Robert Winston LJUDSKI UM kako ga najbolje iskoristiti SVEZNADAR -biblioteka opæeg znanja Ureðuje Davor Uskokoviæ Naslov izvornika

The Human Mind and how to make the most of it Copvright © Professor Robert Winston , 2003 Copvright za hrvatsko izdanje © Mozaik knjiga, 2008. Mozaik knjiga CRUPA MLADINSKA KN ICA Za nakladnika Zdravko Kafol S engleskoga preveo Tomislav o tar Lektor Ruðer Jeny Korektorica Mladenka Nimac Grafièka urednica Marija Moriæ Fotografij a na naslovnici Shutterstock Tisak Impress d.d., Iv. Gorica, rujan 2008. ISBN 978-953-14-0411-2 CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu pod brojem 677199 Sva prava zadr ana. Ova je knjiga za tiæena autorskim pravima i ne smije se ni u cjeli ni ni djelomièno repr ducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenosit i u bilo kojem obliku, ni na koji naèin bez pisan dopu tenja autora i izdavaèa. Robert Winston LJUDSKI UM i kako ga najbolje iskoristiti Mozaik knjiga GRUPA MLADINSKA KNJIGA KNJI NICA ZELINA S po tovanjem i divljenjem, profesoru Colinu Blakemoreu i profesoru Richardu Dawkinsu. Ovu knjigu posveæujem dvojici uglednih znanstvenika zaslu nih za izniman doprinos po pularizaciji znanosti u dru tvu. Nadamo se da æemo i mi ostali poæi njihovim stopama. Sadr aj Zahvale......................................................................... ..........................U Predgovor....................................................................... ........................14 Prvo poglavlje: Tijelo, mozak i um.............................................. .............16 Um ili tijelo , 17 Jedna kvrga ili dvije? 20 ivèana stanica - osnovna mo dana jedinica 23 Lokalizacija mo danih funkcija 28 Mjerenje mo dane funkcije l ;., ^ Uporaba radioizotopa 32 Slika zaposlenog mozga 34 Prouèavanje rada pojedinaènih neurona 37 Istra ivanja na ivotinjama 39 Drugo poglavlje: Kako radi va mozak?............................................. ....42 Neuronske mre e 43 Neurotransmiteri 44 Mo dana podruèja , 47 Mo dane polovice 50 Podijeljeni mozak 51 Veseljaci nalijevo, mrzovoljni nadesno 54 Plastièan mozak 57 Najbolji neuron za posao 58 Uskraæen mozak 60 Treæe poglavlje: Osvje æivanje........................................................ ..........63 Penfield, pionir mo dane kartografije 64

Podrobniji atlas 66 Svjesnost: viðenje ili osjeæanje 67 Osjeti 69 Sinestezija - stapanje osjeta 71 Osjetilno preoptereæenje 73 Vid 74 7 Robert Winston: LJUDSKI UM Njuh 75 Okus 78 Sluh 79 Dodir 80 Joj, a kako se ono zove... 83 Jedinice prepoznavanja 85 Pro eci u mojim mokasinkama 88 Èetvrto poglavlje: Obraæanje pozornosti............................................. ..93 Nesvjesno obraæanje pozornosti 95 Pobuðenost 98 Usmjerenost 99 Prepoznavanje ugode i novosti 103 Izvr na organizacija 104 Gubljenje svijesti 105 Faze spavanja 106 Usnut, pa i snivat mo da... 108 Poremeæeno spavanje 109 Za to uopæe spavamo? 110 Znaèenje snova... 111 Gdje sam ja u svemu tome? 114 Ja i drugi 115 Svijest: oruðe poput svakog drugog 118 Pola sekunde poslije 119 Peto poglavlje: Èuvstveni um...................................................... ............123 Profesor Moniz i »bijeli rez« 125 »Pobolj anja« dr. Freemana 127 Nezaslu ena Nobelova nagrada 129 Razumijevanje drugih 130 Kako to funkcionira? 132 »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« 134 Vi e od ale? 136 Aspergerov sindrom i autizam 139 Razjareni um 141 Nadanje 144 Strah 146 Promjena raspolo enja 148 Nikotin 150 Alkohol 152 8 Sadr aj Kanabis 153 Ecstasv 156 LSD 157 Stupnjevi ovisnosti 160 esto poglavlje: Uèeni um........................................................... ...........164 Mozak u maternici 165 Prve godine 165 Pubertet 169 Spolne razlike 172

Dobro zbori : razvoj govora 176 ivèani temelj gramatike 179 Uvrije ena tuga 184 Pamæenje i èuvstva 185 Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju 188 Epizodno i proceduralno pamæenje 189 Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice 190 Poput navike: kemija proceduralnog pamæenja 192 Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno 195 Prespavajte 196 Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja 198 U lijevom kutu - neuroznanstvenici , u desnom - psihoanalitièari 199 Ishlapjelost: starenje i pamæenje 203 Vje bajte mozak 206 Sedmo poglavlje: Pitanje osobnosti.............................................. ......209 Motivacijski èimbenik 212 Utjecaj dopamina 214 Utjecaj testosterona 215 Test VVinnieja zvanog Pooh 217 »Ljevaci« i »de njaci« 218 Raspolo eni... za kupnju 222 Tajna je u oèima 225 Mo dani kemijski procesi i depresija 226 Opet geni 228 Sabota a samoga sebe 231 Hamlet 233 Obrambeni mehanizmi 237 9 Robert Winston: LJUDSKI UM Osmo poglavlje: Zaljubljeni um.................................................. ..........240 Vrebaèi 242 ivi li ljubav u mo danim tvorbama? 243 Uklapanje u skupinu 246 To je sigurno ljubav 249 Hej, zgodna 250 Sto ene ele 252 Sto mu karci ele 254 Zanos je nestao 255 Neki mehanizmi smrtnog grijeha 258 Osjeæaj zaljubljivanja 261 Naglasite pozitivno 265 Vra je la i i statistike 267 La emo sami sebi 269 Pinokijev faktor 270 Moralni um 274 Deveto poglavlje: Èudesni um: inteligencija, kreativnost i intuicija......278 Sadr aj staklenke jabuènog vina 279 Mjere inteligencije 281 Inteligencija nogometa a 284 G-faktor 285 Inteligencija - priroðena ili steèena? 286 Poveæanje inteligencije mi eva 288 Poveæanje èovjekove inteligencije 290 Zdrav duh u zdravom tijelu 293 Hrana za um 293 Alkohol nije uvijek vra je djelo 296 Hipnotièno... 297

.. zahvaljujem se Joelu Winstonu. Cijenim i pomoæ dugogodi nje prijateljice Alison Dillon...... Upoznali smo se prije gotovo devet godina.... a njegovi stalni savjeti o graði i povijesti bili su kritièni. Njegova je vjera u projek t bila tolika da me ohrabrila da izlo im materijale o kognitivnoj neuroznanosti na srednjostruja kom BBC-ju....... Boji m se................ Bilo kakve pogre ke u podruèju neuroznanosti u ovoj knjizi nisu ukl onjene samo zato to se nalaze u dijelu o kojem s njome nisam nikad raspravljao... da iz straha da ocu ne bude neugodno... katkad nije bio kritièan koliko je trebao biti. p redanosti i savjeta Matta Bavlisa.. vojnièko planiranje te napose njegovo prij teljstvo.... Mnogo s u puta tijekom pripreme rukopisa njegove ushiæene reakcij na moje nesavr eno pisanje bile kljuèan poticaj nastavku projekta.. èeprkanja i filtriranja podataka bile su presudne za ovu knjigu......... 11 Robert Winston: LJUDSKI UM Mark Hedgecoe bio je producent serije Ljudski um.. Njezina topla podr k i obzirna razboritost mnogo su mi znaèile . koji je proèitao veæinu rukopisa...... um jetnièke vje tine i sposobnosti stvaranja filma bio izvanredne poticajan. Zahvala] sam takoðer Jessici Cecil.. Naiðete li na pogre k e... James Marshall Nicola Cook. arah Blakemo re...... jasno poruèujem ( to nije opravdanje) da sam za njih ja jedini krivac.. darovitih i inteligentnih osoba koje su pregledavale djeliæe rukopisa nije vidio cijelu knjigu u njezinu konaènu obliku ........ promjenu okru ja te poticaj koji donosi rad s ekipom Bilo bi nepo teno poim ence izdvajati èlanove filmske ekipe...323 10 Zahvale U ovoj knjizi mnogo je nesavr enosti kojih sam itekako svjestan... sjajnoj izvr noj producentici........ no bilo bi ru ne ne spomenuti tri izvanredno n adarena kamermana koji su snimili veæinu ma terijala te èije su umjetnièka vje tina i pr .. Njegova iznimna inteligencija te sposobnost t ra enja... meðutim..... dakako..... bilo mije zadovoljstvo raditi s njim. Stian Reimers te.... Zahvaljujuæi njemu dobio sam priliku da sudjelujem na ovome p rojektu. s kojom sam veæ suraðivao.. i bilo je vrlo zabavno. troje se osoba istièe... Nadalje. obzirne savjete.. èiji je spoj znanstvenog osjeæaja.. Posebnu zahvalu upuæujem Johnu Lvnchu. iznimno pomogle. a njegov je zanos bio presudan da projekt uopæe krene te da napi em ovaj pomalo osoban prikaz ljudskoga uma........... Iznimno cijenim njege vu o troum nost.. od èijegje poèetka bio vrlo prijazan i pun podr ke.... Producenti serije Johanna Gibbon.... Uvijek je bio tu kad bih panièari o... Omoguæilo je.... naèinio broj ne ispravke i pobolj anja te u nekoliko faza pisanja sprijeèio da se osramotim..Mozak jest tijelo 299 Genij u nama 304 Nije ba tolika rijetkost 308 Dodatno èulo 311 Literatura... trezve nih procjena. BBC se uvijek pobrinuo da me prati sreæa da mogu ra diti s istinsk i nadarenim producentima.. ka d mije pomagao pri pisanju knjige Kako nastaju djeca i pri tra enju izvora za razl ièite èlanke koje sam u to doba pisao... To su Miranda Eadie........ B ila je i savjetnica na televizijskoj seriji. ..... uredniku Znanstve nog programa BBC-ja.... kad je rijeè o naèinu kojim su izra ene zamisli u emisiji i ovoj knji zi. .. Nitko od d obrih...... kao i dobronamjerni savjeti.... veliko zado voljstvo i velika privil egija raditi sa svakime od njih...za to jednostavno nije bilo vremena .. na ureðivanju rukopisa. Zahvaljujem se i Sarah-Jayne Blake-more... naime predah za raz mi ljanje.317 Pojmovnik. Njezine smjernice i istra ivaèki rad im ali su presudnu ulogu u stvaranju emisije... Samo snimanje bilo je va no za pisanje ove knjige... Zahvalan sam i ekipi po moænika producenata i ist ra ivaèa na tako predanom tra enju i pomnom pro uèavanju èinjenica va nih za projekt............... eni izvanredno proniclj iva i analitièna uma. Diana Hill i Nick Murphv bili si nevjerojatni (èak i po BB C-jevim mjerilima).......... Njezine su mi o troumne kritike. Mnoge su me osobe zadu ile. Meðutim. Ova knjiga ne bi bila dovr ena u vremenu kojim sam raspolagao da nije bilo rada.

Dakle. izvrsne knji nice i sna no podupire preno enje temeljnih znanstvenih zamis li iroj publici. njezina briljantna p omoænica. Ova je tema za mene umnogome prirodan nastavak mojih opæih znanstve nih i televizi jskih interesa. bile su uobièajen oslonac. te na dopu tenju da se slu im oprem om i prostorijama fakulteta. Takav je uvod neizbje n pone to t ehnièke naravi. Robu Goldiej u i Paulu Jenkinsu. U suprotnome ne mo emo razumjeti kako rac um. Jedno æe. meðu inima . Nadam se da æe postati oèito da de terministièki pogled na um ne obja njava. orkestar i veslaèki klub. Zahvalan sam na podr ci mojih nadreðenih kolega. proèelnika M edicine te proèelnika mog odjela Davida Edwar-dsa. Nadèovjeka i Instikata do ivotnih niti. 12 Zahvale Naposljetku.strpljivo su i uz zdrav humor podnosili films ku ekipu koja ih je ometala. Osim to nije moje podruèje biologije. pobolj anje na ih umova. Posebice pritom mis lim na gorljiv interes Sally Gaminare i njezine izvanredne ekipe u Transworldu t e na usredotoèen rad urednice Mari Roberts. neodgovorenil æe pitanja mo da uvijek biti. Znanost se svodi n pit anje pouzdanosti spoznaja.sam ljudski um. Maggie Pearlstine. tovi e. trpila je (veæinom stoièki) moja obitelj. obiènog reproduktivnog biologa. Osim toga. sve su me vi e u vjeravali da bi to valjalo uèiniti. od Ljudskoga tijela. moja sjajna agentica.fizièari. etnje sa spiljskim ljudima i Djeteta na ega vremena. brojni studenti . a èovjekov um i èovjekova svjesnost meðu najve æim su nerije en im znanstvenim problemima. stoga. Rijeè je o Chrisu Hartlevju. Jako sam zahvalan za njihovo p ovjerenje u mene. dramski klub. smatram. pisanje knjige uglavnom je patnja. paradoksalno. p osve prikladno ono t< svakoga od nas èini onima tko jest. rabimo n esavr en alat . 13 Predgovor Prvih nekoliko poglavlja ove knjige nastoji opisati osnove funkcioniranja mozg i razlièite naèine kojima su ih znanstvenici saznavali. napisale vrlo dobre knji ge o toj temi.edanost projektu obilje ile sav ulo en trud. No s obzirom na to koliko sam s( posljednjih godina zanimao za to podruèje . naravno. Velik poticaj za ovu knjigu proizi ao je iz mog . Fakultet ima brojn e struènjake. biti oèito: prilièno je go prc turjeènih spoznaja i velika kolièina onoga to ne znamo. Podruèje zajednièkog interesa gotovo svih TV serija i e misija na kojima sam nedavno radio. kao to æe svaki pisac vjerojatno priznati. gene koji usmje ravaju mnoge iroke vidove naravi i sposobnosti. U ki snijim se poglavljima mnogo vi e raspravlja o trenut aènim pote koæama u prc uèavanju znanosti uma. opravdanja ima m malo. Zbog èinjenice da za shvaæanj uma. ali va no je da steknete pribli nu predod bu o an. kog nitivna neuroznanost jedno je od najslo enijih. Naslijedili smo. da æe onima koji ustraju du lje od prva dva ili tri poglavlja postati jasno da doista postoje brojni naèini z.n jegov razvoj. Premda zapravo nikad nisam namjeravao napis ati ovakvu knjigu. Vrlo je nadobudno od mene. i Jamie Cravvford. najbr e promjenjivih i najkon troverznijih podruèja suvreme ne znanosti. ali najveæi utjeca j mo e imat okru je u kojem smo se zatekli. od kojih si mnoge iznimni znanstvenici. mislim da bi mi bilo najprivlaènijt kad bi mi se ukazala prilika da se ispoèetka b avim medicinskom znano æu. Kao i uvijek. Nadam se da æe èitatelji uvidjet i nu nost takvog poèetka te da æe ih moj anegdote i osobno iskustvo koje navodim potak nuti da ustraju u èitanju. U njima sam na razlièite naèine dodirnuo mnogt 14 Predgovor vidove funkcioniranja mozga. za snimanja mojeg posljednjeg projekta za BBC. Moja je golema prednost to pripadam sjajnom Imperial Collegeu. to sam uopæi poku ao napisat i knjigu ove vrste. prilagodbe i naèin rada. rektora. bio je mozak . tomiji mozga i njegov u radu. Nadam se. Naposljetk u. a bro jne i odlièni pisci. nadam se. Njihove primjerene primjedbe na rukopis i zanes enost njegovim sadr ajem bile su mi stalan poticaj. u posljednjem dijelu knjige govorin o temama poput osobnosti i inteligencije. Bilo je pravo zadovoljstvo upoznati ih i raditi s n jima. kao i izvr ne urednice Bantam Pressa Kat rine Whone. brojne su osobe. kao i za ono koje su iskazali moji izdavaèi. Ljubav i potporu moj e supruge Lire te njezine brojne korisne primjedbe o tekstu jako cijenim.

Niti da smo nauèili razlièite t jelesi i intelektualne vje tine. Stoga se usredoto-èava na meni zanimljive teme i svrha jo j nije biti sveobuhvatnim priruènikom. Ni ne bi otkrivalo da su ta dva gu masta predmeta. dragi èitatelju.jer bi inaèe istrulio . ukupnost na eg postojanja i o sobnosti. do ivljavali razliè razoèaranj bili ljutiti te u ivali u razlièitim stvarima. nadam se da æe èitatelji u ivati u ovom poku aju obja njavanja nekih vidova najaktualnijih. a oko osam posto tvorile bi bjelanèev ine. Papirus Edwina Smithajedanje od najstarijih pisanih dokumenata.mo da otprije pet tisuæljeæa. nekim promatraèima mo < pomalo gadljiva. èuvali srce. najproturjeènijih i najintrigantn ijih tema u tom neobiènom podruèju. voljeli razlièitu hranu ili glazbu te da sva tko od nas imao prilièno razlièite ljudske vrline i slabosti. jo bolje. osj æali razlièite bolove. v rojatno ni t a oèito ne bi ukazivalo na èinjenicu da radoznali prolaznici zu u dva potpuno razlièit a primjerka najslo enije tvorbe na ovom planetu. treba opipati ranu. na mnogim se mjestima poziv a na nju. umrli i vi i kad bi va mozak bio obraðen na isti uobi< jen naèin. koja funkcionira i zasebno. 48 pacijenata. Nastao je prije otprilike 3700 godina. Ovo nije samo knjiga prema BBC-jevoj seriji.vadeæi ga kr oz rupu koju su bu ili na stra njem dijelu nosa i nepca. I to vi e. Kad bi ga poslije fik cije ljudi dolazili promatrati. iz Luksora. No upravo je egipatski kiru rg ostavio prve pisane tragove koji dokazuju postojanje nekih osnovnih uvida u n euroznanost. na (ili. Svejedno. Drevni su Egipæani pobo no. Nadam se da æe moj osobit pristup èitate ljima biti neobièan i zanimljiv. izazov sam prihvatio boja ljivo. Cilj je k njige da se udalji od serije te da bude neovisna pratiteljica. imali posve drukèija sjeæanja. sjedi tem du e. poput velike gljive. ali su mozak uni tavali . malo vi e od deset posto b bi masnoæa.otprilike poput j( nog i pol pa keta eæera. slomil a lubanju te izlo ila mozak. kad su balz am 16 Tijelo. ravnatelj Cika kog orijental nog instituta. Prije nego to bi ga mariniranjem u staklenki form. on bi te io oko 1400 grama . ali uz rastuæi zanos. do ivjeli nevjerojatna iskustva u razlièitim dijelovi n svijeta. doimao bi se prilièno n aboranim i bjelkastim pod prstima bi bio pomalo gumast. te unatoè tome stoje èinjenica da alkohol i sok biljke maka m jenjaju stanje svijesti poznata veæ dugo. dru tvenu i filozofsku. kad biste isi dobno. Nastoji dati pozadinu. ali rabi samo ogranièenu kolièinu materijala viðenog na zaslonima. o nome to se nama u produkcijskoj ekipi uèinilo zanimljivim ili neobiènim u mnogim podr uèjima èovjekove svjesnosti. imali razlièite ambicije. Osjeti li kroz pukotinu one nabore* . Pr mda kirur ko bu enje rupa u lubanji (iz bi kojeg nama nepoznatog razloga) se e u doba kromanjonca prije èetrdesete tisuæa godina. mozak i um Kad bih umro danas. koja je prodrla kroz kost. Dakako. veæina je starih civiliz acija smatrala s ce. kao i èinjenicu daje rijeè o samome sredi tu onoj to nas èini onime to jesmo. Rijeè je o kirur koj raspravi u kojoj su opisane ozljede. prije nego to bih dovr io ovo poglavlje. Ni ta ne bi upuæh lo na to da smo u nekom trenutku ivota vi i ja voljeli na razlièite naèine. znanstvenu.voditeljskog rada na seriji Ljudski um te iz jednostavne intelektualne znati elje. Mo da. povijesnu. ne iznenaðuje daje èovjeku trebalo toliko vremena da shv ti slo enu prirod u mozga. Edvvin Smith. 15 / i iPrvo poglavlje Tijelo. a ne mozak. U opisu zastra ujuæe ozljede Sluèaja est govori se o mozgu ji pulsira pod rukama kirurga: Pregledava li èovjeka s otvorenom ozljedom glave. te kad bi mi tim izvad ili mozak iz lubanje. shvativ i 1930. ugl avnom glave. egiptolog koji je prvi do ao u posjed to ga izvanrednog rukopisa i donio ga 1862. Pravi znaèaj teksta prepoznao je James Breasted. Kad su me brojni kolege na BBC-ju ohrabrili da napi em knjigu o toj temi. daje posrijedi prijepis rasprave iz jo ranijeg doba . nije shvaæao njegovu iznimnu va nost. on bi bio toliko slièan mojem da bi svaka razlika gotovo sigu rno la nezamjetljiva. Neovisno o tome s kolike bi udaljenosti na i mozgovi bili promatrani. stoga. mozak i um rali tijela. u es tokom aromatiènom piæu) pohranili za buduæe narasta oko 75 do 80 posto moga mozga èinila bi voda.

Mislio je. Èinjenica daje koko na stavljala trèati nakon to joj je glava bila odsjeè na. vjerojatno zbog o teæenja u èeonom re nju i Broci-nu podruèju. pr. je da se um nalazi u glavi. Rijeè je o sitnom.200. mora reæi da »ima bolest koju se ne smije lijeèiti«. boli. pogre ke u zao èas. meðutim. »Ljudi moraju znati da u ljudskom mozgu i samo u mozgu nastaju na a zad( voljstva. oblom ispupèenju smje tenom prilièno duboko usred mozga koje j . Zatim je. Aristotel je opisi kako se srce trza lo kad bi ga dodirnuo. Kr.. alosti i suze. daje srce va nije. 17 Robert Winston: LJUDSKI UM koji su uvidjeli va nost mozga. do 322. Pokazao je takoðer da o teæenje grkljanskog ivca dovodi d< gubitka sposobnosti glasanja. èak su egipatski lijeènici znali kad bi moglo biti mudrije ne lijeèiti pacijent a aktivno. Sve ni e ivotinje koje prouèavao crvi. nije se slagao sa svojim ui t eljem Platonom. otac lijeènièke prakse. Malo prije Aristotela. osm ijesi i ale. mo dane ovojnice. u papiru su su opisani simptomi pacijenta koji nije mogao pomicati jedan ud nakon te kih je dnostranih ozljeda glave te je izgubio sposobnost govora zbog ozljede sljepooènice . treba tra u srcu..« Aristotel je uvelike ut jecao na srednji vjekovne uèenjake. Treba premazati ranu ma æu. mozak i um tada stekao uvid u rad ivèanog sustava i shvatio da mozak ima sredi nju ulogu u nadzo ru tjelesne i umne aktivnosti. a mozak vi ih ivotinja ostajao bi n ran.i mislio da postoji odvojei od tijela. secirali su tisuæe tijel i pokazali da se ivci razlikuju od krvnih ila te da ne polaze iz srca. kukci i koljke . donosi nesan icu. koji je oko 500. ali ne smije je ivati. zatim ako mu c uri krv iz obje nosnice i ako mu je vrat ukoèen. Kr. Zamisao daje srce sredi te èovjekova pona an odr ala se do esnaestog stoljeæa. nen zumnost i postupke suprotne ob ièajima. Hijeroglifi nadalje opisuju tanke opne koje obavijaju ozlijeðeni mozak. èak do te mjere da nastavlj a postojati nakon tjelesne smrti. prepoznao je jedinstvenu prirodu mozg.) secirao svinje. Tijekom karijer e bio je lijeènik rimskih gladija tora. jedan od najzagonetnijih organa u mozgu bila mije hip ofiza.« U 3... nekoli ko tisuæljeæa prije nego stoje dr.imale su pulsirajuæi organ nalik srcu u k< su vodile sve kr vne ile. ne smije je omotati ma vrpcama dok nisi siguran da je do ao do odluèujuæe toèke. grèki lijeènik Galen (130. besmislene zabrinutosti. oba anatomi. i izluèivanje cerebrospinalne tekuæine iz glave. Vjerov. Hipokrat. Platon je vjerovao u du u . Buduæi daje tamo vidio brojne ozljede glave. pr.na u bit. mo e se pretpostaviti daji 18 Tijelo. dakle. Zapisao je: »Mozak nadzire gornje udo^ poput stra ara. gotovo pet stoljeæ nakon Herof ila. ustanovio je da njihovo o teæenje izaziv. naposljetku. Kad sam studirao medicinu. filozof Demokrit suprotstavio se zamisli d je srce sredi te èovjekovih funkcija. tj. bio meðu prvima * Pojam »nabori« gotovo se sigurno odnosi na vijuge kore velikog mozga. Um ili tijelo Tisuæljeæa su pro la prije nego stoje mozak zamijenio srce kao opæeprihvaæeni najva niji tj lesni organ. gubitak funkcije. nego iz mozga ili leðne mo dine. njegovo je shvaæanje va nosti srca bi lo popr æeno reèenicama iz Biblije. ali nisu imale prepoznatljiv mozak. i dodao da »mc zak.. Aristotelu je pomogla da zaklj uèi kako »sjedi te du e i nadzora voljnih p kreta. . koji je ivio od 384. Mozak je manje va a organ. èini se.popu t tjemenaca na djetetovoj lubanji prije negoli postane cjelina. kao to j misli o Aristotel. radosti.. ka o tvrðava tijela posveæena njegovoj za titi«. Alkmeon.. pa je zabilje io da su »sva os tila povezana s mozgom«. kao i na e tuge. To je ist stvar koja nas dovodi do ludila ili bunila. Herofil i Erazistrat. No Aristotel. mo da nu an za hlaðenje krvi. stoljeæu pr. primje rice one koji vode iz leðne mo dine. Bilo je to.kakvi nastaju u rastaljenom bakru i da to pod tvojim prstima kuca i drhti .izvadio je o ivotinji i primijetio putove koji vode ka mozgu. Usto. Paul Bro-ca 1860-ih opisao govorno sredi te.. dr ao gaje osjetnim sredi tem . odnosno oi to bismo u suvremeno doba m ogli nazvati »um« . goveda i ma mune te o viðenome vodio podrobne bilje ke. »Vjera se nalazi ispod lijeve bradavice«. noæu ili danju nadahnjuje strepnjor i strahom. Kr. Presijecajuæi razne ivce.. Dakle. r kao je Martin Luther . odnosno sve ivèane funkcije. za titnik misli i intelig ncije« sadr i glavne »okove du e«.

jer su zasebne.mogu osjetiti i vidjeti u ra zlikama u obliku lubanje. Svi mi stalno govore kako ona to èini izluèivanjem horm ona melatonina. I dalje se bud im u tri sata ujutro u Los Angelesu. Fran cuska revolucija svojom je zloglasnom napravom koju je »popularizirao« dr. ukaz uju na ono stoje ispod nje.veæe od prosjeka. dakle prije negoli je zi nost doista mogla dokazati svoje tvrdnje. Drevni hinduski mistici vjerov ali su da se u njoj nalazi ljudska du a. tvorbe povezane s pamæenjem smjeste] duboko u mozgu . jedinstveno jer je to jedina mo dana tvorba bez parnjaka. No kljuèno poèelo frenolo ke znanosti bila je da lubanja obi pop rima prema obliku mozga. Premda nikad nije sjedio deset sati u zrakoplovu. u Ka-liforniji.stra nji dio hipokampusa. Uvrije eno je bilo vjerovanje da cerebrospinalna kuèina. da je hipof iza ivotno va na jer povezuje tjelesno bivstvo i duhovnu stranu. U osnovi n gova tumaèenja bila je pretpostavka da se um sastoji od zasebnih sposobnosi obilje ja. èesto zakljuèuju o obilje jima hominida. Takozvani kartezijanski dualizam. Stoje mozak veæi. Drugi su primjer pr ocjene paleoantrop loga. Danas putnici mogu kupiti melatonin u zraènim lukama i tako se bor iti protiv jet laga. No uzimajuæi melatonin nisam si nimalo olak ao brojne prekoocea nske letove do drugog laboratorija u kojem radim. Do kraja Napoleonskih ratova frenologija je bila sve priznatija kao naèin pr pozna vanja karaktera i osobnosti ljudi. Galije prihvaæao da se um nalazi u mozgu. za promatranje. Franz Joseph Gali. p opularnost stekla frenologija. naime. ako ne i beskorisna. tovi e. jer je pridonio su ivotu znanosti i religije. Umjesto zamisli da um i njegove sposobnosti bezoblièni plutaju u eteru te da s mozgom i tijelom komuniciraju preko hipofize. Potkraj 1790-ih.e. A samo stoljeæe poslije. Mnc njezini prista e tvrdili su da se razlike u mo da noj arhitekturi .. munolikih predaka.a time i u 1 rakteru pojedinaca . Premda su danas predmet porug te zamisli nisu posve bez osnove. str ahote Prvoga svjetskog rata opskrbile su lijeènike i znanstvenike stalnim priljevo m svjesnih mladiæa s povredama mozga za promatranje. Descartes je vjerovao daje hip ofiza iznimno va na. omoguæi mi ljenje. m. Izmeðu tih velikih povijesnih d ogaðaja zbio se napredak u fizici i osmi ljeni su bolji postupci mjerenja. vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i leðnu mo dinu. Za mene je hipofiza doista zbunjujuæa. na temelju oblika njihovih lubanja. poèelo se èiniti daje um proizvod mozga. Joseph Ig nace Guillotin znati eljnima ponudila obilje (procjenjuje se oko èetrdeset tisuæa) svj e e odrubljenih glava. Zahvaljujuæi tim postignuæim a.mogli kao jedno komunicirati i djelovati posredstvom hipofize kao spo ne. rani su neurolozi mogli poèeti gomilati dokaze kojima æe osporiti kartezijansko s hvaæanje. veæi zato to su obilje ja povezana s njima oso bito d bro razvijena. Galije postavio mno poèela te »znanosti«. 19 KNJI NICU ZELINA Robert VVinston: LJUDSKI UM Jedna kvrga ili dvije? U srednjem se vijeku mislilo da su razlièita obilje ja sebstva sadr ana u razli tim tj elesnim tekuæinama. pa njezina povr ina. Frenolozi su opipavali glavu te èak izv dili sl o ena mjerenja posebnim estarima kako bi utvrdili vjerojatnost da netl postane krim . Ustvrdio je da bi te sposobnosti.materijalno tijelo i potpuno netje lesni um . katkad imaju jedno mo dai podruèje . Zatim je poèetkom devetna oga stoljeæa. proizlazilo da su dijelovi mo zga za koje se m e ustanoviti da su veæi. Zamisao o hipofizi kao sponi doima se èudnom i nije mi jasno kako je Descartes u nju povjerovao. s obzirom na to daje u sredi tu. po njegovu mi ljenju. Primjerice. trebale zauzimati i zlièita podruèja mozga. Zakljuèio je. no povijesni dogaðaji ojaèali su suprotna mi ljenja. a time i mozaka. a poèetkom sedamnaestog stoljeæa francuski fi lozof Rene Descartes raspravu odvodi korak dalje. odnosno njezine kvrge i pupèenja. jedno s a svojim uèenikomJohannom Spurzheimom. na ih rani h. postajalo je sve jasnije da su razlièita i odvojena mo dana podruèja odgo vorna za razlièite vidove uma. beèki lijeènik. poput londonski h vozaèa taksija. danas znamo da osobe s uvje b nim pamæenjem. Oduvijek je bila zaogrnuta velom tajne. naime. veæe su i ntelektualne moguænos Iz togaje. pa su zna nstvenici mogli opa ati promjene u elektricitetu i tlaku. Oni. Otac frenologije je dr. odr ao se dugo. osjeæajuæi se kao da sam na umoru. zamisao o fizièkom tijelu i a pstraktnom umu (koji komuniciraju preko hipofize). Ustvrdio je da bi ta dva zasebna i naizgled proturjeèna obilje ja . Zna m da bi preko vidnih ivaca trebala reagirati na svjetlost dana i tminu noæi te tako upravljati tjelesnim satom.

. glazbene darovitosti i verbalnog pamæenja. ozbiljan èasopis svojeg doba. Njegov je pogled na obilje ja kriminalno-sti djelomi ce bio potaknut darvinovskim idejama i pretpostavkom daje primitivni èovjek nastao od majmuna.dru tvenost.obrana. poput one da su istoènjaèki naro di miroljubiviji zato to imaju manje glave. Jedan kirurg Medi cinske kole Kalifornijskog sveuèili ta nedavno je. A uz trideset pet podruèja glave odgovornih za obilje ja poput vjernosti. te prezira v rijedne besmislice koje dva mu karca koji se nazivaju znanstvenim istra ivaèima imaju drskosti predstaviti fiziolozima devetnaestog stoljeæa kao obrasce zakljuèivanja i i zno enja èinjenica. gomilanje. U Britaniji je. TAJNOVITOST. posljedica atavizma. frenologija iskori tena za uèvr æivanje uobièajenih tvrdnja i pred rasuda o klasama. imala je neugodne odjeke u dvadesetome stoljeæu. Frenologijaje bila zaslu na i zajo duhovitije tvrdnje. Usporeðujuæi njihove mjere s lubanjama neèovjekolikih primata.sila. izvijestio je: Radovi dr. 8. Unatoè svemu.. prisnost . Spurzheima ne samo da zalihama na eg znanja o èovjekovoj grad i ili njegovim funkcijama nisu dodali nijednu èinjenicu. Tak ozvani organ veselja podruèje je malo sjeverozapadno od tjemena. ljubav prema domu. 2. otpornost . frenologija se polako i oprezno poèela kretati u ispravnom smjeru. OPREZNOST. razboritost . jedna po jedna stvar. a svoja je zapa anja potkrjepljivao mjerenjima ivuæih i smaknutih zloèina ca. Unatoè takvim povremeno neprijateljskim napisima.upravljanje. ljubimcima. TheEdinburgh Reviez v. tj. Eto. skrb o potomcima. takvo je to smeæe.inalac ili ostane savjestan graðanin. ljubav izmeðu spolova. Èini se tako da u osnovi pomnih mjerenja lubanja na temelju kojih su nacisti iznosili neke tvrdnje o rasama le e èvrsti elem enti tog stereotipnog mi ljenja. Ubrzo su poslodavci od lokalnih frenol oga poèeli tra iti podatke o sklonostima kandidata za ponuðeno radno mjesto. privukao je pozornost javnosti objaviv i 1876. talijanski l ijeènik i kriminolog. recimo. nego su takva mje avina oèiti h pogre aka. E. 10.glad. frenologija je bila sve popularn ija. rasama i kriminalnosti. Britaniji te zatim u SAD-u. knjigu Kriminal ni èovjek (L'uomo delinquente).priprema. stvarn om licemjerju i stvarnom arlatanstvu autora. U Hitlerovoj Njemaèkoj oblik lubanje èesto je bio utv rðivan kako bi se lak e ustanovilo istinsko arijevsko podrijetlo ili otkrila latentn a idovska rasna degeneracija. do ao je do zakljuèka d a su kriminalci »zaostaci«. PREHRANA. A. 3. No nisu joj svi komentari bili naklonjer Lipnja 1815. I premda odavno diskreditirana. DESTRUKTIVNOST. Galla i dr.1 Organ veselja sretan je sluèaj za frenologiju jer dokazuje da moz ak u odreðenoj mjeri jest kutija neo21 Robert VVinston: LJUDSKI UM tovanje Odluèno 1. tek . osobito u Europi. ljubav prema jednoj osobi. .oèit dokaz bo anske kreacije. STALNOST. 9. ekstravagantnih apsurdnosti. besramnog iskrivljavanja èinjenica i besmi slenih citata iz Biblije da mislimo kako 20 Tijelo. STUPANJE U BRAK. mozak i um u umovima iskrenih i inteligentnih ljudi nema dvojbe o stvarnom neznanju. politika . Vjerovao je da se mjerenjem glave mo e zakljuèivati o kriminalnim sklon ostima osobe. 4. n. 7. PRIJATELJSTVO. ljubav prema ivotu. 5. BORBENOST. ZALJUBLJENOST. to podruèje mozga jedne pacijentice podra. Cesare Lombroso. STJECANJE. Frenologijaje ubrzo preras okvire medicinski h i znanstvenih èasopisa te postala predmetom rasprave ozbiljnim popularnim tiskov inama. Dijelu la kovjernih graðana posjet frenologu uvelike je slièio dana njem posjetu vidovnjaku ili astrologu. u okviru postupka ubla avanja epilep sije.ivao elektriènom strujom i ona je pra snula u smijeh. VITATIVNOST. PREBIVANJE. 6. izvrsnost . nekoliko je revnih kr æanskih teologa otkr ilo lubanjske organe za tovanje i èudotvorstvo . RODITELJSKA LJUBAV.

raspoznavanje boja. ivèana stanica . KONSTRUKTIVNOST. 14. to nipo to nije ne to to smo od vijek shvaæali ili stoje bilo opæeprihvaæeno. aljivost . DUHOVNOST. Zahvaljujuæi pionirima na tom polju. mentalna aritmetika. RAÈUNANJE. ponos. kad su ozlijeðena. 32.1869.ugledanje u uzor. kao i za govor. UZVI ENOST. koja nosi nj egovo ime. MOGUÈNOST. Na alost po njega.ustrajnost. .razmetanje. induktivno zakljuèivanje. promatranje. ili neuron. dosjeèanje polo aja. ODOBRAVANJE. 29. prvi klasificirao otisk e prstiju. VELIÈINA. VEDRINA. 20. Danas smo oèito stigli do toèke u kojoj posjedujemo jednu presudnu spoznaju o ljudsk oj vrsti. pripisivanje uzroka uèinku. prijaznost . divovska je i na svojem zavr etku ima najslo eniju mre u tana nih niti koje j e povezuju s drugim ivèanim stanicama. London) 22 Tijelo. IDEALNOST. 36. ivio je mnogo prije bilo kojeg suvremenog postupka dokazivanja mo danih funkcija. pamæenje èinjenica. Kartografski proces medicinskoj je znanosti priskrbio neke od njezinih kljuènih po dataka. Gali je tako pretrpio koban mo dani udar i njegova je vlastita glava zavr ila kao posljednji. No ta odvojena mozgovna podruèja nipo to nisu uzrok lubanjskih ispu pèenja. bio je mo dana kartografija. 30. U povije sti neurologije susreæemo mnoge ironije. Godine 1828. razvijan od polovice devetnaestoga stoljeæa usporedo s pobolj anim znanstvenim met odama mjerenja. impulzivne i promiskuitetne izazivaèe sudbine. Gali naposljetku nije bio na posve pogre nu tragu. 33. ambicija . percepcija pobuda. 34. 37. Debela je gotovo poput ljudske vlasi (stoje .sustav . 25. pomalo morbidan do datak njegovoj zbirci lubanja. Najva niji postupak dolaska do te spoznaje . pobo nost-po tovanje. mozak i um visnih funkcija. Imamo. No. izmeðu ostalih postignuæa. odmjeravanje okom. TOVANJE. C LJUDSKA NARAV.12. Frenolo ka karta (Biblioteka Wellcome. dakle. ugodnost. 31. za pokrete. OBLIK. intuicija . dosjeæanje oblika. LOKALITET.vjera . 18. Meðu prvim anatomima koji su mikroskopom zavirili u mozak bio je èe ki profesor Johannes Purkinje (1787. TE INA.osnovna mo dana jedinica Shvaæanje slo ene unutarnje anatomije mozga biloje presudno znanstveno postignuæe. BOJA. SAVJESNOST.penjanje. PR IJATNOST. ODLUÈNOST. SLUH. odluka . 13. 28. INDIVIDUALNOST. a to je daje mozak kljuèni organ odgovoran za to tko smo. NADA. 27.neumjereno 22. barem djelomice. SAMOPO TOVANJE.ukus . danas znamo da postoje mo dana podruèja o dgovorna. 24. preslikavanje . osjeæaj sklada i melodije. profinjenost . pravda-jednakost. USPOREDBA. 16. JEZIK.dobrota. A da ne spominjemo podruèja koja. 35. RED. vid i druge osjete. 15. Znamo da postoje dijelovi u kojima je pohranjen na rjeènik za tako uske teme poput imenovanja povræa ili dragulja. OPONA ANJE. pa èak i za obilje ja pop ut religioznih iskustava. uglav nom zadu ena za ravnote u i usklaðenost pokreta. mehanièka domi ljatost. kao to smo vidjeli. UZROÈNOST. Dakle.organizacija. 23. Mali mozak nabora-naje tvorba u stra njem dijelu mozga. oèekivanje-poduzetnost. 26. 21. odgovorne osobe pretvaraju u lakomislen e. D. VRIJEME. poimanje trajanja. ravnote a .duhovitost .) koji je. B. spoznaju da »um« nastaje u mozgu.lakovjernost. metoda . ivèana stanica. 19 DOBROHOTNOST. izra avanje zamisli. Purkinjeu se pripisuje opis prve stanice sredi njeg ivèanog sustava prepoz nate u malome mozgu.èednost.zabava. ljubav prema velièanstvenosti . 17.

neurona. Veæ je samo t o posljednje postignuæe iznimno va no. èija sve veæa va nost u suvremenoj biologiji proizlazi iz èinjenice da poma e stanicama pri obradi bjelanèevina. u snu. mo dane stanice. Ljudska se narav ne mijenja. graða hipokampusa (podruèja odgovornog za pamæenje) te. Usto. 23 Robert VVinston: LJUDSKI UM Vjerojatno je upravo ta velièina Purkinjeu omoguæila da ih prepozna pc mikroskopom i zatim nacrta. bili su izlo eni 25 Robert Winston: LJUDSKI UM Crte neurona Santiaga Ramæna y Cajala (Biblioteka VVellcome. no besparica gaje pri morala da napusti akademski posao i postane specijalizantom u Domu za neizljeèive kako bi zaradio za skroman ivot u mjesta cu Abbiategra-ssu. zapisao je. gmazova ili najranijih kralje njaka. S vremenom je. kako nije bilo fotografije. pa ne èudi to mu je na Sveuèili tu u Paviji podignu o svojevrsno sveti te. Cajal je poèeo izraðivati podrobne i prilièno lijepe crte e razlièitih dijelova mozga promatranih mikr oskopom. ne to kasnije. pod anestezijom«. Svojom je tehnikom bojenja èak p ridonio boljem razumijevanju parazita plazmodija . otkrio poznatu srebrnu boju koju apsorbiraju ivèane stanice. Njegovi podrobni crte i jo uvijek izazivaju divljenje. ptica. Golg ijeva metoda. Golgi i njeg ovi prista e bili su. Primjenom soli sr ebra nakon stvrdnjavanja tkiva u otopini kalijeva bikromata. naime.uzroènika malarije. veæinom po povratku u sveuèili nu bolnicu. dogodi se tzv. ivotni su se putovi Golgija i Cajala n. èini se. temelj na mo dana jedinica. To je bila osnova njegova neslaganja s Golgijem. no njegov je otac èvrsto od luèio da mu sin mora postati lijeènikom. na alost ne pri deblo Mozak s lijeve strane 24 Tijelo. tj. nacrtao cijeli mozak. po sluèajnom obrascu. Golgi j e do ao iz Milana. postala je poznata i pomogla je Golgiju d a naèini brojna va na otkriæa u patologiji.« Potkraj devetnaestoga stoljeæa. obièni crte i.. uvjereni daje mo dano tkivo razgranata mre a uzajamno pov ezanih ivaca. dakako. kako se jo uvijek naziva. 18 73. zahvaljujuæi tehnici bojenja tkiva. pojedinaèna ivèana stanica sa svojim s iæu nim. U to je doba mikroskopska fotografija bila. mozak i um vi e razlièitom od dana njih znanstvenih zavisti. Radeæi uz svjetlost svijeæa u svojoj kuhinji koju je preuredio u primitivan laboratorij. Santiago Ramon y Cajal roðenje u malom selu na sjeveru panjolske. ivèane stanice smjesta pocrne. Taje reakcija i danas prilièno zagonetn a jer se dogaða samo kod nekih ivèanih stanica. Meðu ima su nje na anatomija nju nih lukovica (mo dano podruèje uglavnom odgovorno za okus i njuh). London) . Usporedo s razvojem svojeg rada. podruèje po podruèje. pa s u toèni crte i bili presudni. »G raða im je zapanjujuæ apsolutno krasna. Netko je izraèunao. Ubrzo nakon stoje Golgi objavio svoju metodu srebrne boje. osjetni organ u tetivi te unutarnji ustroj staniène tvorbe koju nazivamo Golgijevim tijelom. naposljetku je. budnom stanju. Cajal je bio sve uvjereniji daje neuron.. Sve su podrobniji bili i opisi osnovr. dijela mozga u kojem se najèe æe nalazi. druge u drugome. Privlaèilo gaje slikarstvo. crna reakcija. tankim i nje nim izdancima kojima je povezana s drugim ivèanim stanicama. Za te iznimno va ne spoznaje zaslu ni su mnogi veliki an tomi medu kojima su i dobit nici Nobelove nagrade poput Santiaga Cajala panjolske i Camilla Golgija iz Italij e. Osim to su bili zanimljivi i dojmljivi. Izraèunato je da jedna Purkinjeova stanica sa sv jom golemom mre om m o e primati informacije iz èak dvjesto tisuæa drug stanica. Naravno. studirao je medicinu na Sveuèili tu u Paviji. neuroznanstveni k iz Kalifornijskog tehnolo kog institut prepun je hvalospjeva o Purkinjeovim stan icama: »Stalno su aktivne noæu. a medicinu je stu dirao na Sveuèili tu u Zaragozi. dokazi koje je Cajal mogao pod astrijeti. spoznaje o mo danim tumorima. Kako æe se pokazati. Jim Bower. likovna mu je vje tina kas nije itekako koristila. bilo je si jasni je da neke vrste stanica prevladavaju u jednome mo danom podruèju. da u mozgu ima oko 26 milijuna tih stanica. po sljetku susreli u znanstvenom suparni tvu punom gorèine. Karijera ga je dovela do polo aja profesora anatomije u Va lenciji. stoje mo da zanimljiv podatak.doista veliko zajednu stanicu) i otprilike je desetorostruko veæa od svih ostalih stanica malog mozga. one u va emu mozgu jednakog su oblika po put onih mozgu riba. gotovo nemoguæa.. i to.

promijenio mjesto rada. Bilo mije devet kad je umro. mnoga Brod-mannova podruèja izazivaju proturjeèja. naime. po tenja radi. Cajalove crtt e dr ali samo umjetnièkim viðenjem mozga. smogao snage da napi e pone to o Golgijevoj metodi: U prija njim sam odlomcima opisao iznenaðenje i èuðenje koje sam do ivio kad sam vlastitim oèima vidio krasne spoznajne moæi reakcije krom-srebra i izostanak bilo kakvog ushi ta u znanstvenom svijetu zbog njezina pronalaska. Za neurol ogiju se poèeo zanimati kad se zarazio difterijom. Korbinian Brodmann bio je suvremenik tog slavnog neuroanatomskog dvojca.skepsi i podsmijehu. On je. prikazi glavnih podruèja kortikalne funkcije. mozak i um malnim. On je utvrdio 52 zasebne mo dane regije. 1916 . a dotadje. Cajalova genija nost le i d jelomice u èinjenici daje. Jer premda su i neki njegovi protivnici kritizirali i ismijaval njegov rad. Sa svojom enidbom . iskljuèivo crtao ono stoje vidio. ali . ipak bio dijete koje je znalo pone to o svoje ocu. Brodmann je napisao rad o kroniènim promjenama u mo danim krvnim ila ma. Susret s poznatim Alzheimerom pobudio mu je zanimanje za anatomiju mo danog tk iva.. No 1906. bio novèa no situiran. a neke su od tih oznaka jo uvijek u uporabi. a zatim nakratko u Berlinu. te da nije pretjeriva u nagaðanjima o onome to nije vidio. Pokazalo se. Zanimlji vo mij e kako je Santiago Cajal. Svako od tih podruèja oznaèio je brojem. Kako objasniti takvu neobiènu ra vnodu nost? Danas. pa je sa samo 42 godine umro od sepse. Svejedno. kolovoza 1918. No kako suvremeni neuroznanstvenici stjeèu sve vi e spoz naja o radu mozga. godine. Zatim se uspravio u sjedeæi polo aj i preminuo. Stoga je. u jednu ruku. usprkos njihovu suparni tvu. a zatim i od sepse . pa je bio prilièno zadovoljan to se r azbolio jer mu je to omoguæilo da sredi papirologiju. to mi se èini posve nor26 Tijelo. iznimno su do bro poznate. Jeda n od razloga za to mije njegova smrt tako bolna sjeæanje je na smrt moga oca. dobio upalu pluæa i takoðer je nije shvatio ozbiljno. Nije bio svjestan te ine svoje bolesti. studenoga 1868. Dodu e. ukljuèujuæi Golgija. napredovanje u Berlinu gaje zaobi lo .. dodijeljena im je zajednièk Nobelova nagrada za doprinos neu roanatomiji. pa sam. Korbinian Brodmann roðen je 17. kojem dugu je velik dio svoje kasnije karijere. premda je rabio istu vrstu mikroskopa sliène tehnike boje nja.teoriju kojoj si s amo nekoliko minuta kasnije svojim predavanjem usprotivio Cajal. s Margarete Francke. prvi put u ivotu. mo dane karte k oje je u njoj objavio. kad bolje poznajem psihologiju znanstvenika. Njegov ef Oscar Vogt. Njegova knjiga izdana 1909. preuzeo je polo aj ravnatelja du evne bolnice Nietleben u Halleu. u dobi od 49 godina. neopjevani junak. dobrog dara opa anja i koja vrlo marljivo iri svoje znanje«. nego je bio sretan to æe imati vremena za svoje poslove. koja je o d svih moguæih komplikacija uspjela izazvati apsces mozga. razbjesnilo i ogorèilo. uglavnom prema vrstama stani ca koje je opazio u njima. Ubrzo nakon roðenja kæeri. a Golgi ne. rano æu te koæama na koje je stalno nailazio nastojeæi da znanos t prihvati nje gove ranije metode. ponovno u svojoj razmjerno kratkoj karijeri. Èini se da su se susreli samo jednom. daje Cajal imao pravo. no rijetko ju je tko doista proèitao. Brodmann je opæenito bio u vrlo dobroj formi. 17. Jednoga gaje dana supruga vidjela kako prstom po krevetu radi pokrete kao da pi e. i kojem je ponovno naglasio svoju uvjerenost u neuralnu mre u . zasigurno bio ve likodu an èovj ek. stoje Golgija. pa joj je posvetio velik dio ostatka svoje znanstvene karijere. Nakon rada u Tubingenu. obolijeva od gripe. za 27 Robert Winston: LJUDSKI UM razliku od Brodmannove kæeri. Iz po tovanja prema uèitelju nijedan uèenik nema naviku rabiti istra ivaèke meto de koje nije nauèio od njega. Èak i uz Vogt ovu potporu. on je 1917. treba reæi daje grc zno pona anje prema Cajalu vjerojatno barem djelom ice bilo izazvano frustr. Radio je u vicarskoj. na sveèanos ti dodjeli Nobelovih nagrada u Stockholmu. sretan i s krovom nad glavom. èekao je do 48. prvorazredno samoljupca. VVurzburgu i Berlinu. Mogli b ismo reæi daje on. meðutim. Studirao je medicinu u Miinchenu. U Leipzigu 1898. opisao gaje kao osobu » irokih znanstvenih inte resa. slo vi kao klasièno djelo.tamo nji znanstveni krugovi nisu prepoznali pravu vrijednost njegovih pomnih opa anja. Mnogi su znanstvenici. Golgi je prvi odr ao poèasno predavanje.

i sigurno ne bi zbila.« Usprkos tom komplimentu. Dakako. Regiju povezanu s njom otac freno gije nazvao je »organ 15«. Tjedan poslije. pa je bio uvjeren daje sposobnost govora lokalizirana u pred njem dijelu mozga. Imao je iznimno i staknutu karijeru. Leborgne. Desna strana Leborgneova tijela bilaje oduzeta trid esetak godina i na bilo koje pitanje mogao je odgovoriti samo rijeèima »tan-tan«. temelji Brodmannovih zamisli. No danas se izraðuju nove karte. postalo je poznat o kao Brocino podruèje. mo e se reæi. skeniranja PET-om te identifi kacije kemikalija u razlièiti mo danim regijama . uhodil i nadzirale svaki njegov korak. Opisao je irenje ti mora kroz vene. tilo jezika. umro je od sepse i gangrene desne noge. Diplomirao je i matematiku. U policijskim je dosjeima st ajalo daje »sun njiva osoba«. a samim time i dobru dr ave. mozak i um Lijeva mo dana polutka s oznaèenim Brocinim podruèjem i poèeo je tra iti pacijenta s te kim govornim poremeæajem. > Lokalizacija mo danih funkcija Neposredno prije nego to su znanstvenici poput Brodmanna poèeli izraðiva karte slo enog mikroskopskog ustroja mo danog tkiva. Brocaje na ao slièna o teæenja u istome dijelu mozga kod èak 25 pacijenata koji su izgubil i sposobnost govora. . trana protivnom opæem dobru. 29 Robert VVinston: LJUDSKI UM danog podruèja pedesetak godina prije. Aubertin je bio uèenik fre nologa Galla. Kako je zapravo bio erudit. koje je ovaj nazvao »organ 14« i o sao ga kao s redi te za »pamæenje rijeèi«. Doveo je do mnogo b ljeg razumijevanja m oguæeg naèina rada razlièitih podruèja kore velikog me ga. To mo dano podruèje. Ubrzo je poèeo r. ponajprije policija i Katolièka crkv a.uglavnom osamdeset ili vi e godina p oslije njegove sm ti. Broca je 4. je imao neporecivu zaslugu u postavljanju velikog naèela cereb ralne lokalizacije. Brocaje otkrio leziju na povr ini lijeve strane èeonog re nja njegova m ozga. Saznanje da su odreðena mo dana podruèja va na za pojedine funkcije bilo je va an korak naprijed u povijesti neurolog ije. a najavne antropolo k skupove u njegov oj organizaciji dolazili su agenti i dou nici. diti u bolnicama Hotel Dieu i Bice tre te je postavljen za profesora patologije n Pari kom sveuèili tu. Do 1863.. Paul Pierre Broca bio je jedan od najbriljantn jih mladiæa na studiju medic ine u Parizu. pokazuju daje ozl ijeðeno podruèje zapravo bilo dosta veæe nego stoje Broca opisao. obranjeni su t ek nakon pojave tehnika poput m gnetske rezonance. Usto je na do brovoljcima iz redova sti denata medicine mjerio temperaturu ko e lubanje tijekom raznih mentalni aktivnosti. zapisaoje: »Gali. zadivila gaje i antropol ogija. Njeg ovo je stanje bilo toliko poznato meðu njegovateljima da su mu nadjenuli nadimak »Ta n«. Njegovi poku æ ji popular izacije toga podruèja znanosti doveli su do toga da su ga stalno slije dili polica jci u civilu te daje prokazivan kao podrivaè.svejedno je to bila smrt koja se danas. g. no taj g je interes uvalio u priliène nevolje. nije bio toliko sklon Gallu priznati za slugu za identificiranje gotovo istog mo * Nedavni skanovi Leborgneova mozga. i Broci je slava bila zajamèena. Brocaje velikodu no odao poèast omalova enom frenologu Gallu. lijeva donja èeona vijuga. blizu postaje podzemne eljeznice Odeon. koje je bilo. Paul B roca odluèio je naæi mozak prikladan za prouèavanjt 28 Tijelo.. Kad je umro. barem uopæeno. Brodmannovje rad temeljan jer je uz mo danu kartografiju ukljuèivao i i poreðivanje ti h karata s onima u glodavaca i primata. poèetna toèka ovostoljetnih otkriæa u fizi ologiji [mozga]. f iziku te francusku knji evnost. travnja 1861. govora«.* Leborgneov konzervirani mozak danas je izlo en u pari kom muzeju Dupuvtren. koji se èuva u staklenci. pacijent koji je godinama nepokretan le ao na Brocinu bolnièkom odjelu. kad imamo bolje antibiotike. u Rue de l'Ecole de Medecine 15. drugi su se posvetili oj æenitijem prouèavanju mozga. Godine 1861 . Pari ke su ga vlasti. utjecaj manjkave prehrane na pojavu rahitisa i nasljedno prc padanje mi iæa zbog mi iæne distrofije. mnogo bliskije na em shvaæanju kako r di mozak. gdje je diplomirao s dvadeset godin. prisustvovao predavanju Ernesta Aubertina u An tropolo k om dru tvu koje æe mu promijeniti ivot. koje u njegovo doba nisu uviji bile smatrane vrijednima. U to je doba rasprava o znanju o èovjeku sm.

pa je krvni protok jaèi. bljenjem vida nad kojim nije uspjela operacija otklanjanja abnormalnih krvni ila u potiljku. U javnosti slovio kao dobar govornik i zabavan pripovjedaè te velikodu an i suosjeæaj. Mjerenje mo dane funkcije Jedan od meni najdra ih trenutaka bio je kad sam dobio prvi stetoskop. ponosne poèetnike i novije studente jo m jek æete prepoznat i po »dizajnerskom« modnom dodatku. Pokazalo se daje prosj eèna masa mu kog mozga 1325 grama. Ri-chard Caton. Prije Prvoga svjetskog rata zapoèeo je s pokusima na ivotinjama . Bez namjere da zadivi kolege. a ensk 180 grama manje. U tom dobu razmjerno primitivne anestezije. mozgu je potrebno vi e kisika kako bi dovr io svoju zadaæu. p . vjerojatno je bio prva osoba koja je »snimila« mo danu aktivnost. Bolji stu denti èak 5 slu ali vrat. prebaèenog preko ramena. pa s e zadovoljio otvorenim plamenom. izuma lorda Kelvina . um bi postajao ne t glasniji. Nisam èuo ni ta. stetoskopu. Nadogradio je stetoskop tako da su pojaèane zvuène vibracije mogle pomicati iglu bubnja koji je bilje io promjene u zvuku protoka krvi. a kako bi spojio primitivne sonde na povr inu moz ga. kojim < se dièiti noseæi ga oko vrata il i. no njihovi su rezultati uglavnom bili neuvjerljivi i beskorisni. No veæ je 1902. svoju karijeru okonèao na polo aju izabranog èla: g ornjeg doma francuskog parlamenta. Od te li u bilo koju klinièku bolnicu. Zvuk se osobito pojaèavao kad bi pacijent poku ao èitati. kad je radio n( 30 Tijelo. Fulton je zakljuèio da ga uzrokuje zapletaj krvnih ila u vidnom p odruèju te daje duboki zvuk koji obojica èuju bio zvuk kaotiènog protoka krvi. To gaje dovelo do oèitog (al i pogre nog) zakljuèka da mu karci pametniji od ena. Godine 1928. Dok se obuèavao za lijeènika u Bostonu.Broca nije uvijek imao toliko sreæe s istra ivanjima. Tako o premljen. pa je primitivnim elektrodama i galvanometrom poku ao otkriti mo e li zabilje iti slabu elektriènu aktivnost. John Fulton do ao je do novog otkriæa kad je poslu ao potilja pacijentove glave. Elektriène impulse bilje io je pomoæu zrca la spojenog s tankom zavojnicom. No premda su mjerenja mo danog krvnog protoka posljednjih godina postala va an dio p raæenja mo dane aktivnosti. ali moja je ski pina bi la zadivljena.zvuk pulsirajuæe bujice izazvane turbulent im protokom krvi.krvare nje iz mo danih ila bilo je r to stoje dvadesetak godina prije toga krajnje pomno do kumentirao u svoj monografiji od devet stotina stranica. i he i potpuno nejasne zvukove u di nom sust avu. pa je uobièajen izazov bio o glumiti da èuje um kad je to bilo gotovo nemoguæe. Nekom okrutnom ironijom. ostala pukotina. stoje bio pogled koji su dijelili mnogi znanstvei ci (osobito darvinisti) njegova doba. Iznimno domi ljati Fulton èakje razvio vrlo prim itivan stroj za »snimanje«. nehajnije. izjavio je. Brocaje 1880. tzv. Elektriènih svjetiljaka jo nije bilo. njana kost. Osamdeseti h godina devetnaestog stoljeæa postajalo je sve jasnije da bi mozak mogao stvarati elektriènu aktivnost. Fulton je uzeo stetoskop i prepoznao zvuk koji klinièari obièno nazivaju tihi » um« . kr æanin. zrcalnog galvanometra. lijeènik na medicins kom fakultetu u Liverpoolu. na polo aju senatora. a ja se sjeæam da sam jednom prigodom zbunio svojeg postarij e pacijenta i sebe oslu kujuæi njegovo koljeno. jer kad bi pacijent otvorio oèi da se poslu i preostalim vidom. Kak o smo napredova nismo morali slu ati samo zvukove disanja ili rada srca. Dok sn bili studenti na i bi efovi od nas uvij ek zahtijevali da oslu kujemo udaljene. na ao nekoliko osoba o teæene lubanje. Kad se vratio iz rata. ona bi stala naglo prodirat i u zaposleni dio mozga. Dak le. tj. morao im je skinuti gornji dio lubanje. otvaranje lubanje nije ba bio postu pak primjenjiv na ljudima. pa su pokusi koji su u to doba najvi e obeæavali bili upravo on i koji su poku avali uhvatiti te slabe signale. èuo je za pacijenta s postupnim si. Nakon operac ije pacijentu je u lubanji. dakle dok je bio ob èan sta ist u bolnic i Peter Bent Brigham. stoje umna aktivnost intenzivnija. ubrzo po slu benom imenovanju um je zbog puknuæa mo dane aneurizme . na mjestu gdje je ukl. Mu karac se alio da svaki put kad otvori oèi èuj dubok i glasan zvuk. prouèavaoje to se zbiva s mozgovima majmuna i zeèeva kad se prema njihovim oèima usmjeri svjetlost. Tek su 1930-ih razvijene elektrode dovoljno osjetljiv e za rutinsko bilje enje promjena u naboju kroz kosti i ko u lubanje. Kad se politièka klima u Fra ncuskoj pi mijenila. Prvi koji je mjerio mo danu elektriènu aktivnost u èovjeka vjerojatno je bio Austrijan ac dr. U kasnijim antomski istra ivanji ma usporeðivao je velièine mozgova uzetih iz mu kih i enskih eva. Hans Berger. mozak i um to zahtjevno. prikladnih instrumenata za to dugo nije bilo.

primjerice . dosta iznenaðujuæe. a itlerov uspon pratio s rastuæom gorèinom i poti teno æu. Taj rad. lupkanja prstima te èak zami ljanja kako èine nagle pokre te. No ubrz o je shvatio da mo e mjeriti slabe oscilacije u elektriènim signalima koji se 31 Robert Winston: LJUDSKI UM pojavljuju spontano. Kad j e 1937. Ono stoje Berger u njemu.) No bez obzira na grubost postupka. broji do deset ili razmi lja o lijepim stvarima. sna ni mu k arci iz mjesne vatrogasne postaje u Lundu. konaèno dobio meðunarodno p znanje na Pari kom psihologijskom kongresu. ubrizgali su siæu nu ko èinu radioaktivnog plina u i pitanikov krvotok. Mo e se reæi i prolazi kroz svojevrsnu renesansu u toj vrsti istra ivanja. Logika je bila sljedeæa: to veæi krvni protok. to omoguæuju napredna raèunala. slovi kao prijelomnic. u sklopu kojeg skovao p ojam »elektroencefalogram«. opisao. Istodobnom obradom nekoliko mil ijuna tih oèitanja. Radioa tivni izotopi s vremenom se raspadaju i napos ljetku gube svoju radioaktivno. te raznim naèinima mjerio njihovu mo danu aktiv nost. Nakon to su ubrizgali ksenon. Tri godine poslije oduzeo sije ivot objesiv i se u b nici u kojoj je r adio. Jedan od njih sastojao se od podra ivanja elektrodom jedne strane mozga i pr aæenja hoæe li se na suprotnoj strani pojaviti bilo kakvi primjetni impulsi. Radioaktivnost neke tvari obièno se izra ava njezini m vremenom poluraspad vremenom potrebnim da se polovica njezinih radioaktivnih a toma raspadn Spojevi kratkog vremena poluraspada va ni su u medicinskim mjerenjima ji pacijenti primaju samo brzo opadajuæu kolièinu zraèenja u vrlo malim dozam U svrhe u koje su nekad rabljeni radioaktivni izotopi ksenona. Ona je. Nikoga nije pu tao u laboratorij. plakao je govoreæi: »Ali u N maèkoj nisam toliko slavan. mozak i um nekoliko sati do nekoliko dana. a kolegama nikad nije sr minjao to istra uje .« Bio je protivnik nacistièkog re ima. Svoje pokuse provodio je najstro oj taj nosti. Do razmj erno nedavno mislilo se daje gol vo beskorisna za istra ivaèe koji nastoje izolirati mo danu aktivnost povezai s odreðenim mislima ili osjeæajima. (Po mojem iskustvu. danas se rabe samo izotopi s vrlo kratkim vremen om poluraspada .da bi u glavu u la dovoljna kolièina ksenona trebalo je ruèno ubrizgati injekciju izravno u ka-rotidnu arteriju. Berger je bio neobièna osoba. Iz tih ranih mukotrpnih pokusa roðena je tehnika pozitronske emisijske tomogra fije (PET). naime.. skandinavski su znanstvenici njegovo kretanje kroz mo dani krvotok mogli pratiti Geigerovim brojaèima koje su dr ali blizu glave pacijent a. mi iæavi mu kar ci bili bi vjerojatno najgori kandidati za takvu vrstu postupka jer su skloni on esvijestiti se èim ugledaju iglu. te ka i oprezna. znanstvenici su uspjeli naèiniti slike protoka krvi kroz mozgove ispitanika dok su ovi obavlja li zadaæe poput slu anja govora. bio ist ran sa S euèili ta uJeni. bili prvi ritmovi u fiziolo giji ljudskog mozga. Ponovno je na ao nekoliko osoba s o teæenjima lubanjskih kosti ( to nakon ratnih pusto enja u Njemaèko .najvi e do nekoliko minuta. buduæi daje 1938. krupni. koji su ivjeli c 32 Tijelo. kad nema umjetnih podra aja. zraèenje æe biti jaèe. poput televizijskog prijamnika koji poku a »uhvatiti« sve postaje odjednom. Opsjedao gaje strah da bi drugi mogli prisvojiti njeg rad i proganjali su ga m nogi proma aji koje je uèinio tijekom tridesetogod njeg bavljenja tim podruèjem. Elektroencefalografija (EEG) ogranièena je metoda kad je posrijedi m renje mo danih funkcija. pretpostavljam. nije bilo prete ko). alfa valovi. P in koji su uporabili bio je ksenon. a rezu ltantne gama-zrake oèitavaju se dok ispitanik obavlja zadanu aktivnost. kojih se uzorak i frekve cija mijenjaju tijeko m aktivnosti. Sama injekcija nije bila ba ugodan do ivljaj . prilièno neselektivan oblik praæer mo danih elektriènih signala . objavljen 1929. U PET-u se u krv ubrizgava radioaktivna tvar kratkog vremena poluraspada. No u posljednja je tri desetljeæa elektroe cefalografija unaprijeðena i uvelike se rabi u neuropsihologiji. naime. no nekolikoje nje govih izotopa radioaktivno. Uporaba radioizotopa Tijekom 1970-ih ekipa danskih i vedskih istra ivaèa otkrila je novu tehnik Odmjeriv i k olièinu zraèenja Geigerovim brojaèima. neuroznanstvenoj povijesti. mo e se naèiniti trodimenzionalna slik . krupni.oèeo je rabiti napredniju opremu koja je u meðuvremenu postala dostupna. p sve bezopasan i inertan. ajedin i ispitanici koji su to mogli podnijeti bili su.

d kata ispod endokrinolo kog odjela. lijeènik je dao znak i iz top j e podignut kroz prozor sobe glavne sestre odjela. Probe su protekle bez te koæa i utvrðeno da se ampulu. ponajprije zami ljen kao moguæi naèin davanja du boke rendgenske terapije oboljelima od raka. bicikl i tap z a pecanj velikim koturom bili su spremni. Na jutro ubrizgavanja Geigerov brojaè i pacijentica bili su spremni. Kad sam 1969. izdvojenih zgrada za ambulantne bolesnike te ratnih skloni ta i monta nih obj ekata. No te koæa je bila u tome stoje sva pozornost koja . Njezin krevet pribli en prozoru na drugome katu. Nakon brojnih uvj ravanja kroz t e ka drvena vrata. On je z atim sjeo na bicikl i bjesomuèi vrteæi pedale stigao do vanjskog zida. koliko neskladnome skupu razlièitih zgrada. atomsk i pijun. S vremena na vrijeme neki od pustolovnijih gostiju Krune iskrali bi se preko zida pokraj strogo èuvanog kril a i u li na bolnièki posjed. pa se zakljuèala u zahodu. golema mre a. dobic zadaæu snimiti vrat pacij entice smje tene na drugome katu glavne zgrade. pripremljen za ubrizgavan pohranjen u priklad nu boèicu i zatim u platnenu vreæicu. velièinom i oblikom nalik pravom spremniku izotopa. odakle je u pravi èas spu tena nit iz k otu tapa za pecanje. potreban i mali nuklearni rea ktor. primjerice. kao vrlo mlad lijeènik i istra ivaè prvi put do ao u Hammersmith. mladi lijeènik. Jedan od mojih kolega. Kad je privezao vreæicu s boèicom. usto. spust se njima te odsprintao dvjesto metara do stra nje strane prizemlja bolnice. Nemam pojma je li pacijen èina do titna lijezda bila pozitivna na Ge igerovu brojaèu. nije tol iko nalikovala uobièajenoj bolnici. Bio je. prostorija stare u bo nice. bila je potrebna vojska fizièara. neka rijeè. iz cik trona mo e don ijeti za èetiri i pol minute. bri no smje tenome u zg di u kojoj se nalaz io ciklotron. Slika zaposlenog mozga Ciklotron u Hammersmithu bio je iznimno va an preduvjet za konstrukcijuje nog od p rvih europskih pozitronskih emisijskih tomografa za snimanje mozg Uporaba tvari s radioaktivnim kisikom ili radioaktivnom glukozom omoguæi je istodobno mjerenje m o danog krvnog protoka i metabolizma. ciklotron. Ham-mersmithski ciklotron. zgrada od opeke. i n enjera. otvorenje najbl prozor na gornjem katu zgrade ciklotrona i boèicaje baèena okomito u mre koju je dr ao lijeènik na parkirali tu. nedvojbeno je bil o rijeè o postupku velikih razmjera. Izotop koji je ta lij da mogla apsorbirati i koji je stoga pr ogla en prikladnim. Ali pacijentica je u m ðuvremenu osjetila zov prirode. mozak i um tehnika koja je dosta brzo uvedena bilo je substrakcijsko skaniranje. Pose bno 33 Robert Winston: LJUDSKI UM se nezgodnim pokazao pri poku aju ubrizgavanja izotopa kratkog vremena { luraspada u pacijente koji nisu bili u tomografu. Kao skup betonskih i drvenih zdanja. ali ne ba prikladan za nekoga tko poku ava urno stiæi s jednog mjesta na drugo. Pokraj prozora postavljenje tap pecanje s kotur om. Tako su fiziolozi i psiholozi mogli saznati koji je dio mozga aktivno povezan s èitanjem. mogao biti sigurno donesen iz ciklotrona udalje nog oko èetiri s tine metara. Mozak je s niman kad je dobrovoljac promatrao prazan zaslon te ponovno kadje na zaslonu bil a. pacijentica je izi la. ] ko bi utvrdio kako joj funkcioni raju do titne lijezde. bio je takoðer rabljen za stvaranje r adioaktivnih nukleotida za ubrizgavanje u pacijente koji su morali biti snimljen i nekim drugim tehnikama. primjerice. Premda je PET bio korak naprijed. Prezaposleni sta is t istrèao je nekoliko probr trkova kako bi taj iznimno vrijedan izotop. uspeo se uz n jega ljestvama. kemièara i raèunalnih operatera. Strojevi su bili golemi i skupi .mozga tijekom izvoðenja zadaæe. oprezno r pipao druge ljestve koje je sa suprotne strane èvrsto dr a o pomoænik.za tomograf u londonskoj bolnici Hammersmith. bolnièki prostor bio je idealan za progonjenika koji tra i privremeno skrovi te . goto vo nasumce razbacanih pokraj zatvora Wormwood Scrubs. Jedan od takvih zatvorenika bio je George Blake. Kad je izotop izvaðen iz stroja. Dvije aluminijske ljestve. za stvaranje izotopa kratkog poluraspada koji ispitanika neæe pre vi e ozraèiti. pa joj je preznojeni èk medicinske ekipe usp io ubrizgati izotop malo vi e od dvije minute prije rol -jo uvijek neoboreni hammer smithski rekord. taman naèinj en i uklopljen u t\ nositeljicu. Jedna moær 34 Tijelo. imao je vrijeme { luraspada od sedam minuta.

»Profesore. premda nam je PET dao neke vrlo uzbudljive trodimenzionalne prikaze mozga na djelu. va je mozak posve normalan. pri ao m je tehnièar i rekao. buduæi da velik broj neurolo kih istra ivanja iziskuje pono vno promatranje istog ispitanika u drukèijim uvjetima. a poslje dnjih se godina MR sve vi e rabi umjesto starih slikovnih tel nika.ene zbog moguæe tru dnoæe. Dok sam pisao ovu knjigu. Nako n to su sve fotografije bile snimljene. Posljednjih ji godina d . razmjerno pristupaèna tehnologija kojom se gotovo svaki znanstveni] mo e poslu iti kako bi provjerio svoju hipotezu. pa snimke mo danih organa nisu o tre. dj elomice zbog svoje skupoæe. koji je 1991. imao sam èast upoznati profesora Richarda Ernsl iz vicars ke. za razliku od magnetnog rezonat ora koji ga je zamalo istisnuo. a djecu zbog mnogo stro e granice prihvatljivosti i sigurnosti postupaka. PET ima ogranièenu razluèivost. U knjizi Ljudski inst inkt potanko sam objasnio snimanje MR-om. Ko lièina kisika koj nosi »mo dani« hemoglobin mijenja stupanj u kojem on remeti magnetsko p( lje. pisac u New Scientist i autor knjige Going Inside . Danas gotovo svaka velika bolnica posjeduje magnetni rt zonator. Ukratko. Mo e pratiti vrlo specifiène pokazatelje m o dane aktivnosti. dobio Nobelovu nagradu za izniman doprinos pobol sanju tehnolo gije magnetske rezonancije. zatim za tra enje tumora (koji obièno imaju visoku metabolièku aktivnost) te za snimanje osoba kod kojih se ne mo e rabiti magnetska rezonancija (MR). da prenosi kisik. primjerice kla siènog rendgena. Usto. Magnetska rezonancija pokazala se izni mno va nim instrumentom u kognitivnim i mo danim istra ivanjima. a to je veliko ogranièenje. a sumnja se na postojanje komadiæa metala u lubanji. to donekle oslikava èinjenicu da se mozak koji stvara velika ir telektualna postignuæa najèe æe ne razlikuje od »obiènih« mozgova. Molekule u razlièitim tkivima vrte se malo drukèijim brzinam pri èemu emitiraju signal koji prepoznaju nizovi osjetnika povezanih s raèi nalom. Etièk a povjerenstva opravdano su oprezna pri odobravanju tehnika koje obuhvaæaju PET ko ji bi ispitanika mogao izlo iti bilo kakvu suvi nom riziku ozraèivanja... MR nije posljednja rijeè u tehnologiji mo dane kartografije. PET-u. a ne lijeèenje. pigmenta u crvenim krvnim stanicama. Veliki je nedostat ak PET-a to ne dopu ta uzastopno snimanje. osjeæao bih se spokojno. MR ne samo da daje iznimno jasne snimke u kratkom vremenu. Èini se daje ponovlje na izlo enost èak i vrlo jakim magnetskim pi ljima bezopasna. nije bilo suðeno da bude tehnologija koja æe to shvaæanje zbaciti s prijestolja. vrlo tih.« Da meni tehn èar to ka e. a ne samo krvni protok. takoðer. za psiho logijsku procjenu slu ne funkcije jer je tomograf. PET mo e biti poprilièno va an. nego je jeftiniji od PET-a. Stoga. ali ponajprije zbog ogranièenja koja bi vjerojatno prati la svaki proces koji obuhvaæa ubrizgavanje radioaktivnih tvari. psihologija u neku ruku bila robom novonastal og raèunalstva. koliko znam bez rizika. molekule u tijelu postavit æe se poput siæu nih igala 35 Robert Vtfinston: LJUDSKI UM kompasa. Molekule je zatim moguæe izbaciti iz osi tako da ih se izlo i impuls radiov alova. U ne to novije doba. K ao stoje opisuje John McCrone. Tehnika daje zadi vljujuæe trodimenzionalne slike. p k. U to je doba. Ona iskori tav a svojstvo hemoglobin.je pridavana proizvodnji izotopa i smi ljanju fizike procesa snimanja znaèila da naj bolji u upravljanju strojem nisu bili znanstvenici koji su provodili istra ivanja o radu mozga. nij e mu bilo suðeno da nam omoguæi stvaranje podrobne karte svjesnosti. MRje »tehnika snimanja mozga za masovnu upe rabu«. postavimo li osobu u jako mag netsko polje. funkcija dopamina. primjerice. u takvim je istra ivanj ima osobito preporuèljivo kao ispitanike izbjegavati ene i djecu . dom mo e s e konstruirati trodimenzionalna slika velike jasnoæe. Koristan je. 1 svakom sluèaju. napose ako mu je s vrha istra ivanje. Na temelju mnogih oèitanja iz malo drukèijih kutova i raèunalnom obr. i to. va an korak naprijed bila je funkc onalna magnetska rezonancija ili fMR. Danas se stoga PET uglavnom rabi za specifiène indikacije za koje je potrebno saznati toèan protok krvi. naime. r ecimo. Alija nisam do bio Nobelovu nagradu. Povrh toga ne iziskuje da njime upravlj cijela kohorta osoblja. Prihvaæeno je bilo shvaæanje da ljudski mozak nije ni ta vi e od vrlo slo e og logièkog stroja èija æe se kopija moæi naèiniti èim postanemo bolji programeri. Taj veliki znanstvenik prilièno mi j poti teno isprièao pr ièu o tome kako je nedavno sjedio u MR skaneru radi sn manja vlastitog mozga. zanima li istra ivaèa. Opetovano bi izlaganje zraèenju bilo tetno. pa se MR uvelike rabi za uzastopna istra ivanja mozgova di brovoljnih ispitanika. PET se takoðer uvelike rabi za istra ivanje lijekova koji bi mogli djelovati u mozgu. Dakle.

no èak i tada pokuse mo < pokvariti najmanji pokret. za svoj rad nagraðeni Nobelovom nagradom. a njihovo prepoznavanje te ko. k. dakle promjera pola milimetra. svaka teh nologija koja ih mo e pratiti vjerojatno æe postati koristan instrument. Ni blizu svojim oèekivanjima. Govoreæi u Stockholmu. Nobelove nagrade dodijeljene ovim velikanima pone to su zasjenile va no ranijih rado va na mikroelektrodama. kosa i lubanjske kosti ne ometaju promjene u magnetskom polju koje se zbivaju u mozgu.aljnja pobolj anja ponudila magnetoencefalografija (MEG). Zajedno s Huxleyjem. stoje najutjecajn polo aj u brit anskoj znanosti. Bu duæi da su signali tako slabi. koji su 1963. Kad ka em »velika« ivèana stanica. Njihova se genijalnost zrcalila i u èinje nici da su se dosjetili rabiti ivotinje s neobièno velikim ivèanim stanicama . Uvelike je pridonio razvoju radara u borbenim zrakoplovima kako bi piloti mogli prepoznati bombarde re Luftwaffe. izol iranim sobama. jerje njegovoj opremi trebao napon od 15 000 volta. Andrew Huxley. Kako ih je napur la slanom vodom. uporabljiva je sa mo u posebno konstruiranim. Posljednjih je godina njegov rad na londonsko University Colleg eu vi e usredotoèen na mi iæe. mu je dodijeljena zajednièka Nobe lova nagrada. Hodgkina se dr i jednim od najveæih fiziologa pro loga stoljeæa. Nisu imali sreæe samo u jednome smislu . Zanimale su je stanice koje ! ste u. Veæina tih pokusa raðena je na laborato rijskim ivotinjama. a manje na ivce. pa mu je Ministarstvo rata nalo ilo da se bavi radarima. bio jednako n adaren student u Cambridgeu. Od njegovih se iskustava zasigurno dizala ko sa na glavi. osjetljiv. mozak i um tisuæinku sekunde. Poput Hodgkinova. Ida Hyde konstruirala na Harvardu siæu ne stakl ene cijevi promjera tri mikrona. No prostorna joj je razluèivost mala i ne previ e razlièita od EEG-ove. Godine 1902..do otkriæa su do li srpnja 1939. Druga znaèajn a prednost nad EEG-om (kad pozadinska elektrièna aktivnost mo e poremetiti sliku) je st da ko a. skromno je iskazao tovan Hodgkinu kao svojem uèitelju. bile su dobri elektrièni vodièi. Prouèavanje zasebnih stanica mjerenjem njihove elektriène aktivno sti va na je alternativa promatranju podruène mo dane aktivnosti koja nam omoguæuje da v idimo to pojedini elementi rade unutar regije koja nas zanima. Zanimanje za mjerenja pojedinaènih ivèanih stanica potjeèe iz 1940-ih i prekrasno produ ktivne suradnje dvojice iznimnih znanstvenika Andrewa Huxleyja i Alana Hodgkina. Kako se misli pojavljuju i nestaju u djeliæima sekunde. S vremena na vrijeme zapravo nalazio u sredi tu elektriènih izboja opreme kojom je bio okru en. a MEG mo e snimit 36 Tijelo. i vi e razvijajuæi radare za topni tvo i bojne brodove. Ipak. Prouèavanje rada pojedinaènih neurona Jedan od najva nijih napredaka znanosti o mozgu bio je razvoj metode utvrðivanja to p ojedina ivèana stanica radi u odreðenom trenutku. Alan Hodgkin bio je briljantan znanstvenik (i pomalo se amaterski bavio matemati kom). Takoðer poput Hodgkin napos ljetku je postao predsjednikom Kraljevskog dru tva. nj govje ratni rad nedvojbeno spasio nebrojene ivote i bio jedno od n ajva nij obrambenih postignuæa u novijoj vojnoj povijesti. Rat je takoðer p roveo baveæi se radarima. jo uvijek govorim o anici debljine ljudske vlasi. jedna od v elikih prednosti MEG-a jest njezi na brzina. i to doslovce. dijete u izvanredno darovitoj znanstvenoj obitelji. Poput mnogih dobrih znanstvenik zadr ao je osjeæaj mjer e glede svojih postignuæa. poput mi iænih. Relevantniji za n euroznanost bio je pionirski rad Ang lique Arvanitaki. otkrili su da potencijal u mirovanju unutar stanice iznosi -60 milivolta te da tijekom ivèanog impulsa raste do vr nih +40 milivo lta. Ona je secirala divovske . Hodgkin i Huxley izazvali su revoluciju uvoðen jem siæu ne elektrode izravno u ivèanu stanicu.lignje -uhvaæene u moru pokraj Plymoutha. Do li su do iznenaðujuæeg otkriæa. Radio je na terenu i mnoge je sate proveo leteæi privezan u skuèenom p rostoru u repu borbenih zrakoplova. tehnologija s posobna oèitavati maju ne tragove emitirane magnetske aktivno sti. prikazao je elektriènu aktivn ost ivaca te proces »okida-nja« impulsa. fMR tijekom nekoliko sekunda. Pozitronski tomografi mogu mjeriti ono to se u mozgu dogodi ti jekom nekoliko minuta. a mjes ec dana kasnije Britanija je bila u ratu s Njemaèkom. a u rijetkoj atmosferi na tri do pet tisuæa meta37 Robert VVinston: LJUDSKI UM ra bilaje sklona sna nom iskrenju bez najave.

pomakne odreðeni ud. remene ili torbice. dragocjenih za shvaæanje èovjekovih ivèanih funkcija. Vrlo tanka st. mo danih o teæenja u novoroðenèadi. No kako mozak sisavaca ima jedinstvenu koru. ako su dobra zamjena. pravila pona anja pri è vjeènom postupanju sa ivotinjama. Staklo krasi jedno vrijedno svojstvo. S vremenom su elektrode umnogome pobolj ane. Nekoliko je osnovnih naèela koja eksperimentatori moraju uzeti u obzir. isprva morskih z kana i kopnenih pu eva. naime. moraju biti obavljana na njima . Pokazala je. Kao to æemo stalno viðati u ovoj knjizi. klena elektroda bezbolno se uvodi u mozak ivotinje i kad se njezin vrh naðe neposrednoj blizini ivèane stanice. Nemamo nikakvo pravo tjerati ivotinje da pate vi e nego stoje apsolutno nu no i u svakome trenutku s njima moramo postupati èovjeèno i s po tovanjem. nije etièno ponavljati pokuse samo zbog manjih pobolj anj a. Istra ivanja na ivotinjama Nijedna sa eta povijest neuroznanosti nije moguæa bez rasprave o uporabi pokusnih ivo tinja. No u suvremenim istra ivanj ma ivèanih stanica elektroda ne mora uæi u ivèanu stanicu. mo da. mislim.ljudskoga. depresije. ugleda togod ili. pa se moglo prouèava manje ivèane stanice. ne to prije Hu xleyja i Hodgkina. prije svega. Jedno nedavno istra ivanje hipokampusa obuhv. Veæinu znanstvenika to zbunjuje jer veæina stanovni t' jede meso i nosi ko nate c ipele. Drugo. U onima u kojima ga ima . mo emo toèno mjeriti njezinu aktiv nos Pratimo li tako promjene u elektriènom potencijalu pojedinaènih stanica ka ivotin ja. Etika se temelji na naèelu nepovredivosti ivota . svi pokusi morajujamèiti najmanju moguæu patnju te. To je tehnika koju i sam rabii u vlastitim prouèavanjima jaja aca i zametaka. mo e se n ti na razmjerno »primitivnim« stvorenjima. Jedno stanièna znanost nipc to. moraju dobiti prednost. ako postoji bilo kakav bol. Postoje li dokazi da ivotinja ne prest aje trpjeti bol nakon pokusa. da i èane stanice ritmièno stvaraju elektriène impulse te da jedna ivè na stanic u neposrednoj blizini druge mo e utjecati na njezin izboj. ali prouè vanj 38 Tijelo. kolièina pokusa mora biti svedena na minimum.svodi se na najmanju moguæu mjeru. a uvijek treba dati prednost moguæim vrijednim alte rnativama. poput vinskih mu ica i. I njih moramo shvaæati posve ozbiljno.poput ispitivanja kako izbjeæi ili minimalizira ti ljudsku bol ili kako pobolj ati anesteziju . mnoga istra ivanja uma. meku aca. pokusi na ivotinjama imaju sredi nju ulo gu u razja njavanju naèina rada mozga jo od Galenova doba u drugom stoljeæu. pokusi na Iju skim tkivima ili istra ivanja na jednostavnim jednostaniènim organizmima beskralje njacima. lako mogu uvuæi u v rlo tanke kanale. tj. koja se danas nameæu stro e nego ikad. æaloje istodobno praæenje najmanje 150 stanica. istodobno snimiti veæi brc ivotinjskih ivèanih stanica. Treæe. Istra ivanja na ivotinjama posljednjih su godina izlo ena iznimno nepi jateljskim nap adima. moraju se provoditi uz primjenu anestezije ili analgetika. moraju nastaviti. primjerice. a ivotinjama se daju sredstva protiv bolova. dru tvom bi zavladala ne-èovjeènost. Kad to ne bismo èinili. Dakle. Niz fiziologa uspio je. k ognitivna neuroznanost. meðutim.u to mo ete biti sigurni. moraje se usmrtiti brzo i èovjeèno. mozak i um velikog broja ivèanih stanica pri zajednièkom radu zasigurno krije mnoge putove k bol jem shvaæanju prirode ljudskog uma. Ali imamo takoðer va ne moraln e obveze prema ivotima i dobrobiti ivotinja. Prvo. nau< ne to novo. ne rje ava zagonetke mo danog funkcioniranja. nakon to ih se u napregnutom stanju kratko zagrije laserskoi zrakom. 39 Robert Winston: LJUDSKI UM èak i ako su skuplje ili zahtjevnije. a elimo li spa avati ljudske ivote ti se pokusi . Propisi za uzgoj ivotin mnogo su bla i od propisa za lab . Iznenaðujuæi roj mo danih istra ivanja. Vrlo je malo pokusa koji izaziv aju bol.stanice meku aca. a to je da se tanl staklene cijevi. mo emo doæi do va nih spoznaja. primjerice lubanjskih tumora . udobno i sigurno smje tene te po tovane. pri provoðenju bilo kakvih istra ivanja na ivotinjama mora postojati potvrda da su istra iv anja korisna te da æe vjerojatno dovesti do mjera s razumnim izgledima za pobolj anj e zdravlja. a ivotinje moraj u biti èiste. shizofrenije i Creutzfeldt-Jako-bove bole sti. iziskivala su rad na sisavcima. Tehnike staniènih kultura. Tu postoji sna an moralni imperativ. treba shvatiti ozbiljno. U tome smislu. kao to smo vidjeli. Istra ivanja niza ozbiljnih ili smrtonosnih bolesti. Taj je pristup nedavno do ivi uzbudljiv napredak.

s popratnim rizicima po ljudske ivote. Kad se dodjeljuje Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju. Svi mi. objavljene. se tisak raspisao kako su takvi mozgovi »protuzakonito uzeti« ili èak »ukrac ni«. Ostavimo li r strani pitanje hrane . osim jednoj maloj skupini ljudi. Njihc vi poticaji na kriminalne aktivnosti oèi to su protuzakoniti i nerijetko nasiln Njihovi bojkoti tvrtka koje podupiru rad na ivotinjama. U ovoj se knjizi spominju veliki znanstv enici koji su znatno pridonijeli razumijevanju mozga. poput mo danog udara ili Alzheimerove bole sti.katkad u veli kom broji Bilo koje drugo rje enje. p osjetite neke od bezobzirnijih internetskih stranica èiji sadr 40 Tijelo.doista. Nije nimalo sluèajno daje jedno pi vj erenstvo Gornjeg doma. cijepimo se i rabimo farmaceutsl proizvode koji tite i odr avaju zdravlje. V elik dio njihove propagande.. a va a sigurnost poveæana. Svaki demokrat u suvremenor dru tvu trebao bi se duboko zabrinuti to vlade ne èine mnogo vi e da za tit osobe i institucije koje su cilj tih prosvjednih skupina i njihovih nasilnih ak cij kojima èesto pribjegavaju. Taj neodgo\ ran propust du nosnika koji su morali znati to im je èini ti ima razoran uèin na britansku neuroznanost. Dopustite mi da zakljuèim s pone to iznenaðujuæom statistikom. onda je to zato to se vjeruje daje doprinos dobitnika iznimno va an za zdravlje. pomoæu is pitivanja na ivotinjama Ono to bi trebalo duboko zabrinuti stanovnike demokratskih dr ava gr. Takve senzacionalistièke tvrdnje ni u opovrgli ni Nacionalna zdravstve slu ba ni du nosnici Ministarstva zdravstva ni vl adini ministri. najmanje su 32 osobe izravno pridonijele ne uroznanosti . i dalje æe bi ti ozbiljno ugro eni. uzimamo lijekove. a i dokazale. Njihovi n. Èinile su to jer su vjerovale. Sve dok se ne poduzmu odluène i uèinkovite mjeri protiv kriminalnih akcija i kriminalnih prijetnja. Isaacovo izvje æe. Mnoge se la i ponavl aju: da se istra ivanja na ivotinjama provode za probitak znanstvenika. sedam od deset dobitnika Nobelove nagrade barem je djelomice svoje radove temeljilo na istra ivanjima na ivotinjama. ju barbarske posljedice. èiji rad ne bi bio moguæ da s u istra ivanja na ivotinjama zabranjena. nemoralni su jer zastra uju i u asavaju. Te osobe nisu rabile ivotinje radi svoje karijere. Njihova sigurnos t mora biti provjerer na ivotinjama. 41 Drugo poglavlje Kako radi va mozak? Nevjerojatno je koliko prijepora u Britaniji izazivaju istra ivanja mozgova mrtv: Otkad je vlada objavila tzv. navodi na pogre ne z akljuèke i slu i razbuktavanju strasti. digla se neviðena hajka.oratorijsku uporabu ivotinja. mozak i um aj estoko osuðuje istra ivanja na ivotinjama i one koji ih provode. osiguravajuæih kuæa il i banaka. ili napadi n njih. mu karci i ene èija se znanstvena postignuæa d r e iznimno va nima. M o da bi. tijelo inaèe poznato po neovisnim ocjenama.. Do 2003. svaka boèica lijeka i s1 pripravci u europskim zemljama trebali nositi jasnu oznaku: »Ovaj priprava proizveden je. Meðu neurolozima postoji opæa suglasnos t da p mno posmrtno prouèavanje mo danog tkiva ima veliku medicinsku va no No vrlo brz . najveæu poèast uglav nom dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. i to najèe æe na vi e od jedne vrste . Meðu njima. nice su do ko jih su neke skupine i prosvjednici za ivotinjska prava spremni i( u nastojanjima da se izbore za zabranu istra ivanja na ivotinjama. nezamisl h je svima. recimo. buduæi da daje podatke koji trenutaèno nisu dostupni i iz jednog drugog izvora«. mnoge od njih nisu spomenute u ovoj knjizi. izviji stilo o testiranju lijekova koje je ». O d 1901. Ako to mo ete podnijeti. n Internetu.ostaju dvojbe oko lijekova. da iza njih stoje sna ne komercijalne pobude te da su istra ivanja rijetko do la do znanstvenih s poznaja neostvarivih drugim sredstvima. Brkan. presudno za medicinsku praksu te za tit potro aèa i oko li a. èlan vi suvremenog dru tva. neuroznanost i zdravlje ljud obolje lih od mo danih bolesti. prije nego to aktivisti za ivotinjska pra\ uvjere ljude da su istra ivanja na ivotinjama pogre na.prehrana namir nicama ivotinjskog podrijetla zasigurr nije presudna za èovjekovo zdravlje . potakr ta èinje nicom da su patolozi samovoljno odluèili èuvati mozgove nakon aute sija kako bi prod ubili znanje o njihovim moguæim abnormalnostima. makar i simboliène poput farmaceutskih kompanija. Nobelovu su nagradu dobile najmanje 132 osobe. padi na znanstvenike i znanstvene institucije ugro avaju ljudske ivote i im. d aje njihov rad va an u borbi za spas ivota i unaprijeðen] e zdravlja. Od spomenuta 132 Nobelova laureata.

mozak se poène raspadati takvom brzine da prouèavanje njegove gr aðe postaje beskorisno. Na oba je jo uvijek bio lutajuæi ivac (nervus vagu srca su jo uvijek kucala. P robudio se u est: ti. austrijski znanstvenik Otto Loe (1873. Robert VVinston: LJUDSKI UM Poveæamo li sliku. masnu ovojni-cu oko ivèanih stanica. navodno jo u pid ar pohitao u laboratorij. gdje je poèeo izvoditi pokus koji mu se ukazao u snu. osim ako ga se najprije i no ne konzervira fiksacijom u for malinu.k canje mu se odmah usporilo. Neuronske mre e Sto vidimo kad pogledamo mozak nakon konzerviranja u formalinu? Izvana. da u na im lubanjama vrcaju iskre. po m me sudu . vidjet æemo da ivèane stanice nisu meðusobno spojei Obja njenje kako i stanice komuniciraju kemijskim porukama za ne rologiju je bio golem korak napri jed.ali to ne zn. a li ne mislim daje prihvatljivo t poravati napredak dru tva u cjelini pretjeranim r eakcijama na vjersku osjeti vost malog broja osoba. Naposljetku.kad ivèane stanic e odumru. No iduæe mu se noæi san vrat pa se u tri sata. Nazivamo ih dendritima i aksonima. Uzeo je dva ablja srca. Godine 1921. Neprivlaèan predmet mase od otprilike 1400 grama uglavnom nalik divovskoj. Na krab je ne to na papir pokraj kreveta i odmah nastavio spavati. Zacijelo veæ znate da m dani neuroni komuniciraju elektricitetom koji s ami stvaraju .du evnom zdravlju .1961. no polusnei krabotinu u bilje nici uopæe nije mogao de ifrirati. Njih pribli no sto milijarda ivèane su stanice. Jedno je stavio u komoru ispunjenu slanom vodom koncentracijom so li kao u normalnoj tjelesnoj tekuæini) koju je cjevèicom punjenom tekuæinom povezao s komorom u kojoj se nalazilo drugo srce. Neke tite neurone od nepo eljnih kemijskih spojeva. Loewi je opazi o da se i drugo sr poèelo usporavati. pomno istra ivanje tijekc autopsije jednostavno nije moguæe. No da bismo spasili ive katkad je potrebno prouèavati smrt. vidjet æemo daje svaka od tih ivèanih stanica poveza s do deset tisuæa drugih ivèanih stanica izdancima nalik tankim granèicai drveta ili slo enim korjenèiæima. No pod mikroskopom mo emo vidjeti da sadr i neobièno mnogo stanica. znanje o jedno od najva nijih i najskupljih pitanja pred Nacionalnom zdravstvenom slu bon britanskim dru tvom . nabor anoj gljivi. Komunikacija se po najvi e odvija oslol danjem kemijskih spojeva iz ivèane stanice koji dovode do promje ne u maj nom elektriènom naboju neurona s kojima je povezana. dr im da su religiozni pogle drugih ne to to se mora duboko po tovati. pa su tako i dobile ime (grè. otkriæe se zbilo prilièno nevjerojatan naèin.ozbiljno je ogranièeno. glia = ljepilo). Nak< kratke stanke. a u sklopu izvorne autopsij e. onda bi trebalo biti jas no da æe neka ti 42 Kako radi va mozak? va mo da biti potrebno pohraniti za kasnije prouèavanje. Kao to to katkad biva. Rani su anatomi glije shvaæali kao »ljepilo«. T o je posve raz mljivo. svojevr stan elektrièni izolator. No dopusti li obitelj autopsiju. Shvatio je daje sanjao ne to iznimno va no i uzeo bilje nicu. Naravno. Mnogo je vrsta glija stanica.o nakon ga enja ivota. Taj je dan poslije opis k ao »najoèajniji dan mog znanstvenog ivota«. . p rimjerice mnogih lijekova. k bude vremena za pomnu ra èlambu. Neurotransmiteri Poveæamo li dalje. one koje obavljaju mislilaèki posao. Buduæi da vladini du nosnici ni su nima podr ali istra ivaèe koji se bave takvim istra ivanjima mozga. Druge glije imaju ljekovita svojstva . Za rad im je potrebna potpora dr ugih stanica. smjesta ustao i. Dakako. pa su p atolozi .posve odgovorno. tzv. Izveo je oèit i ispravan zakljuèak. Denc ti primaju dolazne informacije koje dovo de aksoni.) u gluho se doba noæi probudio iz n adahnjujuæeg sna.konzervirali mozgove kako bi ih oèuvali za kasnije prouèavanje. Dakako. Shvatio je d . ne dulje od minutu ili dvije. ne mnogo . obitelj nekoga tko j e mo da dvojio o autops taj pregled mo e odbiti i tijelo æe biti pokopano nedirnuto. one preplave o teæeno podruèje i pro dru mrtvo ne-uronsko tkivo. Tada je nastupio èudesan t renutak istine. glija stanica. Ali ivèan stanice samo su manji dio svih mo danih stanica. preostale glija stanice tvore mijelin. ne htjev i ni ta riskirati. Njihovi religiozni pog] di ponajprije poèivaju na uvjerenju u svetost ivota. 2 tim je poèeo elektriènom strujom podra ivati lutajuæi ivac prvoga srca . Osoba sam sna nih religioznih pogleda i nedvojbeno je da veæina pobo n osoba s pravom e li da se mrtvim tijelima oda poèast.

To bi mogao biti jedan od razloga za to se rr talna dete rioracija javlja u starijoj dobi.ovisno o velièini aksona i gustoæi debele mijelinske ovojnice oko i vèanih stanica. primjerice oboljeli od Parkinsonove bolesti. Do danas je identificirano pedesetak razlièitih neurotransmitera. Shizofrenija se povezuje s povi en om razinom dopamina. pa osobe u kojih je gova konce ntracija sni ena. GABA p oma e ivèanim stanicama da razluèe na koje æe signale reagirati. Tisuæe ivèanih stanica poèinju istodobno slati poruke. pak. izmeðu ostalog. morao je nalo iti svojoj banci da sav novac od Nobelo ve nagrade prenese na nacistièki raèun. to ne iznenaðuje. Za taj rad Loewiju je 1936. nije sve tako jednostavno. Veæina ivèanih stan ica mo e proizvesti vi e od jednog neurotransmitera.aje elektrici podra ivanje lutajuæeg ivca dovelo do stvaranja kemijske poruke. sustav reagira kaot ièno. hodanje. Kao izbjeglici. Loevvi je imao prvi dokaz da se i èano uzbuðenje tijelom i mozgom prenosi kemijskim glasnicima. pustolovnosti i zlopor. Kad doðe do komunikacije izmeðu neurona. S obzirom na èinjenic u daje posebno va an u mo danim sredi tim. ovisno o stupnju primljenog ivèano g uzbuðenja. sina psa. Kako bi ga pustili. Uzmanjka li ga iz bilo kojeg razloga. najslo eniji predmet u poznato svemiru. Glutamatje jedan od najva nijih i najèe æih »opæenamjenskih« neurotransmitera. ali mi æemo se pon ajprije pozabaviti s nekoliko njih. Kemijski. dakle. samo dva sata nakon sna. Kemijs ki spoj kroz fiziolo ku otopinu pre ao iz jedne komore u drugu i izazvao usp renje d rugog srca. drugim spojevima koji p èu njegovo djelovanje. S obzirom na toliku sliènost natrijeva gl utamata i tog sveprisutnog neurotransmitera. Istra ivanja na rezus maj unima upuæuju na èinjenicu da u starosti mo da dola45 Robert Winston: LJUDSKI UM zi do pomanjkanja GABA-e. rijeè je o bliskom srodniku natrijeva glutamata. kasnije n zvanima neurotransmiterima. kriminala. npr. Sni ena razina dopamina prisu je i u osoba s poremeæajem pozorn osti s hiperaktivno æu (ADHD) te u deprt nih osoba. pa mo emo vidjeti k ako razlike u ko ni dopamina izazivaju razlièite poremeæaje. Do pet sati ujut: toga istog jutr a. Procjenjuje se da samo u djeliæu mozga velièine zrnca pijeska ima nevjerojatnih milijardu sinapsa. a to mo e izazvati estok nap j. opa eni mehanizam jednak je naèinu prijenosa kemijskih poruka izmeðu ivèa stanica u mozgu. Kao to æemo vidjeti. zato stoje bio idov. dodijeljena Nobel va nagrada. spojene. Gama-aminomaslaèna kiselina ili GABA (od engl. zadovoljstvo. zdravlje star mogli bi pob olj ati tretmani tim spojem ili. aktivnih veæinom u mo danoj kori. poput alkoholizma. k emikalije prijenosnici elektrokemijskih »poruka«. Poruke putuju razlièitim brzinama od 3 do 32 km/h . pa kako onda komuniciraju? N a svakom susreti tu aksona i dendrita susjednih neurona postoji siæu na pukotina. Dopaminje ponajprije povezan s voljnim pokretima. bez izravnog elektriènog podra ivanja. droga. obi imaju pote koæe sa zapoèinjanjem pokreta. Ipak. ali i kako djeluju na n a u osobn Primjerice. ivèane stanice nisu. dopamin je. Kako bi onemoguæili da istodobno okidanje prevelikog broja ivèanih stanica i njihovih sinapsa preoptereti mozak. Amerièki genetiè . No samo dvije godine kasn ije. a sudeæi po nalazima. Ipak. prema bazalnim gangliji] omoguæuje n am glatko izvoðenje automatskih pokreta. GABA je neurotransmiter koji najèe æe luje poput nadzornika. Dopan ski putovi u mozgu jasno su odreðeni. Èuo sam neke neuroznanstvenike kako epileptiène napadaje opisuju kao posljedicu p objede pobuðujuæeg djelovanja glutamata u borbi s inhibicijskim uèinkom GABA-e. prisutan u c lome mozgu. pa se bez prebijene pare domogao Engleske. najnovija istra ivanja u SAD-u potvrðuju daje rijeè o bezopasnom spoju. podruèja u mo danom deblu. zbij ei dijela crne jezgre. jedan od glavnih dopaminskih putova koji polazi od tzv. No buduæi daje mozak. èestog dodatk a hrani. osobito u kineskim restoranima. sva ostala imovina smjesta m u je konfiscirana. tu pukotinu ispune neurotransmiteri. uhitili su j 44 Kako radi va mozak? juri nici. gamma aminobutjric acid) najva niji j e inhibicijski neurotransmiter u mozgu. sreæa mu se osmjehnula. u pro losti je vladala odreðena zabrinu tost da bi njegovo prekomjerno dodavanje hrani moglo utjecati na rad ivèanog sustav a. Premda je Loewi svojim radom pokazao kako se prenosi kemijska poruka izmeðu ivèane i mi iæne stanice. neuronski kr ugovi moraju »odluèiti« koje æe poruke proslijediti. povezan i s odreðer oblicima pona anja. kao to obièavam reæi.

) Èetiri od njih . kao to smo spom enuli. zaslu an to nam srca pojure. Straga su zatiljni re njevi. Nimalo iznenaðujuæe. obraðuju jeziène i zvuène informacije. Limbièki sustav smatramo sjedi tem na ih èuvstava te m nogih instikata. hipofiza. sto ga. a razina mu se dramatièno poveæava kad se probu mo. daje sposobnost djece da se nauèe samokon-troli ne to to se s vremenom mo e samo po bolj ati. za obradu instiktivnih informacija.brine se da slabe neuronske veze odumru. Kao rezultat. naiæi æemo na druge tvorbe. Amigdala. Osobe s o teæenom hipota47 Robert Winston: LJUDSKI UM lamièkom funkcijom mogu biti sklone anoreksiji ili prejedanju. kao da ih r hovi ap etiti uopæe ne slu aju. vjerojatno n e biste mogli osjeæati strah. imati lo apetit. Eto traèka nade za oèajne roditelje i uèitelje! Zavirimo li ispod povr ine mozga. odgovorni za percepciju prostora i na eg polo aja u njemu te. potreba i nagona koji nam poma u da pre ivimo. Postoji j o i tzv. inhibira lijevu. Osobe s vi enom razinom serotonina mogu. primje rice. katkad i do polovice dvadesetih. nalaze se sljepooèni re njevi. vidjet æemo da se taj zadivljujuæi organ ne dijeli samo na dvije polovice. za pokrete i dodir. poput temperature i okusa. Hipotalamus je procesno sredi te to iz mnogih mo danih i tjelesnih podruèja prima infor macije i alje im prikladne odgovore. To je ponajprije neurotransmiter budnosti. no ovdje valja spomenuti da èeoni re njevi sazrijevaju najdulje. hipota-lamus. otoèni re anj. primjerice mi ljenje i planiranje. èini se. Va an je regulaciji raspolo enj a. a krvni tlak poraste kad smo. koji. U jednom od kasnijih poglavl ja prouèit æemo razvoj ljudskog mozga od zaèeæa do starosti. mozgom kola povi ena ra zina serotonina. Mogu takoðer biti neplodne. Sprijeda su dva èeona re nja. Èeoni re njevi imaju glavnu ulogu u regulaciji pona anja.amigdala. dj elomice. Daje o teæena ili daje nemate. upla eni. podruèja odgovorna za ono to nazivamo »vi im funkcijama« ljudske vrste. siæu na badema sta tvorba. aktivna je kad osjeæamo èuvstva. izmeðu ostalih funkcija. onog osobitog ustroja vijugavih nabora (nazi vamo ih vijugama) i brazda (nazivamo ih ljebovima). Jasno je. uglavnom odg ovorni za obradu vizualnih informacija. Svaka je polovica podi jeljena na jo èetiri dijela (str. Noradrenalin (ili norepinefrin) ima vt koncentraciju u mozgu. jer alje li hipoi lamus hipofizi po gre ne signale. Talamus. primjerice. S ve osjetilne informacije. te adenokortikotro pin. sudjeluje u regulaciji apetita. Pa ga iznova i iznova ponavljaju. limbièki sustav.ri David Blum i Kenneth i mings dr e da su identificirali osobitu promjenu najedno m genu kakva se lja kod 50 do 80 posto alkoholièara. Ispred njih. koji. nego istu funkciju obavlja na molekularnoj razini u mo? . neposredno iza u iju. svaku s parnjakom u suprotnoj polutki. Oni djeluju tako to spi èavaju ivèanu stanicu da reapsorbira s erotonin nakon stoje obavio svoju »{ snièku« zadaæu. n . 46 Kako radi va mozak? Na na em æemo putovanju susresti jo nekoliko neurotransmitera .meðu njima su endorfini . no on ne samo da nam por e usredotoèiti se. pak. podi e raspolo enje i budnost. povezan je s sokom razinom bud nosti i uzbuðenja. odnosno njegovo uprav ljanje hipofizom. Adrenalin (ili epinefrin. a sna ne ojaèa ju. Mo dana podruèja Vratimo li se ponovno korak unatrag i promotrimo mozak golim okom. 29 i 48). hormonalne upute za proizvodnju jaja aca sperme mogu biti neprikladn e. narkomana te ovisnika o kocka nju i hn Promijenjeni gen sprjeèava vezanje dopamina na ivèane stanice u mo dar putovim a »nagrade i motivacije«. n o male kolièine djeluju i u mozgu. podruèje smje teno duboko izmeðu sljepooènih i zatiljnih podruèja. talamus i hipokampus povezane su u tzv. Antidepresiv Prozac jedan je od lijekova iz skupine lektivnih inhibitora pono vne pohrane serotonina. Upravo je hipotalamus. djeluje kao spona izmeðu osj< nih podruèja i vi ih mo danih funkcija. analitièku stranu mozga i potièe stvaralaèko mi ljenj e. s iznimko onih iz najprimitivnijeg osjetnog sustava. Serotonin. Zato se osobe s takvim genom ne osjeæ dovoljno zadovoljno ka d se upuste u pona anje èiji bi im ishod trebao doni osjeæaj nagraðenosti. (Jedina tvorba bez parnjaka je. zadu eni za nadzor bola i pobuðivanje mo danih sredi ta za nagrade. tj. izmeðu ostalog. kako se jo naziva) uglavnom se nalazi drugdje u t lu. Na vrh su tjemeni re njevi.

procjeni velièine predmeta i crtanju crte a pravilnih proporcija. pojesti hranu. Osim to veæini d jeziène sposobnosti. Maèke kojima je mo dano deblo odvoje no od ostatka mozga i dalje se mogu kretati. mo dano deblo. To podruèje. pokrete i motoriku. nim o teæenjima imaju znatne te koæe s pamæenjem. Hipokampus je o dgovoran za pohranu i formacija u dugoroèno pamæenje i njihovo dosjeæanje. a da nisu im èvrstih dokaza. Cingularna vijuga uljevito tijelo Èeoni pol j Subkalozna vijuga Zatiljni pol Talamus Parahipokampalna vijuga Limbièki sustav 49 Robert VVinston: LJUDSKI UM ^ Mo dane polovice Premda su lijeva i desna polutka mozgajednako ustrojene i u uobièajenim ol nostima stalno komuniciraju. desna je strana u mnog o veæoj mjeri holistièki aparat. sve je vi e d okaza u prilog njegova sudjelovanja u èitanju i govoru te mnogim drugim vidovima k ognicije.oni koji nadziru hranjenje. meðutim. orgazme i disanje. lijeva i desna polu tka i njihovo meðudjelovanje imaju presudnu ulogu u stvaranju na e osobnosti. svaka polovica udomljuje i pone to drukèije fu cije. postavi lije se is pred njih. a dokazano je i da osol koje su d o ivjele te ke traume. neposredno iznad mo danog debla. Usto.uljevito tijelo (corpus callosum). se mogu povezati s udaljenijim neuronim a. Slu: kao suèelje izmeðu motorièkih centara u mo danom deblu ispod njih i ostati mozga. Nedavna su istra i vanja. ni njihova funkcija nije tako zgodnojednoznaèn Osobe s o teæenim bazalnim ganglijima mogu imati i te koæe u razumijevan 48 Kako radi va mozak? neverbalne komunikacije. cere-bellum). Mnogo je napisano. Neki su autori pisali. Amigdalu i hipokampus s gornje strane blago obavijaju bazalni gangliji. U sivoj tvari. spavanje. z a desnu se polutku katkad navodi da ima veæu gustoæu v< izmeðu ivèanih stanica. Njegovo je djelovanje dovoljno da u nedostatku ostalih funkcija organizam odr i ivim. Isto vrijedi i za tvorbu smje tenu u stra njem dijelu glave . dvije strane mozga ne rade neovisno jedna o drugoj. Sve te mo dane module meðusobno povezuju aksoni gusto zbijeni u ukri. Kake bijele tvari vi e. U v( ne osoba lijeva stra na obavlja vi e analitièkog procesiranja. Desnu polutku tvori vi e bijele tvari nego sive. pa zbog toga imaju djelomiènu amneziju. a bijela tvar tvori komunikacijski kanal. dakako. Kao to se mo e pretpostaviti po njegovu polo aju. prije odlaska na vi u kor kalnu razinu prolaze kroz talamus. u osnovi.ane snopove. U mo danom deblu smje teni su najosnovniji programi za pre ivljavanje . pokazala da mali mozak sudjeluje u planiranju i tempiranju radnja. Aksoni u desnoj polovici du i su od onih u lijevoj.dio koji dijelimo s na im precima gmazovima. odvija obrada. vi dljiva. Prema tom e. mali mozak (lat. Ust o. Pod mikroskopom je razlika izmeðu lijevog i desnog m ga. Osobe s hip okamp. a daje desna sjedi te stvara laèke i intuitivne misli. podruèje pri samome dnu glave. Kao to æemo vidjeti. m gu imati manje hipoka mpalnog tkiva. uljevito tijelo omoguæuje komunikaciju izmeðu mo danih polovica. slièno mn gim mo danim podruèjima. nerijetko bez pravih dokaza.ju nog. lijevu i desnu mo danu polutku povezuje debela akson-ska vrpca . obavljanje nu de. tvori najstari ji dio èovjekova mozga . dugo je smatrano primitivnim sredi tem za ravnote u. Zajedno s malim mozgom. Stoga su posebno va ni u planiranju i izvedbi pokreta. daje lijeva polutka bolja u logièkom povezivanju te povezivat zamisli i koncepata. No. o razlici u funkcijama i sne i l ijeve polutke. Danas smatra da æe osoba s dominantnom lijevom stranom (il i s o teæenom desnoi Cingularna vijuga uljevito tijelo Desna mo dana polutka (unutarnja povr ina) . èesto je o govorna za neke vidove mi ljenja i zakljuèivar Nasuprot njoj. pobjeæi èuju li um i.

Cest uzrok velikog napadaja s gubitkom svijesti (i o pasnog po ivot) jest irenje elektriènih izboja iz o teæenog mo danog podruèja mo danom ko bje polutke. oku potrebno da opazi pr met. pa tako neki izvori tvrde daje èuvstveno procesiranje uglavnom smje teno u desnoj po lutki. Isto vr ijedi za ke. Opæenito uzev i. alicu. meðu veæim brojem predm eta lijevom rukom naðe onaj koji je up vo vidjela. Mu karci imaju manje veza izmeðu polutka. a desna s lijevim. Bio je prilièan erudit-jedan od njegovih tamo i kolega zabilje io je daje bio sjajan kipar.Je li onda mu karcima. Predla u i da bi ta razlika izmeðu uljevitih tijela èak mogla objasn iti neke dobro poznate èuvstvene razlike izmeðu mu karaca i ena. dakle. biti vje tiji u povezivanju naizgled nesp ojivih zamisli i osjeæaja. skloniji usredotoèavati se na pojedine zadaæe i dovr avati ih jednu po j ednu. ipak imamo nekakvo opravdanje za svoje pona anje. ne bi bilo ljevoru kih matematièara ni desnorukih pjesnika! Nedavna istra ivanja razlika u pona anju mu karaca i ena otkrila su zapanjujuæu èinjenicu uljevitom tijelu.jer govorom upr avlja lijeva polutka. zbog o teæenog uljevitog tijela oti la samo u lij< stranu mozga. glazbi i knji evnosti. nego sai dodirom. te e govoriti o èuvstvima? S dodatnim vlaknima u uljevitom tijelu. a ne iz meðu dviju polovica. pak. U sluèaji pacijentice slika je. a da ga ne izo tri i tako po alje informaciju u obje polutke. pacijentica o njoj Sperrvju nije mo reæi ni ta . No upitan a da imenuje predmet u ruci. i obrnuto. analitièkom radu. pa u normalnim okolnostima informa cije iz des strana vidnih polja odlaze u lijevu stranu mozga. jenata s razdvojenim mozgom veæina je tih raskri ja. pak. nego joj je i o moguæio da ka e stoje vidjela. kako bi oti la u desnu pol ku. a ona sliku nije vidjela. poput uroðenog pona anja. s lijeve strane toèke. Pobolj anja su najèe æe bila dramatièna. Smje taje izabrala licu. U tome pokusu na djelu jasno vidimo lijevu i desnu mo danu polutku. Ruben i Raquel Gur iz Penns vlvanijskog medicinskog centra u Philadelp-hiji potvrdili su da su ene èe æe sposobne z a »vi ezadaænost«.2 ene redovito istodobno izvode vi e zadaæa. dobitnik Nobelove nagrade 1981. Ruben i Raquel Gur smatraju da bi uljevito tijelo u ena prosjeèno moglo biti v eæe zbog vi e neuronskih veza.. akle. enama je izra avanje emocija. s manje veza izmeðu polovica. pacijentièin lijevi mozak ne samo da ju je mogao prepozn. Opæenito . de njacimaje uglavnom dominantna lijeva polutka. Presijecanje veza izmeðu polovica trebalo je zaustaviti napadaje koji su obuhvaæali cijeli mozak. stoje korisno u umjetnosti. Toliko je. Kac slika bila zdesna. Neurobiolog Roger Sperrv. pak. razmjerno je veæe u ena. meðutim. Zatim joj je. to omoguæuje br u i jednostavniju komunikaciju izmeðu mo da podruèja. odgovorila je »ni t Sperrvju je zatim zam olio da posegne ispod stola i. ne gledajuæi. mu karci. mi.50 Kako radi va mozak? mo da biti bolja u metodièkom.« Bilo je to kad je od pacijentice zatra io da usredotoèi pogled na zas na kojem je bila mala toèka. Ali kad je slika bila prikazana jeva. Èuvena je i gova izjava: »Sve se svodi na to da suvremeno dru tvo diskriminira desnu lutku. prekinuta. Upitana da ka e stoje vidjela. Putovi od oèiju do dijelova vidne kore koji prii ju informacije kri aju se. no pacijenti su ubrzo poèeli pokazivati neke prilièno èudne nuspojave. Spe je is pitivao uèinke te promjene prikazujuæi joj sliku alice desno od toèke zaslonu dvadeseti nku sekunde. No to se ne bi smjelo shvaæati kao pravilo. Odluèi i su presjeæi uljevito tijelo. No u p. a ljevacima desna. mogla je prepoznati i ir novati ono stoje upravo vidjela. bio je jedan od mnogi h slavnih znanstvenika koji su dio karijere proveli u Kalifornijskom 51 Robert Winston: LJUDSKI UM tehnolo kom institutu. No u neuroznanstvenim je anali mo da najpoznatiji po ra du s pacijentima razdvojenog mozga. zabljesnu la slika lice. Netko s dom inantnom desnom polovicom mogao bi. Jer kad bi to uvijek bilo tako. primjerice knjigovodstvu. jasno. lijeva je povezana izravno s desnim mozgom. a daje sposobnost izra avanja èuvstava govorom u lijevoj polovici. No desna polutka primila sliku lice i stoga je m . recimo na poslu ili kod kuæ arci su. O tome se mnogo nagaða. i zvala gaje »olovkom«. Mo da. Kako je to ujedno i govorn a strana. naime. paje neuronska komunikacija ne to s porija i stoga uèinkovitija kad se funkcija odvija u jednom mo danom podruèju. Jedi stoje njezin lijevi mozak t ada mogao reæi bilo je »ne vidim ni ta«. Podijeljeni mozak Kirurzi su 1960-ih pribjegli oèajnièkom poku aju lijeèenja te kog oblika epilepsije. pa je oti la izra vno u desni mozak.

premda ga ni je znala toèno imenovati. izabrati pravilan predmet. sindromom otuðene ruke (engl. Gazzaniga i njegov suradnik Robert LeDoux osmisli li novu metodu: glavninu pitanja bi izrekli. Tada je. no kljuèna bi rijeè zabljesnula na zasl onu daje pacijent proèita. kroz njezino lijevo vidno polje. Pacije nt je zatim odgovarao na pitanja upuæena desnoj polutki slaganjem slova iz igre Sc rabble. bez kori tenja go^ ra. primjerice oceani i slapovi. »Znam da mije dr. Svo m snagom desne ruke oèajnièki ju je poku ava povuæi. Michael Gaz. Alien Hand Syndrome. Alan J. Pacijentov se desni mozak poèeo izdvajati kao zasebna osobnost s vlastitim sklonos tima i nesklonostima. upitali bi. èije odliène knjige o neuroznanosti toplo preporuèujem. lijevi je mozak rekao »crtaè«.. ipak. Kad lij eva polutka èuje g 52 Kako radi va mozak? vor. i zatim na zaslonu prikazali rijeè »hobije«. Zato su dr. Kas nije joj je pred drugim èlanom istra ivaèkog tima izletjelo. desna im je polutka dosljedno davala lo ije ocjene nego lijeva. Ili da u mozgu postoje mnoge »inaèice« nas koje su obièno sjedinjene i skladne zahvaljujuæi uljevi om tijelu. stoje dovelo do pomalo jezovitih rezultata. paje nastojala nekako objasniti svoje osjeæaje. dr. Kako se pacijenti s presjeèenim uljevitim tijelom snalaze u svakida njem ivotu? Neki o d njih navode da ne mogu obavljati ni najjednostavnije zadaæe jer im se jedna ruka pona a u skladu s njihovom voljom. Profesor Gazzaniga pi e i o intrigantnoj epizodi kad je desnoj polutki pacijentice s razdvojenim mozgom (drugim rijeèima. preuzima »vlast«. niga. Primjeric e. a trenutaèno rad i u Dartmouthu. osobama koje jedna ruka mo e razodjenuti jednako brzo kao to ih druga mo e odjenuti . Feinberg ka e da poremeæaj mo e snaæi svakoga s mc danim o teæenjem. Zadaæa nije bila laka jer je izgo vorena pitanja.. izvijest io je o pacijentima s tzv. èija je d esna polutka mogla komu. napisanog u Nj . Parkin. meðutim. profesor eksperimentalne psihologije na Sveuèili tu Istoènog Sussexa. a desna polutka apsorbira ono to lijeva ne mo e. rekla je da nije vidjela ni ta. tj. No svejedno je spomenula da se osjeæala upla eno i tjeskobno. shvatila daje skriveni napadaè nitko drugi d( njezina vlastita lijeva ruka. P je otprilike sedam godina. Gazzaniga drag. nije mogla izvijestiti o viðenome. a desni je slo io rijeèi »vozaè automobilskih utrka«. Feinberg s Medicinskog fakulteta Albert Einsi in opisao je u e misiji televizijske postaje Learning Channel enu koja je buc æi se iz nemirnog sna osjetila kako je u tmini spavaæe sobe neèija ruka estol i nemilice ste e oko vrata. od kojih je jedna nijema jer j oj manjka sposobnost govora? To bi svakako bio najekstremniji (i dosta zabrinjav ajuæi) zakljuèak koji bi se iz ovoga mogao izvesti. Jezièna sposobnost nije. Nekoliko rijetkih pacijenata s razdvojenim mozgom uspjelo je komunicir desnom polutkom. Kad su od mladiæa zatra ili da na dugom popisu ocijeni stavke poput namirnica.ogla lijevom rukom. radio je na Kæ fornijskom sveuèili tu. Sluèaj ene je poku ala zadaviti vlastita ruka potje< iz prvog rada o poremeæaju. samo rijeè o tome da se na a svijest stalno pomièe iz jedne u drugu polutku. AHS) . Kako u desnoj polutki nij e imala sposobnost govora. kao i veæinu iduæi od straha nije mogla usnuti sve dok ne bi bila potpuno pr emorena. 53 Robert Winston: LJUDSKI UM Sindrom otuðene ruke poremeæaj je kao iz noænih mora i filmova strave. odnosno pacijenta. usred borbe. Ne iznenaðuje stoga to te noæi. Mo da je. nemoguæe poslati samo u jednu polutku. uvijek smje tena iskljuèivo u lijevoj pol ki. kad su ga pitali to eli raditi kad diplomira. »Nabroji nam svoje. boja i imena. ali sad ga se iz nekog razloga bojim. Zapravo. Ista pojava mo e se opaziti kad se pacijentima s razdvojenim mozgom prikazuju neu tralnije slike. Pacijenti izvje tavaju o osjeæajima spo kojstva. Premda su mnoge osobe s AHS-om imale radikalne operacije mozga radi jeèenja te ke ep ilepsije. Jo bizarnije. za raz ku od slika. lijev e strane oèiju) prikazan kratak isjeèak uznemirujuæeg filma.«. dok je ne ometemo. premda nisu svjesni da su ih izazvali prikazani isjeèci. cirati kratkim frazama.« Cini se daje u mozak prodro emotivni sadr aj onoga stoje upravo vidjela. u New Hamphshire Nai ao je na studenta. a druga izvodi faustov-ske vragolije. Znaèi li to da s mo svijetom s dvije neovisne osobnosti u glavama.

koju sam na ao na jednoj motociklistièk internetskoj str anici: Juèer sam upoznao jednog japanskog motorista.. U istra ivanju provedenom 1994. revolucionarni i aè nosnih dlaèica. Ka e da je imao zdravstvenu tegobu: »Baka T e«. Osobe s o teæenom lijevom polutkom sklonije su depresiji. To znaèi luda ruka. To je svakako zan imljiv nalaz. jedan od pacijenata u emisiji. odgovorila je da su je nasmijali istra ivaèi sa svojim besmislenim pokusima. no sve su optu be poslije odbaèene zbog njegova med icinskog stanja . Jer kad bi se u prièu upleo na lijevi mozak i poèeo razmi ljati treba li nam doista taj novi.sindroma otuðene ruke. Isprièao nam je kako je vozio oko 270 km/h i cijelo vrijeme udarao i vukao desnu ruku. Ukratko. Taje razlika vidljiva i u osoba koje su pretrpjele mo dani udar koji je praktièno »nok autirao« jednu od polutka. To se podruèj e aktivira uvijek kad elimo izvesti neku voljnu rad55 Robert Winston: LJUDSKI UM nju. Prisjetio se i kako ponekad jelom lijeva ruka uhvati desnu i »jednostavno mi ne dopu ta da vilicu ili lic prinesem ustima«.. kao d a su sklonije tomu da budu ganutije tu nim zbivanjima u okolini. Priveden je u postaju. ali ne mo emo objasniti za to. p remda.pozitivne i usreæujuæe te negativne i ra-stu ujuèe. Podjela na lijevu i desnu stranu vidljiva je u na im reakcijama na umjetnost . Strava.pri lièno èesto ka emo da nam se slika sviða. Odjednom je desn a ruka poèela dodavati gas. Slièan se proces mo e opaziti kad se u desnu polutku pacijenata s razdvojenim mozgom brzo po alje pisana uputa. koji je takoðer isprièao kako jedne noæi probudio s lijevom rukom oko vrata. .3 Isjeèci su bili podijel jeni u dvije vrste . Kazao nam je kako trenutaèno ne radi. a svoje te koæe obièno do ivljavaju kao potpune katastrofe. to im jamèi postojanije pozi tivno raspolo enje. Maloèas opisani sindrom otuðene ruke ne nastaje samo zbog o teæenja u-ljevitog tijela. èini se da osobe s aktivnijim lijevim mozgom uspostavljaju pov ratnu spregu izmeðu sebe i pozitivnih podra aja u okolini. profesori mjetnosti potièu studente obrazovane u akademskim okvirima unutar kojih se njeguje racionalno mi ljenje da svoju promi ljenost ostave izvan predavaonica. Richard Davidson s Wisconsinskog sveuèili ta raznim je ispitanicima prikazivao filmske isjeèke. postojeæa hijerarhija uopæe n mora biti trajna. No ono nije u tolikoj mjeri pokretaè radnje. Ub rzanje je bilo suludo.. Simpatièan tip. Tra e od njih da se povezu s osjeæajima koje izaziva umjetnost. Upitana za to se smijala. Doista. nego ponajprije alje sign< u dije love okolnog motorièkog korteksa. Ona jednos tavno poène raditi to hoæe. a osobe s aktivnijom desnom polutkom èine upravo suprotno. Sto je. primjerice. dodatno motorièko polje (SMA). Depresivne osobe èesto izjavljuju da »svijet vide na drukèiji naèin« od osta lih. Davidson je zab ilje io kako se èinilo da su osobe s aktivnijom lijevom stranom pozitivnije reagiral e na pozitivne isjeèke. a ne rijeèi. Lijevi je mozak nasto jao dati smisao postupcima odvojene desne polutke. no u lijevoj polutki jezikom definir amo i otkrivamo stvari. kao to æemo vidjeti u nastavku. Jednom se. luda ruka? I onda n am je nastavio obja njavati kako katkad izgubi nadzor nad desnom rukom. jedne se noæi spu tao niz Daishein Keihin. osobe s o teæeni desnim mozgom katkad uopæe ne uviðaju da imaju te koæa. Bio sam potpuno zbunjen. mrzovoljni nadesno Svi se donekle razlikujemo po stupnju dominantnosti jedne polutke nad dri gom. To mo da zvuèi poput povratka na »meto dsku glumu« i druge umjetnièke pokrete 1960-ih. Kad ga je naposljetku sustigla policija i ao je br e od 250 km/h. a one s veæom aktivno æu u desnoj polovici negativnije na negati vne isjeèke. Mo da nije uvijek dobro vidjeti cjelovitu sliku. Ut jecaja ima i podruèje na vrhu mozga. Zato ogla ivaèi ra be toliko slika i glazbe. jer tip vozi Suzukija Hayabusu od 1300 cm3. Prilièno mi se sviða i ova prièa. pacijentica poèela hihotati nakon to je na zaslonu zabljesnula uputa »smij se«. no na prièu se n dovezao i Larry..emaèkoj 1908. imao je mo da oko 45 god ina. tzv. Kao to smo vidjeli kod mnogih m( danih funkcija. Nasuprot njima. Mo ete li to zamisliti? Veseljaci nalijevo. a zatim mjerio protok krvi u njihovim lijevim i desnim polutkama. No dominantnost odreðene polutke mo e biti odgovorna z 54 Kako radi va mozak? kljuène vidove na eg temperamenta. pobogu. I DALJE vozi. a desna je sredi te najveæeg kreativnog rada. mo da ne bismo kupili...

ali. Mozak ne samo daje najslo eniji organ u tijelu. Desna rul »stupa na scenu« i ugleda otvorena vrata. Kako ne mo e komunicirati s desnim mozgom i tako saznati da relevan tna radnja veæ uèinjena. meðutim. potrebnoje neo teæeno uljevito ti jelo. otuðene r ke nisu nikakva vr agolija. on ne samo da proslijedi poruku prema drugim neuronima. No da bismo mogli pobli e raspraviti taj koncept. smanjena sposob 56 Kako radi va mozak? nost ne znaèi njezin trajan gubitak. a p omoæu pamæenja ga usporeðujemo s prija. u funkcij stavljamo jezik i socijalno pona anje. a mi ljenje nam poma e da izraèunam koliko novca moramo dati. jer veæ i za najjednostavnije zadati rabimo cijeli niz spos obnosti.« Da poruka prijeðe jedne na drugu stranu SMA.uèini«. Mo da ste u jednoj od gornjih reèenica primijetili ne to neobièno.kv ka . mozak nije ne to to se obliku je tijekom prvih dvadeset godina ivota. u kojem je proizvoðaèu peciva potrebna tvornica papira koja æe g opskrbiti papirom za zamatan je i rafinerija nafte koja æe mu osigurati benzii za prijevoz. a mladi liberali u tridesetima postati va ni konzervativci. U to su doba istra ivaèi mozga veæ poèeli otkrivati da komunikacija izmeðu ivèanih stani nije jednosmjerna ulica. i da im nema zamjene? To je uobièajena zabluda. i zato rtve mo danog udara strpljivom vje bom mogu vratiti izgubljene sposobnosti. ijetko rabljene veze slabe i naposljetku pucaju. Hebbom . reæi da su obje strane SMA aktivi neovisno o strani tijela ukl juèenoj u radnju. bilo je sve jasnije da kad neuron primi signa l iz drugog neurona. U tome je odjeljku sadr ano kljuèno obilje je. Vizua nim sustavima gledamo pecivo. neg . Organ je to koji s e razvija. stalno mijenja. Inhibii ja normalno dolazi izravno iz strane SMA suprotne strani tijela koja sudjelu u radnji. da kupujete pecivo u pekar Motorièke funkcije rabimo k ako bismo u li i pritom ne udarili u pult. niti i ta ukazuje na moguænost da u nama prebiva vragolaste. Plastièan mozak Sjeæate li se kad su vam rekli da ste roðeni s konaènim brojem mo danih stanica te da on e od trenutka roðenja odumiru. postaje oèito daje shvaæanje mozga kao niza neovisni modula pretjeran o pojednostavljivanje. Zamislite. njim pecivima. k( nekih pacijenata razdvojenog mozga. Ukratko. desne sti ne SMA za desnoruku radnju razm jerno je slaba. Sinaptièke veze izmeðu ivèanih stanica rastu i jaèaju. Prema Parkinovu mi ljenju. Aktivnost. Va no je. u kojem tvrtke. nego dolazi do njezina premje tanja u drugo pod ruèje. Popu grada. Parkin dr i da otuðenu ruku n. mozak nije zatvoren sustav. Kao da alje poruku: »Miruj. lijevi mozak pretpostavi da mora zatvoriti vrai te smjesta to i uèini. prepusti ovo meni. dovoljna da potakne ne ku radnju ako nije inhibirana.i ovdje postoji kri anje. proèitajte j o jednom dio o noradrenalinu. no njezina poruka glasi »vrata . Rijeè je o tome da se mozak koji ga stvara. prema mi ljenju profeso Alana Parkina. Uz mimo za primjer sluè u kojem lijeva ruka pacijenta s razdvojenim mozgom otvori vra ta. Otkriæe da je ba tako imalo je dalekose ne posljedice za medicinu i cijelu raspravu o »nasljeðu il i odgoju«. pa desni dio SMA upravlja lijevom sti nom tijela. javne institu cije i obitelji rastu i premje taju se iz prosto ra u prostor. primjerice. Prièa o plastiènom mozgu zapoèelaje 1940-ih s kanadskim psihologom Do-naldom O. Zato mo emo uèiti nove vje tine i zaboravljati druge kojima smo nek oæ dobro vladali. nego je vjerojatno i organ s najveæom spo sobno æu obnove. kao to æemo ubrz o vidjeti. moramo bolje shvatiti komun ikacijski mehanizam izmeðu razlièitih dijelova mozga. ili barem mnoga njegova podruèja. Mo bi bilo prikladnije razmi ljati da mozak funkcionira poput vel kog grada. èe æe mo emo vidjeti kako radi suprotno o onoga stoje uèinila druga ruk jer se to doima kao jedino stoje potrebno uèiniti. U velikom dijelu na e svakida njice za nas u j edm koj mjeri poput vi e kore rade na i prethodnici . I zato um mo e biti proizvod organa od krvi i mesa i istodobno se mij enjati s vremenom. a neuroni koji su ih tvorili pr euzimaju nove zadaæe i ukljuèuju se u nove veze. Obje strane SMA alju naredbe motorièkim podruèjin koja ih prosljeðuju prema udovima. a zatim zauvijek vene. Usto. Kako bismo prikladno komunicira li s prodavaèem. U urbi bi to moglo biti frustrirajuæe. Naprotiv. Ako niste. zar ne? Bez obzira na to sviða li nam se ili ne pomisao na vi estruke osobnosti u liji vom i desnom mozgu. postoji tendencija da lijeva i desna rul èine opreène pokrete. ljudskoga uma. zaigrane alter nativne osobnosti. Stoga. Vrlo èesto. prednost z apravo. i obrn uto. mijenja i prilago-ðava te koji je u meðudjelovanju s okolinom. recimo.mozgovi »gmaza« i »ranog s savca«. i mozak do ivljava st alne promjene.

posvetio se mo danom razvoj u. uèe i krugovi u na em mozgu. ponove li se takve informacije. pa iduæeg. tek nakon mnogo nara taja. U prvoj godini ivota dolazi. Najbolji neuron za posao Sve bolje razumijevanje toga procesa dovelo je do nastanka teorije poznate k »neur onski darvinizam«. razjasnili smo odnos izmeðu nasljeða i odgoja. Kad pos im iduæeg gosta. Zamislimo. okidaju zajedno. Tako s tvorena petlja mo e naposljetku pojaèati ili prigu iti signale iz poèetne stanice. tni prostor i prilil za parenje. ne to stoje iskljuèivo posljedica njezinih dotada njih iskustava. programiranog masovnog samoubojstva mo danih stanica.o i po alje povratnu informaciju neuronu od kojeg je izvorno primio poruku. kad je radio u Rockefellerovu ins tutu.nastaju kao rezultat meðuigre izmeðu mozga i okoline. prilagode se. tako se i sinapse u mozgu moraju meðusobno nadmet ati. vi e se ne moramo svrstati uje or i reæi daje ta osobina ne to to je osoba iskljuèivo mogla naslijediti ili. raèunanje bi n g lo potrajati. razvojem novih veza i slanj< vi e neurotransmitera u sinaptièku puko tinu. Taj mehanizam uèenja i povratne sprege u mozgu znaèi da se svaku sin. u osvit ivota. Neur oni su zbog toga primorani boriti se za opstanak. toèni s amouvjereniji. Poslije æemo se pobli e pozabaviti mo danom kemijom uèenja i pamæen a zasad æemo se poslu i primjerom iz svakida njeg ivota. s vremenom razvi jaju svojevrsno refleksno pamæenje. potièe je se da iduæi put r eagira malo jaèe. Njihovo zajednièko okidai uspostavlja obrazac . Pogledajte me. obrnuto. Hebbje otkrio da komunikacijski krug mijenja svoje sastavne neurone. tièku vezu »obavje t ava« je li pridonijela konaènom ishodu komunikacije. Jer shvativ i mehanizme neu-ronskog darv inizma u ljudskom mozgu. Kasnije. pionira teorije o »plastiènom mozgu«. moraju pokazati da su dio kori snog kruga kako bi zadr ali veze s drugim neuronima i svoju zalihu neurotransmiter a. fetalni mozak stvara nove ivèane stanice zap njujuæom brzi nom od 250 000 neurona u minuti. Ka emo li za n eku osobu daje » ivèana«. radi vjernije predod l daje rijeè o staromodnoj kavani bez suvremene elekt ronièke blagajne. Najjednostavnija biæa. Drugim ri jeèima. Nekima od vas moj bi se uèini ti da preuvelièavam oèiglednu maksimu da se vje bom posti e sa enstvo. Obilje ja uma . daja poènem raditi u kafiæu. Ako nije. mo da ] vi put nakon n ekoliko godina. a zatim taj iznos oduzeti od novèanice od stotinu kuna. tivnost. Mer . Usto. kao to æemo kasnije vidjeti. Ti se neuroni mahnito sp 58 Kako radi va mozak? jaju sa susjedima u naizgled nasumiènu mre u. razvijaju nove akso-ne i poveæavaju zalihe n eurotransmitera kako bi im u tom krugu ubuduæe bilo lak e okidati impulse. poput pu eva. Upravo mi se ovo posljednje èini najva nijim. I da je mo dani abak malo zahrðao. Ne to inteligentnija biæa. apoptoze. U ljudi taj proces dose e vrhunac. Edelmanovaje zamisao u osnovi bila da mo dana arhitektura stvara na isti naèin ka o to se iva biæa bore za opstana Kao to se ivotinje nastojeæi pre ivjeti bore za hranu. Ali va no je stoje a maksima ugraðena u mo danu kemiju. Prvi put kad æu morati zbrojiti cij enu tri va. ulog u u toj fazi imaju i genetski i okolinski èimbenici. mo dana neuronska mre a pregrupi57 Robert Winston: LJUDSKI UM rala se u skladu s dolaznim informacijama i ostala spremna za daljnje preg piran je. U maternici.n a isti naèin kao to uzastopni tragovi stopala krèe p kroz gusto ipra je. A jest. Nakon to zamre poèetni proces elektriènog okidanja. premda.crte o sobnosti. inhibirat æe svoju . poput crva i meduza. re mo. ja sam Konobar godine. amerièki znansfr nik nagraðen Nobel ovom nagradom za rad na razja njavanju mehanizma k jim nas antitijela tite od infek cija. put je trunku »utabani ji« jer obuhvaæeni neui ni postaju sve isprepleteniji. Unutar deduktivnih podruèja moga mozga neuroni. svaki ga put èin sve ravnijim i prohodnijim. »agresivna« ili »sjajan govornik«. tvr di. Edelmann dr i da se cijelu evoluciju ljudskog mozga mo e promatrati kao prièu o sve uèin kovitijem suparni tvu.br i. S vremenom postajem vje t u zbrajanju i oduzimanju . zapoèinje sekundarna aktivnost tijekom k oje neuroni jaèaju svoje uzajamne veze. paje na mozak sposoban stalno prilagoðavati se zahtjevima okoline. m eðutim. Klasièan je primjer pokus Michaela Merzenicha. navike i vje tine . Naziv je skovao Gerald Edelman. a veæe kolièine neurotransmitera potièu jo bi okidanja. Zamisli mo takoðer. do tzv. Kako u mo.

uspijevaju nadomjestiti taj gubitak. Neuronski putovi èvrstoæu i zdravlje zadr avaju mo redovitom uporabom.negativne je uèinke okoline gotovo uvijek moguæe preokrenuti pravodobnom intervencijom. No zahvaljujuæi plas iènosti mozg. hormona stresa. Zahvaljujuæi neobiènoj dugov nosti mnoge od njih dozi ve vi e od stotinu godina . i razmjere do kojih mo e iæi. rumunjska siroèad otkrivena potkraj 1980-ih bila u ta tu nom st anju.zenich je pomno izmjerio kortikalna podruèja povezana s jednim prstom ruke majmuna . zagonetkama i politici raspravama. Jeffrev Schwartz s Medicinskog fakulteta Kalifornijskog sveuèili ta u Los An gelesu snimao je mozgove pacijenata na kognitivno-bihe59 Robert Winston: LJUDSKI UM vioralnoj terapiji i primijetio smanjenje neuronske aktivnosti povezane s iz1 ni m. No ne moramo opa ati majmune kako bismo taj proces vidjeli na djelu. k oja su zbog majèine bolesti bila rjeðe izlo ena njezin osmijesima ili drugim ivopisnim izrazima uzbuðenja. Za te je redovnice besposlenost grij pa èak i najstarije sestre mozak treniraju kvizovima. iz toga slijedi da mozgovi li eni podra aja svojim vlasnicima stvar odgovar ajuæe nedostatke. U dobi od tri i pol godine znaèajno su i æe pokazivala problematièno pona anje. redovnice n idealna populacija za istra ivanje . Otkrio je da su se po vezana podruèja smanjila. nerijetko uz sam o manje du evne ili tjelesne nedostatke.pobudile su istra ivai zanimanje Davida Snowdona. Osim su dugovjeène. primjerice.stil njihova ivota iskljuèuje dio a ktivni drugih ena . Mozakje sposoban za nevjerojatno brz oporavak. uvjerenje dr. Praktièno napu tena od dr ave. Prst je zatim amputirao i promatrao to se zbiva s mozgom. imala i abnormalno visoke razine k ortizola. crkvei reda u osa mljenom samostanu u Minnesoti. Mozak se èak mo e oporaviti od fizièkih o teæenja. Èitatelji koji su pratili drugu BBC-jevu seriju u kojoj sam sudjelovao.no njihova tajna. Mo emo navesti i iznimno poticajan primjer redovnica iz Mankata.one æe brzo 1 uklopljene u nove skupine za nove zadaæe. Mala djeca kojimaje zbog te ke epilepsij uklonjena cijela polutka. Snovvdon je za kljuèio da njihova intelektualna aktivnost potièe ra povezanost ivèanih stanica. Prouèiv i stotine mozgova koje su donirale preminule pripac ce reda. Dijete na eg vremena. a ona povezana s drugim prstima poveæala. negativnim impulsom. Znakov ito je da su se redovnice koje su se bai umnim aktivnostima mnogo uspje nije odupi rale oslabljujuæim uèincima : renja od redovnica zaokupljenih kuæanskim poslovima. dirljivo doèarala neka djeca koju smo snimili. U daljnjim je po kusima majmune nauèio da u jednoj zadaæi rabe srednji prst i opazio daje s njim pove zano mo dano podruèje naraslo. ne le i u kolièini. Istra ivanje Washingtonskog sveuèili ta koje je provela Geraldine Dawson krilo je neke organske abnormalnosti u mozgovima dojenèadi klinièki dep sivnih majki. Ne rabimo li ivèane stanice u odreðenom krug primjerice. Najveæa dodatna glazbena podruèja imaju glazbeni ci koji su rano poèeli svirati neko glazbalo. Dakako. onom povezanom s konobarsko m matematikom .postupka kojem je cilj ispravljan je pona anja tetnog za pojedinca ili okolinu zamjenom »negativnih« obrazaca mi ljenja »poz tivnima«. Slièno. osim du evne i tjeles zaostalosti. go u neprekidnosti njihovih aktivnosti. u odnosu na opæu populaciju rjeðe ob olijevaju od Alzheimt ve bolesti i drugih o teæenja kognitivnih sposobnosti. neglazbenici koji su tijekom n ekoliko dana morali izvoditi jednostavnu vje bu prsta razvili su dodatne veze u re levantnom podruèju njihova mozga. pokazivala su smanje aktivnost u lijevom èeonom re nju. Zato je. u golemim. rtve mo danih udara koje izgube sposobnost g . Ist ivaèica Mary Carlson s Harvard skog medicinskog fakulteta prouèavalaje dje napu tenu ujednom takvom siroti tu i ustan ovila da su. Ta djeca. Toje temelj kognitivno-bihevioralne terapije . sumornim siroti ma bili su uskraæeni svi h emocionalnih kontakata ili socijalnih podra aja. mo da æe se prisjetiti da su taj obrat. Snovvdon. Istra ivanja su pokazala daje kod glazbenika za obradu glazbe zadu eno 25 posto vi e slu ne kore nego kod osoba koje se ne bave glazbom. kao da su poveæani zahtjevi rezultirali potrebom za veæim kortikal-nim prostorom. Uskraæen mozak Naravno. 60 Kako radi va mozak? a posebice plastiènosti dojenèetova mozga . profes ora na Kentuckvjskom sveuèili tu.

Ako nas ta povratna sprega mozga i okoline èini onin tko smo. U elji daje oslobodi njezinih religioznih deluzi ja. specifiènih za njihov ma terinji jezik. zahvaljujuæi plastiènosti mozg tijekom ivota mnogo se toga mo e promijeniti. ponovno steæi jer tu funkciju preuzimaju susjed ni mo dani krugovi. Opera Leo a Jana-èeka Jenufa (1903. primjerice. 61 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ukratko. pak. Sre di nji lik opere. Za godinu i pol stekla je rjeènik od 1500 rijeèi i mogla se slu iti prilièno slo eno m gramatikom. Najbolje to mo emo vidjeti iz primjera koje nam je dala tu na sudbina Ge-nie i Isabe lle. Odrastala je bez dodira s ljudima . meðutim. Sto se u mozgu zbiva kad gledamo. ele li shvat uzroke njihova pore meæaja. nego i kako prima i obr ðuje te informacije.) Benjamina Brittena bile su psiho-drame koje su prouèavale du evno stanje glavnih protagonista. Sve je vi e skladatel ja bilo svjesno novih znanstvenih otkriæa. bje imo od opasnosti. Kako bismo produbili raz mijevanje naèina kako postajemo tko jesmo. proizlazi da se na e razlike u percepciji svijeta presli kavaju u razlil u osobnosti i karakteru. odlazi u enski samostan. a shvaæanje èovjekove svjesnosti bilo je sve veæe. Naposljetku.ovora mogu je. primjerice. Istra ivanja su pokazala da novoroðenèad m prepoznati i razviti sklonost zajezik majke do èetvrtog dana starosti. moramo biti svjesni da plastiènost mozga i ma svoje granice.koji su funkcionalnost vjerojatno zadr ali zbog pozadinske buke. Opæenito govoreæi. ili fonema. John Ratey. dijete nikad neæe vidjeti. ona to èine rabeæi skup zvukova. Renata. plamenim anðelom. bili oni zdrava duha ili istinski patolo ki sl uèajevi. odreðuje tko smo. Neuronski krugovi nu ni za n eku funkciju brzo æe preuzeti druge funkcije ako ih se ne iskoristi.) i Elektra (1909. Isti je proces vidljiv u djece roðene s kataraktom .) Richarda Straussa. a to.). Genie je do trinaeste godine bila zatoèena u losangeleskom potkr ovlju i dobivala je batine kad bi se oglasila. kako bi mu utekla. mozgo vi dojenèadi posve su prilagoðeni uèenju jezika. od povreda mozga oporavljaju mnogo b r e od tinejd era. Jo jedno od tih velikih djela je Platneni anðeo Sergeja Prokofjeva. ud aramo loptu ili ispunjavamo ki aljku? I je li moguæe da se razlike u naèinu kojim na i mozgovi obavljaju te z daæe nalaze u osnovi razlika meðu na im osobnostima? 62 Treæe poglavlje Osvje æivanje U dvadesetome stoljeæu u operi zbila se svojevrsna revolucija. Raspola uæi tako ogranièenim moguænostima. ali ne i gramatikom. kojijoj svojim proganjanjem i opsjedanjem prijeèi svaku normalnu ljubav. Skladatelji su poèeli pisati ope re koje su se uvelike bavile djelovanjem uma. Sve ostalo u jeziènom se smislu odbacuje kao besmisleno. primjerice ptièje g pjeva i prometa. autor Korisnièkih uputa za mozak i gostujuæi profesor klinièke p: hijatrij e na Harvardskom medicinskom fakultetu. Wozzeck (1925. u ogranièenom obliku. u posjet joj dolazi Veliki inkvizitor. Ipak. ne samo da moramo znati da mozak mijenja ovisno o informacijama koje prim a. opsjednuta je zlim duhom. Ruska novo roðenèad. Kad je naposljetku na uèila govoriti. sisat æe jaèe kad èuju ruski. Kad djeca tog uzras ta poènu brbljati. Genie je uspjela ovladati osnovnim rjeènikom. predla e psihijatrima da p cijente ne pita ju kako se osjeæaju. Saloma (1905.ne ukloni lije se do estog mjeeca starosti. Mlaða se djeca. nego kad èuju portugalski.) Albana Berga te Peter Grimes (1945. nego kako percipiraju svijet. znanstvenici su otkrili daje rabila slu ne dijelove govornih podruèja . no vlast plamenog anðela nad njezinim u . Za razliku od nje. djevojèica koje su kljuèno razdoblje svojih razvojnih godina provele uskraæene za ljudski kontakt. S manje od g dinu dana dijete kao jezik mo e prepoznati samo skup zvukova osobit za materinji j ezik. a govorna podruèja njezina mozga bila su vrlo nerazvijena. ono to nam se dogaða ima izravan i vidljiv utjecaj na stanje n eg mozga. Malo je toliko napetih i zastra ujuæih opera. U iduæem poglavlju to æemo naèelo primijeniti i irok spektar ljudskih iskustava. Isabelle je iz svojeg tihog zatoèeni tva osloboðena u dobi od est go dina. Svaki put osjeæam kako mi niz leða plaze marci. osjeæam èujemo. Kao to danas znamo. Dobar primjer ogranièene plastiènosti mozga uèenje je jezika. Èini se stoga vjerojatno da mozak ima optimalno razdoblje u kojem je najlak e steæi razumijevanje gramatike te da negdje izmeðu este i trinaeste godine to postaje mnogo te e. dodirujemo. raslo je zanimanje javnosti za psiholog iju.

jest Wilder Penfield. zapanjujuæe i zastra ujuæe nalikuje nekim oblicima epileptiènih napadaja . Mnoge su slavne osobe bc vale od epilepsije. Najèe æi lijekovi. Rijetko je koji poremeæaj izazivao vi e praznovjerja. Roðen u SAD na studij medicine od lazi u Oxford. trebao bih je mrziti. i. oblik epilepsije koji je tada opisao nazvac Jacksonovim napadajima. katkad smatrani ðavoljim. pionir mo dane kartografije Jedan od mojih velikih junaka.mom tolika je da u izvanredno histeriènom zavr nom prizoru èasna majka i sve redovnice postaju jednako opsjednute. da bi to mogl o izazvati pojavu aure. a kirurgija mozga u povojima. Osjeæamo to jer nam je te ko povjerovati da se sa sjedi tem na eg biæa mo e ostupati kao s obiènim organom. njegovoj sestri Ruth dijagnosticiran tumor mozga. sa svojim sedativnim nuspojavama. Shvaæanje epilepsije u to je doba bi tek u zaèetku. lokaliziranih elektriènih oluja . jer zamisao o rezanju mozga doi ma se surovom. terapija èesto bila ne èinkovita.« Imao je prilike do ivjeti mo da jedinstve iskustvo. Penfield. kac neurolog John Hughlings Jackson ustvrdio da nagle napadaje uzrokuju el trièni izboji u odreðenim mo danim podruèjima. straha i jeze od epilepsije. Spozn aja o me nizmu u osnovi epilepsije zapravo nije bilo sve do devetnaestog stoljeæa. Kad ne bih osjeæao da æe se za mog ive promijeniti. istra ivanja epilej je i ari nog podra ivanja mozga imala su golem utjecaj na shvaæanje naæi rada mozga. Lord Byron. jo otkad sam prije èetiri desetljeæa kao stud< medicin e prvi put èuo za njegov rad. U nekih pacij enata napadajima prethode upozorenja. ali Ruth je operacijom dobila dobre tri godine prije negoli se tumor i poslje tku vratio. Jackson. Mo da ste èitajuæi ove posljednje rijeèi malo protrnuli. moglo bi se reæi. Bio je prvi lijeèi koji je. je s drugim bo anstvom ili. u k ojem je odmah i poèeo raditi. sa ivopisnim orkestracijama. a katkad Bo jim djelom. naposljetku. pa j e. Kad je bio u I desetima. Fjodor Dostojevsk vjerojatno. poznati su iz najra nijih doba. Ka o to vidimo u cijeloj knjizi. velikog idovskog filozofa i lijeènika iz dvanaestog st oljeæa. grèevi i gubici svijesti plod su naglih naleta prekomjerne aktivn osti u nekim mo danim podruèjima. razodijevaju se i zatim sudjeluju u dosad vjerojatn o jedinoj potpunoj orgiji uprizorenoj na opernoj pozornici. od kojeg bi veæina drugih kirurga vjer ojatno strepila. epilepsiju lijeèio kirur kim zahvatima. Ti napadaji. Jako toplo preporuèam da poðete pogledati tu operu. Svaki tip napadaja opisan na tim ploèicama pove. N jezini napadaji. Izvrsna Prokofjevljeva glazba. Ne izn enaðuje. b rbiturati.na poèetku imamo zlokobnu i katastro fiènu slutnju. Ruthine tegobe potakle su ga da utemelji èuveni Montrealski neurolo ki i stitut. Odluka je zasigurno bila iznim: te k a. tije kom 1930-ih. primjerice Julije Cezar. è sto nisu sprjeèavali napadaje. . Jedan od najstarijih pisa pot jeèe iz babilonskog doba. brze. a time i uma.ne to to nadilazi fiziku i biologiju te postoji izvan vremena i prostora? To je organ svjesnosti. ponavljajuæe glazbene mi sli koje dose u vrhunac . to se kao neurolog odi èio specijalizirati za epilepsiju. aure. zli m duhom. koga katkad m vaju ocem engleske neu rologije. ili. tzv. stoga. Po povratku u SAD navodno je izjavio: »f urokirurgija je grozno zan imanje. Penfieldova je teorija bila da kad bi mogao doprijeti do mozga i elektrièno podra ivati razlièita podruèja dok je pacijent pri svijesti. Epilepsija se spominje u ajurvedskoj li63 Robert VVinston: LJUDSKI UM teraturi i na drevnim egipatskim glinenim ploèicama. Katkad elek triène oluje koje utiru put napada 64 Osvje æivanje nastaju u podruèjima u kojima postoje o iljci od starih ozljeda glave. Tada bi mogao identificirati neispravno mo dano tkivo i od straniti ga. Neki drevni i srednjovjek ovni uèenjaci poput Majr nida. Kad je ustanovljeno daje tumor ra iren i nedvojbeno zloæudæ sam je izveo zahvat i uklonio vi e mo danog tkiva nego to bi veæina ne ro rurga smatrala daje barem donekle sigurno.svojevrstan napadaj -nakon kojeg nastupa nesvjestica. P etar Veliki. religiozno priviðenj e koje se Renati èini posve stvarnim. poput bockanja ili neobiènih ili neugodnih mirisa. premda je bila uobièajena pojava. slijede izmijenjena percepcija zvukova i mirisa. On zasigurno mora biti vi e od toga . stigmatizi li su tu bolest i pogre no je uglavnom smatrali nasljednom. Ploèice (svih èetrdeset) èuvaju se u Brit skom muzeju u London u. èe æe.

primjer ice krvnih ila. Mo da zvuèi èudno. izmeðu ostalog. Elektrodom se mogu pod ra ivati razna podruèja.e jedn ak. Olaf Blanke do ao do zanimljn otkriæa. le ali na operacijskom stolu . sredstvo kojim osjeæamo uzvi enu radost i estok gnjev te po imamo Bo ju slavu. Jednako emotivnim poka zao se i za Wildera Penfielda. poput kuhanog jajeta. povr inski je svaki mozak manje. Neki su èak do ivjeli vrlo podrobne halucinacije ukljuèujuæi mu karca koji je toliko jasno èuo Beethovenove skladbe daje ozbiljno pomisl io da Penfield u operacijskoj dvorani skriva radio. Svoju specijal iziranu kartu kirurg poèinje izraðivati otvaranjem a stezirane lubanje. odstranjeni h vrhova lubanja.dorzolateralnoj prefrontalnoj kori.izvorne misli i nadahnuæa. ustrojbeno jednaki. Obilje jima poput slobodne volje. Kirurg od pacijenta mo e zatra iti da iz vodi jednostavne zadaæe. Penfieldo-vi podra aji nisu izazvali nikakav bol. lako bih mogao izgubiti sposobnost govora. trzaje. poput MR-a. No dobar dio suvremenih dokaza upuæuje na suprotno. nerijet rabeæi tehnike o koji ma smo veæ govorili.* Do toga bi. hladnoæu il i svjetlost. u svim mozg * Neki slu aèi mojih predavanja mogli bi reæi da bi u tim podruèjima moga mozg. Na kon takve muke pne izrade mo dane karte. U novije doba. Primjerice. Veæinu bolova u glavi do ivljavamo putem drugih tkiva. tvrdio je da ona neæe moæi ob jasniti ukupnost svih iskustava. svaka operacija s ciljem uklanjanja dijel a mozga tumora mo e se obaviti uz minimalan rizik za ostale. pojednostavljeno reèen do lo jer je dorzolateralna prefrontalna kora. dr ukèiju geografi Neki bi se sad mogli u urbano vratiti na uvodno poglavlje u kojem ka tegoric tvrdim da su moj mozak. Je li moguæe da ga mo emo pobolj ati jednostavno re uæi njegove komadiæe m? Premda nam je vi e od sedamdeset godina ozbiljne znanstvene aktivnosti ostavilo ja ko malo prostora za sumnju daje mozak odgovoran za apsolutno sva obilje ja uma. svaki ljudski mozak koji je ikad postoj ili æe postojati. va mozak. primjerice pre dosjeæajima i osjeæajima veæ do ivljenoga.pokazivali bismo mnoge ili s ve simptome povezai s Touretteovim sindromom: tikove. kad su im odreðeni dijelovi povr in e mozga bili elektrièno podra ivani. pacijent. Doista. èak do te mjere daje potkraj ivota malo ubla i o stavove. njegovi ispitanici . K. posve svjestan. Nalazi su zapanjili i samog Penfielda. Èak su neki od najèarobnijih vidova èovjekove svijesti donekle demistificir ani i gotovo »standardizirani«. pa je neosjetljiv na dodir ili ozljedu. Mo da æe ne èitatelje iznenaditi podatak da ne postoji referentna knj iga koju bi kirurg u fazi mogao konzultirati. O nekim mo danim podruèjima mo emo govoriti sa sigurno æu jer znan da u svih ljudi obavlja ju istu funkciju i da njihova o teæenja u svih izazivaju is simptome. no tijela su uèinil a niz nevoljnih tikova i spazama. ali mozak nema receptora bola. nikad neæemo odrediti mo dana ishodi ta. ali p sedativima. naime. ] put brojenja ili recitiranja djeèje pjesmice. kljuène i jasno utvrde mo dane funkcije. Zapisao je da su. Kad u sljedeæa tri podruèja u mojem ili va em mozgu ne bi bilo aktivno . A sve savr eniji fMRè im je omoguæio da promatraju moza k dok njime bjesne »oluje« povezane s na] dajem i da ustanove podruèja najveæe koncentra cije aktivnosti. kao stoje èini Penfield. vicarski je neurolog prof. na razini ivèanih i glija stanica. kirurzi sve èe æe izraðuju podrobne karte pacijentova mozga.koji su budni. To je svakako jedan od popratnih zakljuèaka koji proiz laze iz novijih nalaza iz vicarske. poput govora ili motorike. . da do ivim mo dani udar .u lijevoj polutki. premda ima nekih razlika u manjim oblicima i dijelovima. Premda su njegova istra ivanja ponudila vrlo èvrste temelje za shvaæanje da svijest prebiva u elektrokemijskim procesima u mozgu. ili dajedno stavno izvijesti o osjetii koje do ivljava tijekom podra ivanja pojedinog podruèja. 65 Robert VVinston: LJUDSKI UM Podrobniji atlas Izvodeæi suvremeniju inaèicu Penfieldova postupka na eni koja je bolovala te ke epileps ije.javljali o brojnim osjetima. No ispi povr ine. razlika je iznimno mnogo. pri èemu je nj ezin vlasnik. prije negoli svojim skalpelom zarezu najdragocjeniji ljud organ. Svaki ljudski mozak ima. doista moglo biti abnormalne aktivnosti. a dio pacijenata osjetio je toplinu.u osnovi poremeæaj u ki nom toku . ti osobni osjeæaji pokazuju daje neuroznanost emotivan posao. i vi. smatrao je Penf ield. Drugi su javljali o jedva zamjetljivim stanjima uma. lijevim bazal nim ganglijima i prednje dijelu cingularne vijuge . prinudu da izgovar amo neprimjei ne rijeèi ili stvaramo neobiène zvukove.

u kojem se suoèav. Ona nosi va nu pouku neèemu to preèesto olako shvaæamo. obuzete duhovnim otkrivenjem da to d ozive. Znam to na temelju informacija iz pamæenja. kemijskog i hormon. Franzini i John Grossber g. ugledamo ne to opasno. »osjeæati« i onda bih se mo da suoèio sa slikom samoga sebe. zatiljnoj ko No da sad. Bazalni gangliji zadu eni su za po krete. Uistinu zastra ujuæe.premda je sasvim dobro znao daje rijeè o njegovoj vl astitoj slici. dobro dokumentirani sluèajevi osoba koje su do ivj< efekt doppelgdngera (»dvo jnika«). Naèin kako reagiramo na svijet.gena.66 Osvje æivanje vima zadu ena za inhibiciju neprimjerenih radnja. Postoje brojni. iskustava iz djetinjst va. pogled zdesna Svjesnost: viðenje ili osjeæanje Olaf Blanke i njegovi suradnici primijetili su daje tijekom svakog podra iva-nja o dreðenog podruèja njezina mozga . nego je napisao daje sa67 Robert VVinston: LJUDSKI UM mo na ao podruèje u kojem se preklapaju dvije funkcije: ona vidnog susta kojim gleda mo vlastita tijela. bolesti ili kirur ke interve cije . No da bismo mogli doznati pojedinosti. Ako iz bilo kojeg r azloga . a za to se znanje oslan ja na vidnu funkciju. ili autoskopske deluzije. U tekstu u èasopisu Priroda Olaf Blanke nije spominjao daje dirnuo u »sjedi te du e«. s istovjetnom kopijom samih se be. pri mjerice. Tal ðer. kad ne bih znao pone to o funkcioniranju uma. rje avamo kri aljku. u na im lubanjama. smje tenu u desnom stra njem dijelu mozga. Ne m oram vidjeti sliku sebe da bih znao. zatim. No. nog okru ja u maternici. a li i prema dodiru i ravr te i. Sada nja razina znanstvenih spoznaja o mozgu omoguæuje nam da saznamo polo aj i svrhu mnogih mo danih podruèja isto kao to na cestovna karta mo e reæi kako da od Rijeke doðemo do zabaèenog lièkog seoceta. toèno v idjeti gdje su smje tene pojedinaène funkcije tih obuhvat-nijih kategorija.angularne vijuge. Dorzalno (iznad) Razdvojene polutke. vjerovala je daje ruk a eli udariti. a prednji dio cingularne vijuge povezan je s nadzorom i usmjeravanjem poz ornosti. oni nisu novost u znanstvene svijetu. n aljutimo se. u ovome sluèaju -epileptièna pacijen tica izvje æivala o izvantjelesnom do ivljaju. i bez obzira na to. moramo p orazgovarati sa seljanima. Ovdje bismo mogli naèiniti analogiju s cestovnom kartom i zn anjem koje neki mje tan ima o vlastitoj ulici.5 Kao stoje i Blanke pretpostavio. D ok ovo pi em. odnosno informacijama iz podruèja u gornjem stra njem d ijelu moz§ tj. U jednom sluèaju. kako sjedim i ti kam. s prekri enim nogama i dlanovima tipkovnici mog prijenosnog raèunala. I ne moraju biti na operacijskom stolu. izja ljivala je. kao i ostali svijet oko sebe. i potencijalno razoèaravajuæi osobe koj e vjeruju da su izvantjelesna iskustva istinski dokazi ivota poslije sm ili neke »d u e« koja postoji izvan fizièkog tijela. znam da su ispred mene raèunalni zaslon i stol.neka siæu na promjena dovede do razlike u unut . Nimalo ne iznenaðuje da su doppelgdng stoljeæima slovili kao glasnici neizbje ne tragedije. rastu imo ili zaljubimo. umjesto da èujem poziv za moj let prema Sankt Peterburgu. »gled odatke koje bih zapravo treb. pojedinaènih je razlièitosti gotovo jednako mnogo poput sliènosti. Blankea nije samo zanimljiva anegdota. gdje je smje teno dugoroèno pamæenje ili koji dijelovi mozga postaju aktivni kad slu amo glazbu. kao to æemo na ovome putovanju vidjeti. bilo bi to kao da su trenutaèni podaci iz datote »dodir i ravnote a« pogr e kom prebaèeni u datoteku » to se nalazi ispred rt ne«. te funkcija sustava k rabi dod ir i ravnote u kako bi stvorio svijest o tijelu. in enjer kojeg je uhodio njeg doppelgdnger velik je dio dana provodio kreveljeæi se i zamahujuæi prema dv niku . tjemenoj kori. bolje razmislim. koji su opis psihijatri Louis R. »Vidim se odozgo kako le im u krevetu«. Prièa dr. prepoznamo prijatelja. K. Kad je zamoljena da podigne ruku i pogleda je. Znamo. koje mi govore gdje je moje tijelo u prostoru i to ra di. naè kako jesmo u svijetu i naèin kako sv ijet jest nama konstruira taj gumenast org. smatra se da su ti fenomeni posljedica r remeæaja u dijelu mozga u kojem se vizualne informacije kri aju s informa jama o tijelu. d ivim autosko psku deluziju.4 Koliko god Blankeovi nalazi bili zanimljivi. svjestan sam sebe kako sjedim u prilièno buèr èekaonici u frankfurtskoj zr aènoj luci. Odreðeno bih vrijeme.

Upravo naèin kako rabimo te alate. ponajprije niz vje tina. Pozabavimo se stoga najprije naèinom k ako percipiramo svijet. tovi e. Sastojala se od jedne rijeèi. impliciramo pozornost i percepciju. niti bismo mogli razumjeti njihove. To iskustvo. u iju. Nisam ba u ivao. putem asocijacije. pozorno æu i èuvstvima. J gosti kafiæa pili su istu mineralnu vodu. D se udaljavao. Odvratio sam pogled i usredotoèio se na zah tjevan posao prolaska kroz klanac prepun zavoja i serpentina. ali ovaj je put bi lo popraæeno jed69 Robert VVinston: LJUDSKI UM nostavnom slikom njezine boce. a promicala je lokalnu mineralnu vodu. crn dim. kao ni stvaranja i ostvarivanja planova. u je dnom od zavoja. Sto nam se i pravo zbiva u gla . Na njoj je ponovno pisalo ime mineralne vode. U svima nama kri ju se informacije koje dolaze iz oèiju. Glagolom »naumiti«. pa kad elimo reæi daje netko izgubio svu sposobno st racionalnog pona anja ka emo daje »si ao s uma« ili da mu se »pomraèio um«. Bi la je skupa. kako se pojedinaèno slu imo percepci jom. Rabimo je i kad g ovorimo o pamæenju. gladi i pamæenja. Od toga sam trenutka postao svjestan sna eði. Na samom dnu klanca. jer ako niste. no dva uma nikad ne mogu bi ti ista. Jasno je stoga daje um. ust a i ko e. i funkcije pop èuvstava. Uzete zajedno. Frazom »stalno mi je na umu« impliciramo sklo nost prema stvarima i osobama ili. primijetio sam jednostavnu reklamu. primjeric e. shvatio i za to. A onda sam. bez na eg svj snog u tjecaja. znaèi da ste èulno znat no uskraæeni. nego se i irio smrad svinjskog gnojiva koje se lagano cv rljilo na suncu. i najvi e elim popiti èa u gazirane mineralne vode. moglo bi djelomice biti izazvano subliminalnom porukom. namjere ne bismo mogli nagovijestiti drugima. ne bismo imali moguænost samokontrole. Postao sam posve ravnodu an prema traktoru ispred sebe. pa mo da o tome dosad uopæe niste razmi ljali.arnjem ustroju izmec mojeg i va eg mozga. vidio j o jednu reklamu. èuvstvima. a ne nedjeljiv entitet. Dvije strate ki smjeste male reklame uvjerile su me. nju imo jednu stvar. Konobar me upitao to eli Bez razmi ljanja sam spomen uo mineralnu vodu èiju sam reklamu vidio.najkraæim putem uputio unutra. kao i sve ostale putnik e namjernike u kafiæu. Da nemamo pozornost i percepciju. te su rijeèi i fraze zgodan sa etak glavnih usluga koje na i mozgovi ob avljaju za nas. barem u okvirima u kojima o nje mu svakodnevno govorimo. na polovici uspona kroz klanac. ne bismo mogli ostvariti svoje naume. i imala je okus poput lo koje druge mineralne vode. nosa. No je li vam se kad dogodilo da ste pogledali s ku zalaska sunca i pomislili kako vam izaziva osjeæaj »topline«? Jeste li kad vruæeg dana vidjeli jedan od onih lukavo manipulativnih oglasa za pivo i os tili neobja njivu eð? Èuli neku pjesmu i osjetili tugu ili spokoj? Nadam se i jeste. Tada sam. Stoga ne bismo mogli izraziti svoje neslaga nje s neèim. A rabimo je i kad opisujemo razum i rasuðivanje. djelomice zbog sunca koje je nesmiljeno pr ilo. To je ku tija za oruðe koja nam omoguæuje da funkcioniramo. koje se te ko mo e nazvati jedinstvenim ili osobito transcende talnim. Bio je tu i mali kafiæ. Na vrhu klanca izgraðeno je malo parkirali te kako bi prolaznici mogli u vati u pogl edu. it æu raz 68 Osvje æivanje èita osoba. Kad ne bismo imali èuvstava. a osjeæam ku amo i prisjeæamo se druge. Vo nja se pokazala m anje ugodnom nego to sam se nadao. Dva mozga povr inski mogu izgledati jednako. eð je preuzela vlast i zanimalo me samo kako je to prije uta iti.poput nekoga tko je dotei rao iz pustinje . tvori na e identitete. nemilosrdne suncu ili trajanju pu tovanja. Osjeti Jednog vruæeg ljetnog dana vozio sam se alpskim klancem. a mo e nam poslu iti i za kakav nespretan popravak u kuæi. moj æe svijet biti razlièit od va eg i. Kad vi i korteks ne bi mogao n advladati èuvstva i impulse. Ali èekiæ mogu rabiti stolar i kipar. Sve se odvija tako mehanièki.nikad ne bismo znali gdje smo ili to radimo. primjerice »smetnuo sam to s uma« ili »palo mije na um«. pa sam se . recimo. Razmislite o tome kako rabimo rijeè »um« u hrvatskom jeziku. a djelomice zbog toga to sam se na ao iza vrlo sporog traktora iz kojeg ne samo daj e sukljao gust. Bez pamæenja bili bismo trajno zbu njeni . s mje tajuæi se u stolicu. no to nije bilo va no. rabe umje tnik i kirurg. Vidimo. a niti znati smeta li to komu drugom. èujemo. smijao se. Skalpel. temom s 1 jom æemo se susr esti poslije.

Zatim je upitao publil koji je koji. ako ga mogu tako nazvati. Ramachandran je osmislio test za otkrivanje sinesteta tog tipa. Jednoga je nazvao »b ouba«. pisac Lolite. a »8« uta. pokraj nje. Jedan je opisao kao staklenu krhotinu s nazublj nim rubovima. ». 71 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ramachandran se pitao za to dolazi do mije anja signala.. Svaki put kad èuju odreðeni ton. zamolio slu atelje u Kraljevskom instit tu da zamisle dva p redmeta. mo da Nabokov ne bi postao proslavljeni romanopisac da njego voj percepciji jezika sinestezija nije podarila tako ivopisne boje. mo emo vidjeti da nas poseban i jedinstven naèin kojim s u na i mozgovi »premre eni« u dobru i u zlu èini onima tko smo. Osjeæa li tko da mo e. nakon to uðu kroz oèi. zakrivljen rubova. nego samo neki sirovi podaci kojima. prema predlo ku u umetku s fotografijama. Izmeðu njih . Vrlo je zanimljivo. Ramachandran je istaknuo daje nevjerojatnih 98 posto osoba a tomatski i spontano rijeè »kiki« povezalo sa stak lenom krhotinom. u odreðenoj mjeri postoji u svima nama . Ramachandran istièe daje sinesteziju opisao Francis Galton. One. Dakle. Ramachandran pretposta lja daje kod nekih osoba do lo do njihova sluèajno g spajanja. Doista. primjerice.inaèe bismo bili n eosjetljivi na dra i slika ili glazbe. opa aj boje bi izblijedio. »6« je uvijek ob ojena zeleno. primjerice. osobito dobar pijanist. no ne u svima. a fis plav. No u sinesteta. nego je obojeno èudnom kombinacijom modre i sedefaste. U jednosta nom p rikazu na raèunalnom zaslonu ra trkao je plave znamenke 5 na bijel« podlozi. U svojem Re hovu predavanju ustvrdio je da bi u nekih osoba uzrok to me mogao bit gen. kao i u mnogim drugima.. slièan u veæini mozgova. svojim st udentom.vama? Za to ne biste poku ali sljedeæe? Profesor Vilavnur Ramachandran iz San E ega u Kalifo rniji u svojem je uvodnom predavanju u emisiji Reithovo predavai na BBC-jevu Rad iju 4 emitiranoj 2003. Taj poremeæaj. Poku aj to i sami.navodi se da èak dese t posto populacije do ivljava neku vrstu sinestezije. cis crven. ka e Ramachandran. Govori nam neke zanimljive s tvari o tome kako primamo osjetilne informacije i to èinimo s njima. elektrièni impulsi izazvani pogle dom na zeleni zid odlaze izravno u vidnu mo danu koru.« Tko zna. U njegovu sluèa ju. primjerice. sjeæanje!otkriva svoju neobiènost te ukazuje na svoj evrsno bogatstvo koje je taj poremeæaj donio njegovu ivotu. njihove vizualne simbole. u istom podruèju. koji izaziva abnormalne veze izmeðu susjednih podruèja mozga. koje tumaèi zna menke. U autobiografiji Govori. svoju je sine-steziju opisao kao »obojen i sluh«. S Edom Hubba dom..stapanje osjeta Neke osobe do ivljavaju neobièan spoj osjeta. kao to sam spomenuo. inaèe posve normalnima. Jedan od mojih prijatelja na sveuèili tu. Tako je. Rad Simona Baron-Co-hena iz Cambridgea to potvrðuje. Kod nesinesteta. to ukazuje na moguænost da ne postoji stvarn a. postoji samo put obrade informacija. odnosno pojavu koju nazivamo sinestezi jom. Rijeè je o sposobnosti k oja. poznati genetièar iz dev etnaestog stoljeæa. da bi ta osob ina mogla biti genetski uvjetovana. pomije aju osjeti. iznenaðujuæe je uobièajen . primjerice. da su ova u rijeèi »bouba« prilièno obla. opisanom je primjeru bila rijeè o vezama izmeðu podruèja za percepciju b< je i brojeva. Takoje. brojka »5« uvijek crvena. objektivna. mogu okusiti zvukove i osjeæati rijeèi. a drugi k ao predmet koji nalikuje amebi. i gotovo je dodiruje. ali zn ajte da mo da n æe biti tako dojmljivo kao to se isprva èini. »prirodna« zelena boja. No u sinesteta stopljene su percepcije pose bno jake. valovitih. A podruèje z du eno za brojeve. »7« mo e uvijek biti ljubièasta. prouèavao je mo dane atlase i obojicu se dojmila i njenica da se informacij e o boji ra èlanjuju u vretenastoj vijugi. Vidim [slovo] ^smeðije od k.. 70 Osvje æivanje Sinestezija . Galton je istaknuo da postoji meðu èlano vima obitelji. Kad bi se ljestvica promijen ila. Jedan od vidova sinestezije je da neke osobe znamenke otisnute crno-bijelim tisk om vide u odreðenim bojama. okusiti zelenu boju. vide odreðenu boju. do ivljavao je jak osjet plave boje kad je slu ao glazbu u A-mo-lu. a 5 nije svijetloplavo poput c. ponajprije da slova »k« i »i« u rijeèi »kiki« izgledaju nazubljeno. mogu istodo bno otiæi i u sredi te okusa. Vladimir Nabokov. Obja njenja te asocijacije moglo biti mnogo. i niz gena. a drugoga »kiki«. prave zelene boje nema. Nekim se osobama. nalazi. mozak pridaje znaèenje.

Kad se od i: pitanika zat ra i da pogleda boju ili ponju i miris (ili èak da zamisli to . Vrijedi i obrnuto . buduæi da im je vid 72 Osvje æivanje na mo dana kora bila uskraæena za odreðenu vrstu informacija. p o oslobaðanju imaju velikih te koæa s govorom. tzv. skriven medu ostalim brojkama. petice odmah vide plave. kojih si bile uskraæene u ran oj dobi. Ne tako davno posjetio sam idovski muzej u Berlinu. dolazi do brzog okidanja neurona niz dobro »utrt osjetni put od osjetila koj e je posrijedi do raznih odredi ta u mozgu. dio in formacije otiæi æe u vidnu koru. dijeli se u vi e tokova koji odlaze na obradu u razn odvojena podruèja. boju i gibanje. Mo dano podruèje za svaki osjet podijeljeno je na manje zone koje se bav specifiènijim svojstvima. Kako ive u malim skupinama i posjeduju malo stvari i ivotinja. dubinu. ili èak i godinama. na i mozgovi razlikovati samo zato to smo izlo eni pone to drukèijim okolinskim uvjetima. No kad joj je elja usli ana i kad je prvi put vidjela rijeku. Jer ako im je vid zdrav kako mogu biti slijepe za ono to im je ispred oèiju? Pa. Iz toga slijedi da æe se. velièinu. Prièe o abi sjetio sam se nedavno kad sam do ivljavao drukèiju vrstu osjetilnog preopte reæenja. To oslikava tvrdnju da mozak razvija samo doista potrebne funk cije. Svi imamo proporcionalno slièan ustroj. Osjetilno preoptereæenje Postoji zen-budistièka prièa o abi koja je ivjela u zdencu i sanjala o bijegu u rijeku . Ondje se osjetne infor macije zdru uju s odgovarajuæim kognitivnin asocijacijama . Do neke mjere. jedna od omiljenih prijetnja »lij enoj« djeci bila je da æe im obje noge postati neuporabljive ne ustanu li i ne uèine o no to se od njih u tome trenutku tra ilo. Dio muzeja posveæenje sjeæanju na holokaust i ondje sam kratko v rijeme proveo u »Vrtu izgnanih«. ona su preuzela druge funkcije. Drug djeliæi informacije otputovat æe u limbièki sustav. veæi im br ojevi ne trebaju. odnosno njegovom nkcijom. prizor èekiæa mo gao bi se spariti s asocijacijama po put »te ak«. gotovo sigurno izmi ljenu prièu o svojim putovanjima po ju ni m morima isprièao je kapetan Cook. Dok ir formacija putuje mozgom. Kad sam bio dijete. u prostoru omeðenom visoki m zidom preko kojeg se vide samo vrhovi drugih zgrada. Istra ivanja su pokazala da odrasle maèke neæe moæi prepoznati obilje j. On je tvrdio da stanovnici jednog otoka nisu mo gli vidjeti njegov jedrenjak usidren nekoliko metara od obale. nerabljene plastiène neuronske mre e odumiru.pren daje to posebna t ema). buduæi da osjetilno preoptereæenje postane neugodno. Zbog nedovoljnog osjetilnog kapaciteta. recimo. mo da neæe mo samo pomisliti »zelena«. Primjerice. kolskih hodnik i kako smo ih se u asavali. njihove vizualne okoline. MR nam omoguæuje da barem djelomice shvatimo to se zbiva. a s njihovom smræu mogu nestati èak i vit alne osjetne funkcije poput vida i sluha. do odreðene mjere. ono se donekle mo e poveæati. Nakon to obave po sao. nego æemo se prisjetiti. ne zaboravite èinjenicu da se u nekim dru tvima broji samo do deset. Kratko.to vi e rabimo neko m o dano podruèje. jer mnogo dulje u njemu ni ne mo ete ostati. bili zatoèeni u samicama. Norma ne osobe na tom uzorku vide mno tvo p etica. njihovi mozgovi nisu mogli pojmiti tako golem objekt. no intenzivna uporaba ili neuporaba dovodi do pojedinaènih razlika. Kao to smo veæ vidjeli. Smisao je prièe u tome da u svojem malom svijetu nesretna aba nije mogla zam isliti ne to toliko golemo poput rijeke. »hladan« ili »udaranje«. informacija se pros ljeðuje u veæa kortikalna podruèja. u vidnoj kori postoje odvojena pc druèja koja tumaèe oblik. a troj ke crvene i uoèavaju da tvore crvei trokut na bijeloj podlozi (vidi sliku u umetku s fotografijama). kako govorna podruèja nisu rabili za njihovu izvornu namjenu.primjerice. Bil a ta prièa istinita ili ne. rad sjajnog arhitekta Daniela Libeskinda. Naime. Sliènu. Tako. maèke nikad nisu razvile a parat za njihovu percepciju.umetnuo je odreðen broj brojaka 3. primjerice vodoravne crte ili prave kutove. Naizgled èudan fenomen. No sinesteti. Trojke su bile ra mje tene tako da tvore oblik t rokuta. Taoci koji su mjesecima. nalazi se 49 èetvrtastih gl atkih betonskih 73 . pa su njezin mozak i tijelo do ivjeli osjet ilno preoptereæenje. asocijacijska po druèja. Naime. na mjestu se sru ila mrtva. ta prijetnja nije bila pos ve proma ena. koji znamenke vid u bojama. gdje æe im znaèenje dati srt di ta za pamæenje i èuvstva. primjerice. I zbog toga kad vidimo zelenu bo ju.

Drugim rijeèima. naposljetku. Sami stupo vi. talamus djeluje kao relej izm ðu osjetnih komponenata i vi ih mo danih funkcija. Poslije operacija. vidna kora tra i redovnu uporabu da bi rasi. Njuh nam je najo triji u djetinjstvu i s godinama slabi. gdje se pretvaraju u elektr ne impulse. Posebno su tu na ilustracija te tvrdnje djeca na kojoj su izvedei prve transp lantacije leæa. napadaja. Poput svih ostalih podruèja. nakon otprilike pet minuta obuzeo me poriv da iziðe jer sam osjeæao vrtoglavicu i muèninu. ostatak na e gmazovske pro losti. ravnote a na nagnutu tlu drugu. iznad malog mozga. dovodi do br eg slabljenja njuha. zatim u ko ru i odatle u limbièki sustav gdje se povezuju s èuvstvima i sjeæanjima.treæu neuronsku poruk S tako potpuno smetenim osjetilima. Mo da æe. primjerice zbog Alzheimerove bolesti. a zatim u koru. unutar zidova.osjeæaj o polo aju udova u prostoru . u stra njem dijelu oka. Njuh je vjerojatno na najstariji osjet. krajnji je uèin ak neobièan i iznimno è zorijentirajuæi.godine neuporabe usk ratile su ga tog poten« jala. a (zbog oblutaka) pi priocepcija . nju ni put vodi izravno u limbièki sustav. istièe preliminarno izvje æe d Paula Bacha-y-Rite iz Strasbourga. Premda èovjekov osjet njuha nije o tar kao u veæine ivotinja. a najmanje jedna studija ukazuje na èinjenicu da o sobe koje pate od migrena takoðer imaju sni enu osjetljivost na neke mirise. Premda sve ostale osjetne informacije putuju prilièno dugim putovima kroz talamus. Ima nekih dokaza da preu ranjeno starenje. ostala zdr ava. Vid Informacije koje dobivamo vidom prevaljuju dug put od ulazne toèke u leæi ok Najprij e odlaze u mre nicu. postalo je oèito da nijedan primatelj ne vidi b znatnih smetnja. uglavnom u dobi od desetak godin djeca i njihovi rod itelji doèekali su tu kiru ku inovaciju s velikim ushitom. Njuh Mirise prepoznaju dvije male nakupine od est milijuna stanica smje tene visoko u no su.7 Jedan od pa cijenata koje opisuje prirod no je slijepa ena. tj. daje niz stanja poput shizofrenije. No buduænost mo da neæe biti tako sumorna. Impulsi putuju vidnim ivcem. Dakle. Dr. a polovica ih se kri a (informacije lijevog vidnog po lja odlaze u desni mozak. premda rasporeðeni pravilno i usporedno. Zelenilo j e visoko i posve izvan dosegajer su biljke posaðene na vrhovir stupova. nisu mogla nauèiti kako rabiti vid j er je njihov mozak pro ao razd bije plastiènosti za tu vje tinu . Mo da nam zato mirisi tako brzo pobuðuju r . koji ukljuèuju pres pajanje putova u korteksima novoroðenih tvorova. Vidni ulaz istra ivaèi su preusmjerili u dio mozg koji se trebao razviti u podruèje povezano sa sluhom. Veæina vlakana poveza] je s podruèjem u talamu su koje nazivamo lateralnim koljenastim tijelom. Pokazao je. Vidne podr a aje djeca su do ivljavala zasljepljujuæe sjajnin i bolnima. anoreksije i depresij e povezan s oslabljenim njuhom. o genetskoj predodreðenosti. tijekom . daje nakon nekoliko sati vje be mogla uèiti gledati i rukovati predmeti ma. pa tvore kvadrat dimenzija sedam puta sedam mei ra). neke kemikalije u zra ku mo emo prepoznati èak i kad su razrijeðene u omjeru jedan prema nekoliko milijarda. Roðena slijepa. takoðer. Iz njih proizlazi da vidna kora n ema nikakvih uroðenih »vidnih« obilje ja. smje tenoj straga . Nije. podra avajuæi njezin jezi k posebno osmi ljeni 74 Osvje æivanje elektrodama. Su an Blackm re1' sa Sveuèili ta Zapadne Engleske u Br istolu. r-nakon to su zahvati obav ljeni. jasno jesu li migrene uzrok te sna ne osj etljivosti. ako ne i prije. post ti moguæe uvje bati ak da stvori »novu« vidnu koru. Toèno je. Pomoæu vidnih informacija nisu se mogla orijentirati u prostor Ukratko. a ri kolièina s pulvinarom. a neka su èak poèinila samoubojstvo. Vidne informacije zati nastavljaju prema vidnoj kori. meðutim. vid alje jednu i formaciju o obzoru. Dr. i obrnuto). djeca (koja su imala vrlo velika oèekivanja) zapala su stanje te ke poti tenosti. Kao to smo spomenuli. moguæe je da osobit ustroj raz lièitih podruèja mo dane kore ponajprije ovisi o ulaznim informacijama. izviru iz k sa i neravna. Doista. Blackmore komentirala je i pokuse na MIT-u u Bostonu8. oblucima pr ekrivena tla. Ispitivanja provedena posli je pokazala su da se taj dio s vremenom ustrojio u polja i kolumne po vrlo sliènom uzorku kao u normalnoj vidnoj kori.Robert vVinston: LJUDSKI UM stupova visokih sedam metara (svaki je na metar od drugog postavljen u red vima od sedam komada. a ne iskljuèivo o prvotnim vezama.

rabile su pai feme kojima je dodana neutraln a tvar. Feromoni d jeluju izravno na mozak i primatelj ih obièno n prepoznaje svjesno. dodan njiho vu uob èajenu parfemu. A treæa je skupina ispita nica njuhoi uspjela prepoznati jastuèiæe obilje ene »mirisom straha«. Dosjeæa nje im je bilo dvadeset posto uspje nije. mu karci bi takoðer mogli imati istanèano èulo »mirisa« i kad je tvar bezmirisna. No ene ne luèe feromone koji djeluju samo na mu karce. prema te stu na omotu »najjezovitiji film od Kad jaganjci utihnu«. Dokazi o postoj anju ljudskih feromona doneda no su bili proturjeèni. Norma McCoy Lisa Pitino s Dr avnog sveuèili ta u San Franciscu izabra le su dobrovoljke m< ðu studenticama prve godine. Druge. biti hett roseksualne. kao ni ivjeti s redovnir partnerom. u procesu patenti-ra nja . sluèajno izabrane.ali ne sumnjam da ga ne biste uspjeli kupiti na Internetu. jo uvijek reagiramo nesvjesno. feromon ma prenose uzbun u. Poznato je ta ko da æe maèke uznemirene mi eve naæi po mir su koji luèe u takvom stanju. Od svake je studentice zatra eno da rabi parfem na uobièajen naèin i u odreðeno vrijeme. Lako je razumjeti daje tijekom evolucije brz odgovor na nju ne podra aje mogao biti presudan za pre ivljavanje. ili da provedu noæ s partnerom. ene koje su rabile parfem obogaæen feromonom imale su tri puta veæu vjerojatnost za seks. Tijek om pokusa. tijekom ovulacije. ba i ne poma e nju nom sustav u da nas vodi kao nekoæ. Sisavci. od onih u kontrolnoj skupini. to pripadnike iste vrste potièe na izbjegavanje prijetn iz podruèja iz kojeg je up ozorenje poslano. U studiji istra ivaèa s Instituta : antropologiju pri Institutu Ludvviga Boltzmanna na Beèkom sveuèili tu ispit nicamaje prikazan zastra ujuæi film dok s u pod pazusima nosile jastuèiæe k ji su im upijali znoj. Dijelimo ih na dvije vrste. Isti su miris ponovno nju ili kad su ih se poku avali prisjetiti. a ne sklonijima pr ihvaæanju seksualnih ponuda. a novija su istra ivanja pokazal da nerijetko imaju ulogu u èovjekovu sek sualnom pona anju. Svejedno. upitav i ih bi li htjele sudjelova ti u ispitivanj kojim se eli saznati mo e li sintetizirani enski hormon.aspolo enja i sjeæanja. ao mije to ne smijem otkriti naziv feromona . a katkad i na tvari koje ne mo emo n nju iti. dezodoransa i slièn mirisa. film je bio Candjman. ali ih percipiramo kroz nosnice. Istra ivaèi su pok azali daje primijenjeni feromon ene uèinio privlaènijima mu karcima. ene su u odreðenim razdobljima njihovih menstrualnih ciklusa nesumnjivo osjetljivij e na mirise. U jednom su istra ivanju studenti uèili nove rijeèi dok su nju ili eobièan miris. Ribe. mlade su ene morale imati redovitu mjeseènicu. buduæi daje izvorni. Èesto su prisutn i u znoju. Dr i se daje to bio zaèetak cijelog limbièkog sustava. sa svojim p dra ajnim olujama u ob liku ispu nih plinova. èak i neki crvi. Feromoni su vrlo hlapljive tvari koji utjeèu na pona anje ili na hormone (i oboje) o sobe koja ih percipira. Èini se daje njuh bio jedan od glavnih èimbenika razvoja èovjekova mozga.istra ivaèi n avode daje Athena. isprva namijenjenog tum aèenju mirisa i slanju odgova75 Robert Winston: LJUDSKI UM rajuæih kemijskih poruka. Ut . takoðer s jastuèiæima. n isu smjele rabiti oralne kontraceptive. Dakle. a razlièite su stuc je potvrdile da tada m o e biti jezovito o tar. »Signalni« feromoi izazivaju izr avnu i primjetnu promjenu u pona anju. ima dokaza da na mirise. komun ciraju mirisom. »poveæati romantiku u njihovim ivotima«?3 Da bi mogle si djelovati u studiji. a kontrolna je skupina izabrana uz obeæanje besplatne boæice pravog mirisa na kraju pokusa. vjerojatno mijenjanjem njegova ili njezina ho monalna stanja. posve je sigurno. Njihove su olfaktorne sposobnosti obièno na vrhuncu kad su najspremni je zaèeti. parfema. gmazovski mozak bio tek ne to vi e od malo olfaktornog tkiva na vrhu ivèanog vlakna. amerièka tvrtka koja prodaje taj proizvod. kukci (npr. Zens osjet njuha mo e biti do tisuæu puta osjetljiviji od mu kog. premda suvremeni ivot. Olfaktorna ili nju na kora suvremenog èovjeka ni ni ta manja n egoli u njegovih predaka. Nijednoj ispitanici nije reèeno rabe ] 76 Osvje æivanje feromone ili ne. Zbog toga put od nosa do limbièkog sredi ta i jest tako br z. dio je ispitanica rabio svoj uobièajen parfem obc gaæen posve bezmirisnim feromonom. Druga skupina gleda je neutralan film. pèele). Feromone luèe mnoge ivotinje i postoje uvjerljivi dokazi za njihovu ulogu preno enju uzbune i straha. Za one koje to zanima. a »temeljni« feromoni n primatelja djeluju dugo trajno.

prigodno. doista bi mogla smanjivati napetost i i ko djelovati tera peutski. dr. ivèanim stanicama smje tenima u vidnoj kori mozgova primata koje pobuðuju faci jalna obilje ja drugih ivotinja. da se nitko od njih. Tri maju na mi kromotora prièvr æena na elektrode debljine dlake uvode se u podruèje ivotinjskog mozga z adu eno za obradu feromona. N e iznenaðuje stoga da se okusna mo dana k ra nalazi neposredno iznad olfaktornog pod ruèja u desnoj polutki. èe æe opasnije. arska studi otkrila je trideset i èetiri pacijenta o teæena mozga koji su naglo postal i opsje nuti hranom. u kojoj ih prepoznaju kemijski receptori poput onih za okus i miris -premda ih sama osjetil a okusa i mirisa ne mogu prepoznati. Nije neobièno da se enama koj e nekoliko mjeseci provedu u fizièkoj blizini usklade menstruacijski ciklusi. djelovati smirujuæe. dr im to te ko obja njivim. tisuæu s mo puta osjetljiviji na gorke okuse. nije prekomjerno udeblja Buduæi da sam na mnogim zimovanjima imao prilike ku ati mlijeènim proizv dima bogate delicije vicarsk e kuhinje. Zanimljivo je. Stoga je. p. Katz poslu io se metodom prvotno razvijenom za mjerenje aktivnosti ivèanih stanica u mozgovima ptica dok pjevaju. Ne to stoje »lo eg« okusa. Neki epileptièari navode da neposredno prije napadaja osjeæaju nt biène mirise. Brojni sisavci. od mi eva do slonova. Laurence Katz i njegovi suradnici na sveuèili tu Duke otkrili su da ivotinje u mo zgu imaju feromonsku tvornicu koja. Taj organ pumpa uzorke feromona u osjetnu upljinu. u ko jem radi 85 posto ena. specijaliziranom osjetil u u nosnoj upljini. gorko. U svim tim sluèajevima »gurmanizma« lezije su naðene u desno èeonom r e nju. naime. Dr. a i sniman je njihovih mozgova pokazalo je daje koncentrac elektriène aktivnosti u limbièkom po druèju. Takav »odraz« identiteta te spolnog i reproduktivnog stanja druge ivotinje upravlja brojnim vidovima ivotinjskog pona anja parenjem. osobito kad su posrijedi mje-seènice. Ti osjetni neuroni povezani su s tzv. kak o istièe dr. I b. Te se elektrode mogu daljinskim upravljanjem produljiv ati ili skraæivati u siæu nim koracima. Zbog toga neki mirisi mogu poveæati brzinu i da srca i krvni tlak. povezivanjem majke i mlad unaca i dr.glutam tima. meðutim. odlaze i u amigdalu i hipo lamus. izmeðu ostalog odgovorno za »reakciju b or ili bijega« kad smo upla eni. pomoæno m nju nom lukovicom. Zbog toga priruènici za pre ivljavanje svima koji . Rijeè je o vomeronazalnom organu. Uma mi je prijatan okus koji daje hrana bogata aminokiselinama . Nije te ko shvatiti da su okusne sposobnosti na im drevnim precima bile va ne za ops tanak. O teæen toga podruèja mogu dovesti do nekih iznenaðujuæih pojava. Zbog t ogaje natrijev glutamat tako djelotvoran pojaèivaè okusa.jeèu i na druge ene. Okus Okus i miris vjerojatno su najpovezaniji osjeti. vrlo bi lako moglo biti otrovno. Katz. slatke i 1 78 Osvje æivanje sele. spravljali i jeli. Katz naèinio elektriène snimke pojedinaènih stanica. kljuèna je za izra avanje i tumaèenje èuvsta Hipotalamus je. no vjerojatno je da postoji. premda su razv opsesiju hranom t e je stalno kupovali. pa se mogu premje tati od neurona do 77 Robert VVinston: LJUDSKI UM neurona kako bi se snimila njihova aktivnost tijekom raznih pona anja. Kako bi izmjerio signale. komuniciranje feromonima presudno za r hov opstanak. borbom. mo dano hormonalno sredi te. Amigdala. èini i nije samo jo j edna New Age ludorija. tvorbom u kojoj je dr. nego na slane. slatko. Postoji li tvorba slièna vomeronazalnom organu i u ljudi proti jeèno je pitanje. a drugi. »Gorko« je. ivèane stanice koje obraðuju feromonske signale umnogome su sliène »neuronima za lice«. pak. èini se. Kad nju ne informacije idu u limbièki sustav. Veæina okusa zapravo su miris jez ikom mo emo razlikovati samo pet okusa: slano. Eli trode s u toliko male da se ivotinja mo e slobodno gibati i biti u interakcij drugim ivotinj ama dok mozak tana nom icom alje signale u snimaè. Jeda n od mojih starijih kolega na poslu isprièao mije kako se u na em laboratoriju. kiselo i uir mi. Dovolji je da nanju imo da ak peèenog pileta ili banane da okus zamislimo tako i kao da nam je hrana na jeziku. ivotinje poput mi eva uglavnom ive u tami i opæenito imaju prilièno ] vid. nakon nekoliko mjeseci zajednièkog rada enama poènu usklaðivati m jeseènice. imaju » esto èulo« prepoznavanje feromona. Aromaterapija. stvara »feromonsku sliku« druge ivotinje10 . kao to æemo po. je vidjeti.

Zvukovi koje èu lijevo uho odlaze na obradu u desnu stranu mozga. Osim poèetne tjeskobe nije osjeæala r kakav strah: »Èinilo se daje sve pod nadzorom. Valja spomenuti da bez obzira na izravnu vezu izmeðu slu ne kore i jeziène podruèja lije ve polutke.« Nekoliko trenutaka poslije alio sam se na ikljanje iz donjeg ogranka materniène art erije. rekao sam. ili u prisutnosti umiruæeg roðaka. iz Julieina smo sluèaja izvukli barem jednu va nu pouku. otkri vaju da im je jezièno podruèje razvijeno jednako kao èujuæih vr njaka. Prije mnogo godina. lijevi donjim og rankom materniène arterije. koliko je vreæica krvi pripremljeno prije operacije.uklanjanje posteljice. Moj anesteziolog.« Ipak. »Lako je tebi«. upitala me. Kao i kod ostalih osjeta. sluh nije potreban za razvoj jezika. svega stoje bilo reè no do trenutka kad smo jo j poèeli zatvarati trbuh. kad sam bio razmj erno neiskusan.nu kane tra iti u divljini savjetuju da se vode svojim osjetilima. bojim se«. ne moramo gubiti vrijeme na ku anje. a ubrzo zatim upitao mog asistenta. Studije u kojima i MR-om sniman a gluha djeca gluhih roditelja koja su odrastala slu eæi se zn kovnim jezikom. Obje hemisfere imaju va nu ulogu u o bradi zvuka. Nj nasreæu. Ne shvaæajuæi o èemu je rijeè. Sluh Posljednji osjet koji se gasi kad gubimo svijest i prvi koji se vraæa pri buðenju je st sluh. p ro la kao po loju.poprilièno rutinski. Julie se zatim okrenula prema meni i isprièala mi se to mije zadala tolike muke. Anest eziologu je ubrzo postalo jasno da ga poku avamo upla iti. kao i u dijel ovin zadu enima za primanje dodirnih informacija iz prstiju. koji je. Utvrðeno je da prednja inzula. informacije se kri aju. Treæi je takav porod stoga bio neizbje an. nismo upla ili. poput velikog dijela s tranaca koji nasto ovladati hrvatskim. nego se mo emo usredotoèiti na hvatanje one slasne antilope. »I te koæe s. Nije osjeæala nikakav b( a samo povremeno vrlo slabe dodir e. u egao ili na bilo koji drugi naèin odbojan oku s ili miris. s najveæom strepnjom u g lasu koju sam mogao doèarati rekao sam kako bi nam ih moglo zatrebati jo pet. zaustavljan je krvarenja. Èuv i la an pokajnièki ton u njegovu odgovoru. dakako. »A krvarenje«. Stoga netko tko èuje samo na d sno uho mo e slabije percipirati svojstva gla zbe poput ritma i melodije. Zato je va no da pripazite to govorite ispred jako bolesne.mali an je i ahno mlatarao svim udovima i plakao s u itkom. rekao sam kako je operacija bila laka 79 Robert VVinston: LJUDSKI UM i rutinska. a ionako nisam mogla ni uèiniti. tovi e. Slijepe osob e koje uèe èita brajicu pokazuju aktivnost u vidnim i jeziènim podruèjima. èi æenje trbuha i zatvaranje rane . Or rabe pojednostavljenu inaèicu jezika. »tvoj je an estetik mo da dobar za dijete. Iz evolucionistièke perspektive. Prije dvadesetak godina za tu je vrstu zahvata bilo sasvim uobièajeno davati razmj erno laku opæu anesteziju jer se tada dijete raðalo u boljem stanju i spremnije za d isanje. mo dano podruèje koje se aktivira kad okus imo ne to to nam se ne sviða. u bolnici dobro poznat kao uglaðena i potpuno pribrana o soba. izvodio sam carski rez na gospoði Julie. a operacija je. moram na alost reæi.poku a li drugi pr ipadnik na e vrste pojesti ne to i osjeti gaðenje. percipirati vrlo razlièit e auditivne informacije od nekoga sa savr enim sluhor Primjerice. »Samo dvije. ali pro irio je mnogo ila . Spopao me u taj èas neki vrag i po elio sam ga malo bocnuti u njegovoj samodopadnosti.imamo ovdje sna no krvarenje . i pet vreæica krvi koje ste morali nar èiti?« Tada mije ispr ièala kako je èula. Dodir Dodir je osjet koji se razvija rano i u novoroðenèadi je osjetljiviji od vida ili sl . Iduæeg sam jutra oti ao pogledati Julie i njezina sinèiæa. U takvim su okolnostima ope rativni postupci nakon to dijete sigurno iziðe . pa osoba sa slu nim tegobama u jednom uhu mo. imao slièno n eprikladan smisao za humor. koja je veæ dvaput rodila c arskim rezom. a manje njihovim kval itetom. i mogla se sjetiti. to mo e biti vrlo korisno . osim njuha. na skaneru zasvijetli i kad vidimo da gaðenje osjeæa netko drugi. kako ste ga nazvali. lijeva se strana mozga uglavnom bavi prepoznavanjem i imenov njem zvukova. ali smo otad uvijek vodili raèuna da pacijent bude dovoljno dubokoj anesteziji. Oboje su bili dobro. Praktièno je prav ilo da se izbjegava sve to ima gorak. ivanje maternice. èestitao sije na sjajnom stanju djeèaèiæa kojeg sam donosio na svijet . naizgled besvj esne osobe. Slièno je i s drugim osjetima. èujuæa djec h roditelja nikad ne postignu is stupanj teènosti »govora« znakovnim jezikom poput svo jih gluhih vr njaka.

I dalje sam osjeæao pulsiranje u stopalu. topao i jednostavan vid njege. vidljiv je od prvoga dana. Fi eldo-va tvrdi da masa a poveæava razinu neurotransmitera serotonina. Mogl o ih se izvaditi tek prilièno velikim rezom pod opæom anestezijom. poput spomenute rumunjske siroèadi. nja nov oroðenèadi njihovim majkama odmah nakon poroda ustalila otprilil tijekom posljednjih dvaju desetljeæa. Nekoliko minu ta poslije. kao to æemo vidjeti. posebice oni ustroja sliènog ustroju op ijuma . le eæi na krevetu krpao debelu zimsk u jaknu. Bol nakon operaci je bio je jak. nego djelotvoran postupak . pa na bol. kao osjet razlièit od obiènog dodira. stoje slièno djel ovanju nekih antidepresiva. u prosjeku su bolnicu mogla napustiti est dana prije. pak. no ono nije bil o neugodno i uopæe nisam osjeæao kao daje dio mene. poput inzulina. na mjestu nastanka primaju tvorbe koje nazivamo nociceptori. Skanovi mozgova novoroðenèadi li ene dodira pokazuju smanjenu aktivnost vitalnih po druèja. koji se mnogo bavio tim fenomenom. lijeka sliènog opijatima. u odgovarajuæem stupnju. No mno tvo je osoba s amputiranim udovima koje imaju sab stan osjeæaj daje taj ud jo uvijek dio njih.primjerice kodein. kad bi im pri snuo neki drugi. Opioidi takoðer smanjuju aktivnost u pre dnjoj cingularnoj kori. sastojak mnogih lijekova protiv ka lja . tetnost toga postupka zanimljivo je pitanj e. U nekim se zemljama. Jednom sam zgodom.11 tovi e. obraæamo manju pozornost . encefalini. do te mjere da u njemu osjeæaju b Sindrom fantomskog uda jo uvijek nije posve obja njen. Iz talamusa informacije putuju u osjetna podruèja kore koja nam govore koji bol do ivljavamo i o dakle potjeèe. Dr. podruèjima nepostojeæe noge. kad dijete okreæe glavu prema svemu to mu dodirne lio odnosno refleks koji mu poma e naæi bradavicu. mozgu signale bola aljemo jo jedan paket signala. Ako se bol i dodir percipiraju u mozg treba l i nam tijelo da bismo ih osjeæali? Oèit odgovor glasio bi . èesto izjavljivali da osjeæaju dodir na odi ðenim. Jeste li primijetili da æe vam protrljate li izvori te bola. »bolnog« signal a. Osjet dodira presudan je za djetetov razvoj.i ha. kad sam studirao medicinu. postojeæi dio tijela. nadziranjem i kon centracijom. Pozornost mozga tada je usm rena na dva signa lna toka. Dotadje bilo uobièajeno da sestre s njim odjure na pranje i vagan je . No premdaje ta pr aksa mo da mogla na koditi odnosu majke i dj< 80 Osvje æivanje teta. Informacije o dodiru i pokretima obraðuju se na vrhu mozga. Tif-fanv Field sa Sveuèili ta u Miamiju utvrdila je da su prerano roðena djeca koja su deset dana masirana triput dnevno d obila gotovo pedeset posto vi e mase od prerano roðene djece koja nisu primila taj b ri an. Va nu ulogu u percepciji bola ima prednja cingularna kora. To nije praznovjerje. biti lak e? Majke instiktivno trljaju ili ljube djetetov povrij eðeni ud. Ramachandran smatra < s usjedne ivèane stanice pripoje mo dano podruèje koje se ne rabi i daju n novu svrhu.djeluju tako to se ve u na receptore mo danih neurona na koje bi se inaèe vezali kemijski spojevi pro tiv bolova koje luèi sam mozak. Premda nisam vidio opipljive dokaze za to. Field tvrdi da masa a potièe izluèivanje hormona rasta te hormona koji potpoma u rast. On i alju signale u leðnu mo dinu odakle kroz mo dano deblo odlaze u talamus. posve je uklonila njegove neugodne vidove.bolnièka etiketa koja kao da se kosila s ljudsko: potrebom. osobito povezano s pozorno æu. Bol. pod uvjetom da nije rij eè o ozbiljnu o teæenju.zbog pro81 Robert VVinston: LJUDSKI UM cesa zvanog kompetitivna inhibicija. Mnogi lijekovi protiv bolova. Neobièno je da se praksa dav. Pr . Dr. To otvara neka zanimljiva pitanja. »Refleks sisanja«. no injekcija petidina. djecu rutinski zamata u po voje te im se tako ogranièavaju pokreti. uvijek istim. to za posljedicu ima smanjenje percipirane ozb nosti prvog. skoèio sam s kreveta i debela mi se igla za krpanje zabila u taban te se pritom duboko u mi iæima slomila u dva dijela. veliko ilo koje sam rabio bacio sam na pod.da. Mislim da mogu razumjeti za to nek i postanu ovisni o takvim lijekovima. primijetio je da su n govi pacijenti s fantomskim udom. Kad sam zavr io. narav da nam treba. primjerice lijevom nogom . glupavo zaboraviv i to sam uèinio. Vilavn Ramachandran. vjerojatno nije kodila djetetu jer je ono cijelo vrijeme bilo sa sestrama i do ivljavalo ljudske dodire. podruèje u èeo nom re nju koje je. no neuroznanstvei ci znaju da su za njega odgovorni talamus i dodirna podruèja kore. Trljajuæi mjesto koje nas boli.

sa svim svojim manama i sub jek-tivno æu. Prilièno razumljivo. Istra ivanje na sveuèili tu Brandeis u SAD-u utvrdilo je i da katkad »vidimo« sluhom. koji uvelike rade svoj posao. no to ne èine i nelingvistièki pokreti usta. Joj. lijeènici su bili sk loni apotemnofiliju lijeèiti ki oblik histerije. nikako ne mogu znati ka-kavje osjeæaj imati zdrav ud i svejedno ga htjeti amputirati. primjerice oblik neèijih usana. No isto je tako moguæe d a se. P ET i rendgen osnovni instrumenti za razumijevanje rada mozga. najbolji instrumen t za to zauvijek æe ostati istra iteljev vlastiti mozak. Robert Smith. Bol u fantomskom udu mo e. N eki apotemnofiliè ri uspjeli su uvjeriti kirurge da im odstrane ud kako bi ih oslo bodili du evni patnja. podruèje zadu eno za lice mo e preuzeti neurone k ji su nekoæ bili zadu eni za. osim to jasno nav de da. mogu zamisliti samo nijansu zelene pohranjene u svojem mozgu. Prije negoli je dr. Kad ujutro uðem u moj ured u sklopu laboratorija. a kako se ono zove. a ne va u. Odreðeni vidni lingvistièki znakovi. »Posljednje to elim jest postati svjetsko sredi te za rez nje ruku i no gu«. moramo prihvatiti postojanje odreðene. Na i osjeti nisu zapravo zasebne i neovisne sposobnosti jer ih obièavamo rabiti zaje dno. aktiviraju s lu na podruèja mozga. Postoji i zanimljiv fenomen suprotne naravi. recimo. a drugi Nijemac. Jeste li. amputirao je potkoljenice dvojici pacijenata koji su to zaiskali. èini se. poznat kao apotemnofilija. Doista. ali i da se »nije htio specijaliz rati z a taj postupak«. psihotiènog stanja poput shizofreni je ili povezanog s te ko depresijom. katkad kao seksualnu fiksaciju na sakatost. izjavljivali su da su vidjeli kako se oblici sudar aju. premda su mikroskopi. Katkad odlaze lijeèniku i tra e da im se neugo ni ud amputira. d du e. premda toga niste smjesta svjesni. Kad govorimo o mojem i va em mozgu. jedinstven pogled na strogo èuvano 83 Robert VVinston: LJUDSKI UM . Oèajnièki po tezi koje poduzimaju neke osobe s rijetkim poremeæajima tjelesnog samopoimanja pod sjeæaju nas na èinjenicu da percepciju sebe i svijeta oko sebe nerijetko te ko opisuje mo drugima. Jedina naprava kojom raspola emo za tumaèenje na eg mozga i komuniciranje o njemu jest sam mozak. Ako je osoba netom pri je amputacije osjeæala ja bol u udu koji æe biti uklonjen. Cesto vrlo te ko obja njavaju to osjeæaju. Jedan bio Britanac. Dobrovoljci kojima su na zaslonu prikazana dva oblik a koji se meðusobno pribli avaju. iz nekog neizrecivog razloga. bol mo e perzistirati i pos lije. Poznat miris stare kave i vonj vla nog papira ispod æurka iz gornjeg proz ora. Rijeè j e o jednoj od najva nijih funkcija uma koju rabimo svakodnevno. jer sam od svih nanizanih ureda izabrao pozn ato okru je. Jedna od glavnih funkcija u kojoj svi na i osjeti suraðuju jest prepoznavanje. recimo. Ka ete li da vidite zelenu b oju.imjerice. Slièno. kirurg s privatnom praksom u Falkir koj kraljev skoj bc nici. imati i druge uzroke. Smith pristao na taj za hva mu karce su odbili drugi kirurzi iz razlièitih europskih bolnica. a ne pilom za kosti i zavojima. premda su zapravo samo èuli kratak i glasan zvuk. 82 Osvje æivanje Napredovanje u neuroznanosti mo da æe nam omoguæiti da taj bizaran sindrom izlijeèimo tr etiranjem povezanog kortikalnog podruèja. Smith je r< ka o da nije vidio ni ta lo e u svojim odlukama. k ji bi mogao imati veze s »fantomskim udom«. nu ne kolièine ne odreðenosti... kazao je. Malen broj osoba izvje tava o t me kako osjeæaju d a neki normalni udovi. o sjeæaju kako njihova ruka ili noga »ni njihova«. ispitanici koji su ig rali stolni tenis zaèepljenih u iju bili su ne-uspje niji od onih koji su osim vida za procjenu putanje dolazeæe loptice mogli rabiti sluh. elektroencefalografi. opazili ka ko pri parkiranju automobila na zahtjevno mjesto poma e sti ate li glazbu na autorad iju? Razlog mo e biti jednostavno potreba da se usredotoèite. u moje m se mozgu zaèuje tiho. Buduæi da se mozak svake osobe razlikuje. pri najjednostavni jim i najslo enijim zadaæama. na sluh oslanjate u istoj mjeri kao na vid i motorièke vje tine. ne trebali biti dio njihovi h tijela. sad amputiranu ruku. nesvjesno »Aha!«. usmj eren na komunikaciju s drugima. Mozak je. U tim pripojeni putovima jo uvijek postoje tragovi n jihove izvorne funkcije i upravo oni uzr kuju osjeæaj bola u nepostojeæoj ruci ili n ozi. Rijeè je o jo jednom problemu koji izvire iz stare rasprave o filozofiji i jeziku. MR.

Istra ivanje provedeno na Sveuèili tu u Iovvi pod vodstvom braènog para Antonija i Hannah Damasio p oku alo je pronaæi toèan polo aj razlièitih mo danih kategorija prepoznavanja. pa se pohranjuju u podruèjima povezanima s radnjama u k< jima se mogu rabiti. Prepoznao sam ga tek kad se poèeo pomicati. Ipak. Dr gim rijeèima. recimo.krilo zatvora Wormwood Scrubs odmah do bolnièkog zida i depresivan priz gomile po te koju mije tajnica obzirno ostavila na neurednom stolu (na koje je jo uvijek gnje cav paketiæ keksa). no je razdoblje koje je mozgu potrebno da viðenome pridoda znaèenje. èini se da su lezije u desnom sljepooènom re nju pove e s te koæama u prepoznavanju lica. No iste te osobe nemaju nikakv e te koæe pri prepoznavanju drugih objekata koje je naèinio èovjek ili dijelova ljudskog tijela. On doista nije imao pojn to se nalazi ispred njega. Ne ivi su objekti. Poremeæaj je najèe æe vrlo odreðen. Sad vidim nel zvijezde. doktora na Sveuèili tu u Warwicku. nego njih nekoliko: jedinicu prepoznavanja oblika u vidnom podruèju. nego prema na em osobnom odnosu s njima. zatim pojavio bi se drugi. u mozgu obièno predoèeni sv< jom funkcijom. Kako bi rezultati bili jednoznaèni. Pr vi se javljao kad bi mozak shvatio da sam vidio »ne to«. a dijelove tijela i objekte ljudskog podrijetla u drugi. Jedan je amerièki parije jedan vrlo po znat predmet opisao ovako: »Vidim mnogo crta. prepoznavati lica. Biolo ke objeki opæenito pohranjujemo prema tome kako ih tumaèe dijelovi mozga zadu ei za perceptivnu analizu. U svojoj knjizi Kartografija uma. Na li su cij niz moguæih »spremi ta«. no doveli su znanstvenike do zakljuèka da su mo da ne sposobnosti prepoznavanja istodobno strogo odreðene i prilièno opæenite. ali i hladno oru je. Tako glazbalo poput trombona ne bi imalo jednu »jedinicu«. osobe koje ne mogu prepoznati iva biæa nerijetko ne mogu prepoznati hranu i glazbala. Nemoguænost prepoznavanja oruða i instrumenata bila je povezana s lezijama podruèja u lijevoj polutki u kojem se susreæu sljepooèni i pari jetalni re anj. primjerice. medicinska spisateljica Rita Èarter ta svojstva naziva »jedinice prepoznavanja« (JP).. i to toèno u trenutku kad bih do ivio mali unutari »aha«. i z gomile po te mogu izdvojiti doista va na pisma. pa oni k ji ga imaju ne mogu. Vrlo br. svirati ili èuti. p rimjerice. Iz gornjih primjera. odnosno »sku io« iluziju. U jednom od prizora BBC-jeve serije Ljudski um nosim »èarobnu mre i za kosu« sastavljenu od stotina elektroda koje mi prekrivaju glavu dok gleda televizijski zaslon na kojem je optièka varka. Gavnor Evans. Jedinice prepoznavanja Jedno od obja njenja za to jest da mozak ne pohranjuje i ne razvrstava stvari prem a njihovu izgledu ili funkciji. pojavila bi se dva naleta g ma-valova. Istra ivanja agnozije otkrila su da mozak najvjerojatnije jasno razlikuje ive od ne ivih objekata. Primjerice.« Pacijent je bol vao od mo danog poremeæaja pozn atog kao agnozija. èekiæ: mo e biti alat. test je valjalo ponoviti mnogo puta. Takvi parovi mo da su naizgled èudni. JP n . 84 Osvje æivanje Jedna od te koæa s kojima sam se susreo pi uæi o radu mozga bila je da se knjiga vrlo la ko mogla pretvoriti u svojevrsnu »izlo bu nakaza«. pak. Sve to odvija tako brzo da moj svj esni mozak jedva primjeæuje cio proces. sve mi to govori daje to uistinu moj ure Kad spustim pogled. Imao je te koæe jer je agnozija z apravo nemogu nost prepoznavanja predmeta. spremno je èekao pok raj EEG-a kako bi mi izmj rio mo danu aktivnost u »aha« trenutku. Iz njegovih je rijeèi vidljivo da te koæa nije bila sarr u tome to se nije mogao sjetiti ispravnog naziva. i v rste hrane. dodirnuti. Uzmimo. No istina je da su u istra ivanjim ra da mozga upravo studije poremeæaja vrlo èesto te koje nam omoguæuju da shvatimo to se z biva u normalnom mozgu. razmak je vrijeme tijekom kojeg je moj mo zak »ne to« usporeè vao s mojim predod bama pasa. Èini se da se svako svojstvo stvari pohranjuje u zasebno podruèje. Isprva te ko prepoznatljiv. a poku avao je prep< znati amerièku zastavu. ili druge dijelove tijela. Doisi veæ razmi ljam o kojeèemu drugome. Jo èudnije. Otkriæe da takvi poremeæ ji mogu biti p osljedica o teæenja odreðenog podruèja upuæuje na moguæno da u pamæenju postoje odjeljci u e razvrstavamo sjeæanja. S\ ki put kad mi je bilo reèeno da prepoznam psa. mo emo zakljuèiti da mozak hranu. ivotinje i glazbala sprema ujeda n odjeljak.. na s ci je bio dalmatinski pas s kriven u pozadinskom uzorku velikih i malih crn mrlja. vidim mnogo dijelova. mak izmeðu tih naleta aktivnosti vjeroj. Glazbala mo emo vidjeti. Kad gledam o vakve stvari. ili predmete koje je naèinio èovjek. sposobnost prepoznavanja katkad zaka e.

te preferirati simetrièna lica od nesimetrièni h. No za vlastite rupe u sjeæanju ne mo emo kriviti deluzije drugih. Navodno je u jednoj predst vi glumio najmanje ezdeset razlièitih likova. Iz pouzdanih izvora znam ( majka jednog mog kolege ne mo e podnijeti okus bananajer su joj kao djeve èièi. jer sve su to neprehrambeni predmeti koje stavljamo u u sta. Neke osobe s por emeæajem nazvanim prozopagnozija od toga pate stalr i ne mogu prepoznati ljude koj e znaju cijeloga ivota i viðaju svaki dan. poput b. prepoznavanje neka svojstva ban ane i repe pohranjena jedna do drugih. Netko tko tuguje man . mnogo je izgle« nije da smo zabora vili njezino lice. Glazbenik æe imati drukèije jedinice prepoznavan trombona od nekoga tko povremeno slu a d ez. Kad upoznaju nepoznat u osobi osobe koje pate od Fregolijeva sindroma mogu smisliti vrlo zamr ena opravd nja za svoje uvjerenje daje ispred njih doista stari prijatelj. Taj æemo odnos izmeðu upeèatljivih do i ljaja i pamæenja razmotriti poslije. Sv ako mo dano podruèje mo e biti nagomilano jedinicama prepoznavanja objekata koji naizg led mo da nemaju ni ta zajednièko. Ovdje je oèito na djelu neka obmana funkci prepoznavanja.aziva u podruèju rjeènika. poput izgleda. Time to gotovo svakod nevno viðate prodavaèa podra avate facijalnu JP za roðaka na suprotnoj strani zemaljske kugle. Tvrdit æe. facijalna se JP za tu osobu neæe rabiti. pak. Zamislite da prodavaè u va em duæanu nalikuje va em roðaku koji se preselio u Australiju. a skanovi mozga ne samo da o tkrivaju pojaèanu aktivnost u za to zadu enim podruèjima kad ih gledamo. 86 Osvje æivanje Iona s nacrtanim oèima. nosom i ustima. no koga se ne mo en sjetiti. a vezaje toliko sna na. nego èak i kad ih zami ljamo. osjeæaja pod prs. njegova JP ostaje aktivnom. a drugoga se sjetiti . ne mogu razbiti.. Zbog tog smo razvili posebne mo dane sklopo ve za prepoznavanje lica. Lica spadaju u posebnu kategoriju prepoznavanja. Gotovo smo svi do ivjeli grozno iskustvo kad nam na zabavi dobrodo lic izrazi netko tko se pona a poput dobrog nam znanca. JP dodira u dodirnom podruèju i JP zvuka u slu nom podruèju. S druge strane. Poku ajte se sjetiti nekoga koga dugo niste vidjeli . prem nulom 1936. Danas kad pojede pravu bananu. Èini se da su u njezinu sredi tu. Svrstani su zajedno jer dijele odreðeno svojstvo koje se tièe tog podruèja. ne susretnemo li nekoga ili ne pomislimo na n jega dugo. utjeèe na na e pona anje.vjerojatno æete se moæi sjetiti mnogih obilje ja te osobe. a opstanak nam ov si o sposobnosti komuni kacije s drugim pripadnicima na e vrste.premda oba mogu biti podjednako m upadljiva? Odgovor se djelomice svodi na maksimu »rabi ili izgubi«. nekih se lica iz davnih dana ivo sjeæamo. Stoga se na trombon mo e nalaziti u istom kutku mo dane knji nice p put cigarete ili slamke. ponovno vidimo da na i vlastiti. glasovito m rimskom glumcu. Ljudi su dru tv< na biæa. cijelog ivota vegetarijanac neæe imati jedinicu prepoznavanja oku za piletinu ili govedinu . davali zgnjeèenu repu s aromom vanili i govorili daje to banana. pi mjerice. primje i ce. i to takve da æ se èak i novoroðenèe okretati prema objektima koji nalikuju licima. tijekom Drugoga svjetskog rata. sve se na e JP trombona izvlaèe iz njihovih zasebnih podruèja pohrane i stapaju u sliku iz koje æemo pre85 Robert VVinston: LJUDSKI UM poznati dugo mjedeno glazbalo s povlaèkom koje stvara milozvuène tonove Èetvrtoj simfo niji Èajkovskog. ivèan veze ostaju èvrste. Fregolij ve deluzije (ili sindroma).jo uvij ek osjei okus njezine odbojne zamjene. i vjerojatno osna ena sjeæanjima na èuvsf povezana s gaðe njem. a zasad je dovoljno reæi da facijalnim JP-a nij e nu an sna an podra aj kako bi se aktivirale ili ostale aktivne. Viðamo li ili zami ljamo neko lice èesto. koja. jer je bio majstor u preru avanju. Maloj vjerojatno d a osoba na zabavi pati od Fregolijeva sindroma. daje novosteèene JP. Netko tko je. ivimo kao to smo oduvijek ivjeli. ma te okusa prave banane . Kad pomislimo na trombon. Za to se to dogaða? Zbog èega æemo je< no lice zaboraviti. da se taj prijatelj ili roðak odlièno maskirao. no ne i toènog izgleda njegova ili njezina lica. Slièan proces mo emo vidjeti na djelu i tijekom alovanja. u kojem vjeruju d a dobro poznaju potpune strane Sindrom nosi ime po Leopoldu Fregoliju. Drug pak. pate od jednako zabrinjavajuæeg poremeæaja suprotne naravi. u skupinama. Dakle. Njezina je JP naziva tog voæa jo uvijek povezana s JP okusa r pe i v anilije. Naravno. osobiti do ivljaji svijeta stvaraju ge grafi ju na ih mozgova.

Indijanska poslovica ka e da elimo li nekoga doista ra zumjeti. Razlog tome je to se prepoznavanje lica odv ija dvama mo danim putovima . poglavito osjeæaj. Bi o je to èovjek optereæen snagom svoje vidne percepcije. Svjesni put radi sporije.u ko jem vjeruju da poznaju strance . percipiramo svoju oko linu. ili sliènima poremeæaju pozorn . Stoga nije neobièno to o alo æeni. opæenito. Postoji.opæa nemoguænost prepe znavanja lica . ma koliko mi to htjeli biti. Kao to 87 Robert Winston: LJUDSKI UM æemo u ovoj knjizi vidjeti nebrojeno puta. njihova su obja njenja plemenit poku aj svjesnog mozga da da smisao in formacijama koje izvi ru iz nesvjesnog uma. Ratev sm atra da bi mnogi poremeæaji koje danas dr imo autistiènima. Naèin na koji vidimo. mo emo proniknuti t ako da shvati mo kako ta osoba opa a svijet. do dirujemo. i nesvjesnim. u kojem se poznata lica percip raju kao lica stranaca. moguænost da oni prepozn. moramo prehodati mi lju u njegovim mokasinkama. èini nas onima tkc smo. a da tog a nisu svjesni.svjesnim. Zbog te razlike u brzini putova èesto o nekome imamo gotovo trenutaèan »prvi dojam«. Zato susret s osobom èi nas lice donekle podsjeæa na. Njegove æe tvorbe prepoznati u èije lice gledamo i odluèiti kako bismo s e prema toj osobi trebali ponijeti. primjerice. ku amo i. Zbog toga nikad nismo posve ne utralni u ophoðenju s drugima. »ra dna temperatura« mehanizam prepoznavanja licajednostavno èini pod-lo nijim reakciji na najslabije podra aje.je-vi e stalno zami lja preminulu osobu i zbog togaje facijalna JP te osobe stalno a ktivna. amigdala nije samo generator èu stava. koji ukljuèuje vi u koru. pa je prizor lica tek maglovito sliènog licu voljene osobe. za koju sad veæ znate da je jedno od sredi ta na ih èuvstava. Osobe s Capgr asovim sindromom tvrdit æe. a ne o nekon objektivnom svijetu. (Zapravo. ponajprije sljepoo* nog i zatiljnog re nja. Jasno je kako s< ta mudrost uklapa u na e putovanje um om.nastaje zbog o teæenja vi ih podruèja kore. To nam takoðer poma e da objasnimo za to osobe koje pate od Fregolijev sindroma . pokreæe nagao. bilo bi toèni je govoriti o pojedinaènim osjetnim svjetovima. Drugim rijeèima. enstv nijim crtama lica imaju veæe izglede da na sudu budu progla eni nevinima. ju lica. ne go i kodira vrlo osnovna èuvstvena sjeæanja. omra enog i stra nog uèitelja mat matike. zahvaæa vi i. koji je obièavao nositi posebno osmi ljene naoèale. a da svoju procjenu ni u jednom sluèaju ne mo emo potkrijepiti èvrstim dokazima. Prozopagnozija . Zapra vo. Kad se pacijentima s tim poremeæajem poka u foto grafije meðu kojima se n. razlike u naèinu kako na i mozgovi primaju i tumaèe dolazne osjetn« informacije s tvaraju razlike u tome kako svatko od nas do ivljava svijet. èesto poka e poprilièno pogre nim.imaju potrebu smi ljati arni ena i ma tovita opravdan ja za svoja uvjerenja. ostaviv i mu dovoljno da se mo e kretati i razmi ljati. èiniti tu ne ili prijeteæe. primjerice da su njihove prijatelje ili voljene osobe zamijenili izvanzemaljci ili android One poznatim licima vi e ne pripisuju èuvstva. Isto vrijedi za osobe sa supro nim poremeæajem. Nesvjesni put prolazi limbièkim sustavom i obu hvaæa amigdalu.) Druge nam se osobe mogu. U neèiju osobnost. Neki nam ljudi »izgledaj u« pouzdano ili dobroæudno. dovoljan da nas uvjeri. nakon to bolje promislimo. arhitekta geodezijske kupole. ako veæ ne u svoju. 88 Osvje æivanje Profesor psihijatrije na Harvardu John Ratev navodi primjer Buckminstera Fullera . koji s e odvija u dubljim mo danim tvorbama. primjerice neugode ili naklono sti koji nam je te ko izreæi i koji se. dakle. èesto misle da su na ulici vidjeli preminulu ili voljenu osobu. prepoznavanje licajakoje èuvstveno obojeno. svjesni put prepoznavanj. supkortikal nom puti Elektriène promjene u ko i takoðer ukazuju na èinjenicu da mozak bilje i v e nego o pacijenti mogu izreæi. ili oni koji su nedavno prekinuli ljubavnu vez u. i li one za kojom tugujemo. Capgrasovom deluzijom. njihov æe tipièan odgovor glasiti da ne p repoznaju nikog. Pro eci u mojim mokasinkama Dakle. Sad se donekle mo emo upustiti u obja njavanje bizarnih poremeæaja pri poznavanja koje sam spomenuo. No skanovi mozga otkrivaju aktivnost u njihovu ni em. pak. laze poznata lica. Opæenito. barem nakratko. Naoèale su su ga uskratile veæeg dijela vidnog polja. kratak i maglovit nalet osjeæaja koje smo gajili pren toj osobi iz pro losti. istra ivanja su pokazala da mu karci s mek im. U oba sluèaja. èujemo. da smo je dois ta vidjeli. U stvarnosti.

Imao je. Mnogi su autisti iznimno osjetljivi na dodir. kao od bola. To je m ehanizam koji mi omoguæuje da. zadu enima za pokrete i polo aj. No izgl eda da se odnos izmeðu vida i percepcije najvi e mijenja kad je jeè o disleksiji. Istra ivanja Margaret Livingstone i Ala Galaburde s Medicinskog fakulteta na Harva rdu pokazala su da su neuroni u brzim talamièkim slojevima. Pacijentove s u sposobnosti zapanjile Weiskrantza. Va nost tektopulvinarnog puta dokazala su istra ivanja pojave poznate k »slijepi vid«. primjerice. povezan s inteligencijom. IspiPulvinar Genikulostrijatni put Dva vidna puta pokazuju da predmete iz lijevog vidnog polja obraðujemo u desnoj po lutki. uzroke mogli imati u abnormalnostima ili. Put do pulvinara. i samog pacijenta . èak i ako smo uskraæeni sposobno sti daje zati »vidimo«. Zbog o teæenja nije mogao vidjeti n i ta to se nalazilo neposredi lijevo od toèke u koju je gledao. Primjerice. Dva su najva nija puta koji od oèiju vode u vidnu koru. zam jeæuje zanimljiv predmet. Skanovi su pokazali da se u prisutnosti podra aja aktivi malo podruèje u inaèe neaktivnoj vidnoj kori. buku te vid ne podra aje koji se brzo pomièu. To se podrt je podudara s jednim krajem tektopulvinarnog p uta. poznato kao V5. Razna isti ivanja pokazala su da disleksiène osobe vidne informacije obraðuju sporije < nedisleksiènih. Slièno bi naèelo moglo biti na djelu u mozgovima osoba s disleksijom. poput dvaju brojeva ili dvije rijeèi. Prva je spor sustav za percepciju boje. poput samoglasnika u govoru ili bas dionica u p srni. Larry Weiskrantz posjeo je pacijenta ispred zaslona na kojem mu je slike kratkim bljeskovima prikazivao samo u lijevo vidno polje.osti s hiperaktivno æu. On polazi iz talamièkog podri ja podijeljenog na dvije regije. genikulostrijatni put. pretpostavlja se. dakle. ali ni na koji naèin. dubljih zvukova. u disleksièara neorganiziraniji. a predmete iz desnog polja u lijevoj polutki 89 Robert Winston: LJUDSKI UM tivanja su pokazala da disleksiène osobe imaju razvijeniju sposobnost èujei sporijih . S prouèavanjem toga vrlo neobiènog fenomena zapoèeo je oksfoi ski psiholog Larry Weiskr antz. Njihove su sposobnosti oèito i stvarno preosjetljive na osjetne podra aje iz okolnog svijeta. Podsjeæa me to jako na prizor iz filma Ki ni èovjek. Potonji rabimo kako bismo usmjerili oèi prema predmetu v nog opa anja. dakle. poremeæajem pisa nja i èitanja. Neki struènjaci smatraju daje u osoba s disleksijom neispravna druga polo ca vidno g mehanizma. autist koga glumi Dustin Hoffman. Ne iznenaðuje stog a to mnogi autisti svijet do ivljavaju zbunjujuæim i bolnim mjestom te se povlaèe u vla stitu stvarnost u kojoj vladaju njihovi obredi i rutine. kao to su nekoæ vjerovali na a taji roditelja i uèitelja. imaju pote koæe pri od reðivanju redoslijeda dva 90 Osvje æivanje zaredom brzo prikazanih vidnih podra aja. u kojem Ravmond. a dru br i sustav koji sl u i za opa anje pokreta i polo aja. genikulostrijatn tektopulvin arni. poput onih princeze iz bajke kojaje mogl a osjetiti zrno gra ka ispod gomile madraca na kojima je spavala. smanj eno vidno polje. Sedamdesetih godina pro log stoljeæa Weiskra tz je prouèavao pacijenta s o teæenjem dijela vidne kore nazvanim desni kali rini lijeb. pacijent ju je obavljao velikom toèno æ Daljnja ispitivanja otkrila su da mo e razlikovati vodoravne. To je ra iren poremeæaj. U meðuvremenu nam je napredak tehnologija za snimanje mozga omoguæ da zavirimo u moz gove osoba sa slijepim vidom dok obavljaju takve naizgl nemoguæe zadaæe. Zaèudo. okomite i dijag nalne crte te slova X i O. no s avr eno æe to uèiniti uspori li se slijed prikazivanja. . kad ga Tom Cruise poku a zagrliti.tvrdio je da ne vidi ni t a i kleo se da mu nije bilo jasno 1 koje znao daje ne to na zaslonu. premda se moglo oèekivati æe ta zadaæa za njega bit i nemoguæa. jednos tavnim razlikama u percepciji. u nerei na stolu naðem olovku ili da na t amnom obzoru opazim sjajna svjetla benzi ske pumpe. Mnoge disleksiène oso izjavljuju kako im se èini da se rijeèi na stranici pomièu kad èitaju. bolje reèeno. a geniku strijatni mi zatim omoguæuje da ga vidim. ima ogranièenu sposobnost brisanja prethodne slike prije negoli prijeðe na iduæu. Zamolio gaje da c dirne zaslo n svaki put kad se to pojavi. vrisne.12 Zbog takva ustroja mozak. Ono nas upozorava svaku novost u vidnom polju.

u svjetlu prija njeg odlomka. njihovi mozgovi uèe opa ati brze promj ene izmeðu zvukova u normalnom govoru. kako b i osmislili raèunalnu igru za disleksiènu djecu pod nazivom FastForVVord. kad sam bio specijalizant. ili zato to ne mo e procijeniti pravi trenutak za ukljuèivanje u komun ikaciju. a samo je n ezainteresirani elektrièar prije bio u operacijskoj dvorani. dakako. elektrièara te. Pame la je bila pone to iskusnija od njezina lijeènika speci-jalizanta.nemoguænost obrade brzih podra aja. Pri91 Robert VVinston: LJUDSKI UM mijetimo li. kako su televizije postale skromne . Ali Pamela nije raðala. reæi daje sva ki ljudski mozak na ovaj ili onaj naèin »abnormalan«. prod ucenta i njegova pomoænika.»mala« se ekipa sastojala o d snimatelja s pomoænikom. mlad i neiskusan opstetri-èar u se oskoj bolnici u Essexu. jedna je pacijentica odluèila roditi uz pomoæ hipnoze kao je dinog sredstva protiv bolova. U tom dobu bo gatih proraèuna . doista bi mogao biti netko tko se povukao iz dru tva jer ga do ivljava neprij ateljskim i zbunjujuæim. a bolnica im je dopusti la da dovedu malu ekipu koja æe snimiti porod. Do odreðene je mjere to toèn no mogli bismo takoðer reæi daje ne tko s posebno velikim podruèjem obra« jezika stidljiv jer ne mo e podnijeti optereæenje koje mu donosi njegova izi mna osjetljivost na govor. daje netko stidljiv i povuèen. mogli bismo reæi < je povuèen jer te k o komunicira s drugima. a one su je uèinile povuèenom i uskratil e joj pustolovni duh. Mogli bismo. mo da jednu od prvih emisi ja o neuroznanosti. »lijenima« ili »l ma«. barem malo. Stajali su u rodili tu napeti. i razmisliti za to bi netko mogao biti takav kakav jest. sudski slu benici i ostali moraju prestati ljude nazivati »glupima«. Nitko od njih nije vidio poroðaj. Paula Tallal sa sveuèili ta Rutgers i Michael Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u S an Franciscu poslu ili su se nalazima istra ivanja koje je dr. uzrok poremeæaja. nego je èitala novine u dnevno j sobi. Tijekom 1960-ih. Pamelin je termin padao u èetvrtak pr ije Uskrsa. Nijedan se lijeènik ne bi mo rao pretrgnuti da u 1 lo kojem ljudskom mozgu naðe neobiènost koja bi se mogla protu maèiti k. koliko djeca tjedno igraju igru. zanima kako sam se navukao na stvaranje televizijskih emisi ja. bila je vrlo oprezna ako bi nai la na gu ve ili bilo kakva nepoznata. Danas se èini n . Buduæi daje veæ troje djece rodila klasiènim naèinom. pa se ekipa u predgraðe Londona sjurila èim je to saznala. preplavljenost njima . Pokunjeni. Jedna nam presudna spoznaja prijeèi da s ovom teorijom odemo predaleko. O Pameli su èuli od njezina hipnotièara. Temeljno pravilo koje iz ovoga slijedi oèito je. cijeli su se dan potucali po bolnici èekajuæi poèetak poroda. 92 Èetvrto poglavlje Obraæanje pozornosti Mo da vas. snimatelja zvuka s pomoænikom. Sluèaj je htio daje BBC tada snimao emisiju o hipnotizmu. pa su drhtali od uzbuðe nja zbog onoga to æe uslijediti. Ar-hetipski »bezveznjak«. a koja pokazuju moguænost prilagodbe mozga na nove zvuène podra aje13. a zatim otkrijemo da n je mo dano podruèje za obradu jezika manje od ostalih.I to bi moglo biti obja njenje prividnog pomicanja i treperenja rijeèi na stranci. Taj se vid njezina pona an ja . spremni za snimanje i u v eæem i èekivanju od bilo koje pacijentice. Merzenich radio na ma jmunima. primjerice. Ratev predla e da i bla e razlike meðu osobnostima mogu naposljetku biti rezultat pogr e ne obrade podataka na senzorièkoj ili motorièkoj razini. Jedna od nje govih suradnica isprièala mu je kako se iznenadila kad je shvatila dajoj je majka cijelog ivota skrivala daje oduvijek bila disleksièna.mogao razviti zbog i ste abnormalnosti koja je uzrokovala disleksiju. Bilaje uvjerena k ako æe iduæi porod biti ugodniji anga ira li hipnoti-èara da se pobrine i anestezira one dijelove do kojih drugi lijekovi protiv bolova nisu mogli lako doprijeti. primj erice. Poslije èetiri tjedna vje be njihovi su mozgovi pokazali napredak jednak dvogodi njem razvoju jeziènih sposobnosti. Takoðer. Tijekom pe tnaest sati. Mo da je to zato to ljude oko sebe ne do ivljava kao to ih do iv ljavaju drugi. Ne postoje dva potpuno jednaka mozga. uèite lji. iva mjesta. Takvo je razumijevanje obilje je zdravog dru tva. S vremenom je razvila pona ajne s trategije za izbjegavanje takvih situacija.ah. Zdravstveni radnici. John Ratev u svojoj knjizi navodi zapanjujuæu crticu koja pokazuje kako siæu na razlik a u staniènom ustroju mo e biti izvor cijele jedne crte neèije osobnosti. no od toga smo cilja jo daleko.

simpatièna strana gospoða èiji je jedini n dostatak bilo iznimno nesa vr eno vladanje engleskim jezikom te. Pozornost upravlja na im osjetim poput dirigenta. kako je bila rijeè o prazniènom vikendu. a njemu nije bilo nakraj pameti dolaziti po lo em vr menu i upropastit i si blagdane. Pamelu su dogurali u operacijsku dvoranu u kojoj se èul kome anje tipièno za medije. Ako im kanim dopustiti snimanje. rekao mije. carski rez. Kako radi sterilnosti nisam smio dirati ni ta izvan operacijskog polj. ur tao me mogu li barem snimiti operac iju (carski rez nije dotad bio prikazan r televiziji. na raspolaganju nai je bio samo de ur ni anesteziolog. Po ulasku u ambulantu. Uz ca oko operacijskih hlaèa nemilosrdno je p oèela popu tati sve dok nisam osji tio jezovit osjeæaj kako mi hlaèe centimetar po centi metar klize niz nogu d gle njeva. iskusan ili poèetnik. osjetio sam ono èega se sva! kirurg. St alno djetetovo vrpoljenje. Bio je to zvuk filmske ekipe koja se u urbano n mje tala iza predmeta svojeg zanimanja. Nazvao sam mentora. No dok sam izvl aèio dijete iz trbuha. rasporio trbuh i bez pogre ke zareza maternicu. ekipa se kolebala oko ostanka preko cijelog uskrsnog vike nda. i je moja stvar. kamera ukljuèena i nakon pompoznog ulaska. Miris saga. Tijekom iduæih nekoliko dana Pamela j e bila na rubu poroda. u zela je injekciju punu pr premljenih anestetika i. Auto-alarm s ulice i lave psa. Na alos t. 94 Obraæanje pozornosti æu. ekipa je veæ èetiri noæi kampirala u svakom kutku moga trosobnog stana. rekao je. Pamelu su dovezli u anesteziolo ku ambulantu. oèajnièki nastojeæi biti tiha i ne izgi biti o bjekt iz kadra pri pode avanju rasvjete. prisjetio sam se nereda u stanu i pomislio: »Jesam li se jutre sjetio odjenuti èiste gaæe?« Unatoè svim ometaèima. vo di ih u raznim smjerovima i prebacuje sa zadaæe na zad. Nekoga tko vam se naviruje iznad ramena do k poku avate pisati. dubo ko u asava jer ni ta ne smije dodirnuti. koji se slo io sa mnom i rekao mi da nastavir BBC je u tu pustolovinu ulo io zastra ujuæu svotu. zbog tog nemoguænost da shvati za to su ona i nj ezini anestetici u ari tu pozornos BBC-jeve filmske ekipe. Sa alio sam se nad njima i pozvao ih na obrok koji sa m se ponudio spraviti u svojem samaèkom stanu. Ponovno sam nazvao efa. Na alost. Zamisl ite na trenutak da odjednom mo ete vidjeti. 93 Robert VVinston: LJUDSKI UM Nimalo lijep prizor. Do Uskrsnog ponedjeljka. Mal o preglasnu glazbu iz susjedova doma. spremno èekala.nedobr odo ao znak. Trebalo bi biti gotovo nemoguæe. No tek kad sam dijete sigurno predao u ruke babi ci koja je pokr. ne èekajuæi. Tog mi je jutra postalo jasno da æe Pamela morati na ca ski r ez. posrijedi je bio golem br prekovremenih sati na praznièni vikend. pomirisati? Kako se mo emo ukljuèiti u razgovor i zanemariti ostale zvukove. hi pnotièar je nadugo i na iroko pokas vao svoju umje nost u otupljivanju njezine ruke i zatim oti ao kuæi. Svi se slu imo istim mo danim mehanizmom kako bismo protumaèili svoje osjete. oèistio sam ko u. no odluèili su èekati jer je Pamela imala blage trudove. Producent me zamolio da pitam P melu bi li pristala na carski r ez pod hipnozom. ili pronaæi izgubljene kljuèeve u uredskom neredu? Nesvjesno obraæanje pozornosti . Kad sam to glatko odbio. Bio sam posve sposoban . èuti i pomirisati sve u svojoj neposredn oj okolini. a ja sam se zabrinuo za svoju pacijenticu jer joj je porastao tlak . Pa kako onda uspijevamo zadr ati konce u rukama? Sto nam to u mozgu omoguæuje da izaberemo to æemo vidjeti. u presudnim sam trenucima rabio pozornost i uklji èivao za nju specijalizirana podruèja mozga. a taj se izaz( pokazao neodoljiv. oduvijek sam imao glumaèke sklonosti. pr ekrio pacijenticu. Nije mu bilo drago. Zamislite kako u tim uvjetima vodite telefonski razgovor ili tra ite kljuèeve od automobila. kamere i mikrofona. Razvoj dogaðaja na televizijskim vijestima u susjednoj sobi. èuti. ubrizgala sve u paci jentièinu nehipnol ziranu lijevu ruku. Ni ta se nije zbilo do veèeri. Zamislite kako usred toga senzorièkog tsunamija na tren utak poku avate bistro razmi ljati. èak ni u crno-bijelom dobu) te mo e li anesteziolog bezbolno ubri gati anestetike u prethodno hipnotiziranu ru ku.evjerojatno daje medijska ekipa mogla biti toliko naivna da vjeruje da æe trudnica roditi u predviðenom terminu. Stajao sai ponosno za operacijskim stolom dok je cijeli cirkus iza mene snimao svaki m< pokret. Zujanje raèunalnog pisaèa.

Èesto su to poslijediplomski studenti. i zamolili ih izbroje dodavanja izmeðu i graèa u bijelim dresovima tijekom igre. drugoj u crnim14. »igla«. Tvrdili su su se njihovi protivnici zapravo poslu ili subliminalnom p orukom. Neuroznanstvenici i psihol o ljudskome umu znaju dovoljno da »meso« za istra ivanje mogu naæi u sve blizini. èak i u vrlo zahtjevnim uvjetima za na e osjete. eksperimentatori su ispitanicima u s ko uho poèel i pu tati razlièite rijeèi. Nakon to su ih neko vrijeme muèili. Postalo je jasno da mo emo obraæati poz nost na slo ene tokove informacija kad smo za to dovoljno motivirani. zvuk imena grada u »zanemareno! uhu izazivao je isti osjeæaj straha. ispostavilo se ne to zanimljivo. opa anje je trajalo dulje. to ih je primijetilo samo est. a zanemariti one koje su èuli u drugom. Republikanska stran bila je opt u ena da nedopu tenim sredstvima utjeèe na glasaèe. kao i se samo dio toga procesa odvija na svjesnoj razin i. èa kad mislimo da smo maksimalno p ozorni. poput »kurva« i »penis Za najkraæih prikaza. Otprilike polovica ispitanika nije primij etila gorilu. konzervama piva. To je efekt zabave: mo ei èuti svoje ime spomenuto na drugom kraju buène prostorije . U jednom istra ivanju novijeg datuma Daniel Simons i Christopher F. U jednom kasnijem pokusu. Ispitanici su morali naglas izgovarati riji koje su èuli u j ednom uhu. naravno. Demokrati tvrdili daje u emisiji Rep ublikanske stranke. Mo da je nesretnim ispitanicima ponuðena novèana zadovolj tina njihove muke. èak i b ezvrijedn zahvalnicama. »plahta«. Rijeèi su bile podijeljene u dvije skupine: neutralne . no najzaslu niji . od samo djeliæa sekunde. pa su izjavljivali da su vidjeli samo bljeskove. ispitanici su navedeni da oèekuju mali elektro ok kad èuju ime gra95 Robert Winston: LJUDSKI UM da. Eksperimenta tori su zatim pro irili i kus i u isjeèak dug samo ezdeset i dvije sekunde na devet s ekunda ubacili o: bu preru enu u gorilu. Ne stvari primjeæujemo. a da to ni ne znamo. Taj je pokus proveden uglavnom radi potvrde psihoanalitièke.ukljuèujuæi rijeèi poput »èekiæ«.Tijekom 1940-ih skupina amerièkih psihologa provela je pionirska istra ivanja èimbenik a koji utjeèu na pozornost. provedenom 1970-ih pod vodstvom dr. ispitanici b ili nagraðivani malim i tovinskim svotama. Razina njihova straha mjerenaje jastuèiæem osjetljivim na znoj postavljen na ko u. frojdovske teze da uz nemirujuæe informacije potiskujemo pomoæu odreðenih nesvjesnih »obrambenih mehanizama«. te tabu rijeèi . No ovdje nam je to rano istra ivanje zanimljivo jer upuæuje na postojanje odreðenog mo dan og posrednika koji odluèuje na to æemo usmjeriti pozornost. jer informacija ima emocionalnu va nost. èak i kad smo dubljeni u razgovor. u isjeèku tijekom kojeg su se e menti rijeèi »DEMOCRATS« (demokrati) pomicali u kadar i izvan njega. Rabili su tahistoskop. Wood . Èak i k nisu svjesno upravljali p ozornost na nj. Psihol ozi tu pojavu katkad nazivaju »efekt zabave«. èesto uspijevamo razgovarati s nekime i istodobno se osvrnuti spomen e li nam tko ime na drugom kraju sobe. jedn oj u bijelim dresovima. vauèerima za CD-e. ko ji se odbijanjem sudjelovai mogu izlo iti riziku. Stoje rijeè bila socijalno neprihvatljivija . u osnovi laboratorijski ureðaj za prikazivanje slika. kako bi utjecali na glasaèe. Ispitanicima je trebalo vi e vremena d a prepoznaju tabu rijeèi nego neutralne.po mojem is l stvu. rij »RATS« ( takori) na zaslonu stajala toèno trideseti nku sekunde. sveobuhvatan proces kakvim ga mo da smatramo.poslijediplomski studenti . dok druge prolaze mimo nas. nikad nisu bili nagraðivani. Te sam pokuse spomenuo ponajprije kako bih pokazao da usmjeravanje t zornosti ni je svjestan. No sa sve duljim razdobljima. Skupini dobrovoljaca prikazi vali su rijeèi u razlièitom trajanju i od njih tra ili da navedu rijeèi koje su upravo v idjeli. Republi kanci su se bran 96 Obraæanje pozornosti . Katkad su. poruke ispod praga osjetljivosti. a to æemo zanemariti. ispitanici uopæe nisu mogli prepoznati t o su vidjeli. Naime. obièno kratkotrajno i tempirano.vrlo èuvstveno obojene. Ta iznimna selektivnost ljudske r zornosti dugo je izazivala brojna prot urjeèja. tj. Corteen i dr. no priznaj em da sumnjam u to. U jedne trenutku u kadar je u la ena i otvori la taman ki obran. Tijekom izborne kampanje Bush-Gore u SAD-u 2000. Od dvadeset i osæ opa aèa. Chab s Harvard skog sveuèili ta ispitanicima su prikazali kratak film s dvjema ko ka kim ekipama.

Zamislite kako le i te u krevetu i taman tonete u san. limbièko sustavu i osjetilima. objavio daje u film uspje no ubacio poruk e koje su bile toliko kratke da ih se svjesno nije moglo prepoznati. gdje potièe osjeæaj straha. Tzv. Amigdala dalje ko municira s prednjim dijeloi cingularne vijuge u èeonim re njevima. od izvanzemaljaca do komunista. Neka su istra ivanja pokazala da utjecaj subliminalni h poruka mo e trajati samo desetinku sekunde . Nakon est tjedana Vicary se pohvalio daje taj postupak doveo do 58-postotnog poveæanja prodaje grickalica i 18-postotnog poveæanja prodaje piæa.Vicarvjevi su pokusi naglo prekinuti. Pobuðenostje funkcija kojom se poveæava na a svjesnost. Kad su se prosvjedima prikljuèili kongresnici. Poruke. Smjes ta ste potpuno razbuðeni i tra ite izvor zvuk Informacije iz slu ne kore ubrzano se ob raðuju i dijele . sladak okus. rekao je: »Kao pr opagandno sredstvo slu ila bi [tehnika] establi mentu te za oèuvanje vlasti totalitarn ih sustava« . Po a lje li se subliminalno u moj mozak. istra ivaè tr i ta. druge jedinice prepoznavanja povezane s mojim do ivljajem Coca-Cole: ta en je eði. u Newjerseyju.dio odlazi u amigd lu.. takoðer. koj e je vidjelo najmanje 45 699 posjetitelja kina u Fort Leeju. mjehuriæi na jeziku. ali i vlastite rr sli. To nije bio prvi skandal vezan uz uporabu te tehnike. subliminalni rezovi u ogla avanju zabranjeni su u SAD-u i u Velikoj Britan iji. Sustav pobuðivanja ima va nu ulogu u onome to nazivamo reakcijom bo be ili bijega . jedan od njih. nego èetverodijelan. ta æe poruka »potpaliti«. Rijeè je o istom mehanizmu kojim smo se bavili u odlomku o prepoznavanju lica. èeonim re njevima. rijeè »Coca-Cola«. subliminalne poruke djeluju putem procesa koji nazivamo potpaljivanje. :*»'-» ' Pobuðenost Koje dijelove mozga rabimo kad smo pozorni? Neurolozi tvrde da pozornost z pravo nije jedinstven proces. Godine 1957. a zatim s hipotal amusom i leðnoi mo dinom. barem. dobra s rumom. svaki s vlastiti povezanim mo d anim podruèjima.dulje od desetini sekun de. rei kularni ak tivacijski sustav u mo danom deblu. nagr ada i prepoznavanje novosti te izvr na organizacija. Nadzire je tzv. Davvson. no vrlo je vjerojatno kak o Vicary nije bio ba pouzdan svjedok. Do danas je ostalo nejasno to se zapravo zbilo. veliki vezir tjelesnog hormonalnc sustava. svi su skoèili na noge kad je James Vicarv. Rijeèi koje su nakratko bljesk ale na platnu (tri tisuæinke sekunde svakih pet sekunda) pozivale su gledatelje da »jedu kokice« i »piju Coca-Colu«. sjed i te dugoroènog pamæenja. recimo. Stanovnike »zemlje slobodnih« jako je naljutila pomisao na moguænost da se tko nj ihovim mislima poigrava bez njihova pristanka. Njihov je bijes bio osobito sna an jer se sve odvijalo u napetom okru ju 1950-ih. Tako stvorena stanka omoguæuje vi oj ko da protumaèi to se zbi . da te poruke djeluju samo u prikladnim uvjetima. kad se u sve vrste omra enih skupina. jer usporeðuje sada nji prizor s pro lo æu. no struènjaci s obje strane Atlantika smatraju da imaju vrlo ogranièen utjecaj na èovjekove misli i postupke. il podra iti. pa srce radi mirno. krvni tla ima stalnu ra zinu. Èini se. Nak ratko zatomljuje tjelesnu aktivnost. U prièu se sad ukljuèuje hipotalamus. usmj renost. Hipokampus. Po buditi nas mogu informacije iz osjetila.s poju mo dane i tjelesne aktivnosti koji nastupa kad nas ne i upla i. ubac ivane su tijekom prikazivanja uspje nog filma Piknik.. Suvremeni pogled na subliminalnu manipulaciju pozornosti malo je manje paranoida n. sumnjalo da mogu ovladati èovjekovim mozgom. a disanje je tiho. Taj je okr aj poslije z aboravljen jer se podigla graja oko va nijeg i medijski mnogo prisutnijeg pitanja pogre no izbrojanih glasova u Bushevu korist.to vjerojatno nije dovoljno da iziðete iz dvorane kako biste kupili kokice ili da glasujete za republikance. Njegovje tim poslije objavio d a nikakvih subliminalnih poruka nije bilo te daje cijela prièa bila pomno osmi ljena varka. Iznenada zaèuj te glasnu lomljavu izvana. Smatra se da. Kako je uèinak potpaljivanja na mozak do97 Robert VVinston: LJUDSKI UM sta dug.tvrdnjom da se to zbilo posve sluèajno . izazvana elja za Coca-Colom mogla bi potrajati . takoðer komunicira s retik larnim aktivacijskim sustavom.premda je rijeè »RATS« bila ispisana veæim pismom od »DEMOC« i premda su ih oglasi stajali »samo« 2 576 000 dolara. kad djeluju. Tvore ga pobuðenost.

Hipotalamus ko municira i s hipofizom. Iz iskustva mogu reæi daje ustajanje kako biste prekinuli ministra u raspra vi u Gornjem domu. prilièno zastra juæe. moram reæi. ne razmi ljajuæi.« Stoga alju poruku u a migdalu.postajet e spremni za borbu ili bijeg. Shvatite li d su maèke iz susjedstva oborile poklopac s kante za smeæe. lijezdom koja luèi hormone koji djeluju na sve glavne tjele sne lijezde. Najprije pomoæu stra njeg dijela tjemenog re nja prekidamo dotada 99 Robert VVinston: LJUDSKI UM Mozak u popreènom presjeku nju aktivnost i upravljamo pozornost prema novom podra aju. Beskrajan zaèarani krug. pa zakljuèuju: »Zaboga. To pokreæe lanèanu reakciju koja zavr ava uspe ravanjem srca te sni avanjem kr vnog tlaka i razine adrenalina. to izaziva oslobaðanje mo danog stresnog hormona kortikol 98 Obraæanje pozornosti berina (CRF). »Pogledaj u drvo«. te neurotransmitera adrenalina i kortizola kako bi se tijelo i mozak pripremili za brzu reakciju. l ijekove koji smanjuju proizvodnju adrenalina. ispred trona od 24-karatnog zlata i lorda kancelara. Vi i mozak primjeæuje te nove simptome predstoj eæe katastrofe i ka e: »Oh. U osnovi je to nesvjestan proces -novoroðenèe okreæe glavicu prema nepoznatom zvuku. njihov æe ni i mozak raditi prigu eno dok vi a odruèja prikupljaju i procjenjuju dolazne podatke. signal hitro odla. sad sam doista prestravljen. tj. U njihovoj je osnovi bila petlja izmeðu vi ih i ni ih mo danih podruèja. Usmjerenost Nakon to smo pobuðeni. mo e se javi ti poremeæa j poznat kao Balintov sindrom. no svojih se prvih trema sjeæam dovoljno dobr o da bih znao da su itekako stvarne. mi iæi se pripremaju za akciju.« I tu poruku alje u amigdalu . strah me je. odreðena okru ja strasnija od d rugih. podruèja u talamusu koje smo spominjali u odlom ku o disleksiji. usta vam se su e i ote ano di ete. a katkad i mal o preuzbuðeni. Dokazano je da se taj n aizgled cjelovit proces sastoji od triju dijelova. odnosno ne mogu pre bacivati ari te pozornosti. lateralni dio pulvi nara. Bilo juri. a odatle i u cijeli ivèani sustav. ukljuèuju se prednja vidna polja. podruèja pozor nosti ari te pozornosti prebacuju na novi podra aj. ne. znajuæi da meðu slu ateljima ima pravih struènjaka koji zasigurno znaju vi e od vas. Naposljet ku. èeoni re njevi punom parom procjenjuju situaciju. da netko poku ava provaliti u va dom. Ako je podra aj vizuala n. Jaèina i brzina tih procesa razlikuje se od osobe do osobe. Naizgled pomalo iznenaðujuæi primjer toga u svoj oj knjizi navo di John Ratev: poka e li majka na drvo i ka e djetetu. Osobe s tim poremeæajem ne mo gu usmjeravati pozorn ost na vi e objekata odjednom. Isto èine i odrasli. izjavljuju da njihova tijela ne pr euzimaju vlast kao prije. èeoni re njevi ami dali alju poruku da se smiri. Smirenije æe osobe vi e vr emena provoditi u »hladnokrvnu« stanju. pokretaèa izluèivanja kortikotropina. osjeæaju da su nam ha i da nam se udovi tresu. . Eric C ourchesne s Kalifornijskog sveuèili ta u Sar Diegu ustvrdio je da bi slièan proces u a utistiènih osoba mogao biti odgovo ran za njihovu nemoguænost preusmjeravanja pozorn osti ovisno o socijalnin znakovima. Osobe koje pate od treme a uzimale su beta-blokatore. sustav usmjeravanja omoguæuje nam da usmjerimo osjetila prema onome to nas je pobudilo. nesv jesni mozak smiruje te da nadzor na situacijom prepu ta vi em mozgu. djeluje pop ut filtra.panièna misao prekinut. tj. pak. Zatim bazalni gangliji i tjemen. u hipota lamus. smjesta uæi u stanje »borbe ili bijega«. izluèivanjem adrenalina poveæava se svjesnost. premda su im mozgovi i dalje na oprezu. Meni su. èak i kad informacije govor e da za tim nema potrebe. Istodobno. Umjesto da jedn ostavno reagirate. poèinje te misliti o tome to se zbiva.va s druge strane prozora. Vi a podruèja vide i èekujuæa lica u publici. Proces zatim kreæe unatra. Taj nalet mo dane aktivnosti podra ava amigdalu i mo dano deblo . Ono to se o1 dje zapravo dogaða jest da se ni i. Ne iznenaðuje stoga to se ne jedan èla ru io zbog srèanog udara tijekom ili neposredno nakon govora u toj stra noj dvorani.panièni simptom . kao i svim govornicima koje poznajem. pa je krug panièna misao . Danas se vi e ne bojim javnih nastupa. Pa-nièniji bi tipovi osoba mogli uèiniti suprotno. Shvatite li. brzina srca i tlak naglo ras tu. to brzinu srca i tlak di e nebu pod oblake te oslobaða hormone poput adrenalina. odr avajuæi pozornost na novom podra aji i zaustavljajuæi ostale informacije. Doðe li iz bilo kojeg razloga do ozljede stra nje tjemene kore.

Dick Passingham s londor skog Un iversitv Collegea u svojim je kartografskim istra ivanjima od ispitan ka najprije tra io da izvode jednostavne motorièke zadaæe tijekom snimanj PET-om17. To izne n aduje jer autistièna djeca.bio zaposleniji.èudna imenica. zadaæa nije b ila laka. To je tzv.opet pulvinar . no njegovi mehanizmi okreæu »gumb kontr asta« ulijevo ili udesno i tako usmjeravaju na u pozornost na odreðene sadr aje. 100 Obraæanje pozornosti Normalan mozak posjeduje svojevrstan okidaè koji ga usmjerava prema bilo èemu novome ili neoèekivanome i zadr ava na tome. èini se. èini se kako je upravo od takva problema filtriranja patio poznati Rus s nevjerojatnim pamæenjem. Zatim nastupa razdoblje prigu enja u drugim podruèjima .one mo da neæe moæi odvojiti pozornost s njezina lica i pogledati u objekt. donja prefrontalna kora i str a nji dio sljepooène kore. a istodobno zanemariti ome taèe. Kad bismo u svakom trenutku bilje ili sve. a aktivnost neuronskih krugova smanjila se na najni e razine. Zanimljivo je da ulogu u tome ima i amigdala. Sere evski ih je vidio u svojem umu. Mogao se . Ispitanici su morali pronaæi slovo »O« meðu vizualno sliènii slovima. Kad je pamtio tablic e brojeva. »k njiga«. Pokazalo se da se kad je zadaæ nova. okomito. »poglavlje«.ls Neovisno o tome k oje je vrste neobièan podra aj . Niz istra ivaèa. Solomon V. Re zultat je ote ano voðenj e dru tvenih odnosa. tih se brojeva mogao dosjetiti mjesecima. Kako su skupine slova na zaslonu prikazivane sam petinu sekunde. skloni dos jeæati biti. sjetiti najsitnijih pojedinosti dugih prièa. Autisti takoðer m ogu biti neobièno neselektivni u biranju predmeta svoje pozornosti. Mo emo zamisliti presudnu ulogu tog procesa u pamæenju. a zatim ubacimo neoèekivanu rijeè poput »kro nja«. no nije mogao pojmiti njihov smisao ili njihovu poruku. ostati usredotoèeno na sve anj kljuèeva. meðu kojima i Eric Halgren s Kalifornijskog sveuèi li ta u Los Angelesu. Zbog nje smo se. Ispitanici su se morali usredotoèiti n slovo »O«. No kako s ispitanici postajali sve vièniji slo enijim zadaæam a. i razinu »iznenaðenja« u mozgu. Kad ispitaniku proèitamo niz rijeèi. Iz elektroencefalografskih mjerenja veæ dugo znamo da mo d ana aktivnost pokazuje naglo poveæanje elektriènog potencijala oko tri stotine milis ekunda nakon to prvi put izvijestimo da smo svjesni »uljeza«. èlan tima Raya Dolana s Neurolo kog instituta u Londonu. a ne pojedinosti slika emotivnog sadr aja. U tom procesu filtriranja sudjeluju jo neke mo dane tvorbe. Drugim r jeèima. Labergeje otkrio da stoje zadaæ bila te a. Kao da mozak upija sve. nedvojbeno jedno od osnovnih obilje ja autizma. Istra ivanja pokazuju daje mozgu potrebno izmeðu sto i dvjesto milisekunda da reagir a na nov podra aj. vr na se vrijednost izdvaja j er je usamljena. On je mogao reproducirati tablicu od pedesetak brojeva bilo kojim redoslijedom. stalno. vodoravno ili dijagonalno. Normalne æe osobe ponajprije p amtiti bit emotivne prièe ili slike. Zatim im je za davao slo enije zadaæe. bilo je to uvijek zato stoje broj bio neèitljiv ili zato to gaje u uèenju tablice omela buka.a zatim re akcija P300. takoðer. poput »C« i »G«. imaju te koæa u usredotoèavanju na lica No u ovom pr imjeru dijete ne mo e opaziti znak u majèinu glasu ili licu. Sere evski. èak i godinama poslije. Doista. no osobe s o teæenom amig-dalom ne pokazuju takvu tendenciju. zakljuèio je da s naletom P300 dolazi do odgovarajuæeg prigu enja aktivnosti u drugim dijelovima mozga. èak i kad mu pred nosom ma emo naizgled prima mljivom igraèkom. Autistièno dijet e mo e. primjerice. pamæenje bi nam brzo postalo pretrpano. Kad bi pogrije io. odreðenije dio talamusa . a isklj uèuju je za ostale. David LaBerge s Kalifor nijskog sveuèili ta u Irvineu na osam je studenata proveo pokus vidnog 101 Robert Winston: LJUDSKI UM prepoznavanja. Drugim rijeèima. poput udaranja ritma ili tip kanja zamr enog niza znakova na t ipkovnici. Brian Strange.16 Bazalni gangliji takoðer sudjeluju u tom procesu. a prema pouzdanim izvje æima. opæenito. Uzgred. »svezak«. zanimljivo je to se netko s prezimenom Strange (èuda n) bavi neobiènostima. èudno pismo kojim je imenica otisnuta il i èuvstvena veza . primjerice. uspostavlja veliku. vrlo aktivnu m re u neuronske aktivnosti. poèeli su ih izvoditi rutir ski. reakcija P30 0.aktiviraju se isti dijelovi kore. poslu io se fMR-om kako bi ustanovio koji se dijelovi mozga aktiviraju. »papir«. postojala je vidljiva razlika izmeðu radnje koja je t .

poznatiji pod uliènim nazivom speed. kako je vje tina postaja la usvojenija. ba kao to talamus djeluje poput ulaznog. Otkrila je daje ak tivnost u bazalnim ganglijima isprva.zvuka kliktanja s dostupno æu gut ljaja soka. èuvstve no nas pamæenje podsjeæa na tu oznaku. nego ih neolju tene skupljati za poslije . kad je rijeè o pozornosti.èim zaèujemo njegov buèan i nadmen glas i primijetimo n jegov pompozan. bazalni gangliji djeluju poput izlaznoj fil tra. Najva niji je nalaj ipak.ra ila svjesnu pozoi nost i one koja je uvje banjem postala automatska. oni su preuzimali dotada nju zadaæu vi e kore. ponajprije malu gustoæu dopaminskih recepto-ra. 103 Robert Winston: LJUDSKI UM Izvr na organizacija Posljednjaje komponenta pozornosti funkcija izvr ne organizacije. Aktiv: rala su se prefrontalna podruèja k oja vode do mo danog motorièkog sustava kao i cingularna vijuga te dijelovi talamusa i tjemene kore.koju on sa sobom odnosi u pamæenje. Kako iznad odreðenog. jeftinije tehnologije koja je usto dopu tala èe æa ponavlja nja. No takvi lijekovi na osobe s ADHD-om imaju posve suprotan uèinak. aktivna im je bila veæina èeone kore. primjerice. smjesta se sjetimo sliènih situacija iz pro losti i znamo da moramo najkraæim putem mugnuti u kuhinju. Passing hamove su studije dobile vjetar u leða. Oni potièu sinap-se na poveæano oslobaðanje dopamina i blokiraju djelovanje nek ih enzima koji uklanjaju dopamin. u igru se ukljuèuje susta v prepoznavanja ugode i novosti. jezgra to prili je e uz septum). a ni do nje mo da neæe stiæi. Izgleda da. U oba se sluèa ja vi a kora oslobaða za druge zadaæe. nis kog praga ne mogu osjetiti zadovoljstvo. Mo emo zakljuèiti kako nam bazalni gangliji omoguæuju da s« usred otoèimo na odgovarajuæe radnje. bio da se najveæi dio vi e kore nije aktivi rao nakon to su ispitanici ovla dali zadaæom toliko da su je obavljali ne posveæujuæi j oj pozornost. Blokiraju neva ne . postaju sklone tra enju stalnog. Dolaskom fMR-a.u itak. Radnja j e posta la automatska. Izjurit æe van i pohitati u najbli u igraonicu.stoje oblik amfetamina. primjerice serotonin i endor-fine. Kad su ispitanit morali pomno razmisliti o zadaæi. Ann Gravbiel s Massachu settskog ins tituta za tehnologiju prouèavala je zbivanja u mozgu majmuna dol je uèio jednostavnu zadaæu povezivanja . Takoðer. jednostavno odra avala ono to se dogaðalo u vi oj kori. smje ten u prednjem dijelu mozga i povezan s amigda-lom i limbièkim s ustavom. Doima se pa radoksalno nekome s pote koæama s pozorno æu i hiperaktivno æu davati spoj koji inaèe ubrza e. pa u skladu s njom osmi ljavamo strategiju za s uoèavanje s datom situacijom. sustav s tvara maju ne osjete ugode. Ovisan je o djelovanju mezolimbièkog puta.premotorièka kora. Smatra se da osobe s poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu imaju abnormalnosti u to me podruèju. Sadr i najveæu zalihu dopamina u cijelom mozgu i usto je jako osjetljiv na druge neurotransmitere. Drugim rijeèima. Posao si preuzeli ni i dijelovi mo danog motorièkog sustava . To nucleusu accumbensu omoguæuje da odr ava stabil niji osjeæaj »nagrade«.18 Mo da æe vas zbuniti podatak da se taj poremeæaj mo e uspje no lijeèiti lijekovima poput De edrinea . od bila do mi ljenja. ma li mozak i bazalni gangliji. Ponovi li se isti podra aj. presamouvjeren govor tijela. No vremenom je samostalno poèela reagirati posebna sku pina neurona bazalnil ganglija. Rudolph Cardinal s Cambridgea ustanovio je da su takori s o teæenim nucle-usom accu mbensom skloni impulzivnom pona anju. Te »kemikalije u itka« dovo de do osjeæaja ugode i zadovoljstva te su stoga vrlo va ni motivatori. Ta ko æe djetetu s ADHD-om poslijepodnevno vje banje sviranja violine radi pobjede u na tjecanju biti neizdr ivo. gaðenj . strah itd. Kad opazimo nov podra aj. Glavnu ulogu u tom procesu ima nucleus accumbens septi (doslovno. 102 Obraæanje pozornosti Prepoznavanje ugode i novosti Kad smo posve pobuðeni i usmjereni prema izvoru pobuðenosti. dodjeljuje podra aju èuvstvenu oznaku . neposred nog zadovoljstva i zanemarivanju svega to bi moglo ponuditi dugoroèniju nagradu. da na zabavi izbjegnemo de urnog gnjavatora . ba kao to nam talamus omoguæuje di pozornost usmjerimo n a odreðene vidove onoga to opa amo. Njime je Passingham mc gao toèno vidjeti pod ruèja koja sudjeluju u obavljanju zadaæa. . Pobuðivalo ih je kliktanje. dok je maj mun jo uèio. Majmuni s lezijama u podruèju nucleusa accumbensa pokazuju sliène osobin e radije æe smjesta olju titi i pojesti orah. a smanjuje se poriv za tra enjem uzbuðenja. snopa dopaminskih neurona koji nadziru limbièki sustav. Taj nam mehanizam omoguæuje.

Va nost èe onog re nja pokazao je tim s Wel lcomova odjela kognitivne neurologije u Lon 104 Obraæanje pozornosti donu pod vodstvom Chrisa Fritha. kao da nesvjesno osjeæamo koji je dio aktivan. kojaje nekoliko mjeseci nepomièno i utke le ala. Takve osobi mogu svakoga dana naè ti desetke planova. Pri mjerice. Prepla imo li se. aktivirat æ se isti dio vidne kor e koji bi bio aktivan da ga gledamo. U nje se odvijaj u planiranje i odluèivanje. razvrstava ulazne informacije po va nosti i zaustavlja one koje ne treb mo. Jedan se dru gi dio. dakle.19 Oni su od normalnih ispitanika tra ili da izved u jednostavnu zadaæu . u kojoj su obièni ljudi prolazili strogu ob uku posebnih vojnih postrojba. ponajprije mislimo na uporabu tog èetverod jelnog proce sa na »hvatanje« osjetnih informacija iz vanjskog svijeta. podizanjem predmeta ili p utovanjem poznatom rutom. Djeluje popi filtra. a nijedan ne provesti. kako bismo lak e podnijeli prc metnu gu vu. kod man iènih je osoba . smje tena u æe< nim re njevima. a ozljedo m izgubiti. Najva nije podruèje za mi ljenje je dorzolateralna prefrontalna kora. mo dana funkcija poput svake druge. Neurolog Antonio Damasio opisao je pacijenticu s o teæenjem èeonog re nja. to æemo vidjeti poslije. Drugim rijeèima. No F rith je tada ubacio dodatan element. budi kad raz mi ljamo o tome koliko smo puta dosad to uèinili. a ako zamislimo prec met u kretanju. podignu odreðen prst na zvuèni signal. uporabom se mo e ojaèati. i u skladu s tim èesto izjavljuju kako im se èini da su im ivoti uskraæeni svrhe. Dok èekamo u re du u trgovai kom centru. ali nestvarnu konstrukciju . Isto bi se dogodilo i s. Pojaèano je aktivna kad smo usredotoèeni na neku zadaæu. p osljedicom mo danog udara. istaknula je tetne uèinke deprivacije sna na funkcio . Namjera. Imamo. u igru se ubacila prefrontalna kora. mo da æemo razmi ljati koliko nam boje treba da osvje imo on pr aznu sobu. Kad govorimo o pozornosti. Katkad namjern pokreæemo i odr avamo lanac misli . recimc dio koji se aktivira k ad razmi ljamo o predmetima koje ne vidimo. No mo da vam nije promakl o da ga rabimo i u unutarnjim procesima. planiranje i zapoèinjanje djelovanja funkcije su osobito ogranièe ne kod os oba s o teæenjem èeonog re nja. M] æe pokazati aktivnost u amigdali.informacije ona nam omoguæuje da zadr imo nov smjer pozornosl Glavnu ulogu u tom pro cesu ima prednja cingularna vijuga.sebstvo. ili na vlastite osjeæaje. Razmi ljanje iziskuje pozornost. Kad se napo sljetku oporavila. poput redova polica u supermarketima. Ista æe aktivnost biti vidljiva ugledamo li slik jezovitog lica ili ako zamislimo da nas je strah. Bizarna je sli èajnost da se vrlo èesto èe emo otprilike po tom dijelu glave kad duboko ra mi ljamo. »Volja« je. a nijedno ist ra ivanje te teme ne bi bilo potpuno da se ne razmotri jedan od njegovih najjedins tvenijih i najzamr enijih vidova .u ovom sluèaju. mo da æemo vrlo pomno razmi ljati na o æemo potro iti glavr lutrijski zgoditak kad ga naposljetku dobijemo. no katkad smatrana dijelom limbièkog sustava. recimo. ukljuèit æe se drugo podruèje vidne kore.kojima se svaki vanjski podra aj i unutarnji proces èine povezani u v elièanstveno smislenu. smje teno neposredno iza èela. Izvoðenje te zadaæe. i to do razine kad iskljuèujemo sve ostal misli ili dolazne osjetne podra aje. Zamislimo li neki aren predmet. èeoni re anj sudjeluje u odreðivanju naèina kako se na i opa aji i svijest o sebi povezuju u jedinstven do ivljaj. kao to mo ete pretpostaviti.to podruèje veoma aktivno. Gubljenje svijesti Nedavno prikazana televizijska serija. Kad ne to zamisl mo. Osim stoje rijeè o mjestu nastanka volje. nego da jednostavno nije htjela. Depresivne osobe pokazuju nisku razinu n euronske aktivnosti u tom podruèju. to j e podruèje u kojem ivotu pridajemo smisao. isprièala je kako tijekom razdoblja nepokretnosti nije osjeæala d a ne mo e ni ta uèiniti. Dijelovi toga podruèja zadu eni su za mne ge specifiène funk cije. Za razliku od njih. pak. mozak pokazuje aktivnost u istim podruèjima koja se al tiviraju kad doista èinimo ne to. Dok su obavljali tu samovoljnu radnju. premda su znanstvenici i filozofi spremni oko njega godinama lomiti koplja. jaèamo obrasce ugraðene u na e neuronske krugove prija njim zami ljæ njima ili èinjenjem. Kad razmi ljamo. Ova je knjiga zami ljena kao putovanje tajnama èovjekova uma. zatra iv i od ispitanika da sami izaberu koji æe prst podiæi. nepotpuni i besmisleni. dio èeonog re nja. primjer ce. izaziva aktivnost u slu noj i motorièkoj kori. Katkad pozo nost svraæamo na vlastite mis li. Prouèavajuæi mehanizme pozornosti i nakane poèeli smo dodirivati pitanje koje zasad ne ma odgovora.

Moguæeje da ti mali otoci aktivnosti oznaèavaju razdobl ja kad mozak iskljuèuje vanjske podra aje kako bismo mogli nastaviti »raditi« na spavanj u. Sto su dulje usk raæeni sna. jo nerazja njena. primjerice. Iz tog nas je stanja lako probuditi. katkad nalik onima koje bism o vidjeli u sobi u kojoj se nalazimo da smo budni. Kad smo budni. Novor denèad spava veæim dijelom dana. Spavanje je ivotno va an proces. Sve pomno prouèavane vrste spavaju. Tu elektriènu aktivnost mo emo mjeriti EE( om. unat oè golemom broju istra ivanja. premda bih nakc nekoliko dana i noæi sa samo pet sati sna uvijek morao odspavati ijedno dul razdoblje. Èak æe i neuro koji nemaju posebnu ulogu u odreðenoj zadaæi okinuti otprilike jedan impu elektriène struje svake sekunde . 106 Obraæanje pozornosti Kako se poèinjemo opu tati i sklapati oèi. odnosno s ulaskom u prvu fazu spavanja. Kod nekih ivotinja. bliskih »zuba poput nazubljene o trice no a za kruh. ne mo e se skrbiti o p tomku. na e su ivèane stanice iznimno aktivne. polutke spavaju naizmjenc takori kronièno li eni spavanja uginut æe unutar dva tjedna. Ta se metoda pokazala v rlo djelotvornom u »slamanju« volje zarobljenika prije ispitivanja. bili gmazovi. Uski » iljci« aktiv ti postaju malo iri. no s dobi se ta vrijednost mijenja. poput neurednog rukopisa na EEG-ovu kolutu papira. zapravo. Faze spavanja Stoje. ritmièniji slijed pulsirajuæe aktivnosti. To su tzv. spavanje? Rijeè je o cjelini sastavljenoj od èetiri neovisne fa: rad a mozga. ne mo e umaæi grabe ljivcu i ne mo e se razmno avat . tzv. otkrivam da mije potrebno malo vi e (ne manje) si te da moram vi e spavati ako sam bio na odmoru ili ako sam prija njih no redovito spavao dulje. Efekt »ek-splodiranja abica« svoj stven stanju pozorne budnosti pretvara se u smireniji. Èini se da spavanje nema oèitu evolucijsku funkcij jer uspavana je ivotinja nemoæna. no sad s povremenim naletim a aktivnosti. meðutii to uzrok njihova uginuæa nije n pribli no jasan. Sama èinjer ca da spavanje uzima toliki danak nameæe daje rijeè o ivotno va nom proc su . U toj nam fazi pred oèima mogu prolaziti ivopisne slike. Godinama mije bilo dovoljno pet sati sna na noæ. U budnom stanju mo dane valove tvori niz k ratkih. Iznenaðujuæe je. Svima nam je poznata razlika izmeðu drijeme a na kauèu isprc televizora i sta nja potpune. K-kompleksima. Oni su nepravilniji. osobito ako smo spavali u manje-vi e vodoravnom polo aj Mo da se zato èovjek bolje osjeæa nakon spavan ja u zrakoplovu u prvom razr du. te s velikim pozitivnim i negativnim iljcima. Osobe su bile prisiljene stajati ispred zida i slu ati »bijeli um«. U rukama i nogama mo emo osjeti ti nagle trzajeve . Takoðer znamo da potonje stanje neusporec vo vi e osvje ava. nego u poluuspravnom polo aju sjedala turistièkog r azreda.mo d ne valove. disanje postaje pravilnije i vanjski nas ome-taèi te e mogu probuditi.zbog kojih se katkad prenemo iz sna s osjeæajem da smo naglo v raæeni u surovu stvarnost. a starijima mo e biti dovoljno samo neko ko sati. ureðajem koji daje slikovni prikaz mo d ane elektriène aktivnosti . èak i izd ti svoje e i zemlje. Kad bi pokazale znakove da tonu u san. Slabe im pamæenje i pronicljivost. malo razmaknutiji i pravilniji. poznatima kao »vretena spavanja«. njegova je biolo ka fun cija. Zanimljivo je koliko se ljudi razlikuju po kolièini sna koja im je potrebn Prosjeèno je to osam sati na noæ. Taj se valni obrazac pojavljuje i kad smo hipnotizirani. èvrste nesvjestice iz koje se nakon nekoliko sati b dimo u naizgled i stom polo aju. No.niranje uma. Njihova je elja da uðu u to prirodno stanje uma tolika da æe uèi105 Robert Winston: LJUDSKI UM niti ili reæi sve to æe im omoguæiti da se æuæure u kutu svoje æelije. kitova i ptica. . postaju dezorijentiraniji. EEG snimke jo pokazuju theta-valove. Kako se san produbljuje. ili kad m editiramo. ptice ili sisavci. poput brujanja udaljenih strojeva. beta-valovi. stoje otprilil jednako razdoblj u koje mogu pre ivjeti bez hrane. Kako starim. ne mo e se hraniti. a katkad èak nismo ni svjesni da smo spavali. Be-ta-valovi promijenili su se u alfa-valove. opa amo theta-val ove. Nisu samo ljudi koji naposljetku ude za snom. mo dani se valovi mijenjaju. nevjerojatno. Dok ulazimo u drugu fazu sna. stra ari bi ih protresli.

to je praæeno odg varajuæim prigu enjem u dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. ukljuèujuæi mo dano deb aktivnija su tijekom REM spavanja nego u budnom stanju. postajemo sve neosjetljiviji na okolinu i prilièno je vjerojatno da æemo se osjeæati dezorijentirano i zaprepa teno p robudi li nas netko ili ne to iznenada. REM spavanje (engl. Istra ivaèi spavanja zbog kontrasta izmeðu usnulog tijela i naizgled bu nog uma nazivaju ga »paradoksalno spavanje«.. jer sam ujutro otkrio da mije dno vreæe za spavanje neobja njivo vla no. poput tipkanja ili bi ranja brojeva na telefonu. to bi djelomice moglo objasniti dojmljiv. 107 Robert VVinston: LJUDSKI UM Usnut. Natha-niel Kleitman i Eugene Aserinskv s Ci ka kog sveuèili ta. Ne-REM snovi ima »proceduralnu« narav .sanjamo . Depresiv ne i anksiozne osol mogu.brzi pokreti oèiju). Netom prije ulas] u REM spavanje naglo raste razi na neurotransmitera acetilkolina. Tijekom normalnog spavanja ti se obrasci mo dane aktivnosti izmjenjuju. ali iracionalan s dr aj na ih snova. kao da mozak priprema za nalet komunikacijske aktivnosti. Nakon prib li no devedeset minuta. Sophie Schwartz i Pierre Maquet s Universitv Collegea u Londonu primi tili su sl iènost izmeðu mnogih vidova REM sanjanja i simptoma koje poka u osobe s mo danim poremeæaj ima. no postoji i djelovanje usmjereno cilju. primjerice. sjedi tima primarne vidne kore. u m jeseèara su vidljive brojne mo dane funkcije koje neæemo naæi u dubljim fazama spavanja. nego i s talamusom i zati nim re njevima. Ne to uobièajenija radnja bila bi. Lady Macbeth cijelu je noæ provela peruæi ruke od krvi koju je pr olila. a vrlo su èesti elementi REM snova. a z atim èak opa amo beta-valove. Poznate se osobe mogu pretvoriti u strance i obrnuto. recimo. U REM spavanju poveæana je aktivnost podruèja u mo danom deblu nep sredno iznad leðne mo d ine koje nazivamo most (pons). Pojaèanu aktivnost pokazuje i amigdala. svojstvene pozornoj budnosti. Kretanje je najoèitija od njih. no zaèuju li plaè djeteta. odlazak na zahod . nema dokaza da buðenje mjeseèara mo e imati kobne posljedice. Èini se daje to uzrok brz pokreta oèiju. pa i snivat mo da. Prolazak kroz < kluse mo e biti toliko potp un da tijekom noæi nekoliko puta zavr i buðenjer no ako nam je mozak zdrav i nema nika kvih ometajuæih podra aja.. Cesto sadr e sn« na èuvstva. no to sn bli e vremen u koje smo podesili na budilici. razmjern o vi e vremena provodimo u REM spavanju. a amigdalaje izv sna nih èuvstava.U preostale dvije faze. U tom trenutku ulazimo u tzv. pogre no prepoznavanje lic disproporcionalnost objekata mogu bi ti posljedica lezija u sljepooènom i èe nom re nju. rapid eye movement . Mjeseèari uvijek imaju cilj. meðutim. Oko osamdeset posto ljudi reæi æe daje sanjalo probudimo li ih u REM spai nju. REM snovi pak fantastiènija mje avina stvarnosti i potpun ih bizarnosti. Sa skraæivanje ciklusa. smjesta æe se probuditi. Mjeseèari katkad èak mogu voditi ogranièene razgovore. Kad usnu osobe skaniramo PET-om ili fMR-om. to æe reæi najvi e pol vica upitanih. skovali istra ivaèi koji su ga otkrili.stoje u sluèaju m oga prijatelja planinara i mjeseèara imalo neugodne posljedice (po mene). mo dani kemijski procesi sl ièni su 01 ma nekih mo danih poremeæaja. Ciklus spavanja ponavlja se tijekom noæi (ili kad god spavamo). faze su sve kraæe. 108 Obraæanje pozornosti Poremeæeno spavanje Mjeseèarenje se javlja samo tijekom ne-REM spavanja. koji prema èetvrtoj fazi postaje sve izra en iji. Neka mo dana podruèja. povezane s delta-valovima. . ciklus kreæe unatrag brzo prolazi kroz treæu i drugu fazu. imati te koæa za usnivanjem nakon prvog prekida sna . Buduæi da zn mo kako je ta j dio kore odgovoran za racionalno mi ljenje. Zanimljivo je. Lijep prikaz snova povezan s REM spavanjem nalazimo u Alici u zemlji èudesa Lewisa Carrolla. Osim stoje slièno budnosti. Delta-valove na EEG-u karakterizira »visokoniski« obrazac pravilnih vrhova i dolova. kako izvodimo dosadne. Usprkos bapskim prièama. Roditelji mogu u snuti i biti posve neosjetljivi na buku prometa. Do nje doista i dolazi. No pr obudimo li ih tijekom bilo koje ne-REM faze.20 Primjerice. ponovr æemo zaspati i tih se razdoblja neæemo sjeæati. svai da nje aktivnosti. Naziv su 1953. nelogièna zbivanja te ukidanje fizikalnih za kona vremena i prosi ra. da ovdje jo mo emo primati informacije. j most ne samo da komunicira s leðnom mo dinom. A p riroda tih snova drastièno je razlièita. meðutim.

osjetljivom na svjetlost . razlog zastoje vo nja u takvu stan posebno opasna.visokim i ntenzitetom izbacuje emotivne signale. a tijelo imje ist odobno paralizirano.imala je kljuènu ulogu u na ih pr daka. Mo e se èiniti èudni uskratiti depresi vne osobe njihova jedinog sredstva za bijeg od »boli« dnevi svjesnosti. izmeðu ostalog. Znam koliko paraliza spavai mo e biti neugodnajer sam kao djeèak od nje redovito patio. potièe i zacjeljivanje o æenog tkiva. nareðuje joj da izluèuje hormon melatonin. Deprivacija spavanja mo e imati i pozitivan uèinak. pumpajuæi noradrenalin i serotonin u razna mo dana podruèj a. Istra ivanja govore daje neki oblik paralize spavanja s vremena vrijeme do ivjelo èak do 60 posto populacije. To je. Hipotalamus usto komunicira s hipofiz om. Sposobnost mozga da se nosi sa slo enijim.regulacija . Za to uopæe spavamo? Opasnosti koje nas mogu zadesiti tijekom osmerosatnog noænog gubitka svi sti danas su. a gotovo su neaktivna tijekom REM spavanja. Najaktivnija su kad smo budni. Svima su nam poznate okrjepljujuæe moæi spavanja. Mnogi s tim poremeæajem nauèe ras jati vlasti te »putove bijega«.U mjeseèarenju sudjeluju brojne mo dane tvorbe i neurotransmiteri. Pa za to onda spavamo? Predlo ene su najmanje tri svr spavanja: okrjepa. Neki antidepres ivi mogu olak ati 109 Robert VVinston: LJUDSKI UM te tegobe jer inhibiraju REM spavanje. Osobe koje pate od paralize spavanja sanjaju dok su budne i pri tom do ivljavaju halucinacije koje mogu biti iznimno uznemirujuæe. Èovjeko vi mo dani i tjelesni procesi organizirani su u redovite ciklu . Ona poveæavaju budnost. Naposljetku s. dakak o. Koncentracija melatonina najni a je za danje svjetlosti.unutar kojeg pojedinaèni n euroni jednom dnevno najaktivnije okidaju. Buðenje djelomice nadziru podruèja u mo danom deblu . Sto se zbiva kad je mozak uskraæen za noænu dozu sna? Dvije ili èak tri r prospavane n oæi mnogi æe podnijeti. Tijekom najdubljih faza spavanja osi baða se hormon rasta k oji osim rasta. Druga funkcija spavanja . izazovnijim a tivnostima mogla bi biti rezultat anga mana drugih podr uèja. snaga. Neki istra ivaèi misle bi navodna »paranormalna« iskustva mogla biti rezultat paralize spavan ja. Pr eoptièko podruèje èeone kore takoðer sudjeluje u spavanju.jednako kao antid presivi poput Prozaca i Seroxata. mi malne. pa se mozak nastavlja pona ati kao u REM spavanju . no uz ka njenje leðne mo koja ostaje »iskljuèena«. a osobe kojima je taj dio o teæen èesto pate od nesanice. Ali sigurno su bile brojne kad su na i preci ivjeli u prirodi i bili plij svakojakih pogibelji . niti se iz poremeæenog stanja mogu probuditi. Neuroni u tom dijelu mozga os obito su aktivni tijekom ne-REM spavanja. U odreðenim sluèajevima mo emo prijeæi u budno stanje. regulacij a i uèenje. se uspijevao nositi s njom jer sam se nauèio na po seban naèin pomicati ulije Poslije bih se obièno budio obliven hladnim znojem.locus coeruleus i obli nje rafe je zgre. Znakovito je i da smo skloni spavati vi e kad smo bolesni.izmeðu tri i est posto populacije . Paraliza spavanja zastra u juæaje pojava koja se obièno javlja tijekom ulaska u san ili izlaska iz njega i mo e t rajati minutama. Snimke moz. Posljedica toga je da takve osobe ostanu prikovane za krevet i da ih opsjedaju kojekakvi zastra ujuæi osjeæaji. a mozakje posve aktivan.21 Smatra se daje raz log tome to deprivacija spavanja izaziva p jaèanu aktivnost serotoninskih receptora u neuronima . podruèje ponajprije zadu eno dodir i pe rcepciju prostora. a zatim i èvr sto spavati. a noæu lije e u krevet. No lo ije æemo obavljati ruti ske ili repetitivne zadaæe. Odreðen broj osoba . Ta dinamika ovisi o posebnom dijelu hipotala musa. Ljudska vrsta obièn o hoda za dana. no tijekom sna do ivljavaju jezovite stvari. ispitanika li enih sna tijekom izvoðenja zadaæe verbalne fluentnosti p okaza su daje u pomoæ bio pozvan tjemeni re anj. no razna su istra ivanja pokazala kako to mo e dovesti do bolji raspolo enja. a najvi a tijekom noænih sati. Moguæe je obja njenje da nas promjene faza u ciklusu spavanja katkad dovedu blizu toèk e buðenja.mo e lako zaspati. Ne mogu se pomicati kako bi se skrile od zami ljene opasnosti . poput izazivanja siæu nog pokreta golemim voljn naporom. uz na e sigurne domove i napredne protuprovalne alarme. a èak ni sposobnost izvoðenja si enih zadaæa ne moraju biti osobito pogoðene.èak i u slijepih osoba . Osjeæamo se osvje e! puni energije.

Takva je »znanost« turr èenja iznimno subjektivna i nepouzdana. Povjerov ao im je i preuranjena gaje hvastavost pred zavidnom braæom utamnièila.110 Obraæanje pozornosti nazvane cirkadijurni ritmovi. odreðuje ukljuèiva nje i iskljuèivanje gena. Kako nen nikakvih vanjskih »predstava« za tumaèenje. U rimsko bi doba.. svim je ivotinjama budnost nu na samo za tra enje hrane i jedenje te parenje. ali toèno je i da sm o. Snovi svake osobe. tijekom sna jo izlo eniji napadu. Takvi su ciklusi prisutni i u vrsta koje nam nisu srodne. èvrsto je dokazano. Znaèenje snova. usnuli mozak .. naravno. mislio je. rabeæi pamæenji èuvstvene funkcije. Uvjeravali su ga u vlastitu uzvi enost. Kad je posli je izi ao iz zdenca. a zatim i iz zatvora. no njihovom bi se usporedbom moglo ustanov da dva razlièita straha upuæuju na istu n adu ili strah. Va nost èovjekova biolo kog sata. noæu. uèinkovito stvara vlastite. Sjedinili su dr< no vj erovanje da nam snovi »ne to govore« i svoje znanstvene uvide u ljudsl psihu. èiju dinamiku ritmova. snovi i drugo. U svim ostalim razdobljima koristi im da spavaju i budu skrivene od opasnosti. da smo budni.trebaju mnogo vi e a od odraslih. Jakobov a najdra eg sina. skrivamo . u dana nje se vrijeme doima malo manjom. pi roc ima za takvo tumaèenje snova valjalo dati naknadu. poput vinske mu ice. Zbog vl astite sna ne preokupacije bidom. Jako-bov sa n u Knjizi postanka ima veliku simbolièku va nost. No ta teorija ima nekih oèitih nedostataka. svi psihièki fenomeni. 111 Robert VVinston: LJUDSKI UM kao i glad kojaje naposljetku pogodila Egipat. Allan Hobson s Harvardskog sveu lista. Freud je seksualnost smatrao neobuzdanom bujicom iz koje su izvir. Snovi Josipa. snovi su samo zabav an nusproizvod aktivnosti mo danog debla. Freud je smatrao da su snovi simbolièki izraz konflikata. mogao je predvidjeti sudbinu faraonova nesretnog pekara i sretnijeg sluge. Èini se da mozak tijekom sna doista »provjerava« dnevne uèinke. ka e teorija. Brojne su studije pokazale da ljudski i ivotinjski ispitani ci br e i potpunije ovladavaju zadaæama ako nakon uèenja uslijedi spavanje. koji nam govori kad bismo tr ebali osjeæati pospanost ili kad bismo trebali jesti te koji se mo e poremetiti lete njem kroz vremenske zone. pa ojaèava novonastale obrasce neuronske aktivnosti i urezuje ih u pamæenje. Treæa je funkcija takoðer izgledna: spavanje djeluje kao mazivo za mo dane zupèanike. Znakovito je i to novoroðenèad i mala djeca . Antti Revonsuo sa sveuèili ta Turku u Finskoj daje evolucijsko obja njen snova. razvio poseban cirkadijurni ciklus koji ga prisi ljava da se noæu skloni. Odreðena obilje ja idu u prilog toj t eoriji. bje imo. Ukratko. opazio je da ivèani podra aji iz mosta aktiviraju mo dai mehanizme koji bi. ponavljali su se. Vodeæi teoretièar u tom podruèju je J. Toènije. tj. udnja i sti hova pojedinèeva nesvje snog uma. Rani su psihoanalitièari sve to podigli na mnogo vi u razinu. Hobson j e prvi.èiji mozgovi moraju uèiti najvi e . Prema toj teoriji. Blizu Ber-Seve pole-gnuo je glavu na kameni jastuk i usnuo san o ljestvama koje su sezale do raja u kojem mu se u kazao Bog i obeæao mu kako æe èuvati njega i njegove potomke. 1977. i ba su to na i snovi. borimo se.22 Smat ra da nam snovi omoguæuju da isku avamo pona anja koja nam mogla zatrebati u svakida nje m ivotu. to do i vljavamo otvorenih oèiju . Pr ije sam spomenuo va nost REM spavanja u pamæenju i uèenju.. I todobn uspavanost èeonih re njeva omoguæuje da se snovi uvelike razlikuju od ono. obraðival i vidne informacije. Tamo gdje nisu oblik bo an ske komunikacije. imaju vlasti jedinstven simbolièki jezik. posebice u po ivot opasnim sit acijama. Èovjek je. prema Hobsonovoj teoi ji.zato pozornicu na ih snova mogu ispun kojekakve mitske zv ijeri i bizarna zbivanja. Svakako je toèno da smo u opasnosti od grabe ljivaca dok tra imo hranu i partnere.u kojima padamo. ponajprije visoka razina a tivnosti amigdale tijekom REM spavanja. primijetio da REM spavanje ima mnoga obiljez budnosti te je pretp ostavio da bi nam ta èinjenica mogla otkriti vi e o prir di snova. sredstvo kojim duhovi i bogovi komuniciraju sa ivim ljudima. Koja je svrha snova? Na i su drevni preci vjerovali da su snovi poruke iz druge di menzije. Tu je takoðer i èinjenica da su sno straha . osim ako se ne znamo osobito lukavo skriti. No u davnoj su pro losti cirkadijurni ritmovi mo da slu ili tome da budemo najneprimjetniji i najneak tivniji u razdobljima najveæih opasnosti. biblijski snovi obièno otkrivaju znamenja.

èiji mozgovi pokazuju odreðen obrazac neuronskog okidanja nakc to ih se nauèi da trèe labiri ntom. slièno tome . èitao o toj temi. a mo e ih pohraniti samo sto bilijuna.. mora postojati proces ko jim se sjeæanja bri u. S obzirom na to da èovjekov mozak tijekom ivota primi stotinu trilijuna b itova informacija. Mo da su oni. Ne mogu zamisliti kako je psihoanalitièarima. znaèi? Vidite li sliku svojeg tij la . Allan Hobson ustvrdio je da se razlika i zmeðu budnosti i spavanja mo e svesti na razliku u ravnote i neurotransmitera. U dubokome snu postoji ravnote a izmeðu aminergièkih i kolinergièkih. g dje sam ugledao sjajan crveni kristal. nai ao sam na opis s na Carlajunga iz 1913: »Ispred mene bio je ulaz u tamnu spilju ispred kojegje staj ao patuljak s ko om poput ivotinjske. sanjarenje. mo da su ti s novi rijetl ali ih bolje pamtimo. Re vonsuoa.. moj je mozak odgovoran za mnoge osobitosti mog identiteta. praæen reakcijama na n posrednu okolinu. Definiramo li um kao iskustvo posjedov nja lju dskog mozga. a strah je sredi nje mjesto osjeæaja koje do ivlja vaju osobe kq pate od paralize spavanja (vidi gore). Francis Crick. obavljamo li kakvu ponavljanu radnju dugo jekom dana. njihov mozak ponavlja izvori obrazac okidanja. stvari koje ste uèinili? Zami ljate li neko bestjelesno »ja« izmeðu svojih o nih jabuèica? Pojam o sebi presudan je koncept.to je jedan od razloga za to mo e biti toliko dosadno slu ati nekoga dok opisuje svoj e snove. Teorija dr. zapravo. pripremajuæi se za pisanje ove knjige. jer moj mozak nije Jungov. depresiju i maniju. Mo e se reæi da taj i sani taj oblik imaju kukci. S druge strane. èuvati relevantna i uklanjati suvi na. To me ponukalo na dublje razmi ljanje. pregazio sam kroz do koljena duboku hladnu vodu na drugu stranu spilje. Kad spavaju. Godine 1983. I jednako kao to stvara moje vrlo osobne snove. Mislio sam zapravo da su Jungovi sn ovi zvuèali potpuno drukèije od svega to sam sanjao ili to æu vjerojatno sanjati. A èuo sam za arhitekta koji svake noæi sanja beton! 113 Robert VVinston: LJUDSKI UM Gdje sam ja u svemu tome? Pomislite na trenutak na sebe. poput serotonina i noradrenalina . ali ne obja njava èinjenicu da sanjanje stvara sjeæanja. naravno da nisu mogli biti stvarni. od kojih mnoga zauvi jek èuvamo. psih ozu. nego u vi e du a. Ja ne znam tipkati naslijepo. ptice i veæina iv tinja. Imamo ga i mi. ukljuèujuæi meditaciju. Èitajuæi takve romane. .itd. U budno m stanju neu-ronskom aktivno æu prevladavaju amini. moja prva pomisao bila je kako se èine nestvarni. Neki fiL zofi. èesto æemo u ne-RE spav anju sanjati da ponovno izvodimo tu radnju. Zapravo.svje stan do ivljaj sebe ovdje i sad. ne mo e usto i objasniti ni ponuditi uzrok bizarnih sa dr aja snova. Hobson. samo nusproizvod èinjenice da razumski dijelovi mozga spavaju dok su neki drugi budni. Uoèi ulaska u REM spavanje most proizvodi poveæane kolièine neurotransmitera acetilkol ina. èiji je dio acetil kolin. Snovi su vrlo osobni i svojstveni sanjaèu . provukao sam se pokraj njega prema uskom ul azu. mu obilje ja? M o emo li ga naæi unutar mozga? Mo e li ga se iskljuèiti? Mnoga plemenska dru tva vjeruju ne u jednu. Njihova tvrdnja da su snovi mo dana kanta za smeæe zvuèi prilièno uv erljivo. To potvrðuju i studije na t korima. kao to 112 Obraæanje pozornosti predlo io dr. slijedi da neko svjesno »ja« do ivljava to iskustvo. premda uvjerljiva. Jo jedna zanimljiva teorija je da snovi pamæenju poma u da izbaci nepotrebne sadr aje. Kad sam. Sto to. i Gr aeme Mitchison prihvatili su kontroverzno stajali te prema kojem »sanjamo da bismo z aboravili«.najspominjar ja vrsta snova. REM snove. razlikuju tri razine samopoimanja. Ako je bila rijeè o snovima. pa moj e minimalno ja trenutaèno osjeæa pl stiène tipke koje ubada moj desni ka iprst. tipkamo ili radimo na blagajni. Najprije je tu minimaln samopoimanje .. Tolkienovih fantastiènih ro mana ili filmova strave poput Aliena. dobitnik Nobelove nagrade za otkriæe ustroja DNK. primjerice. ali uz ostale obi ke.«23 Nekoliko je komentatora primijetilo daju ngovi snovi nevjerojatno slièe prizorima iz. neurotransmiterskih sustava. Iz radova Jamesa Bovvera znamo da taj neurotransmiter mo e sudjelovati u »èi æenju« sj nja. sjedalo . I nara vno da jesu. Hobson smatra da o odnosu tih dvaju mo danih s ustava ovise mnoga mo dana stanja..sada njeg ili iz pro losti? Razmi ljate li u pojmovima situacija u kojima s bili. ali i jasn om odvojeno æu od nje. primjerice. Gdje .

o ko este godine. mogu se upitati . Mogu mu predlo i ti razmjenu -ja æu naæi lovinu. imamo objektivno samopoimanje. toplinu sobe. recimo. zabrinut sam zbc predavanja koje sutra moram odr ati. stvaranja dugoro< nih planova. No djeca koja jo nisu razvila taj osjeæaj. a time i veæe ukupne i zglede za pre ivljavanje. èak i ako nisu nedavno snimljene. osjeæa. Njihove su funkcije razlièite. koji su nedvojbeno inteligentni. Druge ivotinje. No djeca takoðer stjeèu kon115 Robert VVinston: LJUDSKI UM cepte poput srama. na taj naèin mo emo pre ivjeti obojica . Primjerice. obièno podrazumijevamo da govorimo o tom drugom. Rijeè je o sposobnosti da mo < mo biti objek ti vlastite pozornosti. kao treæe. »Mene« obavlja konkretnije zadaæe . nas raspolo en? I. Istra ivanja na èimpanzama iz 1960-ih upuæivala su na èinjenicu da i one imaju taj stupanj samosvijesti. Smatra se kako je ta treæa razina samopoimanja razmjerno nov evolucijsl doseg. im pravo na najveæi dio lovine i najvi e se razmno ava. lovio bih u èoporu. Usto. Ja i drugi Dojenèad oblik »mene« razvija izmeðu osamnaestog mjeseca i druge godine. a neka se. ðujemo informacije o sebi te o okolini. Nadalje. Izveo sam nedavno taj pokus sa jednim panijelom. Nakon druge godine veæina se djece mo e prepoznati na fotografijama. a da sam ja bolji u za-mjeæivanju i tra enju plijena. pa æemo oformiti vi e uspje nih lovaèkih ekspedicija kako bismo stvorili vi ak hrane. grizodu ja i neugode. stvaranja svijesti o vlastitoj s mrtnosti. razvoja moralnih vrijedne sti. èak i samokontrole. on æe je ubiti. tu je simbolièko (katkad zvano narativno) same poimanje. To je sposobn ost stvaranja jeziènih mentalnih slika sebe. 114 Obraæanje pozornosti Ali kao svjestan èovjek mo da mogu primijeniti neke vi e suradnièki orijentirane strateg ije koje dopu taju veæu jednakost i veæu specijaliziranost uloga. a stoga i planiramo. Do treæe godine dijete shvaæa da sjenu stvara vlastito tijelo. No to nam jo ne govori to pojam o sebi toèno jest. brze i okretne penjaèe na stabla i kresaèe kamena. primjerice psi. Najjaèi vodi. kad opisujem kako sam se promijenio od dvadeset i prve godin Omoguæuje mi da budem svjestan svojeg postojanja u vremenu. nadzir Kad govorimo o samosvijesti. ptièji pjev i buku prometa izvana . zakljuèiti da ne elim umrijeti te da elim uèinit i sve to mogu kako bih to izbjegao. pri lagodba koja nam je pomogla da pre ivimo. Ti koncepti ovise o produbljenoj s mosvij esti te o shvaæanju sebe kao neèega to drugi mogu vrjednovati. »Ja« razmi lja. Mislim da se sjeæam kad sam ja to shvatio jer sam tada namjerno gazio po sjeni mlaðe sestre kako bih dokazao svo ju nadmoæ.. Mogu èak i zaplakati misleæi da imaju manu. da sam vuk i da n posjedujem tu razi nu samosvijesti. a time i za preno enje vlas titih gena. Stoga bi simbolièko samopoimanj moglo obuhvaæati sposobnosti promi ljanja i introspekcije. a u plan mo emo ukljuèiti i druge. ispru it æe ruku i dodirnuti zrcalo. premda ga. Iduæi je korak shvaæanje sebe kao neèega to postoji u vremenu. to nam poveæava izglede za dulji vot. Mo da^ vrijeme za stanku. djeluje. Mogu. vidio sam. da bi ih os . Sociolog George Her-bert razlikuj e sebstvo koje zna (»ja«) i sebstvo koje je znano (»mene«). ili imaju neki nedost atak. bira. Djeca svjesna sebe shvaæaju da se toèka nalazi na njihovu nosu i dod iruju je prstom.a to je proturjeèno pitanje . Pren tome. s miju i trljaju je. Sve to izvire iz svijesti o sebi. a plijen æemo podijeliti popola. Mogu zakljuèiti daje moj susjed Ug nemilosrdan ubojica bizona.razvijaju mnogo kasnije od ljudske djece.24 Njome uspje nije obr. Na djel je. Primjerice.i naslon stolice na kojoj sj< dim. U klasiènom pokus u koji dokazuje tu samosvijest djetetu obojimo crvenu toèku na nosu i postavimo ga ispred zrcala.. ako ga doista imaju . Dio æ ljudi tada moæi ostati kod kuæe i razvijati vje tinu proizvodnje oru ja ili gradnje skl oni ta. obje ktnom obliku. Jako se uzbudio to vidi »drugog psa« i ubrzo je svojeg novog prijatelja stao tra iti iza zrcala . Umjesto da samo jedan pre ivi i prenese gene na potomke. Osjeæam takoðer umor i g lad.kako sam d. recimo. Sposobnost apstraktnog razmi ljanja o sebi i vlastitim postupcima omogi æuje nam da promi ljamo. èija su pravila odreðen ubojitim i reproduktivnim sposobnostima njegovih èlanova. n e razumiju u to gledaju.planira.

Nije mogao objektivno sagledati situaciju iz vlastite perspekti ve. a od djeteta tra imo da ka e gdje æe Sally tra i pikulu. djeca moraju razviti sposobnost shvaæanja drugih ki neovisnih i zasebnih oso ba. oko èetvrte godine. Odrasla osoba koja je vodila djecu u sobu rekl bi im da se smiju igrati èime e le. te ko dosjeæaju gdje su saznali odreðenu informaciju. podlegla isku enju. U njemu dijete promati kako se dvij e djevojèice igraju s pikulom.25 Pojam o sebi dopu ta nam takoðer da netoèno predstavljamo informacij da varamo druge z bog osobnog probitka. promatrao sam èetv< rogodi nj u i petogodi nju djecu kroz jednosmjerno staklo. a prema najnovijim istra ivanjima. a sposobnost varanj a podrazumijev shvaæanje psihièkog stanja drugih . Pacijent je zadr ao svu inteligenci ju i sve znanje. biti dobroæi dan lik koji æe. Veæ smo se osvrnuli na ulogu èeonih re njeva u nadzor impulsa i poriva iz ni ih mo danih t vorba. Osim to nam daje sposobnost laganja. pa sazrijevaju tek u dobi od dvadeset godina. razvija se ne to to nazivamo »teorija uma Poznati test teorije uma jest tzv. No od èetvrte su godine mogla lagati s lakoæom. premda samu informaciju savr eno znaju. no na posluje bio jako neuèinkovit. Inteligentij djeca u takvom pokusu la u uspje nije. a zatim b riznuo u plaè. Sally stavi piku u ko aru i iziðe iz s obe. ali ne i vlastite. U efovim je cipelama pacijent brzo i toèno prepoznao te koæe na poslu. pokus sa Sally i Anne. odnosno da la emo. Slièno. On je lijeèio iznimno inteligentnog mu karca kojem je uklonjen tumor iz èeonih re njeva.26 Prije nekoliko godina. meðu kojimaje bila ijedna neodoljiva. C esto se. mo da i kasnije. obja njeno im je. Ulogu èeonih re njeva u samopoimanju jasno vidimo kod osoba s o teæenjem u tom podruèju. Sally se vraæa u sob u. vrlo su èesto prilièno nezainteresirane za svoj izgled. ali da ne smiju ni dodirnuti posebnu igraèki Kad je odrasla osoba oti la. Zatim su im rekli da æe ih posjetiti dvije lutke koje æe ih pita koja im se slièica najvi e svidjela. nije se mogao slo iti ni s jednom od preporuka koje j e maloprije dao. U toj fazi. no upi tan za subjektivnu procjenu. Dok je Sally odsutna. na izravno su se pitanj sva petogodi nja djeca uistinu dirljivo klela da nisu dirala zabranjenu igraèki osim jednog djeèaka koji je malo zastao. Djeca koja su razvila teorij u uma ispravno izabiru ko aru. Turk.i kako se njime mo e manipulirati. èeoni se rt 116 Obraæanje pozornosti njevi kod èovjeka razvijaju sporo. gdje se piku la doista nalazi. Nimalo iznenaðujuæe. nakon to postavi pitanje. svijest o sebi kljuèanje preduvjet s: mokontro le. za s ebe izabrati neku drugu slièici No druga je lutka bila zao lik koji æe zacijelo uzet i djetetovu omiljenu slièici Djeca do tri godine nisu uspjela zavarati zloèestu lutk u i izgubila su omiljen slièicu. gotovo su sva djeca. primjerice. Èini se da ne mogu o sebi razmi ljati kao o objektu . Osim toga. Michael Gazzaniga i drugi iz Centra za ko gnitivnu neuroznanost na fakultetu Dartmouth u New Hampshireu ispitaniku J. nije mogao shvatiti da ima problem i nisu mu bile jasne reakcije efa i kolega . glumiti s vojeg efa. m . Stuss je pacijenta zamolio da izvedu »igru uloga« u kojoj æe on. Istra2 vanja pokazuju da autistièna djeca imaju zn atnih te koæa u razvoju teorije utr i reæi æe da æe Sally pogledati u kutiju.mogu prepoznati poremeæaje i abnormalnosti drugih. kad smo snimali Ljudsko tijelo. U jednom kl siènom pokusu djeci su dali kom plet samoljepljivih slièica i od njih zatra ili c izaberu najdra u. pr mjerice krasno oslikan v lakiæ. Pojam o sebi i sposobnost samoregu lacije razvijaju se usporedo s mo danim neuronskim mre ama. Ona uzimaj u obzir znanje u umu drugoga i ne oslanj aju se samo na vlastito znanje. Prva æe lutka. Usprkos niskoj radnoj uspje nos ti. Cetve rogodi njaci su za takav oblik laganja uglavnom premladi.nek ome tko osim u prostoru postoji i u vremenu. David J. a dob roj su lutki iste dobno govorila istinu. uglavnom pokazuju nizak stupa nj zanimanja za sebe . ko arom i kutijom. neka veæ i nakon nekoliko m nuta. Tek kad smo svjesni sebe mo emo usporeðivati vlastito pona anj s pona anjem drugih. Pojedinaèno su pi stana u sobu punu lijepih igraèaka. Po povratku odr asle osobe. »zloèesta« Anne pikulu premjes u kutiju.jeæala. Njegovo je uljevito tijelo (vidi drugo poglavlje). pacijent.27 Te koæe s poimanjem sebe i odnosa sebe i drugih èini se da su povezane i s komunikacij om izmeðu mo danih polutka. Klasièan primjer odnosa izmeðu èeonih re njeva i svijesti o sebi dao je neurolog Donald Stuss s Istra ivaèkog instituta Rotman u Torontu. p okazali su fotografije lica. W.

'Hej. Mogu nauè niz svojstava serotonina i izrecitirati ih vam. no ne mogu svjesno opaziti naè kojim moji neuroni i neurot ransmiteri pohranjuju i dobavljaju te informacij Dakle. dakle.ost koji spaja mo dane polovice. Kao to smo spomenuli. Ja nije samo spoznavajuæe. 0( to je da se u meðuvremenu ni ta nije zbilo s molekulama koje tvore miri s ili mojim osjetnim organom. Steve Pinker. Zatim. a od njega je zatra eno da pritiskom na gumb ka e jesu li prikazana lica njegova ili ne. dobro poznaje i èija istra ivanja èesto spominjem u knjizi). Svijest mo emo usporediti s filmoi èine je po jedinaène snimke koje tvore na u osjetnu i kognitivnu aktivnost. ono koje mo e govoriti o mojim umnim do ivljajima. ja vam nikad ne mogu i stinu vjerno prenije ti svoj »dojam« zelene boje. do nekih korisnih definicija svijesti. moja se percepcija mirisa ponovno mijenja i postaje jedva zamjetna. meðutim. i dalje æu biti svjestan razl ike. drveæa koje ondje raste. Kad svjesno gledam zelenu b ju. Èetvrto je obilje je samoobjektivnosti. svijesti. podvrgnuti znanstvenom istr a ivanju? Mo emo li naæi mo dane jedinice koje sudjeluju u svijesti i vidjeti ih na djel u? Odgovor je da. na mozak mo e stvoriti skladan pogled na svijet iz perspektive osobe s vlastitim sebstvom okru ene drugim ljudima. mo emo govoriti o svjesnim i nesvjesnim procesima. imamo tzv. Svijest: oruðe poput svakog drugog Svijest je oduvijek bilo iznimno te ko definirati. jer da ne pomislite na zel . mo emo l ije. Prema tome. kad prvi put doðem u neku stranu zemlj uvijek me zapanji njezin jedinstven mi ris. Pozabavimo se najprije svojstvo »dojm a«. na e poimanje sebe i drugih oblikuju dva neovisna mo dana sustava. Iduæe je svojstvo jedinstvenog do ivljaja.no prvih sam nekoliko sati u svakoj novoj zemlji pod njegovim sna ni dojmom. Nemojte pomisli ti na zelenog slona. Sad kad ste to uèinili. Hotimiènost podrazumijeva razliku i meðu onoga to nam govore na i osjeti i onoga to èinimo s tim informacij ma. ali uz pokoje iznenaðenje. Desna je polutka uglavnom govorila da viðena lica pripadaju drugima. Primjer ice. te ko o teæeno tijekom operacije zbog epilepsije. hrane. g riva . Pola sekunde poslije Pomislite na plavog slona. ona je proces koji te aktivnosti sjedinjuje u stalan do ivljaj. a lijeva je p okazivala tenedenciju da ih prepoznaje kao vlastita. Ne moram nu no znati od èega : sastoji . Dojmom ovdje nazivamo jedinstvenu perspektivu iz koje svatko od n »vidi« vlastite spoznaje. nego i isk stveno. Razliku stvara moje tumaèenje informacija. ovdje san osjeæam bol i vidim crvenu boju!'«28 Naposljetku. Vratim li se u tu zemlju. Kao stoje rek. W . Jedan je od moguæih pristupa < se ogranièimo na pet vidljivih obilje ja svijesti. ja. a kako i zlike u neuronskim v ezama stvaraju razlike u percepciji. Ostanem li ondj e vi e od nekolil sati. s tehnikama koje smo rabili kako bismo otkrili mo danu aktivnost u podlozi os jetne percepcije ili pozornosti i voljnih postupaka. kako ih tumaèimo. Pitanje je. Kako je pro la druga zadaæa? Pretpostavljam manje uspje no. a na drugom jednog od istra ivaèa (toènije. osla njam se na umne procese kojih sam nesvjestan. kognitivni neurozn anstvenik Steven Pinker: »Ne samo da mogu osjeæati bo vidjeti crvenu boju. Michaela Gazzanige. proizvod jednog od temeljenih stanja. naime. no to je sad i zlièita razlika od one koju sam isprva opazio. kao ni vi meni svoj. nego mogu i pomisliti. Vidim zelenu. evo druge zadaæe. imamo obilje je promjenjivog pristupa. Lica su raèunalno spojena u pretapajuæi slijed na èijem se jednom kraju nalazilo lice samog pacijenta. Slijed je prikazan pose bno lijevoj i desnoj pacijentovoj polutki. Kad je tok neuronske komunikacije izmeðu polutka nesmetan. Sam je poja o sebi. i I 117 Robert VVinston: LJUDSKI UM Èini se daje sebstvo plod meðuigre odreðenih mo danih podruèja. No n em prouèavanju toga » lozofskijeg« vida uma ovdje nije kraj. ne postoji objektivna zelena boj nego samo slièni n euronski putovi koji je prepoznaju u veæini mozgova. Isto se zbilo kad je gledao pretapajuæe nizove slika vlastitog lica i lica dvaju amerièkih predsjednika. 118 Obraæanje pozornosti Do li smo. kojeg J.mo da od mirisa cigaretnog dima. hotimiènost. ali ne ' dim i ni na koji naèin ne osjeæam neuronsku aktivnost u mozgu.

Poku avajuæi izdvojiti trenutak u kojem ispitanici oc luèe izvesti pokret. Libetovi s u nalazi na svoj naèin okantni. . mogao iz sata u sat bo riti protiv velike zapadnoindijske èetvorke Holdinga. Kako je moguæi upitao sam ga.zvukove ili bljeskove.u tom sluèaju podizanja prsta kad po ele ili kao odge vor na zujanje zujala. Ispitanici s izjavljivali da su namjere djelova nja postajali svjesni oko dvjesto milisekund prije izvoðenja radnje . neko vrijeme nakon to sam se povukao iz vrhunsko kriketa. èinilo se vrlo malo vjerojatnim da bi bilo koji bacaè. Holdera i Daniela . nju. primijetio je da je trajanje podra aja do prvih iskaza bilo iz nenaðujuæe dugo. Robertsa. Koliko vam je vremena trebalo za svaku od tih vje bica? Na-nosekunda? Pola m inute? Ili mislite da uopæe nije trajalo? Da se samo zbilo? Obièavamo. primjerice . Svijest nije trenutaèan do ivljaj. obièno pretpostavljamo daje sve to se zbiva u mozgu trenutaèno te da nema smisl a pitati koliko mi treba da pomislim na stolac ili da reagiram na svjetlosni blj esak. lo ptica od bacaèeve ruke do pal ce dolijeæe za podosta manje od pola sekunde. naime.dvadeset i èetiri slike u sekundi ne vidimo kao bljeskove na zaslonu. biv eg kape tana engleske reprezentacije i svestranog igraèa.enog slona. da nismo posv svjesni mo danih proce sa. s vjesnom i nesvjesnom. bez obzira na to t o ovaj baca brzinom od oko 145 km/h? Kako se seriji 1976.s dvjema razinama obrade. nego kao skladnu cjelinu. burkala ranije . Nakon to bi najprije dobili lokalnu anesteziju glave. odr avam na e vi e mo dane tvorbe slobodnima za najzahtjevnije ili najposebnije zadaæi Prije nekoliko godina. Istodobno je njemaèki znanstvenik Hans Kornhuber provodio vlastita istr* ivanja svj esnosti voljnih postupaka.29 Eksperimentirao je na pacijentima podvrgnutima stereota ktiènim neurolo kim zahvatima zbog nepopustljivih bolova. potrebno joj je vrijeme da se o blikuje. osobit o kad se loptica n predvidljivo odbija od tla ili vijuga zrakom. Pokusi koje je 1840-ih provodio Wilhelm Wundt na Heidel-ber kom sveuèili tu pok azali su da mozak sjedinjuje dva podra aja . Pokazuju. stalno mogao ostvarivati visoke rezultate. Zakljuèio je da 119 Robert VVinston: LJUDSKI UM je trebalo oko petsto milisekunda da svijest primi osjetni odgovor na elektrk nu struju te ga preradi u izreciv do ivljaj.ra zdoblje pripreme neuronske aktivnosti u motorièkoj kori . Libetje slao elektriène impulse u razlièite dijelove njih ovih tijela. Mjereæi nj ve reakcije EEG-om. u zelenoj sobi televizijskog studija. Otprilike 120 godina poslije.i saèuvati glavu na ramenima? Budu da su vrata udaljena samo dvadeset metara. S obziro m na prirodno tjelesn vrijeme reakcije. podaci s EEG-a pokazali su da se motorièka aktivnost u.dodirne li vam netko r uku na èetiri mjesta u vrlo kratkim razmacima (govorim o najvi e desetinki sekunde. govoriti o sada njosti. No bez obzira na iz jave o osvje æivanju nakane dvjest milisekunda prije. za to se ka njenje poèeo zanimati Benjamin Li-bet sa S veuèili taju ne Kalifornije. da b ilo koji udarac iziðe pred brzog bacaèa i stalno posti e o] trèavanja. Samo to toga niste sv jesni. svojstvo mozga koje film i televiziju èini moguæim a . trenutaèno. dakako. Do trenutka u kojem znamo da elimo ne to uèinit jedan je dio nas to veæ znao otpril ike treæinu sekunde. napose kad raspravljamo o svijesti. Isto se dogaða s dodirom . Libet je u istra ivanjima oti ao korak dalje. tovi e. a mozak je taj koji prikriva ka njenje. percipirat æete te dodire kao jedan predmet koji vam klizi po ruci. susreo Tonvja Grieg. No mozgu je za sve njegove procese doista potrebno vrijeme. najprije ste morali pomisliti na njega! No dopustite da vas upitam j o ne to.k oji se pojave u kratkom razmaku. Èini se daje svrha tog ekonomiènost . Premda vam zujala i podizanje prstiju mo da ne zvuèe uzbudljivo poput isp tivanja lj udskog spolnog pona anja ili mo danih procesa koji sudjeluju u sanj. To je. odluka za djele vanje najprije se javlja podsvjesno i potrebno joj je oko tr isto milisekunda d prijeðe u svijest. Ukrat ko. pa to neæete moæi isprobati kod kuæe). ma kolik dobar bio. i od njih tra io da ka u to osjeæaju. opazio je da postoji odre ðen razmak . jer se to jednostavno dogodi. Griegje nakratk o razmislio i zatii mi rekao kako misli da mi ne mo e objasniti kako je to njemu p olazilo za rukor ali i da smatra kako svi dobri udaraèi moraju predviðati bacaèeve pot eze.petsto milisekunda prije izvoðenja. Poput Libeta. sluèajno sam. poput ko e ili mo dane kore. o »ovdje i sada«.di izvoðenja voljne radnje .

Jesmo li zbog toga razvili svijest. tra eæi od dragovoljaca da gledaju u ekran na kojemje u bljeskovima p rikazivao popise raznobojnih rijeèi. morali smo usavr sposobnost trenutaène reakcije (ili barem unutar nekoliko stot ina milisekund na promjene u okolini. Jednostavni su ref leksi postali slo eniji. Razlika meðu njima bila je. Najbolji igraèi najbr e i najtoènije predviðaju to æe se zbiti. korisnije æe biti da pogledamo podruèja s kojima suraðuje. Nakon stotinu dvadeset milisekunda leta loptice film se zaustav io. Uza sve f unkcije koje obavlja. Gravje predlo io da 121 Robert VVinston: LJUDSKI UM ta fizièka veza funkcionira na sljedeæi naèin: cingularna korajavi hipokampu: da oèekuje odreðen ishod.djelovanjem nedjelovanjem? Odluèimo li se djelovati. usporeðujuæi ga nagomilanim sjeæanjima svega to se dos. je li . Slièna istra ivanja na udaraèima pokazala su da oni potrebne pripremne pokrete izvode stotinu milisekunda prije nego to loptica napusti bacaèevu ruku. pokazuju kako svjesnost nije »u ovom trenutku«. malo je ispitanika bilo sposobno podrobno opisat i svoje postupke. zadaæa postaje te a i zahtijeva vi e svjesnog napora. MacLeodovi rezultati pokazali su da udaraèi nisu trenutaèno reagirali na pro mjene brzine i putanje dolazeæe loptice. Da bismo bili najbolji u pre ivljavan ju. èiji sam trenutaèno rektor. a izmeðu ostalog posjeduju slo enu opremu za analizu pok reta kojom se mo e analizirati to se toèno zbiva i kako sporta i reagiraju. recimo. Zatim sm o postali sposobni nauèiti neke reflekse tijekom ivot Poslije smo.koncentra ciju u kombinaciji sa znaèenjer Slijed zbivanja od te se toèke nastavlja: kako æemo od govoriti . dakle. Istra ivanja nam.Èini se da istra ivanja provedena na sporta ima podupiru Libetove nalazi Tijekom 1980-ih Petera MacLeoda iz Odjela primijenjene psihologije Cambridgeu za nimalo je kako se vrsni svjetski udaraèi pripremaju za loptic kojimaje potrebno sa mo 440 milisekunda da napuste bacaèevu ruku i udare 120 Obraæanje pozornosti palicu. No koja mo dana podruèja sudjeluj u u nastanku te neobiène predsvijesti? Michael Posner s Oregonskog sveuèili ta istra io je to pitanje. to se obrazac okid anja u mozgu vi e ponavlj to utvrðeniji postaje. ali toga nisu bili svjesni. Ispitanici su morali navesti boju rijeèi. a poèetnici i profesionalci u toj su fazi mogli toèno predvidjeti hoæe li im lopti ca doæi slijeva. kao to znamo. a hipokampus ga onda izvje æuje o tome to upravo zbilo i.èak i prije prvog piæa. to æemo uèiniti? U tom smislu. Njihovo meðudjelovanje stvara bi. Daljnja istra ivanja na kriketa ima i tenisaèima pokazuju da su najbolji meðu njima osob ito vje ti prognozeri. a zatim i djelovali prema tim planovima do desetinke sekunde prije nego bi se to dogodilo. Znakovito. u tome to su profesionalni igraèi isto mogli predvidjeti èetrdesetak milisekunda prije nego to je loptica napustila serviserovu ruku. Ta se vrsta ra èlambe danas provodi na sveuèili t u Sheffield Hallam. svojevrstan luk svjesnosti . a ne rijeè. zdesna ili po sredini. Nadaju se d a bi takav pristup mogao pobolj ati izvedbe sporta a koji te e vrhunskim sportskim pos tignuæima. Maèji ka alj kad je rijeè. Primijetio je kako je hipokampus. nego su zamah prilagodili toèno dvije stoti ne milisekunda prije udarca. Upravo je to uèinio Jeffrev Grav s londonskog P sihijatrijskog instituta. brojn i isprepletenijijer. U takvim e primjerima Posner zabilje io visoku aktivnost prednje cingularne kore. Pro ionalni tenisaèi i poèetnici testirani su. Ali umjesto da nagaðamo o tome je li ta tvorba sjedi te svijesti. nego da se uv ijek zbiva odreðeno vrijeme prije ili poslije njega. poput èimpanza. pomoæu filma koji prikazuje ten isaèa dok servira. na svijest mo emo jednostavno gledati kao na vrhunac mo dane razvoja. Primali su informacije temeljem kojih su planirali djelovanje. na nove dogaðaje u okoli u mogli odgovor: metodom poku aja i pogre aka. dakle. stoje u dogaðaju bilo novo ili razlièit o. sjedi te dugoroènog pamæen ja. To je gotovo sigurno br e nego to bismo vi ili ja stig li pritisnuti pravu tipku na nekom od strojeva za mjerenje brzine reakcije . s prednjom cingularnom korom osobito dobro povezan debelim èvorom vlakana koji nazivamo cingulum. Davno u pro losti okoli u smo se mogli prilagoditi samo prilagodbo nara taja. a bojaje plava. meðutim. taj bismo dio mogli nazvati i mo danim sjedi tem koncentracije . Ondje imaju osobito dobro opremljen odjel za istra ivanje sporta. primjerice. »tableta« napisana utim pismom. zbilo. Ali kad sama rij asi » uto«.

Za vruæeg vremena. Postojano stanje »nastoji« odr a unatoè stalno promjenjivom vanjskom sv ijetu na koji reagira. ivanje rana. umetali fitilj. Homeostaza je proces koji razlièiti d ijelovi tijela posti u stabilno stanje. no èini se daje njihov vrlo pedantan predradnik bio neuobièajeno nesmotren. ili stvarajuæi i potkresujuæi sinaptièke veze. sad æe imati pune ruke p osla. Johnu Harlowu. koji omoguæuje prilagodbe. svjestan sam da se mo e doimati nespojivom: svakida nj im iskustvom posjedovanja uma. samo stoljeæe poslije najmanje jedna Nobelova nagrada ne bi bila uruèen a zbog pogre nih razloga. iskopala mu lijevo oko probu iv i dno oène duplje i izletjela kroz vrh lubanje. a tisuæe ivota mo da ne bi bile nepovratno uni tene kao rezulta t jednog od najveæih skandala u povijesti medicine. u kljuèuje termostat i p< poèinje grijati. dr. Sunèanog poslijepodneva 13. omatanje èisti zavojima i davanje obilne k olièine antiseptika pripisuju se mjesnom lijeènil dr. 122 Peto poglavlje Èuvstveni um Poznata nesreæa koja se prije vi e od stotinu i pedeset godina zbila u omanjem eljezn ièkom usjeku pokraj jednog seoceta u amerièkoj Novoj Engleskoj naposljetku je sna no u tjecala na znanje o funkcioniranju mozga. No u jednom je navratu toga poslijepodneva Phineas Gage za rio eljeznu ipku u rupu. no le a o je ondje trzajuæi se. To se obièno dogaða kad ra èlanjujen ne to stoje toliko svo jstvenom na em postojanju da rijetko o tome razmi ljam Ipak. dok iz grada nije do ao Christopher Goodrich s volovskom zapregom i odvezao ga do konaèi ta Josep123 Robert VVinston: LJUDSKI UM ha Adama u sredi tu grada. Otvor u lubanji bio je dovoljno velik da u njega stane aka odraslog èovjeka. Kad god se upustim u tu temu. Zaèudo.ona alat koji èovjekovu plastiènom mozgu omoguæio trenutaènu prilagodbu na zahtje1 pojed inog trenutka? U medicini se uvelike rabi pojam homeostaza. el jeznom ipkom dugom 110 cm. poletjela je izravno prem a njegovu licu. Gage je tada zasigurno b pri punoj sv ijesti i sposoban govoriti. jasno je i kako èovjeka èin i mnogo vi e od svjesnosti i pozornosti. nabijali su smjesu prije nego t o bi zapalili fitilj. ostaviv i za sobom golemu rupu koja se protezala gotovo do sredine glave . Sipka se z arila u tlo dvadesetak metara iza njega. jer je navodno rekao: »Doktore. Jednostavno i mo emo usporediti sa sustavom grijanja i klim atizacije velike zgrade: kad vani hladno. nije do lo . unatoè promjenama oko tijel Mnogo je primjer a homeostatskih sustava. Ne postoje posve pouzdani sv jedoci dogaðaja koji su uslijedili. Bi èovjekom znaèi moæi pobjeæi trenutku jednako k ao i reagirati na njega . naizgled smrtno ranjen. stoga. primi jetit æe neki. a mozakje jedan od organa za kc bi se moglo reæi da djelu je homeostatski. Zapoèet æemo sa èuvstvima. sustav hladi prostor dok s e ne postigr ugodna temperatura. koju je oblikovao Gage. djelomice ih puni li dinamitom. Oèito su oèekivali da æe umrijeti jer je Thom Winslow. Svijest je.« No zasluge za lijeèenje. Edvv ard Williams iz Proctorsvillea u Vermontu. Na èelu im je bio predrad-nik Phineas P. U iduæim æemo se poglavljima. mijenjajuæi razinu neurotransmitera i hormon primjerice. skupina radnika pripremalaje tlo za polaga nje eljeznièke pruge u umskom usjeku udaljenom oko tri kilometra od Cavendisha (1300 stanovnika) u Vermontu. izraðivaè ormara koji je ivio preko puta (i u slobodno vrijeme p grebnik). rujna 1848. pregled. Cijeli su dan bu ili rupe u stijenama. sustav prepoznaje nisku temperaturu. èini se. sposoban i marljiv mu karac omiljen u dru tvu. u skladu sa svakim po jedinim trenutkom. Eksplozija koju je to izazvalo silovito je ispalila ipku koja je probila Ga-ge ov lijevi obraz. punili pijeskom. Skupina je eks plozivom poravnavala kriljevaèke stijene na umskom tlu. Prvi gaje. a da nije provjerio je li pomoænik nasuo za titni sloj pijesk a. siæu ne goleme. a zatim ih obilato. Gage. Nije jasno je li izgubio svijest. Nejasno je tko mu je sanirao grozne ozljede. Premdaje te ila gotovo sedam kilograma. sjeæati se i osjeæati. svratio kako bi ga izmjerio za lijes. pozabav nekima od upeèatljivijih vidova èovjekova uma. preko ruba.mo sanjati. a radovi su izvrsno napredovali. prema tom vrhunski oblik h omeostatskog sustava. Sila te krute eljezne munje odbacila je Gagea nekoliko metara unatrag. Istu samoregulirajuæu funkciju mozak obavlja stal ni unutarnjim promjenama. Daje bila samo malo utjecajnija. stvarati.

ni do kakve infekcije, a nekoliko tjed na poslije njegov je pacijent bio dovoljn o zdrav da poðe na oporavak obite u Lebanon, u New Hampshireu. Dr. Harlovvu pripis uju se zasluge za kakvoæ lijeènièke skrbi koju je Gage dobio, ali i za, to æe se kasnije pokazati va nir objavljivanje sluèaja. Opisao gaje potkraj godine u èlanku Prolazak elj ezne ip kroz glavu u Boston Medical and SurgicalJournalu. Harlowa je zapanjilo to se i prva èinilo da se Gage posve oporavio, bez posljedica. Hodao je i govorio nc malno, osjeti su mu bili normalni, a udove je slobodno micao. Smatra se da se prièa o Phineasu Gageu, i spoznaje koje smo stekli iz njeg vih ozl jeda, spominje u najmanje ezdeset posto svih knjiga o neuroznanosi Gageu su se zb og ozljede posve promijenili temperament i osobnost. Koliko prije bio strpljiv i pouzdan, toliko je sad postao nagao i hirovit. Prije nesreæ Phineas Gage i poznata eljezna ipka 124 Èuvstveni um bio je dobro organiziran i dru tven, dobro se slagao sa svakime s kim bi do ao u kon takt, a sad je bio agresivan i te ak. Nikoga nije po tovao, iznosio je sabla- njive se ksualne ponude, bio je svojeglav, ekscentrièan, neobuzdan i nepouzdan. Doista, pre mda se htio vratiti poslu predradnika, bilo je jasno da mu se tako odgovorna du no st nije smjela povjeriti, osobito ako je obuhvaæala rad s eksplozivima. Poèeo se pot ucati i raditi razne poslove. Bio je, primjerice, koèi-ja , konju ar i èistaè. Kako su izg ledi da se zaposli u svojem kraju bili sve manji, nekoliko je godina, èini se, pro veo u Èileu radeæi kao konju ar. Naposljetku je zavr io kao izlo ak u Barnumovu cirkusu u New Vorku. Tijekom iduæih deset godina zdravlje mu se pogor alo te je 1860. umro od posljedica kroniène epilepsije. Sedam godina poslije tijelo mu je ekshumirano i ob avljena je svojevrsna obdukcija. Dr. Harlow, koji se i dalje ivo zanimao za tu nu s udbinu Phineasa Gagea, predao je njegovu lubanju, zajedno s poznatom ipkom, Harva rdskom medicinskom fakultetu kao izlo ak. Danas ih se mo e razgledati u harvardskoj Medicinskoj knji nici Countvvav. Profesor Moniz i »bijeli rez« Gotovo stoljeæe nakon Gageove svjetski poznate nesreæe, jedan je portugalski lijeènik hladnokrvno i smi ljeno poku ao reproducirati vrlo sliènu ozljedu na te ko poremeæenim, du vno oboljelim pacijentima. Ipak, èinio je to na mnogo drukèiji, nadziraniji naèin. Pro fesor Egas Moniz u to je vrijeme bio profesor neurologije na Lisabonskom sveuèili tu . Monizovo pravo ime bilo je Antonio Caetano de Abreu Freire, no njegov gaje kum nazvao po junaku portugalskog pokreta otpora koji se borio protiv Maora. To kr te nje kao da mu je usmjerilo ivot u, recimo to tako, mu evnom smjeru. S dvadeset i de vet godina postaje èlan portugalskog parlamenta, a u drugom dijelu Prvoga svjetsko g rata, prije nego to æe postati ministar vanjskih poslova, bio je veleposlanik u pa njolskoj. Stoga je bio jedan od potpisnika Versajskog ugovora na svr etku rata, no iz politike se morao povuæi nakon to je zbog politièkih nesuglasica izazvan na dvobo j. Do trenutka kad je ponovno bio spreman potpuno se posvetiti medicini u Lisabonu, Moniz je veæ bio napisao knjigu o seksualnoj funkciji i patolo kim vidovima seksual nog ivota, dvije o hipnozi i njezinoj povijesti te, 1917., knjigu o ratnim neurol o kim ozljedama. Iduæihje nekoliko godina u Lisabonu bilo iznimno uspje no za njega. K ao neurolog stekao je velik meðunarodni ugled, jer je razvio nove metode prouèavanja ljudskog mozga. Istodobno je i dalje obavljao pokuse na ivotinjama. Do Monizova doba ustaljen naèin prouèavanja ustroja 125 Robert Winston: LJUDSKI UM neozlijeðena mozga bilo je rendgensko snimanje, sa svim opasnostima koje ponovljen o izlaganje moglo donijeti pacijentu - premda se, dakako, o opasn stima dijagnos tièkog zraèenja poèelo razmi ljati tek mnogo kasnije. Uzgre taje zabrinutost novijeg dat uma. Kad sam bio desetogodi njak, u otmjeniji je trgovinama cipela obièaj bio isprob avati nove cipele pod rendgenom. Zvu nevjerojatno daje prva rendgenska snimka ko ju sam vidio bila ona moje noj u mjesnoj trgovini cipelama, na kojoj su se kosti mojih prstiju migoljile pod j zovitom zelenkastom svjetlo æu nesumnjivo vrlo opasno g gama-zraèenja. No u Monizovu dobu lijeènike nije zabrinjavala opasnost od zraèenja, nei vrlo lo a kva liteta rendgenskih snimaka ivèanog sustava. Dok se kosti prsti i druge kosti lijepo

istièu i bacaju sna nu rendgensku sjenu, meka tkiva pop mozga, primjerice, jedva os tavljaju bilo kakav trag. Jedan od glavnih izazo' bilo je nala enje boljih dijagno stièkih postupaka za bolesti poput mo dani tumora. Metoda koja je donekle pobolj ala k akvoæu snimke sastojala se od p veæanja kontrasta ubrizgavanjem zraka u glavu. No i taje tehnika, tzv. zraèr encefalografija, davala zamagljenu, nejasnu sliku, a usto nije bila bezazlena, i bi pacijente nerijetko prilièno dugo poslije pregleda mori le nesnosne glavob lje. Moniz je zatim poèeo ubrizgavati razne spojeve u trupla. I zmeðu ostalii rabio je otopinu natrijeva jodida, koju je ubrizgavao u mo dane arteri je. Joi ne soli razmjerno su nepropusne za rendgenske zrake, pa je tako uspio od r diti polo aj arterija u mozgu. Kad je polo aj raznih arterija bio abnormalai posto jala je moguænost da ih je pomaknuo tumor. Te ko se oteti dojmu da su meðunarodna priznanja i laskanja koja je dobi nakon objav ljivanja svojih va nih radova na podruèju mo dane angiografr Moniza odvele korak preda leko. Poèeo je eksperimentirati s psihokirurgijon Odluèio je lijeèiti tada (ali i dana s) vrlo te ka i bolna stanja poput te kih par; noidnih poremeæaja, ekstremne depresije i shizofrenije. Do 1930-ih saznao za prija nja istra ivanja na mozgovima majmuna i èi mpanza. Te su ivotinje, d istra ivanja agresivne i upla ene, postale pasivne i pitome kad su im odstran li odreðena prednja mo dana podruèja. Moniz, tada zaposlen u psihij atrijski bolnici u Lisabonu, poèeo je razmi ljati o tome da slièan postupak isku a n lju dima s donekle sliènim simptomima. Bio je zadovoljan rezultatima. Prefrontalna leukotomija, ili lobotomija, na èovjeku je prvi put izvedena 1! stude noga 1935. Zajedno s asistentom dr. Limom, Moniz je izbu io nekolik rupa u lubanji paranoidne pacijentice pod lokalnom anestezijom. Zatim je podruèje koje povezuje èe one re njeve s ostalim dijelovima sredi njeg ivè; nog sustava ubrizgao èisti alkohol, oèek juæi da æe to uni titi ivèane stanici Odmah nakon operacije pacijentica je bila manje agi tirana i smirenija. Kak 126 r Èuvstveni um se pokazalo, ostali su pacijenti imali vi e sreæe jer ravnatelj, mo da zbog profesiona lne ljubomore ili istinske sumnje u etiènost Monizova pristupa ili, naposljetku, o dgovornosti za pacijente, Monizu nije dopustio da ih operira. Moniz je pipke stoga pustio izvan bolnice, a postoje sna ne naznake daje svoje kli nièke rezultate uvelike iskrivljavao. Zajedno s Limom, u meðuvremenu je izveo dvades etak operacija na pacijentima s raznih strana. Neki su bolovali od shizofrenije, drugi od psihotiène depresije. Moniz je priznao da su mnogi njegovi pacijenti bil i pone to usporeni nakon operacije, no opæenito je umanjivao opseg negativnih uèinaka svojeg rada. Osim to su otupjeli, pacijenti su patili od inkontinencije, muènine i dezorijentiranosti. Moniz je kardinalno pogrije io propustiv i dugoroèno pratiti stanj e svojih pacijenata, jer je tako zanemario itekako negativne simptome o kojima b i ga veæina izvijestila - to su, naime, mogli. Ali Moniz je bio opijen zaneseno æu. Sm atrao je da alkohol nije djelovao dovoljno sna no, pa gaje zamijenio posebnim no em, leukotomom. Nekoliko poteza naslijepo brzo umetnutim no em i - stvorenje èuveni »bije li rez«. Psihoza je u tom dobu bila uobièajena i neljeèiva bolest, posebice kad su pac ijenti bili neobuzdani i opasni, paje vladalo veliko zanimanje za svaku terapiju koja bi te vrlo bolesne pacijente mogla uèiniti pristupaènijima. »Pobolj anja« dr. Freemana Jedan od neurologa koji se zainteresirao za to pitanje bio je Walter Freeman sa Sveuèili ta George Washington. On je rje enje vidio u revolucionarnom »bijelom rezu«, paje ubrzo i sam bio spreman isprobati ga na ljudima. Prva pacijentica bila mu je gða Hammatt, iznimno agitirana depresivna ena iz Kanzasa. Pred njom i njezinom obitel ji nalazila se odluka: internacija u du evnu bolnicu ili no . Kako je zatvaranje u d u evnu bolnicu tada praktièno znaèilo smrt, izabrali su no . No neposredno prije nego to su je polegli na operacijski stol, gða Hammatt postala je vrlo agitirana. Shvatila je da joj lijeènici moraju obrijati glavu kako bije op erirali. eleæi je smiriti, Freeman joj je obeæao da to neæe biti uèinjeno te da joj uvojc i na koje je bila toliko ponosna neæe nastradati. Nakon est otvora u lubanji i neko liko nezgrapnih rezova u mozgu, Freeman je izvijestio da joj je »postalo svejedno«. Tjedan poslije operacije, gða Hammatt nije mogla pravilno govoriti. Stalno je mrml jala jedne te iste nesuvisle slogove, a usto se nije mogla sjetiti jednostavnih èi

njenica poput dana u tjednu ili nadnevka tog dana. Pisati gotovo uopæe 127 Robert VVinston: LJUDSKI UM nije mogla. Stanje joj se, meðutim, postupno poèelo pobolj avati. Govor joj vratio i n aposljetku je otpu tena kuæi, naoko bez simptoma iznimne anksiozn sti koji su je muèil i prije operacije. O prvoj lobotomiranoj pacijentici Freema je pisao u svojoj au tobiografiji: »Po ivjela je pet godina, najsretnijih u ivot kako ka e g. Hammatt... Mog laje otiæi u kazali te i usitinu u ivati u predstav ne razmi ljajuæi o tome kakva joj je f rizura ili hoæe lije cipele na uljati.« Zajedno s dr. Wattsom, svojim asistentom sa Sveuèili ta George Washingto dr. Freeman lakomisleno se posvetio psihokirurgiji. U razmjerno kratkom vr menu opisao je èak 632 kirur ka zahvata, od kojih je ishod 52 posto ocijen »dobrim«, 32 posto »zadovoljava juæim«, a trinaest posto »lo im«. Osamnae je pacijenata umrlo. Dokumentacija o »dobrim« slu ima bila je nepouzd na i neprikladna, a mnoge medicinske sestre koje su skrbile o tim pacijentirr poslije su priznale kako èesto nisu mogli iæi na zahod, nerijetko su ih salijeta seksualnim ponudama, satima su sjedili nepomièno te izra avali bezvol jnoj dosadu, gubitak pamæenja i deluzije. Freeman i Watts u meðuvremenu su poèeli operirati pacijente s raznim pi remeæajima koj i su dijagnosticirani kao psihijatrijski, ukljuèujuæi pijance sredi ta Washingtona. Na kon to su ondje otvorili unosne privatne ordinac je, Freeman je poèeo eksperimentir ati s raznovrsnim »pobolj anjima«, èije ^ pojedinosti tajio èak i od najbli eg kolege i sur dnika, dr. Wattsa. Takoðer^ pokrenuo pravu samoreklamnu kampanju. Postavljao je tan dove na medici] skim skupovima i konferencijama, a preko tiska je irio tvrdnje da mo e lijeè ti stanja dotad smatrana neizljeèivima. Iduæih se godina posvetio unaprjeð nju svojeg kirur kog pristupa, s ciljem da ga ubrza i pojednostavi. Putovao^ SAD-om i u dvadeset i tri dr ave operirao brojne pacijente, nerijetko s prili no netoènom di jagnozom. Meðu pobolj anjima je bila tzv. transorbitalna tehnika. Cesto ju je izvodio ordinaci ji, a pacijenta bi zatim poslao kuæi taksijem. Njegov sin, koji mu je ka kad pomag ao, opisao je Freemanovu metodu anestezije. Sastojala se od oman ljivanja pacije nata sna nim elektro okom, nakon èega gaje asistent dr ao n operacijskom stolu dok grèevi ne bi oslabjeli. Nastavak transorbitalnog pristi pa vjerno je opisao jedan proma traè: »Freeman bi tada podigao pacijentov k; pak i zatim u suzovod umetnuo instrumen t nalik iljku za led. Nakon nekolik udaraca kirur kim èekiæem (navodno je povremeno, ka d se htio podièiti sve jom vje tinom, bahato rabio stolarski èekiæ) kost je bila probije na. Freeman 1 zauzeo polo aj iza pacijentove glave, gurnuo leukotom oko èetiri centi metra pacijentov èeoni re anj i pomicao vrh naprijed-natrag. Zatim bi postupak pt 128 Èuvstveni um novio na drugoj oènoj duplji.« Zabilje eno je da se jedan profesor neurologije onesvij estio gledajuæi Freemanovu demonstraciju postupka. Postoji jezovita, pomalo mutna fotografija Freemana snimljena oko 1945. Na njoj e na bez svijesti u prugastoj pid ami le i na operacijskom stolu. Dvije joj sestre dr e ruke, a treæa kao da joj priti æe noge. Freeman, okrenut prema objektivu, pokazuje svo je kirur ke vje tine. Odjeven u bijelu odoru bez rukava, golim rukama, bez rukavica, zabija no u pacijentov mozak kroz oènu duplju. Oko stola je osam mu karaca, uglavnom odjevenih u pristojnu civilnu odjeæu, poslovna odijela i kravate. Nitko ne nosi n i ta to barem pribli no nalikuje kirur koj odori, maski ili promatraèkoj halji, unatoè èin ici da infekcije mozga spadaju meðu najsmrtonosnije. Nezaslu ena Nobelova nagrada Nakon to su Egas Moniz i, poslije, Freeman objavili svoje rezultate, svijet je bi o ushiæen. Monizovu se radu isprva posvuda pljeskalo: postao je zapovjednik Legije èasti, stekao brojne poèasne doktorate i progla enje poèasnim èlanom mnogih nacionalnih i znanstvenih akademija. Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljena m u je 1949. jer je Moniz, rijeèima popratnog teksta, »shvatio da psihièke bolesti praæene èuvstvenom napeto æu mogu biti ubla ene uni tavanjem èeonih re njeva ili njihovih veza s d im mo danim podruèjima...« Na poèetku ovog odlomka napisao sam daje Nobelova nagrada dod ijeljena zbog pogre nog razloga. Naime, premda je za odobravanje na koje je nailaz ila psihokirurgija bilo malo opravdanja, raniji Monizov rad na podruèju mo dane radi ologije bio je doista prijeloman i utjecao je na mnoge tehnike koje se uvelike r

abe jo i danas, vi e od osamdeset godina poslije. Vrlo je vjerojatno kako je Freemana izjedala pomisao na slavu kojom je Moniz sve vi e bio obasipan. Ustrajao je na velikim serijama nenadziranih zahvata zbog èega s e sukobio s mnogim èlanovima medicinske struke. No kritiziran je bio ponajprije zb og drugih pitanja - zbog ogla avanja, zbog toga to nije bio kvalificiran kirurg te, mo da, jer su mu mnogi pacijenti naglo umrli, katkad zbog mo danog krvarenja. No pr emda je meðu uglednijim pripadnicima medicinske struke bio na zlu glasu, meðu manje kritiènim i slabije obavije tenim èlanovima struke, u tisku te u javnosti nailazio je na mnogo odobravanja. Zbog toga su mu dolazile mnoge istaknute osobe iz gornjih slojeva dru tva, ukljuèujuæi holivudsku glumicu Frances Farmer i sestru Johna F. Kenne dvja, 129 Robert VVinston: LJUDSKI UM Rosemarv Kennedy, koju je zahvat obogaljio, paje iduæih ezdeset godina ti bala stal nu skrb. Te ki su psihijatrijski poremeæaji bili, i jo jesu, iznimno uobièajeni, a terapi lijeko vima za agresivne, uznemirene pacijente bile su vrlo ogranièene. Largc tyl, poznat i lijek za smirenje, tekje trebao biti izumljen, a djelovanje barbitura bilo je previ e otupljujuæe. Sudbina problematiènog Randalla P. McMurphvj junaka Leta iznad ku kavièjeg gnijezda Kena Kesevja, bila je sudbina koja je u d bu kad se medicinskom zajednicom irilo odu evljenje potpunom èeonom 1 botomijom zadesila tisuæe osoba diljem Europe i SAD-a. Te koæaje bila u ton to su osobe osim agresivnih i destruktivnih crta , gubile i - kao Phineas Ga[ kljuène elemente svojih osobnosti. Primjerice, izgubi li bi sposobnost ljutnj ali i sposobnost da se raduju, suosjeæaju ili budu ushiæeni. Mo da bi prestæ biti problem za svoju okolinu, ali bi takoðer, u nekim sluèajevima, pre stali bi posve funkcionalne osobe. Moniz, ba kao i njegovi sljedbenici, izvadili bi i du e. Upravo su takve drastiène mjere poput lobotomije dovele R. D. Laing psihi jatra radikalnih stavova iz 1960-ih, do zakljuèka daje dru tvo du evno b lesnima progl a avalo osobe koje je htjelo obuzdati i u utkati. Razumijevanje drugih Postoji rijedak mo dani poremeæaj, Urbach-Wietheova bolest, koji mo e doves do kalcifi kacije amigdale. Ralph Adolphs opisao je 1994. pacijenticu koja zbc takvog dvost ranog o teæenja amigdale vi e nije mogla percipirati strah.30 Ni do lo ni do kakva slabl jenja inteligencije ili motorièke funkcije, nego je ima pote koæa u prepoznavanju èuvsta va na licima i u glasovima ljudi. Strah i Iju nju uopæe nije mogla prepoznati. Pre mda strah i ljutnju mogu shvaæati kao pc move, pacijenti s o teæenom amigdalom èesto ne mogu opaziti ili reagirati r njihove svakida nje pojavne oblike. Mo e se èiniti daje to za promatraèa tek zanimljivo, a za oboljelog frustrir; juæe, no u loga amigdale presudna je za opstanak. Jedno je nemoguænost èit; nja ljudskih lica u suvremenom okru ju, ali ne to je posve drukèije ne osjeæa strah kad prema nama juri gol em tegljaè. U jednom od prizora Ljudskog un bio sam uronjen u more pokraj Cape Tow na u kavezu od tankih eljeznih ip; ka, a na mene je nasrtala dvotonska, petipolmet arska velika bijela psina, ud; rajuæi u kavez i keseæi svoje zube od deset centimeta ra. Ma koliko mije mo: dana kora govorila da mogu ostati miran i da æu ostati neoz lijeðen, alarmn zvona u mojoj glavi nepodno ljivo su odzvanjala. 130 Èuvstveni um U dobu kad je opstanak vi e ovisio o okolini i kad su se ljudi povezivali u skupin e kako bi si poveæali izglede za pre ivljavanje, grupna je komunikacija bila ivotno v a na. Medu lovcima-skupljaèima najte a kazna za kr enje pravila skupine bilo je izbaciva nje iz nje - u tada njim je surovim uvjetima to znaèilo smrt. Tragove te prakse nala zimo u obièaju »izbjegavanja«, inaèe stra nom prokletstvu za drevne Izraelite, koji je u v el kim dolinama prevladavao do prvih desetljeæa pro log stoljeæa, a jo je uvijek dijelom vota romskih nomadskih skupina. Grupna komunikacija u osnovi podrazumijeva sposo bnost prepoznavanja i izra avanja èuvstava. Ako je drugi pripadnik skupine, primjeri ce, ljutit ili prepla en, korisno je moæi tumaèiti te znakove i prema njima prilagodit i svoje pona anje. Majmuni pu teni u divljinu nakon odstranjivanja amigdale ne pre ive dugo. Zanemaruju mladunèad i ne mogu prepoznati znakove opasnosti koje alju drugi èl anovi skupine. Upita li me tko da opi em »èuvstvo«, mo da æu biti ponukan da ga opi em kao skup osjeæaja -

Da imam oz lijeðenu leðnu mo dinu. tuge. nema mi iæne aktivnosti itd. budnost.slo enija se sa stoje od kombinacije ogranièenog broja osnovnijih.prizor ljutitog lica. Damasia pokazivali su da pacijent nije mogao »osjeæati«. tuga i radost. Neki zanimljivi rezultati dobiveni na pacijentima s operiranim mozg om idu u prilog tom slo eni131 Robert Winston: LJUDSKI UM jem. kategoriziranom shvaæanju èuvstava. Postoj dokumen tirani dokazi o pacijentima s ozljedom leðne mo dine koji su. stoje proces koji obuhvaæa suradnju s hipokampalnin 132 Èuvstveni um . ulijetao je iz jednog na propast osuðenog pothvata u drugi. provjeriti u sto eru«. Kad bi mu prikazali slike zastra ujuæih prizora. èini se da nije toliko rijeè o osjeæajima. U n jegovu su sluèaju tegobe najvjerojatnije nastale zbog o teæenja veza izmeðu èeone.33 Nakon operacije mozga jedan je njego v pacijent postao neodluèan i neodgovoran. koliko o skupu mehanizama za pre ivljavanje koji nam poma u da izbjegnemo opasnost te da se usmjerimo prema najspasonosnijem rje enju. ali da to ne mo e osjetiti. spre mni za boi bu. sad udaljen metar i pol . Veæina se znanstvenika sla e da su osnovna èuvstva strah. mogli bismo reæi da se slo eno èuvstvo grizodu ja sastoji od straha i tuge. gaðenja i grizodu ja posto je neovisno. Drugi znanstvenici tvrde da èuvstva poput zaèuðenosti. ili kao to ka e LeDoux. to æe uèiniti?« Hipotalamus. Prema J osephu LeDouxu. meðutim. s mozgom izravno povezuju lic< Mo da fraza »instinktivna reakcija« naposljetku nije samo besmislen kli e.32. radosti itd. Drugi im dodaju gaðenje i zaèuðenost. U toj bi fazi informacije u toj elektrokemi skoj poru ci mogle glasiti otprilike ovako: »Primijeæeno ljudsko lice. èuvstveni je proces meðudjelovanje mozga i tijela.pomije ane brojke i slova te prazn ne. Vi a kora tumaèi primljene tj« esne informacije i zakljuèuje: »To je ljutnja. Damasio smatra d aje jedan od razloga za njihovu ogranièenu i nepo punu odvojenost od èuvstava èinjenic a da i dalje primaju izravne mo dane pc dra aje iz kranijalnih ivaca. mirno. znaèi. Stoga poènimo reagirati. bila uskraæena za info macije. koje v eæinom ostaje zakopano ispod dosega svijesti.oc lazi iz v idne kore u limbièki sustav. ljutnje. Kad su im odreðeni dijelovi mozgov bili podra e ni. Njezine izluèevine. Zamislite stranicu teleteksta u podrue ju s lo im prijamom televizijskog signala . Testovi dr. poput sr ama koji osjeæamo kad se osramotimo u dru tvu. primjeric e. krvni tlak. glavnu tjelesn jezdu.brzina srcaje sta na. Naposljetku bi »zakljuèio« daje stanje. Prema mi ljenju mnogih znanstvenika. »glazura na torti«. U normalnom procesu èuvstveni podra aj . informacije koj primam o u vi oj kori bile bi nepotpune. Informacija o razini bu dnosti alje se natrag hipotalamus e-porukom u kojoj mo da stoji: »Na oprezu smo. potaknut djelovanjem hipotalamusa. »svjesne ore i limbièkog sustava. recimo . èuvstva uvelike nalikuju bojama . U svakida njem iv otu nije mogao prepoznati znakove koji normalnim osobama poma u pri odluèivanju. slièn Damasijevu pacijen tu. naglo mijenjaju brzi nu rada srca. izvje tavali o djelomiènoj èuvstvenoj otupjelosti uz odvc jenost. ljutnja. istaknutom istra ivaèu ljudskih èuvstava i autoru knjiga Osjeæajni mozak i Sinaptiè-ko sebstvo31. javljali su da osjeæaju neke vrlo specifiène i istanèane èuvstven do ivljaje. a n eki i prezir. raz nu mi iæne napetosti. zubi su iske eni.« Kao dijelu petlje izmeðu amigdale hipotalamusa. Sto on toèno radi? Èi ni se da djeluje kao sustav za obilje avanje informacija koje dc laze izravno iz o sjetila. Antonio Damasio navodi jedan tu an primjer. Dakle. moj bi hipotalamus. a odatle u vi u koru. s gnale alje i u hipofizu. svejedno slao informaci e prema tijelu. Svjesno »osjeæanje« samo je vrh ledenog br ijega. Ovaj smo dio zapoèeli naglasiv i va nost amigdale u cijelom procesu. sign ali se proslijeðuju prema tijelu. No bez tijela kao kljuènog dijela te komunikacijske petlje. »E-poruka« iz hipotalamus mogla bi glasiti: »Bliska pr ijetnja.ha. Kako nije mogao donositi ispravne odluk e. sve i svemu. Kako to funkcionira? Odreðenu ulogu u osjeæanju emocija imaju informacije iz samog tijela. zatim bi »provjerio« to se zb va i dobio informaciju da u tijelu nema nikakvih promjena .oèi sijevaju. rekao bi da shvaæa da su grozne.« U svijt sti bis mo tada do ivjeli ono to nazivamo èuvstvom. No sudeæi prema spomenutim dokazima. Vi a bi kora. koji. ne »znajuæi« z ozljedu.

nemoj prekri iti ruke ili se igrati olovkom. Rory Bremner rabi svoje lice. poput mnogo dobrih politièara. vrlo va nu u logu ima govor tijela. Watsone. Sjeæam se da me je 1960-ih. nakratko bi mrmljajuæi porazgovarao sa specijalizantom i odjelnom sestrom. U njihovu se sluèaju smetnja ne nalazi izmeðu tijela i mozga. Toje publici govorilo da nastoji biti otvorei steæi povjerenje. primjerice. Amigdala fobièn osoba. ni kad se ne pribli avajuæi nepomiènom pacijentu. i nastoj da ti glava bude u visini njegove. s druge strane. studenti. Sjedni blizu njega ako le i ili sjedi. Sret ili jednostavno normalna osoba kad ugleda stablo u zimi.kao to se. a u Az je vrlo nepristojno upirati p rstom. to je dobro. no mno politièari te geste rabe pogre no. \ lo su va ne pri izra avanju po tovanja. osmjehujem o na domjencima . recimo. momèin izvrstan napredak« ljuèio bi lijeènik i pre ao na iduæeg pacijenta. Za iskren osmijeh.G ci. dok sam studirao medicinu. primjerice. Kad pren osin emocije. Pri izra avanju na ih emotivnih stanja drugima. Mi. Njegov kolega u istoj bolnici.»tu no« ili »grozno«. ali zapravo preèuo odgovo r. Mo e djelovati posve nesvjesno . nai ku otvoriti dlanove dokje g ovorio. I gdj god u sv ijetu bili. u krevetu le ao u stavu »pozor«. nije sluèaj s tjel snim gestama . osobito ako je 133 Robert VVinston: LJUDSKI UM bio mu karac. a njegova se kolièina mijenja u ovis nosti o tome reagiramo li na ugodne ili neugodne podra aje. Inf ormacije o njegovim uèincima alju se u amigdalu. gdje se obavlja svjesna obrada. budi nagnut p rema pacijentu. { njegovu bismo odlasku jo jednom obi li paci jente i smirivali ih. : U osnovi. »Odlièno. uspostavi oèni kontakt. pa z a promatraèa ima drukèije znaèenje. bio je pak mnogo slièniji tipiènim poslijeratnim lijeènicima. briljantne Blairova imitatora. A zasad æe dostajati jedan jednostavan primjer. svakom se mu kom pacijentu obraæao prezimen om: »Ah. primijetit æe ljepotu nje gove kro nje ili ostati ravnodu na. nego i kako bismo utjecali na njih. Ne sumnjam daje u njegovu sluèaju to bilo iskreno. Kako bismo se pristojno osmjel nuli . Stojeæi ispred kreveta. nego izmeðu vi e ko re. ravnodu nosti. Neke osobe mogu osjeæati èuvstva. meðutim. baci o dug pogled na podatke o temperaturi i karton te osoblju dao jezgrovite upute z a daljnje pretrage. primjerice naèin kako sjedimo ili stojimo ili to èinimo s rukama. svoje èuvstvene sposobnosti ne rabimo samo kako bismo razumjeli druge.npr. b io je inaèe su ta dobrota. Poremeæaji u naèinu kako a migdala »oznaèava« informacije mogu uzrokovati mno tvo mo danih poremeæaja. Va nu ulogu u njezinu radu ima neurotransmiter dopamin. Zamislite da poku avate partnera nagovoriti na brak jednoliènim glaso m i bez trunke iskrenosti u oèima. Pacijent bi u meðuvremenu. Geste.primjerice. a n a a emocionalna inteligencija to prilièr èesto mo e razaznati. taje pouka izreèena mnogo prije nego sto je postala aktualna. Depresivna æe osoba vjerojatno zapaziti samo njego vo be ivotno i obamrlo stanje. odmahuju glavom kad ele reæi »da«. kako smo ovoga tjedna?« Nakon to bi saslu ao.to nam omoguæuje da procjenjujemo okolinu i primjereno reagiramo. facijalna ekspresija kudikamo je najva niji mehanizam. to je lo e. Zamislite kako tako poku avate povesti svoje jedi nice u bitku. veæoj kolièini informacija stavlja oznaku »stra no« ili »odvratno«. to je stra no . najèe æe imaju isto znaèenje. imao je. kao i pri èitanju njihovih. Oèito. poput onog koji bih mogao uputiti supruzi kadje ugledam nakon to na . Iznenaðujuæe. no nikad nije razum koliko je razoran bio emotivni uèinak n jegovih tjednih vizita.rabimo dva mi iæ (lijevi i desni jagodièni mi iæ). jo prije nego to procijenimo razloge za buku. »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« Èovjek u svojem repertoaru ima oko sedam tisuæa razlièitih izraza lica. jeda n od uistinu sjajnih britanskih klinièara dr. organizacije po put FBI-ja njihov rad shvaæaju vrlo ozbiljno. Njihove amigdale na sve dolazne informacije stavlja ju istu oznaku . ne javljaj se na tele fon i ne razgovaraj s drugima. Bomford pouèavao va nosti dobrog emotivn og kontakta s pacijentom: na poèetku se rukuj.) Postoje struènjaci koji facijalnom analizoi zaraðuju za ivot. To stanje nazivamo aleksit imija. inaèe tehnièki sjajan pulmolog. Njegove su geste malko razlièite. pouzdanosti. kad u noæi zaèujemo glasan pucanj. Tony Bla biv i britanski premije r.memorijskim podruèjima. ne smijem ga imenovati. no ne mogu ih izraziti. smjesta se zavuèemo pod pokrivaè. amigdala informacijama pridaje èuvstvenu vrijednost . No jo va nije. to je odvratno. i mo danih podruèja koja nadziru facijalnu ekspr esiju i govor. U tome mo da le i uspjeh Ror ja Bremnera. (To. Watsone. Taj lije nik. primjerice.

spazimo izraz gaðenja. Nije sigu rno aktivira li svako od njih poseban dio amigdale. Kad b ih na ao novèiæ u travi. no dok pi em ovo poglavlje naveliko razmi lj am o prvenstvu. Sreæa nas tako mo e potaknuti da se uhvatimo u ko tac sa situacijom. zamolio sam jednog od producenata Ljudskog uma da se osmjehne svakome pokraj koga æe proæi dok ide po alicu mlijeka. dakle prijeteæeg izvora. da se okrenemo na drugu stranu. osobito izgubi li Manchester United svoj dvoboj. Kad. ovisno o snazi osjeæaja. primjerice. amigdala reagira na èetiri osnovne èuvstva: gaðenje. Ekman je definirao est takvih temeljnih facija 134 Èuvstveni um nih ekspresija: srd ba. neæemo i sami to ku ati. Pojedinac o kojem je rijeè uè nio je upravo ono to bismo trebali èiniti kad opa amo emocije koje izra ava druga osoba . a stra h ili gaðenje. Druga strategija obuhvaæa mjerenje snage neke emocije praæenjem izazvanog odgovora. Premda izra avanje èuvstava mo e svima biti zajednièko. izbjegavamo kontakt ili da se povuèemo. no jedna gaje prilièno agresivno upitala: »Kome se smije ? Hoæe li da ti izbri e taj smije ak s lica?« Veæ nam i ta reakcija prilièno govori. evolucijski je svrhovit o to kad smo vidjeli da se nekome gadi ono to jede. Ulf Dimberg sa Sveuèili ta Uppsala u Finskoj nedavno je objavio rezult. tuga. snaga osjeæaja bila bi prilièno drukèija. Kognitivni neuroznan-stvenici tu te koæu katkad nastoje premostiti mjerenjem stupnja pobuðenosti pri odgovoru na odreðen u emociju. vjerojatno ne. Paul Ekman s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu istaknuo je da s odreðeni izra zi lica kod ljudi univerzalni. pa ih drugi pripadnici na e vrste prepe znaju bez obzira na to i ve li na sjeveroistoènoj obali SAD-a.potra io je to mu tuðe lice govori o okolini. sreæu i strah. èinili su to tei no i bez napor a. nogometni klub iz susjedstva.pokon pobjegnem domjenka. Koliko zn amo. Kad su ispitanici zrcalili viðeni izraz. Ljudi su iznimno dru tvena biæa.« Da kle. odreðeni æe se dio amigdale ukljuèiti kako bi ga prepoznao. Kao ad hoc pokus. Zao mije to istièem da sam ijaè sjevernolondonskog nogometnog kluba. te istra i vanja u kojem je od dobrovoljaca tra io da reagiraju na slike sretnil tu nih i neutr alnih lica. namgrodi ti se na nasmijano lice . sklon i smo ga i sami do ivjeti. Kad u zakrèenim ulicama BBC-jeva studi jskog kompleksa nije na ao ni ta smije no. a samim ti me i da dolazi iz nepovjerljivog. uglavnom nastaju u pc druèju nevoljnih . Moguæe je da se mo danoj kori jednostavno alje poruka: »Hej. Meðu njima nema veæih razlika. imaju irok raspon jaèine. tu je reakciju mo gla izazvati i èinjenica daje Queens Park Rangers. Kini ili Novoj Gvineji . èuðenje i sreæa. Primjerice. Opisaoje automatske odgovor e koji se odvijaju unutar nekoliko milisekunda od trenutka kad te signale ugleda mo na tuðim licima. Dodu e.uz jagodiène. u pravo nakon 135 Robert VVinston: LJUDSKI UM izvoðenja jedanaesteraca izgubio uzvratnu utakmicu engleskog kupa protiv V uxhall Motorsa. u Ju noj Americ Japanu. strah. No jedna od te koæa u prouèavanju fa-cijalnih ekspresija kod èovjekajest da izra ena èuvstva. izreka »smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« ne vrijedi uvijek. ali pobjeda pot kraj sezone æe me ushititi. gaðenje. Mo da æe vas b ti strah ili æete zauzeti obrambeni stav. tugu. Èini se d a lijeva strana oèitava glasovne informacije. Ako su vam se druj smijali uglavnom kad su vas ismijavali ili kad su smjerali neku nepodop tini neæete biti presretni kad ugledate nekoga tko vam se smije i. stoje u skladu s èinjenicom da se u 95 posto ljudi govorno sredi te nalazi u lijev oj polutki. to su jo lijevi i des ni kru ni oèni mi iæ. potreban je èuvstveni odgovor. nego kad bi mi javili da sam upravo osvojio milijunsku svotu na lutriji. Drugi . potrebna su èetiri mi iæa . mehanièkih radnja. Izrazi lica najva niji su dio na e èuvst venog rjeènika. Pobjeda Arsenala na poèetku sezone æe me obradovati. a desna reagira na facijalne znakove . zakljuèio je daje informacija la na. i premda ih mo emo osvijestiti. Dr. na primjer sreæa. nj hovo se tumaèenje razl ikuje od pojedinca do pojedinca. to se dogaða ravnomjernije i sp( rije nego s prijetvornim.njihovi su mi iæi i dalje poku ava oblikovati osmijeh.npr. pripazi. Nekoliko mu je osoba doista uzvratilo osmijeh. Drugi æe dio mozga tra iti signale u glasu osobe u koju gledamo. pa kad zamijetimo neko èuvstvo kod druge osobe. Kad mi taj osmijeh silazi s lica. kao to sam obrazlo io. neovisni o kulturi iz koje osoba p( tjeèe. No kad su morali naèiniti izraz suprotan onome koji su vidj< li . Ne èinim to svjesno.

Prizor nasmijanih osoba nagoni nas na smijeh. a premda s u neka nedavna istra ivanja ukazala na ulogu orbitofron-talne kore. upla enima ili srditima te zatim svjesni zamjenjuju ta èuvstva drugima. Uèiteljica se. Pozvana je i vojska. pomicanje nogu. obrazac prerast. Te infor macije odlaze u amigdalu. dehidracije i neishranjenosti. ima radova koj i su razlog djelomice smjestili u amigdalu. slièno mehanizmu koji smo opisali govoreæi o trem mo e uspostaviti povratna sprega. koja je prisilno zatvorila kolu. djevojke su se valjale u klupa ma. Jedna nespretno iz reèena banalna primjedba izazvala je smijeh nekoliko djevojaka. veæ smo zaglavili u petlji. Ali za to mora biti tako? Je li posrije di obièna igra prirode ili postoji neka svrha? Smijehom izra avamo èuvstvo. samo mi prisjeæanje na to ma mi osmijeh. u mozgu postoje razne ivèan stanice koje okidanjem odgovaraju samo na postupke drugih. Tako se. Uèiteljice i djevojèice svih dobi zarazila je epidemij a smijeha. Poput svih najboljih uèitel ja. meðutim. No zatim se sve otelo nadzoru. zrcalnih neurona i la bi u prilog mi ljenju daje suvreme ni èovjek evoh irao iveæi u skupinama te daje opona anje pripadnika skupine bila korisn strategija za pre ivljavanje. odv ojene samo tankim paravanima. uèiteljica ih je poèela pozivati da se uti aju. Gotovo se svi sjeæamo sliènih reèenica iz kole. Drugi pr imati pokazuju pona anja koja su psiholo ki slièna ljudskom smijehu. i ti ko dalje u krug. No situacija vi e nije bila smije na. koji grupni s mijeh svakodnevno rabi kao terapeutsko sredstva za niz tjelesnih i du evnih obolje nja.34 Zapravo. Vi e od ale? Zanimljiva se situacija dogodila ujutro 30. Ostatak razreda takoðer se poèeo smijati. poèeo je jo jedan uobièajer dan. ustrojeni smo tako da »kopiramo« na bli nje. I prije negoli se snaðemo. Proizlazi da osim to prenose na e osjeæaje drugima. Tom je prilikom u Tanganjiki situacija. kao to æemo vidjeti p ije. to alje nove informacije u am igdalu. tek dokaz izreke daje smijeh zarazan. dr. na trenutak ili dva pridru ila smijehu. smijeh se pro ir io selima diljem regije. re cimo to tako. spoj straha i blage ljutnj e. a to izaziva jo jaèi smijeh. èimpanz . Nedavno sam gledao videozapis o zapa njujuæem »guruu hihota«. ekspresije koje èinim stvaraju osjeæa je i u nama samima. uobi 136 Èuvstveni um èajeno aputanje iz stra njih klupa. Ali uzalud. U djevojaèkoj koli i regij i Boboka u Tanganjiki. I sjeæam se da sam jo prilièno dugo nakon gledanja osjeæao veliku sreæu. dana njoj Tanzaniji. kao i grohot. u naviku.koji je zarazio roditelje. Poput svih u sobi koji su sa mnom gledali snimku. a mislim da bi se moglo pokazati da su takve reakcije èe æe meðu enama. a niz obraze su im tekle suze. tu nima. Prizor i zvuk smi jeha bli njih i same nas nagoni na smijanje.doista. vjerojatno podjednako banalnih. Smijeh ima ponajprije ulogu dru tvenog katalizatora i mnogi znanstvenici vjeruju d aje osmijeh. bilo je vrijeme za povratak lekciji. Mozak smijeh tumaèi kao znak sreæe. Ponavljanjem toga postupka. a to se pak prosljeðuje mojim facija nim mi iæima u obliku poruke: »Ovdje je ne to zabr injavajuæe. Smijanje se n astavilo cijeli dan. znala je da ljutnja katkad mo e samo pogor ati situaciju. Kombinacija mladosti i situacije u kojoj bi se osoba trebala pona ati razumno mo e biti prilièno ubojita. Namrgodim li se. Pozvan je Crveni kri j er su ljudi poèeli patiti od iscrpljenosti. Zaraza se poèela iriti i na susjedne uèionice. u osnovi sredstvo kojim drugima dajemo do znanja da i m nismo prijetnja te sredstvo kojim se potièe povezivanje unutar skupine. gdje potièu. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji osobe prepozna ju okidaèe koji ih èine npr. namrgodi se! Stoga se moje mrgoðenje pojaèava. Mrgoðenje se zamjenjuje osmijehom. vidjev i prekrasan prizor t ih nasmijanih ljudi i mene je obuzeo smijeh . Mo da je sad jasnije zastoje tanganjikansku epidemiju smijeha bilo tako te ko obuzdati. postala ozbiljnija. to amigdala tumaèi kao »sre æu« i govori nam da se smijemo jo j . koje su izazvale neobuzdane salve smijeha. U koli se èu tih amor uèenja . sijeènja 1962. u neku ruku. Tijekom iduæa dva tjedna. Kognitivno-bihevioralna terapija temelji s na pretpostavci te petlje. Madanu Katariji iz indijskog grada Mumbaja. Prisutnost ti tzv. shvat iv i svoju pogre ku. Primjerice. ivèane stanice zadu en za tu ekspresiju moju vi u koru obavje tavaju da se mrgodim te da mora poste jati razlog za to to èinim. Nakon nekoliko minuta.glasovi uèitelja. Djevojèice su se vratile kuæama u okolnim selima i sa sobom don ijele smijeh .m rijeèima.35 Ova je prièa.

dodatno motorièko pol proizvodi potrebne facijalne i gl asovne pokrete. Katkad se.u jednom joj je navratu. Sva ki put kad bi podra ili podruèje. Èini se da po uspje no] oslobaðanju u to vjeruju i to opisuju mnogi taoci banda u raznim di jelovin svijeta u kojima vlada bezakonje. kako je tijekom zahvata bila pri svijesti. Sliènu meðuigru na djelu vidimo kad neuroznanstvenici od pacijenata koji su pr etrpjeli mo dani udar zatra e da navedu poentu ale. pozitivnijem pogledu na ivot. Zanimljivo je stoje podra ivano podruèje bilo u djevojèinoj lijevoj polutki. a mo da ni vi niste skloni izabrati a). smijeh nas dovodi na »istu valnu duljinu« i tako potièe pov zivanje. Sa smijehom su povezana najmanje tri mo dana podruèja. Èak se i psi i takori tijekom igre glasaju p odreðen om obrascu. Logikaje mo da u tome to smijeh smiruje agresivnost i potièe povezivan èlanova skupine te tako pripoma e u pre ivljavanju. ovdje vjerojatno c). Posljedièno. nai zgled neobja njiv ishod. Èeoni re nje procjenjuju situacij u i prepoznaju »stoje smije no«. mogli su je pitati to joj je tako smije no. Ti se zvukovi razlikuju od onih koje èine tijekom intera cija vi e povez anih s opstankom i razmno avanjem. U prilog tom mi ljenju gi vori i nalaz daje kod ljudi vj erojatnost pojave smijeha trideset puta veæa u sk pini nego kad smo sami. U sluèajevima kad su i pitanici bili zainteresirani jedni za druge. kod ko se pona anje poje dinaca usklaðuje do te mjere da svi navode iste fiziolo ke èuvstvene do ivljaje. primjerice ugodnost situacije. Da smisao za humor funkcionira.ali izvadi pi tolj i ustrijeli ga. Nepi sredno po snimanju ispitanike su zamolili da ispu ne upitnik u kojem su mora ocijeniti iskustvo koje su upravo do ivjeli. mogu imati bizarno djelovan na mozak.. Konobar ka e. iskesiti zube i glasati. . tovi e. c) Ni ta . stoje zrcaljenja izmeðu tjelesnih pokreta i ei skog s mijeha bilo vi e. mu ki su ispitanici iskustvo procjenjivali pozitivnijir Drugim rij eèima. glasnim. 138 Èuvstveni um Neurokirurzi s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu operirali su 1998. ona bi drukèije obrazlo ila smijeh koji se javljao . u normalnom mozgu polutke moraju suraðivati . primjerice.. molim. slika konja bila neobja njivo vesela. a nucleus accumbens o ivljav popratne osjeæaje ugode. a desni je tra io razloge u neposrednoj oko lini. Tek moramo izdvojiti gene koji bi mogli biti odgovorni za smisao za humo no veæ sm o vidjeli da najvjerojatnije postoji veza izmeðu dominantnog lijeve mozga i sklono sti ka stabilnijem.e æe u situacijama koje obièno nasmiju èovjeka. Karl Gr ammer i Petra Weixler s austrijskog Instituta urb ne etologije Ludvvig-Boltzmann ispitivali su alomimetièke uèinke smijeha pi tajno snimajuæi parove mu karaca i ena koji se dotad nisu poznavali. Primjerice: »Konj uðe u bar i naruèi k iglu piva. Dakle. Ali èinjenic daje smijeh svjetski fenomen te da ovisi o posebnim mo danim podruèjim navodi na moguænost daje u pro losti smisao za humor bio evolucijska pre< nost. Neobièan dogaðaj u Tanganjiki lako je mogao bi posljedica poremeæaja u jednom ili vi e tih mo danih podr uèja. zaèudim neuroznanstv enicima i njihovu smislu za humor. meðutim. koje bi u o vom sluèaju bilo b). esnaesto godi nju pacijenticu s te kom epilepsijom. Pacijenti s o teæenjem u desnom mozgu obièno biraju najdoslovnije tumaèenje. repetitivnim glasovima. uobièajenog u tom dijelu Afrike. a u drug om je kirurzima rekla da su joj oni smije ni. Primjetili su da bi prasnula u smijeh sva ki put kad su podra ivali dodatno motorièko podruèje lijeve strane mozga. Ta nam spozn aja mo e pomoæi da objasnimo kako se tanganjikansl epidemija smijeha uspjela tako br zo pro iriti. To bi znaèi lo daje lijevi mozak proizveo emociju.« a) Èemu obje eno lice? b) Dvije i pol funte.lije va stvara èuvstvo. a desna znaèenje. pere pirani rizik odbijanja i njihovo zanimanje za partnera . èini se daje smijeh uzroènik pojave nazvane alomimeza. 137 Robert VVinston: LJUDSKI UM poput kakljanja ili hrvanja u igri. iroko otvoriti usta. Bolesti popi encefalitisa. istra ivaèi su o tkrili daje uèestalo i nagla enost pokreta mu karèeva tijela izravno odra avala jaèinu i uè alo enskog smijeha. smijeh bi moga biti oblik dru tvene aktivn osti kod ljudi i ivotinja. Takoðer. a oni s o teæenjem u lijevoj polovici biraju najbesmisleniji. Kao to se najvi e smijemo u interakciji s drugima.

Ali kad su posrijedi bile slo enija èuvstva. Primjerice. razvili sposobnost praæenja i tumaè nja pogleda svojih v lasnika. èe æeg kod mu karaca. Mogli bi smo reæi da hijerarhiju vrijednosnih procjena pridajemo neèemu to su zapravo samo lan ci kemijske aktivnosti. odreðeni vidovi raèunalstva ili raznovrsne tehnièke pojedi nosti. stoje obilje je koje ne nalazimo u divljih ivotin poput vukova. Istra ivanja su pokazala da postoji veliko preklapanj e izmeðu mo dani sustava koje rabimo pri praæenju smjera neèijeg pogleda i onih kojima z aklj èujemo o du evnim stanjima drugih. i deset slo enijih. a r pigmentirana. Mu karce mogu zanimati vozni redov i. Citira Han Aspergera: »Autistièna os bnost ekstremno je odstupanje mu ke inteligencij Èak i unutar normalnih odstupanja n alazimo tipiène spolne razlike u inte genciji. Z dravi su ispitanici bili podjednako uspje ni u tim slo enijim prep znavanjima. imali su vi te koæa. takoðer je jedan od gla vnih dijelova na e èuvstvene odore. poput grizodu ja. p put As pergerova sindroma. Za to bismo. a oèi su glavni naèin koji m izra avamo kako se doista osjeæam pokazala se nemoguæom. èak i k ad su im prikazani samo pojedini dijelovi lica. Rijeèje o obli u autizma. Sve je to mo da na sljer. odnosno usta. Oboljeli od Aspergerova sindroma mogli su osnovna èuvstva dobro èita139 Robert Winston: LJUDSKI UM ti poput normalnih ispitanika. i c mjerenije na facijalne signale i vrlo intuitivno prepoznaju nijanse socijalnoj k omunikaciji. neovisno o tome jesu li gledali cijelo lice ili i mo oèi. Simon Bar on-Cohen sa Sveuèili ta Cambrid-ge prikazivao je oboljelima od Aspergerova sindroma i normalnim ispitanicima slike lica s izrazima deset jednostavnih èuvstava.36 Smatra se takoðer da su pripitomljei psi. Razjareni um Srd ba. osobito u suvremenom dobu. sve ii cinacije koje su mnogim enama gotovo neshvatljive.. s neodobravanjem gledali na ljutn ju. u autistiènih je pojedinaca mu ki uzo rak prenagla en. Neke osobe i maju velikih te koæa u èitanju facijalnih ekspresija drugih. poput straha ili radosti. razmjerno nedavno obja 140 Èuvstveni um ljeno u Scienceu. mogli biti inaèice »mu kog« mozga. poznatijeg kao Aspergerov sindrom. To je osobitost jednog poremeæaja. i njezino izra avanje kroz nasilno.ene su. za to to tako dugo ive s èovjekom.smatra se vrlo va nom.. Vjerojatnije je da æe pritom biti susretljivije i mari krute. U zapadnim i istoènim kulturama sposobnost nadzira nja. Èi ni se da su oèi. agresivno pona anje. pak. Psi mogu pratiti z nakove èovjekovih namjera uèinkovitije od èimpanza. Mu karci. a prvi gaje opisao austrijski lijeènik Hans Asperger 1940-ih. opæenito vi e vole ra èlanjivati pojedinosti.tako i zasebni dijelovi mozga moraju djelovati zajedno kako bi smijeh uopæe nasta o. iz dijela evolucijske pro losti u kojem su mu karci bili usredotoèeni na lov. en e na socijalnu grupnu koheziju. John Ratev s Harvarda navodi primjer autistiène pacijentice koja je izjavi kako do èetrdesete godine nije znala da ljudi jedni drugima o svojim osjeæajin govore oèima. ne bez vraga nazvane »prozori du e«.« Baron-C hen istièe da u osnovi imamo tip mozga skloniji sistematiz aciji (on ga nazi tipom S) i » enstveniji« mozak skloniji empatiji (tip E). a veæ joj sama èinjenica daje bijela. Aspergerov sindrom i autizam No ne posjedujemo svi priroðenu sposobnost teène interakcije s bli njima. oèi ili usta. primjerice. gradnja eljeznièkih m keta. Simon Baron-Cohen pretpostavlja da bi autizam i s njim povezana stanja. kao i u tumaèenju njihova d u evnog stanja temeljem promatranja njihovih pokreta i ekspresija. Ovdje je m o da najvL nije to mu karci i ene svoja èuvstva obièno drukèije izra avaju . osobi va an pokazatelj èovjekovih emo ionalnih stanja. prednost u preno enju po ruka pripadnicima svo vrste. bjelooènica je ljudi veæa nego u svih ostalih primata.. èak i zatomljavanja èuvstava napose srd be i tuge . Iznimna va nost te funkci proizi la je iz nekih kljuènih evolucijskih razlika. Nije nem guæe daje to djelomièan odgovo na pitanje za to ima vi e mu kih ahovsk velemajstora. pokazuje da su psi u tome bolji od primata. Mnogi psihoter . ljutnj a veæa prijetnja i vjerojatnije je da æe izazvati vi e razdora u dru tvu. No za osol s Aspergerovim sindro mom zadaæa prepoznavanja slo enih emocija samo i temelju oèiju. èini se. daje.. Zanimljivo je to jedno istra ivanje. Prikazivana su cijela lica i dijelovi. ali ne i na radost? Vjerojatno zato stoje.

a iz zvuènika se zaèuje smir ujuæa glazba. koji rastu kad smo po stresom ili ljutiti. odreðen stupanj srd be ne samo daje neizbje an. No. n. Premda èeo ni re njevi do desete ili jedanaeste godin naglo rastu. U na oj je evolucijskoj pro losti srd ba zasigurno imala va nu ulogu. Primjer ce. »trollev rage«) samo su nazivi za 141 Robert Winston: LJUDSKI UM temeljnu crtu koja u svima iziðe na vidjelo kad nas isfrustira prometna gu v kad mis limo da se netko gura preko reda u trgovini ili kad smo poput sard na dugo zatoèen i u skuèenom prostoru ekonomskog razreda. »duæanski bijes« i »zrakoplovni bijes« (»road rage«. Ako ste smogli snage i gledali televizijske emisije poput Big Brothera ili Farme. Kao to smo vidjeli. ili preblizu drugim vozili ma. a z atim primjenjuje mehanizme za ispravljanje na eg pon. naravno. Moji èeoni re nje ni im podruèjima mozga tada zapravo govore: »Shvaæ se javila glad. Phineasa Gagea. sanja. ali ih inhibiraju i p omno planiraju primjerene odgovore na njih. Prototip. èesto te ko obuzdavaju ljutnju. Kad raèunalo u automobi lu zabilje i poveæanje stresa. Ona primaju ii formacije iz ni e kore koje se odnose na nagone. Nasljednike takva pona anja mo emo vidjeti na djelu u bilo kojem prenapuèenom kafiæu subotom uveèer: mladiæi se nadmeæu na razne naèine kako bi privukli djevojke. Omoguæuj nam. zvan Pod. na instrumentoj ploèi poène bljeska upozoravajuæa poruka. nego je zdra dio razvoja. a reakcije nekih buènijih g ledatelja pokazuju da impulsi iz pro losti jo ive. Mo da je fraza »vladaj svojom ljutnjom« kli eizirano psihoblebetanje iz 1980-ih. pok zala je da imaju sni enu aktivnost u èeonom re nju. nasilje. nedavna su istra ivanja poka zala da bi se u pubertetu èak moga . Izrazi agresivnosti. svjetlima na prednjem i stra njem odbojniku o v ozaèevu raspolo « nju èak obavje tava druge sudionike u prometu. zaprav o su ljep e upakirane inaèice nasilnog borilaèkog instinkta. da bijes do ivimo kao ne to stoje »tamo negdje«. Magnetska r ezonancija osoba s antisocijalnim porem èajem osobnosti. primijetili ste da se elemen ti takvih pona anja kriju neposredno ispod povr ine suvremenog pona anja. poput ragbija i boksa. zatim. ali prenosi temeljnu istinu . poput. zavr ili na s udi to se.« Ujesen 2001. Priznajem da sam vrlo razdra ljiv u redovima za prijavu za zrakoplovni let. Katkad moram pokazati znatan stupanj samokontrole kako svoju ratobornost ne bih izrazi o pred posve nedu nim aerodromskim zemaljskim osobljem. naravno. Zvuèi ka vrlo irita ntno vozilo. mu jaci se upu taju u borbe kako bi stekli povla teno pravo na enke i bilo kakve zalihe hran e. N prièekat æemo. posebice meðu mu jacima u ivotinjskom svijet u. Automobil rabi osje nike u kolu upravljaèa kako bi izmjerio znojenje i bilo. Drugim rijeèima. Pod mo p ti poni titi opasnosti koje je izazvao ljutit ili rastrojen vozaè. naime. impulse i mehanièke reakc je. zapravo. mo emo se nadati da æemo ih staviti pod svjesni nadzor. Neæu izazivati skandal. mladi prolaze kroz razdoblje u kojem su prc mjene raspolo en ja i napadaji bijesa èeste pojave.neka su èuvstva razorna i samo ako ih prepoznamo i s hvatimo odakle potjeèu. slu e odvraæanju grabe ljivaca. u nekim je situacijama jo ima.apijski postupci potièu klijente da prepoznaju svoje istinske osjeæaje te da ih pres tanu vrjednovati kako bi se sprijeèilo da im se naposljetku naglo otmu svjesnom na dzoru. a ne mi. Psihoanalitièa bi èak mogli ustvrditi da nam naslaðivanje nad takvim neva nim dogaðajin prikazanima u medijima poma e da se nosimo s vlastitim bijesom. istra vanja su pokazala daje razvoj èeonih re njeva dugotrajan te da sazrijevaju te u ranim dvadesetima. Kod normalnih osoba èeoni re njevi djeluju poput policajca za èuvstveni uri i to ponaj prije podruèja koja nazivamo ventromedijalna kora. a ne u nama bogu hvala to drugi to èine i bogu hvala to su oni. Igre temelje ne na snazi i natprosjeènim tjelesnim sposobnostima. ogladnim li dok kroz res toran prilazim stolu koji mije dodijelio konoba neæu usput zgrabiti nekoliko krump iriæa s tuðih stolova. Nedavno skovani pojmovi u engleskom jeziku koji bi se u nas mogli p revesti kao »cestovni bijes«. Doista. ili kad vozaè vc zi prebrzo. Unutar osnovne skupine u kojoj valja opstati. Djeca i. destruktivno pona anje. a to se ne rijetko pretvori u agresivnost i. kojem je svojstveno agres ivno. ponajprije. Gotovo se svi katkad osjeæam o agresivno. Tovota Motor Corporation i Sony predstavili su nov koncepti automob il koji je s ciljem smanjenja broja nesreæa i suzbijanja opasne vo nje i svoje vozaèe zapravo obavljao funkciju èeonih re njeva. dogaða kad se ra estimo? Veliku ulogu ima èeoni re ar Osobe s o teæenjem è re nja.

Visokorangirani verveti imaju prednost kadje ri o najboljoj hrani. a kæeri nasljeðuju polo svojih majka. Pos no su zanim ljiva vrsta verveti. Preno enje te ra èlambe u rijeèi zahtijeva dodatne kognitivne funkcije. a zanimljivo je i da su osobe koje nisu depresivne. koji podi e razinu serotonina u sinapsama. èekaju u redu. Ne to to bi ga »pot knulo«. vrjednujuæeg doprinosa èeonih re njeva. Podsjeæa me to donekle na moje koleg e iz kotskog plemstv.maè koji je na im precima mogao pomoæi da odagn prijetnje i osiguraju hranu u suro vim. sklonije suradn ièkom pona anju i manjem neprijateljstvu prema drugima. Èini se kako je rijeè o ekonomiènoj odluci da se razvoj odreðeni h neuronskih krugova zaustavi kako bi se vi e energije i pozornosti moglo usmjerit i prema kljuènoj zadaæi . Prednos t verveta je to ne moraju podastrijeti dokumentaciju za sva roðenje. Veæ neko vrijeme znamo za va nu ulogu serotonina u radu ventromedijal-ne kore èeonih r e njeva. ali koji nije tolike pomoæi u stabilnijim. a ponajvi e su prouèa vani zbog iznimno dobro razvijene dru tvene jerarhije. Ostali m jaci. pa se aktiviraju èeoni re njevi koji tumaèe i inhibira-ju sna ni osjeæaji. nego i razbuðuje uspavane èeone re enjeve. Verbalizacija osjeæaja bijesa ne samo d a daje vremenski okvir u kojem ne èinimo ni ta to bismo kasnije mogli po aliti. otprilike pet kilograma te k majmunima koji s e uglavnom hrane biljem. Vratimo se nakratko majmunima i njihovim serotoninskim razinama. a dominan tni mu jaci povla teni su glede seksa. a to ote ava opstanak.37 . enke u istom plemenu tvore h ijerarhiju. Rijeè je o malim. natjecateljskim uvjetima. ali uzimaj u antidepresiv Seroxat. odnosno dok se mozak razvija. vjenèanje ili sm rt. a desetogodi nji brat ili sestra ljupko poslu aju. U BBC-jevoj televizijskoj seriji uz ovu knjigu pratili smo vrlo hrabre napore mu k arca koji je htio rije iti svoj problem s bijesom. Tenden143 Robert Winston: LJUDSKI UM cija k sni enom serotoninu i prateæoj agresivnosti mogla bi biti slièan »ma dvjema o trica ma« . kao i s tim povezano tjelesno stanje.stvaranju odrasle osobe spremne za opstanak i razmno avanje. Kao to smo vidjeli u pro lom poglavlju. Oko sedamdeset posto ispitanih osoba s tim genskim obilje jem na testovim a je izrazilo povi enu razinu anksioznosti. tijela i pamæenja.142 Èuvstveni um odvijati obrnut proces. pa mo emo zakljuèiti daje zapravo èuo »buku« ljutit g tijela i srditih sjeæanja u kojoj nije bilo smirujuæeg. mirnijim vremenima. Mozak nijedne vrste nije slo eniji od èovjekova. Vidjeli smo daje aktivnost èeoni h re njeva tijekom tog procesa slabija. Studija amerièkog Nacionalnog instituta za du evno zdravlje otkri-laje kljuène genske razlike koje dovode do smanjene proizvodnje ser otonina. u potonju se orga zaciju mo e uèlaniti svaka ena starija od osamnaest godina koja mo e do zati da je izravan potomak pretka koji je pridonio ostvarenju amerièke ne< snosti. Jedno istra ivanje na verveti koji su dosegli vrh hijerarhije pokazalo je da su imali vi e razine serotonin mozgu. poput motociklista koji bi mu presjekao put. Dodu e. i kolege u Gornjem domu. Utvrðeno je takoðer da serotonin ima va nu ulogu kod anksioznosti. Gornjem domu ili na Kæeri amerièke revolucije. No zbog te su slo enosti èovjekovi potomci prilièno dugo. Nalazimo ih u mnogim dijelovi Afrike. u neku ruku. Ukratko. ovisni o svo jim roditeljima. Majmuni s povi enom razinom tog neurotransmitera manje su agresivni i vi e su radnièki raspolo eni.ubrzan rad srca i mi iænu napetost. vidjeli smo da su njeg ovi okidaèi bijesa stvorili petlju izmeðu amigdale. no it postoji studija prema kojoj hijerarhijski vi i èlanovi bratstvajednog am erièl fakulteta imaju vi e razine serotonina. Njegovo bi pamæenje prizvalo prigode u k ojima je prije bio srdit. Roditelji su time iznenada dobili neurolo ko obja njenje za to njihov tinejd er katkad bijesno izjuri iz sobe kad ga zamole da opere suðe. paje. stvorilo bi tjelesne simptome bijesa . ra èlamba vlas og unutarnjeg stanja zahtijeva aktivnost u srednjem dijelu èeone kore. Ne raspola em ni sa kakvim usporedivim poda cima o engleskom pk stvu i ne znam ni za kakva istra ivanja na Kæerima amerièke revolu cije. Je li takva genska mutacija mogla nastati sluèajno? Je li mogla biti od neke koris ti na im drevnim precima? Jedna od zbunjujuæih èinjenica o evoluciji jest da snaga kat kad mo e biti slabost. Razgovor je èinio glavni dio njegova lijeka. ponovno do ivljavao sve zbog èega se ik ad rasrdio.

mislim. montrealski znanstvenici James Olds i Peter Milner takorima su u hipotalamus ume tnuli elektrodu. Osobe s pesimistiènim svjetonazorom i li one u depresivnom razdoblju. Drugi va an dio pozornice u mo danom teatru radosti i tuge zauzimaju hipotalamus i u nutar njega dopamin. Sve to nije naroèito iznenaðenje jer. Smatram se povremenim optimistom. ali ne ono. No takor koji je dobio Haloperidol prestaje primati ugodne podra aje i gubi zanimanje za polugu. Mnogi od mojih najuspje nijih prijat« spadaju meðu osobe koje ja nazivam pragmatiènim pesimistima . uvelike povezana s aktivnijom lijevom polutkom.i nformacije s jima bi drugi postupali drukèije . no isto tako mogu postati p oti ten.« Skupina istra ivaèa s Teksa kog sveuèili ta pod vodstvom Helen Mavberg identificirala je p odruèje . ali ka d je rijeè o te koj depresiji. Sreæa je. nesposobnosti do ivljavanja zadovoljstva i. kao to si vidjeli. U pokusu provedenom 1950-ih. anhedonija postaje ozbiljan problem. jer po jaèava osjeæaj ugode i opu tenosti. Proces im se toliko svidio da su pr itiskali polugu i do èetiri tisuæe puta na sat i radije su to èinili nego jeli. radost. 1 èini mi se i da æe ljudi u bliskoj buduænosti suvremene terapije za mnoge p hièke poremeæaje usporeðivati sa srednjovjekovnom praksom istjerivanja v tica i barbarskim postupcima poput pu ta nja krvi. a ne neko opæe stanje. ono to ih navodi da informacije tumaèe na odreðen naèin . S obzirom na slo enost mozga i protejsku narav njegove neobiène 145 Robert VVinston: LJUDSKI UM kemije.zapravo crta osobnosti. Tonmov Sharma iz londonske bolnice Maudslev slikovito je opisao anh edoniju: »Mnoge blago depresivne osobe mo ete razveseliti 'èajem i suosjeæanjem'. poput halucinacija i deluzija. Kad procjenjujemo va nost mo danog ustroja. Dr. dakako. U Wisconsinu su istra ivali vrlo malu djecu i èini se da s e ta temeljna razlika izmeðu lijevog. razlike u raspolo enju ili stavu znaèe ma vi e od opæeg pogl eda na ivot. elektroda u h ipotalamusu primila bi slab elektrièni podra aj.Nad a nje Mislim da mogu reæi da sam uglavnom optimist. naèin kako zak prima informacije utjeèe na njega i oblikuje samu r govu graðu. Slièno vrijedi i za emocionalna stanja .obje skupine vjeruju da ona druga na ivot gleda »] gre no«. ivot sam proveo vjerujuæi æe stvari napos ljetku ispasti dobro. i pun nade. i desnog. najèe æe. To je gore nego kad ne nalazite nikakvu radost u ivotu. proces se mo e obrnuti. va nog simptoma de presije. posao nam ote ava neodgo-voreno pitanje ra zlika izmeðu lijeve i desne strane mozga. a ne samo »drukèije«. èak i u vjeri. Mislim d. Taj lijek olak ava akutna agitirana stanja psihijatrijskih pacijenata. obrn uto. osjeæati da ne posti em mnoj i da se moj rad ne cijeni dovoljno. osim ako ih rasplet situa cije ne iznenadi.vrh cingularne vijuge . a osjeæaji tuge s poveæanom aktivno æu desnog mozga. Damo li takorima lijek koji blokira djelovanje dopamina. U na em subjektivnom svijetu.38 Antidepresivi i terapija ne poma u svima. Ti pièan takav spoj jest antipsihotik Haloperidol. pokazuju poveæanu aktivnost u desnom mozgu i. a zatim ih opa ali. pesimistiènog mozga stv ara nedugo po roðenju.koje pokazuje abnormalno nisku aktivnost kod oso ba s depresijom otpornom na lijekove. No Richard Davidson s Wiscon-sinskog sveuèili ta pokazao je ka ko je abnormalno niska aktivnost u lijevoj pre-frontalnoj kori vjerojatno poveza na s depresijom. uèestalo navode sim ptome anhedonije. Obièno tvrde ka je njihov pogled na stvari realan. a rabi se i kao lijek prije operacije. optimistiènog. èini se. Kad bi takori pritisnuli polugu. i kod < timista i kod pesimista . Ljudi kojima se taj ili slièni lijekov i daju protiv simptoma psihoze.fizièki ustroj mozga i na i identiteti nedje ljivo su povezani. 144 Èuvstveni um ko bi prihvatio da »zelena« znaèi samo njihovu inaèicu zelene boje. smanjenu u lijevome. stoga moramo znati koje je mo dano stanje u osnovi poremeæaja. k osobu potièe na naj veæa postignuæa. Svatko mora naèini ti znatan pomak u shvaæanju. Mjerenje tih razlika te ak je posao i veæina je nalaza proturjeèna. No kod nekih . èudi me to su naizgled eprtljave terapije koje su se sastojale od n mjerno p roizvoljnog prepisivanja antidepresiva pomogle tolikim ljudima. Ali to uvjerenje nalazimo. jer odreðene informacije ili u odreðen im okolnostima mogu biti sretan. Sretno stanje uma.spremni gledati skeptièno na to. vjerojatno glavni protagonist.

ovdje sudjeluje niz mo danih mehanizama i podruèja. Strah Strah je zasigurno najjaèe èuvstvo u na em repertoaru.osoba produljena poti tene korijene ima u mo danoj arhitekturi. pa osobe ostaju na mjestu mrtve samo zbog str ha. vidjet æemo da osobe podra uju s fobijom povezane neurone i uvje bavaju ih da djeluju u novom smjeru. mijaukanje maèke itd. m o da zbog genske predodredenosti. bilo i disanje se normaliziraju. poput lave a lisice. Znanje o dvama putovima straha poma e u terapiji fobija. Zavirimo li tijekom terapi je u mozak. ivotinje rat obje strategije. Drugi je put sporiji i njime podra a straha putuju u èeonu koru.« ili »Navjerojatnije je lisica . Davida Andersona u Cal techu. sadr ajem pamæenja. to su uzroci koje èak ni lijekovi ne mot suzbiti. U iduæem koraku najprije ih gleda na sl ikama. No novoroðenèe se. a m evi koji su bje ali imali su veæu aktivnost u kori. prvo potièe da razgovara o paucima. Ponovno æu se poslu iti primjerom naglog noænog buðenja. Arahnofobièara se. koja imaju veliku ulogu u svi m èuvstvima. Informacijaje u meðuvremenu propu-tovala drugi. Prestajem se bojati. Upita li me zatim su pruga to se to èulo. Ponov no se osvræem oko sebe. Skupina istra ivaèa pod voi stvom dr. Brzoplet odgovor na o dreðeni èuvstveni podra aj utiskuje se u mo dane neuronske krugove. koji bi ih inaèe uspanièio. kao i okolina u kojoj se strah javlja. a zatim i u ivo. Prvi se proti e od osjetila . Misleæi daje posr di zmija. Èeona kora »istièe« da nema razloga za nutost. spreman munjevito izjuriti iz atora. Jedinstvena sna ga straha u evolucijskom je kontekstu smislena. amigdali. Glavno je obilje je tih pos tupaka postupno pribli avanje fobiènih osoba izvoru njihova straha. strah je pridonio na em o. strah putuje dvama mo danim putovima. sporiji put preko prednjeg dijela sljepooènog re nja. koji aktivira novostvorene veze. Va na su takoðer prija nja iskustva. Na i su pre razvili svakojake dojm ljive sposobnosti poputjezika i svijesti. recimo. poruka »nije opasno« sve je utisnutija u nove krugove. gdje ih razumski procjenjujemo i tumaèimo. U svakoj f azi terapeuti uèe osobe da predmet njihove fobije nije opasan te uèvr æuju to uvjerenje. Dakle. Mjesto brzog puta straha. poèev i s najmanjima. pa shvaæam daje zapravo rijeè o komadu u eta koj i se pomièe jer ga priti æe moja vreæa za spavanje. usporeðujuæi trenutaèan do ivljaj s iskustvom. Pr 146 Èuvstveni um mjerice. smjesta sam na punom oprezu.« Tako. Naposljetku ih. tj. no to ih nije za i tilo od grabe ljivaca i li drugih opasnosti. Pamæenje æe ponuditi nekoliko odgovora: »Zvuèi poput ivotinje èu to prije.« Pretra ujem cijelu autobiografiju. oèiju. lave pasa. Takoðer ih potièu da razmi ljaju o neprijeteæim vidovima svoje fobije. Kao to æemo vidjeti. Toliko toga ovisi o uèenju i pamæenju. primjerice o vje t ini kojom pauk plete mre u ili o ljepoti ispletene mre e. uzima u ruku. Nakon to me probudi glasan zvuk. le im noæu u atoru u d ungli i uæini mi se da se ne to migolji. u iju i nosa preko amigdale i hipotalamusa izravno u tijeli koje se odmah p oèinje pripremati za bijeg. eæer u krvi poèinje opa dati. Ali to æemo uèiniti kad smo upla eni? Hoæemo li dati petama vjetra i æemo stati na mjestu kao ukopani? To su dva motorièka odgovora koji se meðusobno natjeèu. Mi evi koji su se nakon poèetnog straha ska menili. za uzima sporiji kortikalni put. mogu prikladno usmjeriti svoj odgovor. stanku. neæe bojati uvija juæe zmije sve dok se uèenjem takvih boja ljivih odgovora ne uspostave odreðene ivèane vez . Sa stotinama i st otinama poku aja. a strah prela zi u podruèje razuma. prouèavala je glodavce. Uz kljuèna podruèja poput amigdale i èeonih re njeva kore. jo æu jednom konzultirati pamæenje kako bih odgovorio: »Lisica.one se uvij ek skitaju oko tvojih kanta za smeæe. stvari koje sam nauèio pro log tjedna i stvari koje sam nauèio u djetinjstvu. strijatnim motori kim podruèjima te u raznim dijelovima hipotalamusa. oslu kivat æu daljnje zvukove i istodobno u pamæenju tra iti to je i vor zvuka koji sam èuo. Po teno govoreæi. upravo je taj vid te ke depresije i sna ne psihoze p taknuo lijeènike poput Egasa Moniza i Waltera Freemana da poðu izvan gr n ica onoga to danas smatramo prihvatljivom medicinskom praksom. a organi koji nisu presudni za nagli bijeg ponovno se normalno opskrbljuju krvlju. U iduæem æemo poglavlju prou- . u Pasadeni. najveæu su aktivnost im li u lateralnom septumu (ventralnom) i nekim dijel ovima hipotalamusa. Pravi strah dovodi c golemih pr omjena u tjelesnim sustavima koji nadziru krvni protok i katkad 5 ce prestane no rmalno kucati. osim ako ga na to ne potaknu upla eno lice ili prestra en glas roditelja.

npi prljav tina opæenito. sintetiène halucinogene droge. odnosno ljudi koji su prijetnja. gljiva i mnogih drugih bilj aka kako bi izazvala halucinacije ili druga stanja slièna transu. ljudskog dru tva koj e se ne upu ta u konzumaciju opojnih sredstava. Tijekom 1960-ih profesor Timothv Leary s Harvardskog sveuèili ta kupio je veliku kolièinu LSDa. Njegova èuvena fraza »Turn on. Tome je vjerojatno kume vala evolucija . U nju bismo mogli svrstati ksenofe biju . oso bito p oslije stresnog dana. recimo. Rimbaud s absintom. Primjerice. Neke poma u pri opstanku. opasne ivotinje . stoje Aldous Huxley sa eto opis ao kao »kemijski bijeg od nepodno ljive osobnosti«. otvorenir prostorima. Prvo.147 Robert VVinston: LJUDSKI UM èiti kako se razvija sposobnost mozga da pamti sjeæanja o svijetu te naèine ki ko ga o pisujemo. eleæi izazvati radikalnu dru tvenu promjenu masovnom promjenom mo dane kemije. premda se danas taj pojari èe æe rabi kao n aziv za odbojnost prema drugim nacijama ili kulturama. ili mo da uèenje izbje gavanja. gu vama i visinama. Mnoga uroðenièka dru 148 Èuvstveni um tva konzumiraju spojeve dobivene iz kaktusa. Stoljeæima prije. bilo zboj obrednih ili posve rekre acijskih pobuda. Mnogi su umjetnici. recimo. poput ivota u skupinama ili u spostavljanja dru tvene hijerarhije. Sastojal i su se od uèenja nefobiènih ispitanika da prikazanu sliku s strahom povezu davanjem elektro okova dok su je promatrali. naravno. vjerovali da opojna sredstva poveæavaju njihovu kreativnost.41 Mnogo ih j br e uvjetovao da osjeæaju strah kad im je prikazivao slike zmija ili ljutitih ljud skih lica. De Quincey i Keats s opijumom te Balzac . Pokusi uvjetovanja Arnea Ohmana s instituta Karolin ka pokazali su kak< smo doista predodreðeni da se bojimo predmeta ili ivotinja iz tih irokih ka tegorija. mo da ne posve n eopravdano.. stvarajuæi priklad nije uvjete da ljudi potvrde prijateljstva i vrijednosti. Èini se kako nem. Drugo. koju bi se slobodno moglo prevesti kao »aktiviraj mozak. omoguæujuæi nam da zaboravimo ili da svijet drukèije perci piramo. Mnoge religije. nego. drop out«. tune in. priskrbila muje tridesetogodi nju zatvorsku kaznu. potièe dru eljubivost i opu tenost. ukljuèujuæi moju. nasmije e no lice ili sunce. crvi. Promjena raspolo enja Volim popiti èa u finog bijelog burgundea ili dobrog crvenog ehambertina. Moje je pona anje tada djelomice nalik pona anji nesretnika ko ji na ulici rabe igle i lule za pu enje eracka.izvora kokaina . Samo meðu p iscima popis je beskrajan. kojem je trebao kofein. uskladi se s okolinom i oslobodi se nevoljnog«. ka njavaju konzumaciju odreðenih opo jnih tvari. primjerice. Coleridge. paucima. imaju odreðene koristi u smanjenju stresa. Zanimljivo je daje velik dio fobija usmjeren prema stvarima koje bi u na e drevnoj pro losti predstavljale pravu prijetnju: zmijama.vino koje raz galjuje èovjekovo srce.zmij i pat ci. koji su ekperimentira li s ha i om. no neprimjerene dana njim ivo nim uvjetima. Baudelaire i Yeats. to izvorno znaèi strah od nepoznatih osoba. I sam sam ku ao koku kad sam poku avao suzbiti visinsku gl .kako bi zatomili glad i odagnali umor na velikim visinama.40 Primijetio je da post oje tri vrste podra aja n koje smo se pripravni bojati. Ps holog Martin Seligman u svojem je evoluci jskom obja njenju èovjekovih fobij uporabio pojam »pripravnost«.oblikovala nam je mo zgove tako daje najizglednije da æemo s< pla iti stvari koje su najveæa prijetnja na em opstanku. pisci i umjetnici eksperimentirali su s raznim tvarima. Èini se da smo ust rojeni za izbjegavanje.. trunuæe meso. I. Moglo bi se stoga zakljuèiti da s fobije uvje bane rea kcije za pre ivljavanje. Je li uzimanje droga u nekom razdoblju moglo biti evolucijska prednost? Svakida nji je ivot i danas zahtjevan. stvari koje bi nam bile najv eæa prijetnja dok smo ivjeli u savani. Ju noamer ikanci va-èu listove grma koke . li æa koke. pa droge koje nam ga privremeno mogu olak ati. sve to mo e biti poveza no s bole æu . vino ima obredni vrijednost.« U kr æanstvu ima va nu simb lièku vrijednost i kljuèar je dio prièesti. Uporaba odreðenih tvari radi promjene mo danih funkcija toliko je ra irena i dugovjeèna da bismo mogli govoriti o osnovnom ljudskom porivu. njegova svojstva dobro prepo znaje psalamopjevac: ». U idovstvu. U treæu kategoriju spadaju podra aji koje je Seligman nazvao »iste vrsnima«. Konzumenti se ka tkad nadaju da æe se tako pribli iti vi oj sili ili alternativnoj stvarnosti.

I geni imaju ulogu .obo avanje. konzumacija opojnih sredstava mogla bi djelovati poput sv ojevrsnog »dru tvenog ljepila«. a zimi nas mo e ugrijati. Opojna sredstva imaju dru tvenu svrhu. èesto stv. ili èak na najuobièajenije uliène droge. Samostalno pijenje smatra se obilje jem nesre tne. Konzumenti mogu osjeæati da vrijem prolazi nevj erojatno sporo ili apsurdno brzo. alke h ol. Èesto se smatra kako »nisu ozbiljne«: nikotin. Predmeti mogu izgledati nepn porcionalni i mog u se javiti halucinacije. Depresanti.jer. Uèinci nikotina u mozgu vrlo su slo eni. èesto publiciranim sluèajevi ma. potièu osjeæaje euforije. Tiskovne kampanje tvrd kako pu enje marihuane nije nimalo tetnije od opijanja. rijeè je o mje avini stimulirajuæih i smirujuæih d elovanja. U ovoj knjizi nema dc voljno mjesta da se osvrnemo na cijelu paletu èovjeku poznati h psihoaktivni tvari. znog dru tvenog podrijetla uzima psihoaktivne droge. pa èak i daje m. Psihodeliène droge. p oput alkohola i lijekova za nesanicu. a time i na pona anje i percepciju. ukljuèujuæi ka nabis i kokain. dobrobiti i dru eljubi vosti. Takoðe na stvoreni do ivljaj utjeèu i okoln osti u kojima je droga uzeta. ecstasy i LSD. poput amigdale i hipokampu sa. na visinu od 4800 metara ili vi e. inhibiraju odredi na mo da na podruèja. suci su odbijali suditi osobam koje su tvrdile da uzimaju marihuanu iz vjers kih razloga ili radi smanjenja b( lova izazvanih artritisom ili multiplom sklero zom. Tijekom posljednjih godina konzumacija kanabisa toliko se pro irila da n< ke dr ave eksperimentiraju s »dekriminalizacijom«. mo da ovisnièke osobnosti.tijekom bor ba i napada mo e nas uèiniti hrabrijima i odva nijima. poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu ili shizofrenijom. Èak se i t ari koje se konzumiraju u formalnijim okolnostima. Mnoga va na istra ivanja provedena su na glodavcima. Ispitivanja pacijenat a s Alzheimerovom bole æu. mo da i mlaðu od dvanaest godina. Pu aèi su veæinom mlaðe dob niskih prihoda i nerijetko lo ije obrazo ani. nje tetno . primjerice kratkoroèno pamæenje. Jo bismo zabrinutiji tre 150 Èuvstveni um bali biti stoje pu enje meðu adolescentima u porastu te stoje postalo uobièajeno vidje ti djecu.nesumnjivo smo tada nas mijaniji i opu teniji. poput odgovornih. Alkohol takoðer mo e biti od privremene koristi . primjerici ne podnose dobro alkohol. imaju obrnuto djelovanje . Svakog vikenda mlade r.usporavaju psih ièke procesi poveæaju opu tenost. i pobi ðuju druga. Sti mulanti. tjelesna mas te broj prija njih konzumacija. Brojna su se istra iva nja bavila socijalnim aspektima pu enja i nedvojbeno je utvrðeno da su izgledi za pr estanak pu enja manji ako je osoba poèela pu ki rano u mladosti. kako pu e na ulicama. Nikotin Nikotin je jedna od najzagonetnijih droga. poput kokaina i amfi tamina. raju osjeæaj energiènosti i ubrzanog toka misli. poput putova kojima se prenose neurotransmiteri dopamin i si rotonin. kanabis. poput pejotla i svete »trave« koj u pu e rastafarijan-ci. Usto. èini se. osim to potièu niz promjena raspe lo ja. ri koje se gutaju ili pu e. rabe u dru tvenu svrhu . ne izaziv a gubitak inhibicije ili poveæanje agresivnost U odreðenim. a posljedice pu enja duhana dobro znaju i istodobno zanemaruju m lijuni ljudi. Pu en je cigareta jedan je od glavnih zdravstvenih rizika u SAD-t gdje pu i oko èetvrtine odraslog stanovni tva. mijenjaju percepciju i osjete. jer ga te ko razg raðuju. Konzumacija droga obièno ima trojak uèinak na mo dane kemijsi procese. stoga æu se ogranièiti na p et tv. Postoje brojne potvrde da su takori nakon takvih infuzija bolje pamtili put k roz labirint. Isto bi se moglo reæi za mnoge druge opojne tvari. Va nom se doima èinjenica da s navika pu enja gotovo uvijek stjeèe prije odrasle do bi. koje grupno povezivanje èini lak im i trajnijim. razumnih èeonih re njeva. Pijenje u dru tvu veæi je u itak . Moram pri znati da nije pomogla. jer im se nikotin (u obliku otopine) mo e ubrizgati u odreðene dijelove mozga povezane s pamæenjem. Pobolj ava neke vidove kognicije. 149 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kako djeluju opojna sredstva? Krajnje pojednostavljeno.avobolju dok sam se uspinjao na Ande. Na uèinak droge èesto utjeèe osno no raspolo enje osobe ili nj ezina sklonost depresiji ili anksioznosti. Dakle. Svaki obièaj koji sjedinjuj e ljude i èuva to jedinstvo koristan je za opstanak. Neka su istra ivanja pokazala da osobe koje pu e imaju manje izgleda d a obole od Alzheimero-ve bolesti ili Parkinsonove bolesti. Takoðer jejedna od najèe æe zlopc rabljanih.mnogi Azijci. pot .

Nema posebnih recep tora. Ona imaju va nu ulogu u motorièkoj koordi naciji i budnosti. Izmeðu pu aèa i nepu aèa nije. mo danom sustavu nagrada. Ne treba ni spominjati da dobrovoljci nisu znali je li njihov flaster sadr avao nikotin. Nikotin i pu enje cigareta znatno utjeèu na mo dana podruèja povezana s razinom budnosti . dvije funkcije koje najvi e oslabi nakon popijenog piæa (ili ne koliko njih). dobiva ktro okove. Drugim rijeèima. Ustanovili su da samo vjerovanje da pijete mo e . Tijekom pokusa dobrovoljci su nosili flaster koji je katkad sadr avao ni kotin. veæa buc nost i opu tenost. Takva istra ivanja. a u veæoj s vrlo uvjerljivim moæima sugestije. nevjerojatno je te ko. po navijamo ona pona anja koja nam nude zadovoljstvo. no istra ivaèi su to uzeli u obzir i zakljuèili da su utvrðeni uè nci izravno uzrokovani djelovanjem nikotina.poput onih unutar membrane ivèane stanice. bilo nikakve primjetne razlike.vrdila su da bolje pamte i br e reagiraju nakon to su na ko i nosili mali nikotinski flaster. Mo e se doima neobièno to razmjerno blagi uèinc i pu enja . Tvari poput morfija ve u se na poseb ne mo dane receptore. Svaki od tih receptora razlièito utjeèe na rad mozga. stres ili tjelesni napor. pal stvaraju razlièiti geni. Alkohol Izmeðu ostalog. ima smirujuæe djelovanje.mogu biti pe rcipirani kao toliko sna na nagn da zbog koje su mnogu pu aèi u tolikoj mjeri »navuèeni« na nikotin. a katkad neutralnu tvar. Dakle. nekim kompulzivnim repetitivnim pona anjima te naèi151 nom percepcije nekih osjeta. Istra ivaèka skupina dr. dokuèiti toène mehanizme djek van ja nikotina u mozgu. jer razlièit e vrste pokazuju razlièite stupnjeve olak anja bolova. ma koliko se od luèno kleli. mogu imati terapijske implikacije. a njegove su molekule elektriène negativno nabijene. nimalo iznenaðujuæe. meðutim. no zapravo su pile èisti tonik.ne to bolja kognicija. Mu karci »na nikotinu« bolje su podnosili bol. ponajprije kod pu aèa duhana. primjerice . Èini se da postoje brojni (najmanje dvanaest) recep tori u ivo tinjskim i ljudskim ivèanim stanicama na koje se taj sna ni duhar ski spoj mo e vezati. Pu aèi i nepu aèi. Dio uèinaka alkohola mogao bi u manjoj mjeri biti povezan s kemijskim utje èajem na mozak. znanost pokazuje da æe vam za to trebati mnogo snage. Premd iznimno va no. trideset mu karaca i èetrdeset èetiri ene. dakako. dok tupo gledate u èa u otopljenog antacida. brzina rada srca ili krvni tlak nisu se poveæali kao nepu aèi cama. Taj je uzorak podruène mo dane aktivnosti vrlo slièa onome koji se javlja ko d drugih tvari koje izazivaju ovisnost. to znaèi da ih privlaèe elek trièno pozitivna mo dana po druèja . mo da zato to istra ivaèi nis vijek u obzir uzimali spol ispitanika. alkoho mo e poremetiti gotovo sve mo dane funkcije. Te receptore. ono to psiholozi nazivaju »samopotkr epljujuæi uèinak«. Studije na ivotinjama zbunjuju. Postoji li razlika izmeðu mu karaca i ena. n drukèije se naèine pona a s razliè tim neurotransmiterima. pa njegovo poèetno djelovanje do ivljavamo ugodnim Ta aktivnost unutar na eg sustava nagrada takoðer obja njava za to alkohol im. Genski utjeca ji na djelovanje pu enja mogu imati va ni ulogu u rje avanju slo enih pitanja koje ta ovisnost nameæe. to su. Dio tih istra ivaèa ispitivao je i vezu stresa i nikotina. S alkoholon je drukèija prièa. Psiholozi su te I 152 Èuvstveni um stirali osobe koje su dobivale dozu alkohola i one koje su vjerovale daje dobiva ju. da vi e nikad neæet« okusiti ni kap. no pu enje. no kod ena vidljiva uèinka nije bilo. alkohol sna no utjeèe na podruèja mo danog debla koja nazi vamo locus coer uleus i rafe jezgre. Dobro je poznato i da nikotin u znatnoj mjeri djeluje na raspolo enje. Alkohol takoðer izaziva oslobaðanje dopamina u nucleusu accumbensu. jer mozak p roizvodi vlastiti morfij u obliku endorfina spojeva koji se otpu taju kao odgovor na bol. neovisno o tome jesu li uzimale kontracepcijsku pilulu. upaljaè. Prema tom e. koju bi s e moglo pripisati hormonima? Pu aèicama pod stresom. Zanimljivo je da nikotin takoðer smanjuje osjetljivost na bol. zajedno s onima na ivotinjama koja nam poma u da evaluir amo temeljne mehanizme. Pitanje je kon-trov ezno i razlièita su istra ivanja dala proturjeène rezultate. Jedna cigareta ubrzava rad srca. naime. Ovisnici o nikotinu aktivnost u tim podruèjim pokazuj u kad im se javi elja za cigaretom te kad im se poka e kutija cigaret. Jamnera s Odjela za psihologiju i socijalno pona anje pri Kalifornijskom sveuèili tu usporeðival a je mu karce i ene. razlog za to su istra ivanja ovisnosti opæenito toliko v a na. Upravo j to. èak i p epeljara.

koji anesteziolozi rabe kako bi razbu d pacijente nakon anestezije. a mo da u obredne svrhe. jedna od uloga hipotalamusa je regulacija apetita . Lijeènici prestali davati tinkturu kanabisa protiv b olova zato stoje pri oralnoj primje imala vrlo promjenjivu apsorpciju i to nije b ilo standardiziranih pripravak ekstrakta te biljke. tetrahidrokanabini Istra ivanja provede na 1980-ih i 1990-ih pokazala su da su cijelim mozgo rasporeðeni posebni receptori za THC. u Bri taniji èesto propisivan zbog svojih ljekovitih svojstava.dobiva se izravno iz glavic a. kodeina. Ol èavali smo ga dr ati na o djelu Londonske bolnice dok sam ondje bio specija zant i vrlo je dobro razbuðivao lijeènike nakon te ke noæne smjene. obrastao i smrdljiv u Kabul. Ne bi nas trebala zavesti pomisao da »pri rodno« uvijek znaèi »dobro«. Najrani ji su spomeni naðeni u kineskim tekstovima iz 2737. Usto. sve su one u ovome ili onome dru tvu (uz velike opasnosti po konzumente) rablj ene zbog svojih psihoaktivnih svojstava. kad su osobe poput mene poèele putovati u t zv. Navodi se daje rabljen u medicinske svrhe. slikara i si. crijevnih tegoba i. Opijumje »prirodan« . Iz toga mo mo stvoriti opæenitu sliku kako ta droga mo e utjecati na razlièite fu nkcij Primjerice. Alkohol takoðer ima medicinsl povijest. Kanabinoidni receptori najbrojniji u hipokampusu. muskarin i atropin. u kojem velil ulogu ima hipokampus. Jedan takav lijek je nalokson. U devetnaestom i poèetkom dvadesetog stoljeæa alkohol je. kanabis oslablju motor ièke funkcije. Kr. primjerice Maroko. mo e blokirati lijekovima koji blokiraju opijate sliènog dj lovanja.. u z ugoc koju droga izaziva. obièno obliku konjaka. poput osjetljivije percepcije i opu tenosti. hipijevske rajeve. ponajprije meðu dijelom mlaðe populacije. za lijeèenje reumatizma. THC tim podruèjima smanjuje uèestalost okidanja ivèanih sta nica.biti dovoljno da stvori mnoge simptome pijanosti.ku-kuta. Kokain se dobiva od listova grma.u ekstremnom bi sluèaju izaz valo smrt. 2003. mo d a kao terapiju za bolove. No dan as. od kojih se za ezd set smatra da izravno djeluju na mozak. konzumira gotovo j ednako èesto poput alkohola. njegova je upor aba uglavnom bila ogranièena na malu. Prema pod cima amerièko g Nacionalnog instituta za zloporabu droga. No jo nam nije posve jasno kako THC djelovanjem u mozgu stvara mnoj ugodne uèinke k anabisa. koje obavljaju mali mozak i bazalni gangliji. kratka etnja londonskom tr nicom Camden svjedoèi o drukèijem stanju. t akoðer se proizvode izravno iz biljaka . do av i odrp an.. recimo. rastres enosti. Kanabis sadr i vi e od èetiri stotine kemijskih spojeva. Najjaèi je THC. odnosno asasinima: profesionalnim ubojicama na plaæi arapskog sultana) koz umirali su smolu ka153 Robert VVinston: LJUDSKI UM nabisa i prièali o natprirodnim do ivljajima.. poput aspirina. u obliku tableta bili su djelotvorniji. Do 1960-ih. Cak i prekomjerno pijenje vode iz najèi æeg planinskog izvora nosi opasnost . paracetamol. U mnogo novije doba. izmeðu est i jed naest posto rtava kobni h nesreæa u krvi ima THC. vidio koliko se konzumira u Afganistanu. te na mornare u velikim lukama.pokazu ju u kolikoj je mjeri uzimanje te droge postala »normalna« aktivnost.cigaretni papir. Kanabin idni receptori prisu . Na iroko dostupne sitnice za njegovu konzumaciju . Indiju i Daleki istok. no »prir odno« ne znaèi »sigurno« ili »bezopasno«. neke vrlo jaki otrovi. bizarno. Poèeci konzumacije kanabisa u obliku marihuane ili ha i a se u davno u povijest. Iskapanja grobova u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku pokazuju da su d revni narodi vjerojatno posipali sjemenke indijske konoplje na u areno kamenje. pr. Kanabis se èesto prikazuje kao »prirodna« i sigurna alternativa drugim drogama. profinjenu elitu glazbenika.konzumer k anabisa vrlo èesto izjavljuju da osjeæaju jaku glad. Kanabis U Britaniji se kanabis. konzumacija kanabisa znatno oslabljuje. Mnoge druge tvari. Pamæenje. Uzgr ed. Sjeæam se svojeg iznenaðenja kad sam 1963. lijekovi protiv bolova . Nadalje. pisci popu t Baudelairea i èlanovi njegova zloglasnog kluba Club des Hachichins (nazvanog po ha i inima. lule. Kanabinoidi potièu oslobaðanje dopamina i to se djelovanje. poput seksualnog uzbuðenja ili a gresivnosti. takori ko maje THC davan tijekom osam mjeseci imali s u gubitak hipokampalnih st nica jednak onome koji bismo normalno oèekivali kod dvo struko starijih l kora. limenke za pohr anu i modne stvarèice s prepoznatljivim nazubljenim listom Cannabis sative. malom mozgu. bazalnim ganglijima i hipotalamusu. Sve to unesemo u organizam ima neki uèinak.

mehanièka odluka rezult atje negativnog stava prema svakom obliku konzumacije droga u na em dru tvu . a pr izvodna im cijena iznosi kunu do dvije. no lij je iz nama nepoznatih razloga ostao zaboravljen. koji je inaèe sjajno organizirao rad povjerenstva. briljantan akademik s mog sveuèili ta i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1967.tni su unutar mo dane kore. Takva predvidljiva. i 1985. multi-plom sklerozom. T om je prilikom. Jedino mo emo r eæi kako se èini da su neki ljudi predisponirani za odreðeni uèinak. muènine. Glavno djelovanje cato^jaumozgu vezanje je na serotoninske receptore. Kak o je droga bivala sve popularnija. pogrije io. no i kad je ni je prodavala. Popularno z vana ecstasj. jedan parlamentarni èinovnik. neposredno uoèi konferencije. odgovorni za daleko vi e smrti i bolesti od b ilo kojeg okolinskog èimbenika. iznio Europski centar za praæenje droga. sprjeèava re apsorpciju tog neurotransmitera. list Observer objavio je kako je do . Kad za koga ka emo da »nije veseo pijanac«. ponajprije oni s bolestima ivèanog sustava. posebice ako su ga. zadivljujuæi osamdesetogodi njak. Dok sam sjedio ondje razmi l jajuæi to bih mogao priznati. i. oèito eleæi da damo ne odveæ kontrover an odgovor. To znaèi da se u sinapsama zad ava poveæana kolièina s . nagnuo se p rema meni i apnuo: »Nikad nisam probao kanabis. koji su. Smatra se daje Merck htio razviti supresant apetita. pa bi bilo kakva smetnja u nc malnim kemijskim procesi ma u njoj izazvala promjene u procesima mi ljenj Kanabis bi mogao djelovati i na c rnu jezgru. uzim ali kanabis kako bi ubla ili simptome poput bolova. vladin je ministar u potpunosti odbacio zakl juèke povjerenstva. Lord Porter. osobito ako su u pr o losti imali neku psihièku bolest. Svako parlamentarn o povjerenstvo prigodom objavljivanja novog izvje æa sazove tiskovnu konferenciju. nekolil je eksperi mentalnih terapeuta dobilo dozvolu da ga testira u psihoterapijski tretmanima. Mnogi konzumenti navode osjeæ je letargije i bezvoljnosti. ili eks ili bombon. brzo je stekla upo te u mladenaèkoj kulturi.. Godine 1998. Jo nije potpuno jasno zboga èega je uèinak toliko razlièit. Priznajem da sam bio jedan od »njihovih gospodstava« koji su u davnoj pr o losti imali nekih manjih iskustava s uèincima te droge. postanu paran 154 Èuvstveni um idni i osjeæaju se progonjeno. Neke procjei govore da veæina tableta koja doðe u Bri taniju i koje se danas prodaju po cij ni od dvadesetak do stotinjak kuna potjeèe i z nizozemskih laboratorija. istaknuo da æe novinari zacijelo svakog o d nas u povjerenstvu pitati jesmo li probali kanabis.42 Tema je do la na red jer su mnogi pac ijenti. naravno. Time su riskirali tu bu i zatvorsku kaznu.aèi kanabisa. mislimo da na njega alkohol djeluje ponajprije negativno. ali ne u vijek ugodne. Na kraju rada povjerenstva zbila se ijedna duhovita anegdota.osim a lkohola i cigareta. Vrlo nam je taktièno sugerir ao da bismo trebali razmisliti to æemo odgovoriti.jer bi za uporabu droge u medicinske svrhe bila. jedno je parlamentarno povjerenstvo britanskoga Gornjeg doma razmat ralo primjenu kanabisa u medicinske svrhe. te koæa s vidom i tremora. Neki osjete stvarnu tjeskobu. Izmeðu 1977. N o tijekom 1980-ih naèina pripreme lijeka domogli su se ileg. organizirani k minal preuzeo je njezinu masov nu proizvodnju i distribuciju. Drugi pak imaju vidne i slu ne halucinacije. pa ne bi trebalo biti nikakvo iz nenaðenje ako postoje i nesretni pu. Za sam o est mjeseci od objavljivanja izvje æa. Drogu je prva patentirala njemaèka farmaceutska tvrtka Merck 1913. Sijeèn ja 2002. do policijskog izvje æa u kojem se navo di kako se u Velikoj Britaniji svakog kenda konzumira dva milijuna tableta.« I zatim prilièno èeznutljivo dodao: »Kaka je?« 155 Robert Winston: LJUDSKI UM Ecstasv Od kraja 1980-ih meðu poklonicima odreðenih vrsta plesne glazbe omiljei je postala s intetièka droga pod nazivom metilendioksimetamfetamin ili ski æeno MDMA.. podruèje u bazalnim ganglijin odgovorno za nastanak voljnih postupaka. mislim. jer legalno nije bi o dostupan. > tu valja napomenuti kako droga ne utjeèe na svakoga jednako . npr. nu na dekriminalizacija. ni amerièki kemièari. sami uzgajali. Povjerenstvo je izrazilo puno suosjeæanje s njihovim st anjem i vladi preporuèilo urno pokretanje klinièkih ispitivanja kanabinoida . to mo e biti posljedica s metnja u tom podruèju. dakako. To j e dvostruko vi e od podatka koji 1999. Amerièki k mièar Lenny Bruce rekao je daje izbjegavao kanabis jer gaje èinio iznimr razdra ljivim i hiperaktivnim.

ecstasj nipo to nije sigurna d roga. Tvrdil i su takoðer da. najpozitivnije iskustvo mog ivot ivot mije bolji.« Visoke razine dopamina op a ene su kod osoba koje pate c manije i psihotiènih deluzija. Ergot. Jedna od najdivnijih osoba koju sam imao prilike upoznati bio je profesor Chassa r Moir s Oksforda. do 2001. psihièkih stanja razmjer no sliènih onima koja p sti u mistici i u ivatelji odreðenih droga. recimo. Britanska je policija. ne tjera konzumente u kriminal radi financiranja navike. Prvo. n ego raspola u nekim nepouzdanim podacima s Interneta. a time i smanjenje m kazna za posjedovanje i preprodaju. gljivice ko raste na ra i. Antuna« u kojem cijela naselja obuzme svojevrsna kolektivna mo dana groznica. Ecstasj takoðer poveæava koncentraciju i zaustavlja reapsorpciju dopamin To obja njava jo dva njegova uèinka. a bolnijima ih je uèinila èinjenica da su umrli veæinom bile mlade osobe na pragu zrele dobi. a sebe i okoli svijet percipiraju kao lijepo ureðen uzorak meðusobno povezanih pojava. Konzumenti opisuju o sjeæaje goto\ religijske snage . do ivljaj koji iskuse katkad im izazo1 pretjeran osjeæaj svrhovit osti i va nosti. Istra ivanje britan kog Nacionalnog centra za ovisnost ustanovilo je kako je vjerojatno da æe svaki èetv rti redoviti konzument razviti ozbiljan psihijatrijski poremeæaj. izvijestila samo est rtava. George Hatzid imitriou i njegove kolege s Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje u Bethesdi proveli su neka va na istra ivanja na majmunima. U usporedbi s procjenom broja redovnih konzumenata. djelovanje povi ei razine serotonina na hipotalamus i mo dano deblo uzrokuje gubitak apetit. taje brojka ipak vi a od populacijskog prosjeka (svaki peti Britanac). Redovita uporaba remeti mo danu sposobnost trajne proizvodnje serotonina. Osim toga.vide stvarnost onakvu »kakva ona doista jest«. Uzimanje bilo koje tvari nepoznata podrijetla nosi oèite opasnosti . za razliku od kokaina ili heroina. simptome primijeæene kod konzumenata. Ustanovio je da èak svaki peti nov i konzument do ivi odreðen gubitak pamæenja. moj biv i ef te briljantan kirurg i potpun. Visoke zarade u cijeloj prièi znaèe da postoji velika opasnost nesavjesnog pon a anja raspaèivaèa. jeftinijih opojnih spojeva. Kao tvar koju proizvode pojedinci koji mo da ne posjeduju ni ud benik iz kemije. izaziva kratkoroèno pozitivno ra polo enje i srdaènost. Takve su epizode 157 Robert VVinston: LJUDSKI UM vjerojatno bile izazvane konzumiranjem tvari pod imenom ergot. Drugo. Jesu li sve te smrti bile izravna posljedica ecstasyja i dalje je ot voreno pitanje. op. pa ljudi ple u na ulicama dok se ne sru e od iscrpljenosti. tablete za oksigenaciju akvarija ili table te s visokim razinama drugih. Andy Parrott sa Sveuèili ta East London ispitivao je kratkoroène i du goroène uèinke ecstasjja na mo dane kemijske procese. kao i veæu energiènost. smrtnost povezana ecstasjjem razmjerno je niska. to izaziva poti tenost i nesanicu. Da citiram mladog konzumenta ecst syjau Observerovu èlanku: »To je na jbolje. Zagovornici promjene tvrdili su da nema do kazane povezanosti izmeðu ecstasjja i nasilja . to mo. pak. Premda su izgled i za pojavu psihijatrijskog poremeæaja i u opæoj populaciji visoki.43 Utvrdili su da su promjene na ser otoninskim neuronima trajale do sedam godina nakon prestanka uzimanja ecstasjja te da su o teæene ivèane stanice nakon oporavka èesto bile abnormalne. u mnogih konzumenata izaziva z dovoljstvo i ele ga pon ovno uzeti. Posve opravdano. Dr.kao stoje sluèaj s alkoholom. skroma akademik. a to. p. On je zaslu an za sintezu aktivne tvari u ergotu. na temelju èega 1930-ih proizveo ergo metrin. O spu tanju ecstasjja u skupi nu lak ih droga uopæe ne bi smjelo biti govora dok se ne sazna vi e o njegovim tetnim n uspojavama. Bilo je poziva za izdvajanjem ecstasjja iz skupine te kih droga (va eæi hrvatski kazne ni zakon ne poznaje razliku izmeðu lakih i te kih droga. LSD Drvene rezbarije iz srednjeg vijeka prikazuju fenomen poznat kao »oganj sv.). Za mene najuvjerljiviji dokazi protiv svrstavanja ecstasjja meðu lak e droge potjeèu i z neuroznanosti. izmeðu ostalog. dovesti do mo dani smetnja i te koæa s krvnim optokom. Te ko krvarenje nakon poroda da . o tim se smrtima mnogo govorilo u medi Èuvstveni um ma. mi iæne grèeve. Taj lijek kontrahira maternicu i njezine krvne 2 le toliko uèinkovito i po uzdano daje spasio milijune ivota diljem svijeta. Policija redovito plijeni tablete za koje se poslije ispostavi da su lijekovi za pseæe crijevne parazite.erotonina. uzrokuje su avanje krvnih ila.

gotovo kao da èita neku ozbiljnu vijest. Si sjeda [koja je Hoffmannu donijela malo mlijeka]. T jekom 1960-ih. dietilamid lizergii ske kiseline. juæe prièe o opsjedanju t e ko je povjerovati daje ta droga.« Imam samo svoj mozak da protumaèim svoj mozak. U 1 960-ima britanska je televizija poku ala doèarati tripna acidu u emisiji s dvojicom uljudnih voditelja u sivim odijelima. vrhunac dosti e otprilike èetiri do pet sati nakon uzimanja.izmeðu osamdeset i sto mikrograma . Poku avajuæi izdvojiti druge njegoi sastojke. Svoja iskustva mogu prenijeti sam o rabeæi pojmove iz svojeg iskustva. O do ivljajima pod LSD-om postoji brojna literatura. èak i kad se pomièu. do ivjeli ne to to bismo mogli nazvati stapanj em sebe i drugih. Learvja se iskustvo toliko dojmilo daje naruèio jo sto grama. podmukla vje tica pod arenom krinkom. pa se vi e nisu do ivljavali odvojeni od vanjskog svijeta.. Obuzeo me demon. Djelovanje je spor o. Istina. »Pozn ti predmeti i komadi namje taja poprimali u groteskne. Preko Beresfoi da droge se domogao predavaè na Harvardskom sveuèili tu Timothv Lear koji je u tom dobu prouèavao uèinke halucinogenih gljiva. Svejedno. . drugo mjesto. a èiji opisi mogu. Odvede sam na drugi sv ijet. To je. paje Ho fmann do dolaska kuæi veæ p oèeo pro ivljavati zastra ujuæe senzacije. poput Vrata percepcije Aldous a Huxleyja. primjerice da nemaju masu ili da su priljubljen i o tlo. »Svaki poku aj da prekinem raspadanje vanjskog sviji ta i r astapanje svojeg ega doimao se uzaludan. voditelj je kruto opisivao izoblièenja prostora i vremena. u zraku se osjeæala sloboda. Mladi su ima li ne to vi e novca i vremena. èak i strava. potaknut Hoffmannovom prièom. Èetrdeset minuta poslije Hoffmann je osjetio vrtoglavicu. U jednoj fazi planiranja tele vizijske serije Ljudsko tijelo netko je predlo io da bih mo da ja rado proveo taj po kus. umnogome nalik psihièkim stanjima o kojima su mistici pisali stoljeæima. LSD s naveliko uzimali poklonici hipijevske kulture. to mo e biti opasno jer ljudi. Na vrhuncu djelovanja konzumenti mogu osjetiti niz neobiènih senzacija. neg zlobna. Katkad su zaleðen i u prostoru..siæu ne su u odnosu na ono to su uzeli Hoffmann i Leary. pa se moram osloniti na opi se osoba koji jesu. ili ostavljaju trag kad se pomièu. Vizualna i prostorna izoblièenja su najèe æa. dana nje uobièajene uliène doze LSD-a . Konzumenti LSD-a navode niz psihièkih fenomena. Dok j e droga sve jaèe djelovala na njega.nas je rijetkost. Jedno j e vrijeme èak pokusno rabljen u psihijatrijskim bolnicama kao lijek za depresiju i shizofreniju. od kojih su poneki jo u uporabi. kemièar Albert Hoffmann nehotice je malu kolièinu p rolio po ko Njegov opis onoga stoje uslijedilo u ao je u legendu. odluèe uzeti jo . S drug . pravim primjerima BBC-jeve kole. Augustin prilièno ju je lijepo sroèio zapisav i: »Ne mogu pojmiti sve to jesa m. Nisam probao LSD. Sad kao na zid nailazim na poznatu te koæu. naravno. Zvuèi poput najgore noæne mori No 1960-ih lijek nije bio stigmatizir an kao danas. Na put su po l i biciklima jer su vladale ratne nesta ice goriva.« Hoffman ka e ako je j< zovitiji od izoblièene percepcije vanjskog svijeta bio osjeæaj radikalne p romji ne u njemu samome. temu koja se neprestano ponavlja u ovoj knjizi.prijatelj je proveo veèer sjedeæi u naslonjaèu i smijuæi se svojim golemim dlanovima. èini se. prijeteæe oblike. uopæe mogla pos tati popularna. pak.osjeæaji velike sreæe pr te bez oèit razloga. i ku ao je s kock com eæera. prenijeti samo njihov do ivljaj. Sv. vi e nije bila gða R. Neki su konzumenti. Jedna je vicarska farmaceutsl tvrtka potkraj 1930-ih poèela s ist ra ivanjima moguæih terapijskih uèinaka e gota. misleæi da ne djeluje. Konzumenti takoðe r opisuju nagle i neobja njive promjene raspolo enja . a katkad ih zamijene zle slutnje. tuga. izoblièenja vida paralizu. uèinci droge mogu biti veoma sna ni èak i u tako malim dozama. Stvari mogu biti neproporcionalne . u drugo vrijeme. Kriminal povezan s drogam bio je mnogo manje ra iren. Emisijaje bila iznimno zabavna zbog svojeg ozbiljnog i vrlo istinitog pristupa temi. predmeti kao da imaju auru. u mnogim krajevima dobu neogranièena optimizma. a zapadno je d ru tvo izlazilo iz poslijeratnog ra.«44 Nakon ove zabrinjav. doblja suzdr avanja i sljedovanja. Mnogi su svoja iskustva izjedna 158 Èuvstveni um èavali s mistiènim stanjima kakva opisuju istoèni filozofi i religijske osobe. Toliko se zabrinuo daje zamolio jednog od laboranata da ga odveæ kuæi. Odluèili smo naposljetku da bi to moglo izgledati neodgovorno. Ergot je zatim postao sastojak nekih o d prvih uèinkovitih lijekova za m grenu. kupi je odreðenu kolièinu d oge od vicarske farmaceutske tvrtke. Istra ivaè-kemièarjohn Beresford.

na osobito je zlu glasu zbog izazivanj sna ne udnje. Veza i. i droge poput he roina i alkohola smatra se da izazivaju vrlo sna nu ovisnost.e strane. Kad takorin podra imo to podruèje. Stupnjevi ovisnosti Smatra se da LSD ne izaziva ovisnost. osobito zateknu li se u istoj okolini. Polovica su bili èesti konzumenti opojnih d roga. N uspiju li dugotraj ni konzumenti doæi do doze eljene droge. do ivljavaju tjeli sne siptome ustezanja (ap stinencije). opæenito se osjeæajuæi tek »èudn o«. S druge strane. Crack. nakon to se oslobode ovisnosti. ba kao to meskalin. Ostavimo sad po strani izgubljene radne dane zbog alkohola. nalikuje neurotransmiteru noradrenalinu. no konzumenti izjavljuju da i o njima razvijaj jednaku ovisnost. a na e mo gove prisiljava da te informacije tumaèe kao u snovima. Alkohol mo emo smatrati tipiènim primjerom. Damo li tak1 droge t akorima. Robins je na istim vojnicima proveo kont rolno istra ivanje po njihovu povratku u SAD i utvrdio da se 95 posto prija njih ovi snika prestalo drogirati. ako na a tijela ne stvaraju potrebu za odreðenom tv. tim su vojnicima svi znakovi ili okidaèi zbo g kojih su se htjeli domoæi droge bili povezani s Vijetnamom. tj. Kad se upustimo u bilo koji oblik ugodnog pona anja. u prisutnoj halucinoge nih droga poput LSD-a poèinje raditi u petoj brzini. Razlog ne popravljive tete djelomice mo e biti to stalno jaèanje ne-uronskih veza trajno mijenja funkcioniranje uma. Opæenito govoreæi. Malo se zna o uèincima LSD-a na kemijske procese u mozgu. èajnih lica i igala i èak ulica g dje je droga kupovana. nego mogu izazvati trajne posljedice. duboko u na osobni sustav nagrada. prizori zrcala i srebrne folije. Drogaje kemijskom strukt urom slièna serotoninu. pa konzumenti moraju prièekati nekoliko tjedana do idi æe doze e le li sa sliènom kolièinom do ivjeti isto djelovanje. Kad su u jec 160 Èuvstveni um noj studiji biv im ovisnicima o kokainu prikazana pomagala za konzumaciju. razumjeti za to se. Lako je. Mogli bismo . Rijeè je o kudikamo najzloporabljivano . medu njih mo e biti toliko jaka da ovisnici o heroinu i kokainu katkad na vod da sna no ude za drogom veæ samo ako se naðu u okolini sliènoj onoj u koje su se drog irali. stoga. Znamo tak oðer da æe takori sami sel davati svaku tvar koja jednako djeluje na njihov nucleus a ccumbens. mnoge osobe uzmu LSD i uglavnom ostanu sjediti. mogu izazvati fiziolo ke promjene povezan s ustezanjem. kad sanjamo neke od najèudesr jih i naj ivopisnijih snova. primjerice opijuma. I najmanji ih podra aj 1 ko prenerazi. ecsta. Pijenje alkohola ne rijetko smatramo razmjerno beznaèajnim. Kokai izravno uzrokuje poveæanje razine dopa mina u nucleusu accumbensu. Doista. dolazi do ga enja neuronske aktivnosti u rafa jezgrama. Kako je to moguæe. Zahvaljujuæi siæu nim okolinskim znakovima. dakle. ula. njihovi su ih mozgovi poticali da podu tra iti drogu. gotovo sve psihoaktivne droge koje mijenjaju percepciju ne samo d a imaju trenutaène tetne nuspojave. Primjerice. pop ut ubrzanog rada srca i povi enog krvnog tlaka. jer je rijeè o mo danom podruèju povezanom s buðenjem i sp vanjem (vidi gore). podruèje mo danog debla pokraj rafa jezgara. toliki vraæaju dr ogama. èini se kako se tolerancija na nj> g a razvija vrlo brzo. prouèav ao je 898 amerièkih vojnika u Vijetnamu. Prema tome. Epidemiolog Lee Robins 1971. 1 je zanimljivo. Locus coeruleus. potreba za drogama je nestala. podruèjima povezanima s motivacijom. Uvrije enoje mi ljenje kako kokain. stvar. Dakle. obl ik kokaina. ri? Odgovor na s vraæa na mo dani sustav nagrada. rafe jezgre pokazuju sliènu neaktivnost. i kanabis nemaju takva svojs tva. mo neuronski put izmeðu nagradnih sredi ta i sjeæanja na to iskustvo. skanovi mozga otkrili su aktivnost u prefrontalnoj kori i prednjem dijelu cin-gularne v ijuge. Tu spadaj kanabis i ecstasj. Njih 225 izvijestilo je o simptomim a svojstvenima ovisnosti o tim drogama. LS vjerojatno uvodi mozak u stanje budnog sanj anja. toènije na va nu ulogu d( pamina u podruèjima poput nuc leusa accumbensa i snagu uvjetovanja. Tijekom R EM spavanja. Kad su ih odvojili o d njih. heroina i morfija. a pripitost pomalo komiènom. ustvrditi kako LSD ima dvojako djelovanje èini nas iznimno usredotoèenima n a osjetne podra aje iz okoline. postaju pretjerano osjetljivi. halucinogena dro159 Robert Winston: LJUDSKI UM ga iz èarobne gljive.

Harlovv dao iskopati lubanju. (U hrvatskim se bolnicama od bolesti izazvanih alkoholom godi nje lijeèi izmeðu pet i deset tisuæa ljudi. zajedno su sa suradnicima uspjeli rekonstruir ti sedam moguæih putanja ipke kroz mozak. Posljedice alkohola mogu biti jedn al ozbiljne kao ponavljane ozljede u boksu ili. Vi e od petnaest posto Britanaca koji zatra e pomoæ u hitnim slu bama ili na traumatolo kim bolnièkim odjelima imaju ozljede povezane s alkoholom. Isprva se doima poput stimulanta. Dulja konzumacija dovodi do propadanja mo danih tki\ ponajprije malog mozga zbo g pomora Purkinjeovih stanica. alkohol izaziva gubitak emocionalnog nadzora. noæne more i h lucinac ije postaju uobièajeni simptomi ustezanja. izmeðu ostal og. poput jezika. morala ostati neo teæena. Njihov i su rezultati jasno pokazali daj kritièno o teæenje nastalo u ventromedijalnom podruèju prefrontalne kor To je podruèje koje u najmanju ruku djelomice nadzire obradu èuvst ava. Pojedinosti nisu nimalo ugodne. Alkoholna koma nije zanemariv prob lem . nemoguænost koordinacije pokreta. poput èinjenice daje Gageu poslije ozljede govor osta oèuvan ( to znaèi daje Br ocino podruèje bilo nedirnuto). Izuzmemo li uèinke na druge va ne organe poput srca i jetre. Kad osobe koje intenziv no 161 Robert VVinston: LJUDSKI UM piju nakon otprilike pet godina razviju ovisnost. posvetili i se prouèavanju tragova na lubanji. znanstvenici su stv< rili potpunu sliku. kohola sna no utjeèe na razvoj djeteta u maternici. valja spomenuti kako u mojem podruèju medicine zlouporaba.s iznimkom trenutka dotad neuobièajene nepa nje. zatim do neishi njenosti uz slabljenje vida. dosljedno pokazuju da agresivn i i nekooperativni majmuni imaju niske r. Remeti djelovanje neurotransmitera GABA-e. dvije s putanje odmah iskljuèili. op. Naposljetku. Izaziva. stupor (stanje k ad je osobu gotovo nemoguæe probuditi) te komu. gubi tak pamæenja i slabljenje intelekta.45 Nakon to su fotogra firali lubanju izvana i iznutra te pomno izmjerili. a od posljedica konzumiranja alkohola u Hrvatskoj godi nje umre vi e od 2500 osoba. zbunjenost. o teæenja ivaca te paraliz Naposljetku. Premda u poèetku m o e izazvati osjeæaj sreæe i ugode. vratit æemo se nakratl jadnom Phi neasu Gageu i dati mu zavr nu rijeè. Phineas Gage du u nije izgubio vlastitom pogre kom .j drogi diljem svijeta i o drogi èiji su negativni uèinci vidljivi u zdravstvenim sl u bama gotovo svih zemalja. Premda nipo to nije potpun popis strahota. Kako nije bilo nikakve infekcij to znaèi da ipk a nije probila tekuæinom ispunjene mo dane upljine. Mo da. Oko 25 posto mu karaca primljenih u bolnice kao hitni sluèajevi ondje su zbog zlopo rabe alkohola. delirij. pomraèenja. 162 Èuvstveni um zine serotonina. dobr o dokumentirane posljedice su i d mencija izazvana gubitkom kortikalnih neurona. s< cijalnu kogniciju i pona anje. Pomoæu trodimenzionalnog modeliranja mozga prikladne raèunalne obrade. na me. sposobnosti raèunanja i na e percepcije osol nog prost ora. koja obraðuju drug vi dove kognicije. Zanimljivo je i to o teæeno podruèj ima veliku gustoæu sero inskih receptora. pomnom dedukcijom te znajuæi osnovr klinièke info rmacije. No pokrajnja su podruèja. ona se pomno èuva u Harvard Nedavno su Hannah i Antonio Dam asio objavili zanimljivu ponovnu procj nu Gageovih ozljeda. Korisne podatke do bili su bri ljivim pregl dom otvora na lubanjskim kostima. poput nekih od pacijenata nad kojima je obavl jena prefrontalna lobotomija. pa nadzor pr ednje kore progresivno nestaje. Jasno je daje za to bilo nu no i podrobno znanje o ustroj suvremena mozga. naravno. Premda bismo poglavlje mogli okonèati i turobnije. te ka ozljeda glave. p. Tim iznimnim for enzièkim postupkom Damasijevi su uspji li pouzdano procijeniti putanju ipke. a normalnosti glave i lica te rada mozga. Godi nje u Engleskoj i Walesu zbog izravnih posljedica njegova djel ovanja umre vi e od pet tisuæa ljudi. procesom eliminacije. naposljetku. alkohol najveæe promjene izaziva u mozgu. te epileptièke napadaje koji ne reagiraju uvij< na antiepileptik e. no najveæim je dijelom depresan t sredi njeg ivèanog sustava. a zatim te mjere usporedili sa eljeznom ipkom. mjesta nedostajuæeg kutnj aka i malih k hotina na lijevoj strani lica. muèninu. Istra ivanja na majmunima. Otkad je godinama po nj govoj smrti dr. 163 esto poglavlje . nasi lno pona anje.).rezultira smræu u jednom od svakih dvadeset sluèajeva. Ustezanje takoðer izaziva n obuzdan tremo r udova.

one se neæe pravilno razvijati i njihov e æe neurone preuzeti druge funkcije. stoje razdraganii Grcima bila potvrda da su oni pra vi nasljednici svijeta. Rezultati su ga uvelike razoèarali. talijanski franjevac koji je umro 1287. U drugoi bizarnom pokusu. Rasti nastavlja i po roðenju. a zatim jed nome naredio da poðe spavati. Mozak se dijeli i umno ava ba kao to pod mikroskopom vidimo da to èine stanice. (1194. Prve godine Neke su mo dane funkcije prisutne pri roðenju. nemilosrdan proces uklanjanja vi kova zvan apoptoza. no izgleda da mu se divio. a drugom da ode u lov. Nadahnuæe je na ao u H< rodotovoj prièi o egipatskom faraonu Psamtiku I.1250. U mater nici dlanovi isprva nalikuju lopaticama. Otprilike od te toèke pa do roðenja dolazi do golemog p oveæanja mo dane mase. a na pravilnoj uporabi jezika ustrajao je ti li ko da je jednom nesretnom pisaru koji mu je pogre no napisao ime . koji s obièno u kljuèivali sna an element okrutnosti. no t o je vjerojatn izmislio. Mozakje iznimno plastièan organ. Iduæegje jutra obojicu dao rasp oriti pred svojim oèima.dao odsjeci palac. U maternici se mozak poèinje razvijati dva tjedna po zaèeæu. pa nastaje cijev unutar cijevi. a nakon dvije godine dosti e osamdeset posto te ine o draslog mozga. Brazda zatim srasta. Apoptoza. Takoðer. no zbog apoptoze veze u tkivu vrlo rano odumiru. jer su se svi Fridrikovi uposlenici bojali proturjeèiti c aru. Oèekiva je da æe djeca progovoriti hebrejski. Najprije se prednji kraj neuralne cijevi razdvaja u tri dijela: pre dnji.. Fridrik je jednom pr ilikom izabrao dva mu karca. Pozorno je promatrao sobu izvana. kako gubi rep i postupno se razvija u abu. Veæina se aktivnih podruèja kod novoroðenèadi odnosi na osnovne mehaniz- . Napisa je k njigu o pripitomljavanju sokola. po njegovu mi ljen ju prvi jezik. Nezadovoljan tim r< zultatom.Uèeni um Sveti rimski car Fridrik II. Fridrik je odluèio ponoviti pokus. . pa dolazi do razdvajanja prstiju. obilato ih nahrani svakojakim delicijama. Prema njegovim zap sima. prva rijeè koju je jedn od djece izgovorilo bil a je »becos«. Ako se funkcije poput govora i jezika ne rabe. preci Grka. Najbolji primjer kojeg se mogu sjetiti razvoj je dlanova. ali ni latinski niti grèki. Istodobno se odvija temeljit. Psan tik je ote o dva novoroðenèeta i dao ih odgojiti u potpunoj izolaciji. osobito tijekom ranog razvoja. U iznimno ogranièenim uvj etima u kojima su rasla gubila su inteligenciju i sposobnost uèenja. Mozak u maternici Mozak se u maternici razvija naglo. svake minute nastane do 250 tisuæa ivèanih stanic a. ali jo nisu potpuno povezane. osobito u vrlo ranoj dobi. a danas se njo naziva stanièno odumiranje. Apoptoza je prisutna u svim organima. Oèito mu je bil jasno kako je car neo buzdan.neuralna ploèa. Iz prednjeg kraja te neuralne cijevi razvija se moz ak. sa stra i rima koji im se nikad nisu obraæali. Tijekom iduæih pet dana ta se eliptièna tvorba pro iri i spljo ti u oblik nalik kru nici s brazdom usjeèenom na vrhu. oèekuji æi da æe vidjeti kako je mu karac koji je spavao probavio vi e hrane. koji mozak prekraja prema potrebama koje mu je nametnula okolina . Prva tvorba nastaje oko es naestoga dana . na grèkom znaèi »opadanje li æa«. pobrinuo s da njegovatelji budu gluhonijemi. svima nam je zasigurno poznat o kako raste punoglavac. srednji i stra nji mozak. na frigijskome »kruh«. njegove se neuron-ske veze grupiraju i regrupiraju prema informacijama koje u njega uðu. rijeè koju je skovao Hipokrat. No ta dj( 164 Uèeni um ca nisu progovorila hebrejski. Kako bi bio posve siguran da æ njegovi ljudski zamorci biti potpuno izolira ni od ljudskog govora. Prema Herodotu. koji je htio otkriti jesu li pr narod na svijetu bili Egipæani ili Frigijci. Podrobne prièe o Fridriku pisa je Salimbene Parm ski.) slovioje kao znanstvenik-amater.Jei nogaje dana tako svoj dvor ispunio poznatim astrolozima i uèenjacima. car je dao zatvoriti dva osuðenika u hermetièki zatvo ren prostoriju. a iz stra njega leðna mo dina. Dvorski I jeènik zakljuèio je daje spavaè doista bolje probavio hranu. No Fridrik II.Fredei cus umje sto Fridericus. Jako je volio provoditi pokuse. Kako bi to doznao. nadajuæi se da æe uhvatiti trem ta k u kojem æe du e mu karaca napustiti njihova tijela i pobjeæi. poznatiji je po zanimanju zajezike. U drugome smo poglavlju ukratko objasnili za to su Fridrikova prèkanja bila osuðena na neuspjeh. Nakon sedam tjedana svaka se od tih tvorba ponovno dijeli.

to se moralo zb prije njezine treæe godine. sklonija gledati privlaèni ja. Premda mi to ne zvuèi ba uvjerljivo. vrlo su èeste iznenadne promjene harmonije ili dugo graðe nje glazbenih misli.vjerojatno sinesteti.165 Robert Winston: LJUDSKI UM me pre ivljavanja . Kao to konstrukci i opremanje njezinih soba i hodnika traju d ugo. se e u doba kad sam imao pribli no godinu da na. Amerièki psihologjaa Panksepp misli da svi do ivljavamo ne to slièno kad slu amo odreðenu glazb i osjeæamo marce kako nam se spu taju niz kralje nicu. r sazrijeva do treæe g odine. èak i u toj dobi. vjen jatno se varaju. premda je bila rijeè samo o usput noj anketi uz prijepodnevnu kav sjeæanja su bila grupirana oko sliène dobi. Kolegica se pi sjetila oka kad je guska u la u kuæu i izazvala velik mete . Bau-mov nos. tako i. mislim da mije sjeæan je vjerojatno toèno te da nije bilo ojaè no kasnijim do ivljajima. sredi te dugoroènog pamæenja. simetrièna ljudska lica.kad bi nam b arem mogla reæi! . Zn kovito. Pri roðenju prisutne : i o dreðene veze koje neæe opstati do djetinjstva i odrasle dobi. Neuvje banu u djetetov plaè doima poputjednoliène buke. Ako je dijete okretalo glavu za nos om. osjete i pokrete. zbog èega je se ne mo emo sjeæati. Kad smo obojica sta ira li u bolnici Hammersmith. kojeg je tada zanimala dobrobit novoroðene djece.disanje.jednom kad mije bilo dvanae ili trinaest mj eseci i ponovno kad sam imao èetiri godine. primjerice gl di. Sjeæam kako sam se stra no ljutio na roditelje kad su me za godi njeg odmora u Ci ehu. Tijekom prve godine ivota mo dana se aktivnost poveæava u tjemenoj. No iskusr majke i profesionalni njegovat elji smatraju da èesto uspijevaju razabrati razl ke. U ao bi u neonatalnu jedinicu s golemom ma nom oko vrat a i velikim crvenim klaunovskim nosom. èuju boje i vk zvukove. U tome smo zeler lo m obraslom konaèi tu odsjeli samo dvaput. Vrlo dobro pamti taj vrt. tj. èini se da nekim majkama opadne tjelesna temperatura kad zaèuju takav plaè. a poslije u Bristol u. Davida Bauma. a zatim bi prekidaèem skr ivenim u d epu iznenada ukljuèio svjetlo u nosu. N jegova istra ivanja pokazuju da su djeca. kad se njez ina obitelj preselila iz sela u grad. Panksepp je primijetio da plaè djece i mladunèadi ima jednak uz orak kad ih se odvoji od majki. èak su i najmanja djeca sposobna izraziti por uke kljuène za opstanak. Nagnuo bi se nad djetetovu kolijevku te v rlo polako i ukoèeno pomicao glavu sjedne na drugu stranu. Mnoge majke izjavlju ju da ton plaèa njihova djeteta mi e potaknuti sna an tjelesni do ivljaj u njima samima . kao to smo veæ vidj li. pokazuju instiktivno zanimanje za naj novija i najneobiènija obilje ja okoline. tijekom rata ostavili u kolicima u vrtu. David. to se inaèe vrlo èesto ogaða s uspomenama na r no djetinjstvo. i meðu slu ne i vidne kore postoje veze koje pokazuju da su djeca u dojenaèk dobi . te prvog predsjednika Kraljevskog pedijatrijskog zbora. Alan Slater sa sveuèili ta Exeter prouèava djecu staru samo dan ili dva. U glazbi koja æe ko 166 Uèeni um slu atelja najvjerojatnije izazvati »faktor bockanja«. Dakle. Ispitali smo pamæenje nekih èlanova na eg istra ivaèkog tima. Moje prv o sjeæanje. David Baum zakljuèio bi da ima neo teæen ivèani sustav te da najvjerojatnije nema o te ja mozga. Primjerice. u Derbvshireu. S obzirom na èinjenicu da hipokampus. neki dijelovi mozga neæe sazrijeti dok ne uðemo u kasnu mladost ili tek pi èetkom dvadesetih. Jednomjeseèno dijete na razne n aèine alje razlièite poruke. U tom se pogledu s velikom naklono æu prisjeæam pokojnog dr. Neke su druge funkcije prisutne od prvoga dana ivota novoroðenèeta ili se javljaju ne dugo zatim. neugode i straha. kako su ga nazvali u jednoj emi siji na BBC-jevu Radiju 4. Poput odraslih. osobito iz d rugog posjetajer mije otac tada darovao avionèiæ od balz koji se u prvom borbenom le tu slomio na ivici. a normalizira se kad se ponovno sjedine s potomstvom. Buduæi da nikad nisam vid fotografije vrta. Jedan se kol ga prisjetio ka ko bi se prepao djedova zidnog sata kad bi ga podigli da ga vic to se najvjerojat nije dogaðalo izmeðu druge i treæe godine. èeonoj i vidnoj kor . hranjenje. i doista misli da ne izmi ljam. Apoptoza u veæine osoba tu sposobnost gasi prije sazrijevanja hip kampusa. izumio je tzv. Te ko je reæi do koje mjere novoroðenèad osjeæa èuvstva koja osjeæaju odr sli. Covjekovje mozak poput slo ene zgrade. vrlo je izgledno daje veæina »ranih sjeæanja« neto na. profesora pedijatrije na Oxfordu. Osobe koje tvrde da se mog u sjetiti boravka u maternici ili roðenja.

Kako bi se domogla igraèke. djeca su morala smisl i proves ti plan u tri koraka: povuæi stolnjak kako bi si pribli ila cijeli sklop. a ne na male o trcanog medvjediæa kojim mu roditelji mahnito ma u pred licem. Igrajuæi se vrlo jednostavnih igara poput te. primjerice analizirali i sparivali fotografije u eksperimentalni] uvjetima.jednoje prilièno dugo odbijalo progovoriti (do druge godine). estomjeseèna djeca nisu mogla u niti ni ta od naveden oga. in èe prisutne u majèinu mlijeku. zaklonio pjenastom koc167 Robert Winston: LJUDSKI UM kom i prekrio tkaninom. N kad èeoni re njevi poènu rasti. Medvjediæ je na trenutak nestao. manje sto as te nakupine neurona èeonom re nju zadu ene za stvaranje govora. premda se. Sve bolje poimanje prostora koji zauzima djetetu postaje izvor fascinacije. Willatts p sumnjao je kako bi to moglo utjecat i na sposobnost uèenja kad dijete poðe kolu. primjerice. nego su i bolje rje av li probleme. a dijete se smije uz osjeæaj olak a nja i radosti. kao i u bazalnim ganglijima te malom mozgu. Igraèku je stavio na stolnjak izvan djetetova dosega. Kadje rijeè o mojoj djeci. Djeca u to obi sposobna su birati izmed dvije ponuðene igraèke. Zanimljivim mi se èini to postoje velike pojedinaène razlike u brzini razvoja govora. iz raznih razlog ne mogu ili ne ele dojiti. banani slièna nakupina ivèani stanica smje tena blizu lijevog uha. tj. pet ili est godina poslije bila pronicljivija i o troumnija. Usporediv i rezu ltate sa studijama na novoroðenèadi. Èeoni re njevi podruèje su koje se u rastuæem mozgu aktivira posljednj Njihov razvoj zap oèinje oko sedmog mjeseca i ravnomjerno traje do otprilil druge godine. u misli se uvlaèi nesigurnost. Do prvog r oðendana mladi èeoni re njevi poènu ovladavati n gonima ni ih mo danih podruèja. Masti koje c smatra posebno va nima su dugolanèane polinezasiæene masne kiseli ne. dr. zadu no je za razumijevanje govora. To se ni na koji naèin ne doima povezano s njihovim sposobnostima ili inteligencij om. jasna: grudi su najbolje. Tek su s devet ili deset mjeseci mogla izvesti cij li postupak. Doista. drugo je progovorilo nedugo nakon prvog roðendana. a zatim i zabrinutost. da neka djeca poriv za verbalnom komunikacijom dobivaju rani je ili kasnije zbog manjeg ili veæeg zadovoljstva okolinom. Pokazalo se da su djeca koja su tijekom prvih èetiriju mjeseci dobivala nj gov nad omjestak. zrijeva mnogo br e od Brocina podruèja. èak i mozgovi novoroðenèadi prilagodavaju komunikacijskim obilje jima svoje okoline. Ona od sedam ili osam mjeseci uspijevala su uèin jedan ili dva koraka slijeda . no spomenut æemo da su uèinci naglog razvoja vidljivi u razvoju okulomotorne koordinacije i prostorne svjesnosti. katkad jako ljutita i frustrirana. sterogodi njac i koje su hranili mlijekom s nadomjestkom ne samo da su bi mentalno pripravniji i imali vi i kvocijent inteligencije. o maknuti kocku. meðutim. Dvogodi njacima mo ete da prilièno slo ene upute i oni æe vas razumjeti. Willai zakljuèio je da su planiranje i nizanj e postupaka moguæi tek kad prefrontali kora sazrije do odreðenog stupnja. Neke majke. mo da je nova teorija pogre na i medvjediæi ipak mogu nestati ? Iznenada se pli ana igraèka ubacuje u vidno polje. Dr. Wern ickeovo podruèje. a mo da i nositi se s prihvatljivim razinama zabrinutosti i tjeskobe. Cjelovit opis ranog mo danog razvoj a prelazi okvire ove knjige. Ali stvari zacijelo ne mogu nestati? Ili mogu? Dok je medvjediæ skriven. S. dojenèad i mala djeca svoje teorije na okolnom svijetu testiraju poput maj u nih znanstvenika. Dojenje najvi e pogoduje ranom mo danom razvoju. Utvrðeno je da iz stanak dojenja mo e u tjecati na inteligenciju. Standardna mlijeèna formula iz trgovine nije ide. kao to æemo poslij vidjeti. . paje usporedio djecu koja su pila standa rdnu formulu s onom koja i pila formulu s posebnim nadomjestkom masti koji je is tra ivao. pokus rje avanja problema. Veæini djece pozornost dotad mo e o dvuæi bilo to. tijekom »grozne dvije« godine. no neæe vam moæi na njih odgc 168 Uèeni um voriti. Peter Willatts sa sveuèili ta Dundee na dojenèadi staroj izmeðu est i evet mjeseci proveo je tzv. a treæe s otprilike osamnaest mjeseci. Govor se razvija od osamnaestog mjeseca. Moguæe je. a zatim dignuti tkaninu. Hm. djeca uèe isku avati svoj e teorije. Pouka je. njihov mali vlasnik poèinje odreðivati pr itel usredotoèuje se na krhak antikni kineski porculan. Jedna od omiljenih ig ara u toj dobi jest »igra skrivaèa«. Neujednaèenost u razvoju tih funkcija mo da je razlog za to su djeca u toj dob i. na zamjena jer nema optimalne s astojke za najbolju prehranu.i. dakl e.

Premda ne znam ni za kakv a istra ivanja. stolara. K ad se danas prisjet stijena uz koje sam se gotovo ne razmi ljajuæi uspeo u mladosti. Premda je dvogodi nji mozak oblikom i masom vrlo slièan odraslom mozgu. Neki su vanjskog podrijetla. recimo. pokazuju da mozak mladih nema pot] no razvijenu sposobnost procjene prijetn ja. neurotr. Pubertet Poprilièan dio ljudske komunikacije neverbalnog je oblika. S opisanom promjenom mo dane aktivnosti dolazi do opæe promjene u ] na anju. a drugi jo ne. Djeca poèinju shvaæati da su neovisne jedinke. Usto. daje snagu. Dakako. no j rije su djev ojke imale veæu aktivnost u èeonim re enjevima. Taj nam proces otkriva razloge nekih od najzamr enijih i najvi e frusti juæih vidova mlada laèkog pona anja.47 Mlaði su ispi tar reagirali veæom aktivno æu u amigdali. Daljnja su istn vanja pokazala kako od rasli mozgovi imaju sna niju aktivnost èeonih re nje od mozgova starijih tinejd era. retikularna formacija. vjeèno pitanje: »Za to si to uèinio?« Uslijedio bi vjeèni odgovor: » znam. ali razmislite koliko je va na za prepoznava nje opasnosti. Prikazana su ljutita.« Slaba na izlika koju donekle mo da osvjet . druge se moraju ugasiti. Rezultati su pokazali da su stariji djeèaci i djevojèice bolje èitali facijalne ekspre sije od mlaðih. Svakoj su prikazivali crno-bij ele slike lica na raèunalnom zaslonu. a od ispitanika je tra eno da ka u kakvo su lice vidjeli. no mo e skratiti ivotni vij Smanjena sposobnost èitanja facijalnih ekspresija na prvi se pogled ne doii ozbiljnom. Usput im je mjerena brzina reakcije. neuronskog graðevnog materij ala. Kad je rijeè o na im prof < onalnim ivotima. dakle. nakupina neurona s ishodi t em u mo danom deblu koja projekcije ima u kori i bazalnim ganglijima. Stalno slu anje CD i MP3 reproduktora kako ne bi morali s ati stalne roditeljske prodike moglo bi djelomièno objasniti tu èinjenicu. prestravim Danas bi me toga jednostavno bilo previ e strah. a manjom u èeonim re njevima. aktivnost s dobi? Èini se daje ba tako. objektom i predikatom. mo dano i tjelesno. na sliène kompromise na. kao i da drugi imaju vlastita u nutarnja stanja. Razvoj govora pridonosi toj svjesnosti i potpomognut je njome: jezikom opisujemo vlastita stanja i primamo informacije o tuðima. tu na i neutralna lica. brojna va pitanja ostala neodgovorena. sretna. Mladi. skanovi mozga pokazali su daje odreðeno podruèje 169 Robert Winston: LJUDSKI UM prefrontalne kore bilo manje kod starije nego mlaðe djece. smitera i glukoze. Krajnji stupanj razvoja dosti e tek u pubertetu . a to znaèi da je potrebno uvesti odreðene mjere tedr Neka se mo dana podruèja skupljaju kako bi druga tijekom razvoja dobiv maksimalnu kolièinu resursa. to omoguæuje razvoj samopoim anja. va na je u odr a vanju pozornosti. Svakaje slika na zaslonu bila samo osminu se kunde. Primjerice. kad mozak namjerno odbac dio svojih funkcija. najriziènija su skupina kad je rijeè o pron nim nesreæama . mladima izmeðu jedanaest i seda mneaest go na nakratko prikazivala èetrdeset lica s izrazima straha. Deborah Yurgelun-Todd iz boln McLean u SAD-u u svojem je istra ivanju. dodu e. mislim da se sk nost riziènom pona anju s godinama uvelike smanjuje. Zapravo. smanjivati se i ponovno rasti. Kao to pri obnovi kuæe moramo pozvati vojsku arhiteka graditelja.i to je jedan od razloga za to djeca imaju kraæi raspon pozornosti. slièno vjerojatno vrijedi za sve vrste odluèivanja. Pubertet kao da zaustavlja cijelu prièu. Da bismo stekli odreðene funkcije. postoje i op asnosti. primjerice zapalila ne ju kosu. Kad sam b io djeèak. lièila ca i elektrièara. u odreðenim je dobima izra enija. poput: ja (subjekt) udaram (glagol) loptu (objekt). tijekom kojih æe pripadajuæa podruèja rasti. iza koj eg su. no ostale promje moraju doæi iznutra. zimo èesto: testosteron nam. iznim unutarnji nap or. u drugima se povlaèi.Èeoni se re njevi razvijaju istodobno s govornim podruèjima. Pov eæava li se.46 Njegov je istra ivaèki tim meðu dobrovoljcima izdvojio dvije jednakobrojne skupine: jedni su trenutaèno bili u pubertetu. studije u kojima je primijenjena MR. mo e stvarati jednostavne reèenice sa subje ktom. ostale æe se f unkcije razvijati jo godinama. èak i oni koji ne voze. tj. Dinamika razvoja na e spo sobnosti èitanja tuðih izraza lica slièna je kretanju jo-joa. T o je dokazao Robert McGivern s Dr avnog sveuèili ta San Diego. barem privrer no. Tek kad se dijet e do ivljava kao ja koje èini i ja kojem èine. Jedno bi obja r nje moglo biti da prijelaz u odraslu dob zahtijeva. uèitelji i ostali autoriteti postavljali su djeci k bi uèinila neku neobja ni vo glupu ili opasnu ludost. mladalaèki mozak i tijelo u razvoju n raju uposliti svu silu resur sa.

Kako bi do ivljaj bio potpun. podruèja zadu enog da nam daje svijest o samima sebi u vremenu i prostor u. pa nast ju tipièna mu ka obilje ja i pona anja. uljevito tijelo.48 Buduæi da bi meditativno stanje bi lo te ko postiæi u buènom okru ju (primjerice.poput nadmoæi djevojaka govoru. aktivnost u tjemenom re nju je man ja. Ondje j e gustoæa stanica koje reagiraju na mu l hormone veæa nego u bilo kojem drugom dijelu mozga. Ne kanim ovdje ulaziti u raspravu o moæi molitve. To je jo jedan zoran primjer da redovita pona anja fizièki mijenjaju kemijske procese u moz gu. injekciju izotopa ubrizgao je kroz dugu cijev iz susjedne prostor ije. meditatori su u sobi palili mirisne tapiæe. u iskusnih je meditatora taj uzorak vidljiv i kad ne meditiraju. U zapadnom je dru tvu sve prisutniji trend sve dulje ovisnosti djece o roditeljim a. Za pretpostaviti je da æe sve veæi tro kovi kolovanja i dugovi koji pop ut utega ostaju visjeti oko vratova novih diplomanata samo produljiti razdoblje ovisnosti o roditeljskoj podr ki. medijalno preoptièko podruèje u hipotalamusu u ml diæa je dva i pol puta veæe. Takoðer. primjeæujemo tri osnovne razlike izmeðu mu kog enskog mozga. a djeèaka u zadaæama koje zahtijevaj u snala enje u prostoru i sistem tiènost. jednofotonsku emisijsku tomografiju. deblji je kc ena n ego kod mu karaca. rabeæi MR). gube zanimanje za seks. a samim time i izbjegavanja obveza koje donosi zrelost. poput graðenja kockicama. Sklonost k riziènim pona anjima smanjuje se. To su osobine koje nam podaruju èeoni re njevi. Za pretpostaviti je. Newberg smatra da bi pouèavanje mladih meditaciji moglo uvje bati i ojaèati njihov e èeone re njeve te im tako dati bolji nadzor nad vlastitim mislima i postupcima. profesor Newberg primijenio je SPECT. uzn mnogih razlika koje viðamo u kasnijem ivotu . kako bismo u mozgovima tinejd era koji su se na li pod takvim pritisi ma vjer ojatno primijetili da èeoni re njevi br e sazrijevaju. S pomakom aktivnost u kasnijoj adolescenc iji prema racionalnijim podruèjima kore. koji usmjerava razvoj njihovih mozgova. Prvo . naime. vokalne« lijeve. èini se. Spolne razlike Do mladosti spolna i rodna orijentacija u mozgu posve sazriju. primijeæujemo skup obilje ja koji jednom rijeèj u nazivamo »zrelost«. Kao to sam veæ spomenuo. to bi moglo objasni za to su ene (i mu karci oji naginju prema tipiènije enskom kraju kontin uma) bolje u preno enju i izra avanju v lastitih èuvstava te u shvaæanju tuði osjeæaja. Profesor Andrew Newberg s Pennsvlvanijskog sveuèili ta skanirao je mozgove osam medi tatora koji prakticiraju tibetansku budistièku metodu kako bi doznao to se dogaða u m ozgu kad meditacijom uðu u stanje nalik transu. Pokusi na majmur ma pokazuju da podra ivanje toga podruèja izaziva zanimanje mu jaka za bi koju enku u okolini.zaraðivanjem prihoda. Taje hormonalna bujica. Valja ovdje spomenuti da su pokusi Deborah Yurgulet-Todd s prepoznavanjem straha u adolescenata pokazali da se uzorak obrade informacije razlikuje meðu kulturama. ali iz navedenoga bi svakako slije dilo daje to jedan od mehanizama sna nog utjecaja molitva na mnoge vjernike. pod uvjetom da se tjera. Rijeè je. Iz rezultata istra ivanja proizlazi da su enski mozgovi vjerojatno uèinkoviti ustroje . Treæe. u mnogim zemljama mladala tvo ide ruku pod r uku s odgovornostima odrasle dobi . to »prirodniji«. Zbog siroma ne ponude p oslova i visoke cijene stanova mladi se odluèuju na dulje obrazovanje i kasnije se osamostaljuju. Pojavljuje se smireniji svjetonazor sa stabilnijim raspolo enjim a. Rezultati pokazuju da meditacija najprije izaziva ga enje stra njeg dijela tje menog re nja. a kako ih ne bi ometao. Po ulasku u pubertet. Mu ki fetr obilato izluèuju testosteron. Stoje ona veæa. Meditatori navode da tijekom meditacije do ivljavaju spajanje granica izmeðu sebe i okolnog svijeta te da gube pojam o vremenu. tehniku sliènu PET-u koja mo dani krvni protok mjeri pomoæu radioizotopa. Djec 170 Uèeni um mlade mozak predodreðuje da budu impulzivniji i ote ava im trezveno razmi ljanje o uzr ocima i posljedicama svojih postupaka. most koji spaja lijevu i desnu polutku. o zadaæama koje zahtijevaj kolanje podataka izm ðu »osjeæajuæe« desne polutke i »analitièke.va neuroznanost. 171 Robert VVinston: LJUDSKI UM stoga. Budiste je posjeo u zamraèenu tihu sobu. Ipak. ako im se to pod ruè ukloni ili o teti. recimo. Drugo. Drugo. a sposobnost promi ljanja postupaka pr ije djelovanja se poveæava. javlja se pojaèana aktivnost u èeonim i prefrontalnim podruèjima. i podizanjem obi telji.

Mo e im.razvili su zapanjujuæe j leme popise ljudskih post . to nameæe d a su djevojèice priroðeno bolje u prepoznavanju fin jih nijansa facijalne ekspresije . Djeèaci kao to smo vidjeli. meðutim. stroja rskim i graditeljskim zanimanjima. autistièni ili ne. Koleg nas je. Te sam razli ke postao osobito svjestan kad smo tijekom jed konferencije kolegica i ja bili s mje teni u zabaèenim sobama velikog hotelsl kompleksa nalik labirintu. zna da medu mu karcima i enama postoje presudne razlike u shvaæanju prostornog polo aj a.predmetima s konaènom svrhom. a vi e djelovanju ledenjaka koji du svojeg nezaustavljivog pohoda rezbari o brise i upadljiva obilje ja krajolika . opæenito govoreæi. no sklon iji su br e gubiti mo dano tkivo. mozak se pomalo smanjuje. U odraslome je ivotu ta sklonost vidljiva u prevlasti mu karaca u znanstvenim.a to ih èini boljim komunikatorima. recimo. Poremeæaji se. Oni se usredotoèi na put od toèk A do toèke B. a autistièni su djeèaci u tome najlo iji. a djevojèk vi e lijevog. kojima se mo e upravljati prema nepromjenjiv im pravilima. Isto vrijedi za komunikacijske vje tine: djevo jèice bolje prepoznaju èuvstva iz oèiju. Jednom smo se izgubili. Mnogi su autisti. Kad od djeèaka i djevojèica zatra ite da nacrtaju kartu pu173 Robert Winston: LJUDSKI UM ta koji su jednom pro li. razumijeva nje emocionalnih stanja drugih te rana predodreðenost za ljudske podra aje (zanimanj e za osobu. U ena je gubitak tkiva veæi u hi po-kampusu i tjemenim podruèjima. a n ajmanje su oèite kod autistiènih djeèaka. Mu karci u prosjeku imaju ne to veæi mozak. sigurno vratila u sobe jer se sjetila d aje na hodnik bio uk en posebno lo om imitacijom Matissea. Veæ smo spomenuli istra ivanja Simona Barona-Cohena u Cambridgeu. udubljenje ondje. karte djeèaka obièno su toènije. razdra ljiva starca.ni za dru tvenu interakciju. Gubitak nije velik ni kod jednog spola. Ljevorukost bi mogla imati isto podrijetlo. Radije se igraju autiæima. uru) osobine su oèitije kod djevojèica nego kod djeèaka. a djevojèice se vi e posveæuju istaknutim obilj jima du puta. Kasnije. Mu ki autisti obièno imaju vi u razinu testosterona i ranije razviju mu ka spoln a obilje ja od njihovih normalnih vr njaka. pokazuju opæenitu sklonost prema neèemu to nazivamo »sistematizacija«. i sjeæam se kako sam se uspje no poku avao prisjetiti svih lijevih i desnih skretanja do sobe. a ne. pa u kasnijem ivotu kz kad imaju pote koæa u socijalnom pona anju. Suradnja i dijeljenje u igri. Shodno tome. posve uklopljeni u dru tve imaju posao. dakle poslovima koje vi e zanima »kako stvari rad e«. glavni bi uzrok t me mogao biti en ski kromosom X. a on dr i daje taj poremeæaj ekstreman oblik mo danih kemijskih procesa tipiènih za mu karce. raznih te ina poremeæaja. Autizam je èe æi u mu kar ca. no ne znam ni za kakve prave doka ze u prilog toj tvrdnji. podruèjima zadu enim za mi ljenje i obr stava. u starosti su zaboravljivije te te e odreðuju polo aj predmeta. bolja fu nkcija jednog podruèja. oru jem i igraèkama s kojima se mo e graditi . ima dokaza da autizam mo e nastati kao posljedica »prevelikih« napora mozga da stvori rodn i identitet. Rast mozga u odrasloj dobi i kasnije manje je nalik cvijetu koji se otvara iz pu poljka. Prema studijama profesorice Ruth Campbe i profesora D avida Skusea s londonskog Universitv Collegea.49 Djevojèicama roðenim s Turnerovim si: dromom manjka jedan od spare nih kromosoma X. No neke od njih izmo ðuje napor koji u to ula jer interakciju s drugi ma temelje na sistematizaciji . ali je kod mu karaca veæi u èeonim i sljepooè-nim re njevima. javljaju k ad je taj proces prenagla en ili nepotpun. Radovi s Dr avnog fakultei medicine i biomedicinskih znanosti Njujor kog sveuèili ta u Buffalu t akoð« pokazuju da mu ki i enski mozak drukèije obraðuju informacije s ljudskih i ca. tipièni djeèaèki hobiji poput skupljanja maraka ili novèiæa izraz s u veæe sklonosti prema razvrstavanju predmeta nego prema interkaciji s ljudima. ko i i zubima. slabljenje ostalih. i to najupadljivije na reproduktivnim sustavima te oèima. na primjer. na primjer. Odatle arhetip èangrizava.ispupèenje ovdje. Smatra se. Djeèa u predpubertetskom razdoblju rabe vi e desnog mozga. Svatko tko je ikad bio u prilici voziti i pratiti autokartu sa svojim partnerom. Kako starenje uzima svoj danak. 172 Uèeni um Treæa razlika izmeðu mu kog i enskog mozga postaje oèita tek mnogo kasnije. da sinestezija m o e nastati kao rezultat nepotpune staniène smrti. biti te i èitati govor tijela te pratiti smjer tuðeg pogleda. ve ze i obitelji. Takoðer.

Zbog toga autisti mogu zazirati od okru ja ili zanimanja u kojima mor. moraju ih stalno dopur vati. Daljnje istra ivanje.upaka. koji se ne osjeæa ugodno u dru tvu i najsr niji je kod kuæe sa svojim uredno slo eni m zbirkama i rutinama. kao to veæ znamo. u ena nego u mu karaca .beduin daje vje rujuæi da æe. pokazalo je daje odreðeno podruèje u prednjem dijelu hipotalamusa bilo dvostruko veæe kod heteroseksualnih mu karaca. Ta me primjedba vodi prema prijepornijim pitanjima odnosa mozga i pona anja. provedeno pod pokroviteljstvom Nacionalnog insti tuta za psihièko zdravlje. Neki bi sad mogli reæi: »Je li to sad to? Odjednom znamo odgovor. koji utjeèe na seksualnu orijentaciju mu karaca. mo bismo reæi. manje je opasno sti po èovjekov ivot. kako bi oslikao da se ka tkad s neobiènim osjeæajima povezanima s èinjenicom da smo drukèiji suoèavamo tako to ih p etvaramo u ugodne osjeæaje. mog u sjajno upravljati predvidljiv sustavima. Matematika i strojarstvo zanimanja u kojim a autisti razlièitih stupnjeva poremeæaja mogu biti itekako uspje ni. na mozgovima homoseksualnih mu karaca proveo neuroznanstvenik Simon LeVay. naravno. Nimalo obeshrabren. Priroda okoli a oblikuje pona anje ljudi koji u njemu ive. Popisi slu e svrsi devedeset posto vremei ali kako ljudi. ne z naèi da svatko tko je uspje an u tim zanimanjima ima od ðen stupanj autizma. U osn . I. Kao to nagla ava i sam Baron-Cofu shvaæanjem stanja u osnovi takvih razlika u osobnos ti. bogatijim zemljama. Njihova je prednost bila stoje predmet njihove opsjednutosti bio vi cijenjen u opæoj populaciji. mogli bismo izvesti neke za mljive zakljuèke . i sam homose ksualac. i pitanju potjeèe li iz tjelesnih razlika ili ranih pojedinèevih iskustava. No vodeæi se Baron-Cohenovim teorijama. Obdukcijsko istra ivanje koje je 1991. naðe li se u istoj situaciji. komunicirati s drugima. jer oni koji se jednako zaneseno bave parnim k omotivama. osna juæi i produbljujuæi poèetne razlike. ovisno o tom e kako su se prema njemu pona ali roditelji i druga djeca te o mjeri u kojoj mu se mozak prilagodio na njegove percepcije razlièitosti. sjetit æete se. dakako. Be duinu je nezamislivo da isprati gosta. markama ili starim vinima èesto bivaju prozvani » mokljanim i »papcima«. Ali u veæoj il i manjoj mjeri prisutan u veæini nas glavni lik romana Nicka Hornbvja Hi-fi i njeg ovi drugovi u pi davaonici ploèa bili su uistinu strastveni sistematizatori glazbe i glazbenih buma. zacijelo i primiti. a katk ad i grubo odbaèeni od dru tva. to. samo tako?« Ali stva r nije tako jednostavna.50 L eVayje nai ao na estoke kritike. dijete s odreðenim obilje jima mo danih kemijs ih procesa homoseksualnoga tipa mo e i ne mora postati homoseksualno. Na isti naèin mnogi hirovi i posebnosti identiteta svakoga od nas ovise o geografiji na ih ivèanih stanic a. Postoji sliènost izmeðu naèina kako mo dana geografija oblikuje osobne svake osobe i naèin a kako fizièka geografija i klima utjeèu na kulturu i svjei 174 Uèeni um nazor cijelih nacija. nedvojbe je ekstreman arhetip mu ke osobnosti. Dugo su znanstvenici i ostali raspravljali o homoseksualnosti. iskustva utjeèu na plastièan mozak. nisu pot puno predvidljivi. LeVay. Nalazi istra ivanja pol zuju da se pojava i izra enost t akvih osobina svode tek na bujicu kemikalija presudnom trenutku mo danog razvoja. Dr ave sa surovim pustinjskim okoli em i odgovarajuæim pomanjkan jem resursa poput vode i hrane èesto su tradicionalno prijazne prema strancima. To funkcionira kao svojevrsno osiguranje . Dakle.kod homoseksualnih mu karaca èesto deblje nego kod hetero seksualaca. nastavio je rad i izvijestio kako je uljevito tijelo . Skovao je frazu »egzotièno postaje erotièno«. Psiholog Daryl Bern istaknuo je 1996. da biolo ke razlike samo stvaraju tendenciju prema odreðenim socij alnim iskustvima. nasljednog po ma jèinoj strani. 175 . U hladnijim. koje su smatrale da povezivanje homoseksualnosti s razlikama u mo danoj arhitekt uri mo e dovesti do poveæane diskriminacije. strastven hobi st. nego kod homoseksualaca i heteroseksualnih ena. crtaju. djelomice upuæene iz skupina za prava homoseksualaca . o nekim drugim sku nama. a da ga prethodno nije nahranio i napojio te mu ponudio konak. tipièno mu ke sposobnosti. Nerijetko pokazuju ono to Baron-Cohen naziva »otoèiæi spos« nosti« briljantno igraju ah.deblje. ukazalo je na moguænost postojanja gena. Genetièka ili mo dana predodreðenost za homoseksualnost ne mo ra nu no rezultirati odraslom osobom istospolne orijentacije. mo da æemo s vren nom postati malo tolerantniji. S druge strane. utemeljene na mo danim procesima. Povuèen. paje manja i potreba za takvom tradicijom. pamte ili razvrstavaju.

Dobro zbori : razvoj govora Fascinantnost i zamr enost rada èovjekova plastiènog mozga odra ava se u i canju govora. odreðena vrsta lave a znaèi »opasnost«. osnovna jezièna jedinica. kojim vi im mo danim podruèjima priopæa o vlastita i tuda unutarnja nja. Prema tome shvaæanju. Èovjek rabi kombinacije zvukova k nazivamo fonemi (npr. govor je. znaèenje prenosi nizom od tri koraka: subjekt om (ja). Ta kola mi ljenja dr i da smo preduv jete za razvoj govora stekli razvojem mozga uvjetovanim uporabom oruða. grkljan je smje ten mnogo vi e u glasovnom traktu. glagolom (èinim) i objektom (to). osmi ljavanje njegove izrade te naposljetku izrada i uporaba pretpostavljaju s posobnost nizanja misli. /t/ ili /n/) kako bi stvorio beskrajan raspon mogu znaèenja. lj udski jezik fonemi mo e prenijeti beskonaèan raspon znaèenja. U ljudskoj komunikaciji fonem nema unaprijed odrede znaèenje.èiji je vrhunac. U veæine prim. go vor je bio vrhunsko sredstvo za opstanak.. Postoje dokazi da se mo dana podruèja koja upravljaju pokre tima ruku i govorom oslanjaju na iste mehanizme..: bolje govorimo. fonem je najmanja jedinica veæeg obrasca. te upljine omoguæuju brzo st ranje kontrastnih zvukova. Bud da filtriraju i oblikuju zvukove nasta le u grlu. Govor je. Dakle. Slit tome. recimo. govor je samo nusproizvod ireg razvoja ostalih vje tina. sebi i drugima koji nas g ledaju govorimo da 5 ljutiti. izgled golemog rimskog mozaika mo e nasl utiti iz samo jedne ploèice. do lo nau trb drugih funkcija. moæi æu ubiti bizona. Rijeèi u zagradama daju donekle naslutiti moju iduæu tezu. ustvrditi da nam je jasnijom komunikacijom jezik omoguæio s u ivot u sve slo enijim skupinama . S razvojem govorne funkcije. Rijeèima smo mogli prenositi zamr ene poru ke nu ne za opstanak unutar sve veæih i slo enijih dru tvenih skupina. zacijelo nam je ponudio i ku jasnu evo lucijsku korist. Drugim rijeèima. No za razvoj tog obilje j a potrebno je vrijeme. Toènij e. Za to. Za razliku od njih. Takav lanac razmi ljanja. Ako je govor obuhvaæao promjenu i opasnost. trebamo govor i kako je nastao? E 176 Uèeni um su osnovna pristupa tom pitanju. ko ju zadr ava c prva tri mjeseca. Dakle. sve to mi pojedemo ili popijemo me proæi preko du nika. Mnogi teoretièari jezik dr e pokretaèkom silom koja stoji iza niza daljnjih novina. Sam proces izraðivanja oruða pretpostavlja odreðenu svijest o kljuènom k onceptu . jest. Novo ðenèad se raða sa sposobno æu istodobnog disanja i pijenja. ja. prijeti nam veæa opasnost da æemo se ugu iti. odvojenom od drugih i sposobnom èiniti. Zagovornici tvrde kako uviðanje potrebe za or uðem. primjerice. al i za razliku od mozaika kojem se ploèice naposljetku sjedinjuju u zadanu sliku. nisam isto to i onaj kamen ili ovaj bizon kojeg elim ubiti i ako uèinim ne to s ti m kamenom. rijeè je samo o gr aðevnoj jedinici rijeèi. dakle. prema opisu u knjizi Joninoj »velik grad. Taj napredak poveæao je prostor u kojem jezik pomièe du dvije osi i isto dobno stvara dvije rezonantne upljine. Druge ivotinje imaju v ili manje rjeèn ike. dio slijeda. ( zvukove ne spajaju u ni zove ili reèenice radi stvaranja razlièitih poruka. to im omoguæuje da is dobno di u i piju. bila Niniva. trebala su tri dana za prijeæi je«. Èuvstva mo emo definirati kao sred. Prema prvome. spiljski èovj ek. Nemoguæe je oèekivati d. Kod ljudi ne postoji priroðena veza izmeðu zvul njegova znaèen ja. Mrgoðenjem. Prema drugom shvaæanju. Takvu uporabu zvukova omoguæuju neki jedinstveni elementi èovjekove ziologije. Razvi jeni ljudski glasovni trakt svinutje pod pravim kutem. Darvinisti smatraju da stalno biramo pri lagodbe koje nas èine boljima u pre ivljavanju i razmno avanju. Èimpanze govor rabe uprave ko . Sto podrazumijevamo pod govorom i za to on postoji? Veæ 5 se osvrnuli na prirodu i svrhu èuvstava. Ug. smatra se. Lj ska je komunikacija temeljno drukèija. Mo gli bismo. le i u srcu razvoj a jezika. a grki je ni e nego kod dru gih primata. poput svijesti. meðutim. No u svih ivotinjajedan zvuk ima samojedno znaèenje. Do napretka je. tovi e. poput samoglasni ka i suglasnika. proizvodnih vje tina i uporabe oruða. potencijal da spajanjem zvukova stvaramo beskrajne razlièitosti znaèenja »oslobodio nas je trenut . ta se sposobnost gasi . kod ivotinja je zvuk usko povezan sa znaèenje npr. Takoðer.u di vljini se glasaju s oko trideset est zvukova.sebi. primjerice. poput izrade i uporabe alata. reèenica. Je li govor onda samo apstraktniji alat s istom sv rhom? Kratak odgovor na to pitanje glasi: da. jednost avno vrhunac milijuna godina selekcije. a majke koje skrbe o mlad i ma glasat æe se drukèije.

Glas je upitao: »Stoje udarilo u cvijet?« . Dr. recim ubor potoka ili buka pneu matske bu ilice. Za to se pis ana rijeè razvijala toliko dugo? Mo da zato to ni bilo potrebe za rezbarenjem kao sre dstvom daljinske komunikacije dok èovj« nije poèeo graditi gradove i ivjeti najednom mj estu. ta nai je sposobnost priroðena. kao to sam veæ spomenuo. u mozgu nastane slo ena olu reakcija. Is tra ivanja Patricie Kuhl s Washingtonskc sveuèili ta u Seattleu provedena na novoroðenèadi pokazuju da se svi raðam sa sposobno æu razlikovanja govora i drugih zvukova. uèenje jezika trebalo bi biti nemoguæe«. sanjamo. no da bi se pr oces aktivirao. no poslije toga razlikovati mo emo samo ljudska lica. a koji djetetu poma e da nauèi jezik. a ne. pn dodreðeni za prepoznavanje jedinstvenog uzorka fonema koji tvore na mati rinski jezik. Mozak n ajprije mora prepoznati daje to to èuje jezik. Istra ivanje po vodstvom Oliviera Pascalisa sa Sheffieldskog sveuèili ta pokazalo je da tijekoi istog esteromjeseènog razdoblja prepoznajemo razlièita ljudska i majmun sk lica. Hollich smatra da dojenèad razumije mnogo vi e nego to mislimo.jo neke funkcije imaju svoj vrhun ac. Te ko je shvatljivo zast oje pisanje 177 Robert Winston: LJUDSKI UM nastalo tako kasno u ljudskoj povijesti. Prema istra ivanjima sa sveuèili ta Purdue èini se da jenèad rijeèi i gramatiku uèi istodobno. Kakav god bio odgov« na to pitanje. a najèe æe j e to materinski jezik. potaknuv i tako revolucije. Omoguæiv i nam ra èlambu svojih i tuðih unutarnjih stanja. Cesto se smatralo kako djeca jezi k uèe korak po korak. ka e Hollich. Definiramo li ga kao sredstvo izra av nja jeziènih elemenata nizom ruèno naèinjenih vidljivih oznaka. Od jednostavnih zajedn ica za lov i podizanje djece. napredak i odbacivanje dogma. razvoj pisma omoguæio je ljudim a da kritièki sagledaju vlastitu povijest te povijest svojih zajednica ili plemena . bio je i pokreta ru tvenih promjena. neki smatraju daje pojava jezika oblikov ala arhitekturu èovjek va mozga. Rijeè je o procesu kojim odreðena skupina ljudi stvara i potvrðuje vlastiti identitet. mozgu su potrebni pi mjereni okolinski podra aji. ponajprije majke. te èak pretpostavljaju da su temeljne razlike izmeðu lijevog i desne mozga posljedica nastanka jezika.52 Izrazi poput »cjat-ki. Sve ostal zvukove odbacujemo kao nejeziène. mali zeko ide papati« pri mjer su »majèinskogjezika«. rijeè po rijeè. Na drugom se zaslonu zatim prikazala jabuka u jednom kutu. djeci pri kazivan niz kratkih animiranih isjeèaka. neovisn o o tome jesu ljudskog podrijetla. izumljujemo. Kad suvremeni èovjek zaèuje neku reèenicu. Zanimljivo. 178 Uèeni um ivèani temelj gramatike U ranom stupnju razvoja usvajanje jezika podjednako ovisi o onome to ulazi u moza k i onome to se dogaða u njemu. jezik nas je doveo do plemena i. u r azdoblju kad je sposobno: usvajanjajezika najveæa. Mnogi od nas priznat æe da su ljubomorni na malu djecu koja nakon sam nekoliko tje dana u novoj zemlji mogu èavrljati poput domaæih stanovnika.51 Takoðer. stvaramo umjetnost. George Hollich sa sveuèili ta Johns Hopkins smatra da n aèin kako odrasli. a cvijet u dru gom. »Uzmete li u obzir da rijeèi ima gotovo beskonaèno mnogo. Jezik je usto omoguæio stvaranje kodeksa pona anja i moralnih norma. Ali kad navr imo pribli no godinu dana. Ali znamo da su ljudi koji su ivjeli pri trideset ili èetrdes et tisuæa godina crtali. Sudeæi prema dokazima. èini se da smo. naci onalnih dr ava.koja postoji samo um tar odreðenog vremenskog okvira. a postoje i novi arheolo ki dokazi pr ma kojima bi primitiv ne stilizirane rezbarije u kostima mogle biti starije od tisuæa godina. primjerice Hamu rabijeva zakonika te opisa èovjekova podrijetla. vi e ne prepoznajemo foneme govorne obrasce je zika kojima nismo bili izlo eni. R zlog tome je plastiènos t mo danih jeziènih krugova . pisanje ni mnogo starije od pet ili est tisuæljeæa.ka«. primjerice. Mo dani su krugovi zavr li proces rasta i potkresiva nja i to tako da mo emo prepoznati samo fonem jezika koji svakodnevno èujemo. Prema antropologu Jacku Goodvju. poput jabuke koja se stalno sudara sa cvi jetom. poput prièa u Knjizi postanka. omoguæiv i nam da razmi ljamo apstraktno. naposljetku. kao i potencijalnih veza izmeðu rijeèi i znaèenja. Ti s u se zapisi zatim vjerno prenosili s koljena na koljeno. govore djeci uspostavlja proces kojim ona uèe f oneme specifiène za vlastiti jezik. pojednostavljenog ali nagla eno ritmiènog oblika govora zajedn ièkog svim ljudskim zajednicama. U jednom je istra ivanju.

ponajprije Silvijeva pukoti na. cvijet. o teti li mo dani ud. Gleda li. pak.neovisno o tome razu miju li rijeèi koje èuju. Koje mo dane tvorbe sudjeluju u stvaranju i razumijevanju jezika? Razluè vanje govor a od ostalih zvukova odvija se interakcijom talamusa i slu ne kor Odatle informaci je odlaze u glavna podruèja obrade govora. Brbljanje estomjeseènog djeteta francuskih roditelja zvuèat æe drukèije od brbljanja djeteta japanskih roditelja. no ima doka: da desna polutk a mo e preuzeti zadaæu nastupe li te koæe u dovoljno plasti nom razdoblju.u kojem sudjeluju mm ga podruèja. Djeca kojima je uklonjena lijeva polutka i dalje govore i razun ju govor. Janellen Huttenloch< psiholog inja sa Sveuèili ta u Chicagu pokazala je da uèestalost kojom rodil lji komuniciraju s djecom do druge godine ivota sna no utjeèe na to kako djeca rabiti jezik u ostatku s vojeg ivota.Dakako. To iznenaðuje. ali neæe izguh ti sposobnost razumijevanja to joj se govor i. u skladu s time. Kao to smo vidjeli. ali ne razumije u potpunosti pitanje. Èak i gluha djeca roditelja ko ji s njima komuniciraju znakovnim jezikom èine 179 Robert VVinston: LJUDSKI UM pokrete rukama koji su zapravo jednaki brbljanju normalne djece. uglavnom ulaze u djetetovo lijevo uho. Dokazi prikupljeni na pacijentima koji su pretrpjeli mo dani udar otkriva koliko j e uporaba jezika zapravo rascjepkan proces . Ona se kod veæir nalaze na lijevoj strani i okru uju slu nu koru. lijeva polutka c pete godi ne odgovornost za jezik preuzme kod 95 posto ljudi. Kao i u mnogim drugim p odruèjima. Takoðer je bolja u tumaèenju ritmiènih i m elodiènih zvukova kojima se roditelji obraæaju dojenèadi. vi e pokreæu desnu stranu usta. a zatim otiæi u njezinu desnu polutku. Teorija ka e da se tako uspost avlja krug neverbalne komunikacije izmeðu majke i djeteta. Primjerice. prvi su put p repoznata prije pribli no stolji æe i pol. neovisno jesu li lj evakinje ili de njakinje. plastiènost mozga vrlo je va na. jer veæina struènjaka predviða da æe dojenèad gledati u predmet izrièito spomenut u pitanju. Na sposobnost prepoznavanja zvuènih jedinica vlastitogjezika nadograðuj se sposobno æu r azlikovanja fonema. nakon mo d nog udara u lijevoj polutki mo da vi e nikad neæe vratiti sposobnost govora. jer u toj fazi djeca brbljaju rabeæi samo skup fonema svojstven materinskom jeziku. ta djeca jo ne mogu govoriti. rabe lijevu. Ipak. danas znamo d va nu ulogu imaju i druga podruèja. Desna polutka u veæine nije sjedi te je ziènih funkcija. Malo dijete mo e nadokn aditi tetu iz zvanu ozljedom mozga. dakle. Zvukovi. 180 Uèeni um Kad postenemo sposobni razlikovati foneme. kojima prenosimo znaèenje. Oko osamdeset posto majka svoju djecu dr i na lijevoj strani. Doista. stupanj oporavi ovisi o dobi u kojoj doðe do o teæenja. Ako ne funkcionira normalno. Brocino i Wern ickeovo podruèje. osob te ko razlikuju rijeèi èije znaèenje ovi si o suglasnicima. dojenèad æe to uèiniti. moramo razlikov ati »b« i »v«. pa se njihovo razumijevanje mjeri trajanjem gledanja pojedine slike. Gleda li dijete dulje jabuku. Zahvaljujuæi napretku tehnologije snimanja mozga. premda mogu imati p ote koæa sa slo enom gramatikom ili buduæi glagolskim vremenima. Brocino podruèje u lijevom mozg u. Morfem mo e biti cijela rijeè. To je jo jedan d kaz da mozgovi koji vje baju postaju sve jaèi. morfeme. bili neuspje ni. Kad djeca poènu brbljati. al i samo ako pitanje glasi: »Gdje je cvijet?« Polo aj u kojem majke instinktivno dr e djecu takoðer mo e pridonijeti usvajanju jezika. dakle. jeziènu stranu mozga te. poput »put«. Prve dvije godine presudne su za usvajanje jezika. to narr æe daje na izgled besmislen dojenaèki govor zapravo glavna proba za uporal posve razvijenog j ezika. rjeènik æe i biti bogatiji . zadu ena za produkciji odnosno razumijevanje govora. osoba neæe moæi govoriti. Primjerice.53 Sto im se vi e govori. p a æe se veæina obrade odvijati u desnoj polutki. sva ko s odreðenom svrhom. ili . poèinjemo uèiti kako ih spajati u veæe jedi nice. brazda k< ja razdvaja sljepooèni od èeonog re nja. s druge strane. Ne èudi. pretpostavlja se da je r azumjelo pitanje. Postoji siæu an dio lijevog mozga koji s aktivira samo kad zaèujem o suglasnike. jer æe i djetetovi zvukov i najprije uæi u lijevo majèino uho. da bism razlikovali rijeèi »brat« i »vrat«. Kao to smo ranije spomenu] dva glavna sredi ta. ali se razvija prije lijeve. to bi znaèilo da mo e prepoznati rijeè »cvijet«. Njegov 65-godi nji djed. to su pokusi Fi drika II.

Fridrik nije imao potpuno krivo. p vezana su s te koæama u gramatici i si ntaksi.postoji. knjiga/knjige. Priroðena sposob181 Robert VVinston: LJUDSKI UM nost usvajanja jeziènih pravila aktivira se kad to nametne opseg rjeènika.samo dio rijeèi. Do danas nismo izdvojili nijedno mo dano podruèje koje bi moglo biti c govorno za ta j softver. morfemi imaju dvije funkcije . Patni tvo je bilo veliko. Odgrizali su komadiæe stola i èajne pod krpice. Primjerice. znaèi. bilo kojeg jezika . »profesora« Stanlevja Umvina. Kako bi izrekli tko èini radnju i na kome je r adnja uèinjena. Ono to cars ko zabadalo nije dokuèi jest da se »program« mora aktivirati izlaganjem zvukovima. premda nerazumljivo blebeæu. Prvi oblikjezika koji rabimo jest opona anje . ima drukèije znaèenje od reèenice »Ivana ljubi ja«. Sustav pravila prema kojima rijeèi spajamo u fraze. nerijet ko æe ga poopæiti i reæi »èovjeci« umjesto »ljudi«. ta univerzalna naprava za usvajanje zika. Premd a prve reèenice mogu biti gramatièki netoène. pravilo da g enitiv mno ine nekih rijeèi tvorimo dodavanjem sufiksa »-eva« (kljuè . oni subjekt . Kod rastuæeg se djeteta ta sposobnost zdru ivanja fonema u morfeme i mor-fema u reèeni ce razvija usporedo s rjeènikom. Na neki naèin. poput opei tivnog sustava predinstaliranog na raèunalu. ne èine u ranijoj dobi. kojim je stolovao Gradonaèelnik-Neradoplaæenik. to se obièno dogaða oko prve godine. u èovjekov moz ak usaðena od roðenja.stavljaju na prvo mjesto. a i brèiæe onih koji su dubokim snovima plovili. a fraze u reèenice. logika pomalo izlazi na povr inu. Lingviste posebno zanimaju pogre ke koje djeca obièavaju èiniti s tri ili èetiri godine: nepravilnosti èija uèestalost raste s njihovom sve veæom sposobno æu preno enja slo enih z ja i koje.mogu biti zasebne rijeèi te tako sami po sebi prenositi misli ili mogu mijenjati znaèenj a drugih rijeèi. Primjerice. zanimljivo.osobu koja ljubi . ti bi im takori proglodali pl akte. Zatim s lijedi glagol te. poput engleskoga. on se smjesta pretvara u naèi nski prilog. poput Brocina podruèja. a dodamo li pridjevu »brz« nastavak »-o«. Primjena skupa pravila na sk zvukova radi stvaranja be skrajnog niza znaèenja jedna je od kljuènih osobi sti èovjekova jezika. Znanstvena zajednica jo od prijelomnih radova lingvista Noama Chomsk iz 1950-ih p rihvaæa daje ta sposobnost. naposljetku. sve fine stvari na ovome . kad usvoje neka gramatièk a pravila. isprva prekomjerno poopæavaju njihovu uporabu. ili tak o nekako. djeca brzo odmaknu od jednostavn ona anja roditeljskog govora. Reèenica »Ivan ljubi Mariju«. Prema studijama na pacijentima s odreðenim ozljec ma.brbl janje kao isku avanje zvukova i obrazaca materinskogjezika. S dvije æe godine vje no pravilno reæi »konja« jer u toj fazi jo samo opona aju starije. objekt. recimo. Dakle. pi minu log 2002. djec oko osamnaestog mjeseca spontano poèinju spajati rijeèi u jednostavne reèenice. Kako se rjeènik iri. to znaèi da se znaèenje reèenice mijen a ovisno o redoslijedu rijeèi u njoj. Njihov se govor ne bi pi vi e razlikovao od prièa sjajnog komièara. una prijed postoji u mozgu. poput hebrejskog ili latinskog. Ili. Znamo i da pacijenti s o teæeni Wernickeovim podruèjem mogu zadr ati sposobnost konstrukcije gramatiè pravilnih reèenica. slièno kao kad se ne < ju s bicikla nak on to nauèe voziti bez pomoæi. Njime otvaramo vrata z a usvajanje pravih rijeèi. Dakle. Rijeè tako o e biti reèenièni subjekt ili objekt ovisno o dodatnim morfemima na poèetku ili kraju r ijeèi. kao u reèenici »on hoda brzo«. ima »sintetièku« sint aksu. Hrvatski jezik. analitièki. o teæenja prednjih di jelova jeziènih sredi ta. Nastavak »-e« jedninu mo e pretvoriti u mno pr. a kad bi ljudi spavali u svojim posteljama. Al i sposobnost usvajanja i up rabe jezika.kljuèeva). Svi su takori milili i izlazili i grickali i nju kali i glodali u jutarstvo rano (i u kasnu veèericu). to znaèi da se promjene znaèenja ostvaruju preina-èavanjem samih rijeèi. poput njemaèkoga. hranetina. pri èemu se suglas nik ispred njega zbog sibilarizacije mijenja iz k u c: biftek . D ca ih i sprva èesto primjenjuju s popriliènim zanosom. kad usvoje pravil o da mno inu nekih rijeèi mu kog roda tvorimo dodavanjem nastavka -i. hebrejskoga i latinskoga. ona æe pr erano poopæiti. Èimpanze pouèene k omuniciranju znakovnim jezikom sposobnost nikad ne razviju. Njegova je pogre ka bila stoje vjerovao da pojedi jezik.bifteci. Ovdje na svoj naèin prièa vrlo poznatu djeèju bajku. poput nastavaka »-e« ili »-o«. pa æe njihov genitiv rijeèi »konj« glasiti »konjeva«. to bi znaè lo da se u mozgu odvijaju mnogo dublji procesi od obiènog opona anja. mo da prepoznate: Jednom davna no u germanskoj zemlji bio je velik grad po imenu Ham-perlin. nazivamo sin taksa. Ne samo to: smoènice. Drugi su jezici. I tamo je vladala preplavl jenost ili takorska patnja.

tc. Svo jedobno je bio podosta uredan (premda sam medicinske struke). te osobe koje mogu èitati. ne postoje dva slièna mozga. èemu odrasli i mla< moraju pribjeæi dok se hrvaju s no im jezikom. ili kad smo uèili put od kuæe do radnog mjesta. moglo bi vrijediti i za gramatiku. sposobnost usvajanja i uporabe jezika u èovjekovu je mozgu c roðenja. Kad dojenèe proizvede prve zvukove. svojem malom sinu rekla da se »spopalatakla i ogrebla koljensku alièicu«. rabijednu posebnu funkciju. recimo. Skanovi mozgova os oba s visokim verbalnim kvocijentom inteligencije 183 Robert \Vinston: LJUDSKI UM pokazuju da im se pri èitanju javlja aktivnost u gornjoj uzdu noj vijugi. Problem do datno ote ava èinjenica to. Naravno. pozivaju se druga podruèja. Prilièno banalan primjer tog procesa bio bi moj rukopis. sli ku crkve. No kako je rijeè o uèenju. neg o samo okidanja neuronskih krugova ra trkanih u raznim mo danim podruèjima. osobe koje mogu pi sati. Zbog toga. zato to su takori nju kali svuda (i vak. no otkad su raèunala zamijenila papir i olovku. drugi æe pacijenti kad vide sliku reæi da graðevina slu i tovanju B ga. Moguæe je èak da uopæe ne postoji posebna jedinica za to. ali za njih ne mogu proizvesti nijednu asocijaciju. smatra da postoje neovisni mo dani sustavi za gramatiku. mogu ih preuzeti neke druge funkcije. na u iduæu temu. recimo. Istra ivaè u uspijevali uprijeti prstom u podruèja koja nadziru tako uska jezièna obilje ja poput naziva tkanina. vrtlara i trgovca dijama ntima. Za razliku od njih. za oèekivati bi bilo da æe iæi na neke oèite razlike u sredi tima za imenovanje. ali ne i èitati. ali neæe moæi proizvesti rijeè »crkva«. dragulja i povræa. no znanstvenici o t ome nipo to nisu suglasni. Mo da je u tom s mislu va no to u mozgu postoje odvojena sredi ta za èitanje i pisanje. Jedan od argumen ata koji bi to mogao objasniti jest daje mozak zbog svoje plastiènosti ivèanim stanic ama koje su u ranijim fazama evolucije bile rabljene u druge svrhe dodijelio nov u funkciju. da se ljudi unutra mole. struènjaci u svojem podruèju. èak ni nakon godir vje be. kad je jednog dana.vakali i nak jukavali se niz svoje takoraste grlice) i zato to su to bili najbr i takorèiæi i zato t u previ e iz sebe bacakali svojih okruglièica u tom velikom krasnom gradu koji je in aèe bio. kad je rijeè o jeziku. da pjevaju i razmi ljaju te da unutra njost miri i po drv etu. ali velièina i polo aj tih mjesta razlikuju se od osobe do osobe. Kao to smo vidjeli u kn kom osvrtu na dis leksiju. Da sa memo. v lo razlièitu od naporn og i èitavanja ud benika i rjeènika. Iz Èarobnog frula a 182 Uèeni um Stanlev Unwin znao je kazati kako mu je zadivljenost besmislenim jezikom usadila majka.svijetu nisu u ivali Ijudovi sami. svaki s vlastitom lokacijom i elementima u mozgu. no ne i pisati. to se njoj itd. vo-sku i tamjanu. Slièno tome. Prv i jezik usvajamo. tko je rabi. Spomenuo sam kako me zbunjuje kasni razvoj pisanja u paleolitiku. ne funkcije sv rstavaju se u pamæenje. moæi æe je imenovati »crkvom«. Neki mogu imenovati objekt e. dokazi da svaka od tih vje tina ima poseban kutak dolaze ponaj prije iz prouèavanja mozgova u poremeæenom stanju. postao je mnogo neuredniji. znaèenje i oblike rijeèi. Dakle. jer njega govore najteènije. rtvama mo danih udara koji su o tetili samo dio mozga. U prilog tome govore dokazi iz studija na pacijentima s mo danim o teæenjima. a p imenov anju objekata u srednjoj uzdu noj vijugi. ne uspijevamo dostiæi istu razinu teèn osti s drugim ili treæim jezikor Prevoditelji i tumaèi. Vrijedi li to za sredi ta za imenovanje. osobe s tim poremeæajem ponajprije muèi brza obr da vidnih i slu nih informac ija. Alfonso Caramazza. Kao stoje èesto sluèaj. » ai Uvrije ena tuga . Mo dano gramatièko sredi te moglo bi se nalaziti u Brocinu podruèju. recimo. psiholog s Harvarda. Uèenje drugog ili treæegjezika obuhvaæa iste dijelove mo zga k( je smo rabili kad smo izustili prve rijeèi.. recimo.. osobe s r skim verba lnim kvocijentom imaju suprotan ustroj. tc. ostale uèimo. ista ona koja smo rabili kad smo poèeli tipkati na raèunalni tipko vnici. ne aktiviramo li ih uèenjem èitanja i pisanja. ali neæe moæi reæi èemu slu i. n pr. nakon to se spotaknula. uv ijek prevode s drugog i treæegjezika na materinski. To zapravo ne iznenaðuje. Te mo d. Pogledaju li. prisjetite li se da na e mozgove oblikuje ono to èinimo i to nam se dogaða u svakida njem ivotu. Imamo.

meðutim. Kad biste pamtili svako putovanje na posao. bez obzir a na to jesmo li ih vidjeli na vijestima ili su se zbili nama samima. nicu ili buduæu mladenku dan prije samoga èina vjenèanja. dakle pojedinost koja nema veze s dogaðajim a u New Yorku. pa s e potonjega bolje sjeæate. Na one koji prolaze obred nasræu èudni likovi. Odijevamo najbolj odjeæu. Mislim da zapravo elim reæi kako se odreðena sjeæanja istièu jer su neobièna u odnosu na n upadljiva zbivanja svakida njice. mladenci prolaze »torturu« vjenèani zavjeta. Zauzima ju li te dvije vrsti pamæenja razlièita mo dana podruèja? Koji su procesi aktivni kad ne ki doga daj ulazi u pamæenje. kako smo èul i vijest. Poput svih mladiæa. U manjoj je mjeri sve t vidljivo u obredima jo prisutnima u zap adnome svijetu. sjeæamo to smo radili u tr enutku ubojstva predsjednika Kennedvja. No ono stoje zanimljivo kad je rijeè o pamæenju najveæih traumatskih dogaðaja.ona u kojoj po hranjujemo imena. bl ic pamæenje: sposobnost mozga da tijekom intenzivnih dogaðaja iznimno podrobno i ivo pamti pojedine slike. Tijekom s veèane sti pona amo se prema nekim pravilima i ogranièenjima. kakvo je bilo vrijeme. To je tzv. Kad razmi ljamo o pamæenju. pobu diti mnogo drukèije odgovore iz na < èuvstvene palete: radost. va bi se moz ak brzo zagu io pojedinostima. Ljudi se pona aju èudno. znakovito je da pa mtimo to smo radili kad smo èuli vijesti. Iz svijesti uvrije enu i èupati tugu. Postoji. uskraæivali sna i li izlagali bolu. za pretpostaviti je da ih vi e zanimaju druge stvari. izvode se kako bi se zajamèilo da mladiæi na ulasku u zrelost nauèe mitologiju i obièaje odreðene dru tvene skupine. te vlastita prava i obveze koje imaju kao odrasli mu karc i. Osjete im katka d iznimno izo tre prethodne te ke ku nje u koj ma su se izgladnjivali. podvrsta pam æenja u kojoj nema èuvstvenog elementa . Druga sjeæanja mogu. Obredi inicijacije. re cimo. kriju i pone to istine. ili upute kako promijeniti automobilsku gumu. ustanovit æe te da èe æe i dulje gleda nepoznate predmete.najbolje se dosjeæa mo sjeæanja povezanih s najjaèim èuvstvima. dakako. S vremenom su tragièan dogaðaj nadma ila druga svjetska zbivanja. npr. Pamæenje i èuvstva Antropolog Victor Turner smatrao je da obredi i sveèanosti u plemenskim dru tvima uv elike iskori tavaju meðudjelovanje èuvstava i pamæenja. Kratka et nja ulièicama osobnijih sjeæanja dodatno æe potvrditi smisao ovoga . izvode neobiène. Grizodu jem voðeni Macbeth ovdje govori o sjeæanju na grozna djel koja je poèinio. Zato su se. 184 Uèeni um ih s vremenom zaboravljamo? Za to se moja devedeseterogodi nja majka sjeæa igranja ten isa i poraza u Brook Greenu dok je bila uèenica. Èesto se mo emo prisjetiti i niza drugih pojedinosti. èin V. primjerice. Vjerojatno ste se èe æe vozili na posao nego to ste polagali ispite. prizor 3. Otrcane primjedbe èesto. Kad govorimo o jedanaestom rujnu. primjerice. kako smo toga dana bili odjeveni. nesretnoga »svepamteæeg« Rusa. Jede se dru èija hrana. Istra ivanja su pokazala da èovjekov um bira nove po dra aje . Sveèanost dobiva .stoje li na mo danim policama dok ih ne prizovemo ili nastaju samim p rocesom dosjeæanja? Veæ je otrcana fraza da se svi mi. ljutnju i strah. od majka se oèekuje da plaèu. zastra ujuæi i biza ni simboli. poput vjerovanja da mlado enja ne smije vidjeti vjenè. ali ne i to je juèer ruèala? I to su za pravo »sjeæanja« .pratite li koliko èesto i koliko dugo dojenèe gleda neki predmet. Vjenèanje obuhvaæ odreðena ogranièenja. kako je moguæe d. Shakespeare se ovdje nesvjesno dotaknuo nekih sada njih predmeta istra ivj nja mozga . nose maske i èudnu odjeæu. prema Turneru. ako su nam sjeæa nja toliko usaðena u arhitekturu i kemijske procese mozga. U mozgu zapisane i isati smetnje Macbeth. tugu. smjesta se nametne nekoliko kljuèni! pitanja. poput mozga Sere evskog. jest s kol iko ih pojedinosti pamtimo. poèeli izvoditi obredi. stilizirane pokre185 Robert VVinston: LJUDSKI UM te. stariji od odreðene dobi. U obredima poznato postaje nepo znato. nerijetko imaju obojena lica. meðutim.Zar ne mo e pomoæi du i bolesnoj. Pjevaju se pjesm i izgo varaju rijeèi koje se ne mogu èuti u svakida njem govoru. a koji kad nauèeno prelazi u naviku? I. Ta selektivnost prisutna je i u sjeæanjima . vjeroja tno enskoga roda. Svi katkad prot rnemo prisjeæajuæi se djela za koja bismo radij da u njima nismo sudjelovali ili rij eèi za koje bismo vi e voljeli da ih nismo izre kli.

54 Moguæe je da tijekom posebno sna nog DP-a. na hi brejskom je jeziku jedan vid rijeèi svet . meðutim. u mozgu pokreæu odgovarajuæe buran niz p rocesa. popu t sudjelovanja u nesreæi ili svjedoèenja nekoj. u dugoroènom pamæenju ostaju samo novosti. hipokampus je posebno osjetljiv na acetilkolin. tovi e. odnosno tehn ci otuðenja. no rast novih dendrita nastavlja uspostavljati obrazac èak do dva dana poslije dogaðaja.smisao jer je razlièita od svakida njice. mo e naslutiti kako mu je svrha hvatanje i èuvanje ulaznih informacija.qadosh . Oè primjer t oga vidimo u glazbenom igrokazu Kurta Weilla Uspon i pad grada Mi hagonnjja. odvojeno obreda bila nag la enija. Zbog toga se odreðenih d ogaðaja sjeæamo do najsitnijih. èim se dogode.razoèara-vajuæa vijest ako se nadate da se sjeæanja stvaraju i pohranjuju najednom mjestu. Turnerova je teorija da se takvim skupoi upeèatljivih. ekstremnija. Neurobiologjames Bower. veæoj selektivnosti. Turnerovo zanimanje za obrede mo da je povezano s èinjenicom da mu j majka bila glum ica te daje odrastao u obitelji u kojoj je kazali te bilo dio sv. Ali ipak mo emo gov oriti o odreðenim podruèjima kao posebno va nima za èovjekovo pamæenje. uklanjajuæi neva ne informa i èuvajuæi najhitnije. Dendriti. Dugoroènu potencijaciju (DP) mo emo vidjeti posvuda u mozgu . 187 Robert VVinston: LJUDSKI UM % Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju . Kalci j takoðer potièe ivèanu stanicu na rast. èuvstveno obojena ili ne. namjerna neobiènost obreda umovima onih koji ih prolaze oznaèena je s na nim emocijama. svojedobno zaposlen na Kalifornijskom tehnol o kom institutu. smatrao d kazali te mora pouèavati. U p oèetku se gledatelju èini kako je rijeè o jo jednoj dosadnoj k. Poveæanje splasne nakon otprilike est sati. pamtiti ih. Kad ivèana stanica primi sna an signal izazvan ulaznim informacijama. publika bi se »otuðila« od predstave. Brecht je. no zatim a pozornicu iznenada dotutnji deseterotonski kam on. Novi i intenzivni do ivljaji. Istodobno niz krug prolaze redoviti impulsi kemij ske aktivnosti. Um jt sto da u iva u malo prijatne zabave. nastaju pro cesom dugoroène potencijacije i to. ponijeti poruke kuæama i z. dr i da acetilkolin proèi æuje svako sjeæanje. odnosno razvoj novih veza prema drugim neuroni ma. To mijenja ravnote u unutar neurona i èini ga pripr avnim na ivahnije i dulje okidanje pojavi li se ponovno isti ulazni signal. Predstavu sam gledao s sedamnaest godina i nikad je nisam zab oravio. u skladu s a svojim komunistièkim idealima. I da æe ljudi bolje uèiti. Iz njega iskoèe glumci i poènu postavljati scenu. Marksistièki dramski pisac Berto Brecht opisani je koncept iskori stio u svojoj Verfremdungstechnik. nabubre zbog bujice kalc ija. s vremenom se vjerojatno neæu moæi sjetiti nièega to bi ga razlikovalo od drugih prijepodnevnih predaha za kavu. odr avajuæi izvorni do ivljaj ivim i pohranjujuæi sjeæanje na njega. primjerice nakon sna n og emotivnog do ivljaja. èesto naoko posve neva nih pojedinosti. 186 Uèeni um Kako se sjeæanja oblikuju u mozgu? Sva sjeæanja. Ako moj prijepodnevni pr dah za kavu u utorak ni po èemu nije bio ni pribli no va an. to maksimalizira broj sinapsa kojima neuron mo e komunicirati. Neke o d njegovih teorija o va nosti neobiènosti pri uèenju u svojir su tehnikama primijenili neki dramatièari. Zbog toga s znanje koje se prenosi obredom usijeca duboko u pamæen je. Hipokampus je osob ito bogat stanicama podlo nim DP-u. Doista. Iz njegova se polo aja. Svakida nji do ivljaji podvrgnuti su. pa se èesto moglo vidjeti scenske radnike kako pomièu scenografiju. kida njice. Prva faza traje kraæe od sek unde.gledatelje je jako prib li io glume ma. acetilkolinsko èi æenje ne bude potpuno.povezan sa znaèenjem »zasi ban« ili »odvojen«. zastra u juæih i zadivljujuæih do ivljaja osigurava temeljitost i n< zaboravnost procesa uèenja. a dru gi kao dosadne slike ili naizgled uopæe ne ulaze. neuro transmiter koji inhbira dotada nju aktivnost radi preusmjeravanja i usredotoèavanja pozornosti. Drugim rijeèima. U pro losti je. ako svjedoèe neèemu neuobièajenom. Sustav za prepoznavanje nove sti u gledateljevu mozgu takvu neobiènom isku stvu pridaje veæu èuvstvenu vi zinu od uobièajene. Sad mo emo razumjeti za to neki dogaðaji u pamæenje ulaze kao ivopisne fotografije. zali noj veèeri. Brecht je to nastojao uèinii ru enjem tada njih kazali nih konvencija . na stra njem kraju mo danog puta obrade osjetnih informacija. Tako nastaje osobito sjeæanje. njezina s e unutra njost ispunjava kalcijem. izdanci ivèane stanice koji primaju informacije. Kad u hipoka mpusu zapoène èi æenje. kao i u nekim dana njim plemenskim dru tvima. èini se.

Kad.odvraæao nasje od opa snosti i usmjeravao prema sig urnosti mimo uzvi enih carstava ljudskog misije nja. Poput monta nog pulta. Sto su èuvstva sna nija. To bi znaèilo da se moje sjeæanje na prvo grudanje zapravo sastoji od malih iskustvenih jedinica. p ri dohvaæanju odreðenog sjeæanja sjedinjuju se djeliæi informacije iz neovisnih podruèja d iljem mozga. pokraj neurona koji su prvi osjetili hladnoæu ili vidjeli razbijen prozor. i to brzo. U ostanku na mjest u. Damasi je utvrdio brojna podruèja k oja djeluju kao konvergentne zone za stapanje osjetnih podataka o ljudima. vijugav predmet nalik zmiji. Dakle. Grabe ljivci poput zmija napadaju iznimno brzo. a ljudi oko nas vjeèni stranci. hipokampus te neovisne jedinice is kustva spaja u razlièita sjeæanja. Zato æemo se prisjeæanjem razgovora prisjetiti i s njim po vezanih èuvsta va. U njoj mozak dolazne informaci je oznaèava èuvstv enom vrijedno æu. Prema toj teoriji. mu karac s te kom ep ilesijom podvrgnutje operaciji mozga. Jedna analogija ka e da zlatnoj ribici nik ad ne dosadi plivanje u mak zdjeli jer njezin raspon pamæenja. Ne bis m mogli. poput ro le filma. a »mokra stra njica« mogla bi pak uæi u sjeæanja moje ce na svoje djetinjstvo. s jednom rukom naslonjenom na struk i prstom na usnama te mozganju o tome to s mo vidjeli nema ba nikakve koristi. Neuroznanstvenikjoseph LeDo ux taj mehanizam naziva »prljavi i brzi p ut«. svijestje tijek.* 1 normalnih osoba. sliènim ureðajima. pona at æemo se oz biljno i ale svesti na mini mum . Amigdala takoðer ima ulogu u pamæenju.elimo li dobiti posao.na isti n aèin kao to kombinacijama zvukova tvorimo rijeèi. do ivljava mo gotovo trenutaèan strah za uvaljujuæi izravnoj vezi amigdale s talamièkim sredi tem z a obradu. koje se pohranjuju neovisno jedna o oj. Nesretni mu k. dublje s e urezujt u pamæenje. primjerice. »mokra stra njica«. Iz Damasijeve teorije proizlazi da mozak ne èuva cijele slijedove dogaðaja. Zahvaljujuæi njemu. Okolina bi bila trajno neobièna. Jednoga bi dana buduæ nara taji mogli raspolagati teh nologijom za zamjenu o teæenog èovjekova tkiv. Dok ovo pi em. »razbijen prozor«. èak ni na najjednostavnijoj razini. osjetljivim èuvstvenim okidaèem opremljeni zbog njegove ivotne va * Ima dokaza da ribe pamte mnogo dulje od samo nekoliko sekunda. Usto tijekom evolucije taj j mehanizam koristio opstanku . 188 Uèeni um nost u pro losti. konvergentne zone nalaze se pokraj ili blizu ivèanih stanica k oje su sudjelovale u bilje enju izvornog dogaðaja. mogu tvoriti beskrajno mnogo drugih sjeæanja . ili novija u odnosu na svakida nja. istra ivaèki tim na Sveuèili tu ju n Kalifor ije pod vodstvom Theodorea Bergera nastoji konstruirati prvi umjetn hipokampus n a svijetu . tj. do ivlj ajima i èuvstvima. Svjesne poimanje viðenoga nastupa kasnije. amigdala sjeæanja boji èuvstvenim nijansama. npr. primjerice razgovor za posao »ozbiljnim«. Trebao nam je mehanizam koji nas mo e izvuæi iz o pasnosti. Èuvstveni sadr aj pamæenja poma e nam da nauèimo va ne poruke. Dakle. jedinica »hladne ruke« mo da æe è i moja sjeæanja na skija ke izlete. spazimo zmiju ili dug. Znaèi li to da su sjeæanja pohranjen a u hipokampalni arhiv poput filmova u kutijicama? Neki smatraju da taj grumenèiæ tk iva u obliku morskog konjica manje nalikuje arhivu. rac otad ne mo e pamtiti nova sjeæanja. Epizodno i proceduralno pamæenje .pomoæu podataka iz milijun popreènih presjeka moj gova takora koji se pro gramiraju ujedan silicijski èip. »hladn e ruke«. nego ih razbija na najmanje sastavne dijelove. vi e kore. Kirur kim m je zahvatom uklonjeno oko dvije treæine hipokampalnog tkiva. stvarati i izvoditi planove djelovanj aje bismo zaboravljali ciljeve. svaki je trenutak poveza n s prethodnim i sije deæima. S o teæenim se hipokampusom svaki pojedini trenutak mo e d oima ti nov. Oznaèi li amigdala. U poznatom sluèaju otprije pedesetak god na. nije dulji od sedam sekunda. navodno. Pomoæu tih oznaka èeona kora osmi lja va i provodi primjerene planove dj elovanja. Zaj edno s drugim jedinicama. Te tzv. hipokampus je jednostavno tvorba koja sjedin juje cijeli proces i izbacuje nepotrebno. No informacije iz amigdal e odlaze i u hipokam pus. Te ko je zamisliti kakav to osjeæaj mc ra biti. imali smo sutra za opstanak i razmno avanje . koja bi nas samo usporavala. a vi e iznimno uèinkovitoj pokre tnoj vrpci na kojoj se sjeæanja sklapaju prema potrebi. Prema Antoniju Damasiju. koji æe nadomjestiti gubi ak funkcija poput pamæenja. LeDoux smatra da su na i mozgov i tin ranim.O ulozi hipokampusa u pohrani sjeæanja mnogo smo doznali iz istra ivanja n osobama s o teæenjem toga dijela. »buce«.

Treæeg prosinca 1926. 190 Uèeni um Agatha Christie odbila je razgovarati s novinarima o svojem nestanku. otad je ivjela u osami . kao i vje tina steèenih u to doba. mogao bih oèekivati da æu ostati bez sjeæanja na p rvo. neovisnog o povezanim èuvstvima ili o to me gdje smo ga i kal stekli. napustiv i automobil negdje u seoskim kr. i doista uvrij eðena. Epizodno pamæenje slièno je proceduralnom. No njezino povlaèenje iz javnog ivota koje j e uslijedilo nameæe kako je nesretna zgoda ipak bila vjerodostojnija. odh talaje iz svojeg doma u Berkshireu. Sjeæao se svojeg mladog ivota prije operac ije. no pravom bi sluèaju samo potonje bilo izvan dohvata.bila je br tansk a kriminalistièka spisateljica Agatha Christie. stoje izazvalo brojna nagaðanja tisku i potragu u kojoj su sudjelovali policajci iz triju jedinica. Toèno je i podrobr mogao opisati put kojim je pje aèio u kolu te pojedinosti postupka mijenjan gume. Tisak je zakljuèio kako je cijela saga bila promi ljena predstava radi reklame za njezinu novu knjigu. a oni sami trajno smetenom stanju. nim o teæenjem nije se mogao sjetiti nijednog va nog dogaðaja iz svoje prc losti. Naposljetku. T akoðer.premda im hipokampa lno tkivo mo e biti te ko o teæeno. umjesto daje . omoguæuju im izvoðenje prilièno slo enih radnja nauèenih u pro losti. premda se nije mogao sjeti ti nijedne kolske zgode ili situacije u koj je morao mijenjati gumu. pi mjerice. To je jedan od razloga za to u kriminalistièkim prièama detektivi poput Pc rota. ne shvaæaju kal je u stvarnim sluèajevima amnezije gubitak pamæenja samo djelomièa n. Zbog te su razlike neki neuroznanstvenici poèeli razlikovati »epizodno< »semantièko« pamæen e. nije zaboravio sve. no ob hvaæa sjeæanja na dogaðaje i epizode. Premda Agatha Christie prije nije zazirala od pojavljivanja u javnosti.Kad bih pretrpio o teæenje hipokampusa. pak. Oèitoj o pai æenje ne bilje i samo dogaðaje i do ivljaje. kao stoje njezin mu nedugo posl ije nestanka rekao novinarima. dotad zaboravljene. ali isto bi se tako moglo ustvrditi kako je bila povrijeðena. Èini se kako je hipokampus najva niji za epizodno pamæenj e. Morse a ili lorda Petera Wimseyja uvijek nanju e kad zlikovac hini gubitæ pamæenja. 1' prosinca uveèer njezin suprug Archie koji je imao ljubavnicu. sasvim razumno p retpostavili da su joj motivi mogli biti dvojaki: sjedne strane malo publiciteta za knjigu. èinjenicom to ju je javnost odbacila kao osobu gladnu pozornosti.prepoznao je svoju suprugu u eni koja je odsji la u hotelu u Harrogateu. U sluèa koji su opisali Endel Tulving i Gene Schachter. pretvarati da su zaboravile svoje ime i postupak spravljanja èaja. gledajuæi svoje napore u zr calu. jevima Surrevj a. pa ga se sun njièilo za Agathino ubo jstvo . Mogu se. zanimljivo. Arc-hie im je rekao kako je to bila posljedica napadaja amnezije. Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice Netko tko se dobro upoznao s amnezijom . te kal s vremenom u sjeæanja stalno naviru nove. neslavno grudanje. pa hine o] æi gubitak osobnih. Slavna spisateljica do k raja ivota o tom dogaðaju nije prozborila ni rijeèi. Ist u pojavu èesto mo emo opaziti u pacijenata s Alzheimerovom b le æu . Neki prista e teorija zavjere smatraju daje spisateljica izabrala ime Teresa jer je ri jeè o anagramu engleske rijeèi teaser (zadirkivaèica). procedurali pamæenje. nego i vje tine te postupke. Semantièko pamæenje ukupna je sun na eg znanja. odreðeni »otoèiæi sp osti« opstaju. autobiografskih sjeæa nja i nauèenih vje tina. No to bih jo zaboravio? Mu karac kojem su uklonili veæinu hipo kampusa. pojedinost i. 189 Robert Winston: LJUDSKI UM Razlog tome je stoje primjenjujuæi nauèene vje tine rabio tzv. no semantièko mu je pamæenje ostalo netaknuto. Mogao je ovladati i novim vje tinama. istra ivala taj fenomen za knjigu? Je li jednostavn o poku avala pobuditi medijsko zanimanje ili se poku avala osvetiti nevjernom suprug u? Ilije doista do ivjela gubitak pamæenja? Zanimljiv pokazatelj istine jest da se Agatha u hotelu u Harrogateu potpisala im enom gða Teresa Neele. Osobe ko je simuliraju amneziju obièno ne shvaæaju . Nije je bilo jedanaest dana. primjeri ce nauèiti svirati nove skladbe na glasoviru ili pisati.jer nisu èita ovu knjigu . pacijent s te kim hipokam p. Drugi su.razliku izmeðu ep izodnog i proceduralnog pamæenja.na veliku osobnu tetu . a s druge osveta supru niku. Stoje zapravo uzrokovalo njezin nestanak?Je li. ena s kojom je ljubovao njezin mu zvala se Nan-cy Neele. Moglo bi se zakljuèiti kako se povukla u osamu jer je bila posramljena stoje predstava po la nao pako.

Jednom kad se proceduralno sjeæ nje pohrani na toj ni oj razini. pak. meðutim. Godi 1991. Dakle. Proces najoèit mo emo vidjeti na djelu ka d pogledamo kako stjeèemo vje tine. katkad i na pozornici. nego komadiæ stvarnosti koji se probio kroz njezin zaborav.mo da nije bi o svjestan trik. Jednom je. svjesnih razina u ni a. èak i kad izmeðu poku aja proðu godine. primjerice vo nj om bicikla ili sviranjem kakva glazbala. Unatoè obilnim dozama lijekova. èinilo se kao da uspijeva nau ti skladbe koje je dotad dr ala preslo enima. pre lo nam je u n viku. stupanj u kojem nam je neka vje tina va na. stoje zajed glazbenicu bio izniman rizik. Buduæi daje mozak u stanju trajne prilagodbe. Mnogi æe uz malo napora prisjetiti bolnog uèenja vo nj e bicikla metodom poku aja i p gre aka. Zbog toga ne zaboravljamo kal voz iti bicikl ili plivati. tri operacije nisu n. amnezija ne dovodi do potpu nog gubitka pamæenja. U pravim se amnestièkim epizodama nerijetko zadr avaju natruhe va nih pojedinosti o os obi. a napadaji su s godinama f stajali sv e èe æi. on proceduraln a sjeæanja èim to postane moguæe spu ta u podrum. pseudonim koji je izabrala Agatha Christie -ime slièno imenu ljubavnice njezina mu a . s druge joj se strane javila majka. kodile njezinoj vje tini sviranja violine. mozak je u pomoæ prizvao dru podruèja. postanemo sposobni voziti bicikl ili automobil. Kad nam je vje na nova. nesvjesna podruèja jest ekonomiènos t. Mo da j e izbor pseudonima bio nesvjestan pokazatelj èinjenice daje izniman stres koji je okru ivao raspad njezina braka . Unutar mozga. Br own prorièe prokletstvo i pakao. U odreðenom trenutku. a to u fazi I pratimo svoj napredak. Nakon stoje to uèinila. na Clevelandskoj klinici pro la je prvu od tri velike operacije. No s vremenom to èinimo sve rjeðe. pamtimo to nam je èiniti u fazi A. ali ne i nauèene vje tine. tovi e. dok ovladavamo novim vje tinama. Granice. Osobe mogu zaboraviti elemente vlastitog identiteta. Bilo je strahovito te ko nauèiti skijati. pamæenje nauèenih sadr aja razlikuje se i neovisno je od autobi ografskih sjeæanja. kolièina znanja koje bismo mogli steæi tijekom ivota bila bi ogranièena. postaje trajno.primjerice. skijam posve prirodno. S obzirom na plastiènost u toj dobi. kako bi se oslobodio za nove zadaæe. p aje tijekom uèenja i vje banja sviranja violine. desni sljepooèni i anj bio uèinkovito pr emo æivan. U skladu s time. meðutim. recimo. u mozgu se odvija drukèija aktivnost. svaki mozak prirodno posjed je dozu plast iènosti. Buduæi daje od ep ilepsije bolo1 la od vrlo rane dobi. Dakle. Bourne naðen kako pod imenom A.njezinu amnestièku epizodu popratila sa suosjeæanjem. trajne plastiènosti. Èinimo to »automatski«. njezini su lijeènici na Clevelandskoj klinici zakljuèili ka je Marthin mozak nadomjestio neispravno funkcioniranje desnog sljep ooèm re nja. nestali propovjednik A. Razlog za prelazak iz vi ih.zapravo potaknuo amnestièki napadaj. mo emo uoèiti kako sa sve boljom usvojeno æu odreðei vje tine dolazi do odgov rajuæeg pomaka iz vi ih kortikalnih podruèja obrac prema ni im tvorbama zadu enima za moto riku i ravnote u. a da pritom o tori ne moramo posebno razmi ljati. U drugom je sluèaju. nema. nakon nekoliko sekunda oklijevanja. o njoj razmi ljamo. Primjeæujem. Postoje ogranièenja u onim elementima procesa koji odreðuju to æemo nauèiti. Naposlj kujoj je odstranjena gotovo polovi ca desnog sljepooènog re nja.njezin se suprug o enio pravom gðom Neele tri tjedna poslije razvoda . lijeènik od amnestiène ene zat ra io da primijeni vrlo èesto rabljenu motorièku vje tinu . Vo n ja od grada do grada njima je postala toliko uol èajena da su je jedva svjesni. Premda je Marthin primjer oèito izniman. No rijetko æe se tko prisjetiti t ih procesa dok u kasnije ivotu rutinski izvodi nauèenu vje tinu. Kao to vidimo iz sluèaja propovjednika Bournea/Brovvna. a to ne . jer se smatr a kako je upravo to podruèje aktiv pri sviranju glazbala. kako sam s godinama postao oprezniji u biranju padina. sve do toèke u k joj vje tinu izvodimo praktièno nesvjesno. Kad to ne bi èinio. Katkad vozaèi kamiona ka u kako se ne mogu sjetiti puta kojim su stij na konaèno odredi te. ispred publike. ili auto kole. nakon mn go vje be. Ja kao primji 192 Uèeni um mogu navesti skijanje. Na èuðenje i zadovoljstvo ki rurga. Prilagoðava se ulaznim informacijama. Cijeli je ivot patila od epilepsije.bira sluèajan telefonski broj. 191 Robert VVinston: LJUDSKI UM Poput navike: Af* kemija proceduralnog pamæenja Martha Curtis bila je glazbeno èudo od djeteta koje je violinu poèelo svirai devet g odina. ali sadjednom godi nj e. odnosno . Martha je èak do èetiri \ ta mjeseèno padala u nes est.

crijeva te u percepciji okusa. Taj je nalaz bio jo èudniji u svjetlu èinjenice da su neurolozi godi nama mislili da otoèni re anj sudjeluje iskljuèivo u obradi tjelesnih i visceralnih os jeta iz. Ispalo 193 Robert VVinston: LJUDSKI UM je daje pametan mozak bio onaj koji se mogao najbr e svesti na minimalnu ] tro nju e nergije.). karta mo dane aktivnosti radikalno se promijenila. to zi èi da ih ne moram èuvat i u ogranièenom prostoru kratkoroènog pamæenja su redovitom uporabom pre li u dugoroèno. Cjelokupni obrazac b io je mnogo slabije jaèine. kad je zadaæa asocijacije rijeèi bila nov a. postupan j jelaz informacija i z vi ih u ni a podruèja kore dok pamtimo nameæe da si opremljeni dvjema razlièitim vrstama pamæenja. »Zaposleni« mozak. pohranjeno je u dugoroènom pa æenju. S druge stra ne. nego koliko brzo èime mo emo ovladati. Umno poput »sedam puta sedam jednako èetrdese t devet« mogu ispaliti uèas. Aktivirao se tek nakon stoje zadaæa nekoli ko puta uvje bana. pone to osnova ma matike ipak ostane urezano duboko u pamæenju. npr. Polovicom pro log stolj eæa psiholog Geoi A. pa ne èudi to svaka glasina o dodavanju jo jedne zi menke izazove buru prosvjeda. ali zato to ih doista raèunam u glavi. 194 Uèeni um . koje ba kao i uobièajene vje tine. Svi smo te razlike svjesni u svakida njem ivotu. Rezultati se potvrdili nalaze Richarda Haiera sa Sveuèili ta ju ne Kaliforni-je u Irvi neu. da »stolac« spare sa »sjesti«). No ljudski um posjeduje potencijal za stalno uèenje. primjerice. prema njegovim rezultatima. p ostavlja se pitanje kako i zai informacije prelaze iz jedne vrste pamæenja u drugu ? Kao to smo spomenuli. prilièno obrnuto. To me dovodi do jo jednog va nog vida pamæenja. funkcija izra avaju njihovu osnovnu razliku jedna dugo zadr ava informa je. nego zato to dohvaæam mali obrazac rije pohranjen u dugoroènom pamæenju. Istra ivaèi su zapravo vidjeli kako se nova zadaæa pretvara u naviku. Prvi put kad je ispitanik morao smisliti glagol povezan s upravo prikazanom imenicom. Louisu. Nije.stupanj motivacije.od cingularne kore sprijeda do malog mozga straga. bilo je. p. èimbenici poput novosti ulazne informacije i jaèi uz nju vezani h èuvstava djelomice odreðuju s kolikom æe otporno æu na zaboi biti pohranjena. Sredinom 1980-ih neki su zanimljivi pokusi izvedeni na Washingtonovom sveuèili tu u St. Miller objavio je rad naslovljen Èarobni broj sedam. Ali istra ivaèi su zatim primijetili ne to novo. op. t pozivnog broja. imena ili brojeva. Rijeè je o razlici izmeðu ki koroènog i dugoroènog pamæenja. Naime. paradoksalno.primjerice rijeèi. istra ivaèki od vodstvom Marcusa Raichlea s Radiolo kog instituta Mallinckrodt i Michaela Posne ra s Oregonskog sveuèili ta uspio je izdvojiti mo dano podruèje aktivno pri smi ljanju odg ovarajuæeg glagola. odnosno da nema nikakvu ulog u u proizvodnji i razumijevanju jezika. dal rijeè o tome koliko znamo. Nakon to su ispitanici nekoliko puta p ro li nizom. Isti uèinak ima uèestalost susretanja te informacije. te tako osloboditi svoje krugove za druge procese. Mozak je uèinkovito prigu io aktivnost. reèenica koju sam taman sroèio u mislima i uprave tipkam. otoèni re anj bio je u stanju mirovanja. nalazi se u mojem krat koroènom pamæenju. a druga se prazni mnogo br e. a. No ka ko je vje tina postajala uvje banija. poput telefonskih brojeva prijatelja i ko ga il i PIN-ova bankovnih kartica. plus ili m inus dva. zapravo. Veæ sami nazivi tih dv. mozgom se pro irio val aktivnosti . gdje se urezao nakon to sam u koli tima recitirao tablicu mno enja. neuronska se aktivnost vidno smanjivala. Usporediv i skanove. Dugoroèna potencijacija pobrinula se da r premda sa m mnogo kolskog znanja mo da zaboravio. Njegov rad s PET-om pokazao je da ne postoji veza izmeðu razine mo dane aktivno sti i inteligencije osobe. U drugom je pokusu od ispitanika zatra eno da tijekom èitanja navedu imenici o dgovarajuæi glagol (npr. uopæe nije b io pametan. U njei je iznio tezu da èovjekovo kratkoroèno pamæenje mo e pohraniti pribli no dam jedinica informacije . paje rabio minimum podruèja i energije. Taje tvrdnj danas opæeprihvaæena. Kratkoroèno pamæenje prosjeène osobe premalene za pohranu londonskog tele fonskog broja (sastoji se od osam znamenaka. tip] nje ili pis anje svakodnevno rabim uz goli minimum svjesnog napora. No kako postoje brojevni nizovi. Istra ivaèi su PET-om snimali dobrovoljce dok su ovi naglas èitali niz ime nica. Moje znanje francuskog zika ili Fr eudovih teorija. takvo kakvo jest.

dok uèite neku èinjenicu.nh Kad je razdoblje bilo kratko. Pamæenje im je procjenjivano vraæanjem u istu komor u i mjerenjem vremena koje bi proveli ne pomièuæi se. CREB.Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno Prema nedavnim istra ivanjima na mi evima i muhama. Alcino Silva u Los Angelesu prouèavao je mi eve. ali ne nu no odjeveni u ronilaèku opremu i u baz enu. izgubit æe ga i u tom razdoblju. uopæe nije mogao pamtiti. Otkrio je kako se mnogo vi e neurona ukljuèuje u uèenje usli di li nakon njega nagrada. primjerice u pode avanju tjelesnog sata ili u razvoju tolerancije na droge. Dr. meðutim. Prouèava oje mozgove majn na dok su uèili povezati odreðeni obrazac okretanja kola za igru s nagradon obliku hrane. koje se u mozgu mo e zadr ati zau vijek. Mich. razlièita mo dana podruèja poma u nam pri pohrani informacija kraæe i dulje vrijeme . Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu pokazao je va nost n tivacije u odreðivanju dubine pohrane sjeæanja. Èi nica daje bio prisutan tijekom evolucije nagla ava njegovu potencijalnu va nost. poput lavandina ulja. Prespavajte Na sposobnost mozga da pohrani informacije na dugi rok mogu utjecati i m postupc i nakon uèenja. pa su studije CREB-a sredi nje mjesto istra ivanja. Silva zatim usporedio s odgovorima mi eva roðenih s izmijenjenim genom koji je blokirao djelovanje CREB-a kad im je ubrizgan estroge n tamoksifen. kratkoroèno pamæenje rabi bjelanèevine koje su veæ prisutne u sinapsama. Dr. Kad je tim mi evima tamoksifen dan prije ulaska u komoru. istra ivaèi su uspjeli utvrditi razlièite uloge 195 Robert Winston: LJUDSKI UM tih podruèja u dugoroènom i kratkoroènom pamæenju. mo da æe je se uspje nije dosjetiti pomiri ete li istu tvar dok vas ispituju. Majmun s o teæen hipokampusom ne mo e èu sjeæanje dulje od deset sekunda. Jedan od i zloga za to se moji kolski kolege jo sjeæaju tablice mno enja jest to smo : bili motivirani da osvo jimo tjednu nagradu. Njihove je odgovore dr. od koljka a do èovjeka. Ustanovio je da su se mnogo toènije dosjeæali rijeèi kad su bili pitivani u istim uvjetima. stvorenog poslije otprilike jednog dana. Rabeæi elektrode ili radioaktivne tablete kako bi »nokautiral i« hipokampus ili prefrontalnu koru. Majm un s o teæenom prefrontalnom 1 rom. mozak n stavlja ponavljati isti obrazac neuronske aktivnosti tijekom REM spavanja.5"' Postavio ih je u komoru u kojoj su u apu dobivali mali elektro ok. a razorno djelovanje Alzheimerove bolesti u na em dru tvu ima sve veæu va nos t. Ali da se podaci prenesu u dugoroèno pamæenje. ali pridonose formiranju dugoroèno g sjeæanja. neka sjeæanja gubimo s godinama. No s produl jenjem razdoblja. no uvelike se sk ratilo dvadeset èetiri sata poslije uvjetovanja. trajanje nepo-miènosti bil o je nepromijenjeno dva sata poslije uvjetovanja elektro okovima. CREB je prisutan u ivèanom sustavu ili mozgu mnogih ivotinja. Drugim rijeèima. Poremeæaji pamæenja iznimno su uobièajeni. RE spavanje je razdoblje u kojem sanj . Alan Baddelev s Bristolskog sveuèili ta od ispitai kaje tra io da uèe popise nepoz natih rijeèi dok su u ronilaèkoj opremi bili dnu bazena. Pretpostavlja se da CREB sudjeluje u mnogim procesima u kojima se mozak mora »naviknuti« na nove uvjete. Belgijsko-kanadsko istra ivanje pod vodstvom Pierr Maqueta pokazalo je da nakon to uvje bamo odreðenu aktivnost. primijeæena je znatna aktivnost u prefrontalnoj kori i sljepooènom re nju. Dakle. vjerojatno bojeæi se novih elekt ro okova. dr. Pomiri ete neki sna an miris. Leslie Ungerleider s amerièkog Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje poslu il a se MR-om kako bi ustanovila to se u èovjekovu mozgu zbiva dok osoba nastoji »zadr ati« upamæenu sliku lica tijekom sve duljih razdoblja. okidanja u sljepooènom re nju su se ugasila. Mn ogi znanstvenici i neke farmaceutske tvrtke pokazuju sve veæe zanimanje za pobolj an je uèenja i pamæenja lijekovima. Dakle. bolje shvaæanje molekula koje sudjeluju u pamæenju od goleme je va nosti. a omete li to. mora ju se proizvesti nove bjelanèevine. Ungerleider utvrdila je moguæu lokaciju kratkoroènog pamæenja -negdje u èeonom re nju. Mo da bismo svi mogli i skoristiti to neobièno svojst pamæenja. Na to hoæe li informacija biti proslijeðena u arhiv ili i moje zadr ati samo nekolik o sati mo e utjecati mno tvo èimbenika. Proizlazi da geni povezani s CREB -om ne sudjeluju u stvaranju kratkoroènih sjeæanja. paje aktivna ostala s amo prefrontalna kora. Istra ivanja su takoðer pokazala da na dosjeæanje prilièno sna no mo e ut cati okru je u ko uèimo. Njihovu proizvodnju nadzire jo jedna bjelanèevina . Isto zacijelo va i za èovjekovo uèenje. Njezina se istra ivanja nadovezuju na ranij e radove na majmunima.

skupina osoba koje meðusob no nisu poznavale smje tena je u istu prostoriju. Dobar san je. udio je z a dugim snom kako bi si olak ao stanje du evne patnje u koje se doveo. n ije nikakva iznimka.bili su napu teni. i koliko opasno mo e iskriviti do ivljaj stvarnosti. èini se daje uèinak sporovalnog spavanja najbo lji protuotrov za preoptereæenost. svojevrstan cement za sjeæanja.'8 Poni tava jutarnju razdra enost. Sve u svemu. poput ostalih. porede bilje ke o svojem podrijetlu. no okrjepljujuæi drijeme za njega vjerojatno nije b io idealno rje enje. Pamæenje. Sara Mednick i Robert Stickgold. Tijekom èetiriju dnevnih sesija njihovi su se rezultati pogor ali. svi bili iz obitelji uzdrmanih alovanjem. kao to æu objasniti. Istra ivaèi s e pitali je li to djelovanje posljedica »izgaranja« vidnih neuronskih krugova ukljuèen ih u zadaæu. Mo emo se sjeæati. kad vas ef ili efica uhvati s nogama na stolu . recimo. ustanovili su kako su svi imali ran znaèajna iskustva o dbaèenosti . Kako drijemanje poma e? Snimanja mozga i oène elektriène aktivnosti tijekom drijemanja otkrila su da jednosatni drijeme ima èetverostruko vi e dubokog ili sporovalnog spav anja i REM spavanja od polusatnoga. Èini se kako èak i drijemanje koris uèenju. Dakle. 197 Robert Winston: LJUDSKI UM Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja U pokusu koji su 1970-ih proveli amerièki psihoterapeuti. Rezultat su bile skupine u kojima su se ponavljala obiteljska iskustva. ustanovili su d a podnevni drijem uopæe nije lo . uz pomoæ kolega s Harvarda. Polusatn o drijemanje nakon druge sesije sprijeèilo je daljnji pad uspje nosti. Kad su na posljetku oformili èetvorke. otkrili da im suzdr anost nije bila jedina zajednièka ta.amo. Stoga su aktivirali nove mo dane krugove premjestiv i tijekom èetvrte sesij e polo aj zadatka u donji desni kut zaslona. U drugim pokusima prove denim i takorima. i obrnuto . a jednosatni drijeme podigao je uspje nost treæeg i èetvrtog poku aja na jutarnju razinu. Ubiv i Duncana i sluge dok su. spavali. oslikava koliko moæan mo e biti èovjekov um. posvojeni ili su odrastali siroti tima ili udomiteljsk . da. pak. Istra ivaèka skupina dr. Èlanovima novih parova tada je reèeno da porazgovaraju.57 Oni su mjerili vrijem e potrebno èetvorici isj tanika da nauèe prepoznati dio iscrtan prugama u veæem uzorku te su ih isj tivali prije i poslije REM spavanja. a da ne znamo daje rijeè o sjeæanjima. otkrili su kako je ometanje REM spavanja potpuno remetilo uèenj 196 Uèeni um Jednako èesto ometanje ne-REM spavanja nije imalo takav uèinak. Kako se rano-jutarnje djelovanje REM spavanj a te ko mo e pojaviti tijekom drijemanja.dok na burzi v lada kaos . rastavom ili z stavljan jem. poput èuvstava. Istra ivaèi pretpostavljaju da neuronske mre e ukljuèen e u tu zadaæu osvje avaju »mehanizmimi kortikalne plastiènosti« na djelu tijekom sporovaln og spavanja. Kad su ispitanike probudili p rije ili tijeko REM spavanja. Rad Avija Karnija i Dova Sagija na izi elskom Institutu Weizmann takoðer govo ri u prilog èinjenici da REM spavan pobolj ava nauèenost zadaæe. Macbeth je opsjednut spavanjem. Ili su. Z atim im je reèeno da se ponovno spa ovaj put s drugim parovima za koje su smatrali da dijele obilje ja koja su ma prije prepoznali kao zajednièka. Zamoljeni su da i èine parove tako da bez razgovora ili prevelikog razmi ljanja izaberu partne koji ih podsjeæa na bli skog èlana obitelji ili na nekoga tko im u obitelji nedos je. Èak su i oni koji su oklijevali i nevoljko tvorili bilo poèetni par 10 konaènu èetvorku. dosadu te frustrira nost zbog intelektualnih zadaæa koje svi èesto osjeæamo. nisu uspjeli obaviti zadaæu. Preoptereæenosti nije bilo i ispitanici su bili uspje ni pribli no kao u prvoj sesiji . Otki bi. Njegova propa st. da svi èetvero potjeèu iz obitelji u kojima se te ko izra avala ljuti ili ljuba v.ili kao nakon kratka drijeme a. prema njihovim istra ivanjima. dakle. Allana Hobsona na Harvardu nedavno je provela neke zanimlji ve pokuse koji pokazuju moæ »okrjepljujuæeg drijeme a«. na a nas sjeæanja mogu navesti da pomislimo kako se sjeæamo stvari koje se nikad nis u zbile. mozak noæni san ra bi kako bi konsolidirao sjeæanja na postupke i vje tine nauèene toga dana. takoreæi. a dvadesetpostotno pobolj anje nauèenosti motorièke vje tine uvelike se mo e pripisati kasnoj fazi spavanja koju mnogi ranoranioci propuste.samo recite da obnavljate plastiènost mozga. od ratnog junaka do paranoidne kukavice. U jednom se pokusu od ispitanika tra ilo da ka u jesu li tri dijagonalne crte na pozadini od vo doravnih crta u donjem lijevom kutu raèunalnog zaslona polo ene vi e vodoravno ili vi e okomito.

Damasio je zakljuèio kako je . Taj je par zatim odglumio prep ku. Nakon pet dana tijekom kojih se pokus odr avao. Oso be s Korsakovljevim sindromom.jadan se pacije nt na ao u prostoriji s osornim. Godine 1911 . Premda je prvi prikaz bio toliko brz d aje lica bilo r moguæe svjesno opaziti. Zatim zamolj eni da se pridru e unaprijed odreðenom paru. predosjeæala je da bi se ne to lo e moglo zbi ti. Poslije im je nakratko prikazana slika jedne osobe. èak i kad toga nismo svjesni. Premda nije mogla objasniti to ili za to. posljedicom o teæenja mozj 198 Uèeni um izazvanog dugogodi njim alkoholizmom.na piladi. pacijent je dosljedno birao »dobrog m omka« kao prijatelja. Drugo. a od njih je zatra eno da procr ne njihovu privlaènost. »kontrolno« is kustvo bilo je neutralno. èi se. kao to smo vidjeli u drugim kontekstima. Prva je bila ugodna i izazivala je zadovoljstvo. Uranjanjem u njih. dobi voljcima su se na zaslonu brzo izmjenjivala lica.59 Piladje bila oznaèena bojom kako bi moglo razaznati strance i znance. Antonio Damasio lijeèio je pacijenta s jako o teæenim hi-pokampusom. Prigoda za kljucanje koju su imali tijek om prvih zajednièkih sati bilaje. Psihoanalitièari smatraju kako nesvjesni proc sna no usmj eravaju na e postupke i mi ljenje.mjerio je uèestalost meðusc nog kljucanja (oblik raspo znavanja) piladi koja je zajedno samo esnaest s. Ima dokaza da njihova nedavna iskustva ipak nisu posve zaboravljena . Drugim rijeèima. kao to smo svjesni samo malog diU lijevom kutu u desnom neuroznanstvenici psihoanalitièari 199 \ Robert VVinston: LJUDSKI UM jela zbivanja u na em mozgu. Stari su se znanci prepoznali unutar mir te. Tvrdi da se svjesno sjeæamo samo mal og dijela vlastite pro losti. Damasio je os mislio test u kojem je pacijenta izlo io socijalnim situacijama s tri razlièite osob e. Psihoanaliza. a treæa je situacija bila prilièno gadna . unatoè oèitom o teæenju mo danih tvorba zadu enih za uèenje i pamæenje.èuvstveno oboje na nesvjesna »sjeæanja«. èuvstvi a mo emo uèiti. Godinama poslije. U pozna tom pokusu na ljudima. meðu kojima su bila lica triju ekspe-rimentatora. Kad su je nekoliko dana poslije ponovno upoznali s Claparedeom. njegov pacijent i e mogao stvarati jedan prilièno drukèiji tip sjeæanja te mu pristupati . Pokus je postao poznat pod nazivom »pokus dobar momak . ispitanici su dvaput viðena lica dosljedno p rocjenjiv 11 privlaènijima. nesvjesni daje jedan < èlanova para bila osoba koju su naèas vidjeli. Terapeuti su mo da svjedoèili djelo1 nju nesvjesnog uma. a od ispitanika je zatra eno da ka u s kojim se èlanom para sla u. vicarski psiholog Edouard Claparede skrio je. Za tim su im prikazana dru lica. pacijentica se nije svjesno sjeæala da gaje veæ upoznala. Ispitai ci su se dosljedno svrstavali u z veæ viðene osobe. oslanja se upravo na to shvaæanje rada èovjekova pamæenja. neprijaznim eksperimentatorom koji gaje podvrgnuo nizu bezumno iscrplju-juæih psihologijskih testova. kao nekoga od koga bi zatra io pomoæ. no svejedno se odbila rukovati s njim . pate od amnezije. koju se katkad smatra glavnim neprijateljem neuroznanosti. Kako bi provjerio mo e li mu karac i dalje usvajati nove informacije. pomalo bezobzirno. Ne mogu pamtiti nova svjes na sjeæanja niti ih se dosjeæati. provela kad su imali samo jedan dan. Neurolozi su dugo smatrali da nesvjesna sjeæanja mogu upravljati na im p na anjem.pohranjuju se nesvjesno i mo da utjeèu na njihovo pona anje.lo momak« jer je obuhvaæao t ri situacije. Rad socijalnog psihologa Roberta Zajonca pokazuje da na e reakcije na os be ovise o tome jesmo li ih veæ vidjeli. medu njima i nekoliko iz prvog prikaza. a da oni ne shvaæaju razlog.im obiteljima. Pa cijenta je pitao pitanja poput »Kome biste se s ovih fotografija obratili kad bi v am zatrebala pomoæ?« i »Za koga mislite da vam je prijatelj?« Usprkos tome stoje tvrdio da ne prepoznaje nijedno od prikazanih lica. odnosno ne sjeæaju se dogaðaja iz nedavne pro losti. Damasio je pacijentu pokazao kompl et fotografija razlièitih lica. preduvjet socijalne diskriminacije. U jedne zapanjujuæem pok usu . malu pribadaèu u dlan s namjerom da pri rukovanju boène u dlan pacijenticu s Korsakovljevim sindro mom. ne ljudima . poticanje njihova verbaliziran .

psihe nalitièara kojeg su neki smat rali prirodnim Freudovim nasljednikom. oèite krivotv orine. istra ivanje provedeno u bolnici McLean u Massachusettsu p kazalo je d a bi uljevito tijelo. posebice sjeæanja na traumu. Ima. Takve ' osobe navodno mogle imati te koæa pri verbaliz aciji osjeæaja ili sjeæanja. te kako j e razgovor jedini lijek. most izmeðu dviju mo danih polovica. Naposljetku. a ekstremisti meðu potonjima t de daje korijen svakog por emeæaja u mo danim kemijskim procesima. izvlaèimo ih u podruèje svjesnog nadzora. Razjedinjene optu bama za zlostavljanje. Mnoge »fotografije« koje smo izradili bile su vrlo grube i. izgleda da se dogaða obrnuto. Pamæenje je jedno od tradicionalnih bojnih polja izmeðu psihoanalitii ra i neuroznan stvenika. nekolicina sasvim dobro. Rasprava se osobito rasplamsala otkad se niz osob a tijekom terapije »prisjetilo« godina pohranjenih u nedostupnim sjeæanjima. Sve bolje razumijevanje n ðuigre plastiènog mozga i okoline na koju se on pril agoðava jo nije donije dugotrajnije primirje izmeðu dviju disciplina. J edna se ena èak prisjetila kako se ubrzo po uzlijetanju toliko upla ila daje tra ila da se vrate na tlo kako bi mogla iziæi iz ko are. Dakle. stoga rascijepala na dobre i lo e vido\ Nj egove su deluzije u obliku napadajuæih svemirskih brodova i urotnièkih vi dinih agen ata bile zapravo pojavni oblik grizodu ja zbog vlastitih postupa! u mladosti. obitelji su u nek im sluèajevima s velikim publicitetom zatra ile naknadu tete od dotiènih terapeuta. Poku ali smo namjerno stvoriti la na sjeæanja iz dje injstva. ipak sjeæaju leta. Oèito je kako je èovjekovo pamæenje jako selektivno i subjektivno. otprilike kao to^ predlo io F reud. Osn ovana je èak i udruga Zaklada za sindrom la nog sjeæanja koja nudi podr ku tako uzdrmani m obiteljima. Prije est godina pro ducentica BBC-jeve serije Dijete na eg vremena Tessa Livingstone i ja snimali smo vlastita istra ivanja la nih sjeæanja. No kad je rijeè o traumatskim sjeæanjima. jedna su od arena u kojima æe se znanstvenici i psihoanalitièari jo dugo boriti. ali i sjeæ nja mogu biti poprilièno la na. 01 nosno pri ostvarivanju ravnote e izmeðu lijevih. let balonom pomalo je luksuzan do ivljaj koji je malotko iskusio. kamo gaje amerièka vlada strpala zbog navodni simpatiziranja komunista. sv sni razlog da se osjeæa kako se osjeæao. Kad smo ih zatim pokazali na im ispitanicima. meðu k jima i onu da izvanzemaljci poku avaju stupiti u kontakt sa Zemljom. Reichova se psiha. Edgar Hoover sli svojim tajnim agentima. Frojdi: bi naglasili daje do ivio ranu traumu. Freud i Jung smatrali su da traumatski do ivljaji imaju rascjepljujuæi uèin na um. U tu smo se svrhu poslu ili raèunalnim programom Photosh op. a majka je zatim poèini la s moubojstvo. ka u. pa ljudi upadaju u razorne unutarnje konflikte izmeðu razlièitih vid va samih sebe.ja. mog biti manje u djece zar ana izlo ene zlostavljanju i zanemarivanju. Zanimljivo. moguæe je da osobe potiskuju ili »zakapaju« traumatska sjeæanja. mo da èak konfliktnih dijelova. koje mo e mijenjati lijekovima i kirur kim zahva tima. Veæ smo vidjeli da jaèina èuvstva povezanoga s dogaðajem mo e odrediti koliko æe dobro biti upamæen. jer je uhvatio majku u seks u sa svoji uèiteljem. »osjeæ juæih« dijelova osobnosti. po nama. ukljuèujuæi s jeæanja na zlostavljanje. No u nekim se p rimjerima r davni nalazi neurolo ke znanosti sla u s Freudovim pretpostavkama otprij e e od stotinu godina. Drugim rijeèima. Pomoæu obiteljskih fotografija zatim smo izradili kola nu fotografiju osoba u ko ari balona u koju smo umetnuli slike na ih ispitanika iz djetinjstva. Sve to zvuèi prema tovito. Reich je imao niz i znimno èudnih zamisli. »misleæih« desnih. Umro 1950-ih u zatvoru u SAD-u. Mo da je Reich doista imao dobar. 200 Uèeni um Sjeæanja. Nimalo iznenaðujuæe. meðutim. Mladi je Reich o tome obavijestio oca. U kasnije bi ivotu to moglo biti uzrok smanjenog »prometa« izmeðu polutka. Ekstremniji pripadnici prvih dr e kako su iskustv okolina sve. dokaza koji nameæu da bi oba fenomena mogla biti jednako moguæa. nakon to su dobro promislile. Kao primjer mo emo navesti sudbinu Wilhelma Reicha. veæina je bila poprilièno sumnjièav a te se i dalje nije mogla prisjetiti svojeg »zraènog putovanja«. Niz odraslih upitali smo mogu li se prisjetiti kad su kao djeca letjeli balonom. vidjeli bismo pojedinca sastav lj nog od vi e nesuglasnih. Osobe k . Malo bli e istini vjerojatno bila teorija po kojoj je bio rtva vladine urote. posebice s obzirom na èinjenicu da ji postoje razna pisma o Reichovim »ak tivnostima« koja je J. No u iduæih nas je nek oliko dana nazvalo ili nam se vratilo iznenaðujuæe mnogo tih osoba kako bi nam rekle da se. nikome nije uspjelo.

èokolada. Jedan od èimbenika koji utjeèu na toènost sjeæanjaje dosljednost. okus. Pogled ajmo sad1 popis. To je podruèje svojevrstan sustav za prepoznava nje anomalija . èini se. gra ak. Rad Chr isa Brevvina s londonskog Universitv Collegea nudi alten tivni pogled na tu tezu . Veæ viðeni po si aktivirali su hipokampus i jezièna mo dana sr di ta. No popisi za koje su pitanici mislili da su ih vidjeli. gorko. Postoji pokus s la nim sjeæanjima koji mo ete provesti i na sebi. jer tu zaboravnost n e smatraju samo znakom starenja. zub. ali a se takva iskustva ponav ljaju. No svi su izjavili da im je teèaj pomogao. dobro. a jo te e ve -balizira njihov sadr aj. jer nam se sve te e sjetiti da moramo poslati pismo ili kamo smo stavili kljuèeve od automobila. Ishlapjelost: starenje i pamæenje Roditelji i uèitelji sigurno æe znati za sklonost mladih da se katkad rugaju stariji ma kad se ovi neèega ne mogu dosjetiti. pobolj vao pamæenje i dosjeæanje. imali su ne to lo iji uspjeh na zavr nom ispi tu. razlikuje toèno od la nog sjeæanja. èovjel um nedvojbeno potiskuje izdvojene. istra ivaèi pamæenja. Mnogi se u toj fazi ozbiljno zabrinu. Al . ali zapravo nisu. bombon. eæer. Osobe s uèinke tijim mehanizmom mo da bolje potiskuju svoja traumatska dugor oèna sje nja kako bi mogle nastaviti sa svakida njim ivotom. mo e ometati dugoroènu potencijaciju.fi0 Njegovi nalazi pokazuju kako je u nekih osoba k< pate od stalnog prisjeæanja na traumatiène dogaðaje meðudjelovanje krati roènog i dugoroènog pamæenja nerijetko manje u kovito. Kako ivot odmièe. katkad budemo ljutiti sami na sebe. hormon stresa. trebala bi se zadr ati nadohvat pamæenja. Dok su èitali popise. Ali lako je uoèiti vas okolnosti navele da se sjetite te rijeèi . pretjerano su prisne sa strancima. Jo je neobiènije to mozak. pa. Michael Con way s Durhamskog sveuèili ta zamolio je skupinu s denata-dobrovoljaca da poðu na teèaj v je tina uèenja koji je. neke koje su veæ vidjeli i neke koji su im l novi. nego i moguæim simptomom Alzheimerove bolesti. To je od njih zatra eno i na kraju teèaja. morali su reæi jesu li ih veæ vidjeli. Sad naèas odlo ite knjigu i napi ite to v proèitanih rijeèi. To bije donekle trebalo psihol ki za tititi. Htjeli su usta noviti koliko je la potaknuti la no sjeæanje u normalnih. a rjeènik je vulgaran. proveli Henrv Roedigt Kathleen McDermott.sve su ostale rijeèi bile na neki i èin povezane s njom. stvorili ste la no sjeæanje. Jedno od moguæih obja njenjajest da se preoptereæenost amigdale tijek om izvornog dogaðaja ponavlja pri svakom poku aju prisjeæanja traume. Ali stoje s osobama koje su do ivjele vi estruke traume. kolaè juto. prepravili su svoja sjeæanja kako bi bila u sk ladu s mi ljenjem da od teèaja bolje uèe. Èuvstva koja se ta da javljaju toliko su sna na da osoba ima te koæa u svjesnoj obradi sjeæanja. Istra ivanja na Kalifornijskom sveuè tu u Berkelevju pokazala su da osobama s o teæenom orbitofrontalnom 1 rom mo e man jkati sposobnost upravljanja vlastitim pona anjem. Doista. U usporedbi sa studen tima koji nisu pohaðali teè 202 Uèeni um nisu pokazali nikakvo pobolj anje. studenti su se svojih poèetnih procjena prisjetili kao mnogo ni ih ne go to su doista bile. zg( no. Na poèetku t eèaja studenti su morali procijeniti svoje vje tine uèenja. a ktivirali su i orbitofrontal koru. recin prièaju neprimjerene vi ceve. Postoji obja njenje za to. kad su se usto morali prisjetiti svojih poèetnih procjena. Dodatni argumentje to kortizol. Istra ivai su pokazala d a prepravljamo pamæenje kako bismo ga uskladili s novosteèen spoznajama. stoje osoba mlaða kad do ivi traumu. navodno. zasebne visokostresne dogaðaje. Ipal u tim je sluèajevima pojavnost g ubitka pamæenja jednako visoka.koji gerira da ne to »nije ba kako treba«.oje su do ivjele te ka traumatièna iskustva sjeæaju se samo djeliæa dogaðaja ili su izbrisa e cijelo sjeæanje. èa kad mi to ne m Daniel Schachter s Harvarda PET-om je snimao dob voljce dok su èitali popise rijeèi. Drugim rijeèima. zdravih ispitanika. Proèil te naglas sljed eæe rijeèi: kiselo. Moguæe bi obrazlo enje moglo biti da ponavljano traumatizirana osoba { staje vje ta u potiskivanju bolnih uspomena. Sadr i li rijeè »slatko«. Opisujuæi ra niju uspje nost. veæi su izgledi da æe poti snuti dio ili sva sjeæanja. p rimjerice rtvama zlostavljanja ili osobama koje su pre ivje201 Robert VVinston: LJUDSKI UM le koncentracijske logore ili etnièko èi æenje? Prema svim dokazima. Bez obzira na mehanizam. Inaèicu toga pokusa prv u 1995.

pokazalo je da su se studenti pouèeni metodi mjesta mogli sjetiti 38 od 40 èestica na popisu. veæa je vjerojatnost dosjeæanja. zaboravio bilje ke je jednostavno htio pobjeæi od banalnih razgovora. nije imala posebne spos obnos pamæenja te je smatrana prosjeènom. Uglavnom. 204 Uèeni um Istra ivanje Rossa i Lawrencea iz 1968. zgnjeèiv i ih pritom do neprepoznatl vosti. s njima izjednaèenih po obrazovanj u i zanim nju. nor Maguire. te stoje asocijacija izmei st arog i novog sjeæanja bizarnija. zgrada se uru ila i ubila sve goste. smatra se. povezao s Mickevjem Mouseom zbog njezine sliènosti s upadlji vim crnim u ima crtanog junaka. Simonid se zabrinutim roðacima pokazao kao neprocjenjiva po moæ j je uspio zapamtiti mjesto svakog gosta za stolom. ave smjernice ili èak opremljeni vlastitom tehnikom pamæenja. èovjekov mozak privlaèe neobiènosti i novosti.i obrasci gubitka pamæenja u tim su stanjima zapravo drukèiji. Ta metoda ne samo da mu daje jo jede okidaè. no vi e im odgovaraju ugodni uvjeti i polagan rad. Stvar anje neobiènih ili nepoznatih asocijacija mo e pridonijeti lak em dosjeæanju. sposobnosti im slabe. dok je bio \ ni. Za veæinu. poput skaniranja MR-om i fMR-om. te koæa nije u tome to nam je pamæenje izbrisano.« Za televizijsku seriju koja prati ovu knjigu snimali smo Andija Bella. Trefo vu je trojku. Dr. Na dan snimanja. Druga faza Andijeva upamæivanja sastoji se od postavljanja slika na toèke d upamæene r ute. Andi se pri upamæivanju slu i kombinacijom spomenute asoci jacijske tehnike i tzv. Na svjetskom prvenstvu u pamæenju. upamtio je redoslijed ka rata u deset pilova za dvadeset minuta. po vlastitu priznanju. doæi æemo do »toènog odgovora Prema istra ivanjima. Istra ivanja su pokazalajo stvari: lak e se dosje203 Robert VVinston: LJUDSKI UM titi novog sjeæanja povezanog sa starijim. Dvadeset èetiri sata poslije. Eleanor Maguire s lo donskog Universitv College a odluèila je testirati najbolje natjecatelje kako ustanovila razlikuju li se njih ovi mozgovi od mozgova obiènih osoba. nego to se te ko dosjeæamo. Meni bi se . Naoko nemoguæ pothvat. jo su . 500. Do boljeg bi se pamæenja. oformila je skupinu od os mero prvenstvenih finalista i jo dvoju prije prouèavanih dobrovoljaca za koje je ut vrðeno da imaju neobiènu sposol nost pamæenja. Tim dr. ka e Ele. S poveæanjem vremenskog pritiska i okolinskih stresova. Zadivljen vlastitim moæim ra zvio je tehniku u kojoj bi si dobro poznatu prostoriju predoèio do sitnih p jedino sti. metode mjesta. Maguire ustanovila je da j mozgovi mem orijskih prvaka fizièki ne razlikuju. Ovladavanje vje tinama »kako pamtiti« u starijih takoðer mo e biti vrlo djelotvorno. mo i zato stoje. nego jamèi da æe stvari upamtiti pravilnim redoslijedom. poznatim. Kontrolna skupina. natjecatelji pamte popise tisuæa rijeèi i sluèajnih brojeva te m zust izgovaraju duge odlomke iz romana i pjesama. Simonid je izi ao iz zgrade. Zajedr s kolegama. LD52ZIR. kao veæina govornika s vreme na na vrijeme. moglo doæi uvje bavanjem op sanih tehnika. To je zapravo metoda mjesta. primjerice. bilo te ko sjetiti registracije svojeg automobila. Dr. Zatim nam je objasni o to toèno èini. koja nam omoguæuje da lak e upecamo sjeæanja. pa mnogo vr mena provodi eæuæi glavnim i sporednim ulicama prijestolnice. pomno par teæi obilje ja i znamenitosti du puta. Uporaba slika poma e dosjeæanju jer dodaje jo jedan oki daè ili »udicu«. starije osobe mogu u testovima kognitivnog funkcioniranja i pamæenja biti uspje ne poput mlaðih. Svi su ispitanici barem dva do tri sata b li podvrgnuti testiranju inteligencije i drugim procjenama mentalnog funkc onira nja. pr. koje se svake godine odr ava u Ve koj Britaniji. Maguire zatim je tu skupinu mem orijskih prvaka u poredio s deset drugih osoba. moguæe je da svi posj< dujemo potencijal i neuro nski kapacitet za pobolj anje pamæenja«. »Premd a su potrebna daljnja istra ivanja. Tijekom sveèane veèere kod jednog grèkog ugle nika na koju je bio pozvan da odr i govor. I osmislio pjesni k Simonid. ali da svi rabe tehnike slièri opisanima. znaèi. daje nis am zapamtio u obliku: »Lako se dosjetiti 52 ira. Kao to zr mo. Najprije je svaku kartu povezao s odreðenom slikovnom predod bom u svojem umu. a zatim bi stvari koje je htio zapamtiti rasporedio na odreðena mj sta u toj prostoriji. tada njeg s vjetskog prvaka u pamæenju. koju je. Andi Bell kao »memorijsku prostoriju« rabi londonske ulice. recimo.

pa sam poku ao razviti vlastite strate gije. Amerièki Nacionalni institut za starenje takc ðer je pokazao ulogu hormona u gubitku pamæenja povezanom s dobi. dr. na djelu i u njihovih supruga . Dok me ekipa s nimala.61 Blokirav i njezino djelovanje. kad znaju da ne to znaju. Zapr avo. osobe s Alzhe imero-vom bole æu zaboravljaju imena i funkcije predmeta s kojima se susreæu u svakida n jem ivotu. Danas znamo da starenje uzrokuje vrlo mali gubitak tk va. istra ivaèi su otkrili da m ogu poveæati mi ji kapacitet uèenja i pamæenja. Stari. podaktiva cija i neselektivna aktivacija. imao sam stopostotno dosjeæanje. To je izgledalo otprilike ovako (rijeèi koje je bilo p otrebno upamtiti napisane su velikim slovima): OPRATI JABUKU u vrtu MLA NJAK MAHNITO leti hodnikom U blagovaonici sjedi GLUMICA umrljana MARMELADOM Ispitali su me nekoliko sati poslije i imao sam 70-postotnu uspje nost dosjeæa-nja. Slu eæi se njima. aktiviraju dijelove mozga koji nisi korisni u zadaæama koje zahtijevaju obrad u sjeæanja. Slu eæi se ritmom koji su stvorile u mojem umu i povezujuæi ih muzièki. pote koæe s pamæenjem nisu siguran pokazatelj senilne demencije. dakle. Osobe s nor malnim gubitkom pamæenja povezanim sa starenjem èe æe do ivljavaju one »na vrh mi je jezika renutke. Dao im je popis rijeèi zatra io da ih r . a svaka od njih mo e bi ti primjerenija drugom sadr aju. Smatra se da to utjeèe na plastièno. U va nom istra ivanju iz 2002. Ima. Nasuprot njima. Buckner zatim je htio ustanoviti bi li se problemu moglo doskoèiti trikon koji bi aktivirao odgovarajuæe dijelove èeonog re nja. Kako sam se kretao du zami ljenog puta po kuæi. mozga. obièno zato stoje posrijedi ne to èega se ne dosjeæaju svakodnevno. To je posebno zanimljivo obzirom na èinjenicu da estrogeni. Buckner usporeðivao je mo danu aktiv nost osoba u dva desetima s onom zdravih osoba u dobi izmeðu sedamdeset osamdeset godina. vjenèanja i sahrane. pak. kao t o smo vidjeli na mi evima s manjkon CREB-a. Dr. Slièan je proces. drugog sam se popisa trideset sluèajno izabranih rijeèi uspio do sjetiti pravilnim redoslijedom nakon samo tri minute zapamæi-vanja. Pri neselektivnoj aktivaciji. èini se. metoda mjesta mo e poveæ ti dosjeæanje za dva do sedam puta. Svaki je ispitanik dokje bio sniman fMR-om morao pamtit nizove rijeèi. statistike govore da od Alzheimerove bolesti obolje-va najvi e deset do petna est posto stanovni tva. U prvon dijelu. stariji se osobe te e slu e odreðenim mo danim podruèjima koja obièno poma u i pamæenju. Najprije sam »vjenèao« sva ku rijeè sa slikom.« Stariji si usto neselektivno aktivirali dijelove kore koji ne poma u u obradu sjeæanja.62 U sluèaju podaktivacije. mogu utjecati na djelovanje te bjelanèev ine. Mjerenje protok krvi u trima podruèjima èeone kore.ene u posi menopauzi koje su p rimale nadomjesnu estrogensku terapiju oèuvale su vei balno pamæenje i bolje su pamt ile nove èinjenice. 205 Robert VJVinston: LJUDSKI UM Vje bajte mozak Nekoæ se smatralo da se raðamo s ogranièenim brojem ivèanih stanica koji s po roðenju sman uje. vjenèao sam i sahranio sve vi e rijeèi. kako ih zovem. a zatim sam je »sahranio« na odreðeno mjesto unutar zami ljene poznate lokacije . Buckner je rekao: »Poput prija njih studija. Taj mi se rezultat nije uèinio zadovoljavajuæi. pot vrdili smo da starije odrasl« osobe kljuèna èeona podruèja aktiviraju u manjoj mjeri od mlaðih. Louisu do kazali su da postoje dvije osnovne vrste slabljenja pamæenja povezanog s do bi: tzv.moje kuæe u Londonu. Sudeæi po rezultatima drugih istra ivanja. Randy Buckner i njegov tim na Washingtonovu sveuèili tu u St.se sjeæali 34 èestice. a njezini su uèinci na pamæenje jedinstveni i oèiti. Mislio sam kako bi bilo zanimljivo testirati metode Andija Bella. ali velikim dijel om koncentriran u bazalnom telencefalonu. ali toga se zamalo ne mogu dosjetiti. mu karci s vi om razinom testosterona bili su uspje niji u vidnom i verbalnon dosjeæanju. razlièitih metoda kojima mo emo pobolj ati rad uma. pa se mozak starije osobe sve te e prilagoðava na okolinske promjent Nedavno je u mi eva pronaðena najva nija bjelanèevi a za brisanje sjeæanje PP1. Kao to sam naveo. poku ao sam u èetiri minute zapamtiti popis od trideset nepovezanih rijeèi slu eæi se kombinacijom tehnika. podruèju koj hipokampus opskrbljuje acet ilkolinom. ispitanicima su prikazane rijeèi i reèen o im je da ih upamte za poslije Dr.

Nal bi potvrdili da tjelovje ba koristi i starij ima. pa sadr i podruèja za koja biste oèekivali da budu aktivnija p ri pamæenju rijeèi. onda. stariji su ispitanici pokazali poveæanu aktivnost u odgova rauæim èeonim podruèjima. saznao je da njegov nekada nji sustanar iz studentskog doma ima sina dovoljno starog da i sam bude stu dent. Doist a. pokazalo je da obrazovanije osobe s dobi man je gube pamæenje. samo je bila »podaktivirana«. Taj pristup poma e pri podaktivaciji. suvremenika u najformativnijoj ivotnoj dobi.èeona kora na »pogre noj« strani nije firala ili degenerirala. Nasuprot tome. Vjerojatno je da bi rehabilita cijska terapija radi pobolj anja kognitivnih funkcija zdravim osobama poznije dobi mogla pomoæi nastaviti ivjeti aktivnim.azvrstaju. misli dr. U tim istra ivanjima najvi e ohrabruje èinjenica to su te zdrave starije osobe jo imale to aktivirati za rje avanje zadaæa . a jedno u desnoj. stoga nikad nije prekasno da pi nete vje bati mozak. Pomoæne tehnike u starijih nisu djelovale na neselektivnu aktivaciju. Zbog èega su se ivotni putevi dvojice bliskih prijatelja. ali ne. Poslije dvanaest tjedana. Buckner. Treæe po druèje koje su prouèavali bilaje pre-frontalna kora. Njegovim se pjesni tvom provlaèi tema potrebe za lj udskim dru tvom. osamljenik. pospje uje obr adu informacija. Studij MR-om mogle bi pomoæi pri utvrðivanju mo danih promjena izazvanih vj bom. D ju mu bolje metode pamæenja i do-sjeæanja. nika d se nije enio i nije imao djece.1'3 Godine kolovanja opremaju èovjeka svojevrsnim »alatom za pamæenje«. meðutim. koje. podruèje vrlo aktivno pri pamæenju verbalnog materijala. Usporedbe radi. Lijeva je polutka opæenito dominant nija pri obradi jezika. Od tri podruèja koja su dr. Ali ne morate se bojati da ste osuðeni na gubitak pamæenja ako ste prvom prilikom na pustili kolu. primjerice prema tome oznaèavaju li ne to konkretne ili apstraktno. iste je testove rje avalo sedam tjelesno neaktivnih st udenata. a uspje nost pamæenja im se poveæala. Stoje. desna bi polutka trebala ostati neaktivna. 208 Sedmo poglavlje Pitanje osobnosti Kad se Philip Larkin vratio na Oxford. èak i kad su se slu ili pomoæn im tehnikama. èini s e. Biloje to prilièno neugodno iznenaðenje koje gaje navelo na bolan osvrt na vla stiti ivot. Mlaðe su osobe pri pamæenju rijeèi rabile lijevo èeono podruèje. Mozgu mo e koristiti èak i svakodnevna etnja do trgovine . neovisnim ivotom. a koje bi dovele do duljeg zadr avanja sjeæanja te usporavanja propadanja mozga. Uèinkoviti uèenici u sadr aju tra e obrasce i vi se slu e tehnikama poput razvrstavanja. Trenutaèno je nejasno postoje li neke kognitivne t ehnike kojima bi se stariji mogli poslu iti. no opæenito se èini da tjelo vje ba uvelike poveæava krvni protok. dv a su bila u lijevoj polutki. Buckner i suradnici snimali. ali i osjeæaj kako ga ona gu i. smanjenje mo danog kapac iteta obrade koje nastupa s dobi nije nepovratno. navelo Larkina da poðe svojim putem? Do neke su mjere na a ivotna putova . svoje staro sveuèili te. Postoji niz drugih studija koje i vore u prilog èinjenici da redovita tjelovje ba pobolj ava pamæenje. Tijekom tromjeseènog razdoblja studentima su ispitivani odreðeni vidovi mentalnih s posobnosti. Dakle. rasuðivanje i sposobnost planiranja osoba u dobi izmeðu ezdeset i sedamdeset pet godina pobolj ali kad su bile ukljuèene u program laganih et nja u usporedbi s odraslima koji su vje bali drukèije. poput onih s Alzheimerovom bole æu. i pri neselektivnoj aktivaciji. d ogeri su imali gotovo tri207 1 Robert Winston: LJUDSKI UM deset posto bolji rezultat od lijenih kolega. koje je provela skupina istra ivaèa s Medicinskog fakulteta na Yaleu predvoðena Richardom Mohsom. Sto va mozak misli o jutarnjem d ogingu? Istra ivaèi sa sveuèili ta Nihon Fukushi u Japanu prouèavali su sedam zdravih st denata koji su tijekom dvanaest tjedana tri puta tjedno trèali po trideset minuta. Ne to starije istra ivanje. Stariji su. rabili obje strane. naposljetku toliko razi li? Larkin. Va an predmet buduæih istra ivanja na tom polju su procesi u bolesnih starijih osoba.istra ivanja su pokazala kako su se pamæenje. 206 Uèeni um Ustanovljeno poveæanje protoka krvi odra ava sna niju aktivnost u mo danim podruèjima koja se rabe tijekom zadaæa.

mislim. U sto. niti su to na e elje: Iskrive se i zatvore poput vrata. Dal drugim rijeèima. Umjetnièki nad. povezan je s razinom pobuðenosti mozga. Phillip Larkin. a kad bi pomislio da su ga prestali gledati. Larkin je uvijek tvrdio kako je u knji nièarstvo dospio zato to mu je Ministars tvo rata nedugo nakon diplome poslalo o tro pismo kojim je htjelo doznati kakvi su mu planovi. p plesao èim bi zaèuo uliène zabavljaèe.mo dani kemijski pr ocesi utjeèu na to tko smo. po mojoj definiciji. Stupanj u kojem tko izra ava ekstrovertiranost ili introvertiranost. Uvjeren sam kako je to toèno za moje n de braæu i sestre. vidove koji su. u Shropshireu. to odjednom otvrdne u na e jedino veselje. Neka neuro-znanstvena i psih olo ka istra ivanja sna no upuæuju na èinjenicu da su mnogi kljuèni elementi èovjekove osob ti prisutni od roðenja i prepoznatljivi u na209 Robert VVinston: LJUDSKI UM èinu kako mozak reagira na okolinu. Defin iraoje. Alije li to sve to nas vodi kroz ivot? . 210 Pitanje osobnosti Britanski psiholog Hans Evsenck meðu prvima je kategorizirao crte osobnosti. kao e kstrovertiraniji. Vi e su breme ivljenja koje ivot sa sobom nosi: navika ne ko vrijeme. »Dockery i sin«. nakon nekoliko kapi limunova soka na je. a s iguran sam da vrijedi za moju djecu. a animatori su se cei od uha do uha i meðusobno borili za mjesto ispred objektiva. potpuno mokro stvorenje slijepljen e kose u raskva enom kombi zonu . proveli smo mali t na g lavnoj londonskoj voænoj tr nici. simpatièno bi se metao. svakog nat jecatelja. javio se na prvi ogla eni posao koji mu se uèinio podno ljivim. Test lizanja Kad smo snimali BBC-jevu televizijsku seriju Ljudski um. tvrdio je. Razna psiho lo istra ivanja u nadziranim uvjetima pokazala su kako introverti luèe mnogo v: sline od ekstroverata.kakva li iznenaðenja . i .. Sabrane pjesme Pokretaèka sila koja nas tjera u iskustva to prolazimo jest na a osobnost. u lokvici hladne vode stajalo je m. Kad smo ujutro otvorili vrata. prem su se Crveni kaputiæi.. Odakle ti uroðeni stavovi? Nisu ono to smatramo najispravnijim. 1963. Vjerojat no vas neæe zaèuditi podatak da su stude fizike jako introvertirani. Drugim rijeèima . Vrijedi ovdje nakratko zastati kako bih pojasnio to podrazumijevam pod pojmovima poput »osobnost« i »ekstrovert«. sudeæi po dokazima. zamolili smo ih da se natjeèu u lizanju nek< ko metara samoljepljive vrp ce iroke pet centimetara.nja plod sluèaja. Kao to mo ete vidjeti na fotografiji u u metku. Do studentskih se godina svakako èvi i uglavnom nepromjenjivo izgrade. Spitalfields. Zabavljaè je. èuvstv . nekoliko zasebnih. ¦I ?>. Ph ilip Larkin nije imao ba toliko izbora glede bavljenja \ sni tvom ili knji nièarstvom k ao stoje mislio . ispun jednostavan upitnik o sobnosti. no dijete crtalo je iznimne c rte e i izra avalo osjeæaj za boje u okolini od tr godine. Nazvali smo to dvoboj« Bijelih i Crvenih kaputiæa. Veæinu vremena na tr nici proveli su izgledajuæi k da bi radije bili u zamraèenoj prostoriji. izgledali kao da su upravo stigli s pla e i bilo je oèito daje rijeè o ekst mnim ekstrovertima. Stoga smo. Moj najstrpljiviji potomak imao je godinu dana kad je cijelu noæ p stajao u natopljenoj kolijevci zbog poplav e koju je izazvala puknuta cijev u i govoj sobi.. s dru strane. s denti fizike s Imperial Collegea i animatori iz Butlinovih kampova. Dobra ponuda za posao tu. fizièz nisu uspjela nasmijati ni vlastita predviðanja rezultata. danas jasno prepoznatljivi. mnogo jaèe trudili i borili. tipiziraju osobine. iznenadna bolest ili malo nasljedstvo tamo. a. Osloboðen vojne obveze zbog lo eg vida i u strahu od zatupljujuæeg posla u javnoj slu bi.na te gaje odluke vjerojatr natjerao njegov mozak. prema vlastitu nahoðenju. Sluèajno je bila rijeè o radnom mjestu pomoænika knji nièara u Wellingtonu. jednostavno je èekalo da bude spa eno.nije plakalo. svakoje dijete od svoje prve godine izra avalo razlièite vidove : ljenja i dru tve nosti. Butlinovi su Crveni kaputiæi. paradirao jo jaèe kad bi primijeti ma publiku. Nakon to su na e rtve. sluèajnost bi mogla imati tek manju ulogu. razlièitih tipova èovjekove osobn osti i smatrao je da ih se mo e povezati s pojedinim biolo kim obilje jima. smrznuto. Osobnost. oèekivali kako æe studenti polizati mnogo vi e vrpce za f kiranje oblijeplj ene oko kaseta naranèa od ivahne Butlinove skupine.

recimo. poput na ih Crvenih k aputiæa. Nasuprot njemu je sustav bihevioralne inhibicije (BIS. moraju se p lièno èesto dati u potragu a »fiksom«. Oni mora ju tra iti iskustva koja æe ih »nagraditi« pobudom. Mnog o manje vjerojatno da æe reagirati impulzivno te. Nasuprot njima. a ne samozadovoljstvo' 211 Robert Winston: LJUDSKI UM Evsenck je ustvrdio da su osobe s ekstrovertiranom osobno æu u stalnoj ] tra i za kort ikalnim pobudama. Skloniji su domi nirati dru tvom. behavioural inhibition sy -stem). Za profesora Ji fr evja Graya. idu za novim iskustvima poput pustolovnih sportova ili puto nja i. a katkad i mnogo vi e. inti vert s priroðenom » eljom« za izbjegavanj m kortikalne pobuðenosti. Sustav bihevioralnogpristupa (BAS. a ne smiren nesiguran. behavioural approach sy-stem) èine mo dane tvorbe. Poput na ih fizièara s Imperial Collegea. jer nametne li im se. introvertirane osobe vrijem e radije pro' de same ili u malim skupinama bliskih osoba u poznatom okru ju. Pjesi poput »Vers de Societe« (1971. a ne povuèen eljan zabave. a ne nekooperativan NEUROTIÈNOST zabrinut. kad smo snimali test. koji je u profesorskoj stolici zamijenio Evsencka. a ne ozbiljan srdaèan. u ivaju u njima izra avaju toplinu i nje nost. a ne suzdr an UGODNOST blag. u ivaju u vo< nju i vole se dokazivati. kortikalna pob 212 Pitanje osobnosti ðenost samo je jedan od èimbenika.eni odgovori. S druge strane. Philip Larkin bioje. Spremnije odlaze na zabave kako bi upozi li nove osobe. osjeæaju neugodnu preko mjernu pobuðenost.izglednije j e da postanu stan. a ne realan raznovrsnost. t ravak u dru tvu. Gravje predlo io dva opreèna sustava u èovjekovoj osobn osti. a ne siguran samosa alijevanje. Motivacijski èimbenik Znanstvenici nakon Evsencka nastojali su razraditi taj model.64 Obuhvaæa sljedeæih pet dimenzija: OTVORENOST ZA ISKUSTVA ma tovit. a ne sumnjièav atruistièan. a ne nesmiljen povjerljiv. U skladu s me. otkrili s mo da su introverti mogli polizati najmar deset posto vrpce vi e od ekstroverata. a ne nemaran samodiscipliniran. tra iti vi e do ivlj. Teorija ka e kako su njihovi ekstrovertirani parnjaci kronièno podpobut ni. a ne neorganiziran odgovoran. a ] ostvarivanju ciljeva osjeæaju se prodornima . recimo. BigBrotherove kuæe. od kapi limunova soka d a aktivira mo dana nagradna sredi ta.) koja poèinje stihovima: ena i ja pozvali smo masu snobova Da doðu i protrate svoje vrijeme i na e daju naslutiti daje na dru tvene prigode gledao kao na oblik muèenja. Introverti su luèili vi e sline jer bili os jetljiviji na pobuðenost. McCraea i dr. osjetljiv na kaznu. za oèekivati je bilo da æe eksti vert. postojani s obzirom na dob i okolnosti. koje nas navode da u potrazi za nagra dom pristupamo odreðenim podra ajima. Oni ne tra e doda tne pobude. Evsenck je tvrdio da su introverti prirodno osjetljiviji na viso pobuðenost. a ne rutina neovisnost. S tipom E mogle bi biti povezane crte osobnosti poput dru tveno sti i izlaganju opasnosti. povezan s èeonim re njevima. Na zabavama. nerijetko prilazimo privlaènim osobama. opæenito. primjerice hipotalamus i amigdala. Psiholozi su s vremenom usavr ili Evsenckov model. introve su katkad najsr etniji provedu li praznièni vikend u izoliranom podrumske laboratoriju. Ekstroverti su mnogo skloni ji ekshibicionizmu. misli i pona anja pojedinca. Costu i njihov peterofaktorski model osobnosti BigFive. neurotièno æu (N) i psihotièno æu (P). vjerojatnije æe birati zanimanja u kojii su u kontaktu s drugima. Grizodu je i pretjerana zabrinutost za zdravlje mogle b i biti povezane s tipom N. a ne konformizam SAVJESNOST organiziran. prihvaæanjem i seksom. imaju hladnokrvn trezven iji pogled na ivot. prema tome. u potrazi za oèijukanjem. Odatle na limunski test na Spitalfieldsu. l askanjem. Tu ponajprije valja spomen uti dr. Evsenck je razvio ljestvicu osobnosti s tri ekstrema: ekstrovertno æu (E). pa stoga nadzire i obuzdava . s kro nièno niskom razinom kortikalne pobuðenosti. Cijene bl iske odnose s drugima. a tipovi P vjerojatnije æe biti agresivniji i impulzivn iji. a ne neodluèan EKSTROVERTNOST dru eljubiv.

Mo da se takoðer moramo zapitati za to ekstroverte. 213 Robert Winston: LJUDSKI UM Utjecaj dopamina Sudeæi po nalazima. Kao stoje spomenuto u drugom poglavlju. bungee skakanja i skakanja padobranom sj jan su naèin da se ekstrovertirani menad er vikendom domogne svoje dop minske doze. Introverti. pitanje je li taj d opaminski gen ozbiljno mijenjen kod osoba koje su dru eljubivi ekstroverti skloni opasnostima i da izaziva brojne rasprave. BIS nas tjera da provjeri mo stanje na bankovnom raèunu i porezne obveze. ekstrovertje jednostavno osoba èiji je BAS jaèi od BIS-a. posebi u nucleusu accumb ensu. Stoga se upu t aju u vi e dru tvenih aktivnosti. . Mo da tu nije toliko riji o strategijama za stjecanje osobne dobiti ili za osvetu dru tvu. jo smo daleko o d otkrivanja genske \ ze. Ekstro-verti. prisiljeni su stalno tra nepresu ne izvore podra aja. tu nog ili veselog. Ipak. koliko o neg tivnim posljedicama potrage za pobuðeno æu u koju hrli mozak kojem ned staje dopamina . Ekstrove nedvojbeno naginju razmi ljanju o nagra dama. ovdje zastati i razmisliti o slj deæem. Kontroverzna te. Teorija. koje. valja izbjeæi ili im priæi. Mo da to mo e pridonijeti obja njavanju tih razlika u osobnosti. Mo da ekstroverti u svojoj potrazi za nagradom i/ili pobuðeno æu shvaæaju kako vi e mogu dobiti od sretnih osoba. ali u skladu s opæim zna njem o mo danim nagradnim sredi tima. s druge strane. profesionalci zaposleni u sudovir i zatvorima primjeæuju da mnogi prekr itelji s kojima svakodnev no rade ni toliko »lo i« koliko ne uspijevaju vidjeti povezanost izmeðu svojih postupak. Johnson sa Sve uèili ta Iowe pokazalo je da introverti imaju pojaèanu aktivnost u èeonim re njevima i pre dnjem dijelu hipotalamusa. Prema to m modelu. pak. Debre L.pona anja koja mogu dovesti do opasnosti ili bola. kao to n ameæe Graveva zamisao. Ek stroverti su osobito osjetljivi na djelovanje dopamina. sv mi druge shvaæamo kao »sirove podatke«. Da se poslu im metaforom.tvorbama koje sudjel uju u obradi osjetnih informacija. no oba su tipa jednako sna no reagirala na tu na lica. Mo da nas i bi trebalo posve èuditi to se krade automobila.67 Ekstroverti su imali veæu aktivnost u amigdali kad su im prikazivali vesela lica. ali su i nedostupne osobama s ni i m prihodima. e novih i neobiènih situacija. Zanimljivaje i »dru tvena« varijabla te jednad be. osobe k( se upu taju u pona anja kojim a tra e uzbuðenja (èesta popratna pojava uz i strovertiranu osobnost) mogu imati mutac iju gena koja sprjeèava vezanje c pamina na ivèane stanice. imaju veæu aktivnost u prednjoj cingul arnoj kori. a ne o moguæim negativni posljedicama svojih postupaka. dopamin je novac koji se ubacuje u utore nudei accumbens a radi osvajanja »velezgoditka«: osjeæaja zadovoljstva. onoga to im se dogaða. meæ tim. sitne pljaèke i zloporaba dr ga èe æe povezuju s osobama iz siroma nijih obitelji. neurotransmiter koji sudjeluji mo danom sustavu nagrada. vodi elja za nagradom. a ne razmi ljanje o moguæim posljedicama. ako ih. a katkad vi e kockaju i uzimaju vi e kokaina. Obja njenje »nisam znao da æe me uhvatiti« izgova se èe æe nego t omislili. slje-pooènim re njevima i stra njem dijelu talamusa . Aktivnosti poput ron jenja. Valja. Predlo eno je kako je vjerojatnije da osobe koje pokazuju kriminalna p na anja imaju mutaciju koja sprjeèava vezanje dopamina. Turhan Canli i John Gabrieli s N ewyor kog sveuèili ta istra ivali su odgovore amigdale introverata i ekstroverata na sli ke veselih i tu nih lica. djelomice odreðuje jesmo li ekstrovertirani ili trovertirani. mo da. Teoriju podupiru neki radovi s PET-om koji su pokazali da osobe s obilje jima intr overta imaju malo aktivniji èeoni re anj. a BAS nas navodi na pusto enje trgov ine ili na veèernji provod s prijateljima kad bismo trebali uèiti za ispit. imaju jaèi BIS od BAS-a. stoje mo da presudno meðudjelovanje za rje avanje problema i planiranje. bez obzira na moguæe posljedice susreta s njegovim vlasnikom? Mo da je mozak ekstroverata selektivniji zbog poveæane potrebe za pobuðeno æu. ovisno o na em stupnju ekstrovertiranosti ili introvertiranosti. Ipak. ne uzbuðuje jednako prizor bilo kojeg lica. odnosno njihov ih mozak èini prirodno skloni jima sna nijem nadzoru vlastitog pona anja. jer nameæe kako. pa se u strahu od moguæeg negativnog ishoda klone dru tvenih prigoda.66 Istra ivanje dr. Znaèi. na odreðenoj razini. ka e da ekstrove rti imaju manje novca za igru i sukladno manje podra a Buduæi da ih okolina dosljedn o premalo nagraðuje. osjetljivost na dopamin. Kakva god bila istina o genskoj podlozi.

Cesto pokazuju razlièite s imptome straha natjera li ih se u nepoznate prostore. Razlike u hormonskim razinama mogu jasno utjecati na razlièite vidove n eg karakter a. Primjerice. pona anje skupine krava kojimaje ubrizgan testostero n usporeðivano je s pona anjem normalnih krava. partnera i h bija.æu. ni u od krava pasmine herens. a kamoli na one koje sadr avaju t . Umjesto da istaknute spolne razlike shvaæamo kao suprotne strane medalj mnogo je p rimjerenije o njima razmi ljati kao o kontinuumu ili spektru s r zlièitim stanjima. dobrim dijelom zato stoje. premda ih je testosteron pretvorio u brbljavce. niti ga svim knji nièarin manjka. Na t jelesnoj razini ona obuhvaæaju malo facijalnih masnoæa. Premdaje mno tvo dosada njih istra ivanj a dalo nedosljedne i n postojane rezultate. Nitko jo nije utvrdio nedvojbenu ve. mo da imate povi enu razinu testosterona. Ak o je potonje. Sve je to prilièno poznato -ja te pona ajne crte p okazujem na veæini zabava. mozgu i pona anju stvara obilje ja koja bismo mogli nazvati tipièno mu kima. ali taj je hormon va an i za rad jajnika. Razlog tome je po vezanost testosterona s poveæanom znati eljom i agresivno. No razlike u osobnosti ipak mog u biti odraz razina odreðen kemikalija koje su u nekoj toèki na eg razvoja kolale ili upravo kolaju na i mozgom i tijelom. nije b.214 Pitanje osobnosti Utjecaj testosterona Testosteron je jo jedna tvar koja jako utjeèe na karakter. to znaèi da se nisu osjeæale ugro eno. Prestra ene krave obièno manje jedu. bile su sklonije istra ivati labirint te su s e manje bojale ljudi. pa osoba ima izra enu èeljust i istaknute jagodice. te rjeðe pri azile zidovima staje. Zadr avaju se oko ulaza. Kljuènu razliku mo e otkriti odgovor na pitanje do ivljavate li ponudu za rafting zastra ujuæom ili uzbudljivom. pokazali su 20-postotno pobolj anje. bilaje mnogo manje upla ena i sklonija istra ivanju okoline od krava mlijeène pasmine brune des Alpes. glavu dr ale visoko. izmeðu heteroseksualnosti ili homosek sualnosti i povi ene ili sni ene razii testosterona. a u tom ih se pokusu la k e dalo uznemiriti. Veæ sam naglasio da su st riji mu karci s njegovom povi enom r azinom bolji u vizualnom i verbalno dosjeæanju. nepoznate objekte kraæe prouèavaju. Polo aj bli i jednom ili drugom kraju toga kontinuuma in malo veze sa spolnom orijen tacijom. br e ulazile na nepoznata polja ili u nove obore. Francuski su znanstvenici ustanovili da su junice na steroidima. Nije toèno testosteron smatrati »mu kim hormonom«. lak e se uznemire i bje e dalje od potencijalne prijetnje. s obilnom dozom testosterona. Usto. sasvim jas no jesu li bolje prali i glaèali rublje. ne kreæu se i priljubljuju uza zidove. Daryl O'Connor s Manchesterskog sveuèi li ta poveæao verbalnu fluentnost skupine mu karaca dajuæi im tjedne testosteronske inje cije. istra ivaèi su prouèavali dvije pasmine krava. kao i na ivote koje vodimo . a veæinu pasmina ne krasi osobito pustolovan duh. Krave smeðe alpske pasmine imaju prosjeènu raz inu testosterona u krvi. koja se sastojala od umetanja klina u zadai utor n a ploèi. djevojèice èije majke imaju visoku razinu testosterona izra avaju pona ajne crte tipiè-nije za djeèake. Funkcije testostero na brojne su i razlièite. tj. U drugom pokusu. Ali suvi ni testosteron u t ijelu. »roditeljsk e« hormone koji potièu stvaranje testosterona. sklonost natjecateljsko pona anju i sna niji seksualni nagon. No nemaju sv i kaskaderi povi en testosteron. Mene j e taj pokus pomalo zaèudio. Takoðer. ali sigurno ga nisu ni ta bol vje ali. velike dlanove i sna nije mi iæe gornjeg dijela tijela . ali i si b iji uspjeh u prostornoj zadaæi. Dakle. nadbubre ne ili adre-nalne lijezde. U poznatom francuskom pokusu. r a èlambom tih reakcija mo emo mjeriti razinu anksioznosti pojedine ivotinje. agresivnost. iznimn o te ko naæi mu karce spremne na bilo kakve injekc je. tzv.M Pasmina herens. Dakle.70 Poslije samo èetiri tjedna. Kad se krave suoèe s novim objektima.na izbor poslova. provodile manje v remena oko ulaza. U velikim ga kolièinama proizvode sjeme nici. Dulje su jele. pren mojem iskustvu. koja se uzgaja zbog borbenih sposobnosti i ima prirodno povi enu razinu testosterona. dubok glas. kod mu karaca i ena luèe dvije male lijezd pokraj bubrega. androgene. poput penjanja na stabla i sklonosti k natjecateljskim igrama.'18 Krave su opæenito razmjerno plahe iv otinje. primjeæujemo veæu radoznalost. Na psihièkoj 215 Robert Winston: LJUDSKI UM razini. doista. upla ene æe ivotinje dul je oklijevati da im priðu.

a Kan je neovisan. suzdr anu i povuèenu sovu. imao potpuno krivo. istra ivanjem isprva h tjelo pronaæi mu ki kontracepc ski hormon. A neurotiènost} Pa. ali on . Do toga dolazi zat o i ubrizgani testosteron remeti prirodni povratni mehanizam podra ivanja h potalam usa. ziran. Na ljestvici otvorenosti za iskustva. koje u normalni] uvjetima potièe rad sjemenika ili jajnika. Terapijski bi se pristup. Ili to. ne shvaæaju to samo kao problem koji val a rije iti. promi ljenu. Milne. koja je mo da najbli a tome. Sova. mogao sastojati u poku aju da se takvu osobu nauèi razmi ljati poput lijeve polutke. vidjet æemo razliku u aktivnosti lijevog i desnog mozga. Skloni su povezivati zasebne izvore zabrinutosti u iri kontekst koji im poveæava g rizodu je i osjeæaje nedoraslosti. Opæenito. Istra ivanja pokazuju kako sretne osobe imaju veæu aktivnost u lijevom mozgu . nemaran i samo voljan. ili je. ma koliko o na neugodna bila. Pooh je meka srca. 216 Pitanje osobnosti Test Winnieja zvanog Pooh Osim za ekstroverziju i introverziju. prema tim definicijama. povjerljiv i ljan pomoæi. Philip Larkin bio je skloniji »desnom« pogledu na ivot. mogla bi zakljuèiti takva osoba. »sreæa pi e bijelo«. Ta strana mo danog ustroja mo e utjecati na naèin razmi ljanja. imamo Ti^ srdaènog. Zekoslav je realistièan. Hipofizu t o navodi da smanji svoje izluèivanje. te kako vjeruje daje »veæina ljudi nesretna«. zabrinuta. ako su kategorije koje je predlo io Evsenck. introverta.7 Veæina nas slo ila bi se kako takav svjetonazor ivot èini prilièno mukotrpnim. Mo da æe vas zaèuditi to se davanjem testostero a mu karcin takoðer smanjuje aktivnost sjemenika i broj spermija. Kao stoje Motherlant zapisao. dru eljubivog tigra eljnog zabave i novih do ivljaja. no mnogi bi stvaraoci. Cak se pretpostavlja kako se osobe s aktivnijom lijevom polutkom mogu bo lje nositi s tjelesnim uèincima stresa. desni bi mozak mogao biti taj koji bolje zahvaæa iru sliku i koji bi mogao biti odgovoran za dono enje opæenitih zak ljuèaka na temelju nespojivih informacija. nesigurna i sklona samosa alijevanju . ustvrdili kako im upravo takva narav omoguæuje da s e probiju kroz beznaèajnost svakida njice i dopru do stvarnosti iza nje. ne to je m alo vjerojatnije da æe neugodni prizori poveæati aktivnost desnog mozga. kon mist ièan. a ugodni li jevoga. odnosno u radosti n astaju samo isprazne reèenice. ali pogre no pomis da potjeèe iz sjem enika. utemeljen na dokazima ili ne. Poènu sna nije aliti za promaknuæem koje nisu dobili te se brinuti zbog nedav ne svaðe s bliskim prijateljem i zato to su se u posljednje vrijeme malo udebljali. Ne treba biti prepametan da se zakljuèi tko je kandidat za prvo mjesto na skali ugodnosti. a one s o teæenjem u lijevoj polutki plakanju i li oèaju. naposl jetku Njaru rep vrati 1 borbe. U umi vjerojatno nema okrutne. ispada daje najinteligentnija iv otinja. A. voli razlièitosti i pokazuje naznake ma tovite Na skali savje snosti. A. sjemenici te e manjoj ak tivnosti i smanjivanju.neorg. morale bi proæi test Winnieja zvanog Pooh. dobro prilagoðenim osobama. samouvjeren i samozadovoljan. Tu se vezu takoðer mo e vidjeti kod osoba s o t eæenjem jedne ili druge polutke. Kad ne dobivaju primjeren poticaj hipofize. nenametlj ivu. meðutim. da svakom problemu pristupa kao zasebnom entitetu. u mozgu mo emo naæi dokaze i za druge crte oso bnosti. »zbo ve opomene i toga i toga i toga. naime. Zbog toga slabi svoju aktivnost i prestaje podra av ti hipofizu. introvertir Njar. Osobe s o teæenom desnom polovicom mozga mogu biti sk lone provalama smijeha ili euforiji. Kad u po t anskom sanduèiæu naðu opomenu za neplaæene raèune. »Ni ta ne valjam«.var od koje im se mogu smanjiti sjemenic Navodno se. rutiniran. prepozna testosteron. Hipotalamus. odgovorna i samodisciplinira Tigar je. ne daj bo e. oèitog ekstrov i Sovu. Christop Robin bio bi vjerojatno smiren. Klo je najorganiziranija. dare ljivi dobrotvor londonskog klu217 Robert Winston: LJUDSKI UM ba Garrick. a njihovi poti teni parnjaci u desnom. Poka emo li slijed veselih i tu nih videoisjeèaka normalnim. a razradili McCrae i Costa toène. a ne da razmi l ja o ukupnom zbroju svih problema. Jednom je rekao kako je tuga za njega »isto to i Wordsworthu sunovrati«.« Kao to smo vidjeli. ukljuèujuæi Larkina. Teraputi tvrde da su ank siozne osobe sklone povezivati svoje te koæe u sveobuhvatnu shemu propasti. Da se vratimo s podèinjenog na uzvi eno. sumnjièave i nekooperati1 ivotinje. pak (os im stoje i ekstrovert bez premca) najnesavjesniji . naravno. Dakle.

Tij ekom oporavka shvaæa da ne mo e pomicati noge i saznaje. Nasuprot njima. I imali su precijenjena p ozitivna oèekivanja o ishodima dogaðaja. Nakon stoje izgubila roditelje. O ko prelazi preko fin . nego è glupima i iritantnima. Buduæi da sam i sam pomalo specijalist. Ali n eæete naæi ni izdaleka toliko patolo kih optimista. ivuæih ili davno preminulih. i odmah je. izra enost pojedine o sobine donekle je promjenjiva ovisno o okol i raspolo enju. da vi e nikad neæe moæi hodati. Ne znam iritira li me vi e prièa i lik djevojèice. Taylor s Kalifornijskog sveuèili ta u Los Angele-su primijetila je da osobe najotpornijeg psihièkog zdravlja pokazuju i tri oblika poremeæenog mi ljenja. Ono to zadivljuje kod liènosti poput Philipa Lar na. manje ili vi e sumornog \ gleda na ivot. no 01 doista jo jako malen . She llev E.pre-nerazilo b i me da ju je uopæe proèitao . hrvali s umom (i mozgom) koji im je govorio da odustanu. izgleda daje 219 Robert Winston: LJUDSKI UM sretan mozak onaj èiji vlasnik postupa uvelike poput znanstvenika amatera c luènog d a doka e svoju hipotezu neovisno o podacima kojima raspola e. takavje naèin mi lj nja. Vjerovali su da imaju veæu kontrolu nad ivotom nego to je doista bio sluèaj. postala vrlo h valjena i uspje na.sve bi ih ushitili en tuzijazam i strast za ivotom te male djevojèice. ¦mA »Ljevaci« i »de njaci« Jednostavnom pretragom interneta naæi æete stotine poznatih liènosti. a zbog njezine bi pozitivne osobnosti naposljetku sve sretno zavr ilo. to stv nih. dobra strategija za oèuvanje psihièkog zdravlja. koji ih je èesto u vjeravao u besmisao svega te ih ispunjavao oèajem i strahom. nastojala naæi ne to to bije moglo razveseliti. Jadne.se zap vo ne raèuna. To nas upozorava da ne smijemo upasti u zamku pre tjeranog pojednostavljivanja i dijeliti ljude na sretne »ljevake« i turobne »de njake«. svima s kojima se susretne razgaljuje du u svojim radosnim i zaraznim optimizmom. osim stoje rijeè o deluziji. Izgle da nam izmi ljeni likovi s opt imistiènim svjetonazorom nakon nekog vrer na poènu iæi na ivce te ih poènemo do ivljavati e samo povr nima. Usprkos poèetnoj ravnodu no sti na koju nailazi. ali Pollvanna je u ljudima uvijek vidjela dobro. Danas se u engleskom jeziku pomalo pogrdno za nekoga ka e daje P yanna kad se eli reæi kak o je njegova ili njezina nezatomljiva vedrina done! naivna i prostodu na. mo da smo samo ljubomoi na ljude s takvim umom. Ne znam to bi cinièni djecomrzac Philip Larkin napisao o Polljanni . Tom je mentalnom strategijom u svakoj situaciji. iz meni posve neobja njivih razloga. ali predanoj teti usidjelici. naèuv i razgovor tete i lijeènika specijalista.. prièa o djevojèici.72 Prikaz ivali su se u nestvarno pozitivnijem svjetlu u odnosu na druge. Tavlor. naravno. m a koliko tu na ona bila.ali. Polljannaje. a to n estvarnih. No pretpostavlja se da sklonost negativnom mi ljenju m o e dovesti do klinièke depresije. a na zvala ju je »igra razdraganosti«.pobjeda ok ne nad genetikom. Dobar je primjer glavnajunjakinja djeèjeg romana Pollyanna Eleanor H. Iz psiho lo ke perspektive. Winstona Churchilla i Tennvsona jest da su post igli velike stvari dok su 218 V Pitanje osobnosti èini se. bolesne i pakosne . Pollvanna dolazi ivjeti u Beldi ngsville k svojoj hladnoj. osobe lo ijeg psihièkog zdravlj a iznosile su razmjerno toènije i stvarnije stavove. Naposljetku ipak i znaðe naèin da povrati svoju nekada nju sreæu. Ali. jer ga preèesto nema. No Pollvannu zatim na ulici udari automobil (dosta napredno za 1913. no kako ne oèekujem da æete proèitati knjigu eæi æu vam daje u osnovi osmislila domaæu inaèicu kognitivno-bihevioralne terapije. Preostaje zapravo samo Pra èiæ. kao to se mo da sjeæate. Svatko od nas zauzeo bi odreðen polo aj na svakoj ljestv tovi e. m ogu reæi kako to nije jedino pogre no lijeènièko mi ljenje u povijesti. Ta pouèna prièa amerièkog tipa o bjavljena je 1913. U svjetlu nalaza dr. Èitatelj se mo e nadati da ga Poohov utjecaj s vremenom navesti da se ugleda na njega .) i ona zbog ozljede glave izgubi svijest. Posto ji jasna razlika izmeðu psihièke bolesti poput depresije i sklonosti k do ivljavanju s tvari u negativnom svjetlu.73 Iz toga slijedi da psihièki zdrave osobe svoje iluzije odr avaju aktivnima filtriran jem informacija koje bi mogle dovesti u pitanje njihove nestvarne stavove.te ko daje svjestan sebe. sudeæi prema istra ivanju iz 1988. osobine koje pridajemo drugima i sami posjedujemo u ra èitim kolièinam a. usamljene. P ter.

a njihov a je tragedija ostala »nerazja njena«. zanemarujuæi nedosljednost ovdje. ali ovo je istina: »mnogi« je.sluèajno i ironièno jo jednog Pirandellova komada. Ubrzo se otkrije kako je Otac. glumi i ni stvaran. polako ali dr matièno ulaze u dvoranu te se iz sjene nepozvana penju na pozorni cu. do ivl jaj svakog gledatelja je razlièit. mo da suosjeæamo s njim. Nije istina! Nije istina! To dobro opazimo kad za neko od svo jih djela. jer on i Glumci nastoje po rtrel rati stvaran ivot i ne smije ih se ometati u probi. dakako. èak ni u prosvijeæenom dobu u kojem ive . posjetio bordel. Glavni lik. Igra m ga. I to je bit percepcija osobnosti . stali pisao o ljudskom umu .ih nijansa. njihov je ai 220 Pitanje osobnosti tor prestao pisati o njima i zato su zaglavili u stanju prividne smrti. Zajedno s Glumcima gleda kako Lica izvode s voju prièu. prema svim moguæn ostima koje su u nama da budemo: »netko« s ovim. Ali prizor iz bolnoga postaje gotovo raz bludan. kad ga gledamo na pozornici. pokæerki i troje djece.« Usre tog brbljanja o prirodi glumaèkog posla. no to ne saznajemo). stoje obilje je dobre umjetnosti u mnogim medijima.« Prièa koju æe isprièati o tome to s zbilo njemu jegovoj eni. Na alost. Naime. »netko« s onim .1916.rabimo svoj um da bismo razumjeli tuði. jo dalju od zbilje. borbe sa eninim ludilom te tuge i grizodu ja koje je zb og toga osjeæao. pretjera: nagla avajuæi pojedinost ondje . nezadovoljan. no pretvara je gotovo u farsu. Ova prièa o karakteru ima. est lica tra i au ra. Glumci i Redat elj vode dosadnu raspravu o pravilnoj interpretaciji autor vih zamisli. Hajde. To nije stvarnost. Ona je Pirandellov konaèan sud o protuslovlju teatr U njoj se bavi èinjenicom da glumac. Glumci zatim odglume svoju interpretaciju kratkog prizora kojem su u pravo svjedoèili slu eæi se istim dijalozima.svojim m ozgom zapravo sudimo o njegovu. Usprkos sebi. Glumci dr amu pretvaraju u melodramu. Buni se da oni ne mogu uprizoriti tako ivopisne zgode. Na pozorni se odvija proba . Luigi Pirandello nedvojbeno je bio jedan od najva nijih d rarr tièara dvadesetog stoljeæa. preuzima ulogu Oca i izvodi jo jednu verziju pota jnog susreta Oca i Pastorke. Pretpos tavljam daje zbog dugotraj. gospodine. Usto. zastor je veæ podignut. Prva od njih. Stoga je sredi nja tema (kojoj se iznova vraæa u svojim djelima) suk< izmeðu zbilje i privid a. Red telj prosvjeduje kako ga se ne smije ometati. i to u situaciji koju nije do ivio kao 1 koji glumi. Redatelj je zadivljen. Kljuèanje Oèev govor u kojem Pira ndello sa ima nepobitnu istinu o osobnosti i èovjekovoj svjesnosti.temu p< puno izvræe . ali se otuðio od obitelji. kad drugima p pisujemo os obnost i osobine te ih prema tome kategoriziramo. Otac tijekom svojeg posjeta ne prepozna pokæerku i poku aj e razodjenuti kako bije zaveo. Otac.i tankoj granici izmeðu bolesne i zdra ve psihe koju primjeæivao. pr avo je remek-djelo. ali c se. obraæa m se: »Ali dajte da mi budemo va a drama. Kad gledamo glumca. svoju granicu. meðutim. Lica estoko prosvjedu ju da to nije ni izbliza slièno stvarnim dogaðajima. sva u crno m. èinimo to temelju povr nog znanja o njima i zanemarujemo slo enost èovjekova mozg Mislim da to najbolje pokazuje prist up jednog pisca za kojeg smatram kako neobièno dobro znao to znaèi biti èovjek. Glavni g lumac buni se zbog toga to mora nositi kuharsku kap Redatelj mu odgovara: »Da. zbog kakva stra no nesretnoga sluèaja. Ne mo emo biti objektivni. naravn o. introvertiran. bit æe mnogo stva nija nego to bi bilo koj a ikad drama mogla biti. iznenada ostanemo kao prikvaèeni i k . ka e. gospodine. radi u spomenutom bordelu kao prostitutka »poèetnica« (mo da djev ica. Redatelj. u svakome svojem èinu. U tom èasu Redatelj zaustavlja dramu u drami. U est lica najprije ulazimo u dvoranu. »mnogi«. kreni. Upravo je to. i to uvijek »taj netko« kojim se smatramo. dakako. Pirandello iz vodi zapanjujuæi coup theatre. Pastorka. u mojoj svijesti da svatko od nas . paradoks koji nam se dogaða kad u stvarno ivotu sudimo o drugoj osobi . Majci ponestane novac. Jedan od njegovih najva nijih doprinosa bila je p mna obrada lika u kontekstu njegove portretizacije na pozornici . mora nositi kapu i mora tu jaja na pozornici i jo mora glumiti ljuske jaj a koje tuèe . U nastavku drame publici se sve jasnije doèarava kako ne postoje vjerna uprizorenja. obeæava. da smo uvijek »netko za sve«.vidite misli kako je netko. drag i moj momèe. a njezina kæi. Njegova je trilogija drama o teatru iznimna. a Redatelj u parodiju. pretvara daje netk o drugi.vrlo razlièiti! A s iluz ijom. nepristupaèan lik koji vol i svoju djecu. Za mene je sva drama tu. Iz tmine stra njeg dijela kazali ta est Lica.

ne to stoje postojano i mjerlj ivo u vremenu. Mogu prestati biti ljutit. razgledate razlièite odjele. gdje me i kakva me nije smjela upoznati. No istra ivanja su pokazala kako sna an utjecaj imaju i razmje taj u trgovini te njezino opæe stanje. kao da se ona sva zbrojila u tome! Shv aæate li vi sada zlobu ove djevojke? Iznenada me zatekla na jednom mjestu. nastojimo doæi i do vrhunca ugodne kupnje. U tome æ am pomoæi usporedba s drugim klasifikacijama pona nja. dok je njegova zlovolja dosezala sve bizar nije razine pretjeranosti. prolazna. Ali o bi moralo biti va no kako smo raspolo eni? 1 lim li kupiti haringe i paket kvaèica. Meðu oèitije taktike spadaju glazba . Opa amo. primjerice prema èuvstvima il i naravi. cimo. a razmje taj je bio posebno osmi ljen kako bi kupci nesmetano mogli prilaziti . Glazbeni me komad mo e oraspolo iti. meðutim. to nisam j a!« Raspolo eni. Lidlu dok se kroz prepune redove probijam do police s maslacem od kikirikija. Kad smo dobro rasp 222 Pitanje osobnosti lo eni. j datelje bi na neki naèin ohrabrilo iz temelja.i miris. Taj se osjeæaj n e pro iriti. za kupnju Vrijedi reæi nekoliko rijeèi o tome to podrazumijevamo pod pojmom »rasj lo enje«. Ali istra ivanja su pokazala da postoje brojni naèini kako se manipulaci jom ugoðaja u trgovinama kupcima mo e podiæi raspolo enje. sna an. No osjeæaj æe zat izblijedjeli i ponovno æe prevladati moje stalnije crte. Dakle. pa æu biti dob raspolo en jo nekoliko sati. Mogu potisnuti svoju sreæu kad net blizak ima lo e vijesti. nesvjestan krik: »Hvala nebesima. no ona su svjesniji. hoæu reæi. malo riskirate kupnjom novih proizvoda. bila okrutna nepravda suditi nas samo po njemu. na televizijsk ekranu. otvoreni smo za nova iskustva. tj. za Njara se. Mo da èak i meni. na dvije IKEA-ine trgovine. u mojem sluèaju . Istra ivaèki tim sa Gottingenskog sveuèil i ta testirao je tu hipotezu 1997. komunikativniji oblik pona nja. dr ati nas prikvaèene i ovi sne. Strah i radost postoje kako bih sebi i drugima mogao pokazati da u ok( ni postoji ne to èega se treba bojati ili èemu se treba radova ti. arhetip èangrizavog starca iz BBC-jeve humoristiène serije nom nogo m u grobu. ta se njegova stra ne mijenja. da kup ujemo jer se na neki naèin elimo zahvaliti supermarketu na ugodnom do ivljaju. Vidjeti taj predmet smijeha i ismijava nja »tamo negdje«.. Ba kao to obar seks zavr avamo orgazmom. Svoje teorije teme na jednoj nepo recivoj èinjenici o èovjekovu pona anju. i kako bi . kuj æu ih. San-dmana na me ne nikad ne djeluje . mnogo neodreðenija. Raspolo enja su. Supermarketi desetljeæima rabe vrlo lukave tehnike za promjenu raspolo: nja kupaca . nego zato to se obraæao »èangrizavcu« u svako od njih. Mogli bismo reæi daje narav. Raspolo enja su. nije ko er. Nad èuvstvu imam. osobito poka e li se daje rijeè o krivoj marki ili ako. Zato tro imo novac.to god se z bilo. u svakom ugodnom iskustvu tra imo »isplatu«.ao ovisni. ponajprije z stoje doèarao feno men koji smo svi donekle iskusili. Neki bi psihoanalitièar kao da su gledatelji gl edajuæi Meldrevva u ivali ne zato to ih je podsjeæao na æudljive osobe koje poznaju. da se nismo u potpunosti posvetili tom djelu. a trgovina dr i haringe i kvaèice. a »znanost« o ugoðaju u trgovinama èak ima vlastite »struène« i sopise i publikacije. no s druge strane do promjene mo e dc a da nismo ni svjesni kako. kakav ja nisam smio biti za nju.. Jedna je bila novou reðena. Povezana su s odreðenim razdobljima.premda ksilofonska izvedba Mr. 221 Robert VVinston: LJUDSKI UM Victor Meldrevv. Njihov smijeh bio je smijeh ol sanja. odreðen s panj nadzora. Èuvstva takoðer blije i mijenjaju se s vremenom. il i èak da se uopæe ne to dogaða. Te je svjesno promijenit i raspolo enje. zar ne? Pobornici spomenute »znanosti« ne sla u se ba s time. dakle. Prevedimo tu mudrost na trgovaèki jezik: dobro æe vas raspolo enje natjerati da se dulje zadr ite u trgovini. poj osobnosti. bio je iznimno omiljen meðu gledateljima. Dobro nas raspolo enje usto navodi na tro enje je r. izlo ene ruglu za cijelu egzistenciju. Mislim kako bi me tek pogodak strelicom za omamljivanje mogao natjerati da se po e lim zahvaliti g. si acijama i ok idaèima. prema frojdovskom obja njenju.. na jedn ome djelu. pak. pod uvjetom da su mi èeoni re njevi dovoljno razvijeni. mo e reæi da ima sumornu narav .. Drugi psiholozi misle da se proces vi e temelji na uzajamnosti. mo da da ne to prigrizete u kafeteriji. U lo em ih raspolo enju izbjegavamo.

a malo poslije i po jo veæa. koji su izgubili svu nadu d a æe ponovno vidjeti svoje najbli najmilije. Zatim je sa zaslona prenosivog r aèunala morala proèitati niz iz va. u la u nekoliko razlièitih trgovina. Tamo smo susreli izmo dei oronule kupce. op. tj. Vi e su tro ili. Uèinak poticanja raspolo enja bioje dojmljiv. primjerice novije naslonjaè visio sa stropa. Kupila j e mnogo stvari. poput: »Katkad osjeæam jako grizodu je zbog boli ko u sa nanijela roditeljima. Za televizijsku seriju Ljudski um sami smo isprobali uèinke manipulacije r polo enje m. Tu naje blizanka manje ku] la. Stolci su. Bila je dotrajala i trebalo joj je do bro lièenje. Ugoðaj u tom dijelu trgovine bio je simpatièan. Nakon stoje neko vrijeme provela sama. bili su voljniji prigristi togod u kafeteriji i vi e su spontano kupo vali. S dru] 224 Pitanje osobnosti strane. bili izlo eni unutar postavljenih soba. razgledav ala manje proizvoda i u la u manje trgovina. dr eæi se za stopala. slu ala je tu nu glazbu. uopæe se nije vodilo raèuna o p rivlaènosti. a prodavaèi uslu ni. Èak je kupila nekoliko poklona za sestru . Reèeno joj je da zamisli kako prijatelju govori reèe nice sroèene tako da osoba osjeæa lo e. Ujutro jedna od njih bila izlo e na raznim situacijama koje su trebale izazvati pozit no. Druga je trgovina bila potpuna suprotnost.skloniji smo biti dare ljiviji ka d smo dobro raspolo eni. Barberov Adagio gudaèe . p.proizvodima i kretati se prostorom trgovine. Moram priznati da sam se grozno pona ao u velikoj IKEA-inoj trgovini u Londonu. Nak« samo dvadeset minuta uznemirila se i odustala.). izi li su sa vi e stvari nego to su planirali. Novi su proizvodi bili neobièno i zan imljivo izlo eni. Potonja je blizank a u la u tihu sobu u vje baonici pokraj trg vaèkog centra. Na e neupuæene rtve bile su dvije identiène blizanke. Druga je blizanka poslije pro la kroz i osnovni postupak. u ivala je u iva noj glazbi. Proizvodi su bili slo eni na naèin koji je trebao nadahnuti kupce. u gu vi koja me podsj< la na gu ve na autocesta ma poslije te ih sudara. npr: »Osjeæam da mogu gotovo sve. U tihoj. Usto. gotovo se ni ne pogledav i. sretna je blizanka bila energiènija i izra avala je veæi entuzijazam. Neugodno mije to mora reæi da smo ena i ja. recimo. Roba je bila naslagana jedna na drugu i organizirana iskljuèivo funkcionalno. a teniske koje je kupila zapravo joj se nisu sviðale. Prije mnogo godina sa suprugom i 223 Robert Winston: LJUDSKI UM dvoje djece. paketi bi p ad iza. zabrim su majke netremice gledale pribli avanje kotrljajuæeg teretnjak a. bez rijeèi napustili kolica i t sramljeno se probili do izlaza.) Vjerojatno najgori. pa bi moji maju ni potomci ostajali cmizdriti. Mondaj Bank Holidajs. a raspored zbunjujuæi. oko tri i pol metra uvis.« Takoðer. odvedena je u trgovaèki ce tar i na pola sata poslana u kupnju. Ja sam nesumnjivo rtva potonj eg uèinka. a ne samo nabacani na »odjelu st olaca«. Sve si se sporije probijali do blagajna. pa si ubrzo oti li po veæa k olica. valja reæi da su se posljednjih godina stvari ondje uvelike pobolj ale.»sastavi sam i ne mari ogrebotine« . Blizanke smo na kraju spojili i poslali ih kuæi zadovoljne . a dr uga iskustvima koja su trebala potaknuti negat no raspolo enje.namje tajem. Kad bih 1 kao kolica. u kojem sa svake stra ne neosvijetljenog prolaza. Naposljetku je odvedena u vje baonicu i provedena kroz postupak poticanja pozitivnog raspolo enja. neke s izgladnjelo m djecom (sudeæi prema plaèu koji je iza vao suosjeæanje). bile kaotiè naslagane tajans tvene kutije. Naposljetku smo stali. tada su otvorene mnoge tr govine. veselo raspolo enje. Naposljetku smo za ili s golemim kolicima do vrh a natrpanima raznim . o sim to su tvrdnje bile osmi ljene za izazivanje pozitivni raspolo enja. Kolica su imal a vlastitu volju i stalno su nasrt na izlo ke i malu. Oèiju raskolaèen ih od straha. tako da nevine promatraèe vidim preko ramena. (P o tenja radi. a osvjetljavao gaje r eflektor. Najprije je morala proèitati i potpisati ozbiljno napisan obraz suglasnosti. mraènog i prenapuèenog dijela. bilaje manje s dovoljna kupljen im. Prolazi su bili tijesni. sjenovitoj tami nije bilo gla zbe.« Dok je èitala. oti ao sam kupiti komplet polica za ki ge. Istra ivaèi su ustanovili da su se kupci dulje zadr avali u prvoj trgovini. bespomoænu djecu. razgledavala mno tvo razlièitih pro izvoda. Na kraju je takoðer poslana u pol usatnu kupnju. ali i najomiljeniji dani za odlazak u londonsku IKEA-u su d r avni praznici ponedjeljkom (tzv. usprkos opæenitom pomanjkanju kupovnog entuzijazma. i skromnim proraèunom.

Ispitanici su rje avali upitnik kojim se htjelo saznati u kojoj su mjeri bili neug odno raspolo eni tijekom prija njeg mjeseca. zbog toga ne do ivljavamo dramatiène promjene raktera. No iduæi put kad budete zlovoljni . mislimo upravo na to. umnogome osjeæaju kao da su postali »netko drugi«. Teoretska je podloga da se n( tiv ni. Uopæe ne moramo biti svjesni tih zbivanja da bi nam se raspolo enje . razine eluèane kiseline i znojenja . jer s e stari. Ali zanimljivo je kako su ki zdrav stveni djelatnici uspjeli pomoæi osobama da se nose s povi enom i siozno æu nauèiv i ih jed ostavnoj tehnici oènih pokreta. primjerice. Zald i njegova ekipa ustanovili su da su osobe koje su izvijestile o sklonosti k lo em raspolo enj u imale poveæanu aktivnost u ventromedijalnoj prefrontalnoj kori. Jo se ne zna je li pojaèana aktivnost u tom podruèju posljedica ili uzrok lo eg raspolo enja. ne mo e obraditi ili verbalizirati. Ali premda posjedujemo sposobnost svjesnog nadzora nad nekim vidovi raspolo enja i pona anja. u de njaka smje teno neposredno iza desnog oka. a ipak prilièno opipljivo utjeèe na izbore koje èinimo u ivotu. Francine Shapiro iz Palo Alta u Kali niji. Mo e ga promijeniti veæ ne kolicina malih dogaðaja. . sudjeluje u regulacij i raspolo enja. pri èemu s e aktivnost desne polu prigu uje. Neke su policijske postaje eksperimentirale s postavljanjem ru ièastih arulja u zatvorske æelije. jer se smatra kako ru ièasta ima smirujuæe djelovanje na uzne mirene i nasilne zatvorenike. disanja. anksiozni osjeæaji nalaze u desnom mozgu te da ih se. su prejaki. mo da biste trebali protrljati desno oko. kao i njihove obitelji i pr telji. mogu dovesti do djelomiènog p ustroja u mozgu. David H. Sni: njem mozga navodno je ustanovljeno d a do normalizacije uzoraka mo da valova dolazi poslije samo tri tretmana. nestalno obilje je. Smatra se kako t o malo podruèje. ljudi ne bi pomislili da sam i na »presaðivanju« osobnosti. p ostoje okolnosti u kojima se osobnost glo mijenja. J< Spector iz Opæe bolnice Watford danas toj tehnici pouèava osobe k oje su davno pro le iznimno traumatiène situacije.tjelesnih funkcija obuhvaæenih raspolo enjem. sjetite se. nepo eljni obrasci mi ljenja i pona anja zamjer ju novima. de njacima je dominantna lije va polutka. Kad ka emo daje osobnost ne to stoje postojano u vremenu i neovisno o okolnostima.i posljedièno po na anje . metodu EM (eye movement desensitization and r eprocessing. Tzv. N eki su. Èak i kad bih postao primjetno vedriji. 225 / Robert Winston: LJUDSKI UM To dakako nije ozbiljna medicinska preporuka. uznemirujuæi. èime se osigurava da osobu neæe preplaviti anksiozno stanje. Te hnike poput kognitivno-bihevioralne terapije. Mo dani kemijski procesi i depresija Brojna obilje ja na e osobnosti ovise o mo danim stanjima koja im se nalaz podlozi.promijenilo. pa se oboljeli. Tajna je u oèima Taj mali pokus pokazuje kako je raspolo enje.nakon to smo im objasnili kako smo ih izmanipulirali. Zald sa sveuèili ta Vanderbilt skaniraoje PET-om osamdeset devet ispitanika. Pretpostavlja se da u osnovi tih procesa le i meðudjel ovanje osjetne kore i limbièkog sustava. Ali premda svi mo emo biti naivne rtve subliminalnih varka supermarketa ili redarst venih snaga. Redovito izlazim iz supermarketa s vi e stvari nego to sam ih kanio kupiti. ali veæ i redovito stojanje osobe da se dovodi u vedre situacije. Tvrdi se kako EDMR potièe komunikaciju od desne polutke \ ma lijevoj. jer su te vje tine smje tene u voj polutki. Depresija. Prema PET skanovima.74 Istra ivaèki je tim za i spitanike htio samo dobrovoljce de -njake. razdra ljivi bez obzira na situaciju. èije djelovanje ne mora proæi svjesni nadzor èe onih re njeva da bi utjecalo na pona anje. dr. mo emo postati sretn iji. pa tako p tvaranjem da smo sretni. Dr. neke su osobe sklonije odreðenim raspolo enjima. shizofrenija. Studije na ivotinjama pokazale su kako ventromedijalna prefrontalna kora ima odreðenu ulogu u nadzoru bila. desenzitizacija i reprocesiranje kretima oèiju) prva je primijenila d r. Èak i ne to tako jednostavno poput redovite par smijeha s prijateljima mo e uspostaviti pozitivnu povratnu spregu. primjerenijima. Primijetila je da joj anksiozne os jeæaje izazvane nedavnom uznemir æom dijagnozom raka ubla avaju brzi pokreti oèiju slije va nadesno. za razliku od neèega fiziolo ki predodreðe nog poput ekstroverzije i introverzije. Ipak. bipo larni poremeæaj i mo dani udari n gu vrlo sna no utjecati na osobnost. a lijeve pojaèava.

gubitak apetita i seksualnog nagona. Moja prekomjerno aktivna amigdala alje »tu ne« osjeæaje u prefrontalnu koru. Prema Michaelu Posneru s Ore-gonskog sveuèili ta. koja omoguæuje da dugoroèna sjeæanja ostanu nadohvat svjesnog pristupa. a za revræe dugoroèno pamæenje kako bi na la moguæi uzrok. Ali kad o depresiji poènemo govoriti kao o bolesti. genske va rijacije mogu biti uzrok niske razine serotonina u moz to. A te se stvari nasljeðuju. njegova prilièno depresivna crta mogla proiziæi iz djet stva. ne. zajedno sa stalnim negativnim slima.. 227 Robert Winston: LJUDSKI UM Mo da je na pjesnik. dobro je dokumentiran simptom endogene depr esije. Daje Philip Larkin uzeo kuru antidepresiva. te u prednjoj cingularnoj kori. Wayne Drevets s amerièkih Nacionalnih zdravstvenih instituta. Larkin je usto u intervjuu za Observer izjavio da su mu roditelji bili »prilii èudni ljudi. ali osjeæaji tuge ne nestaju. ensk mozak mogao biti predodreðen da do iv ljava vi e razine anksioznosti. Depresija usto ima poèetak i kraj. mo e biti u zrok bihevioralnih crta poput agresivnosti i skobnosti. mi ljenja i navika oboljele osobe. Endogena se depresija (»ona koja dolazi iznutra«). Jo vi e mo e uznemiriti brzina kojom osoba mo e zapasti u to stanje . poput gubitka radnog mjesta. Ali u oba sluèaja stanje dovodi do prepoznatljivih promjena raspolo enja. s druge strane. kao ni zamoran poriv za tra enjem razloga.«75 Iz njege se r ijeèi mo e naslutiti kako je bio svjestan daje mo da naslijedio tu sklon premda je. èuvstvenom sredi tu. iscrplje 226 Pitanje osobnosti i nesigurne u sebe. Ali takoðer je uzrokuju promjene u mo danim kemijskim procesima. Dakle. stal ne ili rekurentne negativne misli te osjeæaje gubitka.) opisuje gadno stanje uma zbog koj se svakoga jutra budio rano m zorom razmi ljajuæi o neizbje nosti svoje sm Ta pojava. gornjem srednjem dijelu talamusa. Mary-Anne Enoch na amerièkom ] cionalnom institutu za alkoholizam i zlouporabu alkohola (NIAAA). jer mi pozornost odvlaèe druge stvari. rano buðenje i te ko usnivanje. na ravno. Reaktivna depresija javlja se k ao odgovor na stresne okolnosti. Vrijedi ovdje jo jednom zastati kako bismo podrobnije pojasnili neke pojmove. vidova pona anja koje nala zimo u nekih depresivnih pacijenata Opet geni Stoje s genima koji utjeèu na na e raspolo enje i stavove o ivotu? Prema nek novijim is tra ivanjima pod vodstvom dr. doimajuæi se ravnodu ne. Posner predla e otprilike ovakav slijed dogaðaja. bi li se p retvorio u srce i du u zabave? Odgovor je. koji nisu ba znali biti sretni. Njegova pje sma Aubada (1977. ulaz imo na neodreðenije podruèje. Pri je sam govorio o odreðenim tipovima osobnosti i razmatrao mo dane kemijske procese k oji su ih mo da oblikovali. primjerice smrt bliske osobe. patio i od rekurentnog oblika depresije (depresivne epizode koje se navijaju). Psihijatri razlikuju dva osnovna tipa depresije. Pita »Za to se osjeæam tu no?«. ali kao daje netko iz nje ispustio sav zrak.slièno kao i Phim Gage poslije nesreæe. mo e pojaviti bez ikakvih okidaèa. B a èudno to se ne mogu »trgnuti«. S vrem enom to postaje sve te e. za koji znamo da podra uje a migdalu. jasno. iz naizgled savr ena zdravlja. nelijeèena æe s e depresija s vremenom ubla iti. ko a zatim svjesno tra i uzrok koji æe pripisati èuvstvu. nagla ava koliko su snimanja mozga postala va na za razumi jevanje poremeæaja.76 Poz to je da ene opæenito imaju ni u razinu enzima CO . osim negativno obojenog pogleda ivot. vodeæi struènjak za neur obiolo ke osnove depresije. beznaða i grizodu ja.« Depresivne o be èesto odaju takvo pomanjkanje poleta. odnosno vanjskom rubu èeonog re nja. Roðak depresivne pacijentice jednom ju je vrlo prikladno opisao rijeèin »Izgleda kao o na. dokazano je. Osim u rijetkim sluèajevima kroniène anhedonije. Zato se tada ukljuèuje prednja c ingular-na kora koja odbija sve ostale zahtjeve za mojom svjesno æu i tako skrbi da moja pozornost ostane usredotoèena na osjeæaje tuge i razlog koji sam im pripisao. u mozgovima depr esivnih osoba prekomjerna se aktivnost javlja u èetiri podruèja: prefrontalnoj kori. Ipak. slabu usredotoèenost.. neplodnosti ili sm rti bliske osobe. samoj amigdali. prilièno je oèito kako je depresija drukèija zvj erka od sveobu-hvatnije negativne ili sumorne æudi. Philip Larkin. podruèju koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. Meðu njih ubrajamo poremeæene obrasce spavanja.

a noæna se mora ponavlja i unutar odreðenog broja obite Va na studija neurologa Waynea Drevets a i njegovih kolega s Medicinskog kulteta Washingtonskog sveuèili ta otkrila je kako mozgovi osoba s obiteljske povije æu depresije èesto imaju svojstvene abnormalnosti. jer mnogi ne rabe kontracepcijska sre dstva. Priljube se uz t utihnu i umire u pokorno nepomiènom stavu. broj ivèanih stanica pribli no je jednak. koji je mnogo pisao o toj temi. Ali kako je sklonost depresiji uspjela uæi u na e gene? Te ko je shvatljivo da je takv o stanje moglo imati bilo kakvu evolucijsku prednost. izn 228 Pitanje osobnosti ðu polutka.MT. p. Moguæe je daje razmjerno nedavno otkriven kandidat za naslov »depresivnog« gena. vjerojatno povezan s depresijom. jer se znanstvenici ni izbliza sla u o CO MT-ovim funkcijama. i lazi toga istra ivanja donekle su kontroverzni. mo da je imao pravo. Je mo da bila i naèin oporavka i okrjepe . tvrtka iri podruèje dje lovanja. Smatra se kako gen DEP-1 ne utjeèe na serotonin ili noradrenalin. primjerice sukob s drugim psima. uobièajen e sumnjivce u poremeæajima mo dane kemije (zajedno s dopaminom i acetilokolinom). Usto. To je jedan od razlog a za razmi ljanje o moguæem genskom uzroku. glija. uglavnom imaju velike obitelji. ozn aèen kao DEP-1. Depresija èesto r staje kao nusproizvod visokog stre sa i prisiljava tijelo i um na usporavanje. amerièka tvrtka Mvriad Genetics objavila je daje identificirala gen. za koji neki znanst nici smatraju daje odgovoran za regulaciju raspolo enja. S tudija NIAAA ] vezala je ni e razine COMT-a s mutacijama na genu Val 158 Met. ti nalazi o gubitku stanica poprilièno se raz likuju od nalaza na osobama s jednom depresivnom epizodom. U vel jaèi 2003. Kao to znamo. ra irenom unutar obitelji. Mo da bi èovjekova depres mogla biti ostatak takve suste uæe reakcije pre ivljavanja.. Poznato je da skladi te eæer kao izvor energije te da bi mogle biti va ne za o dr avanje razine serotonina. U sluèaju depresije. Ima sna nih dokaza u prilog nasljednosti depresije. Depresija koja nastaje usporedo s opisanim gubitkom s tanica mogla bi biti povezana sa smanjenim razinama toga neurotransmitera. plastièni mozak r eagira na svoju okolinu .pa dijete okru eno depresivnim odraslim osobama i samo m o e razviti mozak depresivne osobe. koje bi u Britaniji vjerojatno nai le na osudu zbog izosta nka vladine podr ke èuvanju mo danih tkiva nakon obdukcije. Randolph Nesse s Michigans kog sveuèili ta. dale su najva niji nalaz. ali zanim ljivo je stoje osnivaè Mormonske crkve Bri-gham Young vjerovao da ima rje enje za pr obleme èovjeèanstva. a braèni su im partneri najèe æe drugi mormoni. Stoga je vjerojatno da æe genska pr edodreðenost za odreðenu bolest ili osobinu u njih biti oèitija i èe æa. Ipak. op. dio èeonog dijela mozga smje ten iza oèi ju. u njih je dosljedno manjih dimenzija. Prem-dajoj je glavni komercijalni interes razvoj postupaka za otkrivanje genske osnove raka. Mormoni su sjajni ispitanici za genetièka istra ivanja jer su fascinirani genealogij om i veæina ih vodi iznimno pomne bilje ke o svojim obiteljima unatrag nekoliko nara t aja. a ene s t( mutacijom posti u osobito visoke rezultate na upitnicima za procjenu stup an ksioznosti. a promjene na COMT-ovu genu mogu po æati prijemèivost za shizofreniju i druge te ke poremeæaje. ja koje primjenjuju je da se primire i stisnu. Zanimljivo. Zacijelo æe proæi e prije nego to ta istra ivanja rezultiraju novim antidepresivima na tr i tu. Neke osobe stalno ] daju u tamu oèaja. jedna od strate. Ozbiljna depresija goc nje pog aða mo da èak dva milijuna Britanaca i deset milijuna Amerikana (U nas se govori o tri stotinjak tisuæa oboljelih. oblika i velièine prsta. Za pretpostaviti je da glija stanice ne djeluju samo kao ljepilo. Sada nji dokazi govore da utjeèe na regula ju dopamina u prefron talnoj kori. pretpostavlja da su nam u davnoj po vijesti reakcije povezane s depresijom pomogle opstati. Ali b ez obzira na toèan mehanizam nastanka. Gubitak tkiva posljedicaje smanjenja broja potpornih stanica. isti rezultati nisu postignuti s mu karcima. kao da nisu ivi. nego imaju i va ni ju zadaæu. Dre-vetso ve obdukcijske studije.78 Kad 229 Robert VVinston: LJUDSKI UM psi ele izbjeæi opasnost. Pr emda je mozak depresivnih osoba u tom podruèju manji. ne go djeluje dosad nepoznatim putem koji se jo istra uje. Mvriad Genetics svoja je is tra ivanja proveo na èetiri stotine mormonskih obitelji na podruèju Salt Lake Cityja. subgenual medijalna prefrontalna kora.7 7 Tzv. Depresija bi u obiteljima mogla biti ra irena i zbog drugog razloga.).

Njezini su roditelji nedvojbeno imali A snièarske stavove i podupirali su britanske fa iste. . sestra briljantne spisatelji« Nancy. U Kartografiji uma. Mo da su nasilni postupci jedino sredst vo kojim takvi mu ka ci mogu signalizirati svoj nemir i tra iti pomoæ.r je. Njihova po e ljnost u suvremenom dobu ovisi o njihovoj sposobnosti da nastave slu iti toj svrhi u promjenjivim okolnostima. tu enike i njihove brar telje sve su vi e u asav ale stroge kazne za manje prekr aje koje je dijelio kako n se prohtjelo. Rita Èarter navodi p mjer suca brit anskog Vrhovnog suda koji je nakon udara u desnoj polutki posti velik zabavljaè. èak i depr esiji.« Istragu je. ivèane stanice bore se za prostor i gorivo jednako kao to su se na i preci meðusobno borili za hranu i prava na razmno avanje. prekinuo ministar unutra njih poslova. jedna primjedba kao da stalno iskrsava. primjerice mo dani tum< ili mo dani udar u bilo kojoj polutki. nastali kako bi nam pomogli opstati. pi e Rita Èarter. Jo je mnogo razloga za naglu promjenu osobnosti. tvrdi se. zapravo. U prija njem smo poglavlju vidjeli da ozljeda mozga mo e prouzroèiti pr mjenu osobnost i. imala je lagodan ivot. Kad je 1939. no njezin s e svijet ru io . Zanimljiv primjer j< sluèaj Unity Mitford. ukazuju na èinjenicu daje po povratku u Britaniju.poku ala se ubiti pucav i si u glavu. èinimo upravo suprotno. Iz te se perspektive odreðena evolucijska svrha mo e pridati najrazlièitijim psihièkim fenomenima .tijela i uma? Mo da bismo depresijom mogli smatrati i poremeæaj podskupa èuvstava. Ti su fenomeni. Sudac je naposlj« ku poslan u mirovinu. to gaje takoðer. a Unityje bila polaskana stoje up oznala Ado fa Hitlera i mnoge njegove najbli e suradnike. posebnim vlakom ko je unajmio njezin otac. odnosno tra imo pomoæ. sanjanju. stoje i razlog za to æe osobine poput depresivnih sklon osti i agresivnosti danas vjerojatnije biti smatrane problemima. Neki dokumenti. Diana. Na e umne sposobnosti vrhunac su selektivne evolucije. Phineas Gage postao je drukèija osoba. Prilièno uvjerljivo gledi te. ka u. Nerijetko. Unityjin roðak te moj prijatelj i kolega u Gornjem domu. Hitler je navodno izjavio za njemaèki tisak daje Unity »savr e primjera k arijevske enstvenosti«. jedan od vrhunskih britanskih ratnih pijuna i voditelj Odjela B Sigu rnosne slu be (MI5). a ozbiljn i su kriminalci katkad bivali osloboðeni. a ne strategija ma. Unityje jo bila u Nj( maèkoj. ali malo je pretjerano sugerirati daje Unity hini la ozljedu. premda æe ot voreno navesti visoku razir stresa u ivotu. I stra ivanje na sveuèili tu Ohio State pokaza je kako je manje vjerojatno da æe prosti i agresivni mu karci izvijestiti o sim tomima depresije ili anksioznosti..tajnim operacija ma. u drukèiju osobu . meðutim. Najbolje æe nam to razjasni ti primjeri koje nam je dao najbolji pisac. Unity Mitfoi bilaje poznata pripadnica ari stokratskih krugova. ali bez vidljivih znakova ozljede. drugog baruna. udala s 1936. N jegovom je sudnicom odzvanjao smijeh.« Sabota a samoga sebe U svim na im istra ivanjima èovjekova uma. paje moguæe daje na nosilima iznesena radi izbjegava nja publiciteta i neugodnosti za obitelj. s vlaka iznesena na nosilima. D iana i Unity otpi tovale su u nacistièku Njemaèku. naèin k ojim nesvjesno signaliziramo drugima da nismo nimalo d bro. Gorii ga i Gobbelsa. Poslije je zabilje io: »Nije bilo dokaza koji bi potkrijepili tiskovne navode da joj je zdravlje ozbiljno naru eno. Ali ljudi su se pitali kako se tako brzo oporavila nakon to se ustrij elila u glavu. koji su nedavno izi li na v 230 Pitanje osobnosti djelo u Dr avnom arhivu. est mj< seci poslije objave rata vraæena je u Britaniju.sklonu provalama bije: i depesivnim epizodama . Kao kæi Lorda Redesdalea. Sada nji Lord Redesdale. Ustrajao je na tome da se Unity pregleda odmah po dolasku privatnim vlakom. procesa koji teèe milijune godin a. navodno. Britanija objavila rat. za voðu Britanske udruge fa ista. sudjelovao je u istragama pijuna e i protuobavje. Razlozi za tu intervenciju nikad nisu zadovoljavajuæe obja njeni. r ekao je: »Volim teorije zavjere. razveselilo.p retvorila prostrijelna ozljeda glave. Jer svakoga dana govorimo i mislimo stvari koje ni izdaleka ne poma u n a em opstanku. ali koje neobja njenim ostavlja niz drugih oblika èovjekov a pona anja. ukljuèujuæi Himmlera. f ju je tako majka pouèavala kod kuæe.svijesti. Guy Liddell. druga kæi. ozlijeðena. naime. sijeènja 1 940. na neki naèii zaljubljena u Hitl era. Oswalda Mosleyja. koju je. a neki dr e daje Unity bila.

vi e od ikojeg pisca na engleskome. unutar konteksta te vrhunske me drame o osve ti. mo da vi e n ego o bilo kojem drugom djelu na engleskome. Upravo zbog poimanja tolikih strana èovje kove osobne Shakespeare slovi kao iznimno pronicljiv pisac. ali je li itko upoznao koga poput Sira Epicurea Mannona ili razmi ljao tako? Likovi Subtlea. Usprkos tome nam je briljantno doèaravao ljudske osobnosti. a Jonsonove su dran u najboljem sluèaju uglavnom nastanjene kari katurama. pamfleta i kritika. knjiga. dovede na rub sjedala. Kao neo visan lik. upravo je u Hamletu na vrhuncu . razlog za t o se toliko fraza i cita iz Hamleta uvuklo u engleski jezik. P remda je Shakespeare poslije napisao esnai drama. suosjeæamo s njim mo da nam se ne s viðaju . ali njegovi su »glavni glumci«. osveti. Ben Jonson b io je nedvojbeno darovit pisac. boja ljivo d odajem tolikim postojeæim tumaèenjima Hamleta. kao i obja njenje za to vjerujem daje rijeè o jedinstvenom i vjernom zrcalu ljudske osobnosti. O toj je r 232 Pitanje osobnosti osporno velikoj drami napisano mnogo eseja. Korio231 Robert Winston: LJUDSKI UM lanu. Macbethu. kao to netko reèe. uglavnom dvodimenzionalni likovi u je je iznimno te ko povjerovati i koji se. svjetlost koja obasjava p hièki svijet èovjekova mozga. Richardu II. a gledao sam ga vi e ni ne pamt i koliko puta. Jagu ili Hamletu. njega ne poznajemo.79 Ali mo da najneobiènije to ne znamo tko je zapravo bio Shakespeare. Mnogi smatraju kako je Tragièna povijest Hamleta. Tamerlan. i Volponea uvjerljivi su.ali ipak se smijemc plaèemo s njima.Sto Williama Shakespearea èini takvim genijem? Kljuè za razumijevanje njegove velièine gotovo sigurno le i u èinjenici daje on. navode kao autori koji su se najvi e pribli ili tom Shakespeareo vu daru. Falstaffu.izlazi iz drame i postoji gotovo i ovisno.u toj se drami sa elo sve njegovo s sateljstvo. Zato svoje nestruèno viðenje. Jan Kott. Hamletov lik jedinstven . poput Chaucera. stoje. Vidjeli smo Hamleta uprizorenog kao rasko nu pustolovinu. Shakespeare »ri bio samo duhovit u sebi. katkad u tolikoj mj eri da ne prepoznajer njihovo podrijetlo kad ih proèitamo ili èujemo. al i samo povremeno. To je poimanje bilo dar koj poticao i obogaæivao pisanje drugih jer. al mièara. Faus i B arabas. a ne likovima. samo povremeno doim stvarni. Pren je englesko kazali te zlatno razdoblje do ivjelo tijekom elizabetanskog i ja binskog doba.sve zbog dramatièareve intuicije. s njegovim se likovima povezujemo na lo du bokoj razini. bilo humoristièno. To i mo e nasmijati i zabaviti. ali pretpostavljam da ne postoji nitko tko toliko vjerno portretira sve vidove ljudske svjesnosti. dakako. karikirani. intimno ih poznajemo i razumijemo. koji je »imao podijeljeno mi ljenje o enama i poku ao spasiti èednost od poèetnog uvjerenj o opæem moralnom slomu«. Savr eno znam to æe se zbiti u dvoboju i kraju. danskog princa najbolja d ma na engleskom jeziku. drugi se pisci. zatim kao samo ivog mu karca kojeg su izjedale brige. nego uzrok duhovitosti kod drugih«. ali ne i navesti da istin ski promijenimo naèin ka razmi ljamo o sebi. Je li bio religiozan? Je li vjerovao u Boga? Kakvi su mu l politièki stavovi? Èak je i njegova seksualnost d onekle nepoznata. Stihovi su me najljep ima koje je napisao. koji je previ e razmi ljao i kojeg je paralizirala vlastita kolebljivost. shvaæao ka ko radi èovjekov um. o Edipo-vu kompleksu. obuzetog ljutnjom. mo da ih mrzimo . ili o totalitarnoj p . osim nekoliko povr nih sklonosti koje nasluæuju iz drama. ali ipak to moram do ivjeti. Prosperu. Ne znai gotovo ni ta o njegovim uvjerenjima . ka o dramu o uhoðenju. on uspijeva tamo gdje Pirandellov Otac pokleki Hamletje najdublji uvi d u unutarnje procese uma. bojimo se za n jih . malte ki idov. tragièno ili povijesno. poljski kazali ni redatelj i kritièar. Montaig nea i Dostojevskog. jer sam Hamlet nadilazi dramu. To je zato stoje. tu izvanrednu sposobnost shvaæanja ni uvid u ir inu èovjekova du Christopher Marlowe bio mu je mo da najvi e ravan. ironièno. jednom je primijetio kako bi Hamletova bibliografija ispunila dvije kn jige var avskog telefonskog imenika. zbog toga. subverziji. mu karca koji je bio predobar za svijet i vrijeme u kojem je ivio. Katkad su njegovi sti vi bili gotovo jednako dobri. Ono to mene uvi jek zaèud zadivi jest da me svaki put kad ga gledam. nijedan od Shakespeareovih bli skih suvremenika ne posjedi mislim. Timonu. Neovisno o tome je li rijeè o Learu.doista. S vremena na vrijeme.. Hamlet Hamleta opisuju kao neodluènog mu karca.

nametljiva i nesmotrena. I nitko mu drugi iza zastora nije bio nikakva prijetnja. a dva mi kolska druga. »Gonzagovo ul stvo«. a njegova savjest izvræe : ju normalnu ul ogu . Hamlet se izla e riziku beskorisnim posjetom majèinu bud ru. Na svjesnoj razini. uzvik »O jadna ludo ti. valja u glumi èepat savjest gre nog kral Izjasnio se da eli prouèiti Kraljeve izraze lica. i pokazuje da zna. Hamlet dobije upute: mora osvetiti oèevu smrt. Hamlet zna. sumnje pr Klaudija. Nj eg su postupci prema Ofeliji neobja njivi. namijenjen vlastitoj »zadovolj ti ni«. Ne bi morao i poèiniti ubojstvo . nemoj grije it du e I neka ti um protiv majke ni ta Ne zami lja... Doista.olitici u fa istièkoj dr avi. Kad ugle da Polonijevo mrtvo tijelo.. veæ ostav je nebu.. primjerice onime to joj ka e u prizoru u spa vaæoj sobi. pr . n e mora promat Kraljevu reakciju na dramu. najvi e otkriva. kad je njegova vlastita smrt veæ oèita) i. Hamlet oèevu naredbu (ili vlastite savjesti) ne ispuni. potrebnoje da se zapi e da netko mo e smije it se i s je it i bit hulja«. koju je Hamlet nezabor avno preimenovao u »Mi olovku« kad ju je . a dodatno se kompromitira kad kroz zi< zastor probode i ubije Polonija. Jednako je paradoksalno Hamletovo putovanje u Engle. Ne ubije kralja (dok ne bude prekasno. veæ se suglasio sa sobom da ubije Rosencrantza i Guildenstern a (premda nije obavio lak u i prikladniju zadaæu . »voðen u lupe tinu«. Shvaæa da ga vjerojatno uhode. Shakespeareovi duhovi nikad ne la u. dao Klaudije. ali ipak ne uspije ob ti ono na stoje pristao. potkraj drame.. Ali Hamlet ima religiozne skrupule.ubio Kralja.èime eli reæi kako gaje zamijenio za Kralja. uvelike naudi majci. Siguran je daje njegov otac ubijen. Ipak.izrièito od njega tra i da uèini ne to stoje zabranjeno poèini ubojstvo. æe. Drugi je paradoks stoje Hamlet »dobar« èovjek. Dakako. Horaciju. a stalno se hrva s unutarnjim paradoksima. ali ranije priznaje daje Kr a osmijeh nedokuèiv: ». Do ista. za nit je nasljednik prijestolja i mo e dokazati. Ali ipakje samo n ekoliko tre taka prije. Hamlet pristaje na dvoboj sa estokim Leartom. Zapanjuje koliko se p Hamlet svjesno i namjerno izlo i opasnosti. poznatje ratnik i ima priliku ubiti Kralja. meðutim. Oèito je da se Hamlet iznova nepotrebn o izla e opasnosti i nesreæi. Hamlet zasigurno nije kukavica.. Mnoge od tih izvedba zacijelo su vrlo vjerne. njegova neodluènost nema motiv.. Povr h svega. otvoreno je pitanje (uzgred. T jednom mu trenutku svrha nije pobuna ili uvjeravanje drugih u toènost nje vih pretpostavka. svrha im mo e biti samo da ga une. zoran je primjer. stoje Klat je uèinio. propustio idealnu prigodu da otpremi Kl au( na drugi svijet. Drama u drami. zapravo i dokazuj e. gdje je ubojs poèinjeno te daje ubojica zaveo njegovu majku. kako je ubijen. U koje se ko u dvije ljutice Pouzdajem. usprkos duhovim uputama. Hamlet bi se ovdje vrlo lako mogao po t edjeti konflikta. Treæi skup paradoksa. imadu odni jet nalog 234 Pitanje osobnosti I krèiti mi put i vodit me U lupe tinu. Doista. Istina. s izdajnièkim »prijateljima« Ros encrantzom i Guildensternom. Je li duh stvaran ili to progovara vlastita Hamle tova savjest ili svijest. èini se da ih nema u izvr enju Duhove nai be. no nipo to ne smije nauditi svojoj majci Gertrudi: . u pro lom prizoru. u prvoj je produkciji nav odno sam Shakespeare glumio duha). prilièno je uvjeren u istinitost 233 Robert VVinston: LJUDSKI UM duhovih rijeèi. s pismima koje zna da sadr e upute za njegovo ubojstv o: Pismo se Veæ peèati. druge se m ogu proglasiti travestijama. zbogo m! Dr ah te za nekog veæ . izvor lupe tine).Ali kako god Postupat misli . Jedini je moguæi ishod te kazali ne veèeri dovesti u opasr Hamletov ivot. jer: «. Prva zbunju juæa èinjenica je to dobije jasnu naredbu kad susretne oèeva duha na prsobranu i ovaj m u opi e prirodu svojeg ubojstva. hrabrim i vje tim borcem.. Ali situacija je jasna: duh govori istinu. Temelj mojeg razmi ljanja o Hamletuje sljedeæi.oèito je omiljen meðu svojim dansk im podanicima. èak ni: boljem pri jatelju. ton kojim razgovara s njom najvi e teti i govim interesima. Ali njegov je dokaz osoban. jav lja se konflikt o ubijanju Kralja dok »se moli«. nijednom ne iznosi dokaze svojih sumnja. a ka ko zna da ga prislu kuju.

inteligentniji i darovitiji. koji je bio bla e naravi. po mojem sudu. odnosno poku aji da osoba naudi sama sebi i li da se uni ti. Dakle. daèniji. a poslije zbog toga osjeæali sna nu gri nju savjesti? Jesu kad bili agresivni prema prijatelju ili suradniku u situaciji u kojoj bi umjere ili pomir ljiva reakcija bila mnogo primjerenija? Katkad. Na sluæuje daje o trica otrovna. premda Hamlet na poèetku izjavljuje daje protivnik samoubojstava i ubojstava. ako je napisana dobro u smislu da izaziva do ivljaj ljepote. kad bi bila lo e napisana. jer je i on poku ao protumaèiti tu dramu) tv rdio bi da jest. jer je situacija u kojoj se na ao iznimno stresna i zbunjujuæa. Pretpostavljam da æe neka knjiga. potpuna sramota od koje se nik ad nije oporavio. jer na e okolnosti obièno nisu toliko ekstremne.emdaje on Ofelijin brat. Neki psihoanalitièari to nazivaju psihièki mazohizam. Jeste li se k ad rasrdili. Premda neurotièno.doista. ne èini nikakav oèit potez kojim bije sprijeèio da se otruje. Izopaèeni bi roman mogao biti dobra knjiga? Ne znam t o mislite pod »izopaèenim« romanom. krut i ambiciozan èovjek koji nije im vremena za mi ljenja ljudi poput Wildea. kao u Hamletovu sluèaju. Ali gotovo svi mi s vremena na vrijeme imamo sliène neurotiène reakcije. najuzvi eniji osjet dostupan ljudskom biæu. Poz ornica je zatrpana tijelima. Kad u borbi zamijene maèeve. pa bi naj vjerojatnije obja njenje bilo da Hamlet tako dolazi do psihièke nagrade. poku aji da si naudimo zavr e katast fom. zasigurno nije abnormalno. ako je do bro napisana. za protivnika j e imao suvremenika iz svo dana na Trinity Collegeu. bilo je lo e napisano. U Carsonu. njegovi postupci d o kraja izazovu osam smrti (ukljuèujuæi vlastitu). a njegovi su postupci samo pone to ekstremniji odraz on oga kako bi mnogi od nas postupili u sliènoj situaciji. Nipo to nije smio dizati tu bu zbog klevete. a voljenu sestru s ludio. Posljedica je b propast. Naime. I blizu su mu. po va em mi ljenju. odvj niku markiza od Queensberryja. Horacije ga upozorava da se ne bori i nudi se da smisli izlike kako se Hamlet ne bi morao pojaviti na kobnom dvoboju. To je èovjek kojem je Hamlet ubio oca. Jedna od na jglasovitijih katastrofa te vrste u stvarnom ivotu bila je c Oscara Wildea. èesta je pojava meðu ljudima koji se. samo slabije izra ene. Wildeovi odgovori s klupe za svjedo ke m kareu koji gaje bio spreman uni titi jasno pokazuju njegovu nesposobnost pres tane vuæi poteze na vlastitu tetu: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: Mogu li pretpostaviti kako dr ite da Sveæenik i ministrant nije bilo nemoralno djelo ? Jo gore. Samodestrukcija se zbiva na nesvjesnoj razini. èija je korist nedokuèiva razumu. premda nimalo ludi. Si gmund Freud (njemu æemo se zaèas posvetiti. libe ralniji. Pretpostavljam da je Dorian Gray roman koji se mo e protumaèiti kao takav? . neovisno o tome koliko nemoralna bila. U tom smislu izra ava iznimno uobièaj enu osobinu. Za mene se Hamlet pona a poput posve normalne osobe koja pokazuje uobièajenu karakternu crtu. Hamlet ponovno izra ava sumnjièavost. biti dobra? Da. Njegovi mu postupci i izjave nude nesvjesno zadovoljstvo.Carson je uvijek bio konzervativan. taj oblik pona anja. Hamletovo pona anje. Svime to èini danski kralje viæ naposljetku teti sebi. a da ste znali da vam to neæe koristiti? Jeste li se kad domogli krak totrajnog zadovoljstva verbalnim napadom 235 Robert Winston: LJUDSKI UM na voljenu osobu. Pa to se zbiva u Hamletovu umu? Hamletov portret pokazuje svu dubinu Shakespeareova uvida u spomenuti aspekt oso bnosti. Hamletu je jasno daje na pomolu prijevara . pona aju neur otièno. pa kad vidi da Kralj upozorava Kraljicu da ne pije vin o. Svi Wil deovi povjerljivi prijatelji odgovarali su ga tog sudskog postupka i neizbje nog p ojavljivanja u javnosti. izazvala bi gnu anje. kao i u toliko drugih vidova psihologije èovjeka. znao je da mu obrana daleko od èvrste. Wilde je znao da su on i Car son suprotni svjet . Hamletovi postupci jednostavno naginju jednom kraju uobièajenog spektra samodestru ktivnog pona anja.

nikad ne nestaje. èak i prema d gim voljenim osobama. Mrzeæi ih. kao i zabrinutosti njihovih bli njih. a ne kao ljudsk a biæa s nedostacima poput nas san nosimo se s vlastitim sna nim osjeæajima mr nje . Neki bi kritièari njegov rad smatrali tek malo drukèijim od frenologije. i shvaæaj ih kao sile zla u svijetu. I usprkos tome to bi taj napadaj paralize ili nesvjestice poremetio njihove ivote.To mogu pomisliti samo neotesani i neuki. toliko sposoban praviti se naivan i manipu rati emocija ma drugih. voda æe provaliti na obale i poplaviti okolno podruèje. svi oni kao predmet mr n je slu e jednoj svrhi. sitna zadovoljstva. Prouèavajuæi sluèaj eve histeriène paralize. Freudove su primjedbe poslu ile kao temelj da se mnogi elementi èovjekova pona a nja protumaèe kao strategije opstanka. nije posebno daleko od Freudovih teorija. se »bolest« a ne temeljni osjeæaji o kojima je bilo prebolno razmi ljati. Mogli b . ne osobito sjajan roman Mar y Shellev. eleæi izbjeæi ih preplave sna ni osjeæaji. Ono stoje osoba obuzdavala nije nestajalo. Letimièan pogled u tabloide otkrit æe koliko je ta c uobièajena . kao i s mojim tumaèenjem Hamleta. Primjerice. Sluèajeve paralize i gubitka svijesti Freud je tumaèio nesvjesnim »bijegom«. No zapravo ih je »shrvala« strategija pr e ivljavanja ili obrambeni mehanizam. Mo da je najslikovitija usporedba s brzim vodotokom. u razvoju osobnosti. dakle. Obrambeni mehanizmi Sve ovo.islamski f undamentalisti. manje oèite i èesto nekorisnije naèine. U ari tu njihove zabrinutosti. ratni hu kaèi i Mich Jackson. dakako. Primjerice. jedna od najpoznatijih knjiga na svijetu i meðu najprodavani-jima u pos ljednjih 150 godina? Mi ljudi volimo opasnost. Doðe li iz bilo kojeg razloga do njego va pregraðivanja. taje strategija ipak donosila odreðeno nesvje sno zadovoljenje.paralizom ili gubitkom svijesti . poput Melanie Klein i Freudove kæeri Anne.pre ma sebi. bilo je ! e napisano«. libida. proði li su Freudov u teoriju i ustvrdili kako u èovjekovu pona anju postoji èak d( »obrambenih mehanizama« sa zajednièkom svrhom da nas za tite od sna i neugodnih osjeæaja. strah ili ugro enost? Je li zato Alien jedan od najomiljen ijih filmova svih vremena? Ili zastoje Frankenstein. a tako skupo plaæena. tj. tra itelji azila. Drugi psihoanalitièari. »Jo gore. ili s pona anjima kojima zadovoljstvo tra imo u neèemu 236 Pitanje osobnosti nam pobuðuje nesigurnost. Ali najveæi problem s Freudom. samo mijenja oblike. bilo pozitivne ili negativne. Pitam se ima li ta »potraga za nagradama« kakvih sliènosti s drugim riska tnim pona anji ma. kao to znamo iz ranih lekcija iz fizike. Ipak. Taj iznimno rjeèit mu karac. nego se jed nostavno gomilalo i izra avalo na druge. Na tom primjeru. Pru a nam »u itak«.i to s dobrim razlogom. èak i vi e. svojim roditeljima ili djeci. remeteæa i skorisna strategija mo e imati jasnu svrhu. jest èinj enica da su njegova mi ljenja nerijetko bile tvrdnje koje je nemoguæe dokazati te ko je nisu bile podvrgnute statistièkoj procjeni. vidimo ka ko naizgled neobja njiva. Energija. U osn ovi je tvrdio da su osjeæaji isto to i druge zamjetljive sile u fizièkom svijetu. ljudi su obolijevali od bolesti koje su zbunjivale naj bolje lijeènike. Krati trajna. na i. Zajednièka im je takoðer è enica da nam mogu na diti jednako koliko nas i za tititi. previ e je nagla avao ul ogu seksualnog nagona. »Bijegom od stvarnosti« . ne mo e odoljeti jeftinoj pobjedi.privre meno bi si olak ali emocionalne tego237 Robert Winston: LJUDSKI UM be. osobe koje rabe mehanizam projekcije svoje neugodne osjeæ projiciraju na druge. Drugi istièu kako su njego va shvaæanja presna no ukorijenjena u vrlo osobitu kulturu beèkog graðanskog sloja devet naestog stoljeæa da bi se mogla primijeniti na ljude u drugim krajevima i drugim r azdobljima. koja je ponajprije pogaðala bogate mlade Beèanke bez odu ka za svoju seksualnu ili emocionalnu energiju. Èini se kako je Freud vjerovao da isto vrijedi i za emocionalnu energiju. U buduæi da su svi trèkar ali oko njih i postupali s njima kao s invalidima. »filistri maju nezamislivo glupe poglede na umjetnost«. Suvremeni teoretièari s podruèja èovjekova pona anja radovima tog Austrijanca iz devetnaestog stoljeæa èesto pris tupaju s dozom skepse . jer nisu imale fizièke uzroke. Freud je prvi skovao pojam »obrana«. tak( se domogli ljubavi i pa nj e koja im je mo da nedostajala u svakida njem i tu. pop ut magnetizma ili tlaka. Filistri imaju nezamislivo glupe pogle de na umjetnost.

zastra ujuæa udovica. Prilika da se s nu bilo je bezb roj. privlaènom mladom kæerkom njegovih da. dugo su ga zanemarivali.netko koga je strah iziæi iz kuæe . èija se ljubav sa svakim susretom èinila sve j. mogao kazati kako se agorafob . a da na e ego-sustave. nije imala l o e mi ljenje o Cardenu. neaktivnost. nespretni pokreti. govorne te koæe. ukljuèujuæ azboritu komponentu èeonih re njeva. Kod rijetkog Angelmanova sindroma djeca se raðaju bez genskog materijala na majèinu 15. kad se djeca raðaju bez genskog materijala na oèevu 15. koji nas titi od strelica. pretilost i slabo razv ijen spolni nagon. te grèeviti. Sljedeæa strategija. misleæeg dijela se bstva koji se prilagoðava dru tvu. pak. Mogli bismo reæi daje Hamlet zapravo gnjevan na oca zato je umro. Psih oanalitièar bi. koji se tim pona a ru no prema tajnici. Neurolog bi. Carden. 238 Pitanje osobnosti Psihoanalitièko i neurolo ko tumaèenje èovjekova pona anja tradicionalno su u zavadi. jer njome neke pojedince r em o istaknuti kao rtvene jarce i izravno ih osuditi. t ijesnim oklopom. Pomak se odnosi na pomicanje osjeæa pravog objekta na neki drugi. Kad je postao punoljetan. Netko je primijetio kako to umnogome podsjeæa na bo rbu izmeðu èeonih re njeva i limbièkog sustava! Neki. To nas vraæa na d skog kraljeviæa.njegovo se ime p valo s broj nim enama. Zna. poma k je ili pomaknuta agresija. nasljedujemo s majèine strane. meðutim. pre ma tom shvaæanju. Ali Carden je bio uporan. simptomi u kasnijem ivotu obuhvaæaju mentalnu zaostalost. da bi oèevi geni mogli biti odgovorni za ona mo dana podruèja koja odgovaraju »idu«. 239 Osmo poglavlje Zaljubljeni um Srpnja 1852. Vlasnici. a na majku jer se preudala. To æe. mo da. bogat i naoèit irski veleposjednik John Rutter Carden u dobi godine b io je na veèeri koju je priredila obitelj Bagwell iz East Corka. ljutit na suprugu. istrese na podreðenog voditelja. Zato je. Osamnaestogodi nju Eleanor Cardenove èar i nisu ba oborile s nos. koja bi se mogla odnositi na nesretnog danskog kra vica. nerazboritog. kromosomu. meðutim. daje ostavi na i drugdje naðe nevjestu. Obitelji Carden i Arbuthnot kretale su se u istom krugu zemljoposje koji su redo vito zajedno lovili. oèito je da nam mozak katkad mo e ote ati ivot jednako k oliko nam mo e pomoæi. po mojem mi ljenju ma tovito. Tvrdi se. Nesklad izmeðu Hamletovih osjeæa spo znaja o tome to bi trebao osjeæati.ismo ustvrditi d. Klasièan je primjer pomaka uredska hijerai ja u kojoj se ef. emocionalnog elementa. izaziva u njemu nepodno ljivu nela du. muèenja i seksualne likte daljnji primjer projekcije. a ne one na koje se lju timo. postati jo jasnije u iduæem poglavlju u kojem govorim o neurolo kim temeljima dru tvenih interakcija.zapravo boji onoga to bi mogao uèiniti vani ili nastoji upravljati pona anjem b liskih osoba. on se zaljubio na prvi pogled. ulzivnog. ali ul grebe dok ga nosimo. naslijedio je doi dvorac Bar mane.80 Na a osobnost. tal utjecajna obi telj u njegovu dru tvenom krugu. koj a naposljetku na putu kuæi utne maè Ali katkad napadamo sebe. ali nam i omoguæuje da se nosimo s njima. razboritog. To mu nije trebalo biti te ko . Psihoanalitièari tvrde da je prièa o èovjekovoj psihi prièa o konfliktu izmeðu »ida«. Sto god mislili o toj teoriji. veèerali i provodili vikende. promjen e na EEG-u uz epilepsiju. Posljedice su mentalna zaostalost. Na toj u togljenoj prigodi znali su ga s Eleanor Ar buthnot. da bi trebao voljet i i \ tovati roditelje. vojnièka obitelj. je njezina kæi premlada da razmi lja o braku i usto je znala da udvaraèe\ æaji nisu uzvraæeni. ukazao na preaktivnu amigdalu i nedovoljno akt ivan èeoni re anj. Ona priznaje impulse koji postoje u svima ma. recimo. mala moguænost da te discipline nisu toliko nesugla sne. a ne ljutiti se na njih. p ribjegavajuæi raznim postupcima usmjerenima na sebe sam nesvjesno »pomièe«. pa ski stanari prestali . kromosomu. mogu imati obrnut uèinak od eljenoga. Postoji. Eleanor se zbog sve te pozornosti osjeæala s meteno i godno. ali je osjeæ. Mo da ih je najbc usporediti sa zahrdalim. meðutim. Preporuèila je Cardenu. i »ega«. obilje pojedinosti kojim neke novine opisuju silovanja. Eleanorim ka. Njegove zlokobne strategije zoran su primjer kako obrambeni mehanizi paradoksaln o. smatraju da konflikt nastaje u genima. najobzirnije stoje mogla. pri ao je njezinoj majci i formalno zatra io ruku njezine kæeri. nije ni ta do natjecanja izmeðu mu kih i enskih gena tijekom razvoja mo zga. Kod Prader-Willijeva sin droma.

dokazuje èinjenica daje ka njen samo s dvije godine te kog rada. Mogli bismo dodati da je umnogome obli kovala i ivot ne Eleanor. Pisao joj je poruke. ni prijetnje. Kad je jela u restoranima. srpnja Eleanor je sa se strom i majkom obiteljskom koèijom po la u crkvu. Carden je na brzinu obnovi o dvorac. Ostao je zaljubljen u Eleano r do smrti 1866. Uspje no je obranio dvorac u borbi unu tar njegovih zidova. Carden je poku ao odvuæi Eleanor. vikontu Goughu od Loughcootera. sjedio je za obli njim stolom. Po vratku na s lobodu formalno se obratio irskom namjesniku te najstarijem nu Eleanorine obitel ji. meðutim. Odslu io je punu kaznu. Carden je dvorac Bar mane pretvorio u rajski vrt za Eleanor -stavio je tursku kupelj i namjestio pros tor po posljednjoj modi polovice de naestog stoljeæa. Stvari su vrhunac dosegnule u srpnju 1854. tovi e. koji je inaèe redovito veèerao i lovio s utjecajnim lokalnim zak onodavcima. poput te ptice. Jo je bio zaljubljen u nju. znao je da i ona njega jo voli. samo nisu oèekivali da æe morati plaæati najam. nikad se nije uda la. U njegovu poremeæenom umu to nije bila otmica . Doista. bio vrlo omiljen u narodu. na balovima i zabavama bio je sablasna i iritantna sjena koja je preko punih soba i dvorana ni jemo zurila u predmet svoje opsjednutosti. Unatoè ljepoti i povelikom nasljedstvu. Kad je èuo daje iz njezina kuæanstva otpu tena slu kinja. barem one koje nisu iz prve ruke iskusile njegovo progonjenje. metaka donijela mu je nadimak » ljuka«. I rska gospoda. 240 Zaljubljeni um razuman stanodavac. 241 Robert Winston: LJUDSKI UM Dvije godine u zatvoru nisu nimalo promijenile Cardenove poglede.plaæati najamninu i nije im padalo na pamet da sad nu. Stanari su se naposljetku slo ili daje » ljuka« C. jer je Eleanor htjela biti s njim. Kad mu je ponuðeno prijevremeno oslobaðanje pod uvjetom da se ne pribli ava Eleanor i da joj vi e nikad ne priðe. Zbog toga svojem imanju u Tipperarvju do ao na zastra ujuæi glas kao nemilosrdno kovit utjerivaè najamnine. njegova j e strast bila tolika da je uspio oteti nesretnu djevojku. no zatim su uslijedili napadi st. Car den je. uhvatio prijestu pnike i odveo ih izravno u policijsku postaju. bdjeo je ispred n jezina doma. Jednom je zgodom izmaknuo pu èanoj paljbi dvojice nezadovo stanara. u potpunosti su stala iza njega. ivot mu je o blikovala jedna jedi neodoljiva opsesija. za jednu djevojku koja eli daje se odv ede. I dalje uvjeren kako æe onajednoga dana umaknuti tira svoje obitelji. Svladali su koèija a i oteli konje. Poslije je s prsobrana dvorca na gomilu prosvjednika usmjerio top cijev i brzo ih rastjerao. bio je uvjeren daje b ila uhvaæena dok je poku avala prokrijumèariti ljubavne poruke njegove voljene. U nedjelju 2. Carden je odbio. niti javna osuda. Naoru an bocom kloro forma. Kad je bila kod kuæe. o njemu su se pisale pjesme. Obojica su se d la zalo iti za njega. Vri tala je i otimala se. Vlasti su se dale u po tjeru. otmicu i zloèinaèki napad. Slijedio ju je iz Invernessa u Pariz. ni obzirne molbe. do ivio sramotu uhiæenja. bilo pogoditi. paje Carden. Carden je dvije godine slijedio Eleanor u svakoj prilici. Umislio je d aje ona jednako zaljubljena u njega. jer gaje. Ni ta ga nije moglo odvratiti od ro mantiènog cilja. i zjavljujuæi joj vjeènu strast kiæenim rjeènikom srednjovjekovnih trubadura. Oèito. a sa je vrijeme posvetila kolovanju svojih neæaka i neæakinja. Njezina guvernanta gða Lvndon akama je Cardena po licu izudarala do neprepoznatljivosti. nije bila rij eè o èovjeku koji se lako predaje. Vrebaèi Kad bi Carden danas potra io pomoæ za svoje nesretno stanje. Tisak gaje predstavio kao strastvenog Kelta. Katkad bi j oj pri ao. mo da bi rekli da pati od . premda je u to vrijeme mogao biti poslan u Australiju. svakako je digla veliku buku. èijuje ljubav prezirno odbila frigidna Engleskinja nedostojna te ljubavi. Predan je sudu u Clonmelu pod optu bom za poku aj otmice. Koliko je njegova popularnost bila utjecajna. rekav i da bi mnogo radije poginuo na Krimu. Uzalud ju je jedio na putovanjima Irskom i Europom. smatrale su ga romantiènom figurom. Ipak. no jednako joj se èesto divio izdaleka. Gu io je pobune stanara. zagovornici njegovih nemilosrdnih metoda obraèunavanja sa stanarima. S trojicom plaæenika ljuka Carden na povratku ih je èekao u zasjedi. ali joj njezina obitelj prijeèi da to poka e je r se protivi njihovoj vezi. a sposobnost izb jeg. Or ni su. Ipak. ene.

a i njima je svojstven nedostatak dodira sa stvarno æu. poput neut emeljenog mi ljenja daje predmet p goniteljeve opsesije jednako zaljubljen u njega . Neki 242 Zaljubljeni um progonitelji skloni kratkim. a obièno trpe i njihove obitelji. T-mobileu i VIP-u nikad se ne bi isplatila usluga tekstovnih por Stoga. C æenito im aju prilièno klimav osjeæaj vlastitog identiteta. Kad se zaljubimo. Dokazi su s labi. To obja njava za to osobe s OKP-om mogu postati »zatoèenici« pot e da operu ruke stotine puta dnevno.tzv. to bi znaèilo da ima neurolo ko podrijetlo. i 243 Robert Winston: LJUDSKI UM to toliko da zaboravljamo na druge osobe i stvari. Glavno obilje j e OKP-a svakako je ono to psihijatri nazivaju prisilno mi ljenje . i OKP je zapravo samo kvar u jednom razumskom sustavu. Eleanor eli biti s njim te daje njezina obitelj dr i zatoèenom. zahvati element opsesivnog mi ljenja. a orbitofrontal-na kora alje poruku daje to to èini pogre no. Da nema tog obilje ja Iju kogni cije. u kojem je jednu od glavnih u loga im. Danas je. ak o je ljubav vi e od zamisli. Taj je posljednji d io kruga vraæa na poèetak. Erotomani mogu imati poremeæaje hranjenja. ali u nekim se sluèajevima erotomanijajavila nakon ozljede mozga ili epileps ije. osobe koje katkad godina opsesivno uhode i uzne miruju druge. veæinu. u sredotoèene na osobu u koju vjeruju da su zaljubljeni. premda se o njemu malo gov c to je poprilièan problem i u mojoj profesiji . prepoznaje pona amo li se razborito (sjeæate li se Phineasa Gagea?).iznenaðujuæe velik broj lijeèni] uglavn om mu karaca. Cardenova je prièa samo ekst emna prièa o neuzvraæenoj ljubavi. U odreðenom smislu. prin rice kao kad je mislio daje slu kinja otpu tena zato stoje Eleanor od nje zal ila da mu prokrijumèari njezino ljubavno pismo. izmeðu ostalo g. Osvje imo na brzinu geografsko znanje: smatra se da bazalni gangliji sudje luju u planiranju i tempiranju postupaka. Uzgred. Progonitelji.stanje kad osoba osjeæa da ne mo e zaustaviti odreðene misli. erotomanije. zakljuèali vrata itd. mo da u sljepooènim re njevima. ivio je u pogre nom u\ renju da æe svojim postupcima zadiviti glumicu Jodie Foster. U OKP-u na d jelu vidimo svojevrstan »zaèarani krug« . Ne èudi ste to su predmeti erotomanskih opsesija nerijetko javne osobe. John Hincklev n atentator na biv eg amerièkog predsjednika Reagana. Skanovi mozgova osoba s OKP-om otkrili su neobiènost u neuronskim krugovima koji p rolaze od bazalnih ganglija kroz prednji dio cingularne vijuge do orbitofrontaln e kore. Erotomani ili progonitelji opasnost su za sebe i za osobe koje salijeæu. Drugo tum nje ka e kako je rijeè o obliku opsesivno-kompulzivnog poremeæaja (OKP). Èak i kad je ljubav uzajamna. turbulentnim ljubavnim vezama i nerijetko upadaju u prilièno uèestale epizode jake depresije. koje »vrebaèi« ni kad ne upoznaju. Carden je tako mislio da ml. ali erotoma nija bi mogla biti posljedica problema u mo danim kemijskim procesima.tanka je granica izmeðu stanja uma koj a svrstavamo pod »ludilo« i »zdrav razum«. prednji dio cingularne vijuge vodi raèuna da ostane usredotoèena nakon djelova nja. Katk ad jedini. èesto mislimo na partnera. Hincklevje film Taksist. ljudima sve lak e ivjeti otuðeno drugih. skloni su iznenadn nasilnim ispadi ma i vrlo su osjetljivi na stvarno ili zami ljeno odbijanje. onome koji vodi raèu na o uèinkovitom izvoðenju planova. a orbito-frontalna kora. je li moguæe daje posljedica posebnog nja mo dane kemije? . uhode tako. dakako. Sve je infori cije iskrivljavao kako bi bile u skladu s tom pogre nom pr etpostavkom. ivi li ljubav u mo danim tvorbama? Prièa o Johnu Rutteru Cardenu nagla ava jo ne to . On èe obuhvaæa deluzivne ideje. gledao nekoliko puta dnevno. prednji dio cingularne vijuge podruèje j e koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. ne to to su mnogi od nas u nekom trenutku ivota vjero jatno do ivjeli. Foster. posebice u velikim gradovima. minimalni kontakt s vanjskim svijetom ostvaruju pre medija. Prema nekim s\ doèanstvima. poput gluma pop-zvijezda i politièara. skloni su zloporabi droga i èesto pokazuju druge samodestruktivne sklonosti.u kojem bazalni gangliji osobi nareðuju da dje luje. Fraze poput »Uvijek si mi u mislima« i »Uvukao/la si mi se pod ko u« zra avaju to klasièno obilje je privlaènosti. ili za to ne mogu iziæi iz kuæe a da stalno ne pr ovjeravaju jesu li pogasili svjetla. U sluèaju erotomana te su misli. u poèetku barem. Poput toliko mo danih por emeæaja. pokazuju taj oblik pona anja. Prove deno je vrlo malo istra ivanja koja bi nam pomogla da shvatimo uzroke.

. prouèa Stanlev Schachter. Samicaje jedna od najte ih kazna za èovjeka. ne proðe mnog o prije negoli na a osnovnija potreba za d tvom prevlada i samima nam postane nela godno. Gospodarova du a. bièem goni Brat a magarca. za razliku od pobjednika Big Brothera. npr. Jedan od mu karaca izdr ao je dvadeset minuta prije nego stoje objavio da hoæe van.. Na ao je pet dobrovoljaca spremnih da ive u samoæi. moæ sugestije. Interesi su mu bili iroki . Schachterovim istra ivanjima tu nije bio kraj. Ljudima treba neki oblik kontakta s drugima. Schachter sa sveuèili ta Colu mbia bio je jedan od o osebujnih pojedinaca. a katkad i iznin kontroverznih. jer ba shvaæa da ljudi novac ne ula u hladne glave. Tu je osobinu 1959. jer dru tvena izolacij a izaziva tjeskobu. »Baba psihologija« do la je naslovnice i jedno je vrijeme bila argon The Wall St reet Journala. mo emo lije opa ati i mjeriti? Bi li se Andr Marvellu isplatilo daje svoj u plahu ljubavnicu snimio fMR-om? Biti èovjek znaèi imati odnose s drugim ljudima. ili jo strasnije. vojm dinice. transformatorima i elektrodama doèekao ih je istra ivaè odjeven u bij elu kutu. sportske klubove i neformalne skupine prijatelja slièn ih svjetonaz Èovjek je dru tvena ivotinja . premda su njegovi napori pridonijeli boljem razumijevanju ljudskog uma. »baba psihologije« (»baba« najidi u znaèi baka). one rane iz pro losti 244 Zaljubljeni um zbog neposluha ili savjesti koje su se pritajeno gnojile. Za pokus je okupio dodiplomske studentice.Ako jest. stol i zahod. tu èenje stanka u ljudskom govoru. Dak le. Moguæi su grozni ispadi ni ih nagona. onda bi tjeskobne osobe. nikotinska ovisnost. vrijeme 1 smo spremni proves i u vlastitu dru tvu razlikuje se od osobe do osobe. Sobe nisu im ale prozor. Kako je istaknuo S achter. Schachter je proveo jedan pokus s izolacijom. Sv baka. provokativnih. dvaju ljudi.kole. èovjekov se ivot odvija uz druge lji Instinkt da budemo dio s kupine razvija se otkad smo bili ranjivi hominidi. ma koliko kratko trajnog. Gregor Zilstein s Odjela za neur . pretpostavio je. Tr i su dobrovoljca izdr ala dva dana. uglavnom psiho logije. Èak i aktivnosti poput gledanja televizije ili èitanja novina mo gu slu iti odr avanju iluzije dodira s vanjskim svijetom. Tu nalazite razlog za ono to nalikuje ekscentr iènostima asketizma. za s tudiju koju æu sad opisati danas ne bi dobio etièko odobrenje. Èak je i peti mu karac. Na alost. ustvrdio je. jer bez nje smo izgubljeni . a ljubav je jedan oblik stojanja ko ji kao daje urezan duboko u mo dane strukture. poprilièno nalik ekstremnoj inaèici te levizijske emisije BigBrother. opiranje zdravog ra zuma luðaèkoj ko ulji u koju æe ga sapeti. zabavnih . on nije dobio milijun kuna i malo petparaèke slave. Poput tolikih klasiènih istra ivaèa. zasebni smje taj: krevet. Ali veæini nas takoðer treba malo »prostora« i samoæe. Mo da vi e od svih ostalih sisav odrastamo najèe æe u obiteljskim za jednicama dvoje ili vi e ljudi. njegove postove na vodi i kruhu.zanimalo gaje kako ljudi komur raju i djeluju unutar skupine.antropolozi ne znaju ni zajedno dru tvo u j em je uobièajeno ivjeti samotno. sad odi u svojom otrovno m naravi. »um« ili »ah«. stolac. uloga religioznog pustinjaka èini se tovo potpuno »neprirodna«. jahaè. pustinjaèka izol acija mo e navesti osobu da se povuèe u sebe toliko poène nalikovati shizofrenièaru. novinama. Zatim zimo u druge mre e meðuljudskih odnosa . u laboratoriju ok ru en zavojnicama. dosjetljiv pojedinac koji je uspio nanizati ukupno osam osamljenièkih dana. èak do ponoænih u ranjanja koje prakticiraju keltski samotnici. Iskustvo samotnog izopæeni ratnog zaroblj enika ili taoca mo e biti muèno i razorno. radiju ili televiziji. Nastajemo iz nosa. Dodu e. pokore i slièno. radoznalih. Kad su do le na pokus za koji su se naslijepo prijavile. naposljetku postao iznimno tjesk oban. Ako dru tvena izolacija ljude èini tjeskobnima. Do bili su najosnovniji. bolje pre od svakog ekonomista. tijelo. kako na dijete utjeèe èinjenica je li naj stariji najmlaðe u obitelji. Dr. Eksperimentator se predstavio kao dr. posobni za uspje an samostalni lov ili za titu od grabe ljivaca. u pokornost. Od golemih gradova do malih nomad: zajednica Bu mana u pustinji Kalahari. mogle imati pov eæanu potrebu za dru tvom. meðutim. a oni nisu imali pristup knjigama. Podlost i pokvare-nost priroðen og karaktera sna no se poèinju isticati. U ] sjeku. a time i burze. uzroci pretilosti. ra dne zajednice. Tipièna je njegova vra lasta objava moæi tzv. Schachter je pisao o izolaciji iz vjerskih pobuc Samotnik [pustinjak] do ivljava se u pravom svjetlu.

stoje razlog za to mo e mo izgubiti vje tine i sposobnosti koje ne prakticiramo.« Vi e od ezdeset posto onih koje su oèekivale gadan ok izabi su èekanje u dru tvu. Postavljena je teza. Skupin u koju nije htio prestra iti smirio je. nikakvi elektro okovi nisu bili primijenjeni. da velièina i slo e nost mozga donekle ovisi o tome ivimo li u velikim i slo enim skupinama. o èemu æei 246 Zaljubljeni um vi e poslije. zato to smo ne pretni ili nespos« ni. Za razvoj mozga nu ne su. mogao bi biti nositelj lo ih gena ili bolesti. Netko tko je neprivlaèan. u odreðenom smislu. jer je istra ivanje vrlo va no ravno«. Na pitanje »Kako se osjeæate zbog toga to æete dobiti elektro okov e?« odgovarale su na ljestvici 245 Robert VVinston: LJUDSKI UM od pet tvrdnja u rasponu od »Ta mi se zamisao nimalo ne sviða« do »Jake se sviða ta zamisa o. Naglasio je kako ne mo e postaviti napi dok su sve oko njega i gleda ju to radi. Istra ivanja na ljudima i na im bliskim srodnicima u ivotinjskom carstvu pokazala su da postoji odnos izmeðu velièine kore i slo enosti dru tvene skupine.« Prije zadavanja okova. Usto. ba k ao to nas samoæa èini tjeskobnima.« Jadnim je studenticama zatim reèeno da slijedi desetominutni predah on pripremi el ektriène ureðaje. Uklapanje u skupinu Veæina nas je. ispitanice su morale ispuniti upitnik o svojim osjeæaji ma glede sudjelovanja. neæe izazvati nikakvu trajn tetu. mo izazvanom time to me djeca nikad nisu pozivala u razrednu ekipu za pikvj nje. . Svatko æe se sjetit i koliko je nelagodno i: skobno kad se ne uspijete uklopiti. biti beskoristan. rekao je kak o æe elektro okovi boljeti. Schachter je zakljuèio da nas tjeskoba motivira budemo s drugima. htio potaknuti jaku tjeskobu. »premda æe elektro okovi biti prilièno bolni. i to s dobrim razlogom. pak. Onaj tko je nesposoban i tro i resurse . Prije je rijeè o pomalo fobiènom pona anju. Ali moje dru enje s policama za knjige na zabavama te ko bi se moglo naz ti evolucij skim dosegom. Svaki od tih èimbenika prijetnja je opstan skupine. istra ivaè zastra ivanjem uzrokuje poj liènu patnju ispitanica. Suoèeni sa socijalnom isk ljuèeno æu postajemo tjeskobni. u nekom ivotnom i dobiju do ivj ela to znaèi ne uklapati se i izgubiti samopo tovanje.rijetko rabljena neuronska mre a sklonaje odumiranju. Netko tko ne poznaje pravila ili ih poznaje i svejedno kr i. uistinu je ozbiljno ugro en. Komunikacija sa susjedima odr ava ih na ivotu i hrani . Ispitanicama kojima je. Kao to smo spomenuli u prija njim poglavljima. Mogle su èeka jednoj od malih susjednih soba. ili zato to smo neprivlaèni. a da ne mo e vidjeti. kao to smo vidjeli.) Da ne spominjem muène subotnje p lesnjake kad su svi ir li bolje frizure i bili bolje odjeveni. k ontakt s drugim ljudima potreban nam je kako bismo usvojili jezik i obraðivali èuvst va. Ja sam u lud èekao dok su kapeta ni kolskih momèadi birali svakoga osim mene. Dakako. prij eti je koheziji skupine. Mo da se. imao je dva razlièita opisa oka koji æe nakratko do ivjeti. ivèane stanice razvijaju se stvaranjem meðusobnih ve za i prijenosom informacija du njih. èuti ili dodirnuti drugog èovjeka. Iskljuèivanje iz dru tva najèe æe se do gaða zbog tri razloga: zato to ki mo ili ne poznajemo »pravila« pona anja.ologiju i psihijatriju i rekao im da æe ih u pokusu izlo iti elektro okovima. Ponuðen im je izbor. a i ugro av a samopo tovanje onih koje su se zabrin zbog sudjelovanja u pokusu. Mozak koji raste. Etiènost takva po sa danas bi bila smatrana iznimno upitnom. eleæi jaèe u la iti dio ispitanica. izaziva elju za pripadan jem. Od zaèeæa se razv dijeleæi se u sve slo eniju tvorbu. recimo. Studentice su i te elje izrazile na: li s pet tvrdnja u rasponu od »Najradije bih bila sama« do »Najradije bih 1 s drugima. dodao je.pojest æe hrai ali u lovu æe. ulazne informacije iz okoline. Suvi no je i spominjati da po ne bi mogao dobiti od obrenje. rekav i im da æe osjetiti samo golicanje ili b ockanje. Evolucionisti bi rekli kako je ta tjeskoba motivirala ljude da se jaèe potrud e da ih grupa prihvati. taman dovoljno velikih da se jedna osoba c sti na udobnoj stolici uz èasopise. ili u neu dobnoj uèionici u kojoj je bilo r sta za sve i mno tvo neudobnih stolica. ali da time poma u èovjeèanstvu. osim onih koje krasi zavidna savr enost. i sam mozak razvio u vrlo »dru tven« organ. (D danas sam uvjeren kako sam bio dovo ljno dobar da budem pomoænik vodi m izviðaèke patrole. p ak. a tjeskoba. Velika veæina ispitanica koje su oèekivale blag ok ra* su èekale u u obnoj osami.

247 Robert Winston: LJUDSKI UM na prizor majmuna koji izvodi èovjeku svojstvene radnje. Rabi) sposobnost prepoznavanja lica. èini se. a prema njihovim èuvstvima. ovise. procjenjt mo u kakvu su raspolo enju. èak i uz m inimalne informacije. Zabava vam se mo da èini kao trivijalan primjer. Iskreno govoreæi. bilo bi zanimljivo ustanoviti okidaju li. U svakom sluèaju. a profesor Ramachandran tvrdi kako nam »znanje o tim neuronima daje temelj za shvaæanje niza vrlo zagonetnih vidova èovjekova uma: 't elepatske' empatije. ali ne i kad gledamo robota. Kad bi bilo tako. Ti s u neuroni nazvani »zrcalni neuroni«. mozak predodreðen za interakciju s drugima. prepozn ali kao Roberta Winstona. mogli biste prepoznati mu karca koji hoda. Profesor Rizz olati iz Parme. kako bismo prepoznali o bu koja nas je pozvala te kako bi smo se prisjetili ostalih gostiju s kojima bisi htjeli razgovarati. a ovise o mo danoj aktivnosti koja je uvelike izvan svjesnog nadz ora. Èeoni re njevi u sk ladu s time prilagodavaju ni pona anje prema njima. dok samo sitne svjetlosne toèke otkriv glavne dijelove mojeg tijela. primjerice podi e hranu i stavlja je u usta. ako ih doista imamo. znaèi. pa se doimamo spori ili dosadni. ljudska bi vrsta vjerojatno r stavila ivjeti ka o da se ni ta nije zbilo. Primjerice. Kad ne bismo imali socijalni mozak. ta se podruèja aktiviraju samo kad gledamo drugog èovje ka kako obavlja zadaæu. èak i usvajanja jezika. odnosno pamæenje. Kod majmuna. . kad ta okupljanja s utra bila stavljena izvan zakona. k ko bismo upoznali odgovara juæeg partnera. socij ne poslje dice mogu biti katastrofalne. Rabimo pozornost i vje tinu usre dotoèavanja da bisi se u Zagoru zabave koncentrirali i razgovarali. ako doista postoje. Izgleda da u ami gdali èak postoje neuroni koje aktiviraju samo tuða èuvstva.Èovjekov je mozak. to znaèi da se ne aktiviraju kad gledamo opon a anje ili nesvrhovite radnje. pa se èinim o be æutni ili sebièni. Ipak. Èovjekovje mozak usto ustrojen za prepoznavanje i razlikovanje drugih di. pak. pa doimamo nepristojn i i kao da se dr imo po strani. znanstvenik koji je prvi opisao zrcalne neurone. Veæ i u najjednostavnijim meðuljudskim interakcijama sudjeluje dojmlj velik broj mo da nih sustava. Zadaæa pritom mora biti svrhovi to pona anje. te ko je dokazati da okidaju ovako kao to ja teoretiziram. Mo da proma mo teglu i natopimo krasan perzijski tepih. Istra iva su pokazala kako su ljudi sposobni prepoznati druge prema naèinu kretat neovisno o vidljivosti. Mo da te ko prebacujer pozornost s objekta na objekt. s obzirom na to daje vrlo malo istra ivaèa dosad poku alo snimiti elektriènu aktivnost pojedinaènih neurona. bi to d okaz temelja na e empatije za njih. Pomoæu amigdal e. M da biste me. Radi li samo jedna jednostavna sposobnost unutar tog sustava lo e. Uzmimo za primjer odlazak na zabavu. Ali vje tine kojima se slu imo u takvi situacijama presudne su za opstanak. uèenja opona anjem. i njegov tim ra bili su fMR i izvijestili da se zrcalni neuroni vjerojatno nalaze u gornjem uzdu n om lijebu sljepooènog re nja. Kad bi vam bio prikazana video u koj ja naokolo hodam u po tpunoj tami. da me poznajete. o ulaznim informacijama ljud skog podrijetla. ishod æe nap sljetku biti iskljuèenje iz skupine.« Danas imamo èvrste dokaz e da slièni neuroni postoje i kod drugih primata. Nos nam u meðuvremenu poruèuje da pijemo grozno beaujolaismo da æemo èak kriomice virkati u koju ga teglu izliti. a motorièke vje ti ne kako bisi znali koliko smo blizu drugima te kako bismo uravnote ili tanjur na k oljenii dok si toèimo piæe.81 Zrcalni neuroni. Doista. pa misle da smo drski ili jednostavno poremeæeni. Vrlo je zanimljivo da upravo ti n euroni okidaju i kad ispitivani majmun ugleda drugoga kako radi istu stvar. Mo da naglo pribli avamo drugima i razgovaramo samo nekoliko centi metara od r hova nosa. osobito kod ljudi. Mo da te prepoznajemo stanja uma drugih. zaljubili se i podizali djecu? Kal bismo prepoznali ljude koji bi nam mogli koristiti ili one koji bi nam mo t htjeli nauditi? Bez sposobnosti tumaèen ja i »ulaska« u tuða èuvstvena stanj kako bismo razvili moralnost ili suosjeæali i opra tal ? Te su vje tine temeljr 248 Zaljubljeni um èovjekovo obilje je. postoje odreðene ivèane stanice u èeonim re njevima koje okidaju kad izvodi odreðene radnje s dla om. Mo da ote ano prepoznajemo lica. primjerice lju tenje oraha.

Humor je privlaèan. seksualno uzbudljivom it d. ne ba manekenski tip. nego je i pokazatelj t snog z dravlja i snage. Veæinu ih vjer jatno treba uzeti s popriliènom zadr kom. Ili kao stoje Henry Kissinger. a to se nastavlja i u razvoju. a ispitane su unutar tri sata od voðenja ljubavi. èime poveæava izglede za zaèeæe. Potencijalne ljubavi i partnere ne procjenjujemo samo. al je s aktivnom ulogom u podizanju djece? Ti primjeri pokazuju da smo i c strojevi od krvi i me sa usmjereni na opstanak i razmno avanje. Novor odenèa« koðer preferira simetrièna lica. Slièno tome. izbor partnera ovisi o sposobnosti ivotinje da u drug om pripadniku svoje vrste prepozna kvalitete koje potencijalnom potomku mogu dat i prednost u nastojanjima da pre ivi. da nemoguænost njegova do ivljavanja mo e sa sobom nositi odreðenu stig kako znamo da su Randvjevi ispitanici govorili istinu? Ilije stajao pokraj veta s bilje nicom? Mo da je evolucijska svrha orgazma poveæanje plodni Prema istra ivanju dr. a na djelu su i kod ljudi. sa irokim bokovi ma prikladnima za raðanje i bujnim grudima. smatraju . nego æe se »uspje ne« osobine alfa mu jaka genima prenijeti na njezino potomstvo. Njih ne samo daje korisno imati u blizini dok je enka optereæena odgovornostima brige o leglu. Ali . Mu karac k oji mo e nasmijati ljude vjerojatno je inteligentniji. zadr av a vi e partnerova mena.simetriènost. premda t o ima najveæu te inu. upadljivog automobi la ili briljantnog uma alju poruku da taj mu karac mo e eni i njezinoj djeci ponuditi obilje te da svoje evolucijske prednosti mo e prenijeti na iduæi nara taj. do du e. Motiviraju nas i o sobine poput dobrote i smisla za humor te sliènost ciljeva i iskustva. u britanskoj Udruzi za napredak znanosti. jasno je da biti èovjek u mnogim pogledima znaèi prekoraèiti ogranièenja na e evol ucijske pro losti. pa se enke opæenito radije pare s alfa mu jacima. Darvinisti smat kako simetrièno lice nije samo ugodnije za gledanje. Ali. Od en a s visokom ocjenom. evo. neovisno o tome ivimo li u kolibama od blata mansardama Mana hattana. privlaènost poèiva na istim naèelima kao u evol skoj pro losti. S obzirom na to daje orgazam ugodan do ivl j. Dakako. onizak gospodin s malim oèima i istaknutim nosom. ili bai povi en stupanj zadovoljstva u spolnom odnosu. jednom rekao da »smijehom dovodi ene u krevet«. na æemo istra ivanje Randvja Thornhi lla sa Sveuèili ta Novog Meksika prema jem su orgazmi do èetrdeset posto èe æi medu enama su partneri mu ci sa simetriènim tijelima. istra ivanja u ovom podruèju bavilo se or mom. neovisno ( me koliko se svijet mo da promi jenio. no bez obzira na to ene tra e druge znakove osobina »alfa mu jaka«. Je kanadsko istra ivanje provedeno 1999. Stoga je istra ivanje privlaènosti i u ðenosti jedno od najzaokupljujuæih podruèja neuroznanosti. No sjeæam se kako je onaj blagi glazbenik i komièar Dudley Moore . Vjerojatnije je kako æe agresivni alfa mu jak èimp anze uspje nije loviti hranu i braniti partnericu i potomka od grabe ljivaca i drugi h mu jaka. Zavirite li u oglase u rubrici Osobni kontakti bi lo kojih novina ili èasopisa. Jacky Boivi n s Cardiffskog sveuèili ta objavljenog V. Na prvi bis mo pogled mogli doæi u isku enje da ustvrdimo kako ta obilje ja imaju malu ili nikakvu evolucijsku svrhu. zgodna Sudeæi prema dokazima. skupog sata. stalno æete nailaziti na uvjet »smisao za humor«.To je sigurno ljubav Iz evolucijske perspektive. Gotovoje polo ena koje su isku stvo ocijenile niskom ocjenom na postkoitalnom testu in mali broj spermija. Razlièita su istr a ivanja pokazala da mu karci i ene privlaèn zgodnom. stoje oèita evolucijska predn ost. temeljem izgleda ili sposobnosti zaraðivanja. Dru tvo se. Blag mu karac mo da je od male koristi na lovi tu. kad ena do ivi orgazam. pokazalo je kak o su mu karci imal æe izglede za spolne odnose to su im tijela bila simetriènija. Stoga te st vari ulaze u definiciju »privlaènoga«. rekao bih. ene u srednjim tridesetima zam< n su da ocijene svoj posljednji spolni odnos prema stupnju zadovoljstva im je pru i o. jednom istaknuo: »M oæ je afrodizijak. lijepom.« Signali poput otmjenog odijela. Takoðer posjeduje razinu socijalnih vje tina koja bi mogla pridonijeti si249 Robert Winston: LJUDSKI UM gurnosti i zaradi. Darwinova naèela vidimo u cijeloj prirodi. mu karcima su i dalje va na enina obil koja govore o njezinoj nadmoænoj sposobnosti da rodi i podigne zdravog potomka odatle i svevremenska privlaènost enske figure u obliku pje èanog sata. samo je jedna od deset i la nisku prisutnost spermija. Hej. mo da razvilo do faze u kojoj obilje ja poput velikih mi iæa i agresivne osobnosti v i e ne nose evolucijsku prednost. pa ga zato nesvjesno smatramo privlaènijim. Mno tvo »jalovih«.

enska ili enstvena mu ka lica zadr avaju vi e djeèji izgled. »momak s dobrir nima« neæe biti mu karac koji æe htjeti ostati u »kuænom pritvo . odnosno obilje jima lica poput naborano-sti. kad su bile najspremnije zaèeti. U ranoj adolescenciji. Penton-Voakov tim tra io je od da procijene v lastitu privlaènost te da izaberu lica mu karaca s kojima b prije u le u dugotrajnu ve zu. grublje. Dakle. ene su se odluèivale za najmu? ja lica (zamislite Georgea Clo onevja). shvaæanje prema kojem smo ustrojeni da nas privlaèe partneri èija lica i tijela najvi e istièu obilje ja suprotnog spola. birale su mu karce koji su izgl kao da njihovom djetetu mogu donijeti gensku prednost. na isti naèin privlaèe mu karci s najboljom raspodjelom mu kih spolnih obilje ja Mu karci su u prosjeku vi i od ena. Pomama za mr avim. Istra ivaèi su.7. takoðer. Ovdje moram priznati da sam ranije zanen odreðene èinjenice. biologija na vodi ene da. vjerojatnije j e da æe imati sna an seksualan nagon i i ti prilike za odnose s vi e partnerica. heroinskog ika u suprotnosti je s biolo kim naèelima.i dalje sam veoma sumnjièav prema tim n zima . 250 Zaljubljeni um Ipak.82 Kad su morale izabrati mu karca s koj se najvjerojatnije upu stile u usputnu vezu. a ne za nje nija. kad se aktivira sposobnost zaèeæa i raðanja. Mjereæi raspodjelu masnoæa i tra eæi od mu karaca da ocijen iz enskih figura. Istra ivanja koja je na Teksa -kom sveuèili tu provela D vendra Singh pokazuju kako taj obrazac tjelesne raspodjele masnoæe sna no utjeèe na mu k u procjenu enske privlaènosti. Na alost. to ene ele lan Penton-Voak sa Sveuèili ta St. Pokazano je. primjerice. Ali najva niju ulogu lice ipak ima u seksualne privlaèn osti. a visina je imala evolucijsku prednost u odvraæanj u grabe ljivaca i skupljanju hrane. stoje mu karac idealnom mu evnom tipu. bujne usne i razmjerno neistaknutu èeljust.poveæava hrabrost. Veæa prisutnost testosterona èini mu ko tijelo uvelike razlièitim od enskoga: mu karci ima u. Dr rijeèima. U razradenijoj inaèici tog istra ivanja. to znaèi da imaju veæe izglede za razmno avanje. Ali ene takoðer tra e mu karc ji æe biti uz njih i pomagati im podizati djecu. a raspod jela masnoæa poèinje nalikovati onoj u mu karaca. U svim dru tvima i kultu idealna ena ima glatku ko u. ka e teorija. s obzirom da t estosteron olak ava opstanak . Istra ivanje rovedeno u Liverpoolu i Poljskoj prouèavalo je taj èimbenik na skupini od tri tisuæe m u karaca. a mijenja se p o ulasku u menopauzu. s nagla enom èeljusti i jagodiènim kostima te mini malnom kolièinom masnoæa. Smatra se kako je taj omjer idealan za raðanje. katka d proturjeène ri. vj erojatnije je da æe imati visoku razinu testos na. ene. Zg dno je lice. Naime. Teoretski. grubih crta i agresivnog izg leda. neovisno o eninoj masi. suprotni æe spol vi e mu karce vjerojatnije p rocjenjivati privlaènijima. tim Devendre Singh ustanovio je da idealan omjer struka i bokov a iznosi 0. enstvenija ili neuc jeno zgodna lica. mala razlika u facijalnim obilje jima mo e biti razlogom uspje nog ili neuspje nog ivota. veæim usnama i vi e masnoæe u obrazima. na vrhu zdravog tijela. Usto. u odreðenoj mjer mu karaca s kojima imaju spolne odnose tra e dvije. Andrew slike je mu kih lica pokazivao ma na vrhuncu plodnog razdoblja. Otkrili su da su o enjeni mu karci s djecom u prosjeku bili tri centimetra v i i od mu karaca bez djece. Njihov evolucijski program trebao bi im govoriti da spavaju s mu k ar koji su doimaju najzdraviji i najmu evniji. s nagla enim obilje jima. Proizvodnja enskih hormona u toj se fazi smanjuje. pak. U skladu s time. ustanovili da se èin diplomanata ojne akademije na kraju karijere mo e predvidjeti prema njihovoj facijalnoj domina ntnosti. Neo enjeni su mu karci takoðer bili ni i od o enjenih. poput onih Leonard a DiCaprija ili Willema Dafoea. Drugi m rijeèima. velike oèi. da kle atribute koji je najvi e èine enom. recimo. ko èatije lice. Istra ivaèi su zatim usporeðivali amerièke mi ice i tvrdili isti omjer. grubim izgledo m tzv. Ma koliko se bizarno èinilo. vraæa nas na èvr æe tlo. èimbenici poput mlade dobi i oblika tijel a govore o eninoj sposobnosti da bude majka. agresivnost i spolni nagon. ene poèinju gomilati masnoæe oko ni ih dijelova tijela.postkoitalni testovi broja spermija preostalih u grliæu maternice na su glasu zbog netoènosti i nepouzdanosti. mu karci s »mu evnijim« licima trebali bi biti mu karci koji jamèe najveæu evolucijsku prednost. kako je vjerojatnije da æe mu karci enstvenijih lica u odreðe nim sudskim procesima biti oslobo251 Robert Winston: LJUDSKI UM ðeni ili ka njeni manjom kaznom.

izbore ne temeljimo samo na izgledu. Ali istra ivanja pokazuju kako su e ne koje su se procijenile privlaènima ipak su birale maco mu karce. U jednoj od prija njih serija za BBC. ene k oje tra e privremeno seksualno zadovoljenje bez ima] 252 Zaljubljeni um zadr ke izabrati najkr nijeg. Rezultati pokusa i li su u prilog tezi da su nam privlaènije osobe s genskim materijalom razlièitim od na ega.je Takoðer. veæina nas preferira mje avinu poznatog i egzotiènog. Uvrije eno vjerovanje koje bi iz svega navedenoga proizi lo. a manje »vrhunskih« g ena. jer ne mare hoæe li se on zadr ati uz njih i pomagati im. Prema novijim istra ivanj: èovjekova pona anja. ali na njih utjeèu i èimbenici dostupniji svjesnoj provjeri. Posrijedi je te ka boles t u kojoj ivèane stanice oteknu od masnoæa. Posljedice braka unutar iste zajedni ce dobro oslikavaju bolesti poput Tay-Sa-chsova sindroma. Kadje rijeè o genima. mu ki i enski. skloni s poznatom i slièno m. jer time osiguravamo da æe potomak naslijedi ti najbolje gene.otprilike jedan od 35 pripadnika nosi mutaciju koja mo e izazvati bolest kod djeteta ako je i partner nositelj. te pritom osjeæaju strah od kazne drugog roditelja. Svi nosimo odreðene neispravne gene nosi li izabrani partner slièan neispravan DNK. Andrew istra ivaèi su velikom broju ispitanik. a od mu karaca jednostavno ele dobar genski materijal? ene koje su se pro cijenile manje privlaènima izrazile su veæu preferenciju za manje mu evne tipove mu kara ca. idealan par tner za razmno avanje imun je na drukèije bolesti od nas. to pokazuje da ih vi e privlaèe pokazatelji ostanka uz obitelj. dobrim dijelom zato to su uglavnom bili dovedeni pred gotov èin te. za na u bi djecu to moglo biti kobno . Sigmund Freud mo da je najpoznatiji po tezi da djevoji i djeèaci imaju nesvjesnu e lju da spavaju s oèevima. Izbore uglavnom èine na nesvjesn oj razini. Ljudski instinkt. Jedina stvarna razlika meðu oglasima bila je u tome to je jedan mi rac oèito tra io kratkotrajnu avanturu. najmu evnijeg mu karca. Uzroèna mutacija vrlo je èesta u DNK-u id ovske zajednice A kenaza . da253 Robert Winston: LJUDSKI UM kako. Danas se smatra kako bi odluka ena u »nju nom testu« izbora partnera mogla biti pod utjecajem imunosti na bolesti i upale. Dijete tako mo e biti imuno na najveæi raspon prijetnja svojem opstanku. Dakle. Dakle. Razlog za to »privlaènije« ene biraju maco mu karce mogao bi biti i taj to su se pro njivale dovoljno sposobnima naæi drugog mu karca koji æe im pomoæi podizati djecu ili uv jeriti oca da ostane uz njih. ene koje ele djecu moraju odvagnuti: ono to izgube na odjelu »dob rih gena« mogu nadoknaditi na odjelu »bri nih roditelja«. u naèinu na koji ene biraju mu karce za seks i reprodukciju pc kompromis. Prema tome. a ne s roditeljskim tipovima. Ispitanici su. veæina nas nosi najmanje dvadeset do trideset genskih varijac ija koje mogu uzrokovati nasljedni poremeæaj. s oglasom za usputnu avanturu prete ne vezali mu evn o lice. Lica su prikaj uz dva oglasa za partnere. ene i mu karci poistovjeæuju mu karce mu evnog. U joi noj studiji na Sveuèili tu St. Jedno je istra ivanje koje je iskoristilo tu moguænost pokazalo . Posljedice su zato bile poveæani i ci koje n osi razmno avanje srodnika. glasilo bi da su najpri vlaèniji mu karci. Svi smo sklo niji seksu s osobama s kojima nismo u rodu. Znaèi li to da tak ve ene manje mare o mu karèevim »kuæanskim« kvalitetama jer se osjeæaju spremne same skrbi o djetetu. oni s najvi om razinom testosterona. Drugim rijeèima. Preci A kenaza potjeèu iz ist oène Europe ili Rusije i oduvijek su bili skloni reprodukciji s ljudima istog podr ijetla. Tehn< gija obrade slika danas omoguæuje vrlo fino mijenjanje i stapanje fotogra. ma koliko programirani bili da tra imo »vanjske« gene. zbog njegove sliènosti s »idealnim tipom« i druge æe ene poziti reagirati na n egove ponude. odnosno majkama. mu evnijeg i e nstvenijeg. Statistièki gledano. pa se djeca raðaju slijepa. naravno. najgori izbor za dugotrajne ve ze zbog sklonosti da imaju djecu s drugim enama. test ronom bogatog izgleda sa enskarima. a drugoga je zanimala dugotrajn za. poput osjeæaja samopo tovanja. nepokretna i de mentna. u njegovim bi teorijama mog lo biti zrnca istine. Umiru u prvih nekoliko godina ivota. No. kazivali slike dvaju mu kih lica. a ispitanici su morali reæi koje lice pristaje uz oglas. zbog crkvenih i dru tvenih obièaja. od ena smo tra ili da pomiri u majice mu karaca i da ih zatim s pare s licima.

ma koliko god mislili da smo napredovali od evolucijske pro losti. Primijetio je da postoji oèit obrazac kad j e rijeè o spolnom sazrijevanju. Zanos je nestao Do 1989. Mladiæi. a djevojke onaj s vojih oèeva. Tamo nja su istra ivanja pokazala kako se djeca roðena u je anim vezama èe æe odl jenèati s pripadnikom etnièke skupine u k pripada roditelj suprotnog spola. % to mu karci ele Mu karci su nedvojbeno manje »izbirljivi« kad je rijeè o izboru partnera i sp mniji su n a seks. ali ak o su ove primjedbe toène.premda u na oj k ulturi postoji sklonost takvoj pretpostavci. premda bismo to mogli zakljuè Prièa se svodi na biologiju. na mozak i tijelo prièaju bitno razlièitu prièu. Dakle. jedna nije pristala. U mozak se.« Jesu li mu karci doista us rojeni tako da posvuda stvaraju potomke. Montgomervja i G. Ali toèno je ba suprotno. ene su nesklonije v jerovati u romantiène ljubavi. a eni smisao. Zbog tog a mora vrlo pomno birati mu karce s kojii æe spavati . svaki mu karac teoretski mo e stvoriti milijune potomaka i u to mora ulo iti samo vrijeme od upoznavanja do ejakulacije. J. Tri èetvrtine mu karaca odgo rilo je pozitivno. ene æe prije stupa ti u brakove u kojima ljubav nije dio jednad be. kad je stranac slièno pristupao enama.kako su ispit. ke vi e privukla lica koja su nalikovala njihovom roditelju suprot nog spola Havaji su etnièki lonac. kao to je pokazalo istra ivanje Montgomervja i Sorrella. i jata i Po line ana. Indijaca. Nisam nai ao na istra ivanja koj. Ti se rezultati zgodno podudaraju s rezultatima istra ivanja amerièkog sociologa Wil liama Kepharta. a ene. T. u odreðenom smislu. Sorrella provedeno 1990-ih pokazalo je da se adolescenti zaljubljuju ranije i èe æe od adolescentica. To znaèi da joj je te e tra iti hranu za sebe i dijete te daje izlo en napadima grabe ljivaca. S druge strane. a zatim odgajati. a poslije je . pak. Ali nije rijeè samo o tome da mu karce vi e zanima seks. Ondje ivi podjednak broj Europljana. Odnosno. Karijeru je zapoèeo kao protuobavje tajac u Drugome svjetskom ratu. Gotovo dvije treæine momaka odgo vorilo je da se ne bi vjenèali s nekim u koga nisu zaljubljeni. Postajuæi tjelesno spremne za trudnoæu. kao to sam istaknu o.8' Razlika nema nikakve veze s moralom. za oèekivati je da osobe koje su usvojene kao dojenèad imati sliène sklonosti. a vi e naginju racionalnim odlukama o dugoroènim vezama . da tra e predanost? Amerièko istra ivanje M. Lord Byron najjezgrovi-tije je sa eo taj stav stihom: »Ljubav je mu karcu dio ivota. a manje veze . Do dvadesete godine djevojke navode sve manje sluèajeva zaljubljivanja . vjerojatno je kako sve to na nas ne utjeèe zato to doista tra imo part re s istim genima. neovisno o tome tko im je partner. bave usvojenom djecom. Kephart je ispitao tisuæu studenata o njihovim iskustvima sa zalju bljeno æu i o dobi u kojima su ih do ivjeli. ena mora nositi dijete devet mjeseci. Prije sam pisao o istra i nju u kojem j e privlaèna nepoznata ena prilazila mu karcima na sveuèili ni kampusu i predlagala im da spavaju zajedno. a kod momaka broj nastavlja rasti. u njegovu prilagodljivu plastiènom stanju. nego jednostavno zato to se na spolni identitet oblikuje lo rano.na temelju. predan i skroman mu karac. tra e ger model utjelovljen u njihovim majkama. odgovor je da. Iz svega to znamo o privlaènosti i darvinovskim s ilama u njezinu temelju logièno slijedi pitanje: postoji li ljubav doista? Nasreæu. procjene kvalitete gena naspn 254 Zaljubljeni um roditeljskih kvaliteta. Isto je odgovorila samo treæina djevojaka. Tijekom ivota na svijet mo e donijeti razmjerno malo potoma ka. Bio je poznat kao iznimno po ten. Drugi istra ivanja pokazala da na izbor partnera utjeèu boja oèiju i dob ro dite Ipak. kad se umirovio William Proxmire bio je demokratski senator iz Wis-cons ina.84 Od ispitanika su t ra ili i da odgovore na sljedeæe pitanje: »Kad biste upoznali nekoga tko ima sve osobi ne koje pri eljkujete. Kephart je ustvrdio da ti rezultati pokazuj u jasan enski pragmatizam. premda su se djevojke isprva zaljubljivale èe æe i ranij e od mladiæa. biste li se vjenèali s tom osobom premda niste zaljubljeni u nju ili njega?« Cinièni mu karac mogao bi pretpostaviti da su djevojke odgovorile ne u mnogo veæoj mjeri od mladiæa. utiskuju si idealnog partne ra i sasvim je prirodno to sliènost tih slika s roditeljima i prolazna. Nasuprot tome. naravno ako su nas oni podigli.

Pa to ako svijest i jezik u mozgu imaju oblièje i triènih valova? Je li va no to neki znanstveni dokazi sna no podupiru sh\ nje prema k ojem smijeh. Skandal koji je uslijedio. Alija ne vjerujem da bi nas znanstvenike trebalo kriviti da smo uvrij senatora. VVilliam Proxmire. nije naslikao gol . poput hrabrosti i altrui. Tridesettrogodi nji Modi gliani upoznao je Jeanne Hebuterne kad je bila tek devetnaestogodi nja studentica slikarstva. Poku ao je potaknuti javnost da se okrene p odluke Nacionalne znanstvene zaklade da financira istra ivanje vrijedno i suæe dolara o tome za to se ljudi zaljubljuju. Njihova javna lju bav . zatvorili su izlo bu. stari konzervativac. Ali ljubav mo e potaknuti drugo ljudsk o biæe da u opsjednutosti naslika izvanrednu seriju remek-djela. neèuveno. koji joj je naredio da »skine sve te opaèine« jer se golim enama. J edna slika dio je zbirke Courtauld u Londonu. a iz logom je. U galeriji je visjelo nekoliko velikih slika g ena u provokativnim pozama. a na samome vrhu popisa 01 to ne elimo znati raz logje zbog kojeg se mu karac zaljubljuje u enu i ob to«. Pjesnik i kritièar Andre Salmon opisao je to je jednom zgodom vidio: Vukao ju je za ruku.255 Robert Winston: LJUDSKI UM u ao u politiku.. recimo. Povlaèio ju je za duge pletenice i pus tio samo na trenutak prije negoli ju je bacio u ogradu parka Luxembourg. krivaju tajne ivota i tako osiroma uju svijet. a na nekima se ona doima nezainteresirano i pasivno. Poèeli su ivjeti zajedno na Montmartreu. a nekolicina ostalih u privatnim je rukama. èak i transcedentna priroda nekih religio: iskustava potjeèu iz meðuigre neuronske aktivnosti? To nije znak da bi zi stvenici trebali obustaviti svoja nastojanja. prosinca 1917. kad su se i upoznali. S æanje neurolo kih i psiholo kih osnova ljubavi dodaje va nu di menziju p< koja æe ostati vjeèna tajna. ke trg ovkinje umjetninama. VVilliam Proxmire politièki je ivot pr kao senatska legenda nesmiljenih kampa nja protiv vladina rasipni tva. BerthuV 256 Zaljubljeni um odvukli su na razgovor k policijskom naèelniku. na premijeri jedine samostalne izlo be Amt Modiglianija. mijenjati ili ot vati svoje programe. mislim. p. a na nekima Jeannina nje na. Senator Proxmire nije bio jedini koji se bunio na ljubav i seks. druga je u Guggenheimu u New Vorku .i svaðe . Tije godina stekao je zasluge za u tedu milijuna dol ara javnog novca. Braneæi svoj stav. ali nikad je. ni tome trebala stremiti. skupina gostiju okupila u galeriji Berthe VVeill. Znanost nikad neæe doseæi toèi kojoj æe moæi objasniti i protumaèiti cije u tajnu èovjekova postojanja. U tom je kontekstu ostao upamæen po uspje noj borbi tiv amerièkih planova o financiranju gradnje nadzvuènog teretnog zrakop Ali n ajpoznatiji je po uspostavljanju nagrade »Zlatno runo«. Zbog nje je djelovanja sredi nja amerièka vlast morala ogranièavati. rekao je kake di » ele da n eke stvari u ivotu ostanu tajna. vide stidne dlake. One su svjedoèanstvo velike i bolne ljubavne prièe. koliko je meni poznato. druge se doimaju daleke i neo dreðene. u sveèanoj odjeæi. Odmah su se ludo zaljubili i upali u vrtlog strasti. Al i ta su istra ivanja doista va Premda se neke od najboljih èovjekovih osobina. s velikim e irom. ili bilo koga drugoga. kako bi privukao svjetinu ko u la. Ali sreæa je (bolje reèeno nesreæa) htjela da se nasuprot gal< nalazila lokalna andarmerija . u spavaæici . trudnu. Bio je poput luðaka. gensku jednad bu. èak neprepoznatljivo. krh ka ljepota i nakon devedeset godina zraèi jednakom svje inom.postali su jedna od pari kih legenda. neuspje no se tri puta boriv i za guvernera dr ave Wisco Naposljetku je izabran u Senat kako bi popunio mjesto ispra njeno smræi nas ozlogla enog Joea McCart hvja. Zanimljivo je. Doris Aut stof u svojoj knjizi Amedeo Modigliani: Poezija gledanja*' opisuje kako se u pi djelj ak 3. sti æuæi njezin krhak zglob. Modigliani je od mladosti patio od upala pluæa. u z policijsku aktivnost. Putovanje je vrjednije od svakog zacrtanog cilja.. Neke Modiglianijeve slike Jeanne zraèe iznimnom nje no æu. psiholo ka istra ivanja imaju ve vrijednost za sva dru tva. dominirao jedan od velikih Modigliani jevih enskih aktova. Ta nagrada p va vladine du nos nike kako bi se sprjeèilo »stri enje poreznih obveznika< vu je nagradu dodijelio 1975. ljubav. Amedeo Modigliani poèeo je slikati Jeanne Hebuterne 1917. ali u suprotnom smjeru. mogu svesti na. Katka d se ka e da znanstvene spoznaje r.. zaluðen divljaèkom mr njom. to ju je slikao odjevenu za etnju. Njihova prièa unekoliko podsjeæa na onu iz La Boheme. Neke od mnogih slika oduzimaju dah.

Pao je u komu i naposljetku preminuo 24. dostupan je na internetu za tridesetak dolara. Zamoljene da ocjene privlaènost druge osobe na temelju crte a. i dalje va no. èesto preprièavana na razne naèine. a kako dulje vri nije vidio par. s Ortiz de Zarate. Jeanne je ponovno zatrudnjela i preselili su se u prvi pravi zajednièki dom u Parizu. ene su davale vi e oc jene u prisutnosti feromona. Kod ljudi je djelovanje tih kemijskih spojeva pri gu enije ali. Kad je medicinska pomoæ st bilo je prekasno . IV martre mu je priredio golem s provod.strast. èini se. u skladu s odreðeni m fazama menstrualnog ciklusa. prisuta n u mu kom znoju. privlaènost i p rivr enost. Kako su Jeannini roditelji bili katolici. Pokraj njega. sve mu je vi e kodio. sijeènja 1920. osobito su tivne kemikalije koje se ire zrakom. Ta prièa. S dva dana poslije dvadesetdvogodi njajea nne bacila se koz prozor s petog 1 ubiv i sebe i svoje neroðeno dijete. Dr. njezino t konaèno osloboðen o iz zasebnog groba i pokopano s Amedeom.86 Trideset dvije studentice. Ali Modiglianijevje alkoholizam bio stalan problem. Za vas koje trenuts vi e zanima mehanika cijele prièe. Kad osjeæamo po udu. T ek je godinama poslije. pa djevojèica sl u beno nije imala oca sve dok je nije usvojila Amedeova obitelj u talijanskom grad u Livornu. u poèast ljubavi koju su dijelili. mimo njihova . feromoni. pisac ili pjesnik toga doba nije bio prisutan. Andrew Scho lev i njegove kolege s Northumbrijskog sveuèili ta izlo ili su tom feromonu mu karce i en e. èinilo se da su do li svi njegovi stan« ci. ali za lo se nikad neæemo prestati diviti mnogim oblicima koje ljubav poprima il lièinama tragedija i uspjeha na koje nas m o e nagnati. posumnjao je da ne to ni je u redu. postalo toliko t e ko daje Modigliani otputovao na jug Francuske kako bi se pridru io mnogim umjetnic ima koji su ondje imali utoèi te. pokazala nadm oænija. Modigliani je bio u delirij u i previjao se. Ispitivali su ih tijekom dva odvojena dana. Uzgred. Oti ao je gore gdje gaji èekao okantan prizor. Njihova se ljubav. meðutim. za ozbiljn o zainteresirane. Modigliani se na putu da prijavi roðenje kæerke napio kao èep. z aseban skup mo danih aktivnosti. privlaènost kako bismo svrnuli pozornost na idealnog partn a privr en ost kako bismo ostali uz njega i podizali zajednièke potomke. u toj ravnodr sti nije ni poku ala zvati pomoæ ili lijeènika. s ad je bio financijski neovisniji i sve uspje niji. mo e poveæati enske socijalne kontakte s mu karcima. jedinoj sredini koju je Modigliani zaista volio. izlo iv i ih mu kim pazu nim feromonima te. Do 1919. Na izlo bi u Londonu pisac Arnold Bennett kupio je jednu sliku i rekao da gaje podsjetila na njegove 257 Robert Winston: LJUDSKI UM heroine. Ne ko dana nakon Nove godine 1920. Jeanne je po la s njim i ubrzo zatrudnjela. a i z praznih ribljih zerva ulje je curilo po prljavim plahtama. no nedug o zatim burno su se razi li. Po sve mu sudeæi. dobro oslikavajednu poe Mo emo analizirati b rojne mo dane procese kad je »ljubav u zraku«. Bilo je oèito da Modigliani boluje od tuberkuloznog men tisa te da umire. recimo da su znans tvenici utvrdili tri za ne kategorije ljubavnih do ivljaja . Kao to smo vidjeli. Usto. zaèuo je neo biènu buku s gornjeg kata. Po uda se razvila kako bi nas potaknula na tr nje partnera. Zbog Prvoga svjetskog rata u Parizu je stanje do poèetka 1918. premda ga nisu uvijek mogle svjesno zamijetiti. Rijetko koji poznat slikar. Antrop ginja Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers ustvrdila je kako svaka o d tih faza drukèiju evolucijsku svrhu. Neobièno. u visokoj trudnoæi. u ivoi skom carstvu feromoni mogu bit i znak da se potencijalni partner tjera te 258 Zaljubljeni um je spreman za plodonosan sno aj.u. Zvuèi nevjerojatno. od kojih je polovica uzimala kontracepcijske pilule. pa su se velièanstveno ponovno sjedinili prije nego to im se rodila kæi. U j ednom kontroliranom istra ivanju on i njegove kolege istra ivali su uèinke izlo enosti m u kim pazu nim izluèevinama. a stanje 1 potpunom neredu. njezina se majka silno protivila idovu Modiglianiju. Zajedno s lc prehra nom. Neki mehanizmi smrtnog grijeha Magnetska rezonancija zaljubljenog mozga otkriva da svaka od tih faza ima titi. ocjenjivale su privlaènost mu karaca na crte ima te mu kih lica na fotografijama. Na krevetu su le ale prazne boce. na ne ureðenu kre nepomièno je sjedila Jeanne. Kemijski spoj androstenol (koji navodno miri i donekle poput sandalovine). ali Jeannina obitelj nije dopustila da budu sahranjer jedno. pa mu se zdravlje brzo pogor avalo. njegov dugogodi nji prijatelj i susjed.

pokazala su da ima mnogo ni i nu spomenutoga receptora u ventralnom pallid umu. Poput feromona koji vode k njoj. Istra ivanja na planinskoj vol rici. pr ouèavao je spolno pona anje glodavaca i povezanu aktivnost u mo danom podruèju zvanom ve ntralni pallidum. kontrolnim uvjetima bez feromona. Larry Young sa sve ta Emory u Atlanti. pa su enama koje im se dotad nisu sviðale dali vi e ocjene. Kontracepcijske tablete ili faze mjeseènice nejedno znaèno su utjecale na ocjene crte a. Prilièno oèekivano. a èini se da u tom e ima mnogo znanstvene istine. ali ta mj erenja ovise o opa aèu i njegovoj spolnoj aktivnosti.8" dum uvelike sudjeluje u mehanizmima nagrada i ovisnosti. Raz log tome je njezina monogamnost.88 Ne i odolj eti pomisli da æe znanstvenik koji naposljetku patentira sna an. feromonskih sprejeva i losiona poslije brijanja. enama se temperatura mo e poveæati. Izlo enost feromonima poveæala je pozitivn ost ocjena crte a i fotografija. To se podruèje aktivira i kad o visni glodavci dobiju c droge te èak i kad uðu u podruèja kaveza povezana s uzimanjem droge. Istra n su pokazala kako ta obiteljski usmjerena biæa imaju povi ene razine odre di receptora u ventralnom pallidumu. unijeti su relevantni prerijske voluhari ce. Nezamjetljivi steroidi poput toga mogu razlièito djelovati na mu karce i en e. mimo njihova znanja. posebice u podruèju s alnih odnosa. You ng je pred tezu prema kojoj mo dani sustavi nagrade i ugode postoje ponajprije ka zajamèili zainteresiranost za seks.znanja. a time i razmno avanje. jo jednoj promiskuitetnoj iv otinji. svako sredstvo koje nekome ornog da mijenja tuðe pona anje bez njihova pristanka. pa æe novine uvijek biti prepune oglasa koji navode »znanstveno dokazane« koristi raznih tzv. a. a promiskuitetnije vrste moraju u nove avanture kako bi iz svojeg siroma nijeg ventralnog palliduma izvukli razinu zadovoljstva. donekk na poljsko m mi u. Kopuli-ni su smanjili strogost mu karaca. prilièno dra e sno. plaha ivotinjica prekrivena sivim krznom. a mu karci do ivljavaju pad temperature. Èovjek instinktivno te i iæi linijom najmanjeg otpora. pokazala se osobito zanimljivom znanstvenicima koji uju spolno pona anje. Mi evi su se poèeli pona ati poput prerijskih voluh. Prerijska voluharica. U jedno m amerièkom istra ivanju znanstvenici su sedamnaestorici mladiæa dali losion poslije b rijanja koji je. ( opis na ono to smo u prija njem poglavlju nauèili o ekstroverziji i tra enjt b uðenja podsjeæa utoliko to se èini da su mozgovi osoba s tim osobinama nièno »nenagraðeni« n aktivnosti. iznimno je dvojbeno. Jo smo daleko od shvaæanja cjelovite prirode i opsega djelovanja feromona na mozak. ali sval upuæuju na odreðen utjecaj. ugine li partner prije najèe æe ostaju u celibatu. pa moraju stalno tra iti sve jaèe po aje. u SAD-u. i sama ljubav mo e biti opasna stvar ci. Slièni nalazi dobiveni su istra ivanjem provedenim na Beèkom sveuèili tu pod vodstvom Karl a Grammera. Voluhar partnerom ostaju do ivotno. Mo da monogamna biæa dobivaju dovoljno z voljstva iz ivota s jednim partner om. . sadr avao laboratorijski proizveden feromon. u nor malnim uvjetima promiskuitetne ivotinje. ali ovaj put nakon to su pomirisali e nske feromone zvane kopulini. Razlièita su istra ivanja pokazala da se feromoni mogu si ntetizirati. Njegov tim tra io je od mu karaca da ocijene ene na fotografijama po priv laènosti.skrasili bi se i ostajali s jednim partnerom. . Mu jaci usto aktivno brinu o mla dima. uvelike utjeèe na kori tenje glukoze u mozgu. kao stoje bi æaj i sa subliminalni m ogla avanjem. pjesnici i glazbenici davno su povezali obilje ja ljubavi s ovisno æu o d ma. nevjer ojatnog naziva delta 4-16 androstadien 3-jedan. Èetrdeset jedan posto ispi259 Robert Winston: LJUDSKI UM tanika izjavio je da se njihova seksualna aktivnost osjetno poveæala. a na ocjene fotografija nisu imale nikakav utje caj.87 Istra ivanja na Cika kom sveuèili tu pokazala su da feromon nezamjetljiva mirisa. ali pasan feromonsk i miris otkriti da sjedi na rudniku zlata. to je podruèje istra ivanja trpjelo zbog manjka no Znanstvenici su t e ko uvjeravali financijere da se odreknu novca kako bi 260 i. U istra ivanju na sveuèili tu Emory u r ve. Ali. Promiskuitet kod ljudi mogao bi biti podvrsta tog pona anja. Ti radovi ne dokazuju daje monogamija genski predodreðena. Zatim su ih zamolili da ponove zadaæu. kao i da ti umjetni feromoni mogu jako utjecati na pona anje.

Ra èlamba obuhvaæenih mo danih kemijskih procesa otkriva da prizor privlaènih lica podra ava odreðena mo dana podruèja za nagradu i ugodu.podruèjima koja rat za usredotoèavanje i blokadu ostalih podra aja. ma koliko neromantièno zvuèalo.enostje najveæa kad lica gledaju izravno u nas te kad se osmjehuju. a zatim i dok su gledali slike prijate lja istoga spola poput voljene oso Kad su ispitanici promatrali svoje voljene. pr mda u interesu znanosti . ni upola stra an poput onoga preko esto metara duboke provalije u Ju noj Africi. dijelovima mo danog sklo] za nagradu i ugodu. kad osjetimo da nas tko privlaèi. rijetko je koja situacija manje erotièna od sjedenja u MR skaneru dok vas promatra skupina znanstvenika u bijelim kutama. Ispitivanja provedena u toj fazi upuæuju na povi enu ra in mikalije feniletilamin a (PEA).Zaljubljeni um gli skanirati mozgove parova u sno aju i mrkaèa kokaina. èovjek je predodreðen za oèijukanje.malo oèijukala s njima te im dala svoj telefonski broj z ajedno s neizbje nim upitnikom koji su morali ispuniti. ponosno pi em. VVilhelm R eich. Poveæana proizvodnja feromona mogla bi objasniti ono to psiholozi nazivaju »efekt vis eæeg mosta«. Ne marimo 261 Robert VVinston: LJUDSKI UM za druge. Aktivnost se j avila i u nuci caudatusu (repatoj jezgri) i putamenu (ljusci).90 ovi e. Dakle. Nije sluèajno to bella donna i lijanskome znaèi lijepa ena.lelu-jav viseæi most koji se njihao iznad opakog 70-metarsk og ponora (ali. a znatan ih je broj poslije nazvao istra ivaèicu. gubitka teka. Tako je oduvijek. ukljuèujuæi osjeæaje zbog kojih precjenjujemo privlaènost s uprotnog spola. izmijenjena æe slika najèe æe biti procijenjena kao privlaèn ja. na se mozak fiksira na tu osobu. koji iri zjenice. Mu karci koji su pre li opasan viseæi most u svoje su odgovore unijeli vi e seksualnih sadr aja. bujice misli. osim to su na jednoj zjenice umjetnim pi poveæane. Podra. omiljeni Freudov student i svojedobno luèono a u podruèju seksualnog pona anja. osjeæaji povezani s ljubavlju mogu djelomice kovati opsjednut osti ili epizodi psihièke bolesti. prikazanog na fotografiji u umetku). kemikalije ustrojem sliène amfetaminu.prilièno nepo teno. toènije medijalnu rbitofrontalnu koru. Naposljetku. Obja njenje bi glasilo da je strah (mo da olak anje od stra ha?) pobudio mozak i tijelo. a èak mo emo zanemariti izgled. Jedan je bio vrlo neupadljiv pje aèki mo t. ni ta opasniji od raznih kamenih i eljeznih prijelaza preko Temze koje svakoga d ana bezbri no prelaze mase ljudi. Suvremena istra ivanja pokazala su da pove zjenice ostavljaju sna an dojam na m u karce i ene. uz mnogo je galame praktièno izbaèen iz akademske zajednice kadje otkriveno da istra iva nja obavlja dok mu ispitanici imaju sno aj. èak i kad sjede iza jednosmjernog stakla u susjednom uredu i promjene gledaju na monitoru oscil oskopa. posao i zdravlje. j avila se specifièna aktivnost u si ni otoènog re nja i dijelu prednje cingularne vijug e . Ljudi su tada takoðer skl< iracionalno razmi ljati . Andreas Bartels mir Zeki s Odjela za kognitivnu n eurologiju na Universitvu Collegeu u Lo nu mozgove su sedamnaest ispitanika skan irali dok su gledali u slike svoji! bavi. Nakon to bi se domo gli sigurnosti druge strane. presudna za nastavak vrste. Osjeæaj zaljubljivanja Privlaènost se mo e definirati kao oblik usredotoèene pozornosti i svrhovitog pona anja. Proizvodnja feniletilamina samo je jedna od promjena koje se zbivaju u gu kad sm o zaljubljeni. poremeæenog spavanja i pov eæanih zjenic pro losti su ene poku avale opona ati neke znakove privlaènosti u sklopi kid jeg uljep avanja. Kao to smo spomenuli. Drugim rijeè zaljubili smo se. mu karcima bi pri la privlaèna ena i . Drugi je izgledao poput specijalnog efekta iz fi lma o Indiani Jonesu . Zbog toga uistinu u ivamo u pog ledu na privlaèno lice. A ja sam mislio da veæina ljudi na bungee skakanje odlazi radi pog leda. Poka ete li nekome posve jednake slike iste osobe. Valja takoðer istaknuti da se istra ivanja seksualnosti u tolikoj mjeri izvode na glodavcima i majmunima zato stoje te ko naæi dragovoljce. dakako. Istra ivaèi s Vancouverskog sveuèili ta u poznatom su pokusu od dvije skupine u karaca zatra ili da prijeðu dva razlièita mosta. U srednjovjekovnoj su Italiji kapale oèi ekstrakto rijena beladone (velebilja). To b glo objasniti èinjenicu da neke osobe tu fazu opisuju kao »navalu« uzbuð koja se podudara s drugim amfetaminskim simp tomima poput ubrzanog srca. Zahvaljujuæi suvremenoj tehnologiji mo emo za u zaljubljeni mozak i v idjeti to se toèno u njemu zbiva. Privlaènost je.

Njezini nalazi pokazuju da su ispitanici u ranoj r omantiènoj fazi ljubavne veze osobama s OKP-om bili slièni po tome to im je mo dana raz ina serotonina vjerojatno bila sni ena. normalizira. Profesorica Sylvia Finzi sa Sveuèili ta u Paviji. meni iz onoga stoje objavila je bilo ni pribli no jasno. feniletilaminu i oksitocinu. nije sprijeèilo Cindy Hazan sa sve uèili ta Cornell koja je naveliko pisala o privr enosti. Autorica iznosi tezu daje dijete nekog para nakon navr ene èetvrte godine biolo ki dovoljno sigurno da se par mo e rasta ti i krenuti dalje. vjerojatno ne trebamo znanstvenike da nam ka u da to stanje ne traje vjeèno. je li skupina od dvadeset osoba dovoljna za statistièku znaèajnost? I. odra ava li mjerenje razine povezanog kemijskog prijenosnika stvarna zbivanja u mozgu? Ne navodim ove primjedbe zato to ne odobravam rad dr. li ih ona kod s vojih ispitanika doista mjerila. istaknuo: Nalazi Cindy Hazan nude znanstveno obja njenje za mnoge slavne prekide. kako definirati »zaljublj enost«? Treæe. svi su zalju bljeni ispitanici bile ene . pretpostavljam je dna od njezinih suparnica. 24-godi njaki nju. kao »on aj osjeæaj ljubavi« pripisala dopaminu. zine dopamina i feniletilamina vrhunac dose u tijekom ranijih faza ljubav Nije jasno za to razine tih kemijskih spojeva opadaju poslije tog razdoblja.« U preozbiljnom shvaæanju takvih istra ivanja le e brojne zamke. razina serotonina se. Druga slavna osoba koja navodno dokazuje teorije dr. a katkad stvaraju pogre n u predod bu o va nosti doista pouzdanih uvida u funkcioniranje mozga. dr. uz dvadeset nori 262 Zaljubljeni um nih. ipak.o predmetu svoje ljubavi . Hazan je odgovornost za ono stoje Elvis Preslev opi.« I prema Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers. Te ko je znati ko ozbiljno shvaæati takve i sliène izjave. Marazitti ili zato to ga elim na bilo koji naèin obezvrijediti. koji je Brennu Cepelak. ukljuèujuæi ra stavu princa Charlesa i princeze Diane. Nakon to prvotni napad zaljubljenosti posli je dvanaest do osamnaest mjeseci izblijedi. jedan neurotransmiter nikad neæe moæi dr ati ljubav u kavezu. ali uvukla se sum nja. To.u kolovozu 1999. Kao stoje Sunday Times . Marazziti n di daje uspjela naæi dvade set ispitanika koji su se zaljubili tijekom est mje uoèi istra ivanja ( to u Toskani mo d a nije prete ko) te da ih je uspored dvadeset pacijenata s OKP-om koji nisu uzimal i lijekove.idealiziraju ga i pridaju kvalitete koje on mo da zapra vo nema..92 Jedno dugotrajno istra ivanje na pet tisuæa ispitanika iz trideset sedam razlièitih kultura.. Gwyn eth Paltrow. èija je zaljubljenost prestala nedugo posl ije roðenja njihova drugog sina. èini se. Ni ta se nije zbilo. ljudi su serijski monogamisti. pokazalo je da privl aènost traje izmeðu osamnaest mjeseci i tri godine. lukavo je primijetila kako je simptome zaljubljenosti »bilo obièno lako uoèiti«. te da: »Svoðenje ljubavi na molekularnu igru poni ava ljubav. 42-go-di njak. koja je barem rabila fMR. Usput jo ugro avaju rad ostalih znanstvenika. nedavna dobitnica Oscara za ulogu u romantiènoj komediji Zaljubljeni Shakespeare. napustio toèno trideset mjeseci nakon poèetka njihove preljubnièke avanture. Ali dr.« Kako sam shvatio. Uèestalost darvinovskih tvrdnji tog poveæava se. s poveæanjem broja onih koji poku avaju unovèiti svoj ðen e znanosti. mo da mozak razvije svojevrs . D onatella Marazziti sa Sveuèili ta u Pisi di kako su evolucijske posljedice ljubavi t oliko va ne da mora postojati o ðeni. Mjerila je razinu bjelanèevine odgovorne za prijenos s erotonina u krvnim stanicama. pi e dr.to se dogaða s mu karcima? Drugo. Prema toj teoriji. jer njihove rodostojne sp oznaje mo da neæe biti shvaæene ozbiljno. davno ustrojeni biolo ki proces koji njome uprav lja.uvijek ivo eljan izvje æivanja o intelektualno izazovnim znanstvenim te mama . ali izvje æa o takvim ps iholo kim pojavama obièno dobivaju golemu pozornost u tisku. za svoju je propalu trogodi nju vezu s glum263 Robert VVinston: LJUDSKI UM cem Bradom Pittom rekla: »Bila sam sigurna da je Brad bio ljubav moga ivota. uèinak tih kemikalija slabi. Najprije. meðu ostalim prigovorima. Hazan je golfer Nick Faldo. Navodno je kategorièki ustvrdila: »Kao to pijar postane imun na èa u alkoholnog p iæa. a onda je taj osjeæaj jednoga dana iznenada nestao. pa se lji unutar dvije godine vraæaju u razmjerno op u teno stanje uma. Marazzi ti. kontrolnih ispitanika. Postoji zrnce istine u poredbi daje bav pomalo poput napadaja ludila. Ma koliko sna no osjeæali prvu bujicu privlaèenja.

kofein. meðutim. N ova prisutnost stoga poveæava seksualnu ugodu. Vjeruju. jer dj eca toliko dugo ovise o svojim roditeljima. kao i one koje ne rode uobièajeno (nego su poroðene carskim rezom). To bi moglo objas ti za to neke osobe. a tijekom trudnoæe i poroda. Majke kirur ki roðenih mi a znaèajno su se manje majèinski pona ale prema njima. Ima nekih dokaza da èokola« izaziva poveæanje razine serotonina i endorfina u mozgu . ni za jedan dobar rad ko ji to dokazuje. polo aja hrane po mirisu te su mogli æi . Nastavlja djelovati tijekom reproduktivnog ciklusa.paz ite sad . tj. Smanjene razine oksitocina mogle bi biti jedan od ote anog povezivanja majke i nov oroðenèeta. »uzbuðenje nes lo«. U nizu zanimljivih pokusa ona i njezini kolege pokazali su da mi evi uzgo jeni bez oksitocinskog gena ne stvaraju socijalna sjeæanja. pogr e no. Sna no utjeèe na kontrakcije mat ernice. èini se. reèen ica »ne veèeras. stvene koristi« konzumacije proizvoda od biljke Theobroma cacao (u prijevoi »hrana bogova«) oslanjaju se na podatak da èoko lada. ljudima preostaje privr enost. Prilièno se èesto na odi i da èokolada ima analgetièka svojst . kad su razine oksitocina najvi e. normalnim mi evima. iznova upoznava-ni sa enkom koja nije mogla zaèeti. Za mene. Dokazi pokazuju da oksitocin poma e mozgi »zapamti« socijalno va ne in . primjerice puta kroz labirint. od presudne j e va nosti za roðenje djeteta. 264 Zaljubljeni um Naglasite pozitivno Konaèna faza ljubavi jest privr enost. draga. i ka i mnogih drugih oboljenja. To bi èak mogao biti razlogom za to majke koje su imale ote an poroðaj zbog sla ih kontrakcija. jednako bez obzira na broj upoznavanja.ali ja æu ipak nastaviti uzimati paracetamo l. pa ne iznenaðuje to i kod mu karaca i ko d ena razine tog spoja dramatièno rastu od prvoga poljupca do ma enja poslije sno aja. ali ne izaziva porast te ine . rijeèima stare pj esme. njihove su se vje tine ot-hranjivanja pobolj ale. »Zdr. boli me glava«. Ali unatoè manjku socijalnih vje tina. èini se. Cokoladaje izvanredno slo ena sm sa raznih kemijskih spoj eva. sadr i katehine. ideal koji æe zajamè trajnu opskrbu feniletilaminom.te da eæer u èokoladi ima smirujuæe djelovar i smanjuje stres. meðutim. To je vjerojatno posljedica os i baðanja neurotransmitera noradrenalina. omoguæuje dojenje. Njezina je evolucijska svrha. Proizvoðaèi èokolade i oni koje ovise o toj industriji vrlo æe spremno isi knuti da èokola da poveæava apetit. Povezivanje je na djelu meðu roditeljima. osobito bogata. spojeva koji potièu povezivanje dvoje ljudi i smanjuju agresivnost. stalno kreæu u nove potrage za ljubavnim vezama. osjeæajuæi daje. spojeve koji mogu pru iti za titu o d bolesti srca. mogla bi biti mnogo pi kladnija i bli a istini o d fraze »cokoladaje hrana ljubavi«. Tvrdi se da kad razina feniletilamina opadne. meðutii kao i za niz drugih mojih poznanika. Ti su mu jaci.premda ja i shvaæam kako to funkcio nira . ali takoðer èini i s na nu psiholo ku silu izmeðu njih i njihova potomka. zajedno s drugim. Ali ako su tijekom operacije do bile injekciju noradrenalina. katkad osjeæaju èuvstveni odmak od djeteta. i u sjeæanjima koja stvaramo kao pomoæ za socijal ne interakcije. Jennifer Ferguson sa sveuèili ta Emorv brzo je postala poznata u tom podruèju. Privr enost se povezuje s povi enom razi nom oksitocina i vazopresina u mozgu. Ne znam. jasna. tam èokolada. Istra ivanje na Washingtonskom sveuèili tu pokazal o je da sam èin poroðaja normalno pobuðuje odreðen neuronski put.nu »toleranciju« na vlastite »droge«. Proizvoðaèi èokolade prepoznali su vrijednost publiciteta oko istra ivai neurotransmiter a povezanih s ljubavlju. Pouzdana istra ivanja pokazuju da zaustavljanje proizvodnje oks itocina u takora sprjeèava povezivanje majke i mladunaca. pa ih naj sljetku prestaje izluèivati u vi im razinam od normalnih. a zasigurno postoje i mnogi drugi èimbenici koji slabe vezu izmeðu m ajke i djeteta poslije te kog poroðaja. koji mijenja mo dani krvni opto Dakle. Zanimanje mi eva bez oksitocina bilo je. modificirani su se mi evi savr eno dobro mogli sjetit i ostalih 265 Robert Winston: LJUDSKI UM stvari. feniletilamin i te obromin u è koladi podosta èesto znaèe napadaj migrene.èokoladu. Norm alni su se mi evi nakon ponovljenih sparivanja sve kraæe zanimali za enku. Oksitocin usto potièe kontrakcije g latkih mi iæa (mi iæa nad kojima nemamo svjestan nadzor) i poveæava ivèanu osjetljivost. æe jednoga dana naæi partnera koji æe ih stalno podra ivati. Hormon oksitocin sudjeluje. ukljuèujuæi male kolièine feniletilamina. Buduæi daje nu an za kontrakciju mlijeènih kanaliæa u dojkam .

kao i u. vazopresin potièe povezivanje oca i mladuna ca. re cimo. pa su na sva ku prijetnju prema mladima reagirali govarajuæe visokim razinama agresivnosti. prva je uoèila »efekt ru ièaste leæe«. mogu hiniti da skupljaju hranu za skupinu. koji in ne slove kao bri ni oèevi. Dr. Ali i sposobnost »nagla avanja pozitivnog i za nemarivanja negativnog« zacijelo je velika prednost u svakome braku. Ne iznenaðuje me to rezultati nisu pokazali previ e -rojatno je da su takva mjerenja oksitocina vrlo grub odraz zbivanja u mo. Dr. a veæi dio pot ajice ostavljati sebi. odnosno voljeti »ono to jesu«. Postojale su izrazite razli ke medu ispitanicama. Opet se potv rdilo da su najdugovjeènije bile veze parova koji su se na poèetku najvi e idealiziral i. Drugo. te æe sposobnosti uæi u genski bazen . pogre nim se zakljuèkom o drugoj osobi mnogo toga mo e izg ubiti. U dobu oskudice takvi bi ljudi bili prijetnja ops . gube zanimanje za seksualnim aktivnostima s razlièitim partnericama. ru ièastu sliku koju smo mo da stvorili u poèetnoj mahnitosti. a njihovu inteligenciju. Razviju li s vremenom strategije za uspje no prikrivanje sv ojeg nepo tenja. s partnerom koji ih zlostavlja? Za to neki ljudi nadmoæ stjeèu prijevarama i la ima.za sretan brak potrebna je doza iracionalnosti. Sudeæi prema dokazima. primjerice raskida. iracionalnije faze. Hrèci. Smatramo. testosteron i hormoni poput sitocina ili vazopresina imaju suprotne uèin ke. Kod mu karaca. Ellen Berscheid. a ne neku ide aliziranu. iskrenost.to æe zajamèiti da svaka skupina d bije uvjerljivog la ca koji se pred zajednicom razmeæe praznim rijeèima. Svejedno. i nje u nju vjerujem) da se kod veæine mu karaca proizvod nja testosterona s bi smanjuje i zato oksitocin i vazopresin mogu postati domina ntne kemika u mu kome mozgu. Prièa ka e ( to sam stariji. te dogaðaja kojije izazvao negativa n osjeæaj. Vra je la i i statistike Ako je mozak tako fino ugoðena naprava koja bira ono stoje u skladu s na om potrebom za opstankom i razmno avanjem. primjerice ljubavnu vez zaludenost. za oèekivati je da æemo partnerove vrline i mane sag ledavati sve realistiènije kako veza odmièe. ko ugoda potaknuta masa om mo e promijeniti kolièinu izluèe nog oksitoc ispitanice su dobile petnaestominutnu vedsku masa u vrata i ramena. Pozitivna èuvstva i imala vidljiv uèinak. opu tajuæa masa a b ila je povezana s poveæanjem razine oksitoc a negativna èuvstva iz pro losti uzrokoval a su blag pad. aktivnost u mu kom mozgu jednako je va na za zvoj povezanosti i privr enosti. Dakle .pred nama je posve oèit odgovor na najslo enije pitanje ivota . provodili su vi e vremena uz svoje mladunèe nal to im je ubrizgan vazopresin. pokazalo se da taj efekt s vremenom slabi. Ali osim to poveæava agresivr prema okolini. za to iznova grije imo? Kako ljudi zavr e u tetnim vezama . najdugovjeènije su veze one koje zadr e stupanj ra je. Neki su bihevioristi stoga zakljuèili kako stariji mu k. dugotrajnije istra iv nje na Teksa kom svuèili tu u Austinu pratilo je 168 parova vjenèanih 1981.94 Oksitocin najvjerojatnije sudjeluje i u odr avanju osjeæaja ugode i dobre u bliskim vezama. ali zapravo b rine samo o vlastitu probitku. v elikodu nost i izgled precjenjujemo. Ali t ma neki m istra ivanjima. tijekom i poslije odreðenih dijelova pokusa i mjeren razi na oksitocina. Uze krvi uzela im se prije. Kao to smo vidjeli. i kako to da ih ne mo emo uoèiti? Iz evolucijske perspektive. izmjerene su povi ene razine vazopresina i tidiuretièkog hormona). No istra ivanje na Newyor kom sveuèili tu u Buffalu pokazalo je kako je vjerojatnost da parovi ostanu zajedno to veæa stoje veæi efekt ru ièaste leæe. ali dobrohotni i bri prema vlastitim potomcima. Opæenito govoreæi. pret postavljam. Rebecca Turner s Kalifornijskog sveuèili ta u San F ciscu provjerilaje p retpostavku da se oksitocin oslobaða kao odgovor na sna emocionalna stanja. odnosno pojavu da zaljublje rovi idealiziraju partnere i donose preoptimostiène procjene o njima. recimo.95 Od d vadeset est ena u dobi izmeðu dvadeset tri i tr set pet godina (koje nisu bile u lak taciji) tra ila je da se sjete pro log dogai koji im je izazvao pozitivan osjeæaj za n eku osobu. Varalice. Istra ivanje na Massachusettskom sveuèili t Amherstu pokazalo je da meðudjelovanje vazopresina i testosterona jamèi æe mu jaci voluharice ost ati agresivni prema okolini. istaknuta profesorica psihologije 266 Zaljubljeni um Sveuèili tu u Minnesoti. da su na i ljubavnici »briljantni« i »krasni«. Kod mu jaka prerijskih voluharica i hrèaka su se partnerice upravo okot ile.formacije te upuæuju na kljuènu ulogu amig< u tom procesu. Neke ne koje su pokazale znatna kolebanja bile su u stabil nijim vezama. svakom suradnièkom ili prijateljskom odnosu.

spoj. varljiv. ivot u sve veæim gradovima za htijeva od nas da vjerujemo mnogo veæem krugu ljudi od ukupnog broja krvnih srodni ka. dakle. ali n e mo e komunicirati s ostatkom. naèekati prije nego to nam na i mozgovi dopuste da ostvarimo savr no skladno. Jedno vrlo zanimljivo istra ivanje na sveuèili tu . suradnièko dru tvo. Najva nije.tanku skupine. pr ikazala je tri slijeda. takoðer pokazuj u »petlju« aktivnosti. igra je ispitivala koliko se ljudima mo e vjerovati. ma koliko daleki bili. nesrodnih osob a. bili su im skloniji vjerovati. P skanovi otkrili su da se tijekom gledanja treæega slijeda kod obje skupine tivirala ista mre a mo dani h podruèja. ali pritom ne okreæe kotaèe. Kao to poi èuje stara poslovica. Na sveuèili tu McMast u Kanadi. a u drugom e svrhovito. u treæem su skupu pomaka i.jed dio radi dobro. Drugim rijeèima. barem kadje rijeè o procjeni pona anja drugih. Oèito. Smatra se daje to jedan od razloga zastoje èovjekov mozak razvio poseban mehanizam za procjenu tuðeg psihièkog stanja. barem nek im genima daje veæe izglede da budu dio nasljeða. Slike su bile preinaèene tako da nalikuju licima ispitanika ili licima nepoznatih osoba. Dobiveno je nekoliko zanimljivih nalaza. Ako je glavni evolucijski cilj preno enje vlast itih gena na iduæi nara taj. Istra ivaèi su ustvrdili kako bi nesposobnost autista da »èitaj druge mogla potjecati iz tog uskog grla u mo danom sustavu obrade . èime e gle telje htjelo potaknuti da pri opisivanju oblicima pripi u psihièka stanja. »krv nije voda«. U treæem su slijedu pomaci oblika bili profinjeniji. loveæi »boreæi se«. Postalo je jasno da su autisti 1 mnogo netoèniji ili nedosljedniji u radu s treæim skupom oblika. Jo æemo se.97 U jednome je PET-om skanir mozgove ispitanika dok su na ekranu gledali slij ed pomiènih oblika. Ta mre a . paje bilo vjerojatnije da æe èlanovi obitt biti pouzdaniji.sastavljena od gornjeg du nog lijeba i medijalne prefrontalne ko re -jedno je od podruèja u kojii mozak procjenjuje tuðe namjere. U vome su se slijedu oblici pomicali nasumce. Na alost. ustrojio da budemo prilièno cinièni. Psiholo ka istra ivanja pokazala su da smo zapravo skloniji v rovati osobama èije faci jalna obilje ja nalikuju na ima. od kojih su desetoro bili autisti. Mo da STS u jednakoj mjeri rabi kako bism o dokuèili to drugi misle i to rade. Razlièita istra ivanja u koj su ispitanici skaniran i fMR-om i PET-om dok su nastojali zakljuèiti kakv tuðe psihièko stanje. tada pomaganje roðacima. no n bila praæena aktivno æu u okolnim podruèjima kao u mozgovima neautisl nih ispitanika. a stoga i d a æe se prema nama nesebiènije pona ati. ali i kad gledamo slike ljudskih 267 Robert Winston: LJUDSKI UM lica i procjenjujemo njihovu pouzdanost. tanic i trebali prepoznati odreðene oblike ljudskog pona anja. lateralnu donju èeonu koru i temporoparijet. pri n rice laskav. razvili smo slo en mehanizam kako bismo bili sig urni u namj svojih bli njih. Tijekom evolucije morali smo znati na koga se mo emo osloniti. Igra se sasto la od biranja izmeðu dvije moguænosti: podjele male novèane svote izmeðu i 268 Zaljubljeni um be i partnera ili povjeravanja partneru da po teno razdijeli mnogo veæu svotu. a ima dokaza ji govore daje taj vid autizma povezan s odreðenom mo danom abnormal æu. koja obuhvaæa : dijalnu prefrontalnu koru. psihologije Lisa De Bruine zatra ila je od ispitanika da odigra jednostavnu igru povjerenja tijekom ko je neæe vidjeti partnere. dr. Kad su ispitanici bili uvjereni da igraju s osobama li ca sliènih njihovima. Prije svake su igre ispitanicima prikazane raèunalno izmijenjene fotografije lica navodnih partnera. To ima odreðenog evolucijskog s misla. STS) u sljepooènom re nju kod stvaranja takvih procjena. La emo sami sebi Èini se da nas je mozak. autisti ne mogu tako »èitati« ljude. kod autis tiènih je ispitanika [ stojala velika aktivnost u podruèju poznatom kao ekstrastrija tna kora. Kao to smo spomenuli. STS se aktivira kad promatramo tuðe pokrete i gest e. izazovan. Dvad( torici ispitanika. Drugo. Uta Frith s Instituta za kogn itivnu neuroznanost pri Universitv College Londonu provela je niz va nih istra ivanj a. Rad Joela VVinstona iz istra ivaèke skupine Raya Do lana96 na Institutu za neurologiju pri University Colle-geu u Londonu ukazao je na va nost gornjeg uzdu nog lijeba (sukus tempora-lis superior. poput osovine koja se ti. Drugi m rijeèima. bilo je vjerojatnije da su osobe koje nam slièe krvni srodnici.

Cornell, danas poznato kao ispitivanje »Svetiji od tebe«, pokazalo je koliko toèno pro suðujemo tuðe pona anje, a koliko lo e sami sebe.98 U jednom je pokusu od ispitanika zat ra eno da ka u koliki bi dio svoje naknade za sudjelovanje dali u dobrotvorne svrhe. Dio ispitanika rekao je kako bi dao polovicu honorara od pet dolara, ali u stva rnosti su davali prosjeèno 1,80 dolara. tovi e, nakon to su se meðusobno upoznali, bili su skloniji procijeniti da æe biti dare ljiviji od ostalih sudionika u istra ivanju. I stra ivanjem je ukupno prikupljeno 19,89 dolara - da su ispitanici dali koliko su obeæali, dobrotvorne bi organizacije dobile 31,72 dolara. Ispitanici su opæenito toèno predviðali tuðu sebiènost, ali su isto tako dosljedno precjenjivali vlastiti altruiza m. Mo da to pokazuje koliko je za skupinu va na suradnja. Na opstanak ovisi o informa cijama koje dobivamo od drugih i to bi mogao biti razlogom za to nam je sposobnost prepoznavanja sebiènog pona anja osjetljivija. Potreba za pona anjem koje najvi e pridonosi opstanku skupine izgleda da je rezultir ala razvojem mehanizama koji drugima signaliziraju kad la emo. Danas mo emo vidjeti t o se zbiva u la ljivu mozgu. Daniel Langleben s Pen-nsvlvanijskog sveuèili ta pokazao je da postoji obrazac poveæanog dotoka krvi u prednju cingularnu vijugu, koja se, kao to znamo, aktivira kad se mora269 Robert Winston: LJUDSKI UM mo usredotoèiti na to." No va na su i druga podruèja. Skupina pod vodstvi Tatije M. C. Lee na Teksa kom sveuèili tu u San Antoniju fMR-om skanir je ispitanike upuæene da namje rno lo e rije e zadaæu pamæenja.100 Otkrive je slo ena petlja aktivnosti koja je obuhvaæala dijelove prefrontalne kore i i mene re njeve. Da bi uvjerljivo lagao, mozak, èini se , najprije mora smisliti èan odgovor, a onda ga drugim mehanizmima potisnuti. Zati m mora proiz sti nov, pogre an odgovor i nadzirati vlastiti rad. Nije, stoga, nima lo èudno nam je te ko dugo lagati. La ljivce mo emo prepoznati po osmijehu. Jedan od prvih velikih neuro ga koji je pod robno istra ivao ljudsko lice bioje poznati ekscentrik, ali iznim lijeènik Guillaume Benjamin Duchenne. Smatram ga svojevrsnim idolom kad sam se zainteresirao za gr oznu bolest koju je nazvao po sebi, Duchenni vu mi iænu distrofiju. Ta smrtonosna bo lest, koja napada samo djeèake, ali prenose djevojèice, bila je jedan od prvih gensk ih poremeæaja koje smo 19! moja znanstvena ekipa i ja poku ali otkriti u ljudskom em briju. Duchenne je s radom poèeo prilièno kasno, a kao netko tkoje prvi znanst ni rad objav io tek u 32. godini (doista vrlo kasno za dana nje doba) suosjeææ s tim, kao i s èinjeni com daje, po svemu sudeæi, bio nevjerojatno nezamjetl student medicine. Kad je iz predgraða Boulogne do ao u Pariz, ismijavali ga zbog neprofinjena naglaska i jedva j e spajao kraj s krajem. Otac mu je, p put ostalih mu kih predaka, bio pomorac, a z a Duchennea koji je pari ke 1 nièke bolnice obilazio toliko èesto daje bio gotovo inve ntar, govorili su da poput samotnog mornara. Duchennea je, meðutim, krasila najva ni ja oso na za dobra znanstvena istra ivanja - vodio je besprijekorne bilje ke o onoi t o bi vidio. tovi e, bioje ustrajan, paje pratio pacijente iz bolnice u bol cu kako bi doznao u kakvu su stanju. S vremenom su njegove neurolo ke di gnostièke vje tine do l e na dobar glas, a on se zainteresirao za bolesti mi i< To gaje dovelo do toga da osobama oboljelima od degenerativnih bolesti p put distrofije poku a oèuvati mi iænu fun kciju elektriènim podra ivanjem. su poku aji obuhvaæali i podra ivanje mi iæa lica. Zahvalj pomnom voè nju bilje aka i zanimanju za fotografiju, ostavio nam je izvanredan izvo r p dataka, nastao 1860. Pinokijev faktor Duchenne je naposljetku postao svjetski poznat po svim vrstama istra ivar rada moz ga te po opisima niza va nih degenerativnih bolesti. Za nas je, med 270 Zaljubljeni um tim, va no stoje prouèavao izraze lica tijekom osjeæanja èuvstava i bilje io ih u svoj fot oatlas. Ta knjiga i danas slovi kao golem doprinos medicinskoj fotografiji. Char les Darwin ilustrirao je svoju knjigu Izra avanje èuvstava kod èovjeka i ivotinja nizom njegovih fotografija. Zahvaljujuæi Duchennovu pionirskom radu, danas znamo da za iskreni osmijeh rabimo èetiri glavna facijalna mi iæa, a za prijetvorni, »socijalni«, samo dva. Prednosti tehnologije skaniranja mozga omoguæile su nam da potvrdimo mehanizam hin

jenog, dru tvenog osmijeha. Osmijeh koji stavim na lice tijekom zabave (grimasicus ginitonicus) potjeèe iz lijevog mozga. On komunicira s desnim mo danim deblom, odno sno alje naredbu desnim donjim facijalnim mi iæima da reagiraju. Naredba uljevitim tij elom istodobno odlazi i u desnu polutku koja, pak, izaziva kontrakciju lijevih d onjih facijalnih mi iæa. S druge strane, nevoljni osmijeh, koji izra ava istinska èuvstv a, otkrivaju kontrakcije mi iæa oko oèiju. Znaèi, tumaèenjem obiènog osmijeha mo emo doznati mnogo o tuðim namjerama. Ali izrazi lica nisu jedini naèin prepoznavanja la ljivaca. Dok izvode svoju vra ju vje tinu, lasci ust o èe æe dodiruju nos. Smatra se daje Pinoki-jev efekt uzrokovan poveæanim protokom krvi zbog kojeg erektilno tkivo u nosu otekne, pa se dlaèice u nosnicama usprave. Dr. Richard VViseman sa Sveuèili ta u Hertfordshireu proveo je neka od kljuènih istra iv anja laganja te pokazao da se istinska èuvstva na licu odra avaju u kratkotrajnim »mik roekspresijama«, ne duljim od èetvrtine sekunde. Buduæi daje radni vijek zapoèeo kao mag ièar i èlan britanske udruge magièara Magièni krug, za VVisemana se zasigurno mo e reæi kak zna podosta o obmanjivanju. Naèinio je popis nekih od najoèitijih pokazatelja lagan ja. Nedavno smo dugo razgovarali pred televizijskim kamerama. Iznio sam mu dva o pisa svojih dviju uzastopnih veèeri. Jedan je bio posve istinit, a drugi izmi ljotin a. Nikako nije mogao unaprijed znati koji je opis bio vjerodostojan. Naime, mora m na alost priznati, mrzim gubiti, èak i u Scrabbleu, pa me djeca danas u ivaju posram ljivati preprièavanjem kako sam ih varao od este godine. Jedne sam veèeri, isprièao sam dr. VVisemanu, odr ao predavanje, primio zlatno odlikovanje, javno kritizirao vla dinog du nosnika i poslije veèerao s pripadnicima medicinskog establi menta. Zatim sam mu preprièao kako sam iduæe veèeri malo zakasnio na veèeru u Parlamentu, gdje sam poslu a o govor poznatog nogometnog trenera o tome kako je njegova momèad zaslu eno osvojila englesko prvenstvo. tovi e, dodao sam, taj se grozan kot usudio sugerirati kako je klub za koji ja navijam »smeæe«. 271 Robert Winston: LJUDSKI UM Televizijski producent i njegova ekipa koji su snimali tu hrpu bedastoc stra ili s u se jer su pomislili da su protratili dan snimanja. Bilo je nemc mislili su, da æe Richard VViseman razmrsiti moje priæe, jer sam zvuèa uvjerljivo. Ali dr. VVisemanu ne treba detektor la i - doista, istièe da su 1 risni. Povrh toga, nema pojma o nog ometu, ali to nije bilo va no. On io nesvjesne znakove koji otkrivaju da ne govorim o istinu, primjerice pomicanje glave dok govorimo, mnogo dodirivanja lica, previ e (ili pn gledanja u oèi, znojenje i pro irene zjenice, prisjeæanje previ e ili prema jed inosti, davanje nesuvislih odgovora na pitanja te duge stanke ili njilv stanak p rije odgovaranja. Èesti »hmovi« i »ahovi« takoðer nas odaju. K temelju tih znakova, zajedno s obilje jima glasa, stvori cjelovitu sliku, manje nepogre iv, stoje potvrdio otkriv i kojaje od mojih prièa bila izn na. Istra ivanja dr. Wisemana pokazuju da slu atelji m ogu èak i zavezani ju s velikom toèno æu prepoznati la ljivce - jer im se mijenja glas. Na te njegovih studija izraðen je softverski paket Verdicator, koji znakove lagan; i u ljudskom glasu. To, zajedno s njegovim spoznajama o pona anju la ca, znaèi da dr. VViseman nije osoba koju biste htjeli susresti ako su vas i uhitili zbog pljaèke b anke. Drugo je veliko ime u istra ivanju laganja Paul Ekman s Kalifornijskog èili ta. Ekman je izradio bazu podataka s tri tisuæe univerzalnih ljudskih i lica. Meðu njima su od reðene kombinacije ili »akcijske jedinice« koje ra samo kad la emo. Ekmanov »sustav kodira nja facijalnih akcija« danas k< raznolike skupine, od FBI-ja do holivudskih studij a animacije. Tvrdi kake ko ima poseban skup »odajuæih« facijalnih znakova ili pokera kim rjeèni teli. Kad je, primjerice, gða Thatcher javno opovrgnula daje naredila po nje argentinskog broda General Belgrano, njezini su kapci nakratko brzo z; tali. Ka d je Kim Philbv zanijekao daje bio »treæi èovjek« koji je Burgessu Leanu dojavio daje nj ihov paravan dvostrukih agenata razotkriven, desr je unutarnji dio kapka na brzi nu nesvjesno zatitrao. Oni koji se bave znano æu o laganju temeljitoj su ra èlambi, nimalo izr ðujuæe, podvrgnuli televizijske snimke biv eg amerièkog predsjednika Clintona. Alan R. Hirsch iz Zavod a za istra ivanje terapije njuha i oku; pazio je niz promjena u Clintonovu govoru tijela kad je javno porekao sj odnos s Monicom Lewinsky. Usporedio je taj Clinto nov intervju s onim k dao nakon predsjednièke zakletve. Tijekom intervjua o Monici Levvinsk Clinton je 2,5 puta èe æe rukom dodirivao lice, a 3,5 puta vi e je pio vodu ta

o slinu. Kolièina zamuckivanja poveæala se èetrnaest puta, a ostale pogi u govoru seda mnaest puta. Premda sve to zvuèi dojmljivo, ra èlamba pa 272 Zaljubljeni um metodolo kih problema. Bez obzira na to koliko istra ivaèi bili pomni u radu, velika j e razlika izmeðu intervjua u iznimno povoljnim uvjetima poput predsjednièke inaugura cije i onoga kad se osoba u polo aju poput Clintonova naðe oèi u oèi s iznimno neprijate ljski nastrojenim ispitivaèem, u situaciji koja je prijeteæa za njezin javni polo aj i privatan ivot. Ali ako se s tom èudesnom opremom za procjenu psihièkih stanja drugih raðamo, a laganj e ima bjelodane znakove, kako la ljivci prolaze neopa eno? Mo da bi zapravo bilo zanim ljivije preoblikovati pitanje i upitati za to prolaze neopa eno? Ima li neke evoluci jske koristi u neprepoznavanju la i? Valja napomenuti da, poput mojih kamermana, ljudi nisu ba dobri u prepoznavanju u vje banih la ljivaca, ponajprije onih koji to znaju prikriti. Jedna tehnologija za p obolj anje sposobnosti prosjeène osobe da primijeti prijevaru temelji se na usporava nju i zamrzavanju videozapisa. Kad je dr. VViseman u svojim istra ivanjima usporio snimke na jedan okvir u sekundi, dvije treæine od 120 ispitanika moglo je uoèiti la l jivce, to nam govori da svi vjerojatno znamo »trik«, samo ga nismo u stanju preèesto is koristiti u svakida njem ivotu. Druga su istra ivanja pokazala da obièni ljudi samo nez natno lo ije prepoznaju la ce od uvje banih profesionalaca, primjerice policajaca i ps ihijatara. Za to nismo bolji u tome? Jedan od oèitih odgovora je sljedeæi. Kao to smo razvili slo enu mo danu tehnologiju za p repoznavanje i signaliziranje la i, tako su i la ljivci oti li korak dalje, odnosno ra zvili su vlastite slo ene mehanizme izbjegavanja prepoznavanja. A kad ste la ac, naj ubojitije oru je koje mo ete imati jest sposobnost da u istinitost svojih rijeèi uvjer ite i samoga sebe. Jedno od obja njenja moglo bi biti i da razotkrivanje varalica mo e imati te e posljed ice po opstanak skupine od njihova varanja. Vratimo se maloprije spomenutom »la ljiv om lovcu«. Mo da je zajednici radi njezina opstanka bilo korisnije imati nekoga tko ne to pridonosi skupini, nego ga izbaciti i time si uskratiti bilo kakav doprinos tog pojedinca. Sad shvaæamo kako optu be za la ili socijalno tetno pona anje mogu imati velike negativne posljedice za svako dru tvo. One ne rezultiraju pukim izbacivanje m pojedinca ili grupe, nego izazivaju ire raskole i borbe klika meðu preostalim èlano vima. Takva teta mo e ugroziti izglede za opstanak neke ljudske zajednice, osobito u surovim uvjetima. Ne moramo se osvrtati u na u davnu pro lost u savanama kako bismo vidjeli da su la i ili, bolje reèeno, sposobnost da nas u njima ne uhvate - kljuène za skladne ljudske veze. Uzmimo, primjerice, enu koja pita supruga sviða li mu se njezina nova frizur a. Mo da mu se zapravo ne sviða ili barem ne u tom trenutku, no svejedno æe reæi »da, drag a, lijepa je«, jer zna daje to bolje za eni273 Robert Winston: LJUDSKI UM no samopo tovanje i nastavak funkcioniranja njihova braka. Takoðer, po i to stoje su pruga sposobna povjerovati u ono to najvi e eli èuti, umjes poku a izvuæi nelaskavu istin . Slièno tome, kad otac prvi put ugleda svoje novoroðeno dijete, njegova i svi uokolo gotovo æe sigurno izrecitirati popis zami ljenih sliènosti, prir ce »ima tvoje oèi« ili »im voju bradu«. Istra ivanja su, meðutim, pokaza se na licima novoroðenèadi mo e prepoznati vr o malo obilje ja rodite! lica. Ali u interesu je obitelji da otac vjeruje kako je dijete njegovo jer toj da æe ostati skrbiti za njega. Ni majka ni otac ne vjeruju daje rijeè o lag ali kad oèevi ne bi posjedovali tu sposobnost zanemarivanja oèite nei stin cijalne bi posljedice bile katastrofalne. U mnogobrojnim socijalnim situ; m a »dobronamjerne« la i prolaze nezapa eno, jednostavno zato to bi nji prepoznavanje vi e ilo nego koristilo. Znaèi li to da u osnovi ne razli mo dobro i lo e? Ni najmanje - t o æu upravo i objasniti. Moralni um Vidjeli smo da su na i mozgovi morali razviti slo enu tehnologiju za prepozi nje i p rosuðivanje tuðeg pona anja kako bismo mogli ivjeti u zajednici. \ li smo, takoðer, iznov a i iznova, daje pokretaèka sila mnogih mo danih tv zapravo stara evolucijska potreb

Ali è( je sposoban za mnogo vi e od ispunjavanja jedn ostavnih potreba poput ht krova nad glavom i seksa. Stale i po put ratara. podi u djecu i pripremaju hranu.a za razmno avanjem i opstankom. Unatoè Dekalogu. odjeæe. Kazna je i sta neovisno o tome propisuje li pravilo primjerenu ko ulju za zabavu ili zabranju je èavrljanje s tuðim suprugama.da razmi ljamc straktno. koj gla ava s nadmoæ. naoko nema koristi u pomaganju starijima . zarobljenicima i robovima moralno bilo mnogo naprednije naspram onoga k ako su susjedni narodi postupali s ostalima. Arheolo ki nalazi govore da su prije èe trdeset tisuæa godina na i paleoli-tièki preci . Drugim rijeèima. da stvaramo umj etnost i da nam na um padaju zamisli. Funkcije poput svijesti o sebi i jezika su nam sposobnost da se oslobodimo okova sada njosti .vjerojatno zat< bi unutargrupne kraðe i ubojstva bile opasne za opstan ak grupe. Èini se kako taj nagon za suradnjom ima neurolo ki temelj. evolu cionistièki pogled nameæe da moramo ka njavati ljude koji kr e pravila kako bismo ih spr ijeèili da to ponove ili druge da poku aju isto. pekara.èija je borba za opstanak bila mnogo op asnija od na e . bik kretaè dru tvenih podjela. èini se da smo predodreðeni za stjecanje ugode iz suradnje. ene raðaj u.svi nekako prido nose skupini i dobivaju ne to zauzvrat. lonèarije i nakita. s naèelom prema kojem svoje sjedalo u punom autobusu moramo prepustiti starijima? Iz evolucijske perspektive. Poznato je. poput veæih kuæa. pak. pomirljivosti i samilosti. Skaniranje MR-om dok su ispitanici suraðivali otkriloje specifièan obrazac mo dane aktivnosti u podruèjim a povezanima s ugodom i nagradama. U jednostavnim je dru tvima specijaliziranos t uloga razmjerno mala. ne sputavaju nas trenutaène potrebe koje nam nameæt goni i sredina u kojoj se zateknemo. ili nacijama. da prenosin jedni drugima. Za razliku od veæine ivotinja. raslojenog prema moæima i gatstvu - .a to. Ali s poveæanjem skupine. a ne dru tvenog sklada. Veæa specijaliziranost znaèi veæi vi ak. Kako vrijeme prolazi. drevni se Izraeliti nisu uzdigli iznad ubij. znaèi da si mo emo priu l. st rancima. poveæava se specijalizir anost. izraðuju oruða i grade zaklone. skupina treba pravi kaznama prisiljava èlanove da i h po tuju. Nagla a pojam unutargrupne. Mu karci love. primjerice poljoprivredom. u kojoj igraèi moraju odluèiti kad æe vjerovati jedan drugome. da okreæemo drugi obraz? Prema antropolo kom gledi tu. Glavno podruèje u kojem sudjeluju te najveæim dijelom jedinstvene Iju sposobnosti je st razvoj stavova. zami ljamo kako da si pobolj amo ivot. poput nucleusa caudatusa i nucleusa accumbens a. 275 Robert Winston: LJUDSKI UM veæi vi ak znaèi lak e pre ivljavanje . planira mo. Kako bi funkcionirala sigurno. recimo? Strogo deterministièki. Ne sla u se svi s tim pogledom na razvoj morala. Ti se pojedinci zatim mogu specijalizirati za druge zadaæe koje potpoma u opstanak skupine. jedan bi odgovor mogao glasiti da se te vrijednosti ja vljaju tek s poveæanjem slo enosti dru tva. jer ista pravila ne moraju va iti u drugim zaj ednic. kr itelji pravila nagraðeni su socijalnim iskljuèenjem. Tu vidimo zaèetak klasnog sustava. Pravila rabimo kako bismo osigurali uèinkovit »rad« skupi na. James K. milost prema jima i nemoænima. Takoðer mo e æi imovinu. raðati djecu ili nas tititi od grabe ljivaca. premda je njihovo pona anje prema nepoznatima. ubijaju. Ali èovjekov moral prote e se mnogo dalje od obiènih potreba za opstankom skupine. Pa ipak im iskazujemo samilost i po tovanje. Pojedinac koji raspo vi kom mo e platiti drugima da obavljaju zadaæe za njega. Slabi su. pisara i graditelja postaju dio zajednice . Rilling sa s veuèili ta Emory u Atlanti od dragovoljaca je tra io da odigraju igru Zatvorenihova di lema. specijaliziranost se razvija. Zapovijedi poput »ne ubij« i »ne u di« prisutne su u gotovo svakom obliku ljuds kog dru tva . recimo. Tro e resurse . t moguænost stv aranja proizvodnih vi kova. u naselje mo e pristizati vi e hrane.skrbili o starijima i nemoænima. barem prema on to o njima znamo. poput moralnosti. Sto je. Kad su skupine veæe. 274 Zaljubljeni um Kanaanaca ili kraðe njihove stoke. Od kakve bi koristi mogla biti pomirljivost. pa ljudi s tjeèu vje tine koje nisu izravno povezane s lovom i ubijanjem neprijatelja. recimo. pa se stvara vi ak koj im se mo e nagraðivati one koji nisu sudjelovali u samom lovu. Kao to sam spomenuo. Kako smo onda razvili norme koje na s potièu da opra tamo. poput izrade oruða ili lonèarstva. tovo sam siguran daje na nekoj temeljnoj razini moral najvjerojatnije prec tak iz na e evolucije. ne mogu loviti.

ubit æe petero ljudi. v S mosta gledate eljeznièku prugu. mo dana nas je arhitektura predodredila da druge tumaèimo stavljajuæi se u njihovu ko u.Va se ef danas pona a neuo bièajeno. Primjerice. kako su se frenolozi mo da nekoæ nadali. Znamo da ljudi zrcale tuðe pona anje kako bi shvatili njihovo emocionalno stanje. Mo da su koncepti pop ut suosjeæanja. odnosno vje tina kojima procjenjujemo u 276 Zaljubljeni um psihièko stanje. Vidite eljeznièki vagon izvan nadzora koji juri pr ema skretnici. U ruci dr ite polugu kojom mo ete odrediti kojim æe smjerom vagon poæi ka d doðe do skretnice. daje moralnost posljedica ivota u sve slo enijim skupinam a. Potonje se podruèje smatra sredi tem na »me ntalizacijskih« sposobnosti. Sljedeæi bi primjeri mogli biti zanimljivi. Ostale dileme le su pop ut prvog primjera ili uopæe nisu sadr avale moralnu komponei Greene je otkrio daje t ijekom razmi ljanja o dilemama »emocionalnog ti aktivnost bila uvelike poveæana u trim a mo danim podruèjima povezani s obradom èuvstava .potpune suprotnosti milosrdnom dru tvu.: stu gurnete tako da padne vagonu na put. Moglo bi se ustvrditi kako nas je sposob nost verbalizacije tih spoznaja predodredila da postanemo moralni. Sto se dogodilo'? Istra ivaèi su utvrdili daje svaka vrsta scenarija a ktivirala vrlo razlièita mo dana podruèja . nakratko se odvajamo od sada njosti i uranj amo u mo dano skladi te socijalnih vje tina kako bismo odluèili to nam je èiniti. Jedini naèin kojim ovaj put mo ete sprije-' èit i da vagon ubije petero ljudi jest da osobu koja stoji pokraj vas na mo. To upuæuje na mog uænost. drugi za suosjeæanje . a taje razina moguæa samo uz snagu mi lj . Drugim rijeèima. jer tra i od nas da zamis li kako guramo drugu osobu u smrt. moz pona anja sveuèili ta Princeton riskrbio sije velik publicitet u popularnii skovinama s istra ivanjem u kojima je dragovoljcima zadao ezdeset dvoj snimao njihove mozgove fMR-om dok su razmatrali ponuðene moguænosi Moj drugi primjer sna no je èuvstveno obojen. neemocionalne prosudbe. Hoæete li to uèiniti? Jeste li odgovorili »naprijed« u prvom primjeru i »ne« u drugom? Ako jeste morate se bri nuti govori li to ne to lo e o va em moralu. Joshua D. inaèe aktivnima kad rabimo radno pamæenje. u ivljavajuæi se u njihove postupke. U zajednièkom istra ivanju Manchesterskog i Sheffieldskog sveuèili ta dobrovoljcima su s kanirani mozgovi dok su èitali i prosuðivali mno tvo dru tvenih situacija. odnosno poimanja razlike izmeðu sebe i drugih. U kojem æete smjeru pomaknuti polugu? : Sad stojite na drugom mostu. nego slo eno meðudjelo anje podruèja koja nadziru apstraktno mi ljenje i socijalno pona anje. Mo da je moralni mozak obilje je novijeg datuma na i stoj evolucijskoj rijeci. Greene iz Centra za prouèavanje uma. izazvale su v eæu mo danu aktivnost u podruèjima poput dorsolateralne prefron-talne kore i tjemenih re njeva. Situacije su bile osmi ljene tako da potaknu èitatelja da donese sud na temelju samilosti ili emp atije.. stra njem dije lu cingularne \ ge i gornjem uzdu nom lijebu.jedan skup za empatiju. a straho m na strah. empatije i opra tanja samo profinjeniji oblici te osnovne funkcije dodatna oprema socijalnog mozga. bilaje temelj razvoja gramatike i sposobnosti konstruiranja slo enih alata. Ali dok ste smi ljali odgovore. Pomaknete li polugu naprijed. U mozgu e postoji »organ za moral«. ali je ne dokazuje. Veæina bi tako o( vorila na oba hipotetska pitanja. poput one u prvom primjeru. Mozgu je potr ebna odreðena razina apstraktnog mi ljenja kako bi mogao smisliti moralnu pretpostav ku poput »ne bi mi bilo drago da mi tko to èini«. Sposobnost poimanja sebe kao ja koji èini i ja kojem èine. situacija koja potièe empatiju mo e biti . bez obzira na raèunicu. kad moramo r azrije iti dvojbu sna nog èuvstvenog sadr aja. Sudeæi po tom obrascu. za kojeg znate daje nedavno dobio otkaz. vagon æe ubiti jednu osobu. Sto mislite da nije u redu? Situacija za izazivanje samilosti mo e izgleda ti ovako . Nasuprot tome. posjetila je policija. ljutnjom odgovara na ljutnju. U jednom od prija njih poglavlja iznio sam tezu prema kojoj je jezik samo napredni ji stupanj u specijalizaciji mo danih podruèja koja su se poèela poveæavati kad su na i pr eci poèeli izraðivati i rabiti oruða. Pomak nete li je unatrag.srednjoj èeonoj vijuzi. vjerojatno ste rabili dva sustava va e mo ne »moralne mre e«. Mo dani skanovi psihopata èesto pokazuju sni enu aktivnost u tom podruèju . Am igdala izra ava alost kad vidimo alosno lice.Mladiæa iz va e ulice.

Odluèio je to æe uèiniti. kad im je sinu bilo samo petnaest godina. Iscrpljeni tvrdo-glavo æu svojeg a sina. Djeèak se doima o najsretniji kad je bio s i gradio iznimno velike i slo ene kuæe od karata. navodeæi osobne antagonizme kao uzrok odlaska i tvrdoglavo ustrajuæi na nekom novom i jednako neodr ivom planu? Taje mala povijesna prièa umnogome slièna dramama kakve se izmeðu roditelja i djece do gaðaju diljem svijeta. Einsteinovo djetinjstvo i mladost bili su prilièno neslavn i. On i njegov biv i uèitelj mrzili su se. U koli nipo to nije bio neomiljen. a jo e navikom da si mrmlja u bradu. Zbog èega je A lbert Einstein bio drukèiji . a drugoj. kreativnost i intuicija mni ispit za iznimno cijenjeno mjesto na glasovitoj Ciri koj politehnièkoj koli.i mo da malo potaknuti grizodu jem jer su ga ostavili u Njemaèkoj . Bio je i zvanredno inteligentan. zbog neodluènost i ili tvrdoglavosti. Pripremit æe se za pri 278 Èudesni um: inteligencija. Na alost. Hermann i Pauline slo ili su se da treba upisati jo jednu godinu u dobroj vi carskoj srednjoj koli. kao to smo vidjeli. u kojima navodi da mu iznimno dol ide geometrija.to mu je omoguæilo da od te kog djeèaka postane svjetski po . a da se nije posavjetovao s njima.autor teorije opæe relativnosti. nezgrapnu figuru i i volio trèkarati naokolo ili igrati se s vr njacima. Godine 1894. stogodi nji dj eèak. koja je pobjegla i vi e se nije vratila.enja koju nam je podario jezik. ivot bude mukotrpan. vrisnulaje: »Debeo. Sa s amo esnaest godina i bez posebnih priprema. bila razmje rno uobièajena prièa o neprilagoðenosti i raznim sukobima s autoritetima. Neka se dobro snaðu. Kad se rodio. Podizanje djece nikad nije lak posao. Newtonu. U jednom od tih napadaja s cem je udario uèiteljicu violine. Hermman i Pa ne preselil i su se u Milano radi obiteljskog elektrièarskog obrta. ali neka kao da su ne zadovoljna od prvoga dana. izgledi za uspjeh doimali su se malen ima. ali lo e iz jezika i povijesti. Te ka su kod kuæe i u koli. Pisma koja j e pisao roditeljima bila su sporadièna. Hermmana i Paulinu taj je sinovljev potez uzrujao i r ljutio. predebeo!« Cijeloga djetinjst va djeèakje imao krupnu. impulzivna.. ali vrlo malo govori o svojem ivotu ili osjeæajima. tek petn. Svojeglava su.nepovezanog i turog sadr aja.roditelji su ga poduprli. pomalo iznenaðujuæe za dovskog djeèaka u sr edi njoj Europi. Ali zadivljeni sinovljevom odluèno æu . 277 Deveto poglavlje Èudesni um: inteligencija. Progovorio je tek s gotovo godine i bioje sklon napadajimajezovite s rd be. kreativnost i intuicija Hermann i Pauline bili su zabrinuti za svojeg esnaestogodi njeg sina. kojaje radikalno izmijenila èovjekov naèin razmi ljanja o vremenu i prostoru. Kad gaje baka prvi put vidjela. Uèenik se slo2 paje oti ao starom obiteljskom lijeèniku i uvjerio ga da mu napi e dok umi u kojem je stajalo da djeèak zbog pogor anja tjelesnog zdravlja mora napus kolu i preseliti se k roditeljima. S n oduvijek ne to nije bilo kako valja. èinilo se da ima preveliku. Njegova je prièa. genij ravan Mozartu. Njihovje sin dobro napisao ispite iz ma tematike i znanosti. Lagao je radi vlastita probitka i usudio se napustiti kolu. Nimalo zaèuðujuæe. I. on. sve do trenutka kad je primljen u Politehnièku kolu. j. muku muèio sa stranim jezicima i uè lje tjerao u oèaj dosadnim dugotraj nim razmi ljanjem prije odgovora. nikad se nije smanjila na svim normalan oblik. nedostatka socijalnih vje tina ili odbijanja da »igraju po prav ilima«. u ao je u povijest k ao najpoznatiji znanstvenik dvadesetoga stoljeæa . dakako. Ali molbe i prijetnje ni ga navele da se predomisli. premda je. dogodilo se ono èega su se bojali. blièenu glavu. U sprkos lijeènikovim uvjeravanjima. isprièao Uèitelj je rekao da bi kola bila bolja kad on ne bi bio u njo j. Ali tko je mogao znati hoæe li se tamo imalo bolje prilagodi ti? Koliko æe mu trebati da se vrati u Milano. I jedino to roditeljima naposljetku preostane jest povuæi se i pustiti ih da slijede vlastiti put. Njihov je na Paulininu alos t ostao u Munchenu kod obiteljskih prijatelja radi nasta1 kolovanja. tipièno mla naèka . Jesu li Hermann i Pauline Einstein trebali biti toliko zabrinuti? Njihov sin Alb ert naposljetkuje primljen u Ciri ku politehnièku kolu. A onda jednoga dana pojavio u Italiji. Leonardu da Vinciju i nebr ojenim drugima èija su djela oblikovala povijest èovjeèanstva. Ali. Na fakultetu su rekli kako mu treba jo najmanje godina srednjo kolskog obrazovanja. tvr doglava i svadljiva.

Ali Einsteinovje mozak imao neobi tjemene re njeve. pru ila se 1990-ih jedinstvena prilika. Razlike je bilo samo u Brodmannovu podruèju 39 tjemenog re nja. Mjere inteligencije Sijeènja 2003. poput njegovih zamisli.primjerice na moæi razlikovanja korisnih i beskorisnih informac ija u najkraæem vremenu? No je li Einstinov mozak doista bio neobièan? Kako obja njava mo inteligenciju -je li povezana s odreðenim mo danim obilje jem. Mozakje stoga zaboravljen dugo le ao ukiseljen u staklenci. Harvev je neuglednu stvar p( nio u f ormalin. slikara. glazbenika. neko obilje je u njegovu moz gu to gaje preobrazilo u osobu takve izvanredne inteligencije? Sadr aj staklenke jabuènog vina Einstein je 1955. Sai F. Nalazio se u dvije stakle nke za zimnicu u kartonskoj kutiji oznaèenoj pisom Costa Cider (cider = jabuèno vino ). a dr. dr. Godine 1985. doèekani su s uzdasim a razoèaranja. Nije ga uvijek krasila skromnost. Nije pro lo ni sedam sati od smrti. Sliènu ustrojstvenu razliku dr.Einst eineove mo dane stanice bile su jednake ma bilo koje prosjeène osobe. Oèito je da je svijet pisaca . p odruèja koje dr imo va nima za matematièke sposobn i prostorno mi ljenje. kreativnost i intuicija da vje tine osoba poput Einsteina i Gaussa dokazuju samo jedan vid inteligencije. objavili rezultate u Lancetu. Jasnoje. glumaca i redatelja takoðer dao prist ojan obol.102 Ein: nov je mozak. Ovdje je èak bilo razmjerno manje neurona . o visokoj inteligenciji ne govorimo samo u kontekstu genijalnos ti. Kad su ga intervj . Pokaza daje mozak jo bio u posje du dr. secirao je Einsteinov mozak. I meðu obiènim ljudima postoje pojedinici koji su »bistriji« od drugih. Harvev. socijalnih teoretièara. Komadiæi u zin laboratorij u Berkel evju. ili samo s na im iskustvima ili okolinom? Je li se Einsteinov moz ak razvio u tom smjeru samo zbog nekog obilje ja okoline? Ako je potonje toèno. sad znate di gaðali pravo mjesto. u Ki di. VVitelson na laje i u mozgu poznatog matei tièara Gaus sa te ne to manje poznatog fizièara Siljestroma. svaki pribli no velièine k eæera. ste se ikad udarili po glavi nakon to ste izvalili kakvu glupost. patolog 279 Robert Winston: LJUDSKI UM na Princetonu. premda je ukupna lièina mozga bila prilièno uobièajena. dvanaestogodi nji djeèak iz Midlandsa (sredi nje Engleske) pobijedio je u televizijskoj zabavnoj emisiji Najpametniji britanski klinac. sad nastanjenog u VVichiti. umro od aneurizme. stigli su u staklenci s natpisom h neza. Dr. nastavio putovati. mo da svi posjedujemo kapacitet da budemo inteligentni. D iamond objavilaje rad s nedojmljivim. Usporedila je broj ivèanih stanica s brojem ja stanica u mnogim mo danim podruèjima i dobila potpuno prosjeène re tate. ako ne i uis razoèaravajuæim vijestima . u 1 zasu. paje unap rijed organizirao da mu tijelo kremiraju. Marian C. VVitelson i njezinim kolegama s a sveuèili ta McMaster u Ontariju. Pa to zapravo podrazumijevamo pod inteligencijom? Je li pametan onaj koji mnogo zna ili netko tko ima kapacitet ili motivaciju da mnogo nauèi? Temelji li se mo da na posve drukèij im sposobnostima . a djelo ce nepostojeæi tjemeni poklopac i sami tjemeni re nj evi bili su petnaest pc iri naspram onih gotovo svih ostalih mozgova. Thomas S.znat genij? Je li moguæe daje postojala neka kvaliteta. Harvevje izjavio kake uspio naæi ni ta jedinstveno ili neuobièajeno u graði Einsteineova mozga je poput svakog drugog mozga i nije skrivao nikakve naznake podrijetla n rojatnih moæi njegova biv eg vlasnika. a zatim je izrezao u 240 komada. Usto. meðut 280 Èudesni um: inteligencija. Genijima ne progla avamo samo neke matematièare i fizièare. Ki napokon stigli. Obje su polutke bile ire od prosjeka. Okvirnoje zaklji la kako je mo da na la sredi te odreðene vrste inteligencije. to nameæu nalazi Einste inove obdukcije.m Vanjska p ina genijeva mozga usporeðena je s onom mozgova tridesetpetoric e mu: raca sliène dobi. a mozak saèuvaju za znanstvena istra ivanj a. u Kaliforniji. meðutim. Od tih je k omada narezao presjeke koje je promatrao mikrosko] Neurolozi diljem zemlje nestr pljivo su èekali rezultate Harvevjeva rada. Harvevja. Dr. Imao je takoðer m ogo kraæi lateralni lijeb. Sredinom 191 novinar S teven Levy poku ao je uæi u trag dragocjenom organu.omjer b ivèanih stanica u o dnosu na glije bioje mnogo manji od prosjeka. Mu kotrpno su mjerili velièinu i o Einsteinova »organa uma« i 1999. Diamond bilajejedan od prvih znanstvenika koji su se dc gli komadiæa Einsteineova mozga radi podrobnih istra ivanja.

Dodao j e kako mu je zanimanje pobudila i epizoda Simpsonovih u kojoj se èudo od djeteta L isa Simpson odluèuje uèlaniti u dru tvo osoba s visokim IQ slièno Mensi. da su testovi verbalnih sposobnosti i sposob nosti zakljuèivanja najbolji pc zatelji onoga to nekoga èini »pametnim«. Ali prije nego to istra imo tajne inteligencije. Mala Lisa Simpson zanimljivo je polazi te za na e putovanje kroz inteligenciju. svi raspola emo moguæ æu da pove o inteligenciju. sve se i rije sla u oko dv ije stvari: prvo. a da im rje ava nje zagonetaka uopæe ne polazi za rukom. moramo objasniti to taj jam zapravo znaèi. Lisa. a mladost je proveo kao glazb eni miljenik europske aristokracije. mate: tièke i memorijske vje tine. Poèiva na pretpost. Iz te su se skale s vremenom razvila dva koncepta: mentalna dob . demonski brat Bart nemilice je zadir kuje. rekao je da gaje motivirao test na internetskoj stranici Mense -svjetske udruge za osobe koje po IQ-u spadaju meðu najboljih dva posto populacije. djeca iz obitelji srednje klase iz predgraða. primjerice. doista inteligentniji? Inteligencija nije jedinstvena sposobnost poput brzog trèanja na odreðenoj udaljenos ti. Mo da to i jesu u sada njoj kult ali stoje s drugim razdobljima i kulturama u kojima su apstraktne z agone bile ili jesu neuobièajene? IQ usto zanemaruje meðuljudske vje tine. imamo. naime. Ona je. Kako bi to uèinio. ali daleko od intelektualaca . Smatramo ga »ocem IQ-a«. Otac-piv opija Homer zanemaruje njezine sposobnosti. Studentu koji je prije testiranja ri je io desetke probnih test bit æe poznati tipovi zadataka i imat æe bolji rezultat od nekoga tko ga rje prvi put. meðutim. Nastavlja Mozartovu tradiciju. i drt inteligencija se m o e izraziti rezultatom koji osoba postigne na odreðenoj stvici sposobnosti. pa se mo e reæi daje Lisin ivot slièniji stvarnosti mnoge darovite djece te kom ivotu. ljudi imaju niz razlièitih sposobnosti. potic ni djeèaci i djevojèice. Pohaða dr avnu kolu. o\ o uvje banosti. Ipak. nema iste pogodnosti. u kojima neki ljudi mogu iznimno umje ni. rijeè je o modularnoj mo danoj funkciji. Simon Baron-Cohen sa sveuèili ta Cambridge utvrdio je da m nogi autisti. Francuska da zatra ila je od Bineta da identificira djecu s posebnim obrazovnim po bama. imamo li svi kapac da oslobodimo genija u sebi? Kratak odgovor glasi: d a.prema sredini u k mozak djeluje. to nam je nerijetko omoguæilo da se upi emo u odreðene kole. Premda su r izgledi da postanemo pisci nagraðeni Pulitzerovom nagradom i li znanstve nagraðeni Nobelovom nagradom prilièno maleni. ali ne i rasko noj sredini. Ali jesmo li mi. kreativnost i intuicija ali. do este je skladao simfonije. poput svakog drugog testa. pa to bude. Njezin su roditelji veæinom bri ni i puni ljubavi. To nas vraæa na jednt glavnih tema ovog poglavlja. vidimo da Lisa dolazi iz radnièke amerièke obitelji. vj bali smo testove inteligencije i na i su se rezultati s vremenom zacijelo pob 282 Èudesni um: inteligencija. ivi u ugodnoj. To nije lako. koji je u treæoj g odini ovladao èembalom. primjerice shvaæanje tuðih hièkih stanja ili spos obnost motiviranja drugih. Ne èudi to mnogi roditelj ih genijalaca odluèe obrazovati dijete kod kuæe. razvio je test koji je mjerio dj eèje verbalne. Èini se da su sve njezine 281 Robert MVinston: LJUDSKI UM vje tine plod neèega priroðenog u njezinu mozgu.mj koja govori koliko dijete ili odrasla osoba napreduje ili zaostaje u odnosu ostale osobe is te kronolo ke dobi. Sjeæam se koliko je IQ znaèio mojim roditeljima dok sam 1 940-ih mali djeèak. Drugim rijeèima. odnosno sposobnosti lagodbe stalno preustrojava . Ali bez obzira na to stoje rijeè o crtanom filmu. pokazuju visoku razinu inteligencije u podruèjima koja o . Moji vr njaci i ja. u svima nama postoje raz lièite vrste inteligencije.uirali. 1 æa je pote koæa s testovima inteligencije to. a uèitelji je omalova avaju i pona aju se pokroviteljski. nedvojbeno genijalka. te kvocijent inteligencije (IQ) . Kako onda obja njavamo inteligenciju? Jesu li mali genijalc mo proizvod sna nih roditeljskih pritisaka ili imaju neku priroðenu kvalr koja samo èeka da bude prizvana u ivot? Ako je tako.koji se i: ava kao omjer ment alne i kronolo ke dobi pomno en sa sto. Ne treba na minjati daje takvo »mjerenje« inteli gencije manjkavo.u odreðenim granicama . zapravo. Vidjeli smo da se velik dio mo dane plastiènosti. jer postoji mno tvo definicija. Intelig enciju je potkraj devetnaestog stoljeæa prvi defini francuski teoretièar Alfred Bine t.poput Ei nsteinovih roditelja.

ako je inteligencija skup vje tina. Definirana j e kao »stupanj u kojem je osoba upila sadr aj kulture« ili »znanje ili informacije koje je odreðeno dru tvo steklo s vremenom«. kinestetièku (tjelesna kontrola). odluènost za povra u formu. nalazi su upuæiv 284 Èudesni um: inteligencija. Onaj koji prema svima postupa jednako. verbalnu.neki bi se usudili reæi neinteligentnog . tako i razlièiti vidovi inte ligencije ovise o razlièitim neuronsk podsustavima. a koji odmah ele prijeæi na posao. Takvo shvaæanje inteligencije zvuèi uvjerljivo. koli ko je vjerojatno da æe netko tko ne mo e uoèavati veze izmeðu stvari moæi uèiti iz iskustva Druga te koæa s tim shvaæanjem inteligencije jest to se takoðer oslanja na mjerenja pomoæ standardnih problemskih testova. Za Paula Gascoignea. Na temelju te zamisli o inteligenciji kao skupu sposobnosti. iznimnog engleskog nog omel koji je na svojem vrhuncu opèinjavao igrom. matem.muzièku. zamisli u tome to uva ava da ljudi mogu pokazivati visoku inteligenciju u nom ili vi e tih podruèja. sposobnost njegova mozga da mu pomogne da zna gdj e mu je kolje u prostoru te njegova sposobnost da u trenu proèita gdje æe drugi igraè upr loptu. Ali u Gascoigneovu sluèaju brz oporavak mi iæa. Ipak. prvi bi priznao nije jedan od najrjeèitijih ljudi. je li utvi vanje izgleda inteligentnog mozga ili èimbenika u podlozi toga gubljenje v mena? Za istra ivaèe je to godinama bilo kontroverzno pitanje. ku/logièku. poput matematike ili precrtav anja. meðutim. da æe se osobe s vi om fluidnom intel igencijom vjerojatnije koristiti kristaliziranom inteligencijom. Ravmond Cattell uvodi pojam fluidna inteligencija za sposobnost uoèa vanja i tumaèenja odnosa meðu stvarima te manipulacije njime. Na rezultat osobe koja ispunjava test u ispitn im uvjetima mo e utjecati sva sila èimbenika. recimo. u polufinalu engleskog kupa 1991. Lijeènik koji zna koji pacijenti vole da ih d oèeka osmijehom i alom. Iz te teorije takoðer slijedi da inteligenciju mo emo pobol ti kori tenjem i vje bom. intrapersonalnu (n mijevanje sebe) i interpersonalnu (razum ijevanje drugih). Drugim rijeèima. Znanstvenici je nazivaju S . generalne inteligencije. kreativnost i intuicija na postojanje svojevrsne opæe. Oèitaje predno. premda je bio d arovit. a malotko mo e zaboraviti ironiju njeg nesmotrenog ..105 Poku ao je dokazati da kvocijent inteligen sam za sebe nije prikladna mjera intelektualnih sposobnosti. a proizi l e iz nalaza s poèetka dvadesetoga stoljeæa prema kojem je veæina ljudi dosljed uspje na u svim kognitivnim zadaæama. Jednako kao to smo vit li da se pamæenje mo e podi jeliti u razne vrste ovisne o razlièitim mo dan podruèjima. model int eligencije s IQ-om. David Beckham. Jedna od prednosti Gardnerova shvaæanja inteligencije jest to se podud. Grozne povrede koljena te razne operacije koje su uslijei bile s u toliko ozbiljne da vi i ja mo da vi e ne bismo normalno hodali da sm< pretrpjeli. engleski kapetan. Predlo io je dva.104 Zadatak u testu fluidne inteligencije mogao bi glasiti: SAD je prema NIKAD isto to i BLIZU prema a) DALEKO b) RIJETKO c) NIGDJE d) NA IROKO Kristalizirana inteligencija znanje je. ali je li doista rijeè o odvojenim ent itetima? Razna su istra ivanja pokazala. slu i se kristaliziranom inte ligencijom. poznati amerièki psiholog. te ko je u potpunosti duprijeti njegovu tezu. s velikim d ijelom onoga to znamo o radu mozga. pak. nego sedam razlièitih vidova inteligencije . I obrnuto. ali i divljenjem sjetit æe se zapai juæeg fel anog slob og udarca kojim je zabio pobjednièki gol protiv Arser. koje stjeèemo iskustvom. prostornu. neovisno o iskustvu il i uvje banosti. Osoba koja se slu i kristaliziranom inteligencij om zapravo primjenjuje steèeno znanje. Istodobno. a u ostalima manjak. 283 Robert Winston: LJUDSKI UM Inteligencija nogometa a Howard Gardner.obrambenog start finalu iste godine kojim je toliko ozbiljno ozlijedio nogu daje ugrozio cijelu rijeru. mo e mo li njegovu vje tinu i tjelesnu kontrolu smatrati inteligei jom. to ne èini. p remda istodobno ima divljenja vrijednu s sobnost ohrabrivanja drugih te visokora zvijenu i krasnu socijalnu svijest. pomogli su mu da ponovno zaigra meðunarodni nogomet. Svi Arsenalovi navijaèi sa alo æu. Dvojbene meðutim. osporio je 1980-ih tradicion. Ipak. predlo ene su dvije r azlièite vrste. Dakle.buhvaæaju »zatvorene sustave« s predvidljivim pravilima. iznimno je lesno okretan i ima izvanred no prostorno rasuðivanje. mogu biti jako uskraæeni u socijalnim odnosima. bilo je jasno da ima izvanredne n estetièke vje tine.

u odreðenoj mjeri. brzinu obrade. Thompson je otkrio da jednojajèani blizanci . Tako sam. poput Einsteinova primjerice. G-faktor G-faktor mjere testovi koje grubo mo emo svrstati u èetiri kategorije: percep-cijska organizacija. pa bih to i rekao prije nego to bih nadopunio niz: PLAVO .oni koji dijele iste gene . radno pamæenje. Prije nego to bih izbacio najstariju rijeè. ti su »mamci« ispitanicima bili o obito zbunjujuæi.107 Njegovi nalazi sna no podupiru shvaæanje p kojem je inteligencija. Smatra se da kraæa vremena odluèivanja mogu biti pokazatelj vi e inteligencije. Vremena reakcije takoðer su mjerilo intelektualnih sposobnosti .pearmanovim g-faktorom. Kako bi jo zakomplicirali stvari. Rezu ltati pok da se u èeonim re njevima nalazi »skladi te« opæe inteligencije. samo inteligentnije osobe uspijevaju prepoznati u to gledaju . U novijem dobu. Dokazano je da su osobe s br im »vremenom uvida« uspje nije na t estovima inteligencije. genski odreðena. na primjer. istra ivaèi su ubacili dodatne ometaèe .106 Istra ivaèi su fMR-om mjeri li mo danu aktivnost dok su ispitanici rje avali zahtjevnu intelektualnu zadaæu. imali razlièite kolièine sive i bijele t postigli su razl . rekao bih dajoj nova nije jednaka. u umu mogao imati rijeèi RIBA. STOLAC. èini se da osobe s veæim mozgom doista najèe æe posti u rezultate u testovima inteligencije. a stoje rezultat djelovanja okolini znato je da se neki intelige ntni mozgovi. takoðer. Al i stoje vrijeme kraæe. PLAVO. s druge strane. Zamislite. Tada bih dobio novu rijeè: NARANÈA. a izbaciti najstariju stavku. Zatim bi do la nova rijeè: SJEDALO. morali su reæi je li joj nova stavka jednaka. Louisu testirao je g-inteligenciju 48 ispitanika.ako moraju prit isnuti tipku kad ugledaju odreðenu kombinaciju svjetala. kao u specifiènim mo danim podruèjima vezanima uz zadaæu. razl u gradi. A ko se slika zadr i na ekranu 0. Nimalo iznenaðujuæe. Uzmimo. a to se podudaralo s jednakim IQ Dvojajèani su blizanci. Svakih nekoliko sekunda na popis su m orali dodati novu rijeè ili novo lice. SJEDALO. To su èinili sna nijim aktiviranjem 285 Robert Winston: LJUDSKI UM nekoliko kljuènih mo danih podruèja. NARANÈA. vrijeme odluèivanja) i estina sekunde da pomak nu ruke (tzv. U umu su aktivno morali èuvati tri rijeèi ili lica. ali mu karci op ito nemaju bolje re. veæina æe je lako imenovati ili opisati. premda je mu ki mozak u prosjeku veæi. kako vozite autoi dok razgovarate s nekim na stra njem sjedalu ili kako zapisujete telefonsk usred buène zabave. Ali prije neg o to bi potpuno zaboravili najstariju stavku. ispitanicima je snimana mo da na aktivnost.25 sekunda.i jednak omjer sive i bijele tvari u mozgu. Dok su se svim silama trudili obaviti tu slo enu zadaæu. Istra ivaèi su otkrili da se s æanjem slo enosti zadaæe poveæala aktiv t u lateralnoj èeonoj kori. Onaje znaèenjem jednaka najsta rijoj rijeèi u mojem nizu. pr ostorne i motorièke. nego najbli ima u tekuæem slijedu. Zadaæa se doima lo enom. te od ena. Jeremv Gray sa sveuèili ta VVashington u St.pokazivali su im stavke koje nisu odgovarale najstarijima na njihovim popisima . Vrijeme uvida vrijeme je potrebno za zamjeæivanje slike. unatoè ometajuæim »mamcima«.priroðena ili steèena? Podrijetlo pojedinaènih razlika u inteligenciji pitanje je oko kojeg psiholc me ko plja vi e od stoljeæa. ljudima obièno treba treæina sekunde za prepoznavanje znaka (tzv. Zatim. brzina obrade i verbalno razumijevanje. pri mjerice. Iz Garvjeva istra ivanja slijedi da se mo emo bolje us toèiti na zadaæu usred mno tva ometaèa ako smo inteligentniji. vrijeme djelovanja). Znanstvenici jo poku avaju i èeprkati koji je d teligencije posljed ca »pametnih« gena. recimo. ukljuèujuæi prefrontalnu i tjemer ru. Znaèi li to. RIBA. istra ivaèi inteligencije pretpostavili su daje pravi pokazatelj int eligencije sposobnost prevladavanja ometaèa. koje pri vanju p oblema priskaèe u pomoæ specijaliziranijim mo danim podruèji Inteligencija . da u mozgu postoji sredi te za inteligenciju? Mc dragovoljaca sk anirani su PET-om dok su izvodili jednostavne i slo ene ir triju zadaæa-verbalne. ali vje tina koju je ispitivala sliènaje ono rabimo u svakida njim situacijama. Paul Thompson s Ka nijskog sveuèili ta u Los Angelesu skanirao je mozgove jednojajèanih i d èanih bliz anaca i iznio tezu da bi inteligencija mogla biti povezana s omj< sive i bijele tvari u mozgu. Istra ivanje je utvrdilo da su ispitanici s vi im g-faktorom reagirali ispravni-je i br e.

Mnogi su od tih staraca. primjerice. Utvrdio je da do lazi do stalnog pada u induktivnom zakljuèi prostornoj orijentaciji. iznova me zapanji otpornost visoke inteligencije. a brojni u raspra vama iznose najbolje argumente. Pri skaniranju MR-om usredotoèio se n. nasreæu. Tu tvrdnju podupire èinjenica da su jednojajèani blizanci odvojeni po roðenju podjednako inteligentni poput onih koji su odrastali zajedno. veæinom vjerojatno jer su bi li osobito sposobni). Dugoroèno istra ivanje inteligencije proveoje i K. VVarner Schaie u Se izmeðu 1956. takoðer s Edinbur kog sveuèili ta. T u bismo mogli ubrojiti niz po ivot potencijalno opasnih pona anja. Premda su bila slièna i u dvojajèanih blizanaca. brzini percep cije te verbalnom pamæenju. U prija njim smo poglavljima vidjeli daje odreðeno kognitivno slabljenje s dobi neizbje no. mo emo mnogo uèiniti da ubla imo njegov uèinak. a time i sklonije potencijalno tetnim. z nakove vi e inteligencije nastavili pokazivati u kasnijem ivotu . Profesora lana Dearvja s Edinbu r kog sveuèili ta zanimalo je je li inteligencija obilje je koje se mijenja s vremenom.1 09 Otkrio je da su koti s najboljim rezultatima na testovima iz 1932. nego. svaki kotski jedanaestogodi njak ispunio niz kognitivnih testova . prosjeèni je IQ bio veæi. Osobe s najmanjim slabljenjem nisu imale kro bolest i . Nije posve jasno za to se povezanost ja\ mo kod mu karaca. daje kognitivno sla bljenje u tih starijih osoba bilo povezano s odreðenim genskim podrijetlom. tovi e. Ustanovio je. Kod jednojajèanih su blizanaca ta podruèja velièinon slièna. stoje sive bilo vi e.ièite rezultate na testovima inteligencije. stoje daljnji dokaz genske uvjetovanosti inteligencije. ezdeset est godina poslije Dearvje. ali rjeðe nego meðu osobama koje nisu u srod To bi znaèil o da geni sudjeluju u odreðivanju kolièine sive tvari u mozgu 286 Èudesni um: inteligencija. Ljudi s ni im I mogu. Veæina je u poznoj dobi po stigla bolji rezultat nego s jedanaest godina.barem onoga mjerenog kvocijentom inteligencije. Mislim daje to istra ivanje prilièno zanimljivo. imali najveæe izgleda da budu ivi 1997.to govori da opæenit o ne nazadujemo. S jevo istra ivanje temelj ilo se na spomenutom modelu fluidne i kristalizira teligencije. 287 Robert Winston: LJUDSKI UM Nalazi profesora Whalleyja lijepo se sla u s istra ivanjem profesora M Eliasa s Odje la za statistiku i savjetovanje Bostonskog sveuèili ta. rabeæi svoje najbolje detektivske vje tine. to bi znaèilo da inteligencija raste s iskustvom. kreativnost i intuicija me i stupnja inteligencije . podruèja sive tvari zadu ena za razumij evanje èitanja i govor (VVernicke Brocino podruèje). On je vao odnos izmeðu kvocije nta inteligencije i debljine. od nepromi ljenih do pu enja i konzumacije alkohola. To bi moglo imati odreðene veze s èinjenicom daje sposobno st dugoroènog planiranja jedan od glavnih pokazatelja inteligencije. takoðer. U nastojanju da to utvrdi uvelike mu je pomogla èinjenica stoje u okviru istra ivanj a provedenog 1932. Za pretpostav iti je da bi osobe s ni om inteligencijom mogle biti motiviranije kratkoroènim koris tima. znaèi li to da smo osuðeni na ono to imamo ili je r ijeè o sposobnosti koja s godinama raste i opada? Istra ivanje odnosa izmeðu inteligen cije i starenja podruèje je u koje je ulo en znatan trud.110 Odrasle osobe testirao je svakih sedam godina. Ka d pogledam osamdesetogodi nje i devedesetogodi nje plemiæe u Gornjem domu (mo da zbog za sluga u bavljenju pravom ili nekim drugim zanimanjem. No u noj ili numerièkoj fluentnosti slabljenje povezano s dobi bilo je mnogo Istra ivanje se takoðer bavilo vanjskim èimbenicima koji poma u oèuva telektualnih sposobnosti. zacijelo je to. da su oni koji su 1932. razlikovala s u se vi go medu jednojajèanima. ni vodi li ni i IQu pretilost ili obrnuto. Mu karci s tjelesn deksom mase veæim od trideset (to o dgovara mu karcu visokom 172 cn kom 89 kg). Moguæe je osobe s ni im IQ-om èe æe birati manje zdravu hranu. bili meðu uspje nijima. premda. na ao odreðen broj 77-godi njaka koji su rje avali izvorne testove. za vr iti radeæi lo ije plaæene poslove i stoga biti prin na jeftiniju hranu bogatu masnoæama i eæerom. Otkrio je. sudeæi prema d okazima. Ako postoji dokaz za nepostojanje arbitrarne dob i za umirovljenje. napredujemo. ali trenutaèno ugodnim aktivnostima.10" Podacima iz 1932. takoðer. I povezanost nije toliko uvjerljiva. premda katkad prilièno nemoæni. i 1991. izvanredno rjeèiti. profesor Deary koristio se i istra ujuæi odnos inteligencije i dug ovjeènosti zajedno s profesorom Lawrenceom Whalleyjem. Ali ako se raðamo s inteligencijom. imali su 23 posto ni i rezultat na testo vima inteligencije.

Dr. Nekoli ko dana poslije jedan je objekt zamijenjen novim. kao i na njezinu trajnost. tovi e. ako je sigurna. nastojeæi tako sprijeèiti slabljenje prirodnog gena. to otkriæe otvara posebna etièka i dru tvena pitanja. Transgenski mi evi platformu su u prosjeku na li poslije tri poku aja. Tsien. sigurnost je nedvojbeno jec kljuènih pr oblema. Dr. Njegova nevjerojatna objava iz 1999. NR2B. plastiènosti te odumiranju mo danih tanica. Njegov je tim preinaèio gene mi eva kako bi i h uèinio »pametnijima«. nego se pobrinuo da s dobi budu sve akt ivniji. odnosno ono za stoje odgovoran. Tsien mi evima nije samo dao dodatne kopije gena NR2B. Istra ivaèki je tim najprije ispitao sposobnost genetièki preinaèenih ivotinja da prepozn aju predmet.kad su mi eve nauèili da s elektro okom povezuju èujan ton i tako aktiviraju d rukèiji neuronski put u mozgu. Èuvstveno pamæenje ispitivali su zadajuæi mi evima blag elektro ok u apu kad bi ih stavili u drugi kavez.li bolest krvo ilnog sustava. Prostorno uèenje provjeravali su situacijom u kojoj s u mi eve ubacili u bazenèiæ sa skrivenom platformom preko koje su mogli iziæi iz vode. Joe Tsien kolega je dr. Rampon na Princetonu. èesto rabljen u psiholo kim ispitivanjima. kreativnost i intuicija tvorbi i graði ivèanih stanica. Dakako. Tsien otkrio je kako je dodavanjem jednog gena uvelike p obolj ao sposobnost mi eva da rije e labirint te da uèe predmete i zvukove."2 Dr. kotaèa. Osobito je zanimljivo bilo to se za neke od tih gena zna da su povezani s uèenjem i pamæenjem. Rampe krila je da su mi evi u poticajnoj okolini p okazali poveæanu aktivnost vi 150 gena povezanih s radom mozga. premda smo daleko . djelovanje) s genima kontro lnih mi eva iz istog legla koji su bili u sta dnoj okolini. Nepobolj ani mi evi jednako su dugo istra ivali oba predmeta. Ti bi rezultati mogli biti itekako zanimljivi istra ivaèima koji poku avaju naæi razloge i terapije za ljudske poremeæaje koji obuhvaæaju pogor anje pamæenja i uèenja. Rampon stav skupine genski sliènih mi eva u »obogaæenu« sredinu : veliku kutiju èiji bio prekriven steljom i stvarèicama poput igraèaka. a kontrolni poslije est. mogao bi biti meta farmaceutske indus trije. Provjerama u raznim razmacima utvrdili su da su se transgenski mi e vi vi e bojali kaveza od kontrolnih mi eva. sinaptièkoj funkciji.1" Dr. Genetièki preinaèeni mi evi pamtili su predme te èetiri do pet puta dulje od normalnih. Mi eve su stavili u kutiju da pet minuta istra uju dva predmeta. Claire R< sa sveuèili ta Princ eton pokazalaje da okolinski èimbenici mogu potakni tivnost mo danih sustava povezan ih s inteligencijom. bile su prilagodljive u zreloj dobi te su s partneri ma koji su takoðer imali visoku razinu intelektualnih sposobn Poveæanje inteligencije mi eva Dakle. Gen koji je rabio dr. papirnatih tunela . a za druge da imaju veze s demencijama poput Alzheimerove bole sti. najvi e utjeèe na sposobnost mozga da povezuje do gaðaje djelovanjem na NMDA. posebice onih koji vjerojatno sudjel 288 Èudesni um: inteligencija. trebali rabiti za mijenjanje ili ] avanje psihièkih i kognitivnih obilje ja èovjeka ? Poveæanje èovjekove inteligencije Ostavimo li brojna etièka pitanja po strani. Veæ su tri sata bila dov oljna da se pojavi razlika. bez obzira na to kakvo gensko nasljeðe imali. Dakle. Bismo 289 Robert Winston: LJUDSKI UM li genetièku tehnologiju. pamtil su bolje. Zatim se poslu ila genskim probama kako bi analizir. Genetièke preinake leglo su opasnosti za svako dijete bi ljudski zamorac b io ugro en promjenama genske ravnote e i ekspresij u mozgu. a mi evi su ponovno stavljeni u kutiju. Isto se dogodilo i u sluèaju uvjetovanog r efleksa . U toj su okolini proveli tri sata. stoje znaèilo da im stari predmet vi e nije bio poznat. est sai dana ili dva tjedna. Oèit je i komercijalni int res: NR2B. Starenjem mi eva njihovi su mozgovi zadr ali fizièka obilje ja svojstvena mozgovima mladih ivotinja: visoku plas tiènost i sposobnost stvaranja dugotrajnih veza izmeðu ivèanih stanica. kontrolnih mi eva. T o je veoma uobièajen test. danaest tisuæa gena u n jihovu mozgu te kako bi usporedila njihovu eksp (tj. Dr. Genetièki preinaèeni mi evi sjetili su se starog predmeta i posvetili se prouèav anju novoga. ptièjih kuæica. izazvala je medijsku senzaciju. m al raca s nekoliko katova. naèin ivota i okolin gu uvelike utjecati na inteligenciju. receptor za neurotransmiter glutamat.dakle svime èime mi le raspola gati u slobodno vrijeme.

Ali mo e li univerzalan re im vje banja i ili jednostavna promjena ivotnog stila ili hranidbenih navika biti dovolj ticaj n a im sivim stanicama? Ohrabrujæe zvuèi to. a koliko je meni poznato. poput moje r te tetke. Naveo je daje slu anje Mozartove glazbe ubrzalo razvo j mozgova djece mlaðe od tri godine. postigle znaèajno bolje rezultate. ali æete potaæi rad mozga. u nekim su vima in teligencije starije igraèice bile uspje nije od mlaðih. rabeæi Stanford-B inetov test inteligencije. Ispitala enskih osoba u dobi izmeðu osam i èetrnaest godina te ezdeset i osan dvije. neurobiolog s Medicinskog fakulteta sveuèili ta Duke u Sjevernoj Karo lini. neke od najboljih primjera za kojima bismo se trebali povesti daju nam p o tovanja vrijedne redovnice iz Mankata. misli da su nepoznati izazovi. mozak mo ete vje i naizgled nemo danim aktivnostima pop kanja vakaæe gume. Pokazalo se da su igraèice binga. ivotinje izlo ene Mozartu. mo da ne vje bate svoje sive stanice onoliko koliko one to zaslu uju. Mnogi igraèi sa s ponesu pletivo kako bi imali to raditi tijekom igre. èiji sam izniman rad o feromonima veæ citirao. Dr. koje mozgove odr avaju aktivnima duboko u s tarost rje avajuæi zagonetke i sudjelujuæi u raspravama. Bingo je aktivnost koja zahtijeva visoku razi nu pozornosti i dotoèenosti te uèinkovito pamæenje. a neki. Rauscher u meðuvremenu je pre ao na ispitiv anje djelovanja Mozartove glazbe na takore. . znaèi. fizièar Gordon Shaw i biv i koncertni èelist Frances Ra-uscher prouèavali su uèinke Mozartove Sonate za dva g lasovira u D-duru (K. br e su i s manje pogre aka rje avale labirinte. a hipoka sjedi te dugoroèng pamæenj a. Kako bi stvorio i oj aèao nove veze. poku ajte èetka ti zube drugom rukom. daje do lo do pobolj anja prostorno-vremenskog rasuðivanja. ako kri alj ku u dnevnim novinama rije ite za deset minuta (kao stoje èinio moj uèitelj povijesti) . bilo da se odmaramo ili radimo.448) na skupini studenata. Mno tvo dokaza pokazuje daje ponavljanje lo e za zdravlje mozga. mo emo li se okoristiti okolinskim promjen ama? Odgovor na to j oèito mora glasiti »da«. Ali svakoga tko je igraènici binga moralaje zapanjiti sposobno st nekih starih gospoda da ist no slu aju izvlaèenje brojeva. Premda je stalno zaposlen. podje c starije i mlaðe. glasila . U Velikoj Britaniji svake godine tri milijuna ljudi igra bingo. Tomatis. No Shaw i Rauscher otkrili su. Zanimale su je funkcije poput brzine obrade infor macija. Poruka bi. Laurence Katz. Proèitajte ovaj odlomak u natrag. Pripremite alicu èaja zatvorenih oèiju. mozgu je potreban izazov novih i neobiènih podra aja. pa im treba odlièna okulomotorna koordinacija. U Irvineu. ali valja zapamtiti da mozak obo ava izazov. listiæe okreæu naopako da malo ote aju igru. krcat je stanicama osjetljivim na inzulin. Istra ivanje pod vodstvom Roberta Friedlanda s Medicinskog fakulteta sveuèili ta C ase VVestern Reserve pokazalo je da su osobe koje su vodile intelektualno raznov rstan i poticajan ivot imale manje izgleda da obole od Alzheimerove bolesti. razgovaraju. Stoga. ma koliko trivijalni ili bizarni bili. njihove rezultate dosad nit ko nije uspio u potpunosti ponoviti.od stvaranja superljudi èeprkanjem nima. Neæete postati genij. Stoga. Stid me kad se sjetim da sam zas pao slu ajuæi je s devetnaest godina. tvrdi. Zanimljivo. Istu stvar mo emo primijeniti i na sebi. Ali taj je uèinak doveo do pomalo nepouzdanih istra ivanja s podj ednako upitnim rezultatima. piju port o s limunom i igrajt koliko listiæa. u Kaliforniji.mijenjajte stvari dok mo ete.mo d zato to vakanje izaziva inzulinsku bujicu u tijelu."3 Ar nold Scheibel s Kalifornijskog sveuèili ta proveo je obdukciju na starijim osobama i pokazao da su ivèane stanice onih koji su imali raznolikiji i izazovniji stil ivota imale veæu gustoæu receptora. Mozartov efekt pojam je koji je prije èetrdesetak godi na skovao Alfred A. sudeæi prema nekim i vanjima. najbolji za rad mozga. a da su novosti dob re. U nedavnoj d skoj disertaci ji Julie VVinstone sa Southamptonskog sveuèili ta pokazala iskusni igraèi binga odr avaj u svoje mozgove u odliènoj formi. Mo da te kako je r ijeè o aktivnosti u kojoj je mozak iskljuèen. Kadje rijeè o odreðenim umnim vje tinama. Igraèi moraju biti u stanju brzo l b rojeve. uvje bavanje jednog dijela mozga mo e koristiti i drugim podruèjima. veæinaje aktivnosti rutinska. Zvakaèi su bili uspje niji od kontrolne ne . kreativnost i intuicija Dakako. 290 Èudesni um: inteligencija. dosjeæ tra enja informacija u okolini. U projektu na Northumbrijsk om sveuèili tu ispitiv sposobnost dosjeæanja niza rijeèi i slika koje su dobrovoljci nauèi li nakon tri minute vakali vakaæu gumu. inaèe roditelji ne bi rasipali novac na sl anje djece vatne kole i na strane fakultete. Uèinak je bio kratkotrajan. Nakon to ih je u maternici te ezdeset d ana poslije roðenja izlagao raznim vrstama slu nih podra aja.

meðutim. Istra ivaèi su ust kako ti nalazi pokazuju daje glazba potaknula vi e mo dane funkcij e pc ne za matematiku. ukljuèujuæi mozak. biti posve jasno: elite li mozak odr ati zdravim. Da budemo dokraja po teni prema dr. a èini se da u m postoje podruèja koja priroðeno reagiraju na odreðene frekvencije«. Svi smo do ivjeli topao. ah. èini se. U usporedbi s mi evima uskraæenima za vje banje. Djeca pot na sviranju glasovira/klavijatura postigla su 34 posto bolji rezultat na te ma prostorno-vremenskih sposobnosti od ostale djec e. Rauscher i dr. Shav Rauscher u svakom su sluèaju potakli industriju. recimo. Terrie Moffitt i d r. Ipak. koja je na izraelskom sveuèili tu Bar Han prouèavala funkciju opijatskih receptor a. kopanja u vrtu ili uspona uz strmo brdo. vrijedi i za ljude. Ista tendencija. Godine 1997. Tc ba isto to i dokaz da slu anje Mozarta poveæava inteligenci u djece. Nije razlike izmeðu jednojajèanih i dvojajèanih blizanaca. storna podruèja èovjekova hipokamp usa. pokazalo je da su mu arci koji su u aerobnoj aktivnosti dnevno iz garali vi e od 2500 kalorija imali 28 posto manje izgleda da pate od depresije. ugodan osjeæaj koji nas preplavi nakon. dr. Shaw objavili su kako su dokazali da nje glasovi ra i pjevanje vi e pridonose razvoju djeèjeg apstraktnog rasudi od uèenja rada na raèuna lu. Novije pedago ko istra ivanje pokazalo je da samo pet minuta skakutanja na poèetku dana pridonosi koncentraciji i uèinkovitij em usvajanju gradiva. Nagaða takvo intenzivno izlag anje glazbi oblik obogaæivanja koji slièno djeluje n. majka bila u takvu odnosu. Jednostavno obja njenje tog nalaza jest da svaka tjelesna ak tivnost poveæava brzinu srca i opskrbu tijela krvlju. kreativnost i intuicija Zdrav duh u zdravom tijelu Mora. druga p ne satove rada s raèunalom. U novijem dobu.95 dolara u internetskoj trgovini Amazon. Prouèavala je hipokampus mi eva koji su imali pristup kotaèu za trèanje. aktivni su mi evi u tom podruèju povezanom s dugoroènim pamæenjem imali dvostruko vi e st anica. rijeè o »krugu neuro na koji okidaju u nizovima. Dr. 292 Èudesni um: inteligencija.com (ili < dolara za rabljeni prim jerak). morate voditi raèuna i o tijelu. Rimska nam poslovica »Mens sana in corpore sano« govori da veæ stoljeæima zna mo koliko redovita tjelovje ba koristi mozgu. Henriette van Pr aag. prirodne znanosti i tehnièke predmete. prosjeèni kvocijent inteligencije bliz anaca b osam bodova ni i od kvocijenta djece sretnih. Istra ivanja provedena 1970-ih u SAD-u pokazala su da se djeèja uspje nost u èitanju uvelike poveæala nakon to su djeca est mje eci svaki dan izvodila kratku plesnu vje bu. Rauscheru. dr.prirodnim opijatima koji se izluèuju u mozgu poslije tjelesne aktivnosti. a treæa nij e dobila nikakvu pouku. nezlostavljanih majki. U istra ivan je sudjelovalo èak 1116 parova blizanaca. Shawu i dr.476 pretrpjelo ih je neki oblik obitelj nasilja. Zapra navodno. obnavljanje mozga nakon ozljeda i bolesti istra ivala je u Laboratoriju za gene tiku Instituta Salk u kalifornijskom gradu La Jolli. Har-vardsko ist ra ivanje iz 1994. Mo da je on u ma . Karestan Koenen s Bostonskog sveuèili ta obi æala su mjerenje kvocijenta inteligenc ije britanskih blizanaca. K.: æi prema raznim novinskim èlancima. Osnovali su i vlastiti ins Music Intellig ence Neural Development Institute (MIND). a u 151 je sluèaju nasilje bilo okarakteriziran o kao »ozbiljno«. to pokazuje da uè vjerojatno nije g enski uvjetovan. Maj ke te djece èesto su bile u od ma koji su ukljuèivali zlostavljanje .291 Robert Winston: LJUDSKI UM Sad im vadi mozgove kako bi iz presjeka mogao ustanoviti to se toèno p jenilo uslij ed izlaganja austrijskoj kulturi osamnaestog stoljeæa. Ispitivali su tri skupine pred kolske djece: jec pohaðala privatne satove pjevan ja i sviranja glasovira/klavijatura. To bi moglo imati odreðene veze s endorfinima . valja re oni tvrde kako su njihovi nalazi potpuno pogre no predstavljeni. Razlièite vrste vje ba mogu razlièito djelovati na na e psihièko zdravlje. Shaw nije èekao èvrste dokaze da p p omagati roditeljima da ispune elju za poveæanjem inteligencije svoje c Knjiga i CD Gordona Shavva Imajte Mozarta na umu prodavali su se u vrijen sanja ove knjige z a 52. Guvernere Tennesseeja i Georgije to se istra nje toliko dojmilo da su poèe li davati Mozartov CD svakom novoroðenèe Jedan od va nih èimbenika inteligencije djeteta sretno je ivotno okr Neka istra ivanja novijeg datuma koja su na londonskom King's Collegeu veli dr.

no u mnogim obiteljima riba nije redovit dio jelovnik a. Ne sumnjam d aje njegova ma pogodovala razvoju mozga. nego to to njihovi organizmi ne uspijevaju pravilno iskoristiti u nesene masne kiseline. Hrana za um Ono to unosite u tijelo na va mozak utjeèe jednako kao i ono to radite s njim. Norve ko i dansko istra ivanje poka daje dojenèad d ojena kraæe od tri mjeseca imala veæu vjerojatnost za ispe sjeèan rezultat na testovim a mentalnih vje tina. Na povratku kuæi u uljao se. Jo se sjeæam obroka koje sam jeo s d tri godine. na ramsgateskom molu. gotovo fobièno . Uvjeren da be vrlo zdrave za mozak. Kad sam bio malen. pon osno je prostro lovinu na kuhinjski stol. Tr falni lovac-skupljaè samozadovoljno j e odmjerio svoju i èekujuæu obitelj. Djetetov mozak sadr i velik uði snoæe.sve vrste sira. Ti si upecao obje dimljene haringe?« U nedavnom pokusu u Durhamu osnovno kolcima su est mjeseci riblj davali u obliku do dataka. Mo j pradjed po majci bioje rabin i poprilièan knji ki moljac dio poznijih godina prove o je u Ramsgateu. zaletjela se do stola.smanjujuæi stres i agresivnost. Praba je stalno zadirkivala zbog strasti za ribolovom jer je kuæi uvijek dolazio n ali praznih ruku. kolska psihologinja Madeleine Portvvood iza je skupinu od 120 djece u dob i od est do jedanaest godina s te koæama t nju. Dr. biloje ratno doba i hranu smo dobivali u sljedova pa su mnoge vrste hrane bile slabo zastupljene. kolske sposobnosti ostalih do ivjele su dvogodi n ji napredak. Dokazano je da psihièkom zdravlju pridonose i aktivnosti sastavljene od nizova pok reta poput tai chija ili hathajoge . Mo da su vam dok ste bili maleni govorili da su plave ribe poput sardina. kreativnost i intuicija rezultati bili dramatièni. na obali mora. tada mala djevojèica. p sanjem i slovkanjem. podigla ribu i rekla: »Oh ba si spretan. a danas ih mo emo konzumirati u mnogo naprednij im < ma. èitaèka dob jedno g djeteta poveæala se za èetiri godine. toliko va nih za zdrav rad mozga. Na alost ribomrzaca. presudna za rad mozga. primjerice u kapsulama. sku a i haringa dobre za mozak. nisu bili ba daleko od ist kako je okrutnost zapravo bi la bri nost. nerijetko po vrlo surovu vremenu. a jedna je dugolanèana masna kisel ina. Brojna su istra ivanja potvrdila va nost dugolanèanih masnih kiselina za rad mozga. gdje je pr ehrana bogata ribom. a da bi se pravilno razvijao. Sjedio sam u kuhinji na kolje nu dadilje koja me hranila teku< rom. Èini se da ti spojevi poma u rast i meðusobno povezivanje ivèanih stanica. U estom smo poglavlju vidjeli koli ko su masnoæe va ne za normalan razvoj djeèjeg mozga. Kad se vratio. masne ovojnice oko neurona ko ja provodi elektrokemijske poruke kroz njih i daje boju bijeloj tvari. Jedna lica i ubrzo bi uslijedio c i znimne muènine. poput te koæa s koordinacijom. ali ni izbliza onoliko kao pune lice ulj a b rove jetre koje su nas tjerali da jedemo. Nakon samo tri mjeseca uzimanja dodataka. baka. bice tijekom prvih dvanaest mjeseci. Britanska vlada svojim graðanima preporuèuje jednu do dvije porcije riba poput lososa i sku e tjedno. to je toèno. Mogli bi biti va ni i u stvaranju mijelina. dok su se roditelji skrivali u udobnosti b lagovaonice. Zanimljivo je spomenut disleksija najrjeða ujapanu. taj inaèe iskren i veoma moralan èovjek odluèio je zadivii telj svojom vje tinom. I dan-danas r . Ispada da su rib lja ulja iznimno dol razvoj mozga. èitanjem. La . Moja je obitelj oduvijek bila uvjerena da riblja ulja poma u da èovjek pametniji. praæen osjeæajem kr u mjesnu ribarnicu i potajno kupio dvije ribe koje mu je prodavaè na b zapakirao. Sjeæam se kako su me p vali da jedem svakojak u odbojnu hranu. ne sate.doista. Portvvood istièe da ne unosimo dovoljno masnih kiselina. koju nalazimo u majèinu mlijeku i pla293 Robert Winston: LJUDSKI UM vim ribama. kupio je du g tap za pecanje i proveo brojne u.njoj mjeri povezan s osjeæajem postignuæa. Portvvood usto smatra da kod dijela djece za manjak masnih kiselina nije zaslu na ishrana. u orga nizam valja unositi masnoæe. Dr. Nc 294 Èudesni um: inteligencija. Jaja u prahu nisu bila toliko gi ali sir mije bio potpuno odvra tan. a vi e s èinjenicom da nam mozak preplave end orfini. Nakon jednog frustrirajuæeg dana provedenog u toj be snoj aktivnosti. Ali skandinavsko istra ivanje pokazuje kako moji ro< poput mnogih dr ugih ratnodopskih parova.

raznih osipa. bolova u leðima. primijenio je te spoznaje u britanskom zatvor skom sustavu i na ao dokaze lo e ishrane. Jedna je dodatke uzimala tijekom cijelog istra ivanja. Ginsengje poveæao toèno st i usporio reakcije. u ivateljima pridaju odreðene kvalitete. koji nalazimo u gro ðu. Smatralo se menitim i èasnim da udovica pripr emi tijelo mrtvog supruga kuhanjem na u bambusovim cijevima. govora. U esteromjeseènom istra ivanju. a posebice su bolja u matematici. Istra ivanje Monique Breteler s nizoz skog sveuèili ta Erasmus pokazalo je da osobe koje piju rijetko do umjen imaju manju vjerojatnost pojave degenerativnih mo danih promjena i. vino bi m oglo biti idealno piæe za »bildanje« mozga. èak i hr anjenja. nesanice. mo emo reæi. Polovicom prc stoljeæa lijeènici su opazili da se u plemenu Foro èesto javljalo stanje èiji lol naziv glasi kuru. ugodn iji simptomi. kravljeg ludila . Ta degenerativna mo dana b uzrokuje slabljenje mentalnih funkcija. postalo je jas no da od kurua najèe æe ol jevaju ene i djeca. sam spominjao prekomje rnu konzumaciju alkohola i opasnost da uzrokuje povratna o teæenja mo danog tkiva. To su. primijetili posebnost u foroanskoj kulturi ko mogla prido nijeti irenju bolesti. od ribe dobivate osip. Scholey s Odjela za kogni tivnu neuroznanost na Northumbrij-skom sveuèili tu u Nevvcastleu115 proveo je tri is tra ivanja u kojima su mladiæi i djevojke u sklopu ispitivanja brzine rje avanja probl ema rje avali matematièke zadatke raznih te ina. kroniènog proljeva. meðutim. Prema radu Alberta Bertellija s Milanskog sveui ta. glavobolja."4 Otkrio je da su mladi prekr itelji u popravnoj ustanovi Aylesbury pokazali 30-postotno smanjenje agresivnog pona anja kad su im dnevni jelovnici na dopunjeni dodacima ribljeg ulja. Dosad smo èu li da poma e kod eluèane kiseline. povi enog tlaka. æelavosti. Ali ostaje pitanje za to su Kinezima trebala vi e od dva t ljeæa da njegovu kognitivnu korist doznaju od britanskog znanstvenika? Dokazi s Papue Nove Gvineje upuæuju na postojanje tvari koje bismo st bali kloniti elimo li inteligenciju odr ati u najboljoj formi. odnosno bolest izazvana poremeæajem lanèevine. a druga je na njih pre la na kon stoje tri mjeseca uzimala placebo. kolonijalne su vlasti isprva mislile daje kuru genska bc Nastoja li su sprijeèiti njezino irenje ogranièavajuæi kretanje Foroanaca u nicama njihova rodn og kraja. koja izaziv a posljedice poput Creutzfeld-Jacobove bolesti ili. Nasumce im je dao razlièite kolièine gins enga i nije im rekao jesu li dobili placebo ili pravu stvar. ukljuèujuæi depresiju. znamo daje ru gotovo sigurno prionska bolest. Sad se èini i da pobolj ava inteligenciju. Najdojmljiviji rezultat ostvario je 320-miligramskom komb inacijom 295 Robert VVinston: LJUDSKI UM ginka i ginsenga. Al zheimerove bolesti. depresije. dje ca koja su pohaðala kolu za djecu s poremeæajima uèenja podijeljena su u dvije skupine. eæerne bolesti te da ima afrodizijaèk a svojstva. takoðer s Oxforda. Alkohol nije uvijek vra je djelo Vjerojatno se neæete naæi u situaciji u kojoj æete moæi jesti ljudski mozak. naravno. Bernard Gesch.ura Steve i John Burgess sa sveuèili ta Purdue u SAD-u otkrili su da su djeca s vi im razinama masnih kiselina u krvi akademski opæenito uspje nija. Jedenje mozga trebale je pomoæi da steknu mudrost i inteligenciju. Ob< od kurua postupno su gubili sposobnost hodanja. mo da biste trebali probati ginseng. siroma ne mineralima i sele-nom. Buduæi daje bila ograni« na jedno pleme. Foroanci su svojim tvima poèast izra avali j eduæi odreðene dijelove njihovih tijela. Obièaj je proizi ao iz vjerovanja da odreðe dijelovi ti pojedeni. kreativnost i intuicija . Ako. bobièastom voæu i raznim piæima proizvedeni 296 Èudesni um: inteligencija. lestje izbrisala najmanje deset posto populacije. odnosn o »smrtni smijeh«. tegoba s mokrenjem. mo da æe vas z nimati korist jedne uobièajenije aktivnosti: odlaska u kafiæ. Rezultati su pokazali daje uzimanje dodat aka dovelo do ubla avanja kognitivnih i bihevioralnih te koæa te smanjenja anksioznost i. gubitak pai nja i oslabljeno rasuðivanje. Kemijski spoj resv< trol. Chro-nove bolesti. meðutim. n da. Jednostavno reèeno. Danas. napadaja vruæine. raka. Dr. No èi ni se da povremeno piæe mo e godovati intelektualnim funkcijama. koi votinja. Istodobno. a bogate po gre nim masnoæama. rad na sveuèili tu Oxford pokazao je da dodaci ribljeg ulja mogu biti korisni za obuzdavanje simptoma ADHD-a. impotencije. Antropolozi su. tovi e.

297 Robert VVinston: LJUDSKI UM Magnetski rezonator sla e molekule prema njihovu magnetskom polju. staklo. Zdravlje mo zga utjeèe na zdravlje tijela i obrnuto. Ti su postupci pacijente prilièno èest o de li u stanje nalik transu. naiæi na kraju radnoga dana na èlana osoblja u opasnom stanju malaksalosti. o istra ivanjima rese rvatrola. a sve vi e poput osnovne èinjenice biolo gije èovjeka. Smatrao je da se animalni i f izièki magnetizam razlikuju. daje samo znao. Sad dolazimo do jednog zapanjujuæeg i prilièno tu nog pojedinca. veæina suvremene neuroznanosti temelji se upravo na tom naèelu. Sve vi e dokaza govori kako èimbenici poput s tresa. obièno konvulzije ili esvjesticu. mo da bolje reèeno.. Na um mi padaju »galvanizam« po Gal-vaniju i »faradizacija« po Michaelu Faradavu. St udije ljudskog tkiva pokazale su da taj enzim potièe bujanje veza izmeðu ivèanih stanic a. I bioje uvjeren daje nakon èa ice viskija pisa o mnogo bolje znanstvene radove. ps e i svakakve druge stvari. je stablo. Postoji izvanredna karikatura Mesmera iz franci n ovina objavljenih oko 1790. siguran sam. i to zbog èisto medicinskih razl oga. stoji èvrsta znanost. animalni magne-tizam. nje nim pipanjem ili prelaskom d vima preko oboljelih podruèja.pa nemojte biti iznenaðeni ako char-donnajem ne postignete isti uèinak. N a posudu su bile uèvr æene eljezne ipke za koje pacijenti trebali uhvatiti. Ordinaciju je najprije otvorio u Beèu. te su se neravnote nostavno mogle ispraviti dodirivanjem. Nije znao ni ta. Hipnotièno. a su svakako po dlo ne tome. Temeljna pretpostavka bila da se ljude mo e izlijeèiti magnetskim poljem. i la le i na stol cu. s trideset dvije godine. Stoga mno tvo potrebitih naivaca hrlilo na tretman koji je on pretvorio u ma meto du lijeèenja. moram na alost reæi.netko æe posta ti rogonja. a nad njom stoji Mesmer u aketu i radi »magnetske pro rukama. Osmislio je magnetski baguet. zainteresirao se za djelovanje magneta na tijelo te se uvjerio kako je otkrio posve novo naèelo li jeèenja. pa su se pacijenti mogli lijeèiti dr eæi ko nopce koji su visili s grai su naprave »radile« izazivajuæi »krizu«.fermentacijom. Nije neuobièajeno. zamisao prevlasti »duha nad materijom« sve manje zvuèi poput ekscentr iènog uvjerenja istra ivaèa paranormalnih pojava. profesor Murdo Elder . Mesmerovaje prak sa na Place Vendome brzo postala magnet za p. Vrlo je jasno da svi dokazi upuæuju na blisku povezanost uma i tijela. Mesmer usto ima v magareæu glavu i vrlo duge u i. Pomal o nalikuje Vratilu iz Sna ivanjske n sugestija je vjerojatno ista . jer je vjerovao da mo e magnetizirati papir. Mesmer je ugled stekao p rija njih godina navodnom sposob lijeèenja tjelesnih bolesti samo laganim dodirom sv ojih ruku. Slièn to tubu zubne paste mo emo izravnati istisk ivanjem. ukrao (ili. »magneti. ali mo da viski ima i neka druga svojstva. a zatim u Parizu. Na Marbur kom sveuèili tu u Njemaèk dvojili su gene odgovorne za sintezu resveratrola i dok ovo pi em istra uju naèine uzg oja gro ða bogatog resve-ratrolom. Onesvije tena ena. Kad mu je bilo èetrdeset. Dakako. poti tenosti i pogleda na svijet mogu imati vidljiv uèinak na tijelo. Franz Mesmer odrastao je na Bo-denskom jezeru. Profesor Elder uporno je tvrdio kako je to bio moj najva niji doprinos akademskom zdravlju odjela. znao bi mi se uvuæi u ured poslije radnog vremena i rovariti po ladicama k ako bi. Podosta nali! ci plastiènih kirurga milijuna a èije usluge danas koriste holivudski tx slavni.03 1 dobrog clareta sadr i oko 160 mikrograma reservatrola . eteru. a lijeènik je postao kasno. Smatrao temelju teorije Isa aca Nevvtona o univerzalnoj tvari.. zatvorenu drvenu posudi mjera gotovo d va metra i duboku tridesetak centimetara napunjenu vodor ljeznim strugotinama.uvijek sam ondje dr ao dobar viski. aktivnost i uèinkovitost enzima MAP-kinaza poveæava do sedam puta. imenica i pridjev. pokrete koji izgl edaju seksualno eksplicitni. Moj nekada nji ef. Skot. posudio) za takvo mjesto ne uobièajenu bocu . Mesmer je ozbiljno vjerovao da iza te prakse. naime. . bur oaziju. da su tjelesni meæaji posljedice neravno te e u tjelesnim magnetskim tekuæinama. koje je obuhvaæalo tzv. jako dobro odjevena. Malo je osoba dalo to liko dojmljiv obol ljudskoj povijesti da su prema njihovu prezimenu skovani novi glagol. koju bismo danas mogli r ti lijeèenj em sugestijom ili dodirima ruku. Kao to æem o odmah vidjeti. to mo e biti dobra vijest za opæe mo dano zdravlje. Kako bi poveæ o kapacitet ordinacije. premda psi nisu èest predmet istra ivanja.0. Spoj ima najveæu koncentraciju u crnom vinu .

Jer u mnogo sluèajeva ti pacije nti nisu osobe gladne pa n potro aèi vremena. a prste n a hipohondriju [podruèje ispod rebara]. Kako nute prolaze. z. medicinsk i profesionalci diljem svijeta prihvaæaju da postoji vrlo sna na povezanost izmeðu tij ela i psihièkog stanja. potjecati iz uma. lj koji se previjaju u agoniji zbog stanj a koje nema nikakva tjelesnog uzroka mo ete dvojiti u moæ uma nad tijelom. bila su samo nuspojava njegova zaprepa æujuæeg tretmana nostje bila toliko opèinjena Mesmerovom terapijom daje poèeo . lako je moguæe da bi se uèinak pokazao terapijskim. Kako je bio stranac. godini i naposljetku skrasio blizu Bodenskogjeze-ra. terapeut pola e lijevi dlan na desnu sljepooènicu . Stoga je Mesm er osnovao zavod. kreativnost i intuicija sti. kojeg se èesto smatra ocem hipnoze.pomal put nekih suvremenih amerièkih evangelista masovno lijeèiti »profinj Pari ane u pomno osmi ljenim predstavama s rasko nim kostimima. ponajprije prema slezeni. zakopana u nesvjesnom umu. niti pate od kakva duboko skrivenog mo dan og turao: bolesti srca. Do 1791. Lijeènici danas rutinski tra e simptome depresije ko( cijenata koji stalno na operacije dola ze s bolovima koji odolijevaju svim v ma tretmana. Mesmeru je bilo najjednostavnije napustiti revolucionarni grad. Ali èini se daje bio z adovoljan povuèenim ivotom koji se sastojao od malo medicine i sviranja staklene ha rmonike. Sastojao se od klinike. Najprije. Ali prilièno fantastiène Mesmerove predstave zvuka i svjetla stvorile su temelj novi h znanstvenih interesa. u Parizu je zavladao kaos. valja se smjestiti nasuprot pacijenta. Zatim lagano polo iti palèeve na pleksuse u trbu noj upljini. danas je èvrsto p ðeno. ari te Freudovih ranih istra ivanja bila je zamisao da se od reðena paralitièka stanja mogu izlijeèiti poticanjem pacijenata da ponovno pro ive traum atska iskustva. Da su njegovi pacijenti nakon te terapije stavljeni u skaner mozga. Zatim se palèevima pr elazi od korijena nosa [mosta] oko jabuèice. Dio je znanstvene zajednice. za299 Robert Winston: LJUDSKI UM cijelo najva nijeg èimbenika u Mesmerovim terapijama. sad je bio siroma an. Oni koji vi e naginju psihoanalitièkim tumaèenjima rekli bi da te osobe rojatno potjeèu iz obitelji u kojima su im govorili da se »priberu« te da »m ju biti èvrsti«. kao to sam ja vidio. kad vidite. izvodi se drukèiji tretman. edukacijskog dijela i kva lificiranih èlanova koji su pro li Mesmerovu edukaciju i to platili. U Parizu sla vljen i poznat. nego imaju jako varljiv i prikriven oblik depresije. Preko zavoda je objavio Katekizam o animalnom magnetizmu. Mozak jest tijelo Koliko god mi skeptièni danas bili prema osobama poput Freuda i Mesmera. Nalazite se u uri Imate jo samo sat vremena da dovr ite posao. leðima prema sjeveru. Nakon èetvr t sata takvog tretmana ovisno o stanju pacijenta. te promijeniti polo aj palaca. Razmislite nakratko o sljedeæoj situaciji. Prim jerice. Umi rovio se u 54. iza kojeg se mogao kriti. S vremena na vrijeme dobro je prijeæi prstim a preko rebara. Stres je mo da najklasièniji i uobièajen primjer kako psihièko stanje rt utjecati na tij elo. Terapijsko djelovanje placebo efekta. gomila zadaæa ko . stopalima p rema njegovima. vrlo ozbiljno shvatio njegov rad. ma. Zamisao da bi se tjelesni simptomi mogli ubla iti sugestij ama pokrenula je stoljeæe znanstvenog istra ivanja moguæih koristi hipnoze. Obolijevanje im je stoga jedini naèin upozoravanja na svoj stveni nemir. nepoznat i zaboravljen. U poèecima s vojih istra ivanja nesvjesnog uma potkraj devetnaestog stoljeæa Sigmund Freud slu io s e Mesmerovim postupcima. ta su stanja nalik transi nje zanimal a. ako je rijeè o poremeæaju oèiju. No koje god gledi te za uzeli. èesto izljeèr tidepresivima. Na jednome mjestu u katekizmu obja njav a kako valja dodirivati bolesnika da osjeti uèinke magnetizma. u dobi od osamd eset pet godina. Dru tv 298 Èudesni um: inteligencija. Zatim otvara pacijentove oèi i jako im pribli ava svoje palèeve. Formirano je K raljevsko povjerenstvo za mesmerizam je objavilo vrlo kritièno izvje æe. tak oðer. Od vanjskog svijeta ostao je odvojen sve do smrti 1815.Mesmera. Znamo. a muèi vas glavobolja. da neke tegobe mogu biti èisto psihosomatske na tj. rasvjetom i glazbom. Ali mo da je Mesmer z nuo medicinski establi m ent zato stoje bio prijetnja unosnim terapijama govih pripadnika. umjesto da odbaci Mesmera kao drugora: nog prevaran ta.

ACTH usporava proizvodn ju tih tjele aca i tako smanjuje na u sposobnost da se odupremo infekciji. Taj fenomen jednako vrijedi i za ljude. Visoke razine svakodnevnog stresa upletene su u brojna stanja. nego osobni stav pre ma stresu. stanica koje ubijaju viruse i neutraliziraju toksine. Uvjetovani odgovor nametnuo je dajuæi mi evima lije k od kojeg su povraæali èim bi popili slatku vodu. a lijek vi e nije bio potreban. Rekli smo kako se èini da postoji veza izmeðu visokog kvocijenta inteligencije i dug ovjeènosti.igraèi brid a imali su po vi ene razine CD4 T-limfocita. stoje obuhvaæalo nje: preno enje te redovite dodire i masa u.imali su manje bijelih krvnih stanica. èak i neplodnosti. eludac se uzburka. Primjerice. 301 Robert VVinston: LJUDSKI UM Od 1975. dob: èovjeèno. no nailazi na razmjerno dobar prijam u zn anstvenoj zajednici. a kad posegnete za krpom. demon urbanog stila ivota. Ali Ader ovu je znati elju pobudila èinjenica da su uvjetovani mi evi poèeli ugibati od infekcija od kojih bi se inaèe obranili.po druèjem povezanim sa slo enim kognitivnim funkcijama . Glaser je takoðer test irao parove na braènoj terapiji. Istra ivanje provedeno na Kalifornijskom sveuèili tu u Berkelevju nameæe da bi to moglo biti povezano s imunitetom. a glavobolja ojaèa. na pod oborite por slagan izvje taj i papiri se razlete posvuda. a mo e b iti u jit. Mo da ste i sami primijetili da kae tijeko m visokostresnog ivotnog razdoblja prehladite ili dobijete neku dru upalu. Jedno bi obja njenj e moglo glasiti kako sposobnost mozga da utjeèe na imunosni sustav ovisi o stavu. kreativnost i intuicija i borbe protiv infekcija. otkrio je daje lijek ta koðer zatomio djelovanje imunosnog sustava. od bol srca do raka. Èinjenica da su mi evi ugi bali upuæivala je na jedan zakljuèak . Bilo v am se vine pod oblake.. no ne to je posve drugo ustvrditi kako grupna terapija ili zahtjevna karta ka igra ili zaljubljenost mogu zaustaviti razvoj bolesti. Prouèavajuæi nuspojave lijeka. pani i nepovezane. Prolijevate kavu. Istra ivanja su pokazala kako je sposobnost no enja sa stresom od presui va nosti za f unkcioniranje tijela. Ali za to bi to bilo tako? Jedno je reæi da mo emo zavesti mozak da oslabi ili ojaèa imu nosni sustav. Moglo bi se reæi daje prvo upori te stekla kad je Robert Ader s Medicinskog fakulteta Rochesterskog sveuèili ta u New Yor-ku uvjetovao mi eve da im p ozli nakon pijenja zaslaðene vode. Dr. Jo nije. Naravno. Svaku minutu oznaèi kratak pisak koji vam govori da ste dobili n e-pismo. Nakon nekoliko ponavljanja. kad je taj pokus proveden. Rezultati su djelomice potvrdili njezinu hipotezu . testirajuæi im krv prije i poslije jednoipolsatne partije brid a. uviðamo kako je . Psihoneuroimunologija mlado je podruèje. Provjerila je zatim taj nalaz i na ljudima. time je samo dokazao ono to istra èi ivotinja i stoèari veæ znaju: postupate li prema ivotinjama pa . ol vas znoj. Usto. Misli su vam nejasne. Kad virus ili bakterija ude u tijelo. Ronald Glaser sa sveuèili ta Ohio State pokazao je to djelovanje testirajuæi krv s tudenata prije i poslije ispita. Mo da je samo va no tko igra brid i s kim si u paru. koje se izluèuju dok smo pod tjelesn i psihièkim stresom. bit æe zdravije i mnogo pitomije. kad su odrasli. Dr. brojna su istra ivanja dokazala d hièki stres m o e oslabjeti sposobnost tijela za borbu protiv infekcija.je morate obaviti kao daje sve veæa. mo da imunosni sustav ne slabi stres sam po sebi. Razlog tome je to tvari po] kortizola i adenok ortikotropina (ACTH). mogu naru iti tjelesnu sposobnost samoobnavljanja tk 300 Èudesni um: inteligencija. bijela krvna tje le ca dijele se i umna aju kako bi se borila protiv najezde. Parovi koji su naveli visoku razinu stresa u brak u imali su neotpornije imunosne sustave. Robert Sapolskv sa sveuèili ta Stanford kazao je da su takori u zgojeni u »ugodnoj sredini«.takoðer imaju sni ene razine limf ocita. Studenti koji su dolazili s ispita .njihovi su mozgovi bili odgovorni za gu enje im unosnog sustava. mi evim a je bilo zlo svaki put kad su pili vodu. Stres. Telefon i no zvoni.vjerojatno stresnog iskustva . No uèinci lijeka bili su kratka vijeka i trebali su nestati nakon to su ga mi evi prestali dobivati. Diamond (koja je istra ivala E insteinove ivèane stanice) opazila je da ivotinje s o teæenom dorzolateralnom korom . Marian C. sve je èe æi. bolest je dugotrajnija i lo ije se osjeæate. imali su jaèe imu sne sustave i ivjeli su dulje. proizvodili veæe kolièine serotonin: stoga pokazivali sni enu agresivnost.

a ene u kontrolnoj skupini samo devetnaest. sar tri pacijentice bile ive. stopa je bila veæa: meðu pacijentima kc dobivali samo standar dnu skrb umrlo ih je desetoro.1 deset ena svakoga je tjedna im alo jednoipolsatnu psihoterapiju . bilo je oèito da su mnoga istra ivan ja metodolo ki manjkava te kako su se ushiæene prièe o koristima pozitivnih stavova ob javljene u tisku temeljile na prilièno krhkim dokazima. erbetni test. Fawzy. Johansen i kolege izvu kli su nekoliko va nih zakljuèaka. slièno Aderovim mi evima.zamis bila da æe im to jednostavno pomoæi da se n ose s groznom dijagnozom. Komentirali su da su potrebna metodolo ki kvalitetn ija istra ivanja na veæem broju ispitanika te kako smatraju daje pitanje korisnosti psihosocijalne intervencije na pacijentima s rakom zasad neodgovoreno. Medicinski profesionalci te spoznaje primjenjuju u lijeèenju. svrstavanje pacijenata u razlièitim fazama bolesti u iste skupine. u èetiri je zabilje eno znaèajno pobolj anje. Fawzy saznao je za rad dr. Kao stoje èest sluèaj s isp itanicima zanimljivima iroj javnosti i medijima. a to je moglo utjecati na rezu No nalazi su ipak nastavili pobuðivati veliko zanimanje.takoðer nije bio jednoznaèan. Christofferajohansena s Odjela za psihosocijalna istra ivanja r aka na Institutu za epidemiologiju raka u Kopenhagenu objavio temeljit pregled s vjetske znanstvene literature s tog podruèja. es t godina po do\ ku tog istra ivanja dr. Meðu njima. Stopa smrtnosti bila j e podjednaka u obje skupine. Ne treba napominjati daje stres irok pojam koji se rabi u raznim kontekstima.rijeè o procesu podlo nom utjecaju na eg stava. Dob ije dozu erbeta uz dozu adrenalina. Dr. mog ao biti prolazan. rezultati su zvuèali dojmljivo. Poznato je da adrenalin (tal se oslobaða pod stresom) mo e ojaèati tjelesni imunosni sustav."9 Na li su èetrdeset tri istra ivanja s na sumiènim izborom i rasporeðivanjem ispitanika koja su ispitivala uèinke psihosocijalni h intervencija kod oboljelih od raka. in sni se sustav nastavlja pona ati na a drenalinski pojaèan naèin. Istra ivanja pokazuju da naèi n kako reagiramo na stres ovisi o vrsti stresa te o na em osjeæaju nadzora nad njim.mo da su se ene koje su prihvatile psihoterapiju na odr naèin razlikovale od onih koje su je odbile. No ti n nisu jednoznaèni: jedna je od te koæa to su skupine do neke mjere mogl samoselektivne . a za ostale osamdeset tri pribavljen e su prijavnice ti. Dr. kreativnost i intuicija nakon prvih tretmana. Dobij emo li poslije dozu erbeta bez adrenalina. Metod olo ki nedostaci obuhvaæali su neprikladno rasporeðivanje ispitanika u tretmanske skup ine.117 Ka ko je to bila studija u kojoj su pacijenti bil sumce uvr teni u jednu od skupina ( pa istra ivaèi nisu mogli utjecati na i tretmana). Fawzy I. Davi( egel i nje gove kolege sa sveuèili ta Stanford u Kaliforniji pratili su osam est pacijentica s u znapredovalim rakom dojke i sekundarnim tumorima. dr. Spiegela i odluèi o uæi u svojim ispitanicima kako bi provjerio jesu li pacijenti u terapijskoj skup ini li veæu stopu pre ivljavanja od ostalih. nom tjedno po devedeset minu ta sudjeluju u skupini za podr ku i edukæ U usporedbi sa standardno lijeèenim pacijent ima s melanomom bili su rr umorni i poti teni te su se bolje suoèavali sa stanjem. U osam je studija praæeno trajanje ivota svak og pacijenta. deset est ih je dobivalo redovitu onkolo ku skrb. Zanimao ih je i opæ uèinak psihoterapije na tjeskobu i poti tenost . Ali. trenutaèno æemo vidjeti pozitivan u adrenalina na bijela krvna tjele ca. Dr. ene iz psihoterapijske skupine ivjele su nakon dijagnoze prosj eèno t set sedam mjeseci. Fawzy ponovno procijenio ishod. nepostojan je psiholo kog profila ispitanika te izostanak rigoroznog praæenja ispitanika. U preveli kom je broju istra ivanja niz uvjeta bio potpuno ili djelomice nezadovoljen. n ima moæ lijeèenja tijela. Dakle. Fawzy izabrao je ezdeset < osoba sa zloæudni m melanomom i polovicu pozvao da tijekom est tjedan. to znaèi da bi uèinak psihoterapije. ali meðu èlanovima pine bile su samo tri smrti. Str es koji nosi ozbiijna. mo da smrtonosna bolest poput raka nije isto to i stres koji do ivljavamo putujuæi na posao ili dok se bavimo sportom. vi e od deset go 302 Èudesni um: inteligencija. Saznanje da su psihoterapija i pozitivno razmi ljanje imali nedvojben pozitivan uèinak na opæe simptome samo nekolicine ispitanika bilo je razoèaravajuæe. Spiegela donekle je potvrdio dr. Unatoè kratkom trajanju njegove pne terap ije (samo est tjedana). Deset g odina poslije. ako ga uopæe ima. Rezultate dr. profesor j jatrij e na Medicinskom fakultetu UCLA-e.118 Nedavno je tim dr. U mjerene mo dane procese mo emo navesti i munosni sustav na uèinkovitij Zgodan primjer daje nam tzv. . Ali nedavno je. pon ne nas doze uvjetuju.

120 Desni mozak. Druga je skupina takoðer d< la elektro o kove. Prvo. Sternl profesor psihologije na sveuèili tu Yale. koji korisnicima na ekran u prikazuje njihov EEG. Ako je tako.njihovi su èeoni re njevi slabije raz vijeni. ljudima treba pomoæi da povrate nadzor te tako poprave cioniranje imu nosnog sustava. kad pritisak opadne. Istra ivanja na obiteljima oboljelih ( zheimerove bolesti te na osobama koje su izgubile partnere takoðer pot v da razne vrste nenadziranoga stresa najvi e tete imunosnom sustavu. kako da postane mo bolji slikari. smatraju neki. mo e zapravo poveæati proizvodnju tjelesnih stanica za borbu protiv infekcija. Kreativni ljudi katkad kao da pokazuju veæi raspon odgovora na vanjske podra aje . a ne da ih do ivljava kao zasebne i nepovezane.èim benici poput bila. U jednome od njih jedna pina zdravih d ragovoljaca bila izlo ena zvukovima koje je mogla nadzii druga zvukovima na koje n ije mogla utjecati. odnosno obrasce mo danih valova. a onaj avion p kobasice«. To bi moglo objasniti za to se èesto razbolimo nakon visokostresno g razdoblja. koja omoguæuje stvaranje labavih ili neobiènih asoc ijacija izmeðu naizgled nepovezanih pojava.Kratkotrajni nadzirani stres. n tim. Mnogi glumci navode da pos tanu rtve prehlade i gripe èim zavr e posao. Slièni su se pokusi provodili i na ljudima. Odrasli se opæenito suzdr avaju od takvih izjava je r ne ele isi 304 Èudesni um: inteligencija. kreativni pojedinci bolji su u neusredo-toèenom mi ljenju . Stvarala tvo je. Robert J. tvari koje u normalnim okolno potièu imunosni sutav. a ne tijekom njega. galvanske ko ne reakcije i pobuðenosti kore kod njih naglije rast u kao odgovor na ulazne osjetne informacije. rad mozga i tijela mo emo pobolj ati. p Prije nego to odgovorimo na ta pitanja. kreativnost i intuicija èudni. mo emo li takoðer nauèiti kako osi diti tajnu kreativnog genija. takori pod s tresom koji nisu mogli nadzirati im smanjenu proizvodnju limfocita. Drugo. tu je sposobnost prebacivanja izmeði marnih. barem donekle. Ali upravo takve asocijacije mogu biti ono to slikari ili pjesnici rabe kad stvaraju sliku ili pjesmu. intelige ncija povezana s najneopipljivijom ljudskom sposobno æu . Dijete æe. dugotrajni nadzirani stres poput zahtjevnog posla . prii titi kako »oni oblaci izgledaju poput pirea od k rumpira. Genij u nama Dakle. aktivnost desne polutke. Ol skupinama zatim su ub rizgani mitogeni. skladatelji. izglednije je da æe imui sustav biti spremniji za no enje s njegovim uèincima. Reèenica »samo se odmaram« mo da ipak nije sa glumaèki naèin uljep anog prikazivanja razdoblja bez anga mana. Vrijedi i obrnuto: naj tetniji je stres onaj koji mislimo da ne mo emo nadzirati. bolji j e u zahvaæanju koncepata u njihovoj cjelovitosti. imunosni si znatno su im oslabjeli nakon pokusa. a i zano s prvim. U skladu s t im. Jedan od naèina kako to mo emo opa ati jest pomoæu tzv. To nas dovodi do treæe Sternbergove toèke. smatra da stvaralaèko mi ljenje im koli ko zamjetljivih obilje ja. tvrdi. svjesn ih. poput bungee skoka. u predoèavanju »velike slike«. i sekundarnih. te im omoguæuje da nauèe mije njati mo dana stanja usredotoèenim naporom. primjerice. U oba je sluèaja buka bila g ja od sto decibela. Slièno. ureðaja za biofeedback (biolo ku povratnu vezu). a ne fi nih pojedinosti.st la tvom? Ako mo emo ojaèati m ozak. Ta se funkcija oslanja na njegovu sklonost da stvari povezuje u svojevrstan nadskup. ali nisu imali mehanizam kojim bi ih mogli izbjeæi.mo e dovesti do poveæanog luèenja relaksanata poput endorfin a ili enkefalina. u usporedbi s onim su mogli uti ati buku kad su osjetili da ele prekinuti p okus. Ispitanici ko ji nisu mogli obuzdati buku bili su oèito sv pomoæniji i osjeæali su rastuæu tjeskobu.u predlaganju veza i zmeðu zamisli. nesvjesnih procesa mi ljenja. Spomenuli smo daje ta osobina uoèljiv . To je mo da razlogom za to aktivnosti j grupne terapije i tehnika op u tanja mogu pozitivno djelovati na prognoz lesti. No takori koj i su imali nadzor nad sti nisu pretrpjeli nikakvo slabljenje imunosne funkcije. kreativn i pojedinci pokazuju nisku razinu kortikalne aktivr To bi moglo objasniti za to su djeca vje tija u stvaralaèkom mi ljenju od c slih . U jednom su pokusu takori bili izlo eni nizu elektro kova koje su mo303 Robert Winston: LJUDSKI UM gli zaustaviti pritiskom na metalnu polugu. to imamo jaèi osjeæaj nadzora nad st resom. Kreativne osobe zatra ene da stvore odreðeni obrazac biofeedbacka navodno to èine mnogo neuspje -nije od manje kreativnih. umjesto u rje avanju problema. J o va nije. moramo d efinirati stvarala t kreativnost te shvatiti mo dane procese koje obuhvaæa. Kako je.

ali dotad nisa m mogao razabrati prirodu njihova gibanja. Za Havdna je. Iscrpljen i frustiran. pred oèima su mi skakuta li atomi! Te su se siæu ne tvorbe gibale uvijek kad bi mi se ukazale. Kemièar Friedri Kekule opisuje svoj san o dva va na zapa anj a iz podruèja strukturne kemi Najprije opisuje osnovne veze atoma ugljika: Tijekom boravka u Londonu [1854. kad bismo iz spomenutih argumenata poku ali izvuæi logièan zakljuèak. su zahtijevale ureðivan je te mu èak nisu remetile svakida nju rutinu. navodno je rukopis za ( ruèak (1959. dramaturzi. Katkac se moglo vidjeti kako u kasnijim jutarnjim satima osamljen.. skladanje bilo malno iskustvo.1856. Ruski skladatelj Dmitrij SostE viè u svojoj biogr afiji tvrdi daje bilo dovoljno da nagne glavu ustranu da èuje glazbu. mogli bism o naposljetku ustvrditi kako su svi pjesnici. Vidio sam kako veæi tvore lanac i za sobom vuku manje. Tvrdio je ko su mu zamr e ne skladbe dolazile u cjelini. Samuel Ta vlor Coleridge. recimo. A to uopæe nije tako .jednostavna razli ka u kemijskom nasljeðu . meðutim. Bral bi ustao u pet sati. To bi moglo objasniti za to su mnogi slikari. skuhao silno jaku crnu kavu i zatim sjeo radi ti. pa mo da ima odreðenih temelja za pretpostavku da su kr eativne osobe »osjetljivije« na svijet koji do ivljavaju. kako veæi atom obuhvaæa dva manja. Bee ven je izraðivao beskrajne skice sv ojih zamisli. neovisno o to me koja vam je strana dominantna. drugi su stvaraoci tra ili ekstremnije naèine akt ranja svojih kreativnih mo danih sustava . primjerice acetilkolin. vidio kako se dva ma nja atoma èesto sparuju. Drugi su se klonili droga i deprivacije u korist teènog. Poèeo sam sanjariti i. a cjelina se okreæe u vrtoglavu plesu. . Za neke je. Odreðene aktivnosti. Mo da je uzrok tome bio rapnel u glavi koji je zaradio u Prve svjetskom ratu.i iskljuèivanja uobièajeno domin tnog racionalnog mozga. kako jo veæi dr e tri ili èak i manja.. Dakako. svoju je ep: pjesmu Kublaj-kan napisao pod utjecajem laudanuma. Drugim rijeèima. Uzvik konduktera. zasigurno razvijenije u de njaka. Za razliku odjohannesa Brahmsa koji je izbjegavao dru tvo i srkao kaf kako bi dobi o nadahnuæe. stisnutih usz sjedi u kutu omiljene kavane. prije negc bi do ao do konaènog ishoda. pjesnici i n jima slièni takoðer pokazuju visok stupanj lingvistièke fluentnosti . odjenuo b i najbolju odjeæu. ako ste kreativni mo ete zatomiti elemente na ko je se obièno oslanjate i posegnuti u suprotnu polutku. pjesnici. primjerice. taj bi komadiæ granate pritisnuo slu koru i podra ivao je. s dr uge strane.a i u introvertiranih osoba. skladatelji i drugi umjetnici intr overti s dominantnom desnom polutkom. iskljuèiti analitièki.] prilièno sam dugo boravio u Ulici Clapha m. Stoga æe slikar koji eli doèarat i. Guy Claxton s Bristolskog sveuèili ta misli da bi se tajna stvarala tva mogla kriti u sposobnosti prebacivanja aktivnosti..to mo e potvrditi svatko tko je barem malo upoznat sa ivotnom prièom Ernesta Hemingwaya. potaknute igranjem biljara. ali samo na krajevima lanca. Romanopisci. pisci i slièni introverti.mo e objasniti za to nek to lak e polazi za rukom. Mozartje stvarala tvo do ivljavao kao posve prirodan proces. stvarala tvo izgleda bilo p< z ano s odreðenim mo danim poremeæajima. Tom pro mogu prip omoæi odreðeni neurotransmiteri. pak.. zas pao je i usnuo san o konjskoj utrci u kojoj su 1 nji trèali u stazama koje su odgo varale stazama elektrona.. tor dvojbene genijalnosti i takoðer ljubitelj opij ata. u susjedstvu Commona. mogu se uvelike oslanjati na procese u lije vom mozgu. kreativnost i intuicija sam se posljednjim omnibusom. Prije negoli bi poèeo pisati. Tada sam. poput crtanja ili sviranja. Slikar Francis Bacon na mjerno si je uskn vao san i hranu kako bi u ao u plodnije stvaralaèko stanje. isj bao tipke i psihièki se pripremio za profinjene vje tine svojeg zanata. »desnog« mi ljenj snovima. Èinjenica to veæina kreativnih osoba vi e voli radit amoæi samo ojaèava njihovu introvertiranost. primjerice. èesto u urbano.opet aktivnost l ijeve polutke. Pozn ata je prièa kako je fizièar i nobelovac Niels Bohr do svoje tee je o graði atoma do ao shvativ i da ga njegova dnevna razmi ljanja ne vode kamo. lijevi mozak i po305 Robert VVinston: LJUDSKI UM segnuti u desni kako bi oblake usporedio s pireom od krumpira.. VVilliam Burroughs. kako dijete vidi nebo.) napisao u takvom bunilu da se nije moga o sjetiti da gaje napis Iskreno. gle. Jedne lijepe ljetne veèeri vraæao 306 Èudesni um: inteligencija. Kad bi nagnuo gla vu. mislim da se tako i èita. i up to . »Ulica Clapham . Povlaèe se iz svijeta koji do ivl javaju zbunjujuæim i potencijalno prijeteæim za njihov osjetljiv osjetni aparat i tr a e olak anje u »unutarnjem svijetu«.

Pokusi su rezultirali 30-postoti poveæanjem uspje nosti. Sjedio sam i zapisivao u ud benik. poku av i vidjeti to se zb iva uvje bamo li normalan mozak da iskljuèi analitièke funkcije i vi e rabi desnu polutk u. Govor tijela. ukljuèu testove crtanja. sna na m agnetska polja inhibiraju ili gase odreðena mo d podruèja.. gospodo. koji bi nam pje ak mogao iznenada istrèati pred automo Dok hodamo slabo osvijetljenom ulicom. trgnuo me iz snova. poput mene. ' Nije ba tolika rijetkost Svi percipiramo znakove iz okoline a da pritom nismo nu no potpuno svje to radimo. Premda jo nije u ao u redovne tretmane. koja se sastoji od postavljanja niza sna nih magneta oko glave. sad je razaznavalo veæe tvorbe. Misli su mi bile dr ugdje. Miller je ustvrdio da zbog te osl abljene funkcije lijevog mozga savanti imaju bolji pristup stvaralaèkim resursima desne polutke.!«. Ispitanici su izjavili da su postali pozorniji. zatekli u nesigurnom dijelu grada i iz nada osjetili kak o ste postali oprezni. Drugu va nu viziju Kekule je imao 1862. pa njih rezultate valj a oprezno tumaèiti. bez usporavajuæeg uplitanja svijesti. Evo do èega mo e dovesti vo nja omnibusom. naèin i bi na neèijeg hoda. Pozabavili smo se nakratko tim fenomenom kad smo govorili o percepci pozornosti. mo emo predvidjeti. Ono to im daje jedinstvene moguænosti sposobnosti predviðanja te prilagodb e svojeg pona anja ulaznim informaci ma. izo treno ponavljanjem takvih vizija. dok su bili prikljuèeni na TMS. Okrenuo sam stolac prema vatri i zadrijemao. I taj sam put ostatak noæi probdjeo dokuèujuæi posljedice hipoteze. Pomog la mu je da shvati benzenski prsten. matematièkog zakljuèivanja. Dokazano je da vrhunski sporta i imaju samo marginalno br a v mena reakcije od opæe p opulacije. Za sporta e je najva nije to ta sposobnost ostaje »zakopana« u ni im n torièkim podruèjima a. koji je svojim pogledima privukao m no tvo medijske pozornosti. Probudio sam se kao pogoðen munjom. a da znamo toèno kako. a koliko znam nisu se pojavili u struènoj evaluacijskoj literaturi. i mo da æemo naæi inu. Posjedujemo { roðenu sposobnost predosjeæanja dogaðaja. kora i baza! gangliji... Kad se TMS primijeni na i malnom mozgu. Prot 308 . pamæenja i tra enja pogre al tekstovima. Kad se v ozimo prometnom cestom. Kad uvje bavamo novu aktivnost. oslobaðajuæi se ta za nove aktivnosti. postane oèito kako smo do li do pretpostavke. Primjerice. temelj velikog dijela suvremene organske ke mije: . Moje psihièko oko. te je teorije odveo korak dalje. Njihovi su crte i odra avali tu povi enu s sno st. no rad nije napredovao. Primijenio je tehniku zvanu transkranijalna magnetska simulacija (TMS). Ali gl e! to je to bilo? Jedna od zmija uhvatila se za vlastiti rep i oblik se podruglji vo vrtio pred mojim oèima. Zanimljivo je. grane: duge r edove. Mo da ste se. Snvder navodi ke ohrabruj uæe znakove njegove djelotvornosti. Poslije nam. Ali s vremenom se vi a. Brita nac Stephen VViltshire od ranih godina crta fantastièno podrobne i toène crte e. Dr.. da u mnogim situacijama primljenu informa ciju reagiramo prije nego to postanemo svjesni za to uor reagiramo..sve su to vrlo dobri pokazatelji tut nakana. poput zadivljujuæeg viðenja Victorijina i Albertova muzeja. meðutim. rade skladno. po pokr etima osobe koja nam se j bli ava mo emo prosuditi je li ona prijetnja na oj sigurnost i. Brucea Millera s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu osobito zanima sposobnos t nekih autistiènih osoba da se sjeæaju nevjerojatnih pojedinosti. koji su se okretali i vijugali poput zmije. Opet su mi atomi skakutali p red oèima.. To je vje tina koju svi rabimo u svakid njem ivotu. Na mozak zna pri je nas. povremeno zgusnu-tije. kad analiziram o sv misli. Allan Snvder iz Sydneyja. kao to smo vidjeli. Snvder je dragovoljcima dao da rje avaju skup testova. Snvderovi pokusi tek moraju otkriti matematièkog ili umjetnièkog gi ja. TMS je pokusni tretman koji se trenutaèno ispituje kao zamjena za elektrokonvulzivnu ok-terapiju obolje307 Robert VVinston: LJUDSKI UM lih od depresije. »misleæ podruèja iskljuèuju iz procesa. Ska-novi mozga tih autistiènih savanata otkrili su jedno zajednièko obilje je graðe mozga: svi su imali oslabljenu fu nkciju prednjeg dijela lijevog sljepooènog re nja. smjer i snaga pogleda . Taj su se put manje skupine neupadljivo dr ale pozadine. o sjeti ji na fine pojedinosti u okolini. Nauèimo sanjati. dobrih ili lo ih.

èak i kad su mu pi tolj i znaèka oduzeti te mu je zaprijeèeno do ivotnim reguliranjem prometa.121 Njegova su ga istra ivanja dovela do zakljuèka da èe sto zanemarujemo snagu intuitivne slutnje ili predosjeæaja i radije pouèavamo ljude da se oslanjaju na razmjerno duge. 309 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kleinaje do tog zakljuèka djelomice doveo rad s vatrogasnim zapovjedn koji je ustr ajno tvrdio da ima izvanosjetilnu percepciju (ESP). Iznenada. Hladno je odgovorio: »N i ta. Poklon ici detektivskih romana zacijelo znaju sve o intuitivnoj slutnji. mo da ste se zbog tko zna kojeg razloga uhvatili kako razm i ljate o aktivnosti koju godinama èinite bez ikakva napora.ima va nu ulogu u naèinu kako profes ionalci poput timova hitne pomoæi. ranormalna sposobnost predviðanja buduænosti. onom priroðenom. Ako je gorjela sa stra njem dijelu kuæe. Drugim rijeèima. gasni zapovj ednik s navodnim paranormalnim sposobnostima jednostavr znao koje znakove treba . Poèinjete grije iti i tako potkrjepljivati nedostatak samopouzdanja. Samo nekoliko se kunda j je. Redovitom vje bom povezanih neuronskih putova sposobnost se uèvr æuje u ni im. Vatru k( èinilo se. Sami m razmi ljanjem o tome kako ne to èinite. nego tehnika uèenja va znak ova i njihova tra enja u danoj okolini bez uplitanja svjesnog uma. Kognitivni psiholog Gary Klein prouèavao je osobe koje u svakida njem ivotu moraju do nositi odluke u djeliæu sekunde. èini se daje razmi ljanje jedna od najg orih stvari koje mo ete uèiniti. On i njegova ekipa nai li su na po ar u stra njem dijelu kuæe. za t o se nije povukla kad su je polijevali vodom? B i drugih znakova da sve nije bil o kao stoje trebalo biti . Igraèu pikada Ericu Bristowu igraèka je vje tin a zbog toga bila paralizirana deset godina. Zapovjedi isprièao kljuèni dogaðaj koji gaje uvjerio u vlastite paranormalne sposc sti. stoje takoðer vi e i lo u pri pretpostavci d tra gori ispod njih. Tada postaju samosvjesni-ji.Èudesni um: inteligencija. Vrati li se svijest zbog bilo kojeg razloga u proces .« Ne iznenaðuje stoga posebno stoje redovita vje ba jedan od naèina kojim sporta i osigura vaju da im vje tina ostane zacementirana u motorièkoj kori. Smatra se da uzrok gubitka samopouzd anja kod sporta a mo e biti stres. Vruæ plamen usto buèi. Gledano unatrag. V. Ukratko. pretkognicijskom osjetu koji potièe junaka da nastavi progoniti zlikovca. kognitivni znanstvenici uvjereni su da intuicija . kako miri u i kako bi se mogli pona ati. Zapamtili su kakav je osjeæaj biti pt njih. naredio je svima da iziðu iz kuæe. umjesto otkrivanja poèinitelja. Svaka je epizoda zapoèinjala sjasno prikazanim ubo jstvom i ubojicom. Mnogi sporta i ive u strahu od te pojave. no taj je po ar bio jezovi to tih to stoje prava buktinja bila ispod njih. Mo da se to zbilo i vama. Klein je zatim intervjuirao jo mnogo vatrogasnih veterana i poèeo je pri æivati kljuèno obilje je rada ljudske intuicije. prekopali bi arhiv da naðu odgova rajuæe poveznice koje æ reæi kako da se pona aju u toj situaciji. Te levizijska serija Columbo. on i njegova ekipa mogli su poginuti. paje. Ali plam nije povukao. mo dane ivèane tanice okidaju u istom obrascu uvijek kad izvodimo odreðenu zadaæu ili samo prolazim o pokrete u glavi. policajaca i vatrogasaca obavljaju svoj posao. za gledatelje u itak bio gl edati Columba kako dokazuje da mu je intuicija bila ispravna. Svaki put kad bi se susreli s vim po arom. Kao to znamo. zaboravljate kako to èinite. Ma tu nastranu. zaklonjena podom. Da nije imao taj pi s jeæaj. s Peterom Falkom u glavnoj ulozi. Golfera Severiana Ballesterosa jednom su upitali to mu je prolazilo umom netom prije udarca za milijun dolara. izgubite samo pouzdanje. pa dotad glatko izvoðe nu vje tinu podvrgavaju pomnoj ra èlambi.temperatura na stu gdje su vatrogasci stajali bila je mnogo veæa nego to bi se oèekivalo malog kuhinjskog po ara. zapovjednik je izdao zapovijed zato to se vatra proti je se bori o nije pona ala prema njegovim oèekivanjima. dolazi do usporavanja i naru avanja teènosti obavljanja zadaæe. U tom je trenutku zapovjednik osjet io da ne to nije u redt znajuæi za to. buktjela u kuhinji vodom su polij evali iz dnevne sobe. Vatrogasci su s vremenom rili osobni »arhiv« razlièit ih po ara. Zbog toga danas mnogi sportski psiholozi klijente pouèavaju teh nikama vizualizacije. sporije i katkad mnogo neuèinkovitije postupke. kreativnost i intuicija se ugraðuje u motorièka podruèja. vi e se bavila tim pr edosjeæajem nego rje avanjem zloèina. pod na kojem su stajali uru io se u goruæi podrum. intuici ja nije nek. Sporta i nisu jedini koji se oslanjaju na sposobnost da znaju bez spoznaje.sposobnost pril agodavanja pona anja prema nesvjesnim znakovima . nesvjesnim mo danim podruèjima.

meðutim. krivac mogla biti jetra.oba znaèenje dohvaæaju iz gibanja. èudesno. Èinilo se daje nadomak smrti. Funkcioniraju same tem mehanièkih sil a . Toliko krvarenje. Zatim mije sinulo da bi. èak i kad je donosite impulzivno. Da bismo mogl ku ati i onju iti. koje èesto moraju donositi nagle odluke kako bi spasile ivote n roðenèadi. Sjeæam se jednog groznog hitnog sluèaja iz doba kad sam bio mlad kirurg u ruralnoj bolnici. Ka je jedan od Kleinovih kolega interv juirao. Do k sam je pregledavao. stoje znaèilo daje moja dija gnoza bila barem djelomice toèna. ali velika je odluka urno odgurati osobu u operacijsku dvoranu i otvorit i joj trbuh. Bez obzira na to. Istu paralelu mo emo povuæi izmeðu sluha i dodira. brzo pregledao tkivo i otkrio . Mijenja im se obrazac hranjenja. a tlak joj je bio nizak. to mora biti r astopljeno u vodi. Ako sam imao pravo. C i njuh se. premda to prije nisam vidio i nis am za to svjesno èuo. mo emo s udaljenosti. Vjerojatni razlog bilo je unutarnje krvarenje. a slu ati. va infekcije kako bi mogle pra vodobno reagirati i spasiti djetetov ivot. meðutim.nije bilo vremena za èekanje rezultata testova. jo aktivan u na ih tinjskih predaka. Dovela ju je hitna pomoæ i uz nju nije bilo nikoga od koga se mo glo doznati kako je zavr ila u tom stanju. No podrobniji razg« otkrio je da su te iskusne sestre stvorile akt ivni arhiv iznimno suptilnih znak Primjerice. Ali oba su jajovoda bila posve normalna i nigdje u zdjelici nije bilo tragova krvarenja zbog trudnoæe. Zanimljivo je. èini se da ljudska intuicija nije ba zagonetno » esto èulo«. na crijevu u trbu n oj upljini. meðutim. staviti u usta. Produljio sam rez. sestre su izjavljivale da nisu u po nosti znale kako znaju. Dodatno èulo Dakle. Iz tr buha je potekla golema kolièina zgru ane i nezgru ane krvi. s obzirom na takvo krvarenje. nego da su »je dnostavno znale«.to mo e stra no krvariti. jer funkcioniraju na isti naèin. . stvari mor.opet te ka odluka. Kad p rerano roðena djeca dobiju infekciju. a trbusi im se nadimaju. k ao i nju iti. Plod je brzo uklonjen. trbuh joj je bi o poput tijesta i blago nadut. Stoga je najvjerojatnije bilo da nosi plod u jajovodu . ru ièaste do zelenkastosive.elimo li ih ku ati. g otovo nemjerljiv. put prerano roðenog djeteta u ranoj fazi infekcije naglo se mijenj. a da niste stigli ni propisno oprati ruke. onesvijestila se. Ista sposobnost primijeæena je i kod medicinskih sestara na neonatalnoj in zivnoj skrbi. Dodir. isprva iznimno blago. * Argument za tezu o ljudskom osjeæaju smjera proizlazi iz èinjenice da su ma naèinu d jelovanja na i osjeti naoko manjkavo spareni. kreativnost i intuicija nu mlitava i letargièna. Bila je smrtno blijeda. po neèemu razlikuju . nismo smjeli gubiti vrijeme. kad su me pozvali na traumatolo ki odjel da pregledam polusvjesnu neudat u dvadesetdvogodi njakinju.bolest se poput vatrene stihije iri maju nim tijelom i ubrzo izaziva si Zbog toga iskusne sestre mo raju razviti intuiciju za prepoznavanje ranih zn. posljedice mogu bit zorne . Mnogi su lijeènici do ivjeli iskustvo intuitivnog odluèivanja pod ekstremnim pritiskom . nego iznimno uèinkovit n procjene informacija iz pet stvarnih osjeta. ektopièna trudnoæa vjerojatno je najèe æe. No anesteziolog je dvoji o hoæe li joj dati anesteziju jer joj je tlak bio nemjerljiv. Brzi-naje oèito bila presudna . to se polovica simptoma kojima barataju neonatalne sestre ne spominje u medicinskoj literaturi. obièno u ustima ili nosi ma. Za okus i njuh r se reæi da su zaseban par. Svoje su odluke temeljile na znanju koje s u same stekle. nije bilo uobièajeno za vrlo rijetku moguænost c rijevne implantacije. pa sam otvorio trbuh dok je on jo obrazlagao . a primjenjivale su ga gotovo ni ne znajuæi da to èine.tra iti u borbi s po arom i kad je uoèio nepravilr znao je da to znaèi nevolju. U podsvijesti mije bila pom isao da se ektopièna trudnoæa mo e razviti. smjesta smo joj osjetili bilo. poput ok zahtijeva kontakt. ali iznenada po 310 Èudesni um: inteligencija. ali doista vrlo rijetko. i u nama uspavan. no pomirisati ih mo emo s udaljenosti.rupturu osmerot jedne trudnoæe na jetri. Neki istra ivaèi dr e 311 Robert VVinston: LJUDSKI UM daje esto èulo zaboravljeni instinkt za »navoðenje«. oko mjesta krvarenja hitro su umet nuti tamponi i. to je jo rjeða pojava. a sama obrada znaèenja podra aja odvij a se kemijskom interakcijom. potraga za tom neuhvatljivom funkcijom ne prestaje. Takva djeca znaju èesto p lakati. Malo je stanja koja mogu tako ugroziti ivot m lade ene.

pogodili j edan broj i izgubili jednake svote. imati sti osjet smjera ili aparat za prepoznavanje feromona. Nakon mukotrpnog razmi ljanja o etiènosti te zamisli. U televizijskom izvlaèenju u tom su kolu izvuèeni brojevi 2. èini se statistièki znaèajan rezultat. poput si i njuha. Upitnika je bilo dovoljno sa mo za prvu tisuæu pozivatelja. Dr. no ne i èvrstih doka To. ili doista trebali. Nalazi su nedvojbe no zanimljivi. pr emda prilièno nesavr en u odnosu na nju ne sust mnogih ivotinja. mo e raspoznati odreðene feromone. zanimljivih indikacija da bismo mogli. kreativnost i intuicija istra ivanja. Nije pogodio nijedan broj. Leptir monarh posjeduje boL mre u tankih.1 22 Ljudi i ju taj gen. trideset estero ih je osvojilo novac. kako mogu utj< ti na nas? Mo da nos. s jetit æeti da feromoni mogu djelovati na ljude. ali s mutacijama zbog kojih se doima beskoristan.U tim usporedbama vid ostaje bez para. r ijeè o »daljinskom« osjetu. Iznimno sam cinièan prema veæini prièa o ESP-u. Mogli bismo reæi da je. 32 i 45. Jesu li »sretnici« bili i ta uspje niji? Od svih sudionika. tu i tamo bi se pokazao kad su ljudi poku avali mislima utjecati na gen eriranje sluèajnih brojeva. najboljima je to po lo za rukom u 48 posto od dvadeset pet poku aja. smono a u prostoru snalaze zahvaljujuæi siæu nim komadiæima materijala o ljivih na magnetsko polj e. ka e. Rezultati su pokazali da su ti gledatelji zajedno kanili kupiti oko dvije tisuæe listiæa. Ako postoji kakvo esto èulo koje nekim ljudima omoguæuje da uèink tije nalaze put. a èetvero meðu n jima »velezgoditak« od 58 funta.123 Poslu iv i se televizi jskom zabavnom emisijom kojuje gledalo oko trinaest milijuna ljudi. dakle onome koji ne zahtijeva kontak bi do lo do obrade. To mo da ne zvuèi osobito dojmljivo. Na obrascu koji su primili trebali su navesti smatr aju li se prirodno sretni ili nesretni te imaju li kakvu nadnaravnu moæ. Podjednako nizak. ne sprjeèava provoðenje brojnih ekstremnih metodolo ki lo 312 Èudesni um: inteligencija. Jedni i drugi u prosjeku su kupili tri listiæa svaki. primjerice feromc Tim predvoðen dr. Kad su istra ivaèi pregledavali podatke. dakle. On je opisao kako je proveo pokus da provjeri postoje l i pojedinci koje bi se istinski moglo smatrati sretnicima. Dr. u vrijeme pisanja ove knjige provodio je svjetsku studiju izvanosjetilne perce pcije. èemu slu i? Neki su znanstvenici istaknuli da se neke ivotinje poput leptira i golub. meðutim . Moj cinizam prema nadnaravnim moæima mo da ima odreðene veze s kemijskim procesima u m ojem mozgu. Tijekom prijenosa zatra io je od gledatelja koji se smatraju nezaslu eno sretnim a ili nesretnima da nazovu emisiju. a da nisu svjesni da ih mogu prepo zn To se smatra jednim od razloga za to se enama mjeseènice usklaðuju kac ve zajedno. Richard VViseman. Dobici su se ravnomjerno rasporedili meðu sretnim i n esretnim osobama. VVisem n navodi kako je njegova analiza pokazala daje kombinacija 1. Dean Radin s instituta Boundarv u Palo Altu. Ali èovjek takvu funkciju ma. 21. barem lakovjernijima. Je li stoga moguæe da previðamo prirodnog kandidat esto èulo. A li ako nemamo gene za percepciju feromona. nadnaravnim moæima i sreæi. Pomoæu testova postavljenih na svojoj internetskoj stranici Radin je prouèio rezultate pola milijuna poku aja èetiri tisuæe osoba iz 57 zemalja. 13. èovjekje opèinjen moguæno æu avirivanja u buduænost. 37 i 44 najbolji izbor. magnetiziranih krilnih vlakana. VViseman oèekivao je samo nekoliko stotina poziva . 19. U testu u kojem su sudionici morali pogodit i koja od ponuðenih pet karata ima sliku. otkrili su da su izmeðu èetrdeset devet ponuðenih br ojeva »sretnici« èesto birali odreðene brojeve koje su »nesretnici« izbjegavali. i sam kupio listiæ. pobolj a mo danih olfaktor oæi. Ima. 29. Catherine Dulac s Harvardskog sveuèili ta uspio je izol ti gen koji takorima i mi evima omoguæuje percepciju feromona. ono je veoma nejednolièno rasporeðeno u populaciji te n( oèit ih tjelesnih manifestacija. 17. onoga koji djeluje putem kon takta? I ako je tako.procjenjuje se da ih je bilo oko milijun. u Kaliforniji . prvi je i pos ljednji put. ali vjerojatnost da se to dogodi navodno iznosi 2669 prema 1. zamolio je g ledatelje da predvide dobitnièku kombinaciju u iduæem kolu engleske Nacionalne lutri je. Drugi su predlo ili da bi esto èulo prije moglo biti »èulo 5a«. 7. Peter Brugger iz Ciri ke sveuèili ne bolnice uzeo je dvadeset vjernika u p . Ipak. Spomenuo sam vomeronazalni organ s rece] rima za kemijske spojeve koje nos ne mo e raspoznati. ba kao i psiho og dr. Od doba Izaije do horoskopa u dnevnim novinama. Golubi put nalaze zahvaljujuæi ugraðenom komp granulama kristala magnetita blizu lubanje.

Dr. psihologinja na Sveuèili tu zapadne Engleske. Ali sama je èinjenica daje veæina iskustava bliske smrti slièna za neke. Kako znati gdje se na tom kontinuumu n alazi iskustvo bliske smrti . od potpune budnosti na nom kraju do sm rti na drugom. velika je razlika izmeðu tih lo e nadziranih pokusa i iskt bliske smrt i. Istodobno. spomenuo nalaze vicarskog neuron ga koji je operira juæi epileptiènog pacijenta mo da na ao neurolo ki t< za tzv. U jednom istra ivanju provedenom 1980-ih pacijenti su »slu ali« inforn ne audiovrpce dok su bili u nesvijesti. poput izlaska iz tijela. obilje je dokaza koji govoi je neke vidove svijesti te ko usp avati. uvjerljiv dokaz da su ona jednostavno plod kemijskih procesa u mozgu. smrt nije trenutan proces. u kojoj toèki tog procesa? Nastupa li kad je mozak praktièno »mrtav« ili kad ponovno poène . a osjeæaji spokoja i bla enstva nastaju zbog izluèiva nja endorfina uslijed iznimno traumatiène tjelesne smrti. èesto navode para normalne osjete koji nadilaze normalne granice vremena i prostora. Ali. Nastojeæi shvatiti kljuène razlike u m nim stanjima izmeðu tih skupina . ukljuèuju osjeæaj ubrzanog mi ljenja. Iskustvo bliske . izvantjelesno iskustvo. Od podrobnih opisa susreta sa Stvoriteljem do svjetovnij vje taja o razgovorima èlanova kirur ke ekipe. Nadalje. meðutim. neke ispremetane.dogaða li se dok mozak gubi svijest. Takoðer. Usto. predla e tezu daje is kustvo bliske smrti samo proizvod potencijalno umiruæeg mozga. Znanstvenici koji prouèavaju iskustvo bliske smrti priznaju kako im nastojanja rem eti jedan oèit èimbenik. kakav je osjeæaj umirati na operacijskom s tolu. i da se svako tako stei znanje gubi unutar nekoliko sati od osvje æivanja. poput gledanj a u pro lost i buduænost ili svjedoèenja dogaðajima izvan dosega njihova osjetnog aparat a. a vi e o razli kapacitetima ljudi da u to v jeruju. kreativnost i intuicija vanje osobnosti na Vird inijskom sveuèili tu opse no je istra ivao iskustvo bliske smrti. Prouèiv i opise stotina pojedinaca. Ne cina znanstvenika smatra daje posv e moguæe da mozak upija informacije je funkcionalno nesvjestan. to smo bli i budnoj svjesnosti. Primjerice. vjerojatni da æemo apsorbirati informa cije.aranormalno i dvadeset potvrðenih skeptika. a neke samo zvt Ustanovio je da su vjernici bili mnogo skloniji izjavljivati da su vidjeli licæ li prave rijeèi kad to nije bio sluèaj. Brugger je objema dao L-DOPA-u. kako neka obilje ja »uma« mogu naizgled postojati i mozak vi e ne radi? To pitanje podjednako zanima znanstvenike i kirurge otkad se primje opæa anestezij a. Ljudi do ivljavaju promjen u emocionalnog stanja . u treæem poglavlju. odnosno o tar prijelaz izmeðu svijesti i nesvijesti. èini se da su s nja nepotpunija stoje anestezija dublja. Mo da b dakle. odr sintetizirani dopamin. te od njih zatra io da poku aju razaznati lica u slijedu sastavljenom od raspo313 Robert Winston: LJUDSKI UM znatljivih i na vrljanih slika lica i drugih predmeta. i ako je tako. d ni dop amin nije imao uoèljivo djelovanje na rezultate vjernika. naèinio je popis zajednièkih obilje ja.124 Iskustva bl iske smrti. Veæ se prema definiciji potonjeg stanja smatra kako mozak u nj ne bi trebao bit i ni blizu budnosti. a zatim im je ispitano opæe znanje kon iskustva nesvjesnog uèenja toènost im je porasla s 37 na 62 posto. Taj do ivljaj da se osoba nalazi izvan svojeg zauzima sredi nje mjesto u prièama nekih oso ba koje su iskusile. i da zapr avo imamo finiji spektar razlièitih stanja. Su an Blackmore.najèe æe navode osjeæaje spokoja i bla enstva. ili bare ko tvrde. nego kontinuum o d nekoliko faza èije se granice preklapaju. Zapa eno je. stanja kojima mo e biti svojstven a sklonost da se do ivljava kao inherentno smisleno mjesto prepuno podudarnosti. morali manj e govoriti o postojanju paranormalnog. Ako je sve to naz ivamo »um« izvod rada mozga. visoke razine dopamina upletene shizofreniju i maniju. izvje æuju bnormalnim prostornim iskustvima. Profesor Bruce Grevson s Odjela za ist 314 Èudesni um: inteligencija. naravno. uobièajen i do ivljaj prolaska kroz tunel prema toèkici jarke svjetlosti plod je nasumiènog okid anja ivèanih stanica u vidnoj kori. primjerice. Ranije sam. Kao to znamo. To ide u prilog shvaæanju da u m< ne postoji »prekidaè«. Poput svijesti. O tk da su pod dopaminom skeptici ponovili rezultate vjernika. Test je zatim ponovi jeèima neke su bile stvarne rijeèi. kontroverzno je podruèje za neuroznanost.

M. svi smo uistinu iznimni.' Neuropsychologia (1997). M. zapravo mislimo na veoma rijedak pod ljudskih spo sobnosti. Landis. a ne rijetke iznimke. katkad iz plemenitih po buda.u odreðenim toèkama du put a u potpuni zaborav mogli bi postojati trenuci veæe ili manje budnosti. 299:1196-201 11..' Nature (1998). Na svakog neur oznanstvenika koji ustrajno tvrdi da nema svijesti bez mozga koji je u odreðenoj m jeri iv. sadr avao bi samo siæu an postotak pnog broja stanovnika. M.. i Pitino. vatrogasca koji zna kad mora pobjeæi iz zgrade kc uru ava. A.raditi? Istra ivanja spavanja. To. S. M.. Lane.' Trends in Cognitive Sci ence (2002). Miller. Blackmore. Sampaio.. Mari . Drislane. Mnogo j e dokaza koji upuæuju na èir cu daje svaki mozak obdaren neizmjernom kolièinom izvanre dnih sposc sti. 'Crossing the chasm of consciousness. poput sluha i pamæenja. et al.. Moguæe je. 316 Literatura 1. 'Physio logical and anatomical evidence for a magnocellular defect in developmental dysl exia. M. Fried. Fee. 2:251-62 9... 'Stimulating illusory own-bod y per-ceptions. Rosen. T. Istra ivanja iskustava bliske smrti jo nam nisu dala jasne odgovore.Jenkins.' S eminars in Neonatologj (2002). W.. 'Encoding pheromonal signals in the accesso ry ol-factory bulb of behaving mice. bit æe drugih koji æe stvar poku ati rije iti na prepad. 'Brain plasticity: »visual« acuity of blin d per-sons via the tongue. et al. od toèke nadomak buðenja do toèke u kojoj »spavam o kao zaklani«. D.. da postoje razlike zbog individualnih posebnosti neuronskog ustroja. John. D.' Brain Research (2001). 'Pheromonal influences on sociosexual behavior in yo ung women. O. 'Electric current stimulates laughter. R.. N. 6:276-7 7. L. 1995) 6. 'An fMRI study of sex differences in regional activation t o a verbal and a spatial task. R. Blanke. dva mozga nikad neæe biti ista.. 'Language learningimpa irments: integrating basic science. S..' Nature (2002).. C. ali ga vr zlièito koristimo.. Svatko je od nas u svakida njem ivotu sposoban predvidjeti dogaðaj( s vjesno primiti predznake iz okoline i prema tome prilagoditi pona anje sporta a koji zna kako æe loptica udariti njegovu palicu do turista koji slu je zalutao u lo u èetv rt. U ari tu zanimanja ove knjige je mozak koji pos svima nama.. umjetnika koji komuni cira svojom slikom ili skladbom ili znanst ka koji rje ava zagonetke èovjekova uma. L. Eccentric and Bizarre Behaviours (John Wiley & Sons. pak. 88:7943-7 13. i Grossberg. McCoy. S. S. kao to smo vidjeli.. C.' Physiology and Behavior (2002). Field. P. Kad bismo sjeli i naèinili popis ljudi koji su postali s zbog svojih izv anrednih sposobnosti.. Ista bi stvar mogla biti i s umiruæim mozgom . Luo. P. E. Ortigue. 'Preterm infant massage therapy studies: an American approach..' Science (2003). and remediation. Seeck.. mo e znaèiti da æe kod nekih ljudi odreðene mo dane funkcije.. Katz. 'Development and plasticity of cortical areas and networks. F. Livingstone. I. Bach-y-Rita. u drugu dimenziju za koju je ovozemaljski ivot samo povr na pro ba.. Merzenich. T.. C. et al. Franzini.' Natur e Re-views Neuroscience (2002). Tallal. upuæuju na to da svake noæi putujem o naprijed i natrag po tom kontinuumu. a katkad radi hvalisanja. Gur. M.' Brain and Language (2000). Galaburda. 'Neuroanatomical correlates of pleasant and unpleasant e moti-on.. technology. Ali kad govorimo o stvarala tvu. G. a to je da ga svi imamo.. 7:487-94 12. 75:367-75 10. t akoðer.' Pro-ceedings of the National Academj of Sciences USA (1991). S. M. W. Louis R.. Leamey. 419:269-70 5. dolaze drugi koji ele vjero vati u tajnovitost. 123:210-19 . 35:1437-44 4. osta i »ukljuèene« na ni im razinama svijesti.. Na svakoga tko nalazi olak anje u gledi tu da znanst veni zakoni mogu dati smisao svakom kutku postojanja.' Experimental B rain Research (1998). 74:157-70 3. S. Kao to smo nekoliko puta vidjeli u ovoj knjizi. 908:204-7 8. 391 :650 2. Takve podjele dokazuju najpo315 Robert VVinston: LJUDSKI UM stojanije krasno obilje je ljudskoga uma..

}Tif>'. NewYork. Rankin.' NeuroReport (1997).. 9:167-70 36.-. et al. M. 'The reinterpretation of dreams: an evolutionarv hyp sis of the function of dreaming. S. 'Changes in the human brain during rhythm le-arning. Jung.14. i Passingham.. A. Peskin. Baron-Cohen. Simons. M.. i Goethals. 'Positron emission tomographic measurements of pulvinar activity during an attention task. J. ur. i Valli. C. A. 11:86-9 85... N. et al.»» ' -V' . Damasio. Damasio. ¦': * . and emotional deviance. S. S. The 3-Pound Universe (Dell Publishing Co. 195 34. i Skowronski. 6:23-30 21. 28:84-9 27. Central African Journal ojMedicine (1963 ).. 4v_ 317 Robert VVinston: LJUDSKI UM 22.. et al.' Ne uropsychologia (2002).. D. D. A.. New 2002) 33. Calder.. B. 372:669-72 31.. E. P. 1962) 24.. Joseph. i Philip. Benedetti. S.. S. D.. Reason and the Human Brain (Picador.. N.' Science (1967). E. 'Self-awareness and the frontal lobes: a neuropsychological perspective. Dolan. R.-r K-r..' U uss. D. C. H. Ne w' 1986) 38. How the Mind Works (W.. 'Reading the mind from eye gaze..' Peri ty and SocialPsychology Revieut (1997). N.J.' American Journal of Psychiatry (1999). Henson. 10: 613-19 17. A. Mongeau.. 'Impulsive choice induced in rats by lesions of the nucleus accumbens æore.' Psjkologia (2002). Tranel. 40: 38 35. Strange. J. R. Friston. Synaptic Self: How OurBrains Become Who WeAre (Viking. G..J. i Frith..' Neurolmage (200 0). jate . G. Dreams. Hooper.' Journal ojNeuroscience (1990). i Teresi.' Science (2001). 'Shifting baselines in attention research... semantic. R../PSt..trs.. Damasio. F. Memories.. i Maquet. Mayberg. R. A...... U. Dimberg. New York. Driver. et al. Pinker.. 'Impaired recognition of e on in facial expressions following bilateral damage to the human amygdala. E. J. TheEmotional Brain (Simon and Schuster. logical Science (2000). 'Cingulate function in depression: a potential predi ct treatment response... Chiang. Sedikides. 1997) 29. J. 156:1450-2 ___*>v a* * t%arsm. 'Gorillas in our midst: sustained inattenti onal blin-dness fordynamic events.. 'Ruse and representations: on children's ability to conceal info rma DevelopmentalPsychology (1992). Inc. Revonsuo. Descartes Error: Emotion. 'Neural correlates . i Chabris. 28:1059-74 15. et al. J. R. 'Brain mechanis ms for detec-ting perceptual. C. 'The development of a theory of mind in autism: deviance ar lay?' Psychiatric Clinics of North America (1991). K.. J. c soii>Wðgig. 1:80-102 25. W. P.. H. Cardinal. K. 14:33-51 26. Schvvartz. B. 292:2499-501 19. Ramnani. Libet. J. 12:425-33 16.. . 'Responses of human somatosensory cortex to stimuli below t hold for conscious sensation. J.. 35:472-84 23.. i Buchsbaum. LaBerge. F. J. 'Sleep imaging and the neuro-psvchological asse s-sment of dreams.' P. C. 8:1057-61 39.' re (1994).' NatureRev iems Neuroscience (2000).. 1:147-8 20. LeDoux. LeDoux. Miller. R. 'Influence of a functional polymorphism within the pr omoter of the serotonin transporter gene on the effects of total sleep deprivati on in bipo-lar depression.. 13:952-66 18. Reflections (Collins. Norton.. The Self: Inter-disciplinary Approaches (Spring er V« 1991) 28. D.. 1996) 32. 'The symbolic self in evolutionary context. A.' Journal of Cognitive Neuroscience (2001).. A.. R.. 158: 1597-600 30. Anderson.. Adolphs..' Trends in Cognitive Sciences (2002).' Perception (1999).J. 'Unconscious facial reactions to emotional facial expressions..

House of Lords. Select Committee on Science and Technology.' Neuron (2002).' Monographs of the Socielj for Res earch in ChildDe-velopment (2000). A. J. 'Thought suppression. R... L. J.. S.. S. 'Altered serotonin innervation patterns in the f orebra monkeys treated with MDMA seven years previously: factors influencing abn oi recovery. Mednick.. ce (2003).. et al. F. M.' Brain Cognition (2002). Wilson.' Nature (2002). et al.J. 'The restorative effect of naps on perceptual deteriora tion.. 27:195-9 54. et al. Tanne. B. LSD .. et al. K. Hasselmo. M. 'Interpreting gaze in Turner syndrome: impaired sensit ivity to intention and emotion. 418:970-5 62.' Handb .. LeVay.. A...' Journal ojNeuroscience (1999).' Animal Behaviou r (1975). A.' Behavioi se arch and Therapy (1976). 41:894-905 50.. D. 5:677-81 59. 'Cognitive efficiencv on a match to sample task dec reases at the onset of pubertv in children.. S.' Preventive Medicine (1998). Damasio.of peting fear behaviors evoked by an innately aversive stimulus. 1983) 45. Cannabis: the se te and medical evidence. L.. R. Rachman. 'Under-recruitment and nonselective recruitment: disso ciable neural mechanisms associated vvith aging.' Behaviour Research and Therapy (2002). Logan. et al. M.' Science (19 94) 265:679-82 58. ur.. i Beaton. Zajonc. 'A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homo-sexual men.' Science (1994). 97:11850-7 52. intelligence..My Problem Child (J. 253:1034-7 51. D. P. 'Unprepared phobias: »be prepared«.. P. G. B. 5:348-55 56. C. H. 264:1102-5 318 Literatura 46. 50:73-89 47. Huttenlocher. Oki.. Hollich. i Seligman.. Inouye. Yurgelun-Todd. Hatzidimitriou.. et al. 14:333-8 41. E. D. A.' Proceedings of the Nation al Academy of Science USA (2000).' Journal of Abnormal P sych (1993)... 'A five-factor theory of personality. E. but preservation of social cueing.. Karni.' Nature Neuroscience (1998). Killgore. J.' Neuropsychol ogia (2003). 'Protein phosphatase 1 is a molecular constraint on lear ning and memorv. A. V... 106:113-22 49. J. et al.. Hoffmann.J. et al.. Rubenstein. 'A new view of language acquisition. G.. 'On the automatic nature of phobic fear: conditi oned trodermal responses to masked fear-relevant stimuli. and working memory capacity. 'Affiliation and social discri mination produced by brief exposure in day-old domestic chicks. Session 1997-8.. D. The Stationery Office: HL p ape 43. Ishai.' NeuroReport (2001).' Science (1991).. John. Sagi. S.. 'Visual imagery of famous faces: effects of memory and attention revealed by f-MRF Neurolmage (2002). K. 33:827-40 63. Kida.. 'CREB required for the stability of new and reactivated fe ar memo-ries. 'Depe ndence on REM sleep of overnight improvement of a perceptual skill... J.' Psychiat ry Research Neuroimaging (2001). P. Ohman.. 9th report.. et al.. A. 17:1729-41 57.' Journal of Ne uro. S. M. 65:1-123 53.. G. J. R. Rajecki.' Trends in Neuro science (1993).. W. Lawrence. M. 48:146-51 64.. 'The measurement of regional cerebral blood flow durin g the complex cognitive task of meditation: a preliminary SPECT study. D.. i Bovver. Haxby. 12:427-33 48.. 'Language input and language grovrth. 19:5096-107 44. i Soares. 'The return of Phineas Gage: clues about the brain from skull of a famous patient.' Nature Neuroscience (2002). Brewin. 'Cognitive performance in a high-functioning communit y-dwelling elderly population.. Acetylcholine and memory. Nevvberg. W.. W. Kuhl.' Journal of Gerontolog^ (1993). R. A. 102:121-32 42. M. Genoux.. Pervin. 16:218-22 55. A.. 23:131-8 60. McGivern. 40:923-30 61. et al. Askenasy. Tacher.. O. Ungerleider.. D. J. 23:3855-68 40.. 'Sex-specific developmental changes in amygdala responses to affective faces. et al. 'Breaking the language barrier: an emergentist coali tion model for the origins of vvord learning. S. K.

Psychological Science (W. S. 5 20 79.' Science (2002). B. 52:404-12 78. 'Pheromonal influences on socios« behaviour in men. J. Nesse. 88:1400-6 75. Canli.ook of Personal^: Theory and Research (Guilford Press. N. Required Writing: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Fabe r.' BiologicalPsychiatry (2002). McCoy. 'Amygdala response to happy faces as a function of extrave rsion. Boissv. 'Effects of putative male phe romones on female ratings ol attractiveness: influence of oral contraceptives and the menstrual cycle. M. 'Behavioural characteristics of two dairy bree cows selected (Herens) or not (Brune des Alpes) for fighting and dominance ty. Bowley.. 2:39-55 84. R.. D. PsychoDarwinism (HarperCollins. 1994) 81. J. T. !' adolescence: grade and gender comparisons. 296:2191 319 Robert VVinston: LJUDSKI UM 68. Amedeo Modigliani 1884-1920: The Poetry ofSeeing (Ba sic Art) ( chen America Lle. 399:741-2 83. Badcock. Loi 1983) 72. Hagen. J.. Doris. 'Portrait of the self-enhancer: well adjusted and wel l liked o ladjusted and friendless?' Journal of Personalitj and Social Psycholog y (2003). 13: 33-4 77.. L.. F.... 'Journal of Adolescenc e (1998). A.. Plusquellec. F.' Journal of Neurophysiology (1988). Clark.. et al. C.. C. Taylor. D. 'Androsterone: a male pheromone?' Ethologj and Sociobiology (19 14:201-7 88. 103:193-210 74. 'General differences in receptivity to sexual offers. 'Genetic origins of anxiety in women: a role for a fun ction techol-0-methyltransferase polymorphism. Required VVriting: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Faber . R.. 1999) 80.. J. 98:13995 82. M. TUusion and well-being: a social psychologic al persf ve on mental health. et al. D. Drevets. M..' PsychologicalBulletin (1988). 'Somatosensory processing in the human inferior prefn c ortex... T. et al.. 2000) ^KThorne.V" 1983) 76. 'Lovv glial numbers in th e a dala in major depressive disorder.' JV< (2000). B... 1999) 65... K.. I. M.. i Sorrell. T.' American Journal of Psychiatry (1999). 'Effects of androgen treatment on behavioural and ological responses of heifers to fear-inducing situations. S.. F. L. M. et al. P.' Hormones and B elu (1984).. Friedmann. i Brovvn. P. i Boissou.' Neuro e 9«*' crinology Letters (2002).. M. 2003) 66. R. 'Menstrual cycle alters face preference. i Hatfield. M. T. 'Cellular mechanisms o f so attachment. L. O'Connor. P. 'Love and dating experience in early an d mi< . Hair.. 23:291-7 Sfc Grammer. Ongur. Bloom. 28:66-83 69.' Psjchiatric Genetics (2003). 40:133-8 . E. Lim.' nal of Psychology and Human Sexuality (1989). Montgomery.. G.J. i Heatherton. 2' 89 96.. 72:1-21 70.' Applied Animal Behaviour Science (2001).. M. E. et al. Enoch.. 27:1-13 89..-A. W. Larkin. B. Young. S. E.. Lon . et al.. Iacoboni. Shakespeare: The Invention of the Human (Fourth Estate. Archer. et al..' Neuropsychologia (200f). M. D. M. Prièe. Johnson. E. E. W.' Archives of Sexual Behaviour (1998).. 84:16 73. M. Gazzaniga. M. Larkin. Ts depression an adaptation?' Archives of General Psychiatry ( 2000).' Proceedings of the National Academy of Science USA (2001). (1999).'' Autkrystof.. W. 'Activational effects of testos ne on cognitive function in men. H. D. Norton. W.. Cutler. 39:1385-94 71.. Fu. et al.. Taylor. Insel.' Hormones and Behavior (2001). Penton-Voak. 'Cerebral blood flow and personality: a positron emi ssion to-mography study. C. i Boissou.. 'Reafferent copies of imitated actions in the right su perioi 1 poral cortex. C. P. Gingrich. L. 156:252-7 67.

B.' Nature Neuroscience (2003). 125:1839-49 98. Greene. A.' Psychiatry (199 9). S. S. C. 1971) 105. 'The neural basis of romantic love. M.. E. 418:932 109.. S. 'Genetic enhancement of learning and memory in mice. D. N.. 'Effects of environmental enrichment on gene expression in the brain. et al. W... Winston. 25:121-39 111. A. Diamond. R. J.' NeuroReport (2 000). 'Automatic and i ntentional brain responses during evaluation of trustworthiness of faces.. Bartels. B.. The neural mechanisms of mate choice: a hvpoth esis... R.. et al.' American Journal .. C. Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences (Basic Bo oks. et al.. et al. H. R. Tang. J.. Frith. 97:128 80-4 112. Harvev. 'Survival effects in cognitive function.' British MedicalJournal (2001). Y. E. cognitive style. K.. R. 'Effects of educational attainment on the clinical exp ressi. 25:284-8 95.. Asperger syndrome and b rain mechanisms for the attribution of mental states to animated shapes. 41:147-550 320 Literatu ra 91. i Schaie. et al... R.' Neuro science Letters (2001). J. and sociodemographic variables in the Seattle Longitudinal Stu dy. 293:2105-8 102. 'Cognitive change and the APOE epsilon 4 allele... 5:277-83 97. 'Genetic influences on brain structure.. N. 'Revievv.. et al. et al. T. 0'Doherty. C. i Dunning. 'Feeling »holier than thou«: are self-serving assessme nts produced by errors in self. Abilities: Their Structure.. L. 'Neural correlates of response inhibition for behaviora l regulation in humans assessed by functional magnetic resonance imaging.. R. 62:97-113 96. I. 15:727-32 100. 'The exceptional brain of Alber t Einstein. Boston. H. 309:109-12 101. 'Autism. T. Gardner. C. M. 60:861-9 93.. J. F.J. i Deary. 88:198-204 103. Gray. H. 'Longitudinal cohort study of childhood lQan d survi-val up to age 76. Kigar.. Whalley. D. 0'Doherty. Kobak. Bosvvorth. F.' N ature (1999). Dolan.. S... 79:861-75 99.. Chabris. et al.' Natur e Neuroscience (2002).. 353:2149-53 104.' Neurolmage (2002). Ferguson. C. Turner. D.. Epley. et al..' Nature Ne uroscience (2001). 322:819 110. P. M. 401:63-9 321 Robert VVinston: LJUDSKI UM 113. Thompson.' Science (2001). Happe. 'An fMRI investigation of emotional engagement in mo ral jud-gment. 'Attachment in marriage: effects of securitv and a ccuracv of vvorking models.' Afe-uroendocrinologj Letters (2002). T. Fritsch.' Nat ure (2002). 4:1253-8 108.' Proceedings of the National Academy of Science USA (2000).' Exp erimental Neurolog (1985).. 11:3829-34 92.. J. T..or social prediction?' Journal of Personality an d SocialPsyc-hology (2002). et al. 6:316-22 107. J.' Neuropsychologia (2003).. D.. Alzheimer's disease: results from a research registrv... Groiuth and Action (Houghton Miffl in. A. 'On the brain of a scientist: Albert Einstein.90. Frith. Deary.' Journal of Personality and Social Psychology (1991) .' Lancet (1999). 'Neural mechanisms of general f luid intelli-gence. U.. i Zeki.. Langleben.. et al. 1983) 106. J. D. Fisher. VVitelson. J. 23 Suppl. I... Lee.' Brain (2002). 'Social amnesia in mice lacking the oxytocin gene.J. Strange. R. L. i Hazan. Rampon. Cattell.' Nature Neuroscience (2000). 'Preliminary research on plasma oxytocin in normal cy cling wo-men: investigating emotion and interpersonal distress. Castelli. 'Beauty in a smile: the role of medial orbitofrontal cortex ir cial attractiveness.. Braver. 4:92-7 94. 'Brain activity during simulated deception: an eve nt-rela-ted functional magnetic resonance study.. et al.. et al.' Experimen-tal AgingResearch (1999).

Imaju va nu ulogu u planiranju i usklaðivanju pokreta i pol o aja tijela. et al.. Eves. don.J. D. Pantages. coping. Alzheimerova bolest . primjerice adrenalina. Fawzy. 28:835-45 123. 1 988) 122. dose-dependent cognitive effects of C biloba. smanjuje gastointestinalni motilitet.' Lancet (1989). F. Scholev. Panax ginseng and their combination in healthy voung volunteers: di ff tial interactions with cognitive demand. Autizam . Priprema tijelo na odmor. i Gesch.Skupina sredi ta (ili jezgara) u sredi tu svake polutke. The Luck Factor: Change your luck . ii:888-91 117.. F. O. ali katkad i mnogo mlaðe osobe. PA. B. 'Food provision and the nutritional implications of food ces made by young adult males. Sternberg. 'Malignant melanoma: effects of a i structured psychiatric intervention on survival and recurrence at 10-year fo llovv Archives of General Psychiatry (2003). opu ta bronhe. Parasimpatièki . Spiegel.. B.Tip demencije uobièajen u starijoj dobi. su ava i iri krvne ile. et al. i Dulac... in a young offenders' institution.and change your life (Cent urv. Klein. A. Aksoni . A. usporava probavu. Fawzy. D. u dru tvu se dr e po stran li pona aju neprikladno te imaju su ene interese. 60:100-3 119. 50:681-9 118. 'Biological aspects of near-death experiences.. Canada. Meðu glavne simptome spadaju gubitak pamæenja te slabljenje sluha i razumi jevanja. The Creativity Conundrum: A P ropi Model of Creative Contributions (Philadelphia. 16:369-76 114. Utjeèu na mre e koje povezuju motorièku koru s drugim kortikalnim podruèjima . 'Effect of psychosocial treatment on survival of patie nts wit' tastatic breast cancer.Tvorba u obliku badema u srednjem dijelu sljepooènog re nja koja sudjeluj e u nizu èuvstvenih funkcija.' Perspectives i n Biolog) Medicine (1998). Dio je limbièkog sustava. Simpatièki . Obièno obuhvaæa propadanje mo danog tkiva i promjene u mo danim bjel anèevinama. Wiseman. E. Boston.. Kaufman.Upravlja nevoljnim funkcijama poput rada srca. èesto uz gensku kompo nentu.. R.' Human Psycho-pharmacology (2002). etal. 38:1447-57 120. G. lijezde proizvode razne hormo ne. pospje uje luèenje sline i smanjuje zjenice. 'Acute. and affective state on recurrence and survival 6 yea rs 1. probave. 'Journal of H Nutrition andDiet (2003). koji pogaða dvadesetak posto ljudi starijih od osamdeset godina.. J. uvjet ovanje strahom i pobolj anje pamæenja emocionalnih sjeæanja. 'Mind and cancer: does psychosocial intervention improve s urviv. neposred no iznad srednjeg mozga..usporava bilo. Autonomni ivèani sustav . L. Fawzy. s u avanja i irenja krvnih ila te spolnim funkcijama poput erekcije..ubrzava bilo.Stanje kojem je svojstven manjak socijalne inteligencije i nesposobnos t shvaæanja tuðih èuvstava. 'Malignant melanoma: effects of an early structured p sychi intervention. C. Bijela tvar . Archives of General Psychiatry (1993). R.Adrenokortikotropni hormon proizvodi se u hipofizi. N.of Alzhe Diseaseand Other Dementias (2001).. 1 44 116.. psychological well-being?' European Journal of Cancer (2002). ponajprije kortizol. Sources of Power: How People MakeDecisions (MIT Press. E. Bazalni gangliji . I. 2002) 121. Mo emo ih predoèiti kao kabele ivèanog su tava. Autistièna djeca èesto su izdvojena. C. ukljuèujuæi prepoznavanje va nih oko-linskih dogaðaja.Duga vlakna ivèanih stanica (neurona). Amigdala . 16:167-79 115. Naja ktivniji je kad ga podra e nadbubre ne lijezde u stresnoj situaciji. Kao odgovor.. potièe seksual nu uzbuðenost. Cesto se javljaju du evne bolesti. Pretz. 2003) 124... u krvotok i tako izazvat i strah te omesti razumski nadzor. i Kennedv.Mijelinizirana ivèana vlakna i glija stanice koje tvore veæi dio sredi nj . B. Ross.. J. I. Preko hipotalamusa mo e pot aknuti oslobaðanje hormona stresa. Odatle ulazi u krvoto k i prenosi poruku u nadbubre ne lijezde.' Neuron (2000)... 'A novel family of'candidate pheromone receptors in mmals. 42:14-32 i 322 Pojmovnik ACTH . A. L. Greyson. W.

Evocirani potencijali . u kojer se odvija »mi ljenje«.Mo dane stanice koje tvore veæinu njegove mase. odr avanju cerebrospinalne tekuæine i gradnji mijelinsl ovojnice ivèanih stanica. Obuhvaæa amigdalu. Ima ih vi e vrsta: sudjeluju u oporavku mozga. odgovorni za sve staniène funkcije. ukljuèujuæi jajnike i nadbubre ne lijezd e. kori tenje eæera i bjelanèev ina te izaziva razgradnju mi iæne bjelanèevine u aminokise-line. Èeoni re njevi . koji je Paul Broca opisao kao sredi te govora. Koordinacija . Izdvaja se iz krvi. obièno lijeva donja èeona vijuga. Kortizol . ponajprije u njegovoj kori. Dendrit . pamæenje.Nakupinajezgara ispod ta lamusa. opskr hranjivim tvarima.Dio talamusa koji sudjeluje u obradi vidnih infor macija i njihovom provoðenju u koru. predmet je estokih rasprava jer niz funkc ija obavljaju neovisne podjedinice sustava i podruèja koja se izvorno nisu smatral . Sadr i glukozu i bjelanèevine. Brocino podruèje . upljim tvorbama unutar mozga. Naziv u prijevodu znaèi morsl konjic. t: njaèu. 323 Robert Winston: LJUDSKI UM Cerebrospinalna tekuæina .Uobièajena tehnika snimanja elektriène akt nosti u mozgu.Tanak dio ivèane stanice koji primljene impulse dovodi u nju. N astaju kao rezultat poruke stvorene u DNK. poput temperati re. hipotalamus. Regulira krvni tlak. Hipokampus . M< ðu njima su razumijevanje i govor.E lektrièni signali iz mozga ili s lubanje zabilje eni (ob.Vanjski sloj velikog mozga. dio tal amusa i cingularnu vijugu. regulira tjelesne hormone i tjelesne procese. Straga je motorièka kora k< upravlja voljnim pokretima. rje avanje problema. Peterostruko su brojr je od ivèanih stanica. koja na zire druge tjelesne lijezde. no EEG-om) kao odgovor na podra aj. Glija . ali ima mno tvo uzroka. a dobio gaje prema svojem obliku.Ozbiljan progresivni gubitak intelektual nih funkcija.Epileptièki napadaj èesto je praæen gubitkom svijesti. pozornos raèunanje te vidna i slu na percepcija.Hormon koji nadbubre ne lijezde izluèuju tijekom stresa. Elektroencefalografija (EE G) .eg ivèanog sustava. Te ki napadaji izazivaju silovite pokrete. a filtrira je opn. koje mogu biti izvor energije u iznenadnim situacijama. Demencija . Rijeèju »kc 324 Pojmovnik ra« nazivaju se i vanjski slojevi mnogih organa. Limbièki sustav .Tvorbe oko mo danog debla nastale iz primitivnijih dijelova kore p ovezane s uèenjem. Bjelanèevine . ventrikulama. katkad izmi njenom svije æu.Ureðen. Prednji dio j vezanje s uèenjem. Dio je limbièkog sustava. gu teraèu. Kortikotropin .Dio sljepooènog re nja neposredno iza amigdal e. povezana s hipotala musom. Nastaje zbog elektr ne oluje koja polazi iz ari ne toèke u mozgu.Glavna lijezda u dnu mozga. Hipotalamus . èesto svojstv ene samo èovjeku. Hipofiza . Èesto izaziva prom nu osobnosti. pona anjem i osobno æu. Sudjeluje pamæenju i uèenju.Najveæi re njevi èovjekove ko e velikog mozga. Kao koncept.Naziv za vi e mo dane funkcije. Normalno ima sloj neurona debeo 4 mm.Spojevi graðeni od aminokiselina. Bla i napadaji u temporalno re nju mogu izazvati halucinacije ili »religiozna« iskustva. dio limbièkog sustava koji. jajnike i sjemenike. primjerice nadbubre ne lijezde. bogat ivèanim stanicama. Lateralna genikulatna jezgra . Epilepsija . Kora (korteks) . èesto poveza bolestima poput Alzheimerove. onemoguæujuæi tako oboljelom svaku normalnu aktivnost. to nerijetko mo e primijetiti samo netko tko dobro poznj oboljelu osobu. pamæenjem i obradom èuvstava. p\ tem hipofize. ali nu an i za norm alan rad gotovo svakog dijela tijela.Dio kore èeonog re nja. unosa hrane i rada srca.Vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i led mo dinu.Vidi ACTH. Kognicija . organiziran rad mi iænih sk upina ili pojedinaènih mi æa radi stvaranja nadziranih pokreta.

a njegovim dijelom. Magnetoencefalografija (MEG) - Tehnika mapiranja i lokalizacije mo dane aktivnosti snimanjem magnetskih polja koja stvaraju ivèane stanice pobuðene podra ivanjem. Buduæi d a prolazak kroz lubanju ili kosu ne izoblièuje magnetska polja, tehnika je kvalite tnija od EEG-a. Magnetska rezonancija (MR) - ili nuklearna magnetska rezonancija - tehnikaje sni manja dijelova tijela kori tenjem magnetskih svojstava pojedinih vrsta tkiva koja daje trodimenzionalne prikaze. Funkcionalna magnetska rezonancija (fMR) omoguæuje korisniku da vidi metabolizam mozga te da oblikuje sliku koja prikazuje koji je dio mozga aktivan tijekom odreðene zadaæe. Mali mozak - Tvorba iznad mo danog debla i iza mosta. Upravlja ravnote om i koordina cijom pokreta. Mijelin - Masna ovojnica oko aksona koja djeluje poput izolatora. Mijelin uvelik e poveæava brzinu preno enja ivèanih impulsa. Most - Dio mo danog debla koji upravlja disanjem, povezan s budno æu i spavanjem. Sudj eluju u nadzoru autonomnog ivèanog sustava i djeluje kao relej izmeðu kore i malog mo zga. Mo dano deblo - Dio mozga koji mo dane polutke povezuje s leðnom mo dinom. Dijeli se na tri dijela: srednji mozak, most i produljenu mo dinu. Rijeè je o najstarijem dijelu mozga koji upravlja najosnovnijim, nevoljnim funkcijama (npr. disanjem i bilom). Nadbubre ne lijezde - Te lijezde smje tene blizu bubrega u osnovi su nakupina stanica specijalizirana za proizvodnju hormona kortizola, adrenalina i no-radrenalina. T i spojevi imaju va nu ulogu u odgovoru na stres - potièu strah, uzbuðenje, razne tipov e tjeskobe, a posebice klasiènu reakciju borbe ili bijega na napad grabe ljivca. 325 / Robert VVinston: LJUDSKI UM Nervus vagus ivac koji, izmeðu ostalih funkcija, upravlja brzinom rada srca no enjem veæine parasimpatièkih signala iz mozga u tijelo. Kad je podra usporava srce. Rijeè je o dugom ivcu, a spada medu tzv. kranijalne ivct je u podruèju mo danog debla izravno povezan s mozgom. Neuron - Pojedinaèna ivèana stanica s aksonima i dendritima koja je s dru ivèanim stanic ama povezana sinapsama. Neurotransmiteri - Kemikalije pohranjene u krajevima aksona na sinapsa Kad elekt rièni impuls stigne do sinapse, neurotransmiteri se oslobaðaju i laze sinaptièku pukot inu. To izaziva irenje poruke u susjednom neuron stanici, primjerice mi iænoj. Postoj i èetrdesetak neurotransmitera. Mogu si ; ti ili potaknuti prijenos impulsa. Medu njima su glutamat, GABA, acetilkc adre nalin, noradrenalin, dopamin, serotonin. Svaki ima drukèiju funkci Nucleus accumbens - Sadr i neurone koji su dio bazalnih ganglija. Sudjeluje i gula ciji pokreta i slo ene motorièke aktivnosti. Ta se tvorba smatra tzv. r danim nagrad nim sredi tem, a neurotransmiter va an za njezinu funkcij dopamin. Osjetna kora - Mre a ivèanih stanica (od kojih su mnogi smje teni u tjemei re nju) odgovo rna za obradu osjeta, ukljuèujuæi bol, miris, okus, temper ru, vid, sluh, dodir i pr opriocepciju. Pamæenje - Danas ga dijelimo u nekoliko vrsta. Mo e biti epizodno, poput p æenja davni h dogaðaja iz djetinjstva. Kratkoroèno omoguæuje dosjeæanje davnih dogaðaja, primjerice je ste li pristavili èaj. Prospektivno se odnos sposobnost pamæenja planova. Procedural no se odnosi na nauèene motor vje tine, primjerice vo nju bicikla, i ne zahtijeva volj no dosjeæanje. Paraliza - Nemoguænost pomicanja dijela tijela. Periferni ivèani sustav - ivci izvan sredi njeg ivèanog sustava koji se prot tijelom i z vr avaju u organima, primjerice ko i, mi iæima i zglobovima. PET - Pozitronska emisijska tomografija. Tehnika skaniranja pomoæu radio topa, pri mjerice radioaktivnog kisika, kojom se identificiraju krvni tok ili tabolièki akti vna mo dana podruèja. Placebo - La an ili neutralan postupak, u praksi èesto lijek, koji je inertan i djel ovanja, pa zato nema istinske znanstvene va nosti u pobolj anju ili [ mjeni medicins kog stanja. Buduæi da osoba mo e oèekivati pobolj anje kon svakog postupka, terapija pla cebom mo e kod oboljelih izazvati osj( pobolj anja i ubla iti simptome.

Polutka - Polovica mo dane kore (lijeva ili desna). Dijelimo je u èetiri re nja: oni, sljepooèni, tjemeni, zatiljni. Prednja cingularna kora - Podruèje prednjeg dijela unutarnje povr ine polul Sve njez ine funkcije nisu poznate, ali poma e pri odluèivanju kad mozak 326 Pojmovnik mi proturjeène osjetne podra aje te sudjeluje u pozornosti, usredotoèavanju i percepci ji bola. Ukljuèena je u nadzor autonomnog ivèanog sustava. Lijekovi poput mornja sman juju aktivnost u tom podruèju. Produljena mo dina - Ni i dio mo danog debla koji upravlja automatskim funkcijama i dj eluje kao relej izmeðu mozga i leðne mo dine. Propriocepcija - Svijest o polo aju i kretanju u prostoru. Pulvinar - Dio talamusa ukljuèen u obradu vidnih informacija. Purkinjeova stanica - Divovski neuron s iznimno razgranantim dendritima s brojni m (èak do 200 000) vezama s drugim ivèanim stanicama. Najèe æe je nalazimo u malom mozgu. Sinapsa - Pukotina koja povezuje ivèane stanice. Djeluje preko neurotransmitera. Ti pièni neuron mo e imati deset tisuæa takvih veza s drugim neuronima. Siva tvar - Dio mozga u kojem prevladavaju ivèane stanice, primjerice kora. Sredi nji ivèani sustav - To je »nadzorni« dio ivèanog sustava. Prekriven je mo danim ovo ma ili meningama. Mozak, leðna mo dina i vidni ivci dio su sredi njeg ivèanog sustava. Po ezan je s perifernim ivèanim sustavom, s uzlaznim (aferentnim) ivèanim vlaknima koja p renose osjetne impulse iz svih dijelova tijela u mozak i silaznim (eferentnim) ivèa nim vlaknima koja dovode motorièke impulse u mi iæe. Talamus - Sredi te iznad mo danog debla koje djeluje kao relej izmeðu kore i osjetnih organa (primjerice ko e, mre nice, unutarnjeg uha) s iznimkom dijela nju nih putova. O bavlja i mnoge druge funkcije, primjerice utjeèe na raspolo enje i na neke pokrete. Turnerov sindrom - Gubitak jednog od sparenih kromosoma X kod djevojèica. Izaziva neplodnost, izostanak mjeseènica, nizak rast i kognitivne promjene. Veliki mozak - najveæi dio mozga, podijeljen na dvije polutke, lijevu i desnu, pov ezane uljevitim tijelom. Ventrikule - Èetiri upljine u mozgu ispunjene cerebrospinalnom tekuæinom. Vidni ivac - ivac koji povezuje stra nji dio oka (mre nicu) i mozak. ivèana vlakna - Rijeè je o aksonima koji se prote u od tijela ivèane stanice i prenose im ulse u ivèanu stanicu (aferentna vlakna) ili iz nje (eferentna vlakna). uljevito tijelo (velika komisura) - Debeli snop ivèanih vlakana koji povezuje dvije mo dane polutke. KNJI NICA ZELINA 327 blioteka opæeg ^ KRATKA POVIJEST SVEMIRA Sto su crveni divovi, bijeli patuljci, crne rupe, pulsari i kvazari?; bi èovjek ko ji se brzo kreæe trebao ivjeti dulje? Za to na Sunci jeme protjeèe sporije nego na Zeml ji? Ima li ivota u svemiru? Kratka povijest svemira briljantna je knjiga koja se ne ispu ta iz ruku. Na jednostavan i zoran naèin, dr eæi nas u napetost da èitamo najuzbud ljiviji roman, pripovijeda nam Gerhard Staj èudesnu povijest svemira, sve tamo od velikog praska i formi: zvijezda do nastanka na eg planeta. POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA (Kratka povijest genetike) Analiza DNK, ljudski genom i kloniranje pojmovi su koje u pos nje vrijeme stalno susreæemo. Ova nam knjiga govori o vrlo br razvoju suvremenih bioznanosti koje æe i z temelja promijeniti ivot. Teme poput evolucije, de ifriranja gena i istra ivanja r ga opisane su zanimljivo i jsano. Gerhard Staghun nam tak obja njava gdje su u sve mu tome za èovjeka prednosti, a gdje se 1 opasnosti. Obavezno tivo za svakoga tko r avnopravno eli sud vati u razgovorima o najnovijim spoznajama o ljudskom ivotu oj b uduænosti. LOV NA NAJMANJU ÈESTICU (Kratka povijest atomistike) Sto su najmanje èestice na svijetu od kojih je naèinjen cijeli sve na a Zemlja i sav iv ot? to se zbiva u golemim ubrzivaèima èes kojima se poku ava pronaæi svemirska pratvar? t se zbiva pri ciji nju atomskih jezgri? Kako radi laser?

Gerhard Staguhn zorno i zanimljivo pripovijeda o kemiji i atom fizici, a nadasve o brzom razvoju istra ivanja elementarnih èesti posljednjih stotinjak godina. Lov n a najmanju èesticu knjiga je 1 dokazuje koliko kemija i fizika mogu biti zanimljiv e. KRATKA POVIJEST BUDUÆNOSTI Krenimo u buduænost! Ali ne u buduænost kakva æe biti - jer d; znamo i ne bi bila buduæn ost. Koja je uzbudljiva ba zato to ne z mo kojim æe putem krenuti. Ne zna to nitko, ne zna to ni autor -nas zajedno zove u veliku avanturu. Hoæemo li se klonirati i p ra "djecu po narud bi"? Hoæemo li naseliti susjedne zvjezdane sust i prekrajati plan ete po vlastitom ukusu? Susresti druge oblike iv ili ih sami stvoriti? Knjiga je puna pitanja. Na koja odgovor m dati samo buduænost! * Gerhard Stauiihn KRATKA POVIJEST SVEMIRA POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA LOV NA najmanju Lesticu Eirifc Nev,f, , ^RAT^A SVIJEST BUMJÆNOSTI ivot je kratak - èitajmo najhitnije! IFRE (Kratka povijest kriptografije) Nemaju samo djeca svoje tajne! elji da ne to mo e proèitati samo onaj kojemu je to nami jenjeno - ba kao i elji da proèita ono toj nije za njegove oèi - èovjek je u svojoj povi esti posvetio silne napore. U stalnom nadmetanju ifranata i razbijaèa ifara, tajnovi tih i radoznalih, u pomoæ su pozvane matematika, lingvistika, statistika - ali su pomogli i pijuni, komandosi, izdajice i ilegalci. Povijest ifara nije samo povijes t tajni i njihova èuvanja, nego i znanosti kao i svega onog i svih onih kojima je ta znanost slu ila za plemenite ili opake ciljeve. Uzbudljiva knjiga o uzbudljivoj disciplini. KNJIGA ÈAROBNJAKA (Povijest umjetnosti iluzionizma) Knjiga èarobnjaka vodi nas na uzbudljivo putovanje kroz povijest iluzionizma. Benz inger nam na razumljiv naèin otkriva na èemu poèiva ono oèaravajuæe, tajnovito i naizgled mistièno u umjetnosti iluzionizma i zbog èega je jedno vrhunsko iluzionistièko djelo p uno vi e od pukog trika. Put je to od starog Egipta i drevnih praopsjenara poput D edija preko srednjovjekovnih prevaranata i cirkusanata do superzvijezda dana njice kao to su David Copperfield, Lance Burton i Siegfried&Roy. ZA TO MAÈKE UVIJEK PADNU NA NOGE? ... i druge zagonetke svakodnevnice Za to je nebo plavo? Za to zvijezde trepere? Za to macaklin ne padne sa stropa? Za to pt ice selice nikad ne proma e odredi te? Za to se ljudi zaljubljuju? Za to sami sebe ne mo e mo po kakljati? U ovoj æete knjizi pronaæi jasne i razumljive odgovore na ta i mnoga d ruga pitanja utemeljene na posljednjim znanstvenim saznanjima - ali uvijek uz ma lo humora, da znanost bude zabavna. KRATKA POVIJEST EKONOMIJE Gospodarske su teme na televiziji i u novinama uvijek prva vijest. Teèajevi dionic a na burzama rastu ili padaju, velika se poduzeæa spajaju ili se pak dijele, Europ a je dobila novu zajednièku valutu. Milijuni su ljudi nezaposleni, drugi preko noæi dolaze do neviðenog bogatstva. Neke se zemlje raduju rastuæem blagostanju, druge su siroma ne poput prosjaka i tonu u kaos. Ova knjiga govori o tome kako su sve one »us tanove i mjere« koje danas nazivamo gospodarstvom postupno nastajale. biblioteke opæeg znanjaKRATKA POVIJEST SVJETSKIH RELIGIJA Oko devedeset posto religioznih ljudi raspodijeljeno je u est ve religija. Ova kn jiga pripovijeda o podrijetlu velikih religija (hii zam, budizam, konfucijanizam , idovstvo, kr æanstvo, islam) i ih kroz zanimljivu povijest sve do dana njih dana. KRATKA POVIJEST IDEJA Filozofija i religija stare su koliko i povijest a istodobno aktualni dana nje vij

knjig a je lako razumljiva. otkriva: da je drevni Bagdad posjedovao efikasnu po tansku slu bu. Picasso a.. banke i tvornicu papira... Augustina. Ideje nastale pred mnogo stoljeæa jo uvijek 1 utjeèu na na e ivote i na to kako ra zmi ljamo o sebi. . uspjev i to golemo gra divo pojednostav uèiniti pristupaènim i razumljivim svakome. Navodeæi ljubavne i pustolovne mitove. U njoj nisu opisane samo velike teorije i otkriæa ljudske vr ste nego su istra ene dru tvene prilike. "O uspjehu povij esti svijeta na dvjestotinjak stranica odlu vje tina ispu tanja. IDEJA * POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Charles Van Dore. stolj eæ KRATKA POVIJEST. Marxa..§j tATROGASNF. Na sreæu nije samo to.Manfred Mai povijest svijetu suje s poznavanjem pr avog povjesnièara i vje tinom iskusnog povjedaèa. knji evnosti i povijesti opæenito oblikovalo svijet u kojem ivimo: Buddhe. I SD OPERACIJA MOEOA IZ KAMENOG DORaS IoSRF.esti. Shakespearea i mnogo drugih. U Povijesti znanja naæi æemo sa ete portrete osoba èije je razmi ljanje i doprinos umjetnosti. izumilo. kako se èini. znanosti. Van Loon nam je pru io genijalno pis povijest èovjeèanstva.. Na zai ljiv i pristupaèan naèin autori ove knjige upoznaju nas s vi e o temeljnih filozofskih uèenja koja su dovela do preokreta u pov ljudske misli a p redstavili su i veæinu velikih filozofa: Platona. Einsteina. VODIÈ KROZ MITOLOGIJU Kako je nastao na svijet? Kamo odlazimo kad umremo? Za to mitove o potopu nalazimo posvuda? Svatko tko razmi lja o tim ili drugim pitanjima bit æe odu evljen Vodièem kroz mitologij u. EVO NAM fl ilVOG I FASCINAN INOG POGLEDA NA PRAVA H DrFvnA Izr\n . ali i one koje se bave nasiljem. H»ri>«. Ovo izdanje a urirana je verzija za 21. Tu je na posljetku i pitanje hoæe li u buduænosti biti ratova. OD KINESKIH SEIZMOGRAFA DO I »IKZOPOT AMSKIH ELEKTRIÈNIM BATERIJA.. PARNOG STROJA DO RIM5KF. zapravo je jako ljudski. Aristotela... sportu i umjetnosti. ba kao i u religiji." POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Ova je knjiga namijenjena onima koji nemaju vremena studirati bele povijesne ud be nike. prijeva rom i glupo æu. pripada èovjeku. da su stari Grci poznavali rani oblik raèunala. N chea. Hegela.. Ka nta. stvorilo.. Freuda. Ali za to rat? Upravo je to tema ove knjige."'**3 POVIJEST ZNANJA KNJIGA 0 RAT/1' Za to ljudi ne mogu ivjeti u trifn Z/Vot je krotak . pun promjena i obrata. ne samo mladim nego i starijim èitateljima. Premda sveobuhvatna. premda u asno neljudski. trcaljke. totela.. Leonarda da Vincija. knjiga napisana od èiste radosti za novim. Stoga je i povijest ljudskog roda uvelike i povijest ratovanja. Cijeli beskrajni i bono sni put èovjeèanstva. razma tralo i usavr ilo od poèetaka civilizacije do 21. Decartesa. ra: i propast pojedinih civilizacija i kultura te raz umijevamo veze s svjetskih zbivanja. Locka.. odnosno je li "vjeèni mir" samo utopijska zamisao. stoljeæa. pokazuje r se kad èitamo ovu knjigu pa za divljeno pratimo postanak. Njegova knjiga pokazuje koliko povij est mo e biti budljiva. od aztecxe9 ' IVAKALICE DO ETRUSÈANSKOG UMJETNOG I »TKALA.èitajmo najhitnije! POVIJEST ZNANJA Povijest znanja pregled je svega to je èovjeèanstvo mislilo. ova oèaravajuæa zbirka na najbolji naèin o ivljava na e bogato mitolo ko na KNJIGA O RATU Rat. DREVNI IZUMI Drevni izumi. Edi-sona. Pozna li priroda rat i je li rat nièko u èovjeku samo odraz nekog prirodnog zakona? Knjiga o ratu takoðer prouèava odraze ratnièkoga u igrama. I SD FARAONSKOG SUESKOG KANALA Dol 1UNOJSKIII VODENIH ZA HODA. KRATKA POVIJEST SVIJETA Od prvih ljudi do sada njosti . politièke okolnosti i ljudi zaslu ni za sazrije vanje i ostvarenje velikih zamisli.DNJOVJF KUVNIH RTJÆNIH GRANATA. Mai ju je svladao i znimno dobro.

HEUREKA! Kratki pregled velikih ideja od antike do danas Ova je knjiga oèaravajuæe kru no putovanje. Meðutim. kr sa eci »knjiga koje su promijenile svijet« i iscrpno kazalo im poveæavaju uporabnu vr ijednost ovoga priruènika. autor uvodi èitatelja u »kuæu jezika«. masovna izumiranja. ova 1 ga otkriva i za to kozm olozi vjeruju da upravo ona daje toèan svemira. USPONI I PADOVI EVOLUCIJE Evoluciju. irokog zahvata no pisana pristupaènim jezikom. Dagmar Rohrlich vodi nas na èudesnu ekspedici uistinu turbulentna davna vremena i pita se mo emo li iz t e pro izvuæi neku pouku za na u buduænost i na planet. knji evne oblike i velika djela. obilazak nekif najutjecajnijih i najèe æe spomi janih velikih ideja. ob zami ljamo kao stalan proc es.ii i . velike f ilozofe i znanstvene teorije. Takoðer. da su se u Kini u desetom stoljeæu bojevi vodili i bacaèima plamena. USPONI 1 ponovi postanak duguju enipciti vulkana? SIMON Sinc. Tijekom milijuna godina najman je je pe globalnih katastrofa uzrokovalo tzv. predst avlja upravo veliko slavlje beskonaène inventivnosti ljudskog uma. svijet kr i pisma te geografiju koja nadahnjuje.da su stari Egipæani poznavali efikasna kontracepcijska sredstva. Ki Usponi i pa dovi evolucije prièa nam napetu prièu o nastanku i tanku vrsta. Heureki jasan. ideologije i tr i ta ljenja. razvoj sve slo enijih organizama na Zemlji. OPÆA KULTURA U ovom jedinstvenom obrazovnom priruèniku Dietrich Schwa upuæuje nas u »sve ono to treb amo znati« da bismo stekli »i dansko pravo« u zemlji obrazovanih: povijest Europe kao ve pripovijest. VELIKI PRASAK Osim to obja njava to je zapravo teorija Velikog praska. ivi svijet katkad ns neoèekivani zaokret. napisana bodro i s humorom. Takoðer. povijest umjetno glazbe. u knjizi su dane prièe o bril jantnim i ekscentriè znanstvenicima koji su se borili protiv vladajuæe ideje o vjeène nepromjenivom univerzumu. Vremenske tablice. Drevni izumi. ta knjiga to se presipa neobiènim podacima i zabavnim zanimljivostima . jezgrovit i zabavan vodiè za sve one koji ba ni su sigur pravi smisao Heisenbergova naèela neodreðenosti i koji se n sna li u razabira nju Mendelovih zakona od Nevrtonovih.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful