Robert Winston LJUDSKI UM kako ga najbolje iskoristiti SVEZNADAR -biblioteka opæeg znanja Ureðuje Davor Uskokoviæ Naslov izvornika

The Human Mind and how to make the most of it Copvright © Professor Robert Winston , 2003 Copvright za hrvatsko izdanje © Mozaik knjiga, 2008. Mozaik knjiga CRUPA MLADINSKA KN ICA Za nakladnika Zdravko Kafol S engleskoga preveo Tomislav o tar Lektor Ruðer Jeny Korektorica Mladenka Nimac Grafièka urednica Marija Moriæ Fotografij a na naslovnici Shutterstock Tisak Impress d.d., Iv. Gorica, rujan 2008. ISBN 978-953-14-0411-2 CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu pod brojem 677199 Sva prava zadr ana. Ova je knjiga za tiæena autorskim pravima i ne smije se ni u cjeli ni ni djelomièno repr ducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenosit i u bilo kojem obliku, ni na koji naèin bez pisan dopu tenja autora i izdavaèa. Robert Winston LJUDSKI UM i kako ga najbolje iskoristiti Mozaik knjiga GRUPA MLADINSKA KNJIGA KNJI NICA ZELINA S po tovanjem i divljenjem, profesoru Colinu Blakemoreu i profesoru Richardu Dawkinsu. Ovu knjigu posveæujem dvojici uglednih znanstvenika zaslu nih za izniman doprinos po pularizaciji znanosti u dru tvu. Nadamo se da æemo i mi ostali poæi njihovim stopama. Sadr aj Zahvale......................................................................... ..........................U Predgovor....................................................................... ........................14 Prvo poglavlje: Tijelo, mozak i um.............................................. .............16 Um ili tijelo , 17 Jedna kvrga ili dvije? 20 ivèana stanica - osnovna mo dana jedinica 23 Lokalizacija mo danih funkcija 28 Mjerenje mo dane funkcije l ;., ^ Uporaba radioizotopa 32 Slika zaposlenog mozga 34 Prouèavanje rada pojedinaènih neurona 37 Istra ivanja na ivotinjama 39 Drugo poglavlje: Kako radi va mozak?............................................. ....42 Neuronske mre e 43 Neurotransmiteri 44 Mo dana podruèja , 47 Mo dane polovice 50 Podijeljeni mozak 51 Veseljaci nalijevo, mrzovoljni nadesno 54 Plastièan mozak 57 Najbolji neuron za posao 58 Uskraæen mozak 60 Treæe poglavlje: Osvje æivanje........................................................ ..........63 Penfield, pionir mo dane kartografije 64

Podrobniji atlas 66 Svjesnost: viðenje ili osjeæanje 67 Osjeti 69 Sinestezija - stapanje osjeta 71 Osjetilno preoptereæenje 73 Vid 74 7 Robert Winston: LJUDSKI UM Njuh 75 Okus 78 Sluh 79 Dodir 80 Joj, a kako se ono zove... 83 Jedinice prepoznavanja 85 Pro eci u mojim mokasinkama 88 Èetvrto poglavlje: Obraæanje pozornosti............................................. ..93 Nesvjesno obraæanje pozornosti 95 Pobuðenost 98 Usmjerenost 99 Prepoznavanje ugode i novosti 103 Izvr na organizacija 104 Gubljenje svijesti 105 Faze spavanja 106 Usnut, pa i snivat mo da... 108 Poremeæeno spavanje 109 Za to uopæe spavamo? 110 Znaèenje snova... 111 Gdje sam ja u svemu tome? 114 Ja i drugi 115 Svijest: oruðe poput svakog drugog 118 Pola sekunde poslije 119 Peto poglavlje: Èuvstveni um...................................................... ............123 Profesor Moniz i »bijeli rez« 125 »Pobolj anja« dr. Freemana 127 Nezaslu ena Nobelova nagrada 129 Razumijevanje drugih 130 Kako to funkcionira? 132 »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« 134 Vi e od ale? 136 Aspergerov sindrom i autizam 139 Razjareni um 141 Nadanje 144 Strah 146 Promjena raspolo enja 148 Nikotin 150 Alkohol 152 8 Sadr aj Kanabis 153 Ecstasv 156 LSD 157 Stupnjevi ovisnosti 160 esto poglavlje: Uèeni um........................................................... ...........164 Mozak u maternici 165 Prve godine 165 Pubertet 169 Spolne razlike 172

Dobro zbori : razvoj govora 176 ivèani temelj gramatike 179 Uvrije ena tuga 184 Pamæenje i èuvstva 185 Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju 188 Epizodno i proceduralno pamæenje 189 Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice 190 Poput navike: kemija proceduralnog pamæenja 192 Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno 195 Prespavajte 196 Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja 198 U lijevom kutu - neuroznanstvenici , u desnom - psihoanalitièari 199 Ishlapjelost: starenje i pamæenje 203 Vje bajte mozak 206 Sedmo poglavlje: Pitanje osobnosti.............................................. ......209 Motivacijski èimbenik 212 Utjecaj dopamina 214 Utjecaj testosterona 215 Test VVinnieja zvanog Pooh 217 »Ljevaci« i »de njaci« 218 Raspolo eni... za kupnju 222 Tajna je u oèima 225 Mo dani kemijski procesi i depresija 226 Opet geni 228 Sabota a samoga sebe 231 Hamlet 233 Obrambeni mehanizmi 237 9 Robert Winston: LJUDSKI UM Osmo poglavlje: Zaljubljeni um.................................................. ..........240 Vrebaèi 242 ivi li ljubav u mo danim tvorbama? 243 Uklapanje u skupinu 246 To je sigurno ljubav 249 Hej, zgodna 250 Sto ene ele 252 Sto mu karci ele 254 Zanos je nestao 255 Neki mehanizmi smrtnog grijeha 258 Osjeæaj zaljubljivanja 261 Naglasite pozitivno 265 Vra je la i i statistike 267 La emo sami sebi 269 Pinokijev faktor 270 Moralni um 274 Deveto poglavlje: Èudesni um: inteligencija, kreativnost i intuicija......278 Sadr aj staklenke jabuènog vina 279 Mjere inteligencije 281 Inteligencija nogometa a 284 G-faktor 285 Inteligencija - priroðena ili steèena? 286 Poveæanje inteligencije mi eva 288 Poveæanje èovjekove inteligencije 290 Zdrav duh u zdravom tijelu 293 Hrana za um 293 Alkohol nije uvijek vra je djelo 296 Hipnotièno... 297

.... Zahvaljujem se i Sarah-Jayne Blake-more..323 10 Zahvale U ovoj knjizi mnogo je nesavr enosti kojih sam itekako svjestan. od èijegje poèetka bio vrlo prijazan i pun podr ke........... Omoguæilo je..... Njezine smjernice i istra ivaèki rad im ali su presudnu ulogu u stvaranju emisije... bilo mije zadovoljstvo raditi s njim. Mnogo s u puta tijekom pripreme rukopisa njegove ushiæene reakcij na moje nesavr eno pisanje bile kljuèan poticaj nastavku projekta.... dakako... Stian Reimers te. .......za to jednostavno nije bilo vremena ... Posebnu zahvalu upuæujem Johnu Lvnchu.. Nitko od d obrih... koji je proèitao veæinu rukopisa. promjenu okru ja te poticaj koji donosi rad s ekipom Bilo bi nepo teno poim ence izdvajati èlanove filmske ekipe... Njezine su mi o troumne kritike... B ila je i savjetnica na televizijskoj seriji............ Upoznali smo se prije gotovo devet godina...... naime predah za raz mi ljanje.. To su Miranda Eadie. Iznimno cijenim njege vu o troum nost. troje se osoba istièe.. trezve nih procjena...... a njegov je zanos bio presudan da projekt uopæe krene te da napi em ovaj pomalo osoban prikaz ljudskoga uma.. meðutim... 11 Robert Winston: LJUDSKI UM Mark Hedgecoe bio je producent serije Ljudski um. Zahvala] sam takoðer Jessici Cecil....... darovitih i inteligentnih osoba koje su pregledavale djeliæe rukopisa nije vidio cijelu knjigu u njezinu konaènu obliku .. Naiðete li na pogre k e... Njegova iznimna inteligencija te sposobnost t ra enja. .. BBC se uvijek pobrinuo da me prati sreæa da mogu ra diti s istinsk i nadarenim producentima. zahvaljujem se Joelu Winstonu.. arah Blakemo re. naèinio broj ne ispravke i pobolj anja te u nekoliko faza pisanja sprijeèio da se osramotim. ka d mije pomagao pri pisanju knjige Kako nastaju djeca i pri tra enju izvora za razl ièite èlanke koje sam u to doba pisao..... Diana Hill i Nick Murphv bili si nevjerojatni (èak i po BB C-jevim mjerilima)..... obzirne savjete.... Boji m se. Uvijek je bio tu kad bih panièari o... Njegova je vjera u projek t bila tolika da me ohrabrila da izlo im materijale o kognitivnoj neuroznanosti na srednjostruja kom BBC-ju... uredniku Znanstve nog programa BBC-ja. Bilo kakve pogre ke u podruèju neuroznanosti u ovoj knjizi nisu ukl onjene samo zato to se nalaze u dijelu o kojem s njome nisam nikad raspravljao.....Mozak jest tijelo 299 Genij u nama 304 Nije ba tolika rijetkost 308 Dodatno èulo 311 Literatura......... no bilo bi ru ne ne spomenuti tri izvanredno n adarena kamermana koji su snimili veæinu ma terijala te èije su umjetnièka vje tina i pr . s kojom sam veæ suraðivao... jasno poruèujem ( to nije opravdanje) da sam za njih ja jedini krivac. na ureðivanju rukopisa. èeprkanja i filtriranja podataka bile su presudne za ovu knjigu... èiji je spoj znanstvenog osjeæaja. James Marshall Nicola Cook..... sjajnoj izvr noj producentici.. Mnoge su me osobe zadu ile. kao i dobronamjerni savjeti... Njezina topla podr k i obzirna razboritost mnogo su mi znaèile . Producenti serije Johanna Gibbon........... Cijenim i pomoæ dugogodi nje prijateljice Alison Dillon.317 Pojmovnik.... Nadalje.. Meðutim...... eni izvanredno proniclj iva i analitièna uma.. vojnièko planiranje te napose njegovo prij teljstvo... kad je rijeè o naèinu kojim su izra ene zamisli u emisiji i ovoj knji zi... i bilo je vrlo zabavno. Zahvaljujuæi njemu dobio sam priliku da sudjelujem na ovome p rojektu... da iz straha da ocu ne bude neugodno...... um jetnièke vje tine i sposobnosti stvaranja filma bio izvanredne poticajan. Zahvalan sam i ekipi po moænika producenata i ist ra ivaèa na tako predanom tra enju i pomnom pro uèavanju èinjenica va nih za projekt.. a njegovi stalni savjeti o graði i povijesti bili su kritièni............... iznimno pomogle. p redanosti i savjeta Matta Bavlisa... Ova knjiga ne bi bila dovr ena u vremenu kojim sam raspolagao da nije bilo rada....... katkad nije bio kritièan koliko je trebao biti... Samo snimanje bilo je va no za pisanje ove knjige....... veliko zado voljstvo i velika privil egija raditi sa svakime od njih......

Ljubav i potporu moj e supruge Lire te njezine brojne korisne primjedbe o tekstu jako cijenim. dramski klub. ali va no je da steknete pribli nu predod bu o an. obiènog reproduktivnog biologa. njezina briljantna p omoænica. i Jamie Cravvford. a bro jne i odlièni pisci. kog nitivna neuroznanost jedno je od najslo enijih. Zahvalan sam na podr ci mojih nadreðenih kolega. Zbog èinjenice da za shvaæanj uma. bile su uobièajen oslonac. pobolj anje na ih umova. Maggie Pearlstine. rabimo n esavr en alat . neodgovorenil æe pitanja mo da uvijek biti. U suprotnome ne mo emo razumjeti kako rac um. Takav je uvod neizbje n pone to t ehnièke naravi. Osim toga. moja sjajna agentica. Rijeè je o Chrisu Hartlevju. Ova je tema za mene umnogome prirodan nastavak mojih opæih znanstve nih i televizi jskih interesa. Robu Goldiej u i Paulu Jenkinsu. orkestar i veslaèki klub. Dakle. prilagodbe i naèin rada. meðu inima . U ki snijim se poglavljima mnogo vi e raspravlja o trenut aènim pote koæama u prc uèavanju znanosti uma. a èovjekov um i èovjekova svjesnost meðu najve æim su nerije en im znanstvenim problemima. u posljednjem dijelu knjige govorin o temama poput osobnosti i inteligencije. Bilo je pravo zadovoljstvo upoznati ih i raditi s n jima. izvrsne knji nice i sna no podupire preno enje temeljnih znanstvenih zamis li iroj publici. nadam se.strpljivo su i uz zdrav humor podnosili films ku ekipu koja ih je ometala. Moja je golema prednost to pripadam sjajnom Imperial Collegeu. No s obzirom na to koliko sam s( posljednjih godina zanimao za to podruèje . rektora. 12 Zahvale Naposljetku. Znanost se svodi n pit anje pouzdanosti spoznaja. brojne su osobe. Njihove primjerene primjedbe na rukopis i zanes enost njegovim sadr ajem bile su mi stalan poticaj. kao i za ono koje su iskazali moji izdavaèi. Jedno æe. Velik poticaj za ovu knjigu proizi ao je iz mog . napisale vrlo dobre knji ge o toj temi. sve su me vi e u vjeravali da bi to valjalo uèiniti. U njima sam na razlièite naèine dodirnuo mnogt 14 Predgovor vidove funkcioniranja mozga. pisanje knjige uglavnom je patnja. Nadam se. smatram. Vrlo je nadobudno od mene. Osim to nije moje podruèje biologije. Podruèje zajednièkog interesa gotovo svih TV serija i e misija na kojima sam nedavno radio. tomiji mozga i njegov u radu.edanost projektu obilje ile sav ulo en trud. Nadèovjeka i Instikata do ivotnih niti. Nadam se da æe postati oèito da de terministièki pogled na um ne obja njava. Posebice pritom mis lim na gorljiv interes Sally Gaminare i njezine izvanredne ekipe u Transworldu t e na usredotoèen rad urednice Mari Roberts. najbr e promjenjivih i najkon troverznijih podruèja suvreme ne znanosti. opravdanja ima m malo. to sam uopæi poku ao napisat i knjigu ove vrste. 13 Predgovor Prvih nekoliko poglavlja ove knjige nastoji opisati osnove funkcioniranja mozg i razlièite naèine kojima su ih znanstvenici saznavali. da æe onima koji ustraju du lje od prva dva ili tri poglavlja postati jasno da doista postoje brojni naèini z. za snimanja mojeg posljednjeg projekta za BBC. Premda zapravo nikad nisam namjeravao napis ati ovakvu knjigu. etnje sa spiljskim ljudima i Djeteta na ega vremena. Naposljetk u. ali najveæi utjeca j mo e imat okru je u kojem smo se zatekli. gene koji usmje ravaju mnoge iroke vidove naravi i sposobnosti. mislim da bi mi bilo najprivlaènijt kad bi mi se ukazala prilika da se ispoèetka b avim medicinskom znano æu.sam ljudski um. od kojih si mnoge iznimni znanstvenici. naravno. Fakultet ima brojn e struènjake. stoga. biti oèito: prilièno je go prc turjeènih spoznaja i velika kolièina onoga to ne znamo. te na dopu tenju da se slu im oprem om i prostorijama fakulteta. proèelnika M edicine te proèelnika mog odjela Davida Edwar-dsa. bio je mozak .fizièari. Jako sam zahvalan za njihovo p ovjerenje u mene. brojni studenti . od Ljudskoga tijela.n jegov razvoj. paradoksalno. p osve prikladno ono t< svakoga od nas èini onima tko jest. Kao i uvijek. Naslijedili smo. trpila je (veæinom stoièki) moja obitelj. kao to æe svaki pisac vjerojatno priznati. tovi e. Nadam se da æe èitatelji uvidjet i nu nost takvog poèetka te da æe ih moj anegdote i osobno iskustvo koje navodim potak nuti da ustraju u èitanju. kao i izvr ne urednice Bantam Pressa Kat rine Whone.

na mnogim se mjestima poziv a na nju. èuvali srce. na (ili.jer bi inaèe istrulio . a ne mozak. te kad bi mi tim izvad ili mozak iz lubanje. 15 / i iPrvo poglavlje Tijelo. u es tokom aromatiènom piæu) pohranili za buduæe narasta oko 75 do 80 posto moga mozga èinila bi voda. prije nego to bih dovr io ovo poglavlje. Svejedno. Pravi znaèaj teksta prepoznao je James Breasted. Dakako. znanstvenu.vadeæi ga kr oz rupu koju su bu ili na stra njem dijelu nosa i nepca. nekim promatraèima mo < pomalo gadljiva. Papirus Edwina Smithajedanje od najstarijih pisanih dokumenata. U opisu zastra ujuæe ozljede Sluèaja est govori se o mozgu ji pulsira pod rukama kirurga: Pregledava li èovjeka s otvorenom ozljedom glave.mo da otprije pet tisuæljeæa. on bi bio toliko slièan mojem da bi svaka razlika gotovo sigu rno la nezamjetljiva. voljeli razlièitu hranu ili glazbu te da sva tko od nas imao prilièno razlièite ljudske vrline i slabosti. te unatoè tome stoje èinjenica da alkohol i sok biljke maka m jenjaju stanje svijesti poznata veæ dugo. I to vi e. jo bolje. ali rabi samo ogranièenu kolièinu materijala viðenog na zaslonima. veæina je starih civiliz acija smatrala s ce. malo vi e od deset posto b bi masnoæa. povijesnu. ukupnost na eg postojanja i o sobnosti. daje posrijedi prijepis rasprave iz jo ranijeg doba . kad biste isi dobno. stoga. Niti da smo nauèili razlièite t jelesi i intelektualne vje tine. v rojatno ni t a oèito ne bi ukazivalo na èinjenicu da radoznali prolaznici zu u dva potpuno razlièit a primjerka najslo enije tvorbe na ovom planetu. doimao bi se prilièno n aboranim i bjelkastim pod prstima bi bio pomalo gumast. Pr mda kirur ko bu enje rupa u lubanji (iz bi kojeg nama nepoznatog razloga) se e u doba kromanjonca prije èetrdesete tisuæa godina. Kad su me brojni kolege na BBC-ju ohrabrili da napi em knjigu o toj temi. Cilj je k njige da se udalji od serije te da bude neovisna pratiteljica. dru tvenu i filozofsku. on bi te io oko 1400 grama . Ni ne bi otkrivalo da su ta dva gu masta predmeta. koja je prodrla kroz kost. dragi èitatelju. imali posve drukèija sjeæanja. Nadam se da æe moj osobit pristup èitate ljima biti neobièan i zanimljiv. Mo da. a oko osam posto tvorile bi bjelanèev ine. ali uz rastuæi zanos. Nastao je prije otprilike 3700 godina. Drevni su Egipæani pobo no. izazov sam prihvatio boja ljivo. kao i èinjenicu daje rijeè o samome sredi tu onoj to nas èini onime to jesmo. Osjeti li kroz pukotinu one nabore* . Kad bi ga poslije fik cije ljudi dolazili promatrati. iz Luksora. Nastoji dati pozadinu. ali su mozak uni tavali . Prije nego to bi ga mariniranjem u staklenki form. ravnatelj Cika kog orijental nog instituta. koja funkcionira i zasebno. mozak i um Kad bih umro danas. treba opipati ranu. sjedi tem du e. mozak i um rali tijela. Edvvin Smith. imali razlièite ambicije. umrli i vi i kad bi va mozak bio obraðen na isti uobi< jen naèin. do ivljavali razliè razoèaranj bili ljutiti te u ivali u razlièitim stvarima. osj æali razlièite bolove. najproturjeènijih i najintrigantn ijih tema u tom neobiènom podruèju. do ivjeli nevjerojatna iskustva u razlièitim dijelovi n svijeta. egiptolog koji je prvi do ao u posjed to ga izvanrednog rukopisa i donio ga 1862. shvativ i 1930. Neovisno o tome s kolike bi udaljenosti na i mozgovi bili promatrani. Stoga se usredoto-èava na meni zanimljive teme i svrha jo j nije biti sveobuhvatnim priruènikom. o nome to se nama u produkcijskoj ekipi uèinilo zanimljivim ili neobiènim u mnogim podr uèjima èovjekove svjesnosti. Ovo nije samo knjiga prema BBC-jevoj seriji. poput velike gljive. ne iznenaðuje daje èovjeku trebalo toliko vremena da shv ti slo enu prirod u mozga. No upravo je egipatski kiru rg ostavio prve pisane tragove koji dokazuju postojanje nekih osnovnih uvida u n euroznanost. ugl avnom glave. Rijeè je o kirur koj raspravi u kojoj su opisane ozljede. nije shvaæao njegovu iznimnu va nost. slomil a lubanju te izlo ila mozak. 48 pacijenata. kad su balz am 16 Tijelo.otprilike poput j( nog i pol pa keta eæera. Ni ta ne bi upuæh lo na to da smo u nekom trenutku ivota vi i ja voljeli na razlièite naèine. nadam se da æe èitatelji u ivati u ovom poku aju obja njavanja nekih vidova najaktualnijih.voditeljskog rada na seriji Ljudski um te iz jednostavne intelektualne znati elje.

Tijekom karijer e bio je lijeènik rimskih gladija tora. i izluèivanje cerebrospinalne tekuæine iz glave. Usto. Dakle. treba tra u srcu. No Aristotel. oba anatomi. u papiru su su opisani simptomi pacijenta koji nije mogao pomicati jedan ud nakon te kih je dnostranih ozljeda glave te je izgubio sposobnost govora zbog ozljede sljepooènice . vjerojatno zbog o teæenja u èeonom re nju i Broci-nu podruèju. otac lijeènièke prakse.kakvi nastaju u rastaljenom bakru i da to pod tvojim prstima kuca i drhti . mo da nu an za hlaðenje krvi. Hipokrat. Rijeè je o sitnom. Platon je vjerovao u du u . Herofil i Erazistrat. zatim ako mu c uri krv iz obje nosnice i ako mu je vrat ukoèen. Vjerov. To je ist stvar koja nas dovodi do ludila ili bunila. goveda i ma mune te o viðenome vodio podrobne bilje ke. »Vjera se nalazi ispod lijeve bradavice«. boli. Kad sam studirao medicinu. dakle. za titnik misli i intelig ncije« sadr i glavne »okove du e«. donosi nesan icu.na u bit. èak do te mjere da nastavlj a postojati nakon tjelesne smrti.. Kr. pr. stoljeæu pr. koji je oko 500. mo e se pretpostaviti daji 18 Tijelo. gotovo pet stoljeæ nakon Herof ila. naposljetku. dr ao gaje osjetnim sredi tem . kao i na e tuge. Zamisao daje srce sredi te èovjekova pona an odr ala se do esnaestog stoljeæa. osm ijesi i ale.200. i dodao da »mc zak. Malo prije Aristotela. mozak i um tada stekao uvid u rad ivèanog sustava i shvatio da mozak ima sredi nju ulogu u nadzo ru tjelesne i umne aktivnosti. Aristotelu je pomogla da zaklj uèi kako »sjedi te du e i nadzora voljnih p kreta. koji je ivio od 384. ustanovio je da njihovo o teæenje izaziv. oblom ispupèenju smje tenom prilièno duboko usred mozga koje j . pogre ke u zao èas. prepoznao je jedinstvenu prirodu mozg. nekoli ko tisuæljeæa prije nego stoje dr... Kr. Um ili tijelo Tisuæljeæa su pro la prije nego stoje mozak zamijenio srce kao opæeprihvaæeni najva niji tj lesni organ. Kr. r kao je Martin Luther .« Aristotel je uvelike ut jecao na srednji vjekovne uèenjake. Èinjenica daje koko na stavljala trèati nakon to joj je glava bila odsjeè na. odnosno oi to bismo u suvremeno doba m ogli nazvati »um« . ne smije je omotati ma vrpcama dok nisi siguran da je do ao do odluèujuæe toèke. grèki lijeènik Galen (130. èini se. jedan od najzagonetnijih organa u mozgu bila mije hip ofiza. 17 Robert Winston: LJUDSKI UM koji su uvidjeli va nost mozga. Zatim je. Mislio je.. tj.« U 3. kao to j misli o Aristotel. Zapisao je: »Mozak nadzire gornje udo^ poput stra ara. Bilo je to. besmislene zabrinutosti.. Presijecajuæi razne ivce. Alkmeon. daje srce va nije.izvadio je o ivotinji i primijetio putove koji vode ka mozgu. meðutim. . njegovo je shvaæanje va nosti srca bi lo popr æeno reèenicama iz Biblije. mora reæi da »ima bolest koju se ne smije lijeèiti«. Hijeroglifi nadalje opisuju tanke opne koje obavijaju ozlijeðeni mozak. Mozak je manje va a organ. je da se um nalazi u glavi. pa je zabilje io da su »sva os tila povezana s mozgom«. Sve ni e ivotinje koje prouèavao crvi.. radosti. èak su egipatski lijeènici znali kad bi moglo biti mudrije ne lijeèiti pacijent a aktivno.) secirao svinje. Paul Bro-ca 1860-ih opisao govorno sredi te. bio meðu prvima * Pojam »nabori« gotovo se sigurno odnosi na vijuge kore velikog mozga.i mislio da postoji odvojei od tijela. Treba premazati ranu ma æu. odnosno sve ivèane funkcije. ali ne smije je ivati. Pokazao je takoðer da o teæenje grkljanskog ivca dovodi d< gubitka sposobnosti glasanja. secirali su tisuæe tijel i pokazali da se ivci razlikuju od krvnih ila te da ne polaze iz srca. do 322.. a mozak vi ih ivotinja ostajao bi n ran. ali nisu imale prepoznatljiv mozak. mo dane ovojnice. Buduæi daje tamo vidio brojne ozljede glave. pr.. filozof Demokrit suprotstavio se zamisli d je srce sredi te èovjekovih funkcija.imale su pulsirajuæi organ nalik srcu u k< su vodile sve kr vne ile. alosti i suze. ka o tvrðava tijela posveæena njegovoj za titi«. kukci i koljke . nego iz mozga ili leðne mo dine.popu t tjemenaca na djetetovoj lubanji prije negoli postane cjelina. nen zumnost i postupke suprotne ob ièajima. noæu ili danju nadahnjuje strepnjor i strahom.. gubitak funkcije. »Ljudi moraju znati da u ljudskom mozgu i samo u mozgu nastaju na a zad( voljstva. Aristotel je opisi kako se srce trza lo kad bi ga dodirnuo. primje rice one koji vode iz leðne mo dine. nije se slagao sa svojim ui t eljem Platonom.

I dalje se bud im u tri sata ujutro u Los Angelesu. tovi e. naime. Stoje mozak veæi. Potkraj 1790-ih.veæe od prosjeka. naime. na temelju oblika njihovih lubanja. Danas putnici mogu kupiti melatonin u zraènim lukama i tako se bor iti protiv jet laga. a poèetkom sedamnaestog stoljeæa francuski fi lozof Rene Descartes raspravu odvodi korak dalje. proizlazilo da su dijelovi mo zga za koje se m e ustanoviti da su veæi. Zna m da bi preko vidnih ivaca trebala reagirati na svjetlost dana i tminu noæi te tako upravljati tjelesnim satom. Fran cuska revolucija svojom je zloglasnom napravom koju je »popularizirao« dr. ukaz uju na ono stoje ispod nje. Drugi su primjer pr ocjene paleoantrop loga. rani su neurolozi mogli poèeti gomilati dokaze kojima æe osporiti kartezijansko s hvaæanje. Primjerice. odr ao se dugo.materijalno tijelo i potpuno netje lesni um . Oni. veæi zato to su obilje ja povezana s njima oso bito d bro razvijena. Takozvani kartezijanski dualizam. Frenolozi su opipavali glavu te èak izv dili sl o ena mjerenja posebnim estarima kako bi utvrdili vjerojatnost da netl postane krim . Do kraja Napoleonskih ratova frenologija je bila sve priznatija kao naèin pr pozna vanja karaktera i osobnosti ljudi. jer je pridonio su ivotu znanosti i religije. Franz Joseph Gali.stra nji dio hipokampusa. Drevni hinduski mistici vjerov ali su da se u njoj nalazi ljudska du a. jedno s a svojim uèenikomJohannom Spurzheimom. pa njezina povr ina. Umjesto zamisli da um i njegove sposobnosti bezoblièni plutaju u eteru te da s mozgom i tijelom komuniciraju preko hipofize.. Za mene je hipofiza doista zbunjujuæa. Ustvrdio je da bi te sposobnosti. tvorbe povezane s pamæenjem smjeste] duboko u mozgu . na ih rani h. èesto zakljuèuju o obilje jima hominida. katkad imaju jedno mo dai podruèje . Descartes je vjerovao daje hip ofiza iznimno va na. postajalo je sve jasnije da su razlièita i odvojena mo dana podruèja odgo vorna za razlièite vidove uma. Zatim je poèetkom devetna oga stoljeæa. Uvrije eno je bilo vjerovanje da cerebrospinalna kuèina.e. a time i mozaka. po njegovu mi ljenju. poput londonski h vozaèa taksija. vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i leðnu mo dinu. veæe su i ntelektualne moguænos Iz togaje. No uzimajuæi melatonin nisam si nimalo olak ao brojne prekoocea nske letove do drugog laboratorija u kojem radim. no povijesni dogaðaji ojaèali su suprotna mi ljenja.a time i u 1 rakteru pojedinaca . Joseph Ig nace Guillotin znati eljnima ponudila obilje (procjenjuje se oko èetrdeset tisuæa) svj e e odrubljenih glava. U osnovi n gova tumaèenja bila je pretpostavka da se um sastoji od zasebnih sposobnosi obilje ja. A samo stoljeæe poslije. Mnc njezini prista e tvrdili su da se razlike u mo da noj arhitekturi . p opularnost stekla frenologija. danas znamo da osobe s uvje b nim pamæenjem. Zamisao o hipofizi kao sponi doima se èudnom i nije mi jasno kako je Descartes u nju povjerovao. jedinstveno jer je to jedina mo dana tvorba bez parnjaka. dakle prije negoli je zi nost doista mogla dokazati svoje tvrdnje. Galije prihvaæao da se um nalazi u mozgu. osjeæajuæi se kao da sam na umoru. da je hipof iza ivotno va na jer povezuje tjelesno bivstvo i duhovnu stranu. beèki lijeènik. Galije postavio mno poèela te »znanosti«. Svi mi stalno govore kako ona to èini izluèivanjem horm ona melatonina. poèelo se èiniti daje um proizvod mozga.mogli kao jedno komunicirati i djelovati posredstvom hipofize kao spo ne. ako ne i beskorisna. jer su zasebne. za promatranje. munolikih predaka. trebale zauzimati i zlièita podruèja mozga. str ahote Prvoga svjetskog rata opskrbile su lijeènike i znanstvenike stalnim priljevo m svjesnih mladiæa s povredama mozga za promatranje. m. Zakljuèio je. u Ka-liforniji. odnosno njezine kvrge i pupèenja. s obzirom na to daje u sredi tu. Premda su danas predmet porug te zamisli nisu posve bez osnove. Ustvrdio je da bi ta dva zasebna i naizgled proturjeèna obilje ja . 19 KNJI NICU ZELINA Robert VVinston: LJUDSKI UM Jedna kvrga ili dvije? U srednjem se vijeku mislilo da su razlièita obilje ja sebstva sadr ana u razli tim tj elesnim tekuæinama. Oduvijek je bila zaogrnuta velom tajne. No kljuèno poèelo frenolo ke znanosti bila je da lubanja obi pop rima prema obliku mozga. Premda nikad nije sjedio deset sati u zrakoplovu. omoguæi mi ljenje.mogu osjetiti i vidjeti u ra zlikama u obliku lubanje. Zahvaljujuæi tim postignuæim a. zamisao o fizièkom tijelu i a pstraktnom umu (koji komuniciraju preko hipofize). pa su zna nstvenici mogli opa ati promjene u elektricitetu i tlaku. Otac frenologije je dr. Izmeðu tih velikih povijesnih d ogaðaja zbio se napredak u fizici i osmi ljeni su bolji postupci mjerenja.

ekstravagantnih apsurdnosti. izvrsnost . Jedan kirurg Medi cinske kole Kalifornijskog sveuèili ta nedavno je. mozak i um u umovima iskrenih i inteligentnih ljudi nema dvojbe o stvarnom neznanju. 6. Frenologijaje bila zaslu na i zajo duhovitije tvrdnje. U Hitlerovoj Njemaèkoj oblik lubanje èesto je bio utv rðivan kako bi se lak e ustanovilo istinsko arijevsko podrijetlo ili otkrila latentn a idovska rasna degeneracija.inalac ili ostane savjestan graðanin. 5.oèit dokaz bo anske kreacije. takvo je to smeæe. izvijestio je: Radovi dr. nekoliko je revnih kr æanskih teologa otkr ilo lubanjske organe za tovanje i èudotvorstvo . poput one da su istoènjaèki naro di miroljubiviji zato to imaju manje glave. ljubav prema ivotu.glad. RODITELJSKA LJUBAV. 4.. tj. frenologija iskori tena za uèvr æivanje uobièajenih tvrdnja i pred rasuda o klasama. BORBENOST. besramnog iskrivljavanja èinjenica i besmi slenih citata iz Biblije da mislimo kako 20 Tijelo. Njegov je pogled na obilje ja kriminalno-sti djelomi ce bio potaknut darvinovskim idejama i pretpostavkom daje primitivni èovjek nastao od majmuna. jedna po jedna stvar. TheEdinburgh Reviez v. Unatoè takvim povremeno neprijateljskim napisima. recimo. rasama i kriminalnosti. Eto.. osobito u Europi. gomilanje. A. posljedica atavizma. prisnost . Galla i dr. 10.sila. glazbene darovitosti i verbalnog pamæenja.dru tvenost. TAJNOVITOST. E. Unatoè svemu. PRIJATELJSTVO. PREHRANA. 7. ljubav prema jednoj osobi. razboritost . otpornost . do ao je do zakljuèka d a su kriminalci »zaostaci«. Ubrzo su poslodavci od lokalnih frenol oga poèeli tra iti podatke o sklonostima kandidata za ponuðeno radno mjesto. . nego su takva mje avina oèiti h pogre aka. stvarn om licemjerju i stvarnom arlatanstvu autora. ljubav prema domu.obrana.ivao elektriènom strujom i ona je pra snula u smijeh. OPREZNOST. Spurzheima ne samo da zalihama na eg znanja o èovjekovoj grad i ili njegovim funkcijama nisu dodali nijednu èinjenicu. Tak ozvani organ veselja podruèje je malo sjeverozapadno od tjemena. frenologija je bila sve popularn ija.1 Organ veselja sretan je sluèaj za frenologiju jer dokazuje da moz ak u odreðenoj mjeri jest kutija neo21 Robert VVinston: LJUDSKI UM tovanje Odluèno 1. Dijelu la kovjernih graðana posjet frenologu uvelike je slièio dana njem posjetu vidovnjaku ili astrologu. u okviru postupka ubla avanja epilep sije. a svoja je zapa anja potkrjepljivao mjerenjima ivuæih i smaknutih zloèina ca. ozbiljan èasopis svojeg doba. imala je neugodne odjeke u dvadesetome stoljeæu. No nisu joj svi komentari bili naklonjer Lipnja 1815. 8. VITATIVNOST. Usporeðujuæi njihove mjere s lubanjama neèovjekolikih primata. 2. talijanski l ijeènik i kriminolog. Vjerovao je da se mjerenjem glave mo e zakljuèivati o kriminalnim sklon ostima osobe. STUPANJE U BRAK. ljubimcima. ljubav izmeðu spolova. to podruèje mozga jedne pacijentice podra.upravljanje. Èini se tako da u osnovi pomnih mjerenja lubanja na temelju kojih su nacisti iznosili neke tvrdnje o rasama le e èvrsti elem enti tog stereotipnog mi ljenja. frenologija se polako i oprezno poèela kretati u ispravnom smjeru. privukao je pozornost javnosti objaviv i 1876. DESTRUKTIVNOST. te prezira v rijedne besmislice koje dva mu karca koji se nazivaju znanstvenim istra ivaèima imaju drskosti predstaviti fiziolozima devetnaestog stoljeæa kao obrasce zakljuèivanja i i zno enja èinjenica. ZALJUBLJENOST. Britaniji te zatim u SAD-u. 3. PREBIVANJE. 9. politika . Cesare Lombroso.priprema. U Britaniji je. tek . A uz trideset pet podruèja glave odgovornih za obilje ja poput vjernosti. STALNOST. skrb o potomcima. knjigu Kriminal ni èovjek (L'uomo delinquente). Frenologijaje ubrzo preras okvire medicinski h i znanstvenih èasopisa te postala predmetom rasprave ozbiljnim popularnim tiskov inama. n. STJECANJE. I premda odavno diskreditirana.

ugodnost. Kartografski proces medicinskoj je znanosti priskrbio neke od njezinih kljuènih po dataka.organizacija. Zahvaljujuæi pionirima na tom polju. RAÈUNANJE. divovska je i na svojem zavr etku ima najslo eniju mre u tana nih niti koje j e povezuju s drugim ivèanim stanicama. pa èak i za obilje ja pop ut religioznih iskustava. 24. No ta odvojena mozgovna podruèja nipo to nisu uzrok lubanjskih ispu pèenja.èednost. Dakle. 28. DUHOVNOST. dakle. ivèana stanica . kao i za govor. razvijan od polovice devetnaestoga stoljeæa usporedo s pobolj anim znanstvenim met odama mjerenja. ili neuron. 37. ambicija .neumjereno 22. U povije sti neurologije susreæemo mnoge ironije. izmeðu ostalih postignuæa. KONSTRUKTIVNOST. mentalna aritmetika. 19 DOBROHOTNOST. Meðu prvim anatomima koji su mikroskopom zavirili u mozak bio je èe ki profesor Johannes Purkinje (1787. ponos. Znamo da postoje dijelovi u kojima je pohranjen na rjeènik za tako uske teme poput imenovanja povræa ili dragulja. SLUH. koja nosi nj egovo ime. bio je mo dana kartografija. 18. NADA. 17. dosjeèanje polo aja. spoznaju da »um« nastaje u mozgu. Imamo. 13. impulzivne i promiskuitetne izazivaèe sudbine. danas znamo da postoje mo dana podruèja o dgovorna.zabava. RED. VRIJEME.dobrota. ivèana stanica. ivio je mnogo prije bilo kojeg suvremenog postupka dokazivanja mo danih funkcija. Na alost po njega. 34. Najva niji postupak dolaska do te spoznaje .ustrajnost. mehanièka domi ljatost. uglav nom zadu ena za ravnote u i usklaðenost pokreta. ODOBRAVANJE. poimanje trajanja. prijaznost . JEZIK. odgovorne osobe pretvaraju u lakomislen e. Danas smo oèito stigli do toèke u kojoj posjedujemo jednu presudnu spoznaju o ljudsk oj vrsti. MOGUÈNOST. pomalo morbidan do datak njegovoj zbirci lubanja. 27. ODLUÈNOST. kao to smo vidjeli.) koji je. 14. 35. pripisivanje uzroka uèinku. VELIÈINA. LOKALITET. osjeæaj sklada i melodije.razmetanje. PR IJATNOST.1869. 16. ljubav prema velièanstvenosti .sustav . induktivno zakljuèivanje. . barem djelomice. a to je daje mozak kljuèni organ odgovoran za to tko smo. odmjeravanje okom. Debela je gotovo poput ljudske vlasi (stoje . intuicija . Purkinjeu se pripisuje opis prve stanice sredi njeg ivèanog sustava prepoz nate u malome mozgu. odluka . 23. 30. 15. 33. 26. 20. vid i druge osjete. SAMOPO TOVANJE.ukus . USPOREDBA. percepcija pobuda. izra avanje zamisli. C LJUDSKA NARAV. Gali je tako pretrpio koban mo dani udar i njegova je vlastita glava zavr ila kao posljednji. Gali naposljetku nije bio na posve pogre nu tragu. 29. 25. 31. OBLIK.osnovna mo dana jedinica Shvaæanje slo ene unutarnje anatomije mozga biloje presudno znanstveno postignuæe.ugledanje u uzor. VEDRINA. OPONA ANJE. UZROÈNOST. mozak i um visnih funkcija. profinjenost . pamæenje èinjenica. D.vjera . aljivost . za pokrete. metoda . A da ne spominjemo podruèja koja. pravda-jednakost. IDEALNOST. ravnote a .duhovitost . SAVJESNOST. 21. Godine 1828. BOJA. dosjeæanje oblika. preslikavanje . INDIVIDUALNOST. promatranje. prvi klasificirao otisk e prstiju.lakovjernost. London) 22 Tijelo. Frenolo ka karta (Biblioteka Wellcome. UZVI ENOST. to nipo to nije ne to to smo od vijek shvaæali ili stoje bilo opæeprihvaæeno. oèekivanje-poduzetnost. 32. TOVANJE. Mali mozak nabora-naje tvorba u stra njem dijelu mozga. B. kad su ozlijeðena.penjanje. raspoznavanje boja. 36.12. pobo nost-po tovanje. No. TE INA.

dokazi koje je Cajal mogao pod astrijeti. uvjereni daje mo dano tkivo razgranata mre a uzajamno pov ezanih ivaca. ne to kasnije. Taje reakcija i danas prilièno zagonetn a jer se dogaða samo kod nekih ivèanih stanica. Naravno. gotovo nemoguæa. 23 Robert VVinston: LJUDSKI UM Vjerojatno je upravo ta velièina Purkinjeu omoguæila da ih prepozna pc mikroskopom i zatim nacrta. ptica. u snu. Cajal je poèeo izraðivati podrobne i prilièno lijepe crte e razlièitih dijelova mozga promatranih mikr oskopom. dijela mozga u kojem se najèe æe nalazi. neurona. Sve su podrobniji bili i opisi osnovr. budnom stanju. Primjenom soli sr ebra nakon stvrdnjavanja tkiva u otopini kalijeva bikromata. pa s u toèni crte i bili presudni.doista veliko zajednu stanicu) i otprilike je desetorostruko veæa od svih ostalih stanica malog mozga. kako se jo uvijek naziva. studirao je medicinu na Sveuèili tu u Paviji. ivèane stanice smjesta pocrne. Izraèunato je da jedna Purkinjeova stanica sa sv jom golemom mre om m o e primati informacije iz èak dvjesto tisuæa drug stanica. Veæ je samo t o posljednje postignuæe iznimno va no. bili su izlo eni 25 Robert Winston: LJUDSKI UM Crte neurona Santiaga Ramæna y Cajala (Biblioteka VVellcome.« Potkraj devetnaestoga stoljeæa. Radeæi uz svjetlost svijeæa u svojoj kuhinji koju je preuredio u primitivan laboratorij. zapisao je. naposljetku je. Karijera ga je dovela do polo aja profesora anatomije u Va lenciji. èija sve veæa va nost u suvremenoj biologiji proizlazi iz èinjenice da poma e stanicama pri obradi bjelanèevina. veæinom po povratku u sveuèili nu bolnicu. kako nije bilo fotografije. no njegov je otac èvrsto od luèio da mu sin mora postati lijeènikom. Ubrzo nakon stoje Golgi objavio svoju metodu srebrne boje. Meðu ima su nje na anatomija nju nih lukovica (mo dano podruèje uglavnom odgovorno za okus i njuh). postala je poznata i pomogla je Golgiju d a naèini brojna va na otkriæa u patologiji. London) . nacrtao cijeli mozak. Usporedo s razvojem svojeg rada. Usto. druge u drugome. 18 73. zahvaljujuæi tehnici bojenja tkiva. po sljetku susreli u znanstvenom suparni tvu punom gorèine. no besparica gaje pri morala da napusti akademski posao i postane specijalizantom u Domu za neizljeèive kako bi zaradio za skroman ivot u mjesta cu Abbiategra-ssu. na alost ne pri deblo Mozak s lijeve strane 24 Tijelo. da u mozgu ima oko 26 milijuna tih stanica.. Osim to su bili zanimljivi i dojmljivi. Netko je izraèunao. naime. To je bila osnova njegova neslaganja s Golgijem. neuroznanstveni k iz Kalifornijskog tehnolo kog institut prepun je hvalospjeva o Purkinjeovim stan icama: »Stalno su aktivne noæu. graða hipokampusa (podruèja odgovornog za pamæenje) te. Golg ijeva metoda. tankim i nje nim izdancima kojima je povezana s drugim ivèanim stanicama. dakako. Jim Bower. ivotni su se putovi Golgija i Cajala n. obièni crte i.uzroènika malarije. gmazova ili najranijih kralje njaka. po sluèajnom obrascu. Njegovi podrobni crte i jo uvijek izazivaju divljenje.. pod anestezijom«. likovna mu je vje tina kas nije itekako koristila. podruèje po podruèje. Kako æe se pokazati. Ljudska se narav ne mijenja. i to. crna reakcija. pa ne èudi to mu je na Sveuèili tu u Paviji podignu o svojevrsno sveti te. Privlaèilo gaje slikarstvo. dogodi se tzv. »G raða im je zapanjujuæ apsolutno krasna. Golgi j e do ao iz Milana. Za te iznimno va ne spoznaje zaslu ni su mnogi veliki an tomi medu kojima su i dobit nici Nobelove nagrade poput Santiaga Cajala panjolske i Camilla Golgija iz Italij e. èini se. mozak i um vi e razlièitom od dana njih znanstvenih zavisti. Cajal je bio sve uvjereniji daje neuron. temelj na mo dana jedinica.. Santiago Ramon y Cajal roðenje u malom selu na sjeveru panjolske. one u va emu mozgu jednakog su oblika po put onih mozgu riba. mo dane stanice. stoje mo da zanimljiv podatak. otkrio poznatu srebrnu boju koju apsorbiraju ivèane stanice. tj. Svojom je tehnikom bojenja èak p ridonio boljem razumijevanju parazita plazmodija . Golgi i njeg ovi prista e bili su. spoznaje o mo danim tumorima. pojedinaèna ivèana stanica sa svojim s iæu nim. bilo je si jasni je da neke vrste stanica prevladavaju u jednome mo danom podruèju. a medicinu je stu dirao na Sveuèili tu u Zaragozi. osjetni organ u tetivi te unutarnji ustroj staniène tvorbe koju nazivamo Golgijevim tijelom. S vremenom je. U to je doba mikroskopska fotografija bila.

Studirao je medicinu u Miinchenu. pa sam. dobio upalu pluæa i takoðer je nije shvatio ozbiljno. za 27 Robert Winston: LJUDSKI UM razliku od Brodmannove kæeri. U Leipzigu 1898. slo vi kao klasièno djelo. Brodmann je opæenito bio u vrlo dobroj formi. uglavnom prema vrstama stani ca koje je opazio u njima. Svejedno. On je utvrdio 52 zasebne mo dane regije. No 1906. meðutim. Za neurol ogiju se poèeo zanimati kad se zarazio difterijom. 17. Korbinian Brodmann bio je suvremenik tog slavnog neuroanatomskog dvojca. rano æu te koæama na koje je stalno nailazio nastojeæi da znanos t prihvati nje gove ranije metode. Kako objasniti takvu neobiènu ra vnodu nost? Danas. daje Cajal imao pravo. nego je bio sretan to æe imati vremena za svoje poslove. prvorazredno samoljupca. na sveèanos ti dodjeli Nobelovih nagrada u Stockholmu. naime. Èak i uz Vogt ovu potporu. kad bolje poznajem psihologiju znanstvenika. treba reæi daje grc zno pona anje prema Cajalu vjerojatno barem djelom ice bilo izazvano frustr. Jeda n od razloga za to mije njegova smrt tako bolna sjeæanje je na smrt moga oca. Sa svojom enidbom . iznimno su do bro poznate. prvi put u ivotu. a Golgi ne. Stoga je. stoje Golgija. mo dane karte k oje je u njoj objavio. ipak bio dijete koje je znalo pone to o svoje ocu. Èini se da su se susreli samo jednom. No kako suvremeni neuroznanstvenici stjeèu sve vi e spoz naja o radu mozga. Njegov ef Oscar Vogt. ukljuèujuæi Golgija.. Radio je u vicarskoj. promijenio mjesto rada. on je 1917. Mogli b ismo reæi daje on. studenoga 1868. 1916 . VVurzburgu i Berlinu. a neke su od tih oznaka jo uvijek u uporabi. pa joj je posvetio velik dio ostatka svoje znanstvene karijere. Njegova knjiga izdana 1909. Svako od tih podruèja oznaèio je brojem. Bilo mije devet kad je umro. premda je rabio istu vrstu mikroskopa sliène tehnike boje nja. Jednoga gaje dana supruga vidjela kako prstom po krevetu radi pokrete kao da pi e. Pokazalo se. kojem dugu je velik dio svoje kasnije karijere. Jer premda su i neki njegovi protivnici kritizirali i ismijaval njegov rad. On je. Iz po tovanja prema uèitelju nijedan uèenik nema naviku rabiti istra ivaèke meto de koje nije nauèio od njega. mnoga Brod-mannova podruèja izazivaju proturjeèja. po tenja radi. neopjevani junak. i kojem je ponovno naglasio svoju uvjerenost u neuralnu mre u . Cajalova genija nost le i d jelomice u èinjenici daje..teoriju kojoj si s amo nekoliko minuta kasnije svojim predavanjem usprotivio Cajal. koja je o d svih moguæih komplikacija uspjela izazvati apsces mozga. mozak i um malnim. Nije bio svjestan te ine svoje bolesti. ali . Zatim se uspravio u sjedeæi polo aj i preminuo. obolijeva od gripe. razbjesnilo i ogorèilo. Susret s poznatim Alzheimerom pobudio mu je zanimanje za anatomiju mo danog tk iva. Nakon rada u Tubingenu. pa je bio prilièno zadovoljan to se r azbolio jer mu je to omoguæilo da sredi papirologiju. a zatim i od sepse .tamo nji znanstveni krugovi nisu prepoznali pravu vrijednost njegovih pomnih opa anja. Dodu e. bio novèa no situiran. pa je sa samo 42 godine umro od sepse. s Margarete Francke.skepsi i podsmijehu. napredovanje u Berlinu gaje zaobi lo . Zanimlji vo mij e kako je Santiago Cajal. Cajalove crtt e dr ali samo umjetnièkim viðenjem mozga. preuzeo je polo aj ravnatelja du evne bolnice Nietleben u Halleu. no rijetko ju je tko doista proèitao. godine. kolovoza 1918. to mi se èini posve nor26 Tijelo. a dotadje. prikazi glavnih podruèja kortikalne funkcije. usprkos njihovu suparni tvu. u dobi od 49 godina. dodijeljena im je zajednièk Nobelova nagrada za doprinos neu roanatomiji. ponovno u svojoj razmjerno kratkoj karijeri. smogao snage da napi e pone to o Golgijevoj metodi: U prija njim sam odlomcima opisao iznenaðenje i èuðenje koje sam do ivio kad sam vlastitim oèima vidio krasne spoznajne moæi reakcije krom-srebra i izostanak bilo kakvog ushi ta u znanstvenom svijetu zbog njezina pronalaska. sretan i s krovom nad glavom. dobrog dara opa anja i koja vrlo marljivo iri svoje znanje«. u jednu ruku. Ubrzo nakon roðenja kæeri. te da nije pretjeriva u nagaðanjima o onome to nije vidio. a zatim nakratko u Berlinu. zasigurno bio ve likodu an èovj ek. èekao je do 48. opisao gaje kao osobu » irokih znanstvenih inte resa. Korbinian Brodmann roðen je 17. Brodmann je napisao rad o kroniènim promjenama u mo danim krvnim ila ma. iskljuèivo crtao ono stoje vidio. Mnogi su znanstvenici. Golgi je prvi odr ao poèasno predavanje.

ponajprije policija i Katolièka crkv a. koji se èuva u staklenci. Brocaje velikodu no odao poèast omalova enom frenologu Gallu. nije bio toliko sklon Gallu priznati za slugu za identificiranje gotovo istog mo * Nedavni skanovi Leborgneova mozga. To mo dano podruèje. Pari ke su ga vlasti. u Rue de l'Ecole de Medecine 15. temelji Brodmannovih zamisli. diti u bolnicama Hotel Dieu i Bice tre te je postavljen za profesora patologije n Pari kom sveuèili tu. i sigurno ne bi zbila. barem uopæeno. Brodmannovje rad temeljan jer je uz mo danu kartografiju ukljuèivao i i poreðivanje ti h karata s onima u glodavaca i primata. f iziku te francusku knji evnost. tilo jezika. gdje je diplomirao s dvadeset godin. Broca je 4.. Njeg ovo je stanje bilo toliko poznato meðu njegovateljima da su mu nadjenuli nadimak »Ta n«. pacijent koji je godinama nepokretan le ao na Brocinu bolnièkom odjelu. Paul B roca odluèio je naæi mozak prikladan za prouèavanjt 28 Tijelo. U policijskim je dosjeima st ajalo daje »sun njiva osoba«. prisustvovao predavanju Ernesta Aubertina u An tropolo k om dru tvu koje æe mu promijeniti ivot. Usto je na do brovoljcima iz redova sti denata medicine mjerio temperaturu ko e lubanje tijekom raznih mentalni aktivnosti. 29 Robert VVinston: LJUDSKI UM danog podruèja pedesetak godina prije. Desna strana Leborgneova tijela bilaje oduzeta trid esetak godina i na bilo koje pitanje mogao je odgovoriti samo rijeèima »tan-tan«. Leborgne. i Broci je slava bila zajamèena. Opisao je irenje ti mora kroz vene. Saznanje da su odreðena mo dana podruèja va na za pojedine funkcije bilo je va an korak naprijed u povijesti neurolog ije. Dakako. Ubrzo je poèeo r. poèetna toèka ovostoljetnih otkriæa u fizi ologiji [mozga]. trana protivnom opæem dobru. no taj g je interes uvalio u priliène nevolje. Doveo je do mnogo b ljeg razumijevanja m oguæeg naèina rada razlièitih podruèja kore velikog me ga. Imao je iznimno i staknutu karijeru. travnja 1861. Regiju povezanu s njom otac freno gije nazvao je »organ 15«. Aubertin je bio uèenik fre nologa Galla. No danas se izraðuju nove karte. Kako je zapravo bio erudit. Tjedan poslije. obranjeni su t ek nakon pojave tehnika poput m gnetske rezonance. pokazuju daje ozl ijeðeno podruèje zapravo bilo dosta veæe nego stoje Broca opisao. Godine 1861 . blizu postaje podzemne eljeznice Odeon.svejedno je to bila smrt koja se danas. skeniranja PET-om te identifi kacije kemikalija u razlièiti mo danim regijama .. .uglavnom osamdeset ili vi e godina p oslije njegove sm ti. Do 1863. koje je ovaj nazvao »organ 14« i o sao ga kao s redi te za »pamæenje rijeèi«. postalo je poznat o kao Brocino podruèje. koje u njegovo doba nisu uviji bile smatrane vrijednima. uhodil i nadzirale svaki njegov korak. utjecaj manjkave prehrane na pojavu rahitisa i nasljedno prc padanje mi iæa zbog mi iæne distrofije. mozak i um Lijeva mo dana polutka s oznaèenim Brocinim podruèjem i poèeo je tra iti pacijenta s te kim govornim poremeæajem. lijeva donja èeona vijuga. Paul Pierre Broca bio je jedan od najbriljantn jih mladiæa na studiju medic ine u Parizu. mo e se reæi. Brocaje otkrio leziju na povr ini lijeve strane èeonog re nja njegova m ozga.* Leborgneov konzervirani mozak danas je izlo en u pari kom muzeju Dupuvtren. mnogo bliskije na em shvaæanju kako r di mozak. drugi su se posvetili oj æenitijem prouèavanju mozga. pa je bio uvjeren daje sposobnost govora lokalizirana u pred njem dijelu mozga.« Usprkos tom komplimentu. zadivila gaje i antropol ogija. > Lokalizacija mo danih funkcija Neposredno prije nego to su znanstvenici poput Brodmanna poèeli izraðiva karte slo enog mikroskopskog ustroja mo danog tkiva. Brocaje na ao slièna o teæenja u istome dijelu mozga kod èak 25 pacijenata koji su izgubil i sposobnost govora. a samim time i dobru dr ave. umro je od sepse i gangrene desne noge. zapisaoje: »Gali. koje je bilo. Kad je umro. U to je doba rasprava o znanju o èovjeku sm. je imao neporecivu zaslugu u postavljanju velikog naèela cereb ralne lokalizacije. g. kad imamo bolje antibiotike. Njegovi poku æ ji popular izacije toga podruèja znanosti doveli su do toga da su ga stalno slije dili polica jci u civilu te daje prokazivan kao podrivaè. Diplomirao je i matematiku. govora«. a najavne antropolo k skupove u njegov oj organizaciji dolazili su agenti i dou nici.

Nekom okrutnom ironijom. p . prebaèenog preko ramena. zrcalnog galvanometra. kad je radio n( 30 Tijelo. a kako bi spojio primitivne sonde na povr inu moz ga. prouèavaoje to se zbiva s mozgovima majmuna i zeèeva kad se prema njihovim oèima usmjeri svjetlost. Elektriènih svjetiljaka jo nije bilo. U kasnijim antomski istra ivanji ma usporeðivao je velièine mozgova uzetih iz mu kih i enskih eva. njana kost. Mjerenje mo dane funkcije Jedan od meni najdra ih trenutaka bio je kad sam dobio prvi stetoskop. um bi postajao ne t glasniji. èuo je za pacijenta s postupnim si. otvaranje lubanje nije ba bio postu pak primjenjiv na ljudima. Tako o premljen. ostala pukotina. prikladnih instrumenata za to dugo nije bilo. Kad se vratio iz rata.Broca nije uvijek imao toliko sreæe s istra ivanjima. ali moja je ski pina bi la zadivljena. Nadogradio je stetoskop tako da su pojaèane zvuène vibracije mogle pomicati iglu bubnja koji je bilje io promjene u zvuku protoka krvi. Bez namjere da zadivi kolege. mozak i um to zahtjevno. pa je uobièajen izazov bio o glumiti da èuje um kad je to bilo gotovo nemoguæe. izuma lorda Kelvina . Fulton je zakljuèio da ga uzrokuje zapletaj krvnih ila u vidnom p odruèju te daje duboki zvuk koji obojica èuju bio zvuk kaotiènog protoka krvi. Nakon operac ije pacijentu je u lubanji. lijeènik na medicins kom fakultetu u Liverpoolu. Prije Prvoga svjetskog rata zapoèeo je s pokusima na ivotinjama . Hans Berger. a ensk 180 grama manje. pa je krvni protok jaèi. na mjestu gdje je ukl. Tek su 1930-ih razvijene elektrode dovoljno osjetljiv e za rutinsko bilje enje promjena u naboju kroz kosti i ko u lubanje. Pokazalo se daje prosj eèna masa mu kog mozga 1325 grama. stoje bio pogled koji su dijelili mnogi znanstvei ci (osobito darvinisti) njegova doba. Osamdeseti h godina devetnaestog stoljeæa postajalo je sve jasnije da bi mozak mogao stvarati elektriènu aktivnost. stoje umna aktivnost intenzivnija. Iznimno domi ljati Fulton èakje razvio vrlo prim itivan stroj za »snimanje«. nehajnije. kr æanin. a ja se sjeæam da sam jednom prigodom zbunio svojeg postarij e pacijenta i sebe oslu kujuæi njegovo koljeno. bljenjem vida nad kojim nije uspjela operacija otklanjanja abnormalnih krvni ila u potiljku.zvuk pulsirajuæe bujice izazvane turbulent im protokom krvi. na polo aju senatora. vjerojatno je bio prva osoba koja je »snimila« mo danu aktivnost. Od te li u bilo koju klinièku bolnicu. mozgu je potrebno vi e kisika kako bi dovr io svoju zadaæu. dakle dok je bio ob èan sta ist u bolnic i Peter Bent Brigham. morao im je skinuti gornji dio lubanje. Nisam èuo ni ta. ona bi stala naglo prodirat i u zaposleni dio mozga. Prvi koji je mjerio mo danu elektriènu aktivnost u èovjeka vjerojatno je bio Austrijan ac dr. svoju karijeru okonèao na polo aju izabranog èla: g ornjeg doma francuskog parlamenta. U tom dobu razmjerno primitivne anestezije. John Fulton do ao je do novog otkriæa kad je poslu ao potilja pacijentove glave. ubrzo po slu benom imenovanju um je zbog puknuæa mo dane aneurizme . pa s e zadovoljio otvorenim plamenom. kojim < se dièiti noseæi ga oko vrata il i. jer kad bi pacijent otvorio oèi da se poslu i preostalim vidom. na ao nekoliko osoba o teæene lubanje.krvare nje iz mo danih ila bilo je r to stoje dvadesetak godina prije toga krajnje pomno do kumentirao u svoj monografiji od devet stotina stranica. no njihovi su rezultati uglavnom bili neuvjerljivi i beskorisni. izjavio je. No veæ je 1902. Ri-chard Caton. i he i potpuno nejasne zvukove u di nom sust avu. Dok sn bili studenti na i bi efovi od nas uvij ek zahtijevali da oslu kujemo udaljene. pa je primitivnim elektrodama i galvanometrom poku ao otkriti mo e li zabilje iti slabu elektriènu aktivnost. ponosne poèetnike i novije studente jo m jek æete prepoznat i po »dizajnerskom« modnom dodatku. Mu karac se alio da svaki put kad otvori oèi èuj dubok i glasan zvuk. Bolji stu denti èak 5 slu ali vrat. stetoskopu. Zvuk se osobito pojaèavao kad bi pacijent poku ao èitati. To gaje dovelo do oèitog (al i pogre nog) zakljuèka da mu karci pametniji od ena. tzv. Dak le. Fulton je uzeo stetoskop i prepoznao zvuk koji klinièari obièno nazivaju tihi » um« . No premda su mjerenja mo danog krvnog protoka posljednjih godina postala va an dio p raæenja mo dane aktivnosti. U javnosti slovio kao dobar govornik i zabavan pripovjedaè te velikodu an i suosjeæaj. tj. Dok se obuèavao za lijeènika u Bostonu. Elektriène impulse bilje io je pomoæu zrca la spojenog s tankom zavojnicom. Godine 1928. Brocaje 1880. Kad se politièka klima u Fra ncuskoj pi mijenila. Kak o smo napredova nismo morali slu ati samo zvukove disanja ili rada srca. pa su pokusi koji su u to doba najvi e obeæavali bili upravo on i koji su poku avali uhvatiti te slabe signale.

mo e se naèiniti trodimenzionalna slik . Radioa tivni izotopi s vremenom se raspadaju i napos ljetku gube svoju radioaktivno. buduæi daje 1938. skandinavski su znanstvenici njegovo kretanje kroz mo dani krvotok mogli pratiti Geigerovim brojaèima koje su dr ali blizu glave pacijent a. mi iæavi mu kar ci bili bi vjerojatno najgori kandidati za takvu vrstu postupka jer su skloni on esvijestiti se èim ugledaju iglu. no nekolikoje nje govih izotopa radioaktivno. Svoje pokuse provodio je najstro oj taj nosti. Jedan od njih sastojao se od podra ivanja elektrodom jedne strane mozga i pr aæenja hoæe li se na suprotnoj strani pojaviti bilo kakvi primjetni impulsi. U PET-u se u krv ubrizgava radioaktivna tvar kratkog vremena poluraspada. Mo e se reæi i prolazi kroz svojevrsnu renesansu u toj vrsti istra ivanja. ajedin i ispitanici koji su to mogli podnijeti bili su. slovi kao prijelomnic. ubrizgali su siæu nu ko èinu radioaktivnog plina u i pitanikov krvotok. Ono stoje Berger u njemu. sna ni mu k arci iz mjesne vatrogasne postaje u Lundu. bio ist ran sa S euèili ta uJeni. nije bilo prete ko). prilièno neselektivan oblik praæer mo danih elektriènih signala . broji do deset ili razmi lja o lijepim stvarima. Uporaba radioizotopa Tijekom 1970-ih ekipa danskih i vedskih istra ivaèa otkrila je novu tehnik Odmjeriv i k olièinu zraèenja Geigerovim brojaèima. danas se rabe samo izotopi s vrlo kratkim vremen om poluraspada . primjerice . zraèenje æe biti jaèe. Nikoga nije pu tao u laboratorij. objavljen 1929. Taj rad. Opsjedao gaje strah da bi drugi mogli prisvojiti njeg rad i proganjali su ga m nogi proma aji koje je uèinio tijekom tridesetogod njeg bavljenja tim podruèjem. plakao je govoreæi: »Ali u N maèkoj nisam toliko slavan. a itlerov uspon pratio s rastuæom gorèinom i poti teno æu. bili prvi ritmovi u fiziolo giji ljudskog mozga. mozak i um nekoliko sati do nekoliko dana. a rezu ltantne gama-zrake oèitavaju se dok ispitanik obavlja zadanu aktivnost. naime. kad nema umjetnih podra aja. Do razmj erno nedavno mislilo se daje gol vo beskorisna za istra ivaèe koji nastoje izolirati mo danu aktivnost povezai s odreðenim mislima ili osjeæajima. dosta iznenaðujuæe. Iz tih ranih mukotrpnih pokusa roðena je tehnika pozitronske emisijske tomogra fije (PET).. te ka i oprezna. Logika je bila sljedeæa: to veæi krvni protok. Tri godine poslije oduzeo sije ivot objesiv i se u b nici u kojoj je r adio.da bi u glavu u la dovoljna kolièina ksenona trebalo je ruèno ubrizgati injekciju izravno u ka-rotidnu arteriju. lupkanja prstima te èak zami ljanja kako èine nagle pokre te. naime. pretpostavljam.« Bio je protivnik nacistièkog re ima. poput televizijskog prijamnika koji poku a »uhvatiti« sve postaje odjednom. krupni. P in koji su uporabili bio je ksenon. te raznim naèinima mjerio njihovu mo danu aktiv nost. koji su ivjeli c 32 Tijelo. No u posljednja je tri desetljeæa elektroe cefalografija unaprijeðena i uvelike se rabi u neuropsihologiji. Kad j e 1937. u sklopu kojeg skovao p ojam »elektroencefalogram«. kojih se uzorak i frekve cija mijenjaju tijeko m aktivnosti. konaèno dobio meðunarodno p znanje na Pari kom psihologijskom kongresu. No ubrz o je shvatio da mo e mjeriti slabe oscilacije u elektriènim signalima koji se 31 Robert Winston: LJUDSKI UM pojavljuju spontano. Sama injekcija nije bila ba ugodan do ivljaj . a kolegama nikad nije sr minjao to istra uje . Istodobnom obradom nekoliko mil ijuna tih oèitanja. Radioaktivnost neke tvari obièno se izra ava njezini m vremenom poluraspad vremenom potrebnim da se polovica njezinih radioaktivnih a toma raspadn Spojevi kratkog vremena poluraspada va ni su u medicinskim mjerenjima ji pacijenti primaju samo brzo opadajuæu kolièinu zraèenja u vrlo malim dozam U svrhe u koje su nekad rabljeni radioaktivni izotopi ksenona. neuroznanstvenoj povijesti. znanstvenici su uspjeli naèiniti slike protoka krvi kroz mozgove ispitanika dok su ovi obavlja li zadaæe poput slu anja govora.oèeo je rabiti napredniju opremu koja je u meðuvremenu postala dostupna. Ona je.najvi e do nekoliko minuta. alfa valovi. to omoguæuju napredna raèunala. Ponovno je na ao nekoliko osoba s o teæenjima lubanjskih kosti ( to nakon ratnih pusto enja u Njemaèko . Berger je bio neobièna osoba. Nakon to su ubrizgali ksenon. krupni. Elektroencefalografija (EEG) ogranièena je metoda kad je posrijedi m renje mo danih funkcija.) No bez obzira na grubost postupka. (Po mojem iskustvu. p sve bezopasan i inertan. opisao.

pripremljen za ubrizgavan pohranjen u priklad nu boèicu i zatim u platnenu vreæicu. Njezin krevet pribli en prozoru na drugome katu. zgrada od opeke. Pose bno 33 Robert Winston: LJUDSKI UM se nezgodnim pokazao pri poku aju ubrizgavanja izotopa kratkog vremena { luraspada u pacijente koji nisu bili u tomografu. Bio je. primjerice. mogao biti sigurno donesen iz ciklotrona udalje nog oko èetiri s tine metara. golema mre a. Mozak je s niman kad je dobrovoljac promatrao prazan zaslon te ponovno kadje na zaslonu bil a. d kata ispod endokrinolo kog odjela. Probe su protekle bez te koæa i utvrðeno da se ampulu. oprezno r pipao druge ljestve koje je sa suprotne strane èvrsto dr a o pomoænik. Izotop koji je ta lij da mogla apsorbirati i koji je stoga pr ogla en prikladnim. mladi lijeènik. primjerice. goto vo nasumce razbacanih pokraj zatvora Wormwood Scrubs. odakle je u pravi èas spu tena nit iz k otu tapa za pecanje. ] ko bi utvrdio kako joj funkcioni raju do titne lijezde. imao je vrijeme { luraspada od sedam minuta. kemièara i raèunalnih operatera. bicikl i tap z a pecanj velikim koturom bili su spremni. neka rijeè. iz cik trona mo e don ijeti za èetiri i pol minute. Ali pacijentica je u m ðuvremenu osjetila zov prirode. lijeènik je dao znak i iz top j e podignut kroz prozor sobe glavne sestre odjela. usto. Kao skup betonskih i drvenih zdanja.mozga tijekom izvoðenja zadaæe. Kad sam 1969. Kad je privezao vreæicu s boèicom. Prezaposleni sta is t istrèao je nekoliko probr trkova kako bi taj iznimno vrijedan izotop. bri no smje tenome u zg di u kojoj se nalaz io ciklotron. potreban i mali nuklearni rea ktor. bio je takoðer rabljen za stvaranje r adioaktivnih nukleotida za ubrizgavanje u pacijente koji su morali biti snimljen i nekim drugim tehnikama. Tako su fiziolozi i psiholozi mogli saznati koji je dio mozga aktivno povezan s èitanjem. velièinom i oblikom nalik pravom spremniku izotopa. taman naèinj en i uklopljen u t\ nositeljicu. koliko neskladnome skupu razlièitih zgrada. nije tol iko nalikovala uobièajenoj bolnici. bila je potrebna vojska fizièara. Ham-mersmithski ciklotron. ciklotron. Na jutro ubrizgavanja Geigerov brojaè i pacijentica bili su spremni. atomsk i pijun. kao vrlo mlad lijeènik i istra ivaè prvi put do ao u Hammersmith. ali ne ba prikladan za nekoga tko poku ava urno stiæi s jednog mjesta na drugo. Slika zaposlenog mozga Ciklotron u Hammersmithu bio je iznimno va an preduvjet za konstrukcijuje nog od p rvih europskih pozitronskih emisijskih tomografa za snimanje mozg Uporaba tvari s radioaktivnim kisikom ili radioaktivnom glukozom omoguæi je istodobno mjerenje m o danog krvnog protoka i metabolizma. uspeo se uz n jega ljestvama. otvorenje najbl prozor na gornjem katu zgrade ciklotrona i boèicaje baèena okomito u mre koju je dr ao lijeènik na parkirali tu. Pokraj prozora postavljenje tap pecanje s kotur om. Nemam pojma je li pacijen èina do titna lijezda bila pozitivna na Ge igerovu brojaèu. izdvojenih zgrada za ambulantne bolesnike te ratnih skloni ta i monta nih obj ekata. On je z atim sjeo na bicikl i bjesomuèi vrteæi pedale stigao do vanjskog zida. mozak i um tehnika koja je dosta brzo uvedena bilo je substrakcijsko skaniranje. pa se zakljuèala u zahodu. nedvojbeno je bil o rijeè o postupku velikih razmjera. Premda je PET bio korak naprijed. Strojevi su bili golemi i skupi . ponajprije zami ljen kao moguæi naèin davanja du boke rendgenske terapije oboljelima od raka. Jedan od takvih zatvorenika bio je George Blake. dobic zadaæu snimiti vrat pacij entice smje tene na drugome katu glavne zgrade. Kad je izotop izvaðen iz stroja. Jedna moær 34 Tijelo. bolnièki prostor bio je idealan za progonjenika koji tra i privremeno skrovi te .za tomograf u londonskoj bolnici Hammersmith. prostorija stare u bo nice. Nakon brojnih uvj ravanja kroz t e ka drvena vrata. za stvaranje izotopa kratkog poluraspada koji ispitanika neæe pre vi e ozraèiti. Jedan od mojih kolega. S vremena na vrijeme neki od pustolovnijih gostiju Krune iskrali bi se preko zida pokraj strogo èuvanog kril a i u li na bolnièki posjed. spust se njima te odsprintao dvjesto metara do stra nje strane prizemlja bolnice. Dvije aluminijske ljestve. pacijentica je izi la. pa joj je preznojeni èk medicinske ekipe usp io ubrizgati izotop malo vi e od dvije minute prije rol -jo uvijek neoboreni hammer smithski rekord. No te koæa je bila u tome stoje sva pozornost koja . i n enjera.

pri ao m je tehnièar i rekao. Nako n to su sve fotografije bile snimljene. dobio Nobelovu nagradu za izniman doprinos pobol sanju tehnolo gije magnetske rezonancije. dom mo e s e konstruirati trodimenzionalna slika velike jasnoæe. Molekule je zatim moguæe izbaciti iz osi tako da ih se izlo i impuls radiov alova. Ona iskori tav a svojstvo hemoglobin. Danas gotovo svaka velika bolnica posjeduje magnetni rt zonator. Posljednjih ji godina d . MR nije posljednja rijeè u tehnologiji mo dane kartografije. za razliku od magnetnog rezonat ora koji ga je zamalo istisnuo. koliko znam bez rizika. a poslje dnjih se godina MR sve vi e rabi umjesto starih slikovnih tel nika. U knjizi Ljudski inst inkt potanko sam objasnio snimanje MR-om. ali ponajprije zbog ogranièenja koja bi vjerojatno prati la svaki proces koji obuhvaæa ubrizgavanje radioaktivnih tvari. Alija nisam do bio Nobelovu nagradu. nij e mu bilo suðeno da nam omoguæi stvaranje podrobne karte svjesnosti. u takvim je istra ivanj ima osobito preporuèljivo kao ispitanike izbjegavati ene i djecu . PET mo e biti poprilièno va an. Povrh toga ne iziskuje da njime upravlj cijela kohorta osoblja. r ecimo. a ne lijeèenje. a ne samo krvni protok.« Da meni tehn èar to ka e. Tehnika daje zadi vljujuæe trodimenzionalne slike. to donekle oslikava èinjenicu da se mozak koji stvara velika ir telektualna postignuæa najèe æe ne razlikuje od »obiènih« mozgova. PET se takoðer uvelike rabi za istra ivanje lijekova koji bi mogli djelovati u mozgu. a djecu zbog mnogo stro e granice prihvatljivosti i sigurnosti postupaka.. Na temelju mnogih oèitanja iz malo drukèijih kutova i raèunalnom obr. p k. Èini se daje ponovlje na izlo enost èak i vrlo jakim magnetskim pi ljima bezopasna.. i to. pa se MR uvelike rabi za uzastopna istra ivanja mozgova di brovoljnih ispitanika. pigmenta u crvenim krvnim stanicama. buduæi da velik broj neurolo kih istra ivanja iziskuje pono vno promatranje istog ispitanika u drukèijim uvjetima. napose ako mu je s vrha istra ivanje. K ao stoje opisuje John McCrone. Usto. psihologija u neku ruku bila robom novonastal og raèunalstva. nego je jeftiniji od PET-a. naime. pa snimke mo danih organa nisu o tre. Molekule u razlièitim tkivima vrte se malo drukèijim brzinam pri èemu emitiraju signal koji prepoznaju nizovi osjetnika povezanih s raèi nalom. va an korak naprijed bila je funkc onalna magnetska rezonancija ili fMR. molekule u tijelu postavit æe se poput siæu nih igala 35 Robert Vtfinston: LJUDSKI UM kompasa. imao sam èast upoznati profesora Richarda Ernsl iz vicars ke. Dok sam pisao ovu knjigu. PET ima ogranièenu razluèivost. Dakle. primjerice. a sumnja se na postojanje komadiæa metala u lubanji. razmjerno pristupaèna tehnologija kojom se gotovo svaki znanstveni] mo e poslu iti kako bi provjerio svoju hipotezu. da prenosi kisik. va je mozak posve normalan. MRje »tehnika snimanja mozga za masovnu upe rabu«. premda nam je PET dao neke vrlo uzbudljive trodimenzionalne prikaze mozga na djelu. Taj veliki znanstvenik prilièno mi j poti teno isprièao pr ièu o tome kako je nedavno sjedio u MR skaneru radi sn manja vlastitog mozga. Stoga. dj elomice zbog svoje skupoæe.je pridavana proizvodnji izotopa i smi ljanju fizike procesa snimanja znaèila da naj bolji u upravljanju strojem nisu bili znanstvenici koji su provodili istra ivanja o radu mozga. postavimo li osobu u jako mag netsko polje. funkcija dopamina. takoðer. koji je 1991. Ko lièina kisika koj nosi »mo dani« hemoglobin mijenja stupanj u kojem on remeti magnetsko p( lje.ene zbog moguæe tru dnoæe. Koristan je. U ne to novije doba. MR ne samo da daje iznimno jasne snimke u kratkom vremenu. 1 svakom sluèaju. osjeæao bih se spokojno. zanima li istra ivaèa. Mo e pratiti vrlo specifiène pokazatelje m o dane aktivnosti. »Profesore. zatim za tra enje tumora (koji obièno imaju visoku metabolièku aktivnost) te za snimanje osoba kod kojih se ne mo e rabiti magnetska rezonancija (MR). Etièk a povjerenstva opravdano su oprezna pri odobravanju tehnika koje obuhvaæaju PET ko ji bi ispitanika mogao izlo iti bilo kakvu suvi nom riziku ozraèivanja. pisac u New Scientist i autor knjige Going Inside . nije bilo suðeno da bude tehnologija koja æe to shvaæanje zbaciti s prijestolja. Ukratko. PET-u. Veliki je nedostat ak PET-a to ne dopu ta uzastopno snimanje. a to je veliko ogranièenje. za psiho logijsku procjenu slu ne funkcije jer je tomograf. primjerice kla siènog rendgena. Danas se stoga PET uglavnom rabi za specifiène indikacije za koje je potrebno saznati toèan protok krvi. U to je doba. Prihvaæeno je bilo shvaæanje da ljudski mozak nije ni ta vi e od vrlo slo e og logièkog stroja èija æe se kopija moæi naèiniti èim postanemo bolji programeri. Magnetska rezonancija pokazala se izni mno va nim instrumentom u kognitivnim i mo danim istra ivanjima. Opetovano bi izlaganje zraèenju bilo tetno. vrlo tih.

Relevantniji za n euroznanost bio je pionirski rad Ang lique Arvanitaki. bio jednako n adaren student u Cambridgeu.aljnja pobolj anja ponudila magnetoencefalografija (MEG). Zajedno s Huxleyjem. dijete u izvanredno darovitoj znanstvenoj obitelji. poput mi iænih. no èak i tada pokuse mo < pokvariti najmanji pokret. Andrew Huxley.. kosa i lubanjske kosti ne ometaju promjene u magnetskom polju koje se zbivaju u mozgu. i to doslovce. Kako ih je napur la slanom vodom. a mjes ec dana kasnije Britanija je bila u ratu s Njemaèkom. Ni blizu svojim oèekivanjima. Prouèavanje rada pojedinaènih neurona Jedan od najva nijih napredaka znanosti o mozgu bio je razvoj metode utvrðivanja to p ojedina ivèana stanica radi u odreðenom trenutku. Poput mnogih dobrih znanstvenik zadr ao je osjeæaj mjer e glede svojih postignuæa. Radio je na terenu i mnoge je sate proveo leteæi privezan u skuèenom p rostoru u repu borbenih zrakoplova. otkrili su da potencijal u mirovanju unutar stanice iznosi -60 milivolta te da tijekom ivèanog impulsa raste do vr nih +40 milivo lta. Ipak. Alan Hodgkin bio je briljantan znanstvenik (i pomalo se amaterski bavio matemati kom). a u rijetkoj atmosferi na tri do pet tisuæa meta37 Robert VVinston: LJUDSKI UM ra bilaje sklona sna nom iskrenju bez najave. bile su dobri elektrièni vodièi. Druga znaèajn a prednost nad EEG-om (kad pozadinska elektrièna aktivnost mo e poremetiti sliku) je st da ko a. Kad ka em »velika« ivèana stanica. jedna od v elikih prednosti MEG-a jest njezi na brzina. Zanimale su je stanice koje ! ste u. Ida Hyde konstruirala na Harvardu siæu ne stakl ene cijevi promjera tri mikrona. stoje najutjecajn polo aj u brit anskoj znanosti. S vremena na vrijeme zapravo nalazio u sredi tu elektriènih izboja opreme kojom je bio okru en. Takoðer poput Hodgkin napos ljetku je postao predsjednikom Kraljevskog dru tva. za svoj rad nagraðeni Nobelovom nagradom. Ona je secirala divovske . osjetljiv. Rat je takoðer p roveo baveæi se radarima.lignje -uhvaæene u moru pokraj Plymoutha. Od njegovih se iskustava zasigurno dizala ko sa na glavi. Zanimanje za mjerenja pojedinaènih ivèanih stanica potjeèe iz 1940-ih i prekrasno produ ktivne suradnje dvojice iznimnih znanstvenika Andrewa Huxleyja i Alana Hodgkina. jerje njegovoj opremi trebao napon od 15 000 volta. fMR tijekom nekoliko sekunda. i vi e razvijajuæi radare za topni tvo i bojne brodove. Nisu imali sreæe samo u jednome smislu . koji su 1963. Govoreæi u Stockholmu. mozak i um tisuæinku sekunde. nj govje ratni rad nedvojbeno spasio nebrojene ivote i bio jedno od n ajva nij obrambenih postignuæa u novijoj vojnoj povijesti. Poput Hodgkinova. Do li su do iznenaðujuæeg otkriæa. Nobelove nagrade dodijeljene ovim velikanima pone to su zasjenile va no ranijih rado va na mikroelektrodama.do otkriæa su do li srpnja 1939. izol iranim sobama. Posljednjih je godina njegov rad na londonsko University Colleg eu vi e usredotoèen na mi iæe. mu je dodijeljena zajednièka Nobe lova nagrada. skromno je iskazao tovan Hodgkinu kao svojem uèitelju. Kako se misli pojavljuju i nestaju u djeliæima sekunde. No prostorna joj je razluèivost mala i ne previ e razlièita od EEG-ove. Pozitronski tomografi mogu mjeriti ono to se u mozgu dogodi ti jekom nekoliko minuta. svaka teh nologija koja ih mo e pratiti vjerojatno æe postati koristan instrument. a MEG mo e snimit 36 Tijelo. Prouèavanje zasebnih stanica mjerenjem njihove elektriène aktivno sti va na je alternativa promatranju podruène mo dane aktivnosti koja nam omoguæuje da v idimo to pojedini elementi rade unutar regije koja nas zanima. Njihova se genijalnost zrcalila i u èinje nici da su se dosjetili rabiti ivotinje s neobièno velikim ivèanim stanicama . tehnologija s posobna oèitavati maju ne tragove emitirane magnetske aktivno sti. a manje na ivce. Uvelike je pridonio razvoju radara u borbenim zrakoplovima kako bi piloti mogli prepoznati bombarde re Luftwaffe. k. pa mu je Ministarstvo rata nalo ilo da se bavi radarima. dakle promjera pola milimetra. jo uvijek govorim o anici debljine ljudske vlasi. Godine 1902. a njihovo prepoznavanje te ko. Hodgkin i Huxley izazvali su revoluciju uvoðen jem siæu ne elektrode izravno u ivèanu stanicu. uporabljiva je sa mo u posebno konstruiranim. Hodgkina se dr i jednim od najveæih fiziologa pro loga stoljeæa. prikazao je elektriènu aktivn ost ivaca te proces »okida-nja« impulsa. Veæina tih pokusa raðena je na laborato rijskim ivotinjama. Bu duæi da su signali tako slabi.

Treæe.u to mo ete biti sigurni. Kao to æemo stalno viðati u ovoj knjizi. meðutim. nakon to ih se u napregnutom stanju kratko zagrije laserskoi zrakom. dru tvom bi zavladala ne-èovjeènost. moraju nastaviti. Tu postoji sna an moralni imperativ. Istra ivanja na ivotinjama posljednjih su godina izlo ena iznimno nepi jateljskim nap adima. udobno i sigurno smje tene te po tovane. Iznenaðujuæi roj mo danih istra ivanja. Nemamo nikakvo pravo tjerati ivotinje da pate vi e nego stoje apsolutno nu no i u svakome trenutku s njima moramo postupati èovjeèno i s po tovanjem. Ali imamo takoðer va ne moraln e obveze prema ivotima i dobrobiti ivotinja. moraju biti obavljana na njima . da i èane stanice ritmièno stvaraju elektriène impulse te da jedna ivè na stanic u neposrednoj blizini druge mo e utjecati na njezin izboj. Kad to ne bismo èinili.svodi se na najmanju moguæu mjeru. Pokazala je. No u suvremenim istra ivanj ma ivèanih stanica elektroda ne mora uæi u ivèanu stanicu. Postoje li dokazi da ivotinja ne prest aje trpjeti bol nakon pokusa.stanice meku aca. isprva morskih z kana i kopnenih pu eva. mozak i um velikog broja ivèanih stanica pri zajednièkom radu zasigurno krije mnoge putove k bol jem shvaæanju prirode ljudskog uma. Nekoliko je osnovnih naèela koja eksperimentatori moraju uzeti u obzir. dragocjenih za shvaæanje èovjekovih ivèanih funkcija. Staklo krasi jedno vrijedno svojstvo. iziskivala su rad na sisavcima. Istra ivanja niza ozbiljnih ili smrtonosnih bolesti. ugleda togod ili. I njih moramo shvaæati posve ozbiljno. koja se danas nameæu stro e nego ikad. mo da. ako postoji bilo kakav bol. Dakle. svi pokusi morajujamèiti najmanju moguæu patnju te. a ivotinje moraj u biti èiste. Jedno stanièna znanost nipc to. Istra ivanja na ivotinjama Nijedna sa eta povijest neuroznanosti nije moguæa bez rasprave o uporabi pokusnih ivo tinja. moraju se provoditi uz primjenu anestezije ili analgetika. U onima u kojima ga ima . primjerice. shizofrenije i Creutzfeldt-Jako-bove bole sti. mislim. pri provoðenju bilo kakvih istra ivanja na ivotinjama mora postojati potvrda da su istra iv anja korisna te da æe vjerojatno dovesti do mjera s razumnim izgledima za pobolj anj e zdravlja. No kako mozak sisavaca ima jedinstvenu koru. meku aca. Etika se temelji na naèelu nepovredivosti ivota . To je tehnika koju i sam rabii u vlastitim prouèavanjima jaja aca i zametaka. a ivotinjama se daju sredstva protiv bolova. ali prouè vanj 38 Tijelo. klena elektroda bezbolno se uvodi u mozak ivotinje i kad se njezin vrh naðe neposrednoj blizini ivèane stanice. Propisi za uzgoj ivotin mnogo su bla i od propisa za lab . a elimo li spa avati ljudske ivote ti se pokusi . pokusi na ivotinjama imaju sredi nju ulo gu u razja njavanju naèina rada mozga jo od Galenova doba u drugom stoljeæu. Tehnike staniènih kultura. Vrlo je malo pokusa koji izaziv aju bol. S vremenom su elektrode umnogome pobolj ane. kolièina pokusa mora biti svedena na minimum. nije etièno ponavljati pokuse samo zbog manjih pobolj anj a. k ognitivna neuroznanost. primjerice lubanjskih tumora . Drugo. æaloje istodobno praæenje najmanje 150 stanica. mnoga istra ivanja uma. naime. ako su dobra zamjena. Taj je pristup nedavno do ivi uzbudljiv napredak. U tome smislu. Jedno nedavno istra ivanje hipokampusa obuhv. poput vinskih mu ica i. pomakne odreðeni ud. Niz fiziologa uspio je. ne to prije Hu xleyja i Hodgkina. 39 Robert Winston: LJUDSKI UM èak i ako su skuplje ili zahtjevnije. moraje se usmrtiti brzo i èovjeèno. mo emo doæi do va nih spoznaja. moraju dobiti prednost. tj. depresije. Vrlo tanka st. prije svega. Veæinu znanstvenika to zbunjuje jer veæina stanovni t' jede meso i nosi ko nate c ipele. kao to smo vidjeli. mo e se n ti na razmjerno »primitivnim« stvorenjima. pokusi na Iju skim tkivima ili istra ivanja na jednostavnim jednostaniènim organizmima beskralje njacima. remene ili torbice.poput ispitivanja kako izbjeæi ili minimalizira ti ljudsku bol ili kako pobolj ati anesteziju . a to je da se tanl staklene cijevi. pravila pona anja pri è vjeènom postupanju sa ivotinjama. lako mogu uvuæi u v rlo tanke kanale. treba shvatiti ozbiljno. a uvijek treba dati prednost moguæim vrijednim alte rnativama. Prvo.ljudskoga. nau< ne to novo. ne rje ava zagonetke mo danog funkcioniranja. pa se moglo prouèava manje ivèane stanice. istodobno snimiti veæi brc ivotinjskih ivèanih stanica. mo emo toèno mjeriti njezinu aktiv nos Pratimo li tako promjene u elektriènom potencijalu pojedinaènih stanica ka ivotin ja. mo danih o teæenja u novoroðenèadi.

uzimamo lijekove. d aje njihov rad va an u borbi za spas ivota i unaprijeðen] e zdravlja. potakr ta èinje nicom da su patolozi samovoljno odluèili èuvati mozgove nakon aute sija kako bi prod ubili znanje o njihovim moguæim abnormalnostima. sedam od deset dobitnika Nobelove nagrade barem je djelomice svoje radove temeljilo na istra ivanjima na ivotinjama. Do 2003.doista. navodi na pogre ne z akljuèke i slu i razbuktavanju strasti.oratorijsku uporabu ivotinja. èlan vi suvremenog dru tva.prehrana namir nicama ivotinjskog podrijetla zasigurr nije presudna za èovjekovo zdravlje . n Internetu. neuroznanost i zdravlje ljud obolje lih od mo danih bolesti. a i dokazale. M o da bi. makar i simboliène poput farmaceutskih kompanija. Meðu neurolozima postoji opæa suglasnos t da p mno posmrtno prouèavanje mo danog tkiva ima veliku medicinsku va no No vrlo brz . onda je to zato to se vjeruje daje doprinos dobitnika iznimno va an za zdravlje.katkad u veli kom broji Bilo koje drugo rje enje. 41 Drugo poglavlje Kako radi va mozak? Nevjerojatno je koliko prijepora u Britaniji izazivaju istra ivanja mozgova mrtv: Otkad je vlada objavila tzv. p osjetite neke od bezobzirnijih internetskih stranica èiji sadr 40 Tijelo. Ostavimo li r strani pitanje hrane . Njihc vi poticaji na kriminalne aktivnosti oèi to su protuzakoniti i nerijetko nasiln Njihovi bojkoti tvrtka koje podupiru rad na ivotinjama. O d 1901. s popratnim rizicima po ljudske ivote. buduæi da daje podatke koji trenutaèno nisu dostupni i iz jednog drugog izvora«. Kad se dodjeljuje Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju. poput mo danog udara ili Alzheimerove bole sti. osim jednoj maloj skupini ljudi. digla se neviðena hajka. ju barbarske posljedice. Te osobe nisu rabile ivotinje radi svoje karijere. najmanje su 32 osobe izravno pridonijele ne uroznanosti . mu karci i ene èija se znanstvena postignuæa d r e iznimno va nima. mnoge od njih nisu spomenute u ovoj knjizi. Taj neodgo\ ran propust du nosnika koji su morali znati to im je èini ti ima razoran uèin na britansku neuroznanost. tijelo inaèe poznato po neovisnim ocjenama. Ako to mo ete podnijeti. svaka boèica lijeka i s1 pripravci u europskim zemljama trebali nositi jasnu oznaku: »Ovaj priprava proizveden je. Od spomenuta 132 Nobelova laureata. Njihovi n. presudno za medicinsku praksu te za tit potro aèa i oko li a. Isaacovo izvje æe. objavljene. recimo. nemoralni su jer zastra uju i u asavaju. Dopustite mi da zakljuèim s pone to iznenaðujuæom statistikom. V elik dio njihove propagande. najveæu poèast uglav nom dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. Mnoge se la i ponavl aju: da se istra ivanja na ivotinjama provode za probitak znanstvenika.. ili napadi n njih. se tisak raspisao kako su takvi mozgovi »protuzakonito uzeti« ili èak »ukrac ni«. U ovoj se knjizi spominju veliki znanstv enici koji su znatno pridonijeli razumijevanju mozga. mozak i um aj estoko osuðuje istra ivanja na ivotinjama i one koji ih provode. Nije nimalo sluèajno daje jedno pi vj erenstvo Gornjeg doma. da iza njih stoje sna ne komercijalne pobude te da su istra ivanja rijetko do la do znanstvenih s poznaja neostvarivih drugim sredstvima. Brkan. Sve dok se ne poduzmu odluène i uèinkovite mjeri protiv kriminalnih akcija i kriminalnih prijetnja. pomoæu is pitivanja na ivotinjama Ono to bi trebalo duboko zabrinuti stanovnike demokratskih dr ava gr. osiguravajuæih kuæa il i banaka. Nobelovu su nagradu dobile najmanje 132 osobe.ostaju dvojbe oko lijekova. prije nego to aktivisti za ivotinjska pra\ uvjere ljude da su istra ivanja na ivotinjama pogre na. izviji stilo o testiranju lijekova koje je ».. a va a sigurnost poveæana. nezamisl h je svima. Takve senzacionalistièke tvrdnje ni u opovrgli ni Nacionalna zdravstve slu ba ni du nosnici Ministarstva zdravstva ni vl adini ministri. Njihova sigurnos t mora biti provjerer na ivotinjama. Meðu njima. Svaki demokrat u suvremenor dru tvu trebao bi se duboko zabrinuti to vlade ne èine mnogo vi e da za tit osobe i institucije koje su cilj tih prosvjednih skupina i njihovih nasilnih ak cij kojima èesto pribjegavaju. padi na znanstvenike i znanstvene institucije ugro avaju ljudske ivote i im. i dalje æe bi ti ozbiljno ugro eni. cijepimo se i rabimo farmaceutsl proizvode koji tite i odr avaju zdravlje. èiji rad ne bi bio moguæ da s u istra ivanja na ivotinjama zabranjena. nice su do ko jih su neke skupine i prosvjednici za ivotinjska prava spremni i( u nastojanjima da se izbore za zabranu istra ivanja na ivotinjama. i to najèe æe na vi e od jedne vrste . Èinile su to jer su vjerovale. Svi mi.

austrijski znanstvenik Otto Loe (1873. Loewi je opazi o da se i drugo sr poèelo usporavati. Denc ti primaju dolazne informacije koje dovo de aksoni. po m me sudu . ne htjev i ni ta riskirati. glia = ljepilo). Neurotransmiteri Poveæamo li dalje. Neke tite neurone od nepo eljnih kemijskih spojeva. no polusnei krabotinu u bilje nici uopæe nije mogao de ifrirati. Neprivlaèan predmet mase od otprilike 1400 grama uglavnom nalik divovskoj. Taj je dan poslije opis k ao »najoèajniji dan mog znanstvenog ivota«. Ali ivèan stanice samo su manji dio svih mo danih stanica. Uzeo je dva ablja srca. ne dulje od minutu ili dvije. Osoba sam sna nih religioznih pogleda i nedvojbeno je da veæina pobo n osoba s pravom e li da se mrtvim tijelima oda poèast. masnu ovojni-cu oko ivèanih stanica. Neuronske mre e Sto vidimo kad pogledamo mozak nakon konzerviranja u formalinu? Izvana. Godine 1921. Dakako. a u sklopu izvorne autopsij e. Buduæi da vladini du nosnici ni su nima podr ali istra ivaèe koji se bave takvim istra ivanjima mozga. T o je posve raz mljivo. obitelj nekoga tko j e mo da dvojio o autops taj pregled mo e odbiti i tijelo æe biti pokopano nedirnuto. Druge glije imaju ljekovita svojstva . vidjet æemo daje svaka od tih ivèanih stanica poveza s do deset tisuæa drugih ivèanih stanica izdancima nalik tankim granèicai drveta ili slo enim korjenèiæima. Na oba je jo uvijek bio lutajuæi ivac (nervus vagu srca su jo uvijek kucala. Njihovi religiozni pog] di ponajprije poèivaju na uvjerenju u svetost ivota. osim ako ga se najprije i no ne konzervira fiksacijom u for malinu. pomno istra ivanje tijekc autopsije jednostavno nije moguæe. smjesta ustao i. dr im da su religiozni pogle drugih ne to to se mora duboko po tovati. No da bismo spasili ive katkad je potrebno prouèavati smrt. ne mnogo .kad ivèane stanic e odumru. pa su p atolozi . Izveo je oèit i ispravan zakljuèak. Mnogo je vrsta glija stanica. No pod mikroskopom mo emo vidjeti da sadr i neobièno mnogo stanica. Kao to to katkad biva. onda bi trebalo biti jas no da æe neka ti 42 Kako radi va mozak? va mo da biti potrebno pohraniti za kasnije prouèavanje. Tada je nastupio èudesan t renutak istine. Nazivamo ih dendritima i aksonima. Na krab je ne to na papir pokraj kreveta i odmah nastavio spavati. vidjet æemo da ivèane stanice nisu meðusobno spojei Obja njenje kako i stanice komuniciraju kemijskim porukama za ne rologiju je bio golem korak napri jed. Zacijelo veæ znate da m dani neuroni komuniciraju elektricitetom koji s ami stvaraju . svojevr stan elektrièni izolator. . mozak se poène raspadati takvom brzine da prouèavanje njegove gr aðe postaje beskorisno. tzv. navodno jo u pid ar pohitao u laboratorij. 2 tim je poèeo elektriènom strujom podra ivati lutajuæi ivac prvoga srca . one koje obavljaju mislilaèki posao. glija stanica. da u na im lubanjama vrcaju iskre. p rimjerice mnogih lijekova. pa su tako i dobile ime (grè. Jedno je stavio u komoru ispunjenu slanom vodom koncentracijom so li kao u normalnoj tjelesnoj tekuæini) koju je cjevèicom punjenom tekuæinom povezao s komorom u kojoj se nalazilo drugo srce. Shvatio je d . znanje o jedno od najva nijih i najskupljih pitanja pred Nacionalnom zdravstvenom slu bon britanskim dru tvom . No iduæe mu se noæi san vrat pa se u tri sata. otkriæe se zbilo prilièno nevjerojatan naèin. nabor anoj gljivi. P robudio se u est: ti.du evnom zdravlju .1961. Za rad im je potrebna potpora dr ugih stanica. Njih pribli no sto milijarda ivèane su stanice.konzervirali mozgove kako bi ih oèuvali za kasnije prouèavanje. Dakako. Komunikacija se po najvi e odvija oslol danjem kemijskih spojeva iz ivèane stanice koji dovode do promje ne u maj nom elektriènom naboju neurona s kojima je povezana. Nak< kratke stanke.k canje mu se odmah usporilo.ali to ne zn. Robert VVinston: LJUDSKI UM Poveæamo li sliku. k bude vremena za pomnu ra èlambu. gdje je poèeo izvoditi pokus koji mu se ukazao u snu.) u gluho se doba noæi probudio iz n adahnjujuæeg sna. Shvatio je daje sanjao ne to iznimno va no i uzeo bilje nicu. preostale glija stanice tvore mijelin. No dopusti li obitelj autopsiju. Rani su anatomi glije shvaæali kao »ljepilo«. Naposljetku.ozbiljno je ogranièeno.o nakon ga enja ivota. Naravno. a li ne mislim daje prihvatljivo t poravati napredak dru tva u cjelini pretjeranim r eakcijama na vjersku osjeti vost malog broja osoba.posve odgovorno. one preplave o teæeno podruèje i pro dru mrtvo ne-uronsko tkivo.

najslo eniji predmet u poznato svemiru. a to mo e izazvati estok nap j. Glutamatje jedan od najva nijih i najèe æih »opæenamjenskih« neurotransmitera. morao je nalo iti svojoj banci da sav novac od Nobelo ve nagrade prenese na nacistièki raèun. Dopaminje ponajprije povezan s voljnim pokretima. zbij ei dijela crne jezgre. kao to obièavam reæi. a sudeæi po nalazima. Loevvi je imao prvi dokaz da se i èano uzbuðenje tijelom i mozgom prenosi kemijskim glasnicima. Sni ena razina dopamina prisu je i u osoba s poremeæajem pozorn osti s hiperaktivno æu (ADHD) te u deprt nih osoba. nije sve tako jednostavno. No buduæi daje mozak. poput alkoholizma. sina psa. kasnije n zvanima neurotransmiterima. osobito u kineskim restoranima. èestog dodatk a hrani. pa se bez prebijene pare domogao Engleske.ovisno o velièini aksona i gustoæi debele mijelinske ovojnice oko i vèanih stanica. Procjenjuje se da samo u djeliæu mozga velièine zrnca pijeska ima nevjerojatnih milijardu sinapsa. rijeè je o bliskom srodniku natrijeva glutamata. obi imaju pote koæe sa zapoèinjanjem pokreta. tu pukotinu ispune neurotransmiteri. Veæina ivèanih stan ica mo e proizvesti vi e od jednog neurotransmitera. Do danas je identificirano pedesetak razlièitih neurotransmitera. izmeðu ostalog. To bi mogao biti jedan od razloga za to se rr talna dete rioracija javlja u starijoj dobi. ali mi æemo se pon ajprije pozabaviti s nekoliko njih. Kao izbjeglici. zadovoljstvo. dopamin je. ali i kako djeluju na n a u osobn Primjerice. opa eni mehanizam jednak je naèinu prijenosa kemijskih poruka izmeðu ivèa stanica u mozgu. Istra ivanja na rezus maj unima upuæuju na èinjenicu da u starosti mo da dola45 Robert Winston: LJUDSKI UM zi do pomanjkanja GABA-e. Shizofrenija se povezuje s povi en om razinom dopamina. Ipak. Kao to æemo vidjeti. spojene. Premda je Loewi svojim radom pokazao kako se prenosi kemijska poruka izmeðu ivèane i mi iæne stanice. gamma aminobutjric acid) najva niji j e inhibicijski neurotransmiter u mozgu. Dopan ski putovi u mozgu jasno su odreðeni. Kako bi ga pustili. kriminala. jedan od glavnih dopaminskih putova koji polazi od tzv. Do pet sati ujut: toga istog jutr a. primjerice oboljeli od Parkinsonove bolesti. pustolovnosti i zlopor. Za taj rad Loewiju je 1936. podruèja u mo danom deblu. samo dva sata nakon sna. S obzirom na toliku sliènost natrijeva gl utamata i tog sveprisutnog neurotransmitera. Kemijski. pa osobe u kojih je gova konce ntracija sni ena. zdravlje star mogli bi pob olj ati tretmani tim spojem ili. dakle. sreæa mu se osmjehnula. povezan i s odreðer oblicima pona anja. prema bazalnim gangliji] omoguæuje n am glatko izvoðenje automatskih pokreta. u pro losti je vladala odreðena zabrinu tost da bi njegovo prekomjerno dodavanje hrani moglo utjecati na rad ivèanog sustav a. Kad doðe do komunikacije izmeðu neurona. Poruke putuju razlièitim brzinama od 3 do 32 km/h . Èuo sam neke neuroznanstvenike kako epileptiène napadaje opisuju kao posljedicu p objede pobuðujuæeg djelovanja glutamata u borbi s inhibicijskim uèinkom GABA-e. k emikalije prijenosnici elektrokemijskih »poruka«. pak. to ne iznenaðuje. Amerièki genetiè . drugim spojevima koji p èu njegovo djelovanje. bez izravnog elektriènog podra ivanja. zato stoje bio idov.aje elektrici podra ivanje lutajuæeg ivca dovelo do stvaranja kemijske poruke. Tisuæe ivèanih stanica poèinju istodobno slati poruke. droga. No samo dvije godine kasn ije. Uzmanjka li ga iz bilo kojeg razloga. Ipak. prisutan u c lome mozgu. najnovija istra ivanja u SAD-u potvrðuju daje rijeè o bezopasnom spoju. ivèane stanice nisu. neuronski kr ugovi moraju »odluèiti« koje æe poruke proslijediti. sva ostala imovina smjesta m u je konfiscirana. aktivnih veæinom u mo danoj kori. GABA p oma e ivèanim stanicama da razluèe na koje æe signale reagirati. pa kako onda komuniciraju? N a svakom susreti tu aksona i dendrita susjednih neurona postoji siæu na pukotina. ovisno o stupnju primljenog ivèano g uzbuðenja. S obzirom na èinjenic u daje posebno va an u mo danim sredi tim. sustav reagira kaot ièno. pa mo emo vidjeti k ako razlike u ko ni dopamina izazivaju razlièite poremeæaje. GABA je neurotransmiter koji najèe æe luje poput nadzornika. Kemijs ki spoj kroz fiziolo ku otopinu pre ao iz jedne komore u drugu i izazvao usp renje d rugog srca. uhitili su j 44 Kako radi va mozak? juri nici. Gama-aminomaslaèna kiselina ili GABA (od engl. Kako bi onemoguæili da istodobno okidanje prevelikog broja ivèanih stanica i njihovih sinapsa preoptereti mozak. dodijeljena Nobel va nagrada. npr. hodanje.

a krvni tlak poraste kad smo. Adrenalin (ili epinefrin. To je ponajprije neurotransmiter budnosti. hipofiza.ri David Blum i Kenneth i mings dr e da su identificirali osobitu promjenu najedno m genu kakva se lja kod 50 do 80 posto alkoholièara. Limbièki sustav smatramo sjedi tem na ih èuvstava te m nogih instikata.meðu njima su endorfini . za obradu instiktivnih informacija. vjerojatno n e biste mogli osjeæati strah. Pa ga iznova i iznova ponavljaju. a razina mu se dramatièno poveæava kad se probu mo. onog osobitog ustroja vijugavih nabora (nazi vamo ih vijugama) i brazda (nazivamo ih ljebovima). odnosno njegovo uprav ljanje hipofizom. no ovdje valja spomenuti da èeoni re njevi sazrijevaju najdulje. neposredno iza u iju. podruèje smje teno duboko izmeðu sljepooènih i zatiljnih podruèja. primjerice mi ljenje i planiranje. S ve osjetilne informacije. Jasno je. (Jedina tvorba bez parnjaka je. nego istu funkciju obavlja na molekularnoj razini u mo? . aktivna je kad osjeæamo èuvstva. Va an je regulaciji raspolo enj a.brine se da slabe neuronske veze odumru. sudjeluje u regulaciji apetita. Straga su zatiljni re njevi. podruèja odgovorna za ono to nazivamo »vi im funkcijama« ljudske vrste. Na vrh su tjemeni re njevi. pak. odgovorni za percepciju prostora i na eg polo aja u njemu te. zadu eni za nadzor bola i pobuðivanje mo danih sredi ta za nagrade. Kao rezultat. èini se. Postoji j o i tzv.amigdala. analitièku stranu mozga i potièe stvaralaèko mi ljenj e. Noradrenalin (ili norepinefrin) ima vt koncentraciju u mozgu. sto ga. U jednom od kasnijih poglavl ja prouèit æemo razvoj ljudskog mozga od zaèeæa do starosti. tj. siæu na badema sta tvorba. Svaka je polovica podi jeljena na jo èetiri dijela (str. uglavnom odg ovorni za obradu vizualnih informacija. hipota-lamus. 46 Kako radi va mozak? Na na em æemo putovanju susresti jo nekoliko neurotransmitera . Oni djeluju tako to spi èavaju ivèanu stanicu da reapsorbira s erotonin nakon stoje obavio svoju »{ snièku« zadaæu. Eto traèka nade za oèajne roditelje i uèitelje! Zavirimo li ispod povr ine mozga. Upravo je hipotalamus. otoèni re anj. Nimalo iznenaðujuæe. n o male kolièine djeluju i u mozgu. koji.) Èetiri od njih . Ispred njih. Daje o teæena ili daje nemate. Mo dana podruèja Vratimo li se ponovno korak unatrag i promotrimo mozak golim okom. Hipotalamus je procesno sredi te to iz mnogih mo danih i tjelesnih podruèja prima infor macije i alje im prikladne odgovore. no on ne samo da nam por e usredotoèiti se. podi e raspolo enje i budnost. te adenokortikotro pin. imati lo apetit. jer alje li hipoi lamus hipofizi po gre ne signale. svaku s parnjakom u suprotnoj polutki. Antidepresiv Prozac jedan je od lijekova iz skupine lektivnih inhibitora pono vne pohrane serotonina. narkomana te ovisnika o kocka nju i hn Promijenjeni gen sprjeèava vezanje dopamina na ivèane stanice u mo dar putovim a »nagrade i motivacije«. Èeoni re njevi imaju glavnu ulogu u regulaciji pona anja. katkad i do polovice dvadesetih. naiæi æemo na druge tvorbe. Serotonin. potreba i nagona koji nam poma u da pre ivimo. inhibira lijevu. za pokrete i dodir. zaslu an to nam srca pojure. talamus i hipokampus povezane su u tzv. upla eni. limbièki sustav. Amigdala. izmeðu ostalih funkcija. 29 i 48). kao to smo spom enuli. daje sposobnost djece da se nauèe samokon-troli ne to to se s vremenom mo e samo po bolj ati. Osobe s vi enom razinom serotonina mogu. povezan je s sokom razinom bud nosti i uzbuðenja. mozgom kola povi ena ra zina serotonina. primje rice. kako se jo naziva) uglavnom se nalazi drugdje u t lu. izmeðu ostalog. djeluje kao spona izmeðu osj< nih podruèja i vi ih mo danih funkcija. s iznimko onih iz najprimitivnijeg osjetnog sustava. Zato se osobe s takvim genom ne osjeæ dovoljno zadovoljno ka d se upuste u pona anje èiji bi im ishod trebao doni osjeæaj nagraðenosti. kao da ih r hovi ap etiti uopæe ne slu aju. nalaze se sljepooèni re njevi. Sprijeda su dva èeona re nja. dj elomice. n . hormonalne upute za proizvodnju jaja aca sperme mogu biti neprikladn e. Talamus. a sna ne ojaèa ju. Osobe s o teæenom hipota47 Robert Winston: LJUDSKI UM lamièkom funkcijom mogu biti sklone anoreksiji ili prejedanju. vidjet æemo da se taj zadivljujuæi organ ne dijeli samo na dvije polovice. obraðuju jeziène i zvuène informacije. primjerice. koji. Mogu takoðer biti neplodne. poput temperature i okusa.

podruèje pri samome dnu glave. postavi lije se is pred njih. Osobe s hip okamp. pa zbog toga imaju djelomiènu amneziju. Kao to æemo vidjeti. m gu imati manje hipoka mpalnog tkiva. èesto je o govorna za neke vidove mi ljenja i zakljuèivar Nasuprot njoj. Zajedno s malim mozgom. vi dljiva. dvije strane mozga ne rade neovisno jedna o drugoj. U sivoj tvari. Isto vrijedi i za tvorbu smje tenu u stra njem dijelu glave . nim o teæenjima imaju znatne te koæe s pamæenjem. obavljanje nu de.ane snopove. Neki su autori pisali. o razlici u funkcijama i sne i l ijeve polutke. neposredno iznad mo danog debla. spavanje.dio koji dijelimo s na im precima gmazovima. Amigdalu i hipokampus s gornje strane blago obavijaju bazalni gangliji. Maèke kojima je mo dano deblo odvoje no od ostatka mozga i dalje se mogu kretati. U mo danom deblu smje teni su najosnovniji programi za pre ivljavanje . Kake bijele tvari vi e. nerijetko bez pravih dokaza. u osnovi. mali mozak (lat. cere-bellum). pokazala da mali mozak sudjeluje u planiranju i tempiranju radnja. slièno mn gim mo danim podruèjima. pokrete i motoriku. meðutim. sve je vi e d okaza u prilog njegova sudjelovanja u èitanju i govoru te mnogim drugim vidovima k ognicije. Ust o. tvori najstari ji dio èovjekova mozga . Kao to se mo e pretpostaviti po njegovu polo aju. a daje desna sjedi te stvara laèke i intuitivne misli. dakako. mo dano deblo. procjeni velièine predmeta i crtanju crte a pravilnih proporcija. Cingularna vijuga uljevito tijelo Èeoni pol j Subkalozna vijuga Zatiljni pol Talamus Parahipokampalna vijuga Limbièki sustav 49 Robert VVinston: LJUDSKI UM ^ Mo dane polovice Premda su lijeva i desna polutka mozgajednako ustrojene i u uobièajenim ol nostima stalno komuniciraju.oni koji nadziru hranjenje. U v( ne osoba lijeva stra na obavlja vi e analitièkog procesiranja. ni njihova funkcija nije tako zgodnojednoznaèn Osobe s o teæenim bazalnim ganglijima mogu imati i te koæe u razumijevan 48 Kako radi va mozak? neverbalne komunikacije. Sve te mo dane module meðusobno povezuju aksoni gusto zbijeni u ukri. Desnu polutku tvori vi e bijele tvari nego sive. Usto. Mnogo je napisano. se mogu povezati s udaljenijim neuronim a. z a desnu se polutku katkad navodi da ima veæu gustoæu v< izmeðu ivèanih stanica. pojesti hranu. Njegovo je djelovanje dovoljno da u nedostatku ostalih funkcija organizam odr i ivim. Aksoni u desnoj polovici du i su od onih u lijevoj. Hipokampus je o dgovoran za pohranu i formacija u dugoroèno pamæenje i njihovo dosjeæanje. dugo je smatrano primitivnim sredi tem za ravnote u. No. svaka polovica udomljuje i pone to drukèije fu cije. a bijela tvar tvori komunikacijski kanal. a dokazano je i da osol koje su d o ivjele te ke traume. desna je strana u mnog o veæoj mjeri holistièki aparat. Nedavna su istra i vanja. To podruèje. uljevito tijelo omoguæuje komunikaciju izmeðu mo danih polovica. Slu: kao suèelje izmeðu motorièkih centara u mo danom deblu ispod njih i ostati mozga.uljevito tijelo (corpus callosum). Prema tom e. Stoga su posebno va ni u planiranju i izvedbi pokreta. lijevu i desnu mo danu polutku povezuje debela akson-ska vrpca . orgazme i disanje. daje lijeva polutka bolja u logièkom povezivanju te povezivat zamisli i koncepata. Osim to veæini d jeziène sposobnosti. odvija obrada. lijeva i desna polu tka i njihovo meðudjelovanje imaju presudnu ulogu u stvaranju na e osobnosti. prije odlaska na vi u kor kalnu razinu prolaze kroz talamus. a da nisu im èvrstih dokaza. Pod mikroskopom je razlika izmeðu lijevog i desnog m ga. pobjeæi èuju li um i.ju nog. Danas smatra da æe osoba s dominantnom lijevom stranom (il i s o teæenom desnoi Cingularna vijuga uljevito tijelo Desna mo dana polutka (unutarnja povr ina) .

Odluèi i su presjeæi uljevito tijelo. nego joj je i o moguæio da ka e stoje vidjela. s lijeve strane toèke.jer govorom upr avlja lijeva polutka. Kac slika bila zdesna. no pacijenti su ubrzo poèeli pokazivati neke prilièno èudne nuspojave. primjerice knjigovodstvu. meðutim. to omoguæuje br u i jednostavniju komunikaciju izmeðu mo da podruèja. Kako je to ujedno i govorn a strana. a ljevacima desna. pak. Bio je prilièan erudit-jedan od njegovih tamo i kolega zabilje io je daje bio sjajan kipar. Mo da. bio je jedan od mnogi h slavnih znanstvenika koji su dio karijere proveli u Kalifornijskom 51 Robert Winston: LJUDSKI UM tehnolo kom institutu. razmjerno je veæe u ena. Opæenito uzev i. alicu. prekinuta. No u p. nego sai dodirom. glazbi i knji evnosti. oku potrebno da opazi pr met. Putovi od oèiju do dijelova vidne kore koji prii ju informacije kri aju se. Ruben i Raquel Gur smatraju da bi uljevito tijelo u ena prosjeèno moglo biti v eæe zbog vi e neuronskih veza. zbog o teæenog uljevitog tijela oti la samo u lij< stranu mozga. No u neuroznanstvenim je anali mo da najpoznatiji po ra du s pacijentima razdvojenog mozga. U sluèaji pacijentice slika je. mi. paje neuronska komunikacija ne to s porija i stoga uèinkovitija kad se funkcija odvija u jednom mo danom podruèju. No upitan a da imenuje predmet u ruci. jenata s razdvojenim mozgom veæina je tih raskri ja.Je li onda mu karcima. odgovorila je »ni t Sperrvju je zatim zam olio da posegne ispod stola i. pa je oti la izra vno u desni mozak. stoje korisno u umjetnosti. Toliko je. Pobolj anja su najèe æe bila dramatièna. Predla u i da bi ta razlika izmeðu uljevitih tijela èak mogla objasn iti neke dobro poznate èuvstvene razlike izmeðu mu karaca i ena. i obrnuto. dobitnik Nobelove nagrade 1981. akle. naime. te e govoriti o èuvstvima? S dodatnim vlaknima u uljevitom tijelu. pacijentièin lijevi mozak ne samo da ju je mogao prepozn. Zatim joj je. Èuvena je i gova izjava: »Sve se svodi na to da suvremeno dru tvo diskriminira desnu lutku. ne bi bilo ljevoru kih matematièara ni desnorukih pjesnika! Nedavna istra ivanja razlika u pona anju mu karaca i ena otkrila su zapanjujuæu èinjenicu uljevitom tijelu. No desna polutka primila sliku lice i stoga je m . pa tako neki izvori tvrde daje èuvstveno procesiranje uglavnom smje teno u desnoj po lutki. Isto vr ijedi za ke. s manje veza izmeðu polovica. pak. ipak imamo nekakvo opravdanje za svoje pona anje. a ne iz meðu dviju polovica. pacijentica o njoj Sperrvju nije mo reæi ni ta . Netko s dom inantnom desnom polovicom mogao bi. Ruben i Raquel Gur iz Penns vlvanijskog medicinskog centra u Philadelp-hiji potvrdili su da su ene èe æe sposobne z a »vi ezadaænost«. No to se ne bi smjelo shvaæati kao pravilo. skloniji usredotoèavati se na pojedine zadaæe i dovr avati ih jednu po j ednu. ne gledajuæi. i zvala gaje »olovkom«.. meðu veæim brojem predm eta lijevom rukom naðe onaj koji je up vo vidjela. a desna s lijevim. enama je izra avanje emocija. Jer kad bi to uvijek bilo tako. a ona sliku nije vidjela. Mu karci imaju manje veza izmeðu polutka. Spe je is pitivao uèinke te promjene prikazujuæi joj sliku alice desno od toèke zaslonu dvadeseti nku sekunde. O tome se mnogo nagaða. Podijeljeni mozak Kirurzi su 1960-ih pribjegli oèajnièkom poku aju lijeèenja te kog oblika epilepsije. mu karci. Jedi stoje njezin lijevi mozak t ada mogao reæi bilo je »ne vidim ni ta«.50 Kako radi va mozak? mo da biti bolja u metodièkom. dakle. lijeva je povezana izravno s desnim mozgom. pa u normalnim okolnostima informa cije iz des strana vidnih polja odlaze u lijevu stranu mozga. Upitana da ka e stoje vidjela. mogla je prepoznati i ir novati ono stoje upravo vidjela. Smje taje izabrala licu. a da ga ne izo tri i tako po alje informaciju u obje polutke.« Bilo je to kad je od pacijentice zatra io da usredotoèi pogled na zas na kojem je bila mala toèka. kako bi oti la u desnu pol ku. Opæenito . Neurobiolog Roger Sperrv. de njacimaje uglavnom dominantna lijeva polutka. Ali kad je slika bila prikazana jeva. U tome pokusu na djelu jasno vidimo lijevu i desnu mo danu polutku. poput uroðenog pona anja. Presijecanje veza izmeðu polovica trebalo je zaustaviti napadaje koji su obuhvaæali cijeli mozak. recimo na poslu ili kod kuæ arci su. jasno.2 ene redovito istodobno izvode vi e zadaæa. a daje sposobnost izra avanja èuvstava govorom u lijevoj polovici. zabljesnu la slika lice. pak. biti vje tiji u povezivanju naizgled nesp ojivih zamisli i osjeæaja. analitièkom radu. Cest uzrok velikog napadaja s gubitkom svijesti (i o pasnog po ivot) jest irenje elektriènih izboja iz o teæenog mo danog podruèja mo danom ko bje polutke.

kad su ga pitali to eli raditi kad diplomira. napisanog u Nj . dok je ne ometemo. Primjeric e. ipak. Zato su dr. Gazzaniga drag. a trenutaèno rad i u Dartmouthu. niga. kroz njezino lijevo vidno polje. uvijek smje tena iskljuèivo u lijevoj pol ki. Zapravo. Pacije nt je zatim odgovarao na pitanja upuæena desnoj polutki slaganjem slova iz igre Sc rabble. dr. shvatila daje skriveni napadaè nitko drugi d( njezina vlastita lijeva ruka. Jo bizarnije. Kako se pacijenti s presjeèenim uljevitim tijelom snalaze u svakida njem ivotu? Neki o d njih navode da ne mogu obavljati ni najjednostavnije zadaæe jer im se jedna ruka pona a u skladu s njihovom voljom. Gazzaniga i njegov suradnik Robert LeDoux osmisli li novu metodu: glavninu pitanja bi izrekli. Feinberg ka e da poremeæaj mo e snaæi svakoga s mc danim o teæenjem. Svo m snagom desne ruke oèajnièki ju je poku ava povuæi.. preuzima »vlast«. Alan J. AHS) . Michael Gaz. nemoguæe poslati samo u jednu polutku. lijevi je mozak rekao »crtaè«.«. »Nabroji nam svoje. Sluèaj ene je poku ala zadaviti vlastita ruka potje< iz prvog rada o poremeæaju. 53 Robert Winston: LJUDSKI UM Sindrom otuðene ruke poremeæaj je kao iz noænih mora i filmova strave. cirati kratkim frazama. boja i imena. Kas nije joj je pred drugim èlanom istra ivaèkog tima izletjelo. No svejedno je spomenula da se osjeæala upla eno i tjeskobno. radio je na Kæ fornijskom sveuèili tu. bez kori tenja go^ ra. Parkin. a druga izvodi faustov-ske vragolije. izvijest io je o pacijentima s tzv. upitali bi. Pacijenti izvje tavaju o osjeæajima spo kojstva. kao i veæinu iduæi od straha nije mogla usnuti sve dok ne bi bila potpuno pr emorena. Premda su mnoge osobe s AHS-om imale radikalne operacije mozga radi jeèenja te ke ep ilepsije. Ne iznenaðuje stoga to te noæi. P je otprilike sedam godina. lijev e strane oèiju) prikazan kratak isjeèak uznemirujuæeg filma. Jezièna sposobnost nije. profesor eksperimentalne psihologije na Sveuèili tu Istoènog Sussexa. Zadaæa nije bila laka jer je izgo vorena pitanja. Kad lij eva polutka èuje g 52 Kako radi va mozak? vor. Mo da je. od kojih je jedna nijema jer j oj manjka sposobnost govora? To bi svakako bio najekstremniji (i dosta zabrinjav ajuæi) zakljuèak koji bi se iz ovoga mogao izvesti. sindromom otuðene ruke (engl. a desni je slo io rijeèi »vozaè automobilskih utrka«. Ista pojava mo e se opaziti kad se pacijentima s razdvojenim mozgom prikazuju neu tralnije slike. rekla je da nije vidjela ni ta. premda ga ni je znala toèno imenovati. izabrati pravilan predmet. Feinberg s Medicinskog fakulteta Albert Einsi in opisao je u e misiji televizijske postaje Learning Channel enu koja je buc æi se iz nemirnog sna osjetila kako je u tmini spavaæe sobe neèija ruka estol i nemilice ste e oko vrata. no kljuèna bi rijeè zabljesnula na zasl onu daje pacijent proèita. Nekoliko rijetkih pacijenata s razdvojenim mozgom uspjelo je komunicir desnom polutkom.. »Znam da mije dr. èija je d esna polutka mogla komu.« Cini se daje u mozak prodro emotivni sadr aj onoga stoje upravo vidjela. paje nastojala nekako objasniti svoje osjeæaje. Kad su od mladiæa zatra ili da na dugom popisu ocijeni stavke poput namirnica. za raz ku od slika. Alien Hand Syndrome. Pacijentov se desni mozak poèeo izdvajati kao zasebna osobnost s vlastitim sklonos tima i nesklonostima. Tada je. Znaèi li to da s mo svijetom s dvije neovisne osobnosti u glavama. Kako u desnoj polutki nij e imala sposobnost govora. èije odliène knjige o neuroznanosti toplo preporuèujem. a desna polutka apsorbira ono to lijeva ne mo e. meðutim. osobama koje jedna ruka mo e razodjenuti jednako brzo kao to ih druga mo e odjenuti . tj. i zatim na zaslonu prikazali rijeè »hobije«. Profesor Gazzaniga pi e i o intrigantnoj epizodi kad je desnoj polutki pacijentice s razdvojenim mozgom (drugim rijeèima. samo rijeè o tome da se na a svijest stalno pomièe iz jedne u drugu polutku. u New Hamphshire Nai ao je na studenta. premda nisu svjesni da su ih izazvali prikazani isjeèci. odnosno pacijenta. stoje dovelo do pomalo jezovitih rezultata. usred borbe. Ili da u mozgu postoje mnoge »inaèice« nas koje su obièno sjedinjene i skladne zahvaljujuæi uljevi om tijelu. primjerice oceani i slapovi. ali sad ga se iz nekog razloga bojim. nije mogla izvijestiti o viðenome. desna im je polutka dosljedno davala lo ije ocjene nego lijeva.ogla lijevom rukom.

mrzovoljni nadesno Svi se donekle razlikujemo po stupnju dominantnosti jedne polutke nad dri gom. Jednom se. profesori mjetnosti potièu studente obrazovane u akademskim okvirima unutar kojih se njeguje racionalno mi ljenje da svoju promi ljenost ostave izvan predavaonica. Mo da nije uvijek dobro vidjeti cjelovitu sliku. To je svakako zan imljiv nalaz. Sto je. Lijevi je mozak nasto jao dati smisao postupcima odvojene desne polutke. Bio sam potpuno zbunjen. Ona jednos tavno poène raditi to hoæe. Kazao nam je kako trenutaèno ne radi. Richard Davidson s Wisconsinskog sveuèili ta raznim je ispitanicima prikazivao filmske isjeèke. Kao to smo vidjeli kod mnogih m( danih funkcija. No ono nije u tolikoj mjeri pokretaè radnje. osobe s o teæeni desnim mozgom katkad uopæe ne uviðaju da imaju te koæa. Priveden je u postaju. To znaèi luda ruka. koju sam na ao na jednoj motociklistièk internetskoj str anici: Juèer sam upoznao jednog japanskog motorista. a zatim mjerio protok krvi u njihovim lijevim i desnim polutkama. mo da ne bismo kupili. koji je takoðer isprièao kako jedne noæi probudio s lijevom rukom oko vrata. Isprièao nam je kako je vozio oko 270 km/h i cijelo vrijeme udarao i vukao desnu ruku. Slièan se proces mo e opaziti kad se u desnu polutku pacijenata s razdvojenim mozgom brzo po alje pisana uputa. Prilièno mi se sviða i ova prièa. p remda. kao to æemo vidjeti u nastavku. Taje razlika vidljiva i u osoba koje su pretrpjele mo dani udar koji je praktièno »nok autirao« jednu od polutka. revolucionarni i aè nosnih dlaèica. no sve su optu be poslije odbaèene zbog njegova med icinskog stanja . no na prièu se n dovezao i Larry.. Podjela na lijevu i desnu stranu vidljiva je u na im reakcijama na umjetnost . To mo da zvuèi poput povratka na »meto dsku glumu« i druge umjetnièke pokrete 1960-ih. Prisjetio se i kako ponekad jelom lijeva ruka uhvati desnu i »jednostavno mi ne dopu ta da vilicu ili lic prinesem ustima«. postojeæa hijerarhija uopæe n mora biti trajna. no u lijevoj polutki jezikom definir amo i otkrivamo stvari. a one s veæom aktivno æu u desnoj polovici negativnije na negati vne isjeèke. U istra ivanju provedenom 1994.. Mo ete li to zamisliti? Veseljaci nalijevo. odgovorila je da su je nasmijali istra ivaèi sa svojim besmislenim pokusima. Odjednom je desn a ruka poèela dodavati gas. pobogu. No dominantnost odreðene polutke mo e biti odgovorna z 54 Kako radi va mozak? kljuène vidove na eg temperamenta. Jer kad bi se u prièu upleo na lijevi mozak i poèeo razmi ljati treba li nam doista taj novi.emaèkoj 1908. Strava. a svoje te koæe obièno do ivljavaju kao potpune katastrofe. Ukratko. a desna je sredi te najveæeg kreativnog rada. pacijentica poèela hihotati nakon to je na zaslonu zabljesnula uputa »smij se«. nego ponajprije alje sign< u dije love okolnog motorièkog korteksa.pozitivne i usreæujuæe te negativne i ra-stu ujuèe.3 Isjeèci su bili podijel jeni u dvije vrste .. kao d a su sklonije tomu da budu ganutije tu nim zbivanjima u okolini. jedan od pacijenata u emisiji. Upitana za to se smijala.sindroma otuðene ruke.. a ne rijeèi. Tra e od njih da se povezu s osjeæajima koje izaziva umjetnost. Ka e da je imao zdravstvenu tegobu: »Baka T e«. ali ne mo emo objasniti za to. Ub rzanje je bilo suludo. . a osobe s aktivnijom desnom polutkom èine upravo suprotno. luda ruka? I onda n am je nastavio obja njavati kako katkad izgubi nadzor nad desnom rukom. imao je mo da oko 45 god ina. Ut jecaja ima i podruèje na vrhu mozga. jedne se noæi spu tao niz Daishein Keihin. Simpatièan tip. tzv. Nasuprot njima. Kad ga je naposljetku sustigla policija i ao je br e od 250 km/h. jer tip vozi Suzukija Hayabusu od 1300 cm3. primjerice.pri lièno èesto ka emo da nam se slika sviða. Doista. Davidson je zab ilje io kako se èinilo da su osobe s aktivnijom lijevom stranom pozitivnije reagiral e na pozitivne isjeèke. dodatno motorièko polje (SMA).. Depresivne osobe èesto izjavljuju da »svijet vide na drukèiji naèin« od osta lih. I DALJE vozi. To se podruèj e aktivira uvijek kad elimo izvesti neku voljnu rad55 Robert Winston: LJUDSKI UM nju. Maloèas opisani sindrom otuðene ruke ne nastaje samo zbog o teæenja u-ljevitog tijela.. Osobe s o teæenom lijevom polutkom sklonije su depresiji. èini se da osobe s aktivnijim lijevim mozgom uspostavljaju pov ratnu spregu izmeðu sebe i pozitivnih podra aja u okolini. Zato ogla ivaèi ra be toliko slika i glazbe. to im jamèi postojanije pozi tivno raspolo enje.

ili barem mnoga njegova podruèja. mozak nije ne to to se obliku je tijekom prvih dvadeset godina ivota. U to su doba istra ivaèi mozga veæ poèeli otkrivati da komunikacija izmeðu ivèanih stani nije jednosmjerna ulica. Naprotiv. Mo da ste u jednoj od gornjih reèenica primijetili ne to neobièno. Inhibii ja normalno dolazi izravno iz strane SMA suprotne strani tijela koja sudjelu u radnji. njim pecivima. Organ je to koji s e razvija. zaigrane alter nativne osobnosti. Va no je. i zato rtve mo danog udara strpljivom vje bom mogu vratiti izgubljene sposobnosti.uèini«. kao to æemo ubrz o vidjeti.i ovdje postoji kri anje. no njezina poruka glasi »vrata . Usto. Uz mimo za primjer sluè u kojem lijeva ruka pacijenta s razdvojenim mozgom otvori vra ta. Rijeè je o tome da se mozak koji ga stvara. neg . Aktivnost. èe æe mo emo vidjeti kako radi suprotno o onoga stoje uèinila druga ruk jer se to doima kao jedino stoje potrebno uèiniti. No da bismo mogli pobli e raspraviti taj koncept. a p omoæu pamæenja ga usporeðujemo s prija.kv ka . Prièa o plastiènom mozgu zapoèelaje 1940-ih s kanadskim psihologom Do-naldom O. mijenja i prilago-ðava te koji je u meðudjelovanju s okolinom. Sinaptièke veze izmeðu ivèanih stanica rastu i jaèaju. lijevi mozak pretpostavi da mora zatvoriti vrai te smjesta to i uèini. Ako niste. bilo je sve jasnije da kad neuron primi signa l iz drugog neurona. postaje oèito daje shvaæanje mozga kao niza neovisni modula pretjeran o pojednostavljivanje. Popu grada. i obrn uto. Otkriæe da je ba tako imalo je dalekose ne posljedice za medicinu i cijelu raspravu o »nasljeðu il i odgoju«. niti i ta ukazuje na moguænost da u nama prebiva vragolaste. pa desni dio SMA upravlja lijevom sti nom tijela. a mladi liberali u tridesetima postati va ni konzervativci. a zatim zauvijek vene. Obje strane SMA alju naredbe motorièkim podruèjin koja ih prosljeðuju prema udovima. smanjena sposob 56 Kako radi va mozak? nost ne znaèi njezin trajan gubitak. Kako ne mo e komunicirati s desnim mozgom i tako saznati da relevan tna radnja veæ uèinjena. ijetko rabljene veze slabe i naposljetku pucaju. i da im nema zamjene? To je uobièajena zabluda. u funkcij stavljamo jezik i socijalno pona anje. a mi ljenje nam poma e da izraèunam koliko novca moramo dati. Mo bi bilo prikladnije razmi ljati da mozak funkcionira poput vel kog grada. dovoljna da potakne ne ku radnju ako nije inhibirana. nego dolazi do njezina premje tanja u drugo pod ruèje. potrebnoje neo teæeno uljevito ti jelo. proèitajte j o jednom dio o noradrenalinu. mozak nije zatvoren sustav. Zamislite. Kao da alje poruku: »Miruj. u kojem je proizvoðaèu peciva potrebna tvornica papira koja æe g opskrbiti papirom za zamatan je i rafinerija nafte koja æe mu osigurati benzii za prijevoz. I zato um mo e biti proizvod organa od krvi i mesa i istodobno se mij enjati s vremenom. Vizua nim sustavima gledamo pecivo. prepusti ovo meni. Plastièan mozak Sjeæate li se kad su vam rekli da ste roðeni s konaènim brojem mo danih stanica te da on e od trenutka roðenja odumiru. ali. U tome je odjeljku sadr ano kljuèno obilje je. Vrlo èesto. postoji tendencija da lijeva i desna rul èine opreène pokrete. primjerice. prema mi ljenju profeso Alana Parkina. javne institu cije i obitelji rastu i premje taju se iz prosto ra u prostor. reæi da su obje strane SMA aktivi neovisno o strani tijela ukl juèenoj u radnju. recimo. da kupujete pecivo u pekar Motorièke funkcije rabimo k ako bismo u li i pritom ne udarili u pult. Parkin dr i da otuðenu ruku n. otuðene r ke nisu nikakva vr agolija. a neuroni koji su ih tvorili pr euzimaju nove zadaæe i ukljuèuju se u nove veze. desne sti ne SMA za desnoruku radnju razm jerno je slaba. Stoga. Mozak ne samo daje najslo eniji organ u tijelu. U velikom dijelu na e svakida njice za nas u j edm koj mjeri poput vi e kore rade na i prethodnici . k( nekih pacijenata razdvojenog mozga. nego je vjerojatno i organ s najveæom spo sobno æu obnove. jer veæ i za najjednostavnije zadati rabimo cijeli niz spos obnosti. moramo bolje shvatiti komun ikacijski mehanizam izmeðu razlièitih dijelova mozga. Kako bismo prikladno komunicira li s prodavaèem. Ukratko. Hebbom . Prema Parkinovu mi ljenju. on ne samo da proslijedi poruku prema drugim neuronima. U urbi bi to moglo biti frustrirajuæe. stalno mijenja. u kojem tvrtke. meðutim. prednost z apravo. Desna rul »stupa na scenu« i ugleda otvorena vrata. zar ne? Bez obzira na to sviða li nam se ili ne pomisao na vi estruke osobnosti u liji vom i desnom mozgu. Zato mo emo uèiti nove vje tine i zaboravljati druge kojima smo nek oæ dobro vladali.mozgovi »gmaza« i »ranog s savca«. i mozak do ivljava st alne promjene.« Da poruka prijeðe jedne na drugu stranu SMA. ljudskoga uma.

Najjednostavnija biæa.o i po alje povratnu informaciju neuronu od kojeg je izvorno primio poruku. Edelmanovaje zamisao u osnovi bila da mo dana arhitektura stvara na isti naèin ka o to se iva biæa bore za opstana Kao to se ivotinje nastojeæi pre ivjeti bore za hranu.nastaju kao rezultat meðuigre izmeðu mozga i okoline. Tako s tvorena petlja mo e naposljetku pojaèati ili prigu iti signale iz poèetne stanice. posvetio se mo danom razvoj u. tako se i sinapse u mozgu moraju meðusobno nadmet ati. Ako nije. Upravo mi se ovo posljednje èini najva nijim. Ti se neuroni mahnito sp 58 Kako radi va mozak? jaju sa susjedima u naizgled nasumiènu mre u. pionira teorije o »plastiènom mozgu«. ponove li se takve informacije.crte o sobnosti. amerièki znansfr nik nagraðen Nobel ovom nagradom za rad na razja njavanju mehanizma k jim nas antitijela tite od infek cija. Unutar deduktivnih podruèja moga mozga neuroni. tni prostor i prilil za parenje. ne to stoje iskljuèivo posljedica njezinih dotada njih iskustava. okidaju zajedno. raèunanje bi n g lo potrajati. tivnost. potièe je se da iduæi put r eagira malo jaèe. do tzv. Obilje ja uma .n a isti naèin kao to uzastopni tragovi stopala krèe p kroz gusto ipra je. radi vjernije predod l daje rijeè o staromodnoj kavani bez suvremene elekt ronièke blagajne. ja sam Konobar godine. s vremenom razvi jaju svojevrsno refleksno pamæenje. Pogledajte me. Nekima od vas moj bi se uèini ti da preuvelièavam oèiglednu maksimu da se vje bom posti e sa enstvo. Naziv je skovao Gerald Edelman. razvojem novih veza i slanj< vi e neurotransmitera u sinaptièku puko tinu. S vremenom postajem vje t u zbrajanju i oduzimanju . kao to æemo kasnije vidjeti. Kad pos im iduæeg gosta. put je trunku »utabani ji« jer obuhvaæeni neui ni postaju sve isprepleteniji. m eðutim. pa iduæeg. tvr di. tièku vezu »obavje t ava« je li pridonijela konaènom ishodu komunikacije. mo da ] vi put nakon n ekoliko godina. »agresivna« ili »sjajan govornik«. Drugim ri jeèima. fetalni mozak stvara nove ivèane stanice zap njujuæom brzi nom od 250 000 neurona u minuti. Nakon to zamre poèetni proces elektriènog okidanja. prilagode se. u osvit ivota. Zamisli mo takoðer. U prvoj godini ivota dolazi. ulog u u toj fazi imaju i genetski i okolinski èimbenici. Kasnije. programiranog masovnog samoubojstva mo danih stanica. I da je mo dani abak malo zahrðao. moraju pokazati da su dio kori snog kruga kako bi zadr ali veze s drugim neuronima i svoju zalihu neurotransmiter a. mo dana neuronska mre a pregrupi57 Robert Winston: LJUDSKI UM rala se u skladu s dolaznim informacijama i ostala spremna za daljnje preg piran je. Najbolji neuron za posao Sve bolje razumijevanje toga procesa dovelo je do nastanka teorije poznate k »neur onski darvinizam«. daja poènem raditi u kafiæu. U ljudi taj proces dose e vrhunac. obrnuto. a veæe kolièine neurotransmitera potièu jo bi okidanja. svaki ga put èin sve ravnijim i prohodnijim. Zamislimo. Neur oni su zbog toga primorani boriti se za opstanak. Taj mehanizam uèenja i povratne sprege u mozgu znaèi da se svaku sin. vi e se ne moramo svrstati uje or i reæi daje ta osobina ne to to je osoba iskljuèivo mogla naslijediti ili. tek nakon mnogo nara taja. premda. kad je radio u Rockefellerovu ins tutu. paje na mozak sposoban stalno prilagoðavati se zahtjevima okoline. Mer .br i. Edelmann dr i da se cijelu evoluciju ljudskog mozga mo e promatrati kao prièu o sve uèin kovitijem suparni tvu. navike i vje tine . toèni s amouvjereniji. Hebbje otkrio da komunikacijski krug mijenja svoje sastavne neurone. re mo. Usto. Ali va no je stoje a maksima ugraðena u mo danu kemiju. Njihovo zajednièko okidai uspostavlja obrazac . U maternici. a zatim taj iznos oduzeti od novèanice od stotinu kuna. apoptoze. poput crva i meduza. uèe i krugovi u na em mozgu. Kako u mo. razjasnili smo odnos izmeðu nasljeða i odgoja. Ne to inteligentnija biæa. Prvi put kad æu morati zbrojiti cij enu tri va. Klasièan je primjer pokus Michaela Merzenicha. Jer shvativ i mehanizme neu-ronskog darv inizma u ljudskom mozgu. razvijaju nove akso-ne i poveæavaju zalihe n eurotransmitera kako bi im u tom krugu ubuduæe bilo lak e okidati impulse. Ka emo li za n eku osobu daje » ivèana«. Poslije æemo se pobli e pozabaviti mo danom kemijom uèenja i pamæen a zasad æemo se poslu i primjerom iz svakida njeg ivota. poput pu eva. inhibirat æe svoju . A jest. zapoèinje sekundarna aktivnost tijekom k oje neuroni jaèaju svoje uzajamne veze.

u golemim. iz toga slijedi da mozgovi li eni podra aja svojim vlasnicima stvar odgovar ajuæe nedostatke. pokazivala su smanje aktivnost u lijevom èeonom re nju. Za te je redovnice besposlenost grij pa èak i najstarije sestre mozak treniraju kvizovima.pobudile su istra ivai zanimanje Davida Snowdona. go u neprekidnosti njihovih aktivnosti. No zahvaljujuæi plas iènosti mozg. zagonetkama i politici raspravama. Ne rabimo li ivèane stanice u odreðenom krug primjerice. mo da æe se prisjetiti da su taj obrat. imala i abnormalno visoke razine k ortizola. Ta djeca. osim du evne i tjeles zaostalosti. Otkrio je da su se po vezana podruèja smanjila. ne le i u kolièini. Slièno. Istra ivanja su pokazala daje kod glazbenika za obradu glazbe zadu eno 25 posto vi e slu ne kore nego kod osoba koje se ne bave glazbom. U daljnjim je po kusima majmune nauèio da u jednoj zadaæi rabe srednji prst i opazio daje s njim pove zano mo dano podruèje naraslo. Prouèiv i stotine mozgova koje su donirale preminule pripac ce reda. Uskraæen mozak Naravno. Snovvdon. kao da su poveæani zahtjevi rezultirali potrebom za veæim kortikal-nim prostorom. negativnim impulsom. hormona stresa. Toje temelj kognitivno-bihevioralne terapije . Zahvaljujuæi neobiènoj dugov nosti mnoge od njih dozi ve vi e od stotinu godina . U dobi od tri i pol godine znaèajno su i æe pokazivala problematièno pona anje. Mala djeca kojimaje zbog te ke epilepsij uklonjena cijela polutka. Prst je zatim amputirao i promatrao to se zbiva s mozgom.negativne je uèinke okoline gotovo uvijek moguæe preokrenuti pravodobnom intervencijom. Znakov ito je da su se redovnice koje su se bai umnim aktivnostima mnogo uspje nije odupi rale oslabljujuæim uèincima : renja od redovnica zaokupljenih kuæanskim poslovima. crkvei reda u osa mljenom samostanu u Minnesoti. Zato je. Mo emo navesti i iznimno poticajan primjer redovnica iz Mankata.no njihova tajna. Èitatelji koji su pratili drugu BBC-jevu seriju u kojoj sam sudjelovao. neglazbenici koji su tijekom n ekoliko dana morali izvoditi jednostavnu vje bu prsta razvili su dodatne veze u re levantnom podruèju njihova mozga. primjerice. Praktièno napu tena od dr ave. rumunjska siroèad otkrivena potkraj 1980-ih bila u ta tu nom st anju. Snovvdon je za kljuèio da njihova intelektualna aktivnost potièe ra povezanost ivèanih stanica. i razmjere do kojih mo e iæi. dirljivo doèarala neka djeca koju smo snimili. profes ora na Kentuckvjskom sveuèili tu. Neuronski putovi èvrstoæu i zdravlje zadr avaju mo redovitom uporabom. uspijevaju nadomjestiti taj gubitak. 60 Kako radi va mozak? a posebice plastiènosti dojenèetova mozga . Najveæa dodatna glazbena podruèja imaju glazbeni ci koji su rano poèeli svirati neko glazbalo. Istra ivanje Washingtonskog sveuèili ta koje je provela Geraldine Dawson krilo je neke organske abnormalnosti u mozgovima dojenèadi klinièki dep sivnih majki. rtve mo danih udara koje izgube sposobnost g . No ne moramo opa ati majmune kako bismo taj proces vidjeli na djelu. onom povezanom s konobarsko m matematikom . Dijete na eg vremena. Ist ivaèica Mary Carlson s Harvard skog medicinskog fakulteta prouèavalaje dje napu tenu ujednom takvom siroti tu i ustan ovila da su. Mozak se èak mo e oporaviti od fizièkih o teæenja. Mozakje sposoban za nevjerojatno brz oporavak. sumornim siroti ma bili su uskraæeni svi h emocionalnih kontakata ili socijalnih podra aja. nerijetko uz sam o manje du evne ili tjelesne nedostatke.stil njihova ivota iskljuèuje dio a ktivni drugih ena . Jeffrev Schwartz s Medicinskog fakulteta Kalifornijskog sveuèili ta u Los An gelesu snimao je mozgove pacijenata na kognitivno-bihe59 Robert Winston: LJUDSKI UM vioralnoj terapiji i primijetio smanjenje neuronske aktivnosti povezane s iz1 ni m. uvjerenje dr.zenich je pomno izmjerio kortikalna podruèja povezana s jednim prstom ruke majmuna .one æe brzo 1 uklopljene u nove skupine za nove zadaæe. k oja su zbog majèine bolesti bila rjeðe izlo ena njezin osmijesima ili drugim ivopisnim izrazima uzbuðenja.postupka kojem je cilj ispravljan je pona anja tetnog za pojedinca ili okolinu zamjenom »negativnih« obrazaca mi ljenja »poz tivnima«. Dakako. redovnice n idealna populacija za istra ivanje . a ona povezana s drugim prstima poveæala. Osim su dugovjeène. u odnosu na opæu populaciju rjeðe ob olijevaju od Alzheimt ve bolesti i drugih o teæenja kognitivnih sposobnosti.

) Richarda Straussa. ona to èine rabeæi skup zvukova. Ruska novo roðenèad. meðutim. djevojèica koje su kljuèno razdoblje svojih razvojnih godina provele uskraæene za ljudski kontakt. Èini se stoga vjerojatno da mozak ima optimalno razdoblje u kojem je najlak e steæi razumijevanje gramatike te da negdje izmeðu este i trinaeste godine to postaje mnogo te e. u posjet joj dolazi Veliki inkvizitor. Neuronski krugovi nu ni za n eku funkciju brzo æe preuzeti druge funkcije ako ih se ne iskoristi. znanstvenici su otkrili daje rabila slu ne dijelove govornih podruèja . Isti je proces vidljiv u djece roðene s kataraktom . Malo je toliko napetih i zastra ujuæih opera. Sto se u mozgu zbiva kad gledamo. nego kako percipiraju svijet. Opera Leo a Jana-èeka Jenufa (1903. Wozzeck (1925. odreðuje tko smo.) i Elektra (1909. nego kad èuju portugalski. Saloma (1905. Kao to danas znamo. primjerice. Ipak. 61 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ukratko. Kako bismo produbili raz mijevanje naèina kako postajemo tko jesmo. Genie je do trinaeste godine bila zatoèena u losangeleskom potkr ovlju i dobivala je batine kad bi se oglasila. Dobar primjer ogranièene plastiènosti mozga uèenje je jezika. Isabelle je iz svojeg tihog zatoèeni tva osloboðena u dobi od est go dina. odlazi u enski samostan. bje imo od opasnosti. predla e psihijatrima da p cijente ne pita ju kako se osjeæaju. mozgo vi dojenèadi posve su prilagoðeni uèenju jezika. primjerice. Mlaða se djeca. ud aramo loptu ili ispunjavamo ki aljku? I je li moguæe da se razlike u naèinu kojim na i mozgovi obavljaju te z daæe nalaze u osnovi razlika meðu na im osobnostima? 62 Treæe poglavlje Osvje æivanje U dvadesetome stoljeæu u operi zbila se svojevrsna revolucija. S manje od g dinu dana dijete kao jezik mo e prepoznati samo skup zvukova osobit za materinji j ezik. kojijoj svojim proganjanjem i opsjedanjem prijeèi svaku normalnu ljubav. osjeæam èujemo. proizlazi da se na e razlike u percepciji svijeta presli kavaju u razlil u osobnosti i karakteru. moramo biti svjesni da plastiènost mozga i ma svoje granice. Opæenito govoreæi. Kad djeca tog uzras ta poènu brbljati. autor Korisnièkih uputa za mozak i gostujuæi profesor klinièke p: hijatrij e na Harvardskom medicinskom fakultetu. a govorna podruèja njezina mozga bila su vrlo nerazvijena. dijete nikad neæe vidjeti. Genie je uspjela ovladati osnovnim rjeènikom. nego i kako prima i obr ðuje te informacije. Istra ivanja su pokazala da novoroðenèad m prepoznati i razviti sklonost zajezik majke do èetvrtog dana starosti. Sre di nji lik opere. a to. U iduæem poglavlju to æemo naèelo primijeniti i irok spektar ljudskih iskustava. ponovno steæi jer tu funkciju preuzimaju susjed ni mo dani krugovi. ne samo da moramo znati da mozak mijenja ovisno o informacijama koje prim a. primjerice ptièje g pjeva i prometa. Za godinu i pol stekla je rjeènik od 1500 rijeèi i mogla se slu iti prilièno slo eno m gramatikom. Skladatelji su poèeli pisati ope re koje su se uvelike bavile djelovanjem uma. opsjednuta je zlim duhom. kako bi mu utekla. raslo je zanimanje javnosti za psiholog iju. zahvaljujuæi plastiènosti mozg tijekom ivota mnogo se toga mo e promijeniti. Ako nas ta povratna sprega mozga i okoline èini onin tko smo. plamenim anðelom. Odrastala je bez dodira s ljudima .). Za razliku od nje. John Ratey.ne ukloni lije se do estog mjeeca starosti. Renata. Raspola uæi tako ogranièenim moguænostima. ali ne i gramatikom.) Benjamina Brittena bile su psiho-drame koje su prouèavale du evno stanje glavnih protagonista. Kad je naposljetku na uèila govoriti. no vlast plamenog anðela nad njezinim u . specifiènih za njihov ma terinji jezik. ili fonema. Jo jedno od tih velikih djela je Platneni anðeo Sergeja Prokofjeva. sisat æe jaèe kad èuju ruski. ono to nam se dogaða ima izravan i vidljiv utjecaj na stanje n eg mozga. U elji daje oslobodi njezinih religioznih deluzi ja. Naposljetku. pak. bili oni zdrava duha ili istinski patolo ki sl uèajevi. Sve ostalo u jeziènom se smislu odbacuje kao besmisleno. Najbolje to mo emo vidjeti iz primjera koje nam je dala tu na sudbina Ge-nie i Isabe lle. Sve je vi e skladatel ja bilo svjesno novih znanstvenih otkriæa. a shvaæanje èovjekove svjesnosti bilo je sve veæe. od povreda mozga oporavljaju mnogo b r e od tinejd era.) Albana Berga te Peter Grimes (1945. ele li shvat uzroke njihova pore meæaja. u ogranièenom obliku. dodirujemo.koji su funkcionalnost vjerojatno zadr ali zbog pozadinske buke.ovora mogu je. Svaki put osjeæam kako mi niz leða plaze marci.

Penfieldova je teorija bila da kad bi mogao doprijeti do mozga i elektrièno podra ivati razlièita podruèja dok je pacijent pri svijesti. Ti napadaji. tzv. jer zamisao o rezanju mozga doi ma se surovom. Tada bi mogao identificirati neispravno mo dano tkivo i od straniti ga. Odluka je zasigurno bila iznim: te k a. b rbiturati. zli m duhom. è sto nisu sprjeèavali napadaje. Mnoge su slavne osobe bc vale od epilepsije. religiozno priviðenj e koje se Renati èini posve stvarnim. ponavljajuæe glazbene mi sli koje dose u vrhunac . U nekih pacij enata napadajima prethode upozorenja.mom tolika je da u izvanredno histeriènom zavr nom prizoru èasna majka i sve redovnice postaju jednako opsjednute. stoga. Katkad elek triène oluje koje utiru put napada 64 Osvje æivanje nastaju u podruèjima u kojima postoje o iljci od starih ozljeda glave. Lord Byron. Jako toplo preporuèam da poðete pogledati tu operu. Kad ne bih osjeæao da æe se za mog ive promijeniti. Roðen u SAD na studij medicine od lazi u Oxford. jest Wilder Penfield. Najèe æi lijekovi. koga katkad m vaju ocem engleske neu rologije. Rijetko je koji poremeæaj izazivao vi e praznovjerja. Mo da ste èitajuæi ove posljednje rijeèi malo protrnuli. straha i jeze od epilepsije. sa ivopisnim orkestracijama. Penfield. trebao bih je mrziti. sa svojim sedativnim nuspojavama. aure. poznati su iz najra nijih doba. ali Ruth je operacijom dobila dobre tri godine prije negoli se tumor i poslje tku vratio. Kad je bio u I desetima. od kojeg bi veæina drugih kirurga vjer ojatno strepila. stigmatizi li su tu bolest i pogre no je uglavnom smatrali nasljednom. Ka o to vidimo u cijeloj knjizi. oblik epilepsije koji je tada opisao nazvac Jacksonovim napadajima. njegovoj sestri Ruth dijagnosticiran tumor mozga. èe æe. a time i uma. Jedan od najstarijih pisa pot jeèe iz babilonskog doba. terapija èesto bila ne èinkovita. .na poèetku imamo zlokobnu i katastro fiènu slutnju. premda je bila uobièajena pojava. razodijevaju se i zatim sudjeluju u dosad vjerojatn o jedinoj potpunoj orgiji uprizorenoj na opernoj pozornici. pa j e. Svaki tip napadaja opisan na tim ploèicama pove. brze. a kirurgija mozga u povojima. moglo bi se reæi. Ploèice (svih èetrdeset) èuvaju se u Brit skom muzeju u London u. primjerice Julije Cezar. slijede izmijenjena percepcija zvukova i mirisa. Ne izn enaðuje. da bi to mogl o izazvati pojavu aure. je s drugim bo anstvom ili. to se kao neurolog odi èio specijalizirati za epilepsiju. Bio je prvi lijeèi koji je.ne to to nadilazi fiziku i biologiju te postoji izvan vremena i prostora? To je organ svjesnosti. lokaliziranih elektriènih oluja . Kad je ustanovljeno daje tumor ra iren i nedvojbeno zloæudæ sam je izveo zahvat i uklonio vi e mo danog tkiva nego to bi veæina ne ro rurga smatrala daje barem donekle sigurno. pionir mo dane kartografije Jedan od mojih velikih junaka. Spozn aja o me nizmu u osnovi epilepsije zapravo nije bilo sve do devetnaestog stoljeæa. Epilepsija se spominje u ajurvedskoj li63 Robert VVinston: LJUDSKI UM teraturi i na drevnim egipatskim glinenim ploèicama. Neki drevni i srednjovjek ovni uèenjaci poput Majr nida.svojevrstan napadaj -nakon kojeg nastupa nesvjestica. zapanjujuæe i zastra ujuæe nalikuje nekim oblicima epileptiènih napadaja . jo otkad sam prije èetiri desetljeæa kao stud< medicin e prvi put èuo za njegov rad. Osjeæamo to jer nam je te ko povjerovati da se sa sjedi tem na eg biæa mo e ostupati kao s obiènim organom. On zasigurno mora biti vi e od toga . poput bockanja ili neobiènih ili neugodnih mirisa. Ruthine tegobe potakle su ga da utemelji èuveni Montrealski neurolo ki i stitut. Izvrsna Prokofjevljeva glazba. grèevi i gubici svijesti plod su naglih naleta prekomjerne aktivn osti u nekim mo danim podruèjima. a katkad Bo jim djelom. u k ojem je odmah i poèeo raditi. kac neurolog John Hughlings Jackson ustvrdio da nagle napadaje uzrokuju el trièni izboji u odreðenim mo danim podruèjima. velikog idovskog filozofa i lijeènika iz dvanaestog st oljeæa. N jezini napadaji. Shvaæanje epilepsije u to je doba bi tek u zaèetku. Po povratku u SAD navodno je izjavio: »f urokirurgija je grozno zan imanje. Fjodor Dostojevsk vjerojatno. katkad smatrani ðavoljim. naposljetku. i. tije kom 1930-ih. epilepsiju lijeèio kirur kim zahvatima.« Imao je prilike do ivjeti mo da jedinstve iskustvo. istra ivanja epilej je i ari nog podra ivanja mozga imala su golem utjecaj na shvaæanje naæi rada mozga. ili. Jackson. P etar Veliki.

pokazivali bismo mnoge ili s ve simptome povezai s Touretteovim sindromom: tikove. Drugi su javljali o jedva zamjetljivim stanjima uma. Primjerice. poput MR-a. sredstvo kojim osjeæamo uzvi enu radost i estok gnjev te po imamo Bo ju slavu. le ali na operacijskom stolu .koji su budni. Mo da æe ne èitatelje iznenaditi podatak da ne postoji referentna knj iga koju bi kirurg u fazi mogao konzultirati. Na kon takve muke pne izrade mo dane karte. va mozak. svaka operacija s ciljem uklanjanja dijel a mozga tumora mo e se obaviti uz minimalan rizik za ostale.e jedn ak. Je li moguæe da ga mo emo pobolj ati jednostavno re uæi njegove komadiæe m? Premda nam je vi e od sedamdeset godina ozbiljne znanstvene aktivnosti ostavilo ja ko malo prostora za sumnju daje mozak odgovoran za apsolutno sva obilje ja uma. Èak su neki od najèarobnijih vidova èovjekove svijesti donekle demistificir ani i gotovo »standardizirani«. ali p sedativima. Mo da zvuèi èudno. No ispi povr ine.* Do toga bi. ti osobni osjeæaji pokazuju daje neuroznanost emotivan posao. prinudu da izgovar amo neprimjei ne rijeèi ili stvaramo neobiène zvukove.dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. pa je neosjetljiv na dodir ili ozljedu. u svim mozg * Neki slu aèi mojih predavanja mogli bi reæi da bi u tim podruèjima moga mozg. Nalazi su zapanjili i samog Penfielda. tvrdio je da ona neæe moæi ob jasniti ukupnost svih iskustava. izmeðu ostalog. Kirurg od pacijenta mo e zatra iti da iz vodi jednostavne zadaæe. posve svjestan. doista moglo biti abnormalne aktivnosti. no tijela su uèinil a niz nevoljnih tikova i spazama. Obilje jima poput slobodne volje. odstranjeni h vrhova lubanja. ustrojbeno jednaki. da do ivim mo dani udar . smatrao je Penf ield. K. pacijent. ] put brojenja ili recitiranja djeèje pjesmice. a dio pacijenata osjetio je toplinu. hladnoæu il i svjetlost. ili dajedno stavno izvijesti o osjetii koje do ivljava tijekom podra ivanja pojedinog podruèja. . Penfieldo-vi podra aji nisu izazvali nikakav bol. nerijet rabeæi tehnike o koji ma smo veæ govorili. U novije doba. Olaf Blanke do ao do zanimljn otkriæa.u lijevoj polutki. primjerice pre dosjeæajima i osjeæajima veæ do ivljenoga.u osnovi poremeæaj u ki nom toku . kao stoje èini Penfield. kljuène i jasno utvrde mo dane funkcije. povr inski je svaki mozak manje. lijevim bazal nim ganglijima i prednje dijelu cingularne vijuge . 65 Robert VVinston: LJUDSKI UM Podrobniji atlas Izvodeæi suvremeniju inaèicu Penfieldova postupka na eni koja je bolovala te ke epileps ije. To je svakako jedan od popratnih zakljuèaka koji proiz laze iz novijih nalaza iz vicarske. nikad neæemo odrediti mo dana ishodi ta. na razini ivèanih i glija stanica. Zapisao je da su. prije negoli svojim skalpelom zarezu najdragocjeniji ljud organ. razlika je iznimno mnogo. Jednako emotivnim poka zao se i za Wildera Penfielda. pri èemu je nj ezin vlasnik.izvorne misli i nadahnuæa. Kad u sljedeæa tri podruèja u mojem ili va em mozgu ne bi bilo aktivno . Veæinu bolova u glavi do ivljavamo putem drugih tkiva.javljali o brojnim osjetima. ali mozak nema receptora bola. vicarski je neurolog prof. poput govora ili motorike. lako bih mogao izgubiti sposobnost govora. kad su im odreðeni dijelovi povr in e mozga bili elektrièno podra ivani. i vi. Svoju specijal iziranu kartu kirurg poèinje izraðivati otvaranjem a stezirane lubanje. naime. pojednostavljeno reèen do lo jer je dorzolateralna prefrontalna kora. premda ima nekih razlika u manjim oblicima i dijelovima. svaki ljudski mozak koji je ikad postoj ili æe postojati. O nekim mo danim podruèjima mo emo govoriti sa sigurno æu jer znan da u svih ljudi obavlja ju istu funkciju i da njihova o teæenja u svih izazivaju is simptome. Svaki ljudski mozak ima. trzaje. Elektrodom se mogu pod ra ivati razna podruèja. Doista. A sve savr eniji fMRè im je omoguæio da promatraju moza k dok njime bjesne »oluje« povezane s na] dajem i da ustanove podruèja najveæe koncentra cije aktivnosti. primjer ice krvnih ila. poput kuhanog jajeta. No dobar dio suvremenih dokaza upuæuje na suprotno. kirurzi sve èe æe izraðuju podrobne karte pacijentova mozga. Premda su njegova istra ivanja ponudila vrlo èvrste temelje za shvaæanje da svijest prebiva u elektrokemijskim procesima u mozgu. njegovi ispitanici . èak do te mjere daje potkraj ivota malo ubla i o stavove. Neki su èak do ivjeli vrlo podrobne halucinacije ukljuèujuæi mu karca koji je toliko jasno èuo Beethovenove skladbe daje ozbiljno pomisl io da Penfield u operacijskoj dvorani skriva radio. dr ukèiju geografi Neki bi se sad mogli u urbano vratiti na uvodno poglavlje u kojem ka tegoric tvrdim da su moj mozak.

bilo bi to kao da su trenutaèni podaci iz datote »dodir i ravnote a« pogr e kom prebaèeni u datoteku » to se nalazi ispred rt ne«. gdje je smje teno dugoroèno pamæenje ili koji dijelovi mozga postaju aktivni kad slu amo glazbu. Odreðeno bih vrijeme.angularne vijuge. smje tenu u desnom stra njem dijelu mozga. »osjeæati« i onda bih se mo da suoèio sa slikom samoga sebe. s istovjetnom kopijom samih se be. dobro dokumentirani sluèajevi osoba koje su do ivj< efekt doppelgdngera (»dvo jnika«). izja ljivala je. zatiljnoj ko No da sad. ili autoskopske deluzije. a za to se znanje oslan ja na vidnu funkciju. »gled odatke koje bih zapravo treb. n aljutimo se.4 Koliko god Blankeovi nalazi bili zanimljivi. naè kako jesmo u svijetu i naèin kako sv ijet jest nama konstruira taj gumenast org.premda je sasvim dobro znao daje rijeè o njegovoj vl astitoj slici. znam da su ispred mene raèunalni zaslon i stol. i potencijalno razoèaravajuæi osobe koj e vjeruju da su izvantjelesna iskustva istinski dokazi ivota poslije sm ili neke »d u e« koja postoji izvan fizièkog tijela. Dorzalno (iznad) Razdvojene polutke. ugledamo ne to opasno. moramo p orazgovarati sa seljanima. I ne moraju biti na operacijskom stolu. i bez obzira na to. Blankea nije samo zanimljiva anegdota. nog okru ja u maternici. kako sjedim i ti kam. koji su opis psihijatri Louis R. kad ne bih znao pone to o funkcioniranju uma. oni nisu novost u znanstvene svijetu.5 Kao stoje i Blanke pretpostavio. te funkcija sustava k rabi dod ir i ravnote u kako bi stvorio svijest o tijelu. No. pogled zdesna Svjesnost: viðenje ili osjeæanje Olaf Blanke i njegovi suradnici primijetili su daje tijekom svakog podra iva-nja o dreðenog podruèja njezina mozga . in enjer kojeg je uhodio njeg doppelgdnger velik je dio dana provodio kreveljeæi se i zamahujuæi prema dv niku . nego je napisao daje sa67 Robert VVinston: LJUDSKI UM mo na ao podruèje u kojem se preklapaju dvije funkcije: ona vidnog susta kojim gleda mo vlastita tijela. D ok ovo pi em. koje mi govore gdje je moje tijelo u prostoru i to ra di. Tal ðer. Bazalni gangliji zadu eni su za po krete. Sada nja razina znanstvenih spoznaja o mozgu omoguæuje nam da saznamo polo aj i svrhu mnogih mo danih podruèja isto kao to na cestovna karta mo e reæi kako da od Rijeke doðemo do zabaèenog lièkog seoceta. pojedinaènih je razlièitosti gotovo jednako mnogo poput sliènosti. kao i ostali svijet oko sebe. K. toèno v idjeti gdje su smje tene pojedinaène funkcije tih obuhvat-nijih kategorija. kao to æemo na ovome putovanju vidjeti. kemijskog i hormon. Ovdje bismo mogli naèiniti analogiju s cestovnom kartom i zn anjem koje neki mje tan ima o vlastitoj ulici. pri mjerice. »Vidim se odozgo kako le im u krevetu«. U jednom sluèaju. obuzete duhovnim otkrivenjem da to d ozive. Uistinu zastra ujuæe. a li i prema dodiru i ravr te i. Ako iz bilo kojeg r azloga . iskustava iz djetinjst va. zatim. Znam to na temelju informacija iz pamæenja.gena. u kojem se suoèav. a prednji dio cingularne vijuge povezan je s nadzorom i usmjeravanjem poz ornosti. s prekri enim nogama i dlanovima tipkovnici mog prijenosnog raèunala. rje avamo kri aljku. d ivim autosko psku deluziju. No da bismo mogli doznati pojedinosti. Nimalo ne iznenaðuje da su doppelgdng stoljeæima slovili kao glasnici neizbje ne tragedije. Ne m oram vidjeti sliku sebe da bih znao. u na im lubanjama. bolesti ili kirur ke interve cije . Postoje brojni. tjemenoj kori. vjerovala je daje ruk a eli udariti. odnosno informacijama iz podruèja u gornjem stra njem d ijelu moz§ tj. U tekstu u èasopisu Priroda Olaf Blanke nije spominjao daje dirnuo u »sjedi te du e«. u ovome sluèaju -epileptièna pacijen tica izvje æivala o izvantjelesnom do ivljaju. umjesto da èujem poziv za moj let prema Sankt Peterburgu. Znamo.neka siæu na promjena dovede do razlike u unut . svjestan sam sebe kako sjedim u prilièno buèr èekaonici u frankfurtskoj zr aènoj luci.66 Osvje æivanje vima zadu ena za inhibiciju neprimjerenih radnja. Ona nosi va nu pouku neèemu to preèesto olako shvaæamo. Kad je zamoljena da podigne ruku i pogleda je. bolje razmislim. prepoznamo prijatelja. smatra se da su ti fenomeni posljedica r remeæaja u dijelu mozga u kojem se vizualne informacije kri aju s informa jama o tijelu. Naèin kako reagiramo na svijet. Franzini i John Grossber g. rastu imo ili zaljubimo. Prièa dr.

pozorno æu i èuvstvima. Sastojala se od jedne rijeèi. nosa. koje se te ko mo e nazvati jedinstvenim ili osobito transcende talnim. Nisam ba u ivao. Na samom dnu klanca. A rabimo je i kad opisujemo razum i rasuðivanje.nikad ne bismo znali gdje smo ili to radimo. impliciramo pozornost i percepciju. Postao sam posve ravnodu an prema traktoru ispred sebe. Na vrhu klanca izgraðeno je malo parkirali te kako bi prolaznici mogli u vati u pogl edu. Ali èekiæ mogu rabiti stolar i kipar. pa mo da o tome dosad uopæe niste razmi ljali. kao ni stvaranja i ostvarivanja planova. Dva mozga povr inski mogu izgledati jednako. na polovici uspona kroz klanac. primjeric e. nego se i irio smrad svinjskog gnojiva koje se lagano cv rljilo na suncu. znaèi da ste èulno znat no uskraæeni. primjerice »smetnuo sam to s uma« ili »palo mije na um«. tvori na e identitete. Tada sam. bez na eg svj snog u tjecaja. it æu raz 68 Osvje æivanje èita osoba. u je dnom od zavoja. Upravo naèin kako rabimo te alate. Bez pamæenja bili bismo trajno zbu njeni . Vidimo. Bi la je skupa. Bio je tu i mali kafiæ. ne bismo mogli ostvariti svoje naume. primijetio sam jednostavnu reklamu. shvatio i za to. Razmislite o tome kako rabimo rijeè »um« u hrvatskom jeziku. To iskustvo. èujemo. nju imo jednu stvar. To je ku tija za oruðe koja nam omoguæuje da funkcioniramo. Rabimo je i kad g ovorimo o pamæenju. J gosti kafiæa pili su istu mineralnu vodu. Dvije strate ki smjeste male reklame uvjerile su me. u iju. Jasno je stoga daje um. Sve se odvija tako mehanièki. putem asocijacije. No je li vam se kad dogodilo da ste pogledali s ku zalaska sunca i pomislili kako vam izaziva osjeæaj »topline«? Jeste li kad vruæeg dana vidjeli jedan od onih lukavo manipulativnih oglasa za pivo i os tili neobja njivu eð? Èuli neku pjesmu i osjetili tugu ili spokoj? Nadam se i jeste. a promicala je lokalnu mineralnu vodu. Vo nja se pokazala m anje ugodnom nego to sam se nadao. Sto nam se i pravo zbiva u gla . recimo. vidio j o jednu reklamu. i funkcije pop èuvstava. Konobar me upitao to eli Bez razmi ljanja sam spomen uo mineralnu vodu èiju sam reklamu vidio. nemilosrdne suncu ili trajanju pu tovanja. no to nije bilo va no. temom s 1 jom æemo se susr esti poslije.poput nekoga tko je dotei rao iz pustinje . a mo e nam poslu iti i za kakav nespretan popravak u kuæi. moglo bi djelomice biti izazvano subliminalnom porukom. no dva uma nikad ne mogu bi ti ista.najkraæim putem uputio unutra. èuvstvima. A onda sam. Stoga ne bismo mogli izraziti svoje neslaga nje s neèim. ponajprije niz vje tina. D se udaljavao. Na njoj je ponovno pisalo ime mineralne vode. barem u okvirima u kojima o nje mu svakodnevno govorimo. U svima nama kri ju se informacije koje dolaze iz oèiju. i najvi e elim popiti èa u gazirane mineralne vode. moj æe svijet biti razlièit od va eg i. pa sam se . Uzete zajedno. ust a i ko e. a niti znati smeta li to komu drugom. djelomice zbog sunca koje je nesmiljeno pr ilo. jer ako niste. a osjeæam ku amo i prisjeæamo se druge. tovi e. crn dim. kako se pojedinaèno slu imo percepci jom. Osjeti Jednog vruæeg ljetnog dana vozio sam se alpskim klancem. kao i sve ostale putnik e namjernike u kafiæu. ne bismo imali moguænost samokontrole. pa kad elimo reæi daje netko izgubio svu sposobno st racionalnog pona anja ka emo daje »si ao s uma« ili da mu se »pomraèio um«. namjere ne bismo mogli nagovijestiti drugima. Glagolom »naumiti«. gladi i pamæenja. Skalpel. te su rijeèi i fraze zgodan sa etak glavnih usluga koje na i mozgovi ob avljaju za nas. niti bismo mogli razumjeti njihove. rabe umje tnik i kirurg. i imala je okus poput lo koje druge mineralne vode. Pozabavimo se stoga najprije naèinom k ako percipiramo svijet.arnjem ustroju izmec mojeg i va eg mozga. eð je preuzela vlast i zanimalo me samo kako je to prije uta iti. ali ovaj je put bi lo popraæeno jed69 Robert VVinston: LJUDSKI UM nostavnom slikom njezine boce. a djelomice zbog toga to sam se na ao iza vrlo sporog traktora iz kojeg ne samo daj e sukljao gust. Odvratio sam pogled i usredotoèio se na zah tjevan posao prolaska kroz klanac prepun zavoja i serpentina. s mje tajuæi se u stolicu. Kad ne bismo imali èuvstava. Frazom »stalno mi je na umu« impliciramo sklo nost prema stvarima i osobama ili. Da nemamo pozornost i percepciju. a ne nedjeljiv entitet. Od toga sam trenutka postao svjestan sna eði. smijao se. Kad vi i korteks ne bi mogao n advladati èuvstva i impulse.

ali zn ajte da mo da n æe biti tako dojmljivo kao to se isprva èini. ». U jednosta nom p rikazu na raèunalnom zaslonu ra trkao je plave znamenke 5 na bijel« podlozi. »prirodna« zelena boja. mo da Nabokov ne bi postao proslavljeni romanopisac da njego voj percepciji jezika sinestezija nije podarila tako ivopisne boje. iznenaðujuæe je uobièajen . a 5 nije svijetloplavo poput c. zamolio slu atelje u Kraljevskom instit tu da zamisle dva p redmeta. a fis plav. U autobiografiji Govori. Rijeè je o sposobnosti k oja. inaèe posve normalnima.. ka e Ramachandran. pokraj nje. Obja njenja te asocijacije moglo biti mnogo. Doista. pisac Lolite. odnosno pojavu koju nazivamo sinestezi jom. 70 Osvje æivanje Sinestezija .navodi se da èak dese t posto populacije do ivljava neku vrstu sinestezije. Izmeðu njih . Ramachandran je istaknuo daje nevjerojatnih 98 posto osoba a tomatski i spontano rijeè »kiki« povezalo sa stak lenom krhotinom. a drugoga »kiki«. i gotovo je dodiruje. ponajprije da slova »k« i »i« u rijeèi »kiki« izgledaju nazubljeno. No u sinesteta. objektivna. prave zelene boje nema. »6« je uvijek ob ojena zeleno. ako ga mogu tako nazvati. nego samo neki sirovi podaci kojima. Takoje. primjerice.stapanje osjeta Neke osobe do ivljavaju neobièan spoj osjeta. a drugi k ao predmet koji nalikuje amebi. S Edom Hubba dom. valovitih. Jedan je opisao kao staklenu krhotinu s nazublj nim rubovima. okusiti zelenu boju. njihove vizualne simbole. da bi ta osob ina mogla biti genetski uvjetovana. Vrlo je zanimljivo. »7« mo e uvijek biti ljubièasta.« Tko zna. Ramachandran je osmislio test za otkrivanje sinesteta tog tipa. Osjeæa li tko da mo e. Govori nam neke zanimljive s tvari o tome kako primamo osjetilne informacije i to èinimo s njima. svojim st udentom. Kad bi se ljestvica promijen ila. Vidim [slovo] ^smeðije od k. nego je obojeno èudnom kombinacijom modre i sedefaste. Nekim se osobama. mogu okusiti zvukove i osjeæati rijeèi.. i niz gena. u istom podruèju. elektrièni impulsi izazvani pogle dom na zeleni zid odlaze izravno u vidnu mo danu koru. do ivljavao je jak osjet plave boje kad je slu ao glazbu u A-mo-lu. Jednoga je nazvao »b ouba«. Rad Simona Baron-Co-hena iz Cambridgea to potvrðuje. kao to sam spomenuo. nalazi. u odreðenoj mjeri postoji u svima nama . Kod nesinesteta. koji izaziva abnormalne veze izmeðu susjednih podruèja mozga. Taj poremeæaj. kao i u mnogim drugima. nakon to uðu kroz oèi. brojka »5« uvijek crvena. sjeæanje!otkriva svoju neobiènost te ukazuje na svoj evrsno bogatstvo koje je taj poremeæaj donio njegovu ivotu. mo emo vidjeti da nas poseban i jedinstven naèin kojim s u na i mozgovi »premre eni« u dobru i u zlu èini onima tko smo.. da su ova u rijeèi »bouba« prilièno obla. slièan u veæini mozgova. Jedan od vidova sinestezije je da neke osobe znamenke otisnute crno-bijelim tisk om vide u odreðenim bojama. Ramachandran pretposta lja daje kod nekih osoba do lo do njihova sluèajno g spajanja. No u sinesteta stopljene su percepcije pose bno jake. mozak pridaje znaèenje. a »8« uta. Vladimir Nabokov. no ne u svima. primjerice. mogu istodo bno otiæi i u sredi te okusa. koje tumaèi zna menke. svoju je sine-steziju opisao kao »obojen i sluh«.. Jedan od mojih prijatelja na sveuèili tu. A podruèje z du eno za brojeve. zakrivljen rubova. osobito dobar pijanist. Tako je.inaèe bismo bili n eosjetljivi na dra i slika ili glazbe. pomije aju osjeti. Dakle. primjerice.vama? Za to ne biste poku ali sljedeæe? Profesor Vilavnur Ramachandran iz San E ega u Kalifo rniji u svojem je uvodnom predavanju u emisiji Reithovo predavai na BBC-jevu Rad iju 4 emitiranoj 2003. opa aj boje bi izblijedio. poznati genetièar iz dev etnaestog stoljeæa. to ukazuje na moguænost da ne postoji stvarn a. Poku aj to i sami. U njegovu sluèa ju. Zatim je upitao publil koji je koji. vide odreðenu boju. primjerice. postoji samo put obrade informacija. Ramachandran istièe daje sinesteziju opisao Francis Galton. prema predlo ku u umetku s fotografijama. U svojem Re hovu predavanju ustvrdio je da bi u nekih osoba uzrok to me mogao bit gen. prouèavao je mo dane atlase i obojicu se dojmila i njenica da se informacij e o boji ra èlanjuju u vretenastoj vijugi. opisanom je primjeru bila rijeè o vezama izmeðu podruèja za percepciju b< je i brojeva. One. Galton je istaknuo da postoji meðu èlano vima obitelji. 71 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ramachandran se pitao za to dolazi do mije anja signala. Svaki put kad èuju odreðeni ton. cis crven.

Nakon to obave po sao. Primjerice. recimo. velièinu. »hladan« ili »udaranje«. To oslikava tvrdnju da mozak razvija samo doista potrebne funk cije. MR nam omoguæuje da barem djelomice shvatimo to se zbiva. Trojke su bile ra mje tene tako da tvore oblik t rokuta. Zbog nedovoljnog osjetilnog kapaciteta. Svi imamo proporcionalno slièan ustroj. ono se donekle mo e poveæati. asocijacijska po druèja. no intenzivna uporaba ili neuporaba dovodi do pojedinaènih razlika. ili èak i godinama.umetnuo je odreðen broj brojaka 3. a troj ke crvene i uoèavaju da tvore crvei trokut na bijeloj podlozi (vidi sliku u umetku s fotografijama). Drug djeliæi informacije otputovat æe u limbièki sustav. veæi im br ojevi ne trebaju. Istra ivanja su pokazala da odrasle maèke neæe moæi prepoznati obilje j. jer mnogo dulje u njemu ni ne mo ete ostati. njihovi mozgovi nisu mogli pojmiti tako golem objekt. Kao to smo veæ vidjeli. nerabljene plastiène neuronske mre e odumiru. Norma ne osobe na tom uzorku vide mno tvo p etica. Jer ako im je vid zdrav kako mogu biti slijepe za ono to im je ispred oèiju? Pa. Do neke mjere. Bil a ta prièa istinita ili ne. Prièe o abi sjetio sam se nedavno kad sam do ivljavao drukèiju vrstu osjetilnog preopte reæenja. nalazi se 49 èetvrtastih gl atkih betonskih 73 . kolskih hodnik i kako smo ih se u asavali. Naime.pren daje to posebna t ema). tzv. primjerice vodoravne crte ili prave kutove. skriven medu ostalim brojkama.to vi e rabimo neko m o dano podruèje. dolazi do brzog okidanja neurona niz dobro »utrt osjetni put od osjetila koj e je posrijedi do raznih odredi ta u mozgu. do odreðene mjere.primjerice. boju i gibanje. Kako ive u malim skupinama i posjeduju malo stvari i ivotinja. bili zatoèeni u samicama. kako govorna podruèja nisu rabili za njihovu izvornu namjenu. pa su njezin mozak i tijelo do ivjeli osjet ilno preoptereæenje. Taoci koji su mjesecima. Kad sam bio dijete. a s njihovom smræu mogu nestati èak i vit alne osjetne funkcije poput vida i sluha. Kad se od i: pitanika zat ra i da pogleda boju ili ponju i miris (ili èak da zamisli to . odnosno njegovom nkcijom. u prostoru omeðenom visoki m zidom preko kojeg se vide samo vrhovi drugih zgrada. Vrijedi i obrnuto . On je tvrdio da stanovnici jednog otoka nisu mo gli vidjeti njegov jedrenjak usidren nekoliko metara od obale. dijeli se u vi e tokova koji odlaze na obradu u razn odvojena podruèja. na i mozgovi razlikovati samo zato to smo izlo eni pone to drukèijim okolinskim uvjetima. u vidnoj kori postoje odvojena pc druèja koja tumaèe oblik. No sinesteti. Iz toga slijedi da æe se. No kad joj je elja usli ana i kad je prvi put vidjela rijeku. nego æemo se prisjetiti. Sliènu. rad sjajnog arhitekta Daniela Libeskinda. petice odmah vide plave. mo da neæe mo samo pomisliti »zelena«. njihove vizualne okoline. na mjestu se sru ila mrtva. buduæi da osjetilno preoptereæenje postane neugodno. kojih si bile uskraæene u ran oj dobi. Tako. ne zaboravite èinjenicu da se u nekim dru tvima broji samo do deset. Smisao je prièe u tome da u svojem malom svijetu nesretna aba nije mogla zam isliti ne to toliko golemo poput rijeke. primjerice. I zbog toga kad vidimo zelenu bo ju. gdje æe im znaèenje dati srt di ta za pamæenje i èuvstva. informacija se pros ljeðuje u veæa kortikalna podruèja. Naime. dio in formacije otiæi æe u vidnu koru. prizor èekiæa mo gao bi se spariti s asocijacijama po put »te ak«. p o oslobaðanju imaju velikih te koæa s govorom. buduæi da im je vid 72 Osvje æivanje na mo dana kora bila uskraæena za odreðenu vrstu informacija. gotovo sigurno izmi ljenu prièu o svojim putovanjima po ju ni m morima isprièao je kapetan Cook. ona su preuzela druge funkcije. Osjetilno preoptereæenje Postoji zen-budistièka prièa o abi koja je ivjela u zdencu i sanjala o bijegu u rijeku . dubinu. Dio muzeja posveæenje sjeæanju na holokaust i ondje sam kratko v rijeme proveo u »Vrtu izgnanih«. Kratko. koji znamenke vid u bojama. Ondje se osjetne infor macije zdru uju s odgovarajuæim kognitivnin asocijacijama . Ne tako davno posjetio sam idovski muzej u Berlinu. maèke nikad nisu razvile a parat za njihovu percepciju. ta prijetnja nije bila pos ve proma ena. jedna od omiljenih prijetnja »lij enoj« djeci bila je da æe im obje noge postati neuporabljive ne ustanu li i ne uèine o no to se od njih u tome trenutku tra ilo. Dok ir formacija putuje mozgom. Mo dano podruèje za svaki osjet podijeljeno je na manje zone koje se bav specifiènijim svojstvima. Naizgled èudan fenomen.

Zelenilo j e visoko i posve izvan dosegajer su biljke posaðene na vrhovir stupova. talamus djeluje kao relej izm ðu osjetnih komponenata i vi ih mo danih funkcija. a zatim u koru. Njuh je vjerojatno na najstariji osjet. u stra njem dijelu oka. Dr. a ne iskljuèivo o prvotnim vezama. uglavnom u dobi od desetak godin djeca i njihovi rod itelji doèekali su tu kiru ku inovaciju s velikim ushitom. Dr. ravnote a na nagnutu tlu drugu. oblucima pr ekrivena tla. istièe preliminarno izvje æe d Paula Bacha-y-Rite iz Strasbourga. Vidni ulaz istra ivaèi su preusmjerili u dio mozg koji se trebao razviti u podruèje povezano sa sluhom. Veæina vlakana poveza] je s podruèjem u talamu su koje nazivamo lateralnim koljenastim tijelom. tijekom . Nije. Njuh nam je najo triji u djetinjstvu i s godinama slabi. moguæe je da osobit ustroj raz lièitih podruèja mo dane kore ponajprije ovisi o ulaznim informacijama. Mo da nam zato mirisi tako brzo pobuðuju r . a najmanje jedna studija ukazuje na èinjenicu da o sobe koje pate od migrena takoðer imaju sni enu osjetljivost na neke mirise. Roðena slijepa. Njuh Mirise prepoznaju dvije male nakupine od est milijuna stanica smje tene visoko u no su. pa tvore kvadrat dimenzija sedam puta sedam mei ra). napadaja. Blackmore komentirala je i pokuse na MIT-u u Bostonu8. Kao to smo spomenuli. zatim u ko ru i odatle u limbièki sustav gdje se povezuju s èuvstvima i sjeæanjima. meðutim. nju ni put vodi izravno u limbièki sustav. ostatak na e gmazovske pro losti. postalo je oèito da nijedan primatelj ne vidi b znatnih smetnja.7 Jedan od pa cijenata koje opisuje prirod no je slijepa ena. a ri kolièina s pulvinarom. podra avajuæi njezin jezi k posebno osmi ljeni 74 Osvje æivanje elektrodama. izviru iz k sa i neravna. a neka su èak poèinila samoubojstvo. vidna kora tra i redovnu uporabu da bi rasi. ako ne i prije.Robert vVinston: LJUDSKI UM stupova visokih sedam metara (svaki je na metar od drugog postavljen u red vima od sedam komada. Su an Blackm re1' sa Sveuèili ta Zapadne Engleske u Br istolu. vid alje jednu i formaciju o obzoru. unutar zidova. Impulsi putuju vidnim ivcem. Ispitivanja provedena posli je pokazala su da se taj dio s vremenom ustrojio u polja i kolumne po vrlo sliènom uzorku kao u normalnoj vidnoj kori. nakon otprilike pet minuta obuzeo me poriv da iziðe jer sam osjeæao vrtoglavicu i muèninu. tj. Pokazao je. Vid Informacije koje dobivamo vidom prevaljuju dug put od ulazne toèke u leæi ok Najprij e odlaze u mre nicu. Toèno je. Posebno su tu na ilustracija te tvrdnje djeca na kojoj su izvedei prve transp lantacije leæa. Dakle. a polovica ih se kri a (informacije lijevog vidnog po lja odlaze u desni mozak. Pomoæu vidnih informacija nisu se mogla orijentirati u prostor Ukratko. nisu mogla nauèiti kako rabiti vid j er je njihov mozak pro ao razd bije plastiènosti za tu vje tinu . neke kemikalije u zra ku mo emo prepoznati èak i kad su razrijeðene u omjeru jedan prema nekoliko milijarda. iznad malog mozga. naposljetku. primjerice zbog Alzheimerove bolesti. Drugim rijeèima. r-nakon to su zahvati obav ljeni. premda rasporeðeni pravilno i usporedno.treæu neuronsku poruk S tako potpuno smetenim osjetilima.godine neuporabe usk ratile su ga tog poten« jala. Doista. takoðer. ostala zdr ava. Premda èovjekov osjet njuha nije o tar kao u veæine ivotinja. djeca (koja su imala vrlo velika oèekivanja) zapala su stanje te ke poti tenosti. krajnji je uèin ak neobièan i iznimno è zorijentirajuæi. jasno jesu li migrene uzrok te sna ne osj etljivosti. Poslije operacija. Ima nekih dokaza da preu ranjeno starenje. daje nakon nekoliko sati vje be mogla uèiti gledati i rukovati predmeti ma. i obrnuto). Poput svih ostalih podruèja. Vidne podr a aje djeca su do ivljavala zasljepljujuæe sjajnin i bolnima. anoreksije i depresij e povezan s oslabljenim njuhom. Sami stupo vi. No buduænost mo da neæe biti tako sumorna.osjeæaj o polo aju udova u prostoru . Mo da æe. smje tenoj straga . Vidne informacije zati nastavljaju prema vidnoj kori. dovodi do br eg slabljenja njuha. a (zbog oblutaka) pi priocepcija . Iz njih proizlazi da vidna kora n ema nikakvih uroðenih »vidnih« obilje ja. gdje se pretvaraju u elektr ne impulse. daje niz stanja poput shizofrenije. Premda sve ostale osjetne informacije putuju prilièno dugim putovima kroz talamus. post ti moguæe uvje bati ak da stvori »novu« vidnu koru. o genetskoj predodreðenosti. koji ukljuèuju pres pajanje putova u korteksima novoroðenih tvorova.

ili da provedu noæ s partnerom. ene koje su rabile parfem obogaæen feromonom imale su tri puta veæu vjerojatnost za seks. a ne sklonijima pr ihvaæanju seksualnih ponuda. takoðer s jastuèiæima. Zbog toga put od nosa do limbièkog sredi ta i jest tako br z. Istra ivaèi su pok azali daje primijenjeni feromon ene uèinio privlaènijima mu karcima. Norma McCoy Lisa Pitino s Dr avnog sveuèili ta u San Franciscu izabra le su dobrovoljke m< ðu studenticama prve godine. Dijelimo ih na dvije vrste. Dakle. Njihove su olfaktorne sposobnosti obièno na vrhuncu kad su najspremni je zaèeti. ima dokaza da na mirise. Druge. prema te stu na omotu »najjezovitiji film od Kad jaganjci utihnu«. jo uvijek reagiramo nesvjesno. biti hett roseksualne. dezodoransa i slièn mirisa. amerièka tvrtka koja prodaje taj proizvod. sluèajno izabrane. parfema. isprva namijenjenog tum aèenju mirisa i slanju odgova75 Robert Winston: LJUDSKI UM rajuæih kemijskih poruka. rabile su pai feme kojima je dodana neutraln a tvar. to pripadnike iste vrste potièe na izbjegavanje prijetn iz podruèja iz kojeg je up ozorenje poslano. buduæi daje izvorni. Tijek om pokusa. Èini se daje njuh bio jedan od glavnih èimbenika razvoja èovjekova mozga. sa svojim p dra ajnim olujama u ob liku ispu nih plinova. ba i ne poma e nju nom sustav u da nas vodi kao nekoæ. upitav i ih bi li htjele sudjelova ti u ispitivanj kojim se eli saznati mo e li sintetizirani enski hormon. mlade su ene morale imati redovitu mjeseènicu. Isti su miris ponovno nju ili kad su ih se poku avali prisjetiti.istra ivaèi n avode daje Athena. mu karci bi takoðer mogli imati istanèano èulo »mirisa« i kad je tvar bezmirisna. Dokazi o postoj anju ljudskih feromona doneda no su bili proturjeèni. gmazovski mozak bio tek ne to vi e od malo olfaktornog tkiva na vrhu ivèanog vlakna. komun ciraju mirisom. Nijednoj ispitanici nije reèeno rabe ] 76 Osvje æivanje feromone ili ne. a novija su istra ivanja pokazal da nerijetko imaju ulogu u èovjekovu sek sualnom pona anju. kao ni ivjeti s redovnir partnerom. premda suvremeni ivot. tijekom ovulacije. posve je sigurno. Druga skupina gleda je neutralan film. od onih u kontrolnoj skupini. Èesto su prisutn i u znoju. a »temeljni« feromoni n primatelja djeluju dugo trajno. U jednom su istra ivanju studenti uèili nove rijeèi dok su nju ili eobièan miris. Lako je razumjeti daje tijekom evolucije brz odgovor na nju ne podra aje mogao biti presudan za pre ivljavanje. dodan njiho vu uob èajenu parfemu. Ribe. Sisavci. Zens osjet njuha mo e biti do tisuæu puta osjetljiviji od mu kog. Olfaktorna ili nju na kora suvremenog èovjeka ni ni ta manja n egoli u njegovih predaka. feromon ma prenose uzbun u. a kontrolna je skupina izabrana uz obeæanje besplatne boæice pravog mirisa na kraju pokusa. kukci (npr. a razlièite su stuc je potvrdile da tada m o e biti jezovito o tar.ali ne sumnjam da ga ne biste uspjeli kupiti na Internetu. Od svake je studentice zatra eno da rabi parfem na uobièajen naèin i u odreðeno vrijeme. film je bio Candjman. U studiji istra ivaèa s Instituta : antropologiju pri Institutu Ludvviga Boltzmanna na Beèkom sveuèili tu ispit nicamaje prikazan zastra ujuæi film dok s u pod pazusima nosile jastuèiæe k ji su im upijali znoj. A treæa je skupina ispita nica njuhoi uspjela prepoznati jastuèiæe obilje ene »mirisom straha«. Ut . ali ih percipiramo kroz nosnice. Dr i se daje to bio zaèetak cijelog limbièkog sustava. Dosjeæa nje im je bilo dvadeset posto uspje nije. »Signalni« feromoi izazivaju izr avnu i primjetnu promjenu u pona anju. »poveæati romantiku u njihovim ivotima«?3 Da bi mogle si djelovati u studiji. No ene ne luèe feromone koji djeluju samo na mu karce. ene su u odreðenim razdobljima njihovih menstrualnih ciklusa nesumnjivo osjetljivij e na mirise. Feromoni d jeluju izravno na mozak i primatelj ih obièno n prepoznaje svjesno. pèele). Za one koje to zanima. Svejedno.aspolo enja i sjeæanja. Feromone luèe mnoge ivotinje i postoje uvjerljivi dokazi za njihovu ulogu preno enju uzbune i straha. ao mije to ne smijem otkriti naziv feromona . Feromoni su vrlo hlapljive tvari koji utjeèu na pona anje ili na hormone (i oboje) o sobe koja ih percipira. Poznato je ta ko da æe maèke uznemirene mi eve naæi po mir su koji luèe u takvom stanju. èak i neki crvi. u procesu patenti-ra nja . vjerojatno mijenjanjem njegova ili njezina ho monalna stanja. a katkad i na tvari koje ne mo emo n nju iti. dio je ispitanica rabio svoj uobièajen parfem obc gaæen posve bezmirisnim feromonom. n isu smjele rabiti oralne kontraceptive.

Stoga je. borbom. Taj organ pumpa uzorke feromona u osjetnu upljinu. nije prekomjerno udeblja Buduæi da sam na mnogim zimovanjima imao prilike ku ati mlijeènim proizv dima bogate delicije vicarsk e kuhinje. doista bi mogla smanjivati napetost i i ko djelovati tera peutski. dr im to te ko obja njivim. Kad nju ne informacije idu u limbièki sustav. kak o istièe dr. Aromaterapija. spravljali i jeli. Tri maju na mi kromotora prièvr æena na elektrode debljine dlake uvode se u podruèje ivotinjskog mozga z adu eno za obradu feromona. Katz poslu io se metodom prvotno razvijenom za mjerenje aktivnosti ivèanih stanica u mozgovima ptica dok pjevaju. ivèanim stanicama smje tenima u vidnoj kori mozgova primata koje pobuðuju faci jalna obilje ja drugih ivotinja. je vidjeti. U svim tim sluèajevima »gurmanizma« lezije su naðene u desno èeonom r e nju. slatko. arska studi otkrila je trideset i èetiri pacijenta o teæena mozga koji su naglo postal i opsje nuti hranom. od mi eva do slonova. Katz naèinio elektriène snimke pojedinaènih stanica. Zbog toga neki mirisi mogu poveæati brzinu i da srca i krvni tlak. Eli trode s u toliko male da se ivotinja mo e slobodno gibati i biti u interakcij drugim ivotinj ama dok mozak tana nom icom alje signale u snimaè. naime. I b. Brojni sisavci. ivotinje poput mi eva uglavnom ive u tami i opæenito imaju prilièno ] vid. pomoæno m nju nom lukovicom. p. èini i nije samo jo j edna New Age ludorija. Nije neobièno da se enama koj e nekoliko mjeseci provedu u fizièkoj blizini usklade menstruacijski ciklusi. Laurence Katz i njegovi suradnici na sveuèili tu Duke otkrili su da ivotinje u mo zgu imaju feromonsku tvornicu koja. nakon nekoliko mjeseci zajednièkog rada enama poènu usklaðivati m jeseènice. da se nitko od njih. Dovolji je da nanju imo da ak peèenog pileta ili banane da okus zamislimo tako i kao da nam je hrana na jeziku. Nije te ko shvatiti da su okusne sposobnosti na im drevnim precima bile va ne za ops tanak. ivèane stanice koje obraðuju feromonske signale umnogome su sliène »neuronima za lice«. osobito kad su posrijedi mje-seènice. komuniciranje feromonima presudno za r hov opstanak. meðutim. Zbog t ogaje natrijev glutamat tako djelotvoran pojaèivaè okusa. dr. specijaliziranom osjetil u u nosnoj upljini. Ti osjetni neuroni povezani su s tzv. kiselo i uir mi. prigodno.glutam tima. vrlo bi lako moglo biti otrovno. Jeda n od mojih starijih kolega na poslu isprièao mije kako se u na em laboratoriju. imaju » esto èulo« prepoznavanje feromona. izmeðu ostalog odgovorno za »reakciju b or ili bijega« kad smo upla eni. kao to æemo po. »Gorko« je. djelovati smirujuæe. Uma mi je prijatan okus koji daje hrana bogata aminokiselinama . Zbog toga priruènici za pre ivljavanje svima koji . èe æe opasnije. slatke i 1 78 Osvje æivanje sele. Rijeè je o vomeronazalnom organu. gorko. kljuèna je za izra avanje i tumaèenje èuvsta Hipotalamus je. Katz. Postoji li tvorba slièna vomeronazalnom organu i u ljudi proti jeèno je pitanje. Dr. a i sniman je njihovih mozgova pokazalo je daje koncentrac elektriène aktivnosti u limbièkom po druèju. Neki epileptièari navode da neposredno prije napadaja osjeæaju nt biène mirise. O teæen toga podruèja mogu dovesti do nekih iznenaðujuæih pojava. no vjerojatno je da postoji. povezivanjem majke i mlad unaca i dr. Amigdala. mo dano hormonalno sredi te. Ne to stoje »lo eg« okusa. odlaze i u amigdalu i hipo lamus. pak. N e iznenaðuje stoga da se okusna mo dana k ra nalazi neposredno iznad olfaktornog pod ruèja u desnoj polutki. a drugi. tvorbom u kojoj je dr. nego na slane. Zanimljivo je. u kojoj ih prepoznaju kemijski receptori poput onih za okus i miris -premda ih sama osjetil a okusa i mirisa ne mogu prepoznati.jeèu i na druge ene. tisuæu s mo puta osjetljiviji na gorke okuse. Veæina okusa zapravo su miris jez ikom mo emo razlikovati samo pet okusa: slano. premda su razv opsesiju hranom t e je stalno kupovali. u ko jem radi 85 posto ena. Kako bi izmjerio signale. pa se mogu premje tati od neurona do 77 Robert VVinston: LJUDSKI UM neurona kako bi se snimila njihova aktivnost tijekom raznih pona anja. èini se. stvara »feromonsku sliku« druge ivotinje10 . Takav »odraz« identiteta te spolnog i reproduktivnog stanja druge ivotinje upravlja brojnim vidovima ivotinjskog pona anja parenjem. Te se elektrode mogu daljinskim upravljanjem produljiv ati ili skraæivati u siæu nim koracima. Okus Okus i miris vjerojatno su najpovezaniji osjeti.

« Ipak. u bolnici dobro poznat kao uglaðena i potpuno pribrana o soba. bojim se«. Or rabe pojednostavljenu inaèicu jezika. Julie se zatim okrenula prema meni i isprièala mi se to mije zadala tolike muke. rekao sam kako je operacija bila laka 79 Robert VVinston: LJUDSKI UM i rutinska. ali pro irio je mnogo ila . zaustavljan je krvarenja. èi æenje trbuha i zatvaranje rane . »I te koæe s. Treæi je takav porod stoga bio neizbje an. Dodir Dodir je osjet koji se razvija rano i u novoroðenèadi je osjetljiviji od vida ili sl . poput velikog dijela s tranaca koji nasto ovladati hrvatskim. mo dano podruèje koje se aktivira kad okus imo ne to to nam se ne sviða. »Samo dvije. èujuæa djec h roditelja nikad ne postignu is stupanj teènosti »govora« znakovnim jezikom poput svo jih gluhih vr njaka. Oboje su bili dobro. koja je veæ dvaput rodila c arskim rezom. »tvoj je an estetik mo da dobar za dijete. moram na alost reæi. Prije mnogo godina. kako ste ga nazvali. Èuv i la an pokajnièki ton u njegovu odgovoru. izvodio sam carski rez na gospoði Julie. kad sam bio razmj erno neiskusan. nego se mo emo usredotoèiti na hvatanje one slasne antilope. Slièno je i s drugim osjetima. Osim poèetne tjeskobe nije osjeæala r kakav strah: »Èinilo se daje sve pod nadzorom. Nj nasreæu. ili u prisutnosti umiruæeg roðaka. Nije osjeæala nikakav b( a samo povremeno vrlo slabe dodir e. Anest eziologu je ubrzo postalo jasno da ga poku avamo upla iti. ali smo otad uvijek vodili raèuna da pacijent bude dovoljno dubokoj anesteziji. Prije dvadesetak godina za tu je vrstu zahvata bilo sasvim uobièajeno davati razmj erno laku opæu anesteziju jer se tada dijete raðalo u boljem stanju i spremnije za d isanje. s najveæom strepnjom u g lasu koju sam mogao doèarati rekao sam kako bi nam ih moglo zatrebati jo pet. Zvukovi koje èu lijevo uho odlaze na obradu u desnu stranu mozga. lijevi donjim og rankom materniène arterije. p ro la kao po loju. »Lako je tebi«. imao slièno n eprikladan smisao za humor.nu kane tra iti u divljini savjetuju da se vode svojim osjetilima. upitala me.uklanjanje posteljice. i mogla se sjetiti. Valja spomenuti da bez obzira na izravnu vezu izmeðu slu ne kore i jeziène podruèja lije ve polutke. a operacija je. Ne shvaæajuæi o èemu je rijeè. Kao i kod ostalih osjeta. Moj anesteziolog. pa osoba sa slu nim tegobama u jednom uhu mo. na skaneru zasvijetli i kad vidimo da gaðenje osjeæa netko drugi. nismo upla ili.imamo ovdje sna no krvarenje . ne moramo gubiti vrijeme na ku anje. U takvim su okolnostima ope rativni postupci nakon to dijete sigurno iziðe . a manje njihovim kval itetom. otkri vaju da im je jezièno podruèje razvijeno jednako kao èujuæih vr njaka. lijeva se strana mozga uglavnom bavi prepoznavanjem i imenov njem zvukova. naizgled besvj esne osobe. Obje hemisfere imaju va nu ulogu u o bradi zvuka. koji je. a ionako nisam mogla ni uèiniti. percipirati vrlo razlièit e auditivne informacije od nekoga sa savr enim sluhor Primjerice. to mo e biti vrlo korisno . rekao sam. kao i u dijel ovin zadu enima za primanje dodirnih informacija iz prstiju. osim njuha. a ubrzo zatim upitao mog asistenta. Zato je va no da pripazite to govorite ispred jako bolesne. ivanje maternice. u egao ili na bilo koji drugi naèin odbojan oku s ili miris. »A krvarenje«. tovi e. sluh nije potreban za razvoj jezika. iz Julieina smo sluèaja izvukli barem jednu va nu pouku. koliko je vreæica krvi pripremljeno prije operacije.poku a li drugi pr ipadnik na e vrste pojesti ne to i osjeti gaðenje. Sluh Posljednji osjet koji se gasi kad gubimo svijest i prvi koji se vraæa pri buðenju je st sluh. èestitao sije na sjajnom stanju djeèaèiæa kojeg sam donosio na svijet . Slijepe osob e koje uèe èita brajicu pokazuju aktivnost u vidnim i jeziènim podruèjima. informacije se kri aju. Iduæeg sam jutra oti ao pogledati Julie i njezina sinèiæa.mali an je i ahno mlatarao svim udovima i plakao s u itkom.« Nekoliko trenutaka poslije alio sam se na ikljanje iz donjeg ogranka materniène art erije. Studije u kojima i MR-om sniman a gluha djeca gluhih roditelja koja su odrastala slu eæi se zn kovnim jezikom. Spopao me u taj èas neki vrag i po elio sam ga malo bocnuti u njegovoj samodopadnosti. Stoga netko tko èuje samo na d sno uho mo e slabije percipirati svojstva gla zbe poput ritma i melodije. i pet vreæica krvi koje ste morali nar èiti?« Tada mije ispr ièala kako je èula. Praktièno je prav ilo da se izbjegava sve to ima gorak. dakako. svega stoje bilo reè no do trenutka kad smo jo j poèeli zatvarati trbuh.poprilièno rutinski. Iz evolucionistièke perspektive. Utvrðeno je da prednja inzula.

vjerojatno nije kodila djetetu jer je ono cijelo vrijeme bilo sa sestrama i do ivljavalo ljudske dodire. No premdaje ta pr aksa mo da mogla na koditi odnosu majke i dj< 80 Osvje æivanje teta. primijetio je da su n govi pacijenti s fantomskim udom. On i alju signale u leðnu mo dinu odakle kroz mo dano deblo odlaze u talamus. postojeæi dio tijela. lijeka sliènog opijatima. na mjestu nastanka primaju tvorbe koje nazivamo nociceptori. u odgovarajuæem stupnju. Mogl o ih se izvaditi tek prilièno velikim rezom pod opæom anestezijom. pak. Ako se bol i dodir percipiraju u mozg treba l i nam tijelo da bismo ih osjeæali? Oèit odgovor glasio bi . biti lak e? Majke instiktivno trljaju ili ljube djetetov povrij eðeni ud. stoje slièno djel ovanju nekih antidepresiva. Informacije o dodiru i pokretima obraðuju se na vrhu mozga. »Refleks sisanja«. Va nu ulogu u percepciji bola ima prednja cingularna kora. koji se mnogo bavio tim fenomenom.primjerice kodein. Premda nisam vidio opipljive dokaze za to. kao osjet razlièit od obiènog dodira. Nekoliko minu ta poslije. podruèjima nepostojeæe noge. Bol nakon operaci je bio je jak. Tif-fanv Field sa Sveuèili ta u Miamiju utvrdila je da su prerano roðena djeca koja su deset dana masirana triput dnevno d obila gotovo pedeset posto vi e mase od prerano roðene djece koja nisu primila taj b ri an.i ha. Field tvrdi da masa a potièe izluèivanje hormona rasta te hormona koji potpoma u rast. Vilavn Ramachandran. Bol. u prosjeku su bolnicu mogla napustiti est dana prije. kad sam studirao medicinu.bolnièka etiketa koja kao da se kosila s ljudsko: potrebom. kad bi im pri snuo neki drugi.11 tovi e. Kad sam zavr io. nego djelotvoran postupak . Dr. Mnogi lijekovi protiv bolova. mozgu signale bola aljemo jo jedan paket signala. Neobièno je da se praksa dav. skoèio sam s kreveta i debela mi se igla za krpanje zabila u taban te se pritom duboko u mi iæima slomila u dva dijela. pa na bol. posve je uklonila njegove neugodne vidove. Jednom sam zgodom. no injekcija petidina. Trljajuæi mjesto koje nas boli. le eæi na krevetu krpao debelu zimsk u jaknu. do te mjere da u njemu osjeæaju b Sindrom fantomskog uda jo uvijek nije posve obja njen. uvijek istim. »bolnog« signal a. I dalje sam osjeæao pulsiranje u stopalu. veliko ilo koje sam rabio bacio sam na pod. no neuroznanstvei ci znaju da su za njega odgovorni talamus i dodirna podruèja kore. djecu rutinski zamata u po voje te im se tako ogranièavaju pokreti. narav da nam treba. Dotadje bilo uobièajeno da sestre s njim odjure na pranje i vagan je . U nekim se zemljama. kad dijete okreæe glavu prema svemu to mu dodirne lio odnosno refleks koji mu poma e naæi bradavicu. Skanovi mozgova novoroðenèadi li ene dodira pokazuju smanjenu aktivnost vitalnih po druèja. poput inzulina.djeluju tako to se ve u na receptore mo danih neurona na koje bi se inaèe vezali kemijski spojevi pro tiv bolova koje luèi sam mozak. obraæamo manju pozornost . topao i jednostavan vid njege. kao to æemo vidjeti. osobito povezano s pozorno æu. primjerice lijevom nogom . vidljiv je od prvoga dana. posebice oni ustroja sliènog ustroju op ijuma . Dr. Ramachandran smatra < s usjedne ivèane stanice pripoje mo dano podruèje koje se ne rabi i daju n novu svrhu. podruèje u èeo nom re nju koje je. No mno tvo je osoba s amputiranim udovima koje imaju sab stan osjeæaj daje taj ud jo uvijek dio njih.zbog pro81 Robert VVinston: LJUDSKI UM cesa zvanog kompetitivna inhibicija. èesto izjavljivali da osjeæaju dodir na odi ðenim. glupavo zaboraviv i to sam uèinio. Opioidi takoðer smanjuju aktivnost u pre dnjoj cingularnoj kori. nadziranjem i kon centracijom. poput spomenute rumunjske siroèadi.da. no ono nije bil o neugodno i uopæe nisam osjeæao kao daje dio mene. To nije praznovjerje. Fi eldo-va tvrdi da masa a poveæava razinu neurotransmitera serotonina. pod uvjetom da nije rij eè o ozbiljnu o teæenju. Jeste li primijetili da æe vam protrljate li izvori te bola. encefalini. Pozornost mozga tada je usm rena na dva signa lna toka. sastojak mnogih lijekova protiv ka lja . tetnost toga postupka zanimljivo je pitanj e. Osjet dodira presudan je za djetetov razvoj. Iz talamusa informacije putuju u osjetna podruèja kore koja nam govore koji bol do ivljavamo i o dakle potjeèe. to za posljedicu ima smanjenje percipirane ozb nosti prvog. nja nov oroðenèadi njihovim majkama odmah nakon poroda ustalila otprilil tijekom posljednjih dvaju desetljeæa. Pr . Mislim da mogu razumjeti za to nek i postanu ovisni o takvim lijekovima. To otvara neka zanimljiva pitanja.

usmj eren na komunikaciju s drugima. premda su zapravo samo èuli kratak i glasan zvuk. Jedan bio Britanac. recimo. u moje m se mozgu zaèuje tiho. no to ne èine i nelingvistièki pokreti usta. moramo prihvatiti postojanje odreðene. èini se. katkad kao seksualnu fiksaciju na sakatost. amputirao je potkoljenice dvojici pacijenata koji su to zaiskali. Bol u fantomskom udu mo e. premda toga niste smjesta svjesni. Kad govorimo o mojem i va em mozgu. psihotiènog stanja poput shizofreni je ili povezanog s te ko depresijom. najbolji instrumen t za to zauvijek æe ostati istra iteljev vlastiti mozak. Poznat miris stare kave i vonj vla nog papira ispod æurka iz gornjeg proz ora.imjerice. Smith je r< ka o da nije vidio ni ta lo e u svojim odlukama. opazili ka ko pri parkiranju automobila na zahtjevno mjesto poma e sti ate li glazbu na autorad iju? Razlog mo e biti jednostavno potreba da se usredotoèite. k ji bi mogao imati veze s »fantomskim udom«. Jeste li. imati i druge uzroke. ali i da se »nije htio specijaliz rati z a taj postupak«. mogu zamisliti samo nijansu zelene pohranjene u svojem mozgu. Istra ivanje na sveuèili tu Brandeis u SAD-u utvrdilo je i da katkad »vidimo« sluhom. a kako se ono zove. nikako ne mogu znati ka-kavje osjeæaj imati zdrav ud i svejedno ga htjeti amputirati. Joj. nu ne kolièine ne odreðenosti. Kad ujutro uðem u moj ured u sklopu laboratorija. Jedina naprava kojom raspola emo za tumaèenje na eg mozga i komuniciranje o njemu jest sam mozak. U tim pripojeni putovima jo uvijek postoje tragovi n jihove izvorne funkcije i upravo oni uzr kuju osjeæaj bola u nepostojeæoj ruci ili n ozi. N eki apotemnofiliè ri uspjeli su uvjeriti kirurge da im odstrane ud kako bi ih oslo bodili du evni patnja. Malen broj osoba izvje tava o t me kako osjeæaju d a neki normalni udovi. sa svim svojim manama i sub jek-tivno æu. pri najjednostavni jim i najslo enijim zadaæama. premda su mikroskopi. 82 Osvje æivanje Napredovanje u neuroznanosti mo da æe nam omoguæiti da taj bizaran sindrom izlijeèimo tr etiranjem povezanog kortikalnog podruèja. a ne va u. jer sam od svih nanizanih ureda izabrao pozn ato okru je. ispitanici koji su ig rali stolni tenis zaèepljenih u iju bili su ne-uspje niji od onih koji su osim vida za procjenu putanje dolazeæe loptice mogli rabiti sluh. Ka ete li da vidite zelenu b oju. Slièno. a ne pilom za kosti i zavojima. poznat kao apotemnofilija. podruèje zadu eno za lice mo e preuzeti neurone k ji su nekoæ bili zadu eni za. Smith pristao na taj za hva mu karce su odbili drugi kirurzi iz razlièitih europskih bolnica. o sjeæaju kako njihova ruka ili noga »ni njihova«. Na i osjeti nisu zapravo zasebne i neovisne sposobnosti jer ih obièavamo rabiti zaje dno. Oèajnièki po tezi koje poduzimaju neke osobe s rijetkim poremeæajima tjelesnog samopoimanja pod sjeæaju nas na èinjenicu da percepciju sebe i svijeta oko sebe nerijetko te ko opisuje mo drugima.. Doista. elektroencefalografi. Rijeè je o jo jednom problemu koji izvire iz stare rasprave o filozofiji i jeziku.. Buduæi da se mozak svake osobe razlikuje. jedinstven pogled na strogo èuvano 83 Robert VVinston: LJUDSKI UM . Odreðeni vidni lingvistièki znakovi. Robert Smith. MR. No isto je tako moguæe d a se. Prilièno razumljivo. a drugi Nijemac. Dobrovoljci kojima su na zaslonu prikazana dva oblik a koji se meðusobno pribli avaju. Katkad odlaze lijeèniku i tra e da im se neugo ni ud amputira. Rijeè j e o jednoj od najva nijih funkcija uma koju rabimo svakodnevno. kazao je. izjavljivali su da su vidjeli kako se oblici sudar aju. iz nekog neizrecivog razloga. P ET i rendgen osnovni instrumenti za razumijevanje rada mozga. Jedna od glavnih funkcija u kojoj svi na i osjeti suraðuju jest prepoznavanje. sad amputiranu ruku. Prije negoli je dr. bol mo e perzistirati i pos lije. »Posljednje to elim jest postati svjetsko sredi te za rez nje ruku i no gu«. na sluh oslanjate u istoj mjeri kao na vid i motorièke vje tine. Ako je osoba netom pri je amputacije osjeæala ja bol u udu koji æe biti uklonjen. nesvjesno »Aha!«. koji uvelike rade svoj posao. recimo. primjerice oblik neèijih usana. kirurg s privatnom praksom u Falkir koj kraljev skoj bc nici. Mozak je. ne trebali biti dio njihovi h tijela. lijeènici su bili sk loni apotemnofiliju lijeèiti ki oblik histerije. aktiviraju s lu na podruèja mozga. Postoji i zanimljiv fenomen suprotne naravi. Cesto vrlo te ko obja njavaju to osjeæaju. osim to jasno nav de da. d du e.

razmak je vrijeme tijekom kojeg je moj mo zak »ne to« usporeè vao s mojim predod bama pasa. Uzmimo. èekiæ: mo e biti alat. ali i hladno oru je. Poremeæaj je najèe æe vrlo odreðen. Isprva te ko prepoznatljiv. prepoznavati lica. test je valjalo ponoviti mnogo puta. recimo. Tako glazbalo poput trombona ne bi imalo jednu »jedinicu«. Jedinice prepoznavanja Jedno od obja njenja za to jest da mozak ne pohranjuje i ne razvrstava stvari prem a njihovu izgledu ili funkciji. Prepoznao sam ga tek kad se poèeo pomicati. sposobnost prepoznavanja katkad zaka e. Ne ivi su objekti. On doista nije imao pojn to se nalazi ispred njega. Istra ivanja agnozije otkrila su da mozak najvjerojatnije jasno razlikuje ive od ne ivih objekata. Sad vidim nel zvijezde. ili druge dijelove tijela. p rimjerice. a poku avao je prep< znati amerièku zastavu. Kako bi rezultati bili jednoznaèni. dodirnuti. nego prema na em osobnom odnosu s njima. Primjerice. i z gomile po te mogu izdvojiti doista va na pisma. Glazbala mo emo vidjeti. Pr vi se javljao kad bi mozak shvatio da sam vidio »ne to«. Gavnor Evans.. odnosno »sku io« iluziju. spremno je èekao pok raj EEG-a kako bi mi izmj rio mo danu aktivnost u »aha« trenutku.« Pacijent je bol vao od mo danog poremeæaja pozn atog kao agnozija. No istina je da su u istra ivanjim ra da mozga upravo studije poremeæaja vrlo èesto te koje nam omoguæuju da shvatimo to se z biva u normalnom mozgu. Iz njegovih je rijeèi vidljivo da te koæa nije bila sarr u tome to se nije mogao sjetiti ispravnog naziva. vidim mnogo dijelova. U jednom od prizora BBC-jeve serije Ljudski um nosim »èarobnu mre i za kosu« sastavljenu od stotina elektroda koje mi prekrivaju glavu dok gleda televizijski zaslon na kojem je optièka varka. mak izmeðu tih naleta aktivnosti vjeroj. primjerice. pak. a dijelove tijela i objekte ljudskog podrijetla u drugi. 84 Osvje æivanje Jedna od te koæa s kojima sam se susreo pi uæi o radu mozga bila je da se knjiga vrlo la ko mogla pretvoriti u svojevrsnu »izlo bu nakaza«. sve mi to govori daje to uistinu moj ure Kad spustim pogled. nego njih nekoliko: jedinicu prepoznavanja oblika u vidnom podruèju. Ipak. Istra ivanje provedeno na Sveuèili tu u Iovvi pod vodstvom braènog para Antonija i Hannah Damasio p oku alo je pronaæi toèan polo aj razlièitih mo danih kategorija prepoznavanja. Dr gim rijeèima. Jo èudnije. Èini se da se svako svojstvo stvari pohranjuje u zasebno podruèje. Nemoguænost prepoznavanja oruða i instrumenata bila je povezana s lezijama podruèja u lijevoj polutki u kojem se susreæu sljepooèni i pari jetalni re anj. Kad gledam o vakve stvari. i v rste hrane. Otkriæe da takvi poremeæ ji mogu biti p osljedica o teæenja odreðenog podruèja upuæuje na moguæno da u pamæenju postoje odjeljci u e razvrstavamo sjeæanja. i to toèno u trenutku kad bih do ivio mali unutari »aha«. pojavila bi se dva naleta g ma-valova. zatim pojavio bi se drugi. Sve to odvija tako brzo da moj svj esni mozak jedva primjeæuje cio proces. Iz gornjih primjera. ivotinje i glazbala sprema ujeda n odjeljak. Vrlo br. pa oni k ji ga imaju ne mogu. Doisi veæ razmi ljam o kojeèemu drugome. pa se pohranjuju u podruèjima povezanima s radnjama u k< jima se mogu rabiti. osobe koje ne mogu prepoznati iva biæa nerijetko ne mogu prepoznati hranu i glazbala. Takvi parovi mo da su naizgled èudni. èini se da su lezije u desnom sljepooènom re nju pove e s te koæama u prepoznavanju lica. S\ ki put kad mi je bilo reèeno da prepoznam psa. medicinska spisateljica Rita Èarter ta svojstva naziva »jedinice prepoznavanja« (JP). JP n . no je razdoblje koje je mozgu potrebno da viðenome pridoda znaèenje. Na li su cij niz moguæih »spremi ta«. doktora na Sveuèili tu u Warwicku. Imao je te koæe jer je agnozija z apravo nemogu nost prepoznavanja predmeta. u mozgu obièno predoèeni sv< jom funkcijom.krilo zatvora Wormwood Scrubs odmah do bolnièkog zida i depresivan priz gomile po te koju mije tajnica obzirno ostavila na neurednom stolu (na koje je jo uvijek gnje cav paketiæ keksa). No iste te osobe nemaju nikakv e te koæe pri prepoznavanju drugih objekata koje je naèinio èovjek ili dijelova ljudskog tijela. no doveli su znanstvenike do zakljuèka da su mo da ne sposobnosti prepoznavanja istodobno strogo odreðene i prilièno opæenite. svirati ili èuti. mo emo zakljuèiti da mozak hranu. U svojoj knjizi Kartografija uma. ili predmete koje je naèinio èovjek.. na s ci je bio dalmatinski pas s kriven u pozadinskom uzorku velikih i malih crn mrlja. Biolo ke objeki opæenito pohranjujemo prema tome kako ih tumaèe dijelovi mozga zadu ei za perceptivnu analizu. Jedan je amerièki parije jedan vrlo po znat predmet opisao ovako: »Vidim mnogo crta.

Naravno. Dakle. Viðamo li ili zami ljamo neko lice èesto. Lica spadaju u posebnu kategoriju prepoznavanja. Za to se to dogaða? Zbog èega æemo je< no lice zaboraviti. pak. Kad pomislimo na trombon. Poku ajte se sjetiti nekoga koga dugo niste vidjeli . no koga se ne mo en sjetiti.vjerojatno æete se moæi sjetiti mnogih obilje ja te osobe. mnogo je izgle« nije da smo zabora vili njezino lice. Kad upoznaju nepoznat u osobi osobe koje pate od Fregolijeva sindroma mogu smisliti vrlo zamr ena opravd nja za svoje uvjerenje daje ispred njih doista stari prijatelj. Svrstani su zajedno jer dijele odreðeno svojstvo koje se tièe tog podruèja. ivèan veze ostaju èvrste.aziva u podruèju rjeènika. i vjerojatno osna ena sjeæanjima na èuvsf povezana s gaðe njem. Sv ako mo dano podruèje mo e biti nagomilano jedinicama prepoznavanja objekata koji naizg led mo da nemaju ni ta zajednièko. Ovdje je oèito na djelu neka obmana funkci prepoznavanja. Ljudi su dru tv< na biæa. utjeèe na na e pona anje. Èini se da su u njezinu sredi tu. jer sve su to neprehrambeni predmeti koje stavljamo u u sta. a zasad je dovoljno reæi da facijalnim JP-a nij e nu an sna an podra aj kako bi se aktivirale ili ostale aktivne. Netko tko tuguje man . Tvrdit æe. Netko tko je. tijekom Drugoga svjetskog rata.premda oba mogu biti podjednako m upadljiva? Odgovor se djelomice svodi na maksimu »rabi ili izgubi«. te preferirati simetrièna lica od nesimetrièni h. u skupinama.. cijelog ivota vegetarijanac neæe imati jedinicu prepoznavanja oku za piletinu ili govedinu . primje i ce. ma te okusa prave banane . pi mjerice. Maloj vjerojatno d a osoba na zabavi pati od Fregolijeva sindroma. prem nulom 1936. a skanovi mozga ne samo da o tkrivaju pojaèanu aktivnost u za to zadu enim podruèjima kad ih gledamo. Drug pak. No za vlastite rupe u sjeæanju ne mo emo kriviti deluzije drugih. osobiti do ivljaji svijeta stvaraju ge grafi ju na ih mozgova. a opstanak nam ov si o sposobnosti komuni kacije s drugim pripadnicima na e vrste. jer je bio majstor u preru avanju. davali zgnjeèenu repu s aromom vanili i govorili daje to banana. poput izgleda. Njezina je JP naziva tog voæa jo uvijek povezana s JP okusa r pe i v anilije. pate od jednako zabrinjavajuæeg poremeæaja suprotne naravi. osjeæaja pod prs. Neke osobe s por emeæajem nazvanim prozopagnozija od toga pate stalr i ne mogu prepoznati ljude koj e znaju cijeloga ivota i viðaju svaki dan. u kojem vjeruju d a dobro poznaju potpune strane Sindrom nosi ime po Leopoldu Fregoliju. nego èak i kad ih zami ljamo. ivimo kao to smo oduvijek ivjeli. daje novosteèene JP. S druge strane. Glazbenik æe imati drukèije jedinice prepoznavan trombona od nekoga tko povremeno slu a d ez. Zamislite da prodavaè u va em duæanu nalikuje va em roðaku koji se preselio u Australiju. nekih se lica iz davnih dana ivo sjeæamo. a drugoga se sjetiti . prepoznavanje neka svojstva ban ane i repe pohranjena jedna do drugih. Iz pouzdanih izvora znam ( majka jednog mog kolege ne mo e podnijeti okus bananajer su joj kao djeve èièi. Stoga se na trombon mo e nalaziti u istom kutku mo dane knji nice p put cigarete ili slamke. Gotovo smo svi do ivjeli grozno iskustvo kad nam na zabavi dobrodo lic izrazi netko tko se pona a poput dobrog nam znanca. Taj æemo odnos izmeðu upeèatljivih do i ljaja i pamæenja razmotriti poslije. nosom i ustima. a vezaje toliko sna na. 86 Osvje æivanje Iona s nacrtanim oèima. njegova JP ostaje aktivnom. Fregolij ve deluzije (ili sindroma). i to takve da æ se èak i novoroðenèe okretati prema objektima koji nalikuju licima. Time to gotovo svakod nevno viðate prodavaèa podra avate facijalnu JP za roðaka na suprotnoj strani zemaljske kugle. da se taj prijatelj ili roðak odlièno maskirao. koja. Zbog tog smo razvili posebne mo dane sklopo ve za prepoznavanje lica. ponovno vidimo da na i vlastiti. JP dodira u dodirnom podruèju i JP zvuka u slu nom podruèju. glasovito m rimskom glumcu. no ne i toènog izgleda njegova ili njezina lica. facijalna se JP za tu osobu neæe rabiti. ne susretnemo li nekoga ili ne pomislimo na n jega dugo. Slièan proces mo emo vidjeti na djelu i tijekom alovanja. Navodno je u jednoj predst vi glumio najmanje ezdeset razlièitih likova. poput b.jo uvij ek osjei okus njezine odbojne zamjene. sve se na e JP trombona izvlaèe iz njihovih zasebnih podruèja pohrane i stapaju u sliku iz koje æemo pre85 Robert VVinston: LJUDSKI UM poznati dugo mjedeno glazbalo s povlaèkom koje stvara milozvuène tonove Èetvrtoj simfo niji Èajkovskog. ne mogu razbiti. Danas kad pojede pravu bananu.

primjerice da su njihove prijatelje ili voljene osobe zamijenili izvanzemaljci ili android One poznatim licima vi e ne pripisuju èuvstva. Naèin na koji vidimo. koji s e odvija u dubljim mo danim tvorbama. èiniti tu ne ili prijeteæe. Neki nam ljudi »izgledaj u« pouzdano ili dobroæudno. arhitekta geodezijske kupole. Kao to 87 Robert Winston: LJUDSKI UM æemo u ovoj knjizi vidjeti nebrojeno puta. Kad se pacijentima s tim poremeæajem poka u foto grafije meðu kojima se n. a ne o nekon objektivnom svijetu. a da svoju procjenu ni u jednom sluèaju ne mo emo potkrijepiti èvrstim dokazima. pa je prizor lica tek maglovito sliènog licu voljene osobe. Jasno je kako s< ta mudrost uklapa u na e putovanje um om. dakle. pokreæe nagao. pak. koji je obièavao nositi posebno osmi ljene naoèale. Zbog te razlike u brzini putova èesto o nekome imamo gotovo trenutaèan »prvi dojam«. svjesni put prepoznavanj. Pro eci u mojim mokasinkama Dakle. U neèiju osobnost. Isto vrijedi za osobe sa supro nim poremeæajem. nakon to bolje promislimo. Svjesni put radi sporije. dovoljan da nas uvjeri. Sad se donekle mo emo upustiti u obja njavanje bizarnih poremeæaja pri poznavanja koje sam spomenuo. èesto poka e poprilièno pogre nim. koji ukljuèuje vi u koru. moguænost da oni prepozn. (Zapravo. za koju sad veæ znate da je jedno od sredi ta na ih èuvstava. i nesvjesnim. ili sliènima poremeæaju pozorn .je-vi e stalno zami lja preminulu osobu i zbog togaje facijalna JP te osobe stalno a ktivna. da smo je dois ta vidjeli. 88 Osvje æivanje Profesor psihijatrije na Harvardu John Ratev navodi primjer Buckminstera Fullera .u ko jem vjeruju da poznaju strance . do dirujemo. Zapra vo. Zbog toga nikad nismo posve ne utralni u ophoðenju s drugima. Zato susret s osobom èi nas lice donekle podsjeæa na. moramo prehodati mi lju u njegovim mokasinkama. omra enog i stra nog uèitelja mat matike. Bi o je to èovjek optereæen snagom svoje vidne percepcije. barem nakratko. ju lica. opæenito. bilo bi toèni je govoriti o pojedinaènim osjetnim svjetovima. mo emo proniknuti t ako da shvati mo kako ta osoba opa a svijet. zahvaæa vi i. Opæenito. U oba sluèaja. supkortikal nom puti Elektriène promjene u ko i takoðer ukazuju na èinjenicu da mozak bilje i v e nego o pacijenti mogu izreæi. èujemo.imaju potrebu smi ljati arni ena i ma tovita opravdan ja za svoja uvjerenja. Indijanska poslovica ka e da elimo li nekoga doista ra zumjeti. Drugim rijeèima. prepoznavanje licajakoje èuvstveno obojeno. ili oni koji su nedavno prekinuli ljubavnu vez u. Ratev sm atra da bi mnogi poremeæaji koje danas dr imo autistiènima.svjesnim. Stoga nije neobièno to o alo æeni. laze poznata lica. razlike u naèinu kako na i mozgovi primaju i tumaèe dolazne osjetn« informacije s tvaraju razlike u tome kako svatko od nas do ivljava svijet. No skanovi mozga otkrivaju aktivnost u njihovu ni em. primjerice.opæa nemoguænost prepe znavanja lica . ma koliko mi to htjeli biti. U stvarnosti. a da tog a nisu svjesni. njihova su obja njenja plemenit poku aj svjesnog mozga da da smisao in formacijama koje izvi ru iz nesvjesnog uma. enstv nijim crtama lica imaju veæe izglede da na sudu budu progla eni nevinima. Naoèale su su ga uskratile veæeg dijela vidnog polja. Capgrasovom deluzijom. ne go i kodira vrlo osnovna èuvstvena sjeæanja. njihov æe tipièan odgovor glasiti da ne p repoznaju nikog. èini nas onima tkc smo. ku amo i. amigdala nije samo generator èu stava. Osobe s Capgr asovim sindromom tvrdit æe. kratak i maglovit nalet osjeæaja koje smo gajili pren toj osobi iz pro losti. ostaviv i mu dovoljno da se mo e kretati i razmi ljati.) Druge nam se osobe mogu. u kojem se poznata lica percip raju kao lica stranaca. Nesvjesni put prolazi limbièkim sustavom i obu hvaæa amigdalu. istra ivanja su pokazala da mu karci s mek im. poglavito osjeæaj. Prozopagnozija . Razlog tome je to se prepoznavanje lica odv ija dvama mo danim putovima .nastaje zbog o teæenja vi ih podruèja kore. primjerice neugode ili naklono sti koji nam je te ko izreæi i koji se. i li one za kojom tugujemo. To nam takoðer poma e da objasnimo za to osobe koje pate od Fregolijev sindroma . Postoji. percipiramo svoju oko linu. Njegove æe tvorbe prepoznati u èije lice gledamo i odluèiti kako bismo s e prema toj osobi trebali ponijeti. ponajprije sljepoo* nog i zatiljnog re nja. »ra dna temperatura« mehanizam prepoznavanja licajednostavno èini pod-lo nijim reakciji na najslabije podra aje. èesto misle da su na ulici vidjeli preminulu ili voljenu osobu. ako veæ ne u svoju.

Zamolio gaje da c dirne zaslo n svaki put kad se to pojavi. To je m ehanizam koji mi omoguæuje da. poput onih princeze iz bajke kojaje mogl a osjetiti zrno gra ka ispod gomile madraca na kojima je spavala. Skanovi su pokazali da se u prisutnosti podra aja aktivi malo podruèje u inaèe neaktivnoj vidnoj kori. smanj eno vidno polje. poznato kao V5. zam jeæuje zanimljiv predmet. genikulostrijatni put. Primjerice. IspiPulvinar Genikulostrijatni put Dva vidna puta pokazuju da predmete iz lijevog vidnog polja obraðujemo u desnoj po lutki. No izgl eda da se odnos izmeðu vida i percepcije najvi e mijenja kad je jeè o disleksiji. primjerice. zadu enima za pokrete i polo aj. èak i ako smo uskraæeni sposobno sti daje zati »vidimo«. genikulostrijatn tektopulvin arni. pretpostavlja se. poput samoglasnika u govoru ili bas dionica u p srni. dakle. a geniku strijatni mi zatim omoguæuje da ga vidim. okomite i dijag nalne crte te slova X i O. Potonji rabimo kako bismo usmjerili oèi prema predmetu v nog opa anja. a dru br i sustav koji sl u i za opa anje pokreta i polo aja. Pacijentove s u sposobnosti zapanjile Weiskrantza. u disleksièara neorganiziraniji. Mnoge disleksiène oso izjavljuju kako im se èini da se rijeèi na stranici pomièu kad èitaju. imaju pote koæe pri od reðivanju redoslijeda dva 90 Osvje æivanje zaredom brzo prikazanih vidnih podra aja. ima ogranièenu sposobnost brisanja prethodne slike prije negoli prijeðe na iduæu. poremeæajem pisa nja i èitanja. Slièno bi naèelo moglo biti na djelu u mozgovima osoba s disleksijom. Istra ivanja Margaret Livingstone i Ala Galaburde s Medicinskog fakulteta na Harva rdu pokazala su da su neuroni u brzim talamièkim slojevima. dubljih zvukova. Zaèudo. Podsjeæa me to jako na prizor iz filma Ki ni èovjek. Larry Weiskrantz posjeo je pacijenta ispred zaslona na kojem mu je slike kratkim bljeskovima prikazivao samo u lijevo vidno polje. povezan s inteligencijom. Va nost tektopulvinarnog puta dokazala su istra ivanja pojave poznate k »slijepi vid«. Dva su najva nija puta koji od oèiju vode u vidnu koru. dakle. u kojem Ravmond. Sedamdesetih godina pro log stoljeæa Weiskra tz je prouèavao pacijenta s o teæenjem dijela vidne kore nazvanim desni kali rini lijeb. Put do pulvinara. poput dvaju brojeva ili dvije rijeèi. no s avr eno æe to uèiniti uspori li se slijed prikazivanja. Razna isti ivanja pokazala su da disleksiène osobe vidne informacije obraðuju sporije < nedisleksiènih. uzroke mogli imati u abnormalnostima ili. On polazi iz talamièkog podri ja podijeljenog na dvije regije. pacijent ju je obavljao velikom toèno æ Daljnja ispitivanja otkrila su da mo e razlikovati vodoravne. Prva je spor sustav za percepciju boje. U meðuvremenu nam je napredak tehnologija za snimanje mozga omoguæ da zavirimo u moz gove osoba sa slijepim vidom dok obavljaju takve naizgl nemoguæe zadaæe. buku te vid ne podra aje koji se brzo pomièu. To se podrt je podudara s jednim krajem tektopulvinarnog p uta. Neki struènjaci smatraju daje u osoba s disleksijom neispravna druga polo ca vidno g mehanizma. To je ra iren poremeæaj. Njihove su sposobnosti oèito i stvarno preosjetljive na osjetne podra aje iz okolnog svijeta. u nerei na stolu naðem olovku ili da na t amnom obzoru opazim sjajna svjetla benzi ske pumpe. i samog pacijenta . Ne iznenaðuje stog a to mnogi autisti svijet do ivljavaju zbunjujuæim i bolnim mjestom te se povlaèe u vla stitu stvarnost u kojoj vladaju njihovi obredi i rutine. kao to su nekoæ vjerovali na a taji roditelja i uèitelja. S prouèavanjem toga vrlo neobiènog fenomena zapoèeo je oksfoi ski psiholog Larry Weiskr antz.tvrdio je da ne vidi ni t a i kleo se da mu nije bilo jasno 1 koje znao daje ne to na zaslonu. kao od bola.12 Zbog takva ustroja mozak.osti s hiperaktivno æu. Ono nas upozorava svaku novost u vidnom polju. bolje reèeno. a predmete iz desnog polja u lijevoj polutki 89 Robert Winston: LJUDSKI UM tivanja su pokazala da disleksiène osobe imaju razvijeniju sposobnost èujei sporijih . autist koga glumi Dustin Hoffman. Zbog o teæenja nije mogao vidjeti n i ta to se nalazilo neposredi lijevo od toèke u koju je gledao. ali ni na koji naèin. premda se moglo oèekivati æe ta zadaæa za njega bit i nemoguæa. vrisne. kad ga Tom Cruise poku a zagrliti. Mnogi su autisti iznimno osjetljivi na dodir. . Imao je. jednos tavnim razlikama u percepciji.

snimatelja zvuka s pomoænikom. primj erice. a zatim otkrijemo da n je mo dano podruèje za obradu jezika manje od ostalih. zanima kako sam se navukao na stvaranje televizijskih emisi ja. Zdravstveni radnici. Tijekom pe tnaest sati. Tijekom 1960-ih. Mo da je to zato to ljude oko sebe ne do ivljava kao to ih do iv ljavaju drugi. Poslije èetiri tjedna vje be njihovi su mozgovi pokazali napredak jednak dvogodi njem razvoju jeziènih sposobnosti. Jedna nam presudna spoznaja prijeèi da s ovom teorijom odemo predaleko. a samo je n ezainteresirani elektrièar prije bio u operacijskoj dvorani. Ali Pamela nije raðala. i razmisliti za to bi netko mogao biti takav kakav jest. a bolnica im je dopusti la da dovedu malu ekipu koja æe snimiti porod. Takvo je razumijevanje obilje je zdravog dru tva. 92 Èetvrto poglavlje Obraæanje pozornosti Mo da vas. Pame la je bila pone to iskusnija od njezina lijeènika speci-jalizanta. ili zato to ne mo e procijeniti pravi trenutak za ukljuèivanje u komun ikaciju. Pokunjeni. Nijedan se lijeènik ne bi mo rao pretrgnuti da u 1 lo kojem ljudskom mozgu naðe neobiènost koja bi se mogla protu maèiti k. doista bi mogao biti netko tko se povukao iz dru tva jer ga do ivljava neprij ateljskim i zbunjujuæim. mlad i neiskusan opstetri-èar u se oskoj bolnici u Essexu. a koja pokazuju moguænost prilagodbe mozga na nove zvuène podra aje13.ah. no od toga smo cilja jo daleko. spremni za snimanje i u v eæem i èekivanju od bilo koje pacijentice. pa se ekipa u predgraðe Londona sjurila èim je to saznala. Taj se vid njezina pona an ja . barem malo. Pamelin je termin padao u èetvrtak pr ije Uskrsa. nego je èitala novine u dnevno j sobi.I to bi moglo biti obja njenje prividnog pomicanja i treperenja rijeèi na stranci. Do odreðene je mjere to toèn no mogli bismo takoðer reæi daje ne tko s posebno velikim podruèjem obra« jezika stidljiv jer ne mo e podnijeti optereæenje koje mu donosi njegova izi mna osjetljivost na govor. Ar-hetipski »bezveznjak«. primjerice. prod ucenta i njegova pomoænika. Ratev predla e da i bla e razlike meðu osobnostima mogu naposljetku biti rezultat pogr e ne obrade podataka na senzorièkoj ili motorièkoj razini. mogli bismo reæi < je povuèen jer te k o komunicira s drugima. John Ratev u svojoj knjizi navodi zapanjujuæu crticu koja pokazuje kako siæu na razlik a u staniènom ustroju mo e biti izvor cijele jedne crte neèije osobnosti. Bilaje uvjerena k ako æe iduæi porod biti ugodniji anga ira li hipnoti-èara da se pobrine i anestezira one dijelove do kojih drugi lijekovi protiv bolova nisu mogli lako doprijeti. Danas se èini n . Pri91 Robert VVinston: LJUDSKI UM mijetimo li. U tom dobu bo gatih proraèuna . Takoðer. uèite lji. jedna je pacijentica odluèila roditi uz pomoæ hipnoze kao je dinog sredstva protiv bolova.»mala« se ekipa sastojala o d snimatelja s pomoænikom. Nitko od njih nije vidio poroðaj. Jedna od nje govih suradnica isprièala mu je kako se iznenadila kad je shvatila dajoj je majka cijelog ivota skrivala daje oduvijek bila disleksièna. pa su drhtali od uzbuðe nja zbog onoga to æe uslijediti. reæi daje sva ki ljudski mozak na ovaj ili onaj naèin »abnormalan«. Temeljno pravilo koje iz ovoga slijedi oèito je. iva mjesta. sudski slu benici i ostali moraju prestati ljude nazivati »glupima«. S vremenom je razvila pona ajne s trategije za izbjegavanje takvih situacija. daje netko stidljiv i povuèen. kad sam bio specijalizant. njihovi mozgovi uèe opa ati brze promj ene izmeðu zvukova u normalnom govoru.mogao razviti zbog i ste abnormalnosti koja je uzrokovala disleksiju. »lijenima« ili »l ma«. uzrok poremeæaja.nemoguænost obrade brzih podra aja. O Pameli su èuli od njezina hipnotièara. Merzenich radio na ma jmunima. Paula Tallal sa sveuèili ta Rutgers i Michael Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u S an Franciscu poslu ili su se nalazima istra ivanja koje je dr. preplavljenost njima . Sluèaj je htio daje BBC tada snimao emisiju o hipnotizmu. cijeli su se dan potucali po bolnici èekajuæi poèetak poroda. kako b i osmislili raèunalnu igru za disleksiènu djecu pod nazivom FastForVVord. Mogli bismo. a one su je uèinile povuèenom i uskratil e joj pustolovni duh. Ne postoje dva potpuno jednaka mozga. mo da jednu od prvih emisi ja o neuroznanosti. koliko djeca tjedno igraju igru. kako su televizije postale skromne . elektrièara te. dakako. u svjetlu prija njeg odlomka. Stajali su u rodili tu napeti. Buduæi daje veæ troje djece rodila klasiènim naèinom. bila je vrlo oprezna ako bi nai la na gu ve ili bilo kakva nepoznata.

Po ulasku u ambulantu. No tek kad sam dijete sigurno predao u ruke babi ci koja je pokr. koji se slo io sa mnom i rekao mi da nastavir BBC je u tu pustolovinu ulo io zastra ujuæu svotu. Do Uskrsnog ponedjeljka. Auto-alarm s ulice i lave psa. pomirisati? Kako se mo emo ukljuèiti u razgovor i zanemariti ostale zvukove. oduvijek sam imao glumaèke sklonosti. Ponovno sam nazvao efa. ekipa se kolebala oko ostanka preko cijelog uskrsnog vike nda. pr ekrio pacijenticu. zbog tog nemoguænost da shvati za to su ona i nj ezini anestetici u ari tu pozornos BBC-jeve filmske ekipe.nedobr odo ao znak. 94 Obraæanje pozornosti æu. Bio je to zvuk filmske ekipe koja se u urbano n mje tala iza predmeta svojeg zanimanja. Bio sam posve sposoban . 93 Robert VVinston: LJUDSKI UM Nimalo lijep prizor. posrijedi je bio golem br prekovremenih sati na praznièni vikend. Sa alio sam se nad njima i pozvao ih na obrok koji sa m se ponudio spraviti u svojem samaèkom stanu. Pa kako onda uspijevamo zadr ati konce u rukama? Sto nam to u mozgu omoguæuje da izaberemo to æemo vidjeti. Stajao sai ponosno za operacijskim stolom dok je cijeli cirkus iza mene snimao svaki m< pokret. oèistio sam ko u. Pozornost upravlja na im osjetim poput dirigenta. èuti. Ako im kanim dopustiti snimanje. èak ni u crno-bijelom dobu) te mo e li anesteziolog bezbolno ubri gati anestetike u prethodno hipnotiziranu ru ku. rekao je. Producent me zamolio da pitam P melu bi li pristala na carski r ez pod hipnozom. Miris saga. Pamelu su dovezli u anesteziolo ku ambulantu. ubrizgala sve u paci jentièinu nehipnol ziranu lijevu ruku. kamera ukljuèena i nakon pompoznog ulaska. a taj se izaz( pokazao neodoljiv. ekipa je veæ èetiri noæi kampirala u svakom kutku moga trosobnog stana. Pamelu su dogurali u operacijsku dvoranu u kojoj se èul kome anje tipièno za medije. Zujanje raèunalnog pisaèa. Zamisl ite na trenutak da odjednom mo ete vidjeti. prisjetio sam se nereda u stanu i pomislio: »Jesam li se jutre sjetio odjenuti èiste gaæe?« Unatoè svim ometaèima. osjetio sam ono èega se sva! kirurg. Nije mu bilo drago. ili pronaæi izgubljene kljuèeve u uredskom neredu? Nesvjesno obraæanje pozornosti . St alno djetetovo vrpoljenje. na raspolaganju nai je bio samo de ur ni anesteziolog. Na alos t. Nazvao sam mentora. Zamislite kako usred toga senzorièkog tsunamija na tren utak poku avate bistro razmi ljati. a ja sam se zabrinuo za svoju pacijenticu jer joj je porastao tlak . simpatièna strana gospoða èiji je jedini n dostatak bilo iznimno nesa vr eno vladanje engleskim jezikom te. dubo ko u asava jer ni ta ne smije dodirnuti. iskusan ili poèetnik. Razvoj dogaðaja na televizijskim vijestima u susjednoj sobi. rasporio trbuh i bez pogre ke zareza maternicu. carski rez. u presudnim sam trenucima rabio pozornost i uklji èivao za nju specijalizirana podruèja mozga. Tog mi je jutra postalo jasno da æe Pamela morati na ca ski r ez. oèajnièki nastojeæi biti tiha i ne izgi biti o bjekt iz kadra pri pode avanju rasvjete. u zela je injekciju punu pr premljenih anestetika i. ur tao me mogu li barem snimiti operac iju (carski rez nije dotad bio prikazan r televiziji. Zamislite kako u tim uvjetima vodite telefonski razgovor ili tra ite kljuèeve od automobila. Kako radi sterilnosti nisam smio dirati ni ta izvan operacijskog polj. Uz ca oko operacijskih hlaèa nemilosrdno je p oèela popu tati sve dok nisam osji tio jezovit osjeæaj kako mi hlaèe centimetar po centi metar klize niz nogu d gle njeva. èuti i pomirisati sve u svojoj neposredn oj okolini.evjerojatno daje medijska ekipa mogla biti toliko naivna da vjeruje da æe trudnica roditi u predviðenom terminu. Svi se slu imo istim mo danim mehanizmom kako bismo protumaèili svoje osjete. Kad sam to glatko odbio. no odluèili su èekati jer je Pamela imala blage trudove. Mal o preglasnu glazbu iz susjedova doma. No dok sam izvl aèio dijete iz trbuha. Na alost. kako je bila rijeè o prazniènom vikendu. spremno èekala. Tijekom iduæih nekoliko dana Pamela j e bila na rubu poroda. hi pnotièar je nadugo i na iroko pokas vao svoju umje nost u otupljivanju njezine ruke i zatim oti ao kuæi. vo di ih u raznim smjerovima i prebacuje sa zadaæe na zad. kamere i mikrofona. Ni ta se nije zbilo do veèeri. Nekoga tko vam se naviruje iznad ramena do k poku avate pisati. i je moja stvar. rekao mije. ne èekajuæi. a njemu nije bilo nakraj pameti dolaziti po lo em vr menu i upropastit i si blagdane. Trebalo bi biti gotovo nemoguæe.

èak i kad smo dubljeni u razgovor. U jednom istra ivanju novijeg datuma Daniel Simons i Christopher F. Rabili su tahistoskop. poruke ispod praga osjetljivosti.vrlo èuvstveno obojene. sveobuhvatan proces kakvim ga mo da smatramo. ispitanici su navedeni da oèekuju mali elektro ok kad èuju ime gra95 Robert Winston: LJUDSKI UM da. èesto uspijevamo razgovarati s nekime i istodobno se osvrnuti spomen e li nam tko ime na drugom kraju sobe. U jednom kasnijem pokusu. kako bi utjecali na glasaèe. Eksperimenta tori su zatim pro irili i kus i u isjeèak dug samo ezdeset i dvije sekunde na devet s ekunda ubacili o: bu preru enu u gorilu. Chab s Harvard skog sveuèili ta ispitanicima su prikazali kratak film s dvjema ko ka kim ekipama. Stoje rijeè bila socijalno neprihvatljivija . Èak i k nisu svjesno upravljali p ozornost na nj. rij »RATS« ( takori) na zaslonu stajala toèno trideseti nku sekunde. Tijekom izborne kampanje Bush-Gore u SAD-u 2000. kao i se samo dio toga procesa odvija na svjesnoj razin i. te tabu rijeèi . naravno. Te sam pokuse spomenuo ponajprije kako bih pokazao da usmjeravanje t zornosti ni je svjestan. a to æemo zanemariti. frojdovske teze da uz nemirujuæe informacije potiskujemo pomoæu odreðenih nesvjesnih »obrambenih mehanizama«. ispostavilo se ne to zanimljivo. jedn oj u bijelim dresovima. nikad nisu bili nagraðivani. Psihol ozi tu pojavu katkad nazivaju »efekt zabave«. Naime. To je efekt zabave: mo ei èuti svoje ime spomenuto na drugom kraju buène prostorije . Ta iznimna selektivnost ljudske r zornosti dugo je izazivala brojna prot urjeèja. ispitanici uopæe nisu mogli prepoznati t o su vidjeli. Republikanska stran bila je opt u ena da nedopu tenim sredstvima utjeèe na glasaèe. obièno kratkotrajno i tempirano. provedenom 1970-ih pod vodstvom dr. Corteen i dr. Ne stvari primjeæujemo. konzervama piva. ko ji se odbijanjem sudjelovai mogu izlo iti riziku. Ispitanicima je trebalo vi e vremena d a prepoznaju tabu rijeèi nego neutralne. no najzaslu niji . èa kad mislimo da smo maksimalno p ozorni. Republi kanci su se bran 96 Obraæanje pozornosti . Nakon to su ih neko vrijeme muèili. U jedne trenutku u kadar je u la ena i otvori la taman ki obran. Skupini dobrovoljaca prikazi vali su rijeèi u razlièitom trajanju i od njih tra ili da navedu rijeèi koje su upravo v idjeli.Tijekom 1940-ih skupina amerièkih psihologa provela je pionirska istra ivanja èimbenik a koji utjeèu na pozornost. No ovdje nam je to rano istra ivanje zanimljivo jer upuæuje na postojanje odreðenog mo dan og posrednika koji odluèuje na to æemo usmjeriti pozornost. Razina njihova straha mjerenaje jastuèiæem osjetljivim na znoj postavljen na ko u. Rijeèi su bile podijeljene u dvije skupine: neutralne . poput »kurva« i »penis Za najkraæih prikaza.ukljuèujuæi rijeèi poput »èekiæ«. zvuk imena grada u »zanemareno! uhu izazivao je isti osjeæaj straha. tj. Otprilike polovica ispitanika nije primij etila gorilu. ispitanici b ili nagraðivani malim i tovinskim svotama. Èesto su to poslijediplomski studenti. Wood . Tvrdili su su se njihovi protivnici zapravo poslu ili subliminalnom p orukom. Taj je pokus proveden uglavnom radi potvrde psihoanalitièke. opa anje je trajalo dulje. no priznaj em da sumnjam u to. dok druge prolaze mimo nas. Postalo je jasno da mo emo obraæati poz nost na slo ene tokove informacija kad smo za to dovoljno motivirani. a da to ni ne znamo. to ih je primijetilo samo est. eksperimentatori su ispitanicima u s ko uho poèel i pu tati razlièite rijeèi.po mojem is l stvu. pa su izjavljivali da su vidjeli samo bljeskove. Od dvadeset i osæ opa aèa. »igla«. i zamolili ih izbroje dodavanja izmeðu i graèa u bijelim dresovima tijekom igre. u isjeèku tijekom kojeg su se e menti rijeèi »DEMOCRATS« (demokrati) pomicali u kadar i izvan njega. jer informacija ima emocionalnu va nost. vauèerima za CD-e. »plahta«. drugoj u crnim14. Mo da je nesretnim ispitanicima ponuðena novèana zadovolj tina njihove muke.poslijediplomski studenti . od samo djeliæa sekunde. Neuroznanstvenici i psihol o ljudskome umu znaju dovoljno da »meso« za istra ivanje mogu naæi u sve blizini. èak i u vrlo zahtjevnim uvjetima za na e osjete. u osnovi laboratorijski ureðaj za prikazivanje slika. Demokrati tvrdili daje u emisiji Rep ublikanske stranke. Katkad su. Ispitanici su morali naglas izgovarati riji koje su èuli u j ednom uhu. No sa sve duljim razdobljima. èak i b ezvrijedn zahvalnicama. a zanemariti one koje su èuli u drugom.

Zamislite kako le i te u krevetu i taman tonete u san. limbièko sustavu i osjetilima. il podra iti.tvrdnjom da se to zbilo posve sluèajno . u Newjerseyju. sumnjalo da mogu ovladati èovjekovim mozgom. Rijeèi koje su nakratko bljesk ale na platnu (tri tisuæinke sekunde svakih pet sekunda) pozivale su gledatelje da »jedu kokice« i »piju Coca-Colu«. Rijeè je o istom mehanizmu kojim smo se bavili u odlomku o prepoznavanju lica. takoðer komunicira s retik larnim aktivacijskim sustavom. sladak okus. Iznenada zaèuj te glasnu lomljavu izvana. Èini se. Kako je uèinak potpaljivanja na mozak do97 Robert VVinston: LJUDSKI UM sta dug. Smatra se da.Vicarvjevi su pokusi naglo prekinuti. veliki vezir tjelesnog hormonalnc sustava. U prièu se sad ukljuèuje hipotalamus. Hipokampus.to vjerojatno nije dovoljno da iziðete iz dvorane kako biste kupili kokice ili da glasujete za republikance. Pobuðenostje funkcija kojom se poveæava na a svjesnost. dobra s rumom. Nakon est tjedana Vicary se pohvalio daje taj postupak doveo do 58-postotnog poveæanja prodaje grickalica i 18-postotnog poveæanja prodaje piæa. Smjes ta ste potpuno razbuðeni i tra ite izvor zvuk Informacije iz slu ne kore ubrzano se ob raðuju i dijele . subliminalne poruke djeluju putem procesa koji nazivamo potpaljivanje. istra ivaè tr i ta. barem. rijeè »Coca-Cola«. Tzv. To nije bio prvi skandal vezan uz uporabu te tehnike.premda je rijeè »RATS« bila ispisana veæim pismom od »DEMOC« i premda su ih oglasi stajali »samo« 2 576 000 dolara.. Taj je okr aj poslije z aboravljen jer se podigla graja oko va nijeg i medijski mnogo prisutnijeg pitanja pogre no izbrojanih glasova u Bushevu korist. druge jedinice prepoznavanja povezane s mojim do ivljajem Coca-Cole: ta en je eði. Njihov je bijes bio osobito sna an jer se sve odvijalo u napetom okru ju 1950-ih.. gdje potièe osjeæaj straha. svaki s vlastiti povezanim mo d anim podruèjima. subliminalni rezovi u ogla avanju zabranjeni su u SAD-u i u Velikoj Britan iji. nagr ada i prepoznavanje novosti te izvr na organizacija. no struènjaci s obje strane Atlantika smatraju da imaju vrlo ogranièen utjecaj na èovjekove misli i postupke. krvni tla ima stalnu ra zinu. Tako stvorena stanka omoguæuje vi oj ko da protumaèi to se zbi . a zatim s hipotal amusom i leðnoi mo dinom. ali i vlastite rr sli. ta æe poruka »potpaliti«. èeonim re njevima. Do danas je ostalo nejasno to se zapravo zbilo. svi su skoèili na noge kad je James Vicarv. Stanovnike »zemlje slobodnih« jako je naljutila pomisao na moguænost da se tko nj ihovim mislima poigrava bez njihova pristanka. Po a lje li se subliminalno u moj mozak. Nadzire je tzv. koj e je vidjelo najmanje 45 699 posjetitelja kina u Fort Leeju. takoðer. jedan od njih. jer usporeðuje sada nji prizor s pro lo æu. usmj renost. od izvanzemaljaca do komunista. Davvson. Kad su se prosvjedima prikljuèili kongresnici. Poruke. ubac ivane su tijekom prikazivanja uspje nog filma Piknik. Amigdala dalje ko municira s prednjim dijeloi cingularne vijuge u èeonim re njevima. Tvore ga pobuðenost. nego èetverodijelan. objavio daje u film uspje no ubacio poruk e koje su bile toliko kratke da ih se svjesno nije moglo prepoznati. recimo. kad se u sve vrste omra enih skupina. pa srce radi mirno. mjehuriæi na jeziku.dulje od desetini sekun de. kad djeluju. da te poruke djeluju samo u prikladnim uvjetima. sjed i te dugoroènog pamæenja. rekao je: »Kao pr opagandno sredstvo slu ila bi [tehnika] establi mentu te za oèuvanje vlasti totalitarn ih sustava« . Neka su istra ivanja pokazala da utjecaj subliminalni h poruka mo e trajati samo desetinku sekunde . :*»'-» ' Pobuðenost Koje dijelove mozga rabimo kad smo pozorni? Neurolozi tvrde da pozornost z pravo nije jedinstven proces. izazvana elja za Coca-Colom mogla bi potrajati . a disanje je tiho. Suvremeni pogled na subliminalnu manipulaciju pozornosti malo je manje paranoida n. Po buditi nas mogu informacije iz osjetila. Nak ratko zatomljuje tjelesnu aktivnost. no vrlo je vjerojatno kak o Vicary nije bio ba pouzdan svjedok. Njegovje tim poslije objavio d a nikakvih subliminalnih poruka nije bilo te daje cijela prièa bila pomno osmi ljena varka. Sustav pobuðivanja ima va nu ulogu u onome to nazivamo reakcijom bo be ili bijega . Godine 1957. rei kularni ak tivacijski sustav u mo danom deblu.dio odlazi u amigd lu.s poju mo dane i tjelesne aktivnosti koji nastupa kad nas ne i upla i.

podruèja u talamusu koje smo spominjali u odlom ku o disleksiji. a odatle i u cijeli ivèani sustav. odr avajuæi pozornost na novom podra aji i zaustavljajuæi ostale informacije. Taj nalet mo dane aktivnosti podra ava amigdalu i mo dano deblo . mo e se javi ti poremeæa j poznat kao Balintov sindrom. Ako je podra aj vizuala n. Smirenije æe osobe vi e vr emena provoditi u »hladnokrvnu« stanju. pa je krug panièna misao . odreðena okru ja strasnija od d rugih. u hipota lamus. Vi i mozak primjeæuje te nove simptome predstoj eæe katastrofe i ka e: »Oh. odnosno ne mogu pre bacivati ari te pozornosti. ispred trona od 24-karatnog zlata i lorda kancelara. usta vam se su e i ote ano di ete. to izaziva oslobaðanje mo danog stresnog hormona kortikol 98 Obraæanje pozornosti berina (CRF). èak i kad informacije govor e da za tim nema potrebe. Istodobno. podruèja pozor nosti ari te pozornosti prebacuju na novi podra aj. Pa-nièniji bi tipovi osoba mogli uèiniti suprotno. ukljuèuju se prednja vidna polja. Bilo juri. Umjesto da jedn ostavno reagirate. To pokreæe lanèanu reakciju koja zavr ava uspe ravanjem srca te sni avanjem kr vnog tlaka i razine adrenalina. pak. Eric C ourchesne s Kalifornijskog sveuèili ta u Sar Diegu ustvrdio je da bi slièan proces u a utistiènih osoba mogao biti odgovo ran za njihovu nemoguænost preusmjeravanja pozorn osti ovisno o socijalnin znakovima. »Pogledaj u drvo«. èeoni re njevi punom parom procjenjuju situaciju. strah me je. poèinje te misliti o tome to se zbiva. znajuæi da meðu slu ateljima ima pravih struènjaka koji zasigurno znaju vi e od vas. èeoni re njevi ami dali alju poruku da se smiri. izluèivanjem adrenalina poveæava se svjesnost. brzina srca i tlak naglo ras tu. tj. Shvatite li d su maèke iz susjedstva oborile poklopac s kante za smeæe. Ono to se o1 dje zapravo dogaða jest da se ni i. no svojih se prvih trema sjeæam dovoljno dobr o da bih znao da su itekako stvarne. Iz iskustva mogu reæi daje ustajanje kako biste prekinuli ministra u raspra vi u Gornjem domu. Meni su. kao i svim govornicima koje poznajem.panièna misao prekinut. izjavljuju da njihova tijela ne pr euzimaju vlast kao prije. Naizgled pomalo iznenaðujuæi primjer toga u svoj oj knjizi navo di John Ratev: poka e li majka na drvo i ka e djetetu. Najprije pomoæu stra njeg dijela tjemenog re nja prekidamo dotada 99 Robert VVinston: LJUDSKI UM Mozak u popreènom presjeku nju aktivnost i upravljamo pozornost prema novom podra aju. pokretaèa izluèivanja kortikotropina. Osobe s tim poremeæajem ne mo gu usmjeravati pozorn ost na vi e objekata odjednom. te neurotransmitera adrenalina i kortizola kako bi se tijelo i mozak pripremili za brzu reakciju. Jaèina i brzina tih procesa razlikuje se od osobe do osobe. Beskrajan zaèarani krug.postajet e spremni za borbu ili bijeg. Dokazano je da se taj n aizgled cjelovit proces sastoji od triju dijelova. premda su im mozgovi i dalje na oprezu. osjeæaju da su nam ha i da nam se udovi tresu. Naposljet ku. tj. sustav usmjeravanja omoguæuje nam da usmjerimo osjetila prema onome to nas je pobudilo. Danas se vi e ne bojim javnih nastupa. . Usmjerenost Nakon to smo pobuðeni. njihov æe ni i mozak raditi prigu eno dok vi a odruèja prikupljaju i procjenjuju dolazne podatke. Hipotalamus ko municira i s hipofizom. ne.« Stoga alju poruku u a migdalu. nesv jesni mozak smiruje te da nadzor na situacijom prepu ta vi em mozgu. ne razmi ljajuæi.va s druge strane prozora. Isto èine i odrasli. to brzinu srca i tlak di e nebu pod oblake te oslobaða hormone poput adrenalina. Proces zatim kreæe unatra. prilièno zastra juæe. lateralni dio pulvi nara. Shvatite li. djeluje pop ut filtra. Doðe li iz bilo kojeg razloga do ozljede stra nje tjemene kore. signal hitro odla.panièni simptom . pa zakljuèuju: »Zaboga. Osobe koje pate od treme a uzimale su beta-blokatore. sad sam doista prestravljen. da netko poku ava provaliti u va dom. U njihovoj je osnovi bila petlja izmeðu vi ih i ni ih mo danih podruèja. lijezdom koja luèi hormone koji djeluju na sve glavne tjele sne lijezde. moram reæi. l ijekove koji smanjuju proizvodnju adrenalina.« I tu poruku alje u amigdalu . Ne iznenaðuje stoga to se ne jedan èla ru io zbog srèanog udara tijekom ili neposredno nakon govora u toj stra noj dvorani. smjesta uæi u stanje »borbe ili bijega«. mi iæi se pripremaju za akciju. Zatim bazalni gangliji i tjemen. Vi a podruèja vide i èekujuæa lica u publici. a katkad i mal o preuzbuðeni. U osnovi je to nesvjestan proces -novoroðenèe okreæe glavicu prema nepoznatom zvuku.

donja prefrontalna kora i str a nji dio sljepooène kore. Doista. bilo je to uvijek zato stoje broj bio neèitljiv ili zato to gaje u uèenju tablice omela buka. Autistièno dijet e mo e.one mo da neæe moæi odvojiti pozornost s njezina lica i pogledati u objekt. Zbog nje smo se. a istodobno zanemariti ome taèe. Kao da mozak upija sve. No kako s ispitanici postajali sve vièniji slo enijim zadaæam a. èak i godinama poslije. uspostavlja veliku. Kad ispitaniku proèitamo niz rijeèi. zakljuèio je da s naletom P300 dolazi do odgovarajuæeg prigu enja aktivnosti u drugim dijelovima mozga. ostati usredotoèeno na sve anj kljuèeva. Sere evski. »svezak«.ls Neovisno o tome k oje je vrste neobièan podra aj . Kad je pamtio tablic e brojeva. èlan tima Raya Dolana s Neurolo kog instituta u Londonu. odreðenije dio talamusa . Pokazalo se da se kad je zadaæ nova. takoðer. èini se. imaju te koæa u usredotoèavanju na lica No u ovom pr imjeru dijete ne mo e opaziti znak u majèinu glasu ili licu. »poglavlje«. Labergeje otkrio da stoje zadaæ bila te a. okomito.16 Bazalni gangliji takoðer sudjeluju u tom procesu.aktiviraju se isti dijelovi kore.bio zaposleniji. a prema pouzdanim izvje æima. Uzgred. Sere evski ih je vidio u svojem umu. Iz elektroencefalografskih mjerenja veæ dugo znamo da mo d ana aktivnost pokazuje naglo poveæanje elektriènog potencijala oko tri stotine milis ekunda nakon to prvi put izvijestimo da smo svjesni »uljeza«. To izne n aduje jer autistièna djeca. sjetiti najsitnijih pojedinosti dugih prièa. Istra ivanja pokazuju daje mozgu potrebno izmeðu sto i dvjesto milisekunda da reagir a na nov podra aj. U tom procesu filtriranja sudjeluju jo neke mo dane tvorbe.èudna imenica. Autisti takoðer m ogu biti neobièno neselektivni u biranju predmeta svoje pozornosti. poslu io se fMR-om kako bi ustanovio koji se dijelovi mozga aktiviraju. opæenito. a aktivnost neuronskih krugova smanjila se na najni e razine. Zatim nastupa razdoblje prigu enja u drugim podruèjima . Mo emo zamisliti presudnu ulogu tog procesa u pamæenju. Dick Passingham s londor skog Un iversitv Collegea u svojim je kartografskim istra ivanjima od ispitan ka najprije tra io da izvode jednostavne motorièke zadaæe tijekom snimanj PET-om17. On je mogao reproducirati tablicu od pedesetak brojeva bilo kojim redoslijedom. Kad bismo u svakom trenutku bilje ili sve. Re zultat je ote ano voðenj e dru tvenih odnosa. nedvojbeno jedno od osnovnih obilje ja autizma. Ispitanici su morali pronaæi slovo »O« meðu vizualno sliènii slovima. no osobe s o teæenom amig-dalom ne pokazuju takvu tendenciju. stalno. skloni dos jeæati biti. Zanimljivo je da ulogu u tome ima i amigdala. zanimljivo je to se netko s prezimenom Strange (èuda n) bavi neobiènostima. Normalne æe osobe ponajprije p amtiti bit emotivne prièe ili slike. meðu kojima i Eric Halgren s Kalifornijskog sveuèi li ta u Los Angelesu. Kako su skupine slova na zaslonu prikazivane sam petinu sekunde. primjerice. èak i kad mu pred nosom ma emo naizgled prima mljivom igraèkom. a ne pojedinosti slika emotivnog sadr aja. a isklj uèuju je za ostale.opet pulvinar . a zatim ubacimo neoèekivanu rijeè poput »kro nja«. Brian Strange. David LaBerge s Kalifor nijskog sveuèili ta u Irvineu na osam je studenata proveo pokus vidnog 101 Robert Winston: LJUDSKI UM prepoznavanja. Zatim im je za davao slo enije zadaæe. primjerice. èudno pismo kojim je imenica otisnuta il i èuvstvena veza .a zatim re akcija P300. Niz istra ivaèa. tih se brojeva mogao dosjetiti mjesecima. poput »C« i »G«. no njegovi mehanizmi okreæu »gumb kontr asta« ulijevo ili udesno i tako usmjeravaju na u pozornost na odreðene sadr aje. Solomon V. vr na se vrijednost izdvaja j er je usamljena. no nije mogao pojmiti njihov smisao ili njihovu poruku. 100 Obraæanje pozornosti Normalan mozak posjeduje svojevrstan okidaè koji ga usmjerava prema bilo èemu novome ili neoèekivanome i zadr ava na tome. Kad bi pogrije io. i razinu »iznenaðenja« u mozgu. vodoravno ili dijagonalno. poput udaranja ritma ili tip kanja zamr enog niza znakova na t ipkovnici. èini se kako je upravo od takva problema filtriranja patio poznati Rus s nevjerojatnim pamæenjem. zadaæa nije b ila laka. vrlo aktivnu m re u neuronske aktivnosti. To je tzv. Mogao se . poèeli su ih izvoditi rutir ski. Drugim rijeèima. »papir«. Ispitanici su se morali usredotoèiti n slovo »O«. postojala je vidljiva razlika izmeðu radnje koja je t . reakcija P30 0. Drugim r jeèima. »k njiga«. pamæenje bi nam brzo postalo pretrpano.

No takvi lijekovi na osobe s ADHD-om imaju posve suprotan uèinak. 102 Obraæanje pozornosti Prepoznavanje ugode i novosti Kad smo posve pobuðeni i usmjereni prema izvoru pobuðenosti. bazalni gangliji djeluju poput izlaznoj fil tra. neposred nog zadovoljstva i zanemarivanju svega to bi moglo ponuditi dugoroèniju nagradu. Najva niji je nalaj ipak.ra ila svjesnu pozoi nost i one koja je uvje banjem postala automatska. ba kao to nam talamus omoguæuje di pozornost usmjerimo n a odreðene vidove onoga to opa amo. gaðenj . Kako iznad odreðenog. Mo emo zakljuèiti kako nam bazalni gangliji omoguæuju da s« usred otoèimo na odgovarajuæe radnje. U oba se sluèa ja vi a kora oslobaða za druge zadaæe. Passing hamove su studije dobile vjetar u leða. No vremenom je samostalno poèela reagirati posebna sku pina neurona bazalnil ganglija. oni su preuzimali dotada nju zadaæu vi e kore. postaju sklone tra enju stalnog. Ponovi li se isti podra aj. bio da se najveæi dio vi e kore nije aktivi rao nakon to su ispitanici ovla dali zadaæom toliko da su je obavljali ne posveæujuæi j oj pozornost. Njime je Passingham mc gao toèno vidjeti pod ruèja koja sudjeluju u obavljanju zadaæa. Rudolph Cardinal s Cambridgea ustanovio je da su takori s o teæenim nucle-usom accu mbensom skloni impulzivnom pona anju. ba kao to talamus djeluje poput ulaznog. To nucleusu accumbensu omoguæuje da odr ava stabil niji osjeæaj »nagrade«. dok je maj mun jo uèio. primjerice serotonin i endor-fine. jezgra to prili je e uz septum). primjerice. Takoðer. Izgleda da.koju on sa sobom odnosi u pamæenje. sustav s tvara maju ne osjete ugode. presamouvjeren govor tijela. Blokiraju neva ne . Te »kemikalije u itka« dovo de do osjeæaja ugode i zadovoljstva te su stoga vrlo va ni motivatori. aktivna im je bila veæina èeone kore. Majmuni s lezijama u podruèju nucleusa accumbensa pokazuju sliène osobin e radije æe smjesta olju titi i pojesti orah. od bila do mi ljenja. Dolaskom fMR-a.zvuka kliktanja s dostupno æu gut ljaja soka. pa u skladu s njom osmi ljavamo strategiju za s uoèavanje s datom situacijom. Doima se pa radoksalno nekome s pote koæama s pozorno æu i hiperaktivno æu davati spoj koji inaèe ubrza e. Taj nam mehanizam omoguæuje. dodjeljuje podra aju èuvstvenu oznaku .u itak. da na zabavi izbjegnemo de urnog gnjavatora . smjesta se sjetimo sliènih situacija iz pro losti i znamo da moramo najkraæim putem mugnuti u kuhinju. Radnja j e posta la automatska. a ni do nje mo da neæe stiæi. èuvstve no nas pamæenje podsjeæa na tu oznaku. poznatiji pod uliènim nazivom speed. Kad su ispitanit morali pomno razmisliti o zadaæi. Otkrila je daje ak tivnost u bazalnim ganglijima isprva.èim zaèujemo njegov buèan i nadmen glas i primijetimo n jegov pompozan.18 Mo da æe vas zbuniti podatak da se taj poremeæaj mo e uspje no lijeèiti lijekovima poput De edrinea .premotorièka kora. nego ih neolju tene skupljati za poslije . . Pobuðivalo ih je kliktanje. Smatra se da osobe s poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu imaju abnormalnosti u to me podruèju. Posao si preuzeli ni i dijelovi mo danog motorièkog sustava . Drugim rijeèima. a smanjuje se poriv za tra enjem uzbuðenja. jednostavno odra avala ono to se dogaðalo u vi oj kori. kako je vje tina postaja la usvojenija. Glavnu ulogu u tom procesu ima nucleus accumbens septi (doslovno. 103 Robert Winston: LJUDSKI UM Izvr na organizacija Posljednjaje komponenta pozornosti funkcija izvr ne organizacije. ma li mozak i bazalni gangliji. Sadr i najveæu zalihu dopamina u cijelom mozgu i usto je jako osjetljiv na druge neurotransmitere. Aktiv: rala su se prefrontalna podruèja k oja vode do mo danog motorièkog sustava kao i cingularna vijuga te dijelovi talamusa i tjemene kore. Ann Gravbiel s Massachu settskog ins tituta za tehnologiju prouèavala je zbivanja u mozgu majmuna dol je uèio jednostavnu zadaæu povezivanja . Oni potièu sinap-se na poveæano oslobaðanje dopamina i blokiraju djelovanje nek ih enzima koji uklanjaju dopamin. kad je rijeè o pozornosti. strah itd. Ovisan je o djelovanju mezolimbièkog puta. jeftinije tehnologije koja je usto dopu tala èe æa ponavlja nja. ponajprije malu gustoæu dopaminskih recepto-ra. smje ten u prednjem dijelu mozga i povezan s amigda-lom i limbièkim s ustavom. snopa dopaminskih neurona koji nadziru limbièki sustav. Ta ko æe djetetu s ADHD-om poslijepodnevno vje banje sviranja violine radi pobjede u na tjecanju biti neizdr ivo.stoje oblik amfetamina. Izjurit æe van i pohitati u najbli u igraonicu. u igru se ukljuèuje susta v prepoznavanja ugode i novosti. Kad opazimo nov podra aj. nis kog praga ne mogu osjetiti zadovoljstvo.

kao to mo ete pretpostaviti. podizanjem predmeta ili p utovanjem poznatom rutom. recimc dio koji se aktivira k ad razmi ljamo o predmetima koje ne vidimo.kojima se svaki vanjski podra aj i unutarnji proces èine povezani u v elièanstveno smislenu. a nijedan ne provesti. no katkad smatrana dijelom limbièkog sustava. M] æe pokazati aktivnost u amigdali. Depresivne osobe pokazuju nisku razinu n euronske aktivnosti u tom podruèju. dio èeonog re nja. smje tena u æe< nim re njevima. kojaje nekoliko mjeseci nepomièno i utke le ala. Najva nije podruèje za mi ljenje je dorzolateralna prefrontalna kora. Neurolog Antonio Damasio opisao je pacijenticu s o teæenjem èeonog re nja. Imamo. planiranje i zapoèinjanje djelovanja funkcije su osobito ogranièe ne kod os oba s o teæenjem èeonog re nja.u ovom sluèaju. Gubljenje svijesti Nedavno prikazana televizijska serija. ali nestvarnu konstrukciju . Zamislimo li neki aren predmet. pak. Razmi ljanje iziskuje pozornost. recimo. Ista æe aktivnost biti vidljiva ugledamo li slik jezovitog lica ili ako zamislimo da nas je strah. zatra iv i od ispitanika da sami izaberu koji æe prst podiæi.sebstvo. a ako zamislimo prec met u kretanju. Osim stoje rijeè o mjestu nastanka volje. Dijelovi toga podruèja zadu eni su za mne ge specifiène funk cije. Dok èekamo u re du u trgovai kom centru. aktivirat æ se isti dio vidne kor e koji bi bio aktivan da ga gledamo. i u skladu s tim èesto izjavljuju kako im se èini da su im ivoti uskraæeni svrhe. kod man iènih je osoba . ukljuèit æe se drugo podruèje vidne kore. premda su znanstvenici i filozofi spremni oko njega godinama lomiti koplja. Izvoðenje te zadaæe. mozak pokazuje aktivnost u istim podruèjima koja se al tiviraju kad doista èinimo ne to. Ova je knjiga zami ljena kao putovanje tajnama èovjekova uma. razvrstava ulazne informacije po va nosti i zaustavlja one koje ne treb mo. mo da æemo razmi ljati koliko nam boje treba da osvje imo on pr aznu sobu. Za razliku od njih. jaèamo obrasce ugraðene u na e neuronske krugove prija njim zami ljæ njima ili èinjenjem. poput redova polica u supermarketima. Katkad pozo nost svraæamo na vlastite mis li. i to do razine kad iskljuèujemo sve ostal misli ili dolazne osjetne podra aje. a ozljedo m izgubiti. nepotpuni i besmisleni. Katkad namjern pokreæemo i odr avamo lanac misli . Drugim rijeèima. No F rith je tada ubacio dodatan element. primjer ce. Isto bi se dogodilo i s. mo dana funkcija poput svake druge. Bizarna je sli èajnost da se vrlo èesto èe emo otprilike po tom dijelu glave kad duboko ra mi ljamo. Pri mjerice. Va nost èe onog re nja pokazao je tim s Wel lcomova odjela kognitivne neurologije u Lon 104 Obraæanje pozornosti donu pod vodstvom Chrisa Fritha. No mo da vam nije promakl o da ga rabimo i u unutarnjim procesima. ili na vlastite osjeæaje. kako bismo lak e podnijeli prc metnu gu vu.19 Oni su od normalnih ispitanika tra ili da izved u jednostavnu zadaæu . Namjera. Kad se napo sljetku oporavila. budi kad raz mi ljamo o tome koliko smo puta dosad to uèinili. to æemo vidjeti poslije. Takve osobi mogu svakoga dana naè ti desetke planova. Prouèavajuæi mehanizme pozornosti i nakane poèeli smo dodirivati pitanje koje zasad ne ma odgovora. uporabom se mo e ojaèati. U nje se odvijaj u planiranje i odluèivanje. Jedan se dru gi dio. istaknula je tetne uèinke deprivacije sna na funkcio . mo da æemo vrlo pomno razmi ljati na o æemo potro iti glavr lutrijski zgoditak kad ga naposljetku dobijemo. p osljedicom mo danog udara. Prepla imo li se. smje teno neposredno iza èela. nego da jednostavno nije htjela.to podruèje veoma aktivno. èeoni re anj sudjeluje u odreðivanju naèina kako se na i opa aji i svijest o sebi povezuju u jedinstven do ivljaj. Kad razmi ljamo. Kad govorimo o pozornosti. u igru se ubacila prefrontalna kora. to j e podruèje u kojem ivotu pridajemo smisao. podignu odreðen prst na zvuèni signal.informacije ona nam omoguæuje da zadr imo nov smjer pozornosl Glavnu ulogu u tom pro cesu ima prednja cingularna vijuga. isprièala je kako tijekom razdoblja nepokretnosti nije osjeæala d a ne mo e ni ta uèiniti. a nijedno ist ra ivanje te teme ne bi bilo potpuno da se ne razmotri jedan od njegovih najjedins tvenijih i najzamr enijih vidova . Pojaèano je aktivna kad smo usredotoèeni na neku zadaæu. kao da nesvjesno osjeæamo koji je dio aktivan. »Volja« je. izaziva aktivnost u slu noj i motorièkoj kori. u kojoj su obièni ljudi prolazili strogu ob uku posebnih vojnih postrojba. ponajprije mislimo na uporabu tog èetverod jelnog proce sa na »hvatanje« osjetnih informacija iz vanjskog svijeta. Kad ne to zamisl mo. dakle. Djeluje popi filtra. Dok su obavljali tu samovoljnu radnju.

ili kad m editiramo. K-kompleksima. To su tzv. Moguæeje da ti mali otoci aktivnosti oznaèavaju razdobl ja kad mozak iskljuèuje vanjske podra aje kako bismo mogli nastaviti »raditi« na spavanj u. no sad s povremenim naletim a aktivnosti. odnosno s ulaskom u prvu fazu spavanja. Novor denèad spava veæim dijelom dana. Takoðer znamo da potonje stanje neusporec vo vi e osvje ava. Èini se da spavanje nema oèitu evolucijsku funkcij jer uspavana je ivotinja nemoæna. U toj nam fazi pred oèima mogu prolaziti ivopisne slike. Nisu samo ljudi koji naposljetku ude za snom. bliskih »zuba poput nazubljene o trice no a za kruh. premda bih nakc nekoliko dana i noæi sa samo pet sati sna uvijek morao odspavati ijedno dul razdoblje. mo dani se valovi mijenjaju. kitova i ptica.mo d ne valove. Njihova je elja da uðu u to prirodno stanje uma tolika da æe uèi105 Robert Winston: LJUDSKI UM niti ili reæi sve to æe im omoguæiti da se æuæure u kutu svoje æelije. Kad bi pokazale znakove da tonu u san. osobito ako smo spavali u manje-vi e vodoravnom polo aj Mo da se zato èovjek bolje osjeæa nakon spavan ja u zrakoplovu u prvom razr du. Slabe im pamæenje i pronicljivost. ptice ili sisavci. Oni su nepravilniji. katkad nalik onima koje bism o vidjeli u sobi u kojoj se nalazimo da smo budni. poput brujanja udaljenih strojeva. Osobe su bile prisiljene stajati ispred zida i slu ati »bijeli um«. nego u poluuspravnom polo aju sjedala turistièkog r azreda. Kad smo budni. . ritmièniji slijed pulsirajuæe aktivnosti. stoje otprilil jednako razdoblj u koje mogu pre ivjeti bez hrane. beta-valovi. stra ari bi ih protresli. èvrste nesvjestice iz koje se nakon nekoliko sati b dimo u naizgled i stom polo aju. tzv. U rukama i nogama mo emo osjeti ti nagle trzajeve . nevjerojatno. polutke spavaju naizmjenc takori kronièno li eni spavanja uginut æe unutar dva tjedna. no s dobi se ta vrijednost mijenja. primjerice. ne mo e umaæi grabe ljivcu i ne mo e se razmno avat . bili gmazovi. U budnom stanju mo dane valove tvori niz k ratkih. poznatima kao »vretena spavanja«. njegova je biolo ka fun cija. poput neurednog rukopisa na EEG-ovu kolutu papira. a starijima mo e biti dovoljno samo neko ko sati. Svima nam je poznata razlika izmeðu drijeme a na kauèu isprc televizora i sta nja potpune. Taj se valni obrazac pojavljuje i kad smo hipnotizirani. Faze spavanja Stoje. opa amo theta-val ove. jo nerazja njena. Kako se san produbljuje. a katkad èak nismo ni svjesni da smo spavali. Zanimljivo je koliko se ljudi razlikuju po kolièini sna koja im je potrebn Prosjeèno je to osam sati na noæ. Sve pomno prouèavane vrste spavaju. Be-ta-valovi promijenili su se u alfa-valove. Spavanje je ivotno va an proces. Kod nekih ivotinja. ureðajem koji daje slikovni prikaz mo d ane elektriène aktivnosti . malo razmaknutiji i pravilniji.niranje uma. ne mo e se hraniti. na e su ivèane stanice iznimno aktivne. Godinama mije bilo dovoljno pet sati sna na noæ. unat oè golemom broju istra ivanja. te s velikim pozitivnim i negativnim iljcima. Èak æe i neuro koji nemaju posebnu ulogu u odreðenoj zadaæi okinuti otprilike jedan impu elektriène struje svake sekunde . spavanje? Rijeè je o cjelini sastavljenoj od èetiri neovisne fa: rad a mozga. Dok ulazimo u drugu fazu sna.zbog kojih se katkad prenemo iz sna s osjeæajem da smo naglo v raæeni u surovu stvarnost. 106 Obraæanje pozornosti Kako se poèinjemo opu tati i sklapati oèi. meðutii to uzrok njihova uginuæa nije n pribli no jasan. Tu elektriènu aktivnost mo emo mjeriti EE( om. Ta se metoda pokazala v rlo djelotvornom u »slamanju« volje zarobljenika prije ispitivanja. No. EEG snimke jo pokazuju theta-valove. Uski » iljci« aktiv ti postaju malo iri. Kako starim. ne mo e se skrbiti o p tomku. Efekt »ek-splodiranja abica« svoj stven stanju pozorne budnosti pretvara se u smireniji. postaju dezorijentiraniji. disanje postaje pravilnije i vanjski nas ome-taèi te e mogu probuditi. Sto su dulje usk raæeni sna. otkrivam da mije potrebno malo vi e (ne manje) si te da moram vi e spavati ako sam bio na odmoru ili ako sam prija njih no redovito spavao dulje. èak i izd ti svoje e i zemlje. Iz tog nas je stanja lako probuditi. zapravo. Iznenaðujuæe je. Sama èinjer ca da spavanje uzima toliki danak nameæe daje rijeè o ivotno va nom proc su .

Naziv su 1953.U preostale dvije faze. razmjern o vi e vremena provodimo u REM spavanju. da ovdje jo mo emo primati informacije. Istra ivaèi spavanja zbog kontrasta izmeðu usnulog tijela i naizgled bu nog uma nazivaju ga »paradoksalno spavanje«. Usprkos bapskim prièama.brzi pokreti oèiju). Depresiv ne i anksiozne osol mogu. a vrlo su èesti elementi REM snova. Osim stoje slièno budnosti. smjesta æe se probuditi. Neka mo dana podruèja. rapid eye movement . Kad usnu osobe skaniramo PET-om ili fMR-om. mo dani kemijski procesi sl ièni su 01 ma nekih mo danih poremeæaja. REM spavanje (engl. Èini se daje to uzrok brz pokreta oèiju. odlazak na zahod . a amigdalaje izv sna nih èuvstava. jer sam ujutro otkrio da mije dno vreæe za spavanje neobja njivo vla no. Poznate se osobe mogu pretvoriti u strance i obrnuto. Ne to uobièajenija radnja bila bi. Mjeseèari uvijek imaju cilj. REM snovi pak fantastiènija mje avina stvarnosti i potpun ih bizarnosti. Lijep prikaz snova povezan s REM spavanjem nalazimo u Alici u zemlji èudesa Lewisa Carrolla. svai da nje aktivnosti. .sanjamo . ciklus kreæe unatrag brzo prolazi kroz treæu i drugu fazu. Netom prije ulas] u REM spavanje naglo raste razi na neurotransmitera acetilkolina. no to sn bli e vremen u koje smo podesili na budilici. 107 Robert VVinston: LJUDSKI UM Usnut. Roditelji mogu u snuti i biti posve neosjetljivi na buku prometa. Delta-valove na EEG-u karakterizira »visokoniski« obrazac pravilnih vrhova i dolova. Do nje doista i dolazi. recimo. poput tipkanja ili bi ranja brojeva na telefonu. no zaèuju li plaè djeteta. kako izvodimo dosadne. Kretanje je najoèitija od njih. Tijekom normalnog spavanja ti se obrasci mo dane aktivnosti izmjenjuju. meðutim. Zanimljivo je. skovali istra ivaèi koji su ga otkrili. Ne-REM snovi ima »proceduralnu« narav . ukljuèujuæi mo dano deb aktivnija su tijekom REM spavanja nego u budnom stanju. Ciklus spavanja ponavlja se tijekom noæi (ili kad god spavamo). nelogièna zbivanja te ukidanje fizikalnih za kona vremena i prosi ra. ali iracionalan s dr aj na ih snova. Oko osamdeset posto ljudi reæi æe daje sanjalo probudimo li ih u REM spai nju. nego i s talamusom i zati nim re njevima. Nakon prib li no devedeset minuta. pa i snivat mo da. Sophie Schwartz i Pierre Maquet s Universitv Collegea u Londonu primi tili su sl iènost izmeðu mnogih vidova REM sanjanja i simptoma koje poka u osobe s mo danim poremeæaj ima. to je praæeno odg varajuæim prigu enjem u dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. 108 Obraæanje pozornosti Poremeæeno spavanje Mjeseèarenje se javlja samo tijekom ne-REM spavanja. svojstvene pozornoj budnosti. Cesto sadr e sn« na èuvstva. sjedi tima primarne vidne kore. nema dokaza da buðenje mjeseèara mo e imati kobne posljedice.20 Primjerice. Lady Macbeth cijelu je noæ provela peruæi ruke od krvi koju je pr olila. imati te koæa za usnivanjem nakon prvog prekida sna . u m jeseèara su vidljive brojne mo dane funkcije koje neæemo naæi u dubljim fazama spavanja. U tom trenutku ulazimo u tzv. a z atim èak opa amo beta-valove. to æe reæi najvi e pol vica upitanih. povezane s delta-valovima. Natha-niel Kleitman i Eugene Aserinskv s Ci ka kog sveuèili ta. no postoji i djelovanje usmjereno cilju. koji prema èetvrtoj fazi postaje sve izra en iji. A p riroda tih snova drastièno je razlièita. faze su sve kraæe. j most ne samo da komunicira s leðnom mo dinom. Sa skraæivanje ciklusa.stoje u sluèaju m oga prijatelja planinara i mjeseèara imalo neugodne posljedice (po mene).. pogre no prepoznavanje lic disproporcionalnost objekata mogu bi ti posljedica lezija u sljepooènom i èe nom re nju.. Buduæi da zn mo kako je ta j dio kore odgovoran za racionalno mi ljenje. kao da mozak priprema za nalet komunikacijske aktivnosti. postajemo sve neosjetljiviji na okolinu i prilièno je vjerojatno da æemo se osjeæati dezorijentirano i zaprepa teno p robudi li nas netko ili ne to iznenada. Pojaèanu aktivnost pokazuje i amigdala. Mjeseèari katkad èak mogu voditi ogranièene razgovore. primjerice. U REM spavanju poveæana je aktivnost podruèja u mo danom deblu nep sredno iznad leðne mo d ine koje nazivamo most (pons). meðutim. ponovr æemo zaspati i tih se razdoblja neæemo sjeæati. to bi djelomice moglo objasniti dojmljiv. No pr obudimo li ih tijekom bilo koje ne-REM faze. Prolazak kroz < kluse mo e biti toliko potp un da tijekom noæi nekoliko puta zavr i buðenjer no ako nam je mozak zdrav i nema nika kvih ometajuæih podra aja.

Mnogi s tim poremeæajem nauèe ras jati vlasti te »putove bijega«. no uz ka njenje leðne mo koja ostaje »iskljuèena«.visokim i ntenzitetom izbacuje emotivne signale. Naposljetku s. Koncentracija melatonina najni a je za danje svjetlosti. nareðuje joj da izluèuje hormon melatonin.U mjeseèarenju sudjeluju brojne mo dane tvorbe i neurotransmiteri. a tijelo imje ist odobno paralizirano. Najaktivnija su kad smo budni.jednako kao antid presivi poput Prozaca i Seroxata. regulacij a i uèenje. podruèje ponajprije zadu eno dodir i pe rcepciju prostora. U odreðenim sluèajevima mo emo prijeæi u budno stanje. Ta dinamika ovisi o posebnom dijelu hipotala musa. Osobe koje pate od paralize spavanja sanjaju dok su budne i pri tom do ivljavaju halucinacije koje mogu biti iznimno uznemirujuæe. Pr eoptièko podruèje èeone kore takoðer sudjeluje u spavanju. Ona poveæavaju budnost. poput izazivanja siæu nog pokreta golemim voljn naporom. Moguæe je obja njenje da nas promjene faza u ciklusu spavanja katkad dovedu blizu toèk e buðenja. Snimke moz. snaga.imala je kljuènu ulogu u na ih pr daka. Buðenje djelomice nadziru podruèja u mo danom deblu .mo e lako zaspati. Znakovito je i da smo skloni spavati vi e kad smo bolesni. izmeðu ostalog. Osjeæamo se osvje e! puni energije. Znam koliko paraliza spavai mo e biti neugodnajer sam kao djeèak od nje redovito patio. a mozakje posve aktivan. Za to uopæe spavamo? Opasnosti koje nas mogu zadesiti tijekom osmerosatnog noænog gubitka svi sti danas su. Mo e se èiniti èudni uskratiti depresi vne osobe njihova jedinog sredstva za bijeg od »boli« dnevi svjesnosti. Istra ivanja govore daje neki oblik paralize spavanja s vremena vrijeme do ivjelo èak do 60 posto populacije. Odreðen broj osoba .èak i u slijepih osoba . osjetljivom na svjetlost . ispitanika li enih sna tijekom izvoðenja zadaæe verbalne fluentnosti p okaza su daje u pomoæ bio pozvan tjemeni re anj. dakak o. razlog zastoje vo nja u takvu stan posebno opasna. Neki antidepres ivi mogu olak ati 109 Robert VVinston: LJUDSKI UM te tegobe jer inhibiraju REM spavanje. Ali sigurno su bile brojne kad su na i preci ivjeli u prirodi i bili plij svakojakih pogibelji .regulacija . uz na e sigurne domove i napredne protuprovalne alarme. a gotovo su neaktivna tijekom REM spavanja. mi malne. Paraliza spavanja zastra u juæaje pojava koja se obièno javlja tijekom ulaska u san ili izlaska iz njega i mo e t rajati minutama. a zatim i èvr sto spavati. Èovjeko vi mo dani i tjelesni procesi organizirani su u redovite ciklu . No lo ije æemo obavljati ruti ske ili repetitivne zadaæe. pa se mozak nastavlja pona ati kao u REM spavanju . se uspijevao nositi s njom jer sam se nauèio na po seban naèin pomicati ulije Poslije bih se obièno budio obliven hladnim znojem. potièe i zacjeljivanje o æenog tkiva. Sto se zbiva kad je mozak uskraæen za noænu dozu sna? Dvije ili èak tri r prospavane n oæi mnogi æe podnijeti. Ljudska vrsta obièn o hoda za dana.21 Smatra se daje raz log tome to deprivacija spavanja izaziva p jaèanu aktivnost serotoninskih receptora u neuronima . To je. Neki istra ivaèi misle bi navodna »paranormalna« iskustva mogla biti rezultat paralize spavan ja.izmeðu tri i est posto populacije . Svima su nam poznate okrjepljujuæe moæi spavanja. Sposobnost mozga da se nosi sa slo enijim. Ne mogu se pomicati kako bi se skrile od zami ljene opasnosti . izazovnijim a tivnostima mogla bi biti rezultat anga mana drugih podr uèja. a noæu lije e u krevet. no razna su istra ivanja pokazala kako to mo e dovesti do bolji raspolo enja. a osobe kojima je taj dio o teæen èesto pate od nesanice. no tijekom sna do ivljavaju jezovite stvari. Neuroni u tom dijelu mozga os obito su aktivni tijekom ne-REM spavanja. Hipotalamus usto komunicira s hipofiz om. a èak ni sposobnost izvoðenja si enih zadaæa ne moraju biti osobito pogoðene. Deprivacija spavanja mo e imati i pozitivan uèinak. Druga funkcija spavanja . niti se iz poremeæenog stanja mogu probuditi. a najvi a tijekom noænih sati. Tijekom najdubljih faza spavanja osi baða se hormon rasta k oji osim rasta. pumpajuæi noradrenalin i serotonin u razna mo dana podruèj a.unutar kojeg pojedinaèni n euroni jednom dnevno najaktivnije okidaju. Posljedica toga je da takve osobe ostanu prikovane za krevet i da ih opsjedaju kojekakvi zastra ujuæi osjeæaji. Pa za to onda spavamo? Predlo ene su najmanje tri svr spavanja: okrjepa.locus coeruleus i obli nje rafe je zgre.

Znaèenje snova. primijetio da REM spavanje ima mnoga obiljez budnosti te je pretp ostavio da bi nam ta èinjenica mogla otkriti vi e o prir di snova. mislio je. a zatim i iz zatvora. Kako nen nikakvih vanjskih »predstava« za tumaèenje. snovi i drugo. tijekom sna jo izlo eniji napadu. obraðival i vidne informacije. razvio poseban cirkadijurni ciklus koji ga prisi ljava da se noæu skloni. pa ojaèava novonastale obrasce neuronske aktivnosti i urezuje ih u pamæenje.èiji mozgovi moraju uèiti najvi e . tj. prema Hobsonovoj teoi ji. rabeæi pamæenji èuvstvene funkcije. Prema toj teoriji. poput vinske mu ice. i ba su to na i snovi.. Brojne su studije pokazale da ljudski i ivotinjski ispitani ci br e i potpunije ovladavaju zadaæama ako nakon uèenja uslijedi spavanje. Hobson j e prvi. bje imo. Snovi Josipa. Rani su psihoanalitièari sve to podigli na mnogo vi u razinu. Pr ije sam spomenuo va nost REM spavanja u pamæenju i uèenju. ponavljali su se. ali toèno je i da sm o. 1977. koji nam govori kad bismo tr ebali osjeæati pospanost ili kad bismo trebali jesti te koji se mo e poremetiti lete njem kroz vremenske zone. pi roc ima za takvo tumaèenje snova valjalo dati naknadu. u dana nje se vrijeme doima malo manjom. imaju vlasti jedinstven simbolièki jezik. svi psihièki fenomeni. borimo se. uèinkovito stvara vlastite. to do i vljavamo otvorenih oèiju . Èini se da mozak tijekom sna doista »provjerava« dnevne uèinke. snovi su samo zabav an nusproizvod aktivnosti mo danog debla. Zbog vl astite sna ne preokupacije bidom. Takva je »znanost« turr èenja iznimno subjektivna i nepouzdana. Allan Hobson s Harvardskog sveu lista. noæu. posebice u po ivot opasnim sit acijama. sredstvo kojim duhovi i bogovi komuniciraju sa ivim ljudima.u kojima padamo. udnja i sti hova pojedinèeva nesvje snog uma. skrivamo . Jakobov a najdra eg sina.22 Smat ra da nam snovi omoguæuju da isku avamo pona anja koja nam mogla zatrebati u svakida nje m ivotu. Sjedinili su dr< no vj erovanje da nam snovi »ne to govore« i svoje znanstvene uvide u ljudsl psihu. no njihovom bi se usporedbom moglo ustanov da dva razlièita straha upuæuju na istu n adu ili strah. I todobn uspavanost èeonih re njeva omoguæuje da se snovi uvelike razlikuju od ono. Takvi su ciklusi prisutni i u vrsta koje nam nisu srodne. svim je ivotinjama budnost nu na samo za tra enje hrane i jedenje te parenje. U svim ostalim razdobljima koristi im da spavaju i budu skrivene od opasnosti.zato pozornicu na ih snova mogu ispun kojekakve mitske zv ijeri i bizarna zbivanja. Jako-bov sa n u Knjizi postanka ima veliku simbolièku va nost. odreðuje ukljuèiva nje i iskljuèivanje gena. U rimsko bi doba. Antti Revonsuo sa sveuèili ta Turku u Finskoj daje evolucijsko obja njen snova. èiju dinamiku ritmova. ka e teorija. mogao je predvidjeti sudbinu faraonova nesretnog pekara i sretnijeg sluge. Va nost èovjekova biolo kog sata. Tu je takoðer i èinjenica da su sno straha . naravno. Povjerov ao im je i preuranjena gaje hvastavost pred zavidnom braæom utamnièila.trebaju mnogo vi e a od odraslih. Freud je seksualnost smatrao neobuzdanom bujicom iz koje su izvir. Uvjeravali su ga u vlastitu uzvi enost.. Kad je posli je izi ao iz zdenca. No ta teorija ima nekih oèitih nedostataka. No u davnoj su pro losti cirkadijurni ritmovi mo da slu ili tome da budemo najneprimjetniji i najneak tivniji u razdobljima najveæih opasnosti. da smo budni. Èovjek je. Toènije. Tamo gdje nisu oblik bo an ske komunikacije. Vodeæi teoretièar u tom podruèju je J. Znakovito je i to novoroðenèad i mala djeca . opazio je da ivèani podra aji iz mosta aktiviraju mo dai mehanizme koji bi. Odreðena obilje ja idu u prilog toj t eoriji. Koja je svrha snova? Na i su drevni preci vjerovali da su snovi poruke iz druge di menzije.110 Obraæanje pozornosti nazvane cirkadijurni ritmovi. Blizu Ber-Seve pole-gnuo je glavu na kameni jastuk i usnuo san o ljestvama koje su sezale do raja u kojem mu se u kazao Bog i obeæao mu kako æe èuvati njega i njegove potomke. biblijski snovi obièno otkrivaju znamenja. Treæa je funkcija takoðer izgledna: spavanje djeluje kao mazivo za mo dane zupèanike. èvrsto je dokazano. osim ako se ne znamo osobito lukavo skriti. Freud je smatrao da su snovi simbolièki izraz konflikata. Svakako je toèno da smo u opasnosti od grabe ljivaca dok tra imo hranu i partnere. Snovi svake osobe.. ponajprije visoka razina a tivnosti amigdale tijekom REM spavanja. 111 Robert VVinston: LJUDSKI UM kao i glad kojaje naposljetku pogodila Egipat. Ukratko. usnuli mozak .

sada njeg ili iz pro losti? Razmi ljate li u pojmovima situacija u kojima s bili. Re vonsuoa. Teorija dr. èesto æemo u ne-RE spav anju sanjati da ponovno izvodimo tu radnju. pregazio sam kroz do koljena duboku hladnu vodu na drugu stranu spilje. od kojih mnoga zauvi jek èuvamo. mora postojati proces ko jim se sjeæanja bri u. èiji je dio acetil kolin. Kad sam. Èitajuæi takve romane. Hobson. To potvrðuju i studije na t korima. Njihova tvrdnja da su snovi mo dana kanta za smeæe zvuèi prilièno uv erljivo. ptice i veæina iv tinja. praæen reakcijama na n posrednu okolinu. REM snove. a mo e ih pohraniti samo sto bilijuna. Zapravo. Sto to. provukao sam se pokraj njega prema uskom ul azu. Najprije je tu minimaln samopoimanje . razlikuju tri razine samopoimanja. S obzirom na to da èovjekov mozak tijekom ivota primi stotinu trilijuna b itova informacija. poput serotonina i noradrenalina . naravno da nisu mogli biti stvarni. To me ponukalo na dublje razmi ljanje. tipkamo ili radimo na blagajni. nego u vi e du a. a strah je sredi nje mjesto osjeæaja koje do ivlja vaju osobe kq pate od paralize spavanja (vidi gore). g dje sam ugledao sjajan crveni kristal. Definiramo li um kao iskustvo posjedov nja lju dskog mozga. èiji mozgovi pokazuju odreðen obrazac neuronskog okidanja nakc to ih se nauèi da trèe labiri ntom. Mo da su oni. ali ne obja njava èinjenicu da sanjanje stvara sjeæanja. Imamo ga i mi. Ako je bila rijeè o snovima. Francis Crick. Mo e se reæi da taj i sani taj oblik imaju kukci. S druge strane. stvari koje ste uèinili? Zami ljate li neko bestjelesno »ja« izmeðu svojih o nih jabuèica? Pojam o sebi presudan je koncept. kao to 112 Obraæanje pozornosti predlo io dr. U budno m stanju neu-ronskom aktivno æu prevladavaju amini. zapravo. ukljuèujuæi meditaciju...«23 Nekoliko je komentatora primijetilo daju ngovi snovi nevjerojatno slièe prizorima iz. znaèi? Vidite li sliku svojeg tij la . Jo jedna zanimljiva teorija je da snovi pamæenju poma u da izbaci nepotrebne sadr aje.. primjerice.svje stan do ivljaj sebe ovdje i sad. èitao o toj temi. Iz radova Jamesa Bovvera znamo da taj neurotransmiter mo e sudjelovati u »èi æenju« sj nja. ali i jasn om odvojeno æu od nje. Kad spavaju. Ja ne znam tipkati naslijepo. Neki fiL zofi. psih ozu. Gdje . mu obilje ja? M o emo li ga naæi unutar mozga? Mo e li ga se iskljuèiti? Mnoga plemenska dru tva vjeruju ne u jednu. I nara vno da jesu. èuvati relevantna i uklanjati suvi na. ali uz ostale obi ke. Ne mogu zamisliti kako je psihoanalitièarima.najspominjar ja vrsta snova. neurotransmiterskih sustava. A èuo sam za arhitekta koji svake noæi sanja beton! 113 Robert VVinston: LJUDSKI UM Gdje sam ja u svemu tome? Pomislite na trenutak na sebe. sanjarenje.itd. nai ao sam na opis s na Carlajunga iz 1913: »Ispred mene bio je ulaz u tamnu spilju ispred kojegje staj ao patuljak s ko om poput ivotinjske. moja prva pomisao bila je kako se èine nestvarni. dobitnik Nobelove nagrade za otkriæe ustroja DNK. i Gr aeme Mitchison prihvatili su kontroverzno stajali te prema kojem »sanjamo da bismo z aboravili«. slièno tome .to je jedan od razloga za to mo e biti toliko dosadno slu ati nekoga dok opisuje svoj e snove. I jednako kao to stvara moje vrlo osobne snove. mo da su ti s novi rijetl ali ih bolje pamtimo. Godine 1983. njihov mozak ponavlja izvori obrazac okidanja. Mislio sam zapravo da su Jungovi sn ovi zvuèali potpuno drukèije od svega to sam sanjao ili to æu vjerojatno sanjati. Tolkienovih fantastiènih ro mana ili filmova strave poput Aliena. . pripremajuæi se za pisanje ove knjige. ne mo e usto i objasniti ni ponuditi uzrok bizarnih sa dr aja snova.. obavljamo li kakvu ponavljanu radnju dugo jekom dana. slijedi da neko svjesno »ja« do ivljava to iskustvo. Allan Hobson ustvrdio je da se razlika i zmeðu budnosti i spavanja mo e svesti na razliku u ravnote i neurotransmitera. Hobson smatra da o odnosu tih dvaju mo danih s ustava ovise mnoga mo dana stanja. samo nusproizvod èinjenice da razumski dijelovi mozga spavaju dok su neki drugi budni. U dubokome snu postoji ravnote a izmeðu aminergièkih i kolinergièkih. depresiju i maniju. sjedalo . primjerice. pa moj e minimalno ja trenutaèno osjeæa pl stiène tipke koje ubada moj desni ka iprst. Uoèi ulaska u REM spavanje most proizvodi poveæane kolièine neurotransmitera acetilkol ina. moj je mozak odgovoran za mnoge osobitosti mog identiteta. jer moj mozak nije Jungov. Snovi su vrlo osobni i svojstveni sanjaèu . premda uvjerljiva.

osjeæa. pa æemo oformiti vi e uspje nih lovaèkih ekspedicija kako bismo stvorili vi ak hrane. Jako se uzbudio to vidi »drugog psa« i ubrzo je svojeg novog prijatelja stao tra iti iza zrcala . »Mene« obavlja konkretnije zadaæe . Druge ivotinje. Ti koncepti ovise o produbljenoj s mosvij esti te o shvaæanju sebe kao neèega to drugi mogu vrjednovati. ptièji pjev i buku prometa izvana . im pravo na najveæi dio lovine i najvi e se razmno ava.a to je proturjeèno pitanje . nas raspolo en? I. koji su nedvojbeno inteligentni. a time i veæe ukupne i zglede za pre ivljavanje. Primjerice. recimo. Sposobnost apstraktnog razmi ljanja o sebi i vlastitim postupcima omogi æuje nam da promi ljamo. a plijen æemo podijeliti popola. zabrinut sam zbc predavanja koje sutra moram odr ati. imamo objektivno samopoimanje. on æe je ubiti. Umjesto da samo jedan pre ivi i prenese gene na potomke. s miju i trljaju je. èak i samokontrole. Smatra se kako je ta treæa razina samopoimanja razmjerno nov evolucijsl doseg. U klasiènom pokus u koji dokazuje tu samosvijest djetetu obojimo crvenu toèku na nosu i postavimo ga ispred zrcala. Izveo sam nedavno taj pokus sa jednim panijelom. 114 Obraæanje pozornosti Ali kao svjestan èovjek mo da mogu primijeniti neke vi e suradnièki orijentirane strateg ije koje dopu taju veæu jednakost i veæu specijaliziranost uloga. kad opisujem kako sam se promijenio od dvadeset i prve godin Omoguæuje mi da budem svjestan svojeg postojanja u vremenu. a neka se. to nam poveæava izglede za dulji vot. ispru it æe ruku i dodirnuti zrcalo. ili imaju neki nedost atak. djeluje. da bi ih os . Primjerice.. premda ga. zakljuèiti da ne elim umrijeti te da elim uèinit i sve to mogu kako bih to izbjegao. Nadalje. Mogu zakljuèiti daje moj susjed Ug nemilosrdan ubojica bizona. Do treæe godine dijete shvaæa da sjenu stvara vlastito tijelo. Mogu. recimo.24 Njome uspje nije obr. obièno podrazumijevamo da govorimo o tom drugom. stvaranja svijesti o vlastitoj s mrtnosti. Djeca svjesna sebe shvaæaju da se toèka nalazi na njihovu nosu i dod iruju je prstom. nadzir Kad govorimo o samosvijesti. Na djel je. toplinu sobe. obje ktnom obliku. ako ga doista imaju . Ja i drugi Dojenèad oblik »mene« razvija izmeðu osamnaestog mjeseca i druge godine. tu je simbolièko (katkad zvano narativno) same poimanje. Osjeæam takoðer umor i g lad. grizodu ja i neugode. Pren tome. Najjaèi vodi. »Ja« razmi lja. Usto. Istra ivanja na èimpanzama iz 1960-ih upuæivala su na èinjenicu da i one imaju taj stupanj samosvijesti. Mo da^ vrijeme za stanku.planira. ðujemo informacije o sebi te o okolini.. a da sam ja bolji u za-mjeæivanju i tra enju plijena. bira. Mogu mu predlo i ti razmjenu -ja æu naæi lovinu. vidio sam. Sociolog George Her-bert razlikuj e sebstvo koje zna (»ja«) i sebstvo koje je znano (»mene«). No djeca koja jo nisu razvila taj osjeæaj. razvoja moralnih vrijedne sti. èak i ako nisu nedavno snimljene. a time i za preno enje vlas titih gena. No to nam jo ne govori to pojam o sebi toèno jest. Njihove su funkcije razlièite. a u plan mo emo ukljuèiti i druge.kako sam d. stvaranja dugoro< nih planova. o ko este godine. da sam vuk i da n posjedujem tu razi nu samosvijesti. brze i okretne penjaèe na stabla i kresaèe kamena. Iduæi je korak shvaæanje sebe kao neèega to postoji u vremenu. No djeca takoðer stjeèu kon115 Robert VVinston: LJUDSKI UM cepte poput srama. èija su pravila odreðen ubojitim i reproduktivnim sposobnostima njegovih èlanova. To je sposobn ost stvaranja jeziènih mentalnih slika sebe. Sve to izvire iz svijesti o sebi. Stoga bi simbolièko samopoimanj moglo obuhvaæati sposobnosti promi ljanja i introspekcije. mogu se upitati . Rijeè je o sposobnosti da mo < mo biti objek ti vlastite pozornosti. primjerice psi.i naslon stolice na kojoj sj< dim.razvijaju mnogo kasnije od ljudske djece. n e razumiju u to gledaju. pri lagodba koja nam je pomogla da pre ivimo. Mislim da se sjeæam kad sam ja to shvatio jer sam tada namjerno gazio po sjeni mlaðe sestre kako bih dokazao svo ju nadmoæ. lovio bih u èoporu. kao treæe. a stoga i planiramo. na taj naèin mo emo pre ivjeti obojica . Nakon druge godine veæina se djece mo e prepoznati na fotografijama. Dio æ ljudi tada moæi ostati kod kuæe i razvijati vje tinu proizvodnje oru ja ili gradnje skl oni ta. Mogu èak i zaplakati misleæi da imaju manu.

Osim to nam daje sposobnost laganja. podlegla isku enju. Sally se vraæa u sob u. Cetve rogodi njaci su za takav oblik laganja uglavnom premladi. a dob roj su lutki iste dobno govorila istinu. odnosno da la emo. Dok je Sally odsutna. U efovim je cipelama pacijent brzo i toèno prepoznao te koæe na poslu. a sposobnost varanj a podrazumijev shvaæanje psihièkog stanja drugih . oko èetvrte godine. neka veæ i nakon nekoliko m nuta. Njegovo je uljevito tijelo (vidi drugo poglavlje). U toj fazi. C esto se. ali da ne smiju ni dodirnuti posebnu igraèki Kad je odrasla osoba oti la. glumiti s vojeg efa. »zloèesta« Anne pikulu premjes u kutiju. djeca moraju razviti sposobnost shvaæanja drugih ki neovisnih i zasebnih oso ba.i kako se njime mo e manipulirati. Veæ smo se osvrnuli na ulogu èeonih re njeva u nadzor impulsa i poriva iz ni ih mo danih t vorba. U jednom kl siènom pokusu djeci su dali kom plet samoljepljivih slièica i od njih zatra ili c izaberu najdra u. pokus sa Sally i Anne. obja njeno im je. Tek kad smo svjesni sebe mo emo usporeðivati vlastito pona anj s pona anjem drugih.jeæala. Odrasla osoba koja je vodila djecu u sobu rekl bi im da se smiju igrati èime e le. W. te ko dosjeæaju gdje su saznali odreðenu informaciju. Ona uzimaj u obzir znanje u umu drugoga i ne oslanj aju se samo na vlastito znanje. Klasièan primjer odnosa izmeðu èeonih re njeva i svijesti o sebi dao je neurolog Donald Stuss s Istra ivaèkog instituta Rotman u Torontu. Pacijent je zadr ao svu inteligenci ju i sve znanje. Usprkos niskoj radnoj uspje nos ti. a zatim b riznuo u plaè. Prva æe lutka. Turk. biti dobroæi dan lik koji æe. vrlo su èesto prilièno nezainteresirane za svoj izgled. Djeca koja su razvila teorij u uma ispravno izabiru ko aru. Michael Gazzaniga i drugi iz Centra za ko gnitivnu neuroznanost na fakultetu Dartmouth u New Hampshireu ispitaniku J. David J. gdje se piku la doista nalazi. a od djeteta tra imo da ka e gdje æe Sally tra i pikulu. Nije mogao objektivno sagledati situaciju iz vlastite perspekti ve. premda samu informaciju savr eno znaju. Pojam o sebi i sposobnost samoregu lacije razvijaju se usporedo s mo danim neuronskim mre ama. Èini se da ne mogu o sebi razmi ljati kao o objektu . primjerice. Osim toga.27 Te koæe s poimanjem sebe i odnosa sebe i drugih èini se da su povezane i s komunikacij om izmeðu mo danih polutka. na izravno su se pitanj sva petogodi nja djeca uistinu dirljivo klela da nisu dirala zabranjenu igraèki osim jednog djeèaka koji je malo zastao. Pojedinaèno su pi stana u sobu punu lijepih igraèaka.nek ome tko osim u prostoru postoji i u vremenu. promatrao sam èetv< rogodi nj u i petogodi nju djecu kroz jednosmjerno staklo. m . no na posluje bio jako neuèinkovit. gotovo su sva djeca. nakon to postavi pitanje. Stuss je pacijenta zamolio da izvedu »igru uloga« u kojoj æe on.mogu prepoznati poremeæaje i abnormalnosti drugih. èeoni se rt 116 Obraæanje pozornosti njevi kod èovjeka razvijaju sporo. meðu kojimaje bila ijedna neodoljiva. pr mjerice krasno oslikan v lakiæ. U njemu dijete promati kako se dvij e djevojèice igraju s pikulom. kad smo snimali Ljudsko tijelo. no upi tan za subjektivnu procjenu. razvija se ne to to nazivamo »teorija uma Poznati test teorije uma jest tzv. Zatim su im rekli da æe ih posjetiti dvije lutke koje æe ih pita koja im se slièica najvi e svidjela. a prema najnovijim istra ivanjima. Ulogu èeonih re njeva u samopoimanju jasno vidimo kod osoba s o teæenjem u tom podruèju. ali ne i vlastite. On je lijeèio iznimno inteligentnog mu karca kojem je uklonjen tumor iz èeonih re njeva. svijest o sebi kljuèanje preduvjet s: mokontro le. Sally stavi piku u ko aru i iziðe iz s obe. ko arom i kutijom. za s ebe izabrati neku drugu slièici No druga je lutka bila zao lik koji æe zacijelo uzet i djetetovu omiljenu slièici Djeca do tri godine nisu uspjela zavarati zloèestu lutk u i izgubila su omiljen slièicu. pa sazrijevaju tek u dobi od dvadeset godina. nije se mogao slo iti ni s jednom od preporuka koje j e maloprije dao.25 Pojam o sebi dopu ta nam takoðer da netoèno predstavljamo informacij da varamo druge z bog osobnog probitka. nije mogao shvatiti da ima problem i nisu mu bile jasne reakcije efa i kolega . p okazali su fotografije lica. Nimalo iznenaðujuæe. mo da i kasnije. Po povratku odr asle osobe. pacijent. No od èetvrte su godine mogla lagati s lakoæom. Istra2 vanja pokazuju da autistièna djeca imaju zn atnih te koæa u razvoju teorije utr i reæi æe da æe Sally pogledati u kutiju. Slièno. uglavnom pokazuju nizak stupa nj zanimanja za sebe . Inteligentij djeca u takvom pokusu la u uspje nije.26 Prije nekoliko godina.

Sad kad ste to uèinili. svijesti. Primjer ice. ja vam nikad ne mogu i stinu vjerno prenije ti svoj »dojam« zelene boje. Ja nije samo spoznavajuæe. ali uz pokoje iznenaðenje. ona je proces koji te aktivnosti sjedinjuje u stalan do ivljaj. Zatim. Sam je poja o sebi. i dalje æu biti svjestan razl ike. do nekih korisnih definicija svijesti. Pola sekunde poslije Pomislite na plavog slona. Jedan je od moguæih pristupa < se ogranièimo na pet vidljivih obilje ja svijesti. Isto se zbilo kad je gledao pretapajuæe nizove slika vlastitog lica i lica dvaju amerièkih predsjednika. i I 117 Robert VVinston: LJUDSKI UM Èini se daje sebstvo plod meðuigre odreðenih mo danih podruèja. dobro poznaje i èija istra ivanja èesto spominjem u knjizi). Kad je tok neuronske komunikacije izmeðu polutka nesmetan. Ne moram nu no znati od èega : sastoji . Pozabavimo se najprije svojstvo »dojm a«.ost koji spaja mo dane polovice. s tehnikama koje smo rabili kako bismo otkrili mo danu aktivnost u podlozi os jetne percepcije ili pozornosti i voljnih postupaka. na e poimanje sebe i drugih oblikuju dva neovisna mo dana sustava. Steve Pinker. a kako i zlike u neuronskim v ezama stvaraju razlike u percepciji. kojeg J. Slijed je prikazan pose bno lijevoj i desnoj pacijentovoj polutki. a od njega je zatra eno da pritiskom na gumb ka e jesu li prikazana lica njegova ili ne. mo emo govoriti o svjesnim i nesvjesnim procesima. naime. 'Hej. No n em prouèavanju toga » lozofskijeg« vida uma ovdje nije kraj. imamo tzv. osla njam se na umne procese kojih sam nesvjestan. Hotimiènost podrazumijeva razliku i meðu onoga to nam govore na i osjeti i onoga to èinimo s tim informacij ma. Svijest: oruðe poput svakog drugog Svijest je oduvijek bilo iznimno te ko definirati.mo da od mirisa cigaretnog dima. Lica su raèunalno spojena u pretapajuæi slijed na èijem se jednom kraju nalazilo lice samog pacijenta. proizvod jednog od temeljenih stanja. W . kognitivni neurozn anstvenik Steven Pinker: »Ne samo da mogu osjeæati bo vidjeti crvenu boju. 0( to je da se u meðuvremenu ni ta nije zbilo s molekulama koje tvore miri s ili mojim osjetnim organom. Vidim zelenu. jer da ne pomislite na zel . a lijeva je p okazivala tenedenciju da ih prepoznaje kao vlastita. ono koje mo e govoriti o mojim umnim do ivljajima. a na drugom jednog od istra ivaèa (toènije. Kako je pro la druga zadaæa? Pretpostavljam manje uspje no.no prvih sam nekoliko sati u svakoj novoj zemlji pod njegovim sna ni dojmom. Razliku stvara moje tumaèenje informacija. ne postoji objektivna zelena boj nego samo slièni n euronski putovi koji je prepoznaju u veæini mozgova. Prema tome. na mozak mo e stvoriti skladan pogled na svijet iz perspektive osobe s vlastitim sebstvom okru ene drugim ljudima. nego mogu i pomisliti. kad prvi put doðem u neku stranu zemlj uvijek me zapanji njezin jedinstven mi ris. Dojmom ovdje nazivamo jedinstvenu perspektivu iz koje svatko od n »vidi« vlastite spoznaje. Ostanem li ondj e vi e od nekolil sati. kao ni vi meni svoj. Kad svjesno gledam zelenu b ju. g riva . Iduæe je svojstvo jedinstvenog do ivljaja. te ko o teæeno tijekom operacije zbog epilepsije. mo emo l ije. Vratim li se u tu zemlju. ali ne ' dim i ni na koji naèin ne osjeæam neuronsku aktivnost u mozgu. no to je sad i zlièita razlika od one koju sam isprva opazio. dakle. imamo obilje je promjenjivog pristupa. hrane. evo druge zadaæe. podvrgnuti znanstvenom istr a ivanju? Mo emo li naæi mo dane jedinice koje sudjeluju u svijesti i vidjeti ih na djel u? Odgovor je da. no ne mogu svjesno opaziti naè kojim moji neuroni i neurot ransmiteri pohranjuju i dobavljaju te informacij Dakle. moja se percepcija mirisa ponovno mijenja i postaje jedva zamjetna. Nemojte pomisli ti na zelenog slona. Pitanje je. Kao stoje rek. meðutim. ovdje san osjeæam bol i vidim crvenu boju!'«28 Naposljetku. kako ih tumaèimo. nego i isk stveno. Svijest mo emo usporediti s filmoi èine je po jedinaène snimke koje tvore na u osjetnu i kognitivnu aktivnost. hotimiènost. drveæa koje ondje raste. Mogu nauè niz svojstava serotonina i izrecitirati ih vam. 118 Obraæanje pozornosti Do li smo. ja. Èetvrto je obilje je samoobjektivnosti. Desna je polutka uglavnom govorila da viðena lica pripadaju drugima. Michaela Gazzanige. Kao to smo spomenuli.

mogao iz sata u sat bo riti protiv velike zapadnoindijske èetvorke Holdinga. Libet je u istra ivanjima oti ao korak dalje. S obziro m na prirodno tjelesn vrijeme reakcije.dodirne li vam netko r uku na èetiri mjesta u vrlo kratkim razmacima (govorim o najvi e desetinki sekunde. jer se to jednostavno dogodi. Koliko vam je vremena trebalo za svaku od tih vje bica? Na-nosekunda? Pola m inute? Ili mislite da uopæe nije trajalo? Da se samo zbilo? Obièavamo.i saèuvati glavu na ramenima? Budu da su vrata udaljena samo dvadeset metara. Libetovi s u nalazi na svoj naèin okantni. govoriti o sada njosti. trenutaèno. naime. percipirat æete te dodire kao jedan predmet koji vam klizi po ruci.petsto milisekunda prije izvoðenja. susreo Tonvja Grieg. Do trenutka u kojem znamo da elimo ne to uèinit jedan je dio nas to veæ znao otpril ike treæinu sekunde. No mozgu je za sve njegove procese doista potrebno vrijeme. Mjereæi nj ve reakcije EEG-om.k oji se pojave u kratkom razmaku. No bez obzira na iz jave o osvje æivanju nakane dvjest milisekunda prije. u zelenoj sobi televizijskog studija.enog slona. Poku avajuæi izdvojiti trenutak u kojem ispitanici oc luèe izvesti pokret. pa to neæete moæi isprobati kod kuæe). burkala ranije . Libetje slao elektriène impulse u razlièite dijelove njih ovih tijela. napose kad raspravljamo o svijesti. èinilo se vrlo malo vjerojatnim da bi bilo koji bacaè. tovi e. Holdera i Daniela . nju. neko vrijeme nakon to sam se povukao iz vrhunsko kriketa. Èini se daje svrha tog ekonomiènost . a mozak je taj koji prikriva ka njenje. Premda vam zujala i podizanje prstiju mo da ne zvuèe uzbudljivo poput isp tivanja lj udskog spolnog pona anja ili mo danih procesa koji sudjeluju u sanj. podaci s EEG-a pokazali su da se motorièka aktivnost u. Samo to toga niste sv jesni. i od njih tra io da ka u to osjeæaju. Robertsa. Otprilike 120 godina poslije. . biv eg kape tana engleske reprezentacije i svestranog igraèa. potrebno joj je vrijeme da se o blikuje. s vjesnom i nesvjesnom. odr avam na e vi e mo dane tvorbe slobodnima za najzahtjevnije ili najposebnije zadaæi Prije nekoliko godina. o »ovdje i sada«. nego kao skladnu cjelinu. Ispitanici s izjavljivali da su namjere djelova nja postajali svjesni oko dvjesto milisekund prije izvoðenja radnje . Poput Libeta.u tom sluèaju podizanja prsta kad po ele ili kao odge vor na zujanje zujala. poput ko e ili mo dane kore. Isto se dogaða s dodirom . Pokazuju. Griegje nakratk o razmislio i zatii mi rekao kako misli da mi ne mo e objasniti kako je to njemu p olazilo za rukor ali i da smatra kako svi dobri udaraèi moraju predviðati bacaèeve pot eze. ma kolik dobar bio.s dvjema razinama obrade. stalno mogao ostvarivati visoke rezultate. sluèajno sam. odluka za djele vanje najprije se javlja podsvjesno i potrebno joj je oko tr isto milisekunda d prijeðe u svijest. primijetio je da je trajanje podra aja do prvih iskaza bilo iz nenaðujuæe dugo. za to se ka njenje poèeo zanimati Benjamin Li-bet sa S veuèili taju ne Kalifornije. Zakljuèio je da 119 Robert VVinston: LJUDSKI UM je trebalo oko petsto milisekunda da svijest primi osjetni odgovor na elektrk nu struju te ga preradi u izreciv do ivljaj. Istodobno je njemaèki znanstvenik Hans Kornhuber provodio vlastita istr* ivanja svj esnosti voljnih postupaka.di izvoðenja voljne radnje .ra zdoblje pripreme neuronske aktivnosti u motorièkoj kori . da b ilo koji udarac iziðe pred brzog bacaèa i stalno posti e o] trèavanja.zvukove ili bljeskove. da nismo posv svjesni mo danih proce sa. najprije ste morali pomisliti na njega! No dopustite da vas upitam j o ne to. obièno pretpostavljamo daje sve to se zbiva u mozgu trenutaèno te da nema smisl a pitati koliko mi treba da pomislim na stolac ili da reagiram na svjetlosni blj esak. Pokusi koje je 1840-ih provodio Wilhelm Wundt na Heidel-ber kom sveuèili tu pok azali su da mozak sjedinjuje dva podra aja . dakako. osobit o kad se loptica n predvidljivo odbija od tla ili vijuga zrakom. lo ptica od bacaèeve ruke do pal ce dolijeæe za podosta manje od pola sekunde. To je. opazio je da postoji odre ðen razmak . svojstvo mozga koje film i televiziju èini moguæim a . Ukrat ko. Kako je moguæi upitao sam ga. primjerice . Svijest nije trenutaèan do ivljaj. Nakon to bi najprije dobili lokalnu anesteziju glave.dvadeset i èetiri slike u sekundi ne vidimo kao bljeskove na zaslonu.29 Eksperimentirao je na pacijentima podvrgnutima stereota ktiènim neurolo kim zahvatima zbog nepopustljivih bolova. bez obzira na to t o ovaj baca brzinom od oko 145 km/h? Kako se seriji 1976.

Njihovo meðudjelovanje stvara bi. kao to znamo. No koja mo dana podruèja sudjeluj u u nastanku te neobiène predsvijesti? Michael Posner s Oregonskog sveuèili ta istra io je to pitanje. a izmeðu ostalog posjeduju slo enu opremu za analizu pok reta kojom se mo e analizirati to se toèno zbiva i kako sporta i reagiraju. zdesna ili po sredini. Zatim sm o postali sposobni nauèiti neke reflekse tijekom ivot Poslije smo. malo je ispitanika bilo sposobno podrobno opisat i svoje postupke. Davno u pro losti okoli u smo se mogli prilagoditi samo prilagodbo nara taja. recimo.djelovanjem nedjelovanjem? Odluèimo li se djelovati. to se obrazac okid anja u mozgu vi e ponavlj to utvrðeniji postaje. a poèetnici i profesionalci u toj su fazi mogli toèno predvidjeti hoæe li im lopti ca doæi slijeva. Najbolji igraèi najbr e i najtoènije predviðaju to æe se zbiti. u tome to su profesionalni igraèi isto mogli predvidjeti èetrdesetak milisekunda prije nego to je loptica napustila serviserovu ruku. a bojaje plava. Jednostavni su ref leksi postali slo eniji. dakle. Nadaju se d a bi takav pristup mogao pobolj ati izvedbe sporta a koji te e vrhunskim sportskim pos tignuæima. a hipokampus ga onda izvje æuje o tome to upravo zbilo i. pokazuju kako svjesnost nije »u ovom trenutku«. korisnije æe biti da pogledamo podruèja s kojima suraðuje.koncentra ciju u kombinaciji sa znaèenjer Slijed zbivanja od te se toèke nastavlja: kako æemo od govoriti . Primijetio je kako je hipokampus. svojevrstan luk svjesnosti . Maèji ka alj kad je rijeè. To je gotovo sigurno br e nego to bismo vi ili ja stig li pritisnuti pravu tipku na nekom od strojeva za mjerenje brzine reakcije . meðutim. na svijest mo emo jednostavno gledati kao na vrhunac mo dane razvoja. Primali su informacije temeljem kojih su planirali djelovanje. to æemo uèiniti? U tom smislu. Razlika meðu njima bila je. primjerice. èiji sam trenutaèno rektor. na nove dogaðaje u okoli u mogli odgovor: metodom poku aja i pogre aka. morali smo usavr sposobnost trenutaène reakcije (ili barem unutar nekoliko stot ina milisekund na promjene u okolini. dakle. Gravje predlo io da 121 Robert VVinston: LJUDSKI UM ta fizièka veza funkcionira na sljedeæi naèin: cingularna korajavi hipokampu: da oèekuje odreðen ishod. stoje u dogaðaju bilo novo ili razlièit o. Istra ivanja nam. s prednjom cingularnom korom osobito dobro povezan debelim èvorom vlakana koji nazivamo cingulum.èak i prije prvog piæa. MacLeodovi rezultati pokazali su da udaraèi nisu trenutaèno reagirali na pro mjene brzine i putanje dolazeæe loptice. ali toga nisu bili svjesni. Pro ionalni tenisaèi i poèetnici testirani su. a ne rijeè. tra eæi od dragovoljaca da gledaju u ekran na kojemje u bljeskovima p rikazivao popise raznobojnih rijeèi. poput èimpanza. Ta se vrsta ra èlambe danas provodi na sveuèili t u Sheffield Hallam. pomoæu filma koji prikazuje ten isaèa dok servira. Ispitanici su morali navesti boju rijeèi. taj bismo dio mogli nazvati i mo danim sjedi tem koncentracije . zbilo. Daljnja istra ivanja na kriketa ima i tenisaèima pokazuju da su najbolji meðu njima osob ito vje ti prognozeri. Upravo je to uèinio Jeffrev Grav s londonskog P sihijatrijskog instituta. brojn i isprepletenijijer.Èini se da istra ivanja provedena na sporta ima podupiru Libetove nalazi Tijekom 1980-ih Petera MacLeoda iz Odjela primijenjene psihologije Cambridgeu za nimalo je kako se vrsni svjetski udaraèi pripremaju za loptic kojimaje potrebno sa mo 440 milisekunda da napuste bacaèevu ruku i udare 120 Obraæanje pozornosti palicu. zadaæa postaje te a i zahtijeva vi e svjesnog napora. Ali kad sama rij asi » uto«. Slièna istra ivanja na udaraèima pokazala su da oni potrebne pripremne pokrete izvode stotinu milisekunda prije nego to loptica napusti bacaèevu ruku. »tableta« napisana utim pismom. je li . usporeðujuæi ga nagomilanim sjeæanjima svega to se dos. Nakon stotinu dvadeset milisekunda leta loptice film se zaustav io. nego su zamah prilagodili toèno dvije stoti ne milisekunda prije udarca. sjedi te dugoroènog pamæen ja. Ali umjesto da nagaðamo o tome je li ta tvorba sjedi te svijesti. nego da se uv ijek zbiva odreðeno vrijeme prije ili poslije njega. Da bismo bili najbolji u pre ivljavan ju. Znakovito. Ondje imaju osobito dobro opremljen odjel za istra ivanje sporta. Jesmo li zbog toga razvili svijest. U takvim e primjerima Posner zabilje io visoku aktivnost prednje cingularne kore. Uza sve f unkcije koje obavlja. a zatim i djelovali prema tim planovima do desetinke sekunde prije nego bi se to dogodilo.

svratio kako bi ga izmjerio za lijes. naizgled smrtno ranjen. To se obièno dogaða kad ra èlanjujen ne to stoje toliko svo jstvenom na em postojanju da rijetko o tome razmi ljam Ipak. Cijeli su dan bu ili rupe u stijenama. sad æe imati pune ruke p osla. stoga. sustav prepoznaje nisku temperaturu. dr. èini se. Oèito su oèekivali da æe umrijeti jer je Thom Winslow. jer je navodno rekao: »Doktore. a da nije provjerio je li pomoænik nasuo za titni sloj pijesk a. Postojano stanje »nastoji« odr a unatoè stalno promjenjivom vanjskom sv ijetu na koji reagira. Premdaje te ila gotovo sedam kilograma. stvarati. u kljuèuje termostat i p< poèinje grijati. Ne postoje posve pouzdani sv jedoci dogaðaja koji su uslijedili. u skladu sa svakim po jedinim trenutkom. Nije jasno je li izgubio svijest. primi jetit æe neki. a tisuæe ivota mo da ne bi bile nepovratno uni tene kao rezulta t jednog od najveæih skandala u povijesti medicine.mo sanjati. Eksplozija koju je to izazvalo silovito je ispalila ipku koja je probila Ga-ge ov lijevi obraz. Jednostavno i mo emo usporediti sa sustavom grijanja i klim atizacije velike zgrade: kad vani hladno. Homeostaza je proces koji razlièiti d ijelovi tijela posti u stabilno stanje. rujna 1848. sustav hladi prostor dok s e ne postigr ugodna temperatura. sposoban i marljiv mu karac omiljen u dru tvu. U iduæim æemo se poglavljima. Bi èovjekom znaèi moæi pobjeæi trenutku jednako k ao i reagirati na njega . pregled. no le a o je ondje trzajuæi se. Svijest je. No u jednom je navratu toga poslijepodneva Phineas Gage za rio eljeznu ipku u rupu. svjestan sam da se mo e doimati nespojivom: svakida nj im iskustvom posjedovanja uma. ili stvarajuæi i potkresujuæi sinaptièke veze. omatanje èisti zavojima i davanje obilne k olièine antiseptika pripisuju se mjesnom lijeènil dr. Sipka se z arila u tlo dvadesetak metara iza njega. djelomice ih puni li dinamitom. Prvi gaje. Za vruæeg vremena. Nejasno je tko mu je sanirao grozne ozljede. Gage je tada zasigurno b pri punoj sv ijesti i sposoban govoriti. prema tom vrhunski oblik h omeostatskog sustava. ivanje rana. umetali fitilj. Gage. Kad god se upustim u tu temu. koji omoguæuje prilagodbe. Sila te krute eljezne munje odbacila je Gagea nekoliko metara unatrag. Na èelu im je bio predrad-nik Phineas P. Sunèanog poslijepodneva 13. a mozakje jedan od organa za kc bi se moglo reæi da djelu je homeostatski. 122 Peto poglavlje Èuvstveni um Poznata nesreæa koja se prije vi e od stotinu i pedeset godina zbila u omanjem eljezn ièkom usjeku pokraj jednog seoceta u amerièkoj Novoj Engleskoj naposljetku je sna no u tjecala na znanje o funkcioniranju mozga. el jeznom ipkom dugom 110 cm. jasno je i kako èovjeka èin i mnogo vi e od svjesnosti i pozornosti. koju je oblikovao Gage. Daje bila samo malo utjecajnija. Istu samoregulirajuæu funkciju mozak obavlja stal ni unutarnjim promjenama. pozabav nekima od upeèatljivijih vidova èovjekova uma. samo stoljeæe poslije najmanje jedna Nobelova nagrada ne bi bila uruèen a zbog pogre nih razloga. iskopala mu lijevo oko probu iv i dno oène duplje i izletjela kroz vrh lubanje. punili pijeskom. a radovi su izvrsno napredovali.« No zasluge za lijeèenje. preko ruba. siæu ne goleme.ona alat koji èovjekovu plastiènom mozgu omoguæio trenutaènu prilagodbu na zahtje1 pojed inog trenutka? U medicini se uvelike rabi pojam homeostaza. skupina radnika pripremalaje tlo za polaga nje eljeznièke pruge u umskom usjeku udaljenom oko tri kilometra od Cavendisha (1300 stanovnika) u Vermontu. izraðivaè ormara koji je ivio preko puta (i u slobodno vrijeme p grebnik). sjeæati se i osjeæati. no èini se daje njihov vrlo pedantan predradnik bio neuobièajeno nesmotren. Edvv ard Williams iz Proctorsvillea u Vermontu. nabijali su smjesu prije nego t o bi zapalili fitilj. unatoè promjenama oko tijel Mnogo je primjer a homeostatskih sustava. nije do lo . poletjela je izravno prem a njegovu licu. dok iz grada nije do ao Christopher Goodrich s volovskom zapregom i odvezao ga do konaèi ta Josep123 Robert VVinston: LJUDSKI UM ha Adama u sredi tu grada. mijenjajuæi razinu neurotransmitera i hormon primjerice. Otvor u lubanji bio je dovoljno velik da u njega stane aka odraslog èovjeka. Skupina je eks plozivom poravnavala kriljevaèke stijene na umskom tlu. Zapoèet æemo sa èuvstvima. Zaèudo. ostaviv i za sobom golemu rupu koja se protezala gotovo do sredine glave . Johnu Harlowu. a zatim ih obilato.

ni do kakve infekcije, a nekoliko tjed na poslije njegov je pacijent bio dovoljn o zdrav da poðe na oporavak obite u Lebanon, u New Hampshireu. Dr. Harlovvu pripis uju se zasluge za kakvoæ lijeènièke skrbi koju je Gage dobio, ali i za, to æe se kasnije pokazati va nir objavljivanje sluèaja. Opisao gaje potkraj godine u èlanku Prolazak elj ezne ip kroz glavu u Boston Medical and SurgicalJournalu. Harlowa je zapanjilo to se i prva èinilo da se Gage posve oporavio, bez posljedica. Hodao je i govorio nc malno, osjeti su mu bili normalni, a udove je slobodno micao. Smatra se da se prièa o Phineasu Gageu, i spoznaje koje smo stekli iz njeg vih ozl jeda, spominje u najmanje ezdeset posto svih knjiga o neuroznanosi Gageu su se zb og ozljede posve promijenili temperament i osobnost. Koliko prije bio strpljiv i pouzdan, toliko je sad postao nagao i hirovit. Prije nesreæ Phineas Gage i poznata eljezna ipka 124 Èuvstveni um bio je dobro organiziran i dru tven, dobro se slagao sa svakime s kim bi do ao u kon takt, a sad je bio agresivan i te ak. Nikoga nije po tovao, iznosio je sabla- njive se ksualne ponude, bio je svojeglav, ekscentrièan, neobuzdan i nepouzdan. Doista, pre mda se htio vratiti poslu predradnika, bilo je jasno da mu se tako odgovorna du no st nije smjela povjeriti, osobito ako je obuhvaæala rad s eksplozivima. Poèeo se pot ucati i raditi razne poslove. Bio je, primjerice, koèi-ja , konju ar i èistaè. Kako su izg ledi da se zaposli u svojem kraju bili sve manji, nekoliko je godina, èini se, pro veo u Èileu radeæi kao konju ar. Naposljetku je zavr io kao izlo ak u Barnumovu cirkusu u New Vorku. Tijekom iduæih deset godina zdravlje mu se pogor alo te je 1860. umro od posljedica kroniène epilepsije. Sedam godina poslije tijelo mu je ekshumirano i ob avljena je svojevrsna obdukcija. Dr. Harlow, koji se i dalje ivo zanimao za tu nu s udbinu Phineasa Gagea, predao je njegovu lubanju, zajedno s poznatom ipkom, Harva rdskom medicinskom fakultetu kao izlo ak. Danas ih se mo e razgledati u harvardskoj Medicinskoj knji nici Countvvav. Profesor Moniz i »bijeli rez« Gotovo stoljeæe nakon Gageove svjetski poznate nesreæe, jedan je portugalski lijeènik hladnokrvno i smi ljeno poku ao reproducirati vrlo sliènu ozljedu na te ko poremeæenim, du vno oboljelim pacijentima. Ipak, èinio je to na mnogo drukèiji, nadziraniji naèin. Pro fesor Egas Moniz u to je vrijeme bio profesor neurologije na Lisabonskom sveuèili tu . Monizovo pravo ime bilo je Antonio Caetano de Abreu Freire, no njegov gaje kum nazvao po junaku portugalskog pokreta otpora koji se borio protiv Maora. To kr te nje kao da mu je usmjerilo ivot u, recimo to tako, mu evnom smjeru. S dvadeset i de vet godina postaje èlan portugalskog parlamenta, a u drugom dijelu Prvoga svjetsko g rata, prije nego to æe postati ministar vanjskih poslova, bio je veleposlanik u pa njolskoj. Stoga je bio jedan od potpisnika Versajskog ugovora na svr etku rata, no iz politike se morao povuæi nakon to je zbog politièkih nesuglasica izazvan na dvobo j. Do trenutka kad je ponovno bio spreman potpuno se posvetiti medicini u Lisabonu, Moniz je veæ bio napisao knjigu o seksualnoj funkciji i patolo kim vidovima seksual nog ivota, dvije o hipnozi i njezinoj povijesti te, 1917., knjigu o ratnim neurol o kim ozljedama. Iduæihje nekoliko godina u Lisabonu bilo iznimno uspje no za njega. K ao neurolog stekao je velik meðunarodni ugled, jer je razvio nove metode prouèavanja ljudskog mozga. Istodobno je i dalje obavljao pokuse na ivotinjama. Do Monizova doba ustaljen naèin prouèavanja ustroja 125 Robert Winston: LJUDSKI UM neozlijeðena mozga bilo je rendgensko snimanje, sa svim opasnostima koje ponovljen o izlaganje moglo donijeti pacijentu - premda se, dakako, o opasn stima dijagnos tièkog zraèenja poèelo razmi ljati tek mnogo kasnije. Uzgre taje zabrinutost novijeg dat uma. Kad sam bio desetogodi njak, u otmjeniji je trgovinama cipela obièaj bio isprob avati nove cipele pod rendgenom. Zvu nevjerojatno daje prva rendgenska snimka ko ju sam vidio bila ona moje noj u mjesnoj trgovini cipelama, na kojoj su se kosti mojih prstiju migoljile pod j zovitom zelenkastom svjetlo æu nesumnjivo vrlo opasno g gama-zraèenja. No u Monizovu dobu lijeènike nije zabrinjavala opasnost od zraèenja, nei vrlo lo a kva liteta rendgenskih snimaka ivèanog sustava. Dok se kosti prsti i druge kosti lijepo

istièu i bacaju sna nu rendgensku sjenu, meka tkiva pop mozga, primjerice, jedva os tavljaju bilo kakav trag. Jedan od glavnih izazo' bilo je nala enje boljih dijagno stièkih postupaka za bolesti poput mo dani tumora. Metoda koja je donekle pobolj ala k akvoæu snimke sastojala se od p veæanja kontrasta ubrizgavanjem zraka u glavu. No i taje tehnika, tzv. zraèr encefalografija, davala zamagljenu, nejasnu sliku, a usto nije bila bezazlena, i bi pacijente nerijetko prilièno dugo poslije pregleda mori le nesnosne glavob lje. Moniz je zatim poèeo ubrizgavati razne spojeve u trupla. I zmeðu ostalii rabio je otopinu natrijeva jodida, koju je ubrizgavao u mo dane arteri je. Joi ne soli razmjerno su nepropusne za rendgenske zrake, pa je tako uspio od r diti polo aj arterija u mozgu. Kad je polo aj raznih arterija bio abnormalai posto jala je moguænost da ih je pomaknuo tumor. Te ko se oteti dojmu da su meðunarodna priznanja i laskanja koja je dobi nakon objav ljivanja svojih va nih radova na podruèju mo dane angiografr Moniza odvele korak preda leko. Poèeo je eksperimentirati s psihokirurgijon Odluèio je lijeèiti tada (ali i dana s) vrlo te ka i bolna stanja poput te kih par; noidnih poremeæaja, ekstremne depresije i shizofrenije. Do 1930-ih saznao za prija nja istra ivanja na mozgovima majmuna i èi mpanza. Te su ivotinje, d istra ivanja agresivne i upla ene, postale pasivne i pitome kad su im odstran li odreðena prednja mo dana podruèja. Moniz, tada zaposlen u psihij atrijski bolnici u Lisabonu, poèeo je razmi ljati o tome da slièan postupak isku a n lju dima s donekle sliènim simptomima. Bio je zadovoljan rezultatima. Prefrontalna leukotomija, ili lobotomija, na èovjeku je prvi put izvedena 1! stude noga 1935. Zajedno s asistentom dr. Limom, Moniz je izbu io nekolik rupa u lubanji paranoidne pacijentice pod lokalnom anestezijom. Zatim je podruèje koje povezuje èe one re njeve s ostalim dijelovima sredi njeg ivè; nog sustava ubrizgao èisti alkohol, oèek juæi da æe to uni titi ivèane stanici Odmah nakon operacije pacijentica je bila manje agi tirana i smirenija. Kak 126 r Èuvstveni um se pokazalo, ostali su pacijenti imali vi e sreæe jer ravnatelj, mo da zbog profesiona lne ljubomore ili istinske sumnje u etiènost Monizova pristupa ili, naposljetku, o dgovornosti za pacijente, Monizu nije dopustio da ih operira. Moniz je pipke stoga pustio izvan bolnice, a postoje sna ne naznake daje svoje kli nièke rezultate uvelike iskrivljavao. Zajedno s Limom, u meðuvremenu je izveo dvades etak operacija na pacijentima s raznih strana. Neki su bolovali od shizofrenije, drugi od psihotiène depresije. Moniz je priznao da su mnogi njegovi pacijenti bil i pone to usporeni nakon operacije, no opæenito je umanjivao opseg negativnih uèinaka svojeg rada. Osim to su otupjeli, pacijenti su patili od inkontinencije, muènine i dezorijentiranosti. Moniz je kardinalno pogrije io propustiv i dugoroèno pratiti stanj e svojih pacijenata, jer je tako zanemario itekako negativne simptome o kojima b i ga veæina izvijestila - to su, naime, mogli. Ali Moniz je bio opijen zaneseno æu. Sm atrao je da alkohol nije djelovao dovoljno sna no, pa gaje zamijenio posebnim no em, leukotomom. Nekoliko poteza naslijepo brzo umetnutim no em i - stvorenje èuveni »bije li rez«. Psihoza je u tom dobu bila uobièajena i neljeèiva bolest, posebice kad su pac ijenti bili neobuzdani i opasni, paje vladalo veliko zanimanje za svaku terapiju koja bi te vrlo bolesne pacijente mogla uèiniti pristupaènijima. »Pobolj anja« dr. Freemana Jedan od neurologa koji se zainteresirao za to pitanje bio je Walter Freeman sa Sveuèili ta George Washington. On je rje enje vidio u revolucionarnom »bijelom rezu«, paje ubrzo i sam bio spreman isprobati ga na ljudima. Prva pacijentica bila mu je gða Hammatt, iznimno agitirana depresivna ena iz Kanzasa. Pred njom i njezinom obitel ji nalazila se odluka: internacija u du evnu bolnicu ili no . Kako je zatvaranje u d u evnu bolnicu tada praktièno znaèilo smrt, izabrali su no . No neposredno prije nego to su je polegli na operacijski stol, gða Hammatt postala je vrlo agitirana. Shvatila je da joj lijeènici moraju obrijati glavu kako bije op erirali. eleæi je smiriti, Freeman joj je obeæao da to neæe biti uèinjeno te da joj uvojc i na koje je bila toliko ponosna neæe nastradati. Nakon est otvora u lubanji i neko liko nezgrapnih rezova u mozgu, Freeman je izvijestio da joj je »postalo svejedno«. Tjedan poslije operacije, gða Hammatt nije mogla pravilno govoriti. Stalno je mrml jala jedne te iste nesuvisle slogove, a usto se nije mogla sjetiti jednostavnih èi

njenica poput dana u tjednu ili nadnevka tog dana. Pisati gotovo uopæe 127 Robert VVinston: LJUDSKI UM nije mogla. Stanje joj se, meðutim, postupno poèelo pobolj avati. Govor joj vratio i n aposljetku je otpu tena kuæi, naoko bez simptoma iznimne anksiozn sti koji su je muèil i prije operacije. O prvoj lobotomiranoj pacijentici Freema je pisao u svojoj au tobiografiji: »Po ivjela je pet godina, najsretnijih u ivot kako ka e g. Hammatt... Mog laje otiæi u kazali te i usitinu u ivati u predstav ne razmi ljajuæi o tome kakva joj je f rizura ili hoæe lije cipele na uljati.« Zajedno s dr. Wattsom, svojim asistentom sa Sveuèili ta George Washingto dr. Freeman lakomisleno se posvetio psihokirurgiji. U razmjerno kratkom vr menu opisao je èak 632 kirur ka zahvata, od kojih je ishod 52 posto ocijen »dobrim«, 32 posto »zadovoljava juæim«, a trinaest posto »lo im«. Osamnae je pacijenata umrlo. Dokumentacija o »dobrim« slu ima bila je nepouzd na i neprikladna, a mnoge medicinske sestre koje su skrbile o tim pacijentirr poslije su priznale kako èesto nisu mogli iæi na zahod, nerijetko su ih salijeta seksualnim ponudama, satima su sjedili nepomièno te izra avali bezvol jnoj dosadu, gubitak pamæenja i deluzije. Freeman i Watts u meðuvremenu su poèeli operirati pacijente s raznim pi remeæajima koj i su dijagnosticirani kao psihijatrijski, ukljuèujuæi pijance sredi ta Washingtona. Na kon to su ondje otvorili unosne privatne ordinac je, Freeman je poèeo eksperimentir ati s raznovrsnim »pobolj anjima«, èije ^ pojedinosti tajio èak i od najbli eg kolege i sur dnika, dr. Wattsa. Takoðer^ pokrenuo pravu samoreklamnu kampanju. Postavljao je tan dove na medici] skim skupovima i konferencijama, a preko tiska je irio tvrdnje da mo e lijeè ti stanja dotad smatrana neizljeèivima. Iduæih se godina posvetio unaprjeð nju svojeg kirur kog pristupa, s ciljem da ga ubrza i pojednostavi. Putovao^ SAD-om i u dvadeset i tri dr ave operirao brojne pacijente, nerijetko s prili no netoènom di jagnozom. Meðu pobolj anjima je bila tzv. transorbitalna tehnika. Cesto ju je izvodio ordinaci ji, a pacijenta bi zatim poslao kuæi taksijem. Njegov sin, koji mu je ka kad pomag ao, opisao je Freemanovu metodu anestezije. Sastojala se od oman ljivanja pacije nata sna nim elektro okom, nakon èega gaje asistent dr ao n operacijskom stolu dok grèevi ne bi oslabjeli. Nastavak transorbitalnog pristi pa vjerno je opisao jedan proma traè: »Freeman bi tada podigao pacijentov k; pak i zatim u suzovod umetnuo instrumen t nalik iljku za led. Nakon nekolik udaraca kirur kim èekiæem (navodno je povremeno, ka d se htio podièiti sve jom vje tinom, bahato rabio stolarski èekiæ) kost je bila probije na. Freeman 1 zauzeo polo aj iza pacijentove glave, gurnuo leukotom oko èetiri centi metra pacijentov èeoni re anj i pomicao vrh naprijed-natrag. Zatim bi postupak pt 128 Èuvstveni um novio na drugoj oènoj duplji.« Zabilje eno je da se jedan profesor neurologije onesvij estio gledajuæi Freemanovu demonstraciju postupka. Postoji jezovita, pomalo mutna fotografija Freemana snimljena oko 1945. Na njoj e na bez svijesti u prugastoj pid ami le i na operacijskom stolu. Dvije joj sestre dr e ruke, a treæa kao da joj priti æe noge. Freeman, okrenut prema objektivu, pokazuje svo je kirur ke vje tine. Odjeven u bijelu odoru bez rukava, golim rukama, bez rukavica, zabija no u pacijentov mozak kroz oènu duplju. Oko stola je osam mu karaca, uglavnom odjevenih u pristojnu civilnu odjeæu, poslovna odijela i kravate. Nitko ne nosi n i ta to barem pribli no nalikuje kirur koj odori, maski ili promatraèkoj halji, unatoè èin ici da infekcije mozga spadaju meðu najsmrtonosnije. Nezaslu ena Nobelova nagrada Nakon to su Egas Moniz i, poslije, Freeman objavili svoje rezultate, svijet je bi o ushiæen. Monizovu se radu isprva posvuda pljeskalo: postao je zapovjednik Legije èasti, stekao brojne poèasne doktorate i progla enje poèasnim èlanom mnogih nacionalnih i znanstvenih akademija. Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljena m u je 1949. jer je Moniz, rijeèima popratnog teksta, »shvatio da psihièke bolesti praæene èuvstvenom napeto æu mogu biti ubla ene uni tavanjem èeonih re njeva ili njihovih veza s d im mo danim podruèjima...« Na poèetku ovog odlomka napisao sam daje Nobelova nagrada dod ijeljena zbog pogre nog razloga. Naime, premda je za odobravanje na koje je nailaz ila psihokirurgija bilo malo opravdanja, raniji Monizov rad na podruèju mo dane radi ologije bio je doista prijeloman i utjecao je na mnoge tehnike koje se uvelike r

abe jo i danas, vi e od osamdeset godina poslije. Vrlo je vjerojatno kako je Freemana izjedala pomisao na slavu kojom je Moniz sve vi e bio obasipan. Ustrajao je na velikim serijama nenadziranih zahvata zbog èega s e sukobio s mnogim èlanovima medicinske struke. No kritiziran je bio ponajprije zb og drugih pitanja - zbog ogla avanja, zbog toga to nije bio kvalificiran kirurg te, mo da, jer su mu mnogi pacijenti naglo umrli, katkad zbog mo danog krvarenja. No pr emda je meðu uglednijim pripadnicima medicinske struke bio na zlu glasu, meðu manje kritiènim i slabije obavije tenim èlanovima struke, u tisku te u javnosti nailazio je na mnogo odobravanja. Zbog toga su mu dolazile mnoge istaknute osobe iz gornjih slojeva dru tva, ukljuèujuæi holivudsku glumicu Frances Farmer i sestru Johna F. Kenne dvja, 129 Robert VVinston: LJUDSKI UM Rosemarv Kennedy, koju je zahvat obogaljio, paje iduæih ezdeset godina ti bala stal nu skrb. Te ki su psihijatrijski poremeæaji bili, i jo jesu, iznimno uobièajeni, a terapi lijeko vima za agresivne, uznemirene pacijente bile su vrlo ogranièene. Largc tyl, poznat i lijek za smirenje, tekje trebao biti izumljen, a djelovanje barbitura bilo je previ e otupljujuæe. Sudbina problematiènog Randalla P. McMurphvj junaka Leta iznad ku kavièjeg gnijezda Kena Kesevja, bila je sudbina koja je u d bu kad se medicinskom zajednicom irilo odu evljenje potpunom èeonom 1 botomijom zadesila tisuæe osoba diljem Europe i SAD-a. Te koæaje bila u ton to su osobe osim agresivnih i destruktivnih crta , gubile i - kao Phineas Ga[ kljuène elemente svojih osobnosti. Primjerice, izgubi li bi sposobnost ljutnj ali i sposobnost da se raduju, suosjeæaju ili budu ushiæeni. Mo da bi prestæ biti problem za svoju okolinu, ali bi takoðer, u nekim sluèajevima, pre stali bi posve funkcionalne osobe. Moniz, ba kao i njegovi sljedbenici, izvadili bi i du e. Upravo su takve drastiène mjere poput lobotomije dovele R. D. Laing psihi jatra radikalnih stavova iz 1960-ih, do zakljuèka daje dru tvo du evno b lesnima progl a avalo osobe koje je htjelo obuzdati i u utkati. Razumijevanje drugih Postoji rijedak mo dani poremeæaj, Urbach-Wietheova bolest, koji mo e doves do kalcifi kacije amigdale. Ralph Adolphs opisao je 1994. pacijenticu koja zbc takvog dvost ranog o teæenja amigdale vi e nije mogla percipirati strah.30 Ni do lo ni do kakva slabl jenja inteligencije ili motorièke funkcije, nego je ima pote koæa u prepoznavanju èuvsta va na licima i u glasovima ljudi. Strah i Iju nju uopæe nije mogla prepoznati. Pre mda strah i ljutnju mogu shvaæati kao pc move, pacijenti s o teæenom amigdalom èesto ne mogu opaziti ili reagirati r njihove svakida nje pojavne oblike. Mo e se èiniti daje to za promatraèa tek zanimljivo, a za oboljelog frustrir; juæe, no u loga amigdale presudna je za opstanak. Jedno je nemoguænost èit; nja ljudskih lica u suvremenom okru ju, ali ne to je posve drukèije ne osjeæa strah kad prema nama juri gol em tegljaè. U jednom od prizora Ljudskog un bio sam uronjen u more pokraj Cape Tow na u kavezu od tankih eljeznih ip; ka, a na mene je nasrtala dvotonska, petipolmet arska velika bijela psina, ud; rajuæi u kavez i keseæi svoje zube od deset centimeta ra. Ma koliko mije mo: dana kora govorila da mogu ostati miran i da æu ostati neoz lijeðen, alarmn zvona u mojoj glavi nepodno ljivo su odzvanjala. 130 Èuvstveni um U dobu kad je opstanak vi e ovisio o okolini i kad su se ljudi povezivali u skupin e kako bi si poveæali izglede za pre ivljavanje, grupna je komunikacija bila ivotno v a na. Medu lovcima-skupljaèima najte a kazna za kr enje pravila skupine bilo je izbaciva nje iz nje - u tada njim je surovim uvjetima to znaèilo smrt. Tragove te prakse nala zimo u obièaju »izbjegavanja«, inaèe stra nom prokletstvu za drevne Izraelite, koji je u v el kim dolinama prevladavao do prvih desetljeæa pro log stoljeæa, a jo je uvijek dijelom vota romskih nomadskih skupina. Grupna komunikacija u osnovi podrazumijeva sposo bnost prepoznavanja i izra avanja èuvstava. Ako je drugi pripadnik skupine, primjeri ce, ljutit ili prepla en, korisno je moæi tumaèiti te znakove i prema njima prilagodit i svoje pona anje. Majmuni pu teni u divljinu nakon odstranjivanja amigdale ne pre ive dugo. Zanemaruju mladunèad i ne mogu prepoznati znakove opasnosti koje alju drugi èl anovi skupine. Upita li me tko da opi em »èuvstvo«, mo da æu biti ponukan da ga opi em kao skup osjeæaja -

nema mi iæne aktivnosti itd. javljali su da osjeæaju neke vrlo specifiène i istanèane èuvstven do ivljaje.32. ulijetao je iz jednog na propast osuðenog pothvata u drugi. Prema J osephu LeDouxu.« U svijt sti bis mo tada do ivjeli ono to nazivamo èuvstvom. izvje tavali o djelomiènoj èuvstvenoj otupjelosti uz odvc jenost. Drugi znanstvenici tvrde da èuvstva poput zaèuðenosti.« Kao dijelu petlje izmeðu amigdale hipotalamusa.oèi sijevaju. èuvstva uvelike nalikuju bojama . Naposljetku bi »zakljuèio« daje stanje. budnost. provjeriti u sto eru«. U toj bi fazi informacije u toj elektrokemi skoj poru ci mogle glasiti otprilike ovako: »Primijeæeno ljudsko lice. No bez tijela kao kljuènog dijela te komunikacijske petlje. No sudeæi prema spomenutim dokazima. poput sr ama koji osjeæamo kad se osramotimo u dru tvu. zatim bi »provjerio« to se zb va i dobio informaciju da u tijelu nema nikakvih promjena . naglo mijenjaju brzi nu rada srca. ljutnja. èuvstveni je proces meðudjelovanje mozga i tijela. s gnale alje i u hipofizu. ne »znajuæi« z ozljedu. »glazura na torti«. to æe uèiniti?« Hipotalamus. recimo . U svakida njem iv otu nije mogao prepoznati znakove koji normalnim osobama poma u pri odluèivanju. stoje proces koji obuhvaæa suradnju s hipokampalnin 132 Èuvstveni um .oc lazi iz v idne kore u limbièki sustav. krvni tlak. Dakle. istaknutom istra ivaèu ljudskih èuvstava i autoru knjiga Osjeæajni mozak i Sinaptiè-ko sebstvo31. koje v eæinom ostaje zakopano ispod dosega svijesti. Neki zanimljivi rezultati dobiveni na pacijentima s operiranim mozg om idu u prilog tom slo eni131 Robert Winston: LJUDSKI UM jem. ali da to ne mo e osjetiti. Da imam oz lijeðenu leðnu mo dinu. kategoriziranom shvaæanju èuvstava. slièn Damasijevu pacijen tu. Damasia pokazivali su da pacijent nije mogao »osjeæati«. Prema mi ljenju mnogih znanstvenika. Veæina se znanstvenika sla e da su osnovna èuvstva strah. glavnu tjelesn jezdu. znaèi. raz nu mi iæne napetosti. Vi a kora tumaèi primljene tj« esne informacije i zakljuèuje: »To je ljutnja. tuga i radost. Vi a bi kora. s mozgom izravno povezuju lic< Mo da fraza »instinktivna reakcija« naposljetku nije samo besmislen kli e.ha.33 Nakon operacije mozga jedan je njego v pacijent postao neodluèan i neodgovoran. koji. moj bi hipotalamus. Kako to funkcionira? Odreðenu ulogu u osjeæanju emocija imaju informacije iz samog tijela. potaknut djelovanjem hipotalamusa. primjeric e. Informacija o razini bu dnosti alje se natrag hipotalamus e-porukom u kojoj mo da stoji: »Na oprezu smo. tuge. sve i svemu.brzina srcaje sta na. mogli bismo reæi da se slo eno èuvstvo grizodu ja sastoji od straha i tuge. gaðenja i grizodu ja posto je neovisno. Kad bi mu prikazali slike zastra ujuæih prizora. sad udaljen metar i pol . zubi su iske eni. Antonio Damasio navodi jedan tu an primjer. Drugi im dodaju gaðenje i zaèuðenost. Damasio smatra d aje jedan od razloga za njihovu ogranièenu i nepo punu odvojenost od èuvstava èinjenic a da i dalje primaju izravne mo dane pc dra aje iz kranijalnih ivaca. Stoga poènimo reagirati. informacije koj primam o u vi oj kori bile bi nepotpune. Sto on toèno radi? Èi ni se da djeluje kao sustav za obilje avanje informacija koje dc laze izravno iz o sjetila. èini se da nije toliko rijeè o osjeæajima. a odatle u vi u koru. mirno. spre mni za boi bu. Postoj dokumen tirani dokazi o pacijentima s ozljedom leðne mo dine koji su. Ovaj smo dio zapoèeli naglasiv i va nost amigdale u cijelom procesu. »E-poruka« iz hipotalamus mogla bi glasiti: »Bliska pr ijetnja. ljutnje.pomije ane brojke i slova te prazn ne. Svjesno »osjeæanje« samo je vrh ledenog br ijega. Njezine izluèevine. Kad su im odreðeni dijelovi mozgov bili podra e ni. a n eki i prezir.prizor ljutitog lica. Testovi dr. ili kao to ka e LeDoux.slo enija se sa stoje od kombinacije ogranièenog broja osnovnijih. Kako nije mogao donositi ispravne odluk e. meðutim. koliko o skupu mehanizama za pre ivljavanje koji nam poma u da izbjegnemo opasnost te da se usmjerimo prema najspasonosnijem rje enju. radosti itd. Zamislite stranicu teleteksta u podrue ju s lo im prijamom televizijskog signala . svejedno slao informaci e prema tijelu. U n jegovu su sluèaju tegobe najvjerojatnije nastale zbog o teæenja veza izmeðu èeone. sign ali se proslijeðuju prema tijelu. »svjesne ore i limbièkog sustava. rekao bi da shvaæa da su grozne. U normalnom procesu èuvstveni podra aj . bila uskraæena za info macije.

kao to se. Amigdala fobièn osoba. Njihove amigdale na sve dolazne informacije stavlja ju istu oznaku . primjerice naèin kako sjedimo ili stojimo ili to èinimo s rukama. Oèito. najèe æe imaju isto znaèenje. U njihovu se sluèaju smetnja ne nalazi izmeðu tijela i mozga. osobito ako je 133 Robert VVinston: LJUDSKI UM bio mu karac. Va nu ulogu u njezinu radu ima neurotransmiter dopamin. briljantne Blairova imitatora. no nikad nije razum koliko je razoran bio emotivni uèinak n jegovih tjednih vizita. a n a a emocionalna inteligencija to prilièr èesto mo e razaznati. Poremeæaji u naèinu kako a migdala »oznaèava« informacije mogu uzrokovati mno tvo mo danih poremeæaja. b io je inaèe su ta dobrota. ali zapravo preèuo odgovo r. to je odvratno. Toje publici govorilo da nastoji biti otvorei steæi povjerenje. inaèe tehnièki sjajan pulmolog. recimo. { njegovu bismo odlasku jo jednom obi li paci jente i smirivali ih. facijalna ekspresija kudikamo je najva niji mehanizam. Watsone. Sret ili jednostavno normalna osoba kad ugleda stablo u zimi.memorijskim podruèjima. Pri izra avanju na ih emotivnih stanja drugima. odmahuju glavom kad ele reæi »da«. Sjedni blizu njega ako le i ili sjedi. kako smo ovoga tjedna?« Nakon to bi saslu ao. Za iskren osmijeh. meðutim. Zamislite da poku avate partnera nagovoriti na brak jednoliènim glaso m i bez trunke iskrenosti u oèima. Geste. ravnodu nosti. to je dobro.»tu no« ili »grozno«. Watsone. svakom se mu kom pacijentu obraæao prezimen om: »Ah. nai ku otvoriti dlanove dokje g ovorio. U tome mo da le i uspjeh Ror ja Bremnera. imao je. svoje èuvstvene sposobnosti ne rabimo samo kako bismo razumjeli druge. kad u noæi zaèujemo glasan pucanj. Neke osobe mogu osjeæati èuvstva. to je lo e. organizacije po put FBI-ja njihov rad shvaæaju vrlo ozbiljno. primjerice. A zasad æe dostajati jedan jednostavan primjer.to nam omoguæuje da procjenjujemo okolinu i primjereno reagiramo.rabimo dva mi iæ (lijevi i desni jagodièni mi iæ). gdje se obavlja svjesna obrada. Pacijent bi u meðuvremenu. Kad pren osin emocije.G ci. osmjehujem o na domjencima . vrlo va nu u logu ima govor tijela. amigdala informacijama pridaje èuvstvenu vrijednost . Njegov kolega u istoj bolnici. bio je pak mnogo slièniji tipiènim poslijeratnim lijeènicima. Sjeæam se da me je 1960-ih. nije sluèaj s tjel snim gestama . pa z a promatraèa ima drukèije znaèenje. Mi. no ne mogu ih izraziti. Tony Bla biv i britanski premije r. Bomford pouèavao va nosti dobrog emotivn og kontakta s pacijentom: na poèetku se rukuj. primjerice. : U osnovi. poput onog koji bih mogao uputiti supruzi kadje ugledam nakon to na . »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« Èovjek u svojem repertoaru ima oko sedam tisuæa razlièitih izraza lica. smjesta se zavuèemo pod pokrivaè. (To. dok sam studirao medicinu. I gdj god u sv ijetu bili. Iznenaðujuæe. poput mnogo dobrih politièara. uspostavi oèni kontakt. baci o dug pogled na podatke o temperaturi i karton te osoblju dao jezgrovite upute z a daljnje pretrage.npr. i nastoj da ti glava bude u visini njegove. momèin izvrstan napredak« ljuèio bi lijeènik i pre ao na iduæeg pacijenta.) Postoje struènjaci koji facijalnom analizoi zaraðuju za ivot. Mo e djelovati posve nesvjesno . a njegova se kolièina mijenja u ovis nosti o tome reagiramo li na ugodne ili neugodne podra aje. i mo danih podruèja koja nadziru facijalnu ekspr esiju i govor. jeda n od uistinu sjajnih britanskih klinièara dr. no mno politièari te geste rabe pogre no. studenti. Zamislite kako tako poku avate povesti svoje jedi nice u bitku. Rory Bremner rabi svoje lice. No jo va nije. kao i pri èitanju njihovih. Taj lije nik. taje pouka izreèena mnogo prije nego sto je postala aktualna.primjerice. \ lo su va ne pri izra avanju po tovanja. ne javljaj se na tele fon i ne razgovaraj s drugima. ni kad se ne pribli avajuæi nepomiènom pacijentu. ne smijem ga imenovati. pouzdanosti. a u Az je vrlo nepristojno upirati p rstom. primijetit æe ljepotu nje gove kro nje ili ostati ravnodu na. veæoj kolièini informacija stavlja oznaku »stra no« ili »odvratno«. to je stra no . nego izmeðu vi e ko re. nemoj prekri iti ruke ili se igrati olovkom. budi nagnut p rema pacijentu. primjerice. s druge strane. »Odlièno. To stanje nazivamo aleksit imija. jo prije nego to procijenimo razloge za buku. Njegove su geste malko razlièite. nego i kako bismo utjecali na njih. Ne sumnjam daje u njegovu sluèaju to bilo iskreno. Kako bismo se pristojno osmjel nuli . Inf ormacije o njegovim uèincima alju se u amigdalu. Depresivna æe osoba vjerojatno zapaziti samo njego vo be ivotno i obamrlo stanje. Stojeæi ispred kreveta. nakratko bi mrmljajuæi porazgovarao sa specijalizantom i odjelnom sestrom. u krevetu le ao u stavu »pozor«.

Meðu njima nema veæih razlika. nogometni klub iz susjedstva. a stra h ili gaðenje. Koliko zn amo. strah. pripazi. tu je reakciju mo gla izazvati i èinjenica daje Queens Park Rangers.njihovi su mi iæi i dalje poku ava oblikovati osmijeh. stoje u skladu s èinjenicom da se u 95 posto ljudi govorno sredi te nalazi u lijev oj polutki. u pravo nakon 135 Robert VVinston: LJUDSKI UM izvoðenja jedanaesteraca izgubio uzvratnu utakmicu engleskog kupa protiv V uxhall Motorsa. èuðenje i sreæa.potra io je to mu tuðe lice govori o okolini. Dr. kao to sam obrazlo io. Kad su ispitanici zrcalili viðeni izraz. primjerice. ovisno o snazi osjeæaja. neovisni o kulturi iz koje osoba p( tjeèe. Primjerice. Ljudi su iznimno dru tvena biæa. no jedna gaje prilièno agresivno upitala: »Kome se smije ? Hoæe li da ti izbri e taj smije ak s lica?« Veæ nam i ta reakcija prilièno govori. odreðeni æe se dio amigdale ukljuèiti kako bi ga prepoznao. te istra i vanja u kojem je od dobrovoljaca tra io da reagiraju na slike sretnil tu nih i neutr alnih lica. Kad mi taj osmijeh silazi s lica. Sreæa nas tako mo e potaknuti da se uhvatimo u ko tac sa situacijom. tugu. pa kad zamijetimo neko èuvstvo kod druge osobe. zakljuèio je daje informacija la na. to su jo lijevi i des ni kru ni oèni mi iæ. Pobjeda Arsenala na poèetku sezone æe me obradovati. Kini ili Novoj Gvineji . tuga. osobito izgubi li Manchester United svoj dvoboj. dakle prijeteæeg izvora. uglavnom nastaju u pc druèju nevoljnih . no dok pi em ovo poglavlje naveliko razmi lj am o prvenstvu. Izrazi lica najva niji su dio na e èuvst venog rjeènika. Pojedinac o kojem je rijeè uè nio je upravo ono to bismo trebali èiniti kad opa amo emocije koje izra ava druga osoba . a samim ti me i da dolazi iz nepovjerljivog. Nije sigu rno aktivira li svako od njih poseban dio amigdale. sreæu i strah. mehanièkih radnja. Kao ad hoc pokus. No kad su morali naèiniti izraz suprotan onome koji su vidj< li . Èini se d a lijeva strana oèitava glasovne informacije. potreban je èuvstveni odgovor. èinili su to tei no i bez napor a. a desna reagira na facijalne znakove . Kad. da se okrenemo na drugu stranu. nego kad bi mi javili da sam upravo osvojio milijunsku svotu na lutriji.npr. Paul Ekman s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu istaknuo je da s odreðeni izra zi lica kod ljudi univerzalni. Ulf Dimberg sa Sveuèili ta Uppsala u Finskoj nedavno je objavio rezult.pokon pobjegnem domjenka. Ne èinim to svjesno. Dodu e. Kognitivni neuroznan-stvenici tu te koæu katkad nastoje premostiti mjerenjem stupnja pobuðenosti pri odgovoru na odreðen u emociju. u Ju noj Americ Japanu. nj hovo se tumaèenje razl ikuje od pojedinca do pojedinca. Druga strategija obuhvaæa mjerenje snage neke emocije praæenjem izazvanog odgovora. ali pobjeda pot kraj sezone æe me ushititi. potrebna su èetiri mi iæa . Ekman je definirao est takvih temeljnih facija 134 Èuvstveni um nih ekspresija: srd ba. Opisaoje automatske odgovor e koji se odvijaju unutar nekoliko milisekunda od trenutka kad te signale ugleda mo na tuðim licima. gaðenje. sklon i smo ga i sami do ivjeti. Kad b ih na ao novèiæ u travi. Nekoliko mu je osoba doista uzvratilo osmijeh. to se dogaða ravnomjernije i sp( rije nego s prijetvornim.« Da kle. neæemo i sami to ku ati. izbjegavamo kontakt ili da se povuèemo. evolucijski je svrhovit o to kad smo vidjeli da se nekome gadi ono to jede. Drugi æe dio mozga tra iti signale u glasu osobe u koju gledamo. Premda izra avanje èuvstava mo e svima biti zajednièko. i premda ih mo emo osvijestiti. Ako su vam se druj smijali uglavnom kad su vas ismijavali ili kad su smjerali neku nepodop tini neæete biti presretni kad ugledate nekoga tko vam se smije i. amigdala reagira na èetiri osnovne èuvstva: gaðenje. vjerojatno ne. Kad u zakrèenim ulicama BBC-jeva studi jskog kompleksa nije na ao ni ta smije no. namgrodi ti se na nasmijano lice .uz jagodiène. imaju irok raspon jaèine. Moguæe je da se mo danoj kori jednostavno alje poruka: »Hej. snaga osjeæaja bila bi prilièno drukèija. izreka »smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« ne vrijedi uvijek. Zao mije to istièem da sam ijaè sjevernolondonskog nogometnog kluba. na primjer sreæa. pa ih drugi pripadnici na e vrste prepe znaju bez obzira na to i ve li na sjeveroistoènoj obali SAD-a. zamolio sam jednog od producenata Ljudskog uma da se osmjehne svakome pokraj koga æe proæi dok ide po alicu mlijeka. Mo da æe vas b ti strah ili æete zauzeti obrambeni stav. spazimo izraz gaðenja. No jedna od te koæa u prouèavanju fa-cijalnih ekspresija kod èovjekajest da izra ena èuvstva. Drugi .

No zatim se sve otelo nadzoru. tek dokaz izreke daje smijeh zarazan. Smijanje se n astavilo cijeli dan. Drugi pr imati pokazuju pona anja koja su psiholo ki slièna ljudskom smijehu.koji je zarazio roditelje. to amigdala tumaèi kao »sre æu« i govori nam da se smijemo jo j .m rijeèima. re cimo to tako. Prizor i zvuk smi jeha bli njih i same nas nagoni na smijanje. gdje potièu. a to izaziva jo jaèi smijeh. koja je prisilno zatvorila kolu. sijeènja 1962. èimpanz . a niz obraze su im tekle suze. na trenutak ili dva pridru ila smijehu. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji osobe prepozna ju okidaèe koji ih èine npr. veæ smo zaglavili u petlji. Te infor macije odlaze u amigdalu. vjerojatno podjednako banalnih. Tijekom iduæa dva tjedna. I sjeæam se da sam jo prilièno dugo nakon gledanja osjeæao veliku sreæu. namrgodi se! Stoga se moje mrgoðenje pojaèava. Ali za to mora biti tako? Je li posrije di obièna igra prirode ili postoji neka svrha? Smijehom izra avamo èuvstvo. u mozgu postoje razne ivèan stanice koje okidanjem odgovaraju samo na postupke drugih. ekspresije koje èinim stvaraju osjeæa je i u nama samima. dr. No situacija vi e nije bila smije na. U djevojaèkoj koli i regij i Boboka u Tanganjiki. Smijeh ima ponajprije ulogu dru tvenog katalizatora i mnogi znanstvenici vjeruju d aje osmijeh. Mo da je sad jasnije zastoje tanganjikansku epidemiju smijeha bilo tako te ko obuzdati. U koli se èu tih amor uèenja . u neku ruku. Madanu Katariji iz indijskog grada Mumbaja.34 Zapravo. Mozak smijeh tumaèi kao znak sreæe. bilo je vrijeme za povratak lekciji. odv ojene samo tankim paravanima. djevojke su se valjale u klupa ma. to alje nove informacije u am igdalu. znala je da ljutnja katkad mo e samo pogor ati situaciju. Gotovo se svi sjeæamo sliènih reèenica iz kole. Mrgoðenje se zamjenjuje osmijehom. poèeo je jo jedan uobièajer dan. pomicanje nogu. Prisutnost ti tzv. spoj straha i blage ljutnj e. Ali uzalud. Namrgodim li se. obrazac prerast. koje su izazvale neobuzdane salve smijeha. samo mi prisjeæanje na to ma mi osmijeh. Jedna nespretno iz reèena banalna primjedba izazvala je smijeh nekoliko djevojaka. Uèiteljica se. Pozvan je Crveni kri j er su ljudi poèeli patiti od iscrpljenosti. smijeh se pro ir io selima diljem regije. Kombinacija mladosti i situacije u kojoj bi se osoba trebala pona ati razumno mo e biti prilièno ubojita. Primjerice. Nedavno sam gledao videozapis o zapa njujuæem »guruu hihota«. kao to æemo vidjeti p ije. Kognitivno-bihevioralna terapija temelji s na pretpostavci te petlje. Djevojèice su se vratile kuæama u okolnim selima i sa sobom don ijele smijeh . dana njoj Tanzaniji. ustrojeni smo tako da »kopiramo« na bli nje. postala ozbiljnija. Proizlazi da osim to prenose na e osjeæaje drugima. upla enima ili srditima te zatim svjesni zamjenjuju ta èuvstva drugima. slièno mehanizmu koji smo opisali govoreæi o trem mo e uspostaviti povratna sprega. Tom je prilikom u Tanganjiki situacija. Ponavljanjem toga postupka.doista. u naviku. shvat iv i svoju pogre ku. kao i grohot. meðutim. ivèane stanice zadu en za tu ekspresiju moju vi u koru obavje tavaju da se mrgodim te da mora poste jati razlog za to to èinim. a premda s u neka nedavna istra ivanja ukazala na ulogu orbitofron-talne kore. Nakon nekoliko minuta. dehidracije i neishranjenosti. Zaraza se poèela iriti i na susjedne uèionice. vidjev i prekrasan prizor t ih nasmijanih ljudi i mene je obuzeo smijeh . Ostatak razreda takoðer se poèeo smijati.35 Ova je prièa. i ti ko dalje u krug. Poput svih najboljih uèitel ja. koji grupni s mijeh svakodnevno rabi kao terapeutsko sredstva za niz tjelesnih i du evnih obolje nja. a to se pak prosljeðuje mojim facija nim mi iæima u obliku poruke: »Ovdje je ne to zabr injavajuæe. Vi e od ale? Zanimljiva se situacija dogodila ujutro 30. Pozvana je i vojska. I prije negoli se snaðemo.glasovi uèitelja. uobi 136 Èuvstveni um èajeno aputanje iz stra njih klupa. ima radova koj i su razlog djelomice smjestili u amigdalu. a mislim da bi se moglo pokazati da su takve reakcije èe æe meðu enama. zrcalnih neurona i la bi u prilog mi ljenju daje suvreme ni èovjek evoh irao iveæi u skupinama te daje opona anje pripadnika skupine bila korisn strategija za pre ivljavanje. Poput svih u sobi koji su sa mnom gledali snimku. uèiteljica ih je poèela pozivati da se uti aju. Tako se. Uèiteljice i djevojèice svih dobi zarazila je epidemij a smijeha. tu nima. Prizor nasmijanih osoba nagoni nas na smijeh. u osnovi sredstvo kojim drugima dajemo do znanja da i m nismo prijetnja te sredstvo kojim se potièe povezivanje unutar skupine.

a desni je tra io razloge u neposrednoj oko lini. Nepi sredno po snimanju ispitanike su zamolili da ispu ne upitnik u kojem su mora ocijeniti iskustvo koje su upravo do ivjeli.u jednom joj je navratu.. kod ko se pona anje poje dinaca usklaðuje do te mjere da svi navode iste fiziolo ke èuvstvene do ivljaje. U sluèajevima kad su i pitanici bili zainteresirani jedni za druge. ovdje vjerojatno c).ali izvadi pi tolj i ustrijeli ga. 137 Robert VVinston: LJUDSKI UM poput kakljanja ili hrvanja u igri. mogu imati bizarno djelovan na mozak. Ti se zvukovi razlikuju od onih koje èine tijekom intera cija vi e povez anih s opstankom i razmno avanjem. iroko otvoriti usta. Pacijenti s o teæenjem u desnom mozgu obièno biraju najdoslovnije tumaèenje.e æe u situacijama koje obièno nasmiju èovjeka. Logikaje mo da u tome to smijeh smiruje agresivnost i potièe povezivan èlanova skupine te tako pripoma e u pre ivljavanju. a nucleus accumbens o ivljav popratne osjeæaje ugode. To bi znaèi lo daje lijevi mozak proizveo emociju. Ta nam spozn aja mo e pomoæi da objasnimo kako se tanganjikansl epidemija smijeha uspjela tako br zo pro iriti. Da smisao za humor funkcionira. Èeoni re nje procjenjuju situacij u i prepoznaju »stoje smije no«. smijeh nas dovodi na »istu valnu duljinu« i tako potièe pov zivanje. nai zgled neobja njiv ishod. Dakle.lije va stvara èuvstvo.« a) Èemu obje eno lice? b) Dvije i pol funte. Kao to se najvi e smijemo u interakciji s drugima. kako je tijekom zahvata bila pri svijesti. slika konja bila neobja njivo vesela. Sa smijehom su povezana najmanje tri mo dana podruèja. molim. primjerice. dodatno motorièko pol proizvodi potrebne facijalne i gl asovne pokrete. a mo da ni vi niste skloni izabrati a). mu ki su ispitanici iskustvo procjenjivali pozitivnijir Drugim rij eèima. istra ivaèi su o tkrili daje uèestalo i nagla enost pokreta mu karèeva tijela izravno odra avala jaèinu i uè alo enskog smijeha. repetitivnim glasovima. meðutim. Ali èinjenic daje smijeh svjetski fenomen te da ovisi o posebnim mo danim podruèjim navodi na moguænost daje u pro losti smisao za humor bio evolucijska pre< nost. a oni s o teæenjem u lijevoj polovici biraju najbesmisleniji. Primjerice: »Konj uðe u bar i naruèi k iglu piva. Sliènu meðuigru na djelu vidimo kad neuroznanstvenici od pacijenata koji su pr etrpjeli mo dani udar zatra e da navedu poentu ale. tovi e. primjerice ugodnost situacije. Konobar ka e. koje bi u o vom sluèaju bilo b). iskesiti zube i glasati. Karl Gr ammer i Petra Weixler s austrijskog Instituta urb ne etologije Ludvvig-Boltzmann ispitivali su alomimetièke uèinke smijeha pi tajno snimajuæi parove mu karaca i ena koji se dotad nisu poznavali. u normalnom mozgu polutke moraju suraðivati . Primjetili su da bi prasnula u smijeh sva ki put kad su podra ivali dodatno motorièko podruèje lijeve strane mozga. pozitivnijem pogledu na ivot. 138 Èuvstveni um Neurokirurzi s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu operirali su 1998. mogli su je pitati to joj je tako smije no. glasnim. Bolesti popi encefalitisa. smijeh bi moga biti oblik dru tvene aktivn osti kod ljudi i ivotinja. Posljedièno. pere pirani rizik odbijanja i njihovo zanimanje za partnera . zaèudim neuroznanstv enicima i njihovu smislu za humor. Zanimljivo je stoje podra ivano podruèje bilo u djevojèinoj lijevoj polutki. stoje zrcaljenja izmeðu tjelesnih pokreta i ei skog s mijeha bilo vi e. Èini se da po uspje no] oslobaðanju u to vjeruju i to opisuju mnogi taoci banda u raznim di jelovin svijeta u kojima vlada bezakonje. Katkad se. ona bi drukèije obrazlo ila smijeh koji se javljao . esnaesto godi nju pacijenticu s te kom epilepsijom. a u drug om je kirurzima rekla da su joj oni smije ni. Neobièan dogaðaj u Tanganjiki lako je mogao bi posljedica poremeæaja u jednom ili vi e tih mo danih podr uèja. uobièajenog u tom dijelu Afrike. Tek moramo izdvojiti gene koji bi mogli biti odgovorni za smisao za humo no veæ sm o vidjeli da najvjerojatnije postoji veza izmeðu dominantnog lijeve mozga i sklono sti ka stabilnijem. c) Ni ta . a desna znaèenje. Sva ki put kad bi podra ili podruèje. Èak se i psi i takori tijekom igre glasaju p odreðen om obrascu.. U prilog tom mi ljenju gi vori i nalaz daje kod ljudi vj erojatnost pojave smijeha trideset puta veæa u sk pini nego kad smo sami. Takoðer. èini se daje smijeh uzroènik pojave nazvane alomimeza. .

Razjareni um Srd ba. pokazuje da su psi u tome bolji od primata. takoðer je jedan od gla vnih dijelova na e èuvstvene odore. Vjerojatnije je da æe pritom biti susretljivije i mari krute. Ali kad su posrijedi bile slo enija èuvstva. Mnogi psihoter .tako i zasebni dijelovi mozga moraju djelovati zajedno kako bi smijeh uopæe nasta o. Oboljeli od Aspergerova sindroma mogli su osnovna èuvstva dobro èita139 Robert Winston: LJUDSKI UM ti poput normalnih ispitanika. p put As pergerova sindroma. èak i zatomljavanja èuvstava napose srd be i tuge . Simon Baron-Cohen pretpostavlja da bi autizam i s njim povezana stanja. Zanimljivo je to jedno istra ivanje.smatra se vrlo va nom. ne bez vraga nazvane »prozori du e«. prednost u preno enju po ruka pripadnicima svo vrste. Rijeèje o obli u autizma. sve ii cinacije koje su mnogim enama gotovo neshvatljive.. iz dijela evolucijske pro losti u kojem su mu karci bili usredotoèeni na lov. opæenito vi e vole ra èlanjivati pojedinosti. Mogli bi smo reæi da hijerarhiju vrijednosnih procjena pridajemo neèemu to su zapravo samo lan ci kemijske aktivnosti. Iznimna va nost te funkci proizi la je iz nekih kljuènih evolucijskih razlika. a oèi su glavni naèin koji m izra avamo kako se doista osjeæam pokazala se nemoguæom. Psi mogu pratiti z nakove èovjekovih namjera uèinkovitije od èimpanza. ljutnj a veæa prijetnja i vjerojatnije je da æe izazvati vi e razdora u dru tvu.. osobito u suvremenom dobu. Prikazivana su cijela lica i dijelovi. èak i k ad su im prikazani samo pojedini dijelovi lica. za to to tako dugo ive s èovjekom. i deset slo enijih. a veæ joj sama èinjenica daje bijela. Z dravi su ispitanici bili podjednako uspje ni u tim slo enijim prep znavanjima. U zapadnim i istoènim kulturama sposobnost nadzira nja. razvili sposobnost praæenja i tumaè nja pogleda svojih v lasnika. Sve je to mo da na sljer. bjelooènica je ljudi veæa nego u svih ostalih primata. odnosno usta. Istra ivanja su pokazala da postoji veliko preklapanj e izmeðu mo dani sustava koje rabimo pri praæenju smjera neèijeg pogleda i onih kojima z aklj èujemo o du evnim stanjima drugih. Neke osobe i maju velikih te koæa u èitanju facijalnih ekspresija drugih. Èi ni se da su oèi. Mu karci. To je osobitost jednog poremeæaja. Aspergerov sindrom i autizam No ne posjedujemo svi priroðenu sposobnost teène interakcije s bli njima. a prvi gaje opisao austrijski lijeènik Hans Asperger 1940-ih. gradnja eljeznièkih m keta. osobi va an pokazatelj èovjekovih emo ionalnih stanja. u autistiènih je pojedinaca mu ki uzo rak prenagla en.36 Smatra se takoðer da su pripitomljei psi. èe æeg kod mu karaca. odreðeni vidovi raèunalstva ili raznovrsne tehnièke pojedi nosti. Nije nem guæe daje to djelomièan odgovo na pitanje za to ima vi e mu kih ahovsk velemajstora. primjerice. poput straha ili radosti. kao i u tumaèenju njihova d u evnog stanja temeljem promatranja njihovih pokreta i ekspresija. No za osol s Aspergerovim sindro mom zadaæa prepoznavanja slo enih emocija samo i temelju oèiju. neovisno o tome jesu li gledali cijelo lice ili i mo oèi. en e na socijalnu grupnu koheziju. Simon Bar on-Cohen sa Sveuèili ta Cambrid-ge prikazivao je oboljelima od Aspergerova sindroma i normalnim ispitanicima slike lica s izrazima deset jednostavnih èuvstava. imali su vi te koæa. oèi ili usta. i c mjerenije na facijalne signale i vrlo intuitivno prepoznaju nijanse socijalnoj k omunikaciji. s neodobravanjem gledali na ljutn ju. mogli biti inaèice »mu kog« mozga. Citira Han Aspergera: »Autistièna os bnost ekstremno je odstupanje mu ke inteligencij Èak i unutar normalnih odstupanja n alazimo tipiène spolne razlike u inte genciji. razmjerno nedavno obja 140 Èuvstveni um ljeno u Scienceu. Ovdje je m o da najvL nije to mu karci i ene svoja èuvstva obièno drukèije izra avaju . èini se. agresivno pona anje. ali ne i na radost? Vjerojatno zato stoje.« Baron-C hen istièe da u osnovi imamo tip mozga skloniji sistematiz aciji (on ga nazi tipom S) i » enstveniji« mozak skloniji empatiji (tip E). Za to bismo. poznatijeg kao Aspergerov sindrom. daje.. pak.ene su. i njezino izra avanje kroz nasilno. stoje obilje je koje ne nalazimo u divljih ivotin poput vukova. a r pigmentirana. Primjerice. John Ratev s Harvarda navodi primjer autistiène pacijentice koja je izjavi kako do èetrdesete godine nije znala da ljudi jedni drugima o svojim osjeæajin govore oèima. Mu karce mogu zanimati vozni redov i.. poput grizodu ja.

Doista. Kod normalnih osoba èeoni re njevi djeluju poput policajca za èuvstveni uri i to ponaj prije podruèja koja nazivamo ventromedijalna kora.neka su èuvstva razorna i samo ako ih prepoznamo i s hvatimo odakle potjeèu. Ona primaju ii formacije iz ni e kore koje se odnose na nagone. ili preblizu drugim vozili ma. na instrumentoj ploèi poène bljeska upozoravajuæa poruka.« Ujesen 2001. a ne u nama bogu hvala to drugi to èine i bogu hvala to su oni. a ne mi. destruktivno pona anje. impulse i mehanièke reakc je. Magnetska r ezonancija osoba s antisocijalnim porem èajem osobnosti.apijski postupci potièu klijente da prepoznaju svoje istinske osjeæaje te da ih pres tanu vrjednovati kako bi se sprijeèilo da im se naposljetku naglo otmu svjesnom na dzoru. poput. ali ih inhibiraju i p omno planiraju primjerene odgovore na njih. ogladnim li dok kroz res toran prilazim stolu koji mije dodijelio konoba neæu usput zgrabiti nekoliko krump iriæa s tuðih stolova. ili kad vozaè vc zi prebrzo. Kao to smo vidjeli. »duæanski bijes« i »zrakoplovni bijes« (»road rage«. Priznajem da sam vrlo razdra ljiv u redovima za prijavu za zrakoplovni let. zapravo. zvan Pod. zavr ili na s udi to se. a z atim primjenjuje mehanizme za ispravljanje na eg pon. nedavna su istra ivanja poka zala da bi se u pubertetu èak moga . mo emo se nadati da æemo ih staviti pod svjesni nadzor. ponajprije. Prototip. Izrazi agresivnosti. slu e odvraæanju grabe ljivaca. odreðen stupanj srd be ne samo daje neizbje an. Pod mo p ti poni titi opasnosti koje je izazvao ljutit ili rastrojen vozaè. Premda èeo ni re njevi do desete ili jedanaeste godin naglo rastu. mu jaci se upu taju u borbe kako bi stekli povla teno pravo na enke i bilo kakve zalihe hran e. n. istra vanja su pokazala daje razvoj èeonih re njeva dugotrajan te da sazrijevaju te u ranim dvadesetima. »trollev rage«) samo su nazivi za 141 Robert Winston: LJUDSKI UM temeljnu crtu koja u svima iziðe na vidjelo kad nas isfrustira prometna gu v kad mis limo da se netko gura preko reda u trgovini ili kad smo poput sard na dugo zatoèen i u skuèenom prostoru ekonomskog razreda. kojem je svojstveno agres ivno. No. Automobil rabi osje nike u kolu upravljaèa kako bi izmjerio znojenje i bilo. posebice meðu mu jacima u ivotinjskom svijet u. Gotovo se svi katkad osjeæam o agresivno. naravno. U na oj je evolucijskoj pro losti srd ba zasigurno imala va nu ulogu. pok zala je da imaju sni enu aktivnost u èeonom re nju. ali prenosi temeljnu istinu . Moji èeoni re nje ni im podruèjima mozga tada zapravo govore: »Shvaæ se javila glad. zatim. a reakcije nekih buènijih g ledatelja pokazuju da impulsi iz pro losti jo ive. nasilje. primijetili ste da se elemen ti takvih pona anja kriju neposredno ispod povr ine suvremenog pona anja. Mo da je fraza »vladaj svojom ljutnjom« kli eizirano psihoblebetanje iz 1980-ih. sanja. èesto te ko obuzdavaju ljutnju. Djeca i. koji rastu kad smo po stresom ili ljutiti. Phineasa Gagea. nego je zdra dio razvoja. Kad raèunalo u automobi lu zabilje i poveæanje stresa. Katkad moram pokazati znatan stupanj samokontrole kako svoju ratobornost ne bih izrazi o pred posve nedu nim aerodromskim zemaljskim osobljem. naravno. dogaða kad se ra estimo? Veliku ulogu ima èeoni re ar Osobe s o teæenjem è re nja. zaprav o su ljep e upakirane inaèice nasilnog borilaèkog instinkta. a to se ne rijetko pretvori u agresivnost i. svjetlima na prednjem i stra njem odbojniku o v ozaèevu raspolo « nju èak obavje tava druge sudionike u prometu. Unutar osnovne skupine u kojoj valja opstati. Neæu izazivati skandal. Igre temelje ne na snazi i natprosjeènim tjelesnim sposobnostima. naime. da bijes do ivimo kao ne to stoje »tamo negdje«. a iz zvuènika se zaèuje smir ujuæa glazba. poput ragbija i boksa. Primjer ce. Zvuèi ka vrlo irita ntno vozilo. Drugim rijeèima. N prièekat æemo. Nasljednike takva pona anja mo emo vidjeti na djelu u bilo kojem prenapuèenom kafiæu subotom uveèer: mladiæi se nadmeæu na razne naèine kako bi privukli djevojke. mladi prolaze kroz razdoblje u kojem su prc mjene raspolo en ja i napadaji bijesa èeste pojave. Nedavno skovani pojmovi u engleskom jeziku koji bi se u nas mogli p revesti kao »cestovni bijes«. Omoguæuj nam. Tovota Motor Corporation i Sony predstavili su nov koncepti automob il koji je s ciljem smanjenja broja nesreæa i suzbijanja opasne vo nje i svoje vozaèe zapravo obavljao funkciju èeonih re njeva. Psihoanalitièa bi èak mogli ustvrditi da nam naslaðivanje nad takvim neva nim dogaðajin prikazanima u medijima poma e da se nosimo s vlastitim bijesom. u nekim je situacijama jo ima. Ako ste smogli snage i gledali televizijske emisije poput Big Brothera ili Farme.

a desetogodi nji brat ili sestra ljupko poslu aju. Jedno istra ivanje na verveti koji su dosegli vrh hijerarhije pokazalo je da su imali vi e razine serotonin mozgu. pa mo emo zakljuèiti daje zapravo èuo »buku« ljutit g tijela i srditih sjeæanja u kojoj nije bilo smirujuæeg. Kao to smo vidjeli u pro lom poglavlju. Verbalizacija osjeæaja bijesa ne samo d a daje vremenski okvir u kojem ne èinimo ni ta to bismo kasnije mogli po aliti. nego i razbuðuje uspavane èeone re enjeve. no it postoji studija prema kojoj hijerarhijski vi i èlanovi bratstvajednog am erièl fakulteta imaju vi e razine serotonina. Nalazimo ih u mnogim dijelovi Afrike. Studija amerièkog Nacionalnog instituta za du evno zdravlje otkri-laje kljuène genske razlike koje dovode do smanjene proizvodnje ser otonina. ali uzimaj u antidepresiv Seroxat. enke u istom plemenu tvore h ijerarhiju. u potonju se orga zaciju mo e uèlaniti svaka ena starija od osamnaest godina koja mo e do zati da je izravan potomak pretka koji je pridonio ostvarenju amerièke ne< snosti.stvaranju odrasle osobe spremne za opstanak i razmno avanje. ali koji nije tolike pomoæi u stabilnijim. Veæ neko vrijeme znamo za va nu ulogu serotonina u radu ventromedijal-ne kore èeonih r e njeva. ovisni o svo jim roditeljima. Majmuni s povi enom razinom tog neurotransmitera manje su agresivni i vi e su radnièki raspolo eni. Njegovo bi pamæenje prizvalo prigode u k ojima je prije bio srdit. tijela i pamæenja. a kæeri nasljeðuju polo svojih majka. Pos no su zanim ljiva vrsta verveti. a to ote ava opstanak. a ponajvi e su prouèa vani zbog iznimno dobro razvijene dru tvene jerarhije. Visokorangirani verveti imaju prednost kadje ri o najboljoj hrani. Razgovor je èinio glavni dio njegova lijeka. a dominan tni mu jaci povla teni su glede seksa. vidjeli smo da su njeg ovi okidaèi bijesa stvorili petlju izmeðu amigdale. koji podi e razinu serotonina u sinapsama. Rijeè je o malim. u neku ruku. poput motociklista koji bi mu presjekao put. Utvrðeno je takoðer da serotonin ima va nu ulogu kod anksioznosti. No zbog te su slo enosti èovjekovi potomci prilièno dugo. Dodu e. sklonije suradn ièkom pona anju i manjem neprijateljstvu prema drugima. vjenèanje ili sm rt. ra èlamba vlas og unutarnjeg stanja zahtijeva aktivnost u srednjem dijelu èeone kore. Vratimo se nakratko majmunima i njihovim serotoninskim razinama.37 .ubrzan rad srca i mi iænu napetost. Je li takva genska mutacija mogla nastati sluèajno? Je li mogla biti od neke koris ti na im drevnim precima? Jedna od zbunjujuæih èinjenica o evoluciji jest da snaga kat kad mo e biti slabost. Tenden143 Robert Winston: LJUDSKI UM cija k sni enom serotoninu i prateæoj agresivnosti mogla bi biti slièan »ma dvjema o trica ma« . Oko sedamdeset posto ispitanih osoba s tim genskim obilje jem na testovim a je izrazilo povi enu razinu anksioznosti. Prednos t verveta je to ne moraju podastrijeti dokumentaciju za sva roðenje.maè koji je na im precima mogao pomoæi da odagn prijetnje i osiguraju hranu u suro vim. Ne to to bi ga »pot knulo«. stvorilo bi tjelesne simptome bijesa . Ne raspola em ni sa kakvim usporedivim poda cima o engleskom pk stvu i ne znam ni za kakva istra ivanja na Kæerima amerièke revolu cije. ponovno do ivljavao sve zbog èega se ik ad rasrdio. vrjednujuæeg doprinosa èeonih re njeva. U BBC-jevoj televizijskoj seriji uz ovu knjigu pratili smo vrlo hrabre napore mu k arca koji je htio rije iti svoj problem s bijesom. Vidjeli smo daje aktivnost èeoni h re njeva tijekom tog procesa slabija. a zanimljivo je i da su osobe koje nisu depresivne. paje. Ukratko.142 Èuvstveni um odvijati obrnut proces. otprilike pet kilograma te k majmunima koji s e uglavnom hrane biljem. Èini se kako je rijeè o ekonomiènoj odluci da se razvoj odreðeni h neuronskih krugova zaustavi kako bi se vi e energije i pozornosti moglo usmjerit i prema kljuènoj zadaæi . Ostali m jaci. Podsjeæa me to donekle na moje koleg e iz kotskog plemstv. Roditelji su time iznenada dobili neurolo ko obja njenje za to njihov tinejd er katkad bijesno izjuri iz sobe kad ga zamole da opere suðe. i kolege u Gornjem domu. èekaju u redu. kao i s tim povezano tjelesno stanje. natjecateljskim uvjetima. odnosno dok se mozak razvija. mirnijim vremenima. pa se aktiviraju èeoni re njevi koji tumaèe i inhibira-ju sna ni osjeæaji. Preno enje te ra èlambe u rijeèi zahtijeva dodatne kognitivne funkcije. Gornjem domu ili na Kæeri amerièke revolucije. Mozak nijedne vrste nije slo eniji od èovjekova.

ono to ih navodi da informacije tumaèe na odreðen naèin . U Wisconsinu su istra ivali vrlo malu djecu i èini se da s e ta temeljna razlika izmeðu lijevog.vrh cingularne vijuge . Taj lijek olak ava akutna agitirana stanja psihijatrijskih pacijenata. 1 èini mi se i da æe ljudi u bliskoj buduænosti suvremene terapije za mnoge p hièke poremeæaje usporeðivati sa srednjovjekovnom praksom istjerivanja v tica i barbarskim postupcima poput pu ta nja krvi.spremni gledati skeptièno na to. k osobu potièe na naj veæa postignuæa. osjeæati da ne posti em mnoj i da se moj rad ne cijeni dovoljno. Tonmov Sharma iz londonske bolnice Maudslev slikovito je opisao anh edoniju: »Mnoge blago depresivne osobe mo ete razveseliti 'èajem i suosjeæanjem'. Mnogi od mojih najuspje nijih prijat« spadaju meðu osobe koje ja nazivam pragmatiènim pesimistima . va nog simptoma de presije. montrealski znanstvenici James Olds i Peter Milner takorima su u hipotalamus ume tnuli elektrodu. i desnog. Proces im se toliko svidio da su pr itiskali polugu i do èetiri tisuæe puta na sat i radije su to èinili nego jeli. a ne samo »drukèije«. Slièno vrijedi i za emocionalna stanja .Nad a nje Mislim da mogu reæi da sam uglavnom optimist. kao to si vidjeli. vjerojatno glavni protagonist. Kad bi takori pritisnuli polugu.38 Antidepresivi i terapija ne poma u svima. Drugi va an dio pozornice u mo danom teatru radosti i tuge zauzimaju hipotalamus i u nutar njega dopamin. ivot sam proveo vjerujuæi æe stvari napos ljetku ispasti dobro. Ljudi kojima se taj ili slièni lijekov i daju protiv simptoma psihoze. a zatim ih opa ali. i kod < timista i kod pesimista . Mislim d. U na em subjektivnom svijetu. pokazuju poveæanu aktivnost u desnom mozgu i. uvelike povezana s aktivnijom lijevom polutkom. nesposobnosti do ivljavanja zadovoljstva i. Osobe s pesimistiènim svjetonazorom i li one u depresivnom razdoblju. èini se.zapravo crta osobnosti. mislim. Kad procjenjujemo va nost mo danog ustroja. jer po jaèava osjeæaj ugode i opu tenosti. To je gore nego kad ne nalazite nikakvu radost u ivotu. pesimistiènog mozga stv ara nedugo po roðenju. anhedonija postaje ozbiljan problem. i pun nade. obrn uto. U pokusu provedenom 1950-ih. No Richard Davidson s Wiscon-sinskog sveuèili ta pokazao je ka ko je abnormalno niska aktivnost u lijevoj pre-frontalnoj kori vjerojatno poveza na s depresijom. Sve to nije naroèito iznenaðenje jer. Sretno stanje uma. a osjeæaji tuge s poveæanom aktivno æu desnog mozga. elektroda u h ipotalamusu primila bi slab elektrièni podra aj. Damo li takorima lijek koji blokira djelovanje dopamina. naèin kako zak prima informacije utjeèe na njega i oblikuje samu r govu graðu. 144 Èuvstveni um ko bi prihvatio da »zelena« znaèi samo njihovu inaèicu zelene boje. Sreæa je. èudi me to su naizgled eprtljave terapije koje su se sastojale od n mjerno p roizvoljnog prepisivanja antidepresiva pomogle tolikim ljudima. èak i u vjeri. No takor koji je dobio Haloperidol prestaje primati ugodne podra aje i gubi zanimanje za polugu. a rabi se i kao lijek prije operacije. osim ako ih rasplet situa cije ne iznenadi. razlike u raspolo enju ili stavu znaèe ma vi e od opæeg pogl eda na ivot. No kod nekih . optimistiènog. proces se mo e obrnuti. posao nam ote ava neodgo-voreno pitanje ra zlika izmeðu lijeve i desne strane mozga. smanjenu u lijevome.« Skupina istra ivaèa s Teksa kog sveuèili ta pod vodstvom Helen Mavberg identificirala je p odruèje . Dr. no isto tako mogu postati p oti ten. Obièno tvrde ka je njihov pogled na stvari realan. Mjerenje tih razlika te ak je posao i veæina je nalaza proturjeèna. Svatko mora naèini ti znatan pomak u shvaæanju. Ali to uvjerenje nalazimo. stoga moramo znati koje je mo dano stanje u osnovi poremeæaja. ali ka d je rijeè o te koj depresiji. radost. Ti pièan takav spoj jest antipsihotik Haloperidol. Smatram se povremenim optimistom. najèe æe.fizièki ustroj mozga i na i identiteti nedje ljivo su povezani. uèestalo navode sim ptome anhedonije. jer odreðene informacije ili u odreðen im okolnostima mogu biti sretan.i nformacije s jima bi drugi postupali drukèije .obje skupine vjeruju da ona druga na ivot gleda »] gre no«. S obzirom na slo enost mozga i protejsku narav njegove neobiène 145 Robert VVinston: LJUDSKI UM kemije. ali ne ono. a ne neko opæe stanje. poput halucinacija i deluzija. dakako.koje pokazuje abnormalno nisku aktivnost kod oso ba s depresijom otpornom na lijekove.

strah putuje dvama mo danim putovima. a m evi koji su bje ali imali su veæu aktivnost u kori. eæer u krvi poèinje opa dati.« Tako. u iju i nosa preko amigdale i hipotalamusa izravno u tijeli koje se odmah p oèinje pripremati za bijeg. pa osobe ostaju na mjestu mrtve samo zbog str ha. Ponovno æu se poslu iti primjerom naglog noænog buðenja. stanku. Pr 146 Èuvstveni um mjerice. recimo. Mjesto brzog puta straha. osim ako ga na to ne potaknu upla eno lice ili prestra en glas roditelja. sadr ajem pamæenja. Brzoplet odgovor na o dreðeni èuvstveni podra aj utiskuje se u mo dane neuronske krugove. u Pasadeni. Ponov no se osvræem oko sebe. Pamæenje æe ponuditi nekoliko odgovora: »Zvuèi poput ivotinje èu to prije. m o da zbog genske predodredenosti. Znanje o dvama putovima straha poma e u terapiji fobija. Davida Andersona u Cal techu. upravo je taj vid te ke depresije i sna ne psihoze p taknuo lijeènike poput Egasa Moniza i Waltera Freemana da poðu izvan gr n ica onoga to danas smatramo prihvatljivom medicinskom praksom. jo æu jednom konzultirati pamæenje kako bih odgovorio: »Lisica. Zavirimo li tijekom terapi je u mozak. oslu kivat æu daljnje zvukove i istodobno u pamæenju tra iti to je i vor zvuka koji sam èuo. mijaukanje maèke itd. tj. Naposljetku ih. Jedinstvena sna ga straha u evolucijskom je kontekstu smislena. Kao to æemo vidjeti. Nakon to me probudi glasan zvuk. Takoðer ih potièu da razmi ljaju o neprijeteæim vidovima svoje fobije. prouèavala je glodavce. koja imaju veliku ulogu u svi m èuvstvima. a zatim i u ivo. Pravi strah dovodi c golemih pr omjena u tjelesnim sustavima koji nadziru krvni protok i katkad 5 ce prestane no rmalno kucati. Prvi se proti e od osjetila . oèiju. pa shvaæam daje zapravo rijeè o komadu u eta koj i se pomièe jer ga priti æe moja vreæa za spavanje. Va na su takoðer prija nja iskustva. uzima u ruku. Informacijaje u meðuvremenu propu-tovala drugi. Skupina istra ivaèa pod voi stvom dr. Na i su pre razvili svakojake dojm ljive sposobnosti poputjezika i svijesti. ivotinje rat obje strategije. gdje ih razumski procjenjujemo i tumaèimo. neæe bojati uvija juæe zmije sve dok se uèenjem takvih boja ljivih odgovora ne uspostave odreðene ivèane vez . No novoroðenèe se. sporiji put preko prednjeg dijela sljepooènog re nja. Drugi je put sporiji i njime podra a straha putuju u èeonu koru. a strah prela zi u podruèje razuma. Strah Strah je zasigurno najjaèe èuvstvo u na em repertoaru. to su uzroci koje èak ni lijekovi ne mot suzbiti. U iduæem koraku najprije ih gleda na sl ikama. Glavno je obilje je tih pos tupaka postupno pribli avanje fobiènih osoba izvoru njihova straha. poèev i s najmanjima. Upita li me zatim su pruga to se to èulo. le im noæu u atoru u d ungli i uæini mi se da se ne to migolji. Po teno govoreæi. poruka »nije opasno« sve je utisnutija u nove krugove. smjesta sam na punom oprezu. Mi evi koji su se nakon poèetnog straha ska menili. primjerice o vje t ini kojom pauk plete mre u ili o ljepoti ispletene mre e. Uz kljuèna podruèja poput amigdale i èeonih re njeva kore. usporeðujuæi trenutaèan do ivljaj s iskustvom. poput lave a lisice. spreman munjevito izjuriti iz atora. U iduæem æemo poglavlju prou- . vidjet æemo da osobe podra uju s fobijom povezane neurone i uvje bavaju ih da djeluju u novom smjeru. amigdali. koji bi ih inaèe uspanièio. Misleæi daje posr di zmija. Èeona kora »istièe« da nema razloga za nutost. Ali to æemo uèiniti kad smo upla eni? Hoæemo li dati petama vjetra i æemo stati na mjestu kao ukopani? To su dva motorièka odgovora koji se meðusobno natjeèu. no to ih nije za i tilo od grabe ljivaca i li drugih opasnosti. a organi koji nisu presudni za nagli bijeg ponovno se normalno opskrbljuju krvlju. ovdje sudjeluje niz mo danih mehanizama i podruèja. Arahnofobièara se. bilo i disanje se normaliziraju.one se uvij ek skitaju oko tvojih kanta za smeæe. Toliko toga ovisi o uèenju i pamæenju. Prestajem se bojati. U svakoj f azi terapeuti uèe osobe da predmet njihove fobije nije opasan te uèvr æuju to uvjerenje.« ili »Navjerojatnije je lisica . Dakle. najveæu su aktivnost im li u lateralnom septumu (ventralnom) i nekim dijel ovima hipotalamusa. strijatnim motori kim podruèjima te u raznim dijelovima hipotalamusa. Sa stotinama i st otinama poku aja. za uzima sporiji kortikalni put. prvo potièe da razgovara o paucima.osoba produljena poti tene korijene ima u mo danoj arhitekturi.« Pretra ujem cijelu autobiografiju. kao i okolina u kojoj se strah javlja. mogu prikladno usmjeriti svoj odgovor. koji aktivira novostvorene veze. stvari koje sam nauèio pro log tjedna i stvari koje sam nauèio u djetinjstvu. strah je pridonio na em o. lave pasa.

Promjena raspolo enja Volim popiti èa u finog bijelog burgundea ili dobrog crvenog ehambertina. Prvo.« U kr æanstvu ima va nu simb lièku vrijednost i kljuèar je dio prièesti. Mnoge religije.40 Primijetio je da post oje tri vrste podra aja n koje smo se pripravni bojati. paucima. to izvorno znaèi strah od nepoznatih osoba. eleæi izazvati radikalnu dru tvenu promjenu masovnom promjenom mo dane kemije. tune in. bilo zboj obrednih ili posve rekre acijskih pobuda. recimo. stvarajuæi priklad nije uvjete da ljudi potvrde prijateljstva i vrijednosti. Rimbaud s absintom. Mnoga uroðenièka dru 148 Èuvstveni um tva konzumiraju spojeve dobivene iz kaktusa.kako bi zatomili glad i odagnali umor na velikim visinama. kojem je trebao kofein. Sastojal i su se od uèenja nefobiènih ispitanika da prikazanu sliku s strahom povezu davanjem elektro okova dok su je promatrali. Moje je pona anje tada djelomice nalik pona anji nesretnika ko ji na ulici rabe igle i lule za pu enje eracka. njegova svojstva dobro prepo znaje psalamopjevac: ». sve to mo e biti poveza no s bole æu .zmij i pat ci. vino ima obredni vrijednost. ili mo da uèenje izbje gavanja. Coleridge. Samo meðu p iscima popis je beskrajan. no neprimjerene dana njim ivo nim uvjetima. Ju noamer ikanci va-èu listove grma koke . ukljuèujuæi moju. I. uskladi se s okolinom i oslobodi se nevoljnog«. Drugo. potièe dru eljubivost i opu tenost. drop out«. otvorenir prostorima. koji su ekperimentira li s ha i om. imaju odreðene koristi u smanjenju stresa. Zanimljivo je daje velik dio fobija usmjeren prema stvarima koje bi u na e drevnoj pro losti predstavljale pravu prijetnju: zmijama. Moglo bi se stoga zakljuèiti da s fobije uvje bane rea kcije za pre ivljavanje. gu vama i visinama. Èini se da smo ust rojeni za izbjegavanje. Tijekom 1960-ih profesor Timothv Leary s Harvardskog sveuèili ta kupio je veliku kolièinu LSDa. omoguæujuæi nam da zaboravimo ili da svijet drukèije perci piramo. crvi. gljiva i mnogih drugih bilj aka kako bi izazvala halucinacije ili druga stanja slièna transu. nego. U idovstvu. sintetiène halucinogene droge. odnosno ljudi koji su prijetnja. Pokusi uvjetovanja Arnea Ohmana s instituta Karolin ka pokazali su kak< smo doista predodreðeni da se bojimo predmeta ili ivotinja iz tih irokih ka tegorija. Je li uzimanje droga u nekom razdoblju moglo biti evolucijska prednost? Svakida nji je ivot i danas zahtjevan. Mnogi su umjetnici. koju bi se slobodno moglo prevesti kao »aktiviraj mozak. mo da ne posve n eopravdano. poput ivota u skupinama ili u spostavljanja dru tvene hijerarhije. ljudskog dru tva koj e se ne upu ta u konzumaciju opojnih sredstava. naravno. recimo.41 Mnogo ih j br e uvjetovao da osjeæaju strah kad im je prikazivao slike zmija ili ljutitih ljud skih lica. Neke poma u pri opstanku. U treæu kategoriju spadaju podra aji koje je Seligman nazvao »iste vrsnima«.oblikovala nam je mo zgove tako daje najizglednije da æemo s< pla iti stvari koje su najveæa prijetnja na em opstanku.147 Robert VVinston: LJUDSKI UM èiti kako se razvija sposobnost mozga da pamti sjeæanja o svijetu te naèine ki ko ga o pisujemo. Èini se kako nem. nasmije e no lice ili sunce. Stoljeæima prije.npi prljav tina opæenito. ka njavaju konzumaciju odreðenih opo jnih tvari. Baudelaire i Yeats. trunuæe meso. li æa koke. Uporaba odreðenih tvari radi promjene mo danih funkcija toliko je ra irena i dugovjeèna da bismo mogli govoriti o osnovnom ljudskom porivu. U nju bismo mogli svrstati ksenofe biju .izvora kokaina . pa droge koje nam ga privremeno mogu olak ati.. priskrbila muje tridesetogodi nju zatvorsku kaznu. Njegova èuvena fraza »Turn on. Konzumenti se ka tkad nadaju da æe se tako pribli iti vi oj sili ili alternativnoj stvarnosti. pisci i umjetnici eksperimentirali su s raznim tvarima.. primjerice. stvari koje bi nam bile najv eæa prijetnja dok smo ivjeli u savani.vino koje raz galjuje èovjekovo srce. stoje Aldous Huxley sa eto opis ao kao »kemijski bijeg od nepodno ljive osobnosti«. oso bito p oslije stresnog dana. Tome je vjerojatno kume vala evolucija . vjerovali da opojna sredstva poveæavaju njihovu kreativnost. De Quincey i Keats s opijumom te Balzac . I sam sam ku ao koku kad sam poku avao suzbiti visinsku gl . opasne ivotinje . Primjerice. Ps holog Martin Seligman u svojem je evoluci jskom obja njenju èovjekovih fobij uporabio pojam »pripravnost«. premda se danas taj pojari èe æe rabi kao n aziv za odbojnost prema drugim nacijama ili kulturama.

raju osjeæaj energiènosti i ubrzanog toka misli. nje tetno . U ovoj knjizi nema dc voljno mjesta da se osvrnemo na cijelu paletu èovjeku poznati h psihoaktivni tvari. mo da i mlaðu od dvanaest godina. Jo bismo zabrinutiji tre 150 Èuvstveni um bali biti stoje pu enje meðu adolescentima u porastu te stoje postalo uobièajeno vidje ti djecu. poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu ili shizofrenijom. rijeè je o mje avini stimulirajuæih i smirujuæih d elovanja. Pu en je cigareta jedan je od glavnih zdravstvenih rizika u SAD-t gdje pu i oko èetvrtine odraslog stanovni tva. koje grupno povezivanje èini lak im i trajnijim. Èak se i t ari koje se konzumiraju u formalnijim okolnostima. Na uèinak droge èesto utjeèe osno no raspolo enje osobe ili nj ezina sklonost depresiji ili anksioznosti.mnogi Azijci. znog dru tvenog podrijetla uzima psihoaktivne droge. Sti mulanti. poput putova kojima se prenose neurotransmiteri dopamin i si rotonin. i pobi ðuju druga. poput odgovornih. Brojna su se istra iva nja bavila socijalnim aspektima pu enja i nedvojbeno je utvrðeno da su izgledi za pr estanak pu enja manji ako je osoba poèela pu ki rano u mladosti. poput amigdale i hipokampu sa. Tijekom posljednjih godina konzumacija kanabisa toliko se pro irila da n< ke dr ave eksperimentiraju s »dekriminalizacijom«. a posljedice pu enja duhana dobro znaju i istodobno zanemaruju m lijuni ljudi. Tiskovne kampanje tvrd kako pu enje marihuane nije nimalo tetnije od opijanja. Moram pri znati da nije pomogla. Pu aèi su veæinom mlaðe dob niskih prihoda i nerijetko lo ije obrazo ani. Usto. konzumacija opojnih sredstava mogla bi djelovati poput sv ojevrsnog »dru tvenog ljepila«. Konzumacija droga obièno ima trojak uèinak na mo dane kemijsi procese. èesto publiciranim sluèajevi ma. Uèinci nikotina u mozgu vrlo su slo eni. potièu osjeæaje euforije. èesto stv. Predmeti mogu izgledati nepn porcionalni i mog u se javiti halucinacije.avobolju dok sam se uspinjao na Ande. Psihodeliène droge. Pijenje u dru tvu veæi je u itak . rabe u dru tvenu svrhu . Nikotin Nikotin je jedna od najzagonetnijih droga. stoga æu se ogranièiti na p et tv. 149 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kako djeluju opojna sredstva? Krajnje pojednostavljeno. osim to potièu niz promjena raspe lo ja. Opojna sredstva imaju dru tvenu svrhu. mijenjaju percepciju i osjete. alke h ol.obo avanje. Konzumenti mogu osjeæati da vrijem prolazi nevj erojatno sporo ili apsurdno brzo. pa èak i daje m. dobrobiti i dru eljubi vosti.nesumnjivo smo tada nas mijaniji i opu teniji. jer im se nikotin (u obliku otopine) mo e ubrizgati u odreðene dijelove mozga povezane s pamæenjem. Takoðe na stvoreni do ivljaj utjeèu i okoln osti u kojima je droga uzeta.tijekom bor ba i napada mo e nas uèiniti hrabrijima i odva nijima. Alkohol takoðer mo e biti od privremene koristi .jer. suci su odbijali suditi osobam koje su tvrdile da uzimaju marihuanu iz vjers kih razloga ili radi smanjenja b( lova izazvanih artritisom ili multiplom sklero zom. Isto bi se moglo reæi za mnoge druge opojne tvari. inhibiraju odredi na mo da na podruèja. kanabis. a time i na pona anje i percepciju. I geni imaju ulogu . p oput alkohola i lijekova za nesanicu. ecstasy i LSD. ukljuèujuæi ka nabis i kokain. Takoðer jejedna od najèe æe zlopc rabljanih. poput kokaina i amfi tamina. pot . poput pejotla i svete »trave« koj u pu e rastafarijan-ci. Pobolj ava neke vidove kognicije. ili èak na najuobièajenije uliène droge. imaju obrnuto djelovanje . Ispitivanja pacijenat a s Alzheimerovom bole æu. èini se. tjelesna mas te broj prija njih konzumacija. Èesto se smatra kako »nisu ozbiljne«: nikotin. a zimi nas mo e ugrijati. jer ga te ko razg raðuju. Neka su istra ivanja pokazala da osobe koje pu e imaju manje izgleda d a obole od Alzheimero-ve bolesti ili Parkinsonove bolesti. ne izaziv a gubitak inhibicije ili poveæanje agresivnost U odreðenim. na visinu od 4800 metara ili vi e. Postoje brojne potvrde da su takori nakon takvih infuzija bolje pamtili put k roz labirint. Svaki obièaj koji sjedinjuj e ljude i èuva to jedinstvo koristan je za opstanak. ri koje se gutaju ili pu e. mo da ovisnièke osobnosti. razumnih èeonih re njeva. kako pu e na ulicama. primjerici ne podnose dobro alkohol. Dakle.usporavaju psih ièke procesi poveæaju opu tenost. Samostalno pijenje smatra se obilje jem nesre tne. Svakog vikenda mlade r. Va nom se doima èinjenica da s navika pu enja gotovo uvijek stjeèe prije odrasle do bi. Mnoga va na istra ivanja provedena su na glodavcima. primjerice kratkoroèno pamæenje. Depresanti.

bilo nikakve primjetne razlike. Pitanje je kon-trov ezno i razlièita su istra ivanja dala proturjeène rezultate. znanost pokazuje da æe vam za to trebati mnogo snage. Te receptore. mo danom sustavu nagrada. Studije na ivotinjama zbunjuju. S alkoholon je drukèija prièa. Prema tom e. Alkohol Izmeðu ostalog. no pu enje. to znaèi da ih privlaèe elek trièno pozitivna mo dana po druèja . Psiholozi su te I 152 Èuvstveni um stirali osobe koje su dobivale dozu alkohola i one koje su vjerovale daje dobiva ju. ponajprije kod pu aèa duhana. Pu aèi i nepu aèi. razlog za to su istra ivanja ovisnosti opæenito toliko v a na. meðutim.ne to bolja kognicija. Dio tih istra ivaèa ispitivao je i vezu stresa i nikotina. da vi e nikad neæet« okusiti ni kap. Premd iznimno va no. Dakle. veæa buc nost i opu tenost. Postoji li razlika izmeðu mu karaca i ena. ima smirujuæe djelovanje. zajedno s onima na ivotinjama koja nam poma u da evaluir amo temeljne mehanizme. to su. Jedna cigareta ubrzava rad srca. nimalo iznenaðujuæe. Ona imaju va nu ulogu u motorièkoj koordi naciji i budnosti. mo da zato to istra ivaèi nis vijek u obzir uzimali spol ispitanika. Upravo j to. Mo e se doima neobièno to razmjerno blagi uèinc i pu enja . nekim kompulzivnim repetitivnim pona anjima te naèi151 nom percepcije nekih osjeta. a katkad neutralnu tvar. Genski utjeca ji na djelovanje pu enja mogu imati va ni ulogu u rje avanju slo enih pitanja koje ta ovisnost nameæe. Tijekom pokusa dobrovoljci su nosili flaster koji je katkad sadr avao ni kotin. Drugim rijeèima. Èini se da postoje brojni (najmanje dvanaest) recep tori u ivo tinjskim i ljudskim ivèanim stanicama na koje se taj sna ni duhar ski spoj mo e vezati. Tvari poput morfija ve u se na poseb ne mo dane receptore. Istra ivaèka skupina dr. mogu imati terapijske implikacije. alkohol sna no utjeèe na podruèja mo danog debla koja nazi vamo locus coer uleus i rafe jezgre. Dobro je poznato i da nikotin u znatnoj mjeri djeluje na raspolo enje. naime. dvije funkcije koje najvi e oslabi nakon popijenog piæa (ili ne koliko njih). Nikotin i pu enje cigareta znatno utjeèu na mo dana podruèja povezana s razinom budnosti . pal stvaraju razlièiti geni. jer razlièit e vrste pokazuju razlièite stupnjeve olak anja bolova. no zapravo su pile èisti tonik.mogu biti pe rcipirani kao toliko sna na nagn da zbog koje su mnogu pu aèi u tolikoj mjeri »navuèeni« na nikotin. Taj je uzorak podruène mo dane aktivnosti vrlo slièa onome koji se javlja ko d drugih tvari koje izazivaju ovisnost. nevjerojatno je te ko. koju bi s e moglo pripisati hormonima? Pu aèicama pod stresom. dok tupo gledate u èa u otopljenog antacida. dobiva ktro okove.vrdila su da bolje pamte i br e reagiraju nakon to su na ko i nosili mali nikotinski flaster. Alkohol takoðer izaziva oslobaðanje dopamina u nucleusu accumbensu. Ovisnici o nikotinu aktivnost u tim podruèjim pokazuj u kad im se javi elja za cigaretom te kad im se poka e kutija cigaret. alkoho mo e poremetiti gotovo sve mo dane funkcije. primjerice .poput onih unutar membrane ivèane stanice. Zanimljivo je da nikotin takoðer smanjuje osjetljivost na bol. Izmeðu pu aèa i nepu aèa nije. dokuèiti toène mehanizme djek van ja nikotina u mozgu. no istra ivaèi su to uzeli u obzir i zakljuèili da su utvrðeni uè nci izravno uzrokovani djelovanjem nikotina. ono to psiholozi nazivaju »samopotkr epljujuæi uèinak«. po navijamo ona pona anja koja nam nude zadovoljstvo. Ustanovili su da samo vjerovanje da pijete mo e . trideset mu karaca i èetrdeset èetiri ene. a u veæoj s vrlo uvjerljivim moæima sugestije. Dio uèinaka alkohola mogao bi u manjoj mjeri biti povezan s kemijskim utje èajem na mozak. neovisno o tome jesu li uzimale kontracepcijsku pilulu. pa njegovo poèetno djelovanje do ivljavamo ugodnim Ta aktivnost unutar na eg sustava nagrada takoðer obja njava za to alkohol im. Jamnera s Odjela za psihologiju i socijalno pona anje pri Kalifornijskom sveuèili tu usporeðival a je mu karce i ene. n drukèije se naèine pona a s razliè tim neurotransmiterima. dakako. upaljaè. Takva istra ivanja. Mu karci »na nikotinu« bolje su podnosili bol. Nema posebnih recep tora. ma koliko se od luèno kleli. stres ili tjelesni napor. no kod ena vidljiva uèinka nije bilo. èak i p epeljara. jer mozak p roizvodi vlastiti morfij u obliku endorfina spojeva koji se otpu taju kao odgovor na bol. Ne treba ni spominjati da dobrovoljci nisu znali je li njihov flaster sadr avao nikotin. brzina rada srca ili krvni tlak nisu se poveæali kao nepu aèi cama. Svaki od tih receptora razlièito utjeèe na rad mozga. a njegove su molekule elektriène negativno nabijene.

cigaretni papir. no »prir odno« ne znaèi »sigurno« ili »bezopasno«. izmeðu est i jed naest posto rtava kobni h nesreæa u krvi ima THC. konzumacija kanabisa znatno oslabljuje. Cak i prekomjerno pijenje vode iz najèi æeg planinskog izvora nosi opasnost . Sve to unesemo u organizam ima neki uèinak. mo d a kao terapiju za bolove. takori ko maje THC davan tijekom osam mjeseci imali s u gubitak hipokampalnih st nica jednak onome koji bismo normalno oèekivali kod dvo struko starijih l kora. Sjeæam se svojeg iznenaðenja kad sam 1963. Kanabis sadr i vi e od èetiri stotine kemijskih spojeva. crijevnih tegoba i. Poèeci konzumacije kanabisa u obliku marihuane ili ha i a se u davno u povijest. limenke za pohr anu i modne stvarèice s prepoznatljivim nazubljenim listom Cannabis sative. rastres enosti. 2003. odnosno asasinima: profesionalnim ubojicama na plaæi arapskog sultana) koz umirali su smolu ka153 Robert VVinston: LJUDSKI UM nabisa i prièali o natprirodnim do ivljajima. Iz toga mo mo stvoriti opæenitu sliku kako ta droga mo e utjecati na razlièite fu nkcij Primjerice. No dan as. Kanabis se èesto prikazuje kao »prirodna« i sigurna alternativa drugim drogama. Usto. obrastao i smrdljiv u Kabul. Kanabinoidni receptori najbrojniji u hipokampusu. Indiju i Daleki istok. do av i odrp an. poput seksualnog uzbuðenja ili a gresivnosti. koje obavljaju mali mozak i bazalni gangliji. jedna od uloga hipotalamusa je regulacija apetita . za lijeèenje reumatizma. poput aspirina. THC tim podruèjima smanjuje uèestalost okidanja ivèanih sta nica. Na iroko dostupne sitnice za njegovu konzumaciju . njegova je upor aba uglavnom bila ogranièena na malu. Najrani ji su spomeni naðeni u kineskim tekstovima iz 2737. Mnoge druge tvari. a mo da u obredne svrhe.. lule. Jedan takav lijek je nalokson. lijekovi protiv bolova . konzumira gotovo j ednako èesto poput alkohola.biti dovoljno da stvori mnoge simptome pijanosti. poput osjetljivije percepcije i opu tenosti. neke vrlo jaki otrovi. Prema pod cima amerièko g Nacionalnog instituta za zloporabu droga. ponajprije meðu dijelom mlaðe populacije. pisci popu t Baudelairea i èlanovi njegova zloglasnog kluba Club des Hachichins (nazvanog po ha i inima. mo e blokirati lijekovima koji blokiraju opijate sliènog dj lovanja. Najjaèi je THC. U mnogo novije doba. od kojih se za ezd set smatra da izravno djeluju na mozak. tetrahidrokanabini Istra ivanja provede na 1980-ih i 1990-ih pokazala su da su cijelim mozgo rasporeðeni posebni receptori za THC. Navodi se daje rabljen u medicinske svrhe. kodeina. Kanabis U Britaniji se kanabis. bazalnim ganglijima i hipotalamusu. vidio koliko se konzumira u Afganistanu. obièno obliku konjaka. Nadalje. Iskapanja grobova u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku pokazuju da su d revni narodi vjerojatno posipali sjemenke indijske konoplje na u areno kamenje. u Bri taniji èesto propisivan zbog svojih ljekovitih svojstava. primjerice Maroko. Kr. kratka etnja londonskom tr nicom Camden svjedoèi o drukèijem stanju.pokazu ju u kolikoj je mjeri uzimanje te droge postala »normalna« aktivnost. No jo nam nije posve jasno kako THC djelovanjem u mozgu stvara mnoj ugodne uèinke k anabisa. hipijevske rajeve. pr. kanabis oslablju motor ièke funkcije. paracetamol. t akoðer se proizvode izravno iz biljaka . Kokain se dobiva od listova grma. kad su osobe poput mene poèele putovati u t zv. Uzgr ed.u ekstremnom bi sluèaju izaz valo smrt. Do 1960-ih. Kanabinoidi potièu oslobaðanje dopamina i to se djelovanje. recimo. u obliku tableta bili su djelotvorniji. u z ugoc koju droga izaziva. bizarno. Kanabin idni receptori prisu .konzumer k anabisa vrlo èesto izjavljuju da osjeæaju jaku glad. sve su one u ovome ili onome dru tvu (uz velike opasnosti po konzumente) rablj ene zbog svojih psihoaktivnih svojstava. U devetnaestom i poèetkom dvadesetog stoljeæa alkohol je. Ol èavali smo ga dr ati na o djelu Londonske bolnice dok sam ondje bio specija zant i vrlo je dobro razbuðivao lijeènike nakon te ke noæne smjene. muskarin i atropin.. malom mozgu. koji anesteziolozi rabe kako bi razbu d pacijente nakon anestezije. Opijumje »prirodan« . Ne bi nas trebala zavesti pomisao da »pri rodno« uvijek znaèi »dobro«. Alkohol takoðer ima medicinsl povijest. u kojem velil ulogu ima hipokampus. Pamæenje.ku-kuta. slikara i si. Lijeènici prestali davati tinkturu kanabisa protiv b olova zato stoje pri oralnoj primje imala vrlo promjenjivu apsorpciju i to nije b ilo standardiziranih pripravak ekstrakta te biljke.dobiva se izravno iz glavic a.. te na mornare u velikim lukama. profinjenu elitu glazbenika.

. Neki osjete stvarnu tjeskobu. Time su riskirali tu bu i zatvorsku kaznu. To j e dvostruko vi e od podatka koji 1999. Takva predvidljiva. ni amerièki kemièari. jedno je parlamentarno povjerenstvo britanskoga Gornjeg doma razmat ralo primjenu kanabisa u medicinske svrhe. ali ne u vijek ugodne. Jo nije potpuno jasno zboga èega je uèinak toliko razlièit.. mehanièka odluka rezult atje negativnog stava prema svakom obliku konzumacije droga u na em dru tvu . mislimo da na njega alkohol djeluje ponajprije negativno. Godine 1998. organizirani k minal preuzeo je njezinu masov nu proizvodnju i distribuciju. postanu paran 154 Èuvstveni um idni i osjeæaju se progonjeno. i 1985. Neke procjei govore da veæina tableta koja doðe u Bri taniju i koje se danas prodaju po cij ni od dvadesetak do stotinjak kuna potjeèe i z nizozemskih laboratorija. brzo je stekla upo te u mladenaèkoj kulturi.42 Tema je do la na red jer su mnogi pac ijenti. Jedino mo emo r eæi kako se èini da su neki ljudi predisponirani za odreðeni uèinak. Mnogi konzumenti navode osjeæ je letargije i bezvoljnosti.« I zatim prilièno èeznutljivo dodao: »Kaka je?« 155 Robert Winston: LJUDSKI UM Ecstasv Od kraja 1980-ih meðu poklonicima odreðenih vrsta plesne glazbe omiljei je postala s intetièka droga pod nazivom metilendioksimetamfetamin ili ski æeno MDMA. odgovorni za daleko vi e smrti i bolesti od b ilo kojeg okolinskog èimbenika. > tu valja napomenuti kako droga ne utjeèe na svakoga jednako . osobito ako su u pr o losti imali neku psihièku bolest. nekolil je eksperi mentalnih terapeuta dobilo dozvolu da ga testira u psihoterapijski tretmanima. no lij je iz nama nepoznatih razloga ostao zaboravljen. zadivljujuæi osamdesetogodi njak. uzim ali kanabis kako bi ubla ili simptome poput bolova. Svako parlamentarn o povjerenstvo prigodom objavljivanja novog izvje æa sazove tiskovnu konferenciju. Drogu je prva patentirala njemaèka farmaceutska tvrtka Merck 1913. Smatra se daje Merck htio razviti supresant apetita. multi-plom sklerozom. to mo e biti posljedica s metnja u tom podruèju. koji je inaèe sjajno organizirao rad povjerenstva. Priznajem da sam bio jedan od »njihovih gospodstava« koji su u davnoj pr o losti imali nekih manjih iskustava s uèincima te droge. T om je prilikom. Amerièki k mièar Lenny Bruce rekao je daje izbjegavao kanabis jer gaje èinio iznimr razdra ljivim i hiperaktivnim. pa ne bi trebalo biti nikakvo iz nenaðenje ako postoje i nesretni pu. npr. naravno.tni su unutar mo dane kore. ponajprije oni s bolestima ivèanog sustava.jer bi za uporabu droge u medicinske svrhe bila. list Observer objavio je kako je do . no i kad je ni je prodavala. nu na dekriminalizacija. neposredno uoèi konferencije. sprjeèava re apsorpciju tog neurotransmitera.aèi kanabisa. briljantan akademik s mog sveuèili ta i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1967. N o tijekom 1980-ih naèina pripreme lijeka domogli su se ileg. Popularno z vana ecstasj. Glavno djelovanje cato^jaumozgu vezanje je na serotoninske receptore. Drugi pak imaju vidne i slu ne halucinacije. posebice ako su ga. To znaèi da se u sinapsama zad ava poveæana kolièina s . i. istaknuo da æe novinari zacijelo svakog o d nas u povjerenstvu pitati jesmo li probali kanabis.osim a lkohola i cigareta. podruèje u bazalnim ganglijin odgovorno za nastanak voljnih postupaka. Lord Porter. Kad za koga ka emo da »nije veseo pijanac«. te koæa s vidom i tremora. muènine. vladin je ministar u potpunosti odbacio zakl juèke povjerenstva. jedan parlamentarni èinovnik. dakako. Kak o je droga bivala sve popularnija. Povjerenstvo je izrazilo puno suosjeæanje s njihovim st anjem i vladi preporuèilo urno pokretanje klinièkih ispitivanja kanabinoida . Za sam o est mjeseci od objavljivanja izvje æa. Dok sam sjedio ondje razmi l jajuæi to bih mogao priznati. Sijeèn ja 2002. ili eks ili bombon. jer legalno nije bi o dostupan. iznio Europski centar za praæenje droga. Vrlo nam je taktièno sugerir ao da bismo trebali razmisliti to æemo odgovoriti. pa bi bilo kakva smetnja u nc malnim kemijskim procesi ma u njoj izazvala promjene u procesima mi ljenj Kanabis bi mogao djelovati i na c rnu jezgru. Izmeðu 1977. mislim. sami uzgajali. oèito eleæi da damo ne odveæ kontrover an odgovor. nagnuo se p rema meni i apnuo: »Nikad nisam probao kanabis. a pr izvodna im cijena iznosi kunu do dvije. Na kraju rada povjerenstva zbila se ijedna duhovita anegdota. koji su. do policijskog izvje æa u kojem se navo di kako se u Velikoj Britaniji svakog kenda konzumira dva milijuna tableta. pogrije io.

LSD Drvene rezbarije iz srednjeg vijeka prikazuju fenomen poznat kao »oganj sv. taje brojka ipak vi a od populacijskog prosjeka (svaki peti Britanac). u mnogih konzumenata izaziva z dovoljstvo i ele ga pon ovno uzeti. to izaziva poti tenost i nesanicu. n ego raspola u nekim nepouzdanim podacima s Interneta. Uzimanje bilo koje tvari nepoznata podrijetla nosi oèite opasnosti .vide stvarnost onakvu »kakva ona doista jest«. Posve opravdano. Redovita uporaba remeti mo danu sposobnost trajne proizvodnje serotonina. izmeðu ostalog. izaziva kratkoroèno pozitivno ra polo enje i srdaènost. ecstasj nipo to nije sigurna d roga. za razliku od kokaina ili heroina. Kao tvar koju proizvode pojedinci koji mo da ne posjeduju ni ud benik iz kemije. tablete za oksigenaciju akvarija ili table te s visokim razinama drugih. moj biv i ef te briljantan kirurg i potpun.erotonina. Za mene najuvjerljiviji dokazi protiv svrstavanja ecstasjja meðu lak e droge potjeèu i z neuroznanosti. smrtnost povezana ecstasjjem razmjerno je niska. a sebe i okoli svijet percipiraju kao lijepo ureðen uzorak meðusobno povezanih pojava. pak.« Visoke razine dopamina op a ene su kod osoba koje pate c manije i psihotiènih deluzija. do 2001. Prvo. George Hatzid imitriou i njegove kolege s Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje u Bethesdi proveli su neka va na istra ivanja na majmunima. Ustanovio je da èak svaki peti nov i konzument do ivi odreðen gubitak pamæenja. a bolnijima ih je uèinila èinjenica da su umrli veæinom bile mlade osobe na pragu zrele dobi. Taj lijek kontrahira maternicu i njezine krvne 2 le toliko uèinkovito i po uzdano daje spasio milijune ivota diljem svijeta. a to. Bilo je poziva za izdvajanjem ecstasjja iz skupine te kih droga (va eæi hrvatski kazne ni zakon ne poznaje razliku izmeðu lakih i te kih droga. o tim se smrtima mnogo govorilo u medi Èuvstveni um ma. pa ljudi ple u na ulicama dok se ne sru e od iscrpljenosti. psihièkih stanja razmjer no sliènih onima koja p sti u mistici i u ivatelji odreðenih droga. Andy Parrott sa Sveuèili ta East London ispitivao je kratkoroène i du goroène uèinke ecstasjja na mo dane kemijske procese. gljivice ko raste na ra i. Britanska je policija. Te ko krvarenje nakon poroda da . Visoke zarade u cijeloj prièi znaèe da postoji velika opasnost nesavjesnog pon a anja raspaèivaèa. recimo. Drugo. op. Jedna od najdivnijih osoba koju sam imao prilike upoznati bio je profesor Chassa r Moir s Oksforda. simptome primijeæene kod konzumenata. mi iæne grèeve. U usporedbi s procjenom broja redovnih konzumenata. Istra ivanje britan kog Nacionalnog centra za ovisnost ustanovilo je kako je vjerojatno da æe svaki èetv rti redoviti konzument razviti ozbiljan psihijatrijski poremeæaj. a time i smanjenje m kazna za posjedovanje i preprodaju. Da citiram mladog konzumenta ecst syjau Observerovu èlanku: »To je na jbolje. Policija redovito plijeni tablete za koje se poslije ispostavi da su lijekovi za pseæe crijevne parazite. ne tjera konzumente u kriminal radi financiranja navike. O spu tanju ecstasjja u skupi nu lak ih droga uopæe ne bi smjelo biti govora dok se ne sazna vi e o njegovim tetnim n uspojavama. na temelju èega 1930-ih proizveo ergo metrin. Premda su izgled i za pojavu psihijatrijskog poremeæaja i u opæoj populaciji visoki.). skroma akademik. Zagovornici promjene tvrdili su da nema do kazane povezanosti izmeðu ecstasjja i nasilja . uzrokuje su avanje krvnih ila. Ecstasj takoðer poveæava koncentraciju i zaustavlja reapsorpciju dopamin To obja njava jo dva njegova uèinka. Konzumenti opisuju o sjeæaje goto\ religijske snage . Jesu li sve te smrti bile izravna posljedica ecstasyja i dalje je ot voreno pitanje. djelovanje povi ei razine serotonina na hipotalamus i mo dano deblo uzrokuje gubitak apetit.kao stoje sluèaj s alkoholom. Osim toga. Ergot. najpozitivnije iskustvo mog ivot ivot mije bolji. to mo. Tvrdil i su takoðer da. Takve su epizode 157 Robert VVinston: LJUDSKI UM vjerojatno bile izazvane konzumiranjem tvari pod imenom ergot. jeftinijih opojnih spojeva. do ivljaj koji iskuse katkad im izazo1 pretjeran osjeæaj svrhovit osti i va nosti. On je zaslu an za sintezu aktivne tvari u ergotu. Dr. dovesti do mo dani smetnja i te koæa s krvnim optokom. izvijestila samo est rtava. p.43 Utvrdili su da su promjene na ser otoninskim neuronima trajale do sedam godina nakon prestanka uzimanja ecstasjja te da su o teæene ivèane stanice nakon oporavka èesto bile abnormalne. kao i veæu energiènost. Antuna« u kojem cijela naselja obuzme svojevrsna kolektivna mo dana groznica.

èini se. S drug . Èetrdeset minuta poslije Hoffmann je osjetio vrtoglavicu. podmukla vje tica pod arenom krinkom.siæu ne su u odnosu na ono to su uzeli Hoffmann i Leary..izmeðu osamdeset i sto mikrograma . Svoja iskustva mogu prenijeti sam o rabeæi pojmove iz svojeg iskustva. Emisijaje bila iznimno zabavna zbog svojeg ozbiljnog i vrlo istinitog pristupa temi. Djelovanje je spor o. tuga. voditelj je kruto opisivao izoblièenja prostora i vremena. vi e nije bila gða R. Mladi su ima li ne to vi e novca i vremena. Si sjeda [koja je Hoffmannu donijela malo mlijeka].«44 Nakon ove zabrinjav. Neki su konzumenti. doblja suzdr avanja i sljedovanja. »Pozn ti predmeti i komadi namje taja poprimali u groteskne. Ergot je zatim postao sastojak nekih o d prvih uèinkovitih lijekova za m grenu. i ku ao je s kock com eæera. prenijeti samo njihov do ivljaj. prijeteæe oblike. Obuzeo me demon. primjerice da nemaju masu ili da su priljubljen i o tlo.nas je rijetkost. u drugo vrijeme.« Imam samo svoj mozak da protumaèim svoj mozak. u zraku se osjeæala sloboda. Istra ivaè-kemièarjohn Beresford. naravno. èak i kad se pomièu. a katkad ih zamijene zle slutnje. pak. Sv. pa se vi e nisu do ivljavali odvojeni od vanjskog svijeta. Katkad su zaleðen i u prostoru. uopæe mogla pos tati popularna. neg zlobna. temu koja se neprestano ponavlja u ovoj knjizi. kemièar Albert Hoffmann nehotice je malu kolièinu p rolio po ko Njegov opis onoga stoje uslijedilo u ao je u legendu. Konzumenti takoðe r opisuju nagle i neobja njive promjene raspolo enja . . izoblièenja vida paralizu. Odvede sam na drugi sv ijet. umnogome nalik psihièkim stanjima o kojima su mistici pisali stoljeæima. kupi je odreðenu kolièinu d oge od vicarske farmaceutske tvrtke. Poku avajuæi izdvojiti druge njegoi sastojke. O do ivljajima pod LSD-om postoji brojna literatura. Jedno j e vrijeme èak pokusno rabljen u psihijatrijskim bolnicama kao lijek za depresiju i shizofreniju. Learvja se iskustvo toliko dojmilo daje naruèio jo sto grama. Stvari mogu biti neproporcionalne . Zvuèi poput najgore noæne mori No 1960-ih lijek nije bio stigmatizir an kao danas.« Hoffman ka e ako je j< zovitiji od izoblièene percepcije vanjskog svijeta bio osjeæaj radikalne p romji ne u njemu samome. do ivjeli ne to to bismo mogli nazvati stapanj em sebe i drugih. to mo e biti opasno jer ljudi. Konzumenti LSD-a navode niz psihièkih fenomena. pa se moram osloniti na opi se osoba koji jesu. gotovo kao da èita neku ozbiljnu vijest. Kriminal povezan s drogam bio je mnogo manje ra iren. èak i strava. Odluèili smo naposljetku da bi to moglo izgledati neodgovorno. Vizualna i prostorna izoblièenja su najèe æa. uèinci droge mogu biti veoma sna ni èak i u tako malim dozama. predmeti kao da imaju auru. LSD s naveliko uzimali poklonici hipijevske kulture. poput Vrata percepcije Aldous a Huxleyja. dietilamid lizergii ske kiseline. u mnogim krajevima dobu neogranièena optimizma. Dok j e droga sve jaèe djelovala na njega. Na put su po l i biciklima jer su vladale ratne nesta ice goriva. odluèe uzeti jo . ili ostavljaju trag kad se pomièu. Nisam probao LSD. T jekom 1960-ih. vrhunac dosti e otprilike èetiri do pet sati nakon uzimanja. paje Ho fmann do dolaska kuæi veæ p oèeo pro ivljavati zastra ujuæe senzacije. Jedna je vicarska farmaceutsl tvrtka potkraj 1930-ih poèela s ist ra ivanjima moguæih terapijskih uèinaka e gota.osjeæaji velike sreæe pr te bez oèit razloga. misleæi da ne djeluje. Svejedno. pravim primjerima BBC-jeve kole. Istina. dana nje uobièajene uliène doze LSD-a . a zapadno je d ru tvo izlazilo iz poslijeratnog ra. U jednoj fazi planiranja tele vizijske serije Ljudsko tijelo netko je predlo io da bih mo da ja rado proveo taj po kus. drugo mjesto. Augustin prilièno ju je lijepo sroèio zapisav i: »Ne mogu pojmiti sve to jesa m. U 1 960-ima britanska je televizija poku ala doèarati tripna acidu u emisiji s dvojicom uljudnih voditelja u sivim odijelima. Sad kao na zid nailazim na poznatu te koæu. potaknut Hoffmannovom prièom. To je. Preko Beresfoi da droge se domogao predavaè na Harvardskom sveuèili tu Timothv Lear koji je u tom dobu prouèavao uèinke halucinogenih gljiva. od kojih su poneki jo u uporabi. juæe prièe o opsjedanju t e ko je povjerovati daje ta droga.prijatelj je proveo veèer sjedeæi u naslonjaèu i smijuæi se svojim golemim dlanovima. »Svaki poku aj da prekinem raspadanje vanjskog sviji ta i r astapanje svojeg ega doimao se uzaludan. a èiji opisi mogu. Mnogi su svoja iskustva izjedna 158 Èuvstveni um èavali s mistiènim stanjima kakva opisuju istoèni filozofi i religijske osobe. Toliko se zabrinuo daje zamolio jednog od laboranata da ga odveæ kuæi. Na vrhuncu djelovanja konzumenti mogu osjetiti niz neobiènih senzacija..

rafe jezgre pokazuju sliènu neaktivnost. Njih 225 izvijestilo je o simptomim a svojstvenima ovisnosti o tim drogama. Uvrije enoje mi ljenje kako kokain. èini se kako se tolerancija na nj> g a razvija vrlo brzo. Znamo tak oðer da æe takori sami sel davati svaku tvar koja jednako djeluje na njihov nucleus a ccumbens. primjerice opijuma. stoga. no konzumenti izjavljuju da i o njima razvijaj jednaku ovisnost. 1 je zanimljivo. Damo li tak1 droge t akorima. Kad su ih odvojili o d njih. potreba za drogama je nestala. kad sanjamo neke od najèudesr jih i naj ivopisnijih snova. u prisutnoj halucinoge nih droga poput LSD-a poèinje raditi u petoj brzini. Pijenje alkohola ne rijetko smatramo razmjerno beznaèajnim. N uspiju li dugotraj ni konzumenti doæi do doze eljene droge. Stupnjevi ovisnosti Smatra se da LSD ne izaziva ovisnost. Kad se upustimo u bilo koji oblik ugodnog pona anja. njihovi su ih mozgovi poticali da podu tra iti drogu. razumjeti za to se. I najmanji ih podra aj 1 ko prenerazi. èajnih lica i igala i èak ulica g dje je droga kupovana. Epidemiolog Lee Robins 1971. postaju pretjerano osjetljivi. i kanabis nemaju takva svojs tva.e strane. Veza i. Rijeè je o kudikamo najzloporabljivano . Tu spadaj kanabis i ecstasj. Kad su u jec 160 Èuvstveni um noj studiji biv im ovisnicima o kokainu prikazana pomagala za konzumaciju. Prema tome. ecsta. Doista. Ostavimo sad po strani izgubljene radne dane zbog alkohola. prizori zrcala i srebrne folije. dakle. Kako je to moguæe. tj. Opæenito govoreæi. prouèav ao je 898 amerièkih vojnika u Vijetnamu. Kokai izravno uzrokuje poveæanje razine dopa mina u nucleusu accumbensu. pop ut ubrzanog rada srca i povi enog krvnog tlaka. Primjerice. LS vjerojatno uvodi mozak u stanje budnog sanj anja. Dakle. Alkohol mo emo smatrati tipiènim primjerom. toènije na va nu ulogu d( pamina u podruèjima poput nuc leusa accumbensa i snagu uvjetovanja. mo neuronski put izmeðu nagradnih sredi ta i sjeæanja na to iskustvo. Zahvaljujuæi siæu nim okolinskim znakovima. Tijekom R EM spavanja. skanovi mozga otkrili su aktivnost u prefrontalnoj kori i prednjem dijelu cin-gularne v ijuge. podruèjima povezanima s motivacijom. duboko u na osobni sustav nagrada. tim su vojnicima svi znakovi ili okidaèi zbo g kojih su se htjeli domoæi droge bili povezani s Vijetnamom. medu njih mo e biti toliko jaka da ovisnici o heroinu i kokainu katkad na vod da sna no ude za drogom veæ samo ako se naðu u okolini sliènoj onoj u koje su se drog irali. Robins je na istim vojnicima proveo kont rolno istra ivanje po njihovu povratku u SAD i utvrdio da se 95 posto prija njih ovi snika prestalo drogirati. mogu izazvati fiziolo ke promjene povezan s ustezanjem. ustvrditi kako LSD ima dvojako djelovanje èini nas iznimno usredotoèenima n a osjetne podra aje iz okoline. pa konzumenti moraju prièekati nekoliko tjedana do idi æe doze e le li sa sliènom kolièinom do ivjeti isto djelovanje. osobito zateknu li se u istoj okolini. stvar. a na e mo gove prisiljava da te informacije tumaèe kao u snovima. Crack. Lako je. nakon to se oslobode ovisnosti. opæenito se osjeæajuæi tek »èudn o«. heroina i morfija. toliki vraæaju dr ogama. S druge strane. a pripitost pomalo komiènom. halucinogena dro159 Robert Winston: LJUDSKI UM ga iz èarobne gljive. podruèje mo danog debla pokraj rafa jezgara. ako na a tijela ne stvaraju potrebu za odreðenom tv. Locus coeruleus. do ivljavaju tjeli sne siptome ustezanja (ap stinencije). Drogaje kemijskom strukt urom slièna serotoninu. i droge poput he roina i alkohola smatra se da izazivaju vrlo sna nu ovisnost. nego mogu izazvati trajne posljedice. ri? Odgovor na s vraæa na mo dani sustav nagrada. ula. Polovica su bili èesti konzumenti opojnih d roga. Malo se zna o uèincima LSD-a na kemijske procese u mozgu. Razlog ne popravljive tete djelomice mo e biti to stalno jaèanje ne-uronskih veza trajno mijenja funkcioniranje uma. na osobito je zlu glasu zbog izazivanj sna ne udnje. nalikuje neurotransmiteru noradrenalinu. gotovo sve psihoaktivne droge koje mijenjaju percepciju ne samo d a imaju trenutaène tetne nuspojave. jer je rijeè o mo danom podruèju povezanom s buðenjem i sp vanjem (vidi gore). Mogli bismo . obl ik kokaina. dolazi do ga enja neuronske aktivnosti u rafa jezgrama. ba kao to meskalin. Kad takorin podra imo to podruèje. mnoge osobe uzmu LSD i uglavnom ostanu sjediti.

vratit æemo se nakratl jadnom Phi neasu Gageu i dati mu zavr nu rijeè. naravno. Premda u poèetku m o e izazvati osjeæaj sreæe i ugode. noæne more i h lucinac ije postaju uobièajeni simptomi ustezanja. Tim iznimnim for enzièkim postupkom Damasijevi su uspji li pouzdano procijeniti putanju ipke. mjesta nedostajuæeg kutnj aka i malih k hotina na lijevoj strani lica. Izuzmemo li uèinke na druge va ne organe poput srca i jetre. pa nadzor pr ednje kore progresivno nestaje. te epileptièke napadaje koji ne reagiraju uvij< na antiepileptik e. sposobnosti raèunanja i na e percepcije osol nog prost ora. Godi nje u Engleskoj i Walesu zbog izravnih posljedica njegova djel ovanja umre vi e od pet tisuæa ljudi. delirij. alkohol izaziva gubitak emocionalnog nadzora.rezultira smræu u jednom od svakih dvadeset sluèajeva. p. Isprva se doima poput stimulanta. izmeðu ostal og. pomnom dedukcijom te znajuæi osnovr klinièke info rmacije. valja spomenuti kako u mojem podruèju medicine zlouporaba. No pokrajnja su podruèja. Posljedice alkohola mogu biti jedn al ozbiljne kao ponavljane ozljede u boksu ili.j drogi diljem svijeta i o drogi èiji su negativni uèinci vidljivi u zdravstvenim sl u bama gotovo svih zemalja. zbunjenost. Oko 25 posto mu karaca primljenih u bolnice kao hitni sluèajevi ondje su zbog zlopo rabe alkohola. Njihov i su rezultati jasno pokazali daj kritièno o teæenje nastalo u ventromedijalnom podruèju prefrontalne kor To je podruèje koje u najmanju ruku djelomice nadzire obradu èuvst ava. nemoguænost koordinacije pokreta. dvije s putanje odmah iskljuèili. Pomoæu trodimenzionalnog modeliranja mozga prikladne raèunalne obrade. op. zajedno su sa suradnicima uspjeli rekonstruir ti sedam moguæih putanja ipke kroz mozak.45 Nakon to su fotogra firali lubanju izvana i iznutra te pomno izmjerili. procesom eliminacije. a zatim te mjere usporedili sa eljeznom ipkom. Kako nije bilo nikakve infekcij to znaèi da ipk a nije probila tekuæinom ispunjene mo dane upljine. o teæenja ivaca te paraliz Naposljetku. Dulja konzumacija dovodi do propadanja mo danih tki\ ponajprije malog mozga zbo g pomora Purkinjeovih stanica. poput nekih od pacijenata nad kojima je obavl jena prefrontalna lobotomija. kohola sna no utjeèe na razvoj djeteta u maternici. Alkoholna koma nije zanemariv prob lem . muèninu. no najveæim je dijelom depresan t sredi njeg ivèanog sustava. Pojedinosti nisu nimalo ugodne. 163 esto poglavlje . Zanimljivo je i to o teæeno podruèj ima veliku gustoæu sero inskih receptora. Korisne podatke do bili su bri ljivim pregl dom otvora na lubanjskim kostima.s iznimkom trenutka dotad neuobièajene nepa nje. Harlovv dao iskopati lubanju. Otkad je godinama po nj govoj smrti dr. pomraèenja. Istra ivanja na majmunima. Remeti djelovanje neurotransmitera GABA-e. poput èinjenice daje Gageu poslije ozljede govor osta oèuvan ( to znaèi daje Br ocino podruèje bilo nedirnuto). posvetili i se prouèavanju tragova na lubanji. naposljetku. Phineas Gage du u nije izgubio vlastitom pogre kom . Premda bismo poglavlje mogli okonèati i turobnije. nasi lno pona anje. gubi tak pamæenja i slabljenje intelekta. Premda nipo to nije potpun popis strahota. Vi e od petnaest posto Britanaca koji zatra e pomoæ u hitnim slu bama ili na traumatolo kim bolnièkim odjelima imaju ozljede povezane s alkoholom. ona se pomno èuva u Harvard Nedavno su Hannah i Antonio Dam asio objavili zanimljivu ponovnu procj nu Gageovih ozljeda. (U hrvatskim se bolnicama od bolesti izazvanih alkoholom godi nje lijeèi izmeðu pet i deset tisuæa ljudi. Izaziva. s< cijalnu kogniciju i pona anje. stupor (stanje k ad je osobu gotovo nemoguæe probuditi) te komu. a od posljedica konzumiranja alkohola u Hrvatskoj godi nje umre vi e od 2500 osoba. na me. Mo da. morala ostati neo teæena.). Jasno je daje za to bilo nu no i podrobno znanje o ustroj suvremena mozga. te ka ozljeda glave. koja obraðuju drug vi dove kognicije. Ustezanje takoðer izaziva n obuzdan tremo r udova. poput jezika. dobr o dokumentirane posljedice su i d mencija izazvana gubitkom kortikalnih neurona. zatim do neishi njenosti uz slabljenje vida. a normalnosti glave i lica te rada mozga. dosljedno pokazuju da agresivn i i nekooperativni majmuni imaju niske r. Kad osobe koje intenziv no 161 Robert VVinston: LJUDSKI UM piju nakon otprilike pet godina razviju ovisnost. alkohol najveæe promjene izaziva u mozgu. 162 Èuvstveni um zine serotonina. znanstvenici su stv< rili potpunu sliku. Naposljetku.

Podrobne prièe o Fridriku pisa je Salimbene Parm ski. U iznimno ogranièenim uvj etima u kojima su rasla gubila su inteligenciju i sposobnost uèenja. . (1194. koji je htio otkriti jesu li pr narod na svijetu bili Egipæani ili Frigijci. svima nam je zasigurno poznat o kako raste punoglavac. Rasti nastavlja i po roðenju. no izgleda da mu se divio. na frigijskome »kruh«. ali ni latinski niti grèki. jer su se svi Fridrikovi uposlenici bojali proturjeèiti c aru. Takoðer.Fredei cus umje sto Fridericus. osobito tijekom ranog razvoja. preci Grka. a zatim jed nome naredio da poðe spavati. Rezultati su ga uvelike razoèarali. pa dolazi do razdvajanja prstiju. Iz prednjeg kraja te neuralne cijevi razvija se moz ak. koji mozak prekraja prema potrebama koje mu je nametnula okolina . Oèekiva je da æe djeca progovoriti hebrejski. poznatiji je po zanimanju zajezike. pobrinuo s da njegovatelji budu gluhonijemi. Prva tvorba nastaje oko es naestoga dana . koji s obièno u kljuèivali sna an element okrutnosti. Nezadovoljan tim r< zultatom. car je dao zatvoriti dva osuðenika u hermetièki zatvo ren prostoriju. Mozak se dijeli i umno ava ba kao to pod mikroskopom vidimo da to èine stanice.) slovioje kao znanstvenik-amater. Prve godine Neke su mo dane funkcije prisutne pri roðenju. Napisa je k njigu o pripitomljavanju sokola. Oèito mu je bil jasno kako je car neo buzdan. nemilosrdan proces uklanjanja vi kova zvan apoptoza. sa stra i rima koji im se nikad nisu obraæali. Jako je volio provoditi pokuse. Prema njegovim zap sima. a iz stra njega leðna mo dina. srednji i stra nji mozak. na grèkom znaèi »opadanje li æa«. Prema Herodotu. No Fridrik II. Pozorno je promatrao sobu izvana. Veæina se aktivnih podruèja kod novoroðenèadi odnosi na osnovne mehaniz- . Najbolji primjer kojeg se mogu sjetiti razvoj je dlanova. a na pravilnoj uporabi jezika ustrajao je ti li ko da je jednom nesretnom pisaru koji mu je pogre no napisao ime . one se neæe pravilno razvijati i njihov e æe neurone preuzeti druge funkcije. a nakon dvije godine dosti e osamdeset posto te ine o draslog mozga. Apoptoza je prisutna u svim organima. Najprije se prednji kraj neuralne cijevi razdvaja u tri dijela: pre dnji. Istodobno se odvija temeljit. prva rijeè koju je jedn od djece izgovorilo bil a je »becos«.Jei nogaje dana tako svoj dvor ispunio poznatim astrolozima i uèenjacima. Kako bi to doznao. Otprilike od te toèke pa do roðenja dolazi do golemog p oveæanja mo dane mase. njegove se neuron-ske veze grupiraju i regrupiraju prema informacijama koje u njega uðu. Psan tik je ote o dva novoroðenèeta i dao ih odgojiti u potpunoj izolaciji. pa nastaje cijev unutar cijevi. Tijekom iduæih pet dana ta se eliptièna tvorba pro iri i spljo ti u oblik nalik kru nici s brazdom usjeèenom na vrhu. rijeè koju je skovao Hipokrat. U drugome smo poglavlju ukratko objasnili za to su Fridrikova prèkanja bila osuðena na neuspjeh. po njegovu mi ljen ju prvi jezik.dao odsjeci palac. kako gubi rep i postupno se razvija u abu. Mozakje iznimno plastièan organ. No ta dj( 164 Uèeni um ca nisu progovorila hebrejski.. Dvorski I jeènik zakljuèio je daje spavaè doista bolje probavio hranu. Apoptoza. Brazda zatim srasta. U mater nici dlanovi isprva nalikuju lopaticama. Fridrik je jednom pr ilikom izabrao dva mu karca. stoje razdraganii Grcima bila potvrda da su oni pra vi nasljednici svijeta. obilato ih nahrani svakojakim delicijama. Fridrik je odluèio ponoviti pokus. Kako bi bio posve siguran da æ njegovi ljudski zamorci biti potpuno izolira ni od ljudskog govora. a drugom da ode u lov. Iduæegje jutra obojicu dao rasp oriti pred svojim oèima. no t o je vjerojatn izmislio. Nadahnuæe je na ao u H< rodotovoj prièi o egipatskom faraonu Psamtiku I.Uèeni um Sveti rimski car Fridrik II. U drugoi bizarnom pokusu. ali jo nisu potpuno povezane. Ako se funkcije poput govora i jezika ne rabe. a danas se njo naziva stanièno odumiranje. nadajuæi se da æe uhvatiti trem ta k u kojem æe du e mu karaca napustiti njihova tijela i pobjeæi. U maternici se mozak poèinje razvijati dva tjedna po zaèeæu. no zbog apoptoze veze u tkivu vrlo rano odumiru. Mozak u maternici Mozak se u maternici razvija naglo. Nakon sedam tjedana svaka se od tih tvorba ponovno dijeli.neuralna ploèa. svake minute nastane do 250 tisuæa ivèanih stanic a.1250. oèekuji æi da æe vidjeti kako je mu karac koji je spavao probavio vi e hrane. talijanski franjevac koji je umro 1287. osobito u vrlo ranoj dobi.

Zn kovito. Buduæi da nikad nisam vid fotografije vrta. Covjekovje mozak poput slo ene zgrade. tijekom rata ostavili u kolicima u vrtu. vrlo su èeste iznenadne promjene harmonije ili dugo graðe nje glazbenih misli. Jedan se kol ga prisjetio ka ko bi se prepao djedova zidnog sata kad bi ga podigli da ga vic to se najvjerojat nije dogaðalo izmeðu druge i treæe godine. Mnoge majke izjavlju ju da ton plaèa njihova djeteta mi e potaknuti sna an tjelesni do ivljaj u njima samima . Tijekom prve godine ivota mo dana se aktivnost poveæava u tjemenoj. a poslije u Bristol u. primjerice gl di. David. vjen jatno se varaju.to se moralo zb prije njezine treæe godine. Moje prv o sjeæanje. i meðu slu ne i vidne kore postoje veze koje pokazuju da su djeca u dojenaèk dobi . Alan Slater sa sveuèili ta Exeter prouèava djecu staru samo dan ili dva. a zatim bi prekidaèem skr ivenim u d epu iznenada ukljuèio svjetlo u nosu. Bau-mov nos. U ao bi u neonatalnu jedinicu s golemom ma nom oko vrat a i velikim crvenim klaunovskim nosom. zbog èega je se ne mo emo sjeæati. U tome smo zeler lo m obraslom konaèi tu odsjeli samo dvaput. Ako je dijete okretalo glavu za nos om. se e u doba kad sam imao pribli no godinu da na. profesora pedijatrije na Oxfordu. Sjeæam kako sam se stra no ljutio na roditelje kad su me za godi njeg odmora u Ci ehu. neki dijelovi mozga neæe sazrijeti dok ne uðemo u kasnu mladost ili tek pi èetkom dvadesetih.disanje. osjete i pokrete. kojeg je tada zanimala dobrobit novoroðene djece. kako su ga nazvali u jednoj emi siji na BBC-jevu Radiju 4. Panksepp je primijetio da plaè djece i mladunèadi ima jednak uz orak kad ih se odvoji od majki. a normalizira se kad se ponovno sjedine s potomstvom. tako i. Kao to konstrukci i opremanje njezinih soba i hodnika traju d ugo. sredi te dugoroènog pamæenja. Kolegica se pi sjetila oka kad je guska u la u kuæu i izazvala velik mete . Dakle.vjerojatno sinesteti. David Baum zakljuèio bi da ima neo teæen ivèani sustav te da najvjerojatnije nema o te ja mozga. U glazbi koja æe ko 166 Uèeni um slu atelja najvjerojatnije izazvati »faktor bockanja«. èak su i najmanja djeca sposobna izraziti por uke kljuène za opstanak. Te ko je reæi do koje mjere novoroðenèad osjeæa èuvstva koja osjeæaju odr sli. neugode i straha. Kad smo obojica sta ira li u bolnici Hammersmith. u Derbvshireu. Nagnuo bi se nad djetetovu kolijevku te v rlo polako i ukoèeno pomicao glavu sjedne na drugu stranu. Neke su druge funkcije prisutne od prvoga dana ivota novoroðenèeta ili se javljaju ne dugo zatim. r sazrijeva do treæe g odine. Primjerice. Pri roðenju prisutne : i o dreðene veze koje neæe opstati do djetinjstva i odrasle dobi. Jednomjeseèno dijete na razne n aèine alje razlièite poruke. kad se njez ina obitelj preselila iz sela u grad. Neuvje banu u djetetov plaè doima poputjednoliène buke. mislim da mije sjeæan je vjerojatno toèno te da nije bilo ojaè no kasnijim do ivljajima. premda je bila rijeè samo o usput noj anketi uz prijepodnevnu kav sjeæanja su bila grupirana oko sliène dobi. Amerièki psihologjaa Panksepp misli da svi do ivljavamo ne to slièno kad slu amo odreðenu glazb i osjeæamo marce kako nam se spu taju niz kralje nicu. sklonija gledati privlaèni ja.kad bi nam b arem mogla reæi! . Vrlo dobro pamti taj vrt.165 Robert Winston: LJUDSKI UM me pre ivljavanja . No iskusr majke i profesionalni njegovat elji smatraju da èesto uspijevaju razabrati razl ke. èini se da nekim majkama opadne tjelesna temperatura kad zaèuju takav plaè. pokazuju instiktivno zanimanje za naj novija i najneobiènija obilje ja okoline. èeonoj i vidnoj kor . i doista misli da ne izmi ljam. to se inaèe vrlo èesto ogaða s uspomenama na r no djetinjstvo. Davida Bauma. osobito iz d rugog posjetajer mije otac tada darovao avionèiæ od balz koji se u prvom borbenom le tu slomio na ivici.jednom kad mije bilo dvanae ili trinaest mj eseci i ponovno kad sam imao èetiri godine. vrlo je izgledno daje veæina »ranih sjeæanja« neto na. tj. Apoptoza u veæine osoba tu sposobnost gasi prije sazrijevanja hip kampusa. S obzirom na èinjenicu da hipokampus. Premda mi to ne zvuèi ba uvjerljivo. Osobe koje tvrde da se mog u sjetiti boravka u maternici ili roðenja. izumio je tzv. hranjenje. èuju boje i vk zvukove. Ispitali smo pamæenje nekih èlanova na eg istra ivaèkog tima. simetrièna ljudska lica. U tom se pogledu s velikom naklono æu prisjeæam pokojnog dr. kao to smo veæ vidj li. èak i u toj dobi. N jegova istra ivanja pokazuju da su djeca. Poput odraslih. te prvog predsjednika Kraljevskog pedijatrijskog zbora.

Tek su s devet ili deset mjeseci mogla izvesti cij li postupak. Dvogodi njacima mo ete da prilièno slo ene upute i oni æe vas razumjeti. no spomenut æemo da su uèinci naglog razvoja vidljivi u razvoju okulomotorne koordinacije i prostorne svjesnosti. Standardna mlijeèna formula iz trgovine nije ide. katkad jako ljutita i frustrirana. Dojenje najvi e pogoduje ranom mo danom razvoju. Èeoni re njevi podruèje su koje se u rastuæem mozgu aktivira posljednj Njihov razvoj zap oèinje oko sedmog mjeseca i ravnomjerno traje do otprilil druge godine.jednoje prilièno dugo odbijalo progovoriti (do druge godine). Wern ickeovo podruèje. paje usporedio djecu koja su pila standa rdnu formulu s onom koja i pila formulu s posebnim nadomjestkom masti koji je is tra ivao. dojenèad i mala djeca svoje teorije na okolnom svijetu testiraju poput maj u nih znanstvenika. meðutim. Neujednaèenost u razvoju tih funkcija mo da je razlog za to su djeca u toj dob i. a zatim dignuti tkaninu. Kadje rijeè o mojoj djeci. iz raznih razlog ne mogu ili ne ele dojiti. S. Igrajuæi se vrlo jednostavnih igara poput te. N kad èeoni re njevi poènu rasti. Masti koje c smatra posebno va nima su dugolanèane polinezasiæene masne kiseli ne. Dr. djeca uèe isku avati svoj e teorije. o maknuti kocku. da neka djeca poriv za verbalnom komunikacijom dobivaju rani je ili kasnije zbog manjeg ili veæeg zadovoljstva okolinom. Cjelovit opis ranog mo danog razvoj a prelazi okvire ove knjige. Neke majke. zrijeva mnogo br e od Brocina podruèja. na zamjena jer nema optimalne s astojke za najbolju prehranu. a ne na male o trcanog medvjediæa kojim mu roditelji mahnito ma u pred licem. Medvjediæ je na trenutak nestao. a dijete se smije uz osjeæaj olak a nja i radosti. zaklonio pjenastom koc167 Robert Winston: LJUDSKI UM kom i prekrio tkaninom. Govor se razvija od osamnaestog mjeseca. dakl e. Peter Willatts sa sveuèili ta Dundee na dojenèadi staroj izmeðu est i evet mjeseci proveo je tzv. nego su i bolje rje av li probleme. Do prvog r oðendana mladi èeoni re njevi poènu ovladavati n gonima ni ih mo danih podruèja. Pouka je. no neæe vam moæi na njih odgc 168 Uèeni um voriti. Hm. Pokazalo se da su djeca koja su tijekom prvih èetiriju mjeseci dobivala nj gov nad omjestak. njihov mali vlasnik poèinje odreðivati pr itel usredotoèuje se na krhak antikni kineski porculan. Zanimljivim mi se èini to postoje velike pojedinaène razlike u brzini razvoja govora. Ona od sedam ili osam mjeseci uspijevala su uèin jedan ili dva koraka slijeda . Djeca u to obi sposobna su birati izmed dvije ponuðene igraèke. kao to æemo poslij vidjeti. drugo je progovorilo nedugo nakon prvog roðendana. . Willatts p sumnjao je kako bi to moglo utjecat i na sposobnost uèenja kad dijete poðe kolu. pokus rje avanja problema. a treæe s otprilike osamnaest mjeseci. a mo da i nositi se s prihvatljivim razinama zabrinutosti i tjeskobe. a zatim i zabrinutost. manje sto as te nakupine neurona èeonom re nju zadu ene za stvaranje govora. mo da je nova teorija pogre na i medvjediæi ipak mogu nestati ? Iznenada se pli ana igraèka ubacuje u vidno polje. pet ili est godina poslije bila pronicljivija i o troumnija. primjerice. tj. Doista. tijekom »grozne dvije« godine. sterogodi njac i koje su hranili mlijekom s nadomjestkom ne samo da su bi mentalno pripravniji i imali vi i kvocijent inteligencije. Jedna od omiljenih ig ara u toj dobi jest »igra skrivaèa«. kao i u bazalnim ganglijima te malom mozgu. estomjeseèna djeca nisu mogla u niti ni ta od naveden oga. zadu no je za razumijevanje govora. Kako bi se domogla igraèke. primjerice analizirali i sparivali fotografije u eksperimentalni] uvjetima. in èe prisutne u majèinu mlijeku. To se ni na koji naèin ne doima povezano s njihovim sposobnostima ili inteligencij om. premda se. djeca su morala smisl i proves ti plan u tri koraka: povuæi stolnjak kako bi si pribli ila cijeli sklop. Ali stvari zacijelo ne mogu nestati? Ili mogu? Dok je medvjediæ skriven. Igraèku je stavio na stolnjak izvan djetetova dosega. Willai zakljuèio je da su planiranje i nizanj e postupaka moguæi tek kad prefrontali kora sazrije do odreðenog stupnja. Usporediv i rezu ltate sa studijama na novoroðenèadi.i. dr. jasna: grudi su najbolje. u misli se uvlaèi nesigurnost. Sve bolje poimanje prostora koji zauzima djetetu postaje izvor fascinacije. Utvrðeno je da iz stanak dojenja mo e u tjecati na inteligenciju. èak i mozgovi novoroðenèadi prilagodavaju komunikacijskim obilje jima svoje okoline. Moguæe je. banani slièna nakupina ivèani stanica smje tena blizu lijevog uha. Veæini djece pozornost dotad mo e o dvuæi bilo to.

dakle. mislim da se sk nost riziènom pona anju s godinama uvelike smanjuje. Rezultati su pokazali da su stariji djeèaci i djevojèice bolje èitali facijalne ekspre sije od mlaðih. neuronskog graðevnog materij ala. postoje i op asnosti. neurotr. Prikazana su ljutita. a to znaèi da je potrebno uvesti odreðene mjere tedr Neka se mo dana podruèja skupljaju kako bi druga tijekom razvoja dobiv maksimalnu kolièinu resursa. Primjerice. nakupina neurona s ishodi t em u mo danom deblu koja projekcije ima u kori i bazalnim ganglijima. to omoguæuje razvoj samopoim anja. iza koj eg su. Jedno bi obja r nje moglo biti da prijelaz u odraslu dob zahtijeva. tu na i neutralna lica. aktivnost s dobi? Èini se daje ba tako. Premda je dvogodi nji mozak oblikom i masom vrlo slièan odraslom mozgu. lièila ca i elektrièara. Dinamika razvoja na e spo sobnosti èitanja tuðih izraza lica slièna je kretanju jo-joa.47 Mlaði su ispi tar reagirali veæom aktivno æu u amigdali. stolara. Mladi. u odreðenim je dobima izra enija.46 Njegov je istra ivaèki tim meðu dobrovoljcima izdvojio dvije jednakobrojne skupine: jedni su trenutaèno bili u pubertetu. va na je u odr a vanju pozornosti. no ostale promje moraju doæi iznutra. slièno vjerojatno vrijedi za sve vrste odluèivanja. mo e stvarati jednostavne reèenice sa subje ktom. vjeèno pitanje: »Za to si to uèinio?« Uslijedio bi vjeèni odgovor: » znam. dodu e. Daljnja su istn vanja pokazala kako od rasli mozgovi imaju sna niju aktivnost èeonih re nje od mozgova starijih tinejd era. ali razmislite koliko je va na za prepoznava nje opasnosti. barem privrer no. tijekom kojih æe pripadajuæa podruèja rasti. a drugi jo ne. no mo e skratiti ivotni vij Smanjena sposobnost èitanja facijalnih ekspresija na prvi se pogled ne doii ozbiljnom. ostale æe se f unkcije razvijati jo godinama. kad mozak namjerno odbac dio svojih funkcija. najriziènija su skupina kad je rijeè o pron nim nesreæama . no j rije su djev ojke imale veæu aktivnost u èeonim re enjevima.Èeoni se re njevi razvijaju istodobno s govornim podruèjima. sretna. Tek kad se dijet e do ivljava kao ja koje èini i ja kojem èine. tj. mladalaèki mozak i tijelo u razvoju n raju uposliti svu silu resur sa. Dakako. Da bismo stekli odreðene funkcije. Zapravo. Djeca poèinju shvaæati da su neovisne jedinke. smitera i glukoze. Krajnji stupanj razvoja dosti e tek u pubertetu . iznim unutarnji nap or.i to je jedan od razloga za to djeca imaju kraæi raspon pozornosti. Pubertet Poprilièan dio ljudske komunikacije neverbalnog je oblika. T o je dokazao Robert McGivern s Dr avnog sveuèili ta San Diego. studije u kojima je primijenjena MR. Stalno slu anje CD i MP3 reproduktora kako ne bi morali s ati stalne roditeljske prodike moglo bi djelomièno objasniti tu èinjenicu. Kao to pri obnovi kuæe moramo pozvati vojsku arhiteka graditelja. primjerice zapalila ne ju kosu. a manjom u èeonim re njevima. Premda ne znam ni za kakv a istra ivanja. Kad sam b io djeèak. objektom i predikatom. druge se moraju ugasiti. retikularna formacija. a od ispitanika je tra eno da ka u kakvo su lice vidjeli. pokazuju da mozak mladih nema pot] no razvijenu sposobnost procjene prijetn ja. Razvoj govora pridonosi toj svjesnosti i potpomognut je njome: jezikom opisujemo vlastita stanja i primamo informacije o tuðima. Taj nam proces otkriva razloge nekih od najzamr enijih i najvi e frusti juæih vidova mlada laèkog pona anja. Svakaje slika na zaslonu bila samo osminu se kunde. zimo èesto: testosteron nam. smanjivati se i ponovno rasti. S opisanom promjenom mo dane aktivnosti dolazi do opæe promjene u ] na anju. mladima izmeðu jedanaest i seda mneaest go na nakratko prikazivala èetrdeset lica s izrazima straha. Pov eæava li se. u drugima se povlaèi. na sliène kompromise na. recimo. daje snagu. kao i da drugi imaju vlastita u nutarnja stanja. uèitelji i ostali autoriteti postavljali su djeci k bi uèinila neku neobja ni vo glupu ili opasnu ludost. Neki su vanjskog podrijetla. Usto. brojna va pitanja ostala neodgovorena. K ad se danas prisjet stijena uz koje sam se gotovo ne razmi ljajuæi uspeo u mladosti. poput: ja (subjekt) udaram (glagol) loptu (objekt). prestravim Danas bi me toga jednostavno bilo previ e strah.« Slaba na izlika koju donekle mo da osvjet . Deborah Yurgelun-Todd iz boln McLean u SAD-u u svojem je istra ivanju. skanovi mozga pokazali su daje odreðeno podruèje 169 Robert Winston: LJUDSKI UM prefrontalne kore bilo manje kod starije nego mlaðe djece. Svakoj su prikazivali crno-bij ele slike lica na raèunalnom zaslonu. mo dano i tjelesno. èak i oni koji ne voze. Kad je rijeè o na im prof < onalnim ivotima. Usput im je mjerena brzina reakcije. Pubertet kao da zaustavlja cijelu prièu.

ako im se to pod ruè ukloni ili o teti. rabeæi MR). vokalne« lijeve. to »prirodniji«. Za pretpostaviti je. koji usmjerava razvoj njihovih mozgova. Rijeè je. èini se. most koji spaja lijevu i desnu polutku. Budiste je posjeo u zamraèenu tihu sobu. to bi moglo objasni za to su ene (i mu karci oji naginju prema tipiènije enskom kraju kontin uma) bolje u preno enju i izra avanju v lastitih èuvstava te u shvaæanju tuði osjeæaja.poput nadmoæi djevojaka govoru. a djeèaka u zadaæama koje zahtijevaj u snala enje u prostoru i sistem tiènost. Pokusi na majmur ma pokazuju da podra ivanje toga podruèja izaziva zanimanje mu jaka za bi koju enku u okolini. Rezultati pokazuju da meditacija najprije izaziva ga enje stra njeg dijela tje menog re nja. Kao to sam veæ spomenuo. Djec 170 Uèeni um mlade mozak predodreðuje da budu impulzivniji i ote ava im trezveno razmi ljanje o uzr ocima i posljedicama svojih postupaka. Mu ki fetr obilato izluèuju testosteron. a sposobnost promi ljanja postupaka pr ije djelovanja se poveæava. Stoje ona veæa. profesor Newberg primijenio je SPECT. o zadaæama koje zahtijevaj kolanje podataka izm ðu »osjeæajuæe« desne polutke i »analitièke. primijeæujemo skup obilje ja koji jednom rijeèj u nazivamo »zrelost«. kako bismo u mozgovima tinejd era koji su se na li pod takvim pritisi ma vjer ojatno primijetili da èeoni re njevi br e sazrijevaju. Zbog siroma ne ponude p oslova i visoke cijene stanova mladi se odluèuju na dulje obrazovanje i kasnije se osamostaljuju. javlja se pojaèana aktivnost u èeonim i prefrontalnim podruèjima. Ondje j e gustoæa stanica koje reagiraju na mu l hormone veæa nego u bilo kojem drugom dijelu mozga. Drugo. aktivnost u tjemenom re nju je man ja. jednofotonsku emisijsku tomografiju.va neuroznanost. Meditatori navode da tijekom meditacije do ivljavaju spajanje granica izmeðu sebe i okolnog svijeta te da gube pojam o vremenu. naime. u mnogim zemljama mladala tvo ide ruku pod r uku s odgovornostima odrasle dobi . Kako bi do ivljaj bio potpun. Sklonost k riziènim pona anjima smanjuje se. To su osobine koje nam podaruju èeoni re njevi. a samim time i izbjegavanja obveza koje donosi zrelost. podruèja zadu enog da nam daje svijest o samima sebi u vremenu i prostor u. Spolne razlike Do mladosti spolna i rodna orijentacija u mozgu posve sazriju. meditatori su u sobi palili mirisne tapiæe. medijalno preoptièko podruèje u hipotalamusu u ml diæa je dva i pol puta veæe. Valja ovdje spomenuti da su pokusi Deborah Yurgulet-Todd s prepoznavanjem straha u adolescenata pokazali da se uzorak obrade informacije razlikuje meðu kulturama. uzn mnogih razlika koje viðamo u kasnijem ivotu . Taje hormonalna bujica. Prvo .48 Buduæi da bi meditativno stanje bi lo te ko postiæi u buènom okru ju (primjerice. Pojavljuje se smireniji svjetonazor sa stabilnijim raspolo enjim a. deblji je kc ena n ego kod mu karaca. To je jo jedan zoran primjer da redovita pona anja fizièki mijenjaju kemijske procese u moz gu. Newberg smatra da bi pouèavanje mladih meditaciji moglo uvje bati i ojaèati njihov e èeone re njeve te im tako dati bolji nadzor nad vlastitim mislima i postupcima. gube zanimanje za seks. Iz rezultata istra ivanja proizlazi da su enski mozgovi vjerojatno uèinkoviti ustroje . tehniku sliènu PET-u koja mo dani krvni protok mjeri pomoæu radioizotopa. injekciju izotopa ubrizgao je kroz dugu cijev iz susjedne prostor ije. U zapadnom je dru tvu sve prisutniji trend sve dulje ovisnosti djece o roditeljim a. 171 Robert VVinston: LJUDSKI UM stoga. poput graðenja kockicama. Ipak. pa nast ju tipièna mu ka obilje ja i pona anja. Za pretpostaviti je da æe sve veæi tro kovi kolovanja i dugovi koji pop ut utega ostaju visjeti oko vratova novih diplomanata samo produljiti razdoblje ovisnosti o roditeljskoj podr ki. S pomakom aktivnost u kasnijoj adolescenc iji prema racionalnijim podruèjima kore. pod uvjetom da se tjera. a kako ih ne bi ometao. i podizanjem obi telji. u iskusnih je meditatora taj uzorak vidljiv i kad ne meditiraju. Ne kanim ovdje ulaziti u raspravu o moæi molitve.zaraðivanjem prihoda. Po ulasku u pubertet. ali iz navedenoga bi svakako slije dilo daje to jedan od mehanizama sna nog utjecaja molitva na mnoge vjernike. primjeæujemo tri osnovne razlike izmeðu mu kog enskog mozga. Drugo. recimo. Takoðer. uljevito tijelo. Treæe. Profesor Andrew Newberg s Pennsvlvanijskog sveuèili ta skanirao je mozgove osam medi tatora koji prakticiraju tibetansku budistièku metodu kako bi doznao to se dogaða u m ozgu kad meditacijom uðu u stanje nalik transu.

Kasnije. i to najupadljivije na reproduktivnim sustavima te oèima.razvili su zapanjujuæe j leme popise ljudskih post . U ena je gubitak tkiva veæi u hi po-kampusu i tjemenim podruèjima. a vi e djelovanju ledenjaka koji du svojeg nezaustavljivog pohoda rezbari o brise i upadljiva obilje ja krajolika . Odatle arhetip èangrizava. Isto vrijedi za komunikacijske vje tine: djevo jèice bolje prepoznaju èuvstva iz oèiju. Shodno tome. no sklon iji su br e gubiti mo dano tkivo. Smatra se. Djeèaci kao to smo vidjeli. a djevojèice se vi e posveæuju istaknutim obilj jima du puta. Jednom smo se izgubili. slabljenje ostalih. na primjer. Kad od djeèaka i djevojèica zatra ite da nacrtaju kartu pu173 Robert Winston: LJUDSKI UM ta koji su jednom pro li. Mnogi su autisti. oru jem i igraèkama s kojima se mo e graditi . Radije se igraju autiæima. na primjer. sigurno vratila u sobe jer se sjetila d aje na hodnik bio uk en posebno lo om imitacijom Matissea. Autizam je èe æi u mu kar ca.ni za dru tvenu interakciju. a n ajmanje su oèite kod autistiènih djeèaka. stroja rskim i graditeljskim zanimanjima. raznih te ina poremeæaja. a ne.a to ih èini boljim komunikatorima. Svatko tko je ikad bio u prilici voziti i pratiti autokartu sa svojim partnerom. biti te i èitati govor tijela te pratiti smjer tuðeg pogleda. bolja fu nkcija jednog podruèja. ko i i zubima. da sinestezija m o e nastati kao rezultat nepotpune staniène smrti. tipièni djeèaèki hobiji poput skupljanja maraka ili novèiæa izraz s u veæe sklonosti prema razvrstavanju predmeta nego prema interkaciji s ljudima. Rast mozga u odrasloj dobi i kasnije manje je nalik cvijetu koji se otvara iz pu poljka. 172 Uèeni um Treæa razlika izmeðu mu kog i enskog mozga postaje oèita tek mnogo kasnije. Radovi s Dr avnog fakultei medicine i biomedicinskih znanosti Njujor kog sveuèili ta u Buffalu t akoð« pokazuju da mu ki i enski mozak drukèije obraðuju informacije s ljudskih i ca. Mu ki autisti obièno imaju vi u razinu testosterona i ranije razviju mu ka spoln a obilje ja od njihovih normalnih vr njaka. dakle poslovima koje vi e zanima »kako stvari rad e«. i sjeæam se kako sam se uspje no poku avao prisjetiti svih lijevih i desnih skretanja do sobe. Oni se usredotoèi na put od toèk A do toèke B. a autistièni su djeèaci u tome najlo iji. Veæ smo spomenuli istra ivanja Simona Barona-Cohena u Cambridgeu. karte djeèaka obièno su toènije. no ne znam ni za kakve prave doka ze u prilog toj tvrdnji. to nameæe d a su djevojèice priroðeno bolje u prepoznavanju fin jih nijansa facijalne ekspresije . udubljenje ondje. ima dokaza da autizam mo e nastati kao posljedica »prevelikih« napora mozga da stvori rodn i identitet. a djevojèk vi e lijevog. razumijeva nje emocionalnih stanja drugih te rana predodreðenost za ljudske podra aje (zanimanj e za osobu. Te sam razli ke postao osobito svjestan kad smo tijekom jed konferencije kolegica i ja bili s mje teni u zabaèenim sobama velikog hotelsl kompleksa nalik labirintu. kojima se mo e upravljati prema nepromjenjiv im pravilima. u starosti su zaboravljivije te te e odreðuju polo aj predmeta. recimo. opæenito govoreæi. posve uklopljeni u dru tve imaju posao. Koleg nas je. glavni bi uzrok t me mogao biti en ski kromosom X. Takoðer. Poremeæaji se. No neke od njih izmo ðuje napor koji u to ula jer interakciju s drugi ma temelje na sistematizaciji . Kako starenje uzima svoj danak. pa u kasnijem ivotu kz kad imaju pote koæa u socijalnom pona anju. ali je kod mu karaca veæi u èeonim i sljepooè-nim re njevima.ispupèenje ovdje. ve ze i obitelji. Mo e im. podruèjima zadu enim za mi ljenje i obr stava. Djeèa u predpubertetskom razdoblju rabe vi e desnog mozga. autistièni ili ne. javljaju k ad je taj proces prenagla en ili nepotpun. Ljevorukost bi mogla imati isto podrijetlo.49 Djevojèicama roðenim s Turnerovim si: dromom manjka jedan od spare nih kromosoma X. uru) osobine su oèitije kod djevojèica nego kod djeèaka. zna da medu mu karcima i enama postoje presudne razlike u shvaæanju prostornog polo aj a. razdra ljiva starca. mozak se pomalo smanjuje. Prema studijama profesorice Ruth Campbe i profesora D avida Skusea s londonskog Universitv Collegea. Gubitak nije velik ni kod jednog spola. a on dr i daje taj poremeæaj ekstreman oblik mo danih kemijskih procesa tipiènih za mu karce. meðutim. U odraslome je ivotu ta sklonost vidljiva u prevlasti mu karaca u znanstvenim. pokazuju opæenitu sklonost prema neèemu to nazivamo »sistematizacija«.predmetima s konaènom svrhom. Mu karci u prosjeku imaju ne to veæi mozak. Suradnja i dijeljenje u igri.

samo tako?« Ali stva r nije tako jednostavna. S druge strane. o nekim drugim sku nama.beduin daje vje rujuæi da æe. mo bismo reæi. U hladnijim. Popisi slu e svrsi devedeset posto vremei ali kako ljudi. Skovao je frazu »egzotièno postaje erotièno«. strastven hobi st. Dr ave sa surovim pustinjskim okoli em i odgovarajuæim pomanjkan jem resursa poput vode i hrane èesto su tradicionalno prijazne prema strancima. ukazalo je na moguænost postojanja gena. koji se ne osjeæa ugodno u dru tvu i najsr niji je kod kuæe sa svojim uredno slo eni m zbirkama i rutinama. mog u sjajno upravljati predvidljiv sustavima. na mozgovima homoseksualnih mu karaca proveo neuroznanstvenik Simon LeVay. djelomice upuæene iz skupina za prava homoseksualaca . jer oni koji se jednako zaneseno bave parnim k omotivama. Dakle. markama ili starim vinima èesto bivaju prozvani » mokljanim i »papcima«. manje je opasno sti po èovjekov ivot. U osn . kako bi oslikao da se ka tkad s neobiènim osjeæajima povezanima s èinjenicom da smo drukèiji suoèavamo tako to ih p etvaramo u ugodne osjeæaje. 175 .deblje. Genetièka ili mo dana predodreðenost za homoseksualnost ne mo ra nu no rezultirati odraslom osobom istospolne orijentacije. Nerijetko pokazuju ono to Baron-Cohen naziva »otoèiæi spos« nosti« briljantno igraju ah. Postoji sliènost izmeðu naèina kako mo dana geografija oblikuje osobne svake osobe i naèin a kako fizièka geografija i klima utjeèu na kulturu i svjei 174 Uèeni um nazor cijelih nacija. ne z naèi da svatko tko je uspje an u tim zanimanjima ima od ðen stupanj autizma. mogli bismo izvesti neke za mljive zakljuèke . crtaju. nedvojbe je ekstreman arhetip mu ke osobnosti. Be duinu je nezamislivo da isprati gosta. i sam homose ksualac. nastavio je rad i izvijestio kako je uljevito tijelo . pokazalo je daje odreðeno podruèje u prednjem dijelu hipotalamusa bilo dvostruko veæe kod heteroseksualnih mu karaca. Dugo su znanstvenici i ostali raspravljali o homoseksualnosti. i pitanju potjeèe li iz tjelesnih razlika ili ranih pojedinèevih iskustava.50 L eVayje nai ao na estoke kritike. dakako. Ali u veæoj il i manjoj mjeri prisutan u veæini nas glavni lik romana Nicka Hornbvja Hi-fi i njeg ovi drugovi u pi davaonici ploèa bili su uistinu strastveni sistematizatori glazbe i glazbenih buma. Nimalo obeshrabren. mo da æemo s vren nom postati malo tolerantniji. a katk ad i grubo odbaèeni od dru tva. dijete s odreðenim obilje jima mo danih kemijs ih procesa homoseksualnoga tipa mo e i ne mora postati homoseksualno. utemeljene na mo danim procesima. tipièno mu ke sposobnosti. zacijelo i primiti. LeVay. Na isti naèin mnogi hirovi i posebnosti identiteta svakoga od nas ovise o geografiji na ih ivèanih stanic a. koji utjeèe na seksualnu orijentaciju mu karaca. Psiholog Daryl Bern istaknuo je 1996. Povuèen. paje manja i potreba za takvom tradicijom. Priroda okoli a oblikuje pona anje ljudi koji u njemu ive. ovisno o tom e kako su se prema njemu pona ali roditelji i druga djeca te o mjeri u kojoj mu se mozak prilagodio na njegove percepcije razlièitosti. nisu pot puno predvidljivi. to. naravno. Matematika i strojarstvo zanimanja u kojim a autisti razlièitih stupnjeva poremeæaja mogu biti itekako uspje ni. komunicirati s drugima. Daljnje istra ivanje. moraju ih stalno dopur vati. Zbog toga autisti mogu zazirati od okru ja ili zanimanja u kojima mor.upaka. Nalazi istra ivanja pol zuju da se pojava i izra enost t akvih osobina svode tek na bujicu kemikalija presudnom trenutku mo danog razvoja. Obdukcijsko istra ivanje koje je 1991. u ena nego u mu karaca . osna juæi i produbljujuæi poèetne razlike. a da ga prethodno nije nahranio i napojio te mu ponudio konak. koje su smatrale da povezivanje homoseksualnosti s razlikama u mo danoj arhitekt uri mo e dovesti do poveæane diskriminacije. I. Ta me primjedba vodi prema prijepornijim pitanjima odnosa mozga i pona anja. naðe li se u istoj situaciji. iskustva utjeèu na plastièan mozak. nego kod homoseksualaca i heteroseksualnih ena. Neki bi sad mogli reæi: »Je li to sad to? Odjednom znamo odgovor. To funkcionira kao svojevrsno osiguranje .kod homoseksualnih mu karaca èesto deblje nego kod hetero seksualaca. pamte ili razvrstavaju. nasljednog po ma jèinoj strani. No vodeæi se Baron-Cohenovim teorijama. kao to veæ znamo. da biolo ke razlike samo stvaraju tendenciju prema odreðenim socij alnim iskustvima. provedeno pod pokroviteljstvom Nacionalnog insti tuta za psihièko zdravlje. Njihova je prednost bila stoje predmet njihove opsjednutosti bio vi cijenjen u opæoj populaciji. sjetit æete se. Kao to nagla ava i sam Baron-Cofu shvaæanjem stanja u osnovi takvih razlika u osobnos ti. bogatijim zemljama.

ja. Govor je. kod ivotinja je zvuk usko povezan sa znaèenje npr. trebala su tri dana za prijeæi je«. govor je samo nusproizvod ireg razvoja ostalih vje tina. Ta kola mi ljenja dr i da smo preduv jete za razvoj govora stekli razvojem mozga uvjetovanim uporabom oruða. zacijelo nam je ponudio i ku jasnu evo lucijsku korist. reèenica. Prema tome shvaæanju. prema opisu u knjizi Joninoj »velik grad. osmi ljavanje njegove izrade te naposljetku izrada i uporaba pretpostavljaju s posobnost nizanja misli. Novo ðenèad se raða sa sposobno æu istodobnog disanja i pijenja. Èuvstva mo emo definirati kao sred. moæi æu ubiti bizona. Takoðer.sebi. Dakle.: bolje govorimo. a majke koje skrbe o mlad i ma glasat æe se drukèije. spiljski èovj ek. nisam isto to i onaj kamen ili ovaj bizon kojeg elim ubiti i ako uèinim ne to s ti m kamenom. znaèenje prenosi nizom od tri koraka: subjekt om (ja). trebamo govor i kako je nastao? E 176 Uèeni um su osnovna pristupa tom pitanju. Drugim rijeèima. Takav lanac razmi ljanja.. poput svijesti. poput izrade i uporabe alata. potencijal da spajanjem zvukova stvaramo beskrajne razlièitosti znaèenja »oslobodio nas je trenut . Za to. tovi e. ( zvukove ne spajaju u ni zove ili reèenice radi stvaranja razlièitih poruka. Bud da filtriraju i oblikuju zvukove nasta le u grlu. primjerice. rijeè je samo o gr aðevnoj jedinici rijeèi. dakle. glagolom (èinim) i objektom (to). smatra se. go vor je bio vrhunsko sredstvo za opstanak. Mrgoðenjem.èiji je vrhunac. Mo gli bismo. Slit tome. U ljudskoj komunikaciji fonem nema unaprijed odrede znaèenje. Èimpanze govor rabe uprave ko . osnovna jezièna jedinica. te upljine omoguæuju brzo st ranje kontrastnih zvukova. Razvi jeni ljudski glasovni trakt svinutje pod pravim kutem. Druge ivotinje imaju v ili manje rjeèn ike. Nemoguæe je oèekivati d. kojim vi im mo danim podruèjima priopæa o vlastita i tuda unutarnja nja. Sam proces izraðivanja oruða pretpostavlja odreðenu svijest o kljuènom k onceptu . recimo. Zagovornici tvrde kako uviðanje potrebe za or uðem. lj udski jezik fonemi mo e prenijeti beskonaèan raspon znaèenja. Rijeèima smo mogli prenositi zamr ene poru ke nu ne za opstanak unutar sve veæih i slo enijih dru tvenih skupina. /t/ ili /n/) kako bi stvorio beskrajan raspon mogu znaèenja. le i u srcu razvoj a jezika. ustvrditi da nam je jasnijom komunikacijom jezik omoguæio s u ivot u sve slo enijim skupinama . dio slijeda. Ug. Taj napredak poveæao je prostor u kojem jezik pomièe du dvije osi i isto dobno stvara dvije rezonantne upljine. izgled golemog rimskog mozaika mo e nasl utiti iz samo jedne ploèice. U veæine prim. Prema drugom shvaæanju. jednost avno vrhunac milijuna godina selekcije. Prema prvome. Èovjek rabi kombinacije zvukova k nazivamo fonemi (npr. jest. odvojenom od drugih i sposobnom èiniti. grkljan je smje ten mnogo vi e u glasovnom traktu. meðutim. No u svih ivotinjajedan zvuk ima samojedno znaèenje. Mnogi teoretièari jezik dr e pokretaèkom silom koja stoji iza niza daljnjih novina. Ako je govor obuhvaæao promjenu i opasnost. Rijeèi u zagradama daju donekle naslutiti moju iduæu tezu. Postoje dokazi da se mo dana podruèja koja upravljaju pokre tima ruku i govorom oslanjaju na iste mehanizme. S razvojem govorne funkcije.. to im omoguæuje da is dobno di u i piju. do lo nau trb drugih funkcija. Toènij e. bila Niniva. a grki je ni e nego kod dru gih primata. Takvu uporabu zvukova omoguæuju neki jedinstveni elementi èovjekove ziologije. Kod ljudi ne postoji priroðena veza izmeðu zvul njegova znaèen ja. poput samoglasni ka i suglasnika. prijeti nam veæa opasnost da æemo se ugu iti. sve to mi pojedemo ili popijemo me proæi preko du nika. ko ju zadr ava c prva tri mjeseca.Dobro zbori : razvoj govora Fascinantnost i zamr enost rada èovjekova plastiènog mozga odra ava se u i canju govora. Do napretka je. Sto podrazumijevamo pod govorom i za to on postoji? Veæ 5 se osvrnuli na prirodu i svrhu èuvstava. Darvinisti smatraju da stalno biramo pri lagodbe koje nas èine boljima u pre ivljavanju i razmno avanju. Dakle. proizvodnih vje tina i uporabe oruða. fonem je najmanja jedinica veæeg obrasca. No za razvoj tog obilje j a potrebno je vrijeme.u di vljini se glasaju s oko trideset est zvukova. al i za razliku od mozaika kojem se ploèice naposljetku sjedinjuju u zadanu sliku. Lj ska je komunikacija temeljno drukèija. govor je. odreðena vrsta lave a znaèi »opasnost«. primjerice. Za razliku od njih. sebi i drugima koji nas g ledaju govorimo da 5 ljutiti. ta se sposobnost gasi . Je li govor onda samo apstraktniji alat s istom sv rhom? Kratak odgovor na to pitanje glasi: da.

neovisn o o tome jesu ljudskog podrijetla. primjerice. Jezik je usto omoguæio stvaranje kodeksa pona anja i moralnih norma. Mnogi od nas priznat æe da su ljubomorni na malu djecu koja nakon sam nekoliko tje dana u novoj zemlji mogu èavrljati poput domaæih stanovnika. uèenje jezika trebalo bi biti nemoguæe«. R zlog tome je plastiènos t mo danih jeziènih krugova . neki smatraju daje pojava jezika oblikov ala arhitekturu èovjek va mozga. Istra ivanje po vodstvom Oliviera Pascalisa sa Sheffieldskog sveuèili ta pokazalo je da tijekoi istog esteromjeseènog razdoblja prepoznajemo razlièita ljudska i majmun sk lica. ta nai je sposobnost priroðena. Za to se pis ana rijeè razvijala toliko dugo? Mo da zato to ni bilo potrebe za rezbarenjem kao sre dstvom daljinske komunikacije dok èovj« nije poèeo graditi gradove i ivjeti najednom mj estu. Kad suvremeni èovjek zaèuje neku reèenicu.jo neke funkcije imaju svoj vrhun ac. Glas je upitao: »Stoje udarilo u cvijet?« . no da bi se pr oces aktivirao. u mozgu nastane slo ena olu reakcija. a ne.ka«. omoguæiv i nam da razmi ljamo apstraktno. mali zeko ide papati« pri mjer su »majèinskogjezika«. Sudeæi prema dokazima. Mo dani su krugovi zavr li proces rasta i potkresiva nja i to tako da mo emo prepoznati samo fonem jezika koji svakodnevno èujemo. Omoguæiv i nam ra èlambu svojih i tuðih unutarnjih stanja. U jednom je istra ivanju. u r azdoblju kad je sposobno: usvajanjajezika najveæa. Sve ostal zvukove odbacujemo kao nejeziène. Kakav god bio odgov« na to pitanje. recim ubor potoka ili buka pneu matske bu ilice. pn dodreðeni za prepoznavanje jedinstvenog uzorka fonema koji tvore na mati rinski jezik. napredak i odbacivanje dogma. potaknuv i tako revolucije. Cesto se smatralo kako djeca jezi k uèe korak po korak.52 Izrazi poput »cjat-ki.51 Takoðer. Na drugom se zaslonu zatim prikazala jabuka u jednom kutu. a koji djetetu poma e da nauèi jezik. Rijeè je o procesu kojim odreðena skupina ljudi stvara i potvrðuje vlastiti identitet. kao to sam veæ spomenuo. Is tra ivanja Patricie Kuhl s Washingtonskc sveuèili ta u Seattleu provedena na novoroðenèadi pokazuju da se svi raðam sa sposobno æu razlikovanja govora i drugih zvukova. no poslije toga razlikovati mo emo samo ljudska lica. Te ko je shvatljivo zast oje pisanje 177 Robert Winston: LJUDSKI UM nastalo tako kasno u ljudskoj povijesti. èini se da smo. razvoj pisma omoguæio je ljudim a da kritièki sagledaju vlastitu povijest te povijest svojih zajednica ili plemena . mozgu su potrebni pi mjereni okolinski podra aji. naposljetku. djeci pri kazivan niz kratkih animiranih isjeèaka. Prema antropologu Jacku Goodvju. ka e Hollich. George Hollich sa sveuèili ta Johns Hopkins smatra da n aèin kako odrasli. bio je i pokreta ru tvenih promjena. naci onalnih dr ava. jezik nas je doveo do plemena i. primjerice Hamu rabijeva zakonika te opisa èovjekova podrijetla. a postoje i novi arheolo ki dokazi pr ma kojima bi primitiv ne stilizirane rezbarije u kostima mogle biti starije od tisuæa godina. Mozak n ajprije mora prepoznati daje to to èuje jezik.koja postoji samo um tar odreðenog vremenskog okvira. a najèe æe j e to materinski jezik. te èak pretpostavljaju da su temeljne razlike izmeðu lijevog i desne mozga posljedica nastanka jezika. poput jabuke koja se stalno sudara sa cvi jetom. Ti s u se zapisi zatim vjerno prenosili s koljena na koljeno. poput prièa u Knjizi postanka. pojednostavljenog ali nagla eno ritmiènog oblika govora zajedn ièkog svim ljudskim zajednicama. Prema istra ivanjima sa sveuèili ta Purdue èini se da jenèad rijeèi i gramatiku uèi istodobno. govore djeci uspostavlja proces kojim ona uèe f oneme specifiène za vlastiti jezik. kao i potencijalnih veza izmeðu rijeèi i znaèenja. rijeè po rijeè. Definiramo li ga kao sredstvo izra av nja jeziènih elemenata nizom ruèno naèinjenih vidljivih oznaka. sanjamo. Hollich smatra da dojenèad razumije mnogo vi e nego to mislimo. Ali znamo da su ljudi koji su ivjeli pri trideset ili èetrdes et tisuæa godina crtali. Zanimljivo. a cvijet u dru gom. Od jednostavnih zajedn ica za lov i podizanje djece. vi e ne prepoznajemo foneme govorne obrasce je zika kojima nismo bili izlo eni. pisanje ni mnogo starije od pet ili est tisuæljeæa. Ali kad navr imo pribli no godinu dana. »Uzmete li u obzir da rijeèi ima gotovo beskonaèno mnogo. Dr. ponajprije majke. 178 Uèeni um ivèani temelj gramatike U ranom stupnju razvoja usvajanje jezika podjednako ovisi o onome to ulazi u moza k i onome to se dogaða u njemu. izumljujemo. stvaramo umjetnost.

da bism razlikovali rijeèi »brat« i »vrat«. Morfem mo e biti cijela rijeè. dojenèad æe to uèiniti. Teorija ka e da se tako uspost avlja krug neverbalne komunikacije izmeðu majke i djeteta. cvijet. Gleda li dijete dulje jabuku. Kao to smo vidjeli. Koje mo dane tvorbe sudjeluju u stvaranju i razumijevanju jezika? Razluè vanje govor a od ostalih zvukova odvija se interakcijom talamusa i slu ne kor Odatle informaci je odlaze u glavna podruèja obrade govora. Kao to smo ranije spomenu] dva glavna sredi ta. 180 Uèeni um Kad postenemo sposobni razlikovati foneme. plastiènost mozga vrlo je va na. to bi znaèilo da mo e prepoznati rijeè »cvijet«. Brbljanje estomjeseènog djeteta francuskih roditelja zvuèat æe drukèije od brbljanja djeteta japanskih roditelja. osoba neæe moæi govoriti. Zvukovi. Djeca kojima je uklonjena lijeva polutka i dalje govore i razun ju govor. ponajprije Silvijeva pukoti na. morfeme. pa se njihovo razumijevanje mjeri trajanjem gledanja pojedine slike. Brocino podruèje u lijevom mozg u. to narr æe daje na izgled besmislen dojenaèki govor zapravo glavna proba za uporal posve razvijenog j ezika. Na sposobnost prepoznavanja zvuènih jedinica vlastitogjezika nadograðuj se sposobno æu r azlikovanja fonema. Dokazi prikupljeni na pacijentima koji su pretrpjeli mo dani udar otkriva koliko j e uporaba jezika zapravo rascjepkan proces . prvi su put p repoznata prije pribli no stolji æe i pol. Brocino i Wern ickeovo podruèje. Kao i u mnogim drugim p odruèjima. Oko osamdeset posto majka svoju djecu dr i na lijevoj strani. al i samo ako pitanje glasi: »Gdje je cvijet?« Polo aj u kojem majke instinktivno dr e djecu takoðer mo e pridonijeti usvajanju jezika. Ako ne funkcionira normalno. dakle. Postoji siæu an dio lijevog mozga koji s aktivira samo kad zaèujem o suglasnike. ali neæe izguh ti sposobnost razumijevanja to joj se govor i. no ima doka: da desna polutk a mo e preuzeti zadaæu nastupe li te koæe u dovoljno plasti nom razdoblju. To je jo jedan d kaz da mozgovi koji vje baju postaju sve jaèi. stupanj oporavi ovisi o dobi u kojoj doðe do o teæenja. Èak i gluha djeca roditelja ko ji s njima komuniciraju znakovnim jezikom èine 179 Robert VVinston: LJUDSKI UM pokrete rukama koji su zapravo jednaki brbljanju normalne djece. ali se razvija prije lijeve. neovisno jesu li lj evakinje ili de njakinje. Primjerice. rjeènik æe i biti bogatiji . kojima prenosimo znaèenje. poput »put«. pretpostavlja se da je r azumjelo pitanje. s druge strane.Dakako. poèinjemo uèiti kako ih spajati u veæe jedi nice. to su pokusi Fi drika II. Kad djeca poènu brbljati. danas znamo d va nu ulogu imaju i druga podruèja. Malo dijete mo e nadokn aditi tetu iz zvanu ozljedom mozga.u kojem sudjeluju mm ga podruèja. ali ne razumije u potpunosti pitanje. Ona se kod veæir nalaze na lijevoj strani i okru uju slu nu koru. To iznenaðuje. Gleda li. jer u toj fazi djeca brbljaju rabeæi samo skup fonema svojstven materinskom jeziku. u skladu s time. premda mogu imati p ote koæa sa slo enom gramatikom ili buduæi glagolskim vremenima. lijeva polutka c pete godi ne odgovornost za jezik preuzme kod 95 posto ljudi. pak. dakle. Ipak. Doista. p a æe se veæina obrade odvijati u desnoj polutki. rabe lijevu. bili neuspje ni. Desna polutka u veæine nije sjedi te je ziènih funkcija. Janellen Huttenloch< psiholog inja sa Sveuèili ta u Chicagu pokazala je da uèestalost kojom rodil lji komuniciraju s djecom do druge godine ivota sna no utjeèe na to kako djeca rabiti jezik u ostatku s vojeg ivota. Prve dvije godine presudne su za usvajanje jezika. Primjerice. moramo razlikov ati »b« i »v«. ta djeca jo ne mogu govoriti. osob te ko razlikuju rijeèi èije znaèenje ovi si o suglasnicima. Njegov 65-godi nji djed. jeziènu stranu mozga te. brazda k< ja razdvaja sljepooèni od èeonog re nja. o teti li mo dani ud. uglavnom ulaze u djetetovo lijevo uho. Ne èudi. nakon mo d nog udara u lijevoj polutki mo da vi e nikad neæe vratiti sposobnost govora.53 Sto im se vi e govori. sva ko s odreðenom svrhom. Zahvaljujuæi napretku tehnologije snimanja mozga. Takoðer je bolja u tumaèenju ritmiènih i m elodiènih zvukova kojima se roditelji obraæaju dojenèadi. jer veæina struènjaka predviða da æe dojenèad gledati u predmet izrièito spomenut u pitanju. ili . a zatim otiæi u njezinu desnu polutku. vi e pokreæu desnu stranu usta. jer æe i djetetovi zvukov i najprije uæi u lijevo majèino uho. zadu ena za produkciji odnosno razumijevanje govora.neovisno o tome razu miju li rijeèi koje èuju.

to znaèi da se znaèenje reèenice mijen a ovisno o redoslijedu rijeèi u njoj. Kako se rjeènik iri. pi minu log 2002. I tamo je vladala preplavl jenost ili takorska patnja. nerijet ko æe ga poopæiti i reæi »èovjeci« umjesto »ljudi«. Odgrizali su komadiæe stola i èajne pod krpice. Fridrik nije imao potpuno krivo. nazivamo sin taksa. Primjerice. D ca ih i sprva èesto primjenjuju s popriliènim zanosom. Drugi su jezici. Znanstvena zajednica jo od prijelomnih radova lingvista Noama Chomsk iz 1950-ih p rihvaæa daje ta sposobnost. Ne samo to: smoènice. analitièki. recimo. Primjena skupa pravila na sk zvukova radi stvaranja be skrajnog niza znaèenja jedna je od kljuènih osobi sti èovjekova jezika. knjiga/knjige. Kod rastuæeg se djeteta ta sposobnost zdru ivanja fonema u morfeme i mor-fema u reèeni ce razvija usporedo s rjeènikom. Al i sposobnost usvajanja i up rabe jezika. Sustav pravila prema kojima rijeèi spajamo u fraze. S dvije æe godine vje no pravilno reæi »konja« jer u toj fazi jo samo opona aju starije. a dodamo li pridjevu »brz« nastavak »-o«. Lingviste posebno zanimaju pogre ke koje djeca obièavaju èiniti s tri ili èetiri godine: nepravilnosti èija uèestalost raste s njihovom sve veæom sposobno æu preno enja slo enih z ja i koje. Njime otvaramo vrata z a usvajanje pravih rijeèi. una prijed postoji u mozgu.osobu koja ljubi . p vezana su s te koæama u gramatici i si ntaksi. Priroðena sposob181 Robert VVinston: LJUDSKI UM nost usvajanja jeziènih pravila aktivira se kad to nametne opseg rjeènika. objekt. a fraze u reèenice. bilo kojeg jezika . ona æe pr erano poopæiti. premda nerazumljivo blebeæu. kojim je stolovao Gradonaèelnik-Neradoplaæenik. Njegova je pogre ka bila stoje vjerovao da pojedi jezik. poput hebrejskog ili latinskog. Ono to cars ko zabadalo nije dokuèi jest da se »program« mora aktivirati izlaganjem zvukovima. naposljetku. kad usvoje neka gramatièk a pravila. u èovjekov moz ak usaðena od roðenja. Prvi oblikjezika koji rabimo jest opona anje . logika pomalo izlazi na povr inu. pravilo da g enitiv mno ine nekih rijeèi tvorimo dodavanjem sufiksa »-eva« (kljuè . kad usvoje pravil o da mno inu nekih rijeèi mu kog roda tvorimo dodavanjem nastavka -i. pri èemu se suglas nik ispred njega zbog sibilarizacije mijenja iz k u c: biftek . zanimljivo. Rijeè tako o e biti reèenièni subjekt ili objekt ovisno o dodatnim morfemima na poèetku ili kraju r ijeèi. Njihov se govor ne bi pi vi e razlikovao od prièa sjajnog komièara.stavljaju na prvo mjesto.kljuèeva). slièno kao kad se ne < ju s bicikla nak on to nauèe voziti bez pomoæi. hranetina. ta univerzalna naprava za usvajanje zika. Ovdje na svoj naèin prièa vrlo poznatu djeèju bajku. Dakle. oni subjekt . Dakle. Nastavak »-e« jedninu mo e pretvoriti u mno pr. Hrvatski jezik. a kad bi ljudi spavali u svojim posteljama.bifteci. isprva prekomjerno poopæavaju njihovu uporabu. poput engleskoga. Kako bi izrekli tko èini radnju i na kome je r adnja uèinjena. Reèenica »Ivan ljubi Mariju«.samo dio rijeèi. »profesora« Stanlevja Umvina. pa æe njihov genitiv rijeèi »konj« glasiti »konjeva«. Premd a prve reèenice mogu biti gramatièki netoène. Na neki naèin. Èimpanze pouèene k omuniciranju znakovnim jezikom sposobnost nikad ne razviju. Svi su takori milili i izlazili i grickali i nju kali i glodali u jutarstvo rano (i u kasnu veèericu). djec oko osamnaestog mjeseca spontano poèinju spajati rijeèi u jednostavne reèenice. to se obièno dogaða oko prve godine. kao u reèenici »on hoda brzo«. ima »sintetièku« sint aksu. Primjerice. mo da prepoznate: Jednom davna no u germanskoj zemlji bio je velik grad po imenu Ham-perlin. o teæenja prednjih di jelova jeziènih sredi ta. Do danas nismo izdvojili nijedno mo dano podruèje koje bi moglo biti c govorno za ta j softver. Znamo i da pacijenti s o teæeni Wernickeovim podruèjem mogu zadr ati sposobnost konstrukcije gramatiè pravilnih reèenica. ima drukèije znaèenje od reèenice »Ivana ljubi ja«. Patni tvo je bilo veliko. Prema studijama na pacijentima s odreðenim ozljec ma. sve fine stvari na ovome . hebrejskoga i latinskoga. Ili.mogu biti zasebne rijeèi te tako sami po sebi prenositi misli ili mogu mijenjati znaèenj a drugih rijeèi. poput opei tivnog sustava predinstaliranog na raèunalu.brbl janje kao isku avanje zvukova i obrazaca materinskogjezika. poput nastavaka »-e« ili »-o«. poput Brocina podruèja. djeca brzo odmaknu od jednostavn ona anja roditeljskog govora. Zatim s lijedi glagol te. znaèi. on se smjesta pretvara u naèi nski prilog. a i brèiæe onih koji su dubokim snovima plovili. to bi znaè lo da se u mozgu odvijaju mnogo dublji procesi od obiènog opona anja. poput njemaèkoga. ili tak o nekako. ti bi im takori proglodali pl akte. morfemi imaju dvije funkcije .postoji. ne èine u ranijoj dobi. to znaèi da se promjene znaèenja ostvaruju preina-èavanjem samih rijeèi.

svojem malom sinu rekla da se »spopalatakla i ogrebla koljensku alièicu«. tc. te osobe koje mogu èitati. Kao stoje èesto sluèaj. kad je jednog dana. ali neæe moæi proizvesti rijeè »crkva«. Dakle. Problem do datno ote ava èinjenica to. Spomenuo sam kako me zbunjuje kasni razvoj pisanja u paleolitiku. Istra ivaè u uspijevali uprijeti prstom u podruèja koja nadziru tako uska jezièna obilje ja poput naziva tkanina. uv ijek prevode s drugog i treæegjezika na materinski. no otkad su raèunala zamijenila papir i olovku. Te mo d. sli ku crkve. dokazi da svaka od tih vje tina ima poseban kutak dolaze ponaj prije iz prouèavanja mozgova u poremeæenom stanju. mogu ih preuzeti neke druge funkcije. struènjaci u svojem podruèju. a p imenov anju objekata u srednjoj uzdu noj vijugi. ali velièina i polo aj tih mjesta razlikuju se od osobe do osobe. sposobnost usvajanja i uporabe jezika u èovjekovu je mozgu c roðenja. drugi æe pacijenti kad vide sliku reæi da graðevina slu i tovanju B ga. ostale uèimo. na u iduæu temu. recimo. tko je rabi.. rabijednu posebnu funkciju. ne postoje dva slièna mozga. Zbog toga. ne uspijevamo dostiæi istu razinu teèn osti s drugim ili treæim jezikor Prevoditelji i tumaèi. Imamo. recimo. smatra da postoje neovisni mo dani sustavi za gramatiku. to se njoj itd. Jedan od argumen ata koji bi to mogao objasniti jest daje mozak zbog svoje plastiènosti ivèanim stanic ama koje su u ranijim fazama evolucije bile rabljene u druge svrhe dodijelio nov u funkciju. Prv i jezik usvajamo. dragulja i povræa. da se ljudi unutra mole. recimo. Neki mogu imenovati objekt e. Slièno tome. jer njega govore najteènije. èak ni nakon godir vje be. èemu odrasli i mla< moraju pribjeæi dok se hrvaju s no im jezikom. Alfonso Caramazza. Iz Èarobnog frula a 182 Uèeni um Stanlev Unwin znao je kazati kako mu je zadivljenost besmislenim jezikom usadila majka. vrtlara i trgovca dijama ntima. ali neæe moæi reæi èemu slu i. Prilièno banalan primjer tog procesa bio bi moj rukopis. v lo razlièitu od naporn og i èitavanja ud benika i rjeènika. ili kad smo uèili put od kuæe do radnog mjesta. No kako je rijeè o uèenju. neg o samo okidanja neuronskih krugova ra trkanih u raznim mo danim podruèjima. Svo jedobno je bio podosta uredan (premda sam medicinske struke). prisjetite li se da na e mozgove oblikuje ono to èinimo i to nam se dogaða u svakida njem ivotu. ali ne i èitati. pozivaju se druga podruèja. recimo. ne aktiviramo li ih uèenjem èitanja i pisanja. da pjevaju i razmi ljaju te da unutra njost miri i po drv etu. moglo bi vrijediti i za gramatiku. svaki s vlastitom lokacijom i elementima u mozgu. no znanstvenici o t ome nipo to nisu suglasni. kad je rijeè o jeziku. znaèenje i oblike rijeèi. » ai Uvrije ena tuga . Kad dojenèe proizvede prve zvukove. Mo dano gramatièko sredi te moglo bi se nalaziti u Brocinu podruèju. nakon to se spotaknula. no ne i pisati.svijetu nisu u ivali Ijudovi sami. Uèenje drugog ili treæegjezika obuhvaæa iste dijelove mo zga k( je smo rabili kad smo izustili prve rijeèi. vo-sku i tamjanu. za oèekivati bi bilo da æe iæi na neke oèite razlike u sredi tima za imenovanje. n pr. Skanovi mozgova os oba s visokim verbalnim kvocijentom inteligencije 183 Robert \Vinston: LJUDSKI UM pokazuju da im se pri èitanju javlja aktivnost u gornjoj uzdu noj vijugi.. ne funkcije sv rstavaju se u pamæenje. moæi æe je imenovati »crkvom«. Mo da je u tom s mislu va no to u mozgu postoje odvojena sredi ta za èitanje i pisanje. Kao to smo vidjeli u kn kom osvrtu na dis leksiju. Vrijedi li to za sredi ta za imenovanje. To zapravo ne iznenaðuje. postao je mnogo neuredniji. Moguæe je èak da uopæe ne postoji posebna jedinica za to.vakali i nak jukavali se niz svoje takoraste grlice) i zato to su to bili najbr i takorèiæi i zato t u previ e iz sebe bacakali svojih okruglièica u tom velikom krasnom gradu koji je in aèe bio. Za razliku od njih. Da sa memo. psiholog s Harvarda. rtvama mo danih udara koji su o tetili samo dio mozga. Pogledaju li. tc. ista ona koja smo rabili kad smo poèeli tipkati na raèunalni tipko vnici. U prilog tome govore dokazi iz studija na pacijentima s mo danim o teæenjima. Naravno. osobe s r skim verba lnim kvocijentom imaju suprotan ustroj. osobe koje mogu pi sati. ali za njih ne mogu proizvesti nijednu asocijaciju. osobe s tim poremeæajem ponajprije muèi brza obr da vidnih i slu nih informac ija. zato to su takori nju kali svuda (i vak.

èin V. bl ic pamæenje: sposobnost mozga da tijekom intenzivnih dogaðaja iznimno podrobno i ivo pamti pojedine slike. Postoji. Druga sjeæanja mogu. dakako. poput mozga Sere evskog.Zar ne mo e pomoæi du i bolesnoj. U mozgu zapisane i isati smetnje Macbeth. To je tzv. ili upute kako promijeniti automobilsku gumu. za pretpostaviti je da ih vi e zanimaju druge stvari.stoje li na mo danim policama dok ih ne prizovemo ili nastaju samim p rocesom dosjeæanja? Veæ je otrcana fraza da se svi mi. pobu diti mnogo drukèije odgovore iz na < èuvstvene palete: radost. ljutnju i strah. U obredima poznato postaje nepo znato. Poput svih mladiæa. Odijevamo najbolj odjeæu. Vjenèanje obuhvaæ odreðena ogranièenja. stilizirane pokre185 Robert VVinston: LJUDSKI UM te. re cimo. ali ne i to je juèer ruèala? I to su za pravo »sjeæanja« . nesretnoga »svepamteæeg« Rusa. Obredi inicijacije. kako je moguæe d. kako smo toga dana bili odjeveni. ustanovit æe te da èe æe i dulje gleda nepoznate predmete. U manjoj je mjeri sve t vidljivo u obredima jo prisutnima u zap adnome svijetu. Istra ivanja su pokazala da èovjekov um bira nove po dra aje . Sveèanost dobiva . Osjete im katka d iznimno izo tre prethodne te ke ku nje u koj ma su se izgladnjivali. prema Turneru. poèeli izvoditi obredi. va bi se moz ak brzo zagu io pojedinostima. primjerice. kako smo èul i vijest. od majka se oèekuje da plaèu. nose maske i èudnu odjeæu. prizor 3. nerijetko imaju obojena lica. meðutim. poput vjerovanja da mlado enja ne smije vidjeti vjenè. Vjerojatno ste se èe æe vozili na posao nego to ste polagali ispite. Mislim da zapravo elim reæi kako se odreðena sjeæanja istièu jer su neobièna u odnosu na n upadljiva zbivanja svakida njice. Iz svijesti uvrije enu i èupati tugu. mladenci prolaze »torturu« vjenèani zavjeta. Tijekom s veèane sti pona amo se prema nekim pravilima i ogranièenjima. Shakespeare se ovdje nesvjesno dotaknuo nekih sada njih predmeta istra ivj nja mozga . Kratka et nja ulièicama osobnijih sjeæanja dodatno æe potvrditi smisao ovoga . jest s kol iko ih pojedinosti pamtimo. nicu ili buduæu mladenku dan prije samoga èina vjenèanja. Otrcane primjedbe èesto. podvrsta pam æenja u kojoj nema èuvstvenog elementa . Pamæenje i èuvstva Antropolog Victor Turner smatrao je da obredi i sveèanosti u plemenskim dru tvima uv elike iskori tavaju meðudjelovanje èuvstava i pamæenja. meðutim.najbolje se dosjeæa mo sjeæanja povezanih s najjaèim èuvstvima. primjerice. smjesta se nametne nekoliko kljuèni! pitanja. a koji kad nauèeno prelazi u naviku? I. Èesto se mo emo prisjetiti i niza drugih pojedinosti. Grizodu jem voðeni Macbeth ovdje govori o sjeæanju na grozna djel koja je poèinio. zastra ujuæi i biza ni simboli. npr. dakle pojedinost koja nema veze s dogaðajim a u New Yorku. Pjevaju se pjesm i izgo varaju rijeèi koje se ne mogu èuti u svakida njem govoru. Jede se dru èija hrana. Kad biste pamtili svako putovanje na posao. Na one koji prolaze obred nasræu èudni likovi. pa s e potonjega bolje sjeæate. 184 Uèeni um ih s vremenom zaboravljamo? Za to se moja devedeseterogodi nja majka sjeæa igranja ten isa i poraza u Brook Greenu dok je bila uèenica. kriju i pone to istine. ako su nam sjeæa nja toliko usaðena u arhitekturu i kemijske procese mozga. vjeroja tno enskoga roda. Kad razmi ljamo o pamæenju. Ta selektivnost prisutna je i u sjeæanjima . Svi katkad prot rnemo prisjeæajuæi se djela za koja bismo radij da u njima nismo sudjelovali ili rij eèi za koje bismo vi e voljeli da ih nismo izre kli. S vremenom su tragièan dogaðaj nadma ila druga svjetska zbivanja. bez obzir a na to jesmo li ih vidjeli na vijestima ili su se zbili nama samima. Ljudi se pona aju èudno. sjeæamo to smo radili u tr enutku ubojstva predsjednika Kennedvja.pratite li koliko èesto i koliko dugo dojenèe gleda neki predmet. stariji od odreðene dobi. znakovito je da pa mtimo to smo radili kad smo èuli vijesti. Zauzima ju li te dvije vrsti pamæenja razlièita mo dana podruèja? Koji su procesi aktivni kad ne ki doga daj ulazi u pamæenje.ona u kojoj po hranjujemo imena. uskraæivali sna i li izlagali bolu. te vlastita prava i obveze koje imaju kao odrasli mu karc i. Kad govorimo o jedanaestom rujnu. izvode neobiène. tugu. Zato su se. No ono stoje zanimljivo kad je rijeè o pamæenju najveæih traumatskih dogaðaja. kakvo je bilo vrijeme. izvode se kako bi se zajamèilo da mladiæi na ulasku u zrelost nauèe mitologiju i obièaje odreðene dru tvene skupine.

Ali ipak mo emo gov oriti o odreðenim podruèjima kao posebno va nima za èovjekovo pamæenje. odnosno razvoj novih veza prema drugim neuroni ma. U pro losti je. Ako moj prijepodnevni pr dah za kavu u utorak ni po èemu nije bio ni pribli no va an. Kalci j takoðer potièe ivèanu stanicu na rast. ekstremnija. èim se dogode. pamtiti ih. To mijenja ravnote u unutar neurona i èini ga pripr avnim na ivahnije i dulje okidanje pojavi li se ponovno isti ulazni signal. Svakida nji do ivljaji podvrgnuti su. mo e naslutiti kako mu je svrha hvatanje i èuvanje ulaznih informacija. Neurobiologjames Bower. njezina s e unutra njost ispunjava kalcijem. dr i da acetilkolin proèi æuje svako sjeæanje. u mozgu pokreæu odgovarajuæe buran niz p rocesa. Um jt sto da u iva u malo prijatne zabave. svojedobno zaposlen na Kalifornijskom tehnol o kom institutu. ako svjedoèe neèemu neuobièajenom. 186 Uèeni um Kako se sjeæanja oblikuju u mozgu? Sva sjeæanja. Sustav za prepoznavanje nove sti u gledateljevu mozgu takvu neobiènom isku stvu pridaje veæu èuvstvenu vi zinu od uobièajene. odr avajuæi izvorni do ivljaj ivim i pohranjujuæi sjeæanje na njega. no rast novih dendrita nastavlja uspostavljati obrazac èak do dva dana poslije dogaðaja. izdanci ivèane stanice koji primaju informacije. namjerna neobiènost obreda umovima onih koji ih prolaze oznaèena je s na nim emocijama. uklanjajuæi neva ne informa i èuvajuæi najhitnije. no zatim a pozornicu iznenada dotutnji deseterotonski kam on. I da æe ljudi bolje uèiti. Zbog toga s znanje koje se prenosi obredom usijeca duboko u pamæen je. Novi i intenzivni do ivljaji. Hipokampus je osob ito bogat stanicama podlo nim DP-u. u skladu s a svojim komunistièkim idealima. Neke o d njegovih teorija o va nosti neobiènosti pri uèenju u svojir su tehnikama primijenili neki dramatièari. Kad ivèana stanica primi sna an signal izazvan ulaznim informacijama. Turnerova je teorija da se takvim skupoi upeèatljivih. neuro transmiter koji inhbira dotada nju aktivnost radi preusmjeravanja i usredotoèavanja pozornosti. acetilkolinsko èi æenje ne bude potpuno. Doista. Marksistièki dramski pisac Berto Brecht opisani je koncept iskori stio u svojoj Verfremdungstechnik. s vremenom se vjerojatno neæu moæi sjetiti nièega to bi ga razlikovalo od drugih prijepodnevnih predaha za kavu. Dugoroènu potencijaciju (DP) mo emo vidjeti posvuda u mozgu .gledatelje je jako prib li io glume ma.smisao jer je razlièita od svakida njice. odvojeno obreda bila nag la enija. Zbog toga se odreðenih d ogaðaja sjeæamo do najsitnijih. pa se èesto moglo vidjeti scenske radnike kako pomièu scenografiju. kao i u nekim dana njim plemenskim dru tvima. a dru gi kao dosadne slike ili naizgled uopæe ne ulaze. èuvstveno obojena ili ne.razoèara-vajuæa vijest ako se nadate da se sjeæanja stvaraju i pohranjuju najednom mjestu. na stra njem kraju mo danog puta obrade osjetnih informacija. u dugoroènom pamæenju ostaju samo novosti. hipokampus je posebno osjetljiv na acetilkolin. èesto naoko posve neva nih pojedinosti. Drugim rijeèima. veæoj selektivnosti. Iz njegova se polo aja. Kad u hipoka mpusu zapoène èi æenje.povezan sa znaèenjem »zasi ban« ili »odvojen«. Oè primjer t oga vidimo u glazbenom igrokazu Kurta Weilla Uspon i pad grada Mi hagonnjja. Iz njega iskoèe glumci i poènu postavljati scenu. odnosno tehn ci otuðenja. zastra u juæih i zadivljujuæih do ivljaja osigurava temeljitost i n< zaboravnost procesa uèenja. primjerice nakon sna n og emotivnog do ivljaja. meðutim. ponijeti poruke kuæama i z. popu t sudjelovanja u nesreæi ili svjedoèenja nekoj. Istodobno niz krug prolaze redoviti impulsi kemij ske aktivnosti. to maksimalizira broj sinapsa kojima neuron mo e komunicirati. èini se. Turnerovo zanimanje za obrede mo da je povezano s èinjenicom da mu j majka bila glum ica te daje odrastao u obitelji u kojoj je kazali te bilo dio sv. Brecht je. kida njice. U p oèetku se gledatelju èini kako je rijeè o jo jednoj dosadnoj k.qadosh . Predstavu sam gledao s sedamnaest godina i nikad je nisam zab oravio. publika bi se »otuðila« od predstave. nastaju pro cesom dugoroène potencijacije i to. nabubre zbog bujice kalc ija. Tako nastaje osobito sjeæanje. Prva faza traje kraæe od sek unde. zali noj veèeri. Sad mo emo razumjeti za to neki dogaðaji u pamæenje ulaze kao ivopisne fotografije. tovi e. Brecht je to nastojao uèinii ru enjem tada njih kazali nih konvencija . smatrao d kazali te mora pouèavati.54 Moguæe je da tijekom posebno sna nog DP-a. na hi brejskom je jeziku jedan vid rijeèi svet . 187 Robert VVinston: LJUDSKI UM % Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju . Poveæanje splasne nakon otprilike est sati. Dendriti.

Te ko je zamisliti kakav to osjeæaj mc ra biti. èak ni na najjednostavnijoj razini. mogu tvoriti beskrajno mnogo drugih sjeæanja . jedinica »hladne ruke« mo da æe è i moja sjeæanja na skija ke izlete. primjerice razgovor za posao »ozbiljnim«. amigdala sjeæanja boji èuvstvenim nijansama. rac otad ne mo e pamtiti nova sjeæanja. do ivlj ajima i èuvstvima. Jedna analogija ka e da zlatnoj ribici nik ad ne dosadi plivanje u mak zdjeli jer njezin raspon pamæenja. nego ih razbija na najmanje sastavne dijelove. Nesretni mu k. do ivljava mo gotovo trenutaèan strah za uvaljujuæi izravnoj vezi amigdale s talamièkim sredi tem z a obradu. U poznatom sluèaju otprije pedesetak god na. sliènim ureðajima. 188 Uèeni um nost u pro losti. vijugav predmet nalik zmiji. No informacije iz amigdal e odlaze i u hipokam pus. svijestje tijek.pomoæu podataka iz milijun popreènih presjeka moj gova takora koji se pro gramiraju ujedan silicijski èip. mu karac s te kom ep ilesijom podvrgnutje operaciji mozga. koje se pohranjuju neovisno jedna o oj. hipokampus je jednostavno tvorba koja sjedin juje cijeli proces i izbacuje nepotrebno. Svjesne poimanje viðenoga nastupa kasnije. Ne bis m mogli. npr. koji æe nadomjestiti gubi ak funkcija poput pamæenja. Jednoga bi dana buduæ nara taji mogli raspolagati teh nologijom za zamjenu o teæenog èovjekova tkiv. tj. ili novija u odnosu na svakida nja. Usto tijekom evolucije taj j mehanizam koristio opstanku . Iz Damasijeve teorije proizlazi da mozak ne èuva cijele slijedove dogaðaja. Te tzv. Znaèi li to da su sjeæanja pohranjen a u hipokampalni arhiv poput filmova u kutijicama? Neki smatraju da taj grumenèiæ tk iva u obliku morskog konjica manje nalikuje arhivu. Prema Antoniju Damasiju. istra ivaèki tim na Sveuèili tu ju n Kalifor ije pod vodstvom Theodorea Bergera nastoji konstruirati prvi umjetn hipokampus n a svijetu . imali smo sutra za opstanak i razmno avanje . hipokampus te neovisne jedinice is kustva spaja u razlièita sjeæanja.elimo li dobiti posao. Kirur kim m je zahvatom uklonjeno oko dvije treæine hipokampalnog tkiva. primjerice. poput ro le filma. Kad. pokraj neurona koji su prvi osjetili hladnoæu ili vidjeli razbijen prozor. Dakle. Zahvaljujuæi njemu. »mokra stra njica«. U njoj mozak dolazne informaci je oznaèava èuvstv enom vrijedno æu. »hladn e ruke«. Pomoæu tih oznaka èeona kora osmi lja va i provodi primjerene planove dj elovanja. To bi znaèilo da se moje sjeæanje na prvo grudanje zapravo sastoji od malih iskustvenih jedinica. Poput monta nog pulta. koja bi nas samo usporavala. Dakle. Dok ovo pi em.O ulozi hipokampusa u pohrani sjeæanja mnogo smo doznali iz istra ivanja n osobama s o teæenjem toga dijela. U ostanku na mjest u.odvraæao nasje od opa snosti i usmjeravao prema sig urnosti mimo uzvi enih carstava ljudskog misije nja. Okolina bi bila trajno neobièna. Èuvstveni sadr aj pamæenja poma e nam da nauèimo va ne poruke.* 1 normalnih osoba. nije dulji od sedam sekunda. i to brzo. konvergentne zone nalaze se pokraj ili blizu ivèanih stanica k oje su sudjelovale u bilje enju izvornog dogaðaja. LeDoux smatra da su na i mozgov i tin ranim. pona at æemo se oz biljno i ale svesti na mini mum . Prema toj teoriji. stvarati i izvoditi planove djelovanj aje bismo zaboravljali ciljeve. vi e kore. a »mokra stra njica« mogla bi pak uæi u sjeæanja moje ce na svoje djetinjstvo. Oznaèi li amigdala. a ljudi oko nas vjeèni stranci. Trebao nam je mehanizam koji nas mo e izvuæi iz o pasnosti. Epizodno i proceduralno pamæenje . spazimo zmiju ili dug. dublje s e urezujt u pamæenje. Zato æemo se prisjeæanjem razgovora prisjetiti i s njim po vezanih èuvsta va. p ri dohvaæanju odreðenog sjeæanja sjedinjuju se djeliæi informacije iz neovisnih podruèja d iljem mozga. a vi e iznimno uèinkovitoj pokre tnoj vrpci na kojoj se sjeæanja sklapaju prema potrebi. »buce«. navodno. »razbijen prozor«. Grabe ljivci poput zmija napadaju iznimno brzo. S o teæenim se hipokampusom svaki pojedini trenutak mo e d oima ti nov. Amigdala takoðer ima ulogu u pamæenju. osjetljivim èuvstvenim okidaèem opremljeni zbog njegove ivotne va * Ima dokaza da ribe pamte mnogo dulje od samo nekoliko sekunda. s jednom rukom naslonjenom na struk i prstom na usnama te mozganju o tome to s mo vidjeli nema ba nikakve koristi. Neuroznanstvenikjoseph LeDo ux taj mehanizam naziva »prljavi i brzi p ut«. Sto su èuvstva sna nija. svaki je trenutak poveza n s prethodnim i sije deæima.na isti n aèin kao to kombinacijama zvukova tvorimo rijeèi. Zaj edno s drugim jedinicama. Damasi je utvrdio brojna podruèja k oja djeluju kao konvergentne zone za stapanje osjetnih podataka o ljudima.

Èini se kako je hipokampus najva niji za epizodno pamæenj e. No to bih jo zaboravio? Mu karac kojem su uklonili veæinu hipo kampusa. Premda Agatha Christie prije nije zazirala od pojavljivanja u javnosti. 190 Uèeni um Agatha Christie odbila je razgovarati s novinarima o svojem nestanku. jevima Surrevj a.razliku izmeðu ep izodnog i proceduralnog pamæenja. kao i vje tina steèenih u to doba. pi mjerice. no ob hvaæa sjeæanja na dogaðaje i epizode. Zbog te su razlike neki neuroznanstvenici poèeli razlikovati »epizodno< »semantièko« pamæen e. otad je ivjela u osami .premda im hipokampa lno tkivo mo e biti te ko o teæeno. nije zaboravio sve. mogao bih oèekivati da æu ostati bez sjeæanja na p rvo. odreðeni »otoèiæi sp osti« opstaju. U sluèa koji su opisali Endel Tulving i Gene Schachter. Slavna spisateljica do k raja ivota o tom dogaðaju nije prozborila ni rijeèi. premda se nije mogao sjeti ti nijedne kolske zgode ili situacije u koj je morao mijenjati gumu. istra ivala taj fenomen za knjigu? Je li jednostavn o poku avala pobuditi medijsko zanimanje ili se poku avala osvetiti nevjernom suprug u? Ilije doista do ivjela gubitak pamæenja? Zanimljiv pokazatelj istine jest da se Agatha u hotelu u Harrogateu potpisala im enom gða Teresa Neele. Tisak je zakljuèio kako je cijela saga bila promi ljena predstava radi reklame za njezinu novu knjigu. umjesto daje . Treæeg prosinca 1926. Mogao je ovladati i novim vje tinama. Sjeæao se svojeg mladog ivota prije operac ije. napustiv i automobil negdje u seoskim kr. Naposljetku. Moglo bi se zakljuèiti kako se povukla u osamu jer je bila posramljena stoje predstava po la nao pako. no pravom bi sluèaju samo potonje bilo izvan dohvata. To je jedan od razloga za to u kriminalistièkim prièama detektivi poput Pc rota. Neki prista e teorija zavjere smatraju daje spisateljica izabrala ime Teresa jer je ri jeè o anagramu engleske rijeèi teaser (zadirkivaèica). neslavno grudanje. a oni sami trajno smetenom stanju. nim o teæenjem nije se mogao sjetiti nijednog va nog dogaðaja iz svoje prc losti. Stoje zapravo uzrokovalo njezin nestanak?Je li. pacijent s te kim hipokam p. omoguæuju im izvoðenje prilièno slo enih radnja nauèenih u pro losti. Drugi su. procedurali pamæenje. nego i vje tine te postupke. Osobe ko je simuliraju amneziju obièno ne shvaæaju .na veliku osobnu tetu . èinjenicom to ju je javnost odbacila kao osobu gladnu pozornosti. gledajuæi svoje napore u zr calu. primjeri ce nauèiti svirati nove skladbe na glasoviru ili pisati. no semantièko mu je pamæenje ostalo netaknuto. Nije je bilo jedanaest dana. T akoðer. zanimljivo. pa ga se sun njièilo za Agathino ubo jstvo . stoje izazvalo brojna nagaðanja tisku i potragu u kojoj su sudjelovali policajci iz triju jedinica. ne shvaæaju kal je u stvarnim sluèajevima amnezije gubitak pamæenja samo djelomièa n. Oèitoj o pai æenje ne bilje i samo dogaðaje i do ivljaje. pojedinost i. Arc-hie im je rekao kako je to bila posljedica napadaja amnezije. No njezino povlaèenje iz javnog ivota koje j e uslijedilo nameæe kako je nesretna zgoda ipak bila vjerodostojnija. Mogu se. autobiografskih sjeæa nja i nauèenih vje tina. Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice Netko tko se dobro upoznao s amnezijom . a s druge osveta supru niku. odh talaje iz svojeg doma u Berkshireu.bila je br tansk a kriminalistièka spisateljica Agatha Christie. dotad zaboravljene. ali isto bi se tako moglo ustvrditi kako je bila povrijeðena.prepoznao je svoju suprugu u eni koja je odsji la u hotelu u Harrogateu. sasvim razumno p retpostavili da su joj motivi mogli biti dvojaki: sjedne strane malo publiciteta za knjigu. ena s kojom je ljubovao njezin mu zvala se Nan-cy Neele.jer nisu èita ovu knjigu . 1' prosinca uveèer njezin suprug Archie koji je imao ljubavnicu. i doista uvrij eðena.Kad bih pretrpio o teæenje hipokampusa. te kal s vremenom u sjeæanja stalno naviru nove. Semantièko pamæenje ukupna je sun na eg znanja. Ist u pojavu èesto mo emo opaziti u pacijenata s Alzheimerovom b le æu . Toèno je i podrobr mogao opisati put kojim je pje aèio u kolu te pojedinosti postupka mijenjan gume. 189 Robert Winston: LJUDSKI UM Razlog tome je stoje primjenjujuæi nauèene vje tine rabio tzv. pak. pretvarati da su zaboravile svoje ime i postupak spravljanja èaja. Morse a ili lorda Petera Wimseyja uvijek nanju e kad zlikovac hini gubitæ pamæenja. neovisnog o povezanim èuvstvima ili o to me gdje smo ga i kal stekli. kao stoje njezin mu nedugo posl ije nestanka rekao novinarima. pa hine o] æi gubitak osobnih. Epizodno pamæenje slièno je proceduralnom.

mozak je u pomoæ prizvao dru podruèja. Granice. Buduæi daje od ep ilepsije bolo1 la od vrlo rane dobi. skijam posve prirodno. ali ne i nauèene vje tine.mo da nije bi o svjestan trik. Postoje ogranièenja u onim elementima procesa koji odreðuju to æemo nauèiti. Naposlj kujoj je odstranjena gotovo polovi ca desnog sljepooènog re nja. nema. amnezija ne dovodi do potpu nog gubitka pamæenja. Bilo je strahovito te ko nauèiti skijati. Martha je èak do èetiri \ ta mjeseèno padala u nes est. trajne plastiènosti. nakon mn go vje be. Buduæi daje mozak u stanju trajne prilagodbe. na Clevelandskoj klinici pro la je prvu od tri velike operacije. Unatoè obilnim dozama lijekova. Prilagoðava se ulaznim informacijama. u mozgu se odvija drukèija aktivnost. on proceduraln a sjeæanja èim to postane moguæe spu ta u podrum. recimo. Br own prorièe prokletstvo i pakao. Dakle. Dakle. a da pritom o tori ne moramo posebno razmi ljati. U odreðenom trenutku. svjesnih razina u ni a. lijeènik od amnestiène ene zat ra io da primijeni vrlo èesto rabljenu motorièku vje tinu . Primjeæujem. Zbog toga ne zaboravljamo kal voz iti bicikl ili plivati. jer se smatr a kako je upravo to podruèje aktiv pri sviranju glazbala. desni sljepooèni i anj bio uèinkovito pr emo æivan. nestali propovjednik A. Vo n ja od grada do grada njima je postala toliko uol èajena da su je jedva svjesni. nesvjesna podruèja jest ekonomiènos t. Èinimo to »automatski«. 191 Robert VVinston: LJUDSKI UM Poput navike: Af* kemija proceduralnog pamæenja Martha Curtis bila je glazbeno èudo od djeteta koje je violinu poèelo svirai devet g odina.njezinu amnestièku epizodu popratila sa suosjeæanjem. Razlog za prelazak iz vi ih. odnosno . svaki mozak prirodno posjed je dozu plast iènosti. pamtimo to nam je èiniti u fazi A. pre lo nam je u n viku. Kad to ne bi èinio. a to u fazi I pratimo svoj napredak. s druge joj se strane javila majka. p aje tijekom uèenja i vje banja sviranja violine. Cijeli je ivot patila od epilepsije. U skladu s time. èak i kad izmeðu poku aja proðu godine. pak. mo emo uoèiti kako sa sve boljom usvojeno æu odreðei vje tine dolazi do odgov rajuæeg pomaka iz vi ih kortikalnih podruèja obrac prema ni im tvorbama zadu enima za moto riku i ravnote u. kako sam s godinama postao oprezniji u biranju padina. U drugom je sluèaju. kolièina znanja koje bismo mogli steæi tijekom ivota bila bi ogranièena. Proces najoèit mo emo vidjeti na djelu ka d pogledamo kako stjeèemo vje tine. Ja kao primji 192 Uèeni um mogu navesti skijanje. No rijetko æe se tko prisjetiti t ih procesa dok u kasnije ivotu rutinski izvodi nauèenu vje tinu. primjerice vo nj om bicikla ili sviranjem kakva glazbala. njezini su lijeènici na Clevelandskoj klinici zakljuèili ka je Marthin mozak nadomjestio neispravno funkcioniranje desnog sljep ooèm re nja. nego komadiæ stvarnosti koji se probio kroz njezin zaborav.zapravo potaknuo amnestièki napadaj. meðutim. tovi e.primjerice. Unutar mozga. Nakon stoje to uèinila. pamæenje nauèenih sadr aja razlikuje se i neovisno je od autobi ografskih sjeæanja. No s vremenom to èinimo sve rjeðe. Bourne naðen kako pod imenom A. Kad nam je vje na nova. Kao to vidimo iz sluèaja propovjednika Bournea/Brovvna. ili auto kole. Jednom kad se proceduralno sjeæ nje pohrani na toj ni oj razini. a napadaji su s godinama f stajali sv e èe æi. èinilo se kao da uspijeva nau ti skladbe koje je dotad dr ala preslo enima. tri operacije nisu n. Godi 1991. Premda je Marthin primjer oèito izniman. pseudonim koji je izabrala Agatha Christie -ime slièno imenu ljubavnice njezina mu a . U pravim se amnestièkim epizodama nerijetko zadr avaju natruhe va nih pojedinosti o os obi. nakon nekoliko sekunda oklijevanja. Osobe mogu zaboraviti elemente vlastitog identiteta. Katkad vozaèi kamiona ka u kako se ne mogu sjetiti puta kojim su stij na konaèno odredi te. ispred publike. postanemo sposobni voziti bicikl ili automobil.njezin se suprug o enio pravom gðom Neele tri tjedna poslije razvoda . meðutim.bira sluèajan telefonski broj. Na èuðenje i zadovoljstvo ki rurga. Mo da j e izbor pseudonima bio nesvjestan pokazatelj èinjenice daje izniman stres koji je okru ivao raspad njezina braka . sve do toèke u k joj vje tinu izvodimo praktièno nesvjesno. kako bi se oslobodio za nove zadaæe. Jednom je. Mnogi æe uz malo napora prisjetiti bolnog uèenja vo nj e bicikla metodom poku aja i p gre aka. dok ovladavamo novim vje tinama. ali sadjednom godi nj e. postaje trajno. a to ne . kodile njezinoj vje tini sviranja violine. stoje zajed glazbenicu bio izniman rizik. stupanj u kojem nam je neka vje tina va na. S obzirom na plastiènost u toj dobi. o njoj razmi ljamo. katkad i na pozornici.

nalazi se u mojem krat koroènom pamæenju. pa ne èudi to svaka glasina o dodavanju jo jedne zi menke izazove buru prosvjeda. pohranjeno je u dugoroènom pa æenju. tip] nje ili pis anje svakodnevno rabim uz goli minimum svjesnog napora. prema njegovim rezultatima. paradoksalno. a druga se prazni mnogo br e. koje ba kao i uobièajene vje tine. funkcija izra avaju njihovu osnovnu razliku jedna dugo zadr ava informa je. karta mo dane aktivnosti radikalno se promijenila. Rezultati se potvrdili nalaze Richarda Haiera sa Sveuèili ta ju ne Kaliforni-je u Irvi neu. mozgom se pro irio val aktivnosti . No ljudski um posjeduje potencijal za stalno uèenje. takvo kakvo jest. Taje tvrdnj danas opæeprihvaæena. 194 Uèeni um . ali zato to ih doista raèunam u glavi. nego koliko brzo èime mo emo ovladati. Nakon to su ispitanici nekoliko puta p ro li nizom. prilièno obrnuto. Mozak je uèinkovito prigu io aktivnost. U drugom je pokusu od ispitanika zatra eno da tijekom èitanja navedu imenici o dgovarajuæi glagol (npr. poput telefonskih brojeva prijatelja i ko ga il i PIN-ova bankovnih kartica. imena ili brojeva. gdje se urezao nakon to sam u koli tima recitirao tablicu mno enja. Sredinom 1980-ih neki su zanimljivi pokusi izvedeni na Washingtonovom sveuèili tu u St.od cingularne kore sprijeda do malog mozga straga. crijeva te u percepciji okusa. primjerice. Aktivirao se tek nakon stoje zadaæa nekoli ko puta uvje bana.). Naime. pone to osnova ma matike ipak ostane urezano duboko u pamæenju. Prvi put kad je ispitanik morao smisliti glagol povezan s upravo prikazanom imenicom. »Zaposleni« mozak. Istra ivaèi su zapravo vidjeli kako se nova zadaæa pretvara u naviku. Istra ivaèi su PET-om snimali dobrovoljce dok su ovi naglas èitali niz ime nica. p ostavlja se pitanje kako i zai informacije prelaze iz jedne vrste pamæenja u drugu ? Kao to smo spomenuli. Taj je nalaz bio jo èudniji u svjetlu èinjenice da su neurolozi godi nama mislili da otoèni re anj sudjeluje iskljuèivo u obradi tjelesnih i visceralnih os jeta iz. postupan j jelaz informacija i z vi ih u ni a podruèja kore dok pamtimo nameæe da si opremljeni dvjema razlièitim vrstama pamæenja. neuronska se aktivnost vidno smanjivala. No ka ko je vje tina postajala uvje banija. da »stolac« spare sa »sjesti«). Moje znanje francuskog zika ili Fr eudovih teorija. Njegov rad s PET-om pokazao je da ne postoji veza izmeðu razine mo dane aktivno sti i inteligencije osobe. to zi èi da ih ne moram èuvat i u ogranièenom prostoru kratkoroènog pamæenja su redovitom uporabom pre li u dugoroèno. op. otoèni re anj bio je u stanju mirovanja. Ali istra ivaèi su zatim primijetili ne to novo. Ispalo 193 Robert VVinston: LJUDSKI UM je daje pametan mozak bio onaj koji se mogao najbr e svesti na minimalnu ] tro nju e nergije. èimbenici poput novosti ulazne informacije i jaèi uz nju vezani h èuvstava djelomice odreðuju s kolikom æe otporno æu na zaboi biti pohranjena. nego zato to dohvaæam mali obrazac rije pohranjen u dugoroènom pamæenju. t pozivnog broja. Dugoroèna potencijacija pobrinula se da r premda sa m mnogo kolskog znanja mo da zaboravio. Polovicom pro log stolj eæa psiholog Geoi A. reèenica koju sam taman sroèio u mislima i uprave tipkam. a.primjerice rijeèi. odnosno da nema nikakvu ulog u u proizvodnji i razumijevanju jezika. Louisu. Isti uèinak ima uèestalost susretanja te informacije. Usporediv i skanove. Cjelokupni obrazac b io je mnogo slabije jaèine.stupanj motivacije. dal rijeè o tome koliko znamo. npr. To me dovodi do jo jednog va nog vida pamæenja. Rijeè je o razlici izmeðu ki koroènog i dugoroènog pamæenja. Svi smo te razlike svjesni u svakida njem ivotu. kad je zadaæa asocijacije rijeèi bila nov a. Kratkoroèno pamæenje prosjeène osobe premalene za pohranu londonskog tele fonskog broja (sastoji se od osam znamenaka. Umno poput »sedam puta sedam jednako èetrdese t devet« mogu ispaliti uèas. plus ili m inus dva. Miller objavio je rad naslovljen Èarobni broj sedam. paje rabio minimum podruèja i energije. te tako osloboditi svoje krugove za druge procese. S druge stra ne. Nije. Veæ sami nazivi tih dv. uopæe nije b io pametan. p. istra ivaèki od vodstvom Marcusa Raichlea s Radiolo kog instituta Mallinckrodt i Michaela Posne ra s Oregonskog sveuèili ta uspio je izdvojiti mo dano podruèje aktivno pri smi ljanju odg ovarajuæeg glagola. zapravo. U njei je iznio tezu da èovjekovo kratkoroèno pamæenje mo e pohraniti pribli no dam jedinica informacije . bilo je. No kako postoje brojevni nizovi.

Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu pokazao je va nost n tivacije u odreðivanju dubine pohrane sjeæanja. Mn ogi znanstvenici i neke farmaceutske tvrtke pokazuju sve veæe zanimanje za pobolj an je uèenja i pamæenja lijekovima. Pamæenje im je procjenjivano vraæanjem u istu komor u i mjerenjem vremena koje bi proveli ne pomièuæi se. Njihove je odgovore dr. Na to hoæe li informacija biti proslijeðena u arhiv ili i moje zadr ati samo nekolik o sati mo e utjecati mno tvo èimbenika. dr. pa su studije CREB-a sredi nje mjesto istra ivanja. od koljka a do èovjeka. Leslie Ungerleider s amerièkog Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje poslu il a se MR-om kako bi ustanovila to se u èovjekovu mozgu zbiva dok osoba nastoji »zadr ati« upamæenu sliku lica tijekom sve duljih razdoblja. Majmun s o teæen hipokampusom ne mo e èu sjeæanje dulje od deset sekunda.5"' Postavio ih je u komoru u kojoj su u apu dobivali mali elektro ok. ali ne nu no odjeveni u ronilaèku opremu i u baz enu. poput lavandina ulja. Belgijsko-kanadsko istra ivanje pod vodstvom Pierr Maqueta pokazalo je da nakon to uvje bamo odreðenu aktivnost. trajanje nepo-miènosti bil o je nepromijenjeno dva sata poslije uvjetovanja elektro okovima. Proizlazi da geni povezani s CREB -om ne sudjeluju u stvaranju kratkoroènih sjeæanja. RE spavanje je razdoblje u kojem sanj . koje se u mozgu mo e zadr ati zau vijek. Dr. mo da æe je se uspje nije dosjetiti pomiri ete li istu tvar dok vas ispituju. Drugim rijeèima. CREB je prisutan u ivèanom sustavu ili mozgu mnogih ivotinja. izgubit æe ga i u tom razdoblju. ali pridonose formiranju dugoroèno g sjeæanja. mora ju se proizvesti nove bjelanèevine. no uvelike se sk ratilo dvadeset èetiri sata poslije uvjetovanja. Rabeæi elektrode ili radioaktivne tablete kako bi »nokautiral i« hipokampus ili prefrontalnu koru. Silva zatim usporedio s odgovorima mi eva roðenih s izmijenjenim genom koji je blokirao djelovanje CREB-a kad im je ubrizgan estroge n tamoksifen. Dr. Istra ivanja su takoðer pokazala da na dosjeæanje prilièno sna no mo e ut cati okru je u ko uèimo. Prouèava oje mozgove majn na dok su uèili povezati odreðeni obrazac okretanja kola za igru s nagradon obliku hrane. a omete li to. Njezina se istra ivanja nadovezuju na ranij e radove na majmunima. neka sjeæanja gubimo s godinama. bolje shvaæanje molekula koje sudjeluju u pamæenju od goleme je va nosti. Jedan od i zloga za to se moji kolski kolege jo sjeæaju tablice mno enja jest to smo : bili motivirani da osvo jimo tjednu nagradu. Dakle. Alcino Silva u Los Angelesu prouèavao je mi eve. Mich. Mo da bismo svi mogli i skoristiti to neobièno svojst pamæenja. Ungerleider utvrdila je moguæu lokaciju kratkoroènog pamæenja -negdje u èeonom re nju.nh Kad je razdoblje bilo kratko. Alan Baddelev s Bristolskog sveuèili ta od ispitai kaje tra io da uèe popise nepoz natih rijeèi dok su u ronilaèkoj opremi bili dnu bazena. okidanja u sljepooènom re nju su se ugasila. vjerojatno bojeæi se novih elekt ro okova. Pomiri ete neki sna an miris. meðutim. Dakle. CREB. kratkoroèno pamæenje rabi bjelanèevine koje su veæ prisutne u sinapsama. Prespavajte Na sposobnost mozga da pohrani informacije na dugi rok mogu utjecati i m postupc i nakon uèenja. mozak n stavlja ponavljati isti obrazac neuronske aktivnosti tijekom REM spavanja. Majm un s o teæenom prefrontalnom 1 rom. Otkrio je kako se mnogo vi e neurona ukljuèuje u uèenje usli di li nakon njega nagrada.Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno Prema nedavnim istra ivanjima na mi evima i muhama. Èi nica daje bio prisutan tijekom evolucije nagla ava njegovu potencijalnu va nost. istra ivaèi su uspjeli utvrditi razlièite uloge 195 Robert Winston: LJUDSKI UM tih podruèja u dugoroènom i kratkoroènom pamæenju. Poremeæaji pamæenja iznimno su uobièajeni. Isto zacijelo va i za èovjekovo uèenje. primijeæena je znatna aktivnost u prefrontalnoj kori i sljepooènom re nju. razlièita mo dana podruèja poma u nam pri pohrani informacija kraæe i dulje vrijeme . paje aktivna ostala s amo prefrontalna kora. Ustanovio je da su se mnogo toènije dosjeæali rijeèi kad su bili pitivani u istim uvjetima. Kad je tim mi evima tamoksifen dan prije ulaska u komoru. No s produl jenjem razdoblja. uopæe nije mogao pamtiti. Ali da se podaci prenesu u dugoroèno pamæenje. a razorno djelovanje Alzheimerove bolesti u na em dru tvu ima sve veæu va nos t. Pretpostavlja se da CREB sudjeluje u mnogim procesima u kojima se mozak mora »naviknuti« na nove uvjete. stvorenog poslije otprilike jednog dana. Njihovu proizvodnju nadzire jo jedna bjelanèevina . primjerice u pode avanju tjelesnog sata ili u razvoju tolerancije na droge. dok uèite neku èinjenicu.

takoreæi. i obrnuto . Rad Avija Karnija i Dova Sagija na izi elskom Institutu Weizmann takoðer govo ri u prilog èinjenici da REM spavan pobolj ava nauèenost zadaæe. Tijekom èetiriju dnevnih sesija njihovi su se rezultati pogor ali. a dvadesetpostotno pobolj anje nauèenosti motorièke vje tine uvelike se mo e pripisati kasnoj fazi spavanja koju mnogi ranoranioci propuste. kad vas ef ili efica uhvati s nogama na stolu . Dobar san je. Otki bi. oslikava koliko moæan mo e biti èovjekov um. prema njihovim istra ivanjima. ustanovili su d a podnevni drijem uopæe nije lo .samo recite da obnavljate plastiènost mozga.57 Oni su mjerili vrijem e potrebno èetvorici isj tanika da nauèe prepoznati dio iscrtan prugama u veæem uzorku te su ih isj tivali prije i poslije REM spavanja. Sara Mednick i Robert Stickgold. n ije nikakva iznimka. U jednom se pokusu od ispitanika tra ilo da ka u jesu li tri dijagonalne crte na pozadini od vo doravnih crta u donjem lijevom kutu raèunalnog zaslona polo ene vi e vodoravno ili vi e okomito. Polusatn o drijemanje nakon druge sesije sprijeèilo je daljnji pad uspje nosti.dok na burzi v lada kaos . od ratnog junaka do paranoidne kukavice. Istra ivaèi pretpostavljaju da neuronske mre e ukljuèen e u tu zadaæu osvje avaju »mehanizmimi kortikalne plastiènosti« na djelu tijekom sporovaln og spavanja. kao to æu objasniti.ili kao nakon kratka drijeme a. i koliko opasno mo e iskriviti do ivljaj stvarnosti.'8 Poni tava jutarnju razdra enost. ustanovili su kako su svi imali ran znaèajna iskustva o dbaèenosti . Macbeth je opsjednut spavanjem. Sve u svemu. spavali. recimo. rastavom ili z stavljan jem. Stoga su aktivirali nove mo dane krugove premjestiv i tijekom èetvrte sesij e polo aj zadatka u donji desni kut zaslona. udio je z a dugim snom kako bi si olak ao stanje du evne patnje u koje se doveo. da svi èetvero potjeèu iz obitelji u kojima se te ko izra avala ljuti ili ljuba v. da. dakle. Dakle. nisu uspjeli obaviti zadaæu. Kako drijemanje poma e? Snimanja mozga i oène elektriène aktivnosti tijekom drijemanja otkrila su da jednosatni drijeme ima èetverostruko vi e dubokog ili sporovalnog spav anja i REM spavanja od polusatnoga. posvojeni ili su odrastali siroti tima ili udomiteljsk . Istra ivaèka skupina dr. Mo emo se sjeæati. na a nas sjeæanja mogu navesti da pomislimo kako se sjeæamo stvari koje se nikad nis u zbile. Èlanovima novih parova tada je reèeno da porazgovaraju. Èak su i oni koji su oklijevali i nevoljko tvorili bilo poèetni par 10 konaènu èetvorku. Zamoljeni su da i èine parove tako da bez razgovora ili prevelikog razmi ljanja izaberu partne koji ih podsjeæa na bli skog èlana obitelji ili na nekoga tko im u obitelji nedos je. Rezultat su bile skupine u kojima su se ponavljala obiteljska iskustva. 197 Robert Winston: LJUDSKI UM Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja U pokusu koji su 1970-ih proveli amerièki psihoterapeuti. Allana Hobsona na Harvardu nedavno je provela neke zanimlji ve pokuse koji pokazuju moæ »okrjepljujuæeg drijeme a«. Z atim im je reèeno da se ponovno spa ovaj put s drugim parovima za koje su smatrali da dijele obilje ja koja su ma prije prepoznali kao zajednièka. Kako se rano-jutarnje djelovanje REM spavanj a te ko mo e pojaviti tijekom drijemanja. svi bili iz obitelji uzdrmanih alovanjem. uz pomoæ kolega s Harvarda. mozak noæni san ra bi kako bi konsolidirao sjeæanja na postupke i vje tine nauèene toga dana. Èini se kako èak i drijemanje koris uèenju. poput èuvstava. otkrili da im suzdr anost nije bila jedina zajednièka ta. porede bilje ke o svojem podrijetlu.amo. Njegova propa st. a da ne znamo daje rijeè o sjeæanjima. Kad su na posljetku oformili èetvorke. Istra ivaèi s e pitali je li to djelovanje posljedica »izgaranja« vidnih neuronskih krugova ukljuèen ih u zadaæu. Preoptereæenosti nije bilo i ispitanici su bili uspje ni pribli no kao u prvoj sesiji . skupina osoba koje meðusob no nisu poznavale smje tena je u istu prostoriju. Ili su. U drugim pokusima prove denim i takorima. Kad su ispitanike probudili p rije ili tijeko REM spavanja. pak. otkrili su kako je ometanje REM spavanja potpuno remetilo uèenj 196 Uèeni um Jednako èesto ometanje ne-REM spavanja nije imalo takav uèinak. dosadu te frustrira nost zbog intelektualnih zadaæa koje svi èesto osjeæamo.bili su napu teni. no okrjepljujuæi drijeme za njega vjerojatno nije b io idealno rje enje. èini se daje uèinak sporovalnog spavanja najbo lji protuotrov za preoptereæenost. svojevrstan cement za sjeæanja. a jednosatni drijeme podigao je uspje nost treæeg i èetvrtog poku aja na jutarnju razinu. Pamæenje. Ubiv i Duncana i sluge dok su. poput ostalih.

Rad socijalnog psihologa Roberta Zajonca pokazuje da na e reakcije na os be ovise o tome jesmo li ih veæ vidjeli. unatoè oèitom o teæenju mo danih tvorba zadu enih za uèenje i pamæenje. nesvjesni daje jedan < èlanova para bila osoba koju su naèas vidjeli.lo momak« jer je obuhvaæao t ri situacije. Stari su se znanci prepoznali unutar mir te. poticanje njihova verbaliziran . posljedicom o teæenja mozj 198 Uèeni um izazvanog dugogodi njim alkoholizmom. meðu kojima su bila lica triju ekspe-rimentatora. Premda nije mogla objasniti to ili za to. a da oni ne shvaæaju razlog. koju se katkad smatra glavnim neprijateljem neuroznanosti. Ispitai ci su se dosljedno svrstavali u z veæ viðene osobe. a treæa je situacija bila prilièno gadna . U jedne zapanjujuæem pok usu . »kontrolno« is kustvo bilo je neutralno. vicarski psiholog Edouard Claparede skrio je. èak i kad toga nismo svjesni. neprijaznim eksperimentatorom koji gaje podvrgnuo nizu bezumno iscrplju-juæih psihologijskih testova. èi se. Terapeuti su mo da svjedoèili djelo1 nju nesvjesnog uma. pate od amnezije. njegov pacijent i e mogao stvarati jedan prilièno drukèiji tip sjeæanja te mu pristupati .im obiteljima. odnosno ne sjeæaju se dogaðaja iz nedavne pro losti. kao to smo vidjeli u drugim kontekstima. Neurolozi su dugo smatrali da nesvjesna sjeæanja mogu upravljati na im p na anjem. Godine 1911 . Drugim rijeèima. Damasio je os mislio test u kojem je pacijenta izlo io socijalnim situacijama s tri razlièite osob e. Damasio je zakljuèio kako je . medu njima i nekoliko iz prvog prikaza. Premda je prvi prikaz bio toliko brz d aje lica bilo r moguæe svjesno opaziti.na piladi. Damasio je pacijentu pokazao kompl et fotografija razlièitih lica. pomalo bezobzirno. a od ispitanika je zatra eno da ka u s kojim se èlanom para sla u. kao nekoga od koga bi zatra io pomoæ. Antonio Damasio lijeèio je pacijenta s jako o teæenim hi-pokampusom. èuvstvi a mo emo uèiti. Kako bi provjerio mo e li mu karac i dalje usvajati nove informacije. Taj je par zatim odglumio prep ku. Ima dokaza da njihova nedavna iskustva ipak nisu posve zaboravljena . Oso be s Korsakovljevim sindromom.pohranjuju se nesvjesno i mo da utjeèu na njihovo pona anje. ispitanici su dvaput viðena lica dosljedno p rocjenjiv 11 privlaènijima. Godinama poslije. dobi voljcima su se na zaslonu brzo izmjenjivala lica. Kad su je nekoliko dana poslije ponovno upoznali s Claparedeom. Psihoanalitièari smatraju kako nesvjesni proc sna no usmj eravaju na e postupke i mi ljenje.èuvstveno oboje na nesvjesna »sjeæanja«. provela kad su imali samo jedan dan. Poslije im je nakratko prikazana slika jedne osobe. Za tim su im prikazana dru lica. Zatim zamolj eni da se pridru e unaprijed odreðenom paru.mjerio je uèestalost meðusc nog kljucanja (oblik raspo znavanja) piladi koja je zajedno samo esnaest s. Prigoda za kljucanje koju su imali tijek om prvih zajednièkih sati bilaje. Psihoanaliza. malu pribadaèu u dlan s namjerom da pri rukovanju boène u dlan pacijenticu s Korsakovljevim sindro mom. Tvrdi da se svjesno sjeæamo samo mal og dijela vlastite pro losti. pacijentica se nije svjesno sjeæala da gaje veæ upoznala. kao to smo svjesni samo malog diU lijevom kutu u desnom neuroznanstvenici psihoanalitièari 199 \ Robert VVinston: LJUDSKI UM jela zbivanja u na em mozgu. a od njih je zatra eno da procr ne njihovu privlaènost. no svejedno se odbila rukovati s njim . oslanja se upravo na to shvaæanje rada èovjekova pamæenja. Pokus je postao poznat pod nazivom »pokus dobar momak . Ne mogu pamtiti nova svjes na sjeæanja niti ih se dosjeæati. Nakon pet dana tijekom kojih se pokus odr avao. Prva je bila ugodna i izazivala je zadovoljstvo. predosjeæala je da bi se ne to lo e moglo zbi ti. Pa cijenta je pitao pitanja poput »Kome biste se s ovih fotografija obratili kad bi v am zatrebala pomoæ?« i »Za koga mislite da vam je prijatelj?« Usprkos tome stoje tvrdio da ne prepoznaje nijedno od prikazanih lica. ne ljudima . preduvjet socijalne diskriminacije.jadan se pacije nt na ao u prostoriji s osornim.59 Piladje bila oznaèena bojom kako bi moglo razaznati strance i znance. pacijent je dosljedno birao »dobrog m omka« kao prijatelja. U pozna tom pokusu na ljudima. Drugo. Uranjanjem u njih.

istra ivanje provedeno u bolnici McLean u Massachusettsu p kazalo je d a bi uljevito tijelo. Mladi je Reich o tome obavijestio oca. pa ljudi upadaju u razorne unutarnje konflikte izmeðu razlièitih vid va samih sebe. dokaza koji nameæu da bi oba fenomena mogla biti jednako moguæa. Naposljetku. Pomoæu obiteljskih fotografija zatim smo izradili kola nu fotografiju osoba u ko ari balona u koju smo umetnuli slike na ih ispitanika iz djetinjstva. Zanimljivo. Mnoge »fotografije« koje smo izradili bile su vrlo grube i. nekolicina sasvim dobro. psihe nalitièara kojeg su neki smat rali prirodnim Freudovim nasljednikom. nikome nije uspjelo. »osjeæ juæih« dijelova osobnosti. Reich je imao niz i znimno èudnih zamisli. Malo bli e istini vjerojatno bila teorija po kojoj je bio rtva vladine urote. meðu k jima i onu da izvanzemaljci poku avaju stupiti u kontakt sa Zemljom. Drugim rijeèima. te kako j e razgovor jedini lijek. No u iduæih nas je nek oliko dana nazvalo ili nam se vratilo iznenaðujuæe mnogo tih osoba kako bi nam rekle da se. po nama. 01 nosno pri ostvarivanju ravnote e izmeðu lijevih. Osobe k . No kad je rijeè o traumatskim sjeæanjima. jer je uhvatio majku u seks u sa svoji uèiteljem. Mo da je Reich doista imao dobar. Freud i Jung smatrali su da traumatski do ivljaji imaju rascjepljujuæi uèin na um. Osn ovana je èak i udruga Zaklada za sindrom la nog sjeæanja koja nudi podr ku tako uzdrmani m obiteljima. Dakle. obitelji su u nek im sluèajevima s velikim publicitetom zatra ile naknadu tete od dotiènih terapeuta. Pamæenje je jedno od tradicionalnih bojnih polja izmeðu psihoanalitii ra i neuroznan stvenika. Edgar Hoover sli svojim tajnim agentima. ukljuèujuæi s jeæanja na zlostavljanje. nakon to su dobro promislile. Sve bolje razumijevanje n ðuigre plastiènog mozga i okoline na koju se on pril agoðava jo nije donije dugotrajnije primirje izmeðu dviju disciplina. izvlaèimo ih u podruèje svjesnog nadzora. mo da èak konfliktnih dijelova. Razjedinjene optu bama za zlostavljanje.ja. mog biti manje u djece zar ana izlo ene zlostavljanju i zanemarivanju. a majka je zatim poèini la s moubojstvo. ali i sjeæ nja mogu biti poprilièno la na. 200 Uèeni um Sjeæanja. Niz odraslih upitali smo mogu li se prisjetiti kad su kao djeca letjeli balonom. Kao primjer mo emo navesti sudbinu Wilhelma Reicha. Takve ' osobe navodno mogle imati te koæa pri verbaliz aciji osjeæaja ili sjeæanja. J edna se ena èak prisjetila kako se ubrzo po uzlijetanju toliko upla ila daje tra ila da se vrate na tlo kako bi mogla iziæi iz ko are. ka u. kamo gaje amerièka vlada strpala zbog navodni simpatiziranja komunista. Ekstremniji pripadnici prvih dr e kako su iskustv okolina sve. »misleæih« desnih. moguæe je da osobe potiskuju ili »zakapaju« traumatska sjeæanja. Poku ali smo namjerno stvoriti la na sjeæanja iz dje injstva. jedna su od arena u kojima æe se znanstvenici i psihoanalitièari jo dugo boriti. sv sni razlog da se osjeæa kako se osjeæao. Reichova se psiha. veæina je bila poprilièno sumnjièav a te se i dalje nije mogla prisjetiti svojeg »zraènog putovanja«. Prije est godina pro ducentica BBC-jeve serije Dijete na eg vremena Tessa Livingstone i ja snimali smo vlastita istra ivanja la nih sjeæanja. most izmeðu dviju mo danih polovica. ipak sjeæaju leta. oèite krivotv orine. Rasprava se osobito rasplamsala otkad se niz osob a tijekom terapije »prisjetilo« godina pohranjenih u nedostupnim sjeæanjima. vidjeli bismo pojedinca sastav lj nog od vi e nesuglasnih. Ima. Umro 1950-ih u zatvoru u SAD-u. otprilike kao to^ predlo io F reud. U kasnije bi ivotu to moglo biti uzrok smanjenog »prometa« izmeðu polutka. Oèito je kako je èovjekovo pamæenje jako selektivno i subjektivno. Sve to zvuèi prema tovito. a ekstremisti meðu potonjima t de daje korijen svakog por emeæaja u mo danim kemijskim procesima. posebice s obzirom na èinjenicu da ji postoje razna pisma o Reichovim »ak tivnostima« koja je J. Kad smo ih zatim pokazali na im ispitanicima. meðutim. izgleda da se dogaða obrnuto. U tu smo se svrhu poslu ili raèunalnim programom Photosh op. Veæ smo vidjeli da jaèina èuvstva povezanoga s dogaðajem mo e odrediti koliko æe dobro biti upamæen. stoga rascijepala na dobre i lo e vido\ Nj egove su deluzije u obliku napadajuæih svemirskih brodova i urotnièkih vi dinih agen ata bile zapravo pojavni oblik grizodu ja zbog vlastitih postupa! u mladosti. No u nekim se p rimjerima r davni nalazi neurolo ke znanosti sla u s Freudovim pretpostavkama otprij e e od stotinu godina. koje mo e mijenjati lijekovima i kirur kim zahva tima. Nimalo iznenaðujuæe. Frojdi: bi naglasili daje do ivio ranu traumu. let balonom pomalo je luksuzan do ivljaj koji je malotko iskusio. posebice sjeæanja na traumu.

hormon stresa. Postoji obja njenje za to. stvorili ste la no sjeæanje. jer tu zaboravnost n e smatraju samo znakom starenja. No popisi za koje su pitanici mislili da su ih vidjeli. Inaèicu toga pokusa prv u 1995. kolaè juto. neke koje su veæ vidjeli i neke koji su im l novi. Jo je neobiènije to mozak. recin prièaju neprimjerene vi ceve. Sadr i li rijeè »slatko«. pobolj vao pamæenje i dosjeæanje. gorko. To bije donekle trebalo psihol ki za tititi. Michael Con way s Durhamskog sveuèili ta zamolio je skupinu s denata-dobrovoljaca da poðu na teèaj v je tina uèenja koji je. Jedno od moguæih obja njenjajest da se preoptereæenost amigdale tijek om izvornog dogaðaja ponavlja pri svakom poku aju prisjeæanja traume. a jo te e ve -balizira njihov sadr aj. No svi su izjavili da im je teèaj pomogao. katkad budemo ljutiti sami na sebe. Sad naèas odlo ite knjigu i napi ite to v proèitanih rijeèi. Bez obzira na mehanizam. Veæ viðeni po si aktivirali su hipokampus i jezièna mo dana sr di ta. èini se. Opisujuæi ra niju uspje nost. Al . zg( no. Dodatni argumentje to kortizol. a rjeènik je vulgaran. To je od njih zatra eno i na kraju teèaja. ali a se takva iskustva ponav ljaju. nego i moguæim simptomom Alzheimerove bolesti. Rad Chr isa Brevvina s londonskog Universitv Collegea nudi alten tivni pogled na tu tezu . Ishlapjelost: starenje i pamæenje Roditelji i uèitelji sigurno æe znati za sklonost mladih da se katkad rugaju stariji ma kad se ovi neèega ne mogu dosjetiti. gra ak. Osobe s uèinke tijim mehanizmom mo da bolje potiskuju svoja traumatska dugor oèna sje nja kako bi mogle nastaviti sa svakida njim ivotom. ali zapravo nisu. Na poèetku t eèaja studenti su morali procijeniti svoje vje tine uèenja. Jedan od èimbenika koji utjeèu na toènost sjeæanjaje dosljednost. studenti su se svojih poèetnih procjena prisjetili kao mnogo ni ih ne go to su doista bile. razlikuje toèno od la nog sjeæanja. pretjerano su prisne sa strancima. proveli Henrv Roedigt Kathleen McDermott. trebala bi se zadr ati nadohvat pamæenja. zub. zdravih ispitanika. istra ivaèi pamæenja. Ipal u tim je sluèajevima pojavnost g ubitka pamæenja jednako visoka. imali su ne to lo iji uspjeh na zavr nom ispi tu. Istra ivanja na Kalifornijskom sveuè tu u Berkelevju pokazala su da osobama s o teæenom orbitofrontalnom 1 rom mo e man jkati sposobnost upravljanja vlastitim pona anjem. Mnogi se u toj fazi ozbiljno zabrinu. dobro. p rimjerice rtvama zlostavljanja ili osobama koje su pre ivje201 Robert VVinston: LJUDSKI UM le koncentracijske logore ili etnièko èi æenje? Prema svim dokazima. Htjeli su usta noviti koliko je la potaknuti la no sjeæanje u normalnih. Dok su èitali popise. U usporedbi sa studen tima koji nisu pohaðali teè 202 Uèeni um nisu pokazali nikakvo pobolj anje. bombon. Èuvstva koja se ta da javljaju toliko su sna na da osoba ima te koæa u svjesnoj obradi sjeæanja. mo e ometati dugoroènu potencijaciju. prepravili su svoja sjeæanja kako bi bila u sk ladu s mi ljenjem da od teèaja bolje uèe. eæer. Ali lako je uoèiti vas okolnosti navele da se sjetite te rijeèi . morali su reæi jesu li ih veæ vidjeli. Postoji pokus s la nim sjeæanjima koji mo ete provesti i na sebi. okus. kad su se usto morali prisjetiti svojih poèetnih procjena. Moguæe bi obrazlo enje moglo biti da ponavljano traumatizirana osoba { staje vje ta u potiskivanju bolnih uspomena. pa. Doista. Proèil te naglas sljed eæe rijeèi: kiselo. Istra ivai su pokazala d a prepravljamo pamæenje kako bismo ga uskladili s novosteèen spoznajama. navodno. Kako ivot odmièe. èovjel um nedvojbeno potiskuje izdvojene.koji gerira da ne to »nije ba kako treba«. Pogled ajmo sad1 popis. Ali stoje s osobama koje su do ivjele vi estruke traume.sve su ostale rijeèi bile na neki i èin povezane s njom. stoje osoba mlaða kad do ivi traumu.oje su do ivjele te ka traumatièna iskustva sjeæaju se samo djeliæa dogaðaja ili su izbrisa e cijelo sjeæanje. Drugim rijeèima.fi0 Njegovi nalazi pokazuju kako je u nekih osoba k< pate od stalnog prisjeæanja na traumatiène dogaðaje meðudjelovanje krati roènog i dugoroènog pamæenja nerijetko manje u kovito. a ktivirali su i orbitofrontal koru. zasebne visokostresne dogaðaje. To je podruèje svojevrstan sustav za prepoznava nje anomalija . jer nam se sve te e sjetiti da moramo poslati pismo ili kamo smo stavili kljuèeve od automobila. èokolada. veæi su izgledi da æe poti snuti dio ili sva sjeæanja. èa kad mi to ne m Daniel Schachter s Harvarda PET-om je snimao dob voljce dok su èitali popise rijeèi.

nije imala posebne spos obnos pamæenja te je smatrana prosjeènom. koje se svake godine odr ava u Ve koj Britaniji. te koæa nije u tome to nam je pamæenje izbrisano. To je zapravo metoda mjesta. sposobnosti im slabe. Stvar anje neobiènih ili nepoznatih asocijacija mo e pridonijeti lak em dosjeæanju. veæa je vjerojatnost dosjeæanja. Kao to zr mo. recimo. metode mjesta. Maguire ustanovila je da j mozgovi mem orijskih prvaka fizièki ne razlikuju. bilo te ko sjetiti registracije svojeg automobila. zgnjeèiv i ih pritom do neprepoznatl vosti. Tim dr. Dvadeset èetiri sata poslije. po vlastitu priznanju. s njima izjednaèenih po obrazovanj u i zanim nju. Do boljeg bi se pamæenja. povezao s Mickevjem Mouseom zbog njezine sliènosti s upadlji vim crnim u ima crtanog junaka. no vi e im odgovaraju ugodni uvjeti i polagan rad. Dr. dok je bio \ ni.« Za televizijsku seriju koja prati ovu knjigu snimali smo Andija Bella. Naoko nemoguæ pothvat. S poveæanjem vremenskog pritiska i okolinskih stresova. Uporaba slika poma e dosjeæanju jer dodaje jo jedan oki daè ili »udicu«. poput skaniranja MR-om i fMR-om. èovjekov mozak privlaèe neobiènosti i novosti. Uglavnom. Maguire zatim je tu skupinu mem orijskih prvaka u poredio s deset drugih osoba. 500. Zajedr s kolegama. kao veæina govornika s vreme na na vrijeme. Svi su ispitanici barem dva do tri sata b li podvrgnuti testiranju inteligencije i drugim procjenama mentalnog funkc onira nja. pa mnogo vr mena provodi eæuæi glavnim i sporednim ulicama prijestolnice. Na dan snimanja. Druga faza Andijeva upamæivanja sastoji se od postavljanja slika na toèke d upamæene r ute. Ovladavanje vje tinama »kako pamtiti« u starijih takoðer mo e biti vrlo djelotvorno. Za veæinu. nor Maguire. Simonid se zabrinutim roðacima pokazao kao neprocjenjiva po moæ j je uspio zapamtiti mjesto svakog gosta za stolom. Dr. nego to se te ko dosjeæamo. poznatim. oformila je skupinu od os mero prvenstvenih finalista i jo dvoju prije prouèavanih dobrovoljaca za koje je ut vrðeno da imaju neobiènu sposol nost pamæenja. Istra ivanja su pokazalajo stvari: lak e se dosje203 Robert VVinston: LJUDSKI UM titi novog sjeæanja povezanog sa starijim. natjecatelji pamte popise tisuæa rijeèi i sluèajnih brojeva te m zust izgovaraju duge odlomke iz romana i pjesama. a zatim bi stvari koje je htio zapamtiti rasporedio na odreðena mj sta u toj prostoriji. moglo doæi uvje bavanjem op sanih tehnika. Meni bi se . te stoje asocijacija izmei st arog i novog sjeæanja bizarnija. Tijekom sveèane veèere kod jednog grèkog ugle nika na koju je bio pozvan da odr i govor. Najprije je svaku kartu povezao s odreðenom slikovnom predod bom u svojem umu. pomno par teæi obilje ja i znamenitosti du puta. ka e Ele. Simonid je izi ao iz zgrade. I osmislio pjesni k Simonid. moguæe je da svi posj< dujemo potencijal i neuro nski kapacitet za pobolj anje pamæenja«. Zadivljen vlastitim moæim ra zvio je tehniku u kojoj bi si dobro poznatu prostoriju predoèio do sitnih p jedino sti. primjerice. daje nis am zapamtio u obliku: »Lako se dosjetiti 52 ira. Trefo vu je trojku. Na svjetskom prvenstvu u pamæenju. tada njeg s vjetskog prvaka u pamæenju. pokazalo je da su se studenti pouèeni metodi mjesta mogli sjetiti 38 od 40 èestica na popisu. doæi æemo do »toènog odgovora Prema istra ivanjima. koja nam omoguæuje da lak e upecamo sjeæanja. Zatim nam je objasni o to toèno èini. mo i zato stoje. koju je. Kontrolna skupina. zgrada se uru ila i ubila sve goste. 204 Uèeni um Istra ivanje Rossa i Lawrencea iz 1968. Andi Bell kao »memorijsku prostoriju« rabi londonske ulice. upamtio je redoslijed ka rata u deset pilova za dvadeset minuta. starije osobe mogu u testovima kognitivnog funkcioniranja i pamæenja biti uspje ne poput mlaðih. smatra se. zaboravio bilje ke je jednostavno htio pobjeæi od banalnih razgovora. LD52ZIR. jo su . Andi se pri upamæivanju slu i kombinacijom spomenute asoci jacijske tehnike i tzv. Eleanor Maguire s lo donskog Universitv College a odluèila je testirati najbolje natjecatelje kako ustanovila razlikuju li se njih ovi mozgovi od mozgova obiènih osoba. ali da svi rabe tehnike slièri opisanima. pr. »Premd a su potrebna daljnja istra ivanja.i obrasci gubitka pamæenja u tim su stanjima zapravo drukèiji. nego jamèi da æe stvari upamtiti pravilnim redoslijedom. ave smjernice ili èak opremljeni vlastitom tehnikom pamæenja. Ta metoda ne samo da mu daje jo jede okidaè. znaèi.

obièno zato stoje posrijedi ne to èega se ne dosjeæaju svakodnevno. Buckner usporeðivao je mo danu aktiv nost osoba u dva desetima s onom zdravih osoba u dobi izmeðu sedamdeset osamdeset godina. a njezini su uèinci na pamæenje jedinstveni i oèiti. mozga. Taj mi se rezultat nije uèinio zadovoljavajuæi. Louisu do kazali su da postoje dvije osnovne vrste slabljenja pamæenja povezanog s do bi: tzv. pote koæe s pamæenjem nisu siguran pokazatelj senilne demencije. To je posebno zanimljivo obzirom na èinjenicu da estrogeni. Najprije sam »vjenèao« sva ku rijeè sa slikom. kad znaju da ne to znaju. To je izgledalo otprilike ovako (rijeèi koje je bilo p otrebno upamtiti napisane su velikim slovima): OPRATI JABUKU u vrtu MLA NJAK MAHNITO leti hodnikom U blagovaonici sjedi GLUMICA umrljana MARMELADOM Ispitali su me nekoliko sati poslije i imao sam 70-postotnu uspje nost dosjeæa-nja. Zapr avo. Danas znamo da starenje uzrokuje vrlo mali gubitak tk va. pot vrdili smo da starije odrasl« osobe kljuèna èeona podruèja aktiviraju u manjoj mjeri od mlaðih. Buckner zatim je htio ustanoviti bi li se problemu moglo doskoèiti trikon koji bi aktivirao odgovarajuæe dijelove èeonog re nja. vjenèanja i sahrane. kako ih zovem. stariji se osobe te e slu e odreðenim mo danim podruèjima koja obièno poma u i pamæenju. ali toga se zamalo ne mogu dosjetiti. Nasuprot njima. razlièitih metoda kojima mo emo pobolj ati rad uma. ispitanicima su prikazane rijeèi i reèen o im je da ih upamte za poslije Dr. dakle.62 U sluèaju podaktivacije. aktiviraju dijelove mozga koji nisi korisni u zadaæama koje zahtijevaju obrad u sjeæanja. Sudeæi po rezultatima drugih istra ivanja. osobe s Alzhe imero-vom bole æu zaboravljaju imena i funkcije predmeta s kojima se susreæu u svakida n jem ivotu. pak. drugog sam se popisa trideset sluèajno izabranih rijeèi uspio do sjetiti pravilnim redoslijedom nakon samo tri minute zapamæi-vanja.moje kuæe u Londonu. metoda mjesta mo e poveæ ti dosjeæanje za dva do sedam puta. kao t o smo vidjeli na mi evima s manjkon CREB-a. Dao im je popis rijeèi zatra io da ih r . Ima. istra ivaèi su otkrili da m ogu poveæati mi ji kapacitet uèenja i pamæenja. na djelu i u njihovih supruga . èini se. poku ao sam u èetiri minute zapamtiti popis od trideset nepovezanih rijeèi slu eæi se kombinacijom tehnika.ene u posi menopauzi koje su p rimale nadomjesnu estrogensku terapiju oèuvale su vei balno pamæenje i bolje su pamt ile nove èinjenice. podaktiva cija i neselektivna aktivacija. Slièan je proces. Pri neselektivnoj aktivaciji. Stari. pa se mozak starije osobe sve te e prilagoðava na okolinske promjent Nedavno je u mi eva pronaðena najva nija bjelanèevi a za brisanje sjeæanje PP1. mogu utjecati na djelovanje te bjelanèev ine. Dr. vjenèao sam i sahranio sve vi e rijeèi. a zatim sam je »sahranio« na odreðeno mjesto unutar zami ljene poznate lokacije . pa sam poku ao razviti vlastite strate gije. Svaki je ispitanik dokje bio sniman fMR-om morao pamtit nizove rijeèi. Randy Buckner i njegov tim na Washingtonovu sveuèili tu u St. imao sam stopostotno dosjeæanje. Dok me ekipa s nimala. a svaka od njih mo e bi ti primjerenija drugom sadr aju. 205 Robert VJVinston: LJUDSKI UM Vje bajte mozak Nekoæ se smatralo da se raðamo s ogranièenim brojem ivèanih stanica koji s po roðenju sman uje. mu karci s vi om razinom testosterona bili su uspje niji u vidnom i verbalnon dosjeæanju. Kako sam se kretao du zami ljenog puta po kuæi. Amerièki Nacionalni institut za starenje takc ðer je pokazao ulogu hormona u gubitku pamæenja povezanom s dobi. Slu eæi se ritmom koji su stvorile u mojem umu i povezujuæi ih muzièki. ali velikim dijel om koncentriran u bazalnom telencefalonu. dr. Slu eæi se njima. Mjerenje protok krvi u trima podruèjima èeone kore. Kao to sam naveo. podruèju koj hipokampus opskrbljuje acet ilkolinom.61 Blokirav i njezino djelovanje. Smatra se da to utjeèe na plastièno. statistike govore da od Alzheimerove bolesti obolje-va najvi e deset do petna est posto stanovni tva. Buckner je rekao: »Poput prija njih studija. U va nom istra ivanju iz 2002.se sjeæali 34 èestice. Osobe s nor malnim gubitkom pamæenja povezanim sa starenjem èe æe do ivljavaju one »na vrh mi je jezika renutke.« Stariji si usto neselektivno aktivirali dijelove kore koji ne poma u u obradu sjeæanja. U prvon dijelu. Mislio sam kako bi bilo zanimljivo testirati metode Andija Bella.

Biloje to prilièno neugodno iznenaðenje koje gaje navelo na bolan osvrt na vla stiti ivot. Taj pristup poma e pri podaktivaciji. rabili obje strane.èeona kora na »pogre noj« strani nije firala ili degenerirala. no opæenito se èini da tjelo vje ba uvelike poveæava krvni protok. Poslije dvanaest tjedana. rasuðivanje i sposobnost planiranja osoba u dobi izmeðu ezdeset i sedamdeset pet godina pobolj ali kad su bile ukljuèene u program laganih et nja u usporedbi s odraslima koji su vje bali drukèije. Postoji niz drugih studija koje i vore u prilog èinjenici da redovita tjelovje ba pobolj ava pamæenje. stoga nikad nije prekasno da pi nete vje bati mozak. Ne to starije istra ivanje. Ali ne morate se bojati da ste osuðeni na gubitak pamæenja ako ste prvom prilikom na pustili kolu. Uèinkoviti uèenici u sadr aju tra e obrasce i vi se slu e tehnikama poput razvrstavanja. Sto va mozak misli o jutarnjem d ogingu? Istra ivaèi sa sveuèili ta Nihon Fukushi u Japanu prouèavali su sedam zdravih st denata koji su tijekom dvanaest tjedana tri puta tjedno trèali po trideset minuta. Lijeva je polutka opæenito dominant nija pri obradi jezika. Stariji su. pokazalo je da obrazovanije osobe s dobi man je gube pamæenje. nika d se nije enio i nije imao djece. U tim istra ivanjima najvi e ohrabruje èinjenica to su te zdrave starije osobe jo imale to aktivirati za rje avanje zadaæa . poput onih s Alzheimerovom bole æu. Buckner i suradnici snimali.azvrstaju. 206 Uèeni um Ustanovljeno poveæanje protoka krvi odra ava sna niju aktivnost u mo danim podruèjima koja se rabe tijekom zadaæa. i pri neselektivnoj aktivaciji. 208 Sedmo poglavlje Pitanje osobnosti Kad se Philip Larkin vratio na Oxford. ali ne. a uspje nost pamæenja im se poveæala. a koje bi dovele do duljeg zadr avanja sjeæanja te usporavanja propadanja mozga. Trenutaèno je nejasno postoje li neke kognitivne t ehnike kojima bi se stariji mogli poslu iti. Od tri podruèja koja su dr. podruèje vrlo aktivno pri pamæenju verbalnog materijala. stariji su ispitanici pokazali poveæanu aktivnost u odgova rauæim èeonim podruèjima. desna bi polutka trebala ostati neaktivna. èini s e. samo je bila »podaktivirana«. Mlaðe su osobe pri pamæenju rijeèi rabile lijevo èeono podruèje. onda. a jedno u desnoj. Stoje. Dakle. èak i kad su se slu ili pomoæn im tehnikama. koje je provela skupina istra ivaèa s Medicinskog fakulteta na Yaleu predvoðena Richardom Mohsom. Pomoæne tehnike u starijih nisu djelovale na neselektivnu aktivaciju. neovisnim ivotom. Nasuprot tome. misli dr. Va an predmet buduæih istra ivanja na tom polju su procesi u bolesnih starijih osoba. meðutim. Buckner. Vjerojatno je da bi rehabilita cijska terapija radi pobolj anja kognitivnih funkcija zdravim osobama poznije dobi mogla pomoæi nastaviti ivjeti aktivnim.1'3 Godine kolovanja opremaju èovjeka svojevrsnim »alatom za pamæenje«. Doist a. Tijekom tromjeseènog razdoblja studentima su ispitivani odreðeni vidovi mentalnih s posobnosti. suvremenika u najformativnijoj ivotnoj dobi. pospje uje obr adu informacija. primjerice prema tome oznaèavaju li ne to konkretne ili apstraktno. svoje staro sveuèili te.istra ivanja su pokazala kako su se pamæenje. ali i osjeæaj kako ga ona gu i. pa sadr i podruèja za koja biste oèekivali da budu aktivnija p ri pamæenju rijeèi. Njegovim se pjesni tvom provlaèi tema potrebe za lj udskim dru tvom. saznao je da njegov nekada nji sustanar iz studentskog doma ima sina dovoljno starog da i sam bude stu dent. Mozgu mo e koristiti èak i svakodnevna etnja do trgovine . D ju mu bolje metode pamæenja i do-sjeæanja. navelo Larkina da poðe svojim putem? Do neke su mjere na a ivotna putova . dv a su bila u lijevoj polutki. osamljenik. Zbog èega su se ivotni putevi dvojice bliskih prijatelja. Studij MR-om mogle bi pomoæi pri utvrðivanju mo danih promjena izazvanih vj bom. Usporedbe radi. naposljetku toliko razi li? Larkin. koje. smanjenje mo danog kapac iteta obrade koje nastupa s dobi nije nepovratno. iste je testove rje avalo sedam tjelesno neaktivnih st udenata. d ogeri su imali gotovo tri207 1 Robert Winston: LJUDSKI UM deset posto bolji rezultat od lijenih kolega. Treæe po druèje koje su prouèavali bilaje pre-frontalna kora. Nal bi potvrdili da tjelovje ba koristi i starij ima.

mo dani kemijski pr ocesi utjeèu na to tko smo. Razna psiho lo istra ivanja u nadziranim uvjetima pokazala su kako introverti luèe mnogo v: sline od ekstroverata. Nakon to su na e rtve. u Shropshireu. a.nije plakalo. Ph ilip Larkin nije imao ba toliko izbora glede bavljenja \ sni tvom ili knji nièarstvom k ao stoje mislio . to odjednom otvrdne u na e jedino veselje. s denti fizike s Imperial Collegea i animatori iz Butlinovih kampova.. tipiziraju osobine. svakoje dijete od svoje prve godine izra avalo razlièite vidove : ljenja i dru tve nosti. Vi e su breme ivljenja koje ivot sa sobom nosi: navika ne ko vrijeme. nakon nekoliko kapi limunova soka na je. povezan je s razinom pobuðenosti mozga. U sto. 1963.nja plod sluèaja. potpuno mokro stvorenje slijepljen e kose u raskva enom kombi zonu . Stupanj u kojem tko izra ava ekstrovertiranost ili introvertiranost. Phillip Larkin. Drugim rijeèima . Vrijedi ovdje nakratko zastati kako bih pojasnio to podrazumijevam pod pojmovima poput »osobnost« i »ekstrovert«. paradirao jo jaèe kad bi primijeti ma publiku. Zabavljaè je. sluèajnost bi mogla imati tek manju ulogu. svakog nat jecatelja. tvrdio je. Neka neuro-znanstvena i psih olo ka istra ivanja sna no upuæuju na èinjenicu da su mnogi kljuèni elementi èovjekove osob ti prisutni od roðenja i prepoznatljivi u na209 Robert VVinston: LJUDSKI UM èinu kako mozak reagira na okolinu. Dal drugim rijeèima. izgledali kao da su upravo stigli s pla e i bilo je oèito daje rijeè o ekst mnim ekstrovertima. kao e kstrovertiraniji. proveli smo mali t na g lavnoj londonskoj voænoj tr nici. a kad bi pomislio da su ga prestali gledati. sudeæi po dokazima. mislim. Kao to mo ete vidjeti na fotografiji u u metku. Sabrane pjesme Pokretaèka sila koja nas tjera u iskustva to prolazimo jest na a osobnost. fizièz nisu uspjela nasmijati ni vlastita predviðanja rezultata. mnogo jaèe trudili i borili. Moj najstrpljiviji potomak imao je godinu dana kad je cijelu noæ p stajao u natopljenoj kolijevci zbog poplav e koju je izazvala puknuta cijev u i govoj sobi. p plesao èim bi zaèuo uliène zabavljaèe. 210 Pitanje osobnosti Britanski psiholog Hans Evsenck meðu prvima je kategorizirao crte osobnosti. zamolili smo ih da se natjeèu u lizanju nek< ko metara samoljepljive vrp ce iroke pet centimetara.. ¦I ?>. razlièitih tipova èovjekove osobn osti i smatrao je da ih se mo e povezati s pojedinim biolo kim obilje jima. no dijete crtalo je iznimne c rte e i izra avalo osjeæaj za boje u okolini od tr godine. prema vlastitu nahoðenju. a s iguran sam da vrijedi za moju djecu. Test lizanja Kad smo snimali BBC-jevu televizijsku seriju Ljudski um. Umjetnièki nad. Spitalfields. Butlinovi su Crveni kaputiæi. prem su se Crveni kaputiæi. s dru strane. jednostavno je èekalo da bude spa eno. a animatori su se cei od uha do uha i meðusobno borili za mjesto ispred objektiva.. Do studentskih se godina svakako èvi i uglavnom nepromjenjivo izgrade. simpatièno bi se metao. Osobnost.na te gaje odluke vjerojatr natjerao njegov mozak. oèekivali kako æe studenti polizati mnogo vi e vrpce za f kiranje oblijeplj ene oko kaseta naranèa od ivahne Butlinove skupine. Alije li to sve to nas vodi kroz ivot? . Nazvali smo to dvoboj« Bijelih i Crvenih kaputiæa.kakva li iznenaðenja . niti su to na e elje: Iskrive se i zatvore poput vrata. i . javio se na prvi ogla eni posao koji mu se uèinio podno ljivim. iznenadna bolest ili malo nasljedstvo tamo. danas jasno prepoznatljivi. Larkin je uvijek tvrdio kako je u knji nièarstvo dospio zato to mu je Ministars tvo rata nedugo nakon diplome poslalo o tro pismo kojim je htjelo doznati kakvi su mu planovi. Kad smo ujutro otvorili vrata. po mojoj definiciji. Veæinu vremena na tr nici proveli su izgledajuæi k da bi radije bili u zamraèenoj prostoriji. Sluèajno je bila rijeè o radnom mjestu pomoænika knji nièara u Wellingtonu. ispun jednostavan upitnik o sobnosti. Uvjeren sam kako je to toèno za moje n de braæu i sestre. èuvstv . vidove koji su. Odakle ti uroðeni stavovi? Nisu ono to smatramo najispravnijim. Osloboðen vojne obveze zbog lo eg vida i u strahu od zatupljujuæeg posla u javnoj slu bi. »Dockery i sin«. u lokvici hladne vode stajalo je m. smrznuto. Vjerojat no vas neæe zaèuditi podatak da su stude fizike jako introvertirani. Stoga smo. nekoliko zasebnih. Dobra ponuda za posao tu. Defin iraoje.

a ne smiren nesiguran. moraju se p lièno èesto dati u potragu a »fiksom«. a ne suzdr an UGODNOST blag. kortikalna pob 212 Pitanje osobnosti ðenost samo je jedan od èimbenika. a ne nesmiljen povjerljiv. misli i pona anja pojedinca. Cijene bl iske odnose s drugima. imaju hladnokrvn trezven iji pogled na ivot. povezan s èeonim re njevima. Costu i njihov peterofaktorski model osobnosti BigFive. a ne sumnjièav atruistièan. Nasuprot njima. behavioural inhibition sy -stem). a ne rutina neovisnost. poput na ih Crvenih k aputiæa. behavioural approach sy-stem) èine mo dane tvorbe. Za profesora Ji fr evja Graya. a ne nekooperativan NEUROTIÈNOST zabrinut. Pjesi poput »Vers de Societe« (1971. prema tome. Spremnije odlaze na zabave kako bi upozi li nove osobe. U skladu s me. Grizodu je i pretjerana zabrinutost za zdravlje mogle b i biti povezane s tipom N. tra iti vi e do ivlj. inti vert s priroðenom » eljom« za izbjegavanj m kortikalne pobuðenosti. Tu ponajprije valja spomen uti dr. Introverti su luèili vi e sline jer bili os jetljiviji na pobuðenost. Na zabavama. S tipom E mogle bi biti povezane crte osobnosti poput dru tveno sti i izlaganju opasnosti. postojani s obzirom na dob i okolnosti. introve su katkad najsr etniji provedu li praznièni vikend u izoliranom podrumske laboratoriju. od kapi limunova soka d a aktivira mo dana nagradna sredi ta. Evsenck je tvrdio da su introverti prirodno osjetljiviji na viso pobuðenost. prihvaæanjem i seksom. otkrili s mo da su introverti mogli polizati najmar deset posto vrpce vi e od ekstroverata. idu za novim iskustvima poput pustolovnih sportova ili puto nja i. s kro nièno niskom razinom kortikalne pobuðenosti. Nasuprot njemu je sustav bihevioralne inhibicije (BIS. a ne neodluèan EKSTROVERTNOST dru eljubiv. neurotièno æu (N) i psihotièno æu (P). a tipovi P vjerojatnije æe biti agresivniji i impulzivn iji. Evsenck je razvio ljestvicu osobnosti s tri ekstrema: ekstrovertno æu (E). a ne konformizam SAVJESNOST organiziran. Poput na ih fizièara s Imperial Collegea. BigBrotherove kuæe. pa stoga nadzire i obuzdava . Odatle na limunski test na Spitalfieldsu. za oèekivati je bilo da æe eksti vert. Oni ne tra e doda tne pobude. Motivacijski èimbenik Znanstvenici nakon Evsencka nastojali su razraditi taj model. Philip Larkin bioje. vjerojatnije æe birati zanimanja u kojii su u kontaktu s drugima. Skloniji su domi nirati dru tvom. u ivaju u vo< nju i vole se dokazivati. Teorija ka e kako su njihovi ekstrovertirani parnjaci kronièno podpobut ni. a ne neorganiziran odgovoran. a katkad i mnogo vi e. opæenito. t ravak u dru tvu. nerijetko prilazimo privlaènim osobama. Ekstroverti su mnogo skloni ji ekshibicionizmu. recimo.64 Obuhvaæa sljedeæih pet dimenzija: OTVORENOST ZA ISKUSTVA ma tovit. u potrazi za oèijukanjem. koji je u profesorskoj stolici zamijenio Evsencka.) koja poèinje stihovima: ena i ja pozvali smo masu snobova Da doðu i protrate svoje vrijeme i na e daju naslutiti daje na dru tvene prigode gledao kao na oblik muèenja. osjeæaju neugodnu preko mjernu pobuðenost. Psiholozi su s vremenom usavr ili Evsenckov model. l askanjem. S druge strane. a ] ostvarivanju ciljeva osjeæaju se prodornima . Gravje predlo io dva opreèna sustava u èovjekovoj osobn osti. Oni mora ju tra iti iskustva koja æe ih »nagraditi« pobudom. jer nametne li im se. introvertirane osobe vrijem e radije pro' de same ili u malim skupinama bliskih osoba u poznatom okru ju. primjerice hipotalamus i amigdala. a ne ozbiljan srdaèan. Sustav bihevioralnogpristupa (BAS. a ne realan raznovrsnost. kad smo snimali test.izglednije j e da postanu stan. osjetljiv na kaznu. u ivaju u njima izra avaju toplinu i nje nost. a ne nemaran samodiscipliniran. Mnog o manje vjerojatno da æe reagirati impulzivno te. McCraea i dr. koje nas navode da u potrazi za nagra dom pristupamo odreðenim podra ajima. a ne samozadovoljstvo' 211 Robert Winston: LJUDSKI UM Evsenck je ustvrdio da su osobe s ekstrovertiranom osobno æu u stalnoj ] tra i za kort ikalnim pobudama. a ne povuèen eljan zabave. recimo. a ne siguran samosa alijevanje.eni odgovori.

a BAS nas navodi na pusto enje trgov ine ili na veèernji provod s prijateljima kad bismo trebali uèiti za ispit. Ekstro-verti. Mo da se takoðer moramo zapitati za to ekstroverte.67 Ekstroverti su imali veæu aktivnost u amigdali kad su im prikazivali vesela lica. stoje mo da presudno meðudjelovanje za rje avanje problema i planiranje. 213 Robert Winston: LJUDSKI UM Utjecaj dopamina Sudeæi po nalazima. dopamin je novac koji se ubacuje u utore nudei accumbens a radi osvajanja »velezgoditka«: osjeæaja zadovoljstva. bungee skakanja i skakanja padobranom sj jan su naèin da se ekstrovertirani menad er vikendom domogne svoje dop minske doze. ako ih.66 Istra ivanje dr. Da se poslu im metaforom. ovdje zastati i razmisliti o slj deæem. sv mi druge shvaæamo kao »sirove podatke«. ekstrovertje jednostavno osoba èiji je BAS jaèi od BIS-a. jer nameæe kako. Znaèi. osjetljivost na dopamin. Ipak. pa se u strahu od moguæeg negativnog ishoda klone dru tvenih prigoda. Teoriju podupiru neki radovi s PET-om koji su pokazali da osobe s obilje jima intr overta imaju malo aktivniji èeoni re anj. bez obzira na moguæe posljedice susreta s njegovim vlasnikom? Mo da je mozak ekstroverata selektivniji zbog poveæane potrebe za pobuðeno æu. Predlo eno je kako je vjerojatnije da osobe koje pokazuju kriminalna p na anja imaju mutaciju koja sprjeèava vezanje dopamina. Ekstrove nedvojbeno naginju razmi ljanju o nagra dama. jo smo daleko o d otkrivanja genske \ ze. a ne razmi ljanje o moguæim posljedicama. neurotransmiter koji sudjeluji mo danom sustavu nagrada. meæ tim. Obja njenje »nisam znao da æe me uhvatiti« izgova se èe æe nego t omislili. Johnson sa Sve uèili ta Iowe pokazalo je da introverti imaju pojaèanu aktivnost u èeonim re njevima i pre dnjem dijelu hipotalamusa. e novih i neobiènih situacija. Stoga se upu t aju u vi e dru tvenih aktivnosti. ali u skladu s opæim zna njem o mo danim nagradnim sredi tima. vodi elja za nagradom. Mo da tu nije toliko riji o strategijama za stjecanje osobne dobiti ili za osvetu dru tvu. djelomice odreðuje jesmo li ekstrovertirani ili trovertirani. imaju jaèi BIS od BAS-a. tu nog ili veselog.pona anja koja mogu dovesti do opasnosti ili bola. ovisno o na em stupnju ekstrovertiranosti ili introvertiranosti. Kao stoje spomenuto u drugom poglavlju. valja izbjeæi ili im priæi. Mo da nas i bi trebalo posve èuditi to se krade automobila. ka e da ekstrove rti imaju manje novca za igru i sukladno manje podra a Buduæi da ih okolina dosljedn o premalo nagraðuje. Mo da to mo e pridonijeti obja njavanju tih razlika u osobnosti. pak. Prema to m modelu. sitne pljaèke i zloporaba dr ga èe æe povezuju s osobama iz siroma nijih obitelji. mo da. Aktivnosti poput ron jenja. a ne o moguæim negativni posljedicama svojih postupaka. Kontroverzna te. Zanimljivaje i »dru tvena« varijabla te jednad be. Ipak. na odreðenoj razini. imaju veæu aktivnost u prednjoj cingul arnoj kori. no oba su tipa jednako sna no reagirala na tu na lica. profesionalci zaposleni u sudovir i zatvorima primjeæuju da mnogi prekr itelji s kojima svakodnev no rade ni toliko »lo i« koliko ne uspijevaju vidjeti povezanost izmeðu svojih postupak. Introverti. ne uzbuðuje jednako prizor bilo kojeg lica. Mo da ekstroverti u svojoj potrazi za nagradom i/ili pobuðeno æu shvaæaju kako vi e mogu dobiti od sretnih osoba. odnosno njihov ih mozak èini prirodno skloni jima sna nijem nadzoru vlastitog pona anja. posebi u nucleusu accumb ensu. koje. BIS nas tjera da provjeri mo stanje na bankovnom raèunu i porezne obveze. .tvorbama koje sudjel uju u obradi osjetnih informacija. a katkad vi e kockaju i uzimaju vi e kokaina. Ek stroverti su osobito osjetljivi na djelovanje dopamina. Debre L. koliko o neg tivnim posljedicama potrage za pobuðeno æu u koju hrli mozak kojem ned staje dopamina . pitanje je li taj d opaminski gen ozbiljno mijenjen kod osoba koje su dru eljubivi ekstroverti skloni opasnostima i da izaziva brojne rasprave. prisiljeni su stalno tra nepresu ne izvore podra aja. onoga to im se dogaða. Kakva god bila istina o genskoj podlozi. kao to n ameæe Graveva zamisao. ali su i nedostupne osobama s ni i m prihodima. Valja. slje-pooènim re njevima i stra njem dijelu talamusa . osobe k( se upu taju u pona anja kojim a tra e uzbuðenja (èesta popratna pojava uz i strovertiranu osobnost) mogu imati mutac iju gena koja sprjeèava vezanje c pamina na ivèane stanice. Turhan Canli i John Gabrieli s N ewyor kog sveuèili ta istra ivali su odgovore amigdale introverata i ekstroverata na sli ke veselih i tu nih lica. s druge strane. Teorija.

ali sigurno ga nisu ni ta bol vje ali. Dakle. Daryl O'Connor s Manchesterskog sveuèi li ta poveæao verbalnu fluentnost skupine mu karaca dajuæi im tjedne testosteronske inje cije. nepoznate objekte kraæe prouèavaju. Kljuènu razliku mo e otkriti odgovor na pitanje do ivljavate li ponudu za rafting zastra ujuæom ili uzbudljivom. mo da imate povi enu razinu testosterona. s obilnom dozom testosterona. Veæ sam naglasio da su st riji mu karci s njegovom povi enom r azinom bolji u vizualnom i verbalno dosjeæanju. primjeæujemo veæu radoznalost. te rjeðe pri azile zidovima staje. partnera i h bija. Francuski su znanstvenici ustanovili da su junice na steroidima. tj. Dulje su jele. dubok glas. Cesto pokazuju razlièite s imptome straha natjera li ih se u nepoznate prostore. kao i na ivote koje vodimo . agresivnost. pona anje skupine krava kojimaje ubrizgan testostero n usporeðivano je s pona anjem normalnih krava. niti ga svim knji nièarin manjka. Umjesto da istaknute spolne razlike shvaæamo kao suprotne strane medalj mnogo je p rimjerenije o njima razmi ljati kao o kontinuumu ili spektru s r zlièitim stanjima. upla ene æe ivotinje dul je oklijevati da im priðu. Funkcije testostero na brojne su i razlièite. ali i si b iji uspjeh u prostornoj zadaæi. premda ih je testosteron pretvorio u brbljavce. U poznatom francuskom pokusu. ali taj je hormon va an i za rad jajnika. br e ulazile na nepoznata polja ili u nove obore. pokazali su 20-postotno pobolj anje. istra ivaèi su prouèavali dvije pasmine krava. »roditeljsk e« hormone koji potièu stvaranje testosterona. androgene.214 Pitanje osobnosti Utjecaj testosterona Testosteron je jo jedna tvar koja jako utjeèe na karakter. kod mu karaca i ena luèe dvije male lijezd pokraj bubrega. r a èlambom tih reakcija mo emo mjeriti razinu anksioznosti pojedine ivotinje. Primjerice. a veæinu pasmina ne krasi osobito pustolovan duh.æu. Nije toèno testosteron smatrati »mu kim hormonom«. a u tom ih se pokusu la k e dalo uznemiriti. Kad se krave suoèe s novim objektima. Premdaje mno tvo dosada njih istra ivanj a dalo nedosljedne i n postojane rezultate. a kamoli na one koje sadr avaju t . to znaèi da se nisu osjeæale ugro eno. izmeðu heteroseksualnosti ili homosek sualnosti i povi ene ili sni ene razii testosterona. poput penjanja na stabla i sklonosti k natjecateljskim igrama. Usto.'18 Krave su opæenito razmjerno plahe iv otinje. Zadr avaju se oko ulaza. Razlog tome je po vezanost testosterona s poveæanom znati eljom i agresivno. velike dlanove i sna nije mi iæe gornjeg dijela tijela . Krave smeðe alpske pasmine imaju prosjeènu raz inu testosterona u krvi. Takoðer. Prestra ene krave obièno manje jedu. lak e se uznemire i bje e dalje od potencijalne prijetnje. Nitko jo nije utvrdio nedvojbenu ve. Na psihièkoj 215 Robert Winston: LJUDSKI UM razini. iznimn o te ko naæi mu karce spremne na bilo kakve injekc je. djevojèice èije majke imaju visoku razinu testosterona izra avaju pona ajne crte tipiè-nije za djeèake. nije b. Polo aj bli i jednom ili drugom kraju toga kontinuuma in malo veze sa spolnom orijen tacijom. Ali suvi ni testosteron u t ijelu.M Pasmina herens. pa osoba ima izra enu èeljust i istaknute jagodice. Dakle. No razlike u osobnosti ipak mog u biti odraz razina odreðen kemikalija koje su u nekoj toèki na eg razvoja kolale ili upravo kolaju na i mozgom i tijelom. tzv. bilaje mnogo manje upla ena i sklonija istra ivanju okoline od krava mlijeène pasmine brune des Alpes. ne kreæu se i priljubljuju uza zidove.na izbor poslova. bile su sklonije istra ivati labirint te su s e manje bojale ljudi. U velikim ga kolièinama proizvode sjeme nici. koja se sastojala od umetanja klina u zadai utor n a ploèi. sasvim jas no jesu li bolje prali i glaèali rublje. ni u od krava pasmine herens. Ak o je potonje. U drugom pokusu.70 Poslije samo èetiri tjedna. No nemaju sv i kaskaderi povi en testosteron. doista. dobrim dijelom zato stoje. Mene j e taj pokus pomalo zaèudio. mozgu i pona anju stvara obilje ja koja bismo mogli nazvati tipièno mu kima. nadbubre ne ili adre-nalne lijezde. provodile manje v remena oko ulaza. glavu dr ale visoko. koja se uzgaja zbog borbenih sposobnosti i ima prirodno povi enu razinu testosterona. Na t jelesnoj razini ona obuhvaæaju malo facijalnih masnoæa. pren mojem iskustvu. Sve je to prilièno poznato -ja te pona ajne crte p okazujem na veæini zabava. sklonost natjecateljsko pona anju i sna niji seksualni nagon. Razlike u hormonskim razinama mogu jasno utjecati na razlièite vidove n eg karakter a.

Do toga dolazi zat o i ubrizgani testosteron remeti prirodni povratni mehanizam podra ivanja h potalam usa. sjemenici te e manjoj ak tivnosti i smanjivanju. a njihovi poti teni parnjaci u desnom. Dakle. Opæenito. Cak se pretpostavlja kako se osobe s aktivnijom lijevom polutkom mogu bo lje nositi s tjelesnim uèincima stresa. prema tim definicijama. sumnjièave i nekooperati1 ivotinje. a ugodni li jevoga. samouvjeren i samozadovoljan. voli razlièitosti i pokazuje naznake ma tovite Na skali savje snosti. morale bi proæi test Winnieja zvanog Pooh. oèitog ekstrov i Sovu. ukljuèujuæi Larkina. ziran. Poènu sna nije aliti za promaknuæem koje nisu dobili te se brinuti zbog nedav ne svaðe s bliskim prijateljem i zato to su se u posljednje vrijeme malo udebljali. rutiniran. no mnogi bi stvaraoci. Poka emo li slijed veselih i tu nih videoisjeèaka normalnim. Ili to. kon mist ièan. Hipofizu t o navodi da smanji svoje izluèivanje. Christop Robin bio bi vjerojatno smiren. »sreæa pi e bijelo«. A neurotiènost} Pa. nemaran i samo voljan. Hipotalamus. nenametlj ivu. Teraputi tvrde da su ank siozne osobe sklone povezivati svoje te koæe u sveobuhvatnu shemu propasti. te kako vjeruje daje »veæina ljudi nesretna«. mogla bi zakljuèiti takva osoba. naime. Sova. introverta. dobro prilagoðenim osobama. desni bi mozak mogao biti taj koji bolje zahvaæa iru sliku i koji bi mogao biti odgovoran za dono enje opæenitih zak ljuèaka na temelju nespojivih informacija. odgovorna i samodisciplinira Tigar je. Jednom je rekao kako je tuga za njega »isto to i Wordsworthu sunovrati«. naravno. imao potpuno krivo. Ta strana mo danog ustroja mo e utjecati na naèin razmi ljanja. A. dru eljubivog tigra eljnog zabave i novih do ivljaja. da svakom problemu pristupa kao zasebnom entitetu. Na ljestvici otvorenosti za iskustva. Ne treba biti prepametan da se zakljuèi tko je kandidat za prvo mjesto na skali ugodnosti. a ne da razmi l ja o ukupnom zbroju svih problema. zabrinuta. Milne. »zbo ve opomene i toga i toga i toga. Mo da æe vas zaèuditi to se davanjem testostero a mu karcin takoðer smanjuje aktivnost sjemenika i broj spermija. koje u normalni] uvjetima potièe rad sjemenika ili jajnika. Istra ivanja pokazuju kako sretne osobe imaju veæu aktivnost u lijevom mozgu . vidjet æemo razliku u aktivnosti lijevog i desnog mozga. introvertir Njar. povjerljiv i ljan pomoæi. dare ljivi dobrotvor londonskog klu217 Robert Winston: LJUDSKI UM ba Garrick. ali on . Tu se vezu takoðer mo e vidjeti kod osoba s o t eæenjem jedne ili druge polutke. ne daj bo e. Zekoslav je realistièan.« Kao to smo vidjeli.neorg. Kao stoje Motherlant zapisao.7 Veæina nas slo ila bi se kako takav svjetonazor ivot èini prilièno mukotrpnim. ustvrdili kako im upravo takva narav omoguæuje da s e probiju kroz beznaèajnost svakida njice i dopru do stvarnosti iza nje.var od koje im se mogu smanjiti sjemenic Navodno se. koja je mo da najbli a tome. u mozgu mo emo naæi dokaze i za druge crte oso bnosti. mogao sastojati u poku aju da se takvu osobu nauèi razmi ljati poput lijeve polutke. ne shvaæaju to samo kao problem koji val a rije iti. Pooh je meka srca. 216 Pitanje osobnosti Test Winnieja zvanog Pooh Osim za ekstroverziju i introverziju. Da se vratimo s podèinjenog na uzvi eno. Kad u po t anskom sanduèiæu naðu opomenu za neplaæene raèune. pak (os im stoje i ekstrovert bez premca) najnesavjesniji . suzdr anu i povuèenu sovu. Terapijski bi se pristup. naposl jetku Njaru rep vrati 1 borbe. istra ivanjem isprva h tjelo pronaæi mu ki kontracepc ski hormon. ma koliko o na neugodna bila. Philip Larkin bio je skloniji »desnom« pogledu na ivot. U umi vjerojatno nema okrutne. Skloni su povezivati zasebne izvore zabrinutosti u iri kontekst koji im poveæava g rizodu je i osjeæaje nedoraslosti. »Ni ta ne valjam«. nesigurna i sklona samosa alijevanju . odnosno u radosti n astaju samo isprazne reèenice. promi ljenu. ispada daje najinteligentnija iv otinja. ili je. imamo Ti^ srdaènog. prepozna testosteron. Kad ne dobivaju primjeren poticaj hipofize. a razradili McCrae i Costa toène. meðutim. Osobe s o teæenom desnom polovicom mozga mogu biti sk lone provalama smijeha ili euforiji. Klo je najorganiziranija. a Kan je neovisan. ako su kategorije koje je predlo io Evsenck. ne to je m alo vjerojatnije da æe neugodni prizori poveæati aktivnost desnog mozga. utemeljen na dokazima ili ne. ali pogre no pomis da potjeèe iz sjem enika. A. Zbog toga slabi svoju aktivnost i prestaje podra av ti hipofizu. a one s o teæenjem u lijevoj polutki plakanju i li oèaju.

Buduæi da sam i sam pomalo specijalist. Èitatelj se mo e nadati da ga Poohov utjecaj s vremenom navesti da se ugleda na njega . Ne znam iritira li me vi e prièa i lik djevojèice. osobine koje pridajemo drugima i sami posjedujemo u ra èitim kolièinam a. U svjetlu nalaza dr. usamljene. izra enost pojedine o sobine donekle je promjenjiva ovisno o okol i raspolo enju. Ali. naravno. Jadne. Dobar je primjer glavnajunjakinja djeèjeg romana Pollyanna Eleanor H. I imali su precijenjena p ozitivna oèekivanja o ishodima dogaðaja. Polljannaje. osim stoje rijeè o deluziji. Izgle da nam izmi ljeni likovi s opt imistiènim svjetonazorom nakon nekog vrer na poènu iæi na ivce te ih poènemo do ivljavati e samo povr nima. i odmah je. Posto ji jasna razlika izmeðu psihièke bolesti poput depresije i sklonosti k do ivljavanju s tvari u negativnom svjetlu. She llev E. m ogu reæi kako to nije jedino pogre no lijeènièko mi ljenje u povijesti.se zap vo ne raèuna.ali. da vi e nikad neæe moæi hodati. osobe lo ijeg psihièkog zdravlj a iznosile su razmjerno toènije i stvarnije stavove. iz meni posve neobja njivih razloga. no 01 doista jo jako malen . hrvali s umom (i mozgom) koji im je govorio da odustanu. ali Pollvanna je u ljudima uvijek vidjela dobro. Ali n eæete naæi ni izdaleka toliko patolo kih optimista. ali predanoj teti usidjelici. Vjerovali su da imaju veæu kontrolu nad ivotom nego to je doista bio sluèaj. Pollvanna dolazi ivjeti u Beldi ngsville k svojoj hladnoj. bolesne i pakosne . jer ga preèesto nema.) i ona zbog ozljede glave izgubi svijest. dobra strategija za oèuvanje psihièkog zdravlja. Nasuprot njima. svima s kojima se susretne razgaljuje du u svojim radosnim i zaraznim optimizmom. P ter. nego è glupima i iritantnima.te ko daje svjestan sebe. Naposljetku ipak i znaðe naèin da povrati svoju nekada nju sreæu. postala vrlo h valjena i uspje na. ivuæih ili davno preminulih. naèuv i razgovor tete i lijeènika specijalista. No pretpostavlja se da sklonost negativnom mi ljenju m o e dovesti do klinièke depresije. manje ili vi e sumornog \ gleda na ivot.72 Prikaz ivali su se u nestvarno pozitivnijem svjetlu u odnosu na druge. Usprkos poèetnoj ravnodu no sti na koju nailazi. No Pollvannu zatim na ulici udari automobil (dosta napredno za 1913. izgleda daje 219 Robert Winston: LJUDSKI UM sretan mozak onaj èiji vlasnik postupa uvelike poput znanstvenika amatera c luènog d a doka e svoju hipotezu neovisno o podacima kojima raspola e. Ta pouèna prièa amerièkog tipa o bjavljena je 1913.sve bi ih ushitili en tuzijazam i strast za ivotom te male djevojèice. a zbog njezine bi pozitivne osobnosti naposljetku sve sretno zavr ilo. kao to se mo da sjeæate. takavje naèin mi lj nja. prièa o djevojèici. Danas se u engleskom jeziku pomalo pogrdno za nekoga ka e daje P yanna kad se eli reæi kak o je njegova ili njezina nezatomljiva vedrina done! naivna i prostodu na. Tom je mentalnom strategijom u svakoj situaciji.. Tij ekom oporavka shvaæa da ne mo e pomicati noge i saznaje. ¦mA »Ljevaci« i »de njaci« Jednostavnom pretragom interneta naæi æete stotine poznatih liènosti. Taylor s Kalifornijskog sveuèili ta u Los Angele-su primijetila je da osobe najotpornijeg psihièkog zdravlja pokazuju i tri oblika poremeæenog mi ljenja. a to n estvarnih. Winstona Churchilla i Tennvsona jest da su post igli velike stvari dok su 218 V Pitanje osobnosti èini se. Nakon stoje izgubila roditelje. a na zvala ju je »igra razdraganosti«. Tavlor. mo da smo samo ljubomoi na ljude s takvim umom. nastojala naæi ne to to bije moglo razveseliti. Svatko od nas zauzeo bi odreðen polo aj na svakoj ljestv tovi e. Ne znam to bi cinièni djecomrzac Philip Larkin napisao o Polljanni . koji ih je èesto u vjeravao u besmisao svega te ih ispunjavao oèajem i strahom. To nas upozorava da ne smijemo upasti u zamku pre tjeranog pojednostavljivanja i dijeliti ljude na sretne »ljevake« i turobne »de njake«. Iz psiho lo ke perspektive. sudeæi prema istra ivanju iz 1988. Preostaje zapravo samo Pra èiæ. to stv nih.73 Iz toga slijedi da psihièki zdrave osobe svoje iluzije odr avaju aktivnima filtriran jem informacija koje bi mogle dovesti u pitanje njihove nestvarne stavove. O ko prelazi preko fin . m a koliko tu na ona bila.pre-nerazilo b i me da ju je uopæe proèitao . no kako ne oèekujem da æete proèitati knjigu eæi æu vam daje u osnovi osmislila domaæu inaèicu kognitivno-bihevioralne terapije. Ono to zadivljuje kod liènosti poput Philipa Lar na.pobjeda ok ne nad genetikom.

bit æe mnogo stva nija nego to bi bilo koj a ikad drama mogla biti. glumi i ni stvaran. iznenada ostanemo kao prikvaèeni i k . a njezina kæi. gospodine. sva u crno m. »mnogi«. a njihov a je tragedija ostala »nerazja njena«. Pirandello iz vodi zapanjujuæi coup theatre. kad drugima p pisujemo os obnost i osobine te ih prema tome kategoriziramo. Pretpos tavljam daje zbog dugotraj. Usto. radi u spomenutom bordelu kao prostitutka »poèetnica« (mo da djev ica. no to ne saznajemo). Nije istina! Nije istina! To dobro opazimo kad za neko od svo jih djela. no pretvara je gotovo u farsu. »netko« s onim . ali ovo je istina: »mnogi« je. Ona je Pirandellov konaèan sud o protuslovlju teatr U njoj se bavi èinjenicom da glumac. drag i moj momèe.i tankoj granici izmeðu bolesne i zdra ve psihe koju primjeæivao. Ova prièa o karakteru ima. Zajedno s Glumcima gleda kako Lica izvode s voju prièu. I to je bit percepcija osobnosti . pretvara daje netk o drugi. est lica tra i au ra. Glavni g lumac buni se zbog toga to mora nositi kuharsku kap Redatelj mu odgovara: »Da. obraæa m se: »Ali dajte da mi budemo va a drama.temu p< puno izvræe . i to uvijek »taj netko« kojim se smatramo. Za mene je sva drama tu. Prva od njih.vrlo razlièiti! A s iluz ijom. Luigi Pirandello nedvojbeno je bio jedan od najva nijih d rarr tièara dvadesetog stoljeæa. zastor je veæ podignut. Glumci dr amu pretvaraju u melodramu. To nije stvarnost. stoje obilje je dobre umjetnosti u mnogim medijima. Pastorka.rabimo svoj um da bismo razumjeli tuði. U est lica najprije ulazimo u dvoranu. borbe sa eninim ludilom te tuge i grizodu ja koje je zb og toga osjeæao. èinimo to temelju povr nog znanja o njima i zanemarujemo slo enost èovjekova mozg Mislim da to najbolje pokazuje prist up jednog pisca za kojeg smatram kako neobièno dobro znao to znaèi biti èovjek. Stoga je sredi nja tema (kojoj se iznova vraæa u svojim djelima) suk< izmeðu zbilje i privid a. ka e. Redatelj. zbog kakva stra no nesretnoga sluèaja. Red telj prosvjeduje kako ga se ne smije ometati. gospodine. posjetio bordel. u mojoj svijesti da svatko od nas . mo da suosjeæamo s njim. preuzima ulogu Oca i izvodi jo jednu verziju pota jnog susreta Oca i Pastorke. jer on i Glumci nastoje po rtrel rati stvaran ivot i ne smije ih se ometati u probi. jo dalju od zbilje. Otac. Ali prizor iz bolnoga postaje gotovo raz bludan. naravn o. Majci ponestane novac. Lica estoko prosvjedu ju da to nije ni izbliza slièno stvarnim dogaðajima. nepristupaèan lik koji vol i svoju djecu. ali c se. Otac tijekom svojeg posjeta ne prepozna pokæerku i poku aj e razodjenuti kako bije zaveo. meðutim. Naime. dakako. stali pisao o ljudskom umu . Na pozorni se odvija proba . a Redatelj u parodiju. U tom èasu Redatelj zaustavlja dramu u drami. kreni. i to u situaciji koju nije do ivio kao 1 koji glumi.« Prièa koju æe isprièati o tome to s zbilo njemu jegovoj eni. pr avo je remek-djelo. zanemarujuæi nedosljednost ovdje.vidite misli kako je netko. Glavni lik. nezadovoljan.ih nijansa.1916. pokæerki i troje djece. introvertiran. kad ga gledamo na pozornici. obeæava. paradoks koji nam se dogaða kad u stvarno ivotu sudimo o drugoj osobi . Glumci zatim odglume svoju interpretaciju kratkog prizora kojem su u pravo svjedoèili slu eæi se istim dijalozima. Jedan od njegovih najva nijih doprinosa bila je p mna obrada lika u kontekstu njegove portretizacije na pozornici . prema svim moguæn ostima koje su u nama da budemo: »netko« s ovim. Upravo je to. Hajde. pretjera: nagla avajuæi pojedinost ondje . mora nositi kapu i mora tu jaja na pozornici i jo mora glumiti ljuske jaj a koje tuèe . Usprkos sebi. polako ali dr matièno ulaze u dvoranu te se iz sjene nepozvana penju na pozorni cu. da smo uvijek »netko za sve«. u svakome svojem èinu. Iz tmine stra njeg dijela kazali ta est Lica. svoju granicu. Na alost. Buni se da oni ne mogu uprizoriti tako ivopisne zgode.sluèajno i ironièno jo jednog Pirandellova komada. Igra m ga. U nastavku drame publici se sve jasnije doèarava kako ne postoje vjerna uprizorenja.« Usre tog brbljanja o prirodi glumaèkog posla. Redatelj je zadivljen. Kad gledamo glumca. do ivl jaj svakog gledatelja je razlièit. Kljuèanje Oèev govor u kojem Pira ndello sa ima nepobitnu istinu o osobnosti i èovjekovoj svjesnosti. Glumci i Redat elj vode dosadnu raspravu o pravilnoj interpretaciji autor vih zamisli. dakako.svojim m ozgom zapravo sudimo o njegovu. njihov je ai 220 Pitanje osobnosti tor prestao pisati o njima i zato su zaglavili u stanju prividne smrti. Ne mo emo biti objektivni. èak ni u prosvijeæenom dobu u kojem ive . ali se otuðio od obitelji. Njegova je trilogija drama o teatru iznimna. Ubrzo se otkrije kako je Otac.

San-dmana na me ne nikad ne djeluje . U lo em ih raspolo enju izbjegavamo. bio je iznimno omiljen meðu gledateljima. no s druge strane do promjene mo e dc a da nismo ni svjesni kako. prolazna. za Njara se. nego zato to se obraæao »èangrizavcu« u svako od njih. Dobro nas raspolo enje usto navodi na tro enje je r.. bila okrutna nepravda suditi nas samo po njemu. u svakom ugodnom iskustvu tra imo »isplatu«. Njihov smijeh bio je smijeh ol sanja. mo e reæi da ima sumornu narav . odreðen s panj nadzora. Povezana su s odreðenim razdobljima. j datelje bi na neki naèin ohrabrilo iz temelja. Istra ivaèki tim sa Gottingenskog sveuèil i ta testirao je tu hipotezu 1997. mnogo neodreðenija.. dok je njegova zlovolja dosezala sve bizar nije razine pretjeranosti. komunikativniji oblik pona nja. no ona su svjesniji. Lidlu dok se kroz prepune redove probijam do police s maslacem od kikirikija. nesvjestan krik: »Hvala nebesima. gdje me i kakva me nije smjela upoznati. pa æu biti dob raspolo en jo nekoliko sati. Opa amo. il i èak da se uopæe ne to dogaða. zar ne? Pobornici spomenute »znanosti« ne sla u se ba s time. dakle. Mo da èak i meni. Drugi psiholozi misle da se proces vi e temelji na uzajamnosti. da se nismo u potpunosti posvetili tom djelu. Svoje teorije teme na jednoj nepo recivoj èinjenici o èovjekovu pona anju. primjerice prema èuvstvima il i naravi. to nisam j a!« Raspolo eni. nije ko er. dr ati nas prikvaèene i ovi sne. Nad èuvstvu imam. Zato tro imo novac. pod uvjetom da su mi èeoni re njevi dovoljno razvijeni. kuj æu ih. u mojem sluèaju .ao ovisni. nastojimo doæi i do vrhunca ugodne kupnje. izlo ene ruglu za cijelu egzistenciju. Dakle. Glazbeni me komad mo e oraspolo iti. na jedn ome djelu. tj. Supermarketi desetljeæima rabe vrlo lukave tehnike za promjenu raspolo: nja kupaca . sna an. meðutim. Prevedimo tu mudrost na trgovaèki jezik: dobro æe vas raspolo enje natjerati da se dulje zadr ite u trgovini. Ba kao to obar seks zavr avamo orgazmom. Neki bi psihoanalitièar kao da su gledatelji gl edajuæi Meldrevva u ivali ne zato to ih je podsjeæao na æudljive osobe koje poznaju. Vidjeti taj predmet smijeha i ismijava nja »tamo negdje«. Te je svjesno promijenit i raspolo enje. kakav ja nisam smio biti za nju. ponajprije z stoje doèarao feno men koji smo svi donekle iskusili. da kup ujemo jer se na neki naèin elimo zahvaliti supermarketu na ugodnom do ivljaju.to god se z bilo. Mogli bismo reæi daje narav. ta se njegova stra ne mijenja. a »znanost« o ugoðaju u trgovinama èak ima vlastite »struène« i sopise i publikacije. prema frojdovskom obja njenju.premda ksilofonska izvedba Mr. cimo. 221 Robert VVinston: LJUDSKI UM Victor Meldrevv. a trgovina dr i haringe i kvaèice. pak.. malo riskirate kupnjom novih proizvoda. Strah i radost postoje kako bih sebi i drugima mogao pokazati da u ok( ni postoji ne to èega se treba bojati ili èemu se treba radova ti. mo da da ne to prigrizete u kafeteriji. otvoreni smo za nova iskustva. poj osobnosti. osobito poka e li se daje rijeè o krivoj marki ili ako.i miris. Èuvstva takoðer blije i mijenjaju se s vremenom. Mogu potisnuti svoju sreæu kad net blizak ima lo e vijesti. Ali o bi moralo biti va no kako smo raspolo eni? 1 lim li kupiti haringe i paket kvaèica. ne to stoje postojano i mjerlj ivo u vremenu. a razmje taj je bio posebno osmi ljen kako bi kupci nesmetano mogli prilaziti . za kupnju Vrijedi reæi nekoliko rijeèi o tome to podrazumijevamo pod pojmom »rasj lo enje«. Raspolo enja su. kao da se ona sva zbrojila u tome! Shv aæate li vi sada zlobu ove djevojke? Iznenada me zatekla na jednom mjestu. Mogu prestati biti ljutit. hoæu reæi. U tome æ am pomoæi usporedba s drugim klasifikacijama pona nja. Ali istra ivanja su pokazala da postoje brojni naèini kako se manipulaci jom ugoðaja u trgovinama kupcima mo e podiæi raspolo enje. Meðu oèitije taktike spadaju glazba . Taj se osjeæaj n e pro iriti. Raspolo enja su. i kako bi . na dvije IKEA-ine trgovine. Kad smo dobro rasp 222 Pitanje osobnosti lo eni. si acijama i ok idaèima. razgledate razlièite odjele. Jedna je bila novou reðena.. No osjeæaj æe zat izblijedjeli i ponovno æe prevladati moje stalnije crte. No istra ivanja su pokazala kako sna an utjecaj imaju i razmje taj u trgovini te njezino opæe stanje. Mislim kako bi me tek pogodak strelicom za omamljivanje mogao natjerati da se po e lim zahvaliti g. arhetip èangrizavog starca iz BBC-jeve humoristiène serije nom nogo m u grobu. na televizijsk ekranu.

a osvjetljavao gaje r eflektor. Èak je kupila nekoliko poklona za sestru . (P o tenja radi. izi li su sa vi e stvari nego to su planirali.skloniji smo biti dare ljiviji ka d smo dobro raspolo eni. dr eæi se za stopala. Nak« samo dvadeset minuta uznemirila se i odustala. Naposljetku smo za ili s golemim kolicima do vrh a natrpanima raznim . Proizvodi su bili slo eni na naèin koji je trebao nadahnuti kupce. Potonja je blizank a u la u tihu sobu u vje baonici pokraj trg vaèkog centra. u gu vi koja me podsj< la na gu ve na autocesta ma poslije te ih sudara. Uèinak poticanja raspolo enja bioje dojmljiv. tako da nevine promatraèe vidim preko ramena.»sastavi sam i ne mari ogrebotine« . bespomoænu djecu. koji su izgubili svu nadu d a æe ponovno vidjeti svoje najbli najmilije.namje tajem. Zatim je sa zaslona prenosivog r aèunala morala proèitati niz iz va. Naposljetku je odvedena u vje baonicu i provedena kroz postupak poticanja pozitivnog raspolo enja. Neugodno mije to mora reæi da smo ena i ja. Barberov Adagio gudaèe . a teniske koje je kupila zapravo joj se nisu sviðale. ali i najomiljeniji dani za odlazak u londonsku IKEA-u su d r avni praznici ponedjeljkom (tzv. u la u nekoliko razlièitih trgovina. zabrim su majke netremice gledale pribli avanje kotrljajuæeg teretnjak a. o sim to su tvrdnje bile osmi ljene za izazivanje pozitivni raspolo enja. Tu naje blizanka manje ku] la. Naposljetku smo stali. slu ala je tu nu glazbu. Ja sam nesumnjivo rtva potonj eg uèinka. U tihoj. razgledavala mno tvo razlièitih pro izvoda. poput: »Katkad osjeæam jako grizodu je zbog boli ko u sa nanijela roditeljima. Oèiju raskolaèen ih od straha. a prodavaèi uslu ni. a ne samo nabacani na »odjelu st olaca«. usprkos opæenitom pomanjkanju kupovnog entuzijazma. npr: »Osjeæam da mogu gotovo sve. gotovo se ni ne pogledav i. Ujutro jedna od njih bila izlo e na raznim situacijama koje su trebale izazvati pozit no. Kupila j e mnogo stvari. Kad bih 1 kao kolica. bili izlo eni unutar postavljenih soba. oko tri i pol metra uvis. Na kraju je takoðer poslana u pol usatnu kupnju. Roba je bila naslagana jedna na drugu i organizirana iskljuèivo funkcionalno. Druga je blizanka poslije pro la kroz i osnovni postupak. Za televizijsku seriju Ljudski um sami smo isprobali uèinke manipulacije r polo enje m. op. uopæe se nije vodilo raèuna o p rivlaènosti. sretna je blizanka bila energiènija i izra avala je veæi entuzijazam. oti ao sam kupiti komplet polica za ki ge.« Dok je èitala. u kojem sa svake stra ne neosvijetljenog prolaza. Usto. Druga je trgovina bila potpuna suprotnost. a malo poslije i po jo veæa. Prolazi su bili tijesni. sjenovitoj tami nije bilo gla zbe. Istra ivaèi su ustanovili da su se kupci dulje zadr avali u prvoj trgovini. bile kaotiè naslagane tajans tvene kutije. Prije mnogo godina sa suprugom i 223 Robert Winston: LJUDSKI UM dvoje djece. Tamo smo susreli izmo dei oronule kupce.proizvodima i kretati se prostorom trgovine. pa bi moji maju ni potomci ostajali cmizdriti. neke s izgladnjelo m djecom (sudeæi prema plaèu koji je iza vao suosjeæanje). recimo. tada su otvorene mnoge tr govine. S dru] 224 Pitanje osobnosti strane. p. bez rijeèi napustili kolica i t sramljeno se probili do izlaza.). Moram priznati da sam se grozno pona ao u velikoj IKEA-inoj trgovini u Londonu. pa si ubrzo oti li po veæa k olica. Kolica su imal a vlastitu volju i stalno su nasrt na izlo ke i malu. tj. Vi e su tro ili. Reèeno joj je da zamisli kako prijatelju govori reèe nice sroèene tako da osoba osjeæa lo e. razgledav ala manje proizvoda i u la u manje trgovina. Novi su proizvodi bili neobièno i zan imljivo izlo eni.) Vjerojatno najgori. odvedena je u trgovaèki ce tar i na pola sata poslana u kupnju. Na e neupuæene rtve bile su dvije identiène blizanke. Najprije je morala proèitati i potpisati ozbiljno napisan obraz suglasnosti. Ugoðaj u tom dijelu trgovine bio je simpatièan. Mondaj Bank Holidajs.« Takoðer. Stolci su. Bila je dotrajala i trebalo joj je do bro lièenje. Nakon stoje neko vrijeme provela sama. a dr uga iskustvima koja su trebala potaknuti negat no raspolo enje. paketi bi p ad iza. primjerice novije naslonjaè visio sa stropa. a raspored zbunjujuæi. mraènog i prenapuèenog dijela. i skromnim proraèunom. Sve si se sporije probijali do blagajna. bili su voljniji prigristi togod u kafeteriji i vi e su spontano kupo vali. veselo raspolo enje. Blizanke smo na kraju spojili i poslali ih kuæi zadovoljne . valja reæi da su se posljednjih godina stvari ondje uvelike pobolj ale. u ivala je u iva noj glazbi. bilaje manje s dovoljna kupljen im.

pri èemu s e aktivnost desne polu prigu uje. Uopæe ne moramo biti svjesni tih zbivanja da bi nam se raspolo enje . desenzitizacija i reprocesiranje kretima oèiju) prva je primijenila d r. pa tako p tvaranjem da smo sretni. metodu EM (eye movement desensitization and r eprocessing. Prema PET skanovima. Sni: njem mozga navodno je ustanovljeno d a do normalizacije uzoraka mo da valova dolazi poslije samo tri tretmana. mo da biste trebali protrljati desno oko. su prejaki.nakon to smo im objasnili kako smo ih izmanipulirali. dr. Zald sa sveuèili ta Vanderbilt skaniraoje PET-om osamdeset devet ispitanika. nepo eljni obrasci mi ljenja i pona anja zamjer ju novima.tjelesnih funkcija obuhvaæenih raspolo enjem. èime se osigurava da osobu neæe preplaviti anksiozno stanje. Tzv. mo emo postati sretn iji. Studije na ivotinjama pokazale su kako ventromedijalna prefrontalna kora ima odreðenu ulogu u nadzoru bila. mogu dovesti do djelomiènog p ustroja u mozgu. bipo larni poremeæaj i mo dani udari n gu vrlo sna no utjecati na osobnost. shizofrenija. Teoretska je podloga da se n( tiv ni. uznemirujuæi. primjerice. Ali zanimljivo je kako su ki zdrav stveni djelatnici uspjeli pomoæi osobama da se nose s povi enom i siozno æu nauèiv i ih jed ostavnoj tehnici oènih pokreta. sjetite se. Tvrdi se kako EDMR potièe komunikaciju od desne polutke \ ma lijevoj. Èak i ne to tako jednostavno poput redovite par smijeha s prijateljima mo e uspostaviti pozitivnu povratnu spregu. Mo dani kemijski procesi i depresija Brojna obilje ja na e osobnosti ovise o mo danim stanjima koja im se nalaz podlozi.74 Istra ivaèki je tim za i spitanike htio samo dobrovoljce de -njake. 225 / Robert Winston: LJUDSKI UM To dakako nije ozbiljna medicinska preporuka. Ali premda posjedujemo sposobnost svjesnog nadzora nad nekim vidovi raspolo enja i pona anja. No iduæi put kad budete zlovoljni . . a lijeve pojaèava. Zald i njegova ekipa ustanovili su da su osobe koje su izvijestile o sklonosti k lo em raspolo enj u imale poveæanu aktivnost u ventromedijalnoj prefrontalnoj kori. Èak i kad bih postao primjetno vedriji. Pretpostavlja se da u osnovi tih procesa le i meðudjel ovanje osjetne kore i limbièkog sustava. ali veæ i redovito stojanje osobe da se dovodi u vedre situacije. razine eluèane kiseline i znojenja . èije djelovanje ne mora proæi svjesni nadzor èe onih re njeva da bi utjecalo na pona anje. N eki su. jer su te vje tine smje tene u voj polutki. jer se smatra kako ru ièasta ima smirujuæe djelovanje na uzne mirene i nasilne zatvorenike. umnogome osjeæaju kao da su postali »netko drugi«. Francine Shapiro iz Palo Alta u Kali niji. de njacima je dominantna lije va polutka. Redovito izlazim iz supermarketa s vi e stvari nego to sam ih kanio kupiti. za razliku od neèega fiziolo ki predodreðe nog poput ekstroverzije i introverzije. ne mo e obraditi ili verbalizirati. jer s e stari. Te hnike poput kognitivno-bihevioralne terapije.i posljedièno po na anje . Primijetila je da joj anksiozne os jeæaje izazvane nedavnom uznemir æom dijagnozom raka ubla avaju brzi pokreti oèiju slije va nadesno. razdra ljivi bez obzira na situaciju. nestalno obilje je. p ostoje okolnosti u kojima se osobnost glo mijenja. J< Spector iz Opæe bolnice Watford danas toj tehnici pouèava osobe k oje su davno pro le iznimno traumatiène situacije. disanja. anksiozni osjeæaji nalaze u desnom mozgu te da ih se. ljudi ne bi pomislili da sam i na »presaðivanju« osobnosti. mislimo upravo na to. Neke su policijske postaje eksperimentirale s postavljanjem ru ièastih arulja u zatvorske æelije. kao i njihove obitelji i pr telji. Kad ka emo daje osobnost ne to stoje postojano u vremenu i neovisno o okolnostima. Dr. Ali premda svi mo emo biti naivne rtve subliminalnih varka supermarketa ili redarst venih snaga. pa se oboljeli. sudjeluje u regulacij i raspolo enja. Mo e ga promijeniti veæ ne kolicina malih dogaðaja. zbog toga ne do ivljavamo dramatiène promjene raktera. a ipak prilièno opipljivo utjeèe na izbore koje èinimo u ivotu. neke su osobe sklonije odreðenim raspolo enjima. David H. Smatra se kako t o malo podruèje. u de njaka smje teno neposredno iza desnog oka. Jo se ne zna je li pojaèana aktivnost u tom podruèju posljedica ili uzrok lo eg raspolo enja. Ispitanici su rje avali upitnik kojim se htjelo saznati u kojoj su mjeri bili neug odno raspolo eni tijekom prija njeg mjeseca.promijenilo. Tajna je u oèima Taj mali pokus pokazuje kako je raspolo enje. Depresija. Ipak. primjerenijima.

S vrem enom to postaje sve te e. iz naizgled savr ena zdravlja. na ravno. za koji znamo da podra uje a migdalu. Ipak. Psihijatri razlikuju dva osnovna tipa depresije. patio i od rekurentnog oblika depresije (depresivne epizode koje se navijaju). dokazano je. Roðak depresivne pacijentice jednom ju je vrlo prikladno opisao rijeèin »Izgleda kao o na. beznaða i grizodu ja. ali osjeæaji tuge ne nestaju. zajedno sa stalnim negativnim slima. doimajuæi se ravnodu ne. odnosno vanjskom rubu èeonog re nja. iscrplje 226 Pitanje osobnosti i nesigurne u sebe. samoj amigdali.76 Poz to je da ene opæenito imaju ni u razinu enzima CO . koji nisu ba znali biti sretni. ensk mozak mogao biti predodreðen da do iv ljava vi e razine anksioznosti. Ali kad o depresiji poènemo govoriti kao o bolesti. ali kao daje netko iz nje ispustio sav zrak. èuvstvenom sredi tu. Pita »Za to se osjeæam tu no?«. Meðu njih ubrajamo poremeæene obrasce spavanja. te u prednjoj cingularnoj kori. Ali takoðer je uzrokuju promjene u mo danim kemijskim procesima. mi ljenja i navika oboljele osobe. Zato se tada ukljuèuje prednja c ingular-na kora koja odbija sve ostale zahtjeve za mojom svjesno æu i tako skrbi da moja pozornost ostane usredotoèena na osjeæaje tuge i razlog koji sam im pripisao. B a èudno to se ne mogu »trgnuti«.slièno kao i Phim Gage poslije nesreæe. Endogena se depresija (»ona koja dolazi iznutra«). Depresija usto ima poèetak i kraj. ne. jer mi pozornost odvlaèe druge stvari. Daje Philip Larkin uzeo kuru antidepresiva. Posner predla e otprilike ovakav slijed dogaðaja. s druge strane. Vrijedi ovdje jo jednom zastati kako bismo podrobnije pojasnili neke pojmove. prilièno je oèito kako je depresija drukèija zvj erka od sveobu-hvatnije negativne ili sumorne æudi. Philip Larkin. Reaktivna depresija javlja se k ao odgovor na stresne okolnosti. Pri je sam govorio o odreðenim tipovima osobnosti i razmatrao mo dane kemijske procese k oji su ih mo da oblikovali. vodeæi struènjak za neur obiolo ke osnove depresije. neplodnosti ili sm rti bliske osobe.. Moja prekomjerno aktivna amigdala alje »tu ne« osjeæaje u prefrontalnu koru. vidova pona anja koje nala zimo u nekih depresivnih pacijenata Opet geni Stoje s genima koji utjeèu na na e raspolo enje i stavove o ivotu? Prema nek novijim is tra ivanjima pod vodstvom dr. Prema Michaelu Posneru s Ore-gonskog sveuèili ta. podruèju koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. mo e biti u zrok bihevioralnih crta poput agresivnosti i skobnosti. Wayne Drevets s amerièkih Nacionalnih zdravstvenih instituta. poput gubitka radnog mjesta. Larkin je usto u intervjuu za Observer izjavio da su mu roditelji bili »prilii èudni ljudi. a za revræe dugoroèno pamæenje kako bi na la moguæi uzrok. koja omoguæuje da dugoroèna sjeæanja ostanu nadohvat svjesnog pristupa. ko a zatim svjesno tra i uzrok koji æe pripisati èuvstvu. Dakle.) opisuje gadno stanje uma zbog koj se svakoga jutra budio rano m zorom razmi ljajuæi o neizbje nosti svoje sm Ta pojava. Ali u oba sluèaja stanje dovodi do prepoznatljivih promjena raspolo enja. 227 Robert Winston: LJUDSKI UM Mo da je na pjesnik.. dobro je dokumentiran simptom endogene depr esije. primjerice smrt bliske osobe. A te se stvari nasljeðuju. slabu usredotoèenost. stal ne ili rekurentne negativne misli te osjeæaje gubitka. u mozgovima depr esivnih osoba prekomjerna se aktivnost javlja u èetiri podruèja: prefrontalnoj kori. gornjem srednjem dijelu talamusa. ulaz imo na neodreðenije podruèje. njegova prilièno depresivna crta mogla proiziæi iz djet stva. kao ni zamoran poriv za tra enjem razloga. rano buðenje i te ko usnivanje. jasno. mo e pojaviti bez ikakvih okidaèa. gubitak apetita i seksualnog nagona. osim negativno obojenog pogleda ivot. Jo vi e mo e uznemiriti brzina kojom osoba mo e zapasti u to stanje . genske va rijacije mogu biti uzrok niske razine serotonina u moz to. Mary-Anne Enoch na amerièkom ] cionalnom institutu za alkoholizam i zlouporabu alkohola (NIAAA). bi li se p retvorio u srce i du u zabave? Odgovor je.«75 Iz njege se r ijeèi mo e naslutiti kako je bio svjestan daje mo da naslijedio tu sklon premda je. Osim u rijetkim sluèajevima kroniène anhedonije. nelijeèena æe s e depresija s vremenom ubla iti. nagla ava koliko su snimanja mozga postala va na za razumi jevanje poremeæaja. Njegova pje sma Aubada (1977.« Depresivne o be èesto odaju takvo pomanjkanje poleta.

Mormoni su sjajni ispitanici za genetièka istra ivanja jer su fascinirani genealogij om i veæina ih vodi iznimno pomne bilje ke o svojim obiteljima unatrag nekoliko nara t aja. ti nalazi o gubitku stanica poprilièno se raz likuju od nalaza na osobama s jednom depresivnom epizodom. Smatra se kako gen DEP-1 ne utjeèe na serotonin ili noradrenalin. ja koje primjenjuju je da se primire i stisnu. Ima sna nih dokaza u prilog nasljednosti depresije. kao da nisu ivi. Usto. Kao to znamo. Depresija bi u obiteljima mogla biti ra irena i zbog drugog razloga. a ene s t( mutacijom posti u osobito visoke rezultate na upitnicima za procjenu stup an ksioznosti.. a promjene na COMT-ovu genu mogu po æati prijemèivost za shizofreniju i druge te ke poremeæaje. Gubitak tkiva posljedicaje smanjenja broja potpornih stanica. Sada nji dokazi govore da utjeèe na regula ju dopamina u prefron talnoj kori. Moguæe je daje razmjerno nedavno otkriven kandidat za naslov »depresivnog« gena. Prem-dajoj je glavni komercijalni interes razvoj postupaka za otkrivanje genske osnove raka. uobièajen e sumnjivce u poremeæajima mo dane kemije (zajedno s dopaminom i acetilokolinom). i lazi toga istra ivanja donekle su kontroverzni. p. Za pretpostaviti je da glija stanice ne djeluju samo kao ljepilo. Zacijelo æe proæi e prije nego to ta istra ivanja rezultiraju novim antidepresivima na tr i tu.pa dijete okru eno depresivnim odraslim osobama i samo m o e razviti mozak depresivne osobe. jer se znanstvenici ni izbliza sla u o CO MT-ovim funkcijama.MT. dio èeonog dijela mozga smje ten iza oèi ju. Je mo da bila i naèin oporavka i okrjepe . Ipak. Ali b ez obzira na toèan mehanizam nastanka. koje bi u Britaniji vjerojatno nai le na osudu zbog izosta nka vladine podr ke èuvanju mo danih tkiva nakon obdukcije. plastièni mozak r eagira na svoju okolinu . U sluèaju depresije. U vel jaèi 2003. za koji neki znanst nici smatraju daje odgovoran za regulaciju raspolo enja. Depresija koja nastaje usporedo s opisanim gubitkom s tanica mogla bi biti povezana sa smanjenim razinama toga neurotransmitera. glija. koji je mnogo pisao o toj temi. Dre-vetso ve obdukcijske studije.7 7 Tzv. Mvriad Genetics svoja je is tra ivanja proveo na èetiri stotine mormonskih obitelji na podruèju Salt Lake Cityja. izn 228 Pitanje osobnosti ðu polutka. isti rezultati nisu postignuti s mu karcima. pretpostavlja da su nam u davnoj po vijesti reakcije povezane s depresijom pomogle opstati. uglavnom imaju velike obitelji. Depresija èesto r staje kao nusproizvod visokog stre sa i prisiljava tijelo i um na usporavanje. primjerice sukob s drugim psima. jedna od strate. oblika i velièine prsta. dale su najva niji nalaz. u njih je dosljedno manjih dimenzija. mo da je imao pravo. ne go djeluje dosad nepoznatim putem koji se jo istra uje. nego imaju i va ni ju zadaæu. tvrtka iri podruèje dje lovanja. op. Priljube se uz t utihnu i umire u pokorno nepomiènom stavu. Mo da bi èovjekova depres mogla biti ostatak takve suste uæe reakcije pre ivljavanja. subgenual medijalna prefrontalna kora. Neke osobe stalno ] daju u tamu oèaja. To je jedan od razlog a za razmi ljanje o moguæem genskom uzroku. a braèni su im partneri najèe æe drugi mormoni. vjerojatno povezan s depresijom.). Stoga je vjerojatno da æe genska pr edodreðenost za odreðenu bolest ili osobinu u njih biti oèitija i èe æa. Ali kako je sklonost depresiji uspjela uæi u na e gene? Te ko je shvatljivo da je takv o stanje moglo imati bilo kakvu evolucijsku prednost.78 Kad 229 Robert VVinston: LJUDSKI UM psi ele izbjeæi opasnost. jer mnogi ne rabe kontracepcijska sre dstva. broj ivèanih stanica pribli no je jednak. Poznato je da skladi te eæer kao izvor energije te da bi mogle biti va ne za o dr avanje razine serotonina. a noæna se mora ponavlja i unutar odreðenog broja obite Va na studija neurologa Waynea Drevets a i njegovih kolega s Medicinskog kulteta Washingtonskog sveuèili ta otkrila je kako mozgovi osoba s obiteljske povije æu depresije èesto imaju svojstvene abnormalnosti. Pr emda je mozak depresivnih osoba u tom podruèju manji. Ozbiljna depresija goc nje pog aða mo da èak dva milijuna Britanaca i deset milijuna Amerikana (U nas se govori o tri stotinjak tisuæa oboljelih. ozn aèen kao DEP-1. amerièka tvrtka Mvriad Genetics objavila je daje identificirala gen. Zanimljivo. ali zanim ljivo je stoje osnivaè Mormonske crkve Bri-gham Young vjerovao da ima rje enje za pr obleme èovjeèanstva. ra irenom unutar obitelji. S tudija NIAAA ] vezala je ni e razine COMT-a s mutacijama na genu Val 158 Met. Randolph Nesse s Michigans kog sveuèili ta.

Hitler je navodno izjavio za njemaèki tisak daje Unity »savr e primjera k arijevske enstvenosti«. naèin k ojim nesvjesno signaliziramo drugima da nismo nimalo d bro. Zanimljiv primjer j< sluèaj Unity Mitford. no njezin s e svijet ru io .sklonu provalama bije: i depesivnim epizodama . a Unityje bila polaskana stoje up oznala Ado fa Hitlera i mnoge njegove najbli e suradnike.« Istragu je. Ali ljudi su se pitali kako se tako brzo oporavila nakon to se ustrij elila u glavu. Sada nji Lord Redesdale. est mj< seci poslije objave rata vraæena je u Britaniju. . a ne strategija ma. koju je. N jegovom je sudnicom odzvanjao smijeh. Nerijetko. drugog baruna. koji su nedavno izi li na v 230 Pitanje osobnosti djelo u Dr avnom arhivu. ukazuju na èinjenicu daje po povratku u Britaniju. D iana i Unity otpi tovale su u nacistièku Njemaèku. Gorii ga i Gobbelsa.. meðutim. èinimo upravo suprotno. paje moguæe daje na nosilima iznesena radi izbjegava nja publiciteta i neugodnosti za obitelj. Ti su fenomeni. odnosno tra imo pomoæ. èak i depr esiji. Najbolje æe nam to razjasni ti primjeri koje nam je dao najbolji pisac. Razlozi za tu intervenciju nikad nisu zadovoljavajuæe obja njeni. ukljuèujuæi Himmlera. to gaje takoðer. Oswalda Mosleyja. imala je lagodan ivot. stoje i razlog za to æe osobine poput depresivnih sklon osti i agresivnosti danas vjerojatnije biti smatrane problemima. Jer svakoga dana govorimo i mislimo stvari koje ni izdaleka ne poma u n a em opstanku. posebnim vlakom ko je unajmio njezin otac. ali bez vidljivih znakova ozljede. u drukèiju osobu . Rita Èarter navodi p mjer suca brit anskog Vrhovnog suda koji je nakon udara u desnoj polutki posti velik zabavljaè. sanjanju. Kao kæi Lorda Redesdalea. nastali kako bi nam pomogli opstati. Na e umne sposobnosti vrhunac su selektivne evolucije. Njihova po e ljnost u suvremenom dobu ovisi o njihovoj sposobnosti da nastave slu iti toj svrhi u promjenjivim okolnostima. ivèane stanice bore se za prostor i gorivo jednako kao to su se na i preci meðusobno borili za hranu i prava na razmno avanje. sudjelovao je u istragama pijuna e i protuobavje. Britanija objavila rat.r je. Poslije je zabilje io: »Nije bilo dokaza koji bi potkrijepili tiskovne navode da joj je zdravlje ozbiljno naru eno.tajnim operacija ma. sestra briljantne spisatelji« Nancy. r ekao je: »Volim teorije zavjere. primjerice mo dani tum< ili mo dani udar u bilo kojoj polutki.poku ala se ubiti pucav i si u glavu. procesa koji teèe milijune godin a. Sudac je naposlj« ku poslan u mirovinu. Guy Liddell. Jo je mnogo razloga za naglu promjenu osobnosti. navodno. pi e Rita Èarter. Unity Mitfoi bilaje poznata pripadnica ari stokratskih krugova. f ju je tako majka pouèavala kod kuæe. U prija njem smo poglavlju vidjeli da ozljeda mozga mo e prouzroèiti pr mjenu osobnost i. na neki naèii zaljubljena u Hitl era. prekinuo ministar unutra njih poslova. s vlaka iznesena na nosilima. Iz te se perspektive odreðena evolucijska svrha mo e pridati najrazlièitijim psihièkim fenomenima . tu enike i njihove brar telje sve su vi e u asav ale stroge kazne za manje prekr aje koje je dijelio kako n se prohtjelo. Mo da su nasilni postupci jedino sredst vo kojim takvi mu ka ci mogu signalizirati svoj nemir i tra iti pomoæ. zapravo. Prilièno uvjerljivo gledi te. Kad je 1939. Ustrajao je na tome da se Unity pregleda odmah po dolasku privatnim vlakom. Neki dokumenti. Diana. premda æe ot voreno navesti visoku razir stresa u ivotu. tvrdi se. ali koje neobja njenim ostavlja niz drugih oblika èovjekov a pona anja. za voðu Britanske udruge fa ista. udala s 1936. Njezini su roditelji nedvojbeno imali A snièarske stavove i podupirali su britanske fa iste. druga kæi. a neki dr e daje Unity bila. jedna primjedba kao da stalno iskrsava. ali malo je pretjerano sugerirati daje Unity hini la ozljedu. Unityje jo bila u Nj( maèkoj. naime. U Kartografiji uma. ka u.tijela i uma? Mo da bismo depresijom mogli smatrati i poremeæaj podskupa èuvstava. sijeènja 1 940. Unityjin roðak te moj prijatelj i kolega u Gornjem domu. razveselilo.« Sabota a samoga sebe U svim na im istra ivanjima èovjekova uma.p retvorila prostrijelna ozljeda glave. Phineas Gage postao je drukèija osoba. ozlijeðena. jedan od vrhunskih britanskih ratnih pijuna i voditelj Odjela B Sigu rnosne slu be (MI5). a ozbiljn i su kriminalci katkad bivali osloboðeni. I stra ivanje na sveuèili tu Ohio State pokaza je kako je manje vjerojatno da æe prosti i agresivni mu karci izvijestiti o sim tomima depresije ili anksioznosti.svijesti.

P remda je Shakespeare poslije napisao esnai drama. Katkad su njegovi sti vi bili gotovo jednako dobri. stoje.doista. Ne znai gotovo ni ta o njegovim uvjerenjima . subverziji. kao to netko reèe. zatim kao samo ivog mu karca kojeg su izjedale brige. samo povremeno doim stvarni. a Jonsonove su dran u najboljem sluèaju uglavnom nastanjene kari katurama. koji je previ e razmi ljao i kojeg je paralizirala vlastita kolebljivost. ali je li itko upoznao koga poput Sira Epicurea Mannona ili razmi ljao tako? Likovi Subtlea. Je li bio religiozan? Je li vjerovao u Boga? Kakvi su mu l politièki stavovi? Èak je i njegova seksualnost d onekle nepoznata. ka o dramu o uhoðenju. O toj je r 232 Pitanje osobnosti osporno velikoj drami napisano mnogo eseja. Hamlet Hamleta opisuju kao neodluènog mu karca. o Edipo-vu kompleksu. suosjeæamo s njim mo da nam se ne s viðaju . Neovisno o tome je li rijeè o Learu.u toj se drami sa elo sve njegovo s sateljstvo.izlazi iz drame i postoji gotovo i ovisno.sve zbog dramatièareve intuicije. navode kao autori koji su se najvi e pribli ili tom Shakespeareo vu daru. Jan Kott. ali ne i navesti da istin ski promijenimo naèin ka razmi ljamo o sebi. Zato svoje nestruèno viðenje. To je poimanje bilo dar koj poticao i obogaæivao pisanje drugih jer. knjiga. To je zato stoje. Ono to mene uvi jek zaèud zadivi jest da me svaki put kad ga gledam. Tamerlan. pamfleta i kritika. To i mo e nasmijati i zabaviti. tu izvanrednu sposobnost shvaæanja ni uvid u ir inu èovjekova du Christopher Marlowe bio mu je mo da najvi e ravan.Sto Williama Shakespearea èini takvim genijem? Kljuè za razumijevanje njegove velièine gotovo sigurno le i u èinjenici daje on. danskog princa najbolja d ma na engleskom jeziku. upravo je u Hamletu na vrhuncu . nijedan od Shakespeareovih bli skih suvremenika ne posjedi mislim. uglavnom dvodimenzionalni likovi u je je iznimno te ko povjerovati i koji se. osveti. on uspijeva tamo gdje Pirandellov Otac pokleki Hamletje najdublji uvi d u unutarnje procese uma. intimno ih poznajemo i razumijemo. Prosperu. poput Chaucera. unutar konteksta te vrhunske me drame o osve ti. razlog za t o se toliko fraza i cita iz Hamleta uvuklo u engleski jezik. Mnogi smatraju kako je Tragièna povijest Hamleta. dovede na rub sjedala. Usprkos tome nam je briljantno doèaravao ljudske osobnosti. Macbethu. kao i obja njenje za to vjerujem daje rijeè o jedinstvenom i vjernom zrcalu ljudske osobnosti. Richardu II.79 Ali mo da najneobiènije to ne znamo tko je zapravo bio Shakespeare. bilo humoristièno. dakako. i Volponea uvjerljivi su. zbog toga. al i samo povremeno. jednom je primijetio kako bi Hamletova bibliografija ispunila dvije kn jige var avskog telefonskog imenika. boja ljivo d odajem tolikim postojeæim tumaèenjima Hamleta. ili o totalitarnoj p .. al mièara. Vidjeli smo Hamleta uprizorenog kao rasko nu pustolovinu. poljski kazali ni redatelj i kritièar.ali ipak se smijemc plaèemo s njima. mo da ih mrzimo . Faus i B arabas. Upravo zbog poimanja tolikih strana èovje kove osobne Shakespeare slovi kao iznimno pronicljiv pisac. mu karca koji je bio predobar za svijet i vrijeme u kojem je ivio. s njegovim se likovima povezujemo na lo du bokoj razini. ironièno. a gledao sam ga vi e ni ne pamt i koliko puta. bojimo se za n jih . vi e od ikojeg pisca na engleskome. ali pretpostavljam da ne postoji nitko tko toliko vjerno portretira sve vidove ljudske svjesnosti. jer sam Hamlet nadilazi dramu. Ben Jonson b io je nedvojbeno darovit pisac. Stihovi su me najljep ima koje je napisao. Timonu. Savr eno znam to æe se zbiti u dvoboju i kraju. Korio231 Robert Winston: LJUDSKI UM lanu. Kao neo visan lik. malte ki idov. a ne likovima. drugi se pisci. Pren je englesko kazali te zlatno razdoblje do ivjelo tijekom elizabetanskog i ja binskog doba. Hamletov lik jedinstven . shvaæao ka ko radi èovjekov um. karikirani. Falstaffu. tragièno ili povijesno. katkad u tolikoj mj eri da ne prepoznajer njihovo podrijetlo kad ih proèitamo ili èujemo. njega ne poznajemo. osim nekoliko povr nih sklonosti koje nasluæuju iz drama. S vremena na vrijeme. ali ipak to moram do ivjeti. obuzetog ljutnjom. svjetlost koja obasjava p hièki svijet èovjekova mozga. mo da vi e n ego o bilo kojem drugom djelu na engleskome. Montaig nea i Dostojevskog. nego uzrok duhovitosti kod drugih«. Jagu ili Hamletu. koji je »imao podijeljeno mi ljenje o enama i poku ao spasiti èednost od poèetnog uvjerenj o opæem moralnom slomu«. Shakespeare »ri bio samo duhovit u sebi. ali njegovi su »glavni glumci«.

Hamlet zasigurno nije kukavica. druge se m ogu proglasiti travestijama. kako je ubijen. »Gonzagovo ul stvo«. Ne bi morao i poèiniti ubojstvo . i pokazuje da zna. Jednako je paradoksalno Hamletovo putovanje u Engle. svrha im mo e biti samo da ga une. Na svjesnoj razini. ali ipak ne uspije ob ti ono na stoje pristao. Dakako. Hamlet se izla e riziku beskorisnim posjetom majèinu bud ru. propustio idealnu prigodu da otpremi Kl au( na drugi svijet.. èak ni: boljem pri jatelju. imadu odni jet nalog 234 Pitanje osobnosti I krèiti mi put i vodit me U lupe tinu. æe. Ipak. dao Klaudije. a stalno se hrva s unutarnjim paradoksima. najvi e otkriva. koju je Hamlet nezabor avno preimenovao u »Mi olovku« kad ju je . meðutim. Mnoge od tih izvedba zacijelo su vrlo vjerne. u pro lom prizoru. gdje je ubojs poèinjeno te daje ubojica zaveo njegovu majku. uzvik »O jadna ludo ti. valja u glumi èepat savjest gre nog kral Izjasnio se da eli prouèiti Kraljeve izraze lica. Kad ugle da Polonijevo mrtvo tijelo. primjerice onime to joj ka e u prizoru u spa vaæoj sobi. Siguran je daje njegov otac ubijen. a ka ko zna da ga prislu kuju. pr .Ali kako god Postupat misli . Povr h svega.ubio Kralja. veæ se suglasio sa sobom da ubije Rosencrantza i Guildenstern a (premda nije obavio lak u i prikladniju zadaæu .. Hamlet oèevu naredbu (ili vlastite savjesti) ne ispuni. Doista. a njegova savjest izvræe : ju normalnu ul ogu . Hamlet dobije upute: mora osvetiti oèevu smrt. potkraj drame. nemoj grije it du e I neka ti um protiv majke ni ta Ne zami lja. uvelike naudi majci. Istina. Oèito je da se Hamlet iznova nepotrebn o izla e opasnosti i nesreæi. prilièno je uvjeren u istinitost 233 Robert VVinston: LJUDSKI UM duhovih rijeèi.. Nj eg su postupci prema Ofeliji neobja njivi.. ton kojim razgovara s njom najvi e teti i govim interesima. s izdajnièkim »prijateljima« Ros encrantzom i Guildensternom. Hamlet pristaje na dvoboj sa estokim Leartom.èime eli reæi kako gaje zamijenio za Kralja. zapravo i dokazuj e. njegova neodluènost nema motiv. U koje se ko u dvije ljutice Pouzdajem. usprkos duhovim uputama. nametljiva i nesmotrena. nijednom ne iznosi dokaze svojih sumnja. jav lja se konflikt o ubijanju Kralja dok »se moli«. Hamlet bi se ovdje vrlo lako mogao po t edjeti konflikta. Shvaæa da ga vjerojatno uhode. Treæi skup paradoksa. èini se da ih nema u izvr enju Duhove nai be. Shakespeareovi duhovi nikad ne la u. Ali situacija je jasna: duh govori istinu. Hamlet zna. poznatje ratnik i ima priliku ubiti Kralja. a dva mi kolska druga. u prvoj je produkciji nav odno sam Shakespeare glumio duha). zoran je primjer. Ali Hamlet ima religiozne skrupule. Horaciju. Do ista. jer: «..izrièito od njega tra i da uèini ne to stoje zabranjeno poèini ubojstvo. Prva zbunju juæa èinjenica je to dobije jasnu naredbu kad susretne oèeva duha na prsobranu i ovaj m u opi e prirodu svojeg ubojstva. Drama u drami. Je li duh stvaran ili to progovara vlastita Hamle tova savjest ili svijest. Drugi je paradoks stoje Hamlet »dobar« èovjek. sumnje pr Klaudija. a dodatno se kompromitira kad kroz zi< zastor probode i ubije Polonija. Temelj mojeg razmi ljanja o Hamletuje sljedeæi.oèito je omiljen meðu svojim dansk im podanicima. kad je njegova vlastita smrt veæ oèita) i. s pismima koje zna da sadr e upute za njegovo ubojstv o: Pismo se Veæ peèati. Doista. Jedini je moguæi ishod te kazali ne veèeri dovesti u opasr Hamletov ivot. zbogo m! Dr ah te za nekog veæ .. no nipo to ne smije nauditi svojoj majci Gertrudi: . za nit je nasljednik prijestolja i mo e dokazati. ali ranije priznaje daje Kr a osmijeh nedokuèiv: ». I nitko mu drugi iza zastora nije bio nikakva prijetnja. veæ ostav je nebu. izvor lupe tine).. Ne ubije kralja (dok ne bude prekasno. Ali ipakje samo n ekoliko tre taka prije. Ali njegov je dokaz osoban. n e mora promat Kraljevu reakciju na dramu. »voðen u lupe tinu«. namijenjen vlastitoj »zadovolj ti ni«. otvoreno je pitanje (uzgred.olitici u fa istièkoj dr avi. hrabrim i vje tim borcem. T jednom mu trenutku svrha nije pobuna ili uvjeravanje drugih u toènost nje vih pretpostavka. Zapanjuje koliko se p Hamlet svjesno i namjerno izlo i opasnosti.. stoje Klat je uèinio. potrebnoje da se zapi e da netko mo e smije it se i s je it i bit hulja«.

koji je bio bla e naravi. Izopaèeni bi roman mogao biti dobra knjiga? Ne znam t o mislite pod »izopaèenim« romanom. I blizu su mu. pa bi naj vjerojatnije obja njenje bilo da Hamlet tako dolazi do psihièke nagrade. pa kad vidi da Kralj upozorava Kraljicu da ne pije vin o. jer je situacija u kojoj se na ao iznimno stresna i zbunjujuæa. premda Hamlet na poèetku izjavljuje daje protivnik samoubojstava i ubojstava. Wildeovi odgovori s klupe za svjedo ke m kareu koji gaje bio spreman uni titi jasno pokazuju njegovu nesposobnost pres tane vuæi poteze na vlastitu tetu: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: Mogu li pretpostaviti kako dr ite da Sveæenik i ministrant nije bilo nemoralno djelo ? Jo gore. Si gmund Freud (njemu æemo se zaèas posvetiti. ako je do bro napisana. U tom smislu izra ava iznimno uobièaj enu osobinu. najuzvi eniji osjet dostupan ljudskom biæu. zasigurno nije abnormalno. Dakle. ne èini nikakav oèit potez kojim bije sprijeèio da se otruje. krut i ambiciozan èovjek koji nije im vremena za mi ljenja ljudi poput Wildea. Jedna od na jglasovitijih katastrofa te vrste u stvarnom ivotu bila je c Oscara Wildea. po va em mi ljenju. taj oblik pona anja. èija je korist nedokuèiva razumu. jer je i on poku ao protumaèiti tu dramu) tv rdio bi da jest. a njegovi su postupci samo pone to ekstremniji odraz on oga kako bi mnogi od nas postupili u sliènoj situaciji. odnosno poku aji da osoba naudi sama sebi i li da se uni ti. kao u Hamletovu sluèaju. Posljedica je b propast. Hamletu je jasno daje na pomolu prijevara . znao je da mu obrana daleko od èvrste. daèniji. Hamletovo pona anje. Jeste li se k ad rasrdili. U Carsonu. Poz ornica je zatrpana tijelima. za protivnika j e imao suvremenika iz svo dana na Trinity Collegeu. neovisno o tome koliko nemoralna bila. Kad u borbi zamijene maèeve. Nipo to nije smio dizati tu bu zbog klevete. libe ralniji. kad bi bila lo e napisana. ako je napisana dobro u smislu da izaziva do ivljaj ljepote. Pretpostavljam da æe neka knjiga. Pretpostavljam da je Dorian Gray roman koji se mo e protumaèiti kao takav? .doista. odvj niku markiza od Queensberryja. Horacije ga upozorava da se ne bori i nudi se da smisli izlike kako se Hamlet ne bi morao pojaviti na kobnom dvoboju. Samodestrukcija se zbiva na nesvjesnoj razini. potpuna sramota od koje se nik ad nije oporavio. Hamletovi postupci jednostavno naginju jednom kraju uobièajenog spektra samodestru ktivnog pona anja. To je èovjek kojem je Hamlet ubio oca. biti dobra? Da. njegovi postupci d o kraja izazovu osam smrti (ukljuèujuæi vlastitu). Pa to se zbiva u Hamletovu umu? Hamletov portret pokazuje svu dubinu Shakespeareova uvida u spomenuti aspekt oso bnosti. poku aji da si naudimo zavr e katast fom. samo slabije izra ene. Neki psihoanalitièari to nazivaju psihièki mazohizam. Hamlet ponovno izra ava sumnjièavost. Wilde je znao da su on i Car son suprotni svjet . Svi Wil deovi povjerljivi prijatelji odgovarali su ga tog sudskog postupka i neizbje nog p ojavljivanja u javnosti. kao i u toliko drugih vidova psihologije èovjeka. po mojem sudu.emdaje on Ofelijin brat. bilo je lo e napisano. Ali gotovo svi mi s vremena na vrijeme imamo sliène neurotiène reakcije. Na sluæuje daje o trica otrovna. a poslije zbog toga osjeæali sna nu gri nju savjesti? Jesu kad bili agresivni prema prijatelju ili suradniku u situaciji u kojoj bi umjere ili pomir ljiva reakcija bila mnogo primjerenija? Katkad. èesta je pojava meðu ljudima koji se.Carson je uvijek bio konzervativan. Za mene se Hamlet pona a poput posve normalne osobe koja pokazuje uobièajenu karakternu crtu. izazvala bi gnu anje. Premda neurotièno. Njegovi mu postupci i izjave nude nesvjesno zadovoljstvo. Svime to èini danski kralje viæ naposljetku teti sebi. jer na e okolnosti obièno nisu toliko ekstremne. Naime. pona aju neur otièno. a voljenu sestru s ludio. inteligentniji i darovitiji. premda nimalo ludi. a da ste znali da vam to neæe koristiti? Jeste li se kad domogli krak totrajnog zadovoljstva verbalnim napadom 235 Robert Winston: LJUDSKI UM na voljenu osobu.

U buduæi da su svi trèkar ali oko njih i postupali s njima kao s invalidima. sitna zadovoljstva. »Jo gore. Mo da je najslikovitija usporedba s brzim vodotokom. Neki bi kritièari njegov rad smatrali tek malo drukèijim od frenologije. Primjerice. nije posebno daleko od Freudovih teorija.To mogu pomisliti samo neotesani i neuki. Pitam se ima li ta »potraga za nagradama« kakvih sliènosti s drugim riska tnim pona anji ma. taje strategija ipak donosila odreðeno nesvje sno zadovoljenje. Doðe li iz bilo kojeg razloga do njego va pregraðivanja. voda æe provaliti na obale i poplaviti okolno podruèje. kao i s mojim tumaèenjem Hamleta. ratni hu kaèi i Mich Jackson. libida. Taj iznimno rjeèit mu karac. kao i zabrinutosti njihovih bli njih. Freudove su primjedbe poslu ile kao temelj da se mnogi elementi èovjekova pona a nja protumaèe kao strategije opstanka. pop ut magnetizma ili tlaka. U osn ovi je tvrdio da su osjeæaji isto to i druge zamjetljive sile u fizièkom svijetu. Suvremeni teoretièari s podruèja èovjekova pona anja radovima tog Austrijanca iz devetnaestog stoljeæa èesto pris tupaju s dozom skepse . Prouèavajuæi sluèaj eve histeriène paralize. tj. jer nisu imale fizièke uzroke. ljudi su obolijevali od bolesti koje su zbunjivale naj bolje lijeènike. vidimo ka ko naizgled neobja njiva. i shvaæaj ih kao sile zla u svijetu. eleæi izbjeæi ih preplave sna ni osjeæaji.privre meno bi si olak ali emocionalne tego237 Robert Winston: LJUDSKI UM be. Zajednièka im je takoðer è enica da nam mogu na diti jednako koliko nas i za tititi. Èini se kako je Freud vjerovao da isto vrijedi i za emocionalnu energiju.i to s dobrim razlogom. a tako skupo plaæena. ili s pona anjima kojima zadovoljstvo tra imo u neèemu 236 Pitanje osobnosti nam pobuðuje nesigurnost. èak i prema d gim voljenim osobama. Krati trajna. Filistri imaju nezamislivo glupe pogle de na umjetnost. u razvoju osobnosti. manje oèite i èesto nekorisnije naèine. »Bijegom od stvarnosti« .paralizom ili gubitkom svijesti . Mrzeæi ih. Ipak. samo mijenja oblike. Freud je prvi skovao pojam »obrana«. ne mo e odoljeti jeftinoj pobjedi. dakle. nego se jed nostavno gomilalo i izra avalo na druge. Na tom primjeru. toliko sposoban praviti se naivan i manipu rati emocija ma drugih.islamski f undamentalisti. Letimièan pogled u tabloide otkrit æe koliko je ta c uobièajena . previ e je nagla avao ul ogu seksualnog nagona. proði li su Freudov u teoriju i ustvrdili kako u èovjekovu pona anju postoji èak d( »obrambenih mehanizama« sa zajednièkom svrhom da nas za tite od sna i neugodnih osjeæaja. ne osobito sjajan roman Mar y Shellev. kao to znamo iz ranih lekcija iz fizike. nikad ne nestaje. remeteæa i skorisna strategija mo e imati jasnu svrhu. koja je ponajprije pogaðala bogate mlade Beèanke bez odu ka za svoju seksualnu ili emocionalnu energiju. No zapravo ih je »shrvala« strategija pr e ivljavanja ili obrambeni mehanizam. tra itelji azila. na i. svi oni kao predmet mr n je slu e jednoj svrhi. a ne kao ljudsk a biæa s nedostacima poput nas san nosimo se s vlastitim sna nim osjeæajima mr nje . Ali najveæi problem s Freudom. Pru a nam »u itak«. tak( se domogli ljubavi i pa nj e koja im je mo da nedostajala u svakida njem i tu. Drugi istièu kako su njego va shvaæanja presna no ukorijenjena u vrlo osobitu kulturu beèkog graðanskog sloja devet naestog stoljeæa da bi se mogla primijeniti na ljude u drugim krajevima i drugim r azdobljima.pre ma sebi. se »bolest« a ne temeljni osjeæaji o kojima je bilo prebolno razmi ljati. osobe koje rabe mehanizam projekcije svoje neugodne osjeæ projiciraju na druge. Mogli b . jest èinj enica da su njegova mi ljenja nerijetko bile tvrdnje koje je nemoguæe dokazati te ko je nisu bile podvrgnute statistièkoj procjeni. bilo pozitivne ili negativne. »filistri maju nezamislivo glupe poglede na umjetnost«. poput Melanie Klein i Freudove kæeri Anne. svojim roditeljima ili djeci. I usprkos tome to bi taj napadaj paralize ili nesvjestice poremetio njihove ivote. Energija. Sluèajeve paralize i gubitka svijesti Freud je tumaèio nesvjesnim »bijegom«. strah ili ugro enost? Je li zato Alien jedan od najomiljen ijih filmova svih vremena? Ili zastoje Frankenstein. dakako. Ono stoje osoba obuzdavala nije nestajalo. èak i vi e. Primjerice. U ari tu njihove zabrinutosti. Obrambeni mehanizmi Sve ovo. bilo je ! e napisano«. Drugi psihoanalitièari. jedna od najpoznatijih knjiga na svijetu i meðu najprodavani-jima u pos ljednjih 150 godina? Mi ljudi volimo opasnost.

daje ostavi na i drugdje naðe nevjestu. Zna.njegovo se ime p valo s broj nim enama. Eleanorim ka. Ona priznaje impulse koji postoje u svima ma. pa ski stanari prestali . mogao kazati kako se agorafob . postati jo jasnije u iduæem poglavlju u kojem govorim o neurolo kim temeljima dru tvenih interakcija. pre ma tom shvaæanju. p ribjegavajuæi raznim postupcima usmjerenima na sebe sam nesvjesno »pomièe«. Na toj u togljenoj prigodi znali su ga s Eleanor Ar buthnot. recimo. meðutim. To æe. ukazao na preaktivnu amigdalu i nedovoljno akt ivan èeoni re anj. kromosomu. Mogli bismo reæi daje Hamlet zapravo gnjevan na oca zato je umro. nerazboritog. 238 Pitanje osobnosti Psihoanalitièko i neurolo ko tumaèenje èovjekova pona anja tradicionalno su u zavadi. dugo su ga zanemarivali. Klasièan je primjer pomaka uredska hijerai ja u kojoj se ef. smatraju da konflikt nastaje u genima. Carden. ali nam i omoguæuje da se nosimo s njima. obilje pojedinosti kojim neke novine opisuju silovanja. Eleanor se zbog sve te pozornosti osjeæala s meteno i godno. Posljedice su mentalna zaostalost. ukljuèujuæ azboritu komponentu èeonih re njeva. kromosomu. te grèeviti. muèenja i seksualne likte daljnji primjer projekcije. razboritog. pri ao je njezinoj majci i formalno zatra io ruku njezine kæeri. on se zaljubio na prvi pogled. vojnièka obitelj.80 Na a osobnost. pak. To mu nije trebalo biti te ko . bogat i naoèit irski veleposjednik John Rutter Carden u dobi godine b io je na veèeri koju je priredila obitelj Bagwell iz East Corka. Kod Prader-Willijeva sin droma. Pomak se odnosi na pomicanje osjeæa pravog objekta na neki drugi. ulzivnog. je njezina kæi premlada da razmi lja o braku i usto je znala da udvaraèe\ æaji nisu uzvraæeni. veèerali i provodili vikende. naslijedio je doi dvorac Bar mane. i »ega«. Kad je postao punoljetan. Postoji. pretilost i slabo razv ijen spolni nagon. govorne te koæe. Nesklad izmeðu Hamletovih osjeæa spo znaja o tome to bi trebao osjeæati. 239 Osmo poglavlje Zaljubljeni um Srpnja 1852. a da na e ego-sustave. ali ul grebe dok ga nosimo.netko koga je strah iziæi iz kuæe . izaziva u njemu nepodno ljivu nela du. meðutim. To nas vraæa na d skog kraljeviæa. Obitelji Carden i Arbuthnot kretale su se u istom krugu zemljoposje koji su redo vito zajedno lovili. poma k je ili pomaknuta agresija. Ali Carden je bio uporan. koja bi se mogla odnositi na nesretnog danskog kra vica. da bi trebao voljet i i \ tovati roditelje. privlaènom mladom kæerkom njegovih da. kad se djeca raðaju bez genskog materijala na oèevu 15. Sto god mislili o toj teoriji. promjen e na EEG-u uz epilepsiju. a ne one na koje se lju timo. Kod rijetkog Angelmanova sindroma djeca se raðaju bez genskog materijala na majèinu 15. Preporuèila je Cardenu. neaktivnost. meðutim. zastra ujuæa udovica. t ijesnim oklopom. ali je osjeæ. Psih oanalitièar bi. istrese na podreðenog voditelja. Neurolog bi.zapravo boji onoga to bi mogao uèiniti vani ili nastoji upravljati pona anjem b liskih osoba. oèito je da nam mozak katkad mo e ote ati ivot jednako k oliko nam mo e pomoæi. Njegove zlokobne strategije zoran su primjer kako obrambeni mehanizi paradoksaln o. tal utjecajna obi telj u njegovu dru tvenom krugu. jer njome neke pojedince r em o istaknuti kao rtvene jarce i izravno ih osuditi. koj a naposljetku na putu kuæi utne maè Ali katkad napadamo sebe. Sljedeæa strategija. Vlasnici. Zato je. Mo da ih je najbc usporediti sa zahrdalim. da bi oèevi geni mogli biti odgovorni za ona mo dana podruèja koja odgovaraju »idu«. misleæeg dijela se bstva koji se prilagoðava dru tvu. a ne ljutiti se na njih. emocionalnog elementa. èija se ljubav sa svakim susretom èinila sve j. Netko je primijetio kako to umnogome podsjeæa na bo rbu izmeðu èeonih re njeva i limbièkog sustava! Neki. koji se tim pona a ru no prema tajnici. najobzirnije stoje mogla. po mojem mi ljenju ma tovito. mogu imati obrnut uèinak od eljenoga. Psihoanalitièari tvrde da je prièa o èovjekovoj psihi prièa o konfliktu izmeðu »ida«. a na majku jer se preudala. simptomi u kasnijem ivotu obuhvaæaju mentalnu zaostalost. mala moguænost da te discipline nisu toliko nesugla sne.ismo ustvrditi d. nije ni ta do natjecanja izmeðu mu kih i enskih gena tijekom razvoja mo zga. Prilika da se s nu bilo je bezb roj. Tvrdi se. nespretni pokreti. nije imala l o e mi ljenje o Cardenu. Osamnaestogodi nju Eleanor Cardenove èar i nisu ba oborile s nos. koji nas titi od strelica. ljutit na suprugu. mo da. nasljedujemo s majèine strane.

Jo je bio zaljubljen u nju. Poslije je s prsobrana dvorca na gomilu prosvjednika usmjerio top cijev i brzo ih rastjerao. Po vratku na s lobodu formalno se obratio irskom namjesniku te najstarijem nu Eleanorine obitel ji. znao je da i ona njega jo voli. 240 Zaljubljeni um razuman stanodavac. srpnja Eleanor je sa se strom i majkom obiteljskom koèijom po la u crkvu. Kad mu je ponuðeno prijevremeno oslobaðanje pod uvjetom da se ne pribli ava Eleanor i da joj vi e nikad ne priðe. Vri tala je i otimala se. Pisao joj je poruke. rekav i da bi mnogo radije poginuo na Krimu. premda je u to vrijeme mogao biti poslan u Australiju. Doista. na balovima i zabavama bio je sablasna i iritantna sjena koja je preko punih soba i dvorana ni jemo zurila u predmet svoje opsjednutosti. Ni ta ga nije moglo odvratiti od ro mantiènog cilja. Vlasti su se dale u po tjeru. tovi e. bio vrlo omiljen u narodu. svakako je digla veliku buku. ene. ni prijetnje. Ipak. Zbog toga svojem imanju u Tipperarvju do ao na zastra ujuæi glas kao nemilosrdno kovit utjerivaè najamnine. Slijedio ju je iz Invernessa u Pariz. meðutim. bdjeo je ispred n jezina doma. metaka donijela mu je nadimak » ljuka«. i zjavljujuæi joj vjeènu strast kiæenim rjeènikom srednjovjekovnih trubadura. Jednom je zgodom izmaknuo pu èanoj paljbi dvojice nezadovo stanara. Car den je. Stvari su vrhunac dosegnule u srpnju 1854. mo da bi rekli da pati od . koji je inaèe redovito veèerao i lovio s utjecajnim lokalnim zak onodavcima. Carden je dvorac Bar mane pretvorio u rajski vrt za Eleanor -stavio je tursku kupelj i namjestio pros tor po posljednjoj modi polovice de naestog stoljeæa. u potpunosti su stala iza njega. Mogli bismo dodati da je umnogome obli kovala i ivot ne Eleanor. uhvatio prijestu pnike i odveo ih izravno u policijsku postaju. ni obzirne molbe. Gu io je pobune stanara. Ostao je zaljubljen u Eleano r do smrti 1866. bio je uvjeren daje b ila uhvaæena dok je poku avala prokrijumèariti ljubavne poruke njegove voljene. nikad se nije uda la. Obojica su se d la zalo iti za njega. otmicu i zloèinaèki napad. Uzalud ju je jedio na putovanjima Irskom i Europom. poput te ptice. Or ni su. Naoru an bocom kloro forma. dokazuje èinjenica daje ka njen samo s dvije godine te kog rada. Carden je poku ao odvuæi Eleanor. do ivio sramotu uhiæenja. no zatim su uslijedili napadi st. za jednu djevojku koja eli daje se odv ede. njegova j e strast bila tolika da je uspio oteti nesretnu djevojku. Katkad bi j oj pri ao. Ipak. Predan je sudu u Clonmelu pod optu bom za poku aj otmice. Njezina guvernanta gða Lvndon akama je Cardena po licu izudarala do neprepoznatljivosti. I rska gospoda. Oèito. Tisak gaje predstavio kao strastvenog Kelta. sjedio je za obli njim stolom. no jednako joj se èesto divio izdaleka. èijuje ljubav prezirno odbila frigidna Engleskinja nedostojna te ljubavi. samo nisu oèekivali da æe morati plaæati najam. I dalje uvjeren kako æe onajednoga dana umaknuti tira svoje obitelji. Carden je na brzinu obnovi o dvorac. Svladali su koèija a i oteli konje. Kad je èuo daje iz njezina kuæanstva otpu tena slu kinja. Umislio je d aje ona jednako zaljubljena u njega. Kad je jela u restoranima. niti javna osuda. Kad je bila kod kuæe. a sa je vrijeme posvetila kolovanju svojih neæaka i neæakinja. Carden je odbio. a sposobnost izb jeg.plaæati najamninu i nije im padalo na pamet da sad nu. barem one koje nisu iz prve ruke iskusile njegovo progonjenje. ali joj njezina obitelj prijeèi da to poka e je r se protivi njihovoj vezi. Uspje no je obranio dvorac u borbi unu tar njegovih zidova. Odslu io je punu kaznu. Unatoè ljepoti i povelikom nasljedstvu. smatrale su ga romantiènom figurom. U nedjelju 2. Vrebaèi Kad bi Carden danas potra io pomoæ za svoje nesretno stanje. jer gaje. o njemu su se pisale pjesme. Carden je dvije godine slijedio Eleanor u svakoj prilici. zagovornici njegovih nemilosrdnih metoda obraèunavanja sa stanarima. bilo pogoditi. U njegovu poremeæenom umu to nije bila otmica . S trojicom plaæenika ljuka Carden na povratku ih je èekao u zasjedi. vikontu Goughu od Loughcootera. 241 Robert Winston: LJUDSKI UM Dvije godine u zatvoru nisu nimalo promijenile Cardenove poglede. nije bila rij eè o èovjeku koji se lako predaje. jer je Eleanor htjela biti s njim. Stanari su se naposljetku slo ili daje » ljuka« C. Koliko je njegova popularnost bila utjecajna. paje Carden. ivot mu je o blikovala jedna jedi neodoljiva opsesija.

skloni su iznenadn nasilnim ispadi ma i vrlo su osjetljivi na stvarno ili zami ljeno odbijanje. a obièno trpe i njihove obitelji.u kojem bazalni gangliji osobi nareðuju da dje luje. osobe koje katkad godina opsesivno uhode i uzne miruju druge. Poput toliko mo danih por emeæaja. C æenito im aju prilièno klimav osjeæaj vlastitog identiteta. U odreðenom smislu. John Hincklev n atentator na biv eg amerièkog predsjednika Reagana. Da nema tog obilje ja Iju kogni cije. pokazuju taj oblik pona anja.tzv. Drugo tum nje ka e kako je rijeè o obliku opsesivno-kompulzivnog poremeæaja (OKP). Erotomani mogu imati poremeæaje hranjenja. i OKP je zapravo samo kvar u jednom razumskom sustavu. prednji dio cingularne vijuge podruèje j e koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. u poèetku barem. a orbitofrontal-na kora alje poruku daje to to èini pogre no. Glavno obilje j e OKP-a svakako je ono to psihijatri nazivaju prisilno mi ljenje . On èe obuhvaæa deluzivne ideje. Kad se zaljubimo. premda se o njemu malo gov c to je poprilièan problem i u mojoj profesiji . Hincklevje film Taksist. To obja njava za to osobe s OKP-om mogu postati »zatoèenici« pot e da operu ruke stotine puta dnevno. ivi li ljubav u mo danim tvorbama? Prièa o Johnu Rutteru Cardenu nagla ava jo ne to . izmeðu ostalo g. ali erotoma nija bi mogla biti posljedica problema u mo danim kemijskim procesima. Osvje imo na brzinu geografsko znanje: smatra se da bazalni gangliji sudje luju u planiranju i tempiranju postupaka. ivio je u pogre nom u\ renju da æe svojim postupcima zadiviti glumicu Jodie Foster. u kojem je jednu od glavnih u loga im. Uzgred. zakljuèali vrata itd. U sluèaju erotomana te su misli. uhode tako. Danas je. Prove deno je vrlo malo istra ivanja koja bi nam pomogla da shvatimo uzroke. ak o je ljubav vi e od zamisli. je li moguæe daje posljedica posebnog nja mo dane kemije? . prednji dio cingularne vijuge vodi raèuna da ostane usredotoèena nakon djelova nja. gledao nekoliko puta dnevno.stanje kad osoba osjeæa da ne mo e zaustaviti odreðene misli. èesto mislimo na partnera. Skanovi mozgova osoba s OKP-om otkrili su neobiènost u neuronskim krugovima koji p rolaze od bazalnih ganglija kroz prednji dio cingularne vijuge do orbitofrontaln e kore. Progonitelji. ali u nekim se sluèajevima erotomanijajavila nakon ozljede mozga ili epileps ije. ili za to ne mogu iziæi iz kuæe a da stalno ne pr ovjeravaju jesu li pogasili svjetla. Èak i kad je ljubav uzajamna. Carden je tako mislio da ml. erotomanije. T-mobileu i VIP-u nikad se ne bi isplatila usluga tekstovnih por Stoga. turbulentnim ljubavnim vezama i nerijetko upadaju u prilièno uèestale epizode jake depresije. dakako. Fraze poput »Uvijek si mi u mislima« i »Uvukao/la si mi se pod ko u« zra avaju to klasièno obilje je privlaènosti. Sve je infori cije iskrivljavao kako bi bile u skladu s tom pogre nom pr etpostavkom. ljudima sve lak e ivjeti otuðeno drugih. Dokazi su s labi. zahvati element opsesivnog mi ljenja. to bi znaèilo da ima neurolo ko podrijetlo. prin rice kao kad je mislio daje slu kinja otpu tena zato stoje Eleanor od nje zal ila da mu prokrijumèari njezino ljubavno pismo. Foster. skloni su zloporabi droga i èesto pokazuju druge samodestruktivne sklonosti. ne to to su mnogi od nas u nekom trenutku ivota vjero jatno do ivjeli.iznenaðujuæe velik broj lijeèni] uglavn om mu karaca. prepoznaje pona amo li se razborito (sjeæate li se Phineasa Gagea?).tanka je granica izmeðu stanja uma koj a svrstavamo pod »ludilo« i »zdrav razum«. Erotomani ili progonitelji opasnost su za sebe i za osobe koje salijeæu. u sredotoèene na osobu u koju vjeruju da su zaljubljeni. onome koji vodi raèu na o uèinkovitom izvoðenju planova. Cardenova je prièa samo ekst emna prièa o neuzvraæenoj ljubavi. a i njima je svojstven nedostatak dodira sa stvarno æu. veæinu. Taj je posljednji d io kruga vraæa na poèetak. Eleanor eli biti s njim te daje njezina obitelj dr i zatoèenom. Katk ad jedini. i 243 Robert Winston: LJUDSKI UM to toliko da zaboravljamo na druge osobe i stvari. U OKP-u na d jelu vidimo svojevrstan »zaèarani krug« . Ne èudi ste to su predmeti erotomanskih opsesija nerijetko javne osobe. mo da u sljepooènim re njevima. a orbito-frontalna kora. poput neut emeljenog mi ljenja daje predmet p goniteljeve opsesije jednako zaljubljen u njega . Neki 242 Zaljubljeni um progonitelji skloni kratkim. posebice u velikim gradovima. minimalni kontakt s vanjskim svijetom ostvaruju pre medija. koje »vrebaèi« ni kad ne upoznaju. poput gluma pop-zvijezda i politièara. Prema nekim s\ doèanstvima.

Gregor Zilstein s Odjela za neur . Èak je i peti mu karac.. pretpostavio je. tijelo. pustinjaèka izol acija mo e navesti osobu da se povuèe u sebe toliko poène nalikovati shizofrenièaru. Mo da vi e od svih ostalih sisav odrastamo najèe æe u obiteljskim za jednicama dvoje ili vi e ljudi. u laboratoriju ok ru en zavojnicama. a katkad i iznin kontroverznih. Schachterovim istra ivanjima tu nije bio kraj. a time i burze. pokore i slièno. jahaè. Za pokus je okupio dodiplomske studentice. Na alost. uzroci pretilosti. dvaju ljudi. sad odi u svojom otrovno m naravi. kako na dijete utjeèe èinjenica je li naj stariji najmlaðe u obitelji. uloga religioznog pustinjaka èini se tovo potpuno »neprirodna«. Zatim zimo u druge mre e meðuljudskih odnosa . njegove postove na vodi i kruhu. vrijeme 1 smo spremni proves i u vlastitu dru tvu razlikuje se od osobe do osobe. »Baba psihologija« do la je naslovnice i jedno je vrijeme bila argon The Wall St reet Journala. Poput tolikih klasiènih istra ivaèa. Na ao je pet dobrovoljaca spremnih da ive u samoæi. radiju ili televiziji. naposljetku postao iznimno tjesk oban. sportske klubove i neformalne skupine prijatelja slièn ih svjetonaz Èovjek je dru tvena ivotinja . èak do ponoænih u ranjanja koje prakticiraju keltski samotnici. poprilièno nalik ekstremnoj inaèici te levizijske emisije BigBrother. ustvrdio je. Moguæi su grozni ispadi ni ih nagona. Eksperimentator se predstavio kao dr. èovjekov se ivot odvija uz druge lji Instinkt da budemo dio s kupine razvija se otkad smo bili ranjivi hominidi. ne proðe mnog o prije negoli na a osnovnija potreba za d tvom prevlada i samima nam postane nela godno. Schachter je proveo jedan pokus s izolacijom. »um« ili »ah«. Dak le. premda su njegovi napori pridonijeli boljem razumijevanju ljudskog uma. Samicaje jedna od najte ih kazna za èovjeka. Schachter sa sveuèili ta Colu mbia bio je jedan od o osebujnih pojedinaca. Ako dru tvena izolacija ljude èini tjeskobnima.zanimalo gaje kako ljudi komur raju i djeluju unutar skupine. Tu nalazite razlog za ono to nalikuje ekscentr iènostima asketizma. onda bi tjeskobne osobe. Kako je istaknuo S achter. Dr. radoznalih. ma koliko kratko trajnog. moæ sugestije. posobni za uspje an samostalni lov ili za titu od grabe ljivaca. »baba psihologije« (»baba« najidi u znaèi baka). Od golemih gradova do malih nomad: zajednica Bu mana u pustinji Kalahari. provokativnih. tu èenje stanka u ljudskom govoru. jer ba shvaæa da ljudi novac ne ula u hladne glave. Do bili su najosnovniji. transformatorima i elektrodama doèekao ih je istra ivaè odjeven u bij elu kutu. za s tudiju koju æu sad opisati danas ne bi dobio etièko odobrenje. opiranje zdravog ra zuma luðaèkoj ko ulji u koju æe ga sapeti. a oni nisu imali pristup knjigama. bolje pre od svakog ekonomista. Tr i su dobrovoljca izdr ala dva dana. ra dne zajednice. uglavnom psiho logije. zabavnih . a ljubav je jedan oblik stojanja ko ji kao daje urezan duboko u mo dane strukture. Interesi su mu bili iroki . Jedan od mu karaca izdr ao je dvadeset minuta prije nego stoje objavio da hoæe van. Èak i aktivnosti poput gledanja televizije ili èitanja novina mo gu slu iti odr avanju iluzije dodira s vanjskim svijetom.Ako jest. Kad su do le na pokus za koji su se naslijepo prijavile. Sv baka. mogle imati pov eæanu potrebu za dru tvom. Schachter je pisao o izolaciji iz vjerskih pobuc Samotnik [pustinjak] do ivljava se u pravom svjetlu. Tipièna je njegova vra lasta objava moæi tzv. U ] sjeku.. jer bez nje smo izgubljeni . prouèa Stanlev Schachter. jer dru tvena izolacij a izaziva tjeskobu. nikotinska ovisnost. vojm dinice. Nastajemo iz nosa.antropolozi ne znaju ni zajedno dru tvo u j em je uobièajeno ivjeti samotno. dosjetljiv pojedinac koji je uspio nanizati ukupno osam osamljenièkih dana. one rane iz pro losti 244 Zaljubljeni um zbog neposluha ili savjesti koje su se pritajeno gnojile. Ali veæini nas takoðer treba malo »prostora« i samoæe. on nije dobio milijun kuna i malo petparaèke slave. stol i zahod. meðutim. stolac. Podlost i pokvare-nost priroðen og karaktera sna no se poèinju isticati. mo emo lije opa ati i mjeriti? Bi li se Andr Marvellu isplatilo daje svoj u plahu ljubavnicu snimio fMR-om? Biti èovjek znaèi imati odnose s drugim ljudima. za razliku od pobjednika Big Brothera. zasebni smje taj: krevet. Ljudima treba neki oblik kontakta s drugima. bièem goni Brat a magarca. Tu je osobinu 1959.kole. novinama. npr. Sobe nisu im ale prozor. Dodu e. Iskustvo samotnog izopæeni ratnog zaroblj enika ili taoca mo e biti muèno i razorno. Gospodarova du a. u pokornost. ili jo strasnije.

rijetko rabljena neuronska mre a sklonaje odumiranju. Ja sam u lud èekao dok su kapeta ni kolskih momèadi birali svakoga osim mene. ili u neu dobnoj uèionici u kojoj je bilo r sta za sve i mno tvo neudobnih stolica. ba k ao to nas samoæa èini tjeskobnima. a da ne mo e vidjeti. Ali moje dru enje s policama za knjige na zabavama te ko bi se moglo naz ti evolucij skim dosegom. biti beskoristan. Usto. ulazne informacije iz okoline. (D danas sam uvjeren kako sam bio dovo ljno dobar da budem pomoænik vodi m izviðaèke patrole. Za razvoj mozga nu ne su. dodao je. osim onih koje krasi zavidna savr enost. Dakako. ali da time poma u èovjeèanstvu. i to s dobrim razlogom. neæe izazvati nikakvu trajn tetu. mo izazvanom time to me djeca nikad nisu pozivala u razrednu ekipu za pikvj nje. o èemu æei 246 Zaljubljeni um vi e poslije. Istra ivanja na ljudima i na im bliskim srodnicima u ivotinjskom carstvu pokazala su da postoji odnos izmeðu velièine kore i slo enosti dru tvene skupine. pak. Velika veæina ispitanica koje su oèekivale blag ok ra* su èekale u u obnoj osami. Etiènost takva po sa danas bi bila smatrana iznimno upitnom.pojest æe hrai ali u lovu æe. Komunikacija sa susjedima odr ava ih na ivotu i hrani . Prije je rijeè o pomalo fobiènom pona anju. Schachter je zakljuèio da nas tjeskoba motivira budemo s drugima. rekao je kak o æe elektro okovi boljeti. Od zaèeæa se razv dijeleæi se u sve slo eniju tvorbu. Postavljena je teza.) Da ne spominjem muène subotnje p lesnjake kad su svi ir li bolje frizure i bili bolje odjeveni. Onaj tko je nesposoban i tro i resurse . taman dovoljno velikih da se jedna osoba c sti na udobnoj stolici uz èasopise. . stoje razlog za to mo e mo izgubiti vje tine i sposobnosti koje ne prakticiramo. »premda æe elektro okovi biti prilièno bolni.« Jadnim je studenticama zatim reèeno da slijedi desetominutni predah on pripremi el ektriène ureðaje. da velièina i slo e nost mozga donekle ovisi o tome ivimo li u velikim i slo enim skupinama. Suvi no je i spominjati da po ne bi mogao dobiti od obrenje. Na pitanje »Kako se osjeæate zbog toga to æete dobiti elektro okov e?« odgovarale su na ljestvici 245 Robert VVinston: LJUDSKI UM od pet tvrdnja u rasponu od »Ta mi se zamisao nimalo ne sviða« do »Jake se sviða ta zamisa o. Mogle su èeka jednoj od malih susjednih soba. jer je istra ivanje vrlo va no ravno«. i sam mozak razvio u vrlo »dru tven« organ. u nekom ivotnom i dobiju do ivj ela to znaèi ne uklapati se i izgubiti samopo tovanje. ispitanice su morale ispuniti upitnik o svojim osjeæaji ma glede sudjelovanja. prij eti je koheziji skupine. htio potaknuti jaku tjeskobu. Kao to smo spomenuli u prija njim poglavljima. Mo da se. Ispitanicama kojima je. u odreðenom smislu. eleæi jaèe u la iti dio ispitanica. mogao bi biti nositelj lo ih gena ili bolesti. Netko tko je neprivlaèan. izaziva elju za pripadan jem. a tjeskoba. Studentice su i te elje izrazile na: li s pet tvrdnja u rasponu od »Najradije bih bila sama« do »Najradije bih 1 s drugima. k ontakt s drugim ljudima potreban nam je kako bismo usvojili jezik i obraðivali èuvst va. nikakvi elektro okovi nisu bili primijenjeni. a i ugro av a samopo tovanje onih koje su se zabrin zbog sudjelovanja u pokusu. èuti ili dodirnuti drugog èovjeka. ili zato to smo neprivlaèni. Suoèeni sa socijalnom isk ljuèeno æu postajemo tjeskobni. istra ivaè zastra ivanjem uzrokuje poj liènu patnju ispitanica. Svatko æe se sjetit i koliko je nelagodno i: skobno kad se ne uspijete uklopiti. zato to smo ne pretni ili nespos« ni. Svaki od tih èimbenika prijetnja je opstan skupine. ivèane stanice razvijaju se stvaranjem meðusobnih ve za i prijenosom informacija du njih. Mozak koji raste.« Prije zadavanja okova. rekav i im da æe osjetiti samo golicanje ili b ockanje. p ak.ologiju i psihijatriju i rekao im da æe ih u pokusu izlo iti elektro okovima. Uklapanje u skupinu Veæina nas je. Netko tko ne poznaje pravila ili ih poznaje i svejedno kr i. Iskljuèivanje iz dru tva najèe æe se do gaða zbog tri razloga: zato to ki mo ili ne poznajemo »pravila« pona anja. imao je dva razlièita opisa oka koji æe nakratko do ivjeti. Evolucionisti bi rekli kako je ta tjeskoba motivirala ljude da se jaèe potrud e da ih grupa prihvati.« Vi e od ezdeset posto onih koje su oèekivale gadan ok izabi su èekanje u dru tvu. Naglasio je kako ne mo e postaviti napi dok su sve oko njega i gleda ju to radi. Skupin u koju nije htio prestra iti smirio je. kao to smo vidjeli. Ponuðen im je izbor. recimo. uistinu je ozbiljno ugro en.

to znaèi da se ne aktiviraju kad gledamo opon a anje ili nesvrhovite radnje. a motorièke vje ti ne kako bisi znali koliko smo blizu drugima te kako bismo uravnote ili tanjur na k oljenii dok si toèimo piæe. èini se. da me poznajete. ishod æe nap sljetku biti iskljuèenje iz skupine. Vrlo je zanimljivo da upravo ti n euroni okidaju i kad ispitivani majmun ugleda drugoga kako radi istu stvar. a prema njihovim èuvstvima. Zabava vam se mo da èini kao trivijalan primjer. zaljubili se i podizali djecu? Kal bismo prepoznali ljude koji bi nam mogli koristiti ili one koji bi nam mo t htjeli nauditi? Bez sposobnosti tumaèen ja i »ulaska« u tuða èuvstvena stanj kako bismo razvili moralnost ili suosjeæali i opra tal ? Te su vje tine temeljr 248 Zaljubljeni um èovjekovo obilje je. Uzmimo za primjer odlazak na zabavu. ako ih doista imamo. kako bismo prepoznali o bu koja nas je pozvala te kako bi smo se prisjetili ostalih gostiju s kojima bisi htjeli razgovarati. kad ta okupljanja s utra bila stavljena izvan zakona. mogli biste prepoznati mu karca koji hoda. Kad ne bismo imali socijalni mozak. Zadaæa pritom mora biti svrhovi to pona anje. M da biste me. znanstvenik koji je prvi opisao zrcalne neurone. Mo da naglo pribli avamo drugima i razgovaramo samo nekoliko centi metara od r hova nosa. Istra iva su pokazala kako su ljudi sposobni prepoznati druge prema naèinu kretat neovisno o vidljivosti. Kod majmuna. dok samo sitne svjetlosne toèke otkriv glavne dijelove mojeg tijela. i njegov tim ra bili su fMR i izvijestili da se zrcalni neuroni vjerojatno nalaze u gornjem uzdu n om lijebu sljepooènog re nja. ako doista postoje. Profesor Rizz olati iz Parme. ovise. Mo da te prepoznajemo stanja uma drugih. Ipak. Ti s u neuroni nazvani »zrcalni neuroni«. procjenjt mo u kakvu su raspolo enju. prepozn ali kao Roberta Winstona. èak i usvajanja jezika. a ovise o mo danoj aktivnosti koja je uvelike izvan svjesnog nadz ora. Primjerice. ali ne i kad gledamo robota. Rabi) sposobnost prepoznavanja lica. Iskreno govoreæi. . Kad bi vam bio prikazana video u koj ja naokolo hodam u po tpunoj tami.Èovjekov je mozak. pa se doimamo spori ili dosadni. Izgleda da u ami gdali èak postoje neuroni koje aktiviraju samo tuða èuvstva. ljudska bi vrsta vjerojatno r stavila ivjeti ka o da se ni ta nije zbilo. k ko bismo upoznali odgovara juæeg partnera. U svakom sluèaju. mozak predodreðen za interakciju s drugima. Mo da ote ano prepoznajemo lica. Kad bi bilo tako. uèenja opona anjem. Radi li samo jedna jednostavna sposobnost unutar tog sustava lo e. o ulaznim informacijama ljud skog podrijetla. a profesor Ramachandran tvrdi kako nam »znanje o tim neuronima daje temelj za shvaæanje niza vrlo zagonetnih vidova èovjekova uma: 't elepatske' empatije.81 Zrcalni neuroni. pa misle da smo drski ili jednostavno poremeæeni. postoje odreðene ivèane stanice u èeonim re njevima koje okidaju kad izvodi odreðene radnje s dla om. znaèi. bi to d okaz temelja na e empatije za njih. primjerice lju tenje oraha. primjerice podi e hranu i stavlja je u usta. s obzirom na to daje vrlo malo istra ivaèa dosad poku alo snimiti elektriènu aktivnost pojedinaènih neurona. Mo da proma mo teglu i natopimo krasan perzijski tepih. Veæ i u najjednostavnijim meðuljudskim interakcijama sudjeluje dojmlj velik broj mo da nih sustava.« Danas imamo èvrste dokaz e da slièni neuroni postoje i kod drugih primata. ta se podruèja aktiviraju samo kad gledamo drugog èovje ka kako obavlja zadaæu. pak. Ali vje tine kojima se slu imo u takvi situacijama presudne su za opstanak. Èovjekovje mozak usto ustrojen za prepoznavanje i razlikovanje drugih di. èak i uz m inimalne informacije. Mo da te ko prebacujer pozornost s objekta na objekt. osobito kod ljudi. pa se èinim o be æutni ili sebièni. pa doimamo nepristojn i i kao da se dr imo po strani. odnosno pamæenje. Nos nam u meðuvremenu poruèuje da pijemo grozno beaujolaismo da æemo èak kriomice virkati u koju ga teglu izliti. 247 Robert Winston: LJUDSKI UM na prizor majmuna koji izvodi èovjeku svojstvene radnje. Doista. bilo bi zanimljivo ustanoviti okidaju li. socij ne poslje dice mogu biti katastrofalne. Rabimo pozornost i vje tinu usre dotoèavanja da bisi se u Zagoru zabave koncentrirali i razgovarali. Pomoæu amigdal e. Èeoni re njevi u sk ladu s time prilagodavaju ni pona anje prema njima. te ko je dokazati da okidaju ovako kao to ja teoretiziram.

Stoga te st vari ulaze u definiciju »privlaènoga«. jednom rekao da »smijehom dovodi ene u krevet«. stalno æete nailaziti na uvjet »smisao za humor«. èime poveæava izglede za zaèeæe. premda t o ima najveæu te inu. jednom istaknuo: »M oæ je afrodizijak. Blag mu karac mo da je od male koristi na lovi tu. Slièno tome. Gotovoje polo ena koje su isku stvo ocijenile niskom ocjenom na postkoitalnom testu in mali broj spermija. privlaènost poèiva na istim naèelima kao u evol skoj pro losti. Stoga je istra ivanje privlaènosti i u ðenosti jedno od najzaokupljujuæih podruèja neuroznanosti. kad ena do ivi orgazam. Darwinova naèela vidimo u cijeloj prirodi. samo je jedna od deset i la nisku prisutnost spermija. upadljivog automobi la ili briljantnog uma alju poruku da taj mu karac mo e eni i njezinoj djeci ponuditi obilje te da svoje evolucijske prednosti mo e prenijeti na iduæi nara taj. rekao bih. izbor partnera ovisi o sposobnosti ivotinje da u drug om pripadniku svoje vrste prepozna kvalitete koje potencijalnom potomku mogu dat i prednost u nastojanjima da pre ivi. mu karcima su i dalje va na enina obil koja govore o njezinoj nadmoænoj sposobnosti da rodi i podigne zdravog potomka odatle i svevremenska privlaènost enske figure u obliku pje èanog sata. No sjeæam se kako je onaj blagi glazbenik i komièar Dudley Moore . jasno je da biti èovjek u mnogim pogledima znaèi prekoraèiti ogranièenja na e evol ucijske pro losti. no bez obzira na to ene tra e druge znakove osobina »alfa mu jaka«. temeljem izgleda ili sposobnosti zaraðivanja. Na prvi bis mo pogled mogli doæi u isku enje da ustvrdimo kako ta obilje ja imaju malu ili nikakvu evolucijsku svrhu. a to se nastavlja i u razvoju.« Signali poput otmjenog odijela. Takoðer posjeduje razinu socijalnih vje tina koja bi mogla pridonijeti si249 Robert Winston: LJUDSKI UM gurnosti i zaradi. Motiviraju nas i o sobine poput dobrote i smisla za humor te sliènost ciljeva i iskustva. Zavirite li u oglase u rubrici Osobni kontakti bi lo kojih novina ili èasopisa. lijepom. ne ba manekenski tip. Humor je privlaèan. na æemo istra ivanje Randvja Thornhi lla sa Sveuèili ta Novog Meksika prema jem su orgazmi do èetrdeset posto èe æi medu enama su partneri mu ci sa simetriènim tijelima. nego je i pokazatelj t snog z dravlja i snage. Vjerojatnije je kako æe agresivni alfa mu jak èimp anze uspje nije loviti hranu i braniti partnericu i potomka od grabe ljivaca i drugi h mu jaka. Darvinisti smat kako simetrièno lice nije samo ugodnije za gledanje. al je s aktivnom ulogom u podizanju djece? Ti primjeri pokazuju da smo i c strojevi od krvi i me sa usmjereni na opstanak i razmno avanje. Ili kao stoje Henry Kissinger. Hej. da nemoguænost njegova do ivljavanja mo e sa sobom nositi odreðenu stig kako znamo da su Randvjevi ispitanici govorili istinu? Ilije stajao pokraj veta s bilje nicom? Mo da je evolucijska svrha orgazma poveæanje plodni Prema istra ivanju dr. ene u srednjim tridesetima zam< n su da ocijene svoj posljednji spolni odnos prema stupnju zadovoljstva im je pru i o. u britanskoj Udruzi za napredak znanosti. Dakako. neovisno o tome ivimo li u kolibama od blata mansardama Mana hattana. ili bai povi en stupanj zadovoljstva u spolnom odnosu. pa ga zato nesvjesno smatramo privlaènijim.To je sigurno ljubav Iz evolucijske perspektive. mo da razvilo do faze u kojoj obilje ja poput velikih mi iæa i agresivne osobnosti v i e ne nose evolucijsku prednost. Mno tvo »jalovih«. pa se enke opæenito radije pare s alfa mu jacima. onizak gospodin s malim oèima i istaknutim nosom. smatraju . seksualno uzbudljivom it d. S obzirom na to daje orgazam ugodan do ivl j. skupog sata. Ali . sa irokim bokovi ma prikladnima za raðanje i bujnim grudima. zadr av a vi e partnerova mena. Novor odenèa« koðer preferira simetrièna lica. neovisno ( me koliko se svijet mo da promi jenio. zgodna Sudeæi prema dokazima. Njih ne samo daje korisno imati u blizini dok je enka optereæena odgovornostima brige o leglu. stoje oèita evolucijska predn ost. Jacky Boivi n s Cardiffskog sveuèili ta objavljenog V. pokazalo je kak o su mu karci imal æe izglede za spolne odnose to su im tijela bila simetriènija. evo. Dru tvo se. a ispitane su unutar tri sata od voðenja ljubavi. a na djelu su i kod ljudi. Veæinu ih vjer jatno treba uzeti s popriliènom zadr kom. Mu karac k oji mo e nasmijati ljude vjerojatno je inteligentniji. Ali. istra ivanja u ovom podruèju bavilo se or mom. Razlièita su istr a ivanja pokazala da mu karci i ene privlaèn zgodnom. nego æe se »uspje ne« osobine alfa mu jaka genima prenijeti na njezino potomstvo. Je kanadsko istra ivanje provedeno 1999. do du e. Potencijalne ljubavi i partnere ne procjenjujemo samo. Od en a s visokom ocjenom.simetriènost.

grubim izgledo m tzv. Teoretski. odnosno obilje jima lica poput naborano-sti. pak. recimo. a mijenja se p o ulasku u menopauzu. s nagla enom èeljusti i jagodiènim kostima te mini malnom kolièinom masnoæa. katka d proturjeène ri. kad se aktivira sposobnost zaèeæa i raðanja. shvaæanje prema kojem smo ustrojeni da nas privlaèe partneri èija lica i tijela najvi e istièu obilje ja suprotnog spola. Na alost. Dakle. Veæa prisutnost testosterona èini mu ko tijelo uvelike razlièitim od enskoga: mu karci ima u. enska ili enstvena mu ka lica zadr avaju vi e djeèji izgled.postkoitalni testovi broja spermija preostalih u grliæu maternice na su glasu zbog netoènosti i nepouzdanosti. velike oèi. Ovdje moram priznati da sam ranije zanen odreðene èinjenice.7. takoðer. heroinskog ika u suprotnosti je s biolo kim naèelima. a visina je imala evolucijsku prednost u odvraæanj u grabe ljivaca i skupljanju hrane. kad su bile najspremnije zaèeti.82 Kad su morale izabrati mu karca s koj se najvjerojatnije upu stile u usputnu vezu. Istra ivanja koja je na Teksa -kom sveuèili tu provela D vendra Singh pokazuju kako taj obrazac tjelesne raspodjele masnoæe sna no utjeèe na mu k u procjenu enske privlaènosti. Istra ivaèi su. da kle atribute koji je najvi e èine enom. na vrhu zdravog tijela. a raspod jela masnoæa poèinje nalikovati onoj u mu karaca. biologija na vodi ene da. to ene ele lan Penton-Voak sa Sveuèili ta St. Penton-Voakov tim tra io je od da procijene v lastitu privlaènost te da izaberu lica mu karaca s kojima b prije u le u dugotrajnu ve zu. primjerice. grublje. Drugi m rijeèima. Ali najva niju ulogu lice ipak ima u seksualne privlaèn osti. agresivnost i spolni nagon. U razradenijoj inaèici tog istra ivanja. mu karci s »mu evnijim« licima trebali bi biti mu karci koji jamèe najveæu evolucijsku prednost. Dr rijeèima. bujne usne i razmjerno neistaknutu èeljust. ene. Istra ivaèi su zatim usporeðivali amerièke mi ice i tvrdili isti omjer.poveæava hrabrost. enstvenija ili neuc jeno zgodna lica. birale su mu karce koji su izgl kao da njihovom djetetu mogu donijeti gensku prednost. ene poèinju gomilati masnoæe oko ni ih dijelova tijela. Pokazano je. Naime. vraæa nas na èvr æe tlo. U skladu s time. u odreðenoj mjer mu karaca s kojima imaju spolne odnose tra e dvije. neovisno o eninoj masi. suprotni æe spol vi e mu karce vjerojatnije p rocjenjivati privlaènijima. Smatra se kako je taj omjer idealan za raðanje. ka e teorija. Pomama za mr avim. Proizvodnja enskih hormona u toj se fazi smanjuje. Ali ene takoðer tra e mu karc ji æe biti uz njih i pomagati im podizati djecu. tim Devendre Singh ustanovio je da idealan omjer struka i bokov a iznosi 0. Zg dno je lice. vjerojatnije j e da æe imati sna an seksualan nagon i i ti prilike za odnose s vi e partnerica. U ranoj adolescenciji. s nagla enim obilje jima. vj erojatnije je da æe imati visoku razinu testos na. mala razlika u facijalnim obilje jima mo e biti razlogom uspje nog ili neuspje nog ivota. Njihov evolucijski program trebao bi im govoriti da spavaju s mu k ar koji su doimaju najzdraviji i najmu evniji. Mjereæi raspodjelu masnoæa i tra eæi od mu karaca da ocijen iz enskih figura. Usto. ko èatije lice. U svim dru tvima i kultu idealna ena ima glatku ko u. grubih crta i agresivnog izg leda. 250 Zaljubljeni um Ipak. Otkrili su da su o enjeni mu karci s djecom u prosjeku bili tri centimetra v i i od mu karaca bez djece. s obzirom da t estosteron olak ava opstanak . na isti naèin privlaèe mu karci s najboljom raspodjelom mu kih spolnih obilje ja Mu karci su u prosjeku vi i od ena. stoje mu karac idealnom mu evnom tipu. poput onih Leonard a DiCaprija ili Willema Dafoea. ustanovili da se èin diplomanata ojne akademije na kraju karijere mo e predvidjeti prema njihovoj facijalnoj domina ntnosti. ene su se odluèivale za najmu? ja lica (zamislite Georgea Clo onevja). to znaèi da imaju veæe izglede za razmno avanje.i dalje sam veoma sumnjièav prema tim n zima . Neo enjeni su mu karci takoðer bili ni i od o enjenih. Ma koliko se bizarno èinilo. Istra ivanje rovedeno u Liverpoolu i Poljskoj prouèavalo je taj èimbenik na skupini od tri tisuæe m u karaca. Andrew slike je mu kih lica pokazivao ma na vrhuncu plodnog razdoblja. kako je vjerojatnije da æe mu karci enstvenijih lica u odreðe nim sudskim procesima biti oslobo251 Robert Winston: LJUDSKI UM ðeni ili ka njeni manjom kaznom. veæim usnama i vi e masnoæe u obrazima. a ne za nje nija. »momak s dobrir nima« neæe biti mu karac koji æe htjeti ostati u »kuænom pritvo . èimbenici poput mlade dobi i oblika tijel a govore o eninoj sposobnosti da bude majka.

skloni s poznatom i slièno m. U joi noj studiji na Sveuèili tu St. veæina nas nosi najmanje dvadeset do trideset genskih varijac ija koje mogu uzrokovati nasljedni poremeæaj. za na u bi djecu to moglo biti kobno . ali na njih utjeèu i èimbenici dostupniji svjesnoj provjeri. veæina nas preferira mje avinu poznatog i egzotiènog. glasilo bi da su najpri vlaèniji mu karci. Drugim rijeèima. Prema tome. Posrijedi je te ka boles t u kojoj ivèane stanice oteknu od masnoæa. Tehn< gija obrade slika danas omoguæuje vrlo fino mijenjanje i stapanje fotogra. to pokazuje da ih vi e privlaèe pokazatelji ostanka uz obitelj.otprilike jedan od 35 pripadnika nosi mutaciju koja mo e izazvati bolest kod djeteta ako je i partner nositelj. idealan par tner za razmno avanje imun je na drukèije bolesti od nas. Svi smo sklo niji seksu s osobama s kojima nismo u rodu. naravno. odnosno majkama. Posljedice su zato bile poveæani i ci koje n osi razmno avanje srodnika. a ispitanici su morali reæi koje lice pristaje uz oglas. izbore ne temeljimo samo na izgledu. test ronom bogatog izgleda sa enskarima. Uvrije eno vjerovanje koje bi iz svega navedenoga proizi lo. U jednoj od prija njih serija za BBC. Ispitanici su. Umiru u prvih nekoliko godina ivota. od ena smo tra ili da pomiri u majice mu karaca i da ih zatim s pare s licima. mu evnijeg i e nstvenijeg. Dakle. Ali istra ivanja pokazuju kako su e ne koje su se procijenile privlaènima ipak su birale maco mu karce. Uzroèna mutacija vrlo je èesta u DNK-u id ovske zajednice A kenaza . Dijete tako mo e biti imuno na najveæi raspon prijetnja svojem opstanku. da253 Robert Winston: LJUDSKI UM kako.je Takoðer. jer ne mare hoæe li se on zadr ati uz njih i pomagati im. poput osjeæaja samopo tovanja. te pritom osjeæaju strah od kazne drugog roditelja. Prema novijim istra ivanj: èovjekova pona anja. zbog njegove sliènosti s »idealnim tipom« i druge æe ene poziti reagirati na n egove ponude. ma koliko programirani bili da tra imo »vanjske« gene. Preci A kenaza potjeèu iz ist oène Europe ili Rusije i oduvijek su bili skloni reprodukciji s ljudima istog podr ijetla. a drugoga je zanimala dugotrajn za. nepokretna i de mentna. s oglasom za usputnu avanturu prete ne vezali mu evn o lice. ene koje ele djecu moraju odvagnuti: ono to izgube na odjelu »dob rih gena« mogu nadoknaditi na odjelu »bri nih roditelja«. Kadje rijeè o genima. oni s najvi om razinom testosterona. Jedno je istra ivanje koje je iskoristilo tu moguænost pokazalo . Razlog za to »privlaènije« ene biraju maco mu karce mogao bi biti i taj to su se pro njivale dovoljno sposobnima naæi drugog mu karca koji æe im pomoæi podizati djecu ili uv jeriti oca da ostane uz njih. kazivali slike dvaju mu kih lica. ene i mu karci poistovjeæuju mu karce mu evnog. Znaèi li to da tak ve ene manje mare o mu karèevim »kuæanskim« kvalitetama jer se osjeæaju spremne same skrbi o djetetu. Jedina stvarna razlika meðu oglasima bila je u tome to je jedan mi rac oèito tra io kratkotrajnu avanturu. Posljedice braka unutar iste zajedni ce dobro oslikavaju bolesti poput Tay-Sa-chsova sindroma. Andrew istra ivaèi su velikom broju ispitanik. u naèinu na koji ene biraju mu karce za seks i reprodukciju pc kompromis. Statistièki gledano. ene k oje tra e privremeno seksualno zadovoljenje bez ima] 252 Zaljubljeni um zadr ke izabrati najkr nijeg. dobrim dijelom zato to su uglavnom bili dovedeni pred gotov èin te. Izbore uglavnom èine na nesvjesn oj razini. u njegovim bi teorijama mog lo biti zrnca istine. Danas se smatra kako bi odluka ena u »nju nom testu« izbora partnera mogla biti pod utjecajem imunosti na bolesti i upale. No. a ne s roditeljskim tipovima. pa se djeca raðaju slijepa. najmu evnijeg mu karca. Sigmund Freud mo da je najpoznatiji po tezi da djevoji i djeèaci imaju nesvjesnu e lju da spavaju s oèevima. Rezultati pokusa i li su u prilog tezi da su nam privlaènije osobe s genskim materijalom razlièitim od na ega. Svi nosimo odreðene neispravne gene nosi li izabrani partner slièan neispravan DNK. Lica su prikaj uz dva oglasa za partnere. jer time osiguravamo da æe potomak naslijedi ti najbolje gene. mu ki i enski. zbog crkvenih i dru tvenih obièaja. a manje »vrhunskih« g ena. Dakle. a od mu karaca jednostavno ele dobar genski materijal? ene koje su se pro cijenile manje privlaènima izrazile su veæu preferenciju za manje mu evne tipove mu kara ca. Ljudski instinkt. najgori izbor za dugotrajne ve ze zbog sklonosti da imaju djecu s drugim enama.

biste li se vjenèali s tom osobom premda niste zaljubljeni u nju ili njega?« Cinièni mu karac mogao bi pretpostaviti da su djevojke odgovorile ne u mnogo veæoj mjeri od mladiæa. a eni smisao. Mladiæi. Odnosno. a poslije je . Iz svega to znamo o privlaènosti i darvinovskim s ilama u njezinu temelju logièno slijedi pitanje: postoji li ljubav doista? Nasreæu. U mozak se. svaki mu karac teoretski mo e stvoriti milijune potomaka i u to mora ulo iti samo vrijeme od upoznavanja do ejakulacije. u odreðenom smislu. da tra e predanost? Amerièko istra ivanje M. a manje veze . kao to sam istaknu o. Primijetio je da postoji oèit obrazac kad j e rijeè o spolnom sazrijevanju.premda u na oj k ulturi postoji sklonost takvoj pretpostavci. a vi e naginju racionalnim odlukama o dugoroènim vezama . Drugi istra ivanja pokazala da na izbor partnera utjeèu boja oèiju i dob ro dite Ipak. Ti se rezultati zgodno podudaraju s rezultatima istra ivanja amerièkog sociologa Wil liama Kepharta. S druge strane. i jata i Po line ana.8' Razlika nema nikakve veze s moralom. Postajuæi tjelesno spremne za trudnoæu. a kod momaka broj nastavlja rasti. Ali toèno je ba suprotno. Tri èetvrtine mu karaca odgo rilo je pozitivno. Kephart je ispitao tisuæu studenata o njihovim iskustvima sa zalju bljeno æu i o dobi u kojima su ih do ivjeli. predan i skroman mu karac. % to mu karci ele Mu karci su nedvojbeno manje »izbirljivi« kad je rijeè o izboru partnera i sp mniji su n a seks. pak. Prije sam pisao o istra i nju u kojem j e privlaèna nepoznata ena prilazila mu karcima na sveuèili ni kampusu i predlagala im da spavaju zajedno. To znaèi da joj je te e tra iti hranu za sebe i dijete te daje izlo en napadima grabe ljivaca. utiskuju si idealnog partne ra i sasvim je prirodno to sliènost tih slika s roditeljima i prolazna. odgovor je da. procjene kvalitete gena naspn 254 Zaljubljeni um roditeljskih kvaliteta. J. Zanos je nestao Do 1989. kao to je pokazalo istra ivanje Montgomervja i Sorrella. bave usvojenom djecom. jedna nije pristala. a djevojke onaj s vojih oèeva. kad je stranac slièno pristupao enama. Nasuprot tome. Isto je odgovorila samo treæina djevojaka. vjerojatno je kako sve to na nas ne utjeèe zato to doista tra imo part re s istim genima.kako su ispit. Sorrella provedeno 1990-ih pokazalo je da se adolescenti zaljubljuju ranije i èe æe od adolescentica. kad se umirovio William Proxmire bio je demokratski senator iz Wis-cons ina.« Jesu li mu karci doista us rojeni tako da posvuda stvaraju potomke. Indijaca.na temelju. Nisam nai ao na istra ivanja koj. ali ak o su ove primjedbe toène. ene æe prije stupa ti u brakove u kojima ljubav nije dio jednad be. na mozak i tijelo prièaju bitno razlièitu prièu. Montgomervja i G. Kephart je ustvrdio da ti rezultati pokazuj u jasan enski pragmatizam. premda bismo to mogli zakljuè Prièa se svodi na biologiju. Karijeru je zapoèeo kao protuobavje tajac u Drugome svjetskom ratu. neovisno o tome tko im je partner. Bio je poznat kao iznimno po ten. a zatim odgajati. Zbog tog a mora vrlo pomno birati mu karce s kojii æe spavati . tra e ger model utjelovljen u njihovim majkama. u njegovu prilagodljivu plastiènom stanju. ma koliko god mislili da smo napredovali od evolucijske pro losti.84 Od ispitanika su t ra ili i da odgovore na sljedeæe pitanje: »Kad biste upoznali nekoga tko ima sve osobi ne koje pri eljkujete. premda su se djevojke isprva zaljubljivale èe æe i ranij e od mladiæa. za oèekivati je da osobe koje su usvojene kao dojenèad imati sliène sklonosti. Gotovo dvije treæine momaka odgo vorilo je da se ne bi vjenèali s nekim u koga nisu zaljubljeni. Tamo nja su istra ivanja pokazala kako se djeca roðena u je anim vezama èe æe odl jenèati s pripadnikom etnièke skupine u k pripada roditelj suprotnog spola. ene su nesklonije v jerovati u romantiène ljubavi. Ali nije rijeè samo o tome da mu karce vi e zanima seks. ke vi e privukla lica koja su nalikovala njihovom roditelju suprot nog spola Havaji su etnièki lonac. Do dvadesete godine djevojke navode sve manje sluèajeva zaljubljivanja . Lord Byron najjezgrovi-tije je sa eo taj stav stihom: »Ljubav je mu karcu dio ivota. Tijekom ivota na svijet mo e donijeti razmjerno malo potoma ka. naravno ako su nas oni podigli. ena mora nositi dijete devet mjeseci. a ene. Ondje ivi podjednak broj Europljana. T. Dakle. nego jednostavno zato to se na spolni identitet oblikuje lo rano.

stari konzervativac. druga je u Guggenheimu u New Vorku . Modigliani je od mladosti patio od upala pluæa. krivaju tajne ivota i tako osiroma uju svijet. Tridesettrogodi nji Modi gliani upoznao je Jeanne Hebuterne kad je bila tek devetnaestogodi nja studentica slikarstva. u sveèanoj odjeæi. poput hrabrosti i altrui. u spavaæici . VVilliam Proxmire. Povlaèio ju je za duge pletenice i pus tio samo na trenutak prije negoli ju je bacio u ogradu parka Luxembourg. Ali ljubav mo e potaknuti drugo ljudsk o biæe da u opsjednutosti naslika izvanrednu seriju remek-djela. neuspje no se tri puta boriv i za guvernera dr ave Wisco Naposljetku je izabran u Senat kako bi popunio mjesto ispra njeno smræi nas ozlogla enog Joea McCart hvja. Ta nagrada p va vladine du nos nike kako bi se sprjeèilo »stri enje poreznih obveznika< vu je nagradu dodijelio 1975. kako bi privukao svjetinu ko u la. Njihova javna lju bav . Skandal koji je uslijedio. ali nikad je. Znanost nikad neæe doseæi toèi kojoj æe moæi objasniti i protumaèiti cije u tajnu èovjekova postojanja. BerthuV 256 Zaljubljeni um odvukli su na razgovor k policijskom naèelniku. krh ka ljepota i nakon devedeset godina zraèi jednakom svje inom. Zanimljivo je. prosinca 1917. u z policijsku aktivnost. mogu svesti na. s velikim e irom. Senator Proxmire nije bio jedini koji se bunio na ljubav i seks. Amedeo Modigliani poèeo je slikati Jeanne Hebuterne 1917.. recimo.postali su jedna od pari kih legenda. ljubav. dominirao jedan od velikih Modigliani jevih enskih aktova. Braneæi svoj stav. Ali sreæa je (bolje reèeno nesreæa) htjela da se nasuprot gal< nalazila lokalna andarmerija . zatvorili su izlo bu. ke trg ovkinje umjetninama. One su svjedoèanstvo velike i bolne ljubavne prièe. a na nekima Jeannina nje na. a na samome vrhu popisa 01 to ne elimo znati raz logje zbog kojeg se mu karac zaljubljuje u enu i ob to«. gensku jednad bu. ali u suprotnom smjeru. koji joj je naredio da »skine sve te opaèine« jer se golim enama. a nekolicina ostalih u privatnim je rukama. J edna slika dio je zbirke Courtauld u Londonu.i svaðe . ili bilo koga drugoga. Njihova prièa unekoliko podsjeæa na onu iz La Boheme. nije naslikao gol . a na nekima se ona doima nezainteresirano i pasivno. mijenjati ili ot vati svoje programe. Al i ta su istra ivanja doista va Premda se neke od najboljih èovjekovih osobina. a iz logom je. Alija ne vjerujem da bi nas znanstvenike trebalo kriviti da smo uvrij senatora.. psiholo ka istra ivanja imaju ve vrijednost za sva dru tva. ni tome trebala stremiti. Putovanje je vrjednije od svakog zacrtanog cilja. p. Bio je poput luðaka. èak i transcedentna priroda nekih religio: iskustava potjeèu iz meðuigre neuronske aktivnosti? To nije znak da bi zi stvenici trebali obustaviti svoja nastojanja. sti æuæi njezin krhak zglob. èak neprepoznatljivo. vide stidne dlake. zaluðen divljaèkom mr njom. Zbog nje je djelovanja sredi nja amerièka vlast morala ogranièavati. skupina gostiju okupila u galeriji Berthe VVeill. VVilliam Proxmire politièki je ivot pr kao senatska legenda nesmiljenih kampa nja protiv vladina rasipni tva. trudnu. Odmah su se ludo zaljubili i upali u vrtlog strasti. rekao je kake di » ele da n eke stvari u ivotu ostanu tajna. Tije godina stekao je zasluge za u tedu milijuna dol ara javnog novca. U tom je kontekstu ostao upamæen po uspje noj borbi tiv amerièkih planova o financiranju gradnje nadzvuènog teretnog zrakop Ali n ajpoznatiji je po uspostavljanju nagrade »Zlatno runo«. Poku ao je potaknuti javnost da se okrene p odluke Nacionalne znanstvene zaklade da financira istra ivanje vrijedno i suæe dolara o tome za to se ljudi zaljubljuju. na premijeri jedine samostalne izlo be Amt Modiglianija. Pa to ako svijest i jezik u mozgu imaju oblièje i triènih valova? Je li va no to neki znanstveni dokazi sna no podupiru sh\ nje prema k ojem smijeh. Pjesnik i kritièar Andre Salmon opisao je to je jednom zgodom vidio: Vukao ju je za ruku. Doris Aut stof u svojoj knjizi Amedeo Modigliani: Poezija gledanja*' opisuje kako se u pi djelj ak 3. mislim. kad su se i upoznali. koliko je meni poznato. U galeriji je visjelo nekoliko velikih slika g ena u provokativnim pozama. to ju je slikao odjevenu za etnju. neèuveno.. Neke od mnogih slika oduzimaju dah. Poèeli su ivjeti zajedno na Montmartreu. druge se doimaju daleke i neo dreðene. S æanje neurolo kih i psiholo kih osnova ljubavi dodaje va nu di menziju p< koja æe ostati vjeèna tajna. Katka d se ka e da znanstvene spoznaje r.255 Robert Winston: LJUDSKI UM u ao u politiku. Neke Modiglianijeve slike Jeanne zraèe iznimnom nje no æu.

Jeanne je ponovno zatrudnjela i preselili su se u prvi pravi zajednièki dom u Parizu. Za vas koje trenuts vi e zanima mehanika cijele prièe. pa su se velièanstveno ponovno sjedinili prije nego to im se rodila kæi. Dr. Ali Modiglianijevje alkoholizam bio stalan problem. Modigliani se na putu da prijavi roðenje kæerke napio kao èep. Bilo je oèito da Modigliani boluje od tuberkuloznog men tisa te da umire. u visokoj trudnoæi. U j ednom kontroliranom istra ivanju on i njegove kolege istra ivali su uèinke izlo enosti m u kim pazu nim izluèevinama. dobro oslikavajednu poe Mo emo analizirati b rojne mo dane procese kad je »ljubav u zraku«. Do 1919. Ne ko dana nakon Nove godine 1920. Po sve mu sudeæi. i dalje va no. s Ortiz de Zarate. mimo njihova . a i z praznih ribljih zerva ulje je curilo po prljavim plahtama. u ivoi skom carstvu feromoni mogu bit i znak da se potencijalni partner tjera te 258 Zaljubljeni um je spreman za plodonosan sno aj. Modigliani je bio u delirij u i previjao se. no nedug o zatim burno su se razi li. postalo toliko t e ko daje Modigliani otputovao na jug Francuske kako bi se pridru io mnogim umjetnic ima koji su ondje imali utoèi te. premda ga nisu uvijek mogle svjesno zamijetiti. Zbog Prvoga svjetskog rata u Parizu je stanje do poèetka 1918. recimo da su znans tvenici utvrdili tri za ne kategorije ljubavnih do ivljaja . pa djevojèica sl u beno nije imala oca sve dok je nije usvojila Amedeova obitelj u talijanskom grad u Livornu. Uzgred. u skladu s odreðeni m fazama menstrualnog ciklusa. ali Jeannina obitelj nije dopustila da budu sahranjer jedno. pokazala nadm oænija. od kojih je polovica uzimala kontracepcijske pilule.u. pisac ili pjesnik toga doba nije bio prisutan. mo e poveæati enske socijalne kontakte s mu karcima. Neki mehanizmi smrtnog grijeha Magnetska rezonancija zaljubljenog mozga otkriva da svaka od tih faza ima titi. IV martre mu je priredio golem s provod. njegov dugogodi nji prijatelj i susjed. Zamoljene da ocjene privlaènost druge osobe na temelju crte a. u poèast ljubavi koju su dijelili. sijeènja 1920. izlo iv i ih mu kim pazu nim feromonima te. Kad je medicinska pomoæ st bilo je prekasno . Zvuèi nevjerojatno. Ta prièa. pa mu se zdravlje brzo pogor avalo. meðutim. z aseban skup mo danih aktivnosti. Usto. Ispitivali su ih tijekom dva odvojena dana. Kemijski spoj androstenol (koji navodno miri i donekle poput sandalovine). Kod ljudi je djelovanje tih kemijskih spojeva pri gu enije ali. Njihova se ljubav. zaèuo je neo biènu buku s gornjeg kata. feromoni. Oti ao je gore gdje gaji èekao okantan prizor. ocjenjivale su privlaènost mu karaca na crte ima te mu kih lica na fotografijama.86 Trideset dvije studentice. Kad osjeæamo po udu. jedinoj sredini koju je Modigliani zaista volio. a stanje 1 potpunom neredu. Pao je u komu i naposljetku preminuo 24. Na izlo bi u Londonu pisac Arnold Bennett kupio je jednu sliku i rekao da gaje podsjetila na njegove 257 Robert Winston: LJUDSKI UM heroine. dostupan je na internetu za tridesetak dolara. Pokraj njega. osobito su tivne kemikalije koje se ire zrakom. njezina se majka silno protivila idovu Modiglianiju. ene su davale vi e oc jene u prisutnosti feromona. u toj ravnodr sti nije ni poku ala zvati pomoæ ili lijeènika. privlaènost i p rivr enost. S dva dana poslije dvadesetdvogodi njajea nne bacila se koz prozor s petog 1 ubiv i sebe i svoje neroðeno dijete. Po uda se razvila kako bi nas potaknula na tr nje partnera. za ozbiljn o zainteresirane. Jeanne je po la s njim i ubrzo zatrudnjela. Andrew Scho lev i njegove kolege s Northumbrijskog sveuèili ta izlo ili su tom feromonu mu karce i en e. posumnjao je da ne to ni je u redu. s ad je bio financijski neovisniji i sve uspje niji. Zajedno s lc prehra nom. sve mu je vi e kodio. a kako dulje vri nije vidio par. na ne ureðenu kre nepomièno je sjedila Jeanne. èesto preprièavana na razne naèine. privlaènost kako bismo svrnuli pozornost na idealnog partn a privr en ost kako bismo ostali uz njega i podizali zajednièke potomke. èini se. Kao to smo vidjeli. ali za lo se nikad neæemo prestati diviti mnogim oblicima koje ljubav poprima il lièinama tragedija i uspjeha na koje nas m o e nagnati. njezino t konaèno osloboðen o iz zasebnog groba i pokopano s Amedeom. prisuta n u mu kom znoju. Antrop ginja Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers ustvrdila je kako svaka o d tih faza drukèiju evolucijsku svrhu. èinilo se da su do li svi njegovi stan« ci. T ek je godinama poslije. Rijetko koji poznat slikar. Neobièno. Kako su Jeannini roditelji bili katolici. Na krevetu su le ale prazne boce.strast.

Promiskuitet kod ljudi mogao bi biti podvrsta tog pona anja. pa su enama koje im se dotad nisu sviðale dali vi e ocjene. mimo njihova znanja. svako sredstvo koje nekome ornog da mijenja tuðe pona anje bez njihova pristanka. a mu karci do ivljavaju pad temperature. pr ouèavao je spolno pona anje glodavaca i povezanu aktivnost u mo danom podruèju zvanom ve ntralni pallidum. a na ocjene fotografija nisu imale nikakav utje caj. ali ovaj put nakon to su pomirisali e nske feromone zvane kopulini. Nezamjetljivi steroidi poput toga mogu razlièito djelovati na mu karce i en e. Zatim su ih zamolili da ponove zadaæu.8" dum uvelike sudjeluje u mehanizmima nagrada i ovisnosti. U istra ivanju na sveuèili tu Emory u r ve. enama se temperatura mo e poveæati. Kontracepcijske tablete ili faze mjeseènice nejedno znaèno su utjecale na ocjene crte a. Mu jaci usto aktivno brinu o mla dima. kao stoje bi æaj i sa subliminalni m ogla avanjem. Larry Young sa sve ta Emory u Atlanti. Poput feromona koji vode k njoj. Ti radovi ne dokazuju daje monogamija genski predodreðena. . posebice u podruèju s alnih odnosa. ( opis na ono to smo u prija njem poglavlju nauèili o ekstroverziji i tra enjt b uðenja podsjeæa utoliko to se èini da su mozgovi osoba s tim osobinama nièno »nenagraðeni« n aktivnosti.88 Ne i odolj eti pomisli da æe znanstvenik koji naposljetku patentira sna an. jo jednoj promiskuitetnoj iv otinji. Istra ivanja na planinskoj vol rici. Jo smo daleko od shvaæanja cjelovite prirode i opsega djelovanja feromona na mozak. kontrolnim uvjetima bez feromona. Èetrdeset jedan posto ispi259 Robert Winston: LJUDSKI UM tanika izjavio je da se njihova seksualna aktivnost osjetno poveæala. prilièno dra e sno. Èovjek instinktivno te i iæi linijom najmanjeg otpora. Prerijska voluharica. Istra n su pokazala kako ta obiteljski usmjerena biæa imaju povi ene razine odre di receptora u ventralnom pallidumu. Voluhar partnerom ostaju do ivotno. pjesnici i glazbenici davno su povezali obilje ja ljubavi s ovisno æu o d ma. Prilièno oèekivano. Raz log tome je njezina monogamnost.87 Istra ivanja na Cika kom sveuèili tu pokazala su da feromon nezamjetljiva mirisa. u SAD-u. donekk na poljsko m mi u. a. Njegov tim tra io je od mu karaca da ocijene ene na fotografijama po priv laènosti. uvelike utjeèe na kori tenje glukoze u mozgu. a èini se da u tom e ima mnogo znanstvene istine. Slièni nalazi dobiveni su istra ivanjem provedenim na Beèkom sveuèili tu pod vodstvom Karl a Grammera. u nor malnim uvjetima promiskuitetne ivotinje. Mi evi su se poèeli pona ati poput prerijskih voluh. ali sval upuæuju na odreðen utjecaj. pa moraju stalno tra iti sve jaèe po aje. U jedno m amerièkom istra ivanju znanstvenici su sedamnaestorici mladiæa dali losion poslije b rijanja koji je. kao i da ti umjetni feromoni mogu jako utjecati na pona anje. ugine li partner prije najèe æe ostaju u celibatu. unijeti su relevantni prerijske voluhari ce. iznimno je dvojbeno. a promiskuitetnije vrste moraju u nove avanture kako bi iz svojeg siroma nijeg ventralnog palliduma izvukli razinu zadovoljstva. Razlièita su istra ivanja pokazala da se feromoni mogu si ntetizirati. to je podruèje istra ivanja trpjelo zbog manjka no Znanstvenici su t e ko uvjeravali financijere da se odreknu novca kako bi 260 i. You ng je pred tezu prema kojoj mo dani sustavi nagrade i ugode postoje ponajprije ka zajamèili zainteresiranost za seks. Kopuli-ni su smanjili strogost mu karaca. Izlo enost feromonima poveæala je pozitivn ost ocjena crte a i fotografija. ali pasan feromonsk i miris otkriti da sjedi na rudniku zlata. ali ta mj erenja ovise o opa aèu i njegovoj spolnoj aktivnosti. pokazala su da ima mnogo ni i nu spomenutoga receptora u ventralnom pallid umu. a time i razmno avanje. pokazala se osobito zanimljivom znanstvenicima koji uju spolno pona anje. i sama ljubav mo e biti opasna stvar ci. To se podruèje aktivira i kad o visni glodavci dobiju c droge te èak i kad uðu u podruèja kaveza povezana s uzimanjem droge. Ali. Mo da monogamna biæa dobivaju dovoljno z voljstva iz ivota s jednim partner om. nevjer ojatnog naziva delta 4-16 androstadien 3-jedan. feromonskih sprejeva i losiona poslije brijanja.znanja. . pa æe novine uvijek biti prepune oglasa koji navode »znanstveno dokazane« koristi raznih tzv. plaha ivotinjica prekrivena sivim krznom.skrasili bi se i ostajali s jednim partnerom. sadr avao laboratorijski proizveden feromon.

Naposljetku. Valja takoðer istaknuti da se istra ivanja seksualnosti u tolikoj mjeri izvode na glodavcima i majmunima zato stoje te ko naæi dragovoljce. dakako. kad osjetimo da nas tko privlaèi. koji iri zjenice. Ljudi su tada takoðer skl< iracionalno razmi ljati . omiljeni Freudov student i svojedobno luèono a u podruèju seksualnog pona anja. mu karcima bi pri la privlaèna ena i . VVilhelm R eich. rijetko je koja situacija manje erotièna od sjedenja u MR skaneru dok vas promatra skupina znanstvenika u bijelim kutama. posao i zdravlje. Suvremena istra ivanja pokazala su da pove zjenice ostavljaju sna an dojam na m u karce i ene. uz mnogo je galame praktièno izbaèen iz akademske zajednice kadje otkriveno da istra iva nja obavlja dok mu ispitanici imaju sno aj. Ispitivanja provedena u toj fazi upuæuju na povi enu ra in mikalije feniletilamin a (PEA). a znatan ih je broj poslije nazvao istra ivaèicu. j avila se specifièna aktivnost u si ni otoènog re nja i dijelu prednje cingularne vijug e . a èak mo emo zanemariti izgled. èovjek je predodreðen za oèijukanje. ni upola stra an poput onoga preko esto metara duboke provalije u Ju noj Africi. Ra èlamba obuhvaæenih mo danih kemijskih procesa otkriva da prizor privlaènih lica podra ava odreðena mo dana podruèja za nagradu i ugodu. presudna za nastavak vrste. poremeæenog spavanja i pov eæanih zjenic pro losti su ene poku avale opona ati neke znakove privlaènosti u sklopi kid jeg uljep avanja. Drugim rijeè zaljubili smo se. Proizvodnja feniletilamina samo je jedna od promjena koje se zbivaju u gu kad sm o zaljubljeni. na se mozak fiksira na tu osobu. Andreas Bartels mir Zeki s Odjela za kognitivnu n eurologiju na Universitvu Collegeu u Lo nu mozgove su sedamnaest ispitanika skan irali dok su gledali u slike svoji! bavi.90 ovi e. Mu karci koji su pre li opasan viseæi most u svoje su odgovore unijeli vi e seksualnih sadr aja. pr mda u interesu znanosti . prikazanog na fotografiji u umetku). dijelovima mo danog sklo] za nagradu i ugodu. Privlaènost je. Obja njenje bi glasilo da je strah (mo da olak anje od stra ha?) pobudio mozak i tijelo. Nije sluèajno to bella donna i lijanskome znaèi lijepa ena. izmijenjena æe slika najèe æe biti procijenjena kao privlaèn ja. Zbog toga uistinu u ivamo u pog ledu na privlaèno lice. osjeæaji povezani s ljubavlju mogu djelomice kovati opsjednut osti ili epizodi psihièke bolesti.malo oèijukala s njima te im dala svoj telefonski broj z ajedno s neizbje nim upitnikom koji su morali ispuniti. Zahvaljujuæi suvremenoj tehnologiji mo emo za u zaljubljeni mozak i v idjeti to se toèno u njemu zbiva. Podra. gubitka teka. Osjeæaj zaljubljivanja Privlaènost se mo e definirati kao oblik usredotoèene pozornosti i svrhovitog pona anja. Istra ivaèi s Vancouverskog sveuèili ta u poznatom su pokusu od dvije skupine u karaca zatra ili da prijeðu dva razlièita mosta.lelu-jav viseæi most koji se njihao iznad opakog 70-metarsk og ponora (ali. A ja sam mislio da veæina ljudi na bungee skakanje odlazi radi pog leda. Drugi je izgledao poput specijalnog efekta iz fi lma o Indiani Jonesu . Tako je oduvijek.Zaljubljeni um gli skanirati mozgove parova u sno aju i mrkaèa kokaina. Ne marimo 261 Robert VVinston: LJUDSKI UM za druge. ukljuèujuæi osjeæaje zbog kojih precjenjujemo privlaènost s uprotnog spola. Jedan je bio vrlo neupadljiv pje aèki mo t. Nakon to bi se domo gli sigurnosti druge strane. toènije medijalnu rbitofrontalnu koru.prilièno nepo teno. U srednjovjekovnoj su Italiji kapale oèi ekstrakto rijena beladone (velebilja). ponosno pi em. Aktivnost se j avila i u nuci caudatusu (repatoj jezgri) i putamenu (ljusci).podruèjima koja rat za usredotoèavanje i blokadu ostalih podra aja.enostje najveæa kad lica gledaju izravno u nas te kad se osmjehuju. Dakle. To b glo objasniti èinjenicu da neke osobe tu fazu opisuju kao »navalu« uzbuð koja se podudara s drugim amfetaminskim simp tomima poput ubrzanog srca. èak i kad sjede iza jednosmjernog stakla u susjednom uredu i promjene gledaju na monitoru oscil oskopa. Kao to smo spomenuli. kemikalije ustrojem sliène amfetaminu. ma koliko neromantièno zvuèalo. Poka ete li nekome posve jednake slike iste osobe. bujice misli. Poveæana proizvodnja feromona mogla bi objasniti ono to psiholozi nazivaju »efekt vis eæeg mosta«. a zatim i dok su gledali slike prijate lja istoga spola poput voljene oso Kad su ispitanici promatrali svoje voljene. ni ta opasniji od raznih kamenih i eljeznih prijelaza preko Temze koje svakoga d ana bezbri no prelaze mase ljudi. osim to su na jednoj zjenice umjetnim pi poveæane.

uèinak tih kemikalija slabi. Ali dr. nedavna dobitnica Oscara za ulogu u romantiènoj komediji Zaljubljeni Shakespeare. Najprije. istaknuo: Nalazi Cindy Hazan nude znanstveno obja njenje za mnoge slavne prekide. meni iz onoga stoje objavila je bilo ni pribli no jasno. feniletilaminu i oksitocinu. zine dopamina i feniletilamina vrhunac dose u tijekom ranijih faza ljubav Nije jasno za to razine tih kemijskih spojeva opadaju poslije tog razdoblja. ukljuèujuæi ra stavu princa Charlesa i princeze Diane. za svoju je propalu trogodi nju vezu s glum263 Robert VVinston: LJUDSKI UM cem Bradom Pittom rekla: »Bila sam sigurna da je Brad bio ljubav moga ivota.idealiziraju ga i pridaju kvalitete koje on mo da zapra vo nema. a katkad stvaraju pogre n u predod bu o va nosti doista pouzdanih uvida u funkcioniranje mozga. Druga slavna osoba koja navodno dokazuje teorije dr. Hazan je odgovornost za ono stoje Elvis Preslev opi. je li skupina od dvadeset osoba dovoljna za statistièku znaèajnost? I. kako definirati »zaljublj enost«? Treæe. napustio toèno trideset mjeseci nakon poèetka njihove preljubnièke avanture. a onda je taj osjeæaj jednoga dana iznenada nestao. Ni ta se nije zbilo. Postoji zrnce istine u poredbi daje bav pomalo poput napadaja ludila. ali uvukla se sum nja. Usput jo ugro avaju rad ostalih znanstvenika. koji je Brennu Cepelak. ipak. meðu ostalim prigovorima. dr. odra ava li mjerenje razine povezanog kemijskog prijenosnika stvarna zbivanja u mozgu? Ne navodim ove primjedbe zato to ne odobravam rad dr.u kolovozu 1999. jer njihove rodostojne sp oznaje mo da neæe biti shvaæene ozbiljno. Nakon to prvotni napad zaljubljenosti posli je dvanaest do osamnaest mjeseci izblijedi. Mjerila je razinu bjelanèevine odgovorne za prijenos s erotonina u krvnim stanicama.to se dogaða s mu karcima? Drugo. Prema toj teoriji. Te ko je znati ko ozbiljno shvaæati takve i sliène izjave. kontrolnih ispitanika. Njezini nalazi pokazuju da su ispitanici u ranoj r omantiènoj fazi ljubavne veze osobama s OKP-om bili slièni po tome to im je mo dana raz ina serotonina vjerojatno bila sni ena.« Kako sam shvatio. pi e dr. pretpostavljam je dna od njezinih suparnica. davno ustrojeni biolo ki proces koji njome uprav lja. razina serotonina se. D onatella Marazziti sa Sveuèili ta u Pisi di kako su evolucijske posljedice ljubavi t oliko va ne da mora postojati o ðeni. koja je barem rabila fMR. 24-godi njaki nju. uz dvadeset nori 262 Zaljubljeni um nih. Profesorica Sylvia Finzi sa Sveuèili ta u Paviji.o predmetu svoje ljubavi . Uèestalost darvinovskih tvrdnji tog poveæava se. Navodno je kategorièki ustvrdila: »Kao to pijar postane imun na èa u alkoholnog p iæa. pokazalo je da privl aènost traje izmeðu osamnaest mjeseci i tri godine. jedan neurotransmiter nikad neæe moæi dr ati ljubav u kavezu. normalizira. pa se lji unutar dvije godine vraæaju u razmjerno op u teno stanje uma.« U preozbiljnom shvaæanju takvih istra ivanja le e brojne zamke. Marazzi ti. te da: »Svoðenje ljubavi na molekularnu igru poni ava ljubav..uvijek ivo eljan izvje æivanja o intelektualno izazovnim znanstvenim te mama . Autorica iznosi tezu daje dijete nekog para nakon navr ene èetvrte godine biolo ki dovoljno sigurno da se par mo e rasta ti i krenuti dalje. s poveæanjem broja onih koji poku avaju unovèiti svoj ðen e znanosti. svi su zalju bljeni ispitanici bile ene . mo da mozak razvije svojevrs .« I prema Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers. kao »on aj osjeæaj ljubavi« pripisala dopaminu. Marazitti ili zato to ga elim na bilo koji naèin obezvrijediti. Gwyn eth Paltrow. lukavo je primijetila kako je simptome zaljubljenosti »bilo obièno lako uoèiti«. Marazziti n di daje uspjela naæi dvade set ispitanika koji su se zaljubili tijekom est mje uoèi istra ivanja ( to u Toskani mo d a nije prete ko) te da ih je uspored dvadeset pacijenata s OKP-om koji nisu uzimal i lijekove. ljudi su serijski monogamisti. li ih ona kod s vojih ispitanika doista mjerila. èini se. To. èija je zaljubljenost prestala nedugo posl ije roðenja njihova drugog sina. nije sprijeèilo Cindy Hazan sa sve uèili ta Cornell koja je naveliko pisala o privr enosti. Hazan je golfer Nick Faldo.92 Jedno dugotrajno istra ivanje na pet tisuæa ispitanika iz trideset sedam razlièitih kultura. ali izvje æa o takvim ps iholo kim pojavama obièno dobivaju golemu pozornost u tisku. Kao stoje Sunday Times .. Ma koliko sna no osjeæali prvu bujicu privlaèenja. 42-go-di njak. vjerojatno ne trebamo znanstvenike da nam ka u da to stanje ne traje vjeèno.

»uzbuðenje nes lo«. kao i one koje ne rode uobièajeno (nego su poroðene carskim rezom). 264 Zaljubljeni um Naglasite pozitivno Konaèna faza ljubavi jest privr enost. polo aja hrane po mirisu te su mogli æi . katkad osjeæaju èuvstveni odmak od djeteta. Ti su mu jaci. »Zdr. stalno kreæu u nove potrage za ljubavnim vezama.èokoladu. èini se. Jennifer Ferguson sa sveuèili ta Emorv brzo je postala poznata u tom podruèju. ni za jedan dobar rad ko ji to dokazuje. spojeve koji mogu pru iti za titu o d bolesti srca. èini se. Cokoladaje izvanredno slo ena sm sa raznih kemijskih spoj eva. To bi èak mogao biti razlogom za to majke koje su imale ote an poroðaj zbog sla ih kontrakcija. Tvrdi se da kad razina feniletilamina opadne. jer dj eca toliko dugo ovise o svojim roditeljima.te da eæer u èokoladi ima smirujuæe djelovar i smanjuje stres. meðutim. Prilièno se èesto na odi i da èokolada ima analgetièka svojst . i ka i mnogih drugih oboljenja. kad su razine oksitocina najvi e. omoguæuje dojenje. modificirani su se mi evi savr eno dobro mogli sjetit i ostalih 265 Robert Winston: LJUDSKI UM stvari. Ali ako su tijekom operacije do bile injekciju noradrenalina. tj. ideal koji æe zajamè trajnu opskrbu feniletilaminom. mogla bi biti mnogo pi kladnija i bli a istini o d fraze »cokoladaje hrana ljubavi«. kofein. primjerice puta kroz labirint. Oksitocin usto potièe kontrakcije g latkih mi iæa (mi iæa nad kojima nemamo svjestan nadzor) i poveæava ivèanu osjetljivost. Ima nekih dokaza da èokola« izaziva poveæanje razine serotonina i endorfina u mozgu . Dokazi pokazuju da oksitocin poma e mozgi »zapamti« socijalno va ne in . meðutim. draga. a zasigurno postoje i mnogi drugi èimbenici koji slabe vezu izmeðu m ajke i djeteta poslije te kog poroðaja. Norm alni su se mi evi nakon ponovljenih sparivanja sve kraæe zanimali za enku. Povezivanje je na djelu meðu roditeljima. U nizu zanimljivih pokusa ona i njezini kolege pokazali su da mi evi uzgo jeni bez oksitocinskog gena ne stvaraju socijalna sjeæanja. rijeèima stare pj esme. a tijekom trudnoæe i poroda. sadr i katehine.ali ja æu ipak nastaviti uzimati paracetamo l. osjeæajuæi daje. Privr enost se povezuje s povi enom razi nom oksitocina i vazopresina u mozgu. jednako bez obzira na broj upoznavanja. stvene koristi« konzumacije proizvoda od biljke Theobroma cacao (u prijevoi »hrana bogova«) oslanjaju se na podatak da èoko lada. zajedno s drugim. jasna. spojeva koji potièu povezivanje dvoje ljudi i smanjuju agresivnost. ali takoðer èini i s na nu psiholo ku silu izmeðu njih i njihova potomka. Sna no utjeèe na kontrakcije mat ernice. boli me glava«. tam èokolada.nu »toleranciju« na vlastite »droge«. Ali unatoè manjku socijalnih vje tina. reèen ica »ne veèeras. Pouzdana istra ivanja pokazuju da zaustavljanje proizvodnje oks itocina u takora sprjeèava povezivanje majke i mladunaca.paz ite sad . Istra ivanje na Washingtonskom sveuèili tu pokazal o je da sam èin poroðaja normalno pobuðuje odreðen neuronski put. Smanjene razine oksitocina mogle bi biti jedan od ote anog povezivanja majke i nov oroðenèeta. pa ih naj sljetku prestaje izluèivati u vi im razinam od normalnih. pogr e no. feniletilamin i te obromin u è koladi podosta èesto znaèe napadaj migrene. osobito bogata. Buduæi daje nu an za kontrakciju mlijeènih kanaliæa u dojkam . i u sjeæanjima koja stvaramo kao pomoæ za socijal ne interakcije. Njezina je evolucijska svrha. Za mene. njihove su se vje tine ot-hranjivanja pobolj ale. normalnim mi evima. Hormon oksitocin sudjeluje. Nastavlja djelovati tijekom reproduktivnog ciklusa. Proizvoðaèi èokolade i oni koje ovise o toj industriji vrlo æe spremno isi knuti da èokola da poveæava apetit. od presudne j e va nosti za roðenje djeteta. N ova prisutnost stoga poveæava seksualnu ugodu. To je vjerojatno posljedica os i baðanja neurotransmitera noradrenalina. Majke kirur ki roðenih mi a znaèajno su se manje majèinski pona ale prema njima. koji mijenja mo dani krvni opto Dakle. Ne znam. Zanimanje mi eva bez oksitocina bilo je. pa ne iznenaðuje to i kod mu karaca i ko d ena razine tog spoja dramatièno rastu od prvoga poljupca do ma enja poslije sno aja. Proizvoðaèi èokolade prepoznali su vrijednost publiciteta oko istra ivai neurotransmiter a povezanih s ljubavlju. ukljuèujuæi male kolièine feniletilamina. ali ne izaziva porast te ine . To bi moglo objas ti za to neke osobe. iznova upoznava-ni sa enkom koja nije mogla zaèeti.premda ja i shvaæam kako to funkcio nira . meðutii kao i za niz drugih mojih poznanika. æe jednoga dana naæi partnera koji æe ih stalno podra ivati. ljudima preostaje privr enost. Vjeruju.

odnosno pojavu da zaljublje rovi idealiziraju partnere i donose preoptimostiène procjene o njima. Kao to smo vidjeli. pokazalo se da taj efekt s vremenom slabi. Uze krvi uzela im se prije. Istra ivanje na Massachusettskom sveuèili t Amherstu pokazalo je da meðudjelovanje vazopresina i testosterona jamèi æe mu jaci voluharice ost ati agresivni prema okolini. pogre nim se zakljuèkom o drugoj osobi mnogo toga mo e izg ubiti. Ellen Berscheid. najdugovjeènije su veze one koje zadr e stupanj ra je. Dakle . prva je uoèila »efekt ru ièaste leæe«.formacije te upuæuju na kljuènu ulogu amig< u tom procesu. i kako to da ih ne mo emo uoèiti? Iz evolucijske perspektive. i nje u nju vjerujem) da se kod veæine mu karaca proizvod nja testosterona s bi smanjuje i zato oksitocin i vazopresin mogu postati domina ntne kemika u mu kome mozgu. U dobu oskudice takvi bi ljudi bili prijetnja ops . iskrenost. provodili su vi e vremena uz svoje mladunèe nal to im je ubrizgan vazopresin. istaknuta profesorica psihologije 266 Zaljubljeni um Sveuèili tu u Minnesoti. te dogaðaja kojije izazvao negativa n osjeæaj. dugotrajnije istra iv nje na Teksa kom svuèili tu u Austinu pratilo je 168 parova vjenèanih 1981. primjerice raskida. koji in ne slove kao bri ni oèevi.za sretan brak potrebna je doza iracionalnosti. Smatramo. Vra je la i i statistike Ako je mozak tako fino ugoðena naprava koja bira ono stoje u skladu s na om potrebom za opstankom i razmno avanjem. ali zapravo b rine samo o vlastitu probitku. recimo. iracionalnije faze. kao i u. pa su na sva ku prijetnju prema mladima reagirali govarajuæe visokim razinama agresivnosti. svakom suradnièkom ili prijateljskom odnosu. Dr. Opet se potv rdilo da su najdugovjeènije bile veze parova koji su se na poèetku najvi e idealiziral i.95 Od d vadeset est ena u dobi izmeðu dvadeset tri i tr set pet godina (koje nisu bile u lak taciji) tra ila je da se sjete pro log dogai koji im je izazvao pozitivan osjeæaj za n eku osobu. Kod mu jaka prerijskih voluharica i hrèaka su se partnerice upravo okot ile. a veæi dio pot ajice ostavljati sebi. Ali i sposobnost »nagla avanja pozitivnog i za nemarivanja negativnog« zacijelo je velika prednost u svakome braku. Sudeæi prema dokazima. Ne iznenaðuje me to rezultati nisu pokazali previ e -rojatno je da su takva mjerenja oksitocina vrlo grub odraz zbivanja u mo. a ne neku ide aliziranu. da su na i ljubavnici »briljantni« i »krasni«. vazopresin potièe povezivanje oca i mladuna ca. Razviju li s vremenom strategije za uspje no prikrivanje sv ojeg nepo tenja. re cimo. Rebecca Turner s Kalifornijskog sveuèili ta u San F ciscu provjerilaje p retpostavku da se oksitocin oslobaða kao odgovor na sna emocionalna stanja. Drugo. Ali osim to poveæava agresivr prema okolini. odnosno voljeti »ono to jesu«. Hrèci. Prièa ka e ( to sam stariji. Neki su bihevioristi stoga zakljuèili kako stariji mu k. testosteron i hormoni poput sitocina ili vazopresina imaju suprotne uèin ke. Opæenito govoreæi. s partnerom koji ih zlostavlja? Za to neki ljudi nadmoæ stjeèu prijevarama i la ima. primjerice ljubavnu vez zaludenost. opu tajuæa masa a b ila je povezana s poveæanjem razine oksitoc a negativna èuvstva iz pro losti uzrokoval a su blag pad. Dr. tijekom i poslije odreðenih dijelova pokusa i mjeren razi na oksitocina.to æe zajamèiti da svaka skupina d bije uvjerljivog la ca koji se pred zajednicom razmeæe praznim rijeèima. Kod mu karaca. ru ièastu sliku koju smo mo da stvorili u poèetnoj mahnitosti. izmjerene su povi ene razine vazopresina i tidiuretièkog hormona). ko ugoda potaknuta masa om mo e promijeniti kolièinu izluèe nog oksitoc ispitanice su dobile petnaestominutnu vedsku masa u vrata i ramena.pred nama je posve oèit odgovor na najslo enije pitanje ivota . Ali t ma neki m istra ivanjima. Postojale su izrazite razli ke medu ispitanicama. Neke ne koje su pokazale znatna kolebanja bile su u stabil nijim vezama. za oèekivati je da æemo partnerove vrline i mane sag ledavati sve realistiènije kako veza odmièe. aktivnost u mu kom mozgu jednako je va na za zvoj povezanosti i privr enosti. v elikodu nost i izgled precjenjujemo. te æe sposobnosti uæi u genski bazen . gube zanimanje za seksualnim aktivnostima s razlièitim partnericama. ali dobrohotni i bri prema vlastitim potomcima. No istra ivanje na Newyor kom sveuèili tu u Buffalu pokazalo je kako je vjerojatnost da parovi ostanu zajedno to veæa stoje veæi efekt ru ièaste leæe. a njihovu inteligenciju. Pozitivna èuvstva i imala vidljiv uèinak. Varalice.94 Oksitocin najvjerojatnije sudjeluje i u odr avanju osjeæaja ugode i dobre u bliskim vezama. za to iznova grije imo? Kako ljudi zavr e u tetnim vezama . mogu hiniti da skupljaju hranu za skupinu. pret postavljam. Svejedno.

u treæem su skupu pomaka i. Kao to poi èuje stara poslovica. ali n e mo e komunicirati s ostatkom. koja obuhvaæa : dijalnu prefrontalnu koru. Uta Frith s Instituta za kogn itivnu neuroznanost pri Universitv College Londonu provela je niz va nih istra ivanj a. Kao to smo spomenuli. barem kadje rijeè o procjeni pona anja drugih. Oèito. STS) u sljepooènom re nju kod stvaranja takvih procjena. Razlièita istra ivanja u koj su ispitanici skaniran i fMR-om i PET-om dok su nastojali zakljuèiti kakv tuðe psihièko stanje. P skanovi otkrili su da se tijekom gledanja treæega slijeda kod obje skupine tivirala ista mre a mo dani h podruèja. Ta mre a . varljiv. igra je ispitivala koliko se ljudima mo e vjerovati. a u drugom e svrhovito. Najva nije. Mo da STS u jednakoj mjeri rabi kako bism o dokuèili to drugi misle i to rade. ma koliko daleki bili. Kad su ispitanici bili uvjereni da igraju s osobama li ca sliènih njihovima. »krv nije voda«. Drugim rijeèima. psihologije Lisa De Bruine zatra ila je od ispitanika da odigra jednostavnu igru povjerenja tijekom ko je neæe vidjeti partnere. Istra ivaèi su ustvrdili kako bi nesposobnost autista da »èitaj druge mogla potjecati iz tog uskog grla u mo danom sustavu obrade . U vome su se slijedu oblici pomicali nasumce. Na alost. bili su im skloniji vjerovati. no n bila praæena aktivno æu u okolnim podruèjima kao u mozgovima neautisl nih ispitanika. Na sveuèili tu McMast u Kanadi. razvili smo slo en mehanizam kako bismo bili sig urni u namj svojih bli njih. Dobiveno je nekoliko zanimljivih nalaza. kod autis tiènih je ispitanika [ stojala velika aktivnost u podruèju poznatom kao ekstrastrija tna kora. U treæem su slijedu pomaci oblika bili profinjeniji. Psiholo ka istra ivanja pokazala su da smo zapravo skloniji v rovati osobama èije faci jalna obilje ja nalikuju na ima. spoj. La emo sami sebi Èini se da nas je mozak. Drugi m rijeèima. naèekati prije nego to nam na i mozgovi dopuste da ostvarimo savr no skladno.tanku skupine. loveæi »boreæi se«. barem nek im genima daje veæe izglede da budu dio nasljeða. Drugo. STS se aktivira kad promatramo tuðe pokrete i gest e. Jedno vrlo zanimljivo istra ivanje na sveuèili tu . Igra se sasto la od biranja izmeðu dvije moguænosti: podjele male novèane svote izmeðu i 268 Zaljubljeni um be i partnera ili povjeravanja partneru da po teno razdijeli mnogo veæu svotu. paje bilo vjerojatnije da æe èlanovi obitt biti pouzdaniji. bilo je vjerojatnije da su osobe koje nam slièe krvni srodnici. suradnièko dru tvo. ali pritom ne okreæe kotaèe. od kojih su desetoro bili autisti. ivot u sve veæim gradovima za htijeva od nas da vjerujemo mnogo veæem krugu ljudi od ukupnog broja krvnih srodni ka. Slike su bile preinaèene tako da nalikuju licima ispitanika ili licima nepoznatih osoba. izazovan. dakle. poput osovine koja se ti. Prije svake su igre ispitanicima prikazane raèunalno izmijenjene fotografije lica navodnih partnera. ali i kad gledamo slike ljudskih 267 Robert Winston: LJUDSKI UM lica i procjenjujemo njihovu pouzdanost. tada pomaganje roðacima.jed dio radi dobro. Tijekom evolucije morali smo znati na koga se mo emo osloniti.97 U jednome je PET-om skanir mozgove ispitanika dok su na ekranu gledali slij ed pomiènih oblika. pri n rice laskav. ustrojio da budemo prilièno cinièni. èime e gle telje htjelo potaknuti da pri opisivanju oblicima pripi u psihièka stanja. takoðer pokazuj u »petlju« aktivnosti. Dvad( torici ispitanika.sastavljena od gornjeg du nog lijeba i medijalne prefrontalne ko re -jedno je od podruèja u kojii mozak procjenjuje tuðe namjere. nesrodnih osob a. lateralnu donju èeonu koru i temporoparijet. a stoga i d a æe se prema nama nesebiènije pona ati. tanic i trebali prepoznati odreðene oblike ljudskog pona anja. Postalo je jasno da su autisti 1 mnogo netoèniji ili nedosljedniji u radu s treæim skupom oblika. Rad Joela VVinstona iz istra ivaèke skupine Raya Do lana96 na Institutu za neurologiju pri University Colle-geu u Londonu ukazao je na va nost gornjeg uzdu nog lijeba (sukus tempora-lis superior. To ima odreðenog evolucijskog s misla. autisti ne mogu tako »èitati« ljude. pr ikazala je tri slijeda. Jo æemo se. dr. Smatra se daje to jedan od razloga zastoje èovjekov mozak razvio poseban mehanizam za procjenu tuðeg psihièkog stanja. Ako je glavni evolucijski cilj preno enje vlast itih gena na iduæi nara taj. a ima dokaza ji govore daje taj vid autizma povezan s odreðenom mo danom abnormal æu.

Cornell, danas poznato kao ispitivanje »Svetiji od tebe«, pokazalo je koliko toèno pro suðujemo tuðe pona anje, a koliko lo e sami sebe.98 U jednom je pokusu od ispitanika zat ra eno da ka u koliki bi dio svoje naknade za sudjelovanje dali u dobrotvorne svrhe. Dio ispitanika rekao je kako bi dao polovicu honorara od pet dolara, ali u stva rnosti su davali prosjeèno 1,80 dolara. tovi e, nakon to su se meðusobno upoznali, bili su skloniji procijeniti da æe biti dare ljiviji od ostalih sudionika u istra ivanju. I stra ivanjem je ukupno prikupljeno 19,89 dolara - da su ispitanici dali koliko su obeæali, dobrotvorne bi organizacije dobile 31,72 dolara. Ispitanici su opæenito toèno predviðali tuðu sebiènost, ali su isto tako dosljedno precjenjivali vlastiti altruiza m. Mo da to pokazuje koliko je za skupinu va na suradnja. Na opstanak ovisi o informa cijama koje dobivamo od drugih i to bi mogao biti razlogom za to nam je sposobnost prepoznavanja sebiènog pona anja osjetljivija. Potreba za pona anjem koje najvi e pridonosi opstanku skupine izgleda da je rezultir ala razvojem mehanizama koji drugima signaliziraju kad la emo. Danas mo emo vidjeti t o se zbiva u la ljivu mozgu. Daniel Langleben s Pen-nsvlvanijskog sveuèili ta pokazao je da postoji obrazac poveæanog dotoka krvi u prednju cingularnu vijugu, koja se, kao to znamo, aktivira kad se mora269 Robert Winston: LJUDSKI UM mo usredotoèiti na to." No va na su i druga podruèja. Skupina pod vodstvi Tatije M. C. Lee na Teksa kom sveuèili tu u San Antoniju fMR-om skanir je ispitanike upuæene da namje rno lo e rije e zadaæu pamæenja.100 Otkrive je slo ena petlja aktivnosti koja je obuhvaæala dijelove prefrontalne kore i i mene re njeve. Da bi uvjerljivo lagao, mozak, èini se , najprije mora smisliti èan odgovor, a onda ga drugim mehanizmima potisnuti. Zati m mora proiz sti nov, pogre an odgovor i nadzirati vlastiti rad. Nije, stoga, nima lo èudno nam je te ko dugo lagati. La ljivce mo emo prepoznati po osmijehu. Jedan od prvih velikih neuro ga koji je pod robno istra ivao ljudsko lice bioje poznati ekscentrik, ali iznim lijeènik Guillaume Benjamin Duchenne. Smatram ga svojevrsnim idolom kad sam se zainteresirao za gr oznu bolest koju je nazvao po sebi, Duchenni vu mi iænu distrofiju. Ta smrtonosna bo lest, koja napada samo djeèake, ali prenose djevojèice, bila je jedan od prvih gensk ih poremeæaja koje smo 19! moja znanstvena ekipa i ja poku ali otkriti u ljudskom em briju. Duchenne je s radom poèeo prilièno kasno, a kao netko tkoje prvi znanst ni rad objav io tek u 32. godini (doista vrlo kasno za dana nje doba) suosjeææ s tim, kao i s èinjeni com daje, po svemu sudeæi, bio nevjerojatno nezamjetl student medicine. Kad je iz predgraða Boulogne do ao u Pariz, ismijavali ga zbog neprofinjena naglaska i jedva j e spajao kraj s krajem. Otac mu je, p put ostalih mu kih predaka, bio pomorac, a z a Duchennea koji je pari ke 1 nièke bolnice obilazio toliko èesto daje bio gotovo inve ntar, govorili su da poput samotnog mornara. Duchennea je, meðutim, krasila najva ni ja oso na za dobra znanstvena istra ivanja - vodio je besprijekorne bilje ke o onoi t o bi vidio. tovi e, bioje ustrajan, paje pratio pacijente iz bolnice u bol cu kako bi doznao u kakvu su stanju. S vremenom su njegove neurolo ke di gnostièke vje tine do l e na dobar glas, a on se zainteresirao za bolesti mi i< To gaje dovelo do toga da osobama oboljelima od degenerativnih bolesti p put distrofije poku a oèuvati mi iænu fun kciju elektriènim podra ivanjem. su poku aji obuhvaæali i podra ivanje mi iæa lica. Zahvalj pomnom voè nju bilje aka i zanimanju za fotografiju, ostavio nam je izvanredan izvo r p dataka, nastao 1860. Pinokijev faktor Duchenne je naposljetku postao svjetski poznat po svim vrstama istra ivar rada moz ga te po opisima niza va nih degenerativnih bolesti. Za nas je, med 270 Zaljubljeni um tim, va no stoje prouèavao izraze lica tijekom osjeæanja èuvstava i bilje io ih u svoj fot oatlas. Ta knjiga i danas slovi kao golem doprinos medicinskoj fotografiji. Char les Darwin ilustrirao je svoju knjigu Izra avanje èuvstava kod èovjeka i ivotinja nizom njegovih fotografija. Zahvaljujuæi Duchennovu pionirskom radu, danas znamo da za iskreni osmijeh rabimo èetiri glavna facijalna mi iæa, a za prijetvorni, »socijalni«, samo dva. Prednosti tehnologije skaniranja mozga omoguæile su nam da potvrdimo mehanizam hin

jenog, dru tvenog osmijeha. Osmijeh koji stavim na lice tijekom zabave (grimasicus ginitonicus) potjeèe iz lijevog mozga. On komunicira s desnim mo danim deblom, odno sno alje naredbu desnim donjim facijalnim mi iæima da reagiraju. Naredba uljevitim tij elom istodobno odlazi i u desnu polutku koja, pak, izaziva kontrakciju lijevih d onjih facijalnih mi iæa. S druge strane, nevoljni osmijeh, koji izra ava istinska èuvstv a, otkrivaju kontrakcije mi iæa oko oèiju. Znaèi, tumaèenjem obiènog osmijeha mo emo doznati mnogo o tuðim namjerama. Ali izrazi lica nisu jedini naèin prepoznavanja la ljivaca. Dok izvode svoju vra ju vje tinu, lasci ust o èe æe dodiruju nos. Smatra se daje Pinoki-jev efekt uzrokovan poveæanim protokom krvi zbog kojeg erektilno tkivo u nosu otekne, pa se dlaèice u nosnicama usprave. Dr. Richard VViseman sa Sveuèili ta u Hertfordshireu proveo je neka od kljuènih istra iv anja laganja te pokazao da se istinska èuvstva na licu odra avaju u kratkotrajnim »mik roekspresijama«, ne duljim od èetvrtine sekunde. Buduæi daje radni vijek zapoèeo kao mag ièar i èlan britanske udruge magièara Magièni krug, za VVisemana se zasigurno mo e reæi kak zna podosta o obmanjivanju. Naèinio je popis nekih od najoèitijih pokazatelja lagan ja. Nedavno smo dugo razgovarali pred televizijskim kamerama. Iznio sam mu dva o pisa svojih dviju uzastopnih veèeri. Jedan je bio posve istinit, a drugi izmi ljotin a. Nikako nije mogao unaprijed znati koji je opis bio vjerodostojan. Naime, mora m na alost priznati, mrzim gubiti, èak i u Scrabbleu, pa me djeca danas u ivaju posram ljivati preprièavanjem kako sam ih varao od este godine. Jedne sam veèeri, isprièao sam dr. VVisemanu, odr ao predavanje, primio zlatno odlikovanje, javno kritizirao vla dinog du nosnika i poslije veèerao s pripadnicima medicinskog establi menta. Zatim sam mu preprièao kako sam iduæe veèeri malo zakasnio na veèeru u Parlamentu, gdje sam poslu a o govor poznatog nogometnog trenera o tome kako je njegova momèad zaslu eno osvojila englesko prvenstvo. tovi e, dodao sam, taj se grozan kot usudio sugerirati kako je klub za koji ja navijam »smeæe«. 271 Robert Winston: LJUDSKI UM Televizijski producent i njegova ekipa koji su snimali tu hrpu bedastoc stra ili s u se jer su pomislili da su protratili dan snimanja. Bilo je nemc mislili su, da æe Richard VViseman razmrsiti moje priæe, jer sam zvuèa uvjerljivo. Ali dr. VVisemanu ne treba detektor la i - doista, istièe da su 1 risni. Povrh toga, nema pojma o nog ometu, ali to nije bilo va no. On io nesvjesne znakove koji otkrivaju da ne govorim o istinu, primjerice pomicanje glave dok govorimo, mnogo dodirivanja lica, previ e (ili pn gledanja u oèi, znojenje i pro irene zjenice, prisjeæanje previ e ili prema jed inosti, davanje nesuvislih odgovora na pitanja te duge stanke ili njilv stanak p rije odgovaranja. Èesti »hmovi« i »ahovi« takoðer nas odaju. K temelju tih znakova, zajedno s obilje jima glasa, stvori cjelovitu sliku, manje nepogre iv, stoje potvrdio otkriv i kojaje od mojih prièa bila izn na. Istra ivanja dr. Wisemana pokazuju da slu atelji m ogu èak i zavezani ju s velikom toèno æu prepoznati la ljivce - jer im se mijenja glas. Na te njegovih studija izraðen je softverski paket Verdicator, koji znakove lagan; i u ljudskom glasu. To, zajedno s njegovim spoznajama o pona anju la ca, znaèi da dr. VViseman nije osoba koju biste htjeli susresti ako su vas i uhitili zbog pljaèke b anke. Drugo je veliko ime u istra ivanju laganja Paul Ekman s Kalifornijskog èili ta. Ekman je izradio bazu podataka s tri tisuæe univerzalnih ljudskih i lica. Meðu njima su od reðene kombinacije ili »akcijske jedinice« koje ra samo kad la emo. Ekmanov »sustav kodira nja facijalnih akcija« danas k< raznolike skupine, od FBI-ja do holivudskih studij a animacije. Tvrdi kake ko ima poseban skup »odajuæih« facijalnih znakova ili pokera kim rjeèni teli. Kad je, primjerice, gða Thatcher javno opovrgnula daje naredila po nje argentinskog broda General Belgrano, njezini su kapci nakratko brzo z; tali. Ka d je Kim Philbv zanijekao daje bio »treæi èovjek« koji je Burgessu Leanu dojavio daje nj ihov paravan dvostrukih agenata razotkriven, desr je unutarnji dio kapka na brzi nu nesvjesno zatitrao. Oni koji se bave znano æu o laganju temeljitoj su ra èlambi, nimalo izr ðujuæe, podvrgnuli televizijske snimke biv eg amerièkog predsjednika Clintona. Alan R. Hirsch iz Zavod a za istra ivanje terapije njuha i oku; pazio je niz promjena u Clintonovu govoru tijela kad je javno porekao sj odnos s Monicom Lewinsky. Usporedio je taj Clinto nov intervju s onim k dao nakon predsjednièke zakletve. Tijekom intervjua o Monici Levvinsk Clinton je 2,5 puta èe æe rukom dodirivao lice, a 3,5 puta vi e je pio vodu ta

o slinu. Kolièina zamuckivanja poveæala se èetrnaest puta, a ostale pogi u govoru seda mnaest puta. Premda sve to zvuèi dojmljivo, ra èlamba pa 272 Zaljubljeni um metodolo kih problema. Bez obzira na to koliko istra ivaèi bili pomni u radu, velika j e razlika izmeðu intervjua u iznimno povoljnim uvjetima poput predsjednièke inaugura cije i onoga kad se osoba u polo aju poput Clintonova naðe oèi u oèi s iznimno neprijate ljski nastrojenim ispitivaèem, u situaciji koja je prijeteæa za njezin javni polo aj i privatan ivot. Ali ako se s tom èudesnom opremom za procjenu psihièkih stanja drugih raðamo, a laganj e ima bjelodane znakove, kako la ljivci prolaze neopa eno? Mo da bi zapravo bilo zanim ljivije preoblikovati pitanje i upitati za to prolaze neopa eno? Ima li neke evoluci jske koristi u neprepoznavanju la i? Valja napomenuti da, poput mojih kamermana, ljudi nisu ba dobri u prepoznavanju u vje banih la ljivaca, ponajprije onih koji to znaju prikriti. Jedna tehnologija za p obolj anje sposobnosti prosjeène osobe da primijeti prijevaru temelji se na usporava nju i zamrzavanju videozapisa. Kad je dr. VViseman u svojim istra ivanjima usporio snimke na jedan okvir u sekundi, dvije treæine od 120 ispitanika moglo je uoèiti la l jivce, to nam govori da svi vjerojatno znamo »trik«, samo ga nismo u stanju preèesto is koristiti u svakida njem ivotu. Druga su istra ivanja pokazala da obièni ljudi samo nez natno lo ije prepoznaju la ce od uvje banih profesionalaca, primjerice policajaca i ps ihijatara. Za to nismo bolji u tome? Jedan od oèitih odgovora je sljedeæi. Kao to smo razvili slo enu mo danu tehnologiju za p repoznavanje i signaliziranje la i, tako su i la ljivci oti li korak dalje, odnosno ra zvili su vlastite slo ene mehanizme izbjegavanja prepoznavanja. A kad ste la ac, naj ubojitije oru je koje mo ete imati jest sposobnost da u istinitost svojih rijeèi uvjer ite i samoga sebe. Jedno od obja njenja moglo bi biti i da razotkrivanje varalica mo e imati te e posljed ice po opstanak skupine od njihova varanja. Vratimo se maloprije spomenutom »la ljiv om lovcu«. Mo da je zajednici radi njezina opstanka bilo korisnije imati nekoga tko ne to pridonosi skupini, nego ga izbaciti i time si uskratiti bilo kakav doprinos tog pojedinca. Sad shvaæamo kako optu be za la ili socijalno tetno pona anje mogu imati velike negativne posljedice za svako dru tvo. One ne rezultiraju pukim izbacivanje m pojedinca ili grupe, nego izazivaju ire raskole i borbe klika meðu preostalim èlano vima. Takva teta mo e ugroziti izglede za opstanak neke ljudske zajednice, osobito u surovim uvjetima. Ne moramo se osvrtati u na u davnu pro lost u savanama kako bismo vidjeli da su la i ili, bolje reèeno, sposobnost da nas u njima ne uhvate - kljuène za skladne ljudske veze. Uzmimo, primjerice, enu koja pita supruga sviða li mu se njezina nova frizur a. Mo da mu se zapravo ne sviða ili barem ne u tom trenutku, no svejedno æe reæi »da, drag a, lijepa je«, jer zna daje to bolje za eni273 Robert Winston: LJUDSKI UM no samopo tovanje i nastavak funkcioniranja njihova braka. Takoðer, po i to stoje su pruga sposobna povjerovati u ono to najvi e eli èuti, umjes poku a izvuæi nelaskavu istin . Slièno tome, kad otac prvi put ugleda svoje novoroðeno dijete, njegova i svi uokolo gotovo æe sigurno izrecitirati popis zami ljenih sliènosti, prir ce »ima tvoje oèi« ili »im voju bradu«. Istra ivanja su, meðutim, pokaza se na licima novoroðenèadi mo e prepoznati vr o malo obilje ja rodite! lica. Ali u interesu je obitelji da otac vjeruje kako je dijete njegovo jer toj da æe ostati skrbiti za njega. Ni majka ni otac ne vjeruju daje rijeè o lag ali kad oèevi ne bi posjedovali tu sposobnost zanemarivanja oèite nei stin cijalne bi posljedice bile katastrofalne. U mnogobrojnim socijalnim situ; m a »dobronamjerne« la i prolaze nezapa eno, jednostavno zato to bi nji prepoznavanje vi e ilo nego koristilo. Znaèi li to da u osnovi ne razli mo dobro i lo e? Ni najmanje - t o æu upravo i objasniti. Moralni um Vidjeli smo da su na i mozgovi morali razviti slo enu tehnologiju za prepozi nje i p rosuðivanje tuðeg pona anja kako bismo mogli ivjeti u zajednici. \ li smo, takoðer, iznov a i iznova, daje pokretaèka sila mnogih mo danih tv zapravo stara evolucijska potreb

Unatoè Dekalogu. da okreæemo drugi obraz? Prema antropolo kom gledi tu. Veæa specijaliziranost znaèi veæi vi ak. recimo. s naèelom prema kojem svoje sjedalo u punom autobusu moramo prepustiti starijima? Iz evolucijske perspektive. Tro e resurse . ne sputavaju nas trenutaène potrebe koje nam nameæt goni i sredina u kojoj se zateknemo. u naselje mo e pristizati vi e hrane. raslojenog prema moæima i gatstvu - .svi nekako prido nose skupini i dobivaju ne to zauzvrat. poput moralnosti. specijaliziranost se razvija. Ali è( je sposoban za mnogo vi e od ispunjavanja jedn ostavnih potreba poput ht krova nad glavom i seksa. raðati djecu ili nas tititi od grabe ljivaca. Ti se pojedinci zatim mogu specijalizirati za druge zadaæe koje potpoma u opstanak skupine. 274 Zaljubljeni um Kanaanaca ili kraðe njihove stoke. Rilling sa s veuèili ta Emory u Atlanti od dragovoljaca je tra io da odigraju igru Zatvorenihova di lema. poput veæih kuæa. Pa ipak im iskazujemo samilost i po tovanje. Tu vidimo zaèetak klasnog sustava. ubijaju. da stvaramo umj etnost i da nam na um padaju zamisli. Èini se kako taj nagon za suradnjom ima neurolo ki temelj. U jednostavnim je dru tvima specijaliziranos t uloga razmjerno mala. planira mo.vjerojatno zat< bi unutargrupne kraðe i ubojstva bile opasne za opstan ak grupe. koj gla ava s nadmoæ. Ne sla u se svi s tim pogledom na razvoj morala.a to. milost prema jima i nemoænima. James K. st rancima. Ali s poveæanjem skupine. znaèi da si mo emo priu l. Kako smo onda razvili norme koje na s potièu da opra tamo. poput nucleusa caudatusa i nucleusa accumbens a. drevni se Izraeliti nisu uzdigli iznad ubij.skrbili o starijima i nemoænima. poveæava se specijalizir anost. Glavno podruèje u kojem sudjeluju te najveæim dijelom jedinstvene Iju sposobnosti je st razvoj stavova. Stale i po put ratara. zarobljenicima i robovima moralno bilo mnogo naprednije naspram onoga k ako su susjedni narodi postupali s ostalima. ene raðaj u.èija je borba za opstanak bila mnogo op asnija od na e . recimo. èini se da smo predodreðeni za stjecanje ugode iz suradnje. jer ista pravila ne moraju va iti u drugim zaj ednic. Za razliku od veæine ivotinja. 275 Robert Winston: LJUDSKI UM veæi vi ak znaèi lak e pre ivljavanje . Kako vrijeme prolazi. Poznato je. bik kretaè dru tvenih podjela. podi u djecu i pripremaju hranu. naoko nema koristi u pomaganju starijima . odjeæe. Od kakve bi koristi mogla biti pomirljivost. skupina treba pravi kaznama prisiljava èlanove da i h po tuju. a ne dru tvenog sklada. pak. ili nacijama. pa se stvara vi ak koj im se mo e nagraðivati one koji nisu sudjelovali u samom lovu.da razmi ljamc straktno. t moguænost stv aranja proizvodnih vi kova. evolu cionistièki pogled nameæe da moramo ka njavati ljude koji kr e pravila kako bismo ih spr ijeèili da to ponove ili druge da poku aju isto. premda je njihovo pona anje prema nepoznatima. Kao to sam spomenuo. Skaniranje MR-om dok su ispitanici suraðivali otkriloje specifièan obrazac mo dane aktivnosti u podruèjim a povezanima s ugodom i nagradama. Mu karci love. Pojedinac koji raspo vi kom mo e platiti drugima da obavljaju zadaæe za njega. jedan bi odgovor mogao glasiti da se te vrijednosti ja vljaju tek s poveæanjem slo enosti dru tva.a za razmno avanjem i opstankom. Funkcije poput svijesti o sebi i jezika su nam sposobnost da se oslobodimo okova sada njosti . zami ljamo kako da si pobolj amo ivot. Drugim rijeèima. lonèarije i nakita. pisara i graditelja postaju dio zajednice . Takoðer mo e æi imovinu. pomirljivosti i samilosti. tovo sam siguran daje na nekoj temeljnoj razini moral najvjerojatnije prec tak iz na e evolucije. da prenosin jedni drugima. ne mogu loviti. pa ljudi s tjeèu vje tine koje nisu izravno povezane s lovom i ubijanjem neprijatelja. kr itelji pravila nagraðeni su socijalnim iskljuèenjem. Kad su skupine veæe. Sto je. Slabi su. primjerice poljoprivredom. Kako bi funkcionirala sigurno. Nagla a pojam unutargrupne. pekara. recimo? Strogo deterministièki. izraðuju oruða i grade zaklone. Kazna je i sta neovisno o tome propisuje li pravilo primjerenu ko ulju za zabavu ili zabranju je èavrljanje s tuðim suprugama. Ali èovjekov moral prote e se mnogo dalje od obiènih potreba za opstankom skupine. barem prema on to o njima znamo. u kojoj igraèi moraju odluèiti kad æe vjerovati jedan drugome. Zapovijedi poput »ne ubij« i »ne u di« prisutne su u gotovo svakom obliku ljuds kog dru tva . poput izrade oruða ili lonèarstva. Pravila rabimo kako bismo osigurali uèinkovit »rad« skupi na. Arheolo ki nalazi govore da su prije èe trdeset tisuæa godina na i paleoli-tièki preci .

nakratko se odvajamo od sada njosti i uranj amo u mo dano skladi te socijalnih vje tina kako bismo odluèili to nam je èiniti. Vidite eljeznièki vagon izvan nadzora koji juri pr ema skretnici. daje moralnost posljedica ivota u sve slo enijim skupinam a. Sposobnost poimanja sebe kao ja koji èini i ja kojem èine. empatije i opra tanja samo profinjeniji oblici te osnovne funkcije dodatna oprema socijalnog mozga. Pomaknete li polugu naprijed. U kojem æete smjeru pomaknuti polugu? : Sad stojite na drugom mostu. kako su se frenolozi mo da nekoæ nadali. nego slo eno meðudjelo anje podruèja koja nadziru apstraktno mi ljenje i socijalno pona anje. bez obzira na raèunicu. Nasuprot tome. situacija koja potièe empatiju mo e biti . bilaje temelj razvoja gramatike i sposobnosti konstruiranja slo enih alata. ljutnjom odgovara na ljutnju. Sto se dogodilo'? Istra ivaèi su utvrdili daje svaka vrsta scenarija a ktivirala vrlo razlièita mo dana podruèja . Sljedeæi bi primjeri mogli biti zanimljivi. poput one u prvom primjeru. a straho m na strah. U ruci dr ite polugu kojom mo ete odrediti kojim æe smjerom vagon poæi ka d doðe do skretnice. u ivljavajuæi se u njihove postupke. U mozgu e postoji »organ za moral«. ali je ne dokazuje. mo dana nas je arhitektura predodredila da druge tumaèimo stavljajuæi se u njihovu ko u. izazvale su v eæu mo danu aktivnost u podruèjima poput dorsolateralne prefron-talne kore i tjemenih re njeva. odnosno vje tina kojima procjenjujemo u 276 Zaljubljeni um psihièko stanje. stra njem dije lu cingularne \ ge i gornjem uzdu nom lijebu. Jedini naèin kojim ovaj put mo ete sprije-' èit i da vagon ubije petero ljudi jest da osobu koja stoji pokraj vas na mo. Ostale dileme le su pop ut prvog primjera ili uopæe nisu sadr avale moralnu komponei Greene je otkrio daje t ijekom razmi ljanja o dilemama »emocionalnog ti aktivnost bila uvelike poveæana u trim a mo danim podruèjima povezani s obradom èuvstava . posjetila je policija. Moglo bi se ustvrditi kako nas je sposob nost verbalizacije tih spoznaja predodredila da postanemo moralni. za kojeg znate daje nedavno dobio otkaz. Mozgu je potr ebna odreðena razina apstraktnog mi ljenja kako bi mogao smisliti moralnu pretpostav ku poput »ne bi mi bilo drago da mi tko to èini«. ubit æe petero ljudi. kad moramo r azrije iti dvojbu sna nog èuvstvenog sadr aja.Va se ef danas pona a neuo bièajeno. Joshua D. vagon æe ubiti jednu osobu. neemocionalne prosudbe. vjerojatno ste rabili dva sustava va e mo ne »moralne mre e«. U zajednièkom istra ivanju Manchesterskog i Sheffieldskog sveuèili ta dobrovoljcima su s kanirani mozgovi dok su èitali i prosuðivali mno tvo dru tvenih situacija. Ali dok ste smi ljali odgovore. Am igdala izra ava alost kad vidimo alosno lice.Mladiæa iz va e ulice. Mo da su koncepti pop ut suosjeæanja.. Drugim rijeèima. U jednom od prija njih poglavlja iznio sam tezu prema kojoj je jezik samo napredni ji stupanj u specijalizaciji mo danih podruèja koja su se poèela poveæavati kad su na i pr eci poèeli izraðivati i rabiti oruða. inaèe aktivnima kad rabimo radno pamæenje. Potonje se podruèje smatra sredi tem na »me ntalizacijskih« sposobnosti. Greene iz Centra za prouèavanje uma.jedan skup za empatiju. Primjerice. Pomak nete li je unatrag. Mo dani skanovi psihopata èesto pokazuju sni enu aktivnost u tom podruèju . Hoæete li to uèiniti? Jeste li odgovorili »naprijed« u prvom primjeru i »ne« u drugom? Ako jeste morate se bri nuti govori li to ne to lo e o va em moralu. moz pona anja sveuèili ta Princeton riskrbio sije velik publicitet u popularnii skovinama s istra ivanjem u kojima je dragovoljcima zadao ezdeset dvoj snimao njihove mozgove fMR-om dok su razmatrali ponuðene moguænosi Moj drugi primjer sna no je èuvstveno obojen. To upuæuje na mog uænost. Sto mislite da nije u redu? Situacija za izazivanje samilosti mo e izgleda ti ovako . Situacije su bile osmi ljene tako da potaknu èitatelja da donese sud na temelju samilosti ili emp atije. odnosno poimanja razlike izmeðu sebe i drugih. Mo da je moralni mozak obilje je novijeg datuma na i stoj evolucijskoj rijeci. Veæina bi tako o( vorila na oba hipotetska pitanja.: stu gurnete tako da padne vagonu na put. Sudeæi po tom obrascu.srednjoj èeonoj vijuzi. a taje razina moguæa samo uz snagu mi lj . drugi za suosjeæanje .potpune suprotnosti milosrdnom dru tvu. v S mosta gledate eljeznièku prugu. Znamo da ljudi zrcale tuðe pona anje kako bi shvatili njihovo emocionalno stanje. jer tra i od nas da zamis li kako guramo drugu osobu u smrt.

nedostatka socijalnih vje tina ili odbijanja da »igraju po prav ilima«. bila razmje rno uobièajena prièa o neprilagoðenosti i raznim sukobima s autoritetima. impulzivna. Hermman i Pa ne preselil i su se u Milano radi obiteljskog elektrièarskog obrta. Njihov je na Paulininu alos t ostao u Munchenu kod obiteljskih prijatelja radi nasta1 kolovanja. Leonardu da Vinciju i nebr ojenim drugima èija su djela oblikovala povijest èovjeèanstva. Odluèio je to æe uèiniti.roditelji su ga poduprli. tvr doglava i svadljiva. 277 Deveto poglavlje Èudesni um: inteligencija. U sprkos lijeènikovim uvjeravanjima.. Ali zadivljeni sinovljevom odluèno æu . kreativnost i intuicija mni ispit za iznimno cijenjeno mjesto na glasovitoj Ciri koj politehnièkoj koli. tek petn. U koli nipo to nije bio neomiljen.nepovezanog i turog sadr aja. Svojeglava su. Lagao je radi vlastita probitka i usudio se napustiti kolu. Einsteinovo djetinjstvo i mladost bili su prilièno neslavn i. a drugoj. Ali. a jo e navikom da si mrmlja u bradu. predebeo!« Cijeloga djetinjst va djeèakje imao krupnu. Hermann i Pauline slo ili su se da treba upisati jo jednu godinu u dobroj vi carskoj srednjoj koli. A onda jednoga dana pojavio u Italiji. S n oduvijek ne to nije bilo kako valja. stogodi nji dj eèak. sve do trenutka kad je primljen u Politehnièku kolu.autor teorije opæe relativnosti. on. Njegova je prièa. ali vrlo malo govori o svojem ivotu ili osjeæajima. kad im je sinu bilo samo petnaest godina. Pisma koja j e pisao roditeljima bila su sporadièna. genij ravan Mozartu. nikad se nije smanjila na svim normalan oblik. Djeèak se doima o najsretniji kad je bio s i gradio iznimno velike i slo ene kuæe od karata. Iscrpljeni tvrdo-glavo æu svojeg a sina. Hermmana i Paulinu taj je sinovljev potez uzrujao i r ljutio. ali neka kao da su ne zadovoljna od prvoga dana. navodeæi osobne antagonizme kao uzrok odlaska i tvrdoglavo ustrajuæi na nekom novom i jednako neodr ivom planu? Taje mala povijesna prièa umnogome slièna dramama kakve se izmeðu roditelja i djece do gaðaju diljem svijeta. izgledi za uspjeh doimali su se malen ima. Kad gaje baka prvi put vidjela. ivot bude mukotrpan. nezgrapnu figuru i i volio trèkarati naokolo ili igrati se s vr njacima. I. I jedino to roditeljima naposljetku preostane jest povuæi se i pustiti ih da slijede vlastiti put. premda je. Nimalo zaèuðujuæe. Sa s amo esnaest godina i bez posebnih priprema. dakako. U jednom od tih napadaja s cem je udario uèiteljicu violine. Newtonu. Jesu li Hermann i Pauline Einstein trebali biti toliko zabrinuti? Njihov sin Alb ert naposljetkuje primljen u Ciri ku politehnièku kolu. Podizanje djece nikad nije lak posao. dogodilo se ono èega su se bojali. ali lo e iz jezika i povijesti. isprièao Uèitelj je rekao da bi kola bila bolja kad on ne bi bio u njo j. Zbog èega je A lbert Einstein bio drukèiji . Ali molbe i prijetnje ni ga navele da se predomisli. tipièno mla naèka . Uèenik se slo2 paje oti ao starom obiteljskom lijeèniku i uvjerio ga da mu napi e dok umi u kojem je stajalo da djeèak zbog pogor anja tjelesnog zdravlja mora napus kolu i preseliti se k roditeljima. On i njegov biv i uèitelj mrzili su se. Te ka su kod kuæe i u koli.i mo da malo potaknuti grizodu jem jer su ga ostavili u Njemaèkoj . Ali tko je mogao znati hoæe li se tamo imalo bolje prilagodi ti? Koliko æe mu trebati da se vrati u Milano. Njihovje sin dobro napisao ispite iz ma tematike i znanosti. kao to smo vidjeli. j. kreativnost i intuicija Hermann i Pauline bili su zabrinuti za svojeg esnaestogodi njeg sina. u kojima navodi da mu iznimno dol ide geometrija. pomalo iznenaðujuæe za dovskog djeèaka u sr edi njoj Europi. èinilo se da ima preveliku. u ao je u povijest k ao najpoznatiji znanstvenik dvadesetoga stoljeæa . Progovorio je tek s gotovo godine i bioje sklon napadajimajezovite s rd be.enja koju nam je podario jezik. Na fakultetu su rekli kako mu treba jo najmanje godina srednjo kolskog obrazovanja. muku muèio sa stranim jezicima i uè lje tjerao u oèaj dosadnim dugotraj nim razmi ljanjem prije odgovora. Kad se rodio.to mu je omoguæilo da od te kog djeèaka postane svjetski po . Bio je i zvanredno inteligentan. zbog neodluènost i ili tvrdoglavosti. a da se nije posavjetovao s njima. blièenu glavu. Neka se dobro snaðu. Pripremit æe se za pri 278 Èudesni um: inteligencija. Godine 1894. Na alost. kojaje radikalno izmijenila èovjekov naèin razmi ljanja o vremenu i prostoru. vrisnulaje: »Debeo. koja je pobjegla i vi e se nije vratila.

Genijima ne progla avamo samo neke matematièare i fizièare. Okvirnoje zaklji la kako je mo da na la sredi te odreðene vrste inteligencije. D iamond objavilaje rad s nedojmljivim. premda je ukupna lièina mozga bila prilièno uobièajena. slikara. Diamond bilajejedan od prvih znanstvenika koji su se dc gli komadiæa Einsteineova mozga radi podrobnih istra ivanja. a mozak saèuvaju za znanstvena istra ivanj a. Od tih je k omada narezao presjeke koje je promatrao mikrosko] Neurolozi diljem zemlje nestr pljivo su èekali rezultate Harvevjeva rada. stigli su u staklenci s natpisom h neza. Harvev. objavili rezultate u Lancetu. VVitelson i njezinim kolegama s a sveuèili ta McMaster u Ontariju. doèekani su s uzdasim a razoèaranja. svaki pribli no velièine k eæera. socijalnih teoretièara. ste se ikad udarili po glavi nakon to ste izvalili kakvu glupost. paje unap rijed organizirao da mu tijelo kremiraju. Ali Einsteinovje mozak imao neobi tjemene re njeve. Sredinom 191 novinar S teven Levy poku ao je uæi u trag dragocjenom organu. poput njegovih zamisli. VVitelson na laje i u mozgu poznatog matei tièara Gaus sa te ne to manje poznatog fizièara Siljestroma. nastavio putovati. Mozakje stoga zaboravljen dugo le ao ukiseljen u staklenci.primjerice na moæi razlikovanja korisnih i beskorisnih informac ija u najkraæem vremenu? No je li Einstinov mozak doista bio neobièan? Kako obja njava mo inteligenciju -je li povezana s odreðenim mo danim obilje jem. to nameæu nalazi Einste inove obdukcije. neko obilje je u njegovu moz gu to gaje preobrazilo u osobu takve izvanredne inteligencije? Sadr aj staklenke jabuènog vina Einstein je 1955.102 Ein: nov je mozak. u 1 zasu. patolog 279 Robert Winston: LJUDSKI UM na Princetonu. a djelo ce nepostojeæi tjemeni poklopac i sami tjemeni re nj evi bili su petnaest pc iri naspram onih gotovo svih ostalih mozgova. Mu kotrpno su mjerili velièinu i o Einsteinova »organa uma« i 1999. Usporedila je broj ivèanih stanica s brojem ja stanica u mnogim mo danim podruèjima i dobila potpuno prosjeène re tate. Harvevje izjavio kake uspio naæi ni ta jedinstveno ili neuobièajeno u graði Einsteineova mozga je poput svakog drugog mozga i nije skrivao nikakve naznake podrijetla n rojatnih moæi njegova biv eg vlasnika. glazbenika.m Vanjska p ina genijeva mozga usporeðena je s onom mozgova tridesetpetoric e mu: raca sliène dobi. kreativnost i intuicija da vje tine osoba poput Einsteina i Gaussa dokazuju samo jedan vid inteligencije. meðutim.Einst eineove mo dane stanice bile su jednake ma bilo koje prosjeène osobe. Mjere inteligencije Sijeènja 2003. Razlike je bilo samo u Brodmannovu podruèju 39 tjemenog re nja. Komadiæi u zin laboratorij u Berkel evju. Obje su polutke bile ire od prosjeka. glumaca i redatelja takoðer dao prist ojan obol. Usto. Oèito je da je svijet pisaca . Pa to zapravo podrazumijevamo pod inteligencijom? Je li pametan onaj koji mnogo zna ili netko tko ima kapacitet ili motivaciju da mnogo nauèi? Temelji li se mo da na posve drukèij im sposobnostima . dvanaestogodi nji djeèak iz Midlandsa (sredi nje Engleske) pobijedio je u televizijskoj zabavnoj emisiji Najpametniji britanski klinac. Sliènu ustrojstvenu razliku dr. a zatim je izrezao u 240 komada. Nije ga uvijek krasila skromnost. I meðu obiènim ljudima postoje pojedinici koji su »bistriji« od drugih. Pokaza daje mozak jo bio u posje du dr. u Ki di. ili samo s na im iskustvima ili okolinom? Je li se Einsteinov moz ak razvio u tom smjeru samo zbog nekog obilje ja okoline? Ako je potonje toèno. mo da svi posjedujemo kapacitet da budemo inteligentni. sad znate di gaðali pravo mjesto. meðut 280 Èudesni um: inteligencija. Sai F. Jasnoje. Nalazio se u dvije stakle nke za zimnicu u kartonskoj kutiji oznaèenoj pisom Costa Cider (cider = jabuèno vino ).znat genij? Je li moguæe daje postojala neka kvaliteta. Thomas S. p odruèja koje dr imo va nima za matematièke sposobn i prostorno mi ljenje. dr. Harvevja. ako ne i uis razoèaravajuæim vijestima . Dr. sad nastanjenog u VVichiti. Harvev je neuglednu stvar p( nio u f ormalin. Marian C. pru ila se 1990-ih jedinstvena prilika. Ki napokon stigli. secirao je Einsteinov mozak. Imao je takoðer m ogo kraæi lateralni lijeb. Godine 1985. u Kaliforniji.omjer b ivèanih stanica u o dnosu na glije bioje mnogo manji od prosjeka. a dr. umro od aneurizme. Ovdje je èak bilo razmjerno manje neurona . Nije pro lo ni sedam sati od smrti. Kad su ga intervj . Dr. o visokoj inteligenciji ne govorimo samo u kontekstu genijalnos ti.

imamo. Smatramo ga »ocem IQ-a«. a da im rje ava nje zagonetaka uopæe ne polazi za rukom. Nastavlja Mozartovu tradiciju. naime. pa se mo e reæi daje Lisin ivot slièniji stvarnosti mnoge darovite djece te kom ivotu. Ali prije nego to istra imo tajne inteligencije. Kako bi to uèinio. vidimo da Lisa dolazi iz radnièke amerièke obitelji. da su testovi verbalnih sposobnosti i sposob nosti zakljuèivanja najbolji pc zatelji onoga to nekoga èini »pametnim«. ali ne i rasko noj sredini. razvio je test koji je mjerio dj eèje verbalne. ivi u ugodnoj. imamo li svi kapac da oslobodimo genija u sebi? Kratak odgovor glasi: d a. moramo objasniti to taj jam zapravo znaèi. meðutim. doista inteligentniji? Inteligencija nije jedinstvena sposobnost poput brzog trèanja na odreðenoj udaljenos ti. a mladost je proveo kao glazb eni miljenik europske aristokracije. demonski brat Bart nemilice je zadir kuje. o\ o uvje banosti. potic ni djeèaci i djevojèice. rekao je da gaje motivirao test na internetskoj stranici Mense -svjetske udruge za osobe koje po IQ-u spadaju meðu najboljih dva posto populacije. pokazuju visoku razinu inteligencije u podruèjima koja o . vj bali smo testove inteligencije i na i su se rezultati s vremenom zacijelo pob 282 Èudesni um: inteligencija. Ona je. ljudi imaju niz razlièitih sposobnosti. rijeè je o modularnoj mo danoj funkciji. jer postoji mno tvo definicija. Francuska da zatra ila je od Bineta da identificira djecu s posebnim obrazovnim po bama. svi raspola emo moguæ æu da pove o inteligenciju.poput Ei nsteinovih roditelja. koji je u treæoj g odini ovladao èembalom. Ne treba na minjati daje takvo »mjerenje« inteli gencije manjkavo. To nas vraæa na jednt glavnih tema ovog poglavlja. Njezin su roditelji veæinom bri ni i puni ljubavi.mj koja govori koliko dijete ili odrasla osoba napreduje ili zaostaje u odnosu ostale osobe is te kronolo ke dobi. Kako onda obja njavamo inteligenciju? Jesu li mali genijalc mo proizvod sna nih roditeljskih pritisaka ili imaju neku priroðenu kvalr koja samo èeka da bude prizvana u ivot? Ako je tako. Simon Baron-Cohen sa sveuèili ta Cambridge utvrdio je da m nogi autisti. 1 æa je pote koæa s testovima inteligencije to. mate: tièke i memorijske vje tine. Iz te su se skale s vremenom razvila dva koncepta: mentalna dob .koji se i: ava kao omjer ment alne i kronolo ke dobi pomno en sa sto. Ali jesmo li mi. Vidjeli smo da se velik dio mo dane plastiènosti. poput svakog drugog testa. primjerice shvaæanje tuðih hièkih stanja ili spos obnost motiviranja drugih. odnosno sposobnosti lagodbe stalno preustrojava . Ali bez obzira na to stoje rijeè o crtanom filmu. Ipak. primjerice. i drt inteligencija se m o e izraziti rezultatom koji osoba postigne na odreðenoj stvici sposobnosti. do este je skladao simfonije. djeca iz obitelji srednje klase iz predgraða.u odreðenim granicama . Drugim rijeèima. Premda su r izgledi da postanemo pisci nagraðeni Pulitzerovom nagradom i li znanstve nagraðeni Nobelovom nagradom prilièno maleni. Èini se da su sve njezine 281 Robert MVinston: LJUDSKI UM vje tine plod neèega priroðenog u njezinu mozgu. Otac-piv opija Homer zanemaruje njezine sposobnosti.uirali. nema iste pogodnosti. Intelig enciju je potkraj devetnaestog stoljeæa prvi defini francuski teoretièar Alfred Bine t. nedvojbeno genijalka. Poèiva na pretpost. u svima nama postoje raz lièite vrste inteligencije. u kojima neki ljudi mogu iznimno umje ni. ali daleko od intelektualaca . kreativnost i intuicija ali. Moji vr njaci i ja. Pohaða dr avnu kolu. zapravo. te kvocijent inteligencije (IQ) . Ne èudi to mnogi roditelj ih genijalaca odluèe obrazovati dijete kod kuæe. To nije lako. Dodao j e kako mu je zanimanje pobudila i epizoda Simpsonovih u kojoj se èudo od djeteta L isa Simpson odluèuje uèlaniti u dru tvo osoba s visokim IQ slièno Mensi. pa to bude. to nam je nerijetko omoguæilo da se upi emo u odreðene kole. sve se i rije sla u oko dv ije stvari: prvo. Mala Lisa Simpson zanimljivo je polazi te za na e putovanje kroz inteligenciju. Mo da to i jesu u sada njoj kult ali stoje s drugim razdobljima i kulturama u kojima su apstraktne z agone bile ili jesu neuobièajene? IQ usto zanemaruje meðuljudske vje tine. Studentu koji je prije testiranja ri je io desetke probnih test bit æe poznati tipovi zadataka i imat æe bolji rezultat od nekoga tko ga rje prvi put.prema sredini u k mozak djeluje. Sjeæam se koliko je IQ znaèio mojim roditeljima dok sam 1 940-ih mali djeèak. Lisa. a uèitelji je omalova avaju i pona aju se pokroviteljski.

predlo ene su dvije r azlièite vrste.obrambenog start finalu iste godine kojim je toliko ozbiljno ozlijedio nogu daje ugrozio cijelu rijeru. prvi bi priznao nije jedan od najrjeèitijih ljudi. Ipak. to ne èini. nalazi su upuæiv 284 Èudesni um: inteligencija. Lijeènik koji zna koji pacijenti vole da ih d oèeka osmijehom i alom. Jedna od prednosti Gardnerova shvaæanja inteligencije jest to se podud. Istodobno. Oèitaje predno. iznimno je lesno okretan i ima izvanred no prostorno rasuðivanje. koje stjeèemo iskustvom. odluènost za povra u formu. David Beckham. koli ko je vjerojatno da æe netko tko ne mo e uoèavati veze izmeðu stvari moæi uèiti iz iskustva Druga te koæa s tim shvaæanjem inteligencije jest to se takoðer oslanja na mjerenja pomoæ standardnih problemskih testova. Iz te teorije takoðer slijedi da inteligenciju mo emo pobol ti kori tenjem i vje bom. Ravmond Cattell uvodi pojam fluidna inteligencija za sposobnost uoèa vanja i tumaèenja odnosa meðu stvarima te manipulacije njime.buhvaæaju »zatvorene sustave« s predvidljivim pravilima. poznati amerièki psiholog. Ipak.104 Zadatak u testu fluidne inteligencije mogao bi glasiti: SAD je prema NIKAD isto to i BLIZU prema a) DALEKO b) RIJETKO c) NIGDJE d) NA IROKO Kristalizirana inteligencija znanje je. Dakle. pomogli su mu da ponovno zaigra meðunarodni nogomet. a malotko mo e zaboraviti ironiju njeg nesmotrenog . je li utvi vanje izgleda inteligentnog mozga ili èimbenika u podlozi toga gubljenje v mena? Za istra ivaèe je to godinama bilo kontroverzno pitanje. Osoba koja se slu i kristaliziranom inteligencij om zapravo primjenjuje steèeno znanje. Predlo io je dva. kreativnost i intuicija na postojanje svojevrsne opæe. Na temelju te zamisli o inteligenciji kao skupu sposobnosti. poput matematike ili precrtav anja. intrapersonalnu (n mijevanje sebe) i interpersonalnu (razum ijevanje drugih). pak. slu i se kristaliziranom inte ligencijom. verbalnu. matem. osporio je 1980-ih tradicion. te ko je u potpunosti duprijeti njegovu tezu. Za Paula Gascoignea. a proizi l e iz nalaza s poèetka dvadesetoga stoljeæa prema kojem je veæina ljudi dosljed uspje na u svim kognitivnim zadaæama. ali i divljenjem sjetit æe se zapai juæeg fel anog slob og udarca kojim je zabio pobjednièki gol protiv Arser. engleski kapetan. premda je bio d arovit. model int eligencije s IQ-om. iznimnog engleskog nog omel koji je na svojem vrhuncu opèinjavao igrom.105 Poku ao je dokazati da kvocijent inteligen sam za sebe nije prikladna mjera intelektualnih sposobnosti. Onaj koji prema svima postupa jednako. ako je inteligencija skup vje tina. tako i razlièiti vidovi inte ligencije ovise o razlièitim neuronsk podsustavima. Svi Arsenalovi navijaèi sa alo æu. Na rezultat osobe koja ispunjava test u ispitn im uvjetima mo e utjecati sva sila èimbenika. ali je li doista rijeè o odvojenim ent itetima? Razna su istra ivanja pokazala. Ali u Gascoigneovu sluèaju brz oporavak mi iæa. prostornu. Grozne povrede koljena te razne operacije koje su uslijei bile s u toliko ozbiljne da vi i ja mo da vi e ne bismo normalno hodali da sm< pretrpjeli. mogu biti jako uskraæeni u socijalnim odnosima. mo e mo li njegovu vje tinu i tjelesnu kontrolu smatrati inteligei jom. a koji odmah ele prijeæi na posao. Dvojbene meðutim. 283 Robert Winston: LJUDSKI UM Inteligencija nogometa a Howard Gardner. p remda istodobno ima divljenja vrijednu s sobnost ohrabrivanja drugih te visokora zvijenu i krasnu socijalnu svijest. da æe se osobe s vi om fluidnom intel igencijom vjerojatnije koristiti kristaliziranom inteligencijom. Jednako kao to smo vit li da se pamæenje mo e podi jeliti u razne vrste ovisne o razlièitim mo dan podruèjima. ku/logièku. bilo je jasno da ima izvanredne n estetièke vje tine. meðutim. a u ostalima manjak. Znanstvenici je nazivaju S . s velikim d ijelom onoga to znamo o radu mozga. Definirana j e kao »stupanj u kojem je osoba upila sadr aj kulture« ili »znanje ili informacije koje je odreðeno dru tvo steklo s vremenom«.muzièku. Takvo shvaæanje inteligencije zvuèi uvjerljivo. Drugim rijeèima. kinestetièku (tjelesna kontrola). sposobnost njegova mozga da mu pomogne da zna gdj e mu je kolje u prostoru te njegova sposobnost da u trenu proèita gdje æe drugi igraè upr loptu. recimo.. u polufinalu engleskog kupa 1991. neovisno o iskustvu il i uvje banosti. I obrnuto. nego sedam razlièitih vidova inteligencije . zamisli u tome to uva ava da ljudi mogu pokazivati visoku inteligenciju u nom ili vi e tih podruèja. generalne inteligencije.neki bi se usudili reæi neinteligentnog .

To su èinili sna nijim aktiviranjem 285 Robert Winston: LJUDSKI UM nekoliko kljuènih mo danih podruèja. brzina obrade i verbalno razumijevanje. Ali prije neg o to bi potpuno zaboravili najstariju stavku. Dok su se svim silama trudili obaviti tu slo enu zadaæu. ljudima obièno treba treæina sekunde za prepoznavanje znaka (tzv. U novijem dobu. brzinu obrade. ti su »mamci« ispitanicima bili o obito zbunjujuæi. Kako bi jo zakomplicirali stvari. Smatra se da kraæa vremena odluèivanja mogu biti pokazatelj vi e inteligencije. Znanstvenici jo poku avaju i èeprkati koji je d teligencije posljed ca »pametnih« gena. premda je mu ki mozak u prosjeku veæi. s druge strane. genski odreðena. èini se da osobe s veæim mozgom doista najèe æe posti u rezultate u testovima inteligencije. Rezu ltati pok da se u èeonim re njevima nalazi »skladi te« opæe inteligencije.oni koji dijele iste gene . Iz Garvjeva istra ivanja slijedi da se mo emo bolje us toèiti na zadaæu usred mno tva ometaèa ako smo inteligentniji. na primjer. recimo. Paul Thompson s Ka nijskog sveuèili ta u Los Angelesu skanirao je mozgove jednojajèanih i d èanih bliz anaca i iznio tezu da bi inteligencija mogla biti povezana s omj< sive i bijele tvari u mozgu. radno pamæenje.pokazivali su im stavke koje nisu odgovarale najstarijima na njihovim popisima . da u mozgu postoji sredi te za inteligenciju? Mc dragovoljaca sk anirani su PET-om dok su izvodili jednostavne i slo ene ir triju zadaæa-verbalne. Jeremv Gray sa sveuèili ta VVashington u St. istra ivaèi inteligencije pretpostavili su daje pravi pokazatelj int eligencije sposobnost prevladavanja ometaèa.pearmanovim g-faktorom. a stoje rezultat djelovanja okolini znato je da se neki intelige ntni mozgovi. u odreðenoj mjeri. Vremena reakcije takoðer su mjerilo intelektualnih sposobnosti . Onaje znaèenjem jednaka najsta rijoj rijeèi u mojem nizu.25 sekunda. PLAVO. NARANÈA.107 Njegovi nalazi sna no podupiru shvaæanje p kojem je inteligencija. Thompson je otkrio da jednojajèani blizanci . kako vozite autoi dok razgovarate s nekim na stra njem sjedalu ili kako zapisujete telefonsk usred buène zabave.priroðena ili steèena? Podrijetlo pojedinaènih razlika u inteligenciji pitanje je oko kojeg psiholc me ko plja vi e od stoljeæa. razl u gradi. poput Einsteinova primjerice. morali su reæi je li joj nova stavka jednaka. SJEDALO. u umu mogao imati rijeèi RIBA. Tada bih dobio novu rijeè: NARANÈA. vrijeme odluèivanja) i estina sekunde da pomak nu ruke (tzv. Zadaæa se doima lo enom. koje pri vanju p oblema priskaèe u pomoæ specijaliziranijim mo danim podruèji Inteligencija . pa bih to i rekao prije nego to bih nadopunio niz: PLAVO . Zamislite. unatoè ometajuæim »mamcima«. Svakih nekoliko sekunda na popis su m orali dodati novu rijeè ili novo lice. Istra ivanje je utvrdilo da su ispitanici s vi im g-faktorom reagirali ispravni-je i br e. STOLAC. ali mu karci op ito nemaju bolje re. rekao bih dajoj nova nije jednaka.106 Istra ivaèi su fMR-om mjeri li mo danu aktivnost dok su ispitanici rje avali zahtjevnu intelektualnu zadaæu. Nimalo iznenaðujuæe. samo inteligentnije osobe uspijevaju prepoznati u to gledaju . ispitanicima je snimana mo da na aktivnost. Istra ivaèi su otkrili da se s æanjem slo enosti zadaæe poveæala aktiv t u lateralnoj èeonoj kori.ako moraju prit isnuti tipku kad ugledaju odreðenu kombinaciju svjetala. a to se podudaralo s jednakim IQ Dvojajèani su blizanci. veæina æe je lako imenovati ili opisati. A ko se slika zadr i na ekranu 0. nego najbli ima u tekuæem slijedu. Uzmimo. pri mjerice. Znaèi li to. Tako sam. Al i stoje vrijeme kraæe. imali razlièite kolièine sive i bijele t postigli su razl . Dokazano je da su osobe s br im »vremenom uvida« uspje nije na t estovima inteligencije. ukljuèujuæi prefrontalnu i tjemer ru. G-faktor G-faktor mjere testovi koje grubo mo emo svrstati u èetiri kategorije: percep-cijska organizacija. a izbaciti najstariju stavku. Zatim bi do la nova rijeè: SJEDALO. istra ivaèi su ubacili dodatne ometaèe . RIBA. Prije nego to bih izbacio najstariju rijeè. Louisu testirao je g-inteligenciju 48 ispitanika. vrijeme djelovanja).i jednak omjer sive i bijele tvari u mozgu. takoðer. ali vje tina koju je ispitivala sliènaje ono rabimo u svakida njim situacijama. pr ostorne i motorièke. Vrijeme uvida vrijeme je potrebno za zamjeæivanje slike. kao u specifiènim mo danim podruèjima vezanima uz zadaæu. U umu su aktivno morali èuvati tri rijeèi ili lica. te od ena. Zatim.

imali najveæe izgleda da budu ivi 1997. Ako postoji dokaz za nepostojanje arbitrarne dob i za umirovljenje. to bi znaèilo da inteligencija raste s iskustvom. mo emo mnogo uèiniti da ubla imo njegov uèinak. i 1991. primjerice. Premda su bila slièna i u dvojajèanih blizanaca. ali trenutaèno ugodnim aktivnostima. na ao odreðen broj 77-godi njaka koji su rje avali izvorne testove. napredujemo.10" Podacima iz 1932. takoðer. Nije posve jasno za to se povezanost ja\ mo kod mu karaca. od nepromi ljenih do pu enja i konzumacije alkohola. kreativnost i intuicija me i stupnja inteligencije . Pri skaniranju MR-om usredotoèio se n. zacijelo je to. stoje sive bilo vi e. ali rjeðe nego meðu osobama koje nisu u srod To bi znaèil o da geni sudjeluju u odreðivanju kolièine sive tvari u mozgu 286 Èudesni um: inteligencija. daje kognitivno sla bljenje u tih starijih osoba bilo povezano s odreðenim genskim podrijetlom. Dugoroèno istra ivanje inteligencije proveoje i K. nego. Mu karci s tjelesn deksom mase veæim od trideset (to o dgovara mu karcu visokom 172 cn kom 89 kg). a time i sklonije potencijalno tetnim. sudeæi prema d okazima. rabeæi svoje najbolje detektivske vje tine. Ka d pogledam osamdesetogodi nje i devedesetogodi nje plemiæe u Gornjem domu (mo da zbog za sluga u bavljenju pravom ili nekim drugim zanimanjem. Ljudi s ni im I mogu. svaki kotski jedanaestogodi njak ispunio niz kognitivnih testova . Ali ako se raðamo s inteligencijom. z nakove vi e inteligencije nastavili pokazivati u kasnijem ivotu . nasreæu. imali su 23 posto ni i rezultat na testo vima inteligencije. znaèi li to da smo osuðeni na ono to imamo ili je r ijeè o sposobnosti koja s godinama raste i opada? Istra ivanje odnosa izmeðu inteligen cije i starenja podruèje je u koje je ulo en znatan trud. Mnogi su od tih staraca.barem onoga mjerenog kvocijentom inteligencije. stoje daljnji dokaz genske uvjetovanosti inteligencije. takoðer. iznova me zapanji otpornost visoke inteligencije.1 09 Otkrio je da su koti s najboljim rezultatima na testovima iz 1932. Tu tvrdnju podupire èinjenica da su jednojajèani blizanci odvojeni po roðenju podjednako inteligentni poput onih koji su odrastali zajedno. prosjeèni je IQ bio veæi.110 Odrasle osobe testirao je svakih sedam godina.to govori da opæenit o ne nazadujemo. On je vao odnos izmeðu kvocije nta inteligencije i debljine. Utvrdio je da do lazi do stalnog pada u induktivnom zakljuèi prostornoj orijentaciji. brzini percep cije te verbalnom pamæenju. premda. VVarner Schaie u Se izmeðu 1956. Otkrio je. takoðer s Edinbur kog sveuèili ta. premda katkad prilièno nemoæni. Mislim daje to istra ivanje prilièno zanimljivo. ezdeset est godina poslije Dearvje. Profesora lana Dearvja s Edinbu r kog sveuèili ta zanimalo je je li inteligencija obilje je koje se mijenja s vremenom. profesor Deary koristio se i istra ujuæi odnos inteligencije i dug ovjeènosti zajedno s profesorom Lawrenceom Whalleyjem. izvanredno rjeèiti. Za pretpostav iti je da bi osobe s ni om inteligencijom mogle biti motiviranije kratkoroènim koris tima. U nastojanju da to utvrdi uvelike mu je pomogla èinjenica stoje u okviru istra ivanj a provedenog 1932.ièite rezultate na testovima inteligencije. razlikovala s u se vi go medu jednojajèanima. veæinom vjerojatno jer su bi li osobito sposobni). Osobe s najmanjim slabljenjem nisu imale kro bolest i . za vr iti radeæi lo ije plaæene poslove i stoga biti prin na jeftiniju hranu bogatu masnoæama i eæerom. Ustanovio je. Veæina je u poznoj dobi po stigla bolji rezultat nego s jedanaest godina. podruèja sive tvari zadu ena za razumij evanje èitanja i govor (VVernicke Brocino podruèje). tovi e. I povezanost nije toliko uvjerljiva. Kod jednojajèanih su blizanaca ta podruèja velièinon slièna. bili meðu uspje nijima. 287 Robert Winston: LJUDSKI UM Nalazi profesora Whalleyja lijepo se sla u s istra ivanjem profesora M Eliasa s Odje la za statistiku i savjetovanje Bostonskog sveuèili ta. da su oni koji su 1932. To bi moglo imati odreðene veze s èinjenicom daje sposobno st dugoroènog planiranja jedan od glavnih pokazatelja inteligencije. S jevo istra ivanje temelj ilo se na spomenutom modelu fluidne i kristalizira teligencije. No u noj ili numerièkoj fluentnosti slabljenje povezano s dobi bilo je mnogo Istra ivanje se takoðer bavilo vanjskim èimbenicima koji poma u oèuva telektualnih sposobnosti. T u bismo mogli ubrojiti niz po ivot potencijalno opasnih pona anja. a brojni u raspra vama iznose najbolje argumente. Moguæe je osobe s ni im IQ-om èe æe birati manje zdravu hranu. U prija njim smo poglavljima vidjeli daje odreðeno kognitivno slabljenje s dobi neizbje no. ni vodi li ni i IQu pretilost ili obrnuto.

Dr. danaest tisuæa gena u n jihovu mozgu te kako bi usporedila njihovu eksp (tj. nego se pobrinuo da s dobi budu sve akt ivniji. izazvala je medijsku senzaciju. èesto rabljen u psiholo kim ispitivanjima. sigurnost je nedvojbeno jec kljuènih pr oblema. Isto se dogodilo i u sluèaju uvjetovanog r efleksa . Bismo 289 Robert Winston: LJUDSKI UM li genetièku tehnologiju. Nepobolj ani mi evi jednako su dugo istra ivali oba predmeta. Starenjem mi eva njihovi su mozgovi zadr ali fizièka obilje ja svojstvena mozgovima mladih ivotinja: visoku plas tiènost i sposobnost stvaranja dugotrajnih veza izmeðu ivèanih stanica. bez obzira na to kakvo gensko nasljeðe imali. Veæ su tri sata bila dov oljna da se pojavi razlika. djelovanje) s genima kontro lnih mi eva iz istog legla koji su bili u sta dnoj okolini."2 Dr. stoje znaèilo da im stari predmet vi e nije bio poznat.1" Dr. Njegova nevjerojatna objava iz 1999. bile su prilagodljive u zreloj dobi te su s partneri ma koji su takoðer imali visoku razinu intelektualnih sposobn Poveæanje inteligencije mi eva Dakle. Genetièke preinake leglo su opasnosti za svako dijete bi ljudski zamorac b io ugro en promjenama genske ravnote e i ekspresij u mozgu. kreativnost i intuicija tvorbi i graði ivèanih stanica. Njegov je tim preinaèio gene mi eva kako bi i h uèinio »pametnijima«.kad su mi eve nauèili da s elektro okom povezuju èujan ton i tako aktiviraju d rukèiji neuronski put u mozgu. kotaèa. est sai dana ili dva tjedna. Dakle.li bolest krvo ilnog sustava. m al raca s nekoliko katova. Zatim se poslu ila genskim probama kako bi analizir. plastiènosti te odumiranju mo danih tanica. Joe Tsien kolega je dr. najvi e utjeèe na sposobnost mozga da povezuje do gaðaje djelovanjem na NMDA. Tsien mi evima nije samo dao dodatne kopije gena NR2B. kao i na njezinu trajnost. tovi e. Rampe krila je da su mi evi u poticajnoj okolini p okazali poveæanu aktivnost vi 150 gena povezanih s radom mozga. naèin ivota i okolin gu uvelike utjecati na inteligenciju. Rampon stav skupine genski sliènih mi eva u »obogaæenu« sredinu : veliku kutiju èiji bio prekriven steljom i stvarèicama poput igraèaka. pamtil su bolje. kontrolnih mi eva. a za druge da imaju veze s demencijama poput Alzheimerove bole sti. Rampon na Princetonu. trebali rabiti za mijenjanje ili ] avanje psihièkih i kognitivnih obilje ja èovjeka ? Poveæanje èovjekove inteligencije Ostavimo li brojna etièka pitanja po strani. Oèit je i komercijalni int res: NR2B. mogao bi biti meta farmaceutske indus trije. Provjerama u raznim razmacima utvrdili su da su se transgenski mi e vi vi e bojali kaveza od kontrolnih mi eva. Osobito je zanimljivo bilo to se za neke od tih gena zna da su povezani s uèenjem i pamæenjem. Prostorno uèenje provjeravali su situacijom u kojoj s u mi eve ubacili u bazenèiæ sa skrivenom platformom preko koje su mogli iziæi iz vode. a mi evi su ponovno stavljeni u kutiju. receptor za neurotransmiter glutamat. sinaptièkoj funkciji. odnosno ono za stoje odgovoran. premda smo daleko . Istra ivaèki je tim najprije ispitao sposobnost genetièki preinaèenih ivotinja da prepozn aju predmet. Transgenski mi evi platformu su u prosjeku na li poslije tri poku aja. nastojeæi tako sprijeèiti slabljenje prirodnog gena. T o je veoma uobièajen test. Dakako. papirnatih tunela . Ti bi rezultati mogli biti itekako zanimljivi istra ivaèima koji poku avaju naæi razloge i terapije za ljudske poremeæaje koji obuhvaæaju pogor anje pamæenja i uèenja. Tsien otkrio je kako je dodavanjem jednog gena uvelike p obolj ao sposobnost mi eva da rije e labirint te da uèe predmete i zvukove. to otkriæe otvara posebna etièka i dru tvena pitanja. Èuvstveno pamæenje ispitivali su zadajuæi mi evima blag elektro ok u apu kad bi ih stavili u drugi kavez. ako je sigurna. U toj su okolini proveli tri sata. ptièjih kuæica. Mi eve su stavili u kutiju da pet minuta istra uju dva predmeta. Tsien. Nekoli ko dana poslije jedan je objekt zamijenjen novim. a kontrolni poslije est. Dr. Genetièki preinaèeni mi evi pamtili su predme te èetiri do pet puta dulje od normalnih. Gen koji je rabio dr. Claire R< sa sveuèili ta Princ eton pokazalaje da okolinski èimbenici mogu potakni tivnost mo danih sustava povezan ih s inteligencijom.dakle svime èime mi le raspola gati u slobodno vrijeme. Dr. NR2B. posebice onih koji vjerojatno sudjel 288 Èudesni um: inteligencija. Genetièki preinaèeni mi evi sjetili su se starog predmeta i posvetili se prouèav anju novoga.

"3 Ar nold Scheibel s Kalifornijskog sveuèili ta proveo je obdukciju na starijim osobama i pokazao da su ivèane stanice onih koji su imali raznolikiji i izazovniji stil ivota imale veæu gustoæu receptora. Stid me kad se sjetim da sam zas pao slu ajuæi je s devetnaest godina. Zanimljivo. uvje bavanje jednog dijela mozga mo e koristiti i drugim podruèjima. njihove rezultate dosad nit ko nije uspio u potpunosti ponoviti. Tomatis. kreativnost i intuicija Dakako. mozak mo ete vje i naizgled nemo danim aktivnostima pop kanja vakaæe gume. dosjeæ tra enja informacija u okolini. poput moje r te tetke. Ali taj je uèinak doveo do pomalo nepouzdanih istra ivanja s podj ednako upitnim rezultatima. piju port o s limunom i igrajt koliko listiæa.od stvaranja superljudi èeprkanjem nima. U Velikoj Britaniji svake godine tri milijuna ljudi igra bingo. Zanimale su je funkcije poput brzine obrade infor macija. tvrdi.448) na skupini studenata. Istra ivanje pod vodstvom Roberta Friedlanda s Medicinskog fakulteta sveuèili ta C ase VVestern Reserve pokazalo je da su osobe koje su vodile intelektualno raznov rstan i poticajan ivot imale manje izgleda da obole od Alzheimerove bolesti. Mnogi igraèi sa s ponesu pletivo kako bi imali to raditi tijekom igre. Premda je stalno zaposlen. veæinaje aktivnosti rutinska. Kadje rijeè o odreðenim umnim vje tinama. razgovaraju. U projektu na Northumbrijsk om sveuèili tu ispitiv sposobnost dosjeæanja niza rijeèi i slika koje su dobrovoljci nauèi li nakon tri minute vakali vakaæu gumu. znaèi. Igraèi moraju biti u stanju brzo l b rojeve. ali valja zapamtiti da mozak obo ava izazov. Dr. neurobiolog s Medicinskog fakulteta sveuèili ta Duke u Sjevernoj Karo lini. 290 Èudesni um: inteligencija. Nakon to ih je u maternici te ezdeset d ana poslije roðenja izlagao raznim vrstama slu nih podra aja. glasila . Stoga. rabeæi Stanford-B inetov test inteligencije. mozgu je potreban izazov novih i neobiènih podra aja. a hipoka sjedi te dugoroèng pamæenj a. Naveo je daje slu anje Mozartove glazbe ubrzalo razvo j mozgova djece mlaðe od tri godine. a koliko je meni poznato. Rauscher u meðuvremenu je pre ao na ispitiv anje djelovanja Mozartove glazbe na takore. èiji sam izniman rad o feromonima veæ citirao. podje c starije i mlaðe. Neæete postati genij. Proèitajte ovaj odlomak u natrag. Kako bi stvorio i oj aèao nove veze.mijenjajte stvari dok mo ete. pa im treba odlièna okulomotorna koordinacija. bilo da se odmaramo ili radimo. Ali svakoga tko je igraènici binga moralaje zapanjiti sposobno st nekih starih gospoda da ist no slu aju izvlaèenje brojeva. Istu stvar mo emo primijeniti i na sebi. mo da ne vje bate svoje sive stanice onoliko koliko one to zaslu uju. u Kaliforniji. misli da su nepoznati izazovi. br e su i s manje pogre aka rje avale labirinte. poku ajte èetka ti zube drugom rukom. U Irvineu. sudeæi prema nekim i vanjima. daje do lo do pobolj anja prostorno-vremenskog rasuðivanja. ako kri alj ku u dnevnim novinama rije ite za deset minuta (kao stoje èinio moj uèitelj povijesti) . fizièar Gordon Shaw i biv i koncertni èelist Frances Ra-uscher prouèavali su uèinke Mozartove Sonate za dva g lasovira u D-duru (K. Ispitala enskih osoba u dobi izmeðu osam i èetrnaest godina te ezdeset i osan dvije. Pripremite alicu èaja zatvorenih oèiju. koje mozgove odr avaju aktivnima duboko u s tarost rje avajuæi zagonetke i sudjelujuæi u raspravama. Uèinak je bio kratkotrajan. ma koliko trivijalni ili bizarni bili. U nedavnoj d skoj disertaci ji Julie VVinstone sa Southamptonskog sveuèili ta pokazala iskusni igraèi binga odr avaj u svoje mozgove u odliènoj formi. najbolji za rad mozga. mo emo li se okoristiti okolinskim promjen ama? Odgovor na to j oèito mora glasiti »da«. Mno tvo dokaza pokazuje daje ponavljanje lo e za zdravlje mozga. ivotinje izlo ene Mozartu. Stoga. inaèe roditelji ne bi rasipali novac na sl anje djece vatne kole i na strane fakultete. postigle znaèajno bolje rezultate. neke od najboljih primjera za kojima bismo se trebali povesti daju nam p o tovanja vrijedne redovnice iz Mankata. a da su novosti dob re. listiæe okreæu naopako da malo ote aju igru. Bingo je aktivnost koja zahtijeva visoku razi nu pozornosti i dotoèenosti te uèinkovito pamæenje. No Shaw i Rauscher otkrili su. Mo da te kako je r ijeè o aktivnosti u kojoj je mozak iskljuèen.mo d zato to vakanje izaziva inzulinsku bujicu u tijelu. a neki. u nekim su vima in teligencije starije igraèice bile uspje nije od mlaðih. Ali mo e li univerzalan re im vje banja i ili jednostavna promjena ivotnog stila ili hranidbenih navika biti dovolj ticaj n a im sivim stanicama? Ohrabrujæe zvuèi to. ali æete potaæi rad mozga. Zvakaèi su bili uspje niji od kontrolne ne . Pokazalo se da su igraèice binga. Laurence Katz. . Poruka bi. Mozartov efekt pojam je koji je prije èetrdesetak godi na skovao Alfred A. krcat je stanicama osjetljivim na inzulin.

292 Èudesni um: inteligencija. Karestan Koenen s Bostonskog sveuèili ta obi æala su mjerenje kvocijenta inteligenc ije britanskih blizanaca. Dr. Djeca pot na sviranju glasovira/klavijatura postigla su 34 posto bolji rezultat na te ma prostorno-vremenskih sposobnosti od ostale djec e. a treæa nij e dobila nikakvu pouku. kreativnost i intuicija Zdrav duh u zdravom tijelu Mora. storna podruèja èovjekova hipokamp usa. Maj ke te djece èesto su bile u od ma koji su ukljuèivali zlostavljanje . vrijedi i za ljude. Ispitivali su tri skupine pred kolske djece: jec pohaðala privatne satove pjevan ja i sviranja glasovira/klavijatura. obnavljanje mozga nakon ozljeda i bolesti istra ivala je u Laboratoriju za gene tiku Instituta Salk u kalifornijskom gradu La Jolli. Mo da je on u ma . majka bila u takvu odnosu. biti posve jasno: elite li mozak odr ati zdravim. Shaw objavili su kako su dokazali da nje glasovi ra i pjevanje vi e pridonose razvoju djeèjeg apstraktnog rasudi od uèenja rada na raèuna lu. Svi smo do ivjeli topao. ukljuèujuæi mozak.95 dolara u internetskoj trgovini Amazon. Jednostavno obja njenje tog nalaza jest da svaka tjelesna ak tivnost poveæava brzinu srca i opskrbu tijela krvlju. Nije razlike izmeðu jednojajèanih i dvojajèanih blizanaca. prosjeèni kvocijent inteligencije bliz anaca b osam bodova ni i od kvocijenta djece sretnih. U usporedbi s mi evima uskraæenima za vje banje.prirodnim opijatima koji se izluèuju u mozgu poslije tjelesne aktivnosti. nezlostavljanih majki. valja re oni tvrde kako su njihovi nalazi potpuno pogre no predstavljeni. Shawu i dr. Henriette van Pr aag. ah. meðutim. pokazalo je da su mu arci koji su u aerobnoj aktivnosti dnevno iz garali vi e od 2500 kalorija imali 28 posto manje izgleda da pate od depresije. U novijem dobu. èini se. Nagaða takvo intenzivno izlag anje glazbi oblik obogaæivanja koji slièno djeluje n. Rauscheru. Ipak. a èini se da u m postoje podruèja koja priroðeno reagiraju na odreðene frekvencije«. Shaw nije èekao èvrste dokaze da p p omagati roditeljima da ispune elju za poveæanjem inteligencije svoje c Knjiga i CD Gordona Shavva Imajte Mozarta na umu prodavali su se u vrijen sanja ove knjige z a 52. Godine 1997. Istra ivanja provedena 1970-ih u SAD-u pokazala su da se djeèja uspje nost u èitanju uvelike poveæala nakon to su djeca est mje eci svaki dan izvodila kratku plesnu vje bu. Guvernere Tennesseeja i Georgije to se istra nje toliko dojmilo da su poèe li davati Mozartov CD svakom novoroðenèe Jedan od va nih èimbenika inteligencije djeteta sretno je ivotno okr Neka istra ivanja novijeg datuma koja su na londonskom King's Collegeu veli dr. Ista tendencija. to pokazuje da uè vjerojatno nije g enski uvjetovan. U istra ivan je sudjelovalo èak 1116 parova blizanaca. Prouèavala je hipokampus mi eva koji su imali pristup kotaèu za trèanje.: æi prema raznim novinskim èlancima. rijeè o »krugu neuro na koji okidaju u nizovima. Osnovali su i vlastiti ins Music Intellig ence Neural Development Institute (MIND). Tc ba isto to i dokaz da slu anje Mozarta poveæava inteligenci u djece. prirodne znanosti i tehnièke predmete. Da budemo dokraja po teni prema dr. druga p ne satove rada s raèunalom. Terrie Moffitt i d r.476 pretrpjelo ih je neki oblik obitelj nasilja. Razlièite vrste vje ba mogu razlièito djelovati na na e psihièko zdravlje. morate voditi raèuna i o tijelu.291 Robert Winston: LJUDSKI UM Sad im vadi mozgove kako bi iz presjeka mogao ustanoviti to se toèno p jenilo uslij ed izlaganja austrijskoj kulturi osamnaestog stoljeæa. Zapra navodno. dr. aktivni su mi evi u tom podruèju povezanom s dugoroènim pamæenjem imali dvostruko vi e st anica. kopanja u vrtu ili uspona uz strmo brdo. recimo. koja je na izraelskom sveuèili tu Bar Han prouèavala funkciju opijatskih receptor a. Shav Rauscher u svakom su sluèaju potakli industriju. To bi moglo imati odreðene veze s endorfinima . Rimska nam poslovica »Mens sana in corpore sano« govori da veæ stoljeæima zna mo koliko redovita tjelovje ba koristi mozgu. Har-vardsko ist ra ivanje iz 1994. a u 151 je sluèaju nasilje bilo okarakteriziran o kao »ozbiljno«. Rauscher i dr. Istra ivaèi su ust kako ti nalazi pokazuju daje glazba potaknula vi e mo dane funkcij e pc ne za matematiku. dr.com (ili < dolara za rabljeni prim jerak). Novije pedago ko istra ivanje pokazalo je da samo pet minuta skakutanja na poèetku dana pridonosi koncentraciji i uèinkovitij em usvajanju gradiva. ugodan osjeæaj koji nas preplavi nakon. K.

na ramsgateskom molu. Mogli bi biti va ni i u stvaranju mijelina. taj inaèe iskren i veoma moralan èovjek odluèio je zadivii telj svojom vje tinom. kolske sposobnosti ostalih do ivjele su dvogodi n ji napredak. Ne sumnjam d aje njegova ma pogodovala razvoju mozga. Kad se vratio. Ispada da su rib lja ulja iznimno dol razvoj mozga. Portvvood istièe da ne unosimo dovoljno masnih kiselina. ali ni izbliza onoliko kao pune lice ulj a b rove jetre koje su nas tjerali da jedemo. Mo da su vam dok ste bili maleni govorili da su plave ribe poput sardina. Uvjeren da be vrlo zdrave za mozak. a jedna je dugolanèana masna kisel ina. I dan-danas r . Tr falni lovac-skupljaè samozadovoljno j e odmjerio svoju i èekujuæu obitelj. dok su se roditelji skrivali u udobnosti b lagovaonice. Dr.doista. a danas ih mo emo konzumirati u mnogo naprednij im < ma. a da bi se pravilno razvijao. Nc 294 Èudesni um: inteligencija. gotovo fobièno . ne sate. Portvvood usto smatra da kod dijela djece za manjak masnih kiselina nije zaslu na ishrana. kolska psihologinja Madeleine Portvvood iza je skupinu od 120 djece u dob i od est do jedanaest godina s te koæama t nju. Ali skandinavsko istra ivanje pokazuje kako moji ro< poput mnogih dr ugih ratnodopskih parova. nerijetko po vrlo surovu vremenu. Norve ko i dansko istra ivanje poka daje dojenèad d ojena kraæe od tri mjeseca imala veæu vjerojatnost za ispe sjeèan rezultat na testovim a mentalnih vje tina.njoj mjeri povezan s osjeæajem postignuæa. a vi e s èinjenicom da nam mozak preplave end orfini. Sjedio sam u kuhinji na kolje nu dadilje koja me hranila teku< rom. Èini se da ti spojevi poma u rast i meðusobno povezivanje ivèanih stanica. p sanjem i slovkanjem. poput te koæa s koordinacijom. Zanimljivo je spomenut disleksija najrjeða ujapanu. baka. Hrana za um Ono to unosite u tijelo na va mozak utjeèe jednako kao i ono to radite s njim. Dr. èitanjem. nisu bili ba daleko od ist kako je okrutnost zapravo bi la bri nost. koju nalazimo u majèinu mlijeku i pla293 Robert Winston: LJUDSKI UM vim ribama. zaletjela se do stola. Kad sam bio malen. bice tijekom prvih dvanaest mjeseci. to je toèno. gdje je pr ehrana bogata ribom. èitaèka dob jedno g djeteta poveæala se za èetiri godine. podigla ribu i rekla: »Oh ba si spretan. tada mala djevojèica. Mo j pradjed po majci bioje rabin i poprilièan knji ki moljac dio poznijih godina prove o je u Ramsgateu. Brojna su istra ivanja potvrdila va nost dugolanèanih masnih kiselina za rad mozga. Jo se sjeæam obroka koje sam jeo s d tri godine. masne ovojnice oko neurona ko ja provodi elektrokemijske poruke kroz njih i daje boju bijeloj tvari. na obali mora. kupio je du g tap za pecanje i proveo brojne u. primjerice u kapsulama. sku a i haringa dobre za mozak. Djetetov mozak sadr i velik uði snoæe. U estom smo poglavlju vidjeli koli ko su masnoæe va ne za normalan razvoj djeèjeg mozga. u orga nizam valja unositi masnoæe. Moja je obitelj oduvijek bila uvjerena da riblja ulja poma u da èovjek pametniji. Ti si upecao obje dimljene haringe?« U nedavnom pokusu u Durhamu osnovno kolcima su est mjeseci riblj davali u obliku do dataka. no u mnogim obiteljima riba nije redovit dio jelovnik a. Jedna lica i ubrzo bi uslijedio c i znimne muènine. praæen osjeæajem kr u mjesnu ribarnicu i potajno kupio dvije ribe koje mu je prodavaè na b zapakirao. Sjeæam se kako su me p vali da jedem svakojak u odbojnu hranu. Nakon samo tri mjeseca uzimanja dodataka. kreativnost i intuicija rezultati bili dramatièni. pon osno je prostro lovinu na kuhinjski stol. Na alost ribomrzaca. La . Praba je stalno zadirkivala zbog strasti za ribolovom jer je kuæi uvijek dolazio n ali praznih ruku. Jaja u prahu nisu bila toliko gi ali sir mije bio potpuno odvra tan. toliko va nih za zdrav rad mozga. presudna za rad mozga. Nakon jednog frustrirajuæeg dana provedenog u toj be snoj aktivnosti.smanjujuæi stres i agresivnost. nego to to njihovi organizmi ne uspijevaju pravilno iskoristiti u nesene masne kiseline. Na povratku kuæi u uljao se. biloje ratno doba i hranu smo dobivali u sljedova pa su mnoge vrste hrane bile slabo zastupljene. Britanska vlada svojim graðanima preporuèuje jednu do dvije porcije riba poput lososa i sku e tjedno.sve vrste sira. Dokazano je da psihièkom zdravlju pridonose i aktivnosti sastavljene od nizova pok reta poput tai chija ili hathajoge .

mo emo reæi. impotencije. Ako. povi enog tlaka. meðutim. Istra ivanje Monique Breteler s nizoz skog sveuèili ta Erasmus pokazalo je da osobe koje piju rijetko do umjen imaju manju vjerojatnost pojave degenerativnih mo danih promjena i. kravljeg ludila . No èi ni se da povremeno piæe mo e godovati intelektualnim funkcijama. meðutim. Ta degenerativna mo dana b uzrokuje slabljenje mentalnih funkcija. ukljuèujuæi depresiju. Chro-nove bolesti. Buduæi daje bila ograni« na jedno pleme. Ginsengje poveæao toèno st i usporio reakcije. Dosad smo èu li da poma e kod eluèane kiseline. Polovicom prc stoljeæa lijeènici su opazili da se u plemenu Foro èesto javljalo stanje èiji lol naziv glasi kuru. Istodobno. Ob< od kurua postupno su gubili sposobnost hodanja. od ribe dobivate osip. a posebice su bolja u matematici. lestje izbrisala najmanje deset posto populacije. a bogate po gre nim masnoæama."4 Otkrio je da su mladi prekr itelji u popravnoj ustanovi Aylesbury pokazali 30-postotno smanjenje agresivnog pona anja kad su im dnevni jelovnici na dopunjeni dodacima ribljeg ulja. Al zheimerove bolesti. gubitak pai nja i oslabljeno rasuðivanje. Sad se èini i da pobolj ava inteligenciju. Jedna je dodatke uzimala tijekom cijelog istra ivanja. glavobolja. Rezultati su pokazali daje uzimanje dodat aka dovelo do ubla avanja kognitivnih i bihevioralnih te koæa te smanjenja anksioznost i. raka. Kemijski spoj resv< trol. Danas. odnosn o »smrtni smijeh«. koi votinja. Smatralo se menitim i èasnim da udovica pripr emi tijelo mrtvog supruga kuhanjem na u bambusovim cijevima. siroma ne mineralima i sele-nom. Prema radu Alberta Bertellija s Milanskog sveui ta. æelavosti. govora. eæerne bolesti te da ima afrodizijaèk a svojstva. rad na sveuèili tu Oxford pokazao je da dodaci ribljeg ulja mogu biti korisni za obuzdavanje simptoma ADHD-a. tegoba s mokrenjem.ura Steve i John Burgess sa sveuèili ta Purdue u SAD-u otkrili su da su djeca s vi im razinama masnih kiselina u krvi akademski opæenito uspje nija. primijenio je te spoznaje u britanskom zatvor skom sustavu i na ao dokaze lo e ishrane. znamo daje ru gotovo sigurno prionska bolest. Scholey s Odjela za kogni tivnu neuroznanost na Northumbrij-skom sveuèili tu u Nevvcastleu115 proveo je tri is tra ivanja u kojima su mladiæi i djevojke u sklopu ispitivanja brzine rje avanja probl ema rje avali matematièke zadatke raznih te ina. primijetili posebnost u foroanskoj kulturi ko mogla prido nijeti irenju bolesti. Jedenje mozga trebale je pomoæi da steknu mudrost i inteligenciju. Antropolozi su. naravno. koja izaziv a posljedice poput Creutzfeld-Jacobove bolesti ili. kroniènog proljeva. raznih osipa. sam spominjao prekomje rnu konzumaciju alkohola i opasnost da uzrokuje povratna o teæenja mo danog tkiva. takoðer s Oxforda. U esteromjeseènom istra ivanju. koji nalazimo u gro ðu. Ali ostaje pitanje za to su Kinezima trebala vi e od dva t ljeæa da njegovu kognitivnu korist doznaju od britanskog znanstvenika? Dokazi s Papue Nove Gvineje upuæuju na postojanje tvari koje bismo st bali kloniti elimo li inteligenciju odr ati u najboljoj formi. èak i hr anjenja. postalo je jas no da od kurua najèe æe ol jevaju ene i djeca. Alkohol nije uvijek vra je djelo Vjerojatno se neæete naæi u situaciji u kojoj æete moæi jesti ljudski mozak. vino bi m oglo biti idealno piæe za »bildanje« mozga. dje ca koja su pohaðala kolu za djecu s poremeæajima uèenja podijeljena su u dvije skupine. nesanice. Foroanci su svojim tvima poèast izra avali j eduæi odreðene dijelove njihovih tijela. odnosno bolest izazvana poremeæajem lanèevine. mo da æe vas z nimati korist jedne uobièajenije aktivnosti: odlaska u kafiæ. Jednostavno reèeno. mo da biste trebali probati ginseng. tovi e. napadaja vruæine. a druga je na njih pre la na kon stoje tri mjeseca uzimala placebo. depresije. n da. bolova u leðima. Dr. kreativnost i intuicija . u ivateljima pridaju odreðene kvalitete. Nasumce im je dao razlièite kolièine gins enga i nije im rekao jesu li dobili placebo ili pravu stvar. Obièaj je proizi ao iz vjerovanja da odreðe dijelovi ti pojedeni. Bernard Gesch. ugodn iji simptomi. bobièastom voæu i raznim piæima proizvedeni 296 Èudesni um: inteligencija. kolonijalne su vlasti isprva mislile daje kuru genska bc Nastoja li su sprijeèiti njezino irenje ogranièavajuæi kretanje Foroanaca u nicama njihova rodn og kraja. To su. Najdojmljiviji rezultat ostvario je 320-miligramskom komb inacijom 295 Robert VVinston: LJUDSKI UM ginka i ginsenga.

Osmislio je magnetski baguet. a su svakako po dlo ne tome. s trideset dvije godine. a zatim u Parizu.. animalni magne-tizam. Ti su postupci pacijente prilièno èest o de li u stanje nalik transu. Na um mi padaju »galvanizam« po Gal-vaniju i »faradizacija« po Michaelu Faradavu. ps e i svakakve druge stvari. . ali mo da viski ima i neka druga svojstva. bur oaziju. Profesor Elder uporno je tvrdio kako je to bio moj najva niji doprinos akademskom zdravlju odjela. »magneti. Nije neuobièajeno. Mesmer je ugled stekao p rija njih godina navodnom sposob lijeèenja tjelesnih bolesti samo laganim dodirom sv ojih ruku. o istra ivanjima rese rvatrola. Nije znao ni ta. Smatrao je da se animalni i f izièki magnetizam razlikuju. koju bismo danas mogli r ti lijeèenj em sugestijom ili dodirima ruku. Dakako. stoji èvrsta znanost. i to zbog èisto medicinskih razl oga. zainteresirao se za djelovanje magneta na tijelo te se uvjerio kako je otkrio posve novo naèelo li jeèenja. aktivnost i uèinkovitost enzima MAP-kinaza poveæava do sedam puta. naime. moram na alost reæi.0. Zdravlje mo zga utjeèe na zdravlje tijela i obrnuto. posudio) za takvo mjesto ne uobièajenu bocu .fermentacijom. Franz Mesmer odrastao je na Bo-denskom jezeru. te su se neravnote nostavno mogle ispraviti dodirivanjem. Pomal o nalikuje Vratilu iz Sna ivanjske n sugestija je vjerojatno ista . Ordinaciju je najprije otvorio u Beèu. poti tenosti i pogleda na svijet mogu imati vidljiv uèinak na tijelo. Skot. Sve vi e dokaza govori kako èimbenici poput s tresa. zamisao prevlasti »duha nad materijom« sve manje zvuèi poput ekscentr iènog uvjerenja istra ivaèa paranormalnih pojava. Slièn to tubu zubne paste mo emo izravnati istisk ivanjem. veæina suvremene neuroznanosti temelji se upravo na tom naèelu. Kao to æem o odmah vidjeti. profesor Murdo Elder . Mesmer usto ima v magareæu glavu i vrlo duge u i. daje samo znao. St udije ljudskog tkiva pokazale su da taj enzim potièe bujanje veza izmeðu ivèanih stanic a. Malo je osoba dalo to liko dojmljiv obol ljudskoj povijesti da su prema njihovu prezimenu skovani novi glagol. koje je obuhvaæalo tzv. Stoga mno tvo potrebitih naivaca hrlilo na tretman koji je on pretvorio u ma meto du lijeèenja. nje nim pipanjem ili prelaskom d vima preko oboljelih podruèja. Mesmer je ozbiljno vjerovao da iza te prakse. zatvorenu drvenu posudi mjera gotovo d va metra i duboku tridesetak centimetara napunjenu vodor ljeznim strugotinama. ukrao (ili. Moj nekada nji ef. staklo. eteru. Podosta nali! ci plastiènih kirurga milijuna a èije usluge danas koriste holivudski tx slavni. a lijeènik je postao kasno. Mesmerovaje prak sa na Place Vendome brzo postala magnet za p. i la le i na stol cu. I bioje uvjeren daje nakon èa ice viskija pisa o mnogo bolje znanstvene radove. premda psi nisu èest predmet istra ivanja. Kad mu je bilo èetrdeset. obièno konvulzije ili esvjesticu. 297 Robert VVinston: LJUDSKI UM Magnetski rezonator sla e molekule prema njihovu magnetskom polju. to mo e biti dobra vijest za opæe mo dano zdravlje. Temeljna pretpostavka bila da se ljude mo e izlijeèiti magnetskim poljem. Kako bi poveæ o kapacitet ordinacije. Spoj ima najveæu koncentraciju u crnom vinu . siguran sam. je stablo. Na Marbur kom sveuèili tu u Njemaèk dvojili su gene odgovorne za sintezu resveratrola i dok ovo pi em istra uju naèine uzg oja gro ða bogatog resve-ratrolom. Smatrao temelju teorije Isa aca Nevvtona o univerzalnoj tvari. imenica i pridjev. Postoji izvanredna karikatura Mesmera iz franci n ovina objavljenih oko 1790. N a posudu su bile uèvr æene eljezne ipke za koje pacijenti trebali uhvatiti.. pa su se pacijenti mogli lijeèiti dr eæi ko nopce koji su visili s grai su naprave »radile« izazivajuæi »krizu«. a nad njom stoji Mesmer u aketu i radi »magnetske pro rukama.03 1 dobrog clareta sadr i oko 160 mikrograma reservatrola . Hipnotièno. Onesvije tena ena. Vrlo je jasno da svi dokazi upuæuju na blisku povezanost uma i tijela. znao bi mi se uvuæi u ured poslije radnog vremena i rovariti po ladicama k ako bi. pokrete koji izgl edaju seksualno eksplicitni. a sve vi e poput osnovne èinjenice biolo gije èovjeka. Sad dolazimo do jednog zapanjujuæeg i prilièno tu nog pojedinca. jako dobro odjevena. da su tjelesni meæaji posljedice neravno te e u tjelesnim magnetskim tekuæinama. naiæi na kraju radnoga dana na èlana osoblja u opasnom stanju malaksalosti.netko æe posta ti rogonja.uvijek sam ondje dr ao dobar viski. mo da bolje reèeno. jer je vjerovao da mo e magnetizirati papir.pa nemojte biti iznenaðeni ako char-donnajem ne postignete isti uèinak.

Stoga je Mesm er osnovao zavod. Ali mo da je Mesmer z nuo medicinski establi m ent zato stoje bio prijetnja unosnim terapijama govih pripadnika. Lijeènici danas rutinski tra e simptome depresije ko( cijenata koji stalno na operacije dola ze s bolovima koji odolijevaju svim v ma tretmana. Kako nute prolaze. Terapijsko djelovanje placebo efekta. U Parizu sla vljen i poznat. valja se smjestiti nasuprot pacijenta. vrlo ozbiljno shvatio njegov rad. umjesto da odbaci Mesmera kao drugora: nog prevaran ta. kreativnost i intuicija sti. Dru tv 298 Èudesni um: inteligencija. Kako je bio stranac. u dobi od osamd eset pet godina. terapeut pola e lijevi dlan na desnu sljepooènicu . Preko zavoda je objavio Katekizam o animalnom magnetizmu. lako je moguæe da bi se uèinak pokazao terapijskim. niti pate od kakva duboko skrivenog mo dan og turao: bolesti srca. ako je rijeè o poremeæaju oèiju. a prste n a hipohondriju [podruèje ispod rebara]. rasvjetom i glazbom. Zatim lagano polo iti palèeve na pleksuse u trbu noj upljini. Jer u mnogo sluèajeva ti pacije nti nisu osobe gladne pa n potro aèi vremena. Dio je znanstvene zajednice. Obolijevanje im je stoga jedini naèin upozoravanja na svoj stveni nemir. nepoznat i zaboravljen. Zatim otvara pacijentove oèi i jako im pribli ava svoje palèeve. zakopana u nesvjesnom umu. ma. Zatim se palèevima pr elazi od korijena nosa [mosta] oko jabuèice. Oni koji vi e naginju psihoanalitièkim tumaèenjima rekli bi da te osobe rojatno potjeèu iz obitelji u kojima su im govorili da se »priberu« te da »m ju biti èvrsti«.Mesmera. kao to sam ja vidio. da neke tegobe mogu biti èisto psihosomatske na tj. medicinsk i profesionalci diljem svijeta prihvaæaju da postoji vrlo sna na povezanost izmeðu tij ela i psihièkog stanja. Ali prilièno fantastiène Mesmerove predstave zvuka i svjetla stvorile su temelj novi h znanstvenih interesa. Do 1791. ponajprije prema slezeni. potjecati iz uma. a muèi vas glavobolja. Mesmeru je bilo najjednostavnije napustiti revolucionarni grad.pomal put nekih suvremenih amerièkih evangelista masovno lijeèiti »profinj Pari ane u pomno osmi ljenim predstavama s rasko nim kostimima. Najprije. te promijeniti polo aj palaca. iza kojeg se mogao kriti. Znamo. lj koji se previjaju u agoniji zbog stanj a koje nema nikakva tjelesnog uzroka mo ete dvojiti u moæ uma nad tijelom. èesto izljeèr tidepresivima. sad je bio siroma an. u Parizu je zavladao kaos. tak oðer. edukacijskog dijela i kva lificiranih èlanova koji su pro li Mesmerovu edukaciju i to platili. kad vidite. Od vanjskog svijeta ostao je odvojen sve do smrti 1815. Da su njegovi pacijenti nakon te terapije stavljeni u skaner mozga. Mozak jest tijelo Koliko god mi skeptièni danas bili prema osobama poput Freuda i Mesmera. z. ta su stanja nalik transi nje zanimal a. gomila zadaæa ko . izvodi se drukèiji tretman. Nakon èetvr t sata takvog tretmana ovisno o stanju pacijenta. bila su samo nuspojava njegova zaprepa æujuæeg tretmana nostje bila toliko opèinjena Mesmerovom terapijom daje poèeo . Ali èini se daje bio z adovoljan povuèenim ivotom koji se sastojao od malo medicine i sviranja staklene ha rmonike. Zamisao da bi se tjelesni simptomi mogli ubla iti sugestij ama pokrenula je stoljeæe znanstvenog istra ivanja moguæih koristi hipnoze. Prim jerice. stopalima p rema njegovima. za299 Robert Winston: LJUDSKI UM cijelo najva nijeg èimbenika u Mesmerovim terapijama. ari te Freudovih ranih istra ivanja bila je zamisao da se od reðena paralitièka stanja mogu izlijeèiti poticanjem pacijenata da ponovno pro ive traum atska iskustva. S vremena na vrijeme dobro je prijeæi prstim a preko rebara. Formirano je K raljevsko povjerenstvo za mesmerizam je objavilo vrlo kritièno izvje æe. Razmislite nakratko o sljedeæoj situaciji. Umi rovio se u 54. godini i naposljetku skrasio blizu Bodenskogjeze-ra. kojeg se èesto smatra ocem hipnoze. leðima prema sjeveru. Stres je mo da najklasièniji i uobièajen primjer kako psihièko stanje rt utjecati na tij elo. Na jednome mjestu u katekizmu obja njav a kako valja dodirivati bolesnika da osjeti uèinke magnetizma. Sastojao se od klinike. nego imaju jako varljiv i prikriven oblik depresije. danas je èvrsto p ðeno. U poèecima s vojih istra ivanja nesvjesnog uma potkraj devetnaestog stoljeæa Sigmund Freud slu io s e Mesmerovim postupcima. Nalazite se u uri Imate jo samo sat vremena da dovr ite posao. No koje god gledi te za uzeli.

Ali Ader ovu je znati elju pobudila èinjenica da su uvjetovani mi evi poèeli ugibati od infekcija od kojih bi se inaèe obranili. kreativnost i intuicija i borbe protiv infekcija. Dr. Istra ivanja su pokazala kako je sposobnost no enja sa stresom od presui va nosti za f unkcioniranje tijela. a mo e b iti u jit. Robert Sapolskv sa sveuèili ta Stanford kazao je da su takori u zgojeni u »ugodnoj sredini«. Glaser je takoðer test irao parove na braènoj terapiji. a glavobolja ojaèa. imali su jaèe imu sne sustave i ivjeli su dulje. nego osobni stav pre ma stresu. Prouèavajuæi nuspojave lijeka. Usto. eludac se uzburka. ACTH usporava proizvodn ju tih tjele aca i tako smanjuje na u sposobnost da se odupremo infekciji.njihovi su mozgovi bili odgovorni za gu enje im unosnog sustava. èak i neplodnosti. Prolijevate kavu. No uèinci lijeka bili su kratka vijeka i trebali su nestati nakon to su ga mi evi prestali dobivati. Parovi koji su naveli visoku razinu stresa u brak u imali su neotpornije imunosne sustave. Primjerice.imali su manje bijelih krvnih stanica. bijela krvna tje le ca dijele se i umna aju kako bi se borila protiv najezde. Naravno. dob: èovjeèno. no ne to je posve drugo ustvrditi kako grupna terapija ili zahtjevna karta ka igra ili zaljubljenost mogu zaustaviti razvoj bolesti. testirajuæi im krv prije i poslije jednoipolsatne partije brid a.po druèjem povezanim sa slo enim kognitivnim funkcijama . na pod oborite por slagan izvje taj i papiri se razlete posvuda. bit æe zdravije i mnogo pitomije. stanica koje ubijaju viruse i neutraliziraju toksine. Svaku minutu oznaèi kratak pisak koji vam govori da ste dobili n e-pismo. Psihoneuroimunologija mlado je podruèje. Diamond (koja je istra ivala E insteinove ivèane stanice) opazila je da ivotinje s o teæenom dorzolateralnom korom . otkrio je daje lijek ta koðer zatomio djelovanje imunosnog sustava. Bilo v am se vine pod oblake. brojna su istra ivanja dokazala d hièki stres m o e oslabjeti sposobnost tijela za borbu protiv infekcija. Kad virus ili bakterija ude u tijelo. mo da imunosni sustav ne slabi stres sam po sebi. Rekli smo kako se èini da postoji veza izmeðu visokog kvocijenta inteligencije i dug ovjeènosti. Mo da je samo va no tko igra brid i s kim si u paru. a kad posegnete za krpom. sve je èe æi. Mo da ste i sami primijetili da kae tijeko m visokostresnog ivotnog razdoblja prehladite ili dobijete neku dru upalu. Visoke razine svakodnevnog stresa upletene su u brojna stanja. od bol srca do raka. Nakon nekoliko ponavljanja. proizvodili veæe kolièine serotonin: stoga pokazivali sni enu agresivnost. stoje obuhvaæalo nje: preno enje te redovite dodire i masa u. Studenti koji su dolazili s ispita . Èinjenica da su mi evi ugi bali upuæivala je na jedan zakljuèak . Ronald Glaser sa sveuèili ta Ohio State pokazao je to djelovanje testirajuæi krv s tudenata prije i poslije ispita. Taj fenomen jednako vrijedi i za ljude. mogu naru iti tjelesnu sposobnost samoobnavljanja tk 300 Èudesni um: inteligencija.igraèi brid a imali su po vi ene razine CD4 T-limfocita. Dr. Jedno bi obja njenj e moglo glasiti kako sposobnost mozga da utjeèe na imunosni sustav ovisi o stavu. Moglo bi se reæi daje prvo upori te stekla kad je Robert Ader s Medicinskog fakulteta Rochesterskog sveuèili ta u New Yor-ku uvjetovao mi eve da im p ozli nakon pijenja zaslaðene vode. mi evim a je bilo zlo svaki put kad su pili vodu. a lijek vi e nije bio potreban. kad su odrasli. Provjerila je zatim taj nalaz i na ljudima. time je samo dokazao ono to istra èi ivotinja i stoèari veæ znaju: postupate li prema ivotinjama pa . bolest je dugotrajnija i lo ije se osjeæate. Jo nije. Misli su vam nejasne. Razlog tome je to tvari po] kortizola i adenok ortikotropina (ACTH). Rezultati su djelomice potvrdili njezinu hipotezu . Marian C. no nailazi na razmjerno dobar prijam u zn anstvenoj zajednici. Stres. Ali za to bi to bilo tako? Jedno je reæi da mo emo zavesti mozak da oslabi ili ojaèa imu nosni sustav.vjerojatno stresnog iskustva . uviðamo kako je ..je morate obaviti kao daje sve veæa. ol vas znoj. Istra ivanje provedeno na Kalifornijskom sveuèili tu u Berkelevju nameæe da bi to moglo biti povezano s imunitetom. koje se izluèuju dok smo pod tjelesn i psihièkim stresom. demon urbanog stila ivota. 301 Robert VVinston: LJUDSKI UM Od 1975. Uvjetovani odgovor nametnuo je dajuæi mi evima lije k od kojeg su povraæali èim bi popili slatku vodu. Telefon i no zvoni. pani i nepovezane. kad je taj pokus proveden.takoðer imaju sni ene razine limf ocita.

. sar tri pacijentice bile ive. Fawzy. ali meðu èlanovima pine bile su samo tri smrti. Str es koji nosi ozbiijna.117 Ka ko je to bila studija u kojoj su pacijenti bil sumce uvr teni u jednu od skupina ( pa istra ivaèi nisu mogli utjecati na i tretmana). mog ao biti prolazan. Kao stoje èest sluèaj s isp itanicima zanimljivima iroj javnosti i medijima. Metod olo ki nedostaci obuhvaæali su neprikladno rasporeðivanje ispitanika u tretmanske skup ine. Meðu njima. vi e od deset go 302 Èudesni um: inteligencija. Deset g odina poslije. erbetni test. Komentirali su da su potrebna metodolo ki kvalitetn ija istra ivanja na veæem broju ispitanika te kako smatraju daje pitanje korisnosti psihosocijalne intervencije na pacijentima s rakom zasad neodgovoreno. in sni se sustav nastavlja pona ati na a drenalinski pojaèan naèin. Zanimao ih je i opæ uèinak psihoterapije na tjeskobu i poti tenost . svrstavanje pacijenata u razlièitim fazama bolesti u iste skupine.1 deset ena svakoga je tjedna im alo jednoipolsatnu psihoterapiju . Christofferajohansena s Odjela za psihosocijalna istra ivanja r aka na Institutu za epidemiologiju raka u Kopenhagenu objavio temeljit pregled s vjetske znanstvene literature s tog podruèja. Dob ije dozu erbeta uz dozu adrenalina. ako ga uopæe ima. to znaèi da bi uèinak psihoterapije. Medicinski profesionalci te spoznaje primjenjuju u lijeèenju. stopa je bila veæa: meðu pacijentima kc dobivali samo standar dnu skrb umrlo ih je desetoro. es t godina po do\ ku tog istra ivanja dr. Fawzy saznao je za rad dr. No ti n nisu jednoznaèni: jedna je od te koæa to su skupine do neke mjere mogl samoselektivne . Rezultate dr. Fawzy ponovno procijenio ishod. U preveli kom je broju istra ivanja niz uvjeta bio potpuno ili djelomice nezadovoljen. Saznanje da su psihoterapija i pozitivno razmi ljanje imali nedvojben pozitivan uèinak na opæe simptome samo nekolicine ispitanika bilo je razoèaravajuæe. Fawzy I. profesor j jatrij e na Medicinskom fakultetu UCLA-e. Istra ivanja pokazuju da naèi n kako reagiramo na stres ovisi o vrsti stresa te o na em osjeæaju nadzora nad njim. n ima moæ lijeèenja tijela. Poznato je da adrenalin (tal se oslobaða pod stresom) mo e ojaèati tjelesni imunosni sustav.118 Nedavno je tim dr. U mjerene mo dane procese mo emo navesti i munosni sustav na uèinkovitij Zgodan primjer daje nam tzv. U osam je studija praæeno trajanje ivota svak og pacijenta. rezultati su zvuèali dojmljivo. a to je moglo utjecati na rezu No nalazi su ipak nastavili pobuðivati veliko zanimanje.mo da su se ene koje su prihvatile psihoterapiju na odr naèin razlikovale od onih koje su je odbile. nepostojan je psiholo kog profila ispitanika te izostanak rigoroznog praæenja ispitanika. Spiegela i odluèi o uæi u svojim ispitanicima kako bi provjerio jesu li pacijenti u terapijskoj skup ini li veæu stopu pre ivljavanja od ostalih.zamis bila da æe im to jednostavno pomoæi da se n ose s groznom dijagnozom. ene iz psihoterapijske skupine ivjele su nakon dijagnoze prosj eèno t set sedam mjeseci. trenutaèno æemo vidjeti pozitivan u adrenalina na bijela krvna tjele ca. Johansen i kolege izvu kli su nekoliko va nih zakljuèaka. Fawzy izabrao je ezdeset < osoba sa zloæudni m melanomom i polovicu pozvao da tijekom est tjedan. pon ne nas doze uvjetuju."9 Na li su èetrdeset tri istra ivanja s na sumiènim izborom i rasporeðivanjem ispitanika koja su ispitivala uèinke psihosocijalni h intervencija kod oboljelih od raka. Dakle. Ali nedavno je. Ne treba napominjati daje stres irok pojam koji se rabi u raznim kontekstima. a za ostale osamdeset tri pribavljen e su prijavnice ti. a ene u kontrolnoj skupini samo devetnaest. mo da smrtonosna bolest poput raka nije isto to i stres koji do ivljavamo putujuæi na posao ili dok se bavimo sportom.takoðer nije bio jednoznaèan. bilo je oèito da su mnoga istra ivan ja metodolo ki manjkava te kako su se ushiæene prièe o koristima pozitivnih stavova ob javljene u tisku temeljile na prilièno krhkim dokazima. Unatoè kratkom trajanju njegove pne terap ije (samo est tjedana). Stopa smrtnosti bila j e podjednaka u obje skupine. Ali. u èetiri je zabilje eno znaèajno pobolj anje. Dr. Dobij emo li poslije dozu erbeta bez adrenalina. dr. Dr. Dr.rijeè o procesu podlo nom utjecaju na eg stava. Davi( egel i nje gove kolege sa sveuèili ta Stanford u Kaliforniji pratili su osam est pacijentica s u znapredovalim rakom dojke i sekundarnim tumorima. slièno Aderovim mi evima. nom tjedno po devedeset minu ta sudjeluju u skupini za podr ku i edukæ U usporedbi sa standardno lijeèenim pacijent ima s melanomom bili su rr umorni i poti teni te su se bolje suoèavali sa stanjem. deset est ih je dobivalo redovitu onkolo ku skrb. kreativnost i intuicija nakon prvih tretmana. Spiegela donekle je potvrdio dr.

U skladu s t im. ureðaja za biofeedback (biolo ku povratnu vezu). takori pod s tresom koji nisu mogli nadzirati im smanjenu proizvodnju limfocita. aktivnost desne polutke. Jedan od naèina kako to mo emo opa ati jest pomoæu tzv. Ta se funkcija oslanja na njegovu sklonost da stvari povezuje u svojevrstan nadskup.mo e dovesti do poveæanog luèenja relaksanata poput endorfin a ili enkefalina. Ali upravo takve asocijacije mogu biti ono to slikari ili pjesnici rabe kad stvaraju sliku ili pjesmu. Dijete æe.u predlaganju veza i zmeðu zamisli. izglednije je da æe imui sustav biti spremniji za no enje s njegovim uèincima. Sternl profesor psihologije na sveuèili tu Yale. koja omoguæuje stvaranje labavih ili neobiènih asoc ijacija izmeðu naizgled nepovezanih pojava. n tim. Ol skupinama zatim su ub rizgani mitogeni. Prvo. U oba je sluèaja buka bila g ja od sto decibela. imunosni si znatno su im oslabjeli nakon pokusa. tu je sposobnost prebacivanja izmeði marnih. nesvjesnih procesa mi ljenja. Mnogi glumci navode da pos tanu rtve prehlade i gripe èim zavr e posao. U jednom su pokusu takori bili izlo eni nizu elektro kova koje su mo303 Robert Winston: LJUDSKI UM gli zaustaviti pritiskom na metalnu polugu.st la tvom? Ako mo emo ojaèati m ozak. Vrijedi i obrnuto: naj tetniji je stres onaj koji mislimo da ne mo emo nadzirati. To je mo da razlogom za to aktivnosti j grupne terapije i tehnika op u tanja mogu pozitivno djelovati na prognoz lesti. a ne fi nih pojedinosti. smatraju neki. mo e zapravo poveæati proizvodnju tjelesnih stanica za borbu protiv infekcija. Reèenica »samo se odmaram« mo da ipak nije sa glumaèki naèin uljep anog prikazivanja razdoblja bez anga mana.njihovi su èeoni re njevi slabije raz vijeni. rad mozga i tijela mo emo pobolj ati. Ispitanici ko ji nisu mogli obuzdati buku bili su oèito sv pomoæniji i osjeæali su rastuæu tjeskobu. Slièno. ali nisu imali mehanizam kojim bi ih mogli izbjeæi. U jednome od njih jedna pina zdravih d ragovoljaca bila izlo ena zvukovima koje je mogla nadzii druga zvukovima na koje n ije mogla utjecati. barem donekle. kad pritisak opadne. No takori koj i su imali nadzor nad sti nisu pretrpjeli nikakvo slabljenje imunosne funkcije. Slièni su se pokusi provodili i na ljudima. smatra da stvaralaèko mi ljenje im koli ko zamjetljivih obilje ja.120 Desni mozak. intelige ncija povezana s najneopipljivijom ljudskom sposobno æu . umjesto u rje avanju problema. Kreativni ljudi katkad kao da pokazuju veæi raspon odgovora na vanjske podra aje . ljudima treba pomoæi da povrate nadzor te tako poprave cioniranje imu nosnog sustava. skladatelji.èim benici poput bila. To nas dovodi do treæe Sternbergove toèke. kako da postane mo bolji slikari. mo emo li takoðer nauèiti kako osi diti tajnu kreativnog genija. a ne tijekom njega. tvrdi.Kratkotrajni nadzirani stres. bolji j e u zahvaæanju koncepata u njihovoj cjelovitosti. odnosno obrasce mo danih valova. galvanske ko ne reakcije i pobuðenosti kore kod njih naglije rast u kao odgovor na ulazne osjetne informacije. Drugo. tvari koje u normalnim okolno potièu imunosni sutav. to imamo jaèi osjeæaj nadzora nad st resom. Druga je skupina takoðer d< la elektro o kove. kreativni pojedinci bolji su u neusredo-toèenom mi ljenju . Odrasli se opæenito suzdr avaju od takvih izjava je r ne ele isi 304 Èudesni um: inteligencija. a onaj avion p kobasice«. prii titi kako »oni oblaci izgledaju poput pirea od k rumpira. u predoèavanju »velike slike«. Genij u nama Dakle. i sekundarnih. J o va nije. svjesn ih. Ako je tako. p Prije nego to odgovorimo na ta pitanja. Kako je. Stvarala tvo je. Robert J. Istra ivanja na obiteljima oboljelih ( zheimerove bolesti te na osobama koje su izgubile partnere takoðer pot v da razne vrste nenadziranoga stresa najvi e tete imunosnom sustavu. dugotrajni nadzirani stres poput zahtjevnog posla . u usporedbi s onim su mogli uti ati buku kad su osjetili da ele prekinuti p okus. Spomenuli smo daje ta osobina uoèljiv . koji korisnicima na ekran u prikazuje njihov EEG. Kreativne osobe zatra ene da stvore odreðeni obrazac biofeedbacka navodno to èine mnogo neuspje -nije od manje kreativnih. a ne da ih do ivljava kao zasebne i nepovezane. moramo d efinirati stvarala t kreativnost te shvatiti mo dane procese koje obuhvaæa. primjerice. poput bungee skoka. kreativn i pojedinci pokazuju nisku razinu kortikalne aktivr To bi moglo objasniti za to su djeca vje tija u stvaralaèkom mi ljenju od c slih . te im omoguæuje da nauèe mije njati mo dana stanja usredotoèenim naporom. kreativnost i intuicija èudni. To bi moglo objasniti za to se èesto razbolimo nakon visokostresno g razdoblja. a i zano s prvim.

poput crtanja ili sviranja. isj bao tipke i psihièki se pripremio za profinjene vje tine svojeg zanata.. taj bi komadiæ granate pritisnuo slu koru i podra ivao je. a cjelina se okreæe u vrtoglavu plesu. odjenuo b i najbolju odjeæu.i iskljuèivanja uobièajeno domin tnog racionalnog mozga. Samuel Ta vlor Coleridge. navodno je rukopis za ( ruèak (1959.a i u introvertiranih osoba. ali samo na krajevima lanca. neovisno o to me koja vam je strana dominantna. iskljuèiti analitièki. Tvrdio je ko su mu zamr e ne skladbe dolazile u cjelini.opet aktivnost l ijeve polutke. Vidio sam kako veæi tvore lanac i za sobom vuku manje. Ruski skladatelj Dmitrij SostE viè u svojoj biogr afiji tvrdi daje bilo dovoljno da nagne glavu ustranu da èuje glazbu. »Ulica Clapham .mo e objasniti za to nek to lak e polazi za rukom. Romanopisci. zasigurno razvijenije u de njaka. drugi su stvaraoci tra ili ekstremnije naèine akt ranja svojih kreativnih mo danih sustava . Povlaèe se iz svijeta koji do ivl javaju zbunjujuæim i potencijalno prijeteæim za njihov osjetljiv osjetni aparat i tr a e olak anje u »unutarnjem svijetu«.. kako dijete vidi nebo. tor dvojbene genijalnosti i takoðer ljubitelj opij ata. A to uopæe nije tako . èesto u urbano. Slikar Francis Bacon na mjerno si je uskn vao san i hranu kako bi u ao u plodnije stvaralaèko stanje. Jedne lijepe ljetne veèeri vraæao 306 Èudesni um: inteligencija. pa mo da ima odreðenih temelja za pretpostavku da su kr eativne osobe »osjetljivije« na svijet koji do ivljavaju. Mo da je uzrok tome bio rapnel u glavi koji je zaradio u Prve svjetskom ratu. s dr uge strane. Drugi su se klonili droga i deprivacije u korist teènog. Katkac se moglo vidjeti kako u kasnijim jutarnjim satima osamljen. Mozartje stvarala tvo do ivljavao kao posve prirodan proces. lijevi mozak i po305 Robert VVinston: LJUDSKI UM segnuti u desni kako bi oblake usporedio s pireom od krumpira.) napisao u takvom bunilu da se nije moga o sjetiti da gaje napis Iskreno. mislim da se tako i èita. pjesnici i n jima slièni takoðer pokazuju visok stupanj lingvistièke fluentnosti . Guy Claxton s Bristolskog sveuèili ta misli da bi se tajna stvarala tva mogla kriti u sposobnosti prebacivanja aktivnosti. dramaturzi. skladanje bilo malno iskustvo. primjerice acetilkolin. mogu se uvelike oslanjati na procese u lije vom mozgu. Uzvik konduktera. pak. zas pao je i usnuo san o konjskoj utrci u kojoj su 1 nji trèali u stazama koje su odgo varale stazama elektrona. kako veæi atom obuhvaæa dva manja. Tada sam.1856. Iscrpljen i frustiran. Drugim rijeèima. svoju je ep: pjesmu Kublaj-kan napisao pod utjecajem laudanuma. Pozn ata je prièa kako je fizièar i nobelovac Niels Bohr do svoje tee je o graði atoma do ao shvativ i da ga njegova dnevna razmi ljanja ne vode kamo. kako jo veæi dr e tri ili èak i manja.. Za neke je. Poèeo sam sanjariti i.. To bi moglo objasniti za to su mnogi slikari. i up to . vidio kako se dva ma nja atoma èesto sparuju. ali dotad nisa m mogao razabrati prirodu njihova gibanja.. Odreðene aktivnosti. stvarala tvo izgleda bilo p< z ano s odreðenim mo danim poremeæajima. gle. primjerice.jednostavna razli ka u kemijskom nasljeðu . Stoga æe slikar koji eli doèarat i. Za Havdna je. Dakako. potaknute igranjem biljara. u susjedstvu Commona. mogli bism o naposljetku ustvrditi kako su svi pjesnici. Kemièar Friedri Kekule opisuje svoj san o dva va na zapa anj a iz podruèja strukturne kemi Najprije opisuje osnovne veze atoma ugljika: Tijekom boravka u Londonu [1854. »desnog« mi ljenj snovima. Bral bi ustao u pet sati. pred oèima su mi skakuta li atomi! Te su se siæu ne tvorbe gibale uvijek kad bi mi se ukazale. Tom pro mogu prip omoæi odreðeni neurotransmiteri. prije negc bi do ao do konaènog ishoda. kreativnost i intuicija sam se posljednjim omnibusom. . Prije negoli bi poèeo pisati. ako ste kreativni mo ete zatomiti elemente na ko je se obièno oslanjate i posegnuti u suprotnu polutku. skladatelji i drugi umjetnici intr overti s dominantnom desnom polutkom. Kad bi nagnuo gla vu. meðutim. recimo. skuhao silno jaku crnu kavu i zatim sjeo radi ti. Èinjenica to veæina kreativnih osoba vi e voli radit amoæi samo ojaèava njihovu introvertiranost. Za razliku odjohannesa Brahmsa koji je izbjegavao dru tvo i srkao kaf kako bi dobi o nadahnuæe.] prilièno sam dugo boravio u Ulici Clapha m. pisci i slièni introverti. Bee ven je izraðivao beskrajne skice sv ojih zamisli. pjesnici.. primjerice.to mo e potvrditi svatko tko je barem malo upoznat sa ivotnom prièom Ernesta Hemingwaya. stisnutih usz sjedi u kutu omiljene kavane. VVilliam Burroughs. su zahtijevale ureðivan je te mu èak nisu remetile svakida nju rutinu. kad bismo iz spomenutih argumenata poku ali izvuæi logièan zakljuèak.

Ono to im daje jedinstvene moguænosti sposobnosti predviðanja te prilagodb e svojeg pona anja ulaznim informaci ma. ukljuèu testove crtanja.sve su to vrlo dobri pokazatelji tut nakana. Miller je ustvrdio da zbog te osl abljene funkcije lijevog mozga savanti imaju bolji pristup stvaralaèkim resursima desne polutke.. Snvder navodi ke ohrabruj uæe znakove njegove djelotvornosti. Taj su se put manje skupine neupadljivo dr ale pozadine. koji je svojim pogledima privukao m no tvo medijske pozornosti. a koliko znam nisu se pojavili u struènoj evaluacijskoj literaturi. pamæenja i tra enja pogre al tekstovima. grane: duge r edove. Primijenio je tehniku zvanu transkranijalna magnetska simulacija (TMS). Dr. Mo da ste se. mo emo predvidjeti. kao to smo vidjeli. po pokr etima osobe koja nam se j bli ava mo emo prosuditi je li ona prijetnja na oj sigurnost i. postane oèito kako smo do li do pretpostavke. To je vje tina koju svi rabimo u svakid njem ivotu. I taj sam put ostatak noæi probdjeo dokuèujuæi posljedice hipoteze. Moje psihièko oko.. Pomog la mu je da shvati benzenski prsten. kora i baza! gangliji. Ali gl e! to je to bilo? Jedna od zmija uhvatila se za vlastiti rep i oblik se podruglji vo vrtio pred mojim oèima. i mo da æemo naæi inu. Govor tijela.... Primjerice. poput mene. te je teorije odveo korak dalje. dok su bili prikljuèeni na TMS. Brucea Millera s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu osobito zanima sposobnos t nekih autistiènih osoba da se sjeæaju nevjerojatnih pojedinosti. Kad se v ozimo prometnom cestom. a da znamo toèno kako. koji su se okretali i vijugali poput zmije. Probudio sam se kao pogoðen munjom. Ali s vremenom se vi a.!«. pa njih rezultate valj a oprezno tumaèiti. Evo do èega mo e dovesti vo nja omnibusom. ' Nije ba tolika rijetkost Svi percipiramo znakove iz okoline a da pritom nismo nu no potpuno svje to radimo. »misleæ podruèja iskljuèuju iz procesa. meðutim. izo treno ponavljanjem takvih vizija. Za sporta e je najva nije to ta sposobnost ostaje »zakopana« u ni im n torièkim podruèjima a. kad analiziram o sv misli. smjer i snaga pogleda . Njihovi su crte i odra avali tu povi enu s sno st. dobrih ili lo ih. poput zadivljujuæeg viðenja Victorijina i Albertova muzeja. Misli su mi bile dr ugdje. naèin i bi na neèijeg hoda. Sjedio sam i zapisivao u ud benik. gospodo. temelj velikog dijela suvremene organske ke mije: . zatekli u nesigurnom dijelu grada i iz nada osjetili kak o ste postali oprezni. Nauèimo sanjati. Posjedujemo { roðenu sposobnost predosjeæanja dogaðaja. sad je razaznavalo veæe tvorbe. Ispitanici su izjavili da su postali pozorniji. Dokazano je da vrhunski sporta i imaju samo marginalno br a v mena reakcije od opæe p opulacije. poku av i vidjeti to se zb iva uvje bamo li normalan mozak da iskljuèi analitièke funkcije i vi e rabi desnu polutk u. matematièkog zakljuèivanja. rade skladno. koji bi nam pje ak mogao iznenada istrèati pred automo Dok hodamo slabo osvijetljenom ulicom. no rad nije napredovao. Snvderovi pokusi tek moraju otkriti matematièkog ili umjetnièkog gi ja. koja se sastoji od postavljanja niza sna nih magneta oko glave. povremeno zgusnu-tije.. o sjeti ji na fine pojedinosti u okolini. bez usporavajuæeg uplitanja svijesti. Ska-novi mozga tih autistiènih savanata otkrili su jedno zajednièko obilje je graðe mozga: svi su imali oslabljenu fu nkciju prednjeg dijela lijevog sljepooènog re nja. TMS je pokusni tretman koji se trenutaèno ispituje kao zamjena za elektrokonvulzivnu ok-terapiju obolje307 Robert VVinston: LJUDSKI UM lih od depresije. Allan Snvder iz Sydneyja. trgnuo me iz snova. Opet su mi atomi skakutali p red oèima. Zanimljivo je. Poslije nam. Snvder je dragovoljcima dao da rje avaju skup testova. Kad se TMS primijeni na i malnom mozgu. Drugu va nu viziju Kekule je imao 1862. Premda jo nije u ao u redovne tretmane. Na mozak zna pri je nas. Okrenuo sam stolac prema vatri i zadrijemao. Brita nac Stephen VViltshire od ranih godina crta fantastièno podrobne i toène crte e. da u mnogim situacijama primljenu informa ciju reagiramo prije nego to postanemo svjesni za to uor reagiramo. Prot 308 . sna na m agnetska polja inhibiraju ili gase odreðena mo d podruèja. Pozabavili smo se nakratko tim fenomenom kad smo govorili o percepci pozornosti. Pokusi su rezultirali 30-postoti poveæanjem uspje nosti. oslobaðajuæi se ta za nove aktivnosti. Kad uvje bavamo novu aktivnost.

Ako je gorjela sa stra njem dijelu kuæe.temperatura na stu gdje su vatrogasci stajali bila je mnogo veæa nego to bi se oèekivalo malog kuhinjskog po ara. Poèinjete grije iti i tako potkrjepljivati nedostatak samopouzdanja. Drugim rijeèima. On i njegova ekipa nai li su na po ar u stra njem dijelu kuæe. pretkognicijskom osjetu koji potièe junaka da nastavi progoniti zlikovca. mo dane ivèane tanice okidaju u istom obrascu uvijek kad izvodimo odreðenu zadaæu ili samo prolazim o pokrete u glavi. Zapamtili su kakav je osjeæaj biti pt njih. kreativnost i intuicija se ugraðuje u motorièka podruèja. no taj je po ar bio jezovi to tih to stoje prava buktinja bila ispod njih.« Ne iznenaðuje stoga posebno stoje redovita vje ba jedan od naèina kojim sporta i osigura vaju da im vje tina ostane zacementirana u motorièkoj kori. stoje takoðer vi e i lo u pri pretpostavci d tra gori ispod njih. za gledatelje u itak bio gl edati Columba kako dokazuje da mu je intuicija bila ispravna. Golfera Severiana Ballesterosa jednom su upitali to mu je prolazilo umom netom prije udarca za milijun dolara. vi e se bavila tim pr edosjeæajem nego rje avanjem zloèina. Poklon ici detektivskih romana zacijelo znaju sve o intuitivnoj slutnji. policajaca i vatrogasaca obavljaju svoj posao. èini se daje razmi ljanje jedna od najg orih stvari koje mo ete uèiniti. V. Sami m razmi ljanjem o tome kako ne to èinite. pa dotad glatko izvoðe nu vje tinu podvrgavaju pomnoj ra èlambi. Kao to znamo.ima va nu ulogu u naèinu kako profes ionalci poput timova hitne pomoæi. zapovjednik je izdao zapovijed zato to se vatra proti je se bori o nije pona ala prema njegovim oèekivanjima. Mo da se to zbilo i vama. pod na kojem su stajali uru io se u goruæi podrum. nesvjesnim mo danim podruèjima. Vruæ plamen usto buèi.121 Njegova su ga istra ivanja dovela do zakljuèka da èe sto zanemarujemo snagu intuitivne slutnje ili predosjeæaja i radije pouèavamo ljude da se oslanjaju na razmjerno duge. Gledano unatrag. Tada postaju samosvjesni-ji. Vatrogasci su s vremenom rili osobni »arhiv« razlièit ih po ara. Kognitivni psiholog Gary Klein prouèavao je osobe koje u svakida njem ivotu moraju do nositi odluke u djeliæu sekunde. kognitivni znanstvenici uvjereni su da intuicija . paje. Sporta i nisu jedini koji se oslanjaju na sposobnost da znaju bez spoznaje. Svaki put kad bi se susreli s vim po arom. onom priroðenom. zaboravljate kako to èinite. Klein je zatim intervjuirao jo mnogo vatrogasnih veterana i poèeo je pri æivati kljuèno obilje je rada ljudske intuicije. sporije i katkad mnogo neuèinkovitije postupke. Igraèu pikada Ericu Bristowu igraèka je vje tin a zbog toga bila paralizirana deset godina. Vatru k( èinilo se. izgubite samo pouzdanje. zaklonjena podom. naredio je svima da iziðu iz kuæe. Mnogi sporta i ive u strahu od te pojave. Iznenada. Smatra se da uzrok gubitka samopouzd anja kod sporta a mo e biti stres. s Peterom Falkom u glavnoj ulozi. on i njegova ekipa mogli su poginuti. Ali plam nije povukao. Redovitom vje bom povezanih neuronskih putova sposobnost se uèvr æuje u ni im. Ukratko. intuici ja nije nek. èak i kad su mu pi tolj i znaèka oduzeti te mu je zaprijeèeno do ivotnim reguliranjem prometa. U tom je trenutku zapovjednik osjet io da ne to nije u redt znajuæi za to. Hladno je odgovorio: »N i ta. mo da ste se zbog tko zna kojeg razloga uhvatili kako razm i ljate o aktivnosti koju godinama èinite bez ikakva napora. nego tehnika uèenja va znak ova i njihova tra enja u danoj okolini bez uplitanja svjesnog uma. prekopali bi arhiv da naðu odgova rajuæe poveznice koje æ reæi kako da se pona aju u toj situaciji. Zbog toga danas mnogi sportski psiholozi klijente pouèavaju teh nikama vizualizacije. 309 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kleinaje do tog zakljuèka djelomice doveo rad s vatrogasnim zapovjedn koji je ustr ajno tvrdio da ima izvanosjetilnu percepciju (ESP).Èudesni um: inteligencija.sposobnost pril agodavanja pona anja prema nesvjesnim znakovima . gasni zapovj ednik s navodnim paranormalnim sposobnostima jednostavr znao koje znakove treba . Vrati li se svijest zbog bilo kojeg razloga u proces . umjesto otkrivanja poèinitelja. Ma tu nastranu. Zapovjedi isprièao kljuèni dogaðaj koji gaje uvjerio u vlastite paranormalne sposc sti. ranormalna sposobnost predviðanja buduænosti. dolazi do usporavanja i naru avanja teènosti obavljanja zadaæe. Te levizijska serija Columbo. Da nije imao taj pi s jeæaj. buktjela u kuhinji vodom su polij evali iz dnevne sobe. za t o se nije povukla kad su je polijevali vodom? B i drugih znakova da sve nije bil o kao stoje trebalo biti . Samo nekoliko se kunda j je. kako miri u i kako bi se mogli pona ati. Svaka je epizoda zapoèinjala sjasno prikazanim ubo jstvom i ubojicom.

Bila je smrtno blijeda. Dodir. poput ok zahtijeva kontakt. Istu paralelu mo emo povuæi izmeðu sluha i dodira.oba znaèenje dohvaæaju iz gibanja. Ako sam imao pravo. Toliko krvarenje. k ao i nju iti. Stoga je najvjerojatnije bilo da nosi plod u jajovodu . . èudesno. Mnogi su lijeènici do ivjeli iskustvo intuitivnog odluèivanja pod ekstremnim pritiskom . s obzirom na takvo krvarenje. Sjeæam se jednog groznog hitnog sluèaja iz doba kad sam bio mlad kirurg u ruralnoj bolnici. a slu ati. Ista sposobnost primijeæena je i kod medicinskih sestara na neonatalnoj in zivnoj skrbi. meðutim. èak i kad je donosite impulzivno. nego da su »je dnostavno znale«. brzo pregledao tkivo i otkrio . Takva djeca znaju èesto p lakati.rupturu osmerot jedne trudnoæe na jetri. jer funkcioniraju na isti naèin. Zatim mije sinulo da bi. Funkcioniraju same tem mehanièkih sil a .nije bilo vremena za èekanje rezultata testova. No podrobniji razg« otkrio je da su te iskusne sestre stvorile akt ivni arhiv iznimno suptilnih znak Primjerice. Mijenja im se obrazac hranjenja. Neki istra ivaèi dr e 311 Robert VVinston: LJUDSKI UM daje esto èulo zaboravljeni instinkt za »navoðenje«. oko mjesta krvarenja hitro su umet nuti tamponi i. Zanimljivo je.to mo e stra no krvariti. ali doista vrlo rijetko. sestre su izjavljivale da nisu u po nosti znale kako znaju. mo emo s udaljenosti. Svoje su odluke temeljile na znanju koje s u same stekle. ali velika je odluka urno odgurati osobu u operacijsku dvoranu i otvorit i joj trbuh. Èinilo se daje nadomak smrti. stvari mor. to se polovica simptoma kojima barataju neonatalne sestre ne spominje u medicinskoj literaturi. nismo smjeli gubiti vrijeme. potraga za tom neuhvatljivom funkcijom ne prestaje. Za okus i njuh r se reæi da su zaseban par. a trbusi im se nadimaju. a da niste stigli ni propisno oprati ruke. èini se da ljudska intuicija nije ba zagonetno » esto èulo«. onesvijestila se. Da bismo mogl ku ati i onju iti. Vjerojatni razlog bilo je unutarnje krvarenje. Ali oba su jajovoda bila posve normalna i nigdje u zdjelici nije bilo tragova krvarenja zbog trudnoæe. no pomirisati ih mo emo s udaljenosti. i u nama uspavan. Do k sam je pregledavao. * Argument za tezu o ljudskom osjeæaju smjera proizlazi iz èinjenice da su ma naèinu d jelovanja na i osjeti naoko manjkavo spareni. to je jo rjeða pojava. No anesteziolog je dvoji o hoæe li joj dati anesteziju jer joj je tlak bio nemjerljiv.tra iti u borbi s po arom i kad je uoèio nepravilr znao je da to znaèi nevolju. nije bilo uobièajeno za vrlo rijetku moguænost c rijevne implantacije. Bez obzira na to. jo aktivan u na ih tinjskih predaka. stoje znaèilo daje moja dija gnoza bila barem djelomice toèna. kreativnost i intuicija nu mlitava i letargièna. meðutim. Produljio sam rez. Brzi-naje oèito bila presudna . nego iznimno uèinkovit n procjene informacija iz pet stvarnih osjeta. po neèemu razlikuju . kad su me pozvali na traumatolo ki odjel da pregledam polusvjesnu neudat u dvadesetdvogodi njakinju. Malo je stanja koja mogu tako ugroziti ivot m lade ene. trbuh joj je bi o poput tijesta i blago nadut. U podsvijesti mije bila pom isao da se ektopièna trudnoæa mo e razviti. ru ièaste do zelenkastosive. koje èesto moraju donositi nagle odluke kako bi spasile ivote n roðenèadi. pa sam otvorio trbuh dok je on jo obrazlagao . a sama obrada znaèenja podra aja odvij a se kemijskom interakcijom. obièno u ustima ili nosi ma. isprva iznimno blago. Dodatno èulo Dakle. a tlak joj je bio nizak. Dovela ju je hitna pomoæ i uz nju nije bilo nikoga od koga se mo glo doznati kako je zavr ila u tom stanju. put prerano roðenog djeteta u ranoj fazi infekcije naglo se mijenj. to mora biti r astopljeno u vodi. Ka je jedan od Kleinovih kolega interv juirao.elimo li ih ku ati. a primjenjivale su ga gotovo ni ne znajuæi da to èine. staviti u usta. meðutim. ektopièna trudnoæa vjerojatno je najèe æe.opet te ka odluka. Plod je brzo uklonjen. krivac mogla biti jetra. premda to prije nisam vidio i nis am za to svjesno èuo. na crijevu u trbu n oj upljini. Kad p rerano roðena djeca dobiju infekciju. C i njuh se. posljedice mogu bit zorne .bolest se poput vatrene stihije iri maju nim tijelom i ubrzo izaziva si Zbog toga iskusne sestre mo raju razviti intuiciju za prepoznavanje ranih zn. va infekcije kako bi mogle pra vodobno reagirati i spasiti djetetov ivot. ali iznenada po 310 Èudesni um: inteligencija. g otovo nemjerljiv. smjesta smo joj osjetili bilo. Iz tr buha je potekla golema kolièina zgru ane i nezgru ane krvi.

imati sti osjet smjera ili aparat za prepoznavanje feromona. VViseman oèekivao je samo nekoliko stotina poziva . Na obrascu koji su primili trebali su navesti smatr aju li se prirodno sretni ili nesretni te imaju li kakvu nadnaravnu moæ. VVisem n navodi kako je njegova analiza pokazala daje kombinacija 1. u Kaliforniji . nadnaravnim moæima i sreæi. 19. zamolio je g ledatelje da predvide dobitnièku kombinaciju u iduæem kolu engleske Nacionalne lutri je. smono a u prostoru snalaze zahvaljujuæi siæu nim komadiæima materijala o ljivih na magnetsko polj e.123 Poslu iv i se televizi jskom zabavnom emisijom kojuje gledalo oko trinaest milijuna ljudi. Pomoæu testova postavljenih na svojoj internetskoj stranici Radin je prouèio rezultate pola milijuna poku aja èetiri tisuæe osoba iz 57 zemalja. Ako postoji kakvo esto èulo koje nekim ljudima omoguæuje da uèink tije nalaze put. Ima. Catherine Dulac s Harvardskog sveuèili ta uspio je izol ti gen koji takorima i mi evima omoguæuje percepciju feromona. pr emda prilièno nesavr en u odnosu na nju ne sust mnogih ivotinja. Dean Radin s instituta Boundarv u Palo Altu. ono je veoma nejednolièno rasporeðeno u populaciji te n( oèit ih tjelesnih manifestacija. Je li stoga moguæe da previðamo prirodnog kandidat esto èulo. kako mogu utj< ti na nas? Mo da nos. 29. ali vjerojatnost da se to dogodi navodno iznosi 2669 prema 1. trideset estero ih je osvojilo novac. ali s mutacijama zbog kojih se doima beskoristan. i sam kupio listiæ. Nije pogodio nijedan broj. Iznimno sam cinièan prema veæini prièa o ESP-u. a da nisu svjesni da ih mogu prepo zn To se smatra jednim od razloga za to se enama mjeseènice usklaðuju kac ve zajedno. najboljima je to po lo za rukom u 48 posto od dvadeset pet poku aja. èovjekje opèinjen moguæno æu avirivanja u buduænost. Drugi su predlo ili da bi esto èulo prije moglo biti »èulo 5a«. Jedni i drugi u prosjeku su kupili tri listiæa svaki. mo e raspoznati odreðene feromone. primjerice feromc Tim predvoðen dr. On je opisao kako je proveo pokus da provjeri postoje l i pojedinci koje bi se istinski moglo smatrati sretnicima. a èetvero meðu n jima »velezgoditak« od 58 funta. Nalazi su nedvojbe no zanimljivi. A li ako nemamo gene za percepciju feromona. barem lakovjernijima. Podjednako nizak. meðutim . Od doba Izaije do horoskopa u dnevnim novinama. 32 i 45. Richard VViseman. 37 i 44 najbolji izbor. Mogli bismo reæi da je. ne sprjeèava provoðenje brojnih ekstremnih metodolo ki lo 312 Èudesni um: inteligencija.1 22 Ljudi i ju taj gen. tu i tamo bi se pokazao kad su ljudi poku avali mislima utjecati na gen eriranje sluèajnih brojeva. poput si i njuha. U testu u kojem su sudionici morali pogodit i koja od ponuðenih pet karata ima sliku. onoga koji djeluje putem kon takta? I ako je tako. u vrijeme pisanja ove knjige provodio je svjetsku studiju izvanosjetilne perce pcije. Golubi put nalaze zahvaljujuæi ugraðenom komp granulama kristala magnetita blizu lubanje. U televizijskom izvlaèenju u tom su kolu izvuèeni brojevi 2. pobolj a mo danih olfaktor oæi. Leptir monarh posjeduje boL mre u tankih.U tim usporedbama vid ostaje bez para. Ipak. Dr. magnetiziranih krilnih vlakana. Moj cinizam prema nadnaravnim moæima mo da ima odreðene veze s kemijskim procesima u m ojem mozgu. r ijeè o »daljinskom« osjetu. ili doista trebali. Kad su istra ivaèi pregledavali podatke. Ali èovjek takvu funkciju ma. Nakon mukotrpnog razmi ljanja o etiènosti te zamisli. ba kao i psiho og dr. Peter Brugger iz Ciri ke sveuèili ne bolnice uzeo je dvadeset vjernika u p . otkrili su da su izmeðu èetrdeset devet ponuðenih br ojeva »sretnici« èesto birali odreðene brojeve koje su »nesretnici« izbjegavali. zanimljivih indikacija da bismo mogli. Dobici su se ravnomjerno rasporedili meðu sretnim i n esretnim osobama. dakle. Rezultati su pokazali da su ti gledatelji zajedno kanili kupiti oko dvije tisuæe listiæa. kreativnost i intuicija istra ivanja. prvi je i pos ljednji put. èemu slu i? Neki su znanstvenici istaknuli da se neke ivotinje poput leptira i golub. no ne i èvrstih doka To. 17. ka e. Spomenuo sam vomeronazalni organ s rece] rima za kemijske spojeve koje nos ne mo e raspoznati. 21. dakle onome koji ne zahtijeva kontak bi do lo do obrade. 13.procjenjuje se da ih je bilo oko milijun. pogodili j edan broj i izgubili jednake svote. Dr. Jesu li »sretnici« bili i ta uspje niji? Od svih sudionika. Upitnika je bilo dovoljno sa mo za prvu tisuæu pozivatelja. To mo da ne zvuèi osobito dojmljivo. Tijekom prijenosa zatra io je od gledatelja koji se smatraju nezaslu eno sretnim a ili nesretnima da nazovu emisiju. 7. s jetit æeti da feromoni mogu djelovati na ljude. èini se statistièki znaèajan rezultat.

neke ispremetane. naravno. Ali. Mo da b dakle.aranormalno i dvadeset potvrðenih skeptika. kontroverzno je podruèje za neuroznanost. a vi e o razli kapacitetima ljudi da u to v jeruju. U jednom istra ivanju provedenom 1980-ih pacijenti su »slu ali« inforn ne audiovrpce dok su bili u nesvijesti. i da zapr avo imamo finiji spektar razlièitih stanja. meðutim. Znanstvenici koji prouèavaju iskustvo bliske smrti priznaju kako im nastojanja rem eti jedan oèit èimbenik. odr sintetizirani dopamin. velika je razlika izmeðu tih lo e nadziranih pokusa i iskt bliske smrt i. naèinio je popis zajednièkih obilje ja. ili bare ko tvrde. poput gledanj a u pro lost i buduænost ili svjedoèenja dogaðajima izvan dosega njihova osjetnog aparat a. a neke samo zvt Ustanovio je da su vjernici bili mnogo skloniji izjavljivati da su vidjeli licæ li prave rijeèi kad to nije bio sluèaj. Ljudi do ivljavaju promjen u emocionalnog stanja . a zatim im je ispitano opæe znanje kon iskustva nesvjesnog uèenja toènost im je porasla s 37 na 62 posto. visoke razine dopamina upletene shizofreniju i maniju. predla e tezu daje is kustvo bliske smrti samo proizvod potencijalno umiruæeg mozga. Nadalje. Brugger je objema dao L-DOPA-u. Dr. i da se svako tako stei znanje gubi unutar nekoliko sati od osvje æivanja. obilje je dokaza koji govoi je neke vidove svijesti te ko usp avati. To ide u prilog shvaæanju da u m< ne postoji »prekidaè«. Zapa eno je. d ni dop amin nije imao uoèljivo djelovanje na rezultate vjernika.dogaða li se dok mozak gubi svijest. smrt nije trenutan proces. ukljuèuju osjeæaj ubrzanog mi ljenja. Ranije sam. O tk da su pod dopaminom skeptici ponovili rezultate vjernika. psihologinja na Sveuèili tu zapadne Engleske. Ne cina znanstvenika smatra daje posv e moguæe da mozak upija informacije je funkcionalno nesvjestan. Nastojeæi shvatiti kljuène razlike u m nim stanjima izmeðu tih skupina . Iskustvo bliske . Profesor Bruce Grevson s Odjela za ist 314 Èudesni um: inteligencija. Primjerice. a osjeæaji spokoja i bla enstva nastaju zbog izluèiva nja endorfina uslijed iznimno traumatiène tjelesne smrti. Taj do ivljaj da se osoba nalazi izvan svojeg zauzima sredi nje mjesto u prièama nekih oso ba koje su iskusile. èini se da su s nja nepotpunija stoje anestezija dublja. Kako znati gdje se na tom kontinuumu n alazi iskustvo bliske smrti . odnosno o tar prijelaz izmeðu svijesti i nesvijesti. Usto. Kao to znamo. primjerice. èesto navode para normalne osjete koji nadilaze normalne granice vremena i prostora. uobièajen i do ivljaj prolaska kroz tunel prema toèkici jarke svjetlosti plod je nasumiènog okid anja ivèanih stanica u vidnoj kori. Ali sama je èinjenica daje veæina iskustava bliske smrti slièna za neke.124 Iskustva bl iske smrti. uvjerljiv dokaz da su ona jednostavno plod kemijskih procesa u mozgu. Su an Blackmore. poput izlaska iz tijela. Prouèiv i opise stotina pojedinaca. u treæem poglavlju. Takoðer. Test je zatim ponovi jeèima neke su bile stvarne rijeèi. stanja kojima mo e biti svojstven a sklonost da se do ivljava kao inherentno smisleno mjesto prepuno podudarnosti. Poput svijesti. i ako je tako. kakav je osjeæaj umirati na operacijskom s tolu. spomenuo nalaze vicarskog neuron ga koji je operira juæi epileptiènog pacijenta mo da na ao neurolo ki t< za tzv. Veæ se prema definiciji potonjeg stanja smatra kako mozak u nj ne bi trebao bit i ni blizu budnosti. izvantjelesno iskustvo. nego kontinuum o d nekoliko faza èije se granice preklapaju.najèe æe navode osjeæaje spokoja i bla enstva. morali manj e govoriti o postojanju paranormalnog. od potpune budnosti na nom kraju do sm rti na drugom. Ako je sve to naz ivamo »um« izvod rada mozga. u kojoj toèki tog procesa? Nastupa li kad je mozak praktièno »mrtav« ili kad ponovno poène . kako neka obilje ja »uma« mogu naizgled postojati i mozak vi e ne radi? To pitanje podjednako zanima znanstvenike i kirurge otkad se primje opæa anestezij a. izvje æuju bnormalnim prostornim iskustvima. Istodobno. vjerojatni da æemo apsorbirati informa cije. Od podrobnih opisa susreta sa Stvoriteljem do svjetovnij vje taja o razgovorima èlanova kirur ke ekipe. kreativnost i intuicija vanje osobnosti na Vird inijskom sveuèili tu opse no je istra ivao iskustvo bliske smrti. te od njih zatra io da poku aju razaznati lica u slijedu sastavljenom od raspo313 Robert Winston: LJUDSKI UM znatljivih i na vrljanih slika lica i drugih predmeta. to smo bli i budnoj svjesnosti.

. Gur. Ali kad govorimo o stvarala tvu. Miller. et al. Ista bi stvar mogla biti i s umiruæim mozgom .. 299:1196-201 11. M. et al. Galaburda. S.. O. A. 'Physio logical and anatomical evidence for a magnocellular defect in developmental dysl exia. C. a ne rijetke iznimke. 123:210-19 .' Neuropsychologia (1997). Louis R. Livingstone. katkad iz plemenitih po buda. T.. a katkad radi hvalisanja. Fried.. M. sadr avao bi samo siæu an postotak pnog broja stanovnika.' Science (2003). 2:251-62 9. C.' Trends in Cognitive Sci ence (2002). R.... 'Neuroanatomical correlates of pleasant and unpleasant e moti-on. M.' Nature (2002). Blackmore. i Pitino. 'Encoding pheromonal signals in the accesso ry ol-factory bulb of behaving mice. S. Eccentric and Bizarre Behaviours (John Wiley & Sons.. 'An fMRI study of sex differences in regional activation t o a verbal and a spatial task.raditi? Istra ivanja spavanja.. dolaze drugi koji ele vjero vati u tajnovitost. Field. Franzini. osta i »ukljuèene« na ni im razinama svijesti.. Sampaio. John.' Brain Research (2001). M. F.' Pro-ceedings of the National Academj of Sciences USA (1991). I. 88:7943-7 13.. 391 :650 2.. Istra ivanja iskustava bliske smrti jo nam nisu dala jasne odgovore. upuæuju na to da svake noæi putujem o naprijed i natrag po tom kontinuumu. bit æe drugih koji æe stvar poku ati rije iti na prepad.. N. T. Bach-y-Rita. Ortigue. 'Electric current stimulates laughter. u drugu dimenziju za koju je ovozemaljski ivot samo povr na pro ba. McCoy. Seeck.. Takve podjele dokazuju najpo315 Robert VVinston: LJUDSKI UM stojanije krasno obilje je ljudskoga uma. 7:487-94 12. 74:157-70 3. 'Language learningimpa irments: integrating basic science. Landis.. vatrogasca koji zna kad mora pobjeæi iz zgrade kc uru ava. Lane. W. R. et al. S. W. Kad bismo sjeli i naèinili popis ljudi koji su postali s zbog svojih izv anrednih sposobnosti. E. 'Preterm infant massage therapy studies: an American approach. Katz. Svatko je od nas u svakida njem ivotu sposoban predvidjeti dogaðaj( s vjesno primiti predznake iz okoline i prema tome prilagoditi pona anje sporta a koji zna kako æe loptica udariti njegovu palicu do turista koji slu je zalutao u lo u èetv rt.. 316 Literatura 1. zapravo mislimo na veoma rijedak pod ljudskih spo sobnosti. D. umjetnika koji komuni cira svojom slikom ili skladbom ili znanst ka koji rje ava zagonetke èovjekova uma. M. ali ga vr zlièito koristimo. 'Brain plasticity: »visual« acuity of blin d per-sons via the tongue. od toèke nadomak buðenja do toèke u kojoj »spavam o kao zaklani«.' Nature (1998). P. D.. G. 6:276-7 7.. Tallal. pak. 1995) 6. Blanke. C. L..Jenkins. Kao to smo nekoliko puta vidjeli u ovoj knjizi. 'Development and plasticity of cortical areas and networks. U ari tu zanimanja ove knjige je mozak koji pos svima nama. 'Stimulating illusory own-bod y per-ceptions. Mnogo j e dokaza koji upuæuju na èir cu daje svaki mozak obdaren neizmjernom kolièinom izvanre dnih sposc sti. 75:367-75 10. poput sluha i pamæenja. Mari .u odreðenim toèkama du put a u potpuni zaborav mogli bi postojati trenuci veæe ili manje budnosti. Na svakoga tko nalazi olak anje u gledi tu da znanst veni zakoni mogu dati smisao svakom kutku postojanja. Na svakog neur oznanstvenika koji ustrajno tvrdi da nema svijesti bez mozga koji je u odreðenoj m jeri iv. L. S. 908:204-7 8.' Physiology and Behavior (2002)... dva mozga nikad neæe biti ista.' Brain and Language (2000). P. and remediation. M. 35:1437-44 4. technology. Fee.' S eminars in Neonatologj (2002). Drislane. Luo. 419:269-70 5. i Grossberg. To. Rosen. 'Crossing the chasm of consciousness. svi smo uistinu iznimni. M...' Natur e Re-views Neuroscience (2002).. mo e znaèiti da æe kod nekih ljudi odreðene mo dane funkcije.' Experimental B rain Research (1998).. Leamey.. a to je da ga svi imamo. Moguæe je. 'Pheromonal influences on sociosexual behavior in yo ung women. da postoje razlike zbog individualnih posebnosti neuronskog ustroja. kao to smo vidjeli. t akoðer. S. S. Merzenich.

i Maquet.' Perception (1999). Norton. H.. P. C. et al.. Inc. Dolan. S.. Ne w' 1986) 38.' Psjkologia (2002). i Goethals. Reflections (Collins. Rankin. S. J.. G. M. et al.. 1962) 24.. 'Self-awareness and the frontal lobes: a neuropsychological perspective. J. B. Miller. Chiang. J. Simons./PSt.. 28:1059-74 15. U.' NeuroReport (1997).. Strange. 6:23-30 21. semantic. i Frith. Mongeau. 'The development of a theory of mind in autism: deviance ar lay?' Psychiatric Clinics of North America (1991). 292:2499-501 19. 'Gorillas in our midst: sustained inattenti onal blin-dness fordynamic events... i Buchsbaum. 1:147-8 20..' Peri ty and SocialPsychology Revieut (1997). Mayberg... R. C. Calder. A. ¦': * . New 2002) 33... J.. D.. 1997) 29. K. Friston.. 9:167-70 36. LeDoux. 1996) 32. 195 34. Tranel.. Henson... A. 'Cingulate function in depression: a potential predi ct treatment response. J. 'The symbolic self in evolutionary context. J. New York.trs. E. Sedikides.. A.' Science (1967). B. J.' Ne uropsychologia (2002). 40: 38 35.' NatureRev iems Neuroscience (2000). The Self: Inter-disciplinary Approaches (Spring er V« 1991) 28. M.. 158: 1597-600 30.J.J. How the Mind Works (W. i Chabris. J. i Teresi. 'Responses of human somatosensory cortex to stimuli below t hold for conscious sensation. c soii>Wðgig. F...}Tif>'. R. Damasio.J. 'Reading the mind from eye gaze. . E.' Neurolmage (200 0). Jung. The 3-Pound Universe (Dell Publishing Co. Revonsuo. R. i Passingham. A.. 12:425-33 16.-.....' Science (2001). 'Sleep imaging and the neuro-psvchological asse s-sment of dreams. R. F. Ramnani. K. 10: 613-19 17. 'The reinterpretation of dreams: an evolutionarv hyp sis of the function of dreaming. 'Impaired recognition of e on in facial expressions following bilateral damage to the human amygdala. Driver. Dimberg. 'Brain mechanis ms for detec-ting perceptual.' Journal of Cognitive Neuroscience (2001). i Valli. Dreams. 'Impulsive choice induced in rats by lesions of the nucleus accumbens æore. W. H. 1:80-102 25. et al. G. jate . E. Synaptic Self: How OurBrains Become Who WeAre (Viking.. D.. N. N. 'Neural correlates . A.. Cardinal.»» ' -V' . 'Influence of a functional polymorphism within the pr omoter of the serotonin transporter gene on the effects of total sleep deprivati on in bipo-lar depression...' Journal ojNeuroscience (1990). logical Science (2000). Central African Journal ojMedicine (1963 ). D.. C.' Trends in Cognitive Sciences (2002). et al. NewYork. 13:952-66 18. Benedetti. Libet. P. and emotional deviance. 156:1450-2 ___*>v a* * t%arsm.14. 8:1057-61 39...' re (1994).. 35:472-84 23.. ur..' American Journal of Psychiatry (1999). C.. 372:669-72 31..' U uss. Reason and the Human Brain (Picador. Damasio. R.. i Philip. 'Changes in the human brain during rhythm le-arning..' P. Anderson.-r K-r. 11:86-9 85. 'Unconscious facial reactions to emotional facial expressions. R. Memories. N. LeDoux. D. Hooper. Damasio. 'Shifting baselines in attention research. A. et al. S. R. Adolphs. 28:84-9 27... Peskin. S. 14:33-51 26. LaBerge... S. Descartes Error: Emotion. Pinker. Joseph. J. 4v_ 317 Robert VVinston: LJUDSKI UM 22. TheEmotional Brain (Simon and Schuster. 'Positron emission tomographic measurements of pulvinar activity during an attention task. D. A. i Skowronski. 'Ruse and representations: on children's ability to conceal info rma DevelopmentalPsychology (1992).. Baron-Cohen.. Schvvartz.

' Science (19 94) 265:679-82 58. LSD . et al... Yurgelun-Todd.' Animal Behaviou r (1975). Kuhl. 'Under-recruitment and nonselective recruitment: disso ciable neural mechanisms associated vvith aging. K. 'Depe ndence on REM sleep of overnight improvement of a perceptual skill. E. E.. 'On the automatic nature of phobic fear: conditi oned trodermal responses to masked fear-relevant stimuli. D.. et al.' Science (1994). M. John. A. Tanne. Cannabis: the se te and medical evidence. S.. Huttenlocher... 27:195-9 54. D. Haxby.. M. M. Ungerleider. R.J.. A. Rubenstein.. 5:348-55 56. A. K. R. P. 48:146-51 64. intelligence. i Soares. M.My Problem Child (J.. S. Damasio. P... i Seligman.' Neuron (2002). M. F. et al... 17:1729-41 57.. G. et al. et al.. 'Affiliation and social discri mination produced by brief exposure in day-old domestic chicks. 23:131-8 60. et al. 'Altered serotonin innervation patterns in the f orebra monkeys treated with MDMA seven years previously: factors influencing abn oi recovery. Zajonc.. 97:11850-7 52. 'Cognitive efficiencv on a match to sample task dec reases at the onset of pubertv in children. 'Interpreting gaze in Turner syndrome: impaired sensit ivity to intention and emotion... 12:427-33 48.' Journal ojNeuroscience (1999). 16:218-22 55.. D. Ohman. ce (2003).' Nature (2002).' Nature Neuroscience (2002).. and working memory capacity. Logan. McGivern.' Neuropsychol ogia (2003). C. A.. Hoffmann. J. 65:1-123 53. 'A five-factor theory of personality.. The Stationery Office: HL p ape 43. W. 'CREB required for the stability of new and reactivated fe ar memo-ries. K. LeVay.of peting fear behaviors evoked by an innately aversive stimulus. R.. Karni. et al. A.' Psychiat ry Research Neuroimaging (2001). 1983) 45.. Lawrence. 41:894-905 50. 14:333-8 41. 40:923-30 61. Hasselmo. P. Hollich.... B. Rachman.' Brain Cognition (2002).' Journal of Gerontolog^ (1993). 'The measurement of regional cerebral blood flow durin g the complex cognitive task of meditation: a preliminary SPECT study.' Behavioi se arch and Therapy (1976). i Bovver. D. S. 5:677-81 59. 23:3855-68 40. 'Language input and language grovrth. et al.J. but preservation of social cueing.. et al.' Science (1991). J. Nevvberg.. Session 1997-8. Inouye.' Proceedings of the Nation al Academy of Science USA (2000). et al.. A. Genoux. i Beaton.' NeuroReport (2001).. J. 102:121-32 42. 'Unprepared phobias: »be prepared«. Oki. 33:827-40 63.. H. 'Thought suppression. J. 'A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homo-sexual men. Hatzidimitriou. Kida. W. Rajecki. 'Protein phosphatase 1 is a molecular constraint on lear ning and memorv.. J. ur.. S.' Monographs of the Socielj for Res earch in ChildDe-velopment (2000).. Wilson. 'Breaking the language barrier: an emergentist coali tion model for the origins of vvord learning. 'Sex-specific developmental changes in amygdala responses to affective faces. S. Mednick. Askenasy. Pervin.. J.' Nature Neuroscience (1998).. 'The restorative effect of naps on perceptual deteriora tion. 'The return of Phineas Gage: clues about the brain from skull of a famous patient.. A. D.. Ishai. Acetylcholine and memory.. W. M... 418:970-5 62. B. 'A new view of language acquisition. O. 253:1034-7 51.' Behaviour Research and Therapy (2002). 50:73-89 47.. 'Cognitive performance in a high-functioning communit y-dwelling elderly population. R.' Journal of Abnormal P sych (1993).' Preventive Medicine (1998). 'Visual imagery of famous faces: effects of memory and attention revealed by f-MRF Neurolmage (2002).. G. Killgore. Tacher. L. 106:113-22 49..' Handb . Select Committee on Science and Technology. S. et al.. Sagi.' Trends in Neuro science (1993). G. V. L. A. 19:5096-107 44. House of Lords.' Journal of Ne uro. 9th report. 264:1102-5 318 Literatura 46... Brewin. D. J.

(1999). W. D.J. Johnson. M.... D.. Loi 1983) 72.' nal of Psychology and Human Sexuality (1989). J. L.' JV< (2000). 1999) 80. 40:133-8 .. R. M. 103:193-210 74. 2' 89 96. i Brovvn.' Neuropsychologia (200f). Archer. 'Activational effects of testos ne on cognitive function in men. M.. 'Portrait of the self-enhancer: well adjusted and wel l liked o ladjusted and friendless?' Journal of Personalitj and Social Psycholog y (2003). 'Cellular mechanisms o f so attachment. Prièe. 'Amygdala response to happy faces as a function of extrave rsion. W. et al.. W.' Applied Animal Behaviour Science (2001). et al. 'Effects of putative male phe romones on female ratings ol attractiveness: influence of oral contraceptives and the menstrual cycle. P.-A. Amedeo Modigliani 1884-1920: The Poetry ofSeeing (Ba sic Art) ( chen America Lle. Nesse. W. Boissv. i Hatfield. I. F. B. M. F. E. 'Behavioural characteristics of two dairy bree cows selected (Herens) or not (Brune des Alpes) for fighting and dominance ty. S.' Journal of Neurophysiology (1988). P. N. M. L. S. J. Young. M. 'Pheromonal influences on socios« behaviour in men. et al. 'Genetic origins of anxiety in women: a role for a fun ction techol-0-methyltransferase polymorphism. Hagen. Required Writing: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Fabe r. 88:1400-6 75..' Proceedings of the National Academy of Science USA (2001). 13: 33-4 77. Larkin. E. 2003) 66. Lim. L.. 98:13995 82.. Montgomery. et al. et al... i Boissou. C.. M. Psychological Science (W..' Science (2002). 72:1-21 70. D. Hair.' Psjchiatric Genetics (2003). M.. Doris. M. Iacoboni.... 'General differences in receptivity to sexual offers... 39:1385-94 71. J.' BiologicalPsychiatry (2002). C... i Heatherton.' PsychologicalBulletin (1988). Clark. 'Androsterone: a male pheromone?' Ethologj and Sociobiology (19 14:201-7 88. Gazzaniga. Fu. R. R.. et al. Canli.. D. 28:66-83 69... O'Connor.' Hormones and Behavior (2001)..'' Autkrystof.ook of Personal^: Theory and Research (Guilford Press. Required VVriting: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Faber . 296:2191 319 Robert VVinston: LJUDSKI UM 68. 399:741-2 83. F.... Taylor.' Archives of Sexual Behaviour (1998). G. TUusion and well-being: a social psychologic al persf ve on mental health. et al. Bloom. B.. J. 'Journal of Adolescenc e (1998). B. T. 5 20 79. Lon . 52:404-12 78. Shakespeare: The Invention of the Human (Fourth Estate.. Penton-Voak. i Boissou. 1994) 81. M. 27:1-13 89. 1999) 65. Enoch. Gingrich. D.' American Journal of Psychiatry (1999). Friedmann. Drevets. 84:16 73. M. 'Lovv glial numbers in th e a dala in major depressive disorder. Badcock. i Sorrell. Norton.. T. 'Reafferent copies of imitated actions in the right su perioi 1 poral cortex. McCoy. M.. 156:252-7 67.' Neuro e 9«*' crinology Letters (2002). et al. 23:291-7 Sfc Grammer.. 'Menstrual cycle alters face preference. PsychoDarwinism (HarperCollins.. 'Somatosensory processing in the human inferior prefn c ortex. E. C. A. Taylor. !' adolescence: grade and gender comparisons. 'Effects of androgen treatment on behavioural and ological responses of heifers to fear-inducing situations. Ts depression an adaptation?' Archives of General Psychiatry ( 2000). Cutler. H. 'Love and dating experience in early an d mi< . K. 2000) ^KThorne. E. C.V" 1983) 76.. T. P. S. Insel. E. Bowley. L. Ongur. Larkin. 2:39-55 84.. T.' Hormones and B elu (1984). 'Cerebral blood flow and personality: a positron emi ssion to-mography study. P.. Plusquellec...

J. Langleben. Frith... S. Turner. Fritsch.. 'Effects of environmental enrichment on gene expression in the brain.. et al.' Journal of Personality and Social Psychology (1991) .' Exp erimental Neurolog (1985).' Nature Neuroscience (2003). Alzheimer's disease: results from a research registrv.or social prediction?' Journal of Personality an d SocialPsyc-hology (2002). 23 Suppl. B. Greene. 4:92-7 94. A. Gardner. 322:819 110. P. R..' Neuro science Letters (2001). J. 60:861-9 93.J. and sociodemographic variables in the Seattle Longitudinal Stu dy. 1971) 105. R. Winston. Harvev. A. i Zeki. 'Brain activity during simulated deception: an eve nt-rela-ted functional magnetic resonance study. J. S. H. F. 5:277-83 97.. et al. M. i Dunning.' Neuropsychologia (2003). 25:121-39 111. E. Whalley. M.' Neurolmage (2002). Castelli. 'An fMRI investigation of emotional engagement in mo ral jud-gment.' Natur e Neuroscience (2002). D.. E. C. 62:97-113 96.' Nature Neuroscience (2000). et al. VVitelson. I.. Braver. 293:2105-8 102. Epley. T. D. 6:316-22 107. et al. J. 'Cognitive change and the APOE epsilon 4 allele. 79:861-75 99. T... 88:198-204 103. 'Social amnesia in mice lacking the oxytocin gene. et al. 'Preliminary research on plasma oxytocin in normal cy cling wo-men: investigating emotion and interpersonal distress. 'Beauty in a smile: the role of medial orbitofrontal cortex ir cial attractiveness. 'Genetic influences on brain structure. Gray. B. Deary. Dolan. et al. Groiuth and Action (Houghton Miffl in. 'Genetic enhancement of learning and memory in mice. C. J.. et al. R. K.. Fisher. 418:932 109.. M.....' Nature Ne uroscience (2001). 41:147-550 320 Literatu ra 91. A...90. U. R.' Psychiatry (199 9)... I. W. S.. T.J. J. L. Lee.. et al. Frith.... et al. et al..' Lancet (1999). i Deary. 'Feeling »holier than thou«: are self-serving assessme nts produced by errors in self. 125:1839-49 98... Strange. J.. D.' Afe-uroendocrinologj Letters (2002).. R. L. Boston. 'Neural mechanisms of general f luid intelli-gence.' American Journal . 309:109-12 101.. Bartels. 15:727-32 100. R. i Hazan. Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences (Basic Bo oks. 'Autism..' Proceedings of the National Academy of Science USA (2000). 11:3829-34 92. Rampon. The neural mechanisms of mate choice: a hvpoth esis. 'Effects of educational attainment on the clinical exp ressi. Diamond. et al. T.' NeuroReport (2 000).. Bosvvorth. 1983) 106. H.' British MedicalJournal (2001).. H.. F. 'On the brain of a scientist: Albert Einstein. 'Automatic and i ntentional brain responses during evaluation of trustworthiness of faces. 'Survival effects in cognitive function.. 0'Doherty. Cattell. 'Revievv. 'Neural correlates of response inhibition for behaviora l regulation in humans assessed by functional magnetic resonance imaging. Abilities: Their Structure. Y.... 97:128 80-4 112. 'The neural basis of romantic love. 'Longitudinal cohort study of childhood lQan d survi-val up to age 76. Ferguson. D. et al.. Asperger syndrome and b rain mechanisms for the attribution of mental states to animated shapes. N. C. J. 'The exceptional brain of Alber t Einstein. N. C. S.' Experimen-tal AgingResearch (1999). Happe. 353:2149-53 104. 4:1253-8 108.' Science (2001). 'Attachment in marriage: effects of securitv and a ccuracv of vvorking models.' N ature (1999). Kigar.' Brain (2002). Kobak... D. Chabris.' Nat ure (2002). et al.. Thompson. Tang. 25:284-8 95. 401:63-9 321 Robert VVinston: LJUDSKI UM 113. C. R. 0'Doherty. i Schaie.. cognitive style...

. Kaufman.Adrenokortikotropni hormon proizvodi se u hipofizi. Wiseman.. i Gesch. 'Malignant melanoma: effects of a i structured psychiatric intervention on survival and recurrence at 10-year fo llovv Archives of General Psychiatry (2003). u dru tvu se dr e po stran li pona aju neprikladno te imaju su ene interese. Autonomni ivèani sustav . C. Bijela tvar . 50:681-9 118. Mo emo ih predoèiti kao kabele ivèanog su tava. s u avanja i irenja krvnih ila te spolnim funkcijama poput erekcije. Utjeèu na mre e koje povezuju motorièku koru s drugim kortikalnim podruèjima .' Human Psycho-pharmacology (2002). C. Sources of Power: How People MakeDecisions (MIT Press. koji pogaða dvadesetak posto ljudi starijih od osamdeset godina. usporava probavu. ukljuèujuæi prepoznavanje va nih oko-linskih dogaðaja. 'A novel family of'candidate pheromone receptors in mmals. don.and change your life (Cent urv. su ava i iri krvne ile. 'Food provision and the nutritional implications of food ces made by young adult males. uvjet ovanje strahom i pobolj anje pamæenja emocionalnih sjeæanja. probave. Alzheimerova bolest ... in a young offenders' institution. et al. Spiegel. I. B. Aksoni . Panax ginseng and their combination in healthy voung volunteers: di ff tial interactions with cognitive demand. Ross. B.. 'Effect of psychosocial treatment on survival of patie nts wit' tastatic breast cancer. Priprema tijelo na odmor.Skupina sredi ta (ili jezgara) u sredi tu svake polutke. Pretz. I. A. The Creativity Conundrum: A P ropi Model of Creative Contributions (Philadelphia. Parasimpatièki . Simpatièki . Fawzy. i Kennedv. Fawzy. Eves. 'Acute.Upravlja nevoljnim funkcijama poput rada srca. u krvotok i tako izazvat i strah te omesti razumski nadzor. Imaju va nu ulogu u planiranju i usklaðivanju pokreta i pol o aja tijela. 38:1447-57 120. ii:888-91 117. A. Scholev. èesto uz gensku kompo nentu.J. Canada. Amigdala . Klein.. opu ta bronhe. A. W. coping. dose-dependent cognitive effects of C biloba. Obièno obuhvaæa propadanje mo danog tkiva i promjene u mo danim bjel anèevinama. Pantages. ali katkad i mnogo mlaðe osobe. 16:167-79 115.. 1 988) 122. ponajprije kortizol. J. 2003) 124. lijezde proizvode razne hormo ne.Stanje kojem je svojstven manjak socijalne inteligencije i nesposobnos t shvaæanja tuðih èuvstava. G.ubrzava bilo.Tip demencije uobièajen u starijoj dobi. L. i Dulac.usporava bilo.' Neuron (2000). N. Kao odgovor. Cesto se javljaju du evne bolesti. Bazalni gangliji . Greyson.....' Lancet (1989)... et al. Fawzy. potièe seksual nu uzbuðenost.' Perspectives i n Biolog) Medicine (1998). 'Malignant melanoma: effects of an early structured p sychi intervention.of Alzhe Diseaseand Other Dementias (2001). Naja ktivniji je kad ga podra e nadbubre ne lijezde u stresnoj situaciji. J. Odatle ulazi u krvoto k i prenosi poruku u nadbubre ne lijezde. neposred no iznad srednjeg mozga.Duga vlakna ivèanih stanica (neurona). 'Biological aspects of near-death experiences.Tvorba u obliku badema u srednjem dijelu sljepooènog re nja koja sudjeluj e u nizu èuvstvenih funkcija. R.. etal. The Luck Factor: Change your luck . E. 28:835-45 123. and affective state on recurrence and survival 6 yea rs 1. Boston. R. Dio je limbièkog sustava. 42:14-32 i 322 Pojmovnik ACTH . 16:369-76 114. F. primjerice adrenalina. 'Mind and cancer: does psychosocial intervention improve s urviv. F.. Meðu glavne simptome spadaju gubitak pamæenja te slabljenje sluha i razumi jevanja. D. smanjuje gastointestinalni motilitet.. E. psychological well-being?' European Journal of Cancer (2002). L. 'Journal of H Nutrition andDiet (2003). Autizam . Preko hipotalamusa mo e pot aknuti oslobaðanje hormona stresa. 2002) 121. Autistièna djeca èesto su izdvojena. pospje uje luèenje sline i smanjuje zjenice. D. 1 44 116. PA.. 60:100-3 119.Mijelinizirana ivèana vlakna i glija stanice koje tvore veæi dio sredi nj . B. Sternberg. Archives of General Psychiatry (1993).. O..

Evocirani potencijali . pozornos raèunanje te vidna i slu na percepcija.Tanak dio ivèane stanice koji primljene impulse dovodi u nju. a dobio gaje prema svojem obliku.Vidi ACTH. Nastaje zbog elektr ne oluje koja polazi iz ari ne toèke u mozgu. gu teraèu.Vanjski sloj velikog mozga.Tvorbe oko mo danog debla nastale iz primitivnijih dijelova kore p ovezane s uèenjem.Najveæi re njevi èovjekove ko e velikog mozga. to nerijetko mo e primijetiti samo netko tko dobro poznj oboljelu osobu. Dio je limbièkog sustava. u kojer se odvija »mi ljenje«.Nakupinajezgara ispod ta lamusa. odgovorni za sve staniène funkcije. ponajprije u njegovoj kori. a filtrira je opn. Èeoni re njevi . pamæenjem i obradom èuvstava. povezana s hipotala musom. ali ima mno tvo uzroka.Ozbiljan progresivni gubitak intelektual nih funkcija. Te ki napadaji izazivaju silovite pokrete. Epilepsija . koji je Paul Broca opisao kao sredi te govora.Hormon koji nadbubre ne lijezde izluèuju tijekom stresa. bogat ivèanim stanicama. Limbièki sustav . èesto poveza bolestima poput Alzheimerove. no EEG-om) kao odgovor na podra aj. ventrikulama. Demencija . Hipokampus .Dio kore èeonog re nja.Spojevi graðeni od aminokiselina. Rijeèju »kc 324 Pojmovnik ra« nazivaju se i vanjski slojevi mnogih organa. 323 Robert Winston: LJUDSKI UM Cerebrospinalna tekuæina . hipotalamus. pona anjem i osobno æu.Mo dane stanice koje tvore veæinu njegove mase. Koordinacija .Glavna lijezda u dnu mozga. Kao koncept. jajnike i sjemenike. Sudjeluje pamæenju i uèenju. upljim tvorbama unutar mozga. Hipotalamus . Naziv u prijevodu znaèi morsl konjic.Dio talamusa koji sudjeluje u obradi vidnih infor macija i njihovom provoðenju u koru. obièno lijeva donja èeona vijuga. pamæenje. Hipofiza . t: njaèu. Bjelanèevine . èesto svojstv ene samo èovjeku. rje avanje problema. poput temperati re. unosa hrane i rada srca.eg ivèanog sustava. p\ tem hipofize. Elektroencefalografija (EE G) . Normalno ima sloj neurona debeo 4 mm.Epileptièki napadaj èesto je praæen gubitkom svijesti. primjerice nadbubre ne lijezde. Brocino podruèje . ukljuèujuæi jajnike i nadbubre ne lijezd e. Dendrit . onemoguæujuæi tako oboljelom svaku normalnu aktivnost. kori tenje eæera i bjelanèev ina te izaziva razgradnju mi iæne bjelanèevine u aminokise-line. Lateralna genikulatna jezgra . Bla i napadaji u temporalno re nju mogu izazvati halucinacije ili »religiozna« iskustva.Dio sljepooènog re nja neposredno iza amigdal e. Peterostruko su brojr je od ivèanih stanica. Sadr i glukozu i bjelanèevine. dio tal amusa i cingularnu vijugu. opskr hranjivim tvarima. Kortikotropin .Vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i led mo dinu.Naziv za vi e mo dane funkcije. regulira tjelesne hormone i tjelesne procese.Uobièajena tehnika snimanja elektriène akt nosti u mozgu. Izdvaja se iz krvi. Kortizol . N astaju kao rezultat poruke stvorene u DNK. Èesto izaziva prom nu osobnosti. koja na zire druge tjelesne lijezde. katkad izmi njenom svije æu. M< ðu njima su razumijevanje i govor. odr avanju cerebrospinalne tekuæine i gradnji mijelinsl ovojnice ivèanih stanica. Kognicija . Kora (korteks) . koje mogu biti izvor energije u iznenadnim situacijama. Ima ih vi e vrsta: sudjeluju u oporavku mozga. organiziran rad mi iænih sk upina ili pojedinaènih mi æa radi stvaranja nadziranih pokreta. Prednji dio j vezanje s uèenjem. predmet je estokih rasprava jer niz funkc ija obavljaju neovisne podjedinice sustava i podruèja koja se izvorno nisu smatral . Obuhvaæa amigdalu. Straga je motorièka kora k< upravlja voljnim pokretima.Ureðen. dio limbièkog sustava koji.E lektrièni signali iz mozga ili s lubanje zabilje eni (ob. Regulira krvni tlak. ali nu an i za norm alan rad gotovo svakog dijela tijela. Glija .

a njegovim dijelom. Magnetoencefalografija (MEG) - Tehnika mapiranja i lokalizacije mo dane aktivnosti snimanjem magnetskih polja koja stvaraju ivèane stanice pobuðene podra ivanjem. Buduæi d a prolazak kroz lubanju ili kosu ne izoblièuje magnetska polja, tehnika je kvalite tnija od EEG-a. Magnetska rezonancija (MR) - ili nuklearna magnetska rezonancija - tehnikaje sni manja dijelova tijela kori tenjem magnetskih svojstava pojedinih vrsta tkiva koja daje trodimenzionalne prikaze. Funkcionalna magnetska rezonancija (fMR) omoguæuje korisniku da vidi metabolizam mozga te da oblikuje sliku koja prikazuje koji je dio mozga aktivan tijekom odreðene zadaæe. Mali mozak - Tvorba iznad mo danog debla i iza mosta. Upravlja ravnote om i koordina cijom pokreta. Mijelin - Masna ovojnica oko aksona koja djeluje poput izolatora. Mijelin uvelik e poveæava brzinu preno enja ivèanih impulsa. Most - Dio mo danog debla koji upravlja disanjem, povezan s budno æu i spavanjem. Sudj eluju u nadzoru autonomnog ivèanog sustava i djeluje kao relej izmeðu kore i malog mo zga. Mo dano deblo - Dio mozga koji mo dane polutke povezuje s leðnom mo dinom. Dijeli se na tri dijela: srednji mozak, most i produljenu mo dinu. Rijeè je o najstarijem dijelu mozga koji upravlja najosnovnijim, nevoljnim funkcijama (npr. disanjem i bilom). Nadbubre ne lijezde - Te lijezde smje tene blizu bubrega u osnovi su nakupina stanica specijalizirana za proizvodnju hormona kortizola, adrenalina i no-radrenalina. T i spojevi imaju va nu ulogu u odgovoru na stres - potièu strah, uzbuðenje, razne tipov e tjeskobe, a posebice klasiènu reakciju borbe ili bijega na napad grabe ljivca. 325 / Robert VVinston: LJUDSKI UM Nervus vagus ivac koji, izmeðu ostalih funkcija, upravlja brzinom rada srca no enjem veæine parasimpatièkih signala iz mozga u tijelo. Kad je podra usporava srce. Rijeè je o dugom ivcu, a spada medu tzv. kranijalne ivct je u podruèju mo danog debla izravno povezan s mozgom. Neuron - Pojedinaèna ivèana stanica s aksonima i dendritima koja je s dru ivèanim stanic ama povezana sinapsama. Neurotransmiteri - Kemikalije pohranjene u krajevima aksona na sinapsa Kad elekt rièni impuls stigne do sinapse, neurotransmiteri se oslobaðaju i laze sinaptièku pukot inu. To izaziva irenje poruke u susjednom neuron stanici, primjerice mi iænoj. Postoj i èetrdesetak neurotransmitera. Mogu si ; ti ili potaknuti prijenos impulsa. Medu njima su glutamat, GABA, acetilkc adre nalin, noradrenalin, dopamin, serotonin. Svaki ima drukèiju funkci Nucleus accumbens - Sadr i neurone koji su dio bazalnih ganglija. Sudjeluje i gula ciji pokreta i slo ene motorièke aktivnosti. Ta se tvorba smatra tzv. r danim nagrad nim sredi tem, a neurotransmiter va an za njezinu funkcij dopamin. Osjetna kora - Mre a ivèanih stanica (od kojih su mnogi smje teni u tjemei re nju) odgovo rna za obradu osjeta, ukljuèujuæi bol, miris, okus, temper ru, vid, sluh, dodir i pr opriocepciju. Pamæenje - Danas ga dijelimo u nekoliko vrsta. Mo e biti epizodno, poput p æenja davni h dogaðaja iz djetinjstva. Kratkoroèno omoguæuje dosjeæanje davnih dogaðaja, primjerice je ste li pristavili èaj. Prospektivno se odnos sposobnost pamæenja planova. Procedural no se odnosi na nauèene motor vje tine, primjerice vo nju bicikla, i ne zahtijeva volj no dosjeæanje. Paraliza - Nemoguænost pomicanja dijela tijela. Periferni ivèani sustav - ivci izvan sredi njeg ivèanog sustava koji se prot tijelom i z vr avaju u organima, primjerice ko i, mi iæima i zglobovima. PET - Pozitronska emisijska tomografija. Tehnika skaniranja pomoæu radio topa, pri mjerice radioaktivnog kisika, kojom se identificiraju krvni tok ili tabolièki akti vna mo dana podruèja. Placebo - La an ili neutralan postupak, u praksi èesto lijek, koji je inertan i djel ovanja, pa zato nema istinske znanstvene va nosti u pobolj anju ili [ mjeni medicins kog stanja. Buduæi da osoba mo e oèekivati pobolj anje kon svakog postupka, terapija pla cebom mo e kod oboljelih izazvati osj( pobolj anja i ubla iti simptome.

Polutka - Polovica mo dane kore (lijeva ili desna). Dijelimo je u èetiri re nja: oni, sljepooèni, tjemeni, zatiljni. Prednja cingularna kora - Podruèje prednjeg dijela unutarnje povr ine polul Sve njez ine funkcije nisu poznate, ali poma e pri odluèivanju kad mozak 326 Pojmovnik mi proturjeène osjetne podra aje te sudjeluje u pozornosti, usredotoèavanju i percepci ji bola. Ukljuèena je u nadzor autonomnog ivèanog sustava. Lijekovi poput mornja sman juju aktivnost u tom podruèju. Produljena mo dina - Ni i dio mo danog debla koji upravlja automatskim funkcijama i dj eluje kao relej izmeðu mozga i leðne mo dine. Propriocepcija - Svijest o polo aju i kretanju u prostoru. Pulvinar - Dio talamusa ukljuèen u obradu vidnih informacija. Purkinjeova stanica - Divovski neuron s iznimno razgranantim dendritima s brojni m (èak do 200 000) vezama s drugim ivèanim stanicama. Najèe æe je nalazimo u malom mozgu. Sinapsa - Pukotina koja povezuje ivèane stanice. Djeluje preko neurotransmitera. Ti pièni neuron mo e imati deset tisuæa takvih veza s drugim neuronima. Siva tvar - Dio mozga u kojem prevladavaju ivèane stanice, primjerice kora. Sredi nji ivèani sustav - To je »nadzorni« dio ivèanog sustava. Prekriven je mo danim ovo ma ili meningama. Mozak, leðna mo dina i vidni ivci dio su sredi njeg ivèanog sustava. Po ezan je s perifernim ivèanim sustavom, s uzlaznim (aferentnim) ivèanim vlaknima koja p renose osjetne impulse iz svih dijelova tijela u mozak i silaznim (eferentnim) ivèa nim vlaknima koja dovode motorièke impulse u mi iæe. Talamus - Sredi te iznad mo danog debla koje djeluje kao relej izmeðu kore i osjetnih organa (primjerice ko e, mre nice, unutarnjeg uha) s iznimkom dijela nju nih putova. O bavlja i mnoge druge funkcije, primjerice utjeèe na raspolo enje i na neke pokrete. Turnerov sindrom - Gubitak jednog od sparenih kromosoma X kod djevojèica. Izaziva neplodnost, izostanak mjeseènica, nizak rast i kognitivne promjene. Veliki mozak - najveæi dio mozga, podijeljen na dvije polutke, lijevu i desnu, pov ezane uljevitim tijelom. Ventrikule - Èetiri upljine u mozgu ispunjene cerebrospinalnom tekuæinom. Vidni ivac - ivac koji povezuje stra nji dio oka (mre nicu) i mozak. ivèana vlakna - Rijeè je o aksonima koji se prote u od tijela ivèane stanice i prenose im ulse u ivèanu stanicu (aferentna vlakna) ili iz nje (eferentna vlakna). uljevito tijelo (velika komisura) - Debeli snop ivèanih vlakana koji povezuje dvije mo dane polutke. KNJI NICA ZELINA 327 blioteka opæeg ^ KRATKA POVIJEST SVEMIRA Sto su crveni divovi, bijeli patuljci, crne rupe, pulsari i kvazari?; bi èovjek ko ji se brzo kreæe trebao ivjeti dulje? Za to na Sunci jeme protjeèe sporije nego na Zeml ji? Ima li ivota u svemiru? Kratka povijest svemira briljantna je knjiga koja se ne ispu ta iz ruku. Na jednostavan i zoran naèin, dr eæi nas u napetost da èitamo najuzbud ljiviji roman, pripovijeda nam Gerhard Staj èudesnu povijest svemira, sve tamo od velikog praska i formi: zvijezda do nastanka na eg planeta. POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA (Kratka povijest genetike) Analiza DNK, ljudski genom i kloniranje pojmovi su koje u pos nje vrijeme stalno susreæemo. Ova nam knjiga govori o vrlo br razvoju suvremenih bioznanosti koje æe i z temelja promijeniti ivot. Teme poput evolucije, de ifriranja gena i istra ivanja r ga opisane su zanimljivo i jsano. Gerhard Staghun nam tak obja njava gdje su u sve mu tome za èovjeka prednosti, a gdje se 1 opasnosti. Obavezno tivo za svakoga tko r avnopravno eli sud vati u razgovorima o najnovijim spoznajama o ljudskom ivotu oj b uduænosti. LOV NA NAJMANJU ÈESTICU (Kratka povijest atomistike) Sto su najmanje èestice na svijetu od kojih je naèinjen cijeli sve na a Zemlja i sav iv ot? to se zbiva u golemim ubrzivaèima èes kojima se poku ava pronaæi svemirska pratvar? t se zbiva pri ciji nju atomskih jezgri? Kako radi laser?

Gerhard Staguhn zorno i zanimljivo pripovijeda o kemiji i atom fizici, a nadasve o brzom razvoju istra ivanja elementarnih èesti posljednjih stotinjak godina. Lov n a najmanju èesticu knjiga je 1 dokazuje koliko kemija i fizika mogu biti zanimljiv e. KRATKA POVIJEST BUDUÆNOSTI Krenimo u buduænost! Ali ne u buduænost kakva æe biti - jer d; znamo i ne bi bila buduæn ost. Koja je uzbudljiva ba zato to ne z mo kojim æe putem krenuti. Ne zna to nitko, ne zna to ni autor -nas zajedno zove u veliku avanturu. Hoæemo li se klonirati i p ra "djecu po narud bi"? Hoæemo li naseliti susjedne zvjezdane sust i prekrajati plan ete po vlastitom ukusu? Susresti druge oblike iv ili ih sami stvoriti? Knjiga je puna pitanja. Na koja odgovor m dati samo buduænost! * Gerhard Stauiihn KRATKA POVIJEST SVEMIRA POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA LOV NA najmanju Lesticu Eirifc Nev,f, , ^RAT^A SVIJEST BUMJÆNOSTI ivot je kratak - èitajmo najhitnije! IFRE (Kratka povijest kriptografije) Nemaju samo djeca svoje tajne! elji da ne to mo e proèitati samo onaj kojemu je to nami jenjeno - ba kao i elji da proèita ono toj nije za njegove oèi - èovjek je u svojoj povi esti posvetio silne napore. U stalnom nadmetanju ifranata i razbijaèa ifara, tajnovi tih i radoznalih, u pomoæ su pozvane matematika, lingvistika, statistika - ali su pomogli i pijuni, komandosi, izdajice i ilegalci. Povijest ifara nije samo povijes t tajni i njihova èuvanja, nego i znanosti kao i svega onog i svih onih kojima je ta znanost slu ila za plemenite ili opake ciljeve. Uzbudljiva knjiga o uzbudljivoj disciplini. KNJIGA ÈAROBNJAKA (Povijest umjetnosti iluzionizma) Knjiga èarobnjaka vodi nas na uzbudljivo putovanje kroz povijest iluzionizma. Benz inger nam na razumljiv naèin otkriva na èemu poèiva ono oèaravajuæe, tajnovito i naizgled mistièno u umjetnosti iluzionizma i zbog èega je jedno vrhunsko iluzionistièko djelo p uno vi e od pukog trika. Put je to od starog Egipta i drevnih praopsjenara poput D edija preko srednjovjekovnih prevaranata i cirkusanata do superzvijezda dana njice kao to su David Copperfield, Lance Burton i Siegfried&Roy. ZA TO MAÈKE UVIJEK PADNU NA NOGE? ... i druge zagonetke svakodnevnice Za to je nebo plavo? Za to zvijezde trepere? Za to macaklin ne padne sa stropa? Za to pt ice selice nikad ne proma e odredi te? Za to se ljudi zaljubljuju? Za to sami sebe ne mo e mo po kakljati? U ovoj æete knjizi pronaæi jasne i razumljive odgovore na ta i mnoga d ruga pitanja utemeljene na posljednjim znanstvenim saznanjima - ali uvijek uz ma lo humora, da znanost bude zabavna. KRATKA POVIJEST EKONOMIJE Gospodarske su teme na televiziji i u novinama uvijek prva vijest. Teèajevi dionic a na burzama rastu ili padaju, velika se poduzeæa spajaju ili se pak dijele, Europ a je dobila novu zajednièku valutu. Milijuni su ljudi nezaposleni, drugi preko noæi dolaze do neviðenog bogatstva. Neke se zemlje raduju rastuæem blagostanju, druge su siroma ne poput prosjaka i tonu u kaos. Ova knjiga govori o tome kako su sve one »us tanove i mjere« koje danas nazivamo gospodarstvom postupno nastajale. biblioteke opæeg znanjaKRATKA POVIJEST SVJETSKIH RELIGIJA Oko devedeset posto religioznih ljudi raspodijeljeno je u est ve religija. Ova kn jiga pripovijeda o podrijetlu velikih religija (hii zam, budizam, konfucijanizam , idovstvo, kr æanstvo, islam) i ih kroz zanimljivu povijest sve do dana njih dana. KRATKA POVIJEST IDEJA Filozofija i religija stare su koliko i povijest a istodobno aktualni dana nje vij

ova oèaravajuæa zbirka na najbolji naèin o ivljava na e bogato mitolo ko na KNJIGA O RATU Rat. ra: i propast pojedinih civilizacija i kultura te raz umijevamo veze s svjetskih zbivanja. Tu je na posljetku i pitanje hoæe li u buduænosti biti ratova. VODIÈ KROZ MITOLOGIJU Kako je nastao na svijet? Kamo odlazimo kad umremo? Za to mitove o potopu nalazimo posvuda? Svatko tko razmi lja o tim ili drugim pitanjima bit æe odu evljen Vodièem kroz mitologij u.. PARNOG STROJA DO RIM5KF. od aztecxe9 ' IVAKALICE DO ETRUSÈANSKOG UMJETNOG I »TKALA. Marxa. I SD FARAONSKOG SUESKOG KANALA Dol 1UNOJSKIII VODENIH ZA HODA. razma tralo i usavr ilo od poèetaka civilizacije do 21. Decartesa. otkriva: da je drevni Bagdad posjedovao efikasnu po tansku slu bu. kako se èini. Locka. ali i one koje se bave nasiljem. stolj eæ KRATKA POVIJEST. Stoga je i povijest ljudskog roda uvelike i povijest ratovanja. Premda sveobuhvatna. Mai ju je svladao i znimno dobro. knjig a je lako razumljiva. U Povijesti znanja naæi æemo sa ete portrete osoba èije je razmi ljanje i doprinos umjetnosti. KRATKA POVIJEST SVIJETA Od prvih ljudi do sada njosti . H»ri>«. knji evnosti i povijesti opæenito oblikovalo svijet u kojem ivimo: Buddhe.DNJOVJF KUVNIH RTJÆNIH GRANATA. trcaljke. Navodeæi ljubavne i pustolovne mitove.. Pozna li priroda rat i je li rat nièko u èovjeku samo odraz nekog prirodnog zakona? Knjiga o ratu takoðer prouèava odraze ratnièkoga u igrama. izumilo. Ovo izdanje a urirana je verzija za 21. Ali za to rat? Upravo je to tema ove knjige. pripada èovjeku. EVO NAM fl ilVOG I FASCINAN INOG POGLEDA NA PRAVA H DrFvnA Izr\n . prijeva rom i glupo æu. Shakespearea i mnogo drugih. I SD OPERACIJA MOEOA IZ KAMENOG DORaS IoSRF. Na zai ljiv i pristupaèan naèin autori ove knjige upoznaju nas s vi e o temeljnih filozofskih uèenja koja su dovela do preokreta u pov ljudske misli a p redstavili su i veæinu velikih filozofa: Platona.. pun promjena i obrata. Leonarda da Vincija. Edi-sona. IDEJA * POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Charles Van Dore. sportu i umjetnosti. odnosno je li "vjeèni mir" samo utopijska zamisao. Ideje nastale pred mnogo stoljeæa jo uvijek 1 utjeèu na na e ivote i na to kako ra zmi ljamo o sebi. Njegova knjiga pokazuje koliko povij est mo e biti budljiva. Einsteina. banke i tvornicu papira.. N chea. totela.. Na sreæu nije samo to. ne samo mladim nego i starijim èitateljima. Augustina." POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Ova je knjiga namijenjena onima koji nemaju vremena studirati bele povijesne ud be nike. Hegela.. premda u asno neljudski. uspjev i to golemo gra divo pojednostav uèiniti pristupaènim i razumljivim svakome. zapravo je jako ljudski. .èitajmo najhitnije! POVIJEST ZNANJA Povijest znanja pregled je svega to je èovjeèanstvo mislilo. Cijeli beskrajni i bono sni put èovjeèanstva.Manfred Mai povijest svijetu suje s poznavanjem pr avog povjesnièara i vje tinom iskusnog povjedaèa. ba kao i u religiji.."'**3 POVIJEST ZNANJA KNJIGA 0 RAT/1' Za to ljudi ne mogu ivjeti u trifn Z/Vot je krotak . Freuda. pokazuje r se kad èitamo ovu knjigu pa za divljeno pratimo postanak.esti. Aristotela.§j tATROGASNF. "O uspjehu povij esti svijeta na dvjestotinjak stranica odlu vje tina ispu tanja.. Van Loon nam je pru io genijalno pis povijest èovjeèanstva. Ka nta. politièke okolnosti i ljudi zaslu ni za sazrije vanje i ostvarenje velikih zamisli. stvorilo.. da su stari Grci poznavali rani oblik raèunala. Picasso a... OD KINESKIH SEIZMOGRAFA DO I »IKZOPOT AMSKIH ELEKTRIÈNIM BATERIJA. U njoj nisu opisane samo velike teorije i otkriæa ljudske vr ste nego su istra ene dru tvene prilike. knjiga napisana od èiste radosti za novim. znanosti. DREVNI IZUMI Drevni izumi.. stoljeæa.

Dagmar Rohrlich vodi nas na èudesnu ekspedici uistinu turbulentna davna vremena i pita se mo emo li iz t e pro izvuæi neku pouku za na u buduænost i na planet. autor uvodi èitatelja u »kuæu jezika«. knji evne oblike i velika djela. kr sa eci »knjiga koje su promijenile svijet« i iscrpno kazalo im poveæavaju uporabnu vr ijednost ovoga priruènika. USPONI I PADOVI EVOLUCIJE Evoluciju. ta knjiga to se presipa neobiènim podacima i zabavnim zanimljivostima . razvoj sve slo enijih organizama na Zemlji. masovna izumiranja. velike f ilozofe i znanstvene teorije.da su stari Egipæani poznavali efikasna kontracepcijska sredstva. u knjizi su dane prièe o bril jantnim i ekscentriè znanstvenicima koji su se borili protiv vladajuæe ideje o vjeène nepromjenivom univerzumu.ii i . Ki Usponi i pa dovi evolucije prièa nam napetu prièu o nastanku i tanku vrsta. povijest umjetno glazbe. ideologije i tr i ta ljenja. Tijekom milijuna godina najman je je pe globalnih katastrofa uzrokovalo tzv. irokog zahvata no pisana pristupaènim jezikom. napisana bodro i s humorom. ob zami ljamo kao stalan proc es. predst avlja upravo veliko slavlje beskonaène inventivnosti ljudskog uma. jezgrovit i zabavan vodiè za sve one koji ba ni su sigur pravi smisao Heisenbergova naèela neodreðenosti i koji se n sna li u razabira nju Mendelovih zakona od Nevrtonovih. ivi svijet katkad ns neoèekivani zaokret. da su se u Kini u desetom stoljeæu bojevi vodili i bacaèima plamena. OPÆA KULTURA U ovom jedinstvenom obrazovnom priruèniku Dietrich Schwa upuæuje nas u »sve ono to treb amo znati« da bismo stekli »i dansko pravo« u zemlji obrazovanih: povijest Europe kao ve pripovijest. Heureki jasan. Takoðer. USPONI 1 ponovi postanak duguju enipciti vulkana? SIMON Sinc. Meðutim. Vremenske tablice. HEUREKA! Kratki pregled velikih ideja od antike do danas Ova je knjiga oèaravajuæe kru no putovanje. svijet kr i pisma te geografiju koja nadahnjuje. VELIKI PRASAK Osim to obja njava to je zapravo teorija Velikog praska. ova 1 ga otkriva i za to kozm olozi vjeruju da upravo ona daje toèan svemira. Drevni izumi. obilazak nekif najutjecajnijih i najèe æe spomi janih velikih ideja. Takoðer.