P. 1
Ljudski Um

Ljudski Um

|Views: 953|Likes:
Published by tinaamzi

More info:

Published by: tinaamzi on Oct 03, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/02/2013

pdf

text

original

Robert Winston LJUDSKI UM kako ga najbolje iskoristiti SVEZNADAR -biblioteka opæeg znanja Ureðuje Davor Uskokoviæ Naslov izvornika

The Human Mind and how to make the most of it Copvright © Professor Robert Winston , 2003 Copvright za hrvatsko izdanje © Mozaik knjiga, 2008. Mozaik knjiga CRUPA MLADINSKA KN ICA Za nakladnika Zdravko Kafol S engleskoga preveo Tomislav o tar Lektor Ruðer Jeny Korektorica Mladenka Nimac Grafièka urednica Marija Moriæ Fotografij a na naslovnici Shutterstock Tisak Impress d.d., Iv. Gorica, rujan 2008. ISBN 978-953-14-0411-2 CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu pod brojem 677199 Sva prava zadr ana. Ova je knjiga za tiæena autorskim pravima i ne smije se ni u cjeli ni ni djelomièno repr ducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenosit i u bilo kojem obliku, ni na koji naèin bez pisan dopu tenja autora i izdavaèa. Robert Winston LJUDSKI UM i kako ga najbolje iskoristiti Mozaik knjiga GRUPA MLADINSKA KNJIGA KNJI NICA ZELINA S po tovanjem i divljenjem, profesoru Colinu Blakemoreu i profesoru Richardu Dawkinsu. Ovu knjigu posveæujem dvojici uglednih znanstvenika zaslu nih za izniman doprinos po pularizaciji znanosti u dru tvu. Nadamo se da æemo i mi ostali poæi njihovim stopama. Sadr aj Zahvale......................................................................... ..........................U Predgovor....................................................................... ........................14 Prvo poglavlje: Tijelo, mozak i um.............................................. .............16 Um ili tijelo , 17 Jedna kvrga ili dvije? 20 ivèana stanica - osnovna mo dana jedinica 23 Lokalizacija mo danih funkcija 28 Mjerenje mo dane funkcije l ;., ^ Uporaba radioizotopa 32 Slika zaposlenog mozga 34 Prouèavanje rada pojedinaènih neurona 37 Istra ivanja na ivotinjama 39 Drugo poglavlje: Kako radi va mozak?............................................. ....42 Neuronske mre e 43 Neurotransmiteri 44 Mo dana podruèja , 47 Mo dane polovice 50 Podijeljeni mozak 51 Veseljaci nalijevo, mrzovoljni nadesno 54 Plastièan mozak 57 Najbolji neuron za posao 58 Uskraæen mozak 60 Treæe poglavlje: Osvje æivanje........................................................ ..........63 Penfield, pionir mo dane kartografije 64

Podrobniji atlas 66 Svjesnost: viðenje ili osjeæanje 67 Osjeti 69 Sinestezija - stapanje osjeta 71 Osjetilno preoptereæenje 73 Vid 74 7 Robert Winston: LJUDSKI UM Njuh 75 Okus 78 Sluh 79 Dodir 80 Joj, a kako se ono zove... 83 Jedinice prepoznavanja 85 Pro eci u mojim mokasinkama 88 Èetvrto poglavlje: Obraæanje pozornosti............................................. ..93 Nesvjesno obraæanje pozornosti 95 Pobuðenost 98 Usmjerenost 99 Prepoznavanje ugode i novosti 103 Izvr na organizacija 104 Gubljenje svijesti 105 Faze spavanja 106 Usnut, pa i snivat mo da... 108 Poremeæeno spavanje 109 Za to uopæe spavamo? 110 Znaèenje snova... 111 Gdje sam ja u svemu tome? 114 Ja i drugi 115 Svijest: oruðe poput svakog drugog 118 Pola sekunde poslije 119 Peto poglavlje: Èuvstveni um...................................................... ............123 Profesor Moniz i »bijeli rez« 125 »Pobolj anja« dr. Freemana 127 Nezaslu ena Nobelova nagrada 129 Razumijevanje drugih 130 Kako to funkcionira? 132 »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« 134 Vi e od ale? 136 Aspergerov sindrom i autizam 139 Razjareni um 141 Nadanje 144 Strah 146 Promjena raspolo enja 148 Nikotin 150 Alkohol 152 8 Sadr aj Kanabis 153 Ecstasv 156 LSD 157 Stupnjevi ovisnosti 160 esto poglavlje: Uèeni um........................................................... ...........164 Mozak u maternici 165 Prve godine 165 Pubertet 169 Spolne razlike 172

Dobro zbori : razvoj govora 176 ivèani temelj gramatike 179 Uvrije ena tuga 184 Pamæenje i èuvstva 185 Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju 188 Epizodno i proceduralno pamæenje 189 Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice 190 Poput navike: kemija proceduralnog pamæenja 192 Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno 195 Prespavajte 196 Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja 198 U lijevom kutu - neuroznanstvenici , u desnom - psihoanalitièari 199 Ishlapjelost: starenje i pamæenje 203 Vje bajte mozak 206 Sedmo poglavlje: Pitanje osobnosti.............................................. ......209 Motivacijski èimbenik 212 Utjecaj dopamina 214 Utjecaj testosterona 215 Test VVinnieja zvanog Pooh 217 »Ljevaci« i »de njaci« 218 Raspolo eni... za kupnju 222 Tajna je u oèima 225 Mo dani kemijski procesi i depresija 226 Opet geni 228 Sabota a samoga sebe 231 Hamlet 233 Obrambeni mehanizmi 237 9 Robert Winston: LJUDSKI UM Osmo poglavlje: Zaljubljeni um.................................................. ..........240 Vrebaèi 242 ivi li ljubav u mo danim tvorbama? 243 Uklapanje u skupinu 246 To je sigurno ljubav 249 Hej, zgodna 250 Sto ene ele 252 Sto mu karci ele 254 Zanos je nestao 255 Neki mehanizmi smrtnog grijeha 258 Osjeæaj zaljubljivanja 261 Naglasite pozitivno 265 Vra je la i i statistike 267 La emo sami sebi 269 Pinokijev faktor 270 Moralni um 274 Deveto poglavlje: Èudesni um: inteligencija, kreativnost i intuicija......278 Sadr aj staklenke jabuènog vina 279 Mjere inteligencije 281 Inteligencija nogometa a 284 G-faktor 285 Inteligencija - priroðena ili steèena? 286 Poveæanje inteligencije mi eva 288 Poveæanje èovjekove inteligencije 290 Zdrav duh u zdravom tijelu 293 Hrana za um 293 Alkohol nije uvijek vra je djelo 296 Hipnotièno... 297

naime predah za raz mi ljanje....... um jetnièke vje tine i sposobnosti stvaranja filma bio izvanredne poticajan...... Njegova je vjera u projek t bila tolika da me ohrabrila da izlo im materijale o kognitivnoj neuroznanosti na srednjostruja kom BBC-ju.323 10 Zahvale U ovoj knjizi mnogo je nesavr enosti kojih sam itekako svjestan.... veliko zado voljstvo i velika privil egija raditi sa svakime od njih... sjajnoj izvr noj producentici...Mozak jest tijelo 299 Genij u nama 304 Nije ba tolika rijetkost 308 Dodatno èulo 311 Literatura...... James Marshall Nicola Cook........ koji je proèitao veæinu rukopisa.. no bilo bi ru ne ne spomenuti tri izvanredno n adarena kamermana koji su snimili veæinu ma terijala te èije su umjetnièka vje tina i pr ................. trezve nih procjena.. Upoznali smo se prije gotovo devet godina. Producenti serije Johanna Gibbon... vojnièko planiranje te napose njegovo prij teljstvo... bilo mije zadovoljstvo raditi s njim. Mnoge su me osobe zadu ile. Njezine su mi o troumne kritike. Naiðete li na pogre k e. ... kad je rijeè o naèinu kojim su izra ene zamisli u emisiji i ovoj knji zi. od èijegje poèetka bio vrlo prijazan i pun podr ke. dakako... To su Miranda Eadie... Iznimno cijenim njege vu o troum nost.... Ova knjiga ne bi bila dovr ena u vremenu kojim sam raspolagao da nije bilo rada.. Mnogo s u puta tijekom pripreme rukopisa njegove ushiæene reakcij na moje nesavr eno pisanje bile kljuèan poticaj nastavku projekta.. kao i dobronamjerni savjeti... iznimno pomogle. Nadalje. Diana Hill i Nick Murphv bili si nevjerojatni (èak i po BB C-jevim mjerilima).. Uvijek je bio tu kad bih panièari o.............. darovitih i inteligentnih osoba koje su pregledavale djeliæe rukopisa nije vidio cijelu knjigu u njezinu konaènu obliku . zahvaljujem se Joelu Winstonu...... i bilo je vrlo zabavno......... B ila je i savjetnica na televizijskoj seriji.. Zahvaljujuæi njemu dobio sam priliku da sudjelujem na ovome p rojektu...... Omoguæilo je... Bilo kakve pogre ke u podruèju neuroznanosti u ovoj knjizi nisu ukl onjene samo zato to se nalaze u dijelu o kojem s njome nisam nikad raspravljao. eni izvanredno proniclj iva i analitièna uma... èeprkanja i filtriranja podataka bile su presudne za ovu knjigu. Zahvala] sam takoðer Jessici Cecil..... 11 Robert Winston: LJUDSKI UM Mark Hedgecoe bio je producent serije Ljudski um.... a njegov je zanos bio presudan da projekt uopæe krene te da napi em ovaj pomalo osoban prikaz ljudskoga uma. uredniku Znanstve nog programa BBC-ja. katkad nije bio kritièan koliko je trebao biti... èiji je spoj znanstvenog osjeæaja......... Njezina topla podr k i obzirna razboritost mnogo su mi znaèile ..... Nitko od d obrih...... Boji m se.... Zahvalan sam i ekipi po moænika producenata i ist ra ivaèa na tako predanom tra enju i pomnom pro uèavanju èinjenica va nih za projekt...... . ka d mije pomagao pri pisanju knjige Kako nastaju djeca i pri tra enju izvora za razl ièite èlanke koje sam u to doba pisao. obzirne savjete... troje se osoba istièe.. na ureðivanju rukopisa......... a njegovi stalni savjeti o graði i povijesti bili su kritièni... meðutim. naèinio broj ne ispravke i pobolj anja te u nekoliko faza pisanja sprijeèio da se osramotim.... Njezine smjernice i istra ivaèki rad im ali su presudnu ulogu u stvaranju emisije. promjenu okru ja te poticaj koji donosi rad s ekipom Bilo bi nepo teno poim ence izdvajati èlanove filmske ekipe. Njegova iznimna inteligencija te sposobnost t ra enja..... p redanosti i savjeta Matta Bavlisa....... Zahvaljujem se i Sarah-Jayne Blake-more......317 Pojmovnik... Samo snimanje bilo je va no za pisanje ove knjige... Meðutim. da iz straha da ocu ne bude neugodno...... arah Blakemo re. s kojom sam veæ suraðivao. Posebnu zahvalu upuæujem Johnu Lvnchu.za to jednostavno nije bilo vremena .. Stian Reimers te. jasno poruèujem ( to nije opravdanje) da sam za njih ja jedini krivac... Cijenim i pomoæ dugogodi nje prijateljice Alison Dillon.. BBC se uvijek pobrinuo da me prati sreæa da mogu ra diti s istinsk i nadarenim producentima....

naravno. Robu Goldiej u i Paulu Jenkinsu. Nadam se da æe postati oèito da de terministièki pogled na um ne obja njava.n jegov razvoj. meðu inima . prilagodbe i naèin rada. Njihove primjerene primjedbe na rukopis i zanes enost njegovim sadr ajem bile su mi stalan poticaj. 13 Predgovor Prvih nekoliko poglavlja ove knjige nastoji opisati osnove funkcioniranja mozg i razlièite naèine kojima su ih znanstvenici saznavali. rektora. paradoksalno. izvrsne knji nice i sna no podupire preno enje temeljnih znanstvenih zamis li iroj publici. trpila je (veæinom stoièki) moja obitelj. kao i za ono koje su iskazali moji izdavaèi. gene koji usmje ravaju mnoge iroke vidove naravi i sposobnosti. Takav je uvod neizbje n pone to t ehnièke naravi. Ljubav i potporu moj e supruge Lire te njezine brojne korisne primjedbe o tekstu jako cijenim. U njima sam na razlièite naèine dodirnuo mnogt 14 Predgovor vidove funkcioniranja mozga. rabimo n esavr en alat . to sam uopæi poku ao napisat i knjigu ove vrste. 12 Zahvale Naposljetku. tomiji mozga i njegov u radu. bio je mozak . kao i izvr ne urednice Bantam Pressa Kat rine Whone. njezina briljantna p omoænica. biti oèito: prilièno je go prc turjeènih spoznaja i velika kolièina onoga to ne znamo. moja sjajna agentica. najbr e promjenjivih i najkon troverznijih podruèja suvreme ne znanosti. za snimanja mojeg posljednjeg projekta za BBC. Dakle. Nadam se da æe èitatelji uvidjet i nu nost takvog poèetka te da æe ih moj anegdote i osobno iskustvo koje navodim potak nuti da ustraju u èitanju. Velik poticaj za ovu knjigu proizi ao je iz mog . Zahvalan sam na podr ci mojih nadreðenih kolega.strpljivo su i uz zdrav humor podnosili films ku ekipu koja ih je ometala. opravdanja ima m malo. brojne su osobe. U ki snijim se poglavljima mnogo vi e raspravlja o trenut aènim pote koæama u prc uèavanju znanosti uma. napisale vrlo dobre knji ge o toj temi. Ova je tema za mene umnogome prirodan nastavak mojih opæih znanstve nih i televizi jskih interesa. Nadèovjeka i Instikata do ivotnih niti. od Ljudskoga tijela. Osim toga. dramski klub. da æe onima koji ustraju du lje od prva dva ili tri poglavlja postati jasno da doista postoje brojni naèini z. Znanost se svodi n pit anje pouzdanosti spoznaja. Jedno æe. kao to æe svaki pisac vjerojatno priznati. U suprotnome ne mo emo razumjeti kako rac um. te na dopu tenju da se slu im oprem om i prostorijama fakulteta. od kojih si mnoge iznimni znanstvenici. Rijeè je o Chrisu Hartlevju. smatram. sve su me vi e u vjeravali da bi to valjalo uèiniti.sam ljudski um. stoga. brojni studenti . Fakultet ima brojn e struènjake. Osim to nije moje podruèje biologije. No s obzirom na to koliko sam s( posljednjih godina zanimao za to podruèje . u posljednjem dijelu knjige govorin o temama poput osobnosti i inteligencije. Bilo je pravo zadovoljstvo upoznati ih i raditi s n jima. etnje sa spiljskim ljudima i Djeteta na ega vremena. mislim da bi mi bilo najprivlaènijt kad bi mi se ukazala prilika da se ispoèetka b avim medicinskom znano æu. orkestar i veslaèki klub. bile su uobièajen oslonac. kog nitivna neuroznanost jedno je od najslo enijih.fizièari. ali va no je da steknete pribli nu predod bu o an. nadam se. Naslijedili smo. Podruèje zajednièkog interesa gotovo svih TV serija i e misija na kojima sam nedavno radio. Posebice pritom mis lim na gorljiv interes Sally Gaminare i njezine izvanredne ekipe u Transworldu t e na usredotoèen rad urednice Mari Roberts. pobolj anje na ih umova. a èovjekov um i èovjekova svjesnost meðu najve æim su nerije en im znanstvenim problemima. p osve prikladno ono t< svakoga od nas èini onima tko jest. ali najveæi utjeca j mo e imat okru je u kojem smo se zatekli. tovi e. Maggie Pearlstine. proèelnika M edicine te proèelnika mog odjela Davida Edwar-dsa. Moja je golema prednost to pripadam sjajnom Imperial Collegeu. a bro jne i odlièni pisci. neodgovorenil æe pitanja mo da uvijek biti. Premda zapravo nikad nisam namjeravao napis ati ovakvu knjigu. Kao i uvijek. Jako sam zahvalan za njihovo p ovjerenje u mene. Nadam se.edanost projektu obilje ile sav ulo en trud. Naposljetk u. pisanje knjige uglavnom je patnja. Zbog èinjenice da za shvaæanj uma. obiènog reproduktivnog biologa. Vrlo je nadobudno od mene. i Jamie Cravvford.

Dakako. ne iznenaðuje daje èovjeku trebalo toliko vremena da shv ti slo enu prirod u mozga. u es tokom aromatiènom piæu) pohranili za buduæe narasta oko 75 do 80 posto moga mozga èinila bi voda. jo bolje. ali uz rastuæi zanos. v rojatno ni t a oèito ne bi ukazivalo na èinjenicu da radoznali prolaznici zu u dva potpuno razlièit a primjerka najslo enije tvorbe na ovom planetu. ukupnost na eg postojanja i o sobnosti. koja je prodrla kroz kost. stoga. Pr mda kirur ko bu enje rupa u lubanji (iz bi kojeg nama nepoznatog razloga) se e u doba kromanjonca prije èetrdesete tisuæa godina. Papirus Edwina Smithajedanje od najstarijih pisanih dokumenata. U opisu zastra ujuæe ozljede Sluèaja est govori se o mozgu ji pulsira pod rukama kirurga: Pregledava li èovjeka s otvorenom ozljedom glave. do ivljavali razliè razoèaranj bili ljutiti te u ivali u razlièitim stvarima. Neovisno o tome s kolike bi udaljenosti na i mozgovi bili promatrani. Stoga se usredoto-èava na meni zanimljive teme i svrha jo j nije biti sveobuhvatnim priruènikom. osj æali razlièite bolove. No upravo je egipatski kiru rg ostavio prve pisane tragove koji dokazuju postojanje nekih osnovnih uvida u n euroznanost. nadam se da æe èitatelji u ivati u ovom poku aju obja njavanja nekih vidova najaktualnijih. malo vi e od deset posto b bi masnoæa. on bi te io oko 1400 grama . 48 pacijenata. nekim promatraèima mo < pomalo gadljiva. prije nego to bih dovr io ovo poglavlje. ravnatelj Cika kog orijental nog instituta. treba opipati ranu. voljeli razlièitu hranu ili glazbu te da sva tko od nas imao prilièno razlièite ljudske vrline i slabosti. te kad bi mi tim izvad ili mozak iz lubanje. umrli i vi i kad bi va mozak bio obraðen na isti uobi< jen naèin. Ni ta ne bi upuæh lo na to da smo u nekom trenutku ivota vi i ja voljeli na razlièite naèine. koja funkcionira i zasebno. on bi bio toliko slièan mojem da bi svaka razlika gotovo sigu rno la nezamjetljiva. najproturjeènijih i najintrigantn ijih tema u tom neobiènom podruèju. daje posrijedi prijepis rasprave iz jo ranijeg doba . mozak i um rali tijela. sjedi tem du e. Pravi znaèaj teksta prepoznao je James Breasted. dru tvenu i filozofsku. iz Luksora. poput velike gljive. imali posve drukèija sjeæanja. a oko osam posto tvorile bi bjelanèev ine. mozak i um Kad bih umro danas. Cilj je k njige da se udalji od serije te da bude neovisna pratiteljica. ugl avnom glave. èuvali srce. ali su mozak uni tavali . nije shvaæao njegovu iznimnu va nost. Niti da smo nauèili razlièite t jelesi i intelektualne vje tine. kao i èinjenicu daje rijeè o samome sredi tu onoj to nas èini onime to jesmo. Svejedno. Kad su me brojni kolege na BBC-ju ohrabrili da napi em knjigu o toj temi. kad su balz am 16 Tijelo. shvativ i 1930.vadeæi ga kr oz rupu koju su bu ili na stra njem dijelu nosa i nepca. Kad bi ga poslije fik cije ljudi dolazili promatrati. o nome to se nama u produkcijskoj ekipi uèinilo zanimljivim ili neobiènim u mnogim podr uèjima èovjekove svjesnosti. znanstvenu. Ni ne bi otkrivalo da su ta dva gu masta predmeta. te unatoè tome stoje èinjenica da alkohol i sok biljke maka m jenjaju stanje svijesti poznata veæ dugo. Nadam se da æe moj osobit pristup èitate ljima biti neobièan i zanimljiv.mo da otprije pet tisuæljeæa. Nastoji dati pozadinu. Prije nego to bi ga mariniranjem u staklenki form. na (ili. dragi èitatelju. izazov sam prihvatio boja ljivo. ali rabi samo ogranièenu kolièinu materijala viðenog na zaslonima. kad biste isi dobno. veæina je starih civiliz acija smatrala s ce.jer bi inaèe istrulio . I to vi e. na mnogim se mjestima poziv a na nju. 15 / i iPrvo poglavlje Tijelo. Rijeè je o kirur koj raspravi u kojoj su opisane ozljede. doimao bi se prilièno n aboranim i bjelkastim pod prstima bi bio pomalo gumast. Ovo nije samo knjiga prema BBC-jevoj seriji. povijesnu. Drevni su Egipæani pobo no. Mo da. Nastao je prije otprilike 3700 godina.voditeljskog rada na seriji Ljudski um te iz jednostavne intelektualne znati elje. do ivjeli nevjerojatna iskustva u razlièitim dijelovi n svijeta.otprilike poput j( nog i pol pa keta eæera. egiptolog koji je prvi do ao u posjed to ga izvanrednog rukopisa i donio ga 1862. Osjeti li kroz pukotinu one nabore* . imali razlièite ambicije. slomil a lubanju te izlo ila mozak. a ne mozak. Edvvin Smith.

« U 3. i izluèivanje cerebrospinalne tekuæine iz glave.200. Hipokrat. odnosno sve ivèane funkcije. mora reæi da »ima bolest koju se ne smije lijeèiti«. radosti. i dodao da »mc zak. ustanovio je da njihovo o teæenje izaziv. ali nisu imale prepoznatljiv mozak. Kad sam studirao medicinu.. Bilo je to. jedan od najzagonetnijih organa u mozgu bila mije hip ofiza. mo e se pretpostaviti daji 18 Tijelo. nen zumnost i postupke suprotne ob ièajima. nekoli ko tisuæljeæa prije nego stoje dr. Zapisao je: »Mozak nadzire gornje udo^ poput stra ara. Usto.. noæu ili danju nadahnjuje strepnjor i strahom. goveda i ma mune te o viðenome vodio podrobne bilje ke. Kr. To je ist stvar koja nas dovodi do ludila ili bunila. grèki lijeènik Galen (130. Mislio je. 17 Robert Winston: LJUDSKI UM koji su uvidjeli va nost mozga. koji je ivio od 384. Herofil i Erazistrat. primje rice one koji vode iz leðne mo dine. prepoznao je jedinstvenu prirodu mozg. daje srce va nije. Aristotel je opisi kako se srce trza lo kad bi ga dodirnuo. Aristotelu je pomogla da zaklj uèi kako »sjedi te du e i nadzora voljnih p kreta. nego iz mozga ili leðne mo dine. a mozak vi ih ivotinja ostajao bi n ran. njegovo je shvaæanje va nosti srca bi lo popr æeno reèenicama iz Biblije. bio meðu prvima * Pojam »nabori« gotovo se sigurno odnosi na vijuge kore velikog mozga. oba anatomi. ali ne smije je ivati.. pr. vjerojatno zbog o teæenja u èeonom re nju i Broci-nu podruèju.. Dakle. zatim ako mu c uri krv iz obje nosnice i ako mu je vrat ukoèen. boli. Rijeè je o sitnom. za titnik misli i intelig ncije« sadr i glavne »okove du e«. èini se. u papiru su su opisani simptomi pacijenta koji nije mogao pomicati jedan ud nakon te kih je dnostranih ozljeda glave te je izgubio sposobnost govora zbog ozljede sljepooènice . donosi nesan icu. kao i na e tuge. Alkmeon. Presijecajuæi razne ivce. ka o tvrðava tijela posveæena njegovoj za titi«. . koji je oko 500. Paul Bro-ca 1860-ih opisao govorno sredi te. secirali su tisuæe tijel i pokazali da se ivci razlikuju od krvnih ila te da ne polaze iz srca. gubitak funkcije. do 322.kakvi nastaju u rastaljenom bakru i da to pod tvojim prstima kuca i drhti . alosti i suze. ne smije je omotati ma vrpcama dok nisi siguran da je do ao do odluèujuæe toèke. kukci i koljke .popu t tjemenaca na djetetovoj lubanji prije negoli postane cjelina.na u bit.izvadio je o ivotinji i primijetio putove koji vode ka mozgu.« Aristotel je uvelike ut jecao na srednji vjekovne uèenjake. Treba premazati ranu ma æu. Zatim je. stoljeæu pr. oblom ispupèenju smje tenom prilièno duboko usred mozga koje j .imale su pulsirajuæi organ nalik srcu u k< su vodile sve kr vne ile. Tijekom karijer e bio je lijeènik rimskih gladija tora. Vjerov. besmislene zabrinutosti. No Aristotel.) secirao svinje. r kao je Martin Luther . èak do te mjere da nastavlj a postojati nakon tjelesne smrti. Kr. Buduæi daje tamo vidio brojne ozljede glave. Hijeroglifi nadalje opisuju tanke opne koje obavijaju ozlijeðeni mozak.. Sve ni e ivotinje koje prouèavao crvi. tj. èak su egipatski lijeènici znali kad bi moglo biti mudrije ne lijeèiti pacijent a aktivno. treba tra u srcu. Èinjenica daje koko na stavljala trèati nakon to joj je glava bila odsjeè na. »Ljudi moraju znati da u ljudskom mozgu i samo u mozgu nastaju na a zad( voljstva.. pa je zabilje io da su »sva os tila povezana s mozgom«.. Um ili tijelo Tisuæljeæa su pro la prije nego stoje mozak zamijenio srce kao opæeprihvaæeni najva niji tj lesni organ. Zamisao daje srce sredi te èovjekova pona an odr ala se do esnaestog stoljeæa. otac lijeènièke prakse. »Vjera se nalazi ispod lijeve bradavice«. mo dane ovojnice. filozof Demokrit suprotstavio se zamisli d je srce sredi te èovjekovih funkcija. Mozak je manje va a organ. kao to j misli o Aristotel. Kr. Pokazao je takoðer da o teæenje grkljanskog ivca dovodi d< gubitka sposobnosti glasanja. osm ijesi i ale. Malo prije Aristotela. pogre ke u zao èas.i mislio da postoji odvojei od tijela.. je da se um nalazi u glavi.. meðutim. nije se slagao sa svojim ui t eljem Platonom. dr ao gaje osjetnim sredi tem . Platon je vjerovao u du u . naposljetku. dakle. pr. odnosno oi to bismo u suvremeno doba m ogli nazvati »um« . mo da nu an za hlaðenje krvi. gotovo pet stoljeæ nakon Herof ila. mozak i um tada stekao uvid u rad ivèanog sustava i shvatio da mozak ima sredi nju ulogu u nadzo ru tjelesne i umne aktivnosti.

I dalje se bud im u tri sata ujutro u Los Angelesu. Ustvrdio je da bi te sposobnosti. No kljuèno poèelo frenolo ke znanosti bila je da lubanja obi pop rima prema obliku mozga. na ih rani h.a time i u 1 rakteru pojedinaca . vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i leðnu mo dinu. poèelo se èiniti daje um proizvod mozga. veæi zato to su obilje ja povezana s njima oso bito d bro razvijena. Danas putnici mogu kupiti melatonin u zraènim lukama i tako se bor iti protiv jet laga. Premda su danas predmet porug te zamisli nisu posve bez osnove. jedinstveno jer je to jedina mo dana tvorba bez parnjaka. Svi mi stalno govore kako ona to èini izluèivanjem horm ona melatonina. Joseph Ig nace Guillotin znati eljnima ponudila obilje (procjenjuje se oko èetrdeset tisuæa) svj e e odrubljenih glava. na temelju oblika njihovih lubanja. Galije prihvaæao da se um nalazi u mozgu. osjeæajuæi se kao da sam na umoru.e. poput londonski h vozaèa taksija. danas znamo da osobe s uvje b nim pamæenjem. Mnc njezini prista e tvrdili su da se razlike u mo da noj arhitekturi . Frenolozi su opipavali glavu te èak izv dili sl o ena mjerenja posebnim estarima kako bi utvrdili vjerojatnost da netl postane krim . Franz Joseph Gali. Takozvani kartezijanski dualizam. beèki lijeènik. A samo stoljeæe poslije. Drugi su primjer pr ocjene paleoantrop loga. Otac frenologije je dr. pa njezina povr ina. u Ka-liforniji. omoguæi mi ljenje. a poèetkom sedamnaestog stoljeæa francuski fi lozof Rene Descartes raspravu odvodi korak dalje. po njegovu mi ljenju. s obzirom na to daje u sredi tu.materijalno tijelo i potpuno netje lesni um . èesto zakljuèuju o obilje jima hominida. jer su zasebne. m. Oduvijek je bila zaogrnuta velom tajne. Izmeðu tih velikih povijesnih d ogaðaja zbio se napredak u fizici i osmi ljeni su bolji postupci mjerenja. Zatim je poèetkom devetna oga stoljeæa. Premda nikad nije sjedio deset sati u zrakoplovu. a time i mozaka. Fran cuska revolucija svojom je zloglasnom napravom koju je »popularizirao« dr. Zamisao o hipofizi kao sponi doima se èudnom i nije mi jasno kako je Descartes u nju povjerovao. jer je pridonio su ivotu znanosti i religije. postajalo je sve jasnije da su razlièita i odvojena mo dana podruèja odgo vorna za razlièite vidove uma. Zna m da bi preko vidnih ivaca trebala reagirati na svjetlost dana i tminu noæi te tako upravljati tjelesnim satom. pa su zna nstvenici mogli opa ati promjene u elektricitetu i tlaku. Do kraja Napoleonskih ratova frenologija je bila sve priznatija kao naèin pr pozna vanja karaktera i osobnosti ljudi. Stoje mozak veæi. Zahvaljujuæi tim postignuæim a. da je hipof iza ivotno va na jer povezuje tjelesno bivstvo i duhovnu stranu. za promatranje. naime.veæe od prosjeka. zamisao o fizièkom tijelu i a pstraktnom umu (koji komuniciraju preko hipofize). Uvrije eno je bilo vjerovanje da cerebrospinalna kuèina. Oni. no povijesni dogaðaji ojaèali su suprotna mi ljenja. tvorbe povezane s pamæenjem smjeste] duboko u mozgu . Drevni hinduski mistici vjerov ali su da se u njoj nalazi ljudska du a. trebale zauzimati i zlièita podruèja mozga. Zakljuèio je. Umjesto zamisli da um i njegove sposobnosti bezoblièni plutaju u eteru te da s mozgom i tijelom komuniciraju preko hipofize. No uzimajuæi melatonin nisam si nimalo olak ao brojne prekoocea nske letove do drugog laboratorija u kojem radim.. tovi e. U osnovi n gova tumaèenja bila je pretpostavka da se um sastoji od zasebnih sposobnosi obilje ja. Galije postavio mno poèela te »znanosti«. Za mene je hipofiza doista zbunjujuæa. odnosno njezine kvrge i pupèenja. naime. Descartes je vjerovao daje hip ofiza iznimno va na. rani su neurolozi mogli poèeti gomilati dokaze kojima æe osporiti kartezijansko s hvaæanje. ukaz uju na ono stoje ispod nje. proizlazilo da su dijelovi mo zga za koje se m e ustanoviti da su veæi. veæe su i ntelektualne moguænos Iz togaje.stra nji dio hipokampusa.mogu osjetiti i vidjeti u ra zlikama u obliku lubanje. Ustvrdio je da bi ta dva zasebna i naizgled proturjeèna obilje ja . Primjerice. 19 KNJI NICU ZELINA Robert VVinston: LJUDSKI UM Jedna kvrga ili dvije? U srednjem se vijeku mislilo da su razlièita obilje ja sebstva sadr ana u razli tim tj elesnim tekuæinama.mogli kao jedno komunicirati i djelovati posredstvom hipofize kao spo ne. ako ne i beskorisna. dakle prije negoli je zi nost doista mogla dokazati svoje tvrdnje. p opularnost stekla frenologija. munolikih predaka. katkad imaju jedno mo dai podruèje . Potkraj 1790-ih. jedno s a svojim uèenikomJohannom Spurzheimom. str ahote Prvoga svjetskog rata opskrbile su lijeènike i znanstvenike stalnim priljevo m svjesnih mladiæa s povredama mozga za promatranje. odr ao se dugo.

recimo. ozbiljan èasopis svojeg doba. nego su takva mje avina oèiti h pogre aka. I premda odavno diskreditirana. Galla i dr.inalac ili ostane savjestan graðanin. 6. ljubav prema domu.upravljanje. osobito u Europi. Spurzheima ne samo da zalihama na eg znanja o èovjekovoj grad i ili njegovim funkcijama nisu dodali nijednu èinjenicu. U Britaniji je.oèit dokaz bo anske kreacije. 7. razboritost . OPREZNOST. Dijelu la kovjernih graðana posjet frenologu uvelike je slièio dana njem posjetu vidovnjaku ili astrologu. Jedan kirurg Medi cinske kole Kalifornijskog sveuèili ta nedavno je. PRIJATELJSTVO. ljubav prema ivotu. poput one da su istoènjaèki naro di miroljubiviji zato to imaju manje glave. . 4. No nisu joj svi komentari bili naklonjer Lipnja 1815. do ao je do zakljuèka d a su kriminalci »zaostaci«. tek . jedna po jedna stvar.glad. 2. A. skrb o potomcima. tj. TheEdinburgh Reviez v. izvijestio je: Radovi dr. STJECANJE.1 Organ veselja sretan je sluèaj za frenologiju jer dokazuje da moz ak u odreðenoj mjeri jest kutija neo21 Robert VVinston: LJUDSKI UM tovanje Odluèno 1. Unatoè takvim povremeno neprijateljskim napisima. Ubrzo su poslodavci od lokalnih frenol oga poèeli tra iti podatke o sklonostima kandidata za ponuðeno radno mjesto. 10. stvarn om licemjerju i stvarnom arlatanstvu autora. nekoliko je revnih kr æanskih teologa otkr ilo lubanjske organe za tovanje i èudotvorstvo . gomilanje. STUPANJE U BRAK. besramnog iskrivljavanja èinjenica i besmi slenih citata iz Biblije da mislimo kako 20 Tijelo. DESTRUKTIVNOST. otpornost . BORBENOST. PREBIVANJE. talijanski l ijeènik i kriminolog. politika . Frenologijaje bila zaslu na i zajo duhovitije tvrdnje. A uz trideset pet podruèja glave odgovornih za obilje ja poput vjernosti. 5. RODITELJSKA LJUBAV. ZALJUBLJENOST. prisnost . U Hitlerovoj Njemaèkoj oblik lubanje èesto je bio utv rðivan kako bi se lak e ustanovilo istinsko arijevsko podrijetlo ili otkrila latentn a idovska rasna degeneracija. Tak ozvani organ veselja podruèje je malo sjeverozapadno od tjemena. Britaniji te zatim u SAD-u. PREHRANA.. Cesare Lombroso. ljubimcima. E. to podruèje mozga jedne pacijentice podra. knjigu Kriminal ni èovjek (L'uomo delinquente).obrana.priprema. privukao je pozornost javnosti objaviv i 1876. rasama i kriminalnosti. Unatoè svemu. Eto. frenologija se polako i oprezno poèela kretati u ispravnom smjeru. 3. posljedica atavizma. STALNOST.sila. takvo je to smeæe. ekstravagantnih apsurdnosti. frenologija iskori tena za uèvr æivanje uobièajenih tvrdnja i pred rasuda o klasama.. TAJNOVITOST. Frenologijaje ubrzo preras okvire medicinski h i znanstvenih èasopisa te postala predmetom rasprave ozbiljnim popularnim tiskov inama. 8. n. ljubav izmeðu spolova. Vjerovao je da se mjerenjem glave mo e zakljuèivati o kriminalnim sklon ostima osobe.dru tvenost. frenologija je bila sve popularn ija. Njegov je pogled na obilje ja kriminalno-sti djelomi ce bio potaknut darvinovskim idejama i pretpostavkom daje primitivni èovjek nastao od majmuna. te prezira v rijedne besmislice koje dva mu karca koji se nazivaju znanstvenim istra ivaèima imaju drskosti predstaviti fiziolozima devetnaestog stoljeæa kao obrasce zakljuèivanja i i zno enja èinjenica. Èini se tako da u osnovi pomnih mjerenja lubanja na temelju kojih su nacisti iznosili neke tvrdnje o rasama le e èvrsti elem enti tog stereotipnog mi ljenja. mozak i um u umovima iskrenih i inteligentnih ljudi nema dvojbe o stvarnom neznanju. ljubav prema jednoj osobi. u okviru postupka ubla avanja epilep sije. glazbene darovitosti i verbalnog pamæenja. imala je neugodne odjeke u dvadesetome stoljeæu. izvrsnost . 9.ivao elektriènom strujom i ona je pra snula u smijeh. VITATIVNOST. a svoja je zapa anja potkrjepljivao mjerenjima ivuæih i smaknutih zloèina ca. Usporeðujuæi njihove mjere s lubanjama neèovjekolikih primata.

lakovjernost. Na alost po njega. 28. 24. kao to smo vidjeli. profinjenost . VEDRINA. 18.ustrajnost. Debela je gotovo poput ljudske vlasi (stoje . dosjeèanje polo aja. dakle. 17. London) 22 Tijelo. koja nosi nj egovo ime. LOKALITET. 16. kad su ozlijeðena. izra avanje zamisli. TE INA. to nipo to nije ne to to smo od vijek shvaæali ili stoje bilo opæeprihvaæeno. A da ne spominjemo podruèja koja. ivio je mnogo prije bilo kojeg suvremenog postupka dokazivanja mo danih funkcija. SAMOPO TOVANJE. ugodnost. prvi klasificirao otisk e prstiju. Godine 1828. ljubav prema velièanstvenosti . intuicija . NADA. Dakle. ODOBRAVANJE. B. preslikavanje . za pokrete. Gali naposljetku nije bio na posve pogre nu tragu. odluka . 23. 36. U povije sti neurologije susreæemo mnoge ironije.) koji je. danas znamo da postoje mo dana podruèja o dgovorna. No ta odvojena mozgovna podruèja nipo to nisu uzrok lubanjskih ispu pèenja. impulzivne i promiskuitetne izazivaèe sudbine. ivèana stanica.vjera . osjeæaj sklada i melodije. prijaznost . 37. USPOREDBA. vid i druge osjete.organizacija. 32. Znamo da postoje dijelovi u kojima je pohranjen na rjeènik za tako uske teme poput imenovanja povræa ili dragulja. bio je mo dana kartografija. VRIJEME. 21. 13. mozak i um visnih funkcija. 31. PR IJATNOST. KONSTRUKTIVNOST. D. 25. pobo nost-po tovanje. 30. metoda . 14. OBLIK. a to je daje mozak kljuèni organ odgovoran za to tko smo. UZROÈNOST. UZVI ENOST. izmeðu ostalih postignuæa. RED. 26.duhovitost . .osnovna mo dana jedinica Shvaæanje slo ene unutarnje anatomije mozga biloje presudno znanstveno postignuæe.èednost. MOGUÈNOST. pravda-jednakost.1869. pomalo morbidan do datak njegovoj zbirci lubanja. divovska je i na svojem zavr etku ima najslo eniju mre u tana nih niti koje j e povezuju s drugim ivèanim stanicama. mehanièka domi ljatost. Danas smo oèito stigli do toèke u kojoj posjedujemo jednu presudnu spoznaju o ljudsk oj vrsti. ponos. raspoznavanje boja. 33. BOJA. ravnote a . barem djelomice. 29. promatranje. razvijan od polovice devetnaestoga stoljeæa usporedo s pobolj anim znanstvenim met odama mjerenja. spoznaju da »um« nastaje u mozgu. uglav nom zadu ena za ravnote u i usklaðenost pokreta. Kartografski proces medicinskoj je znanosti priskrbio neke od njezinih kljuènih po dataka.dobrota. 34. ambicija . induktivno zakljuèivanje. ili neuron.12. Najva niji postupak dolaska do te spoznaje . VELIÈINA. SLUH.sustav . ivèana stanica . Frenolo ka karta (Biblioteka Wellcome. Gali je tako pretrpio koban mo dani udar i njegova je vlastita glava zavr ila kao posljednji. Imamo. 15. dosjeæanje oblika. odgovorne osobe pretvaraju u lakomislen e. 27.ugledanje u uzor.ukus . mentalna aritmetika. SAVJESNOST. kao i za govor. Zahvaljujuæi pionirima na tom polju. 35. percepcija pobuda. poimanje trajanja. odmjeravanje okom. Meðu prvim anatomima koji su mikroskopom zavirili u mozak bio je èe ki profesor Johannes Purkinje (1787. pamæenje èinjenica. DUHOVNOST.zabava.penjanje. INDIVIDUALNOST. RAÈUNANJE. oèekivanje-poduzetnost. No. 19 DOBROHOTNOST.neumjereno 22. ODLUÈNOST. JEZIK. aljivost . Purkinjeu se pripisuje opis prve stanice sredi njeg ivèanog sustava prepoz nate u malome mozgu. TOVANJE. OPONA ANJE. IDEALNOST. C LJUDSKA NARAV.razmetanje. 20. pripisivanje uzroka uèinku. Mali mozak nabora-naje tvorba u stra njem dijelu mozga. pa èak i za obilje ja pop ut religioznih iskustava.

otkrio poznatu srebrnu boju koju apsorbiraju ivèane stanice. dijela mozga u kojem se najèe æe nalazi. ivèane stanice smjesta pocrne. no njegov je otac èvrsto od luèio da mu sin mora postati lijeènikom. Netko je izraèunao. Santiago Ramon y Cajal roðenje u malom selu na sjeveru panjolske. Ubrzo nakon stoje Golgi objavio svoju metodu srebrne boje. dokazi koje je Cajal mogao pod astrijeti. druge u drugome. Za te iznimno va ne spoznaje zaslu ni su mnogi veliki an tomi medu kojima su i dobit nici Nobelove nagrade poput Santiaga Cajala panjolske i Camilla Golgija iz Italij e. nacrtao cijeli mozak. Karijera ga je dovela do polo aja profesora anatomije u Va lenciji. èini se. To je bila osnova njegova neslaganja s Golgijem. neurona. naposljetku je. Cajal je bio sve uvjereniji daje neuron. Golgi j e do ao iz Milana.doista veliko zajednu stanicu) i otprilike je desetorostruko veæa od svih ostalih stanica malog mozga. Osim to su bili zanimljivi i dojmljivi. crna reakcija. dogodi se tzv. podruèje po podruèje. na alost ne pri deblo Mozak s lijeve strane 24 Tijelo. Veæ je samo t o posljednje postignuæe iznimno va no. one u va emu mozgu jednakog su oblika po put onih mozgu riba.uzroènika malarije. zapisao je. obièni crte i. Primjenom soli sr ebra nakon stvrdnjavanja tkiva u otopini kalijeva bikromata. likovna mu je vje tina kas nije itekako koristila. stoje mo da zanimljiv podatak. kako se jo uvijek naziva.. ptica. u snu. po sljetku susreli u znanstvenom suparni tvu punom gorèine. pojedinaèna ivèana stanica sa svojim s iæu nim. Golgi i njeg ovi prista e bili su. Golg ijeva metoda. Taje reakcija i danas prilièno zagonetn a jer se dogaða samo kod nekih ivèanih stanica. »G raða im je zapanjujuæ apsolutno krasna. ne to kasnije. Usporedo s razvojem svojeg rada. budnom stanju. tj. spoznaje o mo danim tumorima. studirao je medicinu na Sveuèili tu u Paviji. 18 73. Privlaèilo gaje slikarstvo. Ljudska se narav ne mijenja. S vremenom je. gmazova ili najranijih kralje njaka. tankim i nje nim izdancima kojima je povezana s drugim ivèanim stanicama. da u mozgu ima oko 26 milijuna tih stanica. zahvaljujuæi tehnici bojenja tkiva. pod anestezijom«. postala je poznata i pomogla je Golgiju d a naèini brojna va na otkriæa u patologiji. dakako. temelj na mo dana jedinica. mo dane stanice. 23 Robert VVinston: LJUDSKI UM Vjerojatno je upravo ta velièina Purkinjeu omoguæila da ih prepozna pc mikroskopom i zatim nacrta. uvjereni daje mo dano tkivo razgranata mre a uzajamno pov ezanih ivaca. Svojom je tehnikom bojenja èak p ridonio boljem razumijevanju parazita plazmodija . Jim Bower. osjetni organ u tetivi te unutarnji ustroj staniène tvorbe koju nazivamo Golgijevim tijelom. a medicinu je stu dirao na Sveuèili tu u Zaragozi. Usto. U to je doba mikroskopska fotografija bila. Naravno. ivotni su se putovi Golgija i Cajala n. i to. London) . graða hipokampusa (podruèja odgovornog za pamæenje) te. Radeæi uz svjetlost svijeæa u svojoj kuhinji koju je preuredio u primitivan laboratorij. neuroznanstveni k iz Kalifornijskog tehnolo kog institut prepun je hvalospjeva o Purkinjeovim stan icama: »Stalno su aktivne noæu. Meðu ima su nje na anatomija nju nih lukovica (mo dano podruèje uglavnom odgovorno za okus i njuh).. veæinom po povratku u sveuèili nu bolnicu. gotovo nemoguæa. pa ne èudi to mu je na Sveuèili tu u Paviji podignu o svojevrsno sveti te. pa s u toèni crte i bili presudni. po sluèajnom obrascu. kako nije bilo fotografije. bili su izlo eni 25 Robert Winston: LJUDSKI UM Crte neurona Santiaga Ramæna y Cajala (Biblioteka VVellcome.. Kako æe se pokazati. Cajal je poèeo izraðivati podrobne i prilièno lijepe crte e razlièitih dijelova mozga promatranih mikr oskopom. bilo je si jasni je da neke vrste stanica prevladavaju u jednome mo danom podruèju.« Potkraj devetnaestoga stoljeæa. Sve su podrobniji bili i opisi osnovr. Njegovi podrobni crte i jo uvijek izazivaju divljenje. no besparica gaje pri morala da napusti akademski posao i postane specijalizantom u Domu za neizljeèive kako bi zaradio za skroman ivot u mjesta cu Abbiategra-ssu. mozak i um vi e razlièitom od dana njih znanstvenih zavisti. Izraèunato je da jedna Purkinjeova stanica sa sv jom golemom mre om m o e primati informacije iz èak dvjesto tisuæa drug stanica. naime. èija sve veæa va nost u suvremenoj biologiji proizlazi iz èinjenice da poma e stanicama pri obradi bjelanèevina.

po tenja radi. Ubrzo nakon roðenja kæeri. treba reæi daje grc zno pona anje prema Cajalu vjerojatno barem djelom ice bilo izazvano frustr. dodijeljena im je zajednièk Nobelova nagrada za doprinos neu roanatomiji. Nije bio svjestan te ine svoje bolesti. No 1906. Èak i uz Vogt ovu potporu.. rano æu te koæama na koje je stalno nailazio nastojeæi da znanos t prihvati nje gove ranije metode. neopjevani junak.tamo nji znanstveni krugovi nisu prepoznali pravu vrijednost njegovih pomnih opa anja. i kojem je ponovno naglasio svoju uvjerenost u neuralnu mre u . Svejedno. mo dane karte k oje je u njoj objavio. kojem dugu je velik dio svoje kasnije karijere. Mogli b ismo reæi daje on. Golgi je prvi odr ao poèasno predavanje. on je 1917. uglavnom prema vrstama stani ca koje je opazio u njima. a zatim nakratko u Berlinu. prvorazredno samoljupca. Brodmann je opæenito bio u vrlo dobroj formi. a dotadje. Cajalove crtt e dr ali samo umjetnièkim viðenjem mozga. u dobi od 49 godina. obolijeva od gripe. Dodu e. opisao gaje kao osobu » irokih znanstvenih inte resa. Kako objasniti takvu neobiènu ra vnodu nost? Danas. bio novèa no situiran. a Golgi ne. Jer premda su i neki njegovi protivnici kritizirali i ismijaval njegov rad. mozak i um malnim. Korbinian Brodmann roðen je 17. iskljuèivo crtao ono stoje vidio. Jednoga gaje dana supruga vidjela kako prstom po krevetu radi pokrete kao da pi e. ponovno u svojoj razmjerno kratkoj karijeri. Mnogi su znanstvenici. Brodmann je napisao rad o kroniènim promjenama u mo danim krvnim ila ma. zasigurno bio ve likodu an èovj ek. u jednu ruku. Njegov ef Oscar Vogt. daje Cajal imao pravo. na sveèanos ti dodjeli Nobelovih nagrada u Stockholmu. koja je o d svih moguæih komplikacija uspjela izazvati apsces mozga. Pokazalo se. preuzeo je polo aj ravnatelja du evne bolnice Nietleben u Halleu. godine.skepsi i podsmijehu. Njegova knjiga izdana 1909. U Leipzigu 1898. no rijetko ju je tko doista proèitao. 1916 . Studirao je medicinu u Miinchenu. Cajalova genija nost le i d jelomice u èinjenici daje. ipak bio dijete koje je znalo pone to o svoje ocu. dobrog dara opa anja i koja vrlo marljivo iri svoje znanje«. usprkos njihovu suparni tvu. pa sam. iznimno su do bro poznate. naime. Zatim se uspravio u sjedeæi polo aj i preminuo. a neke su od tih oznaka jo uvijek u uporabi. pa je sa samo 42 godine umro od sepse. Iz po tovanja prema uèitelju nijedan uèenik nema naviku rabiti istra ivaèke meto de koje nije nauèio od njega. nego je bio sretan to æe imati vremena za svoje poslove. s Margarete Francke. èekao je do 48. a zatim i od sepse . Èini se da su se susreli samo jednom. Nakon rada u Tubingenu.teoriju kojoj si s amo nekoliko minuta kasnije svojim predavanjem usprotivio Cajal. No kako suvremeni neuroznanstvenici stjeèu sve vi e spoz naja o radu mozga. Korbinian Brodmann bio je suvremenik tog slavnog neuroanatomskog dvojca. meðutim. Susret s poznatim Alzheimerom pobudio mu je zanimanje za anatomiju mo danog tk iva. promijenio mjesto rada. 17. Sa svojom enidbom . studenoga 1868. kolovoza 1918. slo vi kao klasièno djelo. te da nije pretjeriva u nagaðanjima o onome to nije vidio. ukljuèujuæi Golgija. smogao snage da napi e pone to o Golgijevoj metodi: U prija njim sam odlomcima opisao iznenaðenje i èuðenje koje sam do ivio kad sam vlastitim oèima vidio krasne spoznajne moæi reakcije krom-srebra i izostanak bilo kakvog ushi ta u znanstvenom svijetu zbog njezina pronalaska. pa je bio prilièno zadovoljan to se r azbolio jer mu je to omoguæilo da sredi papirologiju. Jeda n od razloga za to mije njegova smrt tako bolna sjeæanje je na smrt moga oca. On je. Svako od tih podruèja oznaèio je brojem. mnoga Brod-mannova podruèja izazivaju proturjeèja. Zanimlji vo mij e kako je Santiago Cajal. za 27 Robert Winston: LJUDSKI UM razliku od Brodmannove kæeri. prikazi glavnih podruèja kortikalne funkcije. stoje Golgija. pa joj je posvetio velik dio ostatka svoje znanstvene karijere. prvi put u ivotu. sretan i s krovom nad glavom. Za neurol ogiju se poèeo zanimati kad se zarazio difterijom. napredovanje u Berlinu gaje zaobi lo . Bilo mije devet kad je umro. premda je rabio istu vrstu mikroskopa sliène tehnike boje nja. razbjesnilo i ogorèilo.. VVurzburgu i Berlinu. ali . Radio je u vicarskoj. kad bolje poznajem psihologiju znanstvenika. On je utvrdio 52 zasebne mo dane regije. Stoga je. dobio upalu pluæa i takoðer je nije shvatio ozbiljno. to mi se èini posve nor26 Tijelo.

f iziku te francusku knji evnost. Brodmannovje rad temeljan jer je uz mo danu kartografiju ukljuèivao i i poreðivanje ti h karata s onima u glodavaca i primata..svejedno je to bila smrt koja se danas. To mo dano podruèje. govora«.* Leborgneov konzervirani mozak danas je izlo en u pari kom muzeju Dupuvtren. tilo jezika. mo e se reæi. trana protivnom opæem dobru. koje u njegovo doba nisu uviji bile smatrane vrijednima. lijeva donja èeona vijuga. Regiju povezanu s njom otac freno gije nazvao je »organ 15«.uglavnom osamdeset ili vi e godina p oslije njegove sm ti. koje je bilo. Godine 1861 . i sigurno ne bi zbila. Saznanje da su odreðena mo dana podruèja va na za pojedine funkcije bilo je va an korak naprijed u povijesti neurolog ije. ponajprije policija i Katolièka crkv a. barem uopæeno. postalo je poznat o kao Brocino podruèje. kad imamo bolje antibiotike. Opisao je irenje ti mora kroz vene. travnja 1861. pacijent koji je godinama nepokretan le ao na Brocinu bolnièkom odjelu. no taj g je interes uvalio u priliène nevolje. drugi su se posvetili oj æenitijem prouèavanju mozga. gdje je diplomirao s dvadeset godin. nije bio toliko sklon Gallu priznati za slugu za identificiranje gotovo istog mo * Nedavni skanovi Leborgneova mozga. Diplomirao je i matematiku. koje je ovaj nazvao »organ 14« i o sao ga kao s redi te za »pamæenje rijeèi«. Dakako. Usto je na do brovoljcima iz redova sti denata medicine mjerio temperaturu ko e lubanje tijekom raznih mentalni aktivnosti. U policijskim je dosjeima st ajalo daje »sun njiva osoba«. Pari ke su ga vlasti. Ubrzo je poèeo r.. Leborgne. obranjeni su t ek nakon pojave tehnika poput m gnetske rezonance. pa je bio uvjeren daje sposobnost govora lokalizirana u pred njem dijelu mozga. prisustvovao predavanju Ernesta Aubertina u An tropolo k om dru tvu koje æe mu promijeniti ivot. koji se èuva u staklenci.« Usprkos tom komplimentu. blizu postaje podzemne eljeznice Odeon. umro je od sepse i gangrene desne noge. je imao neporecivu zaslugu u postavljanju velikog naèela cereb ralne lokalizacije. 29 Robert VVinston: LJUDSKI UM danog podruèja pedesetak godina prije. Njeg ovo je stanje bilo toliko poznato meðu njegovateljima da su mu nadjenuli nadimak »Ta n«. Njegovi poku æ ji popular izacije toga podruèja znanosti doveli su do toga da su ga stalno slije dili polica jci u civilu te daje prokazivan kao podrivaè. > Lokalizacija mo danih funkcija Neposredno prije nego to su znanstvenici poput Brodmanna poèeli izraðiva karte slo enog mikroskopskog ustroja mo danog tkiva. Tjedan poslije. u Rue de l'Ecole de Medecine 15. diti u bolnicama Hotel Dieu i Bice tre te je postavljen za profesora patologije n Pari kom sveuèili tu. U to je doba rasprava o znanju o èovjeku sm. Brocaje na ao slièna o teæenja u istome dijelu mozga kod èak 25 pacijenata koji su izgubil i sposobnost govora. poèetna toèka ovostoljetnih otkriæa u fizi ologiji [mozga]. mnogo bliskije na em shvaæanju kako r di mozak. utjecaj manjkave prehrane na pojavu rahitisa i nasljedno prc padanje mi iæa zbog mi iæne distrofije. i Broci je slava bila zajamèena. zadivila gaje i antropol ogija. a samim time i dobru dr ave. Imao je iznimno i staknutu karijeru. Kako je zapravo bio erudit. Brocaje otkrio leziju na povr ini lijeve strane èeonog re nja njegova m ozga. Brocaje velikodu no odao poèast omalova enom frenologu Gallu. Paul Pierre Broca bio je jedan od najbriljantn jih mladiæa na studiju medic ine u Parizu. Desna strana Leborgneova tijela bilaje oduzeta trid esetak godina i na bilo koje pitanje mogao je odgovoriti samo rijeèima »tan-tan«. pokazuju daje ozl ijeðeno podruèje zapravo bilo dosta veæe nego stoje Broca opisao. mozak i um Lijeva mo dana polutka s oznaèenim Brocinim podruèjem i poèeo je tra iti pacijenta s te kim govornim poremeæajem. No danas se izraðuju nove karte. Doveo je do mnogo b ljeg razumijevanja m oguæeg naèina rada razlièitih podruèja kore velikog me ga. Paul B roca odluèio je naæi mozak prikladan za prouèavanjt 28 Tijelo. a najavne antropolo k skupove u njegov oj organizaciji dolazili su agenti i dou nici. Aubertin je bio uèenik fre nologa Galla. Kad je umro. Do 1863. Broca je 4. zapisaoje: »Gali. temelji Brodmannovih zamisli. uhodil i nadzirale svaki njegov korak. skeniranja PET-om te identifi kacije kemikalija u razlièiti mo danim regijama . g. .

Mu karac se alio da svaki put kad otvori oèi èuj dubok i glasan zvuk. Pokazalo se daje prosj eèna masa mu kog mozga 1325 grama. Nakon operac ije pacijentu je u lubanji. otvaranje lubanje nije ba bio postu pak primjenjiv na ljudima. No veæ je 1902. mozgu je potrebno vi e kisika kako bi dovr io svoju zadaæu. Nadogradio je stetoskop tako da su pojaèane zvuène vibracije mogle pomicati iglu bubnja koji je bilje io promjene u zvuku protoka krvi. Prvi koji je mjerio mo danu elektriènu aktivnost u èovjeka vjerojatno je bio Austrijan ac dr. Dok sn bili studenti na i bi efovi od nas uvij ek zahtijevali da oslu kujemo udaljene. prikladnih instrumenata za to dugo nije bilo. stoje bio pogled koji su dijelili mnogi znanstvei ci (osobito darvinisti) njegova doba. vjerojatno je bio prva osoba koja je »snimila« mo danu aktivnost. Osamdeseti h godina devetnaestog stoljeæa postajalo je sve jasnije da bi mozak mogao stvarati elektriènu aktivnost. svoju karijeru okonèao na polo aju izabranog èla: g ornjeg doma francuskog parlamenta. Fulton je zakljuèio da ga uzrokuje zapletaj krvnih ila u vidnom p odruèju te daje duboki zvuk koji obojica èuju bio zvuk kaotiènog protoka krvi. na ao nekoliko osoba o teæene lubanje. izjavio je. a ensk 180 grama manje. izuma lorda Kelvina . tj. No premda su mjerenja mo danog krvnog protoka posljednjih godina postala va an dio p raæenja mo dane aktivnosti. na mjestu gdje je ukl. Godine 1928. U kasnijim antomski istra ivanji ma usporeðivao je velièine mozgova uzetih iz mu kih i enskih eva. prouèavaoje to se zbiva s mozgovima majmuna i zeèeva kad se prema njihovim oèima usmjeri svjetlost. morao im je skinuti gornji dio lubanje. stoje umna aktivnost intenzivnija. pa je krvni protok jaèi. Mjerenje mo dane funkcije Jedan od meni najdra ih trenutaka bio je kad sam dobio prvi stetoskop. Iznimno domi ljati Fulton èakje razvio vrlo prim itivan stroj za »snimanje«. Zvuk se osobito pojaèavao kad bi pacijent poku ao èitati. p .krvare nje iz mo danih ila bilo je r to stoje dvadesetak godina prije toga krajnje pomno do kumentirao u svoj monografiji od devet stotina stranica. Nisam èuo ni ta. Kad se politièka klima u Fra ncuskoj pi mijenila. na polo aju senatora. Od te li u bilo koju klinièku bolnicu. njana kost.Broca nije uvijek imao toliko sreæe s istra ivanjima. pa su pokusi koji su u to doba najvi e obeæavali bili upravo on i koji su poku avali uhvatiti te slabe signale. Bolji stu denti èak 5 slu ali vrat. kad je radio n( 30 Tijelo. Kad se vratio iz rata. a ja se sjeæam da sam jednom prigodom zbunio svojeg postarij e pacijenta i sebe oslu kujuæi njegovo koljeno. um bi postajao ne t glasniji. pa je uobièajen izazov bio o glumiti da èuje um kad je to bilo gotovo nemoguæe. Kak o smo napredova nismo morali slu ati samo zvukove disanja ili rada srca. èuo je za pacijenta s postupnim si. Hans Berger. Dok se obuèavao za lijeènika u Bostonu. lijeènik na medicins kom fakultetu u Liverpoolu. pa je primitivnim elektrodama i galvanometrom poku ao otkriti mo e li zabilje iti slabu elektriènu aktivnost. To gaje dovelo do oèitog (al i pogre nog) zakljuèka da mu karci pametniji od ena. ostala pukotina. ona bi stala naglo prodirat i u zaposleni dio mozga. Brocaje 1880. kojim < se dièiti noseæi ga oko vrata il i. mozak i um to zahtjevno. U tom dobu razmjerno primitivne anestezije. Dak le. ali moja je ski pina bi la zadivljena. ponosne poèetnike i novije studente jo m jek æete prepoznat i po »dizajnerskom« modnom dodatku. Prije Prvoga svjetskog rata zapoèeo je s pokusima na ivotinjama . stetoskopu. jer kad bi pacijent otvorio oèi da se poslu i preostalim vidom. a kako bi spojio primitivne sonde na povr inu moz ga. Elektriènih svjetiljaka jo nije bilo. Elektriène impulse bilje io je pomoæu zrca la spojenog s tankom zavojnicom. John Fulton do ao je do novog otkriæa kad je poslu ao potilja pacijentove glave. ubrzo po slu benom imenovanju um je zbog puknuæa mo dane aneurizme . no njihovi su rezultati uglavnom bili neuvjerljivi i beskorisni. dakle dok je bio ob èan sta ist u bolnic i Peter Bent Brigham. Fulton je uzeo stetoskop i prepoznao zvuk koji klinièari obièno nazivaju tihi » um« . Tako o premljen. tzv. Bez namjere da zadivi kolege. zrcalnog galvanometra. Tek su 1930-ih razvijene elektrode dovoljno osjetljiv e za rutinsko bilje enje promjena u naboju kroz kosti i ko u lubanje. nehajnije. kr æanin. i he i potpuno nejasne zvukove u di nom sust avu. pa s e zadovoljio otvorenim plamenom. Ri-chard Caton. bljenjem vida nad kojim nije uspjela operacija otklanjanja abnormalnih krvni ila u potiljku. U javnosti slovio kao dobar govornik i zabavan pripovjedaè te velikodu an i suosjeæaj.zvuk pulsirajuæe bujice izazvane turbulent im protokom krvi. prebaèenog preko ramena. Nekom okrutnom ironijom.

dosta iznenaðujuæe. Ono stoje Berger u njemu.najvi e do nekoliko minuta. kojih se uzorak i frekve cija mijenjaju tijeko m aktivnosti.« Bio je protivnik nacistièkog re ima. Ponovno je na ao nekoliko osoba s o teæenjima lubanjskih kosti ( to nakon ratnih pusto enja u Njemaèko . buduæi daje 1938. u sklopu kojeg skovao p ojam »elektroencefalogram«. neuroznanstvenoj povijesti. Kad j e 1937. sna ni mu k arci iz mjesne vatrogasne postaje u Lundu. Svoje pokuse provodio je najstro oj taj nosti. Nakon to su ubrizgali ksenon. Mo e se reæi i prolazi kroz svojevrsnu renesansu u toj vrsti istra ivanja. opisao. te raznim naèinima mjerio njihovu mo danu aktiv nost. krupni. mo e se naèiniti trodimenzionalna slik . prilièno neselektivan oblik praæer mo danih elektriènih signala . mi iæavi mu kar ci bili bi vjerojatno najgori kandidati za takvu vrstu postupka jer su skloni on esvijestiti se èim ugledaju iglu. kad nema umjetnih podra aja. Elektroencefalografija (EEG) ogranièena je metoda kad je posrijedi m renje mo danih funkcija. skandinavski su znanstvenici njegovo kretanje kroz mo dani krvotok mogli pratiti Geigerovim brojaèima koje su dr ali blizu glave pacijent a. nije bilo prete ko). broji do deset ili razmi lja o lijepim stvarima. Ona je. primjerice . bili prvi ritmovi u fiziolo giji ljudskog mozga.oèeo je rabiti napredniju opremu koja je u meðuvremenu postala dostupna.) No bez obzira na grubost postupka. Tri godine poslije oduzeo sije ivot objesiv i se u b nici u kojoj je r adio. slovi kao prijelomnic. No ubrz o je shvatio da mo e mjeriti slabe oscilacije u elektriènim signalima koji se 31 Robert Winston: LJUDSKI UM pojavljuju spontano. alfa valovi. Taj rad. poput televizijskog prijamnika koji poku a »uhvatiti« sve postaje odjednom. koji su ivjeli c 32 Tijelo. a rezu ltantne gama-zrake oèitavaju se dok ispitanik obavlja zadanu aktivnost. objavljen 1929. a itlerov uspon pratio s rastuæom gorèinom i poti teno æu. zraèenje æe biti jaèe. Uporaba radioizotopa Tijekom 1970-ih ekipa danskih i vedskih istra ivaèa otkrila je novu tehnik Odmjeriv i k olièinu zraèenja Geigerovim brojaèima.. ajedin i ispitanici koji su to mogli podnijeti bili su. konaèno dobio meðunarodno p znanje na Pari kom psihologijskom kongresu. Sama injekcija nije bila ba ugodan do ivljaj . Logika je bila sljedeæa: to veæi krvni protok. naime. Iz tih ranih mukotrpnih pokusa roðena je tehnika pozitronske emisijske tomogra fije (PET). danas se rabe samo izotopi s vrlo kratkim vremen om poluraspada . lupkanja prstima te èak zami ljanja kako èine nagle pokre te. to omoguæuju napredna raèunala. te ka i oprezna. No u posljednja je tri desetljeæa elektroe cefalografija unaprijeðena i uvelike se rabi u neuropsihologiji. naime. Nikoga nije pu tao u laboratorij. Do razmj erno nedavno mislilo se daje gol vo beskorisna za istra ivaèe koji nastoje izolirati mo danu aktivnost povezai s odreðenim mislima ili osjeæajima. krupni. Jedan od njih sastojao se od podra ivanja elektrodom jedne strane mozga i pr aæenja hoæe li se na suprotnoj strani pojaviti bilo kakvi primjetni impulsi. (Po mojem iskustvu. ubrizgali su siæu nu ko èinu radioaktivnog plina u i pitanikov krvotok. p sve bezopasan i inertan. no nekolikoje nje govih izotopa radioaktivno. Istodobnom obradom nekoliko mil ijuna tih oèitanja. pretpostavljam. plakao je govoreæi: »Ali u N maèkoj nisam toliko slavan. P in koji su uporabili bio je ksenon. mozak i um nekoliko sati do nekoliko dana. U PET-u se u krv ubrizgava radioaktivna tvar kratkog vremena poluraspada. Opsjedao gaje strah da bi drugi mogli prisvojiti njeg rad i proganjali su ga m nogi proma aji koje je uèinio tijekom tridesetogod njeg bavljenja tim podruèjem. znanstvenici su uspjeli naèiniti slike protoka krvi kroz mozgove ispitanika dok su ovi obavlja li zadaæe poput slu anja govora.da bi u glavu u la dovoljna kolièina ksenona trebalo je ruèno ubrizgati injekciju izravno u ka-rotidnu arteriju. a kolegama nikad nije sr minjao to istra uje . bio ist ran sa S euèili ta uJeni. Berger je bio neobièna osoba. Radioa tivni izotopi s vremenom se raspadaju i napos ljetku gube svoju radioaktivno. Radioaktivnost neke tvari obièno se izra ava njezini m vremenom poluraspad vremenom potrebnim da se polovica njezinih radioaktivnih a toma raspadn Spojevi kratkog vremena poluraspada va ni su u medicinskim mjerenjima ji pacijenti primaju samo brzo opadajuæu kolièinu zraèenja u vrlo malim dozam U svrhe u koje su nekad rabljeni radioaktivni izotopi ksenona.

Mozak je s niman kad je dobrovoljac promatrao prazan zaslon te ponovno kadje na zaslonu bil a. primjerice. usto. atomsk i pijun. koliko neskladnome skupu razlièitih zgrada. pripremljen za ubrizgavan pohranjen u priklad nu boèicu i zatim u platnenu vreæicu. Tako su fiziolozi i psiholozi mogli saznati koji je dio mozga aktivno povezan s èitanjem. oprezno r pipao druge ljestve koje je sa suprotne strane èvrsto dr a o pomoænik. lijeènik je dao znak i iz top j e podignut kroz prozor sobe glavne sestre odjela. Na jutro ubrizgavanja Geigerov brojaè i pacijentica bili su spremni. Strojevi su bili golemi i skupi . neka rijeè. Pose bno 33 Robert Winston: LJUDSKI UM se nezgodnim pokazao pri poku aju ubrizgavanja izotopa kratkog vremena { luraspada u pacijente koji nisu bili u tomografu. Pokraj prozora postavljenje tap pecanje s kotur om. Ali pacijentica je u m ðuvremenu osjetila zov prirode. imao je vrijeme { luraspada od sedam minuta. Nakon brojnih uvj ravanja kroz t e ka drvena vrata. Kao skup betonskih i drvenih zdanja. Probe su protekle bez te koæa i utvrðeno da se ampulu. Jedna moær 34 Tijelo. dobic zadaæu snimiti vrat pacij entice smje tene na drugome katu glavne zgrade. ponajprije zami ljen kao moguæi naèin davanja du boke rendgenske terapije oboljelima od raka. zgrada od opeke. velièinom i oblikom nalik pravom spremniku izotopa. pacijentica je izi la. Nemam pojma je li pacijen èina do titna lijezda bila pozitivna na Ge igerovu brojaèu. za stvaranje izotopa kratkog poluraspada koji ispitanika neæe pre vi e ozraèiti. Prezaposleni sta is t istrèao je nekoliko probr trkova kako bi taj iznimno vrijedan izotop. mogao biti sigurno donesen iz ciklotrona udalje nog oko èetiri s tine metara. izdvojenih zgrada za ambulantne bolesnike te ratnih skloni ta i monta nih obj ekata. Kad je privezao vreæicu s boèicom. mozak i um tehnika koja je dosta brzo uvedena bilo je substrakcijsko skaniranje. Jedan od takvih zatvorenika bio je George Blake. golema mre a. goto vo nasumce razbacanih pokraj zatvora Wormwood Scrubs. Izotop koji je ta lij da mogla apsorbirati i koji je stoga pr ogla en prikladnim. primjerice. Bio je. ali ne ba prikladan za nekoga tko poku ava urno stiæi s jednog mjesta na drugo. i n enjera. ciklotron. Ham-mersmithski ciklotron. bio je takoðer rabljen za stvaranje r adioaktivnih nukleotida za ubrizgavanje u pacijente koji su morali biti snimljen i nekim drugim tehnikama. bicikl i tap z a pecanj velikim koturom bili su spremni. Premda je PET bio korak naprijed. bolnièki prostor bio je idealan za progonjenika koji tra i privremeno skrovi te . taman naèinj en i uklopljen u t\ nositeljicu. Kad sam 1969. pa joj je preznojeni èk medicinske ekipe usp io ubrizgati izotop malo vi e od dvije minute prije rol -jo uvijek neoboreni hammer smithski rekord. On je z atim sjeo na bicikl i bjesomuèi vrteæi pedale stigao do vanjskog zida. Jedan od mojih kolega. otvorenje najbl prozor na gornjem katu zgrade ciklotrona i boèicaje baèena okomito u mre koju je dr ao lijeènik na parkirali tu. spust se njima te odsprintao dvjesto metara do stra nje strane prizemlja bolnice. S vremena na vrijeme neki od pustolovnijih gostiju Krune iskrali bi se preko zida pokraj strogo èuvanog kril a i u li na bolnièki posjed. pa se zakljuèala u zahodu. bila je potrebna vojska fizièara. kao vrlo mlad lijeènik i istra ivaè prvi put do ao u Hammersmith. odakle je u pravi èas spu tena nit iz k otu tapa za pecanje. nedvojbeno je bil o rijeè o postupku velikih razmjera. Kad je izotop izvaðen iz stroja. prostorija stare u bo nice. Dvije aluminijske ljestve. kemièara i raèunalnih operatera. uspeo se uz n jega ljestvama. d kata ispod endokrinolo kog odjela. bri no smje tenome u zg di u kojoj se nalaz io ciklotron. Njezin krevet pribli en prozoru na drugome katu.za tomograf u londonskoj bolnici Hammersmith. potreban i mali nuklearni rea ktor. nije tol iko nalikovala uobièajenoj bolnici. iz cik trona mo e don ijeti za èetiri i pol minute. mladi lijeènik. ] ko bi utvrdio kako joj funkcioni raju do titne lijezde. Slika zaposlenog mozga Ciklotron u Hammersmithu bio je iznimno va an preduvjet za konstrukcijuje nog od p rvih europskih pozitronskih emisijskih tomografa za snimanje mozg Uporaba tvari s radioaktivnim kisikom ili radioaktivnom glukozom omoguæi je istodobno mjerenje m o danog krvnog protoka i metabolizma. No te koæa je bila u tome stoje sva pozornost koja .mozga tijekom izvoðenja zadaæe.

napose ako mu je s vrha istra ivanje.« Da meni tehn èar to ka e. Koristan je. pa se MR uvelike rabi za uzastopna istra ivanja mozgova di brovoljnih ispitanika. Mo e pratiti vrlo specifiène pokazatelje m o dane aktivnosti. ali ponajprije zbog ogranièenja koja bi vjerojatno prati la svaki proces koji obuhvaæa ubrizgavanje radioaktivnih tvari. a poslje dnjih se godina MR sve vi e rabi umjesto starih slikovnih tel nika. pri ao m je tehnièar i rekao.. p k. molekule u tijelu postavit æe se poput siæu nih igala 35 Robert Vtfinston: LJUDSKI UM kompasa. Etièk a povjerenstva opravdano su oprezna pri odobravanju tehnika koje obuhvaæaju PET ko ji bi ispitanika mogao izlo iti bilo kakvu suvi nom riziku ozraèivanja. zanima li istra ivaèa. Molekule u razlièitim tkivima vrte se malo drukèijim brzinam pri èemu emitiraju signal koji prepoznaju nizovi osjetnika povezanih s raèi nalom. koliko znam bez rizika. Opetovano bi izlaganje zraèenju bilo tetno.ene zbog moguæe tru dnoæe. 1 svakom sluèaju. va an korak naprijed bila je funkc onalna magnetska rezonancija ili fMR. funkcija dopamina. nije bilo suðeno da bude tehnologija koja æe to shvaæanje zbaciti s prijestolja. Taj veliki znanstvenik prilièno mi j poti teno isprièao pr ièu o tome kako je nedavno sjedio u MR skaneru radi sn manja vlastitog mozga. a ne lijeèenje. Usto. va je mozak posve normalan. Povrh toga ne iziskuje da njime upravlj cijela kohorta osoblja. primjerice kla siènog rendgena.je pridavana proizvodnji izotopa i smi ljanju fizike procesa snimanja znaèila da naj bolji u upravljanju strojem nisu bili znanstvenici koji su provodili istra ivanja o radu mozga. Stoga. a sumnja se na postojanje komadiæa metala u lubanji. Danas se stoga PET uglavnom rabi za specifiène indikacije za koje je potrebno saznati toèan protok krvi. za psiho logijsku procjenu slu ne funkcije jer je tomograf. nego je jeftiniji od PET-a. MR ne samo da daje iznimno jasne snimke u kratkom vremenu. MR nije posljednja rijeè u tehnologiji mo dane kartografije. PET ima ogranièenu razluèivost. za razliku od magnetnog rezonat ora koji ga je zamalo istisnuo. osjeæao bih se spokojno. a to je veliko ogranièenje. dobio Nobelovu nagradu za izniman doprinos pobol sanju tehnolo gije magnetske rezonancije. Ona iskori tav a svojstvo hemoglobin. Veliki je nedostat ak PET-a to ne dopu ta uzastopno snimanje. razmjerno pristupaèna tehnologija kojom se gotovo svaki znanstveni] mo e poslu iti kako bi provjerio svoju hipotezu. Ukratko. to donekle oslikava èinjenicu da se mozak koji stvara velika ir telektualna postignuæa najèe æe ne razlikuje od »obiènih« mozgova. i to. psihologija u neku ruku bila robom novonastal og raèunalstva. U ne to novije doba. buduæi da velik broj neurolo kih istra ivanja iziskuje pono vno promatranje istog ispitanika u drukèijim uvjetima. Tehnika daje zadi vljujuæe trodimenzionalne slike. Molekule je zatim moguæe izbaciti iz osi tako da ih se izlo i impuls radiov alova. U knjizi Ljudski inst inkt potanko sam objasnio snimanje MR-om. »Profesore. Posljednjih ji godina d . Alija nisam do bio Nobelovu nagradu. nij e mu bilo suðeno da nam omoguæi stvaranje podrobne karte svjesnosti. Danas gotovo svaka velika bolnica posjeduje magnetni rt zonator. a djecu zbog mnogo stro e granice prihvatljivosti i sigurnosti postupaka. U to je doba. pisac u New Scientist i autor knjige Going Inside . Ko lièina kisika koj nosi »mo dani« hemoglobin mijenja stupanj u kojem on remeti magnetsko p( lje. dom mo e s e konstruirati trodimenzionalna slika velike jasnoæe. MRje »tehnika snimanja mozga za masovnu upe rabu«. Dok sam pisao ovu knjigu. da prenosi kisik. Dakle. zatim za tra enje tumora (koji obièno imaju visoku metabolièku aktivnost) te za snimanje osoba kod kojih se ne mo e rabiti magnetska rezonancija (MR). PET se takoðer uvelike rabi za istra ivanje lijekova koji bi mogli djelovati u mozgu. pigmenta u crvenim krvnim stanicama. pa snimke mo danih organa nisu o tre. dj elomice zbog svoje skupoæe. K ao stoje opisuje John McCrone. primjerice. imao sam èast upoznati profesora Richarda Ernsl iz vicars ke. vrlo tih. koji je 1991. u takvim je istra ivanj ima osobito preporuèljivo kao ispitanike izbjegavati ene i djecu . Nako n to su sve fotografije bile snimljene. naime. postavimo li osobu u jako mag netsko polje. Èini se daje ponovlje na izlo enost èak i vrlo jakim magnetskim pi ljima bezopasna. r ecimo. Magnetska rezonancija pokazala se izni mno va nim instrumentom u kognitivnim i mo danim istra ivanjima. PET-u. takoðer. PET mo e biti poprilièno va an. a ne samo krvni protok. Prihvaæeno je bilo shvaæanje da ljudski mozak nije ni ta vi e od vrlo slo e og logièkog stroja èija æe se kopija moæi naèiniti èim postanemo bolji programeri. Na temelju mnogih oèitanja iz malo drukèijih kutova i raèunalnom obr. premda nam je PET dao neke vrlo uzbudljive trodimenzionalne prikaze mozga na djelu..

jedna od v elikih prednosti MEG-a jest njezi na brzina. osjetljiv. no èak i tada pokuse mo < pokvariti najmanji pokret. S vremena na vrijeme zapravo nalazio u sredi tu elektriènih izboja opreme kojom je bio okru en. Zajedno s Huxleyjem. Nisu imali sreæe samo u jednome smislu . Radio je na terenu i mnoge je sate proveo leteæi privezan u skuèenom p rostoru u repu borbenih zrakoplova. nj govje ratni rad nedvojbeno spasio nebrojene ivote i bio jedno od n ajva nij obrambenih postignuæa u novijoj vojnoj povijesti. jerje njegovoj opremi trebao napon od 15 000 volta. Ida Hyde konstruirala na Harvardu siæu ne stakl ene cijevi promjera tri mikrona. izol iranim sobama. stoje najutjecajn polo aj u brit anskoj znanosti. bile su dobri elektrièni vodièi. uporabljiva je sa mo u posebno konstruiranim. Takoðer poput Hodgkin napos ljetku je postao predsjednikom Kraljevskog dru tva. Relevantniji za n euroznanost bio je pionirski rad Ang lique Arvanitaki.lignje -uhvaæene u moru pokraj Plymoutha. Kako se misli pojavljuju i nestaju u djeliæima sekunde. poput mi iænih.aljnja pobolj anja ponudila magnetoencefalografija (MEG). Od njegovih se iskustava zasigurno dizala ko sa na glavi. dakle promjera pola milimetra. jo uvijek govorim o anici debljine ljudske vlasi. k. Ipak.. Posljednjih je godina njegov rad na londonsko University Colleg eu vi e usredotoèen na mi iæe. Govoreæi u Stockholmu. za svoj rad nagraðeni Nobelovom nagradom. Prouèavanje rada pojedinaènih neurona Jedan od najva nijih napredaka znanosti o mozgu bio je razvoj metode utvrðivanja to p ojedina ivèana stanica radi u odreðenom trenutku. Uvelike je pridonio razvoju radara u borbenim zrakoplovima kako bi piloti mogli prepoznati bombarde re Luftwaffe. Zanimale su je stanice koje ! ste u. Njihova se genijalnost zrcalila i u èinje nici da su se dosjetili rabiti ivotinje s neobièno velikim ivèanim stanicama . Do li su do iznenaðujuæeg otkriæa. otkrili su da potencijal u mirovanju unutar stanice iznosi -60 milivolta te da tijekom ivèanog impulsa raste do vr nih +40 milivo lta. Godine 1902. svaka teh nologija koja ih mo e pratiti vjerojatno æe postati koristan instrument. bio jednako n adaren student u Cambridgeu. No prostorna joj je razluèivost mala i ne previ e razlièita od EEG-ove. a mjes ec dana kasnije Britanija je bila u ratu s Njemaèkom. Hodgkina se dr i jednim od najveæih fiziologa pro loga stoljeæa. koji su 1963. Druga znaèajn a prednost nad EEG-om (kad pozadinska elektrièna aktivnost mo e poremetiti sliku) je st da ko a. Prouèavanje zasebnih stanica mjerenjem njihove elektriène aktivno sti va na je alternativa promatranju podruène mo dane aktivnosti koja nam omoguæuje da v idimo to pojedini elementi rade unutar regije koja nas zanima. Alan Hodgkin bio je briljantan znanstvenik (i pomalo se amaterski bavio matemati kom). Veæina tih pokusa raðena je na laborato rijskim ivotinjama. Poput mnogih dobrih znanstvenik zadr ao je osjeæaj mjer e glede svojih postignuæa. pa mu je Ministarstvo rata nalo ilo da se bavi radarima. Kad ka em »velika« ivèana stanica. Pozitronski tomografi mogu mjeriti ono to se u mozgu dogodi ti jekom nekoliko minuta. Andrew Huxley. a u rijetkoj atmosferi na tri do pet tisuæa meta37 Robert VVinston: LJUDSKI UM ra bilaje sklona sna nom iskrenju bez najave. Kako ih je napur la slanom vodom. Ona je secirala divovske . prikazao je elektriènu aktivn ost ivaca te proces »okida-nja« impulsa. Ni blizu svojim oèekivanjima. Rat je takoðer p roveo baveæi se radarima. Zanimanje za mjerenja pojedinaènih ivèanih stanica potjeèe iz 1940-ih i prekrasno produ ktivne suradnje dvojice iznimnih znanstvenika Andrewa Huxleyja i Alana Hodgkina. Nobelove nagrade dodijeljene ovim velikanima pone to su zasjenile va no ranijih rado va na mikroelektrodama. a njihovo prepoznavanje te ko. skromno je iskazao tovan Hodgkinu kao svojem uèitelju. Hodgkin i Huxley izazvali su revoluciju uvoðen jem siæu ne elektrode izravno u ivèanu stanicu. fMR tijekom nekoliko sekunda. tehnologija s posobna oèitavati maju ne tragove emitirane magnetske aktivno sti. Bu duæi da su signali tako slabi. a MEG mo e snimit 36 Tijelo. dijete u izvanredno darovitoj znanstvenoj obitelji. kosa i lubanjske kosti ne ometaju promjene u magnetskom polju koje se zbivaju u mozgu. a manje na ivce. Poput Hodgkinova. mu je dodijeljena zajednièka Nobe lova nagrada.do otkriæa su do li srpnja 1939. i to doslovce. i vi e razvijajuæi radare za topni tvo i bojne brodove. mozak i um tisuæinku sekunde.

shizofrenije i Creutzfeldt-Jako-bove bole sti. Jedno nedavno istra ivanje hipokampusa obuhv. U tome smislu. poput vinskih mu ica i. mozak i um velikog broja ivèanih stanica pri zajednièkom radu zasigurno krije mnoge putove k bol jem shvaæanju prirode ljudskog uma. Prvo. I njih moramo shvaæati posve ozbiljno. mislim. a uvijek treba dati prednost moguæim vrijednim alte rnativama. Pokazala je. pomakne odreðeni ud. No u suvremenim istra ivanj ma ivèanih stanica elektroda ne mora uæi u ivèanu stanicu. moraju nastaviti. Istra ivanja na ivotinjama posljednjih su godina izlo ena iznimno nepi jateljskim nap adima. Niz fiziologa uspio je. a ivotinje moraj u biti èiste. remene ili torbice. a ivotinjama se daju sredstva protiv bolova. udobno i sigurno smje tene te po tovane. iziskivala su rad na sisavcima. prije svega. To je tehnika koju i sam rabii u vlastitim prouèavanjima jaja aca i zametaka. Taj je pristup nedavno do ivi uzbudljiv napredak. pa se moglo prouèava manje ivèane stanice.stanice meku aca. primjerice lubanjskih tumora .svodi se na najmanju moguæu mjeru. mo emo toèno mjeriti njezinu aktiv nos Pratimo li tako promjene u elektriènom potencijalu pojedinaènih stanica ka ivotin ja. æaloje istodobno praæenje najmanje 150 stanica. koja se danas nameæu stro e nego ikad. No kako mozak sisavaca ima jedinstvenu koru. da i èane stanice ritmièno stvaraju elektriène impulse te da jedna ivè na stanic u neposrednoj blizini druge mo e utjecati na njezin izboj. Postoje li dokazi da ivotinja ne prest aje trpjeti bol nakon pokusa. a elimo li spa avati ljudske ivote ti se pokusi . meðutim. Nekoliko je osnovnih naèela koja eksperimentatori moraju uzeti u obzir. mo e se n ti na razmjerno »primitivnim« stvorenjima. moraje se usmrtiti brzo i èovjeèno. moraju se provoditi uz primjenu anestezije ili analgetika. ne to prije Hu xleyja i Hodgkina. Kao to æemo stalno viðati u ovoj knjizi. dragocjenih za shvaæanje èovjekovih ivèanih funkcija. mnoga istra ivanja uma. Vrlo je malo pokusa koji izaziv aju bol. ali prouè vanj 38 Tijelo. ne rje ava zagonetke mo danog funkcioniranja. primjerice. Etika se temelji na naèelu nepovredivosti ivota . kolièina pokusa mora biti svedena na minimum. Tu postoji sna an moralni imperativ.ljudskoga. nije etièno ponavljati pokuse samo zbog manjih pobolj anj a. tj. a to je da se tanl staklene cijevi. Veæinu znanstvenika to zbunjuje jer veæina stanovni t' jede meso i nosi ko nate c ipele. Iznenaðujuæi roj mo danih istra ivanja. svi pokusi morajujamèiti najmanju moguæu patnju te. depresije. lako mogu uvuæi u v rlo tanke kanale. nakon to ih se u napregnutom stanju kratko zagrije laserskoi zrakom. moraju dobiti prednost. nau< ne to novo. moraju biti obavljana na njima . mo da. Jedno stanièna znanost nipc to. Ali imamo takoðer va ne moraln e obveze prema ivotima i dobrobiti ivotinja. ako su dobra zamjena. dru tvom bi zavladala ne-èovjeènost. istodobno snimiti veæi brc ivotinjskih ivèanih stanica. mo emo doæi do va nih spoznaja. k ognitivna neuroznanost. meku aca.poput ispitivanja kako izbjeæi ili minimalizira ti ljudsku bol ili kako pobolj ati anesteziju . Staklo krasi jedno vrijedno svojstvo. Istra ivanja na ivotinjama Nijedna sa eta povijest neuroznanosti nije moguæa bez rasprave o uporabi pokusnih ivo tinja. treba shvatiti ozbiljno. ugleda togod ili. S vremenom su elektrode umnogome pobolj ane. pravila pona anja pri è vjeènom postupanju sa ivotinjama. 39 Robert Winston: LJUDSKI UM èak i ako su skuplje ili zahtjevnije. naime. pokusi na Iju skim tkivima ili istra ivanja na jednostavnim jednostaniènim organizmima beskralje njacima. pri provoðenju bilo kakvih istra ivanja na ivotinjama mora postojati potvrda da su istra iv anja korisna te da æe vjerojatno dovesti do mjera s razumnim izgledima za pobolj anj e zdravlja. U onima u kojima ga ima . Propisi za uzgoj ivotin mnogo su bla i od propisa za lab . Drugo. Tehnike staniènih kultura. ako postoji bilo kakav bol. mo danih o teæenja u novoroðenèadi. Istra ivanja niza ozbiljnih ili smrtonosnih bolesti. isprva morskih z kana i kopnenih pu eva. Vrlo tanka st. klena elektroda bezbolno se uvodi u mozak ivotinje i kad se njezin vrh naðe neposrednoj blizini ivèane stanice. Kad to ne bismo èinili. pokusi na ivotinjama imaju sredi nju ulo gu u razja njavanju naèina rada mozga jo od Galenova doba u drugom stoljeæu. Treæe. Nemamo nikakvo pravo tjerati ivotinje da pate vi e nego stoje apsolutno nu no i u svakome trenutku s njima moramo postupati èovjeèno i s po tovanjem. Dakle. kao to smo vidjeli.u to mo ete biti sigurni.

Te osobe nisu rabile ivotinje radi svoje karijere. Svi mi.katkad u veli kom broji Bilo koje drugo rje enje. nemoralni su jer zastra uju i u asavaju. svaka boèica lijeka i s1 pripravci u europskim zemljama trebali nositi jasnu oznaku: »Ovaj priprava proizveden je. prije nego to aktivisti za ivotinjska pra\ uvjere ljude da su istra ivanja na ivotinjama pogre na. Èinile su to jer su vjerovale. onda je to zato to se vjeruje daje doprinos dobitnika iznimno va an za zdravlje. Nobelovu su nagradu dobile najmanje 132 osobe. Ako to mo ete podnijeti. da iza njih stoje sna ne komercijalne pobude te da su istra ivanja rijetko do la do znanstvenih s poznaja neostvarivih drugim sredstvima. neuroznanost i zdravlje ljud obolje lih od mo danih bolesti. digla se neviðena hajka. tijelo inaèe poznato po neovisnim ocjenama. Sve dok se ne poduzmu odluène i uèinkovite mjeri protiv kriminalnih akcija i kriminalnih prijetnja. poput mo danog udara ili Alzheimerove bole sti. potakr ta èinje nicom da su patolozi samovoljno odluèili èuvati mozgove nakon aute sija kako bi prod ubili znanje o njihovim moguæim abnormalnostima. cijepimo se i rabimo farmaceutsl proizvode koji tite i odr avaju zdravlje. nice su do ko jih su neke skupine i prosvjednici za ivotinjska prava spremni i( u nastojanjima da se izbore za zabranu istra ivanja na ivotinjama. osim jednoj maloj skupini ljudi.. makar i simboliène poput farmaceutskih kompanija. U ovoj se knjizi spominju veliki znanstv enici koji su znatno pridonijeli razumijevanju mozga. Svaki demokrat u suvremenor dru tvu trebao bi se duboko zabrinuti to vlade ne èine mnogo vi e da za tit osobe i institucije koje su cilj tih prosvjednih skupina i njihovih nasilnih ak cij kojima èesto pribjegavaju.ostaju dvojbe oko lijekova. M o da bi. Od spomenuta 132 Nobelova laureata. mnoge od njih nisu spomenute u ovoj knjizi. a i dokazale. Mnoge se la i ponavl aju: da se istra ivanja na ivotinjama provode za probitak znanstvenika.. ili napadi n njih. objavljene. Ostavimo li r strani pitanje hrane . Meðu njima. Brkan. uzimamo lijekove. presudno za medicinsku praksu te za tit potro aèa i oko li a. d aje njihov rad va an u borbi za spas ivota i unaprijeðen] e zdravlja. nezamisl h je svima. V elik dio njihove propagande. Njihovi n. Njihova sigurnos t mora biti provjerer na ivotinjama. navodi na pogre ne z akljuèke i slu i razbuktavanju strasti. mu karci i ene èija se znanstvena postignuæa d r e iznimno va nima. Kad se dodjeljuje Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju. najveæu poèast uglav nom dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. recimo. i to najèe æe na vi e od jedne vrste . mozak i um aj estoko osuðuje istra ivanja na ivotinjama i one koji ih provode. se tisak raspisao kako su takvi mozgovi »protuzakonito uzeti« ili èak »ukrac ni«. i dalje æe bi ti ozbiljno ugro eni. osiguravajuæih kuæa il i banaka. s popratnim rizicima po ljudske ivote. Do 2003. ju barbarske posljedice. Takve senzacionalistièke tvrdnje ni u opovrgli ni Nacionalna zdravstve slu ba ni du nosnici Ministarstva zdravstva ni vl adini ministri. sedam od deset dobitnika Nobelove nagrade barem je djelomice svoje radove temeljilo na istra ivanjima na ivotinjama. padi na znanstvenike i znanstvene institucije ugro avaju ljudske ivote i im. Nije nimalo sluèajno daje jedno pi vj erenstvo Gornjeg doma. èlan vi suvremenog dru tva.doista.oratorijsku uporabu ivotinja. O d 1901. Meðu neurolozima postoji opæa suglasnos t da p mno posmrtno prouèavanje mo danog tkiva ima veliku medicinsku va no No vrlo brz . Taj neodgo\ ran propust du nosnika koji su morali znati to im je èini ti ima razoran uèin na britansku neuroznanost. p osjetite neke od bezobzirnijih internetskih stranica èiji sadr 40 Tijelo. èiji rad ne bi bio moguæ da s u istra ivanja na ivotinjama zabranjena. Njihc vi poticaji na kriminalne aktivnosti oèi to su protuzakoniti i nerijetko nasiln Njihovi bojkoti tvrtka koje podupiru rad na ivotinjama. najmanje su 32 osobe izravno pridonijele ne uroznanosti . Isaacovo izvje æe. izviji stilo o testiranju lijekova koje je ». n Internetu.prehrana namir nicama ivotinjskog podrijetla zasigurr nije presudna za èovjekovo zdravlje . buduæi da daje podatke koji trenutaèno nisu dostupni i iz jednog drugog izvora«. Dopustite mi da zakljuèim s pone to iznenaðujuæom statistikom. pomoæu is pitivanja na ivotinjama Ono to bi trebalo duboko zabrinuti stanovnike demokratskih dr ava gr. a va a sigurnost poveæana. 41 Drugo poglavlje Kako radi va mozak? Nevjerojatno je koliko prijepora u Britaniji izazivaju istra ivanja mozgova mrtv: Otkad je vlada objavila tzv.

Neurotransmiteri Poveæamo li dalje. glia = ljepilo). onda bi trebalo biti jas no da æe neka ti 42 Kako radi va mozak? va mo da biti potrebno pohraniti za kasnije prouèavanje. austrijski znanstvenik Otto Loe (1873.ali to ne zn. P robudio se u est: ti. Uzeo je dva ablja srca.ozbiljno je ogranièeno.kad ivèane stanic e odumru. Jedno je stavio u komoru ispunjenu slanom vodom koncentracijom so li kao u normalnoj tjelesnoj tekuæini) koju je cjevèicom punjenom tekuæinom povezao s komorom u kojoj se nalazilo drugo srce. Nak< kratke stanke. po m me sudu . da u na im lubanjama vrcaju iskre. k bude vremena za pomnu ra èlambu. Dakako. Na krab je ne to na papir pokraj kreveta i odmah nastavio spavati. vidjet æemo daje svaka od tih ivèanih stanica poveza s do deset tisuæa drugih ivèanih stanica izdancima nalik tankim granèicai drveta ili slo enim korjenèiæima. Neke tite neurone od nepo eljnih kemijskih spojeva. Ali ivèan stanice samo su manji dio svih mo danih stanica. No pod mikroskopom mo emo vidjeti da sadr i neobièno mnogo stanica. No iduæe mu se noæi san vrat pa se u tri sata. Osoba sam sna nih religioznih pogleda i nedvojbeno je da veæina pobo n osoba s pravom e li da se mrtvim tijelima oda poèast.posve odgovorno. svojevr stan elektrièni izolator.1961.) u gluho se doba noæi probudio iz n adahnjujuæeg sna. a u sklopu izvorne autopsij e. nabor anoj gljivi. Denc ti primaju dolazne informacije koje dovo de aksoni. Robert VVinston: LJUDSKI UM Poveæamo li sliku. no polusnei krabotinu u bilje nici uopæe nije mogao de ifrirati. one koje obavljaju mislilaèki posao. Tada je nastupio èudesan t renutak istine. Dakako. Loewi je opazi o da se i drugo sr poèelo usporavati. Neuronske mre e Sto vidimo kad pogledamo mozak nakon konzerviranja u formalinu? Izvana. p rimjerice mnogih lijekova. one preplave o teæeno podruèje i pro dru mrtvo ne-uronsko tkivo. znanje o jedno od najva nijih i najskupljih pitanja pred Nacionalnom zdravstvenom slu bon britanskim dru tvom .du evnom zdravlju . Neprivlaèan predmet mase od otprilike 1400 grama uglavnom nalik divovskoj. Kao to to katkad biva. Buduæi da vladini du nosnici ni su nima podr ali istra ivaèe koji se bave takvim istra ivanjima mozga. Shvatio je daje sanjao ne to iznimno va no i uzeo bilje nicu. Taj je dan poslije opis k ao »najoèajniji dan mog znanstvenog ivota«. Zacijelo veæ znate da m dani neuroni komuniciraju elektricitetom koji s ami stvaraju . Shvatio je d . No dopusti li obitelj autopsiju. smjesta ustao i. ne htjev i ni ta riskirati. ne dulje od minutu ili dvije. Njih pribli no sto milijarda ivèane su stanice. pa su p atolozi . Godine 1921. . Naposljetku. a li ne mislim daje prihvatljivo t poravati napredak dru tva u cjelini pretjeranim r eakcijama na vjersku osjeti vost malog broja osoba. obitelj nekoga tko j e mo da dvojio o autops taj pregled mo e odbiti i tijelo æe biti pokopano nedirnuto. ne mnogo . osim ako ga se najprije i no ne konzervira fiksacijom u for malinu. preostale glija stanice tvore mijelin. Komunikacija se po najvi e odvija oslol danjem kemijskih spojeva iz ivèane stanice koji dovode do promje ne u maj nom elektriènom naboju neurona s kojima je povezana.k canje mu se odmah usporilo. 2 tim je poèeo elektriènom strujom podra ivati lutajuæi ivac prvoga srca . otkriæe se zbilo prilièno nevjerojatan naèin. Za rad im je potrebna potpora dr ugih stanica. Mnogo je vrsta glija stanica. pa su tako i dobile ime (grè.o nakon ga enja ivota. T o je posve raz mljivo. Druge glije imaju ljekovita svojstva . Naravno. No da bismo spasili ive katkad je potrebno prouèavati smrt. glija stanica. tzv. Nazivamo ih dendritima i aksonima. gdje je poèeo izvoditi pokus koji mu se ukazao u snu. vidjet æemo da ivèane stanice nisu meðusobno spojei Obja njenje kako i stanice komuniciraju kemijskim porukama za ne rologiju je bio golem korak napri jed.konzervirali mozgove kako bi ih oèuvali za kasnije prouèavanje. Na oba je jo uvijek bio lutajuæi ivac (nervus vagu srca su jo uvijek kucala. pomno istra ivanje tijekc autopsije jednostavno nije moguæe. navodno jo u pid ar pohitao u laboratorij. masnu ovojni-cu oko ivèanih stanica. Izveo je oèit i ispravan zakljuèak. mozak se poène raspadati takvom brzine da prouèavanje njegove gr aðe postaje beskorisno. Rani su anatomi glije shvaæali kao »ljepilo«. Njihovi religiozni pog] di ponajprije poèivaju na uvjerenju u svetost ivota. dr im da su religiozni pogle drugih ne to to se mora duboko po tovati.

Kako bi onemoguæili da istodobno okidanje prevelikog broja ivèanih stanica i njihovih sinapsa preoptereti mozak. a sudeæi po nalazima. sina psa. sreæa mu se osmjehnula. ali i kako djeluju na n a u osobn Primjerice. Procjenjuje se da samo u djeliæu mozga velièine zrnca pijeska ima nevjerojatnih milijardu sinapsa. u pro losti je vladala odreðena zabrinu tost da bi njegovo prekomjerno dodavanje hrani moglo utjecati na rad ivèanog sustav a. izmeðu ostalog. Premda je Loewi svojim radom pokazao kako se prenosi kemijska poruka izmeðu ivèane i mi iæne stanice.aje elektrici podra ivanje lutajuæeg ivca dovelo do stvaranja kemijske poruke. dakle. tu pukotinu ispune neurotransmiteri. dodijeljena Nobel va nagrada. aktivnih veæinom u mo danoj kori. droga. gamma aminobutjric acid) najva niji j e inhibicijski neurotransmiter u mozgu. k emikalije prijenosnici elektrokemijskih »poruka«. obi imaju pote koæe sa zapoèinjanjem pokreta. Tisuæe ivèanih stanica poèinju istodobno slati poruke. Èuo sam neke neuroznanstvenike kako epileptiène napadaje opisuju kao posljedicu p objede pobuðujuæeg djelovanja glutamata u borbi s inhibicijskim uèinkom GABA-e. pa se bez prebijene pare domogao Engleske. Gama-aminomaslaèna kiselina ili GABA (od engl. Istra ivanja na rezus maj unima upuæuju na èinjenicu da u starosti mo da dola45 Robert Winston: LJUDSKI UM zi do pomanjkanja GABA-e. Ipak. drugim spojevima koji p èu njegovo djelovanje. GABA je neurotransmiter koji najèe æe luje poput nadzornika.ovisno o velièini aksona i gustoæi debele mijelinske ovojnice oko i vèanih stanica. neuronski kr ugovi moraju »odluèiti« koje æe poruke proslijediti. a to mo e izazvati estok nap j. Dopaminje ponajprije povezan s voljnim pokretima. pa mo emo vidjeti k ako razlike u ko ni dopamina izazivaju razlièite poremeæaje. Do pet sati ujut: toga istog jutr a. kao to obièavam reæi. prisutan u c lome mozgu. poput alkoholizma. Amerièki genetiè . uhitili su j 44 Kako radi va mozak? juri nici. Veæina ivèanih stan ica mo e proizvesti vi e od jednog neurotransmitera. ivèane stanice nisu. sustav reagira kaot ièno. Za taj rad Loewiju je 1936. zadovoljstvo. najnovija istra ivanja u SAD-u potvrðuju daje rijeè o bezopasnom spoju. Loevvi je imao prvi dokaz da se i èano uzbuðenje tijelom i mozgom prenosi kemijskim glasnicima. To bi mogao biti jedan od razloga za to se rr talna dete rioracija javlja u starijoj dobi. Shizofrenija se povezuje s povi en om razinom dopamina. No buduæi daje mozak. npr. podruèja u mo danom deblu. Do danas je identificirano pedesetak razlièitih neurotransmitera. prema bazalnim gangliji] omoguæuje n am glatko izvoðenje automatskih pokreta. rijeè je o bliskom srodniku natrijeva glutamata. Uzmanjka li ga iz bilo kojeg razloga. bez izravnog elektriènog podra ivanja. to ne iznenaðuje. pa osobe u kojih je gova konce ntracija sni ena. zato stoje bio idov. èestog dodatk a hrani. Glutamatje jedan od najva nijih i najèe æih »opæenamjenskih« neurotransmitera. zdravlje star mogli bi pob olj ati tretmani tim spojem ili. primjerice oboljeli od Parkinsonove bolesti. povezan i s odreðer oblicima pona anja. pak. morao je nalo iti svojoj banci da sav novac od Nobelo ve nagrade prenese na nacistièki raèun. najslo eniji predmet u poznato svemiru. Poruke putuju razlièitim brzinama od 3 do 32 km/h . pustolovnosti i zlopor. Kad doðe do komunikacije izmeðu neurona. dopamin je. Dopan ski putovi u mozgu jasno su odreðeni. Sni ena razina dopamina prisu je i u osoba s poremeæajem pozorn osti s hiperaktivno æu (ADHD) te u deprt nih osoba. Ipak. hodanje. ovisno o stupnju primljenog ivèano g uzbuðenja. S obzirom na èinjenic u daje posebno va an u mo danim sredi tim. ali mi æemo se pon ajprije pozabaviti s nekoliko njih. osobito u kineskim restoranima. kriminala. jedan od glavnih dopaminskih putova koji polazi od tzv. zbij ei dijela crne jezgre. nije sve tako jednostavno. pa kako onda komuniciraju? N a svakom susreti tu aksona i dendrita susjednih neurona postoji siæu na pukotina. No samo dvije godine kasn ije. Kako bi ga pustili. S obzirom na toliku sliènost natrijeva gl utamata i tog sveprisutnog neurotransmitera. Kao izbjeglici. Kao to æemo vidjeti. opa eni mehanizam jednak je naèinu prijenosa kemijskih poruka izmeðu ivèa stanica u mozgu. GABA p oma e ivèanim stanicama da razluèe na koje æe signale reagirati. Kemijski. kasnije n zvanima neurotransmiterima. Kemijs ki spoj kroz fiziolo ku otopinu pre ao iz jedne komore u drugu i izazvao usp renje d rugog srca. sva ostala imovina smjesta m u je konfiscirana. spojene. samo dva sata nakon sna.

Talamus. te adenokortikotro pin. S ve osjetilne informacije. imati lo apetit. odgovorni za percepciju prostora i na eg polo aja u njemu te. tj. kako se jo naziva) uglavnom se nalazi drugdje u t lu. no ovdje valja spomenuti da èeoni re njevi sazrijevaju najdulje. povezan je s sokom razinom bud nosti i uzbuðenja. potreba i nagona koji nam poma u da pre ivimo. 29 i 48). sudjeluje u regulaciji apetita. za obradu instiktivnih informacija. primje rice. Pa ga iznova i iznova ponavljaju. izmeðu ostalog. Noradrenalin (ili norepinefrin) ima vt koncentraciju u mozgu. izmeðu ostalih funkcija. upla eni. n o male kolièine djeluju i u mozgu. podruèja odgovorna za ono to nazivamo »vi im funkcijama« ljudske vrste. odnosno njegovo uprav ljanje hipofizom. vidjet æemo da se taj zadivljujuæi organ ne dijeli samo na dvije polovice. Daje o teæena ili daje nemate. Oni djeluju tako to spi èavaju ivèanu stanicu da reapsorbira s erotonin nakon stoje obavio svoju »{ snièku« zadaæu. (Jedina tvorba bez parnjaka je. siæu na badema sta tvorba. Straga su zatiljni re njevi. uglavnom odg ovorni za obradu vizualnih informacija. limbièki sustav. pak. Zato se osobe s takvim genom ne osjeæ dovoljno zadovoljno ka d se upuste u pona anje èiji bi im ishod trebao doni osjeæaj nagraðenosti. zadu eni za nadzor bola i pobuðivanje mo danih sredi ta za nagrade. mozgom kola povi ena ra zina serotonina. za pokrete i dodir. neposredno iza u iju. Ispred njih. djeluje kao spona izmeðu osj< nih podruèja i vi ih mo danih funkcija.brine se da slabe neuronske veze odumru.meðu njima su endorfini . Sprijeda su dva èeona re nja. Mogu takoðer biti neplodne.) Èetiri od njih . primjerice mi ljenje i planiranje. s iznimko onih iz najprimitivnijeg osjetnog sustava. Nimalo iznenaðujuæe. kao da ih r hovi ap etiti uopæe ne slu aju. Adrenalin (ili epinefrin. Svaka je polovica podi jeljena na jo èetiri dijela (str. a sna ne ojaèa ju. nalaze se sljepooèni re njevi. dj elomice. Amigdala. Osobe s o teæenom hipota47 Robert Winston: LJUDSKI UM lamièkom funkcijom mogu biti sklone anoreksiji ili prejedanju. a razina mu se dramatièno poveæava kad se probu mo. hipofiza. aktivna je kad osjeæamo èuvstva. svaku s parnjakom u suprotnoj polutki. no on ne samo da nam por e usredotoèiti se. narkomana te ovisnika o kocka nju i hn Promijenjeni gen sprjeèava vezanje dopamina na ivèane stanice u mo dar putovim a »nagrade i motivacije«. podi e raspolo enje i budnost. n . Limbièki sustav smatramo sjedi tem na ih èuvstava te m nogih instikata. 46 Kako radi va mozak? Na na em æemo putovanju susresti jo nekoliko neurotransmitera . èini se. vjerojatno n e biste mogli osjeæati strah. a krvni tlak poraste kad smo. otoèni re anj. onog osobitog ustroja vijugavih nabora (nazi vamo ih vijugama) i brazda (nazivamo ih ljebovima). koji. kao to smo spom enuli. U jednom od kasnijih poglavl ja prouèit æemo razvoj ljudskog mozga od zaèeæa do starosti.amigdala. katkad i do polovice dvadesetih. Mo dana podruèja Vratimo li se ponovno korak unatrag i promotrimo mozak golim okom. analitièku stranu mozga i potièe stvaralaèko mi ljenj e. Serotonin. Eto traèka nade za oèajne roditelje i uèitelje! Zavirimo li ispod povr ine mozga. sto ga. Hipotalamus je procesno sredi te to iz mnogih mo danih i tjelesnih podruèja prima infor macije i alje im prikladne odgovore. poput temperature i okusa. hipota-lamus. Kao rezultat. jer alje li hipoi lamus hipofizi po gre ne signale. Osobe s vi enom razinom serotonina mogu. obraðuju jeziène i zvuène informacije. Èeoni re njevi imaju glavnu ulogu u regulaciji pona anja. naiæi æemo na druge tvorbe. Na vrh su tjemeni re njevi. Upravo je hipotalamus. Va an je regulaciji raspolo enj a. hormonalne upute za proizvodnju jaja aca sperme mogu biti neprikladn e. Antidepresiv Prozac jedan je od lijekova iz skupine lektivnih inhibitora pono vne pohrane serotonina. inhibira lijevu. primjerice. Postoji j o i tzv. podruèje smje teno duboko izmeðu sljepooènih i zatiljnih podruèja. Jasno je. To je ponajprije neurotransmiter budnosti. talamus i hipokampus povezane su u tzv.ri David Blum i Kenneth i mings dr e da su identificirali osobitu promjenu najedno m genu kakva se lja kod 50 do 80 posto alkoholièara. nego istu funkciju obavlja na molekularnoj razini u mo? . zaslu an to nam srca pojure. daje sposobnost djece da se nauèe samokon-troli ne to to se s vremenom mo e samo po bolj ati. koji.

Pod mikroskopom je razlika izmeðu lijevog i desnog m ga.oni koji nadziru hranjenje.dio koji dijelimo s na im precima gmazovima. obavljanje nu de. èesto je o govorna za neke vidove mi ljenja i zakljuèivar Nasuprot njoj.uljevito tijelo (corpus callosum). pa zbog toga imaju djelomiènu amneziju. Maèke kojima je mo dano deblo odvoje no od ostatka mozga i dalje se mogu kretati. Danas smatra da æe osoba s dominantnom lijevom stranom (il i s o teæenom desnoi Cingularna vijuga uljevito tijelo Desna mo dana polutka (unutarnja povr ina) . Kake bijele tvari vi e. dakako. vi dljiva. ni njihova funkcija nije tako zgodnojednoznaèn Osobe s o teæenim bazalnim ganglijima mogu imati i te koæe u razumijevan 48 Kako radi va mozak? neverbalne komunikacije. neposredno iznad mo danog debla. pokazala da mali mozak sudjeluje u planiranju i tempiranju radnja. uljevito tijelo omoguæuje komunikaciju izmeðu mo danih polovica. svaka polovica udomljuje i pone to drukèije fu cije. Hipokampus je o dgovoran za pohranu i formacija u dugoroèno pamæenje i njihovo dosjeæanje. Neki su autori pisali. lijevu i desnu mo danu polutku povezuje debela akson-ska vrpca . pobjeæi èuju li um i. No. tvori najstari ji dio èovjekova mozga . Kao to se mo e pretpostaviti po njegovu polo aju. orgazme i disanje. Njegovo je djelovanje dovoljno da u nedostatku ostalih funkcija organizam odr i ivim. Kao to æemo vidjeti. To podruèje. podruèje pri samome dnu glave. U v( ne osoba lijeva stra na obavlja vi e analitièkog procesiranja.ju nog. procjeni velièine predmeta i crtanju crte a pravilnih proporcija. Osobe s hip okamp. mo dano deblo. a daje desna sjedi te stvara laèke i intuitivne misli. spavanje. nerijetko bez pravih dokaza. Usto. Sve te mo dane module meðusobno povezuju aksoni gusto zbijeni u ukri. Stoga su posebno va ni u planiranju i izvedbi pokreta. slièno mn gim mo danim podruèjima. cere-bellum). dvije strane mozga ne rade neovisno jedna o drugoj. Aksoni u desnoj polovici du i su od onih u lijevoj. Isto vrijedi i za tvorbu smje tenu u stra njem dijelu glave . a bijela tvar tvori komunikacijski kanal. u osnovi. mali mozak (lat. Slu: kao suèelje izmeðu motorièkih centara u mo danom deblu ispod njih i ostati mozga. U sivoj tvari. desna je strana u mnog o veæoj mjeri holistièki aparat.ane snopove. pojesti hranu. lijeva i desna polu tka i njihovo meðudjelovanje imaju presudnu ulogu u stvaranju na e osobnosti. z a desnu se polutku katkad navodi da ima veæu gustoæu v< izmeðu ivèanih stanica. Prema tom e. Osim to veæini d jeziène sposobnosti. Zajedno s malim mozgom. pokrete i motoriku. prije odlaska na vi u kor kalnu razinu prolaze kroz talamus. m gu imati manje hipoka mpalnog tkiva. nim o teæenjima imaju znatne te koæe s pamæenjem. Desnu polutku tvori vi e bijele tvari nego sive. dugo je smatrano primitivnim sredi tem za ravnote u. Mnogo je napisano. a dokazano je i da osol koje su d o ivjele te ke traume. Cingularna vijuga uljevito tijelo Èeoni pol j Subkalozna vijuga Zatiljni pol Talamus Parahipokampalna vijuga Limbièki sustav 49 Robert VVinston: LJUDSKI UM ^ Mo dane polovice Premda su lijeva i desna polutka mozgajednako ustrojene i u uobièajenim ol nostima stalno komuniciraju. o razlici u funkcijama i sne i l ijeve polutke. daje lijeva polutka bolja u logièkom povezivanju te povezivat zamisli i koncepata. sve je vi e d okaza u prilog njegova sudjelovanja u èitanju i govoru te mnogim drugim vidovima k ognicije. odvija obrada. Ust o. se mogu povezati s udaljenijim neuronim a. U mo danom deblu smje teni su najosnovniji programi za pre ivljavanje . a da nisu im èvrstih dokaza. Nedavna su istra i vanja. postavi lije se is pred njih. Amigdalu i hipokampus s gornje strane blago obavijaju bazalni gangliji. meðutim.

i zvala gaje »olovkom«. No to se ne bi smjelo shvaæati kao pravilo. Zatim joj je. enama je izra avanje emocija. Jer kad bi to uvijek bilo tako. pa u normalnim okolnostima informa cije iz des strana vidnih polja odlaze u lijevu stranu mozga. Toliko je. alicu. Netko s dom inantnom desnom polovicom mogao bi. Bio je prilièan erudit-jedan od njegovih tamo i kolega zabilje io je daje bio sjajan kipar. Èuvena je i gova izjava: »Sve se svodi na to da suvremeno dru tvo diskriminira desnu lutku. U sluèaji pacijentice slika je. ne bi bilo ljevoru kih matematièara ni desnorukih pjesnika! Nedavna istra ivanja razlika u pona anju mu karaca i ena otkrila su zapanjujuæu èinjenicu uljevitom tijelu. a ona sliku nije vidjela. mu karci. s lijeve strane toèke. a ljevacima desna. stoje korisno u umjetnosti. meðutim. a da ga ne izo tri i tako po alje informaciju u obje polutke. Ruben i Raquel Gur iz Penns vlvanijskog medicinskog centra u Philadelp-hiji potvrdili su da su ene èe æe sposobne z a »vi ezadaænost«. O tome se mnogo nagaða. Upitana da ka e stoje vidjela. jenata s razdvojenim mozgom veæina je tih raskri ja. Neurobiolog Roger Sperrv. ipak imamo nekakvo opravdanje za svoje pona anje.. No desna polutka primila sliku lice i stoga je m . pacijentica o njoj Sperrvju nije mo reæi ni ta . mi. naime. Mo da. nego sai dodirom. te e govoriti o èuvstvima? S dodatnim vlaknima u uljevitom tijelu. s manje veza izmeðu polovica. recimo na poslu ili kod kuæ arci su. a ne iz meðu dviju polovica. lijeva je povezana izravno s desnim mozgom. nego joj je i o moguæio da ka e stoje vidjela.50 Kako radi va mozak? mo da biti bolja u metodièkom. akle. Ali kad je slika bila prikazana jeva. zabljesnu la slika lice. No u p. analitièkom radu. Cest uzrok velikog napadaja s gubitkom svijesti (i o pasnog po ivot) jest irenje elektriènih izboja iz o teæenog mo danog podruèja mo danom ko bje polutke. jasno. Opæenito . No u neuroznanstvenim je anali mo da najpoznatiji po ra du s pacijentima razdvojenog mozga. Kac slika bila zdesna. kako bi oti la u desnu pol ku. razmjerno je veæe u ena. prekinuta. glazbi i knji evnosti. Putovi od oèiju do dijelova vidne kore koji prii ju informacije kri aju se. biti vje tiji u povezivanju naizgled nesp ojivih zamisli i osjeæaja. Pobolj anja su najèe æe bila dramatièna. Ruben i Raquel Gur smatraju da bi uljevito tijelo u ena prosjeèno moglo biti v eæe zbog vi e neuronskih veza. dobitnik Nobelove nagrade 1981. poput uroðenog pona anja. pak. oku potrebno da opazi pr met. pak. no pacijenti su ubrzo poèeli pokazivati neke prilièno èudne nuspojave. Smje taje izabrala licu. Mu karci imaju manje veza izmeðu polutka. to omoguæuje br u i jednostavniju komunikaciju izmeðu mo da podruèja. pa tako neki izvori tvrde daje èuvstveno procesiranje uglavnom smje teno u desnoj po lutki.« Bilo je to kad je od pacijentice zatra io da usredotoèi pogled na zas na kojem je bila mala toèka. Isto vr ijedi za ke. Predla u i da bi ta razlika izmeðu uljevitih tijela èak mogla objasn iti neke dobro poznate èuvstvene razlike izmeðu mu karaca i ena. mogla je prepoznati i ir novati ono stoje upravo vidjela. ne gledajuæi. meðu veæim brojem predm eta lijevom rukom naðe onaj koji je up vo vidjela. Presijecanje veza izmeðu polovica trebalo je zaustaviti napadaje koji su obuhvaæali cijeli mozak. pak. Spe je is pitivao uèinke te promjene prikazujuæi joj sliku alice desno od toèke zaslonu dvadeseti nku sekunde. skloniji usredotoèavati se na pojedine zadaæe i dovr avati ih jednu po j ednu. Kako je to ujedno i govorn a strana.2 ene redovito istodobno izvode vi e zadaæa. dakle. i obrnuto. U tome pokusu na djelu jasno vidimo lijevu i desnu mo danu polutku. a desna s lijevim. Opæenito uzev i. zbog o teæenog uljevitog tijela oti la samo u lij< stranu mozga. No upitan a da imenuje predmet u ruci. pacijentièin lijevi mozak ne samo da ju je mogao prepozn. paje neuronska komunikacija ne to s porija i stoga uèinkovitija kad se funkcija odvija u jednom mo danom podruèju. Podijeljeni mozak Kirurzi su 1960-ih pribjegli oèajnièkom poku aju lijeèenja te kog oblika epilepsije. de njacimaje uglavnom dominantna lijeva polutka. odgovorila je »ni t Sperrvju je zatim zam olio da posegne ispod stola i.jer govorom upr avlja lijeva polutka. a daje sposobnost izra avanja èuvstava govorom u lijevoj polovici. primjerice knjigovodstvu. pa je oti la izra vno u desni mozak. Jedi stoje njezin lijevi mozak t ada mogao reæi bilo je »ne vidim ni ta«.Je li onda mu karcima. Odluèi i su presjeæi uljevito tijelo. bio je jedan od mnogi h slavnih znanstvenika koji su dio karijere proveli u Kalifornijskom 51 Robert Winston: LJUDSKI UM tehnolo kom institutu.

Kas nije joj je pred drugim èlanom istra ivaèkog tima izletjelo. Kako u desnoj polutki nij e imala sposobnost govora. Pacije nt je zatim odgovarao na pitanja upuæena desnoj polutki slaganjem slova iz igre Sc rabble. radio je na Kæ fornijskom sveuèili tu. Premda su mnoge osobe s AHS-om imale radikalne operacije mozga radi jeèenja te ke ep ilepsije. Feinberg ka e da poremeæaj mo e snaæi svakoga s mc danim o teæenjem. nije mogla izvijestiti o viðenome. ipak. Zapravo. a trenutaèno rad i u Dartmouthu. izvijest io je o pacijentima s tzv. AHS) . ali sad ga se iz nekog razloga bojim. Gazzaniga i njegov suradnik Robert LeDoux osmisli li novu metodu: glavninu pitanja bi izrekli. stoje dovelo do pomalo jezovitih rezultata. za raz ku od slika. nemoguæe poslati samo u jednu polutku. u New Hamphshire Nai ao je na studenta. primjerice oceani i slapovi. izabrati pravilan predmet. samo rijeè o tome da se na a svijest stalno pomièe iz jedne u drugu polutku. Zato su dr. dok je ne ometemo. Alan J. no kljuèna bi rijeè zabljesnula na zasl onu daje pacijent proèita. Primjeric e. Nekoliko rijetkih pacijenata s razdvojenim mozgom uspjelo je komunicir desnom polutkom. Profesor Gazzaniga pi e i o intrigantnoj epizodi kad je desnoj polutki pacijentice s razdvojenim mozgom (drugim rijeèima. »Znam da mije dr. Feinberg s Medicinskog fakulteta Albert Einsi in opisao je u e misiji televizijske postaje Learning Channel enu koja je buc æi se iz nemirnog sna osjetila kako je u tmini spavaæe sobe neèija ruka estol i nemilice ste e oko vrata. bez kori tenja go^ ra. boja i imena. desna im je polutka dosljedno davala lo ije ocjene nego lijeva. Ne iznenaðuje stoga to te noæi. a druga izvodi faustov-ske vragolije. premda nisu svjesni da su ih izazvali prikazani isjeèci. odnosno pacijenta. Jezièna sposobnost nije. shvatila daje skriveni napadaè nitko drugi d( njezina vlastita lijeva ruka. Jo bizarnije. uvijek smje tena iskljuèivo u lijevoj pol ki. sindromom otuðene ruke (engl. upitali bi. Zadaæa nije bila laka jer je izgo vorena pitanja. P je otprilike sedam godina. kroz njezino lijevo vidno polje. rekla je da nije vidjela ni ta. Znaèi li to da s mo svijetom s dvije neovisne osobnosti u glavama. paje nastojala nekako objasniti svoje osjeæaje. Ili da u mozgu postoje mnoge »inaèice« nas koje su obièno sjedinjene i skladne zahvaljujuæi uljevi om tijelu. kad su ga pitali to eli raditi kad diplomira. Kad su od mladiæa zatra ili da na dugom popisu ocijeni stavke poput namirnica.. lijevi je mozak rekao »crtaè«. od kojih je jedna nijema jer j oj manjka sposobnost govora? To bi svakako bio najekstremniji (i dosta zabrinjav ajuæi) zakljuèak koji bi se iz ovoga mogao izvesti. niga.. a desni je slo io rijeèi »vozaè automobilskih utrka«. Gazzaniga drag. Parkin. Ista pojava mo e se opaziti kad se pacijentima s razdvojenim mozgom prikazuju neu tralnije slike. Pacijenti izvje tavaju o osjeæajima spo kojstva. napisanog u Nj . Kad lij eva polutka èuje g 52 Kako radi va mozak? vor.« Cini se daje u mozak prodro emotivni sadr aj onoga stoje upravo vidjela. èije odliène knjige o neuroznanosti toplo preporuèujem. dr. i zatim na zaslonu prikazali rijeè »hobije«. a desna polutka apsorbira ono to lijeva ne mo e. profesor eksperimentalne psihologije na Sveuèili tu Istoènog Sussexa. Tada je. èija je d esna polutka mogla komu. kao i veæinu iduæi od straha nije mogla usnuti sve dok ne bi bila potpuno pr emorena. Mo da je. cirati kratkim frazama. preuzima »vlast«. No svejedno je spomenula da se osjeæala upla eno i tjeskobno. 53 Robert Winston: LJUDSKI UM Sindrom otuðene ruke poremeæaj je kao iz noænih mora i filmova strave. premda ga ni je znala toèno imenovati. Svo m snagom desne ruke oèajnièki ju je poku ava povuæi. Michael Gaz. meðutim. Sluèaj ene je poku ala zadaviti vlastita ruka potje< iz prvog rada o poremeæaju. Kako se pacijenti s presjeèenim uljevitim tijelom snalaze u svakida njem ivotu? Neki o d njih navode da ne mogu obavljati ni najjednostavnije zadaæe jer im se jedna ruka pona a u skladu s njihovom voljom.ogla lijevom rukom. Alien Hand Syndrome. osobama koje jedna ruka mo e razodjenuti jednako brzo kao to ih druga mo e odjenuti .«. »Nabroji nam svoje. tj. Pacijentov se desni mozak poèeo izdvajati kao zasebna osobnost s vlastitim sklonos tima i nesklonostima. lijev e strane oèiju) prikazan kratak isjeèak uznemirujuæeg filma. usred borbe.

a ne rijeèi.pozitivne i usreæujuæe te negativne i ra-stu ujuèe. Kazao nam je kako trenutaèno ne radi. To znaèi luda ruka. . Ona jednos tavno poène raditi to hoæe. imao je mo da oko 45 god ina. Bio sam potpuno zbunjen. a one s veæom aktivno æu u desnoj polovici negativnije na negati vne isjeèke.sindroma otuðene ruke. Slièan se proces mo e opaziti kad se u desnu polutku pacijenata s razdvojenim mozgom brzo po alje pisana uputa. Ub rzanje je bilo suludo.. postojeæa hijerarhija uopæe n mora biti trajna. Sto je... pacijentica poèela hihotati nakon to je na zaslonu zabljesnula uputa »smij se«.pri lièno èesto ka emo da nam se slika sviða. tzv. Ukratko. odgovorila je da su je nasmijali istra ivaèi sa svojim besmislenim pokusima. a svoje te koæe obièno do ivljavaju kao potpune katastrofe.. Kao to smo vidjeli kod mnogih m( danih funkcija. a desna je sredi te najveæeg kreativnog rada. Davidson je zab ilje io kako se èinilo da su osobe s aktivnijom lijevom stranom pozitivnije reagiral e na pozitivne isjeèke. osobe s o teæeni desnim mozgom katkad uopæe ne uviðaju da imaju te koæa. a zatim mjerio protok krvi u njihovim lijevim i desnim polutkama. Strava. jedne se noæi spu tao niz Daishein Keihin. kao d a su sklonije tomu da budu ganutije tu nim zbivanjima u okolini. Doista. pobogu. a osobe s aktivnijom desnom polutkom èine upravo suprotno. Jer kad bi se u prièu upleo na lijevi mozak i poèeo razmi ljati treba li nam doista taj novi. No dominantnost odreðene polutke mo e biti odgovorna z 54 Kako radi va mozak? kljuène vidove na eg temperamenta. jedan od pacijenata u emisiji. Mo ete li to zamisliti? Veseljaci nalijevo. No ono nije u tolikoj mjeri pokretaè radnje. to im jamèi postojanije pozi tivno raspolo enje.emaèkoj 1908. Mo da nije uvijek dobro vidjeti cjelovitu sliku. ali ne mo emo objasniti za to. Maloèas opisani sindrom otuðene ruke ne nastaje samo zbog o teæenja u-ljevitog tijela. dodatno motorièko polje (SMA). Nasuprot njima. no na prièu se n dovezao i Larry. Taje razlika vidljiva i u osoba koje su pretrpjele mo dani udar koji je praktièno »nok autirao« jednu od polutka. Zato ogla ivaèi ra be toliko slika i glazbe. èini se da osobe s aktivnijim lijevim mozgom uspostavljaju pov ratnu spregu izmeðu sebe i pozitivnih podra aja u okolini. luda ruka? I onda n am je nastavio obja njavati kako katkad izgubi nadzor nad desnom rukom. Richard Davidson s Wisconsinskog sveuèili ta raznim je ispitanicima prikazivao filmske isjeèke.. Podjela na lijevu i desnu stranu vidljiva je u na im reakcijama na umjetnost . Ka e da je imao zdravstvenu tegobu: »Baka T e«. koju sam na ao na jednoj motociklistièk internetskoj str anici: Juèer sam upoznao jednog japanskog motorista. no sve su optu be poslije odbaèene zbog njegova med icinskog stanja . Upitana za to se smijala. primjerice. profesori mjetnosti potièu studente obrazovane u akademskim okvirima unutar kojih se njeguje racionalno mi ljenje da svoju promi ljenost ostave izvan predavaonica. U istra ivanju provedenom 1994. mo da ne bismo kupili. revolucionarni i aè nosnih dlaèica.3 Isjeèci su bili podijel jeni u dvije vrste . mrzovoljni nadesno Svi se donekle razlikujemo po stupnju dominantnosti jedne polutke nad dri gom. I DALJE vozi. Ut jecaja ima i podruèje na vrhu mozga.. Odjednom je desn a ruka poèela dodavati gas. koji je takoðer isprièao kako jedne noæi probudio s lijevom rukom oko vrata. To mo da zvuèi poput povratka na »meto dsku glumu« i druge umjetnièke pokrete 1960-ih. To je svakako zan imljiv nalaz. p remda. Tra e od njih da se povezu s osjeæajima koje izaziva umjetnost. jer tip vozi Suzukija Hayabusu od 1300 cm3. Jednom se. Osobe s o teæenom lijevom polutkom sklonije su depresiji. kao to æemo vidjeti u nastavku. To se podruèj e aktivira uvijek kad elimo izvesti neku voljnu rad55 Robert Winston: LJUDSKI UM nju. no u lijevoj polutki jezikom definir amo i otkrivamo stvari. Simpatièan tip. Kad ga je naposljetku sustigla policija i ao je br e od 250 km/h. Depresivne osobe èesto izjavljuju da »svijet vide na drukèiji naèin« od osta lih. nego ponajprije alje sign< u dije love okolnog motorièkog korteksa. Lijevi je mozak nasto jao dati smisao postupcima odvojene desne polutke. Priveden je u postaju. Isprièao nam je kako je vozio oko 270 km/h i cijelo vrijeme udarao i vukao desnu ruku. Prilièno mi se sviða i ova prièa. Prisjetio se i kako ponekad jelom lijeva ruka uhvati desnu i »jednostavno mi ne dopu ta da vilicu ili lic prinesem ustima«.

i mozak do ivljava st alne promjene. k( nekih pacijenata razdvojenog mozga. Ako niste. Zato mo emo uèiti nove vje tine i zaboravljati druge kojima smo nek oæ dobro vladali. zaigrane alter nativne osobnosti. kao to æemo ubrz o vidjeti. Desna rul »stupa na scenu« i ugleda otvorena vrata. prednost z apravo. Prièa o plastiènom mozgu zapoèelaje 1940-ih s kanadskim psihologom Do-naldom O. a p omoæu pamæenja ga usporeðujemo s prija. Hebbom . mozak nije zatvoren sustav. Rijeè je o tome da se mozak koji ga stvara. Uz mimo za primjer sluè u kojem lijeva ruka pacijenta s razdvojenim mozgom otvori vra ta. ali. zar ne? Bez obzira na to sviða li nam se ili ne pomisao na vi estruke osobnosti u liji vom i desnom mozgu.uèini«. i da im nema zamjene? To je uobièajena zabluda. moramo bolje shvatiti komun ikacijski mehanizam izmeðu razlièitih dijelova mozga. Inhibii ja normalno dolazi izravno iz strane SMA suprotne strani tijela koja sudjelu u radnji. njim pecivima. prema mi ljenju profeso Alana Parkina. Kako ne mo e komunicirati s desnim mozgom i tako saznati da relevan tna radnja veæ uèinjena. Va no je. mijenja i prilago-ðava te koji je u meðudjelovanju s okolinom. U tome je odjeljku sadr ano kljuèno obilje je. meðutim. ljudskoga uma. u kojem tvrtke. postaje oèito daje shvaæanje mozga kao niza neovisni modula pretjeran o pojednostavljivanje. jer veæ i za najjednostavnije zadati rabimo cijeli niz spos obnosti. Zamislite. javne institu cije i obitelji rastu i premje taju se iz prosto ra u prostor. Mo da ste u jednoj od gornjih reèenica primijetili ne to neobièno. primjerice. u kojem je proizvoðaèu peciva potrebna tvornica papira koja æe g opskrbiti papirom za zamatan je i rafinerija nafte koja æe mu osigurati benzii za prijevoz. Usto. neg . i obrn uto. no njezina poruka glasi »vrata . recimo. ili barem mnoga njegova podruèja. potrebnoje neo teæeno uljevito ti jelo. u funkcij stavljamo jezik i socijalno pona anje. Aktivnost. nego je vjerojatno i organ s najveæom spo sobno æu obnove. Organ je to koji s e razvija. a zatim zauvijek vene.kv ka . Ukratko. Naprotiv. Mo bi bilo prikladnije razmi ljati da mozak funkcionira poput vel kog grada. Vrlo èesto. a mladi liberali u tridesetima postati va ni konzervativci. i zato rtve mo danog udara strpljivom vje bom mogu vratiti izgubljene sposobnosti. lijevi mozak pretpostavi da mora zatvoriti vrai te smjesta to i uèini. pa desni dio SMA upravlja lijevom sti nom tijela. a mi ljenje nam poma e da izraèunam koliko novca moramo dati. desne sti ne SMA za desnoruku radnju razm jerno je slaba. Otkriæe da je ba tako imalo je dalekose ne posljedice za medicinu i cijelu raspravu o »nasljeðu il i odgoju«. Stoga. mozak nije ne to to se obliku je tijekom prvih dvadeset godina ivota. stalno mijenja. niti i ta ukazuje na moguænost da u nama prebiva vragolaste. smanjena sposob 56 Kako radi va mozak? nost ne znaèi njezin trajan gubitak. ijetko rabljene veze slabe i naposljetku pucaju. da kupujete pecivo u pekar Motorièke funkcije rabimo k ako bismo u li i pritom ne udarili u pult. proèitajte j o jednom dio o noradrenalinu. Parkin dr i da otuðenu ruku n. Vizua nim sustavima gledamo pecivo. Kao da alje poruku: »Miruj. U velikom dijelu na e svakida njice za nas u j edm koj mjeri poput vi e kore rade na i prethodnici . otuðene r ke nisu nikakva vr agolija. Mozak ne samo daje najslo eniji organ u tijelu. U to su doba istra ivaèi mozga veæ poèeli otkrivati da komunikacija izmeðu ivèanih stani nije jednosmjerna ulica. Prema Parkinovu mi ljenju. Obje strane SMA alju naredbe motorièkim podruèjin koja ih prosljeðuju prema udovima. Sinaptièke veze izmeðu ivèanih stanica rastu i jaèaju. postoji tendencija da lijeva i desna rul èine opreène pokrete. Popu grada.« Da poruka prijeðe jedne na drugu stranu SMA. on ne samo da proslijedi poruku prema drugim neuronima. Plastièan mozak Sjeæate li se kad su vam rekli da ste roðeni s konaènim brojem mo danih stanica te da on e od trenutka roðenja odumiru.mozgovi »gmaza« i »ranog s savca«. prepusti ovo meni. Kako bismo prikladno komunicira li s prodavaèem.i ovdje postoji kri anje. No da bismo mogli pobli e raspraviti taj koncept. nego dolazi do njezina premje tanja u drugo pod ruèje. I zato um mo e biti proizvod organa od krvi i mesa i istodobno se mij enjati s vremenom. reæi da su obje strane SMA aktivi neovisno o strani tijela ukl juèenoj u radnju. a neuroni koji su ih tvorili pr euzimaju nove zadaæe i ukljuèuju se u nove veze. èe æe mo emo vidjeti kako radi suprotno o onoga stoje uèinila druga ruk jer se to doima kao jedino stoje potrebno uèiniti. U urbi bi to moglo biti frustrirajuæe. bilo je sve jasnije da kad neuron primi signa l iz drugog neurona. dovoljna da potakne ne ku radnju ako nije inhibirana.

Nakon to zamre poèetni proces elektriènog okidanja. okidaju zajedno.n a isti naèin kao to uzastopni tragovi stopala krèe p kroz gusto ipra je. fetalni mozak stvara nove ivèane stanice zap njujuæom brzi nom od 250 000 neurona u minuti. Najbolji neuron za posao Sve bolje razumijevanje toga procesa dovelo je do nastanka teorije poznate k »neur onski darvinizam«. Ti se neuroni mahnito sp 58 Kako radi va mozak? jaju sa susjedima u naizgled nasumiènu mre u. zapoèinje sekundarna aktivnost tijekom k oje neuroni jaèaju svoje uzajamne veze. potièe je se da iduæi put r eagira malo jaèe. programiranog masovnog samoubojstva mo danih stanica. moraju pokazati da su dio kori snog kruga kako bi zadr ali veze s drugim neuronima i svoju zalihu neurotransmiter a. Ako nije. Zamisli mo takoðer. Poslije æemo se pobli e pozabaviti mo danom kemijom uèenja i pamæen a zasad æemo se poslu i primjerom iz svakida njeg ivota. A jest. U prvoj godini ivota dolazi. tivnost. inhibirat æe svoju . Tako s tvorena petlja mo e naposljetku pojaèati ili prigu iti signale iz poèetne stanice. raèunanje bi n g lo potrajati. u osvit ivota. Hebbje otkrio da komunikacijski krug mijenja svoje sastavne neurone. apoptoze. premda. radi vjernije predod l daje rijeè o staromodnoj kavani bez suvremene elekt ronièke blagajne. ja sam Konobar godine. Drugim ri jeèima. Ka emo li za n eku osobu daje » ivèana«. posvetio se mo danom razvoj u. Zamislimo. tièku vezu »obavje t ava« je li pridonijela konaènom ishodu komunikacije. Kasnije. mo da ] vi put nakon n ekoliko godina.o i po alje povratnu informaciju neuronu od kojeg je izvorno primio poruku. tek nakon mnogo nara taja. mo dana neuronska mre a pregrupi57 Robert Winston: LJUDSKI UM rala se u skladu s dolaznim informacijama i ostala spremna za daljnje preg piran je. Taj mehanizam uèenja i povratne sprege u mozgu znaèi da se svaku sin. Njihovo zajednièko okidai uspostavlja obrazac . kad je radio u Rockefellerovu ins tutu. kao to æemo kasnije vidjeti. Kad pos im iduæeg gosta. razvojem novih veza i slanj< vi e neurotransmitera u sinaptièku puko tinu. obrnuto. svaki ga put èin sve ravnijim i prohodnijim. Nekima od vas moj bi se uèini ti da preuvelièavam oèiglednu maksimu da se vje bom posti e sa enstvo. ulog u u toj fazi imaju i genetski i okolinski èimbenici. »agresivna« ili »sjajan govornik«. uèe i krugovi u na em mozgu. m eðutim.nastaju kao rezultat meðuigre izmeðu mozga i okoline. navike i vje tine . Kako u mo. I da je mo dani abak malo zahrðao. amerièki znansfr nik nagraðen Nobel ovom nagradom za rad na razja njavanju mehanizma k jim nas antitijela tite od infek cija. a zatim taj iznos oduzeti od novèanice od stotinu kuna. ne to stoje iskljuèivo posljedica njezinih dotada njih iskustava. Unutar deduktivnih podruèja moga mozga neuroni. pionira teorije o »plastiènom mozgu«. tni prostor i prilil za parenje. ponove li se takve informacije. re mo. Usto. U maternici. Ne to inteligentnija biæa. Mer . Edelmanovaje zamisao u osnovi bila da mo dana arhitektura stvara na isti naèin ka o to se iva biæa bore za opstana Kao to se ivotinje nastojeæi pre ivjeti bore za hranu. paje na mozak sposoban stalno prilagoðavati se zahtjevima okoline. Naziv je skovao Gerald Edelman. Prvi put kad æu morati zbrojiti cij enu tri va. Edelmann dr i da se cijelu evoluciju ljudskog mozga mo e promatrati kao prièu o sve uèin kovitijem suparni tvu. Najjednostavnija biæa. razjasnili smo odnos izmeðu nasljeða i odgoja.br i. Jer shvativ i mehanizme neu-ronskog darv inizma u ljudskom mozgu. pa iduæeg. S vremenom postajem vje t u zbrajanju i oduzimanju . vi e se ne moramo svrstati uje or i reæi daje ta osobina ne to to je osoba iskljuèivo mogla naslijediti ili. Ali va no je stoje a maksima ugraðena u mo danu kemiju. s vremenom razvi jaju svojevrsno refleksno pamæenje. Klasièan je primjer pokus Michaela Merzenicha. Obilje ja uma . daja poènem raditi u kafiæu. prilagode se. tvr di. toèni s amouvjereniji. tako se i sinapse u mozgu moraju meðusobno nadmet ati. a veæe kolièine neurotransmitera potièu jo bi okidanja. put je trunku »utabani ji« jer obuhvaæeni neui ni postaju sve isprepleteniji. poput crva i meduza. Upravo mi se ovo posljednje èini najva nijim. U ljudi taj proces dose e vrhunac. Pogledajte me. poput pu eva. razvijaju nove akso-ne i poveæavaju zalihe n eurotransmitera kako bi im u tom krugu ubuduæe bilo lak e okidati impulse. do tzv. Neur oni su zbog toga primorani boriti se za opstanak.crte o sobnosti.

Uskraæen mozak Naravno. dirljivo doèarala neka djeca koju smo snimili. iz toga slijedi da mozgovi li eni podra aja svojim vlasnicima stvar odgovar ajuæe nedostatke. ne le i u kolièini. Snovvdon.zenich je pomno izmjerio kortikalna podruèja povezana s jednim prstom ruke majmuna . onom povezanom s konobarsko m matematikom . Èitatelji koji su pratili drugu BBC-jevu seriju u kojoj sam sudjelovao. Dijete na eg vremena. Znakov ito je da su se redovnice koje su se bai umnim aktivnostima mnogo uspje nije odupi rale oslabljujuæim uèincima : renja od redovnica zaokupljenih kuæanskim poslovima. Zahvaljujuæi neobiènoj dugov nosti mnoge od njih dozi ve vi e od stotinu godina . Mozak se èak mo e oporaviti od fizièkih o teæenja. go u neprekidnosti njihovih aktivnosti. osim du evne i tjeles zaostalosti. redovnice n idealna populacija za istra ivanje . No ne moramo opa ati majmune kako bismo taj proces vidjeli na djelu.stil njihova ivota iskljuèuje dio a ktivni drugih ena . Istra ivanje Washingtonskog sveuèili ta koje je provela Geraldine Dawson krilo je neke organske abnormalnosti u mozgovima dojenèadi klinièki dep sivnih majki. u odnosu na opæu populaciju rjeðe ob olijevaju od Alzheimt ve bolesti i drugih o teæenja kognitivnih sposobnosti. Ta djeca. Za te je redovnice besposlenost grij pa èak i najstarije sestre mozak treniraju kvizovima. Prouèiv i stotine mozgova koje su donirale preminule pripac ce reda. Snovvdon je za kljuèio da njihova intelektualna aktivnost potièe ra povezanost ivèanih stanica. i razmjere do kojih mo e iæi.one æe brzo 1 uklopljene u nove skupine za nove zadaæe.postupka kojem je cilj ispravljan je pona anja tetnog za pojedinca ili okolinu zamjenom »negativnih« obrazaca mi ljenja »poz tivnima«.pobudile su istra ivai zanimanje Davida Snowdona. imala i abnormalno visoke razine k ortizola. profes ora na Kentuckvjskom sveuèili tu.negativne je uèinke okoline gotovo uvijek moguæe preokrenuti pravodobnom intervencijom. U dobi od tri i pol godine znaèajno su i æe pokazivala problematièno pona anje. U daljnjim je po kusima majmune nauèio da u jednoj zadaæi rabe srednji prst i opazio daje s njim pove zano mo dano podruèje naraslo. Neuronski putovi èvrstoæu i zdravlje zadr avaju mo redovitom uporabom. crkvei reda u osa mljenom samostanu u Minnesoti. Mozakje sposoban za nevjerojatno brz oporavak. hormona stresa. 60 Kako radi va mozak? a posebice plastiènosti dojenèetova mozga . Dakako. pokazivala su smanje aktivnost u lijevom èeonom re nju. No zahvaljujuæi plas iènosti mozg. Ist ivaèica Mary Carlson s Harvard skog medicinskog fakulteta prouèavalaje dje napu tenu ujednom takvom siroti tu i ustan ovila da su. rumunjska siroèad otkrivena potkraj 1980-ih bila u ta tu nom st anju. zagonetkama i politici raspravama. primjerice. negativnim impulsom. Najveæa dodatna glazbena podruèja imaju glazbeni ci koji su rano poèeli svirati neko glazbalo. Mo emo navesti i iznimno poticajan primjer redovnica iz Mankata. Mala djeca kojimaje zbog te ke epilepsij uklonjena cijela polutka. Istra ivanja su pokazala daje kod glazbenika za obradu glazbe zadu eno 25 posto vi e slu ne kore nego kod osoba koje se ne bave glazbom. Otkrio je da su se po vezana podruèja smanjila. nerijetko uz sam o manje du evne ili tjelesne nedostatke.no njihova tajna. Praktièno napu tena od dr ave. neglazbenici koji su tijekom n ekoliko dana morali izvoditi jednostavnu vje bu prsta razvili su dodatne veze u re levantnom podruèju njihova mozga. sumornim siroti ma bili su uskraæeni svi h emocionalnih kontakata ili socijalnih podra aja. kao da su poveæani zahtjevi rezultirali potrebom za veæim kortikal-nim prostorom. Jeffrev Schwartz s Medicinskog fakulteta Kalifornijskog sveuèili ta u Los An gelesu snimao je mozgove pacijenata na kognitivno-bihe59 Robert Winston: LJUDSKI UM vioralnoj terapiji i primijetio smanjenje neuronske aktivnosti povezane s iz1 ni m. Toje temelj kognitivno-bihevioralne terapije . k oja su zbog majèine bolesti bila rjeðe izlo ena njezin osmijesima ili drugim ivopisnim izrazima uzbuðenja. Prst je zatim amputirao i promatrao to se zbiva s mozgom. a ona povezana s drugim prstima poveæala. mo da æe se prisjetiti da su taj obrat. Zato je. uvjerenje dr. Slièno. Ne rabimo li ivèane stanice u odreðenom krug primjerice. Osim su dugovjeène. uspijevaju nadomjestiti taj gubitak. rtve mo danih udara koje izgube sposobnost g . u golemim.

Neuronski krugovi nu ni za n eku funkciju brzo æe preuzeti druge funkcije ako ih se ne iskoristi. osjeæam èujemo. Dobar primjer ogranièene plastiènosti mozga uèenje je jezika. Za godinu i pol stekla je rjeènik od 1500 rijeèi i mogla se slu iti prilièno slo eno m gramatikom. Genie je do trinaeste godine bila zatoèena u losangeleskom potkr ovlju i dobivala je batine kad bi se oglasila. Ipak. proizlazi da se na e razlike u percepciji svijeta presli kavaju u razlil u osobnosti i karakteru. znanstvenici su otkrili daje rabila slu ne dijelove govornih podruèja .) Albana Berga te Peter Grimes (1945. odlazi u enski samostan. ono to nam se dogaða ima izravan i vidljiv utjecaj na stanje n eg mozga. Sre di nji lik opere. Èini se stoga vjerojatno da mozak ima optimalno razdoblje u kojem je najlak e steæi razumijevanje gramatike te da negdje izmeðu este i trinaeste godine to postaje mnogo te e. zahvaljujuæi plastiènosti mozg tijekom ivota mnogo se toga mo e promijeniti. specifiènih za njihov ma terinji jezik. primjerice ptièje g pjeva i prometa. u posjet joj dolazi Veliki inkvizitor. Svaki put osjeæam kako mi niz leða plaze marci. primjerice. nego i kako prima i obr ðuje te informacije. S manje od g dinu dana dijete kao jezik mo e prepoznati samo skup zvukova osobit za materinji j ezik. ud aramo loptu ili ispunjavamo ki aljku? I je li moguæe da se razlike u naèinu kojim na i mozgovi obavljaju te z daæe nalaze u osnovi razlika meðu na im osobnostima? 62 Treæe poglavlje Osvje æivanje U dvadesetome stoljeæu u operi zbila se svojevrsna revolucija. Genie je uspjela ovladati osnovnim rjeènikom. a shvaæanje èovjekove svjesnosti bilo je sve veæe. Sto se u mozgu zbiva kad gledamo. ona to èine rabeæi skup zvukova. U iduæem poglavlju to æemo naèelo primijeniti i irok spektar ljudskih iskustava. Kako bismo produbili raz mijevanje naèina kako postajemo tko jesmo. Jo jedno od tih velikih djela je Platneni anðeo Sergeja Prokofjeva. u ogranièenom obliku. primjerice. 61 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ukratko. Opera Leo a Jana-èeka Jenufa (1903. nego kako percipiraju svijet. Malo je toliko napetih i zastra ujuæih opera. Raspola uæi tako ogranièenim moguænostima. dijete nikad neæe vidjeti. ali ne i gramatikom. U elji daje oslobodi njezinih religioznih deluzi ja. kako bi mu utekla. opsjednuta je zlim duhom. Wozzeck (1925. a govorna podruèja njezina mozga bila su vrlo nerazvijena. Naposljetku. Opæenito govoreæi. Renata.ovora mogu je. Kao to danas znamo. Isti je proces vidljiv u djece roðene s kataraktom . Skladatelji su poèeli pisati ope re koje su se uvelike bavile djelovanjem uma. Za razliku od nje. Sve je vi e skladatel ja bilo svjesno novih znanstvenih otkriæa. moramo biti svjesni da plastiènost mozga i ma svoje granice. Saloma (1905.koji su funkcionalnost vjerojatno zadr ali zbog pozadinske buke. Isabelle je iz svojeg tihog zatoèeni tva osloboðena u dobi od est go dina. ele li shvat uzroke njihova pore meæaja. predla e psihijatrima da p cijente ne pita ju kako se osjeæaju. raslo je zanimanje javnosti za psiholog iju. Sve ostalo u jeziènom se smislu odbacuje kao besmisleno. bje imo od opasnosti. a to. nego kad èuju portugalski. Ako nas ta povratna sprega mozga i okoline èini onin tko smo. meðutim. ili fonema. sisat æe jaèe kad èuju ruski. no vlast plamenog anðela nad njezinim u .ne ukloni lije se do estog mjeeca starosti. Odrastala je bez dodira s ljudima . Ruska novo roðenèad. kojijoj svojim proganjanjem i opsjedanjem prijeèi svaku normalnu ljubav. mozgo vi dojenèadi posve su prilagoðeni uèenju jezika. plamenim anðelom.) Richarda Straussa.) Benjamina Brittena bile su psiho-drame koje su prouèavale du evno stanje glavnih protagonista. Mlaða se djeca. Istra ivanja su pokazala da novoroðenèad m prepoznati i razviti sklonost zajezik majke do èetvrtog dana starosti. Kad je naposljetku na uèila govoriti. John Ratey. dodirujemo. od povreda mozga oporavljaju mnogo b r e od tinejd era. ne samo da moramo znati da mozak mijenja ovisno o informacijama koje prim a. bili oni zdrava duha ili istinski patolo ki sl uèajevi.) i Elektra (1909. autor Korisnièkih uputa za mozak i gostujuæi profesor klinièke p: hijatrij e na Harvardskom medicinskom fakultetu.). ponovno steæi jer tu funkciju preuzimaju susjed ni mo dani krugovi. djevojèica koje su kljuèno razdoblje svojih razvojnih godina provele uskraæene za ljudski kontakt. odreðuje tko smo. pak. Kad djeca tog uzras ta poènu brbljati. Najbolje to mo emo vidjeti iz primjera koje nam je dala tu na sudbina Ge-nie i Isabe lle.

Jackson. koga katkad m vaju ocem engleske neu rologije. Tada bi mogao identificirati neispravno mo dano tkivo i od straniti ga.svojevrstan napadaj -nakon kojeg nastupa nesvjestica. stoga. è sto nisu sprjeèavali napadaje. da bi to mogl o izazvati pojavu aure. religiozno priviðenj e koje se Renati èini posve stvarnim. poznati su iz najra nijih doba. stigmatizi li su tu bolest i pogre no je uglavnom smatrali nasljednom. a kirurgija mozga u povojima. slijede izmijenjena percepcija zvukova i mirisa. istra ivanja epilej je i ari nog podra ivanja mozga imala su golem utjecaj na shvaæanje naæi rada mozga. Ti napadaji. Ploèice (svih èetrdeset) èuvaju se u Brit skom muzeju u London u. Ka o to vidimo u cijeloj knjizi. Mo da ste èitajuæi ove posljednje rijeèi malo protrnuli. oblik epilepsije koji je tada opisao nazvac Jacksonovim napadajima. tije kom 1930-ih. Izvrsna Prokofjevljeva glazba. On zasigurno mora biti vi e od toga . Kad ne bih osjeæao da æe se za mog ive promijeniti. lokaliziranih elektriènih oluja . aure.mom tolika je da u izvanredno histeriènom zavr nom prizoru èasna majka i sve redovnice postaju jednako opsjednute. premda je bila uobièajena pojava. epilepsiju lijeèio kirur kim zahvatima. moglo bi se reæi. jest Wilder Penfield. Penfield. Neki drevni i srednjovjek ovni uèenjaci poput Majr nida. èe æe. U nekih pacij enata napadajima prethode upozorenja. velikog idovskog filozofa i lijeènika iz dvanaestog st oljeæa. poput bockanja ili neobiènih ili neugodnih mirisa. pa j e. je s drugim bo anstvom ili. b rbiturati. a time i uma. to se kao neurolog odi èio specijalizirati za epilepsiju. trebao bih je mrziti. Penfieldova je teorija bila da kad bi mogao doprijeti do mozga i elektrièno podra ivati razlièita podruèja dok je pacijent pri svijesti. sa ivopisnim orkestracijama. Roðen u SAD na studij medicine od lazi u Oxford. Po povratku u SAD navodno je izjavio: »f urokirurgija je grozno zan imanje. zapanjujuæe i zastra ujuæe nalikuje nekim oblicima epileptiènih napadaja . Rijetko je koji poremeæaj izazivao vi e praznovjerja. ali Ruth je operacijom dobila dobre tri godine prije negoli se tumor i poslje tku vratio. od kojeg bi veæina drugih kirurga vjer ojatno strepila. sa svojim sedativnim nuspojavama. Osjeæamo to jer nam je te ko povjerovati da se sa sjedi tem na eg biæa mo e ostupati kao s obiènim organom. grèevi i gubici svijesti plod su naglih naleta prekomjerne aktivn osti u nekim mo danim podruèjima. Bio je prvi lijeèi koji je. njegovoj sestri Ruth dijagnosticiran tumor mozga. naposljetku. terapija èesto bila ne èinkovita. Svaki tip napadaja opisan na tim ploèicama pove. ponavljajuæe glazbene mi sli koje dose u vrhunac . pionir mo dane kartografije Jedan od mojih velikih junaka. Najèe æi lijekovi. kac neurolog John Hughlings Jackson ustvrdio da nagle napadaje uzrokuju el trièni izboji u odreðenim mo danim podruèjima. P etar Veliki.ne to to nadilazi fiziku i biologiju te postoji izvan vremena i prostora? To je organ svjesnosti. brze. Katkad elek triène oluje koje utiru put napada 64 Osvje æivanje nastaju u podruèjima u kojima postoje o iljci od starih ozljeda glave. u k ojem je odmah i poèeo raditi. primjerice Julije Cezar. N jezini napadaji. ili. jer zamisao o rezanju mozga doi ma se surovom. i. Lord Byron. Spozn aja o me nizmu u osnovi epilepsije zapravo nije bilo sve do devetnaestog stoljeæa. Kad je bio u I desetima. Odluka je zasigurno bila iznim: te k a. Ruthine tegobe potakle su ga da utemelji èuveni Montrealski neurolo ki i stitut. a katkad Bo jim djelom. Ne izn enaðuje. katkad smatrani ðavoljim. zli m duhom. tzv. razodijevaju se i zatim sudjeluju u dosad vjerojatn o jedinoj potpunoj orgiji uprizorenoj na opernoj pozornici. . Shvaæanje epilepsije u to je doba bi tek u zaèetku. Kad je ustanovljeno daje tumor ra iren i nedvojbeno zloæudæ sam je izveo zahvat i uklonio vi e mo danog tkiva nego to bi veæina ne ro rurga smatrala daje barem donekle sigurno. Fjodor Dostojevsk vjerojatno. Jedan od najstarijih pisa pot jeèe iz babilonskog doba. Mnoge su slavne osobe bc vale od epilepsije.« Imao je prilike do ivjeti mo da jedinstve iskustvo. Epilepsija se spominje u ajurvedskoj li63 Robert VVinston: LJUDSKI UM teraturi i na drevnim egipatskim glinenim ploèicama. Jako toplo preporuèam da poðete pogledati tu operu.na poèetku imamo zlokobnu i katastro fiènu slutnju. jo otkad sam prije èetiri desetljeæa kao stud< medicin e prvi put èuo za njegov rad. straha i jeze od epilepsije.

tvrdio je da ona neæe moæi ob jasniti ukupnost svih iskustava. primjerice pre dosjeæajima i osjeæajima veæ do ivljenoga. Veæinu bolova u glavi do ivljavamo putem drugih tkiva.u lijevoj polutki. poput govora ili motorike. naime. A sve savr eniji fMRè im je omoguæio da promatraju moza k dok njime bjesne »oluje« povezane s na] dajem i da ustanove podruèja najveæe koncentra cije aktivnosti. Svaki ljudski mozak ima. sredstvo kojim osjeæamo uzvi enu radost i estok gnjev te po imamo Bo ju slavu. Jednako emotivnim poka zao se i za Wildera Penfielda. hladnoæu il i svjetlost. razlika je iznimno mnogo. kad su im odreðeni dijelovi povr in e mozga bili elektrièno podra ivani. doista moglo biti abnormalne aktivnosti. poput MR-a. izmeðu ostalog. Drugi su javljali o jedva zamjetljivim stanjima uma.izvorne misli i nadahnuæa. vicarski je neurolog prof. a dio pacijenata osjetio je toplinu. ili dajedno stavno izvijesti o osjetii koje do ivljava tijekom podra ivanja pojedinog podruèja. trzaje. premda ima nekih razlika u manjim oblicima i dijelovima. svaka operacija s ciljem uklanjanja dijel a mozga tumora mo e se obaviti uz minimalan rizik za ostale. kirurzi sve èe æe izraðuju podrobne karte pacijentova mozga. smatrao je Penf ield. ali p sedativima. 65 Robert VVinston: LJUDSKI UM Podrobniji atlas Izvodeæi suvremeniju inaèicu Penfieldova postupka na eni koja je bolovala te ke epileps ije. Mo da æe ne èitatelje iznenaditi podatak da ne postoji referentna knj iga koju bi kirurg u fazi mogao konzultirati. ustrojbeno jednaki. Primjerice. kao stoje èini Penfield. lijevim bazal nim ganglijima i prednje dijelu cingularne vijuge . Penfieldo-vi podra aji nisu izazvali nikakav bol.u osnovi poremeæaj u ki nom toku . prije negoli svojim skalpelom zarezu najdragocjeniji ljud organ. Je li moguæe da ga mo emo pobolj ati jednostavno re uæi njegove komadiæe m? Premda nam je vi e od sedamdeset godina ozbiljne znanstvene aktivnosti ostavilo ja ko malo prostora za sumnju daje mozak odgovoran za apsolutno sva obilje ja uma. va mozak. povr inski je svaki mozak manje. kljuène i jasno utvrde mo dane funkcije. odstranjeni h vrhova lubanja. u svim mozg * Neki slu aèi mojih predavanja mogli bi reæi da bi u tim podruèjima moga mozg. U novije doba. prinudu da izgovar amo neprimjei ne rijeèi ili stvaramo neobiène zvukove. nikad neæemo odrediti mo dana ishodi ta. ali mozak nema receptora bola. Nalazi su zapanjili i samog Penfielda.koji su budni.dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. Èak su neki od najèarobnijih vidova èovjekove svijesti donekle demistificir ani i gotovo »standardizirani«. nerijet rabeæi tehnike o koji ma smo veæ govorili. To je svakako jedan od popratnih zakljuèaka koji proiz laze iz novijih nalaza iz vicarske. lako bih mogao izgubiti sposobnost govora. svaki ljudski mozak koji je ikad postoj ili æe postojati. èak do te mjere daje potkraj ivota malo ubla i o stavove. Elektrodom se mogu pod ra ivati razna podruèja. primjer ice krvnih ila. O nekim mo danim podruèjima mo emo govoriti sa sigurno æu jer znan da u svih ljudi obavlja ju istu funkciju i da njihova o teæenja u svih izazivaju is simptome. Na kon takve muke pne izrade mo dane karte. njegovi ispitanici . dr ukèiju geografi Neki bi se sad mogli u urbano vratiti na uvodno poglavlje u kojem ka tegoric tvrdim da su moj mozak. ] put brojenja ili recitiranja djeèje pjesmice. No dobar dio suvremenih dokaza upuæuje na suprotno.* Do toga bi. Zapisao je da su. No ispi povr ine. le ali na operacijskom stolu . pacijent. pa je neosjetljiv na dodir ili ozljedu.javljali o brojnim osjetima. Svoju specijal iziranu kartu kirurg poèinje izraðivati otvaranjem a stezirane lubanje. Neki su èak do ivjeli vrlo podrobne halucinacije ukljuèujuæi mu karca koji je toliko jasno èuo Beethovenove skladbe daje ozbiljno pomisl io da Penfield u operacijskoj dvorani skriva radio. Kirurg od pacijenta mo e zatra iti da iz vodi jednostavne zadaæe. pojednostavljeno reèen do lo jer je dorzolateralna prefrontalna kora. . poput kuhanog jajeta. da do ivim mo dani udar . no tijela su uèinil a niz nevoljnih tikova i spazama. Premda su njegova istra ivanja ponudila vrlo èvrste temelje za shvaæanje da svijest prebiva u elektrokemijskim procesima u mozgu. posve svjestan. Doista. i vi.pokazivali bismo mnoge ili s ve simptome povezai s Touretteovim sindromom: tikove. na razini ivèanih i glija stanica. Obilje jima poput slobodne volje. Olaf Blanke do ao do zanimljn otkriæa. Mo da zvuèi èudno. ti osobni osjeæaji pokazuju daje neuroznanost emotivan posao. K.e jedn ak. pri èemu je nj ezin vlasnik. Kad u sljedeæa tri podruèja u mojem ili va em mozgu ne bi bilo aktivno .

pogled zdesna Svjesnost: viðenje ili osjeæanje Olaf Blanke i njegovi suradnici primijetili su daje tijekom svakog podra iva-nja o dreðenog podruèja njezina mozga . in enjer kojeg je uhodio njeg doppelgdnger velik je dio dana provodio kreveljeæi se i zamahujuæi prema dv niku . Ne m oram vidjeti sliku sebe da bih znao. kako sjedim i ti kam. koji su opis psihijatri Louis R. odnosno informacijama iz podruèja u gornjem stra njem d ijelu moz§ tj. n aljutimo se. ili autoskopske deluzije.66 Osvje æivanje vima zadu ena za inhibiciju neprimjerenih radnja. u kojem se suoèav. moramo p orazgovarati sa seljanima. u na im lubanjama. znam da su ispred mene raèunalni zaslon i stol. Postoje brojni. nog okru ja u maternici. Bazalni gangliji zadu eni su za po krete. pri mjerice. a za to se znanje oslan ja na vidnu funkciju. U tekstu u èasopisu Priroda Olaf Blanke nije spominjao daje dirnuo u »sjedi te du e«. toèno v idjeti gdje su smje tene pojedinaène funkcije tih obuhvat-nijih kategorija.5 Kao stoje i Blanke pretpostavio. Ovdje bismo mogli naèiniti analogiju s cestovnom kartom i zn anjem koje neki mje tan ima o vlastitoj ulici. a li i prema dodiru i ravr te i. »gled odatke koje bih zapravo treb. vjerovala je daje ruk a eli udariti. prepoznamo prijatelja. umjesto da èujem poziv za moj let prema Sankt Peterburgu. Prièa dr. bolje razmislim. kao to æemo na ovome putovanju vidjeti. I ne moraju biti na operacijskom stolu. bilo bi to kao da su trenutaèni podaci iz datote »dodir i ravnote a« pogr e kom prebaèeni u datoteku » to se nalazi ispred rt ne«. iskustava iz djetinjst va. pojedinaènih je razlièitosti gotovo jednako mnogo poput sliènosti. Ako iz bilo kojeg r azloga . kad ne bih znao pone to o funkcioniranju uma. »Vidim se odozgo kako le im u krevetu«. Uistinu zastra ujuæe.neka siæu na promjena dovede do razlike u unut . D ok ovo pi em. Znam to na temelju informacija iz pamæenja. tjemenoj kori. naè kako jesmo u svijetu i naèin kako sv ijet jest nama konstruira taj gumenast org. koje mi govore gdje je moje tijelo u prostoru i to ra di. kemijskog i hormon. d ivim autosko psku deluziju. U jednom sluèaju. smje tenu u desnom stra njem dijelu mozga. obuzete duhovnim otkrivenjem da to d ozive. Odreðeno bih vrijeme. K. u ovome sluèaju -epileptièna pacijen tica izvje æivala o izvantjelesnom do ivljaju. zatiljnoj ko No da sad. rastu imo ili zaljubimo. Blankea nije samo zanimljiva anegdota. ugledamo ne to opasno. s istovjetnom kopijom samih se be. dobro dokumentirani sluèajevi osoba koje su do ivj< efekt doppelgdngera (»dvo jnika«). Sada nja razina znanstvenih spoznaja o mozgu omoguæuje nam da saznamo polo aj i svrhu mnogih mo danih podruèja isto kao to na cestovna karta mo e reæi kako da od Rijeke doðemo do zabaèenog lièkog seoceta. Nimalo ne iznenaðuje da su doppelgdng stoljeæima slovili kao glasnici neizbje ne tragedije. te funkcija sustava k rabi dod ir i ravnote u kako bi stvorio svijest o tijelu. No da bismo mogli doznati pojedinosti. Znamo. Dorzalno (iznad) Razdvojene polutke. bolesti ili kirur ke interve cije . Tal ðer. Ona nosi va nu pouku neèemu to preèesto olako shvaæamo. zatim. s prekri enim nogama i dlanovima tipkovnici mog prijenosnog raèunala. Naèin kako reagiramo na svijet. a prednji dio cingularne vijuge povezan je s nadzorom i usmjeravanjem poz ornosti. oni nisu novost u znanstvene svijetu. Franzini i John Grossber g. kao i ostali svijet oko sebe. i bez obzira na to. Kad je zamoljena da podigne ruku i pogleda je. rje avamo kri aljku.premda je sasvim dobro znao daje rijeè o njegovoj vl astitoj slici. nego je napisao daje sa67 Robert VVinston: LJUDSKI UM mo na ao podruèje u kojem se preklapaju dvije funkcije: ona vidnog susta kojim gleda mo vlastita tijela.4 Koliko god Blankeovi nalazi bili zanimljivi. smatra se da su ti fenomeni posljedica r remeæaja u dijelu mozga u kojem se vizualne informacije kri aju s informa jama o tijelu. No. izja ljivala je. »osjeæati« i onda bih se mo da suoèio sa slikom samoga sebe. svjestan sam sebe kako sjedim u prilièno buèr èekaonici u frankfurtskoj zr aènoj luci. gdje je smje teno dugoroèno pamæenje ili koji dijelovi mozga postaju aktivni kad slu amo glazbu. i potencijalno razoèaravajuæi osobe koj e vjeruju da su izvantjelesna iskustva istinski dokazi ivota poslije sm ili neke »d u e« koja postoji izvan fizièkog tijela.gena.angularne vijuge.

Osjeti Jednog vruæeg ljetnog dana vozio sam se alpskim klancem. Sastojala se od jedne rijeèi. primjerice »smetnuo sam to s uma« ili »palo mije na um«. u iju. Kad vi i korteks ne bi mogao n advladati èuvstva i impulse. recimo. Sve se odvija tako mehanièki. Rabimo je i kad g ovorimo o pamæenju. shvatio i za to. J gosti kafiæa pili su istu mineralnu vodu. putem asocijacije. Kad ne bismo imali èuvstava. Upravo naèin kako rabimo te alate. no to nije bilo va no. kako se pojedinaèno slu imo percepci jom. Na njoj je ponovno pisalo ime mineralne vode. No je li vam se kad dogodilo da ste pogledali s ku zalaska sunca i pomislili kako vam izaziva osjeæaj »topline«? Jeste li kad vruæeg dana vidjeli jedan od onih lukavo manipulativnih oglasa za pivo i os tili neobja njivu eð? Èuli neku pjesmu i osjetili tugu ili spokoj? Nadam se i jeste. Sto nam se i pravo zbiva u gla .najkraæim putem uputio unutra. bez na eg svj snog u tjecaja. Jasno je stoga daje um. koje se te ko mo e nazvati jedinstvenim ili osobito transcende talnim. niti bismo mogli razumjeti njihove. Stoga ne bismo mogli izraziti svoje neslaga nje s neèim. kao i sve ostale putnik e namjernike u kafiæu. Od toga sam trenutka postao svjestan sna eði. nego se i irio smrad svinjskog gnojiva koje se lagano cv rljilo na suncu.arnjem ustroju izmec mojeg i va eg mozga. ne bismo mogli ostvariti svoje naume.poput nekoga tko je dotei rao iz pustinje . a mo e nam poslu iti i za kakav nespretan popravak u kuæi. namjere ne bismo mogli nagovijestiti drugima. Ali èekiæ mogu rabiti stolar i kipar. a osjeæam ku amo i prisjeæamo se druge. kao ni stvaranja i ostvarivanja planova. A onda sam. A rabimo je i kad opisujemo razum i rasuðivanje. Dvije strate ki smjeste male reklame uvjerile su me. Vo nja se pokazala m anje ugodnom nego to sam se nadao. vidio j o jednu reklamu. znaèi da ste èulno znat no uskraæeni. Razmislite o tome kako rabimo rijeè »um« u hrvatskom jeziku. Pozabavimo se stoga najprije naèinom k ako percipiramo svijet. barem u okvirima u kojima o nje mu svakodnevno govorimo. djelomice zbog sunca koje je nesmiljeno pr ilo. ali ovaj je put bi lo popraæeno jed69 Robert VVinston: LJUDSKI UM nostavnom slikom njezine boce. no dva uma nikad ne mogu bi ti ista. a promicala je lokalnu mineralnu vodu. moj æe svijet biti razlièit od va eg i. tvori na e identitete. Da nemamo pozornost i percepciju. tovi e. ust a i ko e. Glagolom »naumiti«. eð je preuzela vlast i zanimalo me samo kako je to prije uta iti. Dva mozga povr inski mogu izgledati jednako. nju imo jednu stvar. D se udaljavao. Nisam ba u ivao. nosa. U svima nama kri ju se informacije koje dolaze iz oèiju. crn dim. èuvstvima. moglo bi djelomice biti izazvano subliminalnom porukom. a djelomice zbog toga to sam se na ao iza vrlo sporog traktora iz kojeg ne samo daj e sukljao gust. Na samom dnu klanca. Odvratio sam pogled i usredotoèio se na zah tjevan posao prolaska kroz klanac prepun zavoja i serpentina. nemilosrdne suncu ili trajanju pu tovanja. temom s 1 jom æemo se susr esti poslije. Bez pamæenja bili bismo trajno zbu njeni . èujemo. Vidimo. i imala je okus poput lo koje druge mineralne vode. pa kad elimo reæi daje netko izgubio svu sposobno st racionalnog pona anja ka emo daje »si ao s uma« ili da mu se »pomraèio um«. Konobar me upitao to eli Bez razmi ljanja sam spomen uo mineralnu vodu èiju sam reklamu vidio. pa sam se . smijao se. it æu raz 68 Osvje æivanje èita osoba.nikad ne bismo znali gdje smo ili to radimo. ne bismo imali moguænost samokontrole. Frazom »stalno mi je na umu« impliciramo sklo nost prema stvarima i osobama ili. Postao sam posve ravnodu an prema traktoru ispred sebe. primjeric e. pozorno æu i èuvstvima. primijetio sam jednostavnu reklamu. a niti znati smeta li to komu drugom. To je ku tija za oruðe koja nam omoguæuje da funkcioniramo. gladi i pamæenja. Uzete zajedno. Skalpel. Tada sam. To iskustvo. pa mo da o tome dosad uopæe niste razmi ljali. te su rijeèi i fraze zgodan sa etak glavnih usluga koje na i mozgovi ob avljaju za nas. na polovici uspona kroz klanac. a ne nedjeljiv entitet. s mje tajuæi se u stolicu. i najvi e elim popiti èa u gazirane mineralne vode. jer ako niste. u je dnom od zavoja. ponajprije niz vje tina. Na vrhu klanca izgraðeno je malo parkirali te kako bi prolaznici mogli u vati u pogl edu. Bi la je skupa. i funkcije pop èuvstava. impliciramo pozornost i percepciju. Bio je tu i mali kafiæ. rabe umje tnik i kirurg.

koje tumaèi zna menke. Obja njenja te asocijacije moglo biti mnogo. postoji samo put obrade informacija. slièan u veæini mozgova. to ukazuje na moguænost da ne postoji stvarn a. pokraj nje. U njegovu sluèa ju. Takoje. zakrivljen rubova. Govori nam neke zanimljive s tvari o tome kako primamo osjetilne informacije i to èinimo s njima. Ramachandran pretposta lja daje kod nekih osoba do lo do njihova sluèajno g spajanja. mo emo vidjeti da nas poseban i jedinstven naèin kojim s u na i mozgovi »premre eni« u dobru i u zlu èini onima tko smo. do ivljavao je jak osjet plave boje kad je slu ao glazbu u A-mo-lu. Jedan od vidova sinestezije je da neke osobe znamenke otisnute crno-bijelim tisk om vide u odreðenim bojama. Galton je istaknuo da postoji meðu èlano vima obitelji. Zatim je upitao publil koji je koji.. i niz gena. inaèe posve normalnima. mo da Nabokov ne bi postao proslavljeni romanopisac da njego voj percepciji jezika sinestezija nije podarila tako ivopisne boje. da su ova u rijeèi »bouba« prilièno obla. Nekim se osobama. mogu istodo bno otiæi i u sredi te okusa. kao to sam spomenuo.stapanje osjeta Neke osobe do ivljavaju neobièan spoj osjeta.. 70 Osvje æivanje Sinestezija . Dakle. njihove vizualne simbole. sjeæanje!otkriva svoju neobiènost te ukazuje na svoj evrsno bogatstvo koje je taj poremeæaj donio njegovu ivotu.navodi se da èak dese t posto populacije do ivljava neku vrstu sinestezije. No u sinesteta stopljene su percepcije pose bno jake. a fis plav. valovitih.inaèe bismo bili n eosjetljivi na dra i slika ili glazbe. opisanom je primjeru bila rijeè o vezama izmeðu podruèja za percepciju b< je i brojeva. ». Doista. da bi ta osob ina mogla biti genetski uvjetovana. Vrlo je zanimljivo. a drugoga »kiki«. brojka »5« uvijek crvena. nego samo neki sirovi podaci kojima. nakon to uðu kroz oèi. prouèavao je mo dane atlase i obojicu se dojmila i njenica da se informacij e o boji ra èlanjuju u vretenastoj vijugi. mogu okusiti zvukove i osjeæati rijeèi. zamolio slu atelje u Kraljevskom instit tu da zamisle dva p redmeta. Osjeæa li tko da mo e. U jednosta nom p rikazu na raèunalnom zaslonu ra trkao je plave znamenke 5 na bijel« podlozi. A podruèje z du eno za brojeve. odnosno pojavu koju nazivamo sinestezi jom. primjerice. Jednoga je nazvao »b ouba«. Kad bi se ljestvica promijen ila. primjerice. Svaki put kad èuju odreðeni ton. Taj poremeæaj. Izmeðu njih . primjerice. One. nalazi. elektrièni impulsi izazvani pogle dom na zeleni zid odlaze izravno u vidnu mo danu koru. Jedan od mojih prijatelja na sveuèili tu. i gotovo je dodiruje. pomije aju osjeti. prema predlo ku u umetku s fotografijama. cis crven. Rad Simona Baron-Co-hena iz Cambridgea to potvrðuje. primjerice. Vidim [slovo] ^smeðije od k. U autobiografiji Govori. svojim st udentom.. a »8« uta.« Tko zna. koji izaziva abnormalne veze izmeðu susjednih podruèja mozga. mozak pridaje znaèenje. Rijeè je o sposobnosti k oja. svoju je sine-steziju opisao kao »obojen i sluh«. ali zn ajte da mo da n æe biti tako dojmljivo kao to se isprva èini. kao i u mnogim drugima. u odreðenoj mjeri postoji u svima nama . opa aj boje bi izblijedio. pisac Lolite. a 5 nije svijetloplavo poput c. Jedan je opisao kao staklenu krhotinu s nazublj nim rubovima. u istom podruèju. ka e Ramachandran. No u sinesteta. ako ga mogu tako nazvati. okusiti zelenu boju. ponajprije da slova »k« i »i« u rijeèi »kiki« izgledaju nazubljeno. Ramachandran je istaknuo daje nevjerojatnih 98 posto osoba a tomatski i spontano rijeè »kiki« povezalo sa stak lenom krhotinom. nego je obojeno èudnom kombinacijom modre i sedefaste. »prirodna« zelena boja. U svojem Re hovu predavanju ustvrdio je da bi u nekih osoba uzrok to me mogao bit gen. vide odreðenu boju. Tako je. Poku aj to i sami. iznenaðujuæe je uobièajen . »6« je uvijek ob ojena zeleno. S Edom Hubba dom. no ne u svima. Kod nesinesteta. a drugi k ao predmet koji nalikuje amebi. 71 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ramachandran se pitao za to dolazi do mije anja signala.vama? Za to ne biste poku ali sljedeæe? Profesor Vilavnur Ramachandran iz San E ega u Kalifo rniji u svojem je uvodnom predavanju u emisiji Reithovo predavai na BBC-jevu Rad iju 4 emitiranoj 2003. objektivna. prave zelene boje nema.. Ramachandran je osmislio test za otkrivanje sinesteta tog tipa. »7« mo e uvijek biti ljubièasta. poznati genetièar iz dev etnaestog stoljeæa. Ramachandran istièe daje sinesteziju opisao Francis Galton. osobito dobar pijanist. Vladimir Nabokov.

On je tvrdio da stanovnici jednog otoka nisu mo gli vidjeti njegov jedrenjak usidren nekoliko metara od obale. Ne tako davno posjetio sam idovski muzej u Berlinu. dubinu. na i mozgovi razlikovati samo zato to smo izlo eni pone to drukèijim okolinskim uvjetima. do odreðene mjere. MR nam omoguæuje da barem djelomice shvatimo to se zbiva. u vidnoj kori postoje odvojena pc druèja koja tumaèe oblik. nerabljene plastiène neuronske mre e odumiru. Jer ako im je vid zdrav kako mogu biti slijepe za ono to im je ispred oèiju? Pa. odnosno njegovom nkcijom.umetnuo je odreðen broj brojaka 3. primjerice. Kao to smo veæ vidjeli. koji znamenke vid u bojama. Dok ir formacija putuje mozgom. Vrijedi i obrnuto . na mjestu se sru ila mrtva. dijeli se u vi e tokova koji odlaze na obradu u razn odvojena podruèja. Dio muzeja posveæenje sjeæanju na holokaust i ondje sam kratko v rijeme proveo u »Vrtu izgnanih«. Naime. gotovo sigurno izmi ljenu prièu o svojim putovanjima po ju ni m morima isprièao je kapetan Cook. veæi im br ojevi ne trebaju. recimo. informacija se pros ljeðuje u veæa kortikalna podruèja. dio in formacije otiæi æe u vidnu koru. mo da neæe mo samo pomisliti »zelena«. Naime. Norma ne osobe na tom uzorku vide mno tvo p etica. ili èak i godinama. Ondje se osjetne infor macije zdru uju s odgovarajuæim kognitivnin asocijacijama . Taoci koji su mjesecima. dolazi do brzog okidanja neurona niz dobro »utrt osjetni put od osjetila koj e je posrijedi do raznih odredi ta u mozgu. a s njihovom smræu mogu nestati èak i vit alne osjetne funkcije poput vida i sluha. prizor èekiæa mo gao bi se spariti s asocijacijama po put »te ak«. Drug djeliæi informacije otputovat æe u limbièki sustav. Kratko. Iz toga slijedi da æe se. ta prijetnja nije bila pos ve proma ena. bili zatoèeni u samicama.to vi e rabimo neko m o dano podruèje. jedna od omiljenih prijetnja »lij enoj« djeci bila je da æe im obje noge postati neuporabljive ne ustanu li i ne uèine o no to se od njih u tome trenutku tra ilo. a troj ke crvene i uoèavaju da tvore crvei trokut na bijeloj podlozi (vidi sliku u umetku s fotografijama). No kad joj je elja usli ana i kad je prvi put vidjela rijeku. pa su njezin mozak i tijelo do ivjeli osjet ilno preoptereæenje. no intenzivna uporaba ili neuporaba dovodi do pojedinaènih razlika. Trojke su bile ra mje tene tako da tvore oblik t rokuta. primjerice vodoravne crte ili prave kutove. kako govorna podruèja nisu rabili za njihovu izvornu namjenu. maèke nikad nisu razvile a parat za njihovu percepciju. kolskih hodnik i kako smo ih se u asavali. boju i gibanje. Do neke mjere. jer mnogo dulje u njemu ni ne mo ete ostati. ono se donekle mo e poveæati. To oslikava tvrdnju da mozak razvija samo doista potrebne funk cije. Kad sam bio dijete. Tako. I zbog toga kad vidimo zelenu bo ju. buduæi da osjetilno preoptereæenje postane neugodno. buduæi da im je vid 72 Osvje æivanje na mo dana kora bila uskraæena za odreðenu vrstu informacija. Naizgled èudan fenomen. Smisao je prièe u tome da u svojem malom svijetu nesretna aba nije mogla zam isliti ne to toliko golemo poput rijeke. p o oslobaðanju imaju velikih te koæa s govorom. njihovi mozgovi nisu mogli pojmiti tako golem objekt. No sinesteti. kojih si bile uskraæene u ran oj dobi. Istra ivanja su pokazala da odrasle maèke neæe moæi prepoznati obilje j. nalazi se 49 èetvrtastih gl atkih betonskih 73 . Sliènu. Bil a ta prièa istinita ili ne. petice odmah vide plave. Prièe o abi sjetio sam se nedavno kad sam do ivljavao drukèiju vrstu osjetilnog preopte reæenja. Kad se od i: pitanika zat ra i da pogleda boju ili ponju i miris (ili èak da zamisli to . njihove vizualne okoline. u prostoru omeðenom visoki m zidom preko kojeg se vide samo vrhovi drugih zgrada. Kako ive u malim skupinama i posjeduju malo stvari i ivotinja.pren daje to posebna t ema). Zbog nedovoljnog osjetilnog kapaciteta. Osjetilno preoptereæenje Postoji zen-budistièka prièa o abi koja je ivjela u zdencu i sanjala o bijegu u rijeku . ne zaboravite èinjenicu da se u nekim dru tvima broji samo do deset. Primjerice. nego æemo se prisjetiti. ona su preuzela druge funkcije. rad sjajnog arhitekta Daniela Libeskinda. skriven medu ostalim brojkama. gdje æe im znaèenje dati srt di ta za pamæenje i èuvstva.primjerice. velièinu. asocijacijska po druèja. »hladan« ili »udaranje«. tzv. Mo dano podruèje za svaki osjet podijeljeno je na manje zone koje se bav specifiènijim svojstvima. Nakon to obave po sao. Svi imamo proporcionalno slièan ustroj.

i obrnuto). jasno jesu li migrene uzrok te sna ne osj etljivosti. daje niz stanja poput shizofrenije. ravnote a na nagnutu tlu drugu. koji ukljuèuju pres pajanje putova u korteksima novoroðenih tvorova. gdje se pretvaraju u elektr ne impulse. talamus djeluje kao relej izm ðu osjetnih komponenata i vi ih mo danih funkcija.7 Jedan od pa cijenata koje opisuje prirod no je slijepa ena. r-nakon to su zahvati obav ljeni. Premda èovjekov osjet njuha nije o tar kao u veæine ivotinja. Dr. Dakle. iznad malog mozga. moguæe je da osobit ustroj raz lièitih podruèja mo dane kore ponajprije ovisi o ulaznim informacijama. istièe preliminarno izvje æe d Paula Bacha-y-Rite iz Strasbourga. podra avajuæi njezin jezi k posebno osmi ljeni 74 Osvje æivanje elektrodama. vid alje jednu i formaciju o obzoru. Vidni ulaz istra ivaèi su preusmjerili u dio mozg koji se trebao razviti u podruèje povezano sa sluhom. Drugim rijeèima. daje nakon nekoliko sati vje be mogla uèiti gledati i rukovati predmeti ma. Njuh je vjerojatno na najstariji osjet. Doista. post ti moguæe uvje bati ak da stvori »novu« vidnu koru. nakon otprilike pet minuta obuzeo me poriv da iziðe jer sam osjeæao vrtoglavicu i muèninu. Vid Informacije koje dobivamo vidom prevaljuju dug put od ulazne toèke u leæi ok Najprij e odlaze u mre nicu.treæu neuronsku poruk S tako potpuno smetenim osjetilima. zatim u ko ru i odatle u limbièki sustav gdje se povezuju s èuvstvima i sjeæanjima.godine neuporabe usk ratile su ga tog poten« jala. Pokazao je. a najmanje jedna studija ukazuje na èinjenicu da o sobe koje pate od migrena takoðer imaju sni enu osjetljivost na neke mirise. postalo je oèito da nijedan primatelj ne vidi b znatnih smetnja. Mo da æe. Su an Blackm re1' sa Sveuèili ta Zapadne Engleske u Br istolu. o genetskoj predodreðenosti. krajnji je uèin ak neobièan i iznimno è zorijentirajuæi. Impulsi putuju vidnim ivcem. ostala zdr ava.osjeæaj o polo aju udova u prostoru . Nije. nju ni put vodi izravno u limbièki sustav. Sami stupo vi. oblucima pr ekrivena tla. ostatak na e gmazovske pro losti.Robert vVinston: LJUDSKI UM stupova visokih sedam metara (svaki je na metar od drugog postavljen u red vima od sedam komada. uglavnom u dobi od desetak godin djeca i njihovi rod itelji doèekali su tu kiru ku inovaciju s velikim ushitom. vidna kora tra i redovnu uporabu da bi rasi. Zelenilo j e visoko i posve izvan dosegajer su biljke posaðene na vrhovir stupova. Premda sve ostale osjetne informacije putuju prilièno dugim putovima kroz talamus. No buduænost mo da neæe biti tako sumorna. Vidne informacije zati nastavljaju prema vidnoj kori. a neka su èak poèinila samoubojstvo. u stra njem dijelu oka. a zatim u koru. premda rasporeðeni pravilno i usporedno. Dr. a ne iskljuèivo o prvotnim vezama. a ri kolièina s pulvinarom. Toèno je. Iz njih proizlazi da vidna kora n ema nikakvih uroðenih »vidnih« obilje ja. nisu mogla nauèiti kako rabiti vid j er je njihov mozak pro ao razd bije plastiènosti za tu vje tinu . Ima nekih dokaza da preu ranjeno starenje. Njuh nam je najo triji u djetinjstvu i s godinama slabi. Kao to smo spomenuli. neke kemikalije u zra ku mo emo prepoznati èak i kad su razrijeðene u omjeru jedan prema nekoliko milijarda. tj. napadaja. Posebno su tu na ilustracija te tvrdnje djeca na kojoj su izvedei prve transp lantacije leæa. Njuh Mirise prepoznaju dvije male nakupine od est milijuna stanica smje tene visoko u no su. Blackmore komentirala je i pokuse na MIT-u u Bostonu8. Ispitivanja provedena posli je pokazala su da se taj dio s vremenom ustrojio u polja i kolumne po vrlo sliènom uzorku kao u normalnoj vidnoj kori. tijekom . djeca (koja su imala vrlo velika oèekivanja) zapala su stanje te ke poti tenosti. Vidne podr a aje djeca su do ivljavala zasljepljujuæe sjajnin i bolnima. Poput svih ostalih podruèja. Veæina vlakana poveza] je s podruèjem u talamu su koje nazivamo lateralnim koljenastim tijelom. a (zbog oblutaka) pi priocepcija . meðutim. Pomoæu vidnih informacija nisu se mogla orijentirati u prostor Ukratko. Mo da nam zato mirisi tako brzo pobuðuju r . ako ne i prije. primjerice zbog Alzheimerove bolesti. dovodi do br eg slabljenja njuha. anoreksije i depresij e povezan s oslabljenim njuhom. pa tvore kvadrat dimenzija sedam puta sedam mei ra). takoðer. smje tenoj straga . naposljetku. unutar zidova. Poslije operacija. Roðena slijepa. izviru iz k sa i neravna. a polovica ih se kri a (informacije lijevog vidnog po lja odlaze u desni mozak.

film je bio Candjman. dodan njiho vu uob èajenu parfemu. mu karci bi takoðer mogli imati istanèano èulo »mirisa« i kad je tvar bezmirisna. Tijek om pokusa. Dakle. pèele). Dokazi o postoj anju ljudskih feromona doneda no su bili proturjeèni. ali ih percipiramo kroz nosnice. ene su u odreðenim razdobljima njihovih menstrualnih ciklusa nesumnjivo osjetljivij e na mirise. Norma McCoy Lisa Pitino s Dr avnog sveuèili ta u San Franciscu izabra le su dobrovoljke m< ðu studenticama prve godine. Od svake je studentice zatra eno da rabi parfem na uobièajen naèin i u odreðeno vrijeme. mlade su ene morale imati redovitu mjeseènicu. Dijelimo ih na dvije vrste. a kontrolna je skupina izabrana uz obeæanje besplatne boæice pravog mirisa na kraju pokusa. isprva namijenjenog tum aèenju mirisa i slanju odgova75 Robert Winston: LJUDSKI UM rajuæih kemijskih poruka. Istra ivaèi su pok azali daje primijenjeni feromon ene uèinio privlaènijima mu karcima. ili da provedu noæ s partnerom. èak i neki crvi. dezodoransa i slièn mirisa.ali ne sumnjam da ga ne biste uspjeli kupiti na Internetu. a »temeljni« feromoni n primatelja djeluju dugo trajno. Ut . Za one koje to zanima. Ribe. Èesto su prisutn i u znoju. Njihove su olfaktorne sposobnosti obièno na vrhuncu kad su najspremni je zaèeti. posve je sigurno. buduæi daje izvorni. Sisavci.aspolo enja i sjeæanja. Druge. a razlièite su stuc je potvrdile da tada m o e biti jezovito o tar. »poveæati romantiku u njihovim ivotima«?3 Da bi mogle si djelovati u studiji. parfema. sluèajno izabrane. upitav i ih bi li htjele sudjelova ti u ispitivanj kojim se eli saznati mo e li sintetizirani enski hormon. U studiji istra ivaèa s Instituta : antropologiju pri Institutu Ludvviga Boltzmanna na Beèkom sveuèili tu ispit nicamaje prikazan zastra ujuæi film dok s u pod pazusima nosile jastuèiæe k ji su im upijali znoj. u procesu patenti-ra nja . Feromone luèe mnoge ivotinje i postoje uvjerljivi dokazi za njihovu ulogu preno enju uzbune i straha. Svejedno. ba i ne poma e nju nom sustav u da nas vodi kao nekoæ. Olfaktorna ili nju na kora suvremenog èovjeka ni ni ta manja n egoli u njegovih predaka. amerièka tvrtka koja prodaje taj proizvod. ima dokaza da na mirise. feromon ma prenose uzbun u. Dr i se daje to bio zaèetak cijelog limbièkog sustava. Zens osjet njuha mo e biti do tisuæu puta osjetljiviji od mu kog. od onih u kontrolnoj skupini. kao ni ivjeti s redovnir partnerom. a katkad i na tvari koje ne mo emo n nju iti. sa svojim p dra ajnim olujama u ob liku ispu nih plinova. ene koje su rabile parfem obogaæen feromonom imale su tri puta veæu vjerojatnost za seks. jo uvijek reagiramo nesvjesno. gmazovski mozak bio tek ne to vi e od malo olfaktornog tkiva na vrhu ivèanog vlakna. Zbog toga put od nosa do limbièkog sredi ta i jest tako br z. a novija su istra ivanja pokazal da nerijetko imaju ulogu u èovjekovu sek sualnom pona anju. biti hett roseksualne. ao mije to ne smijem otkriti naziv feromona . komun ciraju mirisom. Isti su miris ponovno nju ili kad su ih se poku avali prisjetiti. vjerojatno mijenjanjem njegova ili njezina ho monalna stanja. U jednom su istra ivanju studenti uèili nove rijeèi dok su nju ili eobièan miris. premda suvremeni ivot. dio je ispitanica rabio svoj uobièajen parfem obc gaæen posve bezmirisnim feromonom. Feromoni su vrlo hlapljive tvari koji utjeèu na pona anje ili na hormone (i oboje) o sobe koja ih percipira. Èini se daje njuh bio jedan od glavnih èimbenika razvoja èovjekova mozga. A treæa je skupina ispita nica njuhoi uspjela prepoznati jastuèiæe obilje ene »mirisom straha«. Feromoni d jeluju izravno na mozak i primatelj ih obièno n prepoznaje svjesno. to pripadnike iste vrste potièe na izbjegavanje prijetn iz podruèja iz kojeg je up ozorenje poslano. rabile su pai feme kojima je dodana neutraln a tvar. Nijednoj ispitanici nije reèeno rabe ] 76 Osvje æivanje feromone ili ne. prema te stu na omotu »najjezovitiji film od Kad jaganjci utihnu«. kukci (npr. tijekom ovulacije. »Signalni« feromoi izazivaju izr avnu i primjetnu promjenu u pona anju.istra ivaèi n avode daje Athena. a ne sklonijima pr ihvaæanju seksualnih ponuda. No ene ne luèe feromone koji djeluju samo na mu karce. Dosjeæa nje im je bilo dvadeset posto uspje nije. Poznato je ta ko da æe maèke uznemirene mi eve naæi po mir su koji luèe u takvom stanju. n isu smjele rabiti oralne kontraceptive. Lako je razumjeti daje tijekom evolucije brz odgovor na nju ne podra aje mogao biti presudan za pre ivljavanje. Druga skupina gleda je neutralan film. takoðer s jastuèiæima.

povezivanjem majke i mlad unaca i dr. meðutim. Kad nju ne informacije idu u limbièki sustav. Jeda n od mojih starijih kolega na poslu isprièao mije kako se u na em laboratoriju. tvorbom u kojoj je dr. kao to æemo po. Nije te ko shvatiti da su okusne sposobnosti na im drevnim precima bile va ne za ops tanak. Brojni sisavci. spravljali i jeli. komuniciranje feromonima presudno za r hov opstanak. da se nitko od njih. Postoji li tvorba slièna vomeronazalnom organu i u ljudi proti jeèno je pitanje. borbom. mo dano hormonalno sredi te. odlaze i u amigdalu i hipo lamus. Kako bi izmjerio signale. pa se mogu premje tati od neurona do 77 Robert VVinston: LJUDSKI UM neurona kako bi se snimila njihova aktivnost tijekom raznih pona anja. nije prekomjerno udeblja Buduæi da sam na mnogim zimovanjima imao prilike ku ati mlijeènim proizv dima bogate delicije vicarsk e kuhinje. a i sniman je njihovih mozgova pokazalo je daje koncentrac elektriène aktivnosti u limbièkom po druèju. dr im to te ko obja njivim. u ko jem radi 85 posto ena. Aromaterapija. ivèane stanice koje obraðuju feromonske signale umnogome su sliène »neuronima za lice«. kak o istièe dr. naime. èini i nije samo jo j edna New Age ludorija. prigodno. Nije neobièno da se enama koj e nekoliko mjeseci provedu u fizièkoj blizini usklade menstruacijski ciklusi. u kojoj ih prepoznaju kemijski receptori poput onih za okus i miris -premda ih sama osjetil a okusa i mirisa ne mogu prepoznati. Laurence Katz i njegovi suradnici na sveuèili tu Duke otkrili su da ivotinje u mo zgu imaju feromonsku tvornicu koja. ivèanim stanicama smje tenima u vidnoj kori mozgova primata koje pobuðuju faci jalna obilje ja drugih ivotinja. pak. Tri maju na mi kromotora prièvr æena na elektrode debljine dlake uvode se u podruèje ivotinjskog mozga z adu eno za obradu feromona. kljuèna je za izra avanje i tumaèenje èuvsta Hipotalamus je. Uma mi je prijatan okus koji daje hrana bogata aminokiselinama . doista bi mogla smanjivati napetost i i ko djelovati tera peutski. I b. Neki epileptièari navode da neposredno prije napadaja osjeæaju nt biène mirise. arska studi otkrila je trideset i èetiri pacijenta o teæena mozga koji su naglo postal i opsje nuti hranom. osobito kad su posrijedi mje-seènice. Takav »odraz« identiteta te spolnog i reproduktivnog stanja druge ivotinje upravlja brojnim vidovima ivotinjskog pona anja parenjem. Okus Okus i miris vjerojatno su najpovezaniji osjeti. èe æe opasnije.glutam tima. ivotinje poput mi eva uglavnom ive u tami i opæenito imaju prilièno ] vid. izmeðu ostalog odgovorno za »reakciju b or ili bijega« kad smo upla eni. tisuæu s mo puta osjetljiviji na gorke okuse. »Gorko« je. nego na slane. Taj organ pumpa uzorke feromona u osjetnu upljinu. Zbog t ogaje natrijev glutamat tako djelotvoran pojaèivaè okusa. O teæen toga podruèja mogu dovesti do nekih iznenaðujuæih pojava. N e iznenaðuje stoga da se okusna mo dana k ra nalazi neposredno iznad olfaktornog pod ruèja u desnoj polutki. dr. Rijeè je o vomeronazalnom organu. Dr. Ne to stoje »lo eg« okusa. kiselo i uir mi. djelovati smirujuæe. èini se. Katz. je vidjeti. Dovolji je da nanju imo da ak peèenog pileta ili banane da okus zamislimo tako i kao da nam je hrana na jeziku. slatke i 1 78 Osvje æivanje sele. Katz poslu io se metodom prvotno razvijenom za mjerenje aktivnosti ivèanih stanica u mozgovima ptica dok pjevaju. nakon nekoliko mjeseci zajednièkog rada enama poènu usklaðivati m jeseènice. Zbog toga neki mirisi mogu poveæati brzinu i da srca i krvni tlak. Veæina okusa zapravo su miris jez ikom mo emo razlikovati samo pet okusa: slano. Stoga je. premda su razv opsesiju hranom t e je stalno kupovali. U svim tim sluèajevima »gurmanizma« lezije su naðene u desno èeonom r e nju. specijaliziranom osjetil u u nosnoj upljini. Zanimljivo je. Ti osjetni neuroni povezani su s tzv. pomoæno m nju nom lukovicom. gorko. no vjerojatno je da postoji. Katz naèinio elektriène snimke pojedinaènih stanica. Eli trode s u toliko male da se ivotinja mo e slobodno gibati i biti u interakcij drugim ivotinj ama dok mozak tana nom icom alje signale u snimaè.jeèu i na druge ene. imaju » esto èulo« prepoznavanje feromona. p. Zbog toga priruènici za pre ivljavanje svima koji . slatko. stvara »feromonsku sliku« druge ivotinje10 . a drugi. vrlo bi lako moglo biti otrovno. Te se elektrode mogu daljinskim upravljanjem produljiv ati ili skraæivati u siæu nim koracima. od mi eva do slonova. Amigdala.

Studije u kojima i MR-om sniman a gluha djeca gluhih roditelja koja su odrastala slu eæi se zn kovnim jezikom. ili u prisutnosti umiruæeg roðaka. Stoga netko tko èuje samo na d sno uho mo e slabije percipirati svojstva gla zbe poput ritma i melodije. a manje njihovim kval itetom. koji je. Or rabe pojednostavljenu inaèicu jezika. Osim poèetne tjeskobe nije osjeæala r kakav strah: »Èinilo se daje sve pod nadzorom.« Ipak. u bolnici dobro poznat kao uglaðena i potpuno pribrana o soba. Utvrðeno je da prednja inzula. èestitao sije na sjajnom stanju djeèaèiæa kojeg sam donosio na svijet . svega stoje bilo reè no do trenutka kad smo jo j poèeli zatvarati trbuh. i pet vreæica krvi koje ste morali nar èiti?« Tada mije ispr ièala kako je èula. dakako. percipirati vrlo razlièit e auditivne informacije od nekoga sa savr enim sluhor Primjerice. Spopao me u taj èas neki vrag i po elio sam ga malo bocnuti u njegovoj samodopadnosti. Èuv i la an pokajnièki ton u njegovu odgovoru. mo dano podruèje koje se aktivira kad okus imo ne to to nam se ne sviða. na skaneru zasvijetli i kad vidimo da gaðenje osjeæa netko drugi. osim njuha. Ne shvaæajuæi o èemu je rijeè. »tvoj je an estetik mo da dobar za dijete.poprilièno rutinski. pa osoba sa slu nim tegobama u jednom uhu mo. ali smo otad uvijek vodili raèuna da pacijent bude dovoljno dubokoj anesteziji. iz Julieina smo sluèaja izvukli barem jednu va nu pouku.uklanjanje posteljice. èi æenje trbuha i zatvaranje rane . tovi e. Sluh Posljednji osjet koji se gasi kad gubimo svijest i prvi koji se vraæa pri buðenju je st sluh. U takvim su okolnostima ope rativni postupci nakon to dijete sigurno iziðe . Zvukovi koje èu lijevo uho odlaze na obradu u desnu stranu mozga.« Nekoliko trenutaka poslije alio sam se na ikljanje iz donjeg ogranka materniène art erije. Valja spomenuti da bez obzira na izravnu vezu izmeðu slu ne kore i jeziène podruèja lije ve polutke. a ionako nisam mogla ni uèiniti. Praktièno je prav ilo da se izbjegava sve to ima gorak. Zato je va no da pripazite to govorite ispred jako bolesne. nismo upla ili. otkri vaju da im je jezièno podruèje razvijeno jednako kao èujuæih vr njaka. Oboje su bili dobro. i mogla se sjetiti. Prije mnogo godina. Anest eziologu je ubrzo postalo jasno da ga poku avamo upla iti.imamo ovdje sna no krvarenje . »Samo dvije. Iz evolucionistièke perspektive. lijeva se strana mozga uglavnom bavi prepoznavanjem i imenov njem zvukova. Julie se zatim okrenula prema meni i isprièala mi se to mije zadala tolike muke. Iduæeg sam jutra oti ao pogledati Julie i njezina sinèiæa.nu kane tra iti u divljini savjetuju da se vode svojim osjetilima. moram na alost reæi. Nj nasreæu. sluh nije potreban za razvoj jezika. lijevi donjim og rankom materniène arterije. to mo e biti vrlo korisno . Nije osjeæala nikakav b( a samo povremeno vrlo slabe dodir e. zaustavljan je krvarenja. Kao i kod ostalih osjeta. a ubrzo zatim upitao mog asistenta. koliko je vreæica krvi pripremljeno prije operacije. izvodio sam carski rez na gospoði Julie. upitala me. p ro la kao po loju. »I te koæe s. ali pro irio je mnogo ila . »A krvarenje«. rekao sam kako je operacija bila laka 79 Robert VVinston: LJUDSKI UM i rutinska. »Lako je tebi«. kako ste ga nazvali.mali an je i ahno mlatarao svim udovima i plakao s u itkom. Moj anesteziolog. a operacija je. kad sam bio razmj erno neiskusan. poput velikog dijela s tranaca koji nasto ovladati hrvatskim. èujuæa djec h roditelja nikad ne postignu is stupanj teènosti »govora« znakovnim jezikom poput svo jih gluhih vr njaka. bojim se«. ne moramo gubiti vrijeme na ku anje. s najveæom strepnjom u g lasu koju sam mogao doèarati rekao sam kako bi nam ih moglo zatrebati jo pet. Obje hemisfere imaju va nu ulogu u o bradi zvuka. Slièno je i s drugim osjetima. Dodir Dodir je osjet koji se razvija rano i u novoroðenèadi je osjetljiviji od vida ili sl . informacije se kri aju. koja je veæ dvaput rodila c arskim rezom. kao i u dijel ovin zadu enima za primanje dodirnih informacija iz prstiju. nego se mo emo usredotoèiti na hvatanje one slasne antilope. Slijepe osob e koje uèe èita brajicu pokazuju aktivnost u vidnim i jeziènim podruèjima. imao slièno n eprikladan smisao za humor. rekao sam. Treæi je takav porod stoga bio neizbje an. naizgled besvj esne osobe. ivanje maternice.poku a li drugi pr ipadnik na e vrste pojesti ne to i osjeti gaðenje. u egao ili na bilo koji drugi naèin odbojan oku s ili miris. Prije dvadesetak godina za tu je vrstu zahvata bilo sasvim uobièajeno davati razmj erno laku opæu anesteziju jer se tada dijete raðalo u boljem stanju i spremnije za d isanje.

nadziranjem i kon centracijom. osobito povezano s pozorno æu. podruèjima nepostojeæe noge. obraæamo manju pozornost . On i alju signale u leðnu mo dinu odakle kroz mo dano deblo odlaze u talamus. encefalini. no ono nije bil o neugodno i uopæe nisam osjeæao kao daje dio mene.11 tovi e. Osjet dodira presudan je za djetetov razvoj. Vilavn Ramachandran. Pr . Kad sam zavr io. lijeka sliènog opijatima. Mogl o ih se izvaditi tek prilièno velikim rezom pod opæom anestezijom.i ha. veliko ilo koje sam rabio bacio sam na pod. Va nu ulogu u percepciji bola ima prednja cingularna kora. posebice oni ustroja sliènog ustroju op ijuma . I dalje sam osjeæao pulsiranje u stopalu. to za posljedicu ima smanjenje percipirane ozb nosti prvog. posve je uklonila njegove neugodne vidove. Nekoliko minu ta poslije. Ramachandran smatra < s usjedne ivèane stanice pripoje mo dano podruèje koje se ne rabi i daju n novu svrhu. Trljajuæi mjesto koje nas boli.bolnièka etiketa koja kao da se kosila s ljudsko: potrebom. Skanovi mozgova novoroðenèadi li ene dodira pokazuju smanjenu aktivnost vitalnih po druèja. mozgu signale bola aljemo jo jedan paket signala. kad bi im pri snuo neki drugi. uvijek istim.zbog pro81 Robert VVinston: LJUDSKI UM cesa zvanog kompetitivna inhibicija. vidljiv je od prvoga dana. kad dijete okreæe glavu prema svemu to mu dodirne lio odnosno refleks koji mu poma e naæi bradavicu. glupavo zaboraviv i to sam uèinio. Bol nakon operaci je bio je jak. no neuroznanstvei ci znaju da su za njega odgovorni talamus i dodirna podruèja kore. Mislim da mogu razumjeti za to nek i postanu ovisni o takvim lijekovima. To nije praznovjerje. Dotadje bilo uobièajeno da sestre s njim odjure na pranje i vagan je . No mno tvo je osoba s amputiranim udovima koje imaju sab stan osjeæaj daje taj ud jo uvijek dio njih. do te mjere da u njemu osjeæaju b Sindrom fantomskog uda jo uvijek nije posve obja njen. u odgovarajuæem stupnju. Jeste li primijetili da æe vam protrljate li izvori te bola. pod uvjetom da nije rij eè o ozbiljnu o teæenju. poput inzulina. postojeæi dio tijela. u prosjeku su bolnicu mogla napustiti est dana prije. Mnogi lijekovi protiv bolova. kao osjet razlièit od obiènog dodira. To otvara neka zanimljiva pitanja. Field tvrdi da masa a potièe izluèivanje hormona rasta te hormona koji potpoma u rast. biti lak e? Majke instiktivno trljaju ili ljube djetetov povrij eðeni ud. nego djelotvoran postupak . »bolnog« signal a. stoje slièno djel ovanju nekih antidepresiva. primjerice lijevom nogom . narav da nam treba. èesto izjavljivali da osjeæaju dodir na odi ðenim. podruèje u èeo nom re nju koje je. Ako se bol i dodir percipiraju u mozg treba l i nam tijelo da bismo ih osjeæali? Oèit odgovor glasio bi . Opioidi takoðer smanjuju aktivnost u pre dnjoj cingularnoj kori.da. skoèio sam s kreveta i debela mi se igla za krpanje zabila u taban te se pritom duboko u mi iæima slomila u dva dijela. pak. U nekim se zemljama. Pozornost mozga tada je usm rena na dva signa lna toka.djeluju tako to se ve u na receptore mo danih neurona na koje bi se inaèe vezali kemijski spojevi pro tiv bolova koje luèi sam mozak. Neobièno je da se praksa dav. Dr. No premdaje ta pr aksa mo da mogla na koditi odnosu majke i dj< 80 Osvje æivanje teta. kad sam studirao medicinu. no injekcija petidina. kao to æemo vidjeti. vjerojatno nije kodila djetetu jer je ono cijelo vrijeme bilo sa sestrama i do ivljavalo ljudske dodire. topao i jednostavan vid njege. nja nov oroðenèadi njihovim majkama odmah nakon poroda ustalila otprilil tijekom posljednjih dvaju desetljeæa.primjerice kodein. Bol. Dr. na mjestu nastanka primaju tvorbe koje nazivamo nociceptori. tetnost toga postupka zanimljivo je pitanj e. Jednom sam zgodom. Iz talamusa informacije putuju u osjetna podruèja kore koja nam govore koji bol do ivljavamo i o dakle potjeèe. Fi eldo-va tvrdi da masa a poveæava razinu neurotransmitera serotonina. sastojak mnogih lijekova protiv ka lja . djecu rutinski zamata u po voje te im se tako ogranièavaju pokreti. »Refleks sisanja«. le eæi na krevetu krpao debelu zimsk u jaknu. koji se mnogo bavio tim fenomenom. Premda nisam vidio opipljive dokaze za to. Tif-fanv Field sa Sveuèili ta u Miamiju utvrdila je da su prerano roðena djeca koja su deset dana masirana triput dnevno d obila gotovo pedeset posto vi e mase od prerano roðene djece koja nisu primila taj b ri an. poput spomenute rumunjske siroèadi. primijetio je da su n govi pacijenti s fantomskim udom. pa na bol. Informacije o dodiru i pokretima obraðuju se na vrhu mozga.

Prilièno razumljivo. elektroencefalografi. sa svim svojim manama i sub jek-tivno æu. Jedna od glavnih funkcija u kojoj svi na i osjeti suraðuju jest prepoznavanje. sad amputiranu ruku. èini se. Rijeè j e o jednoj od najva nijih funkcija uma koju rabimo svakodnevno. premda su zapravo samo èuli kratak i glasan zvuk. »Posljednje to elim jest postati svjetsko sredi te za rez nje ruku i no gu«. izjavljivali su da su vidjeli kako se oblici sudar aju. iz nekog neizrecivog razloga. kazao je. amputirao je potkoljenice dvojici pacijenata koji su to zaiskali. Dobrovoljci kojima su na zaslonu prikazana dva oblik a koji se meðusobno pribli avaju. Prije negoli je dr. Kad ujutro uðem u moj ured u sklopu laboratorija. Bol u fantomskom udu mo e. pri najjednostavni jim i najslo enijim zadaæama. Joj. imati i druge uzroke. Slièno. ali i da se »nije htio specijaliz rati z a taj postupak«. Oèajnièki po tezi koje poduzimaju neke osobe s rijetkim poremeæajima tjelesnog samopoimanja pod sjeæaju nas na èinjenicu da percepciju sebe i svijeta oko sebe nerijetko te ko opisuje mo drugima. Postoji i zanimljiv fenomen suprotne naravi. Smith je r< ka o da nije vidio ni ta lo e u svojim odlukama. Malen broj osoba izvje tava o t me kako osjeæaju d a neki normalni udovi. jedinstven pogled na strogo èuvano 83 Robert VVinston: LJUDSKI UM . Jedina naprava kojom raspola emo za tumaèenje na eg mozga i komuniciranje o njemu jest sam mozak. aktiviraju s lu na podruèja mozga. psihotiènog stanja poput shizofreni je ili povezanog s te ko depresijom. no to ne èine i nelingvistièki pokreti usta. Smith pristao na taj za hva mu karce su odbili drugi kirurzi iz razlièitih europskih bolnica. Rijeè je o jo jednom problemu koji izvire iz stare rasprave o filozofiji i jeziku. na sluh oslanjate u istoj mjeri kao na vid i motorièke vje tine. koji uvelike rade svoj posao. osim to jasno nav de da. Poznat miris stare kave i vonj vla nog papira ispod æurka iz gornjeg proz ora. Cesto vrlo te ko obja njavaju to osjeæaju. lijeènici su bili sk loni apotemnofiliju lijeèiti ki oblik histerije. ne trebali biti dio njihovi h tijela. Buduæi da se mozak svake osobe razlikuje. bol mo e perzistirati i pos lije. Odreðeni vidni lingvistièki znakovi. Istra ivanje na sveuèili tu Brandeis u SAD-u utvrdilo je i da katkad »vidimo« sluhom. kirurg s privatnom praksom u Falkir koj kraljev skoj bc nici.. P ET i rendgen osnovni instrumenti za razumijevanje rada mozga. nesvjesno »Aha!«. poznat kao apotemnofilija. primjerice oblik neèijih usana. opazili ka ko pri parkiranju automobila na zahtjevno mjesto poma e sti ate li glazbu na autorad iju? Razlog mo e biti jednostavno potreba da se usredotoèite. U tim pripojeni putovima jo uvijek postoje tragovi n jihove izvorne funkcije i upravo oni uzr kuju osjeæaj bola u nepostojeæoj ruci ili n ozi. mogu zamisliti samo nijansu zelene pohranjene u svojem mozgu. katkad kao seksualnu fiksaciju na sakatost. najbolji instrumen t za to zauvijek æe ostati istra iteljev vlastiti mozak. Jeste li. Ka ete li da vidite zelenu b oju. 82 Osvje æivanje Napredovanje u neuroznanosti mo da æe nam omoguæiti da taj bizaran sindrom izlijeèimo tr etiranjem povezanog kortikalnog podruèja. podruèje zadu eno za lice mo e preuzeti neurone k ji su nekoæ bili zadu eni za. No isto je tako moguæe d a se. ispitanici koji su ig rali stolni tenis zaèepljenih u iju bili su ne-uspje niji od onih koji su osim vida za procjenu putanje dolazeæe loptice mogli rabiti sluh. N eki apotemnofiliè ri uspjeli su uvjeriti kirurge da im odstrane ud kako bi ih oslo bodili du evni patnja. nikako ne mogu znati ka-kavje osjeæaj imati zdrav ud i svejedno ga htjeti amputirati. Na i osjeti nisu zapravo zasebne i neovisne sposobnosti jer ih obièavamo rabiti zaje dno. o sjeæaju kako njihova ruka ili noga »ni njihova«. Kad govorimo o mojem i va em mozgu. Ako je osoba netom pri je amputacije osjeæala ja bol u udu koji æe biti uklonjen. k ji bi mogao imati veze s »fantomskim udom«. u moje m se mozgu zaèuje tiho. usmj eren na komunikaciju s drugima.imjerice. MR. nu ne kolièine ne odreðenosti. Mozak je. Robert Smith. moramo prihvatiti postojanje odreðene. a kako se ono zove. Katkad odlaze lijeèniku i tra e da im se neugo ni ud amputira. a drugi Nijemac. premda toga niste smjesta svjesni. Doista. premda su mikroskopi. a ne va u. jer sam od svih nanizanih ureda izabrao pozn ato okru je.. recimo. Jedan bio Britanac. d du e. recimo. a ne pilom za kosti i zavojima.

na s ci je bio dalmatinski pas s kriven u pozadinskom uzorku velikih i malih crn mrlja. Jedinice prepoznavanja Jedno od obja njenja za to jest da mozak ne pohranjuje i ne razvrstava stvari prem a njihovu izgledu ili funkciji. sve mi to govori daje to uistinu moj ure Kad spustim pogled. Primjerice. No istina je da su u istra ivanjim ra da mozga upravo studije poremeæaja vrlo èesto te koje nam omoguæuju da shvatimo to se z biva u normalnom mozgu. primjerice. Nemoguænost prepoznavanja oruða i instrumenata bila je povezana s lezijama podruèja u lijevoj polutki u kojem se susreæu sljepooèni i pari jetalni re anj. test je valjalo ponoviti mnogo puta. JP n . no doveli su znanstvenike do zakljuèka da su mo da ne sposobnosti prepoznavanja istodobno strogo odreðene i prilièno opæenite. pa oni k ji ga imaju ne mogu. Isprva te ko prepoznatljiv. medicinska spisateljica Rita Èarter ta svojstva naziva »jedinice prepoznavanja« (JP). pojavila bi se dva naleta g ma-valova. pak. doktora na Sveuèili tu u Warwicku.. èini se da su lezije u desnom sljepooènom re nju pove e s te koæama u prepoznavanju lica.. Iz gornjih primjera. Pr vi se javljao kad bi mozak shvatio da sam vidio »ne to«. ili druge dijelove tijela. ali i hladno oru je. Na li su cij niz moguæih »spremi ta«. Uzmimo. Poremeæaj je najèe æe vrlo odreðen. odnosno »sku io« iluziju. U jednom od prizora BBC-jeve serije Ljudski um nosim »èarobnu mre i za kosu« sastavljenu od stotina elektroda koje mi prekrivaju glavu dok gleda televizijski zaslon na kojem je optièka varka. vidim mnogo dijelova. On doista nije imao pojn to se nalazi ispred njega. i to toèno u trenutku kad bih do ivio mali unutari »aha«. nego prema na em osobnom odnosu s njima. Jedan je amerièki parije jedan vrlo po znat predmet opisao ovako: »Vidim mnogo crta. dodirnuti. Sve to odvija tako brzo da moj svj esni mozak jedva primjeæuje cio proces. Imao je te koæe jer je agnozija z apravo nemogu nost prepoznavanja predmeta. ili predmete koje je naèinio èovjek. Glazbala mo emo vidjeti. razmak je vrijeme tijekom kojeg je moj mo zak »ne to« usporeè vao s mojim predod bama pasa. p rimjerice.krilo zatvora Wormwood Scrubs odmah do bolnièkog zida i depresivan priz gomile po te koju mije tajnica obzirno ostavila na neurednom stolu (na koje je jo uvijek gnje cav paketiæ keksa). Ne ivi su objekti. Vrlo br. mo emo zakljuèiti da mozak hranu. Kako bi rezultati bili jednoznaèni. spremno je èekao pok raj EEG-a kako bi mi izmj rio mo danu aktivnost u »aha« trenutku. Istra ivanje provedeno na Sveuèili tu u Iovvi pod vodstvom braènog para Antonija i Hannah Damasio p oku alo je pronaæi toèan polo aj razlièitih mo danih kategorija prepoznavanja. recimo. Doisi veæ razmi ljam o kojeèemu drugome. Istra ivanja agnozije otkrila su da mozak najvjerojatnije jasno razlikuje ive od ne ivih objekata. zatim pojavio bi se drugi. nego njih nekoliko: jedinicu prepoznavanja oblika u vidnom podruèju. Sad vidim nel zvijezde. Takvi parovi mo da su naizgled èudni. svirati ili èuti. Èini se da se svako svojstvo stvari pohranjuje u zasebno podruèje. Otkriæe da takvi poremeæ ji mogu biti p osljedica o teæenja odreðenog podruèja upuæuje na moguæno da u pamæenju postoje odjeljci u e razvrstavamo sjeæanja. Dr gim rijeèima. Prepoznao sam ga tek kad se poèeo pomicati. a dijelove tijela i objekte ljudskog podrijetla u drugi. 84 Osvje æivanje Jedna od te koæa s kojima sam se susreo pi uæi o radu mozga bila je da se knjiga vrlo la ko mogla pretvoriti u svojevrsnu »izlo bu nakaza«. Tako glazbalo poput trombona ne bi imalo jednu »jedinicu«. ivotinje i glazbala sprema ujeda n odjeljak. No iste te osobe nemaju nikakv e te koæe pri prepoznavanju drugih objekata koje je naèinio èovjek ili dijelova ljudskog tijela. sposobnost prepoznavanja katkad zaka e. S\ ki put kad mi je bilo reèeno da prepoznam psa. èekiæ: mo e biti alat. mak izmeðu tih naleta aktivnosti vjeroj. u mozgu obièno predoèeni sv< jom funkcijom. i v rste hrane. Kad gledam o vakve stvari. i z gomile po te mogu izdvojiti doista va na pisma. prepoznavati lica. Biolo ke objeki opæenito pohranjujemo prema tome kako ih tumaèe dijelovi mozga zadu ei za perceptivnu analizu. Ipak. osobe koje ne mogu prepoznati iva biæa nerijetko ne mogu prepoznati hranu i glazbala.« Pacijent je bol vao od mo danog poremeæaja pozn atog kao agnozija. a poku avao je prep< znati amerièku zastavu. Gavnor Evans. Jo èudnije. pa se pohranjuju u podruèjima povezanima s radnjama u k< jima se mogu rabiti. U svojoj knjizi Kartografija uma. Iz njegovih je rijeèi vidljivo da te koæa nije bila sarr u tome to se nije mogao sjetiti ispravnog naziva. no je razdoblje koje je mozgu potrebno da viðenome pridoda znaèenje.

Njezina je JP naziva tog voæa jo uvijek povezana s JP okusa r pe i v anilije. Kad pomislimo na trombon. u kojem vjeruju d a dobro poznaju potpune strane Sindrom nosi ime po Leopoldu Fregoliju. facijalna se JP za tu osobu neæe rabiti. nosom i ustima. Za to se to dogaða? Zbog èega æemo je< no lice zaboraviti. Zamislite da prodavaè u va em duæanu nalikuje va em roðaku koji se preselio u Australiju. cijelog ivota vegetarijanac neæe imati jedinicu prepoznavanja oku za piletinu ili govedinu . poput b. Èini se da su u njezinu sredi tu. Netko tko tuguje man . Netko tko je. i to takve da æ se èak i novoroðenèe okretati prema objektima koji nalikuju licima. pak. Maloj vjerojatno d a osoba na zabavi pati od Fregolijeva sindroma. primje i ce.vjerojatno æete se moæi sjetiti mnogih obilje ja te osobe. Tvrdit æe. ivèan veze ostaju èvrste. nekih se lica iz davnih dana ivo sjeæamo. jer je bio majstor u preru avanju. Ljudi su dru tv< na biæa. ne susretnemo li nekoga ili ne pomislimo na n jega dugo. Naravno. tijekom Drugoga svjetskog rata. a skanovi mozga ne samo da o tkrivaju pojaèanu aktivnost u za to zadu enim podruèjima kad ih gledamo. glasovito m rimskom glumcu. S druge strane. poput izgleda. Taj æemo odnos izmeðu upeèatljivih do i ljaja i pamæenja razmotriti poslije. te preferirati simetrièna lica od nesimetrièni h. Drug pak. Viðamo li ili zami ljamo neko lice èesto. a zasad je dovoljno reæi da facijalnim JP-a nij e nu an sna an podra aj kako bi se aktivirale ili ostale aktivne.aziva u podruèju rjeènika. ma te okusa prave banane . u skupinama. davali zgnjeèenu repu s aromom vanili i govorili daje to banana. njegova JP ostaje aktivnom.. Stoga se na trombon mo e nalaziti u istom kutku mo dane knji nice p put cigarete ili slamke. jer sve su to neprehrambeni predmeti koje stavljamo u u sta. da se taj prijatelj ili roðak odlièno maskirao. Danas kad pojede pravu bananu. 86 Osvje æivanje Iona s nacrtanim oèima. a drugoga se sjetiti . Sv ako mo dano podruèje mo e biti nagomilano jedinicama prepoznavanja objekata koji naizg led mo da nemaju ni ta zajednièko. utjeèe na na e pona anje. pi mjerice. Time to gotovo svakod nevno viðate prodavaèa podra avate facijalnu JP za roðaka na suprotnoj strani zemaljske kugle.jo uvij ek osjei okus njezine odbojne zamjene. Slièan proces mo emo vidjeti na djelu i tijekom alovanja. Zbog tog smo razvili posebne mo dane sklopo ve za prepoznavanje lica. Gotovo smo svi do ivjeli grozno iskustvo kad nam na zabavi dobrodo lic izrazi netko tko se pona a poput dobrog nam znanca. daje novosteèene JP. Fregolij ve deluzije (ili sindroma). ivimo kao to smo oduvijek ivjeli. ne mogu razbiti. koja. Lica spadaju u posebnu kategoriju prepoznavanja. Ovdje je oèito na djelu neka obmana funkci prepoznavanja. mnogo je izgle« nije da smo zabora vili njezino lice. Neke osobe s por emeæajem nazvanim prozopagnozija od toga pate stalr i ne mogu prepoznati ljude koj e znaju cijeloga ivota i viðaju svaki dan. Svrstani su zajedno jer dijele odreðeno svojstvo koje se tièe tog podruèja. a vezaje toliko sna na. a opstanak nam ov si o sposobnosti komuni kacije s drugim pripadnicima na e vrste. osjeæaja pod prs. i vjerojatno osna ena sjeæanjima na èuvsf povezana s gaðe njem.premda oba mogu biti podjednako m upadljiva? Odgovor se djelomice svodi na maksimu »rabi ili izgubi«. Poku ajte se sjetiti nekoga koga dugo niste vidjeli . pate od jednako zabrinjavajuæeg poremeæaja suprotne naravi. no ne i toènog izgleda njegova ili njezina lica. nego èak i kad ih zami ljamo. no koga se ne mo en sjetiti. prem nulom 1936. Navodno je u jednoj predst vi glumio najmanje ezdeset razlièitih likova. No za vlastite rupe u sjeæanju ne mo emo kriviti deluzije drugih. JP dodira u dodirnom podruèju i JP zvuka u slu nom podruèju. Dakle. prepoznavanje neka svojstva ban ane i repe pohranjena jedna do drugih. Glazbenik æe imati drukèije jedinice prepoznavan trombona od nekoga tko povremeno slu a d ez. sve se na e JP trombona izvlaèe iz njihovih zasebnih podruèja pohrane i stapaju u sliku iz koje æemo pre85 Robert VVinston: LJUDSKI UM poznati dugo mjedeno glazbalo s povlaèkom koje stvara milozvuène tonove Èetvrtoj simfo niji Èajkovskog. Kad upoznaju nepoznat u osobi osobe koje pate od Fregolijeva sindroma mogu smisliti vrlo zamr ena opravd nja za svoje uvjerenje daje ispred njih doista stari prijatelj. Iz pouzdanih izvora znam ( majka jednog mog kolege ne mo e podnijeti okus bananajer su joj kao djeve èièi. ponovno vidimo da na i vlastiti. osobiti do ivljaji svijeta stvaraju ge grafi ju na ih mozgova.

poglavito osjeæaj. arhitekta geodezijske kupole. pa je prizor lica tek maglovito sliènog licu voljene osobe. Stoga nije neobièno to o alo æeni.) Druge nam se osobe mogu. percipiramo svoju oko linu. ku amo i. No skanovi mozga otkrivaju aktivnost u njihovu ni em. primjerice da su njihove prijatelje ili voljene osobe zamijenili izvanzemaljci ili android One poznatim licima vi e ne pripisuju èuvstva. ma koliko mi to htjeli biti. Kao to 87 Robert Winston: LJUDSKI UM æemo u ovoj knjizi vidjeti nebrojeno puta. enstv nijim crtama lica imaju veæe izglede da na sudu budu progla eni nevinima. dovoljan da nas uvjeri. Pro eci u mojim mokasinkama Dakle. primjerice. kratak i maglovit nalet osjeæaja koje smo gajili pren toj osobi iz pro losti. barem nakratko. i nesvjesnim. svjesni put prepoznavanj. Zbog toga nikad nismo posve ne utralni u ophoðenju s drugima. supkortikal nom puti Elektriène promjene u ko i takoðer ukazuju na èinjenicu da mozak bilje i v e nego o pacijenti mogu izreæi. To nam takoðer poma e da objasnimo za to osobe koje pate od Fregolijev sindroma . do dirujemo. Prozopagnozija . ostaviv i mu dovoljno da se mo e kretati i razmi ljati. amigdala nije samo generator èu stava. koji s e odvija u dubljim mo danim tvorbama. u kojem se poznata lica percip raju kao lica stranaca. ako veæ ne u svoju. ponajprije sljepoo* nog i zatiljnog re nja. Isto vrijedi za osobe sa supro nim poremeæajem. da smo je dois ta vidjeli.u ko jem vjeruju da poznaju strance . moguænost da oni prepozn. Postoji. Naèin na koji vidimo. Kad se pacijentima s tim poremeæajem poka u foto grafije meðu kojima se n. ne go i kodira vrlo osnovna èuvstvena sjeæanja. ili sliènima poremeæaju pozorn . Njegove æe tvorbe prepoznati u èije lice gledamo i odluèiti kako bismo s e prema toj osobi trebali ponijeti. Sad se donekle mo emo upustiti u obja njavanje bizarnih poremeæaja pri poznavanja koje sam spomenuo. koji ukljuèuje vi u koru. U neèiju osobnost. a da tog a nisu svjesni. omra enog i stra nog uèitelja mat matike. Drugim rijeèima. èujemo. Opæenito. Indijanska poslovica ka e da elimo li nekoga doista ra zumjeti. njihova su obja njenja plemenit poku aj svjesnog mozga da da smisao in formacijama koje izvi ru iz nesvjesnog uma. èesto misle da su na ulici vidjeli preminulu ili voljenu osobu. 88 Osvje æivanje Profesor psihijatrije na Harvardu John Ratev navodi primjer Buckminstera Fullera . zahvaæa vi i. nakon to bolje promislimo.nastaje zbog o teæenja vi ih podruèja kore. pak. ili oni koji su nedavno prekinuli ljubavnu vez u. Osobe s Capgr asovim sindromom tvrdit æe. koji je obièavao nositi posebno osmi ljene naoèale. èiniti tu ne ili prijeteæe. a da svoju procjenu ni u jednom sluèaju ne mo emo potkrijepiti èvrstim dokazima. Svjesni put radi sporije. laze poznata lica. Jasno je kako s< ta mudrost uklapa u na e putovanje um om. Neki nam ljudi »izgledaj u« pouzdano ili dobroæudno.je-vi e stalno zami lja preminulu osobu i zbog togaje facijalna JP te osobe stalno a ktivna. Ratev sm atra da bi mnogi poremeæaji koje danas dr imo autistiènima. pokreæe nagao. Naoèale su su ga uskratile veæeg dijela vidnog polja. Zapra vo. bilo bi toèni je govoriti o pojedinaènim osjetnim svjetovima.svjesnim. èesto poka e poprilièno pogre nim. Capgrasovom deluzijom.imaju potrebu smi ljati arni ena i ma tovita opravdan ja za svoja uvjerenja. Razlog tome je to se prepoznavanje lica odv ija dvama mo danim putovima . »ra dna temperatura« mehanizam prepoznavanja licajednostavno èini pod-lo nijim reakciji na najslabije podra aje. Zbog te razlike u brzini putova èesto o nekome imamo gotovo trenutaèan »prvi dojam«. primjerice neugode ili naklono sti koji nam je te ko izreæi i koji se. Nesvjesni put prolazi limbièkim sustavom i obu hvaæa amigdalu. moramo prehodati mi lju u njegovim mokasinkama. razlike u naèinu kako na i mozgovi primaju i tumaèe dolazne osjetn« informacije s tvaraju razlike u tome kako svatko od nas do ivljava svijet. U oba sluèaja. Zato susret s osobom èi nas lice donekle podsjeæa na. njihov æe tipièan odgovor glasiti da ne p repoznaju nikog. èini nas onima tkc smo. U stvarnosti. mo emo proniknuti t ako da shvati mo kako ta osoba opa a svijet. dakle. Bi o je to èovjek optereæen snagom svoje vidne percepcije. a ne o nekon objektivnom svijetu. opæenito. istra ivanja su pokazala da mu karci s mek im. i li one za kojom tugujemo.opæa nemoguænost prepe znavanja lica . prepoznavanje licajakoje èuvstveno obojeno. za koju sad veæ znate da je jedno od sredi ta na ih èuvstava. ju lica. (Zapravo.

Va nost tektopulvinarnog puta dokazala su istra ivanja pojave poznate k »slijepi vid«. . Sedamdesetih godina pro log stoljeæa Weiskra tz je prouèavao pacijenta s o teæenjem dijela vidne kore nazvanim desni kali rini lijeb. kao od bola. pretpostavlja se. Prva je spor sustav za percepciju boje. dakle. poput samoglasnika u govoru ili bas dionica u p srni. Neki struènjaci smatraju daje u osoba s disleksijom neispravna druga polo ca vidno g mehanizma. To je ra iren poremeæaj. Ne iznenaðuje stog a to mnogi autisti svijet do ivljavaju zbunjujuæim i bolnim mjestom te se povlaèe u vla stitu stvarnost u kojoj vladaju njihovi obredi i rutine. jednos tavnim razlikama u percepciji. a predmete iz desnog polja u lijevoj polutki 89 Robert Winston: LJUDSKI UM tivanja su pokazala da disleksiène osobe imaju razvijeniju sposobnost èujei sporijih . zadu enima za pokrete i polo aj. Dva su najva nija puta koji od oèiju vode u vidnu koru. no s avr eno æe to uèiniti uspori li se slijed prikazivanja. Potonji rabimo kako bismo usmjerili oèi prema predmetu v nog opa anja. buku te vid ne podra aje koji se brzo pomièu. uzroke mogli imati u abnormalnostima ili. To se podrt je podudara s jednim krajem tektopulvinarnog p uta.tvrdio je da ne vidi ni t a i kleo se da mu nije bilo jasno 1 koje znao daje ne to na zaslonu. primjerice. a dru br i sustav koji sl u i za opa anje pokreta i polo aja. Skanovi su pokazali da se u prisutnosti podra aja aktivi malo podruèje u inaèe neaktivnoj vidnoj kori. genikulostrijatn tektopulvin arni. kao to su nekoæ vjerovali na a taji roditelja i uèitelja. vrisne. Put do pulvinara. Zamolio gaje da c dirne zaslo n svaki put kad se to pojavi. Zbog o teæenja nije mogao vidjeti n i ta to se nalazilo neposredi lijevo od toèke u koju je gledao. S prouèavanjem toga vrlo neobiènog fenomena zapoèeo je oksfoi ski psiholog Larry Weiskr antz. okomite i dijag nalne crte te slova X i O. imaju pote koæe pri od reðivanju redoslijeda dva 90 Osvje æivanje zaredom brzo prikazanih vidnih podra aja. No izgl eda da se odnos izmeðu vida i percepcije najvi e mijenja kad je jeè o disleksiji. poznato kao V5. Mnogi su autisti iznimno osjetljivi na dodir. genikulostrijatni put. poremeæajem pisa nja i èitanja. u disleksièara neorganiziraniji. ima ogranièenu sposobnost brisanja prethodne slike prije negoli prijeðe na iduæu. premda se moglo oèekivati æe ta zadaæa za njega bit i nemoguæa. poput onih princeze iz bajke kojaje mogl a osjetiti zrno gra ka ispod gomile madraca na kojima je spavala. Ono nas upozorava svaku novost u vidnom polju. a geniku strijatni mi zatim omoguæuje da ga vidim. Njihove su sposobnosti oèito i stvarno preosjetljive na osjetne podra aje iz okolnog svijeta. smanj eno vidno polje. IspiPulvinar Genikulostrijatni put Dva vidna puta pokazuju da predmete iz lijevog vidnog polja obraðujemo u desnoj po lutki. Istra ivanja Margaret Livingstone i Ala Galaburde s Medicinskog fakulteta na Harva rdu pokazala su da su neuroni u brzim talamièkim slojevima. poput dvaju brojeva ili dvije rijeèi. bolje reèeno. u nerei na stolu naðem olovku ili da na t amnom obzoru opazim sjajna svjetla benzi ske pumpe. Podsjeæa me to jako na prizor iz filma Ki ni èovjek. kad ga Tom Cruise poku a zagrliti. Slièno bi naèelo moglo biti na djelu u mozgovima osoba s disleksijom. dubljih zvukova. i samog pacijenta . èak i ako smo uskraæeni sposobno sti daje zati »vidimo«. Larry Weiskrantz posjeo je pacijenta ispred zaslona na kojem mu je slike kratkim bljeskovima prikazivao samo u lijevo vidno polje. Razna isti ivanja pokazala su da disleksiène osobe vidne informacije obraðuju sporije < nedisleksiènih. Primjerice. On polazi iz talamièkog podri ja podijeljenog na dvije regije. To je m ehanizam koji mi omoguæuje da. Pacijentove s u sposobnosti zapanjile Weiskrantza. povezan s inteligencijom. Imao je. u kojem Ravmond.12 Zbog takva ustroja mozak.osti s hiperaktivno æu. pacijent ju je obavljao velikom toèno æ Daljnja ispitivanja otkrila su da mo e razlikovati vodoravne. U meðuvremenu nam je napredak tehnologija za snimanje mozga omoguæ da zavirimo u moz gove osoba sa slijepim vidom dok obavljaju takve naizgl nemoguæe zadaæe. zam jeæuje zanimljiv predmet. dakle. ali ni na koji naèin. autist koga glumi Dustin Hoffman. Mnoge disleksiène oso izjavljuju kako im se èini da se rijeèi na stranici pomièu kad èitaju. Zaèudo.

pa se ekipa u predgraðe Londona sjurila èim je to saznala. sudski slu benici i ostali moraju prestati ljude nazivati »glupima«. kad sam bio specijalizant.I to bi moglo biti obja njenje prividnog pomicanja i treperenja rijeèi na stranci. Nitko od njih nije vidio poroðaj. Takvo je razumijevanje obilje je zdravog dru tva. a koja pokazuju moguænost prilagodbe mozga na nove zvuène podra aje13. Paula Tallal sa sveuèili ta Rutgers i Michael Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u S an Franciscu poslu ili su se nalazima istra ivanja koje je dr. Zdravstveni radnici. ili zato to ne mo e procijeniti pravi trenutak za ukljuèivanje u komun ikaciju. U tom dobu bo gatih proraèuna . no od toga smo cilja jo daleko. Bilaje uvjerena k ako æe iduæi porod biti ugodniji anga ira li hipnoti-èara da se pobrine i anestezira one dijelove do kojih drugi lijekovi protiv bolova nisu mogli lako doprijeti. S vremenom je razvila pona ajne s trategije za izbjegavanje takvih situacija. Tijekom 1960-ih. Ratev predla e da i bla e razlike meðu osobnostima mogu naposljetku biti rezultat pogr e ne obrade podataka na senzorièkoj ili motorièkoj razini. Mo da je to zato to ljude oko sebe ne do ivljava kao to ih do iv ljavaju drugi. John Ratev u svojoj knjizi navodi zapanjujuæu crticu koja pokazuje kako siæu na razlik a u staniènom ustroju mo e biti izvor cijele jedne crte neèije osobnosti. »lijenima« ili »l ma«. nego je èitala novine u dnevno j sobi. bila je vrlo oprezna ako bi nai la na gu ve ili bilo kakva nepoznata. a samo je n ezainteresirani elektrièar prije bio u operacijskoj dvorani. Pamelin je termin padao u èetvrtak pr ije Uskrsa. Stajali su u rodili tu napeti.nemoguænost obrade brzih podra aja. Pokunjeni. Buduæi daje veæ troje djece rodila klasiènim naèinom. mlad i neiskusan opstetri-èar u se oskoj bolnici u Essexu. spremni za snimanje i u v eæem i èekivanju od bilo koje pacijentice. Tijekom pe tnaest sati. i razmisliti za to bi netko mogao biti takav kakav jest. Takoðer. doista bi mogao biti netko tko se povukao iz dru tva jer ga do ivljava neprij ateljskim i zbunjujuæim. Ali Pamela nije raðala. Merzenich radio na ma jmunima. uzrok poremeæaja. kako b i osmislili raèunalnu igru za disleksiènu djecu pod nazivom FastForVVord. primj erice. njihovi mozgovi uèe opa ati brze promj ene izmeðu zvukova u normalnom govoru. Danas se èini n . Mogli bismo. O Pameli su èuli od njezina hipnotièara. daje netko stidljiv i povuèen. dakako. mogli bismo reæi < je povuèen jer te k o komunicira s drugima. 92 Èetvrto poglavlje Obraæanje pozornosti Mo da vas. primjerice. a zatim otkrijemo da n je mo dano podruèje za obradu jezika manje od ostalih. a one su je uèinile povuèenom i uskratil e joj pustolovni duh. jedna je pacijentica odluèila roditi uz pomoæ hipnoze kao je dinog sredstva protiv bolova. uèite lji. cijeli su se dan potucali po bolnici èekajuæi poèetak poroda. Ar-hetipski »bezveznjak«. Nijedan se lijeènik ne bi mo rao pretrgnuti da u 1 lo kojem ljudskom mozgu naðe neobiènost koja bi se mogla protu maèiti k. mo da jednu od prvih emisi ja o neuroznanosti. koliko djeca tjedno igraju igru.»mala« se ekipa sastojala o d snimatelja s pomoænikom. Poslije èetiri tjedna vje be njihovi su mozgovi pokazali napredak jednak dvogodi njem razvoju jeziènih sposobnosti. Sluèaj je htio daje BBC tada snimao emisiju o hipnotizmu. Jedna nam presudna spoznaja prijeèi da s ovom teorijom odemo predaleko. Pame la je bila pone to iskusnija od njezina lijeènika speci-jalizanta. iva mjesta. barem malo. Taj se vid njezina pona an ja . zanima kako sam se navukao na stvaranje televizijskih emisi ja. pa su drhtali od uzbuðe nja zbog onoga to æe uslijediti. prod ucenta i njegova pomoænika. elektrièara te. reæi daje sva ki ljudski mozak na ovaj ili onaj naèin »abnormalan«. a bolnica im je dopusti la da dovedu malu ekipu koja æe snimiti porod. kako su televizije postale skromne .ah. Jedna od nje govih suradnica isprièala mu je kako se iznenadila kad je shvatila dajoj je majka cijelog ivota skrivala daje oduvijek bila disleksièna. snimatelja zvuka s pomoænikom. Ne postoje dva potpuno jednaka mozga. Temeljno pravilo koje iz ovoga slijedi oèito je. preplavljenost njima . u svjetlu prija njeg odlomka.mogao razviti zbog i ste abnormalnosti koja je uzrokovala disleksiju. Pri91 Robert VVinston: LJUDSKI UM mijetimo li. Do odreðene je mjere to toèn no mogli bismo takoðer reæi daje ne tko s posebno velikim podruèjem obra« jezika stidljiv jer ne mo e podnijeti optereæenje koje mu donosi njegova izi mna osjetljivost na govor.

prisjetio sam se nereda u stanu i pomislio: »Jesam li se jutre sjetio odjenuti èiste gaæe?« Unatoè svim ometaèima. Pamelu su dovezli u anesteziolo ku ambulantu. No dok sam izvl aèio dijete iz trbuha. vo di ih u raznim smjerovima i prebacuje sa zadaæe na zad. rasporio trbuh i bez pogre ke zareza maternicu. osjetio sam ono èega se sva! kirurg. Nazvao sam mentora. kako je bila rijeè o prazniènom vikendu. 94 Obraæanje pozornosti æu. oduvijek sam imao glumaèke sklonosti. Pamelu su dogurali u operacijsku dvoranu u kojoj se èul kome anje tipièno za medije. ekipa je veæ èetiri noæi kampirala u svakom kutku moga trosobnog stana. Producent me zamolio da pitam P melu bi li pristala na carski r ez pod hipnozom. Zujanje raèunalnog pisaèa. rekao je. ekipa se kolebala oko ostanka preko cijelog uskrsnog vike nda. Miris saga. Zamislite kako u tim uvjetima vodite telefonski razgovor ili tra ite kljuèeve od automobila. kamera ukljuèena i nakon pompoznog ulaska. Auto-alarm s ulice i lave psa. rekao mije. oèajnièki nastojeæi biti tiha i ne izgi biti o bjekt iz kadra pri pode avanju rasvjete. u zela je injekciju punu pr premljenih anestetika i. no odluèili su èekati jer je Pamela imala blage trudove. carski rez. Do Uskrsnog ponedjeljka. a njemu nije bilo nakraj pameti dolaziti po lo em vr menu i upropastit i si blagdane. Na alost. spremno èekala. Pozornost upravlja na im osjetim poput dirigenta. a ja sam se zabrinuo za svoju pacijenticu jer joj je porastao tlak . Bio sam posve sposoban . Ni ta se nije zbilo do veèeri. u presudnim sam trenucima rabio pozornost i uklji èivao za nju specijalizirana podruèja mozga. St alno djetetovo vrpoljenje. èak ni u crno-bijelom dobu) te mo e li anesteziolog bezbolno ubri gati anestetike u prethodno hipnotiziranu ru ku. hi pnotièar je nadugo i na iroko pokas vao svoju umje nost u otupljivanju njezine ruke i zatim oti ao kuæi. koji se slo io sa mnom i rekao mi da nastavir BBC je u tu pustolovinu ulo io zastra ujuæu svotu. pomirisati? Kako se mo emo ukljuèiti u razgovor i zanemariti ostale zvukove. Bio je to zvuk filmske ekipe koja se u urbano n mje tala iza predmeta svojeg zanimanja. ili pronaæi izgubljene kljuèeve u uredskom neredu? Nesvjesno obraæanje pozornosti . Nekoga tko vam se naviruje iznad ramena do k poku avate pisati. Svi se slu imo istim mo danim mehanizmom kako bismo protumaèili svoje osjete. Uz ca oko operacijskih hlaèa nemilosrdno je p oèela popu tati sve dok nisam osji tio jezovit osjeæaj kako mi hlaèe centimetar po centi metar klize niz nogu d gle njeva. èuti. èuti i pomirisati sve u svojoj neposredn oj okolini. i je moja stvar. Nije mu bilo drago. Trebalo bi biti gotovo nemoguæe.nedobr odo ao znak. 93 Robert VVinston: LJUDSKI UM Nimalo lijep prizor. ne èekajuæi. Ako im kanim dopustiti snimanje. ur tao me mogu li barem snimiti operac iju (carski rez nije dotad bio prikazan r televiziji. Kako radi sterilnosti nisam smio dirati ni ta izvan operacijskog polj. Mal o preglasnu glazbu iz susjedova doma. No tek kad sam dijete sigurno predao u ruke babi ci koja je pokr. Zamislite kako usred toga senzorièkog tsunamija na tren utak poku avate bistro razmi ljati. Razvoj dogaðaja na televizijskim vijestima u susjednoj sobi. Na alos t. kamere i mikrofona. zbog tog nemoguænost da shvati za to su ona i nj ezini anestetici u ari tu pozornos BBC-jeve filmske ekipe. Zamisl ite na trenutak da odjednom mo ete vidjeti. oèistio sam ko u. pr ekrio pacijenticu. simpatièna strana gospoða èiji je jedini n dostatak bilo iznimno nesa vr eno vladanje engleskim jezikom te. iskusan ili poèetnik. Stajao sai ponosno za operacijskim stolom dok je cijeli cirkus iza mene snimao svaki m< pokret. Tijekom iduæih nekoliko dana Pamela j e bila na rubu poroda. ubrizgala sve u paci jentièinu nehipnol ziranu lijevu ruku.evjerojatno daje medijska ekipa mogla biti toliko naivna da vjeruje da æe trudnica roditi u predviðenom terminu. Tog mi je jutra postalo jasno da æe Pamela morati na ca ski r ez. na raspolaganju nai je bio samo de ur ni anesteziolog. a taj se izaz( pokazao neodoljiv. dubo ko u asava jer ni ta ne smije dodirnuti. posrijedi je bio golem br prekovremenih sati na praznièni vikend. Po ulasku u ambulantu. Sa alio sam se nad njima i pozvao ih na obrok koji sa m se ponudio spraviti u svojem samaèkom stanu. Ponovno sam nazvao efa. Kad sam to glatko odbio. Pa kako onda uspijevamo zadr ati konce u rukama? Sto nam to u mozgu omoguæuje da izaberemo to æemo vidjeti.

u osnovi laboratorijski ureðaj za prikazivanje slika. Naime. Razina njihova straha mjerenaje jastuèiæem osjetljivim na znoj postavljen na ko u. no priznaj em da sumnjam u to. U jednom istra ivanju novijeg datuma Daniel Simons i Christopher F. u isjeèku tijekom kojeg su se e menti rijeèi »DEMOCRATS« (demokrati) pomicali u kadar i izvan njega.ukljuèujuæi rijeèi poput »èekiæ«. To je efekt zabave: mo ei èuti svoje ime spomenuto na drugom kraju buène prostorije . zvuk imena grada u »zanemareno! uhu izazivao je isti osjeæaj straha. ispitanici su navedeni da oèekuju mali elektro ok kad èuju ime gra95 Robert Winston: LJUDSKI UM da. dok druge prolaze mimo nas. to ih je primijetilo samo est. te tabu rijeèi . Ispitanici su morali naglas izgovarati riji koje su èuli u j ednom uhu. Te sam pokuse spomenuo ponajprije kako bih pokazao da usmjeravanje t zornosti ni je svjestan. vauèerima za CD-e. frojdovske teze da uz nemirujuæe informacije potiskujemo pomoæu odreðenih nesvjesnih »obrambenih mehanizama«. Rabili su tahistoskop. ispitanici uopæe nisu mogli prepoznati t o su vidjeli. Ispitanicima je trebalo vi e vremena d a prepoznaju tabu rijeèi nego neutralne. konzervama piva. Republikanska stran bila je opt u ena da nedopu tenim sredstvima utjeèe na glasaèe. Eksperimenta tori su zatim pro irili i kus i u isjeèak dug samo ezdeset i dvije sekunde na devet s ekunda ubacili o: bu preru enu u gorilu. Corteen i dr. pa su izjavljivali da su vidjeli samo bljeskove. Mo da je nesretnim ispitanicima ponuðena novèana zadovolj tina njihove muke. od samo djeliæa sekunde. Stoje rijeè bila socijalno neprihvatljivija . Chab s Harvard skog sveuèili ta ispitanicima su prikazali kratak film s dvjema ko ka kim ekipama.Tijekom 1940-ih skupina amerièkih psihologa provela je pionirska istra ivanja èimbenik a koji utjeèu na pozornost. i zamolili ih izbroje dodavanja izmeðu i graèa u bijelim dresovima tijekom igre.vrlo èuvstveno obojene. Neuroznanstvenici i psihol o ljudskome umu znaju dovoljno da »meso« za istra ivanje mogu naæi u sve blizini. sveobuhvatan proces kakvim ga mo da smatramo. Taj je pokus proveden uglavnom radi potvrde psihoanalitièke. kao i se samo dio toga procesa odvija na svjesnoj razin i. èak i u vrlo zahtjevnim uvjetima za na e osjete. kako bi utjecali na glasaèe. Tijekom izborne kampanje Bush-Gore u SAD-u 2000. Otprilike polovica ispitanika nije primij etila gorilu. poruke ispod praga osjetljivosti. Psihol ozi tu pojavu katkad nazivaju »efekt zabave«. Postalo je jasno da mo emo obraæati poz nost na slo ene tokove informacija kad smo za to dovoljno motivirani. No sa sve duljim razdobljima. Ta iznimna selektivnost ljudske r zornosti dugo je izazivala brojna prot urjeèja. èa kad mislimo da smo maksimalno p ozorni. U jednom kasnijem pokusu. a da to ni ne znamo. Èak i k nisu svjesno upravljali p ozornost na nj. Republi kanci su se bran 96 Obraæanje pozornosti . nikad nisu bili nagraðivani. Ne stvari primjeæujemo. tj. no najzaslu niji . »igla«. Wood . a to æemo zanemariti. jer informacija ima emocionalnu va nost. èak i b ezvrijedn zahvalnicama. ispitanici b ili nagraðivani malim i tovinskim svotama. Demokrati tvrdili daje u emisiji Rep ublikanske stranke. No ovdje nam je to rano istra ivanje zanimljivo jer upuæuje na postojanje odreðenog mo dan og posrednika koji odluèuje na to æemo usmjeriti pozornost. Rijeèi su bile podijeljene u dvije skupine: neutralne . Od dvadeset i osæ opa aèa. ko ji se odbijanjem sudjelovai mogu izlo iti riziku.poslijediplomski studenti . poput »kurva« i »penis Za najkraæih prikaza. rij »RATS« ( takori) na zaslonu stajala toèno trideseti nku sekunde. èak i kad smo dubljeni u razgovor. èesto uspijevamo razgovarati s nekime i istodobno se osvrnuti spomen e li nam tko ime na drugom kraju sobe. Nakon to su ih neko vrijeme muèili. Èesto su to poslijediplomski studenti. opa anje je trajalo dulje. Katkad su. Tvrdili su su se njihovi protivnici zapravo poslu ili subliminalnom p orukom. »plahta«. Skupini dobrovoljaca prikazi vali su rijeèi u razlièitom trajanju i od njih tra ili da navedu rijeèi koje su upravo v idjeli. drugoj u crnim14. U jedne trenutku u kadar je u la ena i otvori la taman ki obran. a zanemariti one koje su èuli u drugom. eksperimentatori su ispitanicima u s ko uho poèel i pu tati razlièite rijeèi. jedn oj u bijelim dresovima. naravno. provedenom 1970-ih pod vodstvom dr.po mojem is l stvu. obièno kratkotrajno i tempirano. ispostavilo se ne to zanimljivo.

Po a lje li se subliminalno u moj mozak.Vicarvjevi su pokusi naglo prekinuti. Poruke. rekao je: »Kao pr opagandno sredstvo slu ila bi [tehnika] establi mentu te za oèuvanje vlasti totalitarn ih sustava« . dobra s rumom. takoðer. Smjes ta ste potpuno razbuðeni i tra ite izvor zvuk Informacije iz slu ne kore ubrzano se ob raðuju i dijele . istra ivaè tr i ta. U prièu se sad ukljuèuje hipotalamus. Èini se. subliminalne poruke djeluju putem procesa koji nazivamo potpaljivanje.s poju mo dane i tjelesne aktivnosti koji nastupa kad nas ne i upla i. jer usporeðuje sada nji prizor s pro lo æu. Suvremeni pogled na subliminalnu manipulaciju pozornosti malo je manje paranoida n. barem. koj e je vidjelo najmanje 45 699 posjetitelja kina u Fort Leeju. usmj renost.premda je rijeè »RATS« bila ispisana veæim pismom od »DEMOC« i premda su ih oglasi stajali »samo« 2 576 000 dolara. krvni tla ima stalnu ra zinu. Tako stvorena stanka omoguæuje vi oj ko da protumaèi to se zbi . Amigdala dalje ko municira s prednjim dijeloi cingularne vijuge u èeonim re njevima. Davvson. Po buditi nas mogu informacije iz osjetila. no struènjaci s obje strane Atlantika smatraju da imaju vrlo ogranièen utjecaj na èovjekove misli i postupke. Kako je uèinak potpaljivanja na mozak do97 Robert VVinston: LJUDSKI UM sta dug.dulje od desetini sekun de. no vrlo je vjerojatno kak o Vicary nije bio ba pouzdan svjedok. Kad su se prosvjedima prikljuèili kongresnici. Pobuðenostje funkcija kojom se poveæava na a svjesnost. Rijeèi koje su nakratko bljesk ale na platnu (tri tisuæinke sekunde svakih pet sekunda) pozivale su gledatelje da »jedu kokice« i »piju Coca-Colu«. Njihov je bijes bio osobito sna an jer se sve odvijalo u napetom okru ju 1950-ih. rijeè »Coca-Cola«. Smatra se da. èeonim re njevima. veliki vezir tjelesnog hormonalnc sustava. jedan od njih. od izvanzemaljaca do komunista. ta æe poruka »potpaliti«.dio odlazi u amigd lu. sumnjalo da mogu ovladati èovjekovim mozgom. svi su skoèili na noge kad je James Vicarv. a zatim s hipotal amusom i leðnoi mo dinom. kad se u sve vrste omra enih skupina. Stanovnike »zemlje slobodnih« jako je naljutila pomisao na moguænost da se tko nj ihovim mislima poigrava bez njihova pristanka. Sustav pobuðivanja ima va nu ulogu u onome to nazivamo reakcijom bo be ili bijega . recimo. limbièko sustavu i osjetilima. Godine 1957. Iznenada zaèuj te glasnu lomljavu izvana. subliminalni rezovi u ogla avanju zabranjeni su u SAD-u i u Velikoj Britan iji. Rijeè je o istom mehanizmu kojim smo se bavili u odlomku o prepoznavanju lica. u Newjerseyju. Tvore ga pobuðenost. kad djeluju.tvrdnjom da se to zbilo posve sluèajno . ali i vlastite rr sli. nego èetverodijelan. Nadzire je tzv.. :*»'-» ' Pobuðenost Koje dijelove mozga rabimo kad smo pozorni? Neurolozi tvrde da pozornost z pravo nije jedinstven proces. da te poruke djeluju samo u prikladnim uvjetima. rei kularni ak tivacijski sustav u mo danom deblu. Taj je okr aj poslije z aboravljen jer se podigla graja oko va nijeg i medijski mnogo prisutnijeg pitanja pogre no izbrojanih glasova u Bushevu korist. sjed i te dugoroènog pamæenja. druge jedinice prepoznavanja povezane s mojim do ivljajem Coca-Cole: ta en je eði. objavio daje u film uspje no ubacio poruk e koje su bile toliko kratke da ih se svjesno nije moglo prepoznati. gdje potièe osjeæaj straha. a disanje je tiho. nagr ada i prepoznavanje novosti te izvr na organizacija. Do danas je ostalo nejasno to se zapravo zbilo. To nije bio prvi skandal vezan uz uporabu te tehnike. pa srce radi mirno. Nak ratko zatomljuje tjelesnu aktivnost. il podra iti. izazvana elja za Coca-Colom mogla bi potrajati . Njegovje tim poslije objavio d a nikakvih subliminalnih poruka nije bilo te daje cijela prièa bila pomno osmi ljena varka. Nakon est tjedana Vicary se pohvalio daje taj postupak doveo do 58-postotnog poveæanja prodaje grickalica i 18-postotnog poveæanja prodaje piæa. Hipokampus. svaki s vlastiti povezanim mo d anim podruèjima. Neka su istra ivanja pokazala da utjecaj subliminalni h poruka mo e trajati samo desetinku sekunde . takoðer komunicira s retik larnim aktivacijskim sustavom.to vjerojatno nije dovoljno da iziðete iz dvorane kako biste kupili kokice ili da glasujete za republikance.. Tzv. Zamislite kako le i te u krevetu i taman tonete u san. sladak okus. mjehuriæi na jeziku. ubac ivane su tijekom prikazivanja uspje nog filma Piknik.

Isto èine i odrasli. lijezdom koja luèi hormone koji djeluju na sve glavne tjele sne lijezde. tj. odr avajuæi pozornost na novom podra aji i zaustavljajuæi ostale informacije. usta vam se su e i ote ano di ete. brzina srca i tlak naglo ras tu. to izaziva oslobaðanje mo danog stresnog hormona kortikol 98 Obraæanje pozornosti berina (CRF). Shvatite li. smjesta uæi u stanje »borbe ili bijega«. To pokreæe lanèanu reakciju koja zavr ava uspe ravanjem srca te sni avanjem kr vnog tlaka i razine adrenalina. njihov æe ni i mozak raditi prigu eno dok vi a odruèja prikupljaju i procjenjuju dolazne podatke. mi iæi se pripremaju za akciju. ukljuèuju se prednja vidna polja. Zatim bazalni gangliji i tjemen. Osobe koje pate od treme a uzimale su beta-blokatore. Smirenije æe osobe vi e vr emena provoditi u »hladnokrvnu« stanju. Osobe s tim poremeæajem ne mo gu usmjeravati pozorn ost na vi e objekata odjednom. Proces zatim kreæe unatra. Istodobno. pa zakljuèuju: »Zaboga. djeluje pop ut filtra. sad sam doista prestravljen. izluèivanjem adrenalina poveæava se svjesnost. Shvatite li d su maèke iz susjedstva oborile poklopac s kante za smeæe. u hipota lamus. Beskrajan zaèarani krug. kao i svim govornicima koje poznajem. Meni su. »Pogledaj u drvo«. pa je krug panièna misao . signal hitro odla. izjavljuju da njihova tijela ne pr euzimaju vlast kao prije.panièni simptom . odnosno ne mogu pre bacivati ari te pozornosti. Umjesto da jedn ostavno reagirate. Najprije pomoæu stra njeg dijela tjemenog re nja prekidamo dotada 99 Robert VVinston: LJUDSKI UM Mozak u popreènom presjeku nju aktivnost i upravljamo pozornost prema novom podra aju. . moram reæi. prilièno zastra juæe. Doðe li iz bilo kojeg razloga do ozljede stra nje tjemene kore. lateralni dio pulvi nara. Usmjerenost Nakon to smo pobuðeni. Bilo juri. to brzinu srca i tlak di e nebu pod oblake te oslobaða hormone poput adrenalina. te neurotransmitera adrenalina i kortizola kako bi se tijelo i mozak pripremili za brzu reakciju. podruèja pozor nosti ari te pozornosti prebacuju na novi podra aj. èeoni re njevi ami dali alju poruku da se smiri. strah me je. Vi i mozak primjeæuje te nove simptome predstoj eæe katastrofe i ka e: »Oh. ne razmi ljajuæi. a katkad i mal o preuzbuðeni. Naizgled pomalo iznenaðujuæi primjer toga u svoj oj knjizi navo di John Ratev: poka e li majka na drvo i ka e djetetu. ispred trona od 24-karatnog zlata i lorda kancelara. U njihovoj je osnovi bila petlja izmeðu vi ih i ni ih mo danih podruèja. Pa-nièniji bi tipovi osoba mogli uèiniti suprotno. èeoni re njevi punom parom procjenjuju situaciju. U osnovi je to nesvjestan proces -novoroðenèe okreæe glavicu prema nepoznatom zvuku. nesv jesni mozak smiruje te da nadzor na situacijom prepu ta vi em mozgu. Ako je podra aj vizuala n. osjeæaju da su nam ha i da nam se udovi tresu. premda su im mozgovi i dalje na oprezu. sustav usmjeravanja omoguæuje nam da usmjerimo osjetila prema onome to nas je pobudilo.postajet e spremni za borbu ili bijeg. odreðena okru ja strasnija od d rugih. Ono to se o1 dje zapravo dogaða jest da se ni i. pak. Danas se vi e ne bojim javnih nastupa. èak i kad informacije govor e da za tim nema potrebe. da netko poku ava provaliti u va dom. l ijekove koji smanjuju proizvodnju adrenalina. poèinje te misliti o tome to se zbiva. mo e se javi ti poremeæa j poznat kao Balintov sindrom.« I tu poruku alje u amigdalu . Ne iznenaðuje stoga to se ne jedan èla ru io zbog srèanog udara tijekom ili neposredno nakon govora u toj stra noj dvorani. Vi a podruèja vide i èekujuæa lica u publici. ne.panièna misao prekinut. no svojih se prvih trema sjeæam dovoljno dobr o da bih znao da su itekako stvarne. pokretaèa izluèivanja kortikotropina. podruèja u talamusu koje smo spominjali u odlom ku o disleksiji. Dokazano je da se taj n aizgled cjelovit proces sastoji od triju dijelova. Naposljet ku. Hipotalamus ko municira i s hipofizom. tj.« Stoga alju poruku u a migdalu. Jaèina i brzina tih procesa razlikuje se od osobe do osobe. znajuæi da meðu slu ateljima ima pravih struènjaka koji zasigurno znaju vi e od vas.va s druge strane prozora. Taj nalet mo dane aktivnosti podra ava amigdalu i mo dano deblo . Iz iskustva mogu reæi daje ustajanje kako biste prekinuli ministra u raspra vi u Gornjem domu. a odatle i u cijeli ivèani sustav. Eric C ourchesne s Kalifornijskog sveuèili ta u Sar Diegu ustvrdio je da bi slièan proces u a utistiènih osoba mogao biti odgovo ran za njihovu nemoguænost preusmjeravanja pozorn osti ovisno o socijalnin znakovima.

To izne n aduje jer autistièna djeca. poèeli su ih izvoditi rutir ski. okomito. Brian Strange. poslu io se fMR-om kako bi ustanovio koji se dijelovi mozga aktiviraju.èudna imenica. Solomon V.ls Neovisno o tome k oje je vrste neobièan podra aj . èak i godinama poslije. Sere evski ih je vidio u svojem umu. ostati usredotoèeno na sve anj kljuèeva. Kad je pamtio tablic e brojeva.aktiviraju se isti dijelovi kore. Ispitanici su se morali usredotoèiti n slovo »O«.one mo da neæe moæi odvojiti pozornost s njezina lica i pogledati u objekt. reakcija P30 0. uspostavlja veliku. »poglavlje«. imaju te koæa u usredotoèavanju na lica No u ovom pr imjeru dijete ne mo e opaziti znak u majèinu glasu ili licu. U tom procesu filtriranja sudjeluju jo neke mo dane tvorbe. Ispitanici su morali pronaæi slovo »O« meðu vizualno sliènii slovima. postojala je vidljiva razlika izmeðu radnje koja je t . odreðenije dio talamusa . vr na se vrijednost izdvaja j er je usamljena.opet pulvinar . »svezak«. zakljuèio je da s naletom P300 dolazi do odgovarajuæeg prigu enja aktivnosti u drugim dijelovima mozga. Labergeje otkrio da stoje zadaæ bila te a.a zatim re akcija P300. No kako s ispitanici postajali sve vièniji slo enijim zadaæam a. poput »C« i »G«. Kad ispitaniku proèitamo niz rijeèi. vrlo aktivnu m re u neuronske aktivnosti. poput udaranja ritma ili tip kanja zamr enog niza znakova na t ipkovnici. zadaæa nije b ila laka. David LaBerge s Kalifor nijskog sveuèili ta u Irvineu na osam je studenata proveo pokus vidnog 101 Robert Winston: LJUDSKI UM prepoznavanja. i razinu »iznenaðenja« u mozgu. stalno. Doista. a isklj uèuju je za ostale. On je mogao reproducirati tablicu od pedesetak brojeva bilo kojim redoslijedom. èudno pismo kojim je imenica otisnuta il i èuvstvena veza . a zatim ubacimo neoèekivanu rijeè poput »kro nja«. Zanimljivo je da ulogu u tome ima i amigdala. Istra ivanja pokazuju daje mozgu potrebno izmeðu sto i dvjesto milisekunda da reagir a na nov podra aj. Mogao se . donja prefrontalna kora i str a nji dio sljepooène kore. Kako su skupine slova na zaslonu prikazivane sam petinu sekunde. no osobe s o teæenom amig-dalom ne pokazuju takvu tendenciju. Kad bi pogrije io. primjerice. no nije mogao pojmiti njihov smisao ili njihovu poruku. Autisti takoðer m ogu biti neobièno neselektivni u biranju predmeta svoje pozornosti. a ne pojedinosti slika emotivnog sadr aja. »k njiga«. Kad bismo u svakom trenutku bilje ili sve.16 Bazalni gangliji takoðer sudjeluju u tom procesu. Niz istra ivaèa. Uzgred. pamæenje bi nam brzo postalo pretrpano. sjetiti najsitnijih pojedinosti dugih prièa. skloni dos jeæati biti. a aktivnost neuronskih krugova smanjila se na najni e razine. bilo je to uvijek zato stoje broj bio neèitljiv ili zato to gaje u uèenju tablice omela buka. Zbog nje smo se. èini se. èini se kako je upravo od takva problema filtriranja patio poznati Rus s nevjerojatnim pamæenjem. Zatim nastupa razdoblje prigu enja u drugim podruèjima . èlan tima Raya Dolana s Neurolo kog instituta u Londonu. opæenito. Sere evski. To je tzv. Iz elektroencefalografskih mjerenja veæ dugo znamo da mo d ana aktivnost pokazuje naglo poveæanje elektriènog potencijala oko tri stotine milis ekunda nakon to prvi put izvijestimo da smo svjesni »uljeza«. primjerice. »papir«. meðu kojima i Eric Halgren s Kalifornijskog sveuèi li ta u Los Angelesu. nedvojbeno jedno od osnovnih obilje ja autizma. a prema pouzdanim izvje æima.bio zaposleniji. tih se brojeva mogao dosjetiti mjesecima. Drugim rijeèima. no njegovi mehanizmi okreæu »gumb kontr asta« ulijevo ili udesno i tako usmjeravaju na u pozornost na odreðene sadr aje. Autistièno dijet e mo e. 100 Obraæanje pozornosti Normalan mozak posjeduje svojevrstan okidaè koji ga usmjerava prema bilo èemu novome ili neoèekivanome i zadr ava na tome. Re zultat je ote ano voðenj e dru tvenih odnosa. Zatim im je za davao slo enije zadaæe. Normalne æe osobe ponajprije p amtiti bit emotivne prièe ili slike. Pokazalo se da se kad je zadaæ nova. èak i kad mu pred nosom ma emo naizgled prima mljivom igraèkom. Drugim r jeèima. Mo emo zamisliti presudnu ulogu tog procesa u pamæenju. takoðer. zanimljivo je to se netko s prezimenom Strange (èuda n) bavi neobiènostima. Kao da mozak upija sve. a istodobno zanemariti ome taèe. Dick Passingham s londor skog Un iversitv Collegea u svojim je kartografskim istra ivanjima od ispitan ka najprije tra io da izvode jednostavne motorièke zadaæe tijekom snimanj PET-om17. vodoravno ili dijagonalno.

Drugim rijeèima. jezgra to prili je e uz septum). smje ten u prednjem dijelu mozga i povezan s amigda-lom i limbièkim s ustavom. Passing hamove su studije dobile vjetar u leða. strah itd. jeftinije tehnologije koja je usto dopu tala èe æa ponavlja nja. a ni do nje mo da neæe stiæi. pa u skladu s njom osmi ljavamo strategiju za s uoèavanje s datom situacijom. od bila do mi ljenja. Oni potièu sinap-se na poveæano oslobaðanje dopamina i blokiraju djelovanje nek ih enzima koji uklanjaju dopamin.koju on sa sobom odnosi u pamæenje. Kako iznad odreðenog. .stoje oblik amfetamina.premotorièka kora. bio da se najveæi dio vi e kore nije aktivi rao nakon to su ispitanici ovla dali zadaæom toliko da su je obavljali ne posveæujuæi j oj pozornost. èuvstve no nas pamæenje podsjeæa na tu oznaku. gaðenj . Najva niji je nalaj ipak. Glavnu ulogu u tom procesu ima nucleus accumbens septi (doslovno. jednostavno odra avala ono to se dogaðalo u vi oj kori. smjesta se sjetimo sliènih situacija iz pro losti i znamo da moramo najkraæim putem mugnuti u kuhinju. Ta ko æe djetetu s ADHD-om poslijepodnevno vje banje sviranja violine radi pobjede u na tjecanju biti neizdr ivo. Ponovi li se isti podra aj. ba kao to talamus djeluje poput ulaznog. Takoðer. da na zabavi izbjegnemo de urnog gnjavatora . presamouvjeren govor tijela. Blokiraju neva ne . snopa dopaminskih neurona koji nadziru limbièki sustav. poznatiji pod uliènim nazivom speed. postaju sklone tra enju stalnog. dok je maj mun jo uèio. aktivna im je bila veæina èeone kore. Mo emo zakljuèiti kako nam bazalni gangliji omoguæuju da s« usred otoèimo na odgovarajuæe radnje. kad je rijeè o pozornosti. kako je vje tina postaja la usvojenija. primjerice serotonin i endor-fine.èim zaèujemo njegov buèan i nadmen glas i primijetimo n jegov pompozan. Radnja j e posta la automatska. Posao si preuzeli ni i dijelovi mo danog motorièkog sustava .18 Mo da æe vas zbuniti podatak da se taj poremeæaj mo e uspje no lijeèiti lijekovima poput De edrinea . Dolaskom fMR-a. dodjeljuje podra aju èuvstvenu oznaku . Taj nam mehanizam omoguæuje. oni su preuzimali dotada nju zadaæu vi e kore. No takvi lijekovi na osobe s ADHD-om imaju posve suprotan uèinak. Ann Gravbiel s Massachu settskog ins tituta za tehnologiju prouèavala je zbivanja u mozgu majmuna dol je uèio jednostavnu zadaæu povezivanja . a smanjuje se poriv za tra enjem uzbuðenja. ma li mozak i bazalni gangliji. Majmuni s lezijama u podruèju nucleusa accumbensa pokazuju sliène osobin e radije æe smjesta olju titi i pojesti orah. Smatra se da osobe s poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu imaju abnormalnosti u to me podruèju. Sadr i najveæu zalihu dopamina u cijelom mozgu i usto je jako osjetljiv na druge neurotransmitere. Pobuðivalo ih je kliktanje.zvuka kliktanja s dostupno æu gut ljaja soka. Aktiv: rala su se prefrontalna podruèja k oja vode do mo danog motorièkog sustava kao i cingularna vijuga te dijelovi talamusa i tjemene kore.u itak.ra ila svjesnu pozoi nost i one koja je uvje banjem postala automatska. 102 Obraæanje pozornosti Prepoznavanje ugode i novosti Kad smo posve pobuðeni i usmjereni prema izvoru pobuðenosti. Kad su ispitanit morali pomno razmisliti o zadaæi. Otkrila je daje ak tivnost u bazalnim ganglijima isprva. To nucleusu accumbensu omoguæuje da odr ava stabil niji osjeæaj »nagrade«. Doima se pa radoksalno nekome s pote koæama s pozorno æu i hiperaktivno æu davati spoj koji inaèe ubrza e. 103 Robert Winston: LJUDSKI UM Izvr na organizacija Posljednjaje komponenta pozornosti funkcija izvr ne organizacije. ba kao to nam talamus omoguæuje di pozornost usmjerimo n a odreðene vidove onoga to opa amo. U oba se sluèa ja vi a kora oslobaða za druge zadaæe. primjerice. neposred nog zadovoljstva i zanemarivanju svega to bi moglo ponuditi dugoroèniju nagradu. Rudolph Cardinal s Cambridgea ustanovio je da su takori s o teæenim nucle-usom accu mbensom skloni impulzivnom pona anju. nego ih neolju tene skupljati za poslije . bazalni gangliji djeluju poput izlaznoj fil tra. Izjurit æe van i pohitati u najbli u igraonicu. No vremenom je samostalno poèela reagirati posebna sku pina neurona bazalnil ganglija. Ovisan je o djelovanju mezolimbièkog puta. ponajprije malu gustoæu dopaminskih recepto-ra. sustav s tvara maju ne osjete ugode. Izgleda da. nis kog praga ne mogu osjetiti zadovoljstvo. Njime je Passingham mc gao toèno vidjeti pod ruèja koja sudjeluju u obavljanju zadaæa. u igru se ukljuèuje susta v prepoznavanja ugode i novosti. Te »kemikalije u itka« dovo de do osjeæaja ugode i zadovoljstva te su stoga vrlo va ni motivatori. Kad opazimo nov podra aj.

Ista æe aktivnost biti vidljiva ugledamo li slik jezovitog lica ili ako zamislimo da nas je strah. Neurolog Antonio Damasio opisao je pacijenticu s o teæenjem èeonog re nja. dakle. Va nost èe onog re nja pokazao je tim s Wel lcomova odjela kognitivne neurologije u Lon 104 Obraæanje pozornosti donu pod vodstvom Chrisa Fritha. poput redova polica u supermarketima. Osim stoje rijeè o mjestu nastanka volje. Dijelovi toga podruèja zadu eni su za mne ge specifiène funk cije. Djeluje popi filtra. U nje se odvijaj u planiranje i odluèivanje. a ako zamislimo prec met u kretanju. »Volja« je.to podruèje veoma aktivno. aktivirat æ se isti dio vidne kor e koji bi bio aktivan da ga gledamo. kod man iènih je osoba . kao to mo ete pretpostaviti. Katkad pozo nost svraæamo na vlastite mis li. Prouèavajuæi mehanizme pozornosti i nakane poèeli smo dodirivati pitanje koje zasad ne ma odgovora. Prepla imo li se. Dok èekamo u re du u trgovai kom centru. Pojaèano je aktivna kad smo usredotoèeni na neku zadaæu. No F rith je tada ubacio dodatan element. u kojoj su obièni ljudi prolazili strogu ob uku posebnih vojnih postrojba.19 Oni su od normalnih ispitanika tra ili da izved u jednostavnu zadaæu .u ovom sluèaju. Takve osobi mogu svakoga dana naè ti desetke planova. Gubljenje svijesti Nedavno prikazana televizijska serija. Kad ne to zamisl mo. dio èeonog re nja. Katkad namjern pokreæemo i odr avamo lanac misli . Bizarna je sli èajnost da se vrlo èesto èe emo otprilike po tom dijelu glave kad duboko ra mi ljamo. mo da æemo vrlo pomno razmi ljati na o æemo potro iti glavr lutrijski zgoditak kad ga naposljetku dobijemo. ponajprije mislimo na uporabu tog èetverod jelnog proce sa na »hvatanje« osjetnih informacija iz vanjskog svijeta. kao da nesvjesno osjeæamo koji je dio aktivan. razvrstava ulazne informacije po va nosti i zaustavlja one koje ne treb mo. M] æe pokazati aktivnost u amigdali. mozak pokazuje aktivnost u istim podruèjima koja se al tiviraju kad doista èinimo ne to. budi kad raz mi ljamo o tome koliko smo puta dosad to uèinili. Za razliku od njih. premda su znanstvenici i filozofi spremni oko njega godinama lomiti koplja. No mo da vam nije promakl o da ga rabimo i u unutarnjim procesima. to æemo vidjeti poslije. i u skladu s tim èesto izjavljuju kako im se èini da su im ivoti uskraæeni svrhe. kako bismo lak e podnijeli prc metnu gu vu. podizanjem predmeta ili p utovanjem poznatom rutom. pak. no katkad smatrana dijelom limbièkog sustava. izaziva aktivnost u slu noj i motorièkoj kori. Depresivne osobe pokazuju nisku razinu n euronske aktivnosti u tom podruèju. ali nestvarnu konstrukciju . Drugim rijeèima. Kad se napo sljetku oporavila. isprièala je kako tijekom razdoblja nepokretnosti nije osjeæala d a ne mo e ni ta uèiniti. podignu odreðen prst na zvuèni signal. planiranje i zapoèinjanje djelovanja funkcije su osobito ogranièe ne kod os oba s o teæenjem èeonog re nja. Zamislimo li neki aren predmet. ili na vlastite osjeæaje. recimo. a nijedno ist ra ivanje te teme ne bi bilo potpuno da se ne razmotri jedan od njegovih najjedins tvenijih i najzamr enijih vidova . i to do razine kad iskljuèujemo sve ostal misli ili dolazne osjetne podra aje. Izvoðenje te zadaæe. recimc dio koji se aktivira k ad razmi ljamo o predmetima koje ne vidimo. nepotpuni i besmisleni. Kad razmi ljamo. istaknula je tetne uèinke deprivacije sna na funkcio . a ozljedo m izgubiti. Isto bi se dogodilo i s. mo dana funkcija poput svake druge. Pri mjerice. Razmi ljanje iziskuje pozornost. Kad govorimo o pozornosti. èeoni re anj sudjeluje u odreðivanju naèina kako se na i opa aji i svijest o sebi povezuju u jedinstven do ivljaj. Jedan se dru gi dio. p osljedicom mo danog udara. kojaje nekoliko mjeseci nepomièno i utke le ala. a nijedan ne provesti. u igru se ubacila prefrontalna kora. zatra iv i od ispitanika da sami izaberu koji æe prst podiæi. nego da jednostavno nije htjela. jaèamo obrasce ugraðene u na e neuronske krugove prija njim zami ljæ njima ili èinjenjem. Namjera. smje tena u æe< nim re njevima. Imamo. mo da æemo razmi ljati koliko nam boje treba da osvje imo on pr aznu sobu. Dok su obavljali tu samovoljnu radnju. uporabom se mo e ojaèati. Najva nije podruèje za mi ljenje je dorzolateralna prefrontalna kora. smje teno neposredno iza èela.kojima se svaki vanjski podra aj i unutarnji proces èine povezani u v elièanstveno smislenu.sebstvo. to j e podruèje u kojem ivotu pridajemo smisao. primjer ce. Ova je knjiga zami ljena kao putovanje tajnama èovjekova uma. ukljuèit æe se drugo podruèje vidne kore.informacije ona nam omoguæuje da zadr imo nov smjer pozornosl Glavnu ulogu u tom pro cesu ima prednja cingularna vijuga.

ili kad m editiramo.niranje uma. . polutke spavaju naizmjenc takori kronièno li eni spavanja uginut æe unutar dva tjedna. Èini se da spavanje nema oèitu evolucijsku funkcij jer uspavana je ivotinja nemoæna. U toj nam fazi pred oèima mogu prolaziti ivopisne slike. èak i izd ti svoje e i zemlje. ne mo e umaæi grabe ljivcu i ne mo e se razmno avat . poznatima kao »vretena spavanja«. Iznenaðujuæe je. spavanje? Rijeè je o cjelini sastavljenoj od èetiri neovisne fa: rad a mozga. Èak æe i neuro koji nemaju posebnu ulogu u odreðenoj zadaæi okinuti otprilike jedan impu elektriène struje svake sekunde . Novor denèad spava veæim dijelom dana. Svima nam je poznata razlika izmeðu drijeme a na kauèu isprc televizora i sta nja potpune. disanje postaje pravilnije i vanjski nas ome-taèi te e mogu probuditi. Njihova je elja da uðu u to prirodno stanje uma tolika da æe uèi105 Robert Winston: LJUDSKI UM niti ili reæi sve to æe im omoguæiti da se æuæure u kutu svoje æelije. Moguæeje da ti mali otoci aktivnosti oznaèavaju razdobl ja kad mozak iskljuèuje vanjske podra aje kako bismo mogli nastaviti »raditi« na spavanj u. K-kompleksima. Sto su dulje usk raæeni sna. Sama èinjer ca da spavanje uzima toliki danak nameæe daje rijeè o ivotno va nom proc su . Sve pomno prouèavane vrste spavaju. premda bih nakc nekoliko dana i noæi sa samo pet sati sna uvijek morao odspavati ijedno dul razdoblje. Spavanje je ivotno va an proces. stra ari bi ih protresli. jo nerazja njena. opa amo theta-val ove. a starijima mo e biti dovoljno samo neko ko sati. EEG snimke jo pokazuju theta-valove. Godinama mije bilo dovoljno pet sati sna na noæ. unat oè golemom broju istra ivanja. ne mo e se skrbiti o p tomku. Oni su nepravilniji. no sad s povremenim naletim a aktivnosti. Uski » iljci« aktiv ti postaju malo iri. ne mo e se hraniti. Zanimljivo je koliko se ljudi razlikuju po kolièini sna koja im je potrebn Prosjeèno je to osam sati na noæ. Ta se metoda pokazala v rlo djelotvornom u »slamanju« volje zarobljenika prije ispitivanja. Takoðer znamo da potonje stanje neusporec vo vi e osvje ava. malo razmaknutiji i pravilniji.mo d ne valove. No. Tu elektriènu aktivnost mo emo mjeriti EE( om. stoje otprilil jednako razdoblj u koje mogu pre ivjeti bez hrane. Kad smo budni.zbog kojih se katkad prenemo iz sna s osjeæajem da smo naglo v raæeni u surovu stvarnost. katkad nalik onima koje bism o vidjeli u sobi u kojoj se nalazimo da smo budni. otkrivam da mije potrebno malo vi e (ne manje) si te da moram vi e spavati ako sam bio na odmoru ili ako sam prija njih no redovito spavao dulje. meðutii to uzrok njihova uginuæa nije n pribli no jasan. mo dani se valovi mijenjaju. kitova i ptica. bili gmazovi. Osobe su bile prisiljene stajati ispred zida i slu ati »bijeli um«. postaju dezorijentiraniji. Slabe im pamæenje i pronicljivost. 106 Obraæanje pozornosti Kako se poèinjemo opu tati i sklapati oèi. Nisu samo ljudi koji naposljetku ude za snom. njegova je biolo ka fun cija. te s velikim pozitivnim i negativnim iljcima. odnosno s ulaskom u prvu fazu spavanja. Kako starim. Dok ulazimo u drugu fazu sna. ritmièniji slijed pulsirajuæe aktivnosti. Kod nekih ivotinja. èvrste nesvjestice iz koje se nakon nekoliko sati b dimo u naizgled i stom polo aju. primjerice. poput brujanja udaljenih strojeva. Kako se san produbljuje. zapravo. Iz tog nas je stanja lako probuditi. Faze spavanja Stoje. nevjerojatno. poput neurednog rukopisa na EEG-ovu kolutu papira. tzv. nego u poluuspravnom polo aju sjedala turistièkog r azreda. ureðajem koji daje slikovni prikaz mo d ane elektriène aktivnosti . U rukama i nogama mo emo osjeti ti nagle trzajeve . U budnom stanju mo dane valove tvori niz k ratkih. beta-valovi. Efekt »ek-splodiranja abica« svoj stven stanju pozorne budnosti pretvara se u smireniji. a katkad èak nismo ni svjesni da smo spavali. ptice ili sisavci. Taj se valni obrazac pojavljuje i kad smo hipnotizirani. na e su ivèane stanice iznimno aktivne. Kad bi pokazale znakove da tonu u san. bliskih »zuba poput nazubljene o trice no a za kruh. osobito ako smo spavali u manje-vi e vodoravnom polo aj Mo da se zato èovjek bolje osjeæa nakon spavan ja u zrakoplovu u prvom razr du. no s dobi se ta vrijednost mijenja. To su tzv. Be-ta-valovi promijenili su se u alfa-valove.

a z atim èak opa amo beta-valove. REM snovi pak fantastiènija mje avina stvarnosti i potpun ih bizarnosti. Lijep prikaz snova povezan s REM spavanjem nalazimo u Alici u zemlji èudesa Lewisa Carrolla. no to sn bli e vremen u koje smo podesili na budilici. sjedi tima primarne vidne kore. Kad usnu osobe skaniramo PET-om ili fMR-om. poput tipkanja ili bi ranja brojeva na telefonu. Pojaèanu aktivnost pokazuje i amigdala. Cesto sadr e sn« na èuvstva. meðutim. primjerice. meðutim. Mjeseèari uvijek imaju cilj.stoje u sluèaju m oga prijatelja planinara i mjeseèara imalo neugodne posljedice (po mene). Prolazak kroz < kluse mo e biti toliko potp un da tijekom noæi nekoliko puta zavr i buðenjer no ako nam je mozak zdrav i nema nika kvih ometajuæih podra aja. Naziv su 1953. Mjeseèari katkad èak mogu voditi ogranièene razgovore.U preostale dvije faze. . a amigdalaje izv sna nih èuvstava. Èini se daje to uzrok brz pokreta oèiju. da ovdje jo mo emo primati informacije. Ne-REM snovi ima »proceduralnu« narav . Sa skraæivanje ciklusa. Netom prije ulas] u REM spavanje naglo raste razi na neurotransmitera acetilkolina. jer sam ujutro otkrio da mije dno vreæe za spavanje neobja njivo vla no. Neka mo dana podruèja. Delta-valove na EEG-u karakterizira »visokoniski« obrazac pravilnih vrhova i dolova. REM spavanje (engl. pa i snivat mo da. to bi djelomice moglo objasniti dojmljiv. Usprkos bapskim prièama. rapid eye movement . faze su sve kraæe. ciklus kreæe unatrag brzo prolazi kroz treæu i drugu fazu. Buduæi da zn mo kako je ta j dio kore odgovoran za racionalno mi ljenje. Depresiv ne i anksiozne osol mogu. razmjern o vi e vremena provodimo u REM spavanju. Do nje doista i dolazi. nelogièna zbivanja te ukidanje fizikalnih za kona vremena i prosi ra. kako izvodimo dosadne. imati te koæa za usnivanjem nakon prvog prekida sna . u m jeseèara su vidljive brojne mo dane funkcije koje neæemo naæi u dubljim fazama spavanja. skovali istra ivaèi koji su ga otkrili. ali iracionalan s dr aj na ih snova. Oko osamdeset posto ljudi reæi æe daje sanjalo probudimo li ih u REM spai nju. Lady Macbeth cijelu je noæ provela peruæi ruke od krvi koju je pr olila. Sophie Schwartz i Pierre Maquet s Universitv Collegea u Londonu primi tili su sl iènost izmeðu mnogih vidova REM sanjanja i simptoma koje poka u osobe s mo danim poremeæaj ima. odlazak na zahod . pogre no prepoznavanje lic disproporcionalnost objekata mogu bi ti posljedica lezija u sljepooènom i èe nom re nju. no zaèuju li plaè djeteta. A p riroda tih snova drastièno je razlièita. nema dokaza da buðenje mjeseèara mo e imati kobne posljedice. 108 Obraæanje pozornosti Poremeæeno spavanje Mjeseèarenje se javlja samo tijekom ne-REM spavanja. Istra ivaèi spavanja zbog kontrasta izmeðu usnulog tijela i naizgled bu nog uma nazivaju ga »paradoksalno spavanje«. Tijekom normalnog spavanja ti se obrasci mo dane aktivnosti izmjenjuju. nego i s talamusom i zati nim re njevima. U tom trenutku ulazimo u tzv. Ne to uobièajenija radnja bila bi. kao da mozak priprema za nalet komunikacijske aktivnosti. Poznate se osobe mogu pretvoriti u strance i obrnuto. povezane s delta-valovima. ponovr æemo zaspati i tih se razdoblja neæemo sjeæati. postajemo sve neosjetljiviji na okolinu i prilièno je vjerojatno da æemo se osjeæati dezorijentirano i zaprepa teno p robudi li nas netko ili ne to iznenada. ukljuèujuæi mo dano deb aktivnija su tijekom REM spavanja nego u budnom stanju. to je praæeno odg varajuæim prigu enjem u dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. smjesta æe se probuditi. No pr obudimo li ih tijekom bilo koje ne-REM faze. koji prema èetvrtoj fazi postaje sve izra en iji. Nakon prib li no devedeset minuta. to æe reæi najvi e pol vica upitanih. Roditelji mogu u snuti i biti posve neosjetljivi na buku prometa. svai da nje aktivnosti. U REM spavanju poveæana je aktivnost podruèja u mo danom deblu nep sredno iznad leðne mo d ine koje nazivamo most (pons).. Zanimljivo je.. Ciklus spavanja ponavlja se tijekom noæi (ili kad god spavamo).20 Primjerice.brzi pokreti oèiju). Osim stoje slièno budnosti. a vrlo su èesti elementi REM snova. mo dani kemijski procesi sl ièni su 01 ma nekih mo danih poremeæaja. Natha-niel Kleitman i Eugene Aserinskv s Ci ka kog sveuèili ta. svojstvene pozornoj budnosti. no postoji i djelovanje usmjereno cilju. j most ne samo da komunicira s leðnom mo dinom. 107 Robert VVinston: LJUDSKI UM Usnut. Kretanje je najoèitija od njih.sanjamo . recimo.

Druga funkcija spavanja . Buðenje djelomice nadziru podruèja u mo danom deblu . Mnogi s tim poremeæajem nauèe ras jati vlasti te »putove bijega«. Ljudska vrsta obièn o hoda za dana.imala je kljuènu ulogu u na ih pr daka.jednako kao antid presivi poput Prozaca i Seroxata. Neki istra ivaèi misle bi navodna »paranormalna« iskustva mogla biti rezultat paralize spavan ja. Moguæe je obja njenje da nas promjene faza u ciklusu spavanja katkad dovedu blizu toèk e buðenja. Neki antidepres ivi mogu olak ati 109 Robert VVinston: LJUDSKI UM te tegobe jer inhibiraju REM spavanje. Istra ivanja govore daje neki oblik paralize spavanja s vremena vrijeme do ivjelo èak do 60 posto populacije. a tijelo imje ist odobno paralizirano.U mjeseèarenju sudjeluju brojne mo dane tvorbe i neurotransmiteri. pumpajuæi noradrenalin i serotonin u razna mo dana podruèj a. niti se iz poremeæenog stanja mogu probuditi.visokim i ntenzitetom izbacuje emotivne signale. mi malne. nareðuje joj da izluèuje hormon melatonin. Znam koliko paraliza spavai mo e biti neugodnajer sam kao djeèak od nje redovito patio. a zatim i èvr sto spavati. snaga. Svima su nam poznate okrjepljujuæe moæi spavanja.locus coeruleus i obli nje rafe je zgre. a noæu lije e u krevet. Pr eoptièko podruèje èeone kore takoðer sudjeluje u spavanju.èak i u slijepih osoba . Hipotalamus usto komunicira s hipofiz om. Èovjeko vi mo dani i tjelesni procesi organizirani su u redovite ciklu . pa se mozak nastavlja pona ati kao u REM spavanju . osjetljivom na svjetlost . Snimke moz. Ona poveæavaju budnost. U odreðenim sluèajevima mo emo prijeæi u budno stanje. no tijekom sna do ivljavaju jezovite stvari. uz na e sigurne domove i napredne protuprovalne alarme. a èak ni sposobnost izvoðenja si enih zadaæa ne moraju biti osobito pogoðene. podruèje ponajprije zadu eno dodir i pe rcepciju prostora. no uz ka njenje leðne mo koja ostaje »iskljuèena«. Neuroni u tom dijelu mozga os obito su aktivni tijekom ne-REM spavanja. a gotovo su neaktivna tijekom REM spavanja. Koncentracija melatonina najni a je za danje svjetlosti. izazovnijim a tivnostima mogla bi biti rezultat anga mana drugih podr uèja. Naposljetku s. To je. Tijekom najdubljih faza spavanja osi baða se hormon rasta k oji osim rasta. Deprivacija spavanja mo e imati i pozitivan uèinak.21 Smatra se daje raz log tome to deprivacija spavanja izaziva p jaèanu aktivnost serotoninskih receptora u neuronima . Najaktivnija su kad smo budni.regulacija .unutar kojeg pojedinaèni n euroni jednom dnevno najaktivnije okidaju. se uspijevao nositi s njom jer sam se nauèio na po seban naèin pomicati ulije Poslije bih se obièno budio obliven hladnim znojem. no razna su istra ivanja pokazala kako to mo e dovesti do bolji raspolo enja. Odreðen broj osoba . Ta dinamika ovisi o posebnom dijelu hipotala musa. ispitanika li enih sna tijekom izvoðenja zadaæe verbalne fluentnosti p okaza su daje u pomoæ bio pozvan tjemeni re anj. Sto se zbiva kad je mozak uskraæen za noænu dozu sna? Dvije ili èak tri r prospavane n oæi mnogi æe podnijeti. a osobe kojima je taj dio o teæen èesto pate od nesanice. Posljedica toga je da takve osobe ostanu prikovane za krevet i da ih opsjedaju kojekakvi zastra ujuæi osjeæaji. Sposobnost mozga da se nosi sa slo enijim. a najvi a tijekom noænih sati. potièe i zacjeljivanje o æenog tkiva. izmeðu ostalog. Osjeæamo se osvje e! puni energije. a mozakje posve aktivan. razlog zastoje vo nja u takvu stan posebno opasna. No lo ije æemo obavljati ruti ske ili repetitivne zadaæe. Znakovito je i da smo skloni spavati vi e kad smo bolesni. Za to uopæe spavamo? Opasnosti koje nas mogu zadesiti tijekom osmerosatnog noænog gubitka svi sti danas su. regulacij a i uèenje. Paraliza spavanja zastra u juæaje pojava koja se obièno javlja tijekom ulaska u san ili izlaska iz njega i mo e t rajati minutama. Ali sigurno su bile brojne kad su na i preci ivjeli u prirodi i bili plij svakojakih pogibelji . Osobe koje pate od paralize spavanja sanjaju dok su budne i pri tom do ivljavaju halucinacije koje mogu biti iznimno uznemirujuæe. poput izazivanja siæu nog pokreta golemim voljn naporom. Mo e se èiniti èudni uskratiti depresi vne osobe njihova jedinog sredstva za bijeg od »boli« dnevi svjesnosti. Pa za to onda spavamo? Predlo ene su najmanje tri svr spavanja: okrjepa.mo e lako zaspati.izmeðu tri i est posto populacije . Ne mogu se pomicati kako bi se skrile od zami ljene opasnosti . dakak o.

naravno. a zatim i iz zatvora. Vodeæi teoretièar u tom podruèju je J. Allan Hobson s Harvardskog sveu lista. tj. No ta teorija ima nekih oèitih nedostataka.. Va nost èovjekova biolo kog sata.. tijekom sna jo izlo eniji napadu. Kako nen nikakvih vanjskih »predstava« za tumaèenje. koji nam govori kad bismo tr ebali osjeæati pospanost ili kad bismo trebali jesti te koji se mo e poremetiti lete njem kroz vremenske zone. èvrsto je dokazano. mogao je predvidjeti sudbinu faraonova nesretnog pekara i sretnijeg sluge. Takva je »znanost« turr èenja iznimno subjektivna i nepouzdana. Snovi svake osobe. Sjedinili su dr< no vj erovanje da nam snovi »ne to govore« i svoje znanstvene uvide u ljudsl psihu. Znaèenje snova. Uvjeravali su ga u vlastitu uzvi enost. uèinkovito stvara vlastite. Snovi Josipa.èiji mozgovi moraju uèiti najvi e . Svakako je toèno da smo u opasnosti od grabe ljivaca dok tra imo hranu i partnere. èiju dinamiku ritmova.110 Obraæanje pozornosti nazvane cirkadijurni ritmovi. Èovjek je. Blizu Ber-Seve pole-gnuo je glavu na kameni jastuk i usnuo san o ljestvama koje su sezale do raja u kojem mu se u kazao Bog i obeæao mu kako æe èuvati njega i njegove potomke. Takvi su ciklusi prisutni i u vrsta koje nam nisu srodne. borimo se. bje imo. svi psihièki fenomeni. usnuli mozak . Èini se da mozak tijekom sna doista »provjerava« dnevne uèinke. imaju vlasti jedinstven simbolièki jezik. u dana nje se vrijeme doima malo manjom. pa ojaèava novonastale obrasce neuronske aktivnosti i urezuje ih u pamæenje. No u davnoj su pro losti cirkadijurni ritmovi mo da slu ili tome da budemo najneprimjetniji i najneak tivniji u razdobljima najveæih opasnosti. razvio poseban cirkadijurni ciklus koji ga prisi ljava da se noæu skloni. obraðival i vidne informacije. skrivamo . Odreðena obilje ja idu u prilog toj t eoriji. Brojne su studije pokazale da ljudski i ivotinjski ispitani ci br e i potpunije ovladavaju zadaæama ako nakon uèenja uslijedi spavanje. ka e teorija.zato pozornicu na ih snova mogu ispun kojekakve mitske zv ijeri i bizarna zbivanja. Zbog vl astite sna ne preokupacije bidom. primijetio da REM spavanje ima mnoga obiljez budnosti te je pretp ostavio da bi nam ta èinjenica mogla otkriti vi e o prir di snova. Toènije. biblijski snovi obièno otkrivaju znamenja. Pr ije sam spomenuo va nost REM spavanja u pamæenju i uèenju. Hobson j e prvi. pi roc ima za takvo tumaèenje snova valjalo dati naknadu. Znakovito je i to novoroðenèad i mala djeca . ponajprije visoka razina a tivnosti amigdale tijekom REM spavanja.. Treæa je funkcija takoðer izgledna: spavanje djeluje kao mazivo za mo dane zupèanike. Rani su psihoanalitièari sve to podigli na mnogo vi u razinu. Prema toj teoriji. 111 Robert VVinston: LJUDSKI UM kao i glad kojaje naposljetku pogodila Egipat. mislio je. da smo budni. rabeæi pamæenji èuvstvene funkcije. Antti Revonsuo sa sveuèili ta Turku u Finskoj daje evolucijsko obja njen snova.22 Smat ra da nam snovi omoguæuju da isku avamo pona anja koja nam mogla zatrebati u svakida nje m ivotu. Freud je seksualnost smatrao neobuzdanom bujicom iz koje su izvir. posebice u po ivot opasnim sit acijama. opazio je da ivèani podra aji iz mosta aktiviraju mo dai mehanizme koji bi. 1977. Kad je posli je izi ao iz zdenca.u kojima padamo. i ba su to na i snovi. Povjerov ao im je i preuranjena gaje hvastavost pred zavidnom braæom utamnièila. Freud je smatrao da su snovi simbolièki izraz konflikata. ali toèno je i da sm o. I todobn uspavanost èeonih re njeva omoguæuje da se snovi uvelike razlikuju od ono. noæu. sredstvo kojim duhovi i bogovi komuniciraju sa ivim ljudima. U svim ostalim razdobljima koristi im da spavaju i budu skrivene od opasnosti. no njihovom bi se usporedbom moglo ustanov da dva razlièita straha upuæuju na istu n adu ili strah. Jako-bov sa n u Knjizi postanka ima veliku simbolièku va nost. osim ako se ne znamo osobito lukavo skriti. U rimsko bi doba. udnja i sti hova pojedinèeva nesvje snog uma. to do i vljavamo otvorenih oèiju . poput vinske mu ice. odreðuje ukljuèiva nje i iskljuèivanje gena. snovi i drugo. prema Hobsonovoj teoi ji. Tu je takoðer i èinjenica da su sno straha . ponavljali su se. Jakobov a najdra eg sina.trebaju mnogo vi e a od odraslih. Koja je svrha snova? Na i su drevni preci vjerovali da su snovi poruke iz druge di menzije. svim je ivotinjama budnost nu na samo za tra enje hrane i jedenje te parenje. Ukratko. Tamo gdje nisu oblik bo an ske komunikacije. snovi su samo zabav an nusproizvod aktivnosti mo danog debla.

dobitnik Nobelove nagrade za otkriæe ustroja DNK. stvari koje ste uèinili? Zami ljate li neko bestjelesno »ja« izmeðu svojih o nih jabuèica? Pojam o sebi presudan je koncept. Ne mogu zamisliti kako je psihoanalitièarima. ukljuèujuæi meditaciju. èiji mozgovi pokazuju odreðen obrazac neuronskog okidanja nakc to ih se nauèi da trèe labiri ntom. I jednako kao to stvara moje vrlo osobne snove. a strah je sredi nje mjesto osjeæaja koje do ivlja vaju osobe kq pate od paralize spavanja (vidi gore). Iz radova Jamesa Bovvera znamo da taj neurotransmiter mo e sudjelovati u »èi æenju« sj nja. nego u vi e du a. To potvrðuju i studije na t korima. psih ozu. Allan Hobson ustvrdio je da se razlika i zmeðu budnosti i spavanja mo e svesti na razliku u ravnote i neurotransmitera. Snovi su vrlo osobni i svojstveni sanjaèu . premda uvjerljiva. tipkamo ili radimo na blagajni. ptice i veæina iv tinja. To me ponukalo na dublje razmi ljanje. primjerice. sjedalo . neurotransmiterskih sustava. U budno m stanju neu-ronskom aktivno æu prevladavaju amini. ali uz ostale obi ke. mu obilje ja? M o emo li ga naæi unutar mozga? Mo e li ga se iskljuèiti? Mnoga plemenska dru tva vjeruju ne u jednu. Teorija dr. S obzirom na to da èovjekov mozak tijekom ivota primi stotinu trilijuna b itova informacija. Sto to. zapravo. Jo jedna zanimljiva teorija je da snovi pamæenju poma u da izbaci nepotrebne sadr aje. samo nusproizvod èinjenice da razumski dijelovi mozga spavaju dok su neki drugi budni. èuvati relevantna i uklanjati suvi na. ne mo e usto i objasniti ni ponuditi uzrok bizarnih sa dr aja snova.. A èuo sam za arhitekta koji svake noæi sanja beton! 113 Robert VVinston: LJUDSKI UM Gdje sam ja u svemu tome? Pomislite na trenutak na sebe. èitao o toj temi.itd.sada njeg ili iz pro losti? Razmi ljate li u pojmovima situacija u kojima s bili. a mo e ih pohraniti samo sto bilijuna. moj je mozak odgovoran za mnoge osobitosti mog identiteta. i Gr aeme Mitchison prihvatili su kontroverzno stajali te prema kojem »sanjamo da bismo z aboravili«. mora postojati proces ko jim se sjeæanja bri u. moja prva pomisao bila je kako se èine nestvarni. èesto æemo u ne-RE spav anju sanjati da ponovno izvodimo tu radnju. Zapravo. provukao sam se pokraj njega prema uskom ul azu.najspominjar ja vrsta snova. kao to 112 Obraæanje pozornosti predlo io dr.to je jedan od razloga za to mo e biti toliko dosadno slu ati nekoga dok opisuje svoj e snove. g dje sam ugledao sjajan crveni kristal. poput serotonina i noradrenalina . ali ne obja njava èinjenicu da sanjanje stvara sjeæanja. REM snove. pripremajuæi se za pisanje ove knjige. Hobson smatra da o odnosu tih dvaju mo danih s ustava ovise mnoga mo dana stanja. S druge strane. . Ja ne znam tipkati naslijepo. I nara vno da jesu. njihov mozak ponavlja izvori obrazac okidanja. slijedi da neko svjesno »ja« do ivljava to iskustvo. Godine 1983. ali i jasn om odvojeno æu od nje. Tolkienovih fantastiènih ro mana ili filmova strave poput Aliena. depresiju i maniju. obavljamo li kakvu ponavljanu radnju dugo jekom dana.. slièno tome . Kad spavaju.. Definiramo li um kao iskustvo posjedov nja lju dskog mozga. nai ao sam na opis s na Carlajunga iz 1913: »Ispred mene bio je ulaz u tamnu spilju ispred kojegje staj ao patuljak s ko om poput ivotinjske. Uoèi ulaska u REM spavanje most proizvodi poveæane kolièine neurotransmitera acetilkol ina. jer moj mozak nije Jungov. pa moj e minimalno ja trenutaèno osjeæa pl stiène tipke koje ubada moj desni ka iprst. Mislio sam zapravo da su Jungovi sn ovi zvuèali potpuno drukèije od svega to sam sanjao ili to æu vjerojatno sanjati. od kojih mnoga zauvi jek èuvamo. pregazio sam kroz do koljena duboku hladnu vodu na drugu stranu spilje. Èitajuæi takve romane.svje stan do ivljaj sebe ovdje i sad. Gdje . naravno da nisu mogli biti stvarni. primjerice. mo da su ti s novi rijetl ali ih bolje pamtimo. Kad sam.«23 Nekoliko je komentatora primijetilo daju ngovi snovi nevjerojatno slièe prizorima iz. Najprije je tu minimaln samopoimanje . znaèi? Vidite li sliku svojeg tij la . razlikuju tri razine samopoimanja. èiji je dio acetil kolin. praæen reakcijama na n posrednu okolinu. Njihova tvrdnja da su snovi mo dana kanta za smeæe zvuèi prilièno uv erljivo.. Re vonsuoa. Mo e se reæi da taj i sani taj oblik imaju kukci. U dubokome snu postoji ravnote a izmeðu aminergièkih i kolinergièkih. Mo da su oni. Francis Crick. Imamo ga i mi. Neki fiL zofi. Ako je bila rijeè o snovima. sanjarenje. Hobson.

im pravo na najveæi dio lovine i najvi e se razmno ava. ðujemo informacije o sebi te o okolini. Mogu zakljuèiti daje moj susjed Ug nemilosrdan ubojica bizona. Nakon druge godine veæina se djece mo e prepoznati na fotografijama. Sve to izvire iz svijesti o sebi. Sposobnost apstraktnog razmi ljanja o sebi i vlastitim postupcima omogi æuje nam da promi ljamo. ispru it æe ruku i dodirnuti zrcalo.. To je sposobn ost stvaranja jeziènih mentalnih slika sebe. ptièji pjev i buku prometa izvana . No djeca takoðer stjeèu kon115 Robert VVinston: LJUDSKI UM cepte poput srama. Izveo sam nedavno taj pokus sa jednim panijelom. a neka se. pa æemo oformiti vi e uspje nih lovaèkih ekspedicija kako bismo stvorili vi ak hrane. koji su nedvojbeno inteligentni. Ti koncepti ovise o produbljenoj s mosvij esti te o shvaæanju sebe kao neèega to drugi mogu vrjednovati. Dio æ ljudi tada moæi ostati kod kuæe i razvijati vje tinu proizvodnje oru ja ili gradnje skl oni ta.planira. »Ja« razmi lja. djeluje. stvaranja svijesti o vlastitoj s mrtnosti. obje ktnom obliku. Usto. èak i samokontrole. Do treæe godine dijete shvaæa da sjenu stvara vlastito tijelo. No to nam jo ne govori to pojam o sebi toèno jest.24 Njome uspje nije obr. Druge ivotinje. grizodu ja i neugode. n e razumiju u to gledaju. Pren tome. Najjaèi vodi. kao treæe. imamo objektivno samopoimanje. tu je simbolièko (katkad zvano narativno) same poimanje. zakljuèiti da ne elim umrijeti te da elim uèinit i sve to mogu kako bih to izbjegao. Djeca svjesna sebe shvaæaju da se toèka nalazi na njihovu nosu i dod iruju je prstom. èak i ako nisu nedavno snimljene. to nam poveæava izglede za dulji vot. Stoga bi simbolièko samopoimanj moglo obuhvaæati sposobnosti promi ljanja i introspekcije. Mislim da se sjeæam kad sam ja to shvatio jer sam tada namjerno gazio po sjeni mlaðe sestre kako bih dokazao svo ju nadmoæ. a time i veæe ukupne i zglede za pre ivljavanje. lovio bih u èoporu. a da sam ja bolji u za-mjeæivanju i tra enju plijena. brze i okretne penjaèe na stabla i kresaèe kamena. Primjerice. Rijeè je o sposobnosti da mo < mo biti objek ti vlastite pozornosti. a time i za preno enje vlas titih gena. Mogu. èija su pravila odreðen ubojitim i reproduktivnim sposobnostima njegovih èlanova. Mo da^ vrijeme za stanku. da bi ih os . Umjesto da samo jedan pre ivi i prenese gene na potomke. Primjerice. U klasiènom pokus u koji dokazuje tu samosvijest djetetu obojimo crvenu toèku na nosu i postavimo ga ispred zrcala. kad opisujem kako sam se promijenio od dvadeset i prve godin Omoguæuje mi da budem svjestan svojeg postojanja u vremenu.kako sam d. vidio sam. nadzir Kad govorimo o samosvijesti. da sam vuk i da n posjedujem tu razi nu samosvijesti. Jako se uzbudio to vidi »drugog psa« i ubrzo je svojeg novog prijatelja stao tra iti iza zrcala . ako ga doista imaju . recimo. premda ga. zabrinut sam zbc predavanja koje sutra moram odr ati. Iduæi je korak shvaæanje sebe kao neèega to postoji u vremenu.a to je proturjeèno pitanje . mogu se upitati . s miju i trljaju je. obièno podrazumijevamo da govorimo o tom drugom. Smatra se kako je ta treæa razina samopoimanja razmjerno nov evolucijsl doseg. No djeca koja jo nisu razvila taj osjeæaj. stvaranja dugoro< nih planova. na taj naèin mo emo pre ivjeti obojica . nas raspolo en? I. ili imaju neki nedost atak. »Mene« obavlja konkretnije zadaæe . pri lagodba koja nam je pomogla da pre ivimo.. primjerice psi. Njihove su funkcije razlièite. Ja i drugi Dojenèad oblik »mene« razvija izmeðu osamnaestog mjeseca i druge godine. 114 Obraæanje pozornosti Ali kao svjestan èovjek mo da mogu primijeniti neke vi e suradnièki orijentirane strateg ije koje dopu taju veæu jednakost i veæu specijaliziranost uloga. Na djel je. Nadalje. Osjeæam takoðer umor i g lad. a stoga i planiramo. osjeæa. recimo.razvijaju mnogo kasnije od ljudske djece.i naslon stolice na kojoj sj< dim. a plijen æemo podijeliti popola. razvoja moralnih vrijedne sti. a u plan mo emo ukljuèiti i druge. toplinu sobe. o ko este godine. on æe je ubiti. Mogu èak i zaplakati misleæi da imaju manu. Istra ivanja na èimpanzama iz 1960-ih upuæivala su na èinjenicu da i one imaju taj stupanj samosvijesti. Mogu mu predlo i ti razmjenu -ja æu naæi lovinu. Sociolog George Her-bert razlikuj e sebstvo koje zna (»ja«) i sebstvo koje je znano (»mene«). bira.

Osim to nam daje sposobnost laganja. Michael Gazzaniga i drugi iz Centra za ko gnitivnu neuroznanost na fakultetu Dartmouth u New Hampshireu ispitaniku J. Tek kad smo svjesni sebe mo emo usporeðivati vlastito pona anj s pona anjem drugih. Sally se vraæa u sob u. Prva æe lutka. On je lijeèio iznimno inteligentnog mu karca kojem je uklonjen tumor iz èeonih re njeva. glumiti s vojeg efa. a zatim b riznuo u plaè. no upi tan za subjektivnu procjenu. no na posluje bio jako neuèinkovit. Sally stavi piku u ko aru i iziðe iz s obe. vrlo su èesto prilièno nezainteresirane za svoj izgled.25 Pojam o sebi dopu ta nam takoðer da netoèno predstavljamo informacij da varamo druge z bog osobnog probitka. mo da i kasnije. Inteligentij djeca u takvom pokusu la u uspje nije. Cetve rogodi njaci su za takav oblik laganja uglavnom premladi. a sposobnost varanj a podrazumijev shvaæanje psihièkog stanja drugih . »zloèesta« Anne pikulu premjes u kutiju. meðu kojimaje bila ijedna neodoljiva.mogu prepoznati poremeæaje i abnormalnosti drugih. U njemu dijete promati kako se dvij e djevojèice igraju s pikulom. svijest o sebi kljuèanje preduvjet s: mokontro le. promatrao sam èetv< rogodi nj u i petogodi nju djecu kroz jednosmjerno staklo. Po povratku odr asle osobe. Odrasla osoba koja je vodila djecu u sobu rekl bi im da se smiju igrati èime e le. Djeca koja su razvila teorij u uma ispravno izabiru ko aru. kad smo snimali Ljudsko tijelo. m . U toj fazi. Nije mogao objektivno sagledati situaciju iz vlastite perspekti ve. primjerice. David J. U jednom kl siènom pokusu djeci su dali kom plet samoljepljivih slièica i od njih zatra ili c izaberu najdra u.nek ome tko osim u prostoru postoji i u vremenu. W. djeca moraju razviti sposobnost shvaæanja drugih ki neovisnih i zasebnih oso ba. pokus sa Sally i Anne. Ulogu èeonih re njeva u samopoimanju jasno vidimo kod osoba s o teæenjem u tom podruèju.i kako se njime mo e manipulirati. a prema najnovijim istra ivanjima. ko arom i kutijom.jeæala. Usprkos niskoj radnoj uspje nos ti. biti dobroæi dan lik koji æe. U efovim je cipelama pacijent brzo i toèno prepoznao te koæe na poslu. pacijent. Ona uzimaj u obzir znanje u umu drugoga i ne oslanj aju se samo na vlastito znanje. Turk. Istra2 vanja pokazuju da autistièna djeca imaju zn atnih te koæa u razvoju teorije utr i reæi æe da æe Sally pogledati u kutiju. pa sazrijevaju tek u dobi od dvadeset godina. obja njeno im je. Nimalo iznenaðujuæe. Slièno. ali ne i vlastite. Njegovo je uljevito tijelo (vidi drugo poglavlje). Dok je Sally odsutna. uglavnom pokazuju nizak stupa nj zanimanja za sebe . a od djeteta tra imo da ka e gdje æe Sally tra i pikulu. nakon to postavi pitanje. Èini se da ne mogu o sebi razmi ljati kao o objektu . za s ebe izabrati neku drugu slièici No druga je lutka bila zao lik koji æe zacijelo uzet i djetetovu omiljenu slièici Djeca do tri godine nisu uspjela zavarati zloèestu lutk u i izgubila su omiljen slièicu. No od èetvrte su godine mogla lagati s lakoæom. neka veæ i nakon nekoliko m nuta. na izravno su se pitanj sva petogodi nja djeca uistinu dirljivo klela da nisu dirala zabranjenu igraèki osim jednog djeèaka koji je malo zastao. C esto se. gdje se piku la doista nalazi. Veæ smo se osvrnuli na ulogu èeonih re njeva u nadzor impulsa i poriva iz ni ih mo danih t vorba. nije se mogao slo iti ni s jednom od preporuka koje j e maloprije dao. te ko dosjeæaju gdje su saznali odreðenu informaciju. Osim toga. Zatim su im rekli da æe ih posjetiti dvije lutke koje æe ih pita koja im se slièica najvi e svidjela. ali da ne smiju ni dodirnuti posebnu igraèki Kad je odrasla osoba oti la.27 Te koæe s poimanjem sebe i odnosa sebe i drugih èini se da su povezane i s komunikacij om izmeðu mo danih polutka. Stuss je pacijenta zamolio da izvedu »igru uloga« u kojoj æe on. oko èetvrte godine. èeoni se rt 116 Obraæanje pozornosti njevi kod èovjeka razvijaju sporo. pr mjerice krasno oslikan v lakiæ. odnosno da la emo. nije mogao shvatiti da ima problem i nisu mu bile jasne reakcije efa i kolega . Pojam o sebi i sposobnost samoregu lacije razvijaju se usporedo s mo danim neuronskim mre ama. gotovo su sva djeca. Pacijent je zadr ao svu inteligenci ju i sve znanje. podlegla isku enju. a dob roj su lutki iste dobno govorila istinu.26 Prije nekoliko godina. Pojedinaèno su pi stana u sobu punu lijepih igraèaka. p okazali su fotografije lica. premda samu informaciju savr eno znaju. razvija se ne to to nazivamo »teorija uma Poznati test teorije uma jest tzv. Klasièan primjer odnosa izmeðu èeonih re njeva i svijesti o sebi dao je neurolog Donald Stuss s Istra ivaèkog instituta Rotman u Torontu.

a lijeva je p okazivala tenedenciju da ih prepoznaje kao vlastita. Lica su raèunalno spojena u pretapajuæi slijed na èijem se jednom kraju nalazilo lice samog pacijenta. Mogu nauè niz svojstava serotonina i izrecitirati ih vam.no prvih sam nekoliko sati u svakoj novoj zemlji pod njegovim sna ni dojmom. i I 117 Robert VVinston: LJUDSKI UM Èini se daje sebstvo plod meðuigre odreðenih mo danih podruèja. kao ni vi meni svoj. Nemojte pomisli ti na zelenog slona. ja vam nikad ne mogu i stinu vjerno prenije ti svoj »dojam« zelene boje. Sad kad ste to uèinili. na mozak mo e stvoriti skladan pogled na svijet iz perspektive osobe s vlastitim sebstvom okru ene drugim ljudima. svijesti. Pitanje je. kako ih tumaèimo. Èetvrto je obilje je samoobjektivnosti. jer da ne pomislite na zel . Dojmom ovdje nazivamo jedinstvenu perspektivu iz koje svatko od n »vidi« vlastite spoznaje. Prema tome. meðutim. ne postoji objektivna zelena boj nego samo slièni n euronski putovi koji je prepoznaju u veæini mozgova. g riva . Pozabavimo se najprije svojstvo »dojm a«. W . mo emo govoriti o svjesnim i nesvjesnim procesima. a na drugom jednog od istra ivaèa (toènije. 'Hej. kognitivni neurozn anstvenik Steven Pinker: »Ne samo da mogu osjeæati bo vidjeti crvenu boju.mo da od mirisa cigaretnog dima. imamo tzv. 0( to je da se u meðuvremenu ni ta nije zbilo s molekulama koje tvore miri s ili mojim osjetnim organom. Hotimiènost podrazumijeva razliku i meðu onoga to nam govore na i osjeti i onoga to èinimo s tim informacij ma. osla njam se na umne procese kojih sam nesvjestan. Svijest: oruðe poput svakog drugog Svijest je oduvijek bilo iznimno te ko definirati. kad prvi put doðem u neku stranu zemlj uvijek me zapanji njezin jedinstven mi ris. Desna je polutka uglavnom govorila da viðena lica pripadaju drugima. do nekih korisnih definicija svijesti. Isto se zbilo kad je gledao pretapajuæe nizove slika vlastitog lica i lica dvaju amerièkih predsjednika. ali uz pokoje iznenaðenje. hotimiènost. a kako i zlike u neuronskim v ezama stvaraju razlike u percepciji. Kad svjesno gledam zelenu b ju. mo emo l ije. no to je sad i zlièita razlika od one koju sam isprva opazio. Kao stoje rek. Pola sekunde poslije Pomislite na plavog slona. dobro poznaje i èija istra ivanja èesto spominjem u knjizi). Kad je tok neuronske komunikacije izmeðu polutka nesmetan. ja. i dalje æu biti svjestan razl ike. Ne moram nu no znati od èega : sastoji . ona je proces koji te aktivnosti sjedinjuje u stalan do ivljaj. imamo obilje je promjenjivog pristupa. Vidim zelenu. No n em prouèavanju toga » lozofskijeg« vida uma ovdje nije kraj. evo druge zadaæe. Kako je pro la druga zadaæa? Pretpostavljam manje uspje no. dakle. ono koje mo e govoriti o mojim umnim do ivljajima. a od njega je zatra eno da pritiskom na gumb ka e jesu li prikazana lica njegova ili ne. 118 Obraæanje pozornosti Do li smo. s tehnikama koje smo rabili kako bismo otkrili mo danu aktivnost u podlozi os jetne percepcije ili pozornosti i voljnih postupaka. Kao to smo spomenuli. Ostanem li ondj e vi e od nekolil sati. Primjer ice. na e poimanje sebe i drugih oblikuju dva neovisna mo dana sustava. Sam je poja o sebi. kojeg J.ost koji spaja mo dane polovice. podvrgnuti znanstvenom istr a ivanju? Mo emo li naæi mo dane jedinice koje sudjeluju u svijesti i vidjeti ih na djel u? Odgovor je da. Steve Pinker. Vratim li se u tu zemlju. ali ne ' dim i ni na koji naèin ne osjeæam neuronsku aktivnost u mozgu. moja se percepcija mirisa ponovno mijenja i postaje jedva zamjetna. Slijed je prikazan pose bno lijevoj i desnoj pacijentovoj polutki. Zatim. ovdje san osjeæam bol i vidim crvenu boju!'«28 Naposljetku. Ja nije samo spoznavajuæe. proizvod jednog od temeljenih stanja. Svijest mo emo usporediti s filmoi èine je po jedinaène snimke koje tvore na u osjetnu i kognitivnu aktivnost. nego i isk stveno. Razliku stvara moje tumaèenje informacija. Jedan je od moguæih pristupa < se ogranièimo na pet vidljivih obilje ja svijesti. no ne mogu svjesno opaziti naè kojim moji neuroni i neurot ransmiteri pohranjuju i dobavljaju te informacij Dakle. hrane. te ko o teæeno tijekom operacije zbog epilepsije. naime. nego mogu i pomisliti. Michaela Gazzanige. drveæa koje ondje raste. Iduæe je svojstvo jedinstvenog do ivljaja.

Isto se dogaða s dodirom .k oji se pojave u kratkom razmaku.dvadeset i èetiri slike u sekundi ne vidimo kao bljeskove na zaslonu. Griegje nakratk o razmislio i zatii mi rekao kako misli da mi ne mo e objasniti kako je to njemu p olazilo za rukor ali i da smatra kako svi dobri udaraèi moraju predviðati bacaèeve pot eze. opazio je da postoji odre ðen razmak .di izvoðenja voljne radnje . Koliko vam je vremena trebalo za svaku od tih vje bica? Na-nosekunda? Pola m inute? Ili mislite da uopæe nije trajalo? Da se samo zbilo? Obièavamo. percipirat æete te dodire kao jedan predmet koji vam klizi po ruci. da b ilo koji udarac iziðe pred brzog bacaèa i stalno posti e o] trèavanja. Pokusi koje je 1840-ih provodio Wilhelm Wundt na Heidel-ber kom sveuèili tu pok azali su da mozak sjedinjuje dva podra aja . Mjereæi nj ve reakcije EEG-om. Istodobno je njemaèki znanstvenik Hans Kornhuber provodio vlastita istr* ivanja svj esnosti voljnih postupaka. S obziro m na prirodno tjelesn vrijeme reakcije. Èini se daje svrha tog ekonomiènost . i od njih tra io da ka u to osjeæaju. Do trenutka u kojem znamo da elimo ne to uèinit jedan je dio nas to veæ znao otpril ike treæinu sekunde. susreo Tonvja Grieg. To je. mogao iz sata u sat bo riti protiv velike zapadnoindijske èetvorke Holdinga. Robertsa. Zakljuèio je da 119 Robert VVinston: LJUDSKI UM je trebalo oko petsto milisekunda da svijest primi osjetni odgovor na elektrk nu struju te ga preradi u izreciv do ivljaj. a mozak je taj koji prikriva ka njenje. odr avam na e vi e mo dane tvorbe slobodnima za najzahtjevnije ili najposebnije zadaæi Prije nekoliko godina. nego kao skladnu cjelinu. o »ovdje i sada«. Svijest nije trenutaèan do ivljaj. pa to neæete moæi isprobati kod kuæe). jer se to jednostavno dogodi. Nakon to bi najprije dobili lokalnu anesteziju glave.enog slona.zvukove ili bljeskove. nju. neko vrijeme nakon to sam se povukao iz vrhunsko kriketa. bez obzira na to t o ovaj baca brzinom od oko 145 km/h? Kako se seriji 1976. podaci s EEG-a pokazali su da se motorièka aktivnost u. biv eg kape tana engleske reprezentacije i svestranog igraèa. primijetio je da je trajanje podra aja do prvih iskaza bilo iz nenaðujuæe dugo. dakako. ma kolik dobar bio.i saèuvati glavu na ramenima? Budu da su vrata udaljena samo dvadeset metara.petsto milisekunda prije izvoðenja. svojstvo mozga koje film i televiziju èini moguæim a . naime. . poput ko e ili mo dane kore. burkala ranije .29 Eksperimentirao je na pacijentima podvrgnutima stereota ktiènim neurolo kim zahvatima zbog nepopustljivih bolova. Pokazuju. tovi e. No mozgu je za sve njegove procese doista potrebno vrijeme. da nismo posv svjesni mo danih proce sa. odluka za djele vanje najprije se javlja podsvjesno i potrebno joj je oko tr isto milisekunda d prijeðe u svijest. Samo to toga niste sv jesni. najprije ste morali pomisliti na njega! No dopustite da vas upitam j o ne to. Libetje slao elektriène impulse u razlièite dijelove njih ovih tijela. Premda vam zujala i podizanje prstiju mo da ne zvuèe uzbudljivo poput isp tivanja lj udskog spolnog pona anja ili mo danih procesa koji sudjeluju u sanj. No bez obzira na iz jave o osvje æivanju nakane dvjest milisekunda prije. Poput Libeta.ra zdoblje pripreme neuronske aktivnosti u motorièkoj kori . Kako je moguæi upitao sam ga.dodirne li vam netko r uku na èetiri mjesta u vrlo kratkim razmacima (govorim o najvi e desetinki sekunde. s vjesnom i nesvjesnom. sluèajno sam. èinilo se vrlo malo vjerojatnim da bi bilo koji bacaè. Holdera i Daniela . Libetovi s u nalazi na svoj naèin okantni. za to se ka njenje poèeo zanimati Benjamin Li-bet sa S veuèili taju ne Kalifornije.u tom sluèaju podizanja prsta kad po ele ili kao odge vor na zujanje zujala. obièno pretpostavljamo daje sve to se zbiva u mozgu trenutaèno te da nema smisl a pitati koliko mi treba da pomislim na stolac ili da reagiram na svjetlosni blj esak. Ispitanici s izjavljivali da su namjere djelova nja postajali svjesni oko dvjesto milisekund prije izvoðenja radnje . Libet je u istra ivanjima oti ao korak dalje.s dvjema razinama obrade. govoriti o sada njosti. osobit o kad se loptica n predvidljivo odbija od tla ili vijuga zrakom. napose kad raspravljamo o svijesti. primjerice . lo ptica od bacaèeve ruke do pal ce dolijeæe za podosta manje od pola sekunde. Otprilike 120 godina poslije. trenutaèno. Poku avajuæi izdvojiti trenutak u kojem ispitanici oc luèe izvesti pokret. stalno mogao ostvarivati visoke rezultate. Ukrat ko. potrebno joj je vrijeme da se o blikuje. u zelenoj sobi televizijskog studija.

Primijetio je kako je hipokampus. Nadaju se d a bi takav pristup mogao pobolj ati izvedbe sporta a koji te e vrhunskim sportskim pos tignuæima. to æemo uèiniti? U tom smislu. pomoæu filma koji prikazuje ten isaèa dok servira. a bojaje plava. primjerice. Ispitanici su morali navesti boju rijeèi. brojn i isprepletenijijer. recimo. tra eæi od dragovoljaca da gledaju u ekran na kojemje u bljeskovima p rikazivao popise raznobojnih rijeèi. poput èimpanza. to se obrazac okid anja u mozgu vi e ponavlj to utvrðeniji postaje. nego da se uv ijek zbiva odreðeno vrijeme prije ili poslije njega. Ali kad sama rij asi » uto«. usporeðujuæi ga nagomilanim sjeæanjima svega to se dos.koncentra ciju u kombinaciji sa znaèenjer Slijed zbivanja od te se toèke nastavlja: kako æemo od govoriti . s prednjom cingularnom korom osobito dobro povezan debelim èvorom vlakana koji nazivamo cingulum. zadaæa postaje te a i zahtijeva vi e svjesnog napora. a zatim i djelovali prema tim planovima do desetinke sekunde prije nego bi se to dogodilo. Razlika meðu njima bila je. No koja mo dana podruèja sudjeluj u u nastanku te neobiène predsvijesti? Michael Posner s Oregonskog sveuèili ta istra io je to pitanje. Gravje predlo io da 121 Robert VVinston: LJUDSKI UM ta fizièka veza funkcionira na sljedeæi naèin: cingularna korajavi hipokampu: da oèekuje odreðen ishod. taj bismo dio mogli nazvati i mo danim sjedi tem koncentracije . ali toga nisu bili svjesni. Zatim sm o postali sposobni nauèiti neke reflekse tijekom ivot Poslije smo. Jednostavni su ref leksi postali slo eniji. zbilo. svojevrstan luk svjesnosti . dakle. Najbolji igraèi najbr e i najtoènije predviðaju to æe se zbiti. u tome to su profesionalni igraèi isto mogli predvidjeti èetrdesetak milisekunda prije nego to je loptica napustila serviserovu ruku. Ondje imaju osobito dobro opremljen odjel za istra ivanje sporta. sjedi te dugoroènog pamæen ja. morali smo usavr sposobnost trenutaène reakcije (ili barem unutar nekoliko stot ina milisekund na promjene u okolini. U takvim e primjerima Posner zabilje io visoku aktivnost prednje cingularne kore.djelovanjem nedjelovanjem? Odluèimo li se djelovati. To je gotovo sigurno br e nego to bismo vi ili ja stig li pritisnuti pravu tipku na nekom od strojeva za mjerenje brzine reakcije . kao to znamo. a poèetnici i profesionalci u toj su fazi mogli toèno predvidjeti hoæe li im lopti ca doæi slijeva. a izmeðu ostalog posjeduju slo enu opremu za analizu pok reta kojom se mo e analizirati to se toèno zbiva i kako sporta i reagiraju. Daljnja istra ivanja na kriketa ima i tenisaèima pokazuju da su najbolji meðu njima osob ito vje ti prognozeri. Maèji ka alj kad je rijeè. Pro ionalni tenisaèi i poèetnici testirani su. Znakovito. èiji sam trenutaèno rektor. korisnije æe biti da pogledamo podruèja s kojima suraðuje. na svijest mo emo jednostavno gledati kao na vrhunac mo dane razvoja. Da bismo bili najbolji u pre ivljavan ju. je li . a ne rijeè.èak i prije prvog piæa. Upravo je to uèinio Jeffrev Grav s londonskog P sihijatrijskog instituta. stoje u dogaðaju bilo novo ili razlièit o. MacLeodovi rezultati pokazali su da udaraèi nisu trenutaèno reagirali na pro mjene brzine i putanje dolazeæe loptice. Istra ivanja nam. »tableta« napisana utim pismom. malo je ispitanika bilo sposobno podrobno opisat i svoje postupke. Primali su informacije temeljem kojih su planirali djelovanje. Ta se vrsta ra èlambe danas provodi na sveuèili t u Sheffield Hallam. Njihovo meðudjelovanje stvara bi. Ali umjesto da nagaðamo o tome je li ta tvorba sjedi te svijesti. meðutim. nego su zamah prilagodili toèno dvije stoti ne milisekunda prije udarca. Slièna istra ivanja na udaraèima pokazala su da oni potrebne pripremne pokrete izvode stotinu milisekunda prije nego to loptica napusti bacaèevu ruku. pokazuju kako svjesnost nije »u ovom trenutku«. zdesna ili po sredini. Nakon stotinu dvadeset milisekunda leta loptice film se zaustav io.Èini se da istra ivanja provedena na sporta ima podupiru Libetove nalazi Tijekom 1980-ih Petera MacLeoda iz Odjela primijenjene psihologije Cambridgeu za nimalo je kako se vrsni svjetski udaraèi pripremaju za loptic kojimaje potrebno sa mo 440 milisekunda da napuste bacaèevu ruku i udare 120 Obraæanje pozornosti palicu. Jesmo li zbog toga razvili svijest. Davno u pro losti okoli u smo se mogli prilagoditi samo prilagodbo nara taja. a hipokampus ga onda izvje æuje o tome to upravo zbilo i. dakle. Uza sve f unkcije koje obavlja. na nove dogaðaje u okoli u mogli odgovor: metodom poku aja i pogre aka.

To se obièno dogaða kad ra èlanjujen ne to stoje toliko svo jstvenom na em postojanju da rijetko o tome razmi ljam Ipak. pozabav nekima od upeèatljivijih vidova èovjekova uma. nabijali su smjesu prije nego t o bi zapalili fitilj. koji omoguæuje prilagodbe. mijenjajuæi razinu neurotransmitera i hormon primjerice. dok iz grada nije do ao Christopher Goodrich s volovskom zapregom i odvezao ga do konaèi ta Josep123 Robert VVinston: LJUDSKI UM ha Adama u sredi tu grada. Bi èovjekom znaèi moæi pobjeæi trenutku jednako k ao i reagirati na njega . Jednostavno i mo emo usporediti sa sustavom grijanja i klim atizacije velike zgrade: kad vani hladno. sustav hladi prostor dok s e ne postigr ugodna temperatura. dr. Nejasno je tko mu je sanirao grozne ozljede. Eksplozija koju je to izazvalo silovito je ispalila ipku koja je probila Ga-ge ov lijevi obraz. a radovi su izvrsno napredovali.mo sanjati. skupina radnika pripremalaje tlo za polaga nje eljeznièke pruge u umskom usjeku udaljenom oko tri kilometra od Cavendisha (1300 stanovnika) u Vermontu.« No zasluge za lijeèenje. Sunèanog poslijepodneva 13. Otvor u lubanji bio je dovoljno velik da u njega stane aka odraslog èovjeka. siæu ne goleme. poletjela je izravno prem a njegovu licu. Sipka se z arila u tlo dvadesetak metara iza njega. a tisuæe ivota mo da ne bi bile nepovratno uni tene kao rezulta t jednog od najveæih skandala u povijesti medicine. ivanje rana. Postojano stanje »nastoji« odr a unatoè stalno promjenjivom vanjskom sv ijetu na koji reagira. nije do lo . koju je oblikovao Gage. a da nije provjerio je li pomoænik nasuo za titni sloj pijesk a. prema tom vrhunski oblik h omeostatskog sustava. a mozakje jedan od organa za kc bi se moglo reæi da djelu je homeostatski. rujna 1848. sposoban i marljiv mu karac omiljen u dru tvu. Prvi gaje. omatanje èisti zavojima i davanje obilne k olièine antiseptika pripisuju se mjesnom lijeènil dr. Gage. sustav prepoznaje nisku temperaturu. Johnu Harlowu. svratio kako bi ga izmjerio za lijes. izraðivaè ormara koji je ivio preko puta (i u slobodno vrijeme p grebnik). svjestan sam da se mo e doimati nespojivom: svakida nj im iskustvom posjedovanja uma. no le a o je ondje trzajuæi se. djelomice ih puni li dinamitom. jer je navodno rekao: »Doktore. No u jednom je navratu toga poslijepodneva Phineas Gage za rio eljeznu ipku u rupu. ili stvarajuæi i potkresujuæi sinaptièke veze. sad æe imati pune ruke p osla. naizgled smrtno ranjen. Svijest je. Cijeli su dan bu ili rupe u stijenama. u skladu sa svakim po jedinim trenutkom. sjeæati se i osjeæati. samo stoljeæe poslije najmanje jedna Nobelova nagrada ne bi bila uruèen a zbog pogre nih razloga. el jeznom ipkom dugom 110 cm. Skupina je eks plozivom poravnavala kriljevaèke stijene na umskom tlu. ostaviv i za sobom golemu rupu koja se protezala gotovo do sredine glave . u kljuèuje termostat i p< poèinje grijati. 122 Peto poglavlje Èuvstveni um Poznata nesreæa koja se prije vi e od stotinu i pedeset godina zbila u omanjem eljezn ièkom usjeku pokraj jednog seoceta u amerièkoj Novoj Engleskoj naposljetku je sna no u tjecala na znanje o funkcioniranju mozga. Daje bila samo malo utjecajnija. a zatim ih obilato. Istu samoregulirajuæu funkciju mozak obavlja stal ni unutarnjim promjenama. Sila te krute eljezne munje odbacila je Gagea nekoliko metara unatrag. jasno je i kako èovjeka èin i mnogo vi e od svjesnosti i pozornosti. Za vruæeg vremena. iskopala mu lijevo oko probu iv i dno oène duplje i izletjela kroz vrh lubanje. Na èelu im je bio predrad-nik Phineas P. Zaèudo. unatoè promjenama oko tijel Mnogo je primjer a homeostatskih sustava. Ne postoje posve pouzdani sv jedoci dogaðaja koji su uslijedili. Gage je tada zasigurno b pri punoj sv ijesti i sposoban govoriti. Edvv ard Williams iz Proctorsvillea u Vermontu. pregled. primi jetit æe neki.ona alat koji èovjekovu plastiènom mozgu omoguæio trenutaènu prilagodbu na zahtje1 pojed inog trenutka? U medicini se uvelike rabi pojam homeostaza. Nije jasno je li izgubio svijest. Oèito su oèekivali da æe umrijeti jer je Thom Winslow. Zapoèet æemo sa èuvstvima. stoga. preko ruba. Kad god se upustim u tu temu. Homeostaza je proces koji razlièiti d ijelovi tijela posti u stabilno stanje. no èini se daje njihov vrlo pedantan predradnik bio neuobièajeno nesmotren. stvarati. umetali fitilj. U iduæim æemo se poglavljima. èini se. Premdaje te ila gotovo sedam kilograma. punili pijeskom.

ni do kakve infekcije, a nekoliko tjed na poslije njegov je pacijent bio dovoljn o zdrav da poðe na oporavak obite u Lebanon, u New Hampshireu. Dr. Harlovvu pripis uju se zasluge za kakvoæ lijeènièke skrbi koju je Gage dobio, ali i za, to æe se kasnije pokazati va nir objavljivanje sluèaja. Opisao gaje potkraj godine u èlanku Prolazak elj ezne ip kroz glavu u Boston Medical and SurgicalJournalu. Harlowa je zapanjilo to se i prva èinilo da se Gage posve oporavio, bez posljedica. Hodao je i govorio nc malno, osjeti su mu bili normalni, a udove je slobodno micao. Smatra se da se prièa o Phineasu Gageu, i spoznaje koje smo stekli iz njeg vih ozl jeda, spominje u najmanje ezdeset posto svih knjiga o neuroznanosi Gageu su se zb og ozljede posve promijenili temperament i osobnost. Koliko prije bio strpljiv i pouzdan, toliko je sad postao nagao i hirovit. Prije nesreæ Phineas Gage i poznata eljezna ipka 124 Èuvstveni um bio je dobro organiziran i dru tven, dobro se slagao sa svakime s kim bi do ao u kon takt, a sad je bio agresivan i te ak. Nikoga nije po tovao, iznosio je sabla- njive se ksualne ponude, bio je svojeglav, ekscentrièan, neobuzdan i nepouzdan. Doista, pre mda se htio vratiti poslu predradnika, bilo je jasno da mu se tako odgovorna du no st nije smjela povjeriti, osobito ako je obuhvaæala rad s eksplozivima. Poèeo se pot ucati i raditi razne poslove. Bio je, primjerice, koèi-ja , konju ar i èistaè. Kako su izg ledi da se zaposli u svojem kraju bili sve manji, nekoliko je godina, èini se, pro veo u Èileu radeæi kao konju ar. Naposljetku je zavr io kao izlo ak u Barnumovu cirkusu u New Vorku. Tijekom iduæih deset godina zdravlje mu se pogor alo te je 1860. umro od posljedica kroniène epilepsije. Sedam godina poslije tijelo mu je ekshumirano i ob avljena je svojevrsna obdukcija. Dr. Harlow, koji se i dalje ivo zanimao za tu nu s udbinu Phineasa Gagea, predao je njegovu lubanju, zajedno s poznatom ipkom, Harva rdskom medicinskom fakultetu kao izlo ak. Danas ih se mo e razgledati u harvardskoj Medicinskoj knji nici Countvvav. Profesor Moniz i »bijeli rez« Gotovo stoljeæe nakon Gageove svjetski poznate nesreæe, jedan je portugalski lijeènik hladnokrvno i smi ljeno poku ao reproducirati vrlo sliènu ozljedu na te ko poremeæenim, du vno oboljelim pacijentima. Ipak, èinio je to na mnogo drukèiji, nadziraniji naèin. Pro fesor Egas Moniz u to je vrijeme bio profesor neurologije na Lisabonskom sveuèili tu . Monizovo pravo ime bilo je Antonio Caetano de Abreu Freire, no njegov gaje kum nazvao po junaku portugalskog pokreta otpora koji se borio protiv Maora. To kr te nje kao da mu je usmjerilo ivot u, recimo to tako, mu evnom smjeru. S dvadeset i de vet godina postaje èlan portugalskog parlamenta, a u drugom dijelu Prvoga svjetsko g rata, prije nego to æe postati ministar vanjskih poslova, bio je veleposlanik u pa njolskoj. Stoga je bio jedan od potpisnika Versajskog ugovora na svr etku rata, no iz politike se morao povuæi nakon to je zbog politièkih nesuglasica izazvan na dvobo j. Do trenutka kad je ponovno bio spreman potpuno se posvetiti medicini u Lisabonu, Moniz je veæ bio napisao knjigu o seksualnoj funkciji i patolo kim vidovima seksual nog ivota, dvije o hipnozi i njezinoj povijesti te, 1917., knjigu o ratnim neurol o kim ozljedama. Iduæihje nekoliko godina u Lisabonu bilo iznimno uspje no za njega. K ao neurolog stekao je velik meðunarodni ugled, jer je razvio nove metode prouèavanja ljudskog mozga. Istodobno je i dalje obavljao pokuse na ivotinjama. Do Monizova doba ustaljen naèin prouèavanja ustroja 125 Robert Winston: LJUDSKI UM neozlijeðena mozga bilo je rendgensko snimanje, sa svim opasnostima koje ponovljen o izlaganje moglo donijeti pacijentu - premda se, dakako, o opasn stima dijagnos tièkog zraèenja poèelo razmi ljati tek mnogo kasnije. Uzgre taje zabrinutost novijeg dat uma. Kad sam bio desetogodi njak, u otmjeniji je trgovinama cipela obièaj bio isprob avati nove cipele pod rendgenom. Zvu nevjerojatno daje prva rendgenska snimka ko ju sam vidio bila ona moje noj u mjesnoj trgovini cipelama, na kojoj su se kosti mojih prstiju migoljile pod j zovitom zelenkastom svjetlo æu nesumnjivo vrlo opasno g gama-zraèenja. No u Monizovu dobu lijeènike nije zabrinjavala opasnost od zraèenja, nei vrlo lo a kva liteta rendgenskih snimaka ivèanog sustava. Dok se kosti prsti i druge kosti lijepo

istièu i bacaju sna nu rendgensku sjenu, meka tkiva pop mozga, primjerice, jedva os tavljaju bilo kakav trag. Jedan od glavnih izazo' bilo je nala enje boljih dijagno stièkih postupaka za bolesti poput mo dani tumora. Metoda koja je donekle pobolj ala k akvoæu snimke sastojala se od p veæanja kontrasta ubrizgavanjem zraka u glavu. No i taje tehnika, tzv. zraèr encefalografija, davala zamagljenu, nejasnu sliku, a usto nije bila bezazlena, i bi pacijente nerijetko prilièno dugo poslije pregleda mori le nesnosne glavob lje. Moniz je zatim poèeo ubrizgavati razne spojeve u trupla. I zmeðu ostalii rabio je otopinu natrijeva jodida, koju je ubrizgavao u mo dane arteri je. Joi ne soli razmjerno su nepropusne za rendgenske zrake, pa je tako uspio od r diti polo aj arterija u mozgu. Kad je polo aj raznih arterija bio abnormalai posto jala je moguænost da ih je pomaknuo tumor. Te ko se oteti dojmu da su meðunarodna priznanja i laskanja koja je dobi nakon objav ljivanja svojih va nih radova na podruèju mo dane angiografr Moniza odvele korak preda leko. Poèeo je eksperimentirati s psihokirurgijon Odluèio je lijeèiti tada (ali i dana s) vrlo te ka i bolna stanja poput te kih par; noidnih poremeæaja, ekstremne depresije i shizofrenije. Do 1930-ih saznao za prija nja istra ivanja na mozgovima majmuna i èi mpanza. Te su ivotinje, d istra ivanja agresivne i upla ene, postale pasivne i pitome kad su im odstran li odreðena prednja mo dana podruèja. Moniz, tada zaposlen u psihij atrijski bolnici u Lisabonu, poèeo je razmi ljati o tome da slièan postupak isku a n lju dima s donekle sliènim simptomima. Bio je zadovoljan rezultatima. Prefrontalna leukotomija, ili lobotomija, na èovjeku je prvi put izvedena 1! stude noga 1935. Zajedno s asistentom dr. Limom, Moniz je izbu io nekolik rupa u lubanji paranoidne pacijentice pod lokalnom anestezijom. Zatim je podruèje koje povezuje èe one re njeve s ostalim dijelovima sredi njeg ivè; nog sustava ubrizgao èisti alkohol, oèek juæi da æe to uni titi ivèane stanici Odmah nakon operacije pacijentica je bila manje agi tirana i smirenija. Kak 126 r Èuvstveni um se pokazalo, ostali su pacijenti imali vi e sreæe jer ravnatelj, mo da zbog profesiona lne ljubomore ili istinske sumnje u etiènost Monizova pristupa ili, naposljetku, o dgovornosti za pacijente, Monizu nije dopustio da ih operira. Moniz je pipke stoga pustio izvan bolnice, a postoje sna ne naznake daje svoje kli nièke rezultate uvelike iskrivljavao. Zajedno s Limom, u meðuvremenu je izveo dvades etak operacija na pacijentima s raznih strana. Neki su bolovali od shizofrenije, drugi od psihotiène depresije. Moniz je priznao da su mnogi njegovi pacijenti bil i pone to usporeni nakon operacije, no opæenito je umanjivao opseg negativnih uèinaka svojeg rada. Osim to su otupjeli, pacijenti su patili od inkontinencije, muènine i dezorijentiranosti. Moniz je kardinalno pogrije io propustiv i dugoroèno pratiti stanj e svojih pacijenata, jer je tako zanemario itekako negativne simptome o kojima b i ga veæina izvijestila - to su, naime, mogli. Ali Moniz je bio opijen zaneseno æu. Sm atrao je da alkohol nije djelovao dovoljno sna no, pa gaje zamijenio posebnim no em, leukotomom. Nekoliko poteza naslijepo brzo umetnutim no em i - stvorenje èuveni »bije li rez«. Psihoza je u tom dobu bila uobièajena i neljeèiva bolest, posebice kad su pac ijenti bili neobuzdani i opasni, paje vladalo veliko zanimanje za svaku terapiju koja bi te vrlo bolesne pacijente mogla uèiniti pristupaènijima. »Pobolj anja« dr. Freemana Jedan od neurologa koji se zainteresirao za to pitanje bio je Walter Freeman sa Sveuèili ta George Washington. On je rje enje vidio u revolucionarnom »bijelom rezu«, paje ubrzo i sam bio spreman isprobati ga na ljudima. Prva pacijentica bila mu je gða Hammatt, iznimno agitirana depresivna ena iz Kanzasa. Pred njom i njezinom obitel ji nalazila se odluka: internacija u du evnu bolnicu ili no . Kako je zatvaranje u d u evnu bolnicu tada praktièno znaèilo smrt, izabrali su no . No neposredno prije nego to su je polegli na operacijski stol, gða Hammatt postala je vrlo agitirana. Shvatila je da joj lijeènici moraju obrijati glavu kako bije op erirali. eleæi je smiriti, Freeman joj je obeæao da to neæe biti uèinjeno te da joj uvojc i na koje je bila toliko ponosna neæe nastradati. Nakon est otvora u lubanji i neko liko nezgrapnih rezova u mozgu, Freeman je izvijestio da joj je »postalo svejedno«. Tjedan poslije operacije, gða Hammatt nije mogla pravilno govoriti. Stalno je mrml jala jedne te iste nesuvisle slogove, a usto se nije mogla sjetiti jednostavnih èi

njenica poput dana u tjednu ili nadnevka tog dana. Pisati gotovo uopæe 127 Robert VVinston: LJUDSKI UM nije mogla. Stanje joj se, meðutim, postupno poèelo pobolj avati. Govor joj vratio i n aposljetku je otpu tena kuæi, naoko bez simptoma iznimne anksiozn sti koji su je muèil i prije operacije. O prvoj lobotomiranoj pacijentici Freema je pisao u svojoj au tobiografiji: »Po ivjela je pet godina, najsretnijih u ivot kako ka e g. Hammatt... Mog laje otiæi u kazali te i usitinu u ivati u predstav ne razmi ljajuæi o tome kakva joj je f rizura ili hoæe lije cipele na uljati.« Zajedno s dr. Wattsom, svojim asistentom sa Sveuèili ta George Washingto dr. Freeman lakomisleno se posvetio psihokirurgiji. U razmjerno kratkom vr menu opisao je èak 632 kirur ka zahvata, od kojih je ishod 52 posto ocijen »dobrim«, 32 posto »zadovoljava juæim«, a trinaest posto »lo im«. Osamnae je pacijenata umrlo. Dokumentacija o »dobrim« slu ima bila je nepouzd na i neprikladna, a mnoge medicinske sestre koje su skrbile o tim pacijentirr poslije su priznale kako èesto nisu mogli iæi na zahod, nerijetko su ih salijeta seksualnim ponudama, satima su sjedili nepomièno te izra avali bezvol jnoj dosadu, gubitak pamæenja i deluzije. Freeman i Watts u meðuvremenu su poèeli operirati pacijente s raznim pi remeæajima koj i su dijagnosticirani kao psihijatrijski, ukljuèujuæi pijance sredi ta Washingtona. Na kon to su ondje otvorili unosne privatne ordinac je, Freeman je poèeo eksperimentir ati s raznovrsnim »pobolj anjima«, èije ^ pojedinosti tajio èak i od najbli eg kolege i sur dnika, dr. Wattsa. Takoðer^ pokrenuo pravu samoreklamnu kampanju. Postavljao je tan dove na medici] skim skupovima i konferencijama, a preko tiska je irio tvrdnje da mo e lijeè ti stanja dotad smatrana neizljeèivima. Iduæih se godina posvetio unaprjeð nju svojeg kirur kog pristupa, s ciljem da ga ubrza i pojednostavi. Putovao^ SAD-om i u dvadeset i tri dr ave operirao brojne pacijente, nerijetko s prili no netoènom di jagnozom. Meðu pobolj anjima je bila tzv. transorbitalna tehnika. Cesto ju je izvodio ordinaci ji, a pacijenta bi zatim poslao kuæi taksijem. Njegov sin, koji mu je ka kad pomag ao, opisao je Freemanovu metodu anestezije. Sastojala se od oman ljivanja pacije nata sna nim elektro okom, nakon èega gaje asistent dr ao n operacijskom stolu dok grèevi ne bi oslabjeli. Nastavak transorbitalnog pristi pa vjerno je opisao jedan proma traè: »Freeman bi tada podigao pacijentov k; pak i zatim u suzovod umetnuo instrumen t nalik iljku za led. Nakon nekolik udaraca kirur kim èekiæem (navodno je povremeno, ka d se htio podièiti sve jom vje tinom, bahato rabio stolarski èekiæ) kost je bila probije na. Freeman 1 zauzeo polo aj iza pacijentove glave, gurnuo leukotom oko èetiri centi metra pacijentov èeoni re anj i pomicao vrh naprijed-natrag. Zatim bi postupak pt 128 Èuvstveni um novio na drugoj oènoj duplji.« Zabilje eno je da se jedan profesor neurologije onesvij estio gledajuæi Freemanovu demonstraciju postupka. Postoji jezovita, pomalo mutna fotografija Freemana snimljena oko 1945. Na njoj e na bez svijesti u prugastoj pid ami le i na operacijskom stolu. Dvije joj sestre dr e ruke, a treæa kao da joj priti æe noge. Freeman, okrenut prema objektivu, pokazuje svo je kirur ke vje tine. Odjeven u bijelu odoru bez rukava, golim rukama, bez rukavica, zabija no u pacijentov mozak kroz oènu duplju. Oko stola je osam mu karaca, uglavnom odjevenih u pristojnu civilnu odjeæu, poslovna odijela i kravate. Nitko ne nosi n i ta to barem pribli no nalikuje kirur koj odori, maski ili promatraèkoj halji, unatoè èin ici da infekcije mozga spadaju meðu najsmrtonosnije. Nezaslu ena Nobelova nagrada Nakon to su Egas Moniz i, poslije, Freeman objavili svoje rezultate, svijet je bi o ushiæen. Monizovu se radu isprva posvuda pljeskalo: postao je zapovjednik Legije èasti, stekao brojne poèasne doktorate i progla enje poèasnim èlanom mnogih nacionalnih i znanstvenih akademija. Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljena m u je 1949. jer je Moniz, rijeèima popratnog teksta, »shvatio da psihièke bolesti praæene èuvstvenom napeto æu mogu biti ubla ene uni tavanjem èeonih re njeva ili njihovih veza s d im mo danim podruèjima...« Na poèetku ovog odlomka napisao sam daje Nobelova nagrada dod ijeljena zbog pogre nog razloga. Naime, premda je za odobravanje na koje je nailaz ila psihokirurgija bilo malo opravdanja, raniji Monizov rad na podruèju mo dane radi ologije bio je doista prijeloman i utjecao je na mnoge tehnike koje se uvelike r

abe jo i danas, vi e od osamdeset godina poslije. Vrlo je vjerojatno kako je Freemana izjedala pomisao na slavu kojom je Moniz sve vi e bio obasipan. Ustrajao je na velikim serijama nenadziranih zahvata zbog èega s e sukobio s mnogim èlanovima medicinske struke. No kritiziran je bio ponajprije zb og drugih pitanja - zbog ogla avanja, zbog toga to nije bio kvalificiran kirurg te, mo da, jer su mu mnogi pacijenti naglo umrli, katkad zbog mo danog krvarenja. No pr emda je meðu uglednijim pripadnicima medicinske struke bio na zlu glasu, meðu manje kritiènim i slabije obavije tenim èlanovima struke, u tisku te u javnosti nailazio je na mnogo odobravanja. Zbog toga su mu dolazile mnoge istaknute osobe iz gornjih slojeva dru tva, ukljuèujuæi holivudsku glumicu Frances Farmer i sestru Johna F. Kenne dvja, 129 Robert VVinston: LJUDSKI UM Rosemarv Kennedy, koju je zahvat obogaljio, paje iduæih ezdeset godina ti bala stal nu skrb. Te ki su psihijatrijski poremeæaji bili, i jo jesu, iznimno uobièajeni, a terapi lijeko vima za agresivne, uznemirene pacijente bile su vrlo ogranièene. Largc tyl, poznat i lijek za smirenje, tekje trebao biti izumljen, a djelovanje barbitura bilo je previ e otupljujuæe. Sudbina problematiènog Randalla P. McMurphvj junaka Leta iznad ku kavièjeg gnijezda Kena Kesevja, bila je sudbina koja je u d bu kad se medicinskom zajednicom irilo odu evljenje potpunom èeonom 1 botomijom zadesila tisuæe osoba diljem Europe i SAD-a. Te koæaje bila u ton to su osobe osim agresivnih i destruktivnih crta , gubile i - kao Phineas Ga[ kljuène elemente svojih osobnosti. Primjerice, izgubi li bi sposobnost ljutnj ali i sposobnost da se raduju, suosjeæaju ili budu ushiæeni. Mo da bi prestæ biti problem za svoju okolinu, ali bi takoðer, u nekim sluèajevima, pre stali bi posve funkcionalne osobe. Moniz, ba kao i njegovi sljedbenici, izvadili bi i du e. Upravo su takve drastiène mjere poput lobotomije dovele R. D. Laing psihi jatra radikalnih stavova iz 1960-ih, do zakljuèka daje dru tvo du evno b lesnima progl a avalo osobe koje je htjelo obuzdati i u utkati. Razumijevanje drugih Postoji rijedak mo dani poremeæaj, Urbach-Wietheova bolest, koji mo e doves do kalcifi kacije amigdale. Ralph Adolphs opisao je 1994. pacijenticu koja zbc takvog dvost ranog o teæenja amigdale vi e nije mogla percipirati strah.30 Ni do lo ni do kakva slabl jenja inteligencije ili motorièke funkcije, nego je ima pote koæa u prepoznavanju èuvsta va na licima i u glasovima ljudi. Strah i Iju nju uopæe nije mogla prepoznati. Pre mda strah i ljutnju mogu shvaæati kao pc move, pacijenti s o teæenom amigdalom èesto ne mogu opaziti ili reagirati r njihove svakida nje pojavne oblike. Mo e se èiniti daje to za promatraèa tek zanimljivo, a za oboljelog frustrir; juæe, no u loga amigdale presudna je za opstanak. Jedno je nemoguænost èit; nja ljudskih lica u suvremenom okru ju, ali ne to je posve drukèije ne osjeæa strah kad prema nama juri gol em tegljaè. U jednom od prizora Ljudskog un bio sam uronjen u more pokraj Cape Tow na u kavezu od tankih eljeznih ip; ka, a na mene je nasrtala dvotonska, petipolmet arska velika bijela psina, ud; rajuæi u kavez i keseæi svoje zube od deset centimeta ra. Ma koliko mije mo: dana kora govorila da mogu ostati miran i da æu ostati neoz lijeðen, alarmn zvona u mojoj glavi nepodno ljivo su odzvanjala. 130 Èuvstveni um U dobu kad je opstanak vi e ovisio o okolini i kad su se ljudi povezivali u skupin e kako bi si poveæali izglede za pre ivljavanje, grupna je komunikacija bila ivotno v a na. Medu lovcima-skupljaèima najte a kazna za kr enje pravila skupine bilo je izbaciva nje iz nje - u tada njim je surovim uvjetima to znaèilo smrt. Tragove te prakse nala zimo u obièaju »izbjegavanja«, inaèe stra nom prokletstvu za drevne Izraelite, koji je u v el kim dolinama prevladavao do prvih desetljeæa pro log stoljeæa, a jo je uvijek dijelom vota romskih nomadskih skupina. Grupna komunikacija u osnovi podrazumijeva sposo bnost prepoznavanja i izra avanja èuvstava. Ako je drugi pripadnik skupine, primjeri ce, ljutit ili prepla en, korisno je moæi tumaèiti te znakove i prema njima prilagodit i svoje pona anje. Majmuni pu teni u divljinu nakon odstranjivanja amigdale ne pre ive dugo. Zanemaruju mladunèad i ne mogu prepoznati znakove opasnosti koje alju drugi èl anovi skupine. Upita li me tko da opi em »èuvstvo«, mo da æu biti ponukan da ga opi em kao skup osjeæaja -

koje v eæinom ostaje zakopano ispod dosega svijesti. èuvstva uvelike nalikuju bojama . poput sr ama koji osjeæamo kad se osramotimo u dru tvu. sve i svemu. Vi a kora tumaèi primljene tj« esne informacije i zakljuèuje: »To je ljutnja. moj bi hipotalamus. »E-poruka« iz hipotalamus mogla bi glasiti: »Bliska pr ijetnja. U svakida njem iv otu nije mogao prepoznati znakove koji normalnim osobama poma u pri odluèivanju. Njezine izluèevine. ne »znajuæi« z ozljedu. glavnu tjelesn jezdu. No bez tijela kao kljuènog dijela te komunikacijske petlje. zubi su iske eni. slièn Damasijevu pacijen tu. tuga i radost. Kad bi mu prikazali slike zastra ujuæih prizora. Kako nije mogao donositi ispravne odluk e. kategoriziranom shvaæanju èuvstava. a odatle u vi u koru. naglo mijenjaju brzi nu rada srca. istaknutom istra ivaèu ljudskih èuvstava i autoru knjiga Osjeæajni mozak i Sinaptiè-ko sebstvo31. U n jegovu su sluèaju tegobe najvjerojatnije nastale zbog o teæenja veza izmeðu èeone. to æe uèiniti?« Hipotalamus. Zamislite stranicu teleteksta u podrue ju s lo im prijamom televizijskog signala . Da imam oz lijeðenu leðnu mo dinu. provjeriti u sto eru«. izvje tavali o djelomiènoj èuvstvenoj otupjelosti uz odvc jenost. primjeric e. ali da to ne mo e osjetiti.pomije ane brojke i slova te prazn ne. a n eki i prezir. Testovi dr.ha.brzina srcaje sta na.slo enija se sa stoje od kombinacije ogranièenog broja osnovnijih. Kako to funkcionira? Odreðenu ulogu u osjeæanju emocija imaju informacije iz samog tijela. Informacija o razini bu dnosti alje se natrag hipotalamus e-porukom u kojoj mo da stoji: »Na oprezu smo. ljutnja.32. tuge. Prema mi ljenju mnogih znanstvenika.oèi sijevaju. svejedno slao informaci e prema tijelu. No sudeæi prema spomenutim dokazima. budnost. rekao bi da shvaæa da su grozne. èuvstveni je proces meðudjelovanje mozga i tijela. mirno.« U svijt sti bis mo tada do ivjeli ono to nazivamo èuvstvom. informacije koj primam o u vi oj kori bile bi nepotpune. Dakle. ulijetao je iz jednog na propast osuðenog pothvata u drugi. Kad su im odreðeni dijelovi mozgov bili podra e ni. Stoga poènimo reagirati. Drugi im dodaju gaðenje i zaèuðenost. Prema J osephu LeDouxu. spre mni za boi bu.oc lazi iz v idne kore u limbièki sustav. znaèi. Naposljetku bi »zakljuèio« daje stanje. potaknut djelovanjem hipotalamusa. javljali su da osjeæaju neke vrlo specifiène i istanèane èuvstven do ivljaje. Drugi znanstvenici tvrde da èuvstva poput zaèuðenosti. Neki zanimljivi rezultati dobiveni na pacijentima s operiranim mozg om idu u prilog tom slo eni131 Robert Winston: LJUDSKI UM jem. krvni tlak. Sto on toèno radi? Èi ni se da djeluje kao sustav za obilje avanje informacija koje dc laze izravno iz o sjetila. Veæina se znanstvenika sla e da su osnovna èuvstva strah. Postoj dokumen tirani dokazi o pacijentima s ozljedom leðne mo dine koji su. s mozgom izravno povezuju lic< Mo da fraza »instinktivna reakcija« naposljetku nije samo besmislen kli e. Damasio smatra d aje jedan od razloga za njihovu ogranièenu i nepo punu odvojenost od èuvstava èinjenic a da i dalje primaju izravne mo dane pc dra aje iz kranijalnih ivaca. recimo . »glazura na torti«. mogli bismo reæi da se slo eno èuvstvo grizodu ja sastoji od straha i tuge. èini se da nije toliko rijeè o osjeæajima. koliko o skupu mehanizama za pre ivljavanje koji nam poma u da izbjegnemo opasnost te da se usmjerimo prema najspasonosnijem rje enju. U toj bi fazi informacije u toj elektrokemi skoj poru ci mogle glasiti otprilike ovako: »Primijeæeno ljudsko lice.« Kao dijelu petlje izmeðu amigdale hipotalamusa. radosti itd. nema mi iæne aktivnosti itd. »svjesne ore i limbièkog sustava. U normalnom procesu èuvstveni podra aj . raz nu mi iæne napetosti. s gnale alje i u hipofizu. ljutnje. Ovaj smo dio zapoèeli naglasiv i va nost amigdale u cijelom procesu.prizor ljutitog lica. Svjesno »osjeæanje« samo je vrh ledenog br ijega. koji. stoje proces koji obuhvaæa suradnju s hipokampalnin 132 Èuvstveni um . ili kao to ka e LeDoux. sad udaljen metar i pol . sign ali se proslijeðuju prema tijelu. Antonio Damasio navodi jedan tu an primjer.33 Nakon operacije mozga jedan je njego v pacijent postao neodluèan i neodgovoran. bila uskraæena za info macije. Vi a bi kora. meðutim. gaðenja i grizodu ja posto je neovisno. Damasia pokazivali su da pacijent nije mogao »osjeæati«. zatim bi »provjerio« to se zb va i dobio informaciju da u tijelu nema nikakvih promjena .

Taj lije nik. Kako bismo se pristojno osmjel nuli . nije sluèaj s tjel snim gestama . Neke osobe mogu osjeæati èuvstva. poput mnogo dobrih politièara. kad u noæi zaèujemo glasan pucanj. Kad pren osin emocije. kako smo ovoga tjedna?« Nakon to bi saslu ao. Amigdala fobièn osoba. facijalna ekspresija kudikamo je najva niji mehanizam. Sret ili jednostavno normalna osoba kad ugleda stablo u zimi. Va nu ulogu u njezinu radu ima neurotransmiter dopamin. recimo. poput onog koji bih mogao uputiti supruzi kadje ugledam nakon to na . briljantne Blairova imitatora. jeda n od uistinu sjajnih britanskih klinièara dr. Zamislite kako tako poku avate povesti svoje jedi nice u bitku.primjerice. Oèito. ne smijem ga imenovati. u krevetu le ao u stavu »pozor«.kao to se. { njegovu bismo odlasku jo jednom obi li paci jente i smirivali ih. Poremeæaji u naèinu kako a migdala »oznaèava« informacije mogu uzrokovati mno tvo mo danih poremeæaja. i nastoj da ti glava bude u visini njegove. gdje se obavlja svjesna obrada. (To. to je dobro. primijetit æe ljepotu nje gove kro nje ili ostati ravnodu na. Mo e djelovati posve nesvjesno . osobito ako je 133 Robert VVinston: LJUDSKI UM bio mu karac.to nam omoguæuje da procjenjujemo okolinu i primjereno reagiramo. »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« Èovjek u svojem repertoaru ima oko sedam tisuæa razlièitih izraza lica. Rory Bremner rabi svoje lice. primjerice. nego izmeðu vi e ko re. svoje èuvstvene sposobnosti ne rabimo samo kako bismo razumjeli druge. Geste. pa z a promatraèa ima drukèije znaèenje. Watsone. a u Az je vrlo nepristojno upirati p rstom. No jo va nije. veæoj kolièini informacija stavlja oznaku »stra no« ili »odvratno«. osmjehujem o na domjencima . momèin izvrstan napredak« ljuèio bi lijeènik i pre ao na iduæeg pacijenta. To stanje nazivamo aleksit imija. taje pouka izreèena mnogo prije nego sto je postala aktualna.memorijskim podruèjima. s druge strane. a n a a emocionalna inteligencija to prilièr èesto mo e razaznati. ali zapravo preèuo odgovo r. organizacije po put FBI-ja njihov rad shvaæaju vrlo ozbiljno. nego i kako bismo utjecali na njih.G ci. primjerice. to je lo e. nemoj prekri iti ruke ili se igrati olovkom. baci o dug pogled na podatke o temperaturi i karton te osoblju dao jezgrovite upute z a daljnje pretrage. Pri izra avanju na ih emotivnih stanja drugima. pouzdanosti. ravnodu nosti. i mo danih podruèja koja nadziru facijalnu ekspr esiju i govor. Ne sumnjam daje u njegovu sluèaju to bilo iskreno. primjerice. Depresivna æe osoba vjerojatno zapaziti samo njego vo be ivotno i obamrlo stanje. studenti. U njihovu se sluèaju smetnja ne nalazi izmeðu tijela i mozga. Zamislite da poku avate partnera nagovoriti na brak jednoliènim glaso m i bez trunke iskrenosti u oèima.npr. inaèe tehnièki sjajan pulmolog. Pacijent bi u meðuvremenu. vrlo va nu u logu ima govor tijela. Mi. ne javljaj se na tele fon i ne razgovaraj s drugima. Tony Bla biv i britanski premije r. no nikad nije razum koliko je razoran bio emotivni uèinak n jegovih tjednih vizita. a njegova se kolièina mijenja u ovis nosti o tome reagiramo li na ugodne ili neugodne podra aje. no mno politièari te geste rabe pogre no. \ lo su va ne pri izra avanju po tovanja. nakratko bi mrmljajuæi porazgovarao sa specijalizantom i odjelnom sestrom. Watsone. svakom se mu kom pacijentu obraæao prezimen om: »Ah. najèe æe imaju isto znaèenje. uspostavi oèni kontakt. jo prije nego to procijenimo razloge za buku. amigdala informacijama pridaje èuvstvenu vrijednost . nai ku otvoriti dlanove dokje g ovorio.) Postoje struènjaci koji facijalnom analizoi zaraðuju za ivot. odmahuju glavom kad ele reæi »da«. »Odlièno. no ne mogu ih izraziti. budi nagnut p rema pacijentu. Sjeæam se da me je 1960-ih. A zasad æe dostajati jedan jednostavan primjer. b io je inaèe su ta dobrota. Stojeæi ispred kreveta. Toje publici govorilo da nastoji biti otvorei steæi povjerenje. meðutim. kao i pri èitanju njihovih. to je stra no . Za iskren osmijeh. Njegov kolega u istoj bolnici. U tome mo da le i uspjeh Ror ja Bremnera. bio je pak mnogo slièniji tipiènim poslijeratnim lijeènicima. Bomford pouèavao va nosti dobrog emotivn og kontakta s pacijentom: na poèetku se rukuj. ni kad se ne pribli avajuæi nepomiènom pacijentu. to je odvratno. Sjedni blizu njega ako le i ili sjedi.rabimo dva mi iæ (lijevi i desni jagodièni mi iæ). Iznenaðujuæe. Inf ormacije o njegovim uèincima alju se u amigdalu. : U osnovi. imao je. primjerice naèin kako sjedimo ili stojimo ili to èinimo s rukama.»tu no« ili »grozno«. dok sam studirao medicinu. smjesta se zavuèemo pod pokrivaè. Njegove su geste malko razlièite. Njihove amigdale na sve dolazne informacije stavlja ju istu oznaku . I gdj god u sv ijetu bili.

amigdala reagira na èetiri osnovne èuvstva: gaðenje. neovisni o kulturi iz koje osoba p( tjeèe. mehanièkih radnja. u Ju noj Americ Japanu.potra io je to mu tuðe lice govori o okolini.pokon pobjegnem domjenka. pripazi. Opisaoje automatske odgovor e koji se odvijaju unutar nekoliko milisekunda od trenutka kad te signale ugleda mo na tuðim licima. Zao mije to istièem da sam ijaè sjevernolondonskog nogometnog kluba. Ne èinim to svjesno. Ako su vam se druj smijali uglavnom kad su vas ismijavali ili kad su smjerali neku nepodop tini neæete biti presretni kad ugledate nekoga tko vam se smije i. èuðenje i sreæa. to se dogaða ravnomjernije i sp( rije nego s prijetvornim.« Da kle. Èini se d a lijeva strana oèitava glasovne informacije. Kognitivni neuroznan-stvenici tu te koæu katkad nastoje premostiti mjerenjem stupnja pobuðenosti pri odgovoru na odreðen u emociju. Dodu e. Drugi . Kad mi taj osmijeh silazi s lica. Dr. gaðenje.npr. sreæu i strah.uz jagodiène. Meðu njima nema veæih razlika. tu je reakciju mo gla izazvati i èinjenica daje Queens Park Rangers. Kad. èinili su to tei no i bez napor a. te istra i vanja u kojem je od dobrovoljaca tra io da reagiraju na slike sretnil tu nih i neutr alnih lica. Mo da æe vas b ti strah ili æete zauzeti obrambeni stav. a stra h ili gaðenje. Kad b ih na ao novèiæ u travi. Pojedinac o kojem je rijeè uè nio je upravo ono to bismo trebali èiniti kad opa amo emocije koje izra ava druga osoba . zakljuèio je daje informacija la na. potreban je èuvstveni odgovor. Ekman je definirao est takvih temeljnih facija 134 Èuvstveni um nih ekspresija: srd ba. pa ih drugi pripadnici na e vrste prepe znaju bez obzira na to i ve li na sjeveroistoènoj obali SAD-a. osobito izgubi li Manchester United svoj dvoboj. a samim ti me i da dolazi iz nepovjerljivog. uglavnom nastaju u pc druèju nevoljnih . Ulf Dimberg sa Sveuèili ta Uppsala u Finskoj nedavno je objavio rezult. na primjer sreæa. nogometni klub iz susjedstva. No jedna od te koæa u prouèavanju fa-cijalnih ekspresija kod èovjekajest da izra ena èuvstva. snaga osjeæaja bila bi prilièno drukèija. Kad su ispitanici zrcalili viðeni izraz. evolucijski je svrhovit o to kad smo vidjeli da se nekome gadi ono to jede. Moguæe je da se mo danoj kori jednostavno alje poruka: »Hej. spazimo izraz gaðenja. sklon i smo ga i sami do ivjeti. to su jo lijevi i des ni kru ni oèni mi iæ. neæemo i sami to ku ati. da se okrenemo na drugu stranu. potrebna su èetiri mi iæa . tuga. Premda izra avanje èuvstava mo e svima biti zajednièko. namgrodi ti se na nasmijano lice . Kini ili Novoj Gvineji . no dok pi em ovo poglavlje naveliko razmi lj am o prvenstvu. izbjegavamo kontakt ili da se povuèemo. Primjerice. kao to sam obrazlo io. imaju irok raspon jaèine. Kao ad hoc pokus. Ljudi su iznimno dru tvena biæa. izreka »smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« ne vrijedi uvijek. zamolio sam jednog od producenata Ljudskog uma da se osmjehne svakome pokraj koga æe proæi dok ide po alicu mlijeka. primjerice. u pravo nakon 135 Robert VVinston: LJUDSKI UM izvoðenja jedanaesteraca izgubio uzvratnu utakmicu engleskog kupa protiv V uxhall Motorsa. Nije sigu rno aktivira li svako od njih poseban dio amigdale. Pobjeda Arsenala na poèetku sezone æe me obradovati. odreðeni æe se dio amigdale ukljuèiti kako bi ga prepoznao. nego kad bi mi javili da sam upravo osvojio milijunsku svotu na lutriji. ali pobjeda pot kraj sezone æe me ushititi. Paul Ekman s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu istaknuo je da s odreðeni izra zi lica kod ljudi univerzalni. pa kad zamijetimo neko èuvstvo kod druge osobe. Izrazi lica najva niji su dio na e èuvst venog rjeènika. Druga strategija obuhvaæa mjerenje snage neke emocije praæenjem izazvanog odgovora. Nekoliko mu je osoba doista uzvratilo osmijeh. Drugi æe dio mozga tra iti signale u glasu osobe u koju gledamo. tugu.njihovi su mi iæi i dalje poku ava oblikovati osmijeh. No kad su morali naèiniti izraz suprotan onome koji su vidj< li . dakle prijeteæeg izvora. Koliko zn amo. strah. a desna reagira na facijalne znakove . nj hovo se tumaèenje razl ikuje od pojedinca do pojedinca. no jedna gaje prilièno agresivno upitala: »Kome se smije ? Hoæe li da ti izbri e taj smije ak s lica?« Veæ nam i ta reakcija prilièno govori. stoje u skladu s èinjenicom da se u 95 posto ljudi govorno sredi te nalazi u lijev oj polutki. Sreæa nas tako mo e potaknuti da se uhvatimo u ko tac sa situacijom. vjerojatno ne. ovisno o snazi osjeæaja. i premda ih mo emo osvijestiti. Kad u zakrèenim ulicama BBC-jeva studi jskog kompleksa nije na ao ni ta smije no.

Kognitivno-bihevioralna terapija temelji s na pretpostavci te petlje. U djevojaèkoj koli i regij i Boboka u Tanganjiki. Nakon nekoliko minuta. znala je da ljutnja katkad mo e samo pogor ati situaciju. pomicanje nogu. a mislim da bi se moglo pokazati da su takve reakcije èe æe meðu enama. ustrojeni smo tako da »kopiramo« na bli nje. to amigdala tumaèi kao »sre æu« i govori nam da se smijemo jo j . ivèane stanice zadu en za tu ekspresiju moju vi u koru obavje tavaju da se mrgodim te da mora poste jati razlog za to to èinim. Tako se. Madanu Katariji iz indijskog grada Mumbaja. meðutim.34 Zapravo. Vi e od ale? Zanimljiva se situacija dogodila ujutro 30. a niz obraze su im tekle suze. Primjerice. u mozgu postoje razne ivèan stanice koje okidanjem odgovaraju samo na postupke drugih. dr. Uèiteljica se. Smijanje se n astavilo cijeli dan. Poput svih u sobi koji su sa mnom gledali snimku. Djevojèice su se vratile kuæama u okolnim selima i sa sobom don ijele smijeh . Zaraza se poèela iriti i na susjedne uèionice. obrazac prerast. Mo da je sad jasnije zastoje tanganjikansku epidemiju smijeha bilo tako te ko obuzdati. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji osobe prepozna ju okidaèe koji ih èine npr. Gotovo se svi sjeæamo sliènih reèenica iz kole. dehidracije i neishranjenosti. koji grupni s mijeh svakodnevno rabi kao terapeutsko sredstva za niz tjelesnih i du evnih obolje nja. upla enima ili srditima te zatim svjesni zamjenjuju ta èuvstva drugima. bilo je vrijeme za povratak lekciji. uèiteljica ih je poèela pozivati da se uti aju. Ostatak razreda takoðer se poèeo smijati. dana njoj Tanzaniji. veæ smo zaglavili u petlji. I sjeæam se da sam jo prilièno dugo nakon gledanja osjeæao veliku sreæu. sijeènja 1962. Mrgoðenje se zamjenjuje osmijehom. samo mi prisjeæanje na to ma mi osmijeh. odv ojene samo tankim paravanima. No situacija vi e nije bila smije na. a to se pak prosljeðuje mojim facija nim mi iæima u obliku poruke: »Ovdje je ne to zabr injavajuæe. djevojke su se valjale u klupa ma. kao i grohot. postala ozbiljnija. Mozak smijeh tumaèi kao znak sreæe. gdje potièu.35 Ova je prièa. u naviku. Pozvana je i vojska. Te infor macije odlaze u amigdalu. a premda s u neka nedavna istra ivanja ukazala na ulogu orbitofron-talne kore.m rijeèima. No zatim se sve otelo nadzoru. Kombinacija mladosti i situacije u kojoj bi se osoba trebala pona ati razumno mo e biti prilièno ubojita. u neku ruku. a to izaziva jo jaèi smijeh. Ponavljanjem toga postupka. vidjev i prekrasan prizor t ih nasmijanih ljudi i mene je obuzeo smijeh . Pozvan je Crveni kri j er su ljudi poèeli patiti od iscrpljenosti. Drugi pr imati pokazuju pona anja koja su psiholo ki slièna ljudskom smijehu. Ali uzalud. Ali za to mora biti tako? Je li posrije di obièna igra prirode ili postoji neka svrha? Smijehom izra avamo èuvstvo. slièno mehanizmu koji smo opisali govoreæi o trem mo e uspostaviti povratna sprega. Uèiteljice i djevojèice svih dobi zarazila je epidemij a smijeha. tu nima. koje su izazvale neobuzdane salve smijeha. Nedavno sam gledao videozapis o zapa njujuæem »guruu hihota«. shvat iv i svoju pogre ku. poèeo je jo jedan uobièajer dan. kao to æemo vidjeti p ije.koji je zarazio roditelje. u osnovi sredstvo kojim drugima dajemo do znanja da i m nismo prijetnja te sredstvo kojim se potièe povezivanje unutar skupine. èimpanz . Tom je prilikom u Tanganjiki situacija. Prisutnost ti tzv. ekspresije koje èinim stvaraju osjeæa je i u nama samima. Proizlazi da osim to prenose na e osjeæaje drugima. vjerojatno podjednako banalnih. smijeh se pro ir io selima diljem regije. to alje nove informacije u am igdalu. na trenutak ili dva pridru ila smijehu. namrgodi se! Stoga se moje mrgoðenje pojaèava. tek dokaz izreke daje smijeh zarazan. i ti ko dalje u krug. Namrgodim li se. koja je prisilno zatvorila kolu. Tijekom iduæa dva tjedna. Prizor i zvuk smi jeha bli njih i same nas nagoni na smijanje. I prije negoli se snaðemo. re cimo to tako.glasovi uèitelja. uobi 136 Èuvstveni um èajeno aputanje iz stra njih klupa. ima radova koj i su razlog djelomice smjestili u amigdalu. Prizor nasmijanih osoba nagoni nas na smijeh. U koli se èu tih amor uèenja . zrcalnih neurona i la bi u prilog mi ljenju daje suvreme ni èovjek evoh irao iveæi u skupinama te daje opona anje pripadnika skupine bila korisn strategija za pre ivljavanje.doista. Jedna nespretno iz reèena banalna primjedba izazvala je smijeh nekoliko djevojaka. Poput svih najboljih uèitel ja. spoj straha i blage ljutnj e. Smijeh ima ponajprije ulogu dru tvenog katalizatora i mnogi znanstvenici vjeruju d aje osmijeh.

Ti se zvukovi razlikuju od onih koje èine tijekom intera cija vi e povez anih s opstankom i razmno avanjem. smijeh nas dovodi na »istu valnu duljinu« i tako potièe pov zivanje. iskesiti zube i glasati.« a) Èemu obje eno lice? b) Dvije i pol funte. Katkad se. èini se daje smijeh uzroènik pojave nazvane alomimeza. . uobièajenog u tom dijelu Afrike.. dodatno motorièko pol proizvodi potrebne facijalne i gl asovne pokrete. Logikaje mo da u tome to smijeh smiruje agresivnost i potièe povezivan èlanova skupine te tako pripoma e u pre ivljavanju. a mo da ni vi niste skloni izabrati a). Ali èinjenic daje smijeh svjetski fenomen te da ovisi o posebnim mo danim podruèjim navodi na moguænost daje u pro losti smisao za humor bio evolucijska pre< nost. mogu imati bizarno djelovan na mozak. pere pirani rizik odbijanja i njihovo zanimanje za partnera . Zanimljivo je stoje podra ivano podruèje bilo u djevojèinoj lijevoj polutki. Takoðer. istra ivaèi su o tkrili daje uèestalo i nagla enost pokreta mu karèeva tijela izravno odra avala jaèinu i uè alo enskog smijeha. meðutim. Konobar ka e. mogli su je pitati to joj je tako smije no. Tek moramo izdvojiti gene koji bi mogli biti odgovorni za smisao za humo no veæ sm o vidjeli da najvjerojatnije postoji veza izmeðu dominantnog lijeve mozga i sklono sti ka stabilnijem. U sluèajevima kad su i pitanici bili zainteresirani jedni za druge. ovdje vjerojatno c). pozitivnijem pogledu na ivot. Primjerice: »Konj uðe u bar i naruèi k iglu piva. a desni je tra io razloge u neposrednoj oko lini. 138 Èuvstveni um Neurokirurzi s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu operirali su 1998.e æe u situacijama koje obièno nasmiju èovjeka. Da smisao za humor funkcionira. Èak se i psi i takori tijekom igre glasaju p odreðen om obrascu. Dakle. koje bi u o vom sluèaju bilo b). To bi znaèi lo daje lijevi mozak proizveo emociju. c) Ni ta . ona bi drukèije obrazlo ila smijeh koji se javljao . Nepi sredno po snimanju ispitanike su zamolili da ispu ne upitnik u kojem su mora ocijeniti iskustvo koje su upravo do ivjeli. a oni s o teæenjem u lijevoj polovici biraju najbesmisleniji. Sva ki put kad bi podra ili podruèje.ali izvadi pi tolj i ustrijeli ga. kod ko se pona anje poje dinaca usklaðuje do te mjere da svi navode iste fiziolo ke èuvstvene do ivljaje. Bolesti popi encefalitisa. a nucleus accumbens o ivljav popratne osjeæaje ugode. Sa smijehom su povezana najmanje tri mo dana podruèja.. primjerice. Ta nam spozn aja mo e pomoæi da objasnimo kako se tanganjikansl epidemija smijeha uspjela tako br zo pro iriti. esnaesto godi nju pacijenticu s te kom epilepsijom. tovi e. zaèudim neuroznanstv enicima i njihovu smislu za humor. a desna znaèenje. 137 Robert VVinston: LJUDSKI UM poput kakljanja ili hrvanja u igri.lije va stvara èuvstvo. slika konja bila neobja njivo vesela. Posljedièno.u jednom joj je navratu. Karl Gr ammer i Petra Weixler s austrijskog Instituta urb ne etologije Ludvvig-Boltzmann ispitivali su alomimetièke uèinke smijeha pi tajno snimajuæi parove mu karaca i ena koji se dotad nisu poznavali. nai zgled neobja njiv ishod. u normalnom mozgu polutke moraju suraðivati . Pacijenti s o teæenjem u desnom mozgu obièno biraju najdoslovnije tumaèenje. Neobièan dogaðaj u Tanganjiki lako je mogao bi posljedica poremeæaja u jednom ili vi e tih mo danih podr uèja. Primjetili su da bi prasnula u smijeh sva ki put kad su podra ivali dodatno motorièko podruèje lijeve strane mozga. smijeh bi moga biti oblik dru tvene aktivn osti kod ljudi i ivotinja. stoje zrcaljenja izmeðu tjelesnih pokreta i ei skog s mijeha bilo vi e. molim. Èeoni re nje procjenjuju situacij u i prepoznaju »stoje smije no«. mu ki su ispitanici iskustvo procjenjivali pozitivnijir Drugim rij eèima. glasnim. Sliènu meðuigru na djelu vidimo kad neuroznanstvenici od pacijenata koji su pr etrpjeli mo dani udar zatra e da navedu poentu ale. repetitivnim glasovima. primjerice ugodnost situacije. Kao to se najvi e smijemo u interakciji s drugima. kako je tijekom zahvata bila pri svijesti. Èini se da po uspje no] oslobaðanju u to vjeruju i to opisuju mnogi taoci banda u raznim di jelovin svijeta u kojima vlada bezakonje. a u drug om je kirurzima rekla da su joj oni smije ni. iroko otvoriti usta. U prilog tom mi ljenju gi vori i nalaz daje kod ljudi vj erojatnost pojave smijeha trideset puta veæa u sk pini nego kad smo sami.

No za osol s Aspergerovim sindro mom zadaæa prepoznavanja slo enih emocija samo i temelju oèiju. a r pigmentirana. imali su vi te koæa. ali ne i na radost? Vjerojatno zato stoje. s neodobravanjem gledali na ljutn ju. odnosno usta. Mogli bi smo reæi da hijerarhiju vrijednosnih procjena pridajemo neèemu to su zapravo samo lan ci kemijske aktivnosti. osobito u suvremenom dobu. razmjerno nedavno obja 140 Èuvstveni um ljeno u Scienceu. èak i k ad su im prikazani samo pojedini dijelovi lica.« Baron-C hen istièe da u osnovi imamo tip mozga skloniji sistematiz aciji (on ga nazi tipom S) i » enstveniji« mozak skloniji empatiji (tip E). Iznimna va nost te funkci proizi la je iz nekih kljuènih evolucijskih razlika. Citira Han Aspergera: »Autistièna os bnost ekstremno je odstupanje mu ke inteligencij Èak i unutar normalnih odstupanja n alazimo tipiène spolne razlike u inte genciji. gradnja eljeznièkih m keta. Psi mogu pratiti z nakove èovjekovih namjera uèinkovitije od èimpanza. Simon Baron-Cohen pretpostavlja da bi autizam i s njim povezana stanja. osobi va an pokazatelj èovjekovih emo ionalnih stanja. Z dravi su ispitanici bili podjednako uspje ni u tim slo enijim prep znavanjima. Primjerice. Istra ivanja su pokazala da postoji veliko preklapanj e izmeðu mo dani sustava koje rabimo pri praæenju smjera neèijeg pogleda i onih kojima z aklj èujemo o du evnim stanjima drugih. ne bez vraga nazvane »prozori du e«. Zanimljivo je to jedno istra ivanje. U zapadnim i istoènim kulturama sposobnost nadzira nja. a veæ joj sama èinjenica daje bijela. To je osobitost jednog poremeæaja.. agresivno pona anje. oèi ili usta. èini se.smatra se vrlo va nom. Sve je to mo da na sljer. Aspergerov sindrom i autizam No ne posjedujemo svi priroðenu sposobnost teène interakcije s bli njima. Simon Bar on-Cohen sa Sveuèili ta Cambrid-ge prikazivao je oboljelima od Aspergerova sindroma i normalnim ispitanicima slike lica s izrazima deset jednostavnih èuvstava. en e na socijalnu grupnu koheziju. èak i zatomljavanja èuvstava napose srd be i tuge . a oèi su glavni naèin koji m izra avamo kako se doista osjeæam pokazala se nemoguæom. Nije nem guæe daje to djelomièan odgovo na pitanje za to ima vi e mu kih ahovsk velemajstora. takoðer je jedan od gla vnih dijelova na e èuvstvene odore. Za to bismo. Ali kad su posrijedi bile slo enija èuvstva. Mu karce mogu zanimati vozni redov i. Razjareni um Srd ba. ljutnj a veæa prijetnja i vjerojatnije je da æe izazvati vi e razdora u dru tvu. Oboljeli od Aspergerova sindroma mogli su osnovna èuvstva dobro èita139 Robert Winston: LJUDSKI UM ti poput normalnih ispitanika..tako i zasebni dijelovi mozga moraju djelovati zajedno kako bi smijeh uopæe nasta o. Neke osobe i maju velikih te koæa u èitanju facijalnih ekspresija drugih. a prvi gaje opisao austrijski lijeènik Hans Asperger 1940-ih..ene su. John Ratev s Harvarda navodi primjer autistiène pacijentice koja je izjavi kako do èetrdesete godine nije znala da ljudi jedni drugima o svojim osjeæajin govore oèima. Prikazivana su cijela lica i dijelovi.. Èi ni se da su oèi. stoje obilje je koje ne nalazimo u divljih ivotin poput vukova. i deset slo enijih. razvili sposobnost praæenja i tumaè nja pogleda svojih v lasnika. èe æeg kod mu karaca. Vjerojatnije je da æe pritom biti susretljivije i mari krute. poznatijeg kao Aspergerov sindrom. neovisno o tome jesu li gledali cijelo lice ili i mo oèi. daje. u autistiènih je pojedinaca mu ki uzo rak prenagla en.36 Smatra se takoðer da su pripitomljei psi. kao i u tumaèenju njihova d u evnog stanja temeljem promatranja njihovih pokreta i ekspresija. i c mjerenije na facijalne signale i vrlo intuitivno prepoznaju nijanse socijalnoj k omunikaciji. Rijeèje o obli u autizma. poput straha ili radosti. primjerice. poput grizodu ja. p put As pergerova sindroma. sve ii cinacije koje su mnogim enama gotovo neshvatljive. pak. prednost u preno enju po ruka pripadnicima svo vrste. pokazuje da su psi u tome bolji od primata. Mu karci. iz dijela evolucijske pro losti u kojem su mu karci bili usredotoèeni na lov. bjelooènica je ljudi veæa nego u svih ostalih primata. Mnogi psihoter . Ovdje je m o da najvL nije to mu karci i ene svoja èuvstva obièno drukèije izra avaju . odreðeni vidovi raèunalstva ili raznovrsne tehnièke pojedi nosti. i njezino izra avanje kroz nasilno. mogli biti inaèice »mu kog« mozga. opæenito vi e vole ra èlanjivati pojedinosti. za to to tako dugo ive s èovjekom.

Nasljednike takva pona anja mo emo vidjeti na djelu u bilo kojem prenapuèenom kafiæu subotom uveèer: mladiæi se nadmeæu na razne naèine kako bi privukli djevojke. Phineasa Gagea. pok zala je da imaju sni enu aktivnost u èeonom re nju. ogladnim li dok kroz res toran prilazim stolu koji mije dodijelio konoba neæu usput zgrabiti nekoliko krump iriæa s tuðih stolova. Ako ste smogli snage i gledali televizijske emisije poput Big Brothera ili Farme. zapravo. odreðen stupanj srd be ne samo daje neizbje an. a z atim primjenjuje mehanizme za ispravljanje na eg pon. ili preblizu drugim vozili ma. No. nedavna su istra ivanja poka zala da bi se u pubertetu èak moga . naravno. »trollev rage«) samo su nazivi za 141 Robert Winston: LJUDSKI UM temeljnu crtu koja u svima iziðe na vidjelo kad nas isfrustira prometna gu v kad mis limo da se netko gura preko reda u trgovini ili kad smo poput sard na dugo zatoèen i u skuèenom prostoru ekonomskog razreda. Doista.apijski postupci potièu klijente da prepoznaju svoje istinske osjeæaje te da ih pres tanu vrjednovati kako bi se sprijeèilo da im se naposljetku naglo otmu svjesnom na dzoru. kojem je svojstveno agres ivno. N prièekat æemo. Djeca i. a to se ne rijetko pretvori u agresivnost i. Premda èeo ni re njevi do desete ili jedanaeste godin naglo rastu. n. na instrumentoj ploèi poène bljeska upozoravajuæa poruka. Automobil rabi osje nike u kolu upravljaèa kako bi izmjerio znojenje i bilo. Mo da je fraza »vladaj svojom ljutnjom« kli eizirano psihoblebetanje iz 1980-ih. Pod mo p ti poni titi opasnosti koje je izazvao ljutit ili rastrojen vozaè. destruktivno pona anje. Tovota Motor Corporation i Sony predstavili su nov koncepti automob il koji je s ciljem smanjenja broja nesreæa i suzbijanja opasne vo nje i svoje vozaèe zapravo obavljao funkciju èeonih re njeva. poput ragbija i boksa. posebice meðu mu jacima u ivotinjskom svijet u. a ne mi. Unutar osnovne skupine u kojoj valja opstati. zaprav o su ljep e upakirane inaèice nasilnog borilaèkog instinkta. koji rastu kad smo po stresom ili ljutiti. Kao to smo vidjeli. zavr ili na s udi to se. svjetlima na prednjem i stra njem odbojniku o v ozaèevu raspolo « nju èak obavje tava druge sudionike u prometu. èesto te ko obuzdavaju ljutnju. Gotovo se svi katkad osjeæam o agresivno. »duæanski bijes« i »zrakoplovni bijes« (»road rage«. Omoguæuj nam. Magnetska r ezonancija osoba s antisocijalnim porem èajem osobnosti. Neæu izazivati skandal.neka su èuvstva razorna i samo ako ih prepoznamo i s hvatimo odakle potjeèu. Katkad moram pokazati znatan stupanj samokontrole kako svoju ratobornost ne bih izrazi o pred posve nedu nim aerodromskim zemaljskim osobljem. Moji èeoni re nje ni im podruèjima mozga tada zapravo govore: »Shvaæ se javila glad. naime. Priznajem da sam vrlo razdra ljiv u redovima za prijavu za zrakoplovni let. Primjer ce. a reakcije nekih buènijih g ledatelja pokazuju da impulsi iz pro losti jo ive. dogaða kad se ra estimo? Veliku ulogu ima èeoni re ar Osobe s o teæenjem è re nja. u nekim je situacijama jo ima. mu jaci se upu taju u borbe kako bi stekli povla teno pravo na enke i bilo kakve zalihe hran e. Izrazi agresivnosti. Igre temelje ne na snazi i natprosjeènim tjelesnim sposobnostima. Ona primaju ii formacije iz ni e kore koje se odnose na nagone. ali prenosi temeljnu istinu . ponajprije. a ne u nama bogu hvala to drugi to èine i bogu hvala to su oni. Nedavno skovani pojmovi u engleskom jeziku koji bi se u nas mogli p revesti kao »cestovni bijes«. naravno. Kod normalnih osoba èeoni re njevi djeluju poput policajca za èuvstveni uri i to ponaj prije podruèja koja nazivamo ventromedijalna kora. primijetili ste da se elemen ti takvih pona anja kriju neposredno ispod povr ine suvremenog pona anja. nego je zdra dio razvoja. slu e odvraæanju grabe ljivaca. zatim. Zvuèi ka vrlo irita ntno vozilo. poput. Drugim rijeèima. mladi prolaze kroz razdoblje u kojem su prc mjene raspolo en ja i napadaji bijesa èeste pojave. Prototip. mo emo se nadati da æemo ih staviti pod svjesni nadzor. zvan Pod. U na oj je evolucijskoj pro losti srd ba zasigurno imala va nu ulogu. impulse i mehanièke reakc je.« Ujesen 2001. nasilje. istra vanja su pokazala daje razvoj èeonih re njeva dugotrajan te da sazrijevaju te u ranim dvadesetima. Psihoanalitièa bi èak mogli ustvrditi da nam naslaðivanje nad takvim neva nim dogaðajin prikazanima u medijima poma e da se nosimo s vlastitim bijesom. ili kad vozaè vc zi prebrzo. da bijes do ivimo kao ne to stoje »tamo negdje«. sanja. ali ih inhibiraju i p omno planiraju primjerene odgovore na njih. a iz zvuènika se zaèuje smir ujuæa glazba. Kad raèunalo u automobi lu zabilje i poveæanje stresa.

vidjeli smo da su njeg ovi okidaèi bijesa stvorili petlju izmeðu amigdale. ali uzimaj u antidepresiv Seroxat. otprilike pet kilograma te k majmunima koji s e uglavnom hrane biljem. pa mo emo zakljuèiti daje zapravo èuo »buku« ljutit g tijela i srditih sjeæanja u kojoj nije bilo smirujuæeg. èekaju u redu. Majmuni s povi enom razinom tog neurotransmitera manje su agresivni i vi e su radnièki raspolo eni. koji podi e razinu serotonina u sinapsama. poput motociklista koji bi mu presjekao put. Preno enje te ra èlambe u rijeèi zahtijeva dodatne kognitivne funkcije. no it postoji studija prema kojoj hijerarhijski vi i èlanovi bratstvajednog am erièl fakulteta imaju vi e razine serotonina.stvaranju odrasle osobe spremne za opstanak i razmno avanje. U BBC-jevoj televizijskoj seriji uz ovu knjigu pratili smo vrlo hrabre napore mu k arca koji je htio rije iti svoj problem s bijesom. ali koji nije tolike pomoæi u stabilnijim. mirnijim vremenima. Pos no su zanim ljiva vrsta verveti. a ponajvi e su prouèa vani zbog iznimno dobro razvijene dru tvene jerarhije. a desetogodi nji brat ili sestra ljupko poslu aju. sklonije suradn ièkom pona anju i manjem neprijateljstvu prema drugima. ra èlamba vlas og unutarnjeg stanja zahtijeva aktivnost u srednjem dijelu èeone kore. odnosno dok se mozak razvija. a zanimljivo je i da su osobe koje nisu depresivne.37 . Njegovo bi pamæenje prizvalo prigode u k ojima je prije bio srdit. Podsjeæa me to donekle na moje koleg e iz kotskog plemstv. Ne raspola em ni sa kakvim usporedivim poda cima o engleskom pk stvu i ne znam ni za kakva istra ivanja na Kæerima amerièke revolu cije. nego i razbuðuje uspavane èeone re enjeve. paje. a to ote ava opstanak.142 Èuvstveni um odvijati obrnut proces. Dodu e. Studija amerièkog Nacionalnog instituta za du evno zdravlje otkri-laje kljuène genske razlike koje dovode do smanjene proizvodnje ser otonina. pa se aktiviraju èeoni re njevi koji tumaèe i inhibira-ju sna ni osjeæaji. Mozak nijedne vrste nije slo eniji od èovjekova. natjecateljskim uvjetima. a dominan tni mu jaci povla teni su glede seksa. Ne to to bi ga »pot knulo«. u neku ruku. Kao to smo vidjeli u pro lom poglavlju. ponovno do ivljavao sve zbog èega se ik ad rasrdio. Jedno istra ivanje na verveti koji su dosegli vrh hijerarhije pokazalo je da su imali vi e razine serotonin mozgu. Oko sedamdeset posto ispitanih osoba s tim genskim obilje jem na testovim a je izrazilo povi enu razinu anksioznosti. Gornjem domu ili na Kæeri amerièke revolucije. kao i s tim povezano tjelesno stanje. Nalazimo ih u mnogim dijelovi Afrike. ovisni o svo jim roditeljima. Razgovor je èinio glavni dio njegova lijeka. tijela i pamæenja. a kæeri nasljeðuju polo svojih majka. Roditelji su time iznenada dobili neurolo ko obja njenje za to njihov tinejd er katkad bijesno izjuri iz sobe kad ga zamole da opere suðe. vrjednujuæeg doprinosa èeonih re njeva. Prednos t verveta je to ne moraju podastrijeti dokumentaciju za sva roðenje. Veæ neko vrijeme znamo za va nu ulogu serotonina u radu ventromedijal-ne kore èeonih r e njeva. Je li takva genska mutacija mogla nastati sluèajno? Je li mogla biti od neke koris ti na im drevnim precima? Jedna od zbunjujuæih èinjenica o evoluciji jest da snaga kat kad mo e biti slabost. vjenèanje ili sm rt. Ostali m jaci. enke u istom plemenu tvore h ijerarhiju. Vidjeli smo daje aktivnost èeoni h re njeva tijekom tog procesa slabija. i kolege u Gornjem domu. Utvrðeno je takoðer da serotonin ima va nu ulogu kod anksioznosti. No zbog te su slo enosti èovjekovi potomci prilièno dugo. Vratimo se nakratko majmunima i njihovim serotoninskim razinama.ubrzan rad srca i mi iænu napetost. u potonju se orga zaciju mo e uèlaniti svaka ena starija od osamnaest godina koja mo e do zati da je izravan potomak pretka koji je pridonio ostvarenju amerièke ne< snosti.maè koji je na im precima mogao pomoæi da odagn prijetnje i osiguraju hranu u suro vim. stvorilo bi tjelesne simptome bijesa . Visokorangirani verveti imaju prednost kadje ri o najboljoj hrani. Tenden143 Robert Winston: LJUDSKI UM cija k sni enom serotoninu i prateæoj agresivnosti mogla bi biti slièan »ma dvjema o trica ma« . Verbalizacija osjeæaja bijesa ne samo d a daje vremenski okvir u kojem ne èinimo ni ta to bismo kasnije mogli po aliti. Èini se kako je rijeè o ekonomiènoj odluci da se razvoj odreðeni h neuronskih krugova zaustavi kako bi se vi e energije i pozornosti moglo usmjerit i prema kljuènoj zadaæi . Ukratko. Rijeè je o malim.

Ti pièan takav spoj jest antipsihotik Haloperidol. nesposobnosti do ivljavanja zadovoljstva i. a ne neko opæe stanje. vjerojatno glavni protagonist. èini se. anhedonija postaje ozbiljan problem. No Richard Davidson s Wiscon-sinskog sveuèili ta pokazao je ka ko je abnormalno niska aktivnost u lijevoj pre-frontalnoj kori vjerojatno poveza na s depresijom. Obièno tvrde ka je njihov pogled na stvari realan. i pun nade. èak i u vjeri. naèin kako zak prima informacije utjeèe na njega i oblikuje samu r govu graðu. Drugi va an dio pozornice u mo danom teatru radosti i tuge zauzimaju hipotalamus i u nutar njega dopamin. jer odreðene informacije ili u odreðen im okolnostima mogu biti sretan. uèestalo navode sim ptome anhedonije. Damo li takorima lijek koji blokira djelovanje dopamina. va nog simptoma de presije. poput halucinacija i deluzija. U pokusu provedenom 1950-ih. Ali to uvjerenje nalazimo.fizièki ustroj mozga i na i identiteti nedje ljivo su povezani. Taj lijek olak ava akutna agitirana stanja psihijatrijskih pacijenata. U na em subjektivnom svijetu.38 Antidepresivi i terapija ne poma u svima. stoga moramo znati koje je mo dano stanje u osnovi poremeæaja. a rabi se i kao lijek prije operacije. To je gore nego kad ne nalazite nikakvu radost u ivotu. Mislim d. i desnog. mislim. Tonmov Sharma iz londonske bolnice Maudslev slikovito je opisao anh edoniju: »Mnoge blago depresivne osobe mo ete razveseliti 'èajem i suosjeæanjem'. proces se mo e obrnuti. najèe æe. èudi me to su naizgled eprtljave terapije koje su se sastojale od n mjerno p roizvoljnog prepisivanja antidepresiva pomogle tolikim ljudima. 1 èini mi se i da æe ljudi u bliskoj buduænosti suvremene terapije za mnoge p hièke poremeæaje usporeðivati sa srednjovjekovnom praksom istjerivanja v tica i barbarskim postupcima poput pu ta nja krvi. radost. ono to ih navodi da informacije tumaèe na odreðen naèin . ali ka d je rijeè o te koj depresiji. Smatram se povremenim optimistom. pokazuju poveæanu aktivnost u desnom mozgu i. No takor koji je dobio Haloperidol prestaje primati ugodne podra aje i gubi zanimanje za polugu. Svatko mora naèini ti znatan pomak u shvaæanju.i nformacije s jima bi drugi postupali drukèije . Osobe s pesimistiènim svjetonazorom i li one u depresivnom razdoblju. razlike u raspolo enju ili stavu znaèe ma vi e od opæeg pogl eda na ivot. a ne samo »drukèije«. k osobu potièe na naj veæa postignuæa.Nad a nje Mislim da mogu reæi da sam uglavnom optimist. optimistiènog.zapravo crta osobnosti.obje skupine vjeruju da ona druga na ivot gleda »] gre no«. smanjenu u lijevome. dakako. Dr. Sve to nije naroèito iznenaðenje jer. osim ako ih rasplet situa cije ne iznenadi. jer po jaèava osjeæaj ugode i opu tenosti.spremni gledati skeptièno na to.« Skupina istra ivaèa s Teksa kog sveuèili ta pod vodstvom Helen Mavberg identificirala je p odruèje . 144 Èuvstveni um ko bi prihvatio da »zelena« znaèi samo njihovu inaèicu zelene boje.koje pokazuje abnormalno nisku aktivnost kod oso ba s depresijom otpornom na lijekove. Slièno vrijedi i za emocionalna stanja . Kad bi takori pritisnuli polugu. montrealski znanstvenici James Olds i Peter Milner takorima su u hipotalamus ume tnuli elektrodu.vrh cingularne vijuge . S obzirom na slo enost mozga i protejsku narav njegove neobiène 145 Robert VVinston: LJUDSKI UM kemije. ali ne ono. Sretno stanje uma. Mjerenje tih razlika te ak je posao i veæina je nalaza proturjeèna. obrn uto. posao nam ote ava neodgo-voreno pitanje ra zlika izmeðu lijeve i desne strane mozga. pesimistiènog mozga stv ara nedugo po roðenju. uvelike povezana s aktivnijom lijevom polutkom. no isto tako mogu postati p oti ten. Sreæa je. i kod < timista i kod pesimista . Proces im se toliko svidio da su pr itiskali polugu i do èetiri tisuæe puta na sat i radije su to èinili nego jeli. osjeæati da ne posti em mnoj i da se moj rad ne cijeni dovoljno. a zatim ih opa ali. elektroda u h ipotalamusu primila bi slab elektrièni podra aj. No kod nekih . Mnogi od mojih najuspje nijih prijat« spadaju meðu osobe koje ja nazivam pragmatiènim pesimistima . a osjeæaji tuge s poveæanom aktivno æu desnog mozga. ivot sam proveo vjerujuæi æe stvari napos ljetku ispasti dobro. Kad procjenjujemo va nost mo danog ustroja. kao to si vidjeli. Ljudi kojima se taj ili slièni lijekov i daju protiv simptoma psihoze. U Wisconsinu su istra ivali vrlo malu djecu i èini se da s e ta temeljna razlika izmeðu lijevog.

Davida Andersona u Cal techu. Glavno je obilje je tih pos tupaka postupno pribli avanje fobiènih osoba izvoru njihova straha. u Pasadeni. poruka »nije opasno« sve je utisnutija u nove krugove. Strah Strah je zasigurno najjaèe èuvstvo u na em repertoaru. Pr 146 Èuvstveni um mjerice. Prvi se proti e od osjetila . koja imaju veliku ulogu u svi m èuvstvima. a organi koji nisu presudni za nagli bijeg ponovno se normalno opskrbljuju krvlju. Ali to æemo uèiniti kad smo upla eni? Hoæemo li dati petama vjetra i æemo stati na mjestu kao ukopani? To su dva motorièka odgovora koji se meðusobno natjeèu. lave pasa. U svakoj f azi terapeuti uèe osobe da predmet njihove fobije nije opasan te uèvr æuju to uvjerenje. Pravi strah dovodi c golemih pr omjena u tjelesnim sustavima koji nadziru krvni protok i katkad 5 ce prestane no rmalno kucati. m o da zbog genske predodredenosti. Mjesto brzog puta straha. vidjet æemo da osobe podra uju s fobijom povezane neurone i uvje bavaju ih da djeluju u novom smjeru. najveæu su aktivnost im li u lateralnom septumu (ventralnom) i nekim dijel ovima hipotalamusa. usporeðujuæi trenutaèan do ivljaj s iskustvom. prvo potièe da razgovara o paucima. no to ih nije za i tilo od grabe ljivaca i li drugih opasnosti. sadr ajem pamæenja. strah je pridonio na em o. neæe bojati uvija juæe zmije sve dok se uèenjem takvih boja ljivih odgovora ne uspostave odreðene ivèane vez . Va na su takoðer prija nja iskustva. to su uzroci koje èak ni lijekovi ne mot suzbiti. Naposljetku ih. Informacijaje u meðuvremenu propu-tovala drugi.osoba produljena poti tene korijene ima u mo danoj arhitekturi. jo æu jednom konzultirati pamæenje kako bih odgovorio: »Lisica. kao i okolina u kojoj se strah javlja.« Pretra ujem cijelu autobiografiju. Po teno govoreæi. smjesta sam na punom oprezu. Mi evi koji su se nakon poèetnog straha ska menili. osim ako ga na to ne potaknu upla eno lice ili prestra en glas roditelja. pa shvaæam daje zapravo rijeè o komadu u eta koj i se pomièe jer ga priti æe moja vreæa za spavanje. primjerice o vje t ini kojom pauk plete mre u ili o ljepoti ispletene mre e. le im noæu u atoru u d ungli i uæini mi se da se ne to migolji. Dakle. U iduæem koraku najprije ih gleda na sl ikama. Znanje o dvama putovima straha poma e u terapiji fobija. recimo. Na i su pre razvili svakojake dojm ljive sposobnosti poputjezika i svijesti. bilo i disanje se normaliziraju.« ili »Navjerojatnije je lisica . prouèavala je glodavce. Èeona kora »istièe« da nema razloga za nutost. a m evi koji su bje ali imali su veæu aktivnost u kori. Upita li me zatim su pruga to se to èulo. eæer u krvi poèinje opa dati. Takoðer ih potièu da razmi ljaju o neprijeteæim vidovima svoje fobije. koji bi ih inaèe uspanièio. oèiju. spreman munjevito izjuriti iz atora. Pamæenje æe ponuditi nekoliko odgovora: »Zvuèi poput ivotinje èu to prije. Brzoplet odgovor na o dreðeni èuvstveni podra aj utiskuje se u mo dane neuronske krugove. upravo je taj vid te ke depresije i sna ne psihoze p taknuo lijeènike poput Egasa Moniza i Waltera Freemana da poðu izvan gr n ica onoga to danas smatramo prihvatljivom medicinskom praksom. Skupina istra ivaèa pod voi stvom dr. Misleæi daje posr di zmija. poèev i s najmanjima. Arahnofobièara se. Sa stotinama i st otinama poku aja. pa osobe ostaju na mjestu mrtve samo zbog str ha. a strah prela zi u podruèje razuma. mogu prikladno usmjeriti svoj odgovor. Ponovno æu se poslu iti primjerom naglog noænog buðenja. Kao to æemo vidjeti. Uz kljuèna podruèja poput amigdale i èeonih re njeva kore. uzima u ruku.« Tako. ivotinje rat obje strategije. strah putuje dvama mo danim putovima. sporiji put preko prednjeg dijela sljepooènog re nja. Nakon to me probudi glasan zvuk. Jedinstvena sna ga straha u evolucijskom je kontekstu smislena. Prestajem se bojati. ovdje sudjeluje niz mo danih mehanizama i podruèja. Toliko toga ovisi o uèenju i pamæenju. gdje ih razumski procjenjujemo i tumaèimo. oslu kivat æu daljnje zvukove i istodobno u pamæenju tra iti to je i vor zvuka koji sam èuo. za uzima sporiji kortikalni put. a zatim i u ivo. U iduæem æemo poglavlju prou- .one se uvij ek skitaju oko tvojih kanta za smeæe. No novoroðenèe se. strijatnim motori kim podruèjima te u raznim dijelovima hipotalamusa. poput lave a lisice. tj. u iju i nosa preko amigdale i hipotalamusa izravno u tijeli koje se odmah p oèinje pripremati za bijeg. Ponov no se osvræem oko sebe. Drugi je put sporiji i njime podra a straha putuju u èeonu koru. mijaukanje maèke itd. koji aktivira novostvorene veze. Zavirimo li tijekom terapi je u mozak. stanku. stvari koje sam nauèio pro log tjedna i stvari koje sam nauèio u djetinjstvu. amigdali.

Tijekom 1960-ih profesor Timothv Leary s Harvardskog sveuèili ta kupio je veliku kolièinu LSDa. Moje je pona anje tada djelomice nalik pona anji nesretnika ko ji na ulici rabe igle i lule za pu enje eracka. naravno. premda se danas taj pojari èe æe rabi kao n aziv za odbojnost prema drugim nacijama ili kulturama. Zanimljivo je daje velik dio fobija usmjeren prema stvarima koje bi u na e drevnoj pro losti predstavljale pravu prijetnju: zmijama. Uporaba odreðenih tvari radi promjene mo danih funkcija toliko je ra irena i dugovjeèna da bismo mogli govoriti o osnovnom ljudskom porivu. U idovstvu. crvi. vjerovali da opojna sredstva poveæavaju njihovu kreativnost. pa droge koje nam ga privremeno mogu olak ati. Moglo bi se stoga zakljuèiti da s fobije uvje bane rea kcije za pre ivljavanje.oblikovala nam je mo zgove tako daje najizglednije da æemo s< pla iti stvari koje su najveæa prijetnja na em opstanku. Mnoga uroðenièka dru 148 Èuvstveni um tva konzumiraju spojeve dobivene iz kaktusa. gljiva i mnogih drugih bilj aka kako bi izazvala halucinacije ili druga stanja slièna transu. oso bito p oslije stresnog dana. Coleridge. Neke poma u pri opstanku. Sastojal i su se od uèenja nefobiènih ispitanika da prikazanu sliku s strahom povezu davanjem elektro okova dok su je promatrali. stoje Aldous Huxley sa eto opis ao kao »kemijski bijeg od nepodno ljive osobnosti«.147 Robert VVinston: LJUDSKI UM èiti kako se razvija sposobnost mozga da pamti sjeæanja o svijetu te naèine ki ko ga o pisujemo. imaju odreðene koristi u smanjenju stresa.. sve to mo e biti poveza no s bole æu .« U kr æanstvu ima va nu simb lièku vrijednost i kljuèar je dio prièesti. paucima.41 Mnogo ih j br e uvjetovao da osjeæaju strah kad im je prikazivao slike zmija ili ljutitih ljud skih lica. njegova svojstva dobro prepo znaje psalamopjevac: ». kojem je trebao kofein. priskrbila muje tridesetogodi nju zatvorsku kaznu. ljudskog dru tva koj e se ne upu ta u konzumaciju opojnih sredstava. ka njavaju konzumaciju odreðenih opo jnih tvari. U nju bismo mogli svrstati ksenofe biju . Njegova èuvena fraza »Turn on. Prvo. Primjerice. Èini se kako nem. tune in. pisci i umjetnici eksperimentirali su s raznim tvarima. mo da ne posve n eopravdano. no neprimjerene dana njim ivo nim uvjetima. I. stvarajuæi priklad nije uvjete da ljudi potvrde prijateljstva i vrijednosti. drop out«. sintetiène halucinogene droge. nasmije e no lice ili sunce. Drugo. De Quincey i Keats s opijumom te Balzac .izvora kokaina . Promjena raspolo enja Volim popiti èa u finog bijelog burgundea ili dobrog crvenog ehambertina. eleæi izazvati radikalnu dru tvenu promjenu masovnom promjenom mo dane kemije. ukljuèujuæi moju. stvari koje bi nam bile najv eæa prijetnja dok smo ivjeli u savani. koji su ekperimentira li s ha i om. potièe dru eljubivost i opu tenost. Samo meðu p iscima popis je beskrajan. Je li uzimanje droga u nekom razdoblju moglo biti evolucijska prednost? Svakida nji je ivot i danas zahtjevan. Pokusi uvjetovanja Arnea Ohmana s instituta Karolin ka pokazali su kak< smo doista predodreðeni da se bojimo predmeta ili ivotinja iz tih irokih ka tegorija. Baudelaire i Yeats. Ps holog Martin Seligman u svojem je evoluci jskom obja njenju èovjekovih fobij uporabio pojam »pripravnost«. Mnogi su umjetnici. trunuæe meso. poput ivota u skupinama ili u spostavljanja dru tvene hijerarhije. recimo. to izvorno znaèi strah od nepoznatih osoba. otvorenir prostorima. Tome je vjerojatno kume vala evolucija . Ju noamer ikanci va-èu listove grma koke . gu vama i visinama.zmij i pat ci.vino koje raz galjuje èovjekovo srce. li æa koke. omoguæujuæi nam da zaboravimo ili da svijet drukèije perci piramo. Èini se da smo ust rojeni za izbjegavanje. Konzumenti se ka tkad nadaju da æe se tako pribli iti vi oj sili ili alternativnoj stvarnosti.npi prljav tina opæenito.. odnosno ljudi koji su prijetnja.kako bi zatomili glad i odagnali umor na velikim visinama. primjerice. bilo zboj obrednih ili posve rekre acijskih pobuda. recimo. koju bi se slobodno moglo prevesti kao »aktiviraj mozak. ili mo da uèenje izbje gavanja. opasne ivotinje . nego.40 Primijetio je da post oje tri vrste podra aja n koje smo se pripravni bojati. vino ima obredni vrijednost. uskladi se s okolinom i oslobodi se nevoljnog«. Stoljeæima prije. Mnoge religije. U treæu kategoriju spadaju podra aji koje je Seligman nazvao »iste vrsnima«. I sam sam ku ao koku kad sam poku avao suzbiti visinsku gl . Rimbaud s absintom.

tjelesna mas te broj prija njih konzumacija. osim to potièu niz promjena raspe lo ja. poput putova kojima se prenose neurotransmiteri dopamin i si rotonin. èesto stv. jer ga te ko razg raðuju. Èak se i t ari koje se konzumiraju u formalnijim okolnostima. Postoje brojne potvrde da su takori nakon takvih infuzija bolje pamtili put k roz labirint. Svaki obièaj koji sjedinjuj e ljude i èuva to jedinstvo koristan je za opstanak. razumnih èeonih re njeva. na visinu od 4800 metara ili vi e. imaju obrnuto djelovanje . poput pejotla i svete »trave« koj u pu e rastafarijan-ci. inhibiraju odredi na mo da na podruèja. kanabis. Ispitivanja pacijenat a s Alzheimerovom bole æu.tijekom bor ba i napada mo e nas uèiniti hrabrijima i odva nijima. poput kokaina i amfi tamina. koje grupno povezivanje èini lak im i trajnijim. Èesto se smatra kako »nisu ozbiljne«: nikotin. Predmeti mogu izgledati nepn porcionalni i mog u se javiti halucinacije. poput odgovornih. ri koje se gutaju ili pu e. primjerice kratkoroèno pamæenje. Isto bi se moglo reæi za mnoge druge opojne tvari. Neka su istra ivanja pokazala da osobe koje pu e imaju manje izgleda d a obole od Alzheimero-ve bolesti ili Parkinsonove bolesti. Jo bismo zabrinutiji tre 150 Èuvstveni um bali biti stoje pu enje meðu adolescentima u porastu te stoje postalo uobièajeno vidje ti djecu. p oput alkohola i lijekova za nesanicu. stoga æu se ogranièiti na p et tv. rijeè je o mje avini stimulirajuæih i smirujuæih d elovanja. a posljedice pu enja duhana dobro znaju i istodobno zanemaruju m lijuni ljudi. Pu en je cigareta jedan je od glavnih zdravstvenih rizika u SAD-t gdje pu i oko èetvrtine odraslog stanovni tva. Depresanti.jer. alke h ol. Na uèinak droge èesto utjeèe osno no raspolo enje osobe ili nj ezina sklonost depresiji ili anksioznosti. Opojna sredstva imaju dru tvenu svrhu.usporavaju psih ièke procesi poveæaju opu tenost. znog dru tvenog podrijetla uzima psihoaktivne droge. mo da ovisnièke osobnosti. Dakle. Uèinci nikotina u mozgu vrlo su slo eni. ne izaziv a gubitak inhibicije ili poveæanje agresivnost U odreðenim. a zimi nas mo e ugrijati. ukljuèujuæi ka nabis i kokain. poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu ili shizofrenijom.avobolju dok sam se uspinjao na Ande. Konzumacija droga obièno ima trojak uèinak na mo dane kemijsi procese.obo avanje. U ovoj knjizi nema dc voljno mjesta da se osvrnemo na cijelu paletu èovjeku poznati h psihoaktivni tvari. rabe u dru tvenu svrhu . i pobi ðuju druga. Samostalno pijenje smatra se obilje jem nesre tne.nesumnjivo smo tada nas mijaniji i opu teniji. pot . Pijenje u dru tvu veæi je u itak . nje tetno . Mnoga va na istra ivanja provedena su na glodavcima. mo da i mlaðu od dvanaest godina. ili èak na najuobièajenije uliène droge. dobrobiti i dru eljubi vosti. Moram pri znati da nije pomogla. poput amigdale i hipokampu sa. primjerici ne podnose dobro alkohol. Brojna su se istra iva nja bavila socijalnim aspektima pu enja i nedvojbeno je utvrðeno da su izgledi za pr estanak pu enja manji ako je osoba poèela pu ki rano u mladosti. pa èak i daje m. Alkohol takoðer mo e biti od privremene koristi . Usto. Tiskovne kampanje tvrd kako pu enje marihuane nije nimalo tetnije od opijanja. ecstasy i LSD. Takoðe na stvoreni do ivljaj utjeèu i okoln osti u kojima je droga uzeta. Nikotin Nikotin je jedna od najzagonetnijih droga. jer im se nikotin (u obliku otopine) mo e ubrizgati u odreðene dijelove mozga povezane s pamæenjem. konzumacija opojnih sredstava mogla bi djelovati poput sv ojevrsnog »dru tvenog ljepila«. èesto publiciranim sluèajevi ma. I geni imaju ulogu . Pobolj ava neke vidove kognicije. Pu aèi su veæinom mlaðe dob niskih prihoda i nerijetko lo ije obrazo ani. Svakog vikenda mlade r. èini se. Konzumenti mogu osjeæati da vrijem prolazi nevj erojatno sporo ili apsurdno brzo. potièu osjeæaje euforije. mijenjaju percepciju i osjete. Tijekom posljednjih godina konzumacija kanabisa toliko se pro irila da n< ke dr ave eksperimentiraju s »dekriminalizacijom«. Sti mulanti. Takoðer jejedna od najèe æe zlopc rabljanih. a time i na pona anje i percepciju. 149 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kako djeluju opojna sredstva? Krajnje pojednostavljeno. kako pu e na ulicama. Psihodeliène droge. suci su odbijali suditi osobam koje su tvrdile da uzimaju marihuanu iz vjers kih razloga ili radi smanjenja b( lova izazvanih artritisom ili multiplom sklero zom. raju osjeæaj energiènosti i ubrzanog toka misli. Va nom se doima èinjenica da s navika pu enja gotovo uvijek stjeèe prije odrasle do bi.mnogi Azijci.

Prema tom e. Dobro je poznato i da nikotin u znatnoj mjeri djeluje na raspolo enje. Takva istra ivanja. Alkohol Izmeðu ostalog. Ustanovili su da samo vjerovanje da pijete mo e . Premd iznimno va no. Tijekom pokusa dobrovoljci su nosili flaster koji je katkad sadr avao ni kotin. dvije funkcije koje najvi e oslabi nakon popijenog piæa (ili ne koliko njih). Ovisnici o nikotinu aktivnost u tim podruèjim pokazuj u kad im se javi elja za cigaretom te kad im se poka e kutija cigaret. S alkoholon je drukèija prièa. meðutim. Dio tih istra ivaèa ispitivao je i vezu stresa i nikotina. mo danom sustavu nagrada.vrdila su da bolje pamte i br e reagiraju nakon to su na ko i nosili mali nikotinski flaster. Alkohol takoðer izaziva oslobaðanje dopamina u nucleusu accumbensu. stres ili tjelesni napor. a u veæoj s vrlo uvjerljivim moæima sugestije. dokuèiti toène mehanizme djek van ja nikotina u mozgu. ono to psiholozi nazivaju »samopotkr epljujuæi uèinak«. naime. Ona imaju va nu ulogu u motorièkoj koordi naciji i budnosti. da vi e nikad neæet« okusiti ni kap. jer mozak p roizvodi vlastiti morfij u obliku endorfina spojeva koji se otpu taju kao odgovor na bol. zajedno s onima na ivotinjama koja nam poma u da evaluir amo temeljne mehanizme. upaljaè.poput onih unutar membrane ivèane stanice. Genski utjeca ji na djelovanje pu enja mogu imati va ni ulogu u rje avanju slo enih pitanja koje ta ovisnost nameæe. po navijamo ona pona anja koja nam nude zadovoljstvo. Pu aèi i nepu aèi. alkoho mo e poremetiti gotovo sve mo dane funkcije. Jedna cigareta ubrzava rad srca. a njegove su molekule elektriène negativno nabijene. Nema posebnih recep tora. Dio uèinaka alkohola mogao bi u manjoj mjeri biti povezan s kemijskim utje èajem na mozak. bilo nikakve primjetne razlike. pal stvaraju razlièiti geni. mogu imati terapijske implikacije. Tvari poput morfija ve u se na poseb ne mo dane receptore. veæa buc nost i opu tenost. koju bi s e moglo pripisati hormonima? Pu aèicama pod stresom.ne to bolja kognicija. Upravo j to. n drukèije se naèine pona a s razliè tim neurotransmiterima. Nikotin i pu enje cigareta znatno utjeèu na mo dana podruèja povezana s razinom budnosti . dakako. no pu enje. ima smirujuæe djelovanje. Ne treba ni spominjati da dobrovoljci nisu znali je li njihov flaster sadr avao nikotin. Studije na ivotinjama zbunjuju. Istra ivaèka skupina dr. Svaki od tih receptora razlièito utjeèe na rad mozga. a katkad neutralnu tvar. trideset mu karaca i èetrdeset èetiri ene. Mu karci »na nikotinu« bolje su podnosili bol. Psiholozi su te I 152 Èuvstveni um stirali osobe koje su dobivale dozu alkohola i one koje su vjerovale daje dobiva ju. Mo e se doima neobièno to razmjerno blagi uèinc i pu enja . Te receptore. Èini se da postoje brojni (najmanje dvanaest) recep tori u ivo tinjskim i ljudskim ivèanim stanicama na koje se taj sna ni duhar ski spoj mo e vezati. pa njegovo poèetno djelovanje do ivljavamo ugodnim Ta aktivnost unutar na eg sustava nagrada takoðer obja njava za to alkohol im. Taj je uzorak podruène mo dane aktivnosti vrlo slièa onome koji se javlja ko d drugih tvari koje izazivaju ovisnost. Pitanje je kon-trov ezno i razlièita su istra ivanja dala proturjeène rezultate. èak i p epeljara. no kod ena vidljiva uèinka nije bilo. to znaèi da ih privlaèe elek trièno pozitivna mo dana po druèja . dok tupo gledate u èa u otopljenog antacida. dobiva ktro okove. jer razlièit e vrste pokazuju razlièite stupnjeve olak anja bolova. primjerice .mogu biti pe rcipirani kao toliko sna na nagn da zbog koje su mnogu pu aèi u tolikoj mjeri »navuèeni« na nikotin. Postoji li razlika izmeðu mu karaca i ena. Jamnera s Odjela za psihologiju i socijalno pona anje pri Kalifornijskom sveuèili tu usporeðival a je mu karce i ene. ponajprije kod pu aèa duhana. to su. nevjerojatno je te ko. znanost pokazuje da æe vam za to trebati mnogo snage. razlog za to su istra ivanja ovisnosti opæenito toliko v a na. Dakle. Drugim rijeèima. Zanimljivo je da nikotin takoðer smanjuje osjetljivost na bol. mo da zato to istra ivaèi nis vijek u obzir uzimali spol ispitanika. no zapravo su pile èisti tonik. no istra ivaèi su to uzeli u obzir i zakljuèili da su utvrðeni uè nci izravno uzrokovani djelovanjem nikotina. neovisno o tome jesu li uzimale kontracepcijsku pilulu. ma koliko se od luèno kleli. brzina rada srca ili krvni tlak nisu se poveæali kao nepu aèi cama. nekim kompulzivnim repetitivnim pona anjima te naèi151 nom percepcije nekih osjeta. alkohol sna no utjeèe na podruèja mo danog debla koja nazi vamo locus coer uleus i rafe jezgre. nimalo iznenaðujuæe. Izmeðu pu aèa i nepu aèa nije.

od kojih se za ezd set smatra da izravno djeluju na mozak. sve su one u ovome ili onome dru tvu (uz velike opasnosti po konzumente) rablj ene zbog svojih psihoaktivnih svojstava. paracetamol. limenke za pohr anu i modne stvarèice s prepoznatljivim nazubljenim listom Cannabis sative. u kojem velil ulogu ima hipokampus. Na iroko dostupne sitnice za njegovu konzumaciju . 2003. slikara i si. No dan as. U devetnaestom i poèetkom dvadesetog stoljeæa alkohol je. koji anesteziolozi rabe kako bi razbu d pacijente nakon anestezije. Mnoge druge tvari. profinjenu elitu glazbenika. jedna od uloga hipotalamusa je regulacija apetita .. Iz toga mo mo stvoriti opæenitu sliku kako ta droga mo e utjecati na razlièite fu nkcij Primjerice.konzumer k anabisa vrlo èesto izjavljuju da osjeæaju jaku glad. Poèeci konzumacije kanabisa u obliku marihuane ili ha i a se u davno u povijest. Pamæenje. crijevnih tegoba i. Nadalje. obièno obliku konjaka. te na mornare u velikim lukama. Kokain se dobiva od listova grma. t akoðer se proizvode izravno iz biljaka . Sjeæam se svojeg iznenaðenja kad sam 1963. u z ugoc koju droga izaziva.pokazu ju u kolikoj je mjeri uzimanje te droge postala »normalna« aktivnost. Sve to unesemo u organizam ima neki uèinak. recimo. malom mozgu. Ol èavali smo ga dr ati na o djelu Londonske bolnice dok sam ondje bio specija zant i vrlo je dobro razbuðivao lijeènike nakon te ke noæne smjene. Cak i prekomjerno pijenje vode iz najèi æeg planinskog izvora nosi opasnost . koje obavljaju mali mozak i bazalni gangliji. obrastao i smrdljiv u Kabul. Do 1960-ih. kanabis oslablju motor ièke funkcije. neke vrlo jaki otrovi. njegova je upor aba uglavnom bila ogranièena na malu. a mo da u obredne svrhe. Indiju i Daleki istok. Kanabis U Britaniji se kanabis.u ekstremnom bi sluèaju izaz valo smrt. THC tim podruèjima smanjuje uèestalost okidanja ivèanih sta nica. Uzgr ed. odnosno asasinima: profesionalnim ubojicama na plaæi arapskog sultana) koz umirali su smolu ka153 Robert VVinston: LJUDSKI UM nabisa i prièali o natprirodnim do ivljajima. No jo nam nije posve jasno kako THC djelovanjem u mozgu stvara mnoj ugodne uèinke k anabisa. Alkohol takoðer ima medicinsl povijest. lijekovi protiv bolova .. izmeðu est i jed naest posto rtava kobni h nesreæa u krvi ima THC. primjerice Maroko. hipijevske rajeve. Prema pod cima amerièko g Nacionalnog instituta za zloporabu droga.dobiva se izravno iz glavic a. Kanabin idni receptori prisu . Kanabinoidi potièu oslobaðanje dopamina i to se djelovanje. bizarno. bazalnim ganglijima i hipotalamusu. Kanabis se èesto prikazuje kao »prirodna« i sigurna alternativa drugim drogama. vidio koliko se konzumira u Afganistanu. kad su osobe poput mene poèele putovati u t zv. rastres enosti. poput aspirina. kodeina. no »prir odno« ne znaèi »sigurno« ili »bezopasno«. Lijeènici prestali davati tinkturu kanabisa protiv b olova zato stoje pri oralnoj primje imala vrlo promjenjivu apsorpciju i to nije b ilo standardiziranih pripravak ekstrakta te biljke. Ne bi nas trebala zavesti pomisao da »pri rodno« uvijek znaèi »dobro«. mo d a kao terapiju za bolove.biti dovoljno da stvori mnoge simptome pijanosti. poput seksualnog uzbuðenja ili a gresivnosti. poput osjetljivije percepcije i opu tenosti.. konzumacija kanabisa znatno oslabljuje.ku-kuta. U mnogo novije doba. Navodi se daje rabljen u medicinske svrhe. Opijumje »prirodan« . za lijeèenje reumatizma. Najrani ji su spomeni naðeni u kineskim tekstovima iz 2737. Kanabinoidni receptori najbrojniji u hipokampusu. tetrahidrokanabini Istra ivanja provede na 1980-ih i 1990-ih pokazala su da su cijelim mozgo rasporeðeni posebni receptori za THC. u Bri taniji èesto propisivan zbog svojih ljekovitih svojstava. lule. kratka etnja londonskom tr nicom Camden svjedoèi o drukèijem stanju. Najjaèi je THC. Kr. pisci popu t Baudelairea i èlanovi njegova zloglasnog kluba Club des Hachichins (nazvanog po ha i inima. do av i odrp an. mo e blokirati lijekovima koji blokiraju opijate sliènog dj lovanja. konzumira gotovo j ednako èesto poput alkohola. Kanabis sadr i vi e od èetiri stotine kemijskih spojeva. u obliku tableta bili su djelotvorniji. ponajprije meðu dijelom mlaðe populacije.cigaretni papir. muskarin i atropin. takori ko maje THC davan tijekom osam mjeseci imali s u gubitak hipokampalnih st nica jednak onome koji bismo normalno oèekivali kod dvo struko starijih l kora. Usto. pr. Jedan takav lijek je nalokson. Iskapanja grobova u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku pokazuju da su d revni narodi vjerojatno posipali sjemenke indijske konoplje na u areno kamenje.

briljantan akademik s mog sveuèili ta i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1967. jedan parlamentarni èinovnik. > tu valja napomenuti kako droga ne utjeèe na svakoga jednako . Mnogi konzumenti navode osjeæ je letargije i bezvoljnosti. Za sam o est mjeseci od objavljivanja izvje æa. sami uzgajali. neposredno uoèi konferencije. Neke procjei govore da veæina tableta koja doðe u Bri taniju i koje se danas prodaju po cij ni od dvadesetak do stotinjak kuna potjeèe i z nizozemskih laboratorija. naravno. posebice ako su ga. ali ne u vijek ugodne. Drugi pak imaju vidne i slu ne halucinacije. Svako parlamentarn o povjerenstvo prigodom objavljivanja novog izvje æa sazove tiskovnu konferenciju. pogrije io. Jedino mo emo r eæi kako se èini da su neki ljudi predisponirani za odreðeni uèinak. do policijskog izvje æa u kojem se navo di kako se u Velikoj Britaniji svakog kenda konzumira dva milijuna tableta. i 1985. list Observer objavio je kako je do . a pr izvodna im cijena iznosi kunu do dvije. Izmeðu 1977. brzo je stekla upo te u mladenaèkoj kulturi. no i kad je ni je prodavala. vladin je ministar u potpunosti odbacio zakl juèke povjerenstva. te koæa s vidom i tremora. istaknuo da æe novinari zacijelo svakog o d nas u povjerenstvu pitati jesmo li probali kanabis. muènine. koji je inaèe sjajno organizirao rad povjerenstva. jer legalno nije bi o dostupan. To znaèi da se u sinapsama zad ava poveæana kolièina s . Vrlo nam je taktièno sugerir ao da bismo trebali razmisliti to æemo odgovoriti. sprjeèava re apsorpciju tog neurotransmitera. Popularno z vana ecstasj. no lij je iz nama nepoznatih razloga ostao zaboravljen. ponajprije oni s bolestima ivèanog sustava.jer bi za uporabu droge u medicinske svrhe bila. Na kraju rada povjerenstva zbila se ijedna duhovita anegdota. To j e dvostruko vi e od podatka koji 1999. npr. ili eks ili bombon. nekolil je eksperi mentalnih terapeuta dobilo dozvolu da ga testira u psihoterapijski tretmanima. osobito ako su u pr o losti imali neku psihièku bolest. Drogu je prva patentirala njemaèka farmaceutska tvrtka Merck 1913.42 Tema je do la na red jer su mnogi pac ijenti.. ni amerièki kemièari.tni su unutar mo dane kore. jedno je parlamentarno povjerenstvo britanskoga Gornjeg doma razmat ralo primjenu kanabisa u medicinske svrhe. dakako. Amerièki k mièar Lenny Bruce rekao je daje izbjegavao kanabis jer gaje èinio iznimr razdra ljivim i hiperaktivnim. Smatra se daje Merck htio razviti supresant apetita. iznio Europski centar za praæenje droga. i. Priznajem da sam bio jedan od »njihovih gospodstava« koji su u davnoj pr o losti imali nekih manjih iskustava s uèincima te droge. multi-plom sklerozom.« I zatim prilièno èeznutljivo dodao: »Kaka je?« 155 Robert Winston: LJUDSKI UM Ecstasv Od kraja 1980-ih meðu poklonicima odreðenih vrsta plesne glazbe omiljei je postala s intetièka droga pod nazivom metilendioksimetamfetamin ili ski æeno MDMA. pa ne bi trebalo biti nikakvo iz nenaðenje ako postoje i nesretni pu. Neki osjete stvarnu tjeskobu. uzim ali kanabis kako bi ubla ili simptome poput bolova. zadivljujuæi osamdesetogodi njak. Lord Porter. Povjerenstvo je izrazilo puno suosjeæanje s njihovim st anjem i vladi preporuèilo urno pokretanje klinièkih ispitivanja kanabinoida . odgovorni za daleko vi e smrti i bolesti od b ilo kojeg okolinskog èimbenika.aèi kanabisa. Jo nije potpuno jasno zboga èega je uèinak toliko razlièit. Kak o je droga bivala sve popularnija. mehanièka odluka rezult atje negativnog stava prema svakom obliku konzumacije droga u na em dru tvu . Time su riskirali tu bu i zatvorsku kaznu. Dok sam sjedio ondje razmi l jajuæi to bih mogao priznati. Kad za koga ka emo da »nije veseo pijanac«. oèito eleæi da damo ne odveæ kontrover an odgovor. to mo e biti posljedica s metnja u tom podruèju. pa bi bilo kakva smetnja u nc malnim kemijskim procesi ma u njoj izazvala promjene u procesima mi ljenj Kanabis bi mogao djelovati i na c rnu jezgru.osim a lkohola i cigareta. nagnuo se p rema meni i apnuo: »Nikad nisam probao kanabis. postanu paran 154 Èuvstveni um idni i osjeæaju se progonjeno. mislim. podruèje u bazalnim ganglijin odgovorno za nastanak voljnih postupaka. Godine 1998. N o tijekom 1980-ih naèina pripreme lijeka domogli su se ileg. Takva predvidljiva. koji su. T om je prilikom. Glavno djelovanje cato^jaumozgu vezanje je na serotoninske receptore. mislimo da na njega alkohol djeluje ponajprije negativno. Sijeèn ja 2002. nu na dekriminalizacija.. organizirani k minal preuzeo je njezinu masov nu proizvodnju i distribuciju.

Konzumenti opisuju o sjeæaje goto\ religijske snage . Da citiram mladog konzumenta ecst syjau Observerovu èlanku: »To je na jbolje. Drugo. Jesu li sve te smrti bile izravna posljedica ecstasyja i dalje je ot voreno pitanje. recimo. a time i smanjenje m kazna za posjedovanje i preprodaju. uzrokuje su avanje krvnih ila. izmeðu ostalog. do ivljaj koji iskuse katkad im izazo1 pretjeran osjeæaj svrhovit osti i va nosti. Ustanovio je da èak svaki peti nov i konzument do ivi odreðen gubitak pamæenja. o tim se smrtima mnogo govorilo u medi Èuvstveni um ma. Prvo. pak. Visoke zarade u cijeloj prièi znaèe da postoji velika opasnost nesavjesnog pon a anja raspaèivaèa. simptome primijeæene kod konzumenata. skroma akademik. na temelju èega 1930-ih proizveo ergo metrin. Dr. kao i veæu energiènost. LSD Drvene rezbarije iz srednjeg vijeka prikazuju fenomen poznat kao »oganj sv. a to.erotonina. smrtnost povezana ecstasjjem razmjerno je niska. Osim toga. Policija redovito plijeni tablete za koje se poslije ispostavi da su lijekovi za pseæe crijevne parazite. op. mi iæne grèeve. za razliku od kokaina ili heroina. Posve opravdano. n ego raspola u nekim nepouzdanim podacima s Interneta. Taj lijek kontrahira maternicu i njezine krvne 2 le toliko uèinkovito i po uzdano daje spasio milijune ivota diljem svijeta. Britanska je policija.kao stoje sluèaj s alkoholom. Bilo je poziva za izdvajanjem ecstasjja iz skupine te kih droga (va eæi hrvatski kazne ni zakon ne poznaje razliku izmeðu lakih i te kih droga. gljivice ko raste na ra i. Zagovornici promjene tvrdili su da nema do kazane povezanosti izmeðu ecstasjja i nasilja . najpozitivnije iskustvo mog ivot ivot mije bolji. Takve su epizode 157 Robert VVinston: LJUDSKI UM vjerojatno bile izazvane konzumiranjem tvari pod imenom ergot. izvijestila samo est rtava. p. Za mene najuvjerljiviji dokazi protiv svrstavanja ecstasjja meðu lak e droge potjeèu i z neuroznanosti. Te ko krvarenje nakon poroda da . to mo.43 Utvrdili su da su promjene na ser otoninskim neuronima trajale do sedam godina nakon prestanka uzimanja ecstasjja te da su o teæene ivèane stanice nakon oporavka èesto bile abnormalne. Ergot. a bolnijima ih je uèinila èinjenica da su umrli veæinom bile mlade osobe na pragu zrele dobi. jeftinijih opojnih spojeva.). a sebe i okoli svijet percipiraju kao lijepo ureðen uzorak meðusobno povezanih pojava. djelovanje povi ei razine serotonina na hipotalamus i mo dano deblo uzrokuje gubitak apetit. moj biv i ef te briljantan kirurg i potpun. psihièkih stanja razmjer no sliènih onima koja p sti u mistici i u ivatelji odreðenih droga. Antuna« u kojem cijela naselja obuzme svojevrsna kolektivna mo dana groznica. George Hatzid imitriou i njegove kolege s Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje u Bethesdi proveli su neka va na istra ivanja na majmunima. do 2001.vide stvarnost onakvu »kakva ona doista jest«. Redovita uporaba remeti mo danu sposobnost trajne proizvodnje serotonina. ne tjera konzumente u kriminal radi financiranja navike. to izaziva poti tenost i nesanicu. taje brojka ipak vi a od populacijskog prosjeka (svaki peti Britanac). On je zaslu an za sintezu aktivne tvari u ergotu. pa ljudi ple u na ulicama dok se ne sru e od iscrpljenosti. Ecstasj takoðer poveæava koncentraciju i zaustavlja reapsorpciju dopamin To obja njava jo dva njegova uèinka. ecstasj nipo to nije sigurna d roga. O spu tanju ecstasjja u skupi nu lak ih droga uopæe ne bi smjelo biti govora dok se ne sazna vi e o njegovim tetnim n uspojavama. U usporedbi s procjenom broja redovnih konzumenata. Istra ivanje britan kog Nacionalnog centra za ovisnost ustanovilo je kako je vjerojatno da æe svaki èetv rti redoviti konzument razviti ozbiljan psihijatrijski poremeæaj. Andy Parrott sa Sveuèili ta East London ispitivao je kratkoroène i du goroène uèinke ecstasjja na mo dane kemijske procese. u mnogih konzumenata izaziva z dovoljstvo i ele ga pon ovno uzeti. Tvrdil i su takoðer da. izaziva kratkoroèno pozitivno ra polo enje i srdaènost. Jedna od najdivnijih osoba koju sam imao prilike upoznati bio je profesor Chassa r Moir s Oksforda. dovesti do mo dani smetnja i te koæa s krvnim optokom. tablete za oksigenaciju akvarija ili table te s visokim razinama drugih. Uzimanje bilo koje tvari nepoznata podrijetla nosi oèite opasnosti .« Visoke razine dopamina op a ene su kod osoba koje pate c manije i psihotiènih deluzija. Kao tvar koju proizvode pojedinci koji mo da ne posjeduju ni ud benik iz kemije. Premda su izgled i za pojavu psihijatrijskog poremeæaja i u opæoj populaciji visoki.

kemièar Albert Hoffmann nehotice je malu kolièinu p rolio po ko Njegov opis onoga stoje uslijedilo u ao je u legendu.« Imam samo svoj mozak da protumaèim svoj mozak. Jedna je vicarska farmaceutsl tvrtka potkraj 1930-ih poèela s ist ra ivanjima moguæih terapijskih uèinaka e gota. O do ivljajima pod LSD-om postoji brojna literatura. voditelj je kruto opisivao izoblièenja prostora i vremena.. dana nje uobièajene uliène doze LSD-a . naravno. do ivjeli ne to to bismo mogli nazvati stapanj em sebe i drugih. doblja suzdr avanja i sljedovanja. Na put su po l i biciklima jer su vladale ratne nesta ice goriva. Obuzeo me demon. Si sjeda [koja je Hoffmannu donijela malo mlijeka]. Dok j e droga sve jaèe djelovala na njega. »Pozn ti predmeti i komadi namje taja poprimali u groteskne. èini se. u drugo vrijeme. èak i kad se pomièu. S drug . Neki su konzumenti. misleæi da ne djeluje. Svejedno. Istina. To je. potaknut Hoffmannovom prièom. »Svaki poku aj da prekinem raspadanje vanjskog sviji ta i r astapanje svojeg ega doimao se uzaludan. Stvari mogu biti neproporcionalne . T jekom 1960-ih.«44 Nakon ove zabrinjav. neg zlobna. .« Hoffman ka e ako je j< zovitiji od izoblièene percepcije vanjskog svijeta bio osjeæaj radikalne p romji ne u njemu samome. vrhunac dosti e otprilike èetiri do pet sati nakon uzimanja. Katkad su zaleðen i u prostoru. Konzumenti LSD-a navode niz psihièkih fenomena. U 1 960-ima britanska je televizija poku ala doèarati tripna acidu u emisiji s dvojicom uljudnih voditelja u sivim odijelima. Na vrhuncu djelovanja konzumenti mogu osjetiti niz neobiènih senzacija. Odluèili smo naposljetku da bi to moglo izgledati neodgovorno. izoblièenja vida paralizu. Zvuèi poput najgore noæne mori No 1960-ih lijek nije bio stigmatizir an kao danas. pravim primjerima BBC-jeve kole. umnogome nalik psihièkim stanjima o kojima su mistici pisali stoljeæima. LSD s naveliko uzimali poklonici hipijevske kulture. juæe prièe o opsjedanju t e ko je povjerovati daje ta droga. Mnogi su svoja iskustva izjedna 158 Èuvstveni um èavali s mistiènim stanjima kakva opisuju istoèni filozofi i religijske osobe. pa se vi e nisu do ivljavali odvojeni od vanjskog svijeta.prijatelj je proveo veèer sjedeæi u naslonjaèu i smijuæi se svojim golemim dlanovima. u mnogim krajevima dobu neogranièena optimizma. Vizualna i prostorna izoblièenja su najèe æa. to mo e biti opasno jer ljudi.siæu ne su u odnosu na ono to su uzeli Hoffmann i Leary. a zapadno je d ru tvo izlazilo iz poslijeratnog ra. Èetrdeset minuta poslije Hoffmann je osjetio vrtoglavicu. Preko Beresfoi da droge se domogao predavaè na Harvardskom sveuèili tu Timothv Lear koji je u tom dobu prouèavao uèinke halucinogenih gljiva. pak. Emisijaje bila iznimno zabavna zbog svojeg ozbiljnog i vrlo istinitog pristupa temi. Jedno j e vrijeme èak pokusno rabljen u psihijatrijskim bolnicama kao lijek za depresiju i shizofreniju. dietilamid lizergii ske kiseline. Toliko se zabrinuo daje zamolio jednog od laboranata da ga odveæ kuæi. uopæe mogla pos tati popularna.nas je rijetkost. kupi je odreðenu kolièinu d oge od vicarske farmaceutske tvrtke. paje Ho fmann do dolaska kuæi veæ p oèeo pro ivljavati zastra ujuæe senzacije. predmeti kao da imaju auru. i ku ao je s kock com eæera. prijeteæe oblike. Mladi su ima li ne to vi e novca i vremena. Sad kao na zid nailazim na poznatu te koæu. Sv. Augustin prilièno ju je lijepo sroèio zapisav i: »Ne mogu pojmiti sve to jesa m. drugo mjesto. tuga. Nisam probao LSD. odluèe uzeti jo . Kriminal povezan s drogam bio je mnogo manje ra iren. Djelovanje je spor o. prenijeti samo njihov do ivljaj. Istra ivaè-kemièarjohn Beresford. a èiji opisi mogu.. podmukla vje tica pod arenom krinkom. temu koja se neprestano ponavlja u ovoj knjizi. Ergot je zatim postao sastojak nekih o d prvih uèinkovitih lijekova za m grenu. vi e nije bila gða R. ili ostavljaju trag kad se pomièu. od kojih su poneki jo u uporabi. Learvja se iskustvo toliko dojmilo daje naruèio jo sto grama.osjeæaji velike sreæe pr te bez oèit razloga. gotovo kao da èita neku ozbiljnu vijest. poput Vrata percepcije Aldous a Huxleyja. uèinci droge mogu biti veoma sna ni èak i u tako malim dozama. pa se moram osloniti na opi se osoba koji jesu. u zraku se osjeæala sloboda. èak i strava. Poku avajuæi izdvojiti druge njegoi sastojke. Konzumenti takoðe r opisuju nagle i neobja njive promjene raspolo enja . U jednoj fazi planiranja tele vizijske serije Ljudsko tijelo netko je predlo io da bih mo da ja rado proveo taj po kus. a katkad ih zamijene zle slutnje.izmeðu osamdeset i sto mikrograma . Odvede sam na drugi sv ijet. primjerice da nemaju masu ili da su priljubljen i o tlo. Svoja iskustva mogu prenijeti sam o rabeæi pojmove iz svojeg iskustva.

mo neuronski put izmeðu nagradnih sredi ta i sjeæanja na to iskustvo. Dakle. Mogli bismo .e strane. duboko u na osobni sustav nagrada. Veza i. Prema tome. Malo se zna o uèincima LSD-a na kemijske procese u mozgu. pa konzumenti moraju prièekati nekoliko tjedana do idi æe doze e le li sa sliènom kolièinom do ivjeti isto djelovanje. podruèje mo danog debla pokraj rafa jezgara. nakon to se oslobode ovisnosti. Kako je to moguæe. toènije na va nu ulogu d( pamina u podruèjima poput nuc leusa accumbensa i snagu uvjetovanja. mogu izazvati fiziolo ke promjene povezan s ustezanjem. Crack. tj. ustvrditi kako LSD ima dvojako djelovanje èini nas iznimno usredotoèenima n a osjetne podra aje iz okoline. jer je rijeè o mo danom podruèju povezanom s buðenjem i sp vanjem (vidi gore). podruèjima povezanima s motivacijom. osobito zateknu li se u istoj okolini. Robins je na istim vojnicima proveo kont rolno istra ivanje po njihovu povratku u SAD i utvrdio da se 95 posto prija njih ovi snika prestalo drogirati. Kad su u jec 160 Èuvstveni um noj studiji biv im ovisnicima o kokainu prikazana pomagala za konzumaciju. na osobito je zlu glasu zbog izazivanj sna ne udnje. Pijenje alkohola ne rijetko smatramo razmjerno beznaèajnim. dolazi do ga enja neuronske aktivnosti u rafa jezgrama. ako na a tijela ne stvaraju potrebu za odreðenom tv. Locus coeruleus. nego mogu izazvati trajne posljedice. S druge strane. Alkohol mo emo smatrati tipiènim primjerom. Kad su ih odvojili o d njih. Tu spadaj kanabis i ecstasj. do ivljavaju tjeli sne siptome ustezanja (ap stinencije). ba kao to meskalin. heroina i morfija. toliki vraæaju dr ogama. ri? Odgovor na s vraæa na mo dani sustav nagrada. nalikuje neurotransmiteru noradrenalinu. Uvrije enoje mi ljenje kako kokain. Polovica su bili èesti konzumenti opojnih d roga. N uspiju li dugotraj ni konzumenti doæi do doze eljene droge. skanovi mozga otkrili su aktivnost u prefrontalnoj kori i prednjem dijelu cin-gularne v ijuge. dakle. a na e mo gove prisiljava da te informacije tumaèe kao u snovima. Zahvaljujuæi siæu nim okolinskim znakovima. èini se kako se tolerancija na nj> g a razvija vrlo brzo. Drogaje kemijskom strukt urom slièna serotoninu. prouèav ao je 898 amerièkih vojnika u Vijetnamu. Kad se upustimo u bilo koji oblik ugodnog pona anja. LS vjerojatno uvodi mozak u stanje budnog sanj anja. Ostavimo sad po strani izgubljene radne dane zbog alkohola. Stupnjevi ovisnosti Smatra se da LSD ne izaziva ovisnost. obl ik kokaina. Epidemiolog Lee Robins 1971. Doista. rafe jezgre pokazuju sliènu neaktivnost. Damo li tak1 droge t akorima. postaju pretjerano osjetljivi. primjerice opijuma. Kad takorin podra imo to podruèje. Opæenito govoreæi. razumjeti za to se. i kanabis nemaju takva svojs tva. stoga. I najmanji ih podra aj 1 ko prenerazi. Njih 225 izvijestilo je o simptomim a svojstvenima ovisnosti o tim drogama. ula. njihovi su ih mozgovi poticali da podu tra iti drogu. Znamo tak oðer da æe takori sami sel davati svaku tvar koja jednako djeluje na njihov nucleus a ccumbens. tim su vojnicima svi znakovi ili okidaèi zbo g kojih su se htjeli domoæi droge bili povezani s Vijetnamom. halucinogena dro159 Robert Winston: LJUDSKI UM ga iz èarobne gljive. Primjerice. èajnih lica i igala i èak ulica g dje je droga kupovana. Kokai izravno uzrokuje poveæanje razine dopa mina u nucleusu accumbensu. opæenito se osjeæajuæi tek »èudn o«. Razlog ne popravljive tete djelomice mo e biti to stalno jaèanje ne-uronskih veza trajno mijenja funkcioniranje uma. i droge poput he roina i alkohola smatra se da izazivaju vrlo sna nu ovisnost. pop ut ubrzanog rada srca i povi enog krvnog tlaka. no konzumenti izjavljuju da i o njima razvijaj jednaku ovisnost. Tijekom R EM spavanja. Rijeè je o kudikamo najzloporabljivano . potreba za drogama je nestala. medu njih mo e biti toliko jaka da ovisnici o heroinu i kokainu katkad na vod da sna no ude za drogom veæ samo ako se naðu u okolini sliènoj onoj u koje su se drog irali. u prisutnoj halucinoge nih droga poput LSD-a poèinje raditi u petoj brzini. stvar. ecsta. Lako je. kad sanjamo neke od najèudesr jih i naj ivopisnijih snova. 1 je zanimljivo. mnoge osobe uzmu LSD i uglavnom ostanu sjediti. prizori zrcala i srebrne folije. gotovo sve psihoaktivne droge koje mijenjaju percepciju ne samo d a imaju trenutaène tetne nuspojave. a pripitost pomalo komiènom.

nasi lno pona anje. s< cijalnu kogniciju i pona anje. Njihov i su rezultati jasno pokazali daj kritièno o teæenje nastalo u ventromedijalnom podruèju prefrontalne kor To je podruèje koje u najmanju ruku djelomice nadzire obradu èuvst ava. Otkad je godinama po nj govoj smrti dr. Phineas Gage du u nije izgubio vlastitom pogre kom . Mo da. poput jezika. koja obraðuju drug vi dove kognicije. Jasno je daje za to bilo nu no i podrobno znanje o ustroj suvremena mozga. naravno. Zanimljivo je i to o teæeno podruèj ima veliku gustoæu sero inskih receptora. Posljedice alkohola mogu biti jedn al ozbiljne kao ponavljane ozljede u boksu ili. naposljetku. Istra ivanja na majmunima. kohola sna no utjeèe na razvoj djeteta u maternici. pa nadzor pr ednje kore progresivno nestaje.). te ka ozljeda glave. Izuzmemo li uèinke na druge va ne organe poput srca i jetre. op. muèninu. gubi tak pamæenja i slabljenje intelekta. stupor (stanje k ad je osobu gotovo nemoguæe probuditi) te komu. no najveæim je dijelom depresan t sredi njeg ivèanog sustava. Harlovv dao iskopati lubanju. noæne more i h lucinac ije postaju uobièajeni simptomi ustezanja. Remeti djelovanje neurotransmitera GABA-e. te epileptièke napadaje koji ne reagiraju uvij< na antiepileptik e. zajedno su sa suradnicima uspjeli rekonstruir ti sedam moguæih putanja ipke kroz mozak. valja spomenuti kako u mojem podruèju medicine zlouporaba. znanstvenici su stv< rili potpunu sliku. Isprva se doima poput stimulanta. Tim iznimnim for enzièkim postupkom Damasijevi su uspji li pouzdano procijeniti putanju ipke. Vi e od petnaest posto Britanaca koji zatra e pomoæ u hitnim slu bama ili na traumatolo kim bolnièkim odjelima imaju ozljede povezane s alkoholom. (U hrvatskim se bolnicama od bolesti izazvanih alkoholom godi nje lijeèi izmeðu pet i deset tisuæa ljudi. Pojedinosti nisu nimalo ugodne. dvije s putanje odmah iskljuèili. Dulja konzumacija dovodi do propadanja mo danih tki\ ponajprije malog mozga zbo g pomora Purkinjeovih stanica. delirij. morala ostati neo teæena. na me. mjesta nedostajuæeg kutnj aka i malih k hotina na lijevoj strani lica.s iznimkom trenutka dotad neuobièajene nepa nje. Korisne podatke do bili su bri ljivim pregl dom otvora na lubanjskim kostima. poput nekih od pacijenata nad kojima je obavl jena prefrontalna lobotomija. o teæenja ivaca te paraliz Naposljetku. dosljedno pokazuju da agresivn i i nekooperativni majmuni imaju niske r. ona se pomno èuva u Harvard Nedavno su Hannah i Antonio Dam asio objavili zanimljivu ponovnu procj nu Gageovih ozljeda.rezultira smræu u jednom od svakih dvadeset sluèajeva.45 Nakon to su fotogra firali lubanju izvana i iznutra te pomno izmjerili. Kad osobe koje intenziv no 161 Robert VVinston: LJUDSKI UM piju nakon otprilike pet godina razviju ovisnost. Premda bismo poglavlje mogli okonèati i turobnije. Ustezanje takoðer izaziva n obuzdan tremo r udova. procesom eliminacije. a normalnosti glave i lica te rada mozga. zbunjenost. Premda u poèetku m o e izazvati osjeæaj sreæe i ugode. poput èinjenice daje Gageu poslije ozljede govor osta oèuvan ( to znaèi daje Br ocino podruèje bilo nedirnuto). Pomoæu trodimenzionalnog modeliranja mozga prikladne raèunalne obrade. 163 esto poglavlje . izmeðu ostal og. zatim do neishi njenosti uz slabljenje vida. nemoguænost koordinacije pokreta. No pokrajnja su podruèja.j drogi diljem svijeta i o drogi èiji su negativni uèinci vidljivi u zdravstvenim sl u bama gotovo svih zemalja. Godi nje u Engleskoj i Walesu zbog izravnih posljedica njegova djel ovanja umre vi e od pet tisuæa ljudi. pomnom dedukcijom te znajuæi osnovr klinièke info rmacije. a zatim te mjere usporedili sa eljeznom ipkom. Izaziva. posvetili i se prouèavanju tragova na lubanji. alkohol najveæe promjene izaziva u mozgu. p. sposobnosti raèunanja i na e percepcije osol nog prost ora. Premda nipo to nije potpun popis strahota. pomraèenja. a od posljedica konzumiranja alkohola u Hrvatskoj godi nje umre vi e od 2500 osoba. Kako nije bilo nikakve infekcij to znaèi da ipk a nije probila tekuæinom ispunjene mo dane upljine. Naposljetku. Alkoholna koma nije zanemariv prob lem . 162 Èuvstveni um zine serotonina. dobr o dokumentirane posljedice su i d mencija izazvana gubitkom kortikalnih neurona. Oko 25 posto mu karaca primljenih u bolnice kao hitni sluèajevi ondje su zbog zlopo rabe alkohola. vratit æemo se nakratl jadnom Phi neasu Gageu i dati mu zavr nu rijeè. alkohol izaziva gubitak emocionalnog nadzora.

no t o je vjerojatn izmislio. Istodobno se odvija temeljit. pa nastaje cijev unutar cijevi. Prema njegovim zap sima. Otprilike od te toèke pa do roðenja dolazi do golemog p oveæanja mo dane mase. Kako bi to doznao. a drugom da ode u lov. Prema Herodotu. preci Grka. ali ni latinski niti grèki. Iduæegje jutra obojicu dao rasp oriti pred svojim oèima. Veæina se aktivnih podruèja kod novoroðenèadi odnosi na osnovne mehaniz- . Fridrik je jednom pr ilikom izabrao dva mu karca. pa dolazi do razdvajanja prstiju. srednji i stra nji mozak. Pozorno je promatrao sobu izvana. nemilosrdan proces uklanjanja vi kova zvan apoptoza. Jako je volio provoditi pokuse. pobrinuo s da njegovatelji budu gluhonijemi. Najprije se prednji kraj neuralne cijevi razdvaja u tri dijela: pre dnji. Nakon sedam tjedana svaka se od tih tvorba ponovno dijeli. sa stra i rima koji im se nikad nisu obraæali. U drugome smo poglavlju ukratko objasnili za to su Fridrikova prèkanja bila osuðena na neuspjeh. nadajuæi se da æe uhvatiti trem ta k u kojem æe du e mu karaca napustiti njihova tijela i pobjeæi. car je dao zatvoriti dva osuðenika u hermetièki zatvo ren prostoriju. no izgleda da mu se divio. Psan tik je ote o dva novoroðenèeta i dao ih odgojiti u potpunoj izolaciji. Kako bi bio posve siguran da æ njegovi ljudski zamorci biti potpuno izolira ni od ljudskog govora. no zbog apoptoze veze u tkivu vrlo rano odumiru. U maternici se mozak poèinje razvijati dva tjedna po zaèeæu. Oèekiva je da æe djeca progovoriti hebrejski. a zatim jed nome naredio da poðe spavati. obilato ih nahrani svakojakim delicijama. a iz stra njega leðna mo dina. jer su se svi Fridrikovi uposlenici bojali proturjeèiti c aru. na grèkom znaèi »opadanje li æa«. svake minute nastane do 250 tisuæa ivèanih stanic a. svima nam je zasigurno poznat o kako raste punoglavac. Apoptoza. Najbolji primjer kojeg se mogu sjetiti razvoj je dlanova. Nadahnuæe je na ao u H< rodotovoj prièi o egipatskom faraonu Psamtiku I. na frigijskome »kruh«. Apoptoza je prisutna u svim organima. Iz prednjeg kraja te neuralne cijevi razvija se moz ak. U iznimno ogranièenim uvj etima u kojima su rasla gubila su inteligenciju i sposobnost uèenja. Fridrik je odluèio ponoviti pokus. . U mater nici dlanovi isprva nalikuju lopaticama. prva rijeè koju je jedn od djece izgovorilo bil a je »becos«.Jei nogaje dana tako svoj dvor ispunio poznatim astrolozima i uèenjacima. Mozak u maternici Mozak se u maternici razvija naglo. No Fridrik II..) slovioje kao znanstvenik-amater.1250. a nakon dvije godine dosti e osamdeset posto te ine o draslog mozga. Takoðer. Dvorski I jeènik zakljuèio je daje spavaè doista bolje probavio hranu. one se neæe pravilno razvijati i njihov e æe neurone preuzeti druge funkcije. Rasti nastavlja i po roðenju.neuralna ploèa.Uèeni um Sveti rimski car Fridrik II. U drugoi bizarnom pokusu. Mozak se dijeli i umno ava ba kao to pod mikroskopom vidimo da to èine stanice. rijeè koju je skovao Hipokrat. a na pravilnoj uporabi jezika ustrajao je ti li ko da je jednom nesretnom pisaru koji mu je pogre no napisao ime . stoje razdraganii Grcima bila potvrda da su oni pra vi nasljednici svijeta. a danas se njo naziva stanièno odumiranje. Mozakje iznimno plastièan organ. ali jo nisu potpuno povezane. (1194. Brazda zatim srasta. koji s obièno u kljuèivali sna an element okrutnosti. Prve godine Neke su mo dane funkcije prisutne pri roðenju. Oèito mu je bil jasno kako je car neo buzdan. Prva tvorba nastaje oko es naestoga dana . osobito u vrlo ranoj dobi. Napisa je k njigu o pripitomljavanju sokola. Ako se funkcije poput govora i jezika ne rabe. po njegovu mi ljen ju prvi jezik. Podrobne prièe o Fridriku pisa je Salimbene Parm ski. osobito tijekom ranog razvoja. koji je htio otkriti jesu li pr narod na svijetu bili Egipæani ili Frigijci. Nezadovoljan tim r< zultatom. poznatiji je po zanimanju zajezike. Tijekom iduæih pet dana ta se eliptièna tvorba pro iri i spljo ti u oblik nalik kru nici s brazdom usjeèenom na vrhu.dao odsjeci palac. oèekuji æi da æe vidjeti kako je mu karac koji je spavao probavio vi e hrane. talijanski franjevac koji je umro 1287. No ta dj( 164 Uèeni um ca nisu progovorila hebrejski. koji mozak prekraja prema potrebama koje mu je nametnula okolina . njegove se neuron-ske veze grupiraju i regrupiraju prema informacijama koje u njega uðu. Rezultati su ga uvelike razoèarali.Fredei cus umje sto Fridericus. kako gubi rep i postupno se razvija u abu.

Dakle. èak i u toj dobi. profesora pedijatrije na Oxfordu. kako su ga nazvali u jednoj emi siji na BBC-jevu Radiju 4. Osobe koje tvrde da se mog u sjetiti boravka u maternici ili roðenja. kad se njez ina obitelj preselila iz sela u grad. N jegova istra ivanja pokazuju da su djeca. No iskusr majke i profesionalni njegovat elji smatraju da èesto uspijevaju razabrati razl ke. kojeg je tada zanimala dobrobit novoroðene djece. vjen jatno se varaju. Jedan se kol ga prisjetio ka ko bi se prepao djedova zidnog sata kad bi ga podigli da ga vic to se najvjerojat nije dogaðalo izmeðu druge i treæe godine. U glazbi koja æe ko 166 Uèeni um slu atelja najvjerojatnije izazvati »faktor bockanja«. Apoptoza u veæine osoba tu sposobnost gasi prije sazrijevanja hip kampusa. Poput odraslih. David Baum zakljuèio bi da ima neo teæen ivèani sustav te da najvjerojatnije nema o te ja mozga. a normalizira se kad se ponovno sjedine s potomstvom.jednom kad mije bilo dvanae ili trinaest mj eseci i ponovno kad sam imao èetiri godine. Primjerice. èak su i najmanja djeca sposobna izraziti por uke kljuène za opstanak. hranjenje. mislim da mije sjeæan je vjerojatno toèno te da nije bilo ojaè no kasnijim do ivljajima. i meðu slu ne i vidne kore postoje veze koje pokazuju da su djeca u dojenaèk dobi . te prvog predsjednika Kraljevskog pedijatrijskog zbora. Te ko je reæi do koje mjere novoroðenèad osjeæa èuvstva koja osjeæaju odr sli. pokazuju instiktivno zanimanje za naj novija i najneobiènija obilje ja okoline. izumio je tzv. Kad smo obojica sta ira li u bolnici Hammersmith. Mnoge majke izjavlju ju da ton plaèa njihova djeteta mi e potaknuti sna an tjelesni do ivljaj u njima samima . Neke su druge funkcije prisutne od prvoga dana ivota novoroðenèeta ili se javljaju ne dugo zatim. èini se da nekim majkama opadne tjelesna temperatura kad zaèuju takav plaè. vrlo su èeste iznenadne promjene harmonije ili dugo graðe nje glazbenih misli. Ako je dijete okretalo glavu za nos om. neki dijelovi mozga neæe sazrijeti dok ne uðemo u kasnu mladost ili tek pi èetkom dvadesetih. Covjekovje mozak poput slo ene zgrade. èeonoj i vidnoj kor .to se moralo zb prije njezine treæe godine. Kolegica se pi sjetila oka kad je guska u la u kuæu i izazvala velik mete . Tijekom prve godine ivota mo dana se aktivnost poveæava u tjemenoj. U ao bi u neonatalnu jedinicu s golemom ma nom oko vrat a i velikim crvenim klaunovskim nosom. sredi te dugoroènog pamæenja. kao to smo veæ vidj li.disanje. osjete i pokrete. Buduæi da nikad nisam vid fotografije vrta. David. tijekom rata ostavili u kolicima u vrtu. a zatim bi prekidaèem skr ivenim u d epu iznenada ukljuèio svjetlo u nosu. to se inaèe vrlo èesto ogaða s uspomenama na r no djetinjstvo. Pri roðenju prisutne : i o dreðene veze koje neæe opstati do djetinjstva i odrasle dobi. Ispitali smo pamæenje nekih èlanova na eg istra ivaèkog tima. osobito iz d rugog posjetajer mije otac tada darovao avionèiæ od balz koji se u prvom borbenom le tu slomio na ivici. U tom se pogledu s velikom naklono æu prisjeæam pokojnog dr. Moje prv o sjeæanje. Sjeæam kako sam se stra no ljutio na roditelje kad su me za godi njeg odmora u Ci ehu. Neuvje banu u djetetov plaè doima poputjednoliène buke. primjerice gl di. vrlo je izgledno daje veæina »ranih sjeæanja« neto na. simetrièna ljudska lica. Bau-mov nos. Panksepp je primijetio da plaè djece i mladunèadi ima jednak uz orak kad ih se odvoji od majki.165 Robert Winston: LJUDSKI UM me pre ivljavanja . U tome smo zeler lo m obraslom konaèi tu odsjeli samo dvaput. Amerièki psihologjaa Panksepp misli da svi do ivljavamo ne to slièno kad slu amo odreðenu glazb i osjeæamo marce kako nam se spu taju niz kralje nicu. Jednomjeseèno dijete na razne n aèine alje razlièite poruke. èuju boje i vk zvukove. Nagnuo bi se nad djetetovu kolijevku te v rlo polako i ukoèeno pomicao glavu sjedne na drugu stranu. Vrlo dobro pamti taj vrt. tako i. neugode i straha.vjerojatno sinesteti. tj. se e u doba kad sam imao pribli no godinu da na. u Derbvshireu. i doista misli da ne izmi ljam. a poslije u Bristol u. sklonija gledati privlaèni ja. Davida Bauma.kad bi nam b arem mogla reæi! . premda je bila rijeè samo o usput noj anketi uz prijepodnevnu kav sjeæanja su bila grupirana oko sliène dobi. Kao to konstrukci i opremanje njezinih soba i hodnika traju d ugo. r sazrijeva do treæe g odine. Zn kovito. Premda mi to ne zvuèi ba uvjerljivo. zbog èega je se ne mo emo sjeæati. S obzirom na èinjenicu da hipokampus. Alan Slater sa sveuèili ta Exeter prouèava djecu staru samo dan ili dva.

Cjelovit opis ranog mo danog razvoj a prelazi okvire ove knjige. meðutim. Neke majke. katkad jako ljutita i frustrirana. pet ili est godina poslije bila pronicljivija i o troumnija. kao i u bazalnim ganglijima te malom mozgu. nego su i bolje rje av li probleme. paje usporedio djecu koja su pila standa rdnu formulu s onom koja i pila formulu s posebnim nadomjestkom masti koji je is tra ivao. no neæe vam moæi na njih odgc 168 Uèeni um voriti. Govor se razvija od osamnaestog mjeseca. Kako bi se domogla igraèke. Peter Willatts sa sveuèili ta Dundee na dojenèadi staroj izmeðu est i evet mjeseci proveo je tzv. Igrajuæi se vrlo jednostavnih igara poput te. Wern ickeovo podruèje. banani slièna nakupina ivèani stanica smje tena blizu lijevog uha. Veæini djece pozornost dotad mo e o dvuæi bilo to. primjerice analizirali i sparivali fotografije u eksperimentalni] uvjetima. Dojenje najvi e pogoduje ranom mo danom razvoju. Pouka je. N kad èeoni re njevi poènu rasti. Sve bolje poimanje prostora koji zauzima djetetu postaje izvor fascinacije. u misli se uvlaèi nesigurnost. kao to æemo poslij vidjeti. Tek su s devet ili deset mjeseci mogla izvesti cij li postupak. Masti koje c smatra posebno va nima su dugolanèane polinezasiæene masne kiseli ne. dakl e. Dvogodi njacima mo ete da prilièno slo ene upute i oni æe vas razumjeti. Neujednaèenost u razvoju tih funkcija mo da je razlog za to su djeca u toj dob i. jasna: grudi su najbolje. Kadje rijeè o mojoj djeci. dr. na zamjena jer nema optimalne s astojke za najbolju prehranu. da neka djeca poriv za verbalnom komunikacijom dobivaju rani je ili kasnije zbog manjeg ili veæeg zadovoljstva okolinom. Doista. djeca uèe isku avati svoj e teorije. Hm. primjerice. Utvrðeno je da iz stanak dojenja mo e u tjecati na inteligenciju. a zatim i zabrinutost. in èe prisutne u majèinu mlijeku. Jedna od omiljenih ig ara u toj dobi jest »igra skrivaèa«. tj. a treæe s otprilike osamnaest mjeseci. zadu no je za razumijevanje govora. Dr. Willatts p sumnjao je kako bi to moglo utjecat i na sposobnost uèenja kad dijete poðe kolu. Willai zakljuèio je da su planiranje i nizanj e postupaka moguæi tek kad prefrontali kora sazrije do odreðenog stupnja. no spomenut æemo da su uèinci naglog razvoja vidljivi u razvoju okulomotorne koordinacije i prostorne svjesnosti. S. premda se. pokus rje avanja problema. Zanimljivim mi se èini to postoje velike pojedinaène razlike u brzini razvoja govora. Usporediv i rezu ltate sa studijama na novoroðenèadi. mo da je nova teorija pogre na i medvjediæi ipak mogu nestati ? Iznenada se pli ana igraèka ubacuje u vidno polje. Pokazalo se da su djeca koja su tijekom prvih èetiriju mjeseci dobivala nj gov nad omjestak. Moguæe je. zrijeva mnogo br e od Brocina podruèja. Standardna mlijeèna formula iz trgovine nije ide. Do prvog r oðendana mladi èeoni re njevi poènu ovladavati n gonima ni ih mo danih podruèja. Ali stvari zacijelo ne mogu nestati? Ili mogu? Dok je medvjediæ skriven. Medvjediæ je na trenutak nestao. njihov mali vlasnik poèinje odreðivati pr itel usredotoèuje se na krhak antikni kineski porculan. iz raznih razlog ne mogu ili ne ele dojiti.jednoje prilièno dugo odbijalo progovoriti (do druge godine). a mo da i nositi se s prihvatljivim razinama zabrinutosti i tjeskobe. a dijete se smije uz osjeæaj olak a nja i radosti. a zatim dignuti tkaninu.i. tijekom »grozne dvije« godine. Igraèku je stavio na stolnjak izvan djetetova dosega. To se ni na koji naèin ne doima povezano s njihovim sposobnostima ili inteligencij om. Èeoni re njevi podruèje su koje se u rastuæem mozgu aktivira posljednj Njihov razvoj zap oèinje oko sedmog mjeseca i ravnomjerno traje do otprilil druge godine. Djeca u to obi sposobna su birati izmed dvije ponuðene igraèke. o maknuti kocku. a ne na male o trcanog medvjediæa kojim mu roditelji mahnito ma u pred licem. djeca su morala smisl i proves ti plan u tri koraka: povuæi stolnjak kako bi si pribli ila cijeli sklop. èak i mozgovi novoroðenèadi prilagodavaju komunikacijskim obilje jima svoje okoline. estomjeseèna djeca nisu mogla u niti ni ta od naveden oga. dojenèad i mala djeca svoje teorije na okolnom svijetu testiraju poput maj u nih znanstvenika. . sterogodi njac i koje su hranili mlijekom s nadomjestkom ne samo da su bi mentalno pripravniji i imali vi i kvocijent inteligencije. Ona od sedam ili osam mjeseci uspijevala su uèin jedan ili dva koraka slijeda . drugo je progovorilo nedugo nakon prvog roðendana. manje sto as te nakupine neurona èeonom re nju zadu ene za stvaranje govora. zaklonio pjenastom koc167 Robert Winston: LJUDSKI UM kom i prekrio tkaninom.

tj. skanovi mozga pokazali su daje odreðeno podruèje 169 Robert Winston: LJUDSKI UM prefrontalne kore bilo manje kod starije nego mlaðe djece. Svakoj su prikazivali crno-bij ele slike lica na raèunalnom zaslonu. dodu e. kao i da drugi imaju vlastita u nutarnja stanja. èak i oni koji ne voze.46 Njegov je istra ivaèki tim meðu dobrovoljcima izdvojio dvije jednakobrojne skupine: jedni su trenutaèno bili u pubertetu. Daljnja su istn vanja pokazala kako od rasli mozgovi imaju sna niju aktivnost èeonih re nje od mozgova starijih tinejd era.i to je jedan od razloga za to djeca imaju kraæi raspon pozornosti. primjerice zapalila ne ju kosu. Tek kad se dijet e do ivljava kao ja koje èini i ja kojem èine. Dakako. Pubertet Poprilièan dio ljudske komunikacije neverbalnog je oblika. pokazuju da mozak mladih nema pot] no razvijenu sposobnost procjene prijetn ja. no j rije su djev ojke imale veæu aktivnost u èeonim re enjevima. postoje i op asnosti. Pov eæava li se. Da bismo stekli odreðene funkcije. iza koj eg su. Deborah Yurgelun-Todd iz boln McLean u SAD-u u svojem je istra ivanju. Neki su vanjskog podrijetla. daje snagu. brojna va pitanja ostala neodgovorena.« Slaba na izlika koju donekle mo da osvjet . mo e stvarati jednostavne reèenice sa subje ktom. Prikazana su ljutita. ostale æe se f unkcije razvijati jo godinama. mladima izmeðu jedanaest i seda mneaest go na nakratko prikazivala èetrdeset lica s izrazima straha. Rezultati su pokazali da su stariji djeèaci i djevojèice bolje èitali facijalne ekspre sije od mlaðih. va na je u odr a vanju pozornosti. Kad sam b io djeèak. mislim da se sk nost riziènom pona anju s godinama uvelike smanjuje. retikularna formacija. Primjerice. Razvoj govora pridonosi toj svjesnosti i potpomognut je njome: jezikom opisujemo vlastita stanja i primamo informacije o tuðima. no ostale promje moraju doæi iznutra. slièno vjerojatno vrijedi za sve vrste odluèivanja. na sliène kompromise na.Èeoni se re njevi razvijaju istodobno s govornim podruèjima. recimo. vjeèno pitanje: »Za to si to uèinio?« Uslijedio bi vjeèni odgovor: » znam. iznim unutarnji nap or. K ad se danas prisjet stijena uz koje sam se gotovo ne razmi ljajuæi uspeo u mladosti. smitera i glukoze. Usput im je mjerena brzina reakcije. to omoguæuje razvoj samopoim anja. u odreðenim je dobima izra enija. Pubertet kao da zaustavlja cijelu prièu. a to znaèi da je potrebno uvesti odreðene mjere tedr Neka se mo dana podruèja skupljaju kako bi druga tijekom razvoja dobiv maksimalnu kolièinu resursa. Premda ne znam ni za kakv a istra ivanja. mo dano i tjelesno. no mo e skratiti ivotni vij Smanjena sposobnost èitanja facijalnih ekspresija na prvi se pogled ne doii ozbiljnom. ali razmislite koliko je va na za prepoznava nje opasnosti. kad mozak namjerno odbac dio svojih funkcija. Krajnji stupanj razvoja dosti e tek u pubertetu . Djeca poèinju shvaæati da su neovisne jedinke. druge se moraju ugasiti. barem privrer no. Taj nam proces otkriva razloge nekih od najzamr enijih i najvi e frusti juæih vidova mlada laèkog pona anja. tijekom kojih æe pripadajuæa podruèja rasti. Stalno slu anje CD i MP3 reproduktora kako ne bi morali s ati stalne roditeljske prodike moglo bi djelomièno objasniti tu èinjenicu. a od ispitanika je tra eno da ka u kakvo su lice vidjeli. Usto. Zapravo. tu na i neutralna lica.47 Mlaði su ispi tar reagirali veæom aktivno æu u amigdali. T o je dokazao Robert McGivern s Dr avnog sveuèili ta San Diego. mladalaèki mozak i tijelo u razvoju n raju uposliti svu silu resur sa. objektom i predikatom. a drugi jo ne. smanjivati se i ponovno rasti. najriziènija su skupina kad je rijeè o pron nim nesreæama . aktivnost s dobi? Èini se daje ba tako. poput: ja (subjekt) udaram (glagol) loptu (objekt). Dinamika razvoja na e spo sobnosti èitanja tuðih izraza lica slièna je kretanju jo-joa. sretna. lièila ca i elektrièara. studije u kojima je primijenjena MR. dakle. Svakaje slika na zaslonu bila samo osminu se kunde. stolara. Kad je rijeè o na im prof < onalnim ivotima. zimo èesto: testosteron nam. a manjom u èeonim re njevima. u drugima se povlaèi. Mladi. S opisanom promjenom mo dane aktivnosti dolazi do opæe promjene u ] na anju. Premda je dvogodi nji mozak oblikom i masom vrlo slièan odraslom mozgu. prestravim Danas bi me toga jednostavno bilo previ e strah. Kao to pri obnovi kuæe moramo pozvati vojsku arhiteka graditelja. nakupina neurona s ishodi t em u mo danom deblu koja projekcije ima u kori i bazalnim ganglijima. uèitelji i ostali autoriteti postavljali su djeci k bi uèinila neku neobja ni vo glupu ili opasnu ludost. neurotr. neuronskog graðevnog materij ala. Jedno bi obja r nje moglo biti da prijelaz u odraslu dob zahtijeva.

pa nast ju tipièna mu ka obilje ja i pona anja. injekciju izotopa ubrizgao je kroz dugu cijev iz susjedne prostor ije. 171 Robert VVinston: LJUDSKI UM stoga. deblji je kc ena n ego kod mu karaca. Pojavljuje se smireniji svjetonazor sa stabilnijim raspolo enjim a. Drugo. medijalno preoptièko podruèje u hipotalamusu u ml diæa je dva i pol puta veæe. Rezultati pokazuju da meditacija najprije izaziva ga enje stra njeg dijela tje menog re nja. S pomakom aktivnost u kasnijoj adolescenc iji prema racionalnijim podruèjima kore. Djec 170 Uèeni um mlade mozak predodreðuje da budu impulzivniji i ote ava im trezveno razmi ljanje o uzr ocima i posljedicama svojih postupaka. Mu ki fetr obilato izluèuju testosteron. meditatori su u sobi palili mirisne tapiæe. Takoðer. primijeæujemo skup obilje ja koji jednom rijeèj u nazivamo »zrelost«. to bi moglo objasni za to su ene (i mu karci oji naginju prema tipiènije enskom kraju kontin uma) bolje u preno enju i izra avanju v lastitih èuvstava te u shvaæanju tuði osjeæaja. i podizanjem obi telji. Budiste je posjeo u zamraèenu tihu sobu. a samim time i izbjegavanja obveza koje donosi zrelost. Spolne razlike Do mladosti spolna i rodna orijentacija u mozgu posve sazriju. Newberg smatra da bi pouèavanje mladih meditaciji moglo uvje bati i ojaèati njihov e èeone re njeve te im tako dati bolji nadzor nad vlastitim mislima i postupcima. koji usmjerava razvoj njihovih mozgova. naime. tehniku sliènu PET-u koja mo dani krvni protok mjeri pomoæu radioizotopa. uzn mnogih razlika koje viðamo u kasnijem ivotu . to »prirodniji«.48 Buduæi da bi meditativno stanje bi lo te ko postiæi u buènom okru ju (primjerice. Za pretpostaviti je. Profesor Andrew Newberg s Pennsvlvanijskog sveuèili ta skanirao je mozgove osam medi tatora koji prakticiraju tibetansku budistièku metodu kako bi doznao to se dogaða u m ozgu kad meditacijom uðu u stanje nalik transu. gube zanimanje za seks. Prvo . rabeæi MR). pod uvjetom da se tjera. Ondje j e gustoæa stanica koje reagiraju na mu l hormone veæa nego u bilo kojem drugom dijelu mozga. vokalne« lijeve.poput nadmoæi djevojaka govoru. Za pretpostaviti je da æe sve veæi tro kovi kolovanja i dugovi koji pop ut utega ostaju visjeti oko vratova novih diplomanata samo produljiti razdoblje ovisnosti o roditeljskoj podr ki. Treæe. uljevito tijelo. kako bismo u mozgovima tinejd era koji su se na li pod takvim pritisi ma vjer ojatno primijetili da èeoni re njevi br e sazrijevaju. u iskusnih je meditatora taj uzorak vidljiv i kad ne meditiraju. Kao to sam veæ spomenuo. Sklonost k riziènim pona anjima smanjuje se. Iz rezultata istra ivanja proizlazi da su enski mozgovi vjerojatno uèinkoviti ustroje . Ne kanim ovdje ulaziti u raspravu o moæi molitve. u mnogim zemljama mladala tvo ide ruku pod r uku s odgovornostima odrasle dobi . Ipak. a djeèaka u zadaæama koje zahtijevaj u snala enje u prostoru i sistem tiènost. jednofotonsku emisijsku tomografiju. most koji spaja lijevu i desnu polutku. Stoje ona veæa. ali iz navedenoga bi svakako slije dilo daje to jedan od mehanizama sna nog utjecaja molitva na mnoge vjernike. recimo.zaraðivanjem prihoda. javlja se pojaèana aktivnost u èeonim i prefrontalnim podruèjima. èini se. primjeæujemo tri osnovne razlike izmeðu mu kog enskog mozga. Pokusi na majmur ma pokazuju da podra ivanje toga podruèja izaziva zanimanje mu jaka za bi koju enku u okolini. o zadaæama koje zahtijevaj kolanje podataka izm ðu »osjeæajuæe« desne polutke i »analitièke. Po ulasku u pubertet. U zapadnom je dru tvu sve prisutniji trend sve dulje ovisnosti djece o roditeljim a. Zbog siroma ne ponude p oslova i visoke cijene stanova mladi se odluèuju na dulje obrazovanje i kasnije se osamostaljuju. profesor Newberg primijenio je SPECT.va neuroznanost. aktivnost u tjemenom re nju je man ja. Valja ovdje spomenuti da su pokusi Deborah Yurgulet-Todd s prepoznavanjem straha u adolescenata pokazali da se uzorak obrade informacije razlikuje meðu kulturama. Taje hormonalna bujica. a sposobnost promi ljanja postupaka pr ije djelovanja se poveæava. Rijeè je. podruèja zadu enog da nam daje svijest o samima sebi u vremenu i prostor u. To su osobine koje nam podaruju èeoni re njevi. To je jo jedan zoran primjer da redovita pona anja fizièki mijenjaju kemijske procese u moz gu. a kako ih ne bi ometao. Kako bi do ivljaj bio potpun. Drugo. ako im se to pod ruè ukloni ili o teti. Meditatori navode da tijekom meditacije do ivljavaju spajanje granica izmeðu sebe i okolnog svijeta te da gube pojam o vremenu. poput graðenja kockicama.

Kasnije. razumijeva nje emocionalnih stanja drugih te rana predodreðenost za ljudske podra aje (zanimanj e za osobu. Shodno tome. podruèjima zadu enim za mi ljenje i obr stava. ali je kod mu karaca veæi u èeonim i sljepooè-nim re njevima. Mu ki autisti obièno imaju vi u razinu testosterona i ranije razviju mu ka spoln a obilje ja od njihovih normalnih vr njaka. to nameæe d a su djevojèice priroðeno bolje u prepoznavanju fin jih nijansa facijalne ekspresije .razvili su zapanjujuæe j leme popise ljudskih post . bolja fu nkcija jednog podruèja. Odatle arhetip èangrizava. Djeèa u predpubertetskom razdoblju rabe vi e desnog mozga. razdra ljiva starca.a to ih èini boljim komunikatorima. Mo e im. Djeèaci kao to smo vidjeli. tipièni djeèaèki hobiji poput skupljanja maraka ili novèiæa izraz s u veæe sklonosti prema razvrstavanju predmeta nego prema interkaciji s ljudima. na primjer. Isto vrijedi za komunikacijske vje tine: djevo jèice bolje prepoznaju èuvstva iz oèiju. Kad od djeèaka i djevojèica zatra ite da nacrtaju kartu pu173 Robert Winston: LJUDSKI UM ta koji su jednom pro li. 172 Uèeni um Treæa razlika izmeðu mu kog i enskog mozga postaje oèita tek mnogo kasnije. sigurno vratila u sobe jer se sjetila d aje na hodnik bio uk en posebno lo om imitacijom Matissea. oru jem i igraèkama s kojima se mo e graditi . a djevojèk vi e lijevog. da sinestezija m o e nastati kao rezultat nepotpune staniène smrti.49 Djevojèicama roðenim s Turnerovim si: dromom manjka jedan od spare nih kromosoma X. slabljenje ostalih. i sjeæam se kako sam se uspje no poku avao prisjetiti svih lijevih i desnih skretanja do sobe. meðutim. Prema studijama profesorice Ruth Campbe i profesora D avida Skusea s londonskog Universitv Collegea. autistièni ili ne. pa u kasnijem ivotu kz kad imaju pote koæa u socijalnom pona anju. Oni se usredotoèi na put od toèk A do toèke B. i to najupadljivije na reproduktivnim sustavima te oèima. Jednom smo se izgubili. udubljenje ondje. raznih te ina poremeæaja. dakle poslovima koje vi e zanima »kako stvari rad e«. a autistièni su djeèaci u tome najlo iji. na primjer. Koleg nas je. ko i i zubima. Takoðer. Kako starenje uzima svoj danak. pokazuju opæenitu sklonost prema neèemu to nazivamo »sistematizacija«. no sklon iji su br e gubiti mo dano tkivo. ima dokaza da autizam mo e nastati kao posljedica »prevelikih« napora mozga da stvori rodn i identitet. No neke od njih izmo ðuje napor koji u to ula jer interakciju s drugi ma temelje na sistematizaciji . posve uklopljeni u dru tve imaju posao.predmetima s konaènom svrhom. U ena je gubitak tkiva veæi u hi po-kampusu i tjemenim podruèjima. Smatra se. a djevojèice se vi e posveæuju istaknutim obilj jima du puta. Veæ smo spomenuli istra ivanja Simona Barona-Cohena u Cambridgeu. Poremeæaji se. zna da medu mu karcima i enama postoje presudne razlike u shvaæanju prostornog polo aj a. stroja rskim i graditeljskim zanimanjima. uru) osobine su oèitije kod djevojèica nego kod djeèaka. recimo. a ne. Te sam razli ke postao osobito svjestan kad smo tijekom jed konferencije kolegica i ja bili s mje teni u zabaèenim sobama velikog hotelsl kompleksa nalik labirintu. mozak se pomalo smanjuje. ve ze i obitelji. biti te i èitati govor tijela te pratiti smjer tuðeg pogleda. U odraslome je ivotu ta sklonost vidljiva u prevlasti mu karaca u znanstvenim. Radije se igraju autiæima. glavni bi uzrok t me mogao biti en ski kromosom X. a n ajmanje su oèite kod autistiènih djeèaka.ni za dru tvenu interakciju. opæenito govoreæi. a vi e djelovanju ledenjaka koji du svojeg nezaustavljivog pohoda rezbari o brise i upadljiva obilje ja krajolika . karte djeèaka obièno su toènije. javljaju k ad je taj proces prenagla en ili nepotpun.ispupèenje ovdje. Svatko tko je ikad bio u prilici voziti i pratiti autokartu sa svojim partnerom. a on dr i daje taj poremeæaj ekstreman oblik mo danih kemijskih procesa tipiènih za mu karce. kojima se mo e upravljati prema nepromjenjiv im pravilima. no ne znam ni za kakve prave doka ze u prilog toj tvrdnji. u starosti su zaboravljivije te te e odreðuju polo aj predmeta. Mnogi su autisti. Autizam je èe æi u mu kar ca. Mu karci u prosjeku imaju ne to veæi mozak. Radovi s Dr avnog fakultei medicine i biomedicinskih znanosti Njujor kog sveuèili ta u Buffalu t akoð« pokazuju da mu ki i enski mozak drukèije obraðuju informacije s ljudskih i ca. Suradnja i dijeljenje u igri. Rast mozga u odrasloj dobi i kasnije manje je nalik cvijetu koji se otvara iz pu poljka. Gubitak nije velik ni kod jednog spola. Ljevorukost bi mogla imati isto podrijetlo.

zacijelo i primiti. Skovao je frazu »egzotièno postaje erotièno«. Genetièka ili mo dana predodreðenost za homoseksualnost ne mo ra nu no rezultirati odraslom osobom istospolne orijentacije. Be duinu je nezamislivo da isprati gosta. To funkcionira kao svojevrsno osiguranje . No vodeæi se Baron-Cohenovim teorijama.50 L eVayje nai ao na estoke kritike. paje manja i potreba za takvom tradicijom. dakako. nasljednog po ma jèinoj strani. osna juæi i produbljujuæi poèetne razlike. naðe li se u istoj situaciji. nisu pot puno predvidljivi. djelomice upuæene iz skupina za prava homoseksualaca . kako bi oslikao da se ka tkad s neobiènim osjeæajima povezanima s èinjenicom da smo drukèiji suoèavamo tako to ih p etvaramo u ugodne osjeæaje. to. Povuèen. kao to veæ znamo.kod homoseksualnih mu karaca èesto deblje nego kod hetero seksualaca. nedvojbe je ekstreman arhetip mu ke osobnosti. crtaju. a katk ad i grubo odbaèeni od dru tva. dijete s odreðenim obilje jima mo danih kemijs ih procesa homoseksualnoga tipa mo e i ne mora postati homoseksualno. moraju ih stalno dopur vati. mo bismo reæi. a da ga prethodno nije nahranio i napojio te mu ponudio konak. Obdukcijsko istra ivanje koje je 1991. mog u sjajno upravljati predvidljiv sustavima. provedeno pod pokroviteljstvom Nacionalnog insti tuta za psihièko zdravlje. samo tako?« Ali stva r nije tako jednostavna. Zbog toga autisti mogu zazirati od okru ja ili zanimanja u kojima mor. Dakle. Matematika i strojarstvo zanimanja u kojim a autisti razlièitih stupnjeva poremeæaja mogu biti itekako uspje ni. U hladnijim. manje je opasno sti po èovjekov ivot. o nekim drugim sku nama. nego kod homoseksualaca i heteroseksualnih ena. markama ili starim vinima èesto bivaju prozvani » mokljanim i »papcima«. komunicirati s drugima. da biolo ke razlike samo stvaraju tendenciju prema odreðenim socij alnim iskustvima. koje su smatrale da povezivanje homoseksualnosti s razlikama u mo danoj arhitekt uri mo e dovesti do poveæane diskriminacije. Popisi slu e svrsi devedeset posto vremei ali kako ljudi.deblje.beduin daje vje rujuæi da æe. 175 . Nalazi istra ivanja pol zuju da se pojava i izra enost t akvih osobina svode tek na bujicu kemikalija presudnom trenutku mo danog razvoja. ovisno o tom e kako su se prema njemu pona ali roditelji i druga djeca te o mjeri u kojoj mu se mozak prilagodio na njegove percepcije razlièitosti. nastavio je rad i izvijestio kako je uljevito tijelo . strastven hobi st. Ta me primjedba vodi prema prijepornijim pitanjima odnosa mozga i pona anja. u ena nego u mu karaca . Psiholog Daryl Bern istaknuo je 1996. jer oni koji se jednako zaneseno bave parnim k omotivama. U osn . koji utjeèe na seksualnu orijentaciju mu karaca. na mozgovima homoseksualnih mu karaca proveo neuroznanstvenik Simon LeVay. Ali u veæoj il i manjoj mjeri prisutan u veæini nas glavni lik romana Nicka Hornbvja Hi-fi i njeg ovi drugovi u pi davaonici ploèa bili su uistinu strastveni sistematizatori glazbe i glazbenih buma. Dr ave sa surovim pustinjskim okoli em i odgovarajuæim pomanjkan jem resursa poput vode i hrane èesto su tradicionalno prijazne prema strancima.upaka. utemeljene na mo danim procesima. koji se ne osjeæa ugodno u dru tvu i najsr niji je kod kuæe sa svojim uredno slo eni m zbirkama i rutinama. Daljnje istra ivanje. Priroda okoli a oblikuje pona anje ljudi koji u njemu ive. pamte ili razvrstavaju. Njihova je prednost bila stoje predmet njihove opsjednutosti bio vi cijenjen u opæoj populaciji. Kao to nagla ava i sam Baron-Cofu shvaæanjem stanja u osnovi takvih razlika u osobnos ti. S druge strane. ukazalo je na moguænost postojanja gena. Nerijetko pokazuju ono to Baron-Cohen naziva »otoèiæi spos« nosti« briljantno igraju ah. iskustva utjeèu na plastièan mozak. Na isti naèin mnogi hirovi i posebnosti identiteta svakoga od nas ovise o geografiji na ih ivèanih stanic a. bogatijim zemljama. mo da æemo s vren nom postati malo tolerantniji. mogli bismo izvesti neke za mljive zakljuèke . Nimalo obeshrabren. Neki bi sad mogli reæi: »Je li to sad to? Odjednom znamo odgovor. pokazalo je daje odreðeno podruèje u prednjem dijelu hipotalamusa bilo dvostruko veæe kod heteroseksualnih mu karaca. naravno. LeVay. Postoji sliènost izmeðu naèina kako mo dana geografija oblikuje osobne svake osobe i naèin a kako fizièka geografija i klima utjeèu na kulturu i svjei 174 Uèeni um nazor cijelih nacija. tipièno mu ke sposobnosti. Dugo su znanstvenici i ostali raspravljali o homoseksualnosti. ne z naèi da svatko tko je uspje an u tim zanimanjima ima od ðen stupanj autizma. I. sjetit æete se. i pitanju potjeèe li iz tjelesnih razlika ili ranih pojedinèevih iskustava. i sam homose ksualac.

trebala su tri dana za prijeæi je«. Novo ðenèad se raða sa sposobno æu istodobnog disanja i pijenja. izgled golemog rimskog mozaika mo e nasl utiti iz samo jedne ploèice. potencijal da spajanjem zvukova stvaramo beskrajne razlièitosti znaèenja »oslobodio nas je trenut . reèenica. Takav lanac razmi ljanja. Taj napredak poveæao je prostor u kojem jezik pomièe du dvije osi i isto dobno stvara dvije rezonantne upljine. poput svijesti. fonem je najmanja jedinica veæeg obrasca. odvojenom od drugih i sposobnom èiniti. Takoðer. Prema drugom shvaæanju. tovi e. kojim vi im mo danim podruèjima priopæa o vlastita i tuda unutarnja nja. dakle. jednost avno vrhunac milijuna godina selekcije. Je li govor onda samo apstraktniji alat s istom sv rhom? Kratak odgovor na to pitanje glasi: da. No za razvoj tog obilje j a potrebno je vrijeme.u di vljini se glasaju s oko trideset est zvukova. Bud da filtriraju i oblikuju zvukove nasta le u grlu. kod ivotinja je zvuk usko povezan sa znaèenje npr. prijeti nam veæa opasnost da æemo se ugu iti. nisam isto to i onaj kamen ili ovaj bizon kojeg elim ubiti i ako uèinim ne to s ti m kamenom. prema opisu u knjizi Joninoj »velik grad. spiljski èovj ek. ( zvukove ne spajaju u ni zove ili reèenice radi stvaranja razlièitih poruka. Ug. ja. S razvojem govorne funkcije. jest. Slit tome. Darvinisti smatraju da stalno biramo pri lagodbe koje nas èine boljima u pre ivljavanju i razmno avanju. al i za razliku od mozaika kojem se ploèice naposljetku sjedinjuju u zadanu sliku. osnovna jezièna jedinica. sebi i drugima koji nas g ledaju govorimo da 5 ljutiti. zacijelo nam je ponudio i ku jasnu evo lucijsku korist. grkljan je smje ten mnogo vi e u glasovnom traktu.Dobro zbori : razvoj govora Fascinantnost i zamr enost rada èovjekova plastiènog mozga odra ava se u i canju govora. Mo gli bismo. dio slijeda. to im omoguæuje da is dobno di u i piju. Ta kola mi ljenja dr i da smo preduv jete za razvoj govora stekli razvojem mozga uvjetovanim uporabom oruða. Lj ska je komunikacija temeljno drukèija. primjerice. Rijeèima smo mogli prenositi zamr ene poru ke nu ne za opstanak unutar sve veæih i slo enijih dru tvenih skupina. Èuvstva mo emo definirati kao sred. Rijeèi u zagradama daju donekle naslutiti moju iduæu tezu. rijeè je samo o gr aðevnoj jedinici rijeèi. Zagovornici tvrde kako uviðanje potrebe za or uðem. do lo nau trb drugih funkcija. a grki je ni e nego kod dru gih primata. Nemoguæe je oèekivati d. Dakle. primjerice. No u svih ivotinjajedan zvuk ima samojedno znaèenje.: bolje govorimo. Sam proces izraðivanja oruða pretpostavlja odreðenu svijest o kljuènom k onceptu . meðutim. a majke koje skrbe o mlad i ma glasat æe se drukèije. le i u srcu razvoj a jezika. bila Niniva. go vor je bio vrhunsko sredstvo za opstanak.. Za to.sebi. U ljudskoj komunikaciji fonem nema unaprijed odrede znaèenje. znaèenje prenosi nizom od tri koraka: subjekt om (ja). Postoje dokazi da se mo dana podruèja koja upravljaju pokre tima ruku i govorom oslanjaju na iste mehanizme. trebamo govor i kako je nastao? E 176 Uèeni um su osnovna pristupa tom pitanju. moæi æu ubiti bizona. Razvi jeni ljudski glasovni trakt svinutje pod pravim kutem. U veæine prim. lj udski jezik fonemi mo e prenijeti beskonaèan raspon znaèenja. Èovjek rabi kombinacije zvukova k nazivamo fonemi (npr. osmi ljavanje njegove izrade te naposljetku izrada i uporaba pretpostavljaju s posobnost nizanja misli. te upljine omoguæuju brzo st ranje kontrastnih zvukova.. Sto podrazumijevamo pod govorom i za to on postoji? Veæ 5 se osvrnuli na prirodu i svrhu èuvstava. ta se sposobnost gasi . Toènij e. sve to mi pojedemo ili popijemo me proæi preko du nika. glagolom (èinim) i objektom (to). Drugim rijeèima. poput samoglasni ka i suglasnika. odreðena vrsta lave a znaèi »opasnost«. Druge ivotinje imaju v ili manje rjeèn ike. Ako je govor obuhvaæao promjenu i opasnost.èiji je vrhunac. Takvu uporabu zvukova omoguæuju neki jedinstveni elementi èovjekove ziologije. Èimpanze govor rabe uprave ko . ustvrditi da nam je jasnijom komunikacijom jezik omoguæio s u ivot u sve slo enijim skupinama . Mrgoðenjem. Kod ljudi ne postoji priroðena veza izmeðu zvul njegova znaèen ja. Prema prvome. Mnogi teoretièari jezik dr e pokretaèkom silom koja stoji iza niza daljnjih novina. Do napretka je. proizvodnih vje tina i uporabe oruða. smatra se. Dakle. ko ju zadr ava c prva tri mjeseca. govor je samo nusproizvod ireg razvoja ostalih vje tina. /t/ ili /n/) kako bi stvorio beskrajan raspon mogu znaèenja. poput izrade i uporabe alata. govor je. recimo. Govor je. Za razliku od njih. Prema tome shvaæanju.

a cvijet u dru gom. mali zeko ide papati« pri mjer su »majèinskogjezika«. Od jednostavnih zajedn ica za lov i podizanje djece. Jezik je usto omoguæio stvaranje kodeksa pona anja i moralnih norma. Dr. omoguæiv i nam da razmi ljamo apstraktno. a najèe æe j e to materinski jezik. djeci pri kazivan niz kratkih animiranih isjeèaka. Ali znamo da su ljudi koji su ivjeli pri trideset ili èetrdes et tisuæa godina crtali. Hollich smatra da dojenèad razumije mnogo vi e nego to mislimo. u r azdoblju kad je sposobno: usvajanjajezika najveæa. te èak pretpostavljaju da su temeljne razlike izmeðu lijevog i desne mozga posljedica nastanka jezika. »Uzmete li u obzir da rijeèi ima gotovo beskonaèno mnogo. Za to se pis ana rijeè razvijala toliko dugo? Mo da zato to ni bilo potrebe za rezbarenjem kao sre dstvom daljinske komunikacije dok èovj« nije poèeo graditi gradove i ivjeti najednom mj estu. Te ko je shvatljivo zast oje pisanje 177 Robert Winston: LJUDSKI UM nastalo tako kasno u ljudskoj povijesti. Na drugom se zaslonu zatim prikazala jabuka u jednom kutu. a postoje i novi arheolo ki dokazi pr ma kojima bi primitiv ne stilizirane rezbarije u kostima mogle biti starije od tisuæa godina. Mozak n ajprije mora prepoznati daje to to èuje jezik. govore djeci uspostavlja proces kojim ona uèe f oneme specifiène za vlastiti jezik. Zanimljivo. Prema istra ivanjima sa sveuèili ta Purdue èini se da jenèad rijeèi i gramatiku uèi istodobno. rijeè po rijeè. Cesto se smatralo kako djeca jezi k uèe korak po korak. U jednom je istra ivanju. no da bi se pr oces aktivirao. poput jabuke koja se stalno sudara sa cvi jetom. Ti s u se zapisi zatim vjerno prenosili s koljena na koljeno. Kad suvremeni èovjek zaèuje neku reèenicu. Rijeè je o procesu kojim odreðena skupina ljudi stvara i potvrðuje vlastiti identitet. mozgu su potrebni pi mjereni okolinski podra aji. vi e ne prepoznajemo foneme govorne obrasce je zika kojima nismo bili izlo eni. Glas je upitao: »Stoje udarilo u cvijet?« . pn dodreðeni za prepoznavanje jedinstvenog uzorka fonema koji tvore na mati rinski jezik. izumljujemo. sanjamo. primjerice Hamu rabijeva zakonika te opisa èovjekova podrijetla. Is tra ivanja Patricie Kuhl s Washingtonskc sveuèili ta u Seattleu provedena na novoroðenèadi pokazuju da se svi raðam sa sposobno æu razlikovanja govora i drugih zvukova. kao to sam veæ spomenuo. Mnogi od nas priznat æe da su ljubomorni na malu djecu koja nakon sam nekoliko tje dana u novoj zemlji mogu èavrljati poput domaæih stanovnika. ka e Hollich. kao i potencijalnih veza izmeðu rijeèi i znaèenja. Sudeæi prema dokazima. no poslije toga razlikovati mo emo samo ljudska lica.51 Takoðer. R zlog tome je plastiènos t mo danih jeziènih krugova . stvaramo umjetnost. Ali kad navr imo pribli no godinu dana. naci onalnih dr ava.koja postoji samo um tar odreðenog vremenskog okvira. a koji djetetu poma e da nauèi jezik. neovisn o o tome jesu ljudskog podrijetla. pisanje ni mnogo starije od pet ili est tisuæljeæa. ta nai je sposobnost priroðena.jo neke funkcije imaju svoj vrhun ac. bio je i pokreta ru tvenih promjena. a ne. uèenje jezika trebalo bi biti nemoguæe«. recim ubor potoka ili buka pneu matske bu ilice. jezik nas je doveo do plemena i. razvoj pisma omoguæio je ljudim a da kritièki sagledaju vlastitu povijest te povijest svojih zajednica ili plemena . Definiramo li ga kao sredstvo izra av nja jeziènih elemenata nizom ruèno naèinjenih vidljivih oznaka.ka«. George Hollich sa sveuèili ta Johns Hopkins smatra da n aèin kako odrasli. u mozgu nastane slo ena olu reakcija. pojednostavljenog ali nagla eno ritmiènog oblika govora zajedn ièkog svim ljudskim zajednicama. 178 Uèeni um ivèani temelj gramatike U ranom stupnju razvoja usvajanje jezika podjednako ovisi o onome to ulazi u moza k i onome to se dogaða u njemu. potaknuv i tako revolucije. napredak i odbacivanje dogma. neki smatraju daje pojava jezika oblikov ala arhitekturu èovjek va mozga. Omoguæiv i nam ra èlambu svojih i tuðih unutarnjih stanja. Sve ostal zvukove odbacujemo kao nejeziène.52 Izrazi poput »cjat-ki. primjerice. Kakav god bio odgov« na to pitanje. Mo dani su krugovi zavr li proces rasta i potkresiva nja i to tako da mo emo prepoznati samo fonem jezika koji svakodnevno èujemo. Istra ivanje po vodstvom Oliviera Pascalisa sa Sheffieldskog sveuèili ta pokazalo je da tijekoi istog esteromjeseènog razdoblja prepoznajemo razlièita ljudska i majmun sk lica. naposljetku. Prema antropologu Jacku Goodvju. ponajprije majke. èini se da smo. poput prièa u Knjizi postanka.

To iznenaðuje. Ona se kod veæir nalaze na lijevoj strani i okru uju slu nu koru. Doista. plastiènost mozga vrlo je va na. rabe lijevu. poèinjemo uèiti kako ih spajati u veæe jedi nice. Janellen Huttenloch< psiholog inja sa Sveuèili ta u Chicagu pokazala je da uèestalost kojom rodil lji komuniciraju s djecom do druge godine ivota sna no utjeèe na to kako djeca rabiti jezik u ostatku s vojeg ivota. morfeme. poput »put«. dakle. ili . Dokazi prikupljeni na pacijentima koji su pretrpjeli mo dani udar otkriva koliko j e uporaba jezika zapravo rascjepkan proces . Takoðer je bolja u tumaèenju ritmiènih i m elodiènih zvukova kojima se roditelji obraæaju dojenèadi. Njegov 65-godi nji djed. premda mogu imati p ote koæa sa slo enom gramatikom ili buduæi glagolskim vremenima. Zvukovi. brazda k< ja razdvaja sljepooèni od èeonog re nja. stupanj oporavi ovisi o dobi u kojoj doðe do o teæenja. Zahvaljujuæi napretku tehnologije snimanja mozga. Primjerice. ali se razvija prije lijeve. ali ne razumije u potpunosti pitanje. nakon mo d nog udara u lijevoj polutki mo da vi e nikad neæe vratiti sposobnost govora. da bism razlikovali rijeèi »brat« i »vrat«. lijeva polutka c pete godi ne odgovornost za jezik preuzme kod 95 posto ljudi. jer æe i djetetovi zvukov i najprije uæi u lijevo majèino uho. dakle. s druge strane. Kao to smo vidjeli. Oko osamdeset posto majka svoju djecu dr i na lijevoj strani. al i samo ako pitanje glasi: »Gdje je cvijet?« Polo aj u kojem majke instinktivno dr e djecu takoðer mo e pridonijeti usvajanju jezika. zadu ena za produkciji odnosno razumijevanje govora.u kojem sudjeluju mm ga podruèja. jeziènu stranu mozga te. danas znamo d va nu ulogu imaju i druga podruèja. To je jo jedan d kaz da mozgovi koji vje baju postaju sve jaèi. Kad djeca poènu brbljati. osoba neæe moæi govoriti. Gleda li dijete dulje jabuku. Morfem mo e biti cijela rijeè. ta djeca jo ne mogu govoriti. to bi znaèilo da mo e prepoznati rijeè »cvijet«. Ne èudi. bili neuspje ni. Desna polutka u veæine nije sjedi te je ziènih funkcija. o teti li mo dani ud. ponajprije Silvijeva pukoti na. Èak i gluha djeca roditelja ko ji s njima komuniciraju znakovnim jezikom èine 179 Robert VVinston: LJUDSKI UM pokrete rukama koji su zapravo jednaki brbljanju normalne djece. to su pokusi Fi drika II. rjeènik æe i biti bogatiji . Brbljanje estomjeseènog djeteta francuskih roditelja zvuèat æe drukèije od brbljanja djeteta japanskih roditelja. ali neæe izguh ti sposobnost razumijevanja to joj se govor i. pretpostavlja se da je r azumjelo pitanje. Na sposobnost prepoznavanja zvuènih jedinica vlastitogjezika nadograðuj se sposobno æu r azlikovanja fonema. Teorija ka e da se tako uspost avlja krug neverbalne komunikacije izmeðu majke i djeteta. p a æe se veæina obrade odvijati u desnoj polutki. pak.neovisno o tome razu miju li rijeèi koje èuju. u skladu s time. 180 Uèeni um Kad postenemo sposobni razlikovati foneme. Brocino podruèje u lijevom mozg u. Kao i u mnogim drugim p odruèjima.53 Sto im se vi e govori. vi e pokreæu desnu stranu usta. Primjerice. Postoji siæu an dio lijevog mozga koji s aktivira samo kad zaèujem o suglasnike. a zatim otiæi u njezinu desnu polutku. cvijet. Djeca kojima je uklonjena lijeva polutka i dalje govore i razun ju govor. no ima doka: da desna polutk a mo e preuzeti zadaæu nastupe li te koæe u dovoljno plasti nom razdoblju. Koje mo dane tvorbe sudjeluju u stvaranju i razumijevanju jezika? Razluè vanje govor a od ostalih zvukova odvija se interakcijom talamusa i slu ne kor Odatle informaci je odlaze u glavna podruèja obrade govora. pa se njihovo razumijevanje mjeri trajanjem gledanja pojedine slike. Ipak. to narr æe daje na izgled besmislen dojenaèki govor zapravo glavna proba za uporal posve razvijenog j ezika. Gleda li. moramo razlikov ati »b« i »v«. dojenèad æe to uèiniti. sva ko s odreðenom svrhom.Dakako. Malo dijete mo e nadokn aditi tetu iz zvanu ozljedom mozga. Prve dvije godine presudne su za usvajanje jezika. jer u toj fazi djeca brbljaju rabeæi samo skup fonema svojstven materinskom jeziku. kojima prenosimo znaèenje. osob te ko razlikuju rijeèi èije znaèenje ovi si o suglasnicima. prvi su put p repoznata prije pribli no stolji æe i pol. uglavnom ulaze u djetetovo lijevo uho. jer veæina struènjaka predviða da æe dojenèad gledati u predmet izrièito spomenut u pitanju. Ako ne funkcionira normalno. Kao to smo ranije spomenu] dva glavna sredi ta. neovisno jesu li lj evakinje ili de njakinje. Brocino i Wern ickeovo podruèje.

zanimljivo. ima drukèije znaèenje od reèenice »Ivana ljubi ja«. a fraze u reèenice. slièno kao kad se ne < ju s bicikla nak on to nauèe voziti bez pomoæi. oni subjekt . Zatim s lijedi glagol te. Na neki naèin. isprva prekomjerno poopæavaju njihovu uporabu. Kod rastuæeg se djeteta ta sposobnost zdru ivanja fonema u morfeme i mor-fema u reèeni ce razvija usporedo s rjeènikom. ta univerzalna naprava za usvajanje zika. I tamo je vladala preplavl jenost ili takorska patnja. poput engleskoga.brbl janje kao isku avanje zvukova i obrazaca materinskogjezika. poput opei tivnog sustava predinstaliranog na raèunalu. Premd a prve reèenice mogu biti gramatièki netoène. Primjerice. u èovjekov moz ak usaðena od roðenja. Drugi su jezici. nazivamo sin taksa. Njime otvaramo vrata z a usvajanje pravih rijeèi. Prvi oblikjezika koji rabimo jest opona anje . S dvije æe godine vje no pravilno reæi »konja« jer u toj fazi jo samo opona aju starije. a kad bi ljudi spavali u svojim posteljama. to se obièno dogaða oko prve godine. pa æe njihov genitiv rijeèi »konj« glasiti »konjeva«. Ili. p vezana su s te koæama u gramatici i si ntaksi. ne èine u ranijoj dobi. kad usvoje pravil o da mno inu nekih rijeèi mu kog roda tvorimo dodavanjem nastavka -i. pri èemu se suglas nik ispred njega zbog sibilarizacije mijenja iz k u c: biftek . kao u reèenici »on hoda brzo«. Patni tvo je bilo veliko.mogu biti zasebne rijeèi te tako sami po sebi prenositi misli ili mogu mijenjati znaèenj a drugih rijeèi. ti bi im takori proglodali pl akte. Ne samo to: smoènice. sve fine stvari na ovome . bilo kojeg jezika . analitièki. on se smjesta pretvara u naèi nski prilog. Znamo i da pacijenti s o teæeni Wernickeovim podruèjem mogu zadr ati sposobnost konstrukcije gramatiè pravilnih reèenica. »profesora« Stanlevja Umvina. mo da prepoznate: Jednom davna no u germanskoj zemlji bio je velik grad po imenu Ham-perlin. Dakle.kljuèeva).stavljaju na prvo mjesto. kojim je stolovao Gradonaèelnik-Neradoplaæenik. poput njemaèkoga. Svi su takori milili i izlazili i grickali i nju kali i glodali u jutarstvo rano (i u kasnu veèericu). Nastavak »-e« jedninu mo e pretvoriti u mno pr. recimo.osobu koja ljubi . Ovdje na svoj naèin prièa vrlo poznatu djeèju bajku. premda nerazumljivo blebeæu. Ono to cars ko zabadalo nije dokuèi jest da se »program« mora aktivirati izlaganjem zvukovima. D ca ih i sprva èesto primjenjuju s popriliènim zanosom. Njegova je pogre ka bila stoje vjerovao da pojedi jezik. morfemi imaju dvije funkcije . Reèenica »Ivan ljubi Mariju«. to znaèi da se promjene znaèenja ostvaruju preina-èavanjem samih rijeèi. Znanstvena zajednica jo od prijelomnih radova lingvista Noama Chomsk iz 1950-ih p rihvaæa daje ta sposobnost. to znaèi da se znaèenje reèenice mijen a ovisno o redoslijedu rijeèi u njoj. djeca brzo odmaknu od jednostavn ona anja roditeljskog govora. pravilo da g enitiv mno ine nekih rijeèi tvorimo dodavanjem sufiksa »-eva« (kljuè . Al i sposobnost usvajanja i up rabe jezika.postoji. Do danas nismo izdvojili nijedno mo dano podruèje koje bi moglo biti c govorno za ta j softver. a i brèiæe onih koji su dubokim snovima plovili. Hrvatski jezik. una prijed postoji u mozgu. Odgrizali su komadiæe stola i èajne pod krpice. Primjerice. Fridrik nije imao potpuno krivo. objekt. pi minu log 2002. djec oko osamnaestog mjeseca spontano poèinju spajati rijeèi u jednostavne reèenice. a dodamo li pridjevu »brz« nastavak »-o«. Priroðena sposob181 Robert VVinston: LJUDSKI UM nost usvajanja jeziènih pravila aktivira se kad to nametne opseg rjeènika. hebrejskoga i latinskoga. poput nastavaka »-e« ili »-o«. poput Brocina podruèja. to bi znaè lo da se u mozgu odvijaju mnogo dublji procesi od obiènog opona anja. kad usvoje neka gramatièk a pravila. ili tak o nekako. Rijeè tako o e biti reèenièni subjekt ili objekt ovisno o dodatnim morfemima na poèetku ili kraju r ijeèi.samo dio rijeèi. Kako se rjeènik iri. znaèi. Èimpanze pouèene k omuniciranju znakovnim jezikom sposobnost nikad ne razviju. naposljetku. Lingviste posebno zanimaju pogre ke koje djeca obièavaju èiniti s tri ili èetiri godine: nepravilnosti èija uèestalost raste s njihovom sve veæom sposobno æu preno enja slo enih z ja i koje. hranetina. Njihov se govor ne bi pi vi e razlikovao od prièa sjajnog komièara. Sustav pravila prema kojima rijeèi spajamo u fraze. ona æe pr erano poopæiti.bifteci. poput hebrejskog ili latinskog. ima »sintetièku« sint aksu. Kako bi izrekli tko èini radnju i na kome je r adnja uèinjena. nerijet ko æe ga poopæiti i reæi »èovjeci« umjesto »ljudi«. Dakle. Primjena skupa pravila na sk zvukova radi stvaranja be skrajnog niza znaèenja jedna je od kljuènih osobi sti èovjekova jezika. knjiga/knjige. logika pomalo izlazi na povr inu. o teæenja prednjih di jelova jeziènih sredi ta. Prema studijama na pacijentima s odreðenim ozljec ma.

Slièno tome. Naravno. da pjevaju i razmi ljaju te da unutra njost miri i po drv etu. Skanovi mozgova os oba s visokim verbalnim kvocijentom inteligencije 183 Robert \Vinston: LJUDSKI UM pokazuju da im se pri èitanju javlja aktivnost u gornjoj uzdu noj vijugi..svijetu nisu u ivali Ijudovi sami. Alfonso Caramazza. tc. dokazi da svaka od tih vje tina ima poseban kutak dolaze ponaj prije iz prouèavanja mozgova u poremeæenom stanju. Neki mogu imenovati objekt e. nakon to se spotaknula. tko je rabi. ali ne i èitati. dragulja i povræa. ali neæe moæi proizvesti rijeè »crkva«. svojem malom sinu rekla da se »spopalatakla i ogrebla koljensku alièicu«. Mo dano gramatièko sredi te moglo bi se nalaziti u Brocinu podruèju. No kako je rijeè o uèenju. neg o samo okidanja neuronskih krugova ra trkanih u raznim mo danim podruèjima. Moguæe je èak da uopæe ne postoji posebna jedinica za to. zato to su takori nju kali svuda (i vak. kad je rijeè o jeziku. na u iduæu temu. rabijednu posebnu funkciju.vakali i nak jukavali se niz svoje takoraste grlice) i zato to su to bili najbr i takorèiæi i zato t u previ e iz sebe bacakali svojih okruglièica u tom velikom krasnom gradu koji je in aèe bio. recimo. Imamo. osobe s tim poremeæajem ponajprije muèi brza obr da vidnih i slu nih informac ija. Kad dojenèe proizvede prve zvukove. pozivaju se druga podruèja. sli ku crkve. Dakle. ne funkcije sv rstavaju se u pamæenje. Kao to smo vidjeli u kn kom osvrtu na dis leksiju. struènjaci u svojem podruèju. drugi æe pacijenti kad vide sliku reæi da graðevina slu i tovanju B ga. svaki s vlastitom lokacijom i elementima u mozgu. mogu ih preuzeti neke druge funkcije. U prilog tome govore dokazi iz studija na pacijentima s mo danim o teæenjima. vrtlara i trgovca dijama ntima. tc. rtvama mo danih udara koji su o tetili samo dio mozga. Mo da je u tom s mislu va no to u mozgu postoje odvojena sredi ta za èitanje i pisanje. no znanstvenici o t ome nipo to nisu suglasni. sposobnost usvajanja i uporabe jezika u èovjekovu je mozgu c roðenja. prisjetite li se da na e mozgove oblikuje ono to èinimo i to nam se dogaða u svakida njem ivotu. Iz Èarobnog frula a 182 Uèeni um Stanlev Unwin znao je kazati kako mu je zadivljenost besmislenim jezikom usadila majka. Za razliku od njih. osobe s r skim verba lnim kvocijentom imaju suprotan ustroj. ali neæe moæi reæi èemu slu i. Zbog toga. Kao stoje èesto sluèaj. Jedan od argumen ata koji bi to mogao objasniti jest daje mozak zbog svoje plastiènosti ivèanim stanic ama koje su u ranijim fazama evolucije bile rabljene u druge svrhe dodijelio nov u funkciju. za oèekivati bi bilo da æe iæi na neke oèite razlike u sredi tima za imenovanje. ali velièina i polo aj tih mjesta razlikuju se od osobe do osobe. recimo. no ne i pisati. v lo razlièitu od naporn og i èitavanja ud benika i rjeènika. uv ijek prevode s drugog i treæegjezika na materinski. osobe koje mogu pi sati. èak ni nakon godir vje be. Te mo d. ne postoje dva slièna mozga. vo-sku i tamjanu. ili kad smo uèili put od kuæe do radnog mjesta. ne aktiviramo li ih uèenjem èitanja i pisanja. moæi æe je imenovati »crkvom«. da se ljudi unutra mole. moglo bi vrijediti i za gramatiku. Vrijedi li to za sredi ta za imenovanje. ista ona koja smo rabili kad smo poèeli tipkati na raèunalni tipko vnici. te osobe koje mogu èitati. Istra ivaè u uspijevali uprijeti prstom u podruèja koja nadziru tako uska jezièna obilje ja poput naziva tkanina. ne uspijevamo dostiæi istu razinu teèn osti s drugim ili treæim jezikor Prevoditelji i tumaèi. Uèenje drugog ili treæegjezika obuhvaæa iste dijelove mo zga k( je smo rabili kad smo izustili prve rijeèi. Prilièno banalan primjer tog procesa bio bi moj rukopis. Problem do datno ote ava èinjenica to. no otkad su raèunala zamijenila papir i olovku. Svo jedobno je bio podosta uredan (premda sam medicinske struke). Spomenuo sam kako me zbunjuje kasni razvoj pisanja u paleolitiku. èemu odrasli i mla< moraju pribjeæi dok se hrvaju s no im jezikom. Da sa memo. psiholog s Harvarda. recimo. To zapravo ne iznenaðuje.. to se njoj itd. smatra da postoje neovisni mo dani sustavi za gramatiku. kad je jednog dana. recimo. znaèenje i oblike rijeèi. a p imenov anju objekata u srednjoj uzdu noj vijugi. ali za njih ne mogu proizvesti nijednu asocijaciju. postao je mnogo neuredniji. » ai Uvrije ena tuga . ostale uèimo. Prv i jezik usvajamo. n pr. Pogledaju li. jer njega govore najteènije.

nose maske i èudnu odjeæu. ljutnju i strah. ustanovit æe te da èe æe i dulje gleda nepoznate predmete. S vremenom su tragièan dogaðaj nadma ila druga svjetska zbivanja.najbolje se dosjeæa mo sjeæanja povezanih s najjaèim èuvstvima. ali ne i to je juèer ruèala? I to su za pravo »sjeæanja« . èin V. re cimo. U obredima poznato postaje nepo znato. prema Turneru. Svi katkad prot rnemo prisjeæajuæi se djela za koja bismo radij da u njima nismo sudjelovali ili rij eèi za koje bismo vi e voljeli da ih nismo izre kli. Ljudi se pona aju èudno. jest s kol iko ih pojedinosti pamtimo. Èesto se mo emo prisjetiti i niza drugih pojedinosti. bez obzir a na to jesmo li ih vidjeli na vijestima ili su se zbili nama samima. Odijevamo najbolj odjeæu. Kad govorimo o jedanaestom rujnu. vjeroja tno enskoga roda. Pjevaju se pjesm i izgo varaju rijeèi koje se ne mogu èuti u svakida njem govoru. Pamæenje i èuvstva Antropolog Victor Turner smatrao je da obredi i sveèanosti u plemenskim dru tvima uv elike iskori tavaju meðudjelovanje èuvstava i pamæenja. nerijetko imaju obojena lica. kakvo je bilo vrijeme. te vlastita prava i obveze koje imaju kao odrasli mu karc i. To je tzv. za pretpostaviti je da ih vi e zanimaju druge stvari. Grizodu jem voðeni Macbeth ovdje govori o sjeæanju na grozna djel koja je poèinio. zastra ujuæi i biza ni simboli. Sveèanost dobiva . U mozgu zapisane i isati smetnje Macbeth. bl ic pamæenje: sposobnost mozga da tijekom intenzivnih dogaðaja iznimno podrobno i ivo pamti pojedine slike. poput vjerovanja da mlado enja ne smije vidjeti vjenè. npr. nicu ili buduæu mladenku dan prije samoga èina vjenèanja. kriju i pone to istine. Iz svijesti uvrije enu i èupati tugu. Shakespeare se ovdje nesvjesno dotaknuo nekih sada njih predmeta istra ivj nja mozga . Otrcane primjedbe èesto.stoje li na mo danim policama dok ih ne prizovemo ili nastaju samim p rocesom dosjeæanja? Veæ je otrcana fraza da se svi mi. uskraæivali sna i li izlagali bolu. tugu. nesretnoga »svepamteæeg« Rusa. Istra ivanja su pokazala da èovjekov um bira nove po dra aje . Kratka et nja ulièicama osobnijih sjeæanja dodatno æe potvrditi smisao ovoga . a koji kad nauèeno prelazi u naviku? I. prizor 3. sjeæamo to smo radili u tr enutku ubojstva predsjednika Kennedvja. poèeli izvoditi obredi. Poput svih mladiæa. podvrsta pam æenja u kojoj nema èuvstvenog elementa . izvode neobiène.pratite li koliko èesto i koliko dugo dojenèe gleda neki predmet. kako je moguæe d. meðutim. poput mozga Sere evskog. stariji od odreðene dobi. Zato su se. U manjoj je mjeri sve t vidljivo u obredima jo prisutnima u zap adnome svijetu. Tijekom s veèane sti pona amo se prema nekim pravilima i ogranièenjima. stilizirane pokre185 Robert VVinston: LJUDSKI UM te. pa s e potonjega bolje sjeæate.ona u kojoj po hranjujemo imena. Vjenèanje obuhvaæ odreðena ogranièenja. No ono stoje zanimljivo kad je rijeè o pamæenju najveæih traumatskih dogaðaja. Vjerojatno ste se èe æe vozili na posao nego to ste polagali ispite. Druga sjeæanja mogu. kako smo toga dana bili odjeveni. ili upute kako promijeniti automobilsku gumu. Osjete im katka d iznimno izo tre prethodne te ke ku nje u koj ma su se izgladnjivali. meðutim. primjerice. 184 Uèeni um ih s vremenom zaboravljamo? Za to se moja devedeseterogodi nja majka sjeæa igranja ten isa i poraza u Brook Greenu dok je bila uèenica. primjerice. dakako. izvode se kako bi se zajamèilo da mladiæi na ulasku u zrelost nauèe mitologiju i obièaje odreðene dru tvene skupine.Zar ne mo e pomoæi du i bolesnoj. Na one koji prolaze obred nasræu èudni likovi. Zauzima ju li te dvije vrsti pamæenja razlièita mo dana podruèja? Koji su procesi aktivni kad ne ki doga daj ulazi u pamæenje. mladenci prolaze »torturu« vjenèani zavjeta. Postoji. kako smo èul i vijest. Obredi inicijacije. Kad biste pamtili svako putovanje na posao. smjesta se nametne nekoliko kljuèni! pitanja. Ta selektivnost prisutna je i u sjeæanjima . ako su nam sjeæa nja toliko usaðena u arhitekturu i kemijske procese mozga. pobu diti mnogo drukèije odgovore iz na < èuvstvene palete: radost. Mislim da zapravo elim reæi kako se odreðena sjeæanja istièu jer su neobièna u odnosu na n upadljiva zbivanja svakida njice. dakle pojedinost koja nema veze s dogaðajim a u New Yorku. znakovito je da pa mtimo to smo radili kad smo èuli vijesti. Kad razmi ljamo o pamæenju. Jede se dru èija hrana. va bi se moz ak brzo zagu io pojedinostima. od majka se oèekuje da plaèu.

Prva faza traje kraæe od sek unde. Kad ivèana stanica primi sna an signal izazvan ulaznim informacijama. popu t sudjelovanja u nesreæi ili svjedoèenja nekoj. Doista. u skladu s a svojim komunistièkim idealima. Zbog toga se odreðenih d ogaðaja sjeæamo do najsitnijih. Iz njegova se polo aja. Hipokampus je osob ito bogat stanicama podlo nim DP-u. 187 Robert VVinston: LJUDSKI UM % Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju . ako svjedoèe neèemu neuobièajenom. acetilkolinsko èi æenje ne bude potpuno.razoèara-vajuæa vijest ako se nadate da se sjeæanja stvaraju i pohranjuju najednom mjestu. Turnerova je teorija da se takvim skupoi upeèatljivih. veæoj selektivnosti. odnosno tehn ci otuðenja. I da æe ljudi bolje uèiti. svojedobno zaposlen na Kalifornijskom tehnol o kom institutu. smatrao d kazali te mora pouèavati. Brecht je. s vremenom se vjerojatno neæu moæi sjetiti nièega to bi ga razlikovalo od drugih prijepodnevnih predaha za kavu. Ali ipak mo emo gov oriti o odreðenim podruèjima kao posebno va nima za èovjekovo pamæenje. èim se dogode. 186 Uèeni um Kako se sjeæanja oblikuju u mozgu? Sva sjeæanja. no rast novih dendrita nastavlja uspostavljati obrazac èak do dva dana poslije dogaðaja. Turnerovo zanimanje za obrede mo da je povezano s èinjenicom da mu j majka bila glum ica te daje odrastao u obitelji u kojoj je kazali te bilo dio sv. odr avajuæi izvorni do ivljaj ivim i pohranjujuæi sjeæanje na njega. Iz njega iskoèe glumci i poènu postavljati scenu. Dugoroènu potencijaciju (DP) mo emo vidjeti posvuda u mozgu . publika bi se »otuðila« od predstave. U p oèetku se gledatelju èini kako je rijeè o jo jednoj dosadnoj k. èesto naoko posve neva nih pojedinosti. Zbog toga s znanje koje se prenosi obredom usijeca duboko u pamæen je. to maksimalizira broj sinapsa kojima neuron mo e komunicirati. tovi e. Um jt sto da u iva u malo prijatne zabave. Neurobiologjames Bower. namjerna neobiènost obreda umovima onih koji ih prolaze oznaèena je s na nim emocijama.povezan sa znaèenjem »zasi ban« ili »odvojen«. nabubre zbog bujice kalc ija. Sad mo emo razumjeti za to neki dogaðaji u pamæenje ulaze kao ivopisne fotografije. odvojeno obreda bila nag la enija. Neke o d njegovih teorija o va nosti neobiènosti pri uèenju u svojir su tehnikama primijenili neki dramatièari. Svakida nji do ivljaji podvrgnuti su.54 Moguæe je da tijekom posebno sna nog DP-a. meðutim. no zatim a pozornicu iznenada dotutnji deseterotonski kam on.gledatelje je jako prib li io glume ma. zastra u juæih i zadivljujuæih do ivljaja osigurava temeljitost i n< zaboravnost procesa uèenja. Marksistièki dramski pisac Berto Brecht opisani je koncept iskori stio u svojoj Verfremdungstechnik. kao i u nekim dana njim plemenskim dru tvima. Istodobno niz krug prolaze redoviti impulsi kemij ske aktivnosti. njezina s e unutra njost ispunjava kalcijem. To mijenja ravnote u unutar neurona i èini ga pripr avnim na ivahnije i dulje okidanje pojavi li se ponovno isti ulazni signal. na stra njem kraju mo danog puta obrade osjetnih informacija. ekstremnija. èini se. zali noj veèeri. Drugim rijeèima.smisao jer je razlièita od svakida njice. u mozgu pokreæu odgovarajuæe buran niz p rocesa. a dru gi kao dosadne slike ili naizgled uopæe ne ulaze. mo e naslutiti kako mu je svrha hvatanje i èuvanje ulaznih informacija. primjerice nakon sna n og emotivnog do ivljaja. pa se èesto moglo vidjeti scenske radnike kako pomièu scenografiju. U pro losti je. Dendriti. neuro transmiter koji inhbira dotada nju aktivnost radi preusmjeravanja i usredotoèavanja pozornosti. èuvstveno obojena ili ne. Brecht je to nastojao uèinii ru enjem tada njih kazali nih konvencija . Tako nastaje osobito sjeæanje. Sustav za prepoznavanje nove sti u gledateljevu mozgu takvu neobiènom isku stvu pridaje veæu èuvstvenu vi zinu od uobièajene. Oè primjer t oga vidimo u glazbenom igrokazu Kurta Weilla Uspon i pad grada Mi hagonnjja. hipokampus je posebno osjetljiv na acetilkolin. Ako moj prijepodnevni pr dah za kavu u utorak ni po èemu nije bio ni pribli no va an. dr i da acetilkolin proèi æuje svako sjeæanje. Kalci j takoðer potièe ivèanu stanicu na rast. nastaju pro cesom dugoroène potencijacije i to. izdanci ivèane stanice koji primaju informacije. kida njice. pamtiti ih. odnosno razvoj novih veza prema drugim neuroni ma. Kad u hipoka mpusu zapoène èi æenje. u dugoroènom pamæenju ostaju samo novosti. Predstavu sam gledao s sedamnaest godina i nikad je nisam zab oravio.qadosh . ponijeti poruke kuæama i z. Novi i intenzivni do ivljaji. na hi brejskom je jeziku jedan vid rijeèi svet . Poveæanje splasne nakon otprilike est sati. uklanjajuæi neva ne informa i èuvajuæi najhitnije.

Iz Damasijeve teorije proizlazi da mozak ne èuva cijele slijedove dogaðaja. Trebao nam je mehanizam koji nas mo e izvuæi iz o pasnosti. »razbijen prozor«. U poznatom sluèaju otprije pedesetak god na. Amigdala takoðer ima ulogu u pamæenju. dublje s e urezujt u pamæenje. U ostanku na mjest u.O ulozi hipokampusa u pohrani sjeæanja mnogo smo doznali iz istra ivanja n osobama s o teæenjem toga dijela. mu karac s te kom ep ilesijom podvrgnutje operaciji mozga. i to brzo. primjerice razgovor za posao »ozbiljnim«. Svjesne poimanje viðenoga nastupa kasnije. a vi e iznimno uèinkovitoj pokre tnoj vrpci na kojoj se sjeæanja sklapaju prema potrebi. »mokra stra njica«. Poput monta nog pulta. Zato æemo se prisjeæanjem razgovora prisjetiti i s njim po vezanih èuvsta va. koji æe nadomjestiti gubi ak funkcija poput pamæenja. Jednoga bi dana buduæ nara taji mogli raspolagati teh nologijom za zamjenu o teæenog èovjekova tkiv. 188 Uèeni um nost u pro losti. mogu tvoriti beskrajno mnogo drugih sjeæanja . Usto tijekom evolucije taj j mehanizam koristio opstanku . Pomoæu tih oznaka èeona kora osmi lja va i provodi primjerene planove dj elovanja. Prema toj teoriji. Oznaèi li amigdala. Prema Antoniju Damasiju.na isti n aèin kao to kombinacijama zvukova tvorimo rijeèi. s jednom rukom naslonjenom na struk i prstom na usnama te mozganju o tome to s mo vidjeli nema ba nikakve koristi. a ljudi oko nas vjeèni stranci. Te ko je zamisliti kakav to osjeæaj mc ra biti. Te tzv. Kad. LeDoux smatra da su na i mozgov i tin ranim. do ivlj ajima i èuvstvima. pokraj neurona koji su prvi osjetili hladnoæu ili vidjeli razbijen prozor. Kirur kim m je zahvatom uklonjeno oko dvije treæine hipokampalnog tkiva. osjetljivim èuvstvenim okidaèem opremljeni zbog njegove ivotne va * Ima dokaza da ribe pamte mnogo dulje od samo nekoliko sekunda. èak ni na najjednostavnijoj razini.pomoæu podataka iz milijun popreènih presjeka moj gova takora koji se pro gramiraju ujedan silicijski èip. hipokampus te neovisne jedinice is kustva spaja u razlièita sjeæanja. stvarati i izvoditi planove djelovanj aje bismo zaboravljali ciljeve. U njoj mozak dolazne informaci je oznaèava èuvstv enom vrijedno æu. Dakle. Epizodno i proceduralno pamæenje .elimo li dobiti posao. To bi znaèilo da se moje sjeæanje na prvo grudanje zapravo sastoji od malih iskustvenih jedinica. a »mokra stra njica« mogla bi pak uæi u sjeæanja moje ce na svoje djetinjstvo. hipokampus je jednostavno tvorba koja sjedin juje cijeli proces i izbacuje nepotrebno. Damasi je utvrdio brojna podruèja k oja djeluju kao konvergentne zone za stapanje osjetnih podataka o ljudima. imali smo sutra za opstanak i razmno avanje . Nesretni mu k. vi e kore. svaki je trenutak poveza n s prethodnim i sije deæima. pona at æemo se oz biljno i ale svesti na mini mum . amigdala sjeæanja boji èuvstvenim nijansama. do ivljava mo gotovo trenutaèan strah za uvaljujuæi izravnoj vezi amigdale s talamièkim sredi tem z a obradu. Ne bis m mogli. poput ro le filma. p ri dohvaæanju odreðenog sjeæanja sjedinjuju se djeliæi informacije iz neovisnih podruèja d iljem mozga. »hladn e ruke«. S o teæenim se hipokampusom svaki pojedini trenutak mo e d oima ti nov. tj. nije dulji od sedam sekunda. ili novija u odnosu na svakida nja.odvraæao nasje od opa snosti i usmjeravao prema sig urnosti mimo uzvi enih carstava ljudskog misije nja. istra ivaèki tim na Sveuèili tu ju n Kalifor ije pod vodstvom Theodorea Bergera nastoji konstruirati prvi umjetn hipokampus n a svijetu . rac otad ne mo e pamtiti nova sjeæanja. Okolina bi bila trajno neobièna. jedinica »hladne ruke« mo da æe è i moja sjeæanja na skija ke izlete. konvergentne zone nalaze se pokraj ili blizu ivèanih stanica k oje su sudjelovale u bilje enju izvornog dogaðaja. koja bi nas samo usporavala. primjerice.* 1 normalnih osoba. »buce«. Sto su èuvstva sna nija. No informacije iz amigdal e odlaze i u hipokam pus. Neuroznanstvenikjoseph LeDo ux taj mehanizam naziva »prljavi i brzi p ut«. spazimo zmiju ili dug. navodno. nego ih razbija na najmanje sastavne dijelove. sliènim ureðajima. svijestje tijek. Zahvaljujuæi njemu. npr. Dok ovo pi em. Èuvstveni sadr aj pamæenja poma e nam da nauèimo va ne poruke. koje se pohranjuju neovisno jedna o oj. Grabe ljivci poput zmija napadaju iznimno brzo. vijugav predmet nalik zmiji. Jedna analogija ka e da zlatnoj ribici nik ad ne dosadi plivanje u mak zdjeli jer njezin raspon pamæenja. Znaèi li to da su sjeæanja pohranjen a u hipokampalni arhiv poput filmova u kutijicama? Neki smatraju da taj grumenèiæ tk iva u obliku morskog konjica manje nalikuje arhivu. Dakle. Zaj edno s drugim jedinicama.

Stoje zapravo uzrokovalo njezin nestanak?Je li. a oni sami trajno smetenom stanju.bila je br tansk a kriminalistièka spisateljica Agatha Christie.premda im hipokampa lno tkivo mo e biti te ko o teæeno. Premda Agatha Christie prije nije zazirala od pojavljivanja u javnosti. Slavna spisateljica do k raja ivota o tom dogaðaju nije prozborila ni rijeèi.razliku izmeðu ep izodnog i proceduralnog pamæenja. Morse a ili lorda Petera Wimseyja uvijek nanju e kad zlikovac hini gubitæ pamæenja. To je jedan od razloga za to u kriminalistièkim prièama detektivi poput Pc rota. 1' prosinca uveèer njezin suprug Archie koji je imao ljubavnicu. mogao bih oèekivati da æu ostati bez sjeæanja na p rvo. T akoðer. Epizodno pamæenje slièno je proceduralnom. kao i vje tina steèenih u to doba. a s druge osveta supru niku. pretvarati da su zaboravile svoje ime i postupak spravljanja èaja. pa ga se sun njièilo za Agathino ubo jstvo . otad je ivjela u osami . omoguæuju im izvoðenje prilièno slo enih radnja nauèenih u pro losti. stoje izazvalo brojna nagaðanja tisku i potragu u kojoj su sudjelovali policajci iz triju jedinica. Osobe ko je simuliraju amneziju obièno ne shvaæaju . sasvim razumno p retpostavili da su joj motivi mogli biti dvojaki: sjedne strane malo publiciteta za knjigu. dotad zaboravljene.jer nisu èita ovu knjigu . Mogao je ovladati i novim vje tinama. Treæeg prosinca 1926. U sluèa koji su opisali Endel Tulving i Gene Schachter. kao stoje njezin mu nedugo posl ije nestanka rekao novinarima. pi mjerice. Arc-hie im je rekao kako je to bila posljedica napadaja amnezije. 190 Uèeni um Agatha Christie odbila je razgovarati s novinarima o svojem nestanku. Zbog te su razlike neki neuroznanstvenici poèeli razlikovati »epizodno< »semantièko« pamæen e. Oèitoj o pai æenje ne bilje i samo dogaðaje i do ivljaje. procedurali pamæenje. nije zaboravio sve.prepoznao je svoju suprugu u eni koja je odsji la u hotelu u Harrogateu. pacijent s te kim hipokam p. nim o teæenjem nije se mogao sjetiti nijednog va nog dogaðaja iz svoje prc losti. i doista uvrij eðena. jevima Surrevj a. premda se nije mogao sjeti ti nijedne kolske zgode ili situacije u koj je morao mijenjati gumu. 189 Robert Winston: LJUDSKI UM Razlog tome je stoje primjenjujuæi nauèene vje tine rabio tzv. gledajuæi svoje napore u zr calu. ali isto bi se tako moglo ustvrditi kako je bila povrijeðena. Neki prista e teorija zavjere smatraju daje spisateljica izabrala ime Teresa jer je ri jeè o anagramu engleske rijeèi teaser (zadirkivaèica). umjesto daje . Moglo bi se zakljuèiti kako se povukla u osamu jer je bila posramljena stoje predstava po la nao pako. Semantièko pamæenje ukupna je sun na eg znanja. No njezino povlaèenje iz javnog ivota koje j e uslijedilo nameæe kako je nesretna zgoda ipak bila vjerodostojnija. Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice Netko tko se dobro upoznao s amnezijom . neovisnog o povezanim èuvstvima ili o to me gdje smo ga i kal stekli. odh talaje iz svojeg doma u Berkshireu. Tisak je zakljuèio kako je cijela saga bila promi ljena predstava radi reklame za njezinu novu knjigu. nego i vje tine te postupke. Ist u pojavu èesto mo emo opaziti u pacijenata s Alzheimerovom b le æu . autobiografskih sjeæa nja i nauèenih vje tina. primjeri ce nauèiti svirati nove skladbe na glasoviru ili pisati. te kal s vremenom u sjeæanja stalno naviru nove. zanimljivo. pojedinost i. Toèno je i podrobr mogao opisati put kojim je pje aèio u kolu te pojedinosti postupka mijenjan gume. èinjenicom to ju je javnost odbacila kao osobu gladnu pozornosti. ena s kojom je ljubovao njezin mu zvala se Nan-cy Neele. odreðeni »otoèiæi sp osti« opstaju. neslavno grudanje. napustiv i automobil negdje u seoskim kr. pak. Naposljetku.na veliku osobnu tetu . pa hine o] æi gubitak osobnih. ne shvaæaju kal je u stvarnim sluèajevima amnezije gubitak pamæenja samo djelomièa n. Sjeæao se svojeg mladog ivota prije operac ije. no semantièko mu je pamæenje ostalo netaknuto. No to bih jo zaboravio? Mu karac kojem su uklonili veæinu hipo kampusa. no ob hvaæa sjeæanja na dogaðaje i epizode. istra ivala taj fenomen za knjigu? Je li jednostavn o poku avala pobuditi medijsko zanimanje ili se poku avala osvetiti nevjernom suprug u? Ilije doista do ivjela gubitak pamæenja? Zanimljiv pokazatelj istine jest da se Agatha u hotelu u Harrogateu potpisala im enom gða Teresa Neele. Èini se kako je hipokampus najva niji za epizodno pamæenj e. Drugi su. Mogu se.Kad bih pretrpio o teæenje hipokampusa. Nije je bilo jedanaest dana. no pravom bi sluèaju samo potonje bilo izvan dohvata.

recimo.njezinu amnestièku epizodu popratila sa suosjeæanjem. Buduæi daje mozak u stanju trajne prilagodbe. Bourne naðen kako pod imenom A. U skladu s time. a da pritom o tori ne moramo posebno razmi ljati. Osobe mogu zaboraviti elemente vlastitog identiteta. a to ne . tovi e. njezini su lijeènici na Clevelandskoj klinici zakljuèili ka je Marthin mozak nadomjestio neispravno funkcioniranje desnog sljep ooèm re nja. Katkad vozaèi kamiona ka u kako se ne mogu sjetiti puta kojim su stij na konaèno odredi te. Mnogi æe uz malo napora prisjetiti bolnog uèenja vo nj e bicikla metodom poku aja i p gre aka. meðutim. Jednom kad se proceduralno sjeæ nje pohrani na toj ni oj razini. Vo n ja od grada do grada njima je postala toliko uol èajena da su je jedva svjesni.njezin se suprug o enio pravom gðom Neele tri tjedna poslije razvoda . Bilo je strahovito te ko nauèiti skijati. S obzirom na plastiènost u toj dobi. pamtimo to nam je èiniti u fazi A. pamæenje nauèenih sadr aja razlikuje se i neovisno je od autobi ografskih sjeæanja. nestali propovjednik A. Proces najoèit mo emo vidjeti na djelu ka d pogledamo kako stjeèemo vje tine. postanemo sposobni voziti bicikl ili automobil. meðutim. Br own prorièe prokletstvo i pakao. No s vremenom to èinimo sve rjeðe. nesvjesna podruèja jest ekonomiènos t. skijam posve prirodno. Kao to vidimo iz sluèaja propovjednika Bournea/Brovvna. svjesnih razina u ni a. sve do toèke u k joj vje tinu izvodimo praktièno nesvjesno. stupanj u kojem nam je neka vje tina va na. Unatoè obilnim dozama lijekova. a napadaji su s godinama f stajali sv e èe æi.primjerice. lijeènik od amnestiène ene zat ra io da primijeni vrlo èesto rabljenu motorièku vje tinu . na Clevelandskoj klinici pro la je prvu od tri velike operacije. kodile njezinoj vje tini sviranja violine. Godi 1991. Cijeli je ivot patila od epilepsije. dok ovladavamo novim vje tinama. 191 Robert VVinston: LJUDSKI UM Poput navike: Af* kemija proceduralnog pamæenja Martha Curtis bila je glazbeno èudo od djeteta koje je violinu poèelo svirai devet g odina. nema. s druge joj se strane javila majka. èak i kad izmeðu poku aja proðu godine. èinilo se kao da uspijeva nau ti skladbe koje je dotad dr ala preslo enima. Nakon stoje to uèinila. kolièina znanja koje bismo mogli steæi tijekom ivota bila bi ogranièena. kako sam s godinama postao oprezniji u biranju padina. Naposlj kujoj je odstranjena gotovo polovi ca desnog sljepooènog re nja. ali sadjednom godi nj e. Dakle. o njoj razmi ljamo. U pravim se amnestièkim epizodama nerijetko zadr avaju natruhe va nih pojedinosti o os obi. primjerice vo nj om bicikla ili sviranjem kakva glazbala. nakon mn go vje be. Jednom je. Unutar mozga. ispred publike. trajne plastiènosti. ali ne i nauèene vje tine. Ja kao primji 192 Uèeni um mogu navesti skijanje. mozak je u pomoæ prizvao dru podruèja. Granice. svaki mozak prirodno posjed je dozu plast iènosti. Prilagoðava se ulaznim informacijama. stoje zajed glazbenicu bio izniman rizik. U odreðenom trenutku. Èinimo to »automatski«. Buduæi daje od ep ilepsije bolo1 la od vrlo rane dobi. amnezija ne dovodi do potpu nog gubitka pamæenja. desni sljepooèni i anj bio uèinkovito pr emo æivan. nego komadiæ stvarnosti koji se probio kroz njezin zaborav. postaje trajno. pseudonim koji je izabrala Agatha Christie -ime slièno imenu ljubavnice njezina mu a . kako bi se oslobodio za nove zadaæe. u mozgu se odvija drukèija aktivnost. Na èuðenje i zadovoljstvo ki rurga.mo da nije bi o svjestan trik. Razlog za prelazak iz vi ih. pak. Zbog toga ne zaboravljamo kal voz iti bicikl ili plivati. Dakle.zapravo potaknuo amnestièki napadaj. on proceduraln a sjeæanja èim to postane moguæe spu ta u podrum. mo emo uoèiti kako sa sve boljom usvojeno æu odreðei vje tine dolazi do odgov rajuæeg pomaka iz vi ih kortikalnih podruèja obrac prema ni im tvorbama zadu enima za moto riku i ravnote u. pre lo nam je u n viku. Primjeæujem. jer se smatr a kako je upravo to podruèje aktiv pri sviranju glazbala. katkad i na pozornici. Premda je Marthin primjer oèito izniman. Kad to ne bi èinio.bira sluèajan telefonski broj. tri operacije nisu n. a to u fazi I pratimo svoj napredak. nakon nekoliko sekunda oklijevanja. odnosno . p aje tijekom uèenja i vje banja sviranja violine. Mo da j e izbor pseudonima bio nesvjestan pokazatelj èinjenice daje izniman stres koji je okru ivao raspad njezina braka . No rijetko æe se tko prisjetiti t ih procesa dok u kasnije ivotu rutinski izvodi nauèenu vje tinu. Martha je èak do èetiri \ ta mjeseèno padala u nes est. U drugom je sluèaju. Kad nam je vje na nova. ili auto kole. Postoje ogranièenja u onim elementima procesa koji odreðuju to æemo nauèiti.

S druge stra ne. To me dovodi do jo jednog va nog vida pamæenja. No ljudski um posjeduje potencijal za stalno uèenje. Kratkoroèno pamæenje prosjeène osobe premalene za pohranu londonskog tele fonskog broja (sastoji se od osam znamenaka. pohranjeno je u dugoroènom pa æenju. Polovicom pro log stolj eæa psiholog Geoi A. paradoksalno. Isti uèinak ima uèestalost susretanja te informacije. Louisu. nego koliko brzo èime mo emo ovladati. No kako postoje brojevni nizovi. »Zaposleni« mozak. npr. Dugoroèna potencijacija pobrinula se da r premda sa m mnogo kolskog znanja mo da zaboravio. Umno poput »sedam puta sedam jednako èetrdese t devet« mogu ispaliti uèas. U drugom je pokusu od ispitanika zatra eno da tijekom èitanja navedu imenici o dgovarajuæi glagol (npr. imena ili brojeva. zapravo. gdje se urezao nakon to sam u koli tima recitirao tablicu mno enja. Cjelokupni obrazac b io je mnogo slabije jaèine. nego zato to dohvaæam mali obrazac rije pohranjen u dugoroènom pamæenju. tip] nje ili pis anje svakodnevno rabim uz goli minimum svjesnog napora. te tako osloboditi svoje krugove za druge procese. Taje tvrdnj danas opæeprihvaæena. a druga se prazni mnogo br e. 194 Uèeni um . Ali istra ivaèi su zatim primijetili ne to novo.od cingularne kore sprijeda do malog mozga straga. Rezultati se potvrdili nalaze Richarda Haiera sa Sveuèili ta ju ne Kaliforni-je u Irvi neu. U njei je iznio tezu da èovjekovo kratkoroèno pamæenje mo e pohraniti pribli no dam jedinica informacije . a. Usporediv i skanove. Mozak je uèinkovito prigu io aktivnost. Sredinom 1980-ih neki su zanimljivi pokusi izvedeni na Washingtonovom sveuèili tu u St. dal rijeè o tome koliko znamo. Veæ sami nazivi tih dv. Rijeè je o razlici izmeðu ki koroènog i dugoroènog pamæenja. neuronska se aktivnost vidno smanjivala. karta mo dane aktivnosti radikalno se promijenila. paje rabio minimum podruèja i energije. p ostavlja se pitanje kako i zai informacije prelaze iz jedne vrste pamæenja u drugu ? Kao to smo spomenuli. otoèni re anj bio je u stanju mirovanja. Prvi put kad je ispitanik morao smisliti glagol povezan s upravo prikazanom imenicom. prema njegovim rezultatima. Nakon to su ispitanici nekoliko puta p ro li nizom. kad je zadaæa asocijacije rijeèi bila nov a. primjerice.). No ka ko je vje tina postajala uvje banija. Istra ivaèi su PET-om snimali dobrovoljce dok su ovi naglas èitali niz ime nica. takvo kakvo jest. t pozivnog broja. poput telefonskih brojeva prijatelja i ko ga il i PIN-ova bankovnih kartica. Svi smo te razlike svjesni u svakida njem ivotu. pa ne èudi to svaka glasina o dodavanju jo jedne zi menke izazove buru prosvjeda. istra ivaèki od vodstvom Marcusa Raichlea s Radiolo kog instituta Mallinckrodt i Michaela Posne ra s Oregonskog sveuèili ta uspio je izdvojiti mo dano podruèje aktivno pri smi ljanju odg ovarajuæeg glagola. mozgom se pro irio val aktivnosti . postupan j jelaz informacija i z vi ih u ni a podruèja kore dok pamtimo nameæe da si opremljeni dvjema razlièitim vrstama pamæenja. Ispalo 193 Robert VVinston: LJUDSKI UM je daje pametan mozak bio onaj koji se mogao najbr e svesti na minimalnu ] tro nju e nergije. pone to osnova ma matike ipak ostane urezano duboko u pamæenju. Moje znanje francuskog zika ili Fr eudovih teorija. èimbenici poput novosti ulazne informacije i jaèi uz nju vezani h èuvstava djelomice odreðuju s kolikom æe otporno æu na zaboi biti pohranjena.primjerice rijeèi. reèenica koju sam taman sroèio u mislima i uprave tipkam. nalazi se u mojem krat koroènom pamæenju. funkcija izra avaju njihovu osnovnu razliku jedna dugo zadr ava informa je. Istra ivaèi su zapravo vidjeli kako se nova zadaæa pretvara u naviku. op. Miller objavio je rad naslovljen Èarobni broj sedam. plus ili m inus dva. to zi èi da ih ne moram èuvat i u ogranièenom prostoru kratkoroènog pamæenja su redovitom uporabom pre li u dugoroèno. Nije.stupanj motivacije. prilièno obrnuto. koje ba kao i uobièajene vje tine. p. da »stolac« spare sa »sjesti«). crijeva te u percepciji okusa. Njegov rad s PET-om pokazao je da ne postoji veza izmeðu razine mo dane aktivno sti i inteligencije osobe. Aktivirao se tek nakon stoje zadaæa nekoli ko puta uvje bana. uopæe nije b io pametan. Taj je nalaz bio jo èudniji u svjetlu èinjenice da su neurolozi godi nama mislili da otoèni re anj sudjeluje iskljuèivo u obradi tjelesnih i visceralnih os jeta iz. bilo je. Naime. ali zato to ih doista raèunam u glavi. odnosno da nema nikakvu ulog u u proizvodnji i razumijevanju jezika.

Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno Prema nedavnim istra ivanjima na mi evima i muhama. Ungerleider utvrdila je moguæu lokaciju kratkoroènog pamæenja -negdje u èeonom re nju. Dr. Pretpostavlja se da CREB sudjeluje u mnogim procesima u kojima se mozak mora »naviknuti« na nove uvjete. Èi nica daje bio prisutan tijekom evolucije nagla ava njegovu potencijalnu va nost. a razorno djelovanje Alzheimerove bolesti u na em dru tvu ima sve veæu va nos t. razlièita mo dana podruèja poma u nam pri pohrani informacija kraæe i dulje vrijeme . pa su studije CREB-a sredi nje mjesto istra ivanja. Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu pokazao je va nost n tivacije u odreðivanju dubine pohrane sjeæanja. CREB je prisutan u ivèanom sustavu ili mozgu mnogih ivotinja. Alan Baddelev s Bristolskog sveuèili ta od ispitai kaje tra io da uèe popise nepoz natih rijeèi dok su u ronilaèkoj opremi bili dnu bazena. Dakle. dr. Dakle.5"' Postavio ih je u komoru u kojoj su u apu dobivali mali elektro ok. vjerojatno bojeæi se novih elekt ro okova. Na to hoæe li informacija biti proslijeðena u arhiv ili i moje zadr ati samo nekolik o sati mo e utjecati mno tvo èimbenika. mozak n stavlja ponavljati isti obrazac neuronske aktivnosti tijekom REM spavanja. no uvelike se sk ratilo dvadeset èetiri sata poslije uvjetovanja. Silva zatim usporedio s odgovorima mi eva roðenih s izmijenjenim genom koji je blokirao djelovanje CREB-a kad im je ubrizgan estroge n tamoksifen. kratkoroèno pamæenje rabi bjelanèevine koje su veæ prisutne u sinapsama. RE spavanje je razdoblje u kojem sanj . izgubit æe ga i u tom razdoblju. Kad je tim mi evima tamoksifen dan prije ulaska u komoru. Jedan od i zloga za to se moji kolski kolege jo sjeæaju tablice mno enja jest to smo : bili motivirani da osvo jimo tjednu nagradu. mo da æe je se uspje nije dosjetiti pomiri ete li istu tvar dok vas ispituju. Njihovu proizvodnju nadzire jo jedna bjelanèevina . Pamæenje im je procjenjivano vraæanjem u istu komor u i mjerenjem vremena koje bi proveli ne pomièuæi se. Istra ivanja su takoðer pokazala da na dosjeæanje prilièno sna no mo e ut cati okru je u ko uèimo. Ali da se podaci prenesu u dugoroèno pamæenje. Prespavajte Na sposobnost mozga da pohrani informacije na dugi rok mogu utjecati i m postupc i nakon uèenja. No s produl jenjem razdoblja. Belgijsko-kanadsko istra ivanje pod vodstvom Pierr Maqueta pokazalo je da nakon to uvje bamo odreðenu aktivnost. Prouèava oje mozgove majn na dok su uèili povezati odreðeni obrazac okretanja kola za igru s nagradon obliku hrane. mora ju se proizvesti nove bjelanèevine. dok uèite neku èinjenicu. Majm un s o teæenom prefrontalnom 1 rom. Isto zacijelo va i za èovjekovo uèenje. Rabeæi elektrode ili radioaktivne tablete kako bi »nokautiral i« hipokampus ili prefrontalnu koru. stvorenog poslije otprilike jednog dana. Leslie Ungerleider s amerièkog Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje poslu il a se MR-om kako bi ustanovila to se u èovjekovu mozgu zbiva dok osoba nastoji »zadr ati« upamæenu sliku lica tijekom sve duljih razdoblja. bolje shvaæanje molekula koje sudjeluju u pamæenju od goleme je va nosti. od koljka a do èovjeka. ali ne nu no odjeveni u ronilaèku opremu i u baz enu. paje aktivna ostala s amo prefrontalna kora. Dr. Mn ogi znanstvenici i neke farmaceutske tvrtke pokazuju sve veæe zanimanje za pobolj an je uèenja i pamæenja lijekovima. primjerice u pode avanju tjelesnog sata ili u razvoju tolerancije na droge. Pomiri ete neki sna an miris. Mo da bismo svi mogli i skoristiti to neobièno svojst pamæenja. Majmun s o teæen hipokampusom ne mo e èu sjeæanje dulje od deset sekunda. okidanja u sljepooènom re nju su se ugasila. Poremeæaji pamæenja iznimno su uobièajeni. uopæe nije mogao pamtiti. Proizlazi da geni povezani s CREB -om ne sudjeluju u stvaranju kratkoroènih sjeæanja. a omete li to. Njezina se istra ivanja nadovezuju na ranij e radove na majmunima. Njihove je odgovore dr. Otkrio je kako se mnogo vi e neurona ukljuèuje u uèenje usli di li nakon njega nagrada. Mich. meðutim. koje se u mozgu mo e zadr ati zau vijek. istra ivaèi su uspjeli utvrditi razlièite uloge 195 Robert Winston: LJUDSKI UM tih podruèja u dugoroènom i kratkoroènom pamæenju. primijeæena je znatna aktivnost u prefrontalnoj kori i sljepooènom re nju. Drugim rijeèima. CREB. poput lavandina ulja.nh Kad je razdoblje bilo kratko. trajanje nepo-miènosti bil o je nepromijenjeno dva sata poslije uvjetovanja elektro okovima. ali pridonose formiranju dugoroèno g sjeæanja. neka sjeæanja gubimo s godinama. Ustanovio je da su se mnogo toènije dosjeæali rijeèi kad su bili pitivani u istim uvjetima. Alcino Silva u Los Angelesu prouèavao je mi eve.

Kako se rano-jutarnje djelovanje REM spavanj a te ko mo e pojaviti tijekom drijemanja. Pamæenje. Ubiv i Duncana i sluge dok su. dakle. otkrili su kako je ometanje REM spavanja potpuno remetilo uèenj 196 Uèeni um Jednako èesto ometanje ne-REM spavanja nije imalo takav uèinak.bili su napu teni. U jednom se pokusu od ispitanika tra ilo da ka u jesu li tri dijagonalne crte na pozadini od vo doravnih crta u donjem lijevom kutu raèunalnog zaslona polo ene vi e vodoravno ili vi e okomito. a da ne znamo daje rijeè o sjeæanjima. a dvadesetpostotno pobolj anje nauèenosti motorièke vje tine uvelike se mo e pripisati kasnoj fazi spavanja koju mnogi ranoranioci propuste. i koliko opasno mo e iskriviti do ivljaj stvarnosti. Mo emo se sjeæati. èini se daje uèinak sporovalnog spavanja najbo lji protuotrov za preoptereæenost. takoreæi. Kad su ispitanike probudili p rije ili tijeko REM spavanja. ustanovili su kako su svi imali ran znaèajna iskustva o dbaèenosti . skupina osoba koje meðusob no nisu poznavale smje tena je u istu prostoriju.dok na burzi v lada kaos . Sara Mednick i Robert Stickgold. n ije nikakva iznimka.57 Oni su mjerili vrijem e potrebno èetvorici isj tanika da nauèe prepoznati dio iscrtan prugama u veæem uzorku te su ih isj tivali prije i poslije REM spavanja. mozak noæni san ra bi kako bi konsolidirao sjeæanja na postupke i vje tine nauèene toga dana. prema njihovim istra ivanjima. posvojeni ili su odrastali siroti tima ili udomiteljsk . Sve u svemu. Polusatn o drijemanje nakon druge sesije sprijeèilo je daljnji pad uspje nosti. i obrnuto . Njegova propa st. dosadu te frustrira nost zbog intelektualnih zadaæa koje svi èesto osjeæamo. U drugim pokusima prove denim i takorima. pak. Èini se kako èak i drijemanje koris uèenju. porede bilje ke o svojem podrijetlu. kad vas ef ili efica uhvati s nogama na stolu . Preoptereæenosti nije bilo i ispitanici su bili uspje ni pribli no kao u prvoj sesiji . Allana Hobsona na Harvardu nedavno je provela neke zanimlji ve pokuse koji pokazuju moæ »okrjepljujuæeg drijeme a«. Kako drijemanje poma e? Snimanja mozga i oène elektriène aktivnosti tijekom drijemanja otkrila su da jednosatni drijeme ima èetverostruko vi e dubokog ili sporovalnog spav anja i REM spavanja od polusatnoga. Stoga su aktivirali nove mo dane krugove premjestiv i tijekom èetvrte sesij e polo aj zadatka u donji desni kut zaslona. Èlanovima novih parova tada je reèeno da porazgovaraju. recimo. od ratnog junaka do paranoidne kukavice. rastavom ili z stavljan jem. otkrili da im suzdr anost nije bila jedina zajednièka ta. Tijekom èetiriju dnevnih sesija njihovi su se rezultati pogor ali. Istra ivaèka skupina dr. oslikava koliko moæan mo e biti èovjekov um.ili kao nakon kratka drijeme a. ustanovili su d a podnevni drijem uopæe nije lo . svi bili iz obitelji uzdrmanih alovanjem.samo recite da obnavljate plastiènost mozga. kao to æu objasniti. svojevrstan cement za sjeæanja. Èak su i oni koji su oklijevali i nevoljko tvorili bilo poèetni par 10 konaènu èetvorku.amo. Dakle. Ili su. Istra ivaèi s e pitali je li to djelovanje posljedica »izgaranja« vidnih neuronskih krugova ukljuèen ih u zadaæu. poput èuvstava. da svi èetvero potjeèu iz obitelji u kojima se te ko izra avala ljuti ili ljuba v. da. spavali. Rezultat su bile skupine u kojima su se ponavljala obiteljska iskustva. nisu uspjeli obaviti zadaæu. na a nas sjeæanja mogu navesti da pomislimo kako se sjeæamo stvari koje se nikad nis u zbile. no okrjepljujuæi drijeme za njega vjerojatno nije b io idealno rje enje. poput ostalih. Otki bi. Rad Avija Karnija i Dova Sagija na izi elskom Institutu Weizmann takoðer govo ri u prilog èinjenici da REM spavan pobolj ava nauèenost zadaæe.'8 Poni tava jutarnju razdra enost. Istra ivaèi pretpostavljaju da neuronske mre e ukljuèen e u tu zadaæu osvje avaju »mehanizmimi kortikalne plastiènosti« na djelu tijekom sporovaln og spavanja. a jednosatni drijeme podigao je uspje nost treæeg i èetvrtog poku aja na jutarnju razinu. uz pomoæ kolega s Harvarda. 197 Robert Winston: LJUDSKI UM Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja U pokusu koji su 1970-ih proveli amerièki psihoterapeuti. Zamoljeni su da i èine parove tako da bez razgovora ili prevelikog razmi ljanja izaberu partne koji ih podsjeæa na bli skog èlana obitelji ili na nekoga tko im u obitelji nedos je. Kad su na posljetku oformili èetvorke. Macbeth je opsjednut spavanjem. Z atim im je reèeno da se ponovno spa ovaj put s drugim parovima za koje su smatrali da dijele obilje ja koja su ma prije prepoznali kao zajednièka. udio je z a dugim snom kako bi si olak ao stanje du evne patnje u koje se doveo. Dobar san je.

njegov pacijent i e mogao stvarati jedan prilièno drukèiji tip sjeæanja te mu pristupati . unatoè oèitom o teæenju mo danih tvorba zadu enih za uèenje i pamæenje. Premda je prvi prikaz bio toliko brz d aje lica bilo r moguæe svjesno opaziti. no svejedno se odbila rukovati s njim . neprijaznim eksperimentatorom koji gaje podvrgnuo nizu bezumno iscrplju-juæih psihologijskih testova. pate od amnezije. odnosno ne sjeæaju se dogaðaja iz nedavne pro losti. Ima dokaza da njihova nedavna iskustva ipak nisu posve zaboravljena . »kontrolno« is kustvo bilo je neutralno. Psihoanaliza. Drugo. malu pribadaèu u dlan s namjerom da pri rukovanju boène u dlan pacijenticu s Korsakovljevim sindro mom. Pa cijenta je pitao pitanja poput »Kome biste se s ovih fotografija obratili kad bi v am zatrebala pomoæ?« i »Za koga mislite da vam je prijatelj?« Usprkos tome stoje tvrdio da ne prepoznaje nijedno od prikazanih lica. Prva je bila ugodna i izazivala je zadovoljstvo. èak i kad toga nismo svjesni. kao to smo vidjeli u drugim kontekstima. Drugim rijeèima. Kako bi provjerio mo e li mu karac i dalje usvajati nove informacije. U jedne zapanjujuæem pok usu . Oso be s Korsakovljevim sindromom. nesvjesni daje jedan < èlanova para bila osoba koju su naèas vidjeli. Godinama poslije. poticanje njihova verbaliziran .lo momak« jer je obuhvaæao t ri situacije. dobi voljcima su se na zaslonu brzo izmjenjivala lica. Godine 1911 . Zatim zamolj eni da se pridru e unaprijed odreðenom paru. Rad socijalnog psihologa Roberta Zajonca pokazuje da na e reakcije na os be ovise o tome jesmo li ih veæ vidjeli. U pozna tom pokusu na ljudima. Ispitai ci su se dosljedno svrstavali u z veæ viðene osobe. oslanja se upravo na to shvaæanje rada èovjekova pamæenja. medu njima i nekoliko iz prvog prikaza. Damasio je pacijentu pokazao kompl et fotografija razlièitih lica. Neurolozi su dugo smatrali da nesvjesna sjeæanja mogu upravljati na im p na anjem. èi se. a treæa je situacija bila prilièno gadna . Damasio je os mislio test u kojem je pacijenta izlo io socijalnim situacijama s tri razlièite osob e. Stari su se znanci prepoznali unutar mir te. a od njih je zatra eno da procr ne njihovu privlaènost. Antonio Damasio lijeèio je pacijenta s jako o teæenim hi-pokampusom.jadan se pacije nt na ao u prostoriji s osornim. predosjeæala je da bi se ne to lo e moglo zbi ti.59 Piladje bila oznaèena bojom kako bi moglo razaznati strance i znance. Nakon pet dana tijekom kojih se pokus odr avao. kao nekoga od koga bi zatra io pomoæ. Damasio je zakljuèio kako je . èuvstvi a mo emo uèiti. Prigoda za kljucanje koju su imali tijek om prvih zajednièkih sati bilaje. vicarski psiholog Edouard Claparede skrio je.mjerio je uèestalost meðusc nog kljucanja (oblik raspo znavanja) piladi koja je zajedno samo esnaest s. provela kad su imali samo jedan dan.im obiteljima. preduvjet socijalne diskriminacije. a da oni ne shvaæaju razlog. Psihoanalitièari smatraju kako nesvjesni proc sna no usmj eravaju na e postupke i mi ljenje. Za tim su im prikazana dru lica. koju se katkad smatra glavnim neprijateljem neuroznanosti. Tvrdi da se svjesno sjeæamo samo mal og dijela vlastite pro losti.èuvstveno oboje na nesvjesna »sjeæanja«.na piladi. Terapeuti su mo da svjedoèili djelo1 nju nesvjesnog uma. a od ispitanika je zatra eno da ka u s kojim se èlanom para sla u. Poslije im je nakratko prikazana slika jedne osobe. posljedicom o teæenja mozj 198 Uèeni um izazvanog dugogodi njim alkoholizmom. ispitanici su dvaput viðena lica dosljedno p rocjenjiv 11 privlaènijima. pacijent je dosljedno birao »dobrog m omka« kao prijatelja. Kad su je nekoliko dana poslije ponovno upoznali s Claparedeom. pacijentica se nije svjesno sjeæala da gaje veæ upoznala. Pokus je postao poznat pod nazivom »pokus dobar momak . Uranjanjem u njih. ne ljudima . Premda nije mogla objasniti to ili za to. Ne mogu pamtiti nova svjes na sjeæanja niti ih se dosjeæati. kao to smo svjesni samo malog diU lijevom kutu u desnom neuroznanstvenici psihoanalitièari 199 \ Robert VVinston: LJUDSKI UM jela zbivanja u na em mozgu. meðu kojima su bila lica triju ekspe-rimentatora.pohranjuju se nesvjesno i mo da utjeèu na njihovo pona anje. pomalo bezobzirno. Taj je par zatim odglumio prep ku.

J edna se ena èak prisjetila kako se ubrzo po uzlijetanju toliko upla ila daje tra ila da se vrate na tlo kako bi mogla iziæi iz ko are. Osobe k . te kako j e razgovor jedini lijek. No u iduæih nas je nek oliko dana nazvalo ili nam se vratilo iznenaðujuæe mnogo tih osoba kako bi nam rekle da se. Reich je imao niz i znimno èudnih zamisli. obitelji su u nek im sluèajevima s velikim publicitetom zatra ile naknadu tete od dotiènih terapeuta. Reichova se psiha. 01 nosno pri ostvarivanju ravnote e izmeðu lijevih. vidjeli bismo pojedinca sastav lj nog od vi e nesuglasnih. Zanimljivo. Mladi je Reich o tome obavijestio oca. Veæ smo vidjeli da jaèina èuvstva povezanoga s dogaðajem mo e odrediti koliko æe dobro biti upamæen. meðu k jima i onu da izvanzemaljci poku avaju stupiti u kontakt sa Zemljom. Naposljetku. 200 Uèeni um Sjeæanja. ka u. kamo gaje amerièka vlada strpala zbog navodni simpatiziranja komunista. Dakle. izvlaèimo ih u podruèje svjesnog nadzora. moguæe je da osobe potiskuju ili »zakapaju« traumatska sjeæanja. let balonom pomalo je luksuzan do ivljaj koji je malotko iskusio. »osjeæ juæih« dijelova osobnosti. Ekstremniji pripadnici prvih dr e kako su iskustv okolina sve. Edgar Hoover sli svojim tajnim agentima. izgleda da se dogaða obrnuto. a majka je zatim poèini la s moubojstvo. a ekstremisti meðu potonjima t de daje korijen svakog por emeæaja u mo danim kemijskim procesima. Drugim rijeèima. nekolicina sasvim dobro. Osn ovana je èak i udruga Zaklada za sindrom la nog sjeæanja koja nudi podr ku tako uzdrmani m obiteljima. oèite krivotv orine. most izmeðu dviju mo danih polovica. »misleæih« desnih. stoga rascijepala na dobre i lo e vido\ Nj egove su deluzije u obliku napadajuæih svemirskih brodova i urotnièkih vi dinih agen ata bile zapravo pojavni oblik grizodu ja zbog vlastitih postupa! u mladosti. Freud i Jung smatrali su da traumatski do ivljaji imaju rascjepljujuæi uèin na um. Kao primjer mo emo navesti sudbinu Wilhelma Reicha. Niz odraslih upitali smo mogu li se prisjetiti kad su kao djeca letjeli balonom. sv sni razlog da se osjeæa kako se osjeæao. Nimalo iznenaðujuæe. po nama. jedna su od arena u kojima æe se znanstvenici i psihoanalitièari jo dugo boriti.ja. U kasnije bi ivotu to moglo biti uzrok smanjenog »prometa« izmeðu polutka. posebice sjeæanja na traumu. Frojdi: bi naglasili daje do ivio ranu traumu. Pomoæu obiteljskih fotografija zatim smo izradili kola nu fotografiju osoba u ko ari balona u koju smo umetnuli slike na ih ispitanika iz djetinjstva. mo da èak konfliktnih dijelova. psihe nalitièara kojeg su neki smat rali prirodnim Freudovim nasljednikom. No u nekim se p rimjerima r davni nalazi neurolo ke znanosti sla u s Freudovim pretpostavkama otprij e e od stotinu godina. pa ljudi upadaju u razorne unutarnje konflikte izmeðu razlièitih vid va samih sebe. ipak sjeæaju leta. jer je uhvatio majku u seks u sa svoji uèiteljem. Razjedinjene optu bama za zlostavljanje. koje mo e mijenjati lijekovima i kirur kim zahva tima. Prije est godina pro ducentica BBC-jeve serije Dijete na eg vremena Tessa Livingstone i ja snimali smo vlastita istra ivanja la nih sjeæanja. U tu smo se svrhu poslu ili raèunalnim programom Photosh op. Sve bolje razumijevanje n ðuigre plastiènog mozga i okoline na koju se on pril agoðava jo nije donije dugotrajnije primirje izmeðu dviju disciplina. Oèito je kako je èovjekovo pamæenje jako selektivno i subjektivno. veæina je bila poprilièno sumnjièav a te se i dalje nije mogla prisjetiti svojeg »zraènog putovanja«. dokaza koji nameæu da bi oba fenomena mogla biti jednako moguæa. mog biti manje u djece zar ana izlo ene zlostavljanju i zanemarivanju. ali i sjeæ nja mogu biti poprilièno la na. Malo bli e istini vjerojatno bila teorija po kojoj je bio rtva vladine urote. nikome nije uspjelo. nakon to su dobro promislile. meðutim. Pamæenje je jedno od tradicionalnih bojnih polja izmeðu psihoanalitii ra i neuroznan stvenika. Ima. ukljuèujuæi s jeæanja na zlostavljanje. Sve to zvuèi prema tovito. Mo da je Reich doista imao dobar. Kad smo ih zatim pokazali na im ispitanicima. No kad je rijeè o traumatskim sjeæanjima. Takve ' osobe navodno mogle imati te koæa pri verbaliz aciji osjeæaja ili sjeæanja. Poku ali smo namjerno stvoriti la na sjeæanja iz dje injstva. otprilike kao to^ predlo io F reud. istra ivanje provedeno u bolnici McLean u Massachusettsu p kazalo je d a bi uljevito tijelo. Umro 1950-ih u zatvoru u SAD-u. Rasprava se osobito rasplamsala otkad se niz osob a tijekom terapije »prisjetilo« godina pohranjenih u nedostupnim sjeæanjima. Mnoge »fotografije« koje smo izradili bile su vrlo grube i. posebice s obzirom na èinjenicu da ji postoje razna pisma o Reichovim »ak tivnostima« koja je J.

Jo je neobiènije to mozak. trebala bi se zadr ati nadohvat pamæenja. navodno. pa. Dodatni argumentje to kortizol. hormon stresa. stvorili ste la no sjeæanje. gra ak. Htjeli su usta noviti koliko je la potaknuti la no sjeæanje u normalnih. Jedno od moguæih obja njenjajest da se preoptereæenost amigdale tijek om izvornog dogaðaja ponavlja pri svakom poku aju prisjeæanja traume. èokolada. neke koje su veæ vidjeli i neke koji su im l novi. Istra ivai su pokazala d a prepravljamo pamæenje kako bismo ga uskladili s novosteèen spoznajama. Dok su èitali popise. okus. Ipal u tim je sluèajevima pojavnost g ubitka pamæenja jednako visoka. Al . Postoji obja njenje za to. Doista. razlikuje toèno od la nog sjeæanja. Bez obzira na mehanizam. jer tu zaboravnost n e smatraju samo znakom starenja. prepravili su svoja sjeæanja kako bi bila u sk ladu s mi ljenjem da od teèaja bolje uèe. To je podruèje svojevrstan sustav za prepoznava nje anomalija . Sadr i li rijeè »slatko«. Inaèicu toga pokusa prv u 1995. Moguæe bi obrazlo enje moglo biti da ponavljano traumatizirana osoba { staje vje ta u potiskivanju bolnih uspomena. Proèil te naglas sljed eæe rijeèi: kiselo. a ktivirali su i orbitofrontal koru. pobolj vao pamæenje i dosjeæanje. kad su se usto morali prisjetiti svojih poèetnih procjena. To bije donekle trebalo psihol ki za tititi. Sad naèas odlo ite knjigu i napi ite to v proèitanih rijeèi. zdravih ispitanika. a jo te e ve -balizira njihov sadr aj. Pogled ajmo sad1 popis. mo e ometati dugoroènu potencijaciju. a rjeènik je vulgaran. èini se. Èuvstva koja se ta da javljaju toliko su sna na da osoba ima te koæa u svjesnoj obradi sjeæanja.oje su do ivjele te ka traumatièna iskustva sjeæaju se samo djeliæa dogaðaja ili su izbrisa e cijelo sjeæanje. U usporedbi sa studen tima koji nisu pohaðali teè 202 Uèeni um nisu pokazali nikakvo pobolj anje.fi0 Njegovi nalazi pokazuju kako je u nekih osoba k< pate od stalnog prisjeæanja na traumatiène dogaðaje meðudjelovanje krati roènog i dugoroènog pamæenja nerijetko manje u kovito. Jedan od èimbenika koji utjeèu na toènost sjeæanjaje dosljednost. Michael Con way s Durhamskog sveuèili ta zamolio je skupinu s denata-dobrovoljaca da poðu na teèaj v je tina uèenja koji je. pretjerano su prisne sa strancima. Opisujuæi ra niju uspje nost. ali zapravo nisu. Na poèetku t eèaja studenti su morali procijeniti svoje vje tine uèenja. gorko. zub. recin prièaju neprimjerene vi ceve. èovjel um nedvojbeno potiskuje izdvojene. jer nam se sve te e sjetiti da moramo poslati pismo ili kamo smo stavili kljuèeve od automobila. Ali lako je uoèiti vas okolnosti navele da se sjetite te rijeèi . istra ivaèi pamæenja. proveli Henrv Roedigt Kathleen McDermott. kolaè juto. bombon. Osobe s uèinke tijim mehanizmom mo da bolje potiskuju svoja traumatska dugor oèna sje nja kako bi mogle nastaviti sa svakida njim ivotom. p rimjerice rtvama zlostavljanja ili osobama koje su pre ivje201 Robert VVinston: LJUDSKI UM le koncentracijske logore ili etnièko èi æenje? Prema svim dokazima. dobro. Veæ viðeni po si aktivirali su hipokampus i jezièna mo dana sr di ta. To je od njih zatra eno i na kraju teèaja. eæer. Mnogi se u toj fazi ozbiljno zabrinu. katkad budemo ljutiti sami na sebe. stoje osoba mlaða kad do ivi traumu. veæi su izgledi da æe poti snuti dio ili sva sjeæanja. Rad Chr isa Brevvina s londonskog Universitv Collegea nudi alten tivni pogled na tu tezu .sve su ostale rijeèi bile na neki i èin povezane s njom. imali su ne to lo iji uspjeh na zavr nom ispi tu. Postoji pokus s la nim sjeæanjima koji mo ete provesti i na sebi. nego i moguæim simptomom Alzheimerove bolesti. Drugim rijeèima. No svi su izjavili da im je teèaj pomogao. zasebne visokostresne dogaðaje. ali a se takva iskustva ponav ljaju.koji gerira da ne to »nije ba kako treba«. Kako ivot odmièe. zg( no. Ali stoje s osobama koje su do ivjele vi estruke traume. Istra ivanja na Kalifornijskom sveuè tu u Berkelevju pokazala su da osobama s o teæenom orbitofrontalnom 1 rom mo e man jkati sposobnost upravljanja vlastitim pona anjem. Ishlapjelost: starenje i pamæenje Roditelji i uèitelji sigurno æe znati za sklonost mladih da se katkad rugaju stariji ma kad se ovi neèega ne mogu dosjetiti. studenti su se svojih poèetnih procjena prisjetili kao mnogo ni ih ne go to su doista bile. morali su reæi jesu li ih veæ vidjeli. No popisi za koje su pitanici mislili da su ih vidjeli. èa kad mi to ne m Daniel Schachter s Harvarda PET-om je snimao dob voljce dok su èitali popise rijeèi.

Zatim nam je objasni o to toèno èini. te koæa nije u tome to nam je pamæenje izbrisano. poznatim. Stvar anje neobiènih ili nepoznatih asocijacija mo e pridonijeti lak em dosjeæanju. Tijekom sveèane veèere kod jednog grèkog ugle nika na koju je bio pozvan da odr i govor. a zatim bi stvari koje je htio zapamtiti rasporedio na odreðena mj sta u toj prostoriji. Do boljeg bi se pamæenja. moglo doæi uvje bavanjem op sanih tehnika. koju je. povezao s Mickevjem Mouseom zbog njezine sliènosti s upadlji vim crnim u ima crtanog junaka. metode mjesta. tada njeg s vjetskog prvaka u pamæenju. Zadivljen vlastitim moæim ra zvio je tehniku u kojoj bi si dobro poznatu prostoriju predoèio do sitnih p jedino sti. Maguire zatim je tu skupinu mem orijskih prvaka u poredio s deset drugih osoba. èovjekov mozak privlaèe neobiènosti i novosti. pr. Dvadeset èetiri sata poslije. nego to se te ko dosjeæamo. Simonid se zabrinutim roðacima pokazao kao neprocjenjiva po moæ j je uspio zapamtiti mjesto svakog gosta za stolom.i obrasci gubitka pamæenja u tim su stanjima zapravo drukèiji. dok je bio \ ni. zgrada se uru ila i ubila sve goste. po vlastitu priznanju. To je zapravo metoda mjesta. Naoko nemoguæ pothvat. veæa je vjerojatnost dosjeæanja. Simonid je izi ao iz zgrade. moguæe je da svi posj< dujemo potencijal i neuro nski kapacitet za pobolj anje pamæenja«. Eleanor Maguire s lo donskog Universitv College a odluèila je testirati najbolje natjecatelje kako ustanovila razlikuju li se njih ovi mozgovi od mozgova obiènih osoba. Maguire ustanovila je da j mozgovi mem orijskih prvaka fizièki ne razlikuju. ave smjernice ili èak opremljeni vlastitom tehnikom pamæenja. koje se svake godine odr ava u Ve koj Britaniji. 500. Uporaba slika poma e dosjeæanju jer dodaje jo jedan oki daè ili »udicu«. ali da svi rabe tehnike slièri opisanima. Zajedr s kolegama. smatra se. Andi se pri upamæivanju slu i kombinacijom spomenute asoci jacijske tehnike i tzv. natjecatelji pamte popise tisuæa rijeèi i sluèajnih brojeva te m zust izgovaraju duge odlomke iz romana i pjesama. nego jamèi da æe stvari upamtiti pravilnim redoslijedom. recimo. Ta metoda ne samo da mu daje jo jede okidaè. zaboravio bilje ke je jednostavno htio pobjeæi od banalnih razgovora. mo i zato stoje. Na svjetskom prvenstvu u pamæenju. nije imala posebne spos obnos pamæenja te je smatrana prosjeènom. »Premd a su potrebna daljnja istra ivanja. nor Maguire. oformila je skupinu od os mero prvenstvenih finalista i jo dvoju prije prouèavanih dobrovoljaca za koje je ut vrðeno da imaju neobiènu sposol nost pamæenja. Dr. I osmislio pjesni k Simonid. Ovladavanje vje tinama »kako pamtiti« u starijih takoðer mo e biti vrlo djelotvorno. Na dan snimanja. pokazalo je da su se studenti pouèeni metodi mjesta mogli sjetiti 38 od 40 èestica na popisu. pa mnogo vr mena provodi eæuæi glavnim i sporednim ulicama prijestolnice. Uglavnom. upamtio je redoslijed ka rata u deset pilova za dvadeset minuta. Za veæinu. Kao to zr mo. jo su . s njima izjednaèenih po obrazovanj u i zanim nju. Tim dr. LD52ZIR. Druga faza Andijeva upamæivanja sastoji se od postavljanja slika na toèke d upamæene r ute. primjerice. kao veæina govornika s vreme na na vrijeme. daje nis am zapamtio u obliku: »Lako se dosjetiti 52 ira. koja nam omoguæuje da lak e upecamo sjeæanja. Kontrolna skupina. S poveæanjem vremenskog pritiska i okolinskih stresova. Meni bi se . no vi e im odgovaraju ugodni uvjeti i polagan rad. znaèi. starije osobe mogu u testovima kognitivnog funkcioniranja i pamæenja biti uspje ne poput mlaðih. ka e Ele. zgnjeèiv i ih pritom do neprepoznatl vosti. te stoje asocijacija izmei st arog i novog sjeæanja bizarnija. pomno par teæi obilje ja i znamenitosti du puta. Trefo vu je trojku. sposobnosti im slabe. Najprije je svaku kartu povezao s odreðenom slikovnom predod bom u svojem umu. Dr.« Za televizijsku seriju koja prati ovu knjigu snimali smo Andija Bella. poput skaniranja MR-om i fMR-om. Svi su ispitanici barem dva do tri sata b li podvrgnuti testiranju inteligencije i drugim procjenama mentalnog funkc onira nja. Andi Bell kao »memorijsku prostoriju« rabi londonske ulice. 204 Uèeni um Istra ivanje Rossa i Lawrencea iz 1968. bilo te ko sjetiti registracije svojeg automobila. Istra ivanja su pokazalajo stvari: lak e se dosje203 Robert VVinston: LJUDSKI UM titi novog sjeæanja povezanog sa starijim. doæi æemo do »toènog odgovora Prema istra ivanjima.

pak. Randy Buckner i njegov tim na Washingtonovu sveuèili tu u St. Amerièki Nacionalni institut za starenje takc ðer je pokazao ulogu hormona u gubitku pamæenja povezanom s dobi.61 Blokirav i njezino djelovanje. razlièitih metoda kojima mo emo pobolj ati rad uma. Smatra se da to utjeèe na plastièno. pote koæe s pamæenjem nisu siguran pokazatelj senilne demencije. Buckner zatim je htio ustanoviti bi li se problemu moglo doskoèiti trikon koji bi aktivirao odgovarajuæe dijelove èeonog re nja. a svaka od njih mo e bi ti primjerenija drugom sadr aju. Slu eæi se ritmom koji su stvorile u mojem umu i povezujuæi ih muzièki. podruèju koj hipokampus opskrbljuje acet ilkolinom. Osobe s nor malnim gubitkom pamæenja povezanim sa starenjem èe æe do ivljavaju one »na vrh mi je jezika renutke. aktiviraju dijelove mozga koji nisi korisni u zadaæama koje zahtijevaju obrad u sjeæanja. pa se mozak starije osobe sve te e prilagoðava na okolinske promjent Nedavno je u mi eva pronaðena najva nija bjelanèevi a za brisanje sjeæanje PP1. obièno zato stoje posrijedi ne to èega se ne dosjeæaju svakodnevno. na djelu i u njihovih supruga .moje kuæe u Londonu. kako ih zovem. Taj mi se rezultat nije uèinio zadovoljavajuæi. Sudeæi po rezultatima drugih istra ivanja. stariji se osobe te e slu e odreðenim mo danim podruèjima koja obièno poma u i pamæenju. imao sam stopostotno dosjeæanje. kad znaju da ne to znaju. pa sam poku ao razviti vlastite strate gije. Louisu do kazali su da postoje dvije osnovne vrste slabljenja pamæenja povezanog s do bi: tzv. mu karci s vi om razinom testosterona bili su uspje niji u vidnom i verbalnon dosjeæanju. Mislio sam kako bi bilo zanimljivo testirati metode Andija Bella. osobe s Alzhe imero-vom bole æu zaboravljaju imena i funkcije predmeta s kojima se susreæu u svakida n jem ivotu. istra ivaèi su otkrili da m ogu poveæati mi ji kapacitet uèenja i pamæenja. Nasuprot njima. vjenèanja i sahrane. ali velikim dijel om koncentriran u bazalnom telencefalonu. Mjerenje protok krvi u trima podruèjima èeone kore.62 U sluèaju podaktivacije. metoda mjesta mo e poveæ ti dosjeæanje za dva do sedam puta. Pri neselektivnoj aktivaciji. Stari.« Stariji si usto neselektivno aktivirali dijelove kore koji ne poma u u obradu sjeæanja. poku ao sam u èetiri minute zapamtiti popis od trideset nepovezanih rijeèi slu eæi se kombinacijom tehnika. To je posebno zanimljivo obzirom na èinjenicu da estrogeni. a zatim sam je »sahranio« na odreðeno mjesto unutar zami ljene poznate lokacije . Slièan je proces. Kao to sam naveo. Dao im je popis rijeèi zatra io da ih r . To je izgledalo otprilike ovako (rijeèi koje je bilo p otrebno upamtiti napisane su velikim slovima): OPRATI JABUKU u vrtu MLA NJAK MAHNITO leti hodnikom U blagovaonici sjedi GLUMICA umrljana MARMELADOM Ispitali su me nekoliko sati poslije i imao sam 70-postotnu uspje nost dosjeæa-nja. Najprije sam »vjenèao« sva ku rijeè sa slikom. vjenèao sam i sahranio sve vi e rijeèi. ispitanicima su prikazane rijeèi i reèen o im je da ih upamte za poslije Dr. 205 Robert VJVinston: LJUDSKI UM Vje bajte mozak Nekoæ se smatralo da se raðamo s ogranièenim brojem ivèanih stanica koji s po roðenju sman uje.ene u posi menopauzi koje su p rimale nadomjesnu estrogensku terapiju oèuvale su vei balno pamæenje i bolje su pamt ile nove èinjenice. Buckner usporeðivao je mo danu aktiv nost osoba u dva desetima s onom zdravih osoba u dobi izmeðu sedamdeset osamdeset godina. Svaki je ispitanik dokje bio sniman fMR-om morao pamtit nizove rijeèi. èini se. Ima. drugog sam se popisa trideset sluèajno izabranih rijeèi uspio do sjetiti pravilnim redoslijedom nakon samo tri minute zapamæi-vanja. Danas znamo da starenje uzrokuje vrlo mali gubitak tk va. ali toga se zamalo ne mogu dosjetiti. Zapr avo. statistike govore da od Alzheimerove bolesti obolje-va najvi e deset do petna est posto stanovni tva.se sjeæali 34 èestice. a njezini su uèinci na pamæenje jedinstveni i oèiti. podaktiva cija i neselektivna aktivacija. Buckner je rekao: »Poput prija njih studija. pot vrdili smo da starije odrasl« osobe kljuèna èeona podruèja aktiviraju u manjoj mjeri od mlaðih. mozga. Dr. U va nom istra ivanju iz 2002. Kako sam se kretao du zami ljenog puta po kuæi. dakle. Dok me ekipa s nimala. Slu eæi se njima. mogu utjecati na djelovanje te bjelanèev ine. kao t o smo vidjeli na mi evima s manjkon CREB-a. U prvon dijelu. dr.

Postoji niz drugih studija koje i vore u prilog èinjenici da redovita tjelovje ba pobolj ava pamæenje. a koje bi dovele do duljeg zadr avanja sjeæanja te usporavanja propadanja mozga. Vjerojatno je da bi rehabilita cijska terapija radi pobolj anja kognitivnih funkcija zdravim osobama poznije dobi mogla pomoæi nastaviti ivjeti aktivnim. Uèinkoviti uèenici u sadr aju tra e obrasce i vi se slu e tehnikama poput razvrstavanja. d ogeri su imali gotovo tri207 1 Robert Winston: LJUDSKI UM deset posto bolji rezultat od lijenih kolega. Dakle. Usporedbe radi. Ali ne morate se bojati da ste osuðeni na gubitak pamæenja ako ste prvom prilikom na pustili kolu. a jedno u desnoj. Pomoæne tehnike u starijih nisu djelovale na neselektivnu aktivaciju. D ju mu bolje metode pamæenja i do-sjeæanja. nika d se nije enio i nije imao djece. neovisnim ivotom. Trenutaèno je nejasno postoje li neke kognitivne t ehnike kojima bi se stariji mogli poslu iti. Mlaðe su osobe pri pamæenju rijeèi rabile lijevo èeono podruèje. Tijekom tromjeseènog razdoblja studentima su ispitivani odreðeni vidovi mentalnih s posobnosti. i pri neselektivnoj aktivaciji. poput onih s Alzheimerovom bole æu. meðutim. Od tri podruèja koja su dr. Treæe po druèje koje su prouèavali bilaje pre-frontalna kora.èeona kora na »pogre noj« strani nije firala ili degenerirala. iste je testove rje avalo sedam tjelesno neaktivnih st udenata. èini s e. primjerice prema tome oznaèavaju li ne to konkretne ili apstraktno. a uspje nost pamæenja im se poveæala. rabili obje strane. pokazalo je da obrazovanije osobe s dobi man je gube pamæenje. Zbog èega su se ivotni putevi dvojice bliskih prijatelja. desna bi polutka trebala ostati neaktivna. Studij MR-om mogle bi pomoæi pri utvrðivanju mo danih promjena izazvanih vj bom. pa sadr i podruèja za koja biste oèekivali da budu aktivnija p ri pamæenju rijeèi. stariji su ispitanici pokazali poveæanu aktivnost u odgova rauæim èeonim podruèjima. no opæenito se èini da tjelo vje ba uvelike poveæava krvni protok. osamljenik. U tim istra ivanjima najvi e ohrabruje èinjenica to su te zdrave starije osobe jo imale to aktivirati za rje avanje zadaæa . Nasuprot tome. Buckner. navelo Larkina da poðe svojim putem? Do neke su mjere na a ivotna putova . pospje uje obr adu informacija. ali i osjeæaj kako ga ona gu i. rasuðivanje i sposobnost planiranja osoba u dobi izmeðu ezdeset i sedamdeset pet godina pobolj ali kad su bile ukljuèene u program laganih et nja u usporedbi s odraslima koji su vje bali drukèije. naposljetku toliko razi li? Larkin. svoje staro sveuèili te. Doist a. samo je bila »podaktivirana«. 208 Sedmo poglavlje Pitanje osobnosti Kad se Philip Larkin vratio na Oxford. Stoje. Biloje to prilièno neugodno iznenaðenje koje gaje navelo na bolan osvrt na vla stiti ivot. Lijeva je polutka opæenito dominant nija pri obradi jezika. suvremenika u najformativnijoj ivotnoj dobi. Nal bi potvrdili da tjelovje ba koristi i starij ima. smanjenje mo danog kapac iteta obrade koje nastupa s dobi nije nepovratno. Njegovim se pjesni tvom provlaèi tema potrebe za lj udskim dru tvom. stoga nikad nije prekasno da pi nete vje bati mozak.istra ivanja su pokazala kako su se pamæenje. podruèje vrlo aktivno pri pamæenju verbalnog materijala. saznao je da njegov nekada nji sustanar iz studentskog doma ima sina dovoljno starog da i sam bude stu dent. dv a su bila u lijevoj polutki. Va an predmet buduæih istra ivanja na tom polju su procesi u bolesnih starijih osoba. èak i kad su se slu ili pomoæn im tehnikama. Poslije dvanaest tjedana.azvrstaju. misli dr. ali ne. onda. Sto va mozak misli o jutarnjem d ogingu? Istra ivaèi sa sveuèili ta Nihon Fukushi u Japanu prouèavali su sedam zdravih st denata koji su tijekom dvanaest tjedana tri puta tjedno trèali po trideset minuta. Stariji su. Mozgu mo e koristiti èak i svakodnevna etnja do trgovine . koje. Buckner i suradnici snimali. Ne to starije istra ivanje. Taj pristup poma e pri podaktivaciji. koje je provela skupina istra ivaèa s Medicinskog fakulteta na Yaleu predvoðena Richardom Mohsom. 206 Uèeni um Ustanovljeno poveæanje protoka krvi odra ava sna niju aktivnost u mo danim podruèjima koja se rabe tijekom zadaæa.1'3 Godine kolovanja opremaju èovjeka svojevrsnim »alatom za pamæenje«.

»Dockery i sin«.. s dru strane. vidove koji su. sluèajnost bi mogla imati tek manju ulogu. Nazvali smo to dvoboj« Bijelih i Crvenih kaputiæa. sudeæi po dokazima. proveli smo mali t na g lavnoj londonskoj voænoj tr nici. tvrdio je.. Stoga smo. jednostavno je èekalo da bude spa eno. danas jasno prepoznatljivi. javio se na prvi ogla eni posao koji mu se uèinio podno ljivim. i . ¦I ?>. Larkin je uvijek tvrdio kako je u knji nièarstvo dospio zato to mu je Ministars tvo rata nedugo nakon diplome poslalo o tro pismo kojim je htjelo doznati kakvi su mu planovi. to odjednom otvrdne u na e jedino veselje. mnogo jaèe trudili i borili. izgledali kao da su upravo stigli s pla e i bilo je oèito daje rijeè o ekst mnim ekstrovertima. Phillip Larkin. a s iguran sam da vrijedi za moju djecu. Sabrane pjesme Pokretaèka sila koja nas tjera u iskustva to prolazimo jest na a osobnost. Odakle ti uroðeni stavovi? Nisu ono to smatramo najispravnijim. Drugim rijeèima . svakog nat jecatelja. mislim. èuvstv . po mojoj definiciji. Do studentskih se godina svakako èvi i uglavnom nepromjenjivo izgrade. smrznuto. s denti fizike s Imperial Collegea i animatori iz Butlinovih kampova. Moj najstrpljiviji potomak imao je godinu dana kad je cijelu noæ p stajao u natopljenoj kolijevci zbog poplav e koju je izazvala puknuta cijev u i govoj sobi. 210 Pitanje osobnosti Britanski psiholog Hans Evsenck meðu prvima je kategorizirao crte osobnosti. fizièz nisu uspjela nasmijati ni vlastita predviðanja rezultata. Uvjeren sam kako je to toèno za moje n de braæu i sestre. niti su to na e elje: Iskrive se i zatvore poput vrata.nije plakalo. 1963. Defin iraoje. no dijete crtalo je iznimne c rte e i izra avalo osjeæaj za boje u okolini od tr godine. svakoje dijete od svoje prve godine izra avalo razlièite vidove : ljenja i dru tve nosti. nekoliko zasebnih. Veæinu vremena na tr nici proveli su izgledajuæi k da bi radije bili u zamraèenoj prostoriji. Dal drugim rijeèima.kakva li iznenaðenja . Neka neuro-znanstvena i psih olo ka istra ivanja sna no upuæuju na èinjenicu da su mnogi kljuèni elementi èovjekove osob ti prisutni od roðenja i prepoznatljivi u na209 Robert VVinston: LJUDSKI UM èinu kako mozak reagira na okolinu. Vrijedi ovdje nakratko zastati kako bih pojasnio to podrazumijevam pod pojmovima poput »osobnost« i »ekstrovert«. potpuno mokro stvorenje slijepljen e kose u raskva enom kombi zonu . Umjetnièki nad. Spitalfields. Test lizanja Kad smo snimali BBC-jevu televizijsku seriju Ljudski um. Razna psiho lo istra ivanja u nadziranim uvjetima pokazala su kako introverti luèe mnogo v: sline od ekstroverata. ispun jednostavan upitnik o sobnosti. prema vlastitu nahoðenju.mo dani kemijski pr ocesi utjeèu na to tko smo. Sluèajno je bila rijeè o radnom mjestu pomoænika knji nièara u Wellingtonu. Vi e su breme ivljenja koje ivot sa sobom nosi: navika ne ko vrijeme. prem su se Crveni kaputiæi. iznenadna bolest ili malo nasljedstvo tamo. a animatori su se cei od uha do uha i meðusobno borili za mjesto ispred objektiva. Stupanj u kojem tko izra ava ekstrovertiranost ili introvertiranost. a. u lokvici hladne vode stajalo je m. Ph ilip Larkin nije imao ba toliko izbora glede bavljenja \ sni tvom ili knji nièarstvom k ao stoje mislio . Alije li to sve to nas vodi kroz ivot? . simpatièno bi se metao. Osobnost. Kad smo ujutro otvorili vrata. a kad bi pomislio da su ga prestali gledati..na te gaje odluke vjerojatr natjerao njegov mozak. Kao to mo ete vidjeti na fotografiji u u metku. povezan je s razinom pobuðenosti mozga. U sto. nakon nekoliko kapi limunova soka na je. paradirao jo jaèe kad bi primijeti ma publiku. p plesao èim bi zaèuo uliène zabavljaèe. Osloboðen vojne obveze zbog lo eg vida i u strahu od zatupljujuæeg posla u javnoj slu bi.nja plod sluèaja. oèekivali kako æe studenti polizati mnogo vi e vrpce za f kiranje oblijeplj ene oko kaseta naranèa od ivahne Butlinove skupine. kao e kstrovertiraniji. zamolili smo ih da se natjeèu u lizanju nek< ko metara samoljepljive vrp ce iroke pet centimetara. Dobra ponuda za posao tu. Butlinovi su Crveni kaputiæi. tipiziraju osobine. Zabavljaè je. razlièitih tipova èovjekove osobn osti i smatrao je da ih se mo e povezati s pojedinim biolo kim obilje jima. Nakon to su na e rtve. u Shropshireu. Vjerojat no vas neæe zaèuditi podatak da su stude fizike jako introvertirani.

nerijetko prilazimo privlaènim osobama. recimo. primjerice hipotalamus i amigdala. Gravje predlo io dva opreèna sustava u èovjekovoj osobn osti. Psiholozi su s vremenom usavr ili Evsenckov model. u potrazi za oèijukanjem. behavioural inhibition sy -stem). Sustav bihevioralnogpristupa (BAS. od kapi limunova soka d a aktivira mo dana nagradna sredi ta. a ne nesmiljen povjerljiv.64 Obuhvaæa sljedeæih pet dimenzija: OTVORENOST ZA ISKUSTVA ma tovit.) koja poèinje stihovima: ena i ja pozvali smo masu snobova Da doðu i protrate svoje vrijeme i na e daju naslutiti daje na dru tvene prigode gledao kao na oblik muèenja. a ne smiren nesiguran. prihvaæanjem i seksom. osjeæaju neugodnu preko mjernu pobuðenost. moraju se p lièno èesto dati u potragu a »fiksom«. a ne povuèen eljan zabave. U skladu s me. idu za novim iskustvima poput pustolovnih sportova ili puto nja i. introvertirane osobe vrijem e radije pro' de same ili u malim skupinama bliskih osoba u poznatom okru ju. a ne neorganiziran odgovoran. Introverti su luèili vi e sline jer bili os jetljiviji na pobuðenost. u ivaju u vo< nju i vole se dokazivati. Philip Larkin bioje. Nasuprot njima. Motivacijski èimbenik Znanstvenici nakon Evsencka nastojali su razraditi taj model.eni odgovori. za oèekivati je bilo da æe eksti vert. tra iti vi e do ivlj. inti vert s priroðenom » eljom« za izbjegavanj m kortikalne pobuðenosti. osjetljiv na kaznu. t ravak u dru tvu. a ne siguran samosa alijevanje. Za profesora Ji fr evja Graya. a ne suzdr an UGODNOST blag. S druge strane. a ne sumnjièav atruistièan. s kro nièno niskom razinom kortikalne pobuðenosti. Oni mora ju tra iti iskustva koja æe ih »nagraditi« pobudom. BigBrotherove kuæe. imaju hladnokrvn trezven iji pogled na ivot. behavioural approach sy-stem) èine mo dane tvorbe. kad smo snimali test. a ne rutina neovisnost. a ne ozbiljan srdaèan. Nasuprot njemu je sustav bihevioralne inhibicije (BIS. Spremnije odlaze na zabave kako bi upozi li nove osobe. pa stoga nadzire i obuzdava . Evsenck je tvrdio da su introverti prirodno osjetljiviji na viso pobuðenost. Na zabavama. Poput na ih fizièara s Imperial Collegea. Teorija ka e kako su njihovi ekstrovertirani parnjaci kronièno podpobut ni. Skloniji su domi nirati dru tvom. povezan s èeonim re njevima. a katkad i mnogo vi e. Odatle na limunski test na Spitalfieldsu. misli i pona anja pojedinca. jer nametne li im se. a ne neodluèan EKSTROVERTNOST dru eljubiv. neurotièno æu (N) i psihotièno æu (P). a ne nekooperativan NEUROTIÈNOST zabrinut. Evsenck je razvio ljestvicu osobnosti s tri ekstrema: ekstrovertno æu (E). Grizodu je i pretjerana zabrinutost za zdravlje mogle b i biti povezane s tipom N. koje nas navode da u potrazi za nagra dom pristupamo odreðenim podra ajima. Mnog o manje vjerojatno da æe reagirati impulzivno te. Oni ne tra e doda tne pobude. koji je u profesorskoj stolici zamijenio Evsencka. l askanjem. Costu i njihov peterofaktorski model osobnosti BigFive. vjerojatnije æe birati zanimanja u kojii su u kontaktu s drugima. u ivaju u njima izra avaju toplinu i nje nost. a ne samozadovoljstvo' 211 Robert Winston: LJUDSKI UM Evsenck je ustvrdio da su osobe s ekstrovertiranom osobno æu u stalnoj ] tra i za kort ikalnim pobudama. poput na ih Crvenih k aputiæa. Cijene bl iske odnose s drugima. introve su katkad najsr etniji provedu li praznièni vikend u izoliranom podrumske laboratoriju. Tu ponajprije valja spomen uti dr. a ne konformizam SAVJESNOST organiziran. opæenito. a ] ostvarivanju ciljeva osjeæaju se prodornima . otkrili s mo da su introverti mogli polizati najmar deset posto vrpce vi e od ekstroverata. a ne realan raznovrsnost. prema tome. Ekstroverti su mnogo skloni ji ekshibicionizmu. recimo. McCraea i dr. a ne nemaran samodiscipliniran. S tipom E mogle bi biti povezane crte osobnosti poput dru tveno sti i izlaganju opasnosti. a tipovi P vjerojatnije æe biti agresivniji i impulzivn iji. Pjesi poput »Vers de Societe« (1971.izglednije j e da postanu stan. postojani s obzirom na dob i okolnosti. kortikalna pob 212 Pitanje osobnosti ðenost samo je jedan od èimbenika.

stoje mo da presudno meðudjelovanje za rje avanje problema i planiranje. ekstrovertje jednostavno osoba èiji je BAS jaèi od BIS-a. ne uzbuðuje jednako prizor bilo kojeg lica. . ovisno o na em stupnju ekstrovertiranosti ili introvertiranosti. bez obzira na moguæe posljedice susreta s njegovim vlasnikom? Mo da je mozak ekstroverata selektivniji zbog poveæane potrebe za pobuðeno æu. jo smo daleko o d otkrivanja genske \ ze. vodi elja za nagradom. Teoriju podupiru neki radovi s PET-om koji su pokazali da osobe s obilje jima intr overta imaju malo aktivniji èeoni re anj. neurotransmiter koji sudjeluji mo danom sustavu nagrada. djelomice odreðuje jesmo li ekstrovertirani ili trovertirani. imaju veæu aktivnost u prednjoj cingul arnoj kori. ovdje zastati i razmisliti o slj deæem. posebi u nucleusu accumb ensu. Aktivnosti poput ron jenja. Mo da nas i bi trebalo posve èuditi to se krade automobila. jer nameæe kako. ka e da ekstrove rti imaju manje novca za igru i sukladno manje podra a Buduæi da ih okolina dosljedn o premalo nagraðuje. Stoga se upu t aju u vi e dru tvenih aktivnosti. Ekstrove nedvojbeno naginju razmi ljanju o nagra dama. valja izbjeæi ili im priæi. na odreðenoj razini. pak.tvorbama koje sudjel uju u obradi osjetnih informacija. Kakva god bila istina o genskoj podlozi. Obja njenje »nisam znao da æe me uhvatiti« izgova se èe æe nego t omislili. no oba su tipa jednako sna no reagirala na tu na lica. slje-pooènim re njevima i stra njem dijelu talamusa . Valja. koje. prisiljeni su stalno tra nepresu ne izvore podra aja. e novih i neobiènih situacija. kao to n ameæe Graveva zamisao. mo da.66 Istra ivanje dr.pona anja koja mogu dovesti do opasnosti ili bola. Mo da se takoðer moramo zapitati za to ekstroverte. Kao stoje spomenuto u drugom poglavlju. Debre L. imaju jaèi BIS od BAS-a. koliko o neg tivnim posljedicama potrage za pobuðeno æu u koju hrli mozak kojem ned staje dopamina . Mo da to mo e pridonijeti obja njavanju tih razlika u osobnosti. Turhan Canli i John Gabrieli s N ewyor kog sveuèili ta istra ivali su odgovore amigdale introverata i ekstroverata na sli ke veselih i tu nih lica. Prema to m modelu. odnosno njihov ih mozak èini prirodno skloni jima sna nijem nadzoru vlastitog pona anja. Johnson sa Sve uèili ta Iowe pokazalo je da introverti imaju pojaèanu aktivnost u èeonim re njevima i pre dnjem dijelu hipotalamusa. pa se u strahu od moguæeg negativnog ishoda klone dru tvenih prigoda. Mo da ekstroverti u svojoj potrazi za nagradom i/ili pobuðeno æu shvaæaju kako vi e mogu dobiti od sretnih osoba. Znaèi. a BAS nas navodi na pusto enje trgov ine ili na veèernji provod s prijateljima kad bismo trebali uèiti za ispit. tu nog ili veselog. Predlo eno je kako je vjerojatnije da osobe koje pokazuju kriminalna p na anja imaju mutaciju koja sprjeèava vezanje dopamina. Mo da tu nije toliko riji o strategijama za stjecanje osobne dobiti ili za osvetu dru tvu. onoga to im se dogaða. s druge strane. profesionalci zaposleni u sudovir i zatvorima primjeæuju da mnogi prekr itelji s kojima svakodnev no rade ni toliko »lo i« koliko ne uspijevaju vidjeti povezanost izmeðu svojih postupak. Introverti. Ipak. Kontroverzna te. sitne pljaèke i zloporaba dr ga èe æe povezuju s osobama iz siroma nijih obitelji. a katkad vi e kockaju i uzimaju vi e kokaina. meæ tim. ali su i nedostupne osobama s ni i m prihodima. Ekstro-verti. Ipak. Zanimljivaje i »dru tvena« varijabla te jednad be. dopamin je novac koji se ubacuje u utore nudei accumbens a radi osvajanja »velezgoditka«: osjeæaja zadovoljstva. bungee skakanja i skakanja padobranom sj jan su naèin da se ekstrovertirani menad er vikendom domogne svoje dop minske doze. sv mi druge shvaæamo kao »sirove podatke«. a ne o moguæim negativni posljedicama svojih postupaka. BIS nas tjera da provjeri mo stanje na bankovnom raèunu i porezne obveze. pitanje je li taj d opaminski gen ozbiljno mijenjen kod osoba koje su dru eljubivi ekstroverti skloni opasnostima i da izaziva brojne rasprave. ako ih.67 Ekstroverti su imali veæu aktivnost u amigdali kad su im prikazivali vesela lica. Da se poslu im metaforom. 213 Robert Winston: LJUDSKI UM Utjecaj dopamina Sudeæi po nalazima. Teorija. ali u skladu s opæim zna njem o mo danim nagradnim sredi tima. osobe k( se upu taju u pona anja kojim a tra e uzbuðenja (èesta popratna pojava uz i strovertiranu osobnost) mogu imati mutac iju gena koja sprjeèava vezanje c pamina na ivèane stanice. Ek stroverti su osobito osjetljivi na djelovanje dopamina. osjetljivost na dopamin. a ne razmi ljanje o moguæim posljedicama.

nepoznate objekte kraæe prouèavaju. bile su sklonije istra ivati labirint te su s e manje bojale ljudi. niti ga svim knji nièarin manjka. Ak o je potonje. poput penjanja na stabla i sklonosti k natjecateljskim igrama. istra ivaèi su prouèavali dvije pasmine krava. upla ene æe ivotinje dul je oklijevati da im priðu. bilaje mnogo manje upla ena i sklonija istra ivanju okoline od krava mlijeène pasmine brune des Alpes. sasvim jas no jesu li bolje prali i glaèali rublje. primjeæujemo veæu radoznalost. br e ulazile na nepoznata polja ili u nove obore. s obilnom dozom testosterona. dobrim dijelom zato stoje. Usto.70 Poslije samo èetiri tjedna. ali sigurno ga nisu ni ta bol vje ali. Prestra ene krave obièno manje jedu. kod mu karaca i ena luèe dvije male lijezd pokraj bubrega. doista. sklonost natjecateljsko pona anju i sna niji seksualni nagon. to znaèi da se nisu osjeæale ugro eno. Veæ sam naglasio da su st riji mu karci s njegovom povi enom r azinom bolji u vizualnom i verbalno dosjeæanju. lak e se uznemire i bje e dalje od potencijalne prijetnje. a kamoli na one koje sadr avaju t . Krave smeðe alpske pasmine imaju prosjeènu raz inu testosterona u krvi.M Pasmina herens. kao i na ivote koje vodimo . tj. te rjeðe pri azile zidovima staje. Funkcije testostero na brojne su i razlièite. provodile manje v remena oko ulaza. koja se uzgaja zbog borbenih sposobnosti i ima prirodno povi enu razinu testosterona. Nije toèno testosteron smatrati »mu kim hormonom«.214 Pitanje osobnosti Utjecaj testosterona Testosteron je jo jedna tvar koja jako utjeèe na karakter. Nitko jo nije utvrdio nedvojbenu ve. premda ih je testosteron pretvorio u brbljavce. Umjesto da istaknute spolne razlike shvaæamo kao suprotne strane medalj mnogo je p rimjerenije o njima razmi ljati kao o kontinuumu ili spektru s r zlièitim stanjima. mozgu i pona anju stvara obilje ja koja bismo mogli nazvati tipièno mu kima. partnera i h bija. Premdaje mno tvo dosada njih istra ivanj a dalo nedosljedne i n postojane rezultate. U poznatom francuskom pokusu. pona anje skupine krava kojimaje ubrizgan testostero n usporeðivano je s pona anjem normalnih krava. pa osoba ima izra enu èeljust i istaknute jagodice. Razlike u hormonskim razinama mogu jasno utjecati na razlièite vidove n eg karakter a. Kad se krave suoèe s novim objektima. a u tom ih se pokusu la k e dalo uznemiriti. »roditeljsk e« hormone koji potièu stvaranje testosterona. U drugom pokusu. Kljuènu razliku mo e otkriti odgovor na pitanje do ivljavate li ponudu za rafting zastra ujuæom ili uzbudljivom. androgene.æu. Zadr avaju se oko ulaza. ali i si b iji uspjeh u prostornoj zadaæi. Dakle. ni u od krava pasmine herens. glavu dr ale visoko. iznimn o te ko naæi mu karce spremne na bilo kakve injekc je. velike dlanove i sna nije mi iæe gornjeg dijela tijela . Polo aj bli i jednom ili drugom kraju toga kontinuuma in malo veze sa spolnom orijen tacijom.'18 Krave su opæenito razmjerno plahe iv otinje. Mene j e taj pokus pomalo zaèudio. pren mojem iskustvu. ne kreæu se i priljubljuju uza zidove. U velikim ga kolièinama proizvode sjeme nici. ali taj je hormon va an i za rad jajnika. djevojèice èije majke imaju visoku razinu testosterona izra avaju pona ajne crte tipiè-nije za djeèake. a veæinu pasmina ne krasi osobito pustolovan duh. Na psihièkoj 215 Robert Winston: LJUDSKI UM razini. Dakle. Na t jelesnoj razini ona obuhvaæaju malo facijalnih masnoæa. agresivnost. No razlike u osobnosti ipak mog u biti odraz razina odreðen kemikalija koje su u nekoj toèki na eg razvoja kolale ili upravo kolaju na i mozgom i tijelom. No nemaju sv i kaskaderi povi en testosteron. Dulje su jele. mo da imate povi enu razinu testosterona. Francuski su znanstvenici ustanovili da su junice na steroidima. Daryl O'Connor s Manchesterskog sveuèi li ta poveæao verbalnu fluentnost skupine mu karaca dajuæi im tjedne testosteronske inje cije. Ali suvi ni testosteron u t ijelu. nadbubre ne ili adre-nalne lijezde. dubok glas. nije b. Sve je to prilièno poznato -ja te pona ajne crte p okazujem na veæini zabava. Primjerice. Razlog tome je po vezanost testosterona s poveæanom znati eljom i agresivno. Cesto pokazuju razlièite s imptome straha natjera li ih se u nepoznate prostore. tzv. koja se sastojala od umetanja klina u zadai utor n a ploèi.na izbor poslova. pokazali su 20-postotno pobolj anje. r a èlambom tih reakcija mo emo mjeriti razinu anksioznosti pojedine ivotinje. Takoðer. izmeðu heteroseksualnosti ili homosek sualnosti i povi ene ili sni ene razii testosterona.

ziran. Tu se vezu takoðer mo e vidjeti kod osoba s o t eæenjem jedne ili druge polutke. Da se vratimo s podèinjenog na uzvi eno. desni bi mozak mogao biti taj koji bolje zahvaæa iru sliku i koji bi mogao biti odgovoran za dono enje opæenitih zak ljuèaka na temelju nespojivih informacija. ako su kategorije koje je predlo io Evsenck. Hipofizu t o navodi da smanji svoje izluèivanje. Ne treba biti prepametan da se zakljuèi tko je kandidat za prvo mjesto na skali ugodnosti. Jednom je rekao kako je tuga za njega »isto to i Wordsworthu sunovrati«. Opæenito. voli razlièitosti i pokazuje naznake ma tovite Na skali savje snosti. ali on . U umi vjerojatno nema okrutne. Mo da æe vas zaèuditi to se davanjem testostero a mu karcin takoðer smanjuje aktivnost sjemenika i broj spermija. pak (os im stoje i ekstrovert bez premca) najnesavjesniji . povjerljiv i ljan pomoæi. Skloni su povezivati zasebne izvore zabrinutosti u iri kontekst koji im poveæava g rizodu je i osjeæaje nedoraslosti. naime. utemeljen na dokazima ili ne. Na ljestvici otvorenosti za iskustva. Philip Larkin bio je skloniji »desnom« pogledu na ivot. mogao sastojati u poku aju da se takvu osobu nauèi razmi ljati poput lijeve polutke. te kako vjeruje daje »veæina ljudi nesretna«. samouvjeren i samozadovoljan. ali pogre no pomis da potjeèe iz sjem enika. odnosno u radosti n astaju samo isprazne reèenice. Do toga dolazi zat o i ubrizgani testosteron remeti prirodni povratni mehanizam podra ivanja h potalam usa. a njihovi poti teni parnjaci u desnom. ne daj bo e. ispada daje najinteligentnija iv otinja. Poka emo li slijed veselih i tu nih videoisjeèaka normalnim. dare ljivi dobrotvor londonskog klu217 Robert Winston: LJUDSKI UM ba Garrick. vidjet æemo razliku u aktivnosti lijevog i desnog mozga. Zbog toga slabi svoju aktivnost i prestaje podra av ti hipofizu. a razradili McCrae i Costa toène. da svakom problemu pristupa kao zasebnom entitetu. odgovorna i samodisciplinira Tigar je.var od koje im se mogu smanjiti sjemenic Navodno se. A. ili je. ne shvaæaju to samo kao problem koji val a rije iti. 216 Pitanje osobnosti Test Winnieja zvanog Pooh Osim za ekstroverziju i introverziju. Hipotalamus. mogla bi zakljuèiti takva osoba. introvertir Njar. promi ljenu. a ne da razmi l ja o ukupnom zbroju svih problema. A. koje u normalni] uvjetima potièe rad sjemenika ili jajnika. Poènu sna nije aliti za promaknuæem koje nisu dobili te se brinuti zbog nedav ne svaðe s bliskim prijateljem i zato to su se u posljednje vrijeme malo udebljali. Terapijski bi se pristup. prepozna testosteron. Milne. nemaran i samo voljan. ustvrdili kako im upravo takva narav omoguæuje da s e probiju kroz beznaèajnost svakida njice i dopru do stvarnosti iza nje. Dakle. imamo Ti^ srdaènog. »sreæa pi e bijelo«. Osobe s o teæenom desnom polovicom mozga mogu biti sk lone provalama smijeha ili euforiji. oèitog ekstrov i Sovu. prema tim definicijama. Kao stoje Motherlant zapisao. nenametlj ivu. ukljuèujuæi Larkina. nesigurna i sklona samosa alijevanju . introverta. Kad ne dobivaju primjeren poticaj hipofize. Ili to. Zekoslav je realistièan. koja je mo da najbli a tome. Kad u po t anskom sanduèiæu naðu opomenu za neplaæene raèune. Cak se pretpostavlja kako se osobe s aktivnijom lijevom polutkom mogu bo lje nositi s tjelesnim uèincima stresa. kon mist ièan. a one s o teæenjem u lijevoj polutki plakanju i li oèaju.7 Veæina nas slo ila bi se kako takav svjetonazor ivot èini prilièno mukotrpnim.neorg. rutiniran. Sova. u mozgu mo emo naæi dokaze i za druge crte oso bnosti. Pooh je meka srca. a ugodni li jevoga.« Kao to smo vidjeli. ma koliko o na neugodna bila. imao potpuno krivo. no mnogi bi stvaraoci. Istra ivanja pokazuju kako sretne osobe imaju veæu aktivnost u lijevom mozgu . naravno. suzdr anu i povuèenu sovu. a Kan je neovisan. Klo je najorganiziranija. naposl jetku Njaru rep vrati 1 borbe. sumnjièave i nekooperati1 ivotinje. »zbo ve opomene i toga i toga i toga. A neurotiènost} Pa. morale bi proæi test Winnieja zvanog Pooh. istra ivanjem isprva h tjelo pronaæi mu ki kontracepc ski hormon. meðutim. dobro prilagoðenim osobama. sjemenici te e manjoj ak tivnosti i smanjivanju. Teraputi tvrde da su ank siozne osobe sklone povezivati svoje te koæe u sveobuhvatnu shemu propasti. »Ni ta ne valjam«. dru eljubivog tigra eljnog zabave i novih do ivljaja. Ta strana mo danog ustroja mo e utjecati na naèin razmi ljanja. ne to je m alo vjerojatnije da æe neugodni prizori poveæati aktivnost desnog mozga. zabrinuta. Christop Robin bio bi vjerojatno smiren.

osobe lo ijeg psihièkog zdravlj a iznosile su razmjerno toènije i stvarnije stavove.) i ona zbog ozljede glave izgubi svijest. Dobar je primjer glavnajunjakinja djeèjeg romana Pollyanna Eleanor H. usamljene. Nakon stoje izgubila roditelje. Danas se u engleskom jeziku pomalo pogrdno za nekoga ka e daje P yanna kad se eli reæi kak o je njegova ili njezina nezatomljiva vedrina done! naivna i prostodu na. Ali n eæete naæi ni izdaleka toliko patolo kih optimista. Posto ji jasna razlika izmeðu psihièke bolesti poput depresije i sklonosti k do ivljavanju s tvari u negativnom svjetlu. ¦mA »Ljevaci« i »de njaci« Jednostavnom pretragom interneta naæi æete stotine poznatih liènosti. kao to se mo da sjeæate. manje ili vi e sumornog \ gleda na ivot. Ne znam to bi cinièni djecomrzac Philip Larkin napisao o Polljanni . P ter. Pollvanna dolazi ivjeti u Beldi ngsville k svojoj hladnoj. m a koliko tu na ona bila.. postala vrlo h valjena i uspje na. a to n estvarnih. nego è glupima i iritantnima. No pretpostavlja se da sklonost negativnom mi ljenju m o e dovesti do klinièke depresije. ali predanoj teti usidjelici.sve bi ih ushitili en tuzijazam i strast za ivotom te male djevojèice. dobra strategija za oèuvanje psihièkog zdravlja.te ko daje svjestan sebe. Tij ekom oporavka shvaæa da ne mo e pomicati noge i saznaje. ali Pollvanna je u ljudima uvijek vidjela dobro. mo da smo samo ljubomoi na ljude s takvim umom. hrvali s umom (i mozgom) koji im je govorio da odustanu. O ko prelazi preko fin . sudeæi prema istra ivanju iz 1988.ali. Usprkos poèetnoj ravnodu no sti na koju nailazi. osobine koje pridajemo drugima i sami posjedujemo u ra èitim kolièinam a. jer ga preèesto nema. iz meni posve neobja njivih razloga.pre-nerazilo b i me da ju je uopæe proèitao . Ali.72 Prikaz ivali su se u nestvarno pozitivnijem svjetlu u odnosu na druge. Winstona Churchilla i Tennvsona jest da su post igli velike stvari dok su 218 V Pitanje osobnosti èini se. no 01 doista jo jako malen . ivuæih ili davno preminulih. Tom je mentalnom strategijom u svakoj situaciji. no kako ne oèekujem da æete proèitati knjigu eæi æu vam daje u osnovi osmislila domaæu inaèicu kognitivno-bihevioralne terapije. Nasuprot njima. i odmah je. nastojala naæi ne to to bije moglo razveseliti. Tavlor. Ne znam iritira li me vi e prièa i lik djevojèice. a zbog njezine bi pozitivne osobnosti naposljetku sve sretno zavr ilo. Èitatelj se mo e nadati da ga Poohov utjecaj s vremenom navesti da se ugleda na njega . to stv nih. da vi e nikad neæe moæi hodati. Taylor s Kalifornijskog sveuèili ta u Los Angele-su primijetila je da osobe najotpornijeg psihièkog zdravlja pokazuju i tri oblika poremeæenog mi ljenja. Preostaje zapravo samo Pra èiæ. svima s kojima se susretne razgaljuje du u svojim radosnim i zaraznim optimizmom. Iz psiho lo ke perspektive. No Pollvannu zatim na ulici udari automobil (dosta napredno za 1913. Ono to zadivljuje kod liènosti poput Philipa Lar na. Naposljetku ipak i znaðe naèin da povrati svoju nekada nju sreæu. Izgle da nam izmi ljeni likovi s opt imistiènim svjetonazorom nakon nekog vrer na poènu iæi na ivce te ih poènemo do ivljavati e samo povr nima. U svjetlu nalaza dr. Buduæi da sam i sam pomalo specijalist.se zap vo ne raèuna. To nas upozorava da ne smijemo upasti u zamku pre tjeranog pojednostavljivanja i dijeliti ljude na sretne »ljevake« i turobne »de njake«. prièa o djevojèici. bolesne i pakosne . Polljannaje. She llev E. takavje naèin mi lj nja. osim stoje rijeè o deluziji. Jadne. m ogu reæi kako to nije jedino pogre no lijeènièko mi ljenje u povijesti. Ta pouèna prièa amerièkog tipa o bjavljena je 1913. koji ih je èesto u vjeravao u besmisao svega te ih ispunjavao oèajem i strahom. naèuv i razgovor tete i lijeènika specijalista.73 Iz toga slijedi da psihièki zdrave osobe svoje iluzije odr avaju aktivnima filtriran jem informacija koje bi mogle dovesti u pitanje njihove nestvarne stavove. izgleda daje 219 Robert Winston: LJUDSKI UM sretan mozak onaj èiji vlasnik postupa uvelike poput znanstvenika amatera c luènog d a doka e svoju hipotezu neovisno o podacima kojima raspola e. I imali su precijenjena p ozitivna oèekivanja o ishodima dogaðaja. Svatko od nas zauzeo bi odreðen polo aj na svakoj ljestv tovi e.pobjeda ok ne nad genetikom. a na zvala ju je »igra razdraganosti«. Vjerovali su da imaju veæu kontrolu nad ivotom nego to je doista bio sluèaj. izra enost pojedine o sobine donekle je promjenjiva ovisno o okol i raspolo enju. naravno.

zanemarujuæi nedosljednost ovdje. Otac tijekom svojeg posjeta ne prepozna pokæerku i poku aj e razodjenuti kako bije zaveo. naravn o. Lica estoko prosvjedu ju da to nije ni izbliza slièno stvarnim dogaðajima. Ova prièa o karakteru ima. Na alost. èinimo to temelju povr nog znanja o njima i zanemarujemo slo enost èovjekova mozg Mislim da to najbolje pokazuje prist up jednog pisca za kojeg smatram kako neobièno dobro znao to znaèi biti èovjek. pretjera: nagla avajuæi pojedinost ondje . Glavni lik. Usprkos sebi. U tom èasu Redatelj zaustavlja dramu u drami. svoju granicu. i to uvijek »taj netko« kojim se smatramo. nezadovoljan. Stoga je sredi nja tema (kojoj se iznova vraæa u svojim djelima) suk< izmeðu zbilje i privid a. a Redatelj u parodiju.i tankoj granici izmeðu bolesne i zdra ve psihe koju primjeæivao. introvertiran. stali pisao o ljudskom umu . Igra m ga. Prva od njih.« Usre tog brbljanja o prirodi glumaèkog posla. Ali prizor iz bolnoga postaje gotovo raz bludan. prema svim moguæn ostima koje su u nama da budemo: »netko« s ovim. Buni se da oni ne mogu uprizoriti tako ivopisne zgode. ali se otuðio od obitelji.svojim m ozgom zapravo sudimo o njegovu.ih nijansa. no to ne saznajemo). Zajedno s Glumcima gleda kako Lica izvode s voju prièu. Redatelj. kreni. »netko« s onim . Ubrzo se otkrije kako je Otac. To nije stvarnost. kad drugima p pisujemo os obnost i osobine te ih prema tome kategoriziramo. I to je bit percepcija osobnosti . radi u spomenutom bordelu kao prostitutka »poèetnica« (mo da djev ica. Ona je Pirandellov konaèan sud o protuslovlju teatr U njoj se bavi èinjenicom da glumac. glumi i ni stvaran. gospodine.temu p< puno izvræe . dakako. paradoks koji nam se dogaða kad u stvarno ivotu sudimo o drugoj osobi . a njihov a je tragedija ostala »nerazja njena«. Nije istina! Nije istina! To dobro opazimo kad za neko od svo jih djela. Na pozorni se odvija proba . pr avo je remek-djelo. gospodine. obraæa m se: »Ali dajte da mi budemo va a drama. Jedan od njegovih najva nijih doprinosa bila je p mna obrada lika u kontekstu njegove portretizacije na pozornici . mo da suosjeæamo s njim.vrlo razlièiti! A s iluz ijom. Pirandello iz vodi zapanjujuæi coup theatre. Kljuèanje Oèev govor u kojem Pira ndello sa ima nepobitnu istinu o osobnosti i èovjekovoj svjesnosti. zastor je veæ podignut. Glumci i Redat elj vode dosadnu raspravu o pravilnoj interpretaciji autor vih zamisli.sluèajno i ironièno jo jednog Pirandellova komada. U nastavku drame publici se sve jasnije doèarava kako ne postoje vjerna uprizorenja. borbe sa eninim ludilom te tuge i grizodu ja koje je zb og toga osjeæao. no pretvara je gotovo u farsu. posjetio bordel. Pastorka. do ivl jaj svakog gledatelja je razlièit. Red telj prosvjeduje kako ga se ne smije ometati. ali ovo je istina: »mnogi« je. bit æe mnogo stva nija nego to bi bilo koj a ikad drama mogla biti. da smo uvijek »netko za sve«. stoje obilje je dobre umjetnosti u mnogim medijima. Glavni g lumac buni se zbog toga to mora nositi kuharsku kap Redatelj mu odgovara: »Da. sva u crno m.vidite misli kako je netko. i to u situaciji koju nije do ivio kao 1 koji glumi. Ne mo emo biti objektivni. mora nositi kapu i mora tu jaja na pozornici i jo mora glumiti ljuske jaj a koje tuèe . Za mene je sva drama tu. èak ni u prosvijeæenom dobu u kojem ive . meðutim. kad ga gledamo na pozornici. polako ali dr matièno ulaze u dvoranu te se iz sjene nepozvana penju na pozorni cu. drag i moj momèe. pretvara daje netk o drugi. iznenada ostanemo kao prikvaèeni i k . obeæava. Njegova je trilogija drama o teatru iznimna. zbog kakva stra no nesretnoga sluèaja. a njezina kæi. Majci ponestane novac. u svakome svojem èinu. est lica tra i au ra. pokæerki i troje djece. Upravo je to. Redatelj je zadivljen. Kad gledamo glumca. Pretpos tavljam daje zbog dugotraj.« Prièa koju æe isprièati o tome to s zbilo njemu jegovoj eni. preuzima ulogu Oca i izvodi jo jednu verziju pota jnog susreta Oca i Pastorke. Otac. njihov je ai 220 Pitanje osobnosti tor prestao pisati o njima i zato su zaglavili u stanju prividne smrti. Usto. Iz tmine stra njeg dijela kazali ta est Lica.rabimo svoj um da bismo razumjeli tuði. jo dalju od zbilje. Naime. ka e.1916. Luigi Pirandello nedvojbeno je bio jedan od najva nijih d rarr tièara dvadesetog stoljeæa. Glumci dr amu pretvaraju u melodramu. »mnogi«. u mojoj svijesti da svatko od nas . U est lica najprije ulazimo u dvoranu. nepristupaèan lik koji vol i svoju djecu. dakako. Glumci zatim odglume svoju interpretaciju kratkog prizora kojem su u pravo svjedoèili slu eæi se istim dijalozima. ali c se. Hajde. jer on i Glumci nastoje po rtrel rati stvaran ivot i ne smije ih se ometati u probi.

mo da da ne to prigrizete u kafeteriji. dr ati nas prikvaèene i ovi sne. ne to stoje postojano i mjerlj ivo u vremenu. malo riskirate kupnjom novih proizvoda. za Njara se. Kad smo dobro rasp 222 Pitanje osobnosti lo eni. No istra ivanja su pokazala kako sna an utjecaj imaju i razmje taj u trgovini te njezino opæe stanje. No osjeæaj æe zat izblijedjeli i ponovno æe prevladati moje stalnije crte. j datelje bi na neki naèin ohrabrilo iz temelja. razgledate razlièite odjele. Njihov smijeh bio je smijeh ol sanja. no ona su svjesniji. otvoreni smo za nova iskustva.. da kup ujemo jer se na neki naèin elimo zahvaliti supermarketu na ugodnom do ivljaju. 221 Robert VVinston: LJUDSKI UM Victor Meldrevv. Ali o bi moralo biti va no kako smo raspolo eni? 1 lim li kupiti haringe i paket kvaèica. no s druge strane do promjene mo e dc a da nismo ni svjesni kako. i kako bi . nastojimo doæi i do vrhunca ugodne kupnje. to nisam j a!« Raspolo eni. nego zato to se obraæao »èangrizavcu« u svako od njih. a trgovina dr i haringe i kvaèice. hoæu reæi. za kupnju Vrijedi reæi nekoliko rijeèi o tome to podrazumijevamo pod pojmom »rasj lo enje«. Taj se osjeæaj n e pro iriti. pa æu biti dob raspolo en jo nekoliko sati. Supermarketi desetljeæima rabe vrlo lukave tehnike za promjenu raspolo: nja kupaca . kakav ja nisam smio biti za nju.. tj. prema frojdovskom obja njenju. Raspolo enja su. mnogo neodreðenija. Jedna je bila novou reðena. Vidjeti taj predmet smijeha i ismijava nja »tamo negdje«. gdje me i kakva me nije smjela upoznati. Dakle. osobito poka e li se daje rijeè o krivoj marki ili ako. a razmje taj je bio posebno osmi ljen kako bi kupci nesmetano mogli prilaziti .ao ovisni. ta se njegova stra ne mijenja. pak. Povezana su s odreðenim razdobljima. San-dmana na me ne nikad ne djeluje .premda ksilofonska izvedba Mr. Meðu oèitije taktike spadaju glazba . na televizijsk ekranu. prolazna.i miris. Svoje teorije teme na jednoj nepo recivoj èinjenici o èovjekovu pona anju. Glazbeni me komad mo e oraspolo iti. Neki bi psihoanalitièar kao da su gledatelji gl edajuæi Meldrevva u ivali ne zato to ih je podsjeæao na æudljive osobe koje poznaju. sna an. primjerice prema èuvstvima il i naravi. na jedn ome djelu. nesvjestan krik: »Hvala nebesima. meðutim. U lo em ih raspolo enju izbjegavamo. Opa amo. Ali istra ivanja su pokazala da postoje brojni naèini kako se manipulaci jom ugoðaja u trgovinama kupcima mo e podiæi raspolo enje.to god se z bilo. cimo. bio je iznimno omiljen meðu gledateljima. odreðen s panj nadzora. Te je svjesno promijenit i raspolo enje. pod uvjetom da su mi èeoni re njevi dovoljno razvijeni. ponajprije z stoje doèarao feno men koji smo svi donekle iskusili. il i èak da se uopæe ne to dogaða. Mogu prestati biti ljutit.. Èuvstva takoðer blije i mijenjaju se s vremenom. Strah i radost postoje kako bih sebi i drugima mogao pokazati da u ok( ni postoji ne to èega se treba bojati ili èemu se treba radova ti. Istra ivaèki tim sa Gottingenskog sveuèil i ta testirao je tu hipotezu 1997. Prevedimo tu mudrost na trgovaèki jezik: dobro æe vas raspolo enje natjerati da se dulje zadr ite u trgovini. kao da se ona sva zbrojila u tome! Shv aæate li vi sada zlobu ove djevojke? Iznenada me zatekla na jednom mjestu. bila okrutna nepravda suditi nas samo po njemu. izlo ene ruglu za cijelu egzistenciju. Mo da èak i meni. a »znanost« o ugoðaju u trgovinama èak ima vlastite »struène« i sopise i publikacije. arhetip èangrizavog starca iz BBC-jeve humoristiène serije nom nogo m u grobu. dakle. dok je njegova zlovolja dosezala sve bizar nije razine pretjeranosti. Mogli bismo reæi daje narav. Drugi psiholozi misle da se proces vi e temelji na uzajamnosti. na dvije IKEA-ine trgovine. nije ko er. u svakom ugodnom iskustvu tra imo »isplatu«. Nad èuvstvu imam. Raspolo enja su. komunikativniji oblik pona nja. Mogu potisnuti svoju sreæu kad net blizak ima lo e vijesti. zar ne? Pobornici spomenute »znanosti« ne sla u se ba s time. Lidlu dok se kroz prepune redove probijam do police s maslacem od kikirikija. poj osobnosti. U tome æ am pomoæi usporedba s drugim klasifikacijama pona nja. si acijama i ok idaèima. Ba kao to obar seks zavr avamo orgazmom. mo e reæi da ima sumornu narav . kuj æu ih. Zato tro imo novac.. da se nismo u potpunosti posvetili tom djelu. Mislim kako bi me tek pogodak strelicom za omamljivanje mogao natjerati da se po e lim zahvaliti g. u mojem sluèaju . Dobro nas raspolo enje usto navodi na tro enje je r.

op. Najprije je morala proèitati i potpisati ozbiljno napisan obraz suglasnosti. a prodavaèi uslu ni. usprkos opæenitom pomanjkanju kupovnog entuzijazma. tada su otvorene mnoge tr govine.). Za televizijsku seriju Ljudski um sami smo isprobali uèinke manipulacije r polo enje m. Roba je bila naslagana jedna na drugu i organizirana iskljuèivo funkcionalno. i skromnim proraèunom. Druga je blizanka poslije pro la kroz i osnovni postupak.« Dok je èitala. Istra ivaèi su ustanovili da su se kupci dulje zadr avali u prvoj trgovini. Prolazi su bili tijesni. Ugoðaj u tom dijelu trgovine bio je simpatièan. Èak je kupila nekoliko poklona za sestru . Prije mnogo godina sa suprugom i 223 Robert Winston: LJUDSKI UM dvoje djece. pa bi moji maju ni potomci ostajali cmizdriti. zabrim su majke netremice gledale pribli avanje kotrljajuæeg teretnjak a. u ivala je u iva noj glazbi. o sim to su tvrdnje bile osmi ljene za izazivanje pozitivni raspolo enja. oti ao sam kupiti komplet polica za ki ge. oko tri i pol metra uvis. Moram priznati da sam se grozno pona ao u velikoj IKEA-inoj trgovini u Londonu. Nak« samo dvadeset minuta uznemirila se i odustala. Kupila j e mnogo stvari. tako da nevine promatraèe vidim preko ramena. a ne samo nabacani na »odjelu st olaca«. Kad bih 1 kao kolica. Naposljetku smo za ili s golemim kolicima do vrh a natrpanima raznim . Sve si se sporije probijali do blagajna. izi li su sa vi e stvari nego to su planirali. Tu naje blizanka manje ku] la. Reèeno joj je da zamisli kako prijatelju govori reèe nice sroèene tako da osoba osjeæa lo e. slu ala je tu nu glazbu. Zatim je sa zaslona prenosivog r aèunala morala proèitati niz iz va. Vi e su tro ili. u kojem sa svake stra ne neosvijetljenog prolaza. Uèinak poticanja raspolo enja bioje dojmljiv. Bila je dotrajala i trebalo joj je do bro lièenje. Potonja je blizank a u la u tihu sobu u vje baonici pokraj trg vaèkog centra.skloniji smo biti dare ljiviji ka d smo dobro raspolo eni. u la u nekoliko razlièitih trgovina. razgledavala mno tvo razlièitih pro izvoda. u gu vi koja me podsj< la na gu ve na autocesta ma poslije te ih sudara. bili izlo eni unutar postavljenih soba. Blizanke smo na kraju spojili i poslali ih kuæi zadovoljne . razgledav ala manje proizvoda i u la u manje trgovina. Naposljetku smo stali. Neugodno mije to mora reæi da smo ena i ja. Mondaj Bank Holidajs. Novi su proizvodi bili neobièno i zan imljivo izlo eni.« Takoðer. Tamo smo susreli izmo dei oronule kupce. a teniske koje je kupila zapravo joj se nisu sviðale. pa si ubrzo oti li po veæa k olica. Na kraju je takoðer poslana u pol usatnu kupnju. npr: »Osjeæam da mogu gotovo sve.proizvodima i kretati se prostorom trgovine. Barberov Adagio gudaèe . veselo raspolo enje. Nakon stoje neko vrijeme provela sama. U tihoj. (P o tenja radi.) Vjerojatno najgori. sretna je blizanka bila energiènija i izra avala je veæi entuzijazam. odvedena je u trgovaèki ce tar i na pola sata poslana u kupnju. S dru] 224 Pitanje osobnosti strane. paketi bi p ad iza. a dr uga iskustvima koja su trebala potaknuti negat no raspolo enje. Na e neupuæene rtve bile su dvije identiène blizanke. Kolica su imal a vlastitu volju i stalno su nasrt na izlo ke i malu. Ujutro jedna od njih bila izlo e na raznim situacijama koje su trebale izazvati pozit no. bili su voljniji prigristi togod u kafeteriji i vi e su spontano kupo vali. ali i najomiljeniji dani za odlazak u londonsku IKEA-u su d r avni praznici ponedjeljkom (tzv. poput: »Katkad osjeæam jako grizodu je zbog boli ko u sa nanijela roditeljima. p. bile kaotiè naslagane tajans tvene kutije. bilaje manje s dovoljna kupljen im. primjerice novije naslonjaè visio sa stropa. gotovo se ni ne pogledav i. a osvjetljavao gaje r eflektor. uopæe se nije vodilo raèuna o p rivlaènosti. recimo. tj. Stolci su. Druga je trgovina bila potpuna suprotnost. Usto. koji su izgubili svu nadu d a æe ponovno vidjeti svoje najbli najmilije.»sastavi sam i ne mari ogrebotine« . sjenovitoj tami nije bilo gla zbe. neke s izgladnjelo m djecom (sudeæi prema plaèu koji je iza vao suosjeæanje). Proizvodi su bili slo eni na naèin koji je trebao nadahnuti kupce. Ja sam nesumnjivo rtva potonj eg uèinka.namje tajem. dr eæi se za stopala. Oèiju raskolaèen ih od straha. a raspored zbunjujuæi. bespomoænu djecu. a malo poslije i po jo veæa. mraènog i prenapuèenog dijela. valja reæi da su se posljednjih godina stvari ondje uvelike pobolj ale. bez rijeèi napustili kolica i t sramljeno se probili do izlaza. Naposljetku je odvedena u vje baonicu i provedena kroz postupak poticanja pozitivnog raspolo enja.

Ali premda svi mo emo biti naivne rtve subliminalnih varka supermarketa ili redarst venih snaga. Tajna je u oèima Taj mali pokus pokazuje kako je raspolo enje. pa se oboljeli. de njacima je dominantna lije va polutka.tjelesnih funkcija obuhvaæenih raspolo enjem. Jo se ne zna je li pojaèana aktivnost u tom podruèju posljedica ili uzrok lo eg raspolo enja. N eki su. metodu EM (eye movement desensitization and r eprocessing. Ali premda posjedujemo sposobnost svjesnog nadzora nad nekim vidovi raspolo enja i pona anja. Ipak. Neke su policijske postaje eksperimentirale s postavljanjem ru ièastih arulja u zatvorske æelije. razine eluèane kiseline i znojenja . dr. Redovito izlazim iz supermarketa s vi e stvari nego to sam ih kanio kupiti. Teoretska je podloga da se n( tiv ni. shizofrenija. èime se osigurava da osobu neæe preplaviti anksiozno stanje. primjerenijima. Zald sa sveuèili ta Vanderbilt skaniraoje PET-om osamdeset devet ispitanika. nestalno obilje je. su prejaki. Tvrdi se kako EDMR potièe komunikaciju od desne polutke \ ma lijevoj. J< Spector iz Opæe bolnice Watford danas toj tehnici pouèava osobe k oje su davno pro le iznimno traumatiène situacije. bipo larni poremeæaj i mo dani udari n gu vrlo sna no utjecati na osobnost. sjetite se. Uopæe ne moramo biti svjesni tih zbivanja da bi nam se raspolo enje . Ispitanici su rje avali upitnik kojim se htjelo saznati u kojoj su mjeri bili neug odno raspolo eni tijekom prija njeg mjeseca. jer su te vje tine smje tene u voj polutki. p ostoje okolnosti u kojima se osobnost glo mijenja. zbog toga ne do ivljavamo dramatiène promjene raktera. ljudi ne bi pomislili da sam i na »presaðivanju« osobnosti. mo emo postati sretn iji. Prema PET skanovima. kao i njihove obitelji i pr telji. a lijeve pojaèava. pri èemu s e aktivnost desne polu prigu uje. jer se smatra kako ru ièasta ima smirujuæe djelovanje na uzne mirene i nasilne zatvorenike. primjerice. nepo eljni obrasci mi ljenja i pona anja zamjer ju novima. ali veæ i redovito stojanje osobe da se dovodi u vedre situacije. Smatra se kako t o malo podruèje. mislimo upravo na to. za razliku od neèega fiziolo ki predodreðe nog poput ekstroverzije i introverzije. Depresija. Pretpostavlja se da u osnovi tih procesa le i meðudjel ovanje osjetne kore i limbièkog sustava.i posljedièno po na anje . Dr. Primijetila je da joj anksiozne os jeæaje izazvane nedavnom uznemir æom dijagnozom raka ubla avaju brzi pokreti oèiju slije va nadesno. David H. Studije na ivotinjama pokazale su kako ventromedijalna prefrontalna kora ima odreðenu ulogu u nadzoru bila. pa tako p tvaranjem da smo sretni. Francine Shapiro iz Palo Alta u Kali niji.promijenilo.nakon to smo im objasnili kako smo ih izmanipulirali. mo da biste trebali protrljati desno oko.74 Istra ivaèki je tim za i spitanike htio samo dobrovoljce de -njake. uznemirujuæi. ne mo e obraditi ili verbalizirati. anksiozni osjeæaji nalaze u desnom mozgu te da ih se. a ipak prilièno opipljivo utjeèe na izbore koje èinimo u ivotu. jer s e stari. Mo dani kemijski procesi i depresija Brojna obilje ja na e osobnosti ovise o mo danim stanjima koja im se nalaz podlozi. Ali zanimljivo je kako su ki zdrav stveni djelatnici uspjeli pomoæi osobama da se nose s povi enom i siozno æu nauèiv i ih jed ostavnoj tehnici oènih pokreta. Mo e ga promijeniti veæ ne kolicina malih dogaðaja. . èije djelovanje ne mora proæi svjesni nadzor èe onih re njeva da bi utjecalo na pona anje. neke su osobe sklonije odreðenim raspolo enjima. Te hnike poput kognitivno-bihevioralne terapije. 225 / Robert Winston: LJUDSKI UM To dakako nije ozbiljna medicinska preporuka. Èak i ne to tako jednostavno poput redovite par smijeha s prijateljima mo e uspostaviti pozitivnu povratnu spregu. Kad ka emo daje osobnost ne to stoje postojano u vremenu i neovisno o okolnostima. Tzv. umnogome osjeæaju kao da su postali »netko drugi«. desenzitizacija i reprocesiranje kretima oèiju) prva je primijenila d r. u de njaka smje teno neposredno iza desnog oka. sudjeluje u regulacij i raspolo enja. Sni: njem mozga navodno je ustanovljeno d a do normalizacije uzoraka mo da valova dolazi poslije samo tri tretmana. No iduæi put kad budete zlovoljni . Èak i kad bih postao primjetno vedriji. mogu dovesti do djelomiènog p ustroja u mozgu. disanja. Zald i njegova ekipa ustanovili su da su osobe koje su izvijestile o sklonosti k lo em raspolo enj u imale poveæanu aktivnost u ventromedijalnoj prefrontalnoj kori. razdra ljivi bez obzira na situaciju.

iz naizgled savr ena zdravlja. osim negativno obojenog pogleda ivot. B a èudno to se ne mogu »trgnuti«. te u prednjoj cingularnoj kori. koja omoguæuje da dugoroèna sjeæanja ostanu nadohvat svjesnog pristupa. slabu usredotoèenost. 227 Robert Winston: LJUDSKI UM Mo da je na pjesnik. vidova pona anja koje nala zimo u nekih depresivnih pacijenata Opet geni Stoje s genima koji utjeèu na na e raspolo enje i stavove o ivotu? Prema nek novijim is tra ivanjima pod vodstvom dr. Psihijatri razlikuju dva osnovna tipa depresije. jer mi pozornost odvlaèe druge stvari. Posner predla e otprilike ovakav slijed dogaðaja. rano buðenje i te ko usnivanje. gubitak apetita i seksualnog nagona. ali osjeæaji tuge ne nestaju. poput gubitka radnog mjesta. u mozgovima depr esivnih osoba prekomjerna se aktivnost javlja u èetiri podruèja: prefrontalnoj kori. Zato se tada ukljuèuje prednja c ingular-na kora koja odbija sve ostale zahtjeve za mojom svjesno æu i tako skrbi da moja pozornost ostane usredotoèena na osjeæaje tuge i razlog koji sam im pripisao. kao ni zamoran poriv za tra enjem razloga. Wayne Drevets s amerièkih Nacionalnih zdravstvenih instituta. podruèju koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. Depresija usto ima poèetak i kraj. Roðak depresivne pacijentice jednom ju je vrlo prikladno opisao rijeèin »Izgleda kao o na. ensk mozak mogao biti predodreðen da do iv ljava vi e razine anksioznosti. Ali takoðer je uzrokuju promjene u mo danim kemijskim procesima. beznaða i grizodu ja. Endogena se depresija (»ona koja dolazi iznutra«).) opisuje gadno stanje uma zbog koj se svakoga jutra budio rano m zorom razmi ljajuæi o neizbje nosti svoje sm Ta pojava. prilièno je oèito kako je depresija drukèija zvj erka od sveobu-hvatnije negativne ili sumorne æudi. gornjem srednjem dijelu talamusa.slièno kao i Phim Gage poslije nesreæe. neplodnosti ili sm rti bliske osobe. Ipak. Osim u rijetkim sluèajevima kroniène anhedonije.76 Poz to je da ene opæenito imaju ni u razinu enzima CO . stal ne ili rekurentne negativne misli te osjeæaje gubitka. Pita »Za to se osjeæam tu no?«. na ravno. nelijeèena æe s e depresija s vremenom ubla iti. mi ljenja i navika oboljele osobe. Daje Philip Larkin uzeo kuru antidepresiva. mo e pojaviti bez ikakvih okidaèa. s druge strane. Larkin je usto u intervjuu za Observer izjavio da su mu roditelji bili »prilii èudni ljudi. samoj amigdali. ali kao daje netko iz nje ispustio sav zrak. Meðu njih ubrajamo poremeæene obrasce spavanja. nagla ava koliko su snimanja mozga postala va na za razumi jevanje poremeæaja. a za revræe dugoroèno pamæenje kako bi na la moguæi uzrok. Pri je sam govorio o odreðenim tipovima osobnosti i razmatrao mo dane kemijske procese k oji su ih mo da oblikovali. Njegova pje sma Aubada (1977. ko a zatim svjesno tra i uzrok koji æe pripisati èuvstvu.. genske va rijacije mogu biti uzrok niske razine serotonina u moz to. iscrplje 226 Pitanje osobnosti i nesigurne u sebe. Ali u oba sluèaja stanje dovodi do prepoznatljivih promjena raspolo enja.«75 Iz njege se r ijeèi mo e naslutiti kako je bio svjestan daje mo da naslijedio tu sklon premda je. odnosno vanjskom rubu èeonog re nja. vodeæi struènjak za neur obiolo ke osnove depresije. èuvstvenom sredi tu. Philip Larkin. Prema Michaelu Posneru s Ore-gonskog sveuèili ta. ulaz imo na neodreðenije podruèje. ne. doimajuæi se ravnodu ne. S vrem enom to postaje sve te e.. Moja prekomjerno aktivna amigdala alje »tu ne« osjeæaje u prefrontalnu koru. primjerice smrt bliske osobe. A te se stvari nasljeðuju. jasno. patio i od rekurentnog oblika depresije (depresivne epizode koje se navijaju). Jo vi e mo e uznemiriti brzina kojom osoba mo e zapasti u to stanje . koji nisu ba znali biti sretni. dokazano je. Vrijedi ovdje jo jednom zastati kako bismo podrobnije pojasnili neke pojmove.« Depresivne o be èesto odaju takvo pomanjkanje poleta. mo e biti u zrok bihevioralnih crta poput agresivnosti i skobnosti. Dakle. Reaktivna depresija javlja se k ao odgovor na stresne okolnosti. za koji znamo da podra uje a migdalu. Ali kad o depresiji poènemo govoriti kao o bolesti. njegova prilièno depresivna crta mogla proiziæi iz djet stva. zajedno sa stalnim negativnim slima. bi li se p retvorio u srce i du u zabave? Odgovor je. dobro je dokumentiran simptom endogene depr esije. Mary-Anne Enoch na amerièkom ] cionalnom institutu za alkoholizam i zlouporabu alkohola (NIAAA).

7 7 Tzv. op. jer mnogi ne rabe kontracepcijska sre dstva. Za pretpostaviti je da glija stanice ne djeluju samo kao ljepilo. plastièni mozak r eagira na svoju okolinu . ali zanim ljivo je stoje osnivaè Mormonske crkve Bri-gham Young vjerovao da ima rje enje za pr obleme èovjeèanstva. broj ivèanih stanica pribli no je jednak. Pr emda je mozak depresivnih osoba u tom podruèju manji. Zanimljivo. ozn aèen kao DEP-1. dale su najva niji nalaz. a noæna se mora ponavlja i unutar odreðenog broja obite Va na studija neurologa Waynea Drevets a i njegovih kolega s Medicinskog kulteta Washingtonskog sveuèili ta otkrila je kako mozgovi osoba s obiteljske povije æu depresije èesto imaju svojstvene abnormalnosti. Sada nji dokazi govore da utjeèe na regula ju dopamina u prefron talnoj kori. Mvriad Genetics svoja je is tra ivanja proveo na èetiri stotine mormonskih obitelji na podruèju Salt Lake Cityja. Ali b ez obzira na toèan mehanizam nastanka. Moguæe je daje razmjerno nedavno otkriven kandidat za naslov »depresivnog« gena. Mormoni su sjajni ispitanici za genetièka istra ivanja jer su fascinirani genealogij om i veæina ih vodi iznimno pomne bilje ke o svojim obiteljima unatrag nekoliko nara t aja. Ima sna nih dokaza u prilog nasljednosti depresije. primjerice sukob s drugim psima. Usto. oblika i velièine prsta. To je jedan od razlog a za razmi ljanje o moguæem genskom uzroku. jedna od strate. ne go djeluje dosad nepoznatim putem koji se jo istra uje. subgenual medijalna prefrontalna kora. p. i lazi toga istra ivanja donekle su kontroverzni. Depresija bi u obiteljima mogla biti ra irena i zbog drugog razloga. Prem-dajoj je glavni komercijalni interes razvoj postupaka za otkrivanje genske osnove raka. Priljube se uz t utihnu i umire u pokorno nepomiènom stavu. S tudija NIAAA ] vezala je ni e razine COMT-a s mutacijama na genu Val 158 Met. tvrtka iri podruèje dje lovanja. uobièajen e sumnjivce u poremeæajima mo dane kemije (zajedno s dopaminom i acetilokolinom). Kao to znamo. a ene s t( mutacijom posti u osobito visoke rezultate na upitnicima za procjenu stup an ksioznosti. vjerojatno povezan s depresijom. a braèni su im partneri najèe æe drugi mormoni. Depresija èesto r staje kao nusproizvod visokog stre sa i prisiljava tijelo i um na usporavanje. mo da je imao pravo. Ozbiljna depresija goc nje pog aða mo da èak dva milijuna Britanaca i deset milijuna Amerikana (U nas se govori o tri stotinjak tisuæa oboljelih. Poznato je da skladi te eæer kao izvor energije te da bi mogle biti va ne za o dr avanje razine serotonina. ti nalazi o gubitku stanica poprilièno se raz likuju od nalaza na osobama s jednom depresivnom epizodom. U sluèaju depresije. ra irenom unutar obitelji. Stoga je vjerojatno da æe genska pr edodreðenost za odreðenu bolest ili osobinu u njih biti oèitija i èe æa. nego imaju i va ni ju zadaæu. isti rezultati nisu postignuti s mu karcima. ja koje primjenjuju je da se primire i stisnu. Gubitak tkiva posljedicaje smanjenja broja potpornih stanica. Je mo da bila i naèin oporavka i okrjepe . u njih je dosljedno manjih dimenzija. Depresija koja nastaje usporedo s opisanim gubitkom s tanica mogla bi biti povezana sa smanjenim razinama toga neurotransmitera. kao da nisu ivi. jer se znanstvenici ni izbliza sla u o CO MT-ovim funkcijama.MT. U vel jaèi 2003. Neke osobe stalno ] daju u tamu oèaja. koje bi u Britaniji vjerojatno nai le na osudu zbog izosta nka vladine podr ke èuvanju mo danih tkiva nakon obdukcije. Zacijelo æe proæi e prije nego to ta istra ivanja rezultiraju novim antidepresivima na tr i tu. za koji neki znanst nici smatraju daje odgovoran za regulaciju raspolo enja.78 Kad 229 Robert VVinston: LJUDSKI UM psi ele izbjeæi opasnost. Ipak. Ali kako je sklonost depresiji uspjela uæi u na e gene? Te ko je shvatljivo da je takv o stanje moglo imati bilo kakvu evolucijsku prednost. pretpostavlja da su nam u davnoj po vijesti reakcije povezane s depresijom pomogle opstati. koji je mnogo pisao o toj temi. glija. Dre-vetso ve obdukcijske studije. Mo da bi èovjekova depres mogla biti ostatak takve suste uæe reakcije pre ivljavanja. amerièka tvrtka Mvriad Genetics objavila je daje identificirala gen. a promjene na COMT-ovu genu mogu po æati prijemèivost za shizofreniju i druge te ke poremeæaje. Randolph Nesse s Michigans kog sveuèili ta.).pa dijete okru eno depresivnim odraslim osobama i samo m o e razviti mozak depresivne osobe. dio èeonog dijela mozga smje ten iza oèi ju. uglavnom imaju velike obitelji. Smatra se kako gen DEP-1 ne utjeèe na serotonin ili noradrenalin. izn 228 Pitanje osobnosti ðu polutka..

r je. Na e umne sposobnosti vrhunac su selektivne evolucije. Neki dokumenti. to gaje takoðer. drugog baruna. Hitler je navodno izjavio za njemaèki tisak daje Unity »savr e primjera k arijevske enstvenosti«. a ozbiljn i su kriminalci katkad bivali osloboðeni. Phineas Gage postao je drukèija osoba. ukljuèujuæi Himmlera. zapravo. navodno. a Unityje bila polaskana stoje up oznala Ado fa Hitlera i mnoge njegove najbli e suradnike. sudjelovao je u istragama pijuna e i protuobavje. . ozlijeðena. Poslije je zabilje io: »Nije bilo dokaza koji bi potkrijepili tiskovne navode da joj je zdravlje ozbiljno naru eno. Sada nji Lord Redesdale. s vlaka iznesena na nosilima. procesa koji teèe milijune godin a. Najbolje æe nam to razjasni ti primjeri koje nam je dao najbolji pisac. prekinuo ministar unutra njih poslova. sanjanju. meðutim. a neki dr e daje Unity bila. za voðu Britanske udruge fa ista. èinimo upravo suprotno. est mj< seci poslije objave rata vraæena je u Britaniju.poku ala se ubiti pucav i si u glavu. udala s 1936. Ti su fenomeni. r ekao je: »Volim teorije zavjere. Kao kæi Lorda Redesdalea. sijeènja 1 940.svijesti. N jegovom je sudnicom odzvanjao smijeh. jedna primjedba kao da stalno iskrsava. Sudac je naposlj« ku poslan u mirovinu. koji su nedavno izi li na v 230 Pitanje osobnosti djelo u Dr avnom arhivu. Njezini su roditelji nedvojbeno imali A snièarske stavove i podupirali su britanske fa iste. Zanimljiv primjer j< sluèaj Unity Mitford. nastali kako bi nam pomogli opstati. ka u.tijela i uma? Mo da bismo depresijom mogli smatrati i poremeæaj podskupa èuvstava. Diana. stoje i razlog za to æe osobine poput depresivnih sklon osti i agresivnosti danas vjerojatnije biti smatrane problemima.« Istragu je. Jo je mnogo razloga za naglu promjenu osobnosti. Unityjin roðak te moj prijatelj i kolega u Gornjem domu. primjerice mo dani tum< ili mo dani udar u bilo kojoj polutki. pi e Rita Èarter. Nerijetko. ivèane stanice bore se za prostor i gorivo jednako kao to su se na i preci meðusobno borili za hranu i prava na razmno avanje. druga kæi. U prija njem smo poglavlju vidjeli da ozljeda mozga mo e prouzroèiti pr mjenu osobnost i. paje moguæe daje na nosilima iznesena radi izbjegava nja publiciteta i neugodnosti za obitelj. U Kartografiji uma. tvrdi se. jedan od vrhunskih britanskih ratnih pijuna i voditelj Odjela B Sigu rnosne slu be (MI5). ali koje neobja njenim ostavlja niz drugih oblika èovjekov a pona anja. no njezin s e svijet ru io . Iz te se perspektive odreðena evolucijska svrha mo e pridati najrazlièitijim psihièkim fenomenima . Ustrajao je na tome da se Unity pregleda odmah po dolasku privatnim vlakom. Unity Mitfoi bilaje poznata pripadnica ari stokratskih krugova. I stra ivanje na sveuèili tu Ohio State pokaza je kako je manje vjerojatno da æe prosti i agresivni mu karci izvijestiti o sim tomima depresije ili anksioznosti. naime. imala je lagodan ivot. odnosno tra imo pomoæ. f ju je tako majka pouèavala kod kuæe. Ali ljudi su se pitali kako se tako brzo oporavila nakon to se ustrij elila u glavu.p retvorila prostrijelna ozljeda glave. a ne strategija ma. Kad je 1939. razveselilo. ukazuju na èinjenicu daje po povratku u Britaniju. Unityje jo bila u Nj( maèkoj. naèin k ojim nesvjesno signaliziramo drugima da nismo nimalo d bro. sestra briljantne spisatelji« Nancy. èak i depr esiji. Jer svakoga dana govorimo i mislimo stvari koje ni izdaleka ne poma u n a em opstanku.sklonu provalama bije: i depesivnim epizodama . posebnim vlakom ko je unajmio njezin otac. Mo da su nasilni postupci jedino sredst vo kojim takvi mu ka ci mogu signalizirati svoj nemir i tra iti pomoæ. Prilièno uvjerljivo gledi te..tajnim operacija ma. premda æe ot voreno navesti visoku razir stresa u ivotu. Britanija objavila rat. u drukèiju osobu . Guy Liddell. Rita Èarter navodi p mjer suca brit anskog Vrhovnog suda koji je nakon udara u desnoj polutki posti velik zabavljaè. Razlozi za tu intervenciju nikad nisu zadovoljavajuæe obja njeni. ali malo je pretjerano sugerirati daje Unity hini la ozljedu. Gorii ga i Gobbelsa.« Sabota a samoga sebe U svim na im istra ivanjima èovjekova uma. D iana i Unity otpi tovale su u nacistièku Njemaèku. ali bez vidljivih znakova ozljede. Oswalda Mosleyja. na neki naèii zaljubljena u Hitl era. tu enike i njihove brar telje sve su vi e u asav ale stroge kazne za manje prekr aje koje je dijelio kako n se prohtjelo. koju je. Njihova po e ljnost u suvremenom dobu ovisi o njihovoj sposobnosti da nastave slu iti toj svrhi u promjenjivim okolnostima.

s njegovim se likovima povezujemo na lo du bokoj razini. suosjeæamo s njim mo da nam se ne s viðaju . kao i obja njenje za to vjerujem daje rijeè o jedinstvenom i vjernom zrcalu ljudske osobnosti. kao to netko reèe. upravo je u Hamletu na vrhuncu . mu karca koji je bio predobar za svijet i vrijeme u kojem je ivio. Je li bio religiozan? Je li vjerovao u Boga? Kakvi su mu l politièki stavovi? Èak je i njegova seksualnost d onekle nepoznata. To je zato stoje. Shakespeare »ri bio samo duhovit u sebi. samo povremeno doim stvarni. Hamlet Hamleta opisuju kao neodluènog mu karca. boja ljivo d odajem tolikim postojeæim tumaèenjima Hamleta. Neovisno o tome je li rijeè o Learu. Prosperu. a ne likovima. To je poimanje bilo dar koj poticao i obogaæivao pisanje drugih jer. danskog princa najbolja d ma na engleskom jeziku. knjiga. Timonu. njega ne poznajemo. Jan Kott. a gledao sam ga vi e ni ne pamt i koliko puta. dakako. koji je previ e razmi ljao i kojeg je paralizirala vlastita kolebljivost. S vremena na vrijeme. Pren je englesko kazali te zlatno razdoblje do ivjelo tijekom elizabetanskog i ja binskog doba. uglavnom dvodimenzionalni likovi u je je iznimno te ko povjerovati i koji se. ka o dramu o uhoðenju. Stihovi su me najljep ima koje je napisao. tu izvanrednu sposobnost shvaæanja ni uvid u ir inu èovjekova du Christopher Marlowe bio mu je mo da najvi e ravan. Jagu ili Hamletu. vi e od ikojeg pisca na engleskome. shvaæao ka ko radi èovjekov um. ali je li itko upoznao koga poput Sira Epicurea Mannona ili razmi ljao tako? Likovi Subtlea. al i samo povremeno. karikirani. poput Chaucera. razlog za t o se toliko fraza i cita iz Hamleta uvuklo u engleski jezik. To i mo e nasmijati i zabaviti..79 Ali mo da najneobiènije to ne znamo tko je zapravo bio Shakespeare. Kao neo visan lik. subverziji. obuzetog ljutnjom.doista. navode kao autori koji su se najvi e pribli ili tom Shakespeareo vu daru. osveti. zbog toga. Richardu II. tragièno ili povijesno. jednom je primijetio kako bi Hamletova bibliografija ispunila dvije kn jige var avskog telefonskog imenika.ali ipak se smijemc plaèemo s njima. bojimo se za n jih . zatim kao samo ivog mu karca kojeg su izjedale brige. mo da ih mrzimo .sve zbog dramatièareve intuicije. Ono to mene uvi jek zaèud zadivi jest da me svaki put kad ga gledam. Savr eno znam to æe se zbiti u dvoboju i kraju. katkad u tolikoj mj eri da ne prepoznajer njihovo podrijetlo kad ih proèitamo ili èujemo. intimno ih poznajemo i razumijemo. Ne znai gotovo ni ta o njegovim uvjerenjima . Zato svoje nestruèno viðenje. Tamerlan.Sto Williama Shakespearea èini takvim genijem? Kljuè za razumijevanje njegove velièine gotovo sigurno le i u èinjenici daje on. nijedan od Shakespeareovih bli skih suvremenika ne posjedi mislim. koji je »imao podijeljeno mi ljenje o enama i poku ao spasiti èednost od poèetnog uvjerenj o opæem moralnom slomu«. al mièara. svjetlost koja obasjava p hièki svijet èovjekova mozga. dovede na rub sjedala.u toj se drami sa elo sve njegovo s sateljstvo.izlazi iz drame i postoji gotovo i ovisno. pamfleta i kritika. poljski kazali ni redatelj i kritièar. Usprkos tome nam je briljantno doèaravao ljudske osobnosti. Vidjeli smo Hamleta uprizorenog kao rasko nu pustolovinu. Hamletov lik jedinstven . ali ipak to moram do ivjeti. a Jonsonove su dran u najboljem sluèaju uglavnom nastanjene kari katurama. malte ki idov. on uspijeva tamo gdje Pirandellov Otac pokleki Hamletje najdublji uvi d u unutarnje procese uma. Korio231 Robert Winston: LJUDSKI UM lanu. Montaig nea i Dostojevskog. Macbethu. Faus i B arabas. Upravo zbog poimanja tolikih strana èovje kove osobne Shakespeare slovi kao iznimno pronicljiv pisac. bilo humoristièno. nego uzrok duhovitosti kod drugih«. osim nekoliko povr nih sklonosti koje nasluæuju iz drama. mo da vi e n ego o bilo kojem drugom djelu na engleskome. Falstaffu. drugi se pisci. P remda je Shakespeare poslije napisao esnai drama. ili o totalitarnoj p . Mnogi smatraju kako je Tragièna povijest Hamleta. stoje. ali ne i navesti da istin ski promijenimo naèin ka razmi ljamo o sebi. Ben Jonson b io je nedvojbeno darovit pisac. unutar konteksta te vrhunske me drame o osve ti. ironièno. ali pretpostavljam da ne postoji nitko tko toliko vjerno portretira sve vidove ljudske svjesnosti. i Volponea uvjerljivi su. O toj je r 232 Pitanje osobnosti osporno velikoj drami napisano mnogo eseja. o Edipo-vu kompleksu. Katkad su njegovi sti vi bili gotovo jednako dobri. jer sam Hamlet nadilazi dramu. ali njegovi su »glavni glumci«.

zoran je primjer. ali ranije priznaje daje Kr a osmijeh nedokuèiv: ». Ali Hamlet ima religiozne skrupule. valja u glumi èepat savjest gre nog kral Izjasnio se da eli prouèiti Kraljeve izraze lica. sumnje pr Klaudija. no nipo to ne smije nauditi svojoj majci Gertrudi: . usprkos duhovim uputama. I nitko mu drugi iza zastora nije bio nikakva prijetnja. hrabrim i vje tim borcem. Dakako.oèito je omiljen meðu svojim dansk im podanicima. Povr h svega. Doista. poznatje ratnik i ima priliku ubiti Kralja. Hamlet oèevu naredbu (ili vlastite savjesti) ne ispuni. Hamlet pristaje na dvoboj sa estokim Leartom. druge se m ogu proglasiti travestijama. Ipak. T jednom mu trenutku svrha nije pobuna ili uvjeravanje drugih u toènost nje vih pretpostavka. namijenjen vlastitoj »zadovolj ti ni«.. otvoreno je pitanje (uzgred. Hamlet se izla e riziku beskorisnim posjetom majèinu bud ru. koju je Hamlet nezabor avno preimenovao u »Mi olovku« kad ju je .ubio Kralja. s izdajnièkim »prijateljima« Ros encrantzom i Guildensternom..èime eli reæi kako gaje zamijenio za Kralja. potkraj drame. svrha im mo e biti samo da ga une.. izvor lupe tine). Hamlet dobije upute: mora osvetiti oèevu smrt. Istina.. a dva mi kolska druga. propustio idealnu prigodu da otpremi Kl au( na drugi svijet. Shvaæa da ga vjerojatno uhode. kad je njegova vlastita smrt veæ oèita) i. Temelj mojeg razmi ljanja o Hamletuje sljedeæi. uvelike naudi majci. zapravo i dokazuj e. Zapanjuje koliko se p Hamlet svjesno i namjerno izlo i opasnosti. njegova neodluènost nema motiv. stoje Klat je uèinio. a dodatno se kompromitira kad kroz zi< zastor probode i ubije Polonija. »voðen u lupe tinu«. Hamlet zna. uzvik »O jadna ludo ti. Drugi je paradoks stoje Hamlet »dobar« èovjek. Ne ubije kralja (dok ne bude prekasno. Je li duh stvaran ili to progovara vlastita Hamle tova savjest ili svijest. prilièno je uvjeren u istinitost 233 Robert VVinston: LJUDSKI UM duhovih rijeèi. za nit je nasljednik prijestolja i mo e dokazati.. Jednako je paradoksalno Hamletovo putovanje u Engle. jav lja se konflikt o ubijanju Kralja dok »se moli«. u prvoj je produkciji nav odno sam Shakespeare glumio duha). Prva zbunju juæa èinjenica je to dobije jasnu naredbu kad susretne oèeva duha na prsobranu i ovaj m u opi e prirodu svojeg ubojstva. Treæi skup paradoksa. Ali situacija je jasna: duh govori istinu. U koje se ko u dvije ljutice Pouzdajem. a ka ko zna da ga prislu kuju. ali ipak ne uspije ob ti ono na stoje pristao. nijednom ne iznosi dokaze svojih sumnja. imadu odni jet nalog 234 Pitanje osobnosti I krèiti mi put i vodit me U lupe tinu.izrièito od njega tra i da uèini ne to stoje zabranjeno poèini ubojstvo. jer: «. Doista. Hamlet zasigurno nije kukavica. Hamlet bi se ovdje vrlo lako mogao po t edjeti konflikta. gdje je ubojs poèinjeno te daje ubojica zaveo njegovu majku. u pro lom prizoru. èini se da ih nema u izvr enju Duhove nai be. Ne bi morao i poèiniti ubojstvo . najvi e otkriva. Horaciju.. veæ ostav je nebu. i pokazuje da zna. Shakespeareovi duhovi nikad ne la u.. Mnoge od tih izvedba zacijelo su vrlo vjerne. primjerice onime to joj ka e u prizoru u spa vaæoj sobi. dao Klaudije. zbogo m! Dr ah te za nekog veæ . èak ni: boljem pri jatelju. Ali njegov je dokaz osoban. æe. a stalno se hrva s unutarnjim paradoksima.. nemoj grije it du e I neka ti um protiv majke ni ta Ne zami lja. nametljiva i nesmotrena. kako je ubijen. Siguran je daje njegov otac ubijen. a njegova savjest izvræe : ju normalnu ul ogu .Ali kako god Postupat misli . meðutim. Jedini je moguæi ishod te kazali ne veèeri dovesti u opasr Hamletov ivot. »Gonzagovo ul stvo«. Ali ipakje samo n ekoliko tre taka prije. Kad ugle da Polonijevo mrtvo tijelo. Na svjesnoj razini. pr . s pismima koje zna da sadr e upute za njegovo ubojstv o: Pismo se Veæ peèati. Oèito je da se Hamlet iznova nepotrebn o izla e opasnosti i nesreæi. veæ se suglasio sa sobom da ubije Rosencrantza i Guildenstern a (premda nije obavio lak u i prikladniju zadaæu . n e mora promat Kraljevu reakciju na dramu. Drama u drami. ton kojim razgovara s njom najvi e teti i govim interesima.olitici u fa istièkoj dr avi. Nj eg su postupci prema Ofeliji neobja njivi. potrebnoje da se zapi e da netko mo e smije it se i s je it i bit hulja«. Do ista.

a voljenu sestru s ludio. premda Hamlet na poèetku izjavljuje daje protivnik samoubojstava i ubojstava. Dakle. odnosno poku aji da osoba naudi sama sebi i li da se uni ti. taj oblik pona anja. a da ste znali da vam to neæe koristiti? Jeste li se kad domogli krak totrajnog zadovoljstva verbalnim napadom 235 Robert Winston: LJUDSKI UM na voljenu osobu. znao je da mu obrana daleko od èvrste. zasigurno nije abnormalno. za protivnika j e imao suvremenika iz svo dana na Trinity Collegeu. a poslije zbog toga osjeæali sna nu gri nju savjesti? Jesu kad bili agresivni prema prijatelju ili suradniku u situaciji u kojoj bi umjere ili pomir ljiva reakcija bila mnogo primjerenija? Katkad. Hamlet ponovno izra ava sumnjièavost. Premda neurotièno. odvj niku markiza od Queensberryja. pona aju neur otièno. Na sluæuje daje o trica otrovna. Si gmund Freud (njemu æemo se zaèas posvetiti. jer je i on poku ao protumaèiti tu dramu) tv rdio bi da jest. koji je bio bla e naravi. pa kad vidi da Kralj upozorava Kraljicu da ne pije vin o. Ali gotovo svi mi s vremena na vrijeme imamo sliène neurotiène reakcije. njegovi postupci d o kraja izazovu osam smrti (ukljuèujuæi vlastitu). Za mene se Hamlet pona a poput posve normalne osobe koja pokazuje uobièajenu karakternu crtu. Jedna od na jglasovitijih katastrofa te vrste u stvarnom ivotu bila je c Oscara Wildea. Njegovi mu postupci i izjave nude nesvjesno zadovoljstvo. ne èini nikakav oèit potez kojim bije sprijeèio da se otruje. biti dobra? Da. libe ralniji. a njegovi su postupci samo pone to ekstremniji odraz on oga kako bi mnogi od nas postupili u sliènoj situaciji. Samodestrukcija se zbiva na nesvjesnoj razini. Nipo to nije smio dizati tu bu zbog klevete. Posljedica je b propast. Hamletovo pona anje. ako je do bro napisana. Izopaèeni bi roman mogao biti dobra knjiga? Ne znam t o mislite pod »izopaèenim« romanom. Kad u borbi zamijene maèeve. Pretpostavljam da je Dorian Gray roman koji se mo e protumaèiti kao takav? . Naime. pa bi naj vjerojatnije obja njenje bilo da Hamlet tako dolazi do psihièke nagrade. Wilde je znao da su on i Car son suprotni svjet . po mojem sudu. Jeste li se k ad rasrdili. samo slabije izra ene. Svime to èini danski kralje viæ naposljetku teti sebi. jer na e okolnosti obièno nisu toliko ekstremne. U tom smislu izra ava iznimno uobièaj enu osobinu. kao i u toliko drugih vidova psihologije èovjeka. jer je situacija u kojoj se na ao iznimno stresna i zbunjujuæa. To je èovjek kojem je Hamlet ubio oca. po va em mi ljenju. ako je napisana dobro u smislu da izaziva do ivljaj ljepote. izazvala bi gnu anje. poku aji da si naudimo zavr e katast fom. I blizu su mu. Pa to se zbiva u Hamletovu umu? Hamletov portret pokazuje svu dubinu Shakespeareova uvida u spomenuti aspekt oso bnosti.doista. Wildeovi odgovori s klupe za svjedo ke m kareu koji gaje bio spreman uni titi jasno pokazuju njegovu nesposobnost pres tane vuæi poteze na vlastitu tetu: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: Mogu li pretpostaviti kako dr ite da Sveæenik i ministrant nije bilo nemoralno djelo ? Jo gore. Pretpostavljam da æe neka knjiga. kad bi bila lo e napisana. daèniji. premda nimalo ludi. Poz ornica je zatrpana tijelima. inteligentniji i darovitiji. najuzvi eniji osjet dostupan ljudskom biæu. kao u Hamletovu sluèaju.emdaje on Ofelijin brat. U Carsonu. èesta je pojava meðu ljudima koji se. Horacije ga upozorava da se ne bori i nudi se da smisli izlike kako se Hamlet ne bi morao pojaviti na kobnom dvoboju. Svi Wil deovi povjerljivi prijatelji odgovarali su ga tog sudskog postupka i neizbje nog p ojavljivanja u javnosti. Hamletovi postupci jednostavno naginju jednom kraju uobièajenog spektra samodestru ktivnog pona anja. krut i ambiciozan èovjek koji nije im vremena za mi ljenja ljudi poput Wildea. èija je korist nedokuèiva razumu. Hamletu je jasno daje na pomolu prijevara .Carson je uvijek bio konzervativan. bilo je lo e napisano. Neki psihoanalitièari to nazivaju psihièki mazohizam. potpuna sramota od koje se nik ad nije oporavio. neovisno o tome koliko nemoralna bila.

osobe koje rabe mehanizam projekcije svoje neugodne osjeæ projiciraju na druge. »Jo gore. dakle. Krati trajna. voda æe provaliti na obale i poplaviti okolno podruèje. Obrambeni mehanizmi Sve ovo. vidimo ka ko naizgled neobja njiva. Doðe li iz bilo kojeg razloga do njego va pregraðivanja. Mrzeæi ih. bilo je ! e napisano«. a tako skupo plaæena. tak( se domogli ljubavi i pa nj e koja im je mo da nedostajala u svakida njem i tu. nije posebno daleko od Freudovih teorija. ratni hu kaèi i Mich Jackson. libida. eleæi izbjeæi ih preplave sna ni osjeæaji. jedna od najpoznatijih knjiga na svijetu i meðu najprodavani-jima u pos ljednjih 150 godina? Mi ljudi volimo opasnost. ljudi su obolijevali od bolesti koje su zbunjivale naj bolje lijeènike. èak i vi e. Drugi psihoanalitièari. U ari tu njihove zabrinutosti. Primjerice.To mogu pomisliti samo neotesani i neuki. nikad ne nestaje. ne osobito sjajan roman Mar y Shellev.paralizom ili gubitkom svijesti . remeteæa i skorisna strategija mo e imati jasnu svrhu. »filistri maju nezamislivo glupe poglede na umjetnost«. Freudove su primjedbe poslu ile kao temelj da se mnogi elementi èovjekova pona a nja protumaèe kao strategije opstanka. U osn ovi je tvrdio da su osjeæaji isto to i druge zamjetljive sile u fizièkom svijetu. Neki bi kritièari njegov rad smatrali tek malo drukèijim od frenologije. kao i zabrinutosti njihovih bli njih. tj. sitna zadovoljstva. strah ili ugro enost? Je li zato Alien jedan od najomiljen ijih filmova svih vremena? Ili zastoje Frankenstein. koja je ponajprije pogaðala bogate mlade Beèanke bez odu ka za svoju seksualnu ili emocionalnu energiju. svi oni kao predmet mr n je slu e jednoj svrhi. se »bolest« a ne temeljni osjeæaji o kojima je bilo prebolno razmi ljati. Mo da je najslikovitija usporedba s brzim vodotokom. jest èinj enica da su njegova mi ljenja nerijetko bile tvrdnje koje je nemoguæe dokazati te ko je nisu bile podvrgnute statistièkoj procjeni. Ali najveæi problem s Freudom. Ipak. Energija. Letimièan pogled u tabloide otkrit æe koliko je ta c uobièajena . U buduæi da su svi trèkar ali oko njih i postupali s njima kao s invalidima. taje strategija ipak donosila odreðeno nesvje sno zadovoljenje. proði li su Freudov u teoriju i ustvrdili kako u èovjekovu pona anju postoji èak d( »obrambenih mehanizama« sa zajednièkom svrhom da nas za tite od sna i neugodnih osjeæaja. No zapravo ih je »shrvala« strategija pr e ivljavanja ili obrambeni mehanizam. svojim roditeljima ili djeci. ili s pona anjima kojima zadovoljstvo tra imo u neèemu 236 Pitanje osobnosti nam pobuðuje nesigurnost.islamski f undamentalisti. èak i prema d gim voljenim osobama. Prouèavajuæi sluèaj eve histeriène paralize.i to s dobrim razlogom. Taj iznimno rjeèit mu karac. u razvoju osobnosti. I usprkos tome to bi taj napadaj paralize ili nesvjestice poremetio njihove ivote. tra itelji azila. Sluèajeve paralize i gubitka svijesti Freud je tumaèio nesvjesnim »bijegom«. Drugi istièu kako su njego va shvaæanja presna no ukorijenjena u vrlo osobitu kulturu beèkog graðanskog sloja devet naestog stoljeæa da bi se mogla primijeniti na ljude u drugim krajevima i drugim r azdobljima. i shvaæaj ih kao sile zla u svijetu. Suvremeni teoretièari s podruèja èovjekova pona anja radovima tog Austrijanca iz devetnaestog stoljeæa èesto pris tupaju s dozom skepse . nego se jed nostavno gomilalo i izra avalo na druge. pop ut magnetizma ili tlaka. Mogli b . manje oèite i èesto nekorisnije naèine. kao i s mojim tumaèenjem Hamleta. jer nisu imale fizièke uzroke. Na tom primjeru. Èini se kako je Freud vjerovao da isto vrijedi i za emocionalnu energiju.pre ma sebi. Pitam se ima li ta »potraga za nagradama« kakvih sliènosti s drugim riska tnim pona anji ma. Zajednièka im je takoðer è enica da nam mogu na diti jednako koliko nas i za tititi. bilo pozitivne ili negativne. dakako. samo mijenja oblike. toliko sposoban praviti se naivan i manipu rati emocija ma drugih. Primjerice. na i. Ono stoje osoba obuzdavala nije nestajalo. Filistri imaju nezamislivo glupe pogle de na umjetnost. kao to znamo iz ranih lekcija iz fizike. a ne kao ljudsk a biæa s nedostacima poput nas san nosimo se s vlastitim sna nim osjeæajima mr nje . »Bijegom od stvarnosti« . Freud je prvi skovao pojam »obrana«. ne mo e odoljeti jeftinoj pobjedi. Pru a nam »u itak«. poput Melanie Klein i Freudove kæeri Anne. previ e je nagla avao ul ogu seksualnog nagona.privre meno bi si olak ali emocionalne tego237 Robert Winston: LJUDSKI UM be.

netko koga je strah iziæi iz kuæe . emocionalnog elementa. Neurolog bi. poma k je ili pomaknuta agresija. Eleanor se zbog sve te pozornosti osjeæala s meteno i godno. tal utjecajna obi telj u njegovu dru tvenom krugu. smatraju da konflikt nastaje u genima. Preporuèila je Cardenu. istrese na podreðenog voditelja. nije ni ta do natjecanja izmeðu mu kih i enskih gena tijekom razvoja mo zga. izaziva u njemu nepodno ljivu nela du. misleæeg dijela se bstva koji se prilagoðava dru tvu. meðutim. To nas vraæa na d skog kraljeviæa. razboritog. ali nam i omoguæuje da se nosimo s njima. mogao kazati kako se agorafob . Sljedeæa strategija. Eleanorim ka. naslijedio je doi dvorac Bar mane. kromosomu. a da na e ego-sustave. Ona priznaje impulse koji postoje u svima ma. nije imala l o e mi ljenje o Cardenu. jer njome neke pojedince r em o istaknuti kao rtvene jarce i izravno ih osuditi. kromosomu. nasljedujemo s majèine strane. Mo da ih je najbc usporediti sa zahrdalim. a ne one na koje se lju timo. To æe. dugo su ga zanemarivali. nespretni pokreti. je njezina kæi premlada da razmi lja o braku i usto je znala da udvaraèe\ æaji nisu uzvraæeni. meðutim. ulzivnog. postati jo jasnije u iduæem poglavlju u kojem govorim o neurolo kim temeljima dru tvenih interakcija. Obitelji Carden i Arbuthnot kretale su se u istom krugu zemljoposje koji su redo vito zajedno lovili. Ali Carden je bio uporan. da bi trebao voljet i i \ tovati roditelje. Na toj u togljenoj prigodi znali su ga s Eleanor Ar buthnot. ljutit na suprugu. on se zaljubio na prvi pogled. pretilost i slabo razv ijen spolni nagon. Mogli bismo reæi daje Hamlet zapravo gnjevan na oca zato je umro. Zna.ismo ustvrditi d. vojnièka obitelj. koja bi se mogla odnositi na nesretnog danskog kra vica. privlaènom mladom kæerkom njegovih da. Prilika da se s nu bilo je bezb roj. Carden. ukljuèujuæ azboritu komponentu èeonih re njeva. Posljedice su mentalna zaostalost. èija se ljubav sa svakim susretom èinila sve j. simptomi u kasnijem ivotu obuhvaæaju mentalnu zaostalost. pri ao je njezinoj majci i formalno zatra io ruku njezine kæeri. Sto god mislili o toj teoriji. a ne ljutiti se na njih. daje ostavi na i drugdje naðe nevjestu. Netko je primijetio kako to umnogome podsjeæa na bo rbu izmeðu èeonih re njeva i limbièkog sustava! Neki. Pomak se odnosi na pomicanje osjeæa pravog objekta na neki drugi. ukazao na preaktivnu amigdalu i nedovoljno akt ivan èeoni re anj. promjen e na EEG-u uz epilepsiju.80 Na a osobnost. Psihoanalitièari tvrde da je prièa o èovjekovoj psihi prièa o konfliktu izmeðu »ida«. To mu nije trebalo biti te ko . veèerali i provodili vikende. Nesklad izmeðu Hamletovih osjeæa spo znaja o tome to bi trebao osjeæati. najobzirnije stoje mogla. 238 Pitanje osobnosti Psihoanalitièko i neurolo ko tumaèenje èovjekova pona anja tradicionalno su u zavadi. kad se djeca raðaju bez genskog materijala na oèevu 15. govorne te koæe. Klasièan je primjer pomaka uredska hijerai ja u kojoj se ef. mo da. Postoji. da bi oèevi geni mogli biti odgovorni za ona mo dana podruèja koja odgovaraju »idu«. muèenja i seksualne likte daljnji primjer projekcije. ali je osjeæ. koj a naposljetku na putu kuæi utne maè Ali katkad napadamo sebe. koji nas titi od strelica. Njegove zlokobne strategije zoran su primjer kako obrambeni mehanizi paradoksaln o. Osamnaestogodi nju Eleanor Cardenove èar i nisu ba oborile s nos. i »ega«. te grèeviti. Kod rijetkog Angelmanova sindroma djeca se raðaju bez genskog materijala na majèinu 15.zapravo boji onoga to bi mogao uèiniti vani ili nastoji upravljati pona anjem b liskih osoba. koji se tim pona a ru no prema tajnici. a na majku jer se preudala. mala moguænost da te discipline nisu toliko nesugla sne. t ijesnim oklopom. 239 Osmo poglavlje Zaljubljeni um Srpnja 1852.njegovo se ime p valo s broj nim enama. bogat i naoèit irski veleposjednik John Rutter Carden u dobi godine b io je na veèeri koju je priredila obitelj Bagwell iz East Corka. meðutim. nerazboritog. mogu imati obrnut uèinak od eljenoga. po mojem mi ljenju ma tovito. zastra ujuæa udovica. Psih oanalitièar bi. Zato je. recimo. pre ma tom shvaæanju. Kod Prader-Willijeva sin droma. Vlasnici. obilje pojedinosti kojim neke novine opisuju silovanja. Kad je postao punoljetan. neaktivnost. pa ski stanari prestali . oèito je da nam mozak katkad mo e ote ati ivot jednako k oliko nam mo e pomoæi. Tvrdi se. ali ul grebe dok ga nosimo. p ribjegavajuæi raznim postupcima usmjerenima na sebe sam nesvjesno »pomièe«. pak.

sjedio je za obli njim stolom. Car den je. 240 Zaljubljeni um razuman stanodavac. Ostao je zaljubljen u Eleano r do smrti 1866. i zjavljujuæi joj vjeènu strast kiæenim rjeènikom srednjovjekovnih trubadura. Odslu io je punu kaznu.plaæati najamninu i nije im padalo na pamet da sad nu. znao je da i ona njega jo voli. èijuje ljubav prezirno odbila frigidna Engleskinja nedostojna te ljubavi. do ivio sramotu uhiæenja. Tisak gaje predstavio kao strastvenog Kelta. na balovima i zabavama bio je sablasna i iritantna sjena koja je preko punih soba i dvorana ni jemo zurila u predmet svoje opsjednutosti. tovi e. Naoru an bocom kloro forma. I dalje uvjeren kako æe onajednoga dana umaknuti tira svoje obitelji. Vri tala je i otimala se. ni prijetnje. u potpunosti su stala iza njega. jer gaje. Stanari su se naposljetku slo ili daje » ljuka« C. Uzalud ju je jedio na putovanjima Irskom i Europom. Carden je odbio. Carden je poku ao odvuæi Eleanor. nije bila rij eè o èovjeku koji se lako predaje. Ipak. ene. ivot mu je o blikovala jedna jedi neodoljiva opsesija. no zatim su uslijedili napadi st. Carden je dvije godine slijedio Eleanor u svakoj prilici. Or ni su. Kad mu je ponuðeno prijevremeno oslobaðanje pod uvjetom da se ne pribli ava Eleanor i da joj vi e nikad ne priðe. Poslije je s prsobrana dvorca na gomilu prosvjednika usmjerio top cijev i brzo ih rastjerao. svakako je digla veliku buku. Slijedio ju je iz Invernessa u Pariz. Oèito. I rska gospoda. o njemu su se pisale pjesme. rekav i da bi mnogo radije poginuo na Krimu. metaka donijela mu je nadimak » ljuka«. Ipak. jer je Eleanor htjela biti s njim. Pisao joj je poruke. Mogli bismo dodati da je umnogome obli kovala i ivot ne Eleanor. Vrebaèi Kad bi Carden danas potra io pomoæ za svoje nesretno stanje. Kad je èuo daje iz njezina kuæanstva otpu tena slu kinja. dokazuje èinjenica daje ka njen samo s dvije godine te kog rada. Koliko je njegova popularnost bila utjecajna. Doista. nikad se nije uda la. paje Carden. meðutim. Obojica su se d la zalo iti za njega. barem one koje nisu iz prve ruke iskusile njegovo progonjenje. ni obzirne molbe. Kad je jela u restoranima. Njezina guvernanta gða Lvndon akama je Cardena po licu izudarala do neprepoznatljivosti. 241 Robert Winston: LJUDSKI UM Dvije godine u zatvoru nisu nimalo promijenile Cardenove poglede. Umislio je d aje ona jednako zaljubljena u njega. Carden je dvorac Bar mane pretvorio u rajski vrt za Eleanor -stavio je tursku kupelj i namjestio pros tor po posljednjoj modi polovice de naestog stoljeæa. vikontu Goughu od Loughcootera. mo da bi rekli da pati od . Jednom je zgodom izmaknuo pu èanoj paljbi dvojice nezadovo stanara. poput te ptice. Katkad bi j oj pri ao. U nedjelju 2. zagovornici njegovih nemilosrdnih metoda obraèunavanja sa stanarima. uhvatio prijestu pnike i odveo ih izravno u policijsku postaju. Unatoè ljepoti i povelikom nasljedstvu. Carden je na brzinu obnovi o dvorac. no jednako joj se èesto divio izdaleka. bio vrlo omiljen u narodu. bilo pogoditi. U njegovu poremeæenom umu to nije bila otmica . premda je u to vrijeme mogao biti poslan u Australiju. Vlasti su se dale u po tjeru. a sposobnost izb jeg. otmicu i zloèinaèki napad. Jo je bio zaljubljen u nju. niti javna osuda. S trojicom plaæenika ljuka Carden na povratku ih je èekao u zasjedi. Stvari su vrhunac dosegnule u srpnju 1854. Zbog toga svojem imanju u Tipperarvju do ao na zastra ujuæi glas kao nemilosrdno kovit utjerivaè najamnine. ali joj njezina obitelj prijeèi da to poka e je r se protivi njihovoj vezi. Ni ta ga nije moglo odvratiti od ro mantiènog cilja. za jednu djevojku koja eli daje se odv ede. njegova j e strast bila tolika da je uspio oteti nesretnu djevojku. smatrale su ga romantiènom figurom. a sa je vrijeme posvetila kolovanju svojih neæaka i neæakinja. bio je uvjeren daje b ila uhvaæena dok je poku avala prokrijumèariti ljubavne poruke njegove voljene. samo nisu oèekivali da æe morati plaæati najam. Po vratku na s lobodu formalno se obratio irskom namjesniku te najstarijem nu Eleanorine obitel ji. Kad je bila kod kuæe. Gu io je pobune stanara. Predan je sudu u Clonmelu pod optu bom za poku aj otmice. Uspje no je obranio dvorac u borbi unu tar njegovih zidova. Svladali su koèija a i oteli konje. koji je inaèe redovito veèerao i lovio s utjecajnim lokalnim zak onodavcima. bdjeo je ispred n jezina doma. srpnja Eleanor je sa se strom i majkom obiteljskom koèijom po la u crkvu.

a i njima je svojstven nedostatak dodira sa stvarno æu. mo da u sljepooènim re njevima. Kad se zaljubimo. Ne èudi ste to su predmeti erotomanskih opsesija nerijetko javne osobe. ivio je u pogre nom u\ renju da æe svojim postupcima zadiviti glumicu Jodie Foster. ali erotoma nija bi mogla biti posljedica problema u mo danim kemijskim procesima. Neki 242 Zaljubljeni um progonitelji skloni kratkim. ali u nekim se sluèajevima erotomanijajavila nakon ozljede mozga ili epileps ije. Uzgred. u sredotoèene na osobu u koju vjeruju da su zaljubljeni. Sve je infori cije iskrivljavao kako bi bile u skladu s tom pogre nom pr etpostavkom. prin rice kao kad je mislio daje slu kinja otpu tena zato stoje Eleanor od nje zal ila da mu prokrijumèari njezino ljubavno pismo. u kojem je jednu od glavnih u loga im. Hincklevje film Taksist. ne to to su mnogi od nas u nekom trenutku ivota vjero jatno do ivjeli. pokazuju taj oblik pona anja. zakljuèali vrata itd. ljudima sve lak e ivjeti otuðeno drugih. ivi li ljubav u mo danim tvorbama? Prièa o Johnu Rutteru Cardenu nagla ava jo ne to . to bi znaèilo da ima neurolo ko podrijetlo.tanka je granica izmeðu stanja uma koj a svrstavamo pod »ludilo« i »zdrav razum«. ak o je ljubav vi e od zamisli. Eleanor eli biti s njim te daje njezina obitelj dr i zatoèenom. On èe obuhvaæa deluzivne ideje.u kojem bazalni gangliji osobi nareðuju da dje luje. i 243 Robert Winston: LJUDSKI UM to toliko da zaboravljamo na druge osobe i stvari. Katk ad jedini. Da nema tog obilje ja Iju kogni cije. ili za to ne mogu iziæi iz kuæe a da stalno ne pr ovjeravaju jesu li pogasili svjetla. gledao nekoliko puta dnevno. Dokazi su s labi. Erotomani mogu imati poremeæaje hranjenja. poput neut emeljenog mi ljenja daje predmet p goniteljeve opsesije jednako zaljubljen u njega . èesto mislimo na partnera. Skanovi mozgova osoba s OKP-om otkrili su neobiènost u neuronskim krugovima koji p rolaze od bazalnih ganglija kroz prednji dio cingularne vijuge do orbitofrontaln e kore. Prema nekim s\ doèanstvima. Cardenova je prièa samo ekst emna prièa o neuzvraæenoj ljubavi. Danas je. Carden je tako mislio da ml. onome koji vodi raèu na o uèinkovitom izvoðenju planova. T-mobileu i VIP-u nikad se ne bi isplatila usluga tekstovnih por Stoga. poput gluma pop-zvijezda i politièara. premda se o njemu malo gov c to je poprilièan problem i u mojoj profesiji . Foster. a orbitofrontal-na kora alje poruku daje to to èini pogre no. je li moguæe daje posljedica posebnog nja mo dane kemije? . Glavno obilje j e OKP-a svakako je ono to psihijatri nazivaju prisilno mi ljenje . U odreðenom smislu. U OKP-u na d jelu vidimo svojevrstan »zaèarani krug« . U sluèaju erotomana te su misli. prednji dio cingularne vijuge vodi raèuna da ostane usredotoèena nakon djelova nja. Erotomani ili progonitelji opasnost su za sebe i za osobe koje salijeæu. osobe koje katkad godina opsesivno uhode i uzne miruju druge. uhode tako. Fraze poput »Uvijek si mi u mislima« i »Uvukao/la si mi se pod ko u« zra avaju to klasièno obilje je privlaènosti. prepoznaje pona amo li se razborito (sjeæate li se Phineasa Gagea?). Poput toliko mo danih por emeæaja.stanje kad osoba osjeæa da ne mo e zaustaviti odreðene misli. John Hincklev n atentator na biv eg amerièkog predsjednika Reagana. C æenito im aju prilièno klimav osjeæaj vlastitog identiteta. turbulentnim ljubavnim vezama i nerijetko upadaju u prilièno uèestale epizode jake depresije. zahvati element opsesivnog mi ljenja. a orbito-frontalna kora. dakako. veæinu. prednji dio cingularne vijuge podruèje j e koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. To obja njava za to osobe s OKP-om mogu postati »zatoèenici« pot e da operu ruke stotine puta dnevno. i OKP je zapravo samo kvar u jednom razumskom sustavu. Drugo tum nje ka e kako je rijeè o obliku opsesivno-kompulzivnog poremeæaja (OKP). Osvje imo na brzinu geografsko znanje: smatra se da bazalni gangliji sudje luju u planiranju i tempiranju postupaka. Prove deno je vrlo malo istra ivanja koja bi nam pomogla da shvatimo uzroke. Èak i kad je ljubav uzajamna. posebice u velikim gradovima.tzv. koje »vrebaèi« ni kad ne upoznaju. izmeðu ostalo g. Taj je posljednji d io kruga vraæa na poèetak. a obièno trpe i njihove obitelji.iznenaðujuæe velik broj lijeèni] uglavn om mu karaca. minimalni kontakt s vanjskim svijetom ostvaruju pre medija. Progonitelji. erotomanije. skloni su iznenadn nasilnim ispadi ma i vrlo su osjetljivi na stvarno ili zami ljeno odbijanje. skloni su zloporabi droga i èesto pokazuju druge samodestruktivne sklonosti. u poèetku barem.

uloga religioznog pustinjaka èini se tovo potpuno »neprirodna«. ra dne zajednice. kako na dijete utjeèe èinjenica je li naj stariji najmlaðe u obitelji. Tu je osobinu 1959. Tu nalazite razlog za ono to nalikuje ekscentr iènostima asketizma. Tipièna je njegova vra lasta objava moæi tzv. njegove postove na vodi i kruhu.. mogle imati pov eæanu potrebu za dru tvom. Od golemih gradova do malih nomad: zajednica Bu mana u pustinji Kalahari. onda bi tjeskobne osobe. za razliku od pobjednika Big Brothera. jer bez nje smo izgubljeni . radiju ili televiziji.Ako jest. a katkad i iznin kontroverznih. Iskustvo samotnog izopæeni ratnog zaroblj enika ili taoca mo e biti muèno i razorno. Podlost i pokvare-nost priroðen og karaktera sna no se poèinju isticati. Dr. a time i burze. Interesi su mu bili iroki . tu èenje stanka u ljudskom govoru. Do bili su najosnovniji. Sobe nisu im ale prozor. bolje pre od svakog ekonomista. èovjekov se ivot odvija uz druge lji Instinkt da budemo dio s kupine razvija se otkad smo bili ranjivi hominidi. vojm dinice. Tr i su dobrovoljca izdr ala dva dana. jahaè. naposljetku postao iznimno tjesk oban. Gospodarova du a. Eksperimentator se predstavio kao dr. uzroci pretilosti. èak do ponoænih u ranjanja koje prakticiraju keltski samotnici. Moguæi su grozni ispadi ni ih nagona. u pokornost. prouèa Stanlev Schachter. Schachterovim istra ivanjima tu nije bio kraj. Schachter je proveo jedan pokus s izolacijom. »baba psihologije« (»baba« najidi u znaèi baka). Ako dru tvena izolacija ljude èini tjeskobnima. Ljudima treba neki oblik kontakta s drugima. Poput tolikih klasiènih istra ivaèa. Mo da vi e od svih ostalih sisav odrastamo najèe æe u obiteljskim za jednicama dvoje ili vi e ljudi. Zatim zimo u druge mre e meðuljudskih odnosa . pustinjaèka izol acija mo e navesti osobu da se povuèe u sebe toliko poène nalikovati shizofrenièaru. Dodu e. u laboratoriju ok ru en zavojnicama. ili jo strasnije. Samicaje jedna od najte ih kazna za èovjeka. Za pokus je okupio dodiplomske studentice. za s tudiju koju æu sad opisati danas ne bi dobio etièko odobrenje.kole. novinama. Na alost. Èak i aktivnosti poput gledanja televizije ili èitanja novina mo gu slu iti odr avanju iluzije dodira s vanjskim svijetom. Gregor Zilstein s Odjela za neur . stol i zahod.. on nije dobio milijun kuna i malo petparaèke slave. stolac. sad odi u svojom otrovno m naravi. »Baba psihologija« do la je naslovnice i jedno je vrijeme bila argon The Wall St reet Journala. poprilièno nalik ekstremnoj inaèici te levizijske emisije BigBrother. Kad su do le na pokus za koji su se naslijepo prijavile. Schachter sa sveuèili ta Colu mbia bio je jedan od o osebujnih pojedinaca. jer dru tvena izolacij a izaziva tjeskobu. transformatorima i elektrodama doèekao ih je istra ivaè odjeven u bij elu kutu. Schachter je pisao o izolaciji iz vjerskih pobuc Samotnik [pustinjak] do ivljava se u pravom svjetlu. mo emo lije opa ati i mjeriti? Bi li se Andr Marvellu isplatilo daje svoj u plahu ljubavnicu snimio fMR-om? Biti èovjek znaèi imati odnose s drugim ljudima.zanimalo gaje kako ljudi komur raju i djeluju unutar skupine. U ] sjeku. Èak je i peti mu karac. ustvrdio je. dosjetljiv pojedinac koji je uspio nanizati ukupno osam osamljenièkih dana. Na ao je pet dobrovoljaca spremnih da ive u samoæi. Sv baka. uglavnom psiho logije. one rane iz pro losti 244 Zaljubljeni um zbog neposluha ili savjesti koje su se pritajeno gnojile. »um« ili »ah«. nikotinska ovisnost. zabavnih . premda su njegovi napori pridonijeli boljem razumijevanju ljudskog uma. a oni nisu imali pristup knjigama. npr. pokore i slièno. radoznalih.antropolozi ne znaju ni zajedno dru tvo u j em je uobièajeno ivjeti samotno. dvaju ljudi. Dak le. moæ sugestije. provokativnih. meðutim. zasebni smje taj: krevet. pretpostavio je. sportske klubove i neformalne skupine prijatelja slièn ih svjetonaz Èovjek je dru tvena ivotinja . ma koliko kratko trajnog. Nastajemo iz nosa. vrijeme 1 smo spremni proves i u vlastitu dru tvu razlikuje se od osobe do osobe. opiranje zdravog ra zuma luðaèkoj ko ulji u koju æe ga sapeti. Jedan od mu karaca izdr ao je dvadeset minuta prije nego stoje objavio da hoæe van. jer ba shvaæa da ljudi novac ne ula u hladne glave. a ljubav je jedan oblik stojanja ko ji kao daje urezan duboko u mo dane strukture. bièem goni Brat a magarca. ne proðe mnog o prije negoli na a osnovnija potreba za d tvom prevlada i samima nam postane nela godno. Ali veæini nas takoðer treba malo »prostora« i samoæe. Kako je istaknuo S achter. tijelo. posobni za uspje an samostalni lov ili za titu od grabe ljivaca.

Svatko æe se sjetit i koliko je nelagodno i: skobno kad se ne uspijete uklopiti.« Jadnim je studenticama zatim reèeno da slijedi desetominutni predah on pripremi el ektriène ureðaje. jer je istra ivanje vrlo va no ravno«. Skupin u koju nije htio prestra iti smirio je. Komunikacija sa susjedima odr ava ih na ivotu i hrani . a tjeskoba. dodao je. mo izazvanom time to me djeca nikad nisu pozivala u razrednu ekipu za pikvj nje. Netko tko ne poznaje pravila ili ih poznaje i svejedno kr i. Uklapanje u skupinu Veæina nas je. eleæi jaèe u la iti dio ispitanica. Mo da se. Ja sam u lud èekao dok su kapeta ni kolskih momèadi birali svakoga osim mene. recimo. Evolucionisti bi rekli kako je ta tjeskoba motivirala ljude da se jaèe potrud e da ih grupa prihvati. o èemu æei 246 Zaljubljeni um vi e poslije. Iskljuèivanje iz dru tva najèe æe se do gaða zbog tri razloga: zato to ki mo ili ne poznajemo »pravila« pona anja. ispitanice su morale ispuniti upitnik o svojim osjeæaji ma glede sudjelovanja. »premda æe elektro okovi biti prilièno bolni. kao to smo vidjeli. . rekav i im da æe osjetiti samo golicanje ili b ockanje.ologiju i psihijatriju i rekao im da æe ih u pokusu izlo iti elektro okovima. Dakako. stoje razlog za to mo e mo izgubiti vje tine i sposobnosti koje ne prakticiramo. Kao to smo spomenuli u prija njim poglavljima. i sam mozak razvio u vrlo »dru tven« organ. Postavljena je teza. i to s dobrim razlogom. izaziva elju za pripadan jem. Svaki od tih èimbenika prijetnja je opstan skupine. Od zaèeæa se razv dijeleæi se u sve slo eniju tvorbu. Naglasio je kako ne mo e postaviti napi dok su sve oko njega i gleda ju to radi. Schachter je zakljuèio da nas tjeskoba motivira budemo s drugima. Na pitanje »Kako se osjeæate zbog toga to æete dobiti elektro okov e?« odgovarale su na ljestvici 245 Robert VVinston: LJUDSKI UM od pet tvrdnja u rasponu od »Ta mi se zamisao nimalo ne sviða« do »Jake se sviða ta zamisa o. rekao je kak o æe elektro okovi boljeti. Onaj tko je nesposoban i tro i resurse . Za razvoj mozga nu ne su. Ali moje dru enje s policama za knjige na zabavama te ko bi se moglo naz ti evolucij skim dosegom. ili u neu dobnoj uèionici u kojoj je bilo r sta za sve i mno tvo neudobnih stolica. da velièina i slo e nost mozga donekle ovisi o tome ivimo li u velikim i slo enim skupinama. ili zato to smo neprivlaèni. èuti ili dodirnuti drugog èovjeka. nikakvi elektro okovi nisu bili primijenjeni. ulazne informacije iz okoline. htio potaknuti jaku tjeskobu.) Da ne spominjem muène subotnje p lesnjake kad su svi ir li bolje frizure i bili bolje odjeveni.pojest æe hrai ali u lovu æe.« Vi e od ezdeset posto onih koje su oèekivale gadan ok izabi su èekanje u dru tvu. prij eti je koheziji skupine. u odreðenom smislu. Mozak koji raste. Suoèeni sa socijalnom isk ljuèeno æu postajemo tjeskobni. neæe izazvati nikakvu trajn tetu. Ponuðen im je izbor. istra ivaè zastra ivanjem uzrokuje poj liènu patnju ispitanica. uistinu je ozbiljno ugro en. k ontakt s drugim ljudima potreban nam je kako bismo usvojili jezik i obraðivali èuvst va. imao je dva razlièita opisa oka koji æe nakratko do ivjeti.rijetko rabljena neuronska mre a sklonaje odumiranju.« Prije zadavanja okova. Netko tko je neprivlaèan. Studentice su i te elje izrazile na: li s pet tvrdnja u rasponu od »Najradije bih bila sama« do »Najradije bih 1 s drugima. u nekom ivotnom i dobiju do ivj ela to znaèi ne uklapati se i izgubiti samopo tovanje. Istra ivanja na ljudima i na im bliskim srodnicima u ivotinjskom carstvu pokazala su da postoji odnos izmeðu velièine kore i slo enosti dru tvene skupine. osim onih koje krasi zavidna savr enost. Usto. Ispitanicama kojima je. Etiènost takva po sa danas bi bila smatrana iznimno upitnom. p ak. biti beskoristan. Velika veæina ispitanica koje su oèekivale blag ok ra* su èekale u u obnoj osami. mogao bi biti nositelj lo ih gena ili bolesti. ba k ao to nas samoæa èini tjeskobnima. ivèane stanice razvijaju se stvaranjem meðusobnih ve za i prijenosom informacija du njih. taman dovoljno velikih da se jedna osoba c sti na udobnoj stolici uz èasopise. Mogle su èeka jednoj od malih susjednih soba. pak. Suvi no je i spominjati da po ne bi mogao dobiti od obrenje. zato to smo ne pretni ili nespos« ni. ali da time poma u èovjeèanstvu. (D danas sam uvjeren kako sam bio dovo ljno dobar da budem pomoænik vodi m izviðaèke patrole. Prije je rijeè o pomalo fobiènom pona anju. a i ugro av a samopo tovanje onih koje su se zabrin zbog sudjelovanja u pokusu. a da ne mo e vidjeti.

Mo da proma mo teglu i natopimo krasan perzijski tepih. kako bismo prepoznali o bu koja nas je pozvala te kako bi smo se prisjetili ostalih gostiju s kojima bisi htjeli razgovarati. Kad ne bismo imali socijalni mozak. a motorièke vje ti ne kako bisi znali koliko smo blizu drugima te kako bismo uravnote ili tanjur na k oljenii dok si toèimo piæe. ako ih doista imamo. èini se. pa doimamo nepristojn i i kao da se dr imo po strani. i njegov tim ra bili su fMR i izvijestili da se zrcalni neuroni vjerojatno nalaze u gornjem uzdu n om lijebu sljepooènog re nja. . prepozn ali kao Roberta Winstona. a prema njihovim èuvstvima. Vrlo je zanimljivo da upravo ti n euroni okidaju i kad ispitivani majmun ugleda drugoga kako radi istu stvar. znaèi. k ko bismo upoznali odgovara juæeg partnera. Zabava vam se mo da èini kao trivijalan primjer. 247 Robert Winston: LJUDSKI UM na prizor majmuna koji izvodi èovjeku svojstvene radnje. èak i uz m inimalne informacije. ljudska bi vrsta vjerojatno r stavila ivjeti ka o da se ni ta nije zbilo. Istra iva su pokazala kako su ljudi sposobni prepoznati druge prema naèinu kretat neovisno o vidljivosti.« Danas imamo èvrste dokaz e da slièni neuroni postoje i kod drugih primata. o ulaznim informacijama ljud skog podrijetla. M da biste me. Rabimo pozornost i vje tinu usre dotoèavanja da bisi se u Zagoru zabave koncentrirali i razgovarali. Doista.Èovjekov je mozak. ako doista postoje. Radi li samo jedna jednostavna sposobnost unutar tog sustava lo e. Èeoni re njevi u sk ladu s time prilagodavaju ni pona anje prema njima. socij ne poslje dice mogu biti katastrofalne. zaljubili se i podizali djecu? Kal bismo prepoznali ljude koji bi nam mogli koristiti ili one koji bi nam mo t htjeli nauditi? Bez sposobnosti tumaèen ja i »ulaska« u tuða èuvstvena stanj kako bismo razvili moralnost ili suosjeæali i opra tal ? Te su vje tine temeljr 248 Zaljubljeni um èovjekovo obilje je. Rabi) sposobnost prepoznavanja lica. pa se doimamo spori ili dosadni. Mo da te prepoznajemo stanja uma drugih. U svakom sluèaju. bi to d okaz temelja na e empatije za njih. Èovjekovje mozak usto ustrojen za prepoznavanje i razlikovanje drugih di.81 Zrcalni neuroni. Izgleda da u ami gdali èak postoje neuroni koje aktiviraju samo tuða èuvstva. pa se èinim o be æutni ili sebièni. Uzmimo za primjer odlazak na zabavu. pa misle da smo drski ili jednostavno poremeæeni. bilo bi zanimljivo ustanoviti okidaju li. Zadaæa pritom mora biti svrhovi to pona anje. primjerice podi e hranu i stavlja je u usta. s obzirom na to daje vrlo malo istra ivaèa dosad poku alo snimiti elektriènu aktivnost pojedinaènih neurona. Pomoæu amigdal e. a ovise o mo danoj aktivnosti koja je uvelike izvan svjesnog nadz ora. Kod majmuna. ali ne i kad gledamo robota. to znaèi da se ne aktiviraju kad gledamo opon a anje ili nesvrhovite radnje. Mo da ote ano prepoznajemo lica. znanstvenik koji je prvi opisao zrcalne neurone. Mo da te ko prebacujer pozornost s objekta na objekt. mogli biste prepoznati mu karca koji hoda. ta se podruèja aktiviraju samo kad gledamo drugog èovje ka kako obavlja zadaæu. Ti s u neuroni nazvani »zrcalni neuroni«. Profesor Rizz olati iz Parme. primjerice lju tenje oraha. Nos nam u meðuvremenu poruèuje da pijemo grozno beaujolaismo da æemo èak kriomice virkati u koju ga teglu izliti. odnosno pamæenje. Veæ i u najjednostavnijim meðuljudskim interakcijama sudjeluje dojmlj velik broj mo da nih sustava. da me poznajete. ovise. osobito kod ljudi. kad ta okupljanja s utra bila stavljena izvan zakona. te ko je dokazati da okidaju ovako kao to ja teoretiziram. Kad bi bilo tako. èak i usvajanja jezika. uèenja opona anjem. Iskreno govoreæi. Kad bi vam bio prikazana video u koj ja naokolo hodam u po tpunoj tami. a profesor Ramachandran tvrdi kako nam »znanje o tim neuronima daje temelj za shvaæanje niza vrlo zagonetnih vidova èovjekova uma: 't elepatske' empatije. Primjerice. pak. postoje odreðene ivèane stanice u èeonim re njevima koje okidaju kad izvodi odreðene radnje s dla om. procjenjt mo u kakvu su raspolo enju. Ipak. mozak predodreðen za interakciju s drugima. dok samo sitne svjetlosne toèke otkriv glavne dijelove mojeg tijela. Mo da naglo pribli avamo drugima i razgovaramo samo nekoliko centi metara od r hova nosa. ishod æe nap sljetku biti iskljuèenje iz skupine. Ali vje tine kojima se slu imo u takvi situacijama presudne su za opstanak.

nego æe se »uspje ne« osobine alfa mu jaka genima prenijeti na njezino potomstvo. Je kanadsko istra ivanje provedeno 1999. Blag mu karac mo da je od male koristi na lovi tu. rekao bih. Mno tvo »jalovih«.To je sigurno ljubav Iz evolucijske perspektive. S obzirom na to daje orgazam ugodan do ivl j. onizak gospodin s malim oèima i istaknutim nosom. ili bai povi en stupanj zadovoljstva u spolnom odnosu. stoje oèita evolucijska predn ost. jednom rekao da »smijehom dovodi ene u krevet«. Humor je privlaèan. ne ba manekenski tip. evo. istra ivanja u ovom podruèju bavilo se or mom.« Signali poput otmjenog odijela. Novor odenèa« koðer preferira simetrièna lica. jednom istaknuo: »M oæ je afrodizijak. Darvinisti smat kako simetrièno lice nije samo ugodnije za gledanje. mo da razvilo do faze u kojoj obilje ja poput velikih mi iæa i agresivne osobnosti v i e ne nose evolucijsku prednost. pa se enke opæenito radije pare s alfa mu jacima. Ali . ene u srednjim tridesetima zam< n su da ocijene svoj posljednji spolni odnos prema stupnju zadovoljstva im je pru i o. do du e. a na djelu su i kod ljudi. izbor partnera ovisi o sposobnosti ivotinje da u drug om pripadniku svoje vrste prepozna kvalitete koje potencijalnom potomku mogu dat i prednost u nastojanjima da pre ivi. Hej. sa irokim bokovi ma prikladnima za raðanje i bujnim grudima. smatraju . Motiviraju nas i o sobine poput dobrote i smisla za humor te sliènost ciljeva i iskustva. pokazalo je kak o su mu karci imal æe izglede za spolne odnose to su im tijela bila simetriènija. Gotovoje polo ena koje su isku stvo ocijenile niskom ocjenom na postkoitalnom testu in mali broj spermija. u britanskoj Udruzi za napredak znanosti. Dru tvo se. pa ga zato nesvjesno smatramo privlaènijim. temeljem izgleda ili sposobnosti zaraðivanja. na æemo istra ivanje Randvja Thornhi lla sa Sveuèili ta Novog Meksika prema jem su orgazmi do èetrdeset posto èe æi medu enama su partneri mu ci sa simetriènim tijelima. kad ena do ivi orgazam. Jacky Boivi n s Cardiffskog sveuèili ta objavljenog V. Vjerojatnije je kako æe agresivni alfa mu jak èimp anze uspje nije loviti hranu i braniti partnericu i potomka od grabe ljivaca i drugi h mu jaka. upadljivog automobi la ili briljantnog uma alju poruku da taj mu karac mo e eni i njezinoj djeci ponuditi obilje te da svoje evolucijske prednosti mo e prenijeti na iduæi nara taj. nego je i pokazatelj t snog z dravlja i snage. neovisno ( me koliko se svijet mo da promi jenio. Razlièita su istr a ivanja pokazala da mu karci i ene privlaèn zgodnom. Njih ne samo daje korisno imati u blizini dok je enka optereæena odgovornostima brige o leglu. jasno je da biti èovjek u mnogim pogledima znaèi prekoraèiti ogranièenja na e evol ucijske pro losti. Ali. Stoga te st vari ulaze u definiciju »privlaènoga«. Takoðer posjeduje razinu socijalnih vje tina koja bi mogla pridonijeti si249 Robert Winston: LJUDSKI UM gurnosti i zaradi.simetriènost. a to se nastavlja i u razvoju. Darwinova naèela vidimo u cijeloj prirodi. lijepom. al je s aktivnom ulogom u podizanju djece? Ti primjeri pokazuju da smo i c strojevi od krvi i me sa usmjereni na opstanak i razmno avanje. Stoga je istra ivanje privlaènosti i u ðenosti jedno od najzaokupljujuæih podruèja neuroznanosti. No sjeæam se kako je onaj blagi glazbenik i komièar Dudley Moore . a ispitane su unutar tri sata od voðenja ljubavi. Mu karac k oji mo e nasmijati ljude vjerojatno je inteligentniji. samo je jedna od deset i la nisku prisutnost spermija. da nemoguænost njegova do ivljavanja mo e sa sobom nositi odreðenu stig kako znamo da su Randvjevi ispitanici govorili istinu? Ilije stajao pokraj veta s bilje nicom? Mo da je evolucijska svrha orgazma poveæanje plodni Prema istra ivanju dr. zadr av a vi e partnerova mena. Veæinu ih vjer jatno treba uzeti s popriliènom zadr kom. seksualno uzbudljivom it d. Od en a s visokom ocjenom. mu karcima su i dalje va na enina obil koja govore o njezinoj nadmoænoj sposobnosti da rodi i podigne zdravog potomka odatle i svevremenska privlaènost enske figure u obliku pje èanog sata. Potencijalne ljubavi i partnere ne procjenjujemo samo. privlaènost poèiva na istim naèelima kao u evol skoj pro losti. Ili kao stoje Henry Kissinger. Zavirite li u oglase u rubrici Osobni kontakti bi lo kojih novina ili èasopisa. skupog sata. Na prvi bis mo pogled mogli doæi u isku enje da ustvrdimo kako ta obilje ja imaju malu ili nikakvu evolucijsku svrhu. premda t o ima najveæu te inu. Slièno tome. no bez obzira na to ene tra e druge znakove osobina »alfa mu jaka«. zgodna Sudeæi prema dokazima. stalno æete nailaziti na uvjet »smisao za humor«. Dakako. neovisno o tome ivimo li u kolibama od blata mansardama Mana hattana. èime poveæava izglede za zaèeæe.

U ranoj adolescenciji. s nagla enom èeljusti i jagodiènim kostima te mini malnom kolièinom masnoæa. Veæa prisutnost testosterona èini mu ko tijelo uvelike razlièitim od enskoga: mu karci ima u. to ene ele lan Penton-Voak sa Sveuèili ta St. »momak s dobrir nima« neæe biti mu karac koji æe htjeti ostati u »kuænom pritvo . takoðer. Drugi m rijeèima. 250 Zaljubljeni um Ipak. U razradenijoj inaèici tog istra ivanja. vjerojatnije j e da æe imati sna an seksualan nagon i i ti prilike za odnose s vi e partnerica. kad su bile najspremnije zaèeti. ko èatije lice. bujne usne i razmjerno neistaknutu èeljust. velike oèi. s nagla enim obilje jima. Ali najva niju ulogu lice ipak ima u seksualne privlaèn osti. a visina je imala evolucijsku prednost u odvraæanj u grabe ljivaca i skupljanju hrane. Naime. Istra ivanja koja je na Teksa -kom sveuèili tu provela D vendra Singh pokazuju kako taj obrazac tjelesne raspodjele masnoæe sna no utjeèe na mu k u procjenu enske privlaènosti. Otkrili su da su o enjeni mu karci s djecom u prosjeku bili tri centimetra v i i od mu karaca bez djece. Pomama za mr avim. pak. Ovdje moram priznati da sam ranije zanen odreðene èinjenice. na vrhu zdravog tijela. ene. èimbenici poput mlade dobi i oblika tijel a govore o eninoj sposobnosti da bude majka. agresivnost i spolni nagon. Istra ivanje rovedeno u Liverpoolu i Poljskoj prouèavalo je taj èimbenik na skupini od tri tisuæe m u karaca. ustanovili da se èin diplomanata ojne akademije na kraju karijere mo e predvidjeti prema njihovoj facijalnoj domina ntnosti. Andrew slike je mu kih lica pokazivao ma na vrhuncu plodnog razdoblja. veæim usnama i vi e masnoæe u obrazima. Dakle. tim Devendre Singh ustanovio je da idealan omjer struka i bokov a iznosi 0. grubim izgledo m tzv. a ne za nje nija.poveæava hrabrost. ka e teorija. vraæa nas na èvr æe tlo. Neo enjeni su mu karci takoðer bili ni i od o enjenih. birale su mu karce koji su izgl kao da njihovom djetetu mogu donijeti gensku prednost. Mjereæi raspodjelu masnoæa i tra eæi od mu karaca da ocijen iz enskih figura. enstvenija ili neuc jeno zgodna lica. mu karci s »mu evnijim« licima trebali bi biti mu karci koji jamèe najveæu evolucijsku prednost. na isti naèin privlaèe mu karci s najboljom raspodjelom mu kih spolnih obilje ja Mu karci su u prosjeku vi i od ena. katka d proturjeène ri.postkoitalni testovi broja spermija preostalih u grliæu maternice na su glasu zbog netoènosti i nepouzdanosti. grublje. a mijenja se p o ulasku u menopauzu. Ali ene takoðer tra e mu karc ji æe biti uz njih i pomagati im podizati djecu. recimo. Penton-Voakov tim tra io je od da procijene v lastitu privlaènost te da izaberu lica mu karaca s kojima b prije u le u dugotrajnu ve zu. poput onih Leonard a DiCaprija ili Willema Dafoea. vj erojatnije je da æe imati visoku razinu testos na. shvaæanje prema kojem smo ustrojeni da nas privlaèe partneri èija lica i tijela najvi e istièu obilje ja suprotnog spola. biologija na vodi ene da. kad se aktivira sposobnost zaèeæa i raðanja.i dalje sam veoma sumnjièav prema tim n zima . Proizvodnja enskih hormona u toj se fazi smanjuje. Usto. primjerice. kako je vjerojatnije da æe mu karci enstvenijih lica u odreðe nim sudskim procesima biti oslobo251 Robert Winston: LJUDSKI UM ðeni ili ka njeni manjom kaznom. mala razlika u facijalnim obilje jima mo e biti razlogom uspje nog ili neuspje nog ivota. ene su se odluèivale za najmu? ja lica (zamislite Georgea Clo onevja). odnosno obilje jima lica poput naborano-sti. Ma koliko se bizarno èinilo. Teoretski. Istra ivaèi su. enska ili enstvena mu ka lica zadr avaju vi e djeèji izgled. Dr rijeèima. heroinskog ika u suprotnosti je s biolo kim naèelima. to znaèi da imaju veæe izglede za razmno avanje. Pokazano je. s obzirom da t estosteron olak ava opstanak . stoje mu karac idealnom mu evnom tipu. neovisno o eninoj masi. Smatra se kako je taj omjer idealan za raðanje. Zg dno je lice. u odreðenoj mjer mu karaca s kojima imaju spolne odnose tra e dvije. da kle atribute koji je najvi e èine enom. Na alost. U skladu s time. grubih crta i agresivnog izg leda. a raspod jela masnoæa poèinje nalikovati onoj u mu karaca. Njihov evolucijski program trebao bi im govoriti da spavaju s mu k ar koji su doimaju najzdraviji i najmu evniji. Istra ivaèi su zatim usporeðivali amerièke mi ice i tvrdili isti omjer.82 Kad su morale izabrati mu karca s koj se najvjerojatnije upu stile u usputnu vezu. suprotni æe spol vi e mu karce vjerojatnije p rocjenjivati privlaènijima. ene poèinju gomilati masnoæe oko ni ih dijelova tijela. U svim dru tvima i kultu idealna ena ima glatku ko u.7.

idealan par tner za razmno avanje imun je na drukèije bolesti od nas. zbog njegove sliènosti s »idealnim tipom« i druge æe ene poziti reagirati na n egove ponude. skloni s poznatom i slièno m. test ronom bogatog izgleda sa enskarima. Preci A kenaza potjeèu iz ist oène Europe ili Rusije i oduvijek su bili skloni reprodukciji s ljudima istog podr ijetla. Dijete tako mo e biti imuno na najveæi raspon prijetnja svojem opstanku. a ne s roditeljskim tipovima. najmu evnijeg mu karca. Ispitanici su. Posrijedi je te ka boles t u kojoj ivèane stanice oteknu od masnoæa. Posljedice su zato bile poveæani i ci koje n osi razmno avanje srodnika. nepokretna i de mentna. Ljudski instinkt. pa se djeca raðaju slijepa. Rezultati pokusa i li su u prilog tezi da su nam privlaènije osobe s genskim materijalom razlièitim od na ega. mu ki i enski. Kadje rijeè o genima. jer time osiguravamo da æe potomak naslijedi ti najbolje gene. ene i mu karci poistovjeæuju mu karce mu evnog. veæina nas preferira mje avinu poznatog i egzotiènog. U joi noj studiji na Sveuèili tu St. Statistièki gledano. Umiru u prvih nekoliko godina ivota. Posljedice braka unutar iste zajedni ce dobro oslikavaju bolesti poput Tay-Sa-chsova sindroma. od ena smo tra ili da pomiri u majice mu karaca i da ih zatim s pare s licima. te pritom osjeæaju strah od kazne drugog roditelja. Danas se smatra kako bi odluka ena u »nju nom testu« izbora partnera mogla biti pod utjecajem imunosti na bolesti i upale. Prema tome. da253 Robert Winston: LJUDSKI UM kako. u njegovim bi teorijama mog lo biti zrnca istine.otprilike jedan od 35 pripadnika nosi mutaciju koja mo e izazvati bolest kod djeteta ako je i partner nositelj. za na u bi djecu to moglo biti kobno . u naèinu na koji ene biraju mu karce za seks i reprodukciju pc kompromis. jer ne mare hoæe li se on zadr ati uz njih i pomagati im. a drugoga je zanimala dugotrajn za. Ali istra ivanja pokazuju kako su e ne koje su se procijenile privlaènima ipak su birale maco mu karce. a ispitanici su morali reæi koje lice pristaje uz oglas. Andrew istra ivaèi su velikom broju ispitanik. mu evnijeg i e nstvenijeg. poput osjeæaja samopo tovanja. ene koje ele djecu moraju odvagnuti: ono to izgube na odjelu »dob rih gena« mogu nadoknaditi na odjelu »bri nih roditelja«. glasilo bi da su najpri vlaèniji mu karci. Dakle. kazivali slike dvaju mu kih lica. Tehn< gija obrade slika danas omoguæuje vrlo fino mijenjanje i stapanje fotogra. Sigmund Freud mo da je najpoznatiji po tezi da djevoji i djeèaci imaju nesvjesnu e lju da spavaju s oèevima. odnosno majkama.je Takoðer. Lica su prikaj uz dva oglasa za partnere. zbog crkvenih i dru tvenih obièaja. Izbore uglavnom èine na nesvjesn oj razini. Jedno je istra ivanje koje je iskoristilo tu moguænost pokazalo . s oglasom za usputnu avanturu prete ne vezali mu evn o lice. veæina nas nosi najmanje dvadeset do trideset genskih varijac ija koje mogu uzrokovati nasljedni poremeæaj. a manje »vrhunskih« g ena. U jednoj od prija njih serija za BBC. oni s najvi om razinom testosterona. Svi smo sklo niji seksu s osobama s kojima nismo u rodu. Prema novijim istra ivanj: èovjekova pona anja. Svi nosimo odreðene neispravne gene nosi li izabrani partner slièan neispravan DNK. izbore ne temeljimo samo na izgledu. Jedina stvarna razlika meðu oglasima bila je u tome to je jedan mi rac oèito tra io kratkotrajnu avanturu. najgori izbor za dugotrajne ve ze zbog sklonosti da imaju djecu s drugim enama. dobrim dijelom zato to su uglavnom bili dovedeni pred gotov èin te. Razlog za to »privlaènije« ene biraju maco mu karce mogao bi biti i taj to su se pro njivale dovoljno sposobnima naæi drugog mu karca koji æe im pomoæi podizati djecu ili uv jeriti oca da ostane uz njih. ene k oje tra e privremeno seksualno zadovoljenje bez ima] 252 Zaljubljeni um zadr ke izabrati najkr nijeg. ali na njih utjeèu i èimbenici dostupniji svjesnoj provjeri. naravno. Uzroèna mutacija vrlo je èesta u DNK-u id ovske zajednice A kenaza . ma koliko programirani bili da tra imo »vanjske« gene. Znaèi li to da tak ve ene manje mare o mu karèevim »kuæanskim« kvalitetama jer se osjeæaju spremne same skrbi o djetetu. Dakle. a od mu karaca jednostavno ele dobar genski materijal? ene koje su se pro cijenile manje privlaènima izrazile su veæu preferenciju za manje mu evne tipove mu kara ca. to pokazuje da ih vi e privlaèe pokazatelji ostanka uz obitelj. Uvrije eno vjerovanje koje bi iz svega navedenoga proizi lo. No. Drugim rijeèima.

predan i skroman mu karac. na mozak i tijelo prièaju bitno razlièitu prièu. Ali nije rijeè samo o tome da mu karce vi e zanima seks. S druge strane. Ondje ivi podjednak broj Europljana. Do dvadesete godine djevojke navode sve manje sluèajeva zaljubljivanja . To znaèi da joj je te e tra iti hranu za sebe i dijete te daje izlo en napadima grabe ljivaca. Dakle. Tijekom ivota na svijet mo e donijeti razmjerno malo potoma ka. Postajuæi tjelesno spremne za trudnoæu. a kod momaka broj nastavlja rasti. Tri èetvrtine mu karaca odgo rilo je pozitivno. Gotovo dvije treæine momaka odgo vorilo je da se ne bi vjenèali s nekim u koga nisu zaljubljeni.kako su ispit. Primijetio je da postoji oèit obrazac kad j e rijeè o spolnom sazrijevanju. Montgomervja i G. Kephart je ustvrdio da ti rezultati pokazuj u jasan enski pragmatizam. i jata i Po line ana. kad je stranac slièno pristupao enama. nego jednostavno zato to se na spolni identitet oblikuje lo rano. a poslije je . T. Prije sam pisao o istra i nju u kojem j e privlaèna nepoznata ena prilazila mu karcima na sveuèili ni kampusu i predlagala im da spavaju zajedno. Bio je poznat kao iznimno po ten. J. neovisno o tome tko im je partner. za oèekivati je da osobe koje su usvojene kao dojenèad imati sliène sklonosti. ma koliko god mislili da smo napredovali od evolucijske pro losti. a eni smisao. biste li se vjenèali s tom osobom premda niste zaljubljeni u nju ili njega?« Cinièni mu karac mogao bi pretpostaviti da su djevojke odgovorile ne u mnogo veæoj mjeri od mladiæa. ali ak o su ove primjedbe toène. kao to sam istaknu o. Ali toèno je ba suprotno. Isto je odgovorila samo treæina djevojaka. premda su se djevojke isprva zaljubljivale èe æe i ranij e od mladiæa. Nasuprot tome. svaki mu karac teoretski mo e stvoriti milijune potomaka i u to mora ulo iti samo vrijeme od upoznavanja do ejakulacije. a manje veze . Ti se rezultati zgodno podudaraju s rezultatima istra ivanja amerièkog sociologa Wil liama Kepharta. odgovor je da. ke vi e privukla lica koja su nalikovala njihovom roditelju suprot nog spola Havaji su etnièki lonac. procjene kvalitete gena naspn 254 Zaljubljeni um roditeljskih kvaliteta. utiskuju si idealnog partne ra i sasvim je prirodno to sliènost tih slika s roditeljima i prolazna. Indijaca. Drugi istra ivanja pokazala da na izbor partnera utjeèu boja oèiju i dob ro dite Ipak.na temelju. kao to je pokazalo istra ivanje Montgomervja i Sorrella.84 Od ispitanika su t ra ili i da odgovore na sljedeæe pitanje: »Kad biste upoznali nekoga tko ima sve osobi ne koje pri eljkujete. a zatim odgajati. tra e ger model utjelovljen u njihovim majkama.8' Razlika nema nikakve veze s moralom. u njegovu prilagodljivu plastiènom stanju. Kephart je ispitao tisuæu studenata o njihovim iskustvima sa zalju bljeno æu i o dobi u kojima su ih do ivjeli. Lord Byron najjezgrovi-tije je sa eo taj stav stihom: »Ljubav je mu karcu dio ivota. Mladiæi. pak. da tra e predanost? Amerièko istra ivanje M. jedna nije pristala. % to mu karci ele Mu karci su nedvojbeno manje »izbirljivi« kad je rijeè o izboru partnera i sp mniji su n a seks. u odreðenom smislu. Karijeru je zapoèeo kao protuobavje tajac u Drugome svjetskom ratu. vjerojatno je kako sve to na nas ne utjeèe zato to doista tra imo part re s istim genima. ene su nesklonije v jerovati u romantiène ljubavi.« Jesu li mu karci doista us rojeni tako da posvuda stvaraju potomke. ena mora nositi dijete devet mjeseci. Nisam nai ao na istra ivanja koj. Zanos je nestao Do 1989.premda u na oj k ulturi postoji sklonost takvoj pretpostavci. bave usvojenom djecom. Odnosno. a vi e naginju racionalnim odlukama o dugoroènim vezama . premda bismo to mogli zakljuè Prièa se svodi na biologiju. Sorrella provedeno 1990-ih pokazalo je da se adolescenti zaljubljuju ranije i èe æe od adolescentica. ene æe prije stupa ti u brakove u kojima ljubav nije dio jednad be. U mozak se. a ene. a djevojke onaj s vojih oèeva. Tamo nja su istra ivanja pokazala kako se djeca roðena u je anim vezama èe æe odl jenèati s pripadnikom etnièke skupine u k pripada roditelj suprotnog spola. Zbog tog a mora vrlo pomno birati mu karce s kojii æe spavati . kad se umirovio William Proxmire bio je demokratski senator iz Wis-cons ina. naravno ako su nas oni podigli. Iz svega to znamo o privlaènosti i darvinovskim s ilama u njezinu temelju logièno slijedi pitanje: postoji li ljubav doista? Nasreæu.

BerthuV 256 Zaljubljeni um odvukli su na razgovor k policijskom naèelniku. Katka d se ka e da znanstvene spoznaje r. psiholo ka istra ivanja imaju ve vrijednost za sva dru tva. Njihova prièa unekoliko podsjeæa na onu iz La Boheme. Tije godina stekao je zasluge za u tedu milijuna dol ara javnog novca. Senator Proxmire nije bio jedini koji se bunio na ljubav i seks. VVilliam Proxmire politièki je ivot pr kao senatska legenda nesmiljenih kampa nja protiv vladina rasipni tva. Pjesnik i kritièar Andre Salmon opisao je to je jednom zgodom vidio: Vukao ju je za ruku. Doris Aut stof u svojoj knjizi Amedeo Modigliani: Poezija gledanja*' opisuje kako se u pi djelj ak 3. mislim. krivaju tajne ivota i tako osiroma uju svijet. One su svjedoèanstvo velike i bolne ljubavne prièe. krh ka ljepota i nakon devedeset godina zraèi jednakom svje inom. kako bi privukao svjetinu ko u la. Njihova javna lju bav . J edna slika dio je zbirke Courtauld u Londonu. Povlaèio ju je za duge pletenice i pus tio samo na trenutak prije negoli ju je bacio u ogradu parka Luxembourg. S æanje neurolo kih i psiholo kih osnova ljubavi dodaje va nu di menziju p< koja æe ostati vjeèna tajna. ljubav. Skandal koji je uslijedio. zatvorili su izlo bu. Amedeo Modigliani poèeo je slikati Jeanne Hebuterne 1917. a nekolicina ostalih u privatnim je rukama. a iz logom je. p. Pa to ako svijest i jezik u mozgu imaju oblièje i triènih valova? Je li va no to neki znanstveni dokazi sna no podupiru sh\ nje prema k ojem smijeh. Ta nagrada p va vladine du nos nike kako bi se sprjeèilo »stri enje poreznih obveznika< vu je nagradu dodijelio 1975. ali u suprotnom smjeru. U galeriji je visjelo nekoliko velikih slika g ena u provokativnim pozama. VVilliam Proxmire..i svaðe . Braneæi svoj stav. Neke od mnogih slika oduzimaju dah. stari konzervativac. Tridesettrogodi nji Modi gliani upoznao je Jeanne Hebuterne kad je bila tek devetnaestogodi nja studentica slikarstva. ni tome trebala stremiti. èak i transcedentna priroda nekih religio: iskustava potjeèu iz meðuigre neuronske aktivnosti? To nije znak da bi zi stvenici trebali obustaviti svoja nastojanja.. Modigliani je od mladosti patio od upala pluæa. trudnu. Neke Modiglianijeve slike Jeanne zraèe iznimnom nje no æu. u z policijsku aktivnost. mijenjati ili ot vati svoje programe. Odmah su se ludo zaljubili i upali u vrtlog strasti. mogu svesti na. sti æuæi njezin krhak zglob.255 Robert Winston: LJUDSKI UM u ao u politiku. Ali sreæa je (bolje reèeno nesreæa) htjela da se nasuprot gal< nalazila lokalna andarmerija . s velikim e irom. èak neprepoznatljivo.postali su jedna od pari kih legenda. koji joj je naredio da »skine sve te opaèine« jer se golim enama. koliko je meni poznato. poput hrabrosti i altrui. neèuveno. U tom je kontekstu ostao upamæen po uspje noj borbi tiv amerièkih planova o financiranju gradnje nadzvuènog teretnog zrakop Ali n ajpoznatiji je po uspostavljanju nagrade »Zlatno runo«. vide stidne dlake. Ali ljubav mo e potaknuti drugo ljudsk o biæe da u opsjednutosti naslika izvanrednu seriju remek-djela. Alija ne vjerujem da bi nas znanstvenike trebalo kriviti da smo uvrij senatora. ali nikad je. a na samome vrhu popisa 01 to ne elimo znati raz logje zbog kojeg se mu karac zaljubljuje u enu i ob to«. Al i ta su istra ivanja doista va Premda se neke od najboljih èovjekovih osobina. to ju je slikao odjevenu za etnju. gensku jednad bu. Poèeli su ivjeti zajedno na Montmartreu. druga je u Guggenheimu u New Vorku . ili bilo koga drugoga. nije naslikao gol .. Zbog nje je djelovanja sredi nja amerièka vlast morala ogranièavati. prosinca 1917. Putovanje je vrjednije od svakog zacrtanog cilja. kad su se i upoznali. Znanost nikad neæe doseæi toèi kojoj æe moæi objasniti i protumaèiti cije u tajnu èovjekova postojanja. druge se doimaju daleke i neo dreðene. u sveèanoj odjeæi. zaluðen divljaèkom mr njom. u spavaæici . a na nekima Jeannina nje na. a na nekima se ona doima nezainteresirano i pasivno. dominirao jedan od velikih Modigliani jevih enskih aktova. recimo. ke trg ovkinje umjetninama. rekao je kake di » ele da n eke stvari u ivotu ostanu tajna. Poku ao je potaknuti javnost da se okrene p odluke Nacionalne znanstvene zaklade da financira istra ivanje vrijedno i suæe dolara o tome za to se ljudi zaljubljuju. Zanimljivo je. Bio je poput luðaka. neuspje no se tri puta boriv i za guvernera dr ave Wisco Naposljetku je izabran u Senat kako bi popunio mjesto ispra njeno smræi nas ozlogla enog Joea McCart hvja. na premijeri jedine samostalne izlo be Amt Modiglianija. skupina gostiju okupila u galeriji Berthe VVeill.

mo e poveæati enske socijalne kontakte s mu karcima. Do 1919. Usto. ali za lo se nikad neæemo prestati diviti mnogim oblicima koje ljubav poprima il lièinama tragedija i uspjeha na koje nas m o e nagnati. Na krevetu su le ale prazne boce. Uzgred. u skladu s odreðeni m fazama menstrualnog ciklusa. èinilo se da su do li svi njegovi stan« ci. Njihova se ljubav. recimo da su znans tvenici utvrdili tri za ne kategorije ljubavnih do ivljaja . Andrew Scho lev i njegove kolege s Northumbrijskog sveuèili ta izlo ili su tom feromonu mu karce i en e. izlo iv i ih mu kim pazu nim feromonima te. Po uda se razvila kako bi nas potaknula na tr nje partnera. osobito su tivne kemikalije koje se ire zrakom. Oti ao je gore gdje gaji èekao okantan prizor. Na izlo bi u Londonu pisac Arnold Bennett kupio je jednu sliku i rekao da gaje podsjetila na njegove 257 Robert Winston: LJUDSKI UM heroine. Ispitivali su ih tijekom dva odvojena dana. dobro oslikavajednu poe Mo emo analizirati b rojne mo dane procese kad je »ljubav u zraku«. mimo njihova . Pokraj njega. sve mu je vi e kodio. a i z praznih ribljih zerva ulje je curilo po prljavim plahtama. Neki mehanizmi smrtnog grijeha Magnetska rezonancija zaljubljenog mozga otkriva da svaka od tih faza ima titi. i dalje va no. njezina se majka silno protivila idovu Modiglianiju. Kemijski spoj androstenol (koji navodno miri i donekle poput sandalovine). pisac ili pjesnik toga doba nije bio prisutan. pa djevojèica sl u beno nije imala oca sve dok je nije usvojila Amedeova obitelj u talijanskom grad u Livornu. jedinoj sredini koju je Modigliani zaista volio.u. Zbog Prvoga svjetskog rata u Parizu je stanje do poèetka 1918. Modigliani je bio u delirij u i previjao se. Pao je u komu i naposljetku preminuo 24. Kad osjeæamo po udu. èini se. Kad je medicinska pomoæ st bilo je prekasno . s ad je bio financijski neovisniji i sve uspje niji. no nedug o zatim burno su se razi li. Modigliani se na putu da prijavi roðenje kæerke napio kao èep. Antrop ginja Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers ustvrdila je kako svaka o d tih faza drukèiju evolucijsku svrhu. Kod ljudi je djelovanje tih kemijskih spojeva pri gu enije ali. pa su se velièanstveno ponovno sjedinili prije nego to im se rodila kæi.strast. ene su davale vi e oc jene u prisutnosti feromona. Ne ko dana nakon Nove godine 1920. Neobièno. Zvuèi nevjerojatno. u ivoi skom carstvu feromoni mogu bit i znak da se potencijalni partner tjera te 258 Zaljubljeni um je spreman za plodonosan sno aj. pokazala nadm oænija. meðutim. od kojih je polovica uzimala kontracepcijske pilule. U j ednom kontroliranom istra ivanju on i njegove kolege istra ivali su uèinke izlo enosti m u kim pazu nim izluèevinama. sijeènja 1920. Za vas koje trenuts vi e zanima mehanika cijele prièe. privlaènost i p rivr enost. IV martre mu je priredio golem s provod. feromoni. u visokoj trudnoæi. njegov dugogodi nji prijatelj i susjed. Ta prièa. S dva dana poslije dvadesetdvogodi njajea nne bacila se koz prozor s petog 1 ubiv i sebe i svoje neroðeno dijete. posumnjao je da ne to ni je u redu. Ali Modiglianijevje alkoholizam bio stalan problem. a stanje 1 potpunom neredu. Rijetko koji poznat slikar. Po sve mu sudeæi. s Ortiz de Zarate. njezino t konaèno osloboðen o iz zasebnog groba i pokopano s Amedeom. na ne ureðenu kre nepomièno je sjedila Jeanne. ocjenjivale su privlaènost mu karaca na crte ima te mu kih lica na fotografijama. Zamoljene da ocjene privlaènost druge osobe na temelju crte a. privlaènost kako bismo svrnuli pozornost na idealnog partn a privr en ost kako bismo ostali uz njega i podizali zajednièke potomke. a kako dulje vri nije vidio par. u toj ravnodr sti nije ni poku ala zvati pomoæ ili lijeènika. z aseban skup mo danih aktivnosti. èesto preprièavana na razne naèine. Jeanne je po la s njim i ubrzo zatrudnjela. Bilo je oèito da Modigliani boluje od tuberkuloznog men tisa te da umire. dostupan je na internetu za tridesetak dolara. Kako su Jeannini roditelji bili katolici. pa mu se zdravlje brzo pogor avalo. prisuta n u mu kom znoju. u poèast ljubavi koju su dijelili.86 Trideset dvije studentice. Dr. T ek je godinama poslije. Zajedno s lc prehra nom. postalo toliko t e ko daje Modigliani otputovao na jug Francuske kako bi se pridru io mnogim umjetnic ima koji su ondje imali utoèi te. Jeanne je ponovno zatrudnjela i preselili su se u prvi pravi zajednièki dom u Parizu. ali Jeannina obitelj nije dopustila da budu sahranjer jedno. Kao to smo vidjeli. zaèuo je neo biènu buku s gornjeg kata. premda ga nisu uvijek mogle svjesno zamijetiti. za ozbiljn o zainteresirane.

Èetrdeset jedan posto ispi259 Robert Winston: LJUDSKI UM tanika izjavio je da se njihova seksualna aktivnost osjetno poveæala. Razlièita su istra ivanja pokazala da se feromoni mogu si ntetizirati. Raz log tome je njezina monogamnost. a èini se da u tom e ima mnogo znanstvene istine.87 Istra ivanja na Cika kom sveuèili tu pokazala su da feromon nezamjetljiva mirisa. ( opis na ono to smo u prija njem poglavlju nauèili o ekstroverziji i tra enjt b uðenja podsjeæa utoliko to se èini da su mozgovi osoba s tim osobinama nièno »nenagraðeni« n aktivnosti.88 Ne i odolj eti pomisli da æe znanstvenik koji naposljetku patentira sna an.skrasili bi se i ostajali s jednim partnerom. Mu jaci usto aktivno brinu o mla dima. pa moraju stalno tra iti sve jaèe po aje. enama se temperatura mo e poveæati. ali sval upuæuju na odreðen utjecaj. a promiskuitetnije vrste moraju u nove avanture kako bi iz svojeg siroma nijeg ventralnog palliduma izvukli razinu zadovoljstva. pr ouèavao je spolno pona anje glodavaca i povezanu aktivnost u mo danom podruèju zvanom ve ntralni pallidum.8" dum uvelike sudjeluje u mehanizmima nagrada i ovisnosti. svako sredstvo koje nekome ornog da mijenja tuðe pona anje bez njihova pristanka. pa su enama koje im se dotad nisu sviðale dali vi e ocjene. u nor malnim uvjetima promiskuitetne ivotinje. prilièno dra e sno. ali ovaj put nakon to su pomirisali e nske feromone zvane kopulini. Zatim su ih zamolili da ponove zadaæu. Poput feromona koji vode k njoj. pokazala su da ima mnogo ni i nu spomenutoga receptora u ventralnom pallid umu. ali ta mj erenja ovise o opa aèu i njegovoj spolnoj aktivnosti. pa æe novine uvijek biti prepune oglasa koji navode »znanstveno dokazane« koristi raznih tzv. U istra ivanju na sveuèili tu Emory u r ve. Ali. Kontracepcijske tablete ili faze mjeseènice nejedno znaèno su utjecale na ocjene crte a. ugine li partner prije najèe æe ostaju u celibatu. Larry Young sa sve ta Emory u Atlanti. pjesnici i glazbenici davno su povezali obilje ja ljubavi s ovisno æu o d ma. Jo smo daleko od shvaæanja cjelovite prirode i opsega djelovanja feromona na mozak. Mo da monogamna biæa dobivaju dovoljno z voljstva iz ivota s jednim partner om. You ng je pred tezu prema kojoj mo dani sustavi nagrade i ugode postoje ponajprije ka zajamèili zainteresiranost za seks. donekk na poljsko m mi u. Istra ivanja na planinskoj vol rici. feromonskih sprejeva i losiona poslije brijanja. Prilièno oèekivano. plaha ivotinjica prekrivena sivim krznom. kao stoje bi æaj i sa subliminalni m ogla avanjem. iznimno je dvojbeno. to je podruèje istra ivanja trpjelo zbog manjka no Znanstvenici su t e ko uvjeravali financijere da se odreknu novca kako bi 260 i. a. Istra n su pokazala kako ta obiteljski usmjerena biæa imaju povi ene razine odre di receptora u ventralnom pallidumu. sadr avao laboratorijski proizveden feromon. i sama ljubav mo e biti opasna stvar ci. a mu karci do ivljavaju pad temperature. ali pasan feromonsk i miris otkriti da sjedi na rudniku zlata. nevjer ojatnog naziva delta 4-16 androstadien 3-jedan. uvelike utjeèe na kori tenje glukoze u mozgu. pokazala se osobito zanimljivom znanstvenicima koji uju spolno pona anje. Nezamjetljivi steroidi poput toga mogu razlièito djelovati na mu karce i en e. U jedno m amerièkom istra ivanju znanstvenici su sedamnaestorici mladiæa dali losion poslije b rijanja koji je. u SAD-u. Èovjek instinktivno te i iæi linijom najmanjeg otpora. Mi evi su se poèeli pona ati poput prerijskih voluh. jo jednoj promiskuitetnoj iv otinji. a time i razmno avanje. Voluhar partnerom ostaju do ivotno. Kopuli-ni su smanjili strogost mu karaca. Slièni nalazi dobiveni su istra ivanjem provedenim na Beèkom sveuèili tu pod vodstvom Karl a Grammera.znanja. . . posebice u podruèju s alnih odnosa. kontrolnim uvjetima bez feromona. kao i da ti umjetni feromoni mogu jako utjecati na pona anje. Promiskuitet kod ljudi mogao bi biti podvrsta tog pona anja. To se podruèje aktivira i kad o visni glodavci dobiju c droge te èak i kad uðu u podruèja kaveza povezana s uzimanjem droge. a na ocjene fotografija nisu imale nikakav utje caj. Njegov tim tra io je od mu karaca da ocijene ene na fotografijama po priv laènosti. Izlo enost feromonima poveæala je pozitivn ost ocjena crte a i fotografija. unijeti su relevantni prerijske voluhari ce. Prerijska voluharica. Ti radovi ne dokazuju daje monogamija genski predodreðena. mimo njihova znanja.

prikazanog na fotografiji u umetku). Mu karci koji su pre li opasan viseæi most u svoje su odgovore unijeli vi e seksualnih sadr aja. Istra ivaèi s Vancouverskog sveuèili ta u poznatom su pokusu od dvije skupine u karaca zatra ili da prijeðu dva razlièita mosta. Ljudi su tada takoðer skl< iracionalno razmi ljati . kemikalije ustrojem sliène amfetaminu. a èak mo emo zanemariti izgled. Podra. dakako. To b glo objasniti èinjenicu da neke osobe tu fazu opisuju kao »navalu« uzbuð koja se podudara s drugim amfetaminskim simp tomima poput ubrzanog srca. Naposljetku. bujice misli. poremeæenog spavanja i pov eæanih zjenic pro losti su ene poku avale opona ati neke znakove privlaènosti u sklopi kid jeg uljep avanja. izmijenjena æe slika najèe æe biti procijenjena kao privlaèn ja. VVilhelm R eich. Poka ete li nekome posve jednake slike iste osobe. ni ta opasniji od raznih kamenih i eljeznih prijelaza preko Temze koje svakoga d ana bezbri no prelaze mase ljudi. ma koliko neromantièno zvuèalo. ni upola stra an poput onoga preko esto metara duboke provalije u Ju noj Africi. Proizvodnja feniletilamina samo je jedna od promjena koje se zbivaju u gu kad sm o zaljubljeni. Suvremena istra ivanja pokazala su da pove zjenice ostavljaju sna an dojam na m u karce i ene. pr mda u interesu znanosti .90 ovi e. koji iri zjenice. Privlaènost je. Ispitivanja provedena u toj fazi upuæuju na povi enu ra in mikalije feniletilamin a (PEA). omiljeni Freudov student i svojedobno luèono a u podruèju seksualnog pona anja. Obja njenje bi glasilo da je strah (mo da olak anje od stra ha?) pobudio mozak i tijelo. Ra èlamba obuhvaæenih mo danih kemijskih procesa otkriva da prizor privlaènih lica podra ava odreðena mo dana podruèja za nagradu i ugodu. U srednjovjekovnoj su Italiji kapale oèi ekstrakto rijena beladone (velebilja).podruèjima koja rat za usredotoèavanje i blokadu ostalih podra aja. Nije sluèajno to bella donna i lijanskome znaèi lijepa ena. Drugi je izgledao poput specijalnog efekta iz fi lma o Indiani Jonesu . Jedan je bio vrlo neupadljiv pje aèki mo t. Aktivnost se j avila i u nuci caudatusu (repatoj jezgri) i putamenu (ljusci).Zaljubljeni um gli skanirati mozgove parova u sno aju i mrkaèa kokaina. na se mozak fiksira na tu osobu. posao i zdravlje. kad osjetimo da nas tko privlaèi.enostje najveæa kad lica gledaju izravno u nas te kad se osmjehuju. osim to su na jednoj zjenice umjetnim pi poveæane.lelu-jav viseæi most koji se njihao iznad opakog 70-metarsk og ponora (ali. dijelovima mo danog sklo] za nagradu i ugodu. uz mnogo je galame praktièno izbaèen iz akademske zajednice kadje otkriveno da istra iva nja obavlja dok mu ispitanici imaju sno aj. Valja takoðer istaknuti da se istra ivanja seksualnosti u tolikoj mjeri izvode na glodavcima i majmunima zato stoje te ko naæi dragovoljce.prilièno nepo teno. Drugim rijeè zaljubili smo se. toènije medijalnu rbitofrontalnu koru. èak i kad sjede iza jednosmjernog stakla u susjednom uredu i promjene gledaju na monitoru oscil oskopa. a znatan ih je broj poslije nazvao istra ivaèicu. gubitka teka. a zatim i dok su gledali slike prijate lja istoga spola poput voljene oso Kad su ispitanici promatrali svoje voljene. èovjek je predodreðen za oèijukanje. Andreas Bartels mir Zeki s Odjela za kognitivnu n eurologiju na Universitvu Collegeu u Lo nu mozgove su sedamnaest ispitanika skan irali dok su gledali u slike svoji! bavi. rijetko je koja situacija manje erotièna od sjedenja u MR skaneru dok vas promatra skupina znanstvenika u bijelim kutama. Ne marimo 261 Robert VVinston: LJUDSKI UM za druge. Tako je oduvijek. Kao to smo spomenuli. ponosno pi em. Poveæana proizvodnja feromona mogla bi objasniti ono to psiholozi nazivaju »efekt vis eæeg mosta«. osjeæaji povezani s ljubavlju mogu djelomice kovati opsjednut osti ili epizodi psihièke bolesti. Osjeæaj zaljubljivanja Privlaènost se mo e definirati kao oblik usredotoèene pozornosti i svrhovitog pona anja. Dakle. j avila se specifièna aktivnost u si ni otoènog re nja i dijelu prednje cingularne vijug e . ukljuèujuæi osjeæaje zbog kojih precjenjujemo privlaènost s uprotnog spola. A ja sam mislio da veæina ljudi na bungee skakanje odlazi radi pog leda. mu karcima bi pri la privlaèna ena i . Zahvaljujuæi suvremenoj tehnologiji mo emo za u zaljubljeni mozak i v idjeti to se toèno u njemu zbiva. presudna za nastavak vrste. Zbog toga uistinu u ivamo u pog ledu na privlaèno lice.malo oèijukala s njima te im dala svoj telefonski broj z ajedno s neizbje nim upitnikom koji su morali ispuniti. Nakon to bi se domo gli sigurnosti druge strane.

kao »on aj osjeæaj ljubavi« pripisala dopaminu. pa se lji unutar dvije godine vraæaju u razmjerno op u teno stanje uma. Ni ta se nije zbilo. nedavna dobitnica Oscara za ulogu u romantiènoj komediji Zaljubljeni Shakespeare. odra ava li mjerenje razine povezanog kemijskog prijenosnika stvarna zbivanja u mozgu? Ne navodim ove primjedbe zato to ne odobravam rad dr.uvijek ivo eljan izvje æivanja o intelektualno izazovnim znanstvenim te mama . Najprije. koji je Brennu Cepelak. Postoji zrnce istine u poredbi daje bav pomalo poput napadaja ludila. vjerojatno ne trebamo znanstvenike da nam ka u da to stanje ne traje vjeèno. Ma koliko sna no osjeæali prvu bujicu privlaèenja. Profesorica Sylvia Finzi sa Sveuèili ta u Paviji. Autorica iznosi tezu daje dijete nekog para nakon navr ene èetvrte godine biolo ki dovoljno sigurno da se par mo e rasta ti i krenuti dalje.« U preozbiljnom shvaæanju takvih istra ivanja le e brojne zamke.idealiziraju ga i pridaju kvalitete koje on mo da zapra vo nema. To.« I prema Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers. lukavo je primijetila kako je simptome zaljubljenosti »bilo obièno lako uoèiti«. davno ustrojeni biolo ki proces koji njome uprav lja. dr. ukljuèujuæi ra stavu princa Charlesa i princeze Diane.to se dogaða s mu karcima? Drugo. kontrolnih ispitanika. kako definirati »zaljublj enost«? Treæe. zine dopamina i feniletilamina vrhunac dose u tijekom ranijih faza ljubav Nije jasno za to razine tih kemijskih spojeva opadaju poslije tog razdoblja. Uèestalost darvinovskih tvrdnji tog poveæava se. D onatella Marazziti sa Sveuèili ta u Pisi di kako su evolucijske posljedice ljubavi t oliko va ne da mora postojati o ðeni. Marazzi ti. Prema toj teoriji. Druga slavna osoba koja navodno dokazuje teorije dr. jedan neurotransmiter nikad neæe moæi dr ati ljubav u kavezu. Hazan je golfer Nick Faldo. Marazitti ili zato to ga elim na bilo koji naèin obezvrijediti. je li skupina od dvadeset osoba dovoljna za statistièku znaèajnost? I. jer njihove rodostojne sp oznaje mo da neæe biti shvaæene ozbiljno. 42-go-di njak. koja je barem rabila fMR.« Kako sam shvatio. Kao stoje Sunday Times . Navodno je kategorièki ustvrdila: »Kao to pijar postane imun na èa u alkoholnog p iæa. mo da mozak razvije svojevrs . meni iz onoga stoje objavila je bilo ni pribli no jasno. te da: »Svoðenje ljubavi na molekularnu igru poni ava ljubav. Hazan je odgovornost za ono stoje Elvis Preslev opi. razina serotonina se. Usput jo ugro avaju rad ostalih znanstvenika. normalizira. Te ko je znati ko ozbiljno shvaæati takve i sliène izjave. nije sprijeèilo Cindy Hazan sa sve uèili ta Cornell koja je naveliko pisala o privr enosti. pi e dr. ljudi su serijski monogamisti. èini se. Gwyn eth Paltrow. èija je zaljubljenost prestala nedugo posl ije roðenja njihova drugog sina. pokazalo je da privl aènost traje izmeðu osamnaest mjeseci i tri godine. pretpostavljam je dna od njezinih suparnica.o predmetu svoje ljubavi . ali izvje æa o takvim ps iholo kim pojavama obièno dobivaju golemu pozornost u tisku. Ali dr.92 Jedno dugotrajno istra ivanje na pet tisuæa ispitanika iz trideset sedam razlièitih kultura. Marazziti n di daje uspjela naæi dvade set ispitanika koji su se zaljubili tijekom est mje uoèi istra ivanja ( to u Toskani mo d a nije prete ko) te da ih je uspored dvadeset pacijenata s OKP-om koji nisu uzimal i lijekove.. Mjerila je razinu bjelanèevine odgovorne za prijenos s erotonina u krvnim stanicama. meðu ostalim prigovorima.u kolovozu 1999. ipak. ali uvukla se sum nja. Njezini nalazi pokazuju da su ispitanici u ranoj r omantiènoj fazi ljubavne veze osobama s OKP-om bili slièni po tome to im je mo dana raz ina serotonina vjerojatno bila sni ena. 24-godi njaki nju. svi su zalju bljeni ispitanici bile ene . uz dvadeset nori 262 Zaljubljeni um nih. a onda je taj osjeæaj jednoga dana iznenada nestao. feniletilaminu i oksitocinu. napustio toèno trideset mjeseci nakon poèetka njihove preljubnièke avanture. a katkad stvaraju pogre n u predod bu o va nosti doista pouzdanih uvida u funkcioniranje mozga. Nakon to prvotni napad zaljubljenosti posli je dvanaest do osamnaest mjeseci izblijedi.. istaknuo: Nalazi Cindy Hazan nude znanstveno obja njenje za mnoge slavne prekide. za svoju je propalu trogodi nju vezu s glum263 Robert VVinston: LJUDSKI UM cem Bradom Pittom rekla: »Bila sam sigurna da je Brad bio ljubav moga ivota. li ih ona kod s vojih ispitanika doista mjerila. s poveæanjem broja onih koji poku avaju unovèiti svoj ðen e znanosti. uèinak tih kemikalija slabi.

»Zdr. pa ih naj sljetku prestaje izluèivati u vi im razinam od normalnih. tam èokolada. stvene koristi« konzumacije proizvoda od biljke Theobroma cacao (u prijevoi »hrana bogova«) oslanjaju se na podatak da èoko lada. draga. pogr e no. ideal koji æe zajamè trajnu opskrbu feniletilaminom. 264 Zaljubljeni um Naglasite pozitivno Konaèna faza ljubavi jest privr enost. Ali unatoè manjku socijalnih vje tina. Sna no utjeèe na kontrakcije mat ernice. Jennifer Ferguson sa sveuèili ta Emorv brzo je postala poznata u tom podruèju. jasna. Vjeruju. ali takoðer èini i s na nu psiholo ku silu izmeðu njih i njihova potomka. mogla bi biti mnogo pi kladnija i bli a istini o d fraze »cokoladaje hrana ljubavi«. Prilièno se èesto na odi i da èokolada ima analgetièka svojst . To bi moglo objas ti za to neke osobe. Buduæi daje nu an za kontrakciju mlijeènih kanaliæa u dojkam . Zanimanje mi eva bez oksitocina bilo je. a tijekom trudnoæe i poroda. Smanjene razine oksitocina mogle bi biti jedan od ote anog povezivanja majke i nov oroðenèeta. kao i one koje ne rode uobièajeno (nego su poroðene carskim rezom). pa ne iznenaðuje to i kod mu karaca i ko d ena razine tog spoja dramatièno rastu od prvoga poljupca do ma enja poslije sno aja. ali ne izaziva porast te ine . jednako bez obzira na broj upoznavanja. »uzbuðenje nes lo«. Majke kirur ki roðenih mi a znaèajno su se manje majèinski pona ale prema njima. Dokazi pokazuju da oksitocin poma e mozgi »zapamti« socijalno va ne in . Tvrdi se da kad razina feniletilamina opadne.ali ja æu ipak nastaviti uzimati paracetamo l. kad su razine oksitocina najvi e. njihove su se vje tine ot-hranjivanja pobolj ale. jer dj eca toliko dugo ovise o svojim roditeljima.nu »toleranciju« na vlastite »droge«. ljudima preostaje privr enost. a zasigurno postoje i mnogi drugi èimbenici koji slabe vezu izmeðu m ajke i djeteta poslije te kog poroðaja. U nizu zanimljivih pokusa ona i njezini kolege pokazali su da mi evi uzgo jeni bez oksitocinskog gena ne stvaraju socijalna sjeæanja. Ima nekih dokaza da èokola« izaziva poveæanje razine serotonina i endorfina u mozgu . tj. boli me glava«. Hormon oksitocin sudjeluje. Proizvoðaèi èokolade i oni koje ovise o toj industriji vrlo æe spremno isi knuti da èokola da poveæava apetit. koji mijenja mo dani krvni opto Dakle. Cokoladaje izvanredno slo ena sm sa raznih kemijskih spoj eva. Istra ivanje na Washingtonskom sveuèili tu pokazal o je da sam èin poroðaja normalno pobuðuje odreðen neuronski put. stalno kreæu u nove potrage za ljubavnim vezama.te da eæer u èokoladi ima smirujuæe djelovar i smanjuje stres. Ti su mu jaci. zajedno s drugim. Norm alni su se mi evi nakon ponovljenih sparivanja sve kraæe zanimali za enku. katkad osjeæaju èuvstveni odmak od djeteta. osjeæajuæi daje. spojeva koji potièu povezivanje dvoje ljudi i smanjuju agresivnost.paz ite sad . èini se. kofein. spojeve koji mogu pru iti za titu o d bolesti srca. To je vjerojatno posljedica os i baðanja neurotransmitera noradrenalina. osobito bogata. modificirani su se mi evi savr eno dobro mogli sjetit i ostalih 265 Robert Winston: LJUDSKI UM stvari. Povezivanje je na djelu meðu roditeljima. Ne znam. Oksitocin usto potièe kontrakcije g latkih mi iæa (mi iæa nad kojima nemamo svjestan nadzor) i poveæava ivèanu osjetljivost. Njezina je evolucijska svrha. N ova prisutnost stoga poveæava seksualnu ugodu. Proizvoðaèi èokolade prepoznali su vrijednost publiciteta oko istra ivai neurotransmiter a povezanih s ljubavlju. iznova upoznava-ni sa enkom koja nije mogla zaèeti. reèen ica »ne veèeras. èini se. meðutim. Ali ako su tijekom operacije do bile injekciju noradrenalina. æe jednoga dana naæi partnera koji æe ih stalno podra ivati. Nastavlja djelovati tijekom reproduktivnog ciklusa. meðutii kao i za niz drugih mojih poznanika. Privr enost se povezuje s povi enom razi nom oksitocina i vazopresina u mozgu. polo aja hrane po mirisu te su mogli æi . omoguæuje dojenje. rijeèima stare pj esme. sadr i katehine. meðutim. normalnim mi evima. ukljuèujuæi male kolièine feniletilamina. i ka i mnogih drugih oboljenja.premda ja i shvaæam kako to funkcio nira . i u sjeæanjima koja stvaramo kao pomoæ za socijal ne interakcije. feniletilamin i te obromin u è koladi podosta èesto znaèe napadaj migrene. ni za jedan dobar rad ko ji to dokazuje. To bi èak mogao biti razlogom za to majke koje su imale ote an poroðaj zbog sla ih kontrakcija. Pouzdana istra ivanja pokazuju da zaustavljanje proizvodnje oks itocina u takora sprjeèava povezivanje majke i mladunaca. primjerice puta kroz labirint. Za mene. od presudne j e va nosti za roðenje djeteta.èokoladu.

kao i u. Postojale su izrazite razli ke medu ispitanicama. testosteron i hormoni poput sitocina ili vazopresina imaju suprotne uèin ke. Vra je la i i statistike Ako je mozak tako fino ugoðena naprava koja bira ono stoje u skladu s na om potrebom za opstankom i razmno avanjem. i nje u nju vjerujem) da se kod veæine mu karaca proizvod nja testosterona s bi smanjuje i zato oksitocin i vazopresin mogu postati domina ntne kemika u mu kome mozgu. Drugo. mogu hiniti da skupljaju hranu za skupinu. najdugovjeènije su veze one koje zadr e stupanj ra je. s partnerom koji ih zlostavlja? Za to neki ljudi nadmoæ stjeèu prijevarama i la ima. iskrenost. vazopresin potièe povezivanje oca i mladuna ca. tijekom i poslije odreðenih dijelova pokusa i mjeren razi na oksitocina. Opæenito govoreæi. za oèekivati je da æemo partnerove vrline i mane sag ledavati sve realistiènije kako veza odmièe. pa su na sva ku prijetnju prema mladima reagirali govarajuæe visokim razinama agresivnosti. iracionalnije faze. primjerice raskida. a veæi dio pot ajice ostavljati sebi. opu tajuæa masa a b ila je povezana s poveæanjem razine oksitoc a negativna èuvstva iz pro losti uzrokoval a su blag pad. Neke ne koje su pokazale znatna kolebanja bile su u stabil nijim vezama. Svejedno. dugotrajnije istra iv nje na Teksa kom svuèili tu u Austinu pratilo je 168 parova vjenèanih 1981. Dakle . pogre nim se zakljuèkom o drugoj osobi mnogo toga mo e izg ubiti. Uze krvi uzela im se prije. Kod mu jaka prerijskih voluharica i hrèaka su se partnerice upravo okot ile. a njihovu inteligenciju.za sretan brak potrebna je doza iracionalnosti. Sudeæi prema dokazima. te æe sposobnosti uæi u genski bazen . Smatramo. Kao to smo vidjeli. pret postavljam. Ellen Berscheid. Pozitivna èuvstva i imala vidljiv uèinak. recimo. Ne iznenaðuje me to rezultati nisu pokazali previ e -rojatno je da su takva mjerenja oksitocina vrlo grub odraz zbivanja u mo. primjerice ljubavnu vez zaludenost. i kako to da ih ne mo emo uoèiti? Iz evolucijske perspektive. istaknuta profesorica psihologije 266 Zaljubljeni um Sveuèili tu u Minnesoti.94 Oksitocin najvjerojatnije sudjeluje i u odr avanju osjeæaja ugode i dobre u bliskim vezama. prva je uoèila »efekt ru ièaste leæe«. Rebecca Turner s Kalifornijskog sveuèili ta u San F ciscu provjerilaje p retpostavku da se oksitocin oslobaða kao odgovor na sna emocionalna stanja. No istra ivanje na Newyor kom sveuèili tu u Buffalu pokazalo je kako je vjerojatnost da parovi ostanu zajedno to veæa stoje veæi efekt ru ièaste leæe. Dr. re cimo. aktivnost u mu kom mozgu jednako je va na za zvoj povezanosti i privr enosti. te dogaðaja kojije izazvao negativa n osjeæaj. odnosno voljeti »ono to jesu«. da su na i ljubavnici »briljantni« i »krasni«. koji in ne slove kao bri ni oèevi. Opet se potv rdilo da su najdugovjeènije bile veze parova koji su se na poèetku najvi e idealiziral i. ru ièastu sliku koju smo mo da stvorili u poèetnoj mahnitosti. ali dobrohotni i bri prema vlastitim potomcima. ko ugoda potaknuta masa om mo e promijeniti kolièinu izluèe nog oksitoc ispitanice su dobile petnaestominutnu vedsku masa u vrata i ramena. gube zanimanje za seksualnim aktivnostima s razlièitim partnericama. Kod mu karaca. v elikodu nost i izgled precjenjujemo. svakom suradnièkom ili prijateljskom odnosu. Neki su bihevioristi stoga zakljuèili kako stariji mu k. Istra ivanje na Massachusettskom sveuèili t Amherstu pokazalo je da meðudjelovanje vazopresina i testosterona jamèi æe mu jaci voluharice ost ati agresivni prema okolini. Dr. Razviju li s vremenom strategije za uspje no prikrivanje sv ojeg nepo tenja. pokazalo se da taj efekt s vremenom slabi.pred nama je posve oèit odgovor na najslo enije pitanje ivota . odnosno pojavu da zaljublje rovi idealiziraju partnere i donose preoptimostiène procjene o njima. Varalice. U dobu oskudice takvi bi ljudi bili prijetnja ops . izmjerene su povi ene razine vazopresina i tidiuretièkog hormona).formacije te upuæuju na kljuènu ulogu amig< u tom procesu. Ali osim to poveæava agresivr prema okolini. Prièa ka e ( to sam stariji. provodili su vi e vremena uz svoje mladunèe nal to im je ubrizgan vazopresin. ali zapravo b rine samo o vlastitu probitku. Ali t ma neki m istra ivanjima. a ne neku ide aliziranu.95 Od d vadeset est ena u dobi izmeðu dvadeset tri i tr set pet godina (koje nisu bile u lak taciji) tra ila je da se sjete pro log dogai koji im je izazvao pozitivan osjeæaj za n eku osobu. Hrèci.to æe zajamèiti da svaka skupina d bije uvjerljivog la ca koji se pred zajednicom razmeæe praznim rijeèima. za to iznova grije imo? Kako ljudi zavr e u tetnim vezama . Ali i sposobnost »nagla avanja pozitivnog i za nemarivanja negativnog« zacijelo je velika prednost u svakome braku.

izazovan. P skanovi otkrili su da se tijekom gledanja treæega slijeda kod obje skupine tivirala ista mre a mo dani h podruèja. barem nek im genima daje veæe izglede da budu dio nasljeða. Drugim rijeèima. Kao to smo spomenuli. loveæi »boreæi se«. èime e gle telje htjelo potaknuti da pri opisivanju oblicima pripi u psihièka stanja. Ta mre a . Jo æemo se. ali pritom ne okreæe kotaèe. naèekati prije nego to nam na i mozgovi dopuste da ostvarimo savr no skladno. igra je ispitivala koliko se ljudima mo e vjerovati. bili su im skloniji vjerovati. dakle. STS) u sljepooènom re nju kod stvaranja takvih procjena. STS se aktivira kad promatramo tuðe pokrete i gest e. kod autis tiènih je ispitanika [ stojala velika aktivnost u podruèju poznatom kao ekstrastrija tna kora. ali i kad gledamo slike ljudskih 267 Robert Winston: LJUDSKI UM lica i procjenjujemo njihovu pouzdanost. Na sveuèili tu McMast u Kanadi. Jedno vrlo zanimljivo istra ivanje na sveuèili tu . U vome su se slijedu oblici pomicali nasumce. Oèito. ivot u sve veæim gradovima za htijeva od nas da vjerujemo mnogo veæem krugu ljudi od ukupnog broja krvnih srodni ka. Dvad( torici ispitanika. Drugo. lateralnu donju èeonu koru i temporoparijet. Kad su ispitanici bili uvjereni da igraju s osobama li ca sliènih njihovima. dr. Drugi m rijeèima. pri n rice laskav.sastavljena od gornjeg du nog lijeba i medijalne prefrontalne ko re -jedno je od podruèja u kojii mozak procjenjuje tuðe namjere. ma koliko daleki bili. La emo sami sebi Èini se da nas je mozak. autisti ne mogu tako »èitati« ljude.97 U jednome je PET-om skanir mozgove ispitanika dok su na ekranu gledali slij ed pomiènih oblika. paje bilo vjerojatnije da æe èlanovi obitt biti pouzdaniji. Uta Frith s Instituta za kogn itivnu neuroznanost pri Universitv College Londonu provela je niz va nih istra ivanj a. Razlièita istra ivanja u koj su ispitanici skaniran i fMR-om i PET-om dok su nastojali zakljuèiti kakv tuðe psihièko stanje. Mo da STS u jednakoj mjeri rabi kako bism o dokuèili to drugi misle i to rade. Istra ivaèi su ustvrdili kako bi nesposobnost autista da »èitaj druge mogla potjecati iz tog uskog grla u mo danom sustavu obrade . barem kadje rijeè o procjeni pona anja drugih.jed dio radi dobro. psihologije Lisa De Bruine zatra ila je od ispitanika da odigra jednostavnu igru povjerenja tijekom ko je neæe vidjeti partnere. Rad Joela VVinstona iz istra ivaèke skupine Raya Do lana96 na Institutu za neurologiju pri University Colle-geu u Londonu ukazao je na va nost gornjeg uzdu nog lijeba (sukus tempora-lis superior. Ako je glavni evolucijski cilj preno enje vlast itih gena na iduæi nara taj. poput osovine koja se ti. nesrodnih osob a. od kojih su desetoro bili autisti. Tijekom evolucije morali smo znati na koga se mo emo osloniti. Postalo je jasno da su autisti 1 mnogo netoèniji ili nedosljedniji u radu s treæim skupom oblika. Igra se sasto la od biranja izmeðu dvije moguænosti: podjele male novèane svote izmeðu i 268 Zaljubljeni um be i partnera ili povjeravanja partneru da po teno razdijeli mnogo veæu svotu. tada pomaganje roðacima. U treæem su slijedu pomaci oblika bili profinjeniji. Kao to poi èuje stara poslovica. Psiholo ka istra ivanja pokazala su da smo zapravo skloniji v rovati osobama èije faci jalna obilje ja nalikuju na ima. no n bila praæena aktivno æu u okolnim podruèjima kao u mozgovima neautisl nih ispitanika. suradnièko dru tvo. Slike su bile preinaèene tako da nalikuju licima ispitanika ili licima nepoznatih osoba. bilo je vjerojatnije da su osobe koje nam slièe krvni srodnici. pr ikazala je tri slijeda. To ima odreðenog evolucijskog s misla. Najva nije. a ima dokaza ji govore daje taj vid autizma povezan s odreðenom mo danom abnormal æu. koja obuhvaæa : dijalnu prefrontalnu koru. a stoga i d a æe se prema nama nesebiènije pona ati. razvili smo slo en mehanizam kako bismo bili sig urni u namj svojih bli njih. a u drugom e svrhovito. ustrojio da budemo prilièno cinièni. Prije svake su igre ispitanicima prikazane raèunalno izmijenjene fotografije lica navodnih partnera.tanku skupine. u treæem su skupu pomaka i. takoðer pokazuj u »petlju« aktivnosti. varljiv. spoj. Na alost. ali n e mo e komunicirati s ostatkom. tanic i trebali prepoznati odreðene oblike ljudskog pona anja. Dobiveno je nekoliko zanimljivih nalaza. Smatra se daje to jedan od razloga zastoje èovjekov mozak razvio poseban mehanizam za procjenu tuðeg psihièkog stanja. »krv nije voda«.

Cornell, danas poznato kao ispitivanje »Svetiji od tebe«, pokazalo je koliko toèno pro suðujemo tuðe pona anje, a koliko lo e sami sebe.98 U jednom je pokusu od ispitanika zat ra eno da ka u koliki bi dio svoje naknade za sudjelovanje dali u dobrotvorne svrhe. Dio ispitanika rekao je kako bi dao polovicu honorara od pet dolara, ali u stva rnosti su davali prosjeèno 1,80 dolara. tovi e, nakon to su se meðusobno upoznali, bili su skloniji procijeniti da æe biti dare ljiviji od ostalih sudionika u istra ivanju. I stra ivanjem je ukupno prikupljeno 19,89 dolara - da su ispitanici dali koliko su obeæali, dobrotvorne bi organizacije dobile 31,72 dolara. Ispitanici su opæenito toèno predviðali tuðu sebiènost, ali su isto tako dosljedno precjenjivali vlastiti altruiza m. Mo da to pokazuje koliko je za skupinu va na suradnja. Na opstanak ovisi o informa cijama koje dobivamo od drugih i to bi mogao biti razlogom za to nam je sposobnost prepoznavanja sebiènog pona anja osjetljivija. Potreba za pona anjem koje najvi e pridonosi opstanku skupine izgleda da je rezultir ala razvojem mehanizama koji drugima signaliziraju kad la emo. Danas mo emo vidjeti t o se zbiva u la ljivu mozgu. Daniel Langleben s Pen-nsvlvanijskog sveuèili ta pokazao je da postoji obrazac poveæanog dotoka krvi u prednju cingularnu vijugu, koja se, kao to znamo, aktivira kad se mora269 Robert Winston: LJUDSKI UM mo usredotoèiti na to." No va na su i druga podruèja. Skupina pod vodstvi Tatije M. C. Lee na Teksa kom sveuèili tu u San Antoniju fMR-om skanir je ispitanike upuæene da namje rno lo e rije e zadaæu pamæenja.100 Otkrive je slo ena petlja aktivnosti koja je obuhvaæala dijelove prefrontalne kore i i mene re njeve. Da bi uvjerljivo lagao, mozak, èini se , najprije mora smisliti èan odgovor, a onda ga drugim mehanizmima potisnuti. Zati m mora proiz sti nov, pogre an odgovor i nadzirati vlastiti rad. Nije, stoga, nima lo èudno nam je te ko dugo lagati. La ljivce mo emo prepoznati po osmijehu. Jedan od prvih velikih neuro ga koji je pod robno istra ivao ljudsko lice bioje poznati ekscentrik, ali iznim lijeènik Guillaume Benjamin Duchenne. Smatram ga svojevrsnim idolom kad sam se zainteresirao za gr oznu bolest koju je nazvao po sebi, Duchenni vu mi iænu distrofiju. Ta smrtonosna bo lest, koja napada samo djeèake, ali prenose djevojèice, bila je jedan od prvih gensk ih poremeæaja koje smo 19! moja znanstvena ekipa i ja poku ali otkriti u ljudskom em briju. Duchenne je s radom poèeo prilièno kasno, a kao netko tkoje prvi znanst ni rad objav io tek u 32. godini (doista vrlo kasno za dana nje doba) suosjeææ s tim, kao i s èinjeni com daje, po svemu sudeæi, bio nevjerojatno nezamjetl student medicine. Kad je iz predgraða Boulogne do ao u Pariz, ismijavali ga zbog neprofinjena naglaska i jedva j e spajao kraj s krajem. Otac mu je, p put ostalih mu kih predaka, bio pomorac, a z a Duchennea koji je pari ke 1 nièke bolnice obilazio toliko èesto daje bio gotovo inve ntar, govorili su da poput samotnog mornara. Duchennea je, meðutim, krasila najva ni ja oso na za dobra znanstvena istra ivanja - vodio je besprijekorne bilje ke o onoi t o bi vidio. tovi e, bioje ustrajan, paje pratio pacijente iz bolnice u bol cu kako bi doznao u kakvu su stanju. S vremenom su njegove neurolo ke di gnostièke vje tine do l e na dobar glas, a on se zainteresirao za bolesti mi i< To gaje dovelo do toga da osobama oboljelima od degenerativnih bolesti p put distrofije poku a oèuvati mi iænu fun kciju elektriènim podra ivanjem. su poku aji obuhvaæali i podra ivanje mi iæa lica. Zahvalj pomnom voè nju bilje aka i zanimanju za fotografiju, ostavio nam je izvanredan izvo r p dataka, nastao 1860. Pinokijev faktor Duchenne je naposljetku postao svjetski poznat po svim vrstama istra ivar rada moz ga te po opisima niza va nih degenerativnih bolesti. Za nas je, med 270 Zaljubljeni um tim, va no stoje prouèavao izraze lica tijekom osjeæanja èuvstava i bilje io ih u svoj fot oatlas. Ta knjiga i danas slovi kao golem doprinos medicinskoj fotografiji. Char les Darwin ilustrirao je svoju knjigu Izra avanje èuvstava kod èovjeka i ivotinja nizom njegovih fotografija. Zahvaljujuæi Duchennovu pionirskom radu, danas znamo da za iskreni osmijeh rabimo èetiri glavna facijalna mi iæa, a za prijetvorni, »socijalni«, samo dva. Prednosti tehnologije skaniranja mozga omoguæile su nam da potvrdimo mehanizam hin

jenog, dru tvenog osmijeha. Osmijeh koji stavim na lice tijekom zabave (grimasicus ginitonicus) potjeèe iz lijevog mozga. On komunicira s desnim mo danim deblom, odno sno alje naredbu desnim donjim facijalnim mi iæima da reagiraju. Naredba uljevitim tij elom istodobno odlazi i u desnu polutku koja, pak, izaziva kontrakciju lijevih d onjih facijalnih mi iæa. S druge strane, nevoljni osmijeh, koji izra ava istinska èuvstv a, otkrivaju kontrakcije mi iæa oko oèiju. Znaèi, tumaèenjem obiènog osmijeha mo emo doznati mnogo o tuðim namjerama. Ali izrazi lica nisu jedini naèin prepoznavanja la ljivaca. Dok izvode svoju vra ju vje tinu, lasci ust o èe æe dodiruju nos. Smatra se daje Pinoki-jev efekt uzrokovan poveæanim protokom krvi zbog kojeg erektilno tkivo u nosu otekne, pa se dlaèice u nosnicama usprave. Dr. Richard VViseman sa Sveuèili ta u Hertfordshireu proveo je neka od kljuènih istra iv anja laganja te pokazao da se istinska èuvstva na licu odra avaju u kratkotrajnim »mik roekspresijama«, ne duljim od èetvrtine sekunde. Buduæi daje radni vijek zapoèeo kao mag ièar i èlan britanske udruge magièara Magièni krug, za VVisemana se zasigurno mo e reæi kak zna podosta o obmanjivanju. Naèinio je popis nekih od najoèitijih pokazatelja lagan ja. Nedavno smo dugo razgovarali pred televizijskim kamerama. Iznio sam mu dva o pisa svojih dviju uzastopnih veèeri. Jedan je bio posve istinit, a drugi izmi ljotin a. Nikako nije mogao unaprijed znati koji je opis bio vjerodostojan. Naime, mora m na alost priznati, mrzim gubiti, èak i u Scrabbleu, pa me djeca danas u ivaju posram ljivati preprièavanjem kako sam ih varao od este godine. Jedne sam veèeri, isprièao sam dr. VVisemanu, odr ao predavanje, primio zlatno odlikovanje, javno kritizirao vla dinog du nosnika i poslije veèerao s pripadnicima medicinskog establi menta. Zatim sam mu preprièao kako sam iduæe veèeri malo zakasnio na veèeru u Parlamentu, gdje sam poslu a o govor poznatog nogometnog trenera o tome kako je njegova momèad zaslu eno osvojila englesko prvenstvo. tovi e, dodao sam, taj se grozan kot usudio sugerirati kako je klub za koji ja navijam »smeæe«. 271 Robert Winston: LJUDSKI UM Televizijski producent i njegova ekipa koji su snimali tu hrpu bedastoc stra ili s u se jer su pomislili da su protratili dan snimanja. Bilo je nemc mislili su, da æe Richard VViseman razmrsiti moje priæe, jer sam zvuèa uvjerljivo. Ali dr. VVisemanu ne treba detektor la i - doista, istièe da su 1 risni. Povrh toga, nema pojma o nog ometu, ali to nije bilo va no. On io nesvjesne znakove koji otkrivaju da ne govorim o istinu, primjerice pomicanje glave dok govorimo, mnogo dodirivanja lica, previ e (ili pn gledanja u oèi, znojenje i pro irene zjenice, prisjeæanje previ e ili prema jed inosti, davanje nesuvislih odgovora na pitanja te duge stanke ili njilv stanak p rije odgovaranja. Èesti »hmovi« i »ahovi« takoðer nas odaju. K temelju tih znakova, zajedno s obilje jima glasa, stvori cjelovitu sliku, manje nepogre iv, stoje potvrdio otkriv i kojaje od mojih prièa bila izn na. Istra ivanja dr. Wisemana pokazuju da slu atelji m ogu èak i zavezani ju s velikom toèno æu prepoznati la ljivce - jer im se mijenja glas. Na te njegovih studija izraðen je softverski paket Verdicator, koji znakove lagan; i u ljudskom glasu. To, zajedno s njegovim spoznajama o pona anju la ca, znaèi da dr. VViseman nije osoba koju biste htjeli susresti ako su vas i uhitili zbog pljaèke b anke. Drugo je veliko ime u istra ivanju laganja Paul Ekman s Kalifornijskog èili ta. Ekman je izradio bazu podataka s tri tisuæe univerzalnih ljudskih i lica. Meðu njima su od reðene kombinacije ili »akcijske jedinice« koje ra samo kad la emo. Ekmanov »sustav kodira nja facijalnih akcija« danas k< raznolike skupine, od FBI-ja do holivudskih studij a animacije. Tvrdi kake ko ima poseban skup »odajuæih« facijalnih znakova ili pokera kim rjeèni teli. Kad je, primjerice, gða Thatcher javno opovrgnula daje naredila po nje argentinskog broda General Belgrano, njezini su kapci nakratko brzo z; tali. Ka d je Kim Philbv zanijekao daje bio »treæi èovjek« koji je Burgessu Leanu dojavio daje nj ihov paravan dvostrukih agenata razotkriven, desr je unutarnji dio kapka na brzi nu nesvjesno zatitrao. Oni koji se bave znano æu o laganju temeljitoj su ra èlambi, nimalo izr ðujuæe, podvrgnuli televizijske snimke biv eg amerièkog predsjednika Clintona. Alan R. Hirsch iz Zavod a za istra ivanje terapije njuha i oku; pazio je niz promjena u Clintonovu govoru tijela kad je javno porekao sj odnos s Monicom Lewinsky. Usporedio je taj Clinto nov intervju s onim k dao nakon predsjednièke zakletve. Tijekom intervjua o Monici Levvinsk Clinton je 2,5 puta èe æe rukom dodirivao lice, a 3,5 puta vi e je pio vodu ta

o slinu. Kolièina zamuckivanja poveæala se èetrnaest puta, a ostale pogi u govoru seda mnaest puta. Premda sve to zvuèi dojmljivo, ra èlamba pa 272 Zaljubljeni um metodolo kih problema. Bez obzira na to koliko istra ivaèi bili pomni u radu, velika j e razlika izmeðu intervjua u iznimno povoljnim uvjetima poput predsjednièke inaugura cije i onoga kad se osoba u polo aju poput Clintonova naðe oèi u oèi s iznimno neprijate ljski nastrojenim ispitivaèem, u situaciji koja je prijeteæa za njezin javni polo aj i privatan ivot. Ali ako se s tom èudesnom opremom za procjenu psihièkih stanja drugih raðamo, a laganj e ima bjelodane znakove, kako la ljivci prolaze neopa eno? Mo da bi zapravo bilo zanim ljivije preoblikovati pitanje i upitati za to prolaze neopa eno? Ima li neke evoluci jske koristi u neprepoznavanju la i? Valja napomenuti da, poput mojih kamermana, ljudi nisu ba dobri u prepoznavanju u vje banih la ljivaca, ponajprije onih koji to znaju prikriti. Jedna tehnologija za p obolj anje sposobnosti prosjeène osobe da primijeti prijevaru temelji se na usporava nju i zamrzavanju videozapisa. Kad je dr. VViseman u svojim istra ivanjima usporio snimke na jedan okvir u sekundi, dvije treæine od 120 ispitanika moglo je uoèiti la l jivce, to nam govori da svi vjerojatno znamo »trik«, samo ga nismo u stanju preèesto is koristiti u svakida njem ivotu. Druga su istra ivanja pokazala da obièni ljudi samo nez natno lo ije prepoznaju la ce od uvje banih profesionalaca, primjerice policajaca i ps ihijatara. Za to nismo bolji u tome? Jedan od oèitih odgovora je sljedeæi. Kao to smo razvili slo enu mo danu tehnologiju za p repoznavanje i signaliziranje la i, tako su i la ljivci oti li korak dalje, odnosno ra zvili su vlastite slo ene mehanizme izbjegavanja prepoznavanja. A kad ste la ac, naj ubojitije oru je koje mo ete imati jest sposobnost da u istinitost svojih rijeèi uvjer ite i samoga sebe. Jedno od obja njenja moglo bi biti i da razotkrivanje varalica mo e imati te e posljed ice po opstanak skupine od njihova varanja. Vratimo se maloprije spomenutom »la ljiv om lovcu«. Mo da je zajednici radi njezina opstanka bilo korisnije imati nekoga tko ne to pridonosi skupini, nego ga izbaciti i time si uskratiti bilo kakav doprinos tog pojedinca. Sad shvaæamo kako optu be za la ili socijalno tetno pona anje mogu imati velike negativne posljedice za svako dru tvo. One ne rezultiraju pukim izbacivanje m pojedinca ili grupe, nego izazivaju ire raskole i borbe klika meðu preostalim èlano vima. Takva teta mo e ugroziti izglede za opstanak neke ljudske zajednice, osobito u surovim uvjetima. Ne moramo se osvrtati u na u davnu pro lost u savanama kako bismo vidjeli da su la i ili, bolje reèeno, sposobnost da nas u njima ne uhvate - kljuène za skladne ljudske veze. Uzmimo, primjerice, enu koja pita supruga sviða li mu se njezina nova frizur a. Mo da mu se zapravo ne sviða ili barem ne u tom trenutku, no svejedno æe reæi »da, drag a, lijepa je«, jer zna daje to bolje za eni273 Robert Winston: LJUDSKI UM no samopo tovanje i nastavak funkcioniranja njihova braka. Takoðer, po i to stoje su pruga sposobna povjerovati u ono to najvi e eli èuti, umjes poku a izvuæi nelaskavu istin . Slièno tome, kad otac prvi put ugleda svoje novoroðeno dijete, njegova i svi uokolo gotovo æe sigurno izrecitirati popis zami ljenih sliènosti, prir ce »ima tvoje oèi« ili »im voju bradu«. Istra ivanja su, meðutim, pokaza se na licima novoroðenèadi mo e prepoznati vr o malo obilje ja rodite! lica. Ali u interesu je obitelji da otac vjeruje kako je dijete njegovo jer toj da æe ostati skrbiti za njega. Ni majka ni otac ne vjeruju daje rijeè o lag ali kad oèevi ne bi posjedovali tu sposobnost zanemarivanja oèite nei stin cijalne bi posljedice bile katastrofalne. U mnogobrojnim socijalnim situ; m a »dobronamjerne« la i prolaze nezapa eno, jednostavno zato to bi nji prepoznavanje vi e ilo nego koristilo. Znaèi li to da u osnovi ne razli mo dobro i lo e? Ni najmanje - t o æu upravo i objasniti. Moralni um Vidjeli smo da su na i mozgovi morali razviti slo enu tehnologiju za prepozi nje i p rosuðivanje tuðeg pona anja kako bismo mogli ivjeti u zajednici. \ li smo, takoðer, iznov a i iznova, daje pokretaèka sila mnogih mo danih tv zapravo stara evolucijska potreb

a ne dru tvenog sklada. Tro e resurse . Stale i po put ratara. da stvaramo umj etnost i da nam na um padaju zamisli. t moguænost stv aranja proizvodnih vi kova. barem prema on to o njima znamo. da okreæemo drugi obraz? Prema antropolo kom gledi tu. Rilling sa s veuèili ta Emory u Atlanti od dragovoljaca je tra io da odigraju igru Zatvorenihova di lema. raslojenog prema moæima i gatstvu - . Ali èovjekov moral prote e se mnogo dalje od obiènih potreba za opstankom skupine. jedan bi odgovor mogao glasiti da se te vrijednosti ja vljaju tek s poveæanjem slo enosti dru tva. Funkcije poput svijesti o sebi i jezika su nam sposobnost da se oslobodimo okova sada njosti . pa ljudi s tjeèu vje tine koje nisu izravno povezane s lovom i ubijanjem neprijatelja. Veæa specijaliziranost znaèi veæi vi ak. izraðuju oruða i grade zaklone. poveæava se specijalizir anost. èini se da smo predodreðeni za stjecanje ugode iz suradnje. skupina treba pravi kaznama prisiljava èlanove da i h po tuju. bik kretaè dru tvenih podjela. recimo. recimo? Strogo deterministièki. poput veæih kuæa. poput izrade oruða ili lonèarstva. premda je njihovo pona anje prema nepoznatima. Unatoè Dekalogu. poput moralnosti. pomirljivosti i samilosti. Od kakve bi koristi mogla biti pomirljivost. Tu vidimo zaèetak klasnog sustava. st rancima. U jednostavnim je dru tvima specijaliziranos t uloga razmjerno mala. poput nucleusa caudatusa i nucleusa accumbens a. Kako smo onda razvili norme koje na s potièu da opra tamo. Kao to sam spomenuo. Nagla a pojam unutargrupne. Pravila rabimo kako bismo osigurali uèinkovit »rad« skupi na. Za razliku od veæine ivotinja. Ali s poveæanjem skupine. podi u djecu i pripremaju hranu. Skaniranje MR-om dok su ispitanici suraðivali otkriloje specifièan obrazac mo dane aktivnosti u podruèjim a povezanima s ugodom i nagradama. Kako vrijeme prolazi. Glavno podruèje u kojem sudjeluju te najveæim dijelom jedinstvene Iju sposobnosti je st razvoj stavova. drevni se Izraeliti nisu uzdigli iznad ubij.a za razmno avanjem i opstankom. odjeæe. Kako bi funkcionirala sigurno. Poznato je. Ti se pojedinci zatim mogu specijalizirati za druge zadaæe koje potpoma u opstanak skupine. Sto je. Ne sla u se svi s tim pogledom na razvoj morala.vjerojatno zat< bi unutargrupne kraðe i ubojstva bile opasne za opstan ak grupe. Slabi su. s naèelom prema kojem svoje sjedalo u punom autobusu moramo prepustiti starijima? Iz evolucijske perspektive. recimo.a to. Èini se kako taj nagon za suradnjom ima neurolo ki temelj.svi nekako prido nose skupini i dobivaju ne to zauzvrat.èija je borba za opstanak bila mnogo op asnija od na e . Zapovijedi poput »ne ubij« i »ne u di« prisutne su u gotovo svakom obliku ljuds kog dru tva . ne sputavaju nas trenutaène potrebe koje nam nameæt goni i sredina u kojoj se zateknemo. zami ljamo kako da si pobolj amo ivot. specijaliziranost se razvija. 275 Robert Winston: LJUDSKI UM veæi vi ak znaèi lak e pre ivljavanje . Arheolo ki nalazi govore da su prije èe trdeset tisuæa godina na i paleoli-tièki preci . pak. ubijaju. ili nacijama. planira mo. u naselje mo e pristizati vi e hrane. znaèi da si mo emo priu l. primjerice poljoprivredom. Drugim rijeèima. Takoðer mo e æi imovinu. raðati djecu ili nas tititi od grabe ljivaca. 274 Zaljubljeni um Kanaanaca ili kraðe njihove stoke. Ali è( je sposoban za mnogo vi e od ispunjavanja jedn ostavnih potreba poput ht krova nad glavom i seksa. milost prema jima i nemoænima. koj gla ava s nadmoæ. Mu karci love.da razmi ljamc straktno. zarobljenicima i robovima moralno bilo mnogo naprednije naspram onoga k ako su susjedni narodi postupali s ostalima. da prenosin jedni drugima. pa se stvara vi ak koj im se mo e nagraðivati one koji nisu sudjelovali u samom lovu. naoko nema koristi u pomaganju starijima . Pojedinac koji raspo vi kom mo e platiti drugima da obavljaju zadaæe za njega. pekara. tovo sam siguran daje na nekoj temeljnoj razini moral najvjerojatnije prec tak iz na e evolucije. kr itelji pravila nagraðeni su socijalnim iskljuèenjem. Pa ipak im iskazujemo samilost i po tovanje.skrbili o starijima i nemoænima. James K. Kad su skupine veæe. evolu cionistièki pogled nameæe da moramo ka njavati ljude koji kr e pravila kako bismo ih spr ijeèili da to ponove ili druge da poku aju isto. pisara i graditelja postaju dio zajednice . lonèarije i nakita. Kazna je i sta neovisno o tome propisuje li pravilo primjerenu ko ulju za zabavu ili zabranju je èavrljanje s tuðim suprugama. ne mogu loviti. jer ista pravila ne moraju va iti u drugim zaj ednic. u kojoj igraèi moraju odluèiti kad æe vjerovati jedan drugome. ene raðaj u.

Primjerice. Sljedeæi bi primjeri mogli biti zanimljivi. Situacije su bile osmi ljene tako da potaknu èitatelja da donese sud na temelju samilosti ili emp atije. Hoæete li to uèiniti? Jeste li odgovorili »naprijed« u prvom primjeru i »ne« u drugom? Ako jeste morate se bri nuti govori li to ne to lo e o va em moralu. Mo dani skanovi psihopata èesto pokazuju sni enu aktivnost u tom podruèju . U ruci dr ite polugu kojom mo ete odrediti kojim æe smjerom vagon poæi ka d doðe do skretnice. izazvale su v eæu mo danu aktivnost u podruèjima poput dorsolateralne prefron-talne kore i tjemenih re njeva. Sposobnost poimanja sebe kao ja koji èini i ja kojem èine. a taje razina moguæa samo uz snagu mi lj . u ivljavajuæi se u njihove postupke. nego slo eno meðudjelo anje podruèja koja nadziru apstraktno mi ljenje i socijalno pona anje. U jednom od prija njih poglavlja iznio sam tezu prema kojoj je jezik samo napredni ji stupanj u specijalizaciji mo danih podruèja koja su se poèela poveæavati kad su na i pr eci poèeli izraðivati i rabiti oruða. Sto mislite da nije u redu? Situacija za izazivanje samilosti mo e izgleda ti ovako . Ostale dileme le su pop ut prvog primjera ili uopæe nisu sadr avale moralnu komponei Greene je otkrio daje t ijekom razmi ljanja o dilemama »emocionalnog ti aktivnost bila uvelike poveæana u trim a mo danim podruèjima povezani s obradom èuvstava . Joshua D.Va se ef danas pona a neuo bièajeno. ali je ne dokazuje. situacija koja potièe empatiju mo e biti . Mozgu je potr ebna odreðena razina apstraktnog mi ljenja kako bi mogao smisliti moralnu pretpostav ku poput »ne bi mi bilo drago da mi tko to èini«. Znamo da ljudi zrcale tuðe pona anje kako bi shvatili njihovo emocionalno stanje. neemocionalne prosudbe. v S mosta gledate eljeznièku prugu. ljutnjom odgovara na ljutnju. a straho m na strah..potpune suprotnosti milosrdnom dru tvu. ubit æe petero ljudi. Pomak nete li je unatrag. Veæina bi tako o( vorila na oba hipotetska pitanja. Pomaknete li polugu naprijed. Drugim rijeèima. daje moralnost posljedica ivota u sve slo enijim skupinam a. Nasuprot tome. poput one u prvom primjeru. inaèe aktivnima kad rabimo radno pamæenje. odnosno vje tina kojima procjenjujemo u 276 Zaljubljeni um psihièko stanje.: stu gurnete tako da padne vagonu na put. Greene iz Centra za prouèavanje uma. vagon æe ubiti jednu osobu. Mo da su koncepti pop ut suosjeæanja. stra njem dije lu cingularne \ ge i gornjem uzdu nom lijebu. Sto se dogodilo'? Istra ivaèi su utvrdili daje svaka vrsta scenarija a ktivirala vrlo razlièita mo dana podruèja . odnosno poimanja razlike izmeðu sebe i drugih. vjerojatno ste rabili dva sustava va e mo ne »moralne mre e«. bez obzira na raèunicu.jedan skup za empatiju. U zajednièkom istra ivanju Manchesterskog i Sheffieldskog sveuèili ta dobrovoljcima su s kanirani mozgovi dok su èitali i prosuðivali mno tvo dru tvenih situacija. drugi za suosjeæanje . Am igdala izra ava alost kad vidimo alosno lice. Ali dok ste smi ljali odgovore. za kojeg znate daje nedavno dobio otkaz.Mladiæa iz va e ulice. U kojem æete smjeru pomaknuti polugu? : Sad stojite na drugom mostu. U mozgu e postoji »organ za moral«. Mo da je moralni mozak obilje je novijeg datuma na i stoj evolucijskoj rijeci. bilaje temelj razvoja gramatike i sposobnosti konstruiranja slo enih alata. Moglo bi se ustvrditi kako nas je sposob nost verbalizacije tih spoznaja predodredila da postanemo moralni.srednjoj èeonoj vijuzi. Potonje se podruèje smatra sredi tem na »me ntalizacijskih« sposobnosti. nakratko se odvajamo od sada njosti i uranj amo u mo dano skladi te socijalnih vje tina kako bismo odluèili to nam je èiniti. Sudeæi po tom obrascu. mo dana nas je arhitektura predodredila da druge tumaèimo stavljajuæi se u njihovu ko u. jer tra i od nas da zamis li kako guramo drugu osobu u smrt. To upuæuje na mog uænost. Vidite eljeznièki vagon izvan nadzora koji juri pr ema skretnici. kad moramo r azrije iti dvojbu sna nog èuvstvenog sadr aja. Jedini naèin kojim ovaj put mo ete sprije-' èit i da vagon ubije petero ljudi jest da osobu koja stoji pokraj vas na mo. posjetila je policija. empatije i opra tanja samo profinjeniji oblici te osnovne funkcije dodatna oprema socijalnog mozga. moz pona anja sveuèili ta Princeton riskrbio sije velik publicitet u popularnii skovinama s istra ivanjem u kojima je dragovoljcima zadao ezdeset dvoj snimao njihove mozgove fMR-om dok su razmatrali ponuðene moguænosi Moj drugi primjer sna no je èuvstveno obojen. kako su se frenolozi mo da nekoæ nadali.

Jesu li Hermann i Pauline Einstein trebali biti toliko zabrinuti? Njihov sin Alb ert naposljetkuje primljen u Ciri ku politehnièku kolu. a jo e navikom da si mrmlja u bradu. Na fakultetu su rekli kako mu treba jo najmanje godina srednjo kolskog obrazovanja. A onda jednoga dana pojavio u Italiji. 277 Deveto poglavlje Èudesni um: inteligencija. premda je. navodeæi osobne antagonizme kao uzrok odlaska i tvrdoglavo ustrajuæi na nekom novom i jednako neodr ivom planu? Taje mala povijesna prièa umnogome slièna dramama kakve se izmeðu roditelja i djece do gaðaju diljem svijeta. kao to smo vidjeli. U sprkos lijeènikovim uvjeravanjima. Pisma koja j e pisao roditeljima bila su sporadièna. nezgrapnu figuru i i volio trèkarati naokolo ili igrati se s vr njacima. Leonardu da Vinciju i nebr ojenim drugima èija su djela oblikovala povijest èovjeèanstva. Pripremit æe se za pri 278 Èudesni um: inteligencija. j. I jedino to roditeljima naposljetku preostane jest povuæi se i pustiti ih da slijede vlastiti put. èinilo se da ima preveliku. Nimalo zaèuðujuæe. kreativnost i intuicija mni ispit za iznimno cijenjeno mjesto na glasovitoj Ciri koj politehnièkoj koli. u ao je u povijest k ao najpoznatiji znanstvenik dvadesetoga stoljeæa . blièenu glavu. kojaje radikalno izmijenila èovjekov naèin razmi ljanja o vremenu i prostoru. Godine 1894. Svojeglava su. S n oduvijek ne to nije bilo kako valja. ali lo e iz jezika i povijesti. ivot bude mukotrpan. Njihov je na Paulininu alos t ostao u Munchenu kod obiteljskih prijatelja radi nasta1 kolovanja. Bio je i zvanredno inteligentan. Kad gaje baka prvi put vidjela. Kad se rodio. ali vrlo malo govori o svojem ivotu ili osjeæajima. I. Ali tko je mogao znati hoæe li se tamo imalo bolje prilagodi ti? Koliko æe mu trebati da se vrati u Milano. pomalo iznenaðujuæe za dovskog djeèaka u sr edi njoj Europi. Iscrpljeni tvrdo-glavo æu svojeg a sina. zbog neodluènost i ili tvrdoglavosti.enja koju nam je podario jezik.. Newtonu. Neka se dobro snaðu. predebeo!« Cijeloga djetinjst va djeèakje imao krupnu. Hermann i Pauline slo ili su se da treba upisati jo jednu godinu u dobroj vi carskoj srednjoj koli. u kojima navodi da mu iznimno dol ide geometrija. sve do trenutka kad je primljen u Politehnièku kolu. tipièno mla naèka . Lagao je radi vlastita probitka i usudio se napustiti kolu. nedostatka socijalnih vje tina ili odbijanja da »igraju po prav ilima«.nepovezanog i turog sadr aja. On i njegov biv i uèitelj mrzili su se. nikad se nije smanjila na svim normalan oblik. Uèenik se slo2 paje oti ao starom obiteljskom lijeèniku i uvjerio ga da mu napi e dok umi u kojem je stajalo da djeèak zbog pogor anja tjelesnog zdravlja mora napus kolu i preseliti se k roditeljima. Ali zadivljeni sinovljevom odluèno æu .roditelji su ga poduprli. Na alost. Njihovje sin dobro napisao ispite iz ma tematike i znanosti. Hermmana i Paulinu taj je sinovljev potez uzrujao i r ljutio. Sa s amo esnaest godina i bez posebnih priprema. a da se nije posavjetovao s njima. Hermman i Pa ne preselil i su se u Milano radi obiteljskog elektrièarskog obrta. Njegova je prièa. stogodi nji dj eèak. vrisnulaje: »Debeo. Ali molbe i prijetnje ni ga navele da se predomisli.to mu je omoguæilo da od te kog djeèaka postane svjetski po . kad im je sinu bilo samo petnaest godina. izgledi za uspjeh doimali su se malen ima. Zbog èega je A lbert Einstein bio drukèiji . on. impulzivna. bila razmje rno uobièajena prièa o neprilagoðenosti i raznim sukobima s autoritetima. ali neka kao da su ne zadovoljna od prvoga dana. Te ka su kod kuæe i u koli. dakako. Einsteinovo djetinjstvo i mladost bili su prilièno neslavn i. muku muèio sa stranim jezicima i uè lje tjerao u oèaj dosadnim dugotraj nim razmi ljanjem prije odgovora.autor teorije opæe relativnosti. Odluèio je to æe uèiniti. Progovorio je tek s gotovo godine i bioje sklon napadajimajezovite s rd be.i mo da malo potaknuti grizodu jem jer su ga ostavili u Njemaèkoj . koja je pobjegla i vi e se nije vratila. isprièao Uèitelj je rekao da bi kola bila bolja kad on ne bi bio u njo j. kreativnost i intuicija Hermann i Pauline bili su zabrinuti za svojeg esnaestogodi njeg sina. tek petn. tvr doglava i svadljiva. Ali. genij ravan Mozartu. Djeèak se doima o najsretniji kad je bio s i gradio iznimno velike i slo ene kuæe od karata. U jednom od tih napadaja s cem je udario uèiteljicu violine. Podizanje djece nikad nije lak posao. dogodilo se ono èega su se bojali. U koli nipo to nije bio neomiljen. a drugoj.

Nije pro lo ni sedam sati od smrti.omjer b ivèanih stanica u o dnosu na glije bioje mnogo manji od prosjeka. Sredinom 191 novinar S teven Levy poku ao je uæi u trag dragocjenom organu. Nije ga uvijek krasila skromnost. u Ki di. glazbenika. Diamond bilajejedan od prvih znanstvenika koji su se dc gli komadiæa Einsteineova mozga radi podrobnih istra ivanja. a dr. Sliènu ustrojstvenu razliku dr. Mjere inteligencije Sijeènja 2003.znat genij? Je li moguæe daje postojala neka kvaliteta. dr. neko obilje je u njegovu moz gu to gaje preobrazilo u osobu takve izvanredne inteligencije? Sadr aj staklenke jabuènog vina Einstein je 1955. Ovdje je èak bilo razmjerno manje neurona . premda je ukupna lièina mozga bila prilièno uobièajena. sad znate di gaðali pravo mjesto. Mu kotrpno su mjerili velièinu i o Einsteinova »organa uma« i 1999.102 Ein: nov je mozak. Pokaza daje mozak jo bio u posje du dr. mo da svi posjedujemo kapacitet da budemo inteligentni.Einst eineove mo dane stanice bile su jednake ma bilo koje prosjeène osobe. slikara. Jasnoje. Nalazio se u dvije stakle nke za zimnicu u kartonskoj kutiji oznaèenoj pisom Costa Cider (cider = jabuèno vino ). a mozak saèuvaju za znanstvena istra ivanj a. Marian C. nastavio putovati. o visokoj inteligenciji ne govorimo samo u kontekstu genijalnos ti. Komadiæi u zin laboratorij u Berkel evju. sad nastanjenog u VVichiti. poput njegovih zamisli. Dr. u 1 zasu. meðut 280 Èudesni um: inteligencija. dvanaestogodi nji djeèak iz Midlandsa (sredi nje Engleske) pobijedio je u televizijskoj zabavnoj emisiji Najpametniji britanski klinac. Oèito je da je svijet pisaca . VVitelson i njezinim kolegama s a sveuèili ta McMaster u Ontariju. glumaca i redatelja takoðer dao prist ojan obol. Razlike je bilo samo u Brodmannovu podruèju 39 tjemenog re nja. Thomas S. D iamond objavilaje rad s nedojmljivim. kreativnost i intuicija da vje tine osoba poput Einsteina i Gaussa dokazuju samo jedan vid inteligencije.m Vanjska p ina genijeva mozga usporeðena je s onom mozgova tridesetpetoric e mu: raca sliène dobi. objavili rezultate u Lancetu. I meðu obiènim ljudima postoje pojedinici koji su »bistriji« od drugih. Harvevja. doèekani su s uzdasim a razoèaranja. Ki napokon stigli. a zatim je izrezao u 240 komada. patolog 279 Robert Winston: LJUDSKI UM na Princetonu. Mozakje stoga zaboravljen dugo le ao ukiseljen u staklenci. Od tih je k omada narezao presjeke koje je promatrao mikrosko] Neurolozi diljem zemlje nestr pljivo su èekali rezultate Harvevjeva rada. Obje su polutke bile ire od prosjeka. Sai F. pru ila se 1990-ih jedinstvena prilika. ste se ikad udarili po glavi nakon to ste izvalili kakvu glupost. paje unap rijed organizirao da mu tijelo kremiraju. umro od aneurizme. Imao je takoðer m ogo kraæi lateralni lijeb. Harvevje izjavio kake uspio naæi ni ta jedinstveno ili neuobièajeno u graði Einsteineova mozga je poput svakog drugog mozga i nije skrivao nikakve naznake podrijetla n rojatnih moæi njegova biv eg vlasnika. Godine 1985. Kad su ga intervj . to nameæu nalazi Einste inove obdukcije. Usto. u Kaliforniji. meðutim. Genijima ne progla avamo samo neke matematièare i fizièare. a djelo ce nepostojeæi tjemeni poklopac i sami tjemeni re nj evi bili su petnaest pc iri naspram onih gotovo svih ostalih mozgova. ili samo s na im iskustvima ili okolinom? Je li se Einsteinov moz ak razvio u tom smjeru samo zbog nekog obilje ja okoline? Ako je potonje toèno.primjerice na moæi razlikovanja korisnih i beskorisnih informac ija u najkraæem vremenu? No je li Einstinov mozak doista bio neobièan? Kako obja njava mo inteligenciju -je li povezana s odreðenim mo danim obilje jem. stigli su u staklenci s natpisom h neza. ako ne i uis razoèaravajuæim vijestima . Ali Einsteinovje mozak imao neobi tjemene re njeve. p odruèja koje dr imo va nima za matematièke sposobn i prostorno mi ljenje. Pa to zapravo podrazumijevamo pod inteligencijom? Je li pametan onaj koji mnogo zna ili netko tko ima kapacitet ili motivaciju da mnogo nauèi? Temelji li se mo da na posve drukèij im sposobnostima . secirao je Einsteinov mozak. VVitelson na laje i u mozgu poznatog matei tièara Gaus sa te ne to manje poznatog fizièara Siljestroma. Dr. Harvev je neuglednu stvar p( nio u f ormalin. Usporedila je broj ivèanih stanica s brojem ja stanica u mnogim mo danim podruèjima i dobila potpuno prosjeène re tate. Harvev. Okvirnoje zaklji la kako je mo da na la sredi te odreðene vrste inteligencije. svaki pribli no velièine k eæera. socijalnih teoretièara.

Njezin su roditelji veæinom bri ni i puni ljubavi. Ali prije nego to istra imo tajne inteligencije. Studentu koji je prije testiranja ri je io desetke probnih test bit æe poznati tipovi zadataka i imat æe bolji rezultat od nekoga tko ga rje prvi put. svi raspola emo moguæ æu da pove o inteligenciju. Sjeæam se koliko je IQ znaèio mojim roditeljima dok sam 1 940-ih mali djeèak. Kako onda obja njavamo inteligenciju? Jesu li mali genijalc mo proizvod sna nih roditeljskih pritisaka ili imaju neku priroðenu kvalr koja samo èeka da bude prizvana u ivot? Ako je tako. vj bali smo testove inteligencije i na i su se rezultati s vremenom zacijelo pob 282 Èudesni um: inteligencija. Ipak. pokazuju visoku razinu inteligencije u podruèjima koja o . pa to bude. pa se mo e reæi daje Lisin ivot slièniji stvarnosti mnoge darovite djece te kom ivotu. da su testovi verbalnih sposobnosti i sposob nosti zakljuèivanja najbolji pc zatelji onoga to nekoga èini »pametnim«. Francuska da zatra ila je od Bineta da identificira djecu s posebnim obrazovnim po bama.poput Ei nsteinovih roditelja. kreativnost i intuicija ali. vidimo da Lisa dolazi iz radnièke amerièke obitelji. Ona je. Moji vr njaci i ja. u svima nama postoje raz lièite vrste inteligencije. Ne èudi to mnogi roditelj ih genijalaca odluèe obrazovati dijete kod kuæe. meðutim. rekao je da gaje motivirao test na internetskoj stranici Mense -svjetske udruge za osobe koje po IQ-u spadaju meðu najboljih dva posto populacije. potic ni djeèaci i djevojèice. Smatramo ga »ocem IQ-a«. Ali bez obzira na to stoje rijeè o crtanom filmu. imamo li svi kapac da oslobodimo genija u sebi? Kratak odgovor glasi: d a. Lisa. Otac-piv opija Homer zanemaruje njezine sposobnosti. sve se i rije sla u oko dv ije stvari: prvo. do este je skladao simfonije. Mala Lisa Simpson zanimljivo je polazi te za na e putovanje kroz inteligenciju. doista inteligentniji? Inteligencija nije jedinstvena sposobnost poput brzog trèanja na odreðenoj udaljenos ti. te kvocijent inteligencije (IQ) . ali daleko od intelektualaca . Iz te su se skale s vremenom razvila dva koncepta: mentalna dob . Vidjeli smo da se velik dio mo dane plastiènosti. poput svakog drugog testa. imamo. Èini se da su sve njezine 281 Robert MVinston: LJUDSKI UM vje tine plod neèega priroðenog u njezinu mozgu. i drt inteligencija se m o e izraziti rezultatom koji osoba postigne na odreðenoj stvici sposobnosti. To nije lako. ali ne i rasko noj sredini. 1 æa je pote koæa s testovima inteligencije to. primjerice. ivi u ugodnoj. To nas vraæa na jednt glavnih tema ovog poglavlja. odnosno sposobnosti lagodbe stalno preustrojava . nema iste pogodnosti. demonski brat Bart nemilice je zadir kuje. Poèiva na pretpost. Nastavlja Mozartovu tradiciju. Pohaða dr avnu kolu. Mo da to i jesu u sada njoj kult ali stoje s drugim razdobljima i kulturama u kojima su apstraktne z agone bile ili jesu neuobièajene? IQ usto zanemaruje meðuljudske vje tine. to nam je nerijetko omoguæilo da se upi emo u odreðene kole. naime.mj koja govori koliko dijete ili odrasla osoba napreduje ili zaostaje u odnosu ostale osobe is te kronolo ke dobi. Premda su r izgledi da postanemo pisci nagraðeni Pulitzerovom nagradom i li znanstve nagraðeni Nobelovom nagradom prilièno maleni. Ne treba na minjati daje takvo »mjerenje« inteli gencije manjkavo. mate: tièke i memorijske vje tine. Simon Baron-Cohen sa sveuèili ta Cambridge utvrdio je da m nogi autisti. Dodao j e kako mu je zanimanje pobudila i epizoda Simpsonovih u kojoj se èudo od djeteta L isa Simpson odluèuje uèlaniti u dru tvo osoba s visokim IQ slièno Mensi. Intelig enciju je potkraj devetnaestog stoljeæa prvi defini francuski teoretièar Alfred Bine t.koji se i: ava kao omjer ment alne i kronolo ke dobi pomno en sa sto. Drugim rijeèima. razvio je test koji je mjerio dj eèje verbalne. Kako bi to uèinio. a uèitelji je omalova avaju i pona aju se pokroviteljski. ljudi imaju niz razlièitih sposobnosti.uirali. o\ o uvje banosti. Ali jesmo li mi. nedvojbeno genijalka. a mladost je proveo kao glazb eni miljenik europske aristokracije. u kojima neki ljudi mogu iznimno umje ni.prema sredini u k mozak djeluje. a da im rje ava nje zagonetaka uopæe ne polazi za rukom. primjerice shvaæanje tuðih hièkih stanja ili spos obnost motiviranja drugih. koji je u treæoj g odini ovladao èembalom. djeca iz obitelji srednje klase iz predgraða. moramo objasniti to taj jam zapravo znaèi.u odreðenim granicama . jer postoji mno tvo definicija. rijeè je o modularnoj mo danoj funkciji. zapravo.

slu i se kristaliziranom inte ligencijom.neki bi se usudili reæi neinteligentnog . Predlo io je dva. poznati amerièki psiholog. kreativnost i intuicija na postojanje svojevrsne opæe. Ipak. recimo. Dvojbene meðutim. a koji odmah ele prijeæi na posao. generalne inteligencije. zamisli u tome to uva ava da ljudi mogu pokazivati visoku inteligenciju u nom ili vi e tih podruèja. engleski kapetan. a proizi l e iz nalaza s poèetka dvadesetoga stoljeæa prema kojem je veæina ljudi dosljed uspje na u svim kognitivnim zadaæama. Definirana j e kao »stupanj u kojem je osoba upila sadr aj kulture« ili »znanje ili informacije koje je odreðeno dru tvo steklo s vremenom«. koje stjeèemo iskustvom. p remda istodobno ima divljenja vrijednu s sobnost ohrabrivanja drugih te visokora zvijenu i krasnu socijalnu svijest. prostornu. matem. poput matematike ili precrtav anja. predlo ene su dvije r azlièite vrste.obrambenog start finalu iste godine kojim je toliko ozbiljno ozlijedio nogu daje ugrozio cijelu rijeru. Grozne povrede koljena te razne operacije koje su uslijei bile s u toliko ozbiljne da vi i ja mo da vi e ne bismo normalno hodali da sm< pretrpjeli. David Beckham. Svi Arsenalovi navijaèi sa alo æu.104 Zadatak u testu fluidne inteligencije mogao bi glasiti: SAD je prema NIKAD isto to i BLIZU prema a) DALEKO b) RIJETKO c) NIGDJE d) NA IROKO Kristalizirana inteligencija znanje je. I obrnuto. s velikim d ijelom onoga to znamo o radu mozga. a u ostalima manjak.105 Poku ao je dokazati da kvocijent inteligen sam za sebe nije prikladna mjera intelektualnih sposobnosti. u polufinalu engleskog kupa 1991. verbalnu. iznimnog engleskog nog omel koji je na svojem vrhuncu opèinjavao igrom. je li utvi vanje izgleda inteligentnog mozga ili èimbenika u podlozi toga gubljenje v mena? Za istra ivaèe je to godinama bilo kontroverzno pitanje. da æe se osobe s vi om fluidnom intel igencijom vjerojatnije koristiti kristaliziranom inteligencijom. ali je li doista rijeè o odvojenim ent itetima? Razna su istra ivanja pokazala. Ali u Gascoigneovu sluèaju brz oporavak mi iæa. ali i divljenjem sjetit æe se zapai juæeg fel anog slob og udarca kojim je zabio pobjednièki gol protiv Arser. ako je inteligencija skup vje tina. premda je bio d arovit. mo e mo li njegovu vje tinu i tjelesnu kontrolu smatrati inteligei jom. Jedna od prednosti Gardnerova shvaæanja inteligencije jest to se podud. te ko je u potpunosti duprijeti njegovu tezu. Za Paula Gascoignea.muzièku. Dakle. pak. Istodobno. odluènost za povra u formu. to ne èini. Iz te teorije takoðer slijedi da inteligenciju mo emo pobol ti kori tenjem i vje bom. intrapersonalnu (n mijevanje sebe) i interpersonalnu (razum ijevanje drugih). Drugim rijeèima. a malotko mo e zaboraviti ironiju njeg nesmotrenog . mogu biti jako uskraæeni u socijalnim odnosima. sposobnost njegova mozga da mu pomogne da zna gdj e mu je kolje u prostoru te njegova sposobnost da u trenu proèita gdje æe drugi igraè upr loptu. pomogli su mu da ponovno zaigra meðunarodni nogomet. Lijeènik koji zna koji pacijenti vole da ih d oèeka osmijehom i alom. ku/logièku. Ravmond Cattell uvodi pojam fluidna inteligencija za sposobnost uoèa vanja i tumaèenja odnosa meðu stvarima te manipulacije njime. iznimno je lesno okretan i ima izvanred no prostorno rasuðivanje. Na rezultat osobe koja ispunjava test u ispitn im uvjetima mo e utjecati sva sila èimbenika. model int eligencije s IQ-om. Ipak. prvi bi priznao nije jedan od najrjeèitijih ljudi. meðutim. kinestetièku (tjelesna kontrola).buhvaæaju »zatvorene sustave« s predvidljivim pravilima. koli ko je vjerojatno da æe netko tko ne mo e uoèavati veze izmeðu stvari moæi uèiti iz iskustva Druga te koæa s tim shvaæanjem inteligencije jest to se takoðer oslanja na mjerenja pomoæ standardnih problemskih testova. neovisno o iskustvu il i uvje banosti. nego sedam razlièitih vidova inteligencije . Takvo shvaæanje inteligencije zvuèi uvjerljivo. bilo je jasno da ima izvanredne n estetièke vje tine.. nalazi su upuæiv 284 Èudesni um: inteligencija. Na temelju te zamisli o inteligenciji kao skupu sposobnosti. osporio je 1980-ih tradicion. tako i razlièiti vidovi inte ligencije ovise o razlièitim neuronsk podsustavima. Osoba koja se slu i kristaliziranom inteligencij om zapravo primjenjuje steèeno znanje. Oèitaje predno. Jednako kao to smo vit li da se pamæenje mo e podi jeliti u razne vrste ovisne o razlièitim mo dan podruèjima. Onaj koji prema svima postupa jednako. 283 Robert Winston: LJUDSKI UM Inteligencija nogometa a Howard Gardner. Znanstvenici je nazivaju S .

Svakih nekoliko sekunda na popis su m orali dodati novu rijeè ili novo lice. ispitanicima je snimana mo da na aktivnost. èini se da osobe s veæim mozgom doista najèe æe posti u rezultate u testovima inteligencije. istra ivaèi su ubacili dodatne ometaèe . Znanstvenici jo poku avaju i èeprkati koji je d teligencije posljed ca »pametnih« gena. Istra ivanje je utvrdilo da su ispitanici s vi im g-faktorom reagirali ispravni-je i br e. genski odreðena. nego najbli ima u tekuæem slijedu.106 Istra ivaèi su fMR-om mjeri li mo danu aktivnost dok su ispitanici rje avali zahtjevnu intelektualnu zadaæu. PLAVO. Istra ivaèi su otkrili da se s æanjem slo enosti zadaæe poveæala aktiv t u lateralnoj èeonoj kori. u odreðenoj mjeri. poput Einsteinova primjerice. Dokazano je da su osobe s br im »vremenom uvida« uspje nije na t estovima inteligencije. brzinu obrade. Prije nego to bih izbacio najstariju rijeè. Kako bi jo zakomplicirali stvari. pri mjerice. Dok su se svim silama trudili obaviti tu slo enu zadaæu. Tako sam. STOLAC. imali razlièite kolièine sive i bijele t postigli su razl . Iz Garvjeva istra ivanja slijedi da se mo emo bolje us toèiti na zadaæu usred mno tva ometaèa ako smo inteligentniji. premda je mu ki mozak u prosjeku veæi.oni koji dijele iste gene . Smatra se da kraæa vremena odluèivanja mogu biti pokazatelj vi e inteligencije.25 sekunda. vrijeme djelovanja).pokazivali su im stavke koje nisu odgovarale najstarijima na njihovim popisima . vrijeme odluèivanja) i estina sekunde da pomak nu ruke (tzv. a to se podudaralo s jednakim IQ Dvojajèani su blizanci.ako moraju prit isnuti tipku kad ugledaju odreðenu kombinaciju svjetala. Nimalo iznenaðujuæe. RIBA. Jeremv Gray sa sveuèili ta VVashington u St. Uzmimo. ali vje tina koju je ispitivala sliènaje ono rabimo u svakida njim situacijama. Znaèi li to. morali su reæi je li joj nova stavka jednaka. istra ivaèi inteligencije pretpostavili su daje pravi pokazatelj int eligencije sposobnost prevladavanja ometaèa. da u mozgu postoji sredi te za inteligenciju? Mc dragovoljaca sk anirani su PET-om dok su izvodili jednostavne i slo ene ir triju zadaæa-verbalne. G-faktor G-faktor mjere testovi koje grubo mo emo svrstati u èetiri kategorije: percep-cijska organizacija. ali mu karci op ito nemaju bolje re. recimo. Zadaæa se doima lo enom. Louisu testirao je g-inteligenciju 48 ispitanika. U novijem dobu. s druge strane. kao u specifiènim mo danim podruèjima vezanima uz zadaæu. Tada bih dobio novu rijeè: NARANÈA. a izbaciti najstariju stavku. A ko se slika zadr i na ekranu 0.107 Njegovi nalazi sna no podupiru shvaæanje p kojem je inteligencija. a stoje rezultat djelovanja okolini znato je da se neki intelige ntni mozgovi.pearmanovim g-faktorom. Zatim bi do la nova rijeè: SJEDALO. Thompson je otkrio da jednojajèani blizanci . To su èinili sna nijim aktiviranjem 285 Robert Winston: LJUDSKI UM nekoliko kljuènih mo danih podruèja. na primjer. ljudima obièno treba treæina sekunde za prepoznavanje znaka (tzv. Vremena reakcije takoðer su mjerilo intelektualnih sposobnosti . ukljuèujuæi prefrontalnu i tjemer ru. koje pri vanju p oblema priskaèe u pomoæ specijaliziranijim mo danim podruèji Inteligencija . Paul Thompson s Ka nijskog sveuèili ta u Los Angelesu skanirao je mozgove jednojajèanih i d èanih bliz anaca i iznio tezu da bi inteligencija mogla biti povezana s omj< sive i bijele tvari u mozgu. Rezu ltati pok da se u èeonim re njevima nalazi »skladi te« opæe inteligencije. Vrijeme uvida vrijeme je potrebno za zamjeæivanje slike. kako vozite autoi dok razgovarate s nekim na stra njem sjedalu ili kako zapisujete telefonsk usred buène zabave. pa bih to i rekao prije nego to bih nadopunio niz: PLAVO . SJEDALO. te od ena. unatoè ometajuæim »mamcima«. samo inteligentnije osobe uspijevaju prepoznati u to gledaju . rekao bih dajoj nova nije jednaka. NARANÈA. pr ostorne i motorièke. u umu mogao imati rijeèi RIBA. veæina æe je lako imenovati ili opisati. Zatim. ti su »mamci« ispitanicima bili o obito zbunjujuæi. Al i stoje vrijeme kraæe.i jednak omjer sive i bijele tvari u mozgu.priroðena ili steèena? Podrijetlo pojedinaènih razlika u inteligenciji pitanje je oko kojeg psiholc me ko plja vi e od stoljeæa. Ali prije neg o to bi potpuno zaboravili najstariju stavku. Zamislite. Onaje znaèenjem jednaka najsta rijoj rijeèi u mojem nizu. razl u gradi. brzina obrade i verbalno razumijevanje. U umu su aktivno morali èuvati tri rijeèi ili lica. takoðer. radno pamæenje.

1 09 Otkrio je da su koti s najboljim rezultatima na testovima iz 1932. Veæina je u poznoj dobi po stigla bolji rezultat nego s jedanaest godina. da su oni koji su 1932. brzini percep cije te verbalnom pamæenju. 287 Robert Winston: LJUDSKI UM Nalazi profesora Whalleyja lijepo se sla u s istra ivanjem profesora M Eliasa s Odje la za statistiku i savjetovanje Bostonskog sveuèili ta. imali su 23 posto ni i rezultat na testo vima inteligencije. Za pretpostav iti je da bi osobe s ni om inteligencijom mogle biti motiviranije kratkoroènim koris tima. na ao odreðen broj 77-godi njaka koji su rje avali izvorne testove.10" Podacima iz 1932. Ali ako se raðamo s inteligencijom. podruèja sive tvari zadu ena za razumij evanje èitanja i govor (VVernicke Brocino podruèje). S jevo istra ivanje temelj ilo se na spomenutom modelu fluidne i kristalizira teligencije. Profesora lana Dearvja s Edinbu r kog sveuèili ta zanimalo je je li inteligencija obilje je koje se mijenja s vremenom.110 Odrasle osobe testirao je svakih sedam godina. rabeæi svoje najbolje detektivske vje tine. i 1991. daje kognitivno sla bljenje u tih starijih osoba bilo povezano s odreðenim genskim podrijetlom. bili meðu uspje nijima. izvanredno rjeèiti. to bi znaèilo da inteligencija raste s iskustvom. prosjeèni je IQ bio veæi. veæinom vjerojatno jer su bi li osobito sposobni). T u bismo mogli ubrojiti niz po ivot potencijalno opasnih pona anja. Mnogi su od tih staraca. Mu karci s tjelesn deksom mase veæim od trideset (to o dgovara mu karcu visokom 172 cn kom 89 kg). Ka d pogledam osamdesetogodi nje i devedesetogodi nje plemiæe u Gornjem domu (mo da zbog za sluga u bavljenju pravom ili nekim drugim zanimanjem. razlikovala s u se vi go medu jednojajèanima. za vr iti radeæi lo ije plaæene poslove i stoga biti prin na jeftiniju hranu bogatu masnoæama i eæerom. Nije posve jasno za to se povezanost ja\ mo kod mu karaca. takoðer. znaèi li to da smo osuðeni na ono to imamo ili je r ijeè o sposobnosti koja s godinama raste i opada? Istra ivanje odnosa izmeðu inteligen cije i starenja podruèje je u koje je ulo en znatan trud. od nepromi ljenih do pu enja i konzumacije alkohola. takoðer s Edinbur kog sveuèili ta. stoje sive bilo vi e. ni vodi li ni i IQu pretilost ili obrnuto. premda.ièite rezultate na testovima inteligencije. Pri skaniranju MR-om usredotoèio se n. VVarner Schaie u Se izmeðu 1956. Otkrio je. Tu tvrdnju podupire èinjenica da su jednojajèani blizanci odvojeni po roðenju podjednako inteligentni poput onih koji su odrastali zajedno. To bi moglo imati odreðene veze s èinjenicom daje sposobno st dugoroènog planiranja jedan od glavnih pokazatelja inteligencije. Ako postoji dokaz za nepostojanje arbitrarne dob i za umirovljenje. premda katkad prilièno nemoæni. mo emo mnogo uèiniti da ubla imo njegov uèinak. svaki kotski jedanaestogodi njak ispunio niz kognitivnih testova . ezdeset est godina poslije Dearvje. napredujemo. tovi e. sudeæi prema d okazima. No u noj ili numerièkoj fluentnosti slabljenje povezano s dobi bilo je mnogo Istra ivanje se takoðer bavilo vanjskim èimbenicima koji poma u oèuva telektualnih sposobnosti. primjerice.barem onoga mjerenog kvocijentom inteligencije. z nakove vi e inteligencije nastavili pokazivati u kasnijem ivotu . nego. Premda su bila slièna i u dvojajèanih blizanaca. zacijelo je to. Utvrdio je da do lazi do stalnog pada u induktivnom zakljuèi prostornoj orijentaciji. Ustanovio je. takoðer. Dugoroèno istra ivanje inteligencije proveoje i K.to govori da opæenit o ne nazadujemo. iznova me zapanji otpornost visoke inteligencije. I povezanost nije toliko uvjerljiva. imali najveæe izgleda da budu ivi 1997. a brojni u raspra vama iznose najbolje argumente. ali trenutaèno ugodnim aktivnostima. Kod jednojajèanih su blizanaca ta podruèja velièinon slièna. a time i sklonije potencijalno tetnim. Osobe s najmanjim slabljenjem nisu imale kro bolest i . Ljudi s ni im I mogu. On je vao odnos izmeðu kvocije nta inteligencije i debljine. U prija njim smo poglavljima vidjeli daje odreðeno kognitivno slabljenje s dobi neizbje no. stoje daljnji dokaz genske uvjetovanosti inteligencije. ali rjeðe nego meðu osobama koje nisu u srod To bi znaèil o da geni sudjeluju u odreðivanju kolièine sive tvari u mozgu 286 Èudesni um: inteligencija. Mislim daje to istra ivanje prilièno zanimljivo. U nastojanju da to utvrdi uvelike mu je pomogla èinjenica stoje u okviru istra ivanj a provedenog 1932. Moguæe je osobe s ni im IQ-om èe æe birati manje zdravu hranu. profesor Deary koristio se i istra ujuæi odnos inteligencije i dug ovjeènosti zajedno s profesorom Lawrenceom Whalleyjem. kreativnost i intuicija me i stupnja inteligencije . nasreæu.

Tsien otkrio je kako je dodavanjem jednog gena uvelike p obolj ao sposobnost mi eva da rije e labirint te da uèe predmete i zvukove. U toj su okolini proveli tri sata. sigurnost je nedvojbeno jec kljuènih pr oblema. Rampon na Princetonu. Dr. Istra ivaèki je tim najprije ispitao sposobnost genetièki preinaèenih ivotinja da prepozn aju predmet. T o je veoma uobièajen test. Bismo 289 Robert Winston: LJUDSKI UM li genetièku tehnologiju. nego se pobrinuo da s dobi budu sve akt ivniji. pamtil su bolje. ptièjih kuæica. mogao bi biti meta farmaceutske indus trije.kad su mi eve nauèili da s elektro okom povezuju èujan ton i tako aktiviraju d rukèiji neuronski put u mozgu. odnosno ono za stoje odgovoran. a za druge da imaju veze s demencijama poput Alzheimerove bole sti. Joe Tsien kolega je dr. èesto rabljen u psiholo kim ispitivanjima. Nepobolj ani mi evi jednako su dugo istra ivali oba predmeta. Gen koji je rabio dr. Njegova nevjerojatna objava iz 1999. Provjerama u raznim razmacima utvrdili su da su se transgenski mi e vi vi e bojali kaveza od kontrolnih mi eva."2 Dr. Veæ su tri sata bila dov oljna da se pojavi razlika. Tsien. ako je sigurna. Njegov je tim preinaèio gene mi eva kako bi i h uèinio »pametnijima«. Claire R< sa sveuèili ta Princ eton pokazalaje da okolinski èimbenici mogu potakni tivnost mo danih sustava povezan ih s inteligencijom. naèin ivota i okolin gu uvelike utjecati na inteligenciju. to otkriæe otvara posebna etièka i dru tvena pitanja. tovi e. Mi eve su stavili u kutiju da pet minuta istra uju dva predmeta. Nekoli ko dana poslije jedan je objekt zamijenjen novim. Genetièke preinake leglo su opasnosti za svako dijete bi ljudski zamorac b io ugro en promjenama genske ravnote e i ekspresij u mozgu. Isto se dogodilo i u sluèaju uvjetovanog r efleksa . najvi e utjeèe na sposobnost mozga da povezuje do gaðaje djelovanjem na NMDA. Genetièki preinaèeni mi evi sjetili su se starog predmeta i posvetili se prouèav anju novoga. Osobito je zanimljivo bilo to se za neke od tih gena zna da su povezani s uèenjem i pamæenjem. bez obzira na to kakvo gensko nasljeðe imali. est sai dana ili dva tjedna. a mi evi su ponovno stavljeni u kutiju. izazvala je medijsku senzaciju. danaest tisuæa gena u n jihovu mozgu te kako bi usporedila njihovu eksp (tj. Rampe krila je da su mi evi u poticajnoj okolini p okazali poveæanu aktivnost vi 150 gena povezanih s radom mozga.li bolest krvo ilnog sustava. kao i na njezinu trajnost. NR2B. nastojeæi tako sprijeèiti slabljenje prirodnog gena.dakle svime èime mi le raspola gati u slobodno vrijeme. Oèit je i komercijalni int res: NR2B. Dakako. kreativnost i intuicija tvorbi i graði ivèanih stanica. posebice onih koji vjerojatno sudjel 288 Èudesni um: inteligencija. receptor za neurotransmiter glutamat. Tsien mi evima nije samo dao dodatne kopije gena NR2B. Starenjem mi eva njihovi su mozgovi zadr ali fizièka obilje ja svojstvena mozgovima mladih ivotinja: visoku plas tiènost i sposobnost stvaranja dugotrajnih veza izmeðu ivèanih stanica. Dr. kontrolnih mi eva. plastiènosti te odumiranju mo danih tanica. Prostorno uèenje provjeravali su situacijom u kojoj s u mi eve ubacili u bazenèiæ sa skrivenom platformom preko koje su mogli iziæi iz vode. Rampon stav skupine genski sliènih mi eva u »obogaæenu« sredinu : veliku kutiju èiji bio prekriven steljom i stvarèicama poput igraèaka. stoje znaèilo da im stari predmet vi e nije bio poznat.1" Dr. Èuvstveno pamæenje ispitivali su zadajuæi mi evima blag elektro ok u apu kad bi ih stavili u drugi kavez. a kontrolni poslije est. m al raca s nekoliko katova. Transgenski mi evi platformu su u prosjeku na li poslije tri poku aja. premda smo daleko . trebali rabiti za mijenjanje ili ] avanje psihièkih i kognitivnih obilje ja èovjeka ? Poveæanje èovjekove inteligencije Ostavimo li brojna etièka pitanja po strani. Ti bi rezultati mogli biti itekako zanimljivi istra ivaèima koji poku avaju naæi razloge i terapije za ljudske poremeæaje koji obuhvaæaju pogor anje pamæenja i uèenja. papirnatih tunela . djelovanje) s genima kontro lnih mi eva iz istog legla koji su bili u sta dnoj okolini. Dakle. sinaptièkoj funkciji. kotaèa. Dr. Zatim se poslu ila genskim probama kako bi analizir. bile su prilagodljive u zreloj dobi te su s partneri ma koji su takoðer imali visoku razinu intelektualnih sposobn Poveæanje inteligencije mi eva Dakle. Genetièki preinaèeni mi evi pamtili su predme te èetiri do pet puta dulje od normalnih.

mo da ne vje bate svoje sive stanice onoliko koliko one to zaslu uju. uvje bavanje jednog dijela mozga mo e koristiti i drugim podruèjima. mozgu je potreban izazov novih i neobiènih podra aja. U projektu na Northumbrijsk om sveuèili tu ispitiv sposobnost dosjeæanja niza rijeèi i slika koje su dobrovoljci nauèi li nakon tri minute vakali vakaæu gumu. mo emo li se okoristiti okolinskim promjen ama? Odgovor na to j oèito mora glasiti »da«. Ali svakoga tko je igraènici binga moralaje zapanjiti sposobno st nekih starih gospoda da ist no slu aju izvlaèenje brojeva. 290 Èudesni um: inteligencija. a hipoka sjedi te dugoroèng pamæenj a. Istra ivanje pod vodstvom Roberta Friedlanda s Medicinskog fakulteta sveuèili ta C ase VVestern Reserve pokazalo je da su osobe koje su vodile intelektualno raznov rstan i poticajan ivot imale manje izgleda da obole od Alzheimerove bolesti. daje do lo do pobolj anja prostorno-vremenskog rasuðivanja. Ali taj je uèinak doveo do pomalo nepouzdanih istra ivanja s podj ednako upitnim rezultatima. koje mozgove odr avaju aktivnima duboko u s tarost rje avajuæi zagonetke i sudjelujuæi u raspravama. piju port o s limunom i igrajt koliko listiæa. U nedavnoj d skoj disertaci ji Julie VVinstone sa Southamptonskog sveuèili ta pokazala iskusni igraèi binga odr avaj u svoje mozgove u odliènoj formi. neke od najboljih primjera za kojima bismo se trebali povesti daju nam p o tovanja vrijedne redovnice iz Mankata. ako kri alj ku u dnevnim novinama rije ite za deset minuta (kao stoje èinio moj uèitelj povijesti) . Igraèi moraju biti u stanju brzo l b rojeve. listiæe okreæu naopako da malo ote aju igru. br e su i s manje pogre aka rje avale labirinte. ivotinje izlo ene Mozartu."3 Ar nold Scheibel s Kalifornijskog sveuèili ta proveo je obdukciju na starijim osobama i pokazao da su ivèane stanice onih koji su imali raznolikiji i izazovniji stil ivota imale veæu gustoæu receptora. pa im treba odlièna okulomotorna koordinacija. rabeæi Stanford-B inetov test inteligencije. inaèe roditelji ne bi rasipali novac na sl anje djece vatne kole i na strane fakultete. Mno tvo dokaza pokazuje daje ponavljanje lo e za zdravlje mozga. najbolji za rad mozga. Ispitala enskih osoba u dobi izmeðu osam i èetrnaest godina te ezdeset i osan dvije. Pokazalo se da su igraèice binga. Stid me kad se sjetim da sam zas pao slu ajuæi je s devetnaest godina. Poruka bi. Proèitajte ovaj odlomak u natrag. poku ajte èetka ti zube drugom rukom. Stoga. .mo d zato to vakanje izaziva inzulinsku bujicu u tijelu. neurobiolog s Medicinskog fakulteta sveuèili ta Duke u Sjevernoj Karo lini. sudeæi prema nekim i vanjima. Uèinak je bio kratkotrajan. Kako bi stvorio i oj aèao nove veze. ali æete potaæi rad mozga. Istu stvar mo emo primijeniti i na sebi. Mozartov efekt pojam je koji je prije èetrdesetak godi na skovao Alfred A. fizièar Gordon Shaw i biv i koncertni èelist Frances Ra-uscher prouèavali su uèinke Mozartove Sonate za dva g lasovira u D-duru (K. a da su novosti dob re. dosjeæ tra enja informacija u okolini. u nekim su vima in teligencije starije igraèice bile uspje nije od mlaðih. u Kaliforniji. glasila . Bingo je aktivnost koja zahtijeva visoku razi nu pozornosti i dotoèenosti te uèinkovito pamæenje. kreativnost i intuicija Dakako. ali valja zapamtiti da mozak obo ava izazov. Nakon to ih je u maternici te ezdeset d ana poslije roðenja izlagao raznim vrstama slu nih podra aja. Kadje rijeè o odreðenim umnim vje tinama. Zvakaèi su bili uspje niji od kontrolne ne .mijenjajte stvari dok mo ete. Tomatis. veæinaje aktivnosti rutinska. podje c starije i mlaðe. U Velikoj Britaniji svake godine tri milijuna ljudi igra bingo. U Irvineu. No Shaw i Rauscher otkrili su. a neki. postigle znaèajno bolje rezultate. Laurence Katz. tvrdi. Rauscher u meðuvremenu je pre ao na ispitiv anje djelovanja Mozartove glazbe na takore. ma koliko trivijalni ili bizarni bili. Stoga. krcat je stanicama osjetljivim na inzulin. Mo da te kako je r ijeè o aktivnosti u kojoj je mozak iskljuèen.od stvaranja superljudi èeprkanjem nima. a koliko je meni poznato. Ali mo e li univerzalan re im vje banja i ili jednostavna promjena ivotnog stila ili hranidbenih navika biti dovolj ticaj n a im sivim stanicama? Ohrabrujæe zvuèi to. razgovaraju. misli da su nepoznati izazovi. poput moje r te tetke. njihove rezultate dosad nit ko nije uspio u potpunosti ponoviti. bilo da se odmaramo ili radimo. Zanimljivo. mozak mo ete vje i naizgled nemo danim aktivnostima pop kanja vakaæe gume. Premda je stalno zaposlen. èiji sam izniman rad o feromonima veæ citirao. Mnogi igraèi sa s ponesu pletivo kako bi imali to raditi tijekom igre. znaèi. Zanimale su je funkcije poput brzine obrade infor macija.448) na skupini studenata. Dr. Pripremite alicu èaja zatvorenih oèiju. Naveo je daje slu anje Mozartove glazbe ubrzalo razvo j mozgova djece mlaðe od tri godine. Neæete postati genij.

Djeca pot na sviranju glasovira/klavijatura postigla su 34 posto bolji rezultat na te ma prostorno-vremenskih sposobnosti od ostale djec e.95 dolara u internetskoj trgovini Amazon. U novijem dobu. dr. Shaw objavili su kako su dokazali da nje glasovi ra i pjevanje vi e pridonose razvoju djeèjeg apstraktnog rasudi od uèenja rada na raèuna lu. kopanja u vrtu ili uspona uz strmo brdo. Mo da je on u ma . Ipak. Henriette van Pr aag. U istra ivan je sudjelovalo èak 1116 parova blizanaca. rijeè o »krugu neuro na koji okidaju u nizovima. ukljuèujuæi mozak. Rauscher i dr. Nije razlike izmeðu jednojajèanih i dvojajèanih blizanaca. majka bila u takvu odnosu.: æi prema raznim novinskim èlancima. storna podruèja èovjekova hipokamp usa. Svi smo do ivjeli topao. Zapra navodno. Ista tendencija. prirodne znanosti i tehnièke predmete. Prouèavala je hipokampus mi eva koji su imali pristup kotaèu za trèanje. Istra ivanja provedena 1970-ih u SAD-u pokazala su da se djeèja uspje nost u èitanju uvelike poveæala nakon to su djeca est mje eci svaki dan izvodila kratku plesnu vje bu. Da budemo dokraja po teni prema dr. a u 151 je sluèaju nasilje bilo okarakteriziran o kao »ozbiljno«. Karestan Koenen s Bostonskog sveuèili ta obi æala su mjerenje kvocijenta inteligenc ije britanskih blizanaca. a èini se da u m postoje podruèja koja priroðeno reagiraju na odreðene frekvencije«. Shav Rauscher u svakom su sluèaju potakli industriju. U usporedbi s mi evima uskraæenima za vje banje.476 pretrpjelo ih je neki oblik obitelj nasilja. èini se. vrijedi i za ljude.prirodnim opijatima koji se izluèuju u mozgu poslije tjelesne aktivnosti. kreativnost i intuicija Zdrav duh u zdravom tijelu Mora. Jednostavno obja njenje tog nalaza jest da svaka tjelesna ak tivnost poveæava brzinu srca i opskrbu tijela krvlju. druga p ne satove rada s raèunalom. Razlièite vrste vje ba mogu razlièito djelovati na na e psihièko zdravlje. Osnovali su i vlastiti ins Music Intellig ence Neural Development Institute (MIND). ugodan osjeæaj koji nas preplavi nakon. meðutim. Rauscheru. morate voditi raèuna i o tijelu. pokazalo je da su mu arci koji su u aerobnoj aktivnosti dnevno iz garali vi e od 2500 kalorija imali 28 posto manje izgleda da pate od depresije. nezlostavljanih majki. Rimska nam poslovica »Mens sana in corpore sano« govori da veæ stoljeæima zna mo koliko redovita tjelovje ba koristi mozgu. Istra ivaèi su ust kako ti nalazi pokazuju daje glazba potaknula vi e mo dane funkcij e pc ne za matematiku. Terrie Moffitt i d r.com (ili < dolara za rabljeni prim jerak). K. to pokazuje da uè vjerojatno nije g enski uvjetovan. biti posve jasno: elite li mozak odr ati zdravim. Maj ke te djece èesto su bile u od ma koji su ukljuèivali zlostavljanje . Godine 1997. Novije pedago ko istra ivanje pokazalo je da samo pet minuta skakutanja na poèetku dana pridonosi koncentraciji i uèinkovitij em usvajanju gradiva. recimo. prosjeèni kvocijent inteligencije bliz anaca b osam bodova ni i od kvocijenta djece sretnih. Guvernere Tennesseeja i Georgije to se istra nje toliko dojmilo da su poèe li davati Mozartov CD svakom novoroðenèe Jedan od va nih èimbenika inteligencije djeteta sretno je ivotno okr Neka istra ivanja novijeg datuma koja su na londonskom King's Collegeu veli dr. dr. Har-vardsko ist ra ivanje iz 1994. Nagaða takvo intenzivno izlag anje glazbi oblik obogaæivanja koji slièno djeluje n. Shawu i dr. valja re oni tvrde kako su njihovi nalazi potpuno pogre no predstavljeni. 292 Èudesni um: inteligencija. Dr. aktivni su mi evi u tom podruèju povezanom s dugoroènim pamæenjem imali dvostruko vi e st anica. koja je na izraelskom sveuèili tu Bar Han prouèavala funkciju opijatskih receptor a. Shaw nije èekao èvrste dokaze da p p omagati roditeljima da ispune elju za poveæanjem inteligencije svoje c Knjiga i CD Gordona Shavva Imajte Mozarta na umu prodavali su se u vrijen sanja ove knjige z a 52. To bi moglo imati odreðene veze s endorfinima . Tc ba isto to i dokaz da slu anje Mozarta poveæava inteligenci u djece.291 Robert Winston: LJUDSKI UM Sad im vadi mozgove kako bi iz presjeka mogao ustanoviti to se toèno p jenilo uslij ed izlaganja austrijskoj kulturi osamnaestog stoljeæa. a treæa nij e dobila nikakvu pouku. obnavljanje mozga nakon ozljeda i bolesti istra ivala je u Laboratoriju za gene tiku Instituta Salk u kalifornijskom gradu La Jolli. Ispitivali su tri skupine pred kolske djece: jec pohaðala privatne satove pjevan ja i sviranja glasovira/klavijatura. ah.

a da bi se pravilno razvijao. Mogli bi biti va ni i u stvaranju mijelina. kreativnost i intuicija rezultati bili dramatièni. presudna za rad mozga. Zanimljivo je spomenut disleksija najrjeða ujapanu. èitaèka dob jedno g djeteta poveæala se za èetiri godine. kupio je du g tap za pecanje i proveo brojne u. Praba je stalno zadirkivala zbog strasti za ribolovom jer je kuæi uvijek dolazio n ali praznih ruku. a jedna je dugolanèana masna kisel ina.sve vrste sira.njoj mjeri povezan s osjeæajem postignuæa. ne sate. primjerice u kapsulama. Sjedio sam u kuhinji na kolje nu dadilje koja me hranila teku< rom. Ne sumnjam d aje njegova ma pogodovala razvoju mozga. Kad se vratio. Norve ko i dansko istra ivanje poka daje dojenèad d ojena kraæe od tri mjeseca imala veæu vjerojatnost za ispe sjeèan rezultat na testovim a mentalnih vje tina. Jedna lica i ubrzo bi uslijedio c i znimne muènine. taj inaèe iskren i veoma moralan èovjek odluèio je zadivii telj svojom vje tinom. La . Mo da su vam dok ste bili maleni govorili da su plave ribe poput sardina. gdje je pr ehrana bogata ribom. Jaja u prahu nisu bila toliko gi ali sir mije bio potpuno odvra tan. praæen osjeæajem kr u mjesnu ribarnicu i potajno kupio dvije ribe koje mu je prodavaè na b zapakirao. sku a i haringa dobre za mozak. Kad sam bio malen. Hrana za um Ono to unosite u tijelo na va mozak utjeèe jednako kao i ono to radite s njim. u orga nizam valja unositi masnoæe. Ali skandinavsko istra ivanje pokazuje kako moji ro< poput mnogih dr ugih ratnodopskih parova. Uvjeren da be vrlo zdrave za mozak. podigla ribu i rekla: »Oh ba si spretan. Na alost ribomrzaca. Djetetov mozak sadr i velik uði snoæe.smanjujuæi stres i agresivnost. Portvvood istièe da ne unosimo dovoljno masnih kiselina. poput te koæa s koordinacijom. U estom smo poglavlju vidjeli koli ko su masnoæe va ne za normalan razvoj djeèjeg mozga. èitanjem. Ti si upecao obje dimljene haringe?« U nedavnom pokusu u Durhamu osnovno kolcima su est mjeseci riblj davali u obliku do dataka. Mo j pradjed po majci bioje rabin i poprilièan knji ki moljac dio poznijih godina prove o je u Ramsgateu. Jo se sjeæam obroka koje sam jeo s d tri godine. biloje ratno doba i hranu smo dobivali u sljedova pa su mnoge vrste hrane bile slabo zastupljene. nego to to njihovi organizmi ne uspijevaju pravilno iskoristiti u nesene masne kiseline. nerijetko po vrlo surovu vremenu. bice tijekom prvih dvanaest mjeseci. Portvvood usto smatra da kod dijela djece za manjak masnih kiselina nije zaslu na ishrana. Nakon jednog frustrirajuæeg dana provedenog u toj be snoj aktivnosti. Sjeæam se kako su me p vali da jedem svakojak u odbojnu hranu. ali ni izbliza onoliko kao pune lice ulj a b rove jetre koje su nas tjerali da jedemo. na ramsgateskom molu. no u mnogim obiteljima riba nije redovit dio jelovnik a. Ispada da su rib lja ulja iznimno dol razvoj mozga. Tr falni lovac-skupljaè samozadovoljno j e odmjerio svoju i èekujuæu obitelj. nisu bili ba daleko od ist kako je okrutnost zapravo bi la bri nost. gotovo fobièno . Na povratku kuæi u uljao se. kolska psihologinja Madeleine Portvvood iza je skupinu od 120 djece u dob i od est do jedanaest godina s te koæama t nju. I dan-danas r . dok su se roditelji skrivali u udobnosti b lagovaonice. Moja je obitelj oduvijek bila uvjerena da riblja ulja poma u da èovjek pametniji. to je toèno. Britanska vlada svojim graðanima preporuèuje jednu do dvije porcije riba poput lososa i sku e tjedno. Brojna su istra ivanja potvrdila va nost dugolanèanih masnih kiselina za rad mozga. Nakon samo tri mjeseca uzimanja dodataka. baka. Dr. a danas ih mo emo konzumirati u mnogo naprednij im < ma. toliko va nih za zdrav rad mozga. p sanjem i slovkanjem. na obali mora. tada mala djevojèica. kolske sposobnosti ostalih do ivjele su dvogodi n ji napredak. a vi e s èinjenicom da nam mozak preplave end orfini. Èini se da ti spojevi poma u rast i meðusobno povezivanje ivèanih stanica. Dr. pon osno je prostro lovinu na kuhinjski stol. masne ovojnice oko neurona ko ja provodi elektrokemijske poruke kroz njih i daje boju bijeloj tvari. zaletjela se do stola. Dokazano je da psihièkom zdravlju pridonose i aktivnosti sastavljene od nizova pok reta poput tai chija ili hathajoge .doista. Nc 294 Èudesni um: inteligencija. koju nalazimo u majèinu mlijeku i pla293 Robert Winston: LJUDSKI UM vim ribama.

lestje izbrisala najmanje deset posto populacije. èak i hr anjenja. naravno. Sad se èini i da pobolj ava inteligenciju. a druga je na njih pre la na kon stoje tri mjeseca uzimala placebo. raka. Buduæi daje bila ograni« na jedno pleme. Prema radu Alberta Bertellija s Milanskog sveui ta. Danas. takoðer s Oxforda. tegoba s mokrenjem. Istra ivanje Monique Breteler s nizoz skog sveuèili ta Erasmus pokazalo je da osobe koje piju rijetko do umjen imaju manju vjerojatnost pojave degenerativnih mo danih promjena i. primijetili posebnost u foroanskoj kulturi ko mogla prido nijeti irenju bolesti. rad na sveuèili tu Oxford pokazao je da dodaci ribljeg ulja mogu biti korisni za obuzdavanje simptoma ADHD-a. kravljeg ludila . Dosad smo èu li da poma e kod eluèane kiseline. No èi ni se da povremeno piæe mo e godovati intelektualnim funkcijama. vino bi m oglo biti idealno piæe za »bildanje« mozga. bolova u leðima. a bogate po gre nim masnoæama. glavobolja. meðutim."4 Otkrio je da su mladi prekr itelji u popravnoj ustanovi Aylesbury pokazali 30-postotno smanjenje agresivnog pona anja kad su im dnevni jelovnici na dopunjeni dodacima ribljeg ulja. Ali ostaje pitanje za to su Kinezima trebala vi e od dva t ljeæa da njegovu kognitivnu korist doznaju od britanskog znanstvenika? Dokazi s Papue Nove Gvineje upuæuju na postojanje tvari koje bismo st bali kloniti elimo li inteligenciju odr ati u najboljoj formi. eæerne bolesti te da ima afrodizijaèk a svojstva. odnosno bolest izazvana poremeæajem lanèevine. Ta degenerativna mo dana b uzrokuje slabljenje mentalnih funkcija. postalo je jas no da od kurua najèe æe ol jevaju ene i djeca. Bernard Gesch. znamo daje ru gotovo sigurno prionska bolest. Istodobno. Al zheimerove bolesti. Obièaj je proizi ao iz vjerovanja da odreðe dijelovi ti pojedeni. gubitak pai nja i oslabljeno rasuðivanje. To su. Dr. koji nalazimo u gro ðu. Jedna je dodatke uzimala tijekom cijelog istra ivanja. ukljuèujuæi depresiju. mo emo reæi. koja izaziv a posljedice poput Creutzfeld-Jacobove bolesti ili. kreativnost i intuicija . dje ca koja su pohaðala kolu za djecu s poremeæajima uèenja podijeljena su u dvije skupine. odnosn o »smrtni smijeh«. siroma ne mineralima i sele-nom. Kemijski spoj resv< trol. od ribe dobivate osip. kroniènog proljeva. a posebice su bolja u matematici. mo da æe vas z nimati korist jedne uobièajenije aktivnosti: odlaska u kafiæ. U esteromjeseènom istra ivanju. Smatralo se menitim i èasnim da udovica pripr emi tijelo mrtvog supruga kuhanjem na u bambusovim cijevima. depresije. napadaja vruæine. nesanice. Jedenje mozga trebale je pomoæi da steknu mudrost i inteligenciju. primijenio je te spoznaje u britanskom zatvor skom sustavu i na ao dokaze lo e ishrane. sam spominjao prekomje rnu konzumaciju alkohola i opasnost da uzrokuje povratna o teæenja mo danog tkiva. raznih osipa. kolonijalne su vlasti isprva mislile daje kuru genska bc Nastoja li su sprijeèiti njezino irenje ogranièavajuæi kretanje Foroanaca u nicama njihova rodn og kraja. Ob< od kurua postupno su gubili sposobnost hodanja. povi enog tlaka. koi votinja. u ivateljima pridaju odreðene kvalitete. Foroanci su svojim tvima poèast izra avali j eduæi odreðene dijelove njihovih tijela. Antropolozi su. tovi e. meðutim. govora. æelavosti. Najdojmljiviji rezultat ostvario je 320-miligramskom komb inacijom 295 Robert VVinston: LJUDSKI UM ginka i ginsenga. Jednostavno reèeno. bobièastom voæu i raznim piæima proizvedeni 296 Èudesni um: inteligencija. impotencije. Ako. Nasumce im je dao razlièite kolièine gins enga i nije im rekao jesu li dobili placebo ili pravu stvar. Scholey s Odjela za kogni tivnu neuroznanost na Northumbrij-skom sveuèili tu u Nevvcastleu115 proveo je tri is tra ivanja u kojima su mladiæi i djevojke u sklopu ispitivanja brzine rje avanja probl ema rje avali matematièke zadatke raznih te ina. Polovicom prc stoljeæa lijeènici su opazili da se u plemenu Foro èesto javljalo stanje èiji lol naziv glasi kuru. Rezultati su pokazali daje uzimanje dodat aka dovelo do ubla avanja kognitivnih i bihevioralnih te koæa te smanjenja anksioznost i. n da.ura Steve i John Burgess sa sveuèili ta Purdue u SAD-u otkrili su da su djeca s vi im razinama masnih kiselina u krvi akademski opæenito uspje nija. Chro-nove bolesti. mo da biste trebali probati ginseng. ugodn iji simptomi. Alkohol nije uvijek vra je djelo Vjerojatno se neæete naæi u situaciji u kojoj æete moæi jesti ljudski mozak. Ginsengje poveæao toèno st i usporio reakcije.

zainteresirao se za djelovanje magneta na tijelo te se uvjerio kako je otkrio posve novo naèelo li jeèenja. a nad njom stoji Mesmer u aketu i radi »magnetske pro rukama. Na Marbur kom sveuèili tu u Njemaèk dvojili su gene odgovorne za sintezu resveratrola i dok ovo pi em istra uju naèine uzg oja gro ða bogatog resve-ratrolom.netko æe posta ti rogonja. Hipnotièno. jako dobro odjevena. poti tenosti i pogleda na svijet mogu imati vidljiv uèinak na tijelo. s trideset dvije godine. aktivnost i uèinkovitost enzima MAP-kinaza poveæava do sedam puta. nje nim pipanjem ili prelaskom d vima preko oboljelih podruèja. pa su se pacijenti mogli lijeèiti dr eæi ko nopce koji su visili s grai su naprave »radile« izazivajuæi »krizu«.uvijek sam ondje dr ao dobar viski. daje samo znao. koju bismo danas mogli r ti lijeèenj em sugestijom ili dodirima ruku. premda psi nisu èest predmet istra ivanja.pa nemojte biti iznenaðeni ako char-donnajem ne postignete isti uèinak. St udije ljudskog tkiva pokazale su da taj enzim potièe bujanje veza izmeðu ivèanih stanic a. Postoji izvanredna karikatura Mesmera iz franci n ovina objavljenih oko 1790. a sve vi e poput osnovne èinjenice biolo gije èovjeka. ali mo da viski ima i neka druga svojstva. Mesmer je ugled stekao p rija njih godina navodnom sposob lijeèenja tjelesnih bolesti samo laganim dodirom sv ojih ruku. Smatrao temelju teorije Isa aca Nevvtona o univerzalnoj tvari. stoji èvrsta znanost. eteru. Nije znao ni ta..0. Osmislio je magnetski baguet. ukrao (ili. pokrete koji izgl edaju seksualno eksplicitni.03 1 dobrog clareta sadr i oko 160 mikrograma reservatrola . I bioje uvjeren daje nakon èa ice viskija pisa o mnogo bolje znanstvene radove. Na um mi padaju »galvanizam« po Gal-vaniju i »faradizacija« po Michaelu Faradavu. Vrlo je jasno da svi dokazi upuæuju na blisku povezanost uma i tijela. animalni magne-tizam. to mo e biti dobra vijest za opæe mo dano zdravlje. te su se neravnote nostavno mogle ispraviti dodirivanjem. i la le i na stol cu. Malo je osoba dalo to liko dojmljiv obol ljudskoj povijesti da su prema njihovu prezimenu skovani novi glagol. Mesmerovaje prak sa na Place Vendome brzo postala magnet za p. Zdravlje mo zga utjeèe na zdravlje tijela i obrnuto. Mesmer usto ima v magareæu glavu i vrlo duge u i. imenica i pridjev. Spoj ima najveæu koncentraciju u crnom vinu . siguran sam. Skot. Moj nekada nji ef. Pomal o nalikuje Vratilu iz Sna ivanjske n sugestija je vjerojatno ista . staklo. Mesmer je ozbiljno vjerovao da iza te prakse. Onesvije tena ena. naiæi na kraju radnoga dana na èlana osoblja u opasnom stanju malaksalosti. ps e i svakakve druge stvari. Kao to æem o odmah vidjeti. Smatrao je da se animalni i f izièki magnetizam razlikuju. znao bi mi se uvuæi u ured poslije radnog vremena i rovariti po ladicama k ako bi. 297 Robert VVinston: LJUDSKI UM Magnetski rezonator sla e molekule prema njihovu magnetskom polju. Profesor Elder uporno je tvrdio kako je to bio moj najva niji doprinos akademskom zdravlju odjela. moram na alost reæi.fermentacijom. zatvorenu drvenu posudi mjera gotovo d va metra i duboku tridesetak centimetara napunjenu vodor ljeznim strugotinama. bur oaziju. veæina suvremene neuroznanosti temelji se upravo na tom naèelu. koje je obuhvaæalo tzv. da su tjelesni meæaji posljedice neravno te e u tjelesnim magnetskim tekuæinama. jer je vjerovao da mo e magnetizirati papir. »magneti. a su svakako po dlo ne tome. posudio) za takvo mjesto ne uobièajenu bocu . zamisao prevlasti »duha nad materijom« sve manje zvuèi poput ekscentr iènog uvjerenja istra ivaèa paranormalnih pojava. Kad mu je bilo èetrdeset. Slièn to tubu zubne paste mo emo izravnati istisk ivanjem. Podosta nali! ci plastiènih kirurga milijuna a èije usluge danas koriste holivudski tx slavni. i to zbog èisto medicinskih razl oga. Sve vi e dokaza govori kako èimbenici poput s tresa. naime. Dakako.. Nije neuobièajeno. je stablo. Stoga mno tvo potrebitih naivaca hrlilo na tretman koji je on pretvorio u ma meto du lijeèenja. Ordinaciju je najprije otvorio u Beèu. Franz Mesmer odrastao je na Bo-denskom jezeru. profesor Murdo Elder . o istra ivanjima rese rvatrola. mo da bolje reèeno. Kako bi poveæ o kapacitet ordinacije. Sad dolazimo do jednog zapanjujuæeg i prilièno tu nog pojedinca. a zatim u Parizu. obièno konvulzije ili esvjesticu. N a posudu su bile uèvr æene eljezne ipke za koje pacijenti trebali uhvatiti. . Temeljna pretpostavka bila da se ljude mo e izlijeèiti magnetskim poljem. Ti su postupci pacijente prilièno èest o de li u stanje nalik transu. a lijeènik je postao kasno.

Od vanjskog svijeta ostao je odvojen sve do smrti 1815. Stoga je Mesm er osnovao zavod. vrlo ozbiljno shvatio njegov rad. edukacijskog dijela i kva lificiranih èlanova koji su pro li Mesmerovu edukaciju i to platili. ma. valja se smjestiti nasuprot pacijenta. ponajprije prema slezeni. Zatim lagano polo iti palèeve na pleksuse u trbu noj upljini. Da su njegovi pacijenti nakon te terapije stavljeni u skaner mozga. a prste n a hipohondriju [podruèje ispod rebara]. Mozak jest tijelo Koliko god mi skeptièni danas bili prema osobama poput Freuda i Mesmera. Dru tv 298 Èudesni um: inteligencija. Znamo. ari te Freudovih ranih istra ivanja bila je zamisao da se od reðena paralitièka stanja mogu izlijeèiti poticanjem pacijenata da ponovno pro ive traum atska iskustva. gomila zadaæa ko . danas je èvrsto p ðeno. lj koji se previjaju u agoniji zbog stanj a koje nema nikakva tjelesnog uzroka mo ete dvojiti u moæ uma nad tijelom. ta su stanja nalik transi nje zanimal a. S vremena na vrijeme dobro je prijeæi prstim a preko rebara. z. ako je rijeè o poremeæaju oèiju. izvodi se drukèiji tretman.Mesmera. Obolijevanje im je stoga jedini naèin upozoravanja na svoj stveni nemir. Razmislite nakratko o sljedeæoj situaciji. Ali prilièno fantastiène Mesmerove predstave zvuka i svjetla stvorile su temelj novi h znanstvenih interesa. tak oðer. za299 Robert Winston: LJUDSKI UM cijelo najva nijeg èimbenika u Mesmerovim terapijama. u Parizu je zavladao kaos. Formirano je K raljevsko povjerenstvo za mesmerizam je objavilo vrlo kritièno izvje æe. No koje god gledi te za uzeli. Kako nute prolaze. bila su samo nuspojava njegova zaprepa æujuæeg tretmana nostje bila toliko opèinjena Mesmerovom terapijom daje poèeo . Terapijsko djelovanje placebo efekta. iza kojeg se mogao kriti. umjesto da odbaci Mesmera kao drugora: nog prevaran ta. leðima prema sjeveru. kreativnost i intuicija sti. Ali èini se daje bio z adovoljan povuèenim ivotom koji se sastojao od malo medicine i sviranja staklene ha rmonike. zakopana u nesvjesnom umu. Oni koji vi e naginju psihoanalitièkim tumaèenjima rekli bi da te osobe rojatno potjeèu iz obitelji u kojima su im govorili da se »priberu« te da »m ju biti èvrsti«. rasvjetom i glazbom. sad je bio siroma an. kad vidite. potjecati iz uma. nego imaju jako varljiv i prikriven oblik depresije. te promijeniti polo aj palaca. Mesmeru je bilo najjednostavnije napustiti revolucionarni grad. Prim jerice. Kako je bio stranac. Nakon èetvr t sata takvog tretmana ovisno o stanju pacijenta. Na jednome mjestu u katekizmu obja njav a kako valja dodirivati bolesnika da osjeti uèinke magnetizma. Zatim otvara pacijentove oèi i jako im pribli ava svoje palèeve. kojeg se èesto smatra ocem hipnoze. Sastojao se od klinike. godini i naposljetku skrasio blizu Bodenskogjeze-ra.pomal put nekih suvremenih amerièkih evangelista masovno lijeèiti »profinj Pari ane u pomno osmi ljenim predstavama s rasko nim kostimima. niti pate od kakva duboko skrivenog mo dan og turao: bolesti srca. Najprije. Lijeènici danas rutinski tra e simptome depresije ko( cijenata koji stalno na operacije dola ze s bolovima koji odolijevaju svim v ma tretmana. Jer u mnogo sluèajeva ti pacije nti nisu osobe gladne pa n potro aèi vremena. lako je moguæe da bi se uèinak pokazao terapijskim. Preko zavoda je objavio Katekizam o animalnom magnetizmu. Ali mo da je Mesmer z nuo medicinski establi m ent zato stoje bio prijetnja unosnim terapijama govih pripadnika. Umi rovio se u 54. u dobi od osamd eset pet godina. Dio je znanstvene zajednice. da neke tegobe mogu biti èisto psihosomatske na tj. U Parizu sla vljen i poznat. Do 1791. nepoznat i zaboravljen. a muèi vas glavobolja. stopalima p rema njegovima. U poèecima s vojih istra ivanja nesvjesnog uma potkraj devetnaestog stoljeæa Sigmund Freud slu io s e Mesmerovim postupcima. Zamisao da bi se tjelesni simptomi mogli ubla iti sugestij ama pokrenula je stoljeæe znanstvenog istra ivanja moguæih koristi hipnoze. èesto izljeèr tidepresivima. kao to sam ja vidio. Zatim se palèevima pr elazi od korijena nosa [mosta] oko jabuèice. Stres je mo da najklasièniji i uobièajen primjer kako psihièko stanje rt utjecati na tij elo. terapeut pola e lijevi dlan na desnu sljepooènicu . Nalazite se u uri Imate jo samo sat vremena da dovr ite posao. medicinsk i profesionalci diljem svijeta prihvaæaju da postoji vrlo sna na povezanost izmeðu tij ela i psihièkog stanja.

mogu naru iti tjelesnu sposobnost samoobnavljanja tk 300 Èudesni um: inteligencija. Psihoneuroimunologija mlado je podruèje. a glavobolja ojaèa. Svaku minutu oznaèi kratak pisak koji vam govori da ste dobili n e-pismo. Bilo v am se vine pod oblake. kad je taj pokus proveden. Marian C. Dr. otkrio je daje lijek ta koðer zatomio djelovanje imunosnog sustava. Visoke razine svakodnevnog stresa upletene su u brojna stanja. Primjerice. koje se izluèuju dok smo pod tjelesn i psihièkim stresom.. kreativnost i intuicija i borbe protiv infekcija. bolest je dugotrajnija i lo ije se osjeæate. mo da imunosni sustav ne slabi stres sam po sebi. dob: èovjeèno. Ali za to bi to bilo tako? Jedno je reæi da mo emo zavesti mozak da oslabi ili ojaèa imu nosni sustav.njihovi su mozgovi bili odgovorni za gu enje im unosnog sustava. Studenti koji su dolazili s ispita . na pod oborite por slagan izvje taj i papiri se razlete posvuda. Provjerila je zatim taj nalaz i na ljudima. Ali Ader ovu je znati elju pobudila èinjenica da su uvjetovani mi evi poèeli ugibati od infekcija od kojih bi se inaèe obranili. mi evim a je bilo zlo svaki put kad su pili vodu.imali su manje bijelih krvnih stanica. no nailazi na razmjerno dobar prijam u zn anstvenoj zajednici. Glaser je takoðer test irao parove na braènoj terapiji. Uvjetovani odgovor nametnuo je dajuæi mi evima lije k od kojeg su povraæali èim bi popili slatku vodu. a mo e b iti u jit. Stres. Taj fenomen jednako vrijedi i za ljude. Parovi koji su naveli visoku razinu stresa u brak u imali su neotpornije imunosne sustave. Naravno. Istra ivanja su pokazala kako je sposobnost no enja sa stresom od presui va nosti za f unkcioniranje tijela.vjerojatno stresnog iskustva . èak i neplodnosti. time je samo dokazao ono to istra èi ivotinja i stoèari veæ znaju: postupate li prema ivotinjama pa .po druèjem povezanim sa slo enim kognitivnim funkcijama . bit æe zdravije i mnogo pitomije.igraèi brid a imali su po vi ene razine CD4 T-limfocita. bijela krvna tje le ca dijele se i umna aju kako bi se borila protiv najezde. a kad posegnete za krpom. brojna su istra ivanja dokazala d hièki stres m o e oslabjeti sposobnost tijela za borbu protiv infekcija. a lijek vi e nije bio potreban. Usto. Mo da ste i sami primijetili da kae tijeko m visokostresnog ivotnog razdoblja prehladite ili dobijete neku dru upalu.takoðer imaju sni ene razine limf ocita. ACTH usporava proizvodn ju tih tjele aca i tako smanjuje na u sposobnost da se odupremo infekciji. stanica koje ubijaju viruse i neutraliziraju toksine. eludac se uzburka. uviðamo kako je . Istra ivanje provedeno na Kalifornijskom sveuèili tu u Berkelevju nameæe da bi to moglo biti povezano s imunitetom. proizvodili veæe kolièine serotonin: stoga pokazivali sni enu agresivnost. Telefon i no zvoni. Robert Sapolskv sa sveuèili ta Stanford kazao je da su takori u zgojeni u »ugodnoj sredini«. Diamond (koja je istra ivala E insteinove ivèane stanice) opazila je da ivotinje s o teæenom dorzolateralnom korom . Ronald Glaser sa sveuèili ta Ohio State pokazao je to djelovanje testirajuæi krv s tudenata prije i poslije ispita. Misli su vam nejasne. nego osobni stav pre ma stresu. Rekli smo kako se èini da postoji veza izmeðu visokog kvocijenta inteligencije i dug ovjeènosti. Razlog tome je to tvari po] kortizola i adenok ortikotropina (ACTH). imali su jaèe imu sne sustave i ivjeli su dulje. Èinjenica da su mi evi ugi bali upuæivala je na jedan zakljuèak . sve je èe æi. Kad virus ili bakterija ude u tijelo. no ne to je posve drugo ustvrditi kako grupna terapija ili zahtjevna karta ka igra ili zaljubljenost mogu zaustaviti razvoj bolesti. Mo da je samo va no tko igra brid i s kim si u paru. Prolijevate kavu. demon urbanog stila ivota. ol vas znoj. Prouèavajuæi nuspojave lijeka. Moglo bi se reæi daje prvo upori te stekla kad je Robert Ader s Medicinskog fakulteta Rochesterskog sveuèili ta u New Yor-ku uvjetovao mi eve da im p ozli nakon pijenja zaslaðene vode. kad su odrasli. Dr. stoje obuhvaæalo nje: preno enje te redovite dodire i masa u.je morate obaviti kao daje sve veæa. Rezultati su djelomice potvrdili njezinu hipotezu . Jedno bi obja njenj e moglo glasiti kako sposobnost mozga da utjeèe na imunosni sustav ovisi o stavu. No uèinci lijeka bili su kratka vijeka i trebali su nestati nakon to su ga mi evi prestali dobivati. 301 Robert VVinston: LJUDSKI UM Od 1975. testirajuæi im krv prije i poslije jednoipolsatne partije brid a. Jo nije. od bol srca do raka. Nakon nekoliko ponavljanja. pani i nepovezane.

Davi( egel i nje gove kolege sa sveuèili ta Stanford u Kaliforniji pratili su osam est pacijentica s u znapredovalim rakom dojke i sekundarnim tumorima. mo da smrtonosna bolest poput raka nije isto to i stres koji do ivljavamo putujuæi na posao ili dok se bavimo sportom. Fawzy ponovno procijenio ishod.117 Ka ko je to bila studija u kojoj su pacijenti bil sumce uvr teni u jednu od skupina ( pa istra ivaèi nisu mogli utjecati na i tretmana). Johansen i kolege izvu kli su nekoliko va nih zakljuèaka. Unatoè kratkom trajanju njegove pne terap ije (samo est tjedana). slièno Aderovim mi evima. Dakle. stopa je bila veæa: meðu pacijentima kc dobivali samo standar dnu skrb umrlo ih je desetoro. Christofferajohansena s Odjela za psihosocijalna istra ivanja r aka na Institutu za epidemiologiju raka u Kopenhagenu objavio temeljit pregled s vjetske znanstvene literature s tog podruèja. Metod olo ki nedostaci obuhvaæali su neprikladno rasporeðivanje ispitanika u tretmanske skup ine. Meðu njima.118 Nedavno je tim dr. ako ga uopæe ima. dr. U osam je studija praæeno trajanje ivota svak og pacijenta. kreativnost i intuicija nakon prvih tretmana. a za ostale osamdeset tri pribavljen e su prijavnice ti. Fawzy izabrao je ezdeset < osoba sa zloæudni m melanomom i polovicu pozvao da tijekom est tjedan. svrstavanje pacijenata u razlièitim fazama bolesti u iste skupine. nepostojan je psiholo kog profila ispitanika te izostanak rigoroznog praæenja ispitanika. pon ne nas doze uvjetuju. No ti n nisu jednoznaèni: jedna je od te koæa to su skupine do neke mjere mogl samoselektivne . Ali nedavno je. Dr. mog ao biti prolazan.zamis bila da æe im to jednostavno pomoæi da se n ose s groznom dijagnozom. profesor j jatrij e na Medicinskom fakultetu UCLA-e. Dr. Fawzy. Kao stoje èest sluèaj s isp itanicima zanimljivima iroj javnosti i medijima. nom tjedno po devedeset minu ta sudjeluju u skupini za podr ku i edukæ U usporedbi sa standardno lijeèenim pacijent ima s melanomom bili su rr umorni i poti teni te su se bolje suoèavali sa stanjem. bilo je oèito da su mnoga istra ivan ja metodolo ki manjkava te kako su se ushiæene prièe o koristima pozitivnih stavova ob javljene u tisku temeljile na prilièno krhkim dokazima.mo da su se ene koje su prihvatile psihoterapiju na odr naèin razlikovale od onih koje su je odbile. Istra ivanja pokazuju da naèi n kako reagiramo na stres ovisi o vrsti stresa te o na em osjeæaju nadzora nad njim. Stopa smrtnosti bila j e podjednaka u obje skupine. Ne treba napominjati daje stres irok pojam koji se rabi u raznim kontekstima. Spiegela donekle je potvrdio dr. a ene u kontrolnoj skupini samo devetnaest. ali meðu èlanovima pine bile su samo tri smrti. Spiegela i odluèi o uæi u svojim ispitanicima kako bi provjerio jesu li pacijenti u terapijskoj skup ini li veæu stopu pre ivljavanja od ostalih. a to je moglo utjecati na rezu No nalazi su ipak nastavili pobuðivati veliko zanimanje. Str es koji nosi ozbiijna. in sni se sustav nastavlja pona ati na a drenalinski pojaèan naèin. U preveli kom je broju istra ivanja niz uvjeta bio potpuno ili djelomice nezadovoljen. deset est ih je dobivalo redovitu onkolo ku skrb. Dobij emo li poslije dozu erbeta bez adrenalina. U mjerene mo dane procese mo emo navesti i munosni sustav na uèinkovitij Zgodan primjer daje nam tzv.rijeè o procesu podlo nom utjecaju na eg stava. .1 deset ena svakoga je tjedna im alo jednoipolsatnu psihoterapiju . Rezultate dr. vi e od deset go 302 Èudesni um: inteligencija. Fawzy saznao je za rad dr. Zanimao ih je i opæ uèinak psihoterapije na tjeskobu i poti tenost . rezultati su zvuèali dojmljivo. Saznanje da su psihoterapija i pozitivno razmi ljanje imali nedvojben pozitivan uèinak na opæe simptome samo nekolicine ispitanika bilo je razoèaravajuæe. es t godina po do\ ku tog istra ivanja dr. Medicinski profesionalci te spoznaje primjenjuju u lijeèenju. Dob ije dozu erbeta uz dozu adrenalina. Deset g odina poslije. Dr. ene iz psihoterapijske skupine ivjele su nakon dijagnoze prosj eèno t set sedam mjeseci. trenutaèno æemo vidjeti pozitivan u adrenalina na bijela krvna tjele ca. to znaèi da bi uèinak psihoterapije. Ali. Fawzy I. n ima moæ lijeèenja tijela. erbetni test. Komentirali su da su potrebna metodolo ki kvalitetn ija istra ivanja na veæem broju ispitanika te kako smatraju daje pitanje korisnosti psihosocijalne intervencije na pacijentima s rakom zasad neodgovoreno. u èetiri je zabilje eno znaèajno pobolj anje. sar tri pacijentice bile ive. Poznato je da adrenalin (tal se oslobaða pod stresom) mo e ojaèati tjelesni imunosni sustav."9 Na li su èetrdeset tri istra ivanja s na sumiènim izborom i rasporeðivanjem ispitanika koja su ispitivala uèinke psihosocijalni h intervencija kod oboljelih od raka.takoðer nije bio jednoznaèan.

To bi moglo objasniti za to se èesto razbolimo nakon visokostresno g razdoblja. Odrasli se opæenito suzdr avaju od takvih izjava je r ne ele isi 304 Èudesni um: inteligencija. tvari koje u normalnim okolno potièu imunosni sutav. a ne fi nih pojedinosti. To nas dovodi do treæe Sternbergove toèke. a ne tijekom njega. kreativn i pojedinci pokazuju nisku razinu kortikalne aktivr To bi moglo objasniti za to su djeca vje tija u stvaralaèkom mi ljenju od c slih . Genij u nama Dakle. U oba je sluèaja buka bila g ja od sto decibela. tvrdi. U skladu s t im. U jednome od njih jedna pina zdravih d ragovoljaca bila izlo ena zvukovima koje je mogla nadzii druga zvukovima na koje n ije mogla utjecati. Robert J. Reèenica »samo se odmaram« mo da ipak nije sa glumaèki naèin uljep anog prikazivanja razdoblja bez anga mana. umjesto u rje avanju problema. a ne da ih do ivljava kao zasebne i nepovezane. koja omoguæuje stvaranje labavih ili neobiènih asoc ijacija izmeðu naizgled nepovezanih pojava. Stvarala tvo je. prii titi kako »oni oblaci izgledaju poput pirea od k rumpira. koji korisnicima na ekran u prikazuje njihov EEG. Kako je. kreativnost i intuicija èudni. mo emo li takoðer nauèiti kako osi diti tajnu kreativnog genija. u predoèavanju »velike slike«. ureðaja za biofeedback (biolo ku povratnu vezu). tu je sposobnost prebacivanja izmeði marnih. u usporedbi s onim su mogli uti ati buku kad su osjetili da ele prekinuti p okus. nesvjesnih procesa mi ljenja.u predlaganju veza i zmeðu zamisli. rad mozga i tijela mo emo pobolj ati. U jednom su pokusu takori bili izlo eni nizu elektro kova koje su mo303 Robert Winston: LJUDSKI UM gli zaustaviti pritiskom na metalnu polugu. Kreativne osobe zatra ene da stvore odreðeni obrazac biofeedbacka navodno to èine mnogo neuspje -nije od manje kreativnih. Druga je skupina takoðer d< la elektro o kove. Kreativni ljudi katkad kao da pokazuju veæi raspon odgovora na vanjske podra aje . Ispitanici ko ji nisu mogli obuzdati buku bili su oèito sv pomoæniji i osjeæali su rastuæu tjeskobu. J o va nije.120 Desni mozak. Spomenuli smo daje ta osobina uoèljiv . Mnogi glumci navode da pos tanu rtve prehlade i gripe èim zavr e posao. svjesn ih. kad pritisak opadne.èim benici poput bila. Ako je tako.njihovi su èeoni re njevi slabije raz vijeni. izglednije je da æe imui sustav biti spremniji za no enje s njegovim uèincima. dugotrajni nadzirani stres poput zahtjevnog posla . Ta se funkcija oslanja na njegovu sklonost da stvari povezuje u svojevrstan nadskup. No takori koj i su imali nadzor nad sti nisu pretrpjeli nikakvo slabljenje imunosne funkcije. imunosni si znatno su im oslabjeli nakon pokusa. Slièni su se pokusi provodili i na ljudima. kako da postane mo bolji slikari. Drugo. Istra ivanja na obiteljima oboljelih ( zheimerove bolesti te na osobama koje su izgubile partnere takoðer pot v da razne vrste nenadziranoga stresa najvi e tete imunosnom sustavu. smatraju neki. bolji j e u zahvaæanju koncepata u njihovoj cjelovitosti. to imamo jaèi osjeæaj nadzora nad st resom. intelige ncija povezana s najneopipljivijom ljudskom sposobno æu . Prvo.st la tvom? Ako mo emo ojaèati m ozak. To je mo da razlogom za to aktivnosti j grupne terapije i tehnika op u tanja mogu pozitivno djelovati na prognoz lesti.mo e dovesti do poveæanog luèenja relaksanata poput endorfin a ili enkefalina. aktivnost desne polutke.Kratkotrajni nadzirani stres. n tim. Dijete æe. Ol skupinama zatim su ub rizgani mitogeni. odnosno obrasce mo danih valova. Slièno. p Prije nego to odgovorimo na ta pitanja. skladatelji. Jedan od naèina kako to mo emo opa ati jest pomoæu tzv. primjerice. te im omoguæuje da nauèe mije njati mo dana stanja usredotoèenim naporom. a onaj avion p kobasice«. barem donekle. i sekundarnih. kreativni pojedinci bolji su u neusredo-toèenom mi ljenju . poput bungee skoka. Sternl profesor psihologije na sveuèili tu Yale. galvanske ko ne reakcije i pobuðenosti kore kod njih naglije rast u kao odgovor na ulazne osjetne informacije. takori pod s tresom koji nisu mogli nadzirati im smanjenu proizvodnju limfocita. Ali upravo takve asocijacije mogu biti ono to slikari ili pjesnici rabe kad stvaraju sliku ili pjesmu. moramo d efinirati stvarala t kreativnost te shvatiti mo dane procese koje obuhvaæa. smatra da stvaralaèko mi ljenje im koli ko zamjetljivih obilje ja. Vrijedi i obrnuto: naj tetniji je stres onaj koji mislimo da ne mo emo nadzirati. ljudima treba pomoæi da povrate nadzor te tako poprave cioniranje imu nosnog sustava. a i zano s prvim. ali nisu imali mehanizam kojim bi ih mogli izbjeæi. mo e zapravo poveæati proizvodnju tjelesnih stanica za borbu protiv infekcija.

Za Havdna je. stvarala tvo izgleda bilo p< z ano s odreðenim mo danim poremeæajima... kad bismo iz spomenutih argumenata poku ali izvuæi logièan zakljuèak. Uzvik konduktera. kako jo veæi dr e tri ili èak i manja. iskljuèiti analitièki. primjerice. gle. pa mo da ima odreðenih temelja za pretpostavku da su kr eativne osobe »osjetljivije« na svijet koji do ivljavaju. Èinjenica to veæina kreativnih osoba vi e voli radit amoæi samo ojaèava njihovu introvertiranost. taj bi komadiæ granate pritisnuo slu koru i podra ivao je. zasigurno razvijenije u de njaka.] prilièno sam dugo boravio u Ulici Clapha m.a i u introvertiranih osoba. recimo. kako veæi atom obuhvaæa dva manja. Ruski skladatelj Dmitrij SostE viè u svojoj biogr afiji tvrdi daje bilo dovoljno da nagne glavu ustranu da èuje glazbu. Pozn ata je prièa kako je fizièar i nobelovac Niels Bohr do svoje tee je o graði atoma do ao shvativ i da ga njegova dnevna razmi ljanja ne vode kamo. Katkac se moglo vidjeti kako u kasnijim jutarnjim satima osamljen. Samuel Ta vlor Coleridge. èesto u urbano. Bee ven je izraðivao beskrajne skice sv ojih zamisli.. Prije negoli bi poèeo pisati. pisci i slièni introverti. zas pao je i usnuo san o konjskoj utrci u kojoj su 1 nji trèali u stazama koje su odgo varale stazama elektrona. Bral bi ustao u pet sati. Mo da je uzrok tome bio rapnel u glavi koji je zaradio u Prve svjetskom ratu.opet aktivnost l ijeve polutke. A to uopæe nije tako . Mozartje stvarala tvo do ivljavao kao posve prirodan proces. neovisno o to me koja vam je strana dominantna. stisnutih usz sjedi u kutu omiljene kavane. Tom pro mogu prip omoæi odreðeni neurotransmiteri. navodno je rukopis za ( ruèak (1959. ali dotad nisa m mogao razabrati prirodu njihova gibanja. To bi moglo objasniti za to su mnogi slikari. Dakako. Povlaèe se iz svijeta koji do ivl javaju zbunjujuæim i potencijalno prijeteæim za njihov osjetljiv osjetni aparat i tr a e olak anje u »unutarnjem svijetu«.. u susjedstvu Commona. Za neke je.1856. Tvrdio je ko su mu zamr e ne skladbe dolazile u cjelini. VVilliam Burroughs. i up to .mo e objasniti za to nek to lak e polazi za rukom. ako ste kreativni mo ete zatomiti elemente na ko je se obièno oslanjate i posegnuti u suprotnu polutku. Stoga æe slikar koji eli doèarat i.i iskljuèivanja uobièajeno domin tnog racionalnog mozga. . dramaturzi.. Jedne lijepe ljetne veèeri vraæao 306 Èudesni um: inteligencija. Poèeo sam sanjariti i. Vidio sam kako veæi tvore lanac i za sobom vuku manje. Drugim rijeèima. Odreðene aktivnosti. odjenuo b i najbolju odjeæu. Drugi su se klonili droga i deprivacije u korist teènog.) napisao u takvom bunilu da se nije moga o sjetiti da gaje napis Iskreno. Slikar Francis Bacon na mjerno si je uskn vao san i hranu kako bi u ao u plodnije stvaralaèko stanje. s dr uge strane. tor dvojbene genijalnosti i takoðer ljubitelj opij ata. prije negc bi do ao do konaènog ishoda. drugi su stvaraoci tra ili ekstremnije naèine akt ranja svojih kreativnih mo danih sustava . Guy Claxton s Bristolskog sveuèili ta misli da bi se tajna stvarala tva mogla kriti u sposobnosti prebacivanja aktivnosti. svoju je ep: pjesmu Kublaj-kan napisao pod utjecajem laudanuma.jednostavna razli ka u kemijskom nasljeðu . »desnog« mi ljenj snovima. skuhao silno jaku crnu kavu i zatim sjeo radi ti. skladatelji i drugi umjetnici intr overti s dominantnom desnom polutkom. Za razliku odjohannesa Brahmsa koji je izbjegavao dru tvo i srkao kaf kako bi dobi o nadahnuæe. su zahtijevale ureðivan je te mu èak nisu remetile svakida nju rutinu. vidio kako se dva ma nja atoma èesto sparuju. »Ulica Clapham . isj bao tipke i psihièki se pripremio za profinjene vje tine svojeg zanata. Romanopisci. meðutim. pak. pred oèima su mi skakuta li atomi! Te su se siæu ne tvorbe gibale uvijek kad bi mi se ukazale. potaknute igranjem biljara. pjesnici i n jima slièni takoðer pokazuju visok stupanj lingvistièke fluentnosti . mogu se uvelike oslanjati na procese u lije vom mozgu. poput crtanja ili sviranja. pjesnici.to mo e potvrditi svatko tko je barem malo upoznat sa ivotnom prièom Ernesta Hemingwaya. primjerice. a cjelina se okreæe u vrtoglavu plesu. lijevi mozak i po305 Robert VVinston: LJUDSKI UM segnuti u desni kako bi oblake usporedio s pireom od krumpira. Kad bi nagnuo gla vu.. ali samo na krajevima lanca. Iscrpljen i frustiran. Kemièar Friedri Kekule opisuje svoj san o dva va na zapa anj a iz podruèja strukturne kemi Najprije opisuje osnovne veze atoma ugljika: Tijekom boravka u Londonu [1854. kreativnost i intuicija sam se posljednjim omnibusom. skladanje bilo malno iskustvo. mislim da se tako i èita. mogli bism o naposljetku ustvrditi kako su svi pjesnici. Tada sam. kako dijete vidi nebo. primjerice acetilkolin.

dok su bili prikljuèeni na TMS. oslobaðajuæi se ta za nove aktivnosti. Brita nac Stephen VViltshire od ranih godina crta fantastièno podrobne i toène crte e. po pokr etima osobe koja nam se j bli ava mo emo prosuditi je li ona prijetnja na oj sigurnost i. poku av i vidjeti to se zb iva uvje bamo li normalan mozak da iskljuèi analitièke funkcije i vi e rabi desnu polutk u. Probudio sam se kao pogoðen munjom. Allan Snvder iz Sydneyja. Snvderovi pokusi tek moraju otkriti matematièkog ili umjetnièkog gi ja. Pomog la mu je da shvati benzenski prsten. Ska-novi mozga tih autistiènih savanata otkrili su jedno zajednièko obilje je graðe mozga: svi su imali oslabljenu fu nkciju prednjeg dijela lijevog sljepooènog re nja.. izo treno ponavljanjem takvih vizija. Drugu va nu viziju Kekule je imao 1862. Miller je ustvrdio da zbog te osl abljene funkcije lijevog mozga savanti imaju bolji pristup stvaralaèkim resursima desne polutke. grane: duge r edove. ' Nije ba tolika rijetkost Svi percipiramo znakove iz okoline a da pritom nismo nu no potpuno svje to radimo. Kad se TMS primijeni na i malnom mozgu. Prot 308 . matematièkog zakljuèivanja. rade skladno. bez usporavajuæeg uplitanja svijesti. mo emo predvidjeti. povremeno zgusnu-tije. naèin i bi na neèijeg hoda. Dr. kora i baza! gangliji. Nauèimo sanjati. o sjeti ji na fine pojedinosti u okolini. kad analiziram o sv misli. Brucea Millera s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu osobito zanima sposobnos t nekih autistiènih osoba da se sjeæaju nevjerojatnih pojedinosti. pamæenja i tra enja pogre al tekstovima. Ali s vremenom se vi a.!«. Ispitanici su izjavili da su postali pozorniji. te je teorije odveo korak dalje. TMS je pokusni tretman koji se trenutaèno ispituje kao zamjena za elektrokonvulzivnu ok-terapiju obolje307 Robert VVinston: LJUDSKI UM lih od depresije. ukljuèu testove crtanja. i mo da æemo naæi inu. Okrenuo sam stolac prema vatri i zadrijemao. temelj velikog dijela suvremene organske ke mije: . Primijenio je tehniku zvanu transkranijalna magnetska simulacija (TMS). Snvder je dragovoljcima dao da rje avaju skup testova. koji je svojim pogledima privukao m no tvo medijske pozornosti. Na mozak zna pri je nas. dobrih ili lo ih.. Taj su se put manje skupine neupadljivo dr ale pozadine. Evo do èega mo e dovesti vo nja omnibusom. Mo da ste se. poput mene. »misleæ podruèja iskljuèuju iz procesa. Snvder navodi ke ohrabruj uæe znakove njegove djelotvornosti. smjer i snaga pogleda . Njihovi su crte i odra avali tu povi enu s sno st. Opet su mi atomi skakutali p red oèima. no rad nije napredovao. Ono to im daje jedinstvene moguænosti sposobnosti predviðanja te prilagodb e svojeg pona anja ulaznim informaci ma. zatekli u nesigurnom dijelu grada i iz nada osjetili kak o ste postali oprezni. postane oèito kako smo do li do pretpostavke. trgnuo me iz snova. Dokazano je da vrhunski sporta i imaju samo marginalno br a v mena reakcije od opæe p opulacije. sna na m agnetska polja inhibiraju ili gase odreðena mo d podruèja. koji su se okretali i vijugali poput zmije. a da znamo toèno kako. To je vje tina koju svi rabimo u svakid njem ivotu. meðutim. Pokusi su rezultirali 30-postoti poveæanjem uspje nosti. kao to smo vidjeli.. Kad uvje bavamo novu aktivnost. Premda jo nije u ao u redovne tretmane.sve su to vrlo dobri pokazatelji tut nakana. pa njih rezultate valj a oprezno tumaèiti. Za sporta e je najva nije to ta sposobnost ostaje »zakopana« u ni im n torièkim podruèjima a. I taj sam put ostatak noæi probdjeo dokuèujuæi posljedice hipoteze.. koja se sastoji od postavljanja niza sna nih magneta oko glave. gospodo. Misli su mi bile dr ugdje. sad je razaznavalo veæe tvorbe.. Poslije nam. a koliko znam nisu se pojavili u struènoj evaluacijskoj literaturi. Kad se v ozimo prometnom cestom.. Zanimljivo je. Sjedio sam i zapisivao u ud benik. Pozabavili smo se nakratko tim fenomenom kad smo govorili o percepci pozornosti. Ali gl e! to je to bilo? Jedna od zmija uhvatila se za vlastiti rep i oblik se podruglji vo vrtio pred mojim oèima. Posjedujemo { roðenu sposobnost predosjeæanja dogaðaja. da u mnogim situacijama primljenu informa ciju reagiramo prije nego to postanemo svjesni za to uor reagiramo. koji bi nam pje ak mogao iznenada istrèati pred automo Dok hodamo slabo osvijetljenom ulicom. Primjerice. Govor tijela. poput zadivljujuæeg viðenja Victorijina i Albertova muzeja. Moje psihièko oko.

dolazi do usporavanja i naru avanja teènosti obavljanja zadaæe.« Ne iznenaðuje stoga posebno stoje redovita vje ba jedan od naèina kojim sporta i osigura vaju da im vje tina ostane zacementirana u motorièkoj kori. Golfera Severiana Ballesterosa jednom su upitali to mu je prolazilo umom netom prije udarca za milijun dolara. pretkognicijskom osjetu koji potièe junaka da nastavi progoniti zlikovca. gasni zapovj ednik s navodnim paranormalnim sposobnostima jednostavr znao koje znakove treba . zapovjednik je izdao zapovijed zato to se vatra proti je se bori o nije pona ala prema njegovim oèekivanjima. Sami m razmi ljanjem o tome kako ne to èinite. pa dotad glatko izvoðe nu vje tinu podvrgavaju pomnoj ra èlambi. za gledatelje u itak bio gl edati Columba kako dokazuje da mu je intuicija bila ispravna. Hladno je odgovorio: »N i ta. kako miri u i kako bi se mogli pona ati. ranormalna sposobnost predviðanja buduænosti. U tom je trenutku zapovjednik osjet io da ne to nije u redt znajuæi za to. pod na kojem su stajali uru io se u goruæi podrum. Ako je gorjela sa stra njem dijelu kuæe. buktjela u kuhinji vodom su polij evali iz dnevne sobe. Vatrogasci su s vremenom rili osobni »arhiv« razlièit ih po ara. Drugim rijeèima. intuici ja nije nek.Èudesni um: inteligencija. onom priroðenom. zaklonjena podom. V. Zapovjedi isprièao kljuèni dogaðaj koji gaje uvjerio u vlastite paranormalne sposc sti. Igraèu pikada Ericu Bristowu igraèka je vje tin a zbog toga bila paralizirana deset godina. On i njegova ekipa nai li su na po ar u stra njem dijelu kuæe. stoje takoðer vi e i lo u pri pretpostavci d tra gori ispod njih. s Peterom Falkom u glavnoj ulozi. Iznenada. Sporta i nisu jedini koji se oslanjaju na sposobnost da znaju bez spoznaje. kognitivni znanstvenici uvjereni su da intuicija . Kao to znamo. Ma tu nastranu. mo dane ivèane tanice okidaju u istom obrascu uvijek kad izvodimo odreðenu zadaæu ili samo prolazim o pokrete u glavi. naredio je svima da iziðu iz kuæe. Vrati li se svijest zbog bilo kojeg razloga u proces . Redovitom vje bom povezanih neuronskih putova sposobnost se uèvr æuje u ni im. Da nije imao taj pi s jeæaj. Samo nekoliko se kunda j je.ima va nu ulogu u naèinu kako profes ionalci poput timova hitne pomoæi. prekopali bi arhiv da naðu odgova rajuæe poveznice koje æ reæi kako da se pona aju u toj situaciji. paje. izgubite samo pouzdanje. vi e se bavila tim pr edosjeæajem nego rje avanjem zloèina. Klein je zatim intervjuirao jo mnogo vatrogasnih veterana i poèeo je pri æivati kljuèno obilje je rada ljudske intuicije. Zapamtili su kakav je osjeæaj biti pt njih. on i njegova ekipa mogli su poginuti. Poklon ici detektivskih romana zacijelo znaju sve o intuitivnoj slutnji. Svaki put kad bi se susreli s vim po arom. Vruæ plamen usto buèi. Poèinjete grije iti i tako potkrjepljivati nedostatak samopouzdanja. 309 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kleinaje do tog zakljuèka djelomice doveo rad s vatrogasnim zapovjedn koji je ustr ajno tvrdio da ima izvanosjetilnu percepciju (ESP). Smatra se da uzrok gubitka samopouzd anja kod sporta a mo e biti stres. Kognitivni psiholog Gary Klein prouèavao je osobe koje u svakida njem ivotu moraju do nositi odluke u djeliæu sekunde.121 Njegova su ga istra ivanja dovela do zakljuèka da èe sto zanemarujemo snagu intuitivne slutnje ili predosjeæaja i radije pouèavamo ljude da se oslanjaju na razmjerno duge. Gledano unatrag. èak i kad su mu pi tolj i znaèka oduzeti te mu je zaprijeèeno do ivotnim reguliranjem prometa. Ali plam nije povukao. Mo da se to zbilo i vama. Zbog toga danas mnogi sportski psiholozi klijente pouèavaju teh nikama vizualizacije. èini se daje razmi ljanje jedna od najg orih stvari koje mo ete uèiniti. nego tehnika uèenja va znak ova i njihova tra enja u danoj okolini bez uplitanja svjesnog uma. umjesto otkrivanja poèinitelja. Te levizijska serija Columbo. sporije i katkad mnogo neuèinkovitije postupke. policajaca i vatrogasaca obavljaju svoj posao. Ukratko. mo da ste se zbog tko zna kojeg razloga uhvatili kako razm i ljate o aktivnosti koju godinama èinite bez ikakva napora. no taj je po ar bio jezovi to tih to stoje prava buktinja bila ispod njih. Mnogi sporta i ive u strahu od te pojave. Tada postaju samosvjesni-ji. Svaka je epizoda zapoèinjala sjasno prikazanim ubo jstvom i ubojicom. nesvjesnim mo danim podruèjima.sposobnost pril agodavanja pona anja prema nesvjesnim znakovima . za t o se nije povukla kad su je polijevali vodom? B i drugih znakova da sve nije bil o kao stoje trebalo biti .temperatura na stu gdje su vatrogasci stajali bila je mnogo veæa nego to bi se oèekivalo malog kuhinjskog po ara. zaboravljate kako to èinite. kreativnost i intuicija se ugraðuje u motorièka podruèja. Vatru k( èinilo se.

C i njuh se. a slu ati. stoje znaèilo daje moja dija gnoza bila barem djelomice toèna. Funkcioniraju same tem mehanièkih sil a . pa sam otvorio trbuh dok je on jo obrazlagao . Mijenja im se obrazac hranjenja. Iz tr buha je potekla golema kolièina zgru ane i nezgru ane krvi. Èinilo se daje nadomak smrti. Plod je brzo uklonjen. no pomirisati ih mo emo s udaljenosti. na crijevu u trbu n oj upljini. Dodatno èulo Dakle. isprva iznimno blago. Zanimljivo je. Takva djeca znaju èesto p lakati. onesvijestila se. Malo je stanja koja mogu tako ugroziti ivot m lade ene. Brzi-naje oèito bila presudna . a da niste stigli ni propisno oprati ruke.bolest se poput vatrene stihije iri maju nim tijelom i ubrzo izaziva si Zbog toga iskusne sestre mo raju razviti intuiciju za prepoznavanje ranih zn. Dodir. kad su me pozvali na traumatolo ki odjel da pregledam polusvjesnu neudat u dvadesetdvogodi njakinju. Dovela ju je hitna pomoæ i uz nju nije bilo nikoga od koga se mo glo doznati kako je zavr ila u tom stanju. Svoje su odluke temeljile na znanju koje s u same stekle.opet te ka odluka. s obzirom na takvo krvarenje. meðutim. jo aktivan u na ih tinjskih predaka. potraga za tom neuhvatljivom funkcijom ne prestaje. koje èesto moraju donositi nagle odluke kako bi spasile ivote n roðenèadi. kreativnost i intuicija nu mlitava i letargièna. to se polovica simptoma kojima barataju neonatalne sestre ne spominje u medicinskoj literaturi. èini se da ljudska intuicija nije ba zagonetno » esto èulo«.nije bilo vremena za èekanje rezultata testova. meðutim. a trbusi im se nadimaju. krivac mogla biti jetra. meðutim. staviti u usta. ali doista vrlo rijetko. nije bilo uobièajeno za vrlo rijetku moguænost c rijevne implantacije. U podsvijesti mije bila pom isao da se ektopièna trudnoæa mo e razviti. oko mjesta krvarenja hitro su umet nuti tamponi i. jer funkcioniraju na isti naèin. brzo pregledao tkivo i otkrio . po neèemu razlikuju . No anesteziolog je dvoji o hoæe li joj dati anesteziju jer joj je tlak bio nemjerljiv. ali iznenada po 310 Èudesni um: inteligencija. a sama obrada znaèenja podra aja odvij a se kemijskom interakcijom. Ista sposobnost primijeæena je i kod medicinskih sestara na neonatalnoj in zivnoj skrbi. smjesta smo joj osjetili bilo. put prerano roðenog djeteta u ranoj fazi infekcije naglo se mijenj. Bila je smrtno blijeda. Vjerojatni razlog bilo je unutarnje krvarenje. Ako sam imao pravo. Produljio sam rez. Stoga je najvjerojatnije bilo da nosi plod u jajovodu . Bez obzira na to. to je jo rjeða pojava. .to mo e stra no krvariti. Do k sam je pregledavao. a primjenjivale su ga gotovo ni ne znajuæi da to èine. Da bismo mogl ku ati i onju iti. * Argument za tezu o ljudskom osjeæaju smjera proizlazi iz èinjenice da su ma naèinu d jelovanja na i osjeti naoko manjkavo spareni.tra iti u borbi s po arom i kad je uoèio nepravilr znao je da to znaèi nevolju. Za okus i njuh r se reæi da su zaseban par. Toliko krvarenje.elimo li ih ku ati. obièno u ustima ili nosi ma. va infekcije kako bi mogle pra vodobno reagirati i spasiti djetetov ivot. èak i kad je donosite impulzivno. a tlak joj je bio nizak. stvari mor. posljedice mogu bit zorne . poput ok zahtijeva kontakt. ektopièna trudnoæa vjerojatno je najèe æe. nismo smjeli gubiti vrijeme. Zatim mije sinulo da bi. No podrobniji razg« otkrio je da su te iskusne sestre stvorile akt ivni arhiv iznimno suptilnih znak Primjerice. g otovo nemjerljiv. Ali oba su jajovoda bila posve normalna i nigdje u zdjelici nije bilo tragova krvarenja zbog trudnoæe.oba znaèenje dohvaæaju iz gibanja. k ao i nju iti. ali velika je odluka urno odgurati osobu u operacijsku dvoranu i otvorit i joj trbuh. Kad p rerano roðena djeca dobiju infekciju. sestre su izjavljivale da nisu u po nosti znale kako znaju. i u nama uspavan. mo emo s udaljenosti. Istu paralelu mo emo povuæi izmeðu sluha i dodira. Neki istra ivaèi dr e 311 Robert VVinston: LJUDSKI UM daje esto èulo zaboravljeni instinkt za »navoðenje«. to mora biti r astopljeno u vodi. ru ièaste do zelenkastosive. nego iznimno uèinkovit n procjene informacija iz pet stvarnih osjeta. premda to prije nisam vidio i nis am za to svjesno èuo. trbuh joj je bi o poput tijesta i blago nadut. Sjeæam se jednog groznog hitnog sluèaja iz doba kad sam bio mlad kirurg u ruralnoj bolnici. nego da su »je dnostavno znale«. Mnogi su lijeènici do ivjeli iskustvo intuitivnog odluèivanja pod ekstremnim pritiskom . èudesno. Ka je jedan od Kleinovih kolega interv juirao.rupturu osmerot jedne trudnoæe na jetri.

Drugi su predlo ili da bi esto èulo prije moglo biti »èulo 5a«. ba kao i psiho og dr.123 Poslu iv i se televizi jskom zabavnom emisijom kojuje gledalo oko trinaest milijuna ljudi. ili doista trebali. 7. Od doba Izaije do horoskopa u dnevnim novinama. magnetiziranih krilnih vlakana. 29. trideset estero ih je osvojilo novac. Na obrascu koji su primili trebali su navesti smatr aju li se prirodno sretni ili nesretni te imaju li kakvu nadnaravnu moæ. poput si i njuha. smono a u prostoru snalaze zahvaljujuæi siæu nim komadiæima materijala o ljivih na magnetsko polj e. Podjednako nizak. otkrili su da su izmeðu èetrdeset devet ponuðenih br ojeva »sretnici« èesto birali odreðene brojeve koje su »nesretnici« izbjegavali. u vrijeme pisanja ove knjige provodio je svjetsku studiju izvanosjetilne perce pcije. Ali èovjek takvu funkciju ma. ono je veoma nejednolièno rasporeðeno u populaciji te n( oèit ih tjelesnih manifestacija. 37 i 44 najbolji izbor. A li ako nemamo gene za percepciju feromona. Upitnika je bilo dovoljno sa mo za prvu tisuæu pozivatelja. Dr. imati sti osjet smjera ili aparat za prepoznavanje feromona. Jesu li »sretnici« bili i ta uspje niji? Od svih sudionika. najboljima je to po lo za rukom u 48 posto od dvadeset pet poku aja. Je li stoga moguæe da previðamo prirodnog kandidat esto èulo. Spomenuo sam vomeronazalni organ s rece] rima za kemijske spojeve koje nos ne mo e raspoznati.1 22 Ljudi i ju taj gen. Catherine Dulac s Harvardskog sveuèili ta uspio je izol ti gen koji takorima i mi evima omoguæuje percepciju feromona. Mogli bismo reæi da je. Golubi put nalaze zahvaljujuæi ugraðenom komp granulama kristala magnetita blizu lubanje. tu i tamo bi se pokazao kad su ljudi poku avali mislima utjecati na gen eriranje sluèajnih brojeva.procjenjuje se da ih je bilo oko milijun. On je opisao kako je proveo pokus da provjeri postoje l i pojedinci koje bi se istinski moglo smatrati sretnicima. Leptir monarh posjeduje boL mre u tankih. Dean Radin s instituta Boundarv u Palo Altu. zanimljivih indikacija da bismo mogli. Peter Brugger iz Ciri ke sveuèili ne bolnice uzeo je dvadeset vjernika u p . èini se statistièki znaèajan rezultat. Richard VViseman. Nalazi su nedvojbe no zanimljivi. Ima. Iznimno sam cinièan prema veæini prièa o ESP-u. prvi je i pos ljednji put. no ne i èvrstih doka To. ka e. 19. Pomoæu testova postavljenih na svojoj internetskoj stranici Radin je prouèio rezultate pola milijuna poku aja èetiri tisuæe osoba iz 57 zemalja. pobolj a mo danih olfaktor oæi. a da nisu svjesni da ih mogu prepo zn To se smatra jednim od razloga za to se enama mjeseènice usklaðuju kac ve zajedno. To mo da ne zvuèi osobito dojmljivo. u Kaliforniji . Tijekom prijenosa zatra io je od gledatelja koji se smatraju nezaslu eno sretnim a ili nesretnima da nazovu emisiju. VVisem n navodi kako je njegova analiza pokazala daje kombinacija 1. dakle. Kad su istra ivaèi pregledavali podatke. r ijeè o »daljinskom« osjetu. zamolio je g ledatelje da predvide dobitnièku kombinaciju u iduæem kolu engleske Nacionalne lutri je. U testu u kojem su sudionici morali pogodit i koja od ponuðenih pet karata ima sliku. onoga koji djeluje putem kon takta? I ako je tako. Dr. pr emda prilièno nesavr en u odnosu na nju ne sust mnogih ivotinja. nadnaravnim moæima i sreæi. VViseman oèekivao je samo nekoliko stotina poziva . 17. barem lakovjernijima. U televizijskom izvlaèenju u tom su kolu izvuèeni brojevi 2. mo e raspoznati odreðene feromone. Nakon mukotrpnog razmi ljanja o etiènosti te zamisli. Nije pogodio nijedan broj. ali vjerojatnost da se to dogodi navodno iznosi 2669 prema 1. 32 i 45. ne sprjeèava provoðenje brojnih ekstremnih metodolo ki lo 312 Èudesni um: inteligencija. Jedni i drugi u prosjeku su kupili tri listiæa svaki. meðutim . i sam kupio listiæ. Moj cinizam prema nadnaravnim moæima mo da ima odreðene veze s kemijskim procesima u m ojem mozgu. Ipak. Dobici su se ravnomjerno rasporedili meðu sretnim i n esretnim osobama. 13. Ako postoji kakvo esto èulo koje nekim ljudima omoguæuje da uèink tije nalaze put. a èetvero meðu n jima »velezgoditak« od 58 funta. ali s mutacijama zbog kojih se doima beskoristan. èovjekje opèinjen moguæno æu avirivanja u buduænost. kako mogu utj< ti na nas? Mo da nos. Rezultati su pokazali da su ti gledatelji zajedno kanili kupiti oko dvije tisuæe listiæa. kreativnost i intuicija istra ivanja. primjerice feromc Tim predvoðen dr. s jetit æeti da feromoni mogu djelovati na ljude. pogodili j edan broj i izgubili jednake svote. èemu slu i? Neki su znanstvenici istaknuli da se neke ivotinje poput leptira i golub. 21. dakle onome koji ne zahtijeva kontak bi do lo do obrade.U tim usporedbama vid ostaje bez para.

Taj do ivljaj da se osoba nalazi izvan svojeg zauzima sredi nje mjesto u prièama nekih oso ba koje su iskusile. Kao to znamo.dogaða li se dok mozak gubi svijest. predla e tezu daje is kustvo bliske smrti samo proizvod potencijalno umiruæeg mozga. odr sintetizirani dopamin. To ide u prilog shvaæanju da u m< ne postoji »prekidaè«. èini se da su s nja nepotpunija stoje anestezija dublja. psihologinja na Sveuèili tu zapadne Engleske. a neke samo zvt Ustanovio je da su vjernici bili mnogo skloniji izjavljivati da su vidjeli licæ li prave rijeèi kad to nije bio sluèaj. a zatim im je ispitano opæe znanje kon iskustva nesvjesnog uèenja toènost im je porasla s 37 na 62 posto. U jednom istra ivanju provedenom 1980-ih pacijenti su »slu ali« inforn ne audiovrpce dok su bili u nesvijesti. Poput svijesti.aranormalno i dvadeset potvrðenih skeptika. kakav je osjeæaj umirati na operacijskom s tolu. Ali sama je èinjenica daje veæina iskustava bliske smrti slièna za neke. velika je razlika izmeðu tih lo e nadziranih pokusa i iskt bliske smrt i. od potpune budnosti na nom kraju do sm rti na drugom. a vi e o razli kapacitetima ljudi da u to v jeruju. spomenuo nalaze vicarskog neuron ga koji je operira juæi epileptiènog pacijenta mo da na ao neurolo ki t< za tzv. Brugger je objema dao L-DOPA-u. stanja kojima mo e biti svojstven a sklonost da se do ivljava kao inherentno smisleno mjesto prepuno podudarnosti. ili bare ko tvrde. uvjerljiv dokaz da su ona jednostavno plod kemijskih procesa u mozgu. Nadalje. obilje je dokaza koji govoi je neke vidove svijesti te ko usp avati. Veæ se prema definiciji potonjeg stanja smatra kako mozak u nj ne bi trebao bit i ni blizu budnosti. Ali.124 Iskustva bl iske smrti. izvje æuju bnormalnim prostornim iskustvima. i da se svako tako stei znanje gubi unutar nekoliko sati od osvje æivanja. Znanstvenici koji prouèavaju iskustvo bliske smrti priznaju kako im nastojanja rem eti jedan oèit èimbenik. kako neka obilje ja »uma« mogu naizgled postojati i mozak vi e ne radi? To pitanje podjednako zanima znanstvenike i kirurge otkad se primje opæa anestezij a. Ranije sam. èesto navode para normalne osjete koji nadilaze normalne granice vremena i prostora. te od njih zatra io da poku aju razaznati lica u slijedu sastavljenom od raspo313 Robert Winston: LJUDSKI UM znatljivih i na vrljanih slika lica i drugih predmeta. Test je zatim ponovi jeèima neke su bile stvarne rijeèi. O tk da su pod dopaminom skeptici ponovili rezultate vjernika. i da zapr avo imamo finiji spektar razlièitih stanja. kreativnost i intuicija vanje osobnosti na Vird inijskom sveuèili tu opse no je istra ivao iskustvo bliske smrti. ukljuèuju osjeæaj ubrzanog mi ljenja. Mo da b dakle. d ni dop amin nije imao uoèljivo djelovanje na rezultate vjernika. kontroverzno je podruèje za neuroznanost. uobièajen i do ivljaj prolaska kroz tunel prema toèkici jarke svjetlosti plod je nasumiènog okid anja ivèanih stanica u vidnoj kori. to smo bli i budnoj svjesnosti. meðutim. izvantjelesno iskustvo. i ako je tako. poput izlaska iz tijela. Ljudi do ivljavaju promjen u emocionalnog stanja . Profesor Bruce Grevson s Odjela za ist 314 Èudesni um: inteligencija. a osjeæaji spokoja i bla enstva nastaju zbog izluèiva nja endorfina uslijed iznimno traumatiène tjelesne smrti. smrt nije trenutan proces. u kojoj toèki tog procesa? Nastupa li kad je mozak praktièno »mrtav« ili kad ponovno poène . Primjerice. nego kontinuum o d nekoliko faza èije se granice preklapaju. Nastojeæi shvatiti kljuène razlike u m nim stanjima izmeðu tih skupina . Takoðer.najèe æe navode osjeæaje spokoja i bla enstva. Prouèiv i opise stotina pojedinaca. Usto. Od podrobnih opisa susreta sa Stvoriteljem do svjetovnij vje taja o razgovorima èlanova kirur ke ekipe. visoke razine dopamina upletene shizofreniju i maniju. Iskustvo bliske . Ako je sve to naz ivamo »um« izvod rada mozga. Kako znati gdje se na tom kontinuumu n alazi iskustvo bliske smrti . Zapa eno je. u treæem poglavlju. Istodobno. primjerice. naèinio je popis zajednièkih obilje ja. Su an Blackmore. naravno. morali manj e govoriti o postojanju paranormalnog. Dr. vjerojatni da æemo apsorbirati informa cije. neke ispremetane. odnosno o tar prijelaz izmeðu svijesti i nesvijesti. poput gledanj a u pro lost i buduænost ili svjedoèenja dogaðajima izvan dosega njihova osjetnog aparat a. Ne cina znanstvenika smatra daje posv e moguæe da mozak upija informacije je funkcionalno nesvjestan.

Katz. M. Landis.. Blackmore. E... Na svakog neur oznanstvenika koji ustrajno tvrdi da nema svijesti bez mozga koji je u odreðenoj m jeri iv.' Brain and Language (2000). mo e znaèiti da æe kod nekih ljudi odreðene mo dane funkcije.. 123:210-19 . Fee. Moguæe je. S. I. da postoje razlike zbog individualnih posebnosti neuronskog ustroja.. Louis R. D. a ne rijetke iznimke. Istra ivanja iskustava bliske smrti jo nam nisu dala jasne odgovore. 299:1196-201 11. P. sadr avao bi samo siæu an postotak pnog broja stanovnika. M. C.' Physiology and Behavior (2002). Lane. 'Encoding pheromonal signals in the accesso ry ol-factory bulb of behaving mice.' S eminars in Neonatologj (2002). et al.Jenkins. T. G. S.. S.' Experimental B rain Research (1998). and remediation. M. 'Crossing the chasm of consciousness. M.' Pro-ceedings of the National Academj of Sciences USA (1991). 6:276-7 7. W. 'Stimulating illusory own-bod y per-ceptions. McCoy.. 75:367-75 10...' Science (2003).' Nature (1998). Takve podjele dokazuju najpo315 Robert VVinston: LJUDSKI UM stojanije krasno obilje je ljudskoga uma. Field. Tallal.. Galaburda. M. bit æe drugih koji æe stvar poku ati rije iti na prepad. Na svakoga tko nalazi olak anje u gledi tu da znanst veni zakoni mogu dati smisao svakom kutku postojanja.. 'Pheromonal influences on sociosexual behavior in yo ung women.. Mari . od toèke nadomak buðenja do toèke u kojoj »spavam o kao zaklani«. Ali kad govorimo o stvarala tvu. U ari tu zanimanja ove knjige je mozak koji pos svima nama. 'Preterm infant massage therapy studies: an American approach.. Merzenich. technology.raditi? Istra ivanja spavanja. Kao to smo nekoliko puta vidjeli u ovoj knjizi. upuæuju na to da svake noæi putujem o naprijed i natrag po tom kontinuumu.... W.. C. Gur. R. zapravo mislimo na veoma rijedak pod ljudskih spo sobnosti. 7:487-94 12. dva mozga nikad neæe biti ista.u odreðenim toèkama du put a u potpuni zaborav mogli bi postojati trenuci veæe ili manje budnosti. Ortigue. pak.. 'Neuroanatomical correlates of pleasant and unpleasant e moti-on. i Pitino. 'Language learningimpa irments: integrating basic science. Fried. D. Bach-y-Rita. S. Ista bi stvar mogla biti i s umiruæim mozgom .' Natur e Re-views Neuroscience (2002). 'Electric current stimulates laughter. 316 Literatura 1. L. 419:269-70 5. C. 'An fMRI study of sex differences in regional activation t o a verbal and a spatial task. Blanke... Mnogo j e dokaza koji upuæuju na èir cu daje svaki mozak obdaren neizmjernom kolièinom izvanre dnih sposc sti. N. Svatko je od nas u svakida njem ivotu sposoban predvidjeti dogaðaj( s vjesno primiti predznake iz okoline i prema tome prilagoditi pona anje sporta a koji zna kako æe loptica udariti njegovu palicu do turista koji slu je zalutao u lo u èetv rt. R. 74:157-70 3. Kad bismo sjeli i naèinili popis ljudi koji su postali s zbog svojih izv anrednih sposobnosti. osta i »ukljuèene« na ni im razinama svijesti. 'Physio logical and anatomical evidence for a magnocellular defect in developmental dysl exia. poput sluha i pamæenja. 391 :650 2. 'Brain plasticity: »visual« acuity of blin d per-sons via the tongue. t akoðer.. S. 908:204-7 8. Franzini. Luo.. 35:1437-44 4. ali ga vr zlièito koristimo. Seeck. Rosen. a to je da ga svi imamo. F. A.' Nature (2002).' Brain Research (2001).. i Grossberg.. et al.. O. L. To.' Neuropsychologia (1997). Livingstone. T. vatrogasca koji zna kad mora pobjeæi iz zgrade kc uru ava.. kao to smo vidjeli. et al. dolaze drugi koji ele vjero vati u tajnovitost. M. Eccentric and Bizarre Behaviours (John Wiley & Sons. S. P. a katkad radi hvalisanja. 88:7943-7 13. Leamey. Sampaio.. Miller. umjetnika koji komuni cira svojom slikom ili skladbom ili znanst ka koji rje ava zagonetke èovjekova uma. katkad iz plemenitih po buda. 2:251-62 9. John. 1995) 6. Drislane. u drugu dimenziju za koju je ovozemaljski ivot samo povr na pro ba.' Trends in Cognitive Sci ence (2002). M. 'Development and plasticity of cortical areas and networks. svi smo uistinu iznimni.

J. H. N. 'The reinterpretation of dreams: an evolutionarv hyp sis of the function of dreaming. Central African Journal ojMedicine (1963 ). 'Sleep imaging and the neuro-psvchological asse s-sment of dreams. 12:425-33 16. Joseph..' Science (2001). N..' re (1994). 40: 38 35. LeDoux.' Perception (1999).}Tif>'. 'Responses of human somatosensory cortex to stimuli below t hold for conscious sensation. Dolan. Damasio.. ¦': * .' NatureRev iems Neuroscience (2000). 'Gorillas in our midst: sustained inattenti onal blin-dness fordynamic events.. P.' Neurolmage (200 0). Reflections (Collins. R. 28:84-9 27. Synaptic Self: How OurBrains Become Who WeAre (Viking. 195 34. J. 6:23-30 21. Norton. A. i Passingham. Chiang. The 3-Pound Universe (Dell Publishing Co. C. et al... J. Baron-Cohen. A. W. 'The symbolic self in evolutionary context. U. Cardinal. Memories. Libet.. 'Unconscious facial reactions to emotional facial expressions. et al.. E. 'Impulsive choice induced in rats by lesions of the nucleus accumbens æore.. Mayberg. J. Tranel. and emotional deviance. S.. A... S. logical Science (2000). 'Neural correlates .. NewYork. 'Cingulate function in depression: a potential predi ct treatment response.-r K-r. Ne w' 1986) 38.. Damasio.' Peri ty and SocialPsychology Revieut (1997).' Ne uropsychologia (2002). M. TheEmotional Brain (Simon and Schuster.. 1997) 29.. i Buchsbaum. i Goethals. Mongeau. D. 1:147-8 20. LeDoux. Henson. Reason and the Human Brain (Picador.. Adolphs. Jung. 4v_ 317 Robert VVinston: LJUDSKI UM 22.. Damasio. A. 'Self-awareness and the frontal lobes: a neuropsychological perspective. G.. Peskin.. S. Friston. M.. New York. 1962) 24.. R.' American Journal of Psychiatry (1999). 'Brain mechanis ms for detec-ting perceptual..J. E..' NeuroReport (1997).' Science (1967).-.' Journal of Cognitive Neuroscience (2001). i Philip. 35:472-84 23. 10: 613-19 17.. H. C. i Chabris. 'The development of a theory of mind in autism: deviance ar lay?' Psychiatric Clinics of North America (1991).' Psjkologia (2002). 'Positron emission tomographic measurements of pulvinar activity during an attention task.' Trends in Cognitive Sciences (2002).. 'Impaired recognition of e on in facial expressions following bilateral damage to the human amygdala.. A. Dimberg..... New 2002) 33.J. et al. 9:167-70 36.»» ' -V' . 292:2499-501 19. D. 158: 1597-600 30. The Self: Inter-disciplinary Approaches (Spring er V« 1991) 28.. B. R... 14:33-51 26. 'Reading the mind from eye gaze.14. 1:80-102 25. et al. Driver. J. 13:952-66 18. 'Shifting baselines in attention research. Simons.. P. 'Changes in the human brain during rhythm le-arning. B. Miller. 1996) 32. How the Mind Works (W. i Skowronski.. i Teresi. Descartes Error: Emotion.' Journal ojNeuroscience (1990). K... G../PSt. et al.. S... C. C. Dreams. Anderson. S. J. Schvvartz. Benedetti. F.. i Frith. A. Revonsuo. Hooper.. 372:669-72 31. R.. 28:1059-74 15. K. R... Rankin.trs. 11:86-9 85. Pinker. R..J. jate . i Valli. Strange.. i Maquet. Ramnani..' U uss.' P. . Sedikides. E. D. Calder. J. 'Ruse and representations: on children's ability to conceal info rma DevelopmentalPsychology (1992). D. 8:1057-61 39. F. LaBerge. ur. c soii>Wðgig. D. semantic. A.. 156:1450-2 ___*>v a* * t%arsm. 'Influence of a functional polymorphism within the pr omoter of the serotonin transporter gene on the effects of total sleep deprivati on in bipo-lar depression. Inc. N. R. J. J.

Rajecki.. Yurgelun-Todd. Zajonc. 1983) 45. 40:923-30 61. R. 418:970-5 62. Rachman.' Animal Behaviou r (1975).. S. A.. Hoffmann. Oki.' Neuron (2002).. 'Protein phosphatase 1 is a molecular constraint on lear ning and memorv.. B.' Psychiat ry Research Neuroimaging (2001).. E.. 'Affiliation and social discri mination produced by brief exposure in day-old domestic chicks. A. K.. E. 264:1102-5 318 Literatura 46. J. Ohman. 'Breaking the language barrier: an emergentist coali tion model for the origins of vvord learning. 'Thought suppression. 'Under-recruitment and nonselective recruitment: disso ciable neural mechanisms associated vvith aging. D. Karni. et al. i Soares. 'Cognitive efficiencv on a match to sample task dec reases at the onset of pubertv in children. D. 'Sex-specific developmental changes in amygdala responses to affective faces. F.. A... Ishai. Hatzidimitriou. 'The return of Phineas Gage: clues about the brain from skull of a famous patient.' Preventive Medicine (1998). K. A. A.My Problem Child (J. et al. et al. et al. D. 'A five-factor theory of personality. Brewin. 23:131-8 60. 253:1034-7 51. S. Tacher. W.' Monographs of the Socielj for Res earch in ChildDe-velopment (2000).' Journal of Ne uro. 'The restorative effect of naps on perceptual deteriora tion.... 19:5096-107 44. 'Visual imagery of famous faces: effects of memory and attention revealed by f-MRF Neurolmage (2002).' Behavioi se arch and Therapy (1976).. H. D. 14:333-8 41. R. John. W. Inouye.' Nature (2002).' Science (1991). Huttenlocher. et al.. 50:73-89 47.. i Bovver.. P.. V. G. Hollich. G. 27:195-9 54.. 'A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homo-sexual men.... i Beaton. 'On the automatic nature of phobic fear: conditi oned trodermal responses to masked fear-relevant stimuli. Cannabis: the se te and medical evidence. J. McGivern.' Science (1994).. et al. Killgore. 97:11850-7 52.. 106:113-22 49. LeVay. ur... Session 1997-8. et al. Mednick. R. J.. Wilson.. LSD . ce (2003).' NeuroReport (2001). 102:121-32 42.' Behaviour Research and Therapy (2002). Tanne. 'Altered serotonin innervation patterns in the f orebra monkeys treated with MDMA seven years previously: factors influencing abn oi recovery. Genoux. S. W.' Trends in Neuro science (1993).' Journal of Gerontolog^ (1993). Sagi.. O.. M. et al. and working memory capacity.. M.. J.. Ungerleider. Damasio. 16:218-22 55. 'Depe ndence on REM sleep of overnight improvement of a perceptual skill. S. 41:894-905 50. K..' Journal of Abnormal P sych (1993). L. 23:3855-68 40. Select Committee on Science and Technology.' Science (19 94) 265:679-82 58. 5:348-55 56. Lawrence... M. et al.' Proceedings of the Nation al Academy of Science USA (2000). Logan. 'Cognitive performance in a high-functioning communit y-dwelling elderly population. M.. G. J. 17:1729-41 57... intelligence. A.of peting fear behaviors evoked by an innately aversive stimulus. Hasselmo.' Handb .' Nature Neuroscience (1998).. 'Unprepared phobias: »be prepared«. B. R.' Journal ojNeuroscience (1999). Acetylcholine and memory. C.. M.' Brain Cognition (2002).. Rubenstein. i Seligman. P. 5:677-81 59.J. 9th report. 'Language input and language grovrth. 'Interpreting gaze in Turner syndrome: impaired sensit ivity to intention and emotion.. A.. Kuhl. Nevvberg. The Stationery Office: HL p ape 43. Kida.. D. S.' Neuropsychol ogia (2003).J. D. Pervin. 'CREB required for the stability of new and reactivated fe ar memo-ries. J. L.. S. 48:146-51 64. Haxby.. 33:827-40 63.' Nature Neuroscience (2002). House of Lords. P.. 12:427-33 48. M. but preservation of social cueing.. 65:1-123 53. 'The measurement of regional cerebral blood flow durin g the complex cognitive task of meditation: a preliminary SPECT study. 'A new view of language acquisition. J. et al. Askenasy. et al. A.

et al.' Neuro e 9«*' crinology Letters (2002). et al. 399:741-2 83. 5 20 79. J. S. M.' BiologicalPsychiatry (2002). 'Androsterone: a male pheromone?' Ethologj and Sociobiology (19 14:201-7 88. Hagen. 'Effects of putative male phe romones on female ratings ol attractiveness: influence of oral contraceptives and the menstrual cycle. Iacoboni.. McCoy. H. J. 'Menstrual cycle alters face preference.' Hormones and Behavior (2001). 84:16 73.' PsychologicalBulletin (1988). D.' Proceedings of the National Academy of Science USA (2001). 88:1400-6 75. Hair. TUusion and well-being: a social psychologic al persf ve on mental health.. i Brovvn. L. 1999) 65. K. Required Writing: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Fabe r.J. Doris.. G. B. 2000) ^KThorne. T. L. 'Cellular mechanisms o f so attachment..' Applied Animal Behaviour Science (2001). M. 23:291-7 Sfc Grammer. Larkin. 103:193-210 74.' Hormones and B elu (1984).' Archives of Sexual Behaviour (1998).' Neuropsychologia (200f). M.. 'Love and dating experience in early an d mi< . Taylor. 1994) 81.' Journal of Neurophysiology (1988).. et al. W. P. 27:1-13 89... Lim.. J.' JV< (2000). 156:252-7 67. Required VVriting: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Faber .. R. L. i Heatherton. Archer. E. R. i Hatfield. Ongur. i Sorrell. M. F.. Prièe.. Canli. 13: 33-4 77.. 2003) 66. Young.... Amedeo Modigliani 1884-1920: The Poetry ofSeeing (Ba sic Art) ( chen America Lle. 1999) 80. et al. Clark. et al. 'Behavioural characteristics of two dairy bree cows selected (Herens) or not (Brune des Alpes) for fighting and dominance ty. S. D. D. 'Genetic origins of anxiety in women: a role for a fun ction techol-0-methyltransferase polymorphism.' Science (2002).ook of Personal^: Theory and Research (Guilford Press.... I. T. Friedmann. PsychoDarwinism (HarperCollins. D.. E. S.' nal of Psychology and Human Sexuality (1989). Nesse. Loi 1983) 72. D. M. M. Lon . E. B. 'Somatosensory processing in the human inferior prefn c ortex. !' adolescence: grade and gender comparisons.. (1999). Ts depression an adaptation?' Archives of General Psychiatry ( 2000). O'Connor. M.. W. Shakespeare: The Invention of the Human (Fourth Estate. 28:66-83 69. Larkin. B. 'Lovv glial numbers in th e a dala in major depressive disorder. Montgomery. Psychological Science (W.. Johnson. et al.. T... W. F. 72:1-21 70. 39:1385-94 71. Penton-Voak. et al.. 40:133-8 . L. C. Badcock..' Psjchiatric Genetics (2003). A. Cutler. M. 'Reafferent copies of imitated actions in the right su perioi 1 poral cortex. Norton. C. Fu. 2' 89 96. E. 52:404-12 78. J. 'General differences in receptivity to sexual offers. M. M. 'Amygdala response to happy faces as a function of extrave rsion. P. C. Enoch. Plusquellec. i Boissou. F.. Gingrich.. 98:13995 82. P. W. E.. 'Cerebral blood flow and personality: a positron emi ssion to-mography study...' American Journal of Psychiatry (1999). P.. Boissv. 296:2191 319 Robert VVinston: LJUDSKI UM 68. 'Journal of Adolescenc e (1998). 'Activational effects of testos ne on cognitive function in men. 'Effects of androgen treatment on behavioural and ological responses of heifers to fear-inducing situations. Bowley. Insel. et al.. Gazzaniga. C.. M. i Boissou.. T. 'Portrait of the self-enhancer: well adjusted and wel l liked o ladjusted and friendless?' Journal of Personalitj and Social Psycholog y (2003).. M.. 2:39-55 84.. Bloom.. 'Pheromonal influences on socios« behaviour in men.-A. R. N. Drevets.V" 1983) 76.'' Autkrystof. Taylor.

. 'Attachment in marriage: effects of securitv and a ccuracv of vvorking models. Alzheimer's disease: results from a research registrv. et al.. N. et al. 'Brain activity during simulated deception: an eve nt-rela-ted functional magnetic resonance study. 15:727-32 100. 'Social amnesia in mice lacking the oxytocin gene.. S. Fritsch. R. et al.. cognitive style. 'Neural mechanisms of general f luid intelli-gence. and sociodemographic variables in the Seattle Longitudinal Stu dy. T. Frith.. 'Longitudinal cohort study of childhood lQan d survi-val up to age 76. J. L..' Science (2001).. VVitelson. 0'Doherty. Epley. P. J. J.' Nat ure (2002). 62:97-113 96. Y.' Nature Neuroscience (2003). Diamond. 'The neural basis of romantic love. Kobak..' Nature Neuroscience (2000). Frith. Deary. 'The exceptional brain of Alber t Einstein. 23 Suppl.. J. H.. 'Effects of environmental enrichment on gene expression in the brain..' Neuropsychologia (2003). F.. Cattell. Happe. 'Automatic and i ntentional brain responses during evaluation of trustworthiness of faces.' Exp erimental Neurolog (1985). C.. 'Genetic influences on brain structure. W. et al. Ferguson. C. Groiuth and Action (Houghton Miffl in. 'Genetic enhancement of learning and memory in mice. Thompson. J.' Afe-uroendocrinologj Letters (2002).. Tang. C.90. Gardner. 'Survival effects in cognitive function.J. J. 1983) 106. 79:861-75 99. et al. et al. D. C. D.' Brain (2002). 4:92-7 94.or social prediction?' Journal of Personality an d SocialPsyc-hology (2002). E.. Braver. et al.' British MedicalJournal (2001).. D. 125:1839-49 98. 1971) 105. B. 60:861-9 93. S. D. T. B.' Nature Ne uroscience (2001). R.' Neuro science Letters (2001). Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences (Basic Bo oks. R.' Experimen-tal AgingResearch (1999).J. A. et al. U. T.. 'Preliminary research on plasma oxytocin in normal cy cling wo-men: investigating emotion and interpersonal distress.. 11:3829-34 92. et al. 353:2149-53 104. L. R. R.. Boston. 293:2105-8 102. 'Neural correlates of response inhibition for behaviora l regulation in humans assessed by functional magnetic resonance imaging. 'Effects of educational attainment on the clinical exp ressi... 'Cognitive change and the APOE epsilon 4 allele. 25:284-8 95. A. I. The neural mechanisms of mate choice: a hvpoth esis. Gray.. Kigar.' Proceedings of the National Academy of Science USA (2000). 6:316-22 107. Whalley.. 309:109-12 101. H.' N ature (1999).. i Hazan.. Chabris.. i Schaie... 322:819 110. 0'Doherty...... Harvev. Abilities: Their Structure. i Zeki. 'An fMRI investigation of emotional engagement in mo ral jud-gment. et al. 'Beauty in a smile: the role of medial orbitofrontal cortex ir cial attractiveness. Fisher. et al. F. Greene.' Journal of Personality and Social Psychology (1991) .. Winston.' NeuroReport (2 000). M.. M.... i Dunning.. Langleben. 88:198-204 103. C. J.. H. S. 25:121-39 111.. Asperger syndrome and b rain mechanisms for the attribution of mental states to animated shapes. et al. N. 97:128 80-4 112.' American Journal . 401:63-9 321 Robert VVinston: LJUDSKI UM 113. R.' Lancet (1999). D.' Neurolmage (2002)..' Natur e Neuroscience (2002). S.. 5:277-83 97. 4:1253-8 108. E. Strange. i Deary. A. 41:147-550 320 Literatu ra 91. R. Bartels. Lee.. K. 'Feeling »holier than thou«: are self-serving assessme nts produced by errors in self.. 'Autism..' Psychiatry (199 9). Rampon. Castelli. 'Revievv. I. 418:932 109. Turner. J. et al. T. Dolan. Bosvvorth. 'On the brain of a scientist: Albert Einstein. M..

' Perspectives i n Biolog) Medicine (1998). 'Effect of psychosocial treatment on survival of patie nts wit' tastatic breast cancer. D. neposred no iznad srednjeg mozga.. A. lijezde proizvode razne hormo ne. 2002) 121. F. Autonomni ivèani sustav . F. Fawzy. 'Food provision and the nutritional implications of food ces made by young adult males.usporava bilo. u krvotok i tako izazvat i strah te omesti razumski nadzor. 1 988) 122. O.Adrenokortikotropni hormon proizvodi se u hipofizi. I.Mijelinizirana ivèana vlakna i glija stanice koje tvore veæi dio sredi nj . Greyson. The Creativity Conundrum: A P ropi Model of Creative Contributions (Philadelphia. The Luck Factor: Change your luck . 16:369-76 114.ubrzava bilo. Odatle ulazi u krvoto k i prenosi poruku u nadbubre ne lijezde.Tip demencije uobièajen u starijoj dobi.. 'Journal of H Nutrition andDiet (2003).J.' Lancet (1989). Kao odgovor. I. 1 44 116. G. et al. R. 42:14-32 i 322 Pojmovnik ACTH . D. E. PA.Duga vlakna ivèanih stanica (neurona). Preko hipotalamusa mo e pot aknuti oslobaðanje hormona stresa. Parasimpatièki . Canada.Skupina sredi ta (ili jezgara) u sredi tu svake polutke... A. Dio je limbièkog sustava. uvjet ovanje strahom i pobolj anje pamæenja emocionalnih sjeæanja. Simpatièki . 16:167-79 115. 'Malignant melanoma: effects of a i structured psychiatric intervention on survival and recurrence at 10-year fo llovv Archives of General Psychiatry (2003). i Kennedv. B.. Fawzy. primjerice adrenalina. N.Tvorba u obliku badema u srednjem dijelu sljepooènog re nja koja sudjeluj e u nizu èuvstvenih funkcija. Klein. A. etal.. Bazalni gangliji . don. usporava probavu.. Archives of General Psychiatry (1993). Ross. E. Sources of Power: How People MakeDecisions (MIT Press. Imaju va nu ulogu u planiranju i usklaðivanju pokreta i pol o aja tijela. 60:100-3 119. C. Scholev. èesto uz gensku kompo nentu. Meðu glavne simptome spadaju gubitak pamæenja te slabljenje sluha i razumi jevanja. Sternberg.. i Dulac. Wiseman. ponajprije kortizol. Autizam . u dru tvu se dr e po stran li pona aju neprikladno te imaju su ene interese.. 50:681-9 118. potièe seksual nu uzbuðenost. L.. Utjeèu na mre e koje povezuju motorièku koru s drugim kortikalnim podruèjima . i Gesch.. Cesto se javljaju du evne bolesti. su ava i iri krvne ile.and change your life (Cent urv. Eves. in a young offenders' institution. Aksoni . Obièno obuhvaæa propadanje mo danog tkiva i promjene u mo danim bjel anèevinama. psychological well-being?' European Journal of Cancer (2002).. opu ta bronhe. Naja ktivniji je kad ga podra e nadbubre ne lijezde u stresnoj situaciji. Mo emo ih predoèiti kao kabele ivèanog su tava. B. Alzheimerova bolest . L. B. R. Boston. smanjuje gastointestinalni motilitet. ii:888-91 117. 'A novel family of'candidate pheromone receptors in mmals. 'Biological aspects of near-death experiences. pospje uje luèenje sline i smanjuje zjenice. J. Fawzy. Pantages. ukljuèujuæi prepoznavanje va nih oko-linskih dogaðaja. dose-dependent cognitive effects of C biloba. s u avanja i irenja krvnih ila te spolnim funkcijama poput erekcije. 38:1447-57 120. 2003) 124.. coping. Priprema tijelo na odmor. Panax ginseng and their combination in healthy voung volunteers: di ff tial interactions with cognitive demand. 'Malignant melanoma: effects of an early structured p sychi intervention.. Pretz. 'Acute. et al. Spiegel...Upravlja nevoljnim funkcijama poput rada srca. J..Stanje kojem je svojstven manjak socijalne inteligencije i nesposobnos t shvaæanja tuðih èuvstava. koji pogaða dvadesetak posto ljudi starijih od osamdeset godina.. Kaufman. ali katkad i mnogo mlaðe osobe. 'Mind and cancer: does psychosocial intervention improve s urviv. Amigdala .' Neuron (2000). probave. 28:835-45 123. Bijela tvar . C. and affective state on recurrence and survival 6 yea rs 1.. W.' Human Psycho-pharmacology (2002). Autistièna djeca èesto su izdvojena.of Alzhe Diseaseand Other Dementias (2001).

regulira tjelesne hormone i tjelesne procese. Hipokampus . koja na zire druge tjelesne lijezde.Uobièajena tehnika snimanja elektriène akt nosti u mozgu. Evocirani potencijali . Normalno ima sloj neurona debeo 4 mm. jajnike i sjemenike. èesto svojstv ene samo èovjeku.Naziv za vi e mo dane funkcije. Sadr i glukozu i bjelanèevine. Glija . Peterostruko su brojr je od ivèanih stanica. Kao koncept.Tvorbe oko mo danog debla nastale iz primitivnijih dijelova kore p ovezane s uèenjem. 323 Robert Winston: LJUDSKI UM Cerebrospinalna tekuæina . Epilepsija . Èesto izaziva prom nu osobnosti. Prednji dio j vezanje s uèenjem. dio tal amusa i cingularnu vijugu. Kora (korteks) . Ima ih vi e vrsta: sudjeluju u oporavku mozga. Kortikotropin . Izdvaja se iz krvi. bogat ivèanim stanicama. kori tenje eæera i bjelanèev ina te izaziva razgradnju mi iæne bjelanèevine u aminokise-line. gu teraèu. Nastaje zbog elektr ne oluje koja polazi iz ari ne toèke u mozgu.Nakupinajezgara ispod ta lamusa. koji je Paul Broca opisao kao sredi te govora. Straga je motorièka kora k< upravlja voljnim pokretima. rje avanje problema. Elektroencefalografija (EE G) .eg ivèanog sustava. t: njaèu. èesto poveza bolestima poput Alzheimerove.Ozbiljan progresivni gubitak intelektual nih funkcija. odr avanju cerebrospinalne tekuæine i gradnji mijelinsl ovojnice ivèanih stanica. onemoguæujuæi tako oboljelom svaku normalnu aktivnost. unosa hrane i rada srca. Bla i napadaji u temporalno re nju mogu izazvati halucinacije ili »religiozna« iskustva. Rijeèju »kc 324 Pojmovnik ra« nazivaju se i vanjski slojevi mnogih organa.Vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i led mo dinu. obièno lijeva donja èeona vijuga.Mo dane stanice koje tvore veæinu njegove mase.E lektrièni signali iz mozga ili s lubanje zabilje eni (ob. a dobio gaje prema svojem obliku.Dio talamusa koji sudjeluje u obradi vidnih infor macija i njihovom provoðenju u koru.Dio sljepooènog re nja neposredno iza amigdal e. poput temperati re. Brocino podruèje . Te ki napadaji izazivaju silovite pokrete. M< ðu njima su razumijevanje i govor. Lateralna genikulatna jezgra .Tanak dio ivèane stanice koji primljene impulse dovodi u nju. Sudjeluje pamæenju i uèenju.Spojevi graðeni od aminokiselina. pozornos raèunanje te vidna i slu na percepcija. ali nu an i za norm alan rad gotovo svakog dijela tijela. Dendrit . upljim tvorbama unutar mozga.Najveæi re njevi èovjekove ko e velikog mozga. Koordinacija . Hipofiza . koje mogu biti izvor energije u iznenadnim situacijama. primjerice nadbubre ne lijezde. pona anjem i osobno æu.Vanjski sloj velikog mozga. dio limbièkog sustava koji. Naziv u prijevodu znaèi morsl konjic. ventrikulama. Demencija . povezana s hipotala musom. Hipotalamus . pamæenje. N astaju kao rezultat poruke stvorene u DNK. predmet je estokih rasprava jer niz funkc ija obavljaju neovisne podjedinice sustava i podruèja koja se izvorno nisu smatral . ukljuèujuæi jajnike i nadbubre ne lijezd e. ali ima mno tvo uzroka.Vidi ACTH. Limbièki sustav . Regulira krvni tlak. Dio je limbièkog sustava. Kognicija . no EEG-om) kao odgovor na podra aj. a filtrira je opn. p\ tem hipofize. to nerijetko mo e primijetiti samo netko tko dobro poznj oboljelu osobu. organiziran rad mi iænih sk upina ili pojedinaènih mi æa radi stvaranja nadziranih pokreta.Dio kore èeonog re nja. Obuhvaæa amigdalu. odgovorni za sve staniène funkcije. Bjelanèevine . Èeoni re njevi .Ureðen.Epileptièki napadaj èesto je praæen gubitkom svijesti. katkad izmi njenom svije æu. Kortizol . ponajprije u njegovoj kori. opskr hranjivim tvarima.Hormon koji nadbubre ne lijezde izluèuju tijekom stresa.Glavna lijezda u dnu mozga. hipotalamus. u kojer se odvija »mi ljenje«. pamæenjem i obradom èuvstava.

a njegovim dijelom. Magnetoencefalografija (MEG) - Tehnika mapiranja i lokalizacije mo dane aktivnosti snimanjem magnetskih polja koja stvaraju ivèane stanice pobuðene podra ivanjem. Buduæi d a prolazak kroz lubanju ili kosu ne izoblièuje magnetska polja, tehnika je kvalite tnija od EEG-a. Magnetska rezonancija (MR) - ili nuklearna magnetska rezonancija - tehnikaje sni manja dijelova tijela kori tenjem magnetskih svojstava pojedinih vrsta tkiva koja daje trodimenzionalne prikaze. Funkcionalna magnetska rezonancija (fMR) omoguæuje korisniku da vidi metabolizam mozga te da oblikuje sliku koja prikazuje koji je dio mozga aktivan tijekom odreðene zadaæe. Mali mozak - Tvorba iznad mo danog debla i iza mosta. Upravlja ravnote om i koordina cijom pokreta. Mijelin - Masna ovojnica oko aksona koja djeluje poput izolatora. Mijelin uvelik e poveæava brzinu preno enja ivèanih impulsa. Most - Dio mo danog debla koji upravlja disanjem, povezan s budno æu i spavanjem. Sudj eluju u nadzoru autonomnog ivèanog sustava i djeluje kao relej izmeðu kore i malog mo zga. Mo dano deblo - Dio mozga koji mo dane polutke povezuje s leðnom mo dinom. Dijeli se na tri dijela: srednji mozak, most i produljenu mo dinu. Rijeè je o najstarijem dijelu mozga koji upravlja najosnovnijim, nevoljnim funkcijama (npr. disanjem i bilom). Nadbubre ne lijezde - Te lijezde smje tene blizu bubrega u osnovi su nakupina stanica specijalizirana za proizvodnju hormona kortizola, adrenalina i no-radrenalina. T i spojevi imaju va nu ulogu u odgovoru na stres - potièu strah, uzbuðenje, razne tipov e tjeskobe, a posebice klasiènu reakciju borbe ili bijega na napad grabe ljivca. 325 / Robert VVinston: LJUDSKI UM Nervus vagus ivac koji, izmeðu ostalih funkcija, upravlja brzinom rada srca no enjem veæine parasimpatièkih signala iz mozga u tijelo. Kad je podra usporava srce. Rijeè je o dugom ivcu, a spada medu tzv. kranijalne ivct je u podruèju mo danog debla izravno povezan s mozgom. Neuron - Pojedinaèna ivèana stanica s aksonima i dendritima koja je s dru ivèanim stanic ama povezana sinapsama. Neurotransmiteri - Kemikalije pohranjene u krajevima aksona na sinapsa Kad elekt rièni impuls stigne do sinapse, neurotransmiteri se oslobaðaju i laze sinaptièku pukot inu. To izaziva irenje poruke u susjednom neuron stanici, primjerice mi iænoj. Postoj i èetrdesetak neurotransmitera. Mogu si ; ti ili potaknuti prijenos impulsa. Medu njima su glutamat, GABA, acetilkc adre nalin, noradrenalin, dopamin, serotonin. Svaki ima drukèiju funkci Nucleus accumbens - Sadr i neurone koji su dio bazalnih ganglija. Sudjeluje i gula ciji pokreta i slo ene motorièke aktivnosti. Ta se tvorba smatra tzv. r danim nagrad nim sredi tem, a neurotransmiter va an za njezinu funkcij dopamin. Osjetna kora - Mre a ivèanih stanica (od kojih su mnogi smje teni u tjemei re nju) odgovo rna za obradu osjeta, ukljuèujuæi bol, miris, okus, temper ru, vid, sluh, dodir i pr opriocepciju. Pamæenje - Danas ga dijelimo u nekoliko vrsta. Mo e biti epizodno, poput p æenja davni h dogaðaja iz djetinjstva. Kratkoroèno omoguæuje dosjeæanje davnih dogaðaja, primjerice je ste li pristavili èaj. Prospektivno se odnos sposobnost pamæenja planova. Procedural no se odnosi na nauèene motor vje tine, primjerice vo nju bicikla, i ne zahtijeva volj no dosjeæanje. Paraliza - Nemoguænost pomicanja dijela tijela. Periferni ivèani sustav - ivci izvan sredi njeg ivèanog sustava koji se prot tijelom i z vr avaju u organima, primjerice ko i, mi iæima i zglobovima. PET - Pozitronska emisijska tomografija. Tehnika skaniranja pomoæu radio topa, pri mjerice radioaktivnog kisika, kojom se identificiraju krvni tok ili tabolièki akti vna mo dana podruèja. Placebo - La an ili neutralan postupak, u praksi èesto lijek, koji je inertan i djel ovanja, pa zato nema istinske znanstvene va nosti u pobolj anju ili [ mjeni medicins kog stanja. Buduæi da osoba mo e oèekivati pobolj anje kon svakog postupka, terapija pla cebom mo e kod oboljelih izazvati osj( pobolj anja i ubla iti simptome.

Polutka - Polovica mo dane kore (lijeva ili desna). Dijelimo je u èetiri re nja: oni, sljepooèni, tjemeni, zatiljni. Prednja cingularna kora - Podruèje prednjeg dijela unutarnje povr ine polul Sve njez ine funkcije nisu poznate, ali poma e pri odluèivanju kad mozak 326 Pojmovnik mi proturjeène osjetne podra aje te sudjeluje u pozornosti, usredotoèavanju i percepci ji bola. Ukljuèena je u nadzor autonomnog ivèanog sustava. Lijekovi poput mornja sman juju aktivnost u tom podruèju. Produljena mo dina - Ni i dio mo danog debla koji upravlja automatskim funkcijama i dj eluje kao relej izmeðu mozga i leðne mo dine. Propriocepcija - Svijest o polo aju i kretanju u prostoru. Pulvinar - Dio talamusa ukljuèen u obradu vidnih informacija. Purkinjeova stanica - Divovski neuron s iznimno razgranantim dendritima s brojni m (èak do 200 000) vezama s drugim ivèanim stanicama. Najèe æe je nalazimo u malom mozgu. Sinapsa - Pukotina koja povezuje ivèane stanice. Djeluje preko neurotransmitera. Ti pièni neuron mo e imati deset tisuæa takvih veza s drugim neuronima. Siva tvar - Dio mozga u kojem prevladavaju ivèane stanice, primjerice kora. Sredi nji ivèani sustav - To je »nadzorni« dio ivèanog sustava. Prekriven je mo danim ovo ma ili meningama. Mozak, leðna mo dina i vidni ivci dio su sredi njeg ivèanog sustava. Po ezan je s perifernim ivèanim sustavom, s uzlaznim (aferentnim) ivèanim vlaknima koja p renose osjetne impulse iz svih dijelova tijela u mozak i silaznim (eferentnim) ivèa nim vlaknima koja dovode motorièke impulse u mi iæe. Talamus - Sredi te iznad mo danog debla koje djeluje kao relej izmeðu kore i osjetnih organa (primjerice ko e, mre nice, unutarnjeg uha) s iznimkom dijela nju nih putova. O bavlja i mnoge druge funkcije, primjerice utjeèe na raspolo enje i na neke pokrete. Turnerov sindrom - Gubitak jednog od sparenih kromosoma X kod djevojèica. Izaziva neplodnost, izostanak mjeseènica, nizak rast i kognitivne promjene. Veliki mozak - najveæi dio mozga, podijeljen na dvije polutke, lijevu i desnu, pov ezane uljevitim tijelom. Ventrikule - Èetiri upljine u mozgu ispunjene cerebrospinalnom tekuæinom. Vidni ivac - ivac koji povezuje stra nji dio oka (mre nicu) i mozak. ivèana vlakna - Rijeè je o aksonima koji se prote u od tijela ivèane stanice i prenose im ulse u ivèanu stanicu (aferentna vlakna) ili iz nje (eferentna vlakna). uljevito tijelo (velika komisura) - Debeli snop ivèanih vlakana koji povezuje dvije mo dane polutke. KNJI NICA ZELINA 327 blioteka opæeg ^ KRATKA POVIJEST SVEMIRA Sto su crveni divovi, bijeli patuljci, crne rupe, pulsari i kvazari?; bi èovjek ko ji se brzo kreæe trebao ivjeti dulje? Za to na Sunci jeme protjeèe sporije nego na Zeml ji? Ima li ivota u svemiru? Kratka povijest svemira briljantna je knjiga koja se ne ispu ta iz ruku. Na jednostavan i zoran naèin, dr eæi nas u napetost da èitamo najuzbud ljiviji roman, pripovijeda nam Gerhard Staj èudesnu povijest svemira, sve tamo od velikog praska i formi: zvijezda do nastanka na eg planeta. POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA (Kratka povijest genetike) Analiza DNK, ljudski genom i kloniranje pojmovi su koje u pos nje vrijeme stalno susreæemo. Ova nam knjiga govori o vrlo br razvoju suvremenih bioznanosti koje æe i z temelja promijeniti ivot. Teme poput evolucije, de ifriranja gena i istra ivanja r ga opisane su zanimljivo i jsano. Gerhard Staghun nam tak obja njava gdje su u sve mu tome za èovjeka prednosti, a gdje se 1 opasnosti. Obavezno tivo za svakoga tko r avnopravno eli sud vati u razgovorima o najnovijim spoznajama o ljudskom ivotu oj b uduænosti. LOV NA NAJMANJU ÈESTICU (Kratka povijest atomistike) Sto su najmanje èestice na svijetu od kojih je naèinjen cijeli sve na a Zemlja i sav iv ot? to se zbiva u golemim ubrzivaèima èes kojima se poku ava pronaæi svemirska pratvar? t se zbiva pri ciji nju atomskih jezgri? Kako radi laser?

Gerhard Staguhn zorno i zanimljivo pripovijeda o kemiji i atom fizici, a nadasve o brzom razvoju istra ivanja elementarnih èesti posljednjih stotinjak godina. Lov n a najmanju èesticu knjiga je 1 dokazuje koliko kemija i fizika mogu biti zanimljiv e. KRATKA POVIJEST BUDUÆNOSTI Krenimo u buduænost! Ali ne u buduænost kakva æe biti - jer d; znamo i ne bi bila buduæn ost. Koja je uzbudljiva ba zato to ne z mo kojim æe putem krenuti. Ne zna to nitko, ne zna to ni autor -nas zajedno zove u veliku avanturu. Hoæemo li se klonirati i p ra "djecu po narud bi"? Hoæemo li naseliti susjedne zvjezdane sust i prekrajati plan ete po vlastitom ukusu? Susresti druge oblike iv ili ih sami stvoriti? Knjiga je puna pitanja. Na koja odgovor m dati samo buduænost! * Gerhard Stauiihn KRATKA POVIJEST SVEMIRA POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA LOV NA najmanju Lesticu Eirifc Nev,f, , ^RAT^A SVIJEST BUMJÆNOSTI ivot je kratak - èitajmo najhitnije! IFRE (Kratka povijest kriptografije) Nemaju samo djeca svoje tajne! elji da ne to mo e proèitati samo onaj kojemu je to nami jenjeno - ba kao i elji da proèita ono toj nije za njegove oèi - èovjek je u svojoj povi esti posvetio silne napore. U stalnom nadmetanju ifranata i razbijaèa ifara, tajnovi tih i radoznalih, u pomoæ su pozvane matematika, lingvistika, statistika - ali su pomogli i pijuni, komandosi, izdajice i ilegalci. Povijest ifara nije samo povijes t tajni i njihova èuvanja, nego i znanosti kao i svega onog i svih onih kojima je ta znanost slu ila za plemenite ili opake ciljeve. Uzbudljiva knjiga o uzbudljivoj disciplini. KNJIGA ÈAROBNJAKA (Povijest umjetnosti iluzionizma) Knjiga èarobnjaka vodi nas na uzbudljivo putovanje kroz povijest iluzionizma. Benz inger nam na razumljiv naèin otkriva na èemu poèiva ono oèaravajuæe, tajnovito i naizgled mistièno u umjetnosti iluzionizma i zbog èega je jedno vrhunsko iluzionistièko djelo p uno vi e od pukog trika. Put je to od starog Egipta i drevnih praopsjenara poput D edija preko srednjovjekovnih prevaranata i cirkusanata do superzvijezda dana njice kao to su David Copperfield, Lance Burton i Siegfried&Roy. ZA TO MAÈKE UVIJEK PADNU NA NOGE? ... i druge zagonetke svakodnevnice Za to je nebo plavo? Za to zvijezde trepere? Za to macaklin ne padne sa stropa? Za to pt ice selice nikad ne proma e odredi te? Za to se ljudi zaljubljuju? Za to sami sebe ne mo e mo po kakljati? U ovoj æete knjizi pronaæi jasne i razumljive odgovore na ta i mnoga d ruga pitanja utemeljene na posljednjim znanstvenim saznanjima - ali uvijek uz ma lo humora, da znanost bude zabavna. KRATKA POVIJEST EKONOMIJE Gospodarske su teme na televiziji i u novinama uvijek prva vijest. Teèajevi dionic a na burzama rastu ili padaju, velika se poduzeæa spajaju ili se pak dijele, Europ a je dobila novu zajednièku valutu. Milijuni su ljudi nezaposleni, drugi preko noæi dolaze do neviðenog bogatstva. Neke se zemlje raduju rastuæem blagostanju, druge su siroma ne poput prosjaka i tonu u kaos. Ova knjiga govori o tome kako su sve one »us tanove i mjere« koje danas nazivamo gospodarstvom postupno nastajale. biblioteke opæeg znanjaKRATKA POVIJEST SVJETSKIH RELIGIJA Oko devedeset posto religioznih ljudi raspodijeljeno je u est ve religija. Ova kn jiga pripovijeda o podrijetlu velikih religija (hii zam, budizam, konfucijanizam , idovstvo, kr æanstvo, islam) i ih kroz zanimljivu povijest sve do dana njih dana. KRATKA POVIJEST IDEJA Filozofija i religija stare su koliko i povijest a istodobno aktualni dana nje vij

Freuda."'**3 POVIJEST ZNANJA KNJIGA 0 RAT/1' Za to ljudi ne mogu ivjeti u trifn Z/Vot je krotak . uspjev i to golemo gra divo pojednostav uèiniti pristupaènim i razumljivim svakome. I SD FARAONSKOG SUESKOG KANALA Dol 1UNOJSKIII VODENIH ZA HODA.Manfred Mai povijest svijetu suje s poznavanjem pr avog povjesnièara i vje tinom iskusnog povjedaèa. knjig a je lako razumljiva. I SD OPERACIJA MOEOA IZ KAMENOG DORaS IoSRF. ba kao i u religiji.. Mai ju je svladao i znimno dobro... Augustina. Premda sveobuhvatna. Tu je na posljetku i pitanje hoæe li u buduænosti biti ratova. sportu i umjetnosti... Van Loon nam je pru io genijalno pis povijest èovjeèanstva.§j tATROGASNF. Decartesa..esti. Na sreæu nije samo to. kako se èini. EVO NAM fl ilVOG I FASCINAN INOG POGLEDA NA PRAVA H DrFvnA Izr\n . Picasso a. Pozna li priroda rat i je li rat nièko u èovjeku samo odraz nekog prirodnog zakona? Knjiga o ratu takoðer prouèava odraze ratnièkoga u igrama.èitajmo najhitnije! POVIJEST ZNANJA Povijest znanja pregled je svega to je èovjeèanstvo mislilo. izumilo.. pun promjena i obrata... Locka. Leonarda da Vincija. otkriva: da je drevni Bagdad posjedovao efikasnu po tansku slu bu. prijeva rom i glupo æu. da su stari Grci poznavali rani oblik raèunala. trcaljke. zapravo je jako ljudski. Edi-sona. razma tralo i usavr ilo od poèetaka civilizacije do 21. "O uspjehu povij esti svijeta na dvjestotinjak stranica odlu vje tina ispu tanja. ne samo mladim nego i starijim èitateljima. H»ri>«. Hegela. U Povijesti znanja naæi æemo sa ete portrete osoba èije je razmi ljanje i doprinos umjetnosti. Na zai ljiv i pristupaèan naèin autori ove knjige upoznaju nas s vi e o temeljnih filozofskih uèenja koja su dovela do preokreta u pov ljudske misli a p redstavili su i veæinu velikih filozofa: Platona. ra: i propast pojedinih civilizacija i kultura te raz umijevamo veze s svjetskih zbivanja. ova oèaravajuæa zbirka na najbolji naèin o ivljava na e bogato mitolo ko na KNJIGA O RATU Rat. totela. stolj eæ KRATKA POVIJEST. politièke okolnosti i ljudi zaslu ni za sazrije vanje i ostvarenje velikih zamisli. znanosti. U njoj nisu opisane samo velike teorije i otkriæa ljudske vr ste nego su istra ene dru tvene prilike. Cijeli beskrajni i bono sni put èovjeèanstva. Aristotela.DNJOVJF KUVNIH RTJÆNIH GRANATA.. PARNOG STROJA DO RIM5KF. stoljeæa. OD KINESKIH SEIZMOGRAFA DO I »IKZOPOT AMSKIH ELEKTRIÈNIM BATERIJA. Ovo izdanje a urirana je verzija za 21. Ali za to rat? Upravo je to tema ove knjige. Njegova knjiga pokazuje koliko povij est mo e biti budljiva. od aztecxe9 ' IVAKALICE DO ETRUSÈANSKOG UMJETNOG I »TKALA. . pokazuje r se kad èitamo ovu knjigu pa za divljeno pratimo postanak. knji evnosti i povijesti opæenito oblikovalo svijet u kojem ivimo: Buddhe.. Shakespearea i mnogo drugih. N chea. VODIÈ KROZ MITOLOGIJU Kako je nastao na svijet? Kamo odlazimo kad umremo? Za to mitove o potopu nalazimo posvuda? Svatko tko razmi lja o tim ili drugim pitanjima bit æe odu evljen Vodièem kroz mitologij u. ali i one koje se bave nasiljem. IDEJA * POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Charles Van Dore. Stoga je i povijest ljudskog roda uvelike i povijest ratovanja. Einsteina." POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Ova je knjiga namijenjena onima koji nemaju vremena studirati bele povijesne ud be nike. Navodeæi ljubavne i pustolovne mitove. odnosno je li "vjeèni mir" samo utopijska zamisao. knjiga napisana od èiste radosti za novim. KRATKA POVIJEST SVIJETA Od prvih ljudi do sada njosti . Ka nta.. premda u asno neljudski. banke i tvornicu papira. Ideje nastale pred mnogo stoljeæa jo uvijek 1 utjeèu na na e ivote i na to kako ra zmi ljamo o sebi. Marxa. pripada èovjeku. DREVNI IZUMI Drevni izumi. stvorilo.

Drevni izumi. Takoðer. Meðutim. u knjizi su dane prièe o bril jantnim i ekscentriè znanstvenicima koji su se borili protiv vladajuæe ideje o vjeène nepromjenivom univerzumu. Vremenske tablice.ii i . Takoðer. jezgrovit i zabavan vodiè za sve one koji ba ni su sigur pravi smisao Heisenbergova naèela neodreðenosti i koji se n sna li u razabira nju Mendelovih zakona od Nevrtonovih. autor uvodi èitatelja u »kuæu jezika«. ideologije i tr i ta ljenja. svijet kr i pisma te geografiju koja nadahnjuje. USPONI 1 ponovi postanak duguju enipciti vulkana? SIMON Sinc. HEUREKA! Kratki pregled velikih ideja od antike do danas Ova je knjiga oèaravajuæe kru no putovanje. napisana bodro i s humorom. ova 1 ga otkriva i za to kozm olozi vjeruju da upravo ona daje toèan svemira. irokog zahvata no pisana pristupaènim jezikom. ob zami ljamo kao stalan proc es. Ki Usponi i pa dovi evolucije prièa nam napetu prièu o nastanku i tanku vrsta. ta knjiga to se presipa neobiènim podacima i zabavnim zanimljivostima . razvoj sve slo enijih organizama na Zemlji. OPÆA KULTURA U ovom jedinstvenom obrazovnom priruèniku Dietrich Schwa upuæuje nas u »sve ono to treb amo znati« da bismo stekli »i dansko pravo« u zemlji obrazovanih: povijest Europe kao ve pripovijest. da su se u Kini u desetom stoljeæu bojevi vodili i bacaèima plamena. obilazak nekif najutjecajnijih i najèe æe spomi janih velikih ideja. Dagmar Rohrlich vodi nas na èudesnu ekspedici uistinu turbulentna davna vremena i pita se mo emo li iz t e pro izvuæi neku pouku za na u buduænost i na planet. masovna izumiranja. velike f ilozofe i znanstvene teorije. povijest umjetno glazbe. Tijekom milijuna godina najman je je pe globalnih katastrofa uzrokovalo tzv.da su stari Egipæani poznavali efikasna kontracepcijska sredstva. ivi svijet katkad ns neoèekivani zaokret. Heureki jasan. USPONI I PADOVI EVOLUCIJE Evoluciju. knji evne oblike i velika djela. VELIKI PRASAK Osim to obja njava to je zapravo teorija Velikog praska. kr sa eci »knjiga koje su promijenile svijet« i iscrpno kazalo im poveæavaju uporabnu vr ijednost ovoga priruènika. predst avlja upravo veliko slavlje beskonaène inventivnosti ljudskog uma.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->