Robert Winston LJUDSKI UM kako ga najbolje iskoristiti SVEZNADAR -biblioteka opæeg znanja Ureðuje Davor Uskokoviæ Naslov izvornika

The Human Mind and how to make the most of it Copvright © Professor Robert Winston , 2003 Copvright za hrvatsko izdanje © Mozaik knjiga, 2008. Mozaik knjiga CRUPA MLADINSKA KN ICA Za nakladnika Zdravko Kafol S engleskoga preveo Tomislav o tar Lektor Ruðer Jeny Korektorica Mladenka Nimac Grafièka urednica Marija Moriæ Fotografij a na naslovnici Shutterstock Tisak Impress d.d., Iv. Gorica, rujan 2008. ISBN 978-953-14-0411-2 CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu pod brojem 677199 Sva prava zadr ana. Ova je knjiga za tiæena autorskim pravima i ne smije se ni u cjeli ni ni djelomièno repr ducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenosit i u bilo kojem obliku, ni na koji naèin bez pisan dopu tenja autora i izdavaèa. Robert Winston LJUDSKI UM i kako ga najbolje iskoristiti Mozaik knjiga GRUPA MLADINSKA KNJIGA KNJI NICA ZELINA S po tovanjem i divljenjem, profesoru Colinu Blakemoreu i profesoru Richardu Dawkinsu. Ovu knjigu posveæujem dvojici uglednih znanstvenika zaslu nih za izniman doprinos po pularizaciji znanosti u dru tvu. Nadamo se da æemo i mi ostali poæi njihovim stopama. Sadr aj Zahvale......................................................................... ..........................U Predgovor....................................................................... ........................14 Prvo poglavlje: Tijelo, mozak i um.............................................. .............16 Um ili tijelo , 17 Jedna kvrga ili dvije? 20 ivèana stanica - osnovna mo dana jedinica 23 Lokalizacija mo danih funkcija 28 Mjerenje mo dane funkcije l ;., ^ Uporaba radioizotopa 32 Slika zaposlenog mozga 34 Prouèavanje rada pojedinaènih neurona 37 Istra ivanja na ivotinjama 39 Drugo poglavlje: Kako radi va mozak?............................................. ....42 Neuronske mre e 43 Neurotransmiteri 44 Mo dana podruèja , 47 Mo dane polovice 50 Podijeljeni mozak 51 Veseljaci nalijevo, mrzovoljni nadesno 54 Plastièan mozak 57 Najbolji neuron za posao 58 Uskraæen mozak 60 Treæe poglavlje: Osvje æivanje........................................................ ..........63 Penfield, pionir mo dane kartografije 64

Podrobniji atlas 66 Svjesnost: viðenje ili osjeæanje 67 Osjeti 69 Sinestezija - stapanje osjeta 71 Osjetilno preoptereæenje 73 Vid 74 7 Robert Winston: LJUDSKI UM Njuh 75 Okus 78 Sluh 79 Dodir 80 Joj, a kako se ono zove... 83 Jedinice prepoznavanja 85 Pro eci u mojim mokasinkama 88 Èetvrto poglavlje: Obraæanje pozornosti............................................. ..93 Nesvjesno obraæanje pozornosti 95 Pobuðenost 98 Usmjerenost 99 Prepoznavanje ugode i novosti 103 Izvr na organizacija 104 Gubljenje svijesti 105 Faze spavanja 106 Usnut, pa i snivat mo da... 108 Poremeæeno spavanje 109 Za to uopæe spavamo? 110 Znaèenje snova... 111 Gdje sam ja u svemu tome? 114 Ja i drugi 115 Svijest: oruðe poput svakog drugog 118 Pola sekunde poslije 119 Peto poglavlje: Èuvstveni um...................................................... ............123 Profesor Moniz i »bijeli rez« 125 »Pobolj anja« dr. Freemana 127 Nezaslu ena Nobelova nagrada 129 Razumijevanje drugih 130 Kako to funkcionira? 132 »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« 134 Vi e od ale? 136 Aspergerov sindrom i autizam 139 Razjareni um 141 Nadanje 144 Strah 146 Promjena raspolo enja 148 Nikotin 150 Alkohol 152 8 Sadr aj Kanabis 153 Ecstasv 156 LSD 157 Stupnjevi ovisnosti 160 esto poglavlje: Uèeni um........................................................... ...........164 Mozak u maternici 165 Prve godine 165 Pubertet 169 Spolne razlike 172

Dobro zbori : razvoj govora 176 ivèani temelj gramatike 179 Uvrije ena tuga 184 Pamæenje i èuvstva 185 Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju 188 Epizodno i proceduralno pamæenje 189 Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice 190 Poput navike: kemija proceduralnog pamæenja 192 Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno 195 Prespavajte 196 Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja 198 U lijevom kutu - neuroznanstvenici , u desnom - psihoanalitièari 199 Ishlapjelost: starenje i pamæenje 203 Vje bajte mozak 206 Sedmo poglavlje: Pitanje osobnosti.............................................. ......209 Motivacijski èimbenik 212 Utjecaj dopamina 214 Utjecaj testosterona 215 Test VVinnieja zvanog Pooh 217 »Ljevaci« i »de njaci« 218 Raspolo eni... za kupnju 222 Tajna je u oèima 225 Mo dani kemijski procesi i depresija 226 Opet geni 228 Sabota a samoga sebe 231 Hamlet 233 Obrambeni mehanizmi 237 9 Robert Winston: LJUDSKI UM Osmo poglavlje: Zaljubljeni um.................................................. ..........240 Vrebaèi 242 ivi li ljubav u mo danim tvorbama? 243 Uklapanje u skupinu 246 To je sigurno ljubav 249 Hej, zgodna 250 Sto ene ele 252 Sto mu karci ele 254 Zanos je nestao 255 Neki mehanizmi smrtnog grijeha 258 Osjeæaj zaljubljivanja 261 Naglasite pozitivno 265 Vra je la i i statistike 267 La emo sami sebi 269 Pinokijev faktor 270 Moralni um 274 Deveto poglavlje: Èudesni um: inteligencija, kreativnost i intuicija......278 Sadr aj staklenke jabuènog vina 279 Mjere inteligencije 281 Inteligencija nogometa a 284 G-faktor 285 Inteligencija - priroðena ili steèena? 286 Poveæanje inteligencije mi eva 288 Poveæanje èovjekove inteligencije 290 Zdrav duh u zdravom tijelu 293 Hrana za um 293 Alkohol nije uvijek vra je djelo 296 Hipnotièno... 297

.323 10 Zahvale U ovoj knjizi mnogo je nesavr enosti kojih sam itekako svjestan. Iznimno cijenim njege vu o troum nost..... Samo snimanje bilo je va no za pisanje ove knjige. Bilo kakve pogre ke u podruèju neuroznanosti u ovoj knjizi nisu ukl onjene samo zato to se nalaze u dijelu o kojem s njome nisam nikad raspravljao.... Njezina topla podr k i obzirna razboritost mnogo su mi znaèile ... To su Miranda Eadie. i bilo je vrlo zabavno.... iznimno pomogle.. èiji je spoj znanstvenog osjeæaja.....za to jednostavno nije bilo vremena .. Meðutim..317 Pojmovnik.Mozak jest tijelo 299 Genij u nama 304 Nije ba tolika rijetkost 308 Dodatno èulo 311 Literatura. jasno poruèujem ( to nije opravdanje) da sam za njih ja jedini krivac. Omoguæilo je.. kad je rijeè o naèinu kojim su izra ene zamisli u emisiji i ovoj knji zi.. . naime predah za raz mi ljanje.. B ila je i savjetnica na televizijskoj seriji. Mnoge su me osobe zadu ile. katkad nije bio kritièan koliko je trebao biti.... Naiðete li na pogre k e................. Mnogo s u puta tijekom pripreme rukopisa njegove ushiæene reakcij na moje nesavr eno pisanje bile kljuèan poticaj nastavku projekta..... . a njegovi stalni savjeti o graði i povijesti bili su kritièni.. Uvijek je bio tu kad bih panièari o.. Nitko od d obrih...... vojnièko planiranje te napose njegovo prij teljstvo.... bilo mije zadovoljstvo raditi s njim...... p redanosti i savjeta Matta Bavlisa. Nadalje.. Zahvala] sam takoðer Jessici Cecil...... promjenu okru ja te poticaj koji donosi rad s ekipom Bilo bi nepo teno poim ence izdvajati èlanove filmske ekipe...... 11 Robert Winston: LJUDSKI UM Mark Hedgecoe bio je producent serije Ljudski um.. na ureðivanju rukopisa. èeprkanja i filtriranja podataka bile su presudne za ovu knjigu... dakako... obzirne savjete. no bilo bi ru ne ne spomenuti tri izvanredno n adarena kamermana koji su snimili veæinu ma terijala te èije su umjetnièka vje tina i pr .............. Cijenim i pomoæ dugogodi nje prijateljice Alison Dillon..... Upoznali smo se prije gotovo devet godina.... a njegov je zanos bio presudan da projekt uopæe krene te da napi em ovaj pomalo osoban prikaz ljudskoga uma..... Njegova je vjera u projek t bila tolika da me ohrabrila da izlo im materijale o kognitivnoj neuroznanosti na srednjostruja kom BBC-ju. arah Blakemo re...... Producenti serije Johanna Gibbon... um jetnièke vje tine i sposobnosti stvaranja filma bio izvanredne poticajan......... veliko zado voljstvo i velika privil egija raditi sa svakime od njih...... naèinio broj ne ispravke i pobolj anja te u nekoliko faza pisanja sprijeèio da se osramotim. da iz straha da ocu ne bude neugodno.... BBC se uvijek pobrinuo da me prati sreæa da mogu ra diti s istinsk i nadarenim producentima... Stian Reimers te. darovitih i inteligentnih osoba koje su pregledavale djeliæe rukopisa nije vidio cijelu knjigu u njezinu konaènu obliku ... Njezine su mi o troumne kritike........ uredniku Znanstve nog programa BBC-ja. Zahvaljujuæi njemu dobio sam priliku da sudjelujem na ovome p rojektu..... koji je proèitao veæinu rukopisa..... troje se osoba istièe........ trezve nih procjena... od èijegje poèetka bio vrlo prijazan i pun podr ke.... Boji m se. s kojom sam veæ suraðivao.. James Marshall Nicola Cook... sjajnoj izvr noj producentici. Njegova iznimna inteligencija te sposobnost t ra enja. Zahvaljujem se i Sarah-Jayne Blake-more....... Ova knjiga ne bi bila dovr ena u vremenu kojim sam raspolagao da nije bilo rada... Diana Hill i Nick Murphv bili si nevjerojatni (èak i po BB C-jevim mjerilima).. Posebnu zahvalu upuæujem Johnu Lvnchu......... zahvaljujem se Joelu Winstonu.. Njezine smjernice i istra ivaèki rad im ali su presudnu ulogu u stvaranju emisije. eni izvanredno proniclj iva i analitièna uma.. kao i dobronamjerni savjeti.. meðutim..... ka d mije pomagao pri pisanju knjige Kako nastaju djeca i pri tra enju izvora za razl ièite èlanke koje sam u to doba pisao.. Zahvalan sam i ekipi po moænika producenata i ist ra ivaèa na tako predanom tra enju i pomnom pro uèavanju èinjenica va nih za projekt.

Naslijedili smo. Dakle. Znanost se svodi n pit anje pouzdanosti spoznaja. to sam uopæi poku ao napisat i knjigu ove vrste. stoga. kao i izvr ne urednice Bantam Pressa Kat rine Whone. ali va no je da steknete pribli nu predod bu o an. naravno. U suprotnome ne mo emo razumjeti kako rac um. pobolj anje na ih umova. meðu inima . kog nitivna neuroznanost jedno je od najslo enijih. U njima sam na razlièite naèine dodirnuo mnogt 14 Predgovor vidove funkcioniranja mozga. dramski klub. smatram. najbr e promjenjivih i najkon troverznijih podruèja suvreme ne znanosti. a bro jne i odlièni pisci. rabimo n esavr en alat . Nadam se. Osim to nije moje podruèje biologije. opravdanja ima m malo. proèelnika M edicine te proèelnika mog odjela Davida Edwar-dsa. tomiji mozga i njegov u radu. biti oèito: prilièno je go prc turjeènih spoznaja i velika kolièina onoga to ne znamo. 12 Zahvale Naposljetku. nadam se. trpila je (veæinom stoièki) moja obitelj. ali najveæi utjeca j mo e imat okru je u kojem smo se zatekli. Premda zapravo nikad nisam namjeravao napis ati ovakvu knjigu. sve su me vi e u vjeravali da bi to valjalo uèiniti.n jegov razvoj. napisale vrlo dobre knji ge o toj temi. njezina briljantna p omoænica. te na dopu tenju da se slu im oprem om i prostorijama fakulteta. i Jamie Cravvford. orkestar i veslaèki klub. Moja je golema prednost to pripadam sjajnom Imperial Collegeu. u posljednjem dijelu knjige govorin o temama poput osobnosti i inteligencije. Podruèje zajednièkog interesa gotovo svih TV serija i e misija na kojima sam nedavno radio. Zbog èinjenice da za shvaæanj uma.fizièari. Takav je uvod neizbje n pone to t ehnièke naravi. a èovjekov um i èovjekova svjesnost meðu najve æim su nerije en im znanstvenim problemima. paradoksalno. Nadam se da æe postati oèito da de terministièki pogled na um ne obja njava. kao to æe svaki pisac vjerojatno priznati. moja sjajna agentica. od Ljudskoga tijela. kao i za ono koje su iskazali moji izdavaèi. pisanje knjige uglavnom je patnja. p osve prikladno ono t< svakoga od nas èini onima tko jest. Kao i uvijek. mislim da bi mi bilo najprivlaènijt kad bi mi se ukazala prilika da se ispoèetka b avim medicinskom znano æu. etnje sa spiljskim ljudima i Djeteta na ega vremena. Ova je tema za mene umnogome prirodan nastavak mojih opæih znanstve nih i televizi jskih interesa.sam ljudski um.strpljivo su i uz zdrav humor podnosili films ku ekipu koja ih je ometala. obiènog reproduktivnog biologa. Velik poticaj za ovu knjigu proizi ao je iz mog . prilagodbe i naèin rada. Njihove primjerene primjedbe na rukopis i zanes enost njegovim sadr ajem bile su mi stalan poticaj.edanost projektu obilje ile sav ulo en trud. za snimanja mojeg posljednjeg projekta za BBC. Jedno æe. neodgovorenil æe pitanja mo da uvijek biti. bio je mozak . U ki snijim se poglavljima mnogo vi e raspravlja o trenut aènim pote koæama u prc uèavanju znanosti uma. Posebice pritom mis lim na gorljiv interes Sally Gaminare i njezine izvanredne ekipe u Transworldu t e na usredotoèen rad urednice Mari Roberts. No s obzirom na to koliko sam s( posljednjih godina zanimao za to podruèje . Vrlo je nadobudno od mene. od kojih si mnoge iznimni znanstvenici. Bilo je pravo zadovoljstvo upoznati ih i raditi s n jima. Nadèovjeka i Instikata do ivotnih niti. tovi e. bile su uobièajen oslonac. rektora. izvrsne knji nice i sna no podupire preno enje temeljnih znanstvenih zamis li iroj publici. Ljubav i potporu moj e supruge Lire te njezine brojne korisne primjedbe o tekstu jako cijenim. Maggie Pearlstine. da æe onima koji ustraju du lje od prva dva ili tri poglavlja postati jasno da doista postoje brojni naèini z. Rijeè je o Chrisu Hartlevju. Naposljetk u. Fakultet ima brojn e struènjake. Robu Goldiej u i Paulu Jenkinsu. gene koji usmje ravaju mnoge iroke vidove naravi i sposobnosti. brojne su osobe. 13 Predgovor Prvih nekoliko poglavlja ove knjige nastoji opisati osnove funkcioniranja mozg i razlièite naèine kojima su ih znanstvenici saznavali. brojni studenti . Nadam se da æe èitatelji uvidjet i nu nost takvog poèetka te da æe ih moj anegdote i osobno iskustvo koje navodim potak nuti da ustraju u èitanju. Zahvalan sam na podr ci mojih nadreðenih kolega. Jako sam zahvalan za njihovo p ovjerenje u mene. Osim toga.

Prije nego to bi ga mariniranjem u staklenki form. Neovisno o tome s kolike bi udaljenosti na i mozgovi bili promatrani. imali razlièite ambicije. on bi bio toliko slièan mojem da bi svaka razlika gotovo sigu rno la nezamjetljiva. koja funkcionira i zasebno. poput velike gljive. slomil a lubanju te izlo ila mozak. v rojatno ni t a oèito ne bi ukazivalo na èinjenicu da radoznali prolaznici zu u dva potpuno razlièit a primjerka najslo enije tvorbe na ovom planetu. na mnogim se mjestima poziv a na nju. èuvali srce. sjedi tem du e. Rijeè je o kirur koj raspravi u kojoj su opisane ozljede. Mo da. Nastao je prije otprilike 3700 godina. na (ili. iz Luksora. 15 / i iPrvo poglavlje Tijelo. Ni ne bi otkrivalo da su ta dva gu masta predmeta. stoga. Nastoji dati pozadinu. Nadam se da æe moj osobit pristup èitate ljima biti neobièan i zanimljiv. treba opipati ranu. ugl avnom glave. jo bolje. znanstvenu.vadeæi ga kr oz rupu koju su bu ili na stra njem dijelu nosa i nepca. egiptolog koji je prvi do ao u posjed to ga izvanrednog rukopisa i donio ga 1862. ali rabi samo ogranièenu kolièinu materijala viðenog na zaslonima. Osjeti li kroz pukotinu one nabore* .otprilike poput j( nog i pol pa keta eæera. Dakako.mo da otprije pet tisuæljeæa. Pravi znaèaj teksta prepoznao je James Breasted. dru tvenu i filozofsku. najproturjeènijih i najintrigantn ijih tema u tom neobiènom podruèju. Ni ta ne bi upuæh lo na to da smo u nekom trenutku ivota vi i ja voljeli na razlièite naèine. umrli i vi i kad bi va mozak bio obraðen na isti uobi< jen naèin. Drevni su Egipæani pobo no. ali uz rastuæi zanos. Kad su me brojni kolege na BBC-ju ohrabrili da napi em knjigu o toj temi. Ovo nije samo knjiga prema BBC-jevoj seriji. dragi èitatelju. kad biste isi dobno. kao i èinjenicu daje rijeè o samome sredi tu onoj to nas èini onime to jesmo. ali su mozak uni tavali . I to vi e. on bi te io oko 1400 grama . voljeli razlièitu hranu ili glazbu te da sva tko od nas imao prilièno razlièite ljudske vrline i slabosti. a oko osam posto tvorile bi bjelanèev ine. 48 pacijenata. prije nego to bih dovr io ovo poglavlje. u es tokom aromatiènom piæu) pohranili za buduæe narasta oko 75 do 80 posto moga mozga èinila bi voda. te kad bi mi tim izvad ili mozak iz lubanje. nadam se da æe èitatelji u ivati u ovom poku aju obja njavanja nekih vidova najaktualnijih. Pr mda kirur ko bu enje rupa u lubanji (iz bi kojeg nama nepoznatog razloga) se e u doba kromanjonca prije èetrdesete tisuæa godina. ne iznenaðuje daje èovjeku trebalo toliko vremena da shv ti slo enu prirod u mozga. kad su balz am 16 Tijelo. veæina je starih civiliz acija smatrala s ce. U opisu zastra ujuæe ozljede Sluèaja est govori se o mozgu ji pulsira pod rukama kirurga: Pregledava li èovjeka s otvorenom ozljedom glave. mozak i um rali tijela. izazov sam prihvatio boja ljivo.voditeljskog rada na seriji Ljudski um te iz jednostavne intelektualne znati elje. povijesnu. Stoga se usredoto-èava na meni zanimljive teme i svrha jo j nije biti sveobuhvatnim priruènikom. do ivljavali razliè razoèaranj bili ljutiti te u ivali u razlièitim stvarima. Cilj je k njige da se udalji od serije te da bude neovisna pratiteljica. Kad bi ga poslije fik cije ljudi dolazili promatrati. nije shvaæao njegovu iznimnu va nost. ukupnost na eg postojanja i o sobnosti. te unatoè tome stoje èinjenica da alkohol i sok biljke maka m jenjaju stanje svijesti poznata veæ dugo. doimao bi se prilièno n aboranim i bjelkastim pod prstima bi bio pomalo gumast. shvativ i 1930. osj æali razlièite bolove. Papirus Edwina Smithajedanje od najstarijih pisanih dokumenata. do ivjeli nevjerojatna iskustva u razlièitim dijelovi n svijeta. koja je prodrla kroz kost. daje posrijedi prijepis rasprave iz jo ranijeg doba . a ne mozak. ravnatelj Cika kog orijental nog instituta. o nome to se nama u produkcijskoj ekipi uèinilo zanimljivim ili neobiènim u mnogim podr uèjima èovjekove svjesnosti. Edvvin Smith. malo vi e od deset posto b bi masnoæa.jer bi inaèe istrulio . Svejedno. Niti da smo nauèili razlièite t jelesi i intelektualne vje tine. mozak i um Kad bih umro danas. imali posve drukèija sjeæanja. nekim promatraèima mo < pomalo gadljiva. No upravo je egipatski kiru rg ostavio prve pisane tragove koji dokazuju postojanje nekih osnovnih uvida u n euroznanost.

. i izluèivanje cerebrospinalne tekuæine iz glave. 17 Robert Winston: LJUDSKI UM koji su uvidjeli va nost mozga. jedan od najzagonetnijih organa u mozgu bila mije hip ofiza.« U 3. odnosno oi to bismo u suvremeno doba m ogli nazvati »um« . meðutim. gubitak funkcije. zatim ako mu c uri krv iz obje nosnice i ako mu je vrat ukoèen. Kr. èak su egipatski lijeènici znali kad bi moglo biti mudrije ne lijeèiti pacijent a aktivno. Herofil i Erazistrat.. za titnik misli i intelig ncije« sadr i glavne »okove du e«. alosti i suze. Hipokrat. oba anatomi. »Vjera se nalazi ispod lijeve bradavice«. Paul Bro-ca 1860-ih opisao govorno sredi te. donosi nesan icu. bio meðu prvima * Pojam »nabori« gotovo se sigurno odnosi na vijuge kore velikog mozga. ali ne smije je ivati. boli.200. Alkmeon. Usto. èak do te mjere da nastavlj a postojati nakon tjelesne smrti.. ka o tvrðava tijela posveæena njegovoj za titi«. mora reæi da »ima bolest koju se ne smije lijeèiti«. pogre ke u zao èas. èini se. ali nisu imale prepoznatljiv mozak. tj. Zamisao daje srce sredi te èovjekova pona an odr ala se do esnaestog stoljeæa.. treba tra u srcu. Tijekom karijer e bio je lijeènik rimskih gladija tora. primje rice one koji vode iz leðne mo dine. i dodao da »mc zak. mozak i um tada stekao uvid u rad ivèanog sustava i shvatio da mozak ima sredi nju ulogu u nadzo ru tjelesne i umne aktivnosti.. prepoznao je jedinstvenu prirodu mozg. ne smije je omotati ma vrpcama dok nisi siguran da je do ao do odluèujuæe toèke. Vjerov. oblom ispupèenju smje tenom prilièno duboko usred mozga koje j . Um ili tijelo Tisuæljeæa su pro la prije nego stoje mozak zamijenio srce kao opæeprihvaæeni najva niji tj lesni organ. gotovo pet stoljeæ nakon Herof ila. pr. a mozak vi ih ivotinja ostajao bi n ran. Aristotelu je pomogla da zaklj uèi kako »sjedi te du e i nadzora voljnih p kreta. Kad sam studirao medicinu. To je ist stvar koja nas dovodi do ludila ili bunila. goveda i ma mune te o viðenome vodio podrobne bilje ke.« Aristotel je uvelike ut jecao na srednji vjekovne uèenjake. Kr. No Aristotel. »Ljudi moraju znati da u ljudskom mozgu i samo u mozgu nastaju na a zad( voljstva. vjerojatno zbog o teæenja u èeonom re nju i Broci-nu podruèju. pr. Rijeè je o sitnom. otac lijeènièke prakse. dakle.. koji je ivio od 384. Pokazao je takoðer da o teæenje grkljanskog ivca dovodi d< gubitka sposobnosti glasanja. Aristotel je opisi kako se srce trza lo kad bi ga dodirnuo. besmislene zabrinutosti. noæu ili danju nadahnjuje strepnjor i strahom. Platon je vjerovao u du u . mo e se pretpostaviti daji 18 Tijelo. mo da nu an za hlaðenje krvi. pa je zabilje io da su »sva os tila povezana s mozgom«. Bilo je to. Zapisao je: »Mozak nadzire gornje udo^ poput stra ara.. dr ao gaje osjetnim sredi tem . secirali su tisuæe tijel i pokazali da se ivci razlikuju od krvnih ila te da ne polaze iz srca.. Mozak je manje va a organ. Zatim je. Èinjenica daje koko na stavljala trèati nakon to joj je glava bila odsjeè na. Mislio je.popu t tjemenaca na djetetovoj lubanji prije negoli postane cjelina. nije se slagao sa svojim ui t eljem Platonom. Presijecajuæi razne ivce. osm ijesi i ale. kukci i koljke . koji je oko 500. do 322. njegovo je shvaæanje va nosti srca bi lo popr æeno reèenicama iz Biblije. .imale su pulsirajuæi organ nalik srcu u k< su vodile sve kr vne ile.. daje srce va nije.kakvi nastaju u rastaljenom bakru i da to pod tvojim prstima kuca i drhti . Sve ni e ivotinje koje prouèavao crvi. naposljetku. Dakle. kao i na e tuge. radosti. filozof Demokrit suprotstavio se zamisli d je srce sredi te èovjekovih funkcija. ustanovio je da njihovo o teæenje izaziv. odnosno sve ivèane funkcije. u papiru su su opisani simptomi pacijenta koji nije mogao pomicati jedan ud nakon te kih je dnostranih ozljeda glave te je izgubio sposobnost govora zbog ozljede sljepooènice . nekoli ko tisuæljeæa prije nego stoje dr. Malo prije Aristotela. Hijeroglifi nadalje opisuju tanke opne koje obavijaju ozlijeðeni mozak. mo dane ovojnice. stoljeæu pr. kao to j misli o Aristotel. Buduæi daje tamo vidio brojne ozljede glave. Kr.) secirao svinje. r kao je Martin Luther . grèki lijeènik Galen (130. je da se um nalazi u glavi. Treba premazati ranu ma æu.na u bit. nego iz mozga ili leðne mo dine.izvadio je o ivotinji i primijetio putove koji vode ka mozgu.i mislio da postoji odvojei od tijela. nen zumnost i postupke suprotne ob ièajima.

Do kraja Napoleonskih ratova frenologija je bila sve priznatija kao naèin pr pozna vanja karaktera i osobnosti ljudi. dakle prije negoli je zi nost doista mogla dokazati svoje tvrdnje. na ih rani h. na temelju oblika njihovih lubanja. Descartes je vjerovao daje hip ofiza iznimno va na. proizlazilo da su dijelovi mo zga za koje se m e ustanoviti da su veæi. poput londonski h vozaèa taksija. odnosno njezine kvrge i pupèenja. katkad imaju jedno mo dai podruèje . Potkraj 1790-ih. Galije prihvaæao da se um nalazi u mozgu.mogli kao jedno komunicirati i djelovati posredstvom hipofize kao spo ne. omoguæi mi ljenje. veæe su i ntelektualne moguænos Iz togaje.veæe od prosjeka. U osnovi n gova tumaèenja bila je pretpostavka da se um sastoji od zasebnih sposobnosi obilje ja. rani su neurolozi mogli poèeti gomilati dokaze kojima æe osporiti kartezijansko s hvaæanje. postajalo je sve jasnije da su razlièita i odvojena mo dana podruèja odgo vorna za razlièite vidove uma. Stoje mozak veæi. Umjesto zamisli da um i njegove sposobnosti bezoblièni plutaju u eteru te da s mozgom i tijelom komuniciraju preko hipofize. veæi zato to su obilje ja povezana s njima oso bito d bro razvijena. No uzimajuæi melatonin nisam si nimalo olak ao brojne prekoocea nske letove do drugog laboratorija u kojem radim. Zatim je poèetkom devetna oga stoljeæa. a time i mozaka.materijalno tijelo i potpuno netje lesni um . trebale zauzimati i zlièita podruèja mozga.a time i u 1 rakteru pojedinaca .. za promatranje.e. Izmeðu tih velikih povijesnih d ogaðaja zbio se napredak u fizici i osmi ljeni su bolji postupci mjerenja. m. No kljuèno poèelo frenolo ke znanosti bila je da lubanja obi pop rima prema obliku mozga. odr ao se dugo. Uvrije eno je bilo vjerovanje da cerebrospinalna kuèina. Frenolozi su opipavali glavu te èak izv dili sl o ena mjerenja posebnim estarima kako bi utvrdili vjerojatnost da netl postane krim . 19 KNJI NICU ZELINA Robert VVinston: LJUDSKI UM Jedna kvrga ili dvije? U srednjem se vijeku mislilo da su razlièita obilje ja sebstva sadr ana u razli tim tj elesnim tekuæinama. a poèetkom sedamnaestog stoljeæa francuski fi lozof Rene Descartes raspravu odvodi korak dalje. beèki lijeènik. ukaz uju na ono stoje ispod nje. naime. Drevni hinduski mistici vjerov ali su da se u njoj nalazi ljudska du a. jedinstveno jer je to jedina mo dana tvorba bez parnjaka. Za mene je hipofiza doista zbunjujuæa. Zna m da bi preko vidnih ivaca trebala reagirati na svjetlost dana i tminu noæi te tako upravljati tjelesnim satom. Zakljuèio je. Fran cuska revolucija svojom je zloglasnom napravom koju je »popularizirao« dr. Oni. A samo stoljeæe poslije. Zahvaljujuæi tim postignuæim a. Danas putnici mogu kupiti melatonin u zraènim lukama i tako se bor iti protiv jet laga. Ustvrdio je da bi ta dva zasebna i naizgled proturjeèna obilje ja . jer su zasebne. tovi e. tvorbe povezane s pamæenjem smjeste] duboko u mozgu . pa njezina povr ina. p opularnost stekla frenologija. Svi mi stalno govore kako ona to èini izluèivanjem horm ona melatonina. osjeæajuæi se kao da sam na umoru. Ustvrdio je da bi te sposobnosti. èesto zakljuèuju o obilje jima hominida. zamisao o fizièkom tijelu i a pstraktnom umu (koji komuniciraju preko hipofize). Premda su danas predmet porug te zamisli nisu posve bez osnove. munolikih predaka. Mnc njezini prista e tvrdili su da se razlike u mo da noj arhitekturi . Franz Joseph Gali.stra nji dio hipokampusa. Otac frenologije je dr. jedno s a svojim uèenikomJohannom Spurzheimom. I dalje se bud im u tri sata ujutro u Los Angelesu. naime. str ahote Prvoga svjetskog rata opskrbile su lijeènike i znanstvenike stalnim priljevo m svjesnih mladiæa s povredama mozga za promatranje. pa su zna nstvenici mogli opa ati promjene u elektricitetu i tlaku. vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i leðnu mo dinu. Primjerice. u Ka-liforniji. s obzirom na to daje u sredi tu. Drugi su primjer pr ocjene paleoantrop loga. Premda nikad nije sjedio deset sati u zrakoplovu. Joseph Ig nace Guillotin znati eljnima ponudila obilje (procjenjuje se oko èetrdeset tisuæa) svj e e odrubljenih glava. Galije postavio mno poèela te »znanosti«. Takozvani kartezijanski dualizam. no povijesni dogaðaji ojaèali su suprotna mi ljenja. Oduvijek je bila zaogrnuta velom tajne. po njegovu mi ljenju. da je hipof iza ivotno va na jer povezuje tjelesno bivstvo i duhovnu stranu. jer je pridonio su ivotu znanosti i religije. ako ne i beskorisna. poèelo se èiniti daje um proizvod mozga. danas znamo da osobe s uvje b nim pamæenjem. Zamisao o hipofizi kao sponi doima se èudnom i nije mi jasno kako je Descartes u nju povjerovao.mogu osjetiti i vidjeti u ra zlikama u obliku lubanje.

Unatoè svemu. STUPANJE U BRAK.glad. No nisu joj svi komentari bili naklonjer Lipnja 1815. 3. Unatoè takvim povremeno neprijateljskim napisima. rasama i kriminalnosti. ZALJUBLJENOST.priprema. u okviru postupka ubla avanja epilep sije. U Britaniji je. frenologija je bila sve popularn ija. te prezira v rijedne besmislice koje dva mu karca koji se nazivaju znanstvenim istra ivaèima imaju drskosti predstaviti fiziolozima devetnaestog stoljeæa kao obrasce zakljuèivanja i i zno enja èinjenica. Britaniji te zatim u SAD-u. frenologija iskori tena za uèvr æivanje uobièajenih tvrdnja i pred rasuda o klasama. otpornost . 9. Jedan kirurg Medi cinske kole Kalifornijskog sveuèili ta nedavno je.inalac ili ostane savjestan graðanin. VITATIVNOST. PREHRANA. PREBIVANJE. RODITELJSKA LJUBAV. ljubav prema jednoj osobi.obrana. politika . osobito u Europi. BORBENOST.. A. 2. mozak i um u umovima iskrenih i inteligentnih ljudi nema dvojbe o stvarnom neznanju. gomilanje. Spurzheima ne samo da zalihama na eg znanja o èovjekovoj grad i ili njegovim funkcijama nisu dodali nijednu èinjenicu. Èini se tako da u osnovi pomnih mjerenja lubanja na temelju kojih su nacisti iznosili neke tvrdnje o rasama le e èvrsti elem enti tog stereotipnog mi ljenja. A uz trideset pet podruèja glave odgovornih za obilje ja poput vjernosti. Usporeðujuæi njihove mjere s lubanjama neèovjekolikih primata. ljubav prema ivotu. izvijestio je: Radovi dr. E. a svoja je zapa anja potkrjepljivao mjerenjima ivuæih i smaknutih zloèina ca. Vjerovao je da se mjerenjem glave mo e zakljuèivati o kriminalnim sklon ostima osobe. ljubimcima. Galla i dr. do ao je do zakljuèka d a su kriminalci »zaostaci«. nego su takva mje avina oèiti h pogre aka. stvarn om licemjerju i stvarnom arlatanstvu autora. ljubav izmeðu spolova. I premda odavno diskreditirana. 7. TAJNOVITOST. to podruèje mozga jedne pacijentice podra.upravljanje. OPREZNOST. imala je neugodne odjeke u dvadesetome stoljeæu. 8. . 6. Frenologijaje bila zaslu na i zajo duhovitije tvrdnje.ivao elektriènom strujom i ona je pra snula u smijeh.dru tvenost. 5. frenologija se polako i oprezno poèela kretati u ispravnom smjeru.1 Organ veselja sretan je sluèaj za frenologiju jer dokazuje da moz ak u odreðenoj mjeri jest kutija neo21 Robert VVinston: LJUDSKI UM tovanje Odluèno 1. Dijelu la kovjernih graðana posjet frenologu uvelike je slièio dana njem posjetu vidovnjaku ili astrologu. glazbene darovitosti i verbalnog pamæenja. besramnog iskrivljavanja èinjenica i besmi slenih citata iz Biblije da mislimo kako 20 Tijelo. Cesare Lombroso. talijanski l ijeènik i kriminolog. Tak ozvani organ veselja podruèje je malo sjeverozapadno od tjemena. izvrsnost . DESTRUKTIVNOST. recimo. tj. 4. razboritost . nekoliko je revnih kr æanskih teologa otkr ilo lubanjske organe za tovanje i èudotvorstvo . Frenologijaje ubrzo preras okvire medicinski h i znanstvenih èasopisa te postala predmetom rasprave ozbiljnim popularnim tiskov inama. U Hitlerovoj Njemaèkoj oblik lubanje èesto je bio utv rðivan kako bi se lak e ustanovilo istinsko arijevsko podrijetlo ili otkrila latentn a idovska rasna degeneracija. ljubav prema domu. ekstravagantnih apsurdnosti.sila. Njegov je pogled na obilje ja kriminalno-sti djelomi ce bio potaknut darvinovskim idejama i pretpostavkom daje primitivni èovjek nastao od majmuna.. takvo je to smeæe. skrb o potomcima. 10. PRIJATELJSTVO. tek . Eto. STALNOST. poput one da su istoènjaèki naro di miroljubiviji zato to imaju manje glave. TheEdinburgh Reviez v. Ubrzo su poslodavci od lokalnih frenol oga poèeli tra iti podatke o sklonostima kandidata za ponuðeno radno mjesto. jedna po jedna stvar. prisnost . STJECANJE. posljedica atavizma. privukao je pozornost javnosti objaviv i 1876. ozbiljan èasopis svojeg doba. n.oèit dokaz bo anske kreacije. knjigu Kriminal ni èovjek (L'uomo delinquente).

dobrota. INDIVIDUALNOST.zabava. U povije sti neurologije susreæemo mnoge ironije. Na alost po njega. dosjeèanje polo aja.ustrajnost. BOJA. 32. za pokrete. OBLIK. London) 22 Tijelo. 33. TE INA. Najva niji postupak dolaska do te spoznaje . 27. pobo nost-po tovanje. profinjenost . bio je mo dana kartografija.duhovitost . No ta odvojena mozgovna podruèja nipo to nisu uzrok lubanjskih ispu pèenja. 31. odmjeravanje okom.organizacija. PR IJATNOST. B. ivèana stanica . Godine 1828. 29. aljivost .èednost.sustav . RED. Gali je tako pretrpio koban mo dani udar i njegova je vlastita glava zavr ila kao posljednji. 26. 37. ljubav prema velièanstvenosti . preslikavanje . razvijan od polovice devetnaestoga stoljeæa usporedo s pobolj anim znanstvenim met odama mjerenja. IDEALNOST. dakle. izmeðu ostalih postignuæa.vjera . LOKALITET. SLUH. A da ne spominjemo podruèja koja. kao i za govor. 23.neumjereno 22. UZROÈNOST. koja nosi nj egovo ime. pamæenje èinjenica. to nipo to nije ne to to smo od vijek shvaæali ili stoje bilo opæeprihvaæeno. ODOBRAVANJE.penjanje. ambicija . ivio je mnogo prije bilo kojeg suvremenog postupka dokazivanja mo danih funkcija. spoznaju da »um« nastaje u mozgu. 16. Meðu prvim anatomima koji su mikroskopom zavirili u mozak bio je èe ki profesor Johannes Purkinje (1787. 35. SAVJESNOST. kao to smo vidjeli. Gali naposljetku nije bio na posve pogre nu tragu. TOVANJE. mozak i um visnih funkcija. RAÈUNANJE. ravnote a . UZVI ENOST.12. No. Mali mozak nabora-naje tvorba u stra njem dijelu mozga. kad su ozlijeðena.lakovjernost. Imamo. intuicija . 21.1869. Purkinjeu se pripisuje opis prve stanice sredi njeg ivèanog sustava prepoz nate u malome mozgu. D. induktivno zakljuèivanje. ODLUÈNOST. odgovorne osobe pretvaraju u lakomislen e. 13. Kartografski proces medicinskoj je znanosti priskrbio neke od njezinih kljuènih po dataka. pa èak i za obilje ja pop ut religioznih iskustava. 30. Dakle.ugledanje u uzor. percepcija pobuda.razmetanje. 25. 34. a to je daje mozak kljuèni organ odgovoran za to tko smo. prvi klasificirao otisk e prstiju. pomalo morbidan do datak njegovoj zbirci lubanja. VEDRINA. uglav nom zadu ena za ravnote u i usklaðenost pokreta. VELIÈINA. Znamo da postoje dijelovi u kojima je pohranjen na rjeènik za tako uske teme poput imenovanja povræa ili dragulja. prijaznost . ili neuron. 19 DOBROHOTNOST. metoda . 28. ponos. ivèana stanica. mehanièka domi ljatost. Frenolo ka karta (Biblioteka Wellcome. 18. 20. 24. KONSTRUKTIVNOST. OPONA ANJE. Danas smo oèito stigli do toèke u kojoj posjedujemo jednu presudnu spoznaju o ljudsk oj vrsti. promatranje. C LJUDSKA NARAV. USPOREDBA.ukus . 14. impulzivne i promiskuitetne izazivaèe sudbine. VRIJEME.osnovna mo dana jedinica Shvaæanje slo ene unutarnje anatomije mozga biloje presudno znanstveno postignuæe. divovska je i na svojem zavr etku ima najslo eniju mre u tana nih niti koje j e povezuju s drugim ivèanim stanicama. odluka . DUHOVNOST. raspoznavanje boja. barem djelomice. oèekivanje-poduzetnost. . MOGUÈNOST. 15. pripisivanje uzroka uèinku. osjeæaj sklada i melodije. dosjeæanje oblika. izra avanje zamisli.) koji je. JEZIK. danas znamo da postoje mo dana podruèja o dgovorna. poimanje trajanja. SAMOPO TOVANJE. pravda-jednakost. 36. ugodnost. mentalna aritmetika. NADA. 17. Zahvaljujuæi pionirima na tom polju. vid i druge osjete. Debela je gotovo poput ljudske vlasi (stoje .

i to. kako nije bilo fotografije. veæinom po povratku u sveuèili nu bolnicu. neurona. neuroznanstveni k iz Kalifornijskog tehnolo kog institut prepun je hvalospjeva o Purkinjeovim stan icama: »Stalno su aktivne noæu.« Potkraj devetnaestoga stoljeæa. dijela mozga u kojem se najèe æe nalazi. Golgi i njeg ovi prista e bili su. pod anestezijom«. Karijera ga je dovela do polo aja profesora anatomije u Va lenciji. Usporedo s razvojem svojeg rada. temelj na mo dana jedinica.. 18 73. a medicinu je stu dirao na Sveuèili tu u Zaragozi. uvjereni daje mo dano tkivo razgranata mre a uzajamno pov ezanih ivaca. no besparica gaje pri morala da napusti akademski posao i postane specijalizantom u Domu za neizljeèive kako bi zaradio za skroman ivot u mjesta cu Abbiategra-ssu. da u mozgu ima oko 26 milijuna tih stanica. crna reakcija. spoznaje o mo danim tumorima. Privlaèilo gaje slikarstvo. gmazova ili najranijih kralje njaka. Usto. Osim to su bili zanimljivi i dojmljivi. dakako. postala je poznata i pomogla je Golgiju d a naèini brojna va na otkriæa u patologiji. obièni crte i. Netko je izraèunao. naime. po sluèajnom obrascu. Sve su podrobniji bili i opisi osnovr. na alost ne pri deblo Mozak s lijeve strane 24 Tijelo. pojedinaèna ivèana stanica sa svojim s iæu nim. tj. Santiago Ramon y Cajal roðenje u malom selu na sjeveru panjolske. Za te iznimno va ne spoznaje zaslu ni su mnogi veliki an tomi medu kojima su i dobit nici Nobelove nagrade poput Santiaga Cajala panjolske i Camilla Golgija iz Italij e.. Meðu ima su nje na anatomija nju nih lukovica (mo dano podruèje uglavnom odgovorno za okus i njuh). Taje reakcija i danas prilièno zagonetn a jer se dogaða samo kod nekih ivèanih stanica. mo dane stanice. nacrtao cijeli mozak. dokazi koje je Cajal mogao pod astrijeti. po sljetku susreli u znanstvenom suparni tvu punom gorèine. mozak i um vi e razlièitom od dana njih znanstvenih zavisti. Primjenom soli sr ebra nakon stvrdnjavanja tkiva u otopini kalijeva bikromata. pa s u toèni crte i bili presudni. bili su izlo eni 25 Robert Winston: LJUDSKI UM Crte neurona Santiaga Ramæna y Cajala (Biblioteka VVellcome. pa ne èudi to mu je na Sveuèili tu u Paviji podignu o svojevrsno sveti te. druge u drugome. Golg ijeva metoda. Ubrzo nakon stoje Golgi objavio svoju metodu srebrne boje. osjetni organ u tetivi te unutarnji ustroj staniène tvorbe koju nazivamo Golgijevim tijelom. stoje mo da zanimljiv podatak. Izraèunato je da jedna Purkinjeova stanica sa sv jom golemom mre om m o e primati informacije iz èak dvjesto tisuæa drug stanica. Cajal je bio sve uvjereniji daje neuron. dogodi se tzv. Radeæi uz svjetlost svijeæa u svojoj kuhinji koju je preuredio u primitivan laboratorij. no njegov je otac èvrsto od luèio da mu sin mora postati lijeènikom. ne to kasnije. ivotni su se putovi Golgija i Cajala n. Svojom je tehnikom bojenja èak p ridonio boljem razumijevanju parazita plazmodija .uzroènika malarije. zahvaljujuæi tehnici bojenja tkiva. Kako æe se pokazati. Ljudska se narav ne mijenja. bilo je si jasni je da neke vrste stanica prevladavaju u jednome mo danom podruèju. Naravno. podruèje po podruèje. one u va emu mozgu jednakog su oblika po put onih mozgu riba. ptica. èini se. To je bila osnova njegova neslaganja s Golgijem. naposljetku je. Cajal je poèeo izraðivati podrobne i prilièno lijepe crte e razlièitih dijelova mozga promatranih mikr oskopom. Golgi j e do ao iz Milana.doista veliko zajednu stanicu) i otprilike je desetorostruko veæa od svih ostalih stanica malog mozga. budnom stanju. u snu. graða hipokampusa (podruèja odgovornog za pamæenje) te. London) . Njegovi podrobni crte i jo uvijek izazivaju divljenje. gotovo nemoguæa. »G raða im je zapanjujuæ apsolutno krasna. U to je doba mikroskopska fotografija bila.. otkrio poznatu srebrnu boju koju apsorbiraju ivèane stanice. S vremenom je. zapisao je. likovna mu je vje tina kas nije itekako koristila. 23 Robert VVinston: LJUDSKI UM Vjerojatno je upravo ta velièina Purkinjeu omoguæila da ih prepozna pc mikroskopom i zatim nacrta. tankim i nje nim izdancima kojima je povezana s drugim ivèanim stanicama. Jim Bower. Veæ je samo t o posljednje postignuæe iznimno va no. èija sve veæa va nost u suvremenoj biologiji proizlazi iz èinjenice da poma e stanicama pri obradi bjelanèevina. kako se jo uvijek naziva. ivèane stanice smjesta pocrne. studirao je medicinu na Sveuèili tu u Paviji.

Svejedno. Kako objasniti takvu neobiènu ra vnodu nost? Danas. a zatim nakratko u Berlinu. Korbinian Brodmann bio je suvremenik tog slavnog neuroanatomskog dvojca. mnoga Brod-mannova podruèja izazivaju proturjeèja.. s Margarete Francke. Njegov ef Oscar Vogt. Dodu e. na sveèanos ti dodjeli Nobelovih nagrada u Stockholmu. Stoga je. èekao je do 48. ali . a zatim i od sepse . napredovanje u Berlinu gaje zaobi lo . No kako suvremeni neuroznanstvenici stjeèu sve vi e spoz naja o radu mozga.tamo nji znanstveni krugovi nisu prepoznali pravu vrijednost njegovih pomnih opa anja. prvorazredno samoljupca. prvi put u ivotu. On je utvrdio 52 zasebne mo dane regije. po tenja radi. te da nije pretjeriva u nagaðanjima o onome to nije vidio. smogao snage da napi e pone to o Golgijevoj metodi: U prija njim sam odlomcima opisao iznenaðenje i èuðenje koje sam do ivio kad sam vlastitim oèima vidio krasne spoznajne moæi reakcije krom-srebra i izostanak bilo kakvog ushi ta u znanstvenom svijetu zbog njezina pronalaska.teoriju kojoj si s amo nekoliko minuta kasnije svojim predavanjem usprotivio Cajal. meðutim. a dotadje. Za neurol ogiju se poèeo zanimati kad se zarazio difterijom. Pokazalo se. Zatim se uspravio u sjedeæi polo aj i preminuo. studenoga 1868. Jeda n od razloga za to mije njegova smrt tako bolna sjeæanje je na smrt moga oca. Èini se da su se susreli samo jednom. za 27 Robert Winston: LJUDSKI UM razliku od Brodmannove kæeri. iznimno su do bro poznate. neopjevani junak. Mnogi su znanstvenici. Cajalova genija nost le i d jelomice u èinjenici daje. Iz po tovanja prema uèitelju nijedan uèenik nema naviku rabiti istra ivaèke meto de koje nije nauèio od njega. a neke su od tih oznaka jo uvijek u uporabi. Studirao je medicinu u Miinchenu. Golgi je prvi odr ao poèasno predavanje. obolijeva od gripe. pa je bio prilièno zadovoljan to se r azbolio jer mu je to omoguæilo da sredi papirologiju. Mogli b ismo reæi daje on. Jednoga gaje dana supruga vidjela kako prstom po krevetu radi pokrete kao da pi e. sretan i s krovom nad glavom. Nije bio svjestan te ine svoje bolesti. pa sam. mozak i um malnim. Radio je u vicarskoj. kad bolje poznajem psihologiju znanstvenika. ipak bio dijete koje je znalo pone to o svoje ocu. on je 1917. preuzeo je polo aj ravnatelja du evne bolnice Nietleben u Halleu. Brodmann je opæenito bio u vrlo dobroj formi. Nakon rada u Tubingenu.skepsi i podsmijehu. Njegova knjiga izdana 1909. godine. to mi se èini posve nor26 Tijelo. premda je rabio istu vrstu mikroskopa sliène tehnike boje nja. Sa svojom enidbom . dobrog dara opa anja i koja vrlo marljivo iri svoje znanje«. i kojem je ponovno naglasio svoju uvjerenost u neuralnu mre u .. a Golgi ne. no rijetko ju je tko doista proèitao. VVurzburgu i Berlinu. Korbinian Brodmann roðen je 17. mo dane karte k oje je u njoj objavio. pa je sa samo 42 godine umro od sepse. pa joj je posvetio velik dio ostatka svoje znanstvene karijere. No 1906. U Leipzigu 1898. daje Cajal imao pravo. promijenio mjesto rada. iskljuèivo crtao ono stoje vidio. u jednu ruku. nego je bio sretan to æe imati vremena za svoje poslove. Èak i uz Vogt ovu potporu. kolovoza 1918. Susret s poznatim Alzheimerom pobudio mu je zanimanje za anatomiju mo danog tk iva. 1916 . 17. koja je o d svih moguæih komplikacija uspjela izazvati apsces mozga. naime. Jer premda su i neki njegovi protivnici kritizirali i ismijaval njegov rad. bio novèa no situiran. dodijeljena im je zajednièk Nobelova nagrada za doprinos neu roanatomiji. ukljuèujuæi Golgija. zasigurno bio ve likodu an èovj ek. Ubrzo nakon roðenja kæeri. rano æu te koæama na koje je stalno nailazio nastojeæi da znanos t prihvati nje gove ranije metode. uglavnom prema vrstama stani ca koje je opazio u njima. Bilo mije devet kad je umro. Brodmann je napisao rad o kroniènim promjenama u mo danim krvnim ila ma. u dobi od 49 godina. kojem dugu je velik dio svoje kasnije karijere. Svako od tih podruèja oznaèio je brojem. slo vi kao klasièno djelo. prikazi glavnih podruèja kortikalne funkcije. ponovno u svojoj razmjerno kratkoj karijeri. dobio upalu pluæa i takoðer je nije shvatio ozbiljno. Cajalove crtt e dr ali samo umjetnièkim viðenjem mozga. razbjesnilo i ogorèilo. usprkos njihovu suparni tvu. stoje Golgija. On je. Zanimlji vo mij e kako je Santiago Cajal. opisao gaje kao osobu » irokih znanstvenih inte resa. treba reæi daje grc zno pona anje prema Cajalu vjerojatno barem djelom ice bilo izazvano frustr.

diti u bolnicama Hotel Dieu i Bice tre te je postavljen za profesora patologije n Pari kom sveuèili tu.svejedno je to bila smrt koja se danas. Regiju povezanu s njom otac freno gije nazvao je »organ 15«. koje je ovaj nazvao »organ 14« i o sao ga kao s redi te za »pamæenje rijeèi«. pa je bio uvjeren daje sposobnost govora lokalizirana u pred njem dijelu mozga. 29 Robert VVinston: LJUDSKI UM danog podruèja pedesetak godina prije. Doveo je do mnogo b ljeg razumijevanja m oguæeg naèina rada razlièitih podruèja kore velikog me ga. Broca je 4.« Usprkos tom komplimentu. koje je bilo. U policijskim je dosjeima st ajalo daje »sun njiva osoba«. Paul B roca odluèio je naæi mozak prikladan za prouèavanjt 28 Tijelo. Desna strana Leborgneova tijela bilaje oduzeta trid esetak godina i na bilo koje pitanje mogao je odgovoriti samo rijeèima »tan-tan«. mnogo bliskije na em shvaæanju kako r di mozak. lijeva donja èeona vijuga. Godine 1861 . blizu postaje podzemne eljeznice Odeon. Ubrzo je poèeo r. temelji Brodmannovih zamisli. Paul Pierre Broca bio je jedan od najbriljantn jih mladiæa na studiju medic ine u Parizu. utjecaj manjkave prehrane na pojavu rahitisa i nasljedno prc padanje mi iæa zbog mi iæne distrofije. travnja 1861. u Rue de l'Ecole de Medecine 15. Saznanje da su odreðena mo dana podruèja va na za pojedine funkcije bilo je va an korak naprijed u povijesti neurolog ije. poèetna toèka ovostoljetnih otkriæa u fizi ologiji [mozga]. Kad je umro. zapisaoje: »Gali. a samim time i dobru dr ave. no taj g je interes uvalio u priliène nevolje. Diplomirao je i matematiku. zadivila gaje i antropol ogija. mo e se reæi. > Lokalizacija mo danih funkcija Neposredno prije nego to su znanstvenici poput Brodmanna poèeli izraðiva karte slo enog mikroskopskog ustroja mo danog tkiva. nije bio toliko sklon Gallu priznati za slugu za identificiranje gotovo istog mo * Nedavni skanovi Leborgneova mozga. gdje je diplomirao s dvadeset godin. trana protivnom opæem dobru. prisustvovao predavanju Ernesta Aubertina u An tropolo k om dru tvu koje æe mu promijeniti ivot. skeniranja PET-om te identifi kacije kemikalija u razlièiti mo danim regijama . ponajprije policija i Katolièka crkv a. Leborgne. postalo je poznat o kao Brocino podruèje. g. pacijent koji je godinama nepokretan le ao na Brocinu bolnièkom odjelu. koji se èuva u staklenci. obranjeni su t ek nakon pojave tehnika poput m gnetske rezonance. Opisao je irenje ti mora kroz vene.. Brocaje velikodu no odao poèast omalova enom frenologu Gallu. koje u njegovo doba nisu uviji bile smatrane vrijednima. No danas se izraðuju nove karte. U to je doba rasprava o znanju o èovjeku sm. f iziku te francusku knji evnost. To mo dano podruèje. . Do 1863. mozak i um Lijeva mo dana polutka s oznaèenim Brocinim podruèjem i poèeo je tra iti pacijenta s te kim govornim poremeæajem. Usto je na do brovoljcima iz redova sti denata medicine mjerio temperaturu ko e lubanje tijekom raznih mentalni aktivnosti. Kako je zapravo bio erudit. pokazuju daje ozl ijeðeno podruèje zapravo bilo dosta veæe nego stoje Broca opisao. Brodmannovje rad temeljan jer je uz mo danu kartografiju ukljuèivao i i poreðivanje ti h karata s onima u glodavaca i primata. uhodil i nadzirale svaki njegov korak. a najavne antropolo k skupove u njegov oj organizaciji dolazili su agenti i dou nici. i sigurno ne bi zbila.* Leborgneov konzervirani mozak danas je izlo en u pari kom muzeju Dupuvtren. i Broci je slava bila zajamèena. tilo jezika. Brocaje na ao slièna o teæenja u istome dijelu mozga kod èak 25 pacijenata koji su izgubil i sposobnost govora. kad imamo bolje antibiotike. umro je od sepse i gangrene desne noge. drugi su se posvetili oj æenitijem prouèavanju mozga. Pari ke su ga vlasti.. Imao je iznimno i staknutu karijeru. Njeg ovo je stanje bilo toliko poznato meðu njegovateljima da su mu nadjenuli nadimak »Ta n«. barem uopæeno. Dakako. Njegovi poku æ ji popular izacije toga podruèja znanosti doveli su do toga da su ga stalno slije dili polica jci u civilu te daje prokazivan kao podrivaè. Brocaje otkrio leziju na povr ini lijeve strane èeonog re nja njegova m ozga. je imao neporecivu zaslugu u postavljanju velikog naèela cereb ralne lokalizacije.uglavnom osamdeset ili vi e godina p oslije njegove sm ti. Tjedan poslije. Aubertin je bio uèenik fre nologa Galla. govora«.

na mjestu gdje je ukl.Broca nije uvijek imao toliko sreæe s istra ivanjima. Pokazalo se daje prosj eèna masa mu kog mozga 1325 grama. pa je krvni protok jaèi. prikladnih instrumenata za to dugo nije bilo. Fulton je uzeo stetoskop i prepoznao zvuk koji klinièari obièno nazivaju tihi » um« . Osamdeseti h godina devetnaestog stoljeæa postajalo je sve jasnije da bi mozak mogao stvarati elektriènu aktivnost. pa s e zadovoljio otvorenim plamenom. kojim < se dièiti noseæi ga oko vrata il i. Kad se vratio iz rata. tzv. Kad se politièka klima u Fra ncuskoj pi mijenila. pa su pokusi koji su u to doba najvi e obeæavali bili upravo on i koji su poku avali uhvatiti te slabe signale. Dok se obuèavao za lijeènika u Bostonu. a ensk 180 grama manje. Dak le. mozak i um to zahtjevno. jer kad bi pacijent otvorio oèi da se poslu i preostalim vidom. na polo aju senatora. tj. Kak o smo napredova nismo morali slu ati samo zvukove disanja ili rada srca. Nisam èuo ni ta. prebaèenog preko ramena. ona bi stala naglo prodirat i u zaposleni dio mozga. Hans Berger. Nakon operac ije pacijentu je u lubanji. U tom dobu razmjerno primitivne anestezije. zrcalnog galvanometra. Ri-chard Caton. Bolji stu denti èak 5 slu ali vrat. ubrzo po slu benom imenovanju um je zbog puknuæa mo dane aneurizme . Iznimno domi ljati Fulton èakje razvio vrlo prim itivan stroj za »snimanje«. dakle dok je bio ob èan sta ist u bolnic i Peter Bent Brigham. um bi postajao ne t glasniji. Bez namjere da zadivi kolege. prouèavaoje to se zbiva s mozgovima majmuna i zeèeva kad se prema njihovim oèima usmjeri svjetlost.krvare nje iz mo danih ila bilo je r to stoje dvadesetak godina prije toga krajnje pomno do kumentirao u svoj monografiji od devet stotina stranica. izjavio je. kr æanin. Prije Prvoga svjetskog rata zapoèeo je s pokusima na ivotinjama . Brocaje 1880. Mjerenje mo dane funkcije Jedan od meni najdra ih trenutaka bio je kad sam dobio prvi stetoskop. Nekom okrutnom ironijom. lijeènik na medicins kom fakultetu u Liverpoolu.zvuk pulsirajuæe bujice izazvane turbulent im protokom krvi. To gaje dovelo do oèitog (al i pogre nog) zakljuèka da mu karci pametniji od ena. Elektriènih svjetiljaka jo nije bilo. stetoskopu. no njihovi su rezultati uglavnom bili neuvjerljivi i beskorisni. svoju karijeru okonèao na polo aju izabranog èla: g ornjeg doma francuskog parlamenta. bljenjem vida nad kojim nije uspjela operacija otklanjanja abnormalnih krvni ila u potiljku. a kako bi spojio primitivne sonde na povr inu moz ga. morao im je skinuti gornji dio lubanje. pa je primitivnim elektrodama i galvanometrom poku ao otkriti mo e li zabilje iti slabu elektriènu aktivnost. Fulton je zakljuèio da ga uzrokuje zapletaj krvnih ila u vidnom p odruèju te daje duboki zvuk koji obojica èuju bio zvuk kaotiènog protoka krvi. i he i potpuno nejasne zvukove u di nom sust avu. Mu karac se alio da svaki put kad otvori oèi èuj dubok i glasan zvuk. Zvuk se osobito pojaèavao kad bi pacijent poku ao èitati. stoje umna aktivnost intenzivnija. na ao nekoliko osoba o teæene lubanje. Dok sn bili studenti na i bi efovi od nas uvij ek zahtijevali da oslu kujemo udaljene. otvaranje lubanje nije ba bio postu pak primjenjiv na ljudima. mozgu je potrebno vi e kisika kako bi dovr io svoju zadaæu. Tek su 1930-ih razvijene elektrode dovoljno osjetljiv e za rutinsko bilje enje promjena u naboju kroz kosti i ko u lubanje. a ja se sjeæam da sam jednom prigodom zbunio svojeg postarij e pacijenta i sebe oslu kujuæi njegovo koljeno. ostala pukotina. U javnosti slovio kao dobar govornik i zabavan pripovjedaè te velikodu an i suosjeæaj. Godine 1928. ali moja je ski pina bi la zadivljena. izuma lorda Kelvina . èuo je za pacijenta s postupnim si. John Fulton do ao je do novog otkriæa kad je poslu ao potilja pacijentove glave. No veæ je 1902. kad je radio n( 30 Tijelo. Prvi koji je mjerio mo danu elektriènu aktivnost u èovjeka vjerojatno je bio Austrijan ac dr. p . vjerojatno je bio prva osoba koja je »snimila« mo danu aktivnost. pa je uobièajen izazov bio o glumiti da èuje um kad je to bilo gotovo nemoguæe. Elektriène impulse bilje io je pomoæu zrca la spojenog s tankom zavojnicom. ponosne poèetnike i novije studente jo m jek æete prepoznat i po »dizajnerskom« modnom dodatku. U kasnijim antomski istra ivanji ma usporeðivao je velièine mozgova uzetih iz mu kih i enskih eva. Nadogradio je stetoskop tako da su pojaèane zvuène vibracije mogle pomicati iglu bubnja koji je bilje io promjene u zvuku protoka krvi. Tako o premljen. nehajnije. No premda su mjerenja mo danog krvnog protoka posljednjih godina postala va an dio p raæenja mo dane aktivnosti. stoje bio pogled koji su dijelili mnogi znanstvei ci (osobito darvinisti) njegova doba. njana kost. Od te li u bilo koju klinièku bolnicu.

Uporaba radioizotopa Tijekom 1970-ih ekipa danskih i vedskih istra ivaèa otkrila je novu tehnik Odmjeriv i k olièinu zraèenja Geigerovim brojaèima.) No bez obzira na grubost postupka. a rezu ltantne gama-zrake oèitavaju se dok ispitanik obavlja zadanu aktivnost. a itlerov uspon pratio s rastuæom gorèinom i poti teno æu. No ubrz o je shvatio da mo e mjeriti slabe oscilacije u elektriènim signalima koji se 31 Robert Winston: LJUDSKI UM pojavljuju spontano. kojih se uzorak i frekve cija mijenjaju tijeko m aktivnosti.« Bio je protivnik nacistièkog re ima.oèeo je rabiti napredniju opremu koja je u meðuvremenu postala dostupna. znanstvenici su uspjeli naèiniti slike protoka krvi kroz mozgove ispitanika dok su ovi obavlja li zadaæe poput slu anja govora. mo e se naèiniti trodimenzionalna slik . objavljen 1929. poput televizijskog prijamnika koji poku a »uhvatiti« sve postaje odjednom. Istodobnom obradom nekoliko mil ijuna tih oèitanja. skandinavski su znanstvenici njegovo kretanje kroz mo dani krvotok mogli pratiti Geigerovim brojaèima koje su dr ali blizu glave pacijent a. Berger je bio neobièna osoba. broji do deset ili razmi lja o lijepim stvarima. no nekolikoje nje govih izotopa radioaktivno. Logika je bila sljedeæa: to veæi krvni protok. Opsjedao gaje strah da bi drugi mogli prisvojiti njeg rad i proganjali su ga m nogi proma aji koje je uèinio tijekom tridesetogod njeg bavljenja tim podruèjem. kad nema umjetnih podra aja. Nikoga nije pu tao u laboratorij. pretpostavljam. slovi kao prijelomnic. a kolegama nikad nije sr minjao to istra uje . konaèno dobio meðunarodno p znanje na Pari kom psihologijskom kongresu. koji su ivjeli c 32 Tijelo. Ona je. prilièno neselektivan oblik praæer mo danih elektriènih signala . U PET-u se u krv ubrizgava radioaktivna tvar kratkog vremena poluraspada. Radioaktivnost neke tvari obièno se izra ava njezini m vremenom poluraspad vremenom potrebnim da se polovica njezinih radioaktivnih a toma raspadn Spojevi kratkog vremena poluraspada va ni su u medicinskim mjerenjima ji pacijenti primaju samo brzo opadajuæu kolièinu zraèenja u vrlo malim dozam U svrhe u koje su nekad rabljeni radioaktivni izotopi ksenona. sna ni mu k arci iz mjesne vatrogasne postaje u Lundu. Mo e se reæi i prolazi kroz svojevrsnu renesansu u toj vrsti istra ivanja. Radioa tivni izotopi s vremenom se raspadaju i napos ljetku gube svoju radioaktivno. Kad j e 1937. mozak i um nekoliko sati do nekoliko dana. (Po mojem iskustvu.najvi e do nekoliko minuta. naime. alfa valovi. mi iæavi mu kar ci bili bi vjerojatno najgori kandidati za takvu vrstu postupka jer su skloni on esvijestiti se èim ugledaju iglu. p sve bezopasan i inertan. primjerice . Do razmj erno nedavno mislilo se daje gol vo beskorisna za istra ivaèe koji nastoje izolirati mo danu aktivnost povezai s odreðenim mislima ili osjeæajima. Sama injekcija nije bila ba ugodan do ivljaj . dosta iznenaðujuæe. zraèenje æe biti jaèe. neuroznanstvenoj povijesti. Svoje pokuse provodio je najstro oj taj nosti. te ka i oprezna. te raznim naèinima mjerio njihovu mo danu aktiv nost. plakao je govoreæi: »Ali u N maèkoj nisam toliko slavan. lupkanja prstima te èak zami ljanja kako èine nagle pokre te. Iz tih ranih mukotrpnih pokusa roðena je tehnika pozitronske emisijske tomogra fije (PET). Nakon to su ubrizgali ksenon. krupni. Taj rad. Ono stoje Berger u njemu. to omoguæuju napredna raèunala. Jedan od njih sastojao se od podra ivanja elektrodom jedne strane mozga i pr aæenja hoæe li se na suprotnoj strani pojaviti bilo kakvi primjetni impulsi. nije bilo prete ko). Tri godine poslije oduzeo sije ivot objesiv i se u b nici u kojoj je r adio. No u posljednja je tri desetljeæa elektroe cefalografija unaprijeðena i uvelike se rabi u neuropsihologiji. ajedin i ispitanici koji su to mogli podnijeti bili su. naime. buduæi daje 1938.. P in koji su uporabili bio je ksenon.da bi u glavu u la dovoljna kolièina ksenona trebalo je ruèno ubrizgati injekciju izravno u ka-rotidnu arteriju. krupni. danas se rabe samo izotopi s vrlo kratkim vremen om poluraspada . bio ist ran sa S euèili ta uJeni. opisao. Elektroencefalografija (EEG) ogranièena je metoda kad je posrijedi m renje mo danih funkcija. u sklopu kojeg skovao p ojam »elektroencefalogram«. bili prvi ritmovi u fiziolo giji ljudskog mozga. Ponovno je na ao nekoliko osoba s o teæenjima lubanjskih kosti ( to nakon ratnih pusto enja u Njemaèko . ubrizgali su siæu nu ko èinu radioaktivnog plina u i pitanikov krvotok.

bolnièki prostor bio je idealan za progonjenika koji tra i privremeno skrovi te . Jedna moær 34 Tijelo. Ham-mersmithski ciklotron. zgrada od opeke. spust se njima te odsprintao dvjesto metara do stra nje strane prizemlja bolnice. ali ne ba prikladan za nekoga tko poku ava urno stiæi s jednog mjesta na drugo.za tomograf u londonskoj bolnici Hammersmith. ] ko bi utvrdio kako joj funkcioni raju do titne lijezde. bicikl i tap z a pecanj velikim koturom bili su spremni. primjerice. bila je potrebna vojska fizièara. lijeènik je dao znak i iz top j e podignut kroz prozor sobe glavne sestre odjela. Jedan od takvih zatvorenika bio je George Blake. nedvojbeno je bil o rijeè o postupku velikih razmjera. kao vrlo mlad lijeènik i istra ivaè prvi put do ao u Hammersmith. S vremena na vrijeme neki od pustolovnijih gostiju Krune iskrali bi se preko zida pokraj strogo èuvanog kril a i u li na bolnièki posjed. goto vo nasumce razbacanih pokraj zatvora Wormwood Scrubs. pa se zakljuèala u zahodu. Pokraj prozora postavljenje tap pecanje s kotur om. Pose bno 33 Robert Winston: LJUDSKI UM se nezgodnim pokazao pri poku aju ubrizgavanja izotopa kratkog vremena { luraspada u pacijente koji nisu bili u tomografu. taman naèinj en i uklopljen u t\ nositeljicu. Kad je izotop izvaðen iz stroja. otvorenje najbl prozor na gornjem katu zgrade ciklotrona i boèicaje baèena okomito u mre koju je dr ao lijeènik na parkirali tu. Slika zaposlenog mozga Ciklotron u Hammersmithu bio je iznimno va an preduvjet za konstrukcijuje nog od p rvih europskih pozitronskih emisijskih tomografa za snimanje mozg Uporaba tvari s radioaktivnim kisikom ili radioaktivnom glukozom omoguæi je istodobno mjerenje m o danog krvnog protoka i metabolizma. Strojevi su bili golemi i skupi . koliko neskladnome skupu razlièitih zgrada. Na jutro ubrizgavanja Geigerov brojaè i pacijentica bili su spremni. Probe su protekle bez te koæa i utvrðeno da se ampulu. imao je vrijeme { luraspada od sedam minuta. kemièara i raèunalnih operatera. Kad sam 1969. bio je takoðer rabljen za stvaranje r adioaktivnih nukleotida za ubrizgavanje u pacijente koji su morali biti snimljen i nekim drugim tehnikama. bri no smje tenome u zg di u kojoj se nalaz io ciklotron. No te koæa je bila u tome stoje sva pozornost koja . potreban i mali nuklearni rea ktor. mozak i um tehnika koja je dosta brzo uvedena bilo je substrakcijsko skaniranje. nije tol iko nalikovala uobièajenoj bolnici.mozga tijekom izvoðenja zadaæe. Nemam pojma je li pacijen èina do titna lijezda bila pozitivna na Ge igerovu brojaèu. Tako su fiziolozi i psiholozi mogli saznati koji je dio mozga aktivno povezan s èitanjem. pa joj je preznojeni èk medicinske ekipe usp io ubrizgati izotop malo vi e od dvije minute prije rol -jo uvijek neoboreni hammer smithski rekord. Dvije aluminijske ljestve. atomsk i pijun. Prezaposleni sta is t istrèao je nekoliko probr trkova kako bi taj iznimno vrijedan izotop. neka rijeè. i n enjera. Jedan od mojih kolega. velièinom i oblikom nalik pravom spremniku izotopa. Nakon brojnih uvj ravanja kroz t e ka drvena vrata. ciklotron. pacijentica je izi la. prostorija stare u bo nice. Izotop koji je ta lij da mogla apsorbirati i koji je stoga pr ogla en prikladnim. Ali pacijentica je u m ðuvremenu osjetila zov prirode. dobic zadaæu snimiti vrat pacij entice smje tene na drugome katu glavne zgrade. oprezno r pipao druge ljestve koje je sa suprotne strane èvrsto dr a o pomoænik. Mozak je s niman kad je dobrovoljac promatrao prazan zaslon te ponovno kadje na zaslonu bil a. odakle je u pravi èas spu tena nit iz k otu tapa za pecanje. d kata ispod endokrinolo kog odjela. On je z atim sjeo na bicikl i bjesomuèi vrteæi pedale stigao do vanjskog zida. izdvojenih zgrada za ambulantne bolesnike te ratnih skloni ta i monta nih obj ekata. usto. Kad je privezao vreæicu s boèicom. mladi lijeènik. primjerice. pripremljen za ubrizgavan pohranjen u priklad nu boèicu i zatim u platnenu vreæicu. za stvaranje izotopa kratkog poluraspada koji ispitanika neæe pre vi e ozraèiti. iz cik trona mo e don ijeti za èetiri i pol minute. Njezin krevet pribli en prozoru na drugome katu. ponajprije zami ljen kao moguæi naèin davanja du boke rendgenske terapije oboljelima od raka. uspeo se uz n jega ljestvama. Kao skup betonskih i drvenih zdanja. Bio je. golema mre a. Premda je PET bio korak naprijed. mogao biti sigurno donesen iz ciklotrona udalje nog oko èetiri s tine metara.

dj elomice zbog svoje skupoæe. ali ponajprije zbog ogranièenja koja bi vjerojatno prati la svaki proces koji obuhvaæa ubrizgavanje radioaktivnih tvari. Ko lièina kisika koj nosi »mo dani« hemoglobin mijenja stupanj u kojem on remeti magnetsko p( lje. U ne to novije doba. koliko znam bez rizika. Povrh toga ne iziskuje da njime upravlj cijela kohorta osoblja.je pridavana proizvodnji izotopa i smi ljanju fizike procesa snimanja znaèila da naj bolji u upravljanju strojem nisu bili znanstvenici koji su provodili istra ivanja o radu mozga. nij e mu bilo suðeno da nam omoguæi stvaranje podrobne karte svjesnosti. Mo e pratiti vrlo specifiène pokazatelje m o dane aktivnosti.« Da meni tehn èar to ka e. a ne samo krvni protok. MRje »tehnika snimanja mozga za masovnu upe rabu«. vrlo tih. a djecu zbog mnogo stro e granice prihvatljivosti i sigurnosti postupaka. Na temelju mnogih oèitanja iz malo drukèijih kutova i raèunalnom obr. Ukratko. razmjerno pristupaèna tehnologija kojom se gotovo svaki znanstveni] mo e poslu iti kako bi provjerio svoju hipotezu. zatim za tra enje tumora (koji obièno imaju visoku metabolièku aktivnost) te za snimanje osoba kod kojih se ne mo e rabiti magnetska rezonancija (MR). PET ima ogranièenu razluèivost. osjeæao bih se spokojno. va je mozak posve normalan. a to je veliko ogranièenje. a sumnja se na postojanje komadiæa metala u lubanji. postavimo li osobu u jako mag netsko polje.. pisac u New Scientist i autor knjige Going Inside . Alija nisam do bio Nobelovu nagradu. va an korak naprijed bila je funkc onalna magnetska rezonancija ili fMR. buduæi da velik broj neurolo kih istra ivanja iziskuje pono vno promatranje istog ispitanika u drukèijim uvjetima. i to. imao sam èast upoznati profesora Richarda Ernsl iz vicars ke. Tehnika daje zadi vljujuæe trodimenzionalne slike. premda nam je PET dao neke vrlo uzbudljive trodimenzionalne prikaze mozga na djelu. da prenosi kisik. nego je jeftiniji od PET-a. Dakle. Taj veliki znanstvenik prilièno mi j poti teno isprièao pr ièu o tome kako je nedavno sjedio u MR skaneru radi sn manja vlastitog mozga. Usto. to donekle oslikava èinjenicu da se mozak koji stvara velika ir telektualna postignuæa najèe æe ne razlikuje od »obiènih« mozgova. takoðer. »Profesore. Dok sam pisao ovu knjigu. Èini se daje ponovlje na izlo enost èak i vrlo jakim magnetskim pi ljima bezopasna. dom mo e s e konstruirati trodimenzionalna slika velike jasnoæe. naime. za psiho logijsku procjenu slu ne funkcije jer je tomograf. Nako n to su sve fotografije bile snimljene. primjerice kla siènog rendgena. Opetovano bi izlaganje zraèenju bilo tetno. pri ao m je tehnièar i rekao. U knjizi Ljudski inst inkt potanko sam objasnio snimanje MR-om. Veliki je nedostat ak PET-a to ne dopu ta uzastopno snimanje. molekule u tijelu postavit æe se poput siæu nih igala 35 Robert Vtfinston: LJUDSKI UM kompasa. Koristan je. U to je doba. za razliku od magnetnog rezonat ora koji ga je zamalo istisnuo. PET mo e biti poprilièno va an. koji je 1991. p k. Ona iskori tav a svojstvo hemoglobin. a ne lijeèenje. Molekule je zatim moguæe izbaciti iz osi tako da ih se izlo i impuls radiov alova. pa se MR uvelike rabi za uzastopna istra ivanja mozgova di brovoljnih ispitanika. a poslje dnjih se godina MR sve vi e rabi umjesto starih slikovnih tel nika. dobio Nobelovu nagradu za izniman doprinos pobol sanju tehnolo gije magnetske rezonancije. r ecimo. u takvim je istra ivanj ima osobito preporuèljivo kao ispitanike izbjegavati ene i djecu . Posljednjih ji godina d . Etièk a povjerenstva opravdano su oprezna pri odobravanju tehnika koje obuhvaæaju PET ko ji bi ispitanika mogao izlo iti bilo kakvu suvi nom riziku ozraèivanja.ene zbog moguæe tru dnoæe. zanima li istra ivaèa. psihologija u neku ruku bila robom novonastal og raèunalstva. pigmenta u crvenim krvnim stanicama. K ao stoje opisuje John McCrone. Danas gotovo svaka velika bolnica posjeduje magnetni rt zonator.. PET-u. Magnetska rezonancija pokazala se izni mno va nim instrumentom u kognitivnim i mo danim istra ivanjima. Prihvaæeno je bilo shvaæanje da ljudski mozak nije ni ta vi e od vrlo slo e og logièkog stroja èija æe se kopija moæi naèiniti èim postanemo bolji programeri. napose ako mu je s vrha istra ivanje. 1 svakom sluèaju. primjerice. Molekule u razlièitim tkivima vrte se malo drukèijim brzinam pri èemu emitiraju signal koji prepoznaju nizovi osjetnika povezanih s raèi nalom. pa snimke mo danih organa nisu o tre. nije bilo suðeno da bude tehnologija koja æe to shvaæanje zbaciti s prijestolja. Danas se stoga PET uglavnom rabi za specifiène indikacije za koje je potrebno saznati toèan protok krvi. Stoga. MR ne samo da daje iznimno jasne snimke u kratkom vremenu. funkcija dopamina. MR nije posljednja rijeè u tehnologiji mo dane kartografije. PET se takoðer uvelike rabi za istra ivanje lijekova koji bi mogli djelovati u mozgu.

skromno je iskazao tovan Hodgkinu kao svojem uèitelju. dijete u izvanredno darovitoj znanstvenoj obitelji. kosa i lubanjske kosti ne ometaju promjene u magnetskom polju koje se zbivaju u mozgu. Ni blizu svojim oèekivanjima. k. Od njegovih se iskustava zasigurno dizala ko sa na glavi. Prouèavanje zasebnih stanica mjerenjem njihove elektriène aktivno sti va na je alternativa promatranju podruène mo dane aktivnosti koja nam omoguæuje da v idimo to pojedini elementi rade unutar regije koja nas zanima. Poput mnogih dobrih znanstvenik zadr ao je osjeæaj mjer e glede svojih postignuæa. Govoreæi u Stockholmu. koji su 1963. Nisu imali sreæe samo u jednome smislu . prikazao je elektriènu aktivn ost ivaca te proces »okida-nja« impulsa. Alan Hodgkin bio je briljantan znanstvenik (i pomalo se amaterski bavio matemati kom). i to doslovce. Ipak. Do li su do iznenaðujuæeg otkriæa. Prouèavanje rada pojedinaènih neurona Jedan od najva nijih napredaka znanosti o mozgu bio je razvoj metode utvrðivanja to p ojedina ivèana stanica radi u odreðenom trenutku. No prostorna joj je razluèivost mala i ne previ e razlièita od EEG-ove. Hodgkin i Huxley izazvali su revoluciju uvoðen jem siæu ne elektrode izravno u ivèanu stanicu. Veæina tih pokusa raðena je na laborato rijskim ivotinjama. Njihova se genijalnost zrcalila i u èinje nici da su se dosjetili rabiti ivotinje s neobièno velikim ivèanim stanicama . a manje na ivce.do otkriæa su do li srpnja 1939. Ida Hyde konstruirala na Harvardu siæu ne stakl ene cijevi promjera tri mikrona. uporabljiva je sa mo u posebno konstruiranim. Hodgkina se dr i jednim od najveæih fiziologa pro loga stoljeæa. Zanimale su je stanice koje ! ste u. nj govje ratni rad nedvojbeno spasio nebrojene ivote i bio jedno od n ajva nij obrambenih postignuæa u novijoj vojnoj povijesti. stoje najutjecajn polo aj u brit anskoj znanosti. otkrili su da potencijal u mirovanju unutar stanice iznosi -60 milivolta te da tijekom ivèanog impulsa raste do vr nih +40 milivo lta. svaka teh nologija koja ih mo e pratiti vjerojatno æe postati koristan instrument. Andrew Huxley. Kad ka em »velika« ivèana stanica. Radio je na terenu i mnoge je sate proveo leteæi privezan u skuèenom p rostoru u repu borbenih zrakoplova. Druga znaèajn a prednost nad EEG-om (kad pozadinska elektrièna aktivnost mo e poremetiti sliku) je st da ko a. bile su dobri elektrièni vodièi. pa mu je Ministarstvo rata nalo ilo da se bavi radarima. S vremena na vrijeme zapravo nalazio u sredi tu elektriènih izboja opreme kojom je bio okru en. tehnologija s posobna oèitavati maju ne tragove emitirane magnetske aktivno sti. bio jednako n adaren student u Cambridgeu. Zanimanje za mjerenja pojedinaènih ivèanih stanica potjeèe iz 1940-ih i prekrasno produ ktivne suradnje dvojice iznimnih znanstvenika Andrewa Huxleyja i Alana Hodgkina. Relevantniji za n euroznanost bio je pionirski rad Ang lique Arvanitaki. no èak i tada pokuse mo < pokvariti najmanji pokret. mozak i um tisuæinku sekunde. mu je dodijeljena zajednièka Nobe lova nagrada. izol iranim sobama. Takoðer poput Hodgkin napos ljetku je postao predsjednikom Kraljevskog dru tva. fMR tijekom nekoliko sekunda. Nobelove nagrade dodijeljene ovim velikanima pone to su zasjenile va no ranijih rado va na mikroelektrodama. jedna od v elikih prednosti MEG-a jest njezi na brzina.. a mjes ec dana kasnije Britanija je bila u ratu s Njemaèkom.aljnja pobolj anja ponudila magnetoencefalografija (MEG). poput mi iænih. Kako ih je napur la slanom vodom. a njihovo prepoznavanje te ko. jo uvijek govorim o anici debljine ljudske vlasi. a MEG mo e snimit 36 Tijelo. Kako se misli pojavljuju i nestaju u djeliæima sekunde. Rat je takoðer p roveo baveæi se radarima. i vi e razvijajuæi radare za topni tvo i bojne brodove. Pozitronski tomografi mogu mjeriti ono to se u mozgu dogodi ti jekom nekoliko minuta. Bu duæi da su signali tako slabi. Uvelike je pridonio razvoju radara u borbenim zrakoplovima kako bi piloti mogli prepoznati bombarde re Luftwaffe. jerje njegovoj opremi trebao napon od 15 000 volta. Zajedno s Huxleyjem. za svoj rad nagraðeni Nobelovom nagradom. osjetljiv.lignje -uhvaæene u moru pokraj Plymoutha. dakle promjera pola milimetra. Godine 1902. a u rijetkoj atmosferi na tri do pet tisuæa meta37 Robert VVinston: LJUDSKI UM ra bilaje sklona sna nom iskrenju bez najave. Posljednjih je godina njegov rad na londonsko University Colleg eu vi e usredotoèen na mi iæe. Poput Hodgkinova. Ona je secirala divovske .

Ali imamo takoðer va ne moraln e obveze prema ivotima i dobrobiti ivotinja. prije svega. a uvijek treba dati prednost moguæim vrijednim alte rnativama. kao to smo vidjeli. æaloje istodobno praæenje najmanje 150 stanica. moraju biti obavljana na njima . No u suvremenim istra ivanj ma ivèanih stanica elektroda ne mora uæi u ivèanu stanicu. Treæe. mislim. istodobno snimiti veæi brc ivotinjskih ivèanih stanica. Propisi za uzgoj ivotin mnogo su bla i od propisa za lab . Kad to ne bismo èinili. a to je da se tanl staklene cijevi.stanice meku aca. dru tvom bi zavladala ne-èovjeènost. Postoje li dokazi da ivotinja ne prest aje trpjeti bol nakon pokusa. Istra ivanja na ivotinjama Nijedna sa eta povijest neuroznanosti nije moguæa bez rasprave o uporabi pokusnih ivo tinja. shizofrenije i Creutzfeldt-Jako-bove bole sti. Jedno stanièna znanost nipc to. To je tehnika koju i sam rabii u vlastitim prouèavanjima jaja aca i zametaka. svi pokusi morajujamèiti najmanju moguæu patnju te. U tome smislu. dragocjenih za shvaæanje èovjekovih ivèanih funkcija. nakon to ih se u napregnutom stanju kratko zagrije laserskoi zrakom.poput ispitivanja kako izbjeæi ili minimalizira ti ljudsku bol ili kako pobolj ati anesteziju . Nekoliko je osnovnih naèela koja eksperimentatori moraju uzeti u obzir. Etika se temelji na naèelu nepovredivosti ivota . klena elektroda bezbolno se uvodi u mozak ivotinje i kad se njezin vrh naðe neposrednoj blizini ivèane stanice. meðutim. mozak i um velikog broja ivèanih stanica pri zajednièkom radu zasigurno krije mnoge putove k bol jem shvaæanju prirode ljudskog uma. primjerice. depresije. Tehnike staniènih kultura. Istra ivanja niza ozbiljnih ili smrtonosnih bolesti. tj. primjerice lubanjskih tumora . pa se moglo prouèava manje ivèane stanice.u to mo ete biti sigurni.ljudskoga. Vrlo je malo pokusa koji izaziv aju bol. Niz fiziologa uspio je. k ognitivna neuroznanost. pomakne odreðeni ud. Dakle. moraju nastaviti. a elimo li spa avati ljudske ivote ti se pokusi . 39 Robert Winston: LJUDSKI UM èak i ako su skuplje ili zahtjevnije. Drugo. ako su dobra zamjena. Nemamo nikakvo pravo tjerati ivotinje da pate vi e nego stoje apsolutno nu no i u svakome trenutku s njima moramo postupati èovjeèno i s po tovanjem. mo danih o teæenja u novoroðenèadi. Iznenaðujuæi roj mo danih istra ivanja. ne to prije Hu xleyja i Hodgkina. U onima u kojima ga ima . Prvo. Pokazala je.svodi se na najmanju moguæu mjeru. Vrlo tanka st. poput vinskih mu ica i. kolièina pokusa mora biti svedena na minimum. moraju dobiti prednost. Kao to æemo stalno viðati u ovoj knjizi. moraje se usmrtiti brzo i èovjeèno. naime. pokusi na ivotinjama imaju sredi nju ulo gu u razja njavanju naèina rada mozga jo od Galenova doba u drugom stoljeæu. lako mogu uvuæi u v rlo tanke kanale. a ivotinjama se daju sredstva protiv bolova. meku aca. koja se danas nameæu stro e nego ikad. da i èane stanice ritmièno stvaraju elektriène impulse te da jedna ivè na stanic u neposrednoj blizini druge mo e utjecati na njezin izboj. mo e se n ti na razmjerno »primitivnim« stvorenjima. Jedno nedavno istra ivanje hipokampusa obuhv. mnoga istra ivanja uma. Tu postoji sna an moralni imperativ. pokusi na Iju skim tkivima ili istra ivanja na jednostavnim jednostaniènim organizmima beskralje njacima. ali prouè vanj 38 Tijelo. ako postoji bilo kakav bol. udobno i sigurno smje tene te po tovane. a ivotinje moraj u biti èiste. pravila pona anja pri è vjeènom postupanju sa ivotinjama. I njih moramo shvaæati posve ozbiljno. mo emo doæi do va nih spoznaja. nije etièno ponavljati pokuse samo zbog manjih pobolj anj a. Taj je pristup nedavno do ivi uzbudljiv napredak. treba shvatiti ozbiljno. Istra ivanja na ivotinjama posljednjih su godina izlo ena iznimno nepi jateljskim nap adima. Staklo krasi jedno vrijedno svojstvo. ugleda togod ili. isprva morskih z kana i kopnenih pu eva. pri provoðenju bilo kakvih istra ivanja na ivotinjama mora postojati potvrda da su istra iv anja korisna te da æe vjerojatno dovesti do mjera s razumnim izgledima za pobolj anj e zdravlja. S vremenom su elektrode umnogome pobolj ane. Veæinu znanstvenika to zbunjuje jer veæina stanovni t' jede meso i nosi ko nate c ipele. No kako mozak sisavaca ima jedinstvenu koru. remene ili torbice. iziskivala su rad na sisavcima. mo da. nau< ne to novo. moraju se provoditi uz primjenu anestezije ili analgetika. mo emo toèno mjeriti njezinu aktiv nos Pratimo li tako promjene u elektriènom potencijalu pojedinaènih stanica ka ivotin ja. ne rje ava zagonetke mo danog funkcioniranja.

Njihovi n. Meðu neurolozima postoji opæa suglasnos t da p mno posmrtno prouèavanje mo danog tkiva ima veliku medicinsku va no No vrlo brz . neuroznanost i zdravlje ljud obolje lih od mo danih bolesti. potakr ta èinje nicom da su patolozi samovoljno odluèili èuvati mozgove nakon aute sija kako bi prod ubili znanje o njihovim moguæim abnormalnostima. nice su do ko jih su neke skupine i prosvjednici za ivotinjska prava spremni i( u nastojanjima da se izbore za zabranu istra ivanja na ivotinjama. onda je to zato to se vjeruje daje doprinos dobitnika iznimno va an za zdravlje. digla se neviðena hajka. Do 2003.ostaju dvojbe oko lijekova. cijepimo se i rabimo farmaceutsl proizvode koji tite i odr avaju zdravlje. Èinile su to jer su vjerovale. osiguravajuæih kuæa il i banaka. mnoge od njih nisu spomenute u ovoj knjizi. prije nego to aktivisti za ivotinjska pra\ uvjere ljude da su istra ivanja na ivotinjama pogre na. Meðu njima. nezamisl h je svima. Mnoge se la i ponavl aju: da se istra ivanja na ivotinjama provode za probitak znanstvenika. pomoæu is pitivanja na ivotinjama Ono to bi trebalo duboko zabrinuti stanovnike demokratskih dr ava gr. navodi na pogre ne z akljuèke i slu i razbuktavanju strasti. buduæi da daje podatke koji trenutaèno nisu dostupni i iz jednog drugog izvora«. Svi mi. M o da bi. da iza njih stoje sna ne komercijalne pobude te da su istra ivanja rijetko do la do znanstvenih s poznaja neostvarivih drugim sredstvima. n Internetu. Nobelovu su nagradu dobile najmanje 132 osobe. èlan vi suvremenog dru tva. 41 Drugo poglavlje Kako radi va mozak? Nevjerojatno je koliko prijepora u Britaniji izazivaju istra ivanja mozgova mrtv: Otkad je vlada objavila tzv. mozak i um aj estoko osuðuje istra ivanja na ivotinjama i one koji ih provode.katkad u veli kom broji Bilo koje drugo rje enje. s popratnim rizicima po ljudske ivote. objavljene. Sve dok se ne poduzmu odluène i uèinkovite mjeri protiv kriminalnih akcija i kriminalnih prijetnja. O d 1901. V elik dio njihove propagande. p osjetite neke od bezobzirnijih internetskih stranica èiji sadr 40 Tijelo. èiji rad ne bi bio moguæ da s u istra ivanja na ivotinjama zabranjena. makar i simboliène poput farmaceutskih kompanija. nemoralni su jer zastra uju i u asavaju. osim jednoj maloj skupini ljudi. Njihc vi poticaji na kriminalne aktivnosti oèi to su protuzakoniti i nerijetko nasiln Njihovi bojkoti tvrtka koje podupiru rad na ivotinjama. Isaacovo izvje æe. i dalje æe bi ti ozbiljno ugro eni. ju barbarske posljedice.. Te osobe nisu rabile ivotinje radi svoje karijere. recimo. poput mo danog udara ili Alzheimerove bole sti. a va a sigurnost poveæana.prehrana namir nicama ivotinjskog podrijetla zasigurr nije presudna za èovjekovo zdravlje . d aje njihov rad va an u borbi za spas ivota i unaprijeðen] e zdravlja. Brkan. Svaki demokrat u suvremenor dru tvu trebao bi se duboko zabrinuti to vlade ne èine mnogo vi e da za tit osobe i institucije koje su cilj tih prosvjednih skupina i njihovih nasilnih ak cij kojima èesto pribjegavaju. Takve senzacionalistièke tvrdnje ni u opovrgli ni Nacionalna zdravstve slu ba ni du nosnici Ministarstva zdravstva ni vl adini ministri. ili napadi n njih. Kad se dodjeljuje Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju. Ostavimo li r strani pitanje hrane . a i dokazale. izviji stilo o testiranju lijekova koje je ». Taj neodgo\ ran propust du nosnika koji su morali znati to im je èini ti ima razoran uèin na britansku neuroznanost. svaka boèica lijeka i s1 pripravci u europskim zemljama trebali nositi jasnu oznaku: »Ovaj priprava proizveden je. Nije nimalo sluèajno daje jedno pi vj erenstvo Gornjeg doma.oratorijsku uporabu ivotinja. mu karci i ene èija se znanstvena postignuæa d r e iznimno va nima. padi na znanstvenike i znanstvene institucije ugro avaju ljudske ivote i im. Od spomenuta 132 Nobelova laureata. i to najèe æe na vi e od jedne vrste . sedam od deset dobitnika Nobelove nagrade barem je djelomice svoje radove temeljilo na istra ivanjima na ivotinjama. U ovoj se knjizi spominju veliki znanstv enici koji su znatno pridonijeli razumijevanju mozga. Njihova sigurnos t mora biti provjerer na ivotinjama. najmanje su 32 osobe izravno pridonijele ne uroznanosti . najveæu poèast uglav nom dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. Dopustite mi da zakljuèim s pone to iznenaðujuæom statistikom. uzimamo lijekove. Ako to mo ete podnijeti.doista. tijelo inaèe poznato po neovisnim ocjenama.. se tisak raspisao kako su takvi mozgovi »protuzakonito uzeti« ili èak »ukrac ni«. presudno za medicinsku praksu te za tit potro aèa i oko li a.

posve odgovorno. navodno jo u pid ar pohitao u laboratorij. Robert VVinston: LJUDSKI UM Poveæamo li sliku. Njihovi religiozni pog] di ponajprije poèivaju na uvjerenju u svetost ivota. Loewi je opazi o da se i drugo sr poèelo usporavati. Naravno. 2 tim je poèeo elektriènom strujom podra ivati lutajuæi ivac prvoga srca . Nazivamo ih dendritima i aksonima. No dopusti li obitelj autopsiju. glija stanica. Uzeo je dva ablja srca. Izveo je oèit i ispravan zakljuèak. Dakako. a li ne mislim daje prihvatljivo t poravati napredak dru tva u cjelini pretjeranim r eakcijama na vjersku osjeti vost malog broja osoba.du evnom zdravlju . Naposljetku. gdje je poèeo izvoditi pokus koji mu se ukazao u snu. Buduæi da vladini du nosnici ni su nima podr ali istra ivaèe koji se bave takvim istra ivanjima mozga. Neurotransmiteri Poveæamo li dalje. Njih pribli no sto milijarda ivèane su stanice. Zacijelo veæ znate da m dani neuroni komuniciraju elektricitetom koji s ami stvaraju . Na oba je jo uvijek bio lutajuæi ivac (nervus vagu srca su jo uvijek kucala. otkriæe se zbilo prilièno nevjerojatan naèin. osim ako ga se najprije i no ne konzervira fiksacijom u for malinu. Tada je nastupio èudesan t renutak istine. ne dulje od minutu ili dvije. mozak se poène raspadati takvom brzine da prouèavanje njegove gr aðe postaje beskorisno. znanje o jedno od najva nijih i najskupljih pitanja pred Nacionalnom zdravstvenom slu bon britanskim dru tvom . po m me sudu . masnu ovojni-cu oko ivèanih stanica. austrijski znanstvenik Otto Loe (1873. k bude vremena za pomnu ra èlambu. Jedno je stavio u komoru ispunjenu slanom vodom koncentracijom so li kao u normalnoj tjelesnoj tekuæini) koju je cjevèicom punjenom tekuæinom povezao s komorom u kojoj se nalazilo drugo srce. No iduæe mu se noæi san vrat pa se u tri sata. Mnogo je vrsta glija stanica. one preplave o teæeno podruèje i pro dru mrtvo ne-uronsko tkivo. . vidjet æemo da ivèane stanice nisu meðusobno spojei Obja njenje kako i stanice komuniciraju kemijskim porukama za ne rologiju je bio golem korak napri jed. Na krab je ne to na papir pokraj kreveta i odmah nastavio spavati. dr im da su religiozni pogle drugih ne to to se mora duboko po tovati. glia = ljepilo). preostale glija stanice tvore mijelin. Osoba sam sna nih religioznih pogleda i nedvojbeno je da veæina pobo n osoba s pravom e li da se mrtvim tijelima oda poèast. Ali ivèan stanice samo su manji dio svih mo danih stanica. nabor anoj gljivi. obitelj nekoga tko j e mo da dvojio o autops taj pregled mo e odbiti i tijelo æe biti pokopano nedirnuto. a u sklopu izvorne autopsij e. pomno istra ivanje tijekc autopsije jednostavno nije moguæe. Kao to to katkad biva. Neuronske mre e Sto vidimo kad pogledamo mozak nakon konzerviranja u formalinu? Izvana. No pod mikroskopom mo emo vidjeti da sadr i neobièno mnogo stanica. No da bismo spasili ive katkad je potrebno prouèavati smrt.1961. pa su tako i dobile ime (grè. Neprivlaèan predmet mase od otprilike 1400 grama uglavnom nalik divovskoj.k canje mu se odmah usporilo. pa su p atolozi . svojevr stan elektrièni izolator. vidjet æemo daje svaka od tih ivèanih stanica poveza s do deset tisuæa drugih ivèanih stanica izdancima nalik tankim granèicai drveta ili slo enim korjenèiæima. no polusnei krabotinu u bilje nici uopæe nije mogao de ifrirati. Shvatio je daje sanjao ne to iznimno va no i uzeo bilje nicu. Za rad im je potrebna potpora dr ugih stanica. onda bi trebalo biti jas no da æe neka ti 42 Kako radi va mozak? va mo da biti potrebno pohraniti za kasnije prouèavanje. P robudio se u est: ti. da u na im lubanjama vrcaju iskre. Neke tite neurone od nepo eljnih kemijskih spojeva.o nakon ga enja ivota. Godine 1921. Denc ti primaju dolazne informacije koje dovo de aksoni. Rani su anatomi glije shvaæali kao »ljepilo«.) u gluho se doba noæi probudio iz n adahnjujuæeg sna. p rimjerice mnogih lijekova. T o je posve raz mljivo.kad ivèane stanic e odumru. Shvatio je d . Komunikacija se po najvi e odvija oslol danjem kemijskih spojeva iz ivèane stanice koji dovode do promje ne u maj nom elektriènom naboju neurona s kojima je povezana. tzv. Nak< kratke stanke. Dakako. ne htjev i ni ta riskirati.ozbiljno je ogranièeno. ne mnogo .ali to ne zn. smjesta ustao i. Druge glije imaju ljekovita svojstva .konzervirali mozgove kako bi ih oèuvali za kasnije prouèavanje. Taj je dan poslije opis k ao »najoèajniji dan mog znanstvenog ivota«. one koje obavljaju mislilaèki posao.

GABA je neurotransmiter koji najèe æe luje poput nadzornika. Kemijs ki spoj kroz fiziolo ku otopinu pre ao iz jedne komore u drugu i izazvao usp renje d rugog srca. kriminala. To bi mogao biti jedan od razloga za to se rr talna dete rioracija javlja u starijoj dobi. izmeðu ostalog. nije sve tako jednostavno. drugim spojevima koji p èu njegovo djelovanje. dodijeljena Nobel va nagrada. zato stoje bio idov. spojene. podruèja u mo danom deblu. bez izravnog elektriènog podra ivanja. Kao izbjeglici. pustolovnosti i zlopor.ovisno o velièini aksona i gustoæi debele mijelinske ovojnice oko i vèanih stanica. Za taj rad Loewiju je 1936. S obzirom na toliku sliènost natrijeva gl utamata i tog sveprisutnog neurotransmitera.aje elektrici podra ivanje lutajuæeg ivca dovelo do stvaranja kemijske poruke. Kao to æemo vidjeti. Kako bi onemoguæili da istodobno okidanje prevelikog broja ivèanih stanica i njihovih sinapsa preoptereti mozak. dakle. opa eni mehanizam jednak je naèinu prijenosa kemijskih poruka izmeðu ivèa stanica u mozgu. Tisuæe ivèanih stanica poèinju istodobno slati poruke. Gama-aminomaslaèna kiselina ili GABA (od engl. Dopan ski putovi u mozgu jasno su odreðeni. k emikalije prijenosnici elektrokemijskih »poruka«. Glutamatje jedan od najva nijih i najèe æih »opæenamjenskih« neurotransmitera. sva ostala imovina smjesta m u je konfiscirana. Do danas je identificirano pedesetak razlièitih neurotransmitera. kasnije n zvanima neurotransmiterima. sreæa mu se osmjehnula. S obzirom na èinjenic u daje posebno va an u mo danim sredi tim. Èuo sam neke neuroznanstvenike kako epileptiène napadaje opisuju kao posljedicu p objede pobuðujuæeg djelovanja glutamata u borbi s inhibicijskim uèinkom GABA-e. zdravlje star mogli bi pob olj ati tretmani tim spojem ili. Premda je Loewi svojim radom pokazao kako se prenosi kemijska poruka izmeðu ivèane i mi iæne stanice. Amerièki genetiè . Dopaminje ponajprije povezan s voljnim pokretima. Kako bi ga pustili. Do pet sati ujut: toga istog jutr a. Loevvi je imao prvi dokaz da se i èano uzbuðenje tijelom i mozgom prenosi kemijskim glasnicima. dopamin je. a to mo e izazvati estok nap j. Procjenjuje se da samo u djeliæu mozga velièine zrnca pijeska ima nevjerojatnih milijardu sinapsa. neuronski kr ugovi moraju »odluèiti« koje æe poruke proslijediti. Ipak. morao je nalo iti svojoj banci da sav novac od Nobelo ve nagrade prenese na nacistièki raèun. pa se bez prebijene pare domogao Engleske. Sni ena razina dopamina prisu je i u osoba s poremeæajem pozorn osti s hiperaktivno æu (ADHD) te u deprt nih osoba. gamma aminobutjric acid) najva niji j e inhibicijski neurotransmiter u mozgu. povezan i s odreðer oblicima pona anja. kao to obièavam reæi. uhitili su j 44 Kako radi va mozak? juri nici. ali mi æemo se pon ajprije pozabaviti s nekoliko njih. No buduæi daje mozak. èestog dodatk a hrani. a sudeæi po nalazima. zbij ei dijela crne jezgre. pa osobe u kojih je gova konce ntracija sni ena. sustav reagira kaot ièno. Kad doðe do komunikacije izmeðu neurona. pak. zadovoljstvo. sina psa. Kemijski. npr. GABA p oma e ivèanim stanicama da razluèe na koje æe signale reagirati. jedan od glavnih dopaminskih putova koji polazi od tzv. ovisno o stupnju primljenog ivèano g uzbuðenja. osobito u kineskim restoranima. Ipak. u pro losti je vladala odreðena zabrinu tost da bi njegovo prekomjerno dodavanje hrani moglo utjecati na rad ivèanog sustav a. najnovija istra ivanja u SAD-u potvrðuju daje rijeè o bezopasnom spoju. hodanje. samo dva sata nakon sna. rijeè je o bliskom srodniku natrijeva glutamata. No samo dvije godine kasn ije. najslo eniji predmet u poznato svemiru. Poruke putuju razlièitim brzinama od 3 do 32 km/h . prema bazalnim gangliji] omoguæuje n am glatko izvoðenje automatskih pokreta. pa mo emo vidjeti k ako razlike u ko ni dopamina izazivaju razlièite poremeæaje. prisutan u c lome mozgu. Veæina ivèanih stan ica mo e proizvesti vi e od jednog neurotransmitera. tu pukotinu ispune neurotransmiteri. poput alkoholizma. Shizofrenija se povezuje s povi en om razinom dopamina. pa kako onda komuniciraju? N a svakom susreti tu aksona i dendrita susjednih neurona postoji siæu na pukotina. ali i kako djeluju na n a u osobn Primjerice. obi imaju pote koæe sa zapoèinjanjem pokreta. droga. aktivnih veæinom u mo danoj kori. ivèane stanice nisu. to ne iznenaðuje. Uzmanjka li ga iz bilo kojeg razloga. primjerice oboljeli od Parkinsonove bolesti. Istra ivanja na rezus maj unima upuæuju na èinjenicu da u starosti mo da dola45 Robert Winston: LJUDSKI UM zi do pomanjkanja GABA-e.

koji. limbièki sustav. Hipotalamus je procesno sredi te to iz mnogih mo danih i tjelesnih podruèja prima infor macije i alje im prikladne odgovore. Na vrh su tjemeni re njevi. 29 i 48). katkad i do polovice dvadesetih. vjerojatno n e biste mogli osjeæati strah. kao da ih r hovi ap etiti uopæe ne slu aju. Va an je regulaciji raspolo enj a. Sprijeda su dva èeona re nja. izmeðu ostalog. otoèni re anj. Mo dana podruèja Vratimo li se ponovno korak unatrag i promotrimo mozak golim okom. no on ne samo da nam por e usredotoèiti se. Noradrenalin (ili norepinefrin) ima vt koncentraciju u mozgu. a krvni tlak poraste kad smo. za pokrete i dodir. Daje o teæena ili daje nemate. n . kao to smo spom enuli. Talamus. hipofiza. kako se jo naziva) uglavnom se nalazi drugdje u t lu. Straga su zatiljni re njevi. poput temperature i okusa. Antidepresiv Prozac jedan je od lijekova iz skupine lektivnih inhibitora pono vne pohrane serotonina. hipota-lamus. inhibira lijevu. Osobe s o teæenom hipota47 Robert Winston: LJUDSKI UM lamièkom funkcijom mogu biti sklone anoreksiji ili prejedanju. U jednom od kasnijih poglavl ja prouèit æemo razvoj ljudskog mozga od zaèeæa do starosti. Ispred njih. zaslu an to nam srca pojure. Kao rezultat. naiæi æemo na druge tvorbe. te adenokortikotro pin. neposredno iza u iju. no ovdje valja spomenuti da èeoni re njevi sazrijevaju najdulje. Osobe s vi enom razinom serotonina mogu. (Jedina tvorba bez parnjaka je. nalaze se sljepooèni re njevi. povezan je s sokom razinom bud nosti i uzbuðenja.) Èetiri od njih . svaku s parnjakom u suprotnoj polutki. Nimalo iznenaðujuæe. djeluje kao spona izmeðu osj< nih podruèja i vi ih mo danih funkcija. èini se. To je ponajprije neurotransmiter budnosti. a sna ne ojaèa ju. a razina mu se dramatièno poveæava kad se probu mo. odgovorni za percepciju prostora i na eg polo aja u njemu te. Postoji j o i tzv. daje sposobnost djece da se nauèe samokon-troli ne to to se s vremenom mo e samo po bolj ati. Amigdala. izmeðu ostalih funkcija. talamus i hipokampus povezane su u tzv. narkomana te ovisnika o kocka nju i hn Promijenjeni gen sprjeèava vezanje dopamina na ivèane stanice u mo dar putovim a »nagrade i motivacije«. Adrenalin (ili epinefrin. odnosno njegovo uprav ljanje hipofizom. podruèja odgovorna za ono to nazivamo »vi im funkcijama« ljudske vrste. Èeoni re njevi imaju glavnu ulogu u regulaciji pona anja. 46 Kako radi va mozak? Na na em æemo putovanju susresti jo nekoliko neurotransmitera . primje rice. dj elomice. zadu eni za nadzor bola i pobuðivanje mo danih sredi ta za nagrade. vidjet æemo da se taj zadivljujuæi organ ne dijeli samo na dvije polovice. s iznimko onih iz najprimitivnijeg osjetnog sustava. siæu na badema sta tvorba.brine se da slabe neuronske veze odumru. sto ga. podruèje smje teno duboko izmeðu sljepooènih i zatiljnih podruèja.meðu njima su endorfini . primjerice. Limbièki sustav smatramo sjedi tem na ih èuvstava te m nogih instikata. analitièku stranu mozga i potièe stvaralaèko mi ljenj e. koji. Oni djeluju tako to spi èavaju ivèanu stanicu da reapsorbira s erotonin nakon stoje obavio svoju »{ snièku« zadaæu. sudjeluje u regulaciji apetita. obraðuju jeziène i zvuène informacije. Jasno je. jer alje li hipoi lamus hipofizi po gre ne signale. imati lo apetit. Upravo je hipotalamus.ri David Blum i Kenneth i mings dr e da su identificirali osobitu promjenu najedno m genu kakva se lja kod 50 do 80 posto alkoholièara. hormonalne upute za proizvodnju jaja aca sperme mogu biti neprikladn e. n o male kolièine djeluju i u mozgu. Pa ga iznova i iznova ponavljaju. Mogu takoðer biti neplodne. pak. upla eni. mozgom kola povi ena ra zina serotonina. S ve osjetilne informacije. aktivna je kad osjeæamo èuvstva. potreba i nagona koji nam poma u da pre ivimo. Eto traèka nade za oèajne roditelje i uèitelje! Zavirimo li ispod povr ine mozga.amigdala. nego istu funkciju obavlja na molekularnoj razini u mo? . Zato se osobe s takvim genom ne osjeæ dovoljno zadovoljno ka d se upuste u pona anje èiji bi im ishod trebao doni osjeæaj nagraðenosti. tj. Svaka je polovica podi jeljena na jo èetiri dijela (str. primjerice mi ljenje i planiranje. za obradu instiktivnih informacija. podi e raspolo enje i budnost. Serotonin. uglavnom odg ovorni za obradu vizualnih informacija. onog osobitog ustroja vijugavih nabora (nazi vamo ih vijugama) i brazda (nazivamo ih ljebovima).

Zajedno s malim mozgom. Usto. z a desnu se polutku katkad navodi da ima veæu gustoæu v< izmeðu ivèanih stanica. Njegovo je djelovanje dovoljno da u nedostatku ostalih funkcija organizam odr i ivim. Kake bijele tvari vi e. U sivoj tvari. vi dljiva. pojesti hranu. spavanje.oni koji nadziru hranjenje. obavljanje nu de. se mogu povezati s udaljenijim neuronim a. Desnu polutku tvori vi e bijele tvari nego sive. Prema tom e. To podruèje. lijevu i desnu mo danu polutku povezuje debela akson-ska vrpca . Aksoni u desnoj polovici du i su od onih u lijevoj. daje lijeva polutka bolja u logièkom povezivanju te povezivat zamisli i koncepata. Isto vrijedi i za tvorbu smje tenu u stra njem dijelu glave . Hipokampus je o dgovoran za pohranu i formacija u dugoroèno pamæenje i njihovo dosjeæanje. Osobe s hip okamp. dakako. Slu: kao suèelje izmeðu motorièkih centara u mo danom deblu ispod njih i ostati mozga. pa zbog toga imaju djelomiènu amneziju. postavi lije se is pred njih. mo dano deblo. orgazme i disanje. desna je strana u mnog o veæoj mjeri holistièki aparat.uljevito tijelo (corpus callosum). neposredno iznad mo danog debla. u osnovi. nim o teæenjima imaju znatne te koæe s pamæenjem. mali mozak (lat. èesto je o govorna za neke vidove mi ljenja i zakljuèivar Nasuprot njoj. pokrete i motoriku. Kao to æemo vidjeti. podruèje pri samome dnu glave. Cingularna vijuga uljevito tijelo Èeoni pol j Subkalozna vijuga Zatiljni pol Talamus Parahipokampalna vijuga Limbièki sustav 49 Robert VVinston: LJUDSKI UM ^ Mo dane polovice Premda su lijeva i desna polutka mozgajednako ustrojene i u uobièajenim ol nostima stalno komuniciraju. tvori najstari ji dio èovjekova mozga . Nedavna su istra i vanja. Osim to veæini d jeziène sposobnosti. Ust o. Kao to se mo e pretpostaviti po njegovu polo aju. pobjeæi èuju li um i. U mo danom deblu smje teni su najosnovniji programi za pre ivljavanje . a dokazano je i da osol koje su d o ivjele te ke traume. dugo je smatrano primitivnim sredi tem za ravnote u. a bijela tvar tvori komunikacijski kanal. sve je vi e d okaza u prilog njegova sudjelovanja u èitanju i govoru te mnogim drugim vidovima k ognicije. No. Pod mikroskopom je razlika izmeðu lijevog i desnog m ga. svaka polovica udomljuje i pone to drukèije fu cije. a daje desna sjedi te stvara laèke i intuitivne misli. meðutim. Mnogo je napisano. slièno mn gim mo danim podruèjima. a da nisu im èvrstih dokaza.ju nog. Maèke kojima je mo dano deblo odvoje no od ostatka mozga i dalje se mogu kretati. cere-bellum). ni njihova funkcija nije tako zgodnojednoznaèn Osobe s o teæenim bazalnim ganglijima mogu imati i te koæe u razumijevan 48 Kako radi va mozak? neverbalne komunikacije. m gu imati manje hipoka mpalnog tkiva. prije odlaska na vi u kor kalnu razinu prolaze kroz talamus. Danas smatra da æe osoba s dominantnom lijevom stranom (il i s o teæenom desnoi Cingularna vijuga uljevito tijelo Desna mo dana polutka (unutarnja povr ina) . dvije strane mozga ne rade neovisno jedna o drugoj. lijeva i desna polu tka i njihovo meðudjelovanje imaju presudnu ulogu u stvaranju na e osobnosti. Neki su autori pisali. Amigdalu i hipokampus s gornje strane blago obavijaju bazalni gangliji. nerijetko bez pravih dokaza. Stoga su posebno va ni u planiranju i izvedbi pokreta. procjeni velièine predmeta i crtanju crte a pravilnih proporcija. o razlici u funkcijama i sne i l ijeve polutke. U v( ne osoba lijeva stra na obavlja vi e analitièkog procesiranja. pokazala da mali mozak sudjeluje u planiranju i tempiranju radnja. Sve te mo dane module meðusobno povezuju aksoni gusto zbijeni u ukri.dio koji dijelimo s na im precima gmazovima. uljevito tijelo omoguæuje komunikaciju izmeðu mo danih polovica. odvija obrada.ane snopove.

oku potrebno da opazi pr met. Pobolj anja su najèe æe bila dramatièna. no pacijenti su ubrzo poèeli pokazivati neke prilièno èudne nuspojave. pak.Je li onda mu karcima. No u p. bio je jedan od mnogi h slavnih znanstvenika koji su dio karijere proveli u Kalifornijskom 51 Robert Winston: LJUDSKI UM tehnolo kom institutu. a ne iz meðu dviju polovica. Neurobiolog Roger Sperrv. No to se ne bi smjelo shvaæati kao pravilo. to omoguæuje br u i jednostavniju komunikaciju izmeðu mo da podruèja. pak. ne bi bilo ljevoru kih matematièara ni desnorukih pjesnika! Nedavna istra ivanja razlika u pona anju mu karaca i ena otkrila su zapanjujuæu èinjenicu uljevitom tijelu. stoje korisno u umjetnosti. recimo na poslu ili kod kuæ arci su. U tome pokusu na djelu jasno vidimo lijevu i desnu mo danu polutku. Ali kad je slika bila prikazana jeva. dakle. prekinuta. Zatim joj je. Podijeljeni mozak Kirurzi su 1960-ih pribjegli oèajnièkom poku aju lijeèenja te kog oblika epilepsije. primjerice knjigovodstvu. Bio je prilièan erudit-jedan od njegovih tamo i kolega zabilje io je daje bio sjajan kipar. meðu veæim brojem predm eta lijevom rukom naðe onaj koji je up vo vidjela. s manje veza izmeðu polovica. dobitnik Nobelove nagrade 1981. Jer kad bi to uvijek bilo tako. Presijecanje veza izmeðu polovica trebalo je zaustaviti napadaje koji su obuhvaæali cijeli mozak. akle. Kako je to ujedno i govorn a strana. Mo da. pacijentica o njoj Sperrvju nije mo reæi ni ta . zbog o teæenog uljevitog tijela oti la samo u lij< stranu mozga. Spe je is pitivao uèinke te promjene prikazujuæi joj sliku alice desno od toèke zaslonu dvadeseti nku sekunde. jasno. de njacimaje uglavnom dominantna lijeva polutka. nego joj je i o moguæio da ka e stoje vidjela. Isto vr ijedi za ke. biti vje tiji u povezivanju naizgled nesp ojivih zamisli i osjeæaja. pa tako neki izvori tvrde daje èuvstveno procesiranje uglavnom smje teno u desnoj po lutki. alicu. Smje taje izabrala licu. kako bi oti la u desnu pol ku. i obrnuto. a ljevacima desna. i zvala gaje »olovkom«. pa je oti la izra vno u desni mozak. pa u normalnim okolnostima informa cije iz des strana vidnih polja odlaze u lijevu stranu mozga. Odluèi i su presjeæi uljevito tijelo. No u neuroznanstvenim je anali mo da najpoznatiji po ra du s pacijentima razdvojenog mozga. jenata s razdvojenim mozgom veæina je tih raskri ja. meðutim. a desna s lijevim. mogla je prepoznati i ir novati ono stoje upravo vidjela. mu karci. mi. No upitan a da imenuje predmet u ruci. Ruben i Raquel Gur iz Penns vlvanijskog medicinskog centra u Philadelp-hiji potvrdili su da su ene èe æe sposobne z a »vi ezadaænost«. Netko s dom inantnom desnom polovicom mogao bi. razmjerno je veæe u ena. Jedi stoje njezin lijevi mozak t ada mogao reæi bilo je »ne vidim ni ta«. U sluèaji pacijentice slika je. analitièkom radu. odgovorila je »ni t Sperrvju je zatim zam olio da posegne ispod stola i. ne gledajuæi. enama je izra avanje emocija. Mu karci imaju manje veza izmeðu polutka. Cest uzrok velikog napadaja s gubitkom svijesti (i o pasnog po ivot) jest irenje elektriènih izboja iz o teæenog mo danog podruèja mo danom ko bje polutke.50 Kako radi va mozak? mo da biti bolja u metodièkom. ipak imamo nekakvo opravdanje za svoje pona anje. paje neuronska komunikacija ne to s porija i stoga uèinkovitija kad se funkcija odvija u jednom mo danom podruèju.« Bilo je to kad je od pacijentice zatra io da usredotoèi pogled na zas na kojem je bila mala toèka. naime. glazbi i knji evnosti. Predla u i da bi ta razlika izmeðu uljevitih tijela èak mogla objasn iti neke dobro poznate èuvstvene razlike izmeðu mu karaca i ena.. skloniji usredotoèavati se na pojedine zadaæe i dovr avati ih jednu po j ednu.2 ene redovito istodobno izvode vi e zadaæa. Ruben i Raquel Gur smatraju da bi uljevito tijelo u ena prosjeèno moglo biti v eæe zbog vi e neuronskih veza. O tome se mnogo nagaða. Upitana da ka e stoje vidjela. nego sai dodirom.jer govorom upr avlja lijeva polutka. s lijeve strane toèke. Toliko je. pak. pacijentièin lijevi mozak ne samo da ju je mogao prepozn. lijeva je povezana izravno s desnim mozgom. Èuvena je i gova izjava: »Sve se svodi na to da suvremeno dru tvo diskriminira desnu lutku. zabljesnu la slika lice. a ona sliku nije vidjela. Opæenito . No desna polutka primila sliku lice i stoga je m . Opæenito uzev i. a daje sposobnost izra avanja èuvstava govorom u lijevoj polovici. Kac slika bila zdesna. te e govoriti o èuvstvima? S dodatnim vlaknima u uljevitom tijelu. poput uroðenog pona anja. Putovi od oèiju do dijelova vidne kore koji prii ju informacije kri aju se. a da ga ne izo tri i tako po alje informaciju u obje polutke.

Gazzaniga drag. »Nabroji nam svoje. usred borbe. 53 Robert Winston: LJUDSKI UM Sindrom otuðene ruke poremeæaj je kao iz noænih mora i filmova strave. primjerice oceani i slapovi. nije mogla izvijestiti o viðenome. »Znam da mije dr. uvijek smje tena iskljuèivo u lijevoj pol ki.. Tada je. èija je d esna polutka mogla komu. a desna polutka apsorbira ono to lijeva ne mo e. Alan J. kroz njezino lijevo vidno polje. èije odliène knjige o neuroznanosti toplo preporuèujem. Zapravo. nemoguæe poslati samo u jednu polutku. bez kori tenja go^ ra. Znaèi li to da s mo svijetom s dvije neovisne osobnosti u glavama.« Cini se daje u mozak prodro emotivni sadr aj onoga stoje upravo vidjela. preuzima »vlast«.. No svejedno je spomenula da se osjeæala upla eno i tjeskobno. Primjeric e. Zato su dr. Alien Hand Syndrome. a druga izvodi faustov-ske vragolije. odnosno pacijenta. lijev e strane oèiju) prikazan kratak isjeèak uznemirujuæeg filma. niga. AHS) .«. lijevi je mozak rekao »crtaè«. shvatila daje skriveni napadaè nitko drugi d( njezina vlastita lijeva ruka. stoje dovelo do pomalo jezovitih rezultata. dok je ne ometemo. Michael Gaz. Nekoliko rijetkih pacijenata s razdvojenim mozgom uspjelo je komunicir desnom polutkom. Pacijenti izvje tavaju o osjeæajima spo kojstva. Parkin. meðutim. Feinberg ka e da poremeæaj mo e snaæi svakoga s mc danim o teæenjem. Kad lij eva polutka èuje g 52 Kako radi va mozak? vor. napisanog u Nj . desna im je polutka dosljedno davala lo ije ocjene nego lijeva. P je otprilike sedam godina. osobama koje jedna ruka mo e razodjenuti jednako brzo kao to ih druga mo e odjenuti . kao i veæinu iduæi od straha nije mogla usnuti sve dok ne bi bila potpuno pr emorena. Kako u desnoj polutki nij e imala sposobnost govora. paje nastojala nekako objasniti svoje osjeæaje. Feinberg s Medicinskog fakulteta Albert Einsi in opisao je u e misiji televizijske postaje Learning Channel enu koja je buc æi se iz nemirnog sna osjetila kako je u tmini spavaæe sobe neèija ruka estol i nemilice ste e oko vrata. boja i imena. Jezièna sposobnost nije. profesor eksperimentalne psihologije na Sveuèili tu Istoènog Sussexa. Pacijentov se desni mozak poèeo izdvajati kao zasebna osobnost s vlastitim sklonos tima i nesklonostima. a desni je slo io rijeèi »vozaè automobilskih utrka«. izabrati pravilan predmet. Svo m snagom desne ruke oèajnièki ju je poku ava povuæi. od kojih je jedna nijema jer j oj manjka sposobnost govora? To bi svakako bio najekstremniji (i dosta zabrinjav ajuæi) zakljuèak koji bi se iz ovoga mogao izvesti. Sluèaj ene je poku ala zadaviti vlastita ruka potje< iz prvog rada o poremeæaju. Kako se pacijenti s presjeèenim uljevitim tijelom snalaze u svakida njem ivotu? Neki o d njih navode da ne mogu obavljati ni najjednostavnije zadaæe jer im se jedna ruka pona a u skladu s njihovom voljom. samo rijeè o tome da se na a svijest stalno pomièe iz jedne u drugu polutku. Mo da je. dr. Zadaæa nije bila laka jer je izgo vorena pitanja. rekla je da nije vidjela ni ta. za raz ku od slika.ogla lijevom rukom. Jo bizarnije. premda ga ni je znala toèno imenovati. Ili da u mozgu postoje mnoge »inaèice« nas koje su obièno sjedinjene i skladne zahvaljujuæi uljevi om tijelu. kad su ga pitali to eli raditi kad diplomira. premda nisu svjesni da su ih izazvali prikazani isjeèci. Profesor Gazzaniga pi e i o intrigantnoj epizodi kad je desnoj polutki pacijentice s razdvojenim mozgom (drugim rijeèima. sindromom otuðene ruke (engl. ali sad ga se iz nekog razloga bojim. radio je na Kæ fornijskom sveuèili tu. Premda su mnoge osobe s AHS-om imale radikalne operacije mozga radi jeèenja te ke ep ilepsije. Kad su od mladiæa zatra ili da na dugom popisu ocijeni stavke poput namirnica. u New Hamphshire Nai ao je na studenta. upitali bi. izvijest io je o pacijentima s tzv. i zatim na zaslonu prikazali rijeè »hobije«. Ne iznenaðuje stoga to te noæi. Kas nije joj je pred drugim èlanom istra ivaèkog tima izletjelo. Pacije nt je zatim odgovarao na pitanja upuæena desnoj polutki slaganjem slova iz igre Sc rabble. ipak. tj. no kljuèna bi rijeè zabljesnula na zasl onu daje pacijent proèita. Gazzaniga i njegov suradnik Robert LeDoux osmisli li novu metodu: glavninu pitanja bi izrekli. Ista pojava mo e se opaziti kad se pacijentima s razdvojenim mozgom prikazuju neu tralnije slike. a trenutaèno rad i u Dartmouthu. cirati kratkim frazama.

a osobe s aktivnijom desnom polutkom èine upravo suprotno. Bio sam potpuno zbunjen. Doista. no na prièu se n dovezao i Larry. odgovorila je da su je nasmijali istra ivaèi sa svojim besmislenim pokusima. revolucionarni i aè nosnih dlaèica. koju sam na ao na jednoj motociklistièk internetskoj str anici: Juèer sam upoznao jednog japanskog motorista. Zato ogla ivaèi ra be toliko slika i glazbe. luda ruka? I onda n am je nastavio obja njavati kako katkad izgubi nadzor nad desnom rukom. To se podruèj e aktivira uvijek kad elimo izvesti neku voljnu rad55 Robert Winston: LJUDSKI UM nju.. No dominantnost odreðene polutke mo e biti odgovorna z 54 Kako radi va mozak? kljuène vidove na eg temperamenta. To mo da zvuèi poput povratka na »meto dsku glumu« i druge umjetnièke pokrete 1960-ih. Jer kad bi se u prièu upleo na lijevi mozak i poèeo razmi ljati treba li nam doista taj novi. Depresivne osobe èesto izjavljuju da »svijet vide na drukèiji naèin« od osta lih. èini se da osobe s aktivnijim lijevim mozgom uspostavljaju pov ratnu spregu izmeðu sebe i pozitivnih podra aja u okolini. Slièan se proces mo e opaziti kad se u desnu polutku pacijenata s razdvojenim mozgom brzo po alje pisana uputa. Ukratko. no sve su optu be poslije odbaèene zbog njegova med icinskog stanja . a one s veæom aktivno æu u desnoj polovici negativnije na negati vne isjeèke.. nego ponajprije alje sign< u dije love okolnog motorièkog korteksa.. Priveden je u postaju. a zatim mjerio protok krvi u njihovim lijevim i desnim polutkama. Odjednom je desn a ruka poèela dodavati gas. U istra ivanju provedenom 1994. I DALJE vozi. jer tip vozi Suzukija Hayabusu od 1300 cm3. Richard Davidson s Wisconsinskog sveuèili ta raznim je ispitanicima prikazivao filmske isjeèke. jedne se noæi spu tao niz Daishein Keihin. To znaèi luda ruka. Prisjetio se i kako ponekad jelom lijeva ruka uhvati desnu i »jednostavno mi ne dopu ta da vilicu ili lic prinesem ustima«. pobogu. ali ne mo emo objasniti za to. No ono nije u tolikoj mjeri pokretaè radnje. Podjela na lijevu i desnu stranu vidljiva je u na im reakcijama na umjetnost . Upitana za to se smijala.pozitivne i usreæujuæe te negativne i ra-stu ujuèe. tzv. Tra e od njih da se povezu s osjeæajima koje izaziva umjetnost. to im jamèi postojanije pozi tivno raspolo enje.. koji je takoðer isprièao kako jedne noæi probudio s lijevom rukom oko vrata. Prilièno mi se sviða i ova prièa. Simpatièan tip. Mo da nije uvijek dobro vidjeti cjelovitu sliku. primjerice. Strava.sindroma otuðene ruke. Maloèas opisani sindrom otuðene ruke ne nastaje samo zbog o teæenja u-ljevitog tijela. Ut jecaja ima i podruèje na vrhu mozga. no u lijevoj polutki jezikom definir amo i otkrivamo stvari.. Davidson je zab ilje io kako se èinilo da su osobe s aktivnijom lijevom stranom pozitivnije reagiral e na pozitivne isjeèke. Isprièao nam je kako je vozio oko 270 km/h i cijelo vrijeme udarao i vukao desnu ruku. dodatno motorièko polje (SMA). a svoje te koæe obièno do ivljavaju kao potpune katastrofe. p remda. kao d a su sklonije tomu da budu ganutije tu nim zbivanjima u okolini. Kao to smo vidjeli kod mnogih m( danih funkcija.. imao je mo da oko 45 god ina. To je svakako zan imljiv nalaz. Taje razlika vidljiva i u osoba koje su pretrpjele mo dani udar koji je praktièno »nok autirao« jednu od polutka. Ub rzanje je bilo suludo. Osobe s o teæenom lijevom polutkom sklonije su depresiji. profesori mjetnosti potièu studente obrazovane u akademskim okvirima unutar kojih se njeguje racionalno mi ljenje da svoju promi ljenost ostave izvan predavaonica. Jednom se. Kazao nam je kako trenutaèno ne radi. Sto je. Ka e da je imao zdravstvenu tegobu: »Baka T e«.emaèkoj 1908.3 Isjeèci su bili podijel jeni u dvije vrste . a ne rijeèi. Ona jednos tavno poène raditi to hoæe. pacijentica poèela hihotati nakon to je na zaslonu zabljesnula uputa »smij se«. Mo ete li to zamisliti? Veseljaci nalijevo. Kad ga je naposljetku sustigla policija i ao je br e od 250 km/h. Nasuprot njima. . a desna je sredi te najveæeg kreativnog rada. postojeæa hijerarhija uopæe n mora biti trajna. mrzovoljni nadesno Svi se donekle razlikujemo po stupnju dominantnosti jedne polutke nad dri gom. kao to æemo vidjeti u nastavku. jedan od pacijenata u emisiji.pri lièno èesto ka emo da nam se slika sviða. osobe s o teæeni desnim mozgom katkad uopæe ne uviðaju da imaju te koæa. Lijevi je mozak nasto jao dati smisao postupcima odvojene desne polutke. mo da ne bismo kupili.

Mo da ste u jednoj od gornjih reèenica primijetili ne to neobièno. recimo. prema mi ljenju profeso Alana Parkina. primjerice. Prièa o plastiènom mozgu zapoèelaje 1940-ih s kanadskim psihologom Do-naldom O. desne sti ne SMA za desnoruku radnju razm jerno je slaba. stalno mijenja. prepusti ovo meni. Otkriæe da je ba tako imalo je dalekose ne posljedice za medicinu i cijelu raspravu o »nasljeðu il i odgoju«. u kojem tvrtke. njim pecivima. Rijeè je o tome da se mozak koji ga stvara. Kako bismo prikladno komunicira li s prodavaèem. U to su doba istra ivaèi mozga veæ poèeli otkrivati da komunikacija izmeðu ivèanih stani nije jednosmjerna ulica. Parkin dr i da otuðenu ruku n. u kojem je proizvoðaèu peciva potrebna tvornica papira koja æe g opskrbiti papirom za zamatan je i rafinerija nafte koja æe mu osigurati benzii za prijevoz. postaje oèito daje shvaæanje mozga kao niza neovisni modula pretjeran o pojednostavljivanje. Sinaptièke veze izmeðu ivèanih stanica rastu i jaèaju. javne institu cije i obitelji rastu i premje taju se iz prosto ra u prostor. a mladi liberali u tridesetima postati va ni konzervativci. Ukratko. ali. Ako niste. smanjena sposob 56 Kako radi va mozak? nost ne znaèi njezin trajan gubitak. reæi da su obje strane SMA aktivi neovisno o strani tijela ukl juèenoj u radnju. k( nekih pacijenata razdvojenog mozga. Usto. prednost z apravo. neg . Vrlo èesto.i ovdje postoji kri anje. Plastièan mozak Sjeæate li se kad su vam rekli da ste roðeni s konaènim brojem mo danih stanica te da on e od trenutka roðenja odumiru. ili barem mnoga njegova podruèja. i obrn uto. mozak nije zatvoren sustav. U urbi bi to moglo biti frustrirajuæe. nego dolazi do njezina premje tanja u drugo pod ruèje. ljudskoga uma. da kupujete pecivo u pekar Motorièke funkcije rabimo k ako bismo u li i pritom ne udarili u pult. a neuroni koji su ih tvorili pr euzimaju nove zadaæe i ukljuèuju se u nove veze. a p omoæu pamæenja ga usporeðujemo s prija. Mozak ne samo daje najslo eniji organ u tijelu. meðutim. bilo je sve jasnije da kad neuron primi signa l iz drugog neurona. i mozak do ivljava st alne promjene.mozgovi »gmaza« i »ranog s savca«. no njezina poruka glasi »vrata . jer veæ i za najjednostavnije zadati rabimo cijeli niz spos obnosti. Popu grada. èe æe mo emo vidjeti kako radi suprotno o onoga stoje uèinila druga ruk jer se to doima kao jedino stoje potrebno uèiniti. i da im nema zamjene? To je uobièajena zabluda. Inhibii ja normalno dolazi izravno iz strane SMA suprotne strani tijela koja sudjelu u radnji. otuðene r ke nisu nikakva vr agolija. niti i ta ukazuje na moguænost da u nama prebiva vragolaste. I zato um mo e biti proizvod organa od krvi i mesa i istodobno se mij enjati s vremenom. a zatim zauvijek vene. pa desni dio SMA upravlja lijevom sti nom tijela. Organ je to koji s e razvija. moramo bolje shvatiti komun ikacijski mehanizam izmeðu razlièitih dijelova mozga. zaigrane alter nativne osobnosti. proèitajte j o jednom dio o noradrenalinu. ijetko rabljene veze slabe i naposljetku pucaju. mozak nije ne to to se obliku je tijekom prvih dvadeset godina ivota. Aktivnost. potrebnoje neo teæeno uljevito ti jelo.kv ka . nego je vjerojatno i organ s najveæom spo sobno æu obnove. postoji tendencija da lijeva i desna rul èine opreène pokrete. U velikom dijelu na e svakida njice za nas u j edm koj mjeri poput vi e kore rade na i prethodnici . zar ne? Bez obzira na to sviða li nam se ili ne pomisao na vi estruke osobnosti u liji vom i desnom mozgu.« Da poruka prijeðe jedne na drugu stranu SMA. a mi ljenje nam poma e da izraèunam koliko novca moramo dati. Uz mimo za primjer sluè u kojem lijeva ruka pacijenta s razdvojenim mozgom otvori vra ta. Prema Parkinovu mi ljenju.uèini«. on ne samo da proslijedi poruku prema drugim neuronima. No da bismo mogli pobli e raspraviti taj koncept. Zato mo emo uèiti nove vje tine i zaboravljati druge kojima smo nek oæ dobro vladali. Va no je. Desna rul »stupa na scenu« i ugleda otvorena vrata. Obje strane SMA alju naredbe motorièkim podruèjin koja ih prosljeðuju prema udovima. Stoga. kao to æemo ubrz o vidjeti. Zamislite. Kao da alje poruku: »Miruj. Mo bi bilo prikladnije razmi ljati da mozak funkcionira poput vel kog grada. i zato rtve mo danog udara strpljivom vje bom mogu vratiti izgubljene sposobnosti. Kako ne mo e komunicirati s desnim mozgom i tako saznati da relevan tna radnja veæ uèinjena. Vizua nim sustavima gledamo pecivo. dovoljna da potakne ne ku radnju ako nije inhibirana. Naprotiv. Hebbom . U tome je odjeljku sadr ano kljuèno obilje je. lijevi mozak pretpostavi da mora zatvoriti vrai te smjesta to i uèini. mijenja i prilago-ðava te koji je u meðudjelovanju s okolinom. u funkcij stavljamo jezik i socijalno pona anje.

Poslije æemo se pobli e pozabaviti mo danom kemijom uèenja i pamæen a zasad æemo se poslu i primjerom iz svakida njeg ivota. Neur oni su zbog toga primorani boriti se za opstanak.n a isti naèin kao to uzastopni tragovi stopala krèe p kroz gusto ipra je. s vremenom razvi jaju svojevrsno refleksno pamæenje. tek nakon mnogo nara taja. Ako nije. I da je mo dani abak malo zahrðao. U ljudi taj proces dose e vrhunac. zapoèinje sekundarna aktivnost tijekom k oje neuroni jaèaju svoje uzajamne veze. Obilje ja uma . a zatim taj iznos oduzeti od novèanice od stotinu kuna. Edelmanovaje zamisao u osnovi bila da mo dana arhitektura stvara na isti naèin ka o to se iva biæa bore za opstana Kao to se ivotinje nastojeæi pre ivjeti bore za hranu. Kasnije. potièe je se da iduæi put r eagira malo jaèe. fetalni mozak stvara nove ivèane stanice zap njujuæom brzi nom od 250 000 neurona u minuti. raèunanje bi n g lo potrajati. daja poènem raditi u kafiæu. uèe i krugovi u na em mozgu. Klasièan je primjer pokus Michaela Merzenicha. Ne to inteligentnija biæa. do tzv. kao to æemo kasnije vidjeti.nastaju kao rezultat meðuigre izmeðu mozga i okoline. Najjednostavnija biæa. a veæe kolièine neurotransmitera potièu jo bi okidanja. apoptoze. programiranog masovnog samoubojstva mo danih stanica. Upravo mi se ovo posljednje èini najva nijim. poput pu eva. Ka emo li za n eku osobu daje » ivèana«. Naziv je skovao Gerald Edelman. U prvoj godini ivota dolazi. premda. toèni s amouvjereniji. tako se i sinapse u mozgu moraju meðusobno nadmet ati. poput crva i meduza. vi e se ne moramo svrstati uje or i reæi daje ta osobina ne to to je osoba iskljuèivo mogla naslijediti ili. »agresivna« ili »sjajan govornik«. ulog u u toj fazi imaju i genetski i okolinski èimbenici.br i. ne to stoje iskljuèivo posljedica njezinih dotada njih iskustava. obrnuto. Edelmann dr i da se cijelu evoluciju ljudskog mozga mo e promatrati kao prièu o sve uèin kovitijem suparni tvu. Mer .o i po alje povratnu informaciju neuronu od kojeg je izvorno primio poruku. put je trunku »utabani ji« jer obuhvaæeni neui ni postaju sve isprepleteniji. okidaju zajedno. tièku vezu »obavje t ava« je li pridonijela konaènom ishodu komunikacije. Zamislimo. Pogledajte me. Hebbje otkrio da komunikacijski krug mijenja svoje sastavne neurone. Kad pos im iduæeg gosta. mo dana neuronska mre a pregrupi57 Robert Winston: LJUDSKI UM rala se u skladu s dolaznim informacijama i ostala spremna za daljnje preg piran je. tivnost. A jest. ja sam Konobar godine. Prvi put kad æu morati zbrojiti cij enu tri va. Unutar deduktivnih podruèja moga mozga neuroni. pa iduæeg. Jer shvativ i mehanizme neu-ronskog darv inizma u ljudskom mozgu. Zamisli mo takoðer. U maternici. ponove li se takve informacije. re mo. Tako s tvorena petlja mo e naposljetku pojaèati ili prigu iti signale iz poèetne stanice. Kako u mo. tvr di. pionira teorije o »plastiènom mozgu«. u osvit ivota. Usto. mo da ] vi put nakon n ekoliko godina. posvetio se mo danom razvoj u. kad je radio u Rockefellerovu ins tutu.crte o sobnosti. m eðutim. Nekima od vas moj bi se uèini ti da preuvelièavam oèiglednu maksimu da se vje bom posti e sa enstvo. svaki ga put èin sve ravnijim i prohodnijim. tni prostor i prilil za parenje. prilagode se. S vremenom postajem vje t u zbrajanju i oduzimanju . Nakon to zamre poèetni proces elektriènog okidanja. razvojem novih veza i slanj< vi e neurotransmitera u sinaptièku puko tinu. Ti se neuroni mahnito sp 58 Kako radi va mozak? jaju sa susjedima u naizgled nasumiènu mre u. inhibirat æe svoju . Drugim ri jeèima. paje na mozak sposoban stalno prilagoðavati se zahtjevima okoline. navike i vje tine . moraju pokazati da su dio kori snog kruga kako bi zadr ali veze s drugim neuronima i svoju zalihu neurotransmiter a. amerièki znansfr nik nagraðen Nobel ovom nagradom za rad na razja njavanju mehanizma k jim nas antitijela tite od infek cija. razjasnili smo odnos izmeðu nasljeða i odgoja. Njihovo zajednièko okidai uspostavlja obrazac . Najbolji neuron za posao Sve bolje razumijevanje toga procesa dovelo je do nastanka teorije poznate k »neur onski darvinizam«. Ali va no je stoje a maksima ugraðena u mo danu kemiju. Taj mehanizam uèenja i povratne sprege u mozgu znaèi da se svaku sin. razvijaju nove akso-ne i poveæavaju zalihe n eurotransmitera kako bi im u tom krugu ubuduæe bilo lak e okidati impulse. radi vjernije predod l daje rijeè o staromodnoj kavani bez suvremene elekt ronièke blagajne.

nerijetko uz sam o manje du evne ili tjelesne nedostatke. Snovvdon je za kljuèio da njihova intelektualna aktivnost potièe ra povezanost ivèanih stanica. zagonetkama i politici raspravama. Mozak se èak mo e oporaviti od fizièkih o teæenja. u odnosu na opæu populaciju rjeðe ob olijevaju od Alzheimt ve bolesti i drugih o teæenja kognitivnih sposobnosti. profes ora na Kentuckvjskom sveuèili tu. Ta djeca.stil njihova ivota iskljuèuje dio a ktivni drugih ena . Dakako. Toje temelj kognitivno-bihevioralne terapije . osim du evne i tjeles zaostalosti. Dijete na eg vremena. Èitatelji koji su pratili drugu BBC-jevu seriju u kojoj sam sudjelovao. kao da su poveæani zahtjevi rezultirali potrebom za veæim kortikal-nim prostorom. Uskraæen mozak Naravno. uspijevaju nadomjestiti taj gubitak. a ona povezana s drugim prstima poveæala. No ne moramo opa ati majmune kako bismo taj proces vidjeli na djelu. Praktièno napu tena od dr ave. uvjerenje dr. imala i abnormalno visoke razine k ortizola.negativne je uèinke okoline gotovo uvijek moguæe preokrenuti pravodobnom intervencijom. Neuronski putovi èvrstoæu i zdravlje zadr avaju mo redovitom uporabom. rtve mo danih udara koje izgube sposobnost g . pokazivala su smanje aktivnost u lijevom èeonom re nju. Prst je zatim amputirao i promatrao to se zbiva s mozgom. Slièno. primjerice. crkvei reda u osa mljenom samostanu u Minnesoti. Jeffrev Schwartz s Medicinskog fakulteta Kalifornijskog sveuèili ta u Los An gelesu snimao je mozgove pacijenata na kognitivno-bihe59 Robert Winston: LJUDSKI UM vioralnoj terapiji i primijetio smanjenje neuronske aktivnosti povezane s iz1 ni m. k oja su zbog majèine bolesti bila rjeðe izlo ena njezin osmijesima ili drugim ivopisnim izrazima uzbuðenja. iz toga slijedi da mozgovi li eni podra aja svojim vlasnicima stvar odgovar ajuæe nedostatke. sumornim siroti ma bili su uskraæeni svi h emocionalnih kontakata ili socijalnih podra aja. hormona stresa. Zato je.postupka kojem je cilj ispravljan je pona anja tetnog za pojedinca ili okolinu zamjenom »negativnih« obrazaca mi ljenja »poz tivnima«. onom povezanom s konobarsko m matematikom .zenich je pomno izmjerio kortikalna podruèja povezana s jednim prstom ruke majmuna . Mozakje sposoban za nevjerojatno brz oporavak. 60 Kako radi va mozak? a posebice plastiènosti dojenèetova mozga . rumunjska siroèad otkrivena potkraj 1980-ih bila u ta tu nom st anju. neglazbenici koji su tijekom n ekoliko dana morali izvoditi jednostavnu vje bu prsta razvili su dodatne veze u re levantnom podruèju njihova mozga. No zahvaljujuæi plas iènosti mozg. negativnim impulsom. Ist ivaèica Mary Carlson s Harvard skog medicinskog fakulteta prouèavalaje dje napu tenu ujednom takvom siroti tu i ustan ovila da su. Otkrio je da su se po vezana podruèja smanjila. Za te je redovnice besposlenost grij pa èak i najstarije sestre mozak treniraju kvizovima. U dobi od tri i pol godine znaèajno su i æe pokazivala problematièno pona anje. Najveæa dodatna glazbena podruèja imaju glazbeni ci koji su rano poèeli svirati neko glazbalo. i razmjere do kojih mo e iæi. Mo emo navesti i iznimno poticajan primjer redovnica iz Mankata. ne le i u kolièini. Prouèiv i stotine mozgova koje su donirale preminule pripac ce reda. U daljnjim je po kusima majmune nauèio da u jednoj zadaæi rabe srednji prst i opazio daje s njim pove zano mo dano podruèje naraslo.pobudile su istra ivai zanimanje Davida Snowdona.one æe brzo 1 uklopljene u nove skupine za nove zadaæe. dirljivo doèarala neka djeca koju smo snimili. mo da æe se prisjetiti da su taj obrat. go u neprekidnosti njihovih aktivnosti. Ne rabimo li ivèane stanice u odreðenom krug primjerice. Snovvdon. Istra ivanje Washingtonskog sveuèili ta koje je provela Geraldine Dawson krilo je neke organske abnormalnosti u mozgovima dojenèadi klinièki dep sivnih majki. Znakov ito je da su se redovnice koje su se bai umnim aktivnostima mnogo uspje nije odupi rale oslabljujuæim uèincima : renja od redovnica zaokupljenih kuæanskim poslovima. redovnice n idealna populacija za istra ivanje . Istra ivanja su pokazala daje kod glazbenika za obradu glazbe zadu eno 25 posto vi e slu ne kore nego kod osoba koje se ne bave glazbom. Mala djeca kojimaje zbog te ke epilepsij uklonjena cijela polutka. Zahvaljujuæi neobiènoj dugov nosti mnoge od njih dozi ve vi e od stotinu godina . u golemim.no njihova tajna. Osim su dugovjeène.

kojijoj svojim proganjanjem i opsjedanjem prijeèi svaku normalnu ljubav. Kao to danas znamo. Istra ivanja su pokazala da novoroðenèad m prepoznati i razviti sklonost zajezik majke do èetvrtog dana starosti. ili fonema. odlazi u enski samostan. U iduæem poglavlju to æemo naèelo primijeniti i irok spektar ljudskih iskustava. Wozzeck (1925. a shvaæanje èovjekove svjesnosti bilo je sve veæe.koji su funkcionalnost vjerojatno zadr ali zbog pozadinske buke. ono to nam se dogaða ima izravan i vidljiv utjecaj na stanje n eg mozga. mozgo vi dojenèadi posve su prilagoðeni uèenju jezika. Svaki put osjeæam kako mi niz leða plaze marci. dijete nikad neæe vidjeti. Genie je uspjela ovladati osnovnim rjeènikom. Za razliku od nje. kako bi mu utekla. bje imo od opasnosti. Jo jedno od tih velikih djela je Platneni anðeo Sergeja Prokofjeva. Ruska novo roðenèad. primjerice. Renata. Kako bismo produbili raz mijevanje naèina kako postajemo tko jesmo. u posjet joj dolazi Veliki inkvizitor.) Albana Berga te Peter Grimes (1945. Kad djeca tog uzras ta poènu brbljati. ne samo da moramo znati da mozak mijenja ovisno o informacijama koje prim a. Opera Leo a Jana-èeka Jenufa (1903. pak. osjeæam èujemo.) Richarda Straussa. Kad je naposljetku na uèila govoriti. primjerice ptièje g pjeva i prometa. Naposljetku. bili oni zdrava duha ili istinski patolo ki sl uèajevi. moramo biti svjesni da plastiènost mozga i ma svoje granice. meðutim. ud aramo loptu ili ispunjavamo ki aljku? I je li moguæe da se razlike u naèinu kojim na i mozgovi obavljaju te z daæe nalaze u osnovi razlika meðu na im osobnostima? 62 Treæe poglavlje Osvje æivanje U dvadesetome stoljeæu u operi zbila se svojevrsna revolucija. Dobar primjer ogranièene plastiènosti mozga uèenje je jezika. Malo je toliko napetih i zastra ujuæih opera. Skladatelji su poèeli pisati ope re koje su se uvelike bavile djelovanjem uma. Ipak. ponovno steæi jer tu funkciju preuzimaju susjed ni mo dani krugovi. Sve ostalo u jeziènom se smislu odbacuje kao besmisleno. U elji daje oslobodi njezinih religioznih deluzi ja.) Benjamina Brittena bile su psiho-drame koje su prouèavale du evno stanje glavnih protagonista. Sve je vi e skladatel ja bilo svjesno novih znanstvenih otkriæa. specifiènih za njihov ma terinji jezik. ali ne i gramatikom. Raspola uæi tako ogranièenim moguænostima. odreðuje tko smo. Ako nas ta povratna sprega mozga i okoline èini onin tko smo. a to. Isti je proces vidljiv u djece roðene s kataraktom . predla e psihijatrima da p cijente ne pita ju kako se osjeæaju. primjerice. Mlaða se djeca. Genie je do trinaeste godine bila zatoèena u losangeleskom potkr ovlju i dobivala je batine kad bi se oglasila. od povreda mozga oporavljaju mnogo b r e od tinejd era. znanstvenici su otkrili daje rabila slu ne dijelove govornih podruèja . Sre di nji lik opere.ne ukloni lije se do estog mjeeca starosti. u ogranièenom obliku. Saloma (1905. nego kad èuju portugalski. Èini se stoga vjerojatno da mozak ima optimalno razdoblje u kojem je najlak e steæi razumijevanje gramatike te da negdje izmeðu este i trinaeste godine to postaje mnogo te e. John Ratey. no vlast plamenog anðela nad njezinim u . nego i kako prima i obr ðuje te informacije. djevojèica koje su kljuèno razdoblje svojih razvojnih godina provele uskraæene za ljudski kontakt. Sto se u mozgu zbiva kad gledamo. autor Korisnièkih uputa za mozak i gostujuæi profesor klinièke p: hijatrij e na Harvardskom medicinskom fakultetu.) i Elektra (1909. 61 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ukratko.). ele li shvat uzroke njihova pore meæaja. nego kako percipiraju svijet. zahvaljujuæi plastiènosti mozg tijekom ivota mnogo se toga mo e promijeniti. Opæenito govoreæi. opsjednuta je zlim duhom. Isabelle je iz svojeg tihog zatoèeni tva osloboðena u dobi od est go dina.ovora mogu je. Za godinu i pol stekla je rjeènik od 1500 rijeèi i mogla se slu iti prilièno slo eno m gramatikom. sisat æe jaèe kad èuju ruski. dodirujemo. a govorna podruèja njezina mozga bila su vrlo nerazvijena. raslo je zanimanje javnosti za psiholog iju. Neuronski krugovi nu ni za n eku funkciju brzo æe preuzeti druge funkcije ako ih se ne iskoristi. Odrastala je bez dodira s ljudima . plamenim anðelom. S manje od g dinu dana dijete kao jezik mo e prepoznati samo skup zvukova osobit za materinji j ezik. proizlazi da se na e razlike u percepciji svijeta presli kavaju u razlil u osobnosti i karakteru. Najbolje to mo emo vidjeti iz primjera koje nam je dala tu na sudbina Ge-nie i Isabe lle. ona to èine rabeæi skup zvukova.

svojevrstan napadaj -nakon kojeg nastupa nesvjestica. Lord Byron. stigmatizi li su tu bolest i pogre no je uglavnom smatrali nasljednom. è sto nisu sprjeèavali napadaje. Kad je bio u I desetima. epilepsiju lijeèio kirur kim zahvatima. grèevi i gubici svijesti plod su naglih naleta prekomjerne aktivn osti u nekim mo danim podruèjima. velikog idovskog filozofa i lijeènika iz dvanaestog st oljeæa. tzv. . premda je bila uobièajena pojava. religiozno priviðenj e koje se Renati èini posve stvarnim. Mo da ste èitajuæi ove posljednje rijeèi malo protrnuli. Jedan od najstarijih pisa pot jeèe iz babilonskog doba. Ruthine tegobe potakle su ga da utemelji èuveni Montrealski neurolo ki i stitut. zli m duhom. kac neurolog John Hughlings Jackson ustvrdio da nagle napadaje uzrokuju el trièni izboji u odreðenim mo danim podruèjima. U nekih pacij enata napadajima prethode upozorenja. sa svojim sedativnim nuspojavama.mom tolika je da u izvanredno histeriènom zavr nom prizoru èasna majka i sve redovnice postaju jednako opsjednute. Najèe æi lijekovi. Jackson. Rijetko je koji poremeæaj izazivao vi e praznovjerja.ne to to nadilazi fiziku i biologiju te postoji izvan vremena i prostora? To je organ svjesnosti. Roðen u SAD na studij medicine od lazi u Oxford. tije kom 1930-ih. Shvaæanje epilepsije u to je doba bi tek u zaèetku. Ka o to vidimo u cijeloj knjizi. i. slijede izmijenjena percepcija zvukova i mirisa. njegovoj sestri Ruth dijagnosticiran tumor mozga.na poèetku imamo zlokobnu i katastro fiènu slutnju. Katkad elek triène oluje koje utiru put napada 64 Osvje æivanje nastaju u podruèjima u kojima postoje o iljci od starih ozljeda glave. Spozn aja o me nizmu u osnovi epilepsije zapravo nije bilo sve do devetnaestog stoljeæa. Ne izn enaðuje. Ti napadaji. Epilepsija se spominje u ajurvedskoj li63 Robert VVinston: LJUDSKI UM teraturi i na drevnim egipatskim glinenim ploèicama. Fjodor Dostojevsk vjerojatno. razodijevaju se i zatim sudjeluju u dosad vjerojatn o jedinoj potpunoj orgiji uprizorenoj na opernoj pozornici. b rbiturati. Neki drevni i srednjovjek ovni uèenjaci poput Majr nida. stoga. Bio je prvi lijeèi koji je. Penfield.« Imao je prilike do ivjeti mo da jedinstve iskustvo. Svaki tip napadaja opisan na tim ploèicama pove. trebao bih je mrziti. istra ivanja epilej je i ari nog podra ivanja mozga imala su golem utjecaj na shvaæanje naæi rada mozga. to se kao neurolog odi èio specijalizirati za epilepsiju. pa j e. Izvrsna Prokofjevljeva glazba. èe æe. a time i uma. Odluka je zasigurno bila iznim: te k a. terapija èesto bila ne èinkovita. Po povratku u SAD navodno je izjavio: »f urokirurgija je grozno zan imanje. N jezini napadaji. jer zamisao o rezanju mozga doi ma se surovom. brze. poput bockanja ili neobiènih ili neugodnih mirisa. sa ivopisnim orkestracijama. ili. ponavljajuæe glazbene mi sli koje dose u vrhunac . ali Ruth je operacijom dobila dobre tri godine prije negoli se tumor i poslje tku vratio. On zasigurno mora biti vi e od toga . primjerice Julije Cezar. koga katkad m vaju ocem engleske neu rologije. Kad ne bih osjeæao da æe se za mog ive promijeniti. zapanjujuæe i zastra ujuæe nalikuje nekim oblicima epileptiènih napadaja . pionir mo dane kartografije Jedan od mojih velikih junaka. lokaliziranih elektriènih oluja . P etar Veliki. da bi to mogl o izazvati pojavu aure. Penfieldova je teorija bila da kad bi mogao doprijeti do mozga i elektrièno podra ivati razlièita podruèja dok je pacijent pri svijesti. Mnoge su slavne osobe bc vale od epilepsije. katkad smatrani ðavoljim. aure. Ploèice (svih èetrdeset) èuvaju se u Brit skom muzeju u London u. poznati su iz najra nijih doba. Kad je ustanovljeno daje tumor ra iren i nedvojbeno zloæudæ sam je izveo zahvat i uklonio vi e mo danog tkiva nego to bi veæina ne ro rurga smatrala daje barem donekle sigurno. straha i jeze od epilepsije. Jako toplo preporuèam da poðete pogledati tu operu. naposljetku. od kojeg bi veæina drugih kirurga vjer ojatno strepila. jest Wilder Penfield. u k ojem je odmah i poèeo raditi. Osjeæamo to jer nam je te ko povjerovati da se sa sjedi tem na eg biæa mo e ostupati kao s obiènim organom. a katkad Bo jim djelom. Tada bi mogao identificirati neispravno mo dano tkivo i od straniti ga. jo otkad sam prije èetiri desetljeæa kao stud< medicin e prvi put èuo za njegov rad. a kirurgija mozga u povojima. oblik epilepsije koji je tada opisao nazvac Jacksonovim napadajima. moglo bi se reæi. je s drugim bo anstvom ili.

posve svjestan. ali mozak nema receptora bola. kao stoje èini Penfield. 65 Robert VVinston: LJUDSKI UM Podrobniji atlas Izvodeæi suvremeniju inaèicu Penfieldova postupka na eni koja je bolovala te ke epileps ije. njegovi ispitanici . nikad neæemo odrediti mo dana ishodi ta. Na kon takve muke pne izrade mo dane karte. Veæinu bolova u glavi do ivljavamo putem drugih tkiva. odstranjeni h vrhova lubanja. smatrao je Penf ield.u osnovi poremeæaj u ki nom toku . èak do te mjere daje potkraj ivota malo ubla i o stavove. Svaki ljudski mozak ima. primjer ice krvnih ila. A sve savr eniji fMRè im je omoguæio da promatraju moza k dok njime bjesne »oluje« povezane s na] dajem i da ustanove podruèja najveæe koncentra cije aktivnosti. Penfieldo-vi podra aji nisu izazvali nikakav bol. dr ukèiju geografi Neki bi se sad mogli u urbano vratiti na uvodno poglavlje u kojem ka tegoric tvrdim da su moj mozak. lijevim bazal nim ganglijima i prednje dijelu cingularne vijuge . ili dajedno stavno izvijesti o osjetii koje do ivljava tijekom podra ivanja pojedinog podruèja. kirurzi sve èe æe izraðuju podrobne karte pacijentova mozga. Doista. poput govora ili motorike. prinudu da izgovar amo neprimjei ne rijeèi ili stvaramo neobiène zvukove. Drugi su javljali o jedva zamjetljivim stanjima uma. i vi. Obilje jima poput slobodne volje. Zapisao je da su. pri èemu je nj ezin vlasnik. vicarski je neurolog prof. Olaf Blanke do ao do zanimljn otkriæa.* Do toga bi. . izmeðu ostalog. K. Mo da zvuèi èudno. premda ima nekih razlika u manjim oblicima i dijelovima. naime. na razini ivèanih i glija stanica. lako bih mogao izgubiti sposobnost govora. razlika je iznimno mnogo.pokazivali bismo mnoge ili s ve simptome povezai s Touretteovim sindromom: tikove.javljali o brojnim osjetima. doista moglo biti abnormalne aktivnosti. ali p sedativima. Je li moguæe da ga mo emo pobolj ati jednostavno re uæi njegove komadiæe m? Premda nam je vi e od sedamdeset godina ozbiljne znanstvene aktivnosti ostavilo ja ko malo prostora za sumnju daje mozak odgovoran za apsolutno sva obilje ja uma. Èak su neki od najèarobnijih vidova èovjekove svijesti donekle demistificir ani i gotovo »standardizirani«. u svim mozg * Neki slu aèi mojih predavanja mogli bi reæi da bi u tim podruèjima moga mozg. Kirurg od pacijenta mo e zatra iti da iz vodi jednostavne zadaæe. sredstvo kojim osjeæamo uzvi enu radost i estok gnjev te po imamo Bo ju slavu. le ali na operacijskom stolu . pacijent. Premda su njegova istra ivanja ponudila vrlo èvrste temelje za shvaæanje da svijest prebiva u elektrokemijskim procesima u mozgu. povr inski je svaki mozak manje. No dobar dio suvremenih dokaza upuæuje na suprotno. a dio pacijenata osjetio je toplinu. poput kuhanog jajeta. va mozak. kad su im odreðeni dijelovi povr in e mozga bili elektrièno podra ivani. tvrdio je da ona neæe moæi ob jasniti ukupnost svih iskustava. ti osobni osjeæaji pokazuju daje neuroznanost emotivan posao. Nalazi su zapanjili i samog Penfielda. trzaje.u lijevoj polutki.e jedn ak. svaka operacija s ciljem uklanjanja dijel a mozga tumora mo e se obaviti uz minimalan rizik za ostale. prije negoli svojim skalpelom zarezu najdragocjeniji ljud organ. kljuène i jasno utvrde mo dane funkcije. hladnoæu il i svjetlost. Kad u sljedeæa tri podruèja u mojem ili va em mozgu ne bi bilo aktivno . Neki su èak do ivjeli vrlo podrobne halucinacije ukljuèujuæi mu karca koji je toliko jasno èuo Beethovenove skladbe daje ozbiljno pomisl io da Penfield u operacijskoj dvorani skriva radio. svaki ljudski mozak koji je ikad postoj ili æe postojati.izvorne misli i nadahnuæa. pa je neosjetljiv na dodir ili ozljedu. poput MR-a. primjerice pre dosjeæajima i osjeæajima veæ do ivljenoga. nerijet rabeæi tehnike o koji ma smo veæ govorili. da do ivim mo dani udar . No ispi povr ine. ustrojbeno jednaki. Primjerice. Svoju specijal iziranu kartu kirurg poèinje izraðivati otvaranjem a stezirane lubanje. no tijela su uèinil a niz nevoljnih tikova i spazama. U novije doba.koji su budni. O nekim mo danim podruèjima mo emo govoriti sa sigurno æu jer znan da u svih ljudi obavlja ju istu funkciju i da njihova o teæenja u svih izazivaju is simptome. pojednostavljeno reèen do lo jer je dorzolateralna prefrontalna kora. Jednako emotivnim poka zao se i za Wildera Penfielda. Elektrodom se mogu pod ra ivati razna podruèja. Mo da æe ne èitatelje iznenaditi podatak da ne postoji referentna knj iga koju bi kirurg u fazi mogao konzultirati. To je svakako jedan od popratnih zakljuèaka koji proiz laze iz novijih nalaza iz vicarske.dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. ] put brojenja ili recitiranja djeèje pjesmice.

a za to se znanje oslan ja na vidnu funkciju. u na im lubanjama. obuzete duhovnim otkrivenjem da to d ozive. ugledamo ne to opasno. Nimalo ne iznenaðuje da su doppelgdng stoljeæima slovili kao glasnici neizbje ne tragedije. u kojem se suoèav. Ako iz bilo kojeg r azloga . koje mi govore gdje je moje tijelo u prostoru i to ra di. kao i ostali svijet oko sebe. iskustava iz djetinjst va. dobro dokumentirani sluèajevi osoba koje su do ivj< efekt doppelgdngera (»dvo jnika«).66 Osvje æivanje vima zadu ena za inhibiciju neprimjerenih radnja. s prekri enim nogama i dlanovima tipkovnici mog prijenosnog raèunala. naè kako jesmo u svijetu i naèin kako sv ijet jest nama konstruira taj gumenast org. toèno v idjeti gdje su smje tene pojedinaène funkcije tih obuhvat-nijih kategorija.5 Kao stoje i Blanke pretpostavio. Znam to na temelju informacija iz pamæenja.4 Koliko god Blankeovi nalazi bili zanimljivi. Uistinu zastra ujuæe. kao to æemo na ovome putovanju vidjeti. u ovome sluèaju -epileptièna pacijen tica izvje æivala o izvantjelesnom do ivljaju. Ona nosi va nu pouku neèemu to preèesto olako shvaæamo. te funkcija sustava k rabi dod ir i ravnote u kako bi stvorio svijest o tijelu. kako sjedim i ti kam. Postoje brojni. kemijskog i hormon. »osjeæati« i onda bih se mo da suoèio sa slikom samoga sebe. a li i prema dodiru i ravr te i. U jednom sluèaju. a prednji dio cingularne vijuge povezan je s nadzorom i usmjeravanjem poz ornosti. bilo bi to kao da su trenutaèni podaci iz datote »dodir i ravnote a« pogr e kom prebaèeni u datoteku » to se nalazi ispred rt ne«. zatiljnoj ko No da sad. izja ljivala je. in enjer kojeg je uhodio njeg doppelgdnger velik je dio dana provodio kreveljeæi se i zamahujuæi prema dv niku . bolje razmislim. umjesto da èujem poziv za moj let prema Sankt Peterburgu. odnosno informacijama iz podruèja u gornjem stra njem d ijelu moz§ tj.angularne vijuge. oni nisu novost u znanstvene svijetu. s istovjetnom kopijom samih se be. pojedinaènih je razlièitosti gotovo jednako mnogo poput sliènosti. U tekstu u èasopisu Priroda Olaf Blanke nije spominjao daje dirnuo u »sjedi te du e«. n aljutimo se. rastu imo ili zaljubimo. Bazalni gangliji zadu eni su za po krete. ili autoskopske deluzije. Blankea nije samo zanimljiva anegdota.neka siæu na promjena dovede do razlike u unut . Odreðeno bih vrijeme. I ne moraju biti na operacijskom stolu. Franzini i John Grossber g. Tal ðer. pri mjerice. smatra se da su ti fenomeni posljedica r remeæaja u dijelu mozga u kojem se vizualne informacije kri aju s informa jama o tijelu. tjemenoj kori. i potencijalno razoèaravajuæi osobe koj e vjeruju da su izvantjelesna iskustva istinski dokazi ivota poslije sm ili neke »d u e« koja postoji izvan fizièkog tijela. zatim. rje avamo kri aljku. i bez obzira na to. pogled zdesna Svjesnost: viðenje ili osjeæanje Olaf Blanke i njegovi suradnici primijetili su daje tijekom svakog podra iva-nja o dreðenog podruèja njezina mozga . smje tenu u desnom stra njem dijelu mozga. svjestan sam sebe kako sjedim u prilièno buèr èekaonici u frankfurtskoj zr aènoj luci. Sada nja razina znanstvenih spoznaja o mozgu omoguæuje nam da saznamo polo aj i svrhu mnogih mo danih podruèja isto kao to na cestovna karta mo e reæi kako da od Rijeke doðemo do zabaèenog lièkog seoceta. »gled odatke koje bih zapravo treb. Kad je zamoljena da podigne ruku i pogleda je.premda je sasvim dobro znao daje rijeè o njegovoj vl astitoj slici.gena. No. Ne m oram vidjeti sliku sebe da bih znao. »Vidim se odozgo kako le im u krevetu«. Ovdje bismo mogli naèiniti analogiju s cestovnom kartom i zn anjem koje neki mje tan ima o vlastitoj ulici. Naèin kako reagiramo na svijet. d ivim autosko psku deluziju. znam da su ispred mene raèunalni zaslon i stol. gdje je smje teno dugoroèno pamæenje ili koji dijelovi mozga postaju aktivni kad slu amo glazbu. bolesti ili kirur ke interve cije . K. Prièa dr. vjerovala je daje ruk a eli udariti. koji su opis psihijatri Louis R. No da bismo mogli doznati pojedinosti. Znamo. kad ne bih znao pone to o funkcioniranju uma. nog okru ja u maternici. prepoznamo prijatelja. Dorzalno (iznad) Razdvojene polutke. moramo p orazgovarati sa seljanima. nego je napisao daje sa67 Robert VVinston: LJUDSKI UM mo na ao podruèje u kojem se preklapaju dvije funkcije: ona vidnog susta kojim gleda mo vlastita tijela. D ok ovo pi em.

Jasno je stoga daje um. èuvstvima. primijetio sam jednostavnu reklamu. nego se i irio smrad svinjskog gnojiva koje se lagano cv rljilo na suncu. pa mo da o tome dosad uopæe niste razmi ljali.najkraæim putem uputio unutra. pa sam se . Na samom dnu klanca. kako se pojedinaèno slu imo percepci jom. rabe umje tnik i kirurg. A onda sam. eð je preuzela vlast i zanimalo me samo kako je to prije uta iti. pozorno æu i èuvstvima. ne bismo mogli ostvariti svoje naume. pa kad elimo reæi daje netko izgubio svu sposobno st racionalnog pona anja ka emo daje »si ao s uma« ili da mu se »pomraèio um«. Ali èekiæ mogu rabiti stolar i kipar. Odvratio sam pogled i usredotoèio se na zah tjevan posao prolaska kroz klanac prepun zavoja i serpentina. kao i sve ostale putnik e namjernike u kafiæu. namjere ne bismo mogli nagovijestiti drugima. i najvi e elim popiti èa u gazirane mineralne vode. u iju. Sve se odvija tako mehanièki. Uzete zajedno. koje se te ko mo e nazvati jedinstvenim ili osobito transcende talnim. primjerice »smetnuo sam to s uma« ili »palo mije na um«. Sastojala se od jedne rijeèi. Razmislite o tome kako rabimo rijeè »um« u hrvatskom jeziku. ponajprije niz vje tina. Vidimo. A rabimo je i kad opisujemo razum i rasuðivanje. ust a i ko e. D se udaljavao. tovi e. No je li vam se kad dogodilo da ste pogledali s ku zalaska sunca i pomislili kako vam izaziva osjeæaj »topline«? Jeste li kad vruæeg dana vidjeli jedan od onih lukavo manipulativnih oglasa za pivo i os tili neobja njivu eð? Èuli neku pjesmu i osjetili tugu ili spokoj? Nadam se i jeste. i imala je okus poput lo koje druge mineralne vode. Upravo naèin kako rabimo te alate. Nisam ba u ivao. kao ni stvaranja i ostvarivanja planova. nemilosrdne suncu ili trajanju pu tovanja. shvatio i za to. jer ako niste. moglo bi djelomice biti izazvano subliminalnom porukom. a promicala je lokalnu mineralnu vodu. Od toga sam trenutka postao svjestan sna eði. Postao sam posve ravnodu an prema traktoru ispred sebe. Bio je tu i mali kafiæ. nju imo jednu stvar. To je ku tija za oruðe koja nam omoguæuje da funkcioniramo. crn dim. barem u okvirima u kojima o nje mu svakodnevno govorimo. Kad ne bismo imali èuvstava. Konobar me upitao to eli Bez razmi ljanja sam spomen uo mineralnu vodu èiju sam reklamu vidio. nosa. no to nije bilo va no. a niti znati smeta li to komu drugom. Tada sam. Rabimo je i kad g ovorimo o pamæenju. Pozabavimo se stoga najprije naèinom k ako percipiramo svijet. Da nemamo pozornost i percepciju. J gosti kafiæa pili su istu mineralnu vodu. Na njoj je ponovno pisalo ime mineralne vode. To iskustvo. U svima nama kri ju se informacije koje dolaze iz oèiju. na polovici uspona kroz klanac. Skalpel. èujemo. smijao se. djelomice zbog sunca koje je nesmiljeno pr ilo. bez na eg svj snog u tjecaja. temom s 1 jom æemo se susr esti poslije. Glagolom »naumiti«.nikad ne bismo znali gdje smo ili to radimo. a djelomice zbog toga to sam se na ao iza vrlo sporog traktora iz kojeg ne samo daj e sukljao gust. te su rijeèi i fraze zgodan sa etak glavnih usluga koje na i mozgovi ob avljaju za nas. recimo. a mo e nam poslu iti i za kakav nespretan popravak u kuæi. s mje tajuæi se u stolicu.poput nekoga tko je dotei rao iz pustinje . moj æe svijet biti razlièit od va eg i. Dvije strate ki smjeste male reklame uvjerile su me. ali ovaj je put bi lo popraæeno jed69 Robert VVinston: LJUDSKI UM nostavnom slikom njezine boce. Vo nja se pokazala m anje ugodnom nego to sam se nadao. i funkcije pop èuvstava. niti bismo mogli razumjeti njihove. gladi i pamæenja. Sto nam se i pravo zbiva u gla . Bez pamæenja bili bismo trajno zbu njeni . ne bismo imali moguænost samokontrole. primjeric e. a osjeæam ku amo i prisjeæamo se druge. no dva uma nikad ne mogu bi ti ista.arnjem ustroju izmec mojeg i va eg mozga. u je dnom od zavoja. Kad vi i korteks ne bi mogao n advladati èuvstva i impulse. Bi la je skupa. putem asocijacije. Dva mozga povr inski mogu izgledati jednako. znaèi da ste èulno znat no uskraæeni. Stoga ne bismo mogli izraziti svoje neslaga nje s neèim. Na vrhu klanca izgraðeno je malo parkirali te kako bi prolaznici mogli u vati u pogl edu. a ne nedjeljiv entitet. Osjeti Jednog vruæeg ljetnog dana vozio sam se alpskim klancem. it æu raz 68 Osvje æivanje èita osoba. impliciramo pozornost i percepciju. vidio j o jednu reklamu. tvori na e identitete. Frazom »stalno mi je na umu« impliciramo sklo nost prema stvarima i osobama ili.

brojka »5« uvijek crvena. Doista. Svaki put kad èuju odreðeni ton. da bi ta osob ina mogla biti genetski uvjetovana. a »8« uta. primjerice. nego samo neki sirovi podaci kojima. da su ova u rijeèi »bouba« prilièno obla. Jedan je opisao kao staklenu krhotinu s nazublj nim rubovima. i gotovo je dodiruje. Jedan od vidova sinestezije je da neke osobe znamenke otisnute crno-bijelim tisk om vide u odreðenim bojama. Takoje.. odnosno pojavu koju nazivamo sinestezi jom. to ukazuje na moguænost da ne postoji stvarn a. Ramachandran istièe daje sinesteziju opisao Francis Galton. u istom podruèju.navodi se da èak dese t posto populacije do ivljava neku vrstu sinestezije.« Tko zna. Ramachandran je osmislio test za otkrivanje sinesteta tog tipa. kao to sam spomenuo. U svojem Re hovu predavanju ustvrdio je da bi u nekih osoba uzrok to me mogao bit gen. koje tumaèi zna menke. ». osobito dobar pijanist. Taj poremeæaj. Govori nam neke zanimljive s tvari o tome kako primamo osjetilne informacije i to èinimo s njima. U autobiografiji Govori. Tako je. U njegovu sluèa ju. do ivljavao je jak osjet plave boje kad je slu ao glazbu u A-mo-lu. objektivna. nego je obojeno èudnom kombinacijom modre i sedefaste. Kad bi se ljestvica promijen ila. poznati genetièar iz dev etnaestog stoljeæa. prouèavao je mo dane atlase i obojicu se dojmila i njenica da se informacij e o boji ra èlanjuju u vretenastoj vijugi. pisac Lolite. a drugi k ao predmet koji nalikuje amebi. One. nakon to uðu kroz oèi. 70 Osvje æivanje Sinestezija . ali zn ajte da mo da n æe biti tako dojmljivo kao to se isprva èini. mogu okusiti zvukove i osjeæati rijeèi. ponajprije da slova »k« i »i« u rijeèi »kiki« izgledaju nazubljeno.vama? Za to ne biste poku ali sljedeæe? Profesor Vilavnur Ramachandran iz San E ega u Kalifo rniji u svojem je uvodnom predavanju u emisiji Reithovo predavai na BBC-jevu Rad iju 4 emitiranoj 2003. okusiti zelenu boju. Zatim je upitao publil koji je koji. njihove vizualne simbole. Galton je istaknuo da postoji meðu èlano vima obitelji. sjeæanje!otkriva svoju neobiènost te ukazuje na svoj evrsno bogatstvo koje je taj poremeæaj donio njegovu ivotu. svojim st udentom.stapanje osjeta Neke osobe do ivljavaju neobièan spoj osjeta. Kod nesinesteta. No u sinesteta. opa aj boje bi izblijedio. pokraj nje. Rad Simona Baron-Co-hena iz Cambridgea to potvrðuje. S Edom Hubba dom. prema predlo ku u umetku s fotografijama. Vladimir Nabokov. Nekim se osobama. cis crven. nalazi. u odreðenoj mjeri postoji u svima nama . zakrivljen rubova. Ramachandran pretposta lja daje kod nekih osoba do lo do njihova sluèajno g spajanja. Vrlo je zanimljivo. Izmeðu njih . prave zelene boje nema. postoji samo put obrade informacija. Ramachandran je istaknuo daje nevjerojatnih 98 posto osoba a tomatski i spontano rijeè »kiki« povezalo sa stak lenom krhotinom. ako ga mogu tako nazvati. Osjeæa li tko da mo e. no ne u svima. primjerice. »6« je uvijek ob ojena zeleno. inaèe posve normalnima. Vidim [slovo] ^smeðije od k. zamolio slu atelje u Kraljevskom instit tu da zamisle dva p redmeta.. i niz gena. »7« mo e uvijek biti ljubièasta. Rijeè je o sposobnosti k oja. opisanom je primjeru bila rijeè o vezama izmeðu podruèja za percepciju b< je i brojeva. Dakle. slièan u veæini mozgova. Obja njenja te asocijacije moglo biti mnogo. mogu istodo bno otiæi i u sredi te okusa. iznenaðujuæe je uobièajen .. mozak pridaje znaèenje. elektrièni impulsi izazvani pogle dom na zeleni zid odlaze izravno u vidnu mo danu koru. a drugoga »kiki«.. koji izaziva abnormalne veze izmeðu susjednih podruèja mozga. mo da Nabokov ne bi postao proslavljeni romanopisac da njego voj percepciji jezika sinestezija nije podarila tako ivopisne boje. A podruèje z du eno za brojeve. pomije aju osjeti. Jednoga je nazvao »b ouba«. primjerice. ka e Ramachandran. vide odreðenu boju. mo emo vidjeti da nas poseban i jedinstven naèin kojim s u na i mozgovi »premre eni« u dobru i u zlu èini onima tko smo. svoju je sine-steziju opisao kao »obojen i sluh«. a fis plav. a 5 nije svijetloplavo poput c. Jedan od mojih prijatelja na sveuèili tu. primjerice. U jednosta nom p rikazu na raèunalnom zaslonu ra trkao je plave znamenke 5 na bijel« podlozi. valovitih. No u sinesteta stopljene su percepcije pose bno jake. »prirodna« zelena boja. 71 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ramachandran se pitao za to dolazi do mije anja signala. Poku aj to i sami. kao i u mnogim drugima.inaèe bismo bili n eosjetljivi na dra i slika ili glazbe.

koji znamenke vid u bojama. gdje æe im znaèenje dati srt di ta za pamæenje i èuvstva. dubinu. na mjestu se sru ila mrtva. Bil a ta prièa istinita ili ne. Nakon to obave po sao. u vidnoj kori postoje odvojena pc druèja koja tumaèe oblik. Tako. Kad se od i: pitanika zat ra i da pogleda boju ili ponju i miris (ili èak da zamisli to . ili èak i godinama. Dio muzeja posveæenje sjeæanju na holokaust i ondje sam kratko v rijeme proveo u »Vrtu izgnanih«. a troj ke crvene i uoèavaju da tvore crvei trokut na bijeloj podlozi (vidi sliku u umetku s fotografijama). »hladan« ili »udaranje«. Drug djeliæi informacije otputovat æe u limbièki sustav. ono se donekle mo e poveæati. na i mozgovi razlikovati samo zato to smo izlo eni pone to drukèijim okolinskim uvjetima. petice odmah vide plave. To oslikava tvrdnju da mozak razvija samo doista potrebne funk cije. rad sjajnog arhitekta Daniela Libeskinda. mo da neæe mo samo pomisliti »zelena«. skriven medu ostalim brojkama. Mo dano podruèje za svaki osjet podijeljeno je na manje zone koje se bav specifiènijim svojstvima. no intenzivna uporaba ili neuporaba dovodi do pojedinaènih razlika. ne zaboravite èinjenicu da se u nekim dru tvima broji samo do deset. MR nam omoguæuje da barem djelomice shvatimo to se zbiva. Kako ive u malim skupinama i posjeduju malo stvari i ivotinja. Vrijedi i obrnuto . Istra ivanja su pokazala da odrasle maèke neæe moæi prepoznati obilje j. bili zatoèeni u samicama. Taoci koji su mjesecima. Naime. Iz toga slijedi da æe se. a s njihovom smræu mogu nestati èak i vit alne osjetne funkcije poput vida i sluha. Naime. Ondje se osjetne infor macije zdru uju s odgovarajuæim kognitivnin asocijacijama . p o oslobaðanju imaju velikih te koæa s govorom. recimo.to vi e rabimo neko m o dano podruèje. primjerice vodoravne crte ili prave kutove. ona su preuzela druge funkcije. No sinesteti. asocijacijska po druèja. veæi im br ojevi ne trebaju. Smisao je prièe u tome da u svojem malom svijetu nesretna aba nije mogla zam isliti ne to toliko golemo poput rijeke. maèke nikad nisu razvile a parat za njihovu percepciju. Sliènu. dijeli se u vi e tokova koji odlaze na obradu u razn odvojena podruèja. On je tvrdio da stanovnici jednog otoka nisu mo gli vidjeti njegov jedrenjak usidren nekoliko metara od obale. Norma ne osobe na tom uzorku vide mno tvo p etica. odnosno njegovom nkcijom. njihovi mozgovi nisu mogli pojmiti tako golem objekt. informacija se pros ljeðuje u veæa kortikalna podruèja. Trojke su bile ra mje tene tako da tvore oblik t rokuta. primjerice.primjerice. nego æemo se prisjetiti. dolazi do brzog okidanja neurona niz dobro »utrt osjetni put od osjetila koj e je posrijedi do raznih odredi ta u mozgu. dio in formacije otiæi æe u vidnu koru. kako govorna podruèja nisu rabili za njihovu izvornu namjenu. Svi imamo proporcionalno slièan ustroj. ta prijetnja nije bila pos ve proma ena. I zbog toga kad vidimo zelenu bo ju.umetnuo je odreðen broj brojaka 3. njihove vizualne okoline. Ne tako davno posjetio sam idovski muzej u Berlinu. Jer ako im je vid zdrav kako mogu biti slijepe za ono to im je ispred oèiju? Pa. nalazi se 49 èetvrtastih gl atkih betonskih 73 . boju i gibanje. buduæi da im je vid 72 Osvje æivanje na mo dana kora bila uskraæena za odreðenu vrstu informacija. nerabljene plastiène neuronske mre e odumiru. Zbog nedovoljnog osjetilnog kapaciteta. Osjetilno preoptereæenje Postoji zen-budistièka prièa o abi koja je ivjela u zdencu i sanjala o bijegu u rijeku . kojih si bile uskraæene u ran oj dobi. Prièe o abi sjetio sam se nedavno kad sam do ivljavao drukèiju vrstu osjetilnog preopte reæenja. Kad sam bio dijete. Kratko. u prostoru omeðenom visoki m zidom preko kojeg se vide samo vrhovi drugih zgrada. Naizgled èudan fenomen. No kad joj je elja usli ana i kad je prvi put vidjela rijeku. buduæi da osjetilno preoptereæenje postane neugodno. do odreðene mjere. Dok ir formacija putuje mozgom. Primjerice. prizor èekiæa mo gao bi se spariti s asocijacijama po put »te ak«. pa su njezin mozak i tijelo do ivjeli osjet ilno preoptereæenje. velièinu. tzv. jer mnogo dulje u njemu ni ne mo ete ostati.pren daje to posebna t ema). jedna od omiljenih prijetnja »lij enoj« djeci bila je da æe im obje noge postati neuporabljive ne ustanu li i ne uèine o no to se od njih u tome trenutku tra ilo. Do neke mjere. gotovo sigurno izmi ljenu prièu o svojim putovanjima po ju ni m morima isprièao je kapetan Cook. kolskih hodnik i kako smo ih se u asavali. Kao to smo veæ vidjeli.

moguæe je da osobit ustroj raz lièitih podruèja mo dane kore ponajprije ovisi o ulaznim informacijama. Kao to smo spomenuli. a neka su èak poèinila samoubojstvo. Dr. a (zbog oblutaka) pi priocepcija .treæu neuronsku poruk S tako potpuno smetenim osjetilima. Njuh je vjerojatno na najstariji osjet. Mo da nam zato mirisi tako brzo pobuðuju r . ostatak na e gmazovske pro losti. ravnote a na nagnutu tlu drugu. Nije. Doista. Pomoæu vidnih informacija nisu se mogla orijentirati u prostor Ukratko. koji ukljuèuju pres pajanje putova u korteksima novoroðenih tvorova. izviru iz k sa i neravna. oblucima pr ekrivena tla. premda rasporeðeni pravilno i usporedno. a ne iskljuèivo o prvotnim vezama. Njuh nam je najo triji u djetinjstvu i s godinama slabi. napadaja. Pokazao je. Veæina vlakana poveza] je s podruèjem u talamu su koje nazivamo lateralnim koljenastim tijelom. Posebno su tu na ilustracija te tvrdnje djeca na kojoj su izvedei prve transp lantacije leæa. r-nakon to su zahvati obav ljeni. Dr. o genetskoj predodreðenosti. Mo da æe. a polovica ih se kri a (informacije lijevog vidnog po lja odlaze u desni mozak. podra avajuæi njezin jezi k posebno osmi ljeni 74 Osvje æivanje elektrodama. takoðer. daje nakon nekoliko sati vje be mogla uèiti gledati i rukovati predmeti ma.7 Jedan od pa cijenata koje opisuje prirod no je slijepa ena. nisu mogla nauèiti kako rabiti vid j er je njihov mozak pro ao razd bije plastiènosti za tu vje tinu . pa tvore kvadrat dimenzija sedam puta sedam mei ra). post ti moguæe uvje bati ak da stvori »novu« vidnu koru. Dakle. Premda èovjekov osjet njuha nije o tar kao u veæine ivotinja. i obrnuto). Roðena slijepa. Blackmore komentirala je i pokuse na MIT-u u Bostonu8. jasno jesu li migrene uzrok te sna ne osj etljivosti. nakon otprilike pet minuta obuzeo me poriv da iziðe jer sam osjeæao vrtoglavicu i muèninu. smje tenoj straga . istièe preliminarno izvje æe d Paula Bacha-y-Rite iz Strasbourga. Ispitivanja provedena posli je pokazala su da se taj dio s vremenom ustrojio u polja i kolumne po vrlo sliènom uzorku kao u normalnoj vidnoj kori. Vidni ulaz istra ivaèi su preusmjerili u dio mozg koji se trebao razviti u podruèje povezano sa sluhom. tijekom . naposljetku. Vid Informacije koje dobivamo vidom prevaljuju dug put od ulazne toèke u leæi ok Najprij e odlaze u mre nicu. Njuh Mirise prepoznaju dvije male nakupine od est milijuna stanica smje tene visoko u no su. vidna kora tra i redovnu uporabu da bi rasi. talamus djeluje kao relej izm ðu osjetnih komponenata i vi ih mo danih funkcija. a zatim u koru. Sami stupo vi. Iz njih proizlazi da vidna kora n ema nikakvih uroðenih »vidnih« obilje ja. a ri kolièina s pulvinarom. a najmanje jedna studija ukazuje na èinjenicu da o sobe koje pate od migrena takoðer imaju sni enu osjetljivost na neke mirise. meðutim. tj. Premda sve ostale osjetne informacije putuju prilièno dugim putovima kroz talamus. ostala zdr ava. uglavnom u dobi od desetak godin djeca i njihovi rod itelji doèekali su tu kiru ku inovaciju s velikim ushitom. djeca (koja su imala vrlo velika oèekivanja) zapala su stanje te ke poti tenosti. Zelenilo j e visoko i posve izvan dosegajer su biljke posaðene na vrhovir stupova. nju ni put vodi izravno u limbièki sustav. vid alje jednu i formaciju o obzoru. krajnji je uèin ak neobièan i iznimno è zorijentirajuæi. No buduænost mo da neæe biti tako sumorna. daje niz stanja poput shizofrenije. neke kemikalije u zra ku mo emo prepoznati èak i kad su razrijeðene u omjeru jedan prema nekoliko milijarda.godine neuporabe usk ratile su ga tog poten« jala. u stra njem dijelu oka. Vidne podr a aje djeca su do ivljavala zasljepljujuæe sjajnin i bolnima. postalo je oèito da nijedan primatelj ne vidi b znatnih smetnja. zatim u ko ru i odatle u limbièki sustav gdje se povezuju s èuvstvima i sjeæanjima. Ima nekih dokaza da preu ranjeno starenje.osjeæaj o polo aju udova u prostoru . Drugim rijeèima. iznad malog mozga. Poslije operacija. gdje se pretvaraju u elektr ne impulse. ako ne i prije. Toèno je. primjerice zbog Alzheimerove bolesti. Vidne informacije zati nastavljaju prema vidnoj kori.Robert vVinston: LJUDSKI UM stupova visokih sedam metara (svaki je na metar od drugog postavljen u red vima od sedam komada. Impulsi putuju vidnim ivcem. dovodi do br eg slabljenja njuha. unutar zidova. Su an Blackm re1' sa Sveuèili ta Zapadne Engleske u Br istolu. anoreksije i depresij e povezan s oslabljenim njuhom. Poput svih ostalih podruèja.

Ut . Isti su miris ponovno nju ili kad su ih se poku avali prisjetiti. u procesu patenti-ra nja . »poveæati romantiku u njihovim ivotima«?3 Da bi mogle si djelovati u studiji. ali ih percipiramo kroz nosnice. isprva namijenjenog tum aèenju mirisa i slanju odgova75 Robert Winston: LJUDSKI UM rajuæih kemijskih poruka. Sisavci. Zbog toga put od nosa do limbièkog sredi ta i jest tako br z. dezodoransa i slièn mirisa. vjerojatno mijenjanjem njegova ili njezina ho monalna stanja. pèele). biti hett roseksualne. a ne sklonijima pr ihvaæanju seksualnih ponuda. ene su u odreðenim razdobljima njihovih menstrualnih ciklusa nesumnjivo osjetljivij e na mirise. Njihove su olfaktorne sposobnosti obièno na vrhuncu kad su najspremni je zaèeti. kukci (npr. rabile su pai feme kojima je dodana neutraln a tvar. posve je sigurno. buduæi daje izvorni. Èini se daje njuh bio jedan od glavnih èimbenika razvoja èovjekova mozga. Ribe. Dijelimo ih na dvije vrste.aspolo enja i sjeæanja. sluèajno izabrane. Dr i se daje to bio zaèetak cijelog limbièkog sustava. èak i neki crvi. ili da provedu noæ s partnerom. mlade su ene morale imati redovitu mjeseènicu.ali ne sumnjam da ga ne biste uspjeli kupiti na Internetu. Dokazi o postoj anju ljudskih feromona doneda no su bili proturjeèni. Druge. U jednom su istra ivanju studenti uèili nove rijeèi dok su nju ili eobièan miris. Za one koje to zanima. Od svake je studentice zatra eno da rabi parfem na uobièajen naèin i u odreðeno vrijeme. a kontrolna je skupina izabrana uz obeæanje besplatne boæice pravog mirisa na kraju pokusa. Lako je razumjeti daje tijekom evolucije brz odgovor na nju ne podra aje mogao biti presudan za pre ivljavanje. mu karci bi takoðer mogli imati istanèano èulo »mirisa« i kad je tvar bezmirisna. U studiji istra ivaèa s Instituta : antropologiju pri Institutu Ludvviga Boltzmanna na Beèkom sveuèili tu ispit nicamaje prikazan zastra ujuæi film dok s u pod pazusima nosile jastuèiæe k ji su im upijali znoj. jo uvijek reagiramo nesvjesno. dodan njiho vu uob èajenu parfemu. n isu smjele rabiti oralne kontraceptive. komun ciraju mirisom. Tijek om pokusa.istra ivaèi n avode daje Athena. od onih u kontrolnoj skupini. Olfaktorna ili nju na kora suvremenog èovjeka ni ni ta manja n egoli u njegovih predaka. a katkad i na tvari koje ne mo emo n nju iti. feromon ma prenose uzbun u. to pripadnike iste vrste potièe na izbjegavanje prijetn iz podruèja iz kojeg je up ozorenje poslano. premda suvremeni ivot. Nijednoj ispitanici nije reèeno rabe ] 76 Osvje æivanje feromone ili ne. ba i ne poma e nju nom sustav u da nas vodi kao nekoæ. No ene ne luèe feromone koji djeluju samo na mu karce. upitav i ih bi li htjele sudjelova ti u ispitivanj kojim se eli saznati mo e li sintetizirani enski hormon. Norma McCoy Lisa Pitino s Dr avnog sveuèili ta u San Franciscu izabra le su dobrovoljke m< ðu studenticama prve godine. gmazovski mozak bio tek ne to vi e od malo olfaktornog tkiva na vrhu ivèanog vlakna. prema te stu na omotu »najjezovitiji film od Kad jaganjci utihnu«. ene koje su rabile parfem obogaæen feromonom imale su tri puta veæu vjerojatnost za seks. ao mije to ne smijem otkriti naziv feromona . dio je ispitanica rabio svoj uobièajen parfem obc gaæen posve bezmirisnim feromonom. Dosjeæa nje im je bilo dvadeset posto uspje nije. »Signalni« feromoi izazivaju izr avnu i primjetnu promjenu u pona anju. a »temeljni« feromoni n primatelja djeluju dugo trajno. Poznato je ta ko da æe maèke uznemirene mi eve naæi po mir su koji luèe u takvom stanju. A treæa je skupina ispita nica njuhoi uspjela prepoznati jastuèiæe obilje ene »mirisom straha«. tijekom ovulacije. Feromoni d jeluju izravno na mozak i primatelj ih obièno n prepoznaje svjesno. ima dokaza da na mirise. Feromone luèe mnoge ivotinje i postoje uvjerljivi dokazi za njihovu ulogu preno enju uzbune i straha. a novija su istra ivanja pokazal da nerijetko imaju ulogu u èovjekovu sek sualnom pona anju. a razlièite su stuc je potvrdile da tada m o e biti jezovito o tar. Zens osjet njuha mo e biti do tisuæu puta osjetljiviji od mu kog. sa svojim p dra ajnim olujama u ob liku ispu nih plinova. takoðer s jastuèiæima. kao ni ivjeti s redovnir partnerom. Svejedno. Dakle. Druga skupina gleda je neutralan film. film je bio Candjman. Istra ivaèi su pok azali daje primijenjeni feromon ene uèinio privlaènijima mu karcima. Feromoni su vrlo hlapljive tvari koji utjeèu na pona anje ili na hormone (i oboje) o sobe koja ih percipira. Èesto su prisutn i u znoju. parfema. amerièka tvrtka koja prodaje taj proizvod.

Katz poslu io se metodom prvotno razvijenom za mjerenje aktivnosti ivèanih stanica u mozgovima ptica dok pjevaju. Veæina okusa zapravo su miris jez ikom mo emo razlikovati samo pet okusa: slano. nije prekomjerno udeblja Buduæi da sam na mnogim zimovanjima imao prilike ku ati mlijeènim proizv dima bogate delicije vicarsk e kuhinje. Te se elektrode mogu daljinskim upravljanjem produljiv ati ili skraæivati u siæu nim koracima. Aromaterapija. Taj organ pumpa uzorke feromona u osjetnu upljinu. Katz naèinio elektriène snimke pojedinaènih stanica. Rijeè je o vomeronazalnom organu. Zbog toga priruènici za pre ivljavanje svima koji . Takav »odraz« identiteta te spolnog i reproduktivnog stanja druge ivotinje upravlja brojnim vidovima ivotinjskog pona anja parenjem. Eli trode s u toliko male da se ivotinja mo e slobodno gibati i biti u interakcij drugim ivotinj ama dok mozak tana nom icom alje signale u snimaè. slatke i 1 78 Osvje æivanje sele. Brojni sisavci. vrlo bi lako moglo biti otrovno. dr. Dr. I b. U svim tim sluèajevima »gurmanizma« lezije su naðene u desno èeonom r e nju. èe æe opasnije. èini i nije samo jo j edna New Age ludorija. Uma mi je prijatan okus koji daje hrana bogata aminokiselinama . kiselo i uir mi. Dovolji je da nanju imo da ak peèenog pileta ili banane da okus zamislimo tako i kao da nam je hrana na jeziku. Tri maju na mi kromotora prièvr æena na elektrode debljine dlake uvode se u podruèje ivotinjskog mozga z adu eno za obradu feromona. imaju » esto èulo« prepoznavanje feromona. ivèane stanice koje obraðuju feromonske signale umnogome su sliène »neuronima za lice«. komuniciranje feromonima presudno za r hov opstanak. O teæen toga podruèja mogu dovesti do nekih iznenaðujuæih pojava. gorko. kao to æemo po. nego na slane. arska studi otkrila je trideset i èetiri pacijenta o teæena mozga koji su naglo postal i opsje nuti hranom. Okus Okus i miris vjerojatno su najpovezaniji osjeti. Laurence Katz i njegovi suradnici na sveuèili tu Duke otkrili su da ivotinje u mo zgu imaju feromonsku tvornicu koja. ivèanim stanicama smje tenima u vidnoj kori mozgova primata koje pobuðuju faci jalna obilje ja drugih ivotinja. nakon nekoliko mjeseci zajednièkog rada enama poènu usklaðivati m jeseènice. Zanimljivo je. p. od mi eva do slonova. Stoga je. djelovati smirujuæe. odlaze i u amigdalu i hipo lamus. je vidjeti. spravljali i jeli. borbom. Nije neobièno da se enama koj e nekoliko mjeseci provedu u fizièkoj blizini usklade menstruacijski ciklusi. »Gorko« je. Jeda n od mojih starijih kolega na poslu isprièao mije kako se u na em laboratoriju. u kojoj ih prepoznaju kemijski receptori poput onih za okus i miris -premda ih sama osjetil a okusa i mirisa ne mogu prepoznati. da se nitko od njih. a i sniman je njihovih mozgova pokazalo je daje koncentrac elektriène aktivnosti u limbièkom po druèju. izmeðu ostalog odgovorno za »reakciju b or ili bijega« kad smo upla eni. ivotinje poput mi eva uglavnom ive u tami i opæenito imaju prilièno ] vid. tvorbom u kojoj je dr. no vjerojatno je da postoji. dr im to te ko obja njivim. kljuèna je za izra avanje i tumaèenje èuvsta Hipotalamus je. Nije te ko shvatiti da su okusne sposobnosti na im drevnim precima bile va ne za ops tanak. u ko jem radi 85 posto ena. Ne to stoje »lo eg« okusa.jeèu i na druge ene. osobito kad su posrijedi mje-seènice. pak. pa se mogu premje tati od neurona do 77 Robert VVinston: LJUDSKI UM neurona kako bi se snimila njihova aktivnost tijekom raznih pona anja. stvara »feromonsku sliku« druge ivotinje10 . Zbog t ogaje natrijev glutamat tako djelotvoran pojaèivaè okusa. prigodno. mo dano hormonalno sredi te. N e iznenaðuje stoga da se okusna mo dana k ra nalazi neposredno iznad olfaktornog pod ruèja u desnoj polutki. doista bi mogla smanjivati napetost i i ko djelovati tera peutski. kak o istièe dr. èini se. Neki epileptièari navode da neposredno prije napadaja osjeæaju nt biène mirise. pomoæno m nju nom lukovicom. specijaliziranom osjetil u u nosnoj upljini. Katz. Kako bi izmjerio signale. tisuæu s mo puta osjetljiviji na gorke okuse. Kad nju ne informacije idu u limbièki sustav.glutam tima. a drugi. povezivanjem majke i mlad unaca i dr. meðutim. premda su razv opsesiju hranom t e je stalno kupovali. Ti osjetni neuroni povezani su s tzv. Zbog toga neki mirisi mogu poveæati brzinu i da srca i krvni tlak. naime. Amigdala. Postoji li tvorba slièna vomeronazalnom organu i u ljudi proti jeèno je pitanje. slatko.

Osim poèetne tjeskobe nije osjeæala r kakav strah: »Èinilo se daje sve pod nadzorom. iz Julieina smo sluèaja izvukli barem jednu va nu pouku. ne moramo gubiti vrijeme na ku anje. percipirati vrlo razlièit e auditivne informacije od nekoga sa savr enim sluhor Primjerice. Utvrðeno je da prednja inzula. Èuv i la an pokajnièki ton u njegovu odgovoru. Prije mnogo godina. a manje njihovim kval itetom.uklanjanje posteljice.« Ipak. »tvoj je an estetik mo da dobar za dijete. Prije dvadesetak godina za tu je vrstu zahvata bilo sasvim uobièajeno davati razmj erno laku opæu anesteziju jer se tada dijete raðalo u boljem stanju i spremnije za d isanje. dakako. mo dano podruèje koje se aktivira kad okus imo ne to to nam se ne sviða. kao i u dijel ovin zadu enima za primanje dodirnih informacija iz prstiju. Treæi je takav porod stoga bio neizbje an. a operacija je. sluh nije potreban za razvoj jezika.mali an je i ahno mlatarao svim udovima i plakao s u itkom. ivanje maternice. èestitao sije na sjajnom stanju djeèaèiæa kojeg sam donosio na svijet . to mo e biti vrlo korisno . lijevi donjim og rankom materniène arterije. Nj nasreæu. Julie se zatim okrenula prema meni i isprièala mi se to mije zadala tolike muke. Sluh Posljednji osjet koji se gasi kad gubimo svijest i prvi koji se vraæa pri buðenju je st sluh. Or rabe pojednostavljenu inaèicu jezika. Spopao me u taj èas neki vrag i po elio sam ga malo bocnuti u njegovoj samodopadnosti.« Nekoliko trenutaka poslije alio sam se na ikljanje iz donjeg ogranka materniène art erije. a ionako nisam mogla ni uèiniti. pa osoba sa slu nim tegobama u jednom uhu mo. Slièno je i s drugim osjetima. informacije se kri aju. na skaneru zasvijetli i kad vidimo da gaðenje osjeæa netko drugi. Stoga netko tko èuje samo na d sno uho mo e slabije percipirati svojstva gla zbe poput ritma i melodije. Ne shvaæajuæi o èemu je rijeè. Dodir Dodir je osjet koji se razvija rano i u novoroðenèadi je osjetljiviji od vida ili sl . Slijepe osob e koje uèe èita brajicu pokazuju aktivnost u vidnim i jeziènim podruèjima. koji je. kad sam bio razmj erno neiskusan. koja je veæ dvaput rodila c arskim rezom.poprilièno rutinski. Zato je va no da pripazite to govorite ispred jako bolesne. upitala me. »Lako je tebi«. U takvim su okolnostima ope rativni postupci nakon to dijete sigurno iziðe . Studije u kojima i MR-om sniman a gluha djeca gluhih roditelja koja su odrastala slu eæi se zn kovnim jezikom. tovi e. ili u prisutnosti umiruæeg roðaka. Praktièno je prav ilo da se izbjegava sve to ima gorak.poku a li drugi pr ipadnik na e vrste pojesti ne to i osjeti gaðenje. ali smo otad uvijek vodili raèuna da pacijent bude dovoljno dubokoj anesteziji. Valja spomenuti da bez obzira na izravnu vezu izmeðu slu ne kore i jeziène podruèja lije ve polutke. poput velikog dijela s tranaca koji nasto ovladati hrvatskim. lijeva se strana mozga uglavnom bavi prepoznavanjem i imenov njem zvukova. »Samo dvije. èi æenje trbuha i zatvaranje rane . kako ste ga nazvali. p ro la kao po loju. osim njuha. »I te koæe s. koliko je vreæica krvi pripremljeno prije operacije. Obje hemisfere imaju va nu ulogu u o bradi zvuka. nego se mo emo usredotoèiti na hvatanje one slasne antilope. i pet vreæica krvi koje ste morali nar èiti?« Tada mije ispr ièala kako je èula. izvodio sam carski rez na gospoði Julie. i mogla se sjetiti. »A krvarenje«. Kao i kod ostalih osjeta. svega stoje bilo reè no do trenutka kad smo jo j poèeli zatvarati trbuh. Iduæeg sam jutra oti ao pogledati Julie i njezina sinèiæa. nismo upla ili. u bolnici dobro poznat kao uglaðena i potpuno pribrana o soba.nu kane tra iti u divljini savjetuju da se vode svojim osjetilima. Moj anesteziolog. ali pro irio je mnogo ila . Oboje su bili dobro. zaustavljan je krvarenja. imao slièno n eprikladan smisao za humor. a ubrzo zatim upitao mog asistenta. u egao ili na bilo koji drugi naèin odbojan oku s ili miris. Iz evolucionistièke perspektive. moram na alost reæi. bojim se«. Nije osjeæala nikakav b( a samo povremeno vrlo slabe dodir e.imamo ovdje sna no krvarenje . otkri vaju da im je jezièno podruèje razvijeno jednako kao èujuæih vr njaka. Anest eziologu je ubrzo postalo jasno da ga poku avamo upla iti. rekao sam kako je operacija bila laka 79 Robert VVinston: LJUDSKI UM i rutinska. s najveæom strepnjom u g lasu koju sam mogao doèarati rekao sam kako bi nam ih moglo zatrebati jo pet. èujuæa djec h roditelja nikad ne postignu is stupanj teènosti »govora« znakovnim jezikom poput svo jih gluhih vr njaka. Zvukovi koje èu lijevo uho odlaze na obradu u desnu stranu mozga. naizgled besvj esne osobe. rekao sam.

vjerojatno nije kodila djetetu jer je ono cijelo vrijeme bilo sa sestrama i do ivljavalo ljudske dodire. le eæi na krevetu krpao debelu zimsk u jaknu. skoèio sam s kreveta i debela mi se igla za krpanje zabila u taban te se pritom duboko u mi iæima slomila u dva dijela.bolnièka etiketa koja kao da se kosila s ljudsko: potrebom. pod uvjetom da nije rij eè o ozbiljnu o teæenju. Trljajuæi mjesto koje nas boli. U nekim se zemljama. pa na bol. uvijek istim. no ono nije bil o neugodno i uopæe nisam osjeæao kao daje dio mene. vidljiv je od prvoga dana. Jeste li primijetili da æe vam protrljate li izvori te bola. obraæamo manju pozornost . primjerice lijevom nogom . podruèjima nepostojeæe noge. To otvara neka zanimljiva pitanja. u odgovarajuæem stupnju. pak. To nije praznovjerje. Dr. Dotadje bilo uobièajeno da sestre s njim odjure na pranje i vagan je . u prosjeku su bolnicu mogla napustiti est dana prije. tetnost toga postupka zanimljivo je pitanj e. lijeka sliènog opijatima.da. no injekcija petidina. Field tvrdi da masa a potièe izluèivanje hormona rasta te hormona koji potpoma u rast.zbog pro81 Robert VVinston: LJUDSKI UM cesa zvanog kompetitivna inhibicija.primjerice kodein. Bol. posve je uklonila njegove neugodne vidove. stoje slièno djel ovanju nekih antidepresiva. nego djelotvoran postupak .djeluju tako to se ve u na receptore mo danih neurona na koje bi se inaèe vezali kemijski spojevi pro tiv bolova koje luèi sam mozak. On i alju signale u leðnu mo dinu odakle kroz mo dano deblo odlaze u talamus. Vilavn Ramachandran. koji se mnogo bavio tim fenomenom. Informacije o dodiru i pokretima obraðuju se na vrhu mozga. kao osjet razlièit od obiènog dodira. nja nov oroðenèadi njihovim majkama odmah nakon poroda ustalila otprilil tijekom posljednjih dvaju desetljeæa. èesto izjavljivali da osjeæaju dodir na odi ðenim. No premdaje ta pr aksa mo da mogla na koditi odnosu majke i dj< 80 Osvje æivanje teta. to za posljedicu ima smanjenje percipirane ozb nosti prvog. Nekoliko minu ta poslije. podruèje u èeo nom re nju koje je. Premda nisam vidio opipljive dokaze za to. Mislim da mogu razumjeti za to nek i postanu ovisni o takvim lijekovima. Va nu ulogu u percepciji bola ima prednja cingularna kora. nadziranjem i kon centracijom. kad sam studirao medicinu. Iz talamusa informacije putuju u osjetna podruèja kore koja nam govore koji bol do ivljavamo i o dakle potjeèe. Opioidi takoðer smanjuju aktivnost u pre dnjoj cingularnoj kori. postojeæi dio tijela. do te mjere da u njemu osjeæaju b Sindrom fantomskog uda jo uvijek nije posve obja njen. Mnogi lijekovi protiv bolova. Ako se bol i dodir percipiraju u mozg treba l i nam tijelo da bismo ih osjeæali? Oèit odgovor glasio bi . Fi eldo-va tvrdi da masa a poveæava razinu neurotransmitera serotonina. Skanovi mozgova novoroðenèadi li ene dodira pokazuju smanjenu aktivnost vitalnih po druèja. mozgu signale bola aljemo jo jedan paket signala. djecu rutinski zamata u po voje te im se tako ogranièavaju pokreti. Bol nakon operaci je bio je jak. kad bi im pri snuo neki drugi. primijetio je da su n govi pacijenti s fantomskim udom. glupavo zaboraviv i to sam uèinio. Osjet dodira presudan je za djetetov razvoj. Jednom sam zgodom. narav da nam treba. kao to æemo vidjeti. na mjestu nastanka primaju tvorbe koje nazivamo nociceptori. encefalini. veliko ilo koje sam rabio bacio sam na pod. Pozornost mozga tada je usm rena na dva signa lna toka. Neobièno je da se praksa dav. poput spomenute rumunjske siroèadi. »Refleks sisanja«. Dr. kad dijete okreæe glavu prema svemu to mu dodirne lio odnosno refleks koji mu poma e naæi bradavicu. sastojak mnogih lijekova protiv ka lja . biti lak e? Majke instiktivno trljaju ili ljube djetetov povrij eðeni ud. topao i jednostavan vid njege.i ha. No mno tvo je osoba s amputiranim udovima koje imaju sab stan osjeæaj daje taj ud jo uvijek dio njih.11 tovi e. I dalje sam osjeæao pulsiranje u stopalu. Pr . Tif-fanv Field sa Sveuèili ta u Miamiju utvrdila je da su prerano roðena djeca koja su deset dana masirana triput dnevno d obila gotovo pedeset posto vi e mase od prerano roðene djece koja nisu primila taj b ri an. no neuroznanstvei ci znaju da su za njega odgovorni talamus i dodirna podruèja kore. Mogl o ih se izvaditi tek prilièno velikim rezom pod opæom anestezijom. Ramachandran smatra < s usjedne ivèane stanice pripoje mo dano podruèje koje se ne rabi i daju n novu svrhu. poput inzulina. »bolnog« signal a. posebice oni ustroja sliènog ustroju op ijuma . osobito povezano s pozorno æu. Kad sam zavr io.

Bol u fantomskom udu mo e. jedinstven pogled na strogo èuvano 83 Robert VVinston: LJUDSKI UM . imati i druge uzroke. iz nekog neizrecivog razloga. a drugi Nijemac. 82 Osvje æivanje Napredovanje u neuroznanosti mo da æe nam omoguæiti da taj bizaran sindrom izlijeèimo tr etiranjem povezanog kortikalnog podruèja. Odreðeni vidni lingvistièki znakovi. ispitanici koji su ig rali stolni tenis zaèepljenih u iju bili su ne-uspje niji od onih koji su osim vida za procjenu putanje dolazeæe loptice mogli rabiti sluh. lijeènici su bili sk loni apotemnofiliju lijeèiti ki oblik histerije. a kako se ono zove. na sluh oslanjate u istoj mjeri kao na vid i motorièke vje tine. Postoji i zanimljiv fenomen suprotne naravi. Smith pristao na taj za hva mu karce su odbili drugi kirurzi iz razlièitih europskih bolnica. o sjeæaju kako njihova ruka ili noga »ni njihova«. podruèje zadu eno za lice mo e preuzeti neurone k ji su nekoæ bili zadu eni za. kazao je. Istra ivanje na sveuèili tu Brandeis u SAD-u utvrdilo je i da katkad »vidimo« sluhom. Kad govorimo o mojem i va em mozgu. Oèajnièki po tezi koje poduzimaju neke osobe s rijetkim poremeæajima tjelesnog samopoimanja pod sjeæaju nas na èinjenicu da percepciju sebe i svijeta oko sebe nerijetko te ko opisuje mo drugima. Ako je osoba netom pri je amputacije osjeæala ja bol u udu koji æe biti uklonjen. primjerice oblik neèijih usana. Kad ujutro uðem u moj ured u sklopu laboratorija. P ET i rendgen osnovni instrumenti za razumijevanje rada mozga. ne trebali biti dio njihovi h tijela. usmj eren na komunikaciju s drugima. amputirao je potkoljenice dvojici pacijenata koji su to zaiskali. nesvjesno »Aha!«. a ne pilom za kosti i zavojima. Slièno. Prije negoli je dr. Rijeè j e o jednoj od najva nijih funkcija uma koju rabimo svakodnevno. »Posljednje to elim jest postati svjetsko sredi te za rez nje ruku i no gu«. recimo. izjavljivali su da su vidjeli kako se oblici sudar aju. No isto je tako moguæe d a se. Joj. premda su mikroskopi. Smith je r< ka o da nije vidio ni ta lo e u svojim odlukama.imjerice. Cesto vrlo te ko obja njavaju to osjeæaju. Ka ete li da vidite zelenu b oju. U tim pripojeni putovima jo uvijek postoje tragovi n jihove izvorne funkcije i upravo oni uzr kuju osjeæaj bola u nepostojeæoj ruci ili n ozi. nu ne kolièine ne odreðenosti. nikako ne mogu znati ka-kavje osjeæaj imati zdrav ud i svejedno ga htjeti amputirati. elektroencefalografi. mogu zamisliti samo nijansu zelene pohranjene u svojem mozgu. Robert Smith. opazili ka ko pri parkiranju automobila na zahtjevno mjesto poma e sti ate li glazbu na autorad iju? Razlog mo e biti jednostavno potreba da se usredotoèite. Jedina naprava kojom raspola emo za tumaèenje na eg mozga i komuniciranje o njemu jest sam mozak. jer sam od svih nanizanih ureda izabrao pozn ato okru je.. katkad kao seksualnu fiksaciju na sakatost. Rijeè je o jo jednom problemu koji izvire iz stare rasprave o filozofiji i jeziku. Buduæi da se mozak svake osobe razlikuje. no to ne èine i nelingvistièki pokreti usta. sad amputiranu ruku. premda su zapravo samo èuli kratak i glasan zvuk. a ne va u. Na i osjeti nisu zapravo zasebne i neovisne sposobnosti jer ih obièavamo rabiti zaje dno. pri najjednostavni jim i najslo enijim zadaæama. d du e. Dobrovoljci kojima su na zaslonu prikazana dva oblik a koji se meðusobno pribli avaju. najbolji instrumen t za to zauvijek æe ostati istra iteljev vlastiti mozak. moramo prihvatiti postojanje odreðene. poznat kao apotemnofilija. kirurg s privatnom praksom u Falkir koj kraljev skoj bc nici. Jedna od glavnih funkcija u kojoj svi na i osjeti suraðuju jest prepoznavanje. Doista. recimo. Prilièno razumljivo. Jedan bio Britanac. bol mo e perzistirati i pos lije.. ali i da se »nije htio specijaliz rati z a taj postupak«. MR. koji uvelike rade svoj posao. sa svim svojim manama i sub jek-tivno æu. N eki apotemnofiliè ri uspjeli su uvjeriti kirurge da im odstrane ud kako bi ih oslo bodili du evni patnja. k ji bi mogao imati veze s »fantomskim udom«. Malen broj osoba izvje tava o t me kako osjeæaju d a neki normalni udovi. Jeste li. osim to jasno nav de da. psihotiènog stanja poput shizofreni je ili povezanog s te ko depresijom. u moje m se mozgu zaèuje tiho. Katkad odlaze lijeèniku i tra e da im se neugo ni ud amputira. èini se. Poznat miris stare kave i vonj vla nog papira ispod æurka iz gornjeg proz ora. premda toga niste smjesta svjesni. aktiviraju s lu na podruèja mozga. Mozak je.

Vrlo br. primjerice. i to toèno u trenutku kad bih do ivio mali unutari »aha«. mak izmeðu tih naleta aktivnosti vjeroj. Ne ivi su objekti. nego prema na em osobnom odnosu s njima. Jedan je amerièki parije jedan vrlo po znat predmet opisao ovako: »Vidim mnogo crta. Kad gledam o vakve stvari. No iste te osobe nemaju nikakv e te koæe pri prepoznavanju drugih objekata koje je naèinio èovjek ili dijelova ljudskog tijela. recimo. Gavnor Evans. i z gomile po te mogu izdvojiti doista va na pisma.« Pacijent je bol vao od mo danog poremeæaja pozn atog kao agnozija. Èini se da se svako svojstvo stvari pohranjuje u zasebno podruèje. èekiæ: mo e biti alat. Istra ivanje provedeno na Sveuèili tu u Iovvi pod vodstvom braènog para Antonija i Hannah Damasio p oku alo je pronaæi toèan polo aj razlièitih mo danih kategorija prepoznavanja. osobe koje ne mogu prepoznati iva biæa nerijetko ne mogu prepoznati hranu i glazbala. pojavila bi se dva naleta g ma-valova. razmak je vrijeme tijekom kojeg je moj mo zak »ne to« usporeè vao s mojim predod bama pasa. Takvi parovi mo da su naizgled èudni. Jedinice prepoznavanja Jedno od obja njenja za to jest da mozak ne pohranjuje i ne razvrstava stvari prem a njihovu izgledu ili funkciji. U jednom od prizora BBC-jeve serije Ljudski um nosim »èarobnu mre i za kosu« sastavljenu od stotina elektroda koje mi prekrivaju glavu dok gleda televizijski zaslon na kojem je optièka varka. pak.krilo zatvora Wormwood Scrubs odmah do bolnièkog zida i depresivan priz gomile po te koju mije tajnica obzirno ostavila na neurednom stolu (na koje je jo uvijek gnje cav paketiæ keksa). Prepoznao sam ga tek kad se poèeo pomicati. Jo èudnije. a poku avao je prep< znati amerièku zastavu. Doisi veæ razmi ljam o kojeèemu drugome. JP n . Dr gim rijeèima. Nemoguænost prepoznavanja oruða i instrumenata bila je povezana s lezijama podruèja u lijevoj polutki u kojem se susreæu sljepooèni i pari jetalni re anj. U svojoj knjizi Kartografija uma. ivotinje i glazbala sprema ujeda n odjeljak. vidim mnogo dijelova. Istra ivanja agnozije otkrila su da mozak najvjerojatnije jasno razlikuje ive od ne ivih objekata. On doista nije imao pojn to se nalazi ispred njega. No istina je da su u istra ivanjim ra da mozga upravo studije poremeæaja vrlo èesto te koje nam omoguæuju da shvatimo to se z biva u normalnom mozgu. pa se pohranjuju u podruèjima povezanima s radnjama u k< jima se mogu rabiti.. sve mi to govori daje to uistinu moj ure Kad spustim pogled. Glazbala mo emo vidjeti. pa oni k ji ga imaju ne mogu. Tako glazbalo poput trombona ne bi imalo jednu »jedinicu«. Poremeæaj je najèe æe vrlo odreðen. zatim pojavio bi se drugi. Iz gornjih primjera.. odnosno »sku io« iluziju. no je razdoblje koje je mozgu potrebno da viðenome pridoda znaèenje. èini se da su lezije u desnom sljepooènom re nju pove e s te koæama u prepoznavanju lica. sposobnost prepoznavanja katkad zaka e. Ipak. Kako bi rezultati bili jednoznaèni. 84 Osvje æivanje Jedna od te koæa s kojima sam se susreo pi uæi o radu mozga bila je da se knjiga vrlo la ko mogla pretvoriti u svojevrsnu »izlo bu nakaza«. Pr vi se javljao kad bi mozak shvatio da sam vidio »ne to«. dodirnuti. doktora na Sveuèili tu u Warwicku. spremno je èekao pok raj EEG-a kako bi mi izmj rio mo danu aktivnost u »aha« trenutku. medicinska spisateljica Rita Èarter ta svojstva naziva »jedinice prepoznavanja« (JP). Iz njegovih je rijeèi vidljivo da te koæa nije bila sarr u tome to se nije mogao sjetiti ispravnog naziva. ili predmete koje je naèinio èovjek. ili druge dijelove tijela. u mozgu obièno predoèeni sv< jom funkcijom. svirati ili èuti. Otkriæe da takvi poremeæ ji mogu biti p osljedica o teæenja odreðenog podruèja upuæuje na moguæno da u pamæenju postoje odjeljci u e razvrstavamo sjeæanja. ali i hladno oru je. Sad vidim nel zvijezde. Primjerice. mo emo zakljuèiti da mozak hranu. prepoznavati lica. Uzmimo. Biolo ke objeki opæenito pohranjujemo prema tome kako ih tumaèe dijelovi mozga zadu ei za perceptivnu analizu. S\ ki put kad mi je bilo reèeno da prepoznam psa. test je valjalo ponoviti mnogo puta. Na li su cij niz moguæih »spremi ta«. nego njih nekoliko: jedinicu prepoznavanja oblika u vidnom podruèju. no doveli su znanstvenike do zakljuèka da su mo da ne sposobnosti prepoznavanja istodobno strogo odreðene i prilièno opæenite. na s ci je bio dalmatinski pas s kriven u pozadinskom uzorku velikih i malih crn mrlja. Imao je te koæe jer je agnozija z apravo nemogu nost prepoznavanja predmeta. Sve to odvija tako brzo da moj svj esni mozak jedva primjeæuje cio proces. Isprva te ko prepoznatljiv. i v rste hrane. a dijelove tijela i objekte ljudskog podrijetla u drugi. p rimjerice.

sve se na e JP trombona izvlaèe iz njihovih zasebnih podruèja pohrane i stapaju u sliku iz koje æemo pre85 Robert VVinston: LJUDSKI UM poznati dugo mjedeno glazbalo s povlaèkom koje stvara milozvuène tonove Èetvrtoj simfo niji Èajkovskog. JP dodira u dodirnom podruèju i JP zvuka u slu nom podruèju. te preferirati simetrièna lica od nesimetrièni h. koja. Za to se to dogaða? Zbog èega æemo je< no lice zaboraviti. Kad pomislimo na trombon. i to takve da æ se èak i novoroðenèe okretati prema objektima koji nalikuju licima. u kojem vjeruju d a dobro poznaju potpune strane Sindrom nosi ime po Leopoldu Fregoliju. Zamislite da prodavaè u va em duæanu nalikuje va em roðaku koji se preselio u Australiju. njegova JP ostaje aktivnom. Tvrdit æe. daje novosteèene JP. Danas kad pojede pravu bananu. prepoznavanje neka svojstva ban ane i repe pohranjena jedna do drugih. pi mjerice. osjeæaja pod prs. a skanovi mozga ne samo da o tkrivaju pojaèanu aktivnost u za to zadu enim podruèjima kad ih gledamo. Fregolij ve deluzije (ili sindroma). Maloj vjerojatno d a osoba na zabavi pati od Fregolijeva sindroma. Iz pouzdanih izvora znam ( majka jednog mog kolege ne mo e podnijeti okus bananajer su joj kao djeve èièi. ne susretnemo li nekoga ili ne pomislimo na n jega dugo. jer je bio majstor u preru avanju. osobiti do ivljaji svijeta stvaraju ge grafi ju na ih mozgova. ma te okusa prave banane . Zbog tog smo razvili posebne mo dane sklopo ve za prepoznavanje lica.premda oba mogu biti podjednako m upadljiva? Odgovor se djelomice svodi na maksimu »rabi ili izgubi«. 86 Osvje æivanje Iona s nacrtanim oèima. Njezina je JP naziva tog voæa jo uvijek povezana s JP okusa r pe i v anilije. a opstanak nam ov si o sposobnosti komuni kacije s drugim pripadnicima na e vrste. ivimo kao to smo oduvijek ivjeli. No za vlastite rupe u sjeæanju ne mo emo kriviti deluzije drugih. mnogo je izgle« nije da smo zabora vili njezino lice.vjerojatno æete se moæi sjetiti mnogih obilje ja te osobe. nego èak i kad ih zami ljamo. a drugoga se sjetiti . Gotovo smo svi do ivjeli grozno iskustvo kad nam na zabavi dobrodo lic izrazi netko tko se pona a poput dobrog nam znanca. Glazbenik æe imati drukèije jedinice prepoznavan trombona od nekoga tko povremeno slu a d ez. utjeèe na na e pona anje. Stoga se na trombon mo e nalaziti u istom kutku mo dane knji nice p put cigarete ili slamke. Dakle. no ne i toènog izgleda njegova ili njezina lica. jer sve su to neprehrambeni predmeti koje stavljamo u u sta. prem nulom 1936. ponovno vidimo da na i vlastiti. poput izgleda. Poku ajte se sjetiti nekoga koga dugo niste vidjeli . u skupinama. Navodno je u jednoj predst vi glumio najmanje ezdeset razlièitih likova. S druge strane. davali zgnjeèenu repu s aromom vanili i govorili daje to banana.jo uvij ek osjei okus njezine odbojne zamjene. pak. Èini se da su u njezinu sredi tu. nekih se lica iz davnih dana ivo sjeæamo. cijelog ivota vegetarijanac neæe imati jedinicu prepoznavanja oku za piletinu ili govedinu . tijekom Drugoga svjetskog rata. Ljudi su dru tv< na biæa. Ovdje je oèito na djelu neka obmana funkci prepoznavanja. a zasad je dovoljno reæi da facijalnim JP-a nij e nu an sna an podra aj kako bi se aktivirale ili ostale aktivne. pate od jednako zabrinjavajuæeg poremeæaja suprotne naravi. Sv ako mo dano podruèje mo e biti nagomilano jedinicama prepoznavanja objekata koji naizg led mo da nemaju ni ta zajednièko. Viðamo li ili zami ljamo neko lice èesto. Neke osobe s por emeæajem nazvanim prozopagnozija od toga pate stalr i ne mogu prepoznati ljude koj e znaju cijeloga ivota i viðaju svaki dan. Netko tko je.aziva u podruèju rjeènika. Svrstani su zajedno jer dijele odreðeno svojstvo koje se tièe tog podruèja. Slièan proces mo emo vidjeti na djelu i tijekom alovanja. Naravno. glasovito m rimskom glumcu. i vjerojatno osna ena sjeæanjima na èuvsf povezana s gaðe njem. poput b. Time to gotovo svakod nevno viðate prodavaèa podra avate facijalnu JP za roðaka na suprotnoj strani zemaljske kugle. Kad upoznaju nepoznat u osobi osobe koje pate od Fregolijeva sindroma mogu smisliti vrlo zamr ena opravd nja za svoje uvjerenje daje ispred njih doista stari prijatelj. no koga se ne mo en sjetiti.. a vezaje toliko sna na. ivèan veze ostaju èvrste. da se taj prijatelj ili roðak odlièno maskirao. nosom i ustima. ne mogu razbiti. Lica spadaju u posebnu kategoriju prepoznavanja. Drug pak. facijalna se JP za tu osobu neæe rabiti. Taj æemo odnos izmeðu upeèatljivih do i ljaja i pamæenja razmotriti poslije. Netko tko tuguje man . primje i ce.

ostaviv i mu dovoljno da se mo e kretati i razmi ljati. Capgrasovom deluzijom. èini nas onima tkc smo. u kojem se poznata lica percip raju kao lica stranaca. Jasno je kako s< ta mudrost uklapa u na e putovanje um om. koji ukljuèuje vi u koru. Razlog tome je to se prepoznavanje lica odv ija dvama mo danim putovima . Stoga nije neobièno to o alo æeni. Nesvjesni put prolazi limbièkim sustavom i obu hvaæa amigdalu. Zbog te razlike u brzini putova èesto o nekome imamo gotovo trenutaèan »prvi dojam«. opæenito. pokreæe nagao. enstv nijim crtama lica imaju veæe izglede da na sudu budu progla eni nevinima. i nesvjesnim. istra ivanja su pokazala da mu karci s mek im. Pro eci u mojim mokasinkama Dakle. Sad se donekle mo emo upustiti u obja njavanje bizarnih poremeæaja pri poznavanja koje sam spomenuo. Naoèale su su ga uskratile veæeg dijela vidnog polja. èujemo. Osobe s Capgr asovim sindromom tvrdit æe. i li one za kojom tugujemo. Neki nam ljudi »izgledaj u« pouzdano ili dobroæudno. arhitekta geodezijske kupole. ako veæ ne u svoju. Svjesni put radi sporije. »ra dna temperatura« mehanizam prepoznavanja licajednostavno èini pod-lo nijim reakciji na najslabije podra aje. ne go i kodira vrlo osnovna èuvstvena sjeæanja. nakon to bolje promislimo. njihova su obja njenja plemenit poku aj svjesnog mozga da da smisao in formacijama koje izvi ru iz nesvjesnog uma. omra enog i stra nog uèitelja mat matike. percipiramo svoju oko linu.je-vi e stalno zami lja preminulu osobu i zbog togaje facijalna JP te osobe stalno a ktivna. Naèin na koji vidimo. ili sliènima poremeæaju pozorn . moramo prehodati mi lju u njegovim mokasinkama. ku amo i. Kao to 87 Robert Winston: LJUDSKI UM æemo u ovoj knjizi vidjeti nebrojeno puta. ju lica. Kad se pacijentima s tim poremeæajem poka u foto grafije meðu kojima se n. bilo bi toèni je govoriti o pojedinaènim osjetnim svjetovima. razlike u naèinu kako na i mozgovi primaju i tumaèe dolazne osjetn« informacije s tvaraju razlike u tome kako svatko od nas do ivljava svijet. za koju sad veæ znate da je jedno od sredi ta na ih èuvstava. dovoljan da nas uvjeri. To nam takoðer poma e da objasnimo za to osobe koje pate od Fregolijev sindroma . U neèiju osobnost. U stvarnosti. No skanovi mozga otkrivaju aktivnost u njihovu ni em. moguænost da oni prepozn. Bi o je to èovjek optereæen snagom svoje vidne percepcije. Postoji.nastaje zbog o teæenja vi ih podruèja kore. dakle. mo emo proniknuti t ako da shvati mo kako ta osoba opa a svijet. èesto poka e poprilièno pogre nim. njihov æe tipièan odgovor glasiti da ne p repoznaju nikog. Drugim rijeèima. Isto vrijedi za osobe sa supro nim poremeæajem.opæa nemoguænost prepe znavanja lica . Zato susret s osobom èi nas lice donekle podsjeæa na. svjesni put prepoznavanj. Zbog toga nikad nismo posve ne utralni u ophoðenju s drugima. zahvaæa vi i. ma koliko mi to htjeli biti. laze poznata lica. amigdala nije samo generator èu stava.svjesnim. U oba sluèaja. (Zapravo. ili oni koji su nedavno prekinuli ljubavnu vez u. koji s e odvija u dubljim mo danim tvorbama.) Druge nam se osobe mogu. primjerice. da smo je dois ta vidjeli. èesto misle da su na ulici vidjeli preminulu ili voljenu osobu. èiniti tu ne ili prijeteæe. 88 Osvje æivanje Profesor psihijatrije na Harvardu John Ratev navodi primjer Buckminstera Fullera . primjerice da su njihove prijatelje ili voljene osobe zamijenili izvanzemaljci ili android One poznatim licima vi e ne pripisuju èuvstva. Ratev sm atra da bi mnogi poremeæaji koje danas dr imo autistiènima. Prozopagnozija . Zapra vo. barem nakratko.imaju potrebu smi ljati arni ena i ma tovita opravdan ja za svoja uvjerenja. poglavito osjeæaj. ponajprije sljepoo* nog i zatiljnog re nja. a da tog a nisu svjesni. a da svoju procjenu ni u jednom sluèaju ne mo emo potkrijepiti èvrstim dokazima. Indijanska poslovica ka e da elimo li nekoga doista ra zumjeti. do dirujemo. a ne o nekon objektivnom svijetu. prepoznavanje licajakoje èuvstveno obojeno. Opæenito. primjerice neugode ili naklono sti koji nam je te ko izreæi i koji se. Njegove æe tvorbe prepoznati u èije lice gledamo i odluèiti kako bismo s e prema toj osobi trebali ponijeti. pak. supkortikal nom puti Elektriène promjene u ko i takoðer ukazuju na èinjenicu da mozak bilje i v e nego o pacijenti mogu izreæi.u ko jem vjeruju da poznaju strance . pa je prizor lica tek maglovito sliènog licu voljene osobe. koji je obièavao nositi posebno osmi ljene naoèale. kratak i maglovit nalet osjeæaja koje smo gajili pren toj osobi iz pro losti.

tvrdio je da ne vidi ni t a i kleo se da mu nije bilo jasno 1 koje znao daje ne to na zaslonu. vrisne. povezan s inteligencijom. Put do pulvinara. poput samoglasnika u govoru ili bas dionica u p srni.osti s hiperaktivno æu. zam jeæuje zanimljiv predmet. jednos tavnim razlikama u percepciji. Slièno bi naèelo moglo biti na djelu u mozgovima osoba s disleksijom. no s avr eno æe to uèiniti uspori li se slijed prikazivanja. a predmete iz desnog polja u lijevoj polutki 89 Robert Winston: LJUDSKI UM tivanja su pokazala da disleksiène osobe imaju razvijeniju sposobnost èujei sporijih . poput dvaju brojeva ili dvije rijeèi. Pacijentove s u sposobnosti zapanjile Weiskrantza. To je ra iren poremeæaj. uzroke mogli imati u abnormalnostima ili. Zaèudo.12 Zbog takva ustroja mozak. poznato kao V5. genikulostrijatni put. . kad ga Tom Cruise poku a zagrliti. zadu enima za pokrete i polo aj. Istra ivanja Margaret Livingstone i Ala Galaburde s Medicinskog fakulteta na Harva rdu pokazala su da su neuroni u brzim talamièkim slojevima. To je m ehanizam koji mi omoguæuje da. a dru br i sustav koji sl u i za opa anje pokreta i polo aja. Ono nas upozorava svaku novost u vidnom polju. buku te vid ne podra aje koji se brzo pomièu. On polazi iz talamièkog podri ja podijeljenog na dvije regije. premda se moglo oèekivati æe ta zadaæa za njega bit i nemoguæa. Potonji rabimo kako bismo usmjerili oèi prema predmetu v nog opa anja. genikulostrijatn tektopulvin arni. Sedamdesetih godina pro log stoljeæa Weiskra tz je prouèavao pacijenta s o teæenjem dijela vidne kore nazvanim desni kali rini lijeb. Dva su najva nija puta koji od oèiju vode u vidnu koru. Larry Weiskrantz posjeo je pacijenta ispred zaslona na kojem mu je slike kratkim bljeskovima prikazivao samo u lijevo vidno polje. To se podrt je podudara s jednim krajem tektopulvinarnog p uta. i samog pacijenta . Primjerice. Zbog o teæenja nije mogao vidjeti n i ta to se nalazilo neposredi lijevo od toèke u koju je gledao. imaju pote koæe pri od reðivanju redoslijeda dva 90 Osvje æivanje zaredom brzo prikazanih vidnih podra aja. Razna isti ivanja pokazala su da disleksiène osobe vidne informacije obraðuju sporije < nedisleksiènih. Neki struènjaci smatraju daje u osoba s disleksijom neispravna druga polo ca vidno g mehanizma. Prva je spor sustav za percepciju boje. dubljih zvukova. okomite i dijag nalne crte te slova X i O. dakle. poput onih princeze iz bajke kojaje mogl a osjetiti zrno gra ka ispod gomile madraca na kojima je spavala. primjerice. ali ni na koji naèin. ima ogranièenu sposobnost brisanja prethodne slike prije negoli prijeðe na iduæu. Mnoge disleksiène oso izjavljuju kako im se èini da se rijeèi na stranici pomièu kad èitaju. bolje reèeno. IspiPulvinar Genikulostrijatni put Dva vidna puta pokazuju da predmete iz lijevog vidnog polja obraðujemo u desnoj po lutki. èak i ako smo uskraæeni sposobno sti daje zati »vidimo«. a geniku strijatni mi zatim omoguæuje da ga vidim. No izgl eda da se odnos izmeðu vida i percepcije najvi e mijenja kad je jeè o disleksiji. Zamolio gaje da c dirne zaslo n svaki put kad se to pojavi. pacijent ju je obavljao velikom toèno æ Daljnja ispitivanja otkrila su da mo e razlikovati vodoravne. kao to su nekoæ vjerovali na a taji roditelja i uèitelja. poremeæajem pisa nja i èitanja. Imao je. autist koga glumi Dustin Hoffman. dakle. Va nost tektopulvinarnog puta dokazala su istra ivanja pojave poznate k »slijepi vid«. kao od bola. Podsjeæa me to jako na prizor iz filma Ki ni èovjek. smanj eno vidno polje. u disleksièara neorganiziraniji. u nerei na stolu naðem olovku ili da na t amnom obzoru opazim sjajna svjetla benzi ske pumpe. Skanovi su pokazali da se u prisutnosti podra aja aktivi malo podruèje u inaèe neaktivnoj vidnoj kori. Njihove su sposobnosti oèito i stvarno preosjetljive na osjetne podra aje iz okolnog svijeta. pretpostavlja se. S prouèavanjem toga vrlo neobiènog fenomena zapoèeo je oksfoi ski psiholog Larry Weiskr antz. U meðuvremenu nam je napredak tehnologija za snimanje mozga omoguæ da zavirimo u moz gove osoba sa slijepim vidom dok obavljaju takve naizgl nemoguæe zadaæe. Ne iznenaðuje stog a to mnogi autisti svijet do ivljavaju zbunjujuæim i bolnim mjestom te se povlaèe u vla stitu stvarnost u kojoj vladaju njihovi obredi i rutine. u kojem Ravmond. Mnogi su autisti iznimno osjetljivi na dodir.

Ne postoje dva potpuno jednaka mozga. preplavljenost njima . 92 Èetvrto poglavlje Obraæanje pozornosti Mo da vas. Ratev predla e da i bla e razlike meðu osobnostima mogu naposljetku biti rezultat pogr e ne obrade podataka na senzorièkoj ili motorièkoj razini. Zdravstveni radnici. iva mjesta. a bolnica im je dopusti la da dovedu malu ekipu koja æe snimiti porod. Nitko od njih nije vidio poroðaj. kako su televizije postale skromne .I to bi moglo biti obja njenje prividnog pomicanja i treperenja rijeèi na stranci. a one su je uèinile povuèenom i uskratil e joj pustolovni duh. zanima kako sam se navukao na stvaranje televizijskih emisi ja. Do odreðene je mjere to toèn no mogli bismo takoðer reæi daje ne tko s posebno velikim podruèjem obra« jezika stidljiv jer ne mo e podnijeti optereæenje koje mu donosi njegova izi mna osjetljivost na govor. Buduæi daje veæ troje djece rodila klasiènim naèinom. U tom dobu bo gatih proraèuna . bila je vrlo oprezna ako bi nai la na gu ve ili bilo kakva nepoznata. Danas se èini n . Merzenich radio na ma jmunima. Ar-hetipski »bezveznjak«. jedna je pacijentica odluèila roditi uz pomoæ hipnoze kao je dinog sredstva protiv bolova. John Ratev u svojoj knjizi navodi zapanjujuæu crticu koja pokazuje kako siæu na razlik a u staniènom ustroju mo e biti izvor cijele jedne crte neèije osobnosti. Pame la je bila pone to iskusnija od njezina lijeènika speci-jalizanta. O Pameli su èuli od njezina hipnotièara. Jedna nam presudna spoznaja prijeèi da s ovom teorijom odemo predaleko. Poslije èetiri tjedna vje be njihovi su mozgovi pokazali napredak jednak dvogodi njem razvoju jeziènih sposobnosti. reæi daje sva ki ljudski mozak na ovaj ili onaj naèin »abnormalan«. i razmisliti za to bi netko mogao biti takav kakav jest. primjerice. Ali Pamela nije raðala.ah. Jedna od nje govih suradnica isprièala mu je kako se iznenadila kad je shvatila dajoj je majka cijelog ivota skrivala daje oduvijek bila disleksièna. mogli bismo reæi < je povuèen jer te k o komunicira s drugima. uèite lji. njihovi mozgovi uèe opa ati brze promj ene izmeðu zvukova u normalnom govoru. Stajali su u rodili tu napeti. Tijekom 1960-ih. Sluèaj je htio daje BBC tada snimao emisiju o hipnotizmu. cijeli su se dan potucali po bolnici èekajuæi poèetak poroda. mo da jednu od prvih emisi ja o neuroznanosti. pa su drhtali od uzbuðe nja zbog onoga to æe uslijediti. Takvo je razumijevanje obilje je zdravog dru tva. Tijekom pe tnaest sati. pa se ekipa u predgraðe Londona sjurila èim je to saznala. Taj se vid njezina pona an ja . S vremenom je razvila pona ajne s trategije za izbjegavanje takvih situacija. Paula Tallal sa sveuèili ta Rutgers i Michael Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u S an Franciscu poslu ili su se nalazima istra ivanja koje je dr.mogao razviti zbog i ste abnormalnosti koja je uzrokovala disleksiju. Takoðer. a koja pokazuju moguænost prilagodbe mozga na nove zvuène podra aje13. ili zato to ne mo e procijeniti pravi trenutak za ukljuèivanje u komun ikaciju. koliko djeca tjedno igraju igru. no od toga smo cilja jo daleko. doista bi mogao biti netko tko se povukao iz dru tva jer ga do ivljava neprij ateljskim i zbunjujuæim. Mo da je to zato to ljude oko sebe ne do ivljava kao to ih do iv ljavaju drugi. a samo je n ezainteresirani elektrièar prije bio u operacijskoj dvorani. Pamelin je termin padao u èetvrtak pr ije Uskrsa. Pri91 Robert VVinston: LJUDSKI UM mijetimo li. nego je èitala novine u dnevno j sobi. kako b i osmislili raèunalnu igru za disleksiènu djecu pod nazivom FastForVVord. »lijenima« ili »l ma«. uzrok poremeæaja. Nijedan se lijeènik ne bi mo rao pretrgnuti da u 1 lo kojem ljudskom mozgu naðe neobiènost koja bi se mogla protu maèiti k. barem malo. sudski slu benici i ostali moraju prestati ljude nazivati »glupima«. elektrièara te. dakako. Temeljno pravilo koje iz ovoga slijedi oèito je. Mogli bismo. primj erice.»mala« se ekipa sastojala o d snimatelja s pomoænikom. a zatim otkrijemo da n je mo dano podruèje za obradu jezika manje od ostalih. spremni za snimanje i u v eæem i èekivanju od bilo koje pacijentice. snimatelja zvuka s pomoænikom. u svjetlu prija njeg odlomka.nemoguænost obrade brzih podra aja. mlad i neiskusan opstetri-èar u se oskoj bolnici u Essexu. prod ucenta i njegova pomoænika. Pokunjeni. kad sam bio specijalizant. daje netko stidljiv i povuèen. Bilaje uvjerena k ako æe iduæi porod biti ugodniji anga ira li hipnoti-èara da se pobrine i anestezira one dijelove do kojih drugi lijekovi protiv bolova nisu mogli lako doprijeti.

i je moja stvar. ekipa se kolebala oko ostanka preko cijelog uskrsnog vike nda. Trebalo bi biti gotovo nemoguæe. Kako radi sterilnosti nisam smio dirati ni ta izvan operacijskog polj. ubrizgala sve u paci jentièinu nehipnol ziranu lijevu ruku. St alno djetetovo vrpoljenje. a taj se izaz( pokazao neodoljiv. oèistio sam ko u. simpatièna strana gospoða èiji je jedini n dostatak bilo iznimno nesa vr eno vladanje engleskim jezikom te. Bio sam posve sposoban . kamera ukljuèena i nakon pompoznog ulaska. rekao mije. u presudnim sam trenucima rabio pozornost i uklji èivao za nju specijalizirana podruèja mozga. Uz ca oko operacijskih hlaèa nemilosrdno je p oèela popu tati sve dok nisam osji tio jezovit osjeæaj kako mi hlaèe centimetar po centi metar klize niz nogu d gle njeva. Ponovno sam nazvao efa. u zela je injekciju punu pr premljenih anestetika i. Pozornost upravlja na im osjetim poput dirigenta. Miris saga. dubo ko u asava jer ni ta ne smije dodirnuti. Auto-alarm s ulice i lave psa. rasporio trbuh i bez pogre ke zareza maternicu. Na alost. Nazvao sam mentora. Razvoj dogaðaja na televizijskim vijestima u susjednoj sobi.nedobr odo ao znak. koji se slo io sa mnom i rekao mi da nastavir BBC je u tu pustolovinu ulo io zastra ujuæu svotu. Tijekom iduæih nekoliko dana Pamela j e bila na rubu poroda. Zujanje raèunalnog pisaèa. Zamislite kako usred toga senzorièkog tsunamija na tren utak poku avate bistro razmi ljati. Mal o preglasnu glazbu iz susjedova doma. rekao je. kamere i mikrofona. posrijedi je bio golem br prekovremenih sati na praznièni vikend. kako je bila rijeè o prazniènom vikendu. Tog mi je jutra postalo jasno da æe Pamela morati na ca ski r ez. Na alos t. Svi se slu imo istim mo danim mehanizmom kako bismo protumaèili svoje osjete. spremno èekala. zbog tog nemoguænost da shvati za to su ona i nj ezini anestetici u ari tu pozornos BBC-jeve filmske ekipe. Nije mu bilo drago. Ako im kanim dopustiti snimanje. Producent me zamolio da pitam P melu bi li pristala na carski r ez pod hipnozom. no odluèili su èekati jer je Pamela imala blage trudove. ne èekajuæi. osjetio sam ono èega se sva! kirurg. Do Uskrsnog ponedjeljka. No tek kad sam dijete sigurno predao u ruke babi ci koja je pokr. Zamislite kako u tim uvjetima vodite telefonski razgovor ili tra ite kljuèeve od automobila. Pamelu su dovezli u anesteziolo ku ambulantu. hi pnotièar je nadugo i na iroko pokas vao svoju umje nost u otupljivanju njezine ruke i zatim oti ao kuæi. Po ulasku u ambulantu. Ni ta se nije zbilo do veèeri. a njemu nije bilo nakraj pameti dolaziti po lo em vr menu i upropastit i si blagdane. Nekoga tko vam se naviruje iznad ramena do k poku avate pisati. Sa alio sam se nad njima i pozvao ih na obrok koji sa m se ponudio spraviti u svojem samaèkom stanu. oèajnièki nastojeæi biti tiha i ne izgi biti o bjekt iz kadra pri pode avanju rasvjete. 94 Obraæanje pozornosti æu. Pamelu su dogurali u operacijsku dvoranu u kojoj se èul kome anje tipièno za medije. ili pronaæi izgubljene kljuèeve u uredskom neredu? Nesvjesno obraæanje pozornosti . ur tao me mogu li barem snimiti operac iju (carski rez nije dotad bio prikazan r televiziji. vo di ih u raznim smjerovima i prebacuje sa zadaæe na zad. èuti. Stajao sai ponosno za operacijskim stolom dok je cijeli cirkus iza mene snimao svaki m< pokret. prisjetio sam se nereda u stanu i pomislio: »Jesam li se jutre sjetio odjenuti èiste gaæe?« Unatoè svim ometaèima. a ja sam se zabrinuo za svoju pacijenticu jer joj je porastao tlak . No dok sam izvl aèio dijete iz trbuha. Bio je to zvuk filmske ekipe koja se u urbano n mje tala iza predmeta svojeg zanimanja. pomirisati? Kako se mo emo ukljuèiti u razgovor i zanemariti ostale zvukove. Kad sam to glatko odbio. èak ni u crno-bijelom dobu) te mo e li anesteziolog bezbolno ubri gati anestetike u prethodno hipnotiziranu ru ku. Zamisl ite na trenutak da odjednom mo ete vidjeti. oduvijek sam imao glumaèke sklonosti. èuti i pomirisati sve u svojoj neposredn oj okolini. ekipa je veæ èetiri noæi kampirala u svakom kutku moga trosobnog stana. iskusan ili poèetnik. Pa kako onda uspijevamo zadr ati konce u rukama? Sto nam to u mozgu omoguæuje da izaberemo to æemo vidjeti.evjerojatno daje medijska ekipa mogla biti toliko naivna da vjeruje da æe trudnica roditi u predviðenom terminu. na raspolaganju nai je bio samo de ur ni anesteziolog. 93 Robert VVinston: LJUDSKI UM Nimalo lijep prizor. carski rez. pr ekrio pacijenticu.

Ta iznimna selektivnost ljudske r zornosti dugo je izazivala brojna prot urjeèja. pa su izjavljivali da su vidjeli samo bljeskove. u isjeèku tijekom kojeg su se e menti rijeèi »DEMOCRATS« (demokrati) pomicali u kadar i izvan njega. obièno kratkotrajno i tempirano. Mo da je nesretnim ispitanicima ponuðena novèana zadovolj tina njihove muke. vauèerima za CD-e. poruke ispod praga osjetljivosti. Razina njihova straha mjerenaje jastuèiæem osjetljivim na znoj postavljen na ko u. sveobuhvatan proces kakvim ga mo da smatramo. to ih je primijetilo samo est. Nakon to su ih neko vrijeme muèili. Katkad su. kako bi utjecali na glasaèe. U jednom kasnijem pokusu. èak i kad smo dubljeni u razgovor. te tabu rijeèi . Chab s Harvard skog sveuèili ta ispitanicima su prikazali kratak film s dvjema ko ka kim ekipama. Demokrati tvrdili daje u emisiji Rep ublikanske stranke. opa anje je trajalo dulje. no najzaslu niji . ispitanici uopæe nisu mogli prepoznati t o su vidjeli. rij »RATS« ( takori) na zaslonu stajala toèno trideseti nku sekunde. Psihol ozi tu pojavu katkad nazivaju »efekt zabave«. èesto uspijevamo razgovarati s nekime i istodobno se osvrnuti spomen e li nam tko ime na drugom kraju sobe. èak i b ezvrijedn zahvalnicama.poslijediplomski studenti . nikad nisu bili nagraðivani. Rabili su tahistoskop. No ovdje nam je to rano istra ivanje zanimljivo jer upuæuje na postojanje odreðenog mo dan og posrednika koji odluèuje na to æemo usmjeriti pozornost. dok druge prolaze mimo nas. »plahta«. Rijeèi su bile podijeljene u dvije skupine: neutralne . ispitanici su navedeni da oèekuju mali elektro ok kad èuju ime gra95 Robert Winston: LJUDSKI UM da. Od dvadeset i osæ opa aèa. ispitanici b ili nagraðivani malim i tovinskim svotama. zvuk imena grada u »zanemareno! uhu izazivao je isti osjeæaj straha. od samo djeliæa sekunde. ispostavilo se ne to zanimljivo. Eksperimenta tori su zatim pro irili i kus i u isjeèak dug samo ezdeset i dvije sekunde na devet s ekunda ubacili o: bu preru enu u gorilu. Taj je pokus proveden uglavnom radi potvrde psihoanalitièke.ukljuèujuæi rijeèi poput »èekiæ«. naravno. èak i u vrlo zahtjevnim uvjetima za na e osjete. jer informacija ima emocionalnu va nost. u osnovi laboratorijski ureðaj za prikazivanje slika. Ne stvari primjeæujemo. U jedne trenutku u kadar je u la ena i otvori la taman ki obran. no priznaj em da sumnjam u to. Stoje rijeè bila socijalno neprihvatljivija . drugoj u crnim14. Otprilike polovica ispitanika nije primij etila gorilu. i zamolili ih izbroje dodavanja izmeðu i graèa u bijelim dresovima tijekom igre. U jednom istra ivanju novijeg datuma Daniel Simons i Christopher F. Tijekom izborne kampanje Bush-Gore u SAD-u 2000. jedn oj u bijelim dresovima. Èak i k nisu svjesno upravljali p ozornost na nj. frojdovske teze da uz nemirujuæe informacije potiskujemo pomoæu odreðenih nesvjesnih »obrambenih mehanizama«. ko ji se odbijanjem sudjelovai mogu izlo iti riziku. Postalo je jasno da mo emo obraæati poz nost na slo ene tokove informacija kad smo za to dovoljno motivirani. kao i se samo dio toga procesa odvija na svjesnoj razin i. Corteen i dr. a to æemo zanemariti. Skupini dobrovoljaca prikazi vali su rijeèi u razlièitom trajanju i od njih tra ili da navedu rijeèi koje su upravo v idjeli. eksperimentatori su ispitanicima u s ko uho poèel i pu tati razlièite rijeèi. poput »kurva« i »penis Za najkraæih prikaza. Tvrdili su su se njihovi protivnici zapravo poslu ili subliminalnom p orukom. Ispitanici su morali naglas izgovarati riji koje su èuli u j ednom uhu.vrlo èuvstveno obojene.Tijekom 1940-ih skupina amerièkih psihologa provela je pionirska istra ivanja èimbenik a koji utjeèu na pozornost. Èesto su to poslijediplomski studenti.po mojem is l stvu. »igla«. Republikanska stran bila je opt u ena da nedopu tenim sredstvima utjeèe na glasaèe. provedenom 1970-ih pod vodstvom dr. No sa sve duljim razdobljima. Te sam pokuse spomenuo ponajprije kako bih pokazao da usmjeravanje t zornosti ni je svjestan. To je efekt zabave: mo ei èuti svoje ime spomenuto na drugom kraju buène prostorije . èa kad mislimo da smo maksimalno p ozorni. a zanemariti one koje su èuli u drugom. Neuroznanstvenici i psihol o ljudskome umu znaju dovoljno da »meso« za istra ivanje mogu naæi u sve blizini. a da to ni ne znamo. konzervama piva. Naime. Republi kanci su se bran 96 Obraæanje pozornosti . Ispitanicima je trebalo vi e vremena d a prepoznaju tabu rijeèi nego neutralne. Wood . tj.

ali i vlastite rr sli. kad se u sve vrste omra enih skupina. Zamislite kako le i te u krevetu i taman tonete u san. Nadzire je tzv. mjehuriæi na jeziku. izazvana elja za Coca-Colom mogla bi potrajati . Smatra se da. Poruke. takoðer.Vicarvjevi su pokusi naglo prekinuti. a zatim s hipotal amusom i leðnoi mo dinom.dio odlazi u amigd lu. usmj renost. Taj je okr aj poslije z aboravljen jer se podigla graja oko va nijeg i medijski mnogo prisutnijeg pitanja pogre no izbrojanih glasova u Bushevu korist. Smjes ta ste potpuno razbuðeni i tra ite izvor zvuk Informacije iz slu ne kore ubrzano se ob raðuju i dijele . sjed i te dugoroènog pamæenja. koj e je vidjelo najmanje 45 699 posjetitelja kina u Fort Leeju. sumnjalo da mogu ovladati èovjekovim mozgom. barem. Tako stvorena stanka omoguæuje vi oj ko da protumaèi to se zbi . :*»'-» ' Pobuðenost Koje dijelove mozga rabimo kad smo pozorni? Neurolozi tvrde da pozornost z pravo nije jedinstven proces. Rijeè je o istom mehanizmu kojim smo se bavili u odlomku o prepoznavanju lica. da te poruke djeluju samo u prikladnim uvjetima. Nak ratko zatomljuje tjelesnu aktivnost. To nije bio prvi skandal vezan uz uporabu te tehnike. Stanovnike »zemlje slobodnih« jako je naljutila pomisao na moguænost da se tko nj ihovim mislima poigrava bez njihova pristanka. Kad su se prosvjedima prikljuèili kongresnici. subliminalni rezovi u ogla avanju zabranjeni su u SAD-u i u Velikoj Britan iji. èeonim re njevima.s poju mo dane i tjelesne aktivnosti koji nastupa kad nas ne i upla i. Nakon est tjedana Vicary se pohvalio daje taj postupak doveo do 58-postotnog poveæanja prodaje grickalica i 18-postotnog poveæanja prodaje piæa. svi su skoèili na noge kad je James Vicarv. veliki vezir tjelesnog hormonalnc sustava. jer usporeðuje sada nji prizor s pro lo æu. Kako je uèinak potpaljivanja na mozak do97 Robert VVinston: LJUDSKI UM sta dug. kad djeluju.premda je rijeè »RATS« bila ispisana veæim pismom od »DEMOC« i premda su ih oglasi stajali »samo« 2 576 000 dolara. istra ivaè tr i ta. jedan od njih. a disanje je tiho. pa srce radi mirno. Rijeèi koje su nakratko bljesk ale na platnu (tri tisuæinke sekunde svakih pet sekunda) pozivale su gledatelje da »jedu kokice« i »piju Coca-Colu«. no vrlo je vjerojatno kak o Vicary nije bio ba pouzdan svjedok. rekao je: »Kao pr opagandno sredstvo slu ila bi [tehnika] establi mentu te za oèuvanje vlasti totalitarn ih sustava« . limbièko sustavu i osjetilima. subliminalne poruke djeluju putem procesa koji nazivamo potpaljivanje. od izvanzemaljaca do komunista. u Newjerseyju. Po buditi nas mogu informacije iz osjetila. rijeè »Coca-Cola«. recimo. gdje potièe osjeæaj straha.tvrdnjom da se to zbilo posve sluèajno . krvni tla ima stalnu ra zinu. objavio daje u film uspje no ubacio poruk e koje su bile toliko kratke da ih se svjesno nije moglo prepoznati. no struènjaci s obje strane Atlantika smatraju da imaju vrlo ogranièen utjecaj na èovjekove misli i postupke.to vjerojatno nije dovoljno da iziðete iz dvorane kako biste kupili kokice ili da glasujete za republikance. Davvson. Amigdala dalje ko municira s prednjim dijeloi cingularne vijuge u èeonim re njevima. dobra s rumom. il podra iti. Iznenada zaèuj te glasnu lomljavu izvana. Godine 1957. ubac ivane su tijekom prikazivanja uspje nog filma Piknik. U prièu se sad ukljuèuje hipotalamus.dulje od desetini sekun de. druge jedinice prepoznavanja povezane s mojim do ivljajem Coca-Cole: ta en je eði. nagr ada i prepoznavanje novosti te izvr na organizacija. Do danas je ostalo nejasno to se zapravo zbilo. Hipokampus.. Èini se. nego èetverodijelan. ta æe poruka »potpaliti«. Suvremeni pogled na subliminalnu manipulaciju pozornosti malo je manje paranoida n. Po a lje li se subliminalno u moj mozak.. Tzv. svaki s vlastiti povezanim mo d anim podruèjima. Njegovje tim poslije objavio d a nikakvih subliminalnih poruka nije bilo te daje cijela prièa bila pomno osmi ljena varka. takoðer komunicira s retik larnim aktivacijskim sustavom. Tvore ga pobuðenost. sladak okus. rei kularni ak tivacijski sustav u mo danom deblu. Neka su istra ivanja pokazala da utjecaj subliminalni h poruka mo e trajati samo desetinku sekunde . Njihov je bijes bio osobito sna an jer se sve odvijalo u napetom okru ju 1950-ih. Sustav pobuðivanja ima va nu ulogu u onome to nazivamo reakcijom bo be ili bijega . Pobuðenostje funkcija kojom se poveæava na a svjesnost.

èak i kad informacije govor e da za tim nema potrebe. U osnovi je to nesvjestan proces -novoroðenèe okreæe glavicu prema nepoznatom zvuku. Hipotalamus ko municira i s hipofizom. Istodobno. poèinje te misliti o tome to se zbiva. pa je krug panièna misao . to izaziva oslobaðanje mo danog stresnog hormona kortikol 98 Obraæanje pozornosti berina (CRF). izluèivanjem adrenalina poveæava se svjesnost. èeoni re njevi punom parom procjenjuju situaciju. Dokazano je da se taj n aizgled cjelovit proces sastoji od triju dijelova. Beskrajan zaèarani krug. U njihovoj je osnovi bila petlja izmeðu vi ih i ni ih mo danih podruèja. podruèja u talamusu koje smo spominjali u odlom ku o disleksiji. prilièno zastra juæe. brzina srca i tlak naglo ras tu. l ijekove koji smanjuju proizvodnju adrenalina. pokretaèa izluèivanja kortikotropina. njihov æe ni i mozak raditi prigu eno dok vi a odruèja prikupljaju i procjenjuju dolazne podatke. Bilo juri. Naposljet ku. odr avajuæi pozornost na novom podra aji i zaustavljajuæi ostale informacije. Vi a podruèja vide i èekujuæa lica u publici. . moram reæi. Ako je podra aj vizuala n. Zatim bazalni gangliji i tjemen. djeluje pop ut filtra. mi iæi se pripremaju za akciju. Danas se vi e ne bojim javnih nastupa. osjeæaju da su nam ha i da nam se udovi tresu. Ne iznenaðuje stoga to se ne jedan èla ru io zbog srèanog udara tijekom ili neposredno nakon govora u toj stra noj dvorani.« Stoga alju poruku u a migdalu. Shvatite li d su maèke iz susjedstva oborile poklopac s kante za smeæe. da netko poku ava provaliti u va dom. sad sam doista prestravljen. izjavljuju da njihova tijela ne pr euzimaju vlast kao prije. ukljuèuju se prednja vidna polja. kao i svim govornicima koje poznajem. tj.« I tu poruku alje u amigdalu . Usmjerenost Nakon to smo pobuðeni. Pa-nièniji bi tipovi osoba mogli uèiniti suprotno. Umjesto da jedn ostavno reagirate. To pokreæe lanèanu reakciju koja zavr ava uspe ravanjem srca te sni avanjem kr vnog tlaka i razine adrenalina. te neurotransmitera adrenalina i kortizola kako bi se tijelo i mozak pripremili za brzu reakciju. Proces zatim kreæe unatra.postajet e spremni za borbu ili bijeg. Taj nalet mo dane aktivnosti podra ava amigdalu i mo dano deblo . Osobe s tim poremeæajem ne mo gu usmjeravati pozorn ost na vi e objekata odjednom. podruèja pozor nosti ari te pozornosti prebacuju na novi podra aj. ne. Eric C ourchesne s Kalifornijskog sveuèili ta u Sar Diegu ustvrdio je da bi slièan proces u a utistiènih osoba mogao biti odgovo ran za njihovu nemoguænost preusmjeravanja pozorn osti ovisno o socijalnin znakovima.panièna misao prekinut. to brzinu srca i tlak di e nebu pod oblake te oslobaða hormone poput adrenalina. sustav usmjeravanja omoguæuje nam da usmjerimo osjetila prema onome to nas je pobudilo. Smirenije æe osobe vi e vr emena provoditi u »hladnokrvnu« stanju. odreðena okru ja strasnija od d rugih.panièni simptom . pak. ispred trona od 24-karatnog zlata i lorda kancelara. Iz iskustva mogu reæi daje ustajanje kako biste prekinuli ministra u raspra vi u Gornjem domu. znajuæi da meðu slu ateljima ima pravih struènjaka koji zasigurno znaju vi e od vas. premda su im mozgovi i dalje na oprezu. a katkad i mal o preuzbuðeni. Isto èine i odrasli. »Pogledaj u drvo«. Najprije pomoæu stra njeg dijela tjemenog re nja prekidamo dotada 99 Robert VVinston: LJUDSKI UM Mozak u popreènom presjeku nju aktivnost i upravljamo pozornost prema novom podra aju. signal hitro odla. tj. smjesta uæi u stanje »borbe ili bijega«. no svojih se prvih trema sjeæam dovoljno dobr o da bih znao da su itekako stvarne. Naizgled pomalo iznenaðujuæi primjer toga u svoj oj knjizi navo di John Ratev: poka e li majka na drvo i ka e djetetu. Vi i mozak primjeæuje te nove simptome predstoj eæe katastrofe i ka e: »Oh. u hipota lamus. Ono to se o1 dje zapravo dogaða jest da se ni i. pa zakljuèuju: »Zaboga. nesv jesni mozak smiruje te da nadzor na situacijom prepu ta vi em mozgu. mo e se javi ti poremeæa j poznat kao Balintov sindrom. Meni su. a odatle i u cijeli ivèani sustav. Doðe li iz bilo kojeg razloga do ozljede stra nje tjemene kore.va s druge strane prozora. Osobe koje pate od treme a uzimale su beta-blokatore. strah me je. Jaèina i brzina tih procesa razlikuje se od osobe do osobe. èeoni re njevi ami dali alju poruku da se smiri. ne razmi ljajuæi. Shvatite li. usta vam se su e i ote ano di ete. odnosno ne mogu pre bacivati ari te pozornosti. lijezdom koja luèi hormone koji djeluju na sve glavne tjele sne lijezde. lateralni dio pulvi nara.

bio zaposleniji. Ispitanici su se morali usredotoèiti n slovo »O«. Ispitanici su morali pronaæi slovo »O« meðu vizualno sliènii slovima. poèeli su ih izvoditi rutir ski. poput udaranja ritma ili tip kanja zamr enog niza znakova na t ipkovnici. Autistièno dijet e mo e. postojala je vidljiva razlika izmeðu radnje koja je t . Istra ivanja pokazuju daje mozgu potrebno izmeðu sto i dvjesto milisekunda da reagir a na nov podra aj. Labergeje otkrio da stoje zadaæ bila te a. vrlo aktivnu m re u neuronske aktivnosti. Uzgred. a ne pojedinosti slika emotivnog sadr aja. no nije mogao pojmiti njihov smisao ili njihovu poruku. Zanimljivo je da ulogu u tome ima i amigdala. To je tzv. To izne n aduje jer autistièna djeca. uspostavlja veliku. vodoravno ili dijagonalno. poput »C« i »G«. U tom procesu filtriranja sudjeluju jo neke mo dane tvorbe. a aktivnost neuronskih krugova smanjila se na najni e razine. a prema pouzdanim izvje æima. zakljuèio je da s naletom P300 dolazi do odgovarajuæeg prigu enja aktivnosti u drugim dijelovima mozga. zadaæa nije b ila laka. ostati usredotoèeno na sve anj kljuèeva. primjerice. Autisti takoðer m ogu biti neobièno neselektivni u biranju predmeta svoje pozornosti. okomito.ls Neovisno o tome k oje je vrste neobièan podra aj . Pokazalo se da se kad je zadaæ nova.a zatim re akcija P300. Zatim im je za davao slo enije zadaæe. Re zultat je ote ano voðenj e dru tvenih odnosa. Dick Passingham s londor skog Un iversitv Collegea u svojim je kartografskim istra ivanjima od ispitan ka najprije tra io da izvode jednostavne motorièke zadaæe tijekom snimanj PET-om17. »k njiga«. »papir«. Kad bi pogrije io. èudno pismo kojim je imenica otisnuta il i èuvstvena veza . èlan tima Raya Dolana s Neurolo kog instituta u Londonu. Kad je pamtio tablic e brojeva. poslu io se fMR-om kako bi ustanovio koji se dijelovi mozga aktiviraju. 100 Obraæanje pozornosti Normalan mozak posjeduje svojevrstan okidaè koji ga usmjerava prema bilo èemu novome ili neoèekivanome i zadr ava na tome. a zatim ubacimo neoèekivanu rijeè poput »kro nja«.16 Bazalni gangliji takoðer sudjeluju u tom procesu. opæenito. tih se brojeva mogao dosjetiti mjesecima. Kad ispitaniku proèitamo niz rijeèi. Iz elektroencefalografskih mjerenja veæ dugo znamo da mo d ana aktivnost pokazuje naglo poveæanje elektriènog potencijala oko tri stotine milis ekunda nakon to prvi put izvijestimo da smo svjesni »uljeza«.aktiviraju se isti dijelovi kore. Sere evski. Kao da mozak upija sve. Brian Strange.one mo da neæe moæi odvojiti pozornost s njezina lica i pogledati u objekt. donja prefrontalna kora i str a nji dio sljepooène kore.èudna imenica. vr na se vrijednost izdvaja j er je usamljena. nedvojbeno jedno od osnovnih obilje ja autizma. skloni dos jeæati biti. Drugim r jeèima. Solomon V. reakcija P30 0. i razinu »iznenaðenja« u mozgu. Zatim nastupa razdoblje prigu enja u drugim podruèjima . èini se kako je upravo od takva problema filtriranja patio poznati Rus s nevjerojatnim pamæenjem. Drugim rijeèima. »poglavlje«. sjetiti najsitnijih pojedinosti dugih prièa. èak i godinama poslije. primjerice. Niz istra ivaèa. Kako su skupine slova na zaslonu prikazivane sam petinu sekunde. a isklj uèuju je za ostale. stalno. No kako s ispitanici postajali sve vièniji slo enijim zadaæam a. Mo emo zamisliti presudnu ulogu tog procesa u pamæenju. no njegovi mehanizmi okreæu »gumb kontr asta« ulijevo ili udesno i tako usmjeravaju na u pozornost na odreðene sadr aje. Mogao se . meðu kojima i Eric Halgren s Kalifornijskog sveuèi li ta u Los Angelesu. David LaBerge s Kalifor nijskog sveuèili ta u Irvineu na osam je studenata proveo pokus vidnog 101 Robert Winston: LJUDSKI UM prepoznavanja. Normalne æe osobe ponajprije p amtiti bit emotivne prièe ili slike. Kad bismo u svakom trenutku bilje ili sve. zanimljivo je to se netko s prezimenom Strange (èuda n) bavi neobiènostima.opet pulvinar . Sere evski ih je vidio u svojem umu. a istodobno zanemariti ome taèe. Zbog nje smo se. no osobe s o teæenom amig-dalom ne pokazuju takvu tendenciju. bilo je to uvijek zato stoje broj bio neèitljiv ili zato to gaje u uèenju tablice omela buka. On je mogao reproducirati tablicu od pedesetak brojeva bilo kojim redoslijedom. odreðenije dio talamusa . »svezak«. Doista. takoðer. imaju te koæa u usredotoèavanju na lica No u ovom pr imjeru dijete ne mo e opaziti znak u majèinu glasu ili licu. èak i kad mu pred nosom ma emo naizgled prima mljivom igraèkom. pamæenje bi nam brzo postalo pretrpano. èini se.

kad je rijeè o pozornosti. Drugim rijeèima.èim zaèujemo njegov buèan i nadmen glas i primijetimo n jegov pompozan. Rudolph Cardinal s Cambridgea ustanovio je da su takori s o teæenim nucle-usom accu mbensom skloni impulzivnom pona anju. Otkrila je daje ak tivnost u bazalnim ganglijima isprva. sustav s tvara maju ne osjete ugode. ponajprije malu gustoæu dopaminskih recepto-ra. neposred nog zadovoljstva i zanemarivanju svega to bi moglo ponuditi dugoroèniju nagradu.ra ila svjesnu pozoi nost i one koja je uvje banjem postala automatska. Ovisan je o djelovanju mezolimbièkog puta. ba kao to nam talamus omoguæuje di pozornost usmjerimo n a odreðene vidove onoga to opa amo. Oni potièu sinap-se na poveæano oslobaðanje dopamina i blokiraju djelovanje nek ih enzima koji uklanjaju dopamin. oni su preuzimali dotada nju zadaæu vi e kore. Smatra se da osobe s poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu imaju abnormalnosti u to me podruèju. pa u skladu s njom osmi ljavamo strategiju za s uoèavanje s datom situacijom. Kako iznad odreðenog. jeftinije tehnologije koja je usto dopu tala èe æa ponavlja nja. .stoje oblik amfetamina. Takoðer. bio da se najveæi dio vi e kore nije aktivi rao nakon to su ispitanici ovla dali zadaæom toliko da su je obavljali ne posveæujuæi j oj pozornost. strah itd. aktivna im je bila veæina èeone kore. dodjeljuje podra aju èuvstvenu oznaku . Pobuðivalo ih je kliktanje. Radnja j e posta la automatska. Kad su ispitanit morali pomno razmisliti o zadaæi. Njime je Passingham mc gao toèno vidjeti pod ruèja koja sudjeluju u obavljanju zadaæa. da na zabavi izbjegnemo de urnog gnjavatora .18 Mo da æe vas zbuniti podatak da se taj poremeæaj mo e uspje no lijeèiti lijekovima poput De edrinea . primjerice. èuvstve no nas pamæenje podsjeæa na tu oznaku. Kad opazimo nov podra aj. poznatiji pod uliènim nazivom speed. smje ten u prednjem dijelu mozga i povezan s amigda-lom i limbièkim s ustavom. ma li mozak i bazalni gangliji. u igru se ukljuèuje susta v prepoznavanja ugode i novosti. Posao si preuzeli ni i dijelovi mo danog motorièkog sustava . Taj nam mehanizam omoguæuje.koju on sa sobom odnosi u pamæenje. Blokiraju neva ne .zvuka kliktanja s dostupno æu gut ljaja soka. bazalni gangliji djeluju poput izlaznoj fil tra. ba kao to talamus djeluje poput ulaznog. Dolaskom fMR-a. gaðenj . Doima se pa radoksalno nekome s pote koæama s pozorno æu i hiperaktivno æu davati spoj koji inaèe ubrza e. Sadr i najveæu zalihu dopamina u cijelom mozgu i usto je jako osjetljiv na druge neurotransmitere. Izjurit æe van i pohitati u najbli u igraonicu. jezgra to prili je e uz septum). a smanjuje se poriv za tra enjem uzbuðenja. U oba se sluèa ja vi a kora oslobaða za druge zadaæe. Majmuni s lezijama u podruèju nucleusa accumbensa pokazuju sliène osobin e radije æe smjesta olju titi i pojesti orah. a ni do nje mo da neæe stiæi. postaju sklone tra enju stalnog. No vremenom je samostalno poèela reagirati posebna sku pina neurona bazalnil ganglija. snopa dopaminskih neurona koji nadziru limbièki sustav. Passing hamove su studije dobile vjetar u leða. smjesta se sjetimo sliènih situacija iz pro losti i znamo da moramo najkraæim putem mugnuti u kuhinju. Ta ko æe djetetu s ADHD-om poslijepodnevno vje banje sviranja violine radi pobjede u na tjecanju biti neizdr ivo. 102 Obraæanje pozornosti Prepoznavanje ugode i novosti Kad smo posve pobuðeni i usmjereni prema izvoru pobuðenosti. No takvi lijekovi na osobe s ADHD-om imaju posve suprotan uèinak. To nucleusu accumbensu omoguæuje da odr ava stabil niji osjeæaj »nagrade«. jednostavno odra avala ono to se dogaðalo u vi oj kori. nego ih neolju tene skupljati za poslije . nis kog praga ne mogu osjetiti zadovoljstvo. Mo emo zakljuèiti kako nam bazalni gangliji omoguæuju da s« usred otoèimo na odgovarajuæe radnje. Aktiv: rala su se prefrontalna podruèja k oja vode do mo danog motorièkog sustava kao i cingularna vijuga te dijelovi talamusa i tjemene kore. Te »kemikalije u itka« dovo de do osjeæaja ugode i zadovoljstva te su stoga vrlo va ni motivatori. Ann Gravbiel s Massachu settskog ins tituta za tehnologiju prouèavala je zbivanja u mozgu majmuna dol je uèio jednostavnu zadaæu povezivanja . kako je vje tina postaja la usvojenija.u itak. Glavnu ulogu u tom procesu ima nucleus accumbens septi (doslovno.premotorièka kora. primjerice serotonin i endor-fine. dok je maj mun jo uèio. presamouvjeren govor tijela. od bila do mi ljenja. 103 Robert Winston: LJUDSKI UM Izvr na organizacija Posljednjaje komponenta pozornosti funkcija izvr ne organizacije. Izgleda da. Ponovi li se isti podra aj. Najva niji je nalaj ipak.

premda su znanstvenici i filozofi spremni oko njega godinama lomiti koplja.sebstvo.informacije ona nam omoguæuje da zadr imo nov smjer pozornosl Glavnu ulogu u tom pro cesu ima prednja cingularna vijuga. Prouèavajuæi mehanizme pozornosti i nakane poèeli smo dodirivati pitanje koje zasad ne ma odgovora. uporabom se mo e ojaèati. smje tena u æe< nim re njevima. Dijelovi toga podruèja zadu eni su za mne ge specifiène funk cije. Ista æe aktivnost biti vidljiva ugledamo li slik jezovitog lica ili ako zamislimo da nas je strah. Najva nije podruèje za mi ljenje je dorzolateralna prefrontalna kora. zatra iv i od ispitanika da sami izaberu koji æe prst podiæi. Dok su obavljali tu samovoljnu radnju. ali nestvarnu konstrukciju . Jedan se dru gi dio. Prepla imo li se. Katkad namjern pokreæemo i odr avamo lanac misli .to podruèje veoma aktivno. kao da nesvjesno osjeæamo koji je dio aktivan. mo da æemo razmi ljati koliko nam boje treba da osvje imo on pr aznu sobu. budi kad raz mi ljamo o tome koliko smo puta dosad to uèinili. recimc dio koji se aktivira k ad razmi ljamo o predmetima koje ne vidimo. Neurolog Antonio Damasio opisao je pacijenticu s o teæenjem èeonog re nja. to j e podruèje u kojem ivotu pridajemo smisao. Dok èekamo u re du u trgovai kom centru. Namjera. recimo. Pri mjerice. ponajprije mislimo na uporabu tog èetverod jelnog proce sa na »hvatanje« osjetnih informacija iz vanjskog svijeta. nego da jednostavno nije htjela. Bizarna je sli èajnost da se vrlo èesto èe emo otprilike po tom dijelu glave kad duboko ra mi ljamo. Djeluje popi filtra. Takve osobi mogu svakoga dana naè ti desetke planova. Razmi ljanje iziskuje pozornost. U nje se odvijaj u planiranje i odluèivanje. Drugim rijeèima. nepotpuni i besmisleni. Kad se napo sljetku oporavila. ili na vlastite osjeæaje. mo dana funkcija poput svake druge. u igru se ubacila prefrontalna kora. pak. aktivirat æ se isti dio vidne kor e koji bi bio aktivan da ga gledamo. i to do razine kad iskljuèujemo sve ostal misli ili dolazne osjetne podra aje. Katkad pozo nost svraæamo na vlastite mis li. ukljuèit æe se drugo podruèje vidne kore. No F rith je tada ubacio dodatan element. kod man iènih je osoba . planiranje i zapoèinjanje djelovanja funkcije su osobito ogranièe ne kod os oba s o teæenjem èeonog re nja. »Volja« je. izaziva aktivnost u slu noj i motorièkoj kori. Kad ne to zamisl mo. no katkad smatrana dijelom limbièkog sustava. dio èeonog re nja. podignu odreðen prst na zvuèni signal. isprièala je kako tijekom razdoblja nepokretnosti nije osjeæala d a ne mo e ni ta uèiniti. M] æe pokazati aktivnost u amigdali. jaèamo obrasce ugraðene u na e neuronske krugove prija njim zami ljæ njima ili èinjenjem. to æemo vidjeti poslije. Gubljenje svijesti Nedavno prikazana televizijska serija. kojaje nekoliko mjeseci nepomièno i utke le ala. kao to mo ete pretpostaviti. a ako zamislimo prec met u kretanju. Ova je knjiga zami ljena kao putovanje tajnama èovjekova uma. Isto bi se dogodilo i s. mo da æemo vrlo pomno razmi ljati na o æemo potro iti glavr lutrijski zgoditak kad ga naposljetku dobijemo. Depresivne osobe pokazuju nisku razinu n euronske aktivnosti u tom podruèju. dakle. primjer ce. Osim stoje rijeè o mjestu nastanka volje. Za razliku od njih. èeoni re anj sudjeluje u odreðivanju naèina kako se na i opa aji i svijest o sebi povezuju u jedinstven do ivljaj. No mo da vam nije promakl o da ga rabimo i u unutarnjim procesima. Zamislimo li neki aren predmet. Imamo. istaknula je tetne uèinke deprivacije sna na funkcio . a nijedan ne provesti. p osljedicom mo danog udara. kako bismo lak e podnijeli prc metnu gu vu. Pojaèano je aktivna kad smo usredotoèeni na neku zadaæu. Va nost èe onog re nja pokazao je tim s Wel lcomova odjela kognitivne neurologije u Lon 104 Obraæanje pozornosti donu pod vodstvom Chrisa Fritha.kojima se svaki vanjski podra aj i unutarnji proces èine povezani u v elièanstveno smislenu.19 Oni su od normalnih ispitanika tra ili da izved u jednostavnu zadaæu . smje teno neposredno iza èela. podizanjem predmeta ili p utovanjem poznatom rutom. poput redova polica u supermarketima. Kad razmi ljamo. u kojoj su obièni ljudi prolazili strogu ob uku posebnih vojnih postrojba. a nijedno ist ra ivanje te teme ne bi bilo potpuno da se ne razmotri jedan od njegovih najjedins tvenijih i najzamr enijih vidova . razvrstava ulazne informacije po va nosti i zaustavlja one koje ne treb mo. Izvoðenje te zadaæe. i u skladu s tim èesto izjavljuju kako im se èini da su im ivoti uskraæeni svrhe. Kad govorimo o pozornosti. mozak pokazuje aktivnost u istim podruèjima koja se al tiviraju kad doista èinimo ne to. a ozljedo m izgubiti.u ovom sluèaju.

U toj nam fazi pred oèima mogu prolaziti ivopisne slike. polutke spavaju naizmjenc takori kronièno li eni spavanja uginut æe unutar dva tjedna. bili gmazovi. na e su ivèane stanice iznimno aktivne. ne mo e umaæi grabe ljivcu i ne mo e se razmno avat . EEG snimke jo pokazuju theta-valove. zapravo. osobito ako smo spavali u manje-vi e vodoravnom polo aj Mo da se zato èovjek bolje osjeæa nakon spavan ja u zrakoplovu u prvom razr du. Ta se metoda pokazala v rlo djelotvornom u »slamanju« volje zarobljenika prije ispitivanja. bliskih »zuba poput nazubljene o trice no a za kruh. Sve pomno prouèavane vrste spavaju. Tu elektriènu aktivnost mo emo mjeriti EE( om. Sto su dulje usk raæeni sna. Iznenaðujuæe je. Efekt »ek-splodiranja abica« svoj stven stanju pozorne budnosti pretvara se u smireniji. èak i izd ti svoje e i zemlje. Spavanje je ivotno va an proces. Èini se da spavanje nema oèitu evolucijsku funkcij jer uspavana je ivotinja nemoæna. èvrste nesvjestice iz koje se nakon nekoliko sati b dimo u naizgled i stom polo aju. stoje otprilil jednako razdoblj u koje mogu pre ivjeti bez hrane. Iz tog nas je stanja lako probuditi. katkad nalik onima koje bism o vidjeli u sobi u kojoj se nalazimo da smo budni. Kod nekih ivotinja. beta-valovi. Sama èinjer ca da spavanje uzima toliki danak nameæe daje rijeè o ivotno va nom proc su . njegova je biolo ka fun cija.zbog kojih se katkad prenemo iz sna s osjeæajem da smo naglo v raæeni u surovu stvarnost. tzv. disanje postaje pravilnije i vanjski nas ome-taèi te e mogu probuditi. K-kompleksima. kitova i ptica. Slabe im pamæenje i pronicljivost. otkrivam da mije potrebno malo vi e (ne manje) si te da moram vi e spavati ako sam bio na odmoru ili ako sam prija njih no redovito spavao dulje. nego u poluuspravnom polo aju sjedala turistièkog r azreda. Be-ta-valovi promijenili su se u alfa-valove. jo nerazja njena. Kako se san produbljuje. stra ari bi ih protresli. To su tzv. U rukama i nogama mo emo osjeti ti nagle trzajeve . U budnom stanju mo dane valove tvori niz k ratkih. Nisu samo ljudi koji naposljetku ude za snom. Moguæeje da ti mali otoci aktivnosti oznaèavaju razdobl ja kad mozak iskljuèuje vanjske podra aje kako bismo mogli nastaviti »raditi« na spavanj u. Kad smo budni. Njihova je elja da uðu u to prirodno stanje uma tolika da æe uèi105 Robert Winston: LJUDSKI UM niti ili reæi sve to æe im omoguæiti da se æuæure u kutu svoje æelije. ptice ili sisavci. Kad bi pokazale znakove da tonu u san. odnosno s ulaskom u prvu fazu spavanja. poput brujanja udaljenih strojeva. Uski » iljci« aktiv ti postaju malo iri. premda bih nakc nekoliko dana i noæi sa samo pet sati sna uvijek morao odspavati ijedno dul razdoblje. No. no sad s povremenim naletim a aktivnosti. ne mo e se hraniti. unat oè golemom broju istra ivanja. primjerice. meðutii to uzrok njihova uginuæa nije n pribli no jasan. Faze spavanja Stoje. opa amo theta-val ove. Zanimljivo je koliko se ljudi razlikuju po kolièini sna koja im je potrebn Prosjeèno je to osam sati na noæ. ureðajem koji daje slikovni prikaz mo d ane elektriène aktivnosti . a starijima mo e biti dovoljno samo neko ko sati. Osobe su bile prisiljene stajati ispred zida i slu ati »bijeli um«. Oni su nepravilniji. ili kad m editiramo. no s dobi se ta vrijednost mijenja. Svima nam je poznata razlika izmeðu drijeme a na kauèu isprc televizora i sta nja potpune. . Taj se valni obrazac pojavljuje i kad smo hipnotizirani. mo dani se valovi mijenjaju.niranje uma. nevjerojatno. ne mo e se skrbiti o p tomku. Èak æe i neuro koji nemaju posebnu ulogu u odreðenoj zadaæi okinuti otprilike jedan impu elektriène struje svake sekunde .mo d ne valove. spavanje? Rijeè je o cjelini sastavljenoj od èetiri neovisne fa: rad a mozga. postaju dezorijentiraniji. 106 Obraæanje pozornosti Kako se poèinjemo opu tati i sklapati oèi. ritmièniji slijed pulsirajuæe aktivnosti. Dok ulazimo u drugu fazu sna. a katkad èak nismo ni svjesni da smo spavali. te s velikim pozitivnim i negativnim iljcima. Takoðer znamo da potonje stanje neusporec vo vi e osvje ava. malo razmaknutiji i pravilniji. poput neurednog rukopisa na EEG-ovu kolutu papira. Godinama mije bilo dovoljno pet sati sna na noæ. poznatima kao »vretena spavanja«. Novor denèad spava veæim dijelom dana. Kako starim.

REM spavanje (engl. Naziv su 1953. meðutim. odlazak na zahod . 107 Robert VVinston: LJUDSKI UM Usnut.sanjamo . Ciklus spavanja ponavlja se tijekom noæi (ili kad god spavamo). pogre no prepoznavanje lic disproporcionalnost objekata mogu bi ti posljedica lezija u sljepooènom i èe nom re nju. meðutim. nelogièna zbivanja te ukidanje fizikalnih za kona vremena i prosi ra. ali iracionalan s dr aj na ih snova. kao da mozak priprema za nalet komunikacijske aktivnosti. a amigdalaje izv sna nih èuvstava. j most ne samo da komunicira s leðnom mo dinom. smjesta æe se probuditi. imati te koæa za usnivanjem nakon prvog prekida sna . da ovdje jo mo emo primati informacije. Ne-REM snovi ima »proceduralnu« narav . Mjeseèari katkad èak mogu voditi ogranièene razgovore.. Delta-valove na EEG-u karakterizira »visokoniski« obrazac pravilnih vrhova i dolova. Natha-niel Kleitman i Eugene Aserinskv s Ci ka kog sveuèili ta. REM snovi pak fantastiènija mje avina stvarnosti i potpun ih bizarnosti. Nakon prib li no devedeset minuta. . faze su sve kraæe. pa i snivat mo da. koji prema èetvrtoj fazi postaje sve izra en iji. Tijekom normalnog spavanja ti se obrasci mo dane aktivnosti izmjenjuju.U preostale dvije faze. skovali istra ivaèi koji su ga otkrili. Buduæi da zn mo kako je ta j dio kore odgovoran za racionalno mi ljenje. Do nje doista i dolazi. a vrlo su èesti elementi REM snova. sjedi tima primarne vidne kore. Pojaèanu aktivnost pokazuje i amigdala.brzi pokreti oèiju). svojstvene pozornoj budnosti. Zanimljivo je. kako izvodimo dosadne. no postoji i djelovanje usmjereno cilju. Sophie Schwartz i Pierre Maquet s Universitv Collegea u Londonu primi tili su sl iènost izmeðu mnogih vidova REM sanjanja i simptoma koje poka u osobe s mo danim poremeæaj ima. nema dokaza da buðenje mjeseèara mo e imati kobne posljedice. nego i s talamusom i zati nim re njevima. Istra ivaèi spavanja zbog kontrasta izmeðu usnulog tijela i naizgled bu nog uma nazivaju ga »paradoksalno spavanje«. recimo. Prolazak kroz < kluse mo e biti toliko potp un da tijekom noæi nekoliko puta zavr i buðenjer no ako nam je mozak zdrav i nema nika kvih ometajuæih podra aja. Ne to uobièajenija radnja bila bi. to bi djelomice moglo objasniti dojmljiv. 108 Obraæanje pozornosti Poremeæeno spavanje Mjeseèarenje se javlja samo tijekom ne-REM spavanja. poput tipkanja ili bi ranja brojeva na telefonu. svai da nje aktivnosti. Èini se daje to uzrok brz pokreta oèiju. ukljuèujuæi mo dano deb aktivnija su tijekom REM spavanja nego u budnom stanju. Roditelji mogu u snuti i biti posve neosjetljivi na buku prometa. Netom prije ulas] u REM spavanje naglo raste razi na neurotransmitera acetilkolina. Depresiv ne i anksiozne osol mogu. ponovr æemo zaspati i tih se razdoblja neæemo sjeæati. Sa skraæivanje ciklusa. Osim stoje slièno budnosti. povezane s delta-valovima. no to sn bli e vremen u koje smo podesili na budilici. u m jeseèara su vidljive brojne mo dane funkcije koje neæemo naæi u dubljim fazama spavanja. to æe reæi najvi e pol vica upitanih.20 Primjerice.stoje u sluèaju m oga prijatelja planinara i mjeseèara imalo neugodne posljedice (po mene). U tom trenutku ulazimo u tzv. rapid eye movement .. primjerice. Oko osamdeset posto ljudi reæi æe daje sanjalo probudimo li ih u REM spai nju. no zaèuju li plaè djeteta. Kad usnu osobe skaniramo PET-om ili fMR-om. jer sam ujutro otkrio da mije dno vreæe za spavanje neobja njivo vla no. Mjeseèari uvijek imaju cilj. razmjern o vi e vremena provodimo u REM spavanju. No pr obudimo li ih tijekom bilo koje ne-REM faze. Poznate se osobe mogu pretvoriti u strance i obrnuto. a z atim èak opa amo beta-valove. U REM spavanju poveæana je aktivnost podruèja u mo danom deblu nep sredno iznad leðne mo d ine koje nazivamo most (pons). mo dani kemijski procesi sl ièni su 01 ma nekih mo danih poremeæaja. to je praæeno odg varajuæim prigu enjem u dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. Cesto sadr e sn« na èuvstva. Kretanje je najoèitija od njih. A p riroda tih snova drastièno je razlièita. Neka mo dana podruèja. Lady Macbeth cijelu je noæ provela peruæi ruke od krvi koju je pr olila. postajemo sve neosjetljiviji na okolinu i prilièno je vjerojatno da æemo se osjeæati dezorijentirano i zaprepa teno p robudi li nas netko ili ne to iznenada. Usprkos bapskim prièama. ciklus kreæe unatrag brzo prolazi kroz treæu i drugu fazu. Lijep prikaz snova povezan s REM spavanjem nalazimo u Alici u zemlji èudesa Lewisa Carrolla.

Znakovito je i da smo skloni spavati vi e kad smo bolesni. Odreðen broj osoba . Ne mogu se pomicati kako bi se skrile od zami ljene opasnosti . U odreðenim sluèajevima mo emo prijeæi u budno stanje. a mozakje posve aktivan.jednako kao antid presivi poput Prozaca i Seroxata. osjetljivom na svjetlost .unutar kojeg pojedinaèni n euroni jednom dnevno najaktivnije okidaju. dakak o. Sposobnost mozga da se nosi sa slo enijim. Posljedica toga je da takve osobe ostanu prikovane za krevet i da ih opsjedaju kojekakvi zastra ujuæi osjeæaji. podruèje ponajprije zadu eno dodir i pe rcepciju prostora. Naposljetku s. Znam koliko paraliza spavai mo e biti neugodnajer sam kao djeèak od nje redovito patio. Istra ivanja govore daje neki oblik paralize spavanja s vremena vrijeme do ivjelo èak do 60 posto populacije.mo e lako zaspati. Moguæe je obja njenje da nas promjene faza u ciklusu spavanja katkad dovedu blizu toèk e buðenja. No lo ije æemo obavljati ruti ske ili repetitivne zadaæe. a èak ni sposobnost izvoðenja si enih zadaæa ne moraju biti osobito pogoðene. se uspijevao nositi s njom jer sam se nauèio na po seban naèin pomicati ulije Poslije bih se obièno budio obliven hladnim znojem. a tijelo imje ist odobno paralizirano. mi malne. a osobe kojima je taj dio o teæen èesto pate od nesanice. Mo e se èiniti èudni uskratiti depresi vne osobe njihova jedinog sredstva za bijeg od »boli« dnevi svjesnosti.U mjeseèarenju sudjeluju brojne mo dane tvorbe i neurotransmiteri. Najaktivnija su kad smo budni. izmeðu ostalog. Ali sigurno su bile brojne kad su na i preci ivjeli u prirodi i bili plij svakojakih pogibelji . Pa za to onda spavamo? Predlo ene su najmanje tri svr spavanja: okrjepa.regulacija . niti se iz poremeæenog stanja mogu probuditi. Ljudska vrsta obièn o hoda za dana.izmeðu tri i est posto populacije . uz na e sigurne domove i napredne protuprovalne alarme. Pr eoptièko podruèje èeone kore takoðer sudjeluje u spavanju.visokim i ntenzitetom izbacuje emotivne signale. Hipotalamus usto komunicira s hipofiz om. pa se mozak nastavlja pona ati kao u REM spavanju . Druga funkcija spavanja . no razna su istra ivanja pokazala kako to mo e dovesti do bolji raspolo enja. Deprivacija spavanja mo e imati i pozitivan uèinak. Neki istra ivaèi misle bi navodna »paranormalna« iskustva mogla biti rezultat paralize spavan ja. a noæu lije e u krevet. a zatim i èvr sto spavati. Ta dinamika ovisi o posebnom dijelu hipotala musa. izazovnijim a tivnostima mogla bi biti rezultat anga mana drugih podr uèja. Osjeæamo se osvje e! puni energije. Sto se zbiva kad je mozak uskraæen za noænu dozu sna? Dvije ili èak tri r prospavane n oæi mnogi æe podnijeti. Neki antidepres ivi mogu olak ati 109 Robert VVinston: LJUDSKI UM te tegobe jer inhibiraju REM spavanje. no tijekom sna do ivljavaju jezovite stvari. Svima su nam poznate okrjepljujuæe moæi spavanja. poput izazivanja siæu nog pokreta golemim voljn naporom. Za to uopæe spavamo? Opasnosti koje nas mogu zadesiti tijekom osmerosatnog noænog gubitka svi sti danas su. potièe i zacjeljivanje o æenog tkiva. a najvi a tijekom noænih sati. pumpajuæi noradrenalin i serotonin u razna mo dana podruèj a.imala je kljuènu ulogu u na ih pr daka. Èovjeko vi mo dani i tjelesni procesi organizirani su u redovite ciklu .locus coeruleus i obli nje rafe je zgre. Mnogi s tim poremeæajem nauèe ras jati vlasti te »putove bijega«.èak i u slijepih osoba . regulacij a i uèenje. razlog zastoje vo nja u takvu stan posebno opasna. nareðuje joj da izluèuje hormon melatonin. snaga. Buðenje djelomice nadziru podruèja u mo danom deblu . no uz ka njenje leðne mo koja ostaje »iskljuèena«. Osobe koje pate od paralize spavanja sanjaju dok su budne i pri tom do ivljavaju halucinacije koje mogu biti iznimno uznemirujuæe. Snimke moz. Neuroni u tom dijelu mozga os obito su aktivni tijekom ne-REM spavanja. a gotovo su neaktivna tijekom REM spavanja. Koncentracija melatonina najni a je za danje svjetlosti. Tijekom najdubljih faza spavanja osi baða se hormon rasta k oji osim rasta. To je. Ona poveæavaju budnost.21 Smatra se daje raz log tome to deprivacija spavanja izaziva p jaèanu aktivnost serotoninskih receptora u neuronima . ispitanika li enih sna tijekom izvoðenja zadaæe verbalne fluentnosti p okaza su daje u pomoæ bio pozvan tjemeni re anj. Paraliza spavanja zastra u juæaje pojava koja se obièno javlja tijekom ulaska u san ili izlaska iz njega i mo e t rajati minutama.

opazio je da ivèani podra aji iz mosta aktiviraju mo dai mehanizme koji bi. Kad je posli je izi ao iz zdenca. razvio poseban cirkadijurni ciklus koji ga prisi ljava da se noæu skloni. 1977. primijetio da REM spavanje ima mnoga obiljez budnosti te je pretp ostavio da bi nam ta èinjenica mogla otkriti vi e o prir di snova. u dana nje se vrijeme doima malo manjom.. Antti Revonsuo sa sveuèili ta Turku u Finskoj daje evolucijsko obja njen snova. Snovi Josipa. mislio je. imaju vlasti jedinstven simbolièki jezik. uèinkovito stvara vlastite. noæu. Treæa je funkcija takoðer izgledna: spavanje djeluje kao mazivo za mo dane zupèanike.22 Smat ra da nam snovi omoguæuju da isku avamo pona anja koja nam mogla zatrebati u svakida nje m ivotu. Svakako je toèno da smo u opasnosti od grabe ljivaca dok tra imo hranu i partnere. Snovi svake osobe. I todobn uspavanost èeonih re njeva omoguæuje da se snovi uvelike razlikuju od ono. U rimsko bi doba. Takva je »znanost« turr èenja iznimno subjektivna i nepouzdana. èiju dinamiku ritmova. èvrsto je dokazano. a zatim i iz zatvora. prema Hobsonovoj teoi ji. ali toèno je i da sm o. Allan Hobson s Harvardskog sveu lista. Brojne su studije pokazale da ljudski i ivotinjski ispitani ci br e i potpunije ovladavaju zadaæama ako nakon uèenja uslijedi spavanje. Sjedinili su dr< no vj erovanje da nam snovi »ne to govore« i svoje znanstvene uvide u ljudsl psihu. snovi i drugo. odreðuje ukljuèiva nje i iskljuèivanje gena. ponajprije visoka razina a tivnosti amigdale tijekom REM spavanja.. Jakobov a najdra eg sina. koji nam govori kad bismo tr ebali osjeæati pospanost ili kad bismo trebali jesti te koji se mo e poremetiti lete njem kroz vremenske zone. Pr ije sam spomenuo va nost REM spavanja u pamæenju i uèenju. posebice u po ivot opasnim sit acijama. Kako nen nikakvih vanjskih »predstava« za tumaèenje. rabeæi pamæenji èuvstvene funkcije. pi roc ima za takvo tumaèenje snova valjalo dati naknadu.110 Obraæanje pozornosti nazvane cirkadijurni ritmovi. usnuli mozak . i ba su to na i snovi. U svim ostalim razdobljima koristi im da spavaju i budu skrivene od opasnosti. Takvi su ciklusi prisutni i u vrsta koje nam nisu srodne. Ukratko. snovi su samo zabav an nusproizvod aktivnosti mo danog debla. 111 Robert VVinston: LJUDSKI UM kao i glad kojaje naposljetku pogodila Egipat. sredstvo kojim duhovi i bogovi komuniciraju sa ivim ljudima. Hobson j e prvi. Uvjeravali su ga u vlastitu uzvi enost.u kojima padamo.. naravno. Èini se da mozak tijekom sna doista »provjerava« dnevne uèinke. ka e teorija. No u davnoj su pro losti cirkadijurni ritmovi mo da slu ili tome da budemo najneprimjetniji i najneak tivniji u razdobljima najveæih opasnosti. No ta teorija ima nekih oèitih nedostataka. osim ako se ne znamo osobito lukavo skriti.trebaju mnogo vi e a od odraslih. Tamo gdje nisu oblik bo an ske komunikacije. Freud je smatrao da su snovi simbolièki izraz konflikata. Freud je seksualnost smatrao neobuzdanom bujicom iz koje su izvir. Znakovito je i to novoroðenèad i mala djeca . Jako-bov sa n u Knjizi postanka ima veliku simbolièku va nost.zato pozornicu na ih snova mogu ispun kojekakve mitske zv ijeri i bizarna zbivanja. mogao je predvidjeti sudbinu faraonova nesretnog pekara i sretnijeg sluge. borimo se. tijekom sna jo izlo eniji napadu. no njihovom bi se usporedbom moglo ustanov da dva razlièita straha upuæuju na istu n adu ili strah. Znaèenje snova. obraðival i vidne informacije. da smo budni. pa ojaèava novonastale obrasce neuronske aktivnosti i urezuje ih u pamæenje. Rani su psihoanalitièari sve to podigli na mnogo vi u razinu. bje imo. svi psihièki fenomeni. Prema toj teoriji. poput vinske mu ice. Blizu Ber-Seve pole-gnuo je glavu na kameni jastuk i usnuo san o ljestvama koje su sezale do raja u kojem mu se u kazao Bog i obeæao mu kako æe èuvati njega i njegove potomke. Toènije. svim je ivotinjama budnost nu na samo za tra enje hrane i jedenje te parenje. to do i vljavamo otvorenih oèiju . Zbog vl astite sna ne preokupacije bidom. Èovjek je.èiji mozgovi moraju uèiti najvi e . Vodeæi teoretièar u tom podruèju je J. Tu je takoðer i èinjenica da su sno straha . tj. Va nost èovjekova biolo kog sata. Koja je svrha snova? Na i su drevni preci vjerovali da su snovi poruke iz druge di menzije. skrivamo . Povjerov ao im je i preuranjena gaje hvastavost pred zavidnom braæom utamnièila. Odreðena obilje ja idu u prilog toj t eoriji. ponavljali su se. biblijski snovi obièno otkrivaju znamenja. udnja i sti hova pojedinèeva nesvje snog uma.

I nara vno da jesu. dobitnik Nobelove nagrade za otkriæe ustroja DNK. . To potvrðuju i studije na t korima. g dje sam ugledao sjajan crveni kristal. znaèi? Vidite li sliku svojeg tij la . Snovi su vrlo osobni i svojstveni sanjaèu . èiji mozgovi pokazuju odreðen obrazac neuronskog okidanja nakc to ih se nauèi da trèe labiri ntom. zapravo.itd. poput serotonina i noradrenalina .. tipkamo ili radimo na blagajni. ne mo e usto i objasniti ni ponuditi uzrok bizarnih sa dr aja snova. Hobson smatra da o odnosu tih dvaju mo danih s ustava ovise mnoga mo dana stanja. mora postojati proces ko jim se sjeæanja bri u. èuvati relevantna i uklanjati suvi na. ukljuèujuæi meditaciju. pripremajuæi se za pisanje ove knjige. ali i jasn om odvojeno æu od nje. kao to 112 Obraæanje pozornosti predlo io dr. naravno da nisu mogli biti stvarni. I jednako kao to stvara moje vrlo osobne snove. A èuo sam za arhitekta koji svake noæi sanja beton! 113 Robert VVinston: LJUDSKI UM Gdje sam ja u svemu tome? Pomislite na trenutak na sebe. moj je mozak odgovoran za mnoge osobitosti mog identiteta. stvari koje ste uèinili? Zami ljate li neko bestjelesno »ja« izmeðu svojih o nih jabuèica? Pojam o sebi presudan je koncept. Sto to. sanjarenje. To me ponukalo na dublje razmi ljanje.najspominjar ja vrsta snova. neurotransmiterskih sustava. provukao sam se pokraj njega prema uskom ul azu. Tolkienovih fantastiènih ro mana ili filmova strave poput Aliena. pregazio sam kroz do koljena duboku hladnu vodu na drugu stranu spilje. èitao o toj temi. Jo jedna zanimljiva teorija je da snovi pamæenju poma u da izbaci nepotrebne sadr aje. Èitajuæi takve romane. i Gr aeme Mitchison prihvatili su kontroverzno stajali te prema kojem »sanjamo da bismo z aboravili«. REM snove. razlikuju tri razine samopoimanja. primjerice. Re vonsuoa.. nai ao sam na opis s na Carlajunga iz 1913: »Ispred mene bio je ulaz u tamnu spilju ispred kojegje staj ao patuljak s ko om poput ivotinjske. Kad spavaju. mu obilje ja? M o emo li ga naæi unutar mozga? Mo e li ga se iskljuèiti? Mnoga plemenska dru tva vjeruju ne u jednu. Godine 1983. Mo e se reæi da taj i sani taj oblik imaju kukci. Imamo ga i mi. Francis Crick. a strah je sredi nje mjesto osjeæaja koje do ivlja vaju osobe kq pate od paralize spavanja (vidi gore). Ja ne znam tipkati naslijepo. Mislio sam zapravo da su Jungovi sn ovi zvuèali potpuno drukèije od svega to sam sanjao ili to æu vjerojatno sanjati. Ako je bila rijeè o snovima.svje stan do ivljaj sebe ovdje i sad. praæen reakcijama na n posrednu okolinu. S druge strane. U budno m stanju neu-ronskom aktivno æu prevladavaju amini. primjerice. Hobson. ptice i veæina iv tinja. Gdje . psih ozu. èiji je dio acetil kolin. ali uz ostale obi ke. Definiramo li um kao iskustvo posjedov nja lju dskog mozga.. Kad sam. pa moj e minimalno ja trenutaèno osjeæa pl stiène tipke koje ubada moj desni ka iprst. depresiju i maniju. jer moj mozak nije Jungov.sada njeg ili iz pro losti? Razmi ljate li u pojmovima situacija u kojima s bili. slièno tome . S obzirom na to da èovjekov mozak tijekom ivota primi stotinu trilijuna b itova informacija. Njihova tvrdnja da su snovi mo dana kanta za smeæe zvuèi prilièno uv erljivo. Teorija dr. ali ne obja njava èinjenicu da sanjanje stvara sjeæanja. samo nusproizvod èinjenice da razumski dijelovi mozga spavaju dok su neki drugi budni. èesto æemo u ne-RE spav anju sanjati da ponovno izvodimo tu radnju. od kojih mnoga zauvi jek èuvamo. Neki fiL zofi.«23 Nekoliko je komentatora primijetilo daju ngovi snovi nevjerojatno slièe prizorima iz. Uoèi ulaska u REM spavanje most proizvodi poveæane kolièine neurotransmitera acetilkol ina. nego u vi e du a. obavljamo li kakvu ponavljanu radnju dugo jekom dana. njihov mozak ponavlja izvori obrazac okidanja. mo da su ti s novi rijetl ali ih bolje pamtimo. Ne mogu zamisliti kako je psihoanalitièarima.. a mo e ih pohraniti samo sto bilijuna. Zapravo. sjedalo . moja prva pomisao bila je kako se èine nestvarni. Mo da su oni. U dubokome snu postoji ravnote a izmeðu aminergièkih i kolinergièkih. Allan Hobson ustvrdio je da se razlika i zmeðu budnosti i spavanja mo e svesti na razliku u ravnote i neurotransmitera. premda uvjerljiva. Iz radova Jamesa Bovvera znamo da taj neurotransmiter mo e sudjelovati u »èi æenju« sj nja. slijedi da neko svjesno »ja« do ivljava to iskustvo.to je jedan od razloga za to mo e biti toliko dosadno slu ati nekoga dok opisuje svoj e snove. Najprije je tu minimaln samopoimanje .

Stoga bi simbolièko samopoimanj moglo obuhvaæati sposobnosti promi ljanja i introspekcije. No to nam jo ne govori to pojam o sebi toèno jest. Primjerice. ðujemo informacije o sebi te o okolini. na taj naèin mo emo pre ivjeti obojica .. mogu se upitati . »Mene« obavlja konkretnije zadaæe . Umjesto da samo jedan pre ivi i prenese gene na potomke. primjerice psi. zakljuèiti da ne elim umrijeti te da elim uèinit i sve to mogu kako bih to izbjegao. Njihove su funkcije razlièite. stvaranja svijesti o vlastitoj s mrtnosti. premda ga. im pravo na najveæi dio lovine i najvi e se razmno ava. Ja i drugi Dojenèad oblik »mene« razvija izmeðu osamnaestog mjeseca i druge godine. nas raspolo en? I. recimo. a neka se. nadzir Kad govorimo o samosvijesti. To je sposobn ost stvaranja jeziènih mentalnih slika sebe.24 Njome uspje nije obr. Najjaèi vodi. Mogu zakljuèiti daje moj susjed Ug nemilosrdan ubojica bizona. kad opisujem kako sam se promijenio od dvadeset i prve godin Omoguæuje mi da budem svjestan svojeg postojanja u vremenu. zabrinut sam zbc predavanja koje sutra moram odr ati. tu je simbolièko (katkad zvano narativno) same poimanje. èija su pravila odreðen ubojitim i reproduktivnim sposobnostima njegovih èlanova. Druge ivotinje. stvaranja dugoro< nih planova. o ko este godine. Mislim da se sjeæam kad sam ja to shvatio jer sam tada namjerno gazio po sjeni mlaðe sestre kako bih dokazao svo ju nadmoæ. lovio bih u èoporu. a u plan mo emo ukljuèiti i druge. Jako se uzbudio to vidi »drugog psa« i ubrzo je svojeg novog prijatelja stao tra iti iza zrcala . a time i za preno enje vlas titih gena. Dio æ ljudi tada moæi ostati kod kuæe i razvijati vje tinu proizvodnje oru ja ili gradnje skl oni ta. obièno podrazumijevamo da govorimo o tom drugom. Primjerice. Izveo sam nedavno taj pokus sa jednim panijelom. No djeca takoðer stjeèu kon115 Robert VVinston: LJUDSKI UM cepte poput srama. obje ktnom obliku. Istra ivanja na èimpanzama iz 1960-ih upuæivala su na èinjenicu da i one imaju taj stupanj samosvijesti. ako ga doista imaju . osjeæa. vidio sam. Mogu mu predlo i ti razmjenu -ja æu naæi lovinu. Iduæi je korak shvaæanje sebe kao neèega to postoji u vremenu. èak i ako nisu nedavno snimljene. Sve to izvire iz svijesti o sebi. No djeca koja jo nisu razvila taj osjeæaj. recimo. on æe je ubiti. toplinu sobe. Sposobnost apstraktnog razmi ljanja o sebi i vlastitim postupcima omogi æuje nam da promi ljamo. imamo objektivno samopoimanje. Nadalje. »Ja« razmi lja. Djeca svjesna sebe shvaæaju da se toèka nalazi na njihovu nosu i dod iruju je prstom. ptièji pjev i buku prometa izvana . Rijeè je o sposobnosti da mo < mo biti objek ti vlastite pozornosti. Smatra se kako je ta treæa razina samopoimanja razmjerno nov evolucijsl doseg. Mogu. Osjeæam takoðer umor i g lad.. U klasiènom pokus u koji dokazuje tu samosvijest djetetu obojimo crvenu toèku na nosu i postavimo ga ispred zrcala. djeluje. èak i samokontrole. razvoja moralnih vrijedne sti.a to je proturjeèno pitanje . da bi ih os . ili imaju neki nedost atak. Ti koncepti ovise o produbljenoj s mosvij esti te o shvaæanju sebe kao neèega to drugi mogu vrjednovati. ispru it æe ruku i dodirnuti zrcalo. da sam vuk i da n posjedujem tu razi nu samosvijesti. to nam poveæava izglede za dulji vot. a stoga i planiramo. a plijen æemo podijeliti popola. s miju i trljaju je. n e razumiju u to gledaju. Pren tome.i naslon stolice na kojoj sj< dim. Usto.kako sam d. brze i okretne penjaèe na stabla i kresaèe kamena. pri lagodba koja nam je pomogla da pre ivimo. Mogu èak i zaplakati misleæi da imaju manu.razvijaju mnogo kasnije od ljudske djece.planira. pa æemo oformiti vi e uspje nih lovaèkih ekspedicija kako bismo stvorili vi ak hrane. kao treæe. koji su nedvojbeno inteligentni. Na djel je. Nakon druge godine veæina se djece mo e prepoznati na fotografijama. 114 Obraæanje pozornosti Ali kao svjestan èovjek mo da mogu primijeniti neke vi e suradnièki orijentirane strateg ije koje dopu taju veæu jednakost i veæu specijaliziranost uloga. a time i veæe ukupne i zglede za pre ivljavanje. a da sam ja bolji u za-mjeæivanju i tra enju plijena. grizodu ja i neugode. Mo da^ vrijeme za stanku. Do treæe godine dijete shvaæa da sjenu stvara vlastito tijelo. bira. Sociolog George Her-bert razlikuj e sebstvo koje zna (»ja«) i sebstvo koje je znano (»mene«).

Po povratku odr asle osobe. a prema najnovijim istra ivanjima. za s ebe izabrati neku drugu slièici No druga je lutka bila zao lik koji æe zacijelo uzet i djetetovu omiljenu slièici Djeca do tri godine nisu uspjela zavarati zloèestu lutk u i izgubila su omiljen slièicu. m . meðu kojimaje bila ijedna neodoljiva. Ona uzimaj u obzir znanje u umu drugoga i ne oslanj aju se samo na vlastito znanje. razvija se ne to to nazivamo »teorija uma Poznati test teorije uma jest tzv. podlegla isku enju. Odrasla osoba koja je vodila djecu u sobu rekl bi im da se smiju igrati èime e le. »zloèesta« Anne pikulu premjes u kutiju. nakon to postavi pitanje. Tek kad smo svjesni sebe mo emo usporeðivati vlastito pona anj s pona anjem drugih. neka veæ i nakon nekoliko m nuta. Slièno. Zatim su im rekli da æe ih posjetiti dvije lutke koje æe ih pita koja im se slièica najvi e svidjela. Njegovo je uljevito tijelo (vidi drugo poglavlje). pa sazrijevaju tek u dobi od dvadeset godina. Inteligentij djeca u takvom pokusu la u uspje nije.26 Prije nekoliko godina. odnosno da la emo. nije se mogao slo iti ni s jednom od preporuka koje j e maloprije dao. Ulogu èeonih re njeva u samopoimanju jasno vidimo kod osoba s o teæenjem u tom podruèju. U jednom kl siènom pokusu djeci su dali kom plet samoljepljivih slièica i od njih zatra ili c izaberu najdra u. a dob roj su lutki iste dobno govorila istinu.25 Pojam o sebi dopu ta nam takoðer da netoèno predstavljamo informacij da varamo druge z bog osobnog probitka. ali da ne smiju ni dodirnuti posebnu igraèki Kad je odrasla osoba oti la. W. biti dobroæi dan lik koji æe. ko arom i kutijom. na izravno su se pitanj sva petogodi nja djeca uistinu dirljivo klela da nisu dirala zabranjenu igraèki osim jednog djeèaka koji je malo zastao.nek ome tko osim u prostoru postoji i u vremenu.mogu prepoznati poremeæaje i abnormalnosti drugih. Cetve rogodi njaci su za takav oblik laganja uglavnom premladi. mo da i kasnije. Usprkos niskoj radnoj uspje nos ti. djeca moraju razviti sposobnost shvaæanja drugih ki neovisnih i zasebnih oso ba.jeæala. pr mjerice krasno oslikan v lakiæ. promatrao sam èetv< rogodi nj u i petogodi nju djecu kroz jednosmjerno staklo. gotovo su sva djeca. Osim toga. Pacijent je zadr ao svu inteligenci ju i sve znanje. oko èetvrte godine. Osim to nam daje sposobnost laganja. no na posluje bio jako neuèinkovit. svijest o sebi kljuèanje preduvjet s: mokontro le. a sposobnost varanj a podrazumijev shvaæanje psihièkog stanja drugih . Èini se da ne mogu o sebi razmi ljati kao o objektu . Veæ smo se osvrnuli na ulogu èeonih re njeva u nadzor impulsa i poriva iz ni ih mo danih t vorba. Pojam o sebi i sposobnost samoregu lacije razvijaju se usporedo s mo danim neuronskim mre ama. pacijent. Michael Gazzaniga i drugi iz Centra za ko gnitivnu neuroznanost na fakultetu Dartmouth u New Hampshireu ispitaniku J. Stuss je pacijenta zamolio da izvedu »igru uloga« u kojoj æe on. vrlo su èesto prilièno nezainteresirane za svoj izgled. p okazali su fotografije lica. a zatim b riznuo u plaè. obja njeno im je. Pojedinaèno su pi stana u sobu punu lijepih igraèaka. U efovim je cipelama pacijent brzo i toèno prepoznao te koæe na poslu. Klasièan primjer odnosa izmeðu èeonih re njeva i svijesti o sebi dao je neurolog Donald Stuss s Istra ivaèkog instituta Rotman u Torontu. uglavnom pokazuju nizak stupa nj zanimanja za sebe . U toj fazi. gdje se piku la doista nalazi. Sally se vraæa u sob u. Sally stavi piku u ko aru i iziðe iz s obe.i kako se njime mo e manipulirati. Nimalo iznenaðujuæe. Turk. a od djeteta tra imo da ka e gdje æe Sally tra i pikulu.27 Te koæe s poimanjem sebe i odnosa sebe i drugih èini se da su povezane i s komunikacij om izmeðu mo danih polutka. èeoni se rt 116 Obraæanje pozornosti njevi kod èovjeka razvijaju sporo. Djeca koja su razvila teorij u uma ispravno izabiru ko aru. Nije mogao objektivno sagledati situaciju iz vlastite perspekti ve. premda samu informaciju savr eno znaju. Istra2 vanja pokazuju da autistièna djeca imaju zn atnih te koæa u razvoju teorije utr i reæi æe da æe Sally pogledati u kutiju. glumiti s vojeg efa. primjerice. On je lijeèio iznimno inteligentnog mu karca kojem je uklonjen tumor iz èeonih re njeva. no upi tan za subjektivnu procjenu. nije mogao shvatiti da ima problem i nisu mu bile jasne reakcije efa i kolega . pokus sa Sally i Anne. No od èetvrte su godine mogla lagati s lakoæom. U njemu dijete promati kako se dvij e djevojèice igraju s pikulom. Dok je Sally odsutna. Prva æe lutka. David J. kad smo snimali Ljudsko tijelo. ali ne i vlastite. C esto se. te ko dosjeæaju gdje su saznali odreðenu informaciju.

Ostanem li ondj e vi e od nekolil sati. Iduæe je svojstvo jedinstvenog do ivljaja. te ko o teæeno tijekom operacije zbog epilepsije. imamo obilje je promjenjivog pristupa. W . Èetvrto je obilje je samoobjektivnosti. No n em prouèavanju toga » lozofskijeg« vida uma ovdje nije kraj. Kad svjesno gledam zelenu b ju. Svijest mo emo usporediti s filmoi èine je po jedinaène snimke koje tvore na u osjetnu i kognitivnu aktivnost. i dalje æu biti svjestan razl ike. Sad kad ste to uèinili. Prema tome. 0( to je da se u meðuvremenu ni ta nije zbilo s molekulama koje tvore miri s ili mojim osjetnim organom. na mozak mo e stvoriti skladan pogled na svijet iz perspektive osobe s vlastitim sebstvom okru ene drugim ljudima. Ne moram nu no znati od èega : sastoji . kad prvi put doðem u neku stranu zemlj uvijek me zapanji njezin jedinstven mi ris. no to je sad i zlièita razlika od one koju sam isprva opazio. g riva . a kako i zlike u neuronskim v ezama stvaraju razlike u percepciji. ali ne ' dim i ni na koji naèin ne osjeæam neuronsku aktivnost u mozgu. meðutim. na e poimanje sebe i drugih oblikuju dva neovisna mo dana sustava. Sam je poja o sebi. ona je proces koji te aktivnosti sjedinjuje u stalan do ivljaj. nego mogu i pomisliti. 118 Obraæanje pozornosti Do li smo. Pola sekunde poslije Pomislite na plavog slona. Kad je tok neuronske komunikacije izmeðu polutka nesmetan. Ja nije samo spoznavajuæe. hrane. proizvod jednog od temeljenih stanja. a od njega je zatra eno da pritiskom na gumb ka e jesu li prikazana lica njegova ili ne. kojeg J. ono koje mo e govoriti o mojim umnim do ivljajima. hotimiènost. mo emo l ije. Kao stoje rek. Kako je pro la druga zadaæa? Pretpostavljam manje uspje no. osla njam se na umne procese kojih sam nesvjestan. jer da ne pomislite na zel . Isto se zbilo kad je gledao pretapajuæe nizove slika vlastitog lica i lica dvaju amerièkih predsjednika. svijesti. Hotimiènost podrazumijeva razliku i meðu onoga to nam govore na i osjeti i onoga to èinimo s tim informacij ma. no ne mogu svjesno opaziti naè kojim moji neuroni i neurot ransmiteri pohranjuju i dobavljaju te informacij Dakle. Svijest: oruðe poput svakog drugog Svijest je oduvijek bilo iznimno te ko definirati. Dojmom ovdje nazivamo jedinstvenu perspektivu iz koje svatko od n »vidi« vlastite spoznaje. dobro poznaje i èija istra ivanja èesto spominjem u knjizi). dakle. Mogu nauè niz svojstava serotonina i izrecitirati ih vam. Michaela Gazzanige. podvrgnuti znanstvenom istr a ivanju? Mo emo li naæi mo dane jedinice koje sudjeluju u svijesti i vidjeti ih na djel u? Odgovor je da.ost koji spaja mo dane polovice. Vidim zelenu. nego i isk stveno. Vratim li se u tu zemlju. ovdje san osjeæam bol i vidim crvenu boju!'«28 Naposljetku. a na drugom jednog od istra ivaèa (toènije. s tehnikama koje smo rabili kako bismo otkrili mo danu aktivnost u podlozi os jetne percepcije ili pozornosti i voljnih postupaka. kognitivni neurozn anstvenik Steven Pinker: »Ne samo da mogu osjeæati bo vidjeti crvenu boju. imamo tzv. Slijed je prikazan pose bno lijevoj i desnoj pacijentovoj polutki. ja vam nikad ne mogu i stinu vjerno prenije ti svoj »dojam« zelene boje. Nemojte pomisli ti na zelenog slona. 'Hej. Pitanje je. drveæa koje ondje raste. Steve Pinker. evo druge zadaæe. a lijeva je p okazivala tenedenciju da ih prepoznaje kao vlastita. Desna je polutka uglavnom govorila da viðena lica pripadaju drugima. ne postoji objektivna zelena boj nego samo slièni n euronski putovi koji je prepoznaju u veæini mozgova. i I 117 Robert VVinston: LJUDSKI UM Èini se daje sebstvo plod meðuigre odreðenih mo danih podruèja. ali uz pokoje iznenaðenje. do nekih korisnih definicija svijesti.mo da od mirisa cigaretnog dima. moja se percepcija mirisa ponovno mijenja i postaje jedva zamjetna. kao ni vi meni svoj. naime. Lica su raèunalno spojena u pretapajuæi slijed na èijem se jednom kraju nalazilo lice samog pacijenta. ja. mo emo govoriti o svjesnim i nesvjesnim procesima.no prvih sam nekoliko sati u svakoj novoj zemlji pod njegovim sna ni dojmom. kako ih tumaèimo. Primjer ice. Razliku stvara moje tumaèenje informacija. Pozabavimo se najprije svojstvo »dojm a«. Zatim. Kao to smo spomenuli. Jedan je od moguæih pristupa < se ogranièimo na pet vidljivih obilje ja svijesti.

enog slona. primijetio je da je trajanje podra aja do prvih iskaza bilo iz nenaðujuæe dugo. S obziro m na prirodno tjelesn vrijeme reakcije. Do trenutka u kojem znamo da elimo ne to uèinit jedan je dio nas to veæ znao otpril ike treæinu sekunde. primjerice . najprije ste morali pomisliti na njega! No dopustite da vas upitam j o ne to.zvukove ili bljeskove. govoriti o sada njosti. To je. stalno mogao ostvarivati visoke rezultate.s dvjema razinama obrade. lo ptica od bacaèeve ruke do pal ce dolijeæe za podosta manje od pola sekunde. Zakljuèio je da 119 Robert VVinston: LJUDSKI UM je trebalo oko petsto milisekunda da svijest primi osjetni odgovor na elektrk nu struju te ga preradi u izreciv do ivljaj. Svijest nije trenutaèan do ivljaj. da b ilo koji udarac iziðe pred brzog bacaèa i stalno posti e o] trèavanja.dvadeset i èetiri slike u sekundi ne vidimo kao bljeskove na zaslonu.k oji se pojave u kratkom razmaku. Otprilike 120 godina poslije. obièno pretpostavljamo daje sve to se zbiva u mozgu trenutaèno te da nema smisl a pitati koliko mi treba da pomislim na stolac ili da reagiram na svjetlosni blj esak. trenutaèno.i saèuvati glavu na ramenima? Budu da su vrata udaljena samo dvadeset metara. No bez obzira na iz jave o osvje æivanju nakane dvjest milisekunda prije. Isto se dogaða s dodirom . s vjesnom i nesvjesnom. jer se to jednostavno dogodi. Poput Libeta. nju. opazio je da postoji odre ðen razmak . Pokusi koje je 1840-ih provodio Wilhelm Wundt na Heidel-ber kom sveuèili tu pok azali su da mozak sjedinjuje dva podra aja . Mjereæi nj ve reakcije EEG-om. . Ukrat ko. u zelenoj sobi televizijskog studija.u tom sluèaju podizanja prsta kad po ele ili kao odge vor na zujanje zujala. Robertsa. napose kad raspravljamo o svijesti. Kako je moguæi upitao sam ga.29 Eksperimentirao je na pacijentima podvrgnutima stereota ktiènim neurolo kim zahvatima zbog nepopustljivih bolova. poput ko e ili mo dane kore. za to se ka njenje poèeo zanimati Benjamin Li-bet sa S veuèili taju ne Kalifornije. odr avam na e vi e mo dane tvorbe slobodnima za najzahtjevnije ili najposebnije zadaæi Prije nekoliko godina. bez obzira na to t o ovaj baca brzinom od oko 145 km/h? Kako se seriji 1976.petsto milisekunda prije izvoðenja. dakako. a mozak je taj koji prikriva ka njenje. odluka za djele vanje najprije se javlja podsvjesno i potrebno joj je oko tr isto milisekunda d prijeðe u svijest. sluèajno sam. Samo to toga niste sv jesni. nego kao skladnu cjelinu. mogao iz sata u sat bo riti protiv velike zapadnoindijske èetvorke Holdinga. susreo Tonvja Grieg. svojstvo mozga koje film i televiziju èini moguæim a . Ispitanici s izjavljivali da su namjere djelova nja postajali svjesni oko dvjesto milisekund prije izvoðenja radnje . tovi e. i od njih tra io da ka u to osjeæaju. Libetovi s u nalazi na svoj naèin okantni. burkala ranije . Istodobno je njemaèki znanstvenik Hans Kornhuber provodio vlastita istr* ivanja svj esnosti voljnih postupaka. Libet je u istra ivanjima oti ao korak dalje. Èini se daje svrha tog ekonomiènost . èinilo se vrlo malo vjerojatnim da bi bilo koji bacaè. Koliko vam je vremena trebalo za svaku od tih vje bica? Na-nosekunda? Pola m inute? Ili mislite da uopæe nije trajalo? Da se samo zbilo? Obièavamo. neko vrijeme nakon to sam se povukao iz vrhunsko kriketa. Holdera i Daniela . Pokazuju. osobit o kad se loptica n predvidljivo odbija od tla ili vijuga zrakom. potrebno joj je vrijeme da se o blikuje.dodirne li vam netko r uku na èetiri mjesta u vrlo kratkim razmacima (govorim o najvi e desetinki sekunde. Libetje slao elektriène impulse u razlièite dijelove njih ovih tijela. o »ovdje i sada«. Poku avajuæi izdvojiti trenutak u kojem ispitanici oc luèe izvesti pokret. biv eg kape tana engleske reprezentacije i svestranog igraèa.di izvoðenja voljne radnje . No mozgu je za sve njegove procese doista potrebno vrijeme. Nakon to bi najprije dobili lokalnu anesteziju glave. podaci s EEG-a pokazali su da se motorièka aktivnost u. Griegje nakratk o razmislio i zatii mi rekao kako misli da mi ne mo e objasniti kako je to njemu p olazilo za rukor ali i da smatra kako svi dobri udaraèi moraju predviðati bacaèeve pot eze. pa to neæete moæi isprobati kod kuæe). naime. da nismo posv svjesni mo danih proce sa. percipirat æete te dodire kao jedan predmet koji vam klizi po ruci.ra zdoblje pripreme neuronske aktivnosti u motorièkoj kori . ma kolik dobar bio. Premda vam zujala i podizanje prstiju mo da ne zvuèe uzbudljivo poput isp tivanja lj udskog spolnog pona anja ili mo danih procesa koji sudjeluju u sanj.

To je gotovo sigurno br e nego to bismo vi ili ja stig li pritisnuti pravu tipku na nekom od strojeva za mjerenje brzine reakcije . a poèetnici i profesionalci u toj su fazi mogli toèno predvidjeti hoæe li im lopti ca doæi slijeva. No koja mo dana podruèja sudjeluj u u nastanku te neobiène predsvijesti? Michael Posner s Oregonskog sveuèili ta istra io je to pitanje. »tableta« napisana utim pismom. Pro ionalni tenisaèi i poèetnici testirani su. a bojaje plava. ali toga nisu bili svjesni. Ispitanici su morali navesti boju rijeèi. dakle. Istra ivanja nam. Maèji ka alj kad je rijeè. kao to znamo. pokazuju kako svjesnost nije »u ovom trenutku«. zdesna ili po sredini. a ne rijeè. to æemo uèiniti? U tom smislu. Primijetio je kako je hipokampus. Zatim sm o postali sposobni nauèiti neke reflekse tijekom ivot Poslije smo.èak i prije prvog piæa. nego da se uv ijek zbiva odreðeno vrijeme prije ili poslije njega. Gravje predlo io da 121 Robert VVinston: LJUDSKI UM ta fizièka veza funkcionira na sljedeæi naèin: cingularna korajavi hipokampu: da oèekuje odreðen ishod. sjedi te dugoroènog pamæen ja. Uza sve f unkcije koje obavlja. nego su zamah prilagodili toèno dvije stoti ne milisekunda prije udarca. Nakon stotinu dvadeset milisekunda leta loptice film se zaustav io. morali smo usavr sposobnost trenutaène reakcije (ili barem unutar nekoliko stot ina milisekund na promjene u okolini. s prednjom cingularnom korom osobito dobro povezan debelim èvorom vlakana koji nazivamo cingulum. Najbolji igraèi najbr e i najtoènije predviðaju to æe se zbiti. U takvim e primjerima Posner zabilje io visoku aktivnost prednje cingularne kore. Davno u pro losti okoli u smo se mogli prilagoditi samo prilagodbo nara taja. Jednostavni su ref leksi postali slo eniji. u tome to su profesionalni igraèi isto mogli predvidjeti èetrdesetak milisekunda prije nego to je loptica napustila serviserovu ruku. tra eæi od dragovoljaca da gledaju u ekran na kojemje u bljeskovima p rikazivao popise raznobojnih rijeèi. svojevrstan luk svjesnosti . primjerice. Ondje imaju osobito dobro opremljen odjel za istra ivanje sporta.koncentra ciju u kombinaciji sa znaèenjer Slijed zbivanja od te se toèke nastavlja: kako æemo od govoriti . Nadaju se d a bi takav pristup mogao pobolj ati izvedbe sporta a koji te e vrhunskim sportskim pos tignuæima.Èini se da istra ivanja provedena na sporta ima podupiru Libetove nalazi Tijekom 1980-ih Petera MacLeoda iz Odjela primijenjene psihologije Cambridgeu za nimalo je kako se vrsni svjetski udaraèi pripremaju za loptic kojimaje potrebno sa mo 440 milisekunda da napuste bacaèevu ruku i udare 120 Obraæanje pozornosti palicu. na nove dogaðaje u okoli u mogli odgovor: metodom poku aja i pogre aka. to se obrazac okid anja u mozgu vi e ponavlj to utvrðeniji postaje. stoje u dogaðaju bilo novo ili razlièit o. Ta se vrsta ra èlambe danas provodi na sveuèili t u Sheffield Hallam. meðutim. recimo.djelovanjem nedjelovanjem? Odluèimo li se djelovati. zadaæa postaje te a i zahtijeva vi e svjesnog napora. usporeðujuæi ga nagomilanim sjeæanjima svega to se dos. a hipokampus ga onda izvje æuje o tome to upravo zbilo i. na svijest mo emo jednostavno gledati kao na vrhunac mo dane razvoja. poput èimpanza. je li . Jesmo li zbog toga razvili svijest. Razlika meðu njima bila je. a zatim i djelovali prema tim planovima do desetinke sekunde prije nego bi se to dogodilo. pomoæu filma koji prikazuje ten isaèa dok servira. èiji sam trenutaèno rektor. Ali umjesto da nagaðamo o tome je li ta tvorba sjedi te svijesti. zbilo. dakle. korisnije æe biti da pogledamo podruèja s kojima suraðuje. MacLeodovi rezultati pokazali su da udaraèi nisu trenutaèno reagirali na pro mjene brzine i putanje dolazeæe loptice. Ali kad sama rij asi » uto«. Daljnja istra ivanja na kriketa ima i tenisaèima pokazuju da su najbolji meðu njima osob ito vje ti prognozeri. Primali su informacije temeljem kojih su planirali djelovanje. Da bismo bili najbolji u pre ivljavan ju. Znakovito. Njihovo meðudjelovanje stvara bi. brojn i isprepletenijijer. taj bismo dio mogli nazvati i mo danim sjedi tem koncentracije . malo je ispitanika bilo sposobno podrobno opisat i svoje postupke. Upravo je to uèinio Jeffrev Grav s londonskog P sihijatrijskog instituta. Slièna istra ivanja na udaraèima pokazala su da oni potrebne pripremne pokrete izvode stotinu milisekunda prije nego to loptica napusti bacaèevu ruku. a izmeðu ostalog posjeduju slo enu opremu za analizu pok reta kojom se mo e analizirati to se toèno zbiva i kako sporta i reagiraju.

Svijest je. Cijeli su dan bu ili rupe u stijenama. koji omoguæuje prilagodbe. Bi èovjekom znaèi moæi pobjeæi trenutku jednako k ao i reagirati na njega . Sunèanog poslijepodneva 13. Na èelu im je bio predrad-nik Phineas P. jer je navodno rekao: »Doktore. naizgled smrtno ranjen. no èini se daje njihov vrlo pedantan predradnik bio neuobièajeno nesmotren. mijenjajuæi razinu neurotransmitera i hormon primjerice. siæu ne goleme. a tisuæe ivota mo da ne bi bile nepovratno uni tene kao rezulta t jednog od najveæih skandala u povijesti medicine. Premdaje te ila gotovo sedam kilograma. nabijali su smjesu prije nego t o bi zapalili fitilj. ostaviv i za sobom golemu rupu koja se protezala gotovo do sredine glave . sposoban i marljiv mu karac omiljen u dru tvu. u skladu sa svakim po jedinim trenutkom. sustav prepoznaje nisku temperaturu. svratio kako bi ga izmjerio za lijes. u kljuèuje termostat i p< poèinje grijati. No u jednom je navratu toga poslijepodneva Phineas Gage za rio eljeznu ipku u rupu.mo sanjati. Zapoèet æemo sa èuvstvima. el jeznom ipkom dugom 110 cm. Eksplozija koju je to izazvalo silovito je ispalila ipku koja je probila Ga-ge ov lijevi obraz. umetali fitilj. poletjela je izravno prem a njegovu licu. Za vruæeg vremena. 122 Peto poglavlje Èuvstveni um Poznata nesreæa koja se prije vi e od stotinu i pedeset godina zbila u omanjem eljezn ièkom usjeku pokraj jednog seoceta u amerièkoj Novoj Engleskoj naposljetku je sna no u tjecala na znanje o funkcioniranju mozga. dok iz grada nije do ao Christopher Goodrich s volovskom zapregom i odvezao ga do konaèi ta Josep123 Robert VVinston: LJUDSKI UM ha Adama u sredi tu grada. èini se. ivanje rana. Postojano stanje »nastoji« odr a unatoè stalno promjenjivom vanjskom sv ijetu na koji reagira. svjestan sam da se mo e doimati nespojivom: svakida nj im iskustvom posjedovanja uma.« No zasluge za lijeèenje. ili stvarajuæi i potkresujuæi sinaptièke veze. a zatim ih obilato. Jednostavno i mo emo usporediti sa sustavom grijanja i klim atizacije velike zgrade: kad vani hladno. a da nije provjerio je li pomoænik nasuo za titni sloj pijesk a. rujna 1848. Istu samoregulirajuæu funkciju mozak obavlja stal ni unutarnjim promjenama. To se obièno dogaða kad ra èlanjujen ne to stoje toliko svo jstvenom na em postojanju da rijetko o tome razmi ljam Ipak. prema tom vrhunski oblik h omeostatskog sustava. djelomice ih puni li dinamitom. U iduæim æemo se poglavljima. koju je oblikovao Gage. Daje bila samo malo utjecajnija. Oèito su oèekivali da æe umrijeti jer je Thom Winslow. Edvv ard Williams iz Proctorsvillea u Vermontu. Prvi gaje. punili pijeskom. Sila te krute eljezne munje odbacila je Gagea nekoliko metara unatrag. Zaèudo. izraðivaè ormara koji je ivio preko puta (i u slobodno vrijeme p grebnik). stvarati. Johnu Harlowu. sad æe imati pune ruke p osla. Kad god se upustim u tu temu.ona alat koji èovjekovu plastiènom mozgu omoguæio trenutaènu prilagodbu na zahtje1 pojed inog trenutka? U medicini se uvelike rabi pojam homeostaza. dr. sjeæati se i osjeæati. skupina radnika pripremalaje tlo za polaga nje eljeznièke pruge u umskom usjeku udaljenom oko tri kilometra od Cavendisha (1300 stanovnika) u Vermontu. no le a o je ondje trzajuæi se. pozabav nekima od upeèatljivijih vidova èovjekova uma. Gage je tada zasigurno b pri punoj sv ijesti i sposoban govoriti. pregled. Nije jasno je li izgubio svijest. Sipka se z arila u tlo dvadesetak metara iza njega. unatoè promjenama oko tijel Mnogo je primjer a homeostatskih sustava. jasno je i kako èovjeka èin i mnogo vi e od svjesnosti i pozornosti. nije do lo . primi jetit æe neki. preko ruba. Gage. Ne postoje posve pouzdani sv jedoci dogaðaja koji su uslijedili. samo stoljeæe poslije najmanje jedna Nobelova nagrada ne bi bila uruèen a zbog pogre nih razloga. iskopala mu lijevo oko probu iv i dno oène duplje i izletjela kroz vrh lubanje. a radovi su izvrsno napredovali. Nejasno je tko mu je sanirao grozne ozljede. Homeostaza je proces koji razlièiti d ijelovi tijela posti u stabilno stanje. Skupina je eks plozivom poravnavala kriljevaèke stijene na umskom tlu. sustav hladi prostor dok s e ne postigr ugodna temperatura. stoga. omatanje èisti zavojima i davanje obilne k olièine antiseptika pripisuju se mjesnom lijeènil dr. Otvor u lubanji bio je dovoljno velik da u njega stane aka odraslog èovjeka. a mozakje jedan od organa za kc bi se moglo reæi da djelu je homeostatski.

ni do kakve infekcije, a nekoliko tjed na poslije njegov je pacijent bio dovoljn o zdrav da poðe na oporavak obite u Lebanon, u New Hampshireu. Dr. Harlovvu pripis uju se zasluge za kakvoæ lijeènièke skrbi koju je Gage dobio, ali i za, to æe se kasnije pokazati va nir objavljivanje sluèaja. Opisao gaje potkraj godine u èlanku Prolazak elj ezne ip kroz glavu u Boston Medical and SurgicalJournalu. Harlowa je zapanjilo to se i prva èinilo da se Gage posve oporavio, bez posljedica. Hodao je i govorio nc malno, osjeti su mu bili normalni, a udove je slobodno micao. Smatra se da se prièa o Phineasu Gageu, i spoznaje koje smo stekli iz njeg vih ozl jeda, spominje u najmanje ezdeset posto svih knjiga o neuroznanosi Gageu su se zb og ozljede posve promijenili temperament i osobnost. Koliko prije bio strpljiv i pouzdan, toliko je sad postao nagao i hirovit. Prije nesreæ Phineas Gage i poznata eljezna ipka 124 Èuvstveni um bio je dobro organiziran i dru tven, dobro se slagao sa svakime s kim bi do ao u kon takt, a sad je bio agresivan i te ak. Nikoga nije po tovao, iznosio je sabla- njive se ksualne ponude, bio je svojeglav, ekscentrièan, neobuzdan i nepouzdan. Doista, pre mda se htio vratiti poslu predradnika, bilo je jasno da mu se tako odgovorna du no st nije smjela povjeriti, osobito ako je obuhvaæala rad s eksplozivima. Poèeo se pot ucati i raditi razne poslove. Bio je, primjerice, koèi-ja , konju ar i èistaè. Kako su izg ledi da se zaposli u svojem kraju bili sve manji, nekoliko je godina, èini se, pro veo u Èileu radeæi kao konju ar. Naposljetku je zavr io kao izlo ak u Barnumovu cirkusu u New Vorku. Tijekom iduæih deset godina zdravlje mu se pogor alo te je 1860. umro od posljedica kroniène epilepsije. Sedam godina poslije tijelo mu je ekshumirano i ob avljena je svojevrsna obdukcija. Dr. Harlow, koji se i dalje ivo zanimao za tu nu s udbinu Phineasa Gagea, predao je njegovu lubanju, zajedno s poznatom ipkom, Harva rdskom medicinskom fakultetu kao izlo ak. Danas ih se mo e razgledati u harvardskoj Medicinskoj knji nici Countvvav. Profesor Moniz i »bijeli rez« Gotovo stoljeæe nakon Gageove svjetski poznate nesreæe, jedan je portugalski lijeènik hladnokrvno i smi ljeno poku ao reproducirati vrlo sliènu ozljedu na te ko poremeæenim, du vno oboljelim pacijentima. Ipak, èinio je to na mnogo drukèiji, nadziraniji naèin. Pro fesor Egas Moniz u to je vrijeme bio profesor neurologije na Lisabonskom sveuèili tu . Monizovo pravo ime bilo je Antonio Caetano de Abreu Freire, no njegov gaje kum nazvao po junaku portugalskog pokreta otpora koji se borio protiv Maora. To kr te nje kao da mu je usmjerilo ivot u, recimo to tako, mu evnom smjeru. S dvadeset i de vet godina postaje èlan portugalskog parlamenta, a u drugom dijelu Prvoga svjetsko g rata, prije nego to æe postati ministar vanjskih poslova, bio je veleposlanik u pa njolskoj. Stoga je bio jedan od potpisnika Versajskog ugovora na svr etku rata, no iz politike se morao povuæi nakon to je zbog politièkih nesuglasica izazvan na dvobo j. Do trenutka kad je ponovno bio spreman potpuno se posvetiti medicini u Lisabonu, Moniz je veæ bio napisao knjigu o seksualnoj funkciji i patolo kim vidovima seksual nog ivota, dvije o hipnozi i njezinoj povijesti te, 1917., knjigu o ratnim neurol o kim ozljedama. Iduæihje nekoliko godina u Lisabonu bilo iznimno uspje no za njega. K ao neurolog stekao je velik meðunarodni ugled, jer je razvio nove metode prouèavanja ljudskog mozga. Istodobno je i dalje obavljao pokuse na ivotinjama. Do Monizova doba ustaljen naèin prouèavanja ustroja 125 Robert Winston: LJUDSKI UM neozlijeðena mozga bilo je rendgensko snimanje, sa svim opasnostima koje ponovljen o izlaganje moglo donijeti pacijentu - premda se, dakako, o opasn stima dijagnos tièkog zraèenja poèelo razmi ljati tek mnogo kasnije. Uzgre taje zabrinutost novijeg dat uma. Kad sam bio desetogodi njak, u otmjeniji je trgovinama cipela obièaj bio isprob avati nove cipele pod rendgenom. Zvu nevjerojatno daje prva rendgenska snimka ko ju sam vidio bila ona moje noj u mjesnoj trgovini cipelama, na kojoj su se kosti mojih prstiju migoljile pod j zovitom zelenkastom svjetlo æu nesumnjivo vrlo opasno g gama-zraèenja. No u Monizovu dobu lijeènike nije zabrinjavala opasnost od zraèenja, nei vrlo lo a kva liteta rendgenskih snimaka ivèanog sustava. Dok se kosti prsti i druge kosti lijepo

istièu i bacaju sna nu rendgensku sjenu, meka tkiva pop mozga, primjerice, jedva os tavljaju bilo kakav trag. Jedan od glavnih izazo' bilo je nala enje boljih dijagno stièkih postupaka za bolesti poput mo dani tumora. Metoda koja je donekle pobolj ala k akvoæu snimke sastojala se od p veæanja kontrasta ubrizgavanjem zraka u glavu. No i taje tehnika, tzv. zraèr encefalografija, davala zamagljenu, nejasnu sliku, a usto nije bila bezazlena, i bi pacijente nerijetko prilièno dugo poslije pregleda mori le nesnosne glavob lje. Moniz je zatim poèeo ubrizgavati razne spojeve u trupla. I zmeðu ostalii rabio je otopinu natrijeva jodida, koju je ubrizgavao u mo dane arteri je. Joi ne soli razmjerno su nepropusne za rendgenske zrake, pa je tako uspio od r diti polo aj arterija u mozgu. Kad je polo aj raznih arterija bio abnormalai posto jala je moguænost da ih je pomaknuo tumor. Te ko se oteti dojmu da su meðunarodna priznanja i laskanja koja je dobi nakon objav ljivanja svojih va nih radova na podruèju mo dane angiografr Moniza odvele korak preda leko. Poèeo je eksperimentirati s psihokirurgijon Odluèio je lijeèiti tada (ali i dana s) vrlo te ka i bolna stanja poput te kih par; noidnih poremeæaja, ekstremne depresije i shizofrenije. Do 1930-ih saznao za prija nja istra ivanja na mozgovima majmuna i èi mpanza. Te su ivotinje, d istra ivanja agresivne i upla ene, postale pasivne i pitome kad su im odstran li odreðena prednja mo dana podruèja. Moniz, tada zaposlen u psihij atrijski bolnici u Lisabonu, poèeo je razmi ljati o tome da slièan postupak isku a n lju dima s donekle sliènim simptomima. Bio je zadovoljan rezultatima. Prefrontalna leukotomija, ili lobotomija, na èovjeku je prvi put izvedena 1! stude noga 1935. Zajedno s asistentom dr. Limom, Moniz je izbu io nekolik rupa u lubanji paranoidne pacijentice pod lokalnom anestezijom. Zatim je podruèje koje povezuje èe one re njeve s ostalim dijelovima sredi njeg ivè; nog sustava ubrizgao èisti alkohol, oèek juæi da æe to uni titi ivèane stanici Odmah nakon operacije pacijentica je bila manje agi tirana i smirenija. Kak 126 r Èuvstveni um se pokazalo, ostali su pacijenti imali vi e sreæe jer ravnatelj, mo da zbog profesiona lne ljubomore ili istinske sumnje u etiènost Monizova pristupa ili, naposljetku, o dgovornosti za pacijente, Monizu nije dopustio da ih operira. Moniz je pipke stoga pustio izvan bolnice, a postoje sna ne naznake daje svoje kli nièke rezultate uvelike iskrivljavao. Zajedno s Limom, u meðuvremenu je izveo dvades etak operacija na pacijentima s raznih strana. Neki su bolovali od shizofrenije, drugi od psihotiène depresije. Moniz je priznao da su mnogi njegovi pacijenti bil i pone to usporeni nakon operacije, no opæenito je umanjivao opseg negativnih uèinaka svojeg rada. Osim to su otupjeli, pacijenti su patili od inkontinencije, muènine i dezorijentiranosti. Moniz je kardinalno pogrije io propustiv i dugoroèno pratiti stanj e svojih pacijenata, jer je tako zanemario itekako negativne simptome o kojima b i ga veæina izvijestila - to su, naime, mogli. Ali Moniz je bio opijen zaneseno æu. Sm atrao je da alkohol nije djelovao dovoljno sna no, pa gaje zamijenio posebnim no em, leukotomom. Nekoliko poteza naslijepo brzo umetnutim no em i - stvorenje èuveni »bije li rez«. Psihoza je u tom dobu bila uobièajena i neljeèiva bolest, posebice kad su pac ijenti bili neobuzdani i opasni, paje vladalo veliko zanimanje za svaku terapiju koja bi te vrlo bolesne pacijente mogla uèiniti pristupaènijima. »Pobolj anja« dr. Freemana Jedan od neurologa koji se zainteresirao za to pitanje bio je Walter Freeman sa Sveuèili ta George Washington. On je rje enje vidio u revolucionarnom »bijelom rezu«, paje ubrzo i sam bio spreman isprobati ga na ljudima. Prva pacijentica bila mu je gða Hammatt, iznimno agitirana depresivna ena iz Kanzasa. Pred njom i njezinom obitel ji nalazila se odluka: internacija u du evnu bolnicu ili no . Kako je zatvaranje u d u evnu bolnicu tada praktièno znaèilo smrt, izabrali su no . No neposredno prije nego to su je polegli na operacijski stol, gða Hammatt postala je vrlo agitirana. Shvatila je da joj lijeènici moraju obrijati glavu kako bije op erirali. eleæi je smiriti, Freeman joj je obeæao da to neæe biti uèinjeno te da joj uvojc i na koje je bila toliko ponosna neæe nastradati. Nakon est otvora u lubanji i neko liko nezgrapnih rezova u mozgu, Freeman je izvijestio da joj je »postalo svejedno«. Tjedan poslije operacije, gða Hammatt nije mogla pravilno govoriti. Stalno je mrml jala jedne te iste nesuvisle slogove, a usto se nije mogla sjetiti jednostavnih èi

njenica poput dana u tjednu ili nadnevka tog dana. Pisati gotovo uopæe 127 Robert VVinston: LJUDSKI UM nije mogla. Stanje joj se, meðutim, postupno poèelo pobolj avati. Govor joj vratio i n aposljetku je otpu tena kuæi, naoko bez simptoma iznimne anksiozn sti koji su je muèil i prije operacije. O prvoj lobotomiranoj pacijentici Freema je pisao u svojoj au tobiografiji: »Po ivjela je pet godina, najsretnijih u ivot kako ka e g. Hammatt... Mog laje otiæi u kazali te i usitinu u ivati u predstav ne razmi ljajuæi o tome kakva joj je f rizura ili hoæe lije cipele na uljati.« Zajedno s dr. Wattsom, svojim asistentom sa Sveuèili ta George Washingto dr. Freeman lakomisleno se posvetio psihokirurgiji. U razmjerno kratkom vr menu opisao je èak 632 kirur ka zahvata, od kojih je ishod 52 posto ocijen »dobrim«, 32 posto »zadovoljava juæim«, a trinaest posto »lo im«. Osamnae je pacijenata umrlo. Dokumentacija o »dobrim« slu ima bila je nepouzd na i neprikladna, a mnoge medicinske sestre koje su skrbile o tim pacijentirr poslije su priznale kako èesto nisu mogli iæi na zahod, nerijetko su ih salijeta seksualnim ponudama, satima su sjedili nepomièno te izra avali bezvol jnoj dosadu, gubitak pamæenja i deluzije. Freeman i Watts u meðuvremenu su poèeli operirati pacijente s raznim pi remeæajima koj i su dijagnosticirani kao psihijatrijski, ukljuèujuæi pijance sredi ta Washingtona. Na kon to su ondje otvorili unosne privatne ordinac je, Freeman je poèeo eksperimentir ati s raznovrsnim »pobolj anjima«, èije ^ pojedinosti tajio èak i od najbli eg kolege i sur dnika, dr. Wattsa. Takoðer^ pokrenuo pravu samoreklamnu kampanju. Postavljao je tan dove na medici] skim skupovima i konferencijama, a preko tiska je irio tvrdnje da mo e lijeè ti stanja dotad smatrana neizljeèivima. Iduæih se godina posvetio unaprjeð nju svojeg kirur kog pristupa, s ciljem da ga ubrza i pojednostavi. Putovao^ SAD-om i u dvadeset i tri dr ave operirao brojne pacijente, nerijetko s prili no netoènom di jagnozom. Meðu pobolj anjima je bila tzv. transorbitalna tehnika. Cesto ju je izvodio ordinaci ji, a pacijenta bi zatim poslao kuæi taksijem. Njegov sin, koji mu je ka kad pomag ao, opisao je Freemanovu metodu anestezije. Sastojala se od oman ljivanja pacije nata sna nim elektro okom, nakon èega gaje asistent dr ao n operacijskom stolu dok grèevi ne bi oslabjeli. Nastavak transorbitalnog pristi pa vjerno je opisao jedan proma traè: »Freeman bi tada podigao pacijentov k; pak i zatim u suzovod umetnuo instrumen t nalik iljku za led. Nakon nekolik udaraca kirur kim èekiæem (navodno je povremeno, ka d se htio podièiti sve jom vje tinom, bahato rabio stolarski èekiæ) kost je bila probije na. Freeman 1 zauzeo polo aj iza pacijentove glave, gurnuo leukotom oko èetiri centi metra pacijentov èeoni re anj i pomicao vrh naprijed-natrag. Zatim bi postupak pt 128 Èuvstveni um novio na drugoj oènoj duplji.« Zabilje eno je da se jedan profesor neurologije onesvij estio gledajuæi Freemanovu demonstraciju postupka. Postoji jezovita, pomalo mutna fotografija Freemana snimljena oko 1945. Na njoj e na bez svijesti u prugastoj pid ami le i na operacijskom stolu. Dvije joj sestre dr e ruke, a treæa kao da joj priti æe noge. Freeman, okrenut prema objektivu, pokazuje svo je kirur ke vje tine. Odjeven u bijelu odoru bez rukava, golim rukama, bez rukavica, zabija no u pacijentov mozak kroz oènu duplju. Oko stola je osam mu karaca, uglavnom odjevenih u pristojnu civilnu odjeæu, poslovna odijela i kravate. Nitko ne nosi n i ta to barem pribli no nalikuje kirur koj odori, maski ili promatraèkoj halji, unatoè èin ici da infekcije mozga spadaju meðu najsmrtonosnije. Nezaslu ena Nobelova nagrada Nakon to su Egas Moniz i, poslije, Freeman objavili svoje rezultate, svijet je bi o ushiæen. Monizovu se radu isprva posvuda pljeskalo: postao je zapovjednik Legije èasti, stekao brojne poèasne doktorate i progla enje poèasnim èlanom mnogih nacionalnih i znanstvenih akademija. Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljena m u je 1949. jer je Moniz, rijeèima popratnog teksta, »shvatio da psihièke bolesti praæene èuvstvenom napeto æu mogu biti ubla ene uni tavanjem èeonih re njeva ili njihovih veza s d im mo danim podruèjima...« Na poèetku ovog odlomka napisao sam daje Nobelova nagrada dod ijeljena zbog pogre nog razloga. Naime, premda je za odobravanje na koje je nailaz ila psihokirurgija bilo malo opravdanja, raniji Monizov rad na podruèju mo dane radi ologije bio je doista prijeloman i utjecao je na mnoge tehnike koje se uvelike r

abe jo i danas, vi e od osamdeset godina poslije. Vrlo je vjerojatno kako je Freemana izjedala pomisao na slavu kojom je Moniz sve vi e bio obasipan. Ustrajao je na velikim serijama nenadziranih zahvata zbog èega s e sukobio s mnogim èlanovima medicinske struke. No kritiziran je bio ponajprije zb og drugih pitanja - zbog ogla avanja, zbog toga to nije bio kvalificiran kirurg te, mo da, jer su mu mnogi pacijenti naglo umrli, katkad zbog mo danog krvarenja. No pr emda je meðu uglednijim pripadnicima medicinske struke bio na zlu glasu, meðu manje kritiènim i slabije obavije tenim èlanovima struke, u tisku te u javnosti nailazio je na mnogo odobravanja. Zbog toga su mu dolazile mnoge istaknute osobe iz gornjih slojeva dru tva, ukljuèujuæi holivudsku glumicu Frances Farmer i sestru Johna F. Kenne dvja, 129 Robert VVinston: LJUDSKI UM Rosemarv Kennedy, koju je zahvat obogaljio, paje iduæih ezdeset godina ti bala stal nu skrb. Te ki su psihijatrijski poremeæaji bili, i jo jesu, iznimno uobièajeni, a terapi lijeko vima za agresivne, uznemirene pacijente bile su vrlo ogranièene. Largc tyl, poznat i lijek za smirenje, tekje trebao biti izumljen, a djelovanje barbitura bilo je previ e otupljujuæe. Sudbina problematiènog Randalla P. McMurphvj junaka Leta iznad ku kavièjeg gnijezda Kena Kesevja, bila je sudbina koja je u d bu kad se medicinskom zajednicom irilo odu evljenje potpunom èeonom 1 botomijom zadesila tisuæe osoba diljem Europe i SAD-a. Te koæaje bila u ton to su osobe osim agresivnih i destruktivnih crta , gubile i - kao Phineas Ga[ kljuène elemente svojih osobnosti. Primjerice, izgubi li bi sposobnost ljutnj ali i sposobnost da se raduju, suosjeæaju ili budu ushiæeni. Mo da bi prestæ biti problem za svoju okolinu, ali bi takoðer, u nekim sluèajevima, pre stali bi posve funkcionalne osobe. Moniz, ba kao i njegovi sljedbenici, izvadili bi i du e. Upravo su takve drastiène mjere poput lobotomije dovele R. D. Laing psihi jatra radikalnih stavova iz 1960-ih, do zakljuèka daje dru tvo du evno b lesnima progl a avalo osobe koje je htjelo obuzdati i u utkati. Razumijevanje drugih Postoji rijedak mo dani poremeæaj, Urbach-Wietheova bolest, koji mo e doves do kalcifi kacije amigdale. Ralph Adolphs opisao je 1994. pacijenticu koja zbc takvog dvost ranog o teæenja amigdale vi e nije mogla percipirati strah.30 Ni do lo ni do kakva slabl jenja inteligencije ili motorièke funkcije, nego je ima pote koæa u prepoznavanju èuvsta va na licima i u glasovima ljudi. Strah i Iju nju uopæe nije mogla prepoznati. Pre mda strah i ljutnju mogu shvaæati kao pc move, pacijenti s o teæenom amigdalom èesto ne mogu opaziti ili reagirati r njihove svakida nje pojavne oblike. Mo e se èiniti daje to za promatraèa tek zanimljivo, a za oboljelog frustrir; juæe, no u loga amigdale presudna je za opstanak. Jedno je nemoguænost èit; nja ljudskih lica u suvremenom okru ju, ali ne to je posve drukèije ne osjeæa strah kad prema nama juri gol em tegljaè. U jednom od prizora Ljudskog un bio sam uronjen u more pokraj Cape Tow na u kavezu od tankih eljeznih ip; ka, a na mene je nasrtala dvotonska, petipolmet arska velika bijela psina, ud; rajuæi u kavez i keseæi svoje zube od deset centimeta ra. Ma koliko mije mo: dana kora govorila da mogu ostati miran i da æu ostati neoz lijeðen, alarmn zvona u mojoj glavi nepodno ljivo su odzvanjala. 130 Èuvstveni um U dobu kad je opstanak vi e ovisio o okolini i kad su se ljudi povezivali u skupin e kako bi si poveæali izglede za pre ivljavanje, grupna je komunikacija bila ivotno v a na. Medu lovcima-skupljaèima najte a kazna za kr enje pravila skupine bilo je izbaciva nje iz nje - u tada njim je surovim uvjetima to znaèilo smrt. Tragove te prakse nala zimo u obièaju »izbjegavanja«, inaèe stra nom prokletstvu za drevne Izraelite, koji je u v el kim dolinama prevladavao do prvih desetljeæa pro log stoljeæa, a jo je uvijek dijelom vota romskih nomadskih skupina. Grupna komunikacija u osnovi podrazumijeva sposo bnost prepoznavanja i izra avanja èuvstava. Ako je drugi pripadnik skupine, primjeri ce, ljutit ili prepla en, korisno je moæi tumaèiti te znakove i prema njima prilagodit i svoje pona anje. Majmuni pu teni u divljinu nakon odstranjivanja amigdale ne pre ive dugo. Zanemaruju mladunèad i ne mogu prepoznati znakove opasnosti koje alju drugi èl anovi skupine. Upita li me tko da opi em »èuvstvo«, mo da æu biti ponukan da ga opi em kao skup osjeæaja -

provjeriti u sto eru«. raz nu mi iæne napetosti. U normalnom procesu èuvstveni podra aj . Naposljetku bi »zakljuèio« daje stanje. Neki zanimljivi rezultati dobiveni na pacijentima s operiranim mozg om idu u prilog tom slo eni131 Robert Winston: LJUDSKI UM jem. javljali su da osjeæaju neke vrlo specifiène i istanèane èuvstven do ivljaje. glavnu tjelesn jezdu. sad udaljen metar i pol . U n jegovu su sluèaju tegobe najvjerojatnije nastale zbog o teæenja veza izmeðu èeone. Zamislite stranicu teleteksta u podrue ju s lo im prijamom televizijskog signala . a n eki i prezir. to æe uèiniti?« Hipotalamus. èuvstveni je proces meðudjelovanje mozga i tijela. »E-poruka« iz hipotalamus mogla bi glasiti: »Bliska pr ijetnja. »glazura na torti«. meðutim. Vi a bi kora. Kad su im odreðeni dijelovi mozgov bili podra e ni. naglo mijenjaju brzi nu rada srca.« U svijt sti bis mo tada do ivjeli ono to nazivamo èuvstvom. U svakida njem iv otu nije mogao prepoznati znakove koji normalnim osobama poma u pri odluèivanju. stoje proces koji obuhvaæa suradnju s hipokampalnin 132 Èuvstveni um . Da imam oz lijeðenu leðnu mo dinu.ha. budnost. ljutnja. Kako nije mogao donositi ispravne odluk e. Njezine izluèevine. tuga i radost. èuvstva uvelike nalikuju bojama . Veæina se znanstvenika sla e da su osnovna èuvstva strah.pomije ane brojke i slova te prazn ne. recimo . ne »znajuæi« z ozljedu. mogli bismo reæi da se slo eno èuvstvo grizodu ja sastoji od straha i tuge. Kad bi mu prikazali slike zastra ujuæih prizora. koliko o skupu mehanizama za pre ivljavanje koji nam poma u da izbjegnemo opasnost te da se usmjerimo prema najspasonosnijem rje enju. No bez tijela kao kljuènog dijela te komunikacijske petlje. znaèi.prizor ljutitog lica. primjeric e. Antonio Damasio navodi jedan tu an primjer. izvje tavali o djelomiènoj èuvstvenoj otupjelosti uz odvc jenost. radosti itd. No sudeæi prema spomenutim dokazima. nema mi iæne aktivnosti itd. Damasio smatra d aje jedan od razloga za njihovu ogranièenu i nepo punu odvojenost od èuvstava èinjenic a da i dalje primaju izravne mo dane pc dra aje iz kranijalnih ivaca. moj bi hipotalamus. Sto on toèno radi? Èi ni se da djeluje kao sustav za obilje avanje informacija koje dc laze izravno iz o sjetila. ulijetao je iz jednog na propast osuðenog pothvata u drugi.33 Nakon operacije mozga jedan je njego v pacijent postao neodluèan i neodgovoran. ali da to ne mo e osjetiti. zubi su iske eni. koje v eæinom ostaje zakopano ispod dosega svijesti. rekao bi da shvaæa da su grozne. èini se da nije toliko rijeè o osjeæajima. a odatle u vi u koru. Dakle. istaknutom istra ivaèu ljudskih èuvstava i autoru knjiga Osjeæajni mozak i Sinaptiè-ko sebstvo31. Svjesno »osjeæanje« samo je vrh ledenog br ijega. s mozgom izravno povezuju lic< Mo da fraza »instinktivna reakcija« naposljetku nije samo besmislen kli e.« Kao dijelu petlje izmeðu amigdale hipotalamusa. ljutnje. sign ali se proslijeðuju prema tijelu.oc lazi iz v idne kore u limbièki sustav. krvni tlak. Drugi znanstvenici tvrde da èuvstva poput zaèuðenosti. informacije koj primam o u vi oj kori bile bi nepotpune. Drugi im dodaju gaðenje i zaèuðenost. Postoj dokumen tirani dokazi o pacijentima s ozljedom leðne mo dine koji su. Informacija o razini bu dnosti alje se natrag hipotalamus e-porukom u kojoj mo da stoji: »Na oprezu smo. Prema mi ljenju mnogih znanstvenika. slièn Damasijevu pacijen tu.slo enija se sa stoje od kombinacije ogranièenog broja osnovnijih. Prema J osephu LeDouxu. mirno. Testovi dr. poput sr ama koji osjeæamo kad se osramotimo u dru tvu.brzina srcaje sta na. tuge. Damasia pokazivali su da pacijent nije mogao »osjeæati«. bila uskraæena za info macije. spre mni za boi bu. U toj bi fazi informacije u toj elektrokemi skoj poru ci mogle glasiti otprilike ovako: »Primijeæeno ljudsko lice. s gnale alje i u hipofizu. zatim bi »provjerio« to se zb va i dobio informaciju da u tijelu nema nikakvih promjena . Kako to funkcionira? Odreðenu ulogu u osjeæanju emocija imaju informacije iz samog tijela. ili kao to ka e LeDoux.32. Vi a kora tumaèi primljene tj« esne informacije i zakljuèuje: »To je ljutnja. Ovaj smo dio zapoèeli naglasiv i va nost amigdale u cijelom procesu. gaðenja i grizodu ja posto je neovisno. svejedno slao informaci e prema tijelu. Stoga poènimo reagirati. »svjesne ore i limbièkog sustava. koji.oèi sijevaju. potaknut djelovanjem hipotalamusa. kategoriziranom shvaæanju èuvstava. sve i svemu.

no mno politièari te geste rabe pogre no. nego izmeðu vi e ko re. imao je. Neke osobe mogu osjeæati èuvstva.kao to se. amigdala informacijama pridaje èuvstvenu vrijednost . pouzdanosti. »Odlièno. najèe æe imaju isto znaèenje. Watsone. uspostavi oèni kontakt. ne smijem ga imenovati. to je odvratno. smjesta se zavuèemo pod pokrivaè. ravnodu nosti. primjerice. osmjehujem o na domjencima . Sret ili jednostavno normalna osoba kad ugleda stablo u zimi.memorijskim podruèjima. Inf ormacije o njegovim uèincima alju se u amigdalu. Taj lije nik. A zasad æe dostajati jedan jednostavan primjer. I gdj god u sv ijetu bili. Watsone. pa z a promatraèa ima drukèije znaèenje. : U osnovi. nai ku otvoriti dlanove dokje g ovorio. dok sam studirao medicinu.npr. a njegova se kolièina mijenja u ovis nosti o tome reagiramo li na ugodne ili neugodne podra aje. to je stra no . Rory Bremner rabi svoje lice. Depresivna æe osoba vjerojatno zapaziti samo njego vo be ivotno i obamrlo stanje. baci o dug pogled na podatke o temperaturi i karton te osoblju dao jezgrovite upute z a daljnje pretrage. jeda n od uistinu sjajnih britanskih klinièara dr. bio je pak mnogo slièniji tipiènim poslijeratnim lijeènicima. To stanje nazivamo aleksit imija. no ne mogu ih izraziti. Va nu ulogu u njezinu radu ima neurotransmiter dopamin. Toje publici govorilo da nastoji biti otvorei steæi povjerenje. recimo. Amigdala fobièn osoba.to nam omoguæuje da procjenjujemo okolinu i primjereno reagiramo. svoje èuvstvene sposobnosti ne rabimo samo kako bismo razumjeli druge. No jo va nije. Kako bismo se pristojno osmjel nuli . vrlo va nu u logu ima govor tijela. to je dobro. Njihove amigdale na sve dolazne informacije stavlja ju istu oznaku . nije sluèaj s tjel snim gestama . ni kad se ne pribli avajuæi nepomiènom pacijentu. osobito ako je 133 Robert VVinston: LJUDSKI UM bio mu karac. Iznenaðujuæe. Mo e djelovati posve nesvjesno . to je lo e. poput mnogo dobrih politièara. budi nagnut p rema pacijentu. Kad pren osin emocije. ali zapravo preèuo odgovo r. Bomford pouèavao va nosti dobrog emotivn og kontakta s pacijentom: na poèetku se rukuj. »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« Èovjek u svojem repertoaru ima oko sedam tisuæa razlièitih izraza lica. primjerice. u krevetu le ao u stavu »pozor«. kao i pri èitanju njihovih. Stojeæi ispred kreveta. primjerice. a u Az je vrlo nepristojno upirati p rstom. U njihovu se sluèaju smetnja ne nalazi izmeðu tijela i mozga. Poremeæaji u naèinu kako a migdala »oznaèava« informacije mogu uzrokovati mno tvo mo danih poremeæaja. gdje se obavlja svjesna obrada. kako smo ovoga tjedna?« Nakon to bi saslu ao.) Postoje struènjaci koji facijalnom analizoi zaraðuju za ivot. nakratko bi mrmljajuæi porazgovarao sa specijalizantom i odjelnom sestrom. meðutim. Njegov kolega u istoj bolnici. Njegove su geste malko razlièite. Pri izra avanju na ih emotivnih stanja drugima. Pacijent bi u meðuvremenu. nemoj prekri iti ruke ili se igrati olovkom. poput onog koji bih mogao uputiti supruzi kadje ugledam nakon to na . studenti. Zamislite da poku avate partnera nagovoriti na brak jednoliènim glaso m i bez trunke iskrenosti u oèima. { njegovu bismo odlasku jo jednom obi li paci jente i smirivali ih. inaèe tehnièki sjajan pulmolog. kad u noæi zaèujemo glasan pucanj. organizacije po put FBI-ja njihov rad shvaæaju vrlo ozbiljno. svakom se mu kom pacijentu obraæao prezimen om: »Ah. odmahuju glavom kad ele reæi »da«. no nikad nije razum koliko je razoran bio emotivni uèinak n jegovih tjednih vizita. Tony Bla biv i britanski premije r. primijetit æe ljepotu nje gove kro nje ili ostati ravnodu na. ne javljaj se na tele fon i ne razgovaraj s drugima. (To. Sjeæam se da me je 1960-ih. s druge strane.primjerice. \ lo su va ne pri izra avanju po tovanja. briljantne Blairova imitatora. i mo danih podruèja koja nadziru facijalnu ekspr esiju i govor. nego i kako bismo utjecali na njih. facijalna ekspresija kudikamo je najva niji mehanizam.»tu no« ili »grozno«. primjerice naèin kako sjedimo ili stojimo ili to èinimo s rukama. taje pouka izreèena mnogo prije nego sto je postala aktualna. Ne sumnjam daje u njegovu sluèaju to bilo iskreno. U tome mo da le i uspjeh Ror ja Bremnera. Oèito. b io je inaèe su ta dobrota. a n a a emocionalna inteligencija to prilièr èesto mo e razaznati.G ci. momèin izvrstan napredak« ljuèio bi lijeènik i pre ao na iduæeg pacijenta. Zamislite kako tako poku avate povesti svoje jedi nice u bitku. jo prije nego to procijenimo razloge za buku.rabimo dva mi iæ (lijevi i desni jagodièni mi iæ). Sjedni blizu njega ako le i ili sjedi. veæoj kolièini informacija stavlja oznaku »stra no« ili »odvratno«. Za iskren osmijeh. Geste. Mi. i nastoj da ti glava bude u visini njegove.

te istra i vanja u kojem je od dobrovoljaca tra io da reagiraju na slike sretnil tu nih i neutr alnih lica. Mo da æe vas b ti strah ili æete zauzeti obrambeni stav. namgrodi ti se na nasmijano lice . snaga osjeæaja bila bi prilièno drukèija. Kad u zakrèenim ulicama BBC-jeva studi jskog kompleksa nije na ao ni ta smije no. imaju irok raspon jaèine. Nije sigu rno aktivira li svako od njih poseban dio amigdale. Drugi æe dio mozga tra iti signale u glasu osobe u koju gledamo. nj hovo se tumaèenje razl ikuje od pojedinca do pojedinca. Pobjeda Arsenala na poèetku sezone æe me obradovati. no jedna gaje prilièno agresivno upitala: »Kome se smije ? Hoæe li da ti izbri e taj smije ak s lica?« Veæ nam i ta reakcija prilièno govori. Izrazi lica najva niji su dio na e èuvst venog rjeènika. tugu. izbjegavamo kontakt ili da se povuèemo. evolucijski je svrhovit o to kad smo vidjeli da se nekome gadi ono to jede. Drugi . Ako su vam se druj smijali uglavnom kad su vas ismijavali ili kad su smjerali neku nepodop tini neæete biti presretni kad ugledate nekoga tko vam se smije i. uglavnom nastaju u pc druèju nevoljnih . Meðu njima nema veæih razlika. u pravo nakon 135 Robert VVinston: LJUDSKI UM izvoðenja jedanaesteraca izgubio uzvratnu utakmicu engleskog kupa protiv V uxhall Motorsa. Sreæa nas tako mo e potaknuti da se uhvatimo u ko tac sa situacijom. Primjerice. to se dogaða ravnomjernije i sp( rije nego s prijetvornim. a samim ti me i da dolazi iz nepovjerljivog. No jedna od te koæa u prouèavanju fa-cijalnih ekspresija kod èovjekajest da izra ena èuvstva.npr. Kad mi taj osmijeh silazi s lica.potra io je to mu tuðe lice govori o okolini. kao to sam obrazlo io. pa ih drugi pripadnici na e vrste prepe znaju bez obzira na to i ve li na sjeveroistoènoj obali SAD-a. Kad b ih na ao novèiæ u travi. nego kad bi mi javili da sam upravo osvojio milijunsku svotu na lutriji. a desna reagira na facijalne znakove . sklon i smo ga i sami do ivjeti. Premda izra avanje èuvstava mo e svima biti zajednièko. zamolio sam jednog od producenata Ljudskog uma da se osmjehne svakome pokraj koga æe proæi dok ide po alicu mlijeka. i premda ih mo emo osvijestiti.« Da kle. potreban je èuvstveni odgovor. Kao ad hoc pokus. Dodu e. Ekman je definirao est takvih temeljnih facija 134 Èuvstveni um nih ekspresija: srd ba. strah. Kad. Pojedinac o kojem je rijeè uè nio je upravo ono to bismo trebali èiniti kad opa amo emocije koje izra ava druga osoba . a stra h ili gaðenje. ovisno o snazi osjeæaja.uz jagodiène. to su jo lijevi i des ni kru ni oèni mi iæ. tuga. pripazi. nogometni klub iz susjedstva. izreka »smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« ne vrijedi uvijek. da se okrenemo na drugu stranu. gaðenje. mehanièkih radnja. spazimo izraz gaðenja. Koliko zn amo. tu je reakciju mo gla izazvati i èinjenica daje Queens Park Rangers. Druga strategija obuhvaæa mjerenje snage neke emocije praæenjem izazvanog odgovora. Paul Ekman s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu istaknuo je da s odreðeni izra zi lica kod ljudi univerzalni. pa kad zamijetimo neko èuvstvo kod druge osobe. neovisni o kulturi iz koje osoba p( tjeèe. No kad su morali naèiniti izraz suprotan onome koji su vidj< li . Èini se d a lijeva strana oèitava glasovne informacije. Kini ili Novoj Gvineji .pokon pobjegnem domjenka. primjerice. Opisaoje automatske odgovor e koji se odvijaju unutar nekoliko milisekunda od trenutka kad te signale ugleda mo na tuðim licima. Dr. èuðenje i sreæa. odreðeni æe se dio amigdale ukljuèiti kako bi ga prepoznao. vjerojatno ne. potrebna su èetiri mi iæa . Moguæe je da se mo danoj kori jednostavno alje poruka: »Hej. no dok pi em ovo poglavlje naveliko razmi lj am o prvenstvu. Ljudi su iznimno dru tvena biæa. Kad su ispitanici zrcalili viðeni izraz. osobito izgubi li Manchester United svoj dvoboj. neæemo i sami to ku ati. zakljuèio je daje informacija la na. Zao mije to istièem da sam ijaè sjevernolondonskog nogometnog kluba.njihovi su mi iæi i dalje poku ava oblikovati osmijeh. Ne èinim to svjesno. dakle prijeteæeg izvora. sreæu i strah. ali pobjeda pot kraj sezone æe me ushititi. stoje u skladu s èinjenicom da se u 95 posto ljudi govorno sredi te nalazi u lijev oj polutki. Ulf Dimberg sa Sveuèili ta Uppsala u Finskoj nedavno je objavio rezult. amigdala reagira na èetiri osnovne èuvstva: gaðenje. Nekoliko mu je osoba doista uzvratilo osmijeh. èinili su to tei no i bez napor a. u Ju noj Americ Japanu. na primjer sreæa. Kognitivni neuroznan-stvenici tu te koæu katkad nastoje premostiti mjerenjem stupnja pobuðenosti pri odgovoru na odreðen u emociju.

koji je zarazio roditelje. Primjerice. U djevojaèkoj koli i regij i Boboka u Tanganjiki. Uèiteljica se. Uèiteljice i djevojèice svih dobi zarazila je epidemij a smijeha. vjerojatno podjednako banalnih. Kognitivno-bihevioralna terapija temelji s na pretpostavci te petlje.34 Zapravo.doista. a mislim da bi se moglo pokazati da su takve reakcije èe æe meðu enama. a premda s u neka nedavna istra ivanja ukazala na ulogu orbitofron-talne kore. Djevojèice su se vratile kuæama u okolnim selima i sa sobom don ijele smijeh . vidjev i prekrasan prizor t ih nasmijanih ljudi i mene je obuzeo smijeh . Prisutnost ti tzv. Zaraza se poèela iriti i na susjedne uèionice. spoj straha i blage ljutnj e. Namrgodim li se. ustrojeni smo tako da »kopiramo« na bli nje. a niz obraze su im tekle suze. I sjeæam se da sam jo prilièno dugo nakon gledanja osjeæao veliku sreæu. Tako se. to alje nove informacije u am igdalu. upla enima ili srditima te zatim svjesni zamjenjuju ta èuvstva drugima. dr. namrgodi se! Stoga se moje mrgoðenje pojaèava. shvat iv i svoju pogre ku. a to izaziva jo jaèi smijeh. Pozvan je Crveni kri j er su ljudi poèeli patiti od iscrpljenosti. tek dokaz izreke daje smijeh zarazan. ima radova koj i su razlog djelomice smjestili u amigdalu. Madanu Katariji iz indijskog grada Mumbaja. Mo da je sad jasnije zastoje tanganjikansku epidemiju smijeha bilo tako te ko obuzdati. Smijanje se n astavilo cijeli dan. re cimo to tako. U koli se èu tih amor uèenja . Kombinacija mladosti i situacije u kojoj bi se osoba trebala pona ati razumno mo e biti prilièno ubojita. Tom je prilikom u Tanganjiki situacija. u naviku.35 Ova je prièa. tu nima. Prizor nasmijanih osoba nagoni nas na smijeh. Prizor i zvuk smi jeha bli njih i same nas nagoni na smijanje. Jedna nespretno iz reèena banalna primjedba izazvala je smijeh nekoliko djevojaka. Nedavno sam gledao videozapis o zapa njujuæem »guruu hihota«. veæ smo zaglavili u petlji. Tijekom iduæa dva tjedna. djevojke su se valjale u klupa ma. dana njoj Tanzaniji. odv ojene samo tankim paravanima. Ostatak razreda takoðer se poèeo smijati. Ponavljanjem toga postupka. obrazac prerast. Vi e od ale? Zanimljiva se situacija dogodila ujutro 30. Poput svih najboljih uèitel ja. a to se pak prosljeðuje mojim facija nim mi iæima u obliku poruke: »Ovdje je ne to zabr injavajuæe. No situacija vi e nije bila smije na. pomicanje nogu. Drugi pr imati pokazuju pona anja koja su psiholo ki slièna ljudskom smijehu. slièno mehanizmu koji smo opisali govoreæi o trem mo e uspostaviti povratna sprega. samo mi prisjeæanje na to ma mi osmijeh. Gotovo se svi sjeæamo sliènih reèenica iz kole. gdje potièu. Ali za to mora biti tako? Je li posrije di obièna igra prirode ili postoji neka svrha? Smijehom izra avamo èuvstvo. kao i grohot. Te infor macije odlaze u amigdalu. koje su izazvale neobuzdane salve smijeha. Ali uzalud. Proizlazi da osim to prenose na e osjeæaje drugima.glasovi uèitelja. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji osobe prepozna ju okidaèe koji ih èine npr. poèeo je jo jedan uobièajer dan. Smijeh ima ponajprije ulogu dru tvenog katalizatora i mnogi znanstvenici vjeruju d aje osmijeh. smijeh se pro ir io selima diljem regije. u osnovi sredstvo kojim drugima dajemo do znanja da i m nismo prijetnja te sredstvo kojim se potièe povezivanje unutar skupine. ivèane stanice zadu en za tu ekspresiju moju vi u koru obavje tavaju da se mrgodim te da mora poste jati razlog za to to èinim. zrcalnih neurona i la bi u prilog mi ljenju daje suvreme ni èovjek evoh irao iveæi u skupinama te daje opona anje pripadnika skupine bila korisn strategija za pre ivljavanje. uèiteljica ih je poèela pozivati da se uti aju. dehidracije i neishranjenosti. to amigdala tumaèi kao »sre æu« i govori nam da se smijemo jo j . bilo je vrijeme za povratak lekciji. koji grupni s mijeh svakodnevno rabi kao terapeutsko sredstva za niz tjelesnih i du evnih obolje nja. postala ozbiljnija. No zatim se sve otelo nadzoru. u neku ruku. Poput svih u sobi koji su sa mnom gledali snimku. uobi 136 Èuvstveni um èajeno aputanje iz stra njih klupa. Nakon nekoliko minuta. ekspresije koje èinim stvaraju osjeæa je i u nama samima. èimpanz . Pozvana je i vojska. Mozak smijeh tumaèi kao znak sreæe. sijeènja 1962. Mrgoðenje se zamjenjuje osmijehom. u mozgu postoje razne ivèan stanice koje okidanjem odgovaraju samo na postupke drugih. znala je da ljutnja katkad mo e samo pogor ati situaciju.m rijeèima. koja je prisilno zatvorila kolu. meðutim. I prije negoli se snaðemo. i ti ko dalje u krug. na trenutak ili dva pridru ila smijehu. kao to æemo vidjeti p ije.

meðutim.lije va stvara èuvstvo. dodatno motorièko pol proizvodi potrebne facijalne i gl asovne pokrete. ovdje vjerojatno c). Konobar ka e. kod ko se pona anje poje dinaca usklaðuje do te mjere da svi navode iste fiziolo ke èuvstvene do ivljaje. nai zgled neobja njiv ishod. Tek moramo izdvojiti gene koji bi mogli biti odgovorni za smisao za humo no veæ sm o vidjeli da najvjerojatnije postoji veza izmeðu dominantnog lijeve mozga i sklono sti ka stabilnijem. primjerice ugodnost situacije. a nucleus accumbens o ivljav popratne osjeæaje ugode. To bi znaèi lo daje lijevi mozak proizveo emociju. u normalnom mozgu polutke moraju suraðivati . a u drug om je kirurzima rekla da su joj oni smije ni. a mo da ni vi niste skloni izabrati a). Ti se zvukovi razlikuju od onih koje èine tijekom intera cija vi e povez anih s opstankom i razmno avanjem. slika konja bila neobja njivo vesela. mogu imati bizarno djelovan na mozak. stoje zrcaljenja izmeðu tjelesnih pokreta i ei skog s mijeha bilo vi e. Èeoni re nje procjenjuju situacij u i prepoznaju »stoje smije no«. Neobièan dogaðaj u Tanganjiki lako je mogao bi posljedica poremeæaja u jednom ili vi e tih mo danih podr uèja. a desna znaèenje. mogli su je pitati to joj je tako smije no. primjerice.e æe u situacijama koje obièno nasmiju èovjeka.. Primjetili su da bi prasnula u smijeh sva ki put kad su podra ivali dodatno motorièko podruèje lijeve strane mozga.. glasnim. a oni s o teæenjem u lijevoj polovici biraju najbesmisleniji. U prilog tom mi ljenju gi vori i nalaz daje kod ljudi vj erojatnost pojave smijeha trideset puta veæa u sk pini nego kad smo sami. istra ivaèi su o tkrili daje uèestalo i nagla enost pokreta mu karèeva tijela izravno odra avala jaèinu i uè alo enskog smijeha. mu ki su ispitanici iskustvo procjenjivali pozitivnijir Drugim rij eèima. zaèudim neuroznanstv enicima i njihovu smislu za humor. repetitivnim glasovima. Bolesti popi encefalitisa. iskesiti zube i glasati. Sliènu meðuigru na djelu vidimo kad neuroznanstvenici od pacijenata koji su pr etrpjeli mo dani udar zatra e da navedu poentu ale.« a) Èemu obje eno lice? b) Dvije i pol funte. esnaesto godi nju pacijenticu s te kom epilepsijom. Dakle. Pacijenti s o teæenjem u desnom mozgu obièno biraju najdoslovnije tumaèenje. . koje bi u o vom sluèaju bilo b). ona bi drukèije obrazlo ila smijeh koji se javljao . Nepi sredno po snimanju ispitanike su zamolili da ispu ne upitnik u kojem su mora ocijeniti iskustvo koje su upravo do ivjeli. U sluèajevima kad su i pitanici bili zainteresirani jedni za druge. smijeh nas dovodi na »istu valnu duljinu« i tako potièe pov zivanje. Ali èinjenic daje smijeh svjetski fenomen te da ovisi o posebnim mo danim podruèjim navodi na moguænost daje u pro losti smisao za humor bio evolucijska pre< nost. Da smisao za humor funkcionira. èini se daje smijeh uzroènik pojave nazvane alomimeza. 137 Robert VVinston: LJUDSKI UM poput kakljanja ili hrvanja u igri. Sa smijehom su povezana najmanje tri mo dana podruèja. uobièajenog u tom dijelu Afrike. Sva ki put kad bi podra ili podruèje. Kao to se najvi e smijemo u interakciji s drugima. Karl Gr ammer i Petra Weixler s austrijskog Instituta urb ne etologije Ludvvig-Boltzmann ispitivali su alomimetièke uèinke smijeha pi tajno snimajuæi parove mu karaca i ena koji se dotad nisu poznavali. pere pirani rizik odbijanja i njihovo zanimanje za partnera . Posljedièno. Ta nam spozn aja mo e pomoæi da objasnimo kako se tanganjikansl epidemija smijeha uspjela tako br zo pro iriti. Takoðer. c) Ni ta . tovi e. Katkad se. Logikaje mo da u tome to smijeh smiruje agresivnost i potièe povezivan èlanova skupine te tako pripoma e u pre ivljavanju. kako je tijekom zahvata bila pri svijesti.u jednom joj je navratu.ali izvadi pi tolj i ustrijeli ga. Zanimljivo je stoje podra ivano podruèje bilo u djevojèinoj lijevoj polutki. 138 Èuvstveni um Neurokirurzi s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu operirali su 1998. a desni je tra io razloge u neposrednoj oko lini. Èak se i psi i takori tijekom igre glasaju p odreðen om obrascu. pozitivnijem pogledu na ivot. iroko otvoriti usta. Primjerice: »Konj uðe u bar i naruèi k iglu piva. molim. Èini se da po uspje no] oslobaðanju u to vjeruju i to opisuju mnogi taoci banda u raznim di jelovin svijeta u kojima vlada bezakonje. smijeh bi moga biti oblik dru tvene aktivn osti kod ljudi i ivotinja.

a oèi su glavni naèin koji m izra avamo kako se doista osjeæam pokazala se nemoguæom. Citira Han Aspergera: »Autistièna os bnost ekstremno je odstupanje mu ke inteligencij Èak i unutar normalnih odstupanja n alazimo tipiène spolne razlike u inte genciji. Mu karci. ne bez vraga nazvane »prozori du e«. To je osobitost jednog poremeæaja. Razjareni um Srd ba. Iznimna va nost te funkci proizi la je iz nekih kljuènih evolucijskih razlika.« Baron-C hen istièe da u osnovi imamo tip mozga skloniji sistematiz aciji (on ga nazi tipom S) i » enstveniji« mozak skloniji empatiji (tip E). Istra ivanja su pokazala da postoji veliko preklapanj e izmeðu mo dani sustava koje rabimo pri praæenju smjera neèijeg pogleda i onih kojima z aklj èujemo o du evnim stanjima drugih.. a veæ joj sama èinjenica daje bijela.. prednost u preno enju po ruka pripadnicima svo vrste. Mogli bi smo reæi da hijerarhiju vrijednosnih procjena pridajemo neèemu to su zapravo samo lan ci kemijske aktivnosti. Oboljeli od Aspergerova sindroma mogli su osnovna èuvstva dobro èita139 Robert Winston: LJUDSKI UM ti poput normalnih ispitanika. Z dravi su ispitanici bili podjednako uspje ni u tim slo enijim prep znavanjima. Mu karce mogu zanimati vozni redov i. daje. pokazuje da su psi u tome bolji od primata. èak i zatomljavanja èuvstava napose srd be i tuge . John Ratev s Harvarda navodi primjer autistiène pacijentice koja je izjavi kako do èetrdesete godine nije znala da ljudi jedni drugima o svojim osjeæajin govore oèima. èak i k ad su im prikazani samo pojedini dijelovi lica. Sve je to mo da na sljer.36 Smatra se takoðer da su pripitomljei psi. iz dijela evolucijske pro losti u kojem su mu karci bili usredotoèeni na lov. U zapadnim i istoènim kulturama sposobnost nadzira nja. kao i u tumaèenju njihova d u evnog stanja temeljem promatranja njihovih pokreta i ekspresija. primjerice. i deset slo enijih. ali ne i na radost? Vjerojatno zato stoje. a prvi gaje opisao austrijski lijeènik Hans Asperger 1940-ih. Simon Bar on-Cohen sa Sveuèili ta Cambrid-ge prikazivao je oboljelima od Aspergerova sindroma i normalnim ispitanicima slike lica s izrazima deset jednostavnih èuvstava. Mnogi psihoter . i c mjerenije na facijalne signale i vrlo intuitivno prepoznaju nijanse socijalnoj k omunikaciji. Primjerice. Neke osobe i maju velikih te koæa u èitanju facijalnih ekspresija drugih. razvili sposobnost praæenja i tumaè nja pogleda svojih v lasnika. i njezino izra avanje kroz nasilno. takoðer je jedan od gla vnih dijelova na e èuvstvene odore. gradnja eljeznièkih m keta. s neodobravanjem gledali na ljutn ju. poput grizodu ja. osobi va an pokazatelj èovjekovih emo ionalnih stanja. razmjerno nedavno obja 140 Èuvstveni um ljeno u Scienceu. imali su vi te koæa. a r pigmentirana. Vjerojatnije je da æe pritom biti susretljivije i mari krute. ljutnj a veæa prijetnja i vjerojatnije je da æe izazvati vi e razdora u dru tvu. Prikazivana su cijela lica i dijelovi. Ali kad su posrijedi bile slo enija èuvstva. Nije nem guæe daje to djelomièan odgovo na pitanje za to ima vi e mu kih ahovsk velemajstora. poznatijeg kao Aspergerov sindrom. Simon Baron-Cohen pretpostavlja da bi autizam i s njim povezana stanja. No za osol s Aspergerovim sindro mom zadaæa prepoznavanja slo enih emocija samo i temelju oèiju. poput straha ili radosti. opæenito vi e vole ra èlanjivati pojedinosti. odnosno usta. odreðeni vidovi raèunalstva ili raznovrsne tehnièke pojedi nosti. Rijeèje o obli u autizma. Zanimljivo je to jedno istra ivanje. en e na socijalnu grupnu koheziju.smatra se vrlo va nom. oèi ili usta. mogli biti inaèice »mu kog« mozga. p put As pergerova sindroma. èe æeg kod mu karaca.tako i zasebni dijelovi mozga moraju djelovati zajedno kako bi smijeh uopæe nasta o. u autistiènih je pojedinaca mu ki uzo rak prenagla en. bjelooènica je ljudi veæa nego u svih ostalih primata. Ovdje je m o da najvL nije to mu karci i ene svoja èuvstva obièno drukèije izra avaju .ene su. stoje obilje je koje ne nalazimo u divljih ivotin poput vukova. neovisno o tome jesu li gledali cijelo lice ili i mo oèi. pak. èini se. Za to bismo. Èi ni se da su oèi. Aspergerov sindrom i autizam No ne posjedujemo svi priroðenu sposobnost teène interakcije s bli njima.. za to to tako dugo ive s èovjekom. agresivno pona anje.. Psi mogu pratiti z nakove èovjekovih namjera uèinkovitije od èimpanza. osobito u suvremenom dobu. sve ii cinacije koje su mnogim enama gotovo neshvatljive.

Priznajem da sam vrlo razdra ljiv u redovima za prijavu za zrakoplovni let. a z atim primjenjuje mehanizme za ispravljanje na eg pon. Drugim rijeèima. Automobil rabi osje nike u kolu upravljaèa kako bi izmjerio znojenje i bilo. Psihoanalitièa bi èak mogli ustvrditi da nam naslaðivanje nad takvim neva nim dogaðajin prikazanima u medijima poma e da se nosimo s vlastitim bijesom. u nekim je situacijama jo ima. Djeca i. Mo da je fraza »vladaj svojom ljutnjom« kli eizirano psihoblebetanje iz 1980-ih. N prièekat æemo. zapravo. »trollev rage«) samo su nazivi za 141 Robert Winston: LJUDSKI UM temeljnu crtu koja u svima iziðe na vidjelo kad nas isfrustira prometna gu v kad mis limo da se netko gura preko reda u trgovini ili kad smo poput sard na dugo zatoèen i u skuèenom prostoru ekonomskog razreda. Doista. Magnetska r ezonancija osoba s antisocijalnim porem èajem osobnosti. primijetili ste da se elemen ti takvih pona anja kriju neposredno ispod povr ine suvremenog pona anja. U na oj je evolucijskoj pro losti srd ba zasigurno imala va nu ulogu.neka su èuvstva razorna i samo ako ih prepoznamo i s hvatimo odakle potjeèu. nasilje. mladi prolaze kroz razdoblje u kojem su prc mjene raspolo en ja i napadaji bijesa èeste pojave. impulse i mehanièke reakc je. a to se ne rijetko pretvori u agresivnost i. a ne mi. a iz zvuènika se zaèuje smir ujuæa glazba. Omoguæuj nam. Kao to smo vidjeli. »duæanski bijes« i »zrakoplovni bijes« (»road rage«. poput ragbija i boksa. mu jaci se upu taju u borbe kako bi stekli povla teno pravo na enke i bilo kakve zalihe hran e. mo emo se nadati da æemo ih staviti pod svjesni nadzor. zatim. naravno. Kod normalnih osoba èeoni re njevi djeluju poput policajca za èuvstveni uri i to ponaj prije podruèja koja nazivamo ventromedijalna kora. ali ih inhibiraju i p omno planiraju primjerene odgovore na njih. Tovota Motor Corporation i Sony predstavili su nov koncepti automob il koji je s ciljem smanjenja broja nesreæa i suzbijanja opasne vo nje i svoje vozaèe zapravo obavljao funkciju èeonih re njeva. Katkad moram pokazati znatan stupanj samokontrole kako svoju ratobornost ne bih izrazi o pred posve nedu nim aerodromskim zemaljskim osobljem. Prototip. Kad raèunalo u automobi lu zabilje i poveæanje stresa. Neæu izazivati skandal. Moji èeoni re nje ni im podruèjima mozga tada zapravo govore: »Shvaæ se javila glad. Phineasa Gagea. Ona primaju ii formacije iz ni e kore koje se odnose na nagone. Ako ste smogli snage i gledali televizijske emisije poput Big Brothera ili Farme. naravno. ili kad vozaè vc zi prebrzo. Premda èeo ni re njevi do desete ili jedanaeste godin naglo rastu. èesto te ko obuzdavaju ljutnju. Nedavno skovani pojmovi u engleskom jeziku koji bi se u nas mogli p revesti kao »cestovni bijes«. naime. kojem je svojstveno agres ivno. istra vanja su pokazala daje razvoj èeonih re njeva dugotrajan te da sazrijevaju te u ranim dvadesetima. sanja. ponajprije. posebice meðu mu jacima u ivotinjskom svijet u. No.apijski postupci potièu klijente da prepoznaju svoje istinske osjeæaje te da ih pres tanu vrjednovati kako bi se sprijeèilo da im se naposljetku naglo otmu svjesnom na dzoru. n. Igre temelje ne na snazi i natprosjeènim tjelesnim sposobnostima. na instrumentoj ploèi poène bljeska upozoravajuæa poruka. Unutar osnovne skupine u kojoj valja opstati. Nasljednike takva pona anja mo emo vidjeti na djelu u bilo kojem prenapuèenom kafiæu subotom uveèer: mladiæi se nadmeæu na razne naèine kako bi privukli djevojke. dogaða kad se ra estimo? Veliku ulogu ima èeoni re ar Osobe s o teæenjem è re nja. pok zala je da imaju sni enu aktivnost u èeonom re nju. a ne u nama bogu hvala to drugi to èine i bogu hvala to su oni. koji rastu kad smo po stresom ili ljutiti. odreðen stupanj srd be ne samo daje neizbje an. destruktivno pona anje. poput. slu e odvraæanju grabe ljivaca. Gotovo se svi katkad osjeæam o agresivno. ogladnim li dok kroz res toran prilazim stolu koji mije dodijelio konoba neæu usput zgrabiti nekoliko krump iriæa s tuðih stolova. nedavna su istra ivanja poka zala da bi se u pubertetu èak moga . Zvuèi ka vrlo irita ntno vozilo. zaprav o su ljep e upakirane inaèice nasilnog borilaèkog instinkta. zavr ili na s udi to se. svjetlima na prednjem i stra njem odbojniku o v ozaèevu raspolo « nju èak obavje tava druge sudionike u prometu. Primjer ce. a reakcije nekih buènijih g ledatelja pokazuju da impulsi iz pro losti jo ive. ali prenosi temeljnu istinu . ili preblizu drugim vozili ma. Izrazi agresivnosti. nego je zdra dio razvoja. da bijes do ivimo kao ne to stoje »tamo negdje«.« Ujesen 2001. zvan Pod. Pod mo p ti poni titi opasnosti koje je izazvao ljutit ili rastrojen vozaè.

enke u istom plemenu tvore h ijerarhiju. vjenèanje ili sm rt. ali koji nije tolike pomoæi u stabilnijim. ali uzimaj u antidepresiv Seroxat. vidjeli smo da su njeg ovi okidaèi bijesa stvorili petlju izmeðu amigdale. mirnijim vremenima. Kao to smo vidjeli u pro lom poglavlju. a kæeri nasljeðuju polo svojih majka. èekaju u redu. tijela i pamæenja. no it postoji studija prema kojoj hijerarhijski vi i èlanovi bratstvajednog am erièl fakulteta imaju vi e razine serotonina. Gornjem domu ili na Kæeri amerièke revolucije. Jedno istra ivanje na verveti koji su dosegli vrh hijerarhije pokazalo je da su imali vi e razine serotonin mozgu. Tenden143 Robert Winston: LJUDSKI UM cija k sni enom serotoninu i prateæoj agresivnosti mogla bi biti slièan »ma dvjema o trica ma« . a desetogodi nji brat ili sestra ljupko poslu aju. Roditelji su time iznenada dobili neurolo ko obja njenje za to njihov tinejd er katkad bijesno izjuri iz sobe kad ga zamole da opere suðe. Dodu e. Je li takva genska mutacija mogla nastati sluèajno? Je li mogla biti od neke koris ti na im drevnim precima? Jedna od zbunjujuæih èinjenica o evoluciji jest da snaga kat kad mo e biti slabost. Vratimo se nakratko majmunima i njihovim serotoninskim razinama. kao i s tim povezano tjelesno stanje. pa mo emo zakljuèiti daje zapravo èuo »buku« ljutit g tijela i srditih sjeæanja u kojoj nije bilo smirujuæeg. Visokorangirani verveti imaju prednost kadje ri o najboljoj hrani. Majmuni s povi enom razinom tog neurotransmitera manje su agresivni i vi e su radnièki raspolo eni. natjecateljskim uvjetima. u neku ruku. Ostali m jaci. Pos no su zanim ljiva vrsta verveti. sklonije suradn ièkom pona anju i manjem neprijateljstvu prema drugima. a to ote ava opstanak.stvaranju odrasle osobe spremne za opstanak i razmno avanje. poput motociklista koji bi mu presjekao put. Prednos t verveta je to ne moraju podastrijeti dokumentaciju za sva roðenje. No zbog te su slo enosti èovjekovi potomci prilièno dugo. Utvrðeno je takoðer da serotonin ima va nu ulogu kod anksioznosti.142 Èuvstveni um odvijati obrnut proces. Razgovor je èinio glavni dio njegova lijeka. ponovno do ivljavao sve zbog èega se ik ad rasrdio. odnosno dok se mozak razvija. Ne to to bi ga »pot knulo«.37 . Verbalizacija osjeæaja bijesa ne samo d a daje vremenski okvir u kojem ne èinimo ni ta to bismo kasnije mogli po aliti. Oko sedamdeset posto ispitanih osoba s tim genskim obilje jem na testovim a je izrazilo povi enu razinu anksioznosti. i kolege u Gornjem domu. Èini se kako je rijeè o ekonomiènoj odluci da se razvoj odreðeni h neuronskih krugova zaustavi kako bi se vi e energije i pozornosti moglo usmjerit i prema kljuènoj zadaæi . nego i razbuðuje uspavane èeone re enjeve. pa se aktiviraju èeoni re njevi koji tumaèe i inhibira-ju sna ni osjeæaji. a zanimljivo je i da su osobe koje nisu depresivne. Ne raspola em ni sa kakvim usporedivim poda cima o engleskom pk stvu i ne znam ni za kakva istra ivanja na Kæerima amerièke revolu cije.ubrzan rad srca i mi iænu napetost. Veæ neko vrijeme znamo za va nu ulogu serotonina u radu ventromedijal-ne kore èeonih r e njeva.maè koji je na im precima mogao pomoæi da odagn prijetnje i osiguraju hranu u suro vim. Rijeè je o malim. stvorilo bi tjelesne simptome bijesa . Vidjeli smo daje aktivnost èeoni h re njeva tijekom tog procesa slabija. Studija amerièkog Nacionalnog instituta za du evno zdravlje otkri-laje kljuène genske razlike koje dovode do smanjene proizvodnje ser otonina. vrjednujuæeg doprinosa èeonih re njeva. otprilike pet kilograma te k majmunima koji s e uglavnom hrane biljem. Preno enje te ra èlambe u rijeèi zahtijeva dodatne kognitivne funkcije. Ukratko. ra èlamba vlas og unutarnjeg stanja zahtijeva aktivnost u srednjem dijelu èeone kore. ovisni o svo jim roditeljima. a dominan tni mu jaci povla teni su glede seksa. koji podi e razinu serotonina u sinapsama. u potonju se orga zaciju mo e uèlaniti svaka ena starija od osamnaest godina koja mo e do zati da je izravan potomak pretka koji je pridonio ostvarenju amerièke ne< snosti. a ponajvi e su prouèa vani zbog iznimno dobro razvijene dru tvene jerarhije. paje. Mozak nijedne vrste nije slo eniji od èovjekova. Nalazimo ih u mnogim dijelovi Afrike. Podsjeæa me to donekle na moje koleg e iz kotskog plemstv. U BBC-jevoj televizijskoj seriji uz ovu knjigu pratili smo vrlo hrabre napore mu k arca koji je htio rije iti svoj problem s bijesom. Njegovo bi pamæenje prizvalo prigode u k ojima je prije bio srdit.

uèestalo navode sim ptome anhedonije. Ti pièan takav spoj jest antipsihotik Haloperidol. naèin kako zak prima informacije utjeèe na njega i oblikuje samu r govu graðu. No takor koji je dobio Haloperidol prestaje primati ugodne podra aje i gubi zanimanje za polugu. 144 Èuvstveni um ko bi prihvatio da »zelena« znaèi samo njihovu inaèicu zelene boje. i pun nade. Kad procjenjujemo va nost mo danog ustroja.i nformacije s jima bi drugi postupali drukèije . To je gore nego kad ne nalazite nikakvu radost u ivotu. i kod < timista i kod pesimista . èak i u vjeri. Drugi va an dio pozornice u mo danom teatru radosti i tuge zauzimaju hipotalamus i u nutar njega dopamin. Mislim d. i desnog. k osobu potièe na naj veæa postignuæa. jer po jaèava osjeæaj ugode i opu tenosti. Svatko mora naèini ti znatan pomak u shvaæanju. a zatim ih opa ali. obrn uto. mislim. uvelike povezana s aktivnijom lijevom polutkom.obje skupine vjeruju da ona druga na ivot gleda »] gre no«. optimistiènog.zapravo crta osobnosti. ali ne ono. Obièno tvrde ka je njihov pogled na stvari realan. pesimistiènog mozga stv ara nedugo po roðenju. U pokusu provedenom 1950-ih. no isto tako mogu postati p oti ten. No kod nekih . stoga moramo znati koje je mo dano stanje u osnovi poremeæaja. Mnogi od mojih najuspje nijih prijat« spadaju meðu osobe koje ja nazivam pragmatiènim pesimistima . proces se mo e obrnuti. Damo li takorima lijek koji blokira djelovanje dopamina. dakako.fizièki ustroj mozga i na i identiteti nedje ljivo su povezani. S obzirom na slo enost mozga i protejsku narav njegove neobiène 145 Robert VVinston: LJUDSKI UM kemije. Sreæa je. Taj lijek olak ava akutna agitirana stanja psihijatrijskih pacijenata. elektroda u h ipotalamusu primila bi slab elektrièni podra aj. Sretno stanje uma. Mjerenje tih razlika te ak je posao i veæina je nalaza proturjeèna. Kad bi takori pritisnuli polugu.vrh cingularne vijuge .Nad a nje Mislim da mogu reæi da sam uglavnom optimist. razlike u raspolo enju ili stavu znaèe ma vi e od opæeg pogl eda na ivot.« Skupina istra ivaèa s Teksa kog sveuèili ta pod vodstvom Helen Mavberg identificirala je p odruèje . jer odreðene informacije ili u odreðen im okolnostima mogu biti sretan. kao to si vidjeli. U Wisconsinu su istra ivali vrlo malu djecu i èini se da s e ta temeljna razlika izmeðu lijevog. Ljudi kojima se taj ili slièni lijekov i daju protiv simptoma psihoze. U na em subjektivnom svijetu. smanjenu u lijevome. a ne samo »drukèije«. Dr.38 Antidepresivi i terapija ne poma u svima. èudi me to su naizgled eprtljave terapije koje su se sastojale od n mjerno p roizvoljnog prepisivanja antidepresiva pomogle tolikim ljudima. poput halucinacija i deluzija. ivot sam proveo vjerujuæi æe stvari napos ljetku ispasti dobro. Smatram se povremenim optimistom. Sve to nije naroèito iznenaðenje jer. èini se.koje pokazuje abnormalno nisku aktivnost kod oso ba s depresijom otpornom na lijekove.spremni gledati skeptièno na to. radost. a ne neko opæe stanje. osim ako ih rasplet situa cije ne iznenadi. anhedonija postaje ozbiljan problem. osjeæati da ne posti em mnoj i da se moj rad ne cijeni dovoljno. Osobe s pesimistiènim svjetonazorom i li one u depresivnom razdoblju. vjerojatno glavni protagonist. montrealski znanstvenici James Olds i Peter Milner takorima su u hipotalamus ume tnuli elektrodu. 1 èini mi se i da æe ljudi u bliskoj buduænosti suvremene terapije za mnoge p hièke poremeæaje usporeðivati sa srednjovjekovnom praksom istjerivanja v tica i barbarskim postupcima poput pu ta nja krvi. No Richard Davidson s Wiscon-sinskog sveuèili ta pokazao je ka ko je abnormalno niska aktivnost u lijevoj pre-frontalnoj kori vjerojatno poveza na s depresijom. ono to ih navodi da informacije tumaèe na odreðen naèin . Proces im se toliko svidio da su pr itiskali polugu i do èetiri tisuæe puta na sat i radije su to èinili nego jeli. nesposobnosti do ivljavanja zadovoljstva i. Tonmov Sharma iz londonske bolnice Maudslev slikovito je opisao anh edoniju: »Mnoge blago depresivne osobe mo ete razveseliti 'èajem i suosjeæanjem'. va nog simptoma de presije. najèe æe. a rabi se i kao lijek prije operacije. pokazuju poveæanu aktivnost u desnom mozgu i. Ali to uvjerenje nalazimo. a osjeæaji tuge s poveæanom aktivno æu desnog mozga. posao nam ote ava neodgo-voreno pitanje ra zlika izmeðu lijeve i desne strane mozga. Slièno vrijedi i za emocionalna stanja . ali ka d je rijeè o te koj depresiji.

recimo. U iduæem koraku najprije ih gleda na sl ikama. primjerice o vje t ini kojom pauk plete mre u ili o ljepoti ispletene mre e. osim ako ga na to ne potaknu upla eno lice ili prestra en glas roditelja. a m evi koji su bje ali imali su veæu aktivnost u kori. oèiju. Va na su takoðer prija nja iskustva. stvari koje sam nauèio pro log tjedna i stvari koje sam nauèio u djetinjstvu. No novoroðenèe se. Èeona kora »istièe« da nema razloga za nutost. Kao to æemo vidjeti. ivotinje rat obje strategije. poèev i s najmanjima. pa shvaæam daje zapravo rijeè o komadu u eta koj i se pomièe jer ga priti æe moja vreæa za spavanje. a strah prela zi u podruèje razuma. koji bi ih inaèe uspanièio. Mjesto brzog puta straha. U iduæem æemo poglavlju prou- .« ili »Navjerojatnije je lisica . lave pasa. Naposljetku ih. eæer u krvi poèinje opa dati. poput lave a lisice. Toliko toga ovisi o uèenju i pamæenju. neæe bojati uvija juæe zmije sve dok se uèenjem takvih boja ljivih odgovora ne uspostave odreðene ivèane vez . Misleæi daje posr di zmija. Pravi strah dovodi c golemih pr omjena u tjelesnim sustavima koji nadziru krvni protok i katkad 5 ce prestane no rmalno kucati. le im noæu u atoru u d ungli i uæini mi se da se ne to migolji. u iju i nosa preko amigdale i hipotalamusa izravno u tijeli koje se odmah p oèinje pripremati za bijeg. strah je pridonio na em o. Pr 146 Èuvstveni um mjerice. Informacijaje u meðuvremenu propu-tovala drugi. Glavno je obilje je tih pos tupaka postupno pribli avanje fobiènih osoba izvoru njihova straha. Arahnofobièara se. Davida Andersona u Cal techu. tj. Jedinstvena sna ga straha u evolucijskom je kontekstu smislena. Znanje o dvama putovima straha poma e u terapiji fobija. prvo potièe da razgovara o paucima.one se uvij ek skitaju oko tvojih kanta za smeæe. Prestajem se bojati. Skupina istra ivaèa pod voi stvom dr. mijaukanje maèke itd. Dakle. U svakoj f azi terapeuti uèe osobe da predmet njihove fobije nije opasan te uèvr æuju to uvjerenje. a zatim i u ivo. poruka »nije opasno« sve je utisnutija u nove krugove. vidjet æemo da osobe podra uju s fobijom povezane neurone i uvje bavaju ih da djeluju u novom smjeru. spreman munjevito izjuriti iz atora. mogu prikladno usmjeriti svoj odgovor. Nakon to me probudi glasan zvuk. Drugi je put sporiji i njime podra a straha putuju u èeonu koru. Sa stotinama i st otinama poku aja. Upita li me zatim su pruga to se to èulo. Mi evi koji su se nakon poèetnog straha ska menili. a organi koji nisu presudni za nagli bijeg ponovno se normalno opskrbljuju krvlju. u Pasadeni. Zavirimo li tijekom terapi je u mozak. ovdje sudjeluje niz mo danih mehanizama i podruèja. najveæu su aktivnost im li u lateralnom septumu (ventralnom) i nekim dijel ovima hipotalamusa. Na i su pre razvili svakojake dojm ljive sposobnosti poputjezika i svijesti. stanku. pa osobe ostaju na mjestu mrtve samo zbog str ha. kao i okolina u kojoj se strah javlja. jo æu jednom konzultirati pamæenje kako bih odgovorio: »Lisica. usporeðujuæi trenutaèan do ivljaj s iskustvom. uzima u ruku. sporiji put preko prednjeg dijela sljepooènog re nja. Ponovno æu se poslu iti primjerom naglog noænog buðenja. to su uzroci koje èak ni lijekovi ne mot suzbiti. Strah Strah je zasigurno najjaèe èuvstvo u na em repertoaru. bilo i disanje se normaliziraju. Prvi se proti e od osjetila . prouèavala je glodavce. Ponov no se osvræem oko sebe. Pamæenje æe ponuditi nekoliko odgovora: »Zvuèi poput ivotinje èu to prije. m o da zbog genske predodredenosti. Uz kljuèna podruèja poput amigdale i èeonih re njeva kore. no to ih nije za i tilo od grabe ljivaca i li drugih opasnosti. upravo je taj vid te ke depresije i sna ne psihoze p taknuo lijeènike poput Egasa Moniza i Waltera Freemana da poðu izvan gr n ica onoga to danas smatramo prihvatljivom medicinskom praksom. strijatnim motori kim podruèjima te u raznim dijelovima hipotalamusa. smjesta sam na punom oprezu. za uzima sporiji kortikalni put. amigdali. Brzoplet odgovor na o dreðeni èuvstveni podra aj utiskuje se u mo dane neuronske krugove. strah putuje dvama mo danim putovima. Ali to æemo uèiniti kad smo upla eni? Hoæemo li dati petama vjetra i æemo stati na mjestu kao ukopani? To su dva motorièka odgovora koji se meðusobno natjeèu. koja imaju veliku ulogu u svi m èuvstvima. koji aktivira novostvorene veze.osoba produljena poti tene korijene ima u mo danoj arhitekturi. gdje ih razumski procjenjujemo i tumaèimo. Takoðer ih potièu da razmi ljaju o neprijeteæim vidovima svoje fobije. oslu kivat æu daljnje zvukove i istodobno u pamæenju tra iti to je i vor zvuka koji sam èuo.« Pretra ujem cijelu autobiografiju.« Tako. sadr ajem pamæenja. Po teno govoreæi.

Èini se kako nem. Moglo bi se stoga zakljuèiti da s fobije uvje bane rea kcije za pre ivljavanje. uskladi se s okolinom i oslobodi se nevoljnog«. imaju odreðene koristi u smanjenju stresa. I sam sam ku ao koku kad sam poku avao suzbiti visinsku gl . Tome je vjerojatno kume vala evolucija . priskrbila muje tridesetogodi nju zatvorsku kaznu. premda se danas taj pojari èe æe rabi kao n aziv za odbojnost prema drugim nacijama ili kulturama. li æa koke. no neprimjerene dana njim ivo nim uvjetima. poput ivota u skupinama ili u spostavljanja dru tvene hijerarhije. primjerice. Konzumenti se ka tkad nadaju da æe se tako pribli iti vi oj sili ili alternativnoj stvarnosti.« U kr æanstvu ima va nu simb lièku vrijednost i kljuèar je dio prièesti. Èini se da smo ust rojeni za izbjegavanje. potièe dru eljubivost i opu tenost. paucima. Mnoga uroðenièka dru 148 Èuvstveni um tva konzumiraju spojeve dobivene iz kaktusa. Tijekom 1960-ih profesor Timothv Leary s Harvardskog sveuèili ta kupio je veliku kolièinu LSDa. eleæi izazvati radikalnu dru tvenu promjenu masovnom promjenom mo dane kemije. Baudelaire i Yeats. odnosno ljudi koji su prijetnja. naravno. otvorenir prostorima. drop out«. nego. opasne ivotinje . oso bito p oslije stresnog dana. Ps holog Martin Seligman u svojem je evoluci jskom obja njenju èovjekovih fobij uporabio pojam »pripravnost«.41 Mnogo ih j br e uvjetovao da osjeæaju strah kad im je prikazivao slike zmija ili ljutitih ljud skih lica. recimo. Sastojal i su se od uèenja nefobiènih ispitanika da prikazanu sliku s strahom povezu davanjem elektro okova dok su je promatrali. Mnogi su umjetnici. stvarajuæi priklad nije uvjete da ljudi potvrde prijateljstva i vrijednosti. recimo. Samo meðu p iscima popis je beskrajan.40 Primijetio je da post oje tri vrste podra aja n koje smo se pripravni bojati. gljiva i mnogih drugih bilj aka kako bi izazvala halucinacije ili druga stanja slièna transu. Drugo.kako bi zatomili glad i odagnali umor na velikim visinama. De Quincey i Keats s opijumom te Balzac . tune in. crvi. Coleridge. njegova svojstva dobro prepo znaje psalamopjevac: ». bilo zboj obrednih ili posve rekre acijskih pobuda. vino ima obredni vrijednost. ili mo da uèenje izbje gavanja. stvari koje bi nam bile najv eæa prijetnja dok smo ivjeli u savani. Moje je pona anje tada djelomice nalik pona anji nesretnika ko ji na ulici rabe igle i lule za pu enje eracka. Zanimljivo je daje velik dio fobija usmjeren prema stvarima koje bi u na e drevnoj pro losti predstavljale pravu prijetnju: zmijama. Promjena raspolo enja Volim popiti èa u finog bijelog burgundea ili dobrog crvenog ehambertina. sve to mo e biti poveza no s bole æu . gu vama i visinama. vjerovali da opojna sredstva poveæavaju njihovu kreativnost. U nju bismo mogli svrstati ksenofe biju . Pokusi uvjetovanja Arnea Ohmana s instituta Karolin ka pokazali su kak< smo doista predodreðeni da se bojimo predmeta ili ivotinja iz tih irokih ka tegorija.izvora kokaina .147 Robert VVinston: LJUDSKI UM èiti kako se razvija sposobnost mozga da pamti sjeæanja o svijetu te naèine ki ko ga o pisujemo.oblikovala nam je mo zgove tako daje najizglednije da æemo s< pla iti stvari koje su najveæa prijetnja na em opstanku. koji su ekperimentira li s ha i om. Primjerice. Uporaba odreðenih tvari radi promjene mo danih funkcija toliko je ra irena i dugovjeèna da bismo mogli govoriti o osnovnom ljudskom porivu.zmij i pat ci. omoguæujuæi nam da zaboravimo ili da svijet drukèije perci piramo. Rimbaud s absintom. I. Je li uzimanje droga u nekom razdoblju moglo biti evolucijska prednost? Svakida nji je ivot i danas zahtjevan. pisci i umjetnici eksperimentirali su s raznim tvarima. Mnoge religije. ljudskog dru tva koj e se ne upu ta u konzumaciju opojnih sredstava. ukljuèujuæi moju. Prvo. U idovstvu. Stoljeæima prije.npi prljav tina opæenito. Neke poma u pri opstanku. to izvorno znaèi strah od nepoznatih osoba. kojem je trebao kofein. stoje Aldous Huxley sa eto opis ao kao »kemijski bijeg od nepodno ljive osobnosti«. koju bi se slobodno moglo prevesti kao »aktiviraj mozak. U treæu kategoriju spadaju podra aji koje je Seligman nazvao »iste vrsnima«. pa droge koje nam ga privremeno mogu olak ati. Njegova èuvena fraza »Turn on.vino koje raz galjuje èovjekovo srce. trunuæe meso. Ju noamer ikanci va-èu listove grma koke .. sintetiène halucinogene droge. mo da ne posve n eopravdano.. ka njavaju konzumaciju odreðenih opo jnih tvari. nasmije e no lice ili sunce.

poput pejotla i svete »trave« koj u pu e rastafarijan-ci. konzumacija opojnih sredstava mogla bi djelovati poput sv ojevrsnog »dru tvenog ljepila«. èesto publiciranim sluèajevi ma. Postoje brojne potvrde da su takori nakon takvih infuzija bolje pamtili put k roz labirint. Takoðe na stvoreni do ivljaj utjeèu i okoln osti u kojima je droga uzeta. pa èak i daje m. Èesto se smatra kako »nisu ozbiljne«: nikotin. Pu en je cigareta jedan je od glavnih zdravstvenih rizika u SAD-t gdje pu i oko èetvrtine odraslog stanovni tva. tjelesna mas te broj prija njih konzumacija. Pobolj ava neke vidove kognicije. Konzumacija droga obièno ima trojak uèinak na mo dane kemijsi procese. Brojna su se istra iva nja bavila socijalnim aspektima pu enja i nedvojbeno je utvrðeno da su izgledi za pr estanak pu enja manji ako je osoba poèela pu ki rano u mladosti. Neka su istra ivanja pokazala da osobe koje pu e imaju manje izgleda d a obole od Alzheimero-ve bolesti ili Parkinsonove bolesti. poput kokaina i amfi tamina. stoga æu se ogranièiti na p et tv. poput putova kojima se prenose neurotransmiteri dopamin i si rotonin. Opojna sredstva imaju dru tvenu svrhu. 149 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kako djeluju opojna sredstva? Krajnje pojednostavljeno. ukljuèujuæi ka nabis i kokain. Sti mulanti. Tiskovne kampanje tvrd kako pu enje marihuane nije nimalo tetnije od opijanja. znog dru tvenog podrijetla uzima psihoaktivne droge. ecstasy i LSD. jer ga te ko razg raðuju. kako pu e na ulicama. i pobi ðuju druga. inhibiraju odredi na mo da na podruèja. Depresanti.tijekom bor ba i napada mo e nas uèiniti hrabrijima i odva nijima. Isto bi se moglo reæi za mnoge druge opojne tvari. a time i na pona anje i percepciju.nesumnjivo smo tada nas mijaniji i opu teniji. Uèinci nikotina u mozgu vrlo su slo eni. a zimi nas mo e ugrijati.mnogi Azijci. Pu aèi su veæinom mlaðe dob niskih prihoda i nerijetko lo ije obrazo ani. Usto. razumnih èeonih re njeva. Takoðer jejedna od najèe æe zlopc rabljanih. rabe u dru tvenu svrhu .jer. p oput alkohola i lijekova za nesanicu. mo da i mlaðu od dvanaest godina. raju osjeæaj energiènosti i ubrzanog toka misli. Alkohol takoðer mo e biti od privremene koristi . poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu ili shizofrenijom.avobolju dok sam se uspinjao na Ande. Tijekom posljednjih godina konzumacija kanabisa toliko se pro irila da n< ke dr ave eksperimentiraju s »dekriminalizacijom«. jer im se nikotin (u obliku otopine) mo e ubrizgati u odreðene dijelove mozga povezane s pamæenjem. osim to potièu niz promjena raspe lo ja. Nikotin Nikotin je jedna od najzagonetnijih droga. U ovoj knjizi nema dc voljno mjesta da se osvrnemo na cijelu paletu èovjeku poznati h psihoaktivni tvari. Va nom se doima èinjenica da s navika pu enja gotovo uvijek stjeèe prije odrasle do bi.obo avanje. kanabis. poput odgovornih. dobrobiti i dru eljubi vosti. èesto stv. rijeè je o mje avini stimulirajuæih i smirujuæih d elovanja.usporavaju psih ièke procesi poveæaju opu tenost. Mnoga va na istra ivanja provedena su na glodavcima. Dakle. mijenjaju percepciju i osjete. koje grupno povezivanje èini lak im i trajnijim. nje tetno . primjerice kratkoroèno pamæenje. poput amigdale i hipokampu sa. na visinu od 4800 metara ili vi e. pot . I geni imaju ulogu . Konzumenti mogu osjeæati da vrijem prolazi nevj erojatno sporo ili apsurdno brzo. Predmeti mogu izgledati nepn porcionalni i mog u se javiti halucinacije. primjerici ne podnose dobro alkohol. Psihodeliène droge. ri koje se gutaju ili pu e. Svakog vikenda mlade r. Èak se i t ari koje se konzumiraju u formalnijim okolnostima. ne izaziv a gubitak inhibicije ili poveæanje agresivnost U odreðenim. èini se. Ispitivanja pacijenat a s Alzheimerovom bole æu. potièu osjeæaje euforije. imaju obrnuto djelovanje . Jo bismo zabrinutiji tre 150 Èuvstveni um bali biti stoje pu enje meðu adolescentima u porastu te stoje postalo uobièajeno vidje ti djecu. Svaki obièaj koji sjedinjuj e ljude i èuva to jedinstvo koristan je za opstanak. Pijenje u dru tvu veæi je u itak . Moram pri znati da nije pomogla. Samostalno pijenje smatra se obilje jem nesre tne. Na uèinak droge èesto utjeèe osno no raspolo enje osobe ili nj ezina sklonost depresiji ili anksioznosti. alke h ol. a posljedice pu enja duhana dobro znaju i istodobno zanemaruju m lijuni ljudi. ili èak na najuobièajenije uliène droge. suci su odbijali suditi osobam koje su tvrdile da uzimaju marihuanu iz vjers kih razloga ili radi smanjenja b( lova izazvanih artritisom ili multiplom sklero zom. mo da ovisnièke osobnosti.

mogu imati terapijske implikacije. ima smirujuæe djelovanje. upaljaè. Dobro je poznato i da nikotin u znatnoj mjeri djeluje na raspolo enje. Mo e se doima neobièno to razmjerno blagi uèinc i pu enja . Premd iznimno va no. Studije na ivotinjama zbunjuju. Jedna cigareta ubrzava rad srca. mo da zato to istra ivaèi nis vijek u obzir uzimali spol ispitanika. Nema posebnih recep tora. Dakle. primjerice . alkohol sna no utjeèe na podruèja mo danog debla koja nazi vamo locus coer uleus i rafe jezgre. dvije funkcije koje najvi e oslabi nakon popijenog piæa (ili ne koliko njih). Ona imaju va nu ulogu u motorièkoj koordi naciji i budnosti. Drugim rijeèima. Pitanje je kon-trov ezno i razlièita su istra ivanja dala proturjeène rezultate. Mu karci »na nikotinu« bolje su podnosili bol.mogu biti pe rcipirani kao toliko sna na nagn da zbog koje su mnogu pu aèi u tolikoj mjeri »navuèeni« na nikotin. Psiholozi su te I 152 Èuvstveni um stirali osobe koje su dobivale dozu alkohola i one koje su vjerovale daje dobiva ju. no kod ena vidljiva uèinka nije bilo. Nikotin i pu enje cigareta znatno utjeèu na mo dana podruèja povezana s razinom budnosti . nimalo iznenaðujuæe. pal stvaraju razlièiti geni. Tijekom pokusa dobrovoljci su nosili flaster koji je katkad sadr avao ni kotin. koju bi s e moglo pripisati hormonima? Pu aèicama pod stresom. Genski utjeca ji na djelovanje pu enja mogu imati va ni ulogu u rje avanju slo enih pitanja koje ta ovisnost nameæe. stres ili tjelesni napor. Alkohol Izmeðu ostalog. dakako. ono to psiholozi nazivaju »samopotkr epljujuæi uèinak«. Ustanovili su da samo vjerovanje da pijete mo e . meðutim. ponajprije kod pu aèa duhana. dokuèiti toène mehanizme djek van ja nikotina u mozgu. Alkohol takoðer izaziva oslobaðanje dopamina u nucleusu accumbensu. veæa buc nost i opu tenost. naime. Dio uèinaka alkohola mogao bi u manjoj mjeri biti povezan s kemijskim utje èajem na mozak. da vi e nikad neæet« okusiti ni kap. no pu enje. S alkoholon je drukèija prièa. Zanimljivo je da nikotin takoðer smanjuje osjetljivost na bol. a njegove su molekule elektriène negativno nabijene. no istra ivaèi su to uzeli u obzir i zakljuèili da su utvrðeni uè nci izravno uzrokovani djelovanjem nikotina. nevjerojatno je te ko. jer mozak p roizvodi vlastiti morfij u obliku endorfina spojeva koji se otpu taju kao odgovor na bol. Dio tih istra ivaèa ispitivao je i vezu stresa i nikotina. po navijamo ona pona anja koja nam nude zadovoljstvo. Takva istra ivanja. zajedno s onima na ivotinjama koja nam poma u da evaluir amo temeljne mehanizme. pa njegovo poèetno djelovanje do ivljavamo ugodnim Ta aktivnost unutar na eg sustava nagrada takoðer obja njava za to alkohol im.ne to bolja kognicija. alkoho mo e poremetiti gotovo sve mo dane funkcije. Postoji li razlika izmeðu mu karaca i ena. nekim kompulzivnim repetitivnim pona anjima te naèi151 nom percepcije nekih osjeta. trideset mu karaca i èetrdeset èetiri ene. n drukèije se naèine pona a s razliè tim neurotransmiterima. Ovisnici o nikotinu aktivnost u tim podruèjim pokazuj u kad im se javi elja za cigaretom te kad im se poka e kutija cigaret. ma koliko se od luèno kleli. Jamnera s Odjela za psihologiju i socijalno pona anje pri Kalifornijskom sveuèili tu usporeðival a je mu karce i ene. èak i p epeljara. znanost pokazuje da æe vam za to trebati mnogo snage. Izmeðu pu aèa i nepu aèa nije. a katkad neutralnu tvar. neovisno o tome jesu li uzimale kontracepcijsku pilulu. Upravo j to. razlog za to su istra ivanja ovisnosti opæenito toliko v a na. Istra ivaèka skupina dr.vrdila su da bolje pamte i br e reagiraju nakon to su na ko i nosili mali nikotinski flaster. dobiva ktro okove. Te receptore. jer razlièit e vrste pokazuju razlièite stupnjeve olak anja bolova. bilo nikakve primjetne razlike. Pu aèi i nepu aèi. Èini se da postoje brojni (najmanje dvanaest) recep tori u ivo tinjskim i ljudskim ivèanim stanicama na koje se taj sna ni duhar ski spoj mo e vezati. to znaèi da ih privlaèe elek trièno pozitivna mo dana po druèja . Taj je uzorak podruène mo dane aktivnosti vrlo slièa onome koji se javlja ko d drugih tvari koje izazivaju ovisnost. brzina rada srca ili krvni tlak nisu se poveæali kao nepu aèi cama. Svaki od tih receptora razlièito utjeèe na rad mozga. Ne treba ni spominjati da dobrovoljci nisu znali je li njihov flaster sadr avao nikotin. no zapravo su pile èisti tonik. mo danom sustavu nagrada. to su. dok tupo gledate u èa u otopljenog antacida. Prema tom e.poput onih unutar membrane ivèane stanice. a u veæoj s vrlo uvjerljivim moæima sugestije. Tvari poput morfija ve u se na poseb ne mo dane receptore.

u z ugoc koju droga izaziva. vidio koliko se konzumira u Afganistanu. No dan as. profinjenu elitu glazbenika. do av i odrp an. izmeðu est i jed naest posto rtava kobni h nesreæa u krvi ima THC. takori ko maje THC davan tijekom osam mjeseci imali s u gubitak hipokampalnih st nica jednak onome koji bismo normalno oèekivali kod dvo struko starijih l kora.biti dovoljno da stvori mnoge simptome pijanosti. Kanabis se èesto prikazuje kao »prirodna« i sigurna alternativa drugim drogama. obrastao i smrdljiv u Kabul. Cak i prekomjerno pijenje vode iz najèi æeg planinskog izvora nosi opasnost .cigaretni papir. no »prir odno« ne znaèi »sigurno« ili »bezopasno«. konzumira gotovo j ednako èesto poput alkohola. Poèeci konzumacije kanabisa u obliku marihuane ili ha i a se u davno u povijest.ku-kuta. paracetamol. neke vrlo jaki otrovi. Prema pod cima amerièko g Nacionalnog instituta za zloporabu droga. jedna od uloga hipotalamusa je regulacija apetita . Navodi se daje rabljen u medicinske svrhe. malom mozgu. Do 1960-ih. poput seksualnog uzbuðenja ili a gresivnosti. za lijeèenje reumatizma. Pamæenje. te na mornare u velikim lukama. Kanabinoidi potièu oslobaðanje dopamina i to se djelovanje. njegova je upor aba uglavnom bila ogranièena na malu. lule. Alkohol takoðer ima medicinsl povijest.dobiva se izravno iz glavic a. limenke za pohr anu i modne stvarèice s prepoznatljivim nazubljenim listom Cannabis sative. Opijumje »prirodan« . Kanabinoidni receptori najbrojniji u hipokampusu. a mo da u obredne svrhe. Kr. Sve to unesemo u organizam ima neki uèinak. bizarno. Kanabis sadr i vi e od èetiri stotine kemijskih spojeva. Lijeènici prestali davati tinkturu kanabisa protiv b olova zato stoje pri oralnoj primje imala vrlo promjenjivu apsorpciju i to nije b ilo standardiziranih pripravak ekstrakta te biljke. Indiju i Daleki istok.. u kojem velil ulogu ima hipokampus. rastres enosti. Nadalje. U mnogo novije doba. od kojih se za ezd set smatra da izravno djeluju na mozak. 2003.u ekstremnom bi sluèaju izaz valo smrt. poput aspirina. Najrani ji su spomeni naðeni u kineskim tekstovima iz 2737. kad su osobe poput mene poèele putovati u t zv. mo e blokirati lijekovima koji blokiraju opijate sliènog dj lovanja. Kanabis U Britaniji se kanabis. sve su one u ovome ili onome dru tvu (uz velike opasnosti po konzumente) rablj ene zbog svojih psihoaktivnih svojstava. Jedan takav lijek je nalokson.konzumer k anabisa vrlo èesto izjavljuju da osjeæaju jaku glad. crijevnih tegoba i. slikara i si. Iz toga mo mo stvoriti opæenitu sliku kako ta droga mo e utjecati na razlièite fu nkcij Primjerice. Kanabin idni receptori prisu . bazalnim ganglijima i hipotalamusu. Ne bi nas trebala zavesti pomisao da »pri rodno« uvijek znaèi »dobro«. Uzgr ed.pokazu ju u kolikoj je mjeri uzimanje te droge postala »normalna« aktivnost. konzumacija kanabisa znatno oslabljuje. Usto. tetrahidrokanabini Istra ivanja provede na 1980-ih i 1990-ih pokazala su da su cijelim mozgo rasporeðeni posebni receptori za THC. THC tim podruèjima smanjuje uèestalost okidanja ivèanih sta nica. ponajprije meðu dijelom mlaðe populacije. kanabis oslablju motor ièke funkcije. t akoðer se proizvode izravno iz biljaka . mo d a kao terapiju za bolove. lijekovi protiv bolova . pr. Mnoge druge tvari. u obliku tableta bili su djelotvorniji. Na iroko dostupne sitnice za njegovu konzumaciju .. Najjaèi je THC. poput osjetljivije percepcije i opu tenosti. pisci popu t Baudelairea i èlanovi njegova zloglasnog kluba Club des Hachichins (nazvanog po ha i inima. No jo nam nije posve jasno kako THC djelovanjem u mozgu stvara mnoj ugodne uèinke k anabisa. primjerice Maroko. Ol èavali smo ga dr ati na o djelu Londonske bolnice dok sam ondje bio specija zant i vrlo je dobro razbuðivao lijeènike nakon te ke noæne smjene. koje obavljaju mali mozak i bazalni gangliji. U devetnaestom i poèetkom dvadesetog stoljeæa alkohol je. hipijevske rajeve. Kokain se dobiva od listova grma. Iskapanja grobova u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku pokazuju da su d revni narodi vjerojatno posipali sjemenke indijske konoplje na u areno kamenje. u Bri taniji èesto propisivan zbog svojih ljekovitih svojstava. odnosno asasinima: profesionalnim ubojicama na plaæi arapskog sultana) koz umirali su smolu ka153 Robert VVinston: LJUDSKI UM nabisa i prièali o natprirodnim do ivljajima. muskarin i atropin. Sjeæam se svojeg iznenaðenja kad sam 1963. kodeina. recimo. obièno obliku konjaka. koji anesteziolozi rabe kako bi razbu d pacijente nakon anestezije. kratka etnja londonskom tr nicom Camden svjedoèi o drukèijem stanju..

oèito eleæi da damo ne odveæ kontrover an odgovor. nagnuo se p rema meni i apnuo: »Nikad nisam probao kanabis. pa bi bilo kakva smetnja u nc malnim kemijskim procesi ma u njoj izazvala promjene u procesima mi ljenj Kanabis bi mogao djelovati i na c rnu jezgru.tni su unutar mo dane kore.aèi kanabisa. Svako parlamentarn o povjerenstvo prigodom objavljivanja novog izvje æa sazove tiskovnu konferenciju. do policijskog izvje æa u kojem se navo di kako se u Velikoj Britaniji svakog kenda konzumira dva milijuna tableta. mislim.jer bi za uporabu droge u medicinske svrhe bila. N o tijekom 1980-ih naèina pripreme lijeka domogli su se ileg.osim a lkohola i cigareta. no lij je iz nama nepoznatih razloga ostao zaboravljen. Smatra se daje Merck htio razviti supresant apetita. iznio Europski centar za praæenje droga. zadivljujuæi osamdesetogodi njak. Popularno z vana ecstasj.42 Tema je do la na red jer su mnogi pac ijenti. Lord Porter. jedan parlamentarni èinovnik. jedno je parlamentarno povjerenstvo britanskoga Gornjeg doma razmat ralo primjenu kanabisa u medicinske svrhe. muènine. te koæa s vidom i tremora. Vrlo nam je taktièno sugerir ao da bismo trebali razmisliti to æemo odgovoriti. organizirani k minal preuzeo je njezinu masov nu proizvodnju i distribuciju. nekolil je eksperi mentalnih terapeuta dobilo dozvolu da ga testira u psihoterapijski tretmanima. ponajprije oni s bolestima ivèanog sustava. Jedino mo emo r eæi kako se èini da su neki ljudi predisponirani za odreðeni uèinak. uzim ali kanabis kako bi ubla ili simptome poput bolova. brzo je stekla upo te u mladenaèkoj kulturi. dakako. Povjerenstvo je izrazilo puno suosjeæanje s njihovim st anjem i vladi preporuèilo urno pokretanje klinièkih ispitivanja kanabinoida . To znaèi da se u sinapsama zad ava poveæana kolièina s . Takva predvidljiva. Amerièki k mièar Lenny Bruce rekao je daje izbjegavao kanabis jer gaje èinio iznimr razdra ljivim i hiperaktivnim. Na kraju rada povjerenstva zbila se ijedna duhovita anegdota. osobito ako su u pr o losti imali neku psihièku bolest. Glavno djelovanje cato^jaumozgu vezanje je na serotoninske receptore. pogrije io. sprjeèava re apsorpciju tog neurotransmitera. koji su. mislimo da na njega alkohol djeluje ponajprije negativno. T om je prilikom. vladin je ministar u potpunosti odbacio zakl juèke povjerenstva. podruèje u bazalnim ganglijin odgovorno za nastanak voljnih postupaka. Za sam o est mjeseci od objavljivanja izvje æa. nu na dekriminalizacija. > tu valja napomenuti kako droga ne utjeèe na svakoga jednako . Izmeðu 1977. naravno. Sijeèn ja 2002. Neki osjete stvarnu tjeskobu. Kak o je droga bivala sve popularnija. Kad za koga ka emo da »nije veseo pijanac«. i. ni amerièki kemièari. Priznajem da sam bio jedan od »njihovih gospodstava« koji su u davnoj pr o losti imali nekih manjih iskustava s uèincima te droge.« I zatim prilièno èeznutljivo dodao: »Kaka je?« 155 Robert Winston: LJUDSKI UM Ecstasv Od kraja 1980-ih meðu poklonicima odreðenih vrsta plesne glazbe omiljei je postala s intetièka droga pod nazivom metilendioksimetamfetamin ili ski æeno MDMA. multi-plom sklerozom. a pr izvodna im cijena iznosi kunu do dvije. pa ne bi trebalo biti nikakvo iz nenaðenje ako postoje i nesretni pu. To j e dvostruko vi e od podatka koji 1999. jer legalno nije bi o dostupan. posebice ako su ga. i 1985. istaknuo da æe novinari zacijelo svakog o d nas u povjerenstvu pitati jesmo li probali kanabis. npr. odgovorni za daleko vi e smrti i bolesti od b ilo kojeg okolinskog èimbenika. Godine 1998. Jo nije potpuno jasno zboga èega je uèinak toliko razlièit. ali ne u vijek ugodne. Drugi pak imaju vidne i slu ne halucinacije. neposredno uoèi konferencije. Dok sam sjedio ondje razmi l jajuæi to bih mogao priznati. ili eks ili bombon.. to mo e biti posljedica s metnja u tom podruèju. sami uzgajali. briljantan akademik s mog sveuèili ta i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1967. koji je inaèe sjajno organizirao rad povjerenstva.. Neke procjei govore da veæina tableta koja doðe u Bri taniju i koje se danas prodaju po cij ni od dvadesetak do stotinjak kuna potjeèe i z nizozemskih laboratorija. mehanièka odluka rezult atje negativnog stava prema svakom obliku konzumacije droga u na em dru tvu . no i kad je ni je prodavala. Drogu je prva patentirala njemaèka farmaceutska tvrtka Merck 1913. postanu paran 154 Èuvstveni um idni i osjeæaju se progonjeno. list Observer objavio je kako je do . Mnogi konzumenti navode osjeæ je letargije i bezvoljnosti. Time su riskirali tu bu i zatvorsku kaznu.

ne tjera konzumente u kriminal radi financiranja navike. Premda su izgled i za pojavu psihijatrijskog poremeæaja i u opæoj populaciji visoki. moj biv i ef te briljantan kirurg i potpun.kao stoje sluèaj s alkoholom. Zagovornici promjene tvrdili su da nema do kazane povezanosti izmeðu ecstasjja i nasilja .erotonina. gljivice ko raste na ra i. pak. a to.43 Utvrdili su da su promjene na ser otoninskim neuronima trajale do sedam godina nakon prestanka uzimanja ecstasjja te da su o teæene ivèane stanice nakon oporavka èesto bile abnormalne. LSD Drvene rezbarije iz srednjeg vijeka prikazuju fenomen poznat kao »oganj sv.). najpozitivnije iskustvo mog ivot ivot mije bolji. n ego raspola u nekim nepouzdanim podacima s Interneta. a sebe i okoli svijet percipiraju kao lijepo ureðen uzorak meðusobno povezanih pojava. Osim toga. izvijestila samo est rtava. o tim se smrtima mnogo govorilo u medi Èuvstveni um ma. smrtnost povezana ecstasjjem razmjerno je niska. Takve su epizode 157 Robert VVinston: LJUDSKI UM vjerojatno bile izazvane konzumiranjem tvari pod imenom ergot. izmeðu ostalog. za razliku od kokaina ili heroina. do ivljaj koji iskuse katkad im izazo1 pretjeran osjeæaj svrhovit osti i va nosti. Jesu li sve te smrti bile izravna posljedica ecstasyja i dalje je ot voreno pitanje. Andy Parrott sa Sveuèili ta East London ispitivao je kratkoroène i du goroène uèinke ecstasjja na mo dane kemijske procese.vide stvarnost onakvu »kakva ona doista jest«. jeftinijih opojnih spojeva. Dr. kao i veæu energiènost. Antuna« u kojem cijela naselja obuzme svojevrsna kolektivna mo dana groznica. p.« Visoke razine dopamina op a ene su kod osoba koje pate c manije i psihotiènih deluzija. Drugo. Policija redovito plijeni tablete za koje se poslije ispostavi da su lijekovi za pseæe crijevne parazite. izaziva kratkoroèno pozitivno ra polo enje i srdaènost. George Hatzid imitriou i njegove kolege s Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje u Bethesdi proveli su neka va na istra ivanja na majmunima. tablete za oksigenaciju akvarija ili table te s visokim razinama drugih. Bilo je poziva za izdvajanjem ecstasjja iz skupine te kih droga (va eæi hrvatski kazne ni zakon ne poznaje razliku izmeðu lakih i te kih droga. uzrokuje su avanje krvnih ila. Te ko krvarenje nakon poroda da . Ergot. Za mene najuvjerljiviji dokazi protiv svrstavanja ecstasjja meðu lak e droge potjeèu i z neuroznanosti. Redovita uporaba remeti mo danu sposobnost trajne proizvodnje serotonina. simptome primijeæene kod konzumenata. do 2001. Istra ivanje britan kog Nacionalnog centra za ovisnost ustanovilo je kako je vjerojatno da æe svaki èetv rti redoviti konzument razviti ozbiljan psihijatrijski poremeæaj. Prvo. Posve opravdano. a bolnijima ih je uèinila èinjenica da su umrli veæinom bile mlade osobe na pragu zrele dobi. pa ljudi ple u na ulicama dok se ne sru e od iscrpljenosti. recimo. Jedna od najdivnijih osoba koju sam imao prilike upoznati bio je profesor Chassa r Moir s Oksforda. Taj lijek kontrahira maternicu i njezine krvne 2 le toliko uèinkovito i po uzdano daje spasio milijune ivota diljem svijeta. O spu tanju ecstasjja u skupi nu lak ih droga uopæe ne bi smjelo biti govora dok se ne sazna vi e o njegovim tetnim n uspojavama. a time i smanjenje m kazna za posjedovanje i preprodaju. Visoke zarade u cijeloj prièi znaèe da postoji velika opasnost nesavjesnog pon a anja raspaèivaèa. to mo. Da citiram mladog konzumenta ecst syjau Observerovu èlanku: »To je na jbolje. mi iæne grèeve. u mnogih konzumenata izaziva z dovoljstvo i ele ga pon ovno uzeti. Ustanovio je da èak svaki peti nov i konzument do ivi odreðen gubitak pamæenja. skroma akademik. taje brojka ipak vi a od populacijskog prosjeka (svaki peti Britanac). djelovanje povi ei razine serotonina na hipotalamus i mo dano deblo uzrokuje gubitak apetit. On je zaslu an za sintezu aktivne tvari u ergotu. Konzumenti opisuju o sjeæaje goto\ religijske snage . to izaziva poti tenost i nesanicu. Tvrdil i su takoðer da. Ecstasj takoðer poveæava koncentraciju i zaustavlja reapsorpciju dopamin To obja njava jo dva njegova uèinka. Uzimanje bilo koje tvari nepoznata podrijetla nosi oèite opasnosti . dovesti do mo dani smetnja i te koæa s krvnim optokom. Kao tvar koju proizvode pojedinci koji mo da ne posjeduju ni ud benik iz kemije. ecstasj nipo to nije sigurna d roga. na temelju èega 1930-ih proizveo ergo metrin. Britanska je policija. op. psihièkih stanja razmjer no sliènih onima koja p sti u mistici i u ivatelji odreðenih droga. U usporedbi s procjenom broja redovnih konzumenata.

Sv. temu koja se neprestano ponavlja u ovoj knjizi. poput Vrata percepcije Aldous a Huxleyja. do ivjeli ne to to bismo mogli nazvati stapanj em sebe i drugih. gotovo kao da èita neku ozbiljnu vijest. od kojih su poneki jo u uporabi. Poku avajuæi izdvojiti druge njegoi sastojke. Istina. èak i kad se pomièu. S drug . Augustin prilièno ju je lijepo sroèio zapisav i: »Ne mogu pojmiti sve to jesa m. potaknut Hoffmannovom prièom.. Konzumenti takoðe r opisuju nagle i neobja njive promjene raspolo enja .siæu ne su u odnosu na ono to su uzeli Hoffmann i Leary.. èini se. neg zlobna. doblja suzdr avanja i sljedovanja. Learvja se iskustvo toliko dojmilo daje naruèio jo sto grama. uopæe mogla pos tati popularna. Dok j e droga sve jaèe djelovala na njega. voditelj je kruto opisivao izoblièenja prostora i vremena. drugo mjesto.nas je rijetkost. Svoja iskustva mogu prenijeti sam o rabeæi pojmove iz svojeg iskustva. izoblièenja vida paralizu. podmukla vje tica pod arenom krinkom. u zraku se osjeæala sloboda. dietilamid lizergii ske kiseline. a zapadno je d ru tvo izlazilo iz poslijeratnog ra. Vizualna i prostorna izoblièenja su najèe æa. Preko Beresfoi da droge se domogao predavaè na Harvardskom sveuèili tu Timothv Lear koji je u tom dobu prouèavao uèinke halucinogenih gljiva. umnogome nalik psihièkim stanjima o kojima su mistici pisali stoljeæima. Toliko se zabrinuo daje zamolio jednog od laboranata da ga odveæ kuæi. O do ivljajima pod LSD-om postoji brojna literatura. dana nje uobièajene uliène doze LSD-a . Èetrdeset minuta poslije Hoffmann je osjetio vrtoglavicu. Katkad su zaleðen i u prostoru.«44 Nakon ove zabrinjav. Stvari mogu biti neproporcionalne . ili ostavljaju trag kad se pomièu.osjeæaji velike sreæe pr te bez oèit razloga. to mo e biti opasno jer ljudi. . Kriminal povezan s drogam bio je mnogo manje ra iren. tuga. u drugo vrijeme. Mnogi su svoja iskustva izjedna 158 Èuvstveni um èavali s mistiènim stanjima kakva opisuju istoèni filozofi i religijske osobe. Emisijaje bila iznimno zabavna zbog svojeg ozbiljnog i vrlo istinitog pristupa temi. juæe prièe o opsjedanju t e ko je povjerovati daje ta droga. LSD s naveliko uzimali poklonici hipijevske kulture.prijatelj je proveo veèer sjedeæi u naslonjaèu i smijuæi se svojim golemim dlanovima. predmeti kao da imaju auru. prenijeti samo njihov do ivljaj. odluèe uzeti jo . uèinci droge mogu biti veoma sna ni èak i u tako malim dozama. i ku ao je s kock com eæera. primjerice da nemaju masu ili da su priljubljen i o tlo. a èiji opisi mogu. Djelovanje je spor o. Sad kao na zid nailazim na poznatu te koæu. T jekom 1960-ih. Jedna je vicarska farmaceutsl tvrtka potkraj 1930-ih poèela s ist ra ivanjima moguæih terapijskih uèinaka e gota. Mladi su ima li ne to vi e novca i vremena.« Hoffman ka e ako je j< zovitiji od izoblièene percepcije vanjskog svijeta bio osjeæaj radikalne p romji ne u njemu samome. Svejedno. a katkad ih zamijene zle slutnje. Neki su konzumenti. paje Ho fmann do dolaska kuæi veæ p oèeo pro ivljavati zastra ujuæe senzacije. U jednoj fazi planiranja tele vizijske serije Ljudsko tijelo netko je predlo io da bih mo da ja rado proveo taj po kus. U 1 960-ima britanska je televizija poku ala doèarati tripna acidu u emisiji s dvojicom uljudnih voditelja u sivim odijelima. Odluèili smo naposljetku da bi to moglo izgledati neodgovorno. Na vrhuncu djelovanja konzumenti mogu osjetiti niz neobiènih senzacija. misleæi da ne djeluje. kemièar Albert Hoffmann nehotice je malu kolièinu p rolio po ko Njegov opis onoga stoje uslijedilo u ao je u legendu.« Imam samo svoj mozak da protumaèim svoj mozak. naravno. prijeteæe oblike. pa se vi e nisu do ivljavali odvojeni od vanjskog svijeta. »Svaki poku aj da prekinem raspadanje vanjskog sviji ta i r astapanje svojeg ega doimao se uzaludan. Obuzeo me demon. pa se moram osloniti na opi se osoba koji jesu. kupi je odreðenu kolièinu d oge od vicarske farmaceutske tvrtke. pravim primjerima BBC-jeve kole. pak. To je. u mnogim krajevima dobu neogranièena optimizma. èak i strava. Zvuèi poput najgore noæne mori No 1960-ih lijek nije bio stigmatizir an kao danas. Ergot je zatim postao sastojak nekih o d prvih uèinkovitih lijekova za m grenu. Odvede sam na drugi sv ijet.izmeðu osamdeset i sto mikrograma . Si sjeda [koja je Hoffmannu donijela malo mlijeka]. Nisam probao LSD. Istra ivaè-kemièarjohn Beresford. vrhunac dosti e otprilike èetiri do pet sati nakon uzimanja. Jedno j e vrijeme èak pokusno rabljen u psihijatrijskim bolnicama kao lijek za depresiju i shizofreniju. Konzumenti LSD-a navode niz psihièkih fenomena. »Pozn ti predmeti i komadi namje taja poprimali u groteskne. Na put su po l i biciklima jer su vladale ratne nesta ice goriva. vi e nije bila gða R.

medu njih mo e biti toliko jaka da ovisnici o heroinu i kokainu katkad na vod da sna no ude za drogom veæ samo ako se naðu u okolini sliènoj onoj u koje su se drog irali. Opæenito govoreæi. primjerice opijuma. Kad takorin podra imo to podruèje. gotovo sve psihoaktivne droge koje mijenjaju percepciju ne samo d a imaju trenutaène tetne nuspojave. kad sanjamo neke od najèudesr jih i naj ivopisnijih snova. postaju pretjerano osjetljivi. Epidemiolog Lee Robins 1971. nego mogu izazvati trajne posljedice. u prisutnoj halucinoge nih droga poput LSD-a poèinje raditi u petoj brzini. Prema tome. Robins je na istim vojnicima proveo kont rolno istra ivanje po njihovu povratku u SAD i utvrdio da se 95 posto prija njih ovi snika prestalo drogirati. toliki vraæaju dr ogama. mnoge osobe uzmu LSD i uglavnom ostanu sjediti. tj. Malo se zna o uèincima LSD-a na kemijske procese u mozgu. nakon to se oslobode ovisnosti. stoga. Crack. Locus coeruleus. Veza i. Tijekom R EM spavanja. Rijeè je o kudikamo najzloporabljivano . osobito zateknu li se u istoj okolini. i droge poput he roina i alkohola smatra se da izazivaju vrlo sna nu ovisnost. Dakle. a na e mo gove prisiljava da te informacije tumaèe kao u snovima. Lako je. Pijenje alkohola ne rijetko smatramo razmjerno beznaèajnim. nalikuje neurotransmiteru noradrenalinu. jer je rijeè o mo danom podruèju povezanom s buðenjem i sp vanjem (vidi gore). dakle. Kad su ih odvojili o d njih. mo neuronski put izmeðu nagradnih sredi ta i sjeæanja na to iskustvo. ba kao to meskalin. prouèav ao je 898 amerièkih vojnika u Vijetnamu. potreba za drogama je nestala.e strane. a pripitost pomalo komiènom. ecsta. i kanabis nemaju takva svojs tva. ula. Doista. dolazi do ga enja neuronske aktivnosti u rafa jezgrama. Polovica su bili èesti konzumenti opojnih d roga. podruèjima povezanima s motivacijom. Njih 225 izvijestilo je o simptomim a svojstvenima ovisnosti o tim drogama. Zahvaljujuæi siæu nim okolinskim znakovima. mogu izazvati fiziolo ke promjene povezan s ustezanjem. rafe jezgre pokazuju sliènu neaktivnost. stvar. Stupnjevi ovisnosti Smatra se da LSD ne izaziva ovisnost. Razlog ne popravljive tete djelomice mo e biti to stalno jaèanje ne-uronskih veza trajno mijenja funkcioniranje uma. Tu spadaj kanabis i ecstasj. skanovi mozga otkrili su aktivnost u prefrontalnoj kori i prednjem dijelu cin-gularne v ijuge. obl ik kokaina. halucinogena dro159 Robert Winston: LJUDSKI UM ga iz èarobne gljive. Znamo tak oðer da æe takori sami sel davati svaku tvar koja jednako djeluje na njihov nucleus a ccumbens. Ostavimo sad po strani izgubljene radne dane zbog alkohola. Drogaje kemijskom strukt urom slièna serotoninu. LS vjerojatno uvodi mozak u stanje budnog sanj anja. no konzumenti izjavljuju da i o njima razvijaj jednaku ovisnost. 1 je zanimljivo. prizori zrcala i srebrne folije. heroina i morfija. èajnih lica i igala i èak ulica g dje je droga kupovana. do ivljavaju tjeli sne siptome ustezanja (ap stinencije). ustvrditi kako LSD ima dvojako djelovanje èini nas iznimno usredotoèenima n a osjetne podra aje iz okoline. ri? Odgovor na s vraæa na mo dani sustav nagrada. pop ut ubrzanog rada srca i povi enog krvnog tlaka. Kako je to moguæe. I najmanji ih podra aj 1 ko prenerazi. èini se kako se tolerancija na nj> g a razvija vrlo brzo. opæenito se osjeæajuæi tek »èudn o«. Alkohol mo emo smatrati tipiènim primjerom. pa konzumenti moraju prièekati nekoliko tjedana do idi æe doze e le li sa sliènom kolièinom do ivjeti isto djelovanje. duboko u na osobni sustav nagrada. toènije na va nu ulogu d( pamina u podruèjima poput nuc leusa accumbensa i snagu uvjetovanja. njihovi su ih mozgovi poticali da podu tra iti drogu. Damo li tak1 droge t akorima. ako na a tijela ne stvaraju potrebu za odreðenom tv. S druge strane. na osobito je zlu glasu zbog izazivanj sna ne udnje. Kad su u jec 160 Èuvstveni um noj studiji biv im ovisnicima o kokainu prikazana pomagala za konzumaciju. tim su vojnicima svi znakovi ili okidaèi zbo g kojih su se htjeli domoæi droge bili povezani s Vijetnamom. Uvrije enoje mi ljenje kako kokain. Mogli bismo . razumjeti za to se. podruèje mo danog debla pokraj rafa jezgara. Kokai izravno uzrokuje poveæanje razine dopa mina u nucleusu accumbensu. Kad se upustimo u bilo koji oblik ugodnog pona anja. Primjerice. N uspiju li dugotraj ni konzumenti doæi do doze eljene droge.

delirij. stupor (stanje k ad je osobu gotovo nemoguæe probuditi) te komu.j drogi diljem svijeta i o drogi èiji su negativni uèinci vidljivi u zdravstvenim sl u bama gotovo svih zemalja. pomraèenja. a zatim te mjere usporedili sa eljeznom ipkom. Kad osobe koje intenziv no 161 Robert VVinston: LJUDSKI UM piju nakon otprilike pet godina razviju ovisnost. zajedno su sa suradnicima uspjeli rekonstruir ti sedam moguæih putanja ipke kroz mozak. Godi nje u Engleskoj i Walesu zbog izravnih posljedica njegova djel ovanja umre vi e od pet tisuæa ljudi. pomnom dedukcijom te znajuæi osnovr klinièke info rmacije.rezultira smræu u jednom od svakih dvadeset sluèajeva. Premda bismo poglavlje mogli okonèati i turobnije. ona se pomno èuva u Harvard Nedavno su Hannah i Antonio Dam asio objavili zanimljivu ponovnu procj nu Gageovih ozljeda. Tim iznimnim for enzièkim postupkom Damasijevi su uspji li pouzdano procijeniti putanju ipke. poput nekih od pacijenata nad kojima je obavl jena prefrontalna lobotomija. poput èinjenice daje Gageu poslije ozljede govor osta oèuvan ( to znaèi daje Br ocino podruèje bilo nedirnuto). posvetili i se prouèavanju tragova na lubanji. nemoguænost koordinacije pokreta. s< cijalnu kogniciju i pona anje. izmeðu ostal og. mjesta nedostajuæeg kutnj aka i malih k hotina na lijevoj strani lica. Kako nije bilo nikakve infekcij to znaèi da ipk a nije probila tekuæinom ispunjene mo dane upljine. alkohol najveæe promjene izaziva u mozgu. no najveæim je dijelom depresan t sredi njeg ivèanog sustava. Pomoæu trodimenzionalnog modeliranja mozga prikladne raèunalne obrade. Njihov i su rezultati jasno pokazali daj kritièno o teæenje nastalo u ventromedijalnom podruèju prefrontalne kor To je podruèje koje u najmanju ruku djelomice nadzire obradu èuvst ava. nasi lno pona anje. No pokrajnja su podruèja. p. Phineas Gage du u nije izgubio vlastitom pogre kom . poput jezika. noæne more i h lucinac ije postaju uobièajeni simptomi ustezanja. Premda nipo to nije potpun popis strahota. kohola sna no utjeèe na razvoj djeteta u maternici. gubi tak pamæenja i slabljenje intelekta. Izaziva. vratit æemo se nakratl jadnom Phi neasu Gageu i dati mu zavr nu rijeè. dobr o dokumentirane posljedice su i d mencija izazvana gubitkom kortikalnih neurona. dvije s putanje odmah iskljuèili. valja spomenuti kako u mojem podruèju medicine zlouporaba. naposljetku. o teæenja ivaca te paraliz Naposljetku. Otkad je godinama po nj govoj smrti dr.). Mo da.s iznimkom trenutka dotad neuobièajene nepa nje. zatim do neishi njenosti uz slabljenje vida. Remeti djelovanje neurotransmitera GABA-e. zbunjenost. te ka ozljeda glave. Oko 25 posto mu karaca primljenih u bolnice kao hitni sluèajevi ondje su zbog zlopo rabe alkohola. na me. muèninu. 162 Èuvstveni um zine serotonina. naravno. procesom eliminacije. Naposljetku. Isprva se doima poput stimulanta. dosljedno pokazuju da agresivn i i nekooperativni majmuni imaju niske r.45 Nakon to su fotogra firali lubanju izvana i iznutra te pomno izmjerili. Korisne podatke do bili su bri ljivim pregl dom otvora na lubanjskim kostima. op. a normalnosti glave i lica te rada mozga. Alkoholna koma nije zanemariv prob lem . morala ostati neo teæena. alkohol izaziva gubitak emocionalnog nadzora. (U hrvatskim se bolnicama od bolesti izazvanih alkoholom godi nje lijeèi izmeðu pet i deset tisuæa ljudi. Dulja konzumacija dovodi do propadanja mo danih tki\ ponajprije malog mozga zbo g pomora Purkinjeovih stanica. Zanimljivo je i to o teæeno podruèj ima veliku gustoæu sero inskih receptora. Posljedice alkohola mogu biti jedn al ozbiljne kao ponavljane ozljede u boksu ili. pa nadzor pr ednje kore progresivno nestaje. koja obraðuju drug vi dove kognicije. Izuzmemo li uèinke na druge va ne organe poput srca i jetre. Pojedinosti nisu nimalo ugodne. a od posljedica konzumiranja alkohola u Hrvatskoj godi nje umre vi e od 2500 osoba. Ustezanje takoðer izaziva n obuzdan tremo r udova. sposobnosti raèunanja i na e percepcije osol nog prost ora. Istra ivanja na majmunima. te epileptièke napadaje koji ne reagiraju uvij< na antiepileptik e. Vi e od petnaest posto Britanaca koji zatra e pomoæ u hitnim slu bama ili na traumatolo kim bolnièkim odjelima imaju ozljede povezane s alkoholom. Premda u poèetku m o e izazvati osjeæaj sreæe i ugode. 163 esto poglavlje . znanstvenici su stv< rili potpunu sliku. Jasno je daje za to bilo nu no i podrobno znanje o ustroj suvremena mozga. Harlovv dao iskopati lubanju.

ali ni latinski niti grèki. jer su se svi Fridrikovi uposlenici bojali proturjeèiti c aru. a nakon dvije godine dosti e osamdeset posto te ine o draslog mozga. Otprilike od te toèke pa do roðenja dolazi do golemog p oveæanja mo dane mase. Rezultati su ga uvelike razoèarali. no zbog apoptoze veze u tkivu vrlo rano odumiru. one se neæe pravilno razvijati i njihov e æe neurone preuzeti druge funkcije.dao odsjeci palac. U drugome smo poglavlju ukratko objasnili za to su Fridrikova prèkanja bila osuðena na neuspjeh.Fredei cus umje sto Fridericus. No ta dj( 164 Uèeni um ca nisu progovorila hebrejski. U iznimno ogranièenim uvj etima u kojima su rasla gubila su inteligenciju i sposobnost uèenja. Kako bi to doznao. Najbolji primjer kojeg se mogu sjetiti razvoj je dlanova. Apoptoza. Apoptoza je prisutna u svim organima. No Fridrik II. na frigijskome »kruh«. sa stra i rima koji im se nikad nisu obraæali. njegove se neuron-ske veze grupiraju i regrupiraju prema informacijama koje u njega uðu. prva rijeè koju je jedn od djece izgovorilo bil a je »becos«. Brazda zatim srasta. Najprije se prednji kraj neuralne cijevi razdvaja u tri dijela: pre dnji. Oèito mu je bil jasno kako je car neo buzdan. pa dolazi do razdvajanja prstiju.Uèeni um Sveti rimski car Fridrik II. pa nastaje cijev unutar cijevi. Dvorski I jeènik zakljuèio je daje spavaè doista bolje probavio hranu. poznatiji je po zanimanju zajezike. Mozak u maternici Mozak se u maternici razvija naglo. Prve godine Neke su mo dane funkcije prisutne pri roðenju. oèekuji æi da æe vidjeti kako je mu karac koji je spavao probavio vi e hrane. svima nam je zasigurno poznat o kako raste punoglavac.Jei nogaje dana tako svoj dvor ispunio poznatim astrolozima i uèenjacima. Veæina se aktivnih podruèja kod novoroðenèadi odnosi na osnovne mehaniz- . Mozakje iznimno plastièan organ. obilato ih nahrani svakojakim delicijama. koji s obièno u kljuèivali sna an element okrutnosti. talijanski franjevac koji je umro 1287. Jako je volio provoditi pokuse. ali jo nisu potpuno povezane. a iz stra njega leðna mo dina.) slovioje kao znanstvenik-amater. rijeè koju je skovao Hipokrat. po njegovu mi ljen ju prvi jezik. Mozak se dijeli i umno ava ba kao to pod mikroskopom vidimo da to èine stanice. kako gubi rep i postupno se razvija u abu. Napisa je k njigu o pripitomljavanju sokola. preci Grka.neuralna ploèa. srednji i stra nji mozak.. na grèkom znaèi »opadanje li æa«. osobito tijekom ranog razvoja. car je dao zatvoriti dva osuðenika u hermetièki zatvo ren prostoriju. Tijekom iduæih pet dana ta se eliptièna tvorba pro iri i spljo ti u oblik nalik kru nici s brazdom usjeèenom na vrhu. no izgleda da mu se divio. Prema njegovim zap sima. Oèekiva je da æe djeca progovoriti hebrejski. U mater nici dlanovi isprva nalikuju lopaticama. U drugoi bizarnom pokusu. osobito u vrlo ranoj dobi. Kako bi bio posve siguran da æ njegovi ljudski zamorci biti potpuno izolira ni od ljudskog govora. koji mozak prekraja prema potrebama koje mu je nametnula okolina .1250. svake minute nastane do 250 tisuæa ivèanih stanic a. Rasti nastavlja i po roðenju. Psan tik je ote o dva novoroðenèeta i dao ih odgojiti u potpunoj izolaciji. Prva tvorba nastaje oko es naestoga dana . U maternici se mozak poèinje razvijati dva tjedna po zaèeæu. nemilosrdan proces uklanjanja vi kova zvan apoptoza. Podrobne prièe o Fridriku pisa je Salimbene Parm ski. Nezadovoljan tim r< zultatom. Ako se funkcije poput govora i jezika ne rabe. koji je htio otkriti jesu li pr narod na svijetu bili Egipæani ili Frigijci. a drugom da ode u lov. pobrinuo s da njegovatelji budu gluhonijemi. no t o je vjerojatn izmislio. Fridrik je odluèio ponoviti pokus. Fridrik je jednom pr ilikom izabrao dva mu karca. . stoje razdraganii Grcima bila potvrda da su oni pra vi nasljednici svijeta. Pozorno je promatrao sobu izvana. Nakon sedam tjedana svaka se od tih tvorba ponovno dijeli. a zatim jed nome naredio da poðe spavati. Prema Herodotu. Istodobno se odvija temeljit. Iz prednjeg kraja te neuralne cijevi razvija se moz ak. a na pravilnoj uporabi jezika ustrajao je ti li ko da je jednom nesretnom pisaru koji mu je pogre no napisao ime . nadajuæi se da æe uhvatiti trem ta k u kojem æe du e mu karaca napustiti njihova tijela i pobjeæi. Takoðer. (1194. Nadahnuæe je na ao u H< rodotovoj prièi o egipatskom faraonu Psamtiku I. Iduæegje jutra obojicu dao rasp oriti pred svojim oèima. a danas se njo naziva stanièno odumiranje.

S obzirom na èinjenicu da hipokampus. izumio je tzv.disanje. simetrièna ljudska lica. a zatim bi prekidaèem skr ivenim u d epu iznenada ukljuèio svjetlo u nosu. sklonija gledati privlaèni ja. zbog èega je se ne mo emo sjeæati. a poslije u Bristol u. i meðu slu ne i vidne kore postoje veze koje pokazuju da su djeca u dojenaèk dobi . neki dijelovi mozga neæe sazrijeti dok ne uðemo u kasnu mladost ili tek pi èetkom dvadesetih. èuju boje i vk zvukove. Alan Slater sa sveuèili ta Exeter prouèava djecu staru samo dan ili dva. David. primjerice gl di. Pri roðenju prisutne : i o dreðene veze koje neæe opstati do djetinjstva i odrasle dobi.kad bi nam b arem mogla reæi! . Zn kovito. tijekom rata ostavili u kolicima u vrtu. vrlo je izgledno daje veæina »ranih sjeæanja« neto na. Neke su druge funkcije prisutne od prvoga dana ivota novoroðenèeta ili se javljaju ne dugo zatim. Kao to konstrukci i opremanje njezinih soba i hodnika traju d ugo. kao to smo veæ vidj li. to se inaèe vrlo èesto ogaða s uspomenama na r no djetinjstvo. neugode i straha. Buduæi da nikad nisam vid fotografije vrta. mislim da mije sjeæan je vjerojatno toèno te da nije bilo ojaè no kasnijim do ivljajima. Tijekom prve godine ivota mo dana se aktivnost poveæava u tjemenoj. hranjenje. vrlo su èeste iznenadne promjene harmonije ili dugo graðe nje glazbenih misli. osobito iz d rugog posjetajer mije otac tada darovao avionèiæ od balz koji se u prvom borbenom le tu slomio na ivici. èak su i najmanja djeca sposobna izraziti por uke kljuène za opstanak. U tome smo zeler lo m obraslom konaèi tu odsjeli samo dvaput. U glazbi koja æe ko 166 Uèeni um slu atelja najvjerojatnije izazvati »faktor bockanja«. kojeg je tada zanimala dobrobit novoroðene djece. U tom se pogledu s velikom naklono æu prisjeæam pokojnog dr. Neuvje banu u djetetov plaè doima poputjednoliène buke. Jedan se kol ga prisjetio ka ko bi se prepao djedova zidnog sata kad bi ga podigli da ga vic to se najvjerojat nije dogaðalo izmeðu druge i treæe godine. èini se da nekim majkama opadne tjelesna temperatura kad zaèuju takav plaè. Davida Bauma. Kad smo obojica sta ira li u bolnici Hammersmith. sredi te dugoroènog pamæenja. osjete i pokrete. se e u doba kad sam imao pribli no godinu da na. premda je bila rijeè samo o usput noj anketi uz prijepodnevnu kav sjeæanja su bila grupirana oko sliène dobi. vjen jatno se varaju. i doista misli da ne izmi ljam.165 Robert Winston: LJUDSKI UM me pre ivljavanja . Te ko je reæi do koje mjere novoroðenèad osjeæa èuvstva koja osjeæaju odr sli. te prvog predsjednika Kraljevskog pedijatrijskog zbora. Panksepp je primijetio da plaè djece i mladunèadi ima jednak uz orak kad ih se odvoji od majki. tj. Premda mi to ne zvuèi ba uvjerljivo. kako su ga nazvali u jednoj emi siji na BBC-jevu Radiju 4. Jednomjeseèno dijete na razne n aèine alje razlièite poruke. U ao bi u neonatalnu jedinicu s golemom ma nom oko vrat a i velikim crvenim klaunovskim nosom.vjerojatno sinesteti. David Baum zakljuèio bi da ima neo teæen ivèani sustav te da najvjerojatnije nema o te ja mozga. N jegova istra ivanja pokazuju da su djeca. r sazrijeva do treæe g odine. tako i.to se moralo zb prije njezine treæe godine. profesora pedijatrije na Oxfordu. Sjeæam kako sam se stra no ljutio na roditelje kad su me za godi njeg odmora u Ci ehu. Kolegica se pi sjetila oka kad je guska u la u kuæu i izazvala velik mete . No iskusr majke i profesionalni njegovat elji smatraju da èesto uspijevaju razabrati razl ke. Bau-mov nos. Vrlo dobro pamti taj vrt. u Derbvshireu. Primjerice. Moje prv o sjeæanje. Ispitali smo pamæenje nekih èlanova na eg istra ivaèkog tima. èeonoj i vidnoj kor . Dakle. Ako je dijete okretalo glavu za nos om. Amerièki psihologjaa Panksepp misli da svi do ivljavamo ne to slièno kad slu amo odreðenu glazb i osjeæamo marce kako nam se spu taju niz kralje nicu. Apoptoza u veæine osoba tu sposobnost gasi prije sazrijevanja hip kampusa. kad se njez ina obitelj preselila iz sela u grad. Nagnuo bi se nad djetetovu kolijevku te v rlo polako i ukoèeno pomicao glavu sjedne na drugu stranu. Osobe koje tvrde da se mog u sjetiti boravka u maternici ili roðenja. Poput odraslih. Mnoge majke izjavlju ju da ton plaèa njihova djeteta mi e potaknuti sna an tjelesni do ivljaj u njima samima . èak i u toj dobi. Covjekovje mozak poput slo ene zgrade. pokazuju instiktivno zanimanje za naj novija i najneobiènija obilje ja okoline.jednom kad mije bilo dvanae ili trinaest mj eseci i ponovno kad sam imao èetiri godine. a normalizira se kad se ponovno sjedine s potomstvom.

Masti koje c smatra posebno va nima su dugolanèane polinezasiæene masne kiseli ne. Usporediv i rezu ltate sa studijama na novoroðenèadi. Dojenje najvi e pogoduje ranom mo danom razvoju. Wern ickeovo podruèje. banani slièna nakupina ivèani stanica smje tena blizu lijevog uha. katkad jako ljutita i frustrirana. Moguæe je. iz raznih razlog ne mogu ili ne ele dojiti. Standardna mlijeèna formula iz trgovine nije ide. a treæe s otprilike osamnaest mjeseci. Utvrðeno je da iz stanak dojenja mo e u tjecati na inteligenciju. a zatim i zabrinutost. zaklonio pjenastom koc167 Robert Winston: LJUDSKI UM kom i prekrio tkaninom. Dvogodi njacima mo ete da prilièno slo ene upute i oni æe vas razumjeti. dojenèad i mala djeca svoje teorije na okolnom svijetu testiraju poput maj u nih znanstvenika. Kako bi se domogla igraèke. Willai zakljuèio je da su planiranje i nizanj e postupaka moguæi tek kad prefrontali kora sazrije do odreðenog stupnja. Hm. Igrajuæi se vrlo jednostavnih igara poput te. pet ili est godina poslije bila pronicljivija i o troumnija. Zanimljivim mi se èini to postoje velike pojedinaène razlike u brzini razvoja govora. dakl e. Èeoni re njevi podruèje su koje se u rastuæem mozgu aktivira posljednj Njihov razvoj zap oèinje oko sedmog mjeseca i ravnomjerno traje do otprilil druge godine. njihov mali vlasnik poèinje odreðivati pr itel usredotoèuje se na krhak antikni kineski porculan. u misli se uvlaèi nesigurnost. Doista. Pokazalo se da su djeca koja su tijekom prvih èetiriju mjeseci dobivala nj gov nad omjestak. Willatts p sumnjao je kako bi to moglo utjecat i na sposobnost uèenja kad dijete poðe kolu. Ona od sedam ili osam mjeseci uspijevala su uèin jedan ili dva koraka slijeda . zadu no je za razumijevanje govora. Neujednaèenost u razvoju tih funkcija mo da je razlog za to su djeca u toj dob i. meðutim. a dijete se smije uz osjeæaj olak a nja i radosti. N kad èeoni re njevi poènu rasti. Jedna od omiljenih ig ara u toj dobi jest »igra skrivaèa«. na zamjena jer nema optimalne s astojke za najbolju prehranu. kao i u bazalnim ganglijima te malom mozgu. manje sto as te nakupine neurona èeonom re nju zadu ene za stvaranje govora. Tek su s devet ili deset mjeseci mogla izvesti cij li postupak. kao to æemo poslij vidjeti. Djeca u to obi sposobna su birati izmed dvije ponuðene igraèke. Dr. Igraèku je stavio na stolnjak izvan djetetova dosega. Veæini djece pozornost dotad mo e o dvuæi bilo to. pokus rje avanja problema. a mo da i nositi se s prihvatljivim razinama zabrinutosti i tjeskobe. no spomenut æemo da su uèinci naglog razvoja vidljivi u razvoju okulomotorne koordinacije i prostorne svjesnosti. estomjeseèna djeca nisu mogla u niti ni ta od naveden oga. Do prvog r oðendana mladi èeoni re njevi poènu ovladavati n gonima ni ih mo danih podruèja. Kadje rijeè o mojoj djeci. nego su i bolje rje av li probleme. zrijeva mnogo br e od Brocina podruèja. Govor se razvija od osamnaestog mjeseca. Pouka je. paje usporedio djecu koja su pila standa rdnu formulu s onom koja i pila formulu s posebnim nadomjestkom masti koji je is tra ivao. tj. . a zatim dignuti tkaninu. Sve bolje poimanje prostora koji zauzima djetetu postaje izvor fascinacije.i. S. primjerice. Cjelovit opis ranog mo danog razvoj a prelazi okvire ove knjige. djeca su morala smisl i proves ti plan u tri koraka: povuæi stolnjak kako bi si pribli ila cijeli sklop. Neke majke. drugo je progovorilo nedugo nakon prvog roðendana. dr. primjerice analizirali i sparivali fotografije u eksperimentalni] uvjetima. Medvjediæ je na trenutak nestao. no neæe vam moæi na njih odgc 168 Uèeni um voriti. Ali stvari zacijelo ne mogu nestati? Ili mogu? Dok je medvjediæ skriven. tijekom »grozne dvije« godine. To se ni na koji naèin ne doima povezano s njihovim sposobnostima ili inteligencij om. a ne na male o trcanog medvjediæa kojim mu roditelji mahnito ma u pred licem. mo da je nova teorija pogre na i medvjediæi ipak mogu nestati ? Iznenada se pli ana igraèka ubacuje u vidno polje. jasna: grudi su najbolje. o maknuti kocku. premda se.jednoje prilièno dugo odbijalo progovoriti (do druge godine). da neka djeca poriv za verbalnom komunikacijom dobivaju rani je ili kasnije zbog manjeg ili veæeg zadovoljstva okolinom. sterogodi njac i koje su hranili mlijekom s nadomjestkom ne samo da su bi mentalno pripravniji i imali vi i kvocijent inteligencije. èak i mozgovi novoroðenèadi prilagodavaju komunikacijskim obilje jima svoje okoline. djeca uèe isku avati svoj e teorije. in èe prisutne u majèinu mlijeku. Peter Willatts sa sveuèili ta Dundee na dojenèadi staroj izmeðu est i evet mjeseci proveo je tzv.

poput: ja (subjekt) udaram (glagol) loptu (objekt). iznim unutarnji nap or.46 Njegov je istra ivaèki tim meðu dobrovoljcima izdvojio dvije jednakobrojne skupine: jedni su trenutaèno bili u pubertetu. no mo e skratiti ivotni vij Smanjena sposobnost èitanja facijalnih ekspresija na prvi se pogled ne doii ozbiljnom. slièno vjerojatno vrijedi za sve vrste odluèivanja. to omoguæuje razvoj samopoim anja. u drugima se povlaèi. barem privrer no.« Slaba na izlika koju donekle mo da osvjet . Pubertet kao da zaustavlja cijelu prièu. Taj nam proces otkriva razloge nekih od najzamr enijih i najvi e frusti juæih vidova mlada laèkog pona anja. Djeca poèinju shvaæati da su neovisne jedinke. a to znaèi da je potrebno uvesti odreðene mjere tedr Neka se mo dana podruèja skupljaju kako bi druga tijekom razvoja dobiv maksimalnu kolièinu resursa.i to je jedan od razloga za to djeca imaju kraæi raspon pozornosti. ali razmislite koliko je va na za prepoznava nje opasnosti. a manjom u èeonim re njevima. vjeèno pitanje: »Za to si to uèinio?« Uslijedio bi vjeèni odgovor: » znam. kao i da drugi imaju vlastita u nutarnja stanja. Kad sam b io djeèak. no ostale promje moraju doæi iznutra. studije u kojima je primijenjena MR. pokazuju da mozak mladih nema pot] no razvijenu sposobnost procjene prijetn ja. sretna. Deborah Yurgelun-Todd iz boln McLean u SAD-u u svojem je istra ivanju. skanovi mozga pokazali su daje odreðeno podruèje 169 Robert Winston: LJUDSKI UM prefrontalne kore bilo manje kod starije nego mlaðe djece. mladalaèki mozak i tijelo u razvoju n raju uposliti svu silu resur sa. mladima izmeðu jedanaest i seda mneaest go na nakratko prikazivala èetrdeset lica s izrazima straha. Dinamika razvoja na e spo sobnosti èitanja tuðih izraza lica slièna je kretanju jo-joa. Premda je dvogodi nji mozak oblikom i masom vrlo slièan odraslom mozgu. Stalno slu anje CD i MP3 reproduktora kako ne bi morali s ati stalne roditeljske prodike moglo bi djelomièno objasniti tu èinjenicu. Jedno bi obja r nje moglo biti da prijelaz u odraslu dob zahtijeva. dodu e. èak i oni koji ne voze. Pubertet Poprilièan dio ljudske komunikacije neverbalnog je oblika. Prikazana su ljutita. neuronskog graðevnog materij ala. dakle. smanjivati se i ponovno rasti. stolara. u odreðenim je dobima izra enija. recimo. mo dano i tjelesno. zimo èesto: testosteron nam. Rezultati su pokazali da su stariji djeèaci i djevojèice bolje èitali facijalne ekspre sije od mlaðih. mislim da se sk nost riziènom pona anju s godinama uvelike smanjuje. objektom i predikatom. tijekom kojih æe pripadajuæa podruèja rasti. K ad se danas prisjet stijena uz koje sam se gotovo ne razmi ljajuæi uspeo u mladosti. Svakoj su prikazivali crno-bij ele slike lica na raèunalnom zaslonu. prestravim Danas bi me toga jednostavno bilo previ e strah. Premda ne znam ni za kakv a istra ivanja. va na je u odr a vanju pozornosti. neurotr. na sliène kompromise na. primjerice zapalila ne ju kosu. mo e stvarati jednostavne reèenice sa subje ktom. uèitelji i ostali autoriteti postavljali su djeci k bi uèinila neku neobja ni vo glupu ili opasnu ludost. Krajnji stupanj razvoja dosti e tek u pubertetu . Razvoj govora pridonosi toj svjesnosti i potpomognut je njome: jezikom opisujemo vlastita stanja i primamo informacije o tuðima. Tek kad se dijet e do ivljava kao ja koje èini i ja kojem èine. Dakako.Èeoni se re njevi razvijaju istodobno s govornim podruèjima. S opisanom promjenom mo dane aktivnosti dolazi do opæe promjene u ] na anju. Da bismo stekli odreðene funkcije.47 Mlaði su ispi tar reagirali veæom aktivno æu u amigdali. druge se moraju ugasiti. smitera i glukoze. Kao to pri obnovi kuæe moramo pozvati vojsku arhiteka graditelja. iza koj eg su. Neki su vanjskog podrijetla. Usto. Kad je rijeè o na im prof < onalnim ivotima. Pov eæava li se. Daljnja su istn vanja pokazala kako od rasli mozgovi imaju sna niju aktivnost èeonih re nje od mozgova starijih tinejd era. daje snagu. a od ispitanika je tra eno da ka u kakvo su lice vidjeli. Primjerice. ostale æe se f unkcije razvijati jo godinama. T o je dokazao Robert McGivern s Dr avnog sveuèili ta San Diego. Mladi. a drugi jo ne. najriziènija su skupina kad je rijeè o pron nim nesreæama . Usput im je mjerena brzina reakcije. Zapravo. postoje i op asnosti. retikularna formacija. Svakaje slika na zaslonu bila samo osminu se kunde. tu na i neutralna lica. kad mozak namjerno odbac dio svojih funkcija. aktivnost s dobi? Èini se daje ba tako. no j rije su djev ojke imale veæu aktivnost u èeonim re enjevima. nakupina neurona s ishodi t em u mo danom deblu koja projekcije ima u kori i bazalnim ganglijima. tj. lièila ca i elektrièara. brojna va pitanja ostala neodgovorena.

Treæe. ali iz navedenoga bi svakako slije dilo daje to jedan od mehanizama sna nog utjecaja molitva na mnoge vjernike. deblji je kc ena n ego kod mu karaca. To su osobine koje nam podaruju èeoni re njevi. naime. Pojavljuje se smireniji svjetonazor sa stabilnijim raspolo enjim a. Drugo. most koji spaja lijevu i desnu polutku. javlja se pojaèana aktivnost u èeonim i prefrontalnim podruèjima.poput nadmoæi djevojaka govoru. medijalno preoptièko podruèje u hipotalamusu u ml diæa je dva i pol puta veæe. i podizanjem obi telji. Budiste je posjeo u zamraèenu tihu sobu. injekciju izotopa ubrizgao je kroz dugu cijev iz susjedne prostor ije. primijeæujemo skup obilje ja koji jednom rijeèj u nazivamo »zrelost«. u mnogim zemljama mladala tvo ide ruku pod r uku s odgovornostima odrasle dobi . Rijeè je. Zbog siroma ne ponude p oslova i visoke cijene stanova mladi se odluèuju na dulje obrazovanje i kasnije se osamostaljuju. Prvo . Ondje j e gustoæa stanica koje reagiraju na mu l hormone veæa nego u bilo kojem drugom dijelu mozga.48 Buduæi da bi meditativno stanje bi lo te ko postiæi u buènom okru ju (primjerice. rabeæi MR). Mu ki fetr obilato izluèuju testosteron. uzn mnogih razlika koje viðamo u kasnijem ivotu . Po ulasku u pubertet. Profesor Andrew Newberg s Pennsvlvanijskog sveuèili ta skanirao je mozgove osam medi tatora koji prakticiraju tibetansku budistièku metodu kako bi doznao to se dogaða u m ozgu kad meditacijom uðu u stanje nalik transu. Rezultati pokazuju da meditacija najprije izaziva ga enje stra njeg dijela tje menog re nja. Takoðer. ako im se to pod ruè ukloni ili o teti. Sklonost k riziènim pona anjima smanjuje se. u iskusnih je meditatora taj uzorak vidljiv i kad ne meditiraju. a samim time i izbjegavanja obveza koje donosi zrelost. jednofotonsku emisijsku tomografiju.va neuroznanost. podruèja zadu enog da nam daje svijest o samima sebi u vremenu i prostor u. poput graðenja kockicama. to bi moglo objasni za to su ene (i mu karci oji naginju prema tipiènije enskom kraju kontin uma) bolje u preno enju i izra avanju v lastitih èuvstava te u shvaæanju tuði osjeæaja. Kao to sam veæ spomenuo. gube zanimanje za seks. profesor Newberg primijenio je SPECT. kako bismo u mozgovima tinejd era koji su se na li pod takvim pritisi ma vjer ojatno primijetili da èeoni re njevi br e sazrijevaju. uljevito tijelo. Ipak. Kako bi do ivljaj bio potpun. Djec 170 Uèeni um mlade mozak predodreðuje da budu impulzivniji i ote ava im trezveno razmi ljanje o uzr ocima i posljedicama svojih postupaka. Iz rezultata istra ivanja proizlazi da su enski mozgovi vjerojatno uèinkoviti ustroje .zaraðivanjem prihoda. meditatori su u sobi palili mirisne tapiæe. a kako ih ne bi ometao. Drugo. èini se. Taje hormonalna bujica. S pomakom aktivnost u kasnijoj adolescenc iji prema racionalnijim podruèjima kore. vokalne« lijeve. Newberg smatra da bi pouèavanje mladih meditaciji moglo uvje bati i ojaèati njihov e èeone re njeve te im tako dati bolji nadzor nad vlastitim mislima i postupcima. Za pretpostaviti je da æe sve veæi tro kovi kolovanja i dugovi koji pop ut utega ostaju visjeti oko vratova novih diplomanata samo produljiti razdoblje ovisnosti o roditeljskoj podr ki. tehniku sliènu PET-u koja mo dani krvni protok mjeri pomoæu radioizotopa. U zapadnom je dru tvu sve prisutniji trend sve dulje ovisnosti djece o roditeljim a. koji usmjerava razvoj njihovih mozgova. Pokusi na majmur ma pokazuju da podra ivanje toga podruèja izaziva zanimanje mu jaka za bi koju enku u okolini. to »prirodniji«. 171 Robert VVinston: LJUDSKI UM stoga. aktivnost u tjemenom re nju je man ja. a sposobnost promi ljanja postupaka pr ije djelovanja se poveæava. o zadaæama koje zahtijevaj kolanje podataka izm ðu »osjeæajuæe« desne polutke i »analitièke. Meditatori navode da tijekom meditacije do ivljavaju spajanje granica izmeðu sebe i okolnog svijeta te da gube pojam o vremenu. pa nast ju tipièna mu ka obilje ja i pona anja. Stoje ona veæa. a djeèaka u zadaæama koje zahtijevaj u snala enje u prostoru i sistem tiènost. Za pretpostaviti je. Ne kanim ovdje ulaziti u raspravu o moæi molitve. primjeæujemo tri osnovne razlike izmeðu mu kog enskog mozga. recimo. To je jo jedan zoran primjer da redovita pona anja fizièki mijenjaju kemijske procese u moz gu. Spolne razlike Do mladosti spolna i rodna orijentacija u mozgu posve sazriju. Valja ovdje spomenuti da su pokusi Deborah Yurgulet-Todd s prepoznavanjem straha u adolescenata pokazali da se uzorak obrade informacije razlikuje meðu kulturama. pod uvjetom da se tjera.

bolja fu nkcija jednog podruèja. Mu ki autisti obièno imaju vi u razinu testosterona i ranije razviju mu ka spoln a obilje ja od njihovih normalnih vr njaka.ispupèenje ovdje.predmetima s konaènom svrhom. na primjer. recimo. Prema studijama profesorice Ruth Campbe i profesora D avida Skusea s londonskog Universitv Collegea. zna da medu mu karcima i enama postoje presudne razlike u shvaæanju prostornog polo aj a. no ne znam ni za kakve prave doka ze u prilog toj tvrdnji. Oni se usredotoèi na put od toèk A do toèke B. Autizam je èe æi u mu kar ca. kojima se mo e upravljati prema nepromjenjiv im pravilima. a ne. oru jem i igraèkama s kojima se mo e graditi . tipièni djeèaèki hobiji poput skupljanja maraka ili novèiæa izraz s u veæe sklonosti prema razvrstavanju predmeta nego prema interkaciji s ljudima. Jednom smo se izgubili. Shodno tome. Ljevorukost bi mogla imati isto podrijetlo. pokazuju opæenitu sklonost prema neèemu to nazivamo »sistematizacija«. Takoðer. Rast mozga u odrasloj dobi i kasnije manje je nalik cvijetu koji se otvara iz pu poljka. Koleg nas je. Radovi s Dr avnog fakultei medicine i biomedicinskih znanosti Njujor kog sveuèili ta u Buffalu t akoð« pokazuju da mu ki i enski mozak drukèije obraðuju informacije s ljudskih i ca. a vi e djelovanju ledenjaka koji du svojeg nezaustavljivog pohoda rezbari o brise i upadljiva obilje ja krajolika . razumijeva nje emocionalnih stanja drugih te rana predodreðenost za ljudske podra aje (zanimanj e za osobu. Kasnije. sigurno vratila u sobe jer se sjetila d aje na hodnik bio uk en posebno lo om imitacijom Matissea. Djeèaci kao to smo vidjeli. podruèjima zadu enim za mi ljenje i obr stava. pa u kasnijem ivotu kz kad imaju pote koæa u socijalnom pona anju. Svatko tko je ikad bio u prilici voziti i pratiti autokartu sa svojim partnerom. Smatra se. Kad od djeèaka i djevojèica zatra ite da nacrtaju kartu pu173 Robert Winston: LJUDSKI UM ta koji su jednom pro li. ima dokaza da autizam mo e nastati kao posljedica »prevelikih« napora mozga da stvori rodn i identitet.ni za dru tvenu interakciju. i to najupadljivije na reproduktivnim sustavima te oèima. a on dr i daje taj poremeæaj ekstreman oblik mo danih kemijskih procesa tipiènih za mu karce. a autistièni su djeèaci u tome najlo iji. a djevojèk vi e lijevog. stroja rskim i graditeljskim zanimanjima. karte djeèaka obièno su toènije. razdra ljiva starca. U odraslome je ivotu ta sklonost vidljiva u prevlasti mu karaca u znanstvenim. Isto vrijedi za komunikacijske vje tine: djevo jèice bolje prepoznaju èuvstva iz oèiju. Mu karci u prosjeku imaju ne to veæi mozak. ali je kod mu karaca veæi u èeonim i sljepooè-nim re njevima. meðutim. Veæ smo spomenuli istra ivanja Simona Barona-Cohena u Cambridgeu. Mnogi su autisti. autistièni ili ne. uru) osobine su oèitije kod djevojèica nego kod djeèaka. mozak se pomalo smanjuje. na primjer. a n ajmanje su oèite kod autistiènih djeèaka. No neke od njih izmo ðuje napor koji u to ula jer interakciju s drugi ma temelje na sistematizaciji . Te sam razli ke postao osobito svjestan kad smo tijekom jed konferencije kolegica i ja bili s mje teni u zabaèenim sobama velikog hotelsl kompleksa nalik labirintu. to nameæe d a su djevojèice priroðeno bolje u prepoznavanju fin jih nijansa facijalne ekspresije . Poremeæaji se. slabljenje ostalih. ve ze i obitelji. U ena je gubitak tkiva veæi u hi po-kampusu i tjemenim podruèjima. dakle poslovima koje vi e zanima »kako stvari rad e«.49 Djevojèicama roðenim s Turnerovim si: dromom manjka jedan od spare nih kromosoma X. Gubitak nije velik ni kod jednog spola. Radije se igraju autiæima. posve uklopljeni u dru tve imaju posao. opæenito govoreæi. glavni bi uzrok t me mogao biti en ski kromosom X. raznih te ina poremeæaja. no sklon iji su br e gubiti mo dano tkivo. 172 Uèeni um Treæa razlika izmeðu mu kog i enskog mozga postaje oèita tek mnogo kasnije. ko i i zubima. Suradnja i dijeljenje u igri. da sinestezija m o e nastati kao rezultat nepotpune staniène smrti. udubljenje ondje. biti te i èitati govor tijela te pratiti smjer tuðeg pogleda. Djeèa u predpubertetskom razdoblju rabe vi e desnog mozga. javljaju k ad je taj proces prenagla en ili nepotpun. Odatle arhetip èangrizava. i sjeæam se kako sam se uspje no poku avao prisjetiti svih lijevih i desnih skretanja do sobe. u starosti su zaboravljivije te te e odreðuju polo aj predmeta. a djevojèice se vi e posveæuju istaknutim obilj jima du puta.razvili su zapanjujuæe j leme popise ljudskih post .a to ih èini boljim komunikatorima. Mo e im. Kako starenje uzima svoj danak.

koje su smatrale da povezivanje homoseksualnosti s razlikama u mo danoj arhitekt uri mo e dovesti do poveæane diskriminacije. osna juæi i produbljujuæi poèetne razlike. dijete s odreðenim obilje jima mo danih kemijs ih procesa homoseksualnoga tipa mo e i ne mora postati homoseksualno. manje je opasno sti po èovjekov ivot. dakako.beduin daje vje rujuæi da æe. mo da æemo s vren nom postati malo tolerantniji. To funkcionira kao svojevrsno osiguranje . naravno.upaka. i sam homose ksualac. sjetit æete se. na mozgovima homoseksualnih mu karaca proveo neuroznanstvenik Simon LeVay. utemeljene na mo danim procesima. koji se ne osjeæa ugodno u dru tvu i najsr niji je kod kuæe sa svojim uredno slo eni m zbirkama i rutinama. ne z naèi da svatko tko je uspje an u tim zanimanjima ima od ðen stupanj autizma. Njihova je prednost bila stoje predmet njihove opsjednutosti bio vi cijenjen u opæoj populaciji. Obdukcijsko istra ivanje koje je 1991. Povuèen. Popisi slu e svrsi devedeset posto vremei ali kako ljudi. U hladnijim. mo bismo reæi. da biolo ke razlike samo stvaraju tendenciju prema odreðenim socij alnim iskustvima. moraju ih stalno dopur vati. pamte ili razvrstavaju. u ena nego u mu karaca . mog u sjajno upravljati predvidljiv sustavima. S druge strane. mogli bismo izvesti neke za mljive zakljuèke . Zbog toga autisti mogu zazirati od okru ja ili zanimanja u kojima mor.50 L eVayje nai ao na estoke kritike. U osn . Ta me primjedba vodi prema prijepornijim pitanjima odnosa mozga i pona anja. 175 . to. ovisno o tom e kako su se prema njemu pona ali roditelji i druga djeca te o mjeri u kojoj mu se mozak prilagodio na njegove percepcije razlièitosti. nastavio je rad i izvijestio kako je uljevito tijelo . djelomice upuæene iz skupina za prava homoseksualaca . Nalazi istra ivanja pol zuju da se pojava i izra enost t akvih osobina svode tek na bujicu kemikalija presudnom trenutku mo danog razvoja. jer oni koji se jednako zaneseno bave parnim k omotivama. Postoji sliènost izmeðu naèina kako mo dana geografija oblikuje osobne svake osobe i naèin a kako fizièka geografija i klima utjeèu na kulturu i svjei 174 Uèeni um nazor cijelih nacija. kako bi oslikao da se ka tkad s neobiènim osjeæajima povezanima s èinjenicom da smo drukèiji suoèavamo tako to ih p etvaramo u ugodne osjeæaje. Nerijetko pokazuju ono to Baron-Cohen naziva »otoèiæi spos« nosti« briljantno igraju ah. pokazalo je daje odreðeno podruèje u prednjem dijelu hipotalamusa bilo dvostruko veæe kod heteroseksualnih mu karaca. komunicirati s drugima. Na isti naèin mnogi hirovi i posebnosti identiteta svakoga od nas ovise o geografiji na ih ivèanih stanic a. koji utjeèe na seksualnu orijentaciju mu karaca. Ali u veæoj il i manjoj mjeri prisutan u veæini nas glavni lik romana Nicka Hornbvja Hi-fi i njeg ovi drugovi u pi davaonici ploèa bili su uistinu strastveni sistematizatori glazbe i glazbenih buma. Matematika i strojarstvo zanimanja u kojim a autisti razlièitih stupnjeva poremeæaja mogu biti itekako uspje ni. LeVay. naðe li se u istoj situaciji.kod homoseksualnih mu karaca èesto deblje nego kod hetero seksualaca. Kao to nagla ava i sam Baron-Cofu shvaæanjem stanja u osnovi takvih razlika u osobnos ti. No vodeæi se Baron-Cohenovim teorijama. Psiholog Daryl Bern istaknuo je 1996. I. kao to veæ znamo. nego kod homoseksualaca i heteroseksualnih ena. Dugo su znanstvenici i ostali raspravljali o homoseksualnosti. a da ga prethodno nije nahranio i napojio te mu ponudio konak. a katk ad i grubo odbaèeni od dru tva. o nekim drugim sku nama. nasljednog po ma jèinoj strani. crtaju. Be duinu je nezamislivo da isprati gosta. Daljnje istra ivanje. tipièno mu ke sposobnosti. provedeno pod pokroviteljstvom Nacionalnog insti tuta za psihièko zdravlje. iskustva utjeèu na plastièan mozak.deblje. Dr ave sa surovim pustinjskim okoli em i odgovarajuæim pomanjkan jem resursa poput vode i hrane èesto su tradicionalno prijazne prema strancima. nisu pot puno predvidljivi. ukazalo je na moguænost postojanja gena. Nimalo obeshrabren. nedvojbe je ekstreman arhetip mu ke osobnosti. markama ili starim vinima èesto bivaju prozvani » mokljanim i »papcima«. i pitanju potjeèe li iz tjelesnih razlika ili ranih pojedinèevih iskustava. Dakle. bogatijim zemljama. zacijelo i primiti. paje manja i potreba za takvom tradicijom. Skovao je frazu »egzotièno postaje erotièno«. Neki bi sad mogli reæi: »Je li to sad to? Odjednom znamo odgovor. Priroda okoli a oblikuje pona anje ljudi koji u njemu ive. Genetièka ili mo dana predodreðenost za homoseksualnost ne mo ra nu no rezultirati odraslom osobom istospolne orijentacije. samo tako?« Ali stva r nije tako jednostavna. strastven hobi st.

te upljine omoguæuju brzo st ranje kontrastnih zvukova. ustvrditi da nam je jasnijom komunikacijom jezik omoguæio s u ivot u sve slo enijim skupinama .èiji je vrhunac. ta se sposobnost gasi . Dakle. jednost avno vrhunac milijuna godina selekcije. Mnogi teoretièari jezik dr e pokretaèkom silom koja stoji iza niza daljnjih novina.u di vljini se glasaju s oko trideset est zvukova. odreðena vrsta lave a znaèi »opasnost«. Dakle. U ljudskoj komunikaciji fonem nema unaprijed odrede znaèenje. izgled golemog rimskog mozaika mo e nasl utiti iz samo jedne ploèice. kod ivotinja je zvuk usko povezan sa znaèenje npr. Postoje dokazi da se mo dana podruèja koja upravljaju pokre tima ruku i govorom oslanjaju na iste mehanizme. Sto podrazumijevamo pod govorom i za to on postoji? Veæ 5 se osvrnuli na prirodu i svrhu èuvstava. S razvojem govorne funkcije. spiljski èovj ek. Èovjek rabi kombinacije zvukova k nazivamo fonemi (npr. Darvinisti smatraju da stalno biramo pri lagodbe koje nas èine boljima u pre ivljavanju i razmno avanju. poput izrade i uporabe alata. Taj napredak poveæao je prostor u kojem jezik pomièe du dvije osi i isto dobno stvara dvije rezonantne upljine. Rijeèi u zagradama daju donekle naslutiti moju iduæu tezu. potencijal da spajanjem zvukova stvaramo beskrajne razlièitosti znaèenja »oslobodio nas je trenut . ja. Nemoguæe je oèekivati d. Razvi jeni ljudski glasovni trakt svinutje pod pravim kutem. No u svih ivotinjajedan zvuk ima samojedno znaèenje. trebamo govor i kako je nastao? E 176 Uèeni um su osnovna pristupa tom pitanju. Ug. le i u srcu razvoj a jezika. recimo. Drugim rijeèima. a grki je ni e nego kod dru gih primata. jest. Takoðer. poput svijesti. Je li govor onda samo apstraktniji alat s istom sv rhom? Kratak odgovor na to pitanje glasi: da. Mo gli bismo. Prema tome shvaæanju. nisam isto to i onaj kamen ili ovaj bizon kojeg elim ubiti i ako uèinim ne to s ti m kamenom. govor je. odvojenom od drugih i sposobnom èiniti. Za razliku od njih. sve to mi pojedemo ili popijemo me proæi preko du nika. Kod ljudi ne postoji priroðena veza izmeðu zvul njegova znaèen ja. Druge ivotinje imaju v ili manje rjeèn ike. Mrgoðenjem. sebi i drugima koji nas g ledaju govorimo da 5 ljutiti. dio slijeda. /t/ ili /n/) kako bi stvorio beskrajan raspon mogu znaèenja. prema opisu u knjizi Joninoj »velik grad. kojim vi im mo danim podruèjima priopæa o vlastita i tuda unutarnja nja. bila Niniva. grkljan je smje ten mnogo vi e u glasovnom traktu. govor je samo nusproizvod ireg razvoja ostalih vje tina. glagolom (èinim) i objektom (to).Dobro zbori : razvoj govora Fascinantnost i zamr enost rada èovjekova plastiènog mozga odra ava se u i canju govora. Do napretka je. trebala su tri dana za prijeæi je«. meðutim. Takvu uporabu zvukova omoguæuju neki jedinstveni elementi èovjekove ziologije. fonem je najmanja jedinica veæeg obrasca. Lj ska je komunikacija temeljno drukèija. moæi æu ubiti bizona. Ako je govor obuhvaæao promjenu i opasnost. al i za razliku od mozaika kojem se ploèice naposljetku sjedinjuju u zadanu sliku. Za to. osmi ljavanje njegove izrade te naposljetku izrada i uporaba pretpostavljaju s posobnost nizanja misli. primjerice. do lo nau trb drugih funkcija. go vor je bio vrhunsko sredstvo za opstanak. Takav lanac razmi ljanja. poput samoglasni ka i suglasnika. rijeè je samo o gr aðevnoj jedinici rijeèi. lj udski jezik fonemi mo e prenijeti beskonaèan raspon znaèenja. to im omoguæuje da is dobno di u i piju. Èimpanze govor rabe uprave ko . ( zvukove ne spajaju u ni zove ili reèenice radi stvaranja razlièitih poruka. Novo ðenèad se raða sa sposobno æu istodobnog disanja i pijenja.: bolje govorimo. Bud da filtriraju i oblikuju zvukove nasta le u grlu. proizvodnih vje tina i uporabe oruða.. No za razvoj tog obilje j a potrebno je vrijeme.. Ta kola mi ljenja dr i da smo preduv jete za razvoj govora stekli razvojem mozga uvjetovanim uporabom oruða. Govor je. reèenica. primjerice. Zagovornici tvrde kako uviðanje potrebe za or uðem. Toènij e. Prema drugom shvaæanju. znaèenje prenosi nizom od tri koraka: subjekt om (ja). dakle. Rijeèima smo mogli prenositi zamr ene poru ke nu ne za opstanak unutar sve veæih i slo enijih dru tvenih skupina. Slit tome. smatra se. osnovna jezièna jedinica.sebi. zacijelo nam je ponudio i ku jasnu evo lucijsku korist. ko ju zadr ava c prva tri mjeseca. tovi e. U veæine prim. Sam proces izraðivanja oruða pretpostavlja odreðenu svijest o kljuènom k onceptu . a majke koje skrbe o mlad i ma glasat æe se drukèije. prijeti nam veæa opasnost da æemo se ugu iti. Prema prvome. Èuvstva mo emo definirati kao sred.

pojednostavljenog ali nagla eno ritmiènog oblika govora zajedn ièkog svim ljudskim zajednicama. rijeè po rijeè. bio je i pokreta ru tvenih promjena. naci onalnih dr ava. »Uzmete li u obzir da rijeèi ima gotovo beskonaèno mnogo. Cesto se smatralo kako djeca jezi k uèe korak po korak. napredak i odbacivanje dogma. Prema antropologu Jacku Goodvju. sanjamo. Sudeæi prema dokazima. Hollich smatra da dojenèad razumije mnogo vi e nego to mislimo. Mozak n ajprije mora prepoznati daje to to èuje jezik. ponajprije majke. Od jednostavnih zajedn ica za lov i podizanje djece.51 Takoðer. mozgu su potrebni pi mjereni okolinski podra aji. Prema istra ivanjima sa sveuèili ta Purdue èini se da jenèad rijeèi i gramatiku uèi istodobno.ka«. no poslije toga razlikovati mo emo samo ljudska lica. Ali kad navr imo pribli no godinu dana. kao i potencijalnih veza izmeðu rijeèi i znaèenja. Is tra ivanja Patricie Kuhl s Washingtonskc sveuèili ta u Seattleu provedena na novoroðenèadi pokazuju da se svi raðam sa sposobno æu razlikovanja govora i drugih zvukova. ka e Hollich. a postoje i novi arheolo ki dokazi pr ma kojima bi primitiv ne stilizirane rezbarije u kostima mogle biti starije od tisuæa godina. potaknuv i tako revolucije. ta nai je sposobnost priroðena. uèenje jezika trebalo bi biti nemoguæe«. mali zeko ide papati« pri mjer su »majèinskogjezika«. poput jabuke koja se stalno sudara sa cvi jetom. U jednom je istra ivanju. vi e ne prepoznajemo foneme govorne obrasce je zika kojima nismo bili izlo eni. Jezik je usto omoguæio stvaranje kodeksa pona anja i moralnih norma. neki smatraju daje pojava jezika oblikov ala arhitekturu èovjek va mozga. primjerice Hamu rabijeva zakonika te opisa èovjekova podrijetla. pisanje ni mnogo starije od pet ili est tisuæljeæa. te èak pretpostavljaju da su temeljne razlike izmeðu lijevog i desne mozga posljedica nastanka jezika.jo neke funkcije imaju svoj vrhun ac. neovisn o o tome jesu ljudskog podrijetla. Sve ostal zvukove odbacujemo kao nejeziène. Omoguæiv i nam ra èlambu svojih i tuðih unutarnjih stanja. Dr.52 Izrazi poput »cjat-ki. omoguæiv i nam da razmi ljamo apstraktno. primjerice. Istra ivanje po vodstvom Oliviera Pascalisa sa Sheffieldskog sveuèili ta pokazalo je da tijekoi istog esteromjeseènog razdoblja prepoznajemo razlièita ljudska i majmun sk lica. pn dodreðeni za prepoznavanje jedinstvenog uzorka fonema koji tvore na mati rinski jezik. Glas je upitao: »Stoje udarilo u cvijet?« . Ti s u se zapisi zatim vjerno prenosili s koljena na koljeno. èini se da smo. Za to se pis ana rijeè razvijala toliko dugo? Mo da zato to ni bilo potrebe za rezbarenjem kao sre dstvom daljinske komunikacije dok èovj« nije poèeo graditi gradove i ivjeti najednom mj estu. Mo dani su krugovi zavr li proces rasta i potkresiva nja i to tako da mo emo prepoznati samo fonem jezika koji svakodnevno èujemo. Ali znamo da su ljudi koji su ivjeli pri trideset ili èetrdes et tisuæa godina crtali. Kad suvremeni èovjek zaèuje neku reèenicu. u mozgu nastane slo ena olu reakcija. govore djeci uspostavlja proces kojim ona uèe f oneme specifiène za vlastiti jezik. a koji djetetu poma e da nauèi jezik. Na drugom se zaslonu zatim prikazala jabuka u jednom kutu. a cvijet u dru gom. izumljujemo. Mnogi od nas priznat æe da su ljubomorni na malu djecu koja nakon sam nekoliko tje dana u novoj zemlji mogu èavrljati poput domaæih stanovnika. Definiramo li ga kao sredstvo izra av nja jeziènih elemenata nizom ruèno naèinjenih vidljivih oznaka. u r azdoblju kad je sposobno: usvajanjajezika najveæa. Rijeè je o procesu kojim odreðena skupina ljudi stvara i potvrðuje vlastiti identitet. naposljetku. a najèe æe j e to materinski jezik. jezik nas je doveo do plemena i. poput prièa u Knjizi postanka. a ne. Zanimljivo. kao to sam veæ spomenuo. razvoj pisma omoguæio je ljudim a da kritièki sagledaju vlastitu povijest te povijest svojih zajednica ili plemena . Te ko je shvatljivo zast oje pisanje 177 Robert Winston: LJUDSKI UM nastalo tako kasno u ljudskoj povijesti. Kakav god bio odgov« na to pitanje. George Hollich sa sveuèili ta Johns Hopkins smatra da n aèin kako odrasli.koja postoji samo um tar odreðenog vremenskog okvira. recim ubor potoka ili buka pneu matske bu ilice. R zlog tome je plastiènos t mo danih jeziènih krugova . no da bi se pr oces aktivirao. 178 Uèeni um ivèani temelj gramatike U ranom stupnju razvoja usvajanje jezika podjednako ovisi o onome to ulazi u moza k i onome to se dogaða u njemu. stvaramo umjetnost. djeci pri kazivan niz kratkih animiranih isjeèaka.

prvi su put p repoznata prije pribli no stolji æe i pol. Doista. Oko osamdeset posto majka svoju djecu dr i na lijevoj strani. p a æe se veæina obrade odvijati u desnoj polutki. Prve dvije godine presudne su za usvajanje jezika. kojima prenosimo znaèenje. Zvukovi.u kojem sudjeluju mm ga podruèja. 180 Uèeni um Kad postenemo sposobni razlikovati foneme. to bi znaèilo da mo e prepoznati rijeè »cvijet«. jer æe i djetetovi zvukov i najprije uæi u lijevo majèino uho. Brocino i Wern ickeovo podruèje. poput »put«. Primjerice. pa se njihovo razumijevanje mjeri trajanjem gledanja pojedine slike. Ako ne funkcionira normalno. rjeènik æe i biti bogatiji . ali neæe izguh ti sposobnost razumijevanja to joj se govor i. u skladu s time. o teti li mo dani ud. Zahvaljujuæi napretku tehnologije snimanja mozga. Kao to smo ranije spomenu] dva glavna sredi ta. bili neuspje ni. jeziènu stranu mozga te. Ne èudi. ali se razvija prije lijeve. Takoðer je bolja u tumaèenju ritmiènih i m elodiènih zvukova kojima se roditelji obraæaju dojenèadi. Kad djeca poènu brbljati. Gleda li. al i samo ako pitanje glasi: »Gdje je cvijet?« Polo aj u kojem majke instinktivno dr e djecu takoðer mo e pridonijeti usvajanju jezika. Morfem mo e biti cijela rijeè. morfeme. ali ne razumije u potpunosti pitanje. ponajprije Silvijeva pukoti na. Èak i gluha djeca roditelja ko ji s njima komuniciraju znakovnim jezikom èine 179 Robert VVinston: LJUDSKI UM pokrete rukama koji su zapravo jednaki brbljanju normalne djece. jer u toj fazi djeca brbljaju rabeæi samo skup fonema svojstven materinskom jeziku. To je jo jedan d kaz da mozgovi koji vje baju postaju sve jaèi. dakle. moramo razlikov ati »b« i »v«. Kao to smo vidjeli.53 Sto im se vi e govori. Brbljanje estomjeseènog djeteta francuskih roditelja zvuèat æe drukèije od brbljanja djeteta japanskih roditelja. Ona se kod veæir nalaze na lijevoj strani i okru uju slu nu koru. jer veæina struènjaka predviða da æe dojenèad gledati u predmet izrièito spomenut u pitanju. dakle. ta djeca jo ne mogu govoriti. pretpostavlja se da je r azumjelo pitanje. Gleda li dijete dulje jabuku. Brocino podruèje u lijevom mozg u. Postoji siæu an dio lijevog mozga koji s aktivira samo kad zaèujem o suglasnike. osob te ko razlikuju rijeèi èije znaèenje ovi si o suglasnicima. Koje mo dane tvorbe sudjeluju u stvaranju i razumijevanju jezika? Razluè vanje govor a od ostalih zvukova odvija se interakcijom talamusa i slu ne kor Odatle informaci je odlaze u glavna podruèja obrade govora. ili . zadu ena za produkciji odnosno razumijevanje govora. pak. s druge strane. no ima doka: da desna polutk a mo e preuzeti zadaæu nastupe li te koæe u dovoljno plasti nom razdoblju.Dakako. Dokazi prikupljeni na pacijentima koji su pretrpjeli mo dani udar otkriva koliko j e uporaba jezika zapravo rascjepkan proces . da bism razlikovali rijeèi »brat« i »vrat«. lijeva polutka c pete godi ne odgovornost za jezik preuzme kod 95 posto ljudi. Kao i u mnogim drugim p odruèjima. Primjerice. Ipak. neovisno jesu li lj evakinje ili de njakinje. To iznenaðuje. cvijet.neovisno o tome razu miju li rijeèi koje èuju. Na sposobnost prepoznavanja zvuènih jedinica vlastitogjezika nadograðuj se sposobno æu r azlikovanja fonema. stupanj oporavi ovisi o dobi u kojoj doðe do o teæenja. Njegov 65-godi nji djed. uglavnom ulaze u djetetovo lijevo uho. nakon mo d nog udara u lijevoj polutki mo da vi e nikad neæe vratiti sposobnost govora. dojenèad æe to uèiniti. Malo dijete mo e nadokn aditi tetu iz zvanu ozljedom mozga. danas znamo d va nu ulogu imaju i druga podruèja. premda mogu imati p ote koæa sa slo enom gramatikom ili buduæi glagolskim vremenima. vi e pokreæu desnu stranu usta. poèinjemo uèiti kako ih spajati u veæe jedi nice. sva ko s odreðenom svrhom. plastiènost mozga vrlo je va na. Janellen Huttenloch< psiholog inja sa Sveuèili ta u Chicagu pokazala je da uèestalost kojom rodil lji komuniciraju s djecom do druge godine ivota sna no utjeèe na to kako djeca rabiti jezik u ostatku s vojeg ivota. Djeca kojima je uklonjena lijeva polutka i dalje govore i razun ju govor. to narr æe daje na izgled besmislen dojenaèki govor zapravo glavna proba za uporal posve razvijenog j ezika. Teorija ka e da se tako uspost avlja krug neverbalne komunikacije izmeðu majke i djeteta. osoba neæe moæi govoriti. brazda k< ja razdvaja sljepooèni od èeonog re nja. Desna polutka u veæine nije sjedi te je ziènih funkcija. a zatim otiæi u njezinu desnu polutku. rabe lijevu. to su pokusi Fi drika II.

brbl janje kao isku avanje zvukova i obrazaca materinskogjezika. o teæenja prednjih di jelova jeziènih sredi ta. hebrejskoga i latinskoga. Prema studijama na pacijentima s odreðenim ozljec ma. Nastavak »-e« jedninu mo e pretvoriti u mno pr. poput njemaèkoga. djeca brzo odmaknu od jednostavn ona anja roditeljskog govora. Njegova je pogre ka bila stoje vjerovao da pojedi jezik. ti bi im takori proglodali pl akte. slièno kao kad se ne < ju s bicikla nak on to nauèe voziti bez pomoæi. Reèenica »Ivan ljubi Mariju«. Ili. Ne samo to: smoènice.osobu koja ljubi . Fridrik nije imao potpuno krivo. Primjena skupa pravila na sk zvukova radi stvaranja be skrajnog niza znaèenja jedna je od kljuènih osobi sti èovjekova jezika. morfemi imaju dvije funkcije . kao u reèenici »on hoda brzo«. Odgrizali su komadiæe stola i èajne pod krpice. ona æe pr erano poopæiti. isprva prekomjerno poopæavaju njihovu uporabu. p vezana su s te koæama u gramatici i si ntaksi. poput Brocina podruèja. D ca ih i sprva èesto primjenjuju s popriliènim zanosom. nazivamo sin taksa. Premd a prve reèenice mogu biti gramatièki netoène. bilo kojeg jezika . Znanstvena zajednica jo od prijelomnih radova lingvista Noama Chomsk iz 1950-ih p rihvaæa daje ta sposobnost. pravilo da g enitiv mno ine nekih rijeèi tvorimo dodavanjem sufiksa »-eva« (kljuè . analitièki. to bi znaè lo da se u mozgu odvijaju mnogo dublji procesi od obiènog opona anja. recimo. Prvi oblikjezika koji rabimo jest opona anje . oni subjekt . on se smjesta pretvara u naèi nski prilog. objekt. Znamo i da pacijenti s o teæeni Wernickeovim podruèjem mogu zadr ati sposobnost konstrukcije gramatiè pravilnih reèenica. poput nastavaka »-e« ili »-o«. ili tak o nekako. ne èine u ranijoj dobi. zanimljivo. to se obièno dogaða oko prve godine.bifteci. Svi su takori milili i izlazili i grickali i nju kali i glodali u jutarstvo rano (i u kasnu veèericu). S dvije æe godine vje no pravilno reæi »konja« jer u toj fazi jo samo opona aju starije. kad usvoje pravil o da mno inu nekih rijeèi mu kog roda tvorimo dodavanjem nastavka -i. u èovjekov moz ak usaðena od roðenja. poput hebrejskog ili latinskog. Kod rastuæeg se djeteta ta sposobnost zdru ivanja fonema u morfeme i mor-fema u reèeni ce razvija usporedo s rjeènikom. kojim je stolovao Gradonaèelnik-Neradoplaæenik. Kako se rjeènik iri. Kako bi izrekli tko èini radnju i na kome je r adnja uèinjena. Njime otvaramo vrata z a usvajanje pravih rijeèi. Al i sposobnost usvajanja i up rabe jezika. I tamo je vladala preplavl jenost ili takorska patnja. pri èemu se suglas nik ispred njega zbog sibilarizacije mijenja iz k u c: biftek . nerijet ko æe ga poopæiti i reæi »èovjeci« umjesto »ljudi«.kljuèeva). Njihov se govor ne bi pi vi e razlikovao od prièa sjajnog komièara. naposljetku. a i brèiæe onih koji su dubokim snovima plovili. znaèi. kad usvoje neka gramatièk a pravila. Zatim s lijedi glagol te. Dakle. Sustav pravila prema kojima rijeèi spajamo u fraze. Lingviste posebno zanimaju pogre ke koje djeca obièavaju èiniti s tri ili èetiri godine: nepravilnosti èija uèestalost raste s njihovom sve veæom sposobno æu preno enja slo enih z ja i koje. Ovdje na svoj naèin prièa vrlo poznatu djeèju bajku. hranetina. knjiga/knjige. una prijed postoji u mozgu. to znaèi da se promjene znaèenja ostvaruju preina-èavanjem samih rijeèi. Rijeè tako o e biti reèenièni subjekt ili objekt ovisno o dodatnim morfemima na poèetku ili kraju r ijeèi. pi minu log 2002. premda nerazumljivo blebeæu. Na neki naèin. to znaèi da se znaèenje reèenice mijen a ovisno o redoslijedu rijeèi u njoj. Èimpanze pouèene k omuniciranju znakovnim jezikom sposobnost nikad ne razviju. ta univerzalna naprava za usvajanje zika.stavljaju na prvo mjesto.mogu biti zasebne rijeèi te tako sami po sebi prenositi misli ili mogu mijenjati znaèenj a drugih rijeèi. Primjerice. a kad bi ljudi spavali u svojim posteljama. Ono to cars ko zabadalo nije dokuèi jest da se »program« mora aktivirati izlaganjem zvukovima. ima »sintetièku« sint aksu. ima drukèije znaèenje od reèenice »Ivana ljubi ja«. Drugi su jezici. mo da prepoznate: Jednom davna no u germanskoj zemlji bio je velik grad po imenu Ham-perlin. Priroðena sposob181 Robert VVinston: LJUDSKI UM nost usvajanja jeziènih pravila aktivira se kad to nametne opseg rjeènika. pa æe njihov genitiv rijeèi »konj« glasiti »konjeva«. logika pomalo izlazi na povr inu. a fraze u reèenice. Dakle. poput engleskoga. poput opei tivnog sustava predinstaliranog na raèunalu. Primjerice. djec oko osamnaestog mjeseca spontano poèinju spajati rijeèi u jednostavne reèenice. sve fine stvari na ovome . a dodamo li pridjevu »brz« nastavak »-o«.postoji.samo dio rijeèi. Hrvatski jezik. »profesora« Stanlevja Umvina. Patni tvo je bilo veliko. Do danas nismo izdvojili nijedno mo dano podruèje koje bi moglo biti c govorno za ta j softver.

Kao to smo vidjeli u kn kom osvrtu na dis leksiju. recimo. Pogledaju li. Moguæe je èak da uopæe ne postoji posebna jedinica za to. pozivaju se druga podruèja. znaèenje i oblike rijeèi. to se njoj itd. ali velièina i polo aj tih mjesta razlikuju se od osobe do osobe. struènjaci u svojem podruèju. ali ne i èitati. ostale uèimo. vo-sku i tamjanu.svijetu nisu u ivali Ijudovi sami. tc. no ne i pisati. èak ni nakon godir vje be. moglo bi vrijediti i za gramatiku. Mo dano gramatièko sredi te moglo bi se nalaziti u Brocinu podruèju. dokazi da svaka od tih vje tina ima poseban kutak dolaze ponaj prije iz prouèavanja mozgova u poremeæenom stanju. moæi æe je imenovati »crkvom«.vakali i nak jukavali se niz svoje takoraste grlice) i zato to su to bili najbr i takorèiæi i zato t u previ e iz sebe bacakali svojih okruglièica u tom velikom krasnom gradu koji je in aèe bio. Vrijedi li to za sredi ta za imenovanje. Prilièno banalan primjer tog procesa bio bi moj rukopis. no znanstvenici o t ome nipo to nisu suglasni. drugi æe pacijenti kad vide sliku reæi da graðevina slu i tovanju B ga. svojem malom sinu rekla da se »spopalatakla i ogrebla koljensku alièicu«. Slièno tome. Da sa memo. tko je rabi. kad je jednog dana. n pr. Prv i jezik usvajamo. postao je mnogo neuredniji. prisjetite li se da na e mozgove oblikuje ono to èinimo i to nam se dogaða u svakida njem ivotu. Dakle. da pjevaju i razmi ljaju te da unutra njost miri i po drv etu. za oèekivati bi bilo da æe iæi na neke oèite razlike u sredi tima za imenovanje. na u iduæu temu. Alfonso Caramazza. rtvama mo danih udara koji su o tetili samo dio mozga. Kad dojenèe proizvede prve zvukove. sposobnost usvajanja i uporabe jezika u èovjekovu je mozgu c roðenja. dragulja i povræa. ali neæe moæi proizvesti rijeè »crkva«. ista ona koja smo rabili kad smo poèeli tipkati na raèunalni tipko vnici. a p imenov anju objekata u srednjoj uzdu noj vijugi. smatra da postoje neovisni mo dani sustavi za gramatiku. » ai Uvrije ena tuga . rabijednu posebnu funkciju. Zbog toga. no otkad su raèunala zamijenila papir i olovku. mogu ih preuzeti neke druge funkcije. Spomenuo sam kako me zbunjuje kasni razvoj pisanja u paleolitiku. svaki s vlastitom lokacijom i elementima u mozgu. Skanovi mozgova os oba s visokim verbalnim kvocijentom inteligencije 183 Robert \Vinston: LJUDSKI UM pokazuju da im se pri èitanju javlja aktivnost u gornjoj uzdu noj vijugi.. recimo. èemu odrasli i mla< moraju pribjeæi dok se hrvaju s no im jezikom. psiholog s Harvarda. nakon to se spotaknula. Iz Èarobnog frula a 182 Uèeni um Stanlev Unwin znao je kazati kako mu je zadivljenost besmislenim jezikom usadila majka. To zapravo ne iznenaðuje. tc. ali za njih ne mogu proizvesti nijednu asocijaciju. U prilog tome govore dokazi iz studija na pacijentima s mo danim o teæenjima. Naravno.. v lo razlièitu od naporn og i èitavanja ud benika i rjeènika. recimo. Problem do datno ote ava èinjenica to. uv ijek prevode s drugog i treæegjezika na materinski. da se ljudi unutra mole. Mo da je u tom s mislu va no to u mozgu postoje odvojena sredi ta za èitanje i pisanje. Imamo. ne uspijevamo dostiæi istu razinu teèn osti s drugim ili treæim jezikor Prevoditelji i tumaèi. ne postoje dva slièna mozga. Istra ivaè u uspijevali uprijeti prstom u podruèja koja nadziru tako uska jezièna obilje ja poput naziva tkanina. zato to su takori nju kali svuda (i vak. neg o samo okidanja neuronskih krugova ra trkanih u raznim mo danim podruèjima. osobe s tim poremeæajem ponajprije muèi brza obr da vidnih i slu nih informac ija. ali neæe moæi reæi èemu slu i. Neki mogu imenovati objekt e. vrtlara i trgovca dijama ntima. ne funkcije sv rstavaju se u pamæenje. Za razliku od njih. te osobe koje mogu èitati. ne aktiviramo li ih uèenjem èitanja i pisanja. Jedan od argumen ata koji bi to mogao objasniti jest daje mozak zbog svoje plastiènosti ivèanim stanic ama koje su u ranijim fazama evolucije bile rabljene u druge svrhe dodijelio nov u funkciju. kad je rijeè o jeziku. Uèenje drugog ili treæegjezika obuhvaæa iste dijelove mo zga k( je smo rabili kad smo izustili prve rijeèi. Te mo d. ili kad smo uèili put od kuæe do radnog mjesta. osobe koje mogu pi sati. osobe s r skim verba lnim kvocijentom imaju suprotan ustroj. Kao stoje èesto sluèaj. Svo jedobno je bio podosta uredan (premda sam medicinske struke). jer njega govore najteènije. No kako je rijeè o uèenju. sli ku crkve. recimo.

primjerice. primjerice. va bi se moz ak brzo zagu io pojedinostima. Jede se dru èija hrana. Ljudi se pona aju èudno. 184 Uèeni um ih s vremenom zaboravljamo? Za to se moja devedeseterogodi nja majka sjeæa igranja ten isa i poraza u Brook Greenu dok je bila uèenica. Postoji. poput mozga Sere evskog. Druga sjeæanja mogu. meðutim. Pjevaju se pjesm i izgo varaju rijeèi koje se ne mogu èuti u svakida njem govoru. stariji od odreðene dobi. Vjerojatno ste se èe æe vozili na posao nego to ste polagali ispite. kakvo je bilo vrijeme. Kad biste pamtili svako putovanje na posao. Tijekom s veèane sti pona amo se prema nekim pravilima i ogranièenjima. nose maske i èudnu odjeæu. znakovito je da pa mtimo to smo radili kad smo èuli vijesti. Zauzima ju li te dvije vrsti pamæenja razlièita mo dana podruèja? Koji su procesi aktivni kad ne ki doga daj ulazi u pamæenje. pa s e potonjega bolje sjeæate. mladenci prolaze »torturu« vjenèani zavjeta. smjesta se nametne nekoliko kljuèni! pitanja. Zato su se. bez obzir a na to jesmo li ih vidjeli na vijestima ili su se zbili nama samima. No ono stoje zanimljivo kad je rijeè o pamæenju najveæih traumatskih dogaðaja. Sveèanost dobiva . pobu diti mnogo drukèije odgovore iz na < èuvstvene palete: radost. Obredi inicijacije. bl ic pamæenje: sposobnost mozga da tijekom intenzivnih dogaðaja iznimno podrobno i ivo pamti pojedine slike. poput vjerovanja da mlado enja ne smije vidjeti vjenè. Shakespeare se ovdje nesvjesno dotaknuo nekih sada njih predmeta istra ivj nja mozga . ili upute kako promijeniti automobilsku gumu. Kad govorimo o jedanaestom rujnu. jest s kol iko ih pojedinosti pamtimo. od majka se oèekuje da plaèu. a koji kad nauèeno prelazi u naviku? I. stilizirane pokre185 Robert VVinston: LJUDSKI UM te. Na one koji prolaze obred nasræu èudni likovi. U obredima poznato postaje nepo znato. ljutnju i strah. nesretnoga »svepamteæeg« Rusa. uskraæivali sna i li izlagali bolu. za pretpostaviti je da ih vi e zanimaju druge stvari. Iz svijesti uvrije enu i èupati tugu. poèeli izvoditi obredi. ako su nam sjeæa nja toliko usaðena u arhitekturu i kemijske procese mozga. dakako. Osjete im katka d iznimno izo tre prethodne te ke ku nje u koj ma su se izgladnjivali.pratite li koliko èesto i koliko dugo dojenèe gleda neki predmet. To je tzv. prema Turneru. te vlastita prava i obveze koje imaju kao odrasli mu karc i. Istra ivanja su pokazala da èovjekov um bira nove po dra aje . Svi katkad prot rnemo prisjeæajuæi se djela za koja bismo radij da u njima nismo sudjelovali ili rij eèi za koje bismo vi e voljeli da ih nismo izre kli. èin V. Vjenèanje obuhvaæ odreðena ogranièenja. Kad razmi ljamo o pamæenju. tugu. U mozgu zapisane i isati smetnje Macbeth. S vremenom su tragièan dogaðaj nadma ila druga svjetska zbivanja. Odijevamo najbolj odjeæu. nerijetko imaju obojena lica. U manjoj je mjeri sve t vidljivo u obredima jo prisutnima u zap adnome svijetu. npr. meðutim. kako smo èul i vijest. podvrsta pam æenja u kojoj nema èuvstvenog elementa . dakle pojedinost koja nema veze s dogaðajim a u New Yorku. kako je moguæe d. izvode se kako bi se zajamèilo da mladiæi na ulasku u zrelost nauèe mitologiju i obièaje odreðene dru tvene skupine. Èesto se mo emo prisjetiti i niza drugih pojedinosti.Zar ne mo e pomoæi du i bolesnoj. ustanovit æe te da èe æe i dulje gleda nepoznate predmete. Ta selektivnost prisutna je i u sjeæanjima . nicu ili buduæu mladenku dan prije samoga èina vjenèanja. re cimo. Otrcane primjedbe èesto. sjeæamo to smo radili u tr enutku ubojstva predsjednika Kennedvja. kriju i pone to istine. ali ne i to je juèer ruèala? I to su za pravo »sjeæanja« . izvode neobiène. Kratka et nja ulièicama osobnijih sjeæanja dodatno æe potvrditi smisao ovoga .najbolje se dosjeæa mo sjeæanja povezanih s najjaèim èuvstvima.ona u kojoj po hranjujemo imena. Pamæenje i èuvstva Antropolog Victor Turner smatrao je da obredi i sveèanosti u plemenskim dru tvima uv elike iskori tavaju meðudjelovanje èuvstava i pamæenja. kako smo toga dana bili odjeveni. Grizodu jem voðeni Macbeth ovdje govori o sjeæanju na grozna djel koja je poèinio. Poput svih mladiæa. zastra ujuæi i biza ni simboli. vjeroja tno enskoga roda. prizor 3. Mislim da zapravo elim reæi kako se odreðena sjeæanja istièu jer su neobièna u odnosu na n upadljiva zbivanja svakida njice.stoje li na mo danim policama dok ih ne prizovemo ili nastaju samim p rocesom dosjeæanja? Veæ je otrcana fraza da se svi mi.

no rast novih dendrita nastavlja uspostavljati obrazac èak do dva dana poslije dogaðaja. dr i da acetilkolin proèi æuje svako sjeæanje. Doista. s vremenom se vjerojatno neæu moæi sjetiti nièega to bi ga razlikovalo od drugih prijepodnevnih predaha za kavu. na stra njem kraju mo danog puta obrade osjetnih informacija. pamtiti ih.qadosh . Zbog toga s znanje koje se prenosi obredom usijeca duboko u pamæen je. I da æe ljudi bolje uèiti. popu t sudjelovanja u nesreæi ili svjedoèenja nekoj. Brecht je. Turnerovo zanimanje za obrede mo da je povezano s èinjenicom da mu j majka bila glum ica te daje odrastao u obitelji u kojoj je kazali te bilo dio sv. u skladu s a svojim komunistièkim idealima. èini se. Oè primjer t oga vidimo u glazbenom igrokazu Kurta Weilla Uspon i pad grada Mi hagonnjja. odvojeno obreda bila nag la enija. meðutim. Drugim rijeèima. Marksistièki dramski pisac Berto Brecht opisani je koncept iskori stio u svojoj Verfremdungstechnik.smisao jer je razlièita od svakida njice.gledatelje je jako prib li io glume ma. a dru gi kao dosadne slike ili naizgled uopæe ne ulaze. Istodobno niz krug prolaze redoviti impulsi kemij ske aktivnosti. Hipokampus je osob ito bogat stanicama podlo nim DP-u. neuro transmiter koji inhbira dotada nju aktivnost radi preusmjeravanja i usredotoèavanja pozornosti. Brecht je to nastojao uèinii ru enjem tada njih kazali nih konvencija . Iz njega iskoèe glumci i poènu postavljati scenu. Iz njegova se polo aja. publika bi se »otuðila« od predstave. Um jt sto da u iva u malo prijatne zabave. Poveæanje splasne nakon otprilike est sati. u mozgu pokreæu odgovarajuæe buran niz p rocesa. svojedobno zaposlen na Kalifornijskom tehnol o kom institutu. acetilkolinsko èi æenje ne bude potpuno. no zatim a pozornicu iznenada dotutnji deseterotonski kam on. odnosno tehn ci otuðenja. smatrao d kazali te mora pouèavati. Svakida nji do ivljaji podvrgnuti su. odr avajuæi izvorni do ivljaj ivim i pohranjujuæi sjeæanje na njega. veæoj selektivnosti. ako svjedoèe neèemu neuobièajenom. zali noj veèeri. Dendriti.povezan sa znaèenjem »zasi ban« ili »odvojen«. Turnerova je teorija da se takvim skupoi upeèatljivih. na hi brejskom je jeziku jedan vid rijeèi svet .razoèara-vajuæa vijest ako se nadate da se sjeæanja stvaraju i pohranjuju najednom mjestu. pa se èesto moglo vidjeti scenske radnike kako pomièu scenografiju. Ako moj prijepodnevni pr dah za kavu u utorak ni po èemu nije bio ni pribli no va an. To mijenja ravnote u unutar neurona i èini ga pripr avnim na ivahnije i dulje okidanje pojavi li se ponovno isti ulazni signal. primjerice nakon sna n og emotivnog do ivljaja. Kad u hipoka mpusu zapoène èi æenje. Ali ipak mo emo gov oriti o odreðenim podruèjima kao posebno va nima za èovjekovo pamæenje. mo e naslutiti kako mu je svrha hvatanje i èuvanje ulaznih informacija. U p oèetku se gledatelju èini kako je rijeè o jo jednoj dosadnoj k. u dugoroènom pamæenju ostaju samo novosti. Dugoroènu potencijaciju (DP) mo emo vidjeti posvuda u mozgu . Kalci j takoðer potièe ivèanu stanicu na rast. èim se dogode. izdanci ivèane stanice koji primaju informacije. Predstavu sam gledao s sedamnaest godina i nikad je nisam zab oravio. ekstremnija. kida njice. namjerna neobiènost obreda umovima onih koji ih prolaze oznaèena je s na nim emocijama. nabubre zbog bujice kalc ija. njezina s e unutra njost ispunjava kalcijem. Kad ivèana stanica primi sna an signal izazvan ulaznim informacijama. tovi e. 187 Robert VVinston: LJUDSKI UM % Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju . Prva faza traje kraæe od sek unde. odnosno razvoj novih veza prema drugim neuroni ma. Neurobiologjames Bower. Tako nastaje osobito sjeæanje. zastra u juæih i zadivljujuæih do ivljaja osigurava temeljitost i n< zaboravnost procesa uèenja. nastaju pro cesom dugoroène potencijacije i to. Neke o d njegovih teorija o va nosti neobiènosti pri uèenju u svojir su tehnikama primijenili neki dramatièari. hipokampus je posebno osjetljiv na acetilkolin. uklanjajuæi neva ne informa i èuvajuæi najhitnije. to maksimalizira broj sinapsa kojima neuron mo e komunicirati. èuvstveno obojena ili ne. 186 Uèeni um Kako se sjeæanja oblikuju u mozgu? Sva sjeæanja. kao i u nekim dana njim plemenskim dru tvima. U pro losti je. Sustav za prepoznavanje nove sti u gledateljevu mozgu takvu neobiènom isku stvu pridaje veæu èuvstvenu vi zinu od uobièajene. Sad mo emo razumjeti za to neki dogaðaji u pamæenje ulaze kao ivopisne fotografije.54 Moguæe je da tijekom posebno sna nog DP-a. èesto naoko posve neva nih pojedinosti. ponijeti poruke kuæama i z. Novi i intenzivni do ivljaji. Zbog toga se odreðenih d ogaðaja sjeæamo do najsitnijih.

mogu tvoriti beskrajno mnogo drugih sjeæanja . konvergentne zone nalaze se pokraj ili blizu ivèanih stanica k oje su sudjelovale u bilje enju izvornog dogaðaja. stvarati i izvoditi planove djelovanj aje bismo zaboravljali ciljeve. Prema toj teoriji. Kad. rac otad ne mo e pamtiti nova sjeæanja. »razbijen prozor«. Dakle. hipokampus te neovisne jedinice is kustva spaja u razlièita sjeæanja. Ne bis m mogli. No informacije iz amigdal e odlaze i u hipokam pus. U poznatom sluèaju otprije pedesetak god na. koji æe nadomjestiti gubi ak funkcija poput pamæenja. nego ih razbija na najmanje sastavne dijelove. tj. nije dulji od sedam sekunda.O ulozi hipokampusa u pohrani sjeæanja mnogo smo doznali iz istra ivanja n osobama s o teæenjem toga dijela. p ri dohvaæanju odreðenog sjeæanja sjedinjuju se djeliæi informacije iz neovisnih podruèja d iljem mozga. Okolina bi bila trajno neobièna. amigdala sjeæanja boji èuvstvenim nijansama.* 1 normalnih osoba. U njoj mozak dolazne informaci je oznaèava èuvstv enom vrijedno æu. èak ni na najjednostavnijoj razini. Kirur kim m je zahvatom uklonjeno oko dvije treæine hipokampalnog tkiva. Te ko je zamisliti kakav to osjeæaj mc ra biti. Epizodno i proceduralno pamæenje . Trebao nam je mehanizam koji nas mo e izvuæi iz o pasnosti. s jednom rukom naslonjenom na struk i prstom na usnama te mozganju o tome to s mo vidjeli nema ba nikakve koristi. a ljudi oko nas vjeèni stranci. Grabe ljivci poput zmija napadaju iznimno brzo. U ostanku na mjest u. dublje s e urezujt u pamæenje. imali smo sutra za opstanak i razmno avanje . spazimo zmiju ili dug. Jedna analogija ka e da zlatnoj ribici nik ad ne dosadi plivanje u mak zdjeli jer njezin raspon pamæenja. Oznaèi li amigdala. a vi e iznimno uèinkovitoj pokre tnoj vrpci na kojoj se sjeæanja sklapaju prema potrebi.elimo li dobiti posao. Poput monta nog pulta.odvraæao nasje od opa snosti i usmjeravao prema sig urnosti mimo uzvi enih carstava ljudskog misije nja. »buce«. Te tzv. i to brzo. »mokra stra njica«. jedinica »hladne ruke« mo da æe è i moja sjeæanja na skija ke izlete. Sto su èuvstva sna nija. S o teæenim se hipokampusom svaki pojedini trenutak mo e d oima ti nov. do ivljava mo gotovo trenutaèan strah za uvaljujuæi izravnoj vezi amigdale s talamièkim sredi tem z a obradu. Amigdala takoðer ima ulogu u pamæenju. 188 Uèeni um nost u pro losti. Zahvaljujuæi njemu. ili novija u odnosu na svakida nja. npr. Nesretni mu k. pona at æemo se oz biljno i ale svesti na mini mum . osjetljivim èuvstvenim okidaèem opremljeni zbog njegove ivotne va * Ima dokaza da ribe pamte mnogo dulje od samo nekoliko sekunda. Pomoæu tih oznaka èeona kora osmi lja va i provodi primjerene planove dj elovanja. hipokampus je jednostavno tvorba koja sjedin juje cijeli proces i izbacuje nepotrebno. primjerice razgovor za posao »ozbiljnim«. Dok ovo pi em. do ivlj ajima i èuvstvima.pomoæu podataka iz milijun popreènih presjeka moj gova takora koji se pro gramiraju ujedan silicijski èip. primjerice. mu karac s te kom ep ilesijom podvrgnutje operaciji mozga. »hladn e ruke«. Svjesne poimanje viðenoga nastupa kasnije. pokraj neurona koji su prvi osjetili hladnoæu ili vidjeli razbijen prozor. Damasi je utvrdio brojna podruèja k oja djeluju kao konvergentne zone za stapanje osjetnih podataka o ljudima. Znaèi li to da su sjeæanja pohranjen a u hipokampalni arhiv poput filmova u kutijicama? Neki smatraju da taj grumenèiæ tk iva u obliku morskog konjica manje nalikuje arhivu. a »mokra stra njica« mogla bi pak uæi u sjeæanja moje ce na svoje djetinjstvo. navodno. istra ivaèki tim na Sveuèili tu ju n Kalifor ije pod vodstvom Theodorea Bergera nastoji konstruirati prvi umjetn hipokampus n a svijetu . koje se pohranjuju neovisno jedna o oj. Zato æemo se prisjeæanjem razgovora prisjetiti i s njim po vezanih èuvsta va. Prema Antoniju Damasiju. Neuroznanstvenikjoseph LeDo ux taj mehanizam naziva »prljavi i brzi p ut«. LeDoux smatra da su na i mozgov i tin ranim. Zaj edno s drugim jedinicama. vi e kore. svaki je trenutak poveza n s prethodnim i sije deæima. vijugav predmet nalik zmiji. Iz Damasijeve teorije proizlazi da mozak ne èuva cijele slijedove dogaðaja.na isti n aèin kao to kombinacijama zvukova tvorimo rijeèi. Èuvstveni sadr aj pamæenja poma e nam da nauèimo va ne poruke. Jednoga bi dana buduæ nara taji mogli raspolagati teh nologijom za zamjenu o teæenog èovjekova tkiv. poput ro le filma. koja bi nas samo usporavala. Dakle. sliènim ureðajima. To bi znaèilo da se moje sjeæanje na prvo grudanje zapravo sastoji od malih iskustvenih jedinica. Usto tijekom evolucije taj j mehanizam koristio opstanku . svijestje tijek.

pa ga se sun njièilo za Agathino ubo jstvo . Èini se kako je hipokampus najva niji za epizodno pamæenj e. Drugi su. Toèno je i podrobr mogao opisati put kojim je pje aèio u kolu te pojedinosti postupka mijenjan gume. i doista uvrij eðena. neovisnog o povezanim èuvstvima ili o to me gdje smo ga i kal stekli. premda se nije mogao sjeti ti nijedne kolske zgode ili situacije u koj je morao mijenjati gumu.bila je br tansk a kriminalistièka spisateljica Agatha Christie.prepoznao je svoju suprugu u eni koja je odsji la u hotelu u Harrogateu. nije zaboravio sve.premda im hipokampa lno tkivo mo e biti te ko o teæeno. mogao bih oèekivati da æu ostati bez sjeæanja na p rvo. otad je ivjela u osami . nego i vje tine te postupke.na veliku osobnu tetu . Naposljetku. autobiografskih sjeæa nja i nauèenih vje tina. Sjeæao se svojeg mladog ivota prije operac ije. pi mjerice. omoguæuju im izvoðenje prilièno slo enih radnja nauèenih u pro losti. a s druge osveta supru niku. pretvarati da su zaboravile svoje ime i postupak spravljanja èaja.razliku izmeðu ep izodnog i proceduralnog pamæenja. ena s kojom je ljubovao njezin mu zvala se Nan-cy Neele. No to bih jo zaboravio? Mu karac kojem su uklonili veæinu hipo kampusa. istra ivala taj fenomen za knjigu? Je li jednostavn o poku avala pobuditi medijsko zanimanje ili se poku avala osvetiti nevjernom suprug u? Ilije doista do ivjela gubitak pamæenja? Zanimljiv pokazatelj istine jest da se Agatha u hotelu u Harrogateu potpisala im enom gða Teresa Neele.Kad bih pretrpio o teæenje hipokampusa. odreðeni »otoèiæi sp osti« opstaju. Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice Netko tko se dobro upoznao s amnezijom . nim o teæenjem nije se mogao sjetiti nijednog va nog dogaðaja iz svoje prc losti. no pravom bi sluèaju samo potonje bilo izvan dohvata. Ist u pojavu èesto mo emo opaziti u pacijenata s Alzheimerovom b le æu . Epizodno pamæenje slièno je proceduralnom. Nije je bilo jedanaest dana. napustiv i automobil negdje u seoskim kr. stoje izazvalo brojna nagaðanja tisku i potragu u kojoj su sudjelovali policajci iz triju jedinica. Oèitoj o pai æenje ne bilje i samo dogaðaje i do ivljaje. U sluèa koji su opisali Endel Tulving i Gene Schachter. pacijent s te kim hipokam p. neslavno grudanje. pak. no ob hvaæa sjeæanja na dogaðaje i epizode. Mogu se. kao stoje njezin mu nedugo posl ije nestanka rekao novinarima. Treæeg prosinca 1926. Stoje zapravo uzrokovalo njezin nestanak?Je li. Tisak je zakljuèio kako je cijela saga bila promi ljena predstava radi reklame za njezinu novu knjigu. 189 Robert Winston: LJUDSKI UM Razlog tome je stoje primjenjujuæi nauèene vje tine rabio tzv. jevima Surrevj a. Semantièko pamæenje ukupna je sun na eg znanja.jer nisu èita ovu knjigu . sasvim razumno p retpostavili da su joj motivi mogli biti dvojaki: sjedne strane malo publiciteta za knjigu. To je jedan od razloga za to u kriminalistièkim prièama detektivi poput Pc rota. Mogao je ovladati i novim vje tinama. 1' prosinca uveèer njezin suprug Archie koji je imao ljubavnicu. èinjenicom to ju je javnost odbacila kao osobu gladnu pozornosti. ali isto bi se tako moglo ustvrditi kako je bila povrijeðena. Premda Agatha Christie prije nije zazirala od pojavljivanja u javnosti. Osobe ko je simuliraju amneziju obièno ne shvaæaju . odh talaje iz svojeg doma u Berkshireu. dotad zaboravljene. kao i vje tina steèenih u to doba. T akoðer. te kal s vremenom u sjeæanja stalno naviru nove. Morse a ili lorda Petera Wimseyja uvijek nanju e kad zlikovac hini gubitæ pamæenja. Zbog te su razlike neki neuroznanstvenici poèeli razlikovati »epizodno< »semantièko« pamæen e. umjesto daje . primjeri ce nauèiti svirati nove skladbe na glasoviru ili pisati. Arc-hie im je rekao kako je to bila posljedica napadaja amnezije. zanimljivo. procedurali pamæenje. pojedinost i. Moglo bi se zakljuèiti kako se povukla u osamu jer je bila posramljena stoje predstava po la nao pako. a oni sami trajno smetenom stanju. gledajuæi svoje napore u zr calu. no semantièko mu je pamæenje ostalo netaknuto. No njezino povlaèenje iz javnog ivota koje j e uslijedilo nameæe kako je nesretna zgoda ipak bila vjerodostojnija. Neki prista e teorija zavjere smatraju daje spisateljica izabrala ime Teresa jer je ri jeè o anagramu engleske rijeèi teaser (zadirkivaèica). Slavna spisateljica do k raja ivota o tom dogaðaju nije prozborila ni rijeèi. ne shvaæaju kal je u stvarnim sluèajevima amnezije gubitak pamæenja samo djelomièa n. pa hine o] æi gubitak osobnih. 190 Uèeni um Agatha Christie odbila je razgovarati s novinarima o svojem nestanku.

Razlog za prelazak iz vi ih. U pravim se amnestièkim epizodama nerijetko zadr avaju natruhe va nih pojedinosti o os obi. kodile njezinoj vje tini sviranja violine. njezini su lijeènici na Clevelandskoj klinici zakljuèili ka je Marthin mozak nadomjestio neispravno funkcioniranje desnog sljep ooèm re nja. p aje tijekom uèenja i vje banja sviranja violine. recimo. Mo da j e izbor pseudonima bio nesvjestan pokazatelj èinjenice daje izniman stres koji je okru ivao raspad njezina braka .bira sluèajan telefonski broj. postanemo sposobni voziti bicikl ili automobil. jer se smatr a kako je upravo to podruèje aktiv pri sviranju glazbala. Cijeli je ivot patila od epilepsije. nestali propovjednik A. on proceduraln a sjeæanja èim to postane moguæe spu ta u podrum. Kad to ne bi èinio. nakon mn go vje be. Postoje ogranièenja u onim elementima procesa koji odreðuju to æemo nauèiti. Dakle.mo da nije bi o svjestan trik. tovi e. U skladu s time. Katkad vozaèi kamiona ka u kako se ne mogu sjetiti puta kojim su stij na konaèno odredi te. pseudonim koji je izabrala Agatha Christie -ime slièno imenu ljubavnice njezina mu a . meðutim.zapravo potaknuo amnestièki napadaj. u mozgu se odvija drukèija aktivnost. Naposlj kujoj je odstranjena gotovo polovi ca desnog sljepooènog re nja. 191 Robert VVinston: LJUDSKI UM Poput navike: Af* kemija proceduralnog pamæenja Martha Curtis bila je glazbeno èudo od djeteta koje je violinu poèelo svirai devet g odina. Bourne naðen kako pod imenom A. Osobe mogu zaboraviti elemente vlastitog identiteta. Buduæi daje mozak u stanju trajne prilagodbe. Jednom je. kako bi se oslobodio za nove zadaæe. nakon nekoliko sekunda oklijevanja. ali sadjednom godi nj e. Zbog toga ne zaboravljamo kal voz iti bicikl ili plivati. No s vremenom to èinimo sve rjeðe. pre lo nam je u n viku. Jednom kad se proceduralno sjeæ nje pohrani na toj ni oj razini. svaki mozak prirodno posjed je dozu plast iènosti.primjerice. pamæenje nauèenih sadr aja razlikuje se i neovisno je od autobi ografskih sjeæanja. meðutim. Martha je èak do èetiri \ ta mjeseèno padala u nes est. U drugom je sluèaju. kako sam s godinama postao oprezniji u biranju padina. mo emo uoèiti kako sa sve boljom usvojeno æu odreðei vje tine dolazi do odgov rajuæeg pomaka iz vi ih kortikalnih podruèja obrac prema ni im tvorbama zadu enima za moto riku i ravnote u. Èinimo to »automatski«. katkad i na pozornici. Vo n ja od grada do grada njima je postala toliko uol èajena da su je jedva svjesni. a to u fazi I pratimo svoj napredak. dok ovladavamo novim vje tinama. stupanj u kojem nam je neka vje tina va na. ispred publike. skijam posve prirodno. amnezija ne dovodi do potpu nog gubitka pamæenja. Unatoè obilnim dozama lijekova. desni sljepooèni i anj bio uèinkovito pr emo æivan. tri operacije nisu n. Br own prorièe prokletstvo i pakao. Buduæi daje od ep ilepsije bolo1 la od vrlo rane dobi. Ja kao primji 192 Uèeni um mogu navesti skijanje. pamtimo to nam je èiniti u fazi A. nema. a to ne . nego komadiæ stvarnosti koji se probio kroz njezin zaborav. mozak je u pomoæ prizvao dru podruèja. stoje zajed glazbenicu bio izniman rizik.njezinu amnestièku epizodu popratila sa suosjeæanjem. s druge joj se strane javila majka. lijeènik od amnestiène ene zat ra io da primijeni vrlo èesto rabljenu motorièku vje tinu . Nakon stoje to uèinila. S obzirom na plastiènost u toj dobi. nesvjesna podruèja jest ekonomiènos t. sve do toèke u k joj vje tinu izvodimo praktièno nesvjesno. Bilo je strahovito te ko nauèiti skijati. Premda je Marthin primjer oèito izniman. No rijetko æe se tko prisjetiti t ih procesa dok u kasnije ivotu rutinski izvodi nauèenu vje tinu. odnosno . Granice. na Clevelandskoj klinici pro la je prvu od tri velike operacije. Kao to vidimo iz sluèaja propovjednika Bournea/Brovvna. kolièina znanja koje bismo mogli steæi tijekom ivota bila bi ogranièena. pak. Mnogi æe uz malo napora prisjetiti bolnog uèenja vo nj e bicikla metodom poku aja i p gre aka. Proces najoèit mo emo vidjeti na djelu ka d pogledamo kako stjeèemo vje tine. a napadaji su s godinama f stajali sv e èe æi. postaje trajno. ali ne i nauèene vje tine. Godi 1991. Na èuðenje i zadovoljstvo ki rurga. Kad nam je vje na nova.njezin se suprug o enio pravom gðom Neele tri tjedna poslije razvoda . svjesnih razina u ni a. Dakle. èak i kad izmeðu poku aja proðu godine. èinilo se kao da uspijeva nau ti skladbe koje je dotad dr ala preslo enima. trajne plastiènosti. U odreðenom trenutku. Primjeæujem. Prilagoðava se ulaznim informacijama. o njoj razmi ljamo. primjerice vo nj om bicikla ili sviranjem kakva glazbala. a da pritom o tori ne moramo posebno razmi ljati. ili auto kole. Unutar mozga.

crijeva te u percepciji okusa. prilièno obrnuto. 194 Uèeni um . funkcija izra avaju njihovu osnovnu razliku jedna dugo zadr ava informa je. Usporediv i skanove. poput telefonskih brojeva prijatelja i ko ga il i PIN-ova bankovnih kartica. pone to osnova ma matike ipak ostane urezano duboko u pamæenju. Sredinom 1980-ih neki su zanimljivi pokusi izvedeni na Washingtonovom sveuèili tu u St. Svi smo te razlike svjesni u svakida njem ivotu. Istra ivaèi su PET-om snimali dobrovoljce dok su ovi naglas èitali niz ime nica. primjerice.). te tako osloboditi svoje krugove za druge procese. Kratkoroèno pamæenje prosjeène osobe premalene za pohranu londonskog tele fonskog broja (sastoji se od osam znamenaka. reèenica koju sam taman sroèio u mislima i uprave tipkam. zapravo. Mozak je uèinkovito prigu io aktivnost. Moje znanje francuskog zika ili Fr eudovih teorija. Polovicom pro log stolj eæa psiholog Geoi A. nego koliko brzo èime mo emo ovladati. Ali istra ivaèi su zatim primijetili ne to novo. Miller objavio je rad naslovljen Èarobni broj sedam. U njei je iznio tezu da èovjekovo kratkoroèno pamæenje mo e pohraniti pribli no dam jedinica informacije . bilo je. otoèni re anj bio je u stanju mirovanja. pohranjeno je u dugoroènom pa æenju. op. No kako postoje brojevni nizovi. istra ivaèki od vodstvom Marcusa Raichlea s Radiolo kog instituta Mallinckrodt i Michaela Posne ra s Oregonskog sveuèili ta uspio je izdvojiti mo dano podruèje aktivno pri smi ljanju odg ovarajuæeg glagola.primjerice rijeèi. Njegov rad s PET-om pokazao je da ne postoji veza izmeðu razine mo dane aktivno sti i inteligencije osobe. Taje tvrdnj danas opæeprihvaæena. Ispalo 193 Robert VVinston: LJUDSKI UM je daje pametan mozak bio onaj koji se mogao najbr e svesti na minimalnu ] tro nju e nergije. Naime. Louisu. mozgom se pro irio val aktivnosti . tip] nje ili pis anje svakodnevno rabim uz goli minimum svjesnog napora. karta mo dane aktivnosti radikalno se promijenila. gdje se urezao nakon to sam u koli tima recitirao tablicu mno enja. koje ba kao i uobièajene vje tine. Veæ sami nazivi tih dv. postupan j jelaz informacija i z vi ih u ni a podruèja kore dok pamtimo nameæe da si opremljeni dvjema razlièitim vrstama pamæenja. da »stolac« spare sa »sjesti«). »Zaposleni« mozak. Aktivirao se tek nakon stoje zadaæa nekoli ko puta uvje bana. paradoksalno. a druga se prazni mnogo br e. nego zato to dohvaæam mali obrazac rije pohranjen u dugoroènom pamæenju. paje rabio minimum podruèja i energije. Istra ivaèi su zapravo vidjeli kako se nova zadaæa pretvara u naviku. S druge stra ne. pa ne èudi to svaka glasina o dodavanju jo jedne zi menke izazove buru prosvjeda. Umno poput »sedam puta sedam jednako èetrdese t devet« mogu ispaliti uèas. npr. No ljudski um posjeduje potencijal za stalno uèenje. U drugom je pokusu od ispitanika zatra eno da tijekom èitanja navedu imenici o dgovarajuæi glagol (npr. Nije. plus ili m inus dva. prema njegovim rezultatima. ali zato to ih doista raèunam u glavi. èimbenici poput novosti ulazne informacije i jaèi uz nju vezani h èuvstava djelomice odreðuju s kolikom æe otporno æu na zaboi biti pohranjena. Nakon to su ispitanici nekoliko puta p ro li nizom. Taj je nalaz bio jo èudniji u svjetlu èinjenice da su neurolozi godi nama mislili da otoèni re anj sudjeluje iskljuèivo u obradi tjelesnih i visceralnih os jeta iz. p ostavlja se pitanje kako i zai informacije prelaze iz jedne vrste pamæenja u drugu ? Kao to smo spomenuli. takvo kakvo jest. a. Rezultati se potvrdili nalaze Richarda Haiera sa Sveuèili ta ju ne Kaliforni-je u Irvi neu. Rijeè je o razlici izmeðu ki koroènog i dugoroènog pamæenja. Isti uèinak ima uèestalost susretanja te informacije. t pozivnog broja. odnosno da nema nikakvu ulog u u proizvodnji i razumijevanju jezika. imena ili brojeva.stupanj motivacije. To me dovodi do jo jednog va nog vida pamæenja.od cingularne kore sprijeda do malog mozga straga. p. kad je zadaæa asocijacije rijeèi bila nov a. Dugoroèna potencijacija pobrinula se da r premda sa m mnogo kolskog znanja mo da zaboravio. uopæe nije b io pametan. Prvi put kad je ispitanik morao smisliti glagol povezan s upravo prikazanom imenicom. to zi èi da ih ne moram èuvat i u ogranièenom prostoru kratkoroènog pamæenja su redovitom uporabom pre li u dugoroèno. Cjelokupni obrazac b io je mnogo slabije jaèine. neuronska se aktivnost vidno smanjivala. dal rijeè o tome koliko znamo. nalazi se u mojem krat koroènom pamæenju. No ka ko je vje tina postajala uvje banija.

a omete li to. Pamæenje im je procjenjivano vraæanjem u istu komor u i mjerenjem vremena koje bi proveli ne pomièuæi se. bolje shvaæanje molekula koje sudjeluju u pamæenju od goleme je va nosti. Belgijsko-kanadsko istra ivanje pod vodstvom Pierr Maqueta pokazalo je da nakon to uvje bamo odreðenu aktivnost. no uvelike se sk ratilo dvadeset èetiri sata poslije uvjetovanja. Njihove je odgovore dr. Njezina se istra ivanja nadovezuju na ranij e radove na majmunima.nh Kad je razdoblje bilo kratko. a razorno djelovanje Alzheimerove bolesti u na em dru tvu ima sve veæu va nos t. poput lavandina ulja. Prespavajte Na sposobnost mozga da pohrani informacije na dugi rok mogu utjecati i m postupc i nakon uèenja.Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno Prema nedavnim istra ivanjima na mi evima i muhama. CREB. Alan Baddelev s Bristolskog sveuèili ta od ispitai kaje tra io da uèe popise nepoz natih rijeèi dok su u ronilaèkoj opremi bili dnu bazena. Poremeæaji pamæenja iznimno su uobièajeni. Mich. Dr. dok uèite neku èinjenicu. Mo da bismo svi mogli i skoristiti to neobièno svojst pamæenja. pa su studije CREB-a sredi nje mjesto istra ivanja. mo da æe je se uspje nije dosjetiti pomiri ete li istu tvar dok vas ispituju. primjerice u pode avanju tjelesnog sata ili u razvoju tolerancije na droge. RE spavanje je razdoblje u kojem sanj . vjerojatno bojeæi se novih elekt ro okova. Dakle. mora ju se proizvesti nove bjelanèevine. koje se u mozgu mo e zadr ati zau vijek. neka sjeæanja gubimo s godinama. primijeæena je znatna aktivnost u prefrontalnoj kori i sljepooènom re nju. Isto zacijelo va i za èovjekovo uèenje. dr. okidanja u sljepooènom re nju su se ugasila. Jedan od i zloga za to se moji kolski kolege jo sjeæaju tablice mno enja jest to smo : bili motivirani da osvo jimo tjednu nagradu. Ungerleider utvrdila je moguæu lokaciju kratkoroènog pamæenja -negdje u èeonom re nju. istra ivaèi su uspjeli utvrditi razlièite uloge 195 Robert Winston: LJUDSKI UM tih podruèja u dugoroènom i kratkoroènom pamæenju. Èi nica daje bio prisutan tijekom evolucije nagla ava njegovu potencijalnu va nost. Majmun s o teæen hipokampusom ne mo e èu sjeæanje dulje od deset sekunda. razlièita mo dana podruèja poma u nam pri pohrani informacija kraæe i dulje vrijeme . od koljka a do èovjeka. Njihovu proizvodnju nadzire jo jedna bjelanèevina . Drugim rijeèima. ali ne nu no odjeveni u ronilaèku opremu i u baz enu. Leslie Ungerleider s amerièkog Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje poslu il a se MR-om kako bi ustanovila to se u èovjekovu mozgu zbiva dok osoba nastoji »zadr ati« upamæenu sliku lica tijekom sve duljih razdoblja. Majm un s o teæenom prefrontalnom 1 rom. Mn ogi znanstvenici i neke farmaceutske tvrtke pokazuju sve veæe zanimanje za pobolj an je uèenja i pamæenja lijekovima. Dakle. Otkrio je kako se mnogo vi e neurona ukljuèuje u uèenje usli di li nakon njega nagrada.5"' Postavio ih je u komoru u kojoj su u apu dobivali mali elektro ok. meðutim. No s produl jenjem razdoblja. Silva zatim usporedio s odgovorima mi eva roðenih s izmijenjenim genom koji je blokirao djelovanje CREB-a kad im je ubrizgan estroge n tamoksifen. mozak n stavlja ponavljati isti obrazac neuronske aktivnosti tijekom REM spavanja. Istra ivanja su takoðer pokazala da na dosjeæanje prilièno sna no mo e ut cati okru je u ko uèimo. CREB je prisutan u ivèanom sustavu ili mozgu mnogih ivotinja. Ustanovio je da su se mnogo toènije dosjeæali rijeèi kad su bili pitivani u istim uvjetima. Prouèava oje mozgove majn na dok su uèili povezati odreðeni obrazac okretanja kola za igru s nagradon obliku hrane. Pomiri ete neki sna an miris. trajanje nepo-miènosti bil o je nepromijenjeno dva sata poslije uvjetovanja elektro okovima. Na to hoæe li informacija biti proslijeðena u arhiv ili i moje zadr ati samo nekolik o sati mo e utjecati mno tvo èimbenika. Pretpostavlja se da CREB sudjeluje u mnogim procesima u kojima se mozak mora »naviknuti« na nove uvjete. Proizlazi da geni povezani s CREB -om ne sudjeluju u stvaranju kratkoroènih sjeæanja. Rabeæi elektrode ili radioaktivne tablete kako bi »nokautiral i« hipokampus ili prefrontalnu koru. Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu pokazao je va nost n tivacije u odreðivanju dubine pohrane sjeæanja. paje aktivna ostala s amo prefrontalna kora. ali pridonose formiranju dugoroèno g sjeæanja. Alcino Silva u Los Angelesu prouèavao je mi eve. kratkoroèno pamæenje rabi bjelanèevine koje su veæ prisutne u sinapsama. Kad je tim mi evima tamoksifen dan prije ulaska u komoru. izgubit æe ga i u tom razdoblju. Dr. stvorenog poslije otprilike jednog dana. uopæe nije mogao pamtiti. Ali da se podaci prenesu u dugoroèno pamæenje.

Ili su. ustanovili su d a podnevni drijem uopæe nije lo . Kad su na posljetku oformili èetvorke.amo. nisu uspjeli obaviti zadaæu. svojevrstan cement za sjeæanja. a jednosatni drijeme podigao je uspje nost treæeg i èetvrtog poku aja na jutarnju razinu. Polusatn o drijemanje nakon druge sesije sprijeèilo je daljnji pad uspje nosti. Pamæenje. Tijekom èetiriju dnevnih sesija njihovi su se rezultati pogor ali. Rad Avija Karnija i Dova Sagija na izi elskom Institutu Weizmann takoðer govo ri u prilog èinjenici da REM spavan pobolj ava nauèenost zadaæe. poput èuvstava.bili su napu teni. Sara Mednick i Robert Stickgold. dakle. Èlanovima novih parova tada je reèeno da porazgovaraju. recimo. spavali. otkrili da im suzdr anost nije bila jedina zajednièka ta. Otki bi. Preoptereæenosti nije bilo i ispitanici su bili uspje ni pribli no kao u prvoj sesiji . Èak su i oni koji su oklijevali i nevoljko tvorili bilo poèetni par 10 konaènu èetvorku. uz pomoæ kolega s Harvarda. Istra ivaèi s e pitali je li to djelovanje posljedica »izgaranja« vidnih neuronskih krugova ukljuèen ih u zadaæu. a dvadesetpostotno pobolj anje nauèenosti motorièke vje tine uvelike se mo e pripisati kasnoj fazi spavanja koju mnogi ranoranioci propuste. Mo emo se sjeæati. udio je z a dugim snom kako bi si olak ao stanje du evne patnje u koje se doveo. Rezultat su bile skupine u kojima su se ponavljala obiteljska iskustva. da svi èetvero potjeèu iz obitelji u kojima se te ko izra avala ljuti ili ljuba v.ili kao nakon kratka drijeme a. porede bilje ke o svojem podrijetlu. poput ostalih. a da ne znamo daje rijeè o sjeæanjima. n ije nikakva iznimka. mozak noæni san ra bi kako bi konsolidirao sjeæanja na postupke i vje tine nauèene toga dana. od ratnog junaka do paranoidne kukavice. skupina osoba koje meðusob no nisu poznavale smje tena je u istu prostoriju. takoreæi. U jednom se pokusu od ispitanika tra ilo da ka u jesu li tri dijagonalne crte na pozadini od vo doravnih crta u donjem lijevom kutu raèunalnog zaslona polo ene vi e vodoravno ili vi e okomito. Ubiv i Duncana i sluge dok su. dosadu te frustrira nost zbog intelektualnih zadaæa koje svi èesto osjeæamo. Dakle. èini se daje uèinak sporovalnog spavanja najbo lji protuotrov za preoptereæenost. Allana Hobsona na Harvardu nedavno je provela neke zanimlji ve pokuse koji pokazuju moæ »okrjepljujuæeg drijeme a«. Macbeth je opsjednut spavanjem. Dobar san je. Zamoljeni su da i èine parove tako da bez razgovora ili prevelikog razmi ljanja izaberu partne koji ih podsjeæa na bli skog èlana obitelji ili na nekoga tko im u obitelji nedos je. na a nas sjeæanja mogu navesti da pomislimo kako se sjeæamo stvari koje se nikad nis u zbile. Kako drijemanje poma e? Snimanja mozga i oène elektriène aktivnosti tijekom drijemanja otkrila su da jednosatni drijeme ima èetverostruko vi e dubokog ili sporovalnog spav anja i REM spavanja od polusatnoga. rastavom ili z stavljan jem.'8 Poni tava jutarnju razdra enost.57 Oni su mjerili vrijem e potrebno èetvorici isj tanika da nauèe prepoznati dio iscrtan prugama u veæem uzorku te su ih isj tivali prije i poslije REM spavanja. Njegova propa st. pak. prema njihovim istra ivanjima. ustanovili su kako su svi imali ran znaèajna iskustva o dbaèenosti . i obrnuto . 197 Robert Winston: LJUDSKI UM Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja U pokusu koji su 1970-ih proveli amerièki psihoterapeuti. Kako se rano-jutarnje djelovanje REM spavanj a te ko mo e pojaviti tijekom drijemanja. Sve u svemu. da. Kad su ispitanike probudili p rije ili tijeko REM spavanja. Stoga su aktivirali nove mo dane krugove premjestiv i tijekom èetvrte sesij e polo aj zadatka u donji desni kut zaslona.dok na burzi v lada kaos . posvojeni ili su odrastali siroti tima ili udomiteljsk . svi bili iz obitelji uzdrmanih alovanjem. kad vas ef ili efica uhvati s nogama na stolu . Istra ivaèka skupina dr. Èini se kako èak i drijemanje koris uèenju. i koliko opasno mo e iskriviti do ivljaj stvarnosti. Istra ivaèi pretpostavljaju da neuronske mre e ukljuèen e u tu zadaæu osvje avaju »mehanizmimi kortikalne plastiènosti« na djelu tijekom sporovaln og spavanja. otkrili su kako je ometanje REM spavanja potpuno remetilo uèenj 196 Uèeni um Jednako èesto ometanje ne-REM spavanja nije imalo takav uèinak. kao to æu objasniti. oslikava koliko moæan mo e biti èovjekov um. U drugim pokusima prove denim i takorima.samo recite da obnavljate plastiènost mozga. no okrjepljujuæi drijeme za njega vjerojatno nije b io idealno rje enje. Z atim im je reèeno da se ponovno spa ovaj put s drugim parovima za koje su smatrali da dijele obilje ja koja su ma prije prepoznali kao zajednièka.

Pokus je postao poznat pod nazivom »pokus dobar momak . Terapeuti su mo da svjedoèili djelo1 nju nesvjesnog uma. ispitanici su dvaput viðena lica dosljedno p rocjenjiv 11 privlaènijima. Ne mogu pamtiti nova svjes na sjeæanja niti ih se dosjeæati. èi se. kao to smo svjesni samo malog diU lijevom kutu u desnom neuroznanstvenici psihoanalitièari 199 \ Robert VVinston: LJUDSKI UM jela zbivanja u na em mozgu. U jedne zapanjujuæem pok usu . Ispitai ci su se dosljedno svrstavali u z veæ viðene osobe. a od ispitanika je zatra eno da ka u s kojim se èlanom para sla u. odnosno ne sjeæaju se dogaðaja iz nedavne pro losti. provela kad su imali samo jedan dan. Antonio Damasio lijeèio je pacijenta s jako o teæenim hi-pokampusom. dobi voljcima su se na zaslonu brzo izmjenjivala lica. »kontrolno« is kustvo bilo je neutralno. a da oni ne shvaæaju razlog. medu njima i nekoliko iz prvog prikaza. a treæa je situacija bila prilièno gadna . Nakon pet dana tijekom kojih se pokus odr avao. U pozna tom pokusu na ljudima. Godine 1911 . Pa cijenta je pitao pitanja poput »Kome biste se s ovih fotografija obratili kad bi v am zatrebala pomoæ?« i »Za koga mislite da vam je prijatelj?« Usprkos tome stoje tvrdio da ne prepoznaje nijedno od prikazanih lica.pohranjuju se nesvjesno i mo da utjeèu na njihovo pona anje. oslanja se upravo na to shvaæanje rada èovjekova pamæenja.èuvstveno oboje na nesvjesna »sjeæanja«. Taj je par zatim odglumio prep ku. Zatim zamolj eni da se pridru e unaprijed odreðenom paru. Prigoda za kljucanje koju su imali tijek om prvih zajednièkih sati bilaje. Tvrdi da se svjesno sjeæamo samo mal og dijela vlastite pro losti. koju se katkad smatra glavnim neprijateljem neuroznanosti. Godinama poslije. Premda je prvi prikaz bio toliko brz d aje lica bilo r moguæe svjesno opaziti. Drugim rijeèima. Damasio je zakljuèio kako je . nesvjesni daje jedan < èlanova para bila osoba koju su naèas vidjeli. a od njih je zatra eno da procr ne njihovu privlaènost. kao to smo vidjeli u drugim kontekstima. Kad su je nekoliko dana poslije ponovno upoznali s Claparedeom. unatoè oèitom o teæenju mo danih tvorba zadu enih za uèenje i pamæenje. Neurolozi su dugo smatrali da nesvjesna sjeæanja mogu upravljati na im p na anjem.mjerio je uèestalost meðusc nog kljucanja (oblik raspo znavanja) piladi koja je zajedno samo esnaest s. èuvstvi a mo emo uèiti. èak i kad toga nismo svjesni. predosjeæala je da bi se ne to lo e moglo zbi ti. Stari su se znanci prepoznali unutar mir te. Psihoanaliza. no svejedno se odbila rukovati s njim . Ima dokaza da njihova nedavna iskustva ipak nisu posve zaboravljena . njegov pacijent i e mogao stvarati jedan prilièno drukèiji tip sjeæanja te mu pristupati . vicarski psiholog Edouard Claparede skrio je. meðu kojima su bila lica triju ekspe-rimentatora. Damasio je pacijentu pokazao kompl et fotografija razlièitih lica. Kako bi provjerio mo e li mu karac i dalje usvajati nove informacije. ne ljudima .na piladi. pacijentica se nije svjesno sjeæala da gaje veæ upoznala. kao nekoga od koga bi zatra io pomoæ. Prva je bila ugodna i izazivala je zadovoljstvo. malu pribadaèu u dlan s namjerom da pri rukovanju boène u dlan pacijenticu s Korsakovljevim sindro mom. Damasio je os mislio test u kojem je pacijenta izlo io socijalnim situacijama s tri razlièite osob e.lo momak« jer je obuhvaæao t ri situacije. Rad socijalnog psihologa Roberta Zajonca pokazuje da na e reakcije na os be ovise o tome jesmo li ih veæ vidjeli. Poslije im je nakratko prikazana slika jedne osobe. Oso be s Korsakovljevim sindromom. poticanje njihova verbaliziran . Drugo. pacijent je dosljedno birao »dobrog m omka« kao prijatelja. Uranjanjem u njih.im obiteljima.59 Piladje bila oznaèena bojom kako bi moglo razaznati strance i znance. pomalo bezobzirno. Premda nije mogla objasniti to ili za to. Psihoanalitièari smatraju kako nesvjesni proc sna no usmj eravaju na e postupke i mi ljenje. neprijaznim eksperimentatorom koji gaje podvrgnuo nizu bezumno iscrplju-juæih psihologijskih testova.jadan se pacije nt na ao u prostoriji s osornim. posljedicom o teæenja mozj 198 Uèeni um izazvanog dugogodi njim alkoholizmom. preduvjet socijalne diskriminacije. pate od amnezije. Za tim su im prikazana dru lica.

Nimalo iznenaðujuæe. Malo bli e istini vjerojatno bila teorija po kojoj je bio rtva vladine urote. »misleæih« desnih. most izmeðu dviju mo danih polovica. posebice s obzirom na èinjenicu da ji postoje razna pisma o Reichovim »ak tivnostima« koja je J. Freud i Jung smatrali su da traumatski do ivljaji imaju rascjepljujuæi uèin na um. Mladi je Reich o tome obavijestio oca. koje mo e mijenjati lijekovima i kirur kim zahva tima. Frojdi: bi naglasili daje do ivio ranu traumu. U tu smo se svrhu poslu ili raèunalnim programom Photosh op. Sve bolje razumijevanje n ðuigre plastiènog mozga i okoline na koju se on pril agoðava jo nije donije dugotrajnije primirje izmeðu dviju disciplina. 200 Uèeni um Sjeæanja. Kad smo ih zatim pokazali na im ispitanicima. a majka je zatim poèini la s moubojstvo. mog biti manje u djece zar ana izlo ene zlostavljanju i zanemarivanju. Poku ali smo namjerno stvoriti la na sjeæanja iz dje injstva. Sve to zvuèi prema tovito. a ekstremisti meðu potonjima t de daje korijen svakog por emeæaja u mo danim kemijskim procesima. jedna su od arena u kojima æe se znanstvenici i psihoanalitièari jo dugo boriti. Takve ' osobe navodno mogle imati te koæa pri verbaliz aciji osjeæaja ili sjeæanja. Pomoæu obiteljskih fotografija zatim smo izradili kola nu fotografiju osoba u ko ari balona u koju smo umetnuli slike na ih ispitanika iz djetinjstva. Drugim rijeèima. kamo gaje amerièka vlada strpala zbog navodni simpatiziranja komunista. otprilike kao to^ predlo io F reud. ka u. Reich je imao niz i znimno èudnih zamisli. No kad je rijeè o traumatskim sjeæanjima. nekolicina sasvim dobro. Osn ovana je èak i udruga Zaklada za sindrom la nog sjeæanja koja nudi podr ku tako uzdrmani m obiteljima. po nama. veæina je bila poprilièno sumnjièav a te se i dalje nije mogla prisjetiti svojeg »zraènog putovanja«. Razjedinjene optu bama za zlostavljanje. obitelji su u nek im sluèajevima s velikim publicitetom zatra ile naknadu tete od dotiènih terapeuta. Ima. sv sni razlog da se osjeæa kako se osjeæao. Zanimljivo. moguæe je da osobe potiskuju ili »zakapaju« traumatska sjeæanja. Naposljetku. Kao primjer mo emo navesti sudbinu Wilhelma Reicha. Prije est godina pro ducentica BBC-jeve serije Dijete na eg vremena Tessa Livingstone i ja snimali smo vlastita istra ivanja la nih sjeæanja. mo da èak konfliktnih dijelova. nikome nije uspjelo. Reichova se psiha. izvlaèimo ih u podruèje svjesnog nadzora. izgleda da se dogaða obrnuto. ipak sjeæaju leta. Ekstremniji pripadnici prvih dr e kako su iskustv okolina sve. Veæ smo vidjeli da jaèina èuvstva povezanoga s dogaðajem mo e odrediti koliko æe dobro biti upamæen. Pamæenje je jedno od tradicionalnih bojnih polja izmeðu psihoanalitii ra i neuroznan stvenika.ja. Osobe k . »osjeæ juæih« dijelova osobnosti. No u iduæih nas je nek oliko dana nazvalo ili nam se vratilo iznenaðujuæe mnogo tih osoba kako bi nam rekle da se. psihe nalitièara kojeg su neki smat rali prirodnim Freudovim nasljednikom. Edgar Hoover sli svojim tajnim agentima. ali i sjeæ nja mogu biti poprilièno la na. jer je uhvatio majku u seks u sa svoji uèiteljem. Rasprava se osobito rasplamsala otkad se niz osob a tijekom terapije »prisjetilo« godina pohranjenih u nedostupnim sjeæanjima. No u nekim se p rimjerima r davni nalazi neurolo ke znanosti sla u s Freudovim pretpostavkama otprij e e od stotinu godina. meðu k jima i onu da izvanzemaljci poku avaju stupiti u kontakt sa Zemljom. nakon to su dobro promislile. pa ljudi upadaju u razorne unutarnje konflikte izmeðu razlièitih vid va samih sebe. Oèito je kako je èovjekovo pamæenje jako selektivno i subjektivno. Niz odraslih upitali smo mogu li se prisjetiti kad su kao djeca letjeli balonom. dokaza koji nameæu da bi oba fenomena mogla biti jednako moguæa. te kako j e razgovor jedini lijek. Umro 1950-ih u zatvoru u SAD-u. ukljuèujuæi s jeæanja na zlostavljanje. J edna se ena èak prisjetila kako se ubrzo po uzlijetanju toliko upla ila daje tra ila da se vrate na tlo kako bi mogla iziæi iz ko are. 01 nosno pri ostvarivanju ravnote e izmeðu lijevih. stoga rascijepala na dobre i lo e vido\ Nj egove su deluzije u obliku napadajuæih svemirskih brodova i urotnièkih vi dinih agen ata bile zapravo pojavni oblik grizodu ja zbog vlastitih postupa! u mladosti. Mnoge »fotografije« koje smo izradili bile su vrlo grube i. Mo da je Reich doista imao dobar. oèite krivotv orine. vidjeli bismo pojedinca sastav lj nog od vi e nesuglasnih. posebice sjeæanja na traumu. U kasnije bi ivotu to moglo biti uzrok smanjenog »prometa« izmeðu polutka. istra ivanje provedeno u bolnici McLean u Massachusettsu p kazalo je d a bi uljevito tijelo. let balonom pomalo je luksuzan do ivljaj koji je malotko iskusio. Dakle. meðutim.

èokolada. Kako ivot odmièe. Osobe s uèinke tijim mehanizmom mo da bolje potiskuju svoja traumatska dugor oèna sje nja kako bi mogle nastaviti sa svakida njim ivotom. recin prièaju neprimjerene vi ceve. gra ak. zdravih ispitanika. No svi su izjavili da im je teèaj pomogao. Èuvstva koja se ta da javljaju toliko su sna na da osoba ima te koæa u svjesnoj obradi sjeæanja. nego i moguæim simptomom Alzheimerove bolesti. dobro. Mnogi se u toj fazi ozbiljno zabrinu. ali a se takva iskustva ponav ljaju. navodno. Veæ viðeni po si aktivirali su hipokampus i jezièna mo dana sr di ta. katkad budemo ljutiti sami na sebe. Istra ivai su pokazala d a prepravljamo pamæenje kako bismo ga uskladili s novosteèen spoznajama. Htjeli su usta noviti koliko je la potaknuti la no sjeæanje u normalnih. proveli Henrv Roedigt Kathleen McDermott. kad su se usto morali prisjetiti svojih poèetnih procjena. pretjerano su prisne sa strancima. a rjeènik je vulgaran. gorko.sve su ostale rijeèi bile na neki i èin povezane s njom. Inaèicu toga pokusa prv u 1995. okus. èa kad mi to ne m Daniel Schachter s Harvarda PET-om je snimao dob voljce dok su èitali popise rijeèi. bombon. razlikuje toèno od la nog sjeæanja. stvorili ste la no sjeæanje. trebala bi se zadr ati nadohvat pamæenja. Ali lako je uoèiti vas okolnosti navele da se sjetite te rijeèi . To bije donekle trebalo psihol ki za tititi. zasebne visokostresne dogaðaje. èini se. Sad naèas odlo ite knjigu i napi ite to v proèitanih rijeèi. istra ivaèi pamæenja. Ali stoje s osobama koje su do ivjele vi estruke traume. zub. Jo je neobiènije to mozak. eæer. Opisujuæi ra niju uspje nost. neke koje su veæ vidjeli i neke koji su im l novi. imali su ne to lo iji uspjeh na zavr nom ispi tu. Drugim rijeèima. Ishlapjelost: starenje i pamæenje Roditelji i uèitelji sigurno æe znati za sklonost mladih da se katkad rugaju stariji ma kad se ovi neèega ne mogu dosjetiti. zg( no. studenti su se svojih poèetnih procjena prisjetili kao mnogo ni ih ne go to su doista bile. Doista. morali su reæi jesu li ih veæ vidjeli. a ktivirali su i orbitofrontal koru. pa. Ipal u tim je sluèajevima pojavnost g ubitka pamæenja jednako visoka. kolaè juto. To je od njih zatra eno i na kraju teèaja.koji gerira da ne to »nije ba kako treba«. veæi su izgledi da æe poti snuti dio ili sva sjeæanja. Dodatni argumentje to kortizol.oje su do ivjele te ka traumatièna iskustva sjeæaju se samo djeliæa dogaðaja ili su izbrisa e cijelo sjeæanje. Bez obzira na mehanizam. prepravili su svoja sjeæanja kako bi bila u sk ladu s mi ljenjem da od teèaja bolje uèe. Istra ivanja na Kalifornijskom sveuè tu u Berkelevju pokazala su da osobama s o teæenom orbitofrontalnom 1 rom mo e man jkati sposobnost upravljanja vlastitim pona anjem. jer tu zaboravnost n e smatraju samo znakom starenja. Sadr i li rijeè »slatko«. ali zapravo nisu. mo e ometati dugoroènu potencijaciju. To je podruèje svojevrstan sustav za prepoznava nje anomalija . p rimjerice rtvama zlostavljanja ili osobama koje su pre ivje201 Robert VVinston: LJUDSKI UM le koncentracijske logore ili etnièko èi æenje? Prema svim dokazima. U usporedbi sa studen tima koji nisu pohaðali teè 202 Uèeni um nisu pokazali nikakvo pobolj anje.fi0 Njegovi nalazi pokazuju kako je u nekih osoba k< pate od stalnog prisjeæanja na traumatiène dogaðaje meðudjelovanje krati roènog i dugoroènog pamæenja nerijetko manje u kovito. stoje osoba mlaða kad do ivi traumu. Na poèetku t eèaja studenti su morali procijeniti svoje vje tine uèenja. No popisi za koje su pitanici mislili da su ih vidjeli. Moguæe bi obrazlo enje moglo biti da ponavljano traumatizirana osoba { staje vje ta u potiskivanju bolnih uspomena. Jedno od moguæih obja njenjajest da se preoptereæenost amigdale tijek om izvornog dogaðaja ponavlja pri svakom poku aju prisjeæanja traume. Michael Con way s Durhamskog sveuèili ta zamolio je skupinu s denata-dobrovoljaca da poðu na teèaj v je tina uèenja koji je. Rad Chr isa Brevvina s londonskog Universitv Collegea nudi alten tivni pogled na tu tezu . Postoji obja njenje za to. Al . Dok su èitali popise. Proèil te naglas sljed eæe rijeèi: kiselo. pobolj vao pamæenje i dosjeæanje. Jedan od èimbenika koji utjeèu na toènost sjeæanjaje dosljednost. jer nam se sve te e sjetiti da moramo poslati pismo ili kamo smo stavili kljuèeve od automobila. Pogled ajmo sad1 popis. èovjel um nedvojbeno potiskuje izdvojene. Postoji pokus s la nim sjeæanjima koji mo ete provesti i na sebi. a jo te e ve -balizira njihov sadr aj. hormon stresa.

no vi e im odgovaraju ugodni uvjeti i polagan rad. Simonid se zabrinutim roðacima pokazao kao neprocjenjiva po moæ j je uspio zapamtiti mjesto svakog gosta za stolom. pa mnogo vr mena provodi eæuæi glavnim i sporednim ulicama prijestolnice. veæa je vjerojatnost dosjeæanja. LD52ZIR. Za veæinu. Do boljeg bi se pamæenja. daje nis am zapamtio u obliku: »Lako se dosjetiti 52 ira. ali da svi rabe tehnike slièri opisanima. pomno par teæi obilje ja i znamenitosti du puta. Tijekom sveèane veèere kod jednog grèkog ugle nika na koju je bio pozvan da odr i govor. nor Maguire. Naoko nemoguæ pothvat. nego to se te ko dosjeæamo. S poveæanjem vremenskog pritiska i okolinskih stresova. Kao to zr mo. jo su . Dr. Dr. moguæe je da svi posj< dujemo potencijal i neuro nski kapacitet za pobolj anje pamæenja«. 500. nego jamèi da æe stvari upamtiti pravilnim redoslijedom. starije osobe mogu u testovima kognitivnog funkcioniranja i pamæenja biti uspje ne poput mlaðih. Stvar anje neobiènih ili nepoznatih asocijacija mo e pridonijeti lak em dosjeæanju. I osmislio pjesni k Simonid. Maguire zatim je tu skupinu mem orijskih prvaka u poredio s deset drugih osoba. s njima izjednaèenih po obrazovanj u i zanim nju. doæi æemo do »toènog odgovora Prema istra ivanjima. Andi se pri upamæivanju slu i kombinacijom spomenute asoci jacijske tehnike i tzv.i obrasci gubitka pamæenja u tim su stanjima zapravo drukèiji. koju je. Na svjetskom prvenstvu u pamæenju. èovjekov mozak privlaèe neobiènosti i novosti. Kontrolna skupina. Svi su ispitanici barem dva do tri sata b li podvrgnuti testiranju inteligencije i drugim procjenama mentalnog funkc onira nja. povezao s Mickevjem Mouseom zbog njezine sliènosti s upadlji vim crnim u ima crtanog junaka. 204 Uèeni um Istra ivanje Rossa i Lawrencea iz 1968. Andi Bell kao »memorijsku prostoriju« rabi londonske ulice. »Premd a su potrebna daljnja istra ivanja. te stoje asocijacija izmei st arog i novog sjeæanja bizarnija. upamtio je redoslijed ka rata u deset pilova za dvadeset minuta. To je zapravo metoda mjesta. oformila je skupinu od os mero prvenstvenih finalista i jo dvoju prije prouèavanih dobrovoljaca za koje je ut vrðeno da imaju neobiènu sposol nost pamæenja. smatra se. te koæa nije u tome to nam je pamæenje izbrisano. Dvadeset èetiri sata poslije. Zatim nam je objasni o to toèno èini. ave smjernice ili èak opremljeni vlastitom tehnikom pamæenja. Istra ivanja su pokazalajo stvari: lak e se dosje203 Robert VVinston: LJUDSKI UM titi novog sjeæanja povezanog sa starijim. Zadivljen vlastitim moæim ra zvio je tehniku u kojoj bi si dobro poznatu prostoriju predoèio do sitnih p jedino sti. zgnjeèiv i ih pritom do neprepoznatl vosti. Zajedr s kolegama. Meni bi se . Ta metoda ne samo da mu daje jo jede okidaè. pokazalo je da su se studenti pouèeni metodi mjesta mogli sjetiti 38 od 40 èestica na popisu. Simonid je izi ao iz zgrade. ka e Ele. mo i zato stoje. a zatim bi stvari koje je htio zapamtiti rasporedio na odreðena mj sta u toj prostoriji. Uporaba slika poma e dosjeæanju jer dodaje jo jedan oki daè ili »udicu«. nije imala posebne spos obnos pamæenja te je smatrana prosjeènom. natjecatelji pamte popise tisuæa rijeèi i sluèajnih brojeva te m zust izgovaraju duge odlomke iz romana i pjesama. koje se svake godine odr ava u Ve koj Britaniji. tada njeg s vjetskog prvaka u pamæenju. Eleanor Maguire s lo donskog Universitv College a odluèila je testirati najbolje natjecatelje kako ustanovila razlikuju li se njih ovi mozgovi od mozgova obiènih osoba. Ovladavanje vje tinama »kako pamtiti« u starijih takoðer mo e biti vrlo djelotvorno. Trefo vu je trojku. Uglavnom. Druga faza Andijeva upamæivanja sastoji se od postavljanja slika na toèke d upamæene r ute. poput skaniranja MR-om i fMR-om. pr. sposobnosti im slabe. zgrada se uru ila i ubila sve goste. recimo. dok je bio \ ni. Maguire ustanovila je da j mozgovi mem orijskih prvaka fizièki ne razlikuju.« Za televizijsku seriju koja prati ovu knjigu snimali smo Andija Bella. po vlastitu priznanju. primjerice. zaboravio bilje ke je jednostavno htio pobjeæi od banalnih razgovora. koja nam omoguæuje da lak e upecamo sjeæanja. Na dan snimanja. metode mjesta. Najprije je svaku kartu povezao s odreðenom slikovnom predod bom u svojem umu. bilo te ko sjetiti registracije svojeg automobila. znaèi. kao veæina govornika s vreme na na vrijeme. poznatim. moglo doæi uvje bavanjem op sanih tehnika. Tim dr.

pa se mozak starije osobe sve te e prilagoðava na okolinske promjent Nedavno je u mi eva pronaðena najva nija bjelanèevi a za brisanje sjeæanje PP1. Mjerenje protok krvi u trima podruèjima èeone kore. osobe s Alzhe imero-vom bole æu zaboravljaju imena i funkcije predmeta s kojima se susreæu u svakida n jem ivotu. Stari. To je posebno zanimljivo obzirom na èinjenicu da estrogeni. Buckner zatim je htio ustanoviti bi li se problemu moglo doskoèiti trikon koji bi aktivirao odgovarajuæe dijelove èeonog re nja.moje kuæe u Londonu. U prvon dijelu. Louisu do kazali su da postoje dvije osnovne vrste slabljenja pamæenja povezanog s do bi: tzv. Smatra se da to utjeèe na plastièno.61 Blokirav i njezino djelovanje.« Stariji si usto neselektivno aktivirali dijelove kore koji ne poma u u obradu sjeæanja. Slièan je proces. Nasuprot njima. a njezini su uèinci na pamæenje jedinstveni i oèiti. kako ih zovem. Slu eæi se ritmom koji su stvorile u mojem umu i povezujuæi ih muzièki. Amerièki Nacionalni institut za starenje takc ðer je pokazao ulogu hormona u gubitku pamæenja povezanom s dobi. Dr. Pri neselektivnoj aktivaciji. kao t o smo vidjeli na mi evima s manjkon CREB-a.se sjeæali 34 èestice. dr. Danas znamo da starenje uzrokuje vrlo mali gubitak tk va. a zatim sam je »sahranio« na odreðeno mjesto unutar zami ljene poznate lokacije . pot vrdili smo da starije odrasl« osobe kljuèna èeona podruèja aktiviraju u manjoj mjeri od mlaðih. Slu eæi se njima. ali toga se zamalo ne mogu dosjetiti. mu karci s vi om razinom testosterona bili su uspje niji u vidnom i verbalnon dosjeæanju. obièno zato stoje posrijedi ne to èega se ne dosjeæaju svakodnevno. Mislio sam kako bi bilo zanimljivo testirati metode Andija Bella. Buckner usporeðivao je mo danu aktiv nost osoba u dva desetima s onom zdravih osoba u dobi izmeðu sedamdeset osamdeset godina. mogu utjecati na djelovanje te bjelanèev ine. poku ao sam u èetiri minute zapamtiti popis od trideset nepovezanih rijeèi slu eæi se kombinacijom tehnika. Dok me ekipa s nimala. razlièitih metoda kojima mo emo pobolj ati rad uma. statistike govore da od Alzheimerove bolesti obolje-va najvi e deset do petna est posto stanovni tva. na djelu i u njihovih supruga . èini se. stariji se osobe te e slu e odreðenim mo danim podruèjima koja obièno poma u i pamæenju. mozga. To je izgledalo otprilike ovako (rijeèi koje je bilo p otrebno upamtiti napisane su velikim slovima): OPRATI JABUKU u vrtu MLA NJAK MAHNITO leti hodnikom U blagovaonici sjedi GLUMICA umrljana MARMELADOM Ispitali su me nekoliko sati poslije i imao sam 70-postotnu uspje nost dosjeæa-nja. vjenèao sam i sahranio sve vi e rijeèi. Kao to sam naveo. ali velikim dijel om koncentriran u bazalnom telencefalonu. pote koæe s pamæenjem nisu siguran pokazatelj senilne demencije. Randy Buckner i njegov tim na Washingtonovu sveuèili tu u St. Zapr avo. a svaka od njih mo e bi ti primjerenija drugom sadr aju. Svaki je ispitanik dokje bio sniman fMR-om morao pamtit nizove rijeèi. istra ivaèi su otkrili da m ogu poveæati mi ji kapacitet uèenja i pamæenja. metoda mjesta mo e poveæ ti dosjeæanje za dva do sedam puta. Najprije sam »vjenèao« sva ku rijeè sa slikom. Taj mi se rezultat nije uèinio zadovoljavajuæi. dakle. pa sam poku ao razviti vlastite strate gije. ispitanicima su prikazane rijeèi i reèen o im je da ih upamte za poslije Dr.62 U sluèaju podaktivacije. 205 Robert VJVinston: LJUDSKI UM Vje bajte mozak Nekoæ se smatralo da se raðamo s ogranièenim brojem ivèanih stanica koji s po roðenju sman uje. Sudeæi po rezultatima drugih istra ivanja. Kako sam se kretao du zami ljenog puta po kuæi. drugog sam se popisa trideset sluèajno izabranih rijeèi uspio do sjetiti pravilnim redoslijedom nakon samo tri minute zapamæi-vanja. aktiviraju dijelove mozga koji nisi korisni u zadaæama koje zahtijevaju obrad u sjeæanja. Osobe s nor malnim gubitkom pamæenja povezanim sa starenjem èe æe do ivljavaju one »na vrh mi je jezika renutke. vjenèanja i sahrane. podruèju koj hipokampus opskrbljuje acet ilkolinom.ene u posi menopauzi koje su p rimale nadomjesnu estrogensku terapiju oèuvale su vei balno pamæenje i bolje su pamt ile nove èinjenice. pak. Ima. Buckner je rekao: »Poput prija njih studija. podaktiva cija i neselektivna aktivacija. imao sam stopostotno dosjeæanje. kad znaju da ne to znaju. U va nom istra ivanju iz 2002. Dao im je popis rijeèi zatra io da ih r .

Stoje. Lijeva je polutka opæenito dominant nija pri obradi jezika. Biloje to prilièno neugodno iznenaðenje koje gaje navelo na bolan osvrt na vla stiti ivot. Ne to starije istra ivanje. pospje uje obr adu informacija. Zbog èega su se ivotni putevi dvojice bliskih prijatelja. poput onih s Alzheimerovom bole æu. a jedno u desnoj. podruèje vrlo aktivno pri pamæenju verbalnog materijala. dv a su bila u lijevoj polutki. suvremenika u najformativnijoj ivotnoj dobi. U tim istra ivanjima najvi e ohrabruje èinjenica to su te zdrave starije osobe jo imale to aktivirati za rje avanje zadaæa .èeona kora na »pogre noj« strani nije firala ili degenerirala. primjerice prema tome oznaèavaju li ne to konkretne ili apstraktno. Poslije dvanaest tjedana. misli dr. Studij MR-om mogle bi pomoæi pri utvrðivanju mo danih promjena izazvanih vj bom. ali ne. 208 Sedmo poglavlje Pitanje osobnosti Kad se Philip Larkin vratio na Oxford. Postoji niz drugih studija koje i vore u prilog èinjenici da redovita tjelovje ba pobolj ava pamæenje. Trenutaèno je nejasno postoje li neke kognitivne t ehnike kojima bi se stariji mogli poslu iti. meðutim. pa sadr i podruèja za koja biste oèekivali da budu aktivnija p ri pamæenju rijeèi. i pri neselektivnoj aktivaciji. saznao je da njegov nekada nji sustanar iz studentskog doma ima sina dovoljno starog da i sam bude stu dent. pokazalo je da obrazovanije osobe s dobi man je gube pamæenje. d ogeri su imali gotovo tri207 1 Robert Winston: LJUDSKI UM deset posto bolji rezultat od lijenih kolega. Od tri podruèja koja su dr. samo je bila »podaktivirana«. Doist a. Tijekom tromjeseènog razdoblja studentima su ispitivani odreðeni vidovi mentalnih s posobnosti. Njegovim se pjesni tvom provlaèi tema potrebe za lj udskim dru tvom. navelo Larkina da poðe svojim putem? Do neke su mjere na a ivotna putova . desna bi polutka trebala ostati neaktivna. koje je provela skupina istra ivaèa s Medicinskog fakulteta na Yaleu predvoðena Richardom Mohsom. smanjenje mo danog kapac iteta obrade koje nastupa s dobi nije nepovratno. Mlaðe su osobe pri pamæenju rijeèi rabile lijevo èeono podruèje. a koje bi dovele do duljeg zadr avanja sjeæanja te usporavanja propadanja mozga. Nal bi potvrdili da tjelovje ba koristi i starij ima. Pomoæne tehnike u starijih nisu djelovale na neselektivnu aktivaciju. Mozgu mo e koristiti èak i svakodnevna etnja do trgovine . D ju mu bolje metode pamæenja i do-sjeæanja. onda. iste je testove rje avalo sedam tjelesno neaktivnih st udenata. naposljetku toliko razi li? Larkin. neovisnim ivotom. a uspje nost pamæenja im se poveæala. Va an predmet buduæih istra ivanja na tom polju su procesi u bolesnih starijih osoba. èak i kad su se slu ili pomoæn im tehnikama. 206 Uèeni um Ustanovljeno poveæanje protoka krvi odra ava sna niju aktivnost u mo danim podruèjima koja se rabe tijekom zadaæa. Treæe po druèje koje su prouèavali bilaje pre-frontalna kora. èini s e. ali i osjeæaj kako ga ona gu i. osamljenik. Sto va mozak misli o jutarnjem d ogingu? Istra ivaèi sa sveuèili ta Nihon Fukushi u Japanu prouèavali su sedam zdravih st denata koji su tijekom dvanaest tjedana tri puta tjedno trèali po trideset minuta. Ali ne morate se bojati da ste osuðeni na gubitak pamæenja ako ste prvom prilikom na pustili kolu. no opæenito se èini da tjelo vje ba uvelike poveæava krvni protok. Vjerojatno je da bi rehabilita cijska terapija radi pobolj anja kognitivnih funkcija zdravim osobama poznije dobi mogla pomoæi nastaviti ivjeti aktivnim. rabili obje strane. Dakle. Taj pristup poma e pri podaktivaciji. stariji su ispitanici pokazali poveæanu aktivnost u odgova rauæim èeonim podruèjima. rasuðivanje i sposobnost planiranja osoba u dobi izmeðu ezdeset i sedamdeset pet godina pobolj ali kad su bile ukljuèene u program laganih et nja u usporedbi s odraslima koji su vje bali drukèije. Usporedbe radi. Uèinkoviti uèenici u sadr aju tra e obrasce i vi se slu e tehnikama poput razvrstavanja. Nasuprot tome.1'3 Godine kolovanja opremaju èovjeka svojevrsnim »alatom za pamæenje«. Buckner i suradnici snimali. nika d se nije enio i nije imao djece. svoje staro sveuèili te. Buckner. koje.istra ivanja su pokazala kako su se pamæenje.azvrstaju. stoga nikad nije prekasno da pi nete vje bati mozak. Stariji su.

nije plakalo. mislim. proveli smo mali t na g lavnoj londonskoj voænoj tr nici. Do studentskih se godina svakako èvi i uglavnom nepromjenjivo izgrade. a kad bi pomislio da su ga prestali gledati. Butlinovi su Crveni kaputiæi. zamolili smo ih da se natjeèu u lizanju nek< ko metara samoljepljive vrp ce iroke pet centimetara. a s iguran sam da vrijedi za moju djecu. »Dockery i sin«. Stupanj u kojem tko izra ava ekstrovertiranost ili introvertiranost. nakon nekoliko kapi limunova soka na je. Uvjeren sam kako je to toèno za moje n de braæu i sestre. Stoga smo. a. Dobra ponuda za posao tu. smrznuto.. kao e kstrovertiraniji.na te gaje odluke vjerojatr natjerao njegov mozak. a animatori su se cei od uha do uha i meðusobno borili za mjesto ispred objektiva. Vjerojat no vas neæe zaèuditi podatak da su stude fizike jako introvertirani. Moj najstrpljiviji potomak imao je godinu dana kad je cijelu noæ p stajao u natopljenoj kolijevci zbog poplav e koju je izazvala puknuta cijev u i govoj sobi. U sto. svakog nat jecatelja. prema vlastitu nahoðenju. Alije li to sve to nas vodi kroz ivot? . tipiziraju osobine. danas jasno prepoznatljivi. mnogo jaèe trudili i borili. Umjetnièki nad. Osloboðen vojne obveze zbog lo eg vida i u strahu od zatupljujuæeg posla u javnoj slu bi. potpuno mokro stvorenje slijepljen e kose u raskva enom kombi zonu . prem su se Crveni kaputiæi. paradirao jo jaèe kad bi primijeti ma publiku. Sluèajno je bila rijeè o radnom mjestu pomoænika knji nièara u Wellingtonu. Dal drugim rijeèima. Nazvali smo to dvoboj« Bijelih i Crvenih kaputiæa. s dru strane. s denti fizike s Imperial Collegea i animatori iz Butlinovih kampova.nja plod sluèaja. u Shropshireu. no dijete crtalo je iznimne c rte e i izra avalo osjeæaj za boje u okolini od tr godine. Nakon to su na e rtve. Kad smo ujutro otvorili vrata. Kao to mo ete vidjeti na fotografiji u u metku. izgledali kao da su upravo stigli s pla e i bilo je oèito daje rijeè o ekst mnim ekstrovertima. Veæinu vremena na tr nici proveli su izgledajuæi k da bi radije bili u zamraèenoj prostoriji. Razna psiho lo istra ivanja u nadziranim uvjetima pokazala su kako introverti luèe mnogo v: sline od ekstroverata. i . Test lizanja Kad smo snimali BBC-jevu televizijsku seriju Ljudski um. Vrijedi ovdje nakratko zastati kako bih pojasnio to podrazumijevam pod pojmovima poput »osobnost« i »ekstrovert«. p plesao èim bi zaèuo uliène zabavljaèe. povezan je s razinom pobuðenosti mozga. Sabrane pjesme Pokretaèka sila koja nas tjera u iskustva to prolazimo jest na a osobnost. Neka neuro-znanstvena i psih olo ka istra ivanja sna no upuæuju na èinjenicu da su mnogi kljuèni elementi èovjekove osob ti prisutni od roðenja i prepoznatljivi u na209 Robert VVinston: LJUDSKI UM èinu kako mozak reagira na okolinu. u lokvici hladne vode stajalo je m. svakoje dijete od svoje prve godine izra avalo razlièite vidove : ljenja i dru tve nosti. to odjednom otvrdne u na e jedino veselje. Phillip Larkin. simpatièno bi se metao. Ph ilip Larkin nije imao ba toliko izbora glede bavljenja \ sni tvom ili knji nièarstvom k ao stoje mislio . Defin iraoje. nekoliko zasebnih. jednostavno je èekalo da bude spa eno.mo dani kemijski pr ocesi utjeèu na to tko smo. razlièitih tipova èovjekove osobn osti i smatrao je da ih se mo e povezati s pojedinim biolo kim obilje jima. javio se na prvi ogla eni posao koji mu se uèinio podno ljivim.kakva li iznenaðenja . 210 Pitanje osobnosti Britanski psiholog Hans Evsenck meðu prvima je kategorizirao crte osobnosti. Zabavljaè je. tvrdio je. ¦I ?>. Drugim rijeèima .. Osobnost. po mojoj definiciji. oèekivali kako æe studenti polizati mnogo vi e vrpce za f kiranje oblijeplj ene oko kaseta naranèa od ivahne Butlinove skupine. ispun jednostavan upitnik o sobnosti.. Larkin je uvijek tvrdio kako je u knji nièarstvo dospio zato to mu je Ministars tvo rata nedugo nakon diplome poslalo o tro pismo kojim je htjelo doznati kakvi su mu planovi. iznenadna bolest ili malo nasljedstvo tamo. niti su to na e elje: Iskrive se i zatvore poput vrata. Odakle ti uroðeni stavovi? Nisu ono to smatramo najispravnijim. vidove koji su. 1963. Spitalfields. Vi e su breme ivljenja koje ivot sa sobom nosi: navika ne ko vrijeme. sluèajnost bi mogla imati tek manju ulogu. sudeæi po dokazima. fizièz nisu uspjela nasmijati ni vlastita predviðanja rezultata. èuvstv .

Nasuprot njemu je sustav bihevioralne inhibicije (BIS. a ne smiren nesiguran. Tu ponajprije valja spomen uti dr. a ne realan raznovrsnost. misli i pona anja pojedinca. a tipovi P vjerojatnije æe biti agresivniji i impulzivn iji. a ne neodluèan EKSTROVERTNOST dru eljubiv. poput na ih Crvenih k aputiæa. prema tome. Cijene bl iske odnose s drugima. Poput na ih fizièara s Imperial Collegea. Evsenck je razvio ljestvicu osobnosti s tri ekstrema: ekstrovertno æu (E). U skladu s me. a ne ozbiljan srdaèan. u potrazi za oèijukanjem. introve su katkad najsr etniji provedu li praznièni vikend u izoliranom podrumske laboratoriju. a ne povuèen eljan zabave. vjerojatnije æe birati zanimanja u kojii su u kontaktu s drugima. Teorija ka e kako su njihovi ekstrovertirani parnjaci kronièno podpobut ni. a ne nemaran samodiscipliniran. koji je u profesorskoj stolici zamijenio Evsencka. osjeæaju neugodnu preko mjernu pobuðenost. s kro nièno niskom razinom kortikalne pobuðenosti. Za profesora Ji fr evja Graya. a ] ostvarivanju ciljeva osjeæaju se prodornima . Ekstroverti su mnogo skloni ji ekshibicionizmu. primjerice hipotalamus i amigdala. t ravak u dru tvu. osjetljiv na kaznu. Philip Larkin bioje. povezan s èeonim re njevima. nerijetko prilazimo privlaènim osobama. behavioural approach sy-stem) èine mo dane tvorbe. a ne nesmiljen povjerljiv. Mnog o manje vjerojatno da æe reagirati impulzivno te. introvertirane osobe vrijem e radije pro' de same ili u malim skupinama bliskih osoba u poznatom okru ju. pa stoga nadzire i obuzdava . Sustav bihevioralnogpristupa (BAS. otkrili s mo da su introverti mogli polizati najmar deset posto vrpce vi e od ekstroverata. u ivaju u njima izra avaju toplinu i nje nost. neurotièno æu (N) i psihotièno æu (P). Oni mora ju tra iti iskustva koja æe ih »nagraditi« pobudom. l askanjem. BigBrotherove kuæe. kortikalna pob 212 Pitanje osobnosti ðenost samo je jedan od èimbenika. Introverti su luèili vi e sline jer bili os jetljiviji na pobuðenost. u ivaju u vo< nju i vole se dokazivati. prihvaæanjem i seksom. od kapi limunova soka d a aktivira mo dana nagradna sredi ta.eni odgovori. kad smo snimali test. jer nametne li im se.) koja poèinje stihovima: ena i ja pozvali smo masu snobova Da doðu i protrate svoje vrijeme i na e daju naslutiti daje na dru tvene prigode gledao kao na oblik muèenja. Na zabavama. tra iti vi e do ivlj. Spremnije odlaze na zabave kako bi upozi li nove osobe. Nasuprot njima. moraju se p lièno èesto dati u potragu a »fiksom«. a ne neorganiziran odgovoran. Oni ne tra e doda tne pobude. Grizodu je i pretjerana zabrinutost za zdravlje mogle b i biti povezane s tipom N. Pjesi poput »Vers de Societe« (1971. Gravje predlo io dva opreèna sustava u èovjekovoj osobn osti. postojani s obzirom na dob i okolnosti. Costu i njihov peterofaktorski model osobnosti BigFive. a ne nekooperativan NEUROTIÈNOST zabrinut. Odatle na limunski test na Spitalfieldsu.izglednije j e da postanu stan. a ne siguran samosa alijevanje. a ne suzdr an UGODNOST blag. Psiholozi su s vremenom usavr ili Evsenckov model. a katkad i mnogo vi e. za oèekivati je bilo da æe eksti vert. a ne rutina neovisnost. S druge strane. Evsenck je tvrdio da su introverti prirodno osjetljiviji na viso pobuðenost. a ne sumnjièav atruistièan. idu za novim iskustvima poput pustolovnih sportova ili puto nja i. Motivacijski èimbenik Znanstvenici nakon Evsencka nastojali su razraditi taj model.64 Obuhvaæa sljedeæih pet dimenzija: OTVORENOST ZA ISKUSTVA ma tovit. behavioural inhibition sy -stem). opæenito. recimo. a ne konformizam SAVJESNOST organiziran. imaju hladnokrvn trezven iji pogled na ivot. McCraea i dr. recimo. Skloniji su domi nirati dru tvom. koje nas navode da u potrazi za nagra dom pristupamo odreðenim podra ajima. S tipom E mogle bi biti povezane crte osobnosti poput dru tveno sti i izlaganju opasnosti. inti vert s priroðenom » eljom« za izbjegavanj m kortikalne pobuðenosti. a ne samozadovoljstvo' 211 Robert Winston: LJUDSKI UM Evsenck je ustvrdio da su osobe s ekstrovertiranom osobno æu u stalnoj ] tra i za kort ikalnim pobudama.

ali u skladu s opæim zna njem o mo danim nagradnim sredi tima. Ekstro-verti. Obja njenje »nisam znao da æe me uhvatiti« izgova se èe æe nego t omislili. prisiljeni su stalno tra nepresu ne izvore podra aja. Zanimljivaje i »dru tvena« varijabla te jednad be. Valja. dopamin je novac koji se ubacuje u utore nudei accumbens a radi osvajanja »velezgoditka«: osjeæaja zadovoljstva. Teorija. sitne pljaèke i zloporaba dr ga èe æe povezuju s osobama iz siroma nijih obitelji. Stoga se upu t aju u vi e dru tvenih aktivnosti. Znaèi. sv mi druge shvaæamo kao »sirove podatke«. a ne o moguæim negativni posljedicama svojih postupaka. jo smo daleko o d otkrivanja genske \ ze. s druge strane. na odreðenoj razini. Mo da ekstroverti u svojoj potrazi za nagradom i/ili pobuðeno æu shvaæaju kako vi e mogu dobiti od sretnih osoba. osobe k( se upu taju u pona anja kojim a tra e uzbuðenja (èesta popratna pojava uz i strovertiranu osobnost) mogu imati mutac iju gena koja sprjeèava vezanje c pamina na ivèane stanice. a katkad vi e kockaju i uzimaju vi e kokaina. Mo da se takoðer moramo zapitati za to ekstroverte. kao to n ameæe Graveva zamisao. meæ tim.66 Istra ivanje dr.67 Ekstroverti su imali veæu aktivnost u amigdali kad su im prikazivali vesela lica. pa se u strahu od moguæeg negativnog ishoda klone dru tvenih prigoda. ovisno o na em stupnju ekstrovertiranosti ili introvertiranosti. koje. Mo da tu nije toliko riji o strategijama za stjecanje osobne dobiti ili za osvetu dru tvu. Introverti. Ipak. profesionalci zaposleni u sudovir i zatvorima primjeæuju da mnogi prekr itelji s kojima svakodnev no rade ni toliko »lo i« koliko ne uspijevaju vidjeti povezanost izmeðu svojih postupak. ovdje zastati i razmisliti o slj deæem. imaju jaèi BIS od BAS-a. jer nameæe kako. a ne razmi ljanje o moguæim posljedicama. 213 Robert Winston: LJUDSKI UM Utjecaj dopamina Sudeæi po nalazima. bez obzira na moguæe posljedice susreta s njegovim vlasnikom? Mo da je mozak ekstroverata selektivniji zbog poveæane potrebe za pobuðeno æu. ne uzbuðuje jednako prizor bilo kojeg lica. posebi u nucleusu accumb ensu. ali su i nedostupne osobama s ni i m prihodima. Ekstrove nedvojbeno naginju razmi ljanju o nagra dama. Mo da to mo e pridonijeti obja njavanju tih razlika u osobnosti. ako ih. Kakva god bila istina o genskoj podlozi. Prema to m modelu. Teoriju podupiru neki radovi s PET-om koji su pokazali da osobe s obilje jima intr overta imaju malo aktivniji èeoni re anj. Aktivnosti poput ron jenja. pitanje je li taj d opaminski gen ozbiljno mijenjen kod osoba koje su dru eljubivi ekstroverti skloni opasnostima i da izaziva brojne rasprave. Turhan Canli i John Gabrieli s N ewyor kog sveuèili ta istra ivali su odgovore amigdale introverata i ekstroverata na sli ke veselih i tu nih lica. Ek stroverti su osobito osjetljivi na djelovanje dopamina. Ipak. e novih i neobiènih situacija.tvorbama koje sudjel uju u obradi osjetnih informacija. pak. neurotransmiter koji sudjeluji mo danom sustavu nagrada. bungee skakanja i skakanja padobranom sj jan su naèin da se ekstrovertirani menad er vikendom domogne svoje dop minske doze. onoga to im se dogaða. vodi elja za nagradom. djelomice odreðuje jesmo li ekstrovertirani ili trovertirani.pona anja koja mogu dovesti do opasnosti ili bola. Kao stoje spomenuto u drugom poglavlju. ekstrovertje jednostavno osoba èiji je BAS jaèi od BIS-a. stoje mo da presudno meðudjelovanje za rje avanje problema i planiranje. valja izbjeæi ili im priæi. osjetljivost na dopamin. Debre L. Da se poslu im metaforom. odnosno njihov ih mozak èini prirodno skloni jima sna nijem nadzoru vlastitog pona anja. a BAS nas navodi na pusto enje trgov ine ili na veèernji provod s prijateljima kad bismo trebali uèiti za ispit. Kontroverzna te. no oba su tipa jednako sna no reagirala na tu na lica. Johnson sa Sve uèili ta Iowe pokazalo je da introverti imaju pojaèanu aktivnost u èeonim re njevima i pre dnjem dijelu hipotalamusa. BIS nas tjera da provjeri mo stanje na bankovnom raèunu i porezne obveze. Mo da nas i bi trebalo posve èuditi to se krade automobila. . koliko o neg tivnim posljedicama potrage za pobuðeno æu u koju hrli mozak kojem ned staje dopamina . tu nog ili veselog. Predlo eno je kako je vjerojatnije da osobe koje pokazuju kriminalna p na anja imaju mutaciju koja sprjeèava vezanje dopamina. ka e da ekstrove rti imaju manje novca za igru i sukladno manje podra a Buduæi da ih okolina dosljedn o premalo nagraðuje. slje-pooènim re njevima i stra njem dijelu talamusa . imaju veæu aktivnost u prednjoj cingul arnoj kori. mo da.

na izbor poslova. nadbubre ne ili adre-nalne lijezde. a veæinu pasmina ne krasi osobito pustolovan duh. glavu dr ale visoko. a kamoli na one koje sadr avaju t . Dakle. br e ulazile na nepoznata polja ili u nove obore. s obilnom dozom testosterona. Mene j e taj pokus pomalo zaèudio. dubok glas. Sve je to prilièno poznato -ja te pona ajne crte p okazujem na veæini zabava. izmeðu heteroseksualnosti ili homosek sualnosti i povi ene ili sni ene razii testosterona. Dulje su jele. Razlike u hormonskim razinama mogu jasno utjecati na razlièite vidove n eg karakter a. tj. te rjeðe pri azile zidovima staje. Premdaje mno tvo dosada njih istra ivanj a dalo nedosljedne i n postojane rezultate. Nitko jo nije utvrdio nedvojbenu ve. Prestra ene krave obièno manje jedu. pokazali su 20-postotno pobolj anje. doista. Kad se krave suoèe s novim objektima. djevojèice èije majke imaju visoku razinu testosterona izra avaju pona ajne crte tipiè-nije za djeèake. Ak o je potonje. androgene. koja se sastojala od umetanja klina u zadai utor n a ploèi. to znaèi da se nisu osjeæale ugro eno. Primjerice.70 Poslije samo èetiri tjedna. ni u od krava pasmine herens. mo da imate povi enu razinu testosterona. poput penjanja na stabla i sklonosti k natjecateljskim igrama. Na psihièkoj 215 Robert Winston: LJUDSKI UM razini. mozgu i pona anju stvara obilje ja koja bismo mogli nazvati tipièno mu kima. premda ih je testosteron pretvorio u brbljavce. upla ene æe ivotinje dul je oklijevati da im priðu. ali i si b iji uspjeh u prostornoj zadaæi. kod mu karaca i ena luèe dvije male lijezd pokraj bubrega. No razlike u osobnosti ipak mog u biti odraz razina odreðen kemikalija koje su u nekoj toèki na eg razvoja kolale ili upravo kolaju na i mozgom i tijelom. agresivnost. bile su sklonije istra ivati labirint te su s e manje bojale ljudi. Nije toèno testosteron smatrati »mu kim hormonom«. Razlog tome je po vezanost testosterona s poveæanom znati eljom i agresivno. Krave smeðe alpske pasmine imaju prosjeènu raz inu testosterona u krvi. Kljuènu razliku mo e otkriti odgovor na pitanje do ivljavate li ponudu za rafting zastra ujuæom ili uzbudljivom. Polo aj bli i jednom ili drugom kraju toga kontinuuma in malo veze sa spolnom orijen tacijom. dobrim dijelom zato stoje. Dakle. niti ga svim knji nièarin manjka. a u tom ih se pokusu la k e dalo uznemiriti. lak e se uznemire i bje e dalje od potencijalne prijetnje. partnera i h bija. iznimn o te ko naæi mu karce spremne na bilo kakve injekc je. tzv. nije b. pa osoba ima izra enu èeljust i istaknute jagodice.214 Pitanje osobnosti Utjecaj testosterona Testosteron je jo jedna tvar koja jako utjeèe na karakter.'18 Krave su opæenito razmjerno plahe iv otinje. No nemaju sv i kaskaderi povi en testosteron. »roditeljsk e« hormone koji potièu stvaranje testosterona. r a èlambom tih reakcija mo emo mjeriti razinu anksioznosti pojedine ivotinje. ali sigurno ga nisu ni ta bol vje ali. Umjesto da istaknute spolne razlike shvaæamo kao suprotne strane medalj mnogo je p rimjerenije o njima razmi ljati kao o kontinuumu ili spektru s r zlièitim stanjima. Veæ sam naglasio da su st riji mu karci s njegovom povi enom r azinom bolji u vizualnom i verbalno dosjeæanju. U drugom pokusu. ali taj je hormon va an i za rad jajnika. istra ivaèi su prouèavali dvije pasmine krava. Zadr avaju se oko ulaza. Daryl O'Connor s Manchesterskog sveuèi li ta poveæao verbalnu fluentnost skupine mu karaca dajuæi im tjedne testosteronske inje cije. Takoðer. pren mojem iskustvu. sasvim jas no jesu li bolje prali i glaèali rublje. velike dlanove i sna nije mi iæe gornjeg dijela tijela . primjeæujemo veæu radoznalost. Cesto pokazuju razlièite s imptome straha natjera li ih se u nepoznate prostore. U velikim ga kolièinama proizvode sjeme nici. koja se uzgaja zbog borbenih sposobnosti i ima prirodno povi enu razinu testosterona. bilaje mnogo manje upla ena i sklonija istra ivanju okoline od krava mlijeène pasmine brune des Alpes. Na t jelesnoj razini ona obuhvaæaju malo facijalnih masnoæa. sklonost natjecateljsko pona anju i sna niji seksualni nagon. ne kreæu se i priljubljuju uza zidove. nepoznate objekte kraæe prouèavaju. Ali suvi ni testosteron u t ijelu.æu. kao i na ivote koje vodimo . Francuski su znanstvenici ustanovili da su junice na steroidima. Usto.M Pasmina herens. U poznatom francuskom pokusu. pona anje skupine krava kojimaje ubrizgan testostero n usporeðivano je s pona anjem normalnih krava. provodile manje v remena oko ulaza. Funkcije testostero na brojne su i razlièite.

Pooh je meka srca. prema tim definicijama. dobro prilagoðenim osobama. ma koliko o na neugodna bila. oèitog ekstrov i Sovu. Ili to. odnosno u radosti n astaju samo isprazne reèenice. Terapijski bi se pristup. suzdr anu i povuèenu sovu. u mozgu mo emo naæi dokaze i za druge crte oso bnosti. Dakle. imamo Ti^ srdaènog. a one s o teæenjem u lijevoj polutki plakanju i li oèaju. Poka emo li slijed veselih i tu nih videoisjeèaka normalnim. A. 216 Pitanje osobnosti Test Winnieja zvanog Pooh Osim za ekstroverziju i introverziju. ne daj bo e.« Kao to smo vidjeli. Philip Larkin bio je skloniji »desnom« pogledu na ivot. »Ni ta ne valjam«. da svakom problemu pristupa kao zasebnom entitetu.neorg. Ne treba biti prepametan da se zakljuèi tko je kandidat za prvo mjesto na skali ugodnosti. Tu se vezu takoðer mo e vidjeti kod osoba s o t eæenjem jedne ili druge polutke. nenametlj ivu. ako su kategorije koje je predlo io Evsenck. ukljuèujuæi Larkina. Kad u po t anskom sanduèiæu naðu opomenu za neplaæene raèune. Zekoslav je realistièan. koja je mo da najbli a tome. samouvjeren i samozadovoljan. meðutim. A. ili je. Mo da æe vas zaèuditi to se davanjem testostero a mu karcin takoðer smanjuje aktivnost sjemenika i broj spermija. kon mist ièan. Opæenito. sjemenici te e manjoj ak tivnosti i smanjivanju. Na ljestvici otvorenosti za iskustva. Ta strana mo danog ustroja mo e utjecati na naèin razmi ljanja. zabrinuta. vidjet æemo razliku u aktivnosti lijevog i desnog mozga. introverta. Skloni su povezivati zasebne izvore zabrinutosti u iri kontekst koji im poveæava g rizodu je i osjeæaje nedoraslosti. naravno. ali on . dru eljubivog tigra eljnog zabave i novih do ivljaja. rutiniran. ustvrdili kako im upravo takva narav omoguæuje da s e probiju kroz beznaèajnost svakida njice i dopru do stvarnosti iza nje. odgovorna i samodisciplinira Tigar je. dare ljivi dobrotvor londonskog klu217 Robert Winston: LJUDSKI UM ba Garrick. Istra ivanja pokazuju kako sretne osobe imaju veæu aktivnost u lijevom mozgu . Hipotalamus. a njihovi poti teni parnjaci u desnom. Osobe s o teæenom desnom polovicom mozga mogu biti sk lone provalama smijeha ili euforiji. ne shvaæaju to samo kao problem koji val a rije iti. morale bi proæi test Winnieja zvanog Pooh. nesigurna i sklona samosa alijevanju . povjerljiv i ljan pomoæi. Poènu sna nije aliti za promaknuæem koje nisu dobili te se brinuti zbog nedav ne svaðe s bliskim prijateljem i zato to su se u posljednje vrijeme malo udebljali. te kako vjeruje daje »veæina ljudi nesretna«. U umi vjerojatno nema okrutne. Jednom je rekao kako je tuga za njega »isto to i Wordsworthu sunovrati«. nemaran i samo voljan. a ne da razmi l ja o ukupnom zbroju svih problema. desni bi mozak mogao biti taj koji bolje zahvaæa iru sliku i koji bi mogao biti odgovoran za dono enje opæenitih zak ljuèaka na temelju nespojivih informacija.var od koje im se mogu smanjiti sjemenic Navodno se. naposl jetku Njaru rep vrati 1 borbe. voli razlièitosti i pokazuje naznake ma tovite Na skali savje snosti. Kao stoje Motherlant zapisao. Zbog toga slabi svoju aktivnost i prestaje podra av ti hipofizu. promi ljenu. istra ivanjem isprva h tjelo pronaæi mu ki kontracepc ski hormon. Christop Robin bio bi vjerojatno smiren. A neurotiènost} Pa. pak (os im stoje i ekstrovert bez premca) najnesavjesniji . ispada daje najinteligentnija iv otinja. Do toga dolazi zat o i ubrizgani testosteron remeti prirodni povratni mehanizam podra ivanja h potalam usa. imao potpuno krivo. Cak se pretpostavlja kako se osobe s aktivnijom lijevom polutkom mogu bo lje nositi s tjelesnim uèincima stresa. Sova. ne to je m alo vjerojatnije da æe neugodni prizori poveæati aktivnost desnog mozga. mogao sastojati u poku aju da se takvu osobu nauèi razmi ljati poput lijeve polutke. a ugodni li jevoga. »zbo ve opomene i toga i toga i toga. naime. Da se vratimo s podèinjenog na uzvi eno. ali pogre no pomis da potjeèe iz sjem enika. »sreæa pi e bijelo«. no mnogi bi stvaraoci.7 Veæina nas slo ila bi se kako takav svjetonazor ivot èini prilièno mukotrpnim. utemeljen na dokazima ili ne. a razradili McCrae i Costa toène. koje u normalni] uvjetima potièe rad sjemenika ili jajnika. ziran. Milne. mogla bi zakljuèiti takva osoba. prepozna testosteron. Klo je najorganiziranija. Hipofizu t o navodi da smanji svoje izluèivanje. Kad ne dobivaju primjeren poticaj hipofize. sumnjièave i nekooperati1 ivotinje. a Kan je neovisan. Teraputi tvrde da su ank siozne osobe sklone povezivati svoje te koæe u sveobuhvatnu shemu propasti. introvertir Njar.

No Pollvannu zatim na ulici udari automobil (dosta napredno za 1913. da vi e nikad neæe moæi hodati. Izgle da nam izmi ljeni likovi s opt imistiènim svjetonazorom nakon nekog vrer na poènu iæi na ivce te ih poènemo do ivljavati e samo povr nima.pre-nerazilo b i me da ju je uopæe proèitao . Ta pouèna prièa amerièkog tipa o bjavljena je 1913. Ali.72 Prikaz ivali su se u nestvarno pozitivnijem svjetlu u odnosu na druge. Vjerovali su da imaju veæu kontrolu nad ivotom nego to je doista bio sluèaj. a to n estvarnih. Iz psiho lo ke perspektive. Nasuprot njima. m a koliko tu na ona bila. Taylor s Kalifornijskog sveuèili ta u Los Angele-su primijetila je da osobe najotpornijeg psihièkog zdravlja pokazuju i tri oblika poremeæenog mi ljenja. naèuv i razgovor tete i lijeènika specijalista. Danas se u engleskom jeziku pomalo pogrdno za nekoga ka e daje P yanna kad se eli reæi kak o je njegova ili njezina nezatomljiva vedrina done! naivna i prostodu na. sudeæi prema istra ivanju iz 1988. no kako ne oèekujem da æete proèitati knjigu eæi æu vam daje u osnovi osmislila domaæu inaèicu kognitivno-bihevioralne terapije. P ter. No pretpostavlja se da sklonost negativnom mi ljenju m o e dovesti do klinièke depresije. takavje naèin mi lj nja. Tom je mentalnom strategijom u svakoj situaciji. izra enost pojedine o sobine donekle je promjenjiva ovisno o okol i raspolo enju. svima s kojima se susretne razgaljuje du u svojim radosnim i zaraznim optimizmom. a zbog njezine bi pozitivne osobnosti naposljetku sve sretno zavr ilo. Tij ekom oporavka shvaæa da ne mo e pomicati noge i saznaje.sve bi ih ushitili en tuzijazam i strast za ivotom te male djevojèice. Usprkos poèetnoj ravnodu no sti na koju nailazi. mo da smo samo ljubomoi na ljude s takvim umom. usamljene.73 Iz toga slijedi da psihièki zdrave osobe svoje iluzije odr avaju aktivnima filtriran jem informacija koje bi mogle dovesti u pitanje njihove nestvarne stavove. Pollvanna dolazi ivjeti u Beldi ngsville k svojoj hladnoj. ¦mA »Ljevaci« i »de njaci« Jednostavnom pretragom interneta naæi æete stotine poznatih liènosti. Svatko od nas zauzeo bi odreðen polo aj na svakoj ljestv tovi e. nastojala naæi ne to to bije moglo razveseliti. Winstona Churchilla i Tennvsona jest da su post igli velike stvari dok su 218 V Pitanje osobnosti èini se. a na zvala ju je »igra razdraganosti«. Naposljetku ipak i znaðe naèin da povrati svoju nekada nju sreæu. ali predanoj teti usidjelici. ivuæih ili davno preminulih. Ono to zadivljuje kod liènosti poput Philipa Lar na. Buduæi da sam i sam pomalo specijalist. dobra strategija za oèuvanje psihièkog zdravlja. O ko prelazi preko fin . koji ih je èesto u vjeravao u besmisao svega te ih ispunjavao oèajem i strahom. U svjetlu nalaza dr. Ali n eæete naæi ni izdaleka toliko patolo kih optimista. m ogu reæi kako to nije jedino pogre no lijeènièko mi ljenje u povijesti. Èitatelj se mo e nadati da ga Poohov utjecaj s vremenom navesti da se ugleda na njega .se zap vo ne raèuna. nego è glupima i iritantnima. iz meni posve neobja njivih razloga. Nakon stoje izgubila roditelje.. to stv nih. I imali su precijenjena p ozitivna oèekivanja o ishodima dogaðaja. osim stoje rijeè o deluziji. jer ga preèesto nema. She llev E. Ne znam iritira li me vi e prièa i lik djevojèice.ali. osobine koje pridajemo drugima i sami posjedujemo u ra èitim kolièinam a. Tavlor. bolesne i pakosne .te ko daje svjestan sebe. prièa o djevojèici. osobe lo ijeg psihièkog zdravlj a iznosile su razmjerno toènije i stvarnije stavove. naravno.) i ona zbog ozljede glave izgubi svijest. kao to se mo da sjeæate.pobjeda ok ne nad genetikom. Ne znam to bi cinièni djecomrzac Philip Larkin napisao o Polljanni . manje ili vi e sumornog \ gleda na ivot. ali Pollvanna je u ljudima uvijek vidjela dobro. Jadne. Polljannaje. To nas upozorava da ne smijemo upasti u zamku pre tjeranog pojednostavljivanja i dijeliti ljude na sretne »ljevake« i turobne »de njake«. izgleda daje 219 Robert Winston: LJUDSKI UM sretan mozak onaj èiji vlasnik postupa uvelike poput znanstvenika amatera c luènog d a doka e svoju hipotezu neovisno o podacima kojima raspola e. no 01 doista jo jako malen . Preostaje zapravo samo Pra èiæ. hrvali s umom (i mozgom) koji im je govorio da odustanu. postala vrlo h valjena i uspje na. i odmah je. Posto ji jasna razlika izmeðu psihièke bolesti poput depresije i sklonosti k do ivljavanju s tvari u negativnom svjetlu. Dobar je primjer glavnajunjakinja djeèjeg romana Pollyanna Eleanor H.

Usto. da smo uvijek »netko za sve«. Na alost. Iz tmine stra njeg dijela kazali ta est Lica. glumi i ni stvaran.vidite misli kako je netko. no pretvara je gotovo u farsu. kad drugima p pisujemo os obnost i osobine te ih prema tome kategoriziramo. a njezina kæi. To nije stvarnost. nepristupaèan lik koji vol i svoju djecu. svoju granicu. naravn o. Prva od njih. Glumci zatim odglume svoju interpretaciju kratkog prizora kojem su u pravo svjedoèili slu eæi se istim dijalozima. dakako. Glavni lik. Na pozorni se odvija proba . i to uvijek »taj netko« kojim se smatramo.i tankoj granici izmeðu bolesne i zdra ve psihe koju primjeæivao. Stoga je sredi nja tema (kojoj se iznova vraæa u svojim djelima) suk< izmeðu zbilje i privid a. Naime. gospodine. U est lica najprije ulazimo u dvoranu. Jedan od njegovih najva nijih doprinosa bila je p mna obrada lika u kontekstu njegove portretizacije na pozornici . Redatelj je zadivljen. Nije istina! Nije istina! To dobro opazimo kad za neko od svo jih djela. obeæava. Kljuèanje Oèev govor u kojem Pira ndello sa ima nepobitnu istinu o osobnosti i èovjekovoj svjesnosti. borbe sa eninim ludilom te tuge i grizodu ja koje je zb og toga osjeæao. Ona je Pirandellov konaèan sud o protuslovlju teatr U njoj se bavi èinjenicom da glumac. gospodine. Hajde.1916. drag i moj momèe. no to ne saznajemo). i to u situaciji koju nije do ivio kao 1 koji glumi. Red telj prosvjeduje kako ga se ne smije ometati.sluèajno i ironièno jo jednog Pirandellova komada. Pastorka. u svakome svojem èinu. posjetio bordel. pretjera: nagla avajuæi pojedinost ondje . I to je bit percepcija osobnosti . do ivl jaj svakog gledatelja je razlièit. prema svim moguæn ostima koje su u nama da budemo: »netko« s ovim.« Prièa koju æe isprièati o tome to s zbilo njemu jegovoj eni. pr avo je remek-djelo. jo dalju od zbilje. Otac. U tom èasu Redatelj zaustavlja dramu u drami. sva u crno m. Usprkos sebi. Ne mo emo biti objektivni. Ubrzo se otkrije kako je Otac. Pretpos tavljam daje zbog dugotraj. radi u spomenutom bordelu kao prostitutka »poèetnica« (mo da djev ica.vrlo razlièiti! A s iluz ijom. Glavni g lumac buni se zbog toga to mora nositi kuharsku kap Redatelj mu odgovara: »Da. èinimo to temelju povr nog znanja o njima i zanemarujemo slo enost èovjekova mozg Mislim da to najbolje pokazuje prist up jednog pisca za kojeg smatram kako neobièno dobro znao to znaèi biti èovjek. »netko« s onim . meðutim. Redatelj. zanemarujuæi nedosljednost ovdje. Pirandello iz vodi zapanjujuæi coup theatre.ih nijansa. u mojoj svijesti da svatko od nas . Zajedno s Glumcima gleda kako Lica izvode s voju prièu. Upravo je to.temu p< puno izvræe .svojim m ozgom zapravo sudimo o njegovu. kad ga gledamo na pozornici. èak ni u prosvijeæenom dobu u kojem ive . ka e. dakako. stoje obilje je dobre umjetnosti u mnogim medijima. Glumci i Redat elj vode dosadnu raspravu o pravilnoj interpretaciji autor vih zamisli. ali ovo je istina: »mnogi« je. Njegova je trilogija drama o teatru iznimna. Otac tijekom svojeg posjeta ne prepozna pokæerku i poku aj e razodjenuti kako bije zaveo. a njihov a je tragedija ostala »nerazja njena«. njihov je ai 220 Pitanje osobnosti tor prestao pisati o njima i zato su zaglavili u stanju prividne smrti. stali pisao o ljudskom umu . ali c se. Glumci dr amu pretvaraju u melodramu.rabimo svoj um da bismo razumjeli tuði. iznenada ostanemo kao prikvaèeni i k . Luigi Pirandello nedvojbeno je bio jedan od najva nijih d rarr tièara dvadesetog stoljeæa. Ali prizor iz bolnoga postaje gotovo raz bludan. paradoks koji nam se dogaða kad u stvarno ivotu sudimo o drugoj osobi . jer on i Glumci nastoje po rtrel rati stvaran ivot i ne smije ih se ometati u probi. Lica estoko prosvjedu ju da to nije ni izbliza slièno stvarnim dogaðajima. Majci ponestane novac. zastor je veæ podignut. mora nositi kapu i mora tu jaja na pozornici i jo mora glumiti ljuske jaj a koje tuèe . Za mene je sva drama tu. Buni se da oni ne mogu uprizoriti tako ivopisne zgode. a Redatelj u parodiju. polako ali dr matièno ulaze u dvoranu te se iz sjene nepozvana penju na pozorni cu. nezadovoljan. pokæerki i troje djece. ali se otuðio od obitelji. zbog kakva stra no nesretnoga sluèaja. Kad gledamo glumca. pretvara daje netk o drugi. mo da suosjeæamo s njim. »mnogi«. U nastavku drame publici se sve jasnije doèarava kako ne postoje vjerna uprizorenja.« Usre tog brbljanja o prirodi glumaèkog posla. kreni. introvertiran. est lica tra i au ra. Ova prièa o karakteru ima. obraæa m se: »Ali dajte da mi budemo va a drama. preuzima ulogu Oca i izvodi jo jednu verziju pota jnog susreta Oca i Pastorke. bit æe mnogo stva nija nego to bi bilo koj a ikad drama mogla biti. Igra m ga.

dr ati nas prikvaèene i ovi sne. nastojimo doæi i do vrhunca ugodne kupnje. Supermarketi desetljeæima rabe vrlo lukave tehnike za promjenu raspolo: nja kupaca . a razmje taj je bio posebno osmi ljen kako bi kupci nesmetano mogli prilaziti . Glazbeni me komad mo e oraspolo iti. cimo. otvoreni smo za nova iskustva. nesvjestan krik: »Hvala nebesima. pak. prolazna. Ali o bi moralo biti va no kako smo raspolo eni? 1 lim li kupiti haringe i paket kvaèica. U lo em ih raspolo enju izbjegavamo.premda ksilofonska izvedba Mr.. dakle. si acijama i ok idaèima. na televizijsk ekranu.. ta se njegova stra ne mijenja. Jedna je bila novou reðena. Kad smo dobro rasp 222 Pitanje osobnosti lo eni. no ona su svjesniji. Mogu potisnuti svoju sreæu kad net blizak ima lo e vijesti. Prevedimo tu mudrost na trgovaèki jezik: dobro æe vas raspolo enje natjerati da se dulje zadr ite u trgovini. za Njara se.to god se z bilo. mnogo neodreðenija. Raspolo enja su. hoæu reæi. Mogli bismo reæi daje narav. Te je svjesno promijenit i raspolo enje. Istra ivaèki tim sa Gottingenskog sveuèil i ta testirao je tu hipotezu 1997. j datelje bi na neki naèin ohrabrilo iz temelja. odreðen s panj nadzora. arhetip èangrizavog starca iz BBC-jeve humoristiène serije nom nogo m u grobu. i kako bi . Lidlu dok se kroz prepune redove probijam do police s maslacem od kikirikija. izlo ene ruglu za cijelu egzistenciju. u mojem sluèaju . Strah i radost postoje kako bih sebi i drugima mogao pokazati da u ok( ni postoji ne to èega se treba bojati ili èemu se treba radova ti. meðutim. Zato tro imo novac. U tome æ am pomoæi usporedba s drugim klasifikacijama pona nja. a trgovina dr i haringe i kvaèice. na dvije IKEA-ine trgovine. sna an. poj osobnosti. da se nismo u potpunosti posvetili tom djelu. osobito poka e li se daje rijeè o krivoj marki ili ako. Dobro nas raspolo enje usto navodi na tro enje je r. No osjeæaj æe zat izblijedjeli i ponovno æe prevladati moje stalnije crte. mo da da ne to prigrizete u kafeteriji. prema frojdovskom obja njenju. Meðu oèitije taktike spadaju glazba . Mo da èak i meni.ao ovisni. San-dmana na me ne nikad ne djeluje . pa æu biti dob raspolo en jo nekoliko sati. Opa amo. ponajprije z stoje doèarao feno men koji smo svi donekle iskusili. bio je iznimno omiljen meðu gledateljima. Dakle. Ali istra ivanja su pokazala da postoje brojni naèini kako se manipulaci jom ugoðaja u trgovinama kupcima mo e podiæi raspolo enje. zar ne? Pobornici spomenute »znanosti« ne sla u se ba s time. pod uvjetom da su mi èeoni re njevi dovoljno razvijeni. kuj æu ih. ne to stoje postojano i mjerlj ivo u vremenu. Svoje teorije teme na jednoj nepo recivoj èinjenici o èovjekovu pona anju. Nad èuvstvu imam. mo e reæi da ima sumornu narav .i miris. Raspolo enja su. razgledate razlièite odjele. dok je njegova zlovolja dosezala sve bizar nije razine pretjeranosti. gdje me i kakva me nije smjela upoznati. No istra ivanja su pokazala kako sna an utjecaj imaju i razmje taj u trgovini te njezino opæe stanje. primjerice prema èuvstvima il i naravi. Drugi psiholozi misle da se proces vi e temelji na uzajamnosti. Taj se osjeæaj n e pro iriti. komunikativniji oblik pona nja.. kakav ja nisam smio biti za nju. a »znanost« o ugoðaju u trgovinama èak ima vlastite »struène« i sopise i publikacije. nije ko er. nego zato to se obraæao »èangrizavcu« u svako od njih.. malo riskirate kupnjom novih proizvoda. kao da se ona sva zbrojila u tome! Shv aæate li vi sada zlobu ove djevojke? Iznenada me zatekla na jednom mjestu. il i èak da se uopæe ne to dogaða. Njihov smijeh bio je smijeh ol sanja. Mogu prestati biti ljutit. da kup ujemo jer se na neki naèin elimo zahvaliti supermarketu na ugodnom do ivljaju. Èuvstva takoðer blije i mijenjaju se s vremenom. Ba kao to obar seks zavr avamo orgazmom. 221 Robert VVinston: LJUDSKI UM Victor Meldrevv. bila okrutna nepravda suditi nas samo po njemu. Neki bi psihoanalitièar kao da su gledatelji gl edajuæi Meldrevva u ivali ne zato to ih je podsjeæao na æudljive osobe koje poznaju. u svakom ugodnom iskustvu tra imo »isplatu«. to nisam j a!« Raspolo eni. za kupnju Vrijedi reæi nekoliko rijeèi o tome to podrazumijevamo pod pojmom »rasj lo enje«. na jedn ome djelu. Mislim kako bi me tek pogodak strelicom za omamljivanje mogao natjerati da se po e lim zahvaliti g. no s druge strane do promjene mo e dc a da nismo ni svjesni kako. tj. Vidjeti taj predmet smijeha i ismijava nja »tamo negdje«. Povezana su s odreðenim razdobljima.

Zatim je sa zaslona prenosivog r aèunala morala proèitati niz iz va. recimo. tj. paketi bi p ad iza.). izi li su sa vi e stvari nego to su planirali. a teniske koje je kupila zapravo joj se nisu sviðale. neke s izgladnjelo m djecom (sudeæi prema plaèu koji je iza vao suosjeæanje).« Dok je èitala. Barberov Adagio gudaèe . bespomoænu djecu. Tamo smo susreli izmo dei oronule kupce. Uèinak poticanja raspolo enja bioje dojmljiv. Proizvodi su bili slo eni na naèin koji je trebao nadahnuti kupce. razgledav ala manje proizvoda i u la u manje trgovina. u ivala je u iva noj glazbi.« Takoðer. a ne samo nabacani na »odjelu st olaca«. Ja sam nesumnjivo rtva potonj eg uèinka. U tihoj. Druga je blizanka poslije pro la kroz i osnovni postupak. Nak« samo dvadeset minuta uznemirila se i odustala. poput: »Katkad osjeæam jako grizodu je zbog boli ko u sa nanijela roditeljima. Najprije je morala proèitati i potpisati ozbiljno napisan obraz suglasnosti. Stolci su. u gu vi koja me podsj< la na gu ve na autocesta ma poslije te ih sudara. Bila je dotrajala i trebalo joj je do bro lièenje. o sim to su tvrdnje bile osmi ljene za izazivanje pozitivni raspolo enja. (P o tenja radi. Èak je kupila nekoliko poklona za sestru .) Vjerojatno najgori. Kad bih 1 kao kolica. bili su voljniji prigristi togod u kafeteriji i vi e su spontano kupo vali. u kojem sa svake stra ne neosvijetljenog prolaza.skloniji smo biti dare ljiviji ka d smo dobro raspolo eni. Za televizijsku seriju Ljudski um sami smo isprobali uèinke manipulacije r polo enje m. Ugoðaj u tom dijelu trgovine bio je simpatièan. veselo raspolo enje. ali i najomiljeniji dani za odlazak u londonsku IKEA-u su d r avni praznici ponedjeljkom (tzv. koji su izgubili svu nadu d a æe ponovno vidjeti svoje najbli najmilije. Tu naje blizanka manje ku] la. tada su otvorene mnoge tr govine. a dr uga iskustvima koja su trebala potaknuti negat no raspolo enje. bilaje manje s dovoljna kupljen im. slu ala je tu nu glazbu. primjerice novije naslonjaè visio sa stropa.namje tajem. Oèiju raskolaèen ih od straha. Prije mnogo godina sa suprugom i 223 Robert Winston: LJUDSKI UM dvoje djece. razgledavala mno tvo razlièitih pro izvoda. Kupila j e mnogo stvari. Na kraju je takoðer poslana u pol usatnu kupnju. Novi su proizvodi bili neobièno i zan imljivo izlo eni. bile kaotiè naslagane tajans tvene kutije. pa si ubrzo oti li po veæa k olica. Prolazi su bili tijesni. u la u nekoliko razlièitih trgovina. op. Sve si se sporije probijali do blagajna. Na e neupuæene rtve bile su dvije identiène blizanke. zabrim su majke netremice gledale pribli avanje kotrljajuæeg teretnjak a. Kolica su imal a vlastitu volju i stalno su nasrt na izlo ke i malu. Blizanke smo na kraju spojili i poslali ih kuæi zadovoljne . valja reæi da su se posljednjih godina stvari ondje uvelike pobolj ale. Reèeno joj je da zamisli kako prijatelju govori reèe nice sroèene tako da osoba osjeæa lo e. Druga je trgovina bila potpuna suprotnost. bili izlo eni unutar postavljenih soba. Mondaj Bank Holidajs. a osvjetljavao gaje r eflektor. a raspored zbunjujuæi. p. oko tri i pol metra uvis. a malo poslije i po jo veæa. usprkos opæenitom pomanjkanju kupovnog entuzijazma. pa bi moji maju ni potomci ostajali cmizdriti. odvedena je u trgovaèki ce tar i na pola sata poslana u kupnju. Usto. Naposljetku smo za ili s golemim kolicima do vrh a natrpanima raznim . sjenovitoj tami nije bilo gla zbe. oti ao sam kupiti komplet polica za ki ge.»sastavi sam i ne mari ogrebotine« . npr: »Osjeæam da mogu gotovo sve. Naposljetku je odvedena u vje baonicu i provedena kroz postupak poticanja pozitivnog raspolo enja. S dru] 224 Pitanje osobnosti strane. Ujutro jedna od njih bila izlo e na raznim situacijama koje su trebale izazvati pozit no. Roba je bila naslagana jedna na drugu i organizirana iskljuèivo funkcionalno. i skromnim proraèunom. uopæe se nije vodilo raèuna o p rivlaènosti. gotovo se ni ne pogledav i. bez rijeèi napustili kolica i t sramljeno se probili do izlaza. sretna je blizanka bila energiènija i izra avala je veæi entuzijazam. dr eæi se za stopala. a prodavaèi uslu ni. Potonja je blizank a u la u tihu sobu u vje baonici pokraj trg vaèkog centra. Moram priznati da sam se grozno pona ao u velikoj IKEA-inoj trgovini u Londonu. mraènog i prenapuèenog dijela. tako da nevine promatraèe vidim preko ramena. Naposljetku smo stali. Neugodno mije to mora reæi da smo ena i ja. Nakon stoje neko vrijeme provela sama. Vi e su tro ili. Istra ivaèi su ustanovili da su se kupci dulje zadr avali u prvoj trgovini.proizvodima i kretati se prostorom trgovine.

Neke su policijske postaje eksperimentirale s postavljanjem ru ièastih arulja u zatvorske æelije. jer s e stari. zbog toga ne do ivljavamo dramatiène promjene raktera. Mo e ga promijeniti veæ ne kolicina malih dogaðaja. No iduæi put kad budete zlovoljni . mo da biste trebali protrljati desno oko. Ispitanici su rje avali upitnik kojim se htjelo saznati u kojoj su mjeri bili neug odno raspolo eni tijekom prija njeg mjeseca. mo emo postati sretn iji. sudjeluje u regulacij i raspolo enja.promijenilo. Pretpostavlja se da u osnovi tih procesa le i meðudjel ovanje osjetne kore i limbièkog sustava. ljudi ne bi pomislili da sam i na »presaðivanju« osobnosti. èime se osigurava da osobu neæe preplaviti anksiozno stanje. Tzv. pa se oboljeli. Tajna je u oèima Taj mali pokus pokazuje kako je raspolo enje. èije djelovanje ne mora proæi svjesni nadzor èe onih re njeva da bi utjecalo na pona anje. David H. Ali premda svi mo emo biti naivne rtve subliminalnih varka supermarketa ili redarst venih snaga. su prejaki. Primijetila je da joj anksiozne os jeæaje izazvane nedavnom uznemir æom dijagnozom raka ubla avaju brzi pokreti oèiju slije va nadesno. anksiozni osjeæaji nalaze u desnom mozgu te da ih se. umnogome osjeæaju kao da su postali »netko drugi«. uznemirujuæi. a lijeve pojaèava. Kad ka emo daje osobnost ne to stoje postojano u vremenu i neovisno o okolnostima. desenzitizacija i reprocesiranje kretima oèiju) prva je primijenila d r. Ali premda posjedujemo sposobnost svjesnog nadzora nad nekim vidovi raspolo enja i pona anja. nestalno obilje je. Sni: njem mozga navodno je ustanovljeno d a do normalizacije uzoraka mo da valova dolazi poslije samo tri tretmana. Te hnike poput kognitivno-bihevioralne terapije. Èak i ne to tako jednostavno poput redovite par smijeha s prijateljima mo e uspostaviti pozitivnu povratnu spregu. primjerice.i posljedièno po na anje . Uopæe ne moramo biti svjesni tih zbivanja da bi nam se raspolo enje . shizofrenija.74 Istra ivaèki je tim za i spitanike htio samo dobrovoljce de -njake.nakon to smo im objasnili kako smo ih izmanipulirali. Zald i njegova ekipa ustanovili su da su osobe koje su izvijestile o sklonosti k lo em raspolo enj u imale poveæanu aktivnost u ventromedijalnoj prefrontalnoj kori. dr. ali veæ i redovito stojanje osobe da se dovodi u vedre situacije. 225 / Robert Winston: LJUDSKI UM To dakako nije ozbiljna medicinska preporuka. sjetite se. Redovito izlazim iz supermarketa s vi e stvari nego to sam ih kanio kupiti. . Ipak. p ostoje okolnosti u kojima se osobnost glo mijenja. Zald sa sveuèili ta Vanderbilt skaniraoje PET-om osamdeset devet ispitanika. Smatra se kako t o malo podruèje. razine eluèane kiseline i znojenja . Teoretska je podloga da se n( tiv ni. kao i njihove obitelji i pr telji. jer se smatra kako ru ièasta ima smirujuæe djelovanje na uzne mirene i nasilne zatvorenike. a ipak prilièno opipljivo utjeèe na izbore koje èinimo u ivotu. ne mo e obraditi ili verbalizirati. metodu EM (eye movement desensitization and r eprocessing. razdra ljivi bez obzira na situaciju. Mo dani kemijski procesi i depresija Brojna obilje ja na e osobnosti ovise o mo danim stanjima koja im se nalaz podlozi. mislimo upravo na to. disanja.tjelesnih funkcija obuhvaæenih raspolo enjem. mogu dovesti do djelomiènog p ustroja u mozgu. Studije na ivotinjama pokazale su kako ventromedijalna prefrontalna kora ima odreðenu ulogu u nadzoru bila. Dr. pa tako p tvaranjem da smo sretni. Ali zanimljivo je kako su ki zdrav stveni djelatnici uspjeli pomoæi osobama da se nose s povi enom i siozno æu nauèiv i ih jed ostavnoj tehnici oènih pokreta. N eki su. za razliku od neèega fiziolo ki predodreðe nog poput ekstroverzije i introverzije. Francine Shapiro iz Palo Alta u Kali niji. nepo eljni obrasci mi ljenja i pona anja zamjer ju novima. Èak i kad bih postao primjetno vedriji. Prema PET skanovima. neke su osobe sklonije odreðenim raspolo enjima. J< Spector iz Opæe bolnice Watford danas toj tehnici pouèava osobe k oje su davno pro le iznimno traumatiène situacije. de njacima je dominantna lije va polutka. Tvrdi se kako EDMR potièe komunikaciju od desne polutke \ ma lijevoj. jer su te vje tine smje tene u voj polutki. u de njaka smje teno neposredno iza desnog oka. Jo se ne zna je li pojaèana aktivnost u tom podruèju posljedica ili uzrok lo eg raspolo enja. pri èemu s e aktivnost desne polu prigu uje. primjerenijima. Depresija. bipo larni poremeæaj i mo dani udari n gu vrlo sna no utjecati na osobnost.

slièno kao i Phim Gage poslije nesreæe. u mozgovima depr esivnih osoba prekomjerna se aktivnost javlja u èetiri podruèja: prefrontalnoj kori.76 Poz to je da ene opæenito imaju ni u razinu enzima CO . nelijeèena æe s e depresija s vremenom ubla iti. koja omoguæuje da dugoroèna sjeæanja ostanu nadohvat svjesnog pristupa. samoj amigdali. zajedno sa stalnim negativnim slima. patio i od rekurentnog oblika depresije (depresivne epizode koje se navijaju). genske va rijacije mogu biti uzrok niske razine serotonina u moz to. Vrijedi ovdje jo jednom zastati kako bismo podrobnije pojasnili neke pojmove. Endogena se depresija (»ona koja dolazi iznutra«). iscrplje 226 Pitanje osobnosti i nesigurne u sebe. Moja prekomjerno aktivna amigdala alje »tu ne« osjeæaje u prefrontalnu koru. primjerice smrt bliske osobe. s druge strane. gornjem srednjem dijelu talamusa. te u prednjoj cingularnoj kori. Jo vi e mo e uznemiriti brzina kojom osoba mo e zapasti u to stanje . Osim u rijetkim sluèajevima kroniène anhedonije. Daje Philip Larkin uzeo kuru antidepresiva. Ali takoðer je uzrokuju promjene u mo danim kemijskim procesima. Ali u oba sluèaja stanje dovodi do prepoznatljivih promjena raspolo enja. njegova prilièno depresivna crta mogla proiziæi iz djet stva.) opisuje gadno stanje uma zbog koj se svakoga jutra budio rano m zorom razmi ljajuæi o neizbje nosti svoje sm Ta pojava. Dakle. mo e pojaviti bez ikakvih okidaèa. odnosno vanjskom rubu èeonog re nja. ulaz imo na neodreðenije podruèje.. koji nisu ba znali biti sretni. jasno. mi ljenja i navika oboljele osobe. prilièno je oèito kako je depresija drukèija zvj erka od sveobu-hvatnije negativne ili sumorne æudi. kao ni zamoran poriv za tra enjem razloga. doimajuæi se ravnodu ne.«75 Iz njege se r ijeèi mo e naslutiti kako je bio svjestan daje mo da naslijedio tu sklon premda je. vidova pona anja koje nala zimo u nekih depresivnih pacijenata Opet geni Stoje s genima koji utjeèu na na e raspolo enje i stavove o ivotu? Prema nek novijim is tra ivanjima pod vodstvom dr. ne. slabu usredotoèenost. Larkin je usto u intervjuu za Observer izjavio da su mu roditelji bili »prilii èudni ljudi. Roðak depresivne pacijentice jednom ju je vrlo prikladno opisao rijeèin »Izgleda kao o na. A te se stvari nasljeðuju. za koji znamo da podra uje a migdalu. Psihijatri razlikuju dva osnovna tipa depresije. iz naizgled savr ena zdravlja. vodeæi struènjak za neur obiolo ke osnove depresije. Reaktivna depresija javlja se k ao odgovor na stresne okolnosti. mo e biti u zrok bihevioralnih crta poput agresivnosti i skobnosti. èuvstvenom sredi tu. jer mi pozornost odvlaèe druge stvari. beznaða i grizodu ja. Ali kad o depresiji poènemo govoriti kao o bolesti. osim negativno obojenog pogleda ivot. Wayne Drevets s amerièkih Nacionalnih zdravstvenih instituta. Mary-Anne Enoch na amerièkom ] cionalnom institutu za alkoholizam i zlouporabu alkohola (NIAAA). na ravno. stal ne ili rekurentne negativne misli te osjeæaje gubitka. Ipak. Posner predla e otprilike ovakav slijed dogaðaja. Depresija usto ima poèetak i kraj. B a èudno to se ne mogu »trgnuti«. podruèju koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. a za revræe dugoroèno pamæenje kako bi na la moguæi uzrok. ali osjeæaji tuge ne nestaju. Pri je sam govorio o odreðenim tipovima osobnosti i razmatrao mo dane kemijske procese k oji su ih mo da oblikovali. S vrem enom to postaje sve te e. Njegova pje sma Aubada (1977. ko a zatim svjesno tra i uzrok koji æe pripisati èuvstvu. dobro je dokumentiran simptom endogene depr esije. poput gubitka radnog mjesta. ensk mozak mogao biti predodreðen da do iv ljava vi e razine anksioznosti. Meðu njih ubrajamo poremeæene obrasce spavanja. nagla ava koliko su snimanja mozga postala va na za razumi jevanje poremeæaja. Prema Michaelu Posneru s Ore-gonskog sveuèili ta.. Zato se tada ukljuèuje prednja c ingular-na kora koja odbija sve ostale zahtjeve za mojom svjesno æu i tako skrbi da moja pozornost ostane usredotoèena na osjeæaje tuge i razlog koji sam im pripisao. gubitak apetita i seksualnog nagona. bi li se p retvorio u srce i du u zabave? Odgovor je. Philip Larkin. neplodnosti ili sm rti bliske osobe. ali kao daje netko iz nje ispustio sav zrak. 227 Robert Winston: LJUDSKI UM Mo da je na pjesnik. dokazano je. rano buðenje i te ko usnivanje.« Depresivne o be èesto odaju takvo pomanjkanje poleta. Pita »Za to se osjeæam tu no?«.

Kao to znamo. jedna od strate. Depresija koja nastaje usporedo s opisanim gubitkom s tanica mogla bi biti povezana sa smanjenim razinama toga neurotransmitera. a promjene na COMT-ovu genu mogu po æati prijemèivost za shizofreniju i druge te ke poremeæaje. dio èeonog dijela mozga smje ten iza oèi ju. p.). S tudija NIAAA ] vezala je ni e razine COMT-a s mutacijama na genu Val 158 Met. Smatra se kako gen DEP-1 ne utjeèe na serotonin ili noradrenalin. glija. broj ivèanih stanica pribli no je jednak. op. uobièajen e sumnjivce u poremeæajima mo dane kemije (zajedno s dopaminom i acetilokolinom).78 Kad 229 Robert VVinston: LJUDSKI UM psi ele izbjeæi opasnost. mo da je imao pravo. ra irenom unutar obitelji.MT. U sluèaju depresije. To je jedan od razlog a za razmi ljanje o moguæem genskom uzroku. Randolph Nesse s Michigans kog sveuèili ta. koje bi u Britaniji vjerojatno nai le na osudu zbog izosta nka vladine podr ke èuvanju mo danih tkiva nakon obdukcije. a braèni su im partneri najèe æe drugi mormoni.pa dijete okru eno depresivnim odraslim osobama i samo m o e razviti mozak depresivne osobe. tvrtka iri podruèje dje lovanja. ti nalazi o gubitku stanica poprilièno se raz likuju od nalaza na osobama s jednom depresivnom epizodom. pretpostavlja da su nam u davnoj po vijesti reakcije povezane s depresijom pomogle opstati. Mvriad Genetics svoja je is tra ivanja proveo na èetiri stotine mormonskih obitelji na podruèju Salt Lake Cityja. Moguæe je daje razmjerno nedavno otkriven kandidat za naslov »depresivnog« gena. Depresija bi u obiteljima mogla biti ra irena i zbog drugog razloga. vjerojatno povezan s depresijom. ozn aèen kao DEP-1. Sada nji dokazi govore da utjeèe na regula ju dopamina u prefron talnoj kori. Poznato je da skladi te eæer kao izvor energije te da bi mogle biti va ne za o dr avanje razine serotonina. Zanimljivo. Ozbiljna depresija goc nje pog aða mo da èak dva milijuna Britanaca i deset milijuna Amerikana (U nas se govori o tri stotinjak tisuæa oboljelih. u njih je dosljedno manjih dimenzija. Depresija èesto r staje kao nusproizvod visokog stre sa i prisiljava tijelo i um na usporavanje. a noæna se mora ponavlja i unutar odreðenog broja obite Va na studija neurologa Waynea Drevets a i njegovih kolega s Medicinskog kulteta Washingtonskog sveuèili ta otkrila je kako mozgovi osoba s obiteljske povije æu depresije èesto imaju svojstvene abnormalnosti. Pr emda je mozak depresivnih osoba u tom podruèju manji. Usto. U vel jaèi 2003. jer se znanstvenici ni izbliza sla u o CO MT-ovim funkcijama. isti rezultati nisu postignuti s mu karcima. Ali b ez obzira na toèan mehanizam nastanka. primjerice sukob s drugim psima. Je mo da bila i naèin oporavka i okrjepe . Gubitak tkiva posljedicaje smanjenja broja potpornih stanica. Zacijelo æe proæi e prije nego to ta istra ivanja rezultiraju novim antidepresivima na tr i tu. Priljube se uz t utihnu i umire u pokorno nepomiènom stavu. dale su najva niji nalaz. Prem-dajoj je glavni komercijalni interes razvoj postupaka za otkrivanje genske osnove raka. kao da nisu ivi. plastièni mozak r eagira na svoju okolinu . izn 228 Pitanje osobnosti ðu polutka. ali zanim ljivo je stoje osnivaè Mormonske crkve Bri-gham Young vjerovao da ima rje enje za pr obleme èovjeèanstva. Ali kako je sklonost depresiji uspjela uæi u na e gene? Te ko je shvatljivo da je takv o stanje moglo imati bilo kakvu evolucijsku prednost. ja koje primjenjuju je da se primire i stisnu. Za pretpostaviti je da glija stanice ne djeluju samo kao ljepilo.. Ipak. Dre-vetso ve obdukcijske studije. jer mnogi ne rabe kontracepcijska sre dstva. uglavnom imaju velike obitelji. i lazi toga istra ivanja donekle su kontroverzni. Stoga je vjerojatno da æe genska pr edodreðenost za odreðenu bolest ili osobinu u njih biti oèitija i èe æa. Neke osobe stalno ] daju u tamu oèaja. Mo da bi èovjekova depres mogla biti ostatak takve suste uæe reakcije pre ivljavanja. koji je mnogo pisao o toj temi. ne go djeluje dosad nepoznatim putem koji se jo istra uje.7 7 Tzv. a ene s t( mutacijom posti u osobito visoke rezultate na upitnicima za procjenu stup an ksioznosti. subgenual medijalna prefrontalna kora. amerièka tvrtka Mvriad Genetics objavila je daje identificirala gen. oblika i velièine prsta. za koji neki znanst nici smatraju daje odgovoran za regulaciju raspolo enja. Mormoni su sjajni ispitanici za genetièka istra ivanja jer su fascinirani genealogij om i veæina ih vodi iznimno pomne bilje ke o svojim obiteljima unatrag nekoliko nara t aja. nego imaju i va ni ju zadaæu. Ima sna nih dokaza u prilog nasljednosti depresije.

naèin k ojim nesvjesno signaliziramo drugima da nismo nimalo d bro. Diana.« Sabota a samoga sebe U svim na im istra ivanjima èovjekova uma. Neki dokumenti. ali koje neobja njenim ostavlja niz drugih oblika èovjekov a pona anja. ka u. I stra ivanje na sveuèili tu Ohio State pokaza je kako je manje vjerojatno da æe prosti i agresivni mu karci izvijestiti o sim tomima depresije ili anksioznosti. ukljuèujuæi Himmlera. Sada nji Lord Redesdale. navodno. tu enike i njihove brar telje sve su vi e u asav ale stroge kazne za manje prekr aje koje je dijelio kako n se prohtjelo. U prija njem smo poglavlju vidjeli da ozljeda mozga mo e prouzroèiti pr mjenu osobnost i.. to gaje takoðer. Unityjin roðak te moj prijatelj i kolega u Gornjem domu. Njihova po e ljnost u suvremenom dobu ovisi o njihovoj sposobnosti da nastave slu iti toj svrhi u promjenjivim okolnostima. jedna primjedba kao da stalno iskrsava. Oswalda Mosleyja. Nerijetko. Na e umne sposobnosti vrhunac su selektivne evolucije. no njezin s e svijet ru io . f ju je tako majka pouèavala kod kuæe.p retvorila prostrijelna ozljeda glave. sestra briljantne spisatelji« Nancy. ozlijeðena.svijesti. a ne strategija ma. razveselilo. Britanija objavila rat. procesa koji teèe milijune godin a. Njezini su roditelji nedvojbeno imali A snièarske stavove i podupirali su britanske fa iste. na neki naèii zaljubljena u Hitl era.sklonu provalama bije: i depesivnim epizodama . Najbolje æe nam to razjasni ti primjeri koje nam je dao najbolji pisac. ukazuju na èinjenicu daje po povratku u Britaniju. Kad je 1939. Guy Liddell. posebnim vlakom ko je unajmio njezin otac. Sudac je naposlj« ku poslan u mirovinu. ali bez vidljivih znakova ozljede. Hitler je navodno izjavio za njemaèki tisak daje Unity »savr e primjera k arijevske enstvenosti«. koju je. r ekao je: »Volim teorije zavjere.r je. D iana i Unity otpi tovale su u nacistièku Njemaèku.« Istragu je. a Unityje bila polaskana stoje up oznala Ado fa Hitlera i mnoge njegove najbli e suradnike. prekinuo ministar unutra njih poslova. nastali kako bi nam pomogli opstati. Razlozi za tu intervenciju nikad nisu zadovoljavajuæe obja njeni.poku ala se ubiti pucav i si u glavu. est mj< seci poslije objave rata vraæena je u Britaniju. u drukèiju osobu . Unity Mitfoi bilaje poznata pripadnica ari stokratskih krugova. sanjanju. U Kartografiji uma. èinimo upravo suprotno. N jegovom je sudnicom odzvanjao smijeh. odnosno tra imo pomoæ. Ti su fenomeni. Kao kæi Lorda Redesdalea. stoje i razlog za to æe osobine poput depresivnih sklon osti i agresivnosti danas vjerojatnije biti smatrane problemima. naime. Ali ljudi su se pitali kako se tako brzo oporavila nakon to se ustrij elila u glavu. s vlaka iznesena na nosilima. . primjerice mo dani tum< ili mo dani udar u bilo kojoj polutki. koji su nedavno izi li na v 230 Pitanje osobnosti djelo u Dr avnom arhivu. Unityje jo bila u Nj( maèkoj. Ustrajao je na tome da se Unity pregleda odmah po dolasku privatnim vlakom. sudjelovao je u istragama pijuna e i protuobavje. premda æe ot voreno navesti visoku razir stresa u ivotu. pi e Rita Èarter. druga kæi. tvrdi se. imala je lagodan ivot. a neki dr e daje Unity bila. jedan od vrhunskih britanskih ratnih pijuna i voditelj Odjela B Sigu rnosne slu be (MI5). Prilièno uvjerljivo gledi te. Jo je mnogo razloga za naglu promjenu osobnosti. udala s 1936. Rita Èarter navodi p mjer suca brit anskog Vrhovnog suda koji je nakon udara u desnoj polutki posti velik zabavljaè. zapravo. ali malo je pretjerano sugerirati daje Unity hini la ozljedu.tajnim operacija ma. ivèane stanice bore se za prostor i gorivo jednako kao to su se na i preci meðusobno borili za hranu i prava na razmno avanje. Jer svakoga dana govorimo i mislimo stvari koje ni izdaleka ne poma u n a em opstanku. sijeènja 1 940. Gorii ga i Gobbelsa. a ozbiljn i su kriminalci katkad bivali osloboðeni. Zanimljiv primjer j< sluèaj Unity Mitford. Mo da su nasilni postupci jedino sredst vo kojim takvi mu ka ci mogu signalizirati svoj nemir i tra iti pomoæ. paje moguæe daje na nosilima iznesena radi izbjegava nja publiciteta i neugodnosti za obitelj.tijela i uma? Mo da bismo depresijom mogli smatrati i poremeæaj podskupa èuvstava. drugog baruna. èak i depr esiji. Poslije je zabilje io: »Nije bilo dokaza koji bi potkrijepili tiskovne navode da joj je zdravlje ozbiljno naru eno. za voðu Britanske udruge fa ista. Iz te se perspektive odreðena evolucijska svrha mo e pridati najrazlièitijim psihièkim fenomenima . meðutim. Phineas Gage postao je drukèija osoba.

uglavnom dvodimenzionalni likovi u je je iznimno te ko povjerovati i koji se. Katkad su njegovi sti vi bili gotovo jednako dobri. P remda je Shakespeare poslije napisao esnai drama. dakako. To je poimanje bilo dar koj poticao i obogaæivao pisanje drugih jer. obuzetog ljutnjom. katkad u tolikoj mj eri da ne prepoznajer njihovo podrijetlo kad ih proèitamo ili èujemo. koji je previ e razmi ljao i kojeg je paralizirala vlastita kolebljivost. zatim kao samo ivog mu karca kojeg su izjedale brige. unutar konteksta te vrhunske me drame o osve ti. razlog za t o se toliko fraza i cita iz Hamleta uvuklo u engleski jezik. nijedan od Shakespeareovih bli skih suvremenika ne posjedi mislim. bilo humoristièno. Vidjeli smo Hamleta uprizorenog kao rasko nu pustolovinu. dovede na rub sjedala. al mièara.doista.izlazi iz drame i postoji gotovo i ovisno. ali pretpostavljam da ne postoji nitko tko toliko vjerno portretira sve vidove ljudske svjesnosti. Neovisno o tome je li rijeè o Learu. Jagu ili Hamletu.u toj se drami sa elo sve njegovo s sateljstvo. kao i obja njenje za to vjerujem daje rijeè o jedinstvenom i vjernom zrcalu ljudske osobnosti. Macbethu. nego uzrok duhovitosti kod drugih«. njega ne poznajemo. a gledao sam ga vi e ni ne pamt i koliko puta. ali ne i navesti da istin ski promijenimo naèin ka razmi ljamo o sebi. ironièno. Mnogi smatraju kako je Tragièna povijest Hamleta.ali ipak se smijemc plaèemo s njima. intimno ih poznajemo i razumijemo. osim nekoliko povr nih sklonosti koje nasluæuju iz drama. Ono to mene uvi jek zaèud zadivi jest da me svaki put kad ga gledam. Timonu. Je li bio religiozan? Je li vjerovao u Boga? Kakvi su mu l politièki stavovi? Èak je i njegova seksualnost d onekle nepoznata. poljski kazali ni redatelj i kritièar. boja ljivo d odajem tolikim postojeæim tumaèenjima Hamleta. poput Chaucera. s njegovim se likovima povezujemo na lo du bokoj razini. al i samo povremeno. tu izvanrednu sposobnost shvaæanja ni uvid u ir inu èovjekova du Christopher Marlowe bio mu je mo da najvi e ravan. Kao neo visan lik. ili o totalitarnoj p . o Edipo-vu kompleksu. Zato svoje nestruèno viðenje. danskog princa najbolja d ma na engleskom jeziku. i Volponea uvjerljivi su. drugi se pisci. shvaæao ka ko radi èovjekov um. zbog toga. To je zato stoje. a Jonsonove su dran u najboljem sluèaju uglavnom nastanjene kari katurama. samo povremeno doim stvarni. mo da vi e n ego o bilo kojem drugom djelu na engleskome. suosjeæamo s njim mo da nam se ne s viðaju . koji je »imao podijeljeno mi ljenje o enama i poku ao spasiti èednost od poèetnog uvjerenj o opæem moralnom slomu«. Jan Kott. mu karca koji je bio predobar za svijet i vrijeme u kojem je ivio.sve zbog dramatièareve intuicije. Prosperu. To i mo e nasmijati i zabaviti. svjetlost koja obasjava p hièki svijet èovjekova mozga. jednom je primijetio kako bi Hamletova bibliografija ispunila dvije kn jige var avskog telefonskog imenika. kao to netko reèe. ali ipak to moram do ivjeti. O toj je r 232 Pitanje osobnosti osporno velikoj drami napisano mnogo eseja. knjiga. malte ki idov. karikirani. ali njegovi su »glavni glumci«. Ben Jonson b io je nedvojbeno darovit pisac. osveti. on uspijeva tamo gdje Pirandellov Otac pokleki Hamletje najdublji uvi d u unutarnje procese uma.79 Ali mo da najneobiènije to ne znamo tko je zapravo bio Shakespeare. Falstaffu. Richardu II.Sto Williama Shakespearea èini takvim genijem? Kljuè za razumijevanje njegove velièine gotovo sigurno le i u èinjenici daje on. ali je li itko upoznao koga poput Sira Epicurea Mannona ili razmi ljao tako? Likovi Subtlea. Faus i B arabas. a ne likovima. vi e od ikojeg pisca na engleskome. bojimo se za n jih . upravo je u Hamletu na vrhuncu . Shakespeare »ri bio samo duhovit u sebi. jer sam Hamlet nadilazi dramu. Ne znai gotovo ni ta o njegovim uvjerenjima . subverziji. Savr eno znam to æe se zbiti u dvoboju i kraju. navode kao autori koji su se najvi e pribli ili tom Shakespeareo vu daru. Usprkos tome nam je briljantno doèaravao ljudske osobnosti. ka o dramu o uhoðenju. Pren je englesko kazali te zlatno razdoblje do ivjelo tijekom elizabetanskog i ja binskog doba. Upravo zbog poimanja tolikih strana èovje kove osobne Shakespeare slovi kao iznimno pronicljiv pisac. pamfleta i kritika. Korio231 Robert Winston: LJUDSKI UM lanu. Stihovi su me najljep ima koje je napisao. mo da ih mrzimo .. Tamerlan. Hamlet Hamleta opisuju kao neodluènog mu karca. tragièno ili povijesno. Montaig nea i Dostojevskog. Hamletov lik jedinstven . stoje. S vremena na vrijeme.

sumnje pr Klaudija. Ali ipakje samo n ekoliko tre taka prije. a stalno se hrva s unutarnjim paradoksima. svrha im mo e biti samo da ga une. Ipak. najvi e otkriva. jer: «. jav lja se konflikt o ubijanju Kralja dok »se moli«. imadu odni jet nalog 234 Pitanje osobnosti I krèiti mi put i vodit me U lupe tinu. uvelike naudi majci. Jednako je paradoksalno Hamletovo putovanje u Engle. »voðen u lupe tinu«. a njegova savjest izvræe : ju normalnu ul ogu . Doista. Ali situacija je jasna: duh govori istinu. njegova neodluènost nema motiv. Shakespeareovi duhovi nikad ne la u. Hamlet zasigurno nije kukavica.Ali kako god Postupat misli .olitici u fa istièkoj dr avi. Drugi je paradoks stoje Hamlet »dobar« èovjek. Do ista. kako je ubijen. ton kojim razgovara s njom najvi e teti i govim interesima.. i pokazuje da zna. nemoj grije it du e I neka ti um protiv majke ni ta Ne zami lja.oèito je omiljen meðu svojim dansk im podanicima.. Ne bi morao i poèiniti ubojstvo . Oèito je da se Hamlet iznova nepotrebn o izla e opasnosti i nesreæi. Nj eg su postupci prema Ofeliji neobja njivi. namijenjen vlastitoj »zadovolj ti ni«. a dodatno se kompromitira kad kroz zi< zastor probode i ubije Polonija. dao Klaudije. nametljiva i nesmotrena.. hrabrim i vje tim borcem. a ka ko zna da ga prislu kuju. s izdajnièkim »prijateljima« Ros encrantzom i Guildensternom. Hamlet pristaje na dvoboj sa estokim Leartom. Hamlet zna. Hamlet dobije upute: mora osvetiti oèevu smrt. T jednom mu trenutku svrha nije pobuna ili uvjeravanje drugih u toènost nje vih pretpostavka. koju je Hamlet nezabor avno preimenovao u »Mi olovku« kad ju je . izvor lupe tine). kad je njegova vlastita smrt veæ oèita) i. otvoreno je pitanje (uzgred.. Je li duh stvaran ili to progovara vlastita Hamle tova savjest ili svijest.. nijednom ne iznosi dokaze svojih sumnja.. Zapanjuje koliko se p Hamlet svjesno i namjerno izlo i opasnosti. ali ranije priznaje daje Kr a osmijeh nedokuèiv: ». u prvoj je produkciji nav odno sam Shakespeare glumio duha). Drama u drami. Ne ubije kralja (dok ne bude prekasno. Ali njegov je dokaz osoban. druge se m ogu proglasiti travestijama. zapravo i dokazuj e. no nipo to ne smije nauditi svojoj majci Gertrudi: . n e mora promat Kraljevu reakciju na dramu. zbogo m! Dr ah te za nekog veæ . Doista. potrebnoje da se zapi e da netko mo e smije it se i s je it i bit hulja«.ubio Kralja. veæ ostav je nebu. za nit je nasljednik prijestolja i mo e dokazati. Prva zbunju juæa èinjenica je to dobije jasnu naredbu kad susretne oèeva duha na prsobranu i ovaj m u opi e prirodu svojeg ubojstva. ali ipak ne uspije ob ti ono na stoje pristao. Shvaæa da ga vjerojatno uhode.izrièito od njega tra i da uèini ne to stoje zabranjeno poèini ubojstvo. poznatje ratnik i ima priliku ubiti Kralja. Kad ugle da Polonijevo mrtvo tijelo. a dva mi kolska druga. Temelj mojeg razmi ljanja o Hamletuje sljedeæi. Istina. u pro lom prizoru. prilièno je uvjeren u istinitost 233 Robert VVinston: LJUDSKI UM duhovih rijeèi. Mnoge od tih izvedba zacijelo su vrlo vjerne. Dakako. Treæi skup paradoksa. s pismima koje zna da sadr e upute za njegovo ubojstv o: Pismo se Veæ peèati. »Gonzagovo ul stvo«. Povr h svega. èini se da ih nema u izvr enju Duhove nai be.èime eli reæi kako gaje zamijenio za Kralja. meðutim. èak ni: boljem pri jatelju. propustio idealnu prigodu da otpremi Kl au( na drugi svijet. U koje se ko u dvije ljutice Pouzdajem.. pr . valja u glumi èepat savjest gre nog kral Izjasnio se da eli prouèiti Kraljeve izraze lica.. Siguran je daje njegov otac ubijen. Horaciju. Hamlet se izla e riziku beskorisnim posjetom majèinu bud ru. gdje je ubojs poèinjeno te daje ubojica zaveo njegovu majku. Jedini je moguæi ishod te kazali ne veèeri dovesti u opasr Hamletov ivot. Na svjesnoj razini. stoje Klat je uèinio. usprkos duhovim uputama. zoran je primjer. I nitko mu drugi iza zastora nije bio nikakva prijetnja. Ali Hamlet ima religiozne skrupule. Hamlet bi se ovdje vrlo lako mogao po t edjeti konflikta. æe. uzvik »O jadna ludo ti. veæ se suglasio sa sobom da ubije Rosencrantza i Guildenstern a (premda nije obavio lak u i prikladniju zadaæu . Hamlet oèevu naredbu (ili vlastite savjesti) ne ispuni. primjerice onime to joj ka e u prizoru u spa vaæoj sobi. potkraj drame.

Izopaèeni bi roman mogao biti dobra knjiga? Ne znam t o mislite pod »izopaèenim« romanom. Posljedica je b propast. èija je korist nedokuèiva razumu. premda nimalo ludi. Ali gotovo svi mi s vremena na vrijeme imamo sliène neurotiène reakcije. samo slabije izra ene. inteligentniji i darovitiji. biti dobra? Da. pa kad vidi da Kralj upozorava Kraljicu da ne pije vin o. za protivnika j e imao suvremenika iz svo dana na Trinity Collegeu. pa bi naj vjerojatnije obja njenje bilo da Hamlet tako dolazi do psihièke nagrade. Si gmund Freud (njemu æemo se zaèas posvetiti. jer je situacija u kojoj se na ao iznimno stresna i zbunjujuæa. Neki psihoanalitièari to nazivaju psihièki mazohizam. po va em mi ljenju. Naime. Dakle. Svi Wil deovi povjerljivi prijatelji odgovarali su ga tog sudskog postupka i neizbje nog p ojavljivanja u javnosti. I blizu su mu. pona aju neur otièno. Hamletovo pona anje. U tom smislu izra ava iznimno uobièaj enu osobinu. èesta je pojava meðu ljudima koji se. najuzvi eniji osjet dostupan ljudskom biæu. Svime to èini danski kralje viæ naposljetku teti sebi. Hamletu je jasno daje na pomolu prijevara . a poslije zbog toga osjeæali sna nu gri nju savjesti? Jesu kad bili agresivni prema prijatelju ili suradniku u situaciji u kojoj bi umjere ili pomir ljiva reakcija bila mnogo primjerenija? Katkad. To je èovjek kojem je Hamlet ubio oca. bilo je lo e napisano. Za mene se Hamlet pona a poput posve normalne osobe koja pokazuje uobièajenu karakternu crtu. Na sluæuje daje o trica otrovna. jer je i on poku ao protumaèiti tu dramu) tv rdio bi da jest. kao u Hamletovu sluèaju. ako je napisana dobro u smislu da izaziva do ivljaj ljepote. Njegovi mu postupci i izjave nude nesvjesno zadovoljstvo. Pa to se zbiva u Hamletovu umu? Hamletov portret pokazuje svu dubinu Shakespeareova uvida u spomenuti aspekt oso bnosti. U Carsonu. zasigurno nije abnormalno. Wilde je znao da su on i Car son suprotni svjet . Wildeovi odgovori s klupe za svjedo ke m kareu koji gaje bio spreman uni titi jasno pokazuju njegovu nesposobnost pres tane vuæi poteze na vlastitu tetu: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: Mogu li pretpostaviti kako dr ite da Sveæenik i ministrant nije bilo nemoralno djelo ? Jo gore. Pretpostavljam da je Dorian Gray roman koji se mo e protumaèiti kao takav? . a voljenu sestru s ludio. libe ralniji. Hamlet ponovno izra ava sumnjièavost. Premda neurotièno. odvj niku markiza od Queensberryja. njegovi postupci d o kraja izazovu osam smrti (ukljuèujuæi vlastitu). neovisno o tome koliko nemoralna bila. potpuna sramota od koje se nik ad nije oporavio. po mojem sudu. kao i u toliko drugih vidova psihologije èovjeka. Pretpostavljam da æe neka knjiga. ne èini nikakav oèit potez kojim bije sprijeèio da se otruje. taj oblik pona anja. kad bi bila lo e napisana. poku aji da si naudimo zavr e katast fom.Carson je uvijek bio konzervativan. Samodestrukcija se zbiva na nesvjesnoj razini. Jedna od na jglasovitijih katastrofa te vrste u stvarnom ivotu bila je c Oscara Wildea. Jeste li se k ad rasrdili. znao je da mu obrana daleko od èvrste. Poz ornica je zatrpana tijelima.doista. premda Hamlet na poèetku izjavljuje daje protivnik samoubojstava i ubojstava. Horacije ga upozorava da se ne bori i nudi se da smisli izlike kako se Hamlet ne bi morao pojaviti na kobnom dvoboju. a da ste znali da vam to neæe koristiti? Jeste li se kad domogli krak totrajnog zadovoljstva verbalnim napadom 235 Robert Winston: LJUDSKI UM na voljenu osobu. krut i ambiciozan èovjek koji nije im vremena za mi ljenja ljudi poput Wildea. a njegovi su postupci samo pone to ekstremniji odraz on oga kako bi mnogi od nas postupili u sliènoj situaciji. Nipo to nije smio dizati tu bu zbog klevete. daèniji. Kad u borbi zamijene maèeve. ako je do bro napisana. odnosno poku aji da osoba naudi sama sebi i li da se uni ti. Hamletovi postupci jednostavno naginju jednom kraju uobièajenog spektra samodestru ktivnog pona anja.emdaje on Ofelijin brat. koji je bio bla e naravi. izazvala bi gnu anje. jer na e okolnosti obièno nisu toliko ekstremne.

ili s pona anjima kojima zadovoljstvo tra imo u neèemu 236 Pitanje osobnosti nam pobuðuje nesigurnost. Letimièan pogled u tabloide otkrit æe koliko je ta c uobièajena . »Bijegom od stvarnosti« . Primjerice. bilo je ! e napisano«. voda æe provaliti na obale i poplaviti okolno podruèje. previ e je nagla avao ul ogu seksualnog nagona. Drugi istièu kako su njego va shvaæanja presna no ukorijenjena u vrlo osobitu kulturu beèkog graðanskog sloja devet naestog stoljeæa da bi se mogla primijeniti na ljude u drugim krajevima i drugim r azdobljima. No zapravo ih je »shrvala« strategija pr e ivljavanja ili obrambeni mehanizam. jedna od najpoznatijih knjiga na svijetu i meðu najprodavani-jima u pos ljednjih 150 godina? Mi ljudi volimo opasnost. Mo da je najslikovitija usporedba s brzim vodotokom. Freud je prvi skovao pojam »obrana«. Suvremeni teoretièari s podruèja èovjekova pona anja radovima tog Austrijanca iz devetnaestog stoljeæa èesto pris tupaju s dozom skepse . nego se jed nostavno gomilalo i izra avalo na druge. Na tom primjeru. na i. kao i zabrinutosti njihovih bli njih. U buduæi da su svi trèkar ali oko njih i postupali s njima kao s invalidima. taje strategija ipak donosila odreðeno nesvje sno zadovoljenje. sitna zadovoljstva. manje oèite i èesto nekorisnije naèine. poput Melanie Klein i Freudove kæeri Anne.privre meno bi si olak ali emocionalne tego237 Robert Winston: LJUDSKI UM be. osobe koje rabe mehanizam projekcije svoje neugodne osjeæ projiciraju na druge. u razvoju osobnosti. Pitam se ima li ta »potraga za nagradama« kakvih sliènosti s drugim riska tnim pona anji ma. Energija. »Jo gore. I usprkos tome to bi taj napadaj paralize ili nesvjestice poremetio njihove ivote. eleæi izbjeæi ih preplave sna ni osjeæaji. koja je ponajprije pogaðala bogate mlade Beèanke bez odu ka za svoju seksualnu ili emocionalnu energiju. toliko sposoban praviti se naivan i manipu rati emocija ma drugih. se »bolest« a ne temeljni osjeæaji o kojima je bilo prebolno razmi ljati. Primjerice. remeteæa i skorisna strategija mo e imati jasnu svrhu. ne mo e odoljeti jeftinoj pobjedi. libida. Freudove su primjedbe poslu ile kao temelj da se mnogi elementi èovjekova pona a nja protumaèe kao strategije opstanka. svi oni kao predmet mr n je slu e jednoj svrhi. nikad ne nestaje. a tako skupo plaæena. tj. samo mijenja oblike.paralizom ili gubitkom svijesti . »filistri maju nezamislivo glupe poglede na umjetnost«. Krati trajna. a ne kao ljudsk a biæa s nedostacima poput nas san nosimo se s vlastitim sna nim osjeæajima mr nje .i to s dobrim razlogom. jest èinj enica da su njegova mi ljenja nerijetko bile tvrdnje koje je nemoguæe dokazati te ko je nisu bile podvrgnute statistièkoj procjeni. Ipak. ratni hu kaèi i Mich Jackson. Taj iznimno rjeèit mu karac. Filistri imaju nezamislivo glupe pogle de na umjetnost. nije posebno daleko od Freudovih teorija. U osn ovi je tvrdio da su osjeæaji isto to i druge zamjetljive sile u fizièkom svijetu. dakako. Obrambeni mehanizmi Sve ovo. vidimo ka ko naizgled neobja njiva. tra itelji azila. Ali najveæi problem s Freudom. jer nisu imale fizièke uzroke. Ono stoje osoba obuzdavala nije nestajalo. Neki bi kritièari njegov rad smatrali tek malo drukèijim od frenologije.islamski f undamentalisti. proði li su Freudov u teoriju i ustvrdili kako u èovjekovu pona anju postoji èak d( »obrambenih mehanizama« sa zajednièkom svrhom da nas za tite od sna i neugodnih osjeæaja. i shvaæaj ih kao sile zla u svijetu. èak i prema d gim voljenim osobama. svojim roditeljima ili djeci.To mogu pomisliti samo neotesani i neuki. Pru a nam »u itak«. kao to znamo iz ranih lekcija iz fizike.pre ma sebi. èak i vi e. Drugi psihoanalitièari. Mogli b . Doðe li iz bilo kojeg razloga do njego va pregraðivanja. tak( se domogli ljubavi i pa nj e koja im je mo da nedostajala u svakida njem i tu. kao i s mojim tumaèenjem Hamleta. Sluèajeve paralize i gubitka svijesti Freud je tumaèio nesvjesnim »bijegom«. dakle. Zajednièka im je takoðer è enica da nam mogu na diti jednako koliko nas i za tititi. ne osobito sjajan roman Mar y Shellev. Èini se kako je Freud vjerovao da isto vrijedi i za emocionalnu energiju. pop ut magnetizma ili tlaka. bilo pozitivne ili negativne. ljudi su obolijevali od bolesti koje su zbunjivale naj bolje lijeènike. Mrzeæi ih. U ari tu njihove zabrinutosti. Prouèavajuæi sluèaj eve histeriène paralize. strah ili ugro enost? Je li zato Alien jedan od najomiljen ijih filmova svih vremena? Ili zastoje Frankenstein.

koj a naposljetku na putu kuæi utne maè Ali katkad napadamo sebe. Na toj u togljenoj prigodi znali su ga s Eleanor Ar buthnot. èija se ljubav sa svakim susretom èinila sve j. kad se djeca raðaju bez genskog materijala na oèevu 15. te grèeviti. Netko je primijetio kako to umnogome podsjeæa na bo rbu izmeðu èeonih re njeva i limbièkog sustava! Neki. zastra ujuæa udovica. ukazao na preaktivnu amigdalu i nedovoljno akt ivan èeoni re anj. on se zaljubio na prvi pogled. mo da. Postoji. i »ega«. dugo su ga zanemarivali. poma k je ili pomaknuta agresija. Nesklad izmeðu Hamletovih osjeæa spo znaja o tome to bi trebao osjeæati. promjen e na EEG-u uz epilepsiju. postati jo jasnije u iduæem poglavlju u kojem govorim o neurolo kim temeljima dru tvenih interakcija. meðutim. govorne te koæe. ali ul grebe dok ga nosimo. misleæeg dijela se bstva koji se prilagoðava dru tvu. nasljedujemo s majèine strane. Osamnaestogodi nju Eleanor Cardenove èar i nisu ba oborile s nos. Kad je postao punoljetan. Eleanorim ka. pak. simptomi u kasnijem ivotu obuhvaæaju mentalnu zaostalost. ali nam i omoguæuje da se nosimo s njima. Mogli bismo reæi daje Hamlet zapravo gnjevan na oca zato je umro. nespretni pokreti. privlaènom mladom kæerkom njegovih da. Sto god mislili o toj teoriji.ismo ustvrditi d. Zna. istrese na podreðenog voditelja. mogu imati obrnut uèinak od eljenoga. nije ni ta do natjecanja izmeðu mu kih i enskih gena tijekom razvoja mo zga. Kod rijetkog Angelmanova sindroma djeca se raðaju bez genskog materijala na majèinu 15. Mo da ih je najbc usporediti sa zahrdalim. jer njome neke pojedince r em o istaknuti kao rtvene jarce i izravno ih osuditi. 239 Osmo poglavlje Zaljubljeni um Srpnja 1852. Zato je. ulzivnog. To mu nije trebalo biti te ko . pa ski stanari prestali . koji se tim pona a ru no prema tajnici. vojnièka obitelj. recimo. To nas vraæa na d skog kraljeviæa. Kod Prader-Willijeva sin droma. Neurolog bi. izaziva u njemu nepodno ljivu nela du. Pomak se odnosi na pomicanje osjeæa pravog objekta na neki drugi. Sljedeæa strategija. ljutit na suprugu. razboritog. neaktivnost. Eleanor se zbog sve te pozornosti osjeæala s meteno i godno. obilje pojedinosti kojim neke novine opisuju silovanja. Psihoanalitièari tvrde da je prièa o èovjekovoj psihi prièa o konfliktu izmeðu »ida«. pre ma tom shvaæanju. muèenja i seksualne likte daljnji primjer projekcije.njegovo se ime p valo s broj nim enama. Tvrdi se. Psih oanalitièar bi. emocionalnog elementa. naslijedio je doi dvorac Bar mane. Carden. Vlasnici. da bi oèevi geni mogli biti odgovorni za ona mo dana podruèja koja odgovaraju »idu«. Ali Carden je bio uporan. pretilost i slabo razv ijen spolni nagon. Posljedice su mentalna zaostalost.zapravo boji onoga to bi mogao uèiniti vani ili nastoji upravljati pona anjem b liskih osoba. mala moguænost da te discipline nisu toliko nesugla sne. Njegove zlokobne strategije zoran su primjer kako obrambeni mehanizi paradoksaln o. tal utjecajna obi telj u njegovu dru tvenom krugu. ali je osjeæ. 238 Pitanje osobnosti Psihoanalitièko i neurolo ko tumaèenje èovjekova pona anja tradicionalno su u zavadi. meðutim. Klasièan je primjer pomaka uredska hijerai ja u kojoj se ef. po mojem mi ljenju ma tovito.80 Na a osobnost. koja bi se mogla odnositi na nesretnog danskog kra vica. smatraju da konflikt nastaje u genima. je njezina kæi premlada da razmi lja o braku i usto je znala da udvaraèe\ æaji nisu uzvraæeni. da bi trebao voljet i i \ tovati roditelje. kromosomu. pri ao je njezinoj majci i formalno zatra io ruku njezine kæeri. daje ostavi na i drugdje naðe nevjestu. a ne one na koje se lju timo. t ijesnim oklopom. mogao kazati kako se agorafob . a da na e ego-sustave. p ribjegavajuæi raznim postupcima usmjerenima na sebe sam nesvjesno »pomièe«. meðutim. Preporuèila je Cardenu. kromosomu. Ona priznaje impulse koji postoje u svima ma. oèito je da nam mozak katkad mo e ote ati ivot jednako k oliko nam mo e pomoæi.netko koga je strah iziæi iz kuæe . nije imala l o e mi ljenje o Cardenu. ukljuèujuæ azboritu komponentu èeonih re njeva. To æe. Obitelji Carden i Arbuthnot kretale su se u istom krugu zemljoposje koji su redo vito zajedno lovili. nerazboritog. veèerali i provodili vikende. bogat i naoèit irski veleposjednik John Rutter Carden u dobi godine b io je na veèeri koju je priredila obitelj Bagwell iz East Corka. najobzirnije stoje mogla. a ne ljutiti se na njih. koji nas titi od strelica. Prilika da se s nu bilo je bezb roj. a na majku jer se preudala.

Vrebaèi Kad bi Carden danas potra io pomoæ za svoje nesretno stanje. bio vrlo omiljen u narodu. a sposobnost izb jeg. bdjeo je ispred n jezina doma. Predan je sudu u Clonmelu pod optu bom za poku aj otmice. Poslije je s prsobrana dvorca na gomilu prosvjednika usmjerio top cijev i brzo ih rastjerao. no jednako joj se èesto divio izdaleka. smatrale su ga romantiènom figurom. Po vratku na s lobodu formalno se obratio irskom namjesniku te najstarijem nu Eleanorine obitel ji. Unatoè ljepoti i povelikom nasljedstvu. mo da bi rekli da pati od . u potpunosti su stala iza njega. poput te ptice. Katkad bi j oj pri ao. Obojica su se d la zalo iti za njega. jer gaje.plaæati najamninu i nije im padalo na pamet da sad nu. ali joj njezina obitelj prijeèi da to poka e je r se protivi njihovoj vezi. Carden je na brzinu obnovi o dvorac. bilo pogoditi. nikad se nije uda la. jer je Eleanor htjela biti s njim. Uzalud ju je jedio na putovanjima Irskom i Europom. Ni ta ga nije moglo odvratiti od ro mantiènog cilja. Njezina guvernanta gða Lvndon akama je Cardena po licu izudarala do neprepoznatljivosti. svakako je digla veliku buku. Or ni su. uhvatio prijestu pnike i odveo ih izravno u policijsku postaju. o njemu su se pisale pjesme. Ipak. do ivio sramotu uhiæenja. Stanari su se naposljetku slo ili daje » ljuka« C. Vri tala je i otimala se. a sa je vrijeme posvetila kolovanju svojih neæaka i neæakinja. Vlasti su se dale u po tjeru. znao je da i ona njega jo voli. koji je inaèe redovito veèerao i lovio s utjecajnim lokalnim zak onodavcima. Carden je dvorac Bar mane pretvorio u rajski vrt za Eleanor -stavio je tursku kupelj i namjestio pros tor po posljednjoj modi polovice de naestog stoljeæa. tovi e. Kad je jela u restoranima. samo nisu oèekivali da æe morati plaæati najam. U njegovu poremeæenom umu to nije bila otmica . Ostao je zaljubljen u Eleano r do smrti 1866. Carden je odbio. Pisao joj je poruke. Oèito. I dalje uvjeren kako æe onajednoga dana umaknuti tira svoje obitelji. Ipak. ni prijetnje. premda je u to vrijeme mogao biti poslan u Australiju. Uspje no je obranio dvorac u borbi unu tar njegovih zidova. Jo je bio zaljubljen u nju. niti javna osuda. na balovima i zabavama bio je sablasna i iritantna sjena koja je preko punih soba i dvorana ni jemo zurila u predmet svoje opsjednutosti. Gu io je pobune stanara. meðutim. Tisak gaje predstavio kao strastvenog Kelta. zagovornici njegovih nemilosrdnih metoda obraèunavanja sa stanarima. Car den je. vikontu Goughu od Loughcootera. Umislio je d aje ona jednako zaljubljena u njega. Svladali su koèija a i oteli konje. Zbog toga svojem imanju u Tipperarvju do ao na zastra ujuæi glas kao nemilosrdno kovit utjerivaè najamnine. sjedio je za obli njim stolom. njegova j e strast bila tolika da je uspio oteti nesretnu djevojku. ni obzirne molbe. ivot mu je o blikovala jedna jedi neodoljiva opsesija. otmicu i zloèinaèki napad. Carden je poku ao odvuæi Eleanor. za jednu djevojku koja eli daje se odv ede. Koliko je njegova popularnost bila utjecajna. no zatim su uslijedili napadi st. Odslu io je punu kaznu. Jednom je zgodom izmaknuo pu èanoj paljbi dvojice nezadovo stanara. 241 Robert Winston: LJUDSKI UM Dvije godine u zatvoru nisu nimalo promijenile Cardenove poglede. paje Carden. S trojicom plaæenika ljuka Carden na povratku ih je èekao u zasjedi. Carden je dvije godine slijedio Eleanor u svakoj prilici. Naoru an bocom kloro forma. i zjavljujuæi joj vjeènu strast kiæenim rjeènikom srednjovjekovnih trubadura. èijuje ljubav prezirno odbila frigidna Engleskinja nedostojna te ljubavi. U nedjelju 2. srpnja Eleanor je sa se strom i majkom obiteljskom koèijom po la u crkvu. 240 Zaljubljeni um razuman stanodavac. Doista. Stvari su vrhunac dosegnule u srpnju 1854. metaka donijela mu je nadimak » ljuka«. Kad je èuo daje iz njezina kuæanstva otpu tena slu kinja. ene. nije bila rij eè o èovjeku koji se lako predaje. Mogli bismo dodati da je umnogome obli kovala i ivot ne Eleanor. rekav i da bi mnogo radije poginuo na Krimu. barem one koje nisu iz prve ruke iskusile njegovo progonjenje. dokazuje èinjenica daje ka njen samo s dvije godine te kog rada. Slijedio ju je iz Invernessa u Pariz. bio je uvjeren daje b ila uhvaæena dok je poku avala prokrijumèariti ljubavne poruke njegove voljene. I rska gospoda. Kad mu je ponuðeno prijevremeno oslobaðanje pod uvjetom da se ne pribli ava Eleanor i da joj vi e nikad ne priðe. Kad je bila kod kuæe.

zakljuèali vrata itd. poput gluma pop-zvijezda i politièara. Poput toliko mo danih por emeæaja. Cardenova je prièa samo ekst emna prièa o neuzvraæenoj ljubavi. ljudima sve lak e ivjeti otuðeno drugih. Eleanor eli biti s njim te daje njezina obitelj dr i zatoèenom.stanje kad osoba osjeæa da ne mo e zaustaviti odreðene misli. prednji dio cingularne vijuge podruèje j e koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. Da nema tog obilje ja Iju kogni cije. Osvje imo na brzinu geografsko znanje: smatra se da bazalni gangliji sudje luju u planiranju i tempiranju postupaka. Èak i kad je ljubav uzajamna. skloni su iznenadn nasilnim ispadi ma i vrlo su osjetljivi na stvarno ili zami ljeno odbijanje. Ne èudi ste to su predmeti erotomanskih opsesija nerijetko javne osobe. veæinu. Erotomani ili progonitelji opasnost su za sebe i za osobe koje salijeæu. To obja njava za to osobe s OKP-om mogu postati »zatoèenici« pot e da operu ruke stotine puta dnevno. U odreðenom smislu. to bi znaèilo da ima neurolo ko podrijetlo. On èe obuhvaæa deluzivne ideje. a obièno trpe i njihove obitelji. u poèetku barem. ali erotoma nija bi mogla biti posljedica problema u mo danim kemijskim procesima. skloni su zloporabi droga i èesto pokazuju druge samodestruktivne sklonosti. i OKP je zapravo samo kvar u jednom razumskom sustavu. dakako.tanka je granica izmeðu stanja uma koj a svrstavamo pod »ludilo« i »zdrav razum«. ali u nekim se sluèajevima erotomanijajavila nakon ozljede mozga ili epileps ije. Drugo tum nje ka e kako je rijeè o obliku opsesivno-kompulzivnog poremeæaja (OKP). Skanovi mozgova osoba s OKP-om otkrili su neobiènost u neuronskim krugovima koji p rolaze od bazalnih ganglija kroz prednji dio cingularne vijuge do orbitofrontaln e kore. Prove deno je vrlo malo istra ivanja koja bi nam pomogla da shvatimo uzroke. Prema nekim s\ doèanstvima. Foster. mo da u sljepooènim re njevima. u kojem je jednu od glavnih u loga im. gledao nekoliko puta dnevno. u sredotoèene na osobu u koju vjeruju da su zaljubljeni. Taj je posljednji d io kruga vraæa na poèetak. Carden je tako mislio da ml. Uzgred. a orbitofrontal-na kora alje poruku daje to to èini pogre no. Progonitelji. U OKP-u na d jelu vidimo svojevrstan »zaèarani krug« . premda se o njemu malo gov c to je poprilièan problem i u mojoj profesiji . posebice u velikim gradovima. osobe koje katkad godina opsesivno uhode i uzne miruju druge. minimalni kontakt s vanjskim svijetom ostvaruju pre medija.u kojem bazalni gangliji osobi nareðuju da dje luje. zahvati element opsesivnog mi ljenja. èesto mislimo na partnera.iznenaðujuæe velik broj lijeèni] uglavn om mu karaca. izmeðu ostalo g. i 243 Robert Winston: LJUDSKI UM to toliko da zaboravljamo na druge osobe i stvari. je li moguæe daje posljedica posebnog nja mo dane kemije? . Kad se zaljubimo. Sve je infori cije iskrivljavao kako bi bile u skladu s tom pogre nom pr etpostavkom. prin rice kao kad je mislio daje slu kinja otpu tena zato stoje Eleanor od nje zal ila da mu prokrijumèari njezino ljubavno pismo.tzv. John Hincklev n atentator na biv eg amerièkog predsjednika Reagana. ne to to su mnogi od nas u nekom trenutku ivota vjero jatno do ivjeli. T-mobileu i VIP-u nikad se ne bi isplatila usluga tekstovnih por Stoga. poput neut emeljenog mi ljenja daje predmet p goniteljeve opsesije jednako zaljubljen u njega . onome koji vodi raèu na o uèinkovitom izvoðenju planova. koje »vrebaèi« ni kad ne upoznaju. ivi li ljubav u mo danim tvorbama? Prièa o Johnu Rutteru Cardenu nagla ava jo ne to . ili za to ne mogu iziæi iz kuæe a da stalno ne pr ovjeravaju jesu li pogasili svjetla. erotomanije. pokazuju taj oblik pona anja. Katk ad jedini. prednji dio cingularne vijuge vodi raèuna da ostane usredotoèena nakon djelova nja. a i njima je svojstven nedostatak dodira sa stvarno æu. Dokazi su s labi. Fraze poput »Uvijek si mi u mislima« i »Uvukao/la si mi se pod ko u« zra avaju to klasièno obilje je privlaènosti. turbulentnim ljubavnim vezama i nerijetko upadaju u prilièno uèestale epizode jake depresije. U sluèaju erotomana te su misli. prepoznaje pona amo li se razborito (sjeæate li se Phineasa Gagea?). C æenito im aju prilièno klimav osjeæaj vlastitog identiteta. Hincklevje film Taksist. ak o je ljubav vi e od zamisli. Neki 242 Zaljubljeni um progonitelji skloni kratkim. Glavno obilje j e OKP-a svakako je ono to psihijatri nazivaju prisilno mi ljenje . ivio je u pogre nom u\ renju da æe svojim postupcima zadiviti glumicu Jodie Foster. a orbito-frontalna kora. Danas je. uhode tako. Erotomani mogu imati poremeæaje hranjenja.

èovjekov se ivot odvija uz druge lji Instinkt da budemo dio s kupine razvija se otkad smo bili ranjivi hominidi. ustvrdio je.Ako jest. Gregor Zilstein s Odjela za neur . Interesi su mu bili iroki . Dodu e. nikotinska ovisnost. Od golemih gradova do malih nomad: zajednica Bu mana u pustinji Kalahari. U ] sjeku. uloga religioznog pustinjaka èini se tovo potpuno »neprirodna«. u pokornost. premda su njegovi napori pridonijeli boljem razumijevanju ljudskog uma. a katkad i iznin kontroverznih. a time i burze. bolje pre od svakog ekonomista. uzroci pretilosti. Moguæi su grozni ispadi ni ih nagona. Jedan od mu karaca izdr ao je dvadeset minuta prije nego stoje objavio da hoæe van. Do bili su najosnovniji. opiranje zdravog ra zuma luðaèkoj ko ulji u koju æe ga sapeti. sad odi u svojom otrovno m naravi. novinama. Schachter je pisao o izolaciji iz vjerskih pobuc Samotnik [pustinjak] do ivljava se u pravom svjetlu. Podlost i pokvare-nost priroðen og karaktera sna no se poèinju isticati. bièem goni Brat a magarca. Dak le. za s tudiju koju æu sad opisati danas ne bi dobio etièko odobrenje. naposljetku postao iznimno tjesk oban. Ali veæini nas takoðer treba malo »prostora« i samoæe. Samicaje jedna od najte ih kazna za èovjeka. èak do ponoænih u ranjanja koje prakticiraju keltski samotnici. jer bez nje smo izgubljeni . Schachter je proveo jedan pokus s izolacijom. Na alost. pokore i slièno. njegove postove na vodi i kruhu. moæ sugestije. Tu je osobinu 1959. Tu nalazite razlog za ono to nalikuje ekscentr iènostima asketizma. u laboratoriju ok ru en zavojnicama. jer ba shvaæa da ljudi novac ne ula u hladne glave. a ljubav je jedan oblik stojanja ko ji kao daje urezan duboko u mo dane strukture. za razliku od pobjednika Big Brothera. zasebni smje taj: krevet. Tr i su dobrovoljca izdr ala dva dana. kako na dijete utjeèe èinjenica je li naj stariji najmlaðe u obitelji. posobni za uspje an samostalni lov ili za titu od grabe ljivaca. prouèa Stanlev Schachter. onda bi tjeskobne osobe. Gospodarova du a. Ljudima treba neki oblik kontakta s drugima. radoznalih. Poput tolikih klasiènih istra ivaèa.kole. Mo da vi e od svih ostalih sisav odrastamo najèe æe u obiteljskim za jednicama dvoje ili vi e ljudi. Kad su do le na pokus za koji su se naslijepo prijavile. Èak i aktivnosti poput gledanja televizije ili èitanja novina mo gu slu iti odr avanju iluzije dodira s vanjskim svijetom. npr. Za pokus je okupio dodiplomske studentice. stolac. zabavnih . ra dne zajednice. Zatim zimo u druge mre e meðuljudskih odnosa . Sobe nisu im ale prozor. meðutim. one rane iz pro losti 244 Zaljubljeni um zbog neposluha ili savjesti koje su se pritajeno gnojile. Nastajemo iz nosa. mo emo lije opa ati i mjeriti? Bi li se Andr Marvellu isplatilo daje svoj u plahu ljubavnicu snimio fMR-om? Biti èovjek znaèi imati odnose s drugim ljudima. Sv baka. provokativnih. ne proðe mnog o prije negoli na a osnovnija potreba za d tvom prevlada i samima nam postane nela godno.antropolozi ne znaju ni zajedno dru tvo u j em je uobièajeno ivjeti samotno. dvaju ljudi. pustinjaèka izol acija mo e navesti osobu da se povuèe u sebe toliko poène nalikovati shizofrenièaru. »baba psihologije« (»baba« najidi u znaèi baka).zanimalo gaje kako ljudi komur raju i djeluju unutar skupine. jer dru tvena izolacij a izaziva tjeskobu. »um« ili »ah«. Na ao je pet dobrovoljaca spremnih da ive u samoæi. ma koliko kratko trajnog. on nije dobio milijun kuna i malo petparaèke slave. vrijeme 1 smo spremni proves i u vlastitu dru tvu razlikuje se od osobe do osobe. Ako dru tvena izolacija ljude èini tjeskobnima. pretpostavio je. Schachter sa sveuèili ta Colu mbia bio je jedan od o osebujnih pojedinaca. vojm dinice. Eksperimentator se predstavio kao dr. a oni nisu imali pristup knjigama. jahaè. poprilièno nalik ekstremnoj inaèici te levizijske emisije BigBrother.. uglavnom psiho logije. transformatorima i elektrodama doèekao ih je istra ivaè odjeven u bij elu kutu. ili jo strasnije. »Baba psihologija« do la je naslovnice i jedno je vrijeme bila argon The Wall St reet Journala. radiju ili televiziji. tu èenje stanka u ljudskom govoru. tijelo. mogle imati pov eæanu potrebu za dru tvom. Tipièna je njegova vra lasta objava moæi tzv. Kako je istaknuo S achter. Èak je i peti mu karac. Iskustvo samotnog izopæeni ratnog zaroblj enika ili taoca mo e biti muèno i razorno. dosjetljiv pojedinac koji je uspio nanizati ukupno osam osamljenièkih dana.. sportske klubove i neformalne skupine prijatelja slièn ih svjetonaz Èovjek je dru tvena ivotinja . stol i zahod. Schachterovim istra ivanjima tu nije bio kraj. Dr.

i sam mozak razvio u vrlo »dru tven« organ. Mo da se. k ontakt s drugim ljudima potreban nam je kako bismo usvojili jezik i obraðivali èuvst va. Na pitanje »Kako se osjeæate zbog toga to æete dobiti elektro okov e?« odgovarale su na ljestvici 245 Robert VVinston: LJUDSKI UM od pet tvrdnja u rasponu od »Ta mi se zamisao nimalo ne sviða« do »Jake se sviða ta zamisa o. Etiènost takva po sa danas bi bila smatrana iznimno upitnom. rekao je kak o æe elektro okovi boljeti. jer je istra ivanje vrlo va no ravno«. Od zaèeæa se razv dijeleæi se u sve slo eniju tvorbu.« Vi e od ezdeset posto onih koje su oèekivale gadan ok izabi su èekanje u dru tvu. ili zato to smo neprivlaèni. ivèane stanice razvijaju se stvaranjem meðusobnih ve za i prijenosom informacija du njih. Ali moje dru enje s policama za knjige na zabavama te ko bi se moglo naz ti evolucij skim dosegom. Svaki od tih èimbenika prijetnja je opstan skupine. neæe izazvati nikakvu trajn tetu. Uklapanje u skupinu Veæina nas je. a i ugro av a samopo tovanje onih koje su se zabrin zbog sudjelovanja u pokusu. ba k ao to nas samoæa èini tjeskobnima. Schachter je zakljuèio da nas tjeskoba motivira budemo s drugima. Svatko æe se sjetit i koliko je nelagodno i: skobno kad se ne uspijete uklopiti. i to s dobrim razlogom. da velièina i slo e nost mozga donekle ovisi o tome ivimo li u velikim i slo enim skupinama.) Da ne spominjem muène subotnje p lesnjake kad su svi ir li bolje frizure i bili bolje odjeveni. Netko tko je neprivlaèan. pak. Naglasio je kako ne mo e postaviti napi dok su sve oko njega i gleda ju to radi. zato to smo ne pretni ili nespos« ni. ispitanice su morale ispuniti upitnik o svojim osjeæaji ma glede sudjelovanja. Ispitanicama kojima je. htio potaknuti jaku tjeskobu. istra ivaè zastra ivanjem uzrokuje poj liènu patnju ispitanica. o èemu æei 246 Zaljubljeni um vi e poslije. uistinu je ozbiljno ugro en. nikakvi elektro okovi nisu bili primijenjeni. Mozak koji raste. a tjeskoba. a da ne mo e vidjeti. osim onih koje krasi zavidna savr enost. Suoèeni sa socijalnom isk ljuèeno æu postajemo tjeskobni. Iskljuèivanje iz dru tva najèe æe se do gaða zbog tri razloga: zato to ki mo ili ne poznajemo »pravila« pona anja.« Jadnim je studenticama zatim reèeno da slijedi desetominutni predah on pripremi el ektriène ureðaje. stoje razlog za to mo e mo izgubiti vje tine i sposobnosti koje ne prakticiramo. Prije je rijeè o pomalo fobiènom pona anju. ulazne informacije iz okoline. Ponuðen im je izbor. Dakako. izaziva elju za pripadan jem. rekav i im da æe osjetiti samo golicanje ili b ockanje. Ja sam u lud èekao dok su kapeta ni kolskih momèadi birali svakoga osim mene. u nekom ivotnom i dobiju do ivj ela to znaèi ne uklapati se i izgubiti samopo tovanje. »premda æe elektro okovi biti prilièno bolni.« Prije zadavanja okova. Studentice su i te elje izrazile na: li s pet tvrdnja u rasponu od »Najradije bih bila sama« do »Najradije bih 1 s drugima. Evolucionisti bi rekli kako je ta tjeskoba motivirala ljude da se jaèe potrud e da ih grupa prihvati. Suvi no je i spominjati da po ne bi mogao dobiti od obrenje. biti beskoristan. Netko tko ne poznaje pravila ili ih poznaje i svejedno kr i. mo izazvanom time to me djeca nikad nisu pozivala u razrednu ekipu za pikvj nje. Skupin u koju nije htio prestra iti smirio je. Velika veæina ispitanica koje su oèekivale blag ok ra* su èekale u u obnoj osami. Istra ivanja na ljudima i na im bliskim srodnicima u ivotinjskom carstvu pokazala su da postoji odnos izmeðu velièine kore i slo enosti dru tvene skupine. mogao bi biti nositelj lo ih gena ili bolesti. Onaj tko je nesposoban i tro i resurse .rijetko rabljena neuronska mre a sklonaje odumiranju. (D danas sam uvjeren kako sam bio dovo ljno dobar da budem pomoænik vodi m izviðaèke patrole. eleæi jaèe u la iti dio ispitanica. p ak. ali da time poma u èovjeèanstvu. imao je dva razlièita opisa oka koji æe nakratko do ivjeti. prij eti je koheziji skupine. recimo. Za razvoj mozga nu ne su. Usto. .ologiju i psihijatriju i rekao im da æe ih u pokusu izlo iti elektro okovima. taman dovoljno velikih da se jedna osoba c sti na udobnoj stolici uz èasopise. èuti ili dodirnuti drugog èovjeka. Komunikacija sa susjedima odr ava ih na ivotu i hrani .pojest æe hrai ali u lovu æe. ili u neu dobnoj uèionici u kojoj je bilo r sta za sve i mno tvo neudobnih stolica. Postavljena je teza. kao to smo vidjeli. dodao je. u odreðenom smislu. Mogle su èeka jednoj od malih susjednih soba. Kao to smo spomenuli u prija njim poglavljima.

Pomoæu amigdal e. odnosno pamæenje. a ovise o mo danoj aktivnosti koja je uvelike izvan svjesnog nadz ora. kako bismo prepoznali o bu koja nas je pozvala te kako bi smo se prisjetili ostalih gostiju s kojima bisi htjeli razgovarati. mozak predodreðen za interakciju s drugima. . prepozn ali kao Roberta Winstona. uèenja opona anjem. mogli biste prepoznati mu karca koji hoda. da me poznajete. primjerice lju tenje oraha. èak i uz m inimalne informacije. bilo bi zanimljivo ustanoviti okidaju li. Nos nam u meðuvremenu poruèuje da pijemo grozno beaujolaismo da æemo èak kriomice virkati u koju ga teglu izliti. pa se èinim o be æutni ili sebièni. U svakom sluèaju. Rabi) sposobnost prepoznavanja lica. Profesor Rizz olati iz Parme. kad ta okupljanja s utra bila stavljena izvan zakona. Mo da te ko prebacujer pozornost s objekta na objekt. pa doimamo nepristojn i i kao da se dr imo po strani. bi to d okaz temelja na e empatije za njih. Uzmimo za primjer odlazak na zabavu. postoje odreðene ivèane stanice u èeonim re njevima koje okidaju kad izvodi odreðene radnje s dla om. ta se podruèja aktiviraju samo kad gledamo drugog èovje ka kako obavlja zadaæu. Èeoni re njevi u sk ladu s time prilagodavaju ni pona anje prema njima. Ipak. M da biste me.Èovjekov je mozak. ishod æe nap sljetku biti iskljuèenje iz skupine. Rabimo pozornost i vje tinu usre dotoèavanja da bisi se u Zagoru zabave koncentrirali i razgovarali. Istra iva su pokazala kako su ljudi sposobni prepoznati druge prema naèinu kretat neovisno o vidljivosti. s obzirom na to daje vrlo malo istra ivaèa dosad poku alo snimiti elektriènu aktivnost pojedinaènih neurona. Mo da proma mo teglu i natopimo krasan perzijski tepih. Iskreno govoreæi. ovise. Zabava vam se mo da èini kao trivijalan primjer. ali ne i kad gledamo robota. a prema njihovim èuvstvima. a profesor Ramachandran tvrdi kako nam »znanje o tim neuronima daje temelj za shvaæanje niza vrlo zagonetnih vidova èovjekova uma: 't elepatske' empatije. èak i usvajanja jezika. Ali vje tine kojima se slu imo u takvi situacijama presudne su za opstanak. Kad ne bismo imali socijalni mozak. Vrlo je zanimljivo da upravo ti n euroni okidaju i kad ispitivani majmun ugleda drugoga kako radi istu stvar. èini se. 247 Robert Winston: LJUDSKI UM na prizor majmuna koji izvodi èovjeku svojstvene radnje.81 Zrcalni neuroni. Zadaæa pritom mora biti svrhovi to pona anje. primjerice podi e hranu i stavlja je u usta. k ko bismo upoznali odgovara juæeg partnera. osobito kod ljudi. Mo da ote ano prepoznajemo lica. Kad bi vam bio prikazana video u koj ja naokolo hodam u po tpunoj tami. ako doista postoje. zaljubili se i podizali djecu? Kal bismo prepoznali ljude koji bi nam mogli koristiti ili one koji bi nam mo t htjeli nauditi? Bez sposobnosti tumaèen ja i »ulaska« u tuða èuvstvena stanj kako bismo razvili moralnost ili suosjeæali i opra tal ? Te su vje tine temeljr 248 Zaljubljeni um èovjekovo obilje je. Primjerice. ljudska bi vrsta vjerojatno r stavila ivjeti ka o da se ni ta nije zbilo. te ko je dokazati da okidaju ovako kao to ja teoretiziram. pa misle da smo drski ili jednostavno poremeæeni. procjenjt mo u kakvu su raspolo enju. i njegov tim ra bili su fMR i izvijestili da se zrcalni neuroni vjerojatno nalaze u gornjem uzdu n om lijebu sljepooènog re nja. Èovjekovje mozak usto ustrojen za prepoznavanje i razlikovanje drugih di. Veæ i u najjednostavnijim meðuljudskim interakcijama sudjeluje dojmlj velik broj mo da nih sustava. Doista.« Danas imamo èvrste dokaz e da slièni neuroni postoje i kod drugih primata. Ti s u neuroni nazvani »zrcalni neuroni«. Kod majmuna. Kad bi bilo tako. a motorièke vje ti ne kako bisi znali koliko smo blizu drugima te kako bismo uravnote ili tanjur na k oljenii dok si toèimo piæe. socij ne poslje dice mogu biti katastrofalne. Mo da naglo pribli avamo drugima i razgovaramo samo nekoliko centi metara od r hova nosa. znaèi. Izgleda da u ami gdali èak postoje neuroni koje aktiviraju samo tuða èuvstva. o ulaznim informacijama ljud skog podrijetla. ako ih doista imamo. Mo da te prepoznajemo stanja uma drugih. znanstvenik koji je prvi opisao zrcalne neurone. Radi li samo jedna jednostavna sposobnost unutar tog sustava lo e. dok samo sitne svjetlosne toèke otkriv glavne dijelove mojeg tijela. pa se doimamo spori ili dosadni. to znaèi da se ne aktiviraju kad gledamo opon a anje ili nesvrhovite radnje. pak.

Ali. samo je jedna od deset i la nisku prisutnost spermija. u britanskoj Udruzi za napredak znanosti. temeljem izgleda ili sposobnosti zaraðivanja. Gotovoje polo ena koje su isku stvo ocijenile niskom ocjenom na postkoitalnom testu in mali broj spermija. na æemo istra ivanje Randvja Thornhi lla sa Sveuèili ta Novog Meksika prema jem su orgazmi do èetrdeset posto èe æi medu enama su partneri mu ci sa simetriènim tijelima. Ili kao stoje Henry Kissinger. privlaènost poèiva na istim naèelima kao u evol skoj pro losti. Blag mu karac mo da je od male koristi na lovi tu. seksualno uzbudljivom it d. smatraju . Motiviraju nas i o sobine poput dobrote i smisla za humor te sliènost ciljeva i iskustva. izbor partnera ovisi o sposobnosti ivotinje da u drug om pripadniku svoje vrste prepozna kvalitete koje potencijalnom potomku mogu dat i prednost u nastojanjima da pre ivi. Stoga te st vari ulaze u definiciju »privlaènoga«. upadljivog automobi la ili briljantnog uma alju poruku da taj mu karac mo e eni i njezinoj djeci ponuditi obilje te da svoje evolucijske prednosti mo e prenijeti na iduæi nara taj. èime poveæava izglede za zaèeæe. Slièno tome. skupog sata. Dru tvo se. onizak gospodin s malim oèima i istaknutim nosom. ne ba manekenski tip. al je s aktivnom ulogom u podizanju djece? Ti primjeri pokazuju da smo i c strojevi od krvi i me sa usmjereni na opstanak i razmno avanje. Jacky Boivi n s Cardiffskog sveuèili ta objavljenog V. mu karcima su i dalje va na enina obil koja govore o njezinoj nadmoænoj sposobnosti da rodi i podigne zdravog potomka odatle i svevremenska privlaènost enske figure u obliku pje èanog sata. Novor odenèa« koðer preferira simetrièna lica. Njih ne samo daje korisno imati u blizini dok je enka optereæena odgovornostima brige o leglu. evo. da nemoguænost njegova do ivljavanja mo e sa sobom nositi odreðenu stig kako znamo da su Randvjevi ispitanici govorili istinu? Ilije stajao pokraj veta s bilje nicom? Mo da je evolucijska svrha orgazma poveæanje plodni Prema istra ivanju dr. kad ena do ivi orgazam. No sjeæam se kako je onaj blagi glazbenik i komièar Dudley Moore . Zavirite li u oglase u rubrici Osobni kontakti bi lo kojih novina ili èasopisa. Je kanadsko istra ivanje provedeno 1999. Takoðer posjeduje razinu socijalnih vje tina koja bi mogla pridonijeti si249 Robert Winston: LJUDSKI UM gurnosti i zaradi. Mu karac k oji mo e nasmijati ljude vjerojatno je inteligentniji.To je sigurno ljubav Iz evolucijske perspektive. neovisno o tome ivimo li u kolibama od blata mansardama Mana hattana. jasno je da biti èovjek u mnogim pogledima znaèi prekoraèiti ogranièenja na e evol ucijske pro losti. Vjerojatnije je kako æe agresivni alfa mu jak èimp anze uspje nije loviti hranu i braniti partnericu i potomka od grabe ljivaca i drugi h mu jaka. a ispitane su unutar tri sata od voðenja ljubavi. a to se nastavlja i u razvoju. neovisno ( me koliko se svijet mo da promi jenio. Stoga je istra ivanje privlaènosti i u ðenosti jedno od najzaokupljujuæih podruèja neuroznanosti. do du e. mo da razvilo do faze u kojoj obilje ja poput velikih mi iæa i agresivne osobnosti v i e ne nose evolucijsku prednost. Razlièita su istr a ivanja pokazala da mu karci i ene privlaèn zgodnom. jednom rekao da »smijehom dovodi ene u krevet«. Mno tvo »jalovih«. sa irokim bokovi ma prikladnima za raðanje i bujnim grudima. Humor je privlaèan. stalno æete nailaziti na uvjet »smisao za humor«.« Signali poput otmjenog odijela. pa se enke opæenito radije pare s alfa mu jacima. ene u srednjim tridesetima zam< n su da ocijene svoj posljednji spolni odnos prema stupnju zadovoljstva im je pru i o. Hej. zadr av a vi e partnerova mena. a na djelu su i kod ljudi. nego æe se »uspje ne« osobine alfa mu jaka genima prenijeti na njezino potomstvo. Na prvi bis mo pogled mogli doæi u isku enje da ustvrdimo kako ta obilje ja imaju malu ili nikakvu evolucijsku svrhu. rekao bih. no bez obzira na to ene tra e druge znakove osobina »alfa mu jaka«. Darwinova naèela vidimo u cijeloj prirodi. pokazalo je kak o su mu karci imal æe izglede za spolne odnose to su im tijela bila simetriènija. jednom istaknuo: »M oæ je afrodizijak. nego je i pokazatelj t snog z dravlja i snage. Darvinisti smat kako simetrièno lice nije samo ugodnije za gledanje. Veæinu ih vjer jatno treba uzeti s popriliènom zadr kom. Od en a s visokom ocjenom. istra ivanja u ovom podruèju bavilo se or mom. stoje oèita evolucijska predn ost. lijepom. Ali . zgodna Sudeæi prema dokazima. premda t o ima najveæu te inu. Potencijalne ljubavi i partnere ne procjenjujemo samo. pa ga zato nesvjesno smatramo privlaènijim. ili bai povi en stupanj zadovoljstva u spolnom odnosu.simetriènost. S obzirom na to daje orgazam ugodan do ivl j. Dakako.

ko èatije lice. stoje mu karac idealnom mu evnom tipu. kad su bile najspremnije zaèeti. odnosno obilje jima lica poput naborano-sti. to ene ele lan Penton-Voak sa Sveuèili ta St. Mjereæi raspodjelu masnoæa i tra eæi od mu karaca da ocijen iz enskih figura. Ali ene takoðer tra e mu karc ji æe biti uz njih i pomagati im podizati djecu. agresivnost i spolni nagon. Ali najva niju ulogu lice ipak ima u seksualne privlaèn osti.82 Kad su morale izabrati mu karca s koj se najvjerojatnije upu stile u usputnu vezu.poveæava hrabrost. a visina je imala evolucijsku prednost u odvraæanj u grabe ljivaca i skupljanju hrane. Zg dno je lice. Andrew slike je mu kih lica pokazivao ma na vrhuncu plodnog razdoblja. takoðer. Istra ivaèi su. veæim usnama i vi e masnoæe u obrazima. Drugi m rijeèima. Istra ivaèi su zatim usporeðivali amerièke mi ice i tvrdili isti omjer. bujne usne i razmjerno neistaknutu èeljust. Istra ivanje rovedeno u Liverpoolu i Poljskoj prouèavalo je taj èimbenik na skupini od tri tisuæe m u karaca. katka d proturjeène ri. birale su mu karce koji su izgl kao da njihovom djetetu mogu donijeti gensku prednost. suprotni æe spol vi e mu karce vjerojatnije p rocjenjivati privlaènijima. grubim izgledo m tzv. primjerice. grublje. enska ili enstvena mu ka lica zadr avaju vi e djeèji izgled. na vrhu zdravog tijela. mala razlika u facijalnim obilje jima mo e biti razlogom uspje nog ili neuspje nog ivota. Otkrili su da su o enjeni mu karci s djecom u prosjeku bili tri centimetra v i i od mu karaca bez djece.postkoitalni testovi broja spermija preostalih u grliæu maternice na su glasu zbog netoènosti i nepouzdanosti. s nagla enim obilje jima. vjerojatnije j e da æe imati sna an seksualan nagon i i ti prilike za odnose s vi e partnerica.i dalje sam veoma sumnjièav prema tim n zima . grubih crta i agresivnog izg leda. Proizvodnja enskih hormona u toj se fazi smanjuje. neovisno o eninoj masi. Dakle. shvaæanje prema kojem smo ustrojeni da nas privlaèe partneri èija lica i tijela najvi e istièu obilje ja suprotnog spola. vraæa nas na èvr æe tlo.7. Ma koliko se bizarno èinilo. Naime. Teoretski. biologija na vodi ene da. Njihov evolucijski program trebao bi im govoriti da spavaju s mu k ar koji su doimaju najzdraviji i najmu evniji. da kle atribute koji je najvi e èine enom. enstvenija ili neuc jeno zgodna lica. èimbenici poput mlade dobi i oblika tijel a govore o eninoj sposobnosti da bude majka. s obzirom da t estosteron olak ava opstanak . U razradenijoj inaèici tog istra ivanja. s nagla enom èeljusti i jagodiènim kostima te mini malnom kolièinom masnoæa. heroinskog ika u suprotnosti je s biolo kim naèelima. tim Devendre Singh ustanovio je da idealan omjer struka i bokov a iznosi 0. na isti naèin privlaèe mu karci s najboljom raspodjelom mu kih spolnih obilje ja Mu karci su u prosjeku vi i od ena. ene poèinju gomilati masnoæe oko ni ih dijelova tijela. Pomama za mr avim. Veæa prisutnost testosterona èini mu ko tijelo uvelike razlièitim od enskoga: mu karci ima u. 250 Zaljubljeni um Ipak. velike oèi. pak. Penton-Voakov tim tra io je od da procijene v lastitu privlaènost te da izaberu lica mu karaca s kojima b prije u le u dugotrajnu ve zu. ene su se odluèivale za najmu? ja lica (zamislite Georgea Clo onevja). U svim dru tvima i kultu idealna ena ima glatku ko u. Pokazano je. kako je vjerojatnije da æe mu karci enstvenijih lica u odreðe nim sudskim procesima biti oslobo251 Robert Winston: LJUDSKI UM ðeni ili ka njeni manjom kaznom. a ne za nje nija. ka e teorija. kad se aktivira sposobnost zaèeæa i raðanja. U skladu s time. Neo enjeni su mu karci takoðer bili ni i od o enjenih. a mijenja se p o ulasku u menopauzu. »momak s dobrir nima« neæe biti mu karac koji æe htjeti ostati u »kuænom pritvo . Smatra se kako je taj omjer idealan za raðanje. ene. U ranoj adolescenciji. Usto. vj erojatnije je da æe imati visoku razinu testos na. Istra ivanja koja je na Teksa -kom sveuèili tu provela D vendra Singh pokazuju kako taj obrazac tjelesne raspodjele masnoæe sna no utjeèe na mu k u procjenu enske privlaènosti. Na alost. ustanovili da se èin diplomanata ojne akademije na kraju karijere mo e predvidjeti prema njihovoj facijalnoj domina ntnosti. to znaèi da imaju veæe izglede za razmno avanje. mu karci s »mu evnijim« licima trebali bi biti mu karci koji jamèe najveæu evolucijsku prednost. Ovdje moram priznati da sam ranije zanen odreðene èinjenice. Dr rijeèima. a raspod jela masnoæa poèinje nalikovati onoj u mu karaca. u odreðenoj mjer mu karaca s kojima imaju spolne odnose tra e dvije. recimo. poput onih Leonard a DiCaprija ili Willema Dafoea.

Prema novijim istra ivanj: èovjekova pona anja. jer time osiguravamo da æe potomak naslijedi ti najbolje gene. Danas se smatra kako bi odluka ena u »nju nom testu« izbora partnera mogla biti pod utjecajem imunosti na bolesti i upale. Tehn< gija obrade slika danas omoguæuje vrlo fino mijenjanje i stapanje fotogra. Ali istra ivanja pokazuju kako su e ne koje su se procijenile privlaènima ipak su birale maco mu karce. U joi noj studiji na Sveuèili tu St. a drugoga je zanimala dugotrajn za. a ne s roditeljskim tipovima.otprilike jedan od 35 pripadnika nosi mutaciju koja mo e izazvati bolest kod djeteta ako je i partner nositelj. a ispitanici su morali reæi koje lice pristaje uz oglas. Posrijedi je te ka boles t u kojoj ivèane stanice oteknu od masnoæa. a od mu karaca jednostavno ele dobar genski materijal? ene koje su se pro cijenile manje privlaènima izrazile su veæu preferenciju za manje mu evne tipove mu kara ca.je Takoðer. Umiru u prvih nekoliko godina ivota. Rezultati pokusa i li su u prilog tezi da su nam privlaènije osobe s genskim materijalom razlièitim od na ega. glasilo bi da su najpri vlaèniji mu karci. najmu evnijeg mu karca. Ljudski instinkt. naravno. kazivali slike dvaju mu kih lica. Jedno je istra ivanje koje je iskoristilo tu moguænost pokazalo . Dijete tako mo e biti imuno na najveæi raspon prijetnja svojem opstanku. Kadje rijeè o genima. Dakle. da253 Robert Winston: LJUDSKI UM kako. mu evnijeg i e nstvenijeg. veæina nas nosi najmanje dvadeset do trideset genskih varijac ija koje mogu uzrokovati nasljedni poremeæaj. u njegovim bi teorijama mog lo biti zrnca istine. Andrew istra ivaèi su velikom broju ispitanik. s oglasom za usputnu avanturu prete ne vezali mu evn o lice. Svi smo sklo niji seksu s osobama s kojima nismo u rodu. ene i mu karci poistovjeæuju mu karce mu evnog. Razlog za to »privlaènije« ene biraju maco mu karce mogao bi biti i taj to su se pro njivale dovoljno sposobnima naæi drugog mu karca koji æe im pomoæi podizati djecu ili uv jeriti oca da ostane uz njih. dobrim dijelom zato to su uglavnom bili dovedeni pred gotov èin te. Sigmund Freud mo da je najpoznatiji po tezi da djevoji i djeèaci imaju nesvjesnu e lju da spavaju s oèevima. Izbore uglavnom èine na nesvjesn oj razini. u naèinu na koji ene biraju mu karce za seks i reprodukciju pc kompromis. odnosno majkama. Posljedice braka unutar iste zajedni ce dobro oslikavaju bolesti poput Tay-Sa-chsova sindroma. No. ene koje ele djecu moraju odvagnuti: ono to izgube na odjelu »dob rih gena« mogu nadoknaditi na odjelu »bri nih roditelja«. Dakle. Prema tome. skloni s poznatom i slièno m. za na u bi djecu to moglo biti kobno . Preci A kenaza potjeèu iz ist oène Europe ili Rusije i oduvijek su bili skloni reprodukciji s ljudima istog podr ijetla. to pokazuje da ih vi e privlaèe pokazatelji ostanka uz obitelj. ene k oje tra e privremeno seksualno zadovoljenje bez ima] 252 Zaljubljeni um zadr ke izabrati najkr nijeg. pa se djeca raðaju slijepa. Statistièki gledano. izbore ne temeljimo samo na izgledu. Uvrije eno vjerovanje koje bi iz svega navedenoga proizi lo. od ena smo tra ili da pomiri u majice mu karaca i da ih zatim s pare s licima. test ronom bogatog izgleda sa enskarima. oni s najvi om razinom testosterona. Lica su prikaj uz dva oglasa za partnere. ma koliko programirani bili da tra imo »vanjske« gene. U jednoj od prija njih serija za BBC. jer ne mare hoæe li se on zadr ati uz njih i pomagati im. Drugim rijeèima. mu ki i enski. zbog crkvenih i dru tvenih obièaja. nepokretna i de mentna. a manje »vrhunskih« g ena. Ispitanici su. ali na njih utjeèu i èimbenici dostupniji svjesnoj provjeri. idealan par tner za razmno avanje imun je na drukèije bolesti od nas. veæina nas preferira mje avinu poznatog i egzotiènog. Jedina stvarna razlika meðu oglasima bila je u tome to je jedan mi rac oèito tra io kratkotrajnu avanturu. Znaèi li to da tak ve ene manje mare o mu karèevim »kuæanskim« kvalitetama jer se osjeæaju spremne same skrbi o djetetu. najgori izbor za dugotrajne ve ze zbog sklonosti da imaju djecu s drugim enama. Uzroèna mutacija vrlo je èesta u DNK-u id ovske zajednice A kenaza . te pritom osjeæaju strah od kazne drugog roditelja. Svi nosimo odreðene neispravne gene nosi li izabrani partner slièan neispravan DNK. Posljedice su zato bile poveæani i ci koje n osi razmno avanje srodnika. poput osjeæaja samopo tovanja. zbog njegove sliènosti s »idealnim tipom« i druge æe ene poziti reagirati na n egove ponude.

8' Razlika nema nikakve veze s moralom. ena mora nositi dijete devet mjeseci. a manje veze .84 Od ispitanika su t ra ili i da odgovore na sljedeæe pitanje: »Kad biste upoznali nekoga tko ima sve osobi ne koje pri eljkujete. Lord Byron najjezgrovi-tije je sa eo taj stav stihom: »Ljubav je mu karcu dio ivota. Bio je poznat kao iznimno po ten. utiskuju si idealnog partne ra i sasvim je prirodno to sliènost tih slika s roditeljima i prolazna. Dakle. kao to sam istaknu o. Kephart je ispitao tisuæu studenata o njihovim iskustvima sa zalju bljeno æu i o dobi u kojima su ih do ivjeli. za oèekivati je da osobe koje su usvojene kao dojenèad imati sliène sklonosti. Prije sam pisao o istra i nju u kojem j e privlaèna nepoznata ena prilazila mu karcima na sveuèili ni kampusu i predlagala im da spavaju zajedno. nego jednostavno zato to se na spolni identitet oblikuje lo rano. kad se umirovio William Proxmire bio je demokratski senator iz Wis-cons ina. a ene. kad je stranac slièno pristupao enama. Nisam nai ao na istra ivanja koj. predan i skroman mu karac. bave usvojenom djecom. % to mu karci ele Mu karci su nedvojbeno manje »izbirljivi« kad je rijeè o izboru partnera i sp mniji su n a seks. Kephart je ustvrdio da ti rezultati pokazuj u jasan enski pragmatizam. biste li se vjenèali s tom osobom premda niste zaljubljeni u nju ili njega?« Cinièni mu karac mogao bi pretpostaviti da su djevojke odgovorile ne u mnogo veæoj mjeri od mladiæa. Zbog tog a mora vrlo pomno birati mu karce s kojii æe spavati . pak. Odnosno. ene su nesklonije v jerovati u romantiène ljubavi. Gotovo dvije treæine momaka odgo vorilo je da se ne bi vjenèali s nekim u koga nisu zaljubljeni. a zatim odgajati. ma koliko god mislili da smo napredovali od evolucijske pro losti. Sorrella provedeno 1990-ih pokazalo je da se adolescenti zaljubljuju ranije i èe æe od adolescentica. a eni smisao.premda u na oj k ulturi postoji sklonost takvoj pretpostavci. u njegovu prilagodljivu plastiènom stanju. Tri èetvrtine mu karaca odgo rilo je pozitivno. ali ak o su ove primjedbe toène. kao to je pokazalo istra ivanje Montgomervja i Sorrella. J. tra e ger model utjelovljen u njihovim majkama. Tijekom ivota na svijet mo e donijeti razmjerno malo potoma ka. Tamo nja su istra ivanja pokazala kako se djeca roðena u je anim vezama èe æe odl jenèati s pripadnikom etnièke skupine u k pripada roditelj suprotnog spola. vjerojatno je kako sve to na nas ne utjeèe zato to doista tra imo part re s istim genima. Drugi istra ivanja pokazala da na izbor partnera utjeèu boja oèiju i dob ro dite Ipak. Ondje ivi podjednak broj Europljana. Iz svega to znamo o privlaènosti i darvinovskim s ilama u njezinu temelju logièno slijedi pitanje: postoji li ljubav doista? Nasreæu. Primijetio je da postoji oèit obrazac kad j e rijeè o spolnom sazrijevanju. U mozak se. naravno ako su nas oni podigli. T. a djevojke onaj s vojih oèeva. premda bismo to mogli zakljuè Prièa se svodi na biologiju. ke vi e privukla lica koja su nalikovala njihovom roditelju suprot nog spola Havaji su etnièki lonac. Ali toèno je ba suprotno. Isto je odgovorila samo treæina djevojaka. a kod momaka broj nastavlja rasti. Do dvadesete godine djevojke navode sve manje sluèajeva zaljubljivanja . Montgomervja i G.kako su ispit. neovisno o tome tko im je partner. Ti se rezultati zgodno podudaraju s rezultatima istra ivanja amerièkog sociologa Wil liama Kepharta. premda su se djevojke isprva zaljubljivale èe æe i ranij e od mladiæa. jedna nije pristala. Postajuæi tjelesno spremne za trudnoæu. i jata i Po line ana. u odreðenom smislu.na temelju. a poslije je . svaki mu karac teoretski mo e stvoriti milijune potomaka i u to mora ulo iti samo vrijeme od upoznavanja do ejakulacije. To znaèi da joj je te e tra iti hranu za sebe i dijete te daje izlo en napadima grabe ljivaca. S druge strane. a vi e naginju racionalnim odlukama o dugoroènim vezama . Indijaca. Zanos je nestao Do 1989. procjene kvalitete gena naspn 254 Zaljubljeni um roditeljskih kvaliteta. Ali nije rijeè samo o tome da mu karce vi e zanima seks. Nasuprot tome.« Jesu li mu karci doista us rojeni tako da posvuda stvaraju potomke. Karijeru je zapoèeo kao protuobavje tajac u Drugome svjetskom ratu. ene æe prije stupa ti u brakove u kojima ljubav nije dio jednad be. da tra e predanost? Amerièko istra ivanje M. Mladiæi. na mozak i tijelo prièaju bitno razlièitu prièu. odgovor je da.

krivaju tajne ivota i tako osiroma uju svijet. a na nekima Jeannina nje na. ni tome trebala stremiti. J edna slika dio je zbirke Courtauld u Londonu. Amedeo Modigliani poèeo je slikati Jeanne Hebuterne 1917. Tije godina stekao je zasluge za u tedu milijuna dol ara javnog novca. Neke od mnogih slika oduzimaju dah. Znanost nikad neæe doseæi toèi kojoj æe moæi objasniti i protumaèiti cije u tajnu èovjekova postojanja. poput hrabrosti i altrui. gensku jednad bu.255 Robert Winston: LJUDSKI UM u ao u politiku. recimo. u z policijsku aktivnost. a na samome vrhu popisa 01 to ne elimo znati raz logje zbog kojeg se mu karac zaljubljuje u enu i ob to«. Povlaèio ju je za duge pletenice i pus tio samo na trenutak prije negoli ju je bacio u ogradu parka Luxembourg.. vide stidne dlake. nije naslikao gol . zatvorili su izlo bu. druge se doimaju daleke i neo dreðene. trudnu.i svaðe . p. zaluðen divljaèkom mr njom. mislim. Pjesnik i kritièar Andre Salmon opisao je to je jednom zgodom vidio: Vukao ju je za ruku. dominirao jedan od velikih Modigliani jevih enskih aktova.. Odmah su se ludo zaljubili i upali u vrtlog strasti. prosinca 1917. mogu svesti na. kako bi privukao svjetinu ko u la. Ta nagrada p va vladine du nos nike kako bi se sprjeèilo »stri enje poreznih obveznika< vu je nagradu dodijelio 1975. Njihova javna lju bav . Alija ne vjerujem da bi nas znanstvenike trebalo kriviti da smo uvrij senatora. U tom je kontekstu ostao upamæen po uspje noj borbi tiv amerièkih planova o financiranju gradnje nadzvuènog teretnog zrakop Ali n ajpoznatiji je po uspostavljanju nagrade »Zlatno runo«. neèuveno. Poku ao je potaknuti javnost da se okrene p odluke Nacionalne znanstvene zaklade da financira istra ivanje vrijedno i suæe dolara o tome za to se ljudi zaljubljuju. Tridesettrogodi nji Modi gliani upoznao je Jeanne Hebuterne kad je bila tek devetnaestogodi nja studentica slikarstva. ali u suprotnom smjeru. druga je u Guggenheimu u New Vorku . ali nikad je. Zbog nje je djelovanja sredi nja amerièka vlast morala ogranièavati. s velikim e irom. Al i ta su istra ivanja doista va Premda se neke od najboljih èovjekovih osobina. VVilliam Proxmire politièki je ivot pr kao senatska legenda nesmiljenih kampa nja protiv vladina rasipni tva. Njihova prièa unekoliko podsjeæa na onu iz La Boheme. Pa to ako svijest i jezik u mozgu imaju oblièje i triènih valova? Je li va no to neki znanstveni dokazi sna no podupiru sh\ nje prema k ojem smijeh. Doris Aut stof u svojoj knjizi Amedeo Modigliani: Poezija gledanja*' opisuje kako se u pi djelj ak 3. Senator Proxmire nije bio jedini koji se bunio na ljubav i seks.postali su jedna od pari kih legenda. skupina gostiju okupila u galeriji Berthe VVeill. Ali ljubav mo e potaknuti drugo ljudsk o biæe da u opsjednutosti naslika izvanrednu seriju remek-djela. neuspje no se tri puta boriv i za guvernera dr ave Wisco Naposljetku je izabran u Senat kako bi popunio mjesto ispra njeno smræi nas ozlogla enog Joea McCart hvja.. to ju je slikao odjevenu za etnju. Neke Modiglianijeve slike Jeanne zraèe iznimnom nje no æu. S æanje neurolo kih i psiholo kih osnova ljubavi dodaje va nu di menziju p< koja æe ostati vjeèna tajna. Modigliani je od mladosti patio od upala pluæa. psiholo ka istra ivanja imaju ve vrijednost za sva dru tva. VVilliam Proxmire. u sveèanoj odjeæi. Poèeli su ivjeti zajedno na Montmartreu. krh ka ljepota i nakon devedeset godina zraèi jednakom svje inom. Bio je poput luðaka. ili bilo koga drugoga. ke trg ovkinje umjetninama. One su svjedoèanstvo velike i bolne ljubavne prièe. ljubav. BerthuV 256 Zaljubljeni um odvukli su na razgovor k policijskom naèelniku. Katka d se ka e da znanstvene spoznaje r. u spavaæici . sti æuæi njezin krhak zglob. koji joj je naredio da »skine sve te opaèine« jer se golim enama. Braneæi svoj stav. Putovanje je vrjednije od svakog zacrtanog cilja. Skandal koji je uslijedio. kad su se i upoznali. stari konzervativac. koliko je meni poznato. na premijeri jedine samostalne izlo be Amt Modiglianija. mijenjati ili ot vati svoje programe. èak i transcedentna priroda nekih religio: iskustava potjeèu iz meðuigre neuronske aktivnosti? To nije znak da bi zi stvenici trebali obustaviti svoja nastojanja. a na nekima se ona doima nezainteresirano i pasivno. èak neprepoznatljivo. a nekolicina ostalih u privatnim je rukama. U galeriji je visjelo nekoliko velikih slika g ena u provokativnim pozama. Ali sreæa je (bolje reèeno nesreæa) htjela da se nasuprot gal< nalazila lokalna andarmerija . Zanimljivo je. a iz logom je. rekao je kake di » ele da n eke stvari u ivotu ostanu tajna.

mo e poveæati enske socijalne kontakte s mu karcima.86 Trideset dvije studentice. z aseban skup mo danih aktivnosti. S dva dana poslije dvadesetdvogodi njajea nne bacila se koz prozor s petog 1 ubiv i sebe i svoje neroðeno dijete. ene su davale vi e oc jene u prisutnosti feromona. pa mu se zdravlje brzo pogor avalo. pisac ili pjesnik toga doba nije bio prisutan. Kemijski spoj androstenol (koji navodno miri i donekle poput sandalovine). od kojih je polovica uzimala kontracepcijske pilule. èini se. mimo njihova . Andrew Scho lev i njegove kolege s Northumbrijskog sveuèili ta izlo ili su tom feromonu mu karce i en e. za ozbiljn o zainteresirane. feromoni. posumnjao je da ne to ni je u redu. privlaènost kako bismo svrnuli pozornost na idealnog partn a privr en ost kako bismo ostali uz njega i podizali zajednièke potomke. Ta prièa. postalo toliko t e ko daje Modigliani otputovao na jug Francuske kako bi se pridru io mnogim umjetnic ima koji su ondje imali utoèi te. T ek je godinama poslije. recimo da su znans tvenici utvrdili tri za ne kategorije ljubavnih do ivljaja .strast. Ispitivali su ih tijekom dva odvojena dana. sijeènja 1920. dostupan je na internetu za tridesetak dolara. Modigliani je bio u delirij u i previjao se. Kad osjeæamo po udu. s ad je bio financijski neovisniji i sve uspje niji. Zbog Prvoga svjetskog rata u Parizu je stanje do poèetka 1918. a kako dulje vri nije vidio par. sve mu je vi e kodio. Kod ljudi je djelovanje tih kemijskih spojeva pri gu enije ali. Po sve mu sudeæi. a i z praznih ribljih zerva ulje je curilo po prljavim plahtama. Zvuèi nevjerojatno. Dr. Do 1919. jedinoj sredini koju je Modigliani zaista volio. Rijetko koji poznat slikar. Na izlo bi u Londonu pisac Arnold Bennett kupio je jednu sliku i rekao da gaje podsjetila na njegove 257 Robert Winston: LJUDSKI UM heroine. Pokraj njega. Neobièno. pa djevojèica sl u beno nije imala oca sve dok je nije usvojila Amedeova obitelj u talijanskom grad u Livornu. Pao je u komu i naposljetku preminuo 24. Jeanne je po la s njim i ubrzo zatrudnjela. Kao to smo vidjeli. èinilo se da su do li svi njegovi stan« ci. Oti ao je gore gdje gaji èekao okantan prizor. Za vas koje trenuts vi e zanima mehanika cijele prièe. njezina se majka silno protivila idovu Modiglianiju. U j ednom kontroliranom istra ivanju on i njegove kolege istra ivali su uèinke izlo enosti m u kim pazu nim izluèevinama. prisuta n u mu kom znoju. Po uda se razvila kako bi nas potaknula na tr nje partnera. premda ga nisu uvijek mogle svjesno zamijetiti. Modigliani se na putu da prijavi roðenje kæerke napio kao èep. u skladu s odreðeni m fazama menstrualnog ciklusa. Neki mehanizmi smrtnog grijeha Magnetska rezonancija zaljubljenog mozga otkriva da svaka od tih faza ima titi. osobito su tivne kemikalije koje se ire zrakom. Ali Modiglianijevje alkoholizam bio stalan problem. Njihova se ljubav. njezino t konaèno osloboðen o iz zasebnog groba i pokopano s Amedeom. na ne ureðenu kre nepomièno je sjedila Jeanne. Antrop ginja Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers ustvrdila je kako svaka o d tih faza drukèiju evolucijsku svrhu. izlo iv i ih mu kim pazu nim feromonima te. njegov dugogodi nji prijatelj i susjed. Na krevetu su le ale prazne boce. èesto preprièavana na razne naèine. Kad je medicinska pomoæ st bilo je prekasno . u ivoi skom carstvu feromoni mogu bit i znak da se potencijalni partner tjera te 258 Zaljubljeni um je spreman za plodonosan sno aj. Jeanne je ponovno zatrudnjela i preselili su se u prvi pravi zajednièki dom u Parizu. no nedug o zatim burno su se razi li. zaèuo je neo biènu buku s gornjeg kata. u poèast ljubavi koju su dijelili. Ne ko dana nakon Nove godine 1920. meðutim. privlaènost i p rivr enost. Zajedno s lc prehra nom. pokazala nadm oænija. s Ortiz de Zarate. IV martre mu je priredio golem s provod. dobro oslikavajednu poe Mo emo analizirati b rojne mo dane procese kad je »ljubav u zraku«. Usto. Kako su Jeannini roditelji bili katolici. Zamoljene da ocjene privlaènost druge osobe na temelju crte a. ali Jeannina obitelj nije dopustila da budu sahranjer jedno. pa su se velièanstveno ponovno sjedinili prije nego to im se rodila kæi. u visokoj trudnoæi.u. Uzgred. Bilo je oèito da Modigliani boluje od tuberkuloznog men tisa te da umire. u toj ravnodr sti nije ni poku ala zvati pomoæ ili lijeènika. ocjenjivale su privlaènost mu karaca na crte ima te mu kih lica na fotografijama. i dalje va no. ali za lo se nikad neæemo prestati diviti mnogim oblicima koje ljubav poprima il lièinama tragedija i uspjeha na koje nas m o e nagnati. a stanje 1 potpunom neredu.

a mu karci do ivljavaju pad temperature. pokazala se osobito zanimljivom znanstvenicima koji uju spolno pona anje. pokazala su da ima mnogo ni i nu spomenutoga receptora u ventralnom pallid umu. kontrolnim uvjetima bez feromona. Prilièno oèekivano. ( opis na ono to smo u prija njem poglavlju nauèili o ekstroverziji i tra enjt b uðenja podsjeæa utoliko to se èini da su mozgovi osoba s tim osobinama nièno »nenagraðeni« n aktivnosti.skrasili bi se i ostajali s jednim partnerom. feromonskih sprejeva i losiona poslije brijanja. svako sredstvo koje nekome ornog da mijenja tuðe pona anje bez njihova pristanka. Jo smo daleko od shvaæanja cjelovite prirode i opsega djelovanja feromona na mozak. U jedno m amerièkom istra ivanju znanstvenici su sedamnaestorici mladiæa dali losion poslije b rijanja koji je. Njegov tim tra io je od mu karaca da ocijene ene na fotografijama po priv laènosti. Raz log tome je njezina monogamnost. u nor malnim uvjetima promiskuitetne ivotinje. a time i razmno avanje. uvelike utjeèe na kori tenje glukoze u mozgu. Mo da monogamna biæa dobivaju dovoljno z voljstva iz ivota s jednim partner om. Zatim su ih zamolili da ponove zadaæu. Mi evi su se poèeli pona ati poput prerijskih voluh. Razlièita su istra ivanja pokazala da se feromoni mogu si ntetizirati. Poput feromona koji vode k njoj. Voluhar partnerom ostaju do ivotno. pa æe novine uvijek biti prepune oglasa koji navode »znanstveno dokazane« koristi raznih tzv. enama se temperatura mo e poveæati. Èetrdeset jedan posto ispi259 Robert Winston: LJUDSKI UM tanika izjavio je da se njihova seksualna aktivnost osjetno poveæala. plaha ivotinjica prekrivena sivim krznom. ali ovaj put nakon to su pomirisali e nske feromone zvane kopulini. prilièno dra e sno. Nezamjetljivi steroidi poput toga mogu razlièito djelovati na mu karce i en e. ali pasan feromonsk i miris otkriti da sjedi na rudniku zlata. Istra ivanja na planinskoj vol rici. Izlo enost feromonima poveæala je pozitivn ost ocjena crte a i fotografija. pa moraju stalno tra iti sve jaèe po aje. unijeti su relevantni prerijske voluhari ce. a na ocjene fotografija nisu imale nikakav utje caj.87 Istra ivanja na Cika kom sveuèili tu pokazala su da feromon nezamjetljiva mirisa. sadr avao laboratorijski proizveden feromon. a. nevjer ojatnog naziva delta 4-16 androstadien 3-jedan.88 Ne i odolj eti pomisli da æe znanstvenik koji naposljetku patentira sna an. Èovjek instinktivno te i iæi linijom najmanjeg otpora. . kao i da ti umjetni feromoni mogu jako utjecati na pona anje. kao stoje bi æaj i sa subliminalni m ogla avanjem. jo jednoj promiskuitetnoj iv otinji.znanja. Larry Young sa sve ta Emory u Atlanti. pa su enama koje im se dotad nisu sviðale dali vi e ocjene. a èini se da u tom e ima mnogo znanstvene istine. U istra ivanju na sveuèili tu Emory u r ve. a promiskuitetnije vrste moraju u nove avanture kako bi iz svojeg siroma nijeg ventralnog palliduma izvukli razinu zadovoljstva. Prerijska voluharica. To se podruèje aktivira i kad o visni glodavci dobiju c droge te èak i kad uðu u podruèja kaveza povezana s uzimanjem droge.8" dum uvelike sudjeluje u mehanizmima nagrada i ovisnosti. Ti radovi ne dokazuju daje monogamija genski predodreðena. mimo njihova znanja. pjesnici i glazbenici davno su povezali obilje ja ljubavi s ovisno æu o d ma. Kopuli-ni su smanjili strogost mu karaca. Kontracepcijske tablete ili faze mjeseènice nejedno znaèno su utjecale na ocjene crte a. ugine li partner prije najèe æe ostaju u celibatu. iznimno je dvojbeno. Slièni nalazi dobiveni su istra ivanjem provedenim na Beèkom sveuèili tu pod vodstvom Karl a Grammera. pr ouèavao je spolno pona anje glodavaca i povezanu aktivnost u mo danom podruèju zvanom ve ntralni pallidum. u SAD-u. Istra n su pokazala kako ta obiteljski usmjerena biæa imaju povi ene razine odre di receptora u ventralnom pallidumu. to je podruèje istra ivanja trpjelo zbog manjka no Znanstvenici su t e ko uvjeravali financijere da se odreknu novca kako bi 260 i. . posebice u podruèju s alnih odnosa. Mu jaci usto aktivno brinu o mla dima. donekk na poljsko m mi u. ali sval upuæuju na odreðen utjecaj. You ng je pred tezu prema kojoj mo dani sustavi nagrade i ugode postoje ponajprije ka zajamèili zainteresiranost za seks. Ali. i sama ljubav mo e biti opasna stvar ci. ali ta mj erenja ovise o opa aèu i njegovoj spolnoj aktivnosti. Promiskuitet kod ljudi mogao bi biti podvrsta tog pona anja.

lelu-jav viseæi most koji se njihao iznad opakog 70-metarsk og ponora (ali. Obja njenje bi glasilo da je strah (mo da olak anje od stra ha?) pobudio mozak i tijelo. èovjek je predodreðen za oèijukanje. U srednjovjekovnoj su Italiji kapale oèi ekstrakto rijena beladone (velebilja). omiljeni Freudov student i svojedobno luèono a u podruèju seksualnog pona anja. Kao to smo spomenuli. a znatan ih je broj poslije nazvao istra ivaèicu. Ispitivanja provedena u toj fazi upuæuju na povi enu ra in mikalije feniletilamin a (PEA).enostje najveæa kad lica gledaju izravno u nas te kad se osmjehuju. Ne marimo 261 Robert VVinston: LJUDSKI UM za druge. osim to su na jednoj zjenice umjetnim pi poveæane. j avila se specifièna aktivnost u si ni otoènog re nja i dijelu prednje cingularne vijug e . posao i zdravlje. Drugim rijeè zaljubili smo se. na se mozak fiksira na tu osobu.Zaljubljeni um gli skanirati mozgove parova u sno aju i mrkaèa kokaina. Aktivnost se j avila i u nuci caudatusu (repatoj jezgri) i putamenu (ljusci). ma koliko neromantièno zvuèalo. Jedan je bio vrlo neupadljiv pje aèki mo t. izmijenjena æe slika najèe æe biti procijenjena kao privlaèn ja. Istra ivaèi s Vancouverskog sveuèili ta u poznatom su pokusu od dvije skupine u karaca zatra ili da prijeðu dva razlièita mosta. A ja sam mislio da veæina ljudi na bungee skakanje odlazi radi pog leda. osjeæaji povezani s ljubavlju mogu djelomice kovati opsjednut osti ili epizodi psihièke bolesti. Ljudi su tada takoðer skl< iracionalno razmi ljati . Suvremena istra ivanja pokazala su da pove zjenice ostavljaju sna an dojam na m u karce i ene.malo oèijukala s njima te im dala svoj telefonski broj z ajedno s neizbje nim upitnikom koji su morali ispuniti. Naposljetku. Privlaènost je. bujice misli. Proizvodnja feniletilamina samo je jedna od promjena koje se zbivaju u gu kad sm o zaljubljeni. Valja takoðer istaknuti da se istra ivanja seksualnosti u tolikoj mjeri izvode na glodavcima i majmunima zato stoje te ko naæi dragovoljce. Nije sluèajno to bella donna i lijanskome znaèi lijepa ena. VVilhelm R eich. a zatim i dok su gledali slike prijate lja istoga spola poput voljene oso Kad su ispitanici promatrali svoje voljene. Poka ete li nekome posve jednake slike iste osobe. ni upola stra an poput onoga preko esto metara duboke provalije u Ju noj Africi. Podra. Tako je oduvijek. koji iri zjenice. Mu karci koji su pre li opasan viseæi most u svoje su odgovore unijeli vi e seksualnih sadr aja. ukljuèujuæi osjeæaje zbog kojih precjenjujemo privlaènost s uprotnog spola.podruèjima koja rat za usredotoèavanje i blokadu ostalih podra aja. Zbog toga uistinu u ivamo u pog ledu na privlaèno lice.90 ovi e. To b glo objasniti èinjenicu da neke osobe tu fazu opisuju kao »navalu« uzbuð koja se podudara s drugim amfetaminskim simp tomima poput ubrzanog srca. prikazanog na fotografiji u umetku). mu karcima bi pri la privlaèna ena i . poremeæenog spavanja i pov eæanih zjenic pro losti su ene poku avale opona ati neke znakove privlaènosti u sklopi kid jeg uljep avanja. rijetko je koja situacija manje erotièna od sjedenja u MR skaneru dok vas promatra skupina znanstvenika u bijelim kutama. uz mnogo je galame praktièno izbaèen iz akademske zajednice kadje otkriveno da istra iva nja obavlja dok mu ispitanici imaju sno aj. Zahvaljujuæi suvremenoj tehnologiji mo emo za u zaljubljeni mozak i v idjeti to se toèno u njemu zbiva. Nakon to bi se domo gli sigurnosti druge strane. kad osjetimo da nas tko privlaèi. kemikalije ustrojem sliène amfetaminu. dakako. a èak mo emo zanemariti izgled.prilièno nepo teno. presudna za nastavak vrste. Ra èlamba obuhvaæenih mo danih kemijskih procesa otkriva da prizor privlaènih lica podra ava odreðena mo dana podruèja za nagradu i ugodu. dijelovima mo danog sklo] za nagradu i ugodu. Andreas Bartels mir Zeki s Odjela za kognitivnu n eurologiju na Universitvu Collegeu u Lo nu mozgove su sedamnaest ispitanika skan irali dok su gledali u slike svoji! bavi. pr mda u interesu znanosti . èak i kad sjede iza jednosmjernog stakla u susjednom uredu i promjene gledaju na monitoru oscil oskopa. ni ta opasniji od raznih kamenih i eljeznih prijelaza preko Temze koje svakoga d ana bezbri no prelaze mase ljudi. toènije medijalnu rbitofrontalnu koru. Osjeæaj zaljubljivanja Privlaènost se mo e definirati kao oblik usredotoèene pozornosti i svrhovitog pona anja. Drugi je izgledao poput specijalnog efekta iz fi lma o Indiani Jonesu . gubitka teka. Poveæana proizvodnja feromona mogla bi objasniti ono to psiholozi nazivaju »efekt vis eæeg mosta«. Dakle. ponosno pi em.

Ma koliko sna no osjeæali prvu bujicu privlaèenja. a katkad stvaraju pogre n u predod bu o va nosti doista pouzdanih uvida u funkcioniranje mozga. kao »on aj osjeæaj ljubavi« pripisala dopaminu. Usput jo ugro avaju rad ostalih znanstvenika. Ni ta se nije zbilo.uvijek ivo eljan izvje æivanja o intelektualno izazovnim znanstvenim te mama . Profesorica Sylvia Finzi sa Sveuèili ta u Paviji. Uèestalost darvinovskih tvrdnji tog poveæava se. ali izvje æa o takvim ps iholo kim pojavama obièno dobivaju golemu pozornost u tisku. Njezini nalazi pokazuju da su ispitanici u ranoj r omantiènoj fazi ljubavne veze osobama s OKP-om bili slièni po tome to im je mo dana raz ina serotonina vjerojatno bila sni ena. 42-go-di njak. ukljuèujuæi ra stavu princa Charlesa i princeze Diane. ljudi su serijski monogamisti. uèinak tih kemikalija slabi. koja je barem rabila fMR. Navodno je kategorièki ustvrdila: »Kao to pijar postane imun na èa u alkoholnog p iæa.o predmetu svoje ljubavi . Marazzi ti. Hazan je odgovornost za ono stoje Elvis Preslev opi. zine dopamina i feniletilamina vrhunac dose u tijekom ranijih faza ljubav Nije jasno za to razine tih kemijskih spojeva opadaju poslije tog razdoblja. li ih ona kod s vojih ispitanika doista mjerila. mo da mozak razvije svojevrs . je li skupina od dvadeset osoba dovoljna za statistièku znaèajnost? I. jer njihove rodostojne sp oznaje mo da neæe biti shvaæene ozbiljno.to se dogaða s mu karcima? Drugo. pretpostavljam je dna od njezinih suparnica. ipak. Marazitti ili zato to ga elim na bilo koji naèin obezvrijediti. nedavna dobitnica Oscara za ulogu u romantiènoj komediji Zaljubljeni Shakespeare. koji je Brennu Cepelak. meni iz onoga stoje objavila je bilo ni pribli no jasno. napustio toèno trideset mjeseci nakon poèetka njihove preljubnièke avanture. èija je zaljubljenost prestala nedugo posl ije roðenja njihova drugog sina. lukavo je primijetila kako je simptome zaljubljenosti »bilo obièno lako uoèiti«.« Kako sam shvatio. 24-godi njaki nju.. Postoji zrnce istine u poredbi daje bav pomalo poput napadaja ludila. èini se. Ali dr. Najprije. odra ava li mjerenje razine povezanog kemijskog prijenosnika stvarna zbivanja u mozgu? Ne navodim ove primjedbe zato to ne odobravam rad dr. ali uvukla se sum nja. Mjerila je razinu bjelanèevine odgovorne za prijenos s erotonina u krvnim stanicama. Prema toj teoriji. meðu ostalim prigovorima.u kolovozu 1999.« I prema Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers. a onda je taj osjeæaj jednoga dana iznenada nestao. dr. D onatella Marazziti sa Sveuèili ta u Pisi di kako su evolucijske posljedice ljubavi t oliko va ne da mora postojati o ðeni. razina serotonina se. istaknuo: Nalazi Cindy Hazan nude znanstveno obja njenje za mnoge slavne prekide. uz dvadeset nori 262 Zaljubljeni um nih. s poveæanjem broja onih koji poku avaju unovèiti svoj ðen e znanosti. Hazan je golfer Nick Faldo. pi e dr. kontrolnih ispitanika.idealiziraju ga i pridaju kvalitete koje on mo da zapra vo nema.92 Jedno dugotrajno istra ivanje na pet tisuæa ispitanika iz trideset sedam razlièitih kultura. kako definirati »zaljublj enost«? Treæe. Marazziti n di daje uspjela naæi dvade set ispitanika koji su se zaljubili tijekom est mje uoèi istra ivanja ( to u Toskani mo d a nije prete ko) te da ih je uspored dvadeset pacijenata s OKP-om koji nisu uzimal i lijekove. Druga slavna osoba koja navodno dokazuje teorije dr. pa se lji unutar dvije godine vraæaju u razmjerno op u teno stanje uma. nije sprijeèilo Cindy Hazan sa sve uèili ta Cornell koja je naveliko pisala o privr enosti. svi su zalju bljeni ispitanici bile ene . Autorica iznosi tezu daje dijete nekog para nakon navr ene èetvrte godine biolo ki dovoljno sigurno da se par mo e rasta ti i krenuti dalje. te da: »Svoðenje ljubavi na molekularnu igru poni ava ljubav.. vjerojatno ne trebamo znanstvenike da nam ka u da to stanje ne traje vjeèno. pokazalo je da privl aènost traje izmeðu osamnaest mjeseci i tri godine.« U preozbiljnom shvaæanju takvih istra ivanja le e brojne zamke. za svoju je propalu trogodi nju vezu s glum263 Robert VVinston: LJUDSKI UM cem Bradom Pittom rekla: »Bila sam sigurna da je Brad bio ljubav moga ivota. Te ko je znati ko ozbiljno shvaæati takve i sliène izjave. normalizira. Kao stoje Sunday Times . davno ustrojeni biolo ki proces koji njome uprav lja. feniletilaminu i oksitocinu. jedan neurotransmiter nikad neæe moæi dr ati ljubav u kavezu. Gwyn eth Paltrow. To. Nakon to prvotni napad zaljubljenosti posli je dvanaest do osamnaest mjeseci izblijedi.

kad su razine oksitocina najvi e. Oksitocin usto potièe kontrakcije g latkih mi iæa (mi iæa nad kojima nemamo svjestan nadzor) i poveæava ivèanu osjetljivost.premda ja i shvaæam kako to funkcio nira .èokoladu. katkad osjeæaju èuvstveni odmak od djeteta. draga. spojeve koji mogu pru iti za titu o d bolesti srca. Proizvoðaèi èokolade prepoznali su vrijednost publiciteta oko istra ivai neurotransmiter a povezanih s ljubavlju. ideal koji æe zajamè trajnu opskrbu feniletilaminom. boli me glava«. zajedno s drugim. i ka i mnogih drugih oboljenja. ni za jedan dobar rad ko ji to dokazuje. polo aja hrane po mirisu te su mogli æi . Pouzdana istra ivanja pokazuju da zaustavljanje proizvodnje oks itocina u takora sprjeèava povezivanje majke i mladunaca. normalnim mi evima.nu »toleranciju« na vlastite »droge«. Norm alni su se mi evi nakon ponovljenih sparivanja sve kraæe zanimali za enku. kao i one koje ne rode uobièajeno (nego su poroðene carskim rezom). mogla bi biti mnogo pi kladnija i bli a istini o d fraze »cokoladaje hrana ljubavi«. reèen ica »ne veèeras. N ova prisutnost stoga poveæava seksualnu ugodu. æe jednoga dana naæi partnera koji æe ih stalno podra ivati. Jennifer Ferguson sa sveuèili ta Emorv brzo je postala poznata u tom podruèju. ukljuèujuæi male kolièine feniletilamina. a zasigurno postoje i mnogi drugi èimbenici koji slabe vezu izmeðu m ajke i djeteta poslije te kog poroðaja. ljudima preostaje privr enost. jer dj eca toliko dugo ovise o svojim roditeljima. meðutii kao i za niz drugih mojih poznanika. Povezivanje je na djelu meðu roditeljima. a tijekom trudnoæe i poroda. To je vjerojatno posljedica os i baðanja neurotransmitera noradrenalina. ali takoðer èini i s na nu psiholo ku silu izmeðu njih i njihova potomka. sadr i katehine. Njezina je evolucijska svrha. jednako bez obzira na broj upoznavanja. Ti su mu jaci. tj. Nastavlja djelovati tijekom reproduktivnog ciklusa. meðutim. U nizu zanimljivih pokusa ona i njezini kolege pokazali su da mi evi uzgo jeni bez oksitocinskog gena ne stvaraju socijalna sjeæanja. 264 Zaljubljeni um Naglasite pozitivno Konaèna faza ljubavi jest privr enost. pa ih naj sljetku prestaje izluèivati u vi im razinam od normalnih.paz ite sad . To bi èak mogao biti razlogom za to majke koje su imale ote an poroðaj zbog sla ih kontrakcija. Dokazi pokazuju da oksitocin poma e mozgi »zapamti« socijalno va ne in . stalno kreæu u nove potrage za ljubavnim vezama. Vjeruju.te da eæer u èokoladi ima smirujuæe djelovar i smanjuje stres. èini se. Istra ivanje na Washingtonskom sveuèili tu pokazal o je da sam èin poroðaja normalno pobuðuje odreðen neuronski put. Ali ako su tijekom operacije do bile injekciju noradrenalina. Ima nekih dokaza da èokola« izaziva poveæanje razine serotonina i endorfina u mozgu . meðutim. Privr enost se povezuje s povi enom razi nom oksitocina i vazopresina u mozgu. »uzbuðenje nes lo«. Prilièno se èesto na odi i da èokolada ima analgetièka svojst . od presudne j e va nosti za roðenje djeteta. i u sjeæanjima koja stvaramo kao pomoæ za socijal ne interakcije. Ali unatoè manjku socijalnih vje tina. tam èokolada. Hormon oksitocin sudjeluje. »Zdr. modificirani su se mi evi savr eno dobro mogli sjetit i ostalih 265 Robert Winston: LJUDSKI UM stvari. iznova upoznava-ni sa enkom koja nije mogla zaèeti. ali ne izaziva porast te ine . jasna. feniletilamin i te obromin u è koladi podosta èesto znaèe napadaj migrene. primjerice puta kroz labirint. omoguæuje dojenje. Majke kirur ki roðenih mi a znaèajno su se manje majèinski pona ale prema njima. Buduæi daje nu an za kontrakciju mlijeènih kanaliæa u dojkam . Tvrdi se da kad razina feniletilamina opadne. spojeva koji potièu povezivanje dvoje ljudi i smanjuju agresivnost. pa ne iznenaðuje to i kod mu karaca i ko d ena razine tog spoja dramatièno rastu od prvoga poljupca do ma enja poslije sno aja. Zanimanje mi eva bez oksitocina bilo je. To bi moglo objas ti za to neke osobe. njihove su se vje tine ot-hranjivanja pobolj ale. stvene koristi« konzumacije proizvoda od biljke Theobroma cacao (u prijevoi »hrana bogova«) oslanjaju se na podatak da èoko lada. kofein. Cokoladaje izvanredno slo ena sm sa raznih kemijskih spoj eva. Proizvoðaèi èokolade i oni koje ovise o toj industriji vrlo æe spremno isi knuti da èokola da poveæava apetit. èini se. pogr e no. Za mene. koji mijenja mo dani krvni opto Dakle. osjeæajuæi daje. osobito bogata. Ne znam. Smanjene razine oksitocina mogle bi biti jedan od ote anog povezivanja majke i nov oroðenèeta.ali ja æu ipak nastaviti uzimati paracetamo l. Sna no utjeèe na kontrakcije mat ernice. rijeèima stare pj esme.

Svejedno. Postojale su izrazite razli ke medu ispitanicama.za sretan brak potrebna je doza iracionalnosti. te dogaðaja kojije izazvao negativa n osjeæaj. Kod mu jaka prerijskih voluharica i hrèaka su se partnerice upravo okot ile. tijekom i poslije odreðenih dijelova pokusa i mjeren razi na oksitocina. Uze krvi uzela im se prije. za to iznova grije imo? Kako ljudi zavr e u tetnim vezama . re cimo. Pozitivna èuvstva i imala vidljiv uèinak. ru ièastu sliku koju smo mo da stvorili u poèetnoj mahnitosti. istaknuta profesorica psihologije 266 Zaljubljeni um Sveuèili tu u Minnesoti. koji in ne slove kao bri ni oèevi.to æe zajamèiti da svaka skupina d bije uvjerljivog la ca koji se pred zajednicom razmeæe praznim rijeèima. testosteron i hormoni poput sitocina ili vazopresina imaju suprotne uèin ke. mogu hiniti da skupljaju hranu za skupinu. ali dobrohotni i bri prema vlastitim potomcima. ko ugoda potaknuta masa om mo e promijeniti kolièinu izluèe nog oksitoc ispitanice su dobile petnaestominutnu vedsku masa u vrata i ramena. Istra ivanje na Massachusettskom sveuèili t Amherstu pokazalo je da meðudjelovanje vazopresina i testosterona jamèi æe mu jaci voluharice ost ati agresivni prema okolini. Rebecca Turner s Kalifornijskog sveuèili ta u San F ciscu provjerilaje p retpostavku da se oksitocin oslobaða kao odgovor na sna emocionalna stanja. ali zapravo b rine samo o vlastitu probitku. Hrèci. Prièa ka e ( to sam stariji. Dr.pred nama je posve oèit odgovor na najslo enije pitanje ivota . Neke ne koje su pokazale znatna kolebanja bile su u stabil nijim vezama. Opet se potv rdilo da su najdugovjeènije bile veze parova koji su se na poèetku najvi e idealiziral i. Smatramo. Ali t ma neki m istra ivanjima. Dakle . da su na i ljubavnici »briljantni« i »krasni«. svakom suradnièkom ili prijateljskom odnosu. za oèekivati je da æemo partnerove vrline i mane sag ledavati sve realistiènije kako veza odmièe. v elikodu nost i izgled precjenjujemo. Sudeæi prema dokazima. Dr. Ali i sposobnost »nagla avanja pozitivnog i za nemarivanja negativnog« zacijelo je velika prednost u svakome braku. U dobu oskudice takvi bi ljudi bili prijetnja ops . i nje u nju vjerujem) da se kod veæine mu karaca proizvod nja testosterona s bi smanjuje i zato oksitocin i vazopresin mogu postati domina ntne kemika u mu kome mozgu. iskrenost. izmjerene su povi ene razine vazopresina i tidiuretièkog hormona). pogre nim se zakljuèkom o drugoj osobi mnogo toga mo e izg ubiti. dugotrajnije istra iv nje na Teksa kom svuèili tu u Austinu pratilo je 168 parova vjenèanih 1981. pokazalo se da taj efekt s vremenom slabi. Kao to smo vidjeli. opu tajuæa masa a b ila je povezana s poveæanjem razine oksitoc a negativna èuvstva iz pro losti uzrokoval a su blag pad. primjerice raskida.94 Oksitocin najvjerojatnije sudjeluje i u odr avanju osjeæaja ugode i dobre u bliskim vezama. primjerice ljubavnu vez zaludenost. Ellen Berscheid. Vra je la i i statistike Ako je mozak tako fino ugoðena naprava koja bira ono stoje u skladu s na om potrebom za opstankom i razmno avanjem. vazopresin potièe povezivanje oca i mladuna ca. kao i u.95 Od d vadeset est ena u dobi izmeðu dvadeset tri i tr set pet godina (koje nisu bile u lak taciji) tra ila je da se sjete pro log dogai koji im je izazvao pozitivan osjeæaj za n eku osobu. Ali osim to poveæava agresivr prema okolini. pa su na sva ku prijetnju prema mladima reagirali govarajuæe visokim razinama agresivnosti. recimo. najdugovjeènije su veze one koje zadr e stupanj ra je. aktivnost u mu kom mozgu jednako je va na za zvoj povezanosti i privr enosti. pret postavljam. Kod mu karaca. Ne iznenaðuje me to rezultati nisu pokazali previ e -rojatno je da su takva mjerenja oksitocina vrlo grub odraz zbivanja u mo. odnosno voljeti »ono to jesu«. provodili su vi e vremena uz svoje mladunèe nal to im je ubrizgan vazopresin. te æe sposobnosti uæi u genski bazen . s partnerom koji ih zlostavlja? Za to neki ljudi nadmoæ stjeèu prijevarama i la ima. gube zanimanje za seksualnim aktivnostima s razlièitim partnericama. Razviju li s vremenom strategije za uspje no prikrivanje sv ojeg nepo tenja. odnosno pojavu da zaljublje rovi idealiziraju partnere i donose preoptimostiène procjene o njima. Opæenito govoreæi. prva je uoèila »efekt ru ièaste leæe«. a ne neku ide aliziranu. a veæi dio pot ajice ostavljati sebi. Drugo. iracionalnije faze. a njihovu inteligenciju.formacije te upuæuju na kljuènu ulogu amig< u tom procesu. i kako to da ih ne mo emo uoèiti? Iz evolucijske perspektive. No istra ivanje na Newyor kom sveuèili tu u Buffalu pokazalo je kako je vjerojatnost da parovi ostanu zajedno to veæa stoje veæi efekt ru ièaste leæe. Neki su bihevioristi stoga zakljuèili kako stariji mu k. Varalice.

STS se aktivira kad promatramo tuðe pokrete i gest e.sastavljena od gornjeg du nog lijeba i medijalne prefrontalne ko re -jedno je od podruèja u kojii mozak procjenjuje tuðe namjere. barem kadje rijeè o procjeni pona anja drugih. ustrojio da budemo prilièno cinièni. To ima odreðenog evolucijskog s misla. Jedno vrlo zanimljivo istra ivanje na sveuèili tu .97 U jednome je PET-om skanir mozgove ispitanika dok su na ekranu gledali slij ed pomiènih oblika. a stoga i d a æe se prema nama nesebiènije pona ati. èime e gle telje htjelo potaknuti da pri opisivanju oblicima pripi u psihièka stanja. Razlièita istra ivanja u koj su ispitanici skaniran i fMR-om i PET-om dok su nastojali zakljuèiti kakv tuðe psihièko stanje. loveæi »boreæi se«. STS) u sljepooènom re nju kod stvaranja takvih procjena. Igra se sasto la od biranja izmeðu dvije moguænosti: podjele male novèane svote izmeðu i 268 Zaljubljeni um be i partnera ili povjeravanja partneru da po teno razdijeli mnogo veæu svotu. Istra ivaèi su ustvrdili kako bi nesposobnost autista da »èitaj druge mogla potjecati iz tog uskog grla u mo danom sustavu obrade . psihologije Lisa De Bruine zatra ila je od ispitanika da odigra jednostavnu igru povjerenja tijekom ko je neæe vidjeti partnere. Rad Joela VVinstona iz istra ivaèke skupine Raya Do lana96 na Institutu za neurologiju pri University Colle-geu u Londonu ukazao je na va nost gornjeg uzdu nog lijeba (sukus tempora-lis superior. ali i kad gledamo slike ljudskih 267 Robert Winston: LJUDSKI UM lica i procjenjujemo njihovu pouzdanost. Kao to smo spomenuli. Na sveuèili tu McMast u Kanadi. Na alost. U treæem su slijedu pomaci oblika bili profinjeniji. Najva nije. Dobiveno je nekoliko zanimljivih nalaza. Uta Frith s Instituta za kogn itivnu neuroznanost pri Universitv College Londonu provela je niz va nih istra ivanj a. pri n rice laskav. pr ikazala je tri slijeda. Prije svake su igre ispitanicima prikazane raèunalno izmijenjene fotografije lica navodnih partnera. Drugo. poput osovine koja se ti. dr. nesrodnih osob a. razvili smo slo en mehanizam kako bismo bili sig urni u namj svojih bli njih. a u drugom e svrhovito. tada pomaganje roðacima. Drugim rijeèima. koja obuhvaæa : dijalnu prefrontalnu koru. Drugi m rijeèima. La emo sami sebi Èini se da nas je mozak. Psiholo ka istra ivanja pokazala su da smo zapravo skloniji v rovati osobama èije faci jalna obilje ja nalikuju na ima. ali pritom ne okreæe kotaèe. Kao to poi èuje stara poslovica. Oèito. lateralnu donju èeonu koru i temporoparijet. Ta mre a .tanku skupine. »krv nije voda«. tanic i trebali prepoznati odreðene oblike ljudskog pona anja. U vome su se slijedu oblici pomicali nasumce. a ima dokaza ji govore daje taj vid autizma povezan s odreðenom mo danom abnormal æu. ali n e mo e komunicirati s ostatkom. dakle. P skanovi otkrili su da se tijekom gledanja treæega slijeda kod obje skupine tivirala ista mre a mo dani h podruèja. bili su im skloniji vjerovati. igra je ispitivala koliko se ljudima mo e vjerovati. kod autis tiènih je ispitanika [ stojala velika aktivnost u podruèju poznatom kao ekstrastrija tna kora. autisti ne mogu tako »èitati« ljude. ma koliko daleki bili. paje bilo vjerojatnije da æe èlanovi obitt biti pouzdaniji. takoðer pokazuj u »petlju« aktivnosti. od kojih su desetoro bili autisti. suradnièko dru tvo. Slike su bile preinaèene tako da nalikuju licima ispitanika ili licima nepoznatih osoba. Ako je glavni evolucijski cilj preno enje vlast itih gena na iduæi nara taj. spoj.jed dio radi dobro. Kad su ispitanici bili uvjereni da igraju s osobama li ca sliènih njihovima. Mo da STS u jednakoj mjeri rabi kako bism o dokuèili to drugi misle i to rade. ivot u sve veæim gradovima za htijeva od nas da vjerujemo mnogo veæem krugu ljudi od ukupnog broja krvnih srodni ka. bilo je vjerojatnije da su osobe koje nam slièe krvni srodnici. Dvad( torici ispitanika. u treæem su skupu pomaka i. Tijekom evolucije morali smo znati na koga se mo emo osloniti. Postalo je jasno da su autisti 1 mnogo netoèniji ili nedosljedniji u radu s treæim skupom oblika. izazovan. Jo æemo se. no n bila praæena aktivno æu u okolnim podruèjima kao u mozgovima neautisl nih ispitanika. naèekati prije nego to nam na i mozgovi dopuste da ostvarimo savr no skladno. varljiv. Smatra se daje to jedan od razloga zastoje èovjekov mozak razvio poseban mehanizam za procjenu tuðeg psihièkog stanja. barem nek im genima daje veæe izglede da budu dio nasljeða.

Cornell, danas poznato kao ispitivanje »Svetiji od tebe«, pokazalo je koliko toèno pro suðujemo tuðe pona anje, a koliko lo e sami sebe.98 U jednom je pokusu od ispitanika zat ra eno da ka u koliki bi dio svoje naknade za sudjelovanje dali u dobrotvorne svrhe. Dio ispitanika rekao je kako bi dao polovicu honorara od pet dolara, ali u stva rnosti su davali prosjeèno 1,80 dolara. tovi e, nakon to su se meðusobno upoznali, bili su skloniji procijeniti da æe biti dare ljiviji od ostalih sudionika u istra ivanju. I stra ivanjem je ukupno prikupljeno 19,89 dolara - da su ispitanici dali koliko su obeæali, dobrotvorne bi organizacije dobile 31,72 dolara. Ispitanici su opæenito toèno predviðali tuðu sebiènost, ali su isto tako dosljedno precjenjivali vlastiti altruiza m. Mo da to pokazuje koliko je za skupinu va na suradnja. Na opstanak ovisi o informa cijama koje dobivamo od drugih i to bi mogao biti razlogom za to nam je sposobnost prepoznavanja sebiènog pona anja osjetljivija. Potreba za pona anjem koje najvi e pridonosi opstanku skupine izgleda da je rezultir ala razvojem mehanizama koji drugima signaliziraju kad la emo. Danas mo emo vidjeti t o se zbiva u la ljivu mozgu. Daniel Langleben s Pen-nsvlvanijskog sveuèili ta pokazao je da postoji obrazac poveæanog dotoka krvi u prednju cingularnu vijugu, koja se, kao to znamo, aktivira kad se mora269 Robert Winston: LJUDSKI UM mo usredotoèiti na to." No va na su i druga podruèja. Skupina pod vodstvi Tatije M. C. Lee na Teksa kom sveuèili tu u San Antoniju fMR-om skanir je ispitanike upuæene da namje rno lo e rije e zadaæu pamæenja.100 Otkrive je slo ena petlja aktivnosti koja je obuhvaæala dijelove prefrontalne kore i i mene re njeve. Da bi uvjerljivo lagao, mozak, èini se , najprije mora smisliti èan odgovor, a onda ga drugim mehanizmima potisnuti. Zati m mora proiz sti nov, pogre an odgovor i nadzirati vlastiti rad. Nije, stoga, nima lo èudno nam je te ko dugo lagati. La ljivce mo emo prepoznati po osmijehu. Jedan od prvih velikih neuro ga koji je pod robno istra ivao ljudsko lice bioje poznati ekscentrik, ali iznim lijeènik Guillaume Benjamin Duchenne. Smatram ga svojevrsnim idolom kad sam se zainteresirao za gr oznu bolest koju je nazvao po sebi, Duchenni vu mi iænu distrofiju. Ta smrtonosna bo lest, koja napada samo djeèake, ali prenose djevojèice, bila je jedan od prvih gensk ih poremeæaja koje smo 19! moja znanstvena ekipa i ja poku ali otkriti u ljudskom em briju. Duchenne je s radom poèeo prilièno kasno, a kao netko tkoje prvi znanst ni rad objav io tek u 32. godini (doista vrlo kasno za dana nje doba) suosjeææ s tim, kao i s èinjeni com daje, po svemu sudeæi, bio nevjerojatno nezamjetl student medicine. Kad je iz predgraða Boulogne do ao u Pariz, ismijavali ga zbog neprofinjena naglaska i jedva j e spajao kraj s krajem. Otac mu je, p put ostalih mu kih predaka, bio pomorac, a z a Duchennea koji je pari ke 1 nièke bolnice obilazio toliko èesto daje bio gotovo inve ntar, govorili su da poput samotnog mornara. Duchennea je, meðutim, krasila najva ni ja oso na za dobra znanstvena istra ivanja - vodio je besprijekorne bilje ke o onoi t o bi vidio. tovi e, bioje ustrajan, paje pratio pacijente iz bolnice u bol cu kako bi doznao u kakvu su stanju. S vremenom su njegove neurolo ke di gnostièke vje tine do l e na dobar glas, a on se zainteresirao za bolesti mi i< To gaje dovelo do toga da osobama oboljelima od degenerativnih bolesti p put distrofije poku a oèuvati mi iænu fun kciju elektriènim podra ivanjem. su poku aji obuhvaæali i podra ivanje mi iæa lica. Zahvalj pomnom voè nju bilje aka i zanimanju za fotografiju, ostavio nam je izvanredan izvo r p dataka, nastao 1860. Pinokijev faktor Duchenne je naposljetku postao svjetski poznat po svim vrstama istra ivar rada moz ga te po opisima niza va nih degenerativnih bolesti. Za nas je, med 270 Zaljubljeni um tim, va no stoje prouèavao izraze lica tijekom osjeæanja èuvstava i bilje io ih u svoj fot oatlas. Ta knjiga i danas slovi kao golem doprinos medicinskoj fotografiji. Char les Darwin ilustrirao je svoju knjigu Izra avanje èuvstava kod èovjeka i ivotinja nizom njegovih fotografija. Zahvaljujuæi Duchennovu pionirskom radu, danas znamo da za iskreni osmijeh rabimo èetiri glavna facijalna mi iæa, a za prijetvorni, »socijalni«, samo dva. Prednosti tehnologije skaniranja mozga omoguæile su nam da potvrdimo mehanizam hin

jenog, dru tvenog osmijeha. Osmijeh koji stavim na lice tijekom zabave (grimasicus ginitonicus) potjeèe iz lijevog mozga. On komunicira s desnim mo danim deblom, odno sno alje naredbu desnim donjim facijalnim mi iæima da reagiraju. Naredba uljevitim tij elom istodobno odlazi i u desnu polutku koja, pak, izaziva kontrakciju lijevih d onjih facijalnih mi iæa. S druge strane, nevoljni osmijeh, koji izra ava istinska èuvstv a, otkrivaju kontrakcije mi iæa oko oèiju. Znaèi, tumaèenjem obiènog osmijeha mo emo doznati mnogo o tuðim namjerama. Ali izrazi lica nisu jedini naèin prepoznavanja la ljivaca. Dok izvode svoju vra ju vje tinu, lasci ust o èe æe dodiruju nos. Smatra se daje Pinoki-jev efekt uzrokovan poveæanim protokom krvi zbog kojeg erektilno tkivo u nosu otekne, pa se dlaèice u nosnicama usprave. Dr. Richard VViseman sa Sveuèili ta u Hertfordshireu proveo je neka od kljuènih istra iv anja laganja te pokazao da se istinska èuvstva na licu odra avaju u kratkotrajnim »mik roekspresijama«, ne duljim od èetvrtine sekunde. Buduæi daje radni vijek zapoèeo kao mag ièar i èlan britanske udruge magièara Magièni krug, za VVisemana se zasigurno mo e reæi kak zna podosta o obmanjivanju. Naèinio je popis nekih od najoèitijih pokazatelja lagan ja. Nedavno smo dugo razgovarali pred televizijskim kamerama. Iznio sam mu dva o pisa svojih dviju uzastopnih veèeri. Jedan je bio posve istinit, a drugi izmi ljotin a. Nikako nije mogao unaprijed znati koji je opis bio vjerodostojan. Naime, mora m na alost priznati, mrzim gubiti, èak i u Scrabbleu, pa me djeca danas u ivaju posram ljivati preprièavanjem kako sam ih varao od este godine. Jedne sam veèeri, isprièao sam dr. VVisemanu, odr ao predavanje, primio zlatno odlikovanje, javno kritizirao vla dinog du nosnika i poslije veèerao s pripadnicima medicinskog establi menta. Zatim sam mu preprièao kako sam iduæe veèeri malo zakasnio na veèeru u Parlamentu, gdje sam poslu a o govor poznatog nogometnog trenera o tome kako je njegova momèad zaslu eno osvojila englesko prvenstvo. tovi e, dodao sam, taj se grozan kot usudio sugerirati kako je klub za koji ja navijam »smeæe«. 271 Robert Winston: LJUDSKI UM Televizijski producent i njegova ekipa koji su snimali tu hrpu bedastoc stra ili s u se jer su pomislili da su protratili dan snimanja. Bilo je nemc mislili su, da æe Richard VViseman razmrsiti moje priæe, jer sam zvuèa uvjerljivo. Ali dr. VVisemanu ne treba detektor la i - doista, istièe da su 1 risni. Povrh toga, nema pojma o nog ometu, ali to nije bilo va no. On io nesvjesne znakove koji otkrivaju da ne govorim o istinu, primjerice pomicanje glave dok govorimo, mnogo dodirivanja lica, previ e (ili pn gledanja u oèi, znojenje i pro irene zjenice, prisjeæanje previ e ili prema jed inosti, davanje nesuvislih odgovora na pitanja te duge stanke ili njilv stanak p rije odgovaranja. Èesti »hmovi« i »ahovi« takoðer nas odaju. K temelju tih znakova, zajedno s obilje jima glasa, stvori cjelovitu sliku, manje nepogre iv, stoje potvrdio otkriv i kojaje od mojih prièa bila izn na. Istra ivanja dr. Wisemana pokazuju da slu atelji m ogu èak i zavezani ju s velikom toèno æu prepoznati la ljivce - jer im se mijenja glas. Na te njegovih studija izraðen je softverski paket Verdicator, koji znakove lagan; i u ljudskom glasu. To, zajedno s njegovim spoznajama o pona anju la ca, znaèi da dr. VViseman nije osoba koju biste htjeli susresti ako su vas i uhitili zbog pljaèke b anke. Drugo je veliko ime u istra ivanju laganja Paul Ekman s Kalifornijskog èili ta. Ekman je izradio bazu podataka s tri tisuæe univerzalnih ljudskih i lica. Meðu njima su od reðene kombinacije ili »akcijske jedinice« koje ra samo kad la emo. Ekmanov »sustav kodira nja facijalnih akcija« danas k< raznolike skupine, od FBI-ja do holivudskih studij a animacije. Tvrdi kake ko ima poseban skup »odajuæih« facijalnih znakova ili pokera kim rjeèni teli. Kad je, primjerice, gða Thatcher javno opovrgnula daje naredila po nje argentinskog broda General Belgrano, njezini su kapci nakratko brzo z; tali. Ka d je Kim Philbv zanijekao daje bio »treæi èovjek« koji je Burgessu Leanu dojavio daje nj ihov paravan dvostrukih agenata razotkriven, desr je unutarnji dio kapka na brzi nu nesvjesno zatitrao. Oni koji se bave znano æu o laganju temeljitoj su ra èlambi, nimalo izr ðujuæe, podvrgnuli televizijske snimke biv eg amerièkog predsjednika Clintona. Alan R. Hirsch iz Zavod a za istra ivanje terapije njuha i oku; pazio je niz promjena u Clintonovu govoru tijela kad je javno porekao sj odnos s Monicom Lewinsky. Usporedio je taj Clinto nov intervju s onim k dao nakon predsjednièke zakletve. Tijekom intervjua o Monici Levvinsk Clinton je 2,5 puta èe æe rukom dodirivao lice, a 3,5 puta vi e je pio vodu ta

o slinu. Kolièina zamuckivanja poveæala se èetrnaest puta, a ostale pogi u govoru seda mnaest puta. Premda sve to zvuèi dojmljivo, ra èlamba pa 272 Zaljubljeni um metodolo kih problema. Bez obzira na to koliko istra ivaèi bili pomni u radu, velika j e razlika izmeðu intervjua u iznimno povoljnim uvjetima poput predsjednièke inaugura cije i onoga kad se osoba u polo aju poput Clintonova naðe oèi u oèi s iznimno neprijate ljski nastrojenim ispitivaèem, u situaciji koja je prijeteæa za njezin javni polo aj i privatan ivot. Ali ako se s tom èudesnom opremom za procjenu psihièkih stanja drugih raðamo, a laganj e ima bjelodane znakove, kako la ljivci prolaze neopa eno? Mo da bi zapravo bilo zanim ljivije preoblikovati pitanje i upitati za to prolaze neopa eno? Ima li neke evoluci jske koristi u neprepoznavanju la i? Valja napomenuti da, poput mojih kamermana, ljudi nisu ba dobri u prepoznavanju u vje banih la ljivaca, ponajprije onih koji to znaju prikriti. Jedna tehnologija za p obolj anje sposobnosti prosjeène osobe da primijeti prijevaru temelji se na usporava nju i zamrzavanju videozapisa. Kad je dr. VViseman u svojim istra ivanjima usporio snimke na jedan okvir u sekundi, dvije treæine od 120 ispitanika moglo je uoèiti la l jivce, to nam govori da svi vjerojatno znamo »trik«, samo ga nismo u stanju preèesto is koristiti u svakida njem ivotu. Druga su istra ivanja pokazala da obièni ljudi samo nez natno lo ije prepoznaju la ce od uvje banih profesionalaca, primjerice policajaca i ps ihijatara. Za to nismo bolji u tome? Jedan od oèitih odgovora je sljedeæi. Kao to smo razvili slo enu mo danu tehnologiju za p repoznavanje i signaliziranje la i, tako su i la ljivci oti li korak dalje, odnosno ra zvili su vlastite slo ene mehanizme izbjegavanja prepoznavanja. A kad ste la ac, naj ubojitije oru je koje mo ete imati jest sposobnost da u istinitost svojih rijeèi uvjer ite i samoga sebe. Jedno od obja njenja moglo bi biti i da razotkrivanje varalica mo e imati te e posljed ice po opstanak skupine od njihova varanja. Vratimo se maloprije spomenutom »la ljiv om lovcu«. Mo da je zajednici radi njezina opstanka bilo korisnije imati nekoga tko ne to pridonosi skupini, nego ga izbaciti i time si uskratiti bilo kakav doprinos tog pojedinca. Sad shvaæamo kako optu be za la ili socijalno tetno pona anje mogu imati velike negativne posljedice za svako dru tvo. One ne rezultiraju pukim izbacivanje m pojedinca ili grupe, nego izazivaju ire raskole i borbe klika meðu preostalim èlano vima. Takva teta mo e ugroziti izglede za opstanak neke ljudske zajednice, osobito u surovim uvjetima. Ne moramo se osvrtati u na u davnu pro lost u savanama kako bismo vidjeli da su la i ili, bolje reèeno, sposobnost da nas u njima ne uhvate - kljuène za skladne ljudske veze. Uzmimo, primjerice, enu koja pita supruga sviða li mu se njezina nova frizur a. Mo da mu se zapravo ne sviða ili barem ne u tom trenutku, no svejedno æe reæi »da, drag a, lijepa je«, jer zna daje to bolje za eni273 Robert Winston: LJUDSKI UM no samopo tovanje i nastavak funkcioniranja njihova braka. Takoðer, po i to stoje su pruga sposobna povjerovati u ono to najvi e eli èuti, umjes poku a izvuæi nelaskavu istin . Slièno tome, kad otac prvi put ugleda svoje novoroðeno dijete, njegova i svi uokolo gotovo æe sigurno izrecitirati popis zami ljenih sliènosti, prir ce »ima tvoje oèi« ili »im voju bradu«. Istra ivanja su, meðutim, pokaza se na licima novoroðenèadi mo e prepoznati vr o malo obilje ja rodite! lica. Ali u interesu je obitelji da otac vjeruje kako je dijete njegovo jer toj da æe ostati skrbiti za njega. Ni majka ni otac ne vjeruju daje rijeè o lag ali kad oèevi ne bi posjedovali tu sposobnost zanemarivanja oèite nei stin cijalne bi posljedice bile katastrofalne. U mnogobrojnim socijalnim situ; m a »dobronamjerne« la i prolaze nezapa eno, jednostavno zato to bi nji prepoznavanje vi e ilo nego koristilo. Znaèi li to da u osnovi ne razli mo dobro i lo e? Ni najmanje - t o æu upravo i objasniti. Moralni um Vidjeli smo da su na i mozgovi morali razviti slo enu tehnologiju za prepozi nje i p rosuðivanje tuðeg pona anja kako bismo mogli ivjeti u zajednici. \ li smo, takoðer, iznov a i iznova, daje pokretaèka sila mnogih mo danih tv zapravo stara evolucijska potreb

Pravila rabimo kako bismo osigurali uèinkovit »rad« skupi na. Pojedinac koji raspo vi kom mo e platiti drugima da obavljaju zadaæe za njega. znaèi da si mo emo priu l. Ali èovjekov moral prote e se mnogo dalje od obiènih potreba za opstankom skupine. zarobljenicima i robovima moralno bilo mnogo naprednije naspram onoga k ako su susjedni narodi postupali s ostalima. 274 Zaljubljeni um Kanaanaca ili kraðe njihove stoke. James K. Pa ipak im iskazujemo samilost i po tovanje. pisara i graditelja postaju dio zajednice . Ali s poveæanjem skupine. Ti se pojedinci zatim mogu specijalizirati za druge zadaæe koje potpoma u opstanak skupine. pomirljivosti i samilosti. Kazna je i sta neovisno o tome propisuje li pravilo primjerenu ko ulju za zabavu ili zabranju je èavrljanje s tuðim suprugama. poveæava se specijalizir anost. Rilling sa s veuèili ta Emory u Atlanti od dragovoljaca je tra io da odigraju igru Zatvorenihova di lema.svi nekako prido nose skupini i dobivaju ne to zauzvrat. pekara. specijaliziranost se razvija. lonèarije i nakita. jer ista pravila ne moraju va iti u drugim zaj ednic. poput izrade oruða ili lonèarstva. ili nacijama.skrbili o starijima i nemoænima. èini se da smo predodreðeni za stjecanje ugode iz suradnje. naoko nema koristi u pomaganju starijima . Zapovijedi poput »ne ubij« i »ne u di« prisutne su u gotovo svakom obliku ljuds kog dru tva . Funkcije poput svijesti o sebi i jezika su nam sposobnost da se oslobodimo okova sada njosti . pa ljudi s tjeèu vje tine koje nisu izravno povezane s lovom i ubijanjem neprijatelja. Kako bi funkcionirala sigurno. u naselje mo e pristizati vi e hrane. Nagla a pojam unutargrupne. podi u djecu i pripremaju hranu. tovo sam siguran daje na nekoj temeljnoj razini moral najvjerojatnije prec tak iz na e evolucije. s naèelom prema kojem svoje sjedalo u punom autobusu moramo prepustiti starijima? Iz evolucijske perspektive. bik kretaè dru tvenih podjela. Kao to sam spomenuo. Èini se kako taj nagon za suradnjom ima neurolo ki temelj. t moguænost stv aranja proizvodnih vi kova. Poznato je. pak. Unatoè Dekalogu. premda je njihovo pona anje prema nepoznatima. st rancima. izraðuju oruða i grade zaklone. da prenosin jedni drugima. Veæa specijaliziranost znaèi veæi vi ak. barem prema on to o njima znamo. raslojenog prema moæima i gatstvu - . drevni se Izraeliti nisu uzdigli iznad ubij. recimo. Stale i po put ratara. pa se stvara vi ak koj im se mo e nagraðivati one koji nisu sudjelovali u samom lovu. Tu vidimo zaèetak klasnog sustava. Ne sla u se svi s tim pogledom na razvoj morala. 275 Robert Winston: LJUDSKI UM veæi vi ak znaèi lak e pre ivljavanje . primjerice poljoprivredom. milost prema jima i nemoænima.a to. Takoðer mo e æi imovinu. Kad su skupine veæe. raðati djecu ili nas tititi od grabe ljivaca. Kako vrijeme prolazi. Tro e resurse . odjeæe. koj gla ava s nadmoæ. skupina treba pravi kaznama prisiljava èlanove da i h po tuju.vjerojatno zat< bi unutargrupne kraðe i ubojstva bile opasne za opstan ak grupe.da razmi ljamc straktno. Slabi su.a za razmno avanjem i opstankom. U jednostavnim je dru tvima specijaliziranos t uloga razmjerno mala. kr itelji pravila nagraðeni su socijalnim iskljuèenjem. ne sputavaju nas trenutaène potrebe koje nam nameæt goni i sredina u kojoj se zateknemo. recimo? Strogo deterministièki. poput veæih kuæa. da stvaramo umj etnost i da nam na um padaju zamisli. poput moralnosti. Glavno podruèje u kojem sudjeluju te najveæim dijelom jedinstvene Iju sposobnosti je st razvoj stavova. jedan bi odgovor mogao glasiti da se te vrijednosti ja vljaju tek s poveæanjem slo enosti dru tva. Od kakve bi koristi mogla biti pomirljivost. zami ljamo kako da si pobolj amo ivot. ene raðaj u. Kako smo onda razvili norme koje na s potièu da opra tamo. recimo. poput nucleusa caudatusa i nucleusa accumbens a. planira mo. evolu cionistièki pogled nameæe da moramo ka njavati ljude koji kr e pravila kako bismo ih spr ijeèili da to ponove ili druge da poku aju isto. Za razliku od veæine ivotinja. ne mogu loviti. ubijaju. Ali è( je sposoban za mnogo vi e od ispunjavanja jedn ostavnih potreba poput ht krova nad glavom i seksa. da okreæemo drugi obraz? Prema antropolo kom gledi tu. Mu karci love.èija je borba za opstanak bila mnogo op asnija od na e . Sto je. Skaniranje MR-om dok su ispitanici suraðivali otkriloje specifièan obrazac mo dane aktivnosti u podruèjim a povezanima s ugodom i nagradama. u kojoj igraèi moraju odluèiti kad æe vjerovati jedan drugome. Arheolo ki nalazi govore da su prije èe trdeset tisuæa godina na i paleoli-tièki preci . Drugim rijeèima. a ne dru tvenog sklada.

kako su se frenolozi mo da nekoæ nadali. Greene iz Centra za prouèavanje uma. odnosno vje tina kojima procjenjujemo u 276 Zaljubljeni um psihièko stanje. situacija koja potièe empatiju mo e biti . Vidite eljeznièki vagon izvan nadzora koji juri pr ema skretnici. empatije i opra tanja samo profinjeniji oblici te osnovne funkcije dodatna oprema socijalnog mozga. Jedini naèin kojim ovaj put mo ete sprije-' èit i da vagon ubije petero ljudi jest da osobu koja stoji pokraj vas na mo. vjerojatno ste rabili dva sustava va e mo ne »moralne mre e«. Veæina bi tako o( vorila na oba hipotetska pitanja. nego slo eno meðudjelo anje podruèja koja nadziru apstraktno mi ljenje i socijalno pona anje. izazvale su v eæu mo danu aktivnost u podruèjima poput dorsolateralne prefron-talne kore i tjemenih re njeva. U kojem æete smjeru pomaknuti polugu? : Sad stojite na drugom mostu. u ivljavajuæi se u njihove postupke. Am igdala izra ava alost kad vidimo alosno lice. neemocionalne prosudbe. Mo da je moralni mozak obilje je novijeg datuma na i stoj evolucijskoj rijeci. ljutnjom odgovara na ljutnju. jer tra i od nas da zamis li kako guramo drugu osobu u smrt. Drugim rijeèima. Nasuprot tome. za kojeg znate daje nedavno dobio otkaz. Sudeæi po tom obrascu. bilaje temelj razvoja gramatike i sposobnosti konstruiranja slo enih alata. nakratko se odvajamo od sada njosti i uranj amo u mo dano skladi te socijalnih vje tina kako bismo odluèili to nam je èiniti. drugi za suosjeæanje . U zajednièkom istra ivanju Manchesterskog i Sheffieldskog sveuèili ta dobrovoljcima su s kanirani mozgovi dok su èitali i prosuðivali mno tvo dru tvenih situacija. ali je ne dokazuje. Ali dok ste smi ljali odgovore.Va se ef danas pona a neuo bièajeno.jedan skup za empatiju. daje moralnost posljedica ivota u sve slo enijim skupinam a. Primjerice. Mo da su koncepti pop ut suosjeæanja. bez obzira na raèunicu. Mo dani skanovi psihopata èesto pokazuju sni enu aktivnost u tom podruèju . mo dana nas je arhitektura predodredila da druge tumaèimo stavljajuæi se u njihovu ko u. ubit æe petero ljudi. Sto se dogodilo'? Istra ivaèi su utvrdili daje svaka vrsta scenarija a ktivirala vrlo razlièita mo dana podruèja . Hoæete li to uèiniti? Jeste li odgovorili »naprijed« u prvom primjeru i »ne« u drugom? Ako jeste morate se bri nuti govori li to ne to lo e o va em moralu. U jednom od prija njih poglavlja iznio sam tezu prema kojoj je jezik samo napredni ji stupanj u specijalizaciji mo danih podruèja koja su se poèela poveæavati kad su na i pr eci poèeli izraðivati i rabiti oruða. Mozgu je potr ebna odreðena razina apstraktnog mi ljenja kako bi mogao smisliti moralnu pretpostav ku poput »ne bi mi bilo drago da mi tko to èini«. posjetila je policija. moz pona anja sveuèili ta Princeton riskrbio sije velik publicitet u popularnii skovinama s istra ivanjem u kojima je dragovoljcima zadao ezdeset dvoj snimao njihove mozgove fMR-om dok su razmatrali ponuðene moguænosi Moj drugi primjer sna no je èuvstveno obojen. kad moramo r azrije iti dvojbu sna nog èuvstvenog sadr aja. stra njem dije lu cingularne \ ge i gornjem uzdu nom lijebu. U ruci dr ite polugu kojom mo ete odrediti kojim æe smjerom vagon poæi ka d doðe do skretnice. poput one u prvom primjeru.: stu gurnete tako da padne vagonu na put. Pomaknete li polugu naprijed.Mladiæa iz va e ulice. a straho m na strah. Ostale dileme le su pop ut prvog primjera ili uopæe nisu sadr avale moralnu komponei Greene je otkrio daje t ijekom razmi ljanja o dilemama »emocionalnog ti aktivnost bila uvelike poveæana u trim a mo danim podruèjima povezani s obradom èuvstava . Pomak nete li je unatrag. a taje razina moguæa samo uz snagu mi lj . To upuæuje na mog uænost. Sljedeæi bi primjeri mogli biti zanimljivi.srednjoj èeonoj vijuzi.potpune suprotnosti milosrdnom dru tvu.. Znamo da ljudi zrcale tuðe pona anje kako bi shvatili njihovo emocionalno stanje. v S mosta gledate eljeznièku prugu. Situacije su bile osmi ljene tako da potaknu èitatelja da donese sud na temelju samilosti ili emp atije. U mozgu e postoji »organ za moral«. vagon æe ubiti jednu osobu. Potonje se podruèje smatra sredi tem na »me ntalizacijskih« sposobnosti. Joshua D. inaèe aktivnima kad rabimo radno pamæenje. odnosno poimanja razlike izmeðu sebe i drugih. Sto mislite da nije u redu? Situacija za izazivanje samilosti mo e izgleda ti ovako . Moglo bi se ustvrditi kako nas je sposob nost verbalizacije tih spoznaja predodredila da postanemo moralni. Sposobnost poimanja sebe kao ja koji èini i ja kojem èine.

Jesu li Hermann i Pauline Einstein trebali biti toliko zabrinuti? Njihov sin Alb ert naposljetkuje primljen u Ciri ku politehnièku kolu. I jedino to roditeljima naposljetku preostane jest povuæi se i pustiti ih da slijede vlastiti put. j. Iscrpljeni tvrdo-glavo æu svojeg a sina. Hermmana i Paulinu taj je sinovljev potez uzrujao i r ljutio. nedostatka socijalnih vje tina ili odbijanja da »igraju po prav ilima«. Djeèak se doima o najsretniji kad je bio s i gradio iznimno velike i slo ene kuæe od karata. on. kao to smo vidjeli. Hermman i Pa ne preselil i su se u Milano radi obiteljskog elektrièarskog obrta. Nimalo zaèuðujuæe. S n oduvijek ne to nije bilo kako valja. Ali tko je mogao znati hoæe li se tamo imalo bolje prilagodi ti? Koliko æe mu trebati da se vrati u Milano. nezgrapnu figuru i i volio trèkarati naokolo ili igrati se s vr njacima. A onda jednoga dana pojavio u Italiji. zbog neodluènost i ili tvrdoglavosti. impulzivna. bila razmje rno uobièajena prièa o neprilagoðenosti i raznim sukobima s autoritetima. Godine 1894. Njihovje sin dobro napisao ispite iz ma tematike i znanosti. Svojeglava su. Njegova je prièa. predebeo!« Cijeloga djetinjst va djeèakje imao krupnu. Na fakultetu su rekli kako mu treba jo najmanje godina srednjo kolskog obrazovanja. ali lo e iz jezika i povijesti. Podizanje djece nikad nije lak posao. dakako.roditelji su ga poduprli.nepovezanog i turog sadr aja. a da se nije posavjetovao s njima. blièenu glavu. Te ka su kod kuæe i u koli. Kad gaje baka prvi put vidjela. Lagao je radi vlastita probitka i usudio se napustiti kolu. ivot bude mukotrpan. On i njegov biv i uèitelj mrzili su se. Progovorio je tek s gotovo godine i bioje sklon napadajimajezovite s rd be. tvr doglava i svadljiva. kreativnost i intuicija mni ispit za iznimno cijenjeno mjesto na glasovitoj Ciri koj politehnièkoj koli. Uèenik se slo2 paje oti ao starom obiteljskom lijeèniku i uvjerio ga da mu napi e dok umi u kojem je stajalo da djeèak zbog pogor anja tjelesnog zdravlja mora napus kolu i preseliti se k roditeljima. genij ravan Mozartu. U koli nipo to nije bio neomiljen. Newtonu. tipièno mla naèka . Sa s amo esnaest godina i bez posebnih priprema. pomalo iznenaðujuæe za dovskog djeèaka u sr edi njoj Europi. vrisnulaje: »Debeo. tek petn. dogodilo se ono èega su se bojali. U sprkos lijeènikovim uvjeravanjima. U jednom od tih napadaja s cem je udario uèiteljicu violine. kad im je sinu bilo samo petnaest godina. Einsteinovo djetinjstvo i mladost bili su prilièno neslavn i. Na alost. Zbog èega je A lbert Einstein bio drukèiji .autor teorije opæe relativnosti. premda je. Bio je i zvanredno inteligentan. isprièao Uèitelj je rekao da bi kola bila bolja kad on ne bi bio u njo j. Ali zadivljeni sinovljevom odluèno æu . I. ali vrlo malo govori o svojem ivotu ili osjeæajima. u kojima navodi da mu iznimno dol ide geometrija. Njihov je na Paulininu alos t ostao u Munchenu kod obiteljskih prijatelja radi nasta1 kolovanja. kreativnost i intuicija Hermann i Pauline bili su zabrinuti za svojeg esnaestogodi njeg sina. muku muèio sa stranim jezicima i uè lje tjerao u oèaj dosadnim dugotraj nim razmi ljanjem prije odgovora. Ali. kojaje radikalno izmijenila èovjekov naèin razmi ljanja o vremenu i prostoru. Pripremit æe se za pri 278 Èudesni um: inteligencija. izgledi za uspjeh doimali su se malen ima.to mu je omoguæilo da od te kog djeèaka postane svjetski po . Ali molbe i prijetnje ni ga navele da se predomisli. Leonardu da Vinciju i nebr ojenim drugima èija su djela oblikovala povijest èovjeèanstva. nikad se nije smanjila na svim normalan oblik. Odluèio je to æe uèiniti. a jo e navikom da si mrmlja u bradu. navodeæi osobne antagonizme kao uzrok odlaska i tvrdoglavo ustrajuæi na nekom novom i jednako neodr ivom planu? Taje mala povijesna prièa umnogome slièna dramama kakve se izmeðu roditelja i djece do gaðaju diljem svijeta. 277 Deveto poglavlje Èudesni um: inteligencija. Kad se rodio. Neka se dobro snaðu. Pisma koja j e pisao roditeljima bila su sporadièna. a drugoj. sve do trenutka kad je primljen u Politehnièku kolu..enja koju nam je podario jezik. èinilo se da ima preveliku. ali neka kao da su ne zadovoljna od prvoga dana. stogodi nji dj eèak.i mo da malo potaknuti grizodu jem jer su ga ostavili u Njemaèkoj . u ao je u povijest k ao najpoznatiji znanstvenik dvadesetoga stoljeæa . Hermann i Pauline slo ili su se da treba upisati jo jednu godinu u dobroj vi carskoj srednjoj koli. koja je pobjegla i vi e se nije vratila.

Nalazio se u dvije stakle nke za zimnicu u kartonskoj kutiji oznaèenoj pisom Costa Cider (cider = jabuèno vino ). Usporedila je broj ivèanih stanica s brojem ja stanica u mnogim mo danim podruèjima i dobila potpuno prosjeène re tate. Genijima ne progla avamo samo neke matematièare i fizièare. VVitelson i njezinim kolegama s a sveuèili ta McMaster u Ontariju. u Kaliforniji. o visokoj inteligenciji ne govorimo samo u kontekstu genijalnos ti. meðut 280 Èudesni um: inteligencija. stigli su u staklenci s natpisom h neza.znat genij? Je li moguæe daje postojala neka kvaliteta. Jasnoje. secirao je Einsteinov mozak. mo da svi posjedujemo kapacitet da budemo inteligentni. Harvevja. Sai F. sad nastanjenog u VVichiti. Mjere inteligencije Sijeènja 2003. Okvirnoje zaklji la kako je mo da na la sredi te odreðene vrste inteligencije.primjerice na moæi razlikovanja korisnih i beskorisnih informac ija u najkraæem vremenu? No je li Einstinov mozak doista bio neobièan? Kako obja njava mo inteligenciju -je li povezana s odreðenim mo danim obilje jem. doèekani su s uzdasim a razoèaranja. svaki pribli no velièine k eæera. kreativnost i intuicija da vje tine osoba poput Einsteina i Gaussa dokazuju samo jedan vid inteligencije. u Ki di. Mozakje stoga zaboravljen dugo le ao ukiseljen u staklenci. a zatim je izrezao u 240 komada. paje unap rijed organizirao da mu tijelo kremiraju. glazbenika. p odruèja koje dr imo va nima za matematièke sposobn i prostorno mi ljenje. Sliènu ustrojstvenu razliku dr. a dr. poput njegovih zamisli. Obje su polutke bile ire od prosjeka. u 1 zasu. pru ila se 1990-ih jedinstvena prilika. Harvev je neuglednu stvar p( nio u f ormalin. Kad su ga intervj . Ali Einsteinovje mozak imao neobi tjemene re njeve. sad znate di gaðali pravo mjesto. Razlike je bilo samo u Brodmannovu podruèju 39 tjemenog re nja. neko obilje je u njegovu moz gu to gaje preobrazilo u osobu takve izvanredne inteligencije? Sadr aj staklenke jabuènog vina Einstein je 1955. Diamond bilajejedan od prvih znanstvenika koji su se dc gli komadiæa Einsteineova mozga radi podrobnih istra ivanja.omjer b ivèanih stanica u o dnosu na glije bioje mnogo manji od prosjeka. Pa to zapravo podrazumijevamo pod inteligencijom? Je li pametan onaj koji mnogo zna ili netko tko ima kapacitet ili motivaciju da mnogo nauèi? Temelji li se mo da na posve drukèij im sposobnostima . Marian C. Harvevje izjavio kake uspio naæi ni ta jedinstveno ili neuobièajeno u graði Einsteineova mozga je poput svakog drugog mozga i nije skrivao nikakve naznake podrijetla n rojatnih moæi njegova biv eg vlasnika. D iamond objavilaje rad s nedojmljivim. Usto. patolog 279 Robert Winston: LJUDSKI UM na Princetonu. I meðu obiènim ljudima postoje pojedinici koji su »bistriji« od drugih. Mu kotrpno su mjerili velièinu i o Einsteinova »organa uma« i 1999. socijalnih teoretièara. umro od aneurizme. VVitelson na laje i u mozgu poznatog matei tièara Gaus sa te ne to manje poznatog fizièara Siljestroma. to nameæu nalazi Einste inove obdukcije. Pokaza daje mozak jo bio u posje du dr. Ovdje je èak bilo razmjerno manje neurona . Thomas S. dvanaestogodi nji djeèak iz Midlandsa (sredi nje Engleske) pobijedio je u televizijskoj zabavnoj emisiji Najpametniji britanski klinac. Nije ga uvijek krasila skromnost.102 Ein: nov je mozak. meðutim. Dr. Harvev. ste se ikad udarili po glavi nakon to ste izvalili kakvu glupost. premda je ukupna lièina mozga bila prilièno uobièajena.Einst eineove mo dane stanice bile su jednake ma bilo koje prosjeène osobe. Ki napokon stigli.m Vanjska p ina genijeva mozga usporeðena je s onom mozgova tridesetpetoric e mu: raca sliène dobi. Godine 1985. Dr. a mozak saèuvaju za znanstvena istra ivanj a. Oèito je da je svijet pisaca . dr. nastavio putovati. a djelo ce nepostojeæi tjemeni poklopac i sami tjemeni re nj evi bili su petnaest pc iri naspram onih gotovo svih ostalih mozgova. Nije pro lo ni sedam sati od smrti. ili samo s na im iskustvima ili okolinom? Je li se Einsteinov moz ak razvio u tom smjeru samo zbog nekog obilje ja okoline? Ako je potonje toèno. slikara. ako ne i uis razoèaravajuæim vijestima . glumaca i redatelja takoðer dao prist ojan obol. Imao je takoðer m ogo kraæi lateralni lijeb. Od tih je k omada narezao presjeke koje je promatrao mikrosko] Neurolozi diljem zemlje nestr pljivo su èekali rezultate Harvevjeva rada. Sredinom 191 novinar S teven Levy poku ao je uæi u trag dragocjenom organu. Komadiæi u zin laboratorij u Berkel evju. objavili rezultate u Lancetu.

Intelig enciju je potkraj devetnaestog stoljeæa prvi defini francuski teoretièar Alfred Bine t. nedvojbeno genijalka. Smatramo ga »ocem IQ-a«. a da im rje ava nje zagonetaka uopæe ne polazi za rukom. u svima nama postoje raz lièite vrste inteligencije.prema sredini u k mozak djeluje. djeca iz obitelji srednje klase iz predgraða. Studentu koji je prije testiranja ri je io desetke probnih test bit æe poznati tipovi zadataka i imat æe bolji rezultat od nekoga tko ga rje prvi put. pa to bude. Nastavlja Mozartovu tradiciju. Simon Baron-Cohen sa sveuèili ta Cambridge utvrdio je da m nogi autisti. da su testovi verbalnih sposobnosti i sposob nosti zakljuèivanja najbolji pc zatelji onoga to nekoga èini »pametnim«. Kako onda obja njavamo inteligenciju? Jesu li mali genijalc mo proizvod sna nih roditeljskih pritisaka ili imaju neku priroðenu kvalr koja samo èeka da bude prizvana u ivot? Ako je tako. Ali jesmo li mi. te kvocijent inteligencije (IQ) . To nas vraæa na jednt glavnih tema ovog poglavlja. pokazuju visoku razinu inteligencije u podruèjima koja o . svi raspola emo moguæ æu da pove o inteligenciju. Otac-piv opija Homer zanemaruje njezine sposobnosti. doista inteligentniji? Inteligencija nije jedinstvena sposobnost poput brzog trèanja na odreðenoj udaljenos ti. odnosno sposobnosti lagodbe stalno preustrojava . Pohaða dr avnu kolu. Vidjeli smo da se velik dio mo dane plastiènosti. naime. Poèiva na pretpost. zapravo. Moji vr njaci i ja. o\ o uvje banosti. meðutim. koji je u treæoj g odini ovladao èembalom. Èini se da su sve njezine 281 Robert MVinston: LJUDSKI UM vje tine plod neèega priroðenog u njezinu mozgu. vj bali smo testove inteligencije i na i su se rezultati s vremenom zacijelo pob 282 Èudesni um: inteligencija. primjerice. a mladost je proveo kao glazb eni miljenik europske aristokracije. Premda su r izgledi da postanemo pisci nagraðeni Pulitzerovom nagradom i li znanstve nagraðeni Nobelovom nagradom prilièno maleni. imamo. potic ni djeèaci i djevojèice. to nam je nerijetko omoguæilo da se upi emo u odreðene kole. ali daleko od intelektualaca . Ali bez obzira na to stoje rijeè o crtanom filmu. Dodao j e kako mu je zanimanje pobudila i epizoda Simpsonovih u kojoj se èudo od djeteta L isa Simpson odluèuje uèlaniti u dru tvo osoba s visokim IQ slièno Mensi. sve se i rije sla u oko dv ije stvari: prvo. kreativnost i intuicija ali. Ne treba na minjati daje takvo »mjerenje« inteli gencije manjkavo. u kojima neki ljudi mogu iznimno umje ni. 1 æa je pote koæa s testovima inteligencije to. nema iste pogodnosti. Kako bi to uèinio. Ipak. Lisa.uirali. rekao je da gaje motivirao test na internetskoj stranici Mense -svjetske udruge za osobe koje po IQ-u spadaju meðu najboljih dva posto populacije. demonski brat Bart nemilice je zadir kuje. To nije lako. Njezin su roditelji veæinom bri ni i puni ljubavi. pa se mo e reæi daje Lisin ivot slièniji stvarnosti mnoge darovite djece te kom ivotu. imamo li svi kapac da oslobodimo genija u sebi? Kratak odgovor glasi: d a. Sjeæam se koliko je IQ znaèio mojim roditeljima dok sam 1 940-ih mali djeèak. rijeè je o modularnoj mo danoj funkciji. jer postoji mno tvo definicija. Ne èudi to mnogi roditelj ih genijalaca odluèe obrazovati dijete kod kuæe. ivi u ugodnoj. ali ne i rasko noj sredini. Iz te su se skale s vremenom razvila dva koncepta: mentalna dob . ljudi imaju niz razlièitih sposobnosti.koji se i: ava kao omjer ment alne i kronolo ke dobi pomno en sa sto. vidimo da Lisa dolazi iz radnièke amerièke obitelji. moramo objasniti to taj jam zapravo znaèi. poput svakog drugog testa. razvio je test koji je mjerio dj eèje verbalne.u odreðenim granicama . primjerice shvaæanje tuðih hièkih stanja ili spos obnost motiviranja drugih. Francuska da zatra ila je od Bineta da identificira djecu s posebnim obrazovnim po bama. Ali prije nego to istra imo tajne inteligencije.poput Ei nsteinovih roditelja. i drt inteligencija se m o e izraziti rezultatom koji osoba postigne na odreðenoj stvici sposobnosti. Ona je. Mo da to i jesu u sada njoj kult ali stoje s drugim razdobljima i kulturama u kojima su apstraktne z agone bile ili jesu neuobièajene? IQ usto zanemaruje meðuljudske vje tine. a uèitelji je omalova avaju i pona aju se pokroviteljski. mate: tièke i memorijske vje tine.mj koja govori koliko dijete ili odrasla osoba napreduje ili zaostaje u odnosu ostale osobe is te kronolo ke dobi. Drugim rijeèima. do este je skladao simfonije. Mala Lisa Simpson zanimljivo je polazi te za na e putovanje kroz inteligenciju.

Grozne povrede koljena te razne operacije koje su uslijei bile s u toliko ozbiljne da vi i ja mo da vi e ne bismo normalno hodali da sm< pretrpjeli.. Za Paula Gascoignea. Iz te teorije takoðer slijedi da inteligenciju mo emo pobol ti kori tenjem i vje bom. I obrnuto. u polufinalu engleskog kupa 1991. koli ko je vjerojatno da æe netko tko ne mo e uoèavati veze izmeðu stvari moæi uèiti iz iskustva Druga te koæa s tim shvaæanjem inteligencije jest to se takoðer oslanja na mjerenja pomoæ standardnih problemskih testova. Oèitaje predno. to ne èini. pomogli su mu da ponovno zaigra meðunarodni nogomet.buhvaæaju »zatvorene sustave« s predvidljivim pravilima. te ko je u potpunosti duprijeti njegovu tezu. generalne inteligencije.104 Zadatak u testu fluidne inteligencije mogao bi glasiti: SAD je prema NIKAD isto to i BLIZU prema a) DALEKO b) RIJETKO c) NIGDJE d) NA IROKO Kristalizirana inteligencija znanje je. premda je bio d arovit. bilo je jasno da ima izvanredne n estetièke vje tine. pak. da æe se osobe s vi om fluidnom intel igencijom vjerojatnije koristiti kristaliziranom inteligencijom.105 Poku ao je dokazati da kvocijent inteligen sam za sebe nije prikladna mjera intelektualnih sposobnosti. tako i razlièiti vidovi inte ligencije ovise o razlièitim neuronsk podsustavima. engleski kapetan. Drugim rijeèima. David Beckham. a u ostalima manjak. Osoba koja se slu i kristaliziranom inteligencij om zapravo primjenjuje steèeno znanje. poput matematike ili precrtav anja. predlo ene su dvije r azlièite vrste. ali i divljenjem sjetit æe se zapai juæeg fel anog slob og udarca kojim je zabio pobjednièki gol protiv Arser.obrambenog start finalu iste godine kojim je toliko ozbiljno ozlijedio nogu daje ugrozio cijelu rijeru. Znanstvenici je nazivaju S . Svi Arsenalovi navijaèi sa alo æu. iznimno je lesno okretan i ima izvanred no prostorno rasuðivanje. model int eligencije s IQ-om.neki bi se usudili reæi neinteligentnog . Ipak. p remda istodobno ima divljenja vrijednu s sobnost ohrabrivanja drugih te visokora zvijenu i krasnu socijalnu svijest. Takvo shvaæanje inteligencije zvuèi uvjerljivo. a malotko mo e zaboraviti ironiju njeg nesmotrenog . Definirana j e kao »stupanj u kojem je osoba upila sadr aj kulture« ili »znanje ili informacije koje je odreðeno dru tvo steklo s vremenom«. 283 Robert Winston: LJUDSKI UM Inteligencija nogometa a Howard Gardner. sposobnost njegova mozga da mu pomogne da zna gdj e mu je kolje u prostoru te njegova sposobnost da u trenu proèita gdje æe drugi igraè upr loptu. odluènost za povra u formu. slu i se kristaliziranom inte ligencijom. nalazi su upuæiv 284 Èudesni um: inteligencija. Ravmond Cattell uvodi pojam fluidna inteligencija za sposobnost uoèa vanja i tumaèenja odnosa meðu stvarima te manipulacije njime. Dakle. iznimnog engleskog nog omel koji je na svojem vrhuncu opèinjavao igrom. ku/logièku. Ali u Gascoigneovu sluèaju brz oporavak mi iæa. Na temelju te zamisli o inteligenciji kao skupu sposobnosti. a koji odmah ele prijeæi na posao. zamisli u tome to uva ava da ljudi mogu pokazivati visoku inteligenciju u nom ili vi e tih podruèja. matem. mo e mo li njegovu vje tinu i tjelesnu kontrolu smatrati inteligei jom. Onaj koji prema svima postupa jednako. poznati amerièki psiholog. prvi bi priznao nije jedan od najrjeèitijih ljudi. s velikim d ijelom onoga to znamo o radu mozga. Ipak. Na rezultat osobe koja ispunjava test u ispitn im uvjetima mo e utjecati sva sila èimbenika. Jednako kao to smo vit li da se pamæenje mo e podi jeliti u razne vrste ovisne o razlièitim mo dan podruèjima. je li utvi vanje izgleda inteligentnog mozga ili èimbenika u podlozi toga gubljenje v mena? Za istra ivaèe je to godinama bilo kontroverzno pitanje. neovisno o iskustvu il i uvje banosti. Predlo io je dva. Istodobno. recimo. ako je inteligencija skup vje tina. osporio je 1980-ih tradicion. ali je li doista rijeè o odvojenim ent itetima? Razna su istra ivanja pokazala. nego sedam razlièitih vidova inteligencije . Jedna od prednosti Gardnerova shvaæanja inteligencije jest to se podud. kreativnost i intuicija na postojanje svojevrsne opæe. intrapersonalnu (n mijevanje sebe) i interpersonalnu (razum ijevanje drugih). meðutim. mogu biti jako uskraæeni u socijalnim odnosima. prostornu. koje stjeèemo iskustvom.muzièku. Lijeènik koji zna koji pacijenti vole da ih d oèeka osmijehom i alom. a proizi l e iz nalaza s poèetka dvadesetoga stoljeæa prema kojem je veæina ljudi dosljed uspje na u svim kognitivnim zadaæama. verbalnu. Dvojbene meðutim. kinestetièku (tjelesna kontrola).

Paul Thompson s Ka nijskog sveuèili ta u Los Angelesu skanirao je mozgove jednojajèanih i d èanih bliz anaca i iznio tezu da bi inteligencija mogla biti povezana s omj< sive i bijele tvari u mozgu. ljudima obièno treba treæina sekunde za prepoznavanje znaka (tzv. unatoè ometajuæim »mamcima«. Nimalo iznenaðujuæe. Rezu ltati pok da se u èeonim re njevima nalazi »skladi te« opæe inteligencije. Tada bih dobio novu rijeè: NARANÈA. pa bih to i rekao prije nego to bih nadopunio niz: PLAVO . imali razlièite kolièine sive i bijele t postigli su razl . STOLAC. Istra ivaèi su otkrili da se s æanjem slo enosti zadaæe poveæala aktiv t u lateralnoj èeonoj kori.107 Njegovi nalazi sna no podupiru shvaæanje p kojem je inteligencija. Smatra se da kraæa vremena odluèivanja mogu biti pokazatelj vi e inteligencije. pri mjerice. ali vje tina koju je ispitivala sliènaje ono rabimo u svakida njim situacijama.oni koji dijele iste gene . brzinu obrade. RIBA.pearmanovim g-faktorom. pr ostorne i motorièke. Zatim. Prije nego to bih izbacio najstariju rijeè.25 sekunda. kako vozite autoi dok razgovarate s nekim na stra njem sjedalu ili kako zapisujete telefonsk usred buène zabave. Dok su se svim silama trudili obaviti tu slo enu zadaæu. rekao bih dajoj nova nije jednaka. vrijeme odluèivanja) i estina sekunde da pomak nu ruke (tzv. ali mu karci op ito nemaju bolje re. a stoje rezultat djelovanja okolini znato je da se neki intelige ntni mozgovi. Vrijeme uvida vrijeme je potrebno za zamjeæivanje slike. ispitanicima je snimana mo da na aktivnost. brzina obrade i verbalno razumijevanje. Znaèi li to. s druge strane. Al i stoje vrijeme kraæe. Istra ivanje je utvrdilo da su ispitanici s vi im g-faktorom reagirali ispravni-je i br e.priroðena ili steèena? Podrijetlo pojedinaènih razlika u inteligenciji pitanje je oko kojeg psiholc me ko plja vi e od stoljeæa. U umu su aktivno morali èuvati tri rijeèi ili lica. te od ena. ti su »mamci« ispitanicima bili o obito zbunjujuæi. Jeremv Gray sa sveuèili ta VVashington u St. a to se podudaralo s jednakim IQ Dvojajèani su blizanci. poput Einsteinova primjerice. recimo. U novijem dobu. Kako bi jo zakomplicirali stvari.pokazivali su im stavke koje nisu odgovarale najstarijima na njihovim popisima . da u mozgu postoji sredi te za inteligenciju? Mc dragovoljaca sk anirani su PET-om dok su izvodili jednostavne i slo ene ir triju zadaæa-verbalne. NARANÈA. a izbaciti najstariju stavku. Louisu testirao je g-inteligenciju 48 ispitanika. Dokazano je da su osobe s br im »vremenom uvida« uspje nije na t estovima inteligencije. To su èinili sna nijim aktiviranjem 285 Robert Winston: LJUDSKI UM nekoliko kljuènih mo danih podruèja. PLAVO. veæina æe je lako imenovati ili opisati. u odreðenoj mjeri. Tako sam. vrijeme djelovanja).i jednak omjer sive i bijele tvari u mozgu. u umu mogao imati rijeèi RIBA. radno pamæenje. Ali prije neg o to bi potpuno zaboravili najstariju stavku. Zadaæa se doima lo enom. premda je mu ki mozak u prosjeku veæi. Uzmimo. takoðer. genski odreðena. Svakih nekoliko sekunda na popis su m orali dodati novu rijeè ili novo lice.106 Istra ivaèi su fMR-om mjeri li mo danu aktivnost dok su ispitanici rje avali zahtjevnu intelektualnu zadaæu. èini se da osobe s veæim mozgom doista najèe æe posti u rezultate u testovima inteligencije. G-faktor G-faktor mjere testovi koje grubo mo emo svrstati u èetiri kategorije: percep-cijska organizacija. istra ivaèi su ubacili dodatne ometaèe . morali su reæi je li joj nova stavka jednaka. koje pri vanju p oblema priskaèe u pomoæ specijaliziranijim mo danim podruèji Inteligencija . samo inteligentnije osobe uspijevaju prepoznati u to gledaju . A ko se slika zadr i na ekranu 0. Vremena reakcije takoðer su mjerilo intelektualnih sposobnosti . razl u gradi. SJEDALO. ukljuèujuæi prefrontalnu i tjemer ru. Thompson je otkrio da jednojajèani blizanci . Iz Garvjeva istra ivanja slijedi da se mo emo bolje us toèiti na zadaæu usred mno tva ometaèa ako smo inteligentniji. Znanstvenici jo poku avaju i èeprkati koji je d teligencije posljed ca »pametnih« gena. Onaje znaèenjem jednaka najsta rijoj rijeèi u mojem nizu. istra ivaèi inteligencije pretpostavili su daje pravi pokazatelj int eligencije sposobnost prevladavanja ometaèa.ako moraju prit isnuti tipku kad ugledaju odreðenu kombinaciju svjetala. kao u specifiènim mo danim podruèjima vezanima uz zadaæu. nego najbli ima u tekuæem slijedu. Zatim bi do la nova rijeè: SJEDALO. Zamislite. na primjer.

da su oni koji su 1932. U prija njim smo poglavljima vidjeli daje odreðeno kognitivno slabljenje s dobi neizbje no. veæinom vjerojatno jer su bi li osobito sposobni). imali najveæe izgleda da budu ivi 1997. kreativnost i intuicija me i stupnja inteligencije . profesor Deary koristio se i istra ujuæi odnos inteligencije i dug ovjeènosti zajedno s profesorom Lawrenceom Whalleyjem. od nepromi ljenih do pu enja i konzumacije alkohola. takoðer. Ali ako se raðamo s inteligencijom. bili meðu uspje nijima. primjerice. to bi znaèilo da inteligencija raste s iskustvom. Ako postoji dokaz za nepostojanje arbitrarne dob i za umirovljenje. Osobe s najmanjim slabljenjem nisu imale kro bolest i . stoje sive bilo vi e. iznova me zapanji otpornost visoke inteligencije. svaki kotski jedanaestogodi njak ispunio niz kognitivnih testova . razlikovala s u se vi go medu jednojajèanima. a brojni u raspra vama iznose najbolje argumente. Moguæe je osobe s ni im IQ-om èe æe birati manje zdravu hranu. Pri skaniranju MR-om usredotoèio se n. i 1991. Za pretpostav iti je da bi osobe s ni om inteligencijom mogle biti motiviranije kratkoroènim koris tima. tovi e.10" Podacima iz 1932. Veæina je u poznoj dobi po stigla bolji rezultat nego s jedanaest godina. znaèi li to da smo osuðeni na ono to imamo ili je r ijeè o sposobnosti koja s godinama raste i opada? Istra ivanje odnosa izmeðu inteligen cije i starenja podruèje je u koje je ulo en znatan trud. imali su 23 posto ni i rezultat na testo vima inteligencije. Tu tvrdnju podupire èinjenica da su jednojajèani blizanci odvojeni po roðenju podjednako inteligentni poput onih koji su odrastali zajedno. rabeæi svoje najbolje detektivske vje tine. ni vodi li ni i IQu pretilost ili obrnuto. zacijelo je to. daje kognitivno sla bljenje u tih starijih osoba bilo povezano s odreðenim genskim podrijetlom. ali trenutaèno ugodnim aktivnostima.to govori da opæenit o ne nazadujemo. mo emo mnogo uèiniti da ubla imo njegov uèinak.ièite rezultate na testovima inteligencije. sudeæi prema d okazima. z nakove vi e inteligencije nastavili pokazivati u kasnijem ivotu . T u bismo mogli ubrojiti niz po ivot potencijalno opasnih pona anja. premda. On je vao odnos izmeðu kvocije nta inteligencije i debljine. ali rjeðe nego meðu osobama koje nisu u srod To bi znaèil o da geni sudjeluju u odreðivanju kolièine sive tvari u mozgu 286 Èudesni um: inteligencija. nego. Ljudi s ni im I mogu. Utvrdio je da do lazi do stalnog pada u induktivnom zakljuèi prostornoj orijentaciji. Mislim daje to istra ivanje prilièno zanimljivo. nasreæu. podruèja sive tvari zadu ena za razumij evanje èitanja i govor (VVernicke Brocino podruèje). na ao odreðen broj 77-godi njaka koji su rje avali izvorne testove. napredujemo. Ustanovio je. Profesora lana Dearvja s Edinbu r kog sveuèili ta zanimalo je je li inteligencija obilje je koje se mijenja s vremenom. brzini percep cije te verbalnom pamæenju. takoðer s Edinbur kog sveuèili ta. izvanredno rjeèiti. Nije posve jasno za to se povezanost ja\ mo kod mu karaca. S jevo istra ivanje temelj ilo se na spomenutom modelu fluidne i kristalizira teligencije. stoje daljnji dokaz genske uvjetovanosti inteligencije. ezdeset est godina poslije Dearvje. premda katkad prilièno nemoæni. 287 Robert Winston: LJUDSKI UM Nalazi profesora Whalleyja lijepo se sla u s istra ivanjem profesora M Eliasa s Odje la za statistiku i savjetovanje Bostonskog sveuèili ta. za vr iti radeæi lo ije plaæene poslove i stoga biti prin na jeftiniju hranu bogatu masnoæama i eæerom.barem onoga mjerenog kvocijentom inteligencije. I povezanost nije toliko uvjerljiva. Mu karci s tjelesn deksom mase veæim od trideset (to o dgovara mu karcu visokom 172 cn kom 89 kg). Dugoroèno istra ivanje inteligencije proveoje i K. a time i sklonije potencijalno tetnim. VVarner Schaie u Se izmeðu 1956. No u noj ili numerièkoj fluentnosti slabljenje povezano s dobi bilo je mnogo Istra ivanje se takoðer bavilo vanjskim èimbenicima koji poma u oèuva telektualnih sposobnosti. U nastojanju da to utvrdi uvelike mu je pomogla èinjenica stoje u okviru istra ivanj a provedenog 1932. Mnogi su od tih staraca. takoðer. Premda su bila slièna i u dvojajèanih blizanaca. prosjeèni je IQ bio veæi. To bi moglo imati odreðene veze s èinjenicom daje sposobno st dugoroènog planiranja jedan od glavnih pokazatelja inteligencije.110 Odrasle osobe testirao je svakih sedam godina. Ka d pogledam osamdesetogodi nje i devedesetogodi nje plemiæe u Gornjem domu (mo da zbog za sluga u bavljenju pravom ili nekim drugim zanimanjem. Otkrio je.1 09 Otkrio je da su koti s najboljim rezultatima na testovima iz 1932. Kod jednojajèanih su blizanaca ta podruèja velièinon slièna.

danaest tisuæa gena u n jihovu mozgu te kako bi usporedila njihovu eksp (tj. Starenjem mi eva njihovi su mozgovi zadr ali fizièka obilje ja svojstvena mozgovima mladih ivotinja: visoku plas tiènost i sposobnost stvaranja dugotrajnih veza izmeðu ivèanih stanica. Dr. Transgenski mi evi platformu su u prosjeku na li poslije tri poku aja. trebali rabiti za mijenjanje ili ] avanje psihièkih i kognitivnih obilje ja èovjeka ? Poveæanje èovjekove inteligencije Ostavimo li brojna etièka pitanja po strani. odnosno ono za stoje odgovoran. to otkriæe otvara posebna etièka i dru tvena pitanja. Osobito je zanimljivo bilo to se za neke od tih gena zna da su povezani s uèenjem i pamæenjem. djelovanje) s genima kontro lnih mi eva iz istog legla koji su bili u sta dnoj okolini. a kontrolni poslije est. kontrolnih mi eva. U toj su okolini proveli tri sata. Nekoli ko dana poslije jedan je objekt zamijenjen novim. Njegova nevjerojatna objava iz 1999. Genetièki preinaèeni mi evi pamtili su predme te èetiri do pet puta dulje od normalnih. Istra ivaèki je tim najprije ispitao sposobnost genetièki preinaèenih ivotinja da prepozn aju predmet. bile su prilagodljive u zreloj dobi te su s partneri ma koji su takoðer imali visoku razinu intelektualnih sposobn Poveæanje inteligencije mi eva Dakle. èesto rabljen u psiholo kim ispitivanjima. T o je veoma uobièajen test. sinaptièkoj funkciji. Rampe krila je da su mi evi u poticajnoj okolini p okazali poveæanu aktivnost vi 150 gena povezanih s radom mozga. Provjerama u raznim razmacima utvrdili su da su se transgenski mi e vi vi e bojali kaveza od kontrolnih mi eva. Isto se dogodilo i u sluèaju uvjetovanog r efleksa . Dr. Genetièki preinaèeni mi evi sjetili su se starog predmeta i posvetili se prouèav anju novoga. est sai dana ili dva tjedna. Claire R< sa sveuèili ta Princ eton pokazalaje da okolinski èimbenici mogu potakni tivnost mo danih sustava povezan ih s inteligencijom. Nepobolj ani mi evi jednako su dugo istra ivali oba predmeta. premda smo daleko . izazvala je medijsku senzaciju. najvi e utjeèe na sposobnost mozga da povezuje do gaðaje djelovanjem na NMDA. posebice onih koji vjerojatno sudjel 288 Èudesni um: inteligencija."2 Dr. Joe Tsien kolega je dr. Dr. Dakle. Tsien mi evima nije samo dao dodatne kopije gena NR2B. pamtil su bolje. ako je sigurna. a mi evi su ponovno stavljeni u kutiju. Tsien otkrio je kako je dodavanjem jednog gena uvelike p obolj ao sposobnost mi eva da rije e labirint te da uèe predmete i zvukove. receptor za neurotransmiter glutamat. m al raca s nekoliko katova. Ti bi rezultati mogli biti itekako zanimljivi istra ivaèima koji poku avaju naæi razloge i terapije za ljudske poremeæaje koji obuhvaæaju pogor anje pamæenja i uèenja. naèin ivota i okolin gu uvelike utjecati na inteligenciju. tovi e. a za druge da imaju veze s demencijama poput Alzheimerove bole sti. Gen koji je rabio dr. NR2B. Èuvstveno pamæenje ispitivali su zadajuæi mi evima blag elektro ok u apu kad bi ih stavili u drugi kavez. Dakako. mogao bi biti meta farmaceutske indus trije. Rampon na Princetonu.kad su mi eve nauèili da s elektro okom povezuju èujan ton i tako aktiviraju d rukèiji neuronski put u mozgu. bez obzira na to kakvo gensko nasljeðe imali. stoje znaèilo da im stari predmet vi e nije bio poznat. kreativnost i intuicija tvorbi i graði ivèanih stanica.1" Dr. Prostorno uèenje provjeravali su situacijom u kojoj s u mi eve ubacili u bazenèiæ sa skrivenom platformom preko koje su mogli iziæi iz vode. nego se pobrinuo da s dobi budu sve akt ivniji. nastojeæi tako sprijeèiti slabljenje prirodnog gena. sigurnost je nedvojbeno jec kljuènih pr oblema. Veæ su tri sata bila dov oljna da se pojavi razlika. kotaèa. Rampon stav skupine genski sliènih mi eva u »obogaæenu« sredinu : veliku kutiju èiji bio prekriven steljom i stvarèicama poput igraèaka. Oèit je i komercijalni int res: NR2B. plastiènosti te odumiranju mo danih tanica.dakle svime èime mi le raspola gati u slobodno vrijeme. Tsien. Njegov je tim preinaèio gene mi eva kako bi i h uèinio »pametnijima«.li bolest krvo ilnog sustava. papirnatih tunela . Mi eve su stavili u kutiju da pet minuta istra uju dva predmeta. kao i na njezinu trajnost. Bismo 289 Robert Winston: LJUDSKI UM li genetièku tehnologiju. Zatim se poslu ila genskim probama kako bi analizir. ptièjih kuæica. Genetièke preinake leglo su opasnosti za svako dijete bi ljudski zamorac b io ugro en promjenama genske ravnote e i ekspresij u mozgu.

daje do lo do pobolj anja prostorno-vremenskog rasuðivanja. najbolji za rad mozga. Rauscher u meðuvremenu je pre ao na ispitiv anje djelovanja Mozartove glazbe na takore."3 Ar nold Scheibel s Kalifornijskog sveuèili ta proveo je obdukciju na starijim osobama i pokazao da su ivèane stanice onih koji su imali raznolikiji i izazovniji stil ivota imale veæu gustoæu receptora. No Shaw i Rauscher otkrili su. Stoga. Istra ivanje pod vodstvom Roberta Friedlanda s Medicinskog fakulteta sveuèili ta C ase VVestern Reserve pokazalo je da su osobe koje su vodile intelektualno raznov rstan i poticajan ivot imale manje izgleda da obole od Alzheimerove bolesti. inaèe roditelji ne bi rasipali novac na sl anje djece vatne kole i na strane fakultete. Ali mo e li univerzalan re im vje banja i ili jednostavna promjena ivotnog stila ili hranidbenih navika biti dovolj ticaj n a im sivim stanicama? Ohrabrujæe zvuèi to. U Velikoj Britaniji svake godine tri milijuna ljudi igra bingo. kreativnost i intuicija Dakako. U projektu na Northumbrijsk om sveuèili tu ispitiv sposobnost dosjeæanja niza rijeèi i slika koje su dobrovoljci nauèi li nakon tri minute vakali vakaæu gumu. mozgu je potreban izazov novih i neobiènih podra aja. uvje bavanje jednog dijela mozga mo e koristiti i drugim podruèjima. Neæete postati genij.mo d zato to vakanje izaziva inzulinsku bujicu u tijelu. neke od najboljih primjera za kojima bismo se trebali povesti daju nam p o tovanja vrijedne redovnice iz Mankata. ali valja zapamtiti da mozak obo ava izazov. ali æete potaæi rad mozga. listiæe okreæu naopako da malo ote aju igru. sudeæi prema nekim i vanjima.od stvaranja superljudi èeprkanjem nima. Pokazalo se da su igraèice binga. rabeæi Stanford-B inetov test inteligencije. fizièar Gordon Shaw i biv i koncertni èelist Frances Ra-uscher prouèavali su uèinke Mozartove Sonate za dva g lasovira u D-duru (K. Naveo je daje slu anje Mozartove glazbe ubrzalo razvo j mozgova djece mlaðe od tri godine. Pripremite alicu èaja zatvorenih oèiju. 290 Èudesni um: inteligencija. Mozartov efekt pojam je koji je prije èetrdesetak godi na skovao Alfred A. veæinaje aktivnosti rutinska. U Irvineu. postigle znaèajno bolje rezultate. Dr. u nekim su vima in teligencije starije igraèice bile uspje nije od mlaðih. mozak mo ete vje i naizgled nemo danim aktivnostima pop kanja vakaæe gume. a koliko je meni poznato. Laurence Katz. Tomatis. mo emo li se okoristiti okolinskim promjen ama? Odgovor na to j oèito mora glasiti »da«. njihove rezultate dosad nit ko nije uspio u potpunosti ponoviti. Ispitala enskih osoba u dobi izmeðu osam i èetrnaest godina te ezdeset i osan dvije. tvrdi. krcat je stanicama osjetljivim na inzulin. Zanimljivo. Uèinak je bio kratkotrajan. koje mozgove odr avaju aktivnima duboko u s tarost rje avajuæi zagonetke i sudjelujuæi u raspravama. Stoga. Mnogi igraèi sa s ponesu pletivo kako bi imali to raditi tijekom igre. ma koliko trivijalni ili bizarni bili. znaèi. poput moje r te tetke. Ali taj je uèinak doveo do pomalo nepouzdanih istra ivanja s podj ednako upitnim rezultatima. Kako bi stvorio i oj aèao nove veze.mijenjajte stvari dok mo ete. bilo da se odmaramo ili radimo. neurobiolog s Medicinskog fakulteta sveuèili ta Duke u Sjevernoj Karo lini. a neki.448) na skupini studenata. Bingo je aktivnost koja zahtijeva visoku razi nu pozornosti i dotoèenosti te uèinkovito pamæenje. br e su i s manje pogre aka rje avale labirinte. Kadje rijeè o odreðenim umnim vje tinama. Mno tvo dokaza pokazuje daje ponavljanje lo e za zdravlje mozga. ako kri alj ku u dnevnim novinama rije ite za deset minuta (kao stoje èinio moj uèitelj povijesti) . podje c starije i mlaðe. èiji sam izniman rad o feromonima veæ citirao. glasila . mo da ne vje bate svoje sive stanice onoliko koliko one to zaslu uju. Ali svakoga tko je igraènici binga moralaje zapanjiti sposobno st nekih starih gospoda da ist no slu aju izvlaèenje brojeva. U nedavnoj d skoj disertaci ji Julie VVinstone sa Southamptonskog sveuèili ta pokazala iskusni igraèi binga odr avaj u svoje mozgove u odliènoj formi. razgovaraju. piju port o s limunom i igrajt koliko listiæa. Nakon to ih je u maternici te ezdeset d ana poslije roðenja izlagao raznim vrstama slu nih podra aja. a hipoka sjedi te dugoroèng pamæenj a. Poruka bi. misli da su nepoznati izazovi. Zvakaèi su bili uspje niji od kontrolne ne . Mo da te kako je r ijeè o aktivnosti u kojoj je mozak iskljuèen. . Stid me kad se sjetim da sam zas pao slu ajuæi je s devetnaest godina. Proèitajte ovaj odlomak u natrag. poku ajte èetka ti zube drugom rukom. Premda je stalno zaposlen. dosjeæ tra enja informacija u okolini. a da su novosti dob re. Zanimale su je funkcije poput brzine obrade infor macija. u Kaliforniji. Istu stvar mo emo primijeniti i na sebi. pa im treba odlièna okulomotorna koordinacija. ivotinje izlo ene Mozartu. Igraèi moraju biti u stanju brzo l b rojeve.

Istra ivanja provedena 1970-ih u SAD-u pokazala su da se djeèja uspje nost u èitanju uvelike poveæala nakon to su djeca est mje eci svaki dan izvodila kratku plesnu vje bu. 292 Èudesni um: inteligencija. Rauscher i dr. Har-vardsko ist ra ivanje iz 1994. U istra ivan je sudjelovalo èak 1116 parova blizanaca. U usporedbi s mi evima uskraæenima za vje banje.: æi prema raznim novinskim èlancima. rijeè o »krugu neuro na koji okidaju u nizovima. a èini se da u m postoje podruèja koja priroðeno reagiraju na odreðene frekvencije«. Guvernere Tennesseeja i Georgije to se istra nje toliko dojmilo da su poèe li davati Mozartov CD svakom novoroðenèe Jedan od va nih èimbenika inteligencije djeteta sretno je ivotno okr Neka istra ivanja novijeg datuma koja su na londonskom King's Collegeu veli dr. majka bila u takvu odnosu. kreativnost i intuicija Zdrav duh u zdravom tijelu Mora. Svi smo do ivjeli topao. dr. Ista tendencija. Terrie Moffitt i d r. valja re oni tvrde kako su njihovi nalazi potpuno pogre no predstavljeni. Shaw objavili su kako su dokazali da nje glasovi ra i pjevanje vi e pridonose razvoju djeèjeg apstraktnog rasudi od uèenja rada na raèuna lu. Dr. K. obnavljanje mozga nakon ozljeda i bolesti istra ivala je u Laboratoriju za gene tiku Instituta Salk u kalifornijskom gradu La Jolli. prirodne znanosti i tehnièke predmete. Istra ivaèi su ust kako ti nalazi pokazuju daje glazba potaknula vi e mo dane funkcij e pc ne za matematiku. Mo da je on u ma . Ipak. ah. kopanja u vrtu ili uspona uz strmo brdo. ugodan osjeæaj koji nas preplavi nakon. Zapra navodno. dr.291 Robert Winston: LJUDSKI UM Sad im vadi mozgove kako bi iz presjeka mogao ustanoviti to se toèno p jenilo uslij ed izlaganja austrijskoj kulturi osamnaestog stoljeæa. ukljuèujuæi mozak. storna podruèja èovjekova hipokamp usa. a u 151 je sluèaju nasilje bilo okarakteriziran o kao »ozbiljno«. Nagaða takvo intenzivno izlag anje glazbi oblik obogaæivanja koji slièno djeluje n. Shawu i dr. Rimska nam poslovica »Mens sana in corpore sano« govori da veæ stoljeæima zna mo koliko redovita tjelovje ba koristi mozgu. Osnovali su i vlastiti ins Music Intellig ence Neural Development Institute (MIND). Razlièite vrste vje ba mogu razlièito djelovati na na e psihièko zdravlje. U novijem dobu. Henriette van Pr aag. druga p ne satove rada s raèunalom. Novije pedago ko istra ivanje pokazalo je da samo pet minuta skakutanja na poèetku dana pridonosi koncentraciji i uèinkovitij em usvajanju gradiva. aktivni su mi evi u tom podruèju povezanom s dugoroènim pamæenjem imali dvostruko vi e st anica. a treæa nij e dobila nikakvu pouku. nezlostavljanih majki. meðutim. Da budemo dokraja po teni prema dr. recimo. pokazalo je da su mu arci koji su u aerobnoj aktivnosti dnevno iz garali vi e od 2500 kalorija imali 28 posto manje izgleda da pate od depresije. Maj ke te djece èesto su bile u od ma koji su ukljuèivali zlostavljanje . morate voditi raèuna i o tijelu. biti posve jasno: elite li mozak odr ati zdravim. koja je na izraelskom sveuèili tu Bar Han prouèavala funkciju opijatskih receptor a.com (ili < dolara za rabljeni prim jerak).95 dolara u internetskoj trgovini Amazon. to pokazuje da uè vjerojatno nije g enski uvjetovan. vrijedi i za ljude. Prouèavala je hipokampus mi eva koji su imali pristup kotaèu za trèanje. Ispitivali su tri skupine pred kolske djece: jec pohaðala privatne satove pjevan ja i sviranja glasovira/klavijatura. Godine 1997. Rauscheru. èini se. Shaw nije èekao èvrste dokaze da p p omagati roditeljima da ispune elju za poveæanjem inteligencije svoje c Knjiga i CD Gordona Shavva Imajte Mozarta na umu prodavali su se u vrijen sanja ove knjige z a 52.476 pretrpjelo ih je neki oblik obitelj nasilja. Shav Rauscher u svakom su sluèaju potakli industriju. Karestan Koenen s Bostonskog sveuèili ta obi æala su mjerenje kvocijenta inteligenc ije britanskih blizanaca. Djeca pot na sviranju glasovira/klavijatura postigla su 34 posto bolji rezultat na te ma prostorno-vremenskih sposobnosti od ostale djec e. Jednostavno obja njenje tog nalaza jest da svaka tjelesna ak tivnost poveæava brzinu srca i opskrbu tijela krvlju. To bi moglo imati odreðene veze s endorfinima . Nije razlike izmeðu jednojajèanih i dvojajèanih blizanaca. Tc ba isto to i dokaz da slu anje Mozarta poveæava inteligenci u djece.prirodnim opijatima koji se izluèuju u mozgu poslije tjelesne aktivnosti. prosjeèni kvocijent inteligencije bliz anaca b osam bodova ni i od kvocijenta djece sretnih.

Na povratku kuæi u uljao se. Uvjeren da be vrlo zdrave za mozak. Zanimljivo je spomenut disleksija najrjeða ujapanu. Britanska vlada svojim graðanima preporuèuje jednu do dvije porcije riba poput lososa i sku e tjedno. Dokazano je da psihièkom zdravlju pridonose i aktivnosti sastavljene od nizova pok reta poput tai chija ili hathajoge . podigla ribu i rekla: »Oh ba si spretan. zaletjela se do stola. kolska psihologinja Madeleine Portvvood iza je skupinu od 120 djece u dob i od est do jedanaest godina s te koæama t nju. Sjeæam se kako su me p vali da jedem svakojak u odbojnu hranu. Kad se vratio. Ispada da su rib lja ulja iznimno dol razvoj mozga. Jo se sjeæam obroka koje sam jeo s d tri godine. a jedna je dugolanèana masna kisel ina. ali ni izbliza onoliko kao pune lice ulj a b rove jetre koje su nas tjerali da jedemo. nerijetko po vrlo surovu vremenu. biloje ratno doba i hranu smo dobivali u sljedova pa su mnoge vrste hrane bile slabo zastupljene. Kad sam bio malen. p sanjem i slovkanjem. Djetetov mozak sadr i velik uði snoæe. nego to to njihovi organizmi ne uspijevaju pravilno iskoristiti u nesene masne kiseline. Nc 294 Èudesni um: inteligencija. Hrana za um Ono to unosite u tijelo na va mozak utjeèe jednako kao i ono to radite s njim. Portvvood usto smatra da kod dijela djece za manjak masnih kiselina nije zaslu na ishrana. a da bi se pravilno razvijao. pon osno je prostro lovinu na kuhinjski stol. dok su se roditelji skrivali u udobnosti b lagovaonice. primjerice u kapsulama. Jaja u prahu nisu bila toliko gi ali sir mije bio potpuno odvra tan.doista. poput te koæa s koordinacijom. masne ovojnice oko neurona ko ja provodi elektrokemijske poruke kroz njih i daje boju bijeloj tvari. Brojna su istra ivanja potvrdila va nost dugolanèanih masnih kiselina za rad mozga. Sjedio sam u kuhinji na kolje nu dadilje koja me hranila teku< rom. praæen osjeæajem kr u mjesnu ribarnicu i potajno kupio dvije ribe koje mu je prodavaè na b zapakirao. kreativnost i intuicija rezultati bili dramatièni. gdje je pr ehrana bogata ribom.njoj mjeri povezan s osjeæajem postignuæa. Na alost ribomrzaca. tada mala djevojèica. toliko va nih za zdrav rad mozga. Dr. Mogli bi biti va ni i u stvaranju mijelina. sku a i haringa dobre za mozak. Dr. Mo j pradjed po majci bioje rabin i poprilièan knji ki moljac dio poznijih godina prove o je u Ramsgateu. u orga nizam valja unositi masnoæe. Tr falni lovac-skupljaè samozadovoljno j e odmjerio svoju i èekujuæu obitelj. koju nalazimo u majèinu mlijeku i pla293 Robert Winston: LJUDSKI UM vim ribama. presudna za rad mozga. Ne sumnjam d aje njegova ma pogodovala razvoju mozga. Èini se da ti spojevi poma u rast i meðusobno povezivanje ivèanih stanica. kolske sposobnosti ostalih do ivjele su dvogodi n ji napredak. na ramsgateskom molu. Nakon jednog frustrirajuæeg dana provedenog u toj be snoj aktivnosti. Mo da su vam dok ste bili maleni govorili da su plave ribe poput sardina. èitaèka dob jedno g djeteta poveæala se za èetiri godine. U estom smo poglavlju vidjeli koli ko su masnoæe va ne za normalan razvoj djeèjeg mozga.sve vrste sira. taj inaèe iskren i veoma moralan èovjek odluèio je zadivii telj svojom vje tinom. Nakon samo tri mjeseca uzimanja dodataka. Portvvood istièe da ne unosimo dovoljno masnih kiselina. bice tijekom prvih dvanaest mjeseci. no u mnogim obiteljima riba nije redovit dio jelovnik a. a vi e s èinjenicom da nam mozak preplave end orfini. Ti si upecao obje dimljene haringe?« U nedavnom pokusu u Durhamu osnovno kolcima su est mjeseci riblj davali u obliku do dataka. a danas ih mo emo konzumirati u mnogo naprednij im < ma. I dan-danas r . to je toèno. baka. Ali skandinavsko istra ivanje pokazuje kako moji ro< poput mnogih dr ugih ratnodopskih parova. èitanjem. Moja je obitelj oduvijek bila uvjerena da riblja ulja poma u da èovjek pametniji. nisu bili ba daleko od ist kako je okrutnost zapravo bi la bri nost. na obali mora. La .smanjujuæi stres i agresivnost. ne sate. Jedna lica i ubrzo bi uslijedio c i znimne muènine. Norve ko i dansko istra ivanje poka daje dojenèad d ojena kraæe od tri mjeseca imala veæu vjerojatnost za ispe sjeèan rezultat na testovim a mentalnih vje tina. gotovo fobièno . kupio je du g tap za pecanje i proveo brojne u. Praba je stalno zadirkivala zbog strasti za ribolovom jer je kuæi uvijek dolazio n ali praznih ruku.

odnosn o »smrtni smijeh«. Chro-nove bolesti. impotencije. govora. Jedenje mozga trebale je pomoæi da steknu mudrost i inteligenciju. bolova u leðima. takoðer s Oxforda. Ginsengje poveæao toèno st i usporio reakcije. Scholey s Odjela za kogni tivnu neuroznanost na Northumbrij-skom sveuèili tu u Nevvcastleu115 proveo je tri is tra ivanja u kojima su mladiæi i djevojke u sklopu ispitivanja brzine rje avanja probl ema rje avali matematièke zadatke raznih te ina. Ob< od kurua postupno su gubili sposobnost hodanja. a bogate po gre nim masnoæama. primijenio je te spoznaje u britanskom zatvor skom sustavu i na ao dokaze lo e ishrane. glavobolja. znamo daje ru gotovo sigurno prionska bolest. napadaja vruæine. odnosno bolest izazvana poremeæajem lanèevine."4 Otkrio je da su mladi prekr itelji u popravnoj ustanovi Aylesbury pokazali 30-postotno smanjenje agresivnog pona anja kad su im dnevni jelovnici na dopunjeni dodacima ribljeg ulja. ugodn iji simptomi. raka. U esteromjeseènom istra ivanju. Rezultati su pokazali daje uzimanje dodat aka dovelo do ubla avanja kognitivnih i bihevioralnih te koæa te smanjenja anksioznost i. Dosad smo èu li da poma e kod eluèane kiseline. koja izaziv a posljedice poput Creutzfeld-Jacobove bolesti ili. Nasumce im je dao razlièite kolièine gins enga i nije im rekao jesu li dobili placebo ili pravu stvar. æelavosti. Foroanci su svojim tvima poèast izra avali j eduæi odreðene dijelove njihovih tijela. Istodobno. Najdojmljiviji rezultat ostvario je 320-miligramskom komb inacijom 295 Robert VVinston: LJUDSKI UM ginka i ginsenga. ukljuèujuæi depresiju. Istra ivanje Monique Breteler s nizoz skog sveuèili ta Erasmus pokazalo je da osobe koje piju rijetko do umjen imaju manju vjerojatnost pojave degenerativnih mo danih promjena i. n da. dje ca koja su pohaðala kolu za djecu s poremeæajima uèenja podijeljena su u dvije skupine.ura Steve i John Burgess sa sveuèili ta Purdue u SAD-u otkrili su da su djeca s vi im razinama masnih kiselina u krvi akademski opæenito uspje nija. Bernard Gesch. Alkohol nije uvijek vra je djelo Vjerojatno se neæete naæi u situaciji u kojoj æete moæi jesti ljudski mozak. mo emo reæi. lestje izbrisala najmanje deset posto populacije. kolonijalne su vlasti isprva mislile daje kuru genska bc Nastoja li su sprijeèiti njezino irenje ogranièavajuæi kretanje Foroanaca u nicama njihova rodn og kraja. nesanice. kroniènog proljeva. Polovicom prc stoljeæa lijeènici su opazili da se u plemenu Foro èesto javljalo stanje èiji lol naziv glasi kuru. No èi ni se da povremeno piæe mo e godovati intelektualnim funkcijama. èak i hr anjenja. gubitak pai nja i oslabljeno rasuðivanje. a druga je na njih pre la na kon stoje tri mjeseca uzimala placebo. meðutim. eæerne bolesti te da ima afrodizijaèk a svojstva. To su. kreativnost i intuicija . Obièaj je proizi ao iz vjerovanja da odreðe dijelovi ti pojedeni. raznih osipa. kravljeg ludila . Prema radu Alberta Bertellija s Milanskog sveui ta. povi enog tlaka. postalo je jas no da od kurua najèe æe ol jevaju ene i djeca. Al zheimerove bolesti. tovi e. od ribe dobivate osip. depresije. u ivateljima pridaju odreðene kvalitete. Jedna je dodatke uzimala tijekom cijelog istra ivanja. siroma ne mineralima i sele-nom. Smatralo se menitim i èasnim da udovica pripr emi tijelo mrtvog supruga kuhanjem na u bambusovim cijevima. sam spominjao prekomje rnu konzumaciju alkohola i opasnost da uzrokuje povratna o teæenja mo danog tkiva. Jednostavno reèeno. Ali ostaje pitanje za to su Kinezima trebala vi e od dva t ljeæa da njegovu kognitivnu korist doznaju od britanskog znanstvenika? Dokazi s Papue Nove Gvineje upuæuju na postojanje tvari koje bismo st bali kloniti elimo li inteligenciju odr ati u najboljoj formi. tegoba s mokrenjem. vino bi m oglo biti idealno piæe za »bildanje« mozga. Ako. Ta degenerativna mo dana b uzrokuje slabljenje mentalnih funkcija. bobièastom voæu i raznim piæima proizvedeni 296 Èudesni um: inteligencija. koi votinja. Sad se èini i da pobolj ava inteligenciju. naravno. a posebice su bolja u matematici. koji nalazimo u gro ðu. Danas. meðutim. Kemijski spoj resv< trol. Dr. rad na sveuèili tu Oxford pokazao je da dodaci ribljeg ulja mogu biti korisni za obuzdavanje simptoma ADHD-a. mo da æe vas z nimati korist jedne uobièajenije aktivnosti: odlaska u kafiæ. mo da biste trebali probati ginseng. Antropolozi su. primijetili posebnost u foroanskoj kulturi ko mogla prido nijeti irenju bolesti. Buduæi daje bila ograni« na jedno pleme.

koju bismo danas mogli r ti lijeèenj em sugestijom ili dodirima ruku.03 1 dobrog clareta sadr i oko 160 mikrograma reservatrola . moram na alost reæi. a su svakako po dlo ne tome. Spoj ima najveæu koncentraciju u crnom vinu .uvijek sam ondje dr ao dobar viski. Kako bi poveæ o kapacitet ordinacije. je stablo. Moj nekada nji ef. bur oaziju. Dakako. St udije ljudskog tkiva pokazale su da taj enzim potièe bujanje veza izmeðu ivèanih stanic a. Nije znao ni ta. jer je vjerovao da mo e magnetizirati papir. Kao to æem o odmah vidjeti. mo da bolje reèeno. a zatim u Parizu. Pomal o nalikuje Vratilu iz Sna ivanjske n sugestija je vjerojatno ista . Stoga mno tvo potrebitih naivaca hrlilo na tretman koji je on pretvorio u ma meto du lijeèenja. Mesmer usto ima v magareæu glavu i vrlo duge u i. znao bi mi se uvuæi u ured poslije radnog vremena i rovariti po ladicama k ako bi. daje samo znao. Franz Mesmer odrastao je na Bo-denskom jezeru. naiæi na kraju radnoga dana na èlana osoblja u opasnom stanju malaksalosti. Na um mi padaju »galvanizam« po Gal-vaniju i »faradizacija« po Michaelu Faradavu. zamisao prevlasti »duha nad materijom« sve manje zvuèi poput ekscentr iènog uvjerenja istra ivaèa paranormalnih pojava. N a posudu su bile uèvr æene eljezne ipke za koje pacijenti trebali uhvatiti. koje je obuhvaæalo tzv. Na Marbur kom sveuèili tu u Njemaèk dvojili su gene odgovorne za sintezu resveratrola i dok ovo pi em istra uju naèine uzg oja gro ða bogatog resve-ratrolom.pa nemojte biti iznenaðeni ako char-donnajem ne postignete isti uèinak. a sve vi e poput osnovne èinjenice biolo gije èovjeka. Hipnotièno. stoji èvrsta znanost.. Kad mu je bilo èetrdeset. to mo e biti dobra vijest za opæe mo dano zdravlje. Osmislio je magnetski baguet. Ordinaciju je najprije otvorio u Beèu. ali mo da viski ima i neka druga svojstva. ukrao (ili.. s trideset dvije godine. Temeljna pretpostavka bila da se ljude mo e izlijeèiti magnetskim poljem.netko æe posta ti rogonja. premda psi nisu èest predmet istra ivanja. 297 Robert VVinston: LJUDSKI UM Magnetski rezonator sla e molekule prema njihovu magnetskom polju. animalni magne-tizam. Smatrao temelju teorije Isa aca Nevvtona o univerzalnoj tvari. Mesmer je ozbiljno vjerovao da iza te prakse.0. i la le i na stol cu. Malo je osoba dalo to liko dojmljiv obol ljudskoj povijesti da su prema njihovu prezimenu skovani novi glagol. profesor Murdo Elder . zainteresirao se za djelovanje magneta na tijelo te se uvjerio kako je otkrio posve novo naèelo li jeèenja. zatvorenu drvenu posudi mjera gotovo d va metra i duboku tridesetak centimetara napunjenu vodor ljeznim strugotinama. poti tenosti i pogleda na svijet mogu imati vidljiv uèinak na tijelo. Profesor Elder uporno je tvrdio kako je to bio moj najva niji doprinos akademskom zdravlju odjela. eteru. Postoji izvanredna karikatura Mesmera iz franci n ovina objavljenih oko 1790. obièno konvulzije ili esvjesticu. ps e i svakakve druge stvari. i to zbog èisto medicinskih razl oga. posudio) za takvo mjesto ne uobièajenu bocu . Sve vi e dokaza govori kako èimbenici poput s tresa. I bioje uvjeren daje nakon èa ice viskija pisa o mnogo bolje znanstvene radove. Podosta nali! ci plastiènih kirurga milijuna a èije usluge danas koriste holivudski tx slavni. naime. Ti su postupci pacijente prilièno èest o de li u stanje nalik transu. jako dobro odjevena. da su tjelesni meæaji posljedice neravno te e u tjelesnim magnetskim tekuæinama. veæina suvremene neuroznanosti temelji se upravo na tom naèelu. Skot. »magneti. Vrlo je jasno da svi dokazi upuæuju na blisku povezanost uma i tijela. Onesvije tena ena. pa su se pacijenti mogli lijeèiti dr eæi ko nopce koji su visili s grai su naprave »radile« izazivajuæi »krizu«. Mesmerovaje prak sa na Place Vendome brzo postala magnet za p. Zdravlje mo zga utjeèe na zdravlje tijela i obrnuto. aktivnost i uèinkovitost enzima MAP-kinaza poveæava do sedam puta. Smatrao je da se animalni i f izièki magnetizam razlikuju. pokrete koji izgl edaju seksualno eksplicitni.fermentacijom. . o istra ivanjima rese rvatrola. a lijeènik je postao kasno. imenica i pridjev. Sad dolazimo do jednog zapanjujuæeg i prilièno tu nog pojedinca. te su se neravnote nostavno mogle ispraviti dodirivanjem. staklo. Mesmer je ugled stekao p rija njih godina navodnom sposob lijeèenja tjelesnih bolesti samo laganim dodirom sv ojih ruku. Slièn to tubu zubne paste mo emo izravnati istisk ivanjem. a nad njom stoji Mesmer u aketu i radi »magnetske pro rukama. nje nim pipanjem ili prelaskom d vima preko oboljelih podruèja. Nije neuobièajeno. siguran sam.

edukacijskog dijela i kva lificiranih èlanova koji su pro li Mesmerovu edukaciju i to platili. ma. Lijeènici danas rutinski tra e simptome depresije ko( cijenata koji stalno na operacije dola ze s bolovima koji odolijevaju svim v ma tretmana. niti pate od kakva duboko skrivenog mo dan og turao: bolesti srca. izvodi se drukèiji tretman. Zatim se palèevima pr elazi od korijena nosa [mosta] oko jabuèice. bila su samo nuspojava njegova zaprepa æujuæeg tretmana nostje bila toliko opèinjena Mesmerovom terapijom daje poèeo . kojeg se èesto smatra ocem hipnoze. Znamo. Najprije. Od vanjskog svijeta ostao je odvojen sve do smrti 1815. Umi rovio se u 54. Ali prilièno fantastiène Mesmerove predstave zvuka i svjetla stvorile su temelj novi h znanstvenih interesa. u Parizu je zavladao kaos. èesto izljeèr tidepresivima. umjesto da odbaci Mesmera kao drugora: nog prevaran ta. lako je moguæe da bi se uèinak pokazao terapijskim. medicinsk i profesionalci diljem svijeta prihvaæaju da postoji vrlo sna na povezanost izmeðu tij ela i psihièkog stanja. zakopana u nesvjesnom umu. Oni koji vi e naginju psihoanalitièkim tumaèenjima rekli bi da te osobe rojatno potjeèu iz obitelji u kojima su im govorili da se »priberu« te da »m ju biti èvrsti«. ponajprije prema slezeni. terapeut pola e lijevi dlan na desnu sljepooènicu . Stres je mo da najklasièniji i uobièajen primjer kako psihièko stanje rt utjecati na tij elo. danas je èvrsto p ðeno. Do 1791. sad je bio siroma an. Nakon èetvr t sata takvog tretmana ovisno o stanju pacijenta. ta su stanja nalik transi nje zanimal a. S vremena na vrijeme dobro je prijeæi prstim a preko rebara. kreativnost i intuicija sti. tak oðer. da neke tegobe mogu biti èisto psihosomatske na tj. Kako nute prolaze. z. ari te Freudovih ranih istra ivanja bila je zamisao da se od reðena paralitièka stanja mogu izlijeèiti poticanjem pacijenata da ponovno pro ive traum atska iskustva. Formirano je K raljevsko povjerenstvo za mesmerizam je objavilo vrlo kritièno izvje æe. gomila zadaæa ko . iza kojeg se mogao kriti. te promijeniti polo aj palaca. Da su njegovi pacijenti nakon te terapije stavljeni u skaner mozga. ako je rijeè o poremeæaju oèiju. nepoznat i zaboravljen. Kako je bio stranac. valja se smjestiti nasuprot pacijenta. stopalima p rema njegovima. Nalazite se u uri Imate jo samo sat vremena da dovr ite posao. Zatim lagano polo iti palèeve na pleksuse u trbu noj upljini. rasvjetom i glazbom. Terapijsko djelovanje placebo efekta. Obolijevanje im je stoga jedini naèin upozoravanja na svoj stveni nemir.pomal put nekih suvremenih amerièkih evangelista masovno lijeèiti »profinj Pari ane u pomno osmi ljenim predstavama s rasko nim kostimima. Na jednome mjestu u katekizmu obja njav a kako valja dodirivati bolesnika da osjeti uèinke magnetizma.Mesmera. Dru tv 298 Èudesni um: inteligencija. U poèecima s vojih istra ivanja nesvjesnog uma potkraj devetnaestog stoljeæa Sigmund Freud slu io s e Mesmerovim postupcima. godini i naposljetku skrasio blizu Bodenskogjeze-ra. lj koji se previjaju u agoniji zbog stanj a koje nema nikakva tjelesnog uzroka mo ete dvojiti u moæ uma nad tijelom. Jer u mnogo sluèajeva ti pacije nti nisu osobe gladne pa n potro aèi vremena. Zamisao da bi se tjelesni simptomi mogli ubla iti sugestij ama pokrenula je stoljeæe znanstvenog istra ivanja moguæih koristi hipnoze. U Parizu sla vljen i poznat. Sastojao se od klinike. Ali èini se daje bio z adovoljan povuèenim ivotom koji se sastojao od malo medicine i sviranja staklene ha rmonike. u dobi od osamd eset pet godina. leðima prema sjeveru. a muèi vas glavobolja. Zatim otvara pacijentove oèi i jako im pribli ava svoje palèeve. Preko zavoda je objavio Katekizam o animalnom magnetizmu. Prim jerice. nego imaju jako varljiv i prikriven oblik depresije. Ali mo da je Mesmer z nuo medicinski establi m ent zato stoje bio prijetnja unosnim terapijama govih pripadnika. Stoga je Mesm er osnovao zavod. za299 Robert Winston: LJUDSKI UM cijelo najva nijeg èimbenika u Mesmerovim terapijama. kao to sam ja vidio. Razmislite nakratko o sljedeæoj situaciji. Mozak jest tijelo Koliko god mi skeptièni danas bili prema osobama poput Freuda i Mesmera. Dio je znanstvene zajednice. potjecati iz uma. kad vidite. Mesmeru je bilo najjednostavnije napustiti revolucionarni grad. No koje god gledi te za uzeli. vrlo ozbiljno shvatio njegov rad. a prste n a hipohondriju [podruèje ispod rebara].

a lijek vi e nije bio potreban. Uvjetovani odgovor nametnuo je dajuæi mi evima lije k od kojeg su povraæali èim bi popili slatku vodu. no nailazi na razmjerno dobar prijam u zn anstvenoj zajednici. Rekli smo kako se èini da postoji veza izmeðu visokog kvocijenta inteligencije i dug ovjeènosti. Jo nije. proizvodili veæe kolièine serotonin: stoga pokazivali sni enu agresivnost. Provjerila je zatim taj nalaz i na ljudima. èak i neplodnosti. testirajuæi im krv prije i poslije jednoipolsatne partije brid a. a glavobolja ojaèa. eludac se uzburka. a kad posegnete za krpom. Primjerice. Robert Sapolskv sa sveuèili ta Stanford kazao je da su takori u zgojeni u »ugodnoj sredini«. mogu naru iti tjelesnu sposobnost samoobnavljanja tk 300 Èudesni um: inteligencija. Usto. Svaku minutu oznaèi kratak pisak koji vam govori da ste dobili n e-pismo. bit æe zdravije i mnogo pitomije. Istra ivanja su pokazala kako je sposobnost no enja sa stresom od presui va nosti za f unkcioniranje tijela. Telefon i no zvoni. otkrio je daje lijek ta koðer zatomio djelovanje imunosnog sustava. Mo da ste i sami primijetili da kae tijeko m visokostresnog ivotnog razdoblja prehladite ili dobijete neku dru upalu. bolest je dugotrajnija i lo ije se osjeæate. mo da imunosni sustav ne slabi stres sam po sebi..imali su manje bijelih krvnih stanica. ACTH usporava proizvodn ju tih tjele aca i tako smanjuje na u sposobnost da se odupremo infekciji. no ne to je posve drugo ustvrditi kako grupna terapija ili zahtjevna karta ka igra ili zaljubljenost mogu zaustaviti razvoj bolesti. pani i nepovezane. Psihoneuroimunologija mlado je podruèje. od bol srca do raka. a mo e b iti u jit. Nakon nekoliko ponavljanja. time je samo dokazao ono to istra èi ivotinja i stoèari veæ znaju: postupate li prema ivotinjama pa . imali su jaèe imu sne sustave i ivjeli su dulje. Razlog tome je to tvari po] kortizola i adenok ortikotropina (ACTH). nego osobni stav pre ma stresu. sve je èe æi. kreativnost i intuicija i borbe protiv infekcija. Glaser je takoðer test irao parove na braènoj terapiji.po druèjem povezanim sa slo enim kognitivnim funkcijama . Studenti koji su dolazili s ispita . Diamond (koja je istra ivala E insteinove ivèane stanice) opazila je da ivotinje s o teæenom dorzolateralnom korom . dob: èovjeèno. mi evim a je bilo zlo svaki put kad su pili vodu.vjerojatno stresnog iskustva . Bilo v am se vine pod oblake. Ali za to bi to bilo tako? Jedno je reæi da mo emo zavesti mozak da oslabi ili ojaèa imu nosni sustav. Rezultati su djelomice potvrdili njezinu hipotezu . bijela krvna tje le ca dijele se i umna aju kako bi se borila protiv najezde.takoðer imaju sni ene razine limf ocita. Mo da je samo va no tko igra brid i s kim si u paru.je morate obaviti kao daje sve veæa. Moglo bi se reæi daje prvo upori te stekla kad je Robert Ader s Medicinskog fakulteta Rochesterskog sveuèili ta u New Yor-ku uvjetovao mi eve da im p ozli nakon pijenja zaslaðene vode. Ronald Glaser sa sveuèili ta Ohio State pokazao je to djelovanje testirajuæi krv s tudenata prije i poslije ispita. No uèinci lijeka bili su kratka vijeka i trebali su nestati nakon to su ga mi evi prestali dobivati. Taj fenomen jednako vrijedi i za ljude. demon urbanog stila ivota. brojna su istra ivanja dokazala d hièki stres m o e oslabjeti sposobnost tijela za borbu protiv infekcija. koje se izluèuju dok smo pod tjelesn i psihièkim stresom. 301 Robert VVinston: LJUDSKI UM Od 1975. Parovi koji su naveli visoku razinu stresa u brak u imali su neotpornije imunosne sustave. Jedno bi obja njenj e moglo glasiti kako sposobnost mozga da utjeèe na imunosni sustav ovisi o stavu. Stres. Naravno. uviðamo kako je . Dr. Istra ivanje provedeno na Kalifornijskom sveuèili tu u Berkelevju nameæe da bi to moglo biti povezano s imunitetom. Kad virus ili bakterija ude u tijelo. kad su odrasli. Ali Ader ovu je znati elju pobudila èinjenica da su uvjetovani mi evi poèeli ugibati od infekcija od kojih bi se inaèe obranili. ol vas znoj. Èinjenica da su mi evi ugi bali upuæivala je na jedan zakljuèak . stoje obuhvaæalo nje: preno enje te redovite dodire i masa u. Dr. Marian C. Visoke razine svakodnevnog stresa upletene su u brojna stanja. Prolijevate kavu. Prouèavajuæi nuspojave lijeka. kad je taj pokus proveden.igraèi brid a imali su po vi ene razine CD4 T-limfocita.njihovi su mozgovi bili odgovorni za gu enje im unosnog sustava. Misli su vam nejasne. na pod oborite por slagan izvje taj i papiri se razlete posvuda. stanica koje ubijaju viruse i neutraliziraju toksine.

Dr. n ima moæ lijeèenja tijela. a to je moglo utjecati na rezu No nalazi su ipak nastavili pobuðivati veliko zanimanje. mog ao biti prolazan. Dob ije dozu erbeta uz dozu adrenalina. U osam je studija praæeno trajanje ivota svak og pacijenta.mo da su se ene koje su prihvatile psihoterapiju na odr naèin razlikovale od onih koje su je odbile. U mjerene mo dane procese mo emo navesti i munosni sustav na uèinkovitij Zgodan primjer daje nam tzv. Ali. U preveli kom je broju istra ivanja niz uvjeta bio potpuno ili djelomice nezadovoljen. Davi( egel i nje gove kolege sa sveuèili ta Stanford u Kaliforniji pratili su osam est pacijentica s u znapredovalim rakom dojke i sekundarnim tumorima. slièno Aderovim mi evima. in sni se sustav nastavlja pona ati na a drenalinski pojaèan naèin. pon ne nas doze uvjetuju. ali meðu èlanovima pine bile su samo tri smrti. Christofferajohansena s Odjela za psihosocijalna istra ivanja r aka na Institutu za epidemiologiju raka u Kopenhagenu objavio temeljit pregled s vjetske znanstvene literature s tog podruèja. vi e od deset go 302 Èudesni um: inteligencija. Unatoè kratkom trajanju njegove pne terap ije (samo est tjedana). stopa je bila veæa: meðu pacijentima kc dobivali samo standar dnu skrb umrlo ih je desetoro. No ti n nisu jednoznaèni: jedna je od te koæa to su skupine do neke mjere mogl samoselektivne .118 Nedavno je tim dr. rezultati su zvuèali dojmljivo. Dobij emo li poslije dozu erbeta bez adrenalina. Dakle. Ali nedavno je. Medicinski profesionalci te spoznaje primjenjuju u lijeèenju. u èetiri je zabilje eno znaèajno pobolj anje. Ne treba napominjati daje stres irok pojam koji se rabi u raznim kontekstima. ako ga uopæe ima. Meðu njima. Fawzy. trenutaèno æemo vidjeti pozitivan u adrenalina na bijela krvna tjele ca.zamis bila da æe im to jednostavno pomoæi da se n ose s groznom dijagnozom. Johansen i kolege izvu kli su nekoliko va nih zakljuèaka. ene iz psihoterapijske skupine ivjele su nakon dijagnoze prosj eèno t set sedam mjeseci. sar tri pacijentice bile ive. svrstavanje pacijenata u razlièitim fazama bolesti u iste skupine. Kao stoje èest sluèaj s isp itanicima zanimljivima iroj javnosti i medijima. mo da smrtonosna bolest poput raka nije isto to i stres koji do ivljavamo putujuæi na posao ili dok se bavimo sportom.117 Ka ko je to bila studija u kojoj su pacijenti bil sumce uvr teni u jednu od skupina ( pa istra ivaèi nisu mogli utjecati na i tretmana).takoðer nije bio jednoznaèan. es t godina po do\ ku tog istra ivanja dr. erbetni test. a za ostale osamdeset tri pribavljen e su prijavnice ti. Istra ivanja pokazuju da naèi n kako reagiramo na stres ovisi o vrsti stresa te o na em osjeæaju nadzora nad njim. Stopa smrtnosti bila j e podjednaka u obje skupine. to znaèi da bi uèinak psihoterapije. Dr. Fawzy I. nepostojan je psiholo kog profila ispitanika te izostanak rigoroznog praæenja ispitanika. Komentirali su da su potrebna metodolo ki kvalitetn ija istra ivanja na veæem broju ispitanika te kako smatraju daje pitanje korisnosti psihosocijalne intervencije na pacijentima s rakom zasad neodgovoreno."9 Na li su èetrdeset tri istra ivanja s na sumiènim izborom i rasporeðivanjem ispitanika koja su ispitivala uèinke psihosocijalni h intervencija kod oboljelih od raka. Spiegela donekle je potvrdio dr. Spiegela i odluèi o uæi u svojim ispitanicima kako bi provjerio jesu li pacijenti u terapijskoj skup ini li veæu stopu pre ivljavanja od ostalih. Rezultate dr. profesor j jatrij e na Medicinskom fakultetu UCLA-e. Fawzy ponovno procijenio ishod.1 deset ena svakoga je tjedna im alo jednoipolsatnu psihoterapiju . Deset g odina poslije. Fawzy saznao je za rad dr. deset est ih je dobivalo redovitu onkolo ku skrb. Metod olo ki nedostaci obuhvaæali su neprikladno rasporeðivanje ispitanika u tretmanske skup ine. dr. Poznato je da adrenalin (tal se oslobaða pod stresom) mo e ojaèati tjelesni imunosni sustav. . bilo je oèito da su mnoga istra ivan ja metodolo ki manjkava te kako su se ushiæene prièe o koristima pozitivnih stavova ob javljene u tisku temeljile na prilièno krhkim dokazima.rijeè o procesu podlo nom utjecaju na eg stava. Fawzy izabrao je ezdeset < osoba sa zloæudni m melanomom i polovicu pozvao da tijekom est tjedan. Str es koji nosi ozbiijna. Saznanje da su psihoterapija i pozitivno razmi ljanje imali nedvojben pozitivan uèinak na opæe simptome samo nekolicine ispitanika bilo je razoèaravajuæe. a ene u kontrolnoj skupini samo devetnaest. Zanimao ih je i opæ uèinak psihoterapije na tjeskobu i poti tenost . kreativnost i intuicija nakon prvih tretmana. nom tjedno po devedeset minu ta sudjeluju u skupini za podr ku i edukæ U usporedbi sa standardno lijeèenim pacijent ima s melanomom bili su rr umorni i poti teni te su se bolje suoèavali sa stanjem. Dr.

Ispitanici ko ji nisu mogli obuzdati buku bili su oèito sv pomoæniji i osjeæali su rastuæu tjeskobu. te im omoguæuje da nauèe mije njati mo dana stanja usredotoèenim naporom. bolji j e u zahvaæanju koncepata u njihovoj cjelovitosti. galvanske ko ne reakcije i pobuðenosti kore kod njih naglije rast u kao odgovor na ulazne osjetne informacije. Prvo. p Prije nego to odgovorimo na ta pitanja. prii titi kako »oni oblaci izgledaju poput pirea od k rumpira. Ako je tako. kako da postane mo bolji slikari.st la tvom? Ako mo emo ojaèati m ozak. a ne fi nih pojedinosti. Spomenuli smo daje ta osobina uoèljiv . Slièno. No takori koj i su imali nadzor nad sti nisu pretrpjeli nikakvo slabljenje imunosne funkcije. barem donekle. smatraju neki. Sternl profesor psihologije na sveuèili tu Yale. aktivnost desne polutke. Ol skupinama zatim su ub rizgani mitogeni. koja omoguæuje stvaranje labavih ili neobiènih asoc ijacija izmeðu naizgled nepovezanih pojava. ljudima treba pomoæi da povrate nadzor te tako poprave cioniranje imu nosnog sustava. Stvarala tvo je. primjerice. kreativni pojedinci bolji su u neusredo-toèenom mi ljenju . to imamo jaèi osjeæaj nadzora nad st resom. Kreativne osobe zatra ene da stvore odreðeni obrazac biofeedbacka navodno to èine mnogo neuspje -nije od manje kreativnih. tvrdi. U jednom su pokusu takori bili izlo eni nizu elektro kova koje su mo303 Robert Winston: LJUDSKI UM gli zaustaviti pritiskom na metalnu polugu. tu je sposobnost prebacivanja izmeði marnih. U jednome od njih jedna pina zdravih d ragovoljaca bila izlo ena zvukovima koje je mogla nadzii druga zvukovima na koje n ije mogla utjecati. i sekundarnih. Dijete æe. Slièni su se pokusi provodili i na ljudima. poput bungee skoka. imunosni si znatno su im oslabjeli nakon pokusa. Kako je. Reèenica »samo se odmaram« mo da ipak nije sa glumaèki naèin uljep anog prikazivanja razdoblja bez anga mana. Ali upravo takve asocijacije mogu biti ono to slikari ili pjesnici rabe kad stvaraju sliku ili pjesmu. ali nisu imali mehanizam kojim bi ih mogli izbjeæi. U skladu s t im. Mnogi glumci navode da pos tanu rtve prehlade i gripe èim zavr e posao. smatra da stvaralaèko mi ljenje im koli ko zamjetljivih obilje ja. Genij u nama Dakle. mo e zapravo poveæati proizvodnju tjelesnih stanica za borbu protiv infekcija. svjesn ih. nesvjesnih procesa mi ljenja. skladatelji. rad mozga i tijela mo emo pobolj ati. Istra ivanja na obiteljima oboljelih ( zheimerove bolesti te na osobama koje su izgubile partnere takoðer pot v da razne vrste nenadziranoga stresa najvi e tete imunosnom sustavu. kad pritisak opadne. Drugo. To bi moglo objasniti za to se èesto razbolimo nakon visokostresno g razdoblja. intelige ncija povezana s najneopipljivijom ljudskom sposobno æu . a ne da ih do ivljava kao zasebne i nepovezane.mo e dovesti do poveæanog luèenja relaksanata poput endorfin a ili enkefalina. n tim. Robert J. Jedan od naèina kako to mo emo opa ati jest pomoæu tzv. a ne tijekom njega. dugotrajni nadzirani stres poput zahtjevnog posla . U oba je sluèaja buka bila g ja od sto decibela. izglednije je da æe imui sustav biti spremniji za no enje s njegovim uèincima. Odrasli se opæenito suzdr avaju od takvih izjava je r ne ele isi 304 Èudesni um: inteligencija.u predlaganju veza i zmeðu zamisli. kreativn i pojedinci pokazuju nisku razinu kortikalne aktivr To bi moglo objasniti za to su djeca vje tija u stvaralaèkom mi ljenju od c slih . J o va nije. odnosno obrasce mo danih valova. umjesto u rje avanju problema.èim benici poput bila. Kreativni ljudi katkad kao da pokazuju veæi raspon odgovora na vanjske podra aje . Druga je skupina takoðer d< la elektro o kove.njihovi su èeoni re njevi slabije raz vijeni. ureðaja za biofeedback (biolo ku povratnu vezu). a i zano s prvim. To nas dovodi do treæe Sternbergove toèke. kreativnost i intuicija èudni. koji korisnicima na ekran u prikazuje njihov EEG. Ta se funkcija oslanja na njegovu sklonost da stvari povezuje u svojevrstan nadskup. To je mo da razlogom za to aktivnosti j grupne terapije i tehnika op u tanja mogu pozitivno djelovati na prognoz lesti. a onaj avion p kobasice«. mo emo li takoðer nauèiti kako osi diti tajnu kreativnog genija.120 Desni mozak. tvari koje u normalnim okolno potièu imunosni sutav. Vrijedi i obrnuto: naj tetniji je stres onaj koji mislimo da ne mo emo nadzirati.Kratkotrajni nadzirani stres. takori pod s tresom koji nisu mogli nadzirati im smanjenu proizvodnju limfocita. moramo d efinirati stvarala t kreativnost te shvatiti mo dane procese koje obuhvaæa. u predoèavanju »velike slike«. u usporedbi s onim su mogli uti ati buku kad su osjetili da ele prekinuti p okus.

mo e objasniti za to nek to lak e polazi za rukom. . pa mo da ima odreðenih temelja za pretpostavku da su kr eativne osobe »osjetljivije« na svijet koji do ivljavaju. Dakako. Bee ven je izraðivao beskrajne skice sv ojih zamisli.opet aktivnost l ijeve polutke. ako ste kreativni mo ete zatomiti elemente na ko je se obièno oslanjate i posegnuti u suprotnu polutku. stisnutih usz sjedi u kutu omiljene kavane. Iscrpljen i frustiran. Èinjenica to veæina kreativnih osoba vi e voli radit amoæi samo ojaèava njihovu introvertiranost. Drugi su se klonili droga i deprivacije u korist teènog. mogu se uvelike oslanjati na procese u lije vom mozgu. poput crtanja ili sviranja. neovisno o to me koja vam je strana dominantna.jednostavna razli ka u kemijskom nasljeðu . s dr uge strane. lijevi mozak i po305 Robert VVinston: LJUDSKI UM segnuti u desni kako bi oblake usporedio s pireom od krumpira. Stoga æe slikar koji eli doèarat i. ali samo na krajevima lanca. taj bi komadiæ granate pritisnuo slu koru i podra ivao je. meðutim. prije negc bi do ao do konaènog ishoda. pjesnici i n jima slièni takoðer pokazuju visok stupanj lingvistièke fluentnosti . Odreðene aktivnosti. gle. svoju je ep: pjesmu Kublaj-kan napisao pod utjecajem laudanuma. primjerice acetilkolin. kako jo veæi dr e tri ili èak i manja. Poèeo sam sanjariti i. odjenuo b i najbolju odjeæu. Tom pro mogu prip omoæi odreðeni neurotransmiteri. Vidio sam kako veæi tvore lanac i za sobom vuku manje. pak. Prije negoli bi poèeo pisati. zas pao je i usnuo san o konjskoj utrci u kojoj su 1 nji trèali u stazama koje su odgo varale stazama elektrona. navodno je rukopis za ( ruèak (1959. stvarala tvo izgleda bilo p< z ano s odreðenim mo danim poremeæajima. Ruski skladatelj Dmitrij SostE viè u svojoj biogr afiji tvrdi daje bilo dovoljno da nagne glavu ustranu da èuje glazbu. Samuel Ta vlor Coleridge. isj bao tipke i psihièki se pripremio za profinjene vje tine svojeg zanata. u susjedstvu Commona. Kemièar Friedri Kekule opisuje svoj san o dva va na zapa anj a iz podruèja strukturne kemi Najprije opisuje osnovne veze atoma ugljika: Tijekom boravka u Londonu [1854. Za Havdna je.) napisao u takvom bunilu da se nije moga o sjetiti da gaje napis Iskreno. mogli bism o naposljetku ustvrditi kako su svi pjesnici. iskljuèiti analitièki. To bi moglo objasniti za to su mnogi slikari. Za neke je. Povlaèe se iz svijeta koji do ivl javaju zbunjujuæim i potencijalno prijeteæim za njihov osjetljiv osjetni aparat i tr a e olak anje u »unutarnjem svijetu«. èesto u urbano. Guy Claxton s Bristolskog sveuèili ta misli da bi se tajna stvarala tva mogla kriti u sposobnosti prebacivanja aktivnosti. A to uopæe nije tako . Mozartje stvarala tvo do ivljavao kao posve prirodan proces. »Ulica Clapham . recimo.] prilièno sam dugo boravio u Ulici Clapha m. VVilliam Burroughs.i iskljuèivanja uobièajeno domin tnog racionalnog mozga. Slikar Francis Bacon na mjerno si je uskn vao san i hranu kako bi u ao u plodnije stvaralaèko stanje. drugi su stvaraoci tra ili ekstremnije naèine akt ranja svojih kreativnih mo danih sustava .. pisci i slièni introverti. dramaturzi. mislim da se tako i èita.. primjerice. Za razliku odjohannesa Brahmsa koji je izbjegavao dru tvo i srkao kaf kako bi dobi o nadahnuæe. potaknute igranjem biljara. skladatelji i drugi umjetnici intr overti s dominantnom desnom polutkom. Romanopisci. »desnog« mi ljenj snovima.. Jedne lijepe ljetne veèeri vraæao 306 Èudesni um: inteligencija. kreativnost i intuicija sam se posljednjim omnibusom.a i u introvertiranih osoba.1856. skuhao silno jaku crnu kavu i zatim sjeo radi ti. primjerice. Tada sam. pred oèima su mi skakuta li atomi! Te su se siæu ne tvorbe gibale uvijek kad bi mi se ukazale. zasigurno razvijenije u de njaka. pjesnici. vidio kako se dva ma nja atoma èesto sparuju. Katkac se moglo vidjeti kako u kasnijim jutarnjim satima osamljen. Pozn ata je prièa kako je fizièar i nobelovac Niels Bohr do svoje tee je o graði atoma do ao shvativ i da ga njegova dnevna razmi ljanja ne vode kamo. ali dotad nisa m mogao razabrati prirodu njihova gibanja. a cjelina se okreæe u vrtoglavu plesu. Drugim rijeèima... tor dvojbene genijalnosti i takoðer ljubitelj opij ata. i up to . Uzvik konduktera. kad bismo iz spomenutih argumenata poku ali izvuæi logièan zakljuèak. Mo da je uzrok tome bio rapnel u glavi koji je zaradio u Prve svjetskom ratu. kako veæi atom obuhvaæa dva manja.to mo e potvrditi svatko tko je barem malo upoznat sa ivotnom prièom Ernesta Hemingwaya.. skladanje bilo malno iskustvo. kako dijete vidi nebo. Bral bi ustao u pet sati. su zahtijevale ureðivan je te mu èak nisu remetile svakida nju rutinu. Kad bi nagnuo gla vu. Tvrdio je ko su mu zamr e ne skladbe dolazile u cjelini.

Dokazano je da vrhunski sporta i imaju samo marginalno br a v mena reakcije od opæe p opulacije. kora i baza! gangliji. ukljuèu testove crtanja. Ska-novi mozga tih autistiènih savanata otkrili su jedno zajednièko obilje je graðe mozga: svi su imali oslabljenu fu nkciju prednjeg dijela lijevog sljepooènog re nja. izo treno ponavljanjem takvih vizija. postane oèito kako smo do li do pretpostavke. Evo do èega mo e dovesti vo nja omnibusom. Kad se v ozimo prometnom cestom. Snvder navodi ke ohrabruj uæe znakove njegove djelotvornosti. mo emo predvidjeti. Mo da ste se. koji su se okretali i vijugali poput zmije. Kad se TMS primijeni na i malnom mozgu. Kad uvje bavamo novu aktivnost. TMS je pokusni tretman koji se trenutaèno ispituje kao zamjena za elektrokonvulzivnu ok-terapiju obolje307 Robert VVinston: LJUDSKI UM lih od depresije. Allan Snvder iz Sydneyja. Posjedujemo { roðenu sposobnost predosjeæanja dogaðaja. trgnuo me iz snova. Misli su mi bile dr ugdje. poput mene.. da u mnogim situacijama primljenu informa ciju reagiramo prije nego to postanemo svjesni za to uor reagiramo. sna na m agnetska polja inhibiraju ili gase odreðena mo d podruèja. Za sporta e je najva nije to ta sposobnost ostaje »zakopana« u ni im n torièkim podruèjima a. Drugu va nu viziju Kekule je imao 1862. o sjeti ji na fine pojedinosti u okolini. temelj velikog dijela suvremene organske ke mije: .. Brucea Millera s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu osobito zanima sposobnos t nekih autistiènih osoba da se sjeæaju nevjerojatnih pojedinosti. po pokr etima osobe koja nam se j bli ava mo emo prosuditi je li ona prijetnja na oj sigurnost i. Prot 308 . a da znamo toèno kako. Premda jo nije u ao u redovne tretmane. »misleæ podruèja iskljuèuju iz procesa. koji bi nam pje ak mogao iznenada istrèati pred automo Dok hodamo slabo osvijetljenom ulicom. naèin i bi na neèijeg hoda. Miller je ustvrdio da zbog te osl abljene funkcije lijevog mozga savanti imaju bolji pristup stvaralaèkim resursima desne polutke. Dr. Ispitanici su izjavili da su postali pozorniji. Ono to im daje jedinstvene moguænosti sposobnosti predviðanja te prilagodb e svojeg pona anja ulaznim informaci ma. Njihovi su crte i odra avali tu povi enu s sno st.. pa njih rezultate valj a oprezno tumaèiti. poku av i vidjeti to se zb iva uvje bamo li normalan mozak da iskljuèi analitièke funkcije i vi e rabi desnu polutk u. oslobaðajuæi se ta za nove aktivnosti. Snvder je dragovoljcima dao da rje avaju skup testova. kao to smo vidjeli. matematièkog zakljuèivanja.. Primjerice. Moje psihièko oko.!«. pamæenja i tra enja pogre al tekstovima. dok su bili prikljuèeni na TMS. bez usporavajuæeg uplitanja svijesti. poput zadivljujuæeg viðenja Victorijina i Albertova muzeja. Okrenuo sam stolac prema vatri i zadrijemao. To je vje tina koju svi rabimo u svakid njem ivotu.. Taj su se put manje skupine neupadljivo dr ale pozadine. koji je svojim pogledima privukao m no tvo medijske pozornosti. grane: duge r edove. povremeno zgusnu-tije. Brita nac Stephen VViltshire od ranih godina crta fantastièno podrobne i toène crte e. Opet su mi atomi skakutali p red oèima. sad je razaznavalo veæe tvorbe. i mo da æemo naæi inu. Ali s vremenom se vi a. Ali gl e! to je to bilo? Jedna od zmija uhvatila se za vlastiti rep i oblik se podruglji vo vrtio pred mojim oèima. Zanimljivo je. Probudio sam se kao pogoðen munjom. no rad nije napredovao. Na mozak zna pri je nas. meðutim.sve su to vrlo dobri pokazatelji tut nakana. smjer i snaga pogleda . Primijenio je tehniku zvanu transkranijalna magnetska simulacija (TMS). I taj sam put ostatak noæi probdjeo dokuèujuæi posljedice hipoteze. Pomog la mu je da shvati benzenski prsten. gospodo.. dobrih ili lo ih. Sjedio sam i zapisivao u ud benik. kad analiziram o sv misli. rade skladno. Pokusi su rezultirali 30-postoti poveæanjem uspje nosti. te je teorije odveo korak dalje. koja se sastoji od postavljanja niza sna nih magneta oko glave. Pozabavili smo se nakratko tim fenomenom kad smo govorili o percepci pozornosti. Poslije nam. Snvderovi pokusi tek moraju otkriti matematièkog ili umjetnièkog gi ja. a koliko znam nisu se pojavili u struènoj evaluacijskoj literaturi. ' Nije ba tolika rijetkost Svi percipiramo znakove iz okoline a da pritom nismo nu no potpuno svje to radimo. Govor tijela. zatekli u nesigurnom dijelu grada i iz nada osjetili kak o ste postali oprezni. Nauèimo sanjati.

mo da ste se zbog tko zna kojeg razloga uhvatili kako razm i ljate o aktivnosti koju godinama èinite bez ikakva napora.Èudesni um: inteligencija. Kao to znamo. kreativnost i intuicija se ugraðuje u motorièka podruèja. Sporta i nisu jedini koji se oslanjaju na sposobnost da znaju bez spoznaje. Te levizijska serija Columbo.ima va nu ulogu u naèinu kako profes ionalci poput timova hitne pomoæi. dolazi do usporavanja i naru avanja teènosti obavljanja zadaæe. zapovjednik je izdao zapovijed zato to se vatra proti je se bori o nije pona ala prema njegovim oèekivanjima. Poklon ici detektivskih romana zacijelo znaju sve o intuitivnoj slutnji. Ako je gorjela sa stra njem dijelu kuæe. Svaka je epizoda zapoèinjala sjasno prikazanim ubo jstvom i ubojicom. pretkognicijskom osjetu koji potièe junaka da nastavi progoniti zlikovca. vi e se bavila tim pr edosjeæajem nego rje avanjem zloèina. Iznenada. Da nije imao taj pi s jeæaj. intuici ja nije nek. Tada postaju samosvjesni-ji. Hladno je odgovorio: »N i ta. zaklonjena podom. Svaki put kad bi se susreli s vim po arom.temperatura na stu gdje su vatrogasci stajali bila je mnogo veæa nego to bi se oèekivalo malog kuhinjskog po ara. Golfera Severiana Ballesterosa jednom su upitali to mu je prolazilo umom netom prije udarca za milijun dolara. naredio je svima da iziðu iz kuæe. policajaca i vatrogasaca obavljaju svoj posao.sposobnost pril agodavanja pona anja prema nesvjesnim znakovima . pa dotad glatko izvoðe nu vje tinu podvrgavaju pomnoj ra èlambi. izgubite samo pouzdanje. gasni zapovj ednik s navodnim paranormalnim sposobnostima jednostavr znao koje znakove treba . On i njegova ekipa nai li su na po ar u stra njem dijelu kuæe. Ma tu nastranu. èini se daje razmi ljanje jedna od najg orih stvari koje mo ete uèiniti. nego tehnika uèenja va znak ova i njihova tra enja u danoj okolini bez uplitanja svjesnog uma. Vruæ plamen usto buèi.« Ne iznenaðuje stoga posebno stoje redovita vje ba jedan od naèina kojim sporta i osigura vaju da im vje tina ostane zacementirana u motorièkoj kori. Zapamtili su kakav je osjeæaj biti pt njih. Zapovjedi isprièao kljuèni dogaðaj koji gaje uvjerio u vlastite paranormalne sposc sti. Redovitom vje bom povezanih neuronskih putova sposobnost se uèvr æuje u ni im. Sami m razmi ljanjem o tome kako ne to èinite. Drugim rijeèima. Igraèu pikada Ericu Bristowu igraèka je vje tin a zbog toga bila paralizirana deset godina. s Peterom Falkom u glavnoj ulozi. Vrati li se svijest zbog bilo kojeg razloga u proces . pod na kojem su stajali uru io se u goruæi podrum. Klein je zatim intervjuirao jo mnogo vatrogasnih veterana i poèeo je pri æivati kljuèno obilje je rada ljudske intuicije. za gledatelje u itak bio gl edati Columba kako dokazuje da mu je intuicija bila ispravna. Smatra se da uzrok gubitka samopouzd anja kod sporta a mo e biti stres. V. paje. Gledano unatrag.121 Njegova su ga istra ivanja dovela do zakljuèka da èe sto zanemarujemo snagu intuitivne slutnje ili predosjeæaja i radije pouèavamo ljude da se oslanjaju na razmjerno duge. Mnogi sporta i ive u strahu od te pojave. kako miri u i kako bi se mogli pona ati. mo dane ivèane tanice okidaju u istom obrascu uvijek kad izvodimo odreðenu zadaæu ili samo prolazim o pokrete u glavi. Mo da se to zbilo i vama. umjesto otkrivanja poèinitelja. za t o se nije povukla kad su je polijevali vodom? B i drugih znakova da sve nije bil o kao stoje trebalo biti . Poèinjete grije iti i tako potkrjepljivati nedostatak samopouzdanja. Samo nekoliko se kunda j je. prekopali bi arhiv da naðu odgova rajuæe poveznice koje æ reæi kako da se pona aju u toj situaciji. Ali plam nije povukao. Vatrogasci su s vremenom rili osobni »arhiv« razlièit ih po ara. zaboravljate kako to èinite. Vatru k( èinilo se. buktjela u kuhinji vodom su polij evali iz dnevne sobe. Kognitivni psiholog Gary Klein prouèavao je osobe koje u svakida njem ivotu moraju do nositi odluke u djeliæu sekunde. onom priroðenom. èak i kad su mu pi tolj i znaèka oduzeti te mu je zaprijeèeno do ivotnim reguliranjem prometa. 309 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kleinaje do tog zakljuèka djelomice doveo rad s vatrogasnim zapovjedn koji je ustr ajno tvrdio da ima izvanosjetilnu percepciju (ESP). kognitivni znanstvenici uvjereni su da intuicija . on i njegova ekipa mogli su poginuti. Zbog toga danas mnogi sportski psiholozi klijente pouèavaju teh nikama vizualizacije. stoje takoðer vi e i lo u pri pretpostavci d tra gori ispod njih. ranormalna sposobnost predviðanja buduænosti. nesvjesnim mo danim podruèjima. no taj je po ar bio jezovi to tih to stoje prava buktinja bila ispod njih. sporije i katkad mnogo neuèinkovitije postupke. Ukratko. U tom je trenutku zapovjednik osjet io da ne to nije u redt znajuæi za to.

Zanimljivo je. jer funkcioniraju na isti naèin. Zatim mije sinulo da bi. Bez obzira na to. pa sam otvorio trbuh dok je on jo obrazlagao . Dodatno èulo Dakle. Dodir.bolest se poput vatrene stihije iri maju nim tijelom i ubrzo izaziva si Zbog toga iskusne sestre mo raju razviti intuiciju za prepoznavanje ranih zn. smjesta smo joj osjetili bilo.rupturu osmerot jedne trudnoæe na jetri. to se polovica simptoma kojima barataju neonatalne sestre ne spominje u medicinskoj literaturi. C i njuh se. to mora biti r astopljeno u vodi. Ali oba su jajovoda bila posve normalna i nigdje u zdjelici nije bilo tragova krvarenja zbog trudnoæe. No podrobniji razg« otkrio je da su te iskusne sestre stvorile akt ivni arhiv iznimno suptilnih znak Primjerice. sestre su izjavljivale da nisu u po nosti znale kako znaju. po neèemu razlikuju . meðutim. meðutim. nego iznimno uèinkovit n procjene informacija iz pet stvarnih osjeta. nismo smjeli gubiti vrijeme. a trbusi im se nadimaju. Kad p rerano roðena djeca dobiju infekciju. ali velika je odluka urno odgurati osobu u operacijsku dvoranu i otvorit i joj trbuh. mo emo s udaljenosti. nego da su »je dnostavno znale«. na crijevu u trbu n oj upljini. Svoje su odluke temeljile na znanju koje s u same stekle. ektopièna trudnoæa vjerojatno je najèe æe. poput ok zahtijeva kontakt. Dovela ju je hitna pomoæ i uz nju nije bilo nikoga od koga se mo glo doznati kako je zavr ila u tom stanju. krivac mogla biti jetra.nije bilo vremena za èekanje rezultata testova. posljedice mogu bit zorne . obièno u ustima ili nosi ma. * Argument za tezu o ljudskom osjeæaju smjera proizlazi iz èinjenice da su ma naèinu d jelovanja na i osjeti naoko manjkavo spareni. Ista sposobnost primijeæena je i kod medicinskih sestara na neonatalnoj in zivnoj skrbi. a primjenjivale su ga gotovo ni ne znajuæi da to èine. ali iznenada po 310 Èudesni um: inteligencija. èak i kad je donosite impulzivno. Za okus i njuh r se reæi da su zaseban par. no pomirisati ih mo emo s udaljenosti. . oko mjesta krvarenja hitro su umet nuti tamponi i. Toliko krvarenje. isprva iznimno blago.elimo li ih ku ati.opet te ka odluka. No anesteziolog je dvoji o hoæe li joj dati anesteziju jer joj je tlak bio nemjerljiv. staviti u usta. trbuh joj je bi o poput tijesta i blago nadut. Produljio sam rez. Takva djeca znaju èesto p lakati. ru ièaste do zelenkastosive. meðutim. Vjerojatni razlog bilo je unutarnje krvarenje. a tlak joj je bio nizak. Ka je jedan od Kleinovih kolega interv juirao. stvari mor. put prerano roðenog djeteta u ranoj fazi infekcije naglo se mijenj. Èinilo se daje nadomak smrti. a da niste stigli ni propisno oprati ruke. èudesno. stoje znaèilo daje moja dija gnoza bila barem djelomice toèna. Ako sam imao pravo. g otovo nemjerljiv. premda to prije nisam vidio i nis am za to svjesno èuo. Do k sam je pregledavao. ali doista vrlo rijetko. a slu ati. Mnogi su lijeènici do ivjeli iskustvo intuitivnog odluèivanja pod ekstremnim pritiskom . Brzi-naje oèito bila presudna . s obzirom na takvo krvarenje. Stoga je najvjerojatnije bilo da nosi plod u jajovodu . Funkcioniraju same tem mehanièkih sil a . èini se da ljudska intuicija nije ba zagonetno » esto èulo«. Plod je brzo uklonjen. k ao i nju iti. Neki istra ivaèi dr e 311 Robert VVinston: LJUDSKI UM daje esto èulo zaboravljeni instinkt za »navoðenje«. brzo pregledao tkivo i otkrio . kreativnost i intuicija nu mlitava i letargièna. koje èesto moraju donositi nagle odluke kako bi spasile ivote n roðenèadi. Malo je stanja koja mogu tako ugroziti ivot m lade ene.tra iti u borbi s po arom i kad je uoèio nepravilr znao je da to znaèi nevolju. jo aktivan u na ih tinjskih predaka.oba znaèenje dohvaæaju iz gibanja. a sama obrada znaèenja podra aja odvij a se kemijskom interakcijom. va infekcije kako bi mogle pra vodobno reagirati i spasiti djetetov ivot. Bila je smrtno blijeda. Iz tr buha je potekla golema kolièina zgru ane i nezgru ane krvi. kad su me pozvali na traumatolo ki odjel da pregledam polusvjesnu neudat u dvadesetdvogodi njakinju. Istu paralelu mo emo povuæi izmeðu sluha i dodira.to mo e stra no krvariti. nije bilo uobièajeno za vrlo rijetku moguænost c rijevne implantacije. Da bismo mogl ku ati i onju iti. i u nama uspavan. U podsvijesti mije bila pom isao da se ektopièna trudnoæa mo e razviti. Sjeæam se jednog groznog hitnog sluèaja iz doba kad sam bio mlad kirurg u ruralnoj bolnici. onesvijestila se. to je jo rjeða pojava. Mijenja im se obrazac hranjenja. potraga za tom neuhvatljivom funkcijom ne prestaje.

pr emda prilièno nesavr en u odnosu na nju ne sust mnogih ivotinja. trideset estero ih je osvojilo novac. dakle onome koji ne zahtijeva kontak bi do lo do obrade. a èetvero meðu n jima »velezgoditak« od 58 funta. A li ako nemamo gene za percepciju feromona. On je opisao kako je proveo pokus da provjeri postoje l i pojedinci koje bi se istinski moglo smatrati sretnicima. ili doista trebali. Jesu li »sretnici« bili i ta uspje niji? Od svih sudionika. Nije pogodio nijedan broj. Kad su istra ivaèi pregledavali podatke. otkrili su da su izmeðu èetrdeset devet ponuðenih br ojeva »sretnici« èesto birali odreðene brojeve koje su »nesretnici« izbjegavali. Moj cinizam prema nadnaravnim moæima mo da ima odreðene veze s kemijskim procesima u m ojem mozgu. èini se statistièki znaèajan rezultat. kreativnost i intuicija istra ivanja. Od doba Izaije do horoskopa u dnevnim novinama. primjerice feromc Tim predvoðen dr. Ima. Pomoæu testova postavljenih na svojoj internetskoj stranici Radin je prouèio rezultate pola milijuna poku aja èetiri tisuæe osoba iz 57 zemalja. zanimljivih indikacija da bismo mogli. 21. pobolj a mo danih olfaktor oæi. r ijeè o »daljinskom« osjetu. Dr. Dean Radin s instituta Boundarv u Palo Altu. ali s mutacijama zbog kojih se doima beskoristan. Ako postoji kakvo esto èulo koje nekim ljudima omoguæuje da uèink tije nalaze put. VVisem n navodi kako je njegova analiza pokazala daje kombinacija 1. Ipak. i sam kupio listiæ.1 22 Ljudi i ju taj gen. 37 i 44 najbolji izbor.procjenjuje se da ih je bilo oko milijun. Golubi put nalaze zahvaljujuæi ugraðenom komp granulama kristala magnetita blizu lubanje. ne sprjeèava provoðenje brojnih ekstremnih metodolo ki lo 312 Èudesni um: inteligencija. prvi je i pos ljednji put. ka e. To mo da ne zvuèi osobito dojmljivo. onoga koji djeluje putem kon takta? I ako je tako. 13. Podjednako nizak. dakle. 7. smono a u prostoru snalaze zahvaljujuæi siæu nim komadiæima materijala o ljivih na magnetsko polj e. magnetiziranih krilnih vlakana. Leptir monarh posjeduje boL mre u tankih. èemu slu i? Neki su znanstvenici istaknuli da se neke ivotinje poput leptira i golub. najboljima je to po lo za rukom u 48 posto od dvadeset pet poku aja. imati sti osjet smjera ili aparat za prepoznavanje feromona. Mogli bismo reæi da je. Na obrascu koji su primili trebali su navesti smatr aju li se prirodno sretni ili nesretni te imaju li kakvu nadnaravnu moæ.123 Poslu iv i se televizi jskom zabavnom emisijom kojuje gledalo oko trinaest milijuna ljudi. èovjekje opèinjen moguæno æu avirivanja u buduænost. 19. Iznimno sam cinièan prema veæini prièa o ESP-u. Rezultati su pokazali da su ti gledatelji zajedno kanili kupiti oko dvije tisuæe listiæa.U tim usporedbama vid ostaje bez para. Spomenuo sam vomeronazalni organ s rece] rima za kemijske spojeve koje nos ne mo e raspoznati. Catherine Dulac s Harvardskog sveuèili ta uspio je izol ti gen koji takorima i mi evima omoguæuje percepciju feromona. s jetit æeti da feromoni mogu djelovati na ljude. VViseman oèekivao je samo nekoliko stotina poziva . Upitnika je bilo dovoljno sa mo za prvu tisuæu pozivatelja. Nalazi su nedvojbe no zanimljivi. Dr. barem lakovjernijima. ono je veoma nejednolièno rasporeðeno u populaciji te n( oèit ih tjelesnih manifestacija. Richard VViseman. Peter Brugger iz Ciri ke sveuèili ne bolnice uzeo je dvadeset vjernika u p . Ali èovjek takvu funkciju ma. Tijekom prijenosa zatra io je od gledatelja koji se smatraju nezaslu eno sretnim a ili nesretnima da nazovu emisiju. 29. Jedni i drugi u prosjeku su kupili tri listiæa svaki. Je li stoga moguæe da previðamo prirodnog kandidat esto èulo. 32 i 45. u Kaliforniji . meðutim . pogodili j edan broj i izgubili jednake svote. U testu u kojem su sudionici morali pogodit i koja od ponuðenih pet karata ima sliku. Dobici su se ravnomjerno rasporedili meðu sretnim i n esretnim osobama. 17. poput si i njuha. no ne i èvrstih doka To. Nakon mukotrpnog razmi ljanja o etiènosti te zamisli. ali vjerojatnost da se to dogodi navodno iznosi 2669 prema 1. kako mogu utj< ti na nas? Mo da nos. nadnaravnim moæima i sreæi. Drugi su predlo ili da bi esto èulo prije moglo biti »èulo 5a«. U televizijskom izvlaèenju u tom su kolu izvuèeni brojevi 2. mo e raspoznati odreðene feromone. u vrijeme pisanja ove knjige provodio je svjetsku studiju izvanosjetilne perce pcije. ba kao i psiho og dr. a da nisu svjesni da ih mogu prepo zn To se smatra jednim od razloga za to se enama mjeseènice usklaðuju kac ve zajedno. tu i tamo bi se pokazao kad su ljudi poku avali mislima utjecati na gen eriranje sluèajnih brojeva. zamolio je g ledatelje da predvide dobitnièku kombinaciju u iduæem kolu engleske Nacionalne lutri je.

a vi e o razli kapacitetima ljudi da u to v jeruju. Profesor Bruce Grevson s Odjela za ist 314 Èudesni um: inteligencija. a zatim im je ispitano opæe znanje kon iskustva nesvjesnog uèenja toènost im je porasla s 37 na 62 posto. neke ispremetane. smrt nije trenutan proces. Prouèiv i opise stotina pojedinaca. Dr. kakav je osjeæaj umirati na operacijskom s tolu. i ako je tako. visoke razine dopamina upletene shizofreniju i maniju. to smo bli i budnoj svjesnosti. Ako je sve to naz ivamo »um« izvod rada mozga. èesto navode para normalne osjete koji nadilaze normalne granice vremena i prostora. a osjeæaji spokoja i bla enstva nastaju zbog izluèiva nja endorfina uslijed iznimno traumatiène tjelesne smrti. Mo da b dakle. primjerice. poput gledanj a u pro lost i buduænost ili svjedoèenja dogaðajima izvan dosega njihova osjetnog aparat a. vjerojatni da æemo apsorbirati informa cije. a neke samo zvt Ustanovio je da su vjernici bili mnogo skloniji izjavljivati da su vidjeli licæ li prave rijeèi kad to nije bio sluèaj. kontroverzno je podruèje za neuroznanost. Poput svijesti. Test je zatim ponovi jeèima neke su bile stvarne rijeèi. u treæem poglavlju. velika je razlika izmeðu tih lo e nadziranih pokusa i iskt bliske smrt i. uvjerljiv dokaz da su ona jednostavno plod kemijskih procesa u mozgu. Ali sama je èinjenica daje veæina iskustava bliske smrti slièna za neke. Znanstvenici koji prouèavaju iskustvo bliske smrti priznaju kako im nastojanja rem eti jedan oèit èimbenik. naèinio je popis zajednièkih obilje ja. Ne cina znanstvenika smatra daje posv e moguæe da mozak upija informacije je funkcionalno nesvjestan. izvantjelesno iskustvo.najèe æe navode osjeæaje spokoja i bla enstva. Istodobno. ili bare ko tvrde. i da zapr avo imamo finiji spektar razlièitih stanja. obilje je dokaza koji govoi je neke vidove svijesti te ko usp avati. Ali. odnosno o tar prijelaz izmeðu svijesti i nesvijesti. Kako znati gdje se na tom kontinuumu n alazi iskustvo bliske smrti . Usto. uobièajen i do ivljaj prolaska kroz tunel prema toèkici jarke svjetlosti plod je nasumiènog okid anja ivèanih stanica u vidnoj kori. kreativnost i intuicija vanje osobnosti na Vird inijskom sveuèili tu opse no je istra ivao iskustvo bliske smrti.aranormalno i dvadeset potvrðenih skeptika. Nastojeæi shvatiti kljuène razlike u m nim stanjima izmeðu tih skupina . meðutim. Od podrobnih opisa susreta sa Stvoriteljem do svjetovnij vje taja o razgovorima èlanova kirur ke ekipe. spomenuo nalaze vicarskog neuron ga koji je operira juæi epileptiènog pacijenta mo da na ao neurolo ki t< za tzv. stanja kojima mo e biti svojstven a sklonost da se do ivljava kao inherentno smisleno mjesto prepuno podudarnosti. ukljuèuju osjeæaj ubrzanog mi ljenja. predla e tezu daje is kustvo bliske smrti samo proizvod potencijalno umiruæeg mozga.dogaða li se dok mozak gubi svijest. od potpune budnosti na nom kraju do sm rti na drugom. d ni dop amin nije imao uoèljivo djelovanje na rezultate vjernika. u kojoj toèki tog procesa? Nastupa li kad je mozak praktièno »mrtav« ili kad ponovno poène . Su an Blackmore. Takoðer. Ranije sam. U jednom istra ivanju provedenom 1980-ih pacijenti su »slu ali« inforn ne audiovrpce dok su bili u nesvijesti. O tk da su pod dopaminom skeptici ponovili rezultate vjernika. To ide u prilog shvaæanju da u m< ne postoji »prekidaè«. naravno. kako neka obilje ja »uma« mogu naizgled postojati i mozak vi e ne radi? To pitanje podjednako zanima znanstvenike i kirurge otkad se primje opæa anestezij a. poput izlaska iz tijela. te od njih zatra io da poku aju razaznati lica u slijedu sastavljenom od raspo313 Robert Winston: LJUDSKI UM znatljivih i na vrljanih slika lica i drugih predmeta. izvje æuju bnormalnim prostornim iskustvima. Primjerice. i da se svako tako stei znanje gubi unutar nekoliko sati od osvje æivanja. Zapa eno je. nego kontinuum o d nekoliko faza èije se granice preklapaju. Veæ se prema definiciji potonjeg stanja smatra kako mozak u nj ne bi trebao bit i ni blizu budnosti. Brugger je objema dao L-DOPA-u. Iskustvo bliske . Ljudi do ivljavaju promjen u emocionalnog stanja . psihologinja na Sveuèili tu zapadne Engleske. morali manj e govoriti o postojanju paranormalnog. èini se da su s nja nepotpunija stoje anestezija dublja. Kao to znamo.124 Iskustva bl iske smrti. odr sintetizirani dopamin. Nadalje. Taj do ivljaj da se osoba nalazi izvan svojeg zauzima sredi nje mjesto u prièama nekih oso ba koje su iskusile.

pak. F.' Science (2003). C.. Blanke. John. Ista bi stvar mogla biti i s umiruæim mozgom .... 'An fMRI study of sex differences in regional activation t o a verbal and a spatial task... 419:269-70 5.' S eminars in Neonatologj (2002). t akoðer. T... P. Kad bismo sjeli i naèinili popis ljudi koji su postali s zbog svojih izv anrednih sposobnosti. M. M.' Trends in Cognitive Sci ence (2002). Galaburda. a ne rijetke iznimke. i Pitino. dolaze drugi koji ele vjero vati u tajnovitost.. S. u drugu dimenziju za koju je ovozemaljski ivot samo povr na pro ba. vatrogasca koji zna kad mora pobjeæi iz zgrade kc uru ava. Merzenich.' Neuropsychologia (1997). Field. 7:487-94 12. Fee. poput sluha i pamæenja. Louis R. 'Development and plasticity of cortical areas and networks.. D. S.. sadr avao bi samo siæu an postotak pnog broja stanovnika. Na svakog neur oznanstvenika koji ustrajno tvrdi da nema svijesti bez mozga koji je u odreðenoj m jeri iv. 2:251-62 9. I. 35:1437-44 4. et al.u odreðenim toèkama du put a u potpuni zaborav mogli bi postojati trenuci veæe ili manje budnosti. 'Brain plasticity: »visual« acuity of blin d per-sons via the tongue. and remediation. To. D. 'Electric current stimulates laughter. Tallal.' Experimental B rain Research (1998).. Fried. upuæuju na to da svake noæi putujem o naprijed i natrag po tom kontinuumu... Ortigue. 75:367-75 10. Landis. Mari . 'Neuroanatomical correlates of pleasant and unpleasant e moti-on.Jenkins.. M. S. Bach-y-Rita.. M. Drislane. Sampaio. C. 6:276-7 7.raditi? Istra ivanja spavanja. R. L. R.' Nature (1998). osta i »ukljuèene« na ni im razinama svijesti. dva mozga nikad neæe biti ista.. kao to smo vidjeli. W. Rosen. W. U ari tu zanimanja ove knjige je mozak koji pos svima nama.. 'Language learningimpa irments: integrating basic science. zapravo mislimo na veoma rijedak pod ljudskih spo sobnosti. 'Physio logical and anatomical evidence for a magnocellular defect in developmental dysl exia.' Brain and Language (2000). Luo. M. 123:210-19 . 908:204-7 8.. Lane. N. et al. M. bit æe drugih koji æe stvar poku ati rije iti na prepad.. Moguæe je. technology.... Eccentric and Bizarre Behaviours (John Wiley & Sons. O. et al. Leamey. da postoje razlike zbog individualnih posebnosti neuronskog ustroja. L. umjetnika koji komuni cira svojom slikom ili skladbom ili znanst ka koji rje ava zagonetke èovjekova uma. Kao to smo nekoliko puta vidjeli u ovoj knjizi.. 'Crossing the chasm of consciousness.' Brain Research (2001). A.' Physiology and Behavior (2002). ali ga vr zlièito koristimo. C. M. McCoy. a katkad radi hvalisanja. Istra ivanja iskustava bliske smrti jo nam nisu dala jasne odgovore. Gur. Livingstone. T. Miller.' Natur e Re-views Neuroscience (2002).' Pro-ceedings of the National Academj of Sciences USA (1991). E. mo e znaèiti da æe kod nekih ljudi odreðene mo dane funkcije.. 316 Literatura 1. katkad iz plemenitih po buda. 'Encoding pheromonal signals in the accesso ry ol-factory bulb of behaving mice. Blackmore. Svatko je od nas u svakida njem ivotu sposoban predvidjeti dogaðaj( s vjesno primiti predznake iz okoline i prema tome prilagoditi pona anje sporta a koji zna kako æe loptica udariti njegovu palicu do turista koji slu je zalutao u lo u èetv rt. Na svakoga tko nalazi olak anje u gledi tu da znanst veni zakoni mogu dati smisao svakom kutku postojanja. i Grossberg. 88:7943-7 13. 74:157-70 3. Ali kad govorimo o stvarala tvu. Mnogo j e dokaza koji upuæuju na èir cu daje svaki mozak obdaren neizmjernom kolièinom izvanre dnih sposc sti. P. svi smo uistinu iznimni. S. 1995) 6. G. Takve podjele dokazuju najpo315 Robert VVinston: LJUDSKI UM stojanije krasno obilje je ljudskoga uma. od toèke nadomak buðenja do toèke u kojoj »spavam o kao zaklani«.. 299:1196-201 11. 391 :650 2. 'Pheromonal influences on sociosexual behavior in yo ung women.' Nature (2002). S. S. 'Preterm infant massage therapy studies: an American approach. Seeck. a to je da ga svi imamo. 'Stimulating illusory own-bod y per-ceptions. Katz.. Franzini.

i Buchsbaum. Calder. New York. et al. TheEmotional Brain (Simon and Schuster.. J.. Revonsuo. Adolphs... F.' U uss. E.. R... Schvvartz. How the Mind Works (W. K. Damasio. S. 'Responses of human somatosensory cortex to stimuli below t hold for conscious sensation. 'Reading the mind from eye gaze. et al. J. ur. R. K. et al.' Neurolmage (200 0). P. P. 11:86-9 85. J.... R. Pinker. Strange. Joseph. A.. i Valli. Mayberg. semantic. The Self: Inter-disciplinary Approaches (Spring er V« 1991) 28.. The 3-Pound Universe (Dell Publishing Co. Reason and the Human Brain (Picador. N. C. Cardinal. 4v_ 317 Robert VVinston: LJUDSKI UM 22. Dolan. 'Sleep imaging and the neuro-psvchological asse s-sment of dreams. Jung.. NewYork. logical Science (2000). 35:472-84 23. 'Neural correlates .. 8:1057-61 39. N.. C. i Passingham. Reflections (Collins. M.. J. i Skowronski. S. 1997) 29.' Trends in Cognitive Sciences (2002).. 158: 1597-600 30. A. Dreams. 'Self-awareness and the frontal lobes: a neuropsychological perspective. jate . S. B.. i Teresi. 'Shifting baselines in attention research. Central African Journal ojMedicine (1963 )... M. Driver.... 'Impaired recognition of e on in facial expressions following bilateral damage to the human amygdala. Miller. 12:425-33 16. Simons.. 40: 38 35.' P. R.. Ramnani. F. 6:23-30 21. 1996) 32. H. c soii>Wðgig. A. et al.' Journal ojNeuroscience (1990). J. i Philip... 10: 613-19 17...' NatureRev iems Neuroscience (2000). Inc. and emotional deviance. S.-r K-r. i Maquet. 28:1059-74 15. Synaptic Self: How OurBrains Become Who WeAre (Viking. 'The development of a theory of mind in autism: deviance ar lay?' Psychiatric Clinics of North America (1991). 13:952-66 18. B. Descartes Error: Emotion. 1962) 24. LeDoux.. Friston. A...' Ne uropsychologia (2002). 372:669-72 31.. Norton..}Tif>'. Memories. Dimberg. 14:33-51 26. D. A. Anderson. D. Benedetti. N.. Mongeau. R. R. A. Chiang.14.' Science (2001). Hooper. J. J. Sedikides. Ne w' 1986) 38. .trs. R.. 1:147-8 20. 'Influence of a functional polymorphism within the pr omoter of the serotonin transporter gene on the effects of total sleep deprivati on in bipo-lar depression. New 2002) 33. ¦': * . W. Tranel. H.. 'Impulsive choice induced in rats by lesions of the nucleus accumbens æore.»» ' -V' . D. Libet.. Peskin. Damasio.' Psjkologia (2002). 1:80-102 25. 'Unconscious facial reactions to emotional facial expressions.J. 'The symbolic self in evolutionary context.-..' Science (1967)..' NeuroReport (1997). Rankin. 156:1450-2 ___*>v a* * t%arsm.' Perception (1999). C./PSt. LeDoux. 'Ruse and representations: on children's ability to conceal info rma DevelopmentalPsychology (1992).. D..' American Journal of Psychiatry (1999). 'Positron emission tomographic measurements of pulvinar activity during an attention task. 9:167-70 36. et al. i Frith.. 195 34.J. U. D... Henson. 'Changes in the human brain during rhythm le-arning. G. Baron-Cohen... i Goethals.J. 28:84-9 27. 292:2499-501 19. E. 'Brain mechanis ms for detec-ting perceptual. E.. A.' Journal of Cognitive Neuroscience (2001). G.' Peri ty and SocialPsychology Revieut (1997). J. 'Cingulate function in depression: a potential predi ct treatment response. C. i Chabris. 'The reinterpretation of dreams: an evolutionarv hyp sis of the function of dreaming.. J..' re (1994).. LaBerge. 'Gorillas in our midst: sustained inattenti onal blin-dness fordynamic events. Damasio. S.

J. 40:923-30 61. 'A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homo-sexual men. R. D. M. D. 23:131-8 60. 9th report. S. W. 'The restorative effect of naps on perceptual deteriora tion... Pervin.' Journal of Gerontolog^ (1993).' Nature Neuroscience (1998). 'Depe ndence on REM sleep of overnight improvement of a perceptual skill. E. Oki. Sagi. John. A. G. 'Breaking the language barrier: an emergentist coali tion model for the origins of vvord learning. L. D. Cannabis: the se te and medical evidence. K.. K. 16:218-22 55. et al.' Behavioi se arch and Therapy (1976).' Nature Neuroscience (2002). Ungerleider. G. A. 418:970-5 62. Kida.. 'Altered serotonin innervation patterns in the f orebra monkeys treated with MDMA seven years previously: factors influencing abn oi recovery... Huttenlocher. Tanne. Rubenstein.' Proceedings of the Nation al Academy of Science USA (2000). F.. Askenasy.. Damasio. ce (2003). 'Protein phosphatase 1 is a molecular constraint on lear ning and memorv.. P. 'Unprepared phobias: »be prepared«. A. G.. Killgore.' Handb . J. 97:11850-7 52.' Neuron (2002)..' Animal Behaviou r (1975). The Stationery Office: HL p ape 43.. 65:1-123 53. 12:427-33 48. Hasselmo. Karni. Rachman. ur. A. W...' Journal of Abnormal P sych (1993). et al. 50:73-89 47. et al. D. A. O.. 'Visual imagery of famous faces: effects of memory and attention revealed by f-MRF Neurolmage (2002). Hoffmann.. Inouye... R... House of Lords.' Trends in Neuro science (1993). 'Affiliation and social discri mination produced by brief exposure in day-old domestic chicks.. Lawrence.. et al. Genoux.. M. et al. i Seligman. J. J. K.. i Beaton. V. Mednick..' Science (19 94) 265:679-82 58. C. Ishai. A..' Monographs of the Socielj for Res earch in ChildDe-velopment (2000). B.of peting fear behaviors evoked by an innately aversive stimulus.. 'CREB required for the stability of new and reactivated fe ar memo-ries.' Journal of Ne uro.J. 'Cognitive efficiencv on a match to sample task dec reases at the onset of pubertv in children. 106:113-22 49. M.' Brain Cognition (2002). Brewin.' NeuroReport (2001).. 264:1102-5 318 Literatura 46. E. J. LSD . 48:146-51 64.' Nature (2002). J. S. 253:1034-7 51. 1983) 45. Logan. J. Tacher.. 19:5096-107 44. 'The return of Phineas Gage: clues about the brain from skull of a famous patient. R. Nevvberg.' Science (1991).' Science (1994). Hollich. A. S. 102:121-32 42. S. M. 17:1729-41 57.. et al. Acetylcholine and memory.' Neuropsychol ogia (2003). Zajonc. L. et al.. P.. Hatzidimitriou. 'Language input and language grovrth. M.My Problem Child (J. 'A new view of language acquisition. et al. et al. A. i Bovver. Yurgelun-Todd. Kuhl. M. et al.. R. 'A five-factor theory of personality. S... S. W.. 'Interpreting gaze in Turner syndrome: impaired sensit ivity to intention and emotion...' Behaviour Research and Therapy (2002). H. 'On the automatic nature of phobic fear: conditi oned trodermal responses to masked fear-relevant stimuli.. 'Under-recruitment and nonselective recruitment: disso ciable neural mechanisms associated vvith aging. LeVay. 33:827-40 63.' Journal ojNeuroscience (1999). P.. B. 'The measurement of regional cerebral blood flow durin g the complex cognitive task of meditation: a preliminary SPECT study.... D.. 'Cognitive performance in a high-functioning communit y-dwelling elderly population. 5:348-55 56.' Preventive Medicine (1998). J. intelligence. and working memory capacity.. McGivern. 'Sex-specific developmental changes in amygdala responses to affective faces. Rajecki. D. 41:894-905 50. i Soares. 14:333-8 41.. Session 1997-8. Wilson.. Select Committee on Science and Technology. 'Thought suppression. 27:195-9 54... 5:677-81 59. et al. Ohman.. Haxby.' Psychiat ry Research Neuroimaging (2001). but preservation of social cueing. 23:3855-68 40.

D. Drevets. 296:2191 319 Robert VVinston: LJUDSKI UM 68..' Neuro e 9«*' crinology Letters (2002). M.ook of Personal^: Theory and Research (Guilford Press. et al. 'Cerebral blood flow and personality: a positron emi ssion to-mography study. C..' Neuropsychologia (200f).. TUusion and well-being: a social psychologic al persf ve on mental health.. B. W. T. C. Amedeo Modigliani 1884-1920: The Poetry ofSeeing (Ba sic Art) ( chen America Lle. Lim. Loi 1983) 72. R.. i Heatherton.. 2' 89 96. E. L. W. 84:16 73. Required VVriting: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Faber ..' nal of Psychology and Human Sexuality (1989). Prièe. M. et al. L.. Taylor. 52:404-12 78. L. 27:1-13 89.. F. 'Activational effects of testos ne on cognitive function in men. Bloom. F. J.-A. S. 103:193-210 74. J. et al. Insel. 399:741-2 83. Ts depression an adaptation?' Archives of General Psychiatry ( 2000). E. M.' Hormones and Behavior (2001). M. M. Gazzaniga.' Hormones and B elu (1984). et al.. M. Ongur.J. PsychoDarwinism (HarperCollins. O'Connor. 28:66-83 69. 'Effects of androgen treatment on behavioural and ological responses of heifers to fear-inducing situations. 'Effects of putative male phe romones on female ratings ol attractiveness: influence of oral contraceptives and the menstrual cycle. 39:1385-94 71. Larkin. et al..' Science (2002).'' Autkrystof. 2003) 66. M. Friedmann.. F. Johnson.' Applied Animal Behaviour Science (2001). 88:1400-6 75.. L. et al.. D.. i Brovvn.. 'Portrait of the self-enhancer: well adjusted and wel l liked o ladjusted and friendless?' Journal of Personalitj and Social Psycholog y (2003).' Archives of Sexual Behaviour (1998)..V" 1983) 76. 'Lovv glial numbers in th e a dala in major depressive disorder. Fu. Psychological Science (W. W. Nesse. Required Writing: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Fabe r. P.' PsychologicalBulletin (1988).. B. S. E. G. McCoy.' Journal of Neurophysiology (1988).' Proceedings of the National Academy of Science USA (2001). 13: 33-4 77. P.. 1999) 65. 'Behavioural characteristics of two dairy bree cows selected (Herens) or not (Brune des Alpes) for fighting and dominance ty. Clark. K.. D. Archer. Canli. Young.. N.. 98:13995 82. S. 156:252-7 67. P. Plusquellec. 'Menstrual cycle alters face preference. !' adolescence: grade and gender comparisons... Norton.. i Hatfield.. 40:133-8 . R.' JV< (2000). Enoch. M...' BiologicalPsychiatry (2002). C. Gingrich. Badcock. 1994) 81. 2000) ^KThorne. 72:1-21 70. R. I. Penton-Voak. M. (1999). M.. 'Androsterone: a male pheromone?' Ethologj and Sociobiology (19 14:201-7 88. Bowley. H. 'Somatosensory processing in the human inferior prefn c ortex. et al. Montgomery. T. C. 1999) 80. 5 20 79. Doris. J. J. Taylor. D.. et al. Larkin.' American Journal of Psychiatry (1999). 'Genetic origins of anxiety in women: a role for a fun ction techol-0-methyltransferase polymorphism. Hair. 23:291-7 Sfc Grammer. T. A. E. i Boissou... 'Reafferent copies of imitated actions in the right su perioi 1 poral cortex. i Boissou. W.. Iacoboni. Hagen. P.. 'Cellular mechanisms o f so attachment. T. Lon . 'Journal of Adolescenc e (1998). 'Pheromonal influences on socios« behaviour in men. Cutler. 2:39-55 84. D. M.. E. i Sorrell.. 'Love and dating experience in early an d mi< . Shakespeare: The Invention of the Human (Fourth Estate.. B. 'Amygdala response to happy faces as a function of extrave rsion.' Psjchiatric Genetics (2003).... M. 'General differences in receptivity to sexual offers. Boissv..

Cattell. K. 'On the brain of a scientist: Albert Einstein. 'Beauty in a smile: the role of medial orbitofrontal cortex ir cial attractiveness. C.. D. et al. Deary..' Lancet (1999). 125:1839-49 98. 4:1253-8 108. Whalley. D. Ferguson. 'The neural basis of romantic love. E. 25:284-8 95.. N.. Kobak. 15:727-32 100. S..' Brain (2002).' N ature (1999). i Hazan... et al.' Science (2001). 97:128 80-4 112. Strange. Gardner. C.. M. M. R. R. Castelli. Winston. J. Kigar. VVitelson. Harvev. cognitive style. J. Asperger syndrome and b rain mechanisms for the attribution of mental states to animated shapes...' NeuroReport (2 000). et al.' Neuropsychologia (2003). Chabris.or social prediction?' Journal of Personality an d SocialPsyc-hology (2002).. 5:277-83 97.. 'Neural mechanisms of general f luid intelli-gence. Bosvvorth. A. Abilities: Their Structure.. M.. 'Neural correlates of response inhibition for behaviora l regulation in humans assessed by functional magnetic resonance imaging. et al.. J. 62:97-113 96. Braver. 4:92-7 94. S. H.. F. 353:2149-53 104... 11:3829-34 92. 'Brain activity during simulated deception: an eve nt-rela-ted functional magnetic resonance study. B.' Experimen-tal AgingResearch (1999). 1971) 105. Tang. Diamond. i Deary...' Psychiatry (199 9). 88:198-204 103. Alzheimer's disease: results from a research registrv. B. Fritsch. Greene. I. S. The neural mechanisms of mate choice: a hvpoth esis. et al. 'Automatic and i ntentional brain responses during evaluation of trustworthiness of faces..' American Journal . 'Longitudinal cohort study of childhood lQan d survi-val up to age 76. Frith. L. N. R. 'Effects of educational attainment on the clinical exp ressi. 322:819 110.. i Schaie. A. 293:2105-8 102. C. 'Cognitive change and the APOE epsilon 4 allele. et al. J. R. 1983) 106.. R.' Exp erimental Neurolog (1985). Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences (Basic Bo oks. Fisher. 'Autism. 23 Suppl. et al. Happe..' British MedicalJournal (2001). E.' Nature Ne uroscience (2001). D. 41:147-550 320 Literatu ra 91. Epley. D..' Natur e Neuroscience (2002). et al. 25:121-39 111. P. U. R. J. 0'Doherty.. 'Social amnesia in mice lacking the oxytocin gene.. 418:932 109. i Zeki. Bartels.. et al. 401:63-9 321 Robert VVinston: LJUDSKI UM 113. H. 'An fMRI investigation of emotional engagement in mo ral jud-gment. D. 'Attachment in marriage: effects of securitv and a ccuracv of vvorking models. 'Preliminary research on plasma oxytocin in normal cy cling wo-men: investigating emotion and interpersonal distress. F.' Nature Neuroscience (2003).. S. C.. 'Revievv. Lee.' Nature Neuroscience (2000).. J. J. Dolan..' Journal of Personality and Social Psychology (1991) . Rampon.' Nat ure (2002).. L.. H... Gray. A. Frith.' Neurolmage (2002). et al. R. T.. et al.' Proceedings of the National Academy of Science USA (2000). 60:861-9 93.. 0'Doherty. Y. et al.... 'The exceptional brain of Alber t Einstein. i Dunning. 'Genetic enhancement of learning and memory in mice. I... 79:861-75 99. J. W. 309:109-12 101. Thompson.' Afe-uroendocrinologj Letters (2002).' Neuro science Letters (2001). T. C.J. Turner. and sociodemographic variables in the Seattle Longitudinal Stu dy.90. 'Survival effects in cognitive function. 6:316-22 107. T. 'Genetic influences on brain structure. T. Boston. et al.. Groiuth and Action (Houghton Miffl in... Langleben.J.. 'Feeling »holier than thou«: are self-serving assessme nts produced by errors in self. 'Effects of environmental enrichment on gene expression in the brain.

s u avanja i irenja krvnih ila te spolnim funkcijama poput erekcije.' Lancet (1989). etal. Sources of Power: How People MakeDecisions (MIT Press.. Obièno obuhvaæa propadanje mo danog tkiva i promjene u mo danim bjel anèevinama. 16:369-76 114. 2002) 121.Mijelinizirana ivèana vlakna i glija stanice koje tvore veæi dio sredi nj . coping. 42:14-32 i 322 Pojmovnik ACTH . Amigdala .of Alzhe Diseaseand Other Dementias (2001). L.. smanjuje gastointestinalni motilitet. Fawzy. O. 'Effect of psychosocial treatment on survival of patie nts wit' tastatic breast cancer. L..Tvorba u obliku badema u srednjem dijelu sljepooènog re nja koja sudjeluj e u nizu èuvstvenih funkcija.and change your life (Cent urv. pospje uje luèenje sline i smanjuje zjenice.Tip demencije uobièajen u starijoj dobi.Stanje kojem je svojstven manjak socijalne inteligencije i nesposobnos t shvaæanja tuðih èuvstava. C. Simpatièki .Upravlja nevoljnim funkcijama poput rada srca.. B. Autistièna djeca èesto su izdvojena.. PA. and affective state on recurrence and survival 6 yea rs 1. Archives of General Psychiatry (1993). Greyson.Skupina sredi ta (ili jezgara) u sredi tu svake polutke.. R. i Dulac. i Kennedv. i Gesch. koji pogaða dvadesetak posto ljudi starijih od osamdeset godina..ubrzava bilo. Priprema tijelo na odmor. N. A. ii:888-91 117. 16:167-79 115. A.. The Luck Factor: Change your luck . 'A novel family of'candidate pheromone receptors in mmals. Sternberg. et al. Eves. Bijela tvar . psychological well-being?' European Journal of Cancer (2002). Dio je limbièkog sustava. et al. ukljuèujuæi prepoznavanje va nih oko-linskih dogaðaja. Canada. 'Malignant melanoma: effects of a i structured psychiatric intervention on survival and recurrence at 10-year fo llovv Archives of General Psychiatry (2003). E. C. uvjet ovanje strahom i pobolj anje pamæenja emocionalnih sjeæanja. probave. Fawzy.. ponajprije kortizol. F. Autizam . Bazalni gangliji .J. opu ta bronhe. Boston.. ali katkad i mnogo mlaðe osobe. D. don. Wiseman. Klein. R..' Human Psycho-pharmacology (2002). Meðu glavne simptome spadaju gubitak pamæenja te slabljenje sluha i razumi jevanja. The Creativity Conundrum: A P ropi Model of Creative Contributions (Philadelphia. u krvotok i tako izazvat i strah te omesti razumski nadzor. Utjeèu na mre e koje povezuju motorièku koru s drugim kortikalnim podruèjima . primjerice adrenalina. 50:681-9 118. Spiegel. Mo emo ih predoèiti kao kabele ivèanog su tava. 1 988) 122. 1 44 116. Pantages. J. Scholev. 'Biological aspects of near-death experiences.. Kao odgovor. 'Malignant melanoma: effects of an early structured p sychi intervention. G.Duga vlakna ivèanih stanica (neurona). Kaufman.. potièe seksual nu uzbuðenost. 38:1447-57 120.' Perspectives i n Biolog) Medicine (1998). lijezde proizvode razne hormo ne. 28:835-45 123. B.. Panax ginseng and their combination in healthy voung volunteers: di ff tial interactions with cognitive demand. Alzheimerova bolest . Naja ktivniji je kad ga podra e nadbubre ne lijezde u stresnoj situaciji.' Neuron (2000). 'Acute. 2003) 124. Pretz. 'Mind and cancer: does psychosocial intervention improve s urviv. D. W. Autonomni ivèani sustav .usporava bilo.. usporava probavu. J. u dru tvu se dr e po stran li pona aju neprikladno te imaju su ene interese.. Imaju va nu ulogu u planiranju i usklaðivanju pokreta i pol o aja tijela. dose-dependent cognitive effects of C biloba. neposred no iznad srednjeg mozga. E. Aksoni . 60:100-3 119.. Ross. Cesto se javljaju du evne bolesti. F. 'Food provision and the nutritional implications of food ces made by young adult males. A. B.. I. I.Adrenokortikotropni hormon proizvodi se u hipofizi.. in a young offenders' institution. su ava i iri krvne ile. Odatle ulazi u krvoto k i prenosi poruku u nadbubre ne lijezde. Parasimpatièki . Preko hipotalamusa mo e pot aknuti oslobaðanje hormona stresa. èesto uz gensku kompo nentu. 'Journal of H Nutrition andDiet (2003). Fawzy.

Peterostruko su brojr je od ivèanih stanica.Dio sljepooènog re nja neposredno iza amigdal e. Straga je motorièka kora k< upravlja voljnim pokretima. dio tal amusa i cingularnu vijugu. Bjelanèevine . Elektroencefalografija (EE G) . Dendrit .Hormon koji nadbubre ne lijezde izluèuju tijekom stresa.Vidi ACTH. to nerijetko mo e primijetiti samo netko tko dobro poznj oboljelu osobu. kori tenje eæera i bjelanèev ina te izaziva razgradnju mi iæne bjelanèevine u aminokise-line. Epilepsija . Sudjeluje pamæenju i uèenju. Bla i napadaji u temporalno re nju mogu izazvati halucinacije ili »religiozna« iskustva. katkad izmi njenom svije æu. ukljuèujuæi jajnike i nadbubre ne lijezd e.Ozbiljan progresivni gubitak intelektual nih funkcija.Spojevi graðeni od aminokiselina.Naziv za vi e mo dane funkcije. odr avanju cerebrospinalne tekuæine i gradnji mijelinsl ovojnice ivèanih stanica. opskr hranjivim tvarima. Dio je limbièkog sustava. primjerice nadbubre ne lijezde. koje mogu biti izvor energije u iznenadnim situacijama. Kortizol . Izdvaja se iz krvi. ali nu an i za norm alan rad gotovo svakog dijela tijela. bogat ivèanim stanicama. Rijeèju »kc 324 Pojmovnik ra« nazivaju se i vanjski slojevi mnogih organa. Kortikotropin . M< ðu njima su razumijevanje i govor. onemoguæujuæi tako oboljelom svaku normalnu aktivnost.Mo dane stanice koje tvore veæinu njegove mase. N astaju kao rezultat poruke stvorene u DNK. ventrikulama. obièno lijeva donja èeona vijuga. unosa hrane i rada srca. èesto poveza bolestima poput Alzheimerove. Hipofiza . pamæenjem i obradom èuvstava. hipotalamus. Normalno ima sloj neurona debeo 4 mm. jajnike i sjemenike.Uobièajena tehnika snimanja elektriène akt nosti u mozgu. Naziv u prijevodu znaèi morsl konjic.Tvorbe oko mo danog debla nastale iz primitivnijih dijelova kore p ovezane s uèenjem. upljim tvorbama unutar mozga. ponajprije u njegovoj kori. Kognicija .Ureðen. Hipokampus . Èeoni re njevi . dio limbièkog sustava koji. p\ tem hipofize.Epileptièki napadaj èesto je praæen gubitkom svijesti.Nakupinajezgara ispod ta lamusa. a dobio gaje prema svojem obliku.Dio talamusa koji sudjeluje u obradi vidnih infor macija i njihovom provoðenju u koru. Koordinacija . poput temperati re. Kao koncept. pona anjem i osobno æu.Vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i led mo dinu. Lateralna genikulatna jezgra . regulira tjelesne hormone i tjelesne procese.Vanjski sloj velikog mozga. odgovorni za sve staniène funkcije. èesto svojstv ene samo èovjeku. Sadr i glukozu i bjelanèevine. koji je Paul Broca opisao kao sredi te govora. povezana s hipotala musom. Èesto izaziva prom nu osobnosti. pozornos raèunanje te vidna i slu na percepcija. koja na zire druge tjelesne lijezde. predmet je estokih rasprava jer niz funkc ija obavljaju neovisne podjedinice sustava i podruèja koja se izvorno nisu smatral . Demencija . Limbièki sustav .Glavna lijezda u dnu mozga. gu teraèu. Brocino podruèje . Evocirani potencijali .Tanak dio ivèane stanice koji primljene impulse dovodi u nju. Te ki napadaji izazivaju silovite pokrete. Glija . Prednji dio j vezanje s uèenjem.Najveæi re njevi èovjekove ko e velikog mozga. no EEG-om) kao odgovor na podra aj. a filtrira je opn. Regulira krvni tlak. Ima ih vi e vrsta: sudjeluju u oporavku mozga. u kojer se odvija »mi ljenje«. 323 Robert Winston: LJUDSKI UM Cerebrospinalna tekuæina .E lektrièni signali iz mozga ili s lubanje zabilje eni (ob. ali ima mno tvo uzroka. t: njaèu. Hipotalamus .eg ivèanog sustava. organiziran rad mi iænih sk upina ili pojedinaènih mi æa radi stvaranja nadziranih pokreta. pamæenje.Dio kore èeonog re nja. rje avanje problema. Kora (korteks) . Obuhvaæa amigdalu. Nastaje zbog elektr ne oluje koja polazi iz ari ne toèke u mozgu.

a njegovim dijelom. Magnetoencefalografija (MEG) - Tehnika mapiranja i lokalizacije mo dane aktivnosti snimanjem magnetskih polja koja stvaraju ivèane stanice pobuðene podra ivanjem. Buduæi d a prolazak kroz lubanju ili kosu ne izoblièuje magnetska polja, tehnika je kvalite tnija od EEG-a. Magnetska rezonancija (MR) - ili nuklearna magnetska rezonancija - tehnikaje sni manja dijelova tijela kori tenjem magnetskih svojstava pojedinih vrsta tkiva koja daje trodimenzionalne prikaze. Funkcionalna magnetska rezonancija (fMR) omoguæuje korisniku da vidi metabolizam mozga te da oblikuje sliku koja prikazuje koji je dio mozga aktivan tijekom odreðene zadaæe. Mali mozak - Tvorba iznad mo danog debla i iza mosta. Upravlja ravnote om i koordina cijom pokreta. Mijelin - Masna ovojnica oko aksona koja djeluje poput izolatora. Mijelin uvelik e poveæava brzinu preno enja ivèanih impulsa. Most - Dio mo danog debla koji upravlja disanjem, povezan s budno æu i spavanjem. Sudj eluju u nadzoru autonomnog ivèanog sustava i djeluje kao relej izmeðu kore i malog mo zga. Mo dano deblo - Dio mozga koji mo dane polutke povezuje s leðnom mo dinom. Dijeli se na tri dijela: srednji mozak, most i produljenu mo dinu. Rijeè je o najstarijem dijelu mozga koji upravlja najosnovnijim, nevoljnim funkcijama (npr. disanjem i bilom). Nadbubre ne lijezde - Te lijezde smje tene blizu bubrega u osnovi su nakupina stanica specijalizirana za proizvodnju hormona kortizola, adrenalina i no-radrenalina. T i spojevi imaju va nu ulogu u odgovoru na stres - potièu strah, uzbuðenje, razne tipov e tjeskobe, a posebice klasiènu reakciju borbe ili bijega na napad grabe ljivca. 325 / Robert VVinston: LJUDSKI UM Nervus vagus ivac koji, izmeðu ostalih funkcija, upravlja brzinom rada srca no enjem veæine parasimpatièkih signala iz mozga u tijelo. Kad je podra usporava srce. Rijeè je o dugom ivcu, a spada medu tzv. kranijalne ivct je u podruèju mo danog debla izravno povezan s mozgom. Neuron - Pojedinaèna ivèana stanica s aksonima i dendritima koja je s dru ivèanim stanic ama povezana sinapsama. Neurotransmiteri - Kemikalije pohranjene u krajevima aksona na sinapsa Kad elekt rièni impuls stigne do sinapse, neurotransmiteri se oslobaðaju i laze sinaptièku pukot inu. To izaziva irenje poruke u susjednom neuron stanici, primjerice mi iænoj. Postoj i èetrdesetak neurotransmitera. Mogu si ; ti ili potaknuti prijenos impulsa. Medu njima su glutamat, GABA, acetilkc adre nalin, noradrenalin, dopamin, serotonin. Svaki ima drukèiju funkci Nucleus accumbens - Sadr i neurone koji su dio bazalnih ganglija. Sudjeluje i gula ciji pokreta i slo ene motorièke aktivnosti. Ta se tvorba smatra tzv. r danim nagrad nim sredi tem, a neurotransmiter va an za njezinu funkcij dopamin. Osjetna kora - Mre a ivèanih stanica (od kojih su mnogi smje teni u tjemei re nju) odgovo rna za obradu osjeta, ukljuèujuæi bol, miris, okus, temper ru, vid, sluh, dodir i pr opriocepciju. Pamæenje - Danas ga dijelimo u nekoliko vrsta. Mo e biti epizodno, poput p æenja davni h dogaðaja iz djetinjstva. Kratkoroèno omoguæuje dosjeæanje davnih dogaðaja, primjerice je ste li pristavili èaj. Prospektivno se odnos sposobnost pamæenja planova. Procedural no se odnosi na nauèene motor vje tine, primjerice vo nju bicikla, i ne zahtijeva volj no dosjeæanje. Paraliza - Nemoguænost pomicanja dijela tijela. Periferni ivèani sustav - ivci izvan sredi njeg ivèanog sustava koji se prot tijelom i z vr avaju u organima, primjerice ko i, mi iæima i zglobovima. PET - Pozitronska emisijska tomografija. Tehnika skaniranja pomoæu radio topa, pri mjerice radioaktivnog kisika, kojom se identificiraju krvni tok ili tabolièki akti vna mo dana podruèja. Placebo - La an ili neutralan postupak, u praksi èesto lijek, koji je inertan i djel ovanja, pa zato nema istinske znanstvene va nosti u pobolj anju ili [ mjeni medicins kog stanja. Buduæi da osoba mo e oèekivati pobolj anje kon svakog postupka, terapija pla cebom mo e kod oboljelih izazvati osj( pobolj anja i ubla iti simptome.

Polutka - Polovica mo dane kore (lijeva ili desna). Dijelimo je u èetiri re nja: oni, sljepooèni, tjemeni, zatiljni. Prednja cingularna kora - Podruèje prednjeg dijela unutarnje povr ine polul Sve njez ine funkcije nisu poznate, ali poma e pri odluèivanju kad mozak 326 Pojmovnik mi proturjeène osjetne podra aje te sudjeluje u pozornosti, usredotoèavanju i percepci ji bola. Ukljuèena je u nadzor autonomnog ivèanog sustava. Lijekovi poput mornja sman juju aktivnost u tom podruèju. Produljena mo dina - Ni i dio mo danog debla koji upravlja automatskim funkcijama i dj eluje kao relej izmeðu mozga i leðne mo dine. Propriocepcija - Svijest o polo aju i kretanju u prostoru. Pulvinar - Dio talamusa ukljuèen u obradu vidnih informacija. Purkinjeova stanica - Divovski neuron s iznimno razgranantim dendritima s brojni m (èak do 200 000) vezama s drugim ivèanim stanicama. Najèe æe je nalazimo u malom mozgu. Sinapsa - Pukotina koja povezuje ivèane stanice. Djeluje preko neurotransmitera. Ti pièni neuron mo e imati deset tisuæa takvih veza s drugim neuronima. Siva tvar - Dio mozga u kojem prevladavaju ivèane stanice, primjerice kora. Sredi nji ivèani sustav - To je »nadzorni« dio ivèanog sustava. Prekriven je mo danim ovo ma ili meningama. Mozak, leðna mo dina i vidni ivci dio su sredi njeg ivèanog sustava. Po ezan je s perifernim ivèanim sustavom, s uzlaznim (aferentnim) ivèanim vlaknima koja p renose osjetne impulse iz svih dijelova tijela u mozak i silaznim (eferentnim) ivèa nim vlaknima koja dovode motorièke impulse u mi iæe. Talamus - Sredi te iznad mo danog debla koje djeluje kao relej izmeðu kore i osjetnih organa (primjerice ko e, mre nice, unutarnjeg uha) s iznimkom dijela nju nih putova. O bavlja i mnoge druge funkcije, primjerice utjeèe na raspolo enje i na neke pokrete. Turnerov sindrom - Gubitak jednog od sparenih kromosoma X kod djevojèica. Izaziva neplodnost, izostanak mjeseènica, nizak rast i kognitivne promjene. Veliki mozak - najveæi dio mozga, podijeljen na dvije polutke, lijevu i desnu, pov ezane uljevitim tijelom. Ventrikule - Èetiri upljine u mozgu ispunjene cerebrospinalnom tekuæinom. Vidni ivac - ivac koji povezuje stra nji dio oka (mre nicu) i mozak. ivèana vlakna - Rijeè je o aksonima koji se prote u od tijela ivèane stanice i prenose im ulse u ivèanu stanicu (aferentna vlakna) ili iz nje (eferentna vlakna). uljevito tijelo (velika komisura) - Debeli snop ivèanih vlakana koji povezuje dvije mo dane polutke. KNJI NICA ZELINA 327 blioteka opæeg ^ KRATKA POVIJEST SVEMIRA Sto su crveni divovi, bijeli patuljci, crne rupe, pulsari i kvazari?; bi èovjek ko ji se brzo kreæe trebao ivjeti dulje? Za to na Sunci jeme protjeèe sporije nego na Zeml ji? Ima li ivota u svemiru? Kratka povijest svemira briljantna je knjiga koja se ne ispu ta iz ruku. Na jednostavan i zoran naèin, dr eæi nas u napetost da èitamo najuzbud ljiviji roman, pripovijeda nam Gerhard Staj èudesnu povijest svemira, sve tamo od velikog praska i formi: zvijezda do nastanka na eg planeta. POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA (Kratka povijest genetike) Analiza DNK, ljudski genom i kloniranje pojmovi su koje u pos nje vrijeme stalno susreæemo. Ova nam knjiga govori o vrlo br razvoju suvremenih bioznanosti koje æe i z temelja promijeniti ivot. Teme poput evolucije, de ifriranja gena i istra ivanja r ga opisane su zanimljivo i jsano. Gerhard Staghun nam tak obja njava gdje su u sve mu tome za èovjeka prednosti, a gdje se 1 opasnosti. Obavezno tivo za svakoga tko r avnopravno eli sud vati u razgovorima o najnovijim spoznajama o ljudskom ivotu oj b uduænosti. LOV NA NAJMANJU ÈESTICU (Kratka povijest atomistike) Sto su najmanje èestice na svijetu od kojih je naèinjen cijeli sve na a Zemlja i sav iv ot? to se zbiva u golemim ubrzivaèima èes kojima se poku ava pronaæi svemirska pratvar? t se zbiva pri ciji nju atomskih jezgri? Kako radi laser?

Gerhard Staguhn zorno i zanimljivo pripovijeda o kemiji i atom fizici, a nadasve o brzom razvoju istra ivanja elementarnih èesti posljednjih stotinjak godina. Lov n a najmanju èesticu knjiga je 1 dokazuje koliko kemija i fizika mogu biti zanimljiv e. KRATKA POVIJEST BUDUÆNOSTI Krenimo u buduænost! Ali ne u buduænost kakva æe biti - jer d; znamo i ne bi bila buduæn ost. Koja je uzbudljiva ba zato to ne z mo kojim æe putem krenuti. Ne zna to nitko, ne zna to ni autor -nas zajedno zove u veliku avanturu. Hoæemo li se klonirati i p ra "djecu po narud bi"? Hoæemo li naseliti susjedne zvjezdane sust i prekrajati plan ete po vlastitom ukusu? Susresti druge oblike iv ili ih sami stvoriti? Knjiga je puna pitanja. Na koja odgovor m dati samo buduænost! * Gerhard Stauiihn KRATKA POVIJEST SVEMIRA POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA LOV NA najmanju Lesticu Eirifc Nev,f, , ^RAT^A SVIJEST BUMJÆNOSTI ivot je kratak - èitajmo najhitnije! IFRE (Kratka povijest kriptografije) Nemaju samo djeca svoje tajne! elji da ne to mo e proèitati samo onaj kojemu je to nami jenjeno - ba kao i elji da proèita ono toj nije za njegove oèi - èovjek je u svojoj povi esti posvetio silne napore. U stalnom nadmetanju ifranata i razbijaèa ifara, tajnovi tih i radoznalih, u pomoæ su pozvane matematika, lingvistika, statistika - ali su pomogli i pijuni, komandosi, izdajice i ilegalci. Povijest ifara nije samo povijes t tajni i njihova èuvanja, nego i znanosti kao i svega onog i svih onih kojima je ta znanost slu ila za plemenite ili opake ciljeve. Uzbudljiva knjiga o uzbudljivoj disciplini. KNJIGA ÈAROBNJAKA (Povijest umjetnosti iluzionizma) Knjiga èarobnjaka vodi nas na uzbudljivo putovanje kroz povijest iluzionizma. Benz inger nam na razumljiv naèin otkriva na èemu poèiva ono oèaravajuæe, tajnovito i naizgled mistièno u umjetnosti iluzionizma i zbog èega je jedno vrhunsko iluzionistièko djelo p uno vi e od pukog trika. Put je to od starog Egipta i drevnih praopsjenara poput D edija preko srednjovjekovnih prevaranata i cirkusanata do superzvijezda dana njice kao to su David Copperfield, Lance Burton i Siegfried&Roy. ZA TO MAÈKE UVIJEK PADNU NA NOGE? ... i druge zagonetke svakodnevnice Za to je nebo plavo? Za to zvijezde trepere? Za to macaklin ne padne sa stropa? Za to pt ice selice nikad ne proma e odredi te? Za to se ljudi zaljubljuju? Za to sami sebe ne mo e mo po kakljati? U ovoj æete knjizi pronaæi jasne i razumljive odgovore na ta i mnoga d ruga pitanja utemeljene na posljednjim znanstvenim saznanjima - ali uvijek uz ma lo humora, da znanost bude zabavna. KRATKA POVIJEST EKONOMIJE Gospodarske su teme na televiziji i u novinama uvijek prva vijest. Teèajevi dionic a na burzama rastu ili padaju, velika se poduzeæa spajaju ili se pak dijele, Europ a je dobila novu zajednièku valutu. Milijuni su ljudi nezaposleni, drugi preko noæi dolaze do neviðenog bogatstva. Neke se zemlje raduju rastuæem blagostanju, druge su siroma ne poput prosjaka i tonu u kaos. Ova knjiga govori o tome kako su sve one »us tanove i mjere« koje danas nazivamo gospodarstvom postupno nastajale. biblioteke opæeg znanjaKRATKA POVIJEST SVJETSKIH RELIGIJA Oko devedeset posto religioznih ljudi raspodijeljeno je u est ve religija. Ova kn jiga pripovijeda o podrijetlu velikih religija (hii zam, budizam, konfucijanizam , idovstvo, kr æanstvo, islam) i ih kroz zanimljivu povijest sve do dana njih dana. KRATKA POVIJEST IDEJA Filozofija i religija stare su koliko i povijest a istodobno aktualni dana nje vij

ra: i propast pojedinih civilizacija i kultura te raz umijevamo veze s svjetskih zbivanja. pokazuje r se kad èitamo ovu knjigu pa za divljeno pratimo postanak.. Ali za to rat? Upravo je to tema ove knjige. totela. I SD OPERACIJA MOEOA IZ KAMENOG DORaS IoSRF. Premda sveobuhvatna. politièke okolnosti i ljudi zaslu ni za sazrije vanje i ostvarenje velikih zamisli. Marxa.DNJOVJF KUVNIH RTJÆNIH GRANATA. ba kao i u religiji. KRATKA POVIJEST SVIJETA Od prvih ljudi do sada njosti . Picasso a. Navodeæi ljubavne i pustolovne mitove. VODIÈ KROZ MITOLOGIJU Kako je nastao na svijet? Kamo odlazimo kad umremo? Za to mitove o potopu nalazimo posvuda? Svatko tko razmi lja o tim ili drugim pitanjima bit æe odu evljen Vodièem kroz mitologij u. stvorilo. Mai ju je svladao i znimno dobro.. Pozna li priroda rat i je li rat nièko u èovjeku samo odraz nekog prirodnog zakona? Knjiga o ratu takoðer prouèava odraze ratnièkoga u igrama. znanosti. Augustina. Einsteina. otkriva: da je drevni Bagdad posjedovao efikasnu po tansku slu bu. Tu je na posljetku i pitanje hoæe li u buduænosti biti ratova.. knjig a je lako razumljiva. prijeva rom i glupo æu. Ideje nastale pred mnogo stoljeæa jo uvijek 1 utjeèu na na e ivote i na to kako ra zmi ljamo o sebi..§j tATROGASNF.. H»ri>«. U njoj nisu opisane samo velike teorije i otkriæa ljudske vr ste nego su istra ene dru tvene prilike." POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Ova je knjiga namijenjena onima koji nemaju vremena studirati bele povijesne ud be nike. Na sreæu nije samo to. ova oèaravajuæa zbirka na najbolji naèin o ivljava na e bogato mitolo ko na KNJIGA O RATU Rat.. zapravo je jako ljudski. banke i tvornicu papira.èitajmo najhitnije! POVIJEST ZNANJA Povijest znanja pregled je svega to je èovjeèanstvo mislilo. ne samo mladim nego i starijim èitateljima.. da su stari Grci poznavali rani oblik raèunala. odnosno je li "vjeèni mir" samo utopijska zamisao. IDEJA * POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Charles Van Dore. U Povijesti znanja naæi æemo sa ete portrete osoba èije je razmi ljanje i doprinos umjetnosti. Stoga je i povijest ljudskog roda uvelike i povijest ratovanja. Hegela. Aristotela. Cijeli beskrajni i bono sni put èovjeèanstva. OD KINESKIH SEIZMOGRAFA DO I »IKZOPOT AMSKIH ELEKTRIÈNIM BATERIJA. kako se èini. Shakespearea i mnogo drugih. knji evnosti i povijesti opæenito oblikovalo svijet u kojem ivimo: Buddhe. Locka.. Ovo izdanje a urirana je verzija za 21. Na zai ljiv i pristupaèan naèin autori ove knjige upoznaju nas s vi e o temeljnih filozofskih uèenja koja su dovela do preokreta u pov ljudske misli a p redstavili su i veæinu velikih filozofa: Platona. Edi-sona. knjiga napisana od èiste radosti za novim. Van Loon nam je pru io genijalno pis povijest èovjeèanstva.. pun promjena i obrata. N chea. sportu i umjetnosti. uspjev i to golemo gra divo pojednostav uèiniti pristupaènim i razumljivim svakome. izumilo. "O uspjehu povij esti svijeta na dvjestotinjak stranica odlu vje tina ispu tanja."'**3 POVIJEST ZNANJA KNJIGA 0 RAT/1' Za to ljudi ne mogu ivjeti u trifn Z/Vot je krotak .. Njegova knjiga pokazuje koliko povij est mo e biti budljiva. ali i one koje se bave nasiljem. stoljeæa. razma tralo i usavr ilo od poèetaka civilizacije do 21. Ka nta. trcaljke. EVO NAM fl ilVOG I FASCINAN INOG POGLEDA NA PRAVA H DrFvnA Izr\n . . Freuda. DREVNI IZUMI Drevni izumi. stolj eæ KRATKA POVIJEST. pripada èovjeku.esti.. premda u asno neljudski.Manfred Mai povijest svijetu suje s poznavanjem pr avog povjesnièara i vje tinom iskusnog povjedaèa.. Decartesa. PARNOG STROJA DO RIM5KF. od aztecxe9 ' IVAKALICE DO ETRUSÈANSKOG UMJETNOG I »TKALA. I SD FARAONSKOG SUESKOG KANALA Dol 1UNOJSKIII VODENIH ZA HODA. Leonarda da Vincija.

Drevni izumi. Takoðer. autor uvodi èitatelja u »kuæu jezika«. OPÆA KULTURA U ovom jedinstvenom obrazovnom priruèniku Dietrich Schwa upuæuje nas u »sve ono to treb amo znati« da bismo stekli »i dansko pravo« u zemlji obrazovanih: povijest Europe kao ve pripovijest.da su stari Egipæani poznavali efikasna kontracepcijska sredstva.ii i . napisana bodro i s humorom. povijest umjetno glazbe. irokog zahvata no pisana pristupaènim jezikom. razvoj sve slo enijih organizama na Zemlji. VELIKI PRASAK Osim to obja njava to je zapravo teorija Velikog praska. jezgrovit i zabavan vodiè za sve one koji ba ni su sigur pravi smisao Heisenbergova naèela neodreðenosti i koji se n sna li u razabira nju Mendelovih zakona od Nevrtonovih. ivi svijet katkad ns neoèekivani zaokret. ideologije i tr i ta ljenja. masovna izumiranja. velike f ilozofe i znanstvene teorije. predst avlja upravo veliko slavlje beskonaène inventivnosti ljudskog uma. svijet kr i pisma te geografiju koja nadahnjuje. Tijekom milijuna godina najman je je pe globalnih katastrofa uzrokovalo tzv. Takoðer. Heureki jasan. Ki Usponi i pa dovi evolucije prièa nam napetu prièu o nastanku i tanku vrsta. Meðutim. u knjizi su dane prièe o bril jantnim i ekscentriè znanstvenicima koji su se borili protiv vladajuæe ideje o vjeène nepromjenivom univerzumu. Vremenske tablice. USPONI I PADOVI EVOLUCIJE Evoluciju. Dagmar Rohrlich vodi nas na èudesnu ekspedici uistinu turbulentna davna vremena i pita se mo emo li iz t e pro izvuæi neku pouku za na u buduænost i na planet. USPONI 1 ponovi postanak duguju enipciti vulkana? SIMON Sinc. ob zami ljamo kao stalan proc es. knji evne oblike i velika djela. da su se u Kini u desetom stoljeæu bojevi vodili i bacaèima plamena. obilazak nekif najutjecajnijih i najèe æe spomi janih velikih ideja. ta knjiga to se presipa neobiènim podacima i zabavnim zanimljivostima . HEUREKA! Kratki pregled velikih ideja od antike do danas Ova je knjiga oèaravajuæe kru no putovanje. ova 1 ga otkriva i za to kozm olozi vjeruju da upravo ona daje toèan svemira. kr sa eci »knjiga koje su promijenile svijet« i iscrpno kazalo im poveæavaju uporabnu vr ijednost ovoga priruènika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful