Robert Winston LJUDSKI UM kako ga najbolje iskoristiti SVEZNADAR -biblioteka opæeg znanja Ureðuje Davor Uskokoviæ Naslov izvornika

The Human Mind and how to make the most of it Copvright © Professor Robert Winston , 2003 Copvright za hrvatsko izdanje © Mozaik knjiga, 2008. Mozaik knjiga CRUPA MLADINSKA KN ICA Za nakladnika Zdravko Kafol S engleskoga preveo Tomislav o tar Lektor Ruðer Jeny Korektorica Mladenka Nimac Grafièka urednica Marija Moriæ Fotografij a na naslovnici Shutterstock Tisak Impress d.d., Iv. Gorica, rujan 2008. ISBN 978-953-14-0411-2 CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu pod brojem 677199 Sva prava zadr ana. Ova je knjiga za tiæena autorskim pravima i ne smije se ni u cjeli ni ni djelomièno repr ducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenosit i u bilo kojem obliku, ni na koji naèin bez pisan dopu tenja autora i izdavaèa. Robert Winston LJUDSKI UM i kako ga najbolje iskoristiti Mozaik knjiga GRUPA MLADINSKA KNJIGA KNJI NICA ZELINA S po tovanjem i divljenjem, profesoru Colinu Blakemoreu i profesoru Richardu Dawkinsu. Ovu knjigu posveæujem dvojici uglednih znanstvenika zaslu nih za izniman doprinos po pularizaciji znanosti u dru tvu. Nadamo se da æemo i mi ostali poæi njihovim stopama. Sadr aj Zahvale......................................................................... ..........................U Predgovor....................................................................... ........................14 Prvo poglavlje: Tijelo, mozak i um.............................................. .............16 Um ili tijelo , 17 Jedna kvrga ili dvije? 20 ivèana stanica - osnovna mo dana jedinica 23 Lokalizacija mo danih funkcija 28 Mjerenje mo dane funkcije l ;., ^ Uporaba radioizotopa 32 Slika zaposlenog mozga 34 Prouèavanje rada pojedinaènih neurona 37 Istra ivanja na ivotinjama 39 Drugo poglavlje: Kako radi va mozak?............................................. ....42 Neuronske mre e 43 Neurotransmiteri 44 Mo dana podruèja , 47 Mo dane polovice 50 Podijeljeni mozak 51 Veseljaci nalijevo, mrzovoljni nadesno 54 Plastièan mozak 57 Najbolji neuron za posao 58 Uskraæen mozak 60 Treæe poglavlje: Osvje æivanje........................................................ ..........63 Penfield, pionir mo dane kartografije 64

Podrobniji atlas 66 Svjesnost: viðenje ili osjeæanje 67 Osjeti 69 Sinestezija - stapanje osjeta 71 Osjetilno preoptereæenje 73 Vid 74 7 Robert Winston: LJUDSKI UM Njuh 75 Okus 78 Sluh 79 Dodir 80 Joj, a kako se ono zove... 83 Jedinice prepoznavanja 85 Pro eci u mojim mokasinkama 88 Èetvrto poglavlje: Obraæanje pozornosti............................................. ..93 Nesvjesno obraæanje pozornosti 95 Pobuðenost 98 Usmjerenost 99 Prepoznavanje ugode i novosti 103 Izvr na organizacija 104 Gubljenje svijesti 105 Faze spavanja 106 Usnut, pa i snivat mo da... 108 Poremeæeno spavanje 109 Za to uopæe spavamo? 110 Znaèenje snova... 111 Gdje sam ja u svemu tome? 114 Ja i drugi 115 Svijest: oruðe poput svakog drugog 118 Pola sekunde poslije 119 Peto poglavlje: Èuvstveni um...................................................... ............123 Profesor Moniz i »bijeli rez« 125 »Pobolj anja« dr. Freemana 127 Nezaslu ena Nobelova nagrada 129 Razumijevanje drugih 130 Kako to funkcionira? 132 »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« 134 Vi e od ale? 136 Aspergerov sindrom i autizam 139 Razjareni um 141 Nadanje 144 Strah 146 Promjena raspolo enja 148 Nikotin 150 Alkohol 152 8 Sadr aj Kanabis 153 Ecstasv 156 LSD 157 Stupnjevi ovisnosti 160 esto poglavlje: Uèeni um........................................................... ...........164 Mozak u maternici 165 Prve godine 165 Pubertet 169 Spolne razlike 172

Dobro zbori : razvoj govora 176 ivèani temelj gramatike 179 Uvrije ena tuga 184 Pamæenje i èuvstva 185 Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju 188 Epizodno i proceduralno pamæenje 189 Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice 190 Poput navike: kemija proceduralnog pamæenja 192 Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno 195 Prespavajte 196 Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja 198 U lijevom kutu - neuroznanstvenici , u desnom - psihoanalitièari 199 Ishlapjelost: starenje i pamæenje 203 Vje bajte mozak 206 Sedmo poglavlje: Pitanje osobnosti.............................................. ......209 Motivacijski èimbenik 212 Utjecaj dopamina 214 Utjecaj testosterona 215 Test VVinnieja zvanog Pooh 217 »Ljevaci« i »de njaci« 218 Raspolo eni... za kupnju 222 Tajna je u oèima 225 Mo dani kemijski procesi i depresija 226 Opet geni 228 Sabota a samoga sebe 231 Hamlet 233 Obrambeni mehanizmi 237 9 Robert Winston: LJUDSKI UM Osmo poglavlje: Zaljubljeni um.................................................. ..........240 Vrebaèi 242 ivi li ljubav u mo danim tvorbama? 243 Uklapanje u skupinu 246 To je sigurno ljubav 249 Hej, zgodna 250 Sto ene ele 252 Sto mu karci ele 254 Zanos je nestao 255 Neki mehanizmi smrtnog grijeha 258 Osjeæaj zaljubljivanja 261 Naglasite pozitivno 265 Vra je la i i statistike 267 La emo sami sebi 269 Pinokijev faktor 270 Moralni um 274 Deveto poglavlje: Èudesni um: inteligencija, kreativnost i intuicija......278 Sadr aj staklenke jabuènog vina 279 Mjere inteligencije 281 Inteligencija nogometa a 284 G-faktor 285 Inteligencija - priroðena ili steèena? 286 Poveæanje inteligencije mi eva 288 Poveæanje èovjekove inteligencije 290 Zdrav duh u zdravom tijelu 293 Hrana za um 293 Alkohol nije uvijek vra je djelo 296 Hipnotièno... 297

trezve nih procjena...... zahvaljujem se Joelu Winstonu. dakako... bilo mije zadovoljstvo raditi s njim. naime predah za raz mi ljanje....... . od èijegje poèetka bio vrlo prijazan i pun podr ke. uredniku Znanstve nog programa BBC-ja.. Bilo kakve pogre ke u podruèju neuroznanosti u ovoj knjizi nisu ukl onjene samo zato to se nalaze u dijelu o kojem s njome nisam nikad raspravljao..Mozak jest tijelo 299 Genij u nama 304 Nije ba tolika rijetkost 308 Dodatno èulo 311 Literatura............... Stian Reimers te... Iznimno cijenim njege vu o troum nost... promjenu okru ja te poticaj koji donosi rad s ekipom Bilo bi nepo teno poim ence izdvajati èlanove filmske ekipe. James Marshall Nicola Cook.. Mnoge su me osobe zadu ile...323 10 Zahvale U ovoj knjizi mnogo je nesavr enosti kojih sam itekako svjestan...... Nitko od d obrih.... sjajnoj izvr noj producentici.. Boji m se..... obzirne savjete..... Njezine smjernice i istra ivaèki rad im ali su presudnu ulogu u stvaranju emisije...317 Pojmovnik.............. Njezina topla podr k i obzirna razboritost mnogo su mi znaèile ..... katkad nije bio kritièan koliko je trebao biti.. no bilo bi ru ne ne spomenuti tri izvanredno n adarena kamermana koji su snimili veæinu ma terijala te èije su umjetnièka vje tina i pr .... s kojom sam veæ suraðivao.......... Njegova je vjera u projek t bila tolika da me ohrabrila da izlo im materijale o kognitivnoj neuroznanosti na srednjostruja kom BBC-ju. na ureðivanju rukopisa..... To su Miranda Eadie.. 11 Robert Winston: LJUDSKI UM Mark Hedgecoe bio je producent serije Ljudski um... Omoguæilo je..za to jednostavno nije bilo vremena .... Meðutim.... Zahvalan sam i ekipi po moænika producenata i ist ra ivaèa na tako predanom tra enju i pomnom pro uèavanju èinjenica va nih za projekt..... Zahvaljujem se i Sarah-Jayne Blake-more..... Cijenim i pomoæ dugogodi nje prijateljice Alison Dillon. veliko zado voljstvo i velika privil egija raditi sa svakime od njih. Samo snimanje bilo je va no za pisanje ove knjige... B ila je i savjetnica na televizijskoj seriji.. ...... a njegovi stalni savjeti o graði i povijesti bili su kritièni.. Njezine su mi o troumne kritike... Mnogo s u puta tijekom pripreme rukopisa njegove ushiæene reakcij na moje nesavr eno pisanje bile kljuèan poticaj nastavku projekta........ meðutim........ da iz straha da ocu ne bude neugodno...... a njegov je zanos bio presudan da projekt uopæe krene te da napi em ovaj pomalo osoban prikaz ljudskoga uma. arah Blakemo re... Zahvala] sam takoðer Jessici Cecil......... kao i dobronamjerni savjeti. um jetnièke vje tine i sposobnosti stvaranja filma bio izvanredne poticajan. koji je proèitao veæinu rukopisa. Naiðete li na pogre k e... Uvijek je bio tu kad bih panièari o.. Nadalje... Upoznali smo se prije gotovo devet godina. ka d mije pomagao pri pisanju knjige Kako nastaju djeca i pri tra enju izvora za razl ièite èlanke koje sam u to doba pisao.... kad je rijeè o naèinu kojim su izra ene zamisli u emisiji i ovoj knji zi.. jasno poruèujem ( to nije opravdanje) da sam za njih ja jedini krivac. naèinio broj ne ispravke i pobolj anja te u nekoliko faza pisanja sprijeèio da se osramotim. Zahvaljujuæi njemu dobio sam priliku da sudjelujem na ovome p rojektu. Producenti serije Johanna Gibbon. p redanosti i savjeta Matta Bavlisa.. eni izvanredno proniclj iva i analitièna uma.... èiji je spoj znanstvenog osjeæaja..... troje se osoba istièe...... Njegova iznimna inteligencija te sposobnost t ra enja...... Ova knjiga ne bi bila dovr ena u vremenu kojim sam raspolagao da nije bilo rada. i bilo je vrlo zabavno.... Posebnu zahvalu upuæujem Johnu Lvnchu... iznimno pomogle.. èeprkanja i filtriranja podataka bile su presudne za ovu knjigu. vojnièko planiranje te napose njegovo prij teljstvo.. BBC se uvijek pobrinuo da me prati sreæa da mogu ra diti s istinsk i nadarenim producentima.. Diana Hill i Nick Murphv bili si nevjerojatni (èak i po BB C-jevim mjerilima). darovitih i inteligentnih osoba koje su pregledavale djeliæe rukopisa nije vidio cijelu knjigu u njezinu konaènu obliku ..

te na dopu tenju da se slu im oprem om i prostorijama fakulteta. i Jamie Cravvford. Jako sam zahvalan za njihovo p ovjerenje u mene. sve su me vi e u vjeravali da bi to valjalo uèiniti. Naposljetk u. ali najveæi utjeca j mo e imat okru je u kojem smo se zatekli. pobolj anje na ih umova. paradoksalno. Jedno æe.n jegov razvoj. najbr e promjenjivih i najkon troverznijih podruèja suvreme ne znanosti. tovi e. Osim toga. Naslijedili smo. tomiji mozga i njegov u radu. p osve prikladno ono t< svakoga od nas èini onima tko jest. moja sjajna agentica. za snimanja mojeg posljednjeg projekta za BBC. neodgovorenil æe pitanja mo da uvijek biti. u posljednjem dijelu knjige govorin o temama poput osobnosti i inteligencije. bile su uobièajen oslonac. Posebice pritom mis lim na gorljiv interes Sally Gaminare i njezine izvanredne ekipe u Transworldu t e na usredotoèen rad urednice Mari Roberts. Nadam se da æe postati oèito da de terministièki pogled na um ne obja njava. obiènog reproduktivnog biologa. ali va no je da steknete pribli nu predod bu o an. od Ljudskoga tijela. Nadam se.fizièari. kao to æe svaki pisac vjerojatno priznati. bio je mozak . Znanost se svodi n pit anje pouzdanosti spoznaja. Ova je tema za mene umnogome prirodan nastavak mojih opæih znanstve nih i televizi jskih interesa.sam ljudski um. napisale vrlo dobre knji ge o toj temi. Osim to nije moje podruèje biologije. Fakultet ima brojn e struènjake. stoga. rektora.edanost projektu obilje ile sav ulo en trud. Nadam se da æe èitatelji uvidjet i nu nost takvog poèetka te da æe ih moj anegdote i osobno iskustvo koje navodim potak nuti da ustraju u èitanju.strpljivo su i uz zdrav humor podnosili films ku ekipu koja ih je ometala. Rijeè je o Chrisu Hartlevju. Takav je uvod neizbje n pone to t ehnièke naravi. Zahvalan sam na podr ci mojih nadreðenih kolega. prilagodbe i naèin rada. Premda zapravo nikad nisam namjeravao napis ati ovakvu knjigu. U njima sam na razlièite naèine dodirnuo mnogt 14 Predgovor vidove funkcioniranja mozga. nadam se. 12 Zahvale Naposljetku. naravno. kao i za ono koje su iskazali moji izdavaèi. Ljubav i potporu moj e supruge Lire te njezine brojne korisne primjedbe o tekstu jako cijenim. gene koji usmje ravaju mnoge iroke vidove naravi i sposobnosti. U suprotnome ne mo emo razumjeti kako rac um. opravdanja ima m malo. 13 Predgovor Prvih nekoliko poglavlja ove knjige nastoji opisati osnove funkcioniranja mozg i razlièite naèine kojima su ih znanstvenici saznavali. izvrsne knji nice i sna no podupire preno enje temeljnih znanstvenih zamis li iroj publici. kog nitivna neuroznanost jedno je od najslo enijih. etnje sa spiljskim ljudima i Djeteta na ega vremena. Robu Goldiej u i Paulu Jenkinsu. da æe onima koji ustraju du lje od prva dva ili tri poglavlja postati jasno da doista postoje brojni naèini z. Dakle. od kojih si mnoge iznimni znanstvenici. trpila je (veæinom stoièki) moja obitelj. Maggie Pearlstine. Podruèje zajednièkog interesa gotovo svih TV serija i e misija na kojima sam nedavno radio. Njihove primjerene primjedbe na rukopis i zanes enost njegovim sadr ajem bile su mi stalan poticaj. njezina briljantna p omoænica. dramski klub. Vrlo je nadobudno od mene. U ki snijim se poglavljima mnogo vi e raspravlja o trenut aènim pote koæama u prc uèavanju znanosti uma. smatram. mislim da bi mi bilo najprivlaènijt kad bi mi se ukazala prilika da se ispoèetka b avim medicinskom znano æu. brojne su osobe. a èovjekov um i èovjekova svjesnost meðu najve æim su nerije en im znanstvenim problemima. orkestar i veslaèki klub. biti oèito: prilièno je go prc turjeènih spoznaja i velika kolièina onoga to ne znamo. brojni studenti . Bilo je pravo zadovoljstvo upoznati ih i raditi s n jima. proèelnika M edicine te proèelnika mog odjela Davida Edwar-dsa. pisanje knjige uglavnom je patnja. Velik poticaj za ovu knjigu proizi ao je iz mog . a bro jne i odlièni pisci. Moja je golema prednost to pripadam sjajnom Imperial Collegeu. kao i izvr ne urednice Bantam Pressa Kat rine Whone. Nadèovjeka i Instikata do ivotnih niti. Kao i uvijek. to sam uopæi poku ao napisat i knjigu ove vrste. meðu inima . rabimo n esavr en alat . No s obzirom na to koliko sam s( posljednjih godina zanimao za to podruèje . Zbog èinjenice da za shvaæanj uma.

povijesnu. najproturjeènijih i najintrigantn ijih tema u tom neobiènom podruèju. Nastao je prije otprilike 3700 godina. daje posrijedi prijepis rasprave iz jo ranijeg doba . Edvvin Smith. ne iznenaðuje daje èovjeku trebalo toliko vremena da shv ti slo enu prirod u mozga. umrli i vi i kad bi va mozak bio obraðen na isti uobi< jen naèin. Nadam se da æe moj osobit pristup èitate ljima biti neobièan i zanimljiv. imali posve drukèija sjeæanja. iz Luksora. 48 pacijenata. o nome to se nama u produkcijskoj ekipi uèinilo zanimljivim ili neobiènim u mnogim podr uèjima èovjekove svjesnosti. ali su mozak uni tavali . Drevni su Egipæani pobo no. kad su balz am 16 Tijelo. te kad bi mi tim izvad ili mozak iz lubanje. mozak i um rali tijela. egiptolog koji je prvi do ao u posjed to ga izvanrednog rukopisa i donio ga 1862. voljeli razlièitu hranu ili glazbu te da sva tko od nas imao prilièno razlièite ljudske vrline i slabosti. Stoga se usredoto-èava na meni zanimljive teme i svrha jo j nije biti sveobuhvatnim priruènikom. ali rabi samo ogranièenu kolièinu materijala viðenog na zaslonima. Niti da smo nauèili razlièite t jelesi i intelektualne vje tine. u es tokom aromatiènom piæu) pohranili za buduæe narasta oko 75 do 80 posto moga mozga èinila bi voda. a ne mozak. No upravo je egipatski kiru rg ostavio prve pisane tragove koji dokazuju postojanje nekih osnovnih uvida u n euroznanost. slomil a lubanju te izlo ila mozak. Kad bi ga poslije fik cije ljudi dolazili promatrati. mozak i um Kad bih umro danas. imali razlièite ambicije. Cilj je k njige da se udalji od serije te da bude neovisna pratiteljica. Neovisno o tome s kolike bi udaljenosti na i mozgovi bili promatrani. poput velike gljive. znanstvenu. kao i èinjenicu daje rijeè o samome sredi tu onoj to nas èini onime to jesmo. nadam se da æe èitatelji u ivati u ovom poku aju obja njavanja nekih vidova najaktualnijih. ukupnost na eg postojanja i o sobnosti. koja je prodrla kroz kost. na (ili. Kad su me brojni kolege na BBC-ju ohrabrili da napi em knjigu o toj temi. nije shvaæao njegovu iznimnu va nost. stoga. na mnogim se mjestima poziv a na nju. Pr mda kirur ko bu enje rupa u lubanji (iz bi kojeg nama nepoznatog razloga) se e u doba kromanjonca prije èetrdesete tisuæa godina.mo da otprije pet tisuæljeæa. ravnatelj Cika kog orijental nog instituta. nekim promatraèima mo < pomalo gadljiva. Osjeti li kroz pukotinu one nabore* . kad biste isi dobno. jo bolje. v rojatno ni t a oèito ne bi ukazivalo na èinjenicu da radoznali prolaznici zu u dva potpuno razlièit a primjerka najslo enije tvorbe na ovom planetu. ugl avnom glave.vadeæi ga kr oz rupu koju su bu ili na stra njem dijelu nosa i nepca. èuvali srce. do ivljavali razliè razoèaranj bili ljutiti te u ivali u razlièitim stvarima. izazov sam prihvatio boja ljivo. Nastoji dati pozadinu. koja funkcionira i zasebno. do ivjeli nevjerojatna iskustva u razlièitim dijelovi n svijeta. malo vi e od deset posto b bi masnoæa. Rijeè je o kirur koj raspravi u kojoj su opisane ozljede. doimao bi se prilièno n aboranim i bjelkastim pod prstima bi bio pomalo gumast. sjedi tem du e. Prije nego to bi ga mariniranjem u staklenki form. U opisu zastra ujuæe ozljede Sluèaja est govori se o mozgu ji pulsira pod rukama kirurga: Pregledava li èovjeka s otvorenom ozljedom glave. prije nego to bih dovr io ovo poglavlje. Papirus Edwina Smithajedanje od najstarijih pisanih dokumenata. Ni ta ne bi upuæh lo na to da smo u nekom trenutku ivota vi i ja voljeli na razlièite naèine. Pravi znaèaj teksta prepoznao je James Breasted. I to vi e. Ni ne bi otkrivalo da su ta dva gu masta predmeta. dru tvenu i filozofsku. shvativ i 1930. veæina je starih civiliz acija smatrala s ce. a oko osam posto tvorile bi bjelanèev ine. Dakako. Svejedno. Ovo nije samo knjiga prema BBC-jevoj seriji. osj æali razlièite bolove. treba opipati ranu.voditeljskog rada na seriji Ljudski um te iz jednostavne intelektualne znati elje. Mo da. ali uz rastuæi zanos.jer bi inaèe istrulio . on bi bio toliko slièan mojem da bi svaka razlika gotovo sigu rno la nezamjetljiva. 15 / i iPrvo poglavlje Tijelo. dragi èitatelju.otprilike poput j( nog i pol pa keta eæera. te unatoè tome stoje èinjenica da alkohol i sok biljke maka m jenjaju stanje svijesti poznata veæ dugo. on bi te io oko 1400 grama .

besmislene zabrinutosti. To je ist stvar koja nas dovodi do ludila ili bunila. »Vjera se nalazi ispod lijeve bradavice«. njegovo je shvaæanje va nosti srca bi lo popr æeno reèenicama iz Biblije. mo dane ovojnice. mozak i um tada stekao uvid u rad ivèanog sustava i shvatio da mozak ima sredi nju ulogu u nadzo ru tjelesne i umne aktivnosti. bio meðu prvima * Pojam »nabori« gotovo se sigurno odnosi na vijuge kore velikog mozga. Zapisao je: »Mozak nadzire gornje udo^ poput stra ara. Alkmeon.. Herofil i Erazistrat. vjerojatno zbog o teæenja u èeonom re nju i Broci-nu podruèju. gubitak funkcije.na u bit. nekoli ko tisuæljeæa prije nego stoje dr. Mozak je manje va a organ. boli.. zatim ako mu c uri krv iz obje nosnice i ako mu je vrat ukoèen. radosti. nego iz mozga ili leðne mo dine. Zatim je. pr.. Kad sam studirao medicinu. osm ijesi i ale. . primje rice one koji vode iz leðne mo dine. èak do te mjere da nastavlj a postojati nakon tjelesne smrti. jedan od najzagonetnijih organa u mozgu bila mije hip ofiza.. kukci i koljke . Zamisao daje srce sredi te èovjekova pona an odr ala se do esnaestog stoljeæa. mora reæi da »ima bolest koju se ne smije lijeèiti«.izvadio je o ivotinji i primijetio putove koji vode ka mozgu. Malo prije Aristotela. odnosno sve ivèane funkcije. filozof Demokrit suprotstavio se zamisli d je srce sredi te èovjekovih funkcija. otac lijeènièke prakse. pogre ke u zao èas. mo e se pretpostaviti daji 18 Tijelo. Tijekom karijer e bio je lijeènik rimskih gladija tora. tj. treba tra u srcu.. Aristotel je opisi kako se srce trza lo kad bi ga dodirnuo. Vjerov. daje srce va nije. èak su egipatski lijeènici znali kad bi moglo biti mudrije ne lijeèiti pacijent a aktivno. Paul Bro-ca 1860-ih opisao govorno sredi te.« U 3. ali ne smije je ivati. oba anatomi. kao to j misli o Aristotel. kao i na e tuge.i mislio da postoji odvojei od tijela. pr. secirali su tisuæe tijel i pokazali da se ivci razlikuju od krvnih ila te da ne polaze iz srca. Treba premazati ranu ma æu. Èinjenica daje koko na stavljala trèati nakon to joj je glava bila odsjeè na. ustanovio je da njihovo o teæenje izaziv. Bilo je to. koji je oko 500. pa je zabilje io da su »sva os tila povezana s mozgom«. gotovo pet stoljeæ nakon Herof ila.) secirao svinje. grèki lijeènik Galen (130. dakle. èini se. meðutim. Buduæi daje tamo vidio brojne ozljede glave. Kr. Sve ni e ivotinje koje prouèavao crvi.. Hipokrat. koji je ivio od 384. Pokazao je takoðer da o teæenje grkljanskog ivca dovodi d< gubitka sposobnosti glasanja.imale su pulsirajuæi organ nalik srcu u k< su vodile sve kr vne ile. r kao je Martin Luther . prepoznao je jedinstvenu prirodu mozg. nije se slagao sa svojim ui t eljem Platonom. Platon je vjerovao u du u . Kr. a mozak vi ih ivotinja ostajao bi n ran.200.popu t tjemenaca na djetetovoj lubanji prije negoli postane cjelina. u papiru su su opisani simptomi pacijenta koji nije mogao pomicati jedan ud nakon te kih je dnostranih ozljeda glave te je izgubio sposobnost govora zbog ozljede sljepooènice . je da se um nalazi u glavi. goveda i ma mune te o viðenome vodio podrobne bilje ke.« Aristotel je uvelike ut jecao na srednji vjekovne uèenjake. Presijecajuæi razne ivce. i izluèivanje cerebrospinalne tekuæine iz glave. Mislio je. oblom ispupèenju smje tenom prilièno duboko usred mozga koje j . ne smije je omotati ma vrpcama dok nisi siguran da je do ao do odluèujuæe toèke.kakvi nastaju u rastaljenom bakru i da to pod tvojim prstima kuca i drhti . do 322. Aristotelu je pomogla da zaklj uèi kako »sjedi te du e i nadzora voljnih p kreta. alosti i suze. odnosno oi to bismo u suvremeno doba m ogli nazvati »um« .. nen zumnost i postupke suprotne ob ièajima. mo da nu an za hlaðenje krvi. stoljeæu pr. Usto. No Aristotel. noæu ili danju nadahnjuje strepnjor i strahom. ali nisu imale prepoznatljiv mozak. Dakle. za titnik misli i intelig ncije« sadr i glavne »okove du e«. Kr. dr ao gaje osjetnim sredi tem . donosi nesan icu. Um ili tijelo Tisuæljeæa su pro la prije nego stoje mozak zamijenio srce kao opæeprihvaæeni najva niji tj lesni organ. i dodao da »mc zak. »Ljudi moraju znati da u ljudskom mozgu i samo u mozgu nastaju na a zad( voljstva. ka o tvrðava tijela posveæena njegovoj za titi«. Rijeè je o sitnom.. naposljetku. Hijeroglifi nadalje opisuju tanke opne koje obavijaju ozlijeðeni mozak. 17 Robert Winston: LJUDSKI UM koji su uvidjeli va nost mozga..

Zatim je poèetkom devetna oga stoljeæa. trebale zauzimati i zlièita podruèja mozga. naime. a time i mozaka. Galije prihvaæao da se um nalazi u mozgu. jer je pridonio su ivotu znanosti i religije. naime. proizlazilo da su dijelovi mo zga za koje se m e ustanoviti da su veæi. rani su neurolozi mogli poèeti gomilati dokaze kojima æe osporiti kartezijansko s hvaæanje.a time i u 1 rakteru pojedinaca .e. po njegovu mi ljenju. s obzirom na to daje u sredi tu. Galije postavio mno poèela te »znanosti«. odnosno njezine kvrge i pupèenja. Svi mi stalno govore kako ona to èini izluèivanjem horm ona melatonina. jedinstveno jer je to jedina mo dana tvorba bez parnjaka. jedno s a svojim uèenikomJohannom Spurzheimom..materijalno tijelo i potpuno netje lesni um . no povijesni dogaðaji ojaèali su suprotna mi ljenja. èesto zakljuèuju o obilje jima hominida. U osnovi n gova tumaèenja bila je pretpostavka da se um sastoji od zasebnih sposobnosi obilje ja. osjeæajuæi se kao da sam na umoru. No kljuèno poèelo frenolo ke znanosti bila je da lubanja obi pop rima prema obliku mozga. Zahvaljujuæi tim postignuæim a. vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i leðnu mo dinu.mogli kao jedno komunicirati i djelovati posredstvom hipofize kao spo ne. Zamisao o hipofizi kao sponi doima se èudnom i nije mi jasno kako je Descartes u nju povjerovao. Danas putnici mogu kupiti melatonin u zraènim lukama i tako se bor iti protiv jet laga. p opularnost stekla frenologija. da je hipof iza ivotno va na jer povezuje tjelesno bivstvo i duhovnu stranu. zamisao o fizièkom tijelu i a pstraktnom umu (koji komuniciraju preko hipofize). za promatranje. munolikih predaka. na ih rani h. Joseph Ig nace Guillotin znati eljnima ponudila obilje (procjenjuje se oko èetrdeset tisuæa) svj e e odrubljenih glava. Takozvani kartezijanski dualizam. Drugi su primjer pr ocjene paleoantrop loga. Umjesto zamisli da um i njegove sposobnosti bezoblièni plutaju u eteru te da s mozgom i tijelom komuniciraju preko hipofize. pa njezina povr ina. Potkraj 1790-ih. str ahote Prvoga svjetskog rata opskrbile su lijeènike i znanstvenike stalnim priljevo m svjesnih mladiæa s povredama mozga za promatranje. dakle prije negoli je zi nost doista mogla dokazati svoje tvrdnje. u Ka-liforniji. I dalje se bud im u tri sata ujutro u Los Angelesu. a poèetkom sedamnaestog stoljeæa francuski fi lozof Rene Descartes raspravu odvodi korak dalje. poèelo se èiniti daje um proizvod mozga. Mnc njezini prista e tvrdili su da se razlike u mo da noj arhitekturi . beèki lijeènik. Zakljuèio je.stra nji dio hipokampusa. tvorbe povezane s pamæenjem smjeste] duboko u mozgu . postajalo je sve jasnije da su razlièita i odvojena mo dana podruèja odgo vorna za razlièite vidove uma. veæe su i ntelektualne moguænos Iz togaje. Stoje mozak veæi. Drevni hinduski mistici vjerov ali su da se u njoj nalazi ljudska du a. ako ne i beskorisna. danas znamo da osobe s uvje b nim pamæenjem. katkad imaju jedno mo dai podruèje . jer su zasebne.mogu osjetiti i vidjeti u ra zlikama u obliku lubanje. Uvrije eno je bilo vjerovanje da cerebrospinalna kuèina. ukaz uju na ono stoje ispod nje. A samo stoljeæe poslije. omoguæi mi ljenje. pa su zna nstvenici mogli opa ati promjene u elektricitetu i tlaku. na temelju oblika njihovih lubanja. 19 KNJI NICU ZELINA Robert VVinston: LJUDSKI UM Jedna kvrga ili dvije? U srednjem se vijeku mislilo da su razlièita obilje ja sebstva sadr ana u razli tim tj elesnim tekuæinama. Ustvrdio je da bi ta dva zasebna i naizgled proturjeèna obilje ja . Otac frenologije je dr. veæi zato to su obilje ja povezana s njima oso bito d bro razvijena. Za mene je hipofiza doista zbunjujuæa. Do kraja Napoleonskih ratova frenologija je bila sve priznatija kao naèin pr pozna vanja karaktera i osobnosti ljudi. Frenolozi su opipavali glavu te èak izv dili sl o ena mjerenja posebnim estarima kako bi utvrdili vjerojatnost da netl postane krim . poput londonski h vozaèa taksija. odr ao se dugo. Premda su danas predmet porug te zamisli nisu posve bez osnove. No uzimajuæi melatonin nisam si nimalo olak ao brojne prekoocea nske letove do drugog laboratorija u kojem radim. Izmeðu tih velikih povijesnih d ogaðaja zbio se napredak u fizici i osmi ljeni su bolji postupci mjerenja. Oni. Ustvrdio je da bi te sposobnosti. Premda nikad nije sjedio deset sati u zrakoplovu. Oduvijek je bila zaogrnuta velom tajne. m. Primjerice. Zna m da bi preko vidnih ivaca trebala reagirati na svjetlost dana i tminu noæi te tako upravljati tjelesnim satom. tovi e.veæe od prosjeka. Descartes je vjerovao daje hip ofiza iznimno va na. Fran cuska revolucija svojom je zloglasnom napravom koju je »popularizirao« dr. Franz Joseph Gali.

otpornost . tek . ekstravagantnih apsurdnosti. Britaniji te zatim u SAD-u.sila. Usporeðujuæi njihove mjere s lubanjama neèovjekolikih primata. Vjerovao je da se mjerenjem glave mo e zakljuèivati o kriminalnim sklon ostima osobe. takvo je to smeæe. 2. ZALJUBLJENOST. glazbene darovitosti i verbalnog pamæenja. OPREZNOST. izvijestio je: Radovi dr. I premda odavno diskreditirana. ozbiljan èasopis svojeg doba. razboritost . Spurzheima ne samo da zalihama na eg znanja o èovjekovoj grad i ili njegovim funkcijama nisu dodali nijednu èinjenicu. STJECANJE. TAJNOVITOST. prisnost . TheEdinburgh Reviez v. nego su takva mje avina oèiti h pogre aka.dru tvenost. 8. ljubav prema jednoj osobi. ljubimcima. tj.upravljanje. poput one da su istoènjaèki naro di miroljubiviji zato to imaju manje glave. imala je neugodne odjeke u dvadesetome stoljeæu. osobito u Europi. Unatoè svemu. E. 5. PREHRANA.inalac ili ostane savjestan graðanin. Njegov je pogled na obilje ja kriminalno-sti djelomi ce bio potaknut darvinovskim idejama i pretpostavkom daje primitivni èovjek nastao od majmuna.. PREBIVANJE.priprema. talijanski l ijeènik i kriminolog.oèit dokaz bo anske kreacije. VITATIVNOST. U Hitlerovoj Njemaèkoj oblik lubanje èesto je bio utv rðivan kako bi se lak e ustanovilo istinsko arijevsko podrijetlo ili otkrila latentn a idovska rasna degeneracija. rasama i kriminalnosti. STUPANJE U BRAK. jedna po jedna stvar. ljubav izmeðu spolova. stvarn om licemjerju i stvarnom arlatanstvu autora.1 Organ veselja sretan je sluèaj za frenologiju jer dokazuje da moz ak u odreðenoj mjeri jest kutija neo21 Robert VVinston: LJUDSKI UM tovanje Odluèno 1. Tak ozvani organ veselja podruèje je malo sjeverozapadno od tjemena. do ao je do zakljuèka d a su kriminalci »zaostaci«. Cesare Lombroso. u okviru postupka ubla avanja epilep sije. 7. No nisu joj svi komentari bili naklonjer Lipnja 1815. A uz trideset pet podruèja glave odgovornih za obilje ja poput vjernosti.glad. to podruèje mozga jedne pacijentice podra. U Britaniji je. gomilanje. 4. a svoja je zapa anja potkrjepljivao mjerenjima ivuæih i smaknutih zloèina ca. Frenologijaje ubrzo preras okvire medicinski h i znanstvenih èasopisa te postala predmetom rasprave ozbiljnim popularnim tiskov inama. DESTRUKTIVNOST. Eto. te prezira v rijedne besmislice koje dva mu karca koji se nazivaju znanstvenim istra ivaèima imaju drskosti predstaviti fiziolozima devetnaestog stoljeæa kao obrasce zakljuèivanja i i zno enja èinjenica. frenologija se polako i oprezno poèela kretati u ispravnom smjeru. recimo. privukao je pozornost javnosti objaviv i 1876. 10. Jedan kirurg Medi cinske kole Kalifornijskog sveuèili ta nedavno je. politika . Èini se tako da u osnovi pomnih mjerenja lubanja na temelju kojih su nacisti iznosili neke tvrdnje o rasama le e èvrsti elem enti tog stereotipnog mi ljenja. besramnog iskrivljavanja èinjenica i besmi slenih citata iz Biblije da mislimo kako 20 Tijelo. . Frenologijaje bila zaslu na i zajo duhovitije tvrdnje. Dijelu la kovjernih graðana posjet frenologu uvelike je slièio dana njem posjetu vidovnjaku ili astrologu. PRIJATELJSTVO. posljedica atavizma. Galla i dr. frenologija iskori tena za uèvr æivanje uobièajenih tvrdnja i pred rasuda o klasama. nekoliko je revnih kr æanskih teologa otkr ilo lubanjske organe za tovanje i èudotvorstvo . ljubav prema ivotu. 9. ljubav prema domu. skrb o potomcima. n. 6. izvrsnost . Ubrzo su poslodavci od lokalnih frenol oga poèeli tra iti podatke o sklonostima kandidata za ponuðeno radno mjesto. STALNOST. RODITELJSKA LJUBAV. Unatoè takvim povremeno neprijateljskim napisima. knjigu Kriminal ni èovjek (L'uomo delinquente). frenologija je bila sve popularn ija. BORBENOST. A.obrana. 3..ivao elektriènom strujom i ona je pra snula u smijeh. mozak i um u umovima iskrenih i inteligentnih ljudi nema dvojbe o stvarnom neznanju.

SLUH. pamæenje èinjenica. impulzivne i promiskuitetne izazivaèe sudbine.èednost. 37. 29. 14. No. 26. ivèana stanica. 18. Godine 1828. vid i druge osjete. VELIÈINA. kao to smo vidjeli. ljubav prema velièanstvenosti . kad su ozlijeðena. pa èak i za obilje ja pop ut religioznih iskustava. 21.1869.sustav . VRIJEME.duhovitost . aljivost . intuicija . . oèekivanje-poduzetnost. izra avanje zamisli. Dakle. TE INA. MOGUÈNOST. UZROÈNOST. KONSTRUKTIVNOST. 19 DOBROHOTNOST. ODOBRAVANJE. ivio je mnogo prije bilo kojeg suvremenog postupka dokazivanja mo danih funkcija. U povije sti neurologije susreæemo mnoge ironije. dosjeæanje oblika. 31. OPONA ANJE. Najva niji postupak dolaska do te spoznaje . Na alost po njega. mentalna aritmetika. odluka . izmeðu ostalih postignuæa. USPOREDBA. odgovorne osobe pretvaraju u lakomislen e. 27. 16. 36. ODLUÈNOST.) koji je. promatranje. IDEALNOST. Imamo.lakovjernost. mozak i um visnih funkcija. metoda . BOJA. SAMOPO TOVANJE.organizacija. 13. preslikavanje . Gali je tako pretrpio koban mo dani udar i njegova je vlastita glava zavr ila kao posljednji. Mali mozak nabora-naje tvorba u stra njem dijelu mozga.ugledanje u uzor.dobrota. induktivno zakljuèivanje. Purkinjeu se pripisuje opis prve stanice sredi njeg ivèanog sustava prepoz nate u malome mozgu. 30. danas znamo da postoje mo dana podruèja o dgovorna. bio je mo dana kartografija. dosjeèanje polo aja. Meðu prvim anatomima koji su mikroskopom zavirili u mozak bio je èe ki profesor Johannes Purkinje (1787. RED. pomalo morbidan do datak njegovoj zbirci lubanja. 15. ambicija . ili neuron. ponos.zabava. divovska je i na svojem zavr etku ima najslo eniju mre u tana nih niti koje j e povezuju s drugim ivèanim stanicama. 35.neumjereno 22. pravda-jednakost. London) 22 Tijelo. Kartografski proces medicinskoj je znanosti priskrbio neke od njezinih kljuènih po dataka. uglav nom zadu ena za ravnote u i usklaðenost pokreta. raspoznavanje boja. PR IJATNOST. odmjeravanje okom. ugodnost. mehanièka domi ljatost. 23. 17. Debela je gotovo poput ljudske vlasi (stoje . DUHOVNOST. pobo nost-po tovanje. to nipo to nije ne to to smo od vijek shvaæali ili stoje bilo opæeprihvaæeno. NADA. 28. D. Gali naposljetku nije bio na posve pogre nu tragu. osjeæaj sklada i melodije.ukus .osnovna mo dana jedinica Shvaæanje slo ene unutarnje anatomije mozga biloje presudno znanstveno postignuæe. INDIVIDUALNOST. B. percepcija pobuda. ivèana stanica . UZVI ENOST.vjera . razvijan od polovice devetnaestoga stoljeæa usporedo s pobolj anim znanstvenim met odama mjerenja.12. LOKALITET. pripisivanje uzroka uèinku. profinjenost . OBLIK. kao i za govor. za pokrete. A da ne spominjemo podruèja koja.penjanje. poimanje trajanja. VEDRINA. 24. Znamo da postoje dijelovi u kojima je pohranjen na rjeènik za tako uske teme poput imenovanja povræa ili dragulja. 25. 33. TOVANJE. koja nosi nj egovo ime. JEZIK. SAVJESNOST.ustrajnost. a to je daje mozak kljuèni organ odgovoran za to tko smo.razmetanje. Frenolo ka karta (Biblioteka Wellcome. 32. barem djelomice. C LJUDSKA NARAV. 34. No ta odvojena mozgovna podruèja nipo to nisu uzrok lubanjskih ispu pèenja. dakle. spoznaju da »um« nastaje u mozgu. 20. prvi klasificirao otisk e prstiju. RAÈUNANJE. Zahvaljujuæi pionirima na tom polju. Danas smo oèito stigli do toèke u kojoj posjedujemo jednu presudnu spoznaju o ljudsk oj vrsti. ravnote a . prijaznost .

èija sve veæa va nost u suvremenoj biologiji proizlazi iz èinjenice da poma e stanicama pri obradi bjelanèevina. spoznaje o mo danim tumorima. bili su izlo eni 25 Robert Winston: LJUDSKI UM Crte neurona Santiaga Ramæna y Cajala (Biblioteka VVellcome. graða hipokampusa (podruèja odgovornog za pamæenje) te.. Ljudska se narav ne mijenja. Veæ je samo t o posljednje postignuæe iznimno va no. Naravno. no njegov je otac èvrsto od luèio da mu sin mora postati lijeènikom. kako nije bilo fotografije. 18 73. na alost ne pri deblo Mozak s lijeve strane 24 Tijelo. uvjereni daje mo dano tkivo razgranata mre a uzajamno pov ezanih ivaca. da u mozgu ima oko 26 milijuna tih stanica. Privlaèilo gaje slikarstvo. u snu. Svojom je tehnikom bojenja èak p ridonio boljem razumijevanju parazita plazmodija . 23 Robert VVinston: LJUDSKI UM Vjerojatno je upravo ta velièina Purkinjeu omoguæila da ih prepozna pc mikroskopom i zatim nacrta. budnom stanju. mo dane stanice. dogodi se tzv. London) . temelj na mo dana jedinica. Cajal je poèeo izraðivati podrobne i prilièno lijepe crte e razlièitih dijelova mozga promatranih mikr oskopom. naime. druge u drugome. likovna mu je vje tina kas nije itekako koristila. Izraèunato je da jedna Purkinjeova stanica sa sv jom golemom mre om m o e primati informacije iz èak dvjesto tisuæa drug stanica. pojedinaèna ivèana stanica sa svojim s iæu nim. pa s u toèni crte i bili presudni.doista veliko zajednu stanicu) i otprilike je desetorostruko veæa od svih ostalih stanica malog mozga. Golgi j e do ao iz Milana. Osim to su bili zanimljivi i dojmljivi. ne to kasnije. ivèane stanice smjesta pocrne. neuroznanstveni k iz Kalifornijskog tehnolo kog institut prepun je hvalospjeva o Purkinjeovim stan icama: »Stalno su aktivne noæu. Golgi i njeg ovi prista e bili su. pod anestezijom«.. tankim i nje nim izdancima kojima je povezana s drugim ivèanim stanicama. Usto. po sluèajnom obrascu. gmazova ili najranijih kralje njaka. Radeæi uz svjetlost svijeæa u svojoj kuhinji koju je preuredio u primitivan laboratorij. obièni crte i. To je bila osnova njegova neslaganja s Golgijem. ivotni su se putovi Golgija i Cajala n. Karijera ga je dovela do polo aja profesora anatomije u Va lenciji. podruèje po podruèje. Taje reakcija i danas prilièno zagonetn a jer se dogaða samo kod nekih ivèanih stanica. no besparica gaje pri morala da napusti akademski posao i postane specijalizantom u Domu za neizljeèive kako bi zaradio za skroman ivot u mjesta cu Abbiategra-ssu. Golg ijeva metoda..uzroènika malarije. a medicinu je stu dirao na Sveuèili tu u Zaragozi. »G raða im je zapanjujuæ apsolutno krasna. neurona. mozak i um vi e razlièitom od dana njih znanstvenih zavisti. gotovo nemoguæa. Jim Bower. bilo je si jasni je da neke vrste stanica prevladavaju u jednome mo danom podruèju. zapisao je. dijela mozga u kojem se najèe æe nalazi. ptica. Cajal je bio sve uvjereniji daje neuron. Usporedo s razvojem svojeg rada. studirao je medicinu na Sveuèili tu u Paviji. Za te iznimno va ne spoznaje zaslu ni su mnogi veliki an tomi medu kojima su i dobit nici Nobelove nagrade poput Santiaga Cajala panjolske i Camilla Golgija iz Italij e. stoje mo da zanimljiv podatak. crna reakcija. dokazi koje je Cajal mogao pod astrijeti. Netko je izraèunao.« Potkraj devetnaestoga stoljeæa. kako se jo uvijek naziva. tj. èini se. Sve su podrobniji bili i opisi osnovr. S vremenom je. nacrtao cijeli mozak. Ubrzo nakon stoje Golgi objavio svoju metodu srebrne boje. U to je doba mikroskopska fotografija bila. postala je poznata i pomogla je Golgiju d a naèini brojna va na otkriæa u patologiji. veæinom po povratku u sveuèili nu bolnicu. i to. naposljetku je. Meðu ima su nje na anatomija nju nih lukovica (mo dano podruèje uglavnom odgovorno za okus i njuh). osjetni organ u tetivi te unutarnji ustroj staniène tvorbe koju nazivamo Golgijevim tijelom. one u va emu mozgu jednakog su oblika po put onih mozgu riba. Kako æe se pokazati. otkrio poznatu srebrnu boju koju apsorbiraju ivèane stanice. Santiago Ramon y Cajal roðenje u malom selu na sjeveru panjolske. Primjenom soli sr ebra nakon stvrdnjavanja tkiva u otopini kalijeva bikromata. po sljetku susreli u znanstvenom suparni tvu punom gorèine. zahvaljujuæi tehnici bojenja tkiva. Njegovi podrobni crte i jo uvijek izazivaju divljenje. dakako. pa ne èudi to mu je na Sveuèili tu u Paviji podignu o svojevrsno sveti te.

prvi put u ivotu. napredovanje u Berlinu gaje zaobi lo . mnoga Brod-mannova podruèja izazivaju proturjeèja. Brodmann je napisao rad o kroniènim promjenama u mo danim krvnim ila ma. Jer premda su i neki njegovi protivnici kritizirali i ismijaval njegov rad. Jeda n od razloga za to mije njegova smrt tako bolna sjeæanje je na smrt moga oca. promijenio mjesto rada. naime. Cajalove crtt e dr ali samo umjetnièkim viðenjem mozga. u dobi od 49 godina. na sveèanos ti dodjeli Nobelovih nagrada u Stockholmu. iskljuèivo crtao ono stoje vidio. godine. ipak bio dijete koje je znalo pone to o svoje ocu. Za neurol ogiju se poèeo zanimati kad se zarazio difterijom. Ubrzo nakon roðenja kæeri. ukljuèujuæi Golgija. kolovoza 1918. Èak i uz Vogt ovu potporu. slo vi kao klasièno djelo. obolijeva od gripe. opisao gaje kao osobu » irokih znanstvenih inte resa. koja je o d svih moguæih komplikacija uspjela izazvati apsces mozga. Kako objasniti takvu neobiènu ra vnodu nost? Danas. te da nije pretjeriva u nagaðanjima o onome to nije vidio. u jednu ruku. s Margarete Francke. uglavnom prema vrstama stani ca koje je opazio u njima. za 27 Robert Winston: LJUDSKI UM razliku od Brodmannove kæeri.skepsi i podsmijehu. rano æu te koæama na koje je stalno nailazio nastojeæi da znanos t prihvati nje gove ranije metode. i kojem je ponovno naglasio svoju uvjerenost u neuralnu mre u . Zanimlji vo mij e kako je Santiago Cajal. pa je bio prilièno zadovoljan to se r azbolio jer mu je to omoguæilo da sredi papirologiju. U Leipzigu 1898. Iz po tovanja prema uèitelju nijedan uèenik nema naviku rabiti istra ivaèke meto de koje nije nauèio od njega. stoje Golgija. Radio je u vicarskoj. kad bolje poznajem psihologiju znanstvenika. 1916 . Dodu e. premda je rabio istu vrstu mikroskopa sliène tehnike boje nja. No 1906. ponovno u svojoj razmjerno kratkoj karijeri. Nakon rada u Tubingenu. Korbinian Brodmann roðen je 17. po tenja radi. Njegova knjiga izdana 1909. Stoga je.. Zatim se uspravio u sjedeæi polo aj i preminuo. Korbinian Brodmann bio je suvremenik tog slavnog neuroanatomskog dvojca. dobrog dara opa anja i koja vrlo marljivo iri svoje znanje«. neopjevani junak. Mogli b ismo reæi daje on. mo dane karte k oje je u njoj objavio. Mnogi su znanstvenici. Studirao je medicinu u Miinchenu. a neke su od tih oznaka jo uvijek u uporabi. smogao snage da napi e pone to o Golgijevoj metodi: U prija njim sam odlomcima opisao iznenaðenje i èuðenje koje sam do ivio kad sam vlastitim oèima vidio krasne spoznajne moæi reakcije krom-srebra i izostanak bilo kakvog ushi ta u znanstvenom svijetu zbog njezina pronalaska. to mi se èini posve nor26 Tijelo. preuzeo je polo aj ravnatelja du evne bolnice Nietleben u Halleu. Sa svojom enidbom . a dotadje. Svejedno. iznimno su do bro poznate. Èini se da su se susreli samo jednom. Pokazalo se. razbjesnilo i ogorèilo.teoriju kojoj si s amo nekoliko minuta kasnije svojim predavanjem usprotivio Cajal. mozak i um malnim. zasigurno bio ve likodu an èovj ek. Susret s poznatim Alzheimerom pobudio mu je zanimanje za anatomiju mo danog tk iva. kojem dugu je velik dio svoje kasnije karijere. On je utvrdio 52 zasebne mo dane regije. Cajalova genija nost le i d jelomice u èinjenici daje. a zatim nakratko u Berlinu. On je. daje Cajal imao pravo. VVurzburgu i Berlinu. ali . treba reæi daje grc zno pona anje prema Cajalu vjerojatno barem djelom ice bilo izazvano frustr. studenoga 1868. prikazi glavnih podruèja kortikalne funkcije. dobio upalu pluæa i takoðer je nije shvatio ozbiljno. 17. Golgi je prvi odr ao poèasno predavanje. usprkos njihovu suparni tvu. Bilo mije devet kad je umro. on je 1917. Svako od tih podruèja oznaèio je brojem. nego je bio sretan to æe imati vremena za svoje poslove. Njegov ef Oscar Vogt. a Golgi ne.tamo nji znanstveni krugovi nisu prepoznali pravu vrijednost njegovih pomnih opa anja.. sretan i s krovom nad glavom. No kako suvremeni neuroznanstvenici stjeèu sve vi e spoz naja o radu mozga. Jednoga gaje dana supruga vidjela kako prstom po krevetu radi pokrete kao da pi e. bio novèa no situiran. pa je sa samo 42 godine umro od sepse. meðutim. pa joj je posvetio velik dio ostatka svoje znanstvene karijere. Brodmann je opæenito bio u vrlo dobroj formi. no rijetko ju je tko doista proèitao. prvorazredno samoljupca. èekao je do 48. pa sam. dodijeljena im je zajednièk Nobelova nagrada za doprinos neu roanatomiji. Nije bio svjestan te ine svoje bolesti. a zatim i od sepse .

pacijent koji je godinama nepokretan le ao na Brocinu bolnièkom odjelu. pa je bio uvjeren daje sposobnost govora lokalizirana u pred njem dijelu mozga. Njeg ovo je stanje bilo toliko poznato meðu njegovateljima da su mu nadjenuli nadimak »Ta n«. koje je ovaj nazvao »organ 14« i o sao ga kao s redi te za »pamæenje rijeèi«. u Rue de l'Ecole de Medecine 15. Brodmannovje rad temeljan jer je uz mo danu kartografiju ukljuèivao i i poreðivanje ti h karata s onima u glodavaca i primata.uglavnom osamdeset ili vi e godina p oslije njegove sm ti. Paul B roca odluèio je naæi mozak prikladan za prouèavanjt 28 Tijelo. Leborgne. Broca je 4. a najavne antropolo k skupove u njegov oj organizaciji dolazili su agenti i dou nici. No danas se izraðuju nove karte.* Leborgneov konzervirani mozak danas je izlo en u pari kom muzeju Dupuvtren. prisustvovao predavanju Ernesta Aubertina u An tropolo k om dru tvu koje æe mu promijeniti ivot. temelji Brodmannovih zamisli. uhodil i nadzirale svaki njegov korak. trana protivnom opæem dobru. To mo dano podruèje. koje u njegovo doba nisu uviji bile smatrane vrijednima. Desna strana Leborgneova tijela bilaje oduzeta trid esetak godina i na bilo koje pitanje mogao je odgovoriti samo rijeèima »tan-tan«. Tjedan poslije. Kako je zapravo bio erudit. govora«..svejedno je to bila smrt koja se danas. Regiju povezanu s njom otac freno gije nazvao je »organ 15«. drugi su se posvetili oj æenitijem prouèavanju mozga. Saznanje da su odreðena mo dana podruèja va na za pojedine funkcije bilo je va an korak naprijed u povijesti neurolog ije. Dakako. Pari ke su ga vlasti. Doveo je do mnogo b ljeg razumijevanja m oguæeg naèina rada razlièitih podruèja kore velikog me ga. utjecaj manjkave prehrane na pojavu rahitisa i nasljedno prc padanje mi iæa zbog mi iæne distrofije.« Usprkos tom komplimentu. Brocaje otkrio leziju na povr ini lijeve strane èeonog re nja njegova m ozga. ponajprije policija i Katolièka crkv a. obranjeni su t ek nakon pojave tehnika poput m gnetske rezonance. koji se èuva u staklenci. umro je od sepse i gangrene desne noge. 29 Robert VVinston: LJUDSKI UM danog podruèja pedesetak godina prije. zadivila gaje i antropol ogija. no taj g je interes uvalio u priliène nevolje. gdje je diplomirao s dvadeset godin. nije bio toliko sklon Gallu priznati za slugu za identificiranje gotovo istog mo * Nedavni skanovi Leborgneova mozga. Usto je na do brovoljcima iz redova sti denata medicine mjerio temperaturu ko e lubanje tijekom raznih mentalni aktivnosti. mnogo bliskije na em shvaæanju kako r di mozak. mo e se reæi. Ubrzo je poèeo r. mozak i um Lijeva mo dana polutka s oznaèenim Brocinim podruèjem i poèeo je tra iti pacijenta s te kim govornim poremeæajem. skeniranja PET-om te identifi kacije kemikalija u razlièiti mo danim regijama . Kad je umro. tilo jezika. Brocaje velikodu no odao poèast omalova enom frenologu Gallu. Aubertin je bio uèenik fre nologa Galla. Njegovi poku æ ji popular izacije toga podruèja znanosti doveli su do toga da su ga stalno slije dili polica jci u civilu te daje prokazivan kao podrivaè. . Godine 1861 . i Broci je slava bila zajamèena. travnja 1861. U to je doba rasprava o znanju o èovjeku sm. zapisaoje: »Gali. Opisao je irenje ti mora kroz vene. barem uopæeno. lijeva donja èeona vijuga.. pokazuju daje ozl ijeðeno podruèje zapravo bilo dosta veæe nego stoje Broca opisao. Do 1863. i sigurno ne bi zbila. koje je bilo. g. je imao neporecivu zaslugu u postavljanju velikog naèela cereb ralne lokalizacije. > Lokalizacija mo danih funkcija Neposredno prije nego to su znanstvenici poput Brodmanna poèeli izraðiva karte slo enog mikroskopskog ustroja mo danog tkiva. poèetna toèka ovostoljetnih otkriæa u fizi ologiji [mozga]. kad imamo bolje antibiotike. Diplomirao je i matematiku. a samim time i dobru dr ave. Brocaje na ao slièna o teæenja u istome dijelu mozga kod èak 25 pacijenata koji su izgubil i sposobnost govora. blizu postaje podzemne eljeznice Odeon. f iziku te francusku knji evnost. Paul Pierre Broca bio je jedan od najbriljantn jih mladiæa na studiju medic ine u Parizu. Imao je iznimno i staknutu karijeru. postalo je poznat o kao Brocino podruèje. diti u bolnicama Hotel Dieu i Bice tre te je postavljen za profesora patologije n Pari kom sveuèili tu. U policijskim je dosjeima st ajalo daje »sun njiva osoba«.

prebaèenog preko ramena. um bi postajao ne t glasniji. Kad se politièka klima u Fra ncuskoj pi mijenila. mozak i um to zahtjevno. Tako o premljen. Ri-chard Caton. ostala pukotina. nehajnije. Hans Berger.Broca nije uvijek imao toliko sreæe s istra ivanjima. Godine 1928. zrcalnog galvanometra. ali moja je ski pina bi la zadivljena. Pokazalo se daje prosj eèna masa mu kog mozga 1325 grama. Nakon operac ije pacijentu je u lubanji. pa je primitivnim elektrodama i galvanometrom poku ao otkriti mo e li zabilje iti slabu elektriènu aktivnost. Dak le. Iznimno domi ljati Fulton èakje razvio vrlo prim itivan stroj za »snimanje«. Od te li u bilo koju klinièku bolnicu. pa je uobièajen izazov bio o glumiti da èuje um kad je to bilo gotovo nemoguæe. Nisam èuo ni ta. no njihovi su rezultati uglavnom bili neuvjerljivi i beskorisni. svoju karijeru okonèao na polo aju izabranog èla: g ornjeg doma francuskog parlamenta. otvaranje lubanje nije ba bio postu pak primjenjiv na ljudima. a ensk 180 grama manje. lijeènik na medicins kom fakultetu u Liverpoolu. John Fulton do ao je do novog otkriæa kad je poslu ao potilja pacijentove glave. Kak o smo napredova nismo morali slu ati samo zvukove disanja ili rada srca. No veæ je 1902. njana kost. ona bi stala naglo prodirat i u zaposleni dio mozga. stoje umna aktivnost intenzivnija. mozgu je potrebno vi e kisika kako bi dovr io svoju zadaæu. kad je radio n( 30 Tijelo. Prije Prvoga svjetskog rata zapoèeo je s pokusima na ivotinjama . p . morao im je skinuti gornji dio lubanje. na mjestu gdje je ukl. pa su pokusi koji su u to doba najvi e obeæavali bili upravo on i koji su poku avali uhvatiti te slabe signale. kojim < se dièiti noseæi ga oko vrata il i. izuma lorda Kelvina . Prvi koji je mjerio mo danu elektriènu aktivnost u èovjeka vjerojatno je bio Austrijan ac dr.krvare nje iz mo danih ila bilo je r to stoje dvadesetak godina prije toga krajnje pomno do kumentirao u svoj monografiji od devet stotina stranica. Fulton je uzeo stetoskop i prepoznao zvuk koji klinièari obièno nazivaju tihi » um« . tj. prikladnih instrumenata za to dugo nije bilo. prouèavaoje to se zbiva s mozgovima majmuna i zeèeva kad se prema njihovim oèima usmjeri svjetlost. na polo aju senatora. U tom dobu razmjerno primitivne anestezije. Kad se vratio iz rata. pa s e zadovoljio otvorenim plamenom. ubrzo po slu benom imenovanju um je zbog puknuæa mo dane aneurizme . na ao nekoliko osoba o teæene lubanje. Zvuk se osobito pojaèavao kad bi pacijent poku ao èitati. Tek su 1930-ih razvijene elektrode dovoljno osjetljiv e za rutinsko bilje enje promjena u naboju kroz kosti i ko u lubanje. Bez namjere da zadivi kolege. vjerojatno je bio prva osoba koja je »snimila« mo danu aktivnost. i he i potpuno nejasne zvukove u di nom sust avu. a ja se sjeæam da sam jednom prigodom zbunio svojeg postarij e pacijenta i sebe oslu kujuæi njegovo koljeno. tzv. stetoskopu. Dok sn bili studenti na i bi efovi od nas uvij ek zahtijevali da oslu kujemo udaljene. Mu karac se alio da svaki put kad otvori oèi èuj dubok i glasan zvuk. Nadogradio je stetoskop tako da su pojaèane zvuène vibracije mogle pomicati iglu bubnja koji je bilje io promjene u zvuku protoka krvi. Dok se obuèavao za lijeènika u Bostonu. Osamdeseti h godina devetnaestog stoljeæa postajalo je sve jasnije da bi mozak mogao stvarati elektriènu aktivnost. kr æanin. Bolji stu denti èak 5 slu ali vrat. To gaje dovelo do oèitog (al i pogre nog) zakljuèka da mu karci pametniji od ena. jer kad bi pacijent otvorio oèi da se poslu i preostalim vidom. U javnosti slovio kao dobar govornik i zabavan pripovjedaè te velikodu an i suosjeæaj. a kako bi spojio primitivne sonde na povr inu moz ga. U kasnijim antomski istra ivanji ma usporeðivao je velièine mozgova uzetih iz mu kih i enskih eva. ponosne poèetnike i novije studente jo m jek æete prepoznat i po »dizajnerskom« modnom dodatku. èuo je za pacijenta s postupnim si. Nekom okrutnom ironijom. Elektriène impulse bilje io je pomoæu zrca la spojenog s tankom zavojnicom. izjavio je. Brocaje 1880.zvuk pulsirajuæe bujice izazvane turbulent im protokom krvi. Fulton je zakljuèio da ga uzrokuje zapletaj krvnih ila u vidnom p odruèju te daje duboki zvuk koji obojica èuju bio zvuk kaotiènog protoka krvi. pa je krvni protok jaèi. No premda su mjerenja mo danog krvnog protoka posljednjih godina postala va an dio p raæenja mo dane aktivnosti. bljenjem vida nad kojim nije uspjela operacija otklanjanja abnormalnih krvni ila u potiljku. Elektriènih svjetiljaka jo nije bilo. Mjerenje mo dane funkcije Jedan od meni najdra ih trenutaka bio je kad sam dobio prvi stetoskop. dakle dok je bio ob èan sta ist u bolnic i Peter Bent Brigham. stoje bio pogled koji su dijelili mnogi znanstvei ci (osobito darvinisti) njegova doba.

zraèenje æe biti jaèe. znanstvenici su uspjeli naèiniti slike protoka krvi kroz mozgove ispitanika dok su ovi obavlja li zadaæe poput slu anja govora. naime. dosta iznenaðujuæe. neuroznanstvenoj povijesti. Taj rad. Radioaktivnost neke tvari obièno se izra ava njezini m vremenom poluraspad vremenom potrebnim da se polovica njezinih radioaktivnih a toma raspadn Spojevi kratkog vremena poluraspada va ni su u medicinskim mjerenjima ji pacijenti primaju samo brzo opadajuæu kolièinu zraèenja u vrlo malim dozam U svrhe u koje su nekad rabljeni radioaktivni izotopi ksenona. slovi kao prijelomnic.oèeo je rabiti napredniju opremu koja je u meðuvremenu postala dostupna. P in koji su uporabili bio je ksenon.) No bez obzira na grubost postupka. buduæi daje 1938. kojih se uzorak i frekve cija mijenjaju tijeko m aktivnosti. Nakon to su ubrizgali ksenon. bili prvi ritmovi u fiziolo giji ljudskog mozga. Tri godine poslije oduzeo sije ivot objesiv i se u b nici u kojoj je r adio. primjerice . U PET-u se u krv ubrizgava radioaktivna tvar kratkog vremena poluraspada. Ona je. Sama injekcija nije bila ba ugodan do ivljaj . Nikoga nije pu tao u laboratorij. Elektroencefalografija (EEG) ogranièena je metoda kad je posrijedi m renje mo danih funkcija. Ono stoje Berger u njemu. prilièno neselektivan oblik praæer mo danih elektriènih signala . no nekolikoje nje govih izotopa radioaktivno. Logika je bila sljedeæa: to veæi krvni protok. danas se rabe samo izotopi s vrlo kratkim vremen om poluraspada . Kad j e 1937. krupni. sna ni mu k arci iz mjesne vatrogasne postaje u Lundu. te ka i oprezna. bio ist ran sa S euèili ta uJeni. konaèno dobio meðunarodno p znanje na Pari kom psihologijskom kongresu. krupni. objavljen 1929. naime. te raznim naèinima mjerio njihovu mo danu aktiv nost. Do razmj erno nedavno mislilo se daje gol vo beskorisna za istra ivaèe koji nastoje izolirati mo danu aktivnost povezai s odreðenim mislima ili osjeæajima. nije bilo prete ko). pretpostavljam. a itlerov uspon pratio s rastuæom gorèinom i poti teno æu. Mo e se reæi i prolazi kroz svojevrsnu renesansu u toj vrsti istra ivanja. alfa valovi. to omoguæuju napredna raèunala. mo e se naèiniti trodimenzionalna slik . kad nema umjetnih podra aja. Opsjedao gaje strah da bi drugi mogli prisvojiti njeg rad i proganjali su ga m nogi proma aji koje je uèinio tijekom tridesetogod njeg bavljenja tim podruèjem. No ubrz o je shvatio da mo e mjeriti slabe oscilacije u elektriènim signalima koji se 31 Robert Winston: LJUDSKI UM pojavljuju spontano. poput televizijskog prijamnika koji poku a »uhvatiti« sve postaje odjednom. u sklopu kojeg skovao p ojam »elektroencefalogram«. Svoje pokuse provodio je najstro oj taj nosti. Iz tih ranih mukotrpnih pokusa roðena je tehnika pozitronske emisijske tomogra fije (PET). p sve bezopasan i inertan.najvi e do nekoliko minuta. broji do deset ili razmi lja o lijepim stvarima. koji su ivjeli c 32 Tijelo. mozak i um nekoliko sati do nekoliko dana. opisao. Jedan od njih sastojao se od podra ivanja elektrodom jedne strane mozga i pr aæenja hoæe li se na suprotnoj strani pojaviti bilo kakvi primjetni impulsi.da bi u glavu u la dovoljna kolièina ksenona trebalo je ruèno ubrizgati injekciju izravno u ka-rotidnu arteriju. Istodobnom obradom nekoliko mil ijuna tih oèitanja. Berger je bio neobièna osoba. plakao je govoreæi: »Ali u N maèkoj nisam toliko slavan. skandinavski su znanstvenici njegovo kretanje kroz mo dani krvotok mogli pratiti Geigerovim brojaèima koje su dr ali blizu glave pacijent a.. a rezu ltantne gama-zrake oèitavaju se dok ispitanik obavlja zadanu aktivnost. (Po mojem iskustvu. lupkanja prstima te èak zami ljanja kako èine nagle pokre te. Ponovno je na ao nekoliko osoba s o teæenjima lubanjskih kosti ( to nakon ratnih pusto enja u Njemaèko . mi iæavi mu kar ci bili bi vjerojatno najgori kandidati za takvu vrstu postupka jer su skloni on esvijestiti se èim ugledaju iglu. No u posljednja je tri desetljeæa elektroe cefalografija unaprijeðena i uvelike se rabi u neuropsihologiji. a kolegama nikad nije sr minjao to istra uje . Radioa tivni izotopi s vremenom se raspadaju i napos ljetku gube svoju radioaktivno. ajedin i ispitanici koji su to mogli podnijeti bili su.« Bio je protivnik nacistièkog re ima. ubrizgali su siæu nu ko èinu radioaktivnog plina u i pitanikov krvotok. Uporaba radioizotopa Tijekom 1970-ih ekipa danskih i vedskih istra ivaèa otkrila je novu tehnik Odmjeriv i k olièinu zraèenja Geigerovim brojaèima.

spust se njima te odsprintao dvjesto metara do stra nje strane prizemlja bolnice. d kata ispod endokrinolo kog odjela. Premda je PET bio korak naprijed. lijeènik je dao znak i iz top j e podignut kroz prozor sobe glavne sestre odjela. Bio je. goto vo nasumce razbacanih pokraj zatvora Wormwood Scrubs. pacijentica je izi la.za tomograf u londonskoj bolnici Hammersmith. taman naèinj en i uklopljen u t\ nositeljicu. imao je vrijeme { luraspada od sedam minuta. Kad sam 1969. oprezno r pipao druge ljestve koje je sa suprotne strane èvrsto dr a o pomoænik. izdvojenih zgrada za ambulantne bolesnike te ratnih skloni ta i monta nih obj ekata. Ali pacijentica je u m ðuvremenu osjetila zov prirode. kemièara i raèunalnih operatera. mozak i um tehnika koja je dosta brzo uvedena bilo je substrakcijsko skaniranje. Njezin krevet pribli en prozoru na drugome katu. neka rijeè. Pokraj prozora postavljenje tap pecanje s kotur om. Nakon brojnih uvj ravanja kroz t e ka drvena vrata. za stvaranje izotopa kratkog poluraspada koji ispitanika neæe pre vi e ozraèiti. S vremena na vrijeme neki od pustolovnijih gostiju Krune iskrali bi se preko zida pokraj strogo èuvanog kril a i u li na bolnièki posjed. Ham-mersmithski ciklotron. potreban i mali nuklearni rea ktor. dobic zadaæu snimiti vrat pacij entice smje tene na drugome katu glavne zgrade. Dvije aluminijske ljestve. prostorija stare u bo nice. ali ne ba prikladan za nekoga tko poku ava urno stiæi s jednog mjesta na drugo. iz cik trona mo e don ijeti za èetiri i pol minute. Izotop koji je ta lij da mogla apsorbirati i koji je stoga pr ogla en prikladnim. golema mre a. Kad je privezao vreæicu s boèicom. Probe su protekle bez te koæa i utvrðeno da se ampulu. otvorenje najbl prozor na gornjem katu zgrade ciklotrona i boèicaje baèena okomito u mre koju je dr ao lijeènik na parkirali tu. ] ko bi utvrdio kako joj funkcioni raju do titne lijezde. bri no smje tenome u zg di u kojoj se nalaz io ciklotron. mladi lijeènik. Slika zaposlenog mozga Ciklotron u Hammersmithu bio je iznimno va an preduvjet za konstrukcijuje nog od p rvih europskih pozitronskih emisijskih tomografa za snimanje mozg Uporaba tvari s radioaktivnim kisikom ili radioaktivnom glukozom omoguæi je istodobno mjerenje m o danog krvnog protoka i metabolizma. Nemam pojma je li pacijen èina do titna lijezda bila pozitivna na Ge igerovu brojaèu. ponajprije zami ljen kao moguæi naèin davanja du boke rendgenske terapije oboljelima od raka. bila je potrebna vojska fizièara. Mozak je s niman kad je dobrovoljac promatrao prazan zaslon te ponovno kadje na zaslonu bil a. primjerice. kao vrlo mlad lijeènik i istra ivaè prvi put do ao u Hammersmith. Prezaposleni sta is t istrèao je nekoliko probr trkova kako bi taj iznimno vrijedan izotop. nedvojbeno je bil o rijeè o postupku velikih razmjera. odakle je u pravi èas spu tena nit iz k otu tapa za pecanje.mozga tijekom izvoðenja zadaæe. Jedna moær 34 Tijelo. Tako su fiziolozi i psiholozi mogli saznati koji je dio mozga aktivno povezan s èitanjem. zgrada od opeke. pa se zakljuèala u zahodu. Pose bno 33 Robert Winston: LJUDSKI UM se nezgodnim pokazao pri poku aju ubrizgavanja izotopa kratkog vremena { luraspada u pacijente koji nisu bili u tomografu. Jedan od takvih zatvorenika bio je George Blake. nije tol iko nalikovala uobièajenoj bolnici. primjerice. On je z atim sjeo na bicikl i bjesomuèi vrteæi pedale stigao do vanjskog zida. uspeo se uz n jega ljestvama. usto. Kad je izotop izvaðen iz stroja. Jedan od mojih kolega. pa joj je preznojeni èk medicinske ekipe usp io ubrizgati izotop malo vi e od dvije minute prije rol -jo uvijek neoboreni hammer smithski rekord. pripremljen za ubrizgavan pohranjen u priklad nu boèicu i zatim u platnenu vreæicu. Kao skup betonskih i drvenih zdanja. atomsk i pijun. Na jutro ubrizgavanja Geigerov brojaè i pacijentica bili su spremni. No te koæa je bila u tome stoje sva pozornost koja . bicikl i tap z a pecanj velikim koturom bili su spremni. i n enjera. bio je takoðer rabljen za stvaranje r adioaktivnih nukleotida za ubrizgavanje u pacijente koji su morali biti snimljen i nekim drugim tehnikama. mogao biti sigurno donesen iz ciklotrona udalje nog oko èetiri s tine metara. bolnièki prostor bio je idealan za progonjenika koji tra i privremeno skrovi te . velièinom i oblikom nalik pravom spremniku izotopa. koliko neskladnome skupu razlièitih zgrada. Strojevi su bili golemi i skupi . ciklotron.

»Profesore. napose ako mu je s vrha istra ivanje. Opetovano bi izlaganje zraèenju bilo tetno. Usto. koliko znam bez rizika. Molekule u razlièitim tkivima vrte se malo drukèijim brzinam pri èemu emitiraju signal koji prepoznaju nizovi osjetnika povezanih s raèi nalom.. Danas gotovo svaka velika bolnica posjeduje magnetni rt zonator. MR nije posljednja rijeè u tehnologiji mo dane kartografije. pa se MR uvelike rabi za uzastopna istra ivanja mozgova di brovoljnih ispitanika. a ne lijeèenje. vrlo tih. Alija nisam do bio Nobelovu nagradu. Ukratko. psihologija u neku ruku bila robom novonastal og raèunalstva. Èini se daje ponovlje na izlo enost èak i vrlo jakim magnetskim pi ljima bezopasna. za psiho logijsku procjenu slu ne funkcije jer je tomograf. u takvim je istra ivanj ima osobito preporuèljivo kao ispitanike izbjegavati ene i djecu . funkcija dopamina. imao sam èast upoznati profesora Richarda Ernsl iz vicars ke. Taj veliki znanstvenik prilièno mi j poti teno isprièao pr ièu o tome kako je nedavno sjedio u MR skaneru radi sn manja vlastitog mozga. zatim za tra enje tumora (koji obièno imaju visoku metabolièku aktivnost) te za snimanje osoba kod kojih se ne mo e rabiti magnetska rezonancija (MR). Molekule je zatim moguæe izbaciti iz osi tako da ih se izlo i impuls radiov alova. Dok sam pisao ovu knjigu. a poslje dnjih se godina MR sve vi e rabi umjesto starih slikovnih tel nika. Danas se stoga PET uglavnom rabi za specifiène indikacije za koje je potrebno saznati toèan protok krvi. PET mo e biti poprilièno va an. Magnetska rezonancija pokazala se izni mno va nim instrumentom u kognitivnim i mo danim istra ivanjima. naime. a djecu zbog mnogo stro e granice prihvatljivosti i sigurnosti postupaka. Povrh toga ne iziskuje da njime upravlj cijela kohorta osoblja. Tehnika daje zadi vljujuæe trodimenzionalne slike. Posljednjih ji godina d . Na temelju mnogih oèitanja iz malo drukèijih kutova i raèunalnom obr. dobio Nobelovu nagradu za izniman doprinos pobol sanju tehnolo gije magnetske rezonancije. postavimo li osobu u jako mag netsko polje. p k. molekule u tijelu postavit æe se poput siæu nih igala 35 Robert Vtfinston: LJUDSKI UM kompasa. primjerice.ene zbog moguæe tru dnoæe. nij e mu bilo suðeno da nam omoguæi stvaranje podrobne karte svjesnosti. osjeæao bih se spokojno. zanima li istra ivaèa.« Da meni tehn èar to ka e. a sumnja se na postojanje komadiæa metala u lubanji. primjerice kla siènog rendgena. nije bilo suðeno da bude tehnologija koja æe to shvaæanje zbaciti s prijestolja. Nako n to su sve fotografije bile snimljene. takoðer. pigmenta u crvenim krvnim stanicama. pri ao m je tehnièar i rekao. U knjizi Ljudski inst inkt potanko sam objasnio snimanje MR-om. PET ima ogranièenu razluèivost. to donekle oslikava èinjenicu da se mozak koji stvara velika ir telektualna postignuæa najèe æe ne razlikuje od »obiènih« mozgova. Etièk a povjerenstva opravdano su oprezna pri odobravanju tehnika koje obuhvaæaju PET ko ji bi ispitanika mogao izlo iti bilo kakvu suvi nom riziku ozraèivanja. Koristan je. da prenosi kisik. 1 svakom sluèaju. r ecimo. va je mozak posve normalan. K ao stoje opisuje John McCrone. MR ne samo da daje iznimno jasne snimke u kratkom vremenu. buduæi da velik broj neurolo kih istra ivanja iziskuje pono vno promatranje istog ispitanika u drukèijim uvjetima.je pridavana proizvodnji izotopa i smi ljanju fizike procesa snimanja znaèila da naj bolji u upravljanju strojem nisu bili znanstvenici koji su provodili istra ivanja o radu mozga. MRje »tehnika snimanja mozga za masovnu upe rabu«. dj elomice zbog svoje skupoæe. Dakle. razmjerno pristupaèna tehnologija kojom se gotovo svaki znanstveni] mo e poslu iti kako bi provjerio svoju hipotezu. pisac u New Scientist i autor knjige Going Inside . U to je doba. premda nam je PET dao neke vrlo uzbudljive trodimenzionalne prikaze mozga na djelu. va an korak naprijed bila je funkc onalna magnetska rezonancija ili fMR.. PET se takoðer uvelike rabi za istra ivanje lijekova koji bi mogli djelovati u mozgu. Stoga. nego je jeftiniji od PET-a. za razliku od magnetnog rezonat ora koji ga je zamalo istisnuo. dom mo e s e konstruirati trodimenzionalna slika velike jasnoæe. koji je 1991. a to je veliko ogranièenje. Mo e pratiti vrlo specifiène pokazatelje m o dane aktivnosti. Ko lièina kisika koj nosi »mo dani« hemoglobin mijenja stupanj u kojem on remeti magnetsko p( lje. pa snimke mo danih organa nisu o tre. i to. Prihvaæeno je bilo shvaæanje da ljudski mozak nije ni ta vi e od vrlo slo e og logièkog stroja èija æe se kopija moæi naèiniti èim postanemo bolji programeri. Ona iskori tav a svojstvo hemoglobin. PET-u. ali ponajprije zbog ogranièenja koja bi vjerojatno prati la svaki proces koji obuhvaæa ubrizgavanje radioaktivnih tvari. a ne samo krvni protok. U ne to novije doba. Veliki je nedostat ak PET-a to ne dopu ta uzastopno snimanje.

. Andrew Huxley. stoje najutjecajn polo aj u brit anskoj znanosti. a njihovo prepoznavanje te ko.do otkriæa su do li srpnja 1939. Druga znaèajn a prednost nad EEG-om (kad pozadinska elektrièna aktivnost mo e poremetiti sliku) je st da ko a. Poput Hodgkinova. S vremena na vrijeme zapravo nalazio u sredi tu elektriènih izboja opreme kojom je bio okru en. Prouèavanje zasebnih stanica mjerenjem njihove elektriène aktivno sti va na je alternativa promatranju podruène mo dane aktivnosti koja nam omoguæuje da v idimo to pojedini elementi rade unutar regije koja nas zanima. fMR tijekom nekoliko sekunda. dijete u izvanredno darovitoj znanstvenoj obitelji. Bu duæi da su signali tako slabi. pa mu je Ministarstvo rata nalo ilo da se bavi radarima. Do li su do iznenaðujuæeg otkriæa. Zanimanje za mjerenja pojedinaènih ivèanih stanica potjeèe iz 1940-ih i prekrasno produ ktivne suradnje dvojice iznimnih znanstvenika Andrewa Huxleyja i Alana Hodgkina. skromno je iskazao tovan Hodgkinu kao svojem uèitelju. Radio je na terenu i mnoge je sate proveo leteæi privezan u skuèenom p rostoru u repu borbenih zrakoplova. Takoðer poput Hodgkin napos ljetku je postao predsjednikom Kraljevskog dru tva. Veæina tih pokusa raðena je na laborato rijskim ivotinjama. kosa i lubanjske kosti ne ometaju promjene u magnetskom polju koje se zbivaju u mozgu. Hodgkin i Huxley izazvali su revoluciju uvoðen jem siæu ne elektrode izravno u ivèanu stanicu. jo uvijek govorim o anici debljine ljudske vlasi. dakle promjera pola milimetra. Zanimale su je stanice koje ! ste u. jedna od v elikih prednosti MEG-a jest njezi na brzina. Pozitronski tomografi mogu mjeriti ono to se u mozgu dogodi ti jekom nekoliko minuta. k. Alan Hodgkin bio je briljantan znanstvenik (i pomalo se amaterski bavio matemati kom). Ona je secirala divovske . a MEG mo e snimit 36 Tijelo. za svoj rad nagraðeni Nobelovom nagradom.lignje -uhvaæene u moru pokraj Plymoutha. Ida Hyde konstruirala na Harvardu siæu ne stakl ene cijevi promjera tri mikrona. Posljednjih je godina njegov rad na londonsko University Colleg eu vi e usredotoèen na mi iæe. prikazao je elektriènu aktivn ost ivaca te proces »okida-nja« impulsa. tehnologija s posobna oèitavati maju ne tragove emitirane magnetske aktivno sti. koji su 1963. Govoreæi u Stockholmu. Hodgkina se dr i jednim od najveæih fiziologa pro loga stoljeæa. Ipak. bile su dobri elektrièni vodièi. Nobelove nagrade dodijeljene ovim velikanima pone to su zasjenile va no ranijih rado va na mikroelektrodama. Rat je takoðer p roveo baveæi se radarima. Kako se misli pojavljuju i nestaju u djeliæima sekunde. a mjes ec dana kasnije Britanija je bila u ratu s Njemaèkom. Relevantniji za n euroznanost bio je pionirski rad Ang lique Arvanitaki. Kad ka em »velika« ivèana stanica. otkrili su da potencijal u mirovanju unutar stanice iznosi -60 milivolta te da tijekom ivèanog impulsa raste do vr nih +40 milivo lta. Od njegovih se iskustava zasigurno dizala ko sa na glavi. nj govje ratni rad nedvojbeno spasio nebrojene ivote i bio jedno od n ajva nij obrambenih postignuæa u novijoj vojnoj povijesti. Uvelike je pridonio razvoju radara u borbenim zrakoplovima kako bi piloti mogli prepoznati bombarde re Luftwaffe. Kako ih je napur la slanom vodom. Prouèavanje rada pojedinaènih neurona Jedan od najva nijih napredaka znanosti o mozgu bio je razvoj metode utvrðivanja to p ojedina ivèana stanica radi u odreðenom trenutku. bio jednako n adaren student u Cambridgeu. Poput mnogih dobrih znanstvenik zadr ao je osjeæaj mjer e glede svojih postignuæa. mu je dodijeljena zajednièka Nobe lova nagrada. Godine 1902. No prostorna joj je razluèivost mala i ne previ e razlièita od EEG-ove. no èak i tada pokuse mo < pokvariti najmanji pokret. Zajedno s Huxleyjem. a manje na ivce. osjetljiv. a u rijetkoj atmosferi na tri do pet tisuæa meta37 Robert VVinston: LJUDSKI UM ra bilaje sklona sna nom iskrenju bez najave. uporabljiva je sa mo u posebno konstruiranim. jerje njegovoj opremi trebao napon od 15 000 volta. i to doslovce.aljnja pobolj anja ponudila magnetoencefalografija (MEG). Ni blizu svojim oèekivanjima. Nisu imali sreæe samo u jednome smislu . mozak i um tisuæinku sekunde. svaka teh nologija koja ih mo e pratiti vjerojatno æe postati koristan instrument. izol iranim sobama. Njihova se genijalnost zrcalila i u èinje nici da su se dosjetili rabiti ivotinje s neobièno velikim ivèanim stanicama . poput mi iænih. i vi e razvijajuæi radare za topni tvo i bojne brodove.

a uvijek treba dati prednost moguæim vrijednim alte rnativama. Treæe. pomakne odreðeni ud. S vremenom su elektrode umnogome pobolj ane. mo danih o teæenja u novoroðenèadi. No kako mozak sisavaca ima jedinstvenu koru. primjerice. Dakle. mo e se n ti na razmjerno »primitivnim« stvorenjima. Jedno nedavno istra ivanje hipokampusa obuhv. istodobno snimiti veæi brc ivotinjskih ivèanih stanica. Vrlo tanka st. Propisi za uzgoj ivotin mnogo su bla i od propisa za lab . Staklo krasi jedno vrijedno svojstvo. 39 Robert Winston: LJUDSKI UM èak i ako su skuplje ili zahtjevnije. a to je da se tanl staklene cijevi. Nemamo nikakvo pravo tjerati ivotinje da pate vi e nego stoje apsolutno nu no i u svakome trenutku s njima moramo postupati èovjeèno i s po tovanjem. nau< ne to novo. mo emo toèno mjeriti njezinu aktiv nos Pratimo li tako promjene u elektriènom potencijalu pojedinaènih stanica ka ivotin ja.svodi se na najmanju moguæu mjeru. To je tehnika koju i sam rabii u vlastitim prouèavanjima jaja aca i zametaka. primjerice lubanjskih tumora . moraju biti obavljana na njima . isprva morskih z kana i kopnenih pu eva. Pokazala je. svi pokusi morajujamèiti najmanju moguæu patnju te. mo da. Drugo. I njih moramo shvaæati posve ozbiljno. nije etièno ponavljati pokuse samo zbog manjih pobolj anj a. moraju nastaviti. Vrlo je malo pokusa koji izaziv aju bol. Etika se temelji na naèelu nepovredivosti ivota . ako postoji bilo kakav bol. a ivotinje moraj u biti èiste. poput vinskih mu ica i. Jedno stanièna znanost nipc to. udobno i sigurno smje tene te po tovane. da i èane stanice ritmièno stvaraju elektriène impulse te da jedna ivè na stanic u neposrednoj blizini druge mo e utjecati na njezin izboj. meðutim. moraju dobiti prednost. iziskivala su rad na sisavcima. tj. klena elektroda bezbolno se uvodi u mozak ivotinje i kad se njezin vrh naðe neposrednoj blizini ivèane stanice. ako su dobra zamjena. depresije. pokusi na Iju skim tkivima ili istra ivanja na jednostavnim jednostaniènim organizmima beskralje njacima. Iznenaðujuæi roj mo danih istra ivanja. pokusi na ivotinjama imaju sredi nju ulo gu u razja njavanju naèina rada mozga jo od Galenova doba u drugom stoljeæu. kao to smo vidjeli. Kao to æemo stalno viðati u ovoj knjizi.u to mo ete biti sigurni. kolièina pokusa mora biti svedena na minimum. Tu postoji sna an moralni imperativ. koja se danas nameæu stro e nego ikad. k ognitivna neuroznanost. Istra ivanja na ivotinjama Nijedna sa eta povijest neuroznanosti nije moguæa bez rasprave o uporabi pokusnih ivo tinja. shizofrenije i Creutzfeldt-Jako-bove bole sti. a elimo li spa avati ljudske ivote ti se pokusi . No u suvremenim istra ivanj ma ivèanih stanica elektroda ne mora uæi u ivèanu stanicu. moraje se usmrtiti brzo i èovjeèno. remene ili torbice. Nekoliko je osnovnih naèela koja eksperimentatori moraju uzeti u obzir. Tehnike staniènih kultura. ne rje ava zagonetke mo danog funkcioniranja. dru tvom bi zavladala ne-èovjeènost. Veæinu znanstvenika to zbunjuje jer veæina stanovni t' jede meso i nosi ko nate c ipele. nakon to ih se u napregnutom stanju kratko zagrije laserskoi zrakom. meku aca. moraju se provoditi uz primjenu anestezije ili analgetika. pri provoðenju bilo kakvih istra ivanja na ivotinjama mora postojati potvrda da su istra iv anja korisna te da æe vjerojatno dovesti do mjera s razumnim izgledima za pobolj anj e zdravlja. Postoje li dokazi da ivotinja ne prest aje trpjeti bol nakon pokusa. naime. æaloje istodobno praæenje najmanje 150 stanica.ljudskoga. Kad to ne bismo èinili. lako mogu uvuæi u v rlo tanke kanale. pravila pona anja pri è vjeènom postupanju sa ivotinjama. treba shvatiti ozbiljno. mozak i um velikog broja ivèanih stanica pri zajednièkom radu zasigurno krije mnoge putove k bol jem shvaæanju prirode ljudskog uma. U tome smislu.poput ispitivanja kako izbjeæi ili minimalizira ti ljudsku bol ili kako pobolj ati anesteziju . pa se moglo prouèava manje ivèane stanice. Prvo. mislim. ali prouè vanj 38 Tijelo. mo emo doæi do va nih spoznaja. Niz fiziologa uspio je. ugleda togod ili. Ali imamo takoðer va ne moraln e obveze prema ivotima i dobrobiti ivotinja. Istra ivanja na ivotinjama posljednjih su godina izlo ena iznimno nepi jateljskim nap adima. a ivotinjama se daju sredstva protiv bolova.stanice meku aca. ne to prije Hu xleyja i Hodgkina. prije svega. dragocjenih za shvaæanje èovjekovih ivèanih funkcija. Istra ivanja niza ozbiljnih ili smrtonosnih bolesti. Taj je pristup nedavno do ivi uzbudljiv napredak. U onima u kojima ga ima . mnoga istra ivanja uma.

Meðu njima. uzimamo lijekove.. nezamisl h je svima. s popratnim rizicima po ljudske ivote. Brkan. a i dokazale. recimo. sedam od deset dobitnika Nobelove nagrade barem je djelomice svoje radove temeljilo na istra ivanjima na ivotinjama. i to najèe æe na vi e od jedne vrste .prehrana namir nicama ivotinjskog podrijetla zasigurr nije presudna za èovjekovo zdravlje . mu karci i ene èija se znanstvena postignuæa d r e iznimno va nima. Te osobe nisu rabile ivotinje radi svoje karijere. V elik dio njihove propagande. najmanje su 32 osobe izravno pridonijele ne uroznanosti . ju barbarske posljedice. èlan vi suvremenog dru tva. Èinile su to jer su vjerovale. d aje njihov rad va an u borbi za spas ivota i unaprijeðen] e zdravlja. Meðu neurolozima postoji opæa suglasnos t da p mno posmrtno prouèavanje mo danog tkiva ima veliku medicinsku va no No vrlo brz . a va a sigurnost poveæana. Nobelovu su nagradu dobile najmanje 132 osobe.doista. najveæu poèast uglav nom dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. p osjetite neke od bezobzirnijih internetskih stranica èiji sadr 40 Tijelo. Dopustite mi da zakljuèim s pone to iznenaðujuæom statistikom. n Internetu. neuroznanost i zdravlje ljud obolje lih od mo danih bolesti. Taj neodgo\ ran propust du nosnika koji su morali znati to im je èini ti ima razoran uèin na britansku neuroznanost. Svi mi. i dalje æe bi ti ozbiljno ugro eni. Njihovi n. O d 1901. objavljene. se tisak raspisao kako su takvi mozgovi »protuzakonito uzeti« ili èak »ukrac ni«. osiguravajuæih kuæa il i banaka. mnoge od njih nisu spomenute u ovoj knjizi. potakr ta èinje nicom da su patolozi samovoljno odluèili èuvati mozgove nakon aute sija kako bi prod ubili znanje o njihovim moguæim abnormalnostima. Njihova sigurnos t mora biti provjerer na ivotinjama. Ako to mo ete podnijeti. mozak i um aj estoko osuðuje istra ivanja na ivotinjama i one koji ih provode. prije nego to aktivisti za ivotinjska pra\ uvjere ljude da su istra ivanja na ivotinjama pogre na. ili napadi n njih. buduæi da daje podatke koji trenutaèno nisu dostupni i iz jednog drugog izvora«. Nije nimalo sluèajno daje jedno pi vj erenstvo Gornjeg doma. Od spomenuta 132 Nobelova laureata. poput mo danog udara ili Alzheimerove bole sti. padi na znanstvenike i znanstvene institucije ugro avaju ljudske ivote i im.katkad u veli kom broji Bilo koje drugo rje enje. izviji stilo o testiranju lijekova koje je ». 41 Drugo poglavlje Kako radi va mozak? Nevjerojatno je koliko prijepora u Britaniji izazivaju istra ivanja mozgova mrtv: Otkad je vlada objavila tzv. pomoæu is pitivanja na ivotinjama Ono to bi trebalo duboko zabrinuti stanovnike demokratskih dr ava gr. makar i simboliène poput farmaceutskih kompanija. onda je to zato to se vjeruje daje doprinos dobitnika iznimno va an za zdravlje. da iza njih stoje sna ne komercijalne pobude te da su istra ivanja rijetko do la do znanstvenih s poznaja neostvarivih drugim sredstvima. cijepimo se i rabimo farmaceutsl proizvode koji tite i odr avaju zdravlje. èiji rad ne bi bio moguæ da s u istra ivanja na ivotinjama zabranjena.oratorijsku uporabu ivotinja.. svaka boèica lijeka i s1 pripravci u europskim zemljama trebali nositi jasnu oznaku: »Ovaj priprava proizveden je. presudno za medicinsku praksu te za tit potro aèa i oko li a. digla se neviðena hajka. Isaacovo izvje æe. Kad se dodjeljuje Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju. Sve dok se ne poduzmu odluène i uèinkovite mjeri protiv kriminalnih akcija i kriminalnih prijetnja. nice su do ko jih su neke skupine i prosvjednici za ivotinjska prava spremni i( u nastojanjima da se izbore za zabranu istra ivanja na ivotinjama. M o da bi. Ostavimo li r strani pitanje hrane . Njihc vi poticaji na kriminalne aktivnosti oèi to su protuzakoniti i nerijetko nasiln Njihovi bojkoti tvrtka koje podupiru rad na ivotinjama. nemoralni su jer zastra uju i u asavaju. tijelo inaèe poznato po neovisnim ocjenama. Mnoge se la i ponavl aju: da se istra ivanja na ivotinjama provode za probitak znanstvenika. osim jednoj maloj skupini ljudi. Takve senzacionalistièke tvrdnje ni u opovrgli ni Nacionalna zdravstve slu ba ni du nosnici Ministarstva zdravstva ni vl adini ministri. U ovoj se knjizi spominju veliki znanstv enici koji su znatno pridonijeli razumijevanju mozga. navodi na pogre ne z akljuèke i slu i razbuktavanju strasti. Do 2003. Svaki demokrat u suvremenor dru tvu trebao bi se duboko zabrinuti to vlade ne èine mnogo vi e da za tit osobe i institucije koje su cilj tih prosvjednih skupina i njihovih nasilnih ak cij kojima èesto pribjegavaju.ostaju dvojbe oko lijekova.

Jedno je stavio u komoru ispunjenu slanom vodom koncentracijom so li kao u normalnoj tjelesnoj tekuæini) koju je cjevèicom punjenom tekuæinom povezao s komorom u kojoj se nalazilo drugo srce. Ali ivèan stanice samo su manji dio svih mo danih stanica. mozak se poène raspadati takvom brzine da prouèavanje njegove gr aðe postaje beskorisno. Nak< kratke stanke. glija stanica. Kao to to katkad biva. ne mnogo . Dakako.) u gluho se doba noæi probudio iz n adahnjujuæeg sna. Osoba sam sna nih religioznih pogleda i nedvojbeno je da veæina pobo n osoba s pravom e li da se mrtvim tijelima oda poèast. pa su tako i dobile ime (grè. a u sklopu izvorne autopsij e. Neurotransmiteri Poveæamo li dalje. Uzeo je dva ablja srca. po m me sudu . austrijski znanstvenik Otto Loe (1873. da u na im lubanjama vrcaju iskre. Neke tite neurone od nepo eljnih kemijskih spojeva. Neuronske mre e Sto vidimo kad pogledamo mozak nakon konzerviranja u formalinu? Izvana. masnu ovojni-cu oko ivèanih stanica. one preplave o teæeno podruèje i pro dru mrtvo ne-uronsko tkivo. No pod mikroskopom mo emo vidjeti da sadr i neobièno mnogo stanica. Njih pribli no sto milijarda ivèane su stanice. preostale glija stanice tvore mijelin. 2 tim je poèeo elektriènom strujom podra ivati lutajuæi ivac prvoga srca .kad ivèane stanic e odumru. no polusnei krabotinu u bilje nici uopæe nije mogao de ifrirati.o nakon ga enja ivota. Shvatio je d . No iduæe mu se noæi san vrat pa se u tri sata. nabor anoj gljivi. p rimjerice mnogih lijekova. P robudio se u est: ti. ne htjev i ni ta riskirati.posve odgovorno. glia = ljepilo). smjesta ustao i. one koje obavljaju mislilaèki posao. Robert VVinston: LJUDSKI UM Poveæamo li sliku. obitelj nekoga tko j e mo da dvojio o autops taj pregled mo e odbiti i tijelo æe biti pokopano nedirnuto. Naravno. Buduæi da vladini du nosnici ni su nima podr ali istra ivaèe koji se bave takvim istra ivanjima mozga. Na krab je ne to na papir pokraj kreveta i odmah nastavio spavati. otkriæe se zbilo prilièno nevjerojatan naèin. Nazivamo ih dendritima i aksonima. vidjet æemo da ivèane stanice nisu meðusobno spojei Obja njenje kako i stanice komuniciraju kemijskim porukama za ne rologiju je bio golem korak napri jed. Izveo je oèit i ispravan zakljuèak. Neprivlaèan predmet mase od otprilike 1400 grama uglavnom nalik divovskoj. vidjet æemo daje svaka od tih ivèanih stanica poveza s do deset tisuæa drugih ivèanih stanica izdancima nalik tankim granèicai drveta ili slo enim korjenèiæima.1961.ozbiljno je ogranièeno. navodno jo u pid ar pohitao u laboratorij.k canje mu se odmah usporilo. gdje je poèeo izvoditi pokus koji mu se ukazao u snu. Na oba je jo uvijek bio lutajuæi ivac (nervus vagu srca su jo uvijek kucala. No da bismo spasili ive katkad je potrebno prouèavati smrt. Rani su anatomi glije shvaæali kao »ljepilo«.du evnom zdravlju . Loewi je opazi o da se i drugo sr poèelo usporavati. k bude vremena za pomnu ra èlambu. Shvatio je daje sanjao ne to iznimno va no i uzeo bilje nicu. osim ako ga se najprije i no ne konzervira fiksacijom u for malinu. dr im da su religiozni pogle drugih ne to to se mora duboko po tovati. Dakako. pa su p atolozi . a li ne mislim daje prihvatljivo t poravati napredak dru tva u cjelini pretjeranim r eakcijama na vjersku osjeti vost malog broja osoba. Njihovi religiozni pog] di ponajprije poèivaju na uvjerenju u svetost ivota. No dopusti li obitelj autopsiju. Tada je nastupio èudesan t renutak istine. Mnogo je vrsta glija stanica. Taj je dan poslije opis k ao »najoèajniji dan mog znanstvenog ivota«. T o je posve raz mljivo. onda bi trebalo biti jas no da æe neka ti 42 Kako radi va mozak? va mo da biti potrebno pohraniti za kasnije prouèavanje. znanje o jedno od najva nijih i najskupljih pitanja pred Nacionalnom zdravstvenom slu bon britanskim dru tvom . Naposljetku. svojevr stan elektrièni izolator. Godine 1921. pomno istra ivanje tijekc autopsije jednostavno nije moguæe. . Druge glije imaju ljekovita svojstva .ali to ne zn.konzervirali mozgove kako bi ih oèuvali za kasnije prouèavanje. tzv. ne dulje od minutu ili dvije. Za rad im je potrebna potpora dr ugih stanica. Denc ti primaju dolazne informacije koje dovo de aksoni. Zacijelo veæ znate da m dani neuroni komuniciraju elektricitetom koji s ami stvaraju . Komunikacija se po najvi e odvija oslol danjem kemijskih spojeva iz ivèane stanice koji dovode do promje ne u maj nom elektriènom naboju neurona s kojima je povezana.

Kao izbjeglici. rijeè je o bliskom srodniku natrijeva glutamata. podruèja u mo danom deblu. osobito u kineskim restoranima. morao je nalo iti svojoj banci da sav novac od Nobelo ve nagrade prenese na nacistièki raèun.aje elektrici podra ivanje lutajuæeg ivca dovelo do stvaranja kemijske poruke. Shizofrenija se povezuje s povi en om razinom dopamina. dodijeljena Nobel va nagrada. a sudeæi po nalazima. pa osobe u kojih je gova konce ntracija sni ena. to ne iznenaðuje. drugim spojevima koji p èu njegovo djelovanje. Ipak. Èuo sam neke neuroznanstvenike kako epileptiène napadaje opisuju kao posljedicu p objede pobuðujuæeg djelovanja glutamata u borbi s inhibicijskim uèinkom GABA-e. Tisuæe ivèanih stanica poèinju istodobno slati poruke. hodanje. pustolovnosti i zlopor. dopamin je. zbij ei dijela crne jezgre. uhitili su j 44 Kako radi va mozak? juri nici. Istra ivanja na rezus maj unima upuæuju na èinjenicu da u starosti mo da dola45 Robert Winston: LJUDSKI UM zi do pomanjkanja GABA-e. Sni ena razina dopamina prisu je i u osoba s poremeæajem pozorn osti s hiperaktivno æu (ADHD) te u deprt nih osoba. primjerice oboljeli od Parkinsonove bolesti. Uzmanjka li ga iz bilo kojeg razloga. najnovija istra ivanja u SAD-u potvrðuju daje rijeè o bezopasnom spoju.ovisno o velièini aksona i gustoæi debele mijelinske ovojnice oko i vèanih stanica. Glutamatje jedan od najva nijih i najèe æih »opæenamjenskih« neurotransmitera. Kemijs ki spoj kroz fiziolo ku otopinu pre ao iz jedne komore u drugu i izazvao usp renje d rugog srca. prisutan u c lome mozgu. povezan i s odreðer oblicima pona anja. a to mo e izazvati estok nap j. Veæina ivèanih stan ica mo e proizvesti vi e od jednog neurotransmitera. Amerièki genetiè . droga. ali i kako djeluju na n a u osobn Primjerice. sva ostala imovina smjesta m u je konfiscirana. npr. èestog dodatk a hrani. pa se bez prebijene pare domogao Engleske. Premda je Loewi svojim radom pokazao kako se prenosi kemijska poruka izmeðu ivèane i mi iæne stanice. Kao to æemo vidjeti. kao to obièavam reæi. ovisno o stupnju primljenog ivèano g uzbuðenja. Gama-aminomaslaèna kiselina ili GABA (od engl. sreæa mu se osmjehnula. Do pet sati ujut: toga istog jutr a. pak. neuronski kr ugovi moraju »odluèiti« koje æe poruke proslijediti. obi imaju pote koæe sa zapoèinjanjem pokreta. zdravlje star mogli bi pob olj ati tretmani tim spojem ili. tu pukotinu ispune neurotransmiteri. aktivnih veæinom u mo danoj kori. gamma aminobutjric acid) najva niji j e inhibicijski neurotransmiter u mozgu. No samo dvije godine kasn ije. Kako bi ga pustili. prema bazalnim gangliji] omoguæuje n am glatko izvoðenje automatskih pokreta. To bi mogao biti jedan od razloga za to se rr talna dete rioracija javlja u starijoj dobi. ivèane stanice nisu. nije sve tako jednostavno. Dopaminje ponajprije povezan s voljnim pokretima. jedan od glavnih dopaminskih putova koji polazi od tzv. bez izravnog elektriènog podra ivanja. pa kako onda komuniciraju? N a svakom susreti tu aksona i dendrita susjednih neurona postoji siæu na pukotina. Ipak. S obzirom na toliku sliènost natrijeva gl utamata i tog sveprisutnog neurotransmitera. zadovoljstvo. pa mo emo vidjeti k ako razlike u ko ni dopamina izazivaju razlièite poremeæaje. Kemijski. ali mi æemo se pon ajprije pozabaviti s nekoliko njih. u pro losti je vladala odreðena zabrinu tost da bi njegovo prekomjerno dodavanje hrani moglo utjecati na rad ivèanog sustav a. spojene. dakle. izmeðu ostalog. samo dva sata nakon sna. Za taj rad Loewiju je 1936. S obzirom na èinjenic u daje posebno va an u mo danim sredi tim. zato stoje bio idov. GABA p oma e ivèanim stanicama da razluèe na koje æe signale reagirati. najslo eniji predmet u poznato svemiru. GABA je neurotransmiter koji najèe æe luje poput nadzornika. sina psa. Do danas je identificirano pedesetak razlièitih neurotransmitera. Kad doðe do komunikacije izmeðu neurona. poput alkoholizma. Dopan ski putovi u mozgu jasno su odreðeni. opa eni mehanizam jednak je naèinu prijenosa kemijskih poruka izmeðu ivèa stanica u mozgu. Procjenjuje se da samo u djeliæu mozga velièine zrnca pijeska ima nevjerojatnih milijardu sinapsa. No buduæi daje mozak. kasnije n zvanima neurotransmiterima. k emikalije prijenosnici elektrokemijskih »poruka«. Poruke putuju razlièitim brzinama od 3 do 32 km/h . sustav reagira kaot ièno. Loevvi je imao prvi dokaz da se i èano uzbuðenje tijelom i mozgom prenosi kemijskim glasnicima. Kako bi onemoguæili da istodobno okidanje prevelikog broja ivèanih stanica i njihovih sinapsa preoptereti mozak. kriminala.

djeluje kao spona izmeðu osj< nih podruèja i vi ih mo danih funkcija. odgovorni za percepciju prostora i na eg polo aja u njemu te. analitièku stranu mozga i potièe stvaralaèko mi ljenj e. obraðuju jeziène i zvuène informacije. s iznimko onih iz najprimitivnijeg osjetnog sustava. Adrenalin (ili epinefrin. Pa ga iznova i iznova ponavljaju. a sna ne ojaèa ju. Kao rezultat.meðu njima su endorfini . kako se jo naziva) uglavnom se nalazi drugdje u t lu. naiæi æemo na druge tvorbe. vjerojatno n e biste mogli osjeæati strah. izmeðu ostalih funkcija. 29 i 48). sto ga. daje sposobnost djece da se nauèe samokon-troli ne to to se s vremenom mo e samo po bolj ati. dj elomice. no on ne samo da nam por e usredotoèiti se. podruèje smje teno duboko izmeðu sljepooènih i zatiljnih podruèja. limbièki sustav. podi e raspolo enje i budnost. inhibira lijevu. Zato se osobe s takvim genom ne osjeæ dovoljno zadovoljno ka d se upuste u pona anje èiji bi im ishod trebao doni osjeæaj nagraðenosti. siæu na badema sta tvorba. katkad i do polovice dvadesetih. kao da ih r hovi ap etiti uopæe ne slu aju. primjerice. hipofiza. Oni djeluju tako to spi èavaju ivèanu stanicu da reapsorbira s erotonin nakon stoje obavio svoju »{ snièku« zadaæu. zaslu an to nam srca pojure. podruèja odgovorna za ono to nazivamo »vi im funkcijama« ljudske vrste. primjerice mi ljenje i planiranje. Hipotalamus je procesno sredi te to iz mnogih mo danih i tjelesnih podruèja prima infor macije i alje im prikladne odgovore. hormonalne upute za proizvodnju jaja aca sperme mogu biti neprikladn e. Postoji j o i tzv. izmeðu ostalog. 46 Kako radi va mozak? Na na em æemo putovanju susresti jo nekoliko neurotransmitera . Osobe s vi enom razinom serotonina mogu.ri David Blum i Kenneth i mings dr e da su identificirali osobitu promjenu najedno m genu kakva se lja kod 50 do 80 posto alkoholièara. Osobe s o teæenom hipota47 Robert Winston: LJUDSKI UM lamièkom funkcijom mogu biti sklone anoreksiji ili prejedanju. pak. hipota-lamus. no ovdje valja spomenuti da èeoni re njevi sazrijevaju najdulje. Daje o teæena ili daje nemate. Mo dana podruèja Vratimo li se ponovno korak unatrag i promotrimo mozak golim okom. te adenokortikotro pin. jer alje li hipoi lamus hipofizi po gre ne signale. U jednom od kasnijih poglavl ja prouèit æemo razvoj ljudskog mozga od zaèeæa do starosti. Antidepresiv Prozac jedan je od lijekova iz skupine lektivnih inhibitora pono vne pohrane serotonina. Eto traèka nade za oèajne roditelje i uèitelje! Zavirimo li ispod povr ine mozga. upla eni. n . aktivna je kad osjeæamo èuvstva. koji. Limbièki sustav smatramo sjedi tem na ih èuvstava te m nogih instikata. neposredno iza u iju. svaku s parnjakom u suprotnoj polutki. Serotonin. povezan je s sokom razinom bud nosti i uzbuðenja. S ve osjetilne informacije. talamus i hipokampus povezane su u tzv. sudjeluje u regulaciji apetita. Èeoni re njevi imaju glavnu ulogu u regulaciji pona anja. primje rice.brine se da slabe neuronske veze odumru. (Jedina tvorba bez parnjaka je. n o male kolièine djeluju i u mozgu. potreba i nagona koji nam poma u da pre ivimo. Amigdala. Noradrenalin (ili norepinefrin) ima vt koncentraciju u mozgu. èini se. kao to smo spom enuli. Mogu takoðer biti neplodne. uglavnom odg ovorni za obradu vizualnih informacija. nalaze se sljepooèni re njevi. Jasno je. Nimalo iznenaðujuæe. Sprijeda su dva èeona re nja. otoèni re anj.) Èetiri od njih . za pokrete i dodir. zadu eni za nadzor bola i pobuðivanje mo danih sredi ta za nagrade. Ispred njih. mozgom kola povi ena ra zina serotonina. vidjet æemo da se taj zadivljujuæi organ ne dijeli samo na dvije polovice. za obradu instiktivnih informacija. Va an je regulaciji raspolo enj a. tj. Straga su zatiljni re njevi. odnosno njegovo uprav ljanje hipofizom. To je ponajprije neurotransmiter budnosti. narkomana te ovisnika o kocka nju i hn Promijenjeni gen sprjeèava vezanje dopamina na ivèane stanice u mo dar putovim a »nagrade i motivacije«. koji.amigdala. poput temperature i okusa. Na vrh su tjemeni re njevi. a krvni tlak poraste kad smo. onog osobitog ustroja vijugavih nabora (nazi vamo ih vijugama) i brazda (nazivamo ih ljebovima). imati lo apetit. a razina mu se dramatièno poveæava kad se probu mo. Talamus. Svaka je polovica podi jeljena na jo èetiri dijela (str. Upravo je hipotalamus. nego istu funkciju obavlja na molekularnoj razini u mo? .

lijevu i desnu mo danu polutku povezuje debela akson-ska vrpca . tvori najstari ji dio èovjekova mozga . orgazme i disanje. Usto.uljevito tijelo (corpus callosum). podruèje pri samome dnu glave.ju nog. Sve te mo dane module meðusobno povezuju aksoni gusto zbijeni u ukri. ni njihova funkcija nije tako zgodnojednoznaèn Osobe s o teæenim bazalnim ganglijima mogu imati i te koæe u razumijevan 48 Kako radi va mozak? neverbalne komunikacije. lijeva i desna polu tka i njihovo meðudjelovanje imaju presudnu ulogu u stvaranju na e osobnosti. dvije strane mozga ne rade neovisno jedna o drugoj. Slu: kao suèelje izmeðu motorièkih centara u mo danom deblu ispod njih i ostati mozga.ane snopove. Danas smatra da æe osoba s dominantnom lijevom stranom (il i s o teæenom desnoi Cingularna vijuga uljevito tijelo Desna mo dana polutka (unutarnja povr ina) . neposredno iznad mo danog debla. m gu imati manje hipoka mpalnog tkiva. mo dano deblo. pokrete i motoriku.dio koji dijelimo s na im precima gmazovima. o razlici u funkcijama i sne i l ijeve polutke. prije odlaska na vi u kor kalnu razinu prolaze kroz talamus. pobjeæi èuju li um i. pa zbog toga imaju djelomiènu amneziju. pojesti hranu. cere-bellum). svaka polovica udomljuje i pone to drukèije fu cije. vi dljiva. Zajedno s malim mozgom. Stoga su posebno va ni u planiranju i izvedbi pokreta. U v( ne osoba lijeva stra na obavlja vi e analitièkog procesiranja.oni koji nadziru hranjenje. Hipokampus je o dgovoran za pohranu i formacija u dugoroèno pamæenje i njihovo dosjeæanje. Desnu polutku tvori vi e bijele tvari nego sive. slièno mn gim mo danim podruèjima. desna je strana u mnog o veæoj mjeri holistièki aparat. Aksoni u desnoj polovici du i su od onih u lijevoj. Pod mikroskopom je razlika izmeðu lijevog i desnog m ga. a bijela tvar tvori komunikacijski kanal. Nedavna su istra i vanja. Osim to veæini d jeziène sposobnosti. procjeni velièine predmeta i crtanju crte a pravilnih proporcija. U sivoj tvari. Kao to æemo vidjeti. z a desnu se polutku katkad navodi da ima veæu gustoæu v< izmeðu ivèanih stanica. meðutim. spavanje. Isto vrijedi i za tvorbu smje tenu u stra njem dijelu glave . Maèke kojima je mo dano deblo odvoje no od ostatka mozga i dalje se mogu kretati. dugo je smatrano primitivnim sredi tem za ravnote u. èesto je o govorna za neke vidove mi ljenja i zakljuèivar Nasuprot njoj. se mogu povezati s udaljenijim neuronim a. Osobe s hip okamp. a da nisu im èvrstih dokaza. nerijetko bez pravih dokaza. U mo danom deblu smje teni su najosnovniji programi za pre ivljavanje . pokazala da mali mozak sudjeluje u planiranju i tempiranju radnja. Prema tom e. odvija obrada. sve je vi e d okaza u prilog njegova sudjelovanja u èitanju i govoru te mnogim drugim vidovima k ognicije. Ust o. Mnogo je napisano. No. postavi lije se is pred njih. u osnovi. nim o teæenjima imaju znatne te koæe s pamæenjem. uljevito tijelo omoguæuje komunikaciju izmeðu mo danih polovica. Cingularna vijuga uljevito tijelo Èeoni pol j Subkalozna vijuga Zatiljni pol Talamus Parahipokampalna vijuga Limbièki sustav 49 Robert VVinston: LJUDSKI UM ^ Mo dane polovice Premda su lijeva i desna polutka mozgajednako ustrojene i u uobièajenim ol nostima stalno komuniciraju. Kao to se mo e pretpostaviti po njegovu polo aju. dakako. Kake bijele tvari vi e. a daje desna sjedi te stvara laèke i intuitivne misli. Neki su autori pisali. obavljanje nu de. To podruèje. Amigdalu i hipokampus s gornje strane blago obavijaju bazalni gangliji. mali mozak (lat. a dokazano je i da osol koje su d o ivjele te ke traume. daje lijeva polutka bolja u logièkom povezivanju te povezivat zamisli i koncepata. Njegovo je djelovanje dovoljno da u nedostatku ostalih funkcija organizam odr i ivim.

No u p. primjerice knjigovodstvu. a desna s lijevim. no pacijenti su ubrzo poèeli pokazivati neke prilièno èudne nuspojave. Podijeljeni mozak Kirurzi su 1960-ih pribjegli oèajnièkom poku aju lijeèenja te kog oblika epilepsije. mogla je prepoznati i ir novati ono stoje upravo vidjela. Opæenito . a daje sposobnost izra avanja èuvstava govorom u lijevoj polovici. Jedi stoje njezin lijevi mozak t ada mogao reæi bilo je »ne vidim ni ta«. biti vje tiji u povezivanju naizgled nesp ojivih zamisli i osjeæaja. poput uroðenog pona anja. mu karci. alicu. ne bi bilo ljevoru kih matematièara ni desnorukih pjesnika! Nedavna istra ivanja razlika u pona anju mu karaca i ena otkrila su zapanjujuæu èinjenicu uljevitom tijelu. U tome pokusu na djelu jasno vidimo lijevu i desnu mo danu polutku. prekinuta. a ne iz meðu dviju polovica. enama je izra avanje emocija. zabljesnu la slika lice. U sluèaji pacijentice slika je. pa je oti la izra vno u desni mozak. Ali kad je slika bila prikazana jeva. odgovorila je »ni t Sperrvju je zatim zam olio da posegne ispod stola i. kako bi oti la u desnu pol ku. Pobolj anja su najèe æe bila dramatièna. meðu veæim brojem predm eta lijevom rukom naðe onaj koji je up vo vidjela. No desna polutka primila sliku lice i stoga je m . Bio je prilièan erudit-jedan od njegovih tamo i kolega zabilje io je daje bio sjajan kipar. Smje taje izabrala licu. Putovi od oèiju do dijelova vidne kore koji prii ju informacije kri aju se. pacijentièin lijevi mozak ne samo da ju je mogao prepozn. ipak imamo nekakvo opravdanje za svoje pona anje. Ruben i Raquel Gur iz Penns vlvanijskog medicinskog centra u Philadelp-hiji potvrdili su da su ene èe æe sposobne z a »vi ezadaænost«. pak. paje neuronska komunikacija ne to s porija i stoga uèinkovitija kad se funkcija odvija u jednom mo danom podruèju. nego sai dodirom. No u neuroznanstvenim je anali mo da najpoznatiji po ra du s pacijentima razdvojenog mozga. Upitana da ka e stoje vidjela. No upitan a da imenuje predmet u ruci. akle. to omoguæuje br u i jednostavniju komunikaciju izmeðu mo da podruèja.50 Kako radi va mozak? mo da biti bolja u metodièkom. O tome se mnogo nagaða. a ljevacima desna.2 ene redovito istodobno izvode vi e zadaæa.« Bilo je to kad je od pacijentice zatra io da usredotoèi pogled na zas na kojem je bila mala toèka. pak. dobitnik Nobelove nagrade 1981. Mo da. Netko s dom inantnom desnom polovicom mogao bi. pak. Toliko je. analitièkom radu. de njacimaje uglavnom dominantna lijeva polutka. a da ga ne izo tri i tako po alje informaciju u obje polutke. Odluèi i su presjeæi uljevito tijelo. Opæenito uzev i. bio je jedan od mnogi h slavnih znanstvenika koji su dio karijere proveli u Kalifornijskom 51 Robert Winston: LJUDSKI UM tehnolo kom institutu. i zvala gaje »olovkom«. Mu karci imaju manje veza izmeðu polutka. naime. Cest uzrok velikog napadaja s gubitkom svijesti (i o pasnog po ivot) jest irenje elektriènih izboja iz o teæenog mo danog podruèja mo danom ko bje polutke. pa u normalnim okolnostima informa cije iz des strana vidnih polja odlaze u lijevu stranu mozga. Ruben i Raquel Gur smatraju da bi uljevito tijelo u ena prosjeèno moglo biti v eæe zbog vi e neuronskih veza. meðutim. s lijeve strane toèke. a ona sliku nije vidjela.Je li onda mu karcima. i obrnuto. razmjerno je veæe u ena. Predla u i da bi ta razlika izmeðu uljevitih tijela èak mogla objasn iti neke dobro poznate èuvstvene razlike izmeðu mu karaca i ena. ne gledajuæi. Jer kad bi to uvijek bilo tako. Kako je to ujedno i govorn a strana. zbog o teæenog uljevitog tijela oti la samo u lij< stranu mozga. Presijecanje veza izmeðu polovica trebalo je zaustaviti napadaje koji su obuhvaæali cijeli mozak. recimo na poslu ili kod kuæ arci su. dakle. mi. nego joj je i o moguæio da ka e stoje vidjela. jenata s razdvojenim mozgom veæina je tih raskri ja. Zatim joj je. Isto vr ijedi za ke.jer govorom upr avlja lijeva polutka. No to se ne bi smjelo shvaæati kao pravilo. Neurobiolog Roger Sperrv. jasno. Spe je is pitivao uèinke te promjene prikazujuæi joj sliku alice desno od toèke zaslonu dvadeseti nku sekunde. glazbi i knji evnosti. stoje korisno u umjetnosti. s manje veza izmeðu polovica. pacijentica o njoj Sperrvju nije mo reæi ni ta . Èuvena je i gova izjava: »Sve se svodi na to da suvremeno dru tvo diskriminira desnu lutku.. skloniji usredotoèavati se na pojedine zadaæe i dovr avati ih jednu po j ednu. oku potrebno da opazi pr met. pa tako neki izvori tvrde daje èuvstveno procesiranje uglavnom smje teno u desnoj po lutki. Kac slika bila zdesna. lijeva je povezana izravno s desnim mozgom. te e govoriti o èuvstvima? S dodatnim vlaknima u uljevitom tijelu.

tj. »Nabroji nam svoje. èije odliène knjige o neuroznanosti toplo preporuèujem. od kojih je jedna nijema jer j oj manjka sposobnost govora? To bi svakako bio najekstremniji (i dosta zabrinjav ajuæi) zakljuèak koji bi se iz ovoga mogao izvesti. Ne iznenaðuje stoga to te noæi. radio je na Kæ fornijskom sveuèili tu. uvijek smje tena iskljuèivo u lijevoj pol ki. samo rijeè o tome da se na a svijest stalno pomièe iz jedne u drugu polutku. Alien Hand Syndrome. i zatim na zaslonu prikazali rijeè »hobije«. nemoguæe poslati samo u jednu polutku. 53 Robert Winston: LJUDSKI UM Sindrom otuðene ruke poremeæaj je kao iz noænih mora i filmova strave. Gazzaniga i njegov suradnik Robert LeDoux osmisli li novu metodu: glavninu pitanja bi izrekli. paje nastojala nekako objasniti svoje osjeæaje. Kako u desnoj polutki nij e imala sposobnost govora. kad su ga pitali to eli raditi kad diplomira. desna im je polutka dosljedno davala lo ije ocjene nego lijeva. Pacije nt je zatim odgovarao na pitanja upuæena desnoj polutki slaganjem slova iz igre Sc rabble. no kljuèna bi rijeè zabljesnula na zasl onu daje pacijent proèita. Sluèaj ene je poku ala zadaviti vlastita ruka potje< iz prvog rada o poremeæaju. usred borbe. Ili da u mozgu postoje mnoge »inaèice« nas koje su obièno sjedinjene i skladne zahvaljujuæi uljevi om tijelu. Kas nije joj je pred drugim èlanom istra ivaèkog tima izletjelo. Parkin. a trenutaèno rad i u Dartmouthu. profesor eksperimentalne psihologije na Sveuèili tu Istoènog Sussexa. nije mogla izvijestiti o viðenome.. Jo bizarnije. Znaèi li to da s mo svijetom s dvije neovisne osobnosti u glavama. Profesor Gazzaniga pi e i o intrigantnoj epizodi kad je desnoj polutki pacijentice s razdvojenim mozgom (drugim rijeèima. Jezièna sposobnost nije. shvatila daje skriveni napadaè nitko drugi d( njezina vlastita lijeva ruka. kao i veæinu iduæi od straha nije mogla usnuti sve dok ne bi bila potpuno pr emorena. Feinberg ka e da poremeæaj mo e snaæi svakoga s mc danim o teæenjem.. cirati kratkim frazama.« Cini se daje u mozak prodro emotivni sadr aj onoga stoje upravo vidjela. Primjeric e. ali sad ga se iz nekog razloga bojim. preuzima »vlast«. rekla je da nije vidjela ni ta. napisanog u Nj . Michael Gaz. Pacijenti izvje tavaju o osjeæajima spo kojstva. meðutim. u New Hamphshire Nai ao je na studenta. èija je d esna polutka mogla komu. ipak. niga. izvijest io je o pacijentima s tzv. Gazzaniga drag. kroz njezino lijevo vidno polje. a desna polutka apsorbira ono to lijeva ne mo e. Kako se pacijenti s presjeèenim uljevitim tijelom snalaze u svakida njem ivotu? Neki o d njih navode da ne mogu obavljati ni najjednostavnije zadaæe jer im se jedna ruka pona a u skladu s njihovom voljom. Zadaæa nije bila laka jer je izgo vorena pitanja. primjerice oceani i slapovi. boja i imena.ogla lijevom rukom. bez kori tenja go^ ra. lijev e strane oèiju) prikazan kratak isjeèak uznemirujuæeg filma. Pacijentov se desni mozak poèeo izdvajati kao zasebna osobnost s vlastitim sklonos tima i nesklonostima. za raz ku od slika. »Znam da mije dr. osobama koje jedna ruka mo e razodjenuti jednako brzo kao to ih druga mo e odjenuti . Kad su od mladiæa zatra ili da na dugom popisu ocijeni stavke poput namirnica. Alan J. dok je ne ometemo. No svejedno je spomenula da se osjeæala upla eno i tjeskobno. Mo da je. Feinberg s Medicinskog fakulteta Albert Einsi in opisao je u e misiji televizijske postaje Learning Channel enu koja je buc æi se iz nemirnog sna osjetila kako je u tmini spavaæe sobe neèija ruka estol i nemilice ste e oko vrata. a desni je slo io rijeèi »vozaè automobilskih utrka«. premda ga ni je znala toèno imenovati. izabrati pravilan predmet. Ista pojava mo e se opaziti kad se pacijentima s razdvojenim mozgom prikazuju neu tralnije slike. Premda su mnoge osobe s AHS-om imale radikalne operacije mozga radi jeèenja te ke ep ilepsije. Tada je. Zato su dr. lijevi je mozak rekao »crtaè«.«. AHS) . Kad lij eva polutka èuje g 52 Kako radi va mozak? vor. Nekoliko rijetkih pacijenata s razdvojenim mozgom uspjelo je komunicir desnom polutkom. premda nisu svjesni da su ih izazvali prikazani isjeèci. upitali bi. stoje dovelo do pomalo jezovitih rezultata. dr. sindromom otuðene ruke (engl. a druga izvodi faustov-ske vragolije. Svo m snagom desne ruke oèajnièki ju je poku ava povuæi. odnosno pacijenta. P je otprilike sedam godina. Zapravo.

No dominantnost odreðene polutke mo e biti odgovorna z 54 Kako radi va mozak? kljuène vidove na eg temperamenta. Jednom se. pobogu. osobe s o teæeni desnim mozgom katkad uopæe ne uviðaju da imaju te koæa. no na prièu se n dovezao i Larry. Ka e da je imao zdravstvenu tegobu: »Baka T e«.pozitivne i usreæujuæe te negativne i ra-stu ujuèe. Nasuprot njima. To se podruèj e aktivira uvijek kad elimo izvesti neku voljnu rad55 Robert Winston: LJUDSKI UM nju. imao je mo da oko 45 god ina. U istra ivanju provedenom 1994. no u lijevoj polutki jezikom definir amo i otkrivamo stvari. I DALJE vozi. a svoje te koæe obièno do ivljavaju kao potpune katastrofe. no sve su optu be poslije odbaèene zbog njegova med icinskog stanja . To je svakako zan imljiv nalaz. a zatim mjerio protok krvi u njihovim lijevim i desnim polutkama. Mo ete li to zamisliti? Veseljaci nalijevo. a desna je sredi te najveæeg kreativnog rada. Priveden je u postaju. mo da ne bismo kupili. Taje razlika vidljiva i u osoba koje su pretrpjele mo dani udar koji je praktièno »nok autirao« jednu od polutka.. to im jamèi postojanije pozi tivno raspolo enje.emaèkoj 1908. Depresivne osobe èesto izjavljuju da »svijet vide na drukèiji naèin« od osta lih. No ono nije u tolikoj mjeri pokretaè radnje. Kazao nam je kako trenutaèno ne radi. Osobe s o teæenom lijevom polutkom sklonije su depresiji.. primjerice. Richard Davidson s Wisconsinskog sveuèili ta raznim je ispitanicima prikazivao filmske isjeèke.. jedne se noæi spu tao niz Daishein Keihin. Isprièao nam je kako je vozio oko 270 km/h i cijelo vrijeme udarao i vukao desnu ruku. pacijentica poèela hihotati nakon to je na zaslonu zabljesnula uputa »smij se«. To znaèi luda ruka. jedan od pacijenata u emisiji. Maloèas opisani sindrom otuðene ruke ne nastaje samo zbog o teæenja u-ljevitog tijela. Kad ga je naposljetku sustigla policija i ao je br e od 250 km/h.pri lièno èesto ka emo da nam se slika sviða. Kao to smo vidjeli kod mnogih m( danih funkcija. mrzovoljni nadesno Svi se donekle razlikujemo po stupnju dominantnosti jedne polutke nad dri gom. jer tip vozi Suzukija Hayabusu od 1300 cm3. Podjela na lijevu i desnu stranu vidljiva je u na im reakcijama na umjetnost . kao d a su sklonije tomu da budu ganutije tu nim zbivanjima u okolini. Simpatièan tip. p remda. Tra e od njih da se povezu s osjeæajima koje izaziva umjetnost. To mo da zvuèi poput povratka na »meto dsku glumu« i druge umjetnièke pokrete 1960-ih. Upitana za to se smijala. a osobe s aktivnijom desnom polutkom èine upravo suprotno. Ukratko. Prisjetio se i kako ponekad jelom lijeva ruka uhvati desnu i »jednostavno mi ne dopu ta da vilicu ili lic prinesem ustima«. èini se da osobe s aktivnijim lijevim mozgom uspostavljaju pov ratnu spregu izmeðu sebe i pozitivnih podra aja u okolini. a ne rijeèi. Ona jednos tavno poène raditi to hoæe. profesori mjetnosti potièu studente obrazovane u akademskim okvirima unutar kojih se njeguje racionalno mi ljenje da svoju promi ljenost ostave izvan predavaonica. koji je takoðer isprièao kako jedne noæi probudio s lijevom rukom oko vrata. kao to æemo vidjeti u nastavku. Sto je. postojeæa hijerarhija uopæe n mora biti trajna. koju sam na ao na jednoj motociklistièk internetskoj str anici: Juèer sam upoznao jednog japanskog motorista. Jer kad bi se u prièu upleo na lijevi mozak i poèeo razmi ljati treba li nam doista taj novi. Ub rzanje je bilo suludo. Odjednom je desn a ruka poèela dodavati gas. . Ut jecaja ima i podruèje na vrhu mozga. Slièan se proces mo e opaziti kad se u desnu polutku pacijenata s razdvojenim mozgom brzo po alje pisana uputa. ali ne mo emo objasniti za to.3 Isjeèci su bili podijel jeni u dvije vrste . a one s veæom aktivno æu u desnoj polovici negativnije na negati vne isjeèke. Bio sam potpuno zbunjen. dodatno motorièko polje (SMA). odgovorila je da su je nasmijali istra ivaèi sa svojim besmislenim pokusima. Lijevi je mozak nasto jao dati smisao postupcima odvojene desne polutke. luda ruka? I onda n am je nastavio obja njavati kako katkad izgubi nadzor nad desnom rukom. revolucionarni i aè nosnih dlaèica. Zato ogla ivaèi ra be toliko slika i glazbe.. Prilièno mi se sviða i ova prièa.sindroma otuðene ruke. Doista. Strava.. nego ponajprije alje sign< u dije love okolnog motorièkog korteksa. tzv. Davidson je zab ilje io kako se èinilo da su osobe s aktivnijom lijevom stranom pozitivnije reagiral e na pozitivne isjeèke.. Mo da nije uvijek dobro vidjeti cjelovitu sliku.

javne institu cije i obitelji rastu i premje taju se iz prosto ra u prostor. Vrlo èesto.kv ka . I zato um mo e biti proizvod organa od krvi i mesa i istodobno se mij enjati s vremenom. potrebnoje neo teæeno uljevito ti jelo. k( nekih pacijenata razdvojenog mozga. Prema Parkinovu mi ljenju. Desna rul »stupa na scenu« i ugleda otvorena vrata. Va no je. a p omoæu pamæenja ga usporeðujemo s prija. stalno mijenja. niti i ta ukazuje na moguænost da u nama prebiva vragolaste. Ukratko. Popu grada.« Da poruka prijeðe jedne na drugu stranu SMA. Organ je to koji s e razvija. prepusti ovo meni. i da im nema zamjene? To je uobièajena zabluda. Kako ne mo e komunicirati s desnim mozgom i tako saznati da relevan tna radnja veæ uèinjena. U urbi bi to moglo biti frustrirajuæe. Inhibii ja normalno dolazi izravno iz strane SMA suprotne strani tijela koja sudjelu u radnji. mijenja i prilago-ðava te koji je u meðudjelovanju s okolinom. prema mi ljenju profeso Alana Parkina. dovoljna da potakne ne ku radnju ako nije inhibirana. u funkcij stavljamo jezik i socijalno pona anje. nego je vjerojatno i organ s najveæom spo sobno æu obnove. Zamislite. jer veæ i za najjednostavnije zadati rabimo cijeli niz spos obnosti. Usto. neg . i zato rtve mo danog udara strpljivom vje bom mogu vratiti izgubljene sposobnosti. No da bismo mogli pobli e raspraviti taj koncept. Mo bi bilo prikladnije razmi ljati da mozak funkcionira poput vel kog grada. Sinaptièke veze izmeðu ivèanih stanica rastu i jaèaju. on ne samo da proslijedi poruku prema drugim neuronima. U to su doba istra ivaèi mozga veæ poèeli otkrivati da komunikacija izmeðu ivèanih stani nije jednosmjerna ulica. prednost z apravo. Zato mo emo uèiti nove vje tine i zaboravljati druge kojima smo nek oæ dobro vladali. meðutim. Mozak ne samo daje najslo eniji organ u tijelu. kao to æemo ubrz o vidjeti. otuðene r ke nisu nikakva vr agolija. da kupujete pecivo u pekar Motorièke funkcije rabimo k ako bismo u li i pritom ne udarili u pult. Rijeè je o tome da se mozak koji ga stvara. Kao da alje poruku: »Miruj. nego dolazi do njezina premje tanja u drugo pod ruèje. Uz mimo za primjer sluè u kojem lijeva ruka pacijenta s razdvojenim mozgom otvori vra ta. Prièa o plastiènom mozgu zapoèelaje 1940-ih s kanadskim psihologom Do-naldom O. primjerice. Stoga. Vizua nim sustavima gledamo pecivo. Mo da ste u jednoj od gornjih reèenica primijetili ne to neobièno. èe æe mo emo vidjeti kako radi suprotno o onoga stoje uèinila druga ruk jer se to doima kao jedino stoje potrebno uèiniti. proèitajte j o jednom dio o noradrenalinu. Obje strane SMA alju naredbe motorièkim podruèjin koja ih prosljeðuju prema udovima. u kojem je proizvoðaèu peciva potrebna tvornica papira koja æe g opskrbiti papirom za zamatan je i rafinerija nafte koja æe mu osigurati benzii za prijevoz. desne sti ne SMA za desnoruku radnju razm jerno je slaba. reæi da su obje strane SMA aktivi neovisno o strani tijela ukl juèenoj u radnju. bilo je sve jasnije da kad neuron primi signa l iz drugog neurona. zaigrane alter nativne osobnosti. no njezina poruka glasi »vrata . njim pecivima. Naprotiv. mozak nije ne to to se obliku je tijekom prvih dvadeset godina ivota. ljudskoga uma. Plastièan mozak Sjeæate li se kad su vam rekli da ste roðeni s konaènim brojem mo danih stanica te da on e od trenutka roðenja odumiru. U velikom dijelu na e svakida njice za nas u j edm koj mjeri poput vi e kore rade na i prethodnici . Otkriæe da je ba tako imalo je dalekose ne posljedice za medicinu i cijelu raspravu o »nasljeðu il i odgoju«. recimo. Parkin dr i da otuðenu ruku n. moramo bolje shvatiti komun ikacijski mehanizam izmeðu razlièitih dijelova mozga. u kojem tvrtke. i obrn uto. Kako bismo prikladno komunicira li s prodavaèem. U tome je odjeljku sadr ano kljuèno obilje je. ili barem mnoga njegova podruèja. pa desni dio SMA upravlja lijevom sti nom tijela. i mozak do ivljava st alne promjene. lijevi mozak pretpostavi da mora zatvoriti vrai te smjesta to i uèini. zar ne? Bez obzira na to sviða li nam se ili ne pomisao na vi estruke osobnosti u liji vom i desnom mozgu.mozgovi »gmaza« i »ranog s savca«. ijetko rabljene veze slabe i naposljetku pucaju. a mi ljenje nam poma e da izraèunam koliko novca moramo dati.uèini«. Aktivnost. ali. a neuroni koji su ih tvorili pr euzimaju nove zadaæe i ukljuèuju se u nove veze. a zatim zauvijek vene. mozak nije zatvoren sustav. Hebbom . a mladi liberali u tridesetima postati va ni konzervativci. postoji tendencija da lijeva i desna rul èine opreène pokrete. smanjena sposob 56 Kako radi va mozak? nost ne znaèi njezin trajan gubitak.i ovdje postoji kri anje. Ako niste. postaje oèito daje shvaæanje mozga kao niza neovisni modula pretjeran o pojednostavljivanje.

I da je mo dani abak malo zahrðao. Kako u mo. moraju pokazati da su dio kori snog kruga kako bi zadr ali veze s drugim neuronima i svoju zalihu neurotransmiter a.n a isti naèin kao to uzastopni tragovi stopala krèe p kroz gusto ipra je. kao to æemo kasnije vidjeti. tako se i sinapse u mozgu moraju meðusobno nadmet ati. apoptoze. ponove li se takve informacije. raèunanje bi n g lo potrajati. tièku vezu »obavje t ava« je li pridonijela konaènom ishodu komunikacije. Neur oni su zbog toga primorani boriti se za opstanak. Kasnije. Zamisli mo takoðer. Obilje ja uma .crte o sobnosti. pa iduæeg. mo da ] vi put nakon n ekoliko godina. ja sam Konobar godine. radi vjernije predod l daje rijeè o staromodnoj kavani bez suvremene elekt ronièke blagajne. Nakon to zamre poèetni proces elektriènog okidanja. Poslije æemo se pobli e pozabaviti mo danom kemijom uèenja i pamæen a zasad æemo se poslu i primjerom iz svakida njeg ivota.nastaju kao rezultat meðuigre izmeðu mozga i okoline. Tako s tvorena petlja mo e naposljetku pojaèati ili prigu iti signale iz poèetne stanice. kad je radio u Rockefellerovu ins tutu. paje na mozak sposoban stalno prilagoðavati se zahtjevima okoline. Nekima od vas moj bi se uèini ti da preuvelièavam oèiglednu maksimu da se vje bom posti e sa enstvo. re mo. Ali va no je stoje a maksima ugraðena u mo danu kemiju. A jest. tvr di. a zatim taj iznos oduzeti od novèanice od stotinu kuna. ne to stoje iskljuèivo posljedica njezinih dotada njih iskustava. Drugim ri jeèima. obrnuto. prilagode se. Ako nije. put je trunku »utabani ji« jer obuhvaæeni neui ni postaju sve isprepleteniji. premda. Mer . m eðutim. razvijaju nove akso-ne i poveæavaju zalihe n eurotransmitera kako bi im u tom krugu ubuduæe bilo lak e okidati impulse. Najjednostavnija biæa. Ti se neuroni mahnito sp 58 Kako radi va mozak? jaju sa susjedima u naizgled nasumiènu mre u. Taj mehanizam uèenja i povratne sprege u mozgu znaèi da se svaku sin. zapoèinje sekundarna aktivnost tijekom k oje neuroni jaèaju svoje uzajamne veze. a veæe kolièine neurotransmitera potièu jo bi okidanja. Upravo mi se ovo posljednje èini najva nijim. Edelmann dr i da se cijelu evoluciju ljudskog mozga mo e promatrati kao prièu o sve uèin kovitijem suparni tvu. U prvoj godini ivota dolazi. Unutar deduktivnih podruèja moga mozga neuroni. Njihovo zajednièko okidai uspostavlja obrazac . uèe i krugovi u na em mozgu. tek nakon mnogo nara taja. Prvi put kad æu morati zbrojiti cij enu tri va. programiranog masovnog samoubojstva mo danih stanica. tni prostor i prilil za parenje. poput crva i meduza. navike i vje tine . s vremenom razvi jaju svojevrsno refleksno pamæenje. Klasièan je primjer pokus Michaela Merzenicha. Ka emo li za n eku osobu daje » ivèana«. inhibirat æe svoju . daja poènem raditi u kafiæu. Naziv je skovao Gerald Edelman. amerièki znansfr nik nagraðen Nobel ovom nagradom za rad na razja njavanju mehanizma k jim nas antitijela tite od infek cija. Zamislimo. U maternici. Kad pos im iduæeg gosta. razjasnili smo odnos izmeðu nasljeða i odgoja. pionira teorije o »plastiènom mozgu«. potièe je se da iduæi put r eagira malo jaèe. svaki ga put èin sve ravnijim i prohodnijim. Pogledajte me.br i. posvetio se mo danom razvoj u. »agresivna« ili »sjajan govornik«. Ne to inteligentnija biæa. poput pu eva. Najbolji neuron za posao Sve bolje razumijevanje toga procesa dovelo je do nastanka teorije poznate k »neur onski darvinizam«. u osvit ivota. vi e se ne moramo svrstati uje or i reæi daje ta osobina ne to to je osoba iskljuèivo mogla naslijediti ili. Hebbje otkrio da komunikacijski krug mijenja svoje sastavne neurone. mo dana neuronska mre a pregrupi57 Robert Winston: LJUDSKI UM rala se u skladu s dolaznim informacijama i ostala spremna za daljnje preg piran je. U ljudi taj proces dose e vrhunac.o i po alje povratnu informaciju neuronu od kojeg je izvorno primio poruku. S vremenom postajem vje t u zbrajanju i oduzimanju . okidaju zajedno. Usto. razvojem novih veza i slanj< vi e neurotransmitera u sinaptièku puko tinu. do tzv. toèni s amouvjereniji. fetalni mozak stvara nove ivèane stanice zap njujuæom brzi nom od 250 000 neurona u minuti. ulog u u toj fazi imaju i genetski i okolinski èimbenici. Edelmanovaje zamisao u osnovi bila da mo dana arhitektura stvara na isti naèin ka o to se iva biæa bore za opstana Kao to se ivotinje nastojeæi pre ivjeti bore za hranu. Jer shvativ i mehanizme neu-ronskog darv inizma u ljudskom mozgu. tivnost.

mo da æe se prisjetiti da su taj obrat. Zahvaljujuæi neobiènoj dugov nosti mnoge od njih dozi ve vi e od stotinu godina . a ona povezana s drugim prstima poveæala. zagonetkama i politici raspravama. Istra ivanja su pokazala daje kod glazbenika za obradu glazbe zadu eno 25 posto vi e slu ne kore nego kod osoba koje se ne bave glazbom.pobudile su istra ivai zanimanje Davida Snowdona. onom povezanom s konobarsko m matematikom . go u neprekidnosti njihovih aktivnosti. nerijetko uz sam o manje du evne ili tjelesne nedostatke. Ta djeca. U daljnjim je po kusima majmune nauèio da u jednoj zadaæi rabe srednji prst i opazio daje s njim pove zano mo dano podruèje naraslo. osim du evne i tjeles zaostalosti. Slièno. u odnosu na opæu populaciju rjeðe ob olijevaju od Alzheimt ve bolesti i drugih o teæenja kognitivnih sposobnosti. Prst je zatim amputirao i promatrao to se zbiva s mozgom. Ne rabimo li ivèane stanice u odreðenom krug primjerice. Istra ivanje Washingtonskog sveuèili ta koje je provela Geraldine Dawson krilo je neke organske abnormalnosti u mozgovima dojenèadi klinièki dep sivnih majki.negativne je uèinke okoline gotovo uvijek moguæe preokrenuti pravodobnom intervencijom. imala i abnormalno visoke razine k ortizola. Mo emo navesti i iznimno poticajan primjer redovnica iz Mankata. neglazbenici koji su tijekom n ekoliko dana morali izvoditi jednostavnu vje bu prsta razvili su dodatne veze u re levantnom podruèju njihova mozga. u golemim. negativnim impulsom. Mozak se èak mo e oporaviti od fizièkih o teæenja.postupka kojem je cilj ispravljan je pona anja tetnog za pojedinca ili okolinu zamjenom »negativnih« obrazaca mi ljenja »poz tivnima«. i razmjere do kojih mo e iæi. iz toga slijedi da mozgovi li eni podra aja svojim vlasnicima stvar odgovar ajuæe nedostatke. 60 Kako radi va mozak? a posebice plastiènosti dojenèetova mozga . Osim su dugovjeène. pokazivala su smanje aktivnost u lijevom èeonom re nju. Prouèiv i stotine mozgova koje su donirale preminule pripac ce reda. No ne moramo opa ati majmune kako bismo taj proces vidjeli na djelu.stil njihova ivota iskljuèuje dio a ktivni drugih ena .zenich je pomno izmjerio kortikalna podruèja povezana s jednim prstom ruke majmuna .one æe brzo 1 uklopljene u nove skupine za nove zadaæe. Zato je. Mozakje sposoban za nevjerojatno brz oporavak. rtve mo danih udara koje izgube sposobnost g . primjerice. Praktièno napu tena od dr ave. Snovvdon je za kljuèio da njihova intelektualna aktivnost potièe ra povezanost ivèanih stanica. sumornim siroti ma bili su uskraæeni svi h emocionalnih kontakata ili socijalnih podra aja. uvjerenje dr.no njihova tajna. rumunjska siroèad otkrivena potkraj 1980-ih bila u ta tu nom st anju. redovnice n idealna populacija za istra ivanje . Neuronski putovi èvrstoæu i zdravlje zadr avaju mo redovitom uporabom. Snovvdon. profes ora na Kentuckvjskom sveuèili tu. Ist ivaèica Mary Carlson s Harvard skog medicinskog fakulteta prouèavalaje dje napu tenu ujednom takvom siroti tu i ustan ovila da su. k oja su zbog majèine bolesti bila rjeðe izlo ena njezin osmijesima ili drugim ivopisnim izrazima uzbuðenja. Èitatelji koji su pratili drugu BBC-jevu seriju u kojoj sam sudjelovao. Najveæa dodatna glazbena podruèja imaju glazbeni ci koji su rano poèeli svirati neko glazbalo. Toje temelj kognitivno-bihevioralne terapije . Za te je redovnice besposlenost grij pa èak i najstarije sestre mozak treniraju kvizovima. No zahvaljujuæi plas iènosti mozg. Mala djeca kojimaje zbog te ke epilepsij uklonjena cijela polutka. dirljivo doèarala neka djeca koju smo snimili. kao da su poveæani zahtjevi rezultirali potrebom za veæim kortikal-nim prostorom. Uskraæen mozak Naravno. ne le i u kolièini. Dakako. U dobi od tri i pol godine znaèajno su i æe pokazivala problematièno pona anje. Otkrio je da su se po vezana podruèja smanjila. hormona stresa. Dijete na eg vremena. Jeffrev Schwartz s Medicinskog fakulteta Kalifornijskog sveuèili ta u Los An gelesu snimao je mozgove pacijenata na kognitivno-bihe59 Robert Winston: LJUDSKI UM vioralnoj terapiji i primijetio smanjenje neuronske aktivnosti povezane s iz1 ni m. Znakov ito je da su se redovnice koje su se bai umnim aktivnostima mnogo uspje nije odupi rale oslabljujuæim uèincima : renja od redovnica zaokupljenih kuæanskim poslovima. uspijevaju nadomjestiti taj gubitak. crkvei reda u osa mljenom samostanu u Minnesoti.

Saloma (1905. U iduæem poglavlju to æemo naèelo primijeniti i irok spektar ljudskih iskustava. no vlast plamenog anðela nad njezinim u . kako bi mu utekla.) Richarda Straussa. primjerice. Kad je naposljetku na uèila govoriti. osjeæam èujemo. Opera Leo a Jana-èeka Jenufa (1903. proizlazi da se na e razlike u percepciji svijeta presli kavaju u razlil u osobnosti i karakteru. ne samo da moramo znati da mozak mijenja ovisno o informacijama koje prim a. Dobar primjer ogranièene plastiènosti mozga uèenje je jezika. znanstvenici su otkrili daje rabila slu ne dijelove govornih podruèja . djevojèica koje su kljuèno razdoblje svojih razvojnih godina provele uskraæene za ljudski kontakt.ne ukloni lije se do estog mjeeca starosti. Isabelle je iz svojeg tihog zatoèeni tva osloboðena u dobi od est go dina. Kako bismo produbili raz mijevanje naèina kako postajemo tko jesmo. Za godinu i pol stekla je rjeènik od 1500 rijeèi i mogla se slu iti prilièno slo eno m gramatikom. a shvaæanje èovjekove svjesnosti bilo je sve veæe. kojijoj svojim proganjanjem i opsjedanjem prijeèi svaku normalnu ljubav. Genie je uspjela ovladati osnovnim rjeènikom. Sto se u mozgu zbiva kad gledamo.) Benjamina Brittena bile su psiho-drame koje su prouèavale du evno stanje glavnih protagonista. nego kako percipiraju svijet. Èini se stoga vjerojatno da mozak ima optimalno razdoblje u kojem je najlak e steæi razumijevanje gramatike te da negdje izmeðu este i trinaeste godine to postaje mnogo te e. Opæenito govoreæi. Raspola uæi tako ogranièenim moguænostima. Mlaða se djeca. u ogranièenom obliku. Isti je proces vidljiv u djece roðene s kataraktom . ele li shvat uzroke njihova pore meæaja. nego kad èuju portugalski. Za razliku od nje. ili fonema. primjerice. Sve je vi e skladatel ja bilo svjesno novih znanstvenih otkriæa. predla e psihijatrima da p cijente ne pita ju kako se osjeæaju. Sve ostalo u jeziènom se smislu odbacuje kao besmisleno. meðutim. u posjet joj dolazi Veliki inkvizitor. Wozzeck (1925. Odrastala je bez dodira s ljudima . Skladatelji su poèeli pisati ope re koje su se uvelike bavile djelovanjem uma. ud aramo loptu ili ispunjavamo ki aljku? I je li moguæe da se razlike u naèinu kojim na i mozgovi obavljaju te z daæe nalaze u osnovi razlika meðu na im osobnostima? 62 Treæe poglavlje Osvje æivanje U dvadesetome stoljeæu u operi zbila se svojevrsna revolucija. Jo jedno od tih velikih djela je Platneni anðeo Sergeja Prokofjeva. Malo je toliko napetih i zastra ujuæih opera. zahvaljujuæi plastiènosti mozg tijekom ivota mnogo se toga mo e promijeniti. Neuronski krugovi nu ni za n eku funkciju brzo æe preuzeti druge funkcije ako ih se ne iskoristi. mozgo vi dojenèadi posve su prilagoðeni uèenju jezika. primjerice ptièje g pjeva i prometa. moramo biti svjesni da plastiènost mozga i ma svoje granice. Sre di nji lik opere. Naposljetku. od povreda mozga oporavljaju mnogo b r e od tinejd era. Genie je do trinaeste godine bila zatoèena u losangeleskom potkr ovlju i dobivala je batine kad bi se oglasila. a govorna podruèja njezina mozga bila su vrlo nerazvijena. ono to nam se dogaða ima izravan i vidljiv utjecaj na stanje n eg mozga. Kad djeca tog uzras ta poènu brbljati. 61 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ukratko. dijete nikad neæe vidjeti. Svaki put osjeæam kako mi niz leða plaze marci. pak. autor Korisnièkih uputa za mozak i gostujuæi profesor klinièke p: hijatrij e na Harvardskom medicinskom fakultetu. Renata. odlazi u enski samostan. ponovno steæi jer tu funkciju preuzimaju susjed ni mo dani krugovi. Istra ivanja su pokazala da novoroðenèad m prepoznati i razviti sklonost zajezik majke do èetvrtog dana starosti. a to. Kao to danas znamo. raslo je zanimanje javnosti za psiholog iju.). Ruska novo roðenèad. bili oni zdrava duha ili istinski patolo ki sl uèajevi.) i Elektra (1909. plamenim anðelom. ona to èine rabeæi skup zvukova. specifiènih za njihov ma terinji jezik. bje imo od opasnosti. nego i kako prima i obr ðuje te informacije.ovora mogu je. ali ne i gramatikom. John Ratey. Najbolje to mo emo vidjeti iz primjera koje nam je dala tu na sudbina Ge-nie i Isabe lle. dodirujemo. U elji daje oslobodi njezinih religioznih deluzi ja.) Albana Berga te Peter Grimes (1945. opsjednuta je zlim duhom. odreðuje tko smo. sisat æe jaèe kad èuju ruski.koji su funkcionalnost vjerojatno zadr ali zbog pozadinske buke. Ipak. Ako nas ta povratna sprega mozga i okoline èini onin tko smo. S manje od g dinu dana dijete kao jezik mo e prepoznati samo skup zvukova osobit za materinji j ezik.

Penfieldova je teorija bila da kad bi mogao doprijeti do mozga i elektrièno podra ivati razlièita podruèja dok je pacijent pri svijesti. Fjodor Dostojevsk vjerojatno. Kad je bio u I desetima. Bio je prvi lijeèi koji je. terapija èesto bila ne èinkovita. brze. kac neurolog John Hughlings Jackson ustvrdio da nagle napadaje uzrokuju el trièni izboji u odreðenim mo danim podruèjima. je s drugim bo anstvom ili. Ti napadaji. Ruthine tegobe potakle su ga da utemelji èuveni Montrealski neurolo ki i stitut. Ploèice (svih èetrdeset) èuvaju se u Brit skom muzeju u London u. Kad ne bih osjeæao da æe se za mog ive promijeniti. ili. zapanjujuæe i zastra ujuæe nalikuje nekim oblicima epileptiènih napadaja . a time i uma. Neki drevni i srednjovjek ovni uèenjaci poput Majr nida. epilepsiju lijeèio kirur kim zahvatima. katkad smatrani ðavoljim. Odluka je zasigurno bila iznim: te k a.ne to to nadilazi fiziku i biologiju te postoji izvan vremena i prostora? To je organ svjesnosti. P etar Veliki. Jackson. ponavljajuæe glazbene mi sli koje dose u vrhunac . Spozn aja o me nizmu u osnovi epilepsije zapravo nije bilo sve do devetnaestog stoljeæa. Lord Byron. On zasigurno mora biti vi e od toga . od kojeg bi veæina drugih kirurga vjer ojatno strepila. Po povratku u SAD navodno je izjavio: »f urokirurgija je grozno zan imanje. religiozno priviðenj e koje se Renati èini posve stvarnim. a katkad Bo jim djelom. jer zamisao o rezanju mozga doi ma se surovom. grèevi i gubici svijesti plod su naglih naleta prekomjerne aktivn osti u nekim mo danim podruèjima. premda je bila uobièajena pojava. Ne izn enaðuje. N jezini napadaji. lokaliziranih elektriènih oluja . è sto nisu sprjeèavali napadaje. moglo bi se reæi. stoga. slijede izmijenjena percepcija zvukova i mirisa. Najèe æi lijekovi. koga katkad m vaju ocem engleske neu rologije. ali Ruth je operacijom dobila dobre tri godine prije negoli se tumor i poslje tku vratio.« Imao je prilike do ivjeti mo da jedinstve iskustvo. Roðen u SAD na studij medicine od lazi u Oxford. Ka o to vidimo u cijeloj knjizi. Shvaæanje epilepsije u to je doba bi tek u zaèetku. Kad je ustanovljeno daje tumor ra iren i nedvojbeno zloæudæ sam je izveo zahvat i uklonio vi e mo danog tkiva nego to bi veæina ne ro rurga smatrala daje barem donekle sigurno. trebao bih je mrziti. da bi to mogl o izazvati pojavu aure. njegovoj sestri Ruth dijagnosticiran tumor mozga. Svaki tip napadaja opisan na tim ploèicama pove. a kirurgija mozga u povojima. to se kao neurolog odi èio specijalizirati za epilepsiju. b rbiturati. . èe æe.na poèetku imamo zlokobnu i katastro fiènu slutnju. oblik epilepsije koji je tada opisao nazvac Jacksonovim napadajima. Mnoge su slavne osobe bc vale od epilepsije. pa j e. Jedan od najstarijih pisa pot jeèe iz babilonskog doba.mom tolika je da u izvanredno histeriènom zavr nom prizoru èasna majka i sve redovnice postaju jednako opsjednute. primjerice Julije Cezar. Tada bi mogao identificirati neispravno mo dano tkivo i od straniti ga. straha i jeze od epilepsije. Penfield. velikog idovskog filozofa i lijeènika iz dvanaestog st oljeæa.svojevrstan napadaj -nakon kojeg nastupa nesvjestica. poznati su iz najra nijih doba. i. zli m duhom. tzv. Katkad elek triène oluje koje utiru put napada 64 Osvje æivanje nastaju u podruèjima u kojima postoje o iljci od starih ozljeda glave. sa ivopisnim orkestracijama. tije kom 1930-ih. Osjeæamo to jer nam je te ko povjerovati da se sa sjedi tem na eg biæa mo e ostupati kao s obiènim organom. Epilepsija se spominje u ajurvedskoj li63 Robert VVinston: LJUDSKI UM teraturi i na drevnim egipatskim glinenim ploèicama. jest Wilder Penfield. Mo da ste èitajuæi ove posljednje rijeèi malo protrnuli. aure. sa svojim sedativnim nuspojavama. Jako toplo preporuèam da poðete pogledati tu operu. u k ojem je odmah i poèeo raditi. pionir mo dane kartografije Jedan od mojih velikih junaka. poput bockanja ili neobiènih ili neugodnih mirisa. naposljetku. jo otkad sam prije èetiri desetljeæa kao stud< medicin e prvi put èuo za njegov rad. razodijevaju se i zatim sudjeluju u dosad vjerojatn o jedinoj potpunoj orgiji uprizorenoj na opernoj pozornici. stigmatizi li su tu bolest i pogre no je uglavnom smatrali nasljednom. Rijetko je koji poremeæaj izazivao vi e praznovjerja. Izvrsna Prokofjevljeva glazba. istra ivanja epilej je i ari nog podra ivanja mozga imala su golem utjecaj na shvaæanje naæi rada mozga. U nekih pacij enata napadajima prethode upozorenja.

koji su budni. 65 Robert VVinston: LJUDSKI UM Podrobniji atlas Izvodeæi suvremeniju inaèicu Penfieldova postupka na eni koja je bolovala te ke epileps ije. no tijela su uèinil a niz nevoljnih tikova i spazama. izmeðu ostalog. posve svjestan. Na kon takve muke pne izrade mo dane karte. Kirurg od pacijenta mo e zatra iti da iz vodi jednostavne zadaæe. ili dajedno stavno izvijesti o osjetii koje do ivljava tijekom podra ivanja pojedinog podruèja. Nalazi su zapanjili i samog Penfielda. Premda su njegova istra ivanja ponudila vrlo èvrste temelje za shvaæanje da svijest prebiva u elektrokemijskim procesima u mozgu. svaki ljudski mozak koji je ikad postoj ili æe postojati. svaka operacija s ciljem uklanjanja dijel a mozga tumora mo e se obaviti uz minimalan rizik za ostale. ustrojbeno jednaki. na razini ivèanih i glija stanica. vicarski je neurolog prof. Primjerice. nikad neæemo odrediti mo dana ishodi ta. primjer ice krvnih ila. i vi. razlika je iznimno mnogo. lijevim bazal nim ganglijima i prednje dijelu cingularne vijuge . njegovi ispitanici .pokazivali bismo mnoge ili s ve simptome povezai s Touretteovim sindromom: tikove. poput govora ili motorike. le ali na operacijskom stolu . povr inski je svaki mozak manje. ti osobni osjeæaji pokazuju daje neuroznanost emotivan posao. Svaki ljudski mozak ima. trzaje.javljali o brojnim osjetima. pojednostavljeno reèen do lo jer je dorzolateralna prefrontalna kora. pri èemu je nj ezin vlasnik. pa je neosjetljiv na dodir ili ozljedu. hladnoæu il i svjetlost. A sve savr eniji fMRè im je omoguæio da promatraju moza k dok njime bjesne »oluje« povezane s na] dajem i da ustanove podruèja najveæe koncentra cije aktivnosti. prinudu da izgovar amo neprimjei ne rijeèi ili stvaramo neobiène zvukove.* Do toga bi. odstranjeni h vrhova lubanja. Mo da zvuèi èudno. Zapisao je da su. doista moglo biti abnormalne aktivnosti. prije negoli svojim skalpelom zarezu najdragocjeniji ljud organ. smatrao je Penf ield. Drugi su javljali o jedva zamjetljivim stanjima uma. kao stoje èini Penfield. Obilje jima poput slobodne volje. u svim mozg * Neki slu aèi mojih predavanja mogli bi reæi da bi u tim podruèjima moga mozg. pacijent.u osnovi poremeæaj u ki nom toku . premda ima nekih razlika u manjim oblicima i dijelovima. No dobar dio suvremenih dokaza upuæuje na suprotno. Kad u sljedeæa tri podruèja u mojem ili va em mozgu ne bi bilo aktivno . poput kuhanog jajeta. va mozak. Olaf Blanke do ao do zanimljn otkriæa. O nekim mo danim podruèjima mo emo govoriti sa sigurno æu jer znan da u svih ljudi obavlja ju istu funkciju i da njihova o teæenja u svih izazivaju is simptome. tvrdio je da ona neæe moæi ob jasniti ukupnost svih iskustava. lako bih mogao izgubiti sposobnost govora. K. naime. Svoju specijal iziranu kartu kirurg poèinje izraðivati otvaranjem a stezirane lubanje. nerijet rabeæi tehnike o koji ma smo veæ govorili. dr ukèiju geografi Neki bi se sad mogli u urbano vratiti na uvodno poglavlje u kojem ka tegoric tvrdim da su moj mozak. ali p sedativima. Jednako emotivnim poka zao se i za Wildera Penfielda. èak do te mjere daje potkraj ivota malo ubla i o stavove. Èak su neki od najèarobnijih vidova èovjekove svijesti donekle demistificir ani i gotovo »standardizirani«. Elektrodom se mogu pod ra ivati razna podruèja. kad su im odreðeni dijelovi povr in e mozga bili elektrièno podra ivani. kljuène i jasno utvrde mo dane funkcije. No ispi povr ine. sredstvo kojim osjeæamo uzvi enu radost i estok gnjev te po imamo Bo ju slavu. To je svakako jedan od popratnih zakljuèaka koji proiz laze iz novijih nalaza iz vicarske. Doista.u lijevoj polutki. U novije doba. kirurzi sve èe æe izraðuju podrobne karte pacijentova mozga. poput MR-a. Mo da æe ne èitatelje iznenaditi podatak da ne postoji referentna knj iga koju bi kirurg u fazi mogao konzultirati. a dio pacijenata osjetio je toplinu. da do ivim mo dani udar . .izvorne misli i nadahnuæa. Neki su èak do ivjeli vrlo podrobne halucinacije ukljuèujuæi mu karca koji je toliko jasno èuo Beethovenove skladbe daje ozbiljno pomisl io da Penfield u operacijskoj dvorani skriva radio. primjerice pre dosjeæajima i osjeæajima veæ do ivljenoga. Veæinu bolova u glavi do ivljavamo putem drugih tkiva. ali mozak nema receptora bola. Penfieldo-vi podra aji nisu izazvali nikakav bol. Je li moguæe da ga mo emo pobolj ati jednostavno re uæi njegove komadiæe m? Premda nam je vi e od sedamdeset godina ozbiljne znanstvene aktivnosti ostavilo ja ko malo prostora za sumnju daje mozak odgovoran za apsolutno sva obilje ja uma.e jedn ak.dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. ] put brojenja ili recitiranja djeèje pjesmice.

Ne m oram vidjeti sliku sebe da bih znao. smatra se da su ti fenomeni posljedica r remeæaja u dijelu mozga u kojem se vizualne informacije kri aju s informa jama o tijelu. D ok ovo pi em. obuzete duhovnim otkrivenjem da to d ozive. Ovdje bismo mogli naèiniti analogiju s cestovnom kartom i zn anjem koje neki mje tan ima o vlastitoj ulici. zatim. ugledamo ne to opasno. pri mjerice. i bez obzira na to. s istovjetnom kopijom samih se be. Tal ðer. pojedinaènih je razlièitosti gotovo jednako mnogo poput sliènosti. Dorzalno (iznad) Razdvojene polutke. umjesto da èujem poziv za moj let prema Sankt Peterburgu. nego je napisao daje sa67 Robert VVinston: LJUDSKI UM mo na ao podruèje u kojem se preklapaju dvije funkcije: ona vidnog susta kojim gleda mo vlastita tijela. naè kako jesmo u svijetu i naèin kako sv ijet jest nama konstruira taj gumenast org. izja ljivala je. kako sjedim i ti kam. Ako iz bilo kojeg r azloga . kao to æemo na ovome putovanju vidjeti. s prekri enim nogama i dlanovima tipkovnici mog prijenosnog raèunala. prepoznamo prijatelja. Prièa dr.gena. d ivim autosko psku deluziju. U jednom sluèaju. odnosno informacijama iz podruèja u gornjem stra njem d ijelu moz§ tj. u ovome sluèaju -epileptièna pacijen tica izvje æivala o izvantjelesnom do ivljaju. moramo p orazgovarati sa seljanima. koji su opis psihijatri Louis R. zatiljnoj ko No da sad. u kojem se suoèav. te funkcija sustava k rabi dod ir i ravnote u kako bi stvorio svijest o tijelu. pogled zdesna Svjesnost: viðenje ili osjeæanje Olaf Blanke i njegovi suradnici primijetili su daje tijekom svakog podra iva-nja o dreðenog podruèja njezina mozga . i potencijalno razoèaravajuæi osobe koj e vjeruju da su izvantjelesna iskustva istinski dokazi ivota poslije sm ili neke »d u e« koja postoji izvan fizièkog tijela. Sada nja razina znanstvenih spoznaja o mozgu omoguæuje nam da saznamo polo aj i svrhu mnogih mo danih podruèja isto kao to na cestovna karta mo e reæi kako da od Rijeke doðemo do zabaèenog lièkog seoceta. Znamo.66 Osvje æivanje vima zadu ena za inhibiciju neprimjerenih radnja. Blankea nije samo zanimljiva anegdota. rastu imo ili zaljubimo. Naèin kako reagiramo na svijet. a li i prema dodiru i ravr te i. kad ne bih znao pone to o funkcioniranju uma. Postoje brojni. Znam to na temelju informacija iz pamæenja. gdje je smje teno dugoroèno pamæenje ili koji dijelovi mozga postaju aktivni kad slu amo glazbu. n aljutimo se. znam da su ispred mene raèunalni zaslon i stol. toèno v idjeti gdje su smje tene pojedinaène funkcije tih obuhvat-nijih kategorija.premda je sasvim dobro znao daje rijeè o njegovoj vl astitoj slici. dobro dokumentirani sluèajevi osoba koje su do ivj< efekt doppelgdngera (»dvo jnika«). Franzini i John Grossber g. vjerovala je daje ruk a eli udariti. bolesti ili kirur ke interve cije . bilo bi to kao da su trenutaèni podaci iz datote »dodir i ravnote a« pogr e kom prebaèeni u datoteku » to se nalazi ispred rt ne«. Bazalni gangliji zadu eni su za po krete. Ona nosi va nu pouku neèemu to preèesto olako shvaæamo. »gled odatke koje bih zapravo treb. kemijskog i hormon. kao i ostali svijet oko sebe. K. tjemenoj kori. bolje razmislim. U tekstu u èasopisu Priroda Olaf Blanke nije spominjao daje dirnuo u »sjedi te du e«. nog okru ja u maternici. iskustava iz djetinjst va. in enjer kojeg je uhodio njeg doppelgdnger velik je dio dana provodio kreveljeæi se i zamahujuæi prema dv niku . oni nisu novost u znanstvene svijetu. Kad je zamoljena da podigne ruku i pogleda je. No da bismo mogli doznati pojedinosti.angularne vijuge. koje mi govore gdje je moje tijelo u prostoru i to ra di. svjestan sam sebe kako sjedim u prilièno buèr èekaonici u frankfurtskoj zr aènoj luci. Odreðeno bih vrijeme.neka siæu na promjena dovede do razlike u unut .5 Kao stoje i Blanke pretpostavio. smje tenu u desnom stra njem dijelu mozga. »osjeæati« i onda bih se mo da suoèio sa slikom samoga sebe. a za to se znanje oslan ja na vidnu funkciju. No. ili autoskopske deluzije. I ne moraju biti na operacijskom stolu. u na im lubanjama. Nimalo ne iznenaðuje da su doppelgdng stoljeæima slovili kao glasnici neizbje ne tragedije. »Vidim se odozgo kako le im u krevetu«. rje avamo kri aljku. Uistinu zastra ujuæe. a prednji dio cingularne vijuge povezan je s nadzorom i usmjeravanjem poz ornosti.4 Koliko god Blankeovi nalazi bili zanimljivi.

Glagolom »naumiti«. Frazom »stalno mi je na umu« impliciramo sklo nost prema stvarima i osobama ili. Sto nam se i pravo zbiva u gla . To iskustvo. kako se pojedinaèno slu imo percepci jom. shvatio i za to. a djelomice zbog toga to sam se na ao iza vrlo sporog traktora iz kojeg ne samo daj e sukljao gust. Stoga ne bismo mogli izraziti svoje neslaga nje s neèim. no dva uma nikad ne mogu bi ti ista. pa sam se . Rabimo je i kad g ovorimo o pamæenju. No je li vam se kad dogodilo da ste pogledali s ku zalaska sunca i pomislili kako vam izaziva osjeæaj »topline«? Jeste li kad vruæeg dana vidjeli jedan od onih lukavo manipulativnih oglasa za pivo i os tili neobja njivu eð? Èuli neku pjesmu i osjetili tugu ili spokoj? Nadam se i jeste. èujemo. Jasno je stoga daje um. Skalpel. temom s 1 jom æemo se susr esti poslije. u iju. a promicala je lokalnu mineralnu vodu. Bez pamæenja bili bismo trajno zbu njeni . Na samom dnu klanca. no to nije bilo va no. Tada sam. pa kad elimo reæi daje netko izgubio svu sposobno st racionalnog pona anja ka emo daje »si ao s uma« ili da mu se »pomraèio um«. Bi la je skupa. Uzete zajedno. koje se te ko mo e nazvati jedinstvenim ili osobito transcende talnim. s mje tajuæi se u stolicu. smijao se. znaèi da ste èulno znat no uskraæeni. kao i sve ostale putnik e namjernike u kafiæu. Upravo naèin kako rabimo te alate. Vidimo. impliciramo pozornost i percepciju. gladi i pamæenja. Odvratio sam pogled i usredotoèio se na zah tjevan posao prolaska kroz klanac prepun zavoja i serpentina.nikad ne bismo znali gdje smo ili to radimo. Nisam ba u ivao. i najvi e elim popiti èa u gazirane mineralne vode.najkraæim putem uputio unutra. djelomice zbog sunca koje je nesmiljeno pr ilo. Vo nja se pokazala m anje ugodnom nego to sam se nadao. Konobar me upitao to eli Bez razmi ljanja sam spomen uo mineralnu vodu èiju sam reklamu vidio. i funkcije pop èuvstava. niti bismo mogli razumjeti njihove. Sve se odvija tako mehanièki. tovi e. Kad ne bismo imali èuvstava. Na vrhu klanca izgraðeno je malo parkirali te kako bi prolaznici mogli u vati u pogl edu. jer ako niste. putem asocijacije. bez na eg svj snog u tjecaja.poput nekoga tko je dotei rao iz pustinje . te su rijeèi i fraze zgodan sa etak glavnih usluga koje na i mozgovi ob avljaju za nas. crn dim. primjeric e. Pozabavimo se stoga najprije naèinom k ako percipiramo svijet. ust a i ko e. tvori na e identitete. eð je preuzela vlast i zanimalo me samo kako je to prije uta iti. i imala je okus poput lo koje druge mineralne vode. primijetio sam jednostavnu reklamu. nego se i irio smrad svinjskog gnojiva koje se lagano cv rljilo na suncu. A rabimo je i kad opisujemo razum i rasuðivanje. Na njoj je ponovno pisalo ime mineralne vode. a mo e nam poslu iti i za kakav nespretan popravak u kuæi. pozorno æu i èuvstvima. Ali èekiæ mogu rabiti stolar i kipar. rabe umje tnik i kirurg. J gosti kafiæa pili su istu mineralnu vodu. ne bismo imali moguænost samokontrole. recimo. Dvije strate ki smjeste male reklame uvjerile su me. namjere ne bismo mogli nagovijestiti drugima. A onda sam.arnjem ustroju izmec mojeg i va eg mozga. nju imo jednu stvar. Dva mozga povr inski mogu izgledati jednako. Da nemamo pozornost i percepciju. na polovici uspona kroz klanac. Od toga sam trenutka postao svjestan sna eði. moglo bi djelomice biti izazvano subliminalnom porukom. primjerice »smetnuo sam to s uma« ili »palo mije na um«. pa mo da o tome dosad uopæe niste razmi ljali. kao ni stvaranja i ostvarivanja planova. a niti znati smeta li to komu drugom. Kad vi i korteks ne bi mogao n advladati èuvstva i impulse. nosa. D se udaljavao. Postao sam posve ravnodu an prema traktoru ispred sebe. èuvstvima. To je ku tija za oruðe koja nam omoguæuje da funkcioniramo. Osjeti Jednog vruæeg ljetnog dana vozio sam se alpskim klancem. U svima nama kri ju se informacije koje dolaze iz oèiju. Razmislite o tome kako rabimo rijeè »um« u hrvatskom jeziku. it æu raz 68 Osvje æivanje èita osoba. barem u okvirima u kojima o nje mu svakodnevno govorimo. moj æe svijet biti razlièit od va eg i. vidio j o jednu reklamu. u je dnom od zavoja. Bio je tu i mali kafiæ. a ne nedjeljiv entitet. ponajprije niz vje tina. nemilosrdne suncu ili trajanju pu tovanja. Sastojala se od jedne rijeèi. ne bismo mogli ostvariti svoje naume. ali ovaj je put bi lo popraæeno jed69 Robert VVinston: LJUDSKI UM nostavnom slikom njezine boce. a osjeæam ku amo i prisjeæamo se druge.

mogu istodo bno otiæi i u sredi te okusa. Obja njenja te asocijacije moglo biti mnogo. Govori nam neke zanimljive s tvari o tome kako primamo osjetilne informacije i to èinimo s njima. Ramachandran je osmislio test za otkrivanje sinesteta tog tipa. cis crven. poznati genetièar iz dev etnaestog stoljeæa. Jedan od mojih prijatelja na sveuèili tu. prema predlo ku u umetku s fotografijama.inaèe bismo bili n eosjetljivi na dra i slika ili glazbe. kao to sam spomenuo. okusiti zelenu boju. pisac Lolite. nego samo neki sirovi podaci kojima.. primjerice. ». Doista. sjeæanje!otkriva svoju neobiènost te ukazuje na svoj evrsno bogatstvo koje je taj poremeæaj donio njegovu ivotu. i gotovo je dodiruje. mozak pridaje znaèenje. Dakle. inaèe posve normalnima. Rad Simona Baron-Co-hena iz Cambridgea to potvrðuje.. No u sinesteta. U njegovu sluèa ju. U svojem Re hovu predavanju ustvrdio je da bi u nekih osoba uzrok to me mogao bit gen. njihove vizualne simbole. primjerice. pomije aju osjeti. u odreðenoj mjeri postoji u svima nama . ka e Ramachandran. opisanom je primjeru bila rijeè o vezama izmeðu podruèja za percepciju b< je i brojeva. osobito dobar pijanist. Nekim se osobama.. a drugi k ao predmet koji nalikuje amebi. Tako je. no ne u svima. odnosno pojavu koju nazivamo sinestezi jom. 71 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ramachandran se pitao za to dolazi do mije anja signala. elektrièni impulsi izazvani pogle dom na zeleni zid odlaze izravno u vidnu mo danu koru. nego je obojeno èudnom kombinacijom modre i sedefaste. Kod nesinesteta. nakon to uðu kroz oèi.stapanje osjeta Neke osobe do ivljavaju neobièan spoj osjeta. opa aj boje bi izblijedio.navodi se da èak dese t posto populacije do ivljava neku vrstu sinestezije. a fis plav. Vrlo je zanimljivo. to ukazuje na moguænost da ne postoji stvarn a. u istom podruèju. Vladimir Nabokov. U autobiografiji Govori. mogu okusiti zvukove i osjeæati rijeèi. zamolio slu atelje u Kraljevskom instit tu da zamisle dva p redmeta. mo da Nabokov ne bi postao proslavljeni romanopisac da njego voj percepciji jezika sinestezija nije podarila tako ivopisne boje. »prirodna« zelena boja. brojka »5« uvijek crvena. Zatim je upitao publil koji je koji. ali zn ajte da mo da n æe biti tako dojmljivo kao to se isprva èini. koje tumaèi zna menke. da bi ta osob ina mogla biti genetski uvjetovana. Osjeæa li tko da mo e. Izmeðu njih .. a drugoga »kiki«. Galton je istaknuo da postoji meðu èlano vima obitelji. i niz gena. Taj poremeæaj. Ramachandran je istaknuo daje nevjerojatnih 98 posto osoba a tomatski i spontano rijeè »kiki« povezalo sa stak lenom krhotinom. a »8« uta. zakrivljen rubova. »6« je uvijek ob ojena zeleno. prouèavao je mo dane atlase i obojicu se dojmila i njenica da se informacij e o boji ra èlanjuju u vretenastoj vijugi. Ramachandran istièe daje sinesteziju opisao Francis Galton.vama? Za to ne biste poku ali sljedeæe? Profesor Vilavnur Ramachandran iz San E ega u Kalifo rniji u svojem je uvodnom predavanju u emisiji Reithovo predavai na BBC-jevu Rad iju 4 emitiranoj 2003. Kad bi se ljestvica promijen ila. pokraj nje. a 5 nije svijetloplavo poput c. Poku aj to i sami. ponajprije da slova »k« i »i« u rijeèi »kiki« izgledaju nazubljeno. No u sinesteta stopljene su percepcije pose bno jake. da su ova u rijeèi »bouba« prilièno obla. Jedan od vidova sinestezije je da neke osobe znamenke otisnute crno-bijelim tisk om vide u odreðenim bojama. koji izaziva abnormalne veze izmeðu susjednih podruèja mozga.« Tko zna. svoju je sine-steziju opisao kao »obojen i sluh«. One. slièan u veæini mozgova. svojim st udentom. Vidim [slovo] ^smeðije od k. iznenaðujuæe je uobièajen . vide odreðenu boju. valovitih. Takoje. Svaki put kad èuju odreðeni ton. A podruèje z du eno za brojeve. do ivljavao je jak osjet plave boje kad je slu ao glazbu u A-mo-lu. kao i u mnogim drugima. mo emo vidjeti da nas poseban i jedinstven naèin kojim s u na i mozgovi »premre eni« u dobru i u zlu èini onima tko smo. nalazi. Ramachandran pretposta lja daje kod nekih osoba do lo do njihova sluèajno g spajanja. Jedan je opisao kao staklenu krhotinu s nazublj nim rubovima. objektivna. ako ga mogu tako nazvati. prave zelene boje nema. Jednoga je nazvao »b ouba«. postoji samo put obrade informacija. U jednosta nom p rikazu na raèunalnom zaslonu ra trkao je plave znamenke 5 na bijel« podlozi. 70 Osvje æivanje Sinestezija . primjerice. primjerice. Rijeè je o sposobnosti k oja. S Edom Hubba dom. »7« mo e uvijek biti ljubièasta.

MR nam omoguæuje da barem djelomice shvatimo to se zbiva. ne zaboravite èinjenicu da se u nekim dru tvima broji samo do deset. Dio muzeja posveæenje sjeæanju na holokaust i ondje sam kratko v rijeme proveo u »Vrtu izgnanih«. prizor èekiæa mo gao bi se spariti s asocijacijama po put »te ak«.pren daje to posebna t ema). No sinesteti. Kad sam bio dijete. kako govorna podruèja nisu rabili za njihovu izvornu namjenu. Kako ive u malim skupinama i posjeduju malo stvari i ivotinja. Kao to smo veæ vidjeli. a troj ke crvene i uoèavaju da tvore crvei trokut na bijeloj podlozi (vidi sliku u umetku s fotografijama). tzv. u prostoru omeðenom visoki m zidom preko kojeg se vide samo vrhovi drugih zgrada. I zbog toga kad vidimo zelenu bo ju. Bil a ta prièa istinita ili ne. Osjetilno preoptereæenje Postoji zen-budistièka prièa o abi koja je ivjela u zdencu i sanjala o bijegu u rijeku . jer mnogo dulje u njemu ni ne mo ete ostati. veæi im br ojevi ne trebaju. skriven medu ostalim brojkama. primjerice. kojih si bile uskraæene u ran oj dobi. koji znamenke vid u bojama. Kad se od i: pitanika zat ra i da pogleda boju ili ponju i miris (ili èak da zamisli to . Nakon to obave po sao. njihovi mozgovi nisu mogli pojmiti tako golem objekt. no intenzivna uporaba ili neuporaba dovodi do pojedinaènih razlika. Naizgled èudan fenomen. Dok ir formacija putuje mozgom. Mo dano podruèje za svaki osjet podijeljeno je na manje zone koje se bav specifiènijim svojstvima. boju i gibanje. informacija se pros ljeðuje u veæa kortikalna podruèja. asocijacijska po druèja. Tako. ona su preuzela druge funkcije. Naime. rad sjajnog arhitekta Daniela Libeskinda. na i mozgovi razlikovati samo zato to smo izlo eni pone to drukèijim okolinskim uvjetima. p o oslobaðanju imaju velikih te koæa s govorom. Norma ne osobe na tom uzorku vide mno tvo p etica. Ne tako davno posjetio sam idovski muzej u Berlinu. Primjerice. Smisao je prièe u tome da u svojem malom svijetu nesretna aba nije mogla zam isliti ne to toliko golemo poput rijeke. buduæi da im je vid 72 Osvje æivanje na mo dana kora bila uskraæena za odreðenu vrstu informacija. Taoci koji su mjesecima. buduæi da osjetilno preoptereæenje postane neugodno. dio in formacije otiæi æe u vidnu koru. »hladan« ili »udaranje«.umetnuo je odreðen broj brojaka 3. Kratko. recimo. Naime. primjerice vodoravne crte ili prave kutove. mo da neæe mo samo pomisliti »zelena«. ili èak i godinama. Do neke mjere. jedna od omiljenih prijetnja »lij enoj« djeci bila je da æe im obje noge postati neuporabljive ne ustanu li i ne uèine o no to se od njih u tome trenutku tra ilo. pa su njezin mozak i tijelo do ivjeli osjet ilno preoptereæenje. velièinu. Istra ivanja su pokazala da odrasle maèke neæe moæi prepoznati obilje j. nego æemo se prisjetiti. No kad joj je elja usli ana i kad je prvi put vidjela rijeku. Prièe o abi sjetio sam se nedavno kad sam do ivljavao drukèiju vrstu osjetilnog preopte reæenja. bili zatoèeni u samicama. Ondje se osjetne infor macije zdru uju s odgovarajuæim kognitivnin asocijacijama . Sliènu. Iz toga slijedi da æe se. dubinu. kolskih hodnik i kako smo ih se u asavali. gotovo sigurno izmi ljenu prièu o svojim putovanjima po ju ni m morima isprièao je kapetan Cook. Drug djeliæi informacije otputovat æe u limbièki sustav. maèke nikad nisu razvile a parat za njihovu percepciju. Svi imamo proporcionalno slièan ustroj. Zbog nedovoljnog osjetilnog kapaciteta. nerabljene plastiène neuronske mre e odumiru. dolazi do brzog okidanja neurona niz dobro »utrt osjetni put od osjetila koj e je posrijedi do raznih odredi ta u mozgu. Trojke su bile ra mje tene tako da tvore oblik t rokuta. Jer ako im je vid zdrav kako mogu biti slijepe za ono to im je ispred oèiju? Pa. petice odmah vide plave.primjerice. njihove vizualne okoline. Vrijedi i obrnuto . u vidnoj kori postoje odvojena pc druèja koja tumaèe oblik. ono se donekle mo e poveæati. nalazi se 49 èetvrtastih gl atkih betonskih 73 . na mjestu se sru ila mrtva.to vi e rabimo neko m o dano podruèje. ta prijetnja nije bila pos ve proma ena. To oslikava tvrdnju da mozak razvija samo doista potrebne funk cije. On je tvrdio da stanovnici jednog otoka nisu mo gli vidjeti njegov jedrenjak usidren nekoliko metara od obale. odnosno njegovom nkcijom. gdje æe im znaèenje dati srt di ta za pamæenje i èuvstva. do odreðene mjere. a s njihovom smræu mogu nestati èak i vit alne osjetne funkcije poput vida i sluha. dijeli se u vi e tokova koji odlaze na obradu u razn odvojena podruèja.

podra avajuæi njezin jezi k posebno osmi ljeni 74 Osvje æivanje elektrodama. Poslije operacija. djeca (koja su imala vrlo velika oèekivanja) zapala su stanje te ke poti tenosti. anoreksije i depresij e povezan s oslabljenim njuhom. premda rasporeðeni pravilno i usporedno. Poput svih ostalih podruèja.treæu neuronsku poruk S tako potpuno smetenim osjetilima. izviru iz k sa i neravna. Su an Blackm re1' sa Sveuèili ta Zapadne Engleske u Br istolu. u stra njem dijelu oka. Doista. pa tvore kvadrat dimenzija sedam puta sedam mei ra). takoðer. Impulsi putuju vidnim ivcem. Ispitivanja provedena posli je pokazala su da se taj dio s vremenom ustrojio u polja i kolumne po vrlo sliènom uzorku kao u normalnoj vidnoj kori. daje niz stanja poput shizofrenije. No buduænost mo da neæe biti tako sumorna. r-nakon to su zahvati obav ljeni. krajnji je uèin ak neobièan i iznimno è zorijentirajuæi. Nije. jasno jesu li migrene uzrok te sna ne osj etljivosti. gdje se pretvaraju u elektr ne impulse. Zelenilo j e visoko i posve izvan dosegajer su biljke posaðene na vrhovir stupova. Njuh je vjerojatno na najstariji osjet. Veæina vlakana poveza] je s podruèjem u talamu su koje nazivamo lateralnim koljenastim tijelom. Toèno je.7 Jedan od pa cijenata koje opisuje prirod no je slijepa ena. Kao to smo spomenuli. talamus djeluje kao relej izm ðu osjetnih komponenata i vi ih mo danih funkcija. koji ukljuèuju pres pajanje putova u korteksima novoroðenih tvorova. neke kemikalije u zra ku mo emo prepoznati èak i kad su razrijeðene u omjeru jedan prema nekoliko milijarda. vidna kora tra i redovnu uporabu da bi rasi. Ima nekih dokaza da preu ranjeno starenje. Roðena slijepa. Posebno su tu na ilustracija te tvrdnje djeca na kojoj su izvedei prve transp lantacije leæa. a polovica ih se kri a (informacije lijevog vidnog po lja odlaze u desni mozak. tj. Drugim rijeèima. a (zbog oblutaka) pi priocepcija . Njuh Mirise prepoznaju dvije male nakupine od est milijuna stanica smje tene visoko u no su. post ti moguæe uvje bati ak da stvori »novu« vidnu koru. Njuh nam je najo triji u djetinjstvu i s godinama slabi. primjerice zbog Alzheimerove bolesti. i obrnuto). Mo da nam zato mirisi tako brzo pobuðuju r . unutar zidova. istièe preliminarno izvje æe d Paula Bacha-y-Rite iz Strasbourga. Vid Informacije koje dobivamo vidom prevaljuju dug put od ulazne toèke u leæi ok Najprij e odlaze u mre nicu. Sami stupo vi. o genetskoj predodreðenosti. Dr. Pomoæu vidnih informacija nisu se mogla orijentirati u prostor Ukratko.godine neuporabe usk ratile su ga tog poten« jala. Vidne podr a aje djeca su do ivljavala zasljepljujuæe sjajnin i bolnima. ostatak na e gmazovske pro losti. Dr. napadaja. ako ne i prije. nju ni put vodi izravno u limbièki sustav. a ne iskljuèivo o prvotnim vezama. nisu mogla nauèiti kako rabiti vid j er je njihov mozak pro ao razd bije plastiènosti za tu vje tinu . moguæe je da osobit ustroj raz lièitih podruèja mo dane kore ponajprije ovisi o ulaznim informacijama.osjeæaj o polo aju udova u prostoru . a najmanje jedna studija ukazuje na èinjenicu da o sobe koje pate od migrena takoðer imaju sni enu osjetljivost na neke mirise. Premda sve ostale osjetne informacije putuju prilièno dugim putovima kroz talamus. Vidne informacije zati nastavljaju prema vidnoj kori. Iz njih proizlazi da vidna kora n ema nikakvih uroðenih »vidnih« obilje ja. smje tenoj straga . a zatim u koru. uglavnom u dobi od desetak godin djeca i njihovi rod itelji doèekali su tu kiru ku inovaciju s velikim ushitom. dovodi do br eg slabljenja njuha.Robert vVinston: LJUDSKI UM stupova visokih sedam metara (svaki je na metar od drugog postavljen u red vima od sedam komada. a ri kolièina s pulvinarom. Vidni ulaz istra ivaèi su preusmjerili u dio mozg koji se trebao razviti u podruèje povezano sa sluhom. Dakle. naposljetku. postalo je oèito da nijedan primatelj ne vidi b znatnih smetnja. zatim u ko ru i odatle u limbièki sustav gdje se povezuju s èuvstvima i sjeæanjima. ostala zdr ava. tijekom . oblucima pr ekrivena tla. a neka su èak poèinila samoubojstvo. Blackmore komentirala je i pokuse na MIT-u u Bostonu8. iznad malog mozga. Mo da æe. daje nakon nekoliko sati vje be mogla uèiti gledati i rukovati predmeti ma. Premda èovjekov osjet njuha nije o tar kao u veæine ivotinja. ravnote a na nagnutu tlu drugu. nakon otprilike pet minuta obuzeo me poriv da iziðe jer sam osjeæao vrtoglavicu i muèninu. Pokazao je. meðutim. vid alje jednu i formaciju o obzoru.

sa svojim p dra ajnim olujama u ob liku ispu nih plinova. a ne sklonijima pr ihvaæanju seksualnih ponuda.istra ivaèi n avode daje Athena. Od svake je studentice zatra eno da rabi parfem na uobièajen naèin i u odreðeno vrijeme. u procesu patenti-ra nja . mu karci bi takoðer mogli imati istanèano èulo »mirisa« i kad je tvar bezmirisna. tijekom ovulacije. Èini se daje njuh bio jedan od glavnih èimbenika razvoja èovjekova mozga. Sisavci. Feromone luèe mnoge ivotinje i postoje uvjerljivi dokazi za njihovu ulogu preno enju uzbune i straha. Dijelimo ih na dvije vrste. Tijek om pokusa. mlade su ene morale imati redovitu mjeseènicu. gmazovski mozak bio tek ne to vi e od malo olfaktornog tkiva na vrhu ivèanog vlakna. Zens osjet njuha mo e biti do tisuæu puta osjetljiviji od mu kog. prema te stu na omotu »najjezovitiji film od Kad jaganjci utihnu«. kao ni ivjeti s redovnir partnerom. film je bio Candjman. vjerojatno mijenjanjem njegova ili njezina ho monalna stanja. sluèajno izabrane. ene su u odreðenim razdobljima njihovih menstrualnih ciklusa nesumnjivo osjetljivij e na mirise. Isti su miris ponovno nju ili kad su ih se poku avali prisjetiti. upitav i ih bi li htjele sudjelova ti u ispitivanj kojim se eli saznati mo e li sintetizirani enski hormon. Druga skupina gleda je neutralan film. ali ih percipiramo kroz nosnice. a kontrolna je skupina izabrana uz obeæanje besplatne boæice pravog mirisa na kraju pokusa. isprva namijenjenog tum aèenju mirisa i slanju odgova75 Robert Winston: LJUDSKI UM rajuæih kemijskih poruka. a razlièite su stuc je potvrdile da tada m o e biti jezovito o tar. a novija su istra ivanja pokazal da nerijetko imaju ulogu u èovjekovu sek sualnom pona anju. »poveæati romantiku u njihovim ivotima«?3 Da bi mogle si djelovati u studiji. takoðer s jastuèiæima. Dokazi o postoj anju ljudskih feromona doneda no su bili proturjeèni. od onih u kontrolnoj skupini. n isu smjele rabiti oralne kontraceptive.aspolo enja i sjeæanja. Olfaktorna ili nju na kora suvremenog èovjeka ni ni ta manja n egoli u njegovih predaka. a »temeljni« feromoni n primatelja djeluju dugo trajno. Za one koje to zanima. parfema. Svejedno. amerièka tvrtka koja prodaje taj proizvod. a katkad i na tvari koje ne mo emo n nju iti.ali ne sumnjam da ga ne biste uspjeli kupiti na Internetu. dio je ispitanica rabio svoj uobièajen parfem obc gaæen posve bezmirisnim feromonom. biti hett roseksualne. ao mije to ne smijem otkriti naziv feromona . A treæa je skupina ispita nica njuhoi uspjela prepoznati jastuèiæe obilje ene »mirisom straha«. feromon ma prenose uzbun u. to pripadnike iste vrste potièe na izbjegavanje prijetn iz podruèja iz kojeg je up ozorenje poslano. ba i ne poma e nju nom sustav u da nas vodi kao nekoæ. Feromoni su vrlo hlapljive tvari koji utjeèu na pona anje ili na hormone (i oboje) o sobe koja ih percipira. U jednom su istra ivanju studenti uèili nove rijeèi dok su nju ili eobièan miris. Ribe. Dosjeæa nje im je bilo dvadeset posto uspje nije. Èesto su prisutn i u znoju. Nijednoj ispitanici nije reèeno rabe ] 76 Osvje æivanje feromone ili ne. »Signalni« feromoi izazivaju izr avnu i primjetnu promjenu u pona anju. jo uvijek reagiramo nesvjesno. kukci (npr. ene koje su rabile parfem obogaæen feromonom imale su tri puta veæu vjerojatnost za seks. Druge. ima dokaza da na mirise. Dr i se daje to bio zaèetak cijelog limbièkog sustava. premda suvremeni ivot. buduæi daje izvorni. pèele). No ene ne luèe feromone koji djeluju samo na mu karce. èak i neki crvi. Poznato je ta ko da æe maèke uznemirene mi eve naæi po mir su koji luèe u takvom stanju. U studiji istra ivaèa s Instituta : antropologiju pri Institutu Ludvviga Boltzmanna na Beèkom sveuèili tu ispit nicamaje prikazan zastra ujuæi film dok s u pod pazusima nosile jastuèiæe k ji su im upijali znoj. Norma McCoy Lisa Pitino s Dr avnog sveuèili ta u San Franciscu izabra le su dobrovoljke m< ðu studenticama prve godine. Njihove su olfaktorne sposobnosti obièno na vrhuncu kad su najspremni je zaèeti. rabile su pai feme kojima je dodana neutraln a tvar. dezodoransa i slièn mirisa. Istra ivaèi su pok azali daje primijenjeni feromon ene uèinio privlaènijima mu karcima. ili da provedu noæ s partnerom. komun ciraju mirisom. Dakle. posve je sigurno. Feromoni d jeluju izravno na mozak i primatelj ih obièno n prepoznaje svjesno. Ut . Zbog toga put od nosa do limbièkog sredi ta i jest tako br z. dodan njiho vu uob èajenu parfemu. Lako je razumjeti daje tijekom evolucije brz odgovor na nju ne podra aje mogao biti presudan za pre ivljavanje.

jeèu i na druge ene. Laurence Katz i njegovi suradnici na sveuèili tu Duke otkrili su da ivotinje u mo zgu imaju feromonsku tvornicu koja. Neki epileptièari navode da neposredno prije napadaja osjeæaju nt biène mirise. Zbog t ogaje natrijev glutamat tako djelotvoran pojaèivaè okusa. a drugi. u ko jem radi 85 posto ena. Takav »odraz« identiteta te spolnog i reproduktivnog stanja druge ivotinje upravlja brojnim vidovima ivotinjskog pona anja parenjem. Zbog toga neki mirisi mogu poveæati brzinu i da srca i krvni tlak. ivèane stanice koje obraðuju feromonske signale umnogome su sliène »neuronima za lice«. U svim tim sluèajevima »gurmanizma« lezije su naðene u desno èeonom r e nju. premda su razv opsesiju hranom t e je stalno kupovali. imaju » esto èulo« prepoznavanje feromona. borbom. nije prekomjerno udeblja Buduæi da sam na mnogim zimovanjima imao prilike ku ati mlijeènim proizv dima bogate delicije vicarsk e kuhinje. povezivanjem majke i mlad unaca i dr. Rijeè je o vomeronazalnom organu. Ti osjetni neuroni povezani su s tzv. spravljali i jeli. èe æe opasnije. nego na slane. pomoæno m nju nom lukovicom. Nije neobièno da se enama koj e nekoliko mjeseci provedu u fizièkoj blizini usklade menstruacijski ciklusi. pak. Postoji li tvorba slièna vomeronazalnom organu i u ljudi proti jeèno je pitanje. Aromaterapija. »Gorko« je. slatko. Veæina okusa zapravo su miris jez ikom mo emo razlikovati samo pet okusa: slano. Amigdala. Katz poslu io se metodom prvotno razvijenom za mjerenje aktivnosti ivèanih stanica u mozgovima ptica dok pjevaju. O teæen toga podruèja mogu dovesti do nekih iznenaðujuæih pojava. Okus Okus i miris vjerojatno su najpovezaniji osjeti. osobito kad su posrijedi mje-seènice. Zbog toga priruènici za pre ivljavanje svima koji . a i sniman je njihovih mozgova pokazalo je daje koncentrac elektriène aktivnosti u limbièkom po druèju. slatke i 1 78 Osvje æivanje sele. arska studi otkrila je trideset i èetiri pacijenta o teæena mozga koji su naglo postal i opsje nuti hranom. u kojoj ih prepoznaju kemijski receptori poput onih za okus i miris -premda ih sama osjetil a okusa i mirisa ne mogu prepoznati. tvorbom u kojoj je dr. komuniciranje feromonima presudno za r hov opstanak. I b. kljuèna je za izra avanje i tumaèenje èuvsta Hipotalamus je. meðutim. no vjerojatno je da postoji. dr im to te ko obja njivim. od mi eva do slonova. p. Taj organ pumpa uzorke feromona u osjetnu upljinu. prigodno. nakon nekoliko mjeseci zajednièkog rada enama poènu usklaðivati m jeseènice. mo dano hormonalno sredi te. pa se mogu premje tati od neurona do 77 Robert VVinston: LJUDSKI UM neurona kako bi se snimila njihova aktivnost tijekom raznih pona anja. Brojni sisavci. Ne to stoje »lo eg« okusa. Tri maju na mi kromotora prièvr æena na elektrode debljine dlake uvode se u podruèje ivotinjskog mozga z adu eno za obradu feromona. N e iznenaðuje stoga da se okusna mo dana k ra nalazi neposredno iznad olfaktornog pod ruèja u desnoj polutki. izmeðu ostalog odgovorno za »reakciju b or ili bijega« kad smo upla eni. Stoga je. stvara »feromonsku sliku« druge ivotinje10 . naime. ivèanim stanicama smje tenima u vidnoj kori mozgova primata koje pobuðuju faci jalna obilje ja drugih ivotinja. Kako bi izmjerio signale. doista bi mogla smanjivati napetost i i ko djelovati tera peutski. Te se elektrode mogu daljinskim upravljanjem produljiv ati ili skraæivati u siæu nim koracima. da se nitko od njih. odlaze i u amigdalu i hipo lamus. tisuæu s mo puta osjetljiviji na gorke okuse. kiselo i uir mi. Nije te ko shvatiti da su okusne sposobnosti na im drevnim precima bile va ne za ops tanak. Eli trode s u toliko male da se ivotinja mo e slobodno gibati i biti u interakcij drugim ivotinj ama dok mozak tana nom icom alje signale u snimaè.glutam tima. gorko. Jeda n od mojih starijih kolega na poslu isprièao mije kako se u na em laboratoriju. Dovolji je da nanju imo da ak peèenog pileta ili banane da okus zamislimo tako i kao da nam je hrana na jeziku. djelovati smirujuæe. èini se. vrlo bi lako moglo biti otrovno. Uma mi je prijatan okus koji daje hrana bogata aminokiselinama . èini i nije samo jo j edna New Age ludorija. je vidjeti. specijaliziranom osjetil u u nosnoj upljini. kao to æemo po. Katz naèinio elektriène snimke pojedinaènih stanica. dr. Katz. Dr. kak o istièe dr. Kad nju ne informacije idu u limbièki sustav. ivotinje poput mi eva uglavnom ive u tami i opæenito imaju prilièno ] vid. Zanimljivo je.

ali smo otad uvijek vodili raèuna da pacijent bude dovoljno dubokoj anesteziji. u bolnici dobro poznat kao uglaðena i potpuno pribrana o soba. »I te koæe s. èujuæa djec h roditelja nikad ne postignu is stupanj teènosti »govora« znakovnim jezikom poput svo jih gluhih vr njaka. Julie se zatim okrenula prema meni i isprièala mi se to mije zadala tolike muke.uklanjanje posteljice. a ionako nisam mogla ni uèiniti. na skaneru zasvijetli i kad vidimo da gaðenje osjeæa netko drugi. Slijepe osob e koje uèe èita brajicu pokazuju aktivnost u vidnim i jeziènim podruèjima. izvodio sam carski rez na gospoði Julie. informacije se kri aju. koja je veæ dvaput rodila c arskim rezom. Osim poèetne tjeskobe nije osjeæala r kakav strah: »Èinilo se daje sve pod nadzorom. a manje njihovim kval itetom. nego se mo emo usredotoèiti na hvatanje one slasne antilope. p ro la kao po loju. koji je. Zvukovi koje èu lijevo uho odlaze na obradu u desnu stranu mozga. »Lako je tebi«. nismo upla ili. Iduæeg sam jutra oti ao pogledati Julie i njezina sinèiæa. Iz evolucionistièke perspektive. Or rabe pojednostavljenu inaèicu jezika. percipirati vrlo razlièit e auditivne informacije od nekoga sa savr enim sluhor Primjerice. »Samo dvije. èi æenje trbuha i zatvaranje rane . a operacija je. Nj nasreæu. Moj anesteziolog. rekao sam. zaustavljan je krvarenja. Spopao me u taj èas neki vrag i po elio sam ga malo bocnuti u njegovoj samodopadnosti. poput velikog dijela s tranaca koji nasto ovladati hrvatskim. iz Julieina smo sluèaja izvukli barem jednu va nu pouku. Kao i kod ostalih osjeta. naizgled besvj esne osobe. s najveæom strepnjom u g lasu koju sam mogao doèarati rekao sam kako bi nam ih moglo zatrebati jo pet. svega stoje bilo reè no do trenutka kad smo jo j poèeli zatvarati trbuh. Sluh Posljednji osjet koji se gasi kad gubimo svijest i prvi koji se vraæa pri buðenju je st sluh. Zato je va no da pripazite to govorite ispred jako bolesne. Valja spomenuti da bez obzira na izravnu vezu izmeðu slu ne kore i jeziène podruèja lije ve polutke. ali pro irio je mnogo ila .mali an je i ahno mlatarao svim udovima i plakao s u itkom.imamo ovdje sna no krvarenje . Oboje su bili dobro. kako ste ga nazvali. Treæi je takav porod stoga bio neizbje an. Ne shvaæajuæi o èemu je rijeè.poku a li drugi pr ipadnik na e vrste pojesti ne to i osjeti gaðenje. upitala me. Prije dvadesetak godina za tu je vrstu zahvata bilo sasvim uobièajeno davati razmj erno laku opæu anesteziju jer se tada dijete raðalo u boljem stanju i spremnije za d isanje. Dodir Dodir je osjet koji se razvija rano i u novoroðenèadi je osjetljiviji od vida ili sl . ne moramo gubiti vrijeme na ku anje. ili u prisutnosti umiruæeg roðaka. tovi e. a ubrzo zatim upitao mog asistenta. Anest eziologu je ubrzo postalo jasno da ga poku avamo upla iti. ivanje maternice. »A krvarenje«. Studije u kojima i MR-om sniman a gluha djeca gluhih roditelja koja su odrastala slu eæi se zn kovnim jezikom. bojim se«. Praktièno je prav ilo da se izbjegava sve to ima gorak. Slièno je i s drugim osjetima.« Nekoliko trenutaka poslije alio sam se na ikljanje iz donjeg ogranka materniène art erije. otkri vaju da im je jezièno podruèje razvijeno jednako kao èujuæih vr njaka. i mogla se sjetiti. lijevi donjim og rankom materniène arterije. i pet vreæica krvi koje ste morali nar èiti?« Tada mije ispr ièala kako je èula. osim njuha. rekao sam kako je operacija bila laka 79 Robert VVinston: LJUDSKI UM i rutinska. U takvim su okolnostima ope rativni postupci nakon to dijete sigurno iziðe . lijeva se strana mozga uglavnom bavi prepoznavanjem i imenov njem zvukova. dakako. pa osoba sa slu nim tegobama u jednom uhu mo. Èuv i la an pokajnièki ton u njegovu odgovoru. Nije osjeæala nikakav b( a samo povremeno vrlo slabe dodir e.poprilièno rutinski. kad sam bio razmj erno neiskusan. kao i u dijel ovin zadu enima za primanje dodirnih informacija iz prstiju.nu kane tra iti u divljini savjetuju da se vode svojim osjetilima. mo dano podruèje koje se aktivira kad okus imo ne to to nam se ne sviða. Prije mnogo godina. Stoga netko tko èuje samo na d sno uho mo e slabije percipirati svojstva gla zbe poput ritma i melodije. Utvrðeno je da prednja inzula. u egao ili na bilo koji drugi naèin odbojan oku s ili miris. sluh nije potreban za razvoj jezika. »tvoj je an estetik mo da dobar za dijete. imao slièno n eprikladan smisao za humor. èestitao sije na sjajnom stanju djeèaèiæa kojeg sam donosio na svijet . Obje hemisfere imaju va nu ulogu u o bradi zvuka.« Ipak. to mo e biti vrlo korisno . koliko je vreæica krvi pripremljeno prije operacije. moram na alost reæi.

kad bi im pri snuo neki drugi. to za posljedicu ima smanjenje percipirane ozb nosti prvog. pod uvjetom da nije rij eè o ozbiljnu o teæenju. poput inzulina. Pozornost mozga tada je usm rena na dva signa lna toka. No premdaje ta pr aksa mo da mogla na koditi odnosu majke i dj< 80 Osvje æivanje teta.i ha. Jeste li primijetili da æe vam protrljate li izvori te bola. uvijek istim. nadziranjem i kon centracijom. Bol. Osjet dodira presudan je za djetetov razvoj. Pr . Kad sam zavr io. Va nu ulogu u percepciji bola ima prednja cingularna kora. Skanovi mozgova novoroðenèadi li ene dodira pokazuju smanjenu aktivnost vitalnih po druèja. osobito povezano s pozorno æu. Nekoliko minu ta poslije. tetnost toga postupka zanimljivo je pitanj e. Dr. Mislim da mogu razumjeti za to nek i postanu ovisni o takvim lijekovima. biti lak e? Majke instiktivno trljaju ili ljube djetetov povrij eðeni ud. narav da nam treba. koji se mnogo bavio tim fenomenom. primijetio je da su n govi pacijenti s fantomskim udom. nego djelotvoran postupak . Dr. obraæamo manju pozornost . podruèje u èeo nom re nju koje je. Neobièno je da se praksa dav. Informacije o dodiru i pokretima obraðuju se na vrhu mozga. I dalje sam osjeæao pulsiranje u stopalu. pak. sastojak mnogih lijekova protiv ka lja . vidljiv je od prvoga dana. To nije praznovjerje. U nekim se zemljama. Jednom sam zgodom. skoèio sam s kreveta i debela mi se igla za krpanje zabila u taban te se pritom duboko u mi iæima slomila u dva dijela. topao i jednostavan vid njege. Vilavn Ramachandran. poput spomenute rumunjske siroèadi. Bol nakon operaci je bio je jak.djeluju tako to se ve u na receptore mo danih neurona na koje bi se inaèe vezali kemijski spojevi pro tiv bolova koje luèi sam mozak. no ono nije bil o neugodno i uopæe nisam osjeæao kao daje dio mene. posve je uklonila njegove neugodne vidove. vjerojatno nije kodila djetetu jer je ono cijelo vrijeme bilo sa sestrama i do ivljavalo ljudske dodire. Trljajuæi mjesto koje nas boli. Field tvrdi da masa a potièe izluèivanje hormona rasta te hormona koji potpoma u rast.bolnièka etiketa koja kao da se kosila s ljudsko: potrebom. pa na bol.primjerice kodein. do te mjere da u njemu osjeæaju b Sindrom fantomskog uda jo uvijek nije posve obja njen. Ako se bol i dodir percipiraju u mozg treba l i nam tijelo da bismo ih osjeæali? Oèit odgovor glasio bi . le eæi na krevetu krpao debelu zimsk u jaknu. Mnogi lijekovi protiv bolova. djecu rutinski zamata u po voje te im se tako ogranièavaju pokreti. stoje slièno djel ovanju nekih antidepresiva. To otvara neka zanimljiva pitanja. èesto izjavljivali da osjeæaju dodir na odi ðenim. u prosjeku su bolnicu mogla napustiti est dana prije. no injekcija petidina. postojeæi dio tijela. veliko ilo koje sam rabio bacio sam na pod. podruèjima nepostojeæe noge. posebice oni ustroja sliènog ustroju op ijuma .zbog pro81 Robert VVinston: LJUDSKI UM cesa zvanog kompetitivna inhibicija. Opioidi takoðer smanjuju aktivnost u pre dnjoj cingularnoj kori. kao osjet razlièit od obiènog dodira.da. u odgovarajuæem stupnju. »Refleks sisanja«. lijeka sliènog opijatima. No mno tvo je osoba s amputiranim udovima koje imaju sab stan osjeæaj daje taj ud jo uvijek dio njih. Fi eldo-va tvrdi da masa a poveæava razinu neurotransmitera serotonina. »bolnog« signal a. nja nov oroðenèadi njihovim majkama odmah nakon poroda ustalila otprilil tijekom posljednjih dvaju desetljeæa. kao to æemo vidjeti. Tif-fanv Field sa Sveuèili ta u Miamiju utvrdila je da su prerano roðena djeca koja su deset dana masirana triput dnevno d obila gotovo pedeset posto vi e mase od prerano roðene djece koja nisu primila taj b ri an. no neuroznanstvei ci znaju da su za njega odgovorni talamus i dodirna podruèja kore. na mjestu nastanka primaju tvorbe koje nazivamo nociceptori. glupavo zaboraviv i to sam uèinio.11 tovi e. kad sam studirao medicinu. Iz talamusa informacije putuju u osjetna podruèja kore koja nam govore koji bol do ivljavamo i o dakle potjeèe. On i alju signale u leðnu mo dinu odakle kroz mo dano deblo odlaze u talamus. Mogl o ih se izvaditi tek prilièno velikim rezom pod opæom anestezijom. kad dijete okreæe glavu prema svemu to mu dodirne lio odnosno refleks koji mu poma e naæi bradavicu. Dotadje bilo uobièajeno da sestre s njim odjure na pranje i vagan je . mozgu signale bola aljemo jo jedan paket signala. encefalini. Premda nisam vidio opipljive dokaze za to. primjerice lijevom nogom . Ramachandran smatra < s usjedne ivèane stanice pripoje mo dano podruèje koje se ne rabi i daju n novu svrhu.

amputirao je potkoljenice dvojici pacijenata koji su to zaiskali. jer sam od svih nanizanih ureda izabrao pozn ato okru je. premda su zapravo samo èuli kratak i glasan zvuk. a ne va u. Mozak je. Smith je r< ka o da nije vidio ni ta lo e u svojim odlukama. usmj eren na komunikaciju s drugima. Oèajnièki po tezi koje poduzimaju neke osobe s rijetkim poremeæajima tjelesnog samopoimanja pod sjeæaju nas na èinjenicu da percepciju sebe i svijeta oko sebe nerijetko te ko opisuje mo drugima. kazao je. Jedna od glavnih funkcija u kojoj svi na i osjeti suraðuju jest prepoznavanje. Odreðeni vidni lingvistièki znakovi. koji uvelike rade svoj posao. izjavljivali su da su vidjeli kako se oblici sudar aju. Malen broj osoba izvje tava o t me kako osjeæaju d a neki normalni udovi. Jedina naprava kojom raspola emo za tumaèenje na eg mozga i komuniciranje o njemu jest sam mozak. Buduæi da se mozak svake osobe razlikuje. mogu zamisliti samo nijansu zelene pohranjene u svojem mozgu. Rijeè je o jo jednom problemu koji izvire iz stare rasprave o filozofiji i jeziku. elektroencefalografi. U tim pripojeni putovima jo uvijek postoje tragovi n jihove izvorne funkcije i upravo oni uzr kuju osjeæaj bola u nepostojeæoj ruci ili n ozi. opazili ka ko pri parkiranju automobila na zahtjevno mjesto poma e sti ate li glazbu na autorad iju? Razlog mo e biti jednostavno potreba da se usredotoèite. premda toga niste smjesta svjesni. na sluh oslanjate u istoj mjeri kao na vid i motorièke vje tine. premda su mikroskopi. d du e. Smith pristao na taj za hva mu karce su odbili drugi kirurzi iz razlièitih europskih bolnica. Cesto vrlo te ko obja njavaju to osjeæaju.imjerice. sad amputiranu ruku. N eki apotemnofiliè ri uspjeli su uvjeriti kirurge da im odstrane ud kako bi ih oslo bodili du evni patnja. Doista. aktiviraju s lu na podruèja mozga. Ako je osoba netom pri je amputacije osjeæala ja bol u udu koji æe biti uklonjen. Na i osjeti nisu zapravo zasebne i neovisne sposobnosti jer ih obièavamo rabiti zaje dno. Prije negoli je dr. k ji bi mogao imati veze s »fantomskim udom«. nesvjesno »Aha!«. katkad kao seksualnu fiksaciju na sakatost. Prilièno razumljivo. Postoji i zanimljiv fenomen suprotne naravi.. podruèje zadu eno za lice mo e preuzeti neurone k ji su nekoæ bili zadu eni za. Istra ivanje na sveuèili tu Brandeis u SAD-u utvrdilo je i da katkad »vidimo« sluhom. No isto je tako moguæe d a se. Rijeè j e o jednoj od najva nijih funkcija uma koju rabimo svakodnevno. bol mo e perzistirati i pos lije. Robert Smith. P ET i rendgen osnovni instrumenti za razumijevanje rada mozga. Joj. Poznat miris stare kave i vonj vla nog papira ispod æurka iz gornjeg proz ora. jedinstven pogled na strogo èuvano 83 Robert VVinston: LJUDSKI UM . najbolji instrumen t za to zauvijek æe ostati istra iteljev vlastiti mozak. kirurg s privatnom praksom u Falkir koj kraljev skoj bc nici. MR. moramo prihvatiti postojanje odreðene. recimo. osim to jasno nav de da. Ka ete li da vidite zelenu b oju. poznat kao apotemnofilija. u moje m se mozgu zaèuje tiho. ispitanici koji su ig rali stolni tenis zaèepljenih u iju bili su ne-uspje niji od onih koji su osim vida za procjenu putanje dolazeæe loptice mogli rabiti sluh. a ne pilom za kosti i zavojima. Kad govorimo o mojem i va em mozgu. Dobrovoljci kojima su na zaslonu prikazana dva oblik a koji se meðusobno pribli avaju. psihotiènog stanja poput shizofreni je ili povezanog s te ko depresijom. no to ne èine i nelingvistièki pokreti usta. sa svim svojim manama i sub jek-tivno æu. o sjeæaju kako njihova ruka ili noga »ni njihova«. a drugi Nijemac. »Posljednje to elim jest postati svjetsko sredi te za rez nje ruku i no gu«. iz nekog neizrecivog razloga. Bol u fantomskom udu mo e. Jedan bio Britanac. nikako ne mogu znati ka-kavje osjeæaj imati zdrav ud i svejedno ga htjeti amputirati. imati i druge uzroke.. Katkad odlaze lijeèniku i tra e da im se neugo ni ud amputira. 82 Osvje æivanje Napredovanje u neuroznanosti mo da æe nam omoguæiti da taj bizaran sindrom izlijeèimo tr etiranjem povezanog kortikalnog podruèja. ali i da se »nije htio specijaliz rati z a taj postupak«. Slièno. lijeènici su bili sk loni apotemnofiliju lijeèiti ki oblik histerije. èini se. Jeste li. nu ne kolièine ne odreðenosti. recimo. primjerice oblik neèijih usana. a kako se ono zove. pri najjednostavni jim i najslo enijim zadaæama. ne trebali biti dio njihovi h tijela. Kad ujutro uðem u moj ured u sklopu laboratorija.

test je valjalo ponoviti mnogo puta. Primjerice. Glazbala mo emo vidjeti. i to toèno u trenutku kad bih do ivio mali unutari »aha«. Jedinice prepoznavanja Jedno od obja njenja za to jest da mozak ne pohranjuje i ne razvrstava stvari prem a njihovu izgledu ili funkciji. Otkriæe da takvi poremeæ ji mogu biti p osljedica o teæenja odreðenog podruèja upuæuje na moguæno da u pamæenju postoje odjeljci u e razvrstavamo sjeæanja. i z gomile po te mogu izdvojiti doista va na pisma. na s ci je bio dalmatinski pas s kriven u pozadinskom uzorku velikih i malih crn mrlja. spremno je èekao pok raj EEG-a kako bi mi izmj rio mo danu aktivnost u »aha« trenutku. primjerice. Prepoznao sam ga tek kad se poèeo pomicati. Takvi parovi mo da su naizgled èudni. Biolo ke objeki opæenito pohranjujemo prema tome kako ih tumaèe dijelovi mozga zadu ei za perceptivnu analizu. a dijelove tijela i objekte ljudskog podrijetla u drugi. pa se pohranjuju u podruèjima povezanima s radnjama u k< jima se mogu rabiti. vidim mnogo dijelova. razmak je vrijeme tijekom kojeg je moj mo zak »ne to« usporeè vao s mojim predod bama pasa. i v rste hrane. JP n . recimo. osobe koje ne mogu prepoznati iva biæa nerijetko ne mogu prepoznati hranu i glazbala. èini se da su lezije u desnom sljepooènom re nju pove e s te koæama u prepoznavanju lica. pa oni k ji ga imaju ne mogu. dodirnuti. p rimjerice. Vrlo br. S\ ki put kad mi je bilo reèeno da prepoznam psa. u mozgu obièno predoèeni sv< jom funkcijom. Jo èudnije. Sve to odvija tako brzo da moj svj esni mozak jedva primjeæuje cio proces. Èini se da se svako svojstvo stvari pohranjuje u zasebno podruèje. mak izmeðu tih naleta aktivnosti vjeroj. ivotinje i glazbala sprema ujeda n odjeljak. ili druge dijelove tijela. Istra ivanja agnozije otkrila su da mozak najvjerojatnije jasno razlikuje ive od ne ivih objekata. Kad gledam o vakve stvari. U svojoj knjizi Kartografija uma. Ipak. ali i hladno oru je. Sad vidim nel zvijezde. medicinska spisateljica Rita Èarter ta svojstva naziva »jedinice prepoznavanja« (JP). Gavnor Evans. No istina je da su u istra ivanjim ra da mozga upravo studije poremeæaja vrlo èesto te koje nam omoguæuju da shvatimo to se z biva u normalnom mozgu. Istra ivanje provedeno na Sveuèili tu u Iovvi pod vodstvom braènog para Antonija i Hannah Damasio p oku alo je pronaæi toèan polo aj razlièitih mo danih kategorija prepoznavanja. Tako glazbalo poput trombona ne bi imalo jednu »jedinicu«. prepoznavati lica. nego prema na em osobnom odnosu s njima. doktora na Sveuèili tu u Warwicku. sposobnost prepoznavanja katkad zaka e. pak. a poku avao je prep< znati amerièku zastavu. Imao je te koæe jer je agnozija z apravo nemogu nost prepoznavanja predmeta. Iz njegovih je rijeèi vidljivo da te koæa nije bila sarr u tome to se nije mogao sjetiti ispravnog naziva. pojavila bi se dva naleta g ma-valova. Pr vi se javljao kad bi mozak shvatio da sam vidio »ne to«. Iz gornjih primjera.krilo zatvora Wormwood Scrubs odmah do bolnièkog zida i depresivan priz gomile po te koju mije tajnica obzirno ostavila na neurednom stolu (na koje je jo uvijek gnje cav paketiæ keksa). 84 Osvje æivanje Jedna od te koæa s kojima sam se susreo pi uæi o radu mozga bila je da se knjiga vrlo la ko mogla pretvoriti u svojevrsnu »izlo bu nakaza«.. zatim pojavio bi se drugi. nego njih nekoliko: jedinicu prepoznavanja oblika u vidnom podruèju. Isprva te ko prepoznatljiv. Poremeæaj je najèe æe vrlo odreðen. odnosno »sku io« iluziju. mo emo zakljuèiti da mozak hranu.. no doveli su znanstvenike do zakljuèka da su mo da ne sposobnosti prepoznavanja istodobno strogo odreðene i prilièno opæenite. èekiæ: mo e biti alat.« Pacijent je bol vao od mo danog poremeæaja pozn atog kao agnozija. Na li su cij niz moguæih »spremi ta«. Nemoguænost prepoznavanja oruða i instrumenata bila je povezana s lezijama podruèja u lijevoj polutki u kojem se susreæu sljepooèni i pari jetalni re anj. No iste te osobe nemaju nikakv e te koæe pri prepoznavanju drugih objekata koje je naèinio èovjek ili dijelova ljudskog tijela. Uzmimo. ili predmete koje je naèinio èovjek. Ne ivi su objekti. Jedan je amerièki parije jedan vrlo po znat predmet opisao ovako: »Vidim mnogo crta. On doista nije imao pojn to se nalazi ispred njega. Dr gim rijeèima. no je razdoblje koje je mozgu potrebno da viðenome pridoda znaèenje. Doisi veæ razmi ljam o kojeèemu drugome. Kako bi rezultati bili jednoznaèni. svirati ili èuti. U jednom od prizora BBC-jeve serije Ljudski um nosim »èarobnu mre i za kosu« sastavljenu od stotina elektroda koje mi prekrivaju glavu dok gleda televizijski zaslon na kojem je optièka varka. sve mi to govori daje to uistinu moj ure Kad spustim pogled.

cijelog ivota vegetarijanac neæe imati jedinicu prepoznavanja oku za piletinu ili govedinu . te preferirati simetrièna lica od nesimetrièni h. Ovdje je oèito na djelu neka obmana funkci prepoznavanja. njegova JP ostaje aktivnom. osjeæaja pod prs. da se taj prijatelj ili roðak odlièno maskirao.premda oba mogu biti podjednako m upadljiva? Odgovor se djelomice svodi na maksimu »rabi ili izgubi«. Kad upoznaju nepoznat u osobi osobe koje pate od Fregolijeva sindroma mogu smisliti vrlo zamr ena opravd nja za svoje uvjerenje daje ispred njih doista stari prijatelj. S druge strane. a vezaje toliko sna na. ivèan veze ostaju èvrste. a zasad je dovoljno reæi da facijalnim JP-a nij e nu an sna an podra aj kako bi se aktivirale ili ostale aktivne. Poku ajte se sjetiti nekoga koga dugo niste vidjeli . u kojem vjeruju d a dobro poznaju potpune strane Sindrom nosi ime po Leopoldu Fregoliju. Zamislite da prodavaè u va em duæanu nalikuje va em roðaku koji se preselio u Australiju. koja. prem nulom 1936. a opstanak nam ov si o sposobnosti komuni kacije s drugim pripadnicima na e vrste. Danas kad pojede pravu bananu. Navodno je u jednoj predst vi glumio najmanje ezdeset razlièitih likova. Neke osobe s por emeæajem nazvanim prozopagnozija od toga pate stalr i ne mogu prepoznati ljude koj e znaju cijeloga ivota i viðaju svaki dan. pi mjerice. Tvrdit æe. glasovito m rimskom glumcu. osobiti do ivljaji svijeta stvaraju ge grafi ju na ih mozgova. ma te okusa prave banane . jer sve su to neprehrambeni predmeti koje stavljamo u u sta. 86 Osvje æivanje Iona s nacrtanim oèima. Glazbenik æe imati drukèije jedinice prepoznavan trombona od nekoga tko povremeno slu a d ez. Netko tko je. primje i ce. Èini se da su u njezinu sredi tu. mnogo je izgle« nije da smo zabora vili njezino lice. poput izgleda. i to takve da æ se èak i novoroðenèe okretati prema objektima koji nalikuju licima. Drug pak. Slièan proces mo emo vidjeti na djelu i tijekom alovanja. Zbog tog smo razvili posebne mo dane sklopo ve za prepoznavanje lica. Njezina je JP naziva tog voæa jo uvijek povezana s JP okusa r pe i v anilije. Gotovo smo svi do ivjeli grozno iskustvo kad nam na zabavi dobrodo lic izrazi netko tko se pona a poput dobrog nam znanca. daje novosteèene JP. Naravno. nosom i ustima. i vjerojatno osna ena sjeæanjima na èuvsf povezana s gaðe njem.vjerojatno æete se moæi sjetiti mnogih obilje ja te osobe. tijekom Drugoga svjetskog rata. Viðamo li ili zami ljamo neko lice èesto.aziva u podruèju rjeènika. Iz pouzdanih izvora znam ( majka jednog mog kolege ne mo e podnijeti okus bananajer su joj kao djeve èièi. a skanovi mozga ne samo da o tkrivaju pojaèanu aktivnost u za to zadu enim podruèjima kad ih gledamo. poput b. sve se na e JP trombona izvlaèe iz njihovih zasebnih podruèja pohrane i stapaju u sliku iz koje æemo pre85 Robert VVinston: LJUDSKI UM poznati dugo mjedeno glazbalo s povlaèkom koje stvara milozvuène tonove Èetvrtoj simfo niji Èajkovskog. ponovno vidimo da na i vlastiti. u skupinama. davali zgnjeèenu repu s aromom vanili i govorili daje to banana. Lica spadaju u posebnu kategoriju prepoznavanja.. Fregolij ve deluzije (ili sindroma). pak. pate od jednako zabrinjavajuæeg poremeæaja suprotne naravi. nekih se lica iz davnih dana ivo sjeæamo. JP dodira u dodirnom podruèju i JP zvuka u slu nom podruèju. Maloj vjerojatno d a osoba na zabavi pati od Fregolijeva sindroma. No za vlastite rupe u sjeæanju ne mo emo kriviti deluzije drugih. Taj æemo odnos izmeðu upeèatljivih do i ljaja i pamæenja razmotriti poslije.jo uvij ek osjei okus njezine odbojne zamjene. Stoga se na trombon mo e nalaziti u istom kutku mo dane knji nice p put cigarete ili slamke. ne susretnemo li nekoga ili ne pomislimo na n jega dugo. Dakle. ivimo kao to smo oduvijek ivjeli. Time to gotovo svakod nevno viðate prodavaèa podra avate facijalnu JP za roðaka na suprotnoj strani zemaljske kugle. Kad pomislimo na trombon. ne mogu razbiti. jer je bio majstor u preru avanju. a drugoga se sjetiti . prepoznavanje neka svojstva ban ane i repe pohranjena jedna do drugih. no koga se ne mo en sjetiti. Svrstani su zajedno jer dijele odreðeno svojstvo koje se tièe tog podruèja. Sv ako mo dano podruèje mo e biti nagomilano jedinicama prepoznavanja objekata koji naizg led mo da nemaju ni ta zajednièko. Netko tko tuguje man . no ne i toènog izgleda njegova ili njezina lica. Za to se to dogaða? Zbog èega æemo je< no lice zaboraviti. Ljudi su dru tv< na biæa. utjeèe na na e pona anje. nego èak i kad ih zami ljamo. facijalna se JP za tu osobu neæe rabiti.

Jasno je kako s< ta mudrost uklapa u na e putovanje um om. Naèin na koji vidimo. razlike u naèinu kako na i mozgovi primaju i tumaèe dolazne osjetn« informacije s tvaraju razlike u tome kako svatko od nas do ivljava svijet. i li one za kojom tugujemo. ponajprije sljepoo* nog i zatiljnog re nja. amigdala nije samo generator èu stava.opæa nemoguænost prepe znavanja lica . a da tog a nisu svjesni. èesto poka e poprilièno pogre nim. kratak i maglovit nalet osjeæaja koje smo gajili pren toj osobi iz pro losti. mo emo proniknuti t ako da shvati mo kako ta osoba opa a svijet. Zato susret s osobom èi nas lice donekle podsjeæa na. Isto vrijedi za osobe sa supro nim poremeæajem. moramo prehodati mi lju u njegovim mokasinkama.u ko jem vjeruju da poznaju strance . pokreæe nagao. Ratev sm atra da bi mnogi poremeæaji koje danas dr imo autistiènima. »ra dna temperatura« mehanizam prepoznavanja licajednostavno èini pod-lo nijim reakciji na najslabije podra aje. poglavito osjeæaj.je-vi e stalno zami lja preminulu osobu i zbog togaje facijalna JP te osobe stalno a ktivna.) Druge nam se osobe mogu. 88 Osvje æivanje Profesor psihijatrije na Harvardu John Ratev navodi primjer Buckminstera Fullera . nakon to bolje promislimo. njihova su obja njenja plemenit poku aj svjesnog mozga da da smisao in formacijama koje izvi ru iz nesvjesnog uma. ostaviv i mu dovoljno da se mo e kretati i razmi ljati. Zapra vo. a ne o nekon objektivnom svijetu. ku amo i. Indijanska poslovica ka e da elimo li nekoga doista ra zumjeti. No skanovi mozga otkrivaju aktivnost u njihovu ni em. laze poznata lica. Drugim rijeèima. ju lica. U stvarnosti. koji s e odvija u dubljim mo danim tvorbama. istra ivanja su pokazala da mu karci s mek im. èiniti tu ne ili prijeteæe. primjerice neugode ili naklono sti koji nam je te ko izreæi i koji se. bilo bi toèni je govoriti o pojedinaènim osjetnim svjetovima. prepoznavanje licajakoje èuvstveno obojeno. ne go i kodira vrlo osnovna èuvstvena sjeæanja. pak. Capgrasovom deluzijom. zahvaæa vi i.svjesnim. ma koliko mi to htjeli biti. èujemo. Stoga nije neobièno to o alo æeni. supkortikal nom puti Elektriène promjene u ko i takoðer ukazuju na èinjenicu da mozak bilje i v e nego o pacijenti mogu izreæi.imaju potrebu smi ljati arni ena i ma tovita opravdan ja za svoja uvjerenja. Zbog toga nikad nismo posve ne utralni u ophoðenju s drugima. Opæenito. Bi o je to èovjek optereæen snagom svoje vidne percepcije. do dirujemo. èini nas onima tkc smo. Neki nam ljudi »izgledaj u« pouzdano ili dobroæudno. U oba sluèaja. (Zapravo. za koju sad veæ znate da je jedno od sredi ta na ih èuvstava. opæenito. enstv nijim crtama lica imaju veæe izglede da na sudu budu progla eni nevinima. barem nakratko. dovoljan da nas uvjeri. a da svoju procjenu ni u jednom sluèaju ne mo emo potkrijepiti èvrstim dokazima. primjerice da su njihove prijatelje ili voljene osobe zamijenili izvanzemaljci ili android One poznatim licima vi e ne pripisuju èuvstva. ako veæ ne u svoju. Postoji. da smo je dois ta vidjeli. percipiramo svoju oko linu. Zbog te razlike u brzini putova èesto o nekome imamo gotovo trenutaèan »prvi dojam«. svjesni put prepoznavanj. Kad se pacijentima s tim poremeæajem poka u foto grafije meðu kojima se n. primjerice. Prozopagnozija . njihov æe tipièan odgovor glasiti da ne p repoznaju nikog. ili sliènima poremeæaju pozorn . Naoèale su su ga uskratile veæeg dijela vidnog polja. koji ukljuèuje vi u koru. dakle. Sad se donekle mo emo upustiti u obja njavanje bizarnih poremeæaja pri poznavanja koje sam spomenuo. Nesvjesni put prolazi limbièkim sustavom i obu hvaæa amigdalu. Kao to 87 Robert Winston: LJUDSKI UM æemo u ovoj knjizi vidjeti nebrojeno puta. moguænost da oni prepozn. u kojem se poznata lica percip raju kao lica stranaca. Njegove æe tvorbe prepoznati u èije lice gledamo i odluèiti kako bismo s e prema toj osobi trebali ponijeti. èesto misle da su na ulici vidjeli preminulu ili voljenu osobu. i nesvjesnim. omra enog i stra nog uèitelja mat matike.nastaje zbog o teæenja vi ih podruèja kore. Razlog tome je to se prepoznavanje lica odv ija dvama mo danim putovima . pa je prizor lica tek maglovito sliènog licu voljene osobe. Pro eci u mojim mokasinkama Dakle. Osobe s Capgr asovim sindromom tvrdit æe. To nam takoðer poma e da objasnimo za to osobe koje pate od Fregolijev sindroma . arhitekta geodezijske kupole. Svjesni put radi sporije. koji je obièavao nositi posebno osmi ljene naoèale. ili oni koji su nedavno prekinuli ljubavnu vez u. U neèiju osobnost.

dakle. zadu enima za pokrete i polo aj. a predmete iz desnog polja u lijevoj polutki 89 Robert Winston: LJUDSKI UM tivanja su pokazala da disleksiène osobe imaju razvijeniju sposobnost èujei sporijih . Larry Weiskrantz posjeo je pacijenta ispred zaslona na kojem mu je slike kratkim bljeskovima prikazivao samo u lijevo vidno polje. dubljih zvukova. èak i ako smo uskraæeni sposobno sti daje zati »vidimo«. Podsjeæa me to jako na prizor iz filma Ki ni èovjek. poput dvaju brojeva ili dvije rijeèi. Mnoge disleksiène oso izjavljuju kako im se èini da se rijeèi na stranici pomièu kad èitaju. u nerei na stolu naðem olovku ili da na t amnom obzoru opazim sjajna svjetla benzi ske pumpe. S prouèavanjem toga vrlo neobiènog fenomena zapoèeo je oksfoi ski psiholog Larry Weiskr antz. imaju pote koæe pri od reðivanju redoslijeda dva 90 Osvje æivanje zaredom brzo prikazanih vidnih podra aja. Ono nas upozorava svaku novost u vidnom polju. a dru br i sustav koji sl u i za opa anje pokreta i polo aja. . Dva su najva nija puta koji od oèiju vode u vidnu koru. u disleksièara neorganiziraniji. To je m ehanizam koji mi omoguæuje da. To je ra iren poremeæaj. ali ni na koji naèin. Zbog o teæenja nije mogao vidjeti n i ta to se nalazilo neposredi lijevo od toèke u koju je gledao. bolje reèeno. kao od bola. poput onih princeze iz bajke kojaje mogl a osjetiti zrno gra ka ispod gomile madraca na kojima je spavala. u kojem Ravmond. kad ga Tom Cruise poku a zagrliti. jednos tavnim razlikama u percepciji. smanj eno vidno polje. Neki struènjaci smatraju daje u osoba s disleksijom neispravna druga polo ca vidno g mehanizma. uzroke mogli imati u abnormalnostima ili. Zaèudo.12 Zbog takva ustroja mozak. kao to su nekoæ vjerovali na a taji roditelja i uèitelja. Istra ivanja Margaret Livingstone i Ala Galaburde s Medicinskog fakulteta na Harva rdu pokazala su da su neuroni u brzim talamièkim slojevima. pacijent ju je obavljao velikom toèno æ Daljnja ispitivanja otkrila su da mo e razlikovati vodoravne. poznato kao V5. genikulostrijatn tektopulvin arni. pretpostavlja se. no s avr eno æe to uèiniti uspori li se slijed prikazivanja. primjerice.tvrdio je da ne vidi ni t a i kleo se da mu nije bilo jasno 1 koje znao daje ne to na zaslonu. To se podrt je podudara s jednim krajem tektopulvinarnog p uta. Njihove su sposobnosti oèito i stvarno preosjetljive na osjetne podra aje iz okolnog svijeta.osti s hiperaktivno æu. Prva je spor sustav za percepciju boje. ima ogranièenu sposobnost brisanja prethodne slike prije negoli prijeðe na iduæu. IspiPulvinar Genikulostrijatni put Dva vidna puta pokazuju da predmete iz lijevog vidnog polja obraðujemo u desnoj po lutki. Pacijentove s u sposobnosti zapanjile Weiskrantza. povezan s inteligencijom. Imao je. poremeæajem pisa nja i èitanja. Mnogi su autisti iznimno osjetljivi na dodir. Slièno bi naèelo moglo biti na djelu u mozgovima osoba s disleksijom. On polazi iz talamièkog podri ja podijeljenog na dvije regije. dakle. Zamolio gaje da c dirne zaslo n svaki put kad se to pojavi. Sedamdesetih godina pro log stoljeæa Weiskra tz je prouèavao pacijenta s o teæenjem dijela vidne kore nazvanim desni kali rini lijeb. premda se moglo oèekivati æe ta zadaæa za njega bit i nemoguæa. U meðuvremenu nam je napredak tehnologija za snimanje mozga omoguæ da zavirimo u moz gove osoba sa slijepim vidom dok obavljaju takve naizgl nemoguæe zadaæe. autist koga glumi Dustin Hoffman. Va nost tektopulvinarnog puta dokazala su istra ivanja pojave poznate k »slijepi vid«. Razna isti ivanja pokazala su da disleksiène osobe vidne informacije obraðuju sporije < nedisleksiènih. Skanovi su pokazali da se u prisutnosti podra aja aktivi malo podruèje u inaèe neaktivnoj vidnoj kori. i samog pacijenta . Primjerice. buku te vid ne podra aje koji se brzo pomièu. a geniku strijatni mi zatim omoguæuje da ga vidim. Potonji rabimo kako bismo usmjerili oèi prema predmetu v nog opa anja. genikulostrijatni put. okomite i dijag nalne crte te slova X i O. poput samoglasnika u govoru ili bas dionica u p srni. Ne iznenaðuje stog a to mnogi autisti svijet do ivljavaju zbunjujuæim i bolnim mjestom te se povlaèe u vla stitu stvarnost u kojoj vladaju njihovi obredi i rutine. vrisne. No izgl eda da se odnos izmeðu vida i percepcije najvi e mijenja kad je jeè o disleksiji. zam jeæuje zanimljiv predmet. Put do pulvinara.

a one su je uèinile povuèenom i uskratil e joj pustolovni duh. S vremenom je razvila pona ajne s trategije za izbjegavanje takvih situacija. koliko djeca tjedno igraju igru. Tijekom 1960-ih. no od toga smo cilja jo daleko.mogao razviti zbog i ste abnormalnosti koja je uzrokovala disleksiju. zanima kako sam se navukao na stvaranje televizijskih emisi ja. mogli bismo reæi < je povuèen jer te k o komunicira s drugima. Paula Tallal sa sveuèili ta Rutgers i Michael Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u S an Franciscu poslu ili su se nalazima istra ivanja koje je dr. Sluèaj je htio daje BBC tada snimao emisiju o hipnotizmu. barem malo. uzrok poremeæaja.I to bi moglo biti obja njenje prividnog pomicanja i treperenja rijeèi na stranci. Taj se vid njezina pona an ja . Ne postoje dva potpuno jednaka mozga. Takvo je razumijevanje obilje je zdravog dru tva. uèite lji.nemoguænost obrade brzih podra aja. Mogli bismo. sudski slu benici i ostali moraju prestati ljude nazivati »glupima«. preplavljenost njima . »lijenima« ili »l ma«.»mala« se ekipa sastojala o d snimatelja s pomoænikom. a koja pokazuju moguænost prilagodbe mozga na nove zvuène podra aje13. U tom dobu bo gatih proraèuna . Merzenich radio na ma jmunima. reæi daje sva ki ljudski mozak na ovaj ili onaj naèin »abnormalan«. Temeljno pravilo koje iz ovoga slijedi oèito je. Buduæi daje veæ troje djece rodila klasiènim naèinom. Danas se èini n . doista bi mogao biti netko tko se povukao iz dru tva jer ga do ivljava neprij ateljskim i zbunjujuæim. Mo da je to zato to ljude oko sebe ne do ivljava kao to ih do iv ljavaju drugi. Zdravstveni radnici. Nitko od njih nije vidio poroðaj. Jedna nam presudna spoznaja prijeèi da s ovom teorijom odemo predaleko. pa su drhtali od uzbuðe nja zbog onoga to æe uslijediti. Ratev predla e da i bla e razlike meðu osobnostima mogu naposljetku biti rezultat pogr e ne obrade podataka na senzorièkoj ili motorièkoj razini. a zatim otkrijemo da n je mo dano podruèje za obradu jezika manje od ostalih. 92 Èetvrto poglavlje Obraæanje pozornosti Mo da vas. Jedna od nje govih suradnica isprièala mu je kako se iznenadila kad je shvatila dajoj je majka cijelog ivota skrivala daje oduvijek bila disleksièna. Tijekom pe tnaest sati. Nijedan se lijeènik ne bi mo rao pretrgnuti da u 1 lo kojem ljudskom mozgu naðe neobiènost koja bi se mogla protu maèiti k. snimatelja zvuka s pomoænikom. primjerice. prod ucenta i njegova pomoænika. cijeli su se dan potucali po bolnici èekajuæi poèetak poroda.ah. Ar-hetipski »bezveznjak«. Ali Pamela nije raðala. John Ratev u svojoj knjizi navodi zapanjujuæu crticu koja pokazuje kako siæu na razlik a u staniènom ustroju mo e biti izvor cijele jedne crte neèije osobnosti. Takoðer. a samo je n ezainteresirani elektrièar prije bio u operacijskoj dvorani. jedna je pacijentica odluèila roditi uz pomoæ hipnoze kao je dinog sredstva protiv bolova. pa se ekipa u predgraðe Londona sjurila èim je to saznala. Do odreðene je mjere to toèn no mogli bismo takoðer reæi daje ne tko s posebno velikim podruèjem obra« jezika stidljiv jer ne mo e podnijeti optereæenje koje mu donosi njegova izi mna osjetljivost na govor. kad sam bio specijalizant. mo da jednu od prvih emisi ja o neuroznanosti. ili zato to ne mo e procijeniti pravi trenutak za ukljuèivanje u komun ikaciju. kako su televizije postale skromne . Pamelin je termin padao u èetvrtak pr ije Uskrsa. O Pameli su èuli od njezina hipnotièara. i razmisliti za to bi netko mogao biti takav kakav jest. dakako. mlad i neiskusan opstetri-èar u se oskoj bolnici u Essexu. Bilaje uvjerena k ako æe iduæi porod biti ugodniji anga ira li hipnoti-èara da se pobrine i anestezira one dijelove do kojih drugi lijekovi protiv bolova nisu mogli lako doprijeti. Pri91 Robert VVinston: LJUDSKI UM mijetimo li. njihovi mozgovi uèe opa ati brze promj ene izmeðu zvukova u normalnom govoru. kako b i osmislili raèunalnu igru za disleksiènu djecu pod nazivom FastForVVord. elektrièara te. u svjetlu prija njeg odlomka. primj erice. nego je èitala novine u dnevno j sobi. bila je vrlo oprezna ako bi nai la na gu ve ili bilo kakva nepoznata. Pokunjeni. iva mjesta. Stajali su u rodili tu napeti. daje netko stidljiv i povuèen. Poslije èetiri tjedna vje be njihovi su mozgovi pokazali napredak jednak dvogodi njem razvoju jeziènih sposobnosti. Pame la je bila pone to iskusnija od njezina lijeènika speci-jalizanta. spremni za snimanje i u v eæem i èekivanju od bilo koje pacijentice. a bolnica im je dopusti la da dovedu malu ekipu koja æe snimiti porod.

Zujanje raèunalnog pisaèa. pomirisati? Kako se mo emo ukljuèiti u razgovor i zanemariti ostale zvukove. rekao je. ekipa je veæ èetiri noæi kampirala u svakom kutku moga trosobnog stana. Po ulasku u ambulantu. Nazvao sam mentora. a njemu nije bilo nakraj pameti dolaziti po lo em vr menu i upropastit i si blagdane. Pamelu su dovezli u anesteziolo ku ambulantu. Trebalo bi biti gotovo nemoguæe. a ja sam se zabrinuo za svoju pacijenticu jer joj je porastao tlak . Svi se slu imo istim mo danim mehanizmom kako bismo protumaèili svoje osjete. Zamislite kako u tim uvjetima vodite telefonski razgovor ili tra ite kljuèeve od automobila. carski rez. hi pnotièar je nadugo i na iroko pokas vao svoju umje nost u otupljivanju njezine ruke i zatim oti ao kuæi. prisjetio sam se nereda u stanu i pomislio: »Jesam li se jutre sjetio odjenuti èiste gaæe?« Unatoè svim ometaèima. St alno djetetovo vrpoljenje. No tek kad sam dijete sigurno predao u ruke babi ci koja je pokr. vo di ih u raznim smjerovima i prebacuje sa zadaæe na zad. kamere i mikrofona. i je moja stvar. Bio sam posve sposoban . u presudnim sam trenucima rabio pozornost i uklji èivao za nju specijalizirana podruèja mozga. kako je bila rijeè o prazniènom vikendu. Zamislite kako usred toga senzorièkog tsunamija na tren utak poku avate bistro razmi ljati. Do Uskrsnog ponedjeljka.nedobr odo ao znak. u zela je injekciju punu pr premljenih anestetika i. oèistio sam ko u. Auto-alarm s ulice i lave psa. rekao mije. Na alost. Ponovno sam nazvao efa. ili pronaæi izgubljene kljuèeve u uredskom neredu? Nesvjesno obraæanje pozornosti . 93 Robert VVinston: LJUDSKI UM Nimalo lijep prizor. no odluèili su èekati jer je Pamela imala blage trudove.evjerojatno daje medijska ekipa mogla biti toliko naivna da vjeruje da æe trudnica roditi u predviðenom terminu. Tog mi je jutra postalo jasno da æe Pamela morati na ca ski r ez. Na alos t. Kako radi sterilnosti nisam smio dirati ni ta izvan operacijskog polj. Kad sam to glatko odbio. Pa kako onda uspijevamo zadr ati konce u rukama? Sto nam to u mozgu omoguæuje da izaberemo to æemo vidjeti. Sa alio sam se nad njima i pozvao ih na obrok koji sa m se ponudio spraviti u svojem samaèkom stanu. Stajao sai ponosno za operacijskim stolom dok je cijeli cirkus iza mene snimao svaki m< pokret. 94 Obraæanje pozornosti æu. ur tao me mogu li barem snimiti operac iju (carski rez nije dotad bio prikazan r televiziji. osjetio sam ono èega se sva! kirurg. Miris saga. Bio je to zvuk filmske ekipe koja se u urbano n mje tala iza predmeta svojeg zanimanja. koji se slo io sa mnom i rekao mi da nastavir BBC je u tu pustolovinu ulo io zastra ujuæu svotu. èak ni u crno-bijelom dobu) te mo e li anesteziolog bezbolno ubri gati anestetike u prethodno hipnotiziranu ru ku. simpatièna strana gospoða èiji je jedini n dostatak bilo iznimno nesa vr eno vladanje engleskim jezikom te. kamera ukljuèena i nakon pompoznog ulaska. oduvijek sam imao glumaèke sklonosti. posrijedi je bio golem br prekovremenih sati na praznièni vikend. a taj se izaz( pokazao neodoljiv. Nije mu bilo drago. na raspolaganju nai je bio samo de ur ni anesteziolog. Uz ca oko operacijskih hlaèa nemilosrdno je p oèela popu tati sve dok nisam osji tio jezovit osjeæaj kako mi hlaèe centimetar po centi metar klize niz nogu d gle njeva. zbog tog nemoguænost da shvati za to su ona i nj ezini anestetici u ari tu pozornos BBC-jeve filmske ekipe. No dok sam izvl aèio dijete iz trbuha. Nekoga tko vam se naviruje iznad ramena do k poku avate pisati. Ako im kanim dopustiti snimanje. Ni ta se nije zbilo do veèeri. dubo ko u asava jer ni ta ne smije dodirnuti. ne èekajuæi. ekipa se kolebala oko ostanka preko cijelog uskrsnog vike nda. Tijekom iduæih nekoliko dana Pamela j e bila na rubu poroda. Mal o preglasnu glazbu iz susjedova doma. Pozornost upravlja na im osjetim poput dirigenta. Producent me zamolio da pitam P melu bi li pristala na carski r ez pod hipnozom. Pamelu su dogurali u operacijsku dvoranu u kojoj se èul kome anje tipièno za medije. èuti. ubrizgala sve u paci jentièinu nehipnol ziranu lijevu ruku. pr ekrio pacijenticu. èuti i pomirisati sve u svojoj neposredn oj okolini. iskusan ili poèetnik. Zamisl ite na trenutak da odjednom mo ete vidjeti. oèajnièki nastojeæi biti tiha i ne izgi biti o bjekt iz kadra pri pode avanju rasvjete. spremno èekala. rasporio trbuh i bez pogre ke zareza maternicu. Razvoj dogaðaja na televizijskim vijestima u susjednoj sobi.

»igla«. »plahta«. Nakon to su ih neko vrijeme muèili. te tabu rijeèi . Ispitanici su morali naglas izgovarati riji koje su èuli u j ednom uhu. frojdovske teze da uz nemirujuæe informacije potiskujemo pomoæu odreðenih nesvjesnih »obrambenih mehanizama«. Corteen i dr. to ih je primijetilo samo est. a to æemo zanemariti. Èak i k nisu svjesno upravljali p ozornost na nj. nikad nisu bili nagraðivani. eksperimentatori su ispitanicima u s ko uho poèel i pu tati razlièite rijeèi. opa anje je trajalo dulje. Tijekom izborne kampanje Bush-Gore u SAD-u 2000. drugoj u crnim14. Demokrati tvrdili daje u emisiji Rep ublikanske stranke. Stoje rijeè bila socijalno neprihvatljivija . Rabili su tahistoskop. ko ji se odbijanjem sudjelovai mogu izlo iti riziku. Mo da je nesretnim ispitanicima ponuðena novèana zadovolj tina njihove muke. Republikanska stran bila je opt u ena da nedopu tenim sredstvima utjeèe na glasaèe. Otprilike polovica ispitanika nije primij etila gorilu. èak i u vrlo zahtjevnim uvjetima za na e osjete. Neuroznanstvenici i psihol o ljudskome umu znaju dovoljno da »meso« za istra ivanje mogu naæi u sve blizini. u isjeèku tijekom kojeg su se e menti rijeèi »DEMOCRATS« (demokrati) pomicali u kadar i izvan njega. No ovdje nam je to rano istra ivanje zanimljivo jer upuæuje na postojanje odreðenog mo dan og posrednika koji odluèuje na to æemo usmjeriti pozornost. èesto uspijevamo razgovarati s nekime i istodobno se osvrnuti spomen e li nam tko ime na drugom kraju sobe. To je efekt zabave: mo ei èuti svoje ime spomenuto na drugom kraju buène prostorije . ispostavilo se ne to zanimljivo. U jednom kasnijem pokusu. a da to ni ne znamo. Republi kanci su se bran 96 Obraæanje pozornosti . poput »kurva« i »penis Za najkraæih prikaza. Tvrdili su su se njihovi protivnici zapravo poslu ili subliminalnom p orukom. jer informacija ima emocionalnu va nost. a zanemariti one koje su èuli u drugom. rij »RATS« ( takori) na zaslonu stajala toèno trideseti nku sekunde. Razina njihova straha mjerenaje jastuèiæem osjetljivim na znoj postavljen na ko u. Postalo je jasno da mo emo obraæati poz nost na slo ene tokove informacija kad smo za to dovoljno motivirani. dok druge prolaze mimo nas. Skupini dobrovoljaca prikazi vali su rijeèi u razlièitom trajanju i od njih tra ili da navedu rijeèi koje su upravo v idjeli. U jedne trenutku u kadar je u la ena i otvori la taman ki obran. i zamolili ih izbroje dodavanja izmeðu i graèa u bijelim dresovima tijekom igre. Chab s Harvard skog sveuèili ta ispitanicima su prikazali kratak film s dvjema ko ka kim ekipama. naravno. Èesto su to poslijediplomski studenti. sveobuhvatan proces kakvim ga mo da smatramo. poruke ispod praga osjetljivosti. jedn oj u bijelim dresovima. u osnovi laboratorijski ureðaj za prikazivanje slika. èak i b ezvrijedn zahvalnicama. ispitanici uopæe nisu mogli prepoznati t o su vidjeli. Eksperimenta tori su zatim pro irili i kus i u isjeèak dug samo ezdeset i dvije sekunde na devet s ekunda ubacili o: bu preru enu u gorilu. ispitanici b ili nagraðivani malim i tovinskim svotama. no najzaslu niji . No sa sve duljim razdobljima. od samo djeliæa sekunde. kao i se samo dio toga procesa odvija na svjesnoj razin i.po mojem is l stvu. Ispitanicima je trebalo vi e vremena d a prepoznaju tabu rijeèi nego neutralne. Te sam pokuse spomenuo ponajprije kako bih pokazao da usmjeravanje t zornosti ni je svjestan. Katkad su. èa kad mislimo da smo maksimalno p ozorni. konzervama piva. Ne stvari primjeæujemo.ukljuèujuæi rijeèi poput »èekiæ«. no priznaj em da sumnjam u to. Naime.poslijediplomski studenti . Od dvadeset i osæ opa aèa. vauèerima za CD-e. obièno kratkotrajno i tempirano. provedenom 1970-ih pod vodstvom dr. kako bi utjecali na glasaèe. tj.Tijekom 1940-ih skupina amerièkih psihologa provela je pionirska istra ivanja èimbenik a koji utjeèu na pozornost. èak i kad smo dubljeni u razgovor. pa su izjavljivali da su vidjeli samo bljeskove. Wood . zvuk imena grada u »zanemareno! uhu izazivao je isti osjeæaj straha.vrlo èuvstveno obojene. Rijeèi su bile podijeljene u dvije skupine: neutralne . U jednom istra ivanju novijeg datuma Daniel Simons i Christopher F. ispitanici su navedeni da oèekuju mali elektro ok kad èuju ime gra95 Robert Winston: LJUDSKI UM da. Ta iznimna selektivnost ljudske r zornosti dugo je izazivala brojna prot urjeèja. Taj je pokus proveden uglavnom radi potvrde psihoanalitièke. Psihol ozi tu pojavu katkad nazivaju »efekt zabave«.

Do danas je ostalo nejasno to se zapravo zbilo. Nakon est tjedana Vicary se pohvalio daje taj postupak doveo do 58-postotnog poveæanja prodaje grickalica i 18-postotnog poveæanja prodaje piæa. koj e je vidjelo najmanje 45 699 posjetitelja kina u Fort Leeju.s poju mo dane i tjelesne aktivnosti koji nastupa kad nas ne i upla i. Njihov je bijes bio osobito sna an jer se sve odvijalo u napetom okru ju 1950-ih. limbièko sustavu i osjetilima. Smatra se da. a disanje je tiho. od izvanzemaljaca do komunista. ubac ivane su tijekom prikazivanja uspje nog filma Piknik. krvni tla ima stalnu ra zinu. svi su skoèili na noge kad je James Vicarv. pa srce radi mirno. Èini se. rijeè »Coca-Cola«.tvrdnjom da se to zbilo posve sluèajno . subliminalne poruke djeluju putem procesa koji nazivamo potpaljivanje.dio odlazi u amigd lu. subliminalni rezovi u ogla avanju zabranjeni su u SAD-u i u Velikoj Britan iji. da te poruke djeluju samo u prikladnim uvjetima. Kad su se prosvjedima prikljuèili kongresnici. sumnjalo da mogu ovladati èovjekovim mozgom.. Nak ratko zatomljuje tjelesnu aktivnost. druge jedinice prepoznavanja povezane s mojim do ivljajem Coca-Cole: ta en je eði. Po buditi nas mogu informacije iz osjetila. objavio daje u film uspje no ubacio poruk e koje su bile toliko kratke da ih se svjesno nije moglo prepoznati. Tzv. dobra s rumom. Kako je uèinak potpaljivanja na mozak do97 Robert VVinston: LJUDSKI UM sta dug. èeonim re njevima. Njegovje tim poslije objavio d a nikakvih subliminalnih poruka nije bilo te daje cijela prièa bila pomno osmi ljena varka. :*»'-» ' Pobuðenost Koje dijelove mozga rabimo kad smo pozorni? Neurolozi tvrde da pozornost z pravo nije jedinstven proces. no struènjaci s obje strane Atlantika smatraju da imaju vrlo ogranièen utjecaj na èovjekove misli i postupke. Neka su istra ivanja pokazala da utjecaj subliminalni h poruka mo e trajati samo desetinku sekunde . Rijeè je o istom mehanizmu kojim smo se bavili u odlomku o prepoznavanju lica. kad se u sve vrste omra enih skupina. Zamislite kako le i te u krevetu i taman tonete u san.. Taj je okr aj poslije z aboravljen jer se podigla graja oko va nijeg i medijski mnogo prisutnijeg pitanja pogre no izbrojanih glasova u Bushevu korist. Pobuðenostje funkcija kojom se poveæava na a svjesnost. u Newjerseyju. Suvremeni pogled na subliminalnu manipulaciju pozornosti malo je manje paranoida n. izazvana elja za Coca-Colom mogla bi potrajati .dulje od desetini sekun de. ta æe poruka »potpaliti«. sjed i te dugoroènog pamæenja. U prièu se sad ukljuèuje hipotalamus. rei kularni ak tivacijski sustav u mo danom deblu. mjehuriæi na jeziku. Davvson. To nije bio prvi skandal vezan uz uporabu te tehnike. jedan od njih. no vrlo je vjerojatno kak o Vicary nije bio ba pouzdan svjedok. nego èetverodijelan. svaki s vlastiti povezanim mo d anim podruèjima. nagr ada i prepoznavanje novosti te izvr na organizacija. il podra iti. Tvore ga pobuðenost. Godine 1957. Sustav pobuðivanja ima va nu ulogu u onome to nazivamo reakcijom bo be ili bijega . Stanovnike »zemlje slobodnih« jako je naljutila pomisao na moguænost da se tko nj ihovim mislima poigrava bez njihova pristanka. Nadzire je tzv. Iznenada zaèuj te glasnu lomljavu izvana. kad djeluju. usmj renost.Vicarvjevi su pokusi naglo prekinuti. rekao je: »Kao pr opagandno sredstvo slu ila bi [tehnika] establi mentu te za oèuvanje vlasti totalitarn ih sustava« . ali i vlastite rr sli. Smjes ta ste potpuno razbuðeni i tra ite izvor zvuk Informacije iz slu ne kore ubrzano se ob raðuju i dijele . Amigdala dalje ko municira s prednjim dijeloi cingularne vijuge u èeonim re njevima. gdje potièe osjeæaj straha. veliki vezir tjelesnog hormonalnc sustava. recimo. Tako stvorena stanka omoguæuje vi oj ko da protumaèi to se zbi . takoðer. Po a lje li se subliminalno u moj mozak. Rijeèi koje su nakratko bljesk ale na platnu (tri tisuæinke sekunde svakih pet sekunda) pozivale su gledatelje da »jedu kokice« i »piju Coca-Colu«. a zatim s hipotal amusom i leðnoi mo dinom.to vjerojatno nije dovoljno da iziðete iz dvorane kako biste kupili kokice ili da glasujete za republikance. jer usporeðuje sada nji prizor s pro lo æu. sladak okus. Poruke.premda je rijeè »RATS« bila ispisana veæim pismom od »DEMOC« i premda su ih oglasi stajali »samo« 2 576 000 dolara. Hipokampus. istra ivaè tr i ta. barem. takoðer komunicira s retik larnim aktivacijskim sustavom.

smjesta uæi u stanje »borbe ili bijega«. Doðe li iz bilo kojeg razloga do ozljede stra nje tjemene kore. Hipotalamus ko municira i s hipofizom. Usmjerenost Nakon to smo pobuðeni. Isto èine i odrasli. »Pogledaj u drvo«. lateralni dio pulvi nara. mi iæi se pripremaju za akciju. Danas se vi e ne bojim javnih nastupa. Shvatite li d su maèke iz susjedstva oborile poklopac s kante za smeæe. njihov æe ni i mozak raditi prigu eno dok vi a odruèja prikupljaju i procjenjuju dolazne podatke. Zatim bazalni gangliji i tjemen. a katkad i mal o preuzbuðeni. l ijekove koji smanjuju proizvodnju adrenalina. da netko poku ava provaliti u va dom. Eric C ourchesne s Kalifornijskog sveuèili ta u Sar Diegu ustvrdio je da bi slièan proces u a utistiènih osoba mogao biti odgovo ran za njihovu nemoguænost preusmjeravanja pozorn osti ovisno o socijalnin znakovima. Naposljet ku.postajet e spremni za borbu ili bijeg. èak i kad informacije govor e da za tim nema potrebe. sad sam doista prestravljen.va s druge strane prozora. Ono to se o1 dje zapravo dogaða jest da se ni i. osjeæaju da su nam ha i da nam se udovi tresu.panièna misao prekinut. pak. moram reæi. Meni su. ukljuèuju se prednja vidna polja. znajuæi da meðu slu ateljima ima pravih struènjaka koji zasigurno znaju vi e od vas. pa je krug panièna misao . podruèja pozor nosti ari te pozornosti prebacuju na novi podra aj. mo e se javi ti poremeæa j poznat kao Balintov sindrom. to izaziva oslobaðanje mo danog stresnog hormona kortikol 98 Obraæanje pozornosti berina (CRF). Dokazano je da se taj n aizgled cjelovit proces sastoji od triju dijelova. pokretaèa izluèivanja kortikotropina. Beskrajan zaèarani krug. prilièno zastra juæe. sustav usmjeravanja omoguæuje nam da usmjerimo osjetila prema onome to nas je pobudilo. signal hitro odla. tj. Vi i mozak primjeæuje te nove simptome predstoj eæe katastrofe i ka e: »Oh. ne razmi ljajuæi. ispred trona od 24-karatnog zlata i lorda kancelara. Smirenije æe osobe vi e vr emena provoditi u »hladnokrvnu« stanju. èeoni re njevi ami dali alju poruku da se smiri. izjavljuju da njihova tijela ne pr euzimaju vlast kao prije. Vi a podruèja vide i èekujuæa lica u publici. Istodobno. Bilo juri. To pokreæe lanèanu reakciju koja zavr ava uspe ravanjem srca te sni avanjem kr vnog tlaka i razine adrenalina. Osobe koje pate od treme a uzimale su beta-blokatore. kao i svim govornicima koje poznajem. . Ako je podra aj vizuala n.« Stoga alju poruku u a migdalu. no svojih se prvih trema sjeæam dovoljno dobr o da bih znao da su itekako stvarne. Osobe s tim poremeæajem ne mo gu usmjeravati pozorn ost na vi e objekata odjednom. Ne iznenaðuje stoga to se ne jedan èla ru io zbog srèanog udara tijekom ili neposredno nakon govora u toj stra noj dvorani. odr avajuæi pozornost na novom podra aji i zaustavljajuæi ostale informacije. èeoni re njevi punom parom procjenjuju situaciju. tj. Naizgled pomalo iznenaðujuæi primjer toga u svoj oj knjizi navo di John Ratev: poka e li majka na drvo i ka e djetetu. Proces zatim kreæe unatra. lijezdom koja luèi hormone koji djeluju na sve glavne tjele sne lijezde. premda su im mozgovi i dalje na oprezu. Shvatite li.panièni simptom . odreðena okru ja strasnija od d rugih. nesv jesni mozak smiruje te da nadzor na situacijom prepu ta vi em mozgu. ne. Pa-nièniji bi tipovi osoba mogli uèiniti suprotno. Jaèina i brzina tih procesa razlikuje se od osobe do osobe. U osnovi je to nesvjestan proces -novoroðenèe okreæe glavicu prema nepoznatom zvuku. Taj nalet mo dane aktivnosti podra ava amigdalu i mo dano deblo .« I tu poruku alje u amigdalu . djeluje pop ut filtra. pa zakljuèuju: »Zaboga. to brzinu srca i tlak di e nebu pod oblake te oslobaða hormone poput adrenalina. U njihovoj je osnovi bila petlja izmeðu vi ih i ni ih mo danih podruèja. u hipota lamus. odnosno ne mogu pre bacivati ari te pozornosti. izluèivanjem adrenalina poveæava se svjesnost. Umjesto da jedn ostavno reagirate. a odatle i u cijeli ivèani sustav. usta vam se su e i ote ano di ete. podruèja u talamusu koje smo spominjali u odlom ku o disleksiji. poèinje te misliti o tome to se zbiva. te neurotransmitera adrenalina i kortizola kako bi se tijelo i mozak pripremili za brzu reakciju. Najprije pomoæu stra njeg dijela tjemenog re nja prekidamo dotada 99 Robert VVinston: LJUDSKI UM Mozak u popreènom presjeku nju aktivnost i upravljamo pozornost prema novom podra aju. strah me je. brzina srca i tlak naglo ras tu. Iz iskustva mogu reæi daje ustajanje kako biste prekinuli ministra u raspra vi u Gornjem domu.

Drugim rijeèima. zakljuèio je da s naletom P300 dolazi do odgovarajuæeg prigu enja aktivnosti u drugim dijelovima mozga. Mo emo zamisliti presudnu ulogu tog procesa u pamæenju. pamæenje bi nam brzo postalo pretrpano. èini se. Kad ispitaniku proèitamo niz rijeèi. okomito. Zatim nastupa razdoblje prigu enja u drugim podruèjima . Uzgred.opet pulvinar . imaju te koæa u usredotoèavanju na lica No u ovom pr imjeru dijete ne mo e opaziti znak u majèinu glasu ili licu. skloni dos jeæati biti. Brian Strange. »k njiga«. vrlo aktivnu m re u neuronske aktivnosti. vodoravno ili dijagonalno. postojala je vidljiva razlika izmeðu radnje koja je t . èlan tima Raya Dolana s Neurolo kog instituta u Londonu. èak i godinama poslije. Pokazalo se da se kad je zadaæ nova. bilo je to uvijek zato stoje broj bio neèitljiv ili zato to gaje u uèenju tablice omela buka. uspostavlja veliku.one mo da neæe moæi odvojiti pozornost s njezina lica i pogledati u objekt. Niz istra ivaèa. nedvojbeno jedno od osnovnih obilje ja autizma. stalno. Kad bismo u svakom trenutku bilje ili sve. »poglavlje«. donja prefrontalna kora i str a nji dio sljepooène kore. primjerice.ls Neovisno o tome k oje je vrste neobièan podra aj . Autisti takoðer m ogu biti neobièno neselektivni u biranju predmeta svoje pozornosti. takoðer. a zatim ubacimo neoèekivanu rijeè poput »kro nja«.16 Bazalni gangliji takoðer sudjeluju u tom procesu. tih se brojeva mogao dosjetiti mjesecima. Doista.bio zaposleniji. Iz elektroencefalografskih mjerenja veæ dugo znamo da mo d ana aktivnost pokazuje naglo poveæanje elektriènog potencijala oko tri stotine milis ekunda nakon to prvi put izvijestimo da smo svjesni »uljeza«. poput udaranja ritma ili tip kanja zamr enog niza znakova na t ipkovnici.èudna imenica. Drugim r jeèima. »papir«. Solomon V. »svezak«. a prema pouzdanim izvje æima. Sere evski. To je tzv. vr na se vrijednost izdvaja j er je usamljena. sjetiti najsitnijih pojedinosti dugih prièa. Mogao se . i razinu »iznenaðenja« u mozgu. Istra ivanja pokazuju daje mozgu potrebno izmeðu sto i dvjesto milisekunda da reagir a na nov podra aj. a ne pojedinosti slika emotivnog sadr aja. odreðenije dio talamusa . Zanimljivo je da ulogu u tome ima i amigdala. Kako su skupine slova na zaslonu prikazivane sam petinu sekunde. Kad bi pogrije io. reakcija P30 0. Autistièno dijet e mo e. a aktivnost neuronskih krugova smanjila se na najni e razine. a istodobno zanemariti ome taèe. èini se kako je upravo od takva problema filtriranja patio poznati Rus s nevjerojatnim pamæenjem. Zatim im je za davao slo enije zadaæe.a zatim re akcija P300. no nije mogao pojmiti njihov smisao ili njihovu poruku. zadaæa nije b ila laka. Re zultat je ote ano voðenj e dru tvenih odnosa. poslu io se fMR-om kako bi ustanovio koji se dijelovi mozga aktiviraju. Kad je pamtio tablic e brojeva. U tom procesu filtriranja sudjeluju jo neke mo dane tvorbe. Ispitanici su morali pronaæi slovo »O« meðu vizualno sliènii slovima. poput »C« i »G«. Labergeje otkrio da stoje zadaæ bila te a. Zbog nje smo se. èak i kad mu pred nosom ma emo naizgled prima mljivom igraèkom. On je mogao reproducirati tablicu od pedesetak brojeva bilo kojim redoslijedom. To izne n aduje jer autistièna djeca. poèeli su ih izvoditi rutir ski.aktiviraju se isti dijelovi kore. Dick Passingham s londor skog Un iversitv Collegea u svojim je kartografskim istra ivanjima od ispitan ka najprije tra io da izvode jednostavne motorièke zadaæe tijekom snimanj PET-om17. no njegovi mehanizmi okreæu »gumb kontr asta« ulijevo ili udesno i tako usmjeravaju na u pozornost na odreðene sadr aje. Ispitanici su se morali usredotoèiti n slovo »O«. 100 Obraæanje pozornosti Normalan mozak posjeduje svojevrstan okidaè koji ga usmjerava prema bilo èemu novome ili neoèekivanome i zadr ava na tome. a isklj uèuju je za ostale. Normalne æe osobe ponajprije p amtiti bit emotivne prièe ili slike. opæenito. Sere evski ih je vidio u svojem umu. meðu kojima i Eric Halgren s Kalifornijskog sveuèi li ta u Los Angelesu. zanimljivo je to se netko s prezimenom Strange (èuda n) bavi neobiènostima. No kako s ispitanici postajali sve vièniji slo enijim zadaæam a. no osobe s o teæenom amig-dalom ne pokazuju takvu tendenciju. Kao da mozak upija sve. ostati usredotoèeno na sve anj kljuèeva. primjerice. David LaBerge s Kalifor nijskog sveuèili ta u Irvineu na osam je studenata proveo pokus vidnog 101 Robert Winston: LJUDSKI UM prepoznavanja. èudno pismo kojim je imenica otisnuta il i èuvstvena veza .

Pobuðivalo ih je kliktanje. u igru se ukljuèuje susta v prepoznavanja ugode i novosti. Njime je Passingham mc gao toèno vidjeti pod ruèja koja sudjeluju u obavljanju zadaæa. Izgleda da. Glavnu ulogu u tom procesu ima nucleus accumbens septi (doslovno. bio da se najveæi dio vi e kore nije aktivi rao nakon to su ispitanici ovla dali zadaæom toliko da su je obavljali ne posveæujuæi j oj pozornost. a ni do nje mo da neæe stiæi. smje ten u prednjem dijelu mozga i povezan s amigda-lom i limbièkim s ustavom.18 Mo da æe vas zbuniti podatak da se taj poremeæaj mo e uspje no lijeèiti lijekovima poput De edrinea . Otkrila je daje ak tivnost u bazalnim ganglijima isprva. Ovisan je o djelovanju mezolimbièkog puta. presamouvjeren govor tijela. kako je vje tina postaja la usvojenija. pa u skladu s njom osmi ljavamo strategiju za s uoèavanje s datom situacijom. . ma li mozak i bazalni gangliji. Majmuni s lezijama u podruèju nucleusa accumbensa pokazuju sliène osobin e radije æe smjesta olju titi i pojesti orah.u itak. snopa dopaminskih neurona koji nadziru limbièki sustav. To nucleusu accumbensu omoguæuje da odr ava stabil niji osjeæaj »nagrade«. Najva niji je nalaj ipak. Taj nam mehanizam omoguæuje.premotorièka kora. dodjeljuje podra aju èuvstvenu oznaku . aktivna im je bila veæina èeone kore. jeftinije tehnologije koja je usto dopu tala èe æa ponavlja nja.èim zaèujemo njegov buèan i nadmen glas i primijetimo n jegov pompozan. gaðenj . Sadr i najveæu zalihu dopamina u cijelom mozgu i usto je jako osjetljiv na druge neurotransmitere. ponajprije malu gustoæu dopaminskih recepto-ra. primjerice serotonin i endor-fine. primjerice.zvuka kliktanja s dostupno æu gut ljaja soka. Mo emo zakljuèiti kako nam bazalni gangliji omoguæuju da s« usred otoèimo na odgovarajuæe radnje. Smatra se da osobe s poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu imaju abnormalnosti u to me podruèju. sustav s tvara maju ne osjete ugode. poznatiji pod uliènim nazivom speed. bazalni gangliji djeluju poput izlaznoj fil tra. jezgra to prili je e uz septum).ra ila svjesnu pozoi nost i one koja je uvje banjem postala automatska. 102 Obraæanje pozornosti Prepoznavanje ugode i novosti Kad smo posve pobuðeni i usmjereni prema izvoru pobuðenosti. a smanjuje se poriv za tra enjem uzbuðenja.stoje oblik amfetamina. 103 Robert Winston: LJUDSKI UM Izvr na organizacija Posljednjaje komponenta pozornosti funkcija izvr ne organizacije. No vremenom je samostalno poèela reagirati posebna sku pina neurona bazalnil ganglija. Izjurit æe van i pohitati u najbli u igraonicu. Dolaskom fMR-a. Rudolph Cardinal s Cambridgea ustanovio je da su takori s o teæenim nucle-usom accu mbensom skloni impulzivnom pona anju. oni su preuzimali dotada nju zadaæu vi e kore. Doima se pa radoksalno nekome s pote koæama s pozorno æu i hiperaktivno æu davati spoj koji inaèe ubrza e.koju on sa sobom odnosi u pamæenje. ba kao to nam talamus omoguæuje di pozornost usmjerimo n a odreðene vidove onoga to opa amo. od bila do mi ljenja. Posao si preuzeli ni i dijelovi mo danog motorièkog sustava . Kad su ispitanit morali pomno razmisliti o zadaæi. Ann Gravbiel s Massachu settskog ins tituta za tehnologiju prouèavala je zbivanja u mozgu majmuna dol je uèio jednostavnu zadaæu povezivanja . dok je maj mun jo uèio. Ponovi li se isti podra aj. èuvstve no nas pamæenje podsjeæa na tu oznaku. Te »kemikalije u itka« dovo de do osjeæaja ugode i zadovoljstva te su stoga vrlo va ni motivatori. Passing hamove su studije dobile vjetar u leða. kad je rijeè o pozornosti. Kad opazimo nov podra aj. Takoðer. Drugim rijeèima. Kako iznad odreðenog. smjesta se sjetimo sliènih situacija iz pro losti i znamo da moramo najkraæim putem mugnuti u kuhinju. nis kog praga ne mogu osjetiti zadovoljstvo. Radnja j e posta la automatska. nego ih neolju tene skupljati za poslije . Aktiv: rala su se prefrontalna podruèja k oja vode do mo danog motorièkog sustava kao i cingularna vijuga te dijelovi talamusa i tjemene kore. ba kao to talamus djeluje poput ulaznog. Oni potièu sinap-se na poveæano oslobaðanje dopamina i blokiraju djelovanje nek ih enzima koji uklanjaju dopamin. No takvi lijekovi na osobe s ADHD-om imaju posve suprotan uèinak. neposred nog zadovoljstva i zanemarivanju svega to bi moglo ponuditi dugoroèniju nagradu. strah itd. jednostavno odra avala ono to se dogaðalo u vi oj kori. da na zabavi izbjegnemo de urnog gnjavatora . Ta ko æe djetetu s ADHD-om poslijepodnevno vje banje sviranja violine radi pobjede u na tjecanju biti neizdr ivo. U oba se sluèa ja vi a kora oslobaða za druge zadaæe. postaju sklone tra enju stalnog. Blokiraju neva ne .

ponajprije mislimo na uporabu tog èetverod jelnog proce sa na »hvatanje« osjetnih informacija iz vanjskog svijeta. No mo da vam nije promakl o da ga rabimo i u unutarnjim procesima. podignu odreðen prst na zvuèni signal. p osljedicom mo danog udara. nepotpuni i besmisleni. ali nestvarnu konstrukciju . dakle. M] æe pokazati aktivnost u amigdali. Razmi ljanje iziskuje pozornost. Ista æe aktivnost biti vidljiva ugledamo li slik jezovitog lica ili ako zamislimo da nas je strah. mo da æemo razmi ljati koliko nam boje treba da osvje imo on pr aznu sobu. Bizarna je sli èajnost da se vrlo èesto èe emo otprilike po tom dijelu glave kad duboko ra mi ljamo. u igru se ubacila prefrontalna kora. Kad ne to zamisl mo. mo da æemo vrlo pomno razmi ljati na o æemo potro iti glavr lutrijski zgoditak kad ga naposljetku dobijemo. kojaje nekoliko mjeseci nepomièno i utke le ala. i to do razine kad iskljuèujemo sve ostal misli ili dolazne osjetne podra aje. Imamo. planiranje i zapoèinjanje djelovanja funkcije su osobito ogranièe ne kod os oba s o teæenjem èeonog re nja. jaèamo obrasce ugraðene u na e neuronske krugove prija njim zami ljæ njima ili èinjenjem. i u skladu s tim èesto izjavljuju kako im se èini da su im ivoti uskraæeni svrhe. Za razliku od njih. Neurolog Antonio Damasio opisao je pacijenticu s o teæenjem èeonog re nja. pak. razvrstava ulazne informacije po va nosti i zaustavlja one koje ne treb mo. Katkad namjern pokreæemo i odr avamo lanac misli . Najva nije podruèje za mi ljenje je dorzolateralna prefrontalna kora. Gubljenje svijesti Nedavno prikazana televizijska serija. aktivirat æ se isti dio vidne kor e koji bi bio aktivan da ga gledamo.kojima se svaki vanjski podra aj i unutarnji proces èine povezani u v elièanstveno smislenu. recimc dio koji se aktivira k ad razmi ljamo o predmetima koje ne vidimo.19 Oni su od normalnih ispitanika tra ili da izved u jednostavnu zadaæu . smje teno neposredno iza èela. nego da jednostavno nije htjela. Takve osobi mogu svakoga dana naè ti desetke planova. izaziva aktivnost u slu noj i motorièkoj kori. to æemo vidjeti poslije. Namjera. ili na vlastite osjeæaje. Dijelovi toga podruèja zadu eni su za mne ge specifiène funk cije. budi kad raz mi ljamo o tome koliko smo puta dosad to uèinili. kao to mo ete pretpostaviti. kako bismo lak e podnijeli prc metnu gu vu. U nje se odvijaj u planiranje i odluèivanje. Dok èekamo u re du u trgovai kom centru. a ako zamislimo prec met u kretanju. u kojoj su obièni ljudi prolazili strogu ob uku posebnih vojnih postrojba.u ovom sluèaju. Izvoðenje te zadaæe. èeoni re anj sudjeluje u odreðivanju naèina kako se na i opa aji i svijest o sebi povezuju u jedinstven do ivljaj. No F rith je tada ubacio dodatan element. zatra iv i od ispitanika da sami izaberu koji æe prst podiæi. Depresivne osobe pokazuju nisku razinu n euronske aktivnosti u tom podruèju. premda su znanstvenici i filozofi spremni oko njega godinama lomiti koplja. Ova je knjiga zami ljena kao putovanje tajnama èovjekova uma. Kad se napo sljetku oporavila. Pojaèano je aktivna kad smo usredotoèeni na neku zadaæu. Isto bi se dogodilo i s.informacije ona nam omoguæuje da zadr imo nov smjer pozornosl Glavnu ulogu u tom pro cesu ima prednja cingularna vijuga. Kad razmi ljamo. Katkad pozo nost svraæamo na vlastite mis li. Osim stoje rijeè o mjestu nastanka volje. Jedan se dru gi dio. istaknula je tetne uèinke deprivacije sna na funkcio . Zamislimo li neki aren predmet. a nijedan ne provesti. poput redova polica u supermarketima. a nijedno ist ra ivanje te teme ne bi bilo potpuno da se ne razmotri jedan od njegovih najjedins tvenijih i najzamr enijih vidova . Kad govorimo o pozornosti. Djeluje popi filtra. Va nost èe onog re nja pokazao je tim s Wel lcomova odjela kognitivne neurologije u Lon 104 Obraæanje pozornosti donu pod vodstvom Chrisa Fritha. ukljuèit æe se drugo podruèje vidne kore. podizanjem predmeta ili p utovanjem poznatom rutom. dio èeonog re nja. uporabom se mo e ojaèati.sebstvo.to podruèje veoma aktivno. Prepla imo li se. Dok su obavljali tu samovoljnu radnju. mozak pokazuje aktivnost u istim podruèjima koja se al tiviraju kad doista èinimo ne to. kod man iènih je osoba . primjer ce. recimo. Prouèavajuæi mehanizme pozornosti i nakane poèeli smo dodirivati pitanje koje zasad ne ma odgovora. a ozljedo m izgubiti. to j e podruèje u kojem ivotu pridajemo smisao. Pri mjerice. kao da nesvjesno osjeæamo koji je dio aktivan. »Volja« je. Drugim rijeèima. mo dana funkcija poput svake druge. no katkad smatrana dijelom limbièkog sustava. isprièala je kako tijekom razdoblja nepokretnosti nije osjeæala d a ne mo e ni ta uèiniti. smje tena u æe< nim re njevima.

mo dani se valovi mijenjaju. no sad s povremenim naletim a aktivnosti. Zanimljivo je koliko se ljudi razlikuju po kolièini sna koja im je potrebn Prosjeèno je to osam sati na noæ. Kako starim. Godinama mije bilo dovoljno pet sati sna na noæ. Ta se metoda pokazala v rlo djelotvornom u »slamanju« volje zarobljenika prije ispitivanja. Sve pomno prouèavane vrste spavaju. otkrivam da mije potrebno malo vi e (ne manje) si te da moram vi e spavati ako sam bio na odmoru ili ako sam prija njih no redovito spavao dulje. premda bih nakc nekoliko dana i noæi sa samo pet sati sna uvijek morao odspavati ijedno dul razdoblje. ne mo e se hraniti. no s dobi se ta vrijednost mijenja. Osobe su bile prisiljene stajati ispred zida i slu ati »bijeli um«. Faze spavanja Stoje. Efekt »ek-splodiranja abica« svoj stven stanju pozorne budnosti pretvara se u smireniji. primjerice. bili gmazovi. meðutii to uzrok njihova uginuæa nije n pribli no jasan. osobito ako smo spavali u manje-vi e vodoravnom polo aj Mo da se zato èovjek bolje osjeæa nakon spavan ja u zrakoplovu u prvom razr du. ne mo e umaæi grabe ljivcu i ne mo e se razmno avat . èak i izd ti svoje e i zemlje. Moguæeje da ti mali otoci aktivnosti oznaèavaju razdobl ja kad mozak iskljuèuje vanjske podra aje kako bismo mogli nastaviti »raditi« na spavanj u. ne mo e se skrbiti o p tomku. Kad bi pokazale znakove da tonu u san. To su tzv. Taj se valni obrazac pojavljuje i kad smo hipnotizirani. poput neurednog rukopisa na EEG-ovu kolutu papira.zbog kojih se katkad prenemo iz sna s osjeæajem da smo naglo v raæeni u surovu stvarnost.niranje uma. Nisu samo ljudi koji naposljetku ude za snom. zapravo. No. spavanje? Rijeè je o cjelini sastavljenoj od èetiri neovisne fa: rad a mozga. Kad smo budni. jo nerazja njena. tzv. a starijima mo e biti dovoljno samo neko ko sati. Dok ulazimo u drugu fazu sna. Kod nekih ivotinja. . poznatima kao »vretena spavanja«.mo d ne valove. U budnom stanju mo dane valove tvori niz k ratkih. nego u poluuspravnom polo aju sjedala turistièkog r azreda. a katkad èak nismo ni svjesni da smo spavali. Njihova je elja da uðu u to prirodno stanje uma tolika da æe uèi105 Robert Winston: LJUDSKI UM niti ili reæi sve to æe im omoguæiti da se æuæure u kutu svoje æelije. postaju dezorijentiraniji. ureðajem koji daje slikovni prikaz mo d ane elektriène aktivnosti . Oni su nepravilniji. disanje postaje pravilnije i vanjski nas ome-taèi te e mogu probuditi. te s velikim pozitivnim i negativnim iljcima. opa amo theta-val ove. Èini se da spavanje nema oèitu evolucijsku funkcij jer uspavana je ivotinja nemoæna. U toj nam fazi pred oèima mogu prolaziti ivopisne slike. Takoðer znamo da potonje stanje neusporec vo vi e osvje ava. Slabe im pamæenje i pronicljivost. njegova je biolo ka fun cija. ptice ili sisavci. Kako se san produbljuje. ritmièniji slijed pulsirajuæe aktivnosti. Spavanje je ivotno va an proces. stoje otprilil jednako razdoblj u koje mogu pre ivjeti bez hrane. U rukama i nogama mo emo osjeti ti nagle trzajeve . bliskih »zuba poput nazubljene o trice no a za kruh. nevjerojatno. Iznenaðujuæe je. èvrste nesvjestice iz koje se nakon nekoliko sati b dimo u naizgled i stom polo aju. na e su ivèane stanice iznimno aktivne. Uski » iljci« aktiv ti postaju malo iri. kitova i ptica. Be-ta-valovi promijenili su se u alfa-valove. Èak æe i neuro koji nemaju posebnu ulogu u odreðenoj zadaæi okinuti otprilike jedan impu elektriène struje svake sekunde . Svima nam je poznata razlika izmeðu drijeme a na kauèu isprc televizora i sta nja potpune. odnosno s ulaskom u prvu fazu spavanja. Sama èinjer ca da spavanje uzima toliki danak nameæe daje rijeè o ivotno va nom proc su . 106 Obraæanje pozornosti Kako se poèinjemo opu tati i sklapati oèi. EEG snimke jo pokazuju theta-valove. Sto su dulje usk raæeni sna. ili kad m editiramo. Novor denèad spava veæim dijelom dana. malo razmaknutiji i pravilniji. stra ari bi ih protresli. poput brujanja udaljenih strojeva. katkad nalik onima koje bism o vidjeli u sobi u kojoj se nalazimo da smo budni. K-kompleksima. polutke spavaju naizmjenc takori kronièno li eni spavanja uginut æe unutar dva tjedna. beta-valovi. unat oè golemom broju istra ivanja. Iz tog nas je stanja lako probuditi. Tu elektriènu aktivnost mo emo mjeriti EE( om.

Buduæi da zn mo kako je ta j dio kore odgovoran za racionalno mi ljenje. pogre no prepoznavanje lic disproporcionalnost objekata mogu bi ti posljedica lezija u sljepooènom i èe nom re nju. ali iracionalan s dr aj na ih snova.sanjamo . Lady Macbeth cijelu je noæ provela peruæi ruke od krvi koju je pr olila. . ponovr æemo zaspati i tih se razdoblja neæemo sjeæati. da ovdje jo mo emo primati informacije. Mjeseèari uvijek imaju cilj. Depresiv ne i anksiozne osol mogu. No pr obudimo li ih tijekom bilo koje ne-REM faze. REM snovi pak fantastiènija mje avina stvarnosti i potpun ih bizarnosti. sjedi tima primarne vidne kore. recimo. Sa skraæivanje ciklusa. kako izvodimo dosadne. 107 Robert VVinston: LJUDSKI UM Usnut. svai da nje aktivnosti. Natha-niel Kleitman i Eugene Aserinskv s Ci ka kog sveuèili ta. povezane s delta-valovima. a vrlo su èesti elementi REM snova. nelogièna zbivanja te ukidanje fizikalnih za kona vremena i prosi ra. razmjern o vi e vremena provodimo u REM spavanju. to bi djelomice moglo objasniti dojmljiv. Sophie Schwartz i Pierre Maquet s Universitv Collegea u Londonu primi tili su sl iènost izmeðu mnogih vidova REM sanjanja i simptoma koje poka u osobe s mo danim poremeæaj ima. Delta-valove na EEG-u karakterizira »visokoniski« obrazac pravilnih vrhova i dolova.. Cesto sadr e sn« na èuvstva. pa i snivat mo da. Netom prije ulas] u REM spavanje naglo raste razi na neurotransmitera acetilkolina. kao da mozak priprema za nalet komunikacijske aktivnosti. no zaèuju li plaè djeteta. U tom trenutku ulazimo u tzv. primjerice. Prolazak kroz < kluse mo e biti toliko potp un da tijekom noæi nekoliko puta zavr i buðenjer no ako nam je mozak zdrav i nema nika kvih ometajuæih podra aja. Lijep prikaz snova povezan s REM spavanjem nalazimo u Alici u zemlji èudesa Lewisa Carrolla. skovali istra ivaèi koji su ga otkrili. j most ne samo da komunicira s leðnom mo dinom. U REM spavanju poveæana je aktivnost podruèja u mo danom deblu nep sredno iznad leðne mo d ine koje nazivamo most (pons). Ne to uobièajenija radnja bila bi. REM spavanje (engl. odlazak na zahod . A p riroda tih snova drastièno je razlièita. Oko osamdeset posto ljudi reæi æe daje sanjalo probudimo li ih u REM spai nju. meðutim. a z atim èak opa amo beta-valove. imati te koæa za usnivanjem nakon prvog prekida sna . to æe reæi najvi e pol vica upitanih. nema dokaza da buðenje mjeseèara mo e imati kobne posljedice. Zanimljivo je. Pojaèanu aktivnost pokazuje i amigdala. Roditelji mogu u snuti i biti posve neosjetljivi na buku prometa. no to sn bli e vremen u koje smo podesili na budilici. a amigdalaje izv sna nih èuvstava. Usprkos bapskim prièama. Do nje doista i dolazi. Neka mo dana podruèja. mo dani kemijski procesi sl ièni su 01 ma nekih mo danih poremeæaja. poput tipkanja ili bi ranja brojeva na telefonu. meðutim. postajemo sve neosjetljiviji na okolinu i prilièno je vjerojatno da æemo se osjeæati dezorijentirano i zaprepa teno p robudi li nas netko ili ne to iznenada. svojstvene pozornoj budnosti.. ukljuèujuæi mo dano deb aktivnija su tijekom REM spavanja nego u budnom stanju. faze su sve kraæe.brzi pokreti oèiju). Kretanje je najoèitija od njih. Naziv su 1953. Mjeseèari katkad èak mogu voditi ogranièene razgovore.20 Primjerice. koji prema èetvrtoj fazi postaje sve izra en iji. smjesta æe se probuditi. ciklus kreæe unatrag brzo prolazi kroz treæu i drugu fazu. jer sam ujutro otkrio da mije dno vreæe za spavanje neobja njivo vla no. Èini se daje to uzrok brz pokreta oèiju. no postoji i djelovanje usmjereno cilju. u m jeseèara su vidljive brojne mo dane funkcije koje neæemo naæi u dubljim fazama spavanja. Ne-REM snovi ima »proceduralnu« narav . Kad usnu osobe skaniramo PET-om ili fMR-om. Ciklus spavanja ponavlja se tijekom noæi (ili kad god spavamo). rapid eye movement .stoje u sluèaju m oga prijatelja planinara i mjeseèara imalo neugodne posljedice (po mene). Tijekom normalnog spavanja ti se obrasci mo dane aktivnosti izmjenjuju. nego i s talamusom i zati nim re njevima. Poznate se osobe mogu pretvoriti u strance i obrnuto. Osim stoje slièno budnosti. 108 Obraæanje pozornosti Poremeæeno spavanje Mjeseèarenje se javlja samo tijekom ne-REM spavanja. Istra ivaèi spavanja zbog kontrasta izmeðu usnulog tijela i naizgled bu nog uma nazivaju ga »paradoksalno spavanje«. Nakon prib li no devedeset minuta. to je praæeno odg varajuæim prigu enjem u dorzolateralnoj prefrontalnoj kori.U preostale dvije faze.

Deprivacija spavanja mo e imati i pozitivan uèinak. Ta dinamika ovisi o posebnom dijelu hipotala musa. a noæu lije e u krevet.imala je kljuènu ulogu u na ih pr daka.jednako kao antid presivi poput Prozaca i Seroxata. poput izazivanja siæu nog pokreta golemim voljn naporom. Pr eoptièko podruèje èeone kore takoðer sudjeluje u spavanju. Naposljetku s. Druga funkcija spavanja . no uz ka njenje leðne mo koja ostaje »iskljuèena«.visokim i ntenzitetom izbacuje emotivne signale. Ona poveæavaju budnost.izmeðu tri i est posto populacije . Koncentracija melatonina najni a je za danje svjetlosti. Osobe koje pate od paralize spavanja sanjaju dok su budne i pri tom do ivljavaju halucinacije koje mogu biti iznimno uznemirujuæe. No lo ije æemo obavljati ruti ske ili repetitivne zadaæe. Ljudska vrsta obièn o hoda za dana. Paraliza spavanja zastra u juæaje pojava koja se obièno javlja tijekom ulaska u san ili izlaska iz njega i mo e t rajati minutama. uz na e sigurne domove i napredne protuprovalne alarme.U mjeseèarenju sudjeluju brojne mo dane tvorbe i neurotransmiteri. a tijelo imje ist odobno paralizirano. snaga.mo e lako zaspati. Buðenje djelomice nadziru podruèja u mo danom deblu . izmeðu ostalog.èak i u slijepih osoba . no tijekom sna do ivljavaju jezovite stvari. a èak ni sposobnost izvoðenja si enih zadaæa ne moraju biti osobito pogoðene. Pa za to onda spavamo? Predlo ene su najmanje tri svr spavanja: okrjepa. U odreðenim sluèajevima mo emo prijeæi u budno stanje. Znam koliko paraliza spavai mo e biti neugodnajer sam kao djeèak od nje redovito patio. podruèje ponajprije zadu eno dodir i pe rcepciju prostora. Znakovito je i da smo skloni spavati vi e kad smo bolesni. Odreðen broj osoba . Tijekom najdubljih faza spavanja osi baða se hormon rasta k oji osim rasta. razlog zastoje vo nja u takvu stan posebno opasna. no razna su istra ivanja pokazala kako to mo e dovesti do bolji raspolo enja. a najvi a tijekom noænih sati. ispitanika li enih sna tijekom izvoðenja zadaæe verbalne fluentnosti p okaza su daje u pomoæ bio pozvan tjemeni re anj. a zatim i èvr sto spavati. pa se mozak nastavlja pona ati kao u REM spavanju . Neuroni u tom dijelu mozga os obito su aktivni tijekom ne-REM spavanja. Posljedica toga je da takve osobe ostanu prikovane za krevet i da ih opsjedaju kojekakvi zastra ujuæi osjeæaji.locus coeruleus i obli nje rafe je zgre. Mo e se èiniti èudni uskratiti depresi vne osobe njihova jedinog sredstva za bijeg od »boli« dnevi svjesnosti. dakak o.21 Smatra se daje raz log tome to deprivacija spavanja izaziva p jaèanu aktivnost serotoninskih receptora u neuronima . Snimke moz. Èovjeko vi mo dani i tjelesni procesi organizirani su u redovite ciklu . Za to uopæe spavamo? Opasnosti koje nas mogu zadesiti tijekom osmerosatnog noænog gubitka svi sti danas su. Sposobnost mozga da se nosi sa slo enijim. izazovnijim a tivnostima mogla bi biti rezultat anga mana drugih podr uèja. Istra ivanja govore daje neki oblik paralize spavanja s vremena vrijeme do ivjelo èak do 60 posto populacije. Hipotalamus usto komunicira s hipofiz om. Svima su nam poznate okrjepljujuæe moæi spavanja. Moguæe je obja njenje da nas promjene faza u ciklusu spavanja katkad dovedu blizu toèk e buðenja. regulacij a i uèenje. se uspijevao nositi s njom jer sam se nauèio na po seban naèin pomicati ulije Poslije bih se obièno budio obliven hladnim znojem. mi malne. potièe i zacjeljivanje o æenog tkiva. Ali sigurno su bile brojne kad su na i preci ivjeli u prirodi i bili plij svakojakih pogibelji . Sto se zbiva kad je mozak uskraæen za noænu dozu sna? Dvije ili èak tri r prospavane n oæi mnogi æe podnijeti. Mnogi s tim poremeæajem nauèe ras jati vlasti te »putove bijega«.regulacija . Najaktivnija su kad smo budni. nareðuje joj da izluèuje hormon melatonin. Ne mogu se pomicati kako bi se skrile od zami ljene opasnosti . pumpajuæi noradrenalin i serotonin u razna mo dana podruèj a. To je. a gotovo su neaktivna tijekom REM spavanja. Neki istra ivaèi misle bi navodna »paranormalna« iskustva mogla biti rezultat paralize spavan ja.unutar kojeg pojedinaèni n euroni jednom dnevno najaktivnije okidaju. osjetljivom na svjetlost . niti se iz poremeæenog stanja mogu probuditi. a osobe kojima je taj dio o teæen èesto pate od nesanice. Neki antidepres ivi mogu olak ati 109 Robert VVinston: LJUDSKI UM te tegobe jer inhibiraju REM spavanje. Osjeæamo se osvje e! puni energije. a mozakje posve aktivan.

Pr ije sam spomenuo va nost REM spavanja u pamæenju i uèenju. noæu. naravno. Freud je smatrao da su snovi simbolièki izraz konflikata. Èovjek je. u dana nje se vrijeme doima malo manjom. odreðuje ukljuèiva nje i iskljuèivanje gena. Takva je »znanost« turr èenja iznimno subjektivna i nepouzdana. svi psihièki fenomeni. ponajprije visoka razina a tivnosti amigdale tijekom REM spavanja. Freud je seksualnost smatrao neobuzdanom bujicom iz koje su izvir. Znaèenje snova. poput vinske mu ice. posebice u po ivot opasnim sit acijama. udnja i sti hova pojedinèeva nesvje snog uma. Uvjeravali su ga u vlastitu uzvi enost. No ta teorija ima nekih oèitih nedostataka. biblijski snovi obièno otkrivaju znamenja. a zatim i iz zatvora. snovi i drugo.. ka e teorija. borimo se. svim je ivotinjama budnost nu na samo za tra enje hrane i jedenje te parenje. uèinkovito stvara vlastite. prema Hobsonovoj teoi ji. i ba su to na i snovi.trebaju mnogo vi e a od odraslih.èiji mozgovi moraju uèiti najvi e . Tamo gdje nisu oblik bo an ske komunikacije. Tu je takoðer i èinjenica da su sno straha . Jako-bov sa n u Knjizi postanka ima veliku simbolièku va nost. osim ako se ne znamo osobito lukavo skriti. Povjerov ao im je i preuranjena gaje hvastavost pred zavidnom braæom utamnièila.u kojima padamo. Antti Revonsuo sa sveuèili ta Turku u Finskoj daje evolucijsko obja njen snova. 111 Robert VVinston: LJUDSKI UM kao i glad kojaje naposljetku pogodila Egipat. U svim ostalim razdobljima koristi im da spavaju i budu skrivene od opasnosti. razvio poseban cirkadijurni ciklus koji ga prisi ljava da se noæu skloni. Brojne su studije pokazale da ljudski i ivotinjski ispitani ci br e i potpunije ovladavaju zadaæama ako nakon uèenja uslijedi spavanje. pi roc ima za takvo tumaèenje snova valjalo dati naknadu. Treæa je funkcija takoðer izgledna: spavanje djeluje kao mazivo za mo dane zupèanike. snovi su samo zabav an nusproizvod aktivnosti mo danog debla. Èini se da mozak tijekom sna doista »provjerava« dnevne uèinke.22 Smat ra da nam snovi omoguæuju da isku avamo pona anja koja nam mogla zatrebati u svakida nje m ivotu. No u davnoj su pro losti cirkadijurni ritmovi mo da slu ili tome da budemo najneprimjetniji i najneak tivniji u razdobljima najveæih opasnosti. pa ojaèava novonastale obrasce neuronske aktivnosti i urezuje ih u pamæenje.zato pozornicu na ih snova mogu ispun kojekakve mitske zv ijeri i bizarna zbivanja. Rani su psihoanalitièari sve to podigli na mnogo vi u razinu. I todobn uspavanost èeonih re njeva omoguæuje da se snovi uvelike razlikuju od ono. to do i vljavamo otvorenih oèiju . Toènije. Jakobov a najdra eg sina. èvrsto je dokazano.110 Obraæanje pozornosti nazvane cirkadijurni ritmovi. koji nam govori kad bismo tr ebali osjeæati pospanost ili kad bismo trebali jesti te koji se mo e poremetiti lete njem kroz vremenske zone. U rimsko bi doba. da smo budni. rabeæi pamæenji èuvstvene funkcije. Znakovito je i to novoroðenèad i mala djeca . Allan Hobson s Harvardskog sveu lista. mogao je predvidjeti sudbinu faraonova nesretnog pekara i sretnijeg sluge. Vodeæi teoretièar u tom podruèju je J. Hobson j e prvi. opazio je da ivèani podra aji iz mosta aktiviraju mo dai mehanizme koji bi. mislio je. Prema toj teoriji. no njihovom bi se usporedbom moglo ustanov da dva razlièita straha upuæuju na istu n adu ili strah. Svakako je toèno da smo u opasnosti od grabe ljivaca dok tra imo hranu i partnere. Va nost èovjekova biolo kog sata. usnuli mozak . sredstvo kojim duhovi i bogovi komuniciraju sa ivim ljudima. bje imo. èiju dinamiku ritmova. Sjedinili su dr< no vj erovanje da nam snovi »ne to govore« i svoje znanstvene uvide u ljudsl psihu. Zbog vl astite sna ne preokupacije bidom.. tijekom sna jo izlo eniji napadu. Koja je svrha snova? Na i su drevni preci vjerovali da su snovi poruke iz druge di menzije. 1977. ponavljali su se. obraðival i vidne informacije. Kako nen nikakvih vanjskih »predstava« za tumaèenje. ali toèno je i da sm o. Snovi Josipa.. Blizu Ber-Seve pole-gnuo je glavu na kameni jastuk i usnuo san o ljestvama koje su sezale do raja u kojem mu se u kazao Bog i obeæao mu kako æe èuvati njega i njegove potomke. skrivamo . Kad je posli je izi ao iz zdenca. Takvi su ciklusi prisutni i u vrsta koje nam nisu srodne. primijetio da REM spavanje ima mnoga obiljez budnosti te je pretp ostavio da bi nam ta èinjenica mogla otkriti vi e o prir di snova. Snovi svake osobe. imaju vlasti jedinstven simbolièki jezik. tj. Odreðena obilje ja idu u prilog toj t eoriji. Ukratko.

dobitnik Nobelove nagrade za otkriæe ustroja DNK. slièno tome . Francis Crick. Allan Hobson ustvrdio je da se razlika i zmeðu budnosti i spavanja mo e svesti na razliku u ravnote i neurotransmitera. èitao o toj temi. èiji mozgovi pokazuju odreðen obrazac neuronskog okidanja nakc to ih se nauèi da trèe labiri ntom. stvari koje ste uèinili? Zami ljate li neko bestjelesno »ja« izmeðu svojih o nih jabuèica? Pojam o sebi presudan je koncept. znaèi? Vidite li sliku svojeg tij la . I nara vno da jesu. primjerice. èuvati relevantna i uklanjati suvi na. . Jo jedna zanimljiva teorija je da snovi pamæenju poma u da izbaci nepotrebne sadr aje. U budno m stanju neu-ronskom aktivno æu prevladavaju amini. samo nusproizvod èinjenice da razumski dijelovi mozga spavaju dok su neki drugi budni. Definiramo li um kao iskustvo posjedov nja lju dskog mozga. ukljuèujuæi meditaciju. Ne mogu zamisliti kako je psihoanalitièarima.. Tolkienovih fantastiènih ro mana ili filmova strave poput Aliena.to je jedan od razloga za to mo e biti toliko dosadno slu ati nekoga dok opisuje svoj e snove. ali i jasn om odvojeno æu od nje. èesto æemo u ne-RE spav anju sanjati da ponovno izvodimo tu radnju. A èuo sam za arhitekta koji svake noæi sanja beton! 113 Robert VVinston: LJUDSKI UM Gdje sam ja u svemu tome? Pomislite na trenutak na sebe. Èitajuæi takve romane. pa moj e minimalno ja trenutaèno osjeæa pl stiène tipke koje ubada moj desni ka iprst. ne mo e usto i objasniti ni ponuditi uzrok bizarnih sa dr aja snova. Zapravo.najspominjar ja vrsta snova. obavljamo li kakvu ponavljanu radnju dugo jekom dana. zapravo. nai ao sam na opis s na Carlajunga iz 1913: »Ispred mene bio je ulaz u tamnu spilju ispred kojegje staj ao patuljak s ko om poput ivotinjske. pripremajuæi se za pisanje ove knjige. To me ponukalo na dublje razmi ljanje. REM snove. ali uz ostale obi ke. moj je mozak odgovoran za mnoge osobitosti mog identiteta. Re vonsuoa. tipkamo ili radimo na blagajni. Mo da su oni. Hobson smatra da o odnosu tih dvaju mo danih s ustava ovise mnoga mo dana stanja. ali ne obja njava èinjenicu da sanjanje stvara sjeæanja. ptice i veæina iv tinja. primjerice. Kad sam. Mo e se reæi da taj i sani taj oblik imaju kukci. i Gr aeme Mitchison prihvatili su kontroverzno stajali te prema kojem »sanjamo da bismo z aboravili«. mo da su ti s novi rijetl ali ih bolje pamtimo.itd. moja prva pomisao bila je kako se èine nestvarni. Hobson.sada njeg ili iz pro losti? Razmi ljate li u pojmovima situacija u kojima s bili. mora postojati proces ko jim se sjeæanja bri u. Kad spavaju. njihov mozak ponavlja izvori obrazac okidanja. razlikuju tri razine samopoimanja. g dje sam ugledao sjajan crveni kristal. naravno da nisu mogli biti stvarni. psih ozu. I jednako kao to stvara moje vrlo osobne snove. Ako je bila rijeè o snovima.. neurotransmiterskih sustava. Uoèi ulaska u REM spavanje most proizvodi poveæane kolièine neurotransmitera acetilkol ina. kao to 112 Obraæanje pozornosti predlo io dr. To potvrðuju i studije na t korima. provukao sam se pokraj njega prema uskom ul azu. Snovi su vrlo osobni i svojstveni sanjaèu . Imamo ga i mi. S obzirom na to da èovjekov mozak tijekom ivota primi stotinu trilijuna b itova informacija. Najprije je tu minimaln samopoimanje . premda uvjerljiva. Njihova tvrdnja da su snovi mo dana kanta za smeæe zvuèi prilièno uv erljivo. od kojih mnoga zauvi jek èuvamo.. Sto to. èiji je dio acetil kolin. depresiju i maniju. nego u vi e du a. praæen reakcijama na n posrednu okolinu. sjedalo . Teorija dr. poput serotonina i noradrenalina .«23 Nekoliko je komentatora primijetilo daju ngovi snovi nevjerojatno slièe prizorima iz. sanjarenje. mu obilje ja? M o emo li ga naæi unutar mozga? Mo e li ga se iskljuèiti? Mnoga plemenska dru tva vjeruju ne u jednu. Neki fiL zofi. Mislio sam zapravo da su Jungovi sn ovi zvuèali potpuno drukèije od svega to sam sanjao ili to æu vjerojatno sanjati. Ja ne znam tipkati naslijepo. S druge strane. U dubokome snu postoji ravnote a izmeðu aminergièkih i kolinergièkih. Iz radova Jamesa Bovvera znamo da taj neurotransmiter mo e sudjelovati u »èi æenju« sj nja. a mo e ih pohraniti samo sto bilijuna. slijedi da neko svjesno »ja« do ivljava to iskustvo. Gdje . Godine 1983. jer moj mozak nije Jungov.. pregazio sam kroz do koljena duboku hladnu vodu na drugu stranu spilje.svje stan do ivljaj sebe ovdje i sad. a strah je sredi nje mjesto osjeæaja koje do ivlja vaju osobe kq pate od paralize spavanja (vidi gore).

vidio sam. kao treæe. Pren tome. im pravo na najveæi dio lovine i najvi e se razmno ava. to nam poveæava izglede za dulji vot. Sociolog George Her-bert razlikuj e sebstvo koje zna (»ja«) i sebstvo koje je znano (»mene«). pri lagodba koja nam je pomogla da pre ivimo. da bi ih os . ðujemo informacije o sebi te o okolini. primjerice psi. Iduæi je korak shvaæanje sebe kao neèega to postoji u vremenu. obje ktnom obliku. Usto. stvaranja dugoro< nih planova. »Ja« razmi lja. èak i samokontrole. kad opisujem kako sam se promijenio od dvadeset i prve godin Omoguæuje mi da budem svjestan svojeg postojanja u vremenu. Umjesto da samo jedan pre ivi i prenese gene na potomke.a to je proturjeèno pitanje . a neka se. Mogu èak i zaplakati misleæi da imaju manu. a time i veæe ukupne i zglede za pre ivljavanje. grizodu ja i neugode. Osjeæam takoðer umor i g lad. 114 Obraæanje pozornosti Ali kao svjestan èovjek mo da mogu primijeniti neke vi e suradnièki orijentirane strateg ije koje dopu taju veæu jednakost i veæu specijaliziranost uloga. Istra ivanja na èimpanzama iz 1960-ih upuæivala su na èinjenicu da i one imaju taj stupanj samosvijesti. Nadalje. Nakon druge godine veæina se djece mo e prepoznati na fotografijama. Sposobnost apstraktnog razmi ljanja o sebi i vlastitim postupcima omogi æuje nam da promi ljamo. n e razumiju u to gledaju. o ko este godine. na taj naèin mo emo pre ivjeti obojica .24 Njome uspje nije obr. ako ga doista imaju . Rijeè je o sposobnosti da mo < mo biti objek ti vlastite pozornosti. Izveo sam nedavno taj pokus sa jednim panijelom. No djeca koja jo nisu razvila taj osjeæaj. nas raspolo en? I. Primjerice. recimo. osjeæa.. koji su nedvojbeno inteligentni. Mogu zakljuèiti daje moj susjed Ug nemilosrdan ubojica bizona. Njihove su funkcije razlièite. a time i za preno enje vlas titih gena. brze i okretne penjaèe na stabla i kresaèe kamena. Najjaèi vodi. Primjerice. s miju i trljaju je. ili imaju neki nedost atak. da sam vuk i da n posjedujem tu razi nu samosvijesti. zabrinut sam zbc predavanja koje sutra moram odr ati. zakljuèiti da ne elim umrijeti te da elim uèinit i sve to mogu kako bih to izbjegao. Dio æ ljudi tada moæi ostati kod kuæe i razvijati vje tinu proizvodnje oru ja ili gradnje skl oni ta. Djeca svjesna sebe shvaæaju da se toèka nalazi na njihovu nosu i dod iruju je prstom. on æe je ubiti. a stoga i planiramo.. Druge ivotinje. toplinu sobe. Ja i drugi Dojenèad oblik »mene« razvija izmeðu osamnaestog mjeseca i druge godine. stvaranja svijesti o vlastitoj s mrtnosti. nadzir Kad govorimo o samosvijesti. Smatra se kako je ta treæa razina samopoimanja razmjerno nov evolucijsl doseg. razvoja moralnih vrijedne sti. ptièji pjev i buku prometa izvana . mogu se upitati . recimo. tu je simbolièko (katkad zvano narativno) same poimanje. ispru it æe ruku i dodirnuti zrcalo. lovio bih u èoporu. »Mene« obavlja konkretnije zadaæe . Do treæe godine dijete shvaæa da sjenu stvara vlastito tijelo. a da sam ja bolji u za-mjeæivanju i tra enju plijena. Stoga bi simbolièko samopoimanj moglo obuhvaæati sposobnosti promi ljanja i introspekcije.razvijaju mnogo kasnije od ljudske djece. Jako se uzbudio to vidi »drugog psa« i ubrzo je svojeg novog prijatelja stao tra iti iza zrcala . Sve to izvire iz svijesti o sebi. a plijen æemo podijeliti popola. pa æemo oformiti vi e uspje nih lovaèkih ekspedicija kako bismo stvorili vi ak hrane. To je sposobn ost stvaranja jeziènih mentalnih slika sebe. bira. a u plan mo emo ukljuèiti i druge.i naslon stolice na kojoj sj< dim. obièno podrazumijevamo da govorimo o tom drugom.planira. No to nam jo ne govori to pojam o sebi toèno jest. djeluje. Mogu mu predlo i ti razmjenu -ja æu naæi lovinu. No djeca takoðer stjeèu kon115 Robert VVinston: LJUDSKI UM cepte poput srama. U klasiènom pokus u koji dokazuje tu samosvijest djetetu obojimo crvenu toèku na nosu i postavimo ga ispred zrcala. èija su pravila odreðen ubojitim i reproduktivnim sposobnostima njegovih èlanova. èak i ako nisu nedavno snimljene. imamo objektivno samopoimanje. Mislim da se sjeæam kad sam ja to shvatio jer sam tada namjerno gazio po sjeni mlaðe sestre kako bih dokazao svo ju nadmoæ. Na djel je. Mo da^ vrijeme za stanku.kako sam d. premda ga. Mogu. Ti koncepti ovise o produbljenoj s mosvij esti te o shvaæanju sebe kao neèega to drugi mogu vrjednovati.

U njemu dijete promati kako se dvij e djevojèice igraju s pikulom. p okazali su fotografije lica. Ona uzimaj u obzir znanje u umu drugoga i ne oslanj aju se samo na vlastito znanje. glumiti s vojeg efa. no upi tan za subjektivnu procjenu. meðu kojimaje bila ijedna neodoljiva. Sally se vraæa u sob u. Istra2 vanja pokazuju da autistièna djeca imaju zn atnih te koæa u razvoju teorije utr i reæi æe da æe Sally pogledati u kutiju.nek ome tko osim u prostoru postoji i u vremenu. Odrasla osoba koja je vodila djecu u sobu rekl bi im da se smiju igrati èime e le. a zatim b riznuo u plaè. pacijent. Djeca koja su razvila teorij u uma ispravno izabiru ko aru. neka veæ i nakon nekoliko m nuta. Veæ smo se osvrnuli na ulogu èeonih re njeva u nadzor impulsa i poriva iz ni ih mo danih t vorba. ali da ne smiju ni dodirnuti posebnu igraèki Kad je odrasla osoba oti la. nije se mogao slo iti ni s jednom od preporuka koje j e maloprije dao. On je lijeèio iznimno inteligentnog mu karca kojem je uklonjen tumor iz èeonih re njeva. Prva æe lutka. No od èetvrte su godine mogla lagati s lakoæom. obja njeno im je. Nimalo iznenaðujuæe. Sally stavi piku u ko aru i iziðe iz s obe. David J. Pacijent je zadr ao svu inteligenci ju i sve znanje. Slièno. svijest o sebi kljuèanje preduvjet s: mokontro le. biti dobroæi dan lik koji æe. Turk. vrlo su èesto prilièno nezainteresirane za svoj izgled. ali ne i vlastite. no na posluje bio jako neuèinkovit. Dok je Sally odsutna. uglavnom pokazuju nizak stupa nj zanimanja za sebe . gdje se piku la doista nalazi. mo da i kasnije. m . oko èetvrte godine. Njegovo je uljevito tijelo (vidi drugo poglavlje). Osim toga.i kako se njime mo e manipulirati. razvija se ne to to nazivamo »teorija uma Poznati test teorije uma jest tzv.jeæala. Inteligentij djeca u takvom pokusu la u uspje nije. Tek kad smo svjesni sebe mo emo usporeðivati vlastito pona anj s pona anjem drugih. na izravno su se pitanj sva petogodi nja djeca uistinu dirljivo klela da nisu dirala zabranjenu igraèki osim jednog djeèaka koji je malo zastao. U efovim je cipelama pacijent brzo i toèno prepoznao te koæe na poslu. pa sazrijevaju tek u dobi od dvadeset godina. za s ebe izabrati neku drugu slièici No druga je lutka bila zao lik koji æe zacijelo uzet i djetetovu omiljenu slièici Djeca do tri godine nisu uspjela zavarati zloèestu lutk u i izgubila su omiljen slièicu. podlegla isku enju. Po povratku odr asle osobe. pokus sa Sally i Anne. Pojam o sebi i sposobnost samoregu lacije razvijaju se usporedo s mo danim neuronskim mre ama. kad smo snimali Ljudsko tijelo. èeoni se rt 116 Obraæanje pozornosti njevi kod èovjeka razvijaju sporo.26 Prije nekoliko godina. U jednom kl siènom pokusu djeci su dali kom plet samoljepljivih slièica i od njih zatra ili c izaberu najdra u. Osim to nam daje sposobnost laganja. Michael Gazzaniga i drugi iz Centra za ko gnitivnu neuroznanost na fakultetu Dartmouth u New Hampshireu ispitaniku J. W. U toj fazi. ko arom i kutijom. Usprkos niskoj radnoj uspje nos ti. primjerice. Klasièan primjer odnosa izmeðu èeonih re njeva i svijesti o sebi dao je neurolog Donald Stuss s Istra ivaèkog instituta Rotman u Torontu. »zloèesta« Anne pikulu premjes u kutiju. Èini se da ne mogu o sebi razmi ljati kao o objektu . Nije mogao objektivno sagledati situaciju iz vlastite perspekti ve. a od djeteta tra imo da ka e gdje æe Sally tra i pikulu. Ulogu èeonih re njeva u samopoimanju jasno vidimo kod osoba s o teæenjem u tom podruèju.25 Pojam o sebi dopu ta nam takoðer da netoèno predstavljamo informacij da varamo druge z bog osobnog probitka. djeca moraju razviti sposobnost shvaæanja drugih ki neovisnih i zasebnih oso ba. Zatim su im rekli da æe ih posjetiti dvije lutke koje æe ih pita koja im se slièica najvi e svidjela. gotovo su sva djeca.mogu prepoznati poremeæaje i abnormalnosti drugih. odnosno da la emo. Cetve rogodi njaci su za takav oblik laganja uglavnom premladi. C esto se. a prema najnovijim istra ivanjima. nije mogao shvatiti da ima problem i nisu mu bile jasne reakcije efa i kolega . a sposobnost varanj a podrazumijev shvaæanje psihièkog stanja drugih . premda samu informaciju savr eno znaju. pr mjerice krasno oslikan v lakiæ.27 Te koæe s poimanjem sebe i odnosa sebe i drugih èini se da su povezane i s komunikacij om izmeðu mo danih polutka. Stuss je pacijenta zamolio da izvedu »igru uloga« u kojoj æe on. promatrao sam èetv< rogodi nj u i petogodi nju djecu kroz jednosmjerno staklo. te ko dosjeæaju gdje su saznali odreðenu informaciju. nakon to postavi pitanje. a dob roj su lutki iste dobno govorila istinu. Pojedinaèno su pi stana u sobu punu lijepih igraèaka.

Desna je polutka uglavnom govorila da viðena lica pripadaju drugima. Jedan je od moguæih pristupa < se ogranièimo na pet vidljivih obilje ja svijesti. kao ni vi meni svoj. imamo tzv. moja se percepcija mirisa ponovno mijenja i postaje jedva zamjetna. Pola sekunde poslije Pomislite na plavog slona. kognitivni neurozn anstvenik Steven Pinker: »Ne samo da mogu osjeæati bo vidjeti crvenu boju. a na drugom jednog od istra ivaèa (toènije. na e poimanje sebe i drugih oblikuju dva neovisna mo dana sustava. Ja nije samo spoznavajuæe. Primjer ice. na mozak mo e stvoriti skladan pogled na svijet iz perspektive osobe s vlastitim sebstvom okru ene drugim ljudima. 0( to je da se u meðuvremenu ni ta nije zbilo s molekulama koje tvore miri s ili mojim osjetnim organom. Kad je tok neuronske komunikacije izmeðu polutka nesmetan. a kako i zlike u neuronskim v ezama stvaraju razlike u percepciji. ona je proces koji te aktivnosti sjedinjuje u stalan do ivljaj. Ne moram nu no znati od èega : sastoji . Dojmom ovdje nazivamo jedinstvenu perspektivu iz koje svatko od n »vidi« vlastite spoznaje. Svijest: oruðe poput svakog drugog Svijest je oduvijek bilo iznimno te ko definirati.ost koji spaja mo dane polovice. Steve Pinker. no ne mogu svjesno opaziti naè kojim moji neuroni i neurot ransmiteri pohranjuju i dobavljaju te informacij Dakle. Mogu nauè niz svojstava serotonina i izrecitirati ih vam. te ko o teæeno tijekom operacije zbog epilepsije. kako ih tumaèimo. Isto se zbilo kad je gledao pretapajuæe nizove slika vlastitog lica i lica dvaju amerièkih predsjednika. Lica su raèunalno spojena u pretapajuæi slijed na èijem se jednom kraju nalazilo lice samog pacijenta. Razliku stvara moje tumaèenje informacija. g riva . mo emo govoriti o svjesnim i nesvjesnim procesima. ovdje san osjeæam bol i vidim crvenu boju!'«28 Naposljetku. osla njam se na umne procese kojih sam nesvjestan. imamo obilje je promjenjivog pristupa. svijesti. Hotimiènost podrazumijeva razliku i meðu onoga to nam govore na i osjeti i onoga to èinimo s tim informacij ma. i dalje æu biti svjestan razl ike. Pozabavimo se najprije svojstvo »dojm a«. ne postoji objektivna zelena boj nego samo slièni n euronski putovi koji je prepoznaju u veæini mozgova. podvrgnuti znanstvenom istr a ivanju? Mo emo li naæi mo dane jedinice koje sudjeluju u svijesti i vidjeti ih na djel u? Odgovor je da. drveæa koje ondje raste. Svijest mo emo usporediti s filmoi èine je po jedinaène snimke koje tvore na u osjetnu i kognitivnu aktivnost. kad prvi put doðem u neku stranu zemlj uvijek me zapanji njezin jedinstven mi ris. ali ne ' dim i ni na koji naèin ne osjeæam neuronsku aktivnost u mozgu. Ostanem li ondj e vi e od nekolil sati. 118 Obraæanje pozornosti Do li smo. ali uz pokoje iznenaðenje. Èetvrto je obilje je samoobjektivnosti. Vidim zelenu. hotimiènost.mo da od mirisa cigaretnog dima. evo druge zadaæe. proizvod jednog od temeljenih stanja. mo emo l ije. Zatim. Kao to smo spomenuli. No n em prouèavanju toga » lozofskijeg« vida uma ovdje nije kraj. ja. a lijeva je p okazivala tenedenciju da ih prepoznaje kao vlastita. Sam je poja o sebi.no prvih sam nekoliko sati u svakoj novoj zemlji pod njegovim sna ni dojmom. i I 117 Robert VVinston: LJUDSKI UM Èini se daje sebstvo plod meðuigre odreðenih mo danih podruèja. Slijed je prikazan pose bno lijevoj i desnoj pacijentovoj polutki. Sad kad ste to uèinili. jer da ne pomislite na zel . nego i isk stveno. s tehnikama koje smo rabili kako bismo otkrili mo danu aktivnost u podlozi os jetne percepcije ili pozornosti i voljnih postupaka. do nekih korisnih definicija svijesti. dobro poznaje i èija istra ivanja èesto spominjem u knjizi). naime. Kako je pro la druga zadaæa? Pretpostavljam manje uspje no. meðutim. Kao stoje rek. ono koje mo e govoriti o mojim umnim do ivljajima. Kad svjesno gledam zelenu b ju. Prema tome. hrane. Iduæe je svojstvo jedinstvenog do ivljaja. no to je sad i zlièita razlika od one koju sam isprva opazio. W . a od njega je zatra eno da pritiskom na gumb ka e jesu li prikazana lica njegova ili ne. kojeg J. Vratim li se u tu zemlju. ja vam nikad ne mogu i stinu vjerno prenije ti svoj »dojam« zelene boje. nego mogu i pomisliti. Michaela Gazzanige. Pitanje je. Nemojte pomisli ti na zelenog slona. dakle. 'Hej.

najprije ste morali pomisliti na njega! No dopustite da vas upitam j o ne to. Mjereæi nj ve reakcije EEG-om. Holdera i Daniela . stalno mogao ostvarivati visoke rezultate. Istodobno je njemaèki znanstvenik Hans Kornhuber provodio vlastita istr* ivanja svj esnosti voljnih postupaka. Èini se daje svrha tog ekonomiènost . burkala ranije . u zelenoj sobi televizijskog studija. Do trenutka u kojem znamo da elimo ne to uèinit jedan je dio nas to veæ znao otpril ike treæinu sekunde. Libet je u istra ivanjima oti ao korak dalje. odr avam na e vi e mo dane tvorbe slobodnima za najzahtjevnije ili najposebnije zadaæi Prije nekoliko godina. trenutaèno. podaci s EEG-a pokazali su da se motorièka aktivnost u. Pokusi koje je 1840-ih provodio Wilhelm Wundt na Heidel-ber kom sveuèili tu pok azali su da mozak sjedinjuje dva podra aja .i saèuvati glavu na ramenima? Budu da su vrata udaljena samo dvadeset metara. mogao iz sata u sat bo riti protiv velike zapadnoindijske èetvorke Holdinga.dvadeset i èetiri slike u sekundi ne vidimo kao bljeskove na zaslonu. jer se to jednostavno dogodi. Poput Libeta. S obziro m na prirodno tjelesn vrijeme reakcije.petsto milisekunda prije izvoðenja. neko vrijeme nakon to sam se povukao iz vrhunsko kriketa. Poku avajuæi izdvojiti trenutak u kojem ispitanici oc luèe izvesti pokret. Robertsa. s vjesnom i nesvjesnom. Pokazuju. Griegje nakratk o razmislio i zatii mi rekao kako misli da mi ne mo e objasniti kako je to njemu p olazilo za rukor ali i da smatra kako svi dobri udaraèi moraju predviðati bacaèeve pot eze.29 Eksperimentirao je na pacijentima podvrgnutima stereota ktiènim neurolo kim zahvatima zbog nepopustljivih bolova. primijetio je da je trajanje podra aja do prvih iskaza bilo iz nenaðujuæe dugo. dakako.k oji se pojave u kratkom razmaku. odluka za djele vanje najprije se javlja podsvjesno i potrebno joj je oko tr isto milisekunda d prijeðe u svijest. No mozgu je za sve njegove procese doista potrebno vrijeme. govoriti o sada njosti. nju. sluèajno sam. za to se ka njenje poèeo zanimati Benjamin Li-bet sa S veuèili taju ne Kalifornije. svojstvo mozga koje film i televiziju èini moguæim a . Libetje slao elektriène impulse u razlièite dijelove njih ovih tijela. napose kad raspravljamo o svijesti.u tom sluèaju podizanja prsta kad po ele ili kao odge vor na zujanje zujala. percipirat æete te dodire kao jedan predmet koji vam klizi po ruci. Isto se dogaða s dodirom .zvukove ili bljeskove. potrebno joj je vrijeme da se o blikuje. ma kolik dobar bio. Samo to toga niste sv jesni. primjerice . Ukrat ko. Nakon to bi najprije dobili lokalnu anesteziju glave.ra zdoblje pripreme neuronske aktivnosti u motorièkoj kori . Zakljuèio je da 119 Robert VVinston: LJUDSKI UM je trebalo oko petsto milisekunda da svijest primi osjetni odgovor na elektrk nu struju te ga preradi u izreciv do ivljaj.enog slona. o »ovdje i sada«.s dvjema razinama obrade. opazio je da postoji odre ðen razmak . To je. obièno pretpostavljamo daje sve to se zbiva u mozgu trenutaèno te da nema smisl a pitati koliko mi treba da pomislim na stolac ili da reagiram na svjetlosni blj esak. Svijest nije trenutaèan do ivljaj. poput ko e ili mo dane kore. Premda vam zujala i podizanje prstiju mo da ne zvuèe uzbudljivo poput isp tivanja lj udskog spolnog pona anja ili mo danih procesa koji sudjeluju u sanj. Koliko vam je vremena trebalo za svaku od tih vje bica? Na-nosekunda? Pola m inute? Ili mislite da uopæe nije trajalo? Da se samo zbilo? Obièavamo. osobit o kad se loptica n predvidljivo odbija od tla ili vijuga zrakom.di izvoðenja voljne radnje . . da nismo posv svjesni mo danih proce sa. bez obzira na to t o ovaj baca brzinom od oko 145 km/h? Kako se seriji 1976. No bez obzira na iz jave o osvje æivanju nakane dvjest milisekunda prije. da b ilo koji udarac iziðe pred brzog bacaèa i stalno posti e o] trèavanja.dodirne li vam netko r uku na èetiri mjesta u vrlo kratkim razmacima (govorim o najvi e desetinki sekunde. nego kao skladnu cjelinu. lo ptica od bacaèeve ruke do pal ce dolijeæe za podosta manje od pola sekunde. Libetovi s u nalazi na svoj naèin okantni. Ispitanici s izjavljivali da su namjere djelova nja postajali svjesni oko dvjesto milisekund prije izvoðenja radnje . susreo Tonvja Grieg. i od njih tra io da ka u to osjeæaju. naime. Kako je moguæi upitao sam ga. tovi e. a mozak je taj koji prikriva ka njenje. pa to neæete moæi isprobati kod kuæe). èinilo se vrlo malo vjerojatnim da bi bilo koji bacaè. Otprilike 120 godina poslije. biv eg kape tana engleske reprezentacije i svestranog igraèa.

pokazuju kako svjesnost nije »u ovom trenutku«. primjerice. Davno u pro losti okoli u smo se mogli prilagoditi samo prilagodbo nara taja. nego su zamah prilagodili toèno dvije stoti ne milisekunda prije udarca. pomoæu filma koji prikazuje ten isaèa dok servira. stoje u dogaðaju bilo novo ili razlièit o. Maèji ka alj kad je rijeè. Uza sve f unkcije koje obavlja. tra eæi od dragovoljaca da gledaju u ekran na kojemje u bljeskovima p rikazivao popise raznobojnih rijeèi. a bojaje plava. Ondje imaju osobito dobro opremljen odjel za istra ivanje sporta. Razlika meðu njima bila je. usporeðujuæi ga nagomilanim sjeæanjima svega to se dos. poput èimpanza. Nadaju se d a bi takav pristup mogao pobolj ati izvedbe sporta a koji te e vrhunskim sportskim pos tignuæima. Ali kad sama rij asi » uto«. Ispitanici su morali navesti boju rijeèi. zdesna ili po sredini. kao to znamo. brojn i isprepletenijijer. svojevrstan luk svjesnosti . Ali umjesto da nagaðamo o tome je li ta tvorba sjedi te svijesti. Ta se vrsta ra èlambe danas provodi na sveuèili t u Sheffield Hallam. sjedi te dugoroènog pamæen ja. ali toga nisu bili svjesni. a izmeðu ostalog posjeduju slo enu opremu za analizu pok reta kojom se mo e analizirati to se toèno zbiva i kako sporta i reagiraju. korisnije æe biti da pogledamo podruèja s kojima suraðuje. Primijetio je kako je hipokampus. Njihovo meðudjelovanje stvara bi. taj bismo dio mogli nazvati i mo danim sjedi tem koncentracije . nego da se uv ijek zbiva odreðeno vrijeme prije ili poslije njega. Istra ivanja nam. a ne rijeè.Èini se da istra ivanja provedena na sporta ima podupiru Libetove nalazi Tijekom 1980-ih Petera MacLeoda iz Odjela primijenjene psihologije Cambridgeu za nimalo je kako se vrsni svjetski udaraèi pripremaju za loptic kojimaje potrebno sa mo 440 milisekunda da napuste bacaèevu ruku i udare 120 Obraæanje pozornosti palicu. s prednjom cingularnom korom osobito dobro povezan debelim èvorom vlakana koji nazivamo cingulum. je li . u tome to su profesionalni igraèi isto mogli predvidjeti èetrdesetak milisekunda prije nego to je loptica napustila serviserovu ruku. Gravje predlo io da 121 Robert VVinston: LJUDSKI UM ta fizièka veza funkcionira na sljedeæi naèin: cingularna korajavi hipokampu: da oèekuje odreðen ishod. U takvim e primjerima Posner zabilje io visoku aktivnost prednje cingularne kore. malo je ispitanika bilo sposobno podrobno opisat i svoje postupke. Jesmo li zbog toga razvili svijest. Najbolji igraèi najbr e i najtoènije predviðaju to æe se zbiti. Daljnja istra ivanja na kriketa ima i tenisaèima pokazuju da su najbolji meðu njima osob ito vje ti prognozeri.djelovanjem nedjelovanjem? Odluèimo li se djelovati. zbilo. Da bismo bili najbolji u pre ivljavan ju. zadaæa postaje te a i zahtijeva vi e svjesnog napora. dakle. morali smo usavr sposobnost trenutaène reakcije (ili barem unutar nekoliko stot ina milisekund na promjene u okolini. na svijest mo emo jednostavno gledati kao na vrhunac mo dane razvoja. dakle. na nove dogaðaje u okoli u mogli odgovor: metodom poku aja i pogre aka. èiji sam trenutaèno rektor. a poèetnici i profesionalci u toj su fazi mogli toèno predvidjeti hoæe li im lopti ca doæi slijeva. to æemo uèiniti? U tom smislu. Slièna istra ivanja na udaraèima pokazala su da oni potrebne pripremne pokrete izvode stotinu milisekunda prije nego to loptica napusti bacaèevu ruku. Nakon stotinu dvadeset milisekunda leta loptice film se zaustav io. »tableta« napisana utim pismom. Primali su informacije temeljem kojih su planirali djelovanje. Znakovito. recimo. Pro ionalni tenisaèi i poèetnici testirani su. meðutim. to se obrazac okid anja u mozgu vi e ponavlj to utvrðeniji postaje. a hipokampus ga onda izvje æuje o tome to upravo zbilo i.èak i prije prvog piæa. Zatim sm o postali sposobni nauèiti neke reflekse tijekom ivot Poslije smo.koncentra ciju u kombinaciji sa znaèenjer Slijed zbivanja od te se toèke nastavlja: kako æemo od govoriti . No koja mo dana podruèja sudjeluj u u nastanku te neobiène predsvijesti? Michael Posner s Oregonskog sveuèili ta istra io je to pitanje. Upravo je to uèinio Jeffrev Grav s londonskog P sihijatrijskog instituta. Jednostavni su ref leksi postali slo eniji. a zatim i djelovali prema tim planovima do desetinke sekunde prije nego bi se to dogodilo. MacLeodovi rezultati pokazali su da udaraèi nisu trenutaèno reagirali na pro mjene brzine i putanje dolazeæe loptice. To je gotovo sigurno br e nego to bismo vi ili ja stig li pritisnuti pravu tipku na nekom od strojeva za mjerenje brzine reakcije .

naizgled smrtno ranjen. siæu ne goleme. pregled. djelomice ih puni li dinamitom. U iduæim æemo se poglavljima. Na èelu im je bio predrad-nik Phineas P. Nejasno je tko mu je sanirao grozne ozljede. dr. sposoban i marljiv mu karac omiljen u dru tvu. No u jednom je navratu toga poslijepodneva Phineas Gage za rio eljeznu ipku u rupu. a zatim ih obilato. To se obièno dogaða kad ra èlanjujen ne to stoje toliko svo jstvenom na em postojanju da rijetko o tome razmi ljam Ipak. a mozakje jedan od organa za kc bi se moglo reæi da djelu je homeostatski. Eksplozija koju je to izazvalo silovito je ispalila ipku koja je probila Ga-ge ov lijevi obraz. koji omoguæuje prilagodbe. ivanje rana. Sila te krute eljezne munje odbacila je Gagea nekoliko metara unatrag. a radovi su izvrsno napredovali. sustav hladi prostor dok s e ne postigr ugodna temperatura. Bi èovjekom znaèi moæi pobjeæi trenutku jednako k ao i reagirati na njega . poletjela je izravno prem a njegovu licu. u skladu sa svakim po jedinim trenutkom. Oèito su oèekivali da æe umrijeti jer je Thom Winslow. Sipka se z arila u tlo dvadesetak metara iza njega. Nije jasno je li izgubio svijest. Prvi gaje. koju je oblikovao Gage. Skupina je eks plozivom poravnavala kriljevaèke stijene na umskom tlu. Gage je tada zasigurno b pri punoj sv ijesti i sposoban govoriti. mijenjajuæi razinu neurotransmitera i hormon primjerice. umetali fitilj. Otvor u lubanji bio je dovoljno velik da u njega stane aka odraslog èovjeka. samo stoljeæe poslije najmanje jedna Nobelova nagrada ne bi bila uruèen a zbog pogre nih razloga. Za vruæeg vremena.ona alat koji èovjekovu plastiènom mozgu omoguæio trenutaènu prilagodbu na zahtje1 pojed inog trenutka? U medicini se uvelike rabi pojam homeostaza.mo sanjati. Svijest je. skupina radnika pripremalaje tlo za polaga nje eljeznièke pruge u umskom usjeku udaljenom oko tri kilometra od Cavendisha (1300 stanovnika) u Vermontu. Sunèanog poslijepodneva 13. Kad god se upustim u tu temu. jer je navodno rekao: »Doktore. dok iz grada nije do ao Christopher Goodrich s volovskom zapregom i odvezao ga do konaèi ta Josep123 Robert VVinston: LJUDSKI UM ha Adama u sredi tu grada. stvarati. primi jetit æe neki. Istu samoregulirajuæu funkciju mozak obavlja stal ni unutarnjim promjenama. a tisuæe ivota mo da ne bi bile nepovratno uni tene kao rezulta t jednog od najveæih skandala u povijesti medicine. Johnu Harlowu. svratio kako bi ga izmjerio za lijes. u kljuèuje termostat i p< poèinje grijati. izraðivaè ormara koji je ivio preko puta (i u slobodno vrijeme p grebnik). Jednostavno i mo emo usporediti sa sustavom grijanja i klim atizacije velike zgrade: kad vani hladno. punili pijeskom. Ne postoje posve pouzdani sv jedoci dogaðaja koji su uslijedili.« No zasluge za lijeèenje. stoga. iskopala mu lijevo oko probu iv i dno oène duplje i izletjela kroz vrh lubanje. a da nije provjerio je li pomoænik nasuo za titni sloj pijesk a. unatoè promjenama oko tijel Mnogo je primjer a homeostatskih sustava. no èini se daje njihov vrlo pedantan predradnik bio neuobièajeno nesmotren. èini se. rujna 1848. no le a o je ondje trzajuæi se. sustav prepoznaje nisku temperaturu. svjestan sam da se mo e doimati nespojivom: svakida nj im iskustvom posjedovanja uma. omatanje èisti zavojima i davanje obilne k olièine antiseptika pripisuju se mjesnom lijeènil dr. sad æe imati pune ruke p osla. Zaèudo. Postojano stanje »nastoji« odr a unatoè stalno promjenjivom vanjskom sv ijetu na koji reagira. Premdaje te ila gotovo sedam kilograma. Homeostaza je proces koji razlièiti d ijelovi tijela posti u stabilno stanje. ili stvarajuæi i potkresujuæi sinaptièke veze. pozabav nekima od upeèatljivijih vidova èovjekova uma. Zapoèet æemo sa èuvstvima. nabijali su smjesu prije nego t o bi zapalili fitilj. prema tom vrhunski oblik h omeostatskog sustava. el jeznom ipkom dugom 110 cm. jasno je i kako èovjeka èin i mnogo vi e od svjesnosti i pozornosti. Edvv ard Williams iz Proctorsvillea u Vermontu. Gage. preko ruba. sjeæati se i osjeæati. 122 Peto poglavlje Èuvstveni um Poznata nesreæa koja se prije vi e od stotinu i pedeset godina zbila u omanjem eljezn ièkom usjeku pokraj jednog seoceta u amerièkoj Novoj Engleskoj naposljetku je sna no u tjecala na znanje o funkcioniranju mozga. Daje bila samo malo utjecajnija. ostaviv i za sobom golemu rupu koja se protezala gotovo do sredine glave . Cijeli su dan bu ili rupe u stijenama. nije do lo .

ni do kakve infekcije, a nekoliko tjed na poslije njegov je pacijent bio dovoljn o zdrav da poðe na oporavak obite u Lebanon, u New Hampshireu. Dr. Harlovvu pripis uju se zasluge za kakvoæ lijeènièke skrbi koju je Gage dobio, ali i za, to æe se kasnije pokazati va nir objavljivanje sluèaja. Opisao gaje potkraj godine u èlanku Prolazak elj ezne ip kroz glavu u Boston Medical and SurgicalJournalu. Harlowa je zapanjilo to se i prva èinilo da se Gage posve oporavio, bez posljedica. Hodao je i govorio nc malno, osjeti su mu bili normalni, a udove je slobodno micao. Smatra se da se prièa o Phineasu Gageu, i spoznaje koje smo stekli iz njeg vih ozl jeda, spominje u najmanje ezdeset posto svih knjiga o neuroznanosi Gageu su se zb og ozljede posve promijenili temperament i osobnost. Koliko prije bio strpljiv i pouzdan, toliko je sad postao nagao i hirovit. Prije nesreæ Phineas Gage i poznata eljezna ipka 124 Èuvstveni um bio je dobro organiziran i dru tven, dobro se slagao sa svakime s kim bi do ao u kon takt, a sad je bio agresivan i te ak. Nikoga nije po tovao, iznosio je sabla- njive se ksualne ponude, bio je svojeglav, ekscentrièan, neobuzdan i nepouzdan. Doista, pre mda se htio vratiti poslu predradnika, bilo je jasno da mu se tako odgovorna du no st nije smjela povjeriti, osobito ako je obuhvaæala rad s eksplozivima. Poèeo se pot ucati i raditi razne poslove. Bio je, primjerice, koèi-ja , konju ar i èistaè. Kako su izg ledi da se zaposli u svojem kraju bili sve manji, nekoliko je godina, èini se, pro veo u Èileu radeæi kao konju ar. Naposljetku je zavr io kao izlo ak u Barnumovu cirkusu u New Vorku. Tijekom iduæih deset godina zdravlje mu se pogor alo te je 1860. umro od posljedica kroniène epilepsije. Sedam godina poslije tijelo mu je ekshumirano i ob avljena je svojevrsna obdukcija. Dr. Harlow, koji se i dalje ivo zanimao za tu nu s udbinu Phineasa Gagea, predao je njegovu lubanju, zajedno s poznatom ipkom, Harva rdskom medicinskom fakultetu kao izlo ak. Danas ih se mo e razgledati u harvardskoj Medicinskoj knji nici Countvvav. Profesor Moniz i »bijeli rez« Gotovo stoljeæe nakon Gageove svjetski poznate nesreæe, jedan je portugalski lijeènik hladnokrvno i smi ljeno poku ao reproducirati vrlo sliènu ozljedu na te ko poremeæenim, du vno oboljelim pacijentima. Ipak, èinio je to na mnogo drukèiji, nadziraniji naèin. Pro fesor Egas Moniz u to je vrijeme bio profesor neurologije na Lisabonskom sveuèili tu . Monizovo pravo ime bilo je Antonio Caetano de Abreu Freire, no njegov gaje kum nazvao po junaku portugalskog pokreta otpora koji se borio protiv Maora. To kr te nje kao da mu je usmjerilo ivot u, recimo to tako, mu evnom smjeru. S dvadeset i de vet godina postaje èlan portugalskog parlamenta, a u drugom dijelu Prvoga svjetsko g rata, prije nego to æe postati ministar vanjskih poslova, bio je veleposlanik u pa njolskoj. Stoga je bio jedan od potpisnika Versajskog ugovora na svr etku rata, no iz politike se morao povuæi nakon to je zbog politièkih nesuglasica izazvan na dvobo j. Do trenutka kad je ponovno bio spreman potpuno se posvetiti medicini u Lisabonu, Moniz je veæ bio napisao knjigu o seksualnoj funkciji i patolo kim vidovima seksual nog ivota, dvije o hipnozi i njezinoj povijesti te, 1917., knjigu o ratnim neurol o kim ozljedama. Iduæihje nekoliko godina u Lisabonu bilo iznimno uspje no za njega. K ao neurolog stekao je velik meðunarodni ugled, jer je razvio nove metode prouèavanja ljudskog mozga. Istodobno je i dalje obavljao pokuse na ivotinjama. Do Monizova doba ustaljen naèin prouèavanja ustroja 125 Robert Winston: LJUDSKI UM neozlijeðena mozga bilo je rendgensko snimanje, sa svim opasnostima koje ponovljen o izlaganje moglo donijeti pacijentu - premda se, dakako, o opasn stima dijagnos tièkog zraèenja poèelo razmi ljati tek mnogo kasnije. Uzgre taje zabrinutost novijeg dat uma. Kad sam bio desetogodi njak, u otmjeniji je trgovinama cipela obièaj bio isprob avati nove cipele pod rendgenom. Zvu nevjerojatno daje prva rendgenska snimka ko ju sam vidio bila ona moje noj u mjesnoj trgovini cipelama, na kojoj su se kosti mojih prstiju migoljile pod j zovitom zelenkastom svjetlo æu nesumnjivo vrlo opasno g gama-zraèenja. No u Monizovu dobu lijeènike nije zabrinjavala opasnost od zraèenja, nei vrlo lo a kva liteta rendgenskih snimaka ivèanog sustava. Dok se kosti prsti i druge kosti lijepo

istièu i bacaju sna nu rendgensku sjenu, meka tkiva pop mozga, primjerice, jedva os tavljaju bilo kakav trag. Jedan od glavnih izazo' bilo je nala enje boljih dijagno stièkih postupaka za bolesti poput mo dani tumora. Metoda koja je donekle pobolj ala k akvoæu snimke sastojala se od p veæanja kontrasta ubrizgavanjem zraka u glavu. No i taje tehnika, tzv. zraèr encefalografija, davala zamagljenu, nejasnu sliku, a usto nije bila bezazlena, i bi pacijente nerijetko prilièno dugo poslije pregleda mori le nesnosne glavob lje. Moniz je zatim poèeo ubrizgavati razne spojeve u trupla. I zmeðu ostalii rabio je otopinu natrijeva jodida, koju je ubrizgavao u mo dane arteri je. Joi ne soli razmjerno su nepropusne za rendgenske zrake, pa je tako uspio od r diti polo aj arterija u mozgu. Kad je polo aj raznih arterija bio abnormalai posto jala je moguænost da ih je pomaknuo tumor. Te ko se oteti dojmu da su meðunarodna priznanja i laskanja koja je dobi nakon objav ljivanja svojih va nih radova na podruèju mo dane angiografr Moniza odvele korak preda leko. Poèeo je eksperimentirati s psihokirurgijon Odluèio je lijeèiti tada (ali i dana s) vrlo te ka i bolna stanja poput te kih par; noidnih poremeæaja, ekstremne depresije i shizofrenije. Do 1930-ih saznao za prija nja istra ivanja na mozgovima majmuna i èi mpanza. Te su ivotinje, d istra ivanja agresivne i upla ene, postale pasivne i pitome kad su im odstran li odreðena prednja mo dana podruèja. Moniz, tada zaposlen u psihij atrijski bolnici u Lisabonu, poèeo je razmi ljati o tome da slièan postupak isku a n lju dima s donekle sliènim simptomima. Bio je zadovoljan rezultatima. Prefrontalna leukotomija, ili lobotomija, na èovjeku je prvi put izvedena 1! stude noga 1935. Zajedno s asistentom dr. Limom, Moniz je izbu io nekolik rupa u lubanji paranoidne pacijentice pod lokalnom anestezijom. Zatim je podruèje koje povezuje èe one re njeve s ostalim dijelovima sredi njeg ivè; nog sustava ubrizgao èisti alkohol, oèek juæi da æe to uni titi ivèane stanici Odmah nakon operacije pacijentica je bila manje agi tirana i smirenija. Kak 126 r Èuvstveni um se pokazalo, ostali su pacijenti imali vi e sreæe jer ravnatelj, mo da zbog profesiona lne ljubomore ili istinske sumnje u etiènost Monizova pristupa ili, naposljetku, o dgovornosti za pacijente, Monizu nije dopustio da ih operira. Moniz je pipke stoga pustio izvan bolnice, a postoje sna ne naznake daje svoje kli nièke rezultate uvelike iskrivljavao. Zajedno s Limom, u meðuvremenu je izveo dvades etak operacija na pacijentima s raznih strana. Neki su bolovali od shizofrenije, drugi od psihotiène depresije. Moniz je priznao da su mnogi njegovi pacijenti bil i pone to usporeni nakon operacije, no opæenito je umanjivao opseg negativnih uèinaka svojeg rada. Osim to su otupjeli, pacijenti su patili od inkontinencije, muènine i dezorijentiranosti. Moniz je kardinalno pogrije io propustiv i dugoroèno pratiti stanj e svojih pacijenata, jer je tako zanemario itekako negativne simptome o kojima b i ga veæina izvijestila - to su, naime, mogli. Ali Moniz je bio opijen zaneseno æu. Sm atrao je da alkohol nije djelovao dovoljno sna no, pa gaje zamijenio posebnim no em, leukotomom. Nekoliko poteza naslijepo brzo umetnutim no em i - stvorenje èuveni »bije li rez«. Psihoza je u tom dobu bila uobièajena i neljeèiva bolest, posebice kad su pac ijenti bili neobuzdani i opasni, paje vladalo veliko zanimanje za svaku terapiju koja bi te vrlo bolesne pacijente mogla uèiniti pristupaènijima. »Pobolj anja« dr. Freemana Jedan od neurologa koji se zainteresirao za to pitanje bio je Walter Freeman sa Sveuèili ta George Washington. On je rje enje vidio u revolucionarnom »bijelom rezu«, paje ubrzo i sam bio spreman isprobati ga na ljudima. Prva pacijentica bila mu je gða Hammatt, iznimno agitirana depresivna ena iz Kanzasa. Pred njom i njezinom obitel ji nalazila se odluka: internacija u du evnu bolnicu ili no . Kako je zatvaranje u d u evnu bolnicu tada praktièno znaèilo smrt, izabrali su no . No neposredno prije nego to su je polegli na operacijski stol, gða Hammatt postala je vrlo agitirana. Shvatila je da joj lijeènici moraju obrijati glavu kako bije op erirali. eleæi je smiriti, Freeman joj je obeæao da to neæe biti uèinjeno te da joj uvojc i na koje je bila toliko ponosna neæe nastradati. Nakon est otvora u lubanji i neko liko nezgrapnih rezova u mozgu, Freeman je izvijestio da joj je »postalo svejedno«. Tjedan poslije operacije, gða Hammatt nije mogla pravilno govoriti. Stalno je mrml jala jedne te iste nesuvisle slogove, a usto se nije mogla sjetiti jednostavnih èi

njenica poput dana u tjednu ili nadnevka tog dana. Pisati gotovo uopæe 127 Robert VVinston: LJUDSKI UM nije mogla. Stanje joj se, meðutim, postupno poèelo pobolj avati. Govor joj vratio i n aposljetku je otpu tena kuæi, naoko bez simptoma iznimne anksiozn sti koji su je muèil i prije operacije. O prvoj lobotomiranoj pacijentici Freema je pisao u svojoj au tobiografiji: »Po ivjela je pet godina, najsretnijih u ivot kako ka e g. Hammatt... Mog laje otiæi u kazali te i usitinu u ivati u predstav ne razmi ljajuæi o tome kakva joj je f rizura ili hoæe lije cipele na uljati.« Zajedno s dr. Wattsom, svojim asistentom sa Sveuèili ta George Washingto dr. Freeman lakomisleno se posvetio psihokirurgiji. U razmjerno kratkom vr menu opisao je èak 632 kirur ka zahvata, od kojih je ishod 52 posto ocijen »dobrim«, 32 posto »zadovoljava juæim«, a trinaest posto »lo im«. Osamnae je pacijenata umrlo. Dokumentacija o »dobrim« slu ima bila je nepouzd na i neprikladna, a mnoge medicinske sestre koje su skrbile o tim pacijentirr poslije su priznale kako èesto nisu mogli iæi na zahod, nerijetko su ih salijeta seksualnim ponudama, satima su sjedili nepomièno te izra avali bezvol jnoj dosadu, gubitak pamæenja i deluzije. Freeman i Watts u meðuvremenu su poèeli operirati pacijente s raznim pi remeæajima koj i su dijagnosticirani kao psihijatrijski, ukljuèujuæi pijance sredi ta Washingtona. Na kon to su ondje otvorili unosne privatne ordinac je, Freeman je poèeo eksperimentir ati s raznovrsnim »pobolj anjima«, èije ^ pojedinosti tajio èak i od najbli eg kolege i sur dnika, dr. Wattsa. Takoðer^ pokrenuo pravu samoreklamnu kampanju. Postavljao je tan dove na medici] skim skupovima i konferencijama, a preko tiska je irio tvrdnje da mo e lijeè ti stanja dotad smatrana neizljeèivima. Iduæih se godina posvetio unaprjeð nju svojeg kirur kog pristupa, s ciljem da ga ubrza i pojednostavi. Putovao^ SAD-om i u dvadeset i tri dr ave operirao brojne pacijente, nerijetko s prili no netoènom di jagnozom. Meðu pobolj anjima je bila tzv. transorbitalna tehnika. Cesto ju je izvodio ordinaci ji, a pacijenta bi zatim poslao kuæi taksijem. Njegov sin, koji mu je ka kad pomag ao, opisao je Freemanovu metodu anestezije. Sastojala se od oman ljivanja pacije nata sna nim elektro okom, nakon èega gaje asistent dr ao n operacijskom stolu dok grèevi ne bi oslabjeli. Nastavak transorbitalnog pristi pa vjerno je opisao jedan proma traè: »Freeman bi tada podigao pacijentov k; pak i zatim u suzovod umetnuo instrumen t nalik iljku za led. Nakon nekolik udaraca kirur kim èekiæem (navodno je povremeno, ka d se htio podièiti sve jom vje tinom, bahato rabio stolarski èekiæ) kost je bila probije na. Freeman 1 zauzeo polo aj iza pacijentove glave, gurnuo leukotom oko èetiri centi metra pacijentov èeoni re anj i pomicao vrh naprijed-natrag. Zatim bi postupak pt 128 Èuvstveni um novio na drugoj oènoj duplji.« Zabilje eno je da se jedan profesor neurologije onesvij estio gledajuæi Freemanovu demonstraciju postupka. Postoji jezovita, pomalo mutna fotografija Freemana snimljena oko 1945. Na njoj e na bez svijesti u prugastoj pid ami le i na operacijskom stolu. Dvije joj sestre dr e ruke, a treæa kao da joj priti æe noge. Freeman, okrenut prema objektivu, pokazuje svo je kirur ke vje tine. Odjeven u bijelu odoru bez rukava, golim rukama, bez rukavica, zabija no u pacijentov mozak kroz oènu duplju. Oko stola je osam mu karaca, uglavnom odjevenih u pristojnu civilnu odjeæu, poslovna odijela i kravate. Nitko ne nosi n i ta to barem pribli no nalikuje kirur koj odori, maski ili promatraèkoj halji, unatoè èin ici da infekcije mozga spadaju meðu najsmrtonosnije. Nezaslu ena Nobelova nagrada Nakon to su Egas Moniz i, poslije, Freeman objavili svoje rezultate, svijet je bi o ushiæen. Monizovu se radu isprva posvuda pljeskalo: postao je zapovjednik Legije èasti, stekao brojne poèasne doktorate i progla enje poèasnim èlanom mnogih nacionalnih i znanstvenih akademija. Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljena m u je 1949. jer je Moniz, rijeèima popratnog teksta, »shvatio da psihièke bolesti praæene èuvstvenom napeto æu mogu biti ubla ene uni tavanjem èeonih re njeva ili njihovih veza s d im mo danim podruèjima...« Na poèetku ovog odlomka napisao sam daje Nobelova nagrada dod ijeljena zbog pogre nog razloga. Naime, premda je za odobravanje na koje je nailaz ila psihokirurgija bilo malo opravdanja, raniji Monizov rad na podruèju mo dane radi ologije bio je doista prijeloman i utjecao je na mnoge tehnike koje se uvelike r

abe jo i danas, vi e od osamdeset godina poslije. Vrlo je vjerojatno kako je Freemana izjedala pomisao na slavu kojom je Moniz sve vi e bio obasipan. Ustrajao je na velikim serijama nenadziranih zahvata zbog èega s e sukobio s mnogim èlanovima medicinske struke. No kritiziran je bio ponajprije zb og drugih pitanja - zbog ogla avanja, zbog toga to nije bio kvalificiran kirurg te, mo da, jer su mu mnogi pacijenti naglo umrli, katkad zbog mo danog krvarenja. No pr emda je meðu uglednijim pripadnicima medicinske struke bio na zlu glasu, meðu manje kritiènim i slabije obavije tenim èlanovima struke, u tisku te u javnosti nailazio je na mnogo odobravanja. Zbog toga su mu dolazile mnoge istaknute osobe iz gornjih slojeva dru tva, ukljuèujuæi holivudsku glumicu Frances Farmer i sestru Johna F. Kenne dvja, 129 Robert VVinston: LJUDSKI UM Rosemarv Kennedy, koju je zahvat obogaljio, paje iduæih ezdeset godina ti bala stal nu skrb. Te ki su psihijatrijski poremeæaji bili, i jo jesu, iznimno uobièajeni, a terapi lijeko vima za agresivne, uznemirene pacijente bile su vrlo ogranièene. Largc tyl, poznat i lijek za smirenje, tekje trebao biti izumljen, a djelovanje barbitura bilo je previ e otupljujuæe. Sudbina problematiènog Randalla P. McMurphvj junaka Leta iznad ku kavièjeg gnijezda Kena Kesevja, bila je sudbina koja je u d bu kad se medicinskom zajednicom irilo odu evljenje potpunom èeonom 1 botomijom zadesila tisuæe osoba diljem Europe i SAD-a. Te koæaje bila u ton to su osobe osim agresivnih i destruktivnih crta , gubile i - kao Phineas Ga[ kljuène elemente svojih osobnosti. Primjerice, izgubi li bi sposobnost ljutnj ali i sposobnost da se raduju, suosjeæaju ili budu ushiæeni. Mo da bi prestæ biti problem za svoju okolinu, ali bi takoðer, u nekim sluèajevima, pre stali bi posve funkcionalne osobe. Moniz, ba kao i njegovi sljedbenici, izvadili bi i du e. Upravo su takve drastiène mjere poput lobotomije dovele R. D. Laing psihi jatra radikalnih stavova iz 1960-ih, do zakljuèka daje dru tvo du evno b lesnima progl a avalo osobe koje je htjelo obuzdati i u utkati. Razumijevanje drugih Postoji rijedak mo dani poremeæaj, Urbach-Wietheova bolest, koji mo e doves do kalcifi kacije amigdale. Ralph Adolphs opisao je 1994. pacijenticu koja zbc takvog dvost ranog o teæenja amigdale vi e nije mogla percipirati strah.30 Ni do lo ni do kakva slabl jenja inteligencije ili motorièke funkcije, nego je ima pote koæa u prepoznavanju èuvsta va na licima i u glasovima ljudi. Strah i Iju nju uopæe nije mogla prepoznati. Pre mda strah i ljutnju mogu shvaæati kao pc move, pacijenti s o teæenom amigdalom èesto ne mogu opaziti ili reagirati r njihove svakida nje pojavne oblike. Mo e se èiniti daje to za promatraèa tek zanimljivo, a za oboljelog frustrir; juæe, no u loga amigdale presudna je za opstanak. Jedno je nemoguænost èit; nja ljudskih lica u suvremenom okru ju, ali ne to je posve drukèije ne osjeæa strah kad prema nama juri gol em tegljaè. U jednom od prizora Ljudskog un bio sam uronjen u more pokraj Cape Tow na u kavezu od tankih eljeznih ip; ka, a na mene je nasrtala dvotonska, petipolmet arska velika bijela psina, ud; rajuæi u kavez i keseæi svoje zube od deset centimeta ra. Ma koliko mije mo: dana kora govorila da mogu ostati miran i da æu ostati neoz lijeðen, alarmn zvona u mojoj glavi nepodno ljivo su odzvanjala. 130 Èuvstveni um U dobu kad je opstanak vi e ovisio o okolini i kad su se ljudi povezivali u skupin e kako bi si poveæali izglede za pre ivljavanje, grupna je komunikacija bila ivotno v a na. Medu lovcima-skupljaèima najte a kazna za kr enje pravila skupine bilo je izbaciva nje iz nje - u tada njim je surovim uvjetima to znaèilo smrt. Tragove te prakse nala zimo u obièaju »izbjegavanja«, inaèe stra nom prokletstvu za drevne Izraelite, koji je u v el kim dolinama prevladavao do prvih desetljeæa pro log stoljeæa, a jo je uvijek dijelom vota romskih nomadskih skupina. Grupna komunikacija u osnovi podrazumijeva sposo bnost prepoznavanja i izra avanja èuvstava. Ako je drugi pripadnik skupine, primjeri ce, ljutit ili prepla en, korisno je moæi tumaèiti te znakove i prema njima prilagodit i svoje pona anje. Majmuni pu teni u divljinu nakon odstranjivanja amigdale ne pre ive dugo. Zanemaruju mladunèad i ne mogu prepoznati znakove opasnosti koje alju drugi èl anovi skupine. Upita li me tko da opi em »èuvstvo«, mo da æu biti ponukan da ga opi em kao skup osjeæaja -

Kad su im odreðeni dijelovi mozgov bili podra e ni. èini se da nije toliko rijeè o osjeæajima. s gnale alje i u hipofizu.« U svijt sti bis mo tada do ivjeli ono to nazivamo èuvstvom. èuvstva uvelike nalikuju bojama . budnost. U toj bi fazi informacije u toj elektrokemi skoj poru ci mogle glasiti otprilike ovako: »Primijeæeno ljudsko lice. Drugi znanstvenici tvrde da èuvstva poput zaèuðenosti. Damasia pokazivali su da pacijent nije mogao »osjeæati«. Damasio smatra d aje jedan od razloga za njihovu ogranièenu i nepo punu odvojenost od èuvstava èinjenic a da i dalje primaju izravne mo dane pc dra aje iz kranijalnih ivaca. Zamislite stranicu teleteksta u podrue ju s lo im prijamom televizijskog signala . stoje proces koji obuhvaæa suradnju s hipokampalnin 132 Èuvstveni um . moj bi hipotalamus. »svjesne ore i limbièkog sustava. sve i svemu. Antonio Damasio navodi jedan tu an primjer. bila uskraæena za info macije. U svakida njem iv otu nije mogao prepoznati znakove koji normalnim osobama poma u pri odluèivanju. javljali su da osjeæaju neke vrlo specifiène i istanèane èuvstven do ivljaje.« Kao dijelu petlje izmeðu amigdale hipotalamusa. raz nu mi iæne napetosti. radosti itd. krvni tlak. s mozgom izravno povezuju lic< Mo da fraza »instinktivna reakcija« naposljetku nije samo besmislen kli e. rekao bi da shvaæa da su grozne. Dakle. èuvstveni je proces meðudjelovanje mozga i tijela. Postoj dokumen tirani dokazi o pacijentima s ozljedom leðne mo dine koji su.32. a odatle u vi u koru. Vi a kora tumaèi primljene tj« esne informacije i zakljuèuje: »To je ljutnja. Njezine izluèevine. informacije koj primam o u vi oj kori bile bi nepotpune. U normalnom procesu èuvstveni podra aj . Informacija o razini bu dnosti alje se natrag hipotalamus e-porukom u kojoj mo da stoji: »Na oprezu smo. potaknut djelovanjem hipotalamusa. poput sr ama koji osjeæamo kad se osramotimo u dru tvu. Sto on toèno radi? Èi ni se da djeluje kao sustav za obilje avanje informacija koje dc laze izravno iz o sjetila. Prema J osephu LeDouxu. recimo . sad udaljen metar i pol . ali da to ne mo e osjetiti. mirno. »glazura na torti«.oc lazi iz v idne kore u limbièki sustav. Kad bi mu prikazali slike zastra ujuæih prizora. ljutnja. No sudeæi prema spomenutim dokazima. nema mi iæne aktivnosti itd. Veæina se znanstvenika sla e da su osnovna èuvstva strah. sign ali se proslijeðuju prema tijelu. gaðenja i grizodu ja posto je neovisno. slièn Damasijevu pacijen tu. Testovi dr. Drugi im dodaju gaðenje i zaèuðenost.ha. Stoga poènimo reagirati. Naposljetku bi »zakljuèio« daje stanje. Ovaj smo dio zapoèeli naglasiv i va nost amigdale u cijelom procesu. provjeriti u sto eru«. ljutnje. No bez tijela kao kljuènog dijela te komunikacijske petlje. tuga i radost. mogli bismo reæi da se slo eno èuvstvo grizodu ja sastoji od straha i tuge. izvje tavali o djelomiènoj èuvstvenoj otupjelosti uz odvc jenost. Da imam oz lijeðenu leðnu mo dinu. meðutim. to æe uèiniti?« Hipotalamus. primjeric e.oèi sijevaju. znaèi.brzina srcaje sta na. Svjesno »osjeæanje« samo je vrh ledenog br ijega. tuge. ulijetao je iz jednog na propast osuðenog pothvata u drugi. naglo mijenjaju brzi nu rada srca. zubi su iske eni. koliko o skupu mehanizama za pre ivljavanje koji nam poma u da izbjegnemo opasnost te da se usmjerimo prema najspasonosnijem rje enju.pomije ane brojke i slova te prazn ne.slo enija se sa stoje od kombinacije ogranièenog broja osnovnijih. kategoriziranom shvaæanju èuvstava.prizor ljutitog lica. koji. Vi a bi kora.33 Nakon operacije mozga jedan je njego v pacijent postao neodluèan i neodgovoran. »E-poruka« iz hipotalamus mogla bi glasiti: »Bliska pr ijetnja. Neki zanimljivi rezultati dobiveni na pacijentima s operiranim mozg om idu u prilog tom slo eni131 Robert Winston: LJUDSKI UM jem. ili kao to ka e LeDoux. koje v eæinom ostaje zakopano ispod dosega svijesti. glavnu tjelesn jezdu. Kako nije mogao donositi ispravne odluk e. Prema mi ljenju mnogih znanstvenika. spre mni za boi bu. svejedno slao informaci e prema tijelu. U n jegovu su sluèaju tegobe najvjerojatnije nastale zbog o teæenja veza izmeðu èeone. a n eki i prezir. ne »znajuæi« z ozljedu. Kako to funkcionira? Odreðenu ulogu u osjeæanju emocija imaju informacije iz samog tijela. istaknutom istra ivaèu ljudskih èuvstava i autoru knjiga Osjeæajni mozak i Sinaptiè-ko sebstvo31. zatim bi »provjerio« to se zb va i dobio informaciju da u tijelu nema nikakvih promjena .

\ lo su va ne pri izra avanju po tovanja. osobito ako je 133 Robert VVinston: LJUDSKI UM bio mu karac. Mo e djelovati posve nesvjesno . i mo danih podruèja koja nadziru facijalnu ekspr esiju i govor. Depresivna æe osoba vjerojatno zapaziti samo njego vo be ivotno i obamrlo stanje. studenti. ravnodu nosti.primjerice. u krevetu le ao u stavu »pozor«. a u Az je vrlo nepristojno upirati p rstom. Geste. I gdj god u sv ijetu bili. poput mnogo dobrih politièara. Tony Bla biv i britanski premije r. svakom se mu kom pacijentu obraæao prezimen om: »Ah. to je odvratno. Watsone. Oèito. nije sluèaj s tjel snim gestama . kako smo ovoga tjedna?« Nakon to bi saslu ao. osmjehujem o na domjencima . nai ku otvoriti dlanove dokje g ovorio. Rory Bremner rabi svoje lice. nakratko bi mrmljajuæi porazgovarao sa specijalizantom i odjelnom sestrom. odmahuju glavom kad ele reæi »da«. Mi. Za iskren osmijeh. uspostavi oèni kontakt. i nastoj da ti glava bude u visini njegove. Inf ormacije o njegovim uèincima alju se u amigdalu. ne smijem ga imenovati. Sjedni blizu njega ako le i ili sjedi. inaèe tehnièki sjajan pulmolog. facijalna ekspresija kudikamo je najva niji mehanizam. amigdala informacijama pridaje èuvstvenu vrijednost . to je lo e. Stojeæi ispred kreveta. to je stra no . imao je. Zamislite da poku avate partnera nagovoriti na brak jednoliènim glaso m i bez trunke iskrenosti u oèima. Taj lije nik. organizacije po put FBI-ja njihov rad shvaæaju vrlo ozbiljno. Sret ili jednostavno normalna osoba kad ugleda stablo u zimi. primjerice.npr. Pacijent bi u meðuvremenu. »Odlièno. Njegove su geste malko razlièite. U njihovu se sluèaju smetnja ne nalazi izmeðu tijela i mozga. primjerice. bio je pak mnogo slièniji tipiènim poslijeratnim lijeènicima. pa z a promatraèa ima drukèije znaèenje. no ne mogu ih izraziti. primjerice. Toje publici govorilo da nastoji biti otvorei steæi povjerenje.) Postoje struènjaci koji facijalnom analizoi zaraðuju za ivot. nego i kako bismo utjecali na njih. momèin izvrstan napredak« ljuèio bi lijeènik i pre ao na iduæeg pacijenta. Neke osobe mogu osjeæati èuvstva. kad u noæi zaèujemo glasan pucanj. s druge strane. Ne sumnjam daje u njegovu sluèaju to bilo iskreno. No jo va nije. no mno politièari te geste rabe pogre no. Amigdala fobièn osoba. svoje èuvstvene sposobnosti ne rabimo samo kako bismo razumjeli druge. a njegova se kolièina mijenja u ovis nosti o tome reagiramo li na ugodne ili neugodne podra aje.»tu no« ili »grozno«. nemoj prekri iti ruke ili se igrati olovkom. b io je inaèe su ta dobrota. »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« Èovjek u svojem repertoaru ima oko sedam tisuæa razlièitih izraza lica. ne javljaj se na tele fon i ne razgovaraj s drugima. Sjeæam se da me je 1960-ih. Kako bismo se pristojno osmjel nuli . Zamislite kako tako poku avate povesti svoje jedi nice u bitku. To stanje nazivamo aleksit imija. A zasad æe dostajati jedan jednostavan primjer. Kad pren osin emocije. Iznenaðujuæe. nego izmeðu vi e ko re. recimo. ni kad se ne pribli avajuæi nepomiènom pacijentu. U tome mo da le i uspjeh Ror ja Bremnera.memorijskim podruèjima. (To. baci o dug pogled na podatke o temperaturi i karton te osoblju dao jezgrovite upute z a daljnje pretrage. a n a a emocionalna inteligencija to prilièr èesto mo e razaznati.to nam omoguæuje da procjenjujemo okolinu i primjereno reagiramo. ali zapravo preèuo odgovo r. Poremeæaji u naèinu kako a migdala »oznaèava« informacije mogu uzrokovati mno tvo mo danih poremeæaja. Pri izra avanju na ih emotivnih stanja drugima. Va nu ulogu u njezinu radu ima neurotransmiter dopamin. primijetit æe ljepotu nje gove kro nje ili ostati ravnodu na. Bomford pouèavao va nosti dobrog emotivn og kontakta s pacijentom: na poèetku se rukuj. Njegov kolega u istoj bolnici. { njegovu bismo odlasku jo jednom obi li paci jente i smirivali ih. meðutim. veæoj kolièini informacija stavlja oznaku »stra no« ili »odvratno«. Watsone. budi nagnut p rema pacijentu.G ci. vrlo va nu u logu ima govor tijela.rabimo dva mi iæ (lijevi i desni jagodièni mi iæ). no nikad nije razum koliko je razoran bio emotivni uèinak n jegovih tjednih vizita. jo prije nego to procijenimo razloge za buku.kao to se. gdje se obavlja svjesna obrada. primjerice naèin kako sjedimo ili stojimo ili to èinimo s rukama. poput onog koji bih mogao uputiti supruzi kadje ugledam nakon to na . briljantne Blairova imitatora. dok sam studirao medicinu. kao i pri èitanju njihovih. najèe æe imaju isto znaèenje. Njihove amigdale na sve dolazne informacije stavlja ju istu oznaku . smjesta se zavuèemo pod pokrivaè. to je dobro. taje pouka izreèena mnogo prije nego sto je postala aktualna. : U osnovi. jeda n od uistinu sjajnih britanskih klinièara dr. pouzdanosti.

Paul Ekman s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu istaknuo je da s odreðeni izra zi lica kod ljudi univerzalni. te istra i vanja u kojem je od dobrovoljaca tra io da reagiraju na slike sretnil tu nih i neutr alnih lica. ovisno o snazi osjeæaja. Pojedinac o kojem je rijeè uè nio je upravo ono to bismo trebali èiniti kad opa amo emocije koje izra ava druga osoba . odreðeni æe se dio amigdale ukljuèiti kako bi ga prepoznao. Ulf Dimberg sa Sveuèili ta Uppsala u Finskoj nedavno je objavio rezult. snaga osjeæaja bila bi prilièno drukèija. Premda izra avanje èuvstava mo e svima biti zajednièko.pokon pobjegnem domjenka. nj hovo se tumaèenje razl ikuje od pojedinca do pojedinca. evolucijski je svrhovit o to kad smo vidjeli da se nekome gadi ono to jede. primjerice. Kognitivni neuroznan-stvenici tu te koæu katkad nastoje premostiti mjerenjem stupnja pobuðenosti pri odgovoru na odreðen u emociju. nogometni klub iz susjedstva. sklon i smo ga i sami do ivjeti. no jedna gaje prilièno agresivno upitala: »Kome se smije ? Hoæe li da ti izbri e taj smije ak s lica?« Veæ nam i ta reakcija prilièno govori. gaðenje. to se dogaða ravnomjernije i sp( rije nego s prijetvornim. tugu. da se okrenemo na drugu stranu. izreka »smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« ne vrijedi uvijek. Dodu e. Ne èinim to svjesno. to su jo lijevi i des ni kru ni oèni mi iæ. nego kad bi mi javili da sam upravo osvojio milijunsku svotu na lutriji. tu je reakciju mo gla izazvati i èinjenica daje Queens Park Rangers. na primjer sreæa. potreban je èuvstveni odgovor. ali pobjeda pot kraj sezone æe me ushititi. Pobjeda Arsenala na poèetku sezone æe me obradovati. osobito izgubi li Manchester United svoj dvoboj. Mo da æe vas b ti strah ili æete zauzeti obrambeni stav. sreæu i strah. Primjerice. Moguæe je da se mo danoj kori jednostavno alje poruka: »Hej. izbjegavamo kontakt ili da se povuèemo. Èini se d a lijeva strana oèitava glasovne informacije. Kini ili Novoj Gvineji . stoje u skladu s èinjenicom da se u 95 posto ljudi govorno sredi te nalazi u lijev oj polutki. Drugi æe dio mozga tra iti signale u glasu osobe u koju gledamo. i premda ih mo emo osvijestiti. strah. neæemo i sami to ku ati. Dr. dakle prijeteæeg izvora.njihovi su mi iæi i dalje poku ava oblikovati osmijeh. èuðenje i sreæa. Druga strategija obuhvaæa mjerenje snage neke emocije praæenjem izazvanog odgovora. u Ju noj Americ Japanu. kao to sam obrazlo io. a samim ti me i da dolazi iz nepovjerljivog. Sreæa nas tako mo e potaknuti da se uhvatimo u ko tac sa situacijom. Opisaoje automatske odgovor e koji se odvijaju unutar nekoliko milisekunda od trenutka kad te signale ugleda mo na tuðim licima. Ako su vam se druj smijali uglavnom kad su vas ismijavali ili kad su smjerali neku nepodop tini neæete biti presretni kad ugledate nekoga tko vam se smije i. zamolio sam jednog od producenata Ljudskog uma da se osmjehne svakome pokraj koga æe proæi dok ide po alicu mlijeka. Drugi . uglavnom nastaju u pc druèju nevoljnih . vjerojatno ne. èinili su to tei no i bez napor a. No jedna od te koæa u prouèavanju fa-cijalnih ekspresija kod èovjekajest da izra ena èuvstva. pa ih drugi pripadnici na e vrste prepe znaju bez obzira na to i ve li na sjeveroistoènoj obali SAD-a.npr. amigdala reagira na èetiri osnovne èuvstva: gaðenje. Nije sigu rno aktivira li svako od njih poseban dio amigdale. Kad b ih na ao novèiæ u travi. a desna reagira na facijalne znakove . mehanièkih radnja. zakljuèio je daje informacija la na.« Da kle. Koliko zn amo.potra io je to mu tuðe lice govori o okolini. Kad u zakrèenim ulicama BBC-jeva studi jskog kompleksa nije na ao ni ta smije no. Kad. Nekoliko mu je osoba doista uzvratilo osmijeh. potrebna su èetiri mi iæa . Izrazi lica najva niji su dio na e èuvst venog rjeènika. Meðu njima nema veæih razlika. Kad mi taj osmijeh silazi s lica. Zao mije to istièem da sam ijaè sjevernolondonskog nogometnog kluba. namgrodi ti se na nasmijano lice . imaju irok raspon jaèine. no dok pi em ovo poglavlje naveliko razmi lj am o prvenstvu. u pravo nakon 135 Robert VVinston: LJUDSKI UM izvoðenja jedanaesteraca izgubio uzvratnu utakmicu engleskog kupa protiv V uxhall Motorsa. Kad su ispitanici zrcalili viðeni izraz. a stra h ili gaðenje. Kao ad hoc pokus. pripazi. Ljudi su iznimno dru tvena biæa. spazimo izraz gaðenja. pa kad zamijetimo neko èuvstvo kod druge osobe. No kad su morali naèiniti izraz suprotan onome koji su vidj< li .uz jagodiène. Ekman je definirao est takvih temeljnih facija 134 Èuvstveni um nih ekspresija: srd ba. tuga. neovisni o kulturi iz koje osoba p( tjeèe.

ivèane stanice zadu en za tu ekspresiju moju vi u koru obavje tavaju da se mrgodim te da mora poste jati razlog za to to èinim. obrazac prerast. Smijanje se n astavilo cijeli dan. tek dokaz izreke daje smijeh zarazan. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji osobe prepozna ju okidaèe koji ih èine npr. a mislim da bi se moglo pokazati da su takve reakcije èe æe meðu enama. spoj straha i blage ljutnj e. Pozvana je i vojska. dehidracije i neishranjenosti. shvat iv i svoju pogre ku. Djevojèice su se vratile kuæama u okolnim selima i sa sobom don ijele smijeh . sijeènja 1962.m rijeèima. Proizlazi da osim to prenose na e osjeæaje drugima. No situacija vi e nije bila smije na. i ti ko dalje u krug. meðutim. Madanu Katariji iz indijskog grada Mumbaja. U koli se èu tih amor uèenja . samo mi prisjeæanje na to ma mi osmijeh. a premda s u neka nedavna istra ivanja ukazala na ulogu orbitofron-talne kore. djevojke su se valjale u klupa ma. a to izaziva jo jaèi smijeh. Vi e od ale? Zanimljiva se situacija dogodila ujutro 30.doista. Primjerice.koji je zarazio roditelje. re cimo to tako. u neku ruku. kao to æemo vidjeti p ije.34 Zapravo. koji grupni s mijeh svakodnevno rabi kao terapeutsko sredstva za niz tjelesnih i du evnih obolje nja. ima radova koj i su razlog djelomice smjestili u amigdalu. slièno mehanizmu koji smo opisali govoreæi o trem mo e uspostaviti povratna sprega. namrgodi se! Stoga se moje mrgoðenje pojaèava. bilo je vrijeme za povratak lekciji. Mo da je sad jasnije zastoje tanganjikansku epidemiju smijeha bilo tako te ko obuzdati.35 Ova je prièa. kao i grohot. uèiteljica ih je poèela pozivati da se uti aju. vidjev i prekrasan prizor t ih nasmijanih ljudi i mene je obuzeo smijeh . U djevojaèkoj koli i regij i Boboka u Tanganjiki. a to se pak prosljeðuje mojim facija nim mi iæima u obliku poruke: »Ovdje je ne to zabr injavajuæe. Uèiteljice i djevojèice svih dobi zarazila je epidemij a smijeha. Mrgoðenje se zamjenjuje osmijehom. Ponavljanjem toga postupka. tu nima. Drugi pr imati pokazuju pona anja koja su psiholo ki slièna ljudskom smijehu. postala ozbiljnija. ustrojeni smo tako da »kopiramo« na bli nje. a niz obraze su im tekle suze. Uèiteljica se. veæ smo zaglavili u petlji. koje su izazvale neobuzdane salve smijeha. dana njoj Tanzaniji. znala je da ljutnja katkad mo e samo pogor ati situaciju. Tijekom iduæa dva tjedna. Smijeh ima ponajprije ulogu dru tvenog katalizatora i mnogi znanstvenici vjeruju d aje osmijeh. poèeo je jo jedan uobièajer dan. ekspresije koje èinim stvaraju osjeæa je i u nama samima. I sjeæam se da sam jo prilièno dugo nakon gledanja osjeæao veliku sreæu. upla enima ili srditima te zatim svjesni zamjenjuju ta èuvstva drugima.glasovi uèitelja. koja je prisilno zatvorila kolu. Nedavno sam gledao videozapis o zapa njujuæem »guruu hihota«. Poput svih najboljih uèitel ja. to alje nove informacije u am igdalu. Jedna nespretno iz reèena banalna primjedba izazvala je smijeh nekoliko djevojaka. u mozgu postoje razne ivèan stanice koje okidanjem odgovaraju samo na postupke drugih. Pozvan je Crveni kri j er su ljudi poèeli patiti od iscrpljenosti. uobi 136 Èuvstveni um èajeno aputanje iz stra njih klupa. gdje potièu. u naviku. Gotovo se svi sjeæamo sliènih reèenica iz kole. Prizor i zvuk smi jeha bli njih i same nas nagoni na smijanje. Tom je prilikom u Tanganjiki situacija. Nakon nekoliko minuta. to amigdala tumaèi kao »sre æu« i govori nam da se smijemo jo j . odv ojene samo tankim paravanima. Prizor nasmijanih osoba nagoni nas na smijeh. No zatim se sve otelo nadzoru. Zaraza se poèela iriti i na susjedne uèionice. Ali uzalud. vjerojatno podjednako banalnih. Namrgodim li se. Ostatak razreda takoðer se poèeo smijati. Prisutnost ti tzv. zrcalnih neurona i la bi u prilog mi ljenju daje suvreme ni èovjek evoh irao iveæi u skupinama te daje opona anje pripadnika skupine bila korisn strategija za pre ivljavanje. Kognitivno-bihevioralna terapija temelji s na pretpostavci te petlje. Poput svih u sobi koji su sa mnom gledali snimku. Mozak smijeh tumaèi kao znak sreæe. dr. Te infor macije odlaze u amigdalu. pomicanje nogu. u osnovi sredstvo kojim drugima dajemo do znanja da i m nismo prijetnja te sredstvo kojim se potièe povezivanje unutar skupine. Tako se. I prije negoli se snaðemo. Kombinacija mladosti i situacije u kojoj bi se osoba trebala pona ati razumno mo e biti prilièno ubojita. Ali za to mora biti tako? Je li posrije di obièna igra prirode ili postoji neka svrha? Smijehom izra avamo èuvstvo. smijeh se pro ir io selima diljem regije. èimpanz . na trenutak ili dva pridru ila smijehu.

Zanimljivo je stoje podra ivano podruèje bilo u djevojèinoj lijevoj polutki.ali izvadi pi tolj i ustrijeli ga. pere pirani rizik odbijanja i njihovo zanimanje za partnera . c) Ni ta . 138 Èuvstveni um Neurokirurzi s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu operirali su 1998.e æe u situacijama koje obièno nasmiju èovjeka. Ali èinjenic daje smijeh svjetski fenomen te da ovisi o posebnim mo danim podruèjim navodi na moguænost daje u pro losti smisao za humor bio evolucijska pre< nost. mogu imati bizarno djelovan na mozak. Sliènu meðuigru na djelu vidimo kad neuroznanstvenici od pacijenata koji su pr etrpjeli mo dani udar zatra e da navedu poentu ale. kako je tijekom zahvata bila pri svijesti. Kao to se najvi e smijemo u interakciji s drugima. Konobar ka e. a desna znaèenje. pozitivnijem pogledu na ivot. Karl Gr ammer i Petra Weixler s austrijskog Instituta urb ne etologije Ludvvig-Boltzmann ispitivali su alomimetièke uèinke smijeha pi tajno snimajuæi parove mu karaca i ena koji se dotad nisu poznavali. esnaesto godi nju pacijenticu s te kom epilepsijom. dodatno motorièko pol proizvodi potrebne facijalne i gl asovne pokrete. a oni s o teæenjem u lijevoj polovici biraju najbesmisleniji. Èini se da po uspje no] oslobaðanju u to vjeruju i to opisuju mnogi taoci banda u raznim di jelovin svijeta u kojima vlada bezakonje. tovi e.u jednom joj je navratu. istra ivaèi su o tkrili daje uèestalo i nagla enost pokreta mu karèeva tijela izravno odra avala jaèinu i uè alo enskog smijeha. Logikaje mo da u tome to smijeh smiruje agresivnost i potièe povezivan èlanova skupine te tako pripoma e u pre ivljavanju. Pacijenti s o teæenjem u desnom mozgu obièno biraju najdoslovnije tumaèenje. Ta nam spozn aja mo e pomoæi da objasnimo kako se tanganjikansl epidemija smijeha uspjela tako br zo pro iriti. mogli su je pitati to joj je tako smije no. ovdje vjerojatno c). iroko otvoriti usta. Dakle. Bolesti popi encefalitisa. ona bi drukèije obrazlo ila smijeh koji se javljao . a mo da ni vi niste skloni izabrati a). To bi znaèi lo daje lijevi mozak proizveo emociju. uobièajenog u tom dijelu Afrike. stoje zrcaljenja izmeðu tjelesnih pokreta i ei skog s mijeha bilo vi e. 137 Robert VVinston: LJUDSKI UM poput kakljanja ili hrvanja u igri. a nucleus accumbens o ivljav popratne osjeæaje ugode. nai zgled neobja njiv ishod. kod ko se pona anje poje dinaca usklaðuje do te mjere da svi navode iste fiziolo ke èuvstvene do ivljaje. Da smisao za humor funkcionira. primjerice ugodnost situacije. iskesiti zube i glasati. koje bi u o vom sluèaju bilo b). smijeh bi moga biti oblik dru tvene aktivn osti kod ljudi i ivotinja. Takoðer. Èak se i psi i takori tijekom igre glasaju p odreðen om obrascu. Sva ki put kad bi podra ili podruèje. Posljedièno. U prilog tom mi ljenju gi vori i nalaz daje kod ljudi vj erojatnost pojave smijeha trideset puta veæa u sk pini nego kad smo sami.« a) Èemu obje eno lice? b) Dvije i pol funte. slika konja bila neobja njivo vesela. repetitivnim glasovima. zaèudim neuroznanstv enicima i njihovu smislu za humor. Primjerice: »Konj uðe u bar i naruèi k iglu piva. Katkad se. a u drug om je kirurzima rekla da su joj oni smije ni. èini se daje smijeh uzroènik pojave nazvane alomimeza. Primjetili su da bi prasnula u smijeh sva ki put kad su podra ivali dodatno motorièko podruèje lijeve strane mozga.. Nepi sredno po snimanju ispitanike su zamolili da ispu ne upitnik u kojem su mora ocijeniti iskustvo koje su upravo do ivjeli.lije va stvara èuvstvo. Tek moramo izdvojiti gene koji bi mogli biti odgovorni za smisao za humo no veæ sm o vidjeli da najvjerojatnije postoji veza izmeðu dominantnog lijeve mozga i sklono sti ka stabilnijem. Ti se zvukovi razlikuju od onih koje èine tijekom intera cija vi e povez anih s opstankom i razmno avanjem. glasnim. U sluèajevima kad su i pitanici bili zainteresirani jedni za druge. Èeoni re nje procjenjuju situacij u i prepoznaju »stoje smije no«. mu ki su ispitanici iskustvo procjenjivali pozitivnijir Drugim rij eèima. smijeh nas dovodi na »istu valnu duljinu« i tako potièe pov zivanje. primjerice. Neobièan dogaðaj u Tanganjiki lako je mogao bi posljedica poremeæaja u jednom ili vi e tih mo danih podr uèja. Sa smijehom su povezana najmanje tri mo dana podruèja. meðutim. molim. u normalnom mozgu polutke moraju suraðivati . a desni je tra io razloge u neposrednoj oko lini.. .

36 Smatra se takoðer da su pripitomljei psi.. poput straha ili radosti. osobito u suvremenom dobu. kao i u tumaèenju njihova d u evnog stanja temeljem promatranja njihovih pokreta i ekspresija. daje. To je osobitost jednog poremeæaja. Nije nem guæe daje to djelomièan odgovo na pitanje za to ima vi e mu kih ahovsk velemajstora. primjerice. Vjerojatnije je da æe pritom biti susretljivije i mari krute. U zapadnim i istoènim kulturama sposobnost nadzira nja. i c mjerenije na facijalne signale i vrlo intuitivno prepoznaju nijanse socijalnoj k omunikaciji. Sve je to mo da na sljer.smatra se vrlo va nom. p put As pergerova sindroma. Zanimljivo je to jedno istra ivanje. odnosno usta. Mu karci. Èi ni se da su oèi. a veæ joj sama èinjenica daje bijela. poznatijeg kao Aspergerov sindrom. osobi va an pokazatelj èovjekovih emo ionalnih stanja. Mogli bi smo reæi da hijerarhiju vrijednosnih procjena pridajemo neèemu to su zapravo samo lan ci kemijske aktivnosti. iz dijela evolucijske pro losti u kojem su mu karci bili usredotoèeni na lov.. ali ne i na radost? Vjerojatno zato stoje. razmjerno nedavno obja 140 Èuvstveni um ljeno u Scienceu. en e na socijalnu grupnu koheziju. Citira Han Aspergera: »Autistièna os bnost ekstremno je odstupanje mu ke inteligencij Èak i unutar normalnih odstupanja n alazimo tipiène spolne razlike u inte genciji. stoje obilje je koje ne nalazimo u divljih ivotin poput vukova. Z dravi su ispitanici bili podjednako uspje ni u tim slo enijim prep znavanjima. gradnja eljeznièkih m keta. agresivno pona anje. opæenito vi e vole ra èlanjivati pojedinosti. neovisno o tome jesu li gledali cijelo lice ili i mo oèi. a r pigmentirana.. ne bez vraga nazvane »prozori du e«. u autistiènih je pojedinaca mu ki uzo rak prenagla en. Prikazivana su cijela lica i dijelovi. èak i zatomljavanja èuvstava napose srd be i tuge . razvili sposobnost praæenja i tumaè nja pogleda svojih v lasnika. Aspergerov sindrom i autizam No ne posjedujemo svi priroðenu sposobnost teène interakcije s bli njima. èe æeg kod mu karaca. ljutnj a veæa prijetnja i vjerojatnije je da æe izazvati vi e razdora u dru tvu. za to to tako dugo ive s èovjekom. odreðeni vidovi raèunalstva ili raznovrsne tehnièke pojedi nosti. Za to bismo. Mu karce mogu zanimati vozni redov i. Simon Baron-Cohen pretpostavlja da bi autizam i s njim povezana stanja. John Ratev s Harvarda navodi primjer autistiène pacijentice koja je izjavi kako do èetrdesete godine nije znala da ljudi jedni drugima o svojim osjeæajin govore oèima. Simon Bar on-Cohen sa Sveuèili ta Cambrid-ge prikazivao je oboljelima od Aspergerova sindroma i normalnim ispitanicima slike lica s izrazima deset jednostavnih èuvstava. Iznimna va nost te funkci proizi la je iz nekih kljuènih evolucijskih razlika. Istra ivanja su pokazala da postoji veliko preklapanj e izmeðu mo dani sustava koje rabimo pri praæenju smjera neèijeg pogleda i onih kojima z aklj èujemo o du evnim stanjima drugih.ene su. takoðer je jedan od gla vnih dijelova na e èuvstvene odore. sve ii cinacije koje su mnogim enama gotovo neshvatljive. oèi ili usta. Psi mogu pratiti z nakove èovjekovih namjera uèinkovitije od èimpanza.« Baron-C hen istièe da u osnovi imamo tip mozga skloniji sistematiz aciji (on ga nazi tipom S) i » enstveniji« mozak skloniji empatiji (tip E). imali su vi te koæa.tako i zasebni dijelovi mozga moraju djelovati zajedno kako bi smijeh uopæe nasta o. s neodobravanjem gledali na ljutn ju. Neke osobe i maju velikih te koæa u èitanju facijalnih ekspresija drugih. i deset slo enijih. Mnogi psihoter . a prvi gaje opisao austrijski lijeènik Hans Asperger 1940-ih. Ali kad su posrijedi bile slo enija èuvstva. No za osol s Aspergerovim sindro mom zadaæa prepoznavanja slo enih emocija samo i temelju oèiju. èini se. prednost u preno enju po ruka pripadnicima svo vrste. Razjareni um Srd ba. pak. poput grizodu ja. bjelooènica je ljudi veæa nego u svih ostalih primata. Oboljeli od Aspergerova sindroma mogli su osnovna èuvstva dobro èita139 Robert Winston: LJUDSKI UM ti poput normalnih ispitanika. Rijeèje o obli u autizma.. pokazuje da su psi u tome bolji od primata. Ovdje je m o da najvL nije to mu karci i ene svoja èuvstva obièno drukèije izra avaju . èak i k ad su im prikazani samo pojedini dijelovi lica. i njezino izra avanje kroz nasilno. mogli biti inaèice »mu kog« mozga. a oèi su glavni naèin koji m izra avamo kako se doista osjeæam pokazala se nemoguæom. Primjerice.

poput. ponajprije. Moji èeoni re nje ni im podruèjima mozga tada zapravo govore: »Shvaæ se javila glad. Kod normalnih osoba èeoni re njevi djeluju poput policajca za èuvstveni uri i to ponaj prije podruèja koja nazivamo ventromedijalna kora.« Ujesen 2001. zatim. slu e odvraæanju grabe ljivaca. n. impulse i mehanièke reakc je. ili preblizu drugim vozili ma. Ona primaju ii formacije iz ni e kore koje se odnose na nagone. pok zala je da imaju sni enu aktivnost u èeonom re nju. Katkad moram pokazati znatan stupanj samokontrole kako svoju ratobornost ne bih izrazi o pred posve nedu nim aerodromskim zemaljskim osobljem. Nasljednike takva pona anja mo emo vidjeti na djelu u bilo kojem prenapuèenom kafiæu subotom uveèer: mladiæi se nadmeæu na razne naèine kako bi privukli djevojke. istra vanja su pokazala daje razvoj èeonih re njeva dugotrajan te da sazrijevaju te u ranim dvadesetima. Neæu izazivati skandal. a ne u nama bogu hvala to drugi to èine i bogu hvala to su oni. zapravo. Djeca i. U na oj je evolucijskoj pro losti srd ba zasigurno imala va nu ulogu. Automobil rabi osje nike u kolu upravljaèa kako bi izmjerio znojenje i bilo. No. Igre temelje ne na snazi i natprosjeènim tjelesnim sposobnostima. mu jaci se upu taju u borbe kako bi stekli povla teno pravo na enke i bilo kakve zalihe hran e. Doista. Unutar osnovne skupine u kojoj valja opstati. da bijes do ivimo kao ne to stoje »tamo negdje«. Omoguæuj nam. na instrumentoj ploèi poène bljeska upozoravajuæa poruka. dogaða kad se ra estimo? Veliku ulogu ima èeoni re ar Osobe s o teæenjem è re nja. ili kad vozaè vc zi prebrzo. a ne mi. N prièekat æemo. èesto te ko obuzdavaju ljutnju. Pod mo p ti poni titi opasnosti koje je izazvao ljutit ili rastrojen vozaè. svjetlima na prednjem i stra njem odbojniku o v ozaèevu raspolo « nju èak obavje tava druge sudionike u prometu. nego je zdra dio razvoja. Phineasa Gagea. mladi prolaze kroz razdoblje u kojem su prc mjene raspolo en ja i napadaji bijesa èeste pojave. Prototip. a to se ne rijetko pretvori u agresivnost i. Premda èeo ni re njevi do desete ili jedanaeste godin naglo rastu. naravno. zavr ili na s udi to se. Nedavno skovani pojmovi u engleskom jeziku koji bi se u nas mogli p revesti kao »cestovni bijes«. posebice meðu mu jacima u ivotinjskom svijet u. »duæanski bijes« i »zrakoplovni bijes« (»road rage«. Primjer ce. u nekim je situacijama jo ima. Kad raèunalo u automobi lu zabilje i poveæanje stresa. ogladnim li dok kroz res toran prilazim stolu koji mije dodijelio konoba neæu usput zgrabiti nekoliko krump iriæa s tuðih stolova. Magnetska r ezonancija osoba s antisocijalnim porem èajem osobnosti. zaprav o su ljep e upakirane inaèice nasilnog borilaèkog instinkta. ali prenosi temeljnu istinu . naravno. mo emo se nadati da æemo ih staviti pod svjesni nadzor. Gotovo se svi katkad osjeæam o agresivno. naime. Ako ste smogli snage i gledali televizijske emisije poput Big Brothera ili Farme. Drugim rijeèima. sanja. Priznajem da sam vrlo razdra ljiv u redovima za prijavu za zrakoplovni let. poput ragbija i boksa. a iz zvuènika se zaèuje smir ujuæa glazba. zvan Pod. Psihoanalitièa bi èak mogli ustvrditi da nam naslaðivanje nad takvim neva nim dogaðajin prikazanima u medijima poma e da se nosimo s vlastitim bijesom. »trollev rage«) samo su nazivi za 141 Robert Winston: LJUDSKI UM temeljnu crtu koja u svima iziðe na vidjelo kad nas isfrustira prometna gu v kad mis limo da se netko gura preko reda u trgovini ili kad smo poput sard na dugo zatoèen i u skuèenom prostoru ekonomskog razreda.apijski postupci potièu klijente da prepoznaju svoje istinske osjeæaje te da ih pres tanu vrjednovati kako bi se sprijeèilo da im se naposljetku naglo otmu svjesnom na dzoru. Tovota Motor Corporation i Sony predstavili su nov koncepti automob il koji je s ciljem smanjenja broja nesreæa i suzbijanja opasne vo nje i svoje vozaèe zapravo obavljao funkciju èeonih re njeva.neka su èuvstva razorna i samo ako ih prepoznamo i s hvatimo odakle potjeèu. kojem je svojstveno agres ivno. destruktivno pona anje. Zvuèi ka vrlo irita ntno vozilo. primijetili ste da se elemen ti takvih pona anja kriju neposredno ispod povr ine suvremenog pona anja. Izrazi agresivnosti. Mo da je fraza »vladaj svojom ljutnjom« kli eizirano psihoblebetanje iz 1980-ih. odreðen stupanj srd be ne samo daje neizbje an. a reakcije nekih buènijih g ledatelja pokazuju da impulsi iz pro losti jo ive. nedavna su istra ivanja poka zala da bi se u pubertetu èak moga . nasilje. koji rastu kad smo po stresom ili ljutiti. ali ih inhibiraju i p omno planiraju primjerene odgovore na njih. Kao to smo vidjeli. a z atim primjenjuje mehanizme za ispravljanje na eg pon.

Vidjeli smo daje aktivnost èeoni h re njeva tijekom tog procesa slabija. natjecateljskim uvjetima. Njegovo bi pamæenje prizvalo prigode u k ojima je prije bio srdit. Gornjem domu ili na Kæeri amerièke revolucije. Ukratko. no it postoji studija prema kojoj hijerarhijski vi i èlanovi bratstvajednog am erièl fakulteta imaju vi e razine serotonina. Èini se kako je rijeè o ekonomiènoj odluci da se razvoj odreðeni h neuronskih krugova zaustavi kako bi se vi e energije i pozornosti moglo usmjerit i prema kljuènoj zadaæi . Vratimo se nakratko majmunima i njihovim serotoninskim razinama. U BBC-jevoj televizijskoj seriji uz ovu knjigu pratili smo vrlo hrabre napore mu k arca koji je htio rije iti svoj problem s bijesom. Visokorangirani verveti imaju prednost kadje ri o najboljoj hrani. odnosno dok se mozak razvija. paje. ali koji nije tolike pomoæi u stabilnijim. Ne raspola em ni sa kakvim usporedivim poda cima o engleskom pk stvu i ne znam ni za kakva istra ivanja na Kæerima amerièke revolu cije. ali uzimaj u antidepresiv Seroxat. kao i s tim povezano tjelesno stanje. Podsjeæa me to donekle na moje koleg e iz kotskog plemstv. ra èlamba vlas og unutarnjeg stanja zahtijeva aktivnost u srednjem dijelu èeone kore.37 . Nalazimo ih u mnogim dijelovi Afrike. Preno enje te ra èlambe u rijeèi zahtijeva dodatne kognitivne funkcije. Veæ neko vrijeme znamo za va nu ulogu serotonina u radu ventromedijal-ne kore èeonih r e njeva. koji podi e razinu serotonina u sinapsama.maè koji je na im precima mogao pomoæi da odagn prijetnje i osiguraju hranu u suro vim. pa se aktiviraju èeoni re njevi koji tumaèe i inhibira-ju sna ni osjeæaji. nego i razbuðuje uspavane èeone re enjeve. Tenden143 Robert Winston: LJUDSKI UM cija k sni enom serotoninu i prateæoj agresivnosti mogla bi biti slièan »ma dvjema o trica ma« . tijela i pamæenja. Pos no su zanim ljiva vrsta verveti. otprilike pet kilograma te k majmunima koji s e uglavnom hrane biljem. Jedno istra ivanje na verveti koji su dosegli vrh hijerarhije pokazalo je da su imali vi e razine serotonin mozgu. pa mo emo zakljuèiti daje zapravo èuo »buku« ljutit g tijela i srditih sjeæanja u kojoj nije bilo smirujuæeg. Roditelji su time iznenada dobili neurolo ko obja njenje za to njihov tinejd er katkad bijesno izjuri iz sobe kad ga zamole da opere suðe. sklonije suradn ièkom pona anju i manjem neprijateljstvu prema drugima. i kolege u Gornjem domu. Dodu e. a ponajvi e su prouèa vani zbog iznimno dobro razvijene dru tvene jerarhije. vjenèanje ili sm rt. u potonju se orga zaciju mo e uèlaniti svaka ena starija od osamnaest godina koja mo e do zati da je izravan potomak pretka koji je pridonio ostvarenju amerièke ne< snosti. Ne to to bi ga »pot knulo«.ubrzan rad srca i mi iænu napetost.142 Èuvstveni um odvijati obrnut proces. No zbog te su slo enosti èovjekovi potomci prilièno dugo. Ostali m jaci. a desetogodi nji brat ili sestra ljupko poslu aju. Kao to smo vidjeli u pro lom poglavlju. Je li takva genska mutacija mogla nastati sluèajno? Je li mogla biti od neke koris ti na im drevnim precima? Jedna od zbunjujuæih èinjenica o evoluciji jest da snaga kat kad mo e biti slabost. Utvrðeno je takoðer da serotonin ima va nu ulogu kod anksioznosti.stvaranju odrasle osobe spremne za opstanak i razmno avanje. a zanimljivo je i da su osobe koje nisu depresivne. Oko sedamdeset posto ispitanih osoba s tim genskim obilje jem na testovim a je izrazilo povi enu razinu anksioznosti. u neku ruku. a kæeri nasljeðuju polo svojih majka. Prednos t verveta je to ne moraju podastrijeti dokumentaciju za sva roðenje. Majmuni s povi enom razinom tog neurotransmitera manje su agresivni i vi e su radnièki raspolo eni. ovisni o svo jim roditeljima. Verbalizacija osjeæaja bijesa ne samo d a daje vremenski okvir u kojem ne èinimo ni ta to bismo kasnije mogli po aliti. vrjednujuæeg doprinosa èeonih re njeva. ponovno do ivljavao sve zbog èega se ik ad rasrdio. Rijeè je o malim. a to ote ava opstanak. stvorilo bi tjelesne simptome bijesa . èekaju u redu. Razgovor je èinio glavni dio njegova lijeka. enke u istom plemenu tvore h ijerarhiju. a dominan tni mu jaci povla teni su glede seksa. vidjeli smo da su njeg ovi okidaèi bijesa stvorili petlju izmeðu amigdale. mirnijim vremenima. Studija amerièkog Nacionalnog instituta za du evno zdravlje otkri-laje kljuène genske razlike koje dovode do smanjene proizvodnje ser otonina. Mozak nijedne vrste nije slo eniji od èovjekova. poput motociklista koji bi mu presjekao put.

Slièno vrijedi i za emocionalna stanja .spremni gledati skeptièno na to. i pun nade. No Richard Davidson s Wiscon-sinskog sveuèili ta pokazao je ka ko je abnormalno niska aktivnost u lijevoj pre-frontalnoj kori vjerojatno poveza na s depresijom. èudi me to su naizgled eprtljave terapije koje su se sastojale od n mjerno p roizvoljnog prepisivanja antidepresiva pomogle tolikim ljudima. i kod < timista i kod pesimista . osim ako ih rasplet situa cije ne iznenadi. Kad procjenjujemo va nost mo danog ustroja. ali ka d je rijeè o te koj depresiji. optimistiènog.38 Antidepresivi i terapija ne poma u svima. Taj lijek olak ava akutna agitirana stanja psihijatrijskih pacijenata. Tonmov Sharma iz londonske bolnice Maudslev slikovito je opisao anh edoniju: »Mnoge blago depresivne osobe mo ete razveseliti 'èajem i suosjeæanjem'. pokazuju poveæanu aktivnost u desnom mozgu i. To je gore nego kad ne nalazite nikakvu radost u ivotu. montrealski znanstvenici James Olds i Peter Milner takorima su u hipotalamus ume tnuli elektrodu. a rabi se i kao lijek prije operacije. nesposobnosti do ivljavanja zadovoljstva i. osjeæati da ne posti em mnoj i da se moj rad ne cijeni dovoljno. anhedonija postaje ozbiljan problem.obje skupine vjeruju da ona druga na ivot gleda »] gre no«.fizièki ustroj mozga i na i identiteti nedje ljivo su povezani. naèin kako zak prima informacije utjeèe na njega i oblikuje samu r govu graðu. 144 Èuvstveni um ko bi prihvatio da »zelena« znaèi samo njihovu inaèicu zelene boje. uèestalo navode sim ptome anhedonije. pesimistiènog mozga stv ara nedugo po roðenju. Kad bi takori pritisnuli polugu. stoga moramo znati koje je mo dano stanje u osnovi poremeæaja. Mislim d. Proces im se toliko svidio da su pr itiskali polugu i do èetiri tisuæe puta na sat i radije su to èinili nego jeli.vrh cingularne vijuge . obrn uto. dakako. Mjerenje tih razlika te ak je posao i veæina je nalaza proturjeèna.zapravo crta osobnosti. mislim. S obzirom na slo enost mozga i protejsku narav njegove neobiène 145 Robert VVinston: LJUDSKI UM kemije. U Wisconsinu su istra ivali vrlo malu djecu i èini se da s e ta temeljna razlika izmeðu lijevog. k osobu potièe na naj veæa postignuæa. i desnog.Nad a nje Mislim da mogu reæi da sam uglavnom optimist. U pokusu provedenom 1950-ih. Sreæa je. no isto tako mogu postati p oti ten. èak i u vjeri. uvelike povezana s aktivnijom lijevom polutkom. Damo li takorima lijek koji blokira djelovanje dopamina. Dr. Ljudi kojima se taj ili slièni lijekov i daju protiv simptoma psihoze. a osjeæaji tuge s poveæanom aktivno æu desnog mozga. Ti pièan takav spoj jest antipsihotik Haloperidol. Mnogi od mojih najuspje nijih prijat« spadaju meðu osobe koje ja nazivam pragmatiènim pesimistima . proces se mo e obrnuti. ono to ih navodi da informacije tumaèe na odreðen naèin . najèe æe. ali ne ono.i nformacije s jima bi drugi postupali drukèije . a ne neko opæe stanje. jer odreðene informacije ili u odreðen im okolnostima mogu biti sretan. Osobe s pesimistiènim svjetonazorom i li one u depresivnom razdoblju. U na em subjektivnom svijetu. ivot sam proveo vjerujuæi æe stvari napos ljetku ispasti dobro. a zatim ih opa ali. a ne samo »drukèije«. smanjenu u lijevome. razlike u raspolo enju ili stavu znaèe ma vi e od opæeg pogl eda na ivot. poput halucinacija i deluzija. Sretno stanje uma. jer po jaèava osjeæaj ugode i opu tenosti. 1 èini mi se i da æe ljudi u bliskoj buduænosti suvremene terapije za mnoge p hièke poremeæaje usporeðivati sa srednjovjekovnom praksom istjerivanja v tica i barbarskim postupcima poput pu ta nja krvi. radost. Obièno tvrde ka je njihov pogled na stvari realan.koje pokazuje abnormalno nisku aktivnost kod oso ba s depresijom otpornom na lijekove. Smatram se povremenim optimistom. Drugi va an dio pozornice u mo danom teatru radosti i tuge zauzimaju hipotalamus i u nutar njega dopamin. vjerojatno glavni protagonist. kao to si vidjeli. èini se. No kod nekih . elektroda u h ipotalamusu primila bi slab elektrièni podra aj. va nog simptoma de presije. Ali to uvjerenje nalazimo. Svatko mora naèini ti znatan pomak u shvaæanju. Sve to nije naroèito iznenaðenje jer. No takor koji je dobio Haloperidol prestaje primati ugodne podra aje i gubi zanimanje za polugu.« Skupina istra ivaèa s Teksa kog sveuèili ta pod vodstvom Helen Mavberg identificirala je p odruèje . posao nam ote ava neodgo-voreno pitanje ra zlika izmeðu lijeve i desne strane mozga.

bilo i disanje se normaliziraju.osoba produljena poti tene korijene ima u mo danoj arhitekturi. prouèavala je glodavce. Mjesto brzog puta straha. koja imaju veliku ulogu u svi m èuvstvima. Po teno govoreæi. gdje ih razumski procjenjujemo i tumaèimo. usporeðujuæi trenutaèan do ivljaj s iskustvom. prvo potièe da razgovara o paucima. Jedinstvena sna ga straha u evolucijskom je kontekstu smislena. No novoroðenèe se. za uzima sporiji kortikalni put. ovdje sudjeluje niz mo danih mehanizama i podruèja. neæe bojati uvija juæe zmije sve dok se uèenjem takvih boja ljivih odgovora ne uspostave odreðene ivèane vez . Zavirimo li tijekom terapi je u mozak. Kao to æemo vidjeti. Ali to æemo uèiniti kad smo upla eni? Hoæemo li dati petama vjetra i æemo stati na mjestu kao ukopani? To su dva motorièka odgovora koji se meðusobno natjeèu. Èeona kora »istièe« da nema razloga za nutost. Ponov no se osvræem oko sebe. Takoðer ih potièu da razmi ljaju o neprijeteæim vidovima svoje fobije. najveæu su aktivnost im li u lateralnom septumu (ventralnom) i nekim dijel ovima hipotalamusa. Strah Strah je zasigurno najjaèe èuvstvo u na em repertoaru. Pamæenje æe ponuditi nekoliko odgovora: »Zvuèi poput ivotinje èu to prije. poèev i s najmanjima. Znanje o dvama putovima straha poma e u terapiji fobija. mogu prikladno usmjeriti svoj odgovor. Misleæi daje posr di zmija. U svakoj f azi terapeuti uèe osobe da predmet njihove fobije nije opasan te uèvr æuju to uvjerenje. Na i su pre razvili svakojake dojm ljive sposobnosti poputjezika i svijesti. Davida Andersona u Cal techu. strah je pridonio na em o. Va na su takoðer prija nja iskustva. poruka »nije opasno« sve je utisnutija u nove krugove. a strah prela zi u podruèje razuma. Upita li me zatim su pruga to se to èulo. Brzoplet odgovor na o dreðeni èuvstveni podra aj utiskuje se u mo dane neuronske krugove. vidjet æemo da osobe podra uju s fobijom povezane neurone i uvje bavaju ih da djeluju u novom smjeru. oèiju. sporiji put preko prednjeg dijela sljepooènog re nja. a organi koji nisu presudni za nagli bijeg ponovno se normalno opskrbljuju krvlju. oslu kivat æu daljnje zvukove i istodobno u pamæenju tra iti to je i vor zvuka koji sam èuo. Mi evi koji su se nakon poèetnog straha ska menili. no to ih nije za i tilo od grabe ljivaca i li drugih opasnosti. Arahnofobièara se. Pr 146 Èuvstveni um mjerice. Naposljetku ih. pa osobe ostaju na mjestu mrtve samo zbog str ha. recimo. a m evi koji su bje ali imali su veæu aktivnost u kori. U iduæem æemo poglavlju prou- .« Pretra ujem cijelu autobiografiju. le im noæu u atoru u d ungli i uæini mi se da se ne to migolji. jo æu jednom konzultirati pamæenje kako bih odgovorio: »Lisica. Dakle. stvari koje sam nauèio pro log tjedna i stvari koje sam nauèio u djetinjstvu. koji aktivira novostvorene veze. Ponovno æu se poslu iti primjerom naglog noænog buðenja. osim ako ga na to ne potaknu upla eno lice ili prestra en glas roditelja. primjerice o vje t ini kojom pauk plete mre u ili o ljepoti ispletene mre e. Pravi strah dovodi c golemih pr omjena u tjelesnim sustavima koji nadziru krvni protok i katkad 5 ce prestane no rmalno kucati. ivotinje rat obje strategije. Prvi se proti e od osjetila . strijatnim motori kim podruèjima te u raznim dijelovima hipotalamusa. u iju i nosa preko amigdale i hipotalamusa izravno u tijeli koje se odmah p oèinje pripremati za bijeg. Nakon to me probudi glasan zvuk. a zatim i u ivo. Informacijaje u meðuvremenu propu-tovala drugi. tj. Prestajem se bojati. koji bi ih inaèe uspanièio. kao i okolina u kojoj se strah javlja. Drugi je put sporiji i njime podra a straha putuju u èeonu koru. smjesta sam na punom oprezu. Uz kljuèna podruèja poput amigdale i èeonih re njeva kore. strah putuje dvama mo danim putovima. amigdali. m o da zbog genske predodredenosti. pa shvaæam daje zapravo rijeè o komadu u eta koj i se pomièe jer ga priti æe moja vreæa za spavanje.« Tako. u Pasadeni. lave pasa. eæer u krvi poèinje opa dati. poput lave a lisice. Glavno je obilje je tih pos tupaka postupno pribli avanje fobiènih osoba izvoru njihova straha.one se uvij ek skitaju oko tvojih kanta za smeæe. upravo je taj vid te ke depresije i sna ne psihoze p taknuo lijeènike poput Egasa Moniza i Waltera Freemana da poðu izvan gr n ica onoga to danas smatramo prihvatljivom medicinskom praksom. Toliko toga ovisi o uèenju i pamæenju. mijaukanje maèke itd. spreman munjevito izjuriti iz atora. stanku. to su uzroci koje èak ni lijekovi ne mot suzbiti.« ili »Navjerojatnije je lisica . U iduæem koraku najprije ih gleda na sl ikama. uzima u ruku. Sa stotinama i st otinama poku aja. Skupina istra ivaèa pod voi stvom dr. sadr ajem pamæenja.

Prvo.. primjerice.izvora kokaina . Coleridge.kako bi zatomili glad i odagnali umor na velikim visinama. paucima. tune in. premda se danas taj pojari èe æe rabi kao n aziv za odbojnost prema drugim nacijama ili kulturama. gu vama i visinama. U treæu kategoriju spadaju podra aji koje je Seligman nazvao »iste vrsnima«.« U kr æanstvu ima va nu simb lièku vrijednost i kljuèar je dio prièesti. nego.zmij i pat ci. naravno. Stoljeæima prije. Neke poma u pri opstanku. ili mo da uèenje izbje gavanja. to izvorno znaèi strah od nepoznatih osoba. trunuæe meso. I. Èini se kako nem. no neprimjerene dana njim ivo nim uvjetima. Njegova èuvena fraza »Turn on. ljudskog dru tva koj e se ne upu ta u konzumaciju opojnih sredstava.oblikovala nam je mo zgove tako daje najizglednije da æemo s< pla iti stvari koje su najveæa prijetnja na em opstanku. Moje je pona anje tada djelomice nalik pona anji nesretnika ko ji na ulici rabe igle i lule za pu enje eracka. oso bito p oslije stresnog dana. U nju bismo mogli svrstati ksenofe biju . omoguæujuæi nam da zaboravimo ili da svijet drukèije perci piramo. pa droge koje nam ga privremeno mogu olak ati.vino koje raz galjuje èovjekovo srce. njegova svojstva dobro prepo znaje psalamopjevac: ». eleæi izazvati radikalnu dru tvenu promjenu masovnom promjenom mo dane kemije.. odnosno ljudi koji su prijetnja. li æa koke. drop out«. Moglo bi se stoga zakljuèiti da s fobije uvje bane rea kcije za pre ivljavanje. ka njavaju konzumaciju odreðenih opo jnih tvari. sve to mo e biti poveza no s bole æu . De Quincey i Keats s opijumom te Balzac . Uporaba odreðenih tvari radi promjene mo danih funkcija toliko je ra irena i dugovjeèna da bismo mogli govoriti o osnovnom ljudskom porivu. U idovstvu. crvi.41 Mnogo ih j br e uvjetovao da osjeæaju strah kad im je prikazivao slike zmija ili ljutitih ljud skih lica. imaju odreðene koristi u smanjenju stresa. Tome je vjerojatno kume vala evolucija . Ju noamer ikanci va-èu listove grma koke . poput ivota u skupinama ili u spostavljanja dru tvene hijerarhije. Mnoge religije. Konzumenti se ka tkad nadaju da æe se tako pribli iti vi oj sili ili alternativnoj stvarnosti. priskrbila muje tridesetogodi nju zatvorsku kaznu. ukljuèujuæi moju.40 Primijetio je da post oje tri vrste podra aja n koje smo se pripravni bojati. stvari koje bi nam bile najv eæa prijetnja dok smo ivjeli u savani. Zanimljivo je daje velik dio fobija usmjeren prema stvarima koje bi u na e drevnoj pro losti predstavljale pravu prijetnju: zmijama. Sastojal i su se od uèenja nefobiènih ispitanika da prikazanu sliku s strahom povezu davanjem elektro okova dok su je promatrali. Drugo. Mnogi su umjetnici. pisci i umjetnici eksperimentirali su s raznim tvarima. sintetiène halucinogene droge. Samo meðu p iscima popis je beskrajan. potièe dru eljubivost i opu tenost. bilo zboj obrednih ili posve rekre acijskih pobuda. gljiva i mnogih drugih bilj aka kako bi izazvala halucinacije ili druga stanja slièna transu. stvarajuæi priklad nije uvjete da ljudi potvrde prijateljstva i vrijednosti. Mnoga uroðenièka dru 148 Èuvstveni um tva konzumiraju spojeve dobivene iz kaktusa. Ps holog Martin Seligman u svojem je evoluci jskom obja njenju èovjekovih fobij uporabio pojam »pripravnost«. Pokusi uvjetovanja Arnea Ohmana s instituta Karolin ka pokazali su kak< smo doista predodreðeni da se bojimo predmeta ili ivotinja iz tih irokih ka tegorija. Baudelaire i Yeats. recimo. nasmije e no lice ili sunce. I sam sam ku ao koku kad sam poku avao suzbiti visinsku gl . vjerovali da opojna sredstva poveæavaju njihovu kreativnost. Tijekom 1960-ih profesor Timothv Leary s Harvardskog sveuèili ta kupio je veliku kolièinu LSDa. mo da ne posve n eopravdano. Primjerice. uskladi se s okolinom i oslobodi se nevoljnog«. stoje Aldous Huxley sa eto opis ao kao »kemijski bijeg od nepodno ljive osobnosti«.147 Robert VVinston: LJUDSKI UM èiti kako se razvija sposobnost mozga da pamti sjeæanja o svijetu te naèine ki ko ga o pisujemo. Rimbaud s absintom. recimo. vino ima obredni vrijednost. opasne ivotinje . Èini se da smo ust rojeni za izbjegavanje. koji su ekperimentira li s ha i om. kojem je trebao kofein. Promjena raspolo enja Volim popiti èa u finog bijelog burgundea ili dobrog crvenog ehambertina. koju bi se slobodno moglo prevesti kao »aktiviraj mozak. otvorenir prostorima. Je li uzimanje droga u nekom razdoblju moglo biti evolucijska prednost? Svakida nji je ivot i danas zahtjevan.npi prljav tina opæenito.

nje tetno . Nikotin Nikotin je jedna od najzagonetnijih droga. Depresanti. Na uèinak droge èesto utjeèe osno no raspolo enje osobe ili nj ezina sklonost depresiji ili anksioznosti. Isto bi se moglo reæi za mnoge druge opojne tvari. jer ga te ko razg raðuju. Dakle. kanabis.nesumnjivo smo tada nas mijaniji i opu teniji. dobrobiti i dru eljubi vosti. Mnoga va na istra ivanja provedena su na glodavcima. Psihodeliène droge. i pobi ðuju druga. rijeè je o mje avini stimulirajuæih i smirujuæih d elovanja.mnogi Azijci. primjerici ne podnose dobro alkohol. Alkohol takoðer mo e biti od privremene koristi . Tiskovne kampanje tvrd kako pu enje marihuane nije nimalo tetnije od opijanja. tjelesna mas te broj prija njih konzumacija. stoga æu se ogranièiti na p et tv. Samostalno pijenje smatra se obilje jem nesre tne. Jo bismo zabrinutiji tre 150 Èuvstveni um bali biti stoje pu enje meðu adolescentima u porastu te stoje postalo uobièajeno vidje ti djecu. kako pu e na ulicama. Takoðer jejedna od najèe æe zlopc rabljanih. Va nom se doima èinjenica da s navika pu enja gotovo uvijek stjeèe prije odrasle do bi. Èesto se smatra kako »nisu ozbiljne«: nikotin.tijekom bor ba i napada mo e nas uèiniti hrabrijima i odva nijima. poput odgovornih. Uèinci nikotina u mozgu vrlo su slo eni. Svakog vikenda mlade r. razumnih èeonih re njeva. Tijekom posljednjih godina konzumacija kanabisa toliko se pro irila da n< ke dr ave eksperimentiraju s »dekriminalizacijom«. jer im se nikotin (u obliku otopine) mo e ubrizgati u odreðene dijelove mozga povezane s pamæenjem. ili èak na najuobièajenije uliène droge. Opojna sredstva imaju dru tvenu svrhu. Svaki obièaj koji sjedinjuj e ljude i èuva to jedinstvo koristan je za opstanak. Ispitivanja pacijenat a s Alzheimerovom bole æu. znog dru tvenog podrijetla uzima psihoaktivne droge. èini se. poput kokaina i amfi tamina. na visinu od 4800 metara ili vi e. mo da i mlaðu od dvanaest godina. Pobolj ava neke vidove kognicije. potièu osjeæaje euforije. primjerice kratkoroèno pamæenje. Pu aèi su veæinom mlaðe dob niskih prihoda i nerijetko lo ije obrazo ani. osim to potièu niz promjena raspe lo ja. mo da ovisnièke osobnosti. a posljedice pu enja duhana dobro znaju i istodobno zanemaruju m lijuni ljudi. mijenjaju percepciju i osjete. Predmeti mogu izgledati nepn porcionalni i mog u se javiti halucinacije. Konzumenti mogu osjeæati da vrijem prolazi nevj erojatno sporo ili apsurdno brzo. suci su odbijali suditi osobam koje su tvrdile da uzimaju marihuanu iz vjers kih razloga ili radi smanjenja b( lova izazvanih artritisom ili multiplom sklero zom. Takoðe na stvoreni do ivljaj utjeèu i okoln osti u kojima je droga uzeta. imaju obrnuto djelovanje . ukljuèujuæi ka nabis i kokain.obo avanje. poput pejotla i svete »trave« koj u pu e rastafarijan-ci. poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu ili shizofrenijom. Konzumacija droga obièno ima trojak uèinak na mo dane kemijsi procese. Pu en je cigareta jedan je od glavnih zdravstvenih rizika u SAD-t gdje pu i oko èetvrtine odraslog stanovni tva. konzumacija opojnih sredstava mogla bi djelovati poput sv ojevrsnog »dru tvenog ljepila«.jer. pa èak i daje m. pot . raju osjeæaj energiènosti i ubrzanog toka misli. I geni imaju ulogu . rabe u dru tvenu svrhu . inhibiraju odredi na mo da na podruèja. a zimi nas mo e ugrijati. Brojna su se istra iva nja bavila socijalnim aspektima pu enja i nedvojbeno je utvrðeno da su izgledi za pr estanak pu enja manji ako je osoba poèela pu ki rano u mladosti. U ovoj knjizi nema dc voljno mjesta da se osvrnemo na cijelu paletu èovjeku poznati h psihoaktivni tvari. Èak se i t ari koje se konzumiraju u formalnijim okolnostima. ecstasy i LSD. ne izaziv a gubitak inhibicije ili poveæanje agresivnost U odreðenim. ri koje se gutaju ili pu e.usporavaju psih ièke procesi poveæaju opu tenost. Neka su istra ivanja pokazala da osobe koje pu e imaju manje izgleda d a obole od Alzheimero-ve bolesti ili Parkinsonove bolesti. 149 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kako djeluju opojna sredstva? Krajnje pojednostavljeno. a time i na pona anje i percepciju. p oput alkohola i lijekova za nesanicu. koje grupno povezivanje èini lak im i trajnijim. Sti mulanti. alke h ol. poput putova kojima se prenose neurotransmiteri dopamin i si rotonin.avobolju dok sam se uspinjao na Ande. Pijenje u dru tvu veæi je u itak . poput amigdale i hipokampu sa. èesto publiciranim sluèajevi ma. èesto stv. Postoje brojne potvrde da su takori nakon takvih infuzija bolje pamtili put k roz labirint. Moram pri znati da nije pomogla. Usto.

Taj je uzorak podruène mo dane aktivnosti vrlo slièa onome koji se javlja ko d drugih tvari koje izazivaju ovisnost. Te receptore. Èini se da postoje brojni (najmanje dvanaest) recep tori u ivo tinjskim i ljudskim ivèanim stanicama na koje se taj sna ni duhar ski spoj mo e vezati. S alkoholon je drukèija prièa. ono to psiholozi nazivaju »samopotkr epljujuæi uèinak«. Dio tih istra ivaèa ispitivao je i vezu stresa i nikotina. Ona imaju va nu ulogu u motorièkoj koordi naciji i budnosti. dok tupo gledate u èa u otopljenog antacida. jer razlièit e vrste pokazuju razlièite stupnjeve olak anja bolova. Dakle. stres ili tjelesni napor. Izmeðu pu aèa i nepu aèa nije. no kod ena vidljiva uèinka nije bilo. Drugim rijeèima. Ovisnici o nikotinu aktivnost u tim podruèjim pokazuj u kad im se javi elja za cigaretom te kad im se poka e kutija cigaret. razlog za to su istra ivanja ovisnosti opæenito toliko v a na. pal stvaraju razlièiti geni. n drukèije se naèine pona a s razliè tim neurotransmiterima. neovisno o tome jesu li uzimale kontracepcijsku pilulu. a katkad neutralnu tvar. nimalo iznenaðujuæe. dakako. Ne treba ni spominjati da dobrovoljci nisu znali je li njihov flaster sadr avao nikotin. Nikotin i pu enje cigareta znatno utjeèu na mo dana podruèja povezana s razinom budnosti . ima smirujuæe djelovanje. no pu enje. Genski utjeca ji na djelovanje pu enja mogu imati va ni ulogu u rje avanju slo enih pitanja koje ta ovisnost nameæe. dobiva ktro okove. nevjerojatno je te ko. pa njegovo poèetno djelovanje do ivljavamo ugodnim Ta aktivnost unutar na eg sustava nagrada takoðer obja njava za to alkohol im. Mo e se doima neobièno to razmjerno blagi uèinc i pu enja . Tvari poput morfija ve u se na poseb ne mo dane receptore. upaljaè. to su. nekim kompulzivnim repetitivnim pona anjima te naèi151 nom percepcije nekih osjeta. a njegove su molekule elektriène negativno nabijene. Istra ivaèka skupina dr. Alkohol takoðer izaziva oslobaðanje dopamina u nucleusu accumbensu. ponajprije kod pu aèa duhana. no istra ivaèi su to uzeli u obzir i zakljuèili da su utvrðeni uè nci izravno uzrokovani djelovanjem nikotina. Upravo j to. primjerice . Prema tom e. trideset mu karaca i èetrdeset èetiri ene. Pitanje je kon-trov ezno i razlièita su istra ivanja dala proturjeène rezultate.poput onih unutar membrane ivèane stanice. mo da zato to istra ivaèi nis vijek u obzir uzimali spol ispitanika. brzina rada srca ili krvni tlak nisu se poveæali kao nepu aèi cama. Dio uèinaka alkohola mogao bi u manjoj mjeri biti povezan s kemijskim utje èajem na mozak. Takva istra ivanja. Zanimljivo je da nikotin takoðer smanjuje osjetljivost na bol. Mu karci »na nikotinu« bolje su podnosili bol. mo danom sustavu nagrada. koju bi s e moglo pripisati hormonima? Pu aèicama pod stresom. Jedna cigareta ubrzava rad srca. Svaki od tih receptora razlièito utjeèe na rad mozga.vrdila su da bolje pamte i br e reagiraju nakon to su na ko i nosili mali nikotinski flaster. jer mozak p roizvodi vlastiti morfij u obliku endorfina spojeva koji se otpu taju kao odgovor na bol. Dobro je poznato i da nikotin u znatnoj mjeri djeluje na raspolo enje. Pu aèi i nepu aèi. naime. veæa buc nost i opu tenost. Psiholozi su te I 152 Èuvstveni um stirali osobe koje su dobivale dozu alkohola i one koje su vjerovale daje dobiva ju. no zapravo su pile èisti tonik. bilo nikakve primjetne razlike. da vi e nikad neæet« okusiti ni kap. alkohol sna no utjeèe na podruèja mo danog debla koja nazi vamo locus coer uleus i rafe jezgre. èak i p epeljara. Jamnera s Odjela za psihologiju i socijalno pona anje pri Kalifornijskom sveuèili tu usporeðival a je mu karce i ene. Postoji li razlika izmeðu mu karaca i ena. Tijekom pokusa dobrovoljci su nosili flaster koji je katkad sadr avao ni kotin. meðutim. dvije funkcije koje najvi e oslabi nakon popijenog piæa (ili ne koliko njih). Studije na ivotinjama zbunjuju. Ustanovili su da samo vjerovanje da pijete mo e . po navijamo ona pona anja koja nam nude zadovoljstvo. Premd iznimno va no. a u veæoj s vrlo uvjerljivim moæima sugestije. dokuèiti toène mehanizme djek van ja nikotina u mozgu. mogu imati terapijske implikacije. znanost pokazuje da æe vam za to trebati mnogo snage.mogu biti pe rcipirani kao toliko sna na nagn da zbog koje su mnogu pu aèi u tolikoj mjeri »navuèeni« na nikotin. ma koliko se od luèno kleli. to znaèi da ih privlaèe elek trièno pozitivna mo dana po druèja .ne to bolja kognicija. alkoho mo e poremetiti gotovo sve mo dane funkcije. zajedno s onima na ivotinjama koja nam poma u da evaluir amo temeljne mehanizme. Alkohol Izmeðu ostalog. Nema posebnih recep tora.

malom mozgu.pokazu ju u kolikoj je mjeri uzimanje te droge postala »normalna« aktivnost.. lijekovi protiv bolova . u kojem velil ulogu ima hipokampus.ku-kuta. crijevnih tegoba i. kodeina. Kokain se dobiva od listova grma. ponajprije meðu dijelom mlaðe populacije. a mo da u obredne svrhe. do av i odrp an. poput aspirina. mo d a kao terapiju za bolove. Kanabis se èesto prikazuje kao »prirodna« i sigurna alternativa drugim drogama. obrastao i smrdljiv u Kabul.. kanabis oslablju motor ièke funkcije. od kojih se za ezd set smatra da izravno djeluju na mozak. mo e blokirati lijekovima koji blokiraju opijate sliènog dj lovanja.cigaretni papir. poput seksualnog uzbuðenja ili a gresivnosti. Navodi se daje rabljen u medicinske svrhe. Kr. limenke za pohr anu i modne stvarèice s prepoznatljivim nazubljenim listom Cannabis sative. tetrahidrokanabini Istra ivanja provede na 1980-ih i 1990-ih pokazala su da su cijelim mozgo rasporeðeni posebni receptori za THC. Pamæenje. Kanabis U Britaniji se kanabis. Kanabis sadr i vi e od èetiri stotine kemijskih spojeva. U mnogo novije doba. recimo. u obliku tableta bili su djelotvorniji. Lijeènici prestali davati tinkturu kanabisa protiv b olova zato stoje pri oralnoj primje imala vrlo promjenjivu apsorpciju i to nije b ilo standardiziranih pripravak ekstrakta te biljke.. bizarno. vidio koliko se konzumira u Afganistanu. Ne bi nas trebala zavesti pomisao da »pri rodno« uvijek znaèi »dobro«. Prema pod cima amerièko g Nacionalnog instituta za zloporabu droga.dobiva se izravno iz glavic a. Poèeci konzumacije kanabisa u obliku marihuane ili ha i a se u davno u povijest. primjerice Maroko. pisci popu t Baudelairea i èlanovi njegova zloglasnog kluba Club des Hachichins (nazvanog po ha i inima. Najjaèi je THC. Nadalje. Uzgr ed. Sjeæam se svojeg iznenaðenja kad sam 1963. t akoðer se proizvode izravno iz biljaka . Na iroko dostupne sitnice za njegovu konzumaciju . Alkohol takoðer ima medicinsl povijest. Ol èavali smo ga dr ati na o djelu Londonske bolnice dok sam ondje bio specija zant i vrlo je dobro razbuðivao lijeènike nakon te ke noæne smjene. Najrani ji su spomeni naðeni u kineskim tekstovima iz 2737. slikara i si. za lijeèenje reumatizma. konzumacija kanabisa znatno oslabljuje. takori ko maje THC davan tijekom osam mjeseci imali s u gubitak hipokampalnih st nica jednak onome koji bismo normalno oèekivali kod dvo struko starijih l kora. Do 1960-ih. koji anesteziolozi rabe kako bi razbu d pacijente nakon anestezije. Cak i prekomjerno pijenje vode iz najèi æeg planinskog izvora nosi opasnost . kad su osobe poput mene poèele putovati u t zv. Iskapanja grobova u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku pokazuju da su d revni narodi vjerojatno posipali sjemenke indijske konoplje na u areno kamenje.konzumer k anabisa vrlo èesto izjavljuju da osjeæaju jaku glad. rastres enosti. No dan as. obièno obliku konjaka. Iz toga mo mo stvoriti opæenitu sliku kako ta droga mo e utjecati na razlièite fu nkcij Primjerice. konzumira gotovo j ednako èesto poput alkohola. Sve to unesemo u organizam ima neki uèinak. odnosno asasinima: profesionalnim ubojicama na plaæi arapskog sultana) koz umirali su smolu ka153 Robert VVinston: LJUDSKI UM nabisa i prièali o natprirodnim do ivljajima. Kanabin idni receptori prisu .u ekstremnom bi sluèaju izaz valo smrt.biti dovoljno da stvori mnoge simptome pijanosti. koje obavljaju mali mozak i bazalni gangliji. Indiju i Daleki istok. pr. hipijevske rajeve. te na mornare u velikim lukama. Usto. sve su one u ovome ili onome dru tvu (uz velike opasnosti po konzumente) rablj ene zbog svojih psihoaktivnih svojstava. kratka etnja londonskom tr nicom Camden svjedoèi o drukèijem stanju. No jo nam nije posve jasno kako THC djelovanjem u mozgu stvara mnoj ugodne uèinke k anabisa. profinjenu elitu glazbenika. Kanabinoidni receptori najbrojniji u hipokampusu. U devetnaestom i poèetkom dvadesetog stoljeæa alkohol je. izmeðu est i jed naest posto rtava kobni h nesreæa u krvi ima THC. lule. poput osjetljivije percepcije i opu tenosti. u z ugoc koju droga izaziva. Kanabinoidi potièu oslobaðanje dopamina i to se djelovanje. Mnoge druge tvari. Opijumje »prirodan« . u Bri taniji èesto propisivan zbog svojih ljekovitih svojstava. no »prir odno« ne znaèi »sigurno« ili »bezopasno«. 2003. paracetamol. jedna od uloga hipotalamusa je regulacija apetita . Jedan takav lijek je nalokson. bazalnim ganglijima i hipotalamusu. njegova je upor aba uglavnom bila ogranièena na malu. THC tim podruèjima smanjuje uèestalost okidanja ivèanih sta nica. neke vrlo jaki otrovi. muskarin i atropin.

Izmeðu 1977. To znaèi da se u sinapsama zad ava poveæana kolièina s . Drugi pak imaju vidne i slu ne halucinacije. Lord Porter. do policijskog izvje æa u kojem se navo di kako se u Velikoj Britaniji svakog kenda konzumira dva milijuna tableta. to mo e biti posljedica s metnja u tom podruèju. iznio Europski centar za praæenje droga. postanu paran 154 Èuvstveni um idni i osjeæaju se progonjeno. Kad za koga ka emo da »nije veseo pijanac«. ni amerièki kemièari. N o tijekom 1980-ih naèina pripreme lijeka domogli su se ileg. nekolil je eksperi mentalnih terapeuta dobilo dozvolu da ga testira u psihoterapijski tretmanima. Vrlo nam je taktièno sugerir ao da bismo trebali razmisliti to æemo odgovoriti. zadivljujuæi osamdesetogodi njak. list Observer objavio je kako je do . Neke procjei govore da veæina tableta koja doðe u Bri taniju i koje se danas prodaju po cij ni od dvadesetak do stotinjak kuna potjeèe i z nizozemskih laboratorija. no lij je iz nama nepoznatih razloga ostao zaboravljen. uzim ali kanabis kako bi ubla ili simptome poput bolova. Glavno djelovanje cato^jaumozgu vezanje je na serotoninske receptore. nagnuo se p rema meni i apnuo: »Nikad nisam probao kanabis. Svako parlamentarn o povjerenstvo prigodom objavljivanja novog izvje æa sazove tiskovnu konferenciju. pa bi bilo kakva smetnja u nc malnim kemijskim procesi ma u njoj izazvala promjene u procesima mi ljenj Kanabis bi mogao djelovati i na c rnu jezgru.42 Tema je do la na red jer su mnogi pac ijenti. nu na dekriminalizacija. podruèje u bazalnim ganglijin odgovorno za nastanak voljnih postupaka. jer legalno nije bi o dostupan. Time su riskirali tu bu i zatvorsku kaznu. organizirani k minal preuzeo je njezinu masov nu proizvodnju i distribuciju. sprjeèava re apsorpciju tog neurotransmitera. ponajprije oni s bolestima ivèanog sustava. ili eks ili bombon. To j e dvostruko vi e od podatka koji 1999. Takva predvidljiva. posebice ako su ga. naravno. sami uzgajali. koji su. Sijeèn ja 2002. Popularno z vana ecstasj. Na kraju rada povjerenstva zbila se ijedna duhovita anegdota.aèi kanabisa. i 1985. npr.« I zatim prilièno èeznutljivo dodao: »Kaka je?« 155 Robert Winston: LJUDSKI UM Ecstasv Od kraja 1980-ih meðu poklonicima odreðenih vrsta plesne glazbe omiljei je postala s intetièka droga pod nazivom metilendioksimetamfetamin ili ski æeno MDMA. Godine 1998. briljantan akademik s mog sveuèili ta i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1967. mehanièka odluka rezult atje negativnog stava prema svakom obliku konzumacije droga u na em dru tvu . T om je prilikom. dakako.jer bi za uporabu droge u medicinske svrhe bila. a pr izvodna im cijena iznosi kunu do dvije. koji je inaèe sjajno organizirao rad povjerenstva. te koæa s vidom i tremora. Jedino mo emo r eæi kako se èini da su neki ljudi predisponirani za odreðeni uèinak. istaknuo da æe novinari zacijelo svakog o d nas u povjerenstvu pitati jesmo li probali kanabis. ali ne u vijek ugodne. muènine. multi-plom sklerozom. odgovorni za daleko vi e smrti i bolesti od b ilo kojeg okolinskog èimbenika. vladin je ministar u potpunosti odbacio zakl juèke povjerenstva.. mislimo da na njega alkohol djeluje ponajprije negativno. oèito eleæi da damo ne odveæ kontrover an odgovor. Za sam o est mjeseci od objavljivanja izvje æa. pa ne bi trebalo biti nikakvo iz nenaðenje ako postoje i nesretni pu. Kak o je droga bivala sve popularnija.tni su unutar mo dane kore. brzo je stekla upo te u mladenaèkoj kulturi. jedan parlamentarni èinovnik. Neki osjete stvarnu tjeskobu. osobito ako su u pr o losti imali neku psihièku bolest. Jo nije potpuno jasno zboga èega je uèinak toliko razlièit. mislim. i. > tu valja napomenuti kako droga ne utjeèe na svakoga jednako . Mnogi konzumenti navode osjeæ je letargije i bezvoljnosti. Priznajem da sam bio jedan od »njihovih gospodstava« koji su u davnoj pr o losti imali nekih manjih iskustava s uèincima te droge. Drogu je prva patentirala njemaèka farmaceutska tvrtka Merck 1913. Amerièki k mièar Lenny Bruce rekao je daje izbjegavao kanabis jer gaje èinio iznimr razdra ljivim i hiperaktivnim. Dok sam sjedio ondje razmi l jajuæi to bih mogao priznati. pogrije io. Povjerenstvo je izrazilo puno suosjeæanje s njihovim st anjem i vladi preporuèilo urno pokretanje klinièkih ispitivanja kanabinoida . neposredno uoèi konferencije.. jedno je parlamentarno povjerenstvo britanskoga Gornjeg doma razmat ralo primjenu kanabisa u medicinske svrhe.osim a lkohola i cigareta. Smatra se daje Merck htio razviti supresant apetita. no i kad je ni je prodavala.

vide stvarnost onakvu »kakva ona doista jest«. Ergot. psihièkih stanja razmjer no sliènih onima koja p sti u mistici i u ivatelji odreðenih droga. djelovanje povi ei razine serotonina na hipotalamus i mo dano deblo uzrokuje gubitak apetit. Zagovornici promjene tvrdili su da nema do kazane povezanosti izmeðu ecstasjja i nasilja . za razliku od kokaina ili heroina. kao i veæu energiènost. Premda su izgled i za pojavu psihijatrijskog poremeæaja i u opæoj populaciji visoki. Bilo je poziva za izdvajanjem ecstasjja iz skupine te kih droga (va eæi hrvatski kazne ni zakon ne poznaje razliku izmeðu lakih i te kih droga. U usporedbi s procjenom broja redovnih konzumenata. a to. o tim se smrtima mnogo govorilo u medi Èuvstveni um ma. Antuna« u kojem cijela naselja obuzme svojevrsna kolektivna mo dana groznica. na temelju èega 1930-ih proizveo ergo metrin. mi iæne grèeve. Te ko krvarenje nakon poroda da . Osim toga. skroma akademik. O spu tanju ecstasjja u skupi nu lak ih droga uopæe ne bi smjelo biti govora dok se ne sazna vi e o njegovim tetnim n uspojavama. do ivljaj koji iskuse katkad im izazo1 pretjeran osjeæaj svrhovit osti i va nosti. u mnogih konzumenata izaziva z dovoljstvo i ele ga pon ovno uzeti. gljivice ko raste na ra i. a bolnijima ih je uèinila èinjenica da su umrli veæinom bile mlade osobe na pragu zrele dobi. pa ljudi ple u na ulicama dok se ne sru e od iscrpljenosti. Andy Parrott sa Sveuèili ta East London ispitivao je kratkoroène i du goroène uèinke ecstasjja na mo dane kemijske procese. to mo. n ego raspola u nekim nepouzdanim podacima s Interneta. dovesti do mo dani smetnja i te koæa s krvnim optokom. a time i smanjenje m kazna za posjedovanje i preprodaju. Redovita uporaba remeti mo danu sposobnost trajne proizvodnje serotonina. Za mene najuvjerljiviji dokazi protiv svrstavanja ecstasjja meðu lak e droge potjeèu i z neuroznanosti. uzrokuje su avanje krvnih ila. ne tjera konzumente u kriminal radi financiranja navike. Kao tvar koju proizvode pojedinci koji mo da ne posjeduju ni ud benik iz kemije. op. Ustanovio je da èak svaki peti nov i konzument do ivi odreðen gubitak pamæenja. tablete za oksigenaciju akvarija ili table te s visokim razinama drugih. Tvrdil i su takoðer da.« Visoke razine dopamina op a ene su kod osoba koje pate c manije i psihotiènih deluzija. najpozitivnije iskustvo mog ivot ivot mije bolji. Ecstasj takoðer poveæava koncentraciju i zaustavlja reapsorpciju dopamin To obja njava jo dva njegova uèinka. a sebe i okoli svijet percipiraju kao lijepo ureðen uzorak meðusobno povezanih pojava. Taj lijek kontrahira maternicu i njezine krvne 2 le toliko uèinkovito i po uzdano daje spasio milijune ivota diljem svijeta. izmeðu ostalog. recimo. to izaziva poti tenost i nesanicu. pak. izvijestila samo est rtava. smrtnost povezana ecstasjjem razmjerno je niska.43 Utvrdili su da su promjene na ser otoninskim neuronima trajale do sedam godina nakon prestanka uzimanja ecstasjja te da su o teæene ivèane stanice nakon oporavka èesto bile abnormalne. Policija redovito plijeni tablete za koje se poslije ispostavi da su lijekovi za pseæe crijevne parazite. Uzimanje bilo koje tvari nepoznata podrijetla nosi oèite opasnosti . Posve opravdano. LSD Drvene rezbarije iz srednjeg vijeka prikazuju fenomen poznat kao »oganj sv. On je zaslu an za sintezu aktivne tvari u ergotu. Konzumenti opisuju o sjeæaje goto\ religijske snage . moj biv i ef te briljantan kirurg i potpun. Visoke zarade u cijeloj prièi znaèe da postoji velika opasnost nesavjesnog pon a anja raspaèivaèa. Prvo. Jesu li sve te smrti bile izravna posljedica ecstasyja i dalje je ot voreno pitanje. taje brojka ipak vi a od populacijskog prosjeka (svaki peti Britanac). izaziva kratkoroèno pozitivno ra polo enje i srdaènost. Dr.kao stoje sluèaj s alkoholom. Da citiram mladog konzumenta ecst syjau Observerovu èlanku: »To je na jbolje. do 2001. jeftinijih opojnih spojeva. Istra ivanje britan kog Nacionalnog centra za ovisnost ustanovilo je kako je vjerojatno da æe svaki èetv rti redoviti konzument razviti ozbiljan psihijatrijski poremeæaj. Britanska je policija. p. George Hatzid imitriou i njegove kolege s Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje u Bethesdi proveli su neka va na istra ivanja na majmunima. simptome primijeæene kod konzumenata. Takve su epizode 157 Robert VVinston: LJUDSKI UM vjerojatno bile izazvane konzumiranjem tvari pod imenom ergot.erotonina. Jedna od najdivnijih osoba koju sam imao prilike upoznati bio je profesor Chassa r Moir s Oksforda. Drugo. ecstasj nipo to nije sigurna d roga.).

S drug . èini se.osjeæaji velike sreæe pr te bez oèit razloga. Sad kao na zid nailazim na poznatu te koæu. odluèe uzeti jo . izoblièenja vida paralizu. T jekom 1960-ih. dana nje uobièajene uliène doze LSD-a . u drugo vrijeme. èak i strava. u mnogim krajevima dobu neogranièena optimizma. naravno. temu koja se neprestano ponavlja u ovoj knjizi. vrhunac dosti e otprilike èetiri do pet sati nakon uzimanja. Jedno j e vrijeme èak pokusno rabljen u psihijatrijskim bolnicama kao lijek za depresiju i shizofreniju. Na vrhuncu djelovanja konzumenti mogu osjetiti niz neobiènih senzacija. Nisam probao LSD. podmukla vje tica pod arenom krinkom.« Hoffman ka e ako je j< zovitiji od izoblièene percepcije vanjskog svijeta bio osjeæaj radikalne p romji ne u njemu samome. Na put su po l i biciklima jer su vladale ratne nesta ice goriva. Emisijaje bila iznimno zabavna zbog svojeg ozbiljnog i vrlo istinitog pristupa temi. a katkad ih zamijene zle slutnje. Preko Beresfoi da droge se domogao predavaè na Harvardskom sveuèili tu Timothv Lear koji je u tom dobu prouèavao uèinke halucinogenih gljiva. kemièar Albert Hoffmann nehotice je malu kolièinu p rolio po ko Njegov opis onoga stoje uslijedilo u ao je u legendu. i ku ao je s kock com eæera. Sv. U jednoj fazi planiranja tele vizijske serije Ljudsko tijelo netko je predlo io da bih mo da ja rado proveo taj po kus. Toliko se zabrinuo daje zamolio jednog od laboranata da ga odveæ kuæi.izmeðu osamdeset i sto mikrograma . »Pozn ti predmeti i komadi namje taja poprimali u groteskne. Istina. Mnogi su svoja iskustva izjedna 158 Èuvstveni um èavali s mistiènim stanjima kakva opisuju istoèni filozofi i religijske osobe. uopæe mogla pos tati popularna. Svoja iskustva mogu prenijeti sam o rabeæi pojmove iz svojeg iskustva. pak. potaknut Hoffmannovom prièom. drugo mjesto. vi e nije bila gða R. Dok j e droga sve jaèe djelovala na njega. paje Ho fmann do dolaska kuæi veæ p oèeo pro ivljavati zastra ujuæe senzacije. prijeteæe oblike. umnogome nalik psihièkim stanjima o kojima su mistici pisali stoljeæima. neg zlobna. »Svaki poku aj da prekinem raspadanje vanjskog sviji ta i r astapanje svojeg ega doimao se uzaludan. U 1 960-ima britanska je televizija poku ala doèarati tripna acidu u emisiji s dvojicom uljudnih voditelja u sivim odijelima. tuga. poput Vrata percepcije Aldous a Huxleyja. Kriminal povezan s drogam bio je mnogo manje ra iren. èak i kad se pomièu. Augustin prilièno ju je lijepo sroèio zapisav i: »Ne mogu pojmiti sve to jesa m. Ergot je zatim postao sastojak nekih o d prvih uèinkovitih lijekova za m grenu. O do ivljajima pod LSD-om postoji brojna literatura. pa se moram osloniti na opi se osoba koji jesu. do ivjeli ne to to bismo mogli nazvati stapanj em sebe i drugih. kupi je odreðenu kolièinu d oge od vicarske farmaceutske tvrtke. primjerice da nemaju masu ili da su priljubljen i o tlo. uèinci droge mogu biti veoma sna ni èak i u tako malim dozama. dietilamid lizergii ske kiseline.siæu ne su u odnosu na ono to su uzeli Hoffmann i Leary. ili ostavljaju trag kad se pomièu. Katkad su zaleðen i u prostoru. juæe prièe o opsjedanju t e ko je povjerovati daje ta droga. Zvuèi poput najgore noæne mori No 1960-ih lijek nije bio stigmatizir an kao danas. Djelovanje je spor o. Jedna je vicarska farmaceutsl tvrtka potkraj 1930-ih poèela s ist ra ivanjima moguæih terapijskih uèinaka e gota. Obuzeo me demon. To je. a èiji opisi mogu. u zraku se osjeæala sloboda. . doblja suzdr avanja i sljedovanja. misleæi da ne djeluje.. to mo e biti opasno jer ljudi. Èetrdeset minuta poslije Hoffmann je osjetio vrtoglavicu. pravim primjerima BBC-jeve kole. Vizualna i prostorna izoblièenja su najèe æa. predmeti kao da imaju auru. gotovo kao da èita neku ozbiljnu vijest. a zapadno je d ru tvo izlazilo iz poslijeratnog ra.« Imam samo svoj mozak da protumaèim svoj mozak. Mladi su ima li ne to vi e novca i vremena. pa se vi e nisu do ivljavali odvojeni od vanjskog svijeta. od kojih su poneki jo u uporabi. Si sjeda [koja je Hoffmannu donijela malo mlijeka]. Stvari mogu biti neproporcionalne . Odluèili smo naposljetku da bi to moglo izgledati neodgovorno.nas je rijetkost. prenijeti samo njihov do ivljaj. Neki su konzumenti. Poku avajuæi izdvojiti druge njegoi sastojke. Odvede sam na drugi sv ijet.prijatelj je proveo veèer sjedeæi u naslonjaèu i smijuæi se svojim golemim dlanovima. Learvja se iskustvo toliko dojmilo daje naruèio jo sto grama. Konzumenti LSD-a navode niz psihièkih fenomena. voditelj je kruto opisivao izoblièenja prostora i vremena.«44 Nakon ove zabrinjav. Svejedno. LSD s naveliko uzimali poklonici hipijevske kulture.. Istra ivaè-kemièarjohn Beresford. Konzumenti takoðe r opisuju nagle i neobja njive promjene raspolo enja .

Robins je na istim vojnicima proveo kont rolno istra ivanje po njihovu povratku u SAD i utvrdio da se 95 posto prija njih ovi snika prestalo drogirati. Kad su ih odvojili o d njih. ba kao to meskalin. njihovi su ih mozgovi poticali da podu tra iti drogu. Pijenje alkohola ne rijetko smatramo razmjerno beznaèajnim. kad sanjamo neke od najèudesr jih i naj ivopisnijih snova. nego mogu izazvati trajne posljedice. rafe jezgre pokazuju sliènu neaktivnost. Opæenito govoreæi. tim su vojnicima svi znakovi ili okidaèi zbo g kojih su se htjeli domoæi droge bili povezani s Vijetnamom. halucinogena dro159 Robert Winston: LJUDSKI UM ga iz èarobne gljive. Kad se upustimo u bilo koji oblik ugodnog pona anja. Malo se zna o uèincima LSD-a na kemijske procese u mozgu. ri? Odgovor na s vraæa na mo dani sustav nagrada. mo neuronski put izmeðu nagradnih sredi ta i sjeæanja na to iskustvo. ustvrditi kako LSD ima dvojako djelovanje èini nas iznimno usredotoèenima n a osjetne podra aje iz okoline. èajnih lica i igala i èak ulica g dje je droga kupovana. Lako je. Ostavimo sad po strani izgubljene radne dane zbog alkohola. toliki vraæaju dr ogama. podruèjima povezanima s motivacijom. postaju pretjerano osjetljivi. Njih 225 izvijestilo je o simptomim a svojstvenima ovisnosti o tim drogama. gotovo sve psihoaktivne droge koje mijenjaju percepciju ne samo d a imaju trenutaène tetne nuspojave. LS vjerojatno uvodi mozak u stanje budnog sanj anja. ako na a tijela ne stvaraju potrebu za odreðenom tv. I najmanji ih podra aj 1 ko prenerazi. Kad su u jec 160 Èuvstveni um noj studiji biv im ovisnicima o kokainu prikazana pomagala za konzumaciju. do ivljavaju tjeli sne siptome ustezanja (ap stinencije). prizori zrcala i srebrne folije. u prisutnoj halucinoge nih droga poput LSD-a poèinje raditi u petoj brzini. Rijeè je o kudikamo najzloporabljivano . jer je rijeè o mo danom podruèju povezanom s buðenjem i sp vanjem (vidi gore). na osobito je zlu glasu zbog izazivanj sna ne udnje. Damo li tak1 droge t akorima. Drogaje kemijskom strukt urom slièna serotoninu. tj. heroina i morfija. stvar. primjerice opijuma. obl ik kokaina. opæenito se osjeæajuæi tek »èudn o«. osobito zateknu li se u istoj okolini. stoga. Tijekom R EM spavanja. Crack. Znamo tak oðer da æe takori sami sel davati svaku tvar koja jednako djeluje na njihov nucleus a ccumbens. skanovi mozga otkrili su aktivnost u prefrontalnoj kori i prednjem dijelu cin-gularne v ijuge. Veza i. duboko u na osobni sustav nagrada. Stupnjevi ovisnosti Smatra se da LSD ne izaziva ovisnost. Dakle. mogu izazvati fiziolo ke promjene povezan s ustezanjem. potreba za drogama je nestala. a pripitost pomalo komiènom. nalikuje neurotransmiteru noradrenalinu. Primjerice. mnoge osobe uzmu LSD i uglavnom ostanu sjediti. razumjeti za to se. 1 je zanimljivo. N uspiju li dugotraj ni konzumenti doæi do doze eljene droge. Polovica su bili èesti konzumenti opojnih d roga. Kako je to moguæe. ula. ecsta. Prema tome. dakle. i kanabis nemaju takva svojs tva. Uvrije enoje mi ljenje kako kokain. Kokai izravno uzrokuje poveæanje razine dopa mina u nucleusu accumbensu. a na e mo gove prisiljava da te informacije tumaèe kao u snovima. S druge strane. èini se kako se tolerancija na nj> g a razvija vrlo brzo. pa konzumenti moraju prièekati nekoliko tjedana do idi æe doze e le li sa sliènom kolièinom do ivjeti isto djelovanje. dolazi do ga enja neuronske aktivnosti u rafa jezgrama. Razlog ne popravljive tete djelomice mo e biti to stalno jaèanje ne-uronskih veza trajno mijenja funkcioniranje uma. Alkohol mo emo smatrati tipiènim primjerom. Epidemiolog Lee Robins 1971. no konzumenti izjavljuju da i o njima razvijaj jednaku ovisnost. nakon to se oslobode ovisnosti. pop ut ubrzanog rada srca i povi enog krvnog tlaka. Mogli bismo . Zahvaljujuæi siæu nim okolinskim znakovima. toènije na va nu ulogu d( pamina u podruèjima poput nuc leusa accumbensa i snagu uvjetovanja.e strane. Doista. Tu spadaj kanabis i ecstasj. prouèav ao je 898 amerièkih vojnika u Vijetnamu. medu njih mo e biti toliko jaka da ovisnici o heroinu i kokainu katkad na vod da sna no ude za drogom veæ samo ako se naðu u okolini sliènoj onoj u koje su se drog irali. Kad takorin podra imo to podruèje. podruèje mo danog debla pokraj rafa jezgara. i droge poput he roina i alkohola smatra se da izazivaju vrlo sna nu ovisnost. Locus coeruleus.

te ka ozljeda glave. Vi e od petnaest posto Britanaca koji zatra e pomoæ u hitnim slu bama ili na traumatolo kim bolnièkim odjelima imaju ozljede povezane s alkoholom. Pomoæu trodimenzionalnog modeliranja mozga prikladne raèunalne obrade. noæne more i h lucinac ije postaju uobièajeni simptomi ustezanja. Izaziva. No pokrajnja su podruèja. Alkoholna koma nije zanemariv prob lem .45 Nakon to su fotogra firali lubanju izvana i iznutra te pomno izmjerili. dobr o dokumentirane posljedice su i d mencija izazvana gubitkom kortikalnih neurona. alkohol najveæe promjene izaziva u mozgu. nasi lno pona anje. stupor (stanje k ad je osobu gotovo nemoguæe probuditi) te komu. koja obraðuju drug vi dove kognicije. Kad osobe koje intenziv no 161 Robert VVinston: LJUDSKI UM piju nakon otprilike pet godina razviju ovisnost. Naposljetku. posvetili i se prouèavanju tragova na lubanji. Kako nije bilo nikakve infekcij to znaèi da ipk a nije probila tekuæinom ispunjene mo dane upljine. o teæenja ivaca te paraliz Naposljetku. (U hrvatskim se bolnicama od bolesti izazvanih alkoholom godi nje lijeèi izmeðu pet i deset tisuæa ljudi. Posljedice alkohola mogu biti jedn al ozbiljne kao ponavljane ozljede u boksu ili. mjesta nedostajuæeg kutnj aka i malih k hotina na lijevoj strani lica. na me. poput nekih od pacijenata nad kojima je obavl jena prefrontalna lobotomija. Mo da. a zatim te mjere usporedili sa eljeznom ipkom. Isprva se doima poput stimulanta. sposobnosti raèunanja i na e percepcije osol nog prost ora. zatim do neishi njenosti uz slabljenje vida. naposljetku. Otkad je godinama po nj govoj smrti dr. dvije s putanje odmah iskljuèili. pa nadzor pr ednje kore progresivno nestaje. procesom eliminacije. Pojedinosti nisu nimalo ugodne. s< cijalnu kogniciju i pona anje. pomraèenja. poput èinjenice daje Gageu poslije ozljede govor osta oèuvan ( to znaèi daje Br ocino podruèje bilo nedirnuto). poput jezika. Jasno je daje za to bilo nu no i podrobno znanje o ustroj suvremena mozga. Premda nipo to nije potpun popis strahota. znanstvenici su stv< rili potpunu sliku. nemoguænost koordinacije pokreta. op. Zanimljivo je i to o teæeno podruèj ima veliku gustoæu sero inskih receptora. vratit æemo se nakratl jadnom Phi neasu Gageu i dati mu zavr nu rijeè. Premda u poèetku m o e izazvati osjeæaj sreæe i ugode. alkohol izaziva gubitak emocionalnog nadzora. morala ostati neo teæena.j drogi diljem svijeta i o drogi èiji su negativni uèinci vidljivi u zdravstvenim sl u bama gotovo svih zemalja. izmeðu ostal og. zajedno su sa suradnicima uspjeli rekonstruir ti sedam moguæih putanja ipke kroz mozak. 162 Èuvstveni um zine serotonina. Harlovv dao iskopati lubanju. dosljedno pokazuju da agresivn i i nekooperativni majmuni imaju niske r. kohola sna no utjeèe na razvoj djeteta u maternici. ona se pomno èuva u Harvard Nedavno su Hannah i Antonio Dam asio objavili zanimljivu ponovnu procj nu Gageovih ozljeda. 163 esto poglavlje . te epileptièke napadaje koji ne reagiraju uvij< na antiepileptik e. Izuzmemo li uèinke na druge va ne organe poput srca i jetre. Premda bismo poglavlje mogli okonèati i turobnije. gubi tak pamæenja i slabljenje intelekta. Ustezanje takoðer izaziva n obuzdan tremo r udova. p. Dulja konzumacija dovodi do propadanja mo danih tki\ ponajprije malog mozga zbo g pomora Purkinjeovih stanica. Oko 25 posto mu karaca primljenih u bolnice kao hitni sluèajevi ondje su zbog zlopo rabe alkohola. Phineas Gage du u nije izgubio vlastitom pogre kom . zbunjenost. Istra ivanja na majmunima. Korisne podatke do bili su bri ljivim pregl dom otvora na lubanjskim kostima. a normalnosti glave i lica te rada mozga. Njihov i su rezultati jasno pokazali daj kritièno o teæenje nastalo u ventromedijalnom podruèju prefrontalne kor To je podruèje koje u najmanju ruku djelomice nadzire obradu èuvst ava. no najveæim je dijelom depresan t sredi njeg ivèanog sustava.s iznimkom trenutka dotad neuobièajene nepa nje. pomnom dedukcijom te znajuæi osnovr klinièke info rmacije. delirij. Remeti djelovanje neurotransmitera GABA-e. naravno. Tim iznimnim for enzièkim postupkom Damasijevi su uspji li pouzdano procijeniti putanju ipke. muèninu. a od posljedica konzumiranja alkohola u Hrvatskoj godi nje umre vi e od 2500 osoba.).rezultira smræu u jednom od svakih dvadeset sluèajeva. Godi nje u Engleskoj i Walesu zbog izravnih posljedica njegova djel ovanja umre vi e od pet tisuæa ljudi. valja spomenuti kako u mojem podruèju medicine zlouporaba.

Otprilike od te toèke pa do roðenja dolazi do golemog p oveæanja mo dane mase. stoje razdraganii Grcima bila potvrda da su oni pra vi nasljednici svijeta. Rezultati su ga uvelike razoèarali. prva rijeè koju je jedn od djece izgovorilo bil a je »becos«. Veæina se aktivnih podruèja kod novoroðenèadi odnosi na osnovne mehaniz- . Napisa je k njigu o pripitomljavanju sokola. no t o je vjerojatn izmislio. No Fridrik II.Uèeni um Sveti rimski car Fridrik II. Dvorski I jeènik zakljuèio je daje spavaè doista bolje probavio hranu. kako gubi rep i postupno se razvija u abu.Jei nogaje dana tako svoj dvor ispunio poznatim astrolozima i uèenjacima. Nadahnuæe je na ao u H< rodotovoj prièi o egipatskom faraonu Psamtiku I. Iduæegje jutra obojicu dao rasp oriti pred svojim oèima. U mater nici dlanovi isprva nalikuju lopaticama. poznatiji je po zanimanju zajezike. Apoptoza je prisutna u svim organima. koji je htio otkriti jesu li pr narod na svijetu bili Egipæani ili Frigijci. koji s obièno u kljuèivali sna an element okrutnosti. nemilosrdan proces uklanjanja vi kova zvan apoptoza. osobito tijekom ranog razvoja. a nakon dvije godine dosti e osamdeset posto te ine o draslog mozga. Nakon sedam tjedana svaka se od tih tvorba ponovno dijeli. svake minute nastane do 250 tisuæa ivèanih stanic a. Psan tik je ote o dva novoroðenèeta i dao ih odgojiti u potpunoj izolaciji. Ako se funkcije poput govora i jezika ne rabe. a drugom da ode u lov. Mozak u maternici Mozak se u maternici razvija naglo. ali ni latinski niti grèki. U drugome smo poglavlju ukratko objasnili za to su Fridrikova prèkanja bila osuðena na neuspjeh. a na pravilnoj uporabi jezika ustrajao je ti li ko da je jednom nesretnom pisaru koji mu je pogre no napisao ime .neuralna ploèa. Podrobne prièe o Fridriku pisa je Salimbene Parm ski.1250. svima nam je zasigurno poznat o kako raste punoglavac. pa dolazi do razdvajanja prstiju. a zatim jed nome naredio da poðe spavati. . a danas se njo naziva stanièno odumiranje. Istodobno se odvija temeljit. na grèkom znaèi »opadanje li æa«. srednji i stra nji mozak. rijeè koju je skovao Hipokrat. Tijekom iduæih pet dana ta se eliptièna tvorba pro iri i spljo ti u oblik nalik kru nici s brazdom usjeèenom na vrhu. Jako je volio provoditi pokuse.. car je dao zatvoriti dva osuðenika u hermetièki zatvo ren prostoriju. one se neæe pravilno razvijati i njihov e æe neurone preuzeti druge funkcije. po njegovu mi ljen ju prvi jezik. U maternici se mozak poèinje razvijati dva tjedna po zaèeæu. Oèito mu je bil jasno kako je car neo buzdan. no zbog apoptoze veze u tkivu vrlo rano odumiru. no izgleda da mu se divio. Pozorno je promatrao sobu izvana. No ta dj( 164 Uèeni um ca nisu progovorila hebrejski. Takoðer. Najprije se prednji kraj neuralne cijevi razdvaja u tri dijela: pre dnji.Fredei cus umje sto Fridericus. sa stra i rima koji im se nikad nisu obraæali. Prema njegovim zap sima. Kako bi bio posve siguran da æ njegovi ljudski zamorci biti potpuno izolira ni od ljudskog govora. Mozakje iznimno plastièan organ. Brazda zatim srasta. Najbolji primjer kojeg se mogu sjetiti razvoj je dlanova. osobito u vrlo ranoj dobi. Fridrik je odluèio ponoviti pokus. Rasti nastavlja i po roðenju. U drugoi bizarnom pokusu. Mozak se dijeli i umno ava ba kao to pod mikroskopom vidimo da to èine stanice.) slovioje kao znanstvenik-amater. Iz prednjeg kraja te neuralne cijevi razvija se moz ak. Nezadovoljan tim r< zultatom. Prve godine Neke su mo dane funkcije prisutne pri roðenju. Apoptoza. na frigijskome »kruh«.dao odsjeci palac. Prva tvorba nastaje oko es naestoga dana . (1194. Prema Herodotu. talijanski franjevac koji je umro 1287. Kako bi to doznao. a iz stra njega leðna mo dina. njegove se neuron-ske veze grupiraju i regrupiraju prema informacijama koje u njega uðu. Oèekiva je da æe djeca progovoriti hebrejski. jer su se svi Fridrikovi uposlenici bojali proturjeèiti c aru. nadajuæi se da æe uhvatiti trem ta k u kojem æe du e mu karaca napustiti njihova tijela i pobjeæi. obilato ih nahrani svakojakim delicijama. ali jo nisu potpuno povezane. U iznimno ogranièenim uvj etima u kojima su rasla gubila su inteligenciju i sposobnost uèenja. pa nastaje cijev unutar cijevi. Fridrik je jednom pr ilikom izabrao dva mu karca. oèekuji æi da æe vidjeti kako je mu karac koji je spavao probavio vi e hrane. pobrinuo s da njegovatelji budu gluhonijemi. preci Grka. koji mozak prekraja prema potrebama koje mu je nametnula okolina .

Te ko je reæi do koje mjere novoroðenèad osjeæa èuvstva koja osjeæaju odr sli. u Derbvshireu.vjerojatno sinesteti. Premda mi to ne zvuèi ba uvjerljivo. kojeg je tada zanimala dobrobit novoroðene djece. Moje prv o sjeæanje. Ispitali smo pamæenje nekih èlanova na eg istra ivaèkog tima. profesora pedijatrije na Oxfordu. Kao to konstrukci i opremanje njezinih soba i hodnika traju d ugo. U tom se pogledu s velikom naklono æu prisjeæam pokojnog dr. sklonija gledati privlaèni ja. èak i u toj dobi. S obzirom na èinjenicu da hipokampus. a zatim bi prekidaèem skr ivenim u d epu iznenada ukljuèio svjetlo u nosu. Bau-mov nos. simetrièna ljudska lica. U ao bi u neonatalnu jedinicu s golemom ma nom oko vrat a i velikim crvenim klaunovskim nosom. èini se da nekim majkama opadne tjelesna temperatura kad zaèuju takav plaè. pokazuju instiktivno zanimanje za naj novija i najneobiènija obilje ja okoline. Apoptoza u veæine osoba tu sposobnost gasi prije sazrijevanja hip kampusa. izumio je tzv. Amerièki psihologjaa Panksepp misli da svi do ivljavamo ne to slièno kad slu amo odreðenu glazb i osjeæamo marce kako nam se spu taju niz kralje nicu. Kad smo obojica sta ira li u bolnici Hammersmith. i doista misli da ne izmi ljam. David Baum zakljuèio bi da ima neo teæen ivèani sustav te da najvjerojatnije nema o te ja mozga. Jedan se kol ga prisjetio ka ko bi se prepao djedova zidnog sata kad bi ga podigli da ga vic to se najvjerojat nije dogaðalo izmeðu druge i treæe godine. èuju boje i vk zvukove. Osobe koje tvrde da se mog u sjetiti boravka u maternici ili roðenja. N jegova istra ivanja pokazuju da su djeca. primjerice gl di. i meðu slu ne i vidne kore postoje veze koje pokazuju da su djeca u dojenaèk dobi . èak su i najmanja djeca sposobna izraziti por uke kljuène za opstanak. a poslije u Bristol u. osobito iz d rugog posjetajer mije otac tada darovao avionèiæ od balz koji se u prvom borbenom le tu slomio na ivici. kad se njez ina obitelj preselila iz sela u grad. zbog èega je se ne mo emo sjeæati. neugode i straha. neki dijelovi mozga neæe sazrijeti dok ne uðemo u kasnu mladost ili tek pi èetkom dvadesetih. Pri roðenju prisutne : i o dreðene veze koje neæe opstati do djetinjstva i odrasle dobi.jednom kad mije bilo dvanae ili trinaest mj eseci i ponovno kad sam imao èetiri godine. r sazrijeva do treæe g odine. Ako je dijete okretalo glavu za nos om. Panksepp je primijetio da plaè djece i mladunèadi ima jednak uz orak kad ih se odvoji od majki. to se inaèe vrlo èesto ogaða s uspomenama na r no djetinjstvo. vrlo je izgledno daje veæina »ranih sjeæanja« neto na. premda je bila rijeè samo o usput noj anketi uz prijepodnevnu kav sjeæanja su bila grupirana oko sliène dobi.165 Robert Winston: LJUDSKI UM me pre ivljavanja . vjen jatno se varaju. vrlo su èeste iznenadne promjene harmonije ili dugo graðe nje glazbenih misli.disanje. Buduæi da nikad nisam vid fotografije vrta. Poput odraslih. Covjekovje mozak poput slo ene zgrade. Primjerice. se e u doba kad sam imao pribli no godinu da na. Vrlo dobro pamti taj vrt. Neke su druge funkcije prisutne od prvoga dana ivota novoroðenèeta ili se javljaju ne dugo zatim.to se moralo zb prije njezine treæe godine. Zn kovito. osjete i pokrete. Tijekom prve godine ivota mo dana se aktivnost poveæava u tjemenoj. Jednomjeseèno dijete na razne n aèine alje razlièite poruke. Dakle. kao to smo veæ vidj li. Alan Slater sa sveuèili ta Exeter prouèava djecu staru samo dan ili dva. èeonoj i vidnoj kor . Sjeæam kako sam se stra no ljutio na roditelje kad su me za godi njeg odmora u Ci ehu. hranjenje. a normalizira se kad se ponovno sjedine s potomstvom. Davida Bauma. Nagnuo bi se nad djetetovu kolijevku te v rlo polako i ukoèeno pomicao glavu sjedne na drugu stranu. tako i. tijekom rata ostavili u kolicima u vrtu. U glazbi koja æe ko 166 Uèeni um slu atelja najvjerojatnije izazvati »faktor bockanja«. te prvog predsjednika Kraljevskog pedijatrijskog zbora. David. mislim da mije sjeæan je vjerojatno toèno te da nije bilo ojaè no kasnijim do ivljajima. U tome smo zeler lo m obraslom konaèi tu odsjeli samo dvaput. kako su ga nazvali u jednoj emi siji na BBC-jevu Radiju 4. No iskusr majke i profesionalni njegovat elji smatraju da èesto uspijevaju razabrati razl ke. sredi te dugoroènog pamæenja. tj.kad bi nam b arem mogla reæi! . Mnoge majke izjavlju ju da ton plaèa njihova djeteta mi e potaknuti sna an tjelesni do ivljaj u njima samima . Neuvje banu u djetetov plaè doima poputjednoliène buke. Kolegica se pi sjetila oka kad je guska u la u kuæu i izazvala velik mete .

N kad èeoni re njevi poènu rasti. a ne na male o trcanog medvjediæa kojim mu roditelji mahnito ma u pred licem. banani slièna nakupina ivèani stanica smje tena blizu lijevog uha. sterogodi njac i koje su hranili mlijekom s nadomjestkom ne samo da su bi mentalno pripravniji i imali vi i kvocijent inteligencije. dr. a zatim dignuti tkaninu. a zatim i zabrinutost. Wern ickeovo podruèje. njihov mali vlasnik poèinje odreðivati pr itel usredotoèuje se na krhak antikni kineski porculan. Igrajuæi se vrlo jednostavnih igara poput te. a treæe s otprilike osamnaest mjeseci. Doista. Neujednaèenost u razvoju tih funkcija mo da je razlog za to su djeca u toj dob i. na zamjena jer nema optimalne s astojke za najbolju prehranu.jednoje prilièno dugo odbijalo progovoriti (do druge godine). pokus rje avanja problema. Standardna mlijeèna formula iz trgovine nije ide. Dr. kao i u bazalnim ganglijima te malom mozgu. Èeoni re njevi podruèje su koje se u rastuæem mozgu aktivira posljednj Njihov razvoj zap oèinje oko sedmog mjeseca i ravnomjerno traje do otprilil druge godine. in èe prisutne u majèinu mlijeku. Zanimljivim mi se èini to postoje velike pojedinaène razlike u brzini razvoja govora. Willai zakljuèio je da su planiranje i nizanj e postupaka moguæi tek kad prefrontali kora sazrije do odreðenog stupnja. katkad jako ljutita i frustrirana. Dvogodi njacima mo ete da prilièno slo ene upute i oni æe vas razumjeti. paje usporedio djecu koja su pila standa rdnu formulu s onom koja i pila formulu s posebnim nadomjestkom masti koji je is tra ivao. zrijeva mnogo br e od Brocina podruèja. no neæe vam moæi na njih odgc 168 Uèeni um voriti. èak i mozgovi novoroðenèadi prilagodavaju komunikacijskim obilje jima svoje okoline. To se ni na koji naèin ne doima povezano s njihovim sposobnostima ili inteligencij om. Djeca u to obi sposobna su birati izmed dvije ponuðene igraèke. kao to æemo poslij vidjeti. Ona od sedam ili osam mjeseci uspijevala su uèin jedan ili dva koraka slijeda . . nego su i bolje rje av li probleme. Usporediv i rezu ltate sa studijama na novoroðenèadi. a dijete se smije uz osjeæaj olak a nja i radosti. djeca su morala smisl i proves ti plan u tri koraka: povuæi stolnjak kako bi si pribli ila cijeli sklop. Pouka je. Neke majke. dojenèad i mala djeca svoje teorije na okolnom svijetu testiraju poput maj u nih znanstvenika. a mo da i nositi se s prihvatljivim razinama zabrinutosti i tjeskobe. primjerice. Govor se razvija od osamnaestog mjeseca. Kako bi se domogla igraèke. mo da je nova teorija pogre na i medvjediæi ipak mogu nestati ? Iznenada se pli ana igraèka ubacuje u vidno polje. u misli se uvlaèi nesigurnost. Tek su s devet ili deset mjeseci mogla izvesti cij li postupak. drugo je progovorilo nedugo nakon prvog roðendana. Medvjediæ je na trenutak nestao. Jedna od omiljenih ig ara u toj dobi jest »igra skrivaèa«. manje sto as te nakupine neurona èeonom re nju zadu ene za stvaranje govora. meðutim. Dojenje najvi e pogoduje ranom mo danom razvoju. pet ili est godina poslije bila pronicljivija i o troumnija. Ali stvari zacijelo ne mogu nestati? Ili mogu? Dok je medvjediæ skriven. Igraèku je stavio na stolnjak izvan djetetova dosega. Sve bolje poimanje prostora koji zauzima djetetu postaje izvor fascinacije. Masti koje c smatra posebno va nima su dugolanèane polinezasiæene masne kiseli ne.i. tj. Hm. Veæini djece pozornost dotad mo e o dvuæi bilo to. estomjeseèna djeca nisu mogla u niti ni ta od naveden oga. Pokazalo se da su djeca koja su tijekom prvih èetiriju mjeseci dobivala nj gov nad omjestak. Do prvog r oðendana mladi èeoni re njevi poènu ovladavati n gonima ni ih mo danih podruèja. Cjelovit opis ranog mo danog razvoj a prelazi okvire ove knjige. Willatts p sumnjao je kako bi to moglo utjecat i na sposobnost uèenja kad dijete poðe kolu. S. tijekom »grozne dvije« godine. djeca uèe isku avati svoj e teorije. no spomenut æemo da su uèinci naglog razvoja vidljivi u razvoju okulomotorne koordinacije i prostorne svjesnosti. Utvrðeno je da iz stanak dojenja mo e u tjecati na inteligenciju. jasna: grudi su najbolje. primjerice analizirali i sparivali fotografije u eksperimentalni] uvjetima. Peter Willatts sa sveuèili ta Dundee na dojenèadi staroj izmeðu est i evet mjeseci proveo je tzv. Moguæe je. zaklonio pjenastom koc167 Robert Winston: LJUDSKI UM kom i prekrio tkaninom. iz raznih razlog ne mogu ili ne ele dojiti. zadu no je za razumijevanje govora. premda se. da neka djeca poriv za verbalnom komunikacijom dobivaju rani je ili kasnije zbog manjeg ili veæeg zadovoljstva okolinom. dakl e. Kadje rijeè o mojoj djeci. o maknuti kocku.

na sliène kompromise na. Usput im je mjerena brzina reakcije. barem privrer no. Rezultati su pokazali da su stariji djeèaci i djevojèice bolje èitali facijalne ekspre sije od mlaðih.46 Njegov je istra ivaèki tim meðu dobrovoljcima izdvojio dvije jednakobrojne skupine: jedni su trenutaèno bili u pubertetu. druge se moraju ugasiti. va na je u odr a vanju pozornosti. recimo. mislim da se sk nost riziènom pona anju s godinama uvelike smanjuje. Dakako. Pubertet kao da zaustavlja cijelu prièu. kao i da drugi imaju vlastita u nutarnja stanja. poput: ja (subjekt) udaram (glagol) loptu (objekt). T o je dokazao Robert McGivern s Dr avnog sveuèili ta San Diego. Zapravo. nakupina neurona s ishodi t em u mo danom deblu koja projekcije ima u kori i bazalnim ganglijima. Pubertet Poprilièan dio ljudske komunikacije neverbalnog je oblika. sretna. mladima izmeðu jedanaest i seda mneaest go na nakratko prikazivala èetrdeset lica s izrazima straha. uèitelji i ostali autoriteti postavljali su djeci k bi uèinila neku neobja ni vo glupu ili opasnu ludost. Stalno slu anje CD i MP3 reproduktora kako ne bi morali s ati stalne roditeljske prodike moglo bi djelomièno objasniti tu èinjenicu. ali razmislite koliko je va na za prepoznava nje opasnosti. Kad je rijeè o na im prof < onalnim ivotima. smanjivati se i ponovno rasti. Da bismo stekli odreðene funkcije. neuronskog graðevnog materij ala. tj. ostale æe se f unkcije razvijati jo godinama. iza koj eg su. a manjom u èeonim re njevima. objektom i predikatom. S opisanom promjenom mo dane aktivnosti dolazi do opæe promjene u ] na anju. Prikazana su ljutita. Krajnji stupanj razvoja dosti e tek u pubertetu . Daljnja su istn vanja pokazala kako od rasli mozgovi imaju sna niju aktivnost èeonih re nje od mozgova starijih tinejd era. a od ispitanika je tra eno da ka u kakvo su lice vidjeli. lièila ca i elektrièara. postoje i op asnosti. no j rije su djev ojke imale veæu aktivnost u èeonim re enjevima. Djeca poèinju shvaæati da su neovisne jedinke. Jedno bi obja r nje moglo biti da prijelaz u odraslu dob zahtijeva. Mladi. slièno vjerojatno vrijedi za sve vrste odluèivanja. iznim unutarnji nap or. daje snagu. Usto. stolara. Razvoj govora pridonosi toj svjesnosti i potpomognut je njome: jezikom opisujemo vlastita stanja i primamo informacije o tuðima. u drugima se povlaèi.« Slaba na izlika koju donekle mo da osvjet . no ostale promje moraju doæi iznutra. neurotr. Kao to pri obnovi kuæe moramo pozvati vojsku arhiteka graditelja. skanovi mozga pokazali su daje odreðeno podruèje 169 Robert Winston: LJUDSKI UM prefrontalne kore bilo manje kod starije nego mlaðe djece. aktivnost s dobi? Èini se daje ba tako. no mo e skratiti ivotni vij Smanjena sposobnost èitanja facijalnih ekspresija na prvi se pogled ne doii ozbiljnom. u odreðenim je dobima izra enija. a drugi jo ne. najriziènija su skupina kad je rijeè o pron nim nesreæama . Tek kad se dijet e do ivljava kao ja koje èini i ja kojem èine. dodu e. kad mozak namjerno odbac dio svojih funkcija. Pov eæava li se. dakle. Premda je dvogodi nji mozak oblikom i masom vrlo slièan odraslom mozgu. Neki su vanjskog podrijetla. tu na i neutralna lica. prestravim Danas bi me toga jednostavno bilo previ e strah. K ad se danas prisjet stijena uz koje sam se gotovo ne razmi ljajuæi uspeo u mladosti. a to znaèi da je potrebno uvesti odreðene mjere tedr Neka se mo dana podruèja skupljaju kako bi druga tijekom razvoja dobiv maksimalnu kolièinu resursa. zimo èesto: testosteron nam. mo e stvarati jednostavne reèenice sa subje ktom.i to je jedan od razloga za to djeca imaju kraæi raspon pozornosti. brojna va pitanja ostala neodgovorena. smitera i glukoze. primjerice zapalila ne ju kosu. Svakoj su prikazivali crno-bij ele slike lica na raèunalnom zaslonu. Premda ne znam ni za kakv a istra ivanja. retikularna formacija. èak i oni koji ne voze. mladalaèki mozak i tijelo u razvoju n raju uposliti svu silu resur sa.47 Mlaði su ispi tar reagirali veæom aktivno æu u amigdali. to omoguæuje razvoj samopoim anja. Taj nam proces otkriva razloge nekih od najzamr enijih i najvi e frusti juæih vidova mlada laèkog pona anja. mo dano i tjelesno. studije u kojima je primijenjena MR. tijekom kojih æe pripadajuæa podruèja rasti. Kad sam b io djeèak. Primjerice. Svakaje slika na zaslonu bila samo osminu se kunde. Deborah Yurgelun-Todd iz boln McLean u SAD-u u svojem je istra ivanju. vjeèno pitanje: »Za to si to uèinio?« Uslijedio bi vjeèni odgovor: » znam.Èeoni se re njevi razvijaju istodobno s govornim podruèjima. Dinamika razvoja na e spo sobnosti èitanja tuðih izraza lica slièna je kretanju jo-joa. pokazuju da mozak mladih nema pot] no razvijenu sposobnost procjene prijetn ja.

ali iz navedenoga bi svakako slije dilo daje to jedan od mehanizama sna nog utjecaja molitva na mnoge vjernike. ako im se to pod ruè ukloni ili o teti. poput graðenja kockicama. Prvo . èini se. S pomakom aktivnost u kasnijoj adolescenc iji prema racionalnijim podruèjima kore.48 Buduæi da bi meditativno stanje bi lo te ko postiæi u buènom okru ju (primjerice. To je jo jedan zoran primjer da redovita pona anja fizièki mijenjaju kemijske procese u moz gu. a djeèaka u zadaæama koje zahtijevaj u snala enje u prostoru i sistem tiènost. meditatori su u sobi palili mirisne tapiæe. Treæe. to bi moglo objasni za to su ene (i mu karci oji naginju prema tipiènije enskom kraju kontin uma) bolje u preno enju i izra avanju v lastitih èuvstava te u shvaæanju tuði osjeæaja. rabeæi MR). U zapadnom je dru tvu sve prisutniji trend sve dulje ovisnosti djece o roditeljim a. o zadaæama koje zahtijevaj kolanje podataka izm ðu »osjeæajuæe« desne polutke i »analitièke. naime. a samim time i izbjegavanja obveza koje donosi zrelost. i podizanjem obi telji. podruèja zadu enog da nam daje svijest o samima sebi u vremenu i prostor u. primjeæujemo tri osnovne razlike izmeðu mu kog enskog mozga. profesor Newberg primijenio je SPECT. primijeæujemo skup obilje ja koji jednom rijeèj u nazivamo »zrelost«. Sklonost k riziènim pona anjima smanjuje se. Taje hormonalna bujica. 171 Robert VVinston: LJUDSKI UM stoga. jednofotonsku emisijsku tomografiju. uljevito tijelo. Rijeè je. a kako ih ne bi ometao. recimo. Za pretpostaviti je da æe sve veæi tro kovi kolovanja i dugovi koji pop ut utega ostaju visjeti oko vratova novih diplomanata samo produljiti razdoblje ovisnosti o roditeljskoj podr ki. Iz rezultata istra ivanja proizlazi da su enski mozgovi vjerojatno uèinkoviti ustroje . kako bismo u mozgovima tinejd era koji su se na li pod takvim pritisi ma vjer ojatno primijetili da èeoni re njevi br e sazrijevaju. Drugo. Ne kanim ovdje ulaziti u raspravu o moæi molitve. Za pretpostaviti je. Ipak. pod uvjetom da se tjera. gube zanimanje za seks. Profesor Andrew Newberg s Pennsvlvanijskog sveuèili ta skanirao je mozgove osam medi tatora koji prakticiraju tibetansku budistièku metodu kako bi doznao to se dogaða u m ozgu kad meditacijom uðu u stanje nalik transu. Rezultati pokazuju da meditacija najprije izaziva ga enje stra njeg dijela tje menog re nja. Pojavljuje se smireniji svjetonazor sa stabilnijim raspolo enjim a. Takoðer. Valja ovdje spomenuti da su pokusi Deborah Yurgulet-Todd s prepoznavanjem straha u adolescenata pokazali da se uzorak obrade informacije razlikuje meðu kulturama. vokalne« lijeve. javlja se pojaèana aktivnost u èeonim i prefrontalnim podruèjima. Kao to sam veæ spomenuo. Spolne razlike Do mladosti spolna i rodna orijentacija u mozgu posve sazriju. Meditatori navode da tijekom meditacije do ivljavaju spajanje granica izmeðu sebe i okolnog svijeta te da gube pojam o vremenu. medijalno preoptièko podruèje u hipotalamusu u ml diæa je dva i pol puta veæe. Pokusi na majmur ma pokazuju da podra ivanje toga podruèja izaziva zanimanje mu jaka za bi koju enku u okolini. Po ulasku u pubertet. deblji je kc ena n ego kod mu karaca. aktivnost u tjemenom re nju je man ja. Kako bi do ivljaj bio potpun. tehniku sliènu PET-u koja mo dani krvni protok mjeri pomoæu radioizotopa. most koji spaja lijevu i desnu polutku. Ondje j e gustoæa stanica koje reagiraju na mu l hormone veæa nego u bilo kojem drugom dijelu mozga. injekciju izotopa ubrizgao je kroz dugu cijev iz susjedne prostor ije. Budiste je posjeo u zamraèenu tihu sobu. Stoje ona veæa. To su osobine koje nam podaruju èeoni re njevi.poput nadmoæi djevojaka govoru.va neuroznanost. u iskusnih je meditatora taj uzorak vidljiv i kad ne meditiraju. pa nast ju tipièna mu ka obilje ja i pona anja. koji usmjerava razvoj njihovih mozgova. to »prirodniji«.zaraðivanjem prihoda. Zbog siroma ne ponude p oslova i visoke cijene stanova mladi se odluèuju na dulje obrazovanje i kasnije se osamostaljuju. Mu ki fetr obilato izluèuju testosteron. Newberg smatra da bi pouèavanje mladih meditaciji moglo uvje bati i ojaèati njihov e èeone re njeve te im tako dati bolji nadzor nad vlastitim mislima i postupcima. u mnogim zemljama mladala tvo ide ruku pod r uku s odgovornostima odrasle dobi . Djec 170 Uèeni um mlade mozak predodreðuje da budu impulzivniji i ote ava im trezveno razmi ljanje o uzr ocima i posljedicama svojih postupaka. a sposobnost promi ljanja postupaka pr ije djelovanja se poveæava. Drugo. uzn mnogih razlika koje viðamo u kasnijem ivotu .

Radije se igraju autiæima. Djeèaci kao to smo vidjeli. tipièni djeèaèki hobiji poput skupljanja maraka ili novèiæa izraz s u veæe sklonosti prema razvrstavanju predmeta nego prema interkaciji s ljudima. Takoðer. Veæ smo spomenuli istra ivanja Simona Barona-Cohena u Cambridgeu. Oni se usredotoèi na put od toèk A do toèke B. ko i i zubima. No neke od njih izmo ðuje napor koji u to ula jer interakciju s drugi ma temelje na sistematizaciji . Djeèa u predpubertetskom razdoblju rabe vi e desnog mozga. Kasnije. uru) osobine su oèitije kod djevojèica nego kod djeèaka. karte djeèaka obièno su toènije. mozak se pomalo smanjuje. pa u kasnijem ivotu kz kad imaju pote koæa u socijalnom pona anju. ve ze i obitelji. a n ajmanje su oèite kod autistiènih djeèaka. Mu karci u prosjeku imaju ne to veæi mozak.49 Djevojèicama roðenim s Turnerovim si: dromom manjka jedan od spare nih kromosoma X. a djevojèice se vi e posveæuju istaknutim obilj jima du puta. Suradnja i dijeljenje u igri. biti te i èitati govor tijela te pratiti smjer tuðeg pogleda. Koleg nas je. a on dr i daje taj poremeæaj ekstreman oblik mo danih kemijskih procesa tipiènih za mu karce. sigurno vratila u sobe jer se sjetila d aje na hodnik bio uk en posebno lo om imitacijom Matissea. i to najupadljivije na reproduktivnim sustavima te oèima. da sinestezija m o e nastati kao rezultat nepotpune staniène smrti. recimo. stroja rskim i graditeljskim zanimanjima. Shodno tome. razumijeva nje emocionalnih stanja drugih te rana predodreðenost za ljudske podra aje (zanimanj e za osobu. kojima se mo e upravljati prema nepromjenjiv im pravilima. Kad od djeèaka i djevojèica zatra ite da nacrtaju kartu pu173 Robert Winston: LJUDSKI UM ta koji su jednom pro li.ni za dru tvenu interakciju. javljaju k ad je taj proces prenagla en ili nepotpun. opæenito govoreæi. Radovi s Dr avnog fakultei medicine i biomedicinskih znanosti Njujor kog sveuèili ta u Buffalu t akoð« pokazuju da mu ki i enski mozak drukèije obraðuju informacije s ljudskih i ca. U ena je gubitak tkiva veæi u hi po-kampusu i tjemenim podruèjima. zna da medu mu karcima i enama postoje presudne razlike u shvaæanju prostornog polo aj a. i sjeæam se kako sam se uspje no poku avao prisjetiti svih lijevih i desnih skretanja do sobe.razvili su zapanjujuæe j leme popise ljudskih post . a vi e djelovanju ledenjaka koji du svojeg nezaustavljivog pohoda rezbari o brise i upadljiva obilje ja krajolika . Jednom smo se izgubili. no ne znam ni za kakve prave doka ze u prilog toj tvrdnji. Autizam je èe æi u mu kar ca. Prema studijama profesorice Ruth Campbe i profesora D avida Skusea s londonskog Universitv Collegea. raznih te ina poremeæaja. Te sam razli ke postao osobito svjestan kad smo tijekom jed konferencije kolegica i ja bili s mje teni u zabaèenim sobama velikog hotelsl kompleksa nalik labirintu. a autistièni su djeèaci u tome najlo iji. razdra ljiva starca. autistièni ili ne. a ne. Rast mozga u odrasloj dobi i kasnije manje je nalik cvijetu koji se otvara iz pu poljka. oru jem i igraèkama s kojima se mo e graditi . no sklon iji su br e gubiti mo dano tkivo. Gubitak nije velik ni kod jednog spola. 172 Uèeni um Treæa razlika izmeðu mu kog i enskog mozga postaje oèita tek mnogo kasnije. Mo e im. podruèjima zadu enim za mi ljenje i obr stava. bolja fu nkcija jednog podruèja. Poremeæaji se. Mnogi su autisti.a to ih èini boljim komunikatorima.predmetima s konaènom svrhom. Svatko tko je ikad bio u prilici voziti i pratiti autokartu sa svojim partnerom. pokazuju opæenitu sklonost prema neèemu to nazivamo »sistematizacija«. Odatle arhetip èangrizava. to nameæe d a su djevojèice priroðeno bolje u prepoznavanju fin jih nijansa facijalne ekspresije . na primjer. na primjer. ali je kod mu karaca veæi u èeonim i sljepooè-nim re njevima. u starosti su zaboravljivije te te e odreðuju polo aj predmeta. glavni bi uzrok t me mogao biti en ski kromosom X. Kako starenje uzima svoj danak. Mu ki autisti obièno imaju vi u razinu testosterona i ranije razviju mu ka spoln a obilje ja od njihovih normalnih vr njaka. U odraslome je ivotu ta sklonost vidljiva u prevlasti mu karaca u znanstvenim. Isto vrijedi za komunikacijske vje tine: djevo jèice bolje prepoznaju èuvstva iz oèiju. posve uklopljeni u dru tve imaju posao. slabljenje ostalih. meðutim. dakle poslovima koje vi e zanima »kako stvari rad e«. ima dokaza da autizam mo e nastati kao posljedica »prevelikih« napora mozga da stvori rodn i identitet. a djevojèk vi e lijevog. Ljevorukost bi mogla imati isto podrijetlo. Smatra se. udubljenje ondje.ispupèenje ovdje.

naðe li se u istoj situaciji.deblje. djelomice upuæene iz skupina za prava homoseksualaca . Dakle. jer oni koji se jednako zaneseno bave parnim k omotivama. Na isti naèin mnogi hirovi i posebnosti identiteta svakoga od nas ovise o geografiji na ih ivèanih stanic a. zacijelo i primiti. Ta me primjedba vodi prema prijepornijim pitanjima odnosa mozga i pona anja. i pitanju potjeèe li iz tjelesnih razlika ili ranih pojedinèevih iskustava. da biolo ke razlike samo stvaraju tendenciju prema odreðenim socij alnim iskustvima. 175 . Skovao je frazu »egzotièno postaje erotièno«. utemeljene na mo danim procesima. ne z naèi da svatko tko je uspje an u tim zanimanjima ima od ðen stupanj autizma. Popisi slu e svrsi devedeset posto vremei ali kako ljudi. dijete s odreðenim obilje jima mo danih kemijs ih procesa homoseksualnoga tipa mo e i ne mora postati homoseksualno. iskustva utjeèu na plastièan mozak. na mozgovima homoseksualnih mu karaca proveo neuroznanstvenik Simon LeVay. ovisno o tom e kako su se prema njemu pona ali roditelji i druga djeca te o mjeri u kojoj mu se mozak prilagodio na njegove percepcije razlièitosti. pokazalo je daje odreðeno podruèje u prednjem dijelu hipotalamusa bilo dvostruko veæe kod heteroseksualnih mu karaca. samo tako?« Ali stva r nije tako jednostavna. Nerijetko pokazuju ono to Baron-Cohen naziva »otoèiæi spos« nosti« briljantno igraju ah. a katk ad i grubo odbaèeni od dru tva. nasljednog po ma jèinoj strani. mogli bismo izvesti neke za mljive zakljuèke . a da ga prethodno nije nahranio i napojio te mu ponudio konak.kod homoseksualnih mu karaca èesto deblje nego kod hetero seksualaca. markama ili starim vinima èesto bivaju prozvani » mokljanim i »papcima«. paje manja i potreba za takvom tradicijom. Zbog toga autisti mogu zazirati od okru ja ili zanimanja u kojima mor. tipièno mu ke sposobnosti. osna juæi i produbljujuæi poèetne razlike. S druge strane. komunicirati s drugima. pamte ili razvrstavaju.beduin daje vje rujuæi da æe. LeVay. Povuèen. koji utjeèe na seksualnu orijentaciju mu karaca. Ali u veæoj il i manjoj mjeri prisutan u veæini nas glavni lik romana Nicka Hornbvja Hi-fi i njeg ovi drugovi u pi davaonici ploèa bili su uistinu strastveni sistematizatori glazbe i glazbenih buma. Kao to nagla ava i sam Baron-Cofu shvaæanjem stanja u osnovi takvih razlika u osobnos ti. kako bi oslikao da se ka tkad s neobiènim osjeæajima povezanima s èinjenicom da smo drukèiji suoèavamo tako to ih p etvaramo u ugodne osjeæaje. Nimalo obeshrabren. Genetièka ili mo dana predodreðenost za homoseksualnost ne mo ra nu no rezultirati odraslom osobom istospolne orijentacije. u ena nego u mu karaca . provedeno pod pokroviteljstvom Nacionalnog insti tuta za psihièko zdravlje. mo da æemo s vren nom postati malo tolerantniji. Daljnje istra ivanje.50 L eVayje nai ao na estoke kritike. Psiholog Daryl Bern istaknuo je 1996. ukazalo je na moguænost postojanja gena. To funkcionira kao svojevrsno osiguranje . nastavio je rad i izvijestio kako je uljevito tijelo . Nalazi istra ivanja pol zuju da se pojava i izra enost t akvih osobina svode tek na bujicu kemikalija presudnom trenutku mo danog razvoja. Dr ave sa surovim pustinjskim okoli em i odgovarajuæim pomanjkan jem resursa poput vode i hrane èesto su tradicionalno prijazne prema strancima. sjetit æete se. dakako. kao to veæ znamo. No vodeæi se Baron-Cohenovim teorijama. koji se ne osjeæa ugodno u dru tvu i najsr niji je kod kuæe sa svojim uredno slo eni m zbirkama i rutinama.upaka. U hladnijim. Dugo su znanstvenici i ostali raspravljali o homoseksualnosti. naravno. I. o nekim drugim sku nama. Matematika i strojarstvo zanimanja u kojim a autisti razlièitih stupnjeva poremeæaja mogu biti itekako uspje ni. Njihova je prednost bila stoje predmet njihove opsjednutosti bio vi cijenjen u opæoj populaciji. Be duinu je nezamislivo da isprati gosta. mog u sjajno upravljati predvidljiv sustavima. Postoji sliènost izmeðu naèina kako mo dana geografija oblikuje osobne svake osobe i naèin a kako fizièka geografija i klima utjeèu na kulturu i svjei 174 Uèeni um nazor cijelih nacija. Obdukcijsko istra ivanje koje je 1991. Neki bi sad mogli reæi: »Je li to sad to? Odjednom znamo odgovor. manje je opasno sti po èovjekov ivot. U osn . Priroda okoli a oblikuje pona anje ljudi koji u njemu ive. nisu pot puno predvidljivi. crtaju. nedvojbe je ekstreman arhetip mu ke osobnosti. mo bismo reæi. strastven hobi st. bogatijim zemljama. nego kod homoseksualaca i heteroseksualnih ena. koje su smatrale da povezivanje homoseksualnosti s razlikama u mo danoj arhitekt uri mo e dovesti do poveæane diskriminacije. i sam homose ksualac. moraju ih stalno dopur vati. to.

poput izrade i uporabe alata. Do napretka je. Takav lanac razmi ljanja. No u svih ivotinjajedan zvuk ima samojedno znaèenje. potencijal da spajanjem zvukova stvaramo beskrajne razlièitosti znaèenja »oslobodio nas je trenut . to im omoguæuje da is dobno di u i piju. izgled golemog rimskog mozaika mo e nasl utiti iz samo jedne ploèice. trebala su tri dana za prijeæi je«. lj udski jezik fonemi mo e prenijeti beskonaèan raspon znaèenja. Zagovornici tvrde kako uviðanje potrebe za or uðem. poput svijesti. Za razliku od njih. Razvi jeni ljudski glasovni trakt svinutje pod pravim kutem. Postoje dokazi da se mo dana podruèja koja upravljaju pokre tima ruku i govorom oslanjaju na iste mehanizme. poput samoglasni ka i suglasnika. jest. kojim vi im mo danim podruèjima priopæa o vlastita i tuda unutarnja nja. U ljudskoj komunikaciji fonem nema unaprijed odrede znaèenje. Mrgoðenjem. ja.: bolje govorimo. ta se sposobnost gasi . Sto podrazumijevamo pod govorom i za to on postoji? Veæ 5 se osvrnuli na prirodu i svrhu èuvstava. Èuvstva mo emo definirati kao sred. primjerice. go vor je bio vrhunsko sredstvo za opstanak. meðutim. ko ju zadr ava c prva tri mjeseca. Novo ðenèad se raða sa sposobno æu istodobnog disanja i pijenja. Drugim rijeèima. govor je samo nusproizvod ireg razvoja ostalih vje tina. grkljan je smje ten mnogo vi e u glasovnom traktu. ( zvukove ne spajaju u ni zove ili reèenice radi stvaranja razlièitih poruka. Ako je govor obuhvaæao promjenu i opasnost.èiji je vrhunac. Takoðer. ustvrditi da nam je jasnijom komunikacijom jezik omoguæio s u ivot u sve slo enijim skupinama . Za to. trebamo govor i kako je nastao? E 176 Uèeni um su osnovna pristupa tom pitanju. Druge ivotinje imaju v ili manje rjeèn ike. jednost avno vrhunac milijuna godina selekcije. nisam isto to i onaj kamen ili ovaj bizon kojeg elim ubiti i ako uèinim ne to s ti m kamenom. sve to mi pojedemo ili popijemo me proæi preko du nika. Taj napredak poveæao je prostor u kojem jezik pomièe du dvije osi i isto dobno stvara dvije rezonantne upljine. Slit tome. Ug. Kod ljudi ne postoji priroðena veza izmeðu zvul njegova znaèen ja. recimo. glagolom (èinim) i objektom (to). Prema prvome. dakle. rijeè je samo o gr aðevnoj jedinici rijeèi. tovi e. spiljski èovj ek. Sam proces izraðivanja oruða pretpostavlja odreðenu svijest o kljuènom k onceptu . osnovna jezièna jedinica. Takvu uporabu zvukova omoguæuju neki jedinstveni elementi èovjekove ziologije. Toènij e. dio slijeda. U veæine prim. primjerice.sebi. Èimpanze govor rabe uprave ko . a majke koje skrbe o mlad i ma glasat æe se drukèije. Bud da filtriraju i oblikuju zvukove nasta le u grlu. Nemoguæe je oèekivati d. Prema drugom shvaæanju. S razvojem govorne funkcije. moæi æu ubiti bizona. te upljine omoguæuju brzo st ranje kontrastnih zvukova. odreðena vrsta lave a znaèi »opasnost«. govor je. prijeti nam veæa opasnost da æemo se ugu iti. sebi i drugima koji nas g ledaju govorimo da 5 ljutiti. fonem je najmanja jedinica veæeg obrasca. zacijelo nam je ponudio i ku jasnu evo lucijsku korist. Mnogi teoretièari jezik dr e pokretaèkom silom koja stoji iza niza daljnjih novina. Lj ska je komunikacija temeljno drukèija. Ta kola mi ljenja dr i da smo preduv jete za razvoj govora stekli razvojem mozga uvjetovanim uporabom oruða. proizvodnih vje tina i uporabe oruða.. Darvinisti smatraju da stalno biramo pri lagodbe koje nas èine boljima u pre ivljavanju i razmno avanju. a grki je ni e nego kod dru gih primata. Èovjek rabi kombinacije zvukova k nazivamo fonemi (npr. smatra se. /t/ ili /n/) kako bi stvorio beskrajan raspon mogu znaèenja. Rijeèima smo mogli prenositi zamr ene poru ke nu ne za opstanak unutar sve veæih i slo enijih dru tvenih skupina. odvojenom od drugih i sposobnom èiniti. al i za razliku od mozaika kojem se ploèice naposljetku sjedinjuju u zadanu sliku. Rijeèi u zagradama daju donekle naslutiti moju iduæu tezu. reèenica. kod ivotinja je zvuk usko povezan sa znaèenje npr.. do lo nau trb drugih funkcija. znaèenje prenosi nizom od tri koraka: subjekt om (ja).u di vljini se glasaju s oko trideset est zvukova. Je li govor onda samo apstraktniji alat s istom sv rhom? Kratak odgovor na to pitanje glasi: da. bila Niniva. No za razvoj tog obilje j a potrebno je vrijeme.Dobro zbori : razvoj govora Fascinantnost i zamr enost rada èovjekova plastiènog mozga odra ava se u i canju govora. Govor je. Prema tome shvaæanju. le i u srcu razvoj a jezika. osmi ljavanje njegove izrade te naposljetku izrada i uporaba pretpostavljaju s posobnost nizanja misli. prema opisu u knjizi Joninoj »velik grad. Dakle. Dakle. Mo gli bismo.

stvaramo umjetnost. govore djeci uspostavlja proces kojim ona uèe f oneme specifiène za vlastiti jezik. te èak pretpostavljaju da su temeljne razlike izmeðu lijevog i desne mozga posljedica nastanka jezika. primjerice Hamu rabijeva zakonika te opisa èovjekova podrijetla. napredak i odbacivanje dogma. u r azdoblju kad je sposobno: usvajanjajezika najveæa. Ti s u se zapisi zatim vjerno prenosili s koljena na koljeno. a postoje i novi arheolo ki dokazi pr ma kojima bi primitiv ne stilizirane rezbarije u kostima mogle biti starije od tisuæa godina. Definiramo li ga kao sredstvo izra av nja jeziènih elemenata nizom ruèno naèinjenih vidljivih oznaka. omoguæiv i nam da razmi ljamo apstraktno.jo neke funkcije imaju svoj vrhun ac. Mnogi od nas priznat æe da su ljubomorni na malu djecu koja nakon sam nekoliko tje dana u novoj zemlji mogu èavrljati poput domaæih stanovnika. R zlog tome je plastiènos t mo danih jeziènih krugova . Zanimljivo. rijeè po rijeè. a ne. pn dodreðeni za prepoznavanje jedinstvenog uzorka fonema koji tvore na mati rinski jezik. mali zeko ide papati« pri mjer su »majèinskogjezika«. 178 Uèeni um ivèani temelj gramatike U ranom stupnju razvoja usvajanje jezika podjednako ovisi o onome to ulazi u moza k i onome to se dogaða u njemu. Od jednostavnih zajedn ica za lov i podizanje djece. a najèe æe j e to materinski jezik. poput jabuke koja se stalno sudara sa cvi jetom. Kad suvremeni èovjek zaèuje neku reèenicu. Is tra ivanja Patricie Kuhl s Washingtonskc sveuèili ta u Seattleu provedena na novoroðenèadi pokazuju da se svi raðam sa sposobno æu razlikovanja govora i drugih zvukova. poput prièa u Knjizi postanka. djeci pri kazivan niz kratkih animiranih isjeèaka. u mozgu nastane slo ena olu reakcija. ponajprije majke. bio je i pokreta ru tvenih promjena. Jezik je usto omoguæio stvaranje kodeksa pona anja i moralnih norma. vi e ne prepoznajemo foneme govorne obrasce je zika kojima nismo bili izlo eni. Glas je upitao: »Stoje udarilo u cvijet?« . George Hollich sa sveuèili ta Johns Hopkins smatra da n aèin kako odrasli. Prema antropologu Jacku Goodvju. Te ko je shvatljivo zast oje pisanje 177 Robert Winston: LJUDSKI UM nastalo tako kasno u ljudskoj povijesti. èini se da smo. Na drugom se zaslonu zatim prikazala jabuka u jednom kutu. Omoguæiv i nam ra èlambu svojih i tuðih unutarnjih stanja. uèenje jezika trebalo bi biti nemoguæe«. no poslije toga razlikovati mo emo samo ljudska lica. Ali kad navr imo pribli no godinu dana. U jednom je istra ivanju.51 Takoðer. neki smatraju daje pojava jezika oblikov ala arhitekturu èovjek va mozga. kao to sam veæ spomenuo. Sve ostal zvukove odbacujemo kao nejeziène. pisanje ni mnogo starije od pet ili est tisuæljeæa. pojednostavljenog ali nagla eno ritmiènog oblika govora zajedn ièkog svim ljudskim zajednicama. primjerice. Hollich smatra da dojenèad razumije mnogo vi e nego to mislimo. no da bi se pr oces aktivirao.52 Izrazi poput »cjat-ki. izumljujemo. naci onalnih dr ava. Mozak n ajprije mora prepoznati daje to to èuje jezik. a koji djetetu poma e da nauèi jezik. Rijeè je o procesu kojim odreðena skupina ljudi stvara i potvrðuje vlastiti identitet. Dr. Ali znamo da su ljudi koji su ivjeli pri trideset ili èetrdes et tisuæa godina crtali. neovisn o o tome jesu ljudskog podrijetla. Istra ivanje po vodstvom Oliviera Pascalisa sa Sheffieldskog sveuèili ta pokazalo je da tijekoi istog esteromjeseènog razdoblja prepoznajemo razlièita ljudska i majmun sk lica.ka«. sanjamo. kao i potencijalnih veza izmeðu rijeèi i znaèenja. »Uzmete li u obzir da rijeèi ima gotovo beskonaèno mnogo. recim ubor potoka ili buka pneu matske bu ilice. mozgu su potrebni pi mjereni okolinski podra aji. Sudeæi prema dokazima. ta nai je sposobnost priroðena.koja postoji samo um tar odreðenog vremenskog okvira. Kakav god bio odgov« na to pitanje. Prema istra ivanjima sa sveuèili ta Purdue èini se da jenèad rijeèi i gramatiku uèi istodobno. razvoj pisma omoguæio je ljudim a da kritièki sagledaju vlastitu povijest te povijest svojih zajednica ili plemena . Mo dani su krugovi zavr li proces rasta i potkresiva nja i to tako da mo emo prepoznati samo fonem jezika koji svakodnevno èujemo. a cvijet u dru gom. Cesto se smatralo kako djeca jezi k uèe korak po korak. jezik nas je doveo do plemena i. ka e Hollich. Za to se pis ana rijeè razvijala toliko dugo? Mo da zato to ni bilo potrebe za rezbarenjem kao sre dstvom daljinske komunikacije dok èovj« nije poèeo graditi gradove i ivjeti najednom mj estu. potaknuv i tako revolucije. naposljetku.

sva ko s odreðenom svrhom. s druge strane. Zahvaljujuæi napretku tehnologije snimanja mozga. Ako ne funkcionira normalno. moramo razlikov ati »b« i »v«. Gleda li dijete dulje jabuku. Na sposobnost prepoznavanja zvuènih jedinica vlastitogjezika nadograðuj se sposobno æu r azlikovanja fonema. to su pokusi Fi drika II. Djeca kojima je uklonjena lijeva polutka i dalje govore i razun ju govor. Morfem mo e biti cijela rijeè. to narr æe daje na izgled besmislen dojenaèki govor zapravo glavna proba za uporal posve razvijenog j ezika. Primjerice. poput »put«. Prve dvije godine presudne su za usvajanje jezika.neovisno o tome razu miju li rijeèi koje èuju. poèinjemo uèiti kako ih spajati u veæe jedi nice. da bism razlikovali rijeèi »brat« i »vrat«. Ona se kod veæir nalaze na lijevoj strani i okru uju slu nu koru. Ipak. kojima prenosimo znaèenje. osob te ko razlikuju rijeèi èije znaèenje ovi si o suglasnicima. plastiènost mozga vrlo je va na. Ne èudi. pak. al i samo ako pitanje glasi: »Gdje je cvijet?« Polo aj u kojem majke instinktivno dr e djecu takoðer mo e pridonijeti usvajanju jezika. uglavnom ulaze u djetetovo lijevo uho. Kao to smo vidjeli. To iznenaðuje. dakle. Doista. to bi znaèilo da mo e prepoznati rijeè »cvijet«. Gleda li. Postoji siæu an dio lijevog mozga koji s aktivira samo kad zaèujem o suglasnike. ali ne razumije u potpunosti pitanje. ili . lijeva polutka c pete godi ne odgovornost za jezik preuzme kod 95 posto ljudi. Kad djeca poènu brbljati. zadu ena za produkciji odnosno razumijevanje govora.53 Sto im se vi e govori. Takoðer je bolja u tumaèenju ritmiènih i m elodiènih zvukova kojima se roditelji obraæaju dojenèadi. To je jo jedan d kaz da mozgovi koji vje baju postaju sve jaèi. Kao i u mnogim drugim p odruèjima. Malo dijete mo e nadokn aditi tetu iz zvanu ozljedom mozga. o teti li mo dani ud. Primjerice. nakon mo d nog udara u lijevoj polutki mo da vi e nikad neæe vratiti sposobnost govora. rjeènik æe i biti bogatiji . Brbljanje estomjeseènog djeteta francuskih roditelja zvuèat æe drukèije od brbljanja djeteta japanskih roditelja. Zvukovi. rabe lijevu. ta djeca jo ne mogu govoriti. ponajprije Silvijeva pukoti na. Brocino podruèje u lijevom mozg u. Kao to smo ranije spomenu] dva glavna sredi ta.Dakako. u skladu s time.u kojem sudjeluju mm ga podruèja. Koje mo dane tvorbe sudjeluju u stvaranju i razumijevanju jezika? Razluè vanje govor a od ostalih zvukova odvija se interakcijom talamusa i slu ne kor Odatle informaci je odlaze u glavna podruèja obrade govora. jeziènu stranu mozga te. jer u toj fazi djeca brbljaju rabeæi samo skup fonema svojstven materinskom jeziku. vi e pokreæu desnu stranu usta. morfeme. jer veæina struènjaka predviða da æe dojenèad gledati u predmet izrièito spomenut u pitanju. pa se njihovo razumijevanje mjeri trajanjem gledanja pojedine slike. bili neuspje ni. premda mogu imati p ote koæa sa slo enom gramatikom ili buduæi glagolskim vremenima. ali neæe izguh ti sposobnost razumijevanja to joj se govor i. Èak i gluha djeca roditelja ko ji s njima komuniciraju znakovnim jezikom èine 179 Robert VVinston: LJUDSKI UM pokrete rukama koji su zapravo jednaki brbljanju normalne djece. danas znamo d va nu ulogu imaju i druga podruèja. Brocino i Wern ickeovo podruèje. stupanj oporavi ovisi o dobi u kojoj doðe do o teæenja. brazda k< ja razdvaja sljepooèni od èeonog re nja. prvi su put p repoznata prije pribli no stolji æe i pol. pretpostavlja se da je r azumjelo pitanje. ali se razvija prije lijeve. Janellen Huttenloch< psiholog inja sa Sveuèili ta u Chicagu pokazala je da uèestalost kojom rodil lji komuniciraju s djecom do druge godine ivota sna no utjeèe na to kako djeca rabiti jezik u ostatku s vojeg ivota. cvijet. osoba neæe moæi govoriti. dojenèad æe to uèiniti. Dokazi prikupljeni na pacijentima koji su pretrpjeli mo dani udar otkriva koliko j e uporaba jezika zapravo rascjepkan proces . 180 Uèeni um Kad postenemo sposobni razlikovati foneme. Desna polutka u veæine nije sjedi te je ziènih funkcija. Oko osamdeset posto majka svoju djecu dr i na lijevoj strani. no ima doka: da desna polutk a mo e preuzeti zadaæu nastupe li te koæe u dovoljno plasti nom razdoblju. p a æe se veæina obrade odvijati u desnoj polutki. jer æe i djetetovi zvukov i najprije uæi u lijevo majèino uho. Njegov 65-godi nji djed. Teorija ka e da se tako uspost avlja krug neverbalne komunikacije izmeðu majke i djeteta. a zatim otiæi u njezinu desnu polutku. dakle. neovisno jesu li lj evakinje ili de njakinje.

Njegova je pogre ka bila stoje vjerovao da pojedi jezik. bilo kojeg jezika . D ca ih i sprva èesto primjenjuju s popriliènim zanosom. Hrvatski jezik. hebrejskoga i latinskoga. ima drukèije znaèenje od reèenice »Ivana ljubi ja«. zanimljivo. Prema studijama na pacijentima s odreðenim ozljec ma. slièno kao kad se ne < ju s bicikla nak on to nauèe voziti bez pomoæi. morfemi imaju dvije funkcije . poput njemaèkoga. poput engleskoga. to se obièno dogaða oko prve godine. poput opei tivnog sustava predinstaliranog na raèunalu.bifteci. Njihov se govor ne bi pi vi e razlikovao od prièa sjajnog komièara. to znaèi da se znaèenje reèenice mijen a ovisno o redoslijedu rijeèi u njoj. kao u reèenici »on hoda brzo«. Fridrik nije imao potpuno krivo. kad usvoje neka gramatièk a pravila. isprva prekomjerno poopæavaju njihovu uporabu. Njime otvaramo vrata z a usvajanje pravih rijeèi.osobu koja ljubi . nazivamo sin taksa. Na neki naèin. logika pomalo izlazi na povr inu. Znamo i da pacijenti s o teæeni Wernickeovim podruèjem mogu zadr ati sposobnost konstrukcije gramatiè pravilnih reèenica. o teæenja prednjih di jelova jeziènih sredi ta. Svi su takori milili i izlazili i grickali i nju kali i glodali u jutarstvo rano (i u kasnu veèericu). p vezana su s te koæama u gramatici i si ntaksi. Zatim s lijedi glagol te. ima »sintetièku« sint aksu. Odgrizali su komadiæe stola i èajne pod krpice. pravilo da g enitiv mno ine nekih rijeèi tvorimo dodavanjem sufiksa »-eva« (kljuè . a kad bi ljudi spavali u svojim posteljama. poput hebrejskog ili latinskog. pi minu log 2002. Priroðena sposob181 Robert VVinston: LJUDSKI UM nost usvajanja jeziènih pravila aktivira se kad to nametne opseg rjeènika. Ovdje na svoj naèin prièa vrlo poznatu djeèju bajku. Ono to cars ko zabadalo nije dokuèi jest da se »program« mora aktivirati izlaganjem zvukovima. to znaèi da se promjene znaèenja ostvaruju preina-èavanjem samih rijeèi. Prvi oblikjezika koji rabimo jest opona anje . Primjena skupa pravila na sk zvukova radi stvaranja be skrajnog niza znaèenja jedna je od kljuènih osobi sti èovjekova jezika. Patni tvo je bilo veliko.brbl janje kao isku avanje zvukova i obrazaca materinskogjezika.mogu biti zasebne rijeèi te tako sami po sebi prenositi misli ili mogu mijenjati znaèenj a drugih rijeèi. sve fine stvari na ovome . knjiga/knjige. poput Brocina podruèja. Nastavak »-e« jedninu mo e pretvoriti u mno pr.samo dio rijeèi. naposljetku. znaèi. objekt. Premd a prve reèenice mogu biti gramatièki netoène. Dakle.kljuèeva). a fraze u reèenice. Dakle. oni subjekt . Kako bi izrekli tko èini radnju i na kome je r adnja uèinjena.postoji. Kako se rjeènik iri. Ne samo to: smoènice. kojim je stolovao Gradonaèelnik-Neradoplaæenik. Sustav pravila prema kojima rijeèi spajamo u fraze. pa æe njihov genitiv rijeèi »konj« glasiti »konjeva«. Rijeè tako o e biti reèenièni subjekt ili objekt ovisno o dodatnim morfemima na poèetku ili kraju r ijeèi. a i brèiæe onih koji su dubokim snovima plovili.stavljaju na prvo mjesto. hranetina. kad usvoje pravil o da mno inu nekih rijeèi mu kog roda tvorimo dodavanjem nastavka -i. ti bi im takori proglodali pl akte. ona æe pr erano poopæiti. mo da prepoznate: Jednom davna no u germanskoj zemlji bio je velik grad po imenu Ham-perlin. Znanstvena zajednica jo od prijelomnih radova lingvista Noama Chomsk iz 1950-ih p rihvaæa daje ta sposobnost. on se smjesta pretvara u naèi nski prilog. premda nerazumljivo blebeæu. u èovjekov moz ak usaðena od roðenja. poput nastavaka »-e« ili »-o«. Èimpanze pouèene k omuniciranju znakovnim jezikom sposobnost nikad ne razviju. Primjerice. S dvije æe godine vje no pravilno reæi »konja« jer u toj fazi jo samo opona aju starije. Primjerice. ta univerzalna naprava za usvajanje zika. ne èine u ranijoj dobi. pri èemu se suglas nik ispred njega zbog sibilarizacije mijenja iz k u c: biftek . recimo. Ili. analitièki. Drugi su jezici. Reèenica »Ivan ljubi Mariju«. Kod rastuæeg se djeteta ta sposobnost zdru ivanja fonema u morfeme i mor-fema u reèeni ce razvija usporedo s rjeènikom. nerijet ko æe ga poopæiti i reæi »èovjeci« umjesto »ljudi«. djeca brzo odmaknu od jednostavn ona anja roditeljskog govora. »profesora« Stanlevja Umvina. una prijed postoji u mozgu. ili tak o nekako. Do danas nismo izdvojili nijedno mo dano podruèje koje bi moglo biti c govorno za ta j softver. to bi znaè lo da se u mozgu odvijaju mnogo dublji procesi od obiènog opona anja. djec oko osamnaestog mjeseca spontano poèinju spajati rijeèi u jednostavne reèenice. I tamo je vladala preplavl jenost ili takorska patnja. Lingviste posebno zanimaju pogre ke koje djeca obièavaju èiniti s tri ili èetiri godine: nepravilnosti èija uèestalost raste s njihovom sve veæom sposobno æu preno enja slo enih z ja i koje. Al i sposobnost usvajanja i up rabe jezika. a dodamo li pridjevu »brz« nastavak »-o«.

dragulja i povræa. Problem do datno ote ava èinjenica to. smatra da postoje neovisni mo dani sustavi za gramatiku. rabijednu posebnu funkciju. Dakle. n pr. na u iduæu temu. ne aktiviramo li ih uèenjem èitanja i pisanja. moglo bi vrijediti i za gramatiku. svaki s vlastitom lokacijom i elementima u mozgu. Imamo. recimo. Kao stoje èesto sluèaj. » ai Uvrije ena tuga . Skanovi mozgova os oba s visokim verbalnim kvocijentom inteligencije 183 Robert \Vinston: LJUDSKI UM pokazuju da im se pri èitanju javlja aktivnost u gornjoj uzdu noj vijugi. Mo dano gramatièko sredi te moglo bi se nalaziti u Brocinu podruèju. moæi æe je imenovati »crkvom«. rtvama mo danih udara koji su o tetili samo dio mozga. zato to su takori nju kali svuda (i vak. Mo da je u tom s mislu va no to u mozgu postoje odvojena sredi ta za èitanje i pisanje. to se njoj itd. tc. recimo. mogu ih preuzeti neke druge funkcije. pozivaju se druga podruèja. Naravno. Prv i jezik usvajamo. recimo. Istra ivaè u uspijevali uprijeti prstom u podruèja koja nadziru tako uska jezièna obilje ja poput naziva tkanina. no otkad su raèunala zamijenila papir i olovku. Alfonso Caramazza..svijetu nisu u ivali Ijudovi sami. èak ni nakon godir vje be. Jedan od argumen ata koji bi to mogao objasniti jest daje mozak zbog svoje plastiènosti ivèanim stanic ama koje su u ranijim fazama evolucije bile rabljene u druge svrhe dodijelio nov u funkciju. osobe koje mogu pi sati. no znanstvenici o t ome nipo to nisu suglasni.vakali i nak jukavali se niz svoje takoraste grlice) i zato to su to bili najbr i takorèiæi i zato t u previ e iz sebe bacakali svojih okruglièica u tom velikom krasnom gradu koji je in aèe bio. èemu odrasli i mla< moraju pribjeæi dok se hrvaju s no im jezikom. Pogledaju li. tc. no ne i pisati. Uèenje drugog ili treæegjezika obuhvaæa iste dijelove mo zga k( je smo rabili kad smo izustili prve rijeèi. ista ona koja smo rabili kad smo poèeli tipkati na raèunalni tipko vnici. vrtlara i trgovca dijama ntima. drugi æe pacijenti kad vide sliku reæi da graðevina slu i tovanju B ga. jer njega govore najteènije. uv ijek prevode s drugog i treæegjezika na materinski. Kad dojenèe proizvede prve zvukove. postao je mnogo neuredniji. za oèekivati bi bilo da æe iæi na neke oèite razlike u sredi tima za imenovanje. Za razliku od njih. sposobnost usvajanja i uporabe jezika u èovjekovu je mozgu c roðenja. Spomenuo sam kako me zbunjuje kasni razvoj pisanja u paleolitiku. U prilog tome govore dokazi iz studija na pacijentima s mo danim o teæenjima. ali za njih ne mogu proizvesti nijednu asocijaciju. ili kad smo uèili put od kuæe do radnog mjesta. Kao to smo vidjeli u kn kom osvrtu na dis leksiju.. ostale uèimo. kad je jednog dana. ne postoje dva slièna mozga. da pjevaju i razmi ljaju te da unutra njost miri i po drv etu. a p imenov anju objekata u srednjoj uzdu noj vijugi. Te mo d. te osobe koje mogu èitati. recimo. ali ne i èitati. osobe s r skim verba lnim kvocijentom imaju suprotan ustroj. To zapravo ne iznenaðuje. neg o samo okidanja neuronskih krugova ra trkanih u raznim mo danim podruèjima. Slièno tome. nakon to se spotaknula. v lo razlièitu od naporn og i èitavanja ud benika i rjeènika. Da sa memo. prisjetite li se da na e mozgove oblikuje ono to èinimo i to nam se dogaða u svakida njem ivotu. znaèenje i oblike rijeèi. ne uspijevamo dostiæi istu razinu teèn osti s drugim ili treæim jezikor Prevoditelji i tumaèi. da se ljudi unutra mole. Svo jedobno je bio podosta uredan (premda sam medicinske struke). Moguæe je èak da uopæe ne postoji posebna jedinica za to. sli ku crkve. struènjaci u svojem podruèju. psiholog s Harvarda. Neki mogu imenovati objekt e. ali neæe moæi proizvesti rijeè »crkva«. Iz Èarobnog frula a 182 Uèeni um Stanlev Unwin znao je kazati kako mu je zadivljenost besmislenim jezikom usadila majka. osobe s tim poremeæajem ponajprije muèi brza obr da vidnih i slu nih informac ija. tko je rabi. Prilièno banalan primjer tog procesa bio bi moj rukopis. ali velièina i polo aj tih mjesta razlikuju se od osobe do osobe. ali neæe moæi reæi èemu slu i. Zbog toga. kad je rijeè o jeziku. No kako je rijeè o uèenju. Vrijedi li to za sredi ta za imenovanje. dokazi da svaka od tih vje tina ima poseban kutak dolaze ponaj prije iz prouèavanja mozgova u poremeæenom stanju. vo-sku i tamjanu. ne funkcije sv rstavaju se u pamæenje. svojem malom sinu rekla da se »spopalatakla i ogrebla koljensku alièicu«.

prizor 3. jest s kol iko ih pojedinosti pamtimo. poèeli izvoditi obredi. meðutim. ali ne i to je juèer ruèala? I to su za pravo »sjeæanja« . Iz svijesti uvrije enu i èupati tugu. To je tzv. Zauzima ju li te dvije vrsti pamæenja razlièita mo dana podruèja? Koji su procesi aktivni kad ne ki doga daj ulazi u pamæenje. U obredima poznato postaje nepo znato. Grizodu jem voðeni Macbeth ovdje govori o sjeæanju na grozna djel koja je poèinio.Zar ne mo e pomoæi du i bolesnoj. izvode se kako bi se zajamèilo da mladiæi na ulasku u zrelost nauèe mitologiju i obièaje odreðene dru tvene skupine. sjeæamo to smo radili u tr enutku ubojstva predsjednika Kennedvja.pratite li koliko èesto i koliko dugo dojenèe gleda neki predmet. U manjoj je mjeri sve t vidljivo u obredima jo prisutnima u zap adnome svijetu. smjesta se nametne nekoliko kljuèni! pitanja. 184 Uèeni um ih s vremenom zaboravljamo? Za to se moja devedeseterogodi nja majka sjeæa igranja ten isa i poraza u Brook Greenu dok je bila uèenica. kako smo èul i vijest. Obredi inicijacije. nesretnoga »svepamteæeg« Rusa. Mislim da zapravo elim reæi kako se odreðena sjeæanja istièu jer su neobièna u odnosu na n upadljiva zbivanja svakida njice. Jede se dru èija hrana. re cimo. te vlastita prava i obveze koje imaju kao odrasli mu karc i. Ljudi se pona aju èudno. Pamæenje i èuvstva Antropolog Victor Turner smatrao je da obredi i sveèanosti u plemenskim dru tvima uv elike iskori tavaju meðudjelovanje èuvstava i pamæenja. Vjerojatno ste se èe æe vozili na posao nego to ste polagali ispite. Kad razmi ljamo o pamæenju. npr. va bi se moz ak brzo zagu io pojedinostima. Svi katkad prot rnemo prisjeæajuæi se djela za koja bismo radij da u njima nismo sudjelovali ili rij eèi za koje bismo vi e voljeli da ih nismo izre kli. Èesto se mo emo prisjetiti i niza drugih pojedinosti. uskraæivali sna i li izlagali bolu. dakako. tugu. Shakespeare se ovdje nesvjesno dotaknuo nekih sada njih predmeta istra ivj nja mozga . ili upute kako promijeniti automobilsku gumu. èin V. dakle pojedinost koja nema veze s dogaðajim a u New Yorku. Kad govorimo o jedanaestom rujnu. podvrsta pam æenja u kojoj nema èuvstvenog elementa . ljutnju i strah. kriju i pone to istine. za pretpostaviti je da ih vi e zanimaju druge stvari. znakovito je da pa mtimo to smo radili kad smo èuli vijesti. bl ic pamæenje: sposobnost mozga da tijekom intenzivnih dogaðaja iznimno podrobno i ivo pamti pojedine slike. Odijevamo najbolj odjeæu. S vremenom su tragièan dogaðaj nadma ila druga svjetska zbivanja. Na one koji prolaze obred nasræu èudni likovi. Otrcane primjedbe èesto. Osjete im katka d iznimno izo tre prethodne te ke ku nje u koj ma su se izgladnjivali. Postoji. nerijetko imaju obojena lica. poput mozga Sere evskog. a koji kad nauèeno prelazi u naviku? I. Druga sjeæanja mogu. bez obzir a na to jesmo li ih vidjeli na vijestima ili su se zbili nama samima. kakvo je bilo vrijeme. pobu diti mnogo drukèije odgovore iz na < èuvstvene palete: radost. zastra ujuæi i biza ni simboli. prema Turneru. nose maske i èudnu odjeæu.ona u kojoj po hranjujemo imena. kako je moguæe d. Kratka et nja ulièicama osobnijih sjeæanja dodatno æe potvrditi smisao ovoga . meðutim.stoje li na mo danim policama dok ih ne prizovemo ili nastaju samim p rocesom dosjeæanja? Veæ je otrcana fraza da se svi mi. mladenci prolaze »torturu« vjenèani zavjeta. stilizirane pokre185 Robert VVinston: LJUDSKI UM te. Ta selektivnost prisutna je i u sjeæanjima .najbolje se dosjeæa mo sjeæanja povezanih s najjaèim èuvstvima. Tijekom s veèane sti pona amo se prema nekim pravilima i ogranièenjima. od majka se oèekuje da plaèu. primjerice. izvode neobiène. Poput svih mladiæa. Pjevaju se pjesm i izgo varaju rijeèi koje se ne mogu èuti u svakida njem govoru. No ono stoje zanimljivo kad je rijeè o pamæenju najveæih traumatskih dogaðaja. stariji od odreðene dobi. Zato su se. Sveèanost dobiva . primjerice. Istra ivanja su pokazala da èovjekov um bira nove po dra aje . U mozgu zapisane i isati smetnje Macbeth. Kad biste pamtili svako putovanje na posao. vjeroja tno enskoga roda. pa s e potonjega bolje sjeæate. kako smo toga dana bili odjeveni. nicu ili buduæu mladenku dan prije samoga èina vjenèanja. ustanovit æe te da èe æe i dulje gleda nepoznate predmete. ako su nam sjeæa nja toliko usaðena u arhitekturu i kemijske procese mozga. Vjenèanje obuhvaæ odreðena ogranièenja. poput vjerovanja da mlado enja ne smije vidjeti vjenè.

odnosno razvoj novih veza prema drugim neuroni ma. ekstremnija. hipokampus je posebno osjetljiv na acetilkolin. èini se.povezan sa znaèenjem »zasi ban« ili »odvojen«. dr i da acetilkolin proèi æuje svako sjeæanje. odnosno tehn ci otuðenja. acetilkolinsko èi æenje ne bude potpuno. Kad ivèana stanica primi sna an signal izazvan ulaznim informacijama. Iz njegova se polo aja. popu t sudjelovanja u nesreæi ili svjedoèenja nekoj.smisao jer je razlièita od svakida njice. èesto naoko posve neva nih pojedinosti. Tako nastaje osobito sjeæanje. izdanci ivèane stanice koji primaju informacije. Marksistièki dramski pisac Berto Brecht opisani je koncept iskori stio u svojoj Verfremdungstechnik. Turnerovo zanimanje za obrede mo da je povezano s èinjenicom da mu j majka bila glum ica te daje odrastao u obitelji u kojoj je kazali te bilo dio sv.razoèara-vajuæa vijest ako se nadate da se sjeæanja stvaraju i pohranjuju najednom mjestu. namjerna neobiènost obreda umovima onih koji ih prolaze oznaèena je s na nim emocijama.qadosh . èim se dogode. To mijenja ravnote u unutar neurona i èini ga pripr avnim na ivahnije i dulje okidanje pojavi li se ponovno isti ulazni signal. smatrao d kazali te mora pouèavati. no zatim a pozornicu iznenada dotutnji deseterotonski kam on. odvojeno obreda bila nag la enija. U p oèetku se gledatelju èini kako je rijeè o jo jednoj dosadnoj k. Prva faza traje kraæe od sek unde. kida njice. zastra u juæih i zadivljujuæih do ivljaja osigurava temeljitost i n< zaboravnost procesa uèenja. Sustav za prepoznavanje nove sti u gledateljevu mozgu takvu neobiènom isku stvu pridaje veæu èuvstvenu vi zinu od uobièajene. u mozgu pokreæu odgovarajuæe buran niz p rocesa. neuro transmiter koji inhbira dotada nju aktivnost radi preusmjeravanja i usredotoèavanja pozornosti. I da æe ljudi bolje uèiti. Dendriti. ako svjedoèe neèemu neuobièajenom. Hipokampus je osob ito bogat stanicama podlo nim DP-u. Ali ipak mo emo gov oriti o odreðenim podruèjima kao posebno va nima za èovjekovo pamæenje. meðutim. ponijeti poruke kuæama i z. nastaju pro cesom dugoroène potencijacije i to. uklanjajuæi neva ne informa i èuvajuæi najhitnije. odr avajuæi izvorni do ivljaj ivim i pohranjujuæi sjeæanje na njega. Kalci j takoðer potièe ivèanu stanicu na rast. Zbog toga s znanje koje se prenosi obredom usijeca duboko u pamæen je. na stra njem kraju mo danog puta obrade osjetnih informacija. Istodobno niz krug prolaze redoviti impulsi kemij ske aktivnosti.gledatelje je jako prib li io glume ma. pa se èesto moglo vidjeti scenske radnike kako pomièu scenografiju. U pro losti je.54 Moguæe je da tijekom posebno sna nog DP-a. to maksimalizira broj sinapsa kojima neuron mo e komunicirati. Oè primjer t oga vidimo u glazbenom igrokazu Kurta Weilla Uspon i pad grada Mi hagonnjja. Poveæanje splasne nakon otprilike est sati. Turnerova je teorija da se takvim skupoi upeèatljivih. 186 Uèeni um Kako se sjeæanja oblikuju u mozgu? Sva sjeæanja. na hi brejskom je jeziku jedan vid rijeèi svet . u dugoroènom pamæenju ostaju samo novosti. Sad mo emo razumjeti za to neki dogaðaji u pamæenje ulaze kao ivopisne fotografije. Kad u hipoka mpusu zapoène èi æenje. kao i u nekim dana njim plemenskim dru tvima. s vremenom se vjerojatno neæu moæi sjetiti nièega to bi ga razlikovalo od drugih prijepodnevnih predaha za kavu. Svakida nji do ivljaji podvrgnuti su. publika bi se »otuðila« od predstave. veæoj selektivnosti. Iz njega iskoèe glumci i poènu postavljati scenu. a dru gi kao dosadne slike ili naizgled uopæe ne ulaze. Ako moj prijepodnevni pr dah za kavu u utorak ni po èemu nije bio ni pribli no va an. nabubre zbog bujice kalc ija. Drugim rijeèima. Brecht je to nastojao uèinii ru enjem tada njih kazali nih konvencija . 187 Robert VVinston: LJUDSKI UM % Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju . Dugoroènu potencijaciju (DP) mo emo vidjeti posvuda u mozgu . èuvstveno obojena ili ne. Neke o d njegovih teorija o va nosti neobiènosti pri uèenju u svojir su tehnikama primijenili neki dramatièari. tovi e. u skladu s a svojim komunistièkim idealima. Zbog toga se odreðenih d ogaðaja sjeæamo do najsitnijih. Neurobiologjames Bower. primjerice nakon sna n og emotivnog do ivljaja. Um jt sto da u iva u malo prijatne zabave. zali noj veèeri. njezina s e unutra njost ispunjava kalcijem. svojedobno zaposlen na Kalifornijskom tehnol o kom institutu. Doista. no rast novih dendrita nastavlja uspostavljati obrazac èak do dva dana poslije dogaðaja. pamtiti ih. Predstavu sam gledao s sedamnaest godina i nikad je nisam zab oravio. Brecht je. Novi i intenzivni do ivljaji. mo e naslutiti kako mu je svrha hvatanje i èuvanje ulaznih informacija.

Pomoæu tih oznaka èeona kora osmi lja va i provodi primjerene planove dj elovanja.na isti n aèin kao to kombinacijama zvukova tvorimo rijeèi. do ivljava mo gotovo trenutaèan strah za uvaljujuæi izravnoj vezi amigdale s talamièkim sredi tem z a obradu. hipokampus te neovisne jedinice is kustva spaja u razlièita sjeæanja. ili novija u odnosu na svakida nja. Kirur kim m je zahvatom uklonjeno oko dvije treæine hipokampalnog tkiva. koja bi nas samo usporavala. Grabe ljivci poput zmija napadaju iznimno brzo. Trebao nam je mehanizam koji nas mo e izvuæi iz o pasnosti. To bi znaèilo da se moje sjeæanje na prvo grudanje zapravo sastoji od malih iskustvenih jedinica. »razbijen prozor«. Epizodno i proceduralno pamæenje . pokraj neurona koji su prvi osjetili hladnoæu ili vidjeli razbijen prozor. dublje s e urezujt u pamæenje. navodno. Neuroznanstvenikjoseph LeDo ux taj mehanizam naziva »prljavi i brzi p ut«. npr.O ulozi hipokampusa u pohrani sjeæanja mnogo smo doznali iz istra ivanja n osobama s o teæenjem toga dijela. mu karac s te kom ep ilesijom podvrgnutje operaciji mozga. Oznaèi li amigdala. Te ko je zamisliti kakav to osjeæaj mc ra biti. koje se pohranjuju neovisno jedna o oj. poput ro le filma. p ri dohvaæanju odreðenog sjeæanja sjedinjuju se djeliæi informacije iz neovisnih podruèja d iljem mozga. Prema toj teoriji. primjerice. a »mokra stra njica« mogla bi pak uæi u sjeæanja moje ce na svoje djetinjstvo. Nesretni mu k. Te tzv. Kad. pona at æemo se oz biljno i ale svesti na mini mum .* 1 normalnih osoba. S o teæenim se hipokampusom svaki pojedini trenutak mo e d oima ti nov. Dakle. a ljudi oko nas vjeèni stranci. s jednom rukom naslonjenom na struk i prstom na usnama te mozganju o tome to s mo vidjeli nema ba nikakve koristi. Zaj edno s drugim jedinicama. Usto tijekom evolucije taj j mehanizam koristio opstanku . vi e kore. nije dulji od sedam sekunda. No informacije iz amigdal e odlaze i u hipokam pus. primjerice razgovor za posao »ozbiljnim«. Jedna analogija ka e da zlatnoj ribici nik ad ne dosadi plivanje u mak zdjeli jer njezin raspon pamæenja. »hladn e ruke«. U ostanku na mjest u. sliènim ureðajima. stvarati i izvoditi planove djelovanj aje bismo zaboravljali ciljeve.pomoæu podataka iz milijun popreènih presjeka moj gova takora koji se pro gramiraju ujedan silicijski èip. Iz Damasijeve teorije proizlazi da mozak ne èuva cijele slijedove dogaðaja. tj. U njoj mozak dolazne informaci je oznaèava èuvstv enom vrijedno æu. istra ivaèki tim na Sveuèili tu ju n Kalifor ije pod vodstvom Theodorea Bergera nastoji konstruirati prvi umjetn hipokampus n a svijetu . Dok ovo pi em. Damasi je utvrdio brojna podruèja k oja djeluju kao konvergentne zone za stapanje osjetnih podataka o ljudima. hipokampus je jednostavno tvorba koja sjedin juje cijeli proces i izbacuje nepotrebno.odvraæao nasje od opa snosti i usmjeravao prema sig urnosti mimo uzvi enih carstava ljudskog misije nja. koji æe nadomjestiti gubi ak funkcija poput pamæenja. Prema Antoniju Damasiju. vijugav predmet nalik zmiji. Dakle. i to brzo. Znaèi li to da su sjeæanja pohranjen a u hipokampalni arhiv poput filmova u kutijicama? Neki smatraju da taj grumenèiæ tk iva u obliku morskog konjica manje nalikuje arhivu. jedinica »hladne ruke« mo da æe è i moja sjeæanja na skija ke izlete. Okolina bi bila trajno neobièna. Zahvaljujuæi njemu. Èuvstveni sadr aj pamæenja poma e nam da nauèimo va ne poruke. Svjesne poimanje viðenoga nastupa kasnije. »mokra stra njica«. nego ih razbija na najmanje sastavne dijelove. do ivlj ajima i èuvstvima. »buce«. amigdala sjeæanja boji èuvstvenim nijansama. rac otad ne mo e pamtiti nova sjeæanja. Poput monta nog pulta. svijestje tijek. spazimo zmiju ili dug. U poznatom sluèaju otprije pedesetak god na. Zato æemo se prisjeæanjem razgovora prisjetiti i s njim po vezanih èuvsta va. Amigdala takoðer ima ulogu u pamæenju. imali smo sutra za opstanak i razmno avanje . Sto su èuvstva sna nija. 188 Uèeni um nost u pro losti. osjetljivim èuvstvenim okidaèem opremljeni zbog njegove ivotne va * Ima dokaza da ribe pamte mnogo dulje od samo nekoliko sekunda. svaki je trenutak poveza n s prethodnim i sije deæima. èak ni na najjednostavnijoj razini. konvergentne zone nalaze se pokraj ili blizu ivèanih stanica k oje su sudjelovale u bilje enju izvornog dogaðaja.elimo li dobiti posao. a vi e iznimno uèinkovitoj pokre tnoj vrpci na kojoj se sjeæanja sklapaju prema potrebi. LeDoux smatra da su na i mozgov i tin ranim. mogu tvoriti beskrajno mnogo drugih sjeæanja . Ne bis m mogli. Jednoga bi dana buduæ nara taji mogli raspolagati teh nologijom za zamjenu o teæenog èovjekova tkiv.

nim o teæenjem nije se mogao sjetiti nijednog va nog dogaðaja iz svoje prc losti. ena s kojom je ljubovao njezin mu zvala se Nan-cy Neele. Oèitoj o pai æenje ne bilje i samo dogaðaje i do ivljaje. Mogu se. 1' prosinca uveèer njezin suprug Archie koji je imao ljubavnicu. Neki prista e teorija zavjere smatraju daje spisateljica izabrala ime Teresa jer je ri jeè o anagramu engleske rijeèi teaser (zadirkivaèica). pi mjerice. napustiv i automobil negdje u seoskim kr. Moglo bi se zakljuèiti kako se povukla u osamu jer je bila posramljena stoje predstava po la nao pako. Ist u pojavu èesto mo emo opaziti u pacijenata s Alzheimerovom b le æu . pacijent s te kim hipokam p. no pravom bi sluèaju samo potonje bilo izvan dohvata. neslavno grudanje. zanimljivo. nego i vje tine te postupke. Naposljetku. Zbog te su razlike neki neuroznanstvenici poèeli razlikovati »epizodno< »semantièko« pamæen e. a oni sami trajno smetenom stanju.jer nisu èita ovu knjigu . T akoðer. odreðeni »otoèiæi sp osti« opstaju.na veliku osobnu tetu . pretvarati da su zaboravile svoje ime i postupak spravljanja èaja. Stoje zapravo uzrokovalo njezin nestanak?Je li. premda se nije mogao sjeti ti nijedne kolske zgode ili situacije u koj je morao mijenjati gumu. sasvim razumno p retpostavili da su joj motivi mogli biti dvojaki: sjedne strane malo publiciteta za knjigu. Slavna spisateljica do k raja ivota o tom dogaðaju nije prozborila ni rijeèi. kao i vje tina steèenih u to doba. Toèno je i podrobr mogao opisati put kojim je pje aèio u kolu te pojedinosti postupka mijenjan gume.razliku izmeðu ep izodnog i proceduralnog pamæenja. kao stoje njezin mu nedugo posl ije nestanka rekao novinarima. a s druge osveta supru niku. jevima Surrevj a. dotad zaboravljene. pa ga se sun njièilo za Agathino ubo jstvo . umjesto daje . istra ivala taj fenomen za knjigu? Je li jednostavn o poku avala pobuditi medijsko zanimanje ili se poku avala osvetiti nevjernom suprug u? Ilije doista do ivjela gubitak pamæenja? Zanimljiv pokazatelj istine jest da se Agatha u hotelu u Harrogateu potpisala im enom gða Teresa Neele. Epizodno pamæenje slièno je proceduralnom. Premda Agatha Christie prije nije zazirala od pojavljivanja u javnosti. 189 Robert Winston: LJUDSKI UM Razlog tome je stoje primjenjujuæi nauèene vje tine rabio tzv. Sjeæao se svojeg mladog ivota prije operac ije.premda im hipokampa lno tkivo mo e biti te ko o teæeno.bila je br tansk a kriminalistièka spisateljica Agatha Christie. Nije je bilo jedanaest dana. Morse a ili lorda Petera Wimseyja uvijek nanju e kad zlikovac hini gubitæ pamæenja. pa hine o] æi gubitak osobnih. i doista uvrij eðena. To je jedan od razloga za to u kriminalistièkim prièama detektivi poput Pc rota. No njezino povlaèenje iz javnog ivota koje j e uslijedilo nameæe kako je nesretna zgoda ipak bila vjerodostojnija. omoguæuju im izvoðenje prilièno slo enih radnja nauèenih u pro losti. pak. otad je ivjela u osami . 190 Uèeni um Agatha Christie odbila je razgovarati s novinarima o svojem nestanku. Semantièko pamæenje ukupna je sun na eg znanja. autobiografskih sjeæa nja i nauèenih vje tina. te kal s vremenom u sjeæanja stalno naviru nove. no ob hvaæa sjeæanja na dogaðaje i epizode. procedurali pamæenje. Drugi su. Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice Netko tko se dobro upoznao s amnezijom . stoje izazvalo brojna nagaðanja tisku i potragu u kojoj su sudjelovali policajci iz triju jedinica. odh talaje iz svojeg doma u Berkshireu. ne shvaæaju kal je u stvarnim sluèajevima amnezije gubitak pamæenja samo djelomièa n. pojedinost i. Mogao je ovladati i novim vje tinama. Èini se kako je hipokampus najva niji za epizodno pamæenj e. Treæeg prosinca 1926. Arc-hie im je rekao kako je to bila posljedica napadaja amnezije. Tisak je zakljuèio kako je cijela saga bila promi ljena predstava radi reklame za njezinu novu knjigu. neovisnog o povezanim èuvstvima ili o to me gdje smo ga i kal stekli. èinjenicom to ju je javnost odbacila kao osobu gladnu pozornosti. no semantièko mu je pamæenje ostalo netaknuto. No to bih jo zaboravio? Mu karac kojem su uklonili veæinu hipo kampusa. primjeri ce nauèiti svirati nove skladbe na glasoviru ili pisati.prepoznao je svoju suprugu u eni koja je odsji la u hotelu u Harrogateu. U sluèa koji su opisali Endel Tulving i Gene Schachter. nije zaboravio sve. gledajuæi svoje napore u zr calu.Kad bih pretrpio o teæenje hipokampusa. mogao bih oèekivati da æu ostati bez sjeæanja na p rvo. Osobe ko je simuliraju amneziju obièno ne shvaæaju . ali isto bi se tako moglo ustvrditi kako je bila povrijeðena.

mo emo uoèiti kako sa sve boljom usvojeno æu odreðei vje tine dolazi do odgov rajuæeg pomaka iz vi ih kortikalnih podruèja obrac prema ni im tvorbama zadu enima za moto riku i ravnote u. Br own prorièe prokletstvo i pakao. nakon mn go vje be. Dakle. èinilo se kao da uspijeva nau ti skladbe koje je dotad dr ala preslo enima. Zbog toga ne zaboravljamo kal voz iti bicikl ili plivati. Martha je èak do èetiri \ ta mjeseèno padala u nes est. meðutim. svjesnih razina u ni a. ili auto kole. pamtimo to nam je èiniti u fazi A. Kad nam je vje na nova. Cijeli je ivot patila od epilepsije. Postoje ogranièenja u onim elementima procesa koji odreðuju to æemo nauèiti. tri operacije nisu n. Proces najoèit mo emo vidjeti na djelu ka d pogledamo kako stjeèemo vje tine. No s vremenom to èinimo sve rjeðe. nesvjesna podruèja jest ekonomiènos t. nema. Razlog za prelazak iz vi ih. katkad i na pozornici. Jednom je. Bilo je strahovito te ko nauèiti skijati. pre lo nam je u n viku. Vo n ja od grada do grada njima je postala toliko uol èajena da su je jedva svjesni. skijam posve prirodno. U pravim se amnestièkim epizodama nerijetko zadr avaju natruhe va nih pojedinosti o os obi. na Clevelandskoj klinici pro la je prvu od tri velike operacije. Èinimo to »automatski«. mozak je u pomoæ prizvao dru podruèja. U odreðenom trenutku. trajne plastiènosti. S obzirom na plastiènost u toj dobi. Katkad vozaèi kamiona ka u kako se ne mogu sjetiti puta kojim su stij na konaèno odredi te. on proceduraln a sjeæanja èim to postane moguæe spu ta u podrum. Ja kao primji 192 Uèeni um mogu navesti skijanje. ispred publike. lijeènik od amnestiène ene zat ra io da primijeni vrlo èesto rabljenu motorièku vje tinu . ali sadjednom godi nj e. pamæenje nauèenih sadr aja razlikuje se i neovisno je od autobi ografskih sjeæanja. postaje trajno. s druge joj se strane javila majka. U skladu s time. primjerice vo nj om bicikla ili sviranjem kakva glazbala. recimo. Jednom kad se proceduralno sjeæ nje pohrani na toj ni oj razini. sve do toèke u k joj vje tinu izvodimo praktièno nesvjesno. nestali propovjednik A. stupanj u kojem nam je neka vje tina va na. Unatoè obilnim dozama lijekova. Kao to vidimo iz sluèaja propovjednika Bournea/Brovvna. postanemo sposobni voziti bicikl ili automobil. odnosno . pak. meðutim. 191 Robert VVinston: LJUDSKI UM Poput navike: Af* kemija proceduralnog pamæenja Martha Curtis bila je glazbeno èudo od djeteta koje je violinu poèelo svirai devet g odina. desni sljepooèni i anj bio uèinkovito pr emo æivan. Granice. Mo da j e izbor pseudonima bio nesvjestan pokazatelj èinjenice daje izniman stres koji je okru ivao raspad njezina braka . njezini su lijeènici na Clevelandskoj klinici zakljuèili ka je Marthin mozak nadomjestio neispravno funkcioniranje desnog sljep ooèm re nja. nakon nekoliko sekunda oklijevanja.mo da nije bi o svjestan trik. kako sam s godinama postao oprezniji u biranju padina. Kad to ne bi èinio.zapravo potaknuo amnestièki napadaj. Bourne naðen kako pod imenom A. kodile njezinoj vje tini sviranja violine. Godi 1991. Dakle. jer se smatr a kako je upravo to podruèje aktiv pri sviranju glazbala. a napadaji su s godinama f stajali sv e èe æi. Nakon stoje to uèinila. o njoj razmi ljamo. kako bi se oslobodio za nove zadaæe.bira sluèajan telefonski broj.njezinu amnestièku epizodu popratila sa suosjeæanjem. stoje zajed glazbenicu bio izniman rizik. Primjeæujem. èak i kad izmeðu poku aja proðu godine. Osobe mogu zaboraviti elemente vlastitog identiteta. Mnogi æe uz malo napora prisjetiti bolnog uèenja vo nj e bicikla metodom poku aja i p gre aka. a to ne . U drugom je sluèaju. amnezija ne dovodi do potpu nog gubitka pamæenja. Na èuðenje i zadovoljstvo ki rurga. No rijetko æe se tko prisjetiti t ih procesa dok u kasnije ivotu rutinski izvodi nauèenu vje tinu. Buduæi daje od ep ilepsije bolo1 la od vrlo rane dobi. kolièina znanja koje bismo mogli steæi tijekom ivota bila bi ogranièena. svaki mozak prirodno posjed je dozu plast iènosti. Prilagoðava se ulaznim informacijama. tovi e. pseudonim koji je izabrala Agatha Christie -ime slièno imenu ljubavnice njezina mu a . Unutar mozga. a to u fazi I pratimo svoj napredak. ali ne i nauèene vje tine.primjerice. u mozgu se odvija drukèija aktivnost.njezin se suprug o enio pravom gðom Neele tri tjedna poslije razvoda . a da pritom o tori ne moramo posebno razmi ljati. Buduæi daje mozak u stanju trajne prilagodbe. Premda je Marthin primjer oèito izniman. nego komadiæ stvarnosti koji se probio kroz njezin zaborav. Naposlj kujoj je odstranjena gotovo polovi ca desnog sljepooènog re nja. dok ovladavamo novim vje tinama. p aje tijekom uèenja i vje banja sviranja violine.

S druge stra ne. Isti uèinak ima uèestalost susretanja te informacije. a. Louisu. Mozak je uèinkovito prigu io aktivnost. U drugom je pokusu od ispitanika zatra eno da tijekom èitanja navedu imenici o dgovarajuæi glagol (npr. prilièno obrnuto. crijeva te u percepciji okusa.stupanj motivacije. nalazi se u mojem krat koroènom pamæenju. pohranjeno je u dugoroènom pa æenju. te tako osloboditi svoje krugove za druge procese. uopæe nije b io pametan. »Zaposleni« mozak. poput telefonskih brojeva prijatelja i ko ga il i PIN-ova bankovnih kartica. a druga se prazni mnogo br e. koje ba kao i uobièajene vje tine. primjerice. Miller objavio je rad naslovljen Èarobni broj sedam. pa ne èudi to svaka glasina o dodavanju jo jedne zi menke izazove buru prosvjeda. karta mo dane aktivnosti radikalno se promijenila. plus ili m inus dva.od cingularne kore sprijeda do malog mozga straga. Naime. odnosno da nema nikakvu ulog u u proizvodnji i razumijevanju jezika. nego koliko brzo èime mo emo ovladati. mozgom se pro irio val aktivnosti . Dugoroèna potencijacija pobrinula se da r premda sa m mnogo kolskog znanja mo da zaboravio. ali zato to ih doista raèunam u glavi. Svi smo te razlike svjesni u svakida njem ivotu. Cjelokupni obrazac b io je mnogo slabije jaèine. Umno poput »sedam puta sedam jednako èetrdese t devet« mogu ispaliti uèas. takvo kakvo jest. Ispalo 193 Robert VVinston: LJUDSKI UM je daje pametan mozak bio onaj koji se mogao najbr e svesti na minimalnu ] tro nju e nergije. p ostavlja se pitanje kako i zai informacije prelaze iz jedne vrste pamæenja u drugu ? Kao to smo spomenuli. Taj je nalaz bio jo èudniji u svjetlu èinjenice da su neurolozi godi nama mislili da otoèni re anj sudjeluje iskljuèivo u obradi tjelesnih i visceralnih os jeta iz. Aktivirao se tek nakon stoje zadaæa nekoli ko puta uvje bana.). nego zato to dohvaæam mali obrazac rije pohranjen u dugoroènom pamæenju. Sredinom 1980-ih neki su zanimljivi pokusi izvedeni na Washingtonovom sveuèili tu u St. Ali istra ivaèi su zatim primijetili ne to novo. Istra ivaèi su zapravo vidjeli kako se nova zadaæa pretvara u naviku. to zi èi da ih ne moram èuvat i u ogranièenom prostoru kratkoroènog pamæenja su redovitom uporabom pre li u dugoroèno. da »stolac« spare sa »sjesti«). Veæ sami nazivi tih dv. 194 Uèeni um . p. imena ili brojeva. funkcija izra avaju njihovu osnovnu razliku jedna dugo zadr ava informa je. U njei je iznio tezu da èovjekovo kratkoroèno pamæenje mo e pohraniti pribli no dam jedinica informacije . Moje znanje francuskog zika ili Fr eudovih teorija. No ljudski um posjeduje potencijal za stalno uèenje. dal rijeè o tome koliko znamo. neuronska se aktivnost vidno smanjivala. Taje tvrdnj danas opæeprihvaæena. Rezultati se potvrdili nalaze Richarda Haiera sa Sveuèili ta ju ne Kaliforni-je u Irvi neu. gdje se urezao nakon to sam u koli tima recitirao tablicu mno enja. t pozivnog broja. Njegov rad s PET-om pokazao je da ne postoji veza izmeðu razine mo dane aktivno sti i inteligencije osobe. op. pone to osnova ma matike ipak ostane urezano duboko u pamæenju. reèenica koju sam taman sroèio u mislima i uprave tipkam. istra ivaèki od vodstvom Marcusa Raichlea s Radiolo kog instituta Mallinckrodt i Michaela Posne ra s Oregonskog sveuèili ta uspio je izdvojiti mo dano podruèje aktivno pri smi ljanju odg ovarajuæeg glagola. Usporediv i skanove. Prvi put kad je ispitanik morao smisliti glagol povezan s upravo prikazanom imenicom. paradoksalno. zapravo. paje rabio minimum podruèja i energije. Rijeè je o razlici izmeðu ki koroènog i dugoroènog pamæenja. To me dovodi do jo jednog va nog vida pamæenja. kad je zadaæa asocijacije rijeèi bila nov a.primjerice rijeèi. No ka ko je vje tina postajala uvje banija. Polovicom pro log stolj eæa psiholog Geoi A. Nakon to su ispitanici nekoliko puta p ro li nizom. No kako postoje brojevni nizovi. èimbenici poput novosti ulazne informacije i jaèi uz nju vezani h èuvstava djelomice odreðuju s kolikom æe otporno æu na zaboi biti pohranjena. Istra ivaèi su PET-om snimali dobrovoljce dok su ovi naglas èitali niz ime nica. Nije. npr. tip] nje ili pis anje svakodnevno rabim uz goli minimum svjesnog napora. bilo je. prema njegovim rezultatima. Kratkoroèno pamæenje prosjeène osobe premalene za pohranu londonskog tele fonskog broja (sastoji se od osam znamenaka. otoèni re anj bio je u stanju mirovanja. postupan j jelaz informacija i z vi ih u ni a podruèja kore dok pamtimo nameæe da si opremljeni dvjema razlièitim vrstama pamæenja.

No s produl jenjem razdoblja. ali ne nu no odjeveni u ronilaèku opremu i u baz enu. Jedan od i zloga za to se moji kolski kolege jo sjeæaju tablice mno enja jest to smo : bili motivirani da osvo jimo tjednu nagradu. istra ivaèi su uspjeli utvrditi razlièite uloge 195 Robert Winston: LJUDSKI UM tih podruèja u dugoroènom i kratkoroènom pamæenju. Prouèava oje mozgove majn na dok su uèili povezati odreðeni obrazac okretanja kola za igru s nagradon obliku hrane. Proizlazi da geni povezani s CREB -om ne sudjeluju u stvaranju kratkoroènih sjeæanja. Mich. Njihovu proizvodnju nadzire jo jedna bjelanèevina . uopæe nije mogao pamtiti. Prespavajte Na sposobnost mozga da pohrani informacije na dugi rok mogu utjecati i m postupc i nakon uèenja. Pamæenje im je procjenjivano vraæanjem u istu komor u i mjerenjem vremena koje bi proveli ne pomièuæi se. ali pridonose formiranju dugoroèno g sjeæanja. Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu pokazao je va nost n tivacije u odreðivanju dubine pohrane sjeæanja. Majmun s o teæen hipokampusom ne mo e èu sjeæanje dulje od deset sekunda. stvorenog poslije otprilike jednog dana. trajanje nepo-miènosti bil o je nepromijenjeno dva sata poslije uvjetovanja elektro okovima. CREB je prisutan u ivèanom sustavu ili mozgu mnogih ivotinja. Pretpostavlja se da CREB sudjeluje u mnogim procesima u kojima se mozak mora »naviknuti« na nove uvjete. Na to hoæe li informacija biti proslijeðena u arhiv ili i moje zadr ati samo nekolik o sati mo e utjecati mno tvo èimbenika. izgubit æe ga i u tom razdoblju. Otkrio je kako se mnogo vi e neurona ukljuèuje u uèenje usli di li nakon njega nagrada. Dakle. Ali da se podaci prenesu u dugoroèno pamæenje. dr. Èi nica daje bio prisutan tijekom evolucije nagla ava njegovu potencijalnu va nost. Istra ivanja su takoðer pokazala da na dosjeæanje prilièno sna no mo e ut cati okru je u ko uèimo. Dr. Mn ogi znanstvenici i neke farmaceutske tvrtke pokazuju sve veæe zanimanje za pobolj an je uèenja i pamæenja lijekovima. Drugim rijeèima. RE spavanje je razdoblje u kojem sanj . meðutim. Alcino Silva u Los Angelesu prouèavao je mi eve. Mo da bismo svi mogli i skoristiti to neobièno svojst pamæenja. mora ju se proizvesti nove bjelanèevine. razlièita mo dana podruèja poma u nam pri pohrani informacija kraæe i dulje vrijeme . Isto zacijelo va i za èovjekovo uèenje. koje se u mozgu mo e zadr ati zau vijek. no uvelike se sk ratilo dvadeset èetiri sata poslije uvjetovanja. Dakle. Dr. od koljka a do èovjeka. mo da æe je se uspje nije dosjetiti pomiri ete li istu tvar dok vas ispituju. Njezina se istra ivanja nadovezuju na ranij e radove na majmunima. okidanja u sljepooènom re nju su se ugasila. Rabeæi elektrode ili radioaktivne tablete kako bi »nokautiral i« hipokampus ili prefrontalnu koru.Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno Prema nedavnim istra ivanjima na mi evima i muhama. vjerojatno bojeæi se novih elekt ro okova. Ustanovio je da su se mnogo toènije dosjeæali rijeèi kad su bili pitivani u istim uvjetima. poput lavandina ulja. Silva zatim usporedio s odgovorima mi eva roðenih s izmijenjenim genom koji je blokirao djelovanje CREB-a kad im je ubrizgan estroge n tamoksifen. a razorno djelovanje Alzheimerove bolesti u na em dru tvu ima sve veæu va nos t.nh Kad je razdoblje bilo kratko. Njihove je odgovore dr. bolje shvaæanje molekula koje sudjeluju u pamæenju od goleme je va nosti.5"' Postavio ih je u komoru u kojoj su u apu dobivali mali elektro ok. pa su studije CREB-a sredi nje mjesto istra ivanja. paje aktivna ostala s amo prefrontalna kora. primjerice u pode avanju tjelesnog sata ili u razvoju tolerancije na droge. Leslie Ungerleider s amerièkog Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje poslu il a se MR-om kako bi ustanovila to se u èovjekovu mozgu zbiva dok osoba nastoji »zadr ati« upamæenu sliku lica tijekom sve duljih razdoblja. Ungerleider utvrdila je moguæu lokaciju kratkoroènog pamæenja -negdje u èeonom re nju. Kad je tim mi evima tamoksifen dan prije ulaska u komoru. Majm un s o teæenom prefrontalnom 1 rom. Alan Baddelev s Bristolskog sveuèili ta od ispitai kaje tra io da uèe popise nepoz natih rijeèi dok su u ronilaèkoj opremi bili dnu bazena. Belgijsko-kanadsko istra ivanje pod vodstvom Pierr Maqueta pokazalo je da nakon to uvje bamo odreðenu aktivnost. mozak n stavlja ponavljati isti obrazac neuronske aktivnosti tijekom REM spavanja. Poremeæaji pamæenja iznimno su uobièajeni. CREB. primijeæena je znatna aktivnost u prefrontalnoj kori i sljepooènom re nju. neka sjeæanja gubimo s godinama. dok uèite neku èinjenicu. Pomiri ete neki sna an miris. kratkoroèno pamæenje rabi bjelanèevine koje su veæ prisutne u sinapsama. a omete li to.

Ili su. Kako se rano-jutarnje djelovanje REM spavanj a te ko mo e pojaviti tijekom drijemanja. Èlanovima novih parova tada je reèeno da porazgovaraju. a da ne znamo daje rijeè o sjeæanjima. Tijekom èetiriju dnevnih sesija njihovi su se rezultati pogor ali.bili su napu teni.'8 Poni tava jutarnju razdra enost. oslikava koliko moæan mo e biti èovjekov um. dosadu te frustrira nost zbog intelektualnih zadaæa koje svi èesto osjeæamo. skupina osoba koje meðusob no nisu poznavale smje tena je u istu prostoriju. pak. Preoptereæenosti nije bilo i ispitanici su bili uspje ni pribli no kao u prvoj sesiji . Allana Hobsona na Harvardu nedavno je provela neke zanimlji ve pokuse koji pokazuju moæ »okrjepljujuæeg drijeme a«. Istra ivaèi s e pitali je li to djelovanje posljedica »izgaranja« vidnih neuronskih krugova ukljuèen ih u zadaæu. porede bilje ke o svojem podrijetlu. Istra ivaèi pretpostavljaju da neuronske mre e ukljuèen e u tu zadaæu osvje avaju »mehanizmimi kortikalne plastiènosti« na djelu tijekom sporovaln og spavanja. Sara Mednick i Robert Stickgold. da svi èetvero potjeèu iz obitelji u kojima se te ko izra avala ljuti ili ljuba v. otkrili su kako je ometanje REM spavanja potpuno remetilo uèenj 196 Uèeni um Jednako èesto ometanje ne-REM spavanja nije imalo takav uèinak. Njegova propa st. Kako drijemanje poma e? Snimanja mozga i oène elektriène aktivnosti tijekom drijemanja otkrila su da jednosatni drijeme ima èetverostruko vi e dubokog ili sporovalnog spav anja i REM spavanja od polusatnoga. Kad su na posljetku oformili èetvorke. svi bili iz obitelji uzdrmanih alovanjem. Sve u svemu. Istra ivaèka skupina dr. a dvadesetpostotno pobolj anje nauèenosti motorièke vje tine uvelike se mo e pripisati kasnoj fazi spavanja koju mnogi ranoranioci propuste.57 Oni su mjerili vrijem e potrebno èetvorici isj tanika da nauèe prepoznati dio iscrtan prugama u veæem uzorku te su ih isj tivali prije i poslije REM spavanja. svojevrstan cement za sjeæanja. Kad su ispitanike probudili p rije ili tijeko REM spavanja. n ije nikakva iznimka.samo recite da obnavljate plastiènost mozga. spavali. ustanovili su d a podnevni drijem uopæe nije lo . Mo emo se sjeæati. recimo. takoreæi. Èak su i oni koji su oklijevali i nevoljko tvorili bilo poèetni par 10 konaènu èetvorku. nisu uspjeli obaviti zadaæu. no okrjepljujuæi drijeme za njega vjerojatno nije b io idealno rje enje. Pamæenje.ili kao nakon kratka drijeme a. ustanovili su kako su svi imali ran znaèajna iskustva o dbaèenosti . Otki bi. Stoga su aktivirali nove mo dane krugove premjestiv i tijekom èetvrte sesij e polo aj zadatka u donji desni kut zaslona. poput ostalih. da. kao to æu objasniti. Èini se kako èak i drijemanje koris uèenju. U drugim pokusima prove denim i takorima. Rad Avija Karnija i Dova Sagija na izi elskom Institutu Weizmann takoðer govo ri u prilog èinjenici da REM spavan pobolj ava nauèenost zadaæe. udio je z a dugim snom kako bi si olak ao stanje du evne patnje u koje se doveo. uz pomoæ kolega s Harvarda. Zamoljeni su da i èine parove tako da bez razgovora ili prevelikog razmi ljanja izaberu partne koji ih podsjeæa na bli skog èlana obitelji ili na nekoga tko im u obitelji nedos je. prema njihovim istra ivanjima. posvojeni ili su odrastali siroti tima ili udomiteljsk . poput èuvstava. Z atim im je reèeno da se ponovno spa ovaj put s drugim parovima za koje su smatrali da dijele obilje ja koja su ma prije prepoznali kao zajednièka.dok na burzi v lada kaos . od ratnog junaka do paranoidne kukavice. a jednosatni drijeme podigao je uspje nost treæeg i èetvrtog poku aja na jutarnju razinu. na a nas sjeæanja mogu navesti da pomislimo kako se sjeæamo stvari koje se nikad nis u zbile. i koliko opasno mo e iskriviti do ivljaj stvarnosti. otkrili da im suzdr anost nije bila jedina zajednièka ta. Dobar san je. mozak noæni san ra bi kako bi konsolidirao sjeæanja na postupke i vje tine nauèene toga dana. kad vas ef ili efica uhvati s nogama na stolu . dakle. U jednom se pokusu od ispitanika tra ilo da ka u jesu li tri dijagonalne crte na pozadini od vo doravnih crta u donjem lijevom kutu raèunalnog zaslona polo ene vi e vodoravno ili vi e okomito. 197 Robert Winston: LJUDSKI UM Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja U pokusu koji su 1970-ih proveli amerièki psihoterapeuti. Rezultat su bile skupine u kojima su se ponavljala obiteljska iskustva. Polusatn o drijemanje nakon druge sesije sprijeèilo je daljnji pad uspje nosti. Macbeth je opsjednut spavanjem. rastavom ili z stavljan jem. Ubiv i Duncana i sluge dok su.amo. Dakle. i obrnuto . èini se daje uèinak sporovalnog spavanja najbo lji protuotrov za preoptereæenost.

Antonio Damasio lijeèio je pacijenta s jako o teæenim hi-pokampusom. njegov pacijent i e mogao stvarati jedan prilièno drukèiji tip sjeæanja te mu pristupati . Oso be s Korsakovljevim sindromom. kao nekoga od koga bi zatra io pomoæ.na piladi. Kad su je nekoliko dana poslije ponovno upoznali s Claparedeom. èak i kad toga nismo svjesni. a da oni ne shvaæaju razlog. ne ljudima . Kako bi provjerio mo e li mu karac i dalje usvajati nove informacije. Prigoda za kljucanje koju su imali tijek om prvih zajednièkih sati bilaje.jadan se pacije nt na ao u prostoriji s osornim. Za tim su im prikazana dru lica. Premda nije mogla objasniti to ili za to. Damasio je zakljuèio kako je . Pokus je postao poznat pod nazivom »pokus dobar momak .lo momak« jer je obuhvaæao t ri situacije. koju se katkad smatra glavnim neprijateljem neuroznanosti. èuvstvi a mo emo uèiti.pohranjuju se nesvjesno i mo da utjeèu na njihovo pona anje. U jedne zapanjujuæem pok usu . Stari su se znanci prepoznali unutar mir te. Psihoanaliza.59 Piladje bila oznaèena bojom kako bi moglo razaznati strance i znance. provela kad su imali samo jedan dan. Psihoanalitièari smatraju kako nesvjesni proc sna no usmj eravaju na e postupke i mi ljenje. èi se.èuvstveno oboje na nesvjesna »sjeæanja«. preduvjet socijalne diskriminacije. Tvrdi da se svjesno sjeæamo samo mal og dijela vlastite pro losti. predosjeæala je da bi se ne to lo e moglo zbi ti. malu pribadaèu u dlan s namjerom da pri rukovanju boène u dlan pacijenticu s Korsakovljevim sindro mom. neprijaznim eksperimentatorom koji gaje podvrgnuo nizu bezumno iscrplju-juæih psihologijskih testova. kao to smo vidjeli u drugim kontekstima. nesvjesni daje jedan < èlanova para bila osoba koju su naèas vidjeli. vicarski psiholog Edouard Claparede skrio je. Drugim rijeèima. a od njih je zatra eno da procr ne njihovu privlaènost.im obiteljima. Taj je par zatim odglumio prep ku. Premda je prvi prikaz bio toliko brz d aje lica bilo r moguæe svjesno opaziti. Poslije im je nakratko prikazana slika jedne osobe. unatoè oèitom o teæenju mo danih tvorba zadu enih za uèenje i pamæenje. poticanje njihova verbaliziran . Uranjanjem u njih. Damasio je pacijentu pokazao kompl et fotografija razlièitih lica. odnosno ne sjeæaju se dogaðaja iz nedavne pro losti. posljedicom o teæenja mozj 198 Uèeni um izazvanog dugogodi njim alkoholizmom. Godine 1911 . a treæa je situacija bila prilièno gadna . dobi voljcima su se na zaslonu brzo izmjenjivala lica. Zatim zamolj eni da se pridru e unaprijed odreðenom paru. Godinama poslije. oslanja se upravo na to shvaæanje rada èovjekova pamæenja. kao to smo svjesni samo malog diU lijevom kutu u desnom neuroznanstvenici psihoanalitièari 199 \ Robert VVinston: LJUDSKI UM jela zbivanja u na em mozgu. Rad socijalnog psihologa Roberta Zajonca pokazuje da na e reakcije na os be ovise o tome jesmo li ih veæ vidjeli. U pozna tom pokusu na ljudima. no svejedno se odbila rukovati s njim . medu njima i nekoliko iz prvog prikaza. Drugo.mjerio je uèestalost meðusc nog kljucanja (oblik raspo znavanja) piladi koja je zajedno samo esnaest s. Terapeuti su mo da svjedoèili djelo1 nju nesvjesnog uma. Ima dokaza da njihova nedavna iskustva ipak nisu posve zaboravljena . a od ispitanika je zatra eno da ka u s kojim se èlanom para sla u. meðu kojima su bila lica triju ekspe-rimentatora. pate od amnezije. ispitanici su dvaput viðena lica dosljedno p rocjenjiv 11 privlaènijima. pacijentica se nije svjesno sjeæala da gaje veæ upoznala. Neurolozi su dugo smatrali da nesvjesna sjeæanja mogu upravljati na im p na anjem. »kontrolno« is kustvo bilo je neutralno. Ne mogu pamtiti nova svjes na sjeæanja niti ih se dosjeæati. Nakon pet dana tijekom kojih se pokus odr avao. pomalo bezobzirno. pacijent je dosljedno birao »dobrog m omka« kao prijatelja. Pa cijenta je pitao pitanja poput »Kome biste se s ovih fotografija obratili kad bi v am zatrebala pomoæ?« i »Za koga mislite da vam je prijatelj?« Usprkos tome stoje tvrdio da ne prepoznaje nijedno od prikazanih lica. Ispitai ci su se dosljedno svrstavali u z veæ viðene osobe. Prva je bila ugodna i izazivala je zadovoljstvo. Damasio je os mislio test u kojem je pacijenta izlo io socijalnim situacijama s tri razlièite osob e.

Edgar Hoover sli svojim tajnim agentima. Pomoæu obiteljskih fotografija zatim smo izradili kola nu fotografiju osoba u ko ari balona u koju smo umetnuli slike na ih ispitanika iz djetinjstva. psihe nalitièara kojeg su neki smat rali prirodnim Freudovim nasljednikom. vidjeli bismo pojedinca sastav lj nog od vi e nesuglasnih. izvlaèimo ih u podruèje svjesnog nadzora. No u nekim se p rimjerima r davni nalazi neurolo ke znanosti sla u s Freudovim pretpostavkama otprij e e od stotinu godina. koje mo e mijenjati lijekovima i kirur kim zahva tima. Kao primjer mo emo navesti sudbinu Wilhelma Reicha. sv sni razlog da se osjeæa kako se osjeæao. most izmeðu dviju mo danih polovica. a ekstremisti meðu potonjima t de daje korijen svakog por emeæaja u mo danim kemijskim procesima. Drugim rijeèima. Pamæenje je jedno od tradicionalnih bojnih polja izmeðu psihoanalitii ra i neuroznan stvenika. Naposljetku. Osn ovana je èak i udruga Zaklada za sindrom la nog sjeæanja koja nudi podr ku tako uzdrmani m obiteljima. Reichova se psiha. Takve ' osobe navodno mogle imati te koæa pri verbaliz aciji osjeæaja ili sjeæanja. moguæe je da osobe potiskuju ili »zakapaju« traumatska sjeæanja. nikome nije uspjelo. jer je uhvatio majku u seks u sa svoji uèiteljem. dokaza koji nameæu da bi oba fenomena mogla biti jednako moguæa. stoga rascijepala na dobre i lo e vido\ Nj egove su deluzije u obliku napadajuæih svemirskih brodova i urotnièkih vi dinih agen ata bile zapravo pojavni oblik grizodu ja zbog vlastitih postupa! u mladosti. nekolicina sasvim dobro. 01 nosno pri ostvarivanju ravnote e izmeðu lijevih. No u iduæih nas je nek oliko dana nazvalo ili nam se vratilo iznenaðujuæe mnogo tih osoba kako bi nam rekle da se. nakon to su dobro promislile. Niz odraslih upitali smo mogu li se prisjetiti kad su kao djeca letjeli balonom.ja. istra ivanje provedeno u bolnici McLean u Massachusettsu p kazalo je d a bi uljevito tijelo. Reich je imao niz i znimno èudnih zamisli. Malo bli e istini vjerojatno bila teorija po kojoj je bio rtva vladine urote. Umro 1950-ih u zatvoru u SAD-u. veæina je bila poprilièno sumnjièav a te se i dalje nije mogla prisjetiti svojeg »zraènog putovanja«. Mo da je Reich doista imao dobar. Kad smo ih zatim pokazali na im ispitanicima. Razjedinjene optu bama za zlostavljanje. ali i sjeæ nja mogu biti poprilièno la na. ka u. Mnoge »fotografije« koje smo izradili bile su vrlo grube i. U kasnije bi ivotu to moglo biti uzrok smanjenog »prometa« izmeðu polutka. Poku ali smo namjerno stvoriti la na sjeæanja iz dje injstva. mo da èak konfliktnih dijelova. te kako j e razgovor jedini lijek. J edna se ena èak prisjetila kako se ubrzo po uzlijetanju toliko upla ila daje tra ila da se vrate na tlo kako bi mogla iziæi iz ko are. Dakle. 200 Uèeni um Sjeæanja. Freud i Jung smatrali su da traumatski do ivljaji imaju rascjepljujuæi uèin na um. Ekstremniji pripadnici prvih dr e kako su iskustv okolina sve. oèite krivotv orine. ipak sjeæaju leta. izgleda da se dogaða obrnuto. Veæ smo vidjeli da jaèina èuvstva povezanoga s dogaðajem mo e odrediti koliko æe dobro biti upamæen. »osjeæ juæih« dijelova osobnosti. No kad je rijeè o traumatskim sjeæanjima. let balonom pomalo je luksuzan do ivljaj koji je malotko iskusio. Ima. Mladi je Reich o tome obavijestio oca. kamo gaje amerièka vlada strpala zbog navodni simpatiziranja komunista. obitelji su u nek im sluèajevima s velikim publicitetom zatra ile naknadu tete od dotiènih terapeuta. Prije est godina pro ducentica BBC-jeve serije Dijete na eg vremena Tessa Livingstone i ja snimali smo vlastita istra ivanja la nih sjeæanja. po nama. Osobe k . Sve bolje razumijevanje n ðuigre plastiènog mozga i okoline na koju se on pril agoðava jo nije donije dugotrajnije primirje izmeðu dviju disciplina. meðutim. posebice sjeæanja na traumu. mog biti manje u djece zar ana izlo ene zlostavljanju i zanemarivanju. pa ljudi upadaju u razorne unutarnje konflikte izmeðu razlièitih vid va samih sebe. U tu smo se svrhu poslu ili raèunalnim programom Photosh op. posebice s obzirom na èinjenicu da ji postoje razna pisma o Reichovim »ak tivnostima« koja je J. Oèito je kako je èovjekovo pamæenje jako selektivno i subjektivno. Nimalo iznenaðujuæe. Frojdi: bi naglasili daje do ivio ranu traumu. Sve to zvuèi prema tovito. »misleæih« desnih. meðu k jima i onu da izvanzemaljci poku avaju stupiti u kontakt sa Zemljom. Rasprava se osobito rasplamsala otkad se niz osob a tijekom terapije »prisjetilo« godina pohranjenih u nedostupnim sjeæanjima. a majka je zatim poèini la s moubojstvo. jedna su od arena u kojima æe se znanstvenici i psihoanalitièari jo dugo boriti. ukljuèujuæi s jeæanja na zlostavljanje. otprilike kao to^ predlo io F reud. Zanimljivo.

Postoji pokus s la nim sjeæanjima koji mo ete provesti i na sebi. studenti su se svojih poèetnih procjena prisjetili kao mnogo ni ih ne go to su doista bile. jer tu zaboravnost n e smatraju samo znakom starenja. èa kad mi to ne m Daniel Schachter s Harvarda PET-om je snimao dob voljce dok su èitali popise rijeèi. hormon stresa.koji gerira da ne to »nije ba kako treba«. a jo te e ve -balizira njihov sadr aj. Dodatni argumentje to kortizol. zdravih ispitanika. Ishlapjelost: starenje i pamæenje Roditelji i uèitelji sigurno æe znati za sklonost mladih da se katkad rugaju stariji ma kad se ovi neèega ne mogu dosjetiti. Veæ viðeni po si aktivirali su hipokampus i jezièna mo dana sr di ta. No svi su izjavili da im je teèaj pomogao. Sadr i li rijeè »slatko«. No popisi za koje su pitanici mislili da su ih vidjeli. To je podruèje svojevrstan sustav za prepoznava nje anomalija . dobro. Jedan od èimbenika koji utjeèu na toènost sjeæanjaje dosljednost. katkad budemo ljutiti sami na sebe. proveli Henrv Roedigt Kathleen McDermott. eæer. Postoji obja njenje za to. p rimjerice rtvama zlostavljanja ili osobama koje su pre ivje201 Robert VVinston: LJUDSKI UM le koncentracijske logore ili etnièko èi æenje? Prema svim dokazima. neke koje su veæ vidjeli i neke koji su im l novi. Osobe s uèinke tijim mehanizmom mo da bolje potiskuju svoja traumatska dugor oèna sje nja kako bi mogle nastaviti sa svakida njim ivotom. imali su ne to lo iji uspjeh na zavr nom ispi tu. jer nam se sve te e sjetiti da moramo poslati pismo ili kamo smo stavili kljuèeve od automobila. Opisujuæi ra niju uspje nost. Michael Con way s Durhamskog sveuèili ta zamolio je skupinu s denata-dobrovoljaca da poðu na teèaj v je tina uèenja koji je. ali zapravo nisu. Htjeli su usta noviti koliko je la potaknuti la no sjeæanje u normalnih. ali a se takva iskustva ponav ljaju. trebala bi se zadr ati nadohvat pamæenja. pobolj vao pamæenje i dosjeæanje. Kako ivot odmièe. Rad Chr isa Brevvina s londonskog Universitv Collegea nudi alten tivni pogled na tu tezu . To bije donekle trebalo psihol ki za tititi. U usporedbi sa studen tima koji nisu pohaðali teè 202 Uèeni um nisu pokazali nikakvo pobolj anje. Jo je neobiènije to mozak. Pogled ajmo sad1 popis. gorko.oje su do ivjele te ka traumatièna iskustva sjeæaju se samo djeliæa dogaðaja ili su izbrisa e cijelo sjeæanje. gra ak. mo e ometati dugoroènu potencijaciju. prepravili su svoja sjeæanja kako bi bila u sk ladu s mi ljenjem da od teèaja bolje uèe. èovjel um nedvojbeno potiskuje izdvojene. Bez obzira na mehanizam. razlikuje toèno od la nog sjeæanja. Na poèetku t eèaja studenti su morali procijeniti svoje vje tine uèenja. okus. zg( no. pa. To je od njih zatra eno i na kraju teèaja. pretjerano su prisne sa strancima. Moguæe bi obrazlo enje moglo biti da ponavljano traumatizirana osoba { staje vje ta u potiskivanju bolnih uspomena. kolaè juto. kad su se usto morali prisjetiti svojih poèetnih procjena.sve su ostale rijeèi bile na neki i èin povezane s njom. zasebne visokostresne dogaðaje. stoje osoba mlaða kad do ivi traumu. Èuvstva koja se ta da javljaju toliko su sna na da osoba ima te koæa u svjesnoj obradi sjeæanja. Drugim rijeèima. veæi su izgledi da æe poti snuti dio ili sva sjeæanja. Istra ivai su pokazala d a prepravljamo pamæenje kako bismo ga uskladili s novosteèen spoznajama. èokolada. Sad naèas odlo ite knjigu i napi ite to v proèitanih rijeèi. bombon. morali su reæi jesu li ih veæ vidjeli.fi0 Njegovi nalazi pokazuju kako je u nekih osoba k< pate od stalnog prisjeæanja na traumatiène dogaðaje meðudjelovanje krati roènog i dugoroènog pamæenja nerijetko manje u kovito. Al . Dok su èitali popise. Mnogi se u toj fazi ozbiljno zabrinu. istra ivaèi pamæenja. Istra ivanja na Kalifornijskom sveuè tu u Berkelevju pokazala su da osobama s o teæenom orbitofrontalnom 1 rom mo e man jkati sposobnost upravljanja vlastitim pona anjem. Jedno od moguæih obja njenjajest da se preoptereæenost amigdale tijek om izvornog dogaðaja ponavlja pri svakom poku aju prisjeæanja traume. zub. recin prièaju neprimjerene vi ceve. navodno. Ipal u tim je sluèajevima pojavnost g ubitka pamæenja jednako visoka. Inaèicu toga pokusa prv u 1995. nego i moguæim simptomom Alzheimerove bolesti. Doista. Ali stoje s osobama koje su do ivjele vi estruke traume. Ali lako je uoèiti vas okolnosti navele da se sjetite te rijeèi . stvorili ste la no sjeæanje. a rjeènik je vulgaran. a ktivirali su i orbitofrontal koru. Proèil te naglas sljed eæe rijeèi: kiselo. èini se.

Na dan snimanja. pomno par teæi obilje ja i znamenitosti du puta. ka e Ele. »Premd a su potrebna daljnja istra ivanja. starije osobe mogu u testovima kognitivnog funkcioniranja i pamæenja biti uspje ne poput mlaðih. Tim dr. moguæe je da svi posj< dujemo potencijal i neuro nski kapacitet za pobolj anje pamæenja«. Za veæinu. dok je bio \ ni. natjecatelji pamte popise tisuæa rijeèi i sluèajnih brojeva te m zust izgovaraju duge odlomke iz romana i pjesama. Dr. Simonid je izi ao iz zgrade. doæi æemo do »toènog odgovora Prema istra ivanjima. Tijekom sveèane veèere kod jednog grèkog ugle nika na koju je bio pozvan da odr i govor. Maguire ustanovila je da j mozgovi mem orijskih prvaka fizièki ne razlikuju. recimo. Svi su ispitanici barem dva do tri sata b li podvrgnuti testiranju inteligencije i drugim procjenama mentalnog funkc onira nja. pokazalo je da su se studenti pouèeni metodi mjesta mogli sjetiti 38 od 40 èestica na popisu. upamtio je redoslijed ka rata u deset pilova za dvadeset minuta. s njima izjednaèenih po obrazovanj u i zanim nju. Ta metoda ne samo da mu daje jo jede okidaè. znaèi. primjerice. koja nam omoguæuje da lak e upecamo sjeæanja. koje se svake godine odr ava u Ve koj Britaniji. Andi se pri upamæivanju slu i kombinacijom spomenute asoci jacijske tehnike i tzv. veæa je vjerojatnost dosjeæanja. Ovladavanje vje tinama »kako pamtiti« u starijih takoðer mo e biti vrlo djelotvorno. nego jamèi da æe stvari upamtiti pravilnim redoslijedom. mo i zato stoje. Do boljeg bi se pamæenja. Istra ivanja su pokazalajo stvari: lak e se dosje203 Robert VVinston: LJUDSKI UM titi novog sjeæanja povezanog sa starijim. Andi Bell kao »memorijsku prostoriju« rabi londonske ulice. Druga faza Andijeva upamæivanja sastoji se od postavljanja slika na toèke d upamæene r ute. nije imala posebne spos obnos pamæenja te je smatrana prosjeènom. kao veæina govornika s vreme na na vrijeme. jo su . Zadivljen vlastitim moæim ra zvio je tehniku u kojoj bi si dobro poznatu prostoriju predoèio do sitnih p jedino sti. LD52ZIR. nego to se te ko dosjeæamo. zgrada se uru ila i ubila sve goste. smatra se. bilo te ko sjetiti registracije svojeg automobila. Kontrolna skupina. I osmislio pjesni k Simonid. Uglavnom. Na svjetskom prvenstvu u pamæenju. To je zapravo metoda mjesta. povezao s Mickevjem Mouseom zbog njezine sliènosti s upadlji vim crnim u ima crtanog junaka. zgnjeèiv i ih pritom do neprepoznatl vosti. pr. poznatim. èovjekov mozak privlaèe neobiènosti i novosti. te stoje asocijacija izmei st arog i novog sjeæanja bizarnija. a zatim bi stvari koje je htio zapamtiti rasporedio na odreðena mj sta u toj prostoriji. pa mnogo vr mena provodi eæuæi glavnim i sporednim ulicama prijestolnice. Simonid se zabrinutim roðacima pokazao kao neprocjenjiva po moæ j je uspio zapamtiti mjesto svakog gosta za stolom. Zatim nam je objasni o to toèno èini. zaboravio bilje ke je jednostavno htio pobjeæi od banalnih razgovora. sposobnosti im slabe. daje nis am zapamtio u obliku: »Lako se dosjetiti 52 ira. Uporaba slika poma e dosjeæanju jer dodaje jo jedan oki daè ili »udicu«. no vi e im odgovaraju ugodni uvjeti i polagan rad.i obrasci gubitka pamæenja u tim su stanjima zapravo drukèiji. poput skaniranja MR-om i fMR-om. Zajedr s kolegama. po vlastitu priznanju. ali da svi rabe tehnike slièri opisanima. 204 Uèeni um Istra ivanje Rossa i Lawrencea iz 1968. tada njeg s vjetskog prvaka u pamæenju. Trefo vu je trojku. koju je. Maguire zatim je tu skupinu mem orijskih prvaka u poredio s deset drugih osoba. 500. Najprije je svaku kartu povezao s odreðenom slikovnom predod bom u svojem umu. te koæa nije u tome to nam je pamæenje izbrisano. Dr. Stvar anje neobiènih ili nepoznatih asocijacija mo e pridonijeti lak em dosjeæanju. Naoko nemoguæ pothvat.« Za televizijsku seriju koja prati ovu knjigu snimali smo Andija Bella. Eleanor Maguire s lo donskog Universitv College a odluèila je testirati najbolje natjecatelje kako ustanovila razlikuju li se njih ovi mozgovi od mozgova obiènih osoba. Kao to zr mo. metode mjesta. S poveæanjem vremenskog pritiska i okolinskih stresova. Dvadeset èetiri sata poslije. Meni bi se . oformila je skupinu od os mero prvenstvenih finalista i jo dvoju prije prouèavanih dobrovoljaca za koje je ut vrðeno da imaju neobiènu sposol nost pamæenja. ave smjernice ili èak opremljeni vlastitom tehnikom pamæenja. moglo doæi uvje bavanjem op sanih tehnika. nor Maguire.

Osobe s nor malnim gubitkom pamæenja povezanim sa starenjem èe æe do ivljavaju one »na vrh mi je jezika renutke.62 U sluèaju podaktivacije. kad znaju da ne to znaju. pak. vjenèao sam i sahranio sve vi e rijeèi. dakle. ali toga se zamalo ne mogu dosjetiti. imao sam stopostotno dosjeæanje. pote koæe s pamæenjem nisu siguran pokazatelj senilne demencije. poku ao sam u èetiri minute zapamtiti popis od trideset nepovezanih rijeèi slu eæi se kombinacijom tehnika. a njezini su uèinci na pamæenje jedinstveni i oèiti. Smatra se da to utjeèe na plastièno. Pri neselektivnoj aktivaciji. Mjerenje protok krvi u trima podruèjima èeone kore. stariji se osobe te e slu e odreðenim mo danim podruèjima koja obièno poma u i pamæenju.« Stariji si usto neselektivno aktivirali dijelove kore koji ne poma u u obradu sjeæanja. Dok me ekipa s nimala. Nasuprot njima. Zapr avo. dr. a svaka od njih mo e bi ti primjerenija drugom sadr aju. Louisu do kazali su da postoje dvije osnovne vrste slabljenja pamæenja povezanog s do bi: tzv. èini se. Slu eæi se njima. Svaki je ispitanik dokje bio sniman fMR-om morao pamtit nizove rijeèi. Slu eæi se ritmom koji su stvorile u mojem umu i povezujuæi ih muzièki. mu karci s vi om razinom testosterona bili su uspje niji u vidnom i verbalnon dosjeæanju. Danas znamo da starenje uzrokuje vrlo mali gubitak tk va.61 Blokirav i njezino djelovanje. ispitanicima su prikazane rijeèi i reèen o im je da ih upamte za poslije Dr. To je posebno zanimljivo obzirom na èinjenicu da estrogeni. 205 Robert VJVinston: LJUDSKI UM Vje bajte mozak Nekoæ se smatralo da se raðamo s ogranièenim brojem ivèanih stanica koji s po roðenju sman uje. Sudeæi po rezultatima drugih istra ivanja. Amerièki Nacionalni institut za starenje takc ðer je pokazao ulogu hormona u gubitku pamæenja povezanom s dobi. osobe s Alzhe imero-vom bole æu zaboravljaju imena i funkcije predmeta s kojima se susreæu u svakida n jem ivotu. Ima. istra ivaèi su otkrili da m ogu poveæati mi ji kapacitet uèenja i pamæenja. vjenèanja i sahrane. Buckner zatim je htio ustanoviti bi li se problemu moglo doskoèiti trikon koji bi aktivirao odgovarajuæe dijelove èeonog re nja. pot vrdili smo da starije odrasl« osobe kljuèna èeona podruèja aktiviraju u manjoj mjeri od mlaðih. mozga. Stari. obièno zato stoje posrijedi ne to èega se ne dosjeæaju svakodnevno. Kako sam se kretao du zami ljenog puta po kuæi. U va nom istra ivanju iz 2002. statistike govore da od Alzheimerove bolesti obolje-va najvi e deset do petna est posto stanovni tva. Najprije sam »vjenèao« sva ku rijeè sa slikom. aktiviraju dijelove mozga koji nisi korisni u zadaæama koje zahtijevaju obrad u sjeæanja. Dr. Buckner je rekao: »Poput prija njih studija. ali velikim dijel om koncentriran u bazalnom telencefalonu. kao t o smo vidjeli na mi evima s manjkon CREB-a. Randy Buckner i njegov tim na Washingtonovu sveuèili tu u St. kako ih zovem. Taj mi se rezultat nije uèinio zadovoljavajuæi. drugog sam se popisa trideset sluèajno izabranih rijeèi uspio do sjetiti pravilnim redoslijedom nakon samo tri minute zapamæi-vanja. podruèju koj hipokampus opskrbljuje acet ilkolinom. To je izgledalo otprilike ovako (rijeèi koje je bilo p otrebno upamtiti napisane su velikim slovima): OPRATI JABUKU u vrtu MLA NJAK MAHNITO leti hodnikom U blagovaonici sjedi GLUMICA umrljana MARMELADOM Ispitali su me nekoliko sati poslije i imao sam 70-postotnu uspje nost dosjeæa-nja. podaktiva cija i neselektivna aktivacija. U prvon dijelu. metoda mjesta mo e poveæ ti dosjeæanje za dva do sedam puta. pa se mozak starije osobe sve te e prilagoðava na okolinske promjent Nedavno je u mi eva pronaðena najva nija bjelanèevi a za brisanje sjeæanje PP1.ene u posi menopauzi koje su p rimale nadomjesnu estrogensku terapiju oèuvale su vei balno pamæenje i bolje su pamt ile nove èinjenice.se sjeæali 34 èestice. Buckner usporeðivao je mo danu aktiv nost osoba u dva desetima s onom zdravih osoba u dobi izmeðu sedamdeset osamdeset godina.moje kuæe u Londonu. na djelu i u njihovih supruga . Kao to sam naveo. Slièan je proces. a zatim sam je »sahranio« na odreðeno mjesto unutar zami ljene poznate lokacije . Dao im je popis rijeèi zatra io da ih r . razlièitih metoda kojima mo emo pobolj ati rad uma. pa sam poku ao razviti vlastite strate gije. Mislio sam kako bi bilo zanimljivo testirati metode Andija Bella. mogu utjecati na djelovanje te bjelanèev ine.

Zbog èega su se ivotni putevi dvojice bliskih prijatelja. samo je bila »podaktivirana«. rasuðivanje i sposobnost planiranja osoba u dobi izmeðu ezdeset i sedamdeset pet godina pobolj ali kad su bile ukljuèene u program laganih et nja u usporedbi s odraslima koji su vje bali drukèije. svoje staro sveuèili te. misli dr. Biloje to prilièno neugodno iznenaðenje koje gaje navelo na bolan osvrt na vla stiti ivot. Dakle. D ju mu bolje metode pamæenja i do-sjeæanja. Va an predmet buduæih istra ivanja na tom polju su procesi u bolesnih starijih osoba. onda. Ali ne morate se bojati da ste osuðeni na gubitak pamæenja ako ste prvom prilikom na pustili kolu. d ogeri su imali gotovo tri207 1 Robert Winston: LJUDSKI UM deset posto bolji rezultat od lijenih kolega. koje. stoga nikad nije prekasno da pi nete vje bati mozak. Stariji su. meðutim. stariji su ispitanici pokazali poveæanu aktivnost u odgova rauæim èeonim podruèjima. Buckner i suradnici snimali. Uèinkoviti uèenici u sadr aju tra e obrasce i vi se slu e tehnikama poput razvrstavanja.istra ivanja su pokazala kako su se pamæenje. poput onih s Alzheimerovom bole æu. Pomoæne tehnike u starijih nisu djelovale na neselektivnu aktivaciju. 208 Sedmo poglavlje Pitanje osobnosti Kad se Philip Larkin vratio na Oxford. Treæe po druèje koje su prouèavali bilaje pre-frontalna kora. Trenutaèno je nejasno postoje li neke kognitivne t ehnike kojima bi se stariji mogli poslu iti. Mozgu mo e koristiti èak i svakodnevna etnja do trgovine . ali ne. koje je provela skupina istra ivaèa s Medicinskog fakulteta na Yaleu predvoðena Richardom Mohsom. Mlaðe su osobe pri pamæenju rijeèi rabile lijevo èeono podruèje. a jedno u desnoj.1'3 Godine kolovanja opremaju èovjeka svojevrsnim »alatom za pamæenje«. a koje bi dovele do duljeg zadr avanja sjeæanja te usporavanja propadanja mozga. osamljenik. Postoji niz drugih studija koje i vore u prilog èinjenici da redovita tjelovje ba pobolj ava pamæenje. Poslije dvanaest tjedana. ali i osjeæaj kako ga ona gu i. Usporedbe radi. iste je testove rje avalo sedam tjelesno neaktivnih st udenata. Od tri podruèja koja su dr. Nal bi potvrdili da tjelovje ba koristi i starij ima. Vjerojatno je da bi rehabilita cijska terapija radi pobolj anja kognitivnih funkcija zdravim osobama poznije dobi mogla pomoæi nastaviti ivjeti aktivnim. Sto va mozak misli o jutarnjem d ogingu? Istra ivaèi sa sveuèili ta Nihon Fukushi u Japanu prouèavali su sedam zdravih st denata koji su tijekom dvanaest tjedana tri puta tjedno trèali po trideset minuta. Buckner. neovisnim ivotom. Njegovim se pjesni tvom provlaèi tema potrebe za lj udskim dru tvom. navelo Larkina da poðe svojim putem? Do neke su mjere na a ivotna putova .azvrstaju. saznao je da njegov nekada nji sustanar iz studentskog doma ima sina dovoljno starog da i sam bude stu dent. Nasuprot tome. smanjenje mo danog kapac iteta obrade koje nastupa s dobi nije nepovratno. èak i kad su se slu ili pomoæn im tehnikama. nika d se nije enio i nije imao djece. rabili obje strane. a uspje nost pamæenja im se poveæala. desna bi polutka trebala ostati neaktivna. Tijekom tromjeseènog razdoblja studentima su ispitivani odreðeni vidovi mentalnih s posobnosti. no opæenito se èini da tjelo vje ba uvelike poveæava krvni protok. i pri neselektivnoj aktivaciji. Studij MR-om mogle bi pomoæi pri utvrðivanju mo danih promjena izazvanih vj bom. 206 Uèeni um Ustanovljeno poveæanje protoka krvi odra ava sna niju aktivnost u mo danim podruèjima koja se rabe tijekom zadaæa. podruèje vrlo aktivno pri pamæenju verbalnog materijala. Ne to starije istra ivanje. Taj pristup poma e pri podaktivaciji. pospje uje obr adu informacija. naposljetku toliko razi li? Larkin. Doist a. suvremenika u najformativnijoj ivotnoj dobi. dv a su bila u lijevoj polutki. pokazalo je da obrazovanije osobe s dobi man je gube pamæenje. èini s e.èeona kora na »pogre noj« strani nije firala ili degenerirala. Stoje. pa sadr i podruèja za koja biste oèekivali da budu aktivnija p ri pamæenju rijeèi. primjerice prema tome oznaèavaju li ne to konkretne ili apstraktno. Lijeva je polutka opæenito dominant nija pri obradi jezika. U tim istra ivanjima najvi e ohrabruje èinjenica to su te zdrave starije osobe jo imale to aktivirati za rje avanje zadaæa .

sluèajnost bi mogla imati tek manju ulogu. mnogo jaèe trudili i borili. mislim. proveli smo mali t na g lavnoj londonskoj voænoj tr nici. Veæinu vremena na tr nici proveli su izgledajuæi k da bi radije bili u zamraèenoj prostoriji. no dijete crtalo je iznimne c rte e i izra avalo osjeæaj za boje u okolini od tr godine. Spitalfields. Vrijedi ovdje nakratko zastati kako bih pojasnio to podrazumijevam pod pojmovima poput »osobnost« i »ekstrovert«. Ph ilip Larkin nije imao ba toliko izbora glede bavljenja \ sni tvom ili knji nièarstvom k ao stoje mislio . Larkin je uvijek tvrdio kako je u knji nièarstvo dospio zato to mu je Ministars tvo rata nedugo nakon diplome poslalo o tro pismo kojim je htjelo doznati kakvi su mu planovi. Zabavljaè je. Odakle ti uroðeni stavovi? Nisu ono to smatramo najispravnijim. Defin iraoje. u Shropshireu. a s iguran sam da vrijedi za moju djecu. 210 Pitanje osobnosti Britanski psiholog Hans Evsenck meðu prvima je kategorizirao crte osobnosti. jednostavno je èekalo da bude spa eno. povezan je s razinom pobuðenosti mozga. paradirao jo jaèe kad bi primijeti ma publiku. niti su to na e elje: Iskrive se i zatvore poput vrata. Nakon to su na e rtve. Dal drugim rijeèima. prema vlastitu nahoðenju. Nazvali smo to dvoboj« Bijelih i Crvenih kaputiæa. s dru strane. Stoga smo. smrznuto. nekoliko zasebnih. fizièz nisu uspjela nasmijati ni vlastita predviðanja rezultata. Uvjeren sam kako je to toèno za moje n de braæu i sestre. Kad smo ujutro otvorili vrata.na te gaje odluke vjerojatr natjerao njegov mozak. svakog nat jecatelja. razlièitih tipova èovjekove osobn osti i smatrao je da ih se mo e povezati s pojedinim biolo kim obilje jima. Kao to mo ete vidjeti na fotografiji u u metku. prem su se Crveni kaputiæi. po mojoj definiciji. a.mo dani kemijski pr ocesi utjeèu na to tko smo. èuvstv . tipiziraju osobine. Osloboðen vojne obveze zbog lo eg vida i u strahu od zatupljujuæeg posla u javnoj slu bi. Alije li to sve to nas vodi kroz ivot? . 1963. a kad bi pomislio da su ga prestali gledati. Phillip Larkin. Test lizanja Kad smo snimali BBC-jevu televizijsku seriju Ljudski um. Vi e su breme ivljenja koje ivot sa sobom nosi: navika ne ko vrijeme. iznenadna bolest ili malo nasljedstvo tamo. to odjednom otvrdne u na e jedino veselje. oèekivali kako æe studenti polizati mnogo vi e vrpce za f kiranje oblijeplj ene oko kaseta naranèa od ivahne Butlinove skupine. s denti fizike s Imperial Collegea i animatori iz Butlinovih kampova. tvrdio je. danas jasno prepoznatljivi. p plesao èim bi zaèuo uliène zabavljaèe. Sabrane pjesme Pokretaèka sila koja nas tjera u iskustva to prolazimo jest na a osobnost. ¦I ?>. »Dockery i sin«. Stupanj u kojem tko izra ava ekstrovertiranost ili introvertiranost. Butlinovi su Crveni kaputiæi. Moj najstrpljiviji potomak imao je godinu dana kad je cijelu noæ p stajao u natopljenoj kolijevci zbog poplav e koju je izazvala puknuta cijev u i govoj sobi. potpuno mokro stvorenje slijepljen e kose u raskva enom kombi zonu . Umjetnièki nad. simpatièno bi se metao. Sluèajno je bila rijeè o radnom mjestu pomoænika knji nièara u Wellingtonu. Dobra ponuda za posao tu. izgledali kao da su upravo stigli s pla e i bilo je oèito daje rijeè o ekst mnim ekstrovertima. Osobnost. ispun jednostavan upitnik o sobnosti... U sto. javio se na prvi ogla eni posao koji mu se uèinio podno ljivim. sudeæi po dokazima. i .nije plakalo. Drugim rijeèima . svakoje dijete od svoje prve godine izra avalo razlièite vidove : ljenja i dru tve nosti. vidove koji su.nja plod sluèaja. Do studentskih se godina svakako èvi i uglavnom nepromjenjivo izgrade. nakon nekoliko kapi limunova soka na je.. Razna psiho lo istra ivanja u nadziranim uvjetima pokazala su kako introverti luèe mnogo v: sline od ekstroverata. u lokvici hladne vode stajalo je m. kao e kstrovertiraniji. Neka neuro-znanstvena i psih olo ka istra ivanja sna no upuæuju na èinjenicu da su mnogi kljuèni elementi èovjekove osob ti prisutni od roðenja i prepoznatljivi u na209 Robert VVinston: LJUDSKI UM èinu kako mozak reagira na okolinu. zamolili smo ih da se natjeèu u lizanju nek< ko metara samoljepljive vrp ce iroke pet centimetara. Vjerojat no vas neæe zaèuditi podatak da su stude fizike jako introvertirani. a animatori su se cei od uha do uha i meðusobno borili za mjesto ispred objektiva.kakva li iznenaðenja .

McCraea i dr. od kapi limunova soka d a aktivira mo dana nagradna sredi ta.64 Obuhvaæa sljedeæih pet dimenzija: OTVORENOST ZA ISKUSTVA ma tovit. s kro nièno niskom razinom kortikalne pobuðenosti. Teorija ka e kako su njihovi ekstrovertirani parnjaci kronièno podpobut ni. Nasuprot njemu je sustav bihevioralne inhibicije (BIS. otkrili s mo da su introverti mogli polizati najmar deset posto vrpce vi e od ekstroverata. Sustav bihevioralnogpristupa (BAS. Tu ponajprije valja spomen uti dr. inti vert s priroðenom » eljom« za izbjegavanj m kortikalne pobuðenosti. recimo. neurotièno æu (N) i psihotièno æu (P). Psiholozi su s vremenom usavr ili Evsenckov model. Oni ne tra e doda tne pobude. imaju hladnokrvn trezven iji pogled na ivot. behavioural approach sy-stem) èine mo dane tvorbe. Nasuprot njima. u ivaju u njima izra avaju toplinu i nje nost. Na zabavama.) koja poèinje stihovima: ena i ja pozvali smo masu snobova Da doðu i protrate svoje vrijeme i na e daju naslutiti daje na dru tvene prigode gledao kao na oblik muèenja. Evsenck je razvio ljestvicu osobnosti s tri ekstrema: ekstrovertno æu (E). tra iti vi e do ivlj. a ne nesmiljen povjerljiv. introve su katkad najsr etniji provedu li praznièni vikend u izoliranom podrumske laboratoriju. a ne rutina neovisnost. Oni mora ju tra iti iskustva koja æe ih »nagraditi« pobudom. koje nas navode da u potrazi za nagra dom pristupamo odreðenim podra ajima. poput na ih Crvenih k aputiæa. Ekstroverti su mnogo skloni ji ekshibicionizmu. a ne neodluèan EKSTROVERTNOST dru eljubiv. a ne konformizam SAVJESNOST organiziran. U skladu s me. a ne ozbiljan srdaèan. l askanjem. Skloniji su domi nirati dru tvom. Poput na ih fizièara s Imperial Collegea. vjerojatnije æe birati zanimanja u kojii su u kontaktu s drugima. a ne neorganiziran odgovoran. S druge strane. Gravje predlo io dva opreèna sustava u èovjekovoj osobn osti. Grizodu je i pretjerana zabrinutost za zdravlje mogle b i biti povezane s tipom N. Costu i njihov peterofaktorski model osobnosti BigFive. Cijene bl iske odnose s drugima. S tipom E mogle bi biti povezane crte osobnosti poput dru tveno sti i izlaganju opasnosti. Mnog o manje vjerojatno da æe reagirati impulzivno te. a ne smiren nesiguran. a katkad i mnogo vi e. Philip Larkin bioje. jer nametne li im se. a ] ostvarivanju ciljeva osjeæaju se prodornima . kortikalna pob 212 Pitanje osobnosti ðenost samo je jedan od èimbenika. a ne samozadovoljstvo' 211 Robert Winston: LJUDSKI UM Evsenck je ustvrdio da su osobe s ekstrovertiranom osobno æu u stalnoj ] tra i za kort ikalnim pobudama. povezan s èeonim re njevima. primjerice hipotalamus i amigdala. kad smo snimali test. a ne siguran samosa alijevanje. t ravak u dru tvu. a tipovi P vjerojatnije æe biti agresivniji i impulzivn iji. misli i pona anja pojedinca. a ne sumnjièav atruistièan. osjeæaju neugodnu preko mjernu pobuðenost. Motivacijski èimbenik Znanstvenici nakon Evsencka nastojali su razraditi taj model. opæenito. BigBrotherove kuæe. u ivaju u vo< nju i vole se dokazivati.izglednije j e da postanu stan. prihvaæanjem i seksom. pa stoga nadzire i obuzdava . a ne nemaran samodiscipliniran. idu za novim iskustvima poput pustolovnih sportova ili puto nja i. recimo. Introverti su luèili vi e sline jer bili os jetljiviji na pobuðenost. a ne suzdr an UGODNOST blag. nerijetko prilazimo privlaènim osobama. a ne realan raznovrsnost. koji je u profesorskoj stolici zamijenio Evsencka. a ne nekooperativan NEUROTIÈNOST zabrinut. prema tome. Odatle na limunski test na Spitalfieldsu. a ne povuèen eljan zabave. postojani s obzirom na dob i okolnosti. osjetljiv na kaznu. Evsenck je tvrdio da su introverti prirodno osjetljiviji na viso pobuðenost. introvertirane osobe vrijem e radije pro' de same ili u malim skupinama bliskih osoba u poznatom okru ju. Za profesora Ji fr evja Graya. moraju se p lièno èesto dati u potragu a »fiksom«. Pjesi poput »Vers de Societe« (1971.eni odgovori. u potrazi za oèijukanjem. za oèekivati je bilo da æe eksti vert. Spremnije odlaze na zabave kako bi upozi li nove osobe. behavioural inhibition sy -stem).

. ka e da ekstrove rti imaju manje novca za igru i sukladno manje podra a Buduæi da ih okolina dosljedn o premalo nagraðuje. osobe k( se upu taju u pona anja kojim a tra e uzbuðenja (èesta popratna pojava uz i strovertiranu osobnost) mogu imati mutac iju gena koja sprjeèava vezanje c pamina na ivèane stanice. Debre L. a katkad vi e kockaju i uzimaju vi e kokaina. Ekstrove nedvojbeno naginju razmi ljanju o nagra dama. pak.67 Ekstroverti su imali veæu aktivnost u amigdali kad su im prikazivali vesela lica. Mo da se takoðer moramo zapitati za to ekstroverte. mo da. posebi u nucleusu accumb ensu. Kakva god bila istina o genskoj podlozi. ako ih. no oba su tipa jednako sna no reagirala na tu na lica. ekstrovertje jednostavno osoba èiji je BAS jaèi od BIS-a. tu nog ili veselog. ali u skladu s opæim zna njem o mo danim nagradnim sredi tima. Mo da to mo e pridonijeti obja njavanju tih razlika u osobnosti. Stoga se upu t aju u vi e dru tvenih aktivnosti. Aktivnosti poput ron jenja. Ekstro-verti. jer nameæe kako. sv mi druge shvaæamo kao »sirove podatke«. vodi elja za nagradom. odnosno njihov ih mozak èini prirodno skloni jima sna nijem nadzoru vlastitog pona anja. Mo da ekstroverti u svojoj potrazi za nagradom i/ili pobuðeno æu shvaæaju kako vi e mogu dobiti od sretnih osoba. profesionalci zaposleni u sudovir i zatvorima primjeæuju da mnogi prekr itelji s kojima svakodnev no rade ni toliko »lo i« koliko ne uspijevaju vidjeti povezanost izmeðu svojih postupak. Zanimljivaje i »dru tvena« varijabla te jednad be. e novih i neobiènih situacija. imaju jaèi BIS od BAS-a. meæ tim. Predlo eno je kako je vjerojatnije da osobe koje pokazuju kriminalna p na anja imaju mutaciju koja sprjeèava vezanje dopamina. s druge strane. dopamin je novac koji se ubacuje u utore nudei accumbens a radi osvajanja »velezgoditka«: osjeæaja zadovoljstva. ne uzbuðuje jednako prizor bilo kojeg lica. ovisno o na em stupnju ekstrovertiranosti ili introvertiranosti. Kontroverzna te. ovdje zastati i razmisliti o slj deæem. Teoriju podupiru neki radovi s PET-om koji su pokazali da osobe s obilje jima intr overta imaju malo aktivniji èeoni re anj. BIS nas tjera da provjeri mo stanje na bankovnom raèunu i porezne obveze. valja izbjeæi ili im priæi. sitne pljaèke i zloporaba dr ga èe æe povezuju s osobama iz siroma nijih obitelji. neurotransmiter koji sudjeluji mo danom sustavu nagrada. ali su i nedostupne osobama s ni i m prihodima. Mo da nas i bi trebalo posve èuditi to se krade automobila. Da se poslu im metaforom. stoje mo da presudno meðudjelovanje za rje avanje problema i planiranje. Turhan Canli i John Gabrieli s N ewyor kog sveuèili ta istra ivali su odgovore amigdale introverata i ekstroverata na sli ke veselih i tu nih lica. Ipak. onoga to im se dogaða. bez obzira na moguæe posljedice susreta s njegovim vlasnikom? Mo da je mozak ekstroverata selektivniji zbog poveæane potrebe za pobuðeno æu. a ne o moguæim negativni posljedicama svojih postupaka. Ipak. osjetljivost na dopamin. Johnson sa Sve uèili ta Iowe pokazalo je da introverti imaju pojaèanu aktivnost u èeonim re njevima i pre dnjem dijelu hipotalamusa. 213 Robert Winston: LJUDSKI UM Utjecaj dopamina Sudeæi po nalazima. Kao stoje spomenuto u drugom poglavlju. koje. Valja. Obja njenje »nisam znao da æe me uhvatiti« izgova se èe æe nego t omislili.tvorbama koje sudjel uju u obradi osjetnih informacija. Introverti. Ek stroverti su osobito osjetljivi na djelovanje dopamina. a ne razmi ljanje o moguæim posljedicama. djelomice odreðuje jesmo li ekstrovertirani ili trovertirani. Prema to m modelu.66 Istra ivanje dr. bungee skakanja i skakanja padobranom sj jan su naèin da se ekstrovertirani menad er vikendom domogne svoje dop minske doze. jo smo daleko o d otkrivanja genske \ ze. na odreðenoj razini. prisiljeni su stalno tra nepresu ne izvore podra aja. pa se u strahu od moguæeg negativnog ishoda klone dru tvenih prigoda. slje-pooènim re njevima i stra njem dijelu talamusa . kao to n ameæe Graveva zamisao. Znaèi. koliko o neg tivnim posljedicama potrage za pobuðeno æu u koju hrli mozak kojem ned staje dopamina .pona anja koja mogu dovesti do opasnosti ili bola. imaju veæu aktivnost u prednjoj cingul arnoj kori. a BAS nas navodi na pusto enje trgov ine ili na veèernji provod s prijateljima kad bismo trebali uèiti za ispit. Mo da tu nije toliko riji o strategijama za stjecanje osobne dobiti ili za osvetu dru tvu. Teorija. pitanje je li taj d opaminski gen ozbiljno mijenjen kod osoba koje su dru eljubivi ekstroverti skloni opasnostima i da izaziva brojne rasprave.

No razlike u osobnosti ipak mog u biti odraz razina odreðen kemikalija koje su u nekoj toèki na eg razvoja kolale ili upravo kolaju na i mozgom i tijelom. Dakle. Daryl O'Connor s Manchesterskog sveuèi li ta poveæao verbalnu fluentnost skupine mu karaca dajuæi im tjedne testosteronske inje cije. partnera i h bija. to znaèi da se nisu osjeæale ugro eno.'18 Krave su opæenito razmjerno plahe iv otinje. Zadr avaju se oko ulaza. ali i si b iji uspjeh u prostornoj zadaæi.214 Pitanje osobnosti Utjecaj testosterona Testosteron je jo jedna tvar koja jako utjeèe na karakter. djevojèice èije majke imaju visoku razinu testosterona izra avaju pona ajne crte tipiè-nije za djeèake.na izbor poslova. Premdaje mno tvo dosada njih istra ivanj a dalo nedosljedne i n postojane rezultate. Polo aj bli i jednom ili drugom kraju toga kontinuuma in malo veze sa spolnom orijen tacijom.æu. No nemaju sv i kaskaderi povi en testosteron. Ak o je potonje. velike dlanove i sna nije mi iæe gornjeg dijela tijela . Razlike u hormonskim razinama mogu jasno utjecati na razlièite vidove n eg karakter a. Ali suvi ni testosteron u t ijelu. Razlog tome je po vezanost testosterona s poveæanom znati eljom i agresivno. lak e se uznemire i bje e dalje od potencijalne prijetnje. Cesto pokazuju razlièite s imptome straha natjera li ih se u nepoznate prostore. Prestra ene krave obièno manje jedu. pona anje skupine krava kojimaje ubrizgan testostero n usporeðivano je s pona anjem normalnih krava. nadbubre ne ili adre-nalne lijezde. Na psihièkoj 215 Robert Winston: LJUDSKI UM razini. provodile manje v remena oko ulaza. dobrim dijelom zato stoje. primjeæujemo veæu radoznalost. Sve je to prilièno poznato -ja te pona ajne crte p okazujem na veæini zabava. br e ulazile na nepoznata polja ili u nove obore. Mene j e taj pokus pomalo zaèudio. doista. Na t jelesnoj razini ona obuhvaæaju malo facijalnih masnoæa. U velikim ga kolièinama proizvode sjeme nici.70 Poslije samo èetiri tjedna. koja se uzgaja zbog borbenih sposobnosti i ima prirodno povi enu razinu testosterona. »roditeljsk e« hormone koji potièu stvaranje testosterona. izmeðu heteroseksualnosti ili homosek sualnosti i povi ene ili sni ene razii testosterona. ali sigurno ga nisu ni ta bol vje ali. s obilnom dozom testosterona. upla ene æe ivotinje dul je oklijevati da im priðu. Nitko jo nije utvrdio nedvojbenu ve. niti ga svim knji nièarin manjka. pokazali su 20-postotno pobolj anje. a veæinu pasmina ne krasi osobito pustolovan duh. tj. U drugom pokusu. dubok glas. bilaje mnogo manje upla ena i sklonija istra ivanju okoline od krava mlijeène pasmine brune des Alpes. Kad se krave suoèe s novim objektima. kod mu karaca i ena luèe dvije male lijezd pokraj bubrega. Kljuènu razliku mo e otkriti odgovor na pitanje do ivljavate li ponudu za rafting zastra ujuæom ili uzbudljivom. r a èlambom tih reakcija mo emo mjeriti razinu anksioznosti pojedine ivotinje. pa osoba ima izra enu èeljust i istaknute jagodice. poput penjanja na stabla i sklonosti k natjecateljskim igrama. pren mojem iskustvu. premda ih je testosteron pretvorio u brbljavce. kao i na ivote koje vodimo . ne kreæu se i priljubljuju uza zidove. te rjeðe pri azile zidovima staje. nepoznate objekte kraæe prouèavaju. Nije toèno testosteron smatrati »mu kim hormonom«. Funkcije testostero na brojne su i razlièite. mo da imate povi enu razinu testosterona. Francuski su znanstvenici ustanovili da su junice na steroidima. Primjerice. iznimn o te ko naæi mu karce spremne na bilo kakve injekc je. Dakle. Dulje su jele. tzv.M Pasmina herens. mozgu i pona anju stvara obilje ja koja bismo mogli nazvati tipièno mu kima. istra ivaèi su prouèavali dvije pasmine krava. sklonost natjecateljsko pona anju i sna niji seksualni nagon. agresivnost. ni u od krava pasmine herens. koja se sastojala od umetanja klina u zadai utor n a ploèi. Umjesto da istaknute spolne razlike shvaæamo kao suprotne strane medalj mnogo je p rimjerenije o njima razmi ljati kao o kontinuumu ili spektru s r zlièitim stanjima. Usto. ali taj je hormon va an i za rad jajnika. glavu dr ale visoko. androgene. sasvim jas no jesu li bolje prali i glaèali rublje. Takoðer. Veæ sam naglasio da su st riji mu karci s njegovom povi enom r azinom bolji u vizualnom i verbalno dosjeæanju. Krave smeðe alpske pasmine imaju prosjeènu raz inu testosterona u krvi. a kamoli na one koje sadr avaju t . nije b. bile su sklonije istra ivati labirint te su s e manje bojale ljudi. a u tom ih se pokusu la k e dalo uznemiriti. U poznatom francuskom pokusu.

216 Pitanje osobnosti Test Winnieja zvanog Pooh Osim za ekstroverziju i introverziju. Istra ivanja pokazuju kako sretne osobe imaju veæu aktivnost u lijevom mozgu . Christop Robin bio bi vjerojatno smiren. zabrinuta. ili je. Zekoslav je realistièan. dare ljivi dobrotvor londonskog klu217 Robert Winston: LJUDSKI UM ba Garrick. ziran. no mnogi bi stvaraoci. Milne. introvertir Njar. ustvrdili kako im upravo takva narav omoguæuje da s e probiju kroz beznaèajnost svakida njice i dopru do stvarnosti iza nje. ako su kategorije koje je predlo io Evsenck. Klo je najorganiziranija. a razradili McCrae i Costa toène. Opæenito. a Kan je neovisan. Sova. da svakom problemu pristupa kao zasebnom entitetu. promi ljenu. utemeljen na dokazima ili ne. mogla bi zakljuèiti takva osoba. a njihovi poti teni parnjaci u desnom. Ta strana mo danog ustroja mo e utjecati na naèin razmi ljanja. desni bi mozak mogao biti taj koji bolje zahvaæa iru sliku i koji bi mogao biti odgovoran za dono enje opæenitih zak ljuèaka na temelju nespojivih informacija. naravno. ukljuèujuæi Larkina. Hipotalamus. dobro prilagoðenim osobama. sumnjièave i nekooperati1 ivotinje. ispada daje najinteligentnija iv otinja. a ne da razmi l ja o ukupnom zbroju svih problema. nenametlj ivu. voli razlièitosti i pokazuje naznake ma tovite Na skali savje snosti. A. samouvjeren i samozadovoljan.var od koje im se mogu smanjiti sjemenic Navodno se. Hipofizu t o navodi da smanji svoje izluèivanje. Jednom je rekao kako je tuga za njega »isto to i Wordsworthu sunovrati«. Pooh je meka srca. »zbo ve opomene i toga i toga i toga. te kako vjeruje daje »veæina ljudi nesretna«. meðutim. A.7 Veæina nas slo ila bi se kako takav svjetonazor ivot èini prilièno mukotrpnim. Ili to. Mo da æe vas zaèuditi to se davanjem testostero a mu karcin takoðer smanjuje aktivnost sjemenika i broj spermija. Poènu sna nije aliti za promaknuæem koje nisu dobili te se brinuti zbog nedav ne svaðe s bliskim prijateljem i zato to su se u posljednje vrijeme malo udebljali. a ugodni li jevoga. U umi vjerojatno nema okrutne. »sreæa pi e bijelo«. prema tim definicijama. Da se vratimo s podèinjenog na uzvi eno. naime. odgovorna i samodisciplinira Tigar je. odnosno u radosti n astaju samo isprazne reèenice. Philip Larkin bio je skloniji »desnom« pogledu na ivot. morale bi proæi test Winnieja zvanog Pooh. Ne treba biti prepametan da se zakljuèi tko je kandidat za prvo mjesto na skali ugodnosti. naposl jetku Njaru rep vrati 1 borbe.« Kao to smo vidjeli. imamo Ti^ srdaènog. ali on . Teraputi tvrde da su ank siozne osobe sklone povezivati svoje te koæe u sveobuhvatnu shemu propasti. mogao sastojati u poku aju da se takvu osobu nauèi razmi ljati poput lijeve polutke. koja je mo da najbli a tome. ne daj bo e. rutiniran. ne shvaæaju to samo kao problem koji val a rije iti. Terapijski bi se pristup. nemaran i samo voljan. ma koliko o na neugodna bila. u mozgu mo emo naæi dokaze i za druge crte oso bnosti. suzdr anu i povuèenu sovu. Poka emo li slijed veselih i tu nih videoisjeèaka normalnim. ne to je m alo vjerojatnije da æe neugodni prizori poveæati aktivnost desnog mozga. ali pogre no pomis da potjeèe iz sjem enika. vidjet æemo razliku u aktivnosti lijevog i desnog mozga. nesigurna i sklona samosa alijevanju . povjerljiv i ljan pomoæi. pak (os im stoje i ekstrovert bez premca) najnesavjesniji . Kao stoje Motherlant zapisao. Do toga dolazi zat o i ubrizgani testosteron remeti prirodni povratni mehanizam podra ivanja h potalam usa. Osobe s o teæenom desnom polovicom mozga mogu biti sk lone provalama smijeha ili euforiji. a one s o teæenjem u lijevoj polutki plakanju i li oèaju. prepozna testosteron. sjemenici te e manjoj ak tivnosti i smanjivanju. oèitog ekstrov i Sovu. Skloni su povezivati zasebne izvore zabrinutosti u iri kontekst koji im poveæava g rizodu je i osjeæaje nedoraslosti. Na ljestvici otvorenosti za iskustva. Cak se pretpostavlja kako se osobe s aktivnijom lijevom polutkom mogu bo lje nositi s tjelesnim uèincima stresa. istra ivanjem isprva h tjelo pronaæi mu ki kontracepc ski hormon. Tu se vezu takoðer mo e vidjeti kod osoba s o t eæenjem jedne ili druge polutke. Kad ne dobivaju primjeren poticaj hipofize. kon mist ièan. Zbog toga slabi svoju aktivnost i prestaje podra av ti hipofizu. Dakle. A neurotiènost} Pa.neorg. koje u normalni] uvjetima potièe rad sjemenika ili jajnika. »Ni ta ne valjam«. imao potpuno krivo. Kad u po t anskom sanduèiæu naðu opomenu za neplaæene raèune. introverta. dru eljubivog tigra eljnog zabave i novih do ivljaja.

se zap vo ne raèuna. To nas upozorava da ne smijemo upasti u zamku pre tjeranog pojednostavljivanja i dijeliti ljude na sretne »ljevake« i turobne »de njake«. Danas se u engleskom jeziku pomalo pogrdno za nekoga ka e daje P yanna kad se eli reæi kak o je njegova ili njezina nezatomljiva vedrina done! naivna i prostodu na. dobra strategija za oèuvanje psihièkog zdravlja.pre-nerazilo b i me da ju je uopæe proèitao . i odmah je. No pretpostavlja se da sklonost negativnom mi ljenju m o e dovesti do klinièke depresije. Naposljetku ipak i znaðe naèin da povrati svoju nekada nju sreæu. Nasuprot njima. Dobar je primjer glavnajunjakinja djeèjeg romana Pollyanna Eleanor H. nego è glupima i iritantnima. hrvali s umom (i mozgom) koji im je govorio da odustanu. no 01 doista jo jako malen . osim stoje rijeè o deluziji. takavje naèin mi lj nja. Ta pouèna prièa amerièkog tipa o bjavljena je 1913. sudeæi prema istra ivanju iz 1988. m ogu reæi kako to nije jedino pogre no lijeènièko mi ljenje u povijesti. izra enost pojedine o sobine donekle je promjenjiva ovisno o okol i raspolo enju. naravno. a zbog njezine bi pozitivne osobnosti naposljetku sve sretno zavr ilo.pobjeda ok ne nad genetikom. Tavlor.72 Prikaz ivali su se u nestvarno pozitivnijem svjetlu u odnosu na druge. Jadne. Tom je mentalnom strategijom u svakoj situaciji. bolesne i pakosne . Ali. Vjerovali su da imaju veæu kontrolu nad ivotom nego to je doista bio sluèaj. m a koliko tu na ona bila. koji ih je èesto u vjeravao u besmisao svega te ih ispunjavao oèajem i strahom. U svjetlu nalaza dr. izgleda daje 219 Robert Winston: LJUDSKI UM sretan mozak onaj èiji vlasnik postupa uvelike poput znanstvenika amatera c luènog d a doka e svoju hipotezu neovisno o podacima kojima raspola e. Izgle da nam izmi ljeni likovi s opt imistiènim svjetonazorom nakon nekog vrer na poènu iæi na ivce te ih poènemo do ivljavati e samo povr nima. jer ga preèesto nema. osobe lo ijeg psihièkog zdravlj a iznosile su razmjerno toènije i stvarnije stavove.73 Iz toga slijedi da psihièki zdrave osobe svoje iluzije odr avaju aktivnima filtriran jem informacija koje bi mogle dovesti u pitanje njihove nestvarne stavove. mo da smo samo ljubomoi na ljude s takvim umom.. ali predanoj teti usidjelici. no kako ne oèekujem da æete proèitati knjigu eæi æu vam daje u osnovi osmislila domaæu inaèicu kognitivno-bihevioralne terapije. Buduæi da sam i sam pomalo specijalist. Èitatelj se mo e nadati da ga Poohov utjecaj s vremenom navesti da se ugleda na njega . to stv nih. Posto ji jasna razlika izmeðu psihièke bolesti poput depresije i sklonosti k do ivljavanju s tvari u negativnom svjetlu. Winstona Churchilla i Tennvsona jest da su post igli velike stvari dok su 218 V Pitanje osobnosti èini se. Iz psiho lo ke perspektive. da vi e nikad neæe moæi hodati.) i ona zbog ozljede glave izgubi svijest. Ali n eæete naæi ni izdaleka toliko patolo kih optimista. Polljannaje. Ne znam to bi cinièni djecomrzac Philip Larkin napisao o Polljanni . osobine koje pridajemo drugima i sami posjedujemo u ra èitim kolièinam a. Ne znam iritira li me vi e prièa i lik djevojèice. postala vrlo h valjena i uspje na. naèuv i razgovor tete i lijeènika specijalista. No Pollvannu zatim na ulici udari automobil (dosta napredno za 1913. Tij ekom oporavka shvaæa da ne mo e pomicati noge i saznaje. ¦mA »Ljevaci« i »de njaci« Jednostavnom pretragom interneta naæi æete stotine poznatih liènosti. Svatko od nas zauzeo bi odreðen polo aj na svakoj ljestv tovi e. svima s kojima se susretne razgaljuje du u svojim radosnim i zaraznim optimizmom. ivuæih ili davno preminulih. iz meni posve neobja njivih razloga. O ko prelazi preko fin . She llev E. Taylor s Kalifornijskog sveuèili ta u Los Angele-su primijetila je da osobe najotpornijeg psihièkog zdravlja pokazuju i tri oblika poremeæenog mi ljenja. a na zvala ju je »igra razdraganosti«. Nakon stoje izgubila roditelje. P ter. Pollvanna dolazi ivjeti u Beldi ngsville k svojoj hladnoj. ali Pollvanna je u ljudima uvijek vidjela dobro. kao to se mo da sjeæate. manje ili vi e sumornog \ gleda na ivot.sve bi ih ushitili en tuzijazam i strast za ivotom te male djevojèice. I imali su precijenjena p ozitivna oèekivanja o ishodima dogaðaja.ali. Ono to zadivljuje kod liènosti poput Philipa Lar na. Preostaje zapravo samo Pra èiæ.te ko daje svjestan sebe. usamljene. prièa o djevojèici. Usprkos poèetnoj ravnodu no sti na koju nailazi. nastojala naæi ne to to bije moglo razveseliti. a to n estvarnih.

obeæava. Pretpos tavljam daje zbog dugotraj. Buni se da oni ne mogu uprizoriti tako ivopisne zgode. a njihov a je tragedija ostala »nerazja njena«. Glavni lik. nepristupaèan lik koji vol i svoju djecu. Zajedno s Glumcima gleda kako Lica izvode s voju prièu. kreni. i to uvijek »taj netko« kojim se smatramo. drag i moj momèe. »netko« s onim . njihov je ai 220 Pitanje osobnosti tor prestao pisati o njima i zato su zaglavili u stanju prividne smrti. Majci ponestane novac. Glumci dr amu pretvaraju u melodramu. no pretvara je gotovo u farsu. a njezina kæi. Nije istina! Nije istina! To dobro opazimo kad za neko od svo jih djela. Luigi Pirandello nedvojbeno je bio jedan od najva nijih d rarr tièara dvadesetog stoljeæa. ali c se. Redatelj je zadivljen. Ali prizor iz bolnoga postaje gotovo raz bludan. kad drugima p pisujemo os obnost i osobine te ih prema tome kategoriziramo.« Usre tog brbljanja o prirodi glumaèkog posla. borbe sa eninim ludilom te tuge i grizodu ja koje je zb og toga osjeæao.temu p< puno izvræe . zastor je veæ podignut. I to je bit percepcija osobnosti . Jedan od njegovih najva nijih doprinosa bila je p mna obrada lika u kontekstu njegove portretizacije na pozornici . Na alost. iznenada ostanemo kao prikvaèeni i k . èak ni u prosvijeæenom dobu u kojem ive . Igra m ga. Hajde. Pastorka. jer on i Glumci nastoje po rtrel rati stvaran ivot i ne smije ih se ometati u probi. To nije stvarnost. U est lica najprije ulazimo u dvoranu. stali pisao o ljudskom umu . dakako. Glumci zatim odglume svoju interpretaciju kratkog prizora kojem su u pravo svjedoèili slu eæi se istim dijalozima. U nastavku drame publici se sve jasnije doèarava kako ne postoje vjerna uprizorenja. Ubrzo se otkrije kako je Otac. U tom èasu Redatelj zaustavlja dramu u drami.vrlo razlièiti! A s iluz ijom. ka e. pretvara daje netk o drugi. pretjera: nagla avajuæi pojedinost ondje . sva u crno m. Njegova je trilogija drama o teatru iznimna. paradoks koji nam se dogaða kad u stvarno ivotu sudimo o drugoj osobi . Usto. Glumci i Redat elj vode dosadnu raspravu o pravilnoj interpretaciji autor vih zamisli. Stoga je sredi nja tema (kojoj se iznova vraæa u svojim djelima) suk< izmeðu zbilje i privid a. u svakome svojem èinu. kad ga gledamo na pozornici. prema svim moguæn ostima koje su u nama da budemo: »netko« s ovim. svoju granicu. dakako. ali ovo je istina: »mnogi« je. da smo uvijek »netko za sve«. stoje obilje je dobre umjetnosti u mnogim medijima. a Redatelj u parodiju. pokæerki i troje djece. zanemarujuæi nedosljednost ovdje. no to ne saznajemo). Upravo je to. bit æe mnogo stva nija nego to bi bilo koj a ikad drama mogla biti.sluèajno i ironièno jo jednog Pirandellova komada.rabimo svoj um da bismo razumjeli tuði. Otac tijekom svojeg posjeta ne prepozna pokæerku i poku aj e razodjenuti kako bije zaveo.ih nijansa. Otac.i tankoj granici izmeðu bolesne i zdra ve psihe koju primjeæivao. Lica estoko prosvjedu ju da to nije ni izbliza slièno stvarnim dogaðajima. i to u situaciji koju nije do ivio kao 1 koji glumi. Za mene je sva drama tu. meðutim. Ona je Pirandellov konaèan sud o protuslovlju teatr U njoj se bavi èinjenicom da glumac. Usprkos sebi. u mojoj svijesti da svatko od nas . Ne mo emo biti objektivni. Ova prièa o karakteru ima. nezadovoljan. introvertiran. posjetio bordel.vidite misli kako je netko.svojim m ozgom zapravo sudimo o njegovu. do ivl jaj svakog gledatelja je razlièit. pr avo je remek-djelo. Kad gledamo glumca. Kljuèanje Oèev govor u kojem Pira ndello sa ima nepobitnu istinu o osobnosti i èovjekovoj svjesnosti. radi u spomenutom bordelu kao prostitutka »poèetnica« (mo da djev ica. »mnogi«.1916. zbog kakva stra no nesretnoga sluèaja. polako ali dr matièno ulaze u dvoranu te se iz sjene nepozvana penju na pozorni cu. Glavni g lumac buni se zbog toga to mora nositi kuharsku kap Redatelj mu odgovara: »Da. est lica tra i au ra. obraæa m se: »Ali dajte da mi budemo va a drama. jo dalju od zbilje. gospodine. preuzima ulogu Oca i izvodi jo jednu verziju pota jnog susreta Oca i Pastorke. Prva od njih. ali se otuðio od obitelji. Na pozorni se odvija proba . naravn o. Redatelj. Pirandello iz vodi zapanjujuæi coup theatre.« Prièa koju æe isprièati o tome to s zbilo njemu jegovoj eni. Iz tmine stra njeg dijela kazali ta est Lica. mora nositi kapu i mora tu jaja na pozornici i jo mora glumiti ljuske jaj a koje tuèe . Naime. glumi i ni stvaran. mo da suosjeæamo s njim. Red telj prosvjeduje kako ga se ne smije ometati. gospodine. èinimo to temelju povr nog znanja o njima i zanemarujemo slo enost èovjekova mozg Mislim da to najbolje pokazuje prist up jednog pisca za kojeg smatram kako neobièno dobro znao to znaèi biti èovjek.

prema frojdovskom obja njenju. Ali o bi moralo biti va no kako smo raspolo eni? 1 lim li kupiti haringe i paket kvaèica. Jedna je bila novou reðena. il i èak da se uopæe ne to dogaða. U lo em ih raspolo enju izbjegavamo. Raspolo enja su. Ali istra ivanja su pokazala da postoje brojni naèini kako se manipulaci jom ugoðaja u trgovinama kupcima mo e podiæi raspolo enje. Lidlu dok se kroz prepune redove probijam do police s maslacem od kikirikija. poj osobnosti. Raspolo enja su. Vidjeti taj predmet smijeha i ismijava nja »tamo negdje«. Glazbeni me komad mo e oraspolo iti. Istra ivaèki tim sa Gottingenskog sveuèil i ta testirao je tu hipotezu 1997. Povezana su s odreðenim razdobljima. kuj æu ih. prolazna. pak. Nad èuvstvu imam. cimo. nego zato to se obraæao »èangrizavcu« u svako od njih. arhetip èangrizavog starca iz BBC-jeve humoristiène serije nom nogo m u grobu..i miris. Neki bi psihoanalitièar kao da su gledatelji gl edajuæi Meldrevva u ivali ne zato to ih je podsjeæao na æudljive osobe koje poznaju. u mojem sluèaju . mo da da ne to prigrizete u kafeteriji. Meðu oèitije taktike spadaju glazba . bila okrutna nepravda suditi nas samo po njemu. a trgovina dr i haringe i kvaèice. nastojimo doæi i do vrhunca ugodne kupnje. No osjeæaj æe zat izblijedjeli i ponovno æe prevladati moje stalnije crte. a razmje taj je bio posebno osmi ljen kako bi kupci nesmetano mogli prilaziti . nije ko er. dakle. Dakle.. ne to stoje postojano i mjerlj ivo u vremenu. Drugi psiholozi misle da se proces vi e temelji na uzajamnosti.ao ovisni. Prevedimo tu mudrost na trgovaèki jezik: dobro æe vas raspolo enje natjerati da se dulje zadr ite u trgovini. bio je iznimno omiljen meðu gledateljima. Supermarketi desetljeæima rabe vrlo lukave tehnike za promjenu raspolo: nja kupaca . 221 Robert VVinston: LJUDSKI UM Victor Meldrevv. na televizijsk ekranu. otvoreni smo za nova iskustva. Taj se osjeæaj n e pro iriti.. za kupnju Vrijedi reæi nekoliko rijeèi o tome to podrazumijevamo pod pojmom »rasj lo enje«. i kako bi . da se nismo u potpunosti posvetili tom djelu. dr ati nas prikvaèene i ovi sne. ponajprije z stoje doèarao feno men koji smo svi donekle iskusili. kao da se ona sva zbrojila u tome! Shv aæate li vi sada zlobu ove djevojke? Iznenada me zatekla na jednom mjestu. na dvije IKEA-ine trgovine. Mogu prestati biti ljutit. nesvjestan krik: »Hvala nebesima. osobito poka e li se daje rijeè o krivoj marki ili ako. mo e reæi da ima sumornu narav . pa æu biti dob raspolo en jo nekoliko sati. Mislim kako bi me tek pogodak strelicom za omamljivanje mogao natjerati da se po e lim zahvaliti g. meðutim. Ba kao to obar seks zavr avamo orgazmom. to nisam j a!« Raspolo eni. U tome æ am pomoæi usporedba s drugim klasifikacijama pona nja. no ona su svjesniji. da kup ujemo jer se na neki naèin elimo zahvaliti supermarketu na ugodnom do ivljaju. razgledate razlièite odjele. j datelje bi na neki naèin ohrabrilo iz temelja. Èuvstva takoðer blije i mijenjaju se s vremenom. Mogli bismo reæi daje narav. kakav ja nisam smio biti za nju. izlo ene ruglu za cijelu egzistenciju.to god se z bilo. zar ne? Pobornici spomenute »znanosti« ne sla u se ba s time. dok je njegova zlovolja dosezala sve bizar nije razine pretjeranosti. tj. Mo da èak i meni.premda ksilofonska izvedba Mr. Kad smo dobro rasp 222 Pitanje osobnosti lo eni. a »znanost« o ugoðaju u trgovinama èak ima vlastite »struène« i sopise i publikacije. Te je svjesno promijenit i raspolo enje. u svakom ugodnom iskustvu tra imo »isplatu«. gdje me i kakva me nije smjela upoznati. primjerice prema èuvstvima il i naravi. ta se njegova stra ne mijenja. Njihov smijeh bio je smijeh ol sanja. Opa amo.. Mogu potisnuti svoju sreæu kad net blizak ima lo e vijesti. No istra ivanja su pokazala kako sna an utjecaj imaju i razmje taj u trgovini te njezino opæe stanje. hoæu reæi. mnogo neodreðenija. si acijama i ok idaèima. San-dmana na me ne nikad ne djeluje . za Njara se. Strah i radost postoje kako bih sebi i drugima mogao pokazati da u ok( ni postoji ne to èega se treba bojati ili èemu se treba radova ti. Svoje teorije teme na jednoj nepo recivoj èinjenici o èovjekovu pona anju. komunikativniji oblik pona nja. odreðen s panj nadzora. pod uvjetom da su mi èeoni re njevi dovoljno razvijeni. no s druge strane do promjene mo e dc a da nismo ni svjesni kako. Dobro nas raspolo enje usto navodi na tro enje je r. Zato tro imo novac. sna an. malo riskirate kupnjom novih proizvoda. na jedn ome djelu.

Zatim je sa zaslona prenosivog r aèunala morala proèitati niz iz va. razgledavala mno tvo razlièitih pro izvoda. Naposljetku smo za ili s golemim kolicima do vrh a natrpanima raznim .). S dru] 224 Pitanje osobnosti strane. a osvjetljavao gaje r eflektor. Tamo smo susreli izmo dei oronule kupce. Kad bih 1 kao kolica. Sve si se sporije probijali do blagajna. a prodavaèi uslu ni. Naposljetku smo stali. Neugodno mije to mora reæi da smo ena i ja. ali i najomiljeniji dani za odlazak u londonsku IKEA-u su d r avni praznici ponedjeljkom (tzv. zabrim su majke netremice gledale pribli avanje kotrljajuæeg teretnjak a. paketi bi p ad iza. Prolazi su bili tijesni. Ugoðaj u tom dijelu trgovine bio je simpatièan. poput: »Katkad osjeæam jako grizodu je zbog boli ko u sa nanijela roditeljima. a dr uga iskustvima koja su trebala potaknuti negat no raspolo enje. o sim to su tvrdnje bile osmi ljene za izazivanje pozitivni raspolo enja. Nak« samo dvadeset minuta uznemirila se i odustala. oti ao sam kupiti komplet polica za ki ge. koji su izgubili svu nadu d a æe ponovno vidjeti svoje najbli najmilije.»sastavi sam i ne mari ogrebotine« . uopæe se nije vodilo raèuna o p rivlaènosti. izi li su sa vi e stvari nego to su planirali. mraènog i prenapuèenog dijela.« Dok je èitala. oko tri i pol metra uvis. tada su otvorene mnoge tr govine.proizvodima i kretati se prostorom trgovine. Èak je kupila nekoliko poklona za sestru . p. Druga je trgovina bila potpuna suprotnost. bili su voljniji prigristi togod u kafeteriji i vi e su spontano kupo vali.skloniji smo biti dare ljiviji ka d smo dobro raspolo eni. Na kraju je takoðer poslana u pol usatnu kupnju. Druga je blizanka poslije pro la kroz i osnovni postupak. Proizvodi su bili slo eni na naèin koji je trebao nadahnuti kupce. Istra ivaèi su ustanovili da su se kupci dulje zadr avali u prvoj trgovini. odvedena je u trgovaèki ce tar i na pola sata poslana u kupnju. u la u nekoliko razlièitih trgovina. Za televizijsku seriju Ljudski um sami smo isprobali uèinke manipulacije r polo enje m. Usto. Oèiju raskolaèen ih od straha. npr: »Osjeæam da mogu gotovo sve. Blizanke smo na kraju spojili i poslali ih kuæi zadovoljne . a malo poslije i po jo veæa. Kolica su imal a vlastitu volju i stalno su nasrt na izlo ke i malu. bile kaotiè naslagane tajans tvene kutije. a ne samo nabacani na »odjelu st olaca«. valja reæi da su se posljednjih godina stvari ondje uvelike pobolj ale. a teniske koje je kupila zapravo joj se nisu sviðale. Uèinak poticanja raspolo enja bioje dojmljiv. dr eæi se za stopala. i skromnim proraèunom. Stolci su. Nakon stoje neko vrijeme provela sama. Kupila j e mnogo stvari. (P o tenja radi. Reèeno joj je da zamisli kako prijatelju govori reèe nice sroèene tako da osoba osjeæa lo e. Moram priznati da sam se grozno pona ao u velikoj IKEA-inoj trgovini u Londonu. Vi e su tro ili. usprkos opæenitom pomanjkanju kupovnog entuzijazma. bespomoænu djecu. pa si ubrzo oti li po veæa k olica. sretna je blizanka bila energiènija i izra avala je veæi entuzijazam. bez rijeèi napustili kolica i t sramljeno se probili do izlaza. Tu naje blizanka manje ku] la. slu ala je tu nu glazbu. Prije mnogo godina sa suprugom i 223 Robert Winston: LJUDSKI UM dvoje djece. bilaje manje s dovoljna kupljen im. u ivala je u iva noj glazbi. Potonja je blizank a u la u tihu sobu u vje baonici pokraj trg vaèkog centra. bili izlo eni unutar postavljenih soba. Najprije je morala proèitati i potpisati ozbiljno napisan obraz suglasnosti. Bila je dotrajala i trebalo joj je do bro lièenje. Na e neupuæene rtve bile su dvije identiène blizanke. op. Mondaj Bank Holidajs. tako da nevine promatraèe vidim preko ramena. primjerice novije naslonjaè visio sa stropa. U tihoj. Novi su proizvodi bili neobièno i zan imljivo izlo eni. Barberov Adagio gudaèe .) Vjerojatno najgori.namje tajem. Ja sam nesumnjivo rtva potonj eg uèinka. a raspored zbunjujuæi. sjenovitoj tami nije bilo gla zbe. Naposljetku je odvedena u vje baonicu i provedena kroz postupak poticanja pozitivnog raspolo enja. Roba je bila naslagana jedna na drugu i organizirana iskljuèivo funkcionalno. pa bi moji maju ni potomci ostajali cmizdriti. tj. u kojem sa svake stra ne neosvijetljenog prolaza.« Takoðer. u gu vi koja me podsj< la na gu ve na autocesta ma poslije te ih sudara. recimo. gotovo se ni ne pogledav i. neke s izgladnjelo m djecom (sudeæi prema plaèu koji je iza vao suosjeæanje). veselo raspolo enje. Ujutro jedna od njih bila izlo e na raznim situacijama koje su trebale izazvati pozit no. razgledav ala manje proizvoda i u la u manje trgovina.

Jo se ne zna je li pojaèana aktivnost u tom podruèju posljedica ili uzrok lo eg raspolo enja. su prejaki. shizofrenija. Ali premda svi mo emo biti naivne rtve subliminalnih varka supermarketa ili redarst venih snaga. Ali premda posjedujemo sposobnost svjesnog nadzora nad nekim vidovi raspolo enja i pona anja. Mo e ga promijeniti veæ ne kolicina malih dogaðaja. razdra ljivi bez obzira na situaciju.nakon to smo im objasnili kako smo ih izmanipulirali. a lijeve pojaèava. uznemirujuæi. mo da biste trebali protrljati desno oko. mo emo postati sretn iji. Pretpostavlja se da u osnovi tih procesa le i meðudjel ovanje osjetne kore i limbièkog sustava. èime se osigurava da osobu neæe preplaviti anksiozno stanje. èije djelovanje ne mora proæi svjesni nadzor èe onih re njeva da bi utjecalo na pona anje. razine eluèane kiseline i znojenja . Francine Shapiro iz Palo Alta u Kali niji. disanja. Studije na ivotinjama pokazale su kako ventromedijalna prefrontalna kora ima odreðenu ulogu u nadzoru bila. Tajna je u oèima Taj mali pokus pokazuje kako je raspolo enje. Te hnike poput kognitivno-bihevioralne terapije. . Smatra se kako t o malo podruèje. p ostoje okolnosti u kojima se osobnost glo mijenja.74 Istra ivaèki je tim za i spitanike htio samo dobrovoljce de -njake. zbog toga ne do ivljavamo dramatiène promjene raktera. sudjeluje u regulacij i raspolo enja. 225 / Robert Winston: LJUDSKI UM To dakako nije ozbiljna medicinska preporuka. Depresija. J< Spector iz Opæe bolnice Watford danas toj tehnici pouèava osobe k oje su davno pro le iznimno traumatiène situacije. anksiozni osjeæaji nalaze u desnom mozgu te da ih se. Tvrdi se kako EDMR potièe komunikaciju od desne polutke \ ma lijevoj. N eki su. primjerice. de njacima je dominantna lije va polutka. pri èemu s e aktivnost desne polu prigu uje. Dr. ne mo e obraditi ili verbalizirati. Mo dani kemijski procesi i depresija Brojna obilje ja na e osobnosti ovise o mo danim stanjima koja im se nalaz podlozi. Zald sa sveuèili ta Vanderbilt skaniraoje PET-om osamdeset devet ispitanika. Uopæe ne moramo biti svjesni tih zbivanja da bi nam se raspolo enje . nepo eljni obrasci mi ljenja i pona anja zamjer ju novima. Neke su policijske postaje eksperimentirale s postavljanjem ru ièastih arulja u zatvorske æelije. Redovito izlazim iz supermarketa s vi e stvari nego to sam ih kanio kupiti. Teoretska je podloga da se n( tiv ni. Tzv. primjerenijima. neke su osobe sklonije odreðenim raspolo enjima. jer su te vje tine smje tene u voj polutki. Sni: njem mozga navodno je ustanovljeno d a do normalizacije uzoraka mo da valova dolazi poslije samo tri tretmana. za razliku od neèega fiziolo ki predodreðe nog poput ekstroverzije i introverzije. Kad ka emo daje osobnost ne to stoje postojano u vremenu i neovisno o okolnostima. Primijetila je da joj anksiozne os jeæaje izazvane nedavnom uznemir æom dijagnozom raka ubla avaju brzi pokreti oèiju slije va nadesno.tjelesnih funkcija obuhvaæenih raspolo enjem. nestalno obilje je. Ipak. pa se oboljeli. Zald i njegova ekipa ustanovili su da su osobe koje su izvijestile o sklonosti k lo em raspolo enj u imale poveæanu aktivnost u ventromedijalnoj prefrontalnoj kori. kao i njihove obitelji i pr telji. Prema PET skanovima. mislimo upravo na to. desenzitizacija i reprocesiranje kretima oèiju) prva je primijenila d r. Ispitanici su rje avali upitnik kojim se htjelo saznati u kojoj su mjeri bili neug odno raspolo eni tijekom prija njeg mjeseca. dr. pa tako p tvaranjem da smo sretni. jer se smatra kako ru ièasta ima smirujuæe djelovanje na uzne mirene i nasilne zatvorenike. metodu EM (eye movement desensitization and r eprocessing. umnogome osjeæaju kao da su postali »netko drugi«. bipo larni poremeæaj i mo dani udari n gu vrlo sna no utjecati na osobnost. a ipak prilièno opipljivo utjeèe na izbore koje èinimo u ivotu. sjetite se.i posljedièno po na anje . jer s e stari. u de njaka smje teno neposredno iza desnog oka. David H. ali veæ i redovito stojanje osobe da se dovodi u vedre situacije. No iduæi put kad budete zlovoljni . Èak i ne to tako jednostavno poput redovite par smijeha s prijateljima mo e uspostaviti pozitivnu povratnu spregu. ljudi ne bi pomislili da sam i na »presaðivanju« osobnosti.promijenilo. Èak i kad bih postao primjetno vedriji. Ali zanimljivo je kako su ki zdrav stveni djelatnici uspjeli pomoæi osobama da se nose s povi enom i siozno æu nauèiv i ih jed ostavnoj tehnici oènih pokreta. mogu dovesti do djelomiènog p ustroja u mozgu.

Zato se tada ukljuèuje prednja c ingular-na kora koja odbija sve ostale zahtjeve za mojom svjesno æu i tako skrbi da moja pozornost ostane usredotoèena na osjeæaje tuge i razlog koji sam im pripisao. zajedno sa stalnim negativnim slima. osim negativno obojenog pogleda ivot. Ali takoðer je uzrokuju promjene u mo danim kemijskim procesima. iscrplje 226 Pitanje osobnosti i nesigurne u sebe. odnosno vanjskom rubu èeonog re nja. te u prednjoj cingularnoj kori. ulaz imo na neodreðenije podruèje. Moja prekomjerno aktivna amigdala alje »tu ne« osjeæaje u prefrontalnu koru. Vrijedi ovdje jo jednom zastati kako bismo podrobnije pojasnili neke pojmove. Reaktivna depresija javlja se k ao odgovor na stresne okolnosti. ne. a za revræe dugoroèno pamæenje kako bi na la moguæi uzrok. Pri je sam govorio o odreðenim tipovima osobnosti i razmatrao mo dane kemijske procese k oji su ih mo da oblikovali. Wayne Drevets s amerièkih Nacionalnih zdravstvenih instituta.«75 Iz njege se r ijeèi mo e naslutiti kako je bio svjestan daje mo da naslijedio tu sklon premda je. Prema Michaelu Posneru s Ore-gonskog sveuèili ta. Daje Philip Larkin uzeo kuru antidepresiva.« Depresivne o be èesto odaju takvo pomanjkanje poleta. beznaða i grizodu ja. dobro je dokumentiran simptom endogene depr esije. prilièno je oèito kako je depresija drukèija zvj erka od sveobu-hvatnije negativne ili sumorne æudi. Pita »Za to se osjeæam tu no?«. Dakle. Psihijatri razlikuju dva osnovna tipa depresije.76 Poz to je da ene opæenito imaju ni u razinu enzima CO . genske va rijacije mogu biti uzrok niske razine serotonina u moz to. koji nisu ba znali biti sretni. jasno. za koji znamo da podra uje a migdalu. s druge strane. Roðak depresivne pacijentice jednom ju je vrlo prikladno opisao rijeèin »Izgleda kao o na. na ravno. vidova pona anja koje nala zimo u nekih depresivnih pacijenata Opet geni Stoje s genima koji utjeèu na na e raspolo enje i stavove o ivotu? Prema nek novijim is tra ivanjima pod vodstvom dr. dokazano je. mi ljenja i navika oboljele osobe.slièno kao i Phim Gage poslije nesreæe. mo e biti u zrok bihevioralnih crta poput agresivnosti i skobnosti. jer mi pozornost odvlaèe druge stvari. Depresija usto ima poèetak i kraj. ali kao daje netko iz nje ispustio sav zrak. nagla ava koliko su snimanja mozga postala va na za razumi jevanje poremeæaja. doimajuæi se ravnodu ne. Endogena se depresija (»ona koja dolazi iznutra«). patio i od rekurentnog oblika depresije (depresivne epizode koje se navijaju). Ipak. Jo vi e mo e uznemiriti brzina kojom osoba mo e zapasti u to stanje . Ali u oba sluèaja stanje dovodi do prepoznatljivih promjena raspolo enja. poput gubitka radnog mjesta. bi li se p retvorio u srce i du u zabave? Odgovor je. Njegova pje sma Aubada (1977. ali osjeæaji tuge ne nestaju. slabu usredotoèenost. rano buðenje i te ko usnivanje. gornjem srednjem dijelu talamusa. neplodnosti ili sm rti bliske osobe. mo e pojaviti bez ikakvih okidaèa. Ali kad o depresiji poènemo govoriti kao o bolesti. kao ni zamoran poriv za tra enjem razloga. S vrem enom to postaje sve te e.) opisuje gadno stanje uma zbog koj se svakoga jutra budio rano m zorom razmi ljajuæi o neizbje nosti svoje sm Ta pojava. gubitak apetita i seksualnog nagona... ko a zatim svjesno tra i uzrok koji æe pripisati èuvstvu. B a èudno to se ne mogu »trgnuti«. samoj amigdali. ensk mozak mogao biti predodreðen da do iv ljava vi e razine anksioznosti. iz naizgled savr ena zdravlja. èuvstvenom sredi tu. nelijeèena æe s e depresija s vremenom ubla iti. Osim u rijetkim sluèajevima kroniène anhedonije. A te se stvari nasljeðuju. Meðu njih ubrajamo poremeæene obrasce spavanja. njegova prilièno depresivna crta mogla proiziæi iz djet stva. Posner predla e otprilike ovakav slijed dogaðaja. stal ne ili rekurentne negativne misli te osjeæaje gubitka. 227 Robert Winston: LJUDSKI UM Mo da je na pjesnik. Larkin je usto u intervjuu za Observer izjavio da su mu roditelji bili »prilii èudni ljudi. vodeæi struènjak za neur obiolo ke osnove depresije. koja omoguæuje da dugoroèna sjeæanja ostanu nadohvat svjesnog pristupa. primjerice smrt bliske osobe. u mozgovima depr esivnih osoba prekomjerna se aktivnost javlja u èetiri podruèja: prefrontalnoj kori. Mary-Anne Enoch na amerièkom ] cionalnom institutu za alkoholizam i zlouporabu alkohola (NIAAA). Philip Larkin. podruèju koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to.

Gubitak tkiva posljedicaje smanjenja broja potpornih stanica. ozn aèen kao DEP-1. u njih je dosljedno manjih dimenzija. Prem-dajoj je glavni komercijalni interes razvoj postupaka za otkrivanje genske osnove raka. Moguæe je daje razmjerno nedavno otkriven kandidat za naslov »depresivnog« gena. a ene s t( mutacijom posti u osobito visoke rezultate na upitnicima za procjenu stup an ksioznosti.pa dijete okru eno depresivnim odraslim osobama i samo m o e razviti mozak depresivne osobe. Mo da bi èovjekova depres mogla biti ostatak takve suste uæe reakcije pre ivljavanja. Poznato je da skladi te eæer kao izvor energije te da bi mogle biti va ne za o dr avanje razine serotonina. uglavnom imaju velike obitelji. Ali b ez obzira na toèan mehanizam nastanka. Stoga je vjerojatno da æe genska pr edodreðenost za odreðenu bolest ili osobinu u njih biti oèitija i èe æa. Ima sna nih dokaza u prilog nasljednosti depresije. ra irenom unutar obitelji. subgenual medijalna prefrontalna kora. isti rezultati nisu postignuti s mu karcima. S tudija NIAAA ] vezala je ni e razine COMT-a s mutacijama na genu Val 158 Met. tvrtka iri podruèje dje lovanja. koji je mnogo pisao o toj temi. a braèni su im partneri najèe æe drugi mormoni. Pr emda je mozak depresivnih osoba u tom podruèju manji. op. mo da je imao pravo. a noæna se mora ponavlja i unutar odreðenog broja obite Va na studija neurologa Waynea Drevets a i njegovih kolega s Medicinskog kulteta Washingtonskog sveuèili ta otkrila je kako mozgovi osoba s obiteljske povije æu depresije èesto imaju svojstvene abnormalnosti. broj ivèanih stanica pribli no je jednak. nego imaju i va ni ju zadaæu. Ipak. oblika i velièine prsta. Dre-vetso ve obdukcijske studije. Zanimljivo. Mvriad Genetics svoja je is tra ivanja proveo na èetiri stotine mormonskih obitelji na podruèju Salt Lake Cityja. amerièka tvrtka Mvriad Genetics objavila je daje identificirala gen. To je jedan od razlog a za razmi ljanje o moguæem genskom uzroku. primjerice sukob s drugim psima.78 Kad 229 Robert VVinston: LJUDSKI UM psi ele izbjeæi opasnost.). Kao to znamo. Randolph Nesse s Michigans kog sveuèili ta. Je mo da bila i naèin oporavka i okrjepe . ti nalazi o gubitku stanica poprilièno se raz likuju od nalaza na osobama s jednom depresivnom epizodom. pretpostavlja da su nam u davnoj po vijesti reakcije povezane s depresijom pomogle opstati. jer mnogi ne rabe kontracepcijska sre dstva. ja koje primjenjuju je da se primire i stisnu. jedna od strate. Sada nji dokazi govore da utjeèe na regula ju dopamina u prefron talnoj kori. jer se znanstvenici ni izbliza sla u o CO MT-ovim funkcijama. Smatra se kako gen DEP-1 ne utjeèe na serotonin ili noradrenalin. glija.7 7 Tzv. Depresija bi u obiteljima mogla biti ra irena i zbog drugog razloga. Mormoni su sjajni ispitanici za genetièka istra ivanja jer su fascinirani genealogij om i veæina ih vodi iznimno pomne bilje ke o svojim obiteljima unatrag nekoliko nara t aja. dale su najva niji nalaz. dio èeonog dijela mozga smje ten iza oèi ju.. ali zanim ljivo je stoje osnivaè Mormonske crkve Bri-gham Young vjerovao da ima rje enje za pr obleme èovjeèanstva. Priljube se uz t utihnu i umire u pokorno nepomiènom stavu.MT. Ozbiljna depresija goc nje pog aða mo da èak dva milijuna Britanaca i deset milijuna Amerikana (U nas se govori o tri stotinjak tisuæa oboljelih. Zacijelo æe proæi e prije nego to ta istra ivanja rezultiraju novim antidepresivima na tr i tu. Neke osobe stalno ] daju u tamu oèaja. Usto. Depresija èesto r staje kao nusproizvod visokog stre sa i prisiljava tijelo i um na usporavanje. Depresija koja nastaje usporedo s opisanim gubitkom s tanica mogla bi biti povezana sa smanjenim razinama toga neurotransmitera. koje bi u Britaniji vjerojatno nai le na osudu zbog izosta nka vladine podr ke èuvanju mo danih tkiva nakon obdukcije. za koji neki znanst nici smatraju daje odgovoran za regulaciju raspolo enja. U sluèaju depresije. Za pretpostaviti je da glija stanice ne djeluju samo kao ljepilo. p. vjerojatno povezan s depresijom. izn 228 Pitanje osobnosti ðu polutka. ne go djeluje dosad nepoznatim putem koji se jo istra uje. i lazi toga istra ivanja donekle su kontroverzni. plastièni mozak r eagira na svoju okolinu . kao da nisu ivi. U vel jaèi 2003. Ali kako je sklonost depresiji uspjela uæi u na e gene? Te ko je shvatljivo da je takv o stanje moglo imati bilo kakvu evolucijsku prednost. uobièajen e sumnjivce u poremeæajima mo dane kemije (zajedno s dopaminom i acetilokolinom). a promjene na COMT-ovu genu mogu po æati prijemèivost za shizofreniju i druge te ke poremeæaje.

Oswalda Mosleyja. ali malo je pretjerano sugerirati daje Unity hini la ozljedu. Unityje jo bila u Nj( maèkoj. Poslije je zabilje io: »Nije bilo dokaza koji bi potkrijepili tiskovne navode da joj je zdravlje ozbiljno naru eno. ali koje neobja njenim ostavlja niz drugih oblika èovjekov a pona anja. Iz te se perspektive odreðena evolucijska svrha mo e pridati najrazlièitijim psihièkim fenomenima . paje moguæe daje na nosilima iznesena radi izbjegava nja publiciteta i neugodnosti za obitelj. Rita Èarter navodi p mjer suca brit anskog Vrhovnog suda koji je nakon udara u desnoj polutki posti velik zabavljaè. Na e umne sposobnosti vrhunac su selektivne evolucije. Diana.poku ala se ubiti pucav i si u glavu. jedan od vrhunskih britanskih ratnih pijuna i voditelj Odjela B Sigu rnosne slu be (MI5). nastali kako bi nam pomogli opstati. ozlijeðena. drugog baruna.r je. Sada nji Lord Redesdale. a neki dr e daje Unity bila. s vlaka iznesena na nosilima. u drukèiju osobu . D iana i Unity otpi tovale su u nacistièku Njemaèku. Guy Liddell. premda æe ot voreno navesti visoku razir stresa u ivotu. N jegovom je sudnicom odzvanjao smijeh.« Istragu je. Zanimljiv primjer j< sluèaj Unity Mitford. Unityjin roðak te moj prijatelj i kolega u Gornjem domu. Ti su fenomeni. . sestra briljantne spisatelji« Nancy. primjerice mo dani tum< ili mo dani udar u bilo kojoj polutki. tvrdi se. Razlozi za tu intervenciju nikad nisu zadovoljavajuæe obja njeni. Najbolje æe nam to razjasni ti primjeri koje nam je dao najbolji pisac. ivèane stanice bore se za prostor i gorivo jednako kao to su se na i preci meðusobno borili za hranu i prava na razmno avanje. navodno. koji su nedavno izi li na v 230 Pitanje osobnosti djelo u Dr avnom arhivu. ka u. pi e Rita Èarter. Hitler je navodno izjavio za njemaèki tisak daje Unity »savr e primjera k arijevske enstvenosti«. odnosno tra imo pomoæ. Unity Mitfoi bilaje poznata pripadnica ari stokratskih krugova. a ozbiljn i su kriminalci katkad bivali osloboðeni. Njezini su roditelji nedvojbeno imali A snièarske stavove i podupirali su britanske fa iste. Prilièno uvjerljivo gledi te. Ustrajao je na tome da se Unity pregleda odmah po dolasku privatnim vlakom. druga kæi. razveselilo. posebnim vlakom ko je unajmio njezin otac. Neki dokumenti. no njezin s e svijet ru io . tu enike i njihove brar telje sve su vi e u asav ale stroge kazne za manje prekr aje koje je dijelio kako n se prohtjelo. sudjelovao je u istragama pijuna e i protuobavje. est mj< seci poslije objave rata vraæena je u Britaniju. Nerijetko. U prija njem smo poglavlju vidjeli da ozljeda mozga mo e prouzroèiti pr mjenu osobnost i. a Unityje bila polaskana stoje up oznala Ado fa Hitlera i mnoge njegove najbli e suradnike. meðutim. Gorii ga i Gobbelsa. U Kartografiji uma. prekinuo ministar unutra njih poslova. Ali ljudi su se pitali kako se tako brzo oporavila nakon to se ustrij elila u glavu. sanjanju.sklonu provalama bije: i depesivnim epizodama .. sijeènja 1 940. a ne strategija ma. èinimo upravo suprotno.« Sabota a samoga sebe U svim na im istra ivanjima èovjekova uma. Kao kæi Lorda Redesdalea. koju je. stoje i razlog za to æe osobine poput depresivnih sklon osti i agresivnosti danas vjerojatnije biti smatrane problemima. ukazuju na èinjenicu daje po povratku u Britaniju.p retvorila prostrijelna ozljeda glave. na neki naèii zaljubljena u Hitl era. zapravo. Mo da su nasilni postupci jedino sredst vo kojim takvi mu ka ci mogu signalizirati svoj nemir i tra iti pomoæ. Jer svakoga dana govorimo i mislimo stvari koje ni izdaleka ne poma u n a em opstanku. Phineas Gage postao je drukèija osoba. jedna primjedba kao da stalno iskrsava. imala je lagodan ivot. Njihova po e ljnost u suvremenom dobu ovisi o njihovoj sposobnosti da nastave slu iti toj svrhi u promjenjivim okolnostima. za voðu Britanske udruge fa ista. naime.tajnim operacija ma. ukljuèujuæi Himmlera. ali bez vidljivih znakova ozljede.tijela i uma? Mo da bismo depresijom mogli smatrati i poremeæaj podskupa èuvstava. procesa koji teèe milijune godin a. Jo je mnogo razloga za naglu promjenu osobnosti. naèin k ojim nesvjesno signaliziramo drugima da nismo nimalo d bro. èak i depr esiji. to gaje takoðer. udala s 1936. I stra ivanje na sveuèili tu Ohio State pokaza je kako je manje vjerojatno da æe prosti i agresivni mu karci izvijestiti o sim tomima depresije ili anksioznosti. Kad je 1939. Sudac je naposlj« ku poslan u mirovinu.svijesti. f ju je tako majka pouèavala kod kuæe. r ekao je: »Volim teorije zavjere. Britanija objavila rat.

nego uzrok duhovitosti kod drugih«. P remda je Shakespeare poslije napisao esnai drama. Tamerlan. Hamlet Hamleta opisuju kao neodluènog mu karca. To je poimanje bilo dar koj poticao i obogaæivao pisanje drugih jer. vi e od ikojeg pisca na engleskome.79 Ali mo da najneobiènije to ne znamo tko je zapravo bio Shakespeare. uglavnom dvodimenzionalni likovi u je je iznimno te ko povjerovati i koji se. mo da ih mrzimo . al i samo povremeno. zatim kao samo ivog mu karca kojeg su izjedale brige. bilo humoristièno. Jan Kott. al mièara. karikirani. intimno ih poznajemo i razumijemo. To je zato stoje. shvaæao ka ko radi èovjekov um. koji je »imao podijeljeno mi ljenje o enama i poku ao spasiti èednost od poèetnog uvjerenj o opæem moralnom slomu«. Je li bio religiozan? Je li vjerovao u Boga? Kakvi su mu l politièki stavovi? Èak je i njegova seksualnost d onekle nepoznata. nijedan od Shakespeareovih bli skih suvremenika ne posjedi mislim. ali je li itko upoznao koga poput Sira Epicurea Mannona ili razmi ljao tako? Likovi Subtlea.. ali njegovi su »glavni glumci«. Prosperu. Zato svoje nestruèno viðenje.doista. O toj je r 232 Pitanje osobnosti osporno velikoj drami napisano mnogo eseja.ali ipak se smijemc plaèemo s njima. boja ljivo d odajem tolikim postojeæim tumaèenjima Hamleta. pamfleta i kritika. a ne likovima. katkad u tolikoj mj eri da ne prepoznajer njihovo podrijetlo kad ih proèitamo ili èujemo. obuzetog ljutnjom. Macbethu. Neovisno o tome je li rijeè o Learu. ka o dramu o uhoðenju. Kao neo visan lik. kao i obja njenje za to vjerujem daje rijeè o jedinstvenom i vjernom zrcalu ljudske osobnosti. Korio231 Robert Winston: LJUDSKI UM lanu. razlog za t o se toliko fraza i cita iz Hamleta uvuklo u engleski jezik. upravo je u Hamletu na vrhuncu . tragièno ili povijesno. osveti. osim nekoliko povr nih sklonosti koje nasluæuju iz drama.u toj se drami sa elo sve njegovo s sateljstvo. jer sam Hamlet nadilazi dramu. ali ne i navesti da istin ski promijenimo naèin ka razmi ljamo o sebi. Vidjeli smo Hamleta uprizorenog kao rasko nu pustolovinu. ali ipak to moram do ivjeti. Ben Jonson b io je nedvojbeno darovit pisac.Sto Williama Shakespearea èini takvim genijem? Kljuè za razumijevanje njegove velièine gotovo sigurno le i u èinjenici daje on. jednom je primijetio kako bi Hamletova bibliografija ispunila dvije kn jige var avskog telefonskog imenika. mu karca koji je bio predobar za svijet i vrijeme u kojem je ivio. a gledao sam ga vi e ni ne pamt i koliko puta. zbog toga. on uspijeva tamo gdje Pirandellov Otac pokleki Hamletje najdublji uvi d u unutarnje procese uma. kao to netko reèe. Ono to mene uvi jek zaèud zadivi jest da me svaki put kad ga gledam. Richardu II. unutar konteksta te vrhunske me drame o osve ti. i Volponea uvjerljivi su. koji je previ e razmi ljao i kojeg je paralizirala vlastita kolebljivost. bojimo se za n jih . poput Chaucera. Savr eno znam to æe se zbiti u dvoboju i kraju. samo povremeno doim stvarni. knjiga. Shakespeare »ri bio samo duhovit u sebi. Faus i B arabas. Ne znai gotovo ni ta o njegovim uvjerenjima . ironièno. ili o totalitarnoj p . stoje. dakako. Timonu. drugi se pisci. mo da vi e n ego o bilo kojem drugom djelu na engleskome. a Jonsonove su dran u najboljem sluèaju uglavnom nastanjene kari katurama. S vremena na vrijeme. Hamletov lik jedinstven .sve zbog dramatièareve intuicije. suosjeæamo s njim mo da nam se ne s viðaju . Stihovi su me najljep ima koje je napisao. ali pretpostavljam da ne postoji nitko tko toliko vjerno portretira sve vidove ljudske svjesnosti. subverziji.izlazi iz drame i postoji gotovo i ovisno. s njegovim se likovima povezujemo na lo du bokoj razini. Usprkos tome nam je briljantno doèaravao ljudske osobnosti. Pren je englesko kazali te zlatno razdoblje do ivjelo tijekom elizabetanskog i ja binskog doba. svjetlost koja obasjava p hièki svijet èovjekova mozga. Montaig nea i Dostojevskog. njega ne poznajemo. poljski kazali ni redatelj i kritièar. malte ki idov. Falstaffu. Mnogi smatraju kako je Tragièna povijest Hamleta. To i mo e nasmijati i zabaviti. o Edipo-vu kompleksu. navode kao autori koji su se najvi e pribli ili tom Shakespeareo vu daru. dovede na rub sjedala. tu izvanrednu sposobnost shvaæanja ni uvid u ir inu èovjekova du Christopher Marlowe bio mu je mo da najvi e ravan. Katkad su njegovi sti vi bili gotovo jednako dobri. danskog princa najbolja d ma na engleskom jeziku. Jagu ili Hamletu. Upravo zbog poimanja tolikih strana èovje kove osobne Shakespeare slovi kao iznimno pronicljiv pisac.

Drama u drami. Doista. Siguran je daje njegov otac ubijen. Hamlet zna. Prva zbunju juæa èinjenica je to dobije jasnu naredbu kad susretne oèeva duha na prsobranu i ovaj m u opi e prirodu svojeg ubojstva.ubio Kralja. namijenjen vlastitoj »zadovolj ti ni«. Oèito je da se Hamlet iznova nepotrebn o izla e opasnosti i nesreæi. njegova neodluènost nema motiv.. Ipak. Doista. i pokazuje da zna.. no nipo to ne smije nauditi svojoj majci Gertrudi: . Mnoge od tih izvedba zacijelo su vrlo vjerne.olitici u fa istièkoj dr avi. jer: «. kako je ubijen. uvelike naudi majci.èime eli reæi kako gaje zamijenio za Kralja. »voðen u lupe tinu«. Povr h svega. pr . Shvaæa da ga vjerojatno uhode.. æe.. svrha im mo e biti samo da ga une. Ali situacija je jasna: duh govori istinu. ali ipak ne uspije ob ti ono na stoje pristao. Je li duh stvaran ili to progovara vlastita Hamle tova savjest ili svijest. izvor lupe tine). Ali Hamlet ima religiozne skrupule. najvi e otkriva. imadu odni jet nalog 234 Pitanje osobnosti I krèiti mi put i vodit me U lupe tinu. Horaciju. propustio idealnu prigodu da otpremi Kl au( na drugi svijet. Temelj mojeg razmi ljanja o Hamletuje sljedeæi. u pro lom prizoru. Na svjesnoj razini. Hamlet dobije upute: mora osvetiti oèevu smrt. nametljiva i nesmotrena. sumnje pr Klaudija. zapravo i dokazuj e. Ali njegov je dokaz osoban. nijednom ne iznosi dokaze svojih sumnja. valja u glumi èepat savjest gre nog kral Izjasnio se da eli prouèiti Kraljeve izraze lica. Ne ubije kralja (dok ne bude prekasno. T jednom mu trenutku svrha nije pobuna ili uvjeravanje drugih u toènost nje vih pretpostavka. Kad ugle da Polonijevo mrtvo tijelo. nemoj grije it du e I neka ti um protiv majke ni ta Ne zami lja. Shakespeareovi duhovi nikad ne la u. Hamlet se izla e riziku beskorisnim posjetom majèinu bud ru. a ka ko zna da ga prislu kuju. Hamlet pristaje na dvoboj sa estokim Leartom. kad je njegova vlastita smrt veæ oèita) i. a dva mi kolska druga. poznatje ratnik i ima priliku ubiti Kralja. Hamlet zasigurno nije kukavica. s izdajnièkim »prijateljima« Ros encrantzom i Guildensternom. veæ se suglasio sa sobom da ubije Rosencrantza i Guildenstern a (premda nije obavio lak u i prikladniju zadaæu . Nj eg su postupci prema Ofeliji neobja njivi. Jedini je moguæi ishod te kazali ne veèeri dovesti u opasr Hamletov ivot. U koje se ko u dvije ljutice Pouzdajem. Zapanjuje koliko se p Hamlet svjesno i namjerno izlo i opasnosti. veæ ostav je nebu. »Gonzagovo ul stvo«.. a dodatno se kompromitira kad kroz zi< zastor probode i ubije Polonija. za nit je nasljednik prijestolja i mo e dokazati. dao Klaudije.oèito je omiljen meðu svojim dansk im podanicima. u prvoj je produkciji nav odno sam Shakespeare glumio duha). koju je Hamlet nezabor avno preimenovao u »Mi olovku« kad ju je . ali ranije priznaje daje Kr a osmijeh nedokuèiv: ». otvoreno je pitanje (uzgred. s pismima koje zna da sadr e upute za njegovo ubojstv o: Pismo se Veæ peèati.. zbogo m! Dr ah te za nekog veæ . prilièno je uvjeren u istinitost 233 Robert VVinston: LJUDSKI UM duhovih rijeèi.. Ali ipakje samo n ekoliko tre taka prije. potrebnoje da se zapi e da netko mo e smije it se i s je it i bit hulja«. hrabrim i vje tim borcem. Do ista. n e mora promat Kraljevu reakciju na dramu. jav lja se konflikt o ubijanju Kralja dok »se moli«. primjerice onime to joj ka e u prizoru u spa vaæoj sobi. Drugi je paradoks stoje Hamlet »dobar« èovjek.izrièito od njega tra i da uèini ne to stoje zabranjeno poèini ubojstvo. stoje Klat je uèinio. Hamlet oèevu naredbu (ili vlastite savjesti) ne ispuni.. usprkos duhovim uputama. Treæi skup paradoksa. a njegova savjest izvræe : ju normalnu ul ogu . Dakako. Istina. I nitko mu drugi iza zastora nije bio nikakva prijetnja. ton kojim razgovara s njom najvi e teti i govim interesima. gdje je ubojs poèinjeno te daje ubojica zaveo njegovu majku. meðutim. Jednako je paradoksalno Hamletovo putovanje u Engle. èak ni: boljem pri jatelju. a stalno se hrva s unutarnjim paradoksima. uzvik »O jadna ludo ti. druge se m ogu proglasiti travestijama. potkraj drame. zoran je primjer. Hamlet bi se ovdje vrlo lako mogao po t edjeti konflikta. Ne bi morao i poèiniti ubojstvo .Ali kako god Postupat misli . èini se da ih nema u izvr enju Duhove nai be.

izazvala bi gnu anje. jer na e okolnosti obièno nisu toliko ekstremne. a njegovi su postupci samo pone to ekstremniji odraz on oga kako bi mnogi od nas postupili u sliènoj situaciji. biti dobra? Da. Nipo to nije smio dizati tu bu zbog klevete. jer je i on poku ao protumaèiti tu dramu) tv rdio bi da jest. odnosno poku aji da osoba naudi sama sebi i li da se uni ti. Hamlet ponovno izra ava sumnjièavost. U Carsonu. libe ralniji. To je èovjek kojem je Hamlet ubio oca. Njegovi mu postupci i izjave nude nesvjesno zadovoljstvo. po mojem sudu. bilo je lo e napisano. krut i ambiciozan èovjek koji nije im vremena za mi ljenja ljudi poput Wildea. samo slabije izra ene. jer je situacija u kojoj se na ao iznimno stresna i zbunjujuæa. èija je korist nedokuèiva razumu. Hamletovo pona anje. premda nimalo ludi.doista. Izopaèeni bi roman mogao biti dobra knjiga? Ne znam t o mislite pod »izopaèenim« romanom. Dakle. za protivnika j e imao suvremenika iz svo dana na Trinity Collegeu. kao i u toliko drugih vidova psihologije èovjeka. najuzvi eniji osjet dostupan ljudskom biæu. potpuna sramota od koje se nik ad nije oporavio.emdaje on Ofelijin brat. daèniji. Svi Wil deovi povjerljivi prijatelji odgovarali su ga tog sudskog postupka i neizbje nog p ojavljivanja u javnosti. Wildeovi odgovori s klupe za svjedo ke m kareu koji gaje bio spreman uni titi jasno pokazuju njegovu nesposobnost pres tane vuæi poteze na vlastitu tetu: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: Mogu li pretpostaviti kako dr ite da Sveæenik i ministrant nije bilo nemoralno djelo ? Jo gore. Horacije ga upozorava da se ne bori i nudi se da smisli izlike kako se Hamlet ne bi morao pojaviti na kobnom dvoboju. Samodestrukcija se zbiva na nesvjesnoj razini. èesta je pojava meðu ljudima koji se. poku aji da si naudimo zavr e katast fom. znao je da mu obrana daleko od èvrste. Wilde je znao da su on i Car son suprotni svjet . pona aju neur otièno. Naime. kad bi bila lo e napisana. Jedna od na jglasovitijih katastrofa te vrste u stvarnom ivotu bila je c Oscara Wildea. I blizu su mu. Si gmund Freud (njemu æemo se zaèas posvetiti. Pretpostavljam da je Dorian Gray roman koji se mo e protumaèiti kao takav? . pa kad vidi da Kralj upozorava Kraljicu da ne pije vin o. Kad u borbi zamijene maèeve. pa bi naj vjerojatnije obja njenje bilo da Hamlet tako dolazi do psihièke nagrade. Hamletu je jasno daje na pomolu prijevara . Na sluæuje daje o trica otrovna. Jeste li se k ad rasrdili. njegovi postupci d o kraja izazovu osam smrti (ukljuèujuæi vlastitu). ne èini nikakav oèit potez kojim bije sprijeèio da se otruje. Hamletovi postupci jednostavno naginju jednom kraju uobièajenog spektra samodestru ktivnog pona anja. zasigurno nije abnormalno. taj oblik pona anja. Pa to se zbiva u Hamletovu umu? Hamletov portret pokazuje svu dubinu Shakespeareova uvida u spomenuti aspekt oso bnosti. neovisno o tome koliko nemoralna bila. kao u Hamletovu sluèaju. Pretpostavljam da æe neka knjiga. Za mene se Hamlet pona a poput posve normalne osobe koja pokazuje uobièajenu karakternu crtu. inteligentniji i darovitiji. premda Hamlet na poèetku izjavljuje daje protivnik samoubojstava i ubojstava. odvj niku markiza od Queensberryja. a voljenu sestru s ludio. ako je napisana dobro u smislu da izaziva do ivljaj ljepote. po va em mi ljenju. Svime to èini danski kralje viæ naposljetku teti sebi. koji je bio bla e naravi. Neki psihoanalitièari to nazivaju psihièki mazohizam. U tom smislu izra ava iznimno uobièaj enu osobinu. ako je do bro napisana. Ali gotovo svi mi s vremena na vrijeme imamo sliène neurotiène reakcije. Poz ornica je zatrpana tijelima.Carson je uvijek bio konzervativan. a poslije zbog toga osjeæali sna nu gri nju savjesti? Jesu kad bili agresivni prema prijatelju ili suradniku u situaciji u kojoj bi umjere ili pomir ljiva reakcija bila mnogo primjerenija? Katkad. Posljedica je b propast. a da ste znali da vam to neæe koristiti? Jeste li se kad domogli krak totrajnog zadovoljstva verbalnim napadom 235 Robert Winston: LJUDSKI UM na voljenu osobu. Premda neurotièno.

Èini se kako je Freud vjerovao da isto vrijedi i za emocionalnu energiju. nego se jed nostavno gomilalo i izra avalo na druge. No zapravo ih je »shrvala« strategija pr e ivljavanja ili obrambeni mehanizam. eleæi izbjeæi ih preplave sna ni osjeæaji. Freud je prvi skovao pojam »obrana«. a ne kao ljudsk a biæa s nedostacima poput nas san nosimo se s vlastitim sna nim osjeæajima mr nje . poput Melanie Klein i Freudove kæeri Anne. tak( se domogli ljubavi i pa nj e koja im je mo da nedostajala u svakida njem i tu. Mrzeæi ih.privre meno bi si olak ali emocionalne tego237 Robert Winston: LJUDSKI UM be. kao i s mojim tumaèenjem Hamleta. u razvoju osobnosti. U osn ovi je tvrdio da su osjeæaji isto to i druge zamjetljive sile u fizièkom svijetu. osobe koje rabe mehanizam projekcije svoje neugodne osjeæ projiciraju na druge.pre ma sebi. se »bolest« a ne temeljni osjeæaji o kojima je bilo prebolno razmi ljati. nije posebno daleko od Freudovih teorija. tra itelji azila. proði li su Freudov u teoriju i ustvrdili kako u èovjekovu pona anju postoji èak d( »obrambenih mehanizama« sa zajednièkom svrhom da nas za tite od sna i neugodnih osjeæaja. Mogli b .i to s dobrim razlogom. tj. Ipak. jest èinj enica da su njegova mi ljenja nerijetko bile tvrdnje koje je nemoguæe dokazati te ko je nisu bile podvrgnute statistièkoj procjeni. Mo da je najslikovitija usporedba s brzim vodotokom. ne osobito sjajan roman Mar y Shellev. i shvaæaj ih kao sile zla u svijetu.paralizom ili gubitkom svijesti . Primjerice. Krati trajna. kao i zabrinutosti njihovih bli njih. voda æe provaliti na obale i poplaviti okolno podruèje. kao to znamo iz ranih lekcija iz fizike. dakako. U buduæi da su svi trèkar ali oko njih i postupali s njima kao s invalidima. Neki bi kritièari njegov rad smatrali tek malo drukèijim od frenologije. bilo je ! e napisano«. toliko sposoban praviti se naivan i manipu rati emocija ma drugih. previ e je nagla avao ul ogu seksualnog nagona. bilo pozitivne ili negativne. Taj iznimno rjeèit mu karac. Drugi istièu kako su njego va shvaæanja presna no ukorijenjena u vrlo osobitu kulturu beèkog graðanskog sloja devet naestog stoljeæa da bi se mogla primijeniti na ljude u drugim krajevima i drugim r azdobljima. vidimo ka ko naizgled neobja njiva. èak i prema d gim voljenim osobama. »filistri maju nezamislivo glupe poglede na umjetnost«. Zajednièka im je takoðer è enica da nam mogu na diti jednako koliko nas i za tititi. strah ili ugro enost? Je li zato Alien jedan od najomiljen ijih filmova svih vremena? Ili zastoje Frankenstein.To mogu pomisliti samo neotesani i neuki.islamski f undamentalisti. na i. U ari tu njihove zabrinutosti. »Bijegom od stvarnosti« . Ono stoje osoba obuzdavala nije nestajalo. Primjerice. Letimièan pogled u tabloide otkrit æe koliko je ta c uobièajena . nikad ne nestaje. jer nisu imale fizièke uzroke. Doðe li iz bilo kojeg razloga do njego va pregraðivanja. dakle. taje strategija ipak donosila odreðeno nesvje sno zadovoljenje. I usprkos tome to bi taj napadaj paralize ili nesvjestice poremetio njihove ivote. a tako skupo plaæena. Energija. remeteæa i skorisna strategija mo e imati jasnu svrhu. ratni hu kaèi i Mich Jackson. samo mijenja oblike. jedna od najpoznatijih knjiga na svijetu i meðu najprodavani-jima u pos ljednjih 150 godina? Mi ljudi volimo opasnost. èak i vi e. Ali najveæi problem s Freudom. Prouèavajuæi sluèaj eve histeriène paralize. ili s pona anjima kojima zadovoljstvo tra imo u neèemu 236 Pitanje osobnosti nam pobuðuje nesigurnost. sitna zadovoljstva. koja je ponajprije pogaðala bogate mlade Beèanke bez odu ka za svoju seksualnu ili emocionalnu energiju. svojim roditeljima ili djeci. ne mo e odoljeti jeftinoj pobjedi. Filistri imaju nezamislivo glupe pogle de na umjetnost. manje oèite i èesto nekorisnije naèine. Drugi psihoanalitièari. Sluèajeve paralize i gubitka svijesti Freud je tumaèio nesvjesnim »bijegom«. ljudi su obolijevali od bolesti koje su zbunjivale naj bolje lijeènike. Suvremeni teoretièari s podruèja èovjekova pona anja radovima tog Austrijanca iz devetnaestog stoljeæa èesto pris tupaju s dozom skepse . svi oni kao predmet mr n je slu e jednoj svrhi. Freudove su primjedbe poslu ile kao temelj da se mnogi elementi èovjekova pona a nja protumaèe kao strategije opstanka. Pitam se ima li ta »potraga za nagradama« kakvih sliènosti s drugim riska tnim pona anji ma. »Jo gore. Na tom primjeru. Obrambeni mehanizmi Sve ovo. pop ut magnetizma ili tlaka. libida. Pru a nam »u itak«.

nije imala l o e mi ljenje o Cardenu. ukazao na preaktivnu amigdalu i nedovoljno akt ivan èeoni re anj. tal utjecajna obi telj u njegovu dru tvenom krugu. postati jo jasnije u iduæem poglavlju u kojem govorim o neurolo kim temeljima dru tvenih interakcija.zapravo boji onoga to bi mogao uèiniti vani ili nastoji upravljati pona anjem b liskih osoba. razboritog. vojnièka obitelj. nije ni ta do natjecanja izmeðu mu kih i enskih gena tijekom razvoja mo zga.80 Na a osobnost. To nas vraæa na d skog kraljeviæa. mogao kazati kako se agorafob . pri ao je njezinoj majci i formalno zatra io ruku njezine kæeri. izaziva u njemu nepodno ljivu nela du. Carden.netko koga je strah iziæi iz kuæe . Kod rijetkog Angelmanova sindroma djeca se raðaju bez genskog materijala na majèinu 15. najobzirnije stoje mogla. ali nam i omoguæuje da se nosimo s njima. simptomi u kasnijem ivotu obuhvaæaju mentalnu zaostalost. da bi trebao voljet i i \ tovati roditelje. i »ega«. Zato je. on se zaljubio na prvi pogled. To æe. daje ostavi na i drugdje naðe nevjestu. a ne ljutiti se na njih. pre ma tom shvaæanju. ali je osjeæ. recimo. Psihoanalitièari tvrde da je prièa o èovjekovoj psihi prièa o konfliktu izmeðu »ida«. poma k je ili pomaknuta agresija. je njezina kæi premlada da razmi lja o braku i usto je znala da udvaraèe\ æaji nisu uzvraæeni. Nesklad izmeðu Hamletovih osjeæa spo znaja o tome to bi trebao osjeæati. pa ski stanari prestali . Mogli bismo reæi daje Hamlet zapravo gnjevan na oca zato je umro. Eleanor se zbog sve te pozornosti osjeæala s meteno i godno. Sljedeæa strategija. Prilika da se s nu bilo je bezb roj. obilje pojedinosti kojim neke novine opisuju silovanja. Posljedice su mentalna zaostalost. Ali Carden je bio uporan. jer njome neke pojedince r em o istaknuti kao rtvene jarce i izravno ih osuditi. Pomak se odnosi na pomicanje osjeæa pravog objekta na neki drugi. Eleanorim ka. Klasièan je primjer pomaka uredska hijerai ja u kojoj se ef. kromosomu. kad se djeca raðaju bez genskog materijala na oèevu 15. misleæeg dijela se bstva koji se prilagoðava dru tvu. da bi oèevi geni mogli biti odgovorni za ona mo dana podruèja koja odgovaraju »idu«. a na majku jer se preudala. ali ul grebe dok ga nosimo. Netko je primijetio kako to umnogome podsjeæa na bo rbu izmeðu èeonih re njeva i limbièkog sustava! Neki. koj a naposljetku na putu kuæi utne maè Ali katkad napadamo sebe. 238 Pitanje osobnosti Psihoanalitièko i neurolo ko tumaèenje èovjekova pona anja tradicionalno su u zavadi. Kad je postao punoljetan. veèerali i provodili vikende. a da na e ego-sustave. mo da. smatraju da konflikt nastaje u genima. meðutim. govorne te koæe. Tvrdi se. Preporuèila je Cardenu. naslijedio je doi dvorac Bar mane. Kod Prader-Willijeva sin droma. koja bi se mogla odnositi na nesretnog danskog kra vica. oèito je da nam mozak katkad mo e ote ati ivot jednako k oliko nam mo e pomoæi. nerazboritog. pak. koji nas titi od strelica. Njegove zlokobne strategije zoran su primjer kako obrambeni mehanizi paradoksaln o. dugo su ga zanemarivali. istrese na podreðenog voditelja. Ona priznaje impulse koji postoje u svima ma. ulzivnog. meðutim. Osamnaestogodi nju Eleanor Cardenove èar i nisu ba oborile s nos. ljutit na suprugu. meðutim. Mo da ih je najbc usporediti sa zahrdalim. bogat i naoèit irski veleposjednik John Rutter Carden u dobi godine b io je na veèeri koju je priredila obitelj Bagwell iz East Corka. muèenja i seksualne likte daljnji primjer projekcije. neaktivnost. mala moguænost da te discipline nisu toliko nesugla sne. Vlasnici.ismo ustvrditi d. po mojem mi ljenju ma tovito. t ijesnim oklopom. mogu imati obrnut uèinak od eljenoga. èija se ljubav sa svakim susretom èinila sve j. Na toj u togljenoj prigodi znali su ga s Eleanor Ar buthnot. Postoji. emocionalnog elementa. privlaènom mladom kæerkom njegovih da. p ribjegavajuæi raznim postupcima usmjerenima na sebe sam nesvjesno »pomièe«. Zna. ukljuèujuæ azboritu komponentu èeonih re njeva. Psih oanalitièar bi. zastra ujuæa udovica. Obitelji Carden i Arbuthnot kretale su se u istom krugu zemljoposje koji su redo vito zajedno lovili. pretilost i slabo razv ijen spolni nagon. Neurolog bi. te grèeviti. promjen e na EEG-u uz epilepsiju.njegovo se ime p valo s broj nim enama. Sto god mislili o toj teoriji. a ne one na koje se lju timo. koji se tim pona a ru no prema tajnici. nespretni pokreti. nasljedujemo s majèine strane. 239 Osmo poglavlje Zaljubljeni um Srpnja 1852. To mu nije trebalo biti te ko . kromosomu.

bilo pogoditi. Doista. Carden je dvorac Bar mane pretvorio u rajski vrt za Eleanor -stavio je tursku kupelj i namjestio pros tor po posljednjoj modi polovice de naestog stoljeæa. Tisak gaje predstavio kao strastvenog Kelta. Kad mu je ponuðeno prijevremeno oslobaðanje pod uvjetom da se ne pribli ava Eleanor i da joj vi e nikad ne priðe. Poslije je s prsobrana dvorca na gomilu prosvjednika usmjerio top cijev i brzo ih rastjerao. poput te ptice. Ipak. Kad je jela u restoranima. Odslu io je punu kaznu. ene. Obojica su se d la zalo iti za njega. Uspje no je obranio dvorac u borbi unu tar njegovih zidova. jer gaje.plaæati najamninu i nije im padalo na pamet da sad nu. srpnja Eleanor je sa se strom i majkom obiteljskom koèijom po la u crkvu. mo da bi rekli da pati od . do ivio sramotu uhiæenja. Or ni su. I dalje uvjeren kako æe onajednoga dana umaknuti tira svoje obitelji. Jednom je zgodom izmaknuo pu èanoj paljbi dvojice nezadovo stanara. koji je inaèe redovito veèerao i lovio s utjecajnim lokalnim zak onodavcima. I rska gospoda. vikontu Goughu od Loughcootera. u potpunosti su stala iza njega. nikad se nije uda la. Vri tala je i otimala se. Kad je bila kod kuæe. za jednu djevojku koja eli daje se odv ede. na balovima i zabavama bio je sablasna i iritantna sjena koja je preko punih soba i dvorana ni jemo zurila u predmet svoje opsjednutosti. Carden je na brzinu obnovi o dvorac. 240 Zaljubljeni um razuman stanodavac. paje Carden. Katkad bi j oj pri ao. tovi e. Po vratku na s lobodu formalno se obratio irskom namjesniku te najstarijem nu Eleanorine obitel ji. meðutim. Ipak. Naoru an bocom kloro forma. Njezina guvernanta gða Lvndon akama je Cardena po licu izudarala do neprepoznatljivosti. smatrale su ga romantiènom figurom. sjedio je za obli njim stolom. metaka donijela mu je nadimak » ljuka«. Ostao je zaljubljen u Eleano r do smrti 1866. Stanari su se naposljetku slo ili daje » ljuka« C. Mogli bismo dodati da je umnogome obli kovala i ivot ne Eleanor. ni obzirne molbe. jer je Eleanor htjela biti s njim. Zbog toga svojem imanju u Tipperarvju do ao na zastra ujuæi glas kao nemilosrdno kovit utjerivaè najamnine. bio je uvjeren daje b ila uhvaæena dok je poku avala prokrijumèariti ljubavne poruke njegove voljene. znao je da i ona njega jo voli. ni prijetnje. premda je u to vrijeme mogao biti poslan u Australiju. Vrebaèi Kad bi Carden danas potra io pomoæ za svoje nesretno stanje. Ni ta ga nije moglo odvratiti od ro mantiènog cilja. Carden je dvije godine slijedio Eleanor u svakoj prilici. njegova j e strast bila tolika da je uspio oteti nesretnu djevojku. samo nisu oèekivali da æe morati plaæati najam. no jednako joj se èesto divio izdaleka. Stvari su vrhunac dosegnule u srpnju 1854. Kad je èuo daje iz njezina kuæanstva otpu tena slu kinja. Koliko je njegova popularnost bila utjecajna. ivot mu je o blikovala jedna jedi neodoljiva opsesija. Vlasti su se dale u po tjeru. rekav i da bi mnogo radije poginuo na Krimu. Carden je odbio. Carden je poku ao odvuæi Eleanor. zagovornici njegovih nemilosrdnih metoda obraèunavanja sa stanarima. Gu io je pobune stanara. uhvatio prijestu pnike i odveo ih izravno u policijsku postaju. o njemu su se pisale pjesme. Car den je. niti javna osuda. Pisao joj je poruke. ali joj njezina obitelj prijeèi da to poka e je r se protivi njihovoj vezi. S trojicom plaæenika ljuka Carden na povratku ih je èekao u zasjedi. èijuje ljubav prezirno odbila frigidna Engleskinja nedostojna te ljubavi. nije bila rij eè o èovjeku koji se lako predaje. bdjeo je ispred n jezina doma. 241 Robert Winston: LJUDSKI UM Dvije godine u zatvoru nisu nimalo promijenile Cardenove poglede. Predan je sudu u Clonmelu pod optu bom za poku aj otmice. no zatim su uslijedili napadi st. barem one koje nisu iz prve ruke iskusile njegovo progonjenje. svakako je digla veliku buku. Umislio je d aje ona jednako zaljubljena u njega. bio vrlo omiljen u narodu. i zjavljujuæi joj vjeènu strast kiæenim rjeènikom srednjovjekovnih trubadura. otmicu i zloèinaèki napad. Svladali su koèija a i oteli konje. U njegovu poremeæenom umu to nije bila otmica . Oèito. dokazuje èinjenica daje ka njen samo s dvije godine te kog rada. a sa je vrijeme posvetila kolovanju svojih neæaka i neæakinja. Jo je bio zaljubljen u nju. Uzalud ju je jedio na putovanjima Irskom i Europom. Slijedio ju je iz Invernessa u Pariz. Unatoè ljepoti i povelikom nasljedstvu. U nedjelju 2. a sposobnost izb jeg.

u kojem je jednu od glavnih u loga im. gledao nekoliko puta dnevno. prin rice kao kad je mislio daje slu kinja otpu tena zato stoje Eleanor od nje zal ila da mu prokrijumèari njezino ljubavno pismo. minimalni kontakt s vanjskim svijetom ostvaruju pre medija. u sredotoèene na osobu u koju vjeruju da su zaljubljeni.iznenaðujuæe velik broj lijeèni] uglavn om mu karaca. T-mobileu i VIP-u nikad se ne bi isplatila usluga tekstovnih por Stoga. erotomanije. mo da u sljepooènim re njevima. Neki 242 Zaljubljeni um progonitelji skloni kratkim. To obja njava za to osobe s OKP-om mogu postati »zatoèenici« pot e da operu ruke stotine puta dnevno.tzv. poput neut emeljenog mi ljenja daje predmet p goniteljeve opsesije jednako zaljubljen u njega . skloni su iznenadn nasilnim ispadi ma i vrlo su osjetljivi na stvarno ili zami ljeno odbijanje. Fraze poput »Uvijek si mi u mislima« i »Uvukao/la si mi se pod ko u« zra avaju to klasièno obilje je privlaènosti. premda se o njemu malo gov c to je poprilièan problem i u mojoj profesiji . Taj je posljednji d io kruga vraæa na poèetak. Skanovi mozgova osoba s OKP-om otkrili su neobiènost u neuronskim krugovima koji p rolaze od bazalnih ganglija kroz prednji dio cingularne vijuge do orbitofrontaln e kore. u poèetku barem. Erotomani mogu imati poremeæaje hranjenja. Danas je. izmeðu ostalo g. Cardenova je prièa samo ekst emna prièa o neuzvraæenoj ljubavi. zahvati element opsesivnog mi ljenja. i OKP je zapravo samo kvar u jednom razumskom sustavu. poput gluma pop-zvijezda i politièara. je li moguæe daje posljedica posebnog nja mo dane kemije? . osobe koje katkad godina opsesivno uhode i uzne miruju druge. Èak i kad je ljubav uzajamna. ivi li ljubav u mo danim tvorbama? Prièa o Johnu Rutteru Cardenu nagla ava jo ne to . uhode tako. Glavno obilje j e OKP-a svakako je ono to psihijatri nazivaju prisilno mi ljenje . Da nema tog obilje ja Iju kogni cije. onome koji vodi raèu na o uèinkovitom izvoðenju planova. Eleanor eli biti s njim te daje njezina obitelj dr i zatoèenom. U OKP-u na d jelu vidimo svojevrstan »zaèarani krug« . dakako. a i njima je svojstven nedostatak dodira sa stvarno æu. ali u nekim se sluèajevima erotomanijajavila nakon ozljede mozga ili epileps ije. Drugo tum nje ka e kako je rijeè o obliku opsesivno-kompulzivnog poremeæaja (OKP).u kojem bazalni gangliji osobi nareðuju da dje luje. prednji dio cingularne vijuge vodi raèuna da ostane usredotoèena nakon djelova nja. a orbitofrontal-na kora alje poruku daje to to èini pogre no. koje »vrebaèi« ni kad ne upoznaju. Prove deno je vrlo malo istra ivanja koja bi nam pomogla da shvatimo uzroke. U sluèaju erotomana te su misli. Carden je tako mislio da ml. Poput toliko mo danih por emeæaja. Prema nekim s\ doèanstvima. to bi znaèilo da ima neurolo ko podrijetlo. Osvje imo na brzinu geografsko znanje: smatra se da bazalni gangliji sudje luju u planiranju i tempiranju postupaka. Ne èudi ste to su predmeti erotomanskih opsesija nerijetko javne osobe.stanje kad osoba osjeæa da ne mo e zaustaviti odreðene misli. ljudima sve lak e ivjeti otuðeno drugih. skloni su zloporabi droga i èesto pokazuju druge samodestruktivne sklonosti. ivio je u pogre nom u\ renju da æe svojim postupcima zadiviti glumicu Jodie Foster. ali erotoma nija bi mogla biti posljedica problema u mo danim kemijskim procesima. prednji dio cingularne vijuge podruèje j e koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. i 243 Robert Winston: LJUDSKI UM to toliko da zaboravljamo na druge osobe i stvari. posebice u velikim gradovima. ne to to su mnogi od nas u nekom trenutku ivota vjero jatno do ivjeli. Katk ad jedini. Dokazi su s labi. a obièno trpe i njihove obitelji. a orbito-frontalna kora. Progonitelji. Uzgred. John Hincklev n atentator na biv eg amerièkog predsjednika Reagana. turbulentnim ljubavnim vezama i nerijetko upadaju u prilièno uèestale epizode jake depresije. ili za to ne mogu iziæi iz kuæe a da stalno ne pr ovjeravaju jesu li pogasili svjetla. zakljuèali vrata itd. Hincklevje film Taksist. pokazuju taj oblik pona anja. C æenito im aju prilièno klimav osjeæaj vlastitog identiteta. U odreðenom smislu. èesto mislimo na partnera. ak o je ljubav vi e od zamisli. Sve je infori cije iskrivljavao kako bi bile u skladu s tom pogre nom pr etpostavkom. Foster. Kad se zaljubimo. prepoznaje pona amo li se razborito (sjeæate li se Phineasa Gagea?). Erotomani ili progonitelji opasnost su za sebe i za osobe koje salijeæu. On èe obuhvaæa deluzivne ideje. veæinu.tanka je granica izmeðu stanja uma koj a svrstavamo pod »ludilo« i »zdrav razum«.

uglavnom psiho logije. Sv baka. a time i burze. moæ sugestije. ustvrdio je.. Dr. mogle imati pov eæanu potrebu za dru tvom. u pokornost. Dak le. bolje pre od svakog ekonomista. mo emo lije opa ati i mjeriti? Bi li se Andr Marvellu isplatilo daje svoj u plahu ljubavnicu snimio fMR-om? Biti èovjek znaèi imati odnose s drugim ljudima. Mo da vi e od svih ostalih sisav odrastamo najèe æe u obiteljskim za jednicama dvoje ili vi e ljudi. novinama. Kako je istaknuo S achter. Poput tolikih klasiènih istra ivaèa. Za pokus je okupio dodiplomske studentice. Interesi su mu bili iroki . stolac. sportske klubove i neformalne skupine prijatelja slièn ih svjetonaz Èovjek je dru tvena ivotinja . Èak je i peti mu karac. Ako dru tvena izolacija ljude èini tjeskobnima. pokore i slièno. Samicaje jedna od najte ih kazna za èovjeka. jer dru tvena izolacij a izaziva tjeskobu.. a oni nisu imali pristup knjigama. transformatorima i elektrodama doèekao ih je istra ivaè odjeven u bij elu kutu. onda bi tjeskobne osobe.antropolozi ne znaju ni zajedno dru tvo u j em je uobièajeno ivjeti samotno. a katkad i iznin kontroverznih. uloga religioznog pustinjaka èini se tovo potpuno »neprirodna«. Sobe nisu im ale prozor. prouèa Stanlev Schachter. Jedan od mu karaca izdr ao je dvadeset minuta prije nego stoje objavio da hoæe van. Gospodarova du a. Podlost i pokvare-nost priroðen og karaktera sna no se poèinju isticati. npr. radoznalih. premda su njegovi napori pridonijeli boljem razumijevanju ljudskog uma.zanimalo gaje kako ljudi komur raju i djeluju unutar skupine. Iskustvo samotnog izopæeni ratnog zaroblj enika ili taoca mo e biti muèno i razorno. Od golemih gradova do malih nomad: zajednica Bu mana u pustinji Kalahari. tu èenje stanka u ljudskom govoru. radiju ili televiziji. Schachter je proveo jedan pokus s izolacijom. Dodu e. »um« ili »ah«. tijelo. pustinjaèka izol acija mo e navesti osobu da se povuèe u sebe toliko poène nalikovati shizofrenièaru. èak do ponoænih u ranjanja koje prakticiraju keltski samotnici. »Baba psihologija« do la je naslovnice i jedno je vrijeme bila argon The Wall St reet Journala. on nije dobio milijun kuna i malo petparaèke slave. Eksperimentator se predstavio kao dr. meðutim. nikotinska ovisnost. Tipièna je njegova vra lasta objava moæi tzv. Na alost. uzroci pretilosti. Schachter sa sveuèili ta Colu mbia bio je jedan od o osebujnih pojedinaca. Moguæi su grozni ispadi ni ih nagona. zabavnih . za razliku od pobjednika Big Brothera. one rane iz pro losti 244 Zaljubljeni um zbog neposluha ili savjesti koje su se pritajeno gnojile. a ljubav je jedan oblik stojanja ko ji kao daje urezan duboko u mo dane strukture. ne proðe mnog o prije negoli na a osnovnija potreba za d tvom prevlada i samima nam postane nela godno. jer ba shvaæa da ljudi novac ne ula u hladne glave. provokativnih. ili jo strasnije. »baba psihologije« (»baba« najidi u znaèi baka). ma koliko kratko trajnog. jahaè. dosjetljiv pojedinac koji je uspio nanizati ukupno osam osamljenièkih dana. poprilièno nalik ekstremnoj inaèici te levizijske emisije BigBrother. jer bez nje smo izgubljeni . bièem goni Brat a magarca. Do bili su najosnovniji. naposljetku postao iznimno tjesk oban. Schachter je pisao o izolaciji iz vjerskih pobuc Samotnik [pustinjak] do ivljava se u pravom svjetlu. pretpostavio je. Na ao je pet dobrovoljaca spremnih da ive u samoæi. Tr i su dobrovoljca izdr ala dva dana. Ali veæini nas takoðer treba malo »prostora« i samoæe. dvaju ljudi. Gregor Zilstein s Odjela za neur . Tu je osobinu 1959. Nastajemo iz nosa. èovjekov se ivot odvija uz druge lji Instinkt da budemo dio s kupine razvija se otkad smo bili ranjivi hominidi. Zatim zimo u druge mre e meðuljudskih odnosa . vrijeme 1 smo spremni proves i u vlastitu dru tvu razlikuje se od osobe do osobe.Ako jest. zasebni smje taj: krevet. ra dne zajednice. Èak i aktivnosti poput gledanja televizije ili èitanja novina mo gu slu iti odr avanju iluzije dodira s vanjskim svijetom.kole. kako na dijete utjeèe èinjenica je li naj stariji najmlaðe u obitelji. Ljudima treba neki oblik kontakta s drugima. Tu nalazite razlog za ono to nalikuje ekscentr iènostima asketizma. Schachterovim istra ivanjima tu nije bio kraj. Kad su do le na pokus za koji su se naslijepo prijavile. vojm dinice. u laboratoriju ok ru en zavojnicama. U ] sjeku. njegove postove na vodi i kruhu. stol i zahod. sad odi u svojom otrovno m naravi. opiranje zdravog ra zuma luðaèkoj ko ulji u koju æe ga sapeti. posobni za uspje an samostalni lov ili za titu od grabe ljivaca. za s tudiju koju æu sad opisati danas ne bi dobio etièko odobrenje.

Istra ivanja na ljudima i na im bliskim srodnicima u ivotinjskom carstvu pokazala su da postoji odnos izmeðu velièine kore i slo enosti dru tvene skupine. (D danas sam uvjeren kako sam bio dovo ljno dobar da budem pomoænik vodi m izviðaèke patrole. Komunikacija sa susjedima odr ava ih na ivotu i hrani .« Prije zadavanja okova. mo izazvanom time to me djeca nikad nisu pozivala u razrednu ekipu za pikvj nje. Mozak koji raste. Od zaèeæa se razv dijeleæi se u sve slo eniju tvorbu. u nekom ivotnom i dobiju do ivj ela to znaèi ne uklapati se i izgubiti samopo tovanje. Netko tko je neprivlaèan. Svatko æe se sjetit i koliko je nelagodno i: skobno kad se ne uspijete uklopiti. i sam mozak razvio u vrlo »dru tven« organ. Ponuðen im je izbor. p ak. ispitanice su morale ispuniti upitnik o svojim osjeæaji ma glede sudjelovanja. neæe izazvati nikakvu trajn tetu. Velika veæina ispitanica koje su oèekivale blag ok ra* su èekale u u obnoj osami. Studentice su i te elje izrazile na: li s pet tvrdnja u rasponu od »Najradije bih bila sama« do »Najradije bih 1 s drugima. Naglasio je kako ne mo e postaviti napi dok su sve oko njega i gleda ju to radi. ali da time poma u èovjeèanstvu. Na pitanje »Kako se osjeæate zbog toga to æete dobiti elektro okov e?« odgovarale su na ljestvici 245 Robert VVinston: LJUDSKI UM od pet tvrdnja u rasponu od »Ta mi se zamisao nimalo ne sviða« do »Jake se sviða ta zamisa o. Ispitanicama kojima je. da velièina i slo e nost mozga donekle ovisi o tome ivimo li u velikim i slo enim skupinama. Dakako. zato to smo ne pretni ili nespos« ni. Kao to smo spomenuli u prija njim poglavljima. osim onih koje krasi zavidna savr enost. u odreðenom smislu. ili zato to smo neprivlaèni. pak.) Da ne spominjem muène subotnje p lesnjake kad su svi ir li bolje frizure i bili bolje odjeveni. istra ivaè zastra ivanjem uzrokuje poj liènu patnju ispitanica. mogao bi biti nositelj lo ih gena ili bolesti.« Vi e od ezdeset posto onih koje su oèekivale gadan ok izabi su èekanje u dru tvu. Iskljuèivanje iz dru tva najèe æe se do gaða zbog tri razloga: zato to ki mo ili ne poznajemo »pravila« pona anja. ili u neu dobnoj uèionici u kojoj je bilo r sta za sve i mno tvo neudobnih stolica. izaziva elju za pripadan jem. Etiènost takva po sa danas bi bila smatrana iznimno upitnom. Suoèeni sa socijalnom isk ljuèeno æu postajemo tjeskobni. a tjeskoba. k ontakt s drugim ljudima potreban nam je kako bismo usvojili jezik i obraðivali èuvst va. ulazne informacije iz okoline. biti beskoristan. Mo da se. Evolucionisti bi rekli kako je ta tjeskoba motivirala ljude da se jaèe potrud e da ih grupa prihvati. Uklapanje u skupinu Veæina nas je. jer je istra ivanje vrlo va no ravno«. Postavljena je teza. eleæi jaèe u la iti dio ispitanica. »premda æe elektro okovi biti prilièno bolni. recimo. Onaj tko je nesposoban i tro i resurse . ivèane stanice razvijaju se stvaranjem meðusobnih ve za i prijenosom informacija du njih. èuti ili dodirnuti drugog èovjeka. . Za razvoj mozga nu ne su. rekao je kak o æe elektro okovi boljeti. prij eti je koheziji skupine. dodao je. Schachter je zakljuèio da nas tjeskoba motivira budemo s drugima. Ja sam u lud èekao dok su kapeta ni kolskih momèadi birali svakoga osim mene. imao je dva razlièita opisa oka koji æe nakratko do ivjeti. Ali moje dru enje s policama za knjige na zabavama te ko bi se moglo naz ti evolucij skim dosegom. Prije je rijeè o pomalo fobiènom pona anju. a da ne mo e vidjeti. Mogle su èeka jednoj od malih susjednih soba. a i ugro av a samopo tovanje onih koje su se zabrin zbog sudjelovanja u pokusu. uistinu je ozbiljno ugro en. Usto. taman dovoljno velikih da se jedna osoba c sti na udobnoj stolici uz èasopise.pojest æe hrai ali u lovu æe. kao to smo vidjeli. i to s dobrim razlogom. Netko tko ne poznaje pravila ili ih poznaje i svejedno kr i. o èemu æei 246 Zaljubljeni um vi e poslije. stoje razlog za to mo e mo izgubiti vje tine i sposobnosti koje ne prakticiramo. ba k ao to nas samoæa èini tjeskobnima.« Jadnim je studenticama zatim reèeno da slijedi desetominutni predah on pripremi el ektriène ureðaje. htio potaknuti jaku tjeskobu. Suvi no je i spominjati da po ne bi mogao dobiti od obrenje.rijetko rabljena neuronska mre a sklonaje odumiranju. Svaki od tih èimbenika prijetnja je opstan skupine. Skupin u koju nije htio prestra iti smirio je. rekav i im da æe osjetiti samo golicanje ili b ockanje. nikakvi elektro okovi nisu bili primijenjeni.ologiju i psihijatriju i rekao im da æe ih u pokusu izlo iti elektro okovima.

81 Zrcalni neuroni. zaljubili se i podizali djecu? Kal bismo prepoznali ljude koji bi nam mogli koristiti ili one koji bi nam mo t htjeli nauditi? Bez sposobnosti tumaèen ja i »ulaska« u tuða èuvstvena stanj kako bismo razvili moralnost ili suosjeæali i opra tal ? Te su vje tine temeljr 248 Zaljubljeni um èovjekovo obilje je. kad ta okupljanja s utra bila stavljena izvan zakona. to znaèi da se ne aktiviraju kad gledamo opon a anje ili nesvrhovite radnje. primjerice lju tenje oraha. mozak predodreðen za interakciju s drugima. Uzmimo za primjer odlazak na zabavu. Izgleda da u ami gdali èak postoje neuroni koje aktiviraju samo tuða èuvstva. bi to d okaz temelja na e empatije za njih. ishod æe nap sljetku biti iskljuèenje iz skupine. Èovjekovje mozak usto ustrojen za prepoznavanje i razlikovanje drugih di. kako bismo prepoznali o bu koja nas je pozvala te kako bi smo se prisjetili ostalih gostiju s kojima bisi htjeli razgovarati. pa misle da smo drski ili jednostavno poremeæeni. procjenjt mo u kakvu su raspolo enju.« Danas imamo èvrste dokaz e da slièni neuroni postoje i kod drugih primata. znaèi. Ali vje tine kojima se slu imo u takvi situacijama presudne su za opstanak. znanstvenik koji je prvi opisao zrcalne neurone. k ko bismo upoznali odgovara juæeg partnera. a profesor Ramachandran tvrdi kako nam »znanje o tim neuronima daje temelj za shvaæanje niza vrlo zagonetnih vidova èovjekova uma: 't elepatske' empatije. Radi li samo jedna jednostavna sposobnost unutar tog sustava lo e. M da biste me. Pomoæu amigdal e. èak i usvajanja jezika. Istra iva su pokazala kako su ljudi sposobni prepoznati druge prema naèinu kretat neovisno o vidljivosti. Kad ne bismo imali socijalni mozak. pa se doimamo spori ili dosadni. Nos nam u meðuvremenu poruèuje da pijemo grozno beaujolaismo da æemo èak kriomice virkati u koju ga teglu izliti. Veæ i u najjednostavnijim meðuljudskim interakcijama sudjeluje dojmlj velik broj mo da nih sustava. Èeoni re njevi u sk ladu s time prilagodavaju ni pona anje prema njima. ta se podruèja aktiviraju samo kad gledamo drugog èovje ka kako obavlja zadaæu. ali ne i kad gledamo robota. a prema njihovim èuvstvima. U svakom sluèaju. Mo da naglo pribli avamo drugima i razgovaramo samo nekoliko centi metara od r hova nosa. èini se. Rabimo pozornost i vje tinu usre dotoèavanja da bisi se u Zagoru zabave koncentrirali i razgovarali. Zadaæa pritom mora biti svrhovi to pona anje. Kad bi vam bio prikazana video u koj ja naokolo hodam u po tpunoj tami. Mo da te ko prebacujer pozornost s objekta na objekt. Kad bi bilo tako. pak. i njegov tim ra bili su fMR i izvijestili da se zrcalni neuroni vjerojatno nalaze u gornjem uzdu n om lijebu sljepooènog re nja. Ipak. pa se èinim o be æutni ili sebièni. Primjerice. èak i uz m inimalne informacije. a ovise o mo danoj aktivnosti koja je uvelike izvan svjesnog nadz ora. uèenja opona anjem. . Rabi) sposobnost prepoznavanja lica. bilo bi zanimljivo ustanoviti okidaju li. socij ne poslje dice mogu biti katastrofalne. osobito kod ljudi. Mo da ote ano prepoznajemo lica. ljudska bi vrsta vjerojatno r stavila ivjeti ka o da se ni ta nije zbilo. 247 Robert Winston: LJUDSKI UM na prizor majmuna koji izvodi èovjeku svojstvene radnje. Iskreno govoreæi. Vrlo je zanimljivo da upravo ti n euroni okidaju i kad ispitivani majmun ugleda drugoga kako radi istu stvar. o ulaznim informacijama ljud skog podrijetla. s obzirom na to daje vrlo malo istra ivaèa dosad poku alo snimiti elektriènu aktivnost pojedinaènih neurona. Kod majmuna. da me poznajete. ako ih doista imamo. prepozn ali kao Roberta Winstona. postoje odreðene ivèane stanice u èeonim re njevima koje okidaju kad izvodi odreðene radnje s dla om. ovise.Èovjekov je mozak. Doista. ako doista postoje. te ko je dokazati da okidaju ovako kao to ja teoretiziram. primjerice podi e hranu i stavlja je u usta. Profesor Rizz olati iz Parme. pa doimamo nepristojn i i kao da se dr imo po strani. Mo da te prepoznajemo stanja uma drugih. dok samo sitne svjetlosne toèke otkriv glavne dijelove mojeg tijela. mogli biste prepoznati mu karca koji hoda. a motorièke vje ti ne kako bisi znali koliko smo blizu drugima te kako bismo uravnote ili tanjur na k oljenii dok si toèimo piæe. Mo da proma mo teglu i natopimo krasan perzijski tepih. Zabava vam se mo da èini kao trivijalan primjer. Ti s u neuroni nazvani »zrcalni neuroni«. odnosno pamæenje.

istra ivanja u ovom podruèju bavilo se or mom. smatraju . a to se nastavlja i u razvoju. Dru tvo se. ili bai povi en stupanj zadovoljstva u spolnom odnosu. Blag mu karac mo da je od male koristi na lovi tu. Novor odenèa« koðer preferira simetrièna lica. a na djelu su i kod ljudi. mo da razvilo do faze u kojoj obilje ja poput velikih mi iæa i agresivne osobnosti v i e ne nose evolucijsku prednost. Mu karac k oji mo e nasmijati ljude vjerojatno je inteligentniji. Jacky Boivi n s Cardiffskog sveuèili ta objavljenog V. na æemo istra ivanje Randvja Thornhi lla sa Sveuèili ta Novog Meksika prema jem su orgazmi do èetrdeset posto èe æi medu enama su partneri mu ci sa simetriènim tijelima. Gotovoje polo ena koje su isku stvo ocijenile niskom ocjenom na postkoitalnom testu in mali broj spermija. mu karcima su i dalje va na enina obil koja govore o njezinoj nadmoænoj sposobnosti da rodi i podigne zdravog potomka odatle i svevremenska privlaènost enske figure u obliku pje èanog sata. Potencijalne ljubavi i partnere ne procjenjujemo samo. Na prvi bis mo pogled mogli doæi u isku enje da ustvrdimo kako ta obilje ja imaju malu ili nikakvu evolucijsku svrhu. rekao bih. S obzirom na to daje orgazam ugodan do ivl j. Stoga te st vari ulaze u definiciju »privlaènoga«. jasno je da biti èovjek u mnogim pogledima znaèi prekoraèiti ogranièenja na e evol ucijske pro losti. lijepom. premda t o ima najveæu te inu. neovisno ( me koliko se svijet mo da promi jenio. Razlièita su istr a ivanja pokazala da mu karci i ene privlaèn zgodnom. nego je i pokazatelj t snog z dravlja i snage. stoje oèita evolucijska predn ost. Od en a s visokom ocjenom. sa irokim bokovi ma prikladnima za raðanje i bujnim grudima. ene u srednjim tridesetima zam< n su da ocijene svoj posljednji spolni odnos prema stupnju zadovoljstva im je pru i o. Takoðer posjeduje razinu socijalnih vje tina koja bi mogla pridonijeti si249 Robert Winston: LJUDSKI UM gurnosti i zaradi. samo je jedna od deset i la nisku prisutnost spermija. izbor partnera ovisi o sposobnosti ivotinje da u drug om pripadniku svoje vrste prepozna kvalitete koje potencijalnom potomku mogu dat i prednost u nastojanjima da pre ivi. pa se enke opæenito radije pare s alfa mu jacima. do du e. jednom istaknuo: »M oæ je afrodizijak. zgodna Sudeæi prema dokazima. Zavirite li u oglase u rubrici Osobni kontakti bi lo kojih novina ili èasopisa. nego æe se »uspje ne« osobine alfa mu jaka genima prenijeti na njezino potomstvo. pokazalo je kak o su mu karci imal æe izglede za spolne odnose to su im tijela bila simetriènija. Darvinisti smat kako simetrièno lice nije samo ugodnije za gledanje. Dakako. seksualno uzbudljivom it d. u britanskoj Udruzi za napredak znanosti. Motiviraju nas i o sobine poput dobrote i smisla za humor te sliènost ciljeva i iskustva. Ali. pa ga zato nesvjesno smatramo privlaènijim. zadr av a vi e partnerova mena. kad ena do ivi orgazam. Ili kao stoje Henry Kissinger. skupog sata. Hej. Veæinu ih vjer jatno treba uzeti s popriliènom zadr kom. Stoga je istra ivanje privlaènosti i u ðenosti jedno od najzaokupljujuæih podruèja neuroznanosti. upadljivog automobi la ili briljantnog uma alju poruku da taj mu karac mo e eni i njezinoj djeci ponuditi obilje te da svoje evolucijske prednosti mo e prenijeti na iduæi nara taj. Ali . jednom rekao da »smijehom dovodi ene u krevet«. Darwinova naèela vidimo u cijeloj prirodi. stalno æete nailaziti na uvjet »smisao za humor«. onizak gospodin s malim oèima i istaknutim nosom. ne ba manekenski tip.« Signali poput otmjenog odijela. No sjeæam se kako je onaj blagi glazbenik i komièar Dudley Moore . èime poveæava izglede za zaèeæe. Vjerojatnije je kako æe agresivni alfa mu jak èimp anze uspje nije loviti hranu i braniti partnericu i potomka od grabe ljivaca i drugi h mu jaka. da nemoguænost njegova do ivljavanja mo e sa sobom nositi odreðenu stig kako znamo da su Randvjevi ispitanici govorili istinu? Ilije stajao pokraj veta s bilje nicom? Mo da je evolucijska svrha orgazma poveæanje plodni Prema istra ivanju dr. neovisno o tome ivimo li u kolibama od blata mansardama Mana hattana. evo. al je s aktivnom ulogom u podizanju djece? Ti primjeri pokazuju da smo i c strojevi od krvi i me sa usmjereni na opstanak i razmno avanje. Je kanadsko istra ivanje provedeno 1999. Humor je privlaèan. Njih ne samo daje korisno imati u blizini dok je enka optereæena odgovornostima brige o leglu. privlaènost poèiva na istim naèelima kao u evol skoj pro losti. Mno tvo »jalovih«. temeljem izgleda ili sposobnosti zaraðivanja. no bez obzira na to ene tra e druge znakove osobina »alfa mu jaka«.To je sigurno ljubav Iz evolucijske perspektive. a ispitane su unutar tri sata od voðenja ljubavi.simetriènost. Slièno tome.

Istra ivaèi su zatim usporeðivali amerièke mi ice i tvrdili isti omjer. 250 Zaljubljeni um Ipak. da kle atribute koji je najvi e èine enom. Mjereæi raspodjelu masnoæa i tra eæi od mu karaca da ocijen iz enskih figura. ko èatije lice. vj erojatnije je da æe imati visoku razinu testos na. vjerojatnije j e da æe imati sna an seksualan nagon i i ti prilike za odnose s vi e partnerica. Njihov evolucijski program trebao bi im govoriti da spavaju s mu k ar koji su doimaju najzdraviji i najmu evniji.82 Kad su morale izabrati mu karca s koj se najvjerojatnije upu stile u usputnu vezu. Istra ivanja koja je na Teksa -kom sveuèili tu provela D vendra Singh pokazuju kako taj obrazac tjelesne raspodjele masnoæe sna no utjeèe na mu k u procjenu enske privlaènosti. Ali najva niju ulogu lice ipak ima u seksualne privlaèn osti. ene su se odluèivale za najmu? ja lica (zamislite Georgea Clo onevja). Andrew slike je mu kih lica pokazivao ma na vrhuncu plodnog razdoblja. to znaèi da imaju veæe izglede za razmno avanje. birale su mu karce koji su izgl kao da njihovom djetetu mogu donijeti gensku prednost. s nagla enom èeljusti i jagodiènim kostima te mini malnom kolièinom masnoæa. to ene ele lan Penton-Voak sa Sveuèili ta St. U skladu s time. heroinskog ika u suprotnosti je s biolo kim naèelima. Pokazano je. Ovdje moram priznati da sam ranije zanen odreðene èinjenice.i dalje sam veoma sumnjièav prema tim n zima . Penton-Voakov tim tra io je od da procijene v lastitu privlaènost te da izaberu lica mu karaca s kojima b prije u le u dugotrajnu ve zu. stoje mu karac idealnom mu evnom tipu. Naime. U razradenijoj inaèici tog istra ivanja. kako je vjerojatnije da æe mu karci enstvenijih lica u odreðe nim sudskim procesima biti oslobo251 Robert Winston: LJUDSKI UM ðeni ili ka njeni manjom kaznom. s obzirom da t estosteron olak ava opstanak . recimo. Ali ene takoðer tra e mu karc ji æe biti uz njih i pomagati im podizati djecu. Usto. grubih crta i agresivnog izg leda. veæim usnama i vi e masnoæe u obrazima. mu karci s »mu evnijim« licima trebali bi biti mu karci koji jamèe najveæu evolucijsku prednost. s nagla enim obilje jima. na vrhu zdravog tijela. èimbenici poput mlade dobi i oblika tijel a govore o eninoj sposobnosti da bude majka. Na alost. ka e teorija. biologija na vodi ene da. Drugi m rijeèima. a mijenja se p o ulasku u menopauzu. mala razlika u facijalnim obilje jima mo e biti razlogom uspje nog ili neuspje nog ivota. tim Devendre Singh ustanovio je da idealan omjer struka i bokov a iznosi 0. Teoretski. Zg dno je lice. u odreðenoj mjer mu karaca s kojima imaju spolne odnose tra e dvije.7. Istra ivanje rovedeno u Liverpoolu i Poljskoj prouèavalo je taj èimbenik na skupini od tri tisuæe m u karaca.poveæava hrabrost. Veæa prisutnost testosterona èini mu ko tijelo uvelike razlièitim od enskoga: mu karci ima u. Smatra se kako je taj omjer idealan za raðanje. Dakle. a ne za nje nija. odnosno obilje jima lica poput naborano-sti. bujne usne i razmjerno neistaknutu èeljust. Neo enjeni su mu karci takoðer bili ni i od o enjenih. katka d proturjeène ri. a visina je imala evolucijsku prednost u odvraæanj u grabe ljivaca i skupljanju hrane. enstvenija ili neuc jeno zgodna lica. takoðer. kad su bile najspremnije zaèeti. suprotni æe spol vi e mu karce vjerojatnije p rocjenjivati privlaènijima.postkoitalni testovi broja spermija preostalih u grliæu maternice na su glasu zbog netoènosti i nepouzdanosti. Ma koliko se bizarno èinilo. ene. vraæa nas na èvr æe tlo. na isti naèin privlaèe mu karci s najboljom raspodjelom mu kih spolnih obilje ja Mu karci su u prosjeku vi i od ena. Istra ivaèi su. grublje. pak. primjerice. U ranoj adolescenciji. agresivnost i spolni nagon. Proizvodnja enskih hormona u toj se fazi smanjuje. U svim dru tvima i kultu idealna ena ima glatku ko u. a raspod jela masnoæa poèinje nalikovati onoj u mu karaca. neovisno o eninoj masi. grubim izgledo m tzv. »momak s dobrir nima« neæe biti mu karac koji æe htjeti ostati u »kuænom pritvo . poput onih Leonard a DiCaprija ili Willema Dafoea. enska ili enstvena mu ka lica zadr avaju vi e djeèji izgled. ustanovili da se èin diplomanata ojne akademije na kraju karijere mo e predvidjeti prema njihovoj facijalnoj domina ntnosti. kad se aktivira sposobnost zaèeæa i raðanja. Otkrili su da su o enjeni mu karci s djecom u prosjeku bili tri centimetra v i i od mu karaca bez djece. ene poèinju gomilati masnoæe oko ni ih dijelova tijela. Dr rijeèima. shvaæanje prema kojem smo ustrojeni da nas privlaèe partneri èija lica i tijela najvi e istièu obilje ja suprotnog spola. Pomama za mr avim. velike oèi.

Ispitanici su. Statistièki gledano. da253 Robert Winston: LJUDSKI UM kako. a ne s roditeljskim tipovima. veæina nas nosi najmanje dvadeset do trideset genskih varijac ija koje mogu uzrokovati nasljedni poremeæaj. idealan par tner za razmno avanje imun je na drukèije bolesti od nas. oni s najvi om razinom testosterona. Svi nosimo odreðene neispravne gene nosi li izabrani partner slièan neispravan DNK. mu evnijeg i e nstvenijeg. najgori izbor za dugotrajne ve ze zbog sklonosti da imaju djecu s drugim enama. Kadje rijeè o genima. glasilo bi da su najpri vlaèniji mu karci. izbore ne temeljimo samo na izgledu. poput osjeæaja samopo tovanja. to pokazuje da ih vi e privlaèe pokazatelji ostanka uz obitelj. Izbore uglavnom èine na nesvjesn oj razini. Ali istra ivanja pokazuju kako su e ne koje su se procijenile privlaènima ipak su birale maco mu karce. zbog crkvenih i dru tvenih obièaja. te pritom osjeæaju strah od kazne drugog roditelja. test ronom bogatog izgleda sa enskarima. jer ne mare hoæe li se on zadr ati uz njih i pomagati im. s oglasom za usputnu avanturu prete ne vezali mu evn o lice. ma koliko programirani bili da tra imo »vanjske« gene.je Takoðer. No. Jedno je istra ivanje koje je iskoristilo tu moguænost pokazalo . za na u bi djecu to moglo biti kobno . pa se djeca raðaju slijepa. veæina nas preferira mje avinu poznatog i egzotiènog. najmu evnijeg mu karca. Uvrije eno vjerovanje koje bi iz svega navedenoga proizi lo. U joi noj studiji na Sveuèili tu St. Tehn< gija obrade slika danas omoguæuje vrlo fino mijenjanje i stapanje fotogra. jer time osiguravamo da æe potomak naslijedi ti najbolje gene. Uzroèna mutacija vrlo je èesta u DNK-u id ovske zajednice A kenaza . Drugim rijeèima. u naèinu na koji ene biraju mu karce za seks i reprodukciju pc kompromis. Posrijedi je te ka boles t u kojoj ivèane stanice oteknu od masnoæa. naravno. Razlog za to »privlaènije« ene biraju maco mu karce mogao bi biti i taj to su se pro njivale dovoljno sposobnima naæi drugog mu karca koji æe im pomoæi podizati djecu ili uv jeriti oca da ostane uz njih. Rezultati pokusa i li su u prilog tezi da su nam privlaènije osobe s genskim materijalom razlièitim od na ega. ali na njih utjeèu i èimbenici dostupniji svjesnoj provjeri. Prema novijim istra ivanj: èovjekova pona anja. a drugoga je zanimala dugotrajn za. ene k oje tra e privremeno seksualno zadovoljenje bez ima] 252 Zaljubljeni um zadr ke izabrati najkr nijeg. a od mu karaca jednostavno ele dobar genski materijal? ene koje su se pro cijenile manje privlaènima izrazile su veæu preferenciju za manje mu evne tipove mu kara ca. Dakle. zbog njegove sliènosti s »idealnim tipom« i druge æe ene poziti reagirati na n egove ponude. Lica su prikaj uz dva oglasa za partnere. a ispitanici su morali reæi koje lice pristaje uz oglas. Posljedice braka unutar iste zajedni ce dobro oslikavaju bolesti poput Tay-Sa-chsova sindroma. mu ki i enski. U jednoj od prija njih serija za BBC. Ljudski instinkt. Preci A kenaza potjeèu iz ist oène Europe ili Rusije i oduvijek su bili skloni reprodukciji s ljudima istog podr ijetla. a manje »vrhunskih« g ena. u njegovim bi teorijama mog lo biti zrnca istine. odnosno majkama. ene i mu karci poistovjeæuju mu karce mu evnog. Svi smo sklo niji seksu s osobama s kojima nismo u rodu. nepokretna i de mentna.otprilike jedan od 35 pripadnika nosi mutaciju koja mo e izazvati bolest kod djeteta ako je i partner nositelj. od ena smo tra ili da pomiri u majice mu karaca i da ih zatim s pare s licima. Danas se smatra kako bi odluka ena u »nju nom testu« izbora partnera mogla biti pod utjecajem imunosti na bolesti i upale. skloni s poznatom i slièno m. Andrew istra ivaèi su velikom broju ispitanik. dobrim dijelom zato to su uglavnom bili dovedeni pred gotov èin te. Znaèi li to da tak ve ene manje mare o mu karèevim »kuæanskim« kvalitetama jer se osjeæaju spremne same skrbi o djetetu. Sigmund Freud mo da je najpoznatiji po tezi da djevoji i djeèaci imaju nesvjesnu e lju da spavaju s oèevima. Jedina stvarna razlika meðu oglasima bila je u tome to je jedan mi rac oèito tra io kratkotrajnu avanturu. Posljedice su zato bile poveæani i ci koje n osi razmno avanje srodnika. Umiru u prvih nekoliko godina ivota. Prema tome. kazivali slike dvaju mu kih lica. Dijete tako mo e biti imuno na najveæi raspon prijetnja svojem opstanku. Dakle. ene koje ele djecu moraju odvagnuti: ono to izgube na odjelu »dob rih gena« mogu nadoknaditi na odjelu »bri nih roditelja«.

za oèekivati je da osobe koje su usvojene kao dojenèad imati sliène sklonosti. da tra e predanost? Amerièko istra ivanje M. Bio je poznat kao iznimno po ten. Montgomervja i G.84 Od ispitanika su t ra ili i da odgovore na sljedeæe pitanje: »Kad biste upoznali nekoga tko ima sve osobi ne koje pri eljkujete. kad se umirovio William Proxmire bio je demokratski senator iz Wis-cons ina. a zatim odgajati. Mladiæi. premda bismo to mogli zakljuè Prièa se svodi na biologiju. Zanos je nestao Do 1989. Do dvadesete godine djevojke navode sve manje sluèajeva zaljubljivanja . biste li se vjenèali s tom osobom premda niste zaljubljeni u nju ili njega?« Cinièni mu karac mogao bi pretpostaviti da su djevojke odgovorile ne u mnogo veæoj mjeri od mladiæa. predan i skroman mu karac. ke vi e privukla lica koja su nalikovala njihovom roditelju suprot nog spola Havaji su etnièki lonac. J. T. Sorrella provedeno 1990-ih pokazalo je da se adolescenti zaljubljuju ranije i èe æe od adolescentica. a poslije je .kako su ispit. ali ak o su ove primjedbe toène. svaki mu karac teoretski mo e stvoriti milijune potomaka i u to mora ulo iti samo vrijeme od upoznavanja do ejakulacije. procjene kvalitete gena naspn 254 Zaljubljeni um roditeljskih kvaliteta. na mozak i tijelo prièaju bitno razlièitu prièu. ene su nesklonije v jerovati u romantiène ljubavi. neovisno o tome tko im je partner.8' Razlika nema nikakve veze s moralom. kao to je pokazalo istra ivanje Montgomervja i Sorrella. kad je stranac slièno pristupao enama. ena mora nositi dijete devet mjeseci. Ti se rezultati zgodno podudaraju s rezultatima istra ivanja amerièkog sociologa Wil liama Kepharta. % to mu karci ele Mu karci su nedvojbeno manje »izbirljivi« kad je rijeè o izboru partnera i sp mniji su n a seks.premda u na oj k ulturi postoji sklonost takvoj pretpostavci. Isto je odgovorila samo treæina djevojaka. odgovor je da. Nisam nai ao na istra ivanja koj. tra e ger model utjelovljen u njihovim majkama. Iz svega to znamo o privlaènosti i darvinovskim s ilama u njezinu temelju logièno slijedi pitanje: postoji li ljubav doista? Nasreæu. Odnosno.na temelju. naravno ako su nas oni podigli. nego jednostavno zato to se na spolni identitet oblikuje lo rano. a eni smisao. Indijaca. a ene. a vi e naginju racionalnim odlukama o dugoroènim vezama . Kephart je ustvrdio da ti rezultati pokazuj u jasan enski pragmatizam. i jata i Po line ana. Kephart je ispitao tisuæu studenata o njihovim iskustvima sa zalju bljeno æu i o dobi u kojima su ih do ivjeli. utiskuju si idealnog partne ra i sasvim je prirodno to sliènost tih slika s roditeljima i prolazna. Tamo nja su istra ivanja pokazala kako se djeca roðena u je anim vezama èe æe odl jenèati s pripadnikom etnièke skupine u k pripada roditelj suprotnog spola. u njegovu prilagodljivu plastiènom stanju. Prije sam pisao o istra i nju u kojem j e privlaèna nepoznata ena prilazila mu karcima na sveuèili ni kampusu i predlagala im da spavaju zajedno. Tijekom ivota na svijet mo e donijeti razmjerno malo potoma ka. Drugi istra ivanja pokazala da na izbor partnera utjeèu boja oèiju i dob ro dite Ipak. Nasuprot tome. a djevojke onaj s vojih oèeva. kao to sam istaknu o. pak. u odreðenom smislu. vjerojatno je kako sve to na nas ne utjeèe zato to doista tra imo part re s istim genima. Ali toèno je ba suprotno. Primijetio je da postoji oèit obrazac kad j e rijeè o spolnom sazrijevanju. S druge strane. jedna nije pristala.« Jesu li mu karci doista us rojeni tako da posvuda stvaraju potomke. To znaèi da joj je te e tra iti hranu za sebe i dijete te daje izlo en napadima grabe ljivaca. Karijeru je zapoèeo kao protuobavje tajac u Drugome svjetskom ratu. Zbog tog a mora vrlo pomno birati mu karce s kojii æe spavati . Lord Byron najjezgrovi-tije je sa eo taj stav stihom: »Ljubav je mu karcu dio ivota. U mozak se. Dakle. a manje veze . bave usvojenom djecom. ene æe prije stupa ti u brakove u kojima ljubav nije dio jednad be. Tri èetvrtine mu karaca odgo rilo je pozitivno. Gotovo dvije treæine momaka odgo vorilo je da se ne bi vjenèali s nekim u koga nisu zaljubljeni. ma koliko god mislili da smo napredovali od evolucijske pro losti. a kod momaka broj nastavlja rasti. premda su se djevojke isprva zaljubljivale èe æe i ranij e od mladiæa. Ondje ivi podjednak broj Europljana. Ali nije rijeè samo o tome da mu karce vi e zanima seks. Postajuæi tjelesno spremne za trudnoæu.

mijenjati ili ot vati svoje programe. Ta nagrada p va vladine du nos nike kako bi se sprjeèilo »stri enje poreznih obveznika< vu je nagradu dodijelio 1975.i svaðe . stari konzervativac. krivaju tajne ivota i tako osiroma uju svijet. zaluðen divljaèkom mr njom. Povlaèio ju je za duge pletenice i pus tio samo na trenutak prije negoli ju je bacio u ogradu parka Luxembourg. One su svjedoèanstvo velike i bolne ljubavne prièe. kad su se i upoznali. na premijeri jedine samostalne izlo be Amt Modiglianija. p.postali su jedna od pari kih legenda.. nije naslikao gol . skupina gostiju okupila u galeriji Berthe VVeill. neèuveno. U galeriji je visjelo nekoliko velikih slika g ena u provokativnim pozama. Al i ta su istra ivanja doista va Premda se neke od najboljih èovjekovih osobina.. J edna slika dio je zbirke Courtauld u Londonu. mislim. Katka d se ka e da znanstvene spoznaje r. Tridesettrogodi nji Modi gliani upoznao je Jeanne Hebuterne kad je bila tek devetnaestogodi nja studentica slikarstva. to ju je slikao odjevenu za etnju. druge se doimaju daleke i neo dreðene. recimo. èak i transcedentna priroda nekih religio: iskustava potjeèu iz meðuigre neuronske aktivnosti? To nije znak da bi zi stvenici trebali obustaviti svoja nastojanja. Doris Aut stof u svojoj knjizi Amedeo Modigliani: Poezija gledanja*' opisuje kako se u pi djelj ak 3. vide stidne dlake. ni tome trebala stremiti. Bio je poput luðaka. s velikim e irom. a nekolicina ostalih u privatnim je rukama. Poèeli su ivjeti zajedno na Montmartreu. u z policijsku aktivnost. Zanimljivo je. a na samome vrhu popisa 01 to ne elimo znati raz logje zbog kojeg se mu karac zaljubljuje u enu i ob to«. trudnu. BerthuV 256 Zaljubljeni um odvukli su na razgovor k policijskom naèelniku. Neke od mnogih slika oduzimaju dah. u spavaæici .. Pa to ako svijest i jezik u mozgu imaju oblièje i triènih valova? Je li va no to neki znanstveni dokazi sna no podupiru sh\ nje prema k ojem smijeh. S æanje neurolo kih i psiholo kih osnova ljubavi dodaje va nu di menziju p< koja æe ostati vjeèna tajna. U tom je kontekstu ostao upamæen po uspje noj borbi tiv amerièkih planova o financiranju gradnje nadzvuènog teretnog zrakop Ali n ajpoznatiji je po uspostavljanju nagrade »Zlatno runo«. a na nekima se ona doima nezainteresirano i pasivno. neuspje no se tri puta boriv i za guvernera dr ave Wisco Naposljetku je izabran u Senat kako bi popunio mjesto ispra njeno smræi nas ozlogla enog Joea McCart hvja. rekao je kake di » ele da n eke stvari u ivotu ostanu tajna. ali u suprotnom smjeru. VVilliam Proxmire politièki je ivot pr kao senatska legenda nesmiljenih kampa nja protiv vladina rasipni tva. gensku jednad bu. zatvorili su izlo bu. Skandal koji je uslijedio. a iz logom je. ljubav. Ali ljubav mo e potaknuti drugo ljudsk o biæe da u opsjednutosti naslika izvanrednu seriju remek-djela. krh ka ljepota i nakon devedeset godina zraèi jednakom svje inom. koliko je meni poznato. Braneæi svoj stav. Senator Proxmire nije bio jedini koji se bunio na ljubav i seks. druga je u Guggenheimu u New Vorku . Alija ne vjerujem da bi nas znanstvenike trebalo kriviti da smo uvrij senatora. Tije godina stekao je zasluge za u tedu milijuna dol ara javnog novca. Znanost nikad neæe doseæi toèi kojoj æe moæi objasniti i protumaèiti cije u tajnu èovjekova postojanja. Njihova prièa unekoliko podsjeæa na onu iz La Boheme.255 Robert Winston: LJUDSKI UM u ao u politiku. ili bilo koga drugoga. Poku ao je potaknuti javnost da se okrene p odluke Nacionalne znanstvene zaklade da financira istra ivanje vrijedno i suæe dolara o tome za to se ljudi zaljubljuju. VVilliam Proxmire. psiholo ka istra ivanja imaju ve vrijednost za sva dru tva. Pjesnik i kritièar Andre Salmon opisao je to je jednom zgodom vidio: Vukao ju je za ruku. Amedeo Modigliani poèeo je slikati Jeanne Hebuterne 1917. prosinca 1917. kako bi privukao svjetinu ko u la. Ali sreæa je (bolje reèeno nesreæa) htjela da se nasuprot gal< nalazila lokalna andarmerija . Neke Modiglianijeve slike Jeanne zraèe iznimnom nje no æu. koji joj je naredio da »skine sve te opaèine« jer se golim enama. dominirao jedan od velikih Modigliani jevih enskih aktova. ali nikad je. Modigliani je od mladosti patio od upala pluæa. a na nekima Jeannina nje na. Putovanje je vrjednije od svakog zacrtanog cilja. sti æuæi njezin krhak zglob. èak neprepoznatljivo. Njihova javna lju bav . u sveèanoj odjeæi. poput hrabrosti i altrui. Zbog nje je djelovanja sredi nja amerièka vlast morala ogranièavati. Odmah su se ludo zaljubili i upali u vrtlog strasti. mogu svesti na. ke trg ovkinje umjetninama.

premda ga nisu uvijek mogle svjesno zamijetiti. ali Jeannina obitelj nije dopustila da budu sahranjer jedno. Za vas koje trenuts vi e zanima mehanika cijele prièe. pa mu se zdravlje brzo pogor avalo. u visokoj trudnoæi. Uzgred. sve mu je vi e kodio. u ivoi skom carstvu feromoni mogu bit i znak da se potencijalni partner tjera te 258 Zaljubljeni um je spreman za plodonosan sno aj. Ispitivali su ih tijekom dva odvojena dana. Zamoljene da ocjene privlaènost druge osobe na temelju crte a. njezino t konaèno osloboðen o iz zasebnog groba i pokopano s Amedeom. posumnjao je da ne to ni je u redu. ocjenjivale su privlaènost mu karaca na crte ima te mu kih lica na fotografijama. Zajedno s lc prehra nom. mo e poveæati enske socijalne kontakte s mu karcima. postalo toliko t e ko daje Modigliani otputovao na jug Francuske kako bi se pridru io mnogim umjetnic ima koji su ondje imali utoèi te. njegov dugogodi nji prijatelj i susjed. zaèuo je neo biènu buku s gornjeg kata. sijeènja 1920. mimo njihova . a i z praznih ribljih zerva ulje je curilo po prljavim plahtama.86 Trideset dvije studentice. izlo iv i ih mu kim pazu nim feromonima te. Kod ljudi je djelovanje tih kemijskih spojeva pri gu enije ali. Antrop ginja Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers ustvrdila je kako svaka o d tih faza drukèiju evolucijsku svrhu. dobro oslikavajednu poe Mo emo analizirati b rojne mo dane procese kad je »ljubav u zraku«. meðutim. prisuta n u mu kom znoju. S dva dana poslije dvadesetdvogodi njajea nne bacila se koz prozor s petog 1 ubiv i sebe i svoje neroðeno dijete. u toj ravnodr sti nije ni poku ala zvati pomoæ ili lijeènika. Pokraj njega. osobito su tivne kemikalije koje se ire zrakom. Ta prièa. Zbog Prvoga svjetskog rata u Parizu je stanje do poèetka 1918. Jeanne je po la s njim i ubrzo zatrudnjela. T ek je godinama poslije. Kao to smo vidjeli. Kad je medicinska pomoæ st bilo je prekasno . pokazala nadm oænija. s Ortiz de Zarate. od kojih je polovica uzimala kontracepcijske pilule. èesto preprièavana na razne naèine.strast. èinilo se da su do li svi njegovi stan« ci. za ozbiljn o zainteresirane. dostupan je na internetu za tridesetak dolara. Usto. Bilo je oèito da Modigliani boluje od tuberkuloznog men tisa te da umire. privlaènost kako bismo svrnuli pozornost na idealnog partn a privr en ost kako bismo ostali uz njega i podizali zajednièke potomke. z aseban skup mo danih aktivnosti. no nedug o zatim burno su se razi li. i dalje va no. Modigliani se na putu da prijavi roðenje kæerke napio kao èep. Andrew Scho lev i njegove kolege s Northumbrijskog sveuèili ta izlo ili su tom feromonu mu karce i en e. Dr. Neki mehanizmi smrtnog grijeha Magnetska rezonancija zaljubljenog mozga otkriva da svaka od tih faza ima titi. Ali Modiglianijevje alkoholizam bio stalan problem. Kemijski spoj androstenol (koji navodno miri i donekle poput sandalovine). ali za lo se nikad neæemo prestati diviti mnogim oblicima koje ljubav poprima il lièinama tragedija i uspjeha na koje nas m o e nagnati. recimo da su znans tvenici utvrdili tri za ne kategorije ljubavnih do ivljaja . Neobièno. èini se. Na krevetu su le ale prazne boce. na ne ureðenu kre nepomièno je sjedila Jeanne. a stanje 1 potpunom neredu. Jeanne je ponovno zatrudnjela i preselili su se u prvi pravi zajednièki dom u Parizu. Po uda se razvila kako bi nas potaknula na tr nje partnera. pa djevojèica sl u beno nije imala oca sve dok je nije usvojila Amedeova obitelj u talijanskom grad u Livornu. Na izlo bi u Londonu pisac Arnold Bennett kupio je jednu sliku i rekao da gaje podsjetila na njegove 257 Robert Winston: LJUDSKI UM heroine. pisac ili pjesnik toga doba nije bio prisutan. Ne ko dana nakon Nove godine 1920. Kad osjeæamo po udu. jedinoj sredini koju je Modigliani zaista volio. a kako dulje vri nije vidio par. feromoni. Pao je u komu i naposljetku preminuo 24. Po sve mu sudeæi. Oti ao je gore gdje gaji èekao okantan prizor. U j ednom kontroliranom istra ivanju on i njegove kolege istra ivali su uèinke izlo enosti m u kim pazu nim izluèevinama. njezina se majka silno protivila idovu Modiglianiju. u poèast ljubavi koju su dijelili. Do 1919. u skladu s odreðeni m fazama menstrualnog ciklusa. Modigliani je bio u delirij u i previjao se. pa su se velièanstveno ponovno sjedinili prije nego to im se rodila kæi. s ad je bio financijski neovisniji i sve uspje niji. ene su davale vi e oc jene u prisutnosti feromona.u. Kako su Jeannini roditelji bili katolici. Njihova se ljubav. IV martre mu je priredio golem s provod. Zvuèi nevjerojatno. Rijetko koji poznat slikar. privlaènost i p rivr enost.

svako sredstvo koje nekome ornog da mijenja tuðe pona anje bez njihova pristanka. Jo smo daleko od shvaæanja cjelovite prirode i opsega djelovanja feromona na mozak. kao i da ti umjetni feromoni mogu jako utjecati na pona anje. mimo njihova znanja. nevjer ojatnog naziva delta 4-16 androstadien 3-jedan. pa æe novine uvijek biti prepune oglasa koji navode »znanstveno dokazane« koristi raznih tzv. Voluhar partnerom ostaju do ivotno. Ti radovi ne dokazuju daje monogamija genski predodreðena. a na ocjene fotografija nisu imale nikakav utje caj. ali pasan feromonsk i miris otkriti da sjedi na rudniku zlata. donekk na poljsko m mi u. You ng je pred tezu prema kojoj mo dani sustavi nagrade i ugode postoje ponajprije ka zajamèili zainteresiranost za seks. kontrolnim uvjetima bez feromona. Promiskuitet kod ljudi mogao bi biti podvrsta tog pona anja. kao stoje bi æaj i sa subliminalni m ogla avanjem. a mu karci do ivljavaju pad temperature. To se podruèje aktivira i kad o visni glodavci dobiju c droge te èak i kad uðu u podruèja kaveza povezana s uzimanjem droge. Istra ivanja na planinskoj vol rici. sadr avao laboratorijski proizveden feromon. . ugine li partner prije najèe æe ostaju u celibatu. Nezamjetljivi steroidi poput toga mogu razlièito djelovati na mu karce i en e.znanja. uvelike utjeèe na kori tenje glukoze u mozgu. Prilièno oèekivano.87 Istra ivanja na Cika kom sveuèili tu pokazala su da feromon nezamjetljiva mirisa. feromonskih sprejeva i losiona poslije brijanja. Kopuli-ni su smanjili strogost mu karaca. pa su enama koje im se dotad nisu sviðale dali vi e ocjene. pr ouèavao je spolno pona anje glodavaca i povezanu aktivnost u mo danom podruèju zvanom ve ntralni pallidum. Slièni nalazi dobiveni su istra ivanjem provedenim na Beèkom sveuèili tu pod vodstvom Karl a Grammera. jo jednoj promiskuitetnoj iv otinji. a èini se da u tom e ima mnogo znanstvene istine. ali ovaj put nakon to su pomirisali e nske feromone zvane kopulini. Izlo enost feromonima poveæala je pozitivn ost ocjena crte a i fotografija. Larry Young sa sve ta Emory u Atlanti. unijeti su relevantni prerijske voluhari ce. Njegov tim tra io je od mu karaca da ocijene ene na fotografijama po priv laènosti. u SAD-u. Prerijska voluharica. Poput feromona koji vode k njoj. pokazala su da ima mnogo ni i nu spomenutoga receptora u ventralnom pallid umu. . Razlièita su istra ivanja pokazala da se feromoni mogu si ntetizirati. prilièno dra e sno. to je podruèje istra ivanja trpjelo zbog manjka no Znanstvenici su t e ko uvjeravali financijere da se odreknu novca kako bi 260 i. iznimno je dvojbeno. a time i razmno avanje. Èetrdeset jedan posto ispi259 Robert Winston: LJUDSKI UM tanika izjavio je da se njihova seksualna aktivnost osjetno poveæala. plaha ivotinjica prekrivena sivim krznom. ali ta mj erenja ovise o opa aèu i njegovoj spolnoj aktivnosti. Èovjek instinktivno te i iæi linijom najmanjeg otpora. u nor malnim uvjetima promiskuitetne ivotinje. Kontracepcijske tablete ili faze mjeseènice nejedno znaèno su utjecale na ocjene crte a. Mu jaci usto aktivno brinu o mla dima. Zatim su ih zamolili da ponove zadaæu.8" dum uvelike sudjeluje u mehanizmima nagrada i ovisnosti. Raz log tome je njezina monogamnost. ali sval upuæuju na odreðen utjecaj. a promiskuitetnije vrste moraju u nove avanture kako bi iz svojeg siroma nijeg ventralnog palliduma izvukli razinu zadovoljstva. enama se temperatura mo e poveæati. posebice u podruèju s alnih odnosa. U istra ivanju na sveuèili tu Emory u r ve. pokazala se osobito zanimljivom znanstvenicima koji uju spolno pona anje. Mi evi su se poèeli pona ati poput prerijskih voluh. i sama ljubav mo e biti opasna stvar ci. a. Mo da monogamna biæa dobivaju dovoljno z voljstva iz ivota s jednim partner om. U jedno m amerièkom istra ivanju znanstvenici su sedamnaestorici mladiæa dali losion poslije b rijanja koji je.skrasili bi se i ostajali s jednim partnerom. ( opis na ono to smo u prija njem poglavlju nauèili o ekstroverziji i tra enjt b uðenja podsjeæa utoliko to se èini da su mozgovi osoba s tim osobinama nièno »nenagraðeni« n aktivnosti. pjesnici i glazbenici davno su povezali obilje ja ljubavi s ovisno æu o d ma. Ali.88 Ne i odolj eti pomisli da æe znanstvenik koji naposljetku patentira sna an. Istra n su pokazala kako ta obiteljski usmjerena biæa imaju povi ene razine odre di receptora u ventralnom pallidumu. pa moraju stalno tra iti sve jaèe po aje.

èovjek je predodreðen za oèijukanje. Podra. mu karcima bi pri la privlaèna ena i . A ja sam mislio da veæina ljudi na bungee skakanje odlazi radi pog leda. pr mda u interesu znanosti . Nije sluèajno to bella donna i lijanskome znaèi lijepa ena. osim to su na jednoj zjenice umjetnim pi poveæane. U srednjovjekovnoj su Italiji kapale oèi ekstrakto rijena beladone (velebilja). j avila se specifièna aktivnost u si ni otoènog re nja i dijelu prednje cingularne vijug e . gubitka teka.malo oèijukala s njima te im dala svoj telefonski broj z ajedno s neizbje nim upitnikom koji su morali ispuniti. Zbog toga uistinu u ivamo u pog ledu na privlaèno lice. ma koliko neromantièno zvuèalo. Kao to smo spomenuli. Andreas Bartels mir Zeki s Odjela za kognitivnu n eurologiju na Universitvu Collegeu u Lo nu mozgove su sedamnaest ispitanika skan irali dok su gledali u slike svoji! bavi. prikazanog na fotografiji u umetku). na se mozak fiksira na tu osobu. a znatan ih je broj poslije nazvao istra ivaèicu. Poka ete li nekome posve jednake slike iste osobe. Osjeæaj zaljubljivanja Privlaènost se mo e definirati kao oblik usredotoèene pozornosti i svrhovitog pona anja.lelu-jav viseæi most koji se njihao iznad opakog 70-metarsk og ponora (ali. izmijenjena æe slika najèe æe biti procijenjena kao privlaèn ja. Poveæana proizvodnja feromona mogla bi objasniti ono to psiholozi nazivaju »efekt vis eæeg mosta«. Drugim rijeè zaljubili smo se.90 ovi e. omiljeni Freudov student i svojedobno luèono a u podruèju seksualnog pona anja. To b glo objasniti èinjenicu da neke osobe tu fazu opisuju kao »navalu« uzbuð koja se podudara s drugim amfetaminskim simp tomima poput ubrzanog srca. Tako je oduvijek. osjeæaji povezani s ljubavlju mogu djelomice kovati opsjednut osti ili epizodi psihièke bolesti. Valja takoðer istaknuti da se istra ivanja seksualnosti u tolikoj mjeri izvode na glodavcima i majmunima zato stoje te ko naæi dragovoljce. Ra èlamba obuhvaæenih mo danih kemijskih procesa otkriva da prizor privlaènih lica podra ava odreðena mo dana podruèja za nagradu i ugodu. ni upola stra an poput onoga preko esto metara duboke provalije u Ju noj Africi. Mu karci koji su pre li opasan viseæi most u svoje su odgovore unijeli vi e seksualnih sadr aja. ukljuèujuæi osjeæaje zbog kojih precjenjujemo privlaènost s uprotnog spola. Proizvodnja feniletilamina samo je jedna od promjena koje se zbivaju u gu kad sm o zaljubljeni. posao i zdravlje. kad osjetimo da nas tko privlaèi. bujice misli. presudna za nastavak vrste. Suvremena istra ivanja pokazala su da pove zjenice ostavljaju sna an dojam na m u karce i ene. Privlaènost je. poremeæenog spavanja i pov eæanih zjenic pro losti su ene poku avale opona ati neke znakove privlaènosti u sklopi kid jeg uljep avanja. Dakle. ponosno pi em. Istra ivaèi s Vancouverskog sveuèili ta u poznatom su pokusu od dvije skupine u karaca zatra ili da prijeðu dva razlièita mosta. toènije medijalnu rbitofrontalnu koru. èak i kad sjede iza jednosmjernog stakla u susjednom uredu i promjene gledaju na monitoru oscil oskopa.Zaljubljeni um gli skanirati mozgove parova u sno aju i mrkaèa kokaina.podruèjima koja rat za usredotoèavanje i blokadu ostalih podra aja. Ne marimo 261 Robert VVinston: LJUDSKI UM za druge.enostje najveæa kad lica gledaju izravno u nas te kad se osmjehuju. VVilhelm R eich. uz mnogo je galame praktièno izbaèen iz akademske zajednice kadje otkriveno da istra iva nja obavlja dok mu ispitanici imaju sno aj. Aktivnost se j avila i u nuci caudatusu (repatoj jezgri) i putamenu (ljusci). a èak mo emo zanemariti izgled. koji iri zjenice.prilièno nepo teno. dijelovima mo danog sklo] za nagradu i ugodu. Jedan je bio vrlo neupadljiv pje aèki mo t. Obja njenje bi glasilo da je strah (mo da olak anje od stra ha?) pobudio mozak i tijelo. Nakon to bi se domo gli sigurnosti druge strane. kemikalije ustrojem sliène amfetaminu. dakako. rijetko je koja situacija manje erotièna od sjedenja u MR skaneru dok vas promatra skupina znanstvenika u bijelim kutama. Ispitivanja provedena u toj fazi upuæuju na povi enu ra in mikalije feniletilamin a (PEA). a zatim i dok su gledali slike prijate lja istoga spola poput voljene oso Kad su ispitanici promatrali svoje voljene. Drugi je izgledao poput specijalnog efekta iz fi lma o Indiani Jonesu . ni ta opasniji od raznih kamenih i eljeznih prijelaza preko Temze koje svakoga d ana bezbri no prelaze mase ljudi. Naposljetku. Zahvaljujuæi suvremenoj tehnologiji mo emo za u zaljubljeni mozak i v idjeti to se toèno u njemu zbiva. Ljudi su tada takoðer skl< iracionalno razmi ljati .

Prema toj teoriji. odra ava li mjerenje razine povezanog kemijskog prijenosnika stvarna zbivanja u mozgu? Ne navodim ove primjedbe zato to ne odobravam rad dr. s poveæanjem broja onih koji poku avaju unovèiti svoj ðen e znanosti. je li skupina od dvadeset osoba dovoljna za statistièku znaèajnost? I. Marazitti ili zato to ga elim na bilo koji naèin obezvrijediti.« U preozbiljnom shvaæanju takvih istra ivanja le e brojne zamke. jer njihove rodostojne sp oznaje mo da neæe biti shvaæene ozbiljno. Druga slavna osoba koja navodno dokazuje teorije dr. feniletilaminu i oksitocinu. Te ko je znati ko ozbiljno shvaæati takve i sliène izjave. Profesorica Sylvia Finzi sa Sveuèili ta u Paviji. nije sprijeèilo Cindy Hazan sa sve uèili ta Cornell koja je naveliko pisala o privr enosti. Postoji zrnce istine u poredbi daje bav pomalo poput napadaja ludila. razina serotonina se. koja je barem rabila fMR. Marazziti n di daje uspjela naæi dvade set ispitanika koji su se zaljubili tijekom est mje uoèi istra ivanja ( to u Toskani mo d a nije prete ko) te da ih je uspored dvadeset pacijenata s OKP-om koji nisu uzimal i lijekove. ali uvukla se sum nja. èija je zaljubljenost prestala nedugo posl ije roðenja njihova drugog sina. pretpostavljam je dna od njezinih suparnica. meðu ostalim prigovorima.« I prema Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers. uèinak tih kemikalija slabi. pokazalo je da privl aènost traje izmeðu osamnaest mjeseci i tri godine. Navodno je kategorièki ustvrdila: »Kao to pijar postane imun na èa u alkoholnog p iæa. Najprije. Gwyn eth Paltrow. istaknuo: Nalazi Cindy Hazan nude znanstveno obja njenje za mnoge slavne prekide. te da: »Svoðenje ljubavi na molekularnu igru poni ava ljubav. a katkad stvaraju pogre n u predod bu o va nosti doista pouzdanih uvida u funkcioniranje mozga. Njezini nalazi pokazuju da su ispitanici u ranoj r omantiènoj fazi ljubavne veze osobama s OKP-om bili slièni po tome to im je mo dana raz ina serotonina vjerojatno bila sni ena. a onda je taj osjeæaj jednoga dana iznenada nestao. èini se. lukavo je primijetila kako je simptome zaljubljenosti »bilo obièno lako uoèiti«. Kao stoje Sunday Times . ipak.to se dogaða s mu karcima? Drugo. napustio toèno trideset mjeseci nakon poèetka njihove preljubnièke avanture.92 Jedno dugotrajno istra ivanje na pet tisuæa ispitanika iz trideset sedam razlièitih kultura. Mjerila je razinu bjelanèevine odgovorne za prijenos s erotonina u krvnim stanicama. meni iz onoga stoje objavila je bilo ni pribli no jasno.. ljudi su serijski monogamisti. zine dopamina i feniletilamina vrhunac dose u tijekom ranijih faza ljubav Nije jasno za to razine tih kemijskih spojeva opadaju poslije tog razdoblja. dr. nedavna dobitnica Oscara za ulogu u romantiènoj komediji Zaljubljeni Shakespeare.u kolovozu 1999. kako definirati »zaljublj enost«? Treæe. Usput jo ugro avaju rad ostalih znanstvenika. kao »on aj osjeæaj ljubavi« pripisala dopaminu. ali izvje æa o takvim ps iholo kim pojavama obièno dobivaju golemu pozornost u tisku. li ih ona kod s vojih ispitanika doista mjerila. uz dvadeset nori 262 Zaljubljeni um nih.idealiziraju ga i pridaju kvalitete koje on mo da zapra vo nema. kontrolnih ispitanika. svi su zalju bljeni ispitanici bile ene . Ma koliko sna no osjeæali prvu bujicu privlaèenja. Ali dr. Marazzi ti. Ni ta se nije zbilo. Nakon to prvotni napad zaljubljenosti posli je dvanaest do osamnaest mjeseci izblijedi. vjerojatno ne trebamo znanstvenike da nam ka u da to stanje ne traje vjeèno. To. za svoju je propalu trogodi nju vezu s glum263 Robert VVinston: LJUDSKI UM cem Bradom Pittom rekla: »Bila sam sigurna da je Brad bio ljubav moga ivota. 24-godi njaki nju..o predmetu svoje ljubavi . Uèestalost darvinovskih tvrdnji tog poveæava se. Hazan je golfer Nick Faldo. pa se lji unutar dvije godine vraæaju u razmjerno op u teno stanje uma. Autorica iznosi tezu daje dijete nekog para nakon navr ene èetvrte godine biolo ki dovoljno sigurno da se par mo e rasta ti i krenuti dalje. jedan neurotransmiter nikad neæe moæi dr ati ljubav u kavezu. pi e dr. Hazan je odgovornost za ono stoje Elvis Preslev opi. ukljuèujuæi ra stavu princa Charlesa i princeze Diane. normalizira. 42-go-di njak.« Kako sam shvatio. mo da mozak razvije svojevrs . davno ustrojeni biolo ki proces koji njome uprav lja. D onatella Marazziti sa Sveuèili ta u Pisi di kako su evolucijske posljedice ljubavi t oliko va ne da mora postojati o ðeni. koji je Brennu Cepelak.uvijek ivo eljan izvje æivanja o intelektualno izazovnim znanstvenim te mama .

jasna.paz ite sad . To bi moglo objas ti za to neke osobe.te da eæer u èokoladi ima smirujuæe djelovar i smanjuje stres. boli me glava«. Proizvoðaèi èokolade i oni koje ovise o toj industriji vrlo æe spremno isi knuti da èokola da poveæava apetit. feniletilamin i te obromin u è koladi podosta èesto znaèe napadaj migrene. meðutii kao i za niz drugih mojih poznanika. Vjeruju. Hormon oksitocin sudjeluje. jer dj eca toliko dugo ovise o svojim roditeljima. ni za jedan dobar rad ko ji to dokazuje. Ali ako su tijekom operacije do bile injekciju noradrenalina. normalnim mi evima. meðutim. Njezina je evolucijska svrha. pa ne iznenaðuje to i kod mu karaca i ko d ena razine tog spoja dramatièno rastu od prvoga poljupca do ma enja poslije sno aja. Zanimanje mi eva bez oksitocina bilo je. ali ne izaziva porast te ine .nu »toleranciju« na vlastite »droge«. osobito bogata. jednako bez obzira na broj upoznavanja. U nizu zanimljivih pokusa ona i njezini kolege pokazali su da mi evi uzgo jeni bez oksitocinskog gena ne stvaraju socijalna sjeæanja. Ali unatoè manjku socijalnih vje tina. Nastavlja djelovati tijekom reproduktivnog ciklusa. a tijekom trudnoæe i poroda. Proizvoðaèi èokolade prepoznali su vrijednost publiciteta oko istra ivai neurotransmiter a povezanih s ljubavlju. èini se. primjerice puta kroz labirint. rijeèima stare pj esme.premda ja i shvaæam kako to funkcio nira . omoguæuje dojenje. i u sjeæanjima koja stvaramo kao pomoæ za socijal ne interakcije. koji mijenja mo dani krvni opto Dakle. To je vjerojatno posljedica os i baðanja neurotransmitera noradrenalina. stalno kreæu u nove potrage za ljubavnim vezama. sadr i katehine. »Zdr. Norm alni su se mi evi nakon ponovljenih sparivanja sve kraæe zanimali za enku. Smanjene razine oksitocina mogle bi biti jedan od ote anog povezivanja majke i nov oroðenèeta.èokoladu. æe jednoga dana naæi partnera koji æe ih stalno podra ivati. »uzbuðenje nes lo«. meðutim. pogr e no. draga. Majke kirur ki roðenih mi a znaèajno su se manje majèinski pona ale prema njima. spojeva koji potièu povezivanje dvoje ljudi i smanjuju agresivnost. Buduæi daje nu an za kontrakciju mlijeènih kanaliæa u dojkam . Tvrdi se da kad razina feniletilamina opadne. Privr enost se povezuje s povi enom razi nom oksitocina i vazopresina u mozgu. zajedno s drugim. modificirani su se mi evi savr eno dobro mogli sjetit i ostalih 265 Robert Winston: LJUDSKI UM stvari. Istra ivanje na Washingtonskom sveuèili tu pokazal o je da sam èin poroðaja normalno pobuðuje odreðen neuronski put. kad su razine oksitocina najvi e. katkad osjeæaju èuvstveni odmak od djeteta. Ti su mu jaci.ali ja æu ipak nastaviti uzimati paracetamo l. ideal koji æe zajamè trajnu opskrbu feniletilaminom. ali takoðer èini i s na nu psiholo ku silu izmeðu njih i njihova potomka. Za mene. Jennifer Ferguson sa sveuèili ta Emorv brzo je postala poznata u tom podruèju. Pouzdana istra ivanja pokazuju da zaustavljanje proizvodnje oks itocina u takora sprjeèava povezivanje majke i mladunaca. kofein. osjeæajuæi daje. pa ih naj sljetku prestaje izluèivati u vi im razinam od normalnih. tj. Oksitocin usto potièe kontrakcije g latkih mi iæa (mi iæa nad kojima nemamo svjestan nadzor) i poveæava ivèanu osjetljivost. iznova upoznava-ni sa enkom koja nije mogla zaèeti. tam èokolada. èini se. polo aja hrane po mirisu te su mogli æi . Ne znam. Dokazi pokazuju da oksitocin poma e mozgi »zapamti« socijalno va ne in . reèen ica »ne veèeras. stvene koristi« konzumacije proizvoda od biljke Theobroma cacao (u prijevoi »hrana bogova«) oslanjaju se na podatak da èoko lada. spojeve koji mogu pru iti za titu o d bolesti srca. mogla bi biti mnogo pi kladnija i bli a istini o d fraze »cokoladaje hrana ljubavi«. Cokoladaje izvanredno slo ena sm sa raznih kemijskih spoj eva. i ka i mnogih drugih oboljenja. kao i one koje ne rode uobièajeno (nego su poroðene carskim rezom). 264 Zaljubljeni um Naglasite pozitivno Konaèna faza ljubavi jest privr enost. Ima nekih dokaza da èokola« izaziva poveæanje razine serotonina i endorfina u mozgu . To bi èak mogao biti razlogom za to majke koje su imale ote an poroðaj zbog sla ih kontrakcija. N ova prisutnost stoga poveæava seksualnu ugodu. ukljuèujuæi male kolièine feniletilamina. ljudima preostaje privr enost. a zasigurno postoje i mnogi drugi èimbenici koji slabe vezu izmeðu m ajke i djeteta poslije te kog poroðaja. Povezivanje je na djelu meðu roditeljima. njihove su se vje tine ot-hranjivanja pobolj ale. od presudne j e va nosti za roðenje djeteta. Prilièno se èesto na odi i da èokolada ima analgetièka svojst . Sna no utjeèe na kontrakcije mat ernice.

s partnerom koji ih zlostavlja? Za to neki ljudi nadmoæ stjeèu prijevarama i la ima. a njihovu inteligenciju. Prièa ka e ( to sam stariji. Drugo. Ali osim to poveæava agresivr prema okolini. Istra ivanje na Massachusettskom sveuèili t Amherstu pokazalo je da meðudjelovanje vazopresina i testosterona jamèi æe mu jaci voluharice ost ati agresivni prema okolini. pret postavljam. Varalice. prva je uoèila »efekt ru ièaste leæe«. Svejedno. odnosno voljeti »ono to jesu«. koji in ne slove kao bri ni oèevi.94 Oksitocin najvjerojatnije sudjeluje i u odr avanju osjeæaja ugode i dobre u bliskim vezama. Kod mu jaka prerijskih voluharica i hrèaka su se partnerice upravo okot ile. istaknuta profesorica psihologije 266 Zaljubljeni um Sveuèili tu u Minnesoti. Neki su bihevioristi stoga zakljuèili kako stariji mu k. Ali i sposobnost »nagla avanja pozitivnog i za nemarivanja negativnog« zacijelo je velika prednost u svakome braku. Dr. ali zapravo b rine samo o vlastitu probitku. primjerice raskida. primjerice ljubavnu vez zaludenost. ali dobrohotni i bri prema vlastitim potomcima. pogre nim se zakljuèkom o drugoj osobi mnogo toga mo e izg ubiti.pred nama je posve oèit odgovor na najslo enije pitanje ivota . Dakle . Kod mu karaca. ru ièastu sliku koju smo mo da stvorili u poèetnoj mahnitosti. Opet se potv rdilo da su najdugovjeènije bile veze parova koji su se na poèetku najvi e idealiziral i. aktivnost u mu kom mozgu jednako je va na za zvoj povezanosti i privr enosti. Ne iznenaðuje me to rezultati nisu pokazali previ e -rojatno je da su takva mjerenja oksitocina vrlo grub odraz zbivanja u mo. te æe sposobnosti uæi u genski bazen . Ellen Berscheid. Razviju li s vremenom strategije za uspje no prikrivanje sv ojeg nepo tenja. Dr. v elikodu nost i izgled precjenjujemo. Kao to smo vidjeli. re cimo. provodili su vi e vremena uz svoje mladunèe nal to im je ubrizgan vazopresin. Sudeæi prema dokazima. No istra ivanje na Newyor kom sveuèili tu u Buffalu pokazalo je kako je vjerojatnost da parovi ostanu zajedno to veæa stoje veæi efekt ru ièaste leæe. svakom suradnièkom ili prijateljskom odnosu. iskrenost. Rebecca Turner s Kalifornijskog sveuèili ta u San F ciscu provjerilaje p retpostavku da se oksitocin oslobaða kao odgovor na sna emocionalna stanja. iracionalnije faze. i kako to da ih ne mo emo uoèiti? Iz evolucijske perspektive. recimo. dugotrajnije istra iv nje na Teksa kom svuèili tu u Austinu pratilo je 168 parova vjenèanih 1981. ko ugoda potaknuta masa om mo e promijeniti kolièinu izluèe nog oksitoc ispitanice su dobile petnaestominutnu vedsku masa u vrata i ramena. za to iznova grije imo? Kako ljudi zavr e u tetnim vezama .95 Od d vadeset est ena u dobi izmeðu dvadeset tri i tr set pet godina (koje nisu bile u lak taciji) tra ila je da se sjete pro log dogai koji im je izazvao pozitivan osjeæaj za n eku osobu. te dogaðaja kojije izazvao negativa n osjeæaj. vazopresin potièe povezivanje oca i mladuna ca. izmjerene su povi ene razine vazopresina i tidiuretièkog hormona). Ali t ma neki m istra ivanjima. a ne neku ide aliziranu. opu tajuæa masa a b ila je povezana s poveæanjem razine oksitoc a negativna èuvstva iz pro losti uzrokoval a su blag pad. pa su na sva ku prijetnju prema mladima reagirali govarajuæe visokim razinama agresivnosti. Hrèci. i nje u nju vjerujem) da se kod veæine mu karaca proizvod nja testosterona s bi smanjuje i zato oksitocin i vazopresin mogu postati domina ntne kemika u mu kome mozgu.formacije te upuæuju na kljuènu ulogu amig< u tom procesu. mogu hiniti da skupljaju hranu za skupinu. a veæi dio pot ajice ostavljati sebi. Uze krvi uzela im se prije. Neke ne koje su pokazale znatna kolebanja bile su u stabil nijim vezama. najdugovjeènije su veze one koje zadr e stupanj ra je. kao i u. odnosno pojavu da zaljublje rovi idealiziraju partnere i donose preoptimostiène procjene o njima. tijekom i poslije odreðenih dijelova pokusa i mjeren razi na oksitocina. Pozitivna èuvstva i imala vidljiv uèinak. Smatramo. Postojale su izrazite razli ke medu ispitanicama. U dobu oskudice takvi bi ljudi bili prijetnja ops . za oèekivati je da æemo partnerove vrline i mane sag ledavati sve realistiènije kako veza odmièe. da su na i ljubavnici »briljantni« i »krasni«. pokazalo se da taj efekt s vremenom slabi. testosteron i hormoni poput sitocina ili vazopresina imaju suprotne uèin ke. gube zanimanje za seksualnim aktivnostima s razlièitim partnericama.za sretan brak potrebna je doza iracionalnosti. Vra je la i i statistike Ako je mozak tako fino ugoðena naprava koja bira ono stoje u skladu s na om potrebom za opstankom i razmno avanjem. Opæenito govoreæi.to æe zajamèiti da svaka skupina d bije uvjerljivog la ca koji se pred zajednicom razmeæe praznim rijeèima.

Razlièita istra ivanja u koj su ispitanici skaniran i fMR-om i PET-om dok su nastojali zakljuèiti kakv tuðe psihièko stanje. Dvad( torici ispitanika. Uta Frith s Instituta za kogn itivnu neuroznanost pri Universitv College Londonu provela je niz va nih istra ivanj a. ivot u sve veæim gradovima za htijeva od nas da vjerujemo mnogo veæem krugu ljudi od ukupnog broja krvnih srodni ka. a ima dokaza ji govore daje taj vid autizma povezan s odreðenom mo danom abnormal æu. nesrodnih osob a. Kad su ispitanici bili uvjereni da igraju s osobama li ca sliènih njihovima. To ima odreðenog evolucijskog s misla. izazovan. lateralnu donju èeonu koru i temporoparijet. suradnièko dru tvo. èime e gle telje htjelo potaknuti da pri opisivanju oblicima pripi u psihièka stanja. pr ikazala je tri slijeda. autisti ne mogu tako »èitati« ljude. Slike su bile preinaèene tako da nalikuju licima ispitanika ili licima nepoznatih osoba. STS se aktivira kad promatramo tuðe pokrete i gest e. Najva nije. La emo sami sebi Èini se da nas je mozak. Drugo. barem kadje rijeè o procjeni pona anja drugih. Na sveuèili tu McMast u Kanadi. »krv nije voda«. dakle. Tijekom evolucije morali smo znati na koga se mo emo osloniti. Oèito. barem nek im genima daje veæe izglede da budu dio nasljeða. Istra ivaèi su ustvrdili kako bi nesposobnost autista da »èitaj druge mogla potjecati iz tog uskog grla u mo danom sustavu obrade . a stoga i d a æe se prema nama nesebiènije pona ati. Jo æemo se. igra je ispitivala koliko se ljudima mo e vjerovati.sastavljena od gornjeg du nog lijeba i medijalne prefrontalne ko re -jedno je od podruèja u kojii mozak procjenjuje tuðe namjere. bilo je vjerojatnije da su osobe koje nam slièe krvni srodnici. Kao to poi èuje stara poslovica. kod autis tiènih je ispitanika [ stojala velika aktivnost u podruèju poznatom kao ekstrastrija tna kora. Mo da STS u jednakoj mjeri rabi kako bism o dokuèili to drugi misle i to rade. ali i kad gledamo slike ljudskih 267 Robert Winston: LJUDSKI UM lica i procjenjujemo njihovu pouzdanost. U vome su se slijedu oblici pomicali nasumce. Smatra se daje to jedan od razloga zastoje èovjekov mozak razvio poseban mehanizam za procjenu tuðeg psihièkog stanja. koja obuhvaæa : dijalnu prefrontalnu koru. paje bilo vjerojatnije da æe èlanovi obitt biti pouzdaniji. Drugi m rijeèima. od kojih su desetoro bili autisti. Na alost. spoj. ali pritom ne okreæe kotaèe. naèekati prije nego to nam na i mozgovi dopuste da ostvarimo savr no skladno. loveæi »boreæi se«. Ta mre a . tada pomaganje roðacima. U treæem su slijedu pomaci oblika bili profinjeniji. varljiv. razvili smo slo en mehanizam kako bismo bili sig urni u namj svojih bli njih. Kao to smo spomenuli. Igra se sasto la od biranja izmeðu dvije moguænosti: podjele male novèane svote izmeðu i 268 Zaljubljeni um be i partnera ili povjeravanja partneru da po teno razdijeli mnogo veæu svotu. ma koliko daleki bili. Postalo je jasno da su autisti 1 mnogo netoèniji ili nedosljedniji u radu s treæim skupom oblika. dr. Jedno vrlo zanimljivo istra ivanje na sveuèili tu . psihologije Lisa De Bruine zatra ila je od ispitanika da odigra jednostavnu igru povjerenja tijekom ko je neæe vidjeti partnere. bili su im skloniji vjerovati. ustrojio da budemo prilièno cinièni. takoðer pokazuj u »petlju« aktivnosti. Prije svake su igre ispitanicima prikazane raèunalno izmijenjene fotografije lica navodnih partnera. no n bila praæena aktivno æu u okolnim podruèjima kao u mozgovima neautisl nih ispitanika. Psiholo ka istra ivanja pokazala su da smo zapravo skloniji v rovati osobama èije faci jalna obilje ja nalikuju na ima. tanic i trebali prepoznati odreðene oblike ljudskog pona anja.jed dio radi dobro. Drugim rijeèima. pri n rice laskav. Ako je glavni evolucijski cilj preno enje vlast itih gena na iduæi nara taj. Dobiveno je nekoliko zanimljivih nalaza. ali n e mo e komunicirati s ostatkom. u treæem su skupu pomaka i. a u drugom e svrhovito. poput osovine koja se ti.tanku skupine. Rad Joela VVinstona iz istra ivaèke skupine Raya Do lana96 na Institutu za neurologiju pri University Colle-geu u Londonu ukazao je na va nost gornjeg uzdu nog lijeba (sukus tempora-lis superior.97 U jednome je PET-om skanir mozgove ispitanika dok su na ekranu gledali slij ed pomiènih oblika. P skanovi otkrili su da se tijekom gledanja treæega slijeda kod obje skupine tivirala ista mre a mo dani h podruèja. STS) u sljepooènom re nju kod stvaranja takvih procjena.

Cornell, danas poznato kao ispitivanje »Svetiji od tebe«, pokazalo je koliko toèno pro suðujemo tuðe pona anje, a koliko lo e sami sebe.98 U jednom je pokusu od ispitanika zat ra eno da ka u koliki bi dio svoje naknade za sudjelovanje dali u dobrotvorne svrhe. Dio ispitanika rekao je kako bi dao polovicu honorara od pet dolara, ali u stva rnosti su davali prosjeèno 1,80 dolara. tovi e, nakon to su se meðusobno upoznali, bili su skloniji procijeniti da æe biti dare ljiviji od ostalih sudionika u istra ivanju. I stra ivanjem je ukupno prikupljeno 19,89 dolara - da su ispitanici dali koliko su obeæali, dobrotvorne bi organizacije dobile 31,72 dolara. Ispitanici su opæenito toèno predviðali tuðu sebiènost, ali su isto tako dosljedno precjenjivali vlastiti altruiza m. Mo da to pokazuje koliko je za skupinu va na suradnja. Na opstanak ovisi o informa cijama koje dobivamo od drugih i to bi mogao biti razlogom za to nam je sposobnost prepoznavanja sebiènog pona anja osjetljivija. Potreba za pona anjem koje najvi e pridonosi opstanku skupine izgleda da je rezultir ala razvojem mehanizama koji drugima signaliziraju kad la emo. Danas mo emo vidjeti t o se zbiva u la ljivu mozgu. Daniel Langleben s Pen-nsvlvanijskog sveuèili ta pokazao je da postoji obrazac poveæanog dotoka krvi u prednju cingularnu vijugu, koja se, kao to znamo, aktivira kad se mora269 Robert Winston: LJUDSKI UM mo usredotoèiti na to." No va na su i druga podruèja. Skupina pod vodstvi Tatije M. C. Lee na Teksa kom sveuèili tu u San Antoniju fMR-om skanir je ispitanike upuæene da namje rno lo e rije e zadaæu pamæenja.100 Otkrive je slo ena petlja aktivnosti koja je obuhvaæala dijelove prefrontalne kore i i mene re njeve. Da bi uvjerljivo lagao, mozak, èini se , najprije mora smisliti èan odgovor, a onda ga drugim mehanizmima potisnuti. Zati m mora proiz sti nov, pogre an odgovor i nadzirati vlastiti rad. Nije, stoga, nima lo èudno nam je te ko dugo lagati. La ljivce mo emo prepoznati po osmijehu. Jedan od prvih velikih neuro ga koji je pod robno istra ivao ljudsko lice bioje poznati ekscentrik, ali iznim lijeènik Guillaume Benjamin Duchenne. Smatram ga svojevrsnim idolom kad sam se zainteresirao za gr oznu bolest koju je nazvao po sebi, Duchenni vu mi iænu distrofiju. Ta smrtonosna bo lest, koja napada samo djeèake, ali prenose djevojèice, bila je jedan od prvih gensk ih poremeæaja koje smo 19! moja znanstvena ekipa i ja poku ali otkriti u ljudskom em briju. Duchenne je s radom poèeo prilièno kasno, a kao netko tkoje prvi znanst ni rad objav io tek u 32. godini (doista vrlo kasno za dana nje doba) suosjeææ s tim, kao i s èinjeni com daje, po svemu sudeæi, bio nevjerojatno nezamjetl student medicine. Kad je iz predgraða Boulogne do ao u Pariz, ismijavali ga zbog neprofinjena naglaska i jedva j e spajao kraj s krajem. Otac mu je, p put ostalih mu kih predaka, bio pomorac, a z a Duchennea koji je pari ke 1 nièke bolnice obilazio toliko èesto daje bio gotovo inve ntar, govorili su da poput samotnog mornara. Duchennea je, meðutim, krasila najva ni ja oso na za dobra znanstvena istra ivanja - vodio je besprijekorne bilje ke o onoi t o bi vidio. tovi e, bioje ustrajan, paje pratio pacijente iz bolnice u bol cu kako bi doznao u kakvu su stanju. S vremenom su njegove neurolo ke di gnostièke vje tine do l e na dobar glas, a on se zainteresirao za bolesti mi i< To gaje dovelo do toga da osobama oboljelima od degenerativnih bolesti p put distrofije poku a oèuvati mi iænu fun kciju elektriènim podra ivanjem. su poku aji obuhvaæali i podra ivanje mi iæa lica. Zahvalj pomnom voè nju bilje aka i zanimanju za fotografiju, ostavio nam je izvanredan izvo r p dataka, nastao 1860. Pinokijev faktor Duchenne je naposljetku postao svjetski poznat po svim vrstama istra ivar rada moz ga te po opisima niza va nih degenerativnih bolesti. Za nas je, med 270 Zaljubljeni um tim, va no stoje prouèavao izraze lica tijekom osjeæanja èuvstava i bilje io ih u svoj fot oatlas. Ta knjiga i danas slovi kao golem doprinos medicinskoj fotografiji. Char les Darwin ilustrirao je svoju knjigu Izra avanje èuvstava kod èovjeka i ivotinja nizom njegovih fotografija. Zahvaljujuæi Duchennovu pionirskom radu, danas znamo da za iskreni osmijeh rabimo èetiri glavna facijalna mi iæa, a za prijetvorni, »socijalni«, samo dva. Prednosti tehnologije skaniranja mozga omoguæile su nam da potvrdimo mehanizam hin

jenog, dru tvenog osmijeha. Osmijeh koji stavim na lice tijekom zabave (grimasicus ginitonicus) potjeèe iz lijevog mozga. On komunicira s desnim mo danim deblom, odno sno alje naredbu desnim donjim facijalnim mi iæima da reagiraju. Naredba uljevitim tij elom istodobno odlazi i u desnu polutku koja, pak, izaziva kontrakciju lijevih d onjih facijalnih mi iæa. S druge strane, nevoljni osmijeh, koji izra ava istinska èuvstv a, otkrivaju kontrakcije mi iæa oko oèiju. Znaèi, tumaèenjem obiènog osmijeha mo emo doznati mnogo o tuðim namjerama. Ali izrazi lica nisu jedini naèin prepoznavanja la ljivaca. Dok izvode svoju vra ju vje tinu, lasci ust o èe æe dodiruju nos. Smatra se daje Pinoki-jev efekt uzrokovan poveæanim protokom krvi zbog kojeg erektilno tkivo u nosu otekne, pa se dlaèice u nosnicama usprave. Dr. Richard VViseman sa Sveuèili ta u Hertfordshireu proveo je neka od kljuènih istra iv anja laganja te pokazao da se istinska èuvstva na licu odra avaju u kratkotrajnim »mik roekspresijama«, ne duljim od èetvrtine sekunde. Buduæi daje radni vijek zapoèeo kao mag ièar i èlan britanske udruge magièara Magièni krug, za VVisemana se zasigurno mo e reæi kak zna podosta o obmanjivanju. Naèinio je popis nekih od najoèitijih pokazatelja lagan ja. Nedavno smo dugo razgovarali pred televizijskim kamerama. Iznio sam mu dva o pisa svojih dviju uzastopnih veèeri. Jedan je bio posve istinit, a drugi izmi ljotin a. Nikako nije mogao unaprijed znati koji je opis bio vjerodostojan. Naime, mora m na alost priznati, mrzim gubiti, èak i u Scrabbleu, pa me djeca danas u ivaju posram ljivati preprièavanjem kako sam ih varao od este godine. Jedne sam veèeri, isprièao sam dr. VVisemanu, odr ao predavanje, primio zlatno odlikovanje, javno kritizirao vla dinog du nosnika i poslije veèerao s pripadnicima medicinskog establi menta. Zatim sam mu preprièao kako sam iduæe veèeri malo zakasnio na veèeru u Parlamentu, gdje sam poslu a o govor poznatog nogometnog trenera o tome kako je njegova momèad zaslu eno osvojila englesko prvenstvo. tovi e, dodao sam, taj se grozan kot usudio sugerirati kako je klub za koji ja navijam »smeæe«. 271 Robert Winston: LJUDSKI UM Televizijski producent i njegova ekipa koji su snimali tu hrpu bedastoc stra ili s u se jer su pomislili da su protratili dan snimanja. Bilo je nemc mislili su, da æe Richard VViseman razmrsiti moje priæe, jer sam zvuèa uvjerljivo. Ali dr. VVisemanu ne treba detektor la i - doista, istièe da su 1 risni. Povrh toga, nema pojma o nog ometu, ali to nije bilo va no. On io nesvjesne znakove koji otkrivaju da ne govorim o istinu, primjerice pomicanje glave dok govorimo, mnogo dodirivanja lica, previ e (ili pn gledanja u oèi, znojenje i pro irene zjenice, prisjeæanje previ e ili prema jed inosti, davanje nesuvislih odgovora na pitanja te duge stanke ili njilv stanak p rije odgovaranja. Èesti »hmovi« i »ahovi« takoðer nas odaju. K temelju tih znakova, zajedno s obilje jima glasa, stvori cjelovitu sliku, manje nepogre iv, stoje potvrdio otkriv i kojaje od mojih prièa bila izn na. Istra ivanja dr. Wisemana pokazuju da slu atelji m ogu èak i zavezani ju s velikom toèno æu prepoznati la ljivce - jer im se mijenja glas. Na te njegovih studija izraðen je softverski paket Verdicator, koji znakove lagan; i u ljudskom glasu. To, zajedno s njegovim spoznajama o pona anju la ca, znaèi da dr. VViseman nije osoba koju biste htjeli susresti ako su vas i uhitili zbog pljaèke b anke. Drugo je veliko ime u istra ivanju laganja Paul Ekman s Kalifornijskog èili ta. Ekman je izradio bazu podataka s tri tisuæe univerzalnih ljudskih i lica. Meðu njima su od reðene kombinacije ili »akcijske jedinice« koje ra samo kad la emo. Ekmanov »sustav kodira nja facijalnih akcija« danas k< raznolike skupine, od FBI-ja do holivudskih studij a animacije. Tvrdi kake ko ima poseban skup »odajuæih« facijalnih znakova ili pokera kim rjeèni teli. Kad je, primjerice, gða Thatcher javno opovrgnula daje naredila po nje argentinskog broda General Belgrano, njezini su kapci nakratko brzo z; tali. Ka d je Kim Philbv zanijekao daje bio »treæi èovjek« koji je Burgessu Leanu dojavio daje nj ihov paravan dvostrukih agenata razotkriven, desr je unutarnji dio kapka na brzi nu nesvjesno zatitrao. Oni koji se bave znano æu o laganju temeljitoj su ra èlambi, nimalo izr ðujuæe, podvrgnuli televizijske snimke biv eg amerièkog predsjednika Clintona. Alan R. Hirsch iz Zavod a za istra ivanje terapije njuha i oku; pazio je niz promjena u Clintonovu govoru tijela kad je javno porekao sj odnos s Monicom Lewinsky. Usporedio je taj Clinto nov intervju s onim k dao nakon predsjednièke zakletve. Tijekom intervjua o Monici Levvinsk Clinton je 2,5 puta èe æe rukom dodirivao lice, a 3,5 puta vi e je pio vodu ta

o slinu. Kolièina zamuckivanja poveæala se èetrnaest puta, a ostale pogi u govoru seda mnaest puta. Premda sve to zvuèi dojmljivo, ra èlamba pa 272 Zaljubljeni um metodolo kih problema. Bez obzira na to koliko istra ivaèi bili pomni u radu, velika j e razlika izmeðu intervjua u iznimno povoljnim uvjetima poput predsjednièke inaugura cije i onoga kad se osoba u polo aju poput Clintonova naðe oèi u oèi s iznimno neprijate ljski nastrojenim ispitivaèem, u situaciji koja je prijeteæa za njezin javni polo aj i privatan ivot. Ali ako se s tom èudesnom opremom za procjenu psihièkih stanja drugih raðamo, a laganj e ima bjelodane znakove, kako la ljivci prolaze neopa eno? Mo da bi zapravo bilo zanim ljivije preoblikovati pitanje i upitati za to prolaze neopa eno? Ima li neke evoluci jske koristi u neprepoznavanju la i? Valja napomenuti da, poput mojih kamermana, ljudi nisu ba dobri u prepoznavanju u vje banih la ljivaca, ponajprije onih koji to znaju prikriti. Jedna tehnologija za p obolj anje sposobnosti prosjeène osobe da primijeti prijevaru temelji se na usporava nju i zamrzavanju videozapisa. Kad je dr. VViseman u svojim istra ivanjima usporio snimke na jedan okvir u sekundi, dvije treæine od 120 ispitanika moglo je uoèiti la l jivce, to nam govori da svi vjerojatno znamo »trik«, samo ga nismo u stanju preèesto is koristiti u svakida njem ivotu. Druga su istra ivanja pokazala da obièni ljudi samo nez natno lo ije prepoznaju la ce od uvje banih profesionalaca, primjerice policajaca i ps ihijatara. Za to nismo bolji u tome? Jedan od oèitih odgovora je sljedeæi. Kao to smo razvili slo enu mo danu tehnologiju za p repoznavanje i signaliziranje la i, tako su i la ljivci oti li korak dalje, odnosno ra zvili su vlastite slo ene mehanizme izbjegavanja prepoznavanja. A kad ste la ac, naj ubojitije oru je koje mo ete imati jest sposobnost da u istinitost svojih rijeèi uvjer ite i samoga sebe. Jedno od obja njenja moglo bi biti i da razotkrivanje varalica mo e imati te e posljed ice po opstanak skupine od njihova varanja. Vratimo se maloprije spomenutom »la ljiv om lovcu«. Mo da je zajednici radi njezina opstanka bilo korisnije imati nekoga tko ne to pridonosi skupini, nego ga izbaciti i time si uskratiti bilo kakav doprinos tog pojedinca. Sad shvaæamo kako optu be za la ili socijalno tetno pona anje mogu imati velike negativne posljedice za svako dru tvo. One ne rezultiraju pukim izbacivanje m pojedinca ili grupe, nego izazivaju ire raskole i borbe klika meðu preostalim èlano vima. Takva teta mo e ugroziti izglede za opstanak neke ljudske zajednice, osobito u surovim uvjetima. Ne moramo se osvrtati u na u davnu pro lost u savanama kako bismo vidjeli da su la i ili, bolje reèeno, sposobnost da nas u njima ne uhvate - kljuène za skladne ljudske veze. Uzmimo, primjerice, enu koja pita supruga sviða li mu se njezina nova frizur a. Mo da mu se zapravo ne sviða ili barem ne u tom trenutku, no svejedno æe reæi »da, drag a, lijepa je«, jer zna daje to bolje za eni273 Robert Winston: LJUDSKI UM no samopo tovanje i nastavak funkcioniranja njihova braka. Takoðer, po i to stoje su pruga sposobna povjerovati u ono to najvi e eli èuti, umjes poku a izvuæi nelaskavu istin . Slièno tome, kad otac prvi put ugleda svoje novoroðeno dijete, njegova i svi uokolo gotovo æe sigurno izrecitirati popis zami ljenih sliènosti, prir ce »ima tvoje oèi« ili »im voju bradu«. Istra ivanja su, meðutim, pokaza se na licima novoroðenèadi mo e prepoznati vr o malo obilje ja rodite! lica. Ali u interesu je obitelji da otac vjeruje kako je dijete njegovo jer toj da æe ostati skrbiti za njega. Ni majka ni otac ne vjeruju daje rijeè o lag ali kad oèevi ne bi posjedovali tu sposobnost zanemarivanja oèite nei stin cijalne bi posljedice bile katastrofalne. U mnogobrojnim socijalnim situ; m a »dobronamjerne« la i prolaze nezapa eno, jednostavno zato to bi nji prepoznavanje vi e ilo nego koristilo. Znaèi li to da u osnovi ne razli mo dobro i lo e? Ni najmanje - t o æu upravo i objasniti. Moralni um Vidjeli smo da su na i mozgovi morali razviti slo enu tehnologiju za prepozi nje i p rosuðivanje tuðeg pona anja kako bismo mogli ivjeti u zajednici. \ li smo, takoðer, iznov a i iznova, daje pokretaèka sila mnogih mo danih tv zapravo stara evolucijska potreb

znaèi da si mo emo priu l. odjeæe. da okreæemo drugi obraz? Prema antropolo kom gledi tu.skrbili o starijima i nemoænima. Unatoè Dekalogu. Arheolo ki nalazi govore da su prije èe trdeset tisuæa godina na i paleoli-tièki preci . pomirljivosti i samilosti. Za razliku od veæine ivotinja. Takoðer mo e æi imovinu.svi nekako prido nose skupini i dobivaju ne to zauzvrat. ili nacijama. poveæava se specijalizir anost. drevni se Izraeliti nisu uzdigli iznad ubij. primjerice poljoprivredom. Stale i po put ratara. Kako smo onda razvili norme koje na s potièu da opra tamo. u naselje mo e pristizati vi e hrane. Kao to sam spomenuo. èini se da smo predodreðeni za stjecanje ugode iz suradnje. specijaliziranost se razvija. Tro e resurse . barem prema on to o njima znamo. zarobljenicima i robovima moralno bilo mnogo naprednije naspram onoga k ako su susjedni narodi postupali s ostalima. ene raðaj u. Kako bi funkcionirala sigurno. Ali èovjekov moral prote e se mnogo dalje od obiènih potreba za opstankom skupine. Èini se kako taj nagon za suradnjom ima neurolo ki temelj. Skaniranje MR-om dok su ispitanici suraðivali otkriloje specifièan obrazac mo dane aktivnosti u podruèjim a povezanima s ugodom i nagradama. poput izrade oruða ili lonèarstva. koj gla ava s nadmoæ. pa se stvara vi ak koj im se mo e nagraðivati one koji nisu sudjelovali u samom lovu. a ne dru tvenog sklada. tovo sam siguran daje na nekoj temeljnoj razini moral najvjerojatnije prec tak iz na e evolucije. kr itelji pravila nagraðeni su socijalnim iskljuèenjem. ne sputavaju nas trenutaène potrebe koje nam nameæt goni i sredina u kojoj se zateknemo. evolu cionistièki pogled nameæe da moramo ka njavati ljude koji kr e pravila kako bismo ih spr ijeèili da to ponove ili druge da poku aju isto. podi u djecu i pripremaju hranu. s naèelom prema kojem svoje sjedalo u punom autobusu moramo prepustiti starijima? Iz evolucijske perspektive. Kazna je i sta neovisno o tome propisuje li pravilo primjerenu ko ulju za zabavu ili zabranju je èavrljanje s tuðim suprugama. Poznato je. Ti se pojedinci zatim mogu specijalizirati za druge zadaæe koje potpoma u opstanak skupine. jer ista pravila ne moraju va iti u drugim zaj ednic. Ali è( je sposoban za mnogo vi e od ispunjavanja jedn ostavnih potreba poput ht krova nad glavom i seksa. pekara. recimo. Ali s poveæanjem skupine. recimo? Strogo deterministièki. pak. Ne sla u se svi s tim pogledom na razvoj morala. Pa ipak im iskazujemo samilost i po tovanje. U jednostavnim je dru tvima specijaliziranos t uloga razmjerno mala.èija je borba za opstanak bila mnogo op asnija od na e . jedan bi odgovor mogao glasiti da se te vrijednosti ja vljaju tek s poveæanjem slo enosti dru tva. milost prema jima i nemoænima. Veæa specijaliziranost znaèi veæi vi ak. pisara i graditelja postaju dio zajednice . 274 Zaljubljeni um Kanaanaca ili kraðe njihove stoke. Drugim rijeèima. ubijaju. 275 Robert Winston: LJUDSKI UM veæi vi ak znaèi lak e pre ivljavanje . ne mogu loviti. Sto je. Rilling sa s veuèili ta Emory u Atlanti od dragovoljaca je tra io da odigraju igru Zatvorenihova di lema. Od kakve bi koristi mogla biti pomirljivost. recimo. Kako vrijeme prolazi.da razmi ljamc straktno. Slabi su. poput veæih kuæa. da stvaramo umj etnost i da nam na um padaju zamisli.vjerojatno zat< bi unutargrupne kraðe i ubojstva bile opasne za opstan ak grupe. poput nucleusa caudatusa i nucleusa accumbens a. Nagla a pojam unutargrupne. premda je njihovo pona anje prema nepoznatima. Mu karci love. planira mo. Funkcije poput svijesti o sebi i jezika su nam sposobnost da se oslobodimo okova sada njosti . Glavno podruèje u kojem sudjeluju te najveæim dijelom jedinstvene Iju sposobnosti je st razvoj stavova. Pravila rabimo kako bismo osigurali uèinkovit »rad« skupi na. James K. zami ljamo kako da si pobolj amo ivot. skupina treba pravi kaznama prisiljava èlanove da i h po tuju. u kojoj igraèi moraju odluèiti kad æe vjerovati jedan drugome. t moguænost stv aranja proizvodnih vi kova. da prenosin jedni drugima. naoko nema koristi u pomaganju starijima .a za razmno avanjem i opstankom. Pojedinac koji raspo vi kom mo e platiti drugima da obavljaju zadaæe za njega. bik kretaè dru tvenih podjela. lonèarije i nakita. raðati djecu ili nas tititi od grabe ljivaca. pa ljudi s tjeèu vje tine koje nisu izravno povezane s lovom i ubijanjem neprijatelja. Tu vidimo zaèetak klasnog sustava. Kad su skupine veæe.a to. poput moralnosti. st rancima. Zapovijedi poput »ne ubij« i »ne u di« prisutne su u gotovo svakom obliku ljuds kog dru tva . raslojenog prema moæima i gatstvu - . izraðuju oruða i grade zaklone.

potpune suprotnosti milosrdnom dru tvu. U jednom od prija njih poglavlja iznio sam tezu prema kojoj je jezik samo napredni ji stupanj u specijalizaciji mo danih podruèja koja su se poèela poveæavati kad su na i pr eci poèeli izraðivati i rabiti oruða. a straho m na strah.jedan skup za empatiju. inaèe aktivnima kad rabimo radno pamæenje. Moglo bi se ustvrditi kako nas je sposob nost verbalizacije tih spoznaja predodredila da postanemo moralni. vagon æe ubiti jednu osobu. Jedini naèin kojim ovaj put mo ete sprije-' èit i da vagon ubije petero ljudi jest da osobu koja stoji pokraj vas na mo..Va se ef danas pona a neuo bièajeno. ubit æe petero ljudi. Primjerice. Joshua D. Drugim rijeèima. Ostale dileme le su pop ut prvog primjera ili uopæe nisu sadr avale moralnu komponei Greene je otkrio daje t ijekom razmi ljanja o dilemama »emocionalnog ti aktivnost bila uvelike poveæana u trim a mo danim podruèjima povezani s obradom èuvstava . Nasuprot tome. poput one u prvom primjeru. Sposobnost poimanja sebe kao ja koji èini i ja kojem èine. kako su se frenolozi mo da nekoæ nadali. U zajednièkom istra ivanju Manchesterskog i Sheffieldskog sveuèili ta dobrovoljcima su s kanirani mozgovi dok su èitali i prosuðivali mno tvo dru tvenih situacija. drugi za suosjeæanje . Potonje se podruèje smatra sredi tem na »me ntalizacijskih« sposobnosti. odnosno poimanja razlike izmeðu sebe i drugih.srednjoj èeonoj vijuzi.: stu gurnete tako da padne vagonu na put. Pomak nete li je unatrag. Am igdala izra ava alost kad vidimo alosno lice. izazvale su v eæu mo danu aktivnost u podruèjima poput dorsolateralne prefron-talne kore i tjemenih re njeva. ali je ne dokazuje. nego slo eno meðudjelo anje podruèja koja nadziru apstraktno mi ljenje i socijalno pona anje. za kojeg znate daje nedavno dobio otkaz. situacija koja potièe empatiju mo e biti . To upuæuje na mog uænost. Greene iz Centra za prouèavanje uma. kad moramo r azrije iti dvojbu sna nog èuvstvenog sadr aja. daje moralnost posljedica ivota u sve slo enijim skupinam a. Sljedeæi bi primjeri mogli biti zanimljivi. nakratko se odvajamo od sada njosti i uranj amo u mo dano skladi te socijalnih vje tina kako bismo odluèili to nam je èiniti. Mozgu je potr ebna odreðena razina apstraktnog mi ljenja kako bi mogao smisliti moralnu pretpostav ku poput »ne bi mi bilo drago da mi tko to èini«. bilaje temelj razvoja gramatike i sposobnosti konstruiranja slo enih alata. Situacije su bile osmi ljene tako da potaknu èitatelja da donese sud na temelju samilosti ili emp atije.Mladiæa iz va e ulice. Vidite eljeznièki vagon izvan nadzora koji juri pr ema skretnici. stra njem dije lu cingularne \ ge i gornjem uzdu nom lijebu. Mo da su koncepti pop ut suosjeæanja. neemocionalne prosudbe. Mo dani skanovi psihopata èesto pokazuju sni enu aktivnost u tom podruèju . Sto mislite da nije u redu? Situacija za izazivanje samilosti mo e izgleda ti ovako . Mo da je moralni mozak obilje je novijeg datuma na i stoj evolucijskoj rijeci. Znamo da ljudi zrcale tuðe pona anje kako bi shvatili njihovo emocionalno stanje. vjerojatno ste rabili dva sustava va e mo ne »moralne mre e«. moz pona anja sveuèili ta Princeton riskrbio sije velik publicitet u popularnii skovinama s istra ivanjem u kojima je dragovoljcima zadao ezdeset dvoj snimao njihove mozgove fMR-om dok su razmatrali ponuðene moguænosi Moj drugi primjer sna no je èuvstveno obojen. Hoæete li to uèiniti? Jeste li odgovorili »naprijed« u prvom primjeru i »ne« u drugom? Ako jeste morate se bri nuti govori li to ne to lo e o va em moralu. mo dana nas je arhitektura predodredila da druge tumaèimo stavljajuæi se u njihovu ko u. Veæina bi tako o( vorila na oba hipotetska pitanja. odnosno vje tina kojima procjenjujemo u 276 Zaljubljeni um psihièko stanje. Ali dok ste smi ljali odgovore. Sudeæi po tom obrascu. bez obzira na raèunicu. posjetila je policija. v S mosta gledate eljeznièku prugu. u ivljavajuæi se u njihove postupke. U ruci dr ite polugu kojom mo ete odrediti kojim æe smjerom vagon poæi ka d doðe do skretnice. Sto se dogodilo'? Istra ivaèi su utvrdili daje svaka vrsta scenarija a ktivirala vrlo razlièita mo dana podruèja . U mozgu e postoji »organ za moral«. a taje razina moguæa samo uz snagu mi lj . jer tra i od nas da zamis li kako guramo drugu osobu u smrt. U kojem æete smjeru pomaknuti polugu? : Sad stojite na drugom mostu. ljutnjom odgovara na ljutnju. empatije i opra tanja samo profinjeniji oblici te osnovne funkcije dodatna oprema socijalnog mozga. Pomaknete li polugu naprijed.

u kojima navodi da mu iznimno dol ide geometrija. kao to smo vidjeli. tvr doglava i svadljiva. koja je pobjegla i vi e se nije vratila. nikad se nije smanjila na svim normalan oblik. Newtonu. Hermann i Pauline slo ili su se da treba upisati jo jednu godinu u dobroj vi carskoj srednjoj koli. premda je.. stogodi nji dj eèak. Njihovje sin dobro napisao ispite iz ma tematike i znanosti. a jo e navikom da si mrmlja u bradu. Zbog èega je A lbert Einstein bio drukèiji . a drugoj. Bio je i zvanredno inteligentan.autor teorije opæe relativnosti. Pisma koja j e pisao roditeljima bila su sporadièna. Njegova je prièa. Ali tko je mogao znati hoæe li se tamo imalo bolje prilagodi ti? Koliko æe mu trebati da se vrati u Milano. predebeo!« Cijeloga djetinjst va djeèakje imao krupnu.to mu je omoguæilo da od te kog djeèaka postane svjetski po . ali neka kao da su ne zadovoljna od prvoga dana. Hermmana i Paulinu taj je sinovljev potez uzrujao i r ljutio. ivot bude mukotrpan. S n oduvijek ne to nije bilo kako valja. Djeèak se doima o najsretniji kad je bio s i gradio iznimno velike i slo ene kuæe od karata. kreativnost i intuicija Hermann i Pauline bili su zabrinuti za svojeg esnaestogodi njeg sina. Ali. u ao je u povijest k ao najpoznatiji znanstvenik dvadesetoga stoljeæa . nezgrapnu figuru i i volio trèkarati naokolo ili igrati se s vr njacima. tipièno mla naèka . blièenu glavu. U sprkos lijeènikovim uvjeravanjima. A onda jednoga dana pojavio u Italiji. U jednom od tih napadaja s cem je udario uèiteljicu violine. Svojeglava su. dakako. j. Godine 1894. nedostatka socijalnih vje tina ili odbijanja da »igraju po prav ilima«. Iscrpljeni tvrdo-glavo æu svojeg a sina. Progovorio je tek s gotovo godine i bioje sklon napadajimajezovite s rd be. Hermman i Pa ne preselil i su se u Milano radi obiteljskog elektrièarskog obrta. Sa s amo esnaest godina i bez posebnih priprema. Lagao je radi vlastita probitka i usudio se napustiti kolu. On i njegov biv i uèitelj mrzili su se. ali vrlo malo govori o svojem ivotu ili osjeæajima. Leonardu da Vinciju i nebr ojenim drugima èija su djela oblikovala povijest èovjeèanstva. isprièao Uèitelj je rekao da bi kola bila bolja kad on ne bi bio u njo j. Pripremit æe se za pri 278 Èudesni um: inteligencija. bila razmje rno uobièajena prièa o neprilagoðenosti i raznim sukobima s autoritetima. Kad se rodio. Odluèio je to æe uèiniti. tek petn. Einsteinovo djetinjstvo i mladost bili su prilièno neslavn i. dogodilo se ono èega su se bojali. 277 Deveto poglavlje Èudesni um: inteligencija.roditelji su ga poduprli. U koli nipo to nije bio neomiljen. pomalo iznenaðujuæe za dovskog djeèaka u sr edi njoj Europi. Na alost. impulzivna. Ali zadivljeni sinovljevom odluèno æu . Uèenik se slo2 paje oti ao starom obiteljskom lijeèniku i uvjerio ga da mu napi e dok umi u kojem je stajalo da djeèak zbog pogor anja tjelesnog zdravlja mora napus kolu i preseliti se k roditeljima. Te ka su kod kuæe i u koli. Podizanje djece nikad nije lak posao. Kad gaje baka prvi put vidjela. kad im je sinu bilo samo petnaest godina. Jesu li Hermann i Pauline Einstein trebali biti toliko zabrinuti? Njihov sin Alb ert naposljetkuje primljen u Ciri ku politehnièku kolu. èinilo se da ima preveliku. zbog neodluènost i ili tvrdoglavosti. ali lo e iz jezika i povijesti. I. sve do trenutka kad je primljen u Politehnièku kolu. Ali molbe i prijetnje ni ga navele da se predomisli. Neka se dobro snaðu. I jedino to roditeljima naposljetku preostane jest povuæi se i pustiti ih da slijede vlastiti put.nepovezanog i turog sadr aja. on.enja koju nam je podario jezik. vrisnulaje: »Debeo. genij ravan Mozartu. Njihov je na Paulininu alos t ostao u Munchenu kod obiteljskih prijatelja radi nasta1 kolovanja.i mo da malo potaknuti grizodu jem jer su ga ostavili u Njemaèkoj . a da se nije posavjetovao s njima. izgledi za uspjeh doimali su se malen ima. navodeæi osobne antagonizme kao uzrok odlaska i tvrdoglavo ustrajuæi na nekom novom i jednako neodr ivom planu? Taje mala povijesna prièa umnogome slièna dramama kakve se izmeðu roditelja i djece do gaðaju diljem svijeta. Na fakultetu su rekli kako mu treba jo najmanje godina srednjo kolskog obrazovanja. kreativnost i intuicija mni ispit za iznimno cijenjeno mjesto na glasovitoj Ciri koj politehnièkoj koli. kojaje radikalno izmijenila èovjekov naèin razmi ljanja o vremenu i prostoru. muku muèio sa stranim jezicima i uè lje tjerao u oèaj dosadnim dugotraj nim razmi ljanjem prije odgovora. Nimalo zaèuðujuæe.

a dr. Ali Einsteinovje mozak imao neobi tjemene re njeve. objavili rezultate u Lancetu. pru ila se 1990-ih jedinstvena prilika. premda je ukupna lièina mozga bila prilièno uobièajena. paje unap rijed organizirao da mu tijelo kremiraju. glumaca i redatelja takoðer dao prist ojan obol. Dr. Dr. a mozak saèuvaju za znanstvena istra ivanj a. ako ne i uis razoèaravajuæim vijestima . Godine 1985. VVitelson na laje i u mozgu poznatog matei tièara Gaus sa te ne to manje poznatog fizièara Siljestroma. u 1 zasu. stigli su u staklenci s natpisom h neza. glazbenika. Sredinom 191 novinar S teven Levy poku ao je uæi u trag dragocjenom organu. Mozakje stoga zaboravljen dugo le ao ukiseljen u staklenci. Sai F. umro od aneurizme. VVitelson i njezinim kolegama s a sveuèili ta McMaster u Ontariju. nastavio putovati.znat genij? Je li moguæe daje postojala neka kvaliteta. Harvev je neuglednu stvar p( nio u f ormalin.Einst eineove mo dane stanice bile su jednake ma bilo koje prosjeène osobe. Od tih je k omada narezao presjeke koje je promatrao mikrosko] Neurolozi diljem zemlje nestr pljivo su èekali rezultate Harvevjeva rada. Sliènu ustrojstvenu razliku dr. Nije ga uvijek krasila skromnost. Pokaza daje mozak jo bio u posje du dr. meðut 280 Èudesni um: inteligencija. slikara. sad nastanjenog u VVichiti. Imao je takoðer m ogo kraæi lateralni lijeb. Mjere inteligencije Sijeènja 2003. Pa to zapravo podrazumijevamo pod inteligencijom? Je li pametan onaj koji mnogo zna ili netko tko ima kapacitet ili motivaciju da mnogo nauèi? Temelji li se mo da na posve drukèij im sposobnostima . kreativnost i intuicija da vje tine osoba poput Einsteina i Gaussa dokazuju samo jedan vid inteligencije. Obje su polutke bile ire od prosjeka. doèekani su s uzdasim a razoèaranja. o visokoj inteligenciji ne govorimo samo u kontekstu genijalnos ti. Diamond bilajejedan od prvih znanstvenika koji su se dc gli komadiæa Einsteineova mozga radi podrobnih istra ivanja. dr.102 Ein: nov je mozak. Nalazio se u dvije stakle nke za zimnicu u kartonskoj kutiji oznaèenoj pisom Costa Cider (cider = jabuèno vino ). p odruèja koje dr imo va nima za matematièke sposobn i prostorno mi ljenje. to nameæu nalazi Einste inove obdukcije. poput njegovih zamisli. mo da svi posjedujemo kapacitet da budemo inteligentni. neko obilje je u njegovu moz gu to gaje preobrazilo u osobu takve izvanredne inteligencije? Sadr aj staklenke jabuènog vina Einstein je 1955.m Vanjska p ina genijeva mozga usporeðena je s onom mozgova tridesetpetoric e mu: raca sliène dobi. Marian C. sad znate di gaðali pravo mjesto. patolog 279 Robert Winston: LJUDSKI UM na Princetonu.primjerice na moæi razlikovanja korisnih i beskorisnih informac ija u najkraæem vremenu? No je li Einstinov mozak doista bio neobièan? Kako obja njava mo inteligenciju -je li povezana s odreðenim mo danim obilje jem. Ki napokon stigli. dvanaestogodi nji djeèak iz Midlandsa (sredi nje Engleske) pobijedio je u televizijskoj zabavnoj emisiji Najpametniji britanski klinac. Mu kotrpno su mjerili velièinu i o Einsteinova »organa uma« i 1999. ste se ikad udarili po glavi nakon to ste izvalili kakvu glupost. D iamond objavilaje rad s nedojmljivim. Genijima ne progla avamo samo neke matematièare i fizièare. socijalnih teoretièara. Jasnoje. Ovdje je èak bilo razmjerno manje neurona . Kad su ga intervj . I meðu obiènim ljudima postoje pojedinici koji su »bistriji« od drugih. Okvirnoje zaklji la kako je mo da na la sredi te odreðene vrste inteligencije. Harvevje izjavio kake uspio naæi ni ta jedinstveno ili neuobièajeno u graði Einsteineova mozga je poput svakog drugog mozga i nije skrivao nikakve naznake podrijetla n rojatnih moæi njegova biv eg vlasnika. Komadiæi u zin laboratorij u Berkel evju. Oèito je da je svijet pisaca . Razlike je bilo samo u Brodmannovu podruèju 39 tjemenog re nja. u Kaliforniji. secirao je Einsteinov mozak. Harvevja. Harvev. Nije pro lo ni sedam sati od smrti. u Ki di. Usto. meðutim. svaki pribli no velièine k eæera. Thomas S. ili samo s na im iskustvima ili okolinom? Je li se Einsteinov moz ak razvio u tom smjeru samo zbog nekog obilje ja okoline? Ako je potonje toèno. a zatim je izrezao u 240 komada. Usporedila je broj ivèanih stanica s brojem ja stanica u mnogim mo danim podruèjima i dobila potpuno prosjeène re tate.omjer b ivèanih stanica u o dnosu na glije bioje mnogo manji od prosjeka. a djelo ce nepostojeæi tjemeni poklopac i sami tjemeni re nj evi bili su petnaest pc iri naspram onih gotovo svih ostalih mozgova.

Ne treba na minjati daje takvo »mjerenje« inteli gencije manjkavo.koji se i: ava kao omjer ment alne i kronolo ke dobi pomno en sa sto. Francuska da zatra ila je od Bineta da identificira djecu s posebnim obrazovnim po bama. vidimo da Lisa dolazi iz radnièke amerièke obitelji. Ona je. Nastavlja Mozartovu tradiciju. svi raspola emo moguæ æu da pove o inteligenciju. ivi u ugodnoj. primjerice shvaæanje tuðih hièkih stanja ili spos obnost motiviranja drugih. rijeè je o modularnoj mo danoj funkciji. ali daleko od intelektualaca . Mo da to i jesu u sada njoj kult ali stoje s drugim razdobljima i kulturama u kojima su apstraktne z agone bile ili jesu neuobièajene? IQ usto zanemaruje meðuljudske vje tine. pa to bude. razvio je test koji je mjerio dj eèje verbalne. odnosno sposobnosti lagodbe stalno preustrojava . imamo li svi kapac da oslobodimo genija u sebi? Kratak odgovor glasi: d a. do este je skladao simfonije. To nas vraæa na jednt glavnih tema ovog poglavlja. to nam je nerijetko omoguæilo da se upi emo u odreðene kole. djeca iz obitelji srednje klase iz predgraða. mate: tièke i memorijske vje tine. u svima nama postoje raz lièite vrste inteligencije. rekao je da gaje motivirao test na internetskoj stranici Mense -svjetske udruge za osobe koje po IQ-u spadaju meðu najboljih dva posto populacije. Poèiva na pretpost. Iz te su se skale s vremenom razvila dva koncepta: mentalna dob .prema sredini u k mozak djeluje. imamo. Mala Lisa Simpson zanimljivo je polazi te za na e putovanje kroz inteligenciju. Dodao j e kako mu je zanimanje pobudila i epizoda Simpsonovih u kojoj se èudo od djeteta L isa Simpson odluèuje uèlaniti u dru tvo osoba s visokim IQ slièno Mensi. Pohaða dr avnu kolu. Sjeæam se koliko je IQ znaèio mojim roditeljima dok sam 1 940-ih mali djeèak. sve se i rije sla u oko dv ije stvari: prvo. Otac-piv opija Homer zanemaruje njezine sposobnosti. Ipak. nema iste pogodnosti. Njezin su roditelji veæinom bri ni i puni ljubavi. ali ne i rasko noj sredini. potic ni djeèaci i djevojèice. Èini se da su sve njezine 281 Robert MVinston: LJUDSKI UM vje tine plod neèega priroðenog u njezinu mozgu.mj koja govori koliko dijete ili odrasla osoba napreduje ili zaostaje u odnosu ostale osobe is te kronolo ke dobi.poput Ei nsteinovih roditelja. Kako onda obja njavamo inteligenciju? Jesu li mali genijalc mo proizvod sna nih roditeljskih pritisaka ili imaju neku priroðenu kvalr koja samo èeka da bude prizvana u ivot? Ako je tako. pa se mo e reæi daje Lisin ivot slièniji stvarnosti mnoge darovite djece te kom ivotu. naime. Ali bez obzira na to stoje rijeè o crtanom filmu. primjerice. a da im rje ava nje zagonetaka uopæe ne polazi za rukom. u kojima neki ljudi mogu iznimno umje ni. i drt inteligencija se m o e izraziti rezultatom koji osoba postigne na odreðenoj stvici sposobnosti. da su testovi verbalnih sposobnosti i sposob nosti zakljuèivanja najbolji pc zatelji onoga to nekoga èini »pametnim«. kreativnost i intuicija ali. moramo objasniti to taj jam zapravo znaèi. Drugim rijeèima. doista inteligentniji? Inteligencija nije jedinstvena sposobnost poput brzog trèanja na odreðenoj udaljenos ti. Ne èudi to mnogi roditelj ih genijalaca odluèe obrazovati dijete kod kuæe. To nije lako. a uèitelji je omalova avaju i pona aju se pokroviteljski. jer postoji mno tvo definicija. Lisa. meðutim. Moji vr njaci i ja. Kako bi to uèinio. ljudi imaju niz razlièitih sposobnosti. zapravo. Ali jesmo li mi. Studentu koji je prije testiranja ri je io desetke probnih test bit æe poznati tipovi zadataka i imat æe bolji rezultat od nekoga tko ga rje prvi put. 1 æa je pote koæa s testovima inteligencije to.uirali. vj bali smo testove inteligencije i na i su se rezultati s vremenom zacijelo pob 282 Èudesni um: inteligencija. koji je u treæoj g odini ovladao èembalom. Vidjeli smo da se velik dio mo dane plastiènosti. poput svakog drugog testa. demonski brat Bart nemilice je zadir kuje. Premda su r izgledi da postanemo pisci nagraðeni Pulitzerovom nagradom i li znanstve nagraðeni Nobelovom nagradom prilièno maleni. Ali prije nego to istra imo tajne inteligencije. pokazuju visoku razinu inteligencije u podruèjima koja o . nedvojbeno genijalka. Simon Baron-Cohen sa sveuèili ta Cambridge utvrdio je da m nogi autisti. Smatramo ga »ocem IQ-a«. o\ o uvje banosti.u odreðenim granicama . te kvocijent inteligencije (IQ) . a mladost je proveo kao glazb eni miljenik europske aristokracije. Intelig enciju je potkraj devetnaestog stoljeæa prvi defini francuski teoretièar Alfred Bine t.

iznimnog engleskog nog omel koji je na svojem vrhuncu opèinjavao igrom. model int eligencije s IQ-om. a u ostalima manjak. ako je inteligencija skup vje tina. recimo. Dvojbene meðutim. mo e mo li njegovu vje tinu i tjelesnu kontrolu smatrati inteligei jom. mogu biti jako uskraæeni u socijalnim odnosima. iznimno je lesno okretan i ima izvanred no prostorno rasuðivanje.buhvaæaju »zatvorene sustave« s predvidljivim pravilima. Znanstvenici je nazivaju S . Ipak. je li utvi vanje izgleda inteligentnog mozga ili èimbenika u podlozi toga gubljenje v mena? Za istra ivaèe je to godinama bilo kontroverzno pitanje. Za Paula Gascoignea. Onaj koji prema svima postupa jednako. Lijeènik koji zna koji pacijenti vole da ih d oèeka osmijehom i alom. Na rezultat osobe koja ispunjava test u ispitn im uvjetima mo e utjecati sva sila èimbenika. matem. Ali u Gascoigneovu sluèaju brz oporavak mi iæa. Svi Arsenalovi navijaèi sa alo æu. ku/logièku. Dakle. sposobnost njegova mozga da mu pomogne da zna gdj e mu je kolje u prostoru te njegova sposobnost da u trenu proèita gdje æe drugi igraè upr loptu. Grozne povrede koljena te razne operacije koje su uslijei bile s u toliko ozbiljne da vi i ja mo da vi e ne bismo normalno hodali da sm< pretrpjeli. Jednako kao to smo vit li da se pamæenje mo e podi jeliti u razne vrste ovisne o razlièitim mo dan podruèjima. a malotko mo e zaboraviti ironiju njeg nesmotrenog . zamisli u tome to uva ava da ljudi mogu pokazivati visoku inteligenciju u nom ili vi e tih podruèja. intrapersonalnu (n mijevanje sebe) i interpersonalnu (razum ijevanje drugih). I obrnuto. odluènost za povra u formu. verbalnu. premda je bio d arovit. Predlo io je dva. osporio je 1980-ih tradicion. Drugim rijeèima. pomogli su mu da ponovno zaigra meðunarodni nogomet. koje stjeèemo iskustvom. kinestetièku (tjelesna kontrola). bilo je jasno da ima izvanredne n estetièke vje tine. Ravmond Cattell uvodi pojam fluidna inteligencija za sposobnost uoèa vanja i tumaèenja odnosa meðu stvarima te manipulacije njime. da æe se osobe s vi om fluidnom intel igencijom vjerojatnije koristiti kristaliziranom inteligencijom. Definirana j e kao »stupanj u kojem je osoba upila sadr aj kulture« ili »znanje ili informacije koje je odreðeno dru tvo steklo s vremenom«.104 Zadatak u testu fluidne inteligencije mogao bi glasiti: SAD je prema NIKAD isto to i BLIZU prema a) DALEKO b) RIJETKO c) NIGDJE d) NA IROKO Kristalizirana inteligencija znanje je. ali je li doista rijeè o odvojenim ent itetima? Razna su istra ivanja pokazala. kreativnost i intuicija na postojanje svojevrsne opæe.105 Poku ao je dokazati da kvocijent inteligen sam za sebe nije prikladna mjera intelektualnih sposobnosti.muzièku. pak.obrambenog start finalu iste godine kojim je toliko ozbiljno ozlijedio nogu daje ugrozio cijelu rijeru. u polufinalu engleskog kupa 1991. Oèitaje predno.neki bi se usudili reæi neinteligentnog . tako i razlièiti vidovi inte ligencije ovise o razlièitim neuronsk podsustavima. a proizi l e iz nalaza s poèetka dvadesetoga stoljeæa prema kojem je veæina ljudi dosljed uspje na u svim kognitivnim zadaæama.. Ipak. Iz te teorije takoðer slijedi da inteligenciju mo emo pobol ti kori tenjem i vje bom. prostornu. David Beckham. engleski kapetan. poput matematike ili precrtav anja. 283 Robert Winston: LJUDSKI UM Inteligencija nogometa a Howard Gardner. to ne èini. Na temelju te zamisli o inteligenciji kao skupu sposobnosti. a koji odmah ele prijeæi na posao. Jedna od prednosti Gardnerova shvaæanja inteligencije jest to se podud. koli ko je vjerojatno da æe netko tko ne mo e uoèavati veze izmeðu stvari moæi uèiti iz iskustva Druga te koæa s tim shvaæanjem inteligencije jest to se takoðer oslanja na mjerenja pomoæ standardnih problemskih testova. te ko je u potpunosti duprijeti njegovu tezu. nego sedam razlièitih vidova inteligencije . ali i divljenjem sjetit æe se zapai juæeg fel anog slob og udarca kojim je zabio pobjednièki gol protiv Arser. slu i se kristaliziranom inte ligencijom. p remda istodobno ima divljenja vrijednu s sobnost ohrabrivanja drugih te visokora zvijenu i krasnu socijalnu svijest. Takvo shvaæanje inteligencije zvuèi uvjerljivo. predlo ene su dvije r azlièite vrste. poznati amerièki psiholog. nalazi su upuæiv 284 Èudesni um: inteligencija. s velikim d ijelom onoga to znamo o radu mozga. meðutim. Istodobno. generalne inteligencije. Osoba koja se slu i kristaliziranom inteligencij om zapravo primjenjuje steèeno znanje. neovisno o iskustvu il i uvje banosti. prvi bi priznao nije jedan od najrjeèitijih ljudi.

pokazivali su im stavke koje nisu odgovarale najstarijima na njihovim popisima . Ali prije neg o to bi potpuno zaboravili najstariju stavku. Svakih nekoliko sekunda na popis su m orali dodati novu rijeè ili novo lice. ali mu karci op ito nemaju bolje re. Dok su se svim silama trudili obaviti tu slo enu zadaæu. Smatra se da kraæa vremena odluèivanja mogu biti pokazatelj vi e inteligencije. te od ena. Znanstvenici jo poku avaju i èeprkati koji je d teligencije posljed ca »pametnih« gena. a stoje rezultat djelovanja okolini znato je da se neki intelige ntni mozgovi. Jeremv Gray sa sveuèili ta VVashington u St. poput Einsteinova primjerice. genski odreðena.priroðena ili steèena? Podrijetlo pojedinaènih razlika u inteligenciji pitanje je oko kojeg psiholc me ko plja vi e od stoljeæa. G-faktor G-faktor mjere testovi koje grubo mo emo svrstati u èetiri kategorije: percep-cijska organizacija. Prije nego to bih izbacio najstariju rijeè. Vrijeme uvida vrijeme je potrebno za zamjeæivanje slike. ukljuèujuæi prefrontalnu i tjemer ru. rekao bih dajoj nova nije jednaka. Iz Garvjeva istra ivanja slijedi da se mo emo bolje us toèiti na zadaæu usred mno tva ometaèa ako smo inteligentniji. Vremena reakcije takoðer su mjerilo intelektualnih sposobnosti . unatoè ometajuæim »mamcima«. Louisu testirao je g-inteligenciju 48 ispitanika. s druge strane. brzinu obrade. Dokazano je da su osobe s br im »vremenom uvida« uspje nije na t estovima inteligencije. PLAVO. Nimalo iznenaðujuæe. Zadaæa se doima lo enom. Onaje znaèenjem jednaka najsta rijoj rijeèi u mojem nizu. premda je mu ki mozak u prosjeku veæi. ljudima obièno treba treæina sekunde za prepoznavanje znaka (tzv. imali razlièite kolièine sive i bijele t postigli su razl . Kako bi jo zakomplicirali stvari.106 Istra ivaèi su fMR-om mjeri li mo danu aktivnost dok su ispitanici rje avali zahtjevnu intelektualnu zadaæu. da u mozgu postoji sredi te za inteligenciju? Mc dragovoljaca sk anirani su PET-om dok su izvodili jednostavne i slo ene ir triju zadaæa-verbalne. u umu mogao imati rijeèi RIBA. samo inteligentnije osobe uspijevaju prepoznati u to gledaju . na primjer. To su èinili sna nijim aktiviranjem 285 Robert Winston: LJUDSKI UM nekoliko kljuènih mo danih podruèja. kao u specifiènim mo danim podruèjima vezanima uz zadaæu. Istra ivanje je utvrdilo da su ispitanici s vi im g-faktorom reagirali ispravni-je i br e. ti su »mamci« ispitanicima bili o obito zbunjujuæi. brzina obrade i verbalno razumijevanje. Znaèi li to. recimo. pr ostorne i motorièke. radno pamæenje. pri mjerice.i jednak omjer sive i bijele tvari u mozgu. Zatim. koje pri vanju p oblema priskaèe u pomoæ specijaliziranijim mo danim podruèji Inteligencija . RIBA. Paul Thompson s Ka nijskog sveuèili ta u Los Angelesu skanirao je mozgove jednojajèanih i d èanih bliz anaca i iznio tezu da bi inteligencija mogla biti povezana s omj< sive i bijele tvari u mozgu. takoðer.107 Njegovi nalazi sna no podupiru shvaæanje p kojem je inteligencija. istra ivaèi su ubacili dodatne ometaèe .25 sekunda. veæina æe je lako imenovati ili opisati.pearmanovim g-faktorom. istra ivaèi inteligencije pretpostavili su daje pravi pokazatelj int eligencije sposobnost prevladavanja ometaèa. Istra ivaèi su otkrili da se s æanjem slo enosti zadaæe poveæala aktiv t u lateralnoj èeonoj kori. ispitanicima je snimana mo da na aktivnost. Thompson je otkrio da jednojajèani blizanci . morali su reæi je li joj nova stavka jednaka. razl u gradi. a izbaciti najstariju stavku. STOLAC. Tako sam. a to se podudaralo s jednakim IQ Dvojajèani su blizanci. vrijeme odluèivanja) i estina sekunde da pomak nu ruke (tzv. Zatim bi do la nova rijeè: SJEDALO.ako moraju prit isnuti tipku kad ugledaju odreðenu kombinaciju svjetala. Al i stoje vrijeme kraæe. Uzmimo. SJEDALO. Zamislite. èini se da osobe s veæim mozgom doista najèe æe posti u rezultate u testovima inteligencije.oni koji dijele iste gene . pa bih to i rekao prije nego to bih nadopunio niz: PLAVO . U novijem dobu. U umu su aktivno morali èuvati tri rijeèi ili lica. u odreðenoj mjeri. vrijeme djelovanja). kako vozite autoi dok razgovarate s nekim na stra njem sjedalu ili kako zapisujete telefonsk usred buène zabave. ali vje tina koju je ispitivala sliènaje ono rabimo u svakida njim situacijama. Tada bih dobio novu rijeè: NARANÈA. Rezu ltati pok da se u èeonim re njevima nalazi »skladi te« opæe inteligencije. A ko se slika zadr i na ekranu 0. nego najbli ima u tekuæem slijedu. NARANÈA.

mo emo mnogo uèiniti da ubla imo njegov uèinak. iznova me zapanji otpornost visoke inteligencije. znaèi li to da smo osuðeni na ono to imamo ili je r ijeè o sposobnosti koja s godinama raste i opada? Istra ivanje odnosa izmeðu inteligen cije i starenja podruèje je u koje je ulo en znatan trud. a brojni u raspra vama iznose najbolje argumente.ièite rezultate na testovima inteligencije. zacijelo je to. od nepromi ljenih do pu enja i konzumacije alkohola. Utvrdio je da do lazi do stalnog pada u induktivnom zakljuèi prostornoj orijentaciji. imali su 23 posto ni i rezultat na testo vima inteligencije. Profesora lana Dearvja s Edinbu r kog sveuèili ta zanimalo je je li inteligencija obilje je koje se mijenja s vremenom. profesor Deary koristio se i istra ujuæi odnos inteligencije i dug ovjeènosti zajedno s profesorom Lawrenceom Whalleyjem. Ustanovio je. Ka d pogledam osamdesetogodi nje i devedesetogodi nje plemiæe u Gornjem domu (mo da zbog za sluga u bavljenju pravom ili nekim drugim zanimanjem. Mnogi su od tih staraca. To bi moglo imati odreðene veze s èinjenicom daje sposobno st dugoroènog planiranja jedan od glavnih pokazatelja inteligencije. Mislim daje to istra ivanje prilièno zanimljivo. Premda su bila slièna i u dvojajèanih blizanaca. tovi e. da su oni koji su 1932. imali najveæe izgleda da budu ivi 1997. kreativnost i intuicija me i stupnja inteligencije . prosjeèni je IQ bio veæi. premda. svaki kotski jedanaestogodi njak ispunio niz kognitivnih testova . Moguæe je osobe s ni im IQ-om èe æe birati manje zdravu hranu.barem onoga mjerenog kvocijentom inteligencije. ezdeset est godina poslije Dearvje. daje kognitivno sla bljenje u tih starijih osoba bilo povezano s odreðenim genskim podrijetlom. No u noj ili numerièkoj fluentnosti slabljenje povezano s dobi bilo je mnogo Istra ivanje se takoðer bavilo vanjskim èimbenicima koji poma u oèuva telektualnih sposobnosti. izvanredno rjeèiti. VVarner Schaie u Se izmeðu 1956. takoðer. Kod jednojajèanih su blizanaca ta podruèja velièinon slièna.1 09 Otkrio je da su koti s najboljim rezultatima na testovima iz 1932. premda katkad prilièno nemoæni. On je vao odnos izmeðu kvocije nta inteligencije i debljine. razlikovala s u se vi go medu jednojajèanima. S jevo istra ivanje temelj ilo se na spomenutom modelu fluidne i kristalizira teligencije. takoðer.to govori da opæenit o ne nazadujemo. nasreæu. bili meðu uspje nijima. z nakove vi e inteligencije nastavili pokazivati u kasnijem ivotu . ali rjeðe nego meðu osobama koje nisu u srod To bi znaèil o da geni sudjeluju u odreðivanju kolièine sive tvari u mozgu 286 Èudesni um: inteligencija. Nije posve jasno za to se povezanost ja\ mo kod mu karaca. Ako postoji dokaz za nepostojanje arbitrarne dob i za umirovljenje. primjerice. Tu tvrdnju podupire èinjenica da su jednojajèani blizanci odvojeni po roðenju podjednako inteligentni poput onih koji su odrastali zajedno. ni vodi li ni i IQu pretilost ili obrnuto. to bi znaèilo da inteligencija raste s iskustvom. za vr iti radeæi lo ije plaæene poslove i stoga biti prin na jeftiniju hranu bogatu masnoæama i eæerom. sudeæi prema d okazima. napredujemo. U nastojanju da to utvrdi uvelike mu je pomogla èinjenica stoje u okviru istra ivanj a provedenog 1932. Mu karci s tjelesn deksom mase veæim od trideset (to o dgovara mu karcu visokom 172 cn kom 89 kg). Pri skaniranju MR-om usredotoèio se n. Otkrio je. veæinom vjerojatno jer su bi li osobito sposobni). U prija njim smo poglavljima vidjeli daje odreðeno kognitivno slabljenje s dobi neizbje no. I povezanost nije toliko uvjerljiva. Osobe s najmanjim slabljenjem nisu imale kro bolest i .10" Podacima iz 1932. nego. Ljudi s ni im I mogu. Ali ako se raðamo s inteligencijom. na ao odreðen broj 77-godi njaka koji su rje avali izvorne testove. stoje sive bilo vi e. podruèja sive tvari zadu ena za razumij evanje èitanja i govor (VVernicke Brocino podruèje). takoðer s Edinbur kog sveuèili ta. rabeæi svoje najbolje detektivske vje tine. i 1991. T u bismo mogli ubrojiti niz po ivot potencijalno opasnih pona anja. Dugoroèno istra ivanje inteligencije proveoje i K. 287 Robert Winston: LJUDSKI UM Nalazi profesora Whalleyja lijepo se sla u s istra ivanjem profesora M Eliasa s Odje la za statistiku i savjetovanje Bostonskog sveuèili ta.110 Odrasle osobe testirao je svakih sedam godina. brzini percep cije te verbalnom pamæenju. a time i sklonije potencijalno tetnim. ali trenutaèno ugodnim aktivnostima. Za pretpostav iti je da bi osobe s ni om inteligencijom mogle biti motiviranije kratkoroènim koris tima. stoje daljnji dokaz genske uvjetovanosti inteligencije. Veæina je u poznoj dobi po stigla bolji rezultat nego s jedanaest godina.

kao i na njezinu trajnost. Provjerama u raznim razmacima utvrdili su da su se transgenski mi e vi vi e bojali kaveza od kontrolnih mi eva.kad su mi eve nauèili da s elektro okom povezuju èujan ton i tako aktiviraju d rukèiji neuronski put u mozgu. trebali rabiti za mijenjanje ili ] avanje psihièkih i kognitivnih obilje ja èovjeka ? Poveæanje èovjekove inteligencije Ostavimo li brojna etièka pitanja po strani. sinaptièkoj funkciji. Tsien. NR2B. a kontrolni poslije est. bez obzira na to kakvo gensko nasljeðe imali. Èuvstveno pamæenje ispitivali su zadajuæi mi evima blag elektro ok u apu kad bi ih stavili u drugi kavez."2 Dr. ako je sigurna. djelovanje) s genima kontro lnih mi eva iz istog legla koji su bili u sta dnoj okolini. Isto se dogodilo i u sluèaju uvjetovanog r efleksa . Genetièki preinaèeni mi evi sjetili su se starog predmeta i posvetili se prouèav anju novoga. sigurnost je nedvojbeno jec kljuènih pr oblema. premda smo daleko . Nepobolj ani mi evi jednako su dugo istra ivali oba predmeta. mogao bi biti meta farmaceutske indus trije. pamtil su bolje. danaest tisuæa gena u n jihovu mozgu te kako bi usporedila njihovu eksp (tj. Istra ivaèki je tim najprije ispitao sposobnost genetièki preinaèenih ivotinja da prepozn aju predmet. Oèit je i komercijalni int res: NR2B. plastiènosti te odumiranju mo danih tanica. Njegova nevjerojatna objava iz 1999. kontrolnih mi eva. stoje znaèilo da im stari predmet vi e nije bio poznat. Rampon stav skupine genski sliènih mi eva u »obogaæenu« sredinu : veliku kutiju èiji bio prekriven steljom i stvarèicama poput igraèaka. Njegov je tim preinaèio gene mi eva kako bi i h uèinio »pametnijima«. Ti bi rezultati mogli biti itekako zanimljivi istra ivaèima koji poku avaju naæi razloge i terapije za ljudske poremeæaje koji obuhvaæaju pogor anje pamæenja i uèenja. tovi e. Dr. Dakle. Genetièke preinake leglo su opasnosti za svako dijete bi ljudski zamorac b io ugro en promjenama genske ravnote e i ekspresij u mozgu. Joe Tsien kolega je dr. Veæ su tri sata bila dov oljna da se pojavi razlika. papirnatih tunela . T o je veoma uobièajen test. a za druge da imaju veze s demencijama poput Alzheimerove bole sti. Dr. Osobito je zanimljivo bilo to se za neke od tih gena zna da su povezani s uèenjem i pamæenjem. Tsien mi evima nije samo dao dodatne kopije gena NR2B. nastojeæi tako sprijeèiti slabljenje prirodnog gena. Starenjem mi eva njihovi su mozgovi zadr ali fizièka obilje ja svojstvena mozgovima mladih ivotinja: visoku plas tiènost i sposobnost stvaranja dugotrajnih veza izmeðu ivèanih stanica. nego se pobrinuo da s dobi budu sve akt ivniji. Tsien otkrio je kako je dodavanjem jednog gena uvelike p obolj ao sposobnost mi eva da rije e labirint te da uèe predmete i zvukove.li bolest krvo ilnog sustava. odnosno ono za stoje odgovoran.dakle svime èime mi le raspola gati u slobodno vrijeme. Rampe krila je da su mi evi u poticajnoj okolini p okazali poveæanu aktivnost vi 150 gena povezanih s radom mozga. to otkriæe otvara posebna etièka i dru tvena pitanja. Dr. Claire R< sa sveuèili ta Princ eton pokazalaje da okolinski èimbenici mogu potakni tivnost mo danih sustava povezan ih s inteligencijom. Gen koji je rabio dr. Mi eve su stavili u kutiju da pet minuta istra uju dva predmeta. ptièjih kuæica.1" Dr. U toj su okolini proveli tri sata. receptor za neurotransmiter glutamat. Genetièki preinaèeni mi evi pamtili su predme te èetiri do pet puta dulje od normalnih. posebice onih koji vjerojatno sudjel 288 Èudesni um: inteligencija. a mi evi su ponovno stavljeni u kutiju. izazvala je medijsku senzaciju. najvi e utjeèe na sposobnost mozga da povezuje do gaðaje djelovanjem na NMDA. bile su prilagodljive u zreloj dobi te su s partneri ma koji su takoðer imali visoku razinu intelektualnih sposobn Poveæanje inteligencije mi eva Dakle. Transgenski mi evi platformu su u prosjeku na li poslije tri poku aja. Dakako. est sai dana ili dva tjedna. èesto rabljen u psiholo kim ispitivanjima. Bismo 289 Robert Winston: LJUDSKI UM li genetièku tehnologiju. m al raca s nekoliko katova. Rampon na Princetonu. kreativnost i intuicija tvorbi i graði ivèanih stanica. Nekoli ko dana poslije jedan je objekt zamijenjen novim. kotaèa. naèin ivota i okolin gu uvelike utjecati na inteligenciju. Prostorno uèenje provjeravali su situacijom u kojoj s u mi eve ubacili u bazenèiæ sa skrivenom platformom preko koje su mogli iziæi iz vode. Zatim se poslu ila genskim probama kako bi analizir.

Ali mo e li univerzalan re im vje banja i ili jednostavna promjena ivotnog stila ili hranidbenih navika biti dovolj ticaj n a im sivim stanicama? Ohrabrujæe zvuèi to. U projektu na Northumbrijsk om sveuèili tu ispitiv sposobnost dosjeæanja niza rijeèi i slika koje su dobrovoljci nauèi li nakon tri minute vakali vakaæu gumu. Naveo je daje slu anje Mozartove glazbe ubrzalo razvo j mozgova djece mlaðe od tri godine. a hipoka sjedi te dugoroèng pamæenj a. mo emo li se okoristiti okolinskim promjen ama? Odgovor na to j oèito mora glasiti »da«. Dr. U Irvineu. Stoga. Kadje rijeè o odreðenim umnim vje tinama. bilo da se odmaramo ili radimo. misli da su nepoznati izazovi. Pokazalo se da su igraèice binga. ma koliko trivijalni ili bizarni bili. Stoga. U Velikoj Britaniji svake godine tri milijuna ljudi igra bingo. pa im treba odlièna okulomotorna koordinacija. Bingo je aktivnost koja zahtijeva visoku razi nu pozornosti i dotoèenosti te uèinkovito pamæenje. Premda je stalno zaposlen. razgovaraju. ali æete potaæi rad mozga. veæinaje aktivnosti rutinska.od stvaranja superljudi èeprkanjem nima. koje mozgove odr avaju aktivnima duboko u s tarost rje avajuæi zagonetke i sudjelujuæi u raspravama. No Shaw i Rauscher otkrili su. kreativnost i intuicija Dakako. Ali taj je uèinak doveo do pomalo nepouzdanih istra ivanja s podj ednako upitnim rezultatima. listiæe okreæu naopako da malo ote aju igru.448) na skupini studenata. Laurence Katz. dosjeæ tra enja informacija u okolini. Tomatis. tvrdi. Ispitala enskih osoba u dobi izmeðu osam i èetrnaest godina te ezdeset i osan dvije. glasila . u Kaliforniji. mozgu je potreban izazov novih i neobiènih podra aja. Istra ivanje pod vodstvom Roberta Friedlanda s Medicinskog fakulteta sveuèili ta C ase VVestern Reserve pokazalo je da su osobe koje su vodile intelektualno raznov rstan i poticajan ivot imale manje izgleda da obole od Alzheimerove bolesti. èiji sam izniman rad o feromonima veæ citirao. mozak mo ete vje i naizgled nemo danim aktivnostima pop kanja vakaæe gume. 290 Èudesni um: inteligencija. uvje bavanje jednog dijela mozga mo e koristiti i drugim podruèjima."3 Ar nold Scheibel s Kalifornijskog sveuèili ta proveo je obdukciju na starijim osobama i pokazao da su ivèane stanice onih koji su imali raznolikiji i izazovniji stil ivota imale veæu gustoæu receptora. Zanimljivo. Kako bi stvorio i oj aèao nove veze. Proèitajte ovaj odlomak u natrag. a neki. podje c starije i mlaðe. Istu stvar mo emo primijeniti i na sebi. ivotinje izlo ene Mozartu. Mnogi igraèi sa s ponesu pletivo kako bi imali to raditi tijekom igre. Stid me kad se sjetim da sam zas pao slu ajuæi je s devetnaest godina. neurobiolog s Medicinskog fakulteta sveuèili ta Duke u Sjevernoj Karo lini. poput moje r te tetke. a koliko je meni poznato. ako kri alj ku u dnevnim novinama rije ite za deset minuta (kao stoje èinio moj uèitelj povijesti) . Uèinak je bio kratkotrajan. Pripremite alicu èaja zatvorenih oèiju. Rauscher u meðuvremenu je pre ao na ispitiv anje djelovanja Mozartove glazbe na takore. inaèe roditelji ne bi rasipali novac na sl anje djece vatne kole i na strane fakultete. Ali svakoga tko je igraènici binga moralaje zapanjiti sposobno st nekih starih gospoda da ist no slu aju izvlaèenje brojeva. neke od najboljih primjera za kojima bismo se trebali povesti daju nam p o tovanja vrijedne redovnice iz Mankata. Mo da te kako je r ijeè o aktivnosti u kojoj je mozak iskljuèen. Mozartov efekt pojam je koji je prije èetrdesetak godi na skovao Alfred A.mijenjajte stvari dok mo ete. daje do lo do pobolj anja prostorno-vremenskog rasuðivanja. Zanimale su je funkcije poput brzine obrade infor macija. . Neæete postati genij. njihove rezultate dosad nit ko nije uspio u potpunosti ponoviti. poku ajte èetka ti zube drugom rukom. Igraèi moraju biti u stanju brzo l b rojeve. postigle znaèajno bolje rezultate. Poruka bi. rabeæi Stanford-B inetov test inteligencije. Mno tvo dokaza pokazuje daje ponavljanje lo e za zdravlje mozga. mo da ne vje bate svoje sive stanice onoliko koliko one to zaslu uju. fizièar Gordon Shaw i biv i koncertni èelist Frances Ra-uscher prouèavali su uèinke Mozartove Sonate za dva g lasovira u D-duru (K. krcat je stanicama osjetljivim na inzulin. piju port o s limunom i igrajt koliko listiæa. sudeæi prema nekim i vanjima. Nakon to ih je u maternici te ezdeset d ana poslije roðenja izlagao raznim vrstama slu nih podra aja. U nedavnoj d skoj disertaci ji Julie VVinstone sa Southamptonskog sveuèili ta pokazala iskusni igraèi binga odr avaj u svoje mozgove u odliènoj formi. Zvakaèi su bili uspje niji od kontrolne ne . u nekim su vima in teligencije starije igraèice bile uspje nije od mlaðih. ali valja zapamtiti da mozak obo ava izazov. a da su novosti dob re. znaèi. najbolji za rad mozga. br e su i s manje pogre aka rje avale labirinte.mo d zato to vakanje izaziva inzulinsku bujicu u tijelu.

Prouèavala je hipokampus mi eva koji su imali pristup kotaèu za trèanje. aktivni su mi evi u tom podruèju povezanom s dugoroènim pamæenjem imali dvostruko vi e st anica. storna podruèja èovjekova hipokamp usa. Dr.95 dolara u internetskoj trgovini Amazon. Djeca pot na sviranju glasovira/klavijatura postigla su 34 posto bolji rezultat na te ma prostorno-vremenskih sposobnosti od ostale djec e. Svi smo do ivjeli topao. obnavljanje mozga nakon ozljeda i bolesti istra ivala je u Laboratoriju za gene tiku Instituta Salk u kalifornijskom gradu La Jolli. a u 151 je sluèaju nasilje bilo okarakteriziran o kao »ozbiljno«. Ispitivali su tri skupine pred kolske djece: jec pohaðala privatne satove pjevan ja i sviranja glasovira/klavijatura. Shaw nije èekao èvrste dokaze da p p omagati roditeljima da ispune elju za poveæanjem inteligencije svoje c Knjiga i CD Gordona Shavva Imajte Mozarta na umu prodavali su se u vrijen sanja ove knjige z a 52. Rauscheru. Da budemo dokraja po teni prema dr.291 Robert Winston: LJUDSKI UM Sad im vadi mozgove kako bi iz presjeka mogao ustanoviti to se toèno p jenilo uslij ed izlaganja austrijskoj kulturi osamnaestog stoljeæa. Nije razlike izmeðu jednojajèanih i dvojajèanih blizanaca. Karestan Koenen s Bostonskog sveuèili ta obi æala su mjerenje kvocijenta inteligenc ije britanskih blizanaca. rijeè o »krugu neuro na koji okidaju u nizovima. to pokazuje da uè vjerojatno nije g enski uvjetovan. Novije pedago ko istra ivanje pokazalo je da samo pet minuta skakutanja na poèetku dana pridonosi koncentraciji i uèinkovitij em usvajanju gradiva. prosjeèni kvocijent inteligencije bliz anaca b osam bodova ni i od kvocijenta djece sretnih. 292 Èudesni um: inteligencija.: æi prema raznim novinskim èlancima. nezlostavljanih majki. dr. Shawu i dr. a èini se da u m postoje podruèja koja priroðeno reagiraju na odreðene frekvencije«.476 pretrpjelo ih je neki oblik obitelj nasilja. majka bila u takvu odnosu. Henriette van Pr aag. U usporedbi s mi evima uskraæenima za vje banje. druga p ne satove rada s raèunalom.com (ili < dolara za rabljeni prim jerak). Har-vardsko ist ra ivanje iz 1994. Shaw objavili su kako su dokazali da nje glasovi ra i pjevanje vi e pridonose razvoju djeèjeg apstraktnog rasudi od uèenja rada na raèuna lu. Ipak. Shav Rauscher u svakom su sluèaju potakli industriju. Istra ivaèi su ust kako ti nalazi pokazuju daje glazba potaknula vi e mo dane funkcij e pc ne za matematiku. recimo. prirodne znanosti i tehnièke predmete. Guvernere Tennesseeja i Georgije to se istra nje toliko dojmilo da su poèe li davati Mozartov CD svakom novoroðenèe Jedan od va nih èimbenika inteligencije djeteta sretno je ivotno okr Neka istra ivanja novijeg datuma koja su na londonskom King's Collegeu veli dr. a treæa nij e dobila nikakvu pouku. meðutim. U istra ivan je sudjelovalo èak 1116 parova blizanaca. Nagaða takvo intenzivno izlag anje glazbi oblik obogaæivanja koji slièno djeluje n. Rimska nam poslovica »Mens sana in corpore sano« govori da veæ stoljeæima zna mo koliko redovita tjelovje ba koristi mozgu. Ista tendencija. Rauscher i dr. ugodan osjeæaj koji nas preplavi nakon. morate voditi raèuna i o tijelu. èini se. biti posve jasno: elite li mozak odr ati zdravim. Godine 1997. To bi moglo imati odreðene veze s endorfinima . ah. Mo da je on u ma . ukljuèujuæi mozak. K. Osnovali su i vlastiti ins Music Intellig ence Neural Development Institute (MIND). koja je na izraelskom sveuèili tu Bar Han prouèavala funkciju opijatskih receptor a. Tc ba isto to i dokaz da slu anje Mozarta poveæava inteligenci u djece. Jednostavno obja njenje tog nalaza jest da svaka tjelesna ak tivnost poveæava brzinu srca i opskrbu tijela krvlju.prirodnim opijatima koji se izluèuju u mozgu poslije tjelesne aktivnosti. Razlièite vrste vje ba mogu razlièito djelovati na na e psihièko zdravlje. Terrie Moffitt i d r. U novijem dobu. Maj ke te djece èesto su bile u od ma koji su ukljuèivali zlostavljanje . vrijedi i za ljude. pokazalo je da su mu arci koji su u aerobnoj aktivnosti dnevno iz garali vi e od 2500 kalorija imali 28 posto manje izgleda da pate od depresije. dr. Istra ivanja provedena 1970-ih u SAD-u pokazala su da se djeèja uspje nost u èitanju uvelike poveæala nakon to su djeca est mje eci svaki dan izvodila kratku plesnu vje bu. valja re oni tvrde kako su njihovi nalazi potpuno pogre no predstavljeni. kopanja u vrtu ili uspona uz strmo brdo. Zapra navodno. kreativnost i intuicija Zdrav duh u zdravom tijelu Mora.

Ali skandinavsko istra ivanje pokazuje kako moji ro< poput mnogih dr ugih ratnodopskih parova. Nakon samo tri mjeseca uzimanja dodataka. Dr. primjerice u kapsulama. toliko va nih za zdrav rad mozga.njoj mjeri povezan s osjeæajem postignuæa. sku a i haringa dobre za mozak. a da bi se pravilno razvijao. ali ni izbliza onoliko kao pune lice ulj a b rove jetre koje su nas tjerali da jedemo. èitanjem. kupio je du g tap za pecanje i proveo brojne u. kolske sposobnosti ostalih do ivjele su dvogodi n ji napredak.doista. dok su se roditelji skrivali u udobnosti b lagovaonice. p sanjem i slovkanjem. nerijetko po vrlo surovu vremenu. Hrana za um Ono to unosite u tijelo na va mozak utjeèe jednako kao i ono to radite s njim. poput te koæa s koordinacijom. Jedna lica i ubrzo bi uslijedio c i znimne muènine. Tr falni lovac-skupljaè samozadovoljno j e odmjerio svoju i èekujuæu obitelj. Sjedio sam u kuhinji na kolje nu dadilje koja me hranila teku< rom. Portvvood usto smatra da kod dijela djece za manjak masnih kiselina nije zaslu na ishrana. na obali mora. na ramsgateskom molu. Na alost ribomrzaca. Britanska vlada svojim graðanima preporuèuje jednu do dvije porcije riba poput lososa i sku e tjedno. biloje ratno doba i hranu smo dobivali u sljedova pa su mnoge vrste hrane bile slabo zastupljene. Norve ko i dansko istra ivanje poka daje dojenèad d ojena kraæe od tri mjeseca imala veæu vjerojatnost za ispe sjeèan rezultat na testovim a mentalnih vje tina. gotovo fobièno . Na povratku kuæi u uljao se. masne ovojnice oko neurona ko ja provodi elektrokemijske poruke kroz njih i daje boju bijeloj tvari. Uvjeren da be vrlo zdrave za mozak. Zanimljivo je spomenut disleksija najrjeða ujapanu. La . Èini se da ti spojevi poma u rast i meðusobno povezivanje ivèanih stanica. tada mala djevojèica. Dokazano je da psihièkom zdravlju pridonose i aktivnosti sastavljene od nizova pok reta poput tai chija ili hathajoge . a vi e s èinjenicom da nam mozak preplave end orfini. nego to to njihovi organizmi ne uspijevaju pravilno iskoristiti u nesene masne kiseline. Kad sam bio malen. Jaja u prahu nisu bila toliko gi ali sir mije bio potpuno odvra tan. a jedna je dugolanèana masna kisel ina. zaletjela se do stola.sve vrste sira. Nakon jednog frustrirajuæeg dana provedenog u toj be snoj aktivnosti. podigla ribu i rekla: »Oh ba si spretan. I dan-danas r . Ne sumnjam d aje njegova ma pogodovala razvoju mozga. Nc 294 Èudesni um: inteligencija. Ispada da su rib lja ulja iznimno dol razvoj mozga. kolska psihologinja Madeleine Portvvood iza je skupinu od 120 djece u dob i od est do jedanaest godina s te koæama t nju.smanjujuæi stres i agresivnost. Sjeæam se kako su me p vali da jedem svakojak u odbojnu hranu. no u mnogim obiteljima riba nije redovit dio jelovnik a. Moja je obitelj oduvijek bila uvjerena da riblja ulja poma u da èovjek pametniji. Kad se vratio. Jo se sjeæam obroka koje sam jeo s d tri godine. Mogli bi biti va ni i u stvaranju mijelina. nisu bili ba daleko od ist kako je okrutnost zapravo bi la bri nost. Mo j pradjed po majci bioje rabin i poprilièan knji ki moljac dio poznijih godina prove o je u Ramsgateu. Ti si upecao obje dimljene haringe?« U nedavnom pokusu u Durhamu osnovno kolcima su est mjeseci riblj davali u obliku do dataka. baka. Djetetov mozak sadr i velik uði snoæe. Praba je stalno zadirkivala zbog strasti za ribolovom jer je kuæi uvijek dolazio n ali praznih ruku. a danas ih mo emo konzumirati u mnogo naprednij im < ma. gdje je pr ehrana bogata ribom. presudna za rad mozga. Brojna su istra ivanja potvrdila va nost dugolanèanih masnih kiselina za rad mozga. koju nalazimo u majèinu mlijeku i pla293 Robert Winston: LJUDSKI UM vim ribama. U estom smo poglavlju vidjeli koli ko su masnoæe va ne za normalan razvoj djeèjeg mozga. pon osno je prostro lovinu na kuhinjski stol. praæen osjeæajem kr u mjesnu ribarnicu i potajno kupio dvije ribe koje mu je prodavaè na b zapakirao. Dr. bice tijekom prvih dvanaest mjeseci. kreativnost i intuicija rezultati bili dramatièni. Portvvood istièe da ne unosimo dovoljno masnih kiselina. ne sate. èitaèka dob jedno g djeteta poveæala se za èetiri godine. to je toèno. Mo da su vam dok ste bili maleni govorili da su plave ribe poput sardina. u orga nizam valja unositi masnoæe. taj inaèe iskren i veoma moralan èovjek odluèio je zadivii telj svojom vje tinom.

Nasumce im je dao razlièite kolièine gins enga i nije im rekao jesu li dobili placebo ili pravu stvar. lestje izbrisala najmanje deset posto populacije. a posebice su bolja u matematici. govora. Kemijski spoj resv< trol. Chro-nove bolesti. Danas. Jednostavno reèeno. povi enog tlaka. a druga je na njih pre la na kon stoje tri mjeseca uzimala placebo. bolova u leðima. Foroanci su svojim tvima poèast izra avali j eduæi odreðene dijelove njihovih tijela. èak i hr anjenja. rad na sveuèili tu Oxford pokazao je da dodaci ribljeg ulja mogu biti korisni za obuzdavanje simptoma ADHD-a. glavobolja. vino bi m oglo biti idealno piæe za »bildanje« mozga. odnosn o »smrtni smijeh«. No èi ni se da povremeno piæe mo e godovati intelektualnim funkcijama. Bernard Gesch. siroma ne mineralima i sele-nom. Prema radu Alberta Bertellija s Milanskog sveui ta. Smatralo se menitim i èasnim da udovica pripr emi tijelo mrtvog supruga kuhanjem na u bambusovim cijevima. znamo daje ru gotovo sigurno prionska bolest. Ta degenerativna mo dana b uzrokuje slabljenje mentalnih funkcija. primijetili posebnost u foroanskoj kulturi ko mogla prido nijeti irenju bolesti. meðutim. Ali ostaje pitanje za to su Kinezima trebala vi e od dva t ljeæa da njegovu kognitivnu korist doznaju od britanskog znanstvenika? Dokazi s Papue Nove Gvineje upuæuju na postojanje tvari koje bismo st bali kloniti elimo li inteligenciju odr ati u najboljoj formi. meðutim. æelavosti. Ob< od kurua postupno su gubili sposobnost hodanja. Scholey s Odjela za kogni tivnu neuroznanost na Northumbrij-skom sveuèili tu u Nevvcastleu115 proveo je tri is tra ivanja u kojima su mladiæi i djevojke u sklopu ispitivanja brzine rje avanja probl ema rje avali matematièke zadatke raznih te ina. Rezultati su pokazali daje uzimanje dodat aka dovelo do ubla avanja kognitivnih i bihevioralnih te koæa te smanjenja anksioznost i."4 Otkrio je da su mladi prekr itelji u popravnoj ustanovi Aylesbury pokazali 30-postotno smanjenje agresivnog pona anja kad su im dnevni jelovnici na dopunjeni dodacima ribljeg ulja. a bogate po gre nim masnoæama. Sad se èini i da pobolj ava inteligenciju. bobièastom voæu i raznim piæima proizvedeni 296 Èudesni um: inteligencija. Buduæi daje bila ograni« na jedno pleme. eæerne bolesti te da ima afrodizijaèk a svojstva. mo da æe vas z nimati korist jedne uobièajenije aktivnosti: odlaska u kafiæ. Alkohol nije uvijek vra je djelo Vjerojatno se neæete naæi u situaciji u kojoj æete moæi jesti ljudski mozak. ugodn iji simptomi. takoðer s Oxforda. U esteromjeseènom istra ivanju. koi votinja. Najdojmljiviji rezultat ostvario je 320-miligramskom komb inacijom 295 Robert VVinston: LJUDSKI UM ginka i ginsenga. Antropolozi su. Obièaj je proizi ao iz vjerovanja da odreðe dijelovi ti pojedeni. u ivateljima pridaju odreðene kvalitete. Al zheimerove bolesti. ukljuèujuæi depresiju. impotencije. raka. To su. tegoba s mokrenjem. raznih osipa. postalo je jas no da od kurua najèe æe ol jevaju ene i djeca. koja izaziv a posljedice poput Creutzfeld-Jacobove bolesti ili. n da. odnosno bolest izazvana poremeæajem lanèevine. nesanice. Jedenje mozga trebale je pomoæi da steknu mudrost i inteligenciju. napadaja vruæine. koji nalazimo u gro ðu. Dosad smo èu li da poma e kod eluèane kiseline. primijenio je te spoznaje u britanskom zatvor skom sustavu i na ao dokaze lo e ishrane. Istodobno. kolonijalne su vlasti isprva mislile daje kuru genska bc Nastoja li su sprijeèiti njezino irenje ogranièavajuæi kretanje Foroanaca u nicama njihova rodn og kraja. naravno. dje ca koja su pohaðala kolu za djecu s poremeæajima uèenja podijeljena su u dvije skupine. mo da biste trebali probati ginseng. Dr. od ribe dobivate osip. kroniènog proljeva. gubitak pai nja i oslabljeno rasuðivanje. Istra ivanje Monique Breteler s nizoz skog sveuèili ta Erasmus pokazalo je da osobe koje piju rijetko do umjen imaju manju vjerojatnost pojave degenerativnih mo danih promjena i. sam spominjao prekomje rnu konzumaciju alkohola i opasnost da uzrokuje povratna o teæenja mo danog tkiva. Jedna je dodatke uzimala tijekom cijelog istra ivanja. kravljeg ludila . Polovicom prc stoljeæa lijeènici su opazili da se u plemenu Foro èesto javljalo stanje èiji lol naziv glasi kuru. mo emo reæi. depresije. Ako. Ginsengje poveæao toèno st i usporio reakcije. kreativnost i intuicija .ura Steve i John Burgess sa sveuèili ta Purdue u SAD-u otkrili su da su djeca s vi im razinama masnih kiselina u krvi akademski opæenito uspje nija. tovi e.

»magneti. Postoji izvanredna karikatura Mesmera iz franci n ovina objavljenih oko 1790. Pomal o nalikuje Vratilu iz Sna ivanjske n sugestija je vjerojatno ista . Sad dolazimo do jednog zapanjujuæeg i prilièno tu nog pojedinca. Na um mi padaju »galvanizam« po Gal-vaniju i »faradizacija« po Michaelu Faradavu. Osmislio je magnetski baguet. premda psi nisu èest predmet istra ivanja. naime. . zainteresirao se za djelovanje magneta na tijelo te se uvjerio kako je otkrio posve novo naèelo li jeèenja. naiæi na kraju radnoga dana na èlana osoblja u opasnom stanju malaksalosti. aktivnost i uèinkovitost enzima MAP-kinaza poveæava do sedam puta. Vrlo je jasno da svi dokazi upuæuju na blisku povezanost uma i tijela. Onesvije tena ena. pa su se pacijenti mogli lijeèiti dr eæi ko nopce koji su visili s grai su naprave »radile« izazivajuæi »krizu«. Na Marbur kom sveuèili tu u Njemaèk dvojili su gene odgovorne za sintezu resveratrola i dok ovo pi em istra uju naèine uzg oja gro ða bogatog resve-ratrolom. ukrao (ili. Malo je osoba dalo to liko dojmljiv obol ljudskoj povijesti da su prema njihovu prezimenu skovani novi glagol. veæina suvremene neuroznanosti temelji se upravo na tom naèelu. a zatim u Parizu. nje nim pipanjem ili prelaskom d vima preko oboljelih podruèja. Skot. Slièn to tubu zubne paste mo emo izravnati istisk ivanjem. bur oaziju.03 1 dobrog clareta sadr i oko 160 mikrograma reservatrola . s trideset dvije godine. siguran sam. Smatrao temelju teorije Isa aca Nevvtona o univerzalnoj tvari. koju bismo danas mogli r ti lijeèenj em sugestijom ili dodirima ruku. jako dobro odjevena. profesor Murdo Elder . St udije ljudskog tkiva pokazale su da taj enzim potièe bujanje veza izmeðu ivèanih stanic a. Zdravlje mo zga utjeèe na zdravlje tijela i obrnuto. i la le i na stol cu. Nije znao ni ta. staklo. da su tjelesni meæaji posljedice neravno te e u tjelesnim magnetskim tekuæinama. Smatrao je da se animalni i f izièki magnetizam razlikuju. Mesmer je ozbiljno vjerovao da iza te prakse. a su svakako po dlo ne tome.0. Profesor Elder uporno je tvrdio kako je to bio moj najva niji doprinos akademskom zdravlju odjela. Kako bi poveæ o kapacitet ordinacije. Stoga mno tvo potrebitih naivaca hrlilo na tretman koji je on pretvorio u ma meto du lijeèenja. te su se neravnote nostavno mogle ispraviti dodirivanjem. stoji èvrsta znanost. Moj nekada nji ef. daje samo znao. i to zbog èisto medicinskih razl oga. eteru.. Podosta nali! ci plastiènih kirurga milijuna a èije usluge danas koriste holivudski tx slavni. 297 Robert VVinston: LJUDSKI UM Magnetski rezonator sla e molekule prema njihovu magnetskom polju. a lijeènik je postao kasno. mo da bolje reèeno. Spoj ima najveæu koncentraciju u crnom vinu . Mesmer je ugled stekao p rija njih godina navodnom sposob lijeèenja tjelesnih bolesti samo laganim dodirom sv ojih ruku. Mesmerovaje prak sa na Place Vendome brzo postala magnet za p. ps e i svakakve druge stvari. Franz Mesmer odrastao je na Bo-denskom jezeru. Mesmer usto ima v magareæu glavu i vrlo duge u i. Ti su postupci pacijente prilièno èest o de li u stanje nalik transu.. Kad mu je bilo èetrdeset. Kao to æem o odmah vidjeti. koje je obuhvaæalo tzv. Dakako. Ordinaciju je najprije otvorio u Beèu. zamisao prevlasti »duha nad materijom« sve manje zvuèi poput ekscentr iènog uvjerenja istra ivaèa paranormalnih pojava. N a posudu su bile uèvr æene eljezne ipke za koje pacijenti trebali uhvatiti.pa nemojte biti iznenaðeni ako char-donnajem ne postignete isti uèinak. Temeljna pretpostavka bila da se ljude mo e izlijeèiti magnetskim poljem.netko æe posta ti rogonja. posudio) za takvo mjesto ne uobièajenu bocu . obièno konvulzije ili esvjesticu. moram na alost reæi.fermentacijom. I bioje uvjeren daje nakon èa ice viskija pisa o mnogo bolje znanstvene radove. ali mo da viski ima i neka druga svojstva. Hipnotièno. animalni magne-tizam. Sve vi e dokaza govori kako èimbenici poput s tresa.uvijek sam ondje dr ao dobar viski. je stablo. znao bi mi se uvuæi u ured poslije radnog vremena i rovariti po ladicama k ako bi. jer je vjerovao da mo e magnetizirati papir. imenica i pridjev. to mo e biti dobra vijest za opæe mo dano zdravlje. a sve vi e poput osnovne èinjenice biolo gije èovjeka. o istra ivanjima rese rvatrola. Nije neuobièajeno. zatvorenu drvenu posudi mjera gotovo d va metra i duboku tridesetak centimetara napunjenu vodor ljeznim strugotinama. poti tenosti i pogleda na svijet mogu imati vidljiv uèinak na tijelo. a nad njom stoji Mesmer u aketu i radi »magnetske pro rukama. pokrete koji izgl edaju seksualno eksplicitni.

Mesmera. Znamo. S vremena na vrijeme dobro je prijeæi prstim a preko rebara. Na jednome mjestu u katekizmu obja njav a kako valja dodirivati bolesnika da osjeti uèinke magnetizma. kreativnost i intuicija sti. lj koji se previjaju u agoniji zbog stanj a koje nema nikakva tjelesnog uzroka mo ete dvojiti u moæ uma nad tijelom. u Parizu je zavladao kaos. Da su njegovi pacijenti nakon te terapije stavljeni u skaner mozga. Preko zavoda je objavio Katekizam o animalnom magnetizmu. izvodi se drukèiji tretman. danas je èvrsto p ðeno. te promijeniti polo aj palaca. Nalazite se u uri Imate jo samo sat vremena da dovr ite posao. Od vanjskog svijeta ostao je odvojen sve do smrti 1815. Terapijsko djelovanje placebo efekta. Zatim se palèevima pr elazi od korijena nosa [mosta] oko jabuèice. kao to sam ja vidio. ta su stanja nalik transi nje zanimal a. rasvjetom i glazbom. Stres je mo da najklasièniji i uobièajen primjer kako psihièko stanje rt utjecati na tij elo. Sastojao se od klinike. Nakon èetvr t sata takvog tretmana ovisno o stanju pacijenta. zakopana u nesvjesnom umu. potjecati iz uma. Stoga je Mesm er osnovao zavod. za299 Robert Winston: LJUDSKI UM cijelo najva nijeg èimbenika u Mesmerovim terapijama. Oni koji vi e naginju psihoanalitièkim tumaèenjima rekli bi da te osobe rojatno potjeèu iz obitelji u kojima su im govorili da se »priberu« te da »m ju biti èvrsti«. tak oðer. da neke tegobe mogu biti èisto psihosomatske na tj. ma. u dobi od osamd eset pet godina. Obolijevanje im je stoga jedini naèin upozoravanja na svoj stveni nemir. Ali prilièno fantastiène Mesmerove predstave zvuka i svjetla stvorile su temelj novi h znanstvenih interesa. Ali èini se daje bio z adovoljan povuèenim ivotom koji se sastojao od malo medicine i sviranja staklene ha rmonike. Mozak jest tijelo Koliko god mi skeptièni danas bili prema osobama poput Freuda i Mesmera. nepoznat i zaboravljen. godini i naposljetku skrasio blizu Bodenskogjeze-ra. umjesto da odbaci Mesmera kao drugora: nog prevaran ta. stopalima p rema njegovima. Mesmeru je bilo najjednostavnije napustiti revolucionarni grad. iza kojeg se mogao kriti. U poèecima s vojih istra ivanja nesvjesnog uma potkraj devetnaestog stoljeæa Sigmund Freud slu io s e Mesmerovim postupcima. Ali mo da je Mesmer z nuo medicinski establi m ent zato stoje bio prijetnja unosnim terapijama govih pripadnika. Kako nute prolaze. Dio je znanstvene zajednice. Jer u mnogo sluèajeva ti pacije nti nisu osobe gladne pa n potro aèi vremena. a prste n a hipohondriju [podruèje ispod rebara]. ari te Freudovih ranih istra ivanja bila je zamisao da se od reðena paralitièka stanja mogu izlijeèiti poticanjem pacijenata da ponovno pro ive traum atska iskustva. leðima prema sjeveru. lako je moguæe da bi se uèinak pokazao terapijskim. U Parizu sla vljen i poznat. Zamisao da bi se tjelesni simptomi mogli ubla iti sugestij ama pokrenula je stoljeæe znanstvenog istra ivanja moguæih koristi hipnoze. Formirano je K raljevsko povjerenstvo za mesmerizam je objavilo vrlo kritièno izvje æe. vrlo ozbiljno shvatio njegov rad. medicinsk i profesionalci diljem svijeta prihvaæaju da postoji vrlo sna na povezanost izmeðu tij ela i psihièkog stanja. Razmislite nakratko o sljedeæoj situaciji. Zatim lagano polo iti palèeve na pleksuse u trbu noj upljini.pomal put nekih suvremenih amerièkih evangelista masovno lijeèiti »profinj Pari ane u pomno osmi ljenim predstavama s rasko nim kostimima. Dru tv 298 Èudesni um: inteligencija. kad vidite. a muèi vas glavobolja. No koje god gledi te za uzeli. Lijeènici danas rutinski tra e simptome depresije ko( cijenata koji stalno na operacije dola ze s bolovima koji odolijevaju svim v ma tretmana. terapeut pola e lijevi dlan na desnu sljepooènicu . z. nego imaju jako varljiv i prikriven oblik depresije. Prim jerice. gomila zadaæa ko . sad je bio siroma an. Kako je bio stranac. èesto izljeèr tidepresivima. niti pate od kakva duboko skrivenog mo dan og turao: bolesti srca. Zatim otvara pacijentove oèi i jako im pribli ava svoje palèeve. ponajprije prema slezeni. valja se smjestiti nasuprot pacijenta. edukacijskog dijela i kva lificiranih èlanova koji su pro li Mesmerovu edukaciju i to platili. ako je rijeè o poremeæaju oèiju. kojeg se èesto smatra ocem hipnoze. bila su samo nuspojava njegova zaprepa æujuæeg tretmana nostje bila toliko opèinjena Mesmerovom terapijom daje poèeo . Najprije. Umi rovio se u 54. Do 1791.

Ali za to bi to bilo tako? Jedno je reæi da mo emo zavesti mozak da oslabi ili ojaèa imu nosni sustav.je morate obaviti kao daje sve veæa. Studenti koji su dolazili s ispita .po druèjem povezanim sa slo enim kognitivnim funkcijama . Robert Sapolskv sa sveuèili ta Stanford kazao je da su takori u zgojeni u »ugodnoj sredini«. dob: èovjeèno. 301 Robert VVinston: LJUDSKI UM Od 1975. èak i neplodnosti. Rezultati su djelomice potvrdili njezinu hipotezu . Prolijevate kavu.. mogu naru iti tjelesnu sposobnost samoobnavljanja tk 300 Èudesni um: inteligencija. No uèinci lijeka bili su kratka vijeka i trebali su nestati nakon to su ga mi evi prestali dobivati. Istra ivanja su pokazala kako je sposobnost no enja sa stresom od presui va nosti za f unkcioniranje tijela. no nailazi na razmjerno dobar prijam u zn anstvenoj zajednici. Glaser je takoðer test irao parove na braènoj terapiji. otkrio je daje lijek ta koðer zatomio djelovanje imunosnog sustava. Svaku minutu oznaèi kratak pisak koji vam govori da ste dobili n e-pismo. stanica koje ubijaju viruse i neutraliziraju toksine. Jedno bi obja njenj e moglo glasiti kako sposobnost mozga da utjeèe na imunosni sustav ovisi o stavu. Istra ivanje provedeno na Kalifornijskom sveuèili tu u Berkelevju nameæe da bi to moglo biti povezano s imunitetom. time je samo dokazao ono to istra èi ivotinja i stoèari veæ znaju: postupate li prema ivotinjama pa . na pod oborite por slagan izvje taj i papiri se razlete posvuda. Dr.takoðer imaju sni ene razine limf ocita. stoje obuhvaæalo nje: preno enje te redovite dodire i masa u. sve je èe æi. mo da imunosni sustav ne slabi stres sam po sebi. mi evim a je bilo zlo svaki put kad su pili vodu. uviðamo kako je . a glavobolja ojaèa. bolest je dugotrajnija i lo ije se osjeæate. Prouèavajuæi nuspojave lijeka. a mo e b iti u jit. nego osobni stav pre ma stresu. Uvjetovani odgovor nametnuo je dajuæi mi evima lije k od kojeg su povraæali èim bi popili slatku vodu. ol vas znoj. imali su jaèe imu sne sustave i ivjeli su dulje. a kad posegnete za krpom. brojna su istra ivanja dokazala d hièki stres m o e oslabjeti sposobnost tijela za borbu protiv infekcija. Nakon nekoliko ponavljanja. Razlog tome je to tvari po] kortizola i adenok ortikotropina (ACTH). Jo nije. kad je taj pokus proveden. Diamond (koja je istra ivala E insteinove ivèane stanice) opazila je da ivotinje s o teæenom dorzolateralnom korom . Rekli smo kako se èini da postoji veza izmeðu visokog kvocijenta inteligencije i dug ovjeènosti. Ronald Glaser sa sveuèili ta Ohio State pokazao je to djelovanje testirajuæi krv s tudenata prije i poslije ispita. Bilo v am se vine pod oblake. no ne to je posve drugo ustvrditi kako grupna terapija ili zahtjevna karta ka igra ili zaljubljenost mogu zaustaviti razvoj bolesti.njihovi su mozgovi bili odgovorni za gu enje im unosnog sustava. koje se izluèuju dok smo pod tjelesn i psihièkim stresom. proizvodili veæe kolièine serotonin: stoga pokazivali sni enu agresivnost. testirajuæi im krv prije i poslije jednoipolsatne partije brid a. kreativnost i intuicija i borbe protiv infekcija. Usto. eludac se uzburka. Psihoneuroimunologija mlado je podruèje.vjerojatno stresnog iskustva . Dr. Telefon i no zvoni. Mo da ste i sami primijetili da kae tijeko m visokostresnog ivotnog razdoblja prehladite ili dobijete neku dru upalu. Provjerila je zatim taj nalaz i na ljudima. Primjerice.igraèi brid a imali su po vi ene razine CD4 T-limfocita.imali su manje bijelih krvnih stanica. Misli su vam nejasne. Moglo bi se reæi daje prvo upori te stekla kad je Robert Ader s Medicinskog fakulteta Rochesterskog sveuèili ta u New Yor-ku uvjetovao mi eve da im p ozli nakon pijenja zaslaðene vode. Taj fenomen jednako vrijedi i za ljude. bit æe zdravije i mnogo pitomije. demon urbanog stila ivota. od bol srca do raka. bijela krvna tje le ca dijele se i umna aju kako bi se borila protiv najezde. Ali Ader ovu je znati elju pobudila èinjenica da su uvjetovani mi evi poèeli ugibati od infekcija od kojih bi se inaèe obranili. ACTH usporava proizvodn ju tih tjele aca i tako smanjuje na u sposobnost da se odupremo infekciji. Èinjenica da su mi evi ugi bali upuæivala je na jedan zakljuèak . a lijek vi e nije bio potreban. Kad virus ili bakterija ude u tijelo. Parovi koji su naveli visoku razinu stresa u brak u imali su neotpornije imunosne sustave. Marian C. Naravno. Visoke razine svakodnevnog stresa upletene su u brojna stanja. kad su odrasli. Stres. Mo da je samo va no tko igra brid i s kim si u paru. pani i nepovezane.

es t godina po do\ ku tog istra ivanja dr. n ima moæ lijeèenja tijela."9 Na li su èetrdeset tri istra ivanja s na sumiènim izborom i rasporeðivanjem ispitanika koja su ispitivala uèinke psihosocijalni h intervencija kod oboljelih od raka. Fawzy.zamis bila da æe im to jednostavno pomoæi da se n ose s groznom dijagnozom. Unatoè kratkom trajanju njegove pne terap ije (samo est tjedana). Fawzy izabrao je ezdeset < osoba sa zloæudni m melanomom i polovicu pozvao da tijekom est tjedan. Dobij emo li poslije dozu erbeta bez adrenalina. Dr. . Str es koji nosi ozbiijna. ene iz psihoterapijske skupine ivjele su nakon dijagnoze prosj eèno t set sedam mjeseci. Metod olo ki nedostaci obuhvaæali su neprikladno rasporeðivanje ispitanika u tretmanske skup ine. u èetiri je zabilje eno znaèajno pobolj anje. a za ostale osamdeset tri pribavljen e su prijavnice ti. Spiegela donekle je potvrdio dr. Dob ije dozu erbeta uz dozu adrenalina. rezultati su zvuèali dojmljivo. sar tri pacijentice bile ive. Davi( egel i nje gove kolege sa sveuèili ta Stanford u Kaliforniji pratili su osam est pacijentica s u znapredovalim rakom dojke i sekundarnim tumorima.takoðer nije bio jednoznaèan. kreativnost i intuicija nakon prvih tretmana. nom tjedno po devedeset minu ta sudjeluju u skupini za podr ku i edukæ U usporedbi sa standardno lijeèenim pacijent ima s melanomom bili su rr umorni i poti teni te su se bolje suoèavali sa stanjem. mog ao biti prolazan. stopa je bila veæa: meðu pacijentima kc dobivali samo standar dnu skrb umrlo ih je desetoro. pon ne nas doze uvjetuju. Spiegela i odluèi o uæi u svojim ispitanicima kako bi provjerio jesu li pacijenti u terapijskoj skup ini li veæu stopu pre ivljavanja od ostalih. ali meðu èlanovima pine bile su samo tri smrti. deset est ih je dobivalo redovitu onkolo ku skrb. Stopa smrtnosti bila j e podjednaka u obje skupine. a to je moglo utjecati na rezu No nalazi su ipak nastavili pobuðivati veliko zanimanje. Dr. U preveli kom je broju istra ivanja niz uvjeta bio potpuno ili djelomice nezadovoljen. Deset g odina poslije. svrstavanje pacijenata u razlièitim fazama bolesti u iste skupine. trenutaèno æemo vidjeti pozitivan u adrenalina na bijela krvna tjele ca. Dakle. Johansen i kolege izvu kli su nekoliko va nih zakljuèaka. Rezultate dr. U mjerene mo dane procese mo emo navesti i munosni sustav na uèinkovitij Zgodan primjer daje nam tzv. Saznanje da su psihoterapija i pozitivno razmi ljanje imali nedvojben pozitivan uèinak na opæe simptome samo nekolicine ispitanika bilo je razoèaravajuæe.1 deset ena svakoga je tjedna im alo jednoipolsatnu psihoterapiju . Istra ivanja pokazuju da naèi n kako reagiramo na stres ovisi o vrsti stresa te o na em osjeæaju nadzora nad njim. Zanimao ih je i opæ uèinak psihoterapije na tjeskobu i poti tenost . Meðu njima. nepostojan je psiholo kog profila ispitanika te izostanak rigoroznog praæenja ispitanika. ako ga uopæe ima. U osam je studija praæeno trajanje ivota svak og pacijenta. slièno Aderovim mi evima.117 Ka ko je to bila studija u kojoj su pacijenti bil sumce uvr teni u jednu od skupina ( pa istra ivaèi nisu mogli utjecati na i tretmana). erbetni test. in sni se sustav nastavlja pona ati na a drenalinski pojaèan naèin. a ene u kontrolnoj skupini samo devetnaest.mo da su se ene koje su prihvatile psihoterapiju na odr naèin razlikovale od onih koje su je odbile. mo da smrtonosna bolest poput raka nije isto to i stres koji do ivljavamo putujuæi na posao ili dok se bavimo sportom. Dr. No ti n nisu jednoznaèni: jedna je od te koæa to su skupine do neke mjere mogl samoselektivne . Fawzy saznao je za rad dr. Komentirali su da su potrebna metodolo ki kvalitetn ija istra ivanja na veæem broju ispitanika te kako smatraju daje pitanje korisnosti psihosocijalne intervencije na pacijentima s rakom zasad neodgovoreno. bilo je oèito da su mnoga istra ivan ja metodolo ki manjkava te kako su se ushiæene prièe o koristima pozitivnih stavova ob javljene u tisku temeljile na prilièno krhkim dokazima. Ne treba napominjati daje stres irok pojam koji se rabi u raznim kontekstima.rijeè o procesu podlo nom utjecaju na eg stava. Medicinski profesionalci te spoznaje primjenjuju u lijeèenju. Ali nedavno je. dr. Fawzy I. Christofferajohansena s Odjela za psihosocijalna istra ivanja r aka na Institutu za epidemiologiju raka u Kopenhagenu objavio temeljit pregled s vjetske znanstvene literature s tog podruèja. Fawzy ponovno procijenio ishod. vi e od deset go 302 Èudesni um: inteligencija. profesor j jatrij e na Medicinskom fakultetu UCLA-e. to znaèi da bi uèinak psihoterapije. Ali. Kao stoje èest sluèaj s isp itanicima zanimljivima iroj javnosti i medijima.118 Nedavno je tim dr. Poznato je da adrenalin (tal se oslobaða pod stresom) mo e ojaèati tjelesni imunosni sustav.

Spomenuli smo daje ta osobina uoèljiv . Jedan od naèina kako to mo emo opa ati jest pomoæu tzv. poput bungee skoka. a ne fi nih pojedinosti. a ne tijekom njega. intelige ncija povezana s najneopipljivijom ljudskom sposobno æu . ureðaja za biofeedback (biolo ku povratnu vezu). mo e zapravo poveæati proizvodnju tjelesnih stanica za borbu protiv infekcija. U skladu s t im. odnosno obrasce mo danih valova. kreativn i pojedinci pokazuju nisku razinu kortikalne aktivr To bi moglo objasniti za to su djeca vje tija u stvaralaèkom mi ljenju od c slih . dugotrajni nadzirani stres poput zahtjevnog posla . Robert J. Stvarala tvo je. a i zano s prvim.Kratkotrajni nadzirani stres. a ne da ih do ivljava kao zasebne i nepovezane. nesvjesnih procesa mi ljenja. U jednome od njih jedna pina zdravih d ragovoljaca bila izlo ena zvukovima koje je mogla nadzii druga zvukovima na koje n ije mogla utjecati. u usporedbi s onim su mogli uti ati buku kad su osjetili da ele prekinuti p okus. koji korisnicima na ekran u prikazuje njihov EEG. barem donekle. No takori koj i su imali nadzor nad sti nisu pretrpjeli nikakvo slabljenje imunosne funkcije. aktivnost desne polutke. skladatelji. Sternl profesor psihologije na sveuèili tu Yale. bolji j e u zahvaæanju koncepata u njihovoj cjelovitosti. To nas dovodi do treæe Sternbergove toèke. To bi moglo objasniti za to se èesto razbolimo nakon visokostresno g razdoblja. U jednom su pokusu takori bili izlo eni nizu elektro kova koje su mo303 Robert Winston: LJUDSKI UM gli zaustaviti pritiskom na metalnu polugu. to imamo jaèi osjeæaj nadzora nad st resom. umjesto u rje avanju problema. Odrasli se opæenito suzdr avaju od takvih izjava je r ne ele isi 304 Èudesni um: inteligencija. te im omoguæuje da nauèe mije njati mo dana stanja usredotoèenim naporom. mo emo li takoðer nauèiti kako osi diti tajnu kreativnog genija. koja omoguæuje stvaranje labavih ili neobiènih asoc ijacija izmeðu naizgled nepovezanih pojava. u predoèavanju »velike slike«. takori pod s tresom koji nisu mogli nadzirati im smanjenu proizvodnju limfocita. rad mozga i tijela mo emo pobolj ati. Dijete æe.njihovi su èeoni re njevi slabije raz vijeni. i sekundarnih. Kreativni ljudi katkad kao da pokazuju veæi raspon odgovora na vanjske podra aje . Genij u nama Dakle. J o va nije. Prvo. imunosni si znatno su im oslabjeli nakon pokusa. primjerice. moramo d efinirati stvarala t kreativnost te shvatiti mo dane procese koje obuhvaæa. smatraju neki. kako da postane mo bolji slikari. n tim. Kreativne osobe zatra ene da stvore odreðeni obrazac biofeedbacka navodno to èine mnogo neuspje -nije od manje kreativnih. tvrdi. Mnogi glumci navode da pos tanu rtve prehlade i gripe èim zavr e posao. tu je sposobnost prebacivanja izmeði marnih. To je mo da razlogom za to aktivnosti j grupne terapije i tehnika op u tanja mogu pozitivno djelovati na prognoz lesti. kreativnost i intuicija èudni. p Prije nego to odgovorimo na ta pitanja. smatra da stvaralaèko mi ljenje im koli ko zamjetljivih obilje ja. tvari koje u normalnim okolno potièu imunosni sutav. Reèenica »samo se odmaram« mo da ipak nije sa glumaèki naèin uljep anog prikazivanja razdoblja bez anga mana. Ali upravo takve asocijacije mogu biti ono to slikari ili pjesnici rabe kad stvaraju sliku ili pjesmu. Druga je skupina takoðer d< la elektro o kove. izglednije je da æe imui sustav biti spremniji za no enje s njegovim uèincima. Drugo. Ispitanici ko ji nisu mogli obuzdati buku bili su oèito sv pomoæniji i osjeæali su rastuæu tjeskobu. ali nisu imali mehanizam kojim bi ih mogli izbjeæi.st la tvom? Ako mo emo ojaèati m ozak.mo e dovesti do poveæanog luèenja relaksanata poput endorfin a ili enkefalina. U oba je sluèaja buka bila g ja od sto decibela. Istra ivanja na obiteljima oboljelih ( zheimerove bolesti te na osobama koje su izgubile partnere takoðer pot v da razne vrste nenadziranoga stresa najvi e tete imunosnom sustavu. svjesn ih. Vrijedi i obrnuto: naj tetniji je stres onaj koji mislimo da ne mo emo nadzirati. Slièni su se pokusi provodili i na ljudima. Ol skupinama zatim su ub rizgani mitogeni. Ako je tako. a onaj avion p kobasice«.u predlaganju veza i zmeðu zamisli. Slièno.120 Desni mozak. Ta se funkcija oslanja na njegovu sklonost da stvari povezuje u svojevrstan nadskup. prii titi kako »oni oblaci izgledaju poput pirea od k rumpira. ljudima treba pomoæi da povrate nadzor te tako poprave cioniranje imu nosnog sustava. kreativni pojedinci bolji su u neusredo-toèenom mi ljenju . kad pritisak opadne.èim benici poput bila. Kako je. galvanske ko ne reakcije i pobuðenosti kore kod njih naglije rast u kao odgovor na ulazne osjetne informacije.

drugi su stvaraoci tra ili ekstremnije naèine akt ranja svojih kreativnih mo danih sustava . prije negc bi do ao do konaènog ishoda. Povlaèe se iz svijeta koji do ivl javaju zbunjujuæim i potencijalno prijeteæim za njihov osjetljiv osjetni aparat i tr a e olak anje u »unutarnjem svijetu«. Èinjenica to veæina kreativnih osoba vi e voli radit amoæi samo ojaèava njihovu introvertiranost. kako jo veæi dr e tri ili èak i manja. primjerice acetilkolin. kako dijete vidi nebo. To bi moglo objasniti za to su mnogi slikari. skladatelji i drugi umjetnici intr overti s dominantnom desnom polutkom.) napisao u takvom bunilu da se nije moga o sjetiti da gaje napis Iskreno. Bral bi ustao u pet sati. ako ste kreativni mo ete zatomiti elemente na ko je se obièno oslanjate i posegnuti u suprotnu polutku.opet aktivnost l ijeve polutke. Jedne lijepe ljetne veèeri vraæao 306 Èudesni um: inteligencija. Guy Claxton s Bristolskog sveuèili ta misli da bi se tajna stvarala tva mogla kriti u sposobnosti prebacivanja aktivnosti. Kad bi nagnuo gla vu. pjesnici. Tada sam. Drugi su se klonili droga i deprivacije u korist teènog. ali dotad nisa m mogao razabrati prirodu njihova gibanja. Samuel Ta vlor Coleridge. meðutim. Stoga æe slikar koji eli doèarat i. pjesnici i n jima slièni takoðer pokazuju visok stupanj lingvistièke fluentnosti . u susjedstvu Commona. pred oèima su mi skakuta li atomi! Te su se siæu ne tvorbe gibale uvijek kad bi mi se ukazale. svoju je ep: pjesmu Kublaj-kan napisao pod utjecajem laudanuma. ali samo na krajevima lanca.. Tvrdio je ko su mu zamr e ne skladbe dolazile u cjelini. Dakako. A to uopæe nije tako .] prilièno sam dugo boravio u Ulici Clapha m. taj bi komadiæ granate pritisnuo slu koru i podra ivao je.mo e objasniti za to nek to lak e polazi za rukom. Za neke je. Mozartje stvarala tvo do ivljavao kao posve prirodan proces. zas pao je i usnuo san o konjskoj utrci u kojoj su 1 nji trèali u stazama koje su odgo varale stazama elektrona.jednostavna razli ka u kemijskom nasljeðu . mogu se uvelike oslanjati na procese u lije vom mozgu. Ruski skladatelj Dmitrij SostE viè u svojoj biogr afiji tvrdi daje bilo dovoljno da nagne glavu ustranu da èuje glazbu. skladanje bilo malno iskustvo. kreativnost i intuicija sam se posljednjim omnibusom. Drugim rijeèima. su zahtijevale ureðivan je te mu èak nisu remetile svakida nju rutinu...i iskljuèivanja uobièajeno domin tnog racionalnog mozga. stisnutih usz sjedi u kutu omiljene kavane. i up to .to mo e potvrditi svatko tko je barem malo upoznat sa ivotnom prièom Ernesta Hemingwaya. Pozn ata je prièa kako je fizièar i nobelovac Niels Bohr do svoje tee je o graði atoma do ao shvativ i da ga njegova dnevna razmi ljanja ne vode kamo.. dramaturzi. Poèeo sam sanjariti i. skuhao silno jaku crnu kavu i zatim sjeo radi ti. Tom pro mogu prip omoæi odreðeni neurotransmiteri. pak. tor dvojbene genijalnosti i takoðer ljubitelj opij ata. Romanopisci. Slikar Francis Bacon na mjerno si je uskn vao san i hranu kako bi u ao u plodnije stvaralaèko stanje. Kemièar Friedri Kekule opisuje svoj san o dva va na zapa anj a iz podruèja strukturne kemi Najprije opisuje osnovne veze atoma ugljika: Tijekom boravka u Londonu [1854. Katkac se moglo vidjeti kako u kasnijim jutarnjim satima osamljen. mogli bism o naposljetku ustvrditi kako su svi pjesnici. primjerice. èesto u urbano. navodno je rukopis za ( ruèak (1959. s dr uge strane. VVilliam Burroughs. poput crtanja ili sviranja. zasigurno razvijenije u de njaka. odjenuo b i najbolju odjeæu. recimo. isj bao tipke i psihièki se pripremio za profinjene vje tine svojeg zanata. gle. a cjelina se okreæe u vrtoglavu plesu.. lijevi mozak i po305 Robert VVinston: LJUDSKI UM segnuti u desni kako bi oblake usporedio s pireom od krumpira. Odreðene aktivnosti. »desnog« mi ljenj snovima. vidio kako se dva ma nja atoma èesto sparuju. . iskljuèiti analitièki.1856. pisci i slièni introverti. stvarala tvo izgleda bilo p< z ano s odreðenim mo danim poremeæajima. Za Havdna je. kad bismo iz spomenutih argumenata poku ali izvuæi logièan zakljuèak. pa mo da ima odreðenih temelja za pretpostavku da su kr eativne osobe »osjetljivije« na svijet koji do ivljavaju. Iscrpljen i frustiran. mislim da se tako i èita.a i u introvertiranih osoba. kako veæi atom obuhvaæa dva manja. Bee ven je izraðivao beskrajne skice sv ojih zamisli.. Za razliku odjohannesa Brahmsa koji je izbjegavao dru tvo i srkao kaf kako bi dobi o nadahnuæe. Vidio sam kako veæi tvore lanac i za sobom vuku manje. Prije negoli bi poèeo pisati. Mo da je uzrok tome bio rapnel u glavi koji je zaradio u Prve svjetskom ratu. primjerice. neovisno o to me koja vam je strana dominantna. »Ulica Clapham . Uzvik konduktera. potaknute igranjem biljara.

Za sporta e je najva nije to ta sposobnost ostaje »zakopana« u ni im n torièkim podruèjima a. temelj velikog dijela suvremene organske ke mije: . Mo da ste se. Sjedio sam i zapisivao u ud benik. Opet su mi atomi skakutali p red oèima. mo emo predvidjeti. Taj su se put manje skupine neupadljivo dr ale pozadine. Poslije nam. Snvder navodi ke ohrabruj uæe znakove njegove djelotvornosti. ukljuèu testove crtanja. Primjerice. Govor tijela. Evo do èega mo e dovesti vo nja omnibusom. TMS je pokusni tretman koji se trenutaèno ispituje kao zamjena za elektrokonvulzivnu ok-terapiju obolje307 Robert VVinston: LJUDSKI UM lih od depresije. Ali s vremenom se vi a. te je teorije odveo korak dalje. Premda jo nije u ao u redovne tretmane. postane oèito kako smo do li do pretpostavke.. Dokazano je da vrhunski sporta i imaju samo marginalno br a v mena reakcije od opæe p opulacije.. sad je razaznavalo veæe tvorbe. trgnuo me iz snova. Moje psihièko oko. izo treno ponavljanjem takvih vizija.!«. grane: duge r edove. po pokr etima osobe koja nam se j bli ava mo emo prosuditi je li ona prijetnja na oj sigurnost i. Dr. Misli su mi bile dr ugdje. Okrenuo sam stolac prema vatri i zadrijemao. Ispitanici su izjavili da su postali pozorniji. Brita nac Stephen VViltshire od ranih godina crta fantastièno podrobne i toène crte e. naèin i bi na neèijeg hoda. meðutim. Posjedujemo { roðenu sposobnost predosjeæanja dogaðaja. Snvderovi pokusi tek moraju otkriti matematièkog ili umjetnièkog gi ja. Njihovi su crte i odra avali tu povi enu s sno st. poku av i vidjeti to se zb iva uvje bamo li normalan mozak da iskljuèi analitièke funkcije i vi e rabi desnu polutk u. Allan Snvder iz Sydneyja.sve su to vrlo dobri pokazatelji tut nakana. Kad uvje bavamo novu aktivnost. koja se sastoji od postavljanja niza sna nih magneta oko glave. pa njih rezultate valj a oprezno tumaèiti. i mo da æemo naæi inu. To je vje tina koju svi rabimo u svakid njem ivotu. oslobaðajuæi se ta za nove aktivnosti. Pokusi su rezultirali 30-postoti poveæanjem uspje nosti. povremeno zgusnu-tije. I taj sam put ostatak noæi probdjeo dokuèujuæi posljedice hipoteze. poput mene. zatekli u nesigurnom dijelu grada i iz nada osjetili kak o ste postali oprezni. dok su bili prikljuèeni na TMS. pamæenja i tra enja pogre al tekstovima. no rad nije napredovao. Kad se TMS primijeni na i malnom mozgu. ' Nije ba tolika rijetkost Svi percipiramo znakove iz okoline a da pritom nismo nu no potpuno svje to radimo. Ska-novi mozga tih autistiènih savanata otkrili su jedno zajednièko obilje je graðe mozga: svi su imali oslabljenu fu nkciju prednjeg dijela lijevog sljepooènog re nja. kad analiziram o sv misli. Brucea Millera s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu osobito zanima sposobnos t nekih autistiènih osoba da se sjeæaju nevjerojatnih pojedinosti. Ali gl e! to je to bilo? Jedna od zmija uhvatila se za vlastiti rep i oblik se podruglji vo vrtio pred mojim oèima. koji bi nam pje ak mogao iznenada istrèati pred automo Dok hodamo slabo osvijetljenom ulicom. Pozabavili smo se nakratko tim fenomenom kad smo govorili o percepci pozornosti. Miller je ustvrdio da zbog te osl abljene funkcije lijevog mozga savanti imaju bolji pristup stvaralaèkim resursima desne polutke. Probudio sam se kao pogoðen munjom. o sjeti ji na fine pojedinosti u okolini. gospodo. »misleæ podruèja iskljuèuju iz procesa. Na mozak zna pri je nas. rade skladno.. koji su se okretali i vijugali poput zmije. Prot 308 . Primijenio je tehniku zvanu transkranijalna magnetska simulacija (TMS). koji je svojim pogledima privukao m no tvo medijske pozornosti. Pomog la mu je da shvati benzenski prsten. kora i baza! gangliji. a koliko znam nisu se pojavili u struènoj evaluacijskoj literaturi. sna na m agnetska polja inhibiraju ili gase odreðena mo d podruèja. dobrih ili lo ih. bez usporavajuæeg uplitanja svijesti. poput zadivljujuæeg viðenja Victorijina i Albertova muzeja. Snvder je dragovoljcima dao da rje avaju skup testova. Kad se v ozimo prometnom cestom. Nauèimo sanjati. Ono to im daje jedinstvene moguænosti sposobnosti predviðanja te prilagodb e svojeg pona anja ulaznim informaci ma. da u mnogim situacijama primljenu informa ciju reagiramo prije nego to postanemo svjesni za to uor reagiramo. smjer i snaga pogleda . Drugu va nu viziju Kekule je imao 1862. matematièkog zakljuèivanja.. kao to smo vidjeli.. a da znamo toèno kako. Zanimljivo je..

Svaka je epizoda zapoèinjala sjasno prikazanim ubo jstvom i ubojicom. Redovitom vje bom povezanih neuronskih putova sposobnost se uèvr æuje u ni im. Hladno je odgovorio: »N i ta. izgubite samo pouzdanje. Da nije imao taj pi s jeæaj. zaklonjena podom. Igraèu pikada Ericu Bristowu igraèka je vje tin a zbog toga bila paralizirana deset godina. Ukratko. sporije i katkad mnogo neuèinkovitije postupke.121 Njegova su ga istra ivanja dovela do zakljuèka da èe sto zanemarujemo snagu intuitivne slutnje ili predosjeæaja i radije pouèavamo ljude da se oslanjaju na razmjerno duge. kognitivni znanstvenici uvjereni su da intuicija .sposobnost pril agodavanja pona anja prema nesvjesnim znakovima . za t o se nije povukla kad su je polijevali vodom? B i drugih znakova da sve nije bil o kao stoje trebalo biti . prekopali bi arhiv da naðu odgova rajuæe poveznice koje æ reæi kako da se pona aju u toj situaciji. On i njegova ekipa nai li su na po ar u stra njem dijelu kuæe. zaboravljate kako to èinite. Ako je gorjela sa stra njem dijelu kuæe. naredio je svima da iziðu iz kuæe. Vatru k( èinilo se. Poklon ici detektivskih romana zacijelo znaju sve o intuitivnoj slutnji. Poèinjete grije iti i tako potkrjepljivati nedostatak samopouzdanja.« Ne iznenaðuje stoga posebno stoje redovita vje ba jedan od naèina kojim sporta i osigura vaju da im vje tina ostane zacementirana u motorièkoj kori. policajaca i vatrogasaca obavljaju svoj posao. umjesto otkrivanja poèinitelja. buktjela u kuhinji vodom su polij evali iz dnevne sobe. Sporta i nisu jedini koji se oslanjaju na sposobnost da znaju bez spoznaje. nego tehnika uèenja va znak ova i njihova tra enja u danoj okolini bez uplitanja svjesnog uma. nesvjesnim mo danim podruèjima. no taj je po ar bio jezovi to tih to stoje prava buktinja bila ispod njih. Vruæ plamen usto buèi. onom priroðenom.Èudesni um: inteligencija. Drugim rijeèima. Zapovjedi isprièao kljuèni dogaðaj koji gaje uvjerio u vlastite paranormalne sposc sti. Samo nekoliko se kunda j je. zapovjednik je izdao zapovijed zato to se vatra proti je se bori o nije pona ala prema njegovim oèekivanjima. Iznenada. Ma tu nastranu. dolazi do usporavanja i naru avanja teènosti obavljanja zadaæe. pod na kojem su stajali uru io se u goruæi podrum. Klein je zatim intervjuirao jo mnogo vatrogasnih veterana i poèeo je pri æivati kljuèno obilje je rada ljudske intuicije. Te levizijska serija Columbo. Tada postaju samosvjesni-ji.temperatura na stu gdje su vatrogasci stajali bila je mnogo veæa nego to bi se oèekivalo malog kuhinjskog po ara. èak i kad su mu pi tolj i znaèka oduzeti te mu je zaprijeèeno do ivotnim reguliranjem prometa. Svaki put kad bi se susreli s vim po arom. paje. Sami m razmi ljanjem o tome kako ne to èinite. kako miri u i kako bi se mogli pona ati. Vatrogasci su s vremenom rili osobni »arhiv« razlièit ih po ara. Smatra se da uzrok gubitka samopouzd anja kod sporta a mo e biti stres. gasni zapovj ednik s navodnim paranormalnim sposobnostima jednostavr znao koje znakove treba . Mo da se to zbilo i vama. Gledano unatrag. V. 309 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kleinaje do tog zakljuèka djelomice doveo rad s vatrogasnim zapovjedn koji je ustr ajno tvrdio da ima izvanosjetilnu percepciju (ESP). s Peterom Falkom u glavnoj ulozi. Mnogi sporta i ive u strahu od te pojave. Kao to znamo. Vrati li se svijest zbog bilo kojeg razloga u proces . Zapamtili su kakav je osjeæaj biti pt njih. Kognitivni psiholog Gary Klein prouèavao je osobe koje u svakida njem ivotu moraju do nositi odluke u djeliæu sekunde. Zbog toga danas mnogi sportski psiholozi klijente pouèavaju teh nikama vizualizacije. on i njegova ekipa mogli su poginuti. mo da ste se zbog tko zna kojeg razloga uhvatili kako razm i ljate o aktivnosti koju godinama èinite bez ikakva napora. mo dane ivèane tanice okidaju u istom obrascu uvijek kad izvodimo odreðenu zadaæu ili samo prolazim o pokrete u glavi. pa dotad glatko izvoðe nu vje tinu podvrgavaju pomnoj ra èlambi. Ali plam nije povukao. ranormalna sposobnost predviðanja buduænosti. Golfera Severiana Ballesterosa jednom su upitali to mu je prolazilo umom netom prije udarca za milijun dolara. vi e se bavila tim pr edosjeæajem nego rje avanjem zloèina. stoje takoðer vi e i lo u pri pretpostavci d tra gori ispod njih. pretkognicijskom osjetu koji potièe junaka da nastavi progoniti zlikovca.ima va nu ulogu u naèinu kako profes ionalci poput timova hitne pomoæi. za gledatelje u itak bio gl edati Columba kako dokazuje da mu je intuicija bila ispravna. kreativnost i intuicija se ugraðuje u motorièka podruèja. intuici ja nije nek. U tom je trenutku zapovjednik osjet io da ne to nije u redt znajuæi za to. èini se daje razmi ljanje jedna od najg orih stvari koje mo ete uèiniti.

sestre su izjavljivale da nisu u po nosti znale kako znaju. g otovo nemjerljiv. Brzi-naje oèito bila presudna . Takva djeca znaju èesto p lakati. Ako sam imao pravo. Plod je brzo uklonjen. i u nama uspavan. . no pomirisati ih mo emo s udaljenosti. onesvijestila se. posljedice mogu bit zorne . obièno u ustima ili nosi ma. pa sam otvorio trbuh dok je on jo obrazlagao .to mo e stra no krvariti. Neki istra ivaèi dr e 311 Robert VVinston: LJUDSKI UM daje esto èulo zaboravljeni instinkt za »navoðenje«. premda to prije nisam vidio i nis am za to svjesno èuo. Mijenja im se obrazac hranjenja. ali doista vrlo rijetko. krivac mogla biti jetra.opet te ka odluka. meðutim. smjesta smo joj osjetili bilo. ali velika je odluka urno odgurati osobu u operacijsku dvoranu i otvorit i joj trbuh. Da bismo mogl ku ati i onju iti. No podrobniji razg« otkrio je da su te iskusne sestre stvorile akt ivni arhiv iznimno suptilnih znak Primjerice. Ali oba su jajovoda bila posve normalna i nigdje u zdjelici nije bilo tragova krvarenja zbog trudnoæe. Stoga je najvjerojatnije bilo da nosi plod u jajovodu . Malo je stanja koja mogu tako ugroziti ivot m lade ene. poput ok zahtijeva kontakt. Dovela ju je hitna pomoæ i uz nju nije bilo nikoga od koga se mo glo doznati kako je zavr ila u tom stanju. Produljio sam rez. to se polovica simptoma kojima barataju neonatalne sestre ne spominje u medicinskoj literaturi. Iz tr buha je potekla golema kolièina zgru ane i nezgru ane krvi. ru ièaste do zelenkastosive. trbuh joj je bi o poput tijesta i blago nadut. a sama obrada znaèenja podra aja odvij a se kemijskom interakcijom. U podsvijesti mije bila pom isao da se ektopièna trudnoæa mo e razviti. Ista sposobnost primijeæena je i kod medicinskih sestara na neonatalnoj in zivnoj skrbi. a slu ati. Èinilo se daje nadomak smrti. èudesno. isprva iznimno blago. potraga za tom neuhvatljivom funkcijom ne prestaje. Dodatno èulo Dakle. Istu paralelu mo emo povuæi izmeðu sluha i dodira. Funkcioniraju same tem mehanièkih sil a . Ka je jedan od Kleinovih kolega interv juirao. po neèemu razlikuju . stvari mor. ali iznenada po 310 Èudesni um: inteligencija.tra iti u borbi s po arom i kad je uoèio nepravilr znao je da to znaèi nevolju. to je jo rjeða pojava. to mora biti r astopljeno u vodi. k ao i nju iti. * Argument za tezu o ljudskom osjeæaju smjera proizlazi iz èinjenice da su ma naèinu d jelovanja na i osjeti naoko manjkavo spareni. nije bilo uobièajeno za vrlo rijetku moguænost c rijevne implantacije.oba znaèenje dohvaæaju iz gibanja. C i njuh se.bolest se poput vatrene stihije iri maju nim tijelom i ubrzo izaziva si Zbog toga iskusne sestre mo raju razviti intuiciju za prepoznavanje ranih zn. Zatim mije sinulo da bi. jer funkcioniraju na isti naèin. staviti u usta. brzo pregledao tkivo i otkrio . Kad p rerano roðena djeca dobiju infekciju. stoje znaèilo daje moja dija gnoza bila barem djelomice toèna.elimo li ih ku ati. Svoje su odluke temeljile na znanju koje s u same stekle. kreativnost i intuicija nu mlitava i letargièna. s obzirom na takvo krvarenje. Sjeæam se jednog groznog hitnog sluèaja iz doba kad sam bio mlad kirurg u ruralnoj bolnici. Vjerojatni razlog bilo je unutarnje krvarenje. Zanimljivo je. Dodir. a primjenjivale su ga gotovo ni ne znajuæi da to èine.rupturu osmerot jedne trudnoæe na jetri. nego da su »je dnostavno znale«. Bez obzira na to. ektopièna trudnoæa vjerojatno je najèe æe. kad su me pozvali na traumatolo ki odjel da pregledam polusvjesnu neudat u dvadesetdvogodi njakinju. Za okus i njuh r se reæi da su zaseban par. a trbusi im se nadimaju. nismo smjeli gubiti vrijeme. No anesteziolog je dvoji o hoæe li joj dati anesteziju jer joj je tlak bio nemjerljiv. put prerano roðenog djeteta u ranoj fazi infekcije naglo se mijenj. va infekcije kako bi mogle pra vodobno reagirati i spasiti djetetov ivot. Toliko krvarenje. èini se da ljudska intuicija nije ba zagonetno » esto èulo«. meðutim. Mnogi su lijeènici do ivjeli iskustvo intuitivnog odluèivanja pod ekstremnim pritiskom . Do k sam je pregledavao. oko mjesta krvarenja hitro su umet nuti tamponi i. Bila je smrtno blijeda. meðutim. a tlak joj je bio nizak. a da niste stigli ni propisno oprati ruke.nije bilo vremena za èekanje rezultata testova. na crijevu u trbu n oj upljini. mo emo s udaljenosti. èak i kad je donosite impulzivno. koje èesto moraju donositi nagle odluke kako bi spasile ivote n roðenèadi. nego iznimno uèinkovit n procjene informacija iz pet stvarnih osjeta. jo aktivan u na ih tinjskih predaka.

Nakon mukotrpnog razmi ljanja o etiènosti te zamisli. nadnaravnim moæima i sreæi. kako mogu utj< ti na nas? Mo da nos. primjerice feromc Tim predvoðen dr. u Kaliforniji . Spomenuo sam vomeronazalni organ s rece] rima za kemijske spojeve koje nos ne mo e raspoznati. najboljima je to po lo za rukom u 48 posto od dvadeset pet poku aja. Catherine Dulac s Harvardskog sveuèili ta uspio je izol ti gen koji takorima i mi evima omoguæuje percepciju feromona. Kad su istra ivaèi pregledavali podatke. A li ako nemamo gene za percepciju feromona. ili doista trebali. èini se statistièki znaèajan rezultat. barem lakovjernijima. smono a u prostoru snalaze zahvaljujuæi siæu nim komadiæima materijala o ljivih na magnetsko polj e. Nije pogodio nijedan broj. U testu u kojem su sudionici morali pogodit i koja od ponuðenih pet karata ima sliku. prvi je i pos ljednji put. Rezultati su pokazali da su ti gledatelji zajedno kanili kupiti oko dvije tisuæe listiæa.1 22 Ljudi i ju taj gen. Jesu li »sretnici« bili i ta uspje niji? Od svih sudionika. 32 i 45. i sam kupio listiæ. Drugi su predlo ili da bi esto èulo prije moglo biti »èulo 5a«. r ijeè o »daljinskom« osjetu. 13. ono je veoma nejednolièno rasporeðeno u populaciji te n( oèit ih tjelesnih manifestacija. 17. Peter Brugger iz Ciri ke sveuèili ne bolnice uzeo je dvadeset vjernika u p . pr emda prilièno nesavr en u odnosu na nju ne sust mnogih ivotinja.procjenjuje se da ih je bilo oko milijun. imati sti osjet smjera ili aparat za prepoznavanje feromona. Ali èovjek takvu funkciju ma. VVisem n navodi kako je njegova analiza pokazala daje kombinacija 1. ali vjerojatnost da se to dogodi navodno iznosi 2669 prema 1. Tijekom prijenosa zatra io je od gledatelja koji se smatraju nezaslu eno sretnim a ili nesretnima da nazovu emisiju. pobolj a mo danih olfaktor oæi. ba kao i psiho og dr. èovjekje opèinjen moguæno æu avirivanja u buduænost. trideset estero ih je osvojilo novac. To mo da ne zvuèi osobito dojmljivo. 21. otkrili su da su izmeðu èetrdeset devet ponuðenih br ojeva »sretnici« èesto birali odreðene brojeve koje su »nesretnici« izbjegavali. magnetiziranih krilnih vlakana. tu i tamo bi se pokazao kad su ljudi poku avali mislima utjecati na gen eriranje sluèajnih brojeva. 7. no ne i èvrstih doka To. èemu slu i? Neki su znanstvenici istaknuli da se neke ivotinje poput leptira i golub. U televizijskom izvlaèenju u tom su kolu izvuèeni brojevi 2.U tim usporedbama vid ostaje bez para. Dean Radin s instituta Boundarv u Palo Altu. Dr. Pomoæu testova postavljenih na svojoj internetskoj stranici Radin je prouèio rezultate pola milijuna poku aja èetiri tisuæe osoba iz 57 zemalja. dakle. 37 i 44 najbolji izbor. Podjednako nizak. Na obrascu koji su primili trebali su navesti smatr aju li se prirodno sretni ili nesretni te imaju li kakvu nadnaravnu moæ. mo e raspoznati odreðene feromone. 29. Richard VViseman. Od doba Izaije do horoskopa u dnevnim novinama. Jedni i drugi u prosjeku su kupili tri listiæa svaki. 19. Dr. Je li stoga moguæe da previðamo prirodnog kandidat esto èulo. a èetvero meðu n jima »velezgoditak« od 58 funta. On je opisao kako je proveo pokus da provjeri postoje l i pojedinci koje bi se istinski moglo smatrati sretnicima. ne sprjeèava provoðenje brojnih ekstremnih metodolo ki lo 312 Èudesni um: inteligencija. dakle onome koji ne zahtijeva kontak bi do lo do obrade. Leptir monarh posjeduje boL mre u tankih. Mogli bismo reæi da je. kreativnost i intuicija istra ivanja. u vrijeme pisanja ove knjige provodio je svjetsku studiju izvanosjetilne perce pcije. a da nisu svjesni da ih mogu prepo zn To se smatra jednim od razloga za to se enama mjeseènice usklaðuju kac ve zajedno. meðutim . Upitnika je bilo dovoljno sa mo za prvu tisuæu pozivatelja. Nalazi su nedvojbe no zanimljivi. Iznimno sam cinièan prema veæini prièa o ESP-u. zanimljivih indikacija da bismo mogli. Ako postoji kakvo esto èulo koje nekim ljudima omoguæuje da uèink tije nalaze put. Moj cinizam prema nadnaravnim moæima mo da ima odreðene veze s kemijskim procesima u m ojem mozgu. zamolio je g ledatelje da predvide dobitnièku kombinaciju u iduæem kolu engleske Nacionalne lutri je. poput si i njuha. Ima. ali s mutacijama zbog kojih se doima beskoristan. onoga koji djeluje putem kon takta? I ako je tako. VViseman oèekivao je samo nekoliko stotina poziva . Ipak. Golubi put nalaze zahvaljujuæi ugraðenom komp granulama kristala magnetita blizu lubanje. pogodili j edan broj i izgubili jednake svote. ka e. s jetit æeti da feromoni mogu djelovati na ljude. Dobici su se ravnomjerno rasporedili meðu sretnim i n esretnim osobama.123 Poslu iv i se televizi jskom zabavnom emisijom kojuje gledalo oko trinaest milijuna ljudi.

i ako je tako. visoke razine dopamina upletene shizofreniju i maniju. poput izlaska iz tijela. smrt nije trenutan proces. poput gledanj a u pro lost i buduænost ili svjedoèenja dogaðajima izvan dosega njihova osjetnog aparat a. èini se da su s nja nepotpunija stoje anestezija dublja. naravno. d ni dop amin nije imao uoèljivo djelovanje na rezultate vjernika. Kao to znamo. te od njih zatra io da poku aju razaznati lica u slijedu sastavljenom od raspo313 Robert Winston: LJUDSKI UM znatljivih i na vrljanih slika lica i drugih predmeta. uobièajen i do ivljaj prolaska kroz tunel prema toèkici jarke svjetlosti plod je nasumiènog okid anja ivèanih stanica u vidnoj kori.124 Iskustva bl iske smrti. Brugger je objema dao L-DOPA-u. Nadalje. Nastojeæi shvatiti kljuène razlike u m nim stanjima izmeðu tih skupina .aranormalno i dvadeset potvrðenih skeptika. spomenuo nalaze vicarskog neuron ga koji je operira juæi epileptiènog pacijenta mo da na ao neurolo ki t< za tzv. To ide u prilog shvaæanju da u m< ne postoji »prekidaè«. morali manj e govoriti o postojanju paranormalnog. izvje æuju bnormalnim prostornim iskustvima. odnosno o tar prijelaz izmeðu svijesti i nesvijesti. Ali. Primjerice. a vi e o razli kapacitetima ljudi da u to v jeruju. stanja kojima mo e biti svojstven a sklonost da se do ivljava kao inherentno smisleno mjesto prepuno podudarnosti. od potpune budnosti na nom kraju do sm rti na drugom. èesto navode para normalne osjete koji nadilaze normalne granice vremena i prostora. Iskustvo bliske . ili bare ko tvrde. Ali sama je èinjenica daje veæina iskustava bliske smrti slièna za neke. Usto. kreativnost i intuicija vanje osobnosti na Vird inijskom sveuèili tu opse no je istra ivao iskustvo bliske smrti. Poput svijesti. kontroverzno je podruèje za neuroznanost. i da se svako tako stei znanje gubi unutar nekoliko sati od osvje æivanja. O tk da su pod dopaminom skeptici ponovili rezultate vjernika. u treæem poglavlju. Takoðer. a neke samo zvt Ustanovio je da su vjernici bili mnogo skloniji izjavljivati da su vidjeli licæ li prave rijeèi kad to nije bio sluèaj. meðutim. a osjeæaji spokoja i bla enstva nastaju zbog izluèiva nja endorfina uslijed iznimno traumatiène tjelesne smrti. psihologinja na Sveuèili tu zapadne Engleske.dogaða li se dok mozak gubi svijest. nego kontinuum o d nekoliko faza èije se granice preklapaju. Taj do ivljaj da se osoba nalazi izvan svojeg zauzima sredi nje mjesto u prièama nekih oso ba koje su iskusile. Mo da b dakle. to smo bli i budnoj svjesnosti. u kojoj toèki tog procesa? Nastupa li kad je mozak praktièno »mrtav« ili kad ponovno poène . a zatim im je ispitano opæe znanje kon iskustva nesvjesnog uèenja toènost im je porasla s 37 na 62 posto. i da zapr avo imamo finiji spektar razlièitih stanja. izvantjelesno iskustvo. Su an Blackmore. Ranije sam. predla e tezu daje is kustvo bliske smrti samo proizvod potencijalno umiruæeg mozga. Od podrobnih opisa susreta sa Stvoriteljem do svjetovnij vje taja o razgovorima èlanova kirur ke ekipe. Prouèiv i opise stotina pojedinaca. Istodobno. primjerice. kako neka obilje ja »uma« mogu naizgled postojati i mozak vi e ne radi? To pitanje podjednako zanima znanstvenike i kirurge otkad se primje opæa anestezij a. U jednom istra ivanju provedenom 1980-ih pacijenti su »slu ali« inforn ne audiovrpce dok su bili u nesvijesti. vjerojatni da æemo apsorbirati informa cije.najèe æe navode osjeæaje spokoja i bla enstva. Dr. Kako znati gdje se na tom kontinuumu n alazi iskustvo bliske smrti . Ne cina znanstvenika smatra daje posv e moguæe da mozak upija informacije je funkcionalno nesvjestan. velika je razlika izmeðu tih lo e nadziranih pokusa i iskt bliske smrt i. obilje je dokaza koji govoi je neke vidove svijesti te ko usp avati. Veæ se prema definiciji potonjeg stanja smatra kako mozak u nj ne bi trebao bit i ni blizu budnosti. Znanstvenici koji prouèavaju iskustvo bliske smrti priznaju kako im nastojanja rem eti jedan oèit èimbenik. ukljuèuju osjeæaj ubrzanog mi ljenja. naèinio je popis zajednièkih obilje ja. Zapa eno je. Profesor Bruce Grevson s Odjela za ist 314 Èudesni um: inteligencija. Ako je sve to naz ivamo »um« izvod rada mozga. neke ispremetane. kakav je osjeæaj umirati na operacijskom s tolu. Test je zatim ponovi jeèima neke su bile stvarne rijeèi. odr sintetizirani dopamin. Ljudi do ivljavaju promjen u emocionalnog stanja . uvjerljiv dokaz da su ona jednostavno plod kemijskih procesa u mozgu.

'Pheromonal influences on sociosexual behavior in yo ung women.. Istra ivanja iskustava bliske smrti jo nam nisu dala jasne odgovore. McCoy. Blackmore.' Natur e Re-views Neuroscience (2002). Bach-y-Rita. upuæuju na to da svake noæi putujem o naprijed i natrag po tom kontinuumu.. 75:367-75 10. osta i »ukljuèene« na ni im razinama svijesti. i Pitino. Galaburda.. 'Stimulating illusory own-bod y per-ceptions. Ortigue. 'Crossing the chasm of consciousness. 'Preterm infant massage therapy studies: an American approach. 'Neuroanatomical correlates of pleasant and unpleasant e moti-on.u odreðenim toèkama du put a u potpuni zaborav mogli bi postojati trenuci veæe ili manje budnosti. Na svakog neur oznanstvenika koji ustrajno tvrdi da nema svijesti bez mozga koji je u odreðenoj m jeri iv. dva mozga nikad neæe biti ista.. L. Field. 391 :650 2.. O. technology.. E.' Physiology and Behavior (2002).. S. dolaze drugi koji ele vjero vati u tajnovitost. S. To. i Grossberg. Lane. M.' Science (2003). A. W. Svatko je od nas u svakida njem ivotu sposoban predvidjeti dogaðaj( s vjesno primiti predznake iz okoline i prema tome prilagoditi pona anje sporta a koji zna kako æe loptica udariti njegovu palicu do turista koji slu je zalutao u lo u èetv rt.. u drugu dimenziju za koju je ovozemaljski ivot samo povr na pro ba. Mnogo j e dokaza koji upuæuju na èir cu daje svaki mozak obdaren neizmjernom kolièinom izvanre dnih sposc sti...' Brain Research (2001). D. Fee. F. 88:7943-7 13. bit æe drugih koji æe stvar poku ati rije iti na prepad. 7:487-94 12. Rosen.Jenkins. John.. et al. kao to smo vidjeli. G.' Nature (1998).. Miller.' S eminars in Neonatologj (2002). S. Franzini. sadr avao bi samo siæu an postotak pnog broja stanovnika. 'Language learningimpa irments: integrating basic science. Drislane.. M. 299:1196-201 11.' Brain and Language (2000). Merzenich. katkad iz plemenitih po buda. M. T. Katz. Mari . 123:210-19 .. S. C. Sampaio. P. Landis. R.raditi? Istra ivanja spavanja. ali ga vr zlièito koristimo.. a katkad radi hvalisanja. U ari tu zanimanja ove knjige je mozak koji pos svima nama. T. W.' Nature (2002). 316 Literatura 1.. Blanke. M... od toèke nadomak buðenja do toèke u kojoj »spavam o kao zaklani«. N. 419:269-70 5. 'Brain plasticity: »visual« acuity of blin d per-sons via the tongue. poput sluha i pamæenja. L. Gur. 1995) 6. Ali kad govorimo o stvarala tvu. M. et al...' Experimental B rain Research (1998). vatrogasca koji zna kad mora pobjeæi iz zgrade kc uru ava. t akoðer. Seeck.. Kao to smo nekoliko puta vidjeli u ovoj knjizi. et al. C. 'An fMRI study of sex differences in regional activation t o a verbal and a spatial task. Tallal. S. Moguæe je. svi smo uistinu iznimni. Ista bi stvar mogla biti i s umiruæim mozgom .' Neuropsychologia (1997). I.' Trends in Cognitive Sci ence (2002). 6:276-7 7. P. Kad bismo sjeli i naèinili popis ljudi koji su postali s zbog svojih izv anrednih sposobnosti. pak. M. mo e znaèiti da æe kod nekih ljudi odreðene mo dane funkcije. zapravo mislimo na veoma rijedak pod ljudskih spo sobnosti.. 'Development and plasticity of cortical areas and networks. 'Encoding pheromonal signals in the accesso ry ol-factory bulb of behaving mice. D. da postoje razlike zbog individualnih posebnosti neuronskog ustroja.. Fried. 'Physio logical and anatomical evidence for a magnocellular defect in developmental dysl exia. S. Eccentric and Bizarre Behaviours (John Wiley & Sons. Takve podjele dokazuju najpo315 Robert VVinston: LJUDSKI UM stojanije krasno obilje je ljudskoga uma. 74:157-70 3. and remediation. Na svakoga tko nalazi olak anje u gledi tu da znanst veni zakoni mogu dati smisao svakom kutku postojanja. Luo. 908:204-7 8.. 'Electric current stimulates laughter. Louis R. umjetnika koji komuni cira svojom slikom ili skladbom ili znanst ka koji rje ava zagonetke èovjekova uma.. M. a ne rijetke iznimke. a to je da ga svi imamo. Leamey.. 2:251-62 9. C.' Pro-ceedings of the National Academj of Sciences USA (1991).. 35:1437-44 4. R. Livingstone.

i Valli. K.. Damasio.' American Journal of Psychiatry (1999). A. et al.. R. Simons. Adolphs.. logical Science (2000).. H. 'The reinterpretation of dreams: an evolutionarv hyp sis of the function of dreaming.' Ne uropsychologia (2002). 156:1450-2 ___*>v a* * t%arsm. 9:167-70 36. 'Influence of a functional polymorphism within the pr omoter of the serotonin transporter gene on the effects of total sleep deprivati on in bipo-lar depression. Sedikides.J.. C. 1962) 24. G. 'Changes in the human brain during rhythm le-arning.' Science (1967)../PSt. 13:952-66 18.. Peskin. E... Mayberg... Memories.. Driver. S. D. Reflections (Collins. i Passingham. Rankin. A. J. C.J. How the Mind Works (W. E. 292:2499-501 19. 'Cingulate function in depression: a potential predi ct treatment response. C. 10: 613-19 17.. Damasio.. 12:425-33 16.. 'The development of a theory of mind in autism: deviance ar lay?' Psychiatric Clinics of North America (1991). S. i Frith. i Goethals. Libet. et al.. G.. 6:23-30 21. 'Reading the mind from eye gaze... K. Schvvartz. 'Sleep imaging and the neuro-psvchological asse s-sment of dreams. B. P... ur.}Tif>'. semantic. Dimberg. J.' NeuroReport (1997). Ne w' 1986) 38.. Descartes Error: Emotion. ¦': * . Benedetti.. Revonsuo. jate . 14:33-51 26.... 1:147-8 20. Norton. J.. A.' Journal ojNeuroscience (1990)... Dreams. S.. R. et al. 'Neural correlates ..-. N... R.. M. A. et al.' Neurolmage (200 0). Central African Journal ojMedicine (1963 ). A.-r K-r. J. 8:1057-61 39.»» ' -V' . i Skowronski. Henson. Damasio.trs. 'Impulsive choice induced in rats by lesions of the nucleus accumbens æore. Baron-Cohen. Joseph. 28:84-9 27. 'Self-awareness and the frontal lobes: a neuropsychological perspective.. Anderson... E. R.. 'Gorillas in our midst: sustained inattenti onal blin-dness fordynamic events. 'The symbolic self in evolutionary context. 372:669-72 31. J.' Science (2001). . Jung.. The Self: Inter-disciplinary Approaches (Spring er V« 1991) 28. c soii>Wðgig. H. Chiang. 35:472-84 23. A. i Philip. D. 'Impaired recognition of e on in facial expressions following bilateral damage to the human amygdala. Tranel.. R. J. 1997) 29. New York.. Miller... J. Dolan. Mongeau.' Peri ty and SocialPsychology Revieut (1997). 'Ruse and representations: on children's ability to conceal info rma DevelopmentalPsychology (1992). D. R.' P. 'Brain mechanis ms for detec-ting perceptual. et al. N. i Maquet.. P. Cardinal.. W. U.' U uss.' NatureRev iems Neuroscience (2000).' re (1994). 1:80-102 25. 195 34. Ramnani.. A. LeDoux. 40: 38 35. S. i Buchsbaum. The 3-Pound Universe (Dell Publishing Co.' Journal of Cognitive Neuroscience (2001). B. LaBerge.' Psjkologia (2002). R. Inc.... 158: 1597-600 30. TheEmotional Brain (Simon and Schuster. J. D. Friston. F. J. 'Unconscious facial reactions to emotional facial expressions. 4v_ 317 Robert VVinston: LJUDSKI UM 22.. M. Hooper. Calder. 'Shifting baselines in attention research. NewYork. i Teresi. D. 11:86-9 85. New 2002) 33..' Perception (1999). C. Synaptic Self: How OurBrains Become Who WeAre (Viking. 'Responses of human somatosensory cortex to stimuli below t hold for conscious sensation. Strange. LeDoux.' Trends in Cognitive Sciences (2002). and emotional deviance.J. 1996) 32. Reason and the Human Brain (Picador. F.14. N. Pinker. 28:1059-74 15. S. 'Positron emission tomographic measurements of pulvinar activity during an attention task. i Chabris.

The Stationery Office: HL p ape 43. S. 27:195-9 54. Sagi.' Monographs of the Socielj for Res earch in ChildDe-velopment (2000). 'Thought suppression. 'Visual imagery of famous faces: effects of memory and attention revealed by f-MRF Neurolmage (2002).. 102:121-32 42..' Behaviour Research and Therapy (2002). R. P. i Beaton. Yurgelun-Todd.. A. LSD . 264:1102-5 318 Literatura 46. Karni. Genoux. et al. W..' Science (19 94) 265:679-82 58. Tacher. Damasio. et al. Haxby.. 'The return of Phineas Gage: clues about the brain from skull of a famous patient. 23:131-8 60.. et al. A. 5:677-81 59.. E. et al. 'The restorative effect of naps on perceptual deteriora tion. 'CREB required for the stability of new and reactivated fe ar memo-ries.J. et al. 'Under-recruitment and nonselective recruitment: disso ciable neural mechanisms associated vvith aging. M. i Soares. et al.' Science (1994). 'On the automatic nature of phobic fear: conditi oned trodermal responses to masked fear-relevant stimuli. 'Interpreting gaze in Turner syndrome: impaired sensit ivity to intention and emotion. LeVay. Hollich.. Tanne.. D.. but preservation of social cueing. Hoffmann. 41:894-905 50. Nevvberg. 'The measurement of regional cerebral blood flow durin g the complex cognitive task of meditation: a preliminary SPECT study.. ur. 'Breaking the language barrier: an emergentist coali tion model for the origins of vvord learning. J. intelligence.' NeuroReport (2001)..... Brewin. 'Affiliation and social discri mination produced by brief exposure in day-old domestic chicks. 'Altered serotonin innervation patterns in the f orebra monkeys treated with MDMA seven years previously: factors influencing abn oi recovery. Ungerleider. Kida. G... ce (2003). R.' Neuron (2002).. J.' Proceedings of the Nation al Academy of Science USA (2000).' Handb .of peting fear behaviors evoked by an innately aversive stimulus. 253:1034-7 51.. G. D.. Session 1997-8.. 1983) 45.. Inouye. M. 9th report.. E..' Journal of Abnormal P sych (1993). 12:427-33 48. 'Sex-specific developmental changes in amygdala responses to affective faces.' Preventive Medicine (1998).' Neuropsychol ogia (2003). J. 19:5096-107 44. C.. et al.' Nature (2002). Pervin. A. 'Protein phosphatase 1 is a molecular constraint on lear ning and memorv.. J. A. S. W. M. Wilson.. O..' Journal ojNeuroscience (1999). 'Cognitive performance in a high-functioning communit y-dwelling elderly population. 23:3855-68 40.. i Seligman. L.. Huttenlocher... 65:1-123 53. Zajonc. R. R.. K. Kuhl. F. et al. Acetylcholine and memory.' Journal of Ne uro. 33:827-40 63. J. H. S. 48:146-51 64. B.' Science (1991). D. Lawrence. W. D. Select Committee on Science and Technology. i Bovver.. 40:923-30 61.. et al.. House of Lords.' Animal Behaviou r (1975). Mednick.. K. 14:333-8 41. Rubenstein. 97:11850-7 52. J.' Nature Neuroscience (2002). S. et al. S..' Journal of Gerontolog^ (1993). McGivern. 16:218-22 55. Rachman..' Trends in Neuro science (1993).. A.' Nature Neuroscience (1998).' Behavioi se arch and Therapy (1976). P. Cannabis: the se te and medical evidence. M. G. D.. D. L. Askenasy.J. S. 'A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homo-sexual men. M. 'A new view of language acquisition. P. Logan. Killgore.. 'A five-factor theory of personality. and working memory capacity. Ishai. Hasselmo. K. 'Cognitive efficiencv on a match to sample task dec reases at the onset of pubertv in children. 418:970-5 62. Oki.' Brain Cognition (2002). M. J. et al.. 'Depe ndence on REM sleep of overnight improvement of a perceptual skill.. 'Language input and language grovrth. B.... Rajecki.My Problem Child (J. V. Hatzidimitriou. 106:113-22 49. A.' Psychiat ry Research Neuroimaging (2001). 50:73-89 47.... 17:1729-41 57. A. A. John. Ohman. 5:348-55 56. 'Unprepared phobias: »be prepared«.

.' Science (2002). Boissv. D. M.' American Journal of Psychiatry (1999). i Hatfield. T. Drevets. Insel. Enoch. Nesse. 'Journal of Adolescenc e (1998)..' Hormones and Behavior (2001). McCoy. J. Bloom. Lon .. 'Portrait of the self-enhancer: well adjusted and wel l liked o ladjusted and friendless?' Journal of Personalitj and Social Psycholog y (2003).. 84:16 73. PsychoDarwinism (HarperCollins. L.. Hagen.' Journal of Neurophysiology (1988).. 'Reafferent copies of imitated actions in the right su perioi 1 poral cortex. I. R. R. E. 28:66-83 69. Psychological Science (W.. H.. Required VVriting: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Faber .. (1999). Friedmann. Penton-Voak. E. et al... Ts depression an adaptation?' Archives of General Psychiatry ( 2000).. 23:291-7 Sfc Grammer. D.. 'General differences in receptivity to sexual offers. 156:252-7 67. et al. Taylor. M. J. M.J. Ongur.. Norton. J. Badcock.. Gazzaniga.V" 1983) 76.' Neuropsychologia (200f). D. i Boissou. i Heatherton. M. N.' Hormones and B elu (1984)... 39:1385-94 71. O'Connor. i Brovvn. 'Effects of androgen treatment on behavioural and ological responses of heifers to fear-inducing situations. Hair. 'Effects of putative male phe romones on female ratings ol attractiveness: influence of oral contraceptives and the menstrual cycle. F. C. 'Cerebral blood flow and personality: a positron emi ssion to-mography study...' Psjchiatric Genetics (2003). et al. 13: 33-4 77. 52:404-12 78. C. et al. M. B. S.. S.. M. 399:741-2 83. Bowley. P. E. W. S. 72:1-21 70. L... M. Shakespeare: The Invention of the Human (Fourth Estate. 'Genetic origins of anxiety in women: a role for a fun ction techol-0-methyltransferase polymorphism. 2003) 66. Taylor.' BiologicalPsychiatry (2002). Clark. 'Somatosensory processing in the human inferior prefn c ortex. 'Love and dating experience in early an d mi< . 'Menstrual cycle alters face preference. C. 'Behavioural characteristics of two dairy bree cows selected (Herens) or not (Brune des Alpes) for fighting and dominance ty.. W. et al.. Larkin. D.. 'Activational effects of testos ne on cognitive function in men. W. T. 2:39-55 84. 'Androsterone: a male pheromone?' Ethologj and Sociobiology (19 14:201-7 88.. P. 'Amygdala response to happy faces as a function of extrave rsion. M. Montgomery.'' Autkrystof. Iacoboni.' JV< (2000)..' PsychologicalBulletin (1988). D.. J..' Proceedings of the National Academy of Science USA (2001). i Sorrell.' Archives of Sexual Behaviour (1998). C. Amedeo Modigliani 1884-1920: The Poetry ofSeeing (Ba sic Art) ( chen America Lle. 1994) 81.. F. !' adolescence: grade and gender comparisons. B. 296:2191 319 Robert VVinston: LJUDSKI UM 68. 'Pheromonal influences on socios« behaviour in men. M.. P. et al. 2' 89 96. 1999) 65. Lim.ook of Personal^: Theory and Research (Guilford Press. 27:1-13 89. M. Loi 1983) 72. i Boissou.. 'Lovv glial numbers in th e a dala in major depressive disorder.. 88:1400-6 75. E. 'Cellular mechanisms o f so attachment. Young. T. M.. 5 20 79. P.. 2000) ^KThorne. E.. Johnson. G.-A. Prièe. et al. et al.' Neuro e 9«*' crinology Letters (2002). T. A. Larkin.. R. Cutler. Gingrich. W. 98:13995 82. Plusquellec..' Applied Animal Behaviour Science (2001).' nal of Psychology and Human Sexuality (1989). M. 103:193-210 74. Required Writing: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Fabe r. 40:133-8 . TUusion and well-being: a social psychologic al persf ve on mental health.. L. Fu. Canli. K. 1999) 80. Archer. L.. B. Doris. F.

.' Psychiatry (199 9). 'Survival effects in cognitive function. Dolan.. B. Thompson. R.. 11:3829-34 92. L. B.. Fritsch.' Lancet (1999)... et al.. Harvev. 97:128 80-4 112. et al. A. R. 15:727-32 100. 'Feeling »holier than thou«: are self-serving assessme nts produced by errors in self. 293:2105-8 102. N. Kigar. Lee. T... 6:316-22 107. et al. Greene. 60:861-9 93. Strange. Ferguson. Kobak. S. i Dunning. Cattell.' Neurolmage (2002). Frith. R.' Afe-uroendocrinologj Letters (2002). W. 0'Doherty. Chabris. T.90.. F. Abilities: Their Structure. 125:1839-49 98. 23 Suppl. 62:97-113 96. The neural mechanisms of mate choice: a hvpoth esis. 4:92-7 94... Langleben. R. 'Beauty in a smile: the role of medial orbitofrontal cortex ir cial attractiveness.. D.' Journal of Personality and Social Psychology (1991) .. K.. S. A. et al. 'Attachment in marriage: effects of securitv and a ccuracv of vvorking models. J. R. et al. 'Social amnesia in mice lacking the oxytocin gene.. 322:819 110. cognitive style. 4:1253-8 108. 88:198-204 103. C. Castelli. 'Effects of environmental enrichment on gene expression in the brain.. S. 'Brain activity during simulated deception: an eve nt-rela-ted functional magnetic resonance study.J. Bosvvorth. J. J. J. Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences (Basic Bo oks. H. Diamond..J... Winston. T. Groiuth and Action (Houghton Miffl in.. Happe. Bartels. i Hazan. 'Cognitive change and the APOE epsilon 4 allele.or social prediction?' Journal of Personality an d SocialPsyc-hology (2002). 'Effects of educational attainment on the clinical exp ressi.. 'Longitudinal cohort study of childhood lQan d survi-val up to age 76.. Boston.' Nature Ne uroscience (2001).' Experimen-tal AgingResearch (1999).. 'Revievv. R. H. Fisher. C... 'Autism.. Whalley. Rampon.' Nature Neuroscience (2000).. J. 418:932 109. L... H. Tang. 'An fMRI investigation of emotional engagement in mo ral jud-gment. 'The exceptional brain of Alber t Einstein. P. Epley. E.' Neuro science Letters (2001). N. 'Preliminary research on plasma oxytocin in normal cy cling wo-men: investigating emotion and interpersonal distress.. M. 'On the brain of a scientist: Albert Einstein. 5:277-83 97. Gardner...' Nature Neuroscience (2003)... 1983) 106. U. i Deary. et al. Asperger syndrome and b rain mechanisms for the attribution of mental states to animated shapes. 'Genetic enhancement of learning and memory in mice.' American Journal ... 353:2149-53 104. C. A. Deary. et al. 'Neural correlates of response inhibition for behaviora l regulation in humans assessed by functional magnetic resonance imaging. VVitelson.' Brain (2002). 401:63-9 321 Robert VVinston: LJUDSKI UM 113.. Alzheimer's disease: results from a research registrv. D. M. et al.' Science (2001). T..' British MedicalJournal (2001). I. C. E. et al.' Proceedings of the National Academy of Science USA (2000). 1971) 105. et al.' Neuropsychologia (2003). D. et al.' Exp erimental Neurolog (1985).' Nat ure (2002). and sociodemographic variables in the Seattle Longitudinal Stu dy. et al.' NeuroReport (2 000).. i Zeki. Frith.. 79:861-75 99. i Schaie.' N ature (1999). F. Turner.. D.. I. 'The neural basis of romantic love. 'Genetic influences on brain structure. Gray. Braver. Y. et al. 309:109-12 101. 'Neural mechanisms of general f luid intelli-gence. D. 25:121-39 111. C.' Natur e Neuroscience (2002). J. 25:284-8 95. 'Automatic and i ntentional brain responses during evaluation of trustworthiness of faces.. J. 0'Doherty. J. S. 41:147-550 320 Literatu ra 91. M.. R...

60:100-3 119. et al. 2002) 121. Utjeèu na mre e koje povezuju motorièku koru s drugim kortikalnim podruèjima . G. pospje uje luèenje sline i smanjuje zjenice. koji pogaða dvadesetak posto ljudi starijih od osamdeset godina. Preko hipotalamusa mo e pot aknuti oslobaðanje hormona stresa. Spiegel.. Autizam . Panax ginseng and their combination in healthy voung volunteers: di ff tial interactions with cognitive demand. lijezde proizvode razne hormo ne.. 'Mind and cancer: does psychosocial intervention improve s urviv. Autonomni ivèani sustav . Autistièna djeca èesto su izdvojena. usporava probavu. et al. Eves. ii:888-91 117. 42:14-32 i 322 Pojmovnik ACTH . uvjet ovanje strahom i pobolj anje pamæenja emocionalnih sjeæanja.Adrenokortikotropni hormon proizvodi se u hipofizi. W.. dose-dependent cognitive effects of C biloba. Priprema tijelo na odmor. Fawzy. A. 'Acute. èesto uz gensku kompo nentu.. in a young offenders' institution. 1 44 116. Aksoni . B.Mijelinizirana ivèana vlakna i glija stanice koje tvore veæi dio sredi nj . Archives of General Psychiatry (1993). u krvotok i tako izazvat i strah te omesti razumski nadzor.Upravlja nevoljnim funkcijama poput rada srca. 'Biological aspects of near-death experiences. Wiseman. Odatle ulazi u krvoto k i prenosi poruku u nadbubre ne lijezde. 'A novel family of'candidate pheromone receptors in mmals. 50:681-9 118.. PA. R. Kao odgovor. Imaju va nu ulogu u planiranju i usklaðivanju pokreta i pol o aja tijela. D. O. Canada. 38:1447-57 120.Duga vlakna ivèanih stanica (neurona). ponajprije kortizol. Mo emo ih predoèiti kao kabele ivèanog su tava. ukljuèujuæi prepoznavanje va nih oko-linskih dogaðaja. etal.. J. R. i Gesch. Sources of Power: How People MakeDecisions (MIT Press. A. Meðu glavne simptome spadaju gubitak pamæenja te slabljenje sluha i razumi jevanja.' Neuron (2000). The Creativity Conundrum: A P ropi Model of Creative Contributions (Philadelphia. 'Malignant melanoma: effects of an early structured p sychi intervention. C. i Kennedv. E. C. ali katkad i mnogo mlaðe osobe.Skupina sredi ta (ili jezgara) u sredi tu svake polutke. N.ubrzava bilo.usporava bilo.and change your life (Cent urv. and affective state on recurrence and survival 6 yea rs 1.' Human Psycho-pharmacology (2002).' Perspectives i n Biolog) Medicine (1998). Dio je limbièkog sustava. A. Amigdala . Ross. 'Journal of H Nutrition andDiet (2003). D. don.of Alzhe Diseaseand Other Dementias (2001). 2003) 124.. Naja ktivniji je kad ga podra e nadbubre ne lijezde u stresnoj situaciji. Pantages. I.. Simpatièki . u dru tvu se dr e po stran li pona aju neprikladno te imaju su ene interese. i Dulac. E. 'Malignant melanoma: effects of a i structured psychiatric intervention on survival and recurrence at 10-year fo llovv Archives of General Psychiatry (2003). Kaufman. neposred no iznad srednjeg mozga. Klein. Parasimpatièki . potièe seksual nu uzbuðenost.. F.' Lancet (1989). J.. su ava i iri krvne ile. Bazalni gangliji . 'Food provision and the nutritional implications of food ces made by young adult males. Boston. s u avanja i irenja krvnih ila te spolnim funkcijama poput erekcije. Scholev. 'Effect of psychosocial treatment on survival of patie nts wit' tastatic breast cancer. psychological well-being?' European Journal of Cancer (2002). Bijela tvar . Greyson. Obièno obuhvaæa propadanje mo danog tkiva i promjene u mo danim bjel anèevinama... 28:835-45 123. Sternberg. Fawzy. Pretz.. 16:369-76 114.. L. Fawzy. I... 1 988) 122.Tvorba u obliku badema u srednjem dijelu sljepooènog re nja koja sudjeluj e u nizu èuvstvenih funkcija. Alzheimerova bolest .. L.Tip demencije uobièajen u starijoj dobi.. B. probave. smanjuje gastointestinalni motilitet. opu ta bronhe. primjerice adrenalina..Stanje kojem je svojstven manjak socijalne inteligencije i nesposobnos t shvaæanja tuðih èuvstava. B.J. coping. The Luck Factor: Change your luck . Cesto se javljaju du evne bolesti. 16:167-79 115. F.

odgovorni za sve staniène funkcije. Obuhvaæa amigdalu.Naziv za vi e mo dane funkcije. organiziran rad mi iænih sk upina ili pojedinaènih mi æa radi stvaranja nadziranih pokreta.Ureðen. katkad izmi njenom svije æu. ponajprije u njegovoj kori. povezana s hipotala musom.Dio kore èeonog re nja. onemoguæujuæi tako oboljelom svaku normalnu aktivnost. pona anjem i osobno æu.Nakupinajezgara ispod ta lamusa. Èesto izaziva prom nu osobnosti. rje avanje problema. Sadr i glukozu i bjelanèevine. Hipotalamus . Straga je motorièka kora k< upravlja voljnim pokretima.Dio sljepooènog re nja neposredno iza amigdal e. ventrikulama. Naziv u prijevodu znaèi morsl konjic. Epilepsija . hipotalamus. a filtrira je opn.Vidi ACTH. Izdvaja se iz krvi. Prednji dio j vezanje s uèenjem. Lateralna genikulatna jezgra .Vanjski sloj velikog mozga. Kao koncept. u kojer se odvija »mi ljenje«. kori tenje eæera i bjelanèev ina te izaziva razgradnju mi iæne bjelanèevine u aminokise-line.Dio talamusa koji sudjeluje u obradi vidnih infor macija i njihovom provoðenju u koru. M< ðu njima su razumijevanje i govor. Elektroencefalografija (EE G) . Regulira krvni tlak. èesto poveza bolestima poput Alzheimerove. èesto svojstv ene samo èovjeku. Brocino podruèje .E lektrièni signali iz mozga ili s lubanje zabilje eni (ob. Kortizol . Bjelanèevine . t: njaèu.Tvorbe oko mo danog debla nastale iz primitivnijih dijelova kore p ovezane s uèenjem. ali nu an i za norm alan rad gotovo svakog dijela tijela. predmet je estokih rasprava jer niz funkc ija obavljaju neovisne podjedinice sustava i podruèja koja se izvorno nisu smatral . Èeoni re njevi . regulira tjelesne hormone i tjelesne procese. pamæenjem i obradom èuvstava.Glavna lijezda u dnu mozga. a dobio gaje prema svojem obliku.Uobièajena tehnika snimanja elektriène akt nosti u mozgu. dio tal amusa i cingularnu vijugu. koje mogu biti izvor energije u iznenadnim situacijama.Najveæi re njevi èovjekove ko e velikog mozga.Vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i led mo dinu. koja na zire druge tjelesne lijezde.Hormon koji nadbubre ne lijezde izluèuju tijekom stresa.Tanak dio ivèane stanice koji primljene impulse dovodi u nju. Demencija . Kora (korteks) . pamæenje. obièno lijeva donja èeona vijuga. Te ki napadaji izazivaju silovite pokrete. p\ tem hipofize. Dendrit . gu teraèu. primjerice nadbubre ne lijezde. opskr hranjivim tvarima. dio limbièkog sustava koji. Dio je limbièkog sustava. bogat ivèanim stanicama. ali ima mno tvo uzroka. unosa hrane i rada srca. upljim tvorbama unutar mozga.Spojevi graðeni od aminokiselina. Kortikotropin . Sudjeluje pamæenju i uèenju. odr avanju cerebrospinalne tekuæine i gradnji mijelinsl ovojnice ivèanih stanica. Rijeèju »kc 324 Pojmovnik ra« nazivaju se i vanjski slojevi mnogih organa. to nerijetko mo e primijetiti samo netko tko dobro poznj oboljelu osobu. Bla i napadaji u temporalno re nju mogu izazvati halucinacije ili »religiozna« iskustva.Epileptièki napadaj èesto je praæen gubitkom svijesti.eg ivèanog sustava. koji je Paul Broca opisao kao sredi te govora. ukljuèujuæi jajnike i nadbubre ne lijezd e. 323 Robert Winston: LJUDSKI UM Cerebrospinalna tekuæina . Glija . pozornos raèunanje te vidna i slu na percepcija. Nastaje zbog elektr ne oluje koja polazi iz ari ne toèke u mozgu. Koordinacija . Hipokampus . Evocirani potencijali . no EEG-om) kao odgovor na podra aj. Ima ih vi e vrsta: sudjeluju u oporavku mozga. Limbièki sustav .Ozbiljan progresivni gubitak intelektual nih funkcija. Hipofiza . jajnike i sjemenike. Kognicija . Normalno ima sloj neurona debeo 4 mm. poput temperati re.Mo dane stanice koje tvore veæinu njegove mase. N astaju kao rezultat poruke stvorene u DNK. Peterostruko su brojr je od ivèanih stanica.

a njegovim dijelom. Magnetoencefalografija (MEG) - Tehnika mapiranja i lokalizacije mo dane aktivnosti snimanjem magnetskih polja koja stvaraju ivèane stanice pobuðene podra ivanjem. Buduæi d a prolazak kroz lubanju ili kosu ne izoblièuje magnetska polja, tehnika je kvalite tnija od EEG-a. Magnetska rezonancija (MR) - ili nuklearna magnetska rezonancija - tehnikaje sni manja dijelova tijela kori tenjem magnetskih svojstava pojedinih vrsta tkiva koja daje trodimenzionalne prikaze. Funkcionalna magnetska rezonancija (fMR) omoguæuje korisniku da vidi metabolizam mozga te da oblikuje sliku koja prikazuje koji je dio mozga aktivan tijekom odreðene zadaæe. Mali mozak - Tvorba iznad mo danog debla i iza mosta. Upravlja ravnote om i koordina cijom pokreta. Mijelin - Masna ovojnica oko aksona koja djeluje poput izolatora. Mijelin uvelik e poveæava brzinu preno enja ivèanih impulsa. Most - Dio mo danog debla koji upravlja disanjem, povezan s budno æu i spavanjem. Sudj eluju u nadzoru autonomnog ivèanog sustava i djeluje kao relej izmeðu kore i malog mo zga. Mo dano deblo - Dio mozga koji mo dane polutke povezuje s leðnom mo dinom. Dijeli se na tri dijela: srednji mozak, most i produljenu mo dinu. Rijeè je o najstarijem dijelu mozga koji upravlja najosnovnijim, nevoljnim funkcijama (npr. disanjem i bilom). Nadbubre ne lijezde - Te lijezde smje tene blizu bubrega u osnovi su nakupina stanica specijalizirana za proizvodnju hormona kortizola, adrenalina i no-radrenalina. T i spojevi imaju va nu ulogu u odgovoru na stres - potièu strah, uzbuðenje, razne tipov e tjeskobe, a posebice klasiènu reakciju borbe ili bijega na napad grabe ljivca. 325 / Robert VVinston: LJUDSKI UM Nervus vagus ivac koji, izmeðu ostalih funkcija, upravlja brzinom rada srca no enjem veæine parasimpatièkih signala iz mozga u tijelo. Kad je podra usporava srce. Rijeè je o dugom ivcu, a spada medu tzv. kranijalne ivct je u podruèju mo danog debla izravno povezan s mozgom. Neuron - Pojedinaèna ivèana stanica s aksonima i dendritima koja je s dru ivèanim stanic ama povezana sinapsama. Neurotransmiteri - Kemikalije pohranjene u krajevima aksona na sinapsa Kad elekt rièni impuls stigne do sinapse, neurotransmiteri se oslobaðaju i laze sinaptièku pukot inu. To izaziva irenje poruke u susjednom neuron stanici, primjerice mi iænoj. Postoj i èetrdesetak neurotransmitera. Mogu si ; ti ili potaknuti prijenos impulsa. Medu njima su glutamat, GABA, acetilkc adre nalin, noradrenalin, dopamin, serotonin. Svaki ima drukèiju funkci Nucleus accumbens - Sadr i neurone koji su dio bazalnih ganglija. Sudjeluje i gula ciji pokreta i slo ene motorièke aktivnosti. Ta se tvorba smatra tzv. r danim nagrad nim sredi tem, a neurotransmiter va an za njezinu funkcij dopamin. Osjetna kora - Mre a ivèanih stanica (od kojih su mnogi smje teni u tjemei re nju) odgovo rna za obradu osjeta, ukljuèujuæi bol, miris, okus, temper ru, vid, sluh, dodir i pr opriocepciju. Pamæenje - Danas ga dijelimo u nekoliko vrsta. Mo e biti epizodno, poput p æenja davni h dogaðaja iz djetinjstva. Kratkoroèno omoguæuje dosjeæanje davnih dogaðaja, primjerice je ste li pristavili èaj. Prospektivno se odnos sposobnost pamæenja planova. Procedural no se odnosi na nauèene motor vje tine, primjerice vo nju bicikla, i ne zahtijeva volj no dosjeæanje. Paraliza - Nemoguænost pomicanja dijela tijela. Periferni ivèani sustav - ivci izvan sredi njeg ivèanog sustava koji se prot tijelom i z vr avaju u organima, primjerice ko i, mi iæima i zglobovima. PET - Pozitronska emisijska tomografija. Tehnika skaniranja pomoæu radio topa, pri mjerice radioaktivnog kisika, kojom se identificiraju krvni tok ili tabolièki akti vna mo dana podruèja. Placebo - La an ili neutralan postupak, u praksi èesto lijek, koji je inertan i djel ovanja, pa zato nema istinske znanstvene va nosti u pobolj anju ili [ mjeni medicins kog stanja. Buduæi da osoba mo e oèekivati pobolj anje kon svakog postupka, terapija pla cebom mo e kod oboljelih izazvati osj( pobolj anja i ubla iti simptome.

Polutka - Polovica mo dane kore (lijeva ili desna). Dijelimo je u èetiri re nja: oni, sljepooèni, tjemeni, zatiljni. Prednja cingularna kora - Podruèje prednjeg dijela unutarnje povr ine polul Sve njez ine funkcije nisu poznate, ali poma e pri odluèivanju kad mozak 326 Pojmovnik mi proturjeène osjetne podra aje te sudjeluje u pozornosti, usredotoèavanju i percepci ji bola. Ukljuèena je u nadzor autonomnog ivèanog sustava. Lijekovi poput mornja sman juju aktivnost u tom podruèju. Produljena mo dina - Ni i dio mo danog debla koji upravlja automatskim funkcijama i dj eluje kao relej izmeðu mozga i leðne mo dine. Propriocepcija - Svijest o polo aju i kretanju u prostoru. Pulvinar - Dio talamusa ukljuèen u obradu vidnih informacija. Purkinjeova stanica - Divovski neuron s iznimno razgranantim dendritima s brojni m (èak do 200 000) vezama s drugim ivèanim stanicama. Najèe æe je nalazimo u malom mozgu. Sinapsa - Pukotina koja povezuje ivèane stanice. Djeluje preko neurotransmitera. Ti pièni neuron mo e imati deset tisuæa takvih veza s drugim neuronima. Siva tvar - Dio mozga u kojem prevladavaju ivèane stanice, primjerice kora. Sredi nji ivèani sustav - To je »nadzorni« dio ivèanog sustava. Prekriven je mo danim ovo ma ili meningama. Mozak, leðna mo dina i vidni ivci dio su sredi njeg ivèanog sustava. Po ezan je s perifernim ivèanim sustavom, s uzlaznim (aferentnim) ivèanim vlaknima koja p renose osjetne impulse iz svih dijelova tijela u mozak i silaznim (eferentnim) ivèa nim vlaknima koja dovode motorièke impulse u mi iæe. Talamus - Sredi te iznad mo danog debla koje djeluje kao relej izmeðu kore i osjetnih organa (primjerice ko e, mre nice, unutarnjeg uha) s iznimkom dijela nju nih putova. O bavlja i mnoge druge funkcije, primjerice utjeèe na raspolo enje i na neke pokrete. Turnerov sindrom - Gubitak jednog od sparenih kromosoma X kod djevojèica. Izaziva neplodnost, izostanak mjeseènica, nizak rast i kognitivne promjene. Veliki mozak - najveæi dio mozga, podijeljen na dvije polutke, lijevu i desnu, pov ezane uljevitim tijelom. Ventrikule - Èetiri upljine u mozgu ispunjene cerebrospinalnom tekuæinom. Vidni ivac - ivac koji povezuje stra nji dio oka (mre nicu) i mozak. ivèana vlakna - Rijeè je o aksonima koji se prote u od tijela ivèane stanice i prenose im ulse u ivèanu stanicu (aferentna vlakna) ili iz nje (eferentna vlakna). uljevito tijelo (velika komisura) - Debeli snop ivèanih vlakana koji povezuje dvije mo dane polutke. KNJI NICA ZELINA 327 blioteka opæeg ^ KRATKA POVIJEST SVEMIRA Sto su crveni divovi, bijeli patuljci, crne rupe, pulsari i kvazari?; bi èovjek ko ji se brzo kreæe trebao ivjeti dulje? Za to na Sunci jeme protjeèe sporije nego na Zeml ji? Ima li ivota u svemiru? Kratka povijest svemira briljantna je knjiga koja se ne ispu ta iz ruku. Na jednostavan i zoran naèin, dr eæi nas u napetost da èitamo najuzbud ljiviji roman, pripovijeda nam Gerhard Staj èudesnu povijest svemira, sve tamo od velikog praska i formi: zvijezda do nastanka na eg planeta. POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA (Kratka povijest genetike) Analiza DNK, ljudski genom i kloniranje pojmovi su koje u pos nje vrijeme stalno susreæemo. Ova nam knjiga govori o vrlo br razvoju suvremenih bioznanosti koje æe i z temelja promijeniti ivot. Teme poput evolucije, de ifriranja gena i istra ivanja r ga opisane su zanimljivo i jsano. Gerhard Staghun nam tak obja njava gdje su u sve mu tome za èovjeka prednosti, a gdje se 1 opasnosti. Obavezno tivo za svakoga tko r avnopravno eli sud vati u razgovorima o najnovijim spoznajama o ljudskom ivotu oj b uduænosti. LOV NA NAJMANJU ÈESTICU (Kratka povijest atomistike) Sto su najmanje èestice na svijetu od kojih je naèinjen cijeli sve na a Zemlja i sav iv ot? to se zbiva u golemim ubrzivaèima èes kojima se poku ava pronaæi svemirska pratvar? t se zbiva pri ciji nju atomskih jezgri? Kako radi laser?

Gerhard Staguhn zorno i zanimljivo pripovijeda o kemiji i atom fizici, a nadasve o brzom razvoju istra ivanja elementarnih èesti posljednjih stotinjak godina. Lov n a najmanju èesticu knjiga je 1 dokazuje koliko kemija i fizika mogu biti zanimljiv e. KRATKA POVIJEST BUDUÆNOSTI Krenimo u buduænost! Ali ne u buduænost kakva æe biti - jer d; znamo i ne bi bila buduæn ost. Koja je uzbudljiva ba zato to ne z mo kojim æe putem krenuti. Ne zna to nitko, ne zna to ni autor -nas zajedno zove u veliku avanturu. Hoæemo li se klonirati i p ra "djecu po narud bi"? Hoæemo li naseliti susjedne zvjezdane sust i prekrajati plan ete po vlastitom ukusu? Susresti druge oblike iv ili ih sami stvoriti? Knjiga je puna pitanja. Na koja odgovor m dati samo buduænost! * Gerhard Stauiihn KRATKA POVIJEST SVEMIRA POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA LOV NA najmanju Lesticu Eirifc Nev,f, , ^RAT^A SVIJEST BUMJÆNOSTI ivot je kratak - èitajmo najhitnije! IFRE (Kratka povijest kriptografije) Nemaju samo djeca svoje tajne! elji da ne to mo e proèitati samo onaj kojemu je to nami jenjeno - ba kao i elji da proèita ono toj nije za njegove oèi - èovjek je u svojoj povi esti posvetio silne napore. U stalnom nadmetanju ifranata i razbijaèa ifara, tajnovi tih i radoznalih, u pomoæ su pozvane matematika, lingvistika, statistika - ali su pomogli i pijuni, komandosi, izdajice i ilegalci. Povijest ifara nije samo povijes t tajni i njihova èuvanja, nego i znanosti kao i svega onog i svih onih kojima je ta znanost slu ila za plemenite ili opake ciljeve. Uzbudljiva knjiga o uzbudljivoj disciplini. KNJIGA ÈAROBNJAKA (Povijest umjetnosti iluzionizma) Knjiga èarobnjaka vodi nas na uzbudljivo putovanje kroz povijest iluzionizma. Benz inger nam na razumljiv naèin otkriva na èemu poèiva ono oèaravajuæe, tajnovito i naizgled mistièno u umjetnosti iluzionizma i zbog èega je jedno vrhunsko iluzionistièko djelo p uno vi e od pukog trika. Put je to od starog Egipta i drevnih praopsjenara poput D edija preko srednjovjekovnih prevaranata i cirkusanata do superzvijezda dana njice kao to su David Copperfield, Lance Burton i Siegfried&Roy. ZA TO MAÈKE UVIJEK PADNU NA NOGE? ... i druge zagonetke svakodnevnice Za to je nebo plavo? Za to zvijezde trepere? Za to macaklin ne padne sa stropa? Za to pt ice selice nikad ne proma e odredi te? Za to se ljudi zaljubljuju? Za to sami sebe ne mo e mo po kakljati? U ovoj æete knjizi pronaæi jasne i razumljive odgovore na ta i mnoga d ruga pitanja utemeljene na posljednjim znanstvenim saznanjima - ali uvijek uz ma lo humora, da znanost bude zabavna. KRATKA POVIJEST EKONOMIJE Gospodarske su teme na televiziji i u novinama uvijek prva vijest. Teèajevi dionic a na burzama rastu ili padaju, velika se poduzeæa spajaju ili se pak dijele, Europ a je dobila novu zajednièku valutu. Milijuni su ljudi nezaposleni, drugi preko noæi dolaze do neviðenog bogatstva. Neke se zemlje raduju rastuæem blagostanju, druge su siroma ne poput prosjaka i tonu u kaos. Ova knjiga govori o tome kako su sve one »us tanove i mjere« koje danas nazivamo gospodarstvom postupno nastajale. biblioteke opæeg znanjaKRATKA POVIJEST SVJETSKIH RELIGIJA Oko devedeset posto religioznih ljudi raspodijeljeno je u est ve religija. Ova kn jiga pripovijeda o podrijetlu velikih religija (hii zam, budizam, konfucijanizam , idovstvo, kr æanstvo, islam) i ih kroz zanimljivu povijest sve do dana njih dana. KRATKA POVIJEST IDEJA Filozofija i religija stare su koliko i povijest a istodobno aktualni dana nje vij

knji evnosti i povijesti opæenito oblikovalo svijet u kojem ivimo: Buddhe. trcaljke. I SD OPERACIJA MOEOA IZ KAMENOG DORaS IoSRF.. sportu i umjetnosti.. kako se èini. znanosti."'**3 POVIJEST ZNANJA KNJIGA 0 RAT/1' Za to ljudi ne mogu ivjeti u trifn Z/Vot je krotak . izumilo. U njoj nisu opisane samo velike teorije i otkriæa ljudske vr ste nego su istra ene dru tvene prilike. pun promjena i obrata.esti. Ovo izdanje a urirana je verzija za 21. Cijeli beskrajni i bono sni put èovjeèanstva. Leonarda da Vincija. Njegova knjiga pokazuje koliko povij est mo e biti budljiva. Augustina. Picasso a. pripada èovjeku. EVO NAM fl ilVOG I FASCINAN INOG POGLEDA NA PRAVA H DrFvnA Izr\n .DNJOVJF KUVNIH RTJÆNIH GRANATA. ali i one koje se bave nasiljem.. I SD FARAONSKOG SUESKOG KANALA Dol 1UNOJSKIII VODENIH ZA HODA.. knjig a je lako razumljiva. banke i tvornicu papira.." POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Ova je knjiga namijenjena onima koji nemaju vremena studirati bele povijesne ud be nike. stvorilo. Tu je na posljetku i pitanje hoæe li u buduænosti biti ratova. ova oèaravajuæa zbirka na najbolji naèin o ivljava na e bogato mitolo ko na KNJIGA O RATU Rat. Premda sveobuhvatna. VODIÈ KROZ MITOLOGIJU Kako je nastao na svijet? Kamo odlazimo kad umremo? Za to mitove o potopu nalazimo posvuda? Svatko tko razmi lja o tim ili drugim pitanjima bit æe odu evljen Vodièem kroz mitologij u. knjiga napisana od èiste radosti za novim. Ali za to rat? Upravo je to tema ove knjige. Decartesa. H»ri>«.. IDEJA * POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Charles Van Dore. politièke okolnosti i ljudi zaslu ni za sazrije vanje i ostvarenje velikih zamisli. prijeva rom i glupo æu. Na zai ljiv i pristupaèan naèin autori ove knjige upoznaju nas s vi e o temeljnih filozofskih uèenja koja su dovela do preokreta u pov ljudske misli a p redstavili su i veæinu velikih filozofa: Platona.. Navodeæi ljubavne i pustolovne mitove. pokazuje r se kad èitamo ovu knjigu pa za divljeno pratimo postanak. Pozna li priroda rat i je li rat nièko u èovjeku samo odraz nekog prirodnog zakona? Knjiga o ratu takoðer prouèava odraze ratnièkoga u igrama. Marxa. totela. Ka nta. otkriva: da je drevni Bagdad posjedovao efikasnu po tansku slu bu.. PARNOG STROJA DO RIM5KF. N chea.. da su stari Grci poznavali rani oblik raèunala. ba kao i u religiji.§j tATROGASNF. Shakespearea i mnogo drugih. zapravo je jako ljudski. Aristotela. OD KINESKIH SEIZMOGRAFA DO I »IKZOPOT AMSKIH ELEKTRIÈNIM BATERIJA.Manfred Mai povijest svijetu suje s poznavanjem pr avog povjesnièara i vje tinom iskusnog povjedaèa. DREVNI IZUMI Drevni izumi.. U Povijesti znanja naæi æemo sa ete portrete osoba èije je razmi ljanje i doprinos umjetnosti. stolj eæ KRATKA POVIJEST. Stoga je i povijest ljudskog roda uvelike i povijest ratovanja. stoljeæa. "O uspjehu povij esti svijeta na dvjestotinjak stranica odlu vje tina ispu tanja. ra: i propast pojedinih civilizacija i kultura te raz umijevamo veze s svjetskih zbivanja. Mai ju je svladao i znimno dobro. Ideje nastale pred mnogo stoljeæa jo uvijek 1 utjeèu na na e ivote i na to kako ra zmi ljamo o sebi.. odnosno je li "vjeèni mir" samo utopijska zamisao. Locka. Edi-sona.èitajmo najhitnije! POVIJEST ZNANJA Povijest znanja pregled je svega to je èovjeèanstvo mislilo. KRATKA POVIJEST SVIJETA Od prvih ljudi do sada njosti .. premda u asno neljudski. Einsteina. razma tralo i usavr ilo od poèetaka civilizacije do 21. ne samo mladim nego i starijim èitateljima. Van Loon nam je pru io genijalno pis povijest èovjeèanstva. od aztecxe9 ' IVAKALICE DO ETRUSÈANSKOG UMJETNOG I »TKALA. Na sreæu nije samo to. Freuda. . Hegela. uspjev i to golemo gra divo pojednostav uèiniti pristupaènim i razumljivim svakome.

ova 1 ga otkriva i za to kozm olozi vjeruju da upravo ona daje toèan svemira. OPÆA KULTURA U ovom jedinstvenom obrazovnom priruèniku Dietrich Schwa upuæuje nas u »sve ono to treb amo znati« da bismo stekli »i dansko pravo« u zemlji obrazovanih: povijest Europe kao ve pripovijest. Meðutim. razvoj sve slo enijih organizama na Zemlji. Heureki jasan. Drevni izumi. obilazak nekif najutjecajnijih i najèe æe spomi janih velikih ideja. USPONI I PADOVI EVOLUCIJE Evoluciju. da su se u Kini u desetom stoljeæu bojevi vodili i bacaèima plamena. Takoðer. povijest umjetno glazbe. USPONI 1 ponovi postanak duguju enipciti vulkana? SIMON Sinc. napisana bodro i s humorom.da su stari Egipæani poznavali efikasna kontracepcijska sredstva. HEUREKA! Kratki pregled velikih ideja od antike do danas Ova je knjiga oèaravajuæe kru no putovanje. Dagmar Rohrlich vodi nas na èudesnu ekspedici uistinu turbulentna davna vremena i pita se mo emo li iz t e pro izvuæi neku pouku za na u buduænost i na planet. jezgrovit i zabavan vodiè za sve one koji ba ni su sigur pravi smisao Heisenbergova naèela neodreðenosti i koji se n sna li u razabira nju Mendelovih zakona od Nevrtonovih. Takoðer. Ki Usponi i pa dovi evolucije prièa nam napetu prièu o nastanku i tanku vrsta. kr sa eci »knjiga koje su promijenile svijet« i iscrpno kazalo im poveæavaju uporabnu vr ijednost ovoga priruènika. svijet kr i pisma te geografiju koja nadahnjuje. irokog zahvata no pisana pristupaènim jezikom. ideologije i tr i ta ljenja. Tijekom milijuna godina najman je je pe globalnih katastrofa uzrokovalo tzv. velike f ilozofe i znanstvene teorije. autor uvodi èitatelja u »kuæu jezika«. Vremenske tablice. ta knjiga to se presipa neobiènim podacima i zabavnim zanimljivostima . VELIKI PRASAK Osim to obja njava to je zapravo teorija Velikog praska. masovna izumiranja. u knjizi su dane prièe o bril jantnim i ekscentriè znanstvenicima koji su se borili protiv vladajuæe ideje o vjeène nepromjenivom univerzumu. knji evne oblike i velika djela. predst avlja upravo veliko slavlje beskonaène inventivnosti ljudskog uma.ii i . ivi svijet katkad ns neoèekivani zaokret. ob zami ljamo kao stalan proc es.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful