Robert Winston LJUDSKI UM kako ga najbolje iskoristiti SVEZNADAR -biblioteka opæeg znanja Ureðuje Davor Uskokoviæ Naslov izvornika

The Human Mind and how to make the most of it Copvright © Professor Robert Winston , 2003 Copvright za hrvatsko izdanje © Mozaik knjiga, 2008. Mozaik knjiga CRUPA MLADINSKA KN ICA Za nakladnika Zdravko Kafol S engleskoga preveo Tomislav o tar Lektor Ruðer Jeny Korektorica Mladenka Nimac Grafièka urednica Marija Moriæ Fotografij a na naslovnici Shutterstock Tisak Impress d.d., Iv. Gorica, rujan 2008. ISBN 978-953-14-0411-2 CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu pod brojem 677199 Sva prava zadr ana. Ova je knjiga za tiæena autorskim pravima i ne smije se ni u cjeli ni ni djelomièno repr ducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenosit i u bilo kojem obliku, ni na koji naèin bez pisan dopu tenja autora i izdavaèa. Robert Winston LJUDSKI UM i kako ga najbolje iskoristiti Mozaik knjiga GRUPA MLADINSKA KNJIGA KNJI NICA ZELINA S po tovanjem i divljenjem, profesoru Colinu Blakemoreu i profesoru Richardu Dawkinsu. Ovu knjigu posveæujem dvojici uglednih znanstvenika zaslu nih za izniman doprinos po pularizaciji znanosti u dru tvu. Nadamo se da æemo i mi ostali poæi njihovim stopama. Sadr aj Zahvale......................................................................... ..........................U Predgovor....................................................................... ........................14 Prvo poglavlje: Tijelo, mozak i um.............................................. .............16 Um ili tijelo , 17 Jedna kvrga ili dvije? 20 ivèana stanica - osnovna mo dana jedinica 23 Lokalizacija mo danih funkcija 28 Mjerenje mo dane funkcije l ;., ^ Uporaba radioizotopa 32 Slika zaposlenog mozga 34 Prouèavanje rada pojedinaènih neurona 37 Istra ivanja na ivotinjama 39 Drugo poglavlje: Kako radi va mozak?............................................. ....42 Neuronske mre e 43 Neurotransmiteri 44 Mo dana podruèja , 47 Mo dane polovice 50 Podijeljeni mozak 51 Veseljaci nalijevo, mrzovoljni nadesno 54 Plastièan mozak 57 Najbolji neuron za posao 58 Uskraæen mozak 60 Treæe poglavlje: Osvje æivanje........................................................ ..........63 Penfield, pionir mo dane kartografije 64

Podrobniji atlas 66 Svjesnost: viðenje ili osjeæanje 67 Osjeti 69 Sinestezija - stapanje osjeta 71 Osjetilno preoptereæenje 73 Vid 74 7 Robert Winston: LJUDSKI UM Njuh 75 Okus 78 Sluh 79 Dodir 80 Joj, a kako se ono zove... 83 Jedinice prepoznavanja 85 Pro eci u mojim mokasinkama 88 Èetvrto poglavlje: Obraæanje pozornosti............................................. ..93 Nesvjesno obraæanje pozornosti 95 Pobuðenost 98 Usmjerenost 99 Prepoznavanje ugode i novosti 103 Izvr na organizacija 104 Gubljenje svijesti 105 Faze spavanja 106 Usnut, pa i snivat mo da... 108 Poremeæeno spavanje 109 Za to uopæe spavamo? 110 Znaèenje snova... 111 Gdje sam ja u svemu tome? 114 Ja i drugi 115 Svijest: oruðe poput svakog drugog 118 Pola sekunde poslije 119 Peto poglavlje: Èuvstveni um...................................................... ............123 Profesor Moniz i »bijeli rez« 125 »Pobolj anja« dr. Freemana 127 Nezaslu ena Nobelova nagrada 129 Razumijevanje drugih 130 Kako to funkcionira? 132 »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« 134 Vi e od ale? 136 Aspergerov sindrom i autizam 139 Razjareni um 141 Nadanje 144 Strah 146 Promjena raspolo enja 148 Nikotin 150 Alkohol 152 8 Sadr aj Kanabis 153 Ecstasv 156 LSD 157 Stupnjevi ovisnosti 160 esto poglavlje: Uèeni um........................................................... ...........164 Mozak u maternici 165 Prve godine 165 Pubertet 169 Spolne razlike 172

Dobro zbori : razvoj govora 176 ivèani temelj gramatike 179 Uvrije ena tuga 184 Pamæenje i èuvstva 185 Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju 188 Epizodno i proceduralno pamæenje 189 Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice 190 Poput navike: kemija proceduralnog pamæenja 192 Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno 195 Prespavajte 196 Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja 198 U lijevom kutu - neuroznanstvenici , u desnom - psihoanalitièari 199 Ishlapjelost: starenje i pamæenje 203 Vje bajte mozak 206 Sedmo poglavlje: Pitanje osobnosti.............................................. ......209 Motivacijski èimbenik 212 Utjecaj dopamina 214 Utjecaj testosterona 215 Test VVinnieja zvanog Pooh 217 »Ljevaci« i »de njaci« 218 Raspolo eni... za kupnju 222 Tajna je u oèima 225 Mo dani kemijski procesi i depresija 226 Opet geni 228 Sabota a samoga sebe 231 Hamlet 233 Obrambeni mehanizmi 237 9 Robert Winston: LJUDSKI UM Osmo poglavlje: Zaljubljeni um.................................................. ..........240 Vrebaèi 242 ivi li ljubav u mo danim tvorbama? 243 Uklapanje u skupinu 246 To je sigurno ljubav 249 Hej, zgodna 250 Sto ene ele 252 Sto mu karci ele 254 Zanos je nestao 255 Neki mehanizmi smrtnog grijeha 258 Osjeæaj zaljubljivanja 261 Naglasite pozitivno 265 Vra je la i i statistike 267 La emo sami sebi 269 Pinokijev faktor 270 Moralni um 274 Deveto poglavlje: Èudesni um: inteligencija, kreativnost i intuicija......278 Sadr aj staklenke jabuènog vina 279 Mjere inteligencije 281 Inteligencija nogometa a 284 G-faktor 285 Inteligencija - priroðena ili steèena? 286 Poveæanje inteligencije mi eva 288 Poveæanje èovjekove inteligencije 290 Zdrav duh u zdravom tijelu 293 Hrana za um 293 Alkohol nije uvijek vra je djelo 296 Hipnotièno... 297

. uredniku Znanstve nog programa BBC-ja... jasno poruèujem ( to nije opravdanje) da sam za njih ja jedini krivac..... Omoguæilo je.... dakako. promjenu okru ja te poticaj koji donosi rad s ekipom Bilo bi nepo teno poim ence izdvajati èlanove filmske ekipe. da iz straha da ocu ne bude neugodno............ Mnoge su me osobe zadu ile.. Zahvala] sam takoðer Jessici Cecil. To su Miranda Eadie.. od èijegje poèetka bio vrlo prijazan i pun podr ke. arah Blakemo re... vojnièko planiranje te napose njegovo prij teljstvo... Njezine su mi o troumne kritike....... na ureðivanju rukopisa. Mnogo s u puta tijekom pripreme rukopisa njegove ushiæene reakcij na moje nesavr eno pisanje bile kljuèan poticaj nastavku projekta. Njezina topla podr k i obzirna razboritost mnogo su mi znaèile ..... zahvaljujem se Joelu Winstonu...323 10 Zahvale U ovoj knjizi mnogo je nesavr enosti kojih sam itekako svjestan.. Diana Hill i Nick Murphv bili si nevjerojatni (èak i po BB C-jevim mjerilima).. veliko zado voljstvo i velika privil egija raditi sa svakime od njih. s kojom sam veæ suraðivao....... katkad nije bio kritièan koliko je trebao biti..... Nitko od d obrih. Meðutim........ a njegov je zanos bio presudan da projekt uopæe krene te da napi em ovaj pomalo osoban prikaz ljudskoga uma........... èeprkanja i filtriranja podataka bile su presudne za ovu knjigu.... sjajnoj izvr noj producentici.... Njegova je vjera u projek t bila tolika da me ohrabrila da izlo im materijale o kognitivnoj neuroznanosti na srednjostruja kom BBC-ju. Zahvaljujuæi njemu dobio sam priliku da sudjelujem na ovome p rojektu... Njegova iznimna inteligencija te sposobnost t ra enja... no bilo bi ru ne ne spomenuti tri izvanredno n adarena kamermana koji su snimili veæinu ma terijala te èije su umjetnièka vje tina i pr .. Stian Reimers te.... darovitih i inteligentnih osoba koje su pregledavale djeliæe rukopisa nije vidio cijelu knjigu u njezinu konaènu obliku ....... obzirne savjete. Posebnu zahvalu upuæujem Johnu Lvnchu.. B ila je i savjetnica na televizijskoj seriji...za to jednostavno nije bilo vremena ..... Ova knjiga ne bi bila dovr ena u vremenu kojim sam raspolagao da nije bilo rada. BBC se uvijek pobrinuo da me prati sreæa da mogu ra diti s istinsk i nadarenim producentima. James Marshall Nicola Cook...... Zahvalan sam i ekipi po moænika producenata i ist ra ivaèa na tako predanom tra enju i pomnom pro uèavanju èinjenica va nih za projekt. Samo snimanje bilo je va no za pisanje ove knjige........ kad je rijeè o naèinu kojim su izra ene zamisli u emisiji i ovoj knji zi. a njegovi stalni savjeti o graði i povijesti bili su kritièni....... Uvijek je bio tu kad bih panièari o.... .. um jetnièke vje tine i sposobnosti stvaranja filma bio izvanredne poticajan. Boji m se.. ka d mije pomagao pri pisanju knjige Kako nastaju djeca i pri tra enju izvora za razl ièite èlanke koje sam u to doba pisao.......... ....317 Pojmovnik..Mozak jest tijelo 299 Genij u nama 304 Nije ba tolika rijetkost 308 Dodatno èulo 311 Literatura...... èiji je spoj znanstvenog osjeæaja.. Producenti serije Johanna Gibbon.. iznimno pomogle.. trezve nih procjena. bilo mije zadovoljstvo raditi s njim... naèinio broj ne ispravke i pobolj anja te u nekoliko faza pisanja sprijeèio da se osramotim.... Cijenim i pomoæ dugogodi nje prijateljice Alison Dillon... Bilo kakve pogre ke u podruèju neuroznanosti u ovoj knjizi nisu ukl onjene samo zato to se nalaze u dijelu o kojem s njome nisam nikad raspravljao. troje se osoba istièe... Upoznali smo se prije gotovo devet godina.... meðutim. Njezine smjernice i istra ivaèki rad im ali su presudnu ulogu u stvaranju emisije... kao i dobronamjerni savjeti. Zahvaljujem se i Sarah-Jayne Blake-more. eni izvanredno proniclj iva i analitièna uma.... 11 Robert Winston: LJUDSKI UM Mark Hedgecoe bio je producent serije Ljudski um........ Naiðete li na pogre k e. p redanosti i savjeta Matta Bavlisa......... koji je proèitao veæinu rukopisa. i bilo je vrlo zabavno....... naime predah za raz mi ljanje... Nadalje. Iznimno cijenim njege vu o troum nost.....

dramski klub. Velik poticaj za ovu knjigu proizi ao je iz mog . Dakle. tomiji mozga i njegov u radu. kao to æe svaki pisac vjerojatno priznati. U njima sam na razlièite naèine dodirnuo mnogt 14 Predgovor vidove funkcioniranja mozga. opravdanja ima m malo. napisale vrlo dobre knji ge o toj temi. kog nitivna neuroznanost jedno je od najslo enijih. etnje sa spiljskim ljudima i Djeteta na ega vremena. a èovjekov um i èovjekova svjesnost meðu najve æim su nerije en im znanstvenim problemima. meðu inima . Premda zapravo nikad nisam namjeravao napis ati ovakvu knjigu. tovi e. Fakultet ima brojn e struènjake. to sam uopæi poku ao napisat i knjigu ove vrste. kao i izvr ne urednice Bantam Pressa Kat rine Whone. smatram. No s obzirom na to koliko sam s( posljednjih godina zanimao za to podruèje . njezina briljantna p omoænica. Rijeè je o Chrisu Hartlevju. bio je mozak . u posljednjem dijelu knjige govorin o temama poput osobnosti i inteligencije. od kojih si mnoge iznimni znanstvenici. Kao i uvijek. orkestar i veslaèki klub.strpljivo su i uz zdrav humor podnosili films ku ekipu koja ih je ometala. ali va no je da steknete pribli nu predod bu o an. Osim to nije moje podruèje biologije. Ljubav i potporu moj e supruge Lire te njezine brojne korisne primjedbe o tekstu jako cijenim. Znanost se svodi n pit anje pouzdanosti spoznaja. rektora. i Jamie Cravvford. izvrsne knji nice i sna no podupire preno enje temeljnih znanstvenih zamis li iroj publici. neodgovorenil æe pitanja mo da uvijek biti. Naposljetk u. Nadam se da æe èitatelji uvidjet i nu nost takvog poèetka te da æe ih moj anegdote i osobno iskustvo koje navodim potak nuti da ustraju u èitanju. Naslijedili smo. bile su uobièajen oslonac. paradoksalno. Robu Goldiej u i Paulu Jenkinsu. a bro jne i odlièni pisci. Zahvalan sam na podr ci mojih nadreðenih kolega. Jedno æe. nadam se. 13 Predgovor Prvih nekoliko poglavlja ove knjige nastoji opisati osnove funkcioniranja mozg i razlièite naèine kojima su ih znanstvenici saznavali.n jegov razvoj. proèelnika M edicine te proèelnika mog odjela Davida Edwar-dsa. U ki snijim se poglavljima mnogo vi e raspravlja o trenut aènim pote koæama u prc uèavanju znanosti uma. za snimanja mojeg posljednjeg projekta za BBC. naravno. od Ljudskoga tijela. obiènog reproduktivnog biologa. kao i za ono koje su iskazali moji izdavaèi. Nadèovjeka i Instikata do ivotnih niti. biti oèito: prilièno je go prc turjeènih spoznaja i velika kolièina onoga to ne znamo. Zbog èinjenice da za shvaæanj uma. Moja je golema prednost to pripadam sjajnom Imperial Collegeu. Jako sam zahvalan za njihovo p ovjerenje u mene. U suprotnome ne mo emo razumjeti kako rac um. pobolj anje na ih umova. Maggie Pearlstine. p osve prikladno ono t< svakoga od nas èini onima tko jest. mislim da bi mi bilo najprivlaènijt kad bi mi se ukazala prilika da se ispoèetka b avim medicinskom znano æu. te na dopu tenju da se slu im oprem om i prostorijama fakulteta. rabimo n esavr en alat . Ova je tema za mene umnogome prirodan nastavak mojih opæih znanstve nih i televizi jskih interesa. Vrlo je nadobudno od mene.sam ljudski um. moja sjajna agentica. Posebice pritom mis lim na gorljiv interes Sally Gaminare i njezine izvanredne ekipe u Transworldu t e na usredotoèen rad urednice Mari Roberts. najbr e promjenjivih i najkon troverznijih podruèja suvreme ne znanosti.fizièari. da æe onima koji ustraju du lje od prva dva ili tri poglavlja postati jasno da doista postoje brojni naèini z. pisanje knjige uglavnom je patnja. stoga. Njihove primjerene primjedbe na rukopis i zanes enost njegovim sadr ajem bile su mi stalan poticaj. brojne su osobe. sve su me vi e u vjeravali da bi to valjalo uèiniti. Nadam se. gene koji usmje ravaju mnoge iroke vidove naravi i sposobnosti. trpila je (veæinom stoièki) moja obitelj. brojni studenti . prilagodbe i naèin rada. Podruèje zajednièkog interesa gotovo svih TV serija i e misija na kojima sam nedavno radio. Nadam se da æe postati oèito da de terministièki pogled na um ne obja njava. Bilo je pravo zadovoljstvo upoznati ih i raditi s n jima. ali najveæi utjeca j mo e imat okru je u kojem smo se zatekli.edanost projektu obilje ile sav ulo en trud. Osim toga. 12 Zahvale Naposljetku. Takav je uvod neizbje n pone to t ehnièke naravi.

mo da otprije pet tisuæljeæa. Pravi znaèaj teksta prepoznao je James Breasted. egiptolog koji je prvi do ao u posjed to ga izvanrednog rukopisa i donio ga 1862. Drevni su Egipæani pobo no. Kad su me brojni kolege na BBC-ju ohrabrili da napi em knjigu o toj temi. poput velike gljive. voljeli razlièitu hranu ili glazbu te da sva tko od nas imao prilièno razlièite ljudske vrline i slabosti. Osjeti li kroz pukotinu one nabore* . doimao bi se prilièno n aboranim i bjelkastim pod prstima bi bio pomalo gumast. umrli i vi i kad bi va mozak bio obraðen na isti uobi< jen naèin. Cilj je k njige da se udalji od serije te da bude neovisna pratiteljica. imali razlièite ambicije. ravnatelj Cika kog orijental nog instituta. iz Luksora. Kad bi ga poslije fik cije ljudi dolazili promatrati. mozak i um Kad bih umro danas. Svejedno. Ni ne bi otkrivalo da su ta dva gu masta predmeta. stoga. Edvvin Smith. koja je prodrla kroz kost. osj æali razlièite bolove. Nadam se da æe moj osobit pristup èitate ljima biti neobièan i zanimljiv. jo bolje. No upravo je egipatski kiru rg ostavio prve pisane tragove koji dokazuju postojanje nekih osnovnih uvida u n euroznanost. izazov sam prihvatio boja ljivo. veæina je starih civiliz acija smatrala s ce. imali posve drukèija sjeæanja. do ivjeli nevjerojatna iskustva u razlièitim dijelovi n svijeta. do ivljavali razliè razoèaranj bili ljutiti te u ivali u razlièitim stvarima. Stoga se usredoto-èava na meni zanimljive teme i svrha jo j nije biti sveobuhvatnim priruènikom. slomil a lubanju te izlo ila mozak. o nome to se nama u produkcijskoj ekipi uèinilo zanimljivim ili neobiènim u mnogim podr uèjima èovjekove svjesnosti.voditeljskog rada na seriji Ljudski um te iz jednostavne intelektualne znati elje. ali uz rastuæi zanos. znanstvenu. malo vi e od deset posto b bi masnoæa. nadam se da æe èitatelji u ivati u ovom poku aju obja njavanja nekih vidova najaktualnijih.otprilike poput j( nog i pol pa keta eæera. dragi èitatelju. prije nego to bih dovr io ovo poglavlje. a oko osam posto tvorile bi bjelanèev ine. kad su balz am 16 Tijelo. kao i èinjenicu daje rijeè o samome sredi tu onoj to nas èini onime to jesmo. 15 / i iPrvo poglavlje Tijelo. koja funkcionira i zasebno.jer bi inaèe istrulio . na (ili. te kad bi mi tim izvad ili mozak iz lubanje. dru tvenu i filozofsku. on bi bio toliko slièan mojem da bi svaka razlika gotovo sigu rno la nezamjetljiva. ukupnost na eg postojanja i o sobnosti. I to vi e. daje posrijedi prijepis rasprave iz jo ranijeg doba . u es tokom aromatiènom piæu) pohranili za buduæe narasta oko 75 do 80 posto moga mozga èinila bi voda. sjedi tem du e. Dakako. Rijeè je o kirur koj raspravi u kojoj su opisane ozljede. Pr mda kirur ko bu enje rupa u lubanji (iz bi kojeg nama nepoznatog razloga) se e u doba kromanjonca prije èetrdesete tisuæa godina. treba opipati ranu. nekim promatraèima mo < pomalo gadljiva. na mnogim se mjestima poziv a na nju. Ni ta ne bi upuæh lo na to da smo u nekom trenutku ivota vi i ja voljeli na razlièite naèine. Neovisno o tome s kolike bi udaljenosti na i mozgovi bili promatrani. Nastao je prije otprilike 3700 godina. on bi te io oko 1400 grama . U opisu zastra ujuæe ozljede Sluèaja est govori se o mozgu ji pulsira pod rukama kirurga: Pregledava li èovjeka s otvorenom ozljedom glave. Papirus Edwina Smithajedanje od najstarijih pisanih dokumenata. mozak i um rali tijela. shvativ i 1930. nije shvaæao njegovu iznimnu va nost. 48 pacijenata. Mo da. povijesnu. ali rabi samo ogranièenu kolièinu materijala viðenog na zaslonima. najproturjeènijih i najintrigantn ijih tema u tom neobiènom podruèju. Prije nego to bi ga mariniranjem u staklenki form. te unatoè tome stoje èinjenica da alkohol i sok biljke maka m jenjaju stanje svijesti poznata veæ dugo. kad biste isi dobno. ugl avnom glave. a ne mozak. ali su mozak uni tavali . èuvali srce. Ovo nije samo knjiga prema BBC-jevoj seriji. v rojatno ni t a oèito ne bi ukazivalo na èinjenicu da radoznali prolaznici zu u dva potpuno razlièit a primjerka najslo enije tvorbe na ovom planetu. Niti da smo nauèili razlièite t jelesi i intelektualne vje tine. Nastoji dati pozadinu.vadeæi ga kr oz rupu koju su bu ili na stra njem dijelu nosa i nepca. ne iznenaðuje daje èovjeku trebalo toliko vremena da shv ti slo enu prirod u mozga.

r kao je Martin Luther . kao i na e tuge. Tijekom karijer e bio je lijeènik rimskih gladija tora. »Ljudi moraju znati da u ljudskom mozgu i samo u mozgu nastaju na a zad( voljstva. nije se slagao sa svojim ui t eljem Platonom. ustanovio je da njihovo o teæenje izaziv. Hipokrat. treba tra u srcu. naposljetku. Kad sam studirao medicinu. Usto.i mislio da postoji odvojei od tijela. èini se. No Aristotel. dr ao gaje osjetnim sredi tem .. meðutim. koji je ivio od 384. filozof Demokrit suprotstavio se zamisli d je srce sredi te èovjekovih funkcija. ali nisu imale prepoznatljiv mozak. »Vjera se nalazi ispod lijeve bradavice«. za titnik misli i intelig ncije« sadr i glavne »okove du e«. ne smije je omotati ma vrpcama dok nisi siguran da je do ao do odluèujuæe toèke. Aristotelu je pomogla da zaklj uèi kako »sjedi te du e i nadzora voljnih p kreta. tj. Dakle. secirali su tisuæe tijel i pokazali da se ivci razlikuju od krvnih ila te da ne polaze iz srca. grèki lijeènik Galen (130.. Malo prije Aristotela. radosti. alosti i suze. Vjerov. Alkmeon. ali ne smije je ivati. i izluèivanje cerebrospinalne tekuæine iz glave. boli. nekoli ko tisuæljeæa prije nego stoje dr. pa je zabilje io da su »sva os tila povezana s mozgom«. Kr. Mozak je manje va a organ. Kr.imale su pulsirajuæi organ nalik srcu u k< su vodile sve kr vne ile. prepoznao je jedinstvenu prirodu mozg.. njegovo je shvaæanje va nosti srca bi lo popr æeno reèenicama iz Biblije. zatim ako mu c uri krv iz obje nosnice i ako mu je vrat ukoèen. daje srce va nije. mora reæi da »ima bolest koju se ne smije lijeèiti«. Um ili tijelo Tisuæljeæa su pro la prije nego stoje mozak zamijenio srce kao opæeprihvaæeni najva niji tj lesni organ. èak do te mjere da nastavlj a postojati nakon tjelesne smrti. Aristotel je opisi kako se srce trza lo kad bi ga dodirnuo. primje rice one koji vode iz leðne mo dine. Bilo je to. Èinjenica daje koko na stavljala trèati nakon to joj je glava bila odsjeè na. Zatim je. pogre ke u zao èas. kukci i koljke . . vjerojatno zbog o teæenja u èeonom re nju i Broci-nu podruèju. pr.kakvi nastaju u rastaljenom bakru i da to pod tvojim prstima kuca i drhti . ka o tvrðava tijela posveæena njegovoj za titi«.. Paul Bro-ca 1860-ih opisao govorno sredi te.200. Herofil i Erazistrat. i dodao da »mc zak. a mozak vi ih ivotinja ostajao bi n ran. Rijeè je o sitnom. oba anatomi. stoljeæu pr. mo e se pretpostaviti daji 18 Tijelo. osm ijesi i ale.« Aristotel je uvelike ut jecao na srednji vjekovne uèenjake.. Buduæi daje tamo vidio brojne ozljede glave. Hijeroglifi nadalje opisuju tanke opne koje obavijaju ozlijeðeni mozak.izvadio je o ivotinji i primijetio putove koji vode ka mozgu. jedan od najzagonetnijih organa u mozgu bila mije hip ofiza. Presijecajuæi razne ivce. je da se um nalazi u glavi.. Zamisao daje srce sredi te èovjekova pona an odr ala se do esnaestog stoljeæa.popu t tjemenaca na djetetovoj lubanji prije negoli postane cjelina. do 322. u papiru su su opisani simptomi pacijenta koji nije mogao pomicati jedan ud nakon te kih je dnostranih ozljeda glave te je izgubio sposobnost govora zbog ozljede sljepooènice . To je ist stvar koja nas dovodi do ludila ili bunila. Platon je vjerovao u du u . mo da nu an za hlaðenje krvi. goveda i ma mune te o viðenome vodio podrobne bilje ke. donosi nesan icu... mo dane ovojnice.« U 3. kao to j misli o Aristotel. noæu ili danju nadahnjuje strepnjor i strahom. otac lijeènièke prakse.na u bit. pr. dakle. oblom ispupèenju smje tenom prilièno duboko usred mozga koje j . odnosno sve ivèane funkcije. gotovo pet stoljeæ nakon Herof ila. Mislio je. gubitak funkcije. Kr. bio meðu prvima * Pojam »nabori« gotovo se sigurno odnosi na vijuge kore velikog mozga.) secirao svinje. nego iz mozga ili leðne mo dine. koji je oko 500. nen zumnost i postupke suprotne ob ièajima. mozak i um tada stekao uvid u rad ivèanog sustava i shvatio da mozak ima sredi nju ulogu u nadzo ru tjelesne i umne aktivnosti. besmislene zabrinutosti.. Zapisao je: »Mozak nadzire gornje udo^ poput stra ara. Sve ni e ivotinje koje prouèavao crvi. èak su egipatski lijeènici znali kad bi moglo biti mudrije ne lijeèiti pacijent a aktivno. odnosno oi to bismo u suvremeno doba m ogli nazvati »um« . Treba premazati ranu ma æu. 17 Robert Winston: LJUDSKI UM koji su uvidjeli va nost mozga. Pokazao je takoðer da o teæenje grkljanskog ivca dovodi d< gubitka sposobnosti glasanja.

ako ne i beskorisna. a time i mozaka. veæi zato to su obilje ja povezana s njima oso bito d bro razvijena. rani su neurolozi mogli poèeti gomilati dokaze kojima æe osporiti kartezijansko s hvaæanje. Zna m da bi preko vidnih ivaca trebala reagirati na svjetlost dana i tminu noæi te tako upravljati tjelesnim satom. beèki lijeènik.. Mnc njezini prista e tvrdili su da se razlike u mo da noj arhitekturi . vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i leðnu mo dinu. Frenolozi su opipavali glavu te èak izv dili sl o ena mjerenja posebnim estarima kako bi utvrdili vjerojatnost da netl postane krim . omoguæi mi ljenje. èesto zakljuèuju o obilje jima hominida. Descartes je vjerovao daje hip ofiza iznimno va na. Svi mi stalno govore kako ona to èini izluèivanjem horm ona melatonina. postajalo je sve jasnije da su razlièita i odvojena mo dana podruèja odgo vorna za razlièite vidove uma. Fran cuska revolucija svojom je zloglasnom napravom koju je »popularizirao« dr. po njegovu mi ljenju. Joseph Ig nace Guillotin znati eljnima ponudila obilje (procjenjuje se oko èetrdeset tisuæa) svj e e odrubljenih glava. Za mene je hipofiza doista zbunjujuæa. Takozvani kartezijanski dualizam. s obzirom na to daje u sredi tu. Do kraja Napoleonskih ratova frenologija je bila sve priznatija kao naèin pr pozna vanja karaktera i osobnosti ljudi. poèelo se èiniti daje um proizvod mozga.mogli kao jedno komunicirati i djelovati posredstvom hipofize kao spo ne.materijalno tijelo i potpuno netje lesni um . Otac frenologije je dr.veæe od prosjeka. Stoje mozak veæi. trebale zauzimati i zlièita podruèja mozga. Drevni hinduski mistici vjerov ali su da se u njoj nalazi ljudska du a. Franz Joseph Gali. no povijesni dogaðaji ojaèali su suprotna mi ljenja.a time i u 1 rakteru pojedinaca . Zahvaljujuæi tim postignuæim a. katkad imaju jedno mo dai podruèje . Ustvrdio je da bi ta dva zasebna i naizgled proturjeèna obilje ja . Zakljuèio je. Ustvrdio je da bi te sposobnosti. Potkraj 1790-ih. U osnovi n gova tumaèenja bila je pretpostavka da se um sastoji od zasebnih sposobnosi obilje ja. Galije prihvaæao da se um nalazi u mozgu. p opularnost stekla frenologija. a poèetkom sedamnaestog stoljeæa francuski fi lozof Rene Descartes raspravu odvodi korak dalje. Oni. jer su zasebne. No uzimajuæi melatonin nisam si nimalo olak ao brojne prekoocea nske letove do drugog laboratorija u kojem radim. jer je pridonio su ivotu znanosti i religije. Premda nikad nije sjedio deset sati u zrakoplovu. Umjesto zamisli da um i njegove sposobnosti bezoblièni plutaju u eteru te da s mozgom i tijelom komuniciraju preko hipofize. Izmeðu tih velikih povijesnih d ogaðaja zbio se napredak u fizici i osmi ljeni su bolji postupci mjerenja. odnosno njezine kvrge i pupèenja. na ih rani h. dakle prije negoli je zi nost doista mogla dokazati svoje tvrdnje. pa su zna nstvenici mogli opa ati promjene u elektricitetu i tlaku. jedinstveno jer je to jedina mo dana tvorba bez parnjaka. na temelju oblika njihovih lubanja. Zatim je poèetkom devetna oga stoljeæa. za promatranje.e. odr ao se dugo. ukaz uju na ono stoje ispod nje. u Ka-liforniji. zamisao o fizièkom tijelu i a pstraktnom umu (koji komuniciraju preko hipofize). 19 KNJI NICU ZELINA Robert VVinston: LJUDSKI UM Jedna kvrga ili dvije? U srednjem se vijeku mislilo da su razlièita obilje ja sebstva sadr ana u razli tim tj elesnim tekuæinama. Premda su danas predmet porug te zamisli nisu posve bez osnove. Oduvijek je bila zaogrnuta velom tajne. poput londonski h vozaèa taksija. da je hipof iza ivotno va na jer povezuje tjelesno bivstvo i duhovnu stranu. Galije postavio mno poèela te »znanosti«. Danas putnici mogu kupiti melatonin u zraènim lukama i tako se bor iti protiv jet laga.mogu osjetiti i vidjeti u ra zlikama u obliku lubanje. I dalje se bud im u tri sata ujutro u Los Angelesu. No kljuèno poèelo frenolo ke znanosti bila je da lubanja obi pop rima prema obliku mozga. veæe su i ntelektualne moguænos Iz togaje. proizlazilo da su dijelovi mo zga za koje se m e ustanoviti da su veæi. danas znamo da osobe s uvje b nim pamæenjem. naime. naime. Zamisao o hipofizi kao sponi doima se èudnom i nije mi jasno kako je Descartes u nju povjerovao. pa njezina povr ina. Drugi su primjer pr ocjene paleoantrop loga. A samo stoljeæe poslije. tvorbe povezane s pamæenjem smjeste] duboko u mozgu . jedno s a svojim uèenikomJohannom Spurzheimom. Uvrije eno je bilo vjerovanje da cerebrospinalna kuèina. osjeæajuæi se kao da sam na umoru. munolikih predaka. Primjerice. str ahote Prvoga svjetskog rata opskrbile su lijeènike i znanstvenike stalnim priljevo m svjesnih mladiæa s povredama mozga za promatranje.stra nji dio hipokampusa. m. tovi e.

ljubav prema ivotu. VITATIVNOST. rasama i kriminalnosti. Unatoè takvim povremeno neprijateljskim napisima. Tak ozvani organ veselja podruèje je malo sjeverozapadno od tjemena. n.sila.glad. ljubav izmeðu spolova. PRIJATELJSTVO. OPREZNOST. politika . STJECANJE. ljubimcima. Ubrzo su poslodavci od lokalnih frenol oga poèeli tra iti podatke o sklonostima kandidata za ponuðeno radno mjesto. TheEdinburgh Reviez v. 2. knjigu Kriminal ni èovjek (L'uomo delinquente). A. E. PREHRANA. TAJNOVITOST. skrb o potomcima. STALNOST. Jedan kirurg Medi cinske kole Kalifornijskog sveuèili ta nedavno je. gomilanje. No nisu joj svi komentari bili naklonjer Lipnja 1815. te prezira v rijedne besmislice koje dva mu karca koji se nazivaju znanstvenim istra ivaèima imaju drskosti predstaviti fiziolozima devetnaestog stoljeæa kao obrasce zakljuèivanja i i zno enja èinjenica.dru tvenost. Dijelu la kovjernih graðana posjet frenologu uvelike je slièio dana njem posjetu vidovnjaku ili astrologu. imala je neugodne odjeke u dvadesetome stoljeæu. ZALJUBLJENOST. 4. izvrsnost . to podruèje mozga jedne pacijentice podra. Usporeðujuæi njihove mjere s lubanjama neèovjekolikih primata.obrana. glazbene darovitosti i verbalnog pamæenja. I premda odavno diskreditirana. . ljubav prema domu. do ao je do zakljuèka d a su kriminalci »zaostaci«. Galla i dr. Eto.1 Organ veselja sretan je sluèaj za frenologiju jer dokazuje da moz ak u odreðenoj mjeri jest kutija neo21 Robert VVinston: LJUDSKI UM tovanje Odluèno 1. izvijestio je: Radovi dr. privukao je pozornost javnosti objaviv i 1876.. Frenologijaje bila zaslu na i zajo duhovitije tvrdnje. Britaniji te zatim u SAD-u. 3. BORBENOST. A uz trideset pet podruèja glave odgovornih za obilje ja poput vjernosti. tek . 10. RODITELJSKA LJUBAV. recimo. Èini se tako da u osnovi pomnih mjerenja lubanja na temelju kojih su nacisti iznosili neke tvrdnje o rasama le e èvrsti elem enti tog stereotipnog mi ljenja. stvarn om licemjerju i stvarnom arlatanstvu autora. Cesare Lombroso. U Britaniji je.inalac ili ostane savjestan graðanin. posljedica atavizma. Njegov je pogled na obilje ja kriminalno-sti djelomi ce bio potaknut darvinovskim idejama i pretpostavkom daje primitivni èovjek nastao od majmuna. Frenologijaje ubrzo preras okvire medicinski h i znanstvenih èasopisa te postala predmetom rasprave ozbiljnim popularnim tiskov inama. Spurzheima ne samo da zalihama na eg znanja o èovjekovoj grad i ili njegovim funkcijama nisu dodali nijednu èinjenicu. takvo je to smeæe. mozak i um u umovima iskrenih i inteligentnih ljudi nema dvojbe o stvarnom neznanju. ozbiljan èasopis svojeg doba. poput one da su istoènjaèki naro di miroljubiviji zato to imaju manje glave. 5. a svoja je zapa anja potkrjepljivao mjerenjima ivuæih i smaknutih zloèina ca. prisnost . u okviru postupka ubla avanja epilep sije. U Hitlerovoj Njemaèkoj oblik lubanje èesto je bio utv rðivan kako bi se lak e ustanovilo istinsko arijevsko podrijetlo ili otkrila latentn a idovska rasna degeneracija. talijanski l ijeènik i kriminolog. osobito u Europi. nekoliko je revnih kr æanskih teologa otkr ilo lubanjske organe za tovanje i èudotvorstvo .oèit dokaz bo anske kreacije.. otpornost . ekstravagantnih apsurdnosti. frenologija iskori tena za uèvr æivanje uobièajenih tvrdnja i pred rasuda o klasama. frenologija je bila sve popularn ija. tj. Unatoè svemu. frenologija se polako i oprezno poèela kretati u ispravnom smjeru. besramnog iskrivljavanja èinjenica i besmi slenih citata iz Biblije da mislimo kako 20 Tijelo.ivao elektriènom strujom i ona je pra snula u smijeh. Vjerovao je da se mjerenjem glave mo e zakljuèivati o kriminalnim sklon ostima osobe. 8. PREBIVANJE. 7.upravljanje. 6. 9. ljubav prema jednoj osobi. nego su takva mje avina oèiti h pogre aka. STUPANJE U BRAK.priprema. jedna po jedna stvar. razboritost . DESTRUKTIVNOST.

36. preslikavanje . 21. 24. pobo nost-po tovanje. 29. ugodnost. kao i za govor.neumjereno 22. Debela je gotovo poput ljudske vlasi (stoje . LOKALITET. OBLIK. Zahvaljujuæi pionirima na tom polju. VELIÈINA. ODOBRAVANJE. a to je daje mozak kljuèni organ odgovoran za to tko smo. 34. Gali naposljetku nije bio na posve pogre nu tragu. No. 25. pomalo morbidan do datak njegovoj zbirci lubanja. ravnote a . SAMOPO TOVANJE. poimanje trajanja. D.1869.dobrota.sustav . 15. Gali je tako pretrpio koban mo dani udar i njegova je vlastita glava zavr ila kao posljednji. metoda . Frenolo ka karta (Biblioteka Wellcome. London) 22 Tijelo. 31. Znamo da postoje dijelovi u kojima je pohranjen na rjeènik za tako uske teme poput imenovanja povræa ili dragulja. 23. 27. OPONA ANJE. 28. promatranje. aljivost .razmetanje. ODLUÈNOST. 14. TOVANJE. Na alost po njega. koja nosi nj egovo ime. 33. danas znamo da postoje mo dana podruèja o dgovorna. Najva niji postupak dolaska do te spoznaje . JEZIK. prijaznost .ugledanje u uzor. Kartografski proces medicinskoj je znanosti priskrbio neke od njezinih kljuènih po dataka. RAÈUNANJE. B.vjera . barem djelomice. Dakle. mozak i um visnih funkcija. A da ne spominjemo podruèja koja. Mali mozak nabora-naje tvorba u stra njem dijelu mozga. Danas smo oèito stigli do toèke u kojoj posjedujemo jednu presudnu spoznaju o ljudsk oj vrsti. mentalna aritmetika. 37. dosjeèanje polo aja. izra avanje zamisli. Meðu prvim anatomima koji su mikroskopom zavirili u mozak bio je èe ki profesor Johannes Purkinje (1787. za pokrete. SLUH. pripisivanje uzroka uèinku. DUHOVNOST. KONSTRUKTIVNOST. Godine 1828. 17. SAVJESNOST. osjeæaj sklada i melodije.organizacija. Purkinjeu se pripisuje opis prve stanice sredi njeg ivèanog sustava prepoz nate u malome mozgu. kao to smo vidjeli. No ta odvojena mozgovna podruèja nipo to nisu uzrok lubanjskih ispu pèenja. 26. ivio je mnogo prije bilo kojeg suvremenog postupka dokazivanja mo danih funkcija. pa èak i za obilje ja pop ut religioznih iskustava. pamæenje èinjenica. bio je mo dana kartografija. Imamo.duhovitost .12. U povije sti neurologije susreæemo mnoge ironije. profinjenost . izmeðu ostalih postignuæa. vid i druge osjete. mehanièka domi ljatost. uglav nom zadu ena za ravnote u i usklaðenost pokreta. . 30.penjanje. odgovorne osobe pretvaraju u lakomislen e. impulzivne i promiskuitetne izazivaèe sudbine. intuicija . odmjeravanje okom. odluka . RED. VEDRINA. raspoznavanje boja.) koji je. kad su ozlijeðena. IDEALNOST.èednost. USPOREDBA. ivèana stanica. dosjeæanje oblika. ili neuron.osnovna mo dana jedinica Shvaæanje slo ene unutarnje anatomije mozga biloje presudno znanstveno postignuæe. prvi klasificirao otisk e prstiju. MOGUÈNOST. UZVI ENOST. percepcija pobuda. 32. C LJUDSKA NARAV. dakle. 16.lakovjernost. to nipo to nije ne to to smo od vijek shvaæali ili stoje bilo opæeprihvaæeno. UZROÈNOST. razvijan od polovice devetnaestoga stoljeæa usporedo s pobolj anim znanstvenim met odama mjerenja. ljubav prema velièanstvenosti . oèekivanje-poduzetnost. 20. 13. 35. spoznaju da »um« nastaje u mozgu. pravda-jednakost. 19 DOBROHOTNOST. 18. PR IJATNOST. induktivno zakljuèivanje. NADA. divovska je i na svojem zavr etku ima najslo eniju mre u tana nih niti koje j e povezuju s drugim ivèanim stanicama. BOJA.ukus . TE INA. INDIVIDUALNOST. ivèana stanica . ambicija . VRIJEME. ponos.ustrajnost.zabava.

Ubrzo nakon stoje Golgi objavio svoju metodu srebrne boje. likovna mu je vje tina kas nije itekako koristila.. èini se. po sluèajnom obrascu. budnom stanju. 23 Robert VVinston: LJUDSKI UM Vjerojatno je upravo ta velièina Purkinjeu omoguæila da ih prepozna pc mikroskopom i zatim nacrta. dogodi se tzv. graða hipokampusa (podruèja odgovornog za pamæenje) te. Veæ je samo t o posljednje postignuæe iznimno va no. no njegov je otac èvrsto od luèio da mu sin mora postati lijeènikom. »G raða im je zapanjujuæ apsolutno krasna. Privlaèilo gaje slikarstvo. bili su izlo eni 25 Robert Winston: LJUDSKI UM Crte neurona Santiaga Ramæna y Cajala (Biblioteka VVellcome. veæinom po povratku u sveuèili nu bolnicu.. otkrio poznatu srebrnu boju koju apsorbiraju ivèane stanice. one u va emu mozgu jednakog su oblika po put onih mozgu riba. ivotni su se putovi Golgija i Cajala n. naposljetku je. pojedinaèna ivèana stanica sa svojim s iæu nim. ne to kasnije. temelj na mo dana jedinica.. neuroznanstveni k iz Kalifornijskog tehnolo kog institut prepun je hvalospjeva o Purkinjeovim stan icama: »Stalno su aktivne noæu. èija sve veæa va nost u suvremenoj biologiji proizlazi iz èinjenice da poma e stanicama pri obradi bjelanèevina. London) . dokazi koje je Cajal mogao pod astrijeti. spoznaje o mo danim tumorima. pa ne èudi to mu je na Sveuèili tu u Paviji podignu o svojevrsno sveti te. ptica. studirao je medicinu na Sveuèili tu u Paviji. kako se jo uvijek naziva. Golgi j e do ao iz Milana.« Potkraj devetnaestoga stoljeæa. Sve su podrobniji bili i opisi osnovr. gotovo nemoguæa.doista veliko zajednu stanicu) i otprilike je desetorostruko veæa od svih ostalih stanica malog mozga. Primjenom soli sr ebra nakon stvrdnjavanja tkiva u otopini kalijeva bikromata. Meðu ima su nje na anatomija nju nih lukovica (mo dano podruèje uglavnom odgovorno za okus i njuh). Cajal je poèeo izraðivati podrobne i prilièno lijepe crte e razlièitih dijelova mozga promatranih mikr oskopom. crna reakcija. dijela mozga u kojem se najèe æe nalazi. da u mozgu ima oko 26 milijuna tih stanica. Za te iznimno va ne spoznaje zaslu ni su mnogi veliki an tomi medu kojima su i dobit nici Nobelove nagrade poput Santiaga Cajala panjolske i Camilla Golgija iz Italij e. Taje reakcija i danas prilièno zagonetn a jer se dogaða samo kod nekih ivèanih stanica. To je bila osnova njegova neslaganja s Golgijem. pod anestezijom«. i to. zahvaljujuæi tehnici bojenja tkiva. neurona. Osim to su bili zanimljivi i dojmljivi. osjetni organ u tetivi te unutarnji ustroj staniène tvorbe koju nazivamo Golgijevim tijelom. zapisao je. Usto. Naravno. a medicinu je stu dirao na Sveuèili tu u Zaragozi. Santiago Ramon y Cajal roðenje u malom selu na sjeveru panjolske. stoje mo da zanimljiv podatak. Svojom je tehnikom bojenja èak p ridonio boljem razumijevanju parazita plazmodija . po sljetku susreli u znanstvenom suparni tvu punom gorèine. U to je doba mikroskopska fotografija bila. nacrtao cijeli mozak. naime. Izraèunato je da jedna Purkinjeova stanica sa sv jom golemom mre om m o e primati informacije iz èak dvjesto tisuæa drug stanica. tj. uvjereni daje mo dano tkivo razgranata mre a uzajamno pov ezanih ivaca. podruèje po podruèje. tankim i nje nim izdancima kojima je povezana s drugim ivèanim stanicama. dakako. Jim Bower. pa s u toèni crte i bili presudni. obièni crte i. Ljudska se narav ne mijenja. gmazova ili najranijih kralje njaka. na alost ne pri deblo Mozak s lijeve strane 24 Tijelo. Netko je izraèunao. Karijera ga je dovela do polo aja profesora anatomije u Va lenciji. mo dane stanice. druge u drugome. Radeæi uz svjetlost svijeæa u svojoj kuhinji koju je preuredio u primitivan laboratorij. Golgi i njeg ovi prista e bili su. postala je poznata i pomogla je Golgiju d a naèini brojna va na otkriæa u patologiji. Cajal je bio sve uvjereniji daje neuron. kako nije bilo fotografije. no besparica gaje pri morala da napusti akademski posao i postane specijalizantom u Domu za neizljeèive kako bi zaradio za skroman ivot u mjesta cu Abbiategra-ssu. S vremenom je. Golg ijeva metoda. Kako æe se pokazati.uzroènika malarije. Usporedo s razvojem svojeg rada. mozak i um vi e razlièitom od dana njih znanstvenih zavisti. 18 73. Njegovi podrobni crte i jo uvijek izazivaju divljenje. bilo je si jasni je da neke vrste stanica prevladavaju u jednome mo danom podruèju. ivèane stanice smjesta pocrne. u snu.

opisao gaje kao osobu » irokih znanstvenih inte resa. Nije bio svjestan te ine svoje bolesti. za 27 Robert Winston: LJUDSKI UM razliku od Brodmannove kæeri. Jednoga gaje dana supruga vidjela kako prstom po krevetu radi pokrete kao da pi e. On je. pa je bio prilièno zadovoljan to se r azbolio jer mu je to omoguæilo da sredi papirologiju. On je utvrdio 52 zasebne mo dane regije. Studirao je medicinu u Miinchenu. mnoga Brod-mannova podruèja izazivaju proturjeèja. daje Cajal imao pravo. rano æu te koæama na koje je stalno nailazio nastojeæi da znanos t prihvati nje gove ranije metode. Kako objasniti takvu neobiènu ra vnodu nost? Danas. on je 1917. ipak bio dijete koje je znalo pone to o svoje ocu. slo vi kao klasièno djelo. Zatim se uspravio u sjedeæi polo aj i preminuo. 17. sretan i s krovom nad glavom. dobrog dara opa anja i koja vrlo marljivo iri svoje znanje«. dodijeljena im je zajednièk Nobelova nagrada za doprinos neu roanatomiji. a zatim i od sepse . mo dane karte k oje je u njoj objavio. Stoga je.tamo nji znanstveni krugovi nisu prepoznali pravu vrijednost njegovih pomnih opa anja. u dobi od 49 godina. a zatim nakratko u Berlinu. na sveèanos ti dodjeli Nobelovih nagrada u Stockholmu. pa sam. Mnogi su znanstvenici. smogao snage da napi e pone to o Golgijevoj metodi: U prija njim sam odlomcima opisao iznenaðenje i èuðenje koje sam do ivio kad sam vlastitim oèima vidio krasne spoznajne moæi reakcije krom-srebra i izostanak bilo kakvog ushi ta u znanstvenom svijetu zbog njezina pronalaska. Njegov ef Oscar Vogt. VVurzburgu i Berlinu. po tenja radi. iskljuèivo crtao ono stoje vidio. usprkos njihovu suparni tvu. kad bolje poznajem psihologiju znanstvenika. obolijeva od gripe. Sa svojom enidbom .. ali . Njegova knjiga izdana 1909. to mi se èini posve nor26 Tijelo. Pokazalo se. studenoga 1868. Svako od tih podruèja oznaèio je brojem. treba reæi daje grc zno pona anje prema Cajalu vjerojatno barem djelom ice bilo izazvano frustr. s Margarete Francke. neopjevani junak. Susret s poznatim Alzheimerom pobudio mu je zanimanje za anatomiju mo danog tk iva. godine. 1916 . ukljuèujuæi Golgija. ponovno u svojoj razmjerno kratkoj karijeri. pa je sa samo 42 godine umro od sepse. Èini se da su se susreli samo jednom. Brodmann je opæenito bio u vrlo dobroj formi. mozak i um malnim. kojem dugu je velik dio svoje kasnije karijere. U Leipzigu 1898. Radio je u vicarskoj. No 1906. prvorazredno samoljupca. naime. zasigurno bio ve likodu an èovj ek. prvi put u ivotu. Korbinian Brodmann roðen je 17. stoje Golgija. uglavnom prema vrstama stani ca koje je opazio u njima. premda je rabio istu vrstu mikroskopa sliène tehnike boje nja. i kojem je ponovno naglasio svoju uvjerenost u neuralnu mre u . Mogli b ismo reæi daje on. napredovanje u Berlinu gaje zaobi lo . a dotadje. Èak i uz Vogt ovu potporu.teoriju kojoj si s amo nekoliko minuta kasnije svojim predavanjem usprotivio Cajal. nego je bio sretan to æe imati vremena za svoje poslove. Iz po tovanja prema uèitelju nijedan uèenik nema naviku rabiti istra ivaèke meto de koje nije nauèio od njega. Svejedno. Jer premda su i neki njegovi protivnici kritizirali i ismijaval njegov rad.. Korbinian Brodmann bio je suvremenik tog slavnog neuroanatomskog dvojca. pa joj je posvetio velik dio ostatka svoje znanstvene karijere. te da nije pretjeriva u nagaðanjima o onome to nije vidio. Golgi je prvi odr ao poèasno predavanje. No kako suvremeni neuroznanstvenici stjeèu sve vi e spoz naja o radu mozga. bio novèa no situiran.skepsi i podsmijehu. Jeda n od razloga za to mije njegova smrt tako bolna sjeæanje je na smrt moga oca. meðutim. Dodu e. razbjesnilo i ogorèilo. iznimno su do bro poznate. Zanimlji vo mij e kako je Santiago Cajal. Brodmann je napisao rad o kroniènim promjenama u mo danim krvnim ila ma. promijenio mjesto rada. èekao je do 48. Cajalove crtt e dr ali samo umjetnièkim viðenjem mozga. koja je o d svih moguæih komplikacija uspjela izazvati apsces mozga. Ubrzo nakon roðenja kæeri. preuzeo je polo aj ravnatelja du evne bolnice Nietleben u Halleu. Cajalova genija nost le i d jelomice u èinjenici daje. a neke su od tih oznaka jo uvijek u uporabi. dobio upalu pluæa i takoðer je nije shvatio ozbiljno. Bilo mije devet kad je umro. Nakon rada u Tubingenu. no rijetko ju je tko doista proèitao. prikazi glavnih podruèja kortikalne funkcije. a Golgi ne. u jednu ruku. Za neurol ogiju se poèeo zanimati kad se zarazio difterijom. kolovoza 1918.

koje u njegovo doba nisu uviji bile smatrane vrijednima. Godine 1861 . pokazuju daje ozl ijeðeno podruèje zapravo bilo dosta veæe nego stoje Broca opisao. zadivila gaje i antropol ogija. Broca je 4. nije bio toliko sklon Gallu priznati za slugu za identificiranje gotovo istog mo * Nedavni skanovi Leborgneova mozga. je imao neporecivu zaslugu u postavljanju velikog naèela cereb ralne lokalizacije.* Leborgneov konzervirani mozak danas je izlo en u pari kom muzeju Dupuvtren. Kako je zapravo bio erudit. U to je doba rasprava o znanju o èovjeku sm. Aubertin je bio uèenik fre nologa Galla. > Lokalizacija mo danih funkcija Neposredno prije nego to su znanstvenici poput Brodmanna poèeli izraðiva karte slo enog mikroskopskog ustroja mo danog tkiva.svejedno je to bila smrt koja se danas. trana protivnom opæem dobru. postalo je poznat o kao Brocino podruèje. Desna strana Leborgneova tijela bilaje oduzeta trid esetak godina i na bilo koje pitanje mogao je odgovoriti samo rijeèima »tan-tan«. Leborgne. Njeg ovo je stanje bilo toliko poznato meðu njegovateljima da su mu nadjenuli nadimak »Ta n«. U policijskim je dosjeima st ajalo daje »sun njiva osoba«. Brocaje otkrio leziju na povr ini lijeve strane èeonog re nja njegova m ozga. umro je od sepse i gangrene desne noge. Kad je umro.uglavnom osamdeset ili vi e godina p oslije njegove sm ti.. i Broci je slava bila zajamèena. mozak i um Lijeva mo dana polutka s oznaèenim Brocinim podruèjem i poèeo je tra iti pacijenta s te kim govornim poremeæajem. g. Diplomirao je i matematiku. ponajprije policija i Katolièka crkv a. i sigurno ne bi zbila. Brocaje na ao slièna o teæenja u istome dijelu mozga kod èak 25 pacijenata koji su izgubil i sposobnost govora. drugi su se posvetili oj æenitijem prouèavanju mozga. koji se èuva u staklenci. Imao je iznimno i staknutu karijeru. Njegovi poku æ ji popular izacije toga podruèja znanosti doveli su do toga da su ga stalno slije dili polica jci u civilu te daje prokazivan kao podrivaè. Brocaje velikodu no odao poèast omalova enom frenologu Gallu.« Usprkos tom komplimentu. mo e se reæi. pa je bio uvjeren daje sposobnost govora lokalizirana u pred njem dijelu mozga. Tjedan poslije. Saznanje da su odreðena mo dana podruèja va na za pojedine funkcije bilo je va an korak naprijed u povijesti neurolog ije. temelji Brodmannovih zamisli. No danas se izraðuju nove karte. utjecaj manjkave prehrane na pojavu rahitisa i nasljedno prc padanje mi iæa zbog mi iæne distrofije. skeniranja PET-om te identifi kacije kemikalija u razlièiti mo danim regijama . 29 Robert VVinston: LJUDSKI UM danog podruèja pedesetak godina prije. blizu postaje podzemne eljeznice Odeon. Regiju povezanu s njom otac freno gije nazvao je »organ 15«. Paul B roca odluèio je naæi mozak prikladan za prouèavanjt 28 Tijelo. govora«. obranjeni su t ek nakon pojave tehnika poput m gnetske rezonance. f iziku te francusku knji evnost. prisustvovao predavanju Ernesta Aubertina u An tropolo k om dru tvu koje æe mu promijeniti ivot. uhodil i nadzirale svaki njegov korak. Paul Pierre Broca bio je jedan od najbriljantn jih mladiæa na studiju medic ine u Parizu. Opisao je irenje ti mora kroz vene. a samim time i dobru dr ave. no taj g je interes uvalio u priliène nevolje. koje je bilo.. Doveo je do mnogo b ljeg razumijevanja m oguæeg naèina rada razlièitih podruèja kore velikog me ga. koje je ovaj nazvao »organ 14« i o sao ga kao s redi te za »pamæenje rijeèi«. Ubrzo je poèeo r. pacijent koji je godinama nepokretan le ao na Brocinu bolnièkom odjelu. mnogo bliskije na em shvaæanju kako r di mozak. Do 1863. kad imamo bolje antibiotike. diti u bolnicama Hotel Dieu i Bice tre te je postavljen za profesora patologije n Pari kom sveuèili tu. poèetna toèka ovostoljetnih otkriæa u fizi ologiji [mozga]. barem uopæeno. Usto je na do brovoljcima iz redova sti denata medicine mjerio temperaturu ko e lubanje tijekom raznih mentalni aktivnosti. zapisaoje: »Gali. To mo dano podruèje. Brodmannovje rad temeljan jer je uz mo danu kartografiju ukljuèivao i i poreðivanje ti h karata s onima u glodavaca i primata. u Rue de l'Ecole de Medecine 15. gdje je diplomirao s dvadeset godin. . travnja 1861. tilo jezika. Pari ke su ga vlasti. Dakako. lijeva donja èeona vijuga. a najavne antropolo k skupove u njegov oj organizaciji dolazili su agenti i dou nici.

pa je krvni protok jaèi. Prije Prvoga svjetskog rata zapoèeo je s pokusima na ivotinjama . na ao nekoliko osoba o teæene lubanje. stetoskopu. pa je primitivnim elektrodama i galvanometrom poku ao otkriti mo e li zabilje iti slabu elektriènu aktivnost. Pokazalo se daje prosj eèna masa mu kog mozga 1325 grama. Nisam èuo ni ta. Dok sn bili studenti na i bi efovi od nas uvij ek zahtijevali da oslu kujemo udaljene. pa s e zadovoljio otvorenim plamenom. Kad se politièka klima u Fra ncuskoj pi mijenila. ponosne poèetnike i novije studente jo m jek æete prepoznat i po »dizajnerskom« modnom dodatku. U kasnijim antomski istra ivanji ma usporeðivao je velièine mozgova uzetih iz mu kih i enskih eva. jer kad bi pacijent otvorio oèi da se poslu i preostalim vidom. svoju karijeru okonèao na polo aju izabranog èla: g ornjeg doma francuskog parlamenta. èuo je za pacijenta s postupnim si. Kak o smo napredova nismo morali slu ati samo zvukove disanja ili rada srca. mozak i um to zahtjevno. Tako o premljen. kad je radio n( 30 Tijelo. a kako bi spojio primitivne sonde na povr inu moz ga.Broca nije uvijek imao toliko sreæe s istra ivanjima. ali moja je ski pina bi la zadivljena. um bi postajao ne t glasniji. no njihovi su rezultati uglavnom bili neuvjerljivi i beskorisni. prouèavaoje to se zbiva s mozgovima majmuna i zeèeva kad se prema njihovim oèima usmjeri svjetlost. njana kost. i he i potpuno nejasne zvukove u di nom sust avu. prebaèenog preko ramena. tzv. Kad se vratio iz rata. pa je uobièajen izazov bio o glumiti da èuje um kad je to bilo gotovo nemoguæe. Ri-chard Caton. Hans Berger. Dak le. U javnosti slovio kao dobar govornik i zabavan pripovjedaè te velikodu an i suosjeæaj. izuma lorda Kelvina . Fulton je uzeo stetoskop i prepoznao zvuk koji klinièari obièno nazivaju tihi » um« . ostala pukotina.zvuk pulsirajuæe bujice izazvane turbulent im protokom krvi. bljenjem vida nad kojim nije uspjela operacija otklanjanja abnormalnih krvni ila u potiljku. otvaranje lubanje nije ba bio postu pak primjenjiv na ljudima. Nakon operac ije pacijentu je u lubanji. a ensk 180 grama manje. na polo aju senatora. Od te li u bilo koju klinièku bolnicu. tj. No premda su mjerenja mo danog krvnog protoka posljednjih godina postala va an dio p raæenja mo dane aktivnosti. U tom dobu razmjerno primitivne anestezije. Prvi koji je mjerio mo danu elektriènu aktivnost u èovjeka vjerojatno je bio Austrijan ac dr.krvare nje iz mo danih ila bilo je r to stoje dvadesetak godina prije toga krajnje pomno do kumentirao u svoj monografiji od devet stotina stranica. No veæ je 1902. kr æanin. morao im je skinuti gornji dio lubanje. izjavio je. Elektriènih svjetiljaka jo nije bilo. Tek su 1930-ih razvijene elektrode dovoljno osjetljiv e za rutinsko bilje enje promjena u naboju kroz kosti i ko u lubanje. Elektriène impulse bilje io je pomoæu zrca la spojenog s tankom zavojnicom. mozgu je potrebno vi e kisika kako bi dovr io svoju zadaæu. ubrzo po slu benom imenovanju um je zbog puknuæa mo dane aneurizme . kojim < se dièiti noseæi ga oko vrata il i. p . Dok se obuèavao za lijeènika u Bostonu. Nadogradio je stetoskop tako da su pojaèane zvuène vibracije mogle pomicati iglu bubnja koji je bilje io promjene u zvuku protoka krvi. zrcalnog galvanometra. a ja se sjeæam da sam jednom prigodom zbunio svojeg postarij e pacijenta i sebe oslu kujuæi njegovo koljeno. Fulton je zakljuèio da ga uzrokuje zapletaj krvnih ila u vidnom p odruèju te daje duboki zvuk koji obojica èuju bio zvuk kaotiènog protoka krvi. Iznimno domi ljati Fulton èakje razvio vrlo prim itivan stroj za »snimanje«. ona bi stala naglo prodirat i u zaposleni dio mozga. Mu karac se alio da svaki put kad otvori oèi èuj dubok i glasan zvuk. stoje umna aktivnost intenzivnija. dakle dok je bio ob èan sta ist u bolnic i Peter Bent Brigham. Godine 1928. Bolji stu denti èak 5 slu ali vrat. To gaje dovelo do oèitog (al i pogre nog) zakljuèka da mu karci pametniji od ena. Nekom okrutnom ironijom. Osamdeseti h godina devetnaestog stoljeæa postajalo je sve jasnije da bi mozak mogao stvarati elektriènu aktivnost. Zvuk se osobito pojaèavao kad bi pacijent poku ao èitati. John Fulton do ao je do novog otkriæa kad je poslu ao potilja pacijentove glave. na mjestu gdje je ukl. nehajnije. pa su pokusi koji su u to doba najvi e obeæavali bili upravo on i koji su poku avali uhvatiti te slabe signale. Bez namjere da zadivi kolege. prikladnih instrumenata za to dugo nije bilo. lijeènik na medicins kom fakultetu u Liverpoolu. vjerojatno je bio prva osoba koja je »snimila« mo danu aktivnost. Brocaje 1880. Mjerenje mo dane funkcije Jedan od meni najdra ih trenutaka bio je kad sam dobio prvi stetoskop. stoje bio pogled koji su dijelili mnogi znanstvei ci (osobito darvinisti) njegova doba.

oèeo je rabiti napredniju opremu koja je u meðuvremenu postala dostupna. No ubrz o je shvatio da mo e mjeriti slabe oscilacije u elektriènim signalima koji se 31 Robert Winston: LJUDSKI UM pojavljuju spontano. kojih se uzorak i frekve cija mijenjaju tijeko m aktivnosti. Radioaktivnost neke tvari obièno se izra ava njezini m vremenom poluraspad vremenom potrebnim da se polovica njezinih radioaktivnih a toma raspadn Spojevi kratkog vremena poluraspada va ni su u medicinskim mjerenjima ji pacijenti primaju samo brzo opadajuæu kolièinu zraèenja u vrlo malim dozam U svrhe u koje su nekad rabljeni radioaktivni izotopi ksenona. Nikoga nije pu tao u laboratorij. neuroznanstvenoj povijesti. konaèno dobio meðunarodno p znanje na Pari kom psihologijskom kongresu. P in koji su uporabili bio je ksenon. primjerice . sna ni mu k arci iz mjesne vatrogasne postaje u Lundu. Ponovno je na ao nekoliko osoba s o teæenjima lubanjskih kosti ( to nakon ratnih pusto enja u Njemaèko . Tri godine poslije oduzeo sije ivot objesiv i se u b nici u kojoj je r adio. nije bilo prete ko). Ona je. lupkanja prstima te èak zami ljanja kako èine nagle pokre te. znanstvenici su uspjeli naèiniti slike protoka krvi kroz mozgove ispitanika dok su ovi obavlja li zadaæe poput slu anja govora. ajedin i ispitanici koji su to mogli podnijeti bili su. naime. danas se rabe samo izotopi s vrlo kratkim vremen om poluraspada . Sama injekcija nije bila ba ugodan do ivljaj . te raznim naèinima mjerio njihovu mo danu aktiv nost. opisao. dosta iznenaðujuæe. alfa valovi. mi iæavi mu kar ci bili bi vjerojatno najgori kandidati za takvu vrstu postupka jer su skloni on esvijestiti se èim ugledaju iglu. Opsjedao gaje strah da bi drugi mogli prisvojiti njeg rad i proganjali su ga m nogi proma aji koje je uèinio tijekom tridesetogod njeg bavljenja tim podruèjem. Svoje pokuse provodio je najstro oj taj nosti. to omoguæuju napredna raèunala. Do razmj erno nedavno mislilo se daje gol vo beskorisna za istra ivaèe koji nastoje izolirati mo danu aktivnost povezai s odreðenim mislima ili osjeæajima.da bi u glavu u la dovoljna kolièina ksenona trebalo je ruèno ubrizgati injekciju izravno u ka-rotidnu arteriju. naime. bili prvi ritmovi u fiziolo giji ljudskog mozga. a rezu ltantne gama-zrake oèitavaju se dok ispitanik obavlja zadanu aktivnost. Kad j e 1937. buduæi daje 1938. krupni.. Elektroencefalografija (EEG) ogranièena je metoda kad je posrijedi m renje mo danih funkcija. Logika je bila sljedeæa: to veæi krvni protok. kad nema umjetnih podra aja. mo e se naèiniti trodimenzionalna slik . u sklopu kojeg skovao p ojam »elektroencefalogram«. broji do deset ili razmi lja o lijepim stvarima. slovi kao prijelomnic. Berger je bio neobièna osoba. te ka i oprezna. Ono stoje Berger u njemu. skandinavski su znanstvenici njegovo kretanje kroz mo dani krvotok mogli pratiti Geigerovim brojaèima koje su dr ali blizu glave pacijent a. prilièno neselektivan oblik praæer mo danih elektriènih signala . krupni. poput televizijskog prijamnika koji poku a »uhvatiti« sve postaje odjednom. Jedan od njih sastojao se od podra ivanja elektrodom jedne strane mozga i pr aæenja hoæe li se na suprotnoj strani pojaviti bilo kakvi primjetni impulsi.najvi e do nekoliko minuta. U PET-u se u krv ubrizgava radioaktivna tvar kratkog vremena poluraspada. p sve bezopasan i inertan. Nakon to su ubrizgali ksenon. a itlerov uspon pratio s rastuæom gorèinom i poti teno æu. pretpostavljam. ubrizgali su siæu nu ko èinu radioaktivnog plina u i pitanikov krvotok. Iz tih ranih mukotrpnih pokusa roðena je tehnika pozitronske emisijske tomogra fije (PET). (Po mojem iskustvu. objavljen 1929.« Bio je protivnik nacistièkog re ima. Uporaba radioizotopa Tijekom 1970-ih ekipa danskih i vedskih istra ivaèa otkrila je novu tehnik Odmjeriv i k olièinu zraèenja Geigerovim brojaèima. zraèenje æe biti jaèe. mozak i um nekoliko sati do nekoliko dana. Taj rad. Mo e se reæi i prolazi kroz svojevrsnu renesansu u toj vrsti istra ivanja. bio ist ran sa S euèili ta uJeni. koji su ivjeli c 32 Tijelo. plakao je govoreæi: »Ali u N maèkoj nisam toliko slavan. no nekolikoje nje govih izotopa radioaktivno. a kolegama nikad nije sr minjao to istra uje . No u posljednja je tri desetljeæa elektroe cefalografija unaprijeðena i uvelike se rabi u neuropsihologiji. Istodobnom obradom nekoliko mil ijuna tih oèitanja. Radioa tivni izotopi s vremenom se raspadaju i napos ljetku gube svoju radioaktivno.) No bez obzira na grubost postupka.

imao je vrijeme { luraspada od sedam minuta. usto. pacijentica je izi la. ] ko bi utvrdio kako joj funkcioni raju do titne lijezde. potreban i mali nuklearni rea ktor. Kad je izotop izvaðen iz stroja. Pokraj prozora postavljenje tap pecanje s kotur om. Bio je. d kata ispod endokrinolo kog odjela. kemièara i raèunalnih operatera. otvorenje najbl prozor na gornjem katu zgrade ciklotrona i boèicaje baèena okomito u mre koju je dr ao lijeènik na parkirali tu. velièinom i oblikom nalik pravom spremniku izotopa. Mozak je s niman kad je dobrovoljac promatrao prazan zaslon te ponovno kadje na zaslonu bil a. nedvojbeno je bil o rijeè o postupku velikih razmjera. Prezaposleni sta is t istrèao je nekoliko probr trkova kako bi taj iznimno vrijedan izotop. Ali pacijentica je u m ðuvremenu osjetila zov prirode. ciklotron. koliko neskladnome skupu razlièitih zgrada. Strojevi su bili golemi i skupi . Slika zaposlenog mozga Ciklotron u Hammersmithu bio je iznimno va an preduvjet za konstrukcijuje nog od p rvih europskih pozitronskih emisijskih tomografa za snimanje mozg Uporaba tvari s radioaktivnim kisikom ili radioaktivnom glukozom omoguæi je istodobno mjerenje m o danog krvnog protoka i metabolizma. primjerice. golema mre a. ali ne ba prikladan za nekoga tko poku ava urno stiæi s jednog mjesta na drugo. taman naèinj en i uklopljen u t\ nositeljicu. Dvije aluminijske ljestve. pa se zakljuèala u zahodu. za stvaranje izotopa kratkog poluraspada koji ispitanika neæe pre vi e ozraèiti. lijeènik je dao znak i iz top j e podignut kroz prozor sobe glavne sestre odjela. nije tol iko nalikovala uobièajenoj bolnici. Kao skup betonskih i drvenih zdanja. bio je takoðer rabljen za stvaranje r adioaktivnih nukleotida za ubrizgavanje u pacijente koji su morali biti snimljen i nekim drugim tehnikama. bicikl i tap z a pecanj velikim koturom bili su spremni. Jedan od mojih kolega. bri no smje tenome u zg di u kojoj se nalaz io ciklotron. S vremena na vrijeme neki od pustolovnijih gostiju Krune iskrali bi se preko zida pokraj strogo èuvanog kril a i u li na bolnièki posjed.za tomograf u londonskoj bolnici Hammersmith. pa joj je preznojeni èk medicinske ekipe usp io ubrizgati izotop malo vi e od dvije minute prije rol -jo uvijek neoboreni hammer smithski rekord.mozga tijekom izvoðenja zadaæe. Premda je PET bio korak naprijed. Kad sam 1969. On je z atim sjeo na bicikl i bjesomuèi vrteæi pedale stigao do vanjskog zida. pripremljen za ubrizgavan pohranjen u priklad nu boèicu i zatim u platnenu vreæicu. bila je potrebna vojska fizièara. Tako su fiziolozi i psiholozi mogli saznati koji je dio mozga aktivno povezan s èitanjem. ponajprije zami ljen kao moguæi naèin davanja du boke rendgenske terapije oboljelima od raka. Izotop koji je ta lij da mogla apsorbirati i koji je stoga pr ogla en prikladnim. kao vrlo mlad lijeènik i istra ivaè prvi put do ao u Hammersmith. izdvojenih zgrada za ambulantne bolesnike te ratnih skloni ta i monta nih obj ekata. Njezin krevet pribli en prozoru na drugome katu. primjerice. Kad je privezao vreæicu s boèicom. Jedna moær 34 Tijelo. Nakon brojnih uvj ravanja kroz t e ka drvena vrata. iz cik trona mo e don ijeti za èetiri i pol minute. atomsk i pijun. bolnièki prostor bio je idealan za progonjenika koji tra i privremeno skrovi te . spust se njima te odsprintao dvjesto metara do stra nje strane prizemlja bolnice. neka rijeè. Na jutro ubrizgavanja Geigerov brojaè i pacijentica bili su spremni. mogao biti sigurno donesen iz ciklotrona udalje nog oko èetiri s tine metara. odakle je u pravi èas spu tena nit iz k otu tapa za pecanje. prostorija stare u bo nice. goto vo nasumce razbacanih pokraj zatvora Wormwood Scrubs. zgrada od opeke. i n enjera. dobic zadaæu snimiti vrat pacij entice smje tene na drugome katu glavne zgrade. Nemam pojma je li pacijen èina do titna lijezda bila pozitivna na Ge igerovu brojaèu. Probe su protekle bez te koæa i utvrðeno da se ampulu. Ham-mersmithski ciklotron. uspeo se uz n jega ljestvama. mozak i um tehnika koja je dosta brzo uvedena bilo je substrakcijsko skaniranje. mladi lijeènik. Jedan od takvih zatvorenika bio je George Blake. Pose bno 33 Robert Winston: LJUDSKI UM se nezgodnim pokazao pri poku aju ubrizgavanja izotopa kratkog vremena { luraspada u pacijente koji nisu bili u tomografu. oprezno r pipao druge ljestve koje je sa suprotne strane èvrsto dr a o pomoænik. No te koæa je bila u tome stoje sva pozornost koja .

Alija nisam do bio Nobelovu nagradu. nego je jeftiniji od PET-a. premda nam je PET dao neke vrlo uzbudljive trodimenzionalne prikaze mozga na djelu. Tehnika daje zadi vljujuæe trodimenzionalne slike. to donekle oslikava èinjenicu da se mozak koji stvara velika ir telektualna postignuæa najèe æe ne razlikuje od »obiènih« mozgova. napose ako mu je s vrha istra ivanje. Molekule u razlièitim tkivima vrte se malo drukèijim brzinam pri èemu emitiraju signal koji prepoznaju nizovi osjetnika povezanih s raèi nalom. »Profesore. Danas se stoga PET uglavnom rabi za specifiène indikacije za koje je potrebno saznati toèan protok krvi. va je mozak posve normalan. razmjerno pristupaèna tehnologija kojom se gotovo svaki znanstveni] mo e poslu iti kako bi provjerio svoju hipotezu. r ecimo. Koristan je. primjerice.« Da meni tehn èar to ka e. U to je doba. Ukratko. ali ponajprije zbog ogranièenja koja bi vjerojatno prati la svaki proces koji obuhvaæa ubrizgavanje radioaktivnih tvari. psihologija u neku ruku bila robom novonastal og raèunalstva. a ne samo krvni protok. PET ima ogranièenu razluèivost. PET mo e biti poprilièno va an. Stoga. va an korak naprijed bila je funkc onalna magnetska rezonancija ili fMR. Taj veliki znanstvenik prilièno mi j poti teno isprièao pr ièu o tome kako je nedavno sjedio u MR skaneru radi sn manja vlastitog mozga. Dakle. funkcija dopamina. Posljednjih ji godina d . takoðer. da prenosi kisik. pri ao m je tehnièar i rekao. K ao stoje opisuje John McCrone. buduæi da velik broj neurolo kih istra ivanja iziskuje pono vno promatranje istog ispitanika u drukèijim uvjetima. molekule u tijelu postavit æe se poput siæu nih igala 35 Robert Vtfinston: LJUDSKI UM kompasa. Etièk a povjerenstva opravdano su oprezna pri odobravanju tehnika koje obuhvaæaju PET ko ji bi ispitanika mogao izlo iti bilo kakvu suvi nom riziku ozraèivanja. dj elomice zbog svoje skupoæe. p k. Opetovano bi izlaganje zraèenju bilo tetno. a to je veliko ogranièenje. u takvim je istra ivanj ima osobito preporuèljivo kao ispitanike izbjegavati ene i djecu . postavimo li osobu u jako mag netsko polje. nij e mu bilo suðeno da nam omoguæi stvaranje podrobne karte svjesnosti. Dok sam pisao ovu knjigu. Molekule je zatim moguæe izbaciti iz osi tako da ih se izlo i impuls radiov alova. Ko lièina kisika koj nosi »mo dani« hemoglobin mijenja stupanj u kojem on remeti magnetsko p( lje. koji je 1991. pisac u New Scientist i autor knjige Going Inside . U knjizi Ljudski inst inkt potanko sam objasnio snimanje MR-om. Ona iskori tav a svojstvo hemoglobin. MR ne samo da daje iznimno jasne snimke u kratkom vremenu. Èini se daje ponovlje na izlo enost èak i vrlo jakim magnetskim pi ljima bezopasna. a poslje dnjih se godina MR sve vi e rabi umjesto starih slikovnih tel nika. za razliku od magnetnog rezonat ora koji ga je zamalo istisnuo. pigmenta u crvenim krvnim stanicama. imao sam èast upoznati profesora Richarda Ernsl iz vicars ke. a ne lijeèenje. pa snimke mo danih organa nisu o tre. naime. U ne to novije doba. Veliki je nedostat ak PET-a to ne dopu ta uzastopno snimanje. Nako n to su sve fotografije bile snimljene. nije bilo suðeno da bude tehnologija koja æe to shvaæanje zbaciti s prijestolja. Danas gotovo svaka velika bolnica posjeduje magnetni rt zonator. pa se MR uvelike rabi za uzastopna istra ivanja mozgova di brovoljnih ispitanika. Usto. koliko znam bez rizika. i to. dom mo e s e konstruirati trodimenzionalna slika velike jasnoæe. Magnetska rezonancija pokazala se izni mno va nim instrumentom u kognitivnim i mo danim istra ivanjima. dobio Nobelovu nagradu za izniman doprinos pobol sanju tehnolo gije magnetske rezonancije. zatim za tra enje tumora (koji obièno imaju visoku metabolièku aktivnost) te za snimanje osoba kod kojih se ne mo e rabiti magnetska rezonancija (MR).. PET se takoðer uvelike rabi za istra ivanje lijekova koji bi mogli djelovati u mozgu. Mo e pratiti vrlo specifiène pokazatelje m o dane aktivnosti. Povrh toga ne iziskuje da njime upravlj cijela kohorta osoblja. MRje »tehnika snimanja mozga za masovnu upe rabu«. vrlo tih.ene zbog moguæe tru dnoæe. osjeæao bih se spokojno.je pridavana proizvodnji izotopa i smi ljanju fizike procesa snimanja znaèila da naj bolji u upravljanju strojem nisu bili znanstvenici koji su provodili istra ivanja o radu mozga. 1 svakom sluèaju. zanima li istra ivaèa.. Na temelju mnogih oèitanja iz malo drukèijih kutova i raèunalnom obr. a djecu zbog mnogo stro e granice prihvatljivosti i sigurnosti postupaka. MR nije posljednja rijeè u tehnologiji mo dane kartografije. za psiho logijsku procjenu slu ne funkcije jer je tomograf. Prihvaæeno je bilo shvaæanje da ljudski mozak nije ni ta vi e od vrlo slo e og logièkog stroja èija æe se kopija moæi naèiniti èim postanemo bolji programeri. primjerice kla siènog rendgena. PET-u. a sumnja se na postojanje komadiæa metala u lubanji.

Takoðer poput Hodgkin napos ljetku je postao predsjednikom Kraljevskog dru tva. Bu duæi da su signali tako slabi. Kako se misli pojavljuju i nestaju u djeliæima sekunde.do otkriæa su do li srpnja 1939.. dijete u izvanredno darovitoj znanstvenoj obitelji. Alan Hodgkin bio je briljantan znanstvenik (i pomalo se amaterski bavio matemati kom). koji su 1963. mu je dodijeljena zajednièka Nobe lova nagrada. prikazao je elektriènu aktivn ost ivaca te proces »okida-nja« impulsa. Relevantniji za n euroznanost bio je pionirski rad Ang lique Arvanitaki. Pozitronski tomografi mogu mjeriti ono to se u mozgu dogodi ti jekom nekoliko minuta. poput mi iænih. Prouèavanje zasebnih stanica mjerenjem njihove elektriène aktivno sti va na je alternativa promatranju podruène mo dane aktivnosti koja nam omoguæuje da v idimo to pojedini elementi rade unutar regije koja nas zanima. jo uvijek govorim o anici debljine ljudske vlasi. tehnologija s posobna oèitavati maju ne tragove emitirane magnetske aktivno sti. kosa i lubanjske kosti ne ometaju promjene u magnetskom polju koje se zbivaju u mozgu. Ni blizu svojim oèekivanjima. Njihova se genijalnost zrcalila i u èinje nici da su se dosjetili rabiti ivotinje s neobièno velikim ivèanim stanicama . No prostorna joj je razluèivost mala i ne previ e razlièita od EEG-ove. otkrili su da potencijal u mirovanju unutar stanice iznosi -60 milivolta te da tijekom ivèanog impulsa raste do vr nih +40 milivo lta. Druga znaèajn a prednost nad EEG-om (kad pozadinska elektrièna aktivnost mo e poremetiti sliku) je st da ko a. a MEG mo e snimit 36 Tijelo. no èak i tada pokuse mo < pokvariti najmanji pokret. bile su dobri elektrièni vodièi. Ipak. Posljednjih je godina njegov rad na londonsko University Colleg eu vi e usredotoèen na mi iæe. jedna od v elikih prednosti MEG-a jest njezi na brzina. stoje najutjecajn polo aj u brit anskoj znanosti. i to doslovce. Ida Hyde konstruirala na Harvardu siæu ne stakl ene cijevi promjera tri mikrona. a mjes ec dana kasnije Britanija je bila u ratu s Njemaèkom. za svoj rad nagraðeni Nobelovom nagradom. izol iranim sobama. k. Godine 1902. uporabljiva je sa mo u posebno konstruiranim. bio jednako n adaren student u Cambridgeu. Radio je na terenu i mnoge je sate proveo leteæi privezan u skuèenom p rostoru u repu borbenih zrakoplova. Rat je takoðer p roveo baveæi se radarima.aljnja pobolj anja ponudila magnetoencefalografija (MEG). dakle promjera pola milimetra. fMR tijekom nekoliko sekunda. S vremena na vrijeme zapravo nalazio u sredi tu elektriènih izboja opreme kojom je bio okru en. Hodgkin i Huxley izazvali su revoluciju uvoðen jem siæu ne elektrode izravno u ivèanu stanicu. a u rijetkoj atmosferi na tri do pet tisuæa meta37 Robert VVinston: LJUDSKI UM ra bilaje sklona sna nom iskrenju bez najave. a njihovo prepoznavanje te ko. a manje na ivce. Nisu imali sreæe samo u jednome smislu . Uvelike je pridonio razvoju radara u borbenim zrakoplovima kako bi piloti mogli prepoznati bombarde re Luftwaffe. Od njegovih se iskustava zasigurno dizala ko sa na glavi. i vi e razvijajuæi radare za topni tvo i bojne brodove. Nobelove nagrade dodijeljene ovim velikanima pone to su zasjenile va no ranijih rado va na mikroelektrodama. Zanimale su je stanice koje ! ste u. pa mu je Ministarstvo rata nalo ilo da se bavi radarima. jerje njegovoj opremi trebao napon od 15 000 volta. osjetljiv. Prouèavanje rada pojedinaènih neurona Jedan od najva nijih napredaka znanosti o mozgu bio je razvoj metode utvrðivanja to p ojedina ivèana stanica radi u odreðenom trenutku. nj govje ratni rad nedvojbeno spasio nebrojene ivote i bio jedno od n ajva nij obrambenih postignuæa u novijoj vojnoj povijesti. Veæina tih pokusa raðena je na laborato rijskim ivotinjama.lignje -uhvaæene u moru pokraj Plymoutha. Zanimanje za mjerenja pojedinaènih ivèanih stanica potjeèe iz 1940-ih i prekrasno produ ktivne suradnje dvojice iznimnih znanstvenika Andrewa Huxleyja i Alana Hodgkina. Ona je secirala divovske . svaka teh nologija koja ih mo e pratiti vjerojatno æe postati koristan instrument. Poput mnogih dobrih znanstvenik zadr ao je osjeæaj mjer e glede svojih postignuæa. skromno je iskazao tovan Hodgkinu kao svojem uèitelju. Kad ka em »velika« ivèana stanica. Zajedno s Huxleyjem. Andrew Huxley. mozak i um tisuæinku sekunde. Govoreæi u Stockholmu. Poput Hodgkinova. Hodgkina se dr i jednim od najveæih fiziologa pro loga stoljeæa. Do li su do iznenaðujuæeg otkriæa. Kako ih je napur la slanom vodom.

I njih moramo shvaæati posve ozbiljno. istodobno snimiti veæi brc ivotinjskih ivèanih stanica. da i èane stanice ritmièno stvaraju elektriène impulse te da jedna ivè na stanic u neposrednoj blizini druge mo e utjecati na njezin izboj. kolièina pokusa mora biti svedena na minimum. moraju dobiti prednost. koja se danas nameæu stro e nego ikad. mo emo doæi do va nih spoznaja. Kad to ne bismo èinili. mo e se n ti na razmjerno »primitivnim« stvorenjima. ugleda togod ili. pravila pona anja pri è vjeènom postupanju sa ivotinjama. Jedno stanièna znanost nipc to. isprva morskih z kana i kopnenih pu eva.stanice meku aca. Nemamo nikakvo pravo tjerati ivotinje da pate vi e nego stoje apsolutno nu no i u svakome trenutku s njima moramo postupati èovjeèno i s po tovanjem. udobno i sigurno smje tene te po tovane. Istra ivanja na ivotinjama posljednjih su godina izlo ena iznimno nepi jateljskim nap adima. ali prouè vanj 38 Tijelo. Tehnike staniènih kultura. lako mogu uvuæi u v rlo tanke kanale. Prvo. pokusi na Iju skim tkivima ili istra ivanja na jednostavnim jednostaniènim organizmima beskralje njacima. Nekoliko je osnovnih naèela koja eksperimentatori moraju uzeti u obzir. depresije. Drugo. Istra ivanja na ivotinjama Nijedna sa eta povijest neuroznanosti nije moguæa bez rasprave o uporabi pokusnih ivo tinja. 39 Robert Winston: LJUDSKI UM èak i ako su skuplje ili zahtjevnije. mo danih o teæenja u novoroðenèadi. No u suvremenim istra ivanj ma ivèanih stanica elektroda ne mora uæi u ivèanu stanicu. nau< ne to novo. Iznenaðujuæi roj mo danih istra ivanja.svodi se na najmanju moguæu mjeru. a ivotinje moraj u biti èiste. tj. pomakne odreðeni ud. No kako mozak sisavaca ima jedinstvenu koru. prije svega. mo da. moraju nastaviti. dragocjenih za shvaæanje èovjekovih ivèanih funkcija. Ali imamo takoðer va ne moraln e obveze prema ivotima i dobrobiti ivotinja. Veæinu znanstvenika to zbunjuje jer veæina stanovni t' jede meso i nosi ko nate c ipele. Istra ivanja niza ozbiljnih ili smrtonosnih bolesti. Kao to æemo stalno viðati u ovoj knjizi. mozak i um velikog broja ivèanih stanica pri zajednièkom radu zasigurno krije mnoge putove k bol jem shvaæanju prirode ljudskog uma. a elimo li spa avati ljudske ivote ti se pokusi . Treæe. naime.u to mo ete biti sigurni. S vremenom su elektrode umnogome pobolj ane. treba shvatiti ozbiljno. a uvijek treba dati prednost moguæim vrijednim alte rnativama. Taj je pristup nedavno do ivi uzbudljiv napredak. meku aca. mislim. pa se moglo prouèava manje ivèane stanice. Postoje li dokazi da ivotinja ne prest aje trpjeti bol nakon pokusa. kao to smo vidjeli. Propisi za uzgoj ivotin mnogo su bla i od propisa za lab . ne rje ava zagonetke mo danog funkcioniranja. ako su dobra zamjena. To je tehnika koju i sam rabii u vlastitim prouèavanjima jaja aca i zametaka. mo emo toèno mjeriti njezinu aktiv nos Pratimo li tako promjene u elektriènom potencijalu pojedinaènih stanica ka ivotin ja. poput vinskih mu ica i. meðutim. nakon to ih se u napregnutom stanju kratko zagrije laserskoi zrakom. primjerice. Staklo krasi jedno vrijedno svojstvo. k ognitivna neuroznanost. shizofrenije i Creutzfeldt-Jako-bove bole sti. ako postoji bilo kakav bol. Etika se temelji na naèelu nepovredivosti ivota .ljudskoga. Vrlo je malo pokusa koji izaziv aju bol. Tu postoji sna an moralni imperativ. U onima u kojima ga ima . dru tvom bi zavladala ne-èovjeènost. Pokazala je. U tome smislu. nije etièno ponavljati pokuse samo zbog manjih pobolj anj a. pokusi na ivotinjama imaju sredi nju ulo gu u razja njavanju naèina rada mozga jo od Galenova doba u drugom stoljeæu. svi pokusi morajujamèiti najmanju moguæu patnju te. moraje se usmrtiti brzo i èovjeèno. primjerice lubanjskih tumora . pri provoðenju bilo kakvih istra ivanja na ivotinjama mora postojati potvrda da su istra iv anja korisna te da æe vjerojatno dovesti do mjera s razumnim izgledima za pobolj anj e zdravlja. moraju se provoditi uz primjenu anestezije ili analgetika. a ivotinjama se daju sredstva protiv bolova. mnoga istra ivanja uma. a to je da se tanl staklene cijevi. remene ili torbice.poput ispitivanja kako izbjeæi ili minimalizira ti ljudsku bol ili kako pobolj ati anesteziju . Jedno nedavno istra ivanje hipokampusa obuhv. moraju biti obavljana na njima . ne to prije Hu xleyja i Hodgkina. Niz fiziologa uspio je. æaloje istodobno praæenje najmanje 150 stanica. klena elektroda bezbolno se uvodi u mozak ivotinje i kad se njezin vrh naðe neposrednoj blizini ivèane stanice. iziskivala su rad na sisavcima. Vrlo tanka st. Dakle.

Do 2003. Meðu njima.prehrana namir nicama ivotinjskog podrijetla zasigurr nije presudna za èovjekovo zdravlje . Njihova sigurnos t mora biti provjerer na ivotinjama. Nobelovu su nagradu dobile najmanje 132 osobe. èiji rad ne bi bio moguæ da s u istra ivanja na ivotinjama zabranjena. Od spomenuta 132 Nobelova laureata. digla se neviðena hajka. makar i simboliène poput farmaceutskih kompanija. izviji stilo o testiranju lijekova koje je ». Svi mi. M o da bi. Ostavimo li r strani pitanje hrane . svaka boèica lijeka i s1 pripravci u europskim zemljama trebali nositi jasnu oznaku: »Ovaj priprava proizveden je. a va a sigurnost poveæana. mu karci i ene èija se znanstvena postignuæa d r e iznimno va nima. recimo. i dalje æe bi ti ozbiljno ugro eni. mnoge od njih nisu spomenute u ovoj knjizi. Te osobe nisu rabile ivotinje radi svoje karijere. ju barbarske posljedice. pomoæu is pitivanja na ivotinjama Ono to bi trebalo duboko zabrinuti stanovnike demokratskih dr ava gr. p osjetite neke od bezobzirnijih internetskih stranica èiji sadr 40 Tijelo. n Internetu. s popratnim rizicima po ljudske ivote. Dopustite mi da zakljuèim s pone to iznenaðujuæom statistikom.doista. i to najèe æe na vi e od jedne vrste . najveæu poèast uglav nom dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. buduæi da daje podatke koji trenutaèno nisu dostupni i iz jednog drugog izvora«. poput mo danog udara ili Alzheimerove bole sti. Ako to mo ete podnijeti. V elik dio njihove propagande. Taj neodgo\ ran propust du nosnika koji su morali znati to im je èini ti ima razoran uèin na britansku neuroznanost. se tisak raspisao kako su takvi mozgovi »protuzakonito uzeti« ili èak »ukrac ni«. U ovoj se knjizi spominju veliki znanstv enici koji su znatno pridonijeli razumijevanju mozga. objavljene. Meðu neurolozima postoji opæa suglasnos t da p mno posmrtno prouèavanje mo danog tkiva ima veliku medicinsku va no No vrlo brz .. Njihovi n. nezamisl h je svima. Mnoge se la i ponavl aju: da se istra ivanja na ivotinjama provode za probitak znanstvenika. Brkan. onda je to zato to se vjeruje daje doprinos dobitnika iznimno va an za zdravlje. Nije nimalo sluèajno daje jedno pi vj erenstvo Gornjeg doma. èlan vi suvremenog dru tva. presudno za medicinsku praksu te za tit potro aèa i oko li a. Sve dok se ne poduzmu odluène i uèinkovite mjeri protiv kriminalnih akcija i kriminalnih prijetnja. nemoralni su jer zastra uju i u asavaju. prije nego to aktivisti za ivotinjska pra\ uvjere ljude da su istra ivanja na ivotinjama pogre na. Isaacovo izvje æe. 41 Drugo poglavlje Kako radi va mozak? Nevjerojatno je koliko prijepora u Britaniji izazivaju istra ivanja mozgova mrtv: Otkad je vlada objavila tzv. Takve senzacionalistièke tvrdnje ni u opovrgli ni Nacionalna zdravstve slu ba ni du nosnici Ministarstva zdravstva ni vl adini ministri. mozak i um aj estoko osuðuje istra ivanja na ivotinjama i one koji ih provode.katkad u veli kom broji Bilo koje drugo rje enje. osiguravajuæih kuæa il i banaka. O d 1901. potakr ta èinje nicom da su patolozi samovoljno odluèili èuvati mozgove nakon aute sija kako bi prod ubili znanje o njihovim moguæim abnormalnostima. nice su do ko jih su neke skupine i prosvjednici za ivotinjska prava spremni i( u nastojanjima da se izbore za zabranu istra ivanja na ivotinjama. navodi na pogre ne z akljuèke i slu i razbuktavanju strasti. najmanje su 32 osobe izravno pridonijele ne uroznanosti . cijepimo se i rabimo farmaceutsl proizvode koji tite i odr avaju zdravlje.. Kad se dodjeljuje Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju.oratorijsku uporabu ivotinja. d aje njihov rad va an u borbi za spas ivota i unaprijeðen] e zdravlja.ostaju dvojbe oko lijekova. tijelo inaèe poznato po neovisnim ocjenama. a i dokazale. osim jednoj maloj skupini ljudi. Svaki demokrat u suvremenor dru tvu trebao bi se duboko zabrinuti to vlade ne èine mnogo vi e da za tit osobe i institucije koje su cilj tih prosvjednih skupina i njihovih nasilnih ak cij kojima èesto pribjegavaju. uzimamo lijekove. Èinile su to jer su vjerovale. neuroznanost i zdravlje ljud obolje lih od mo danih bolesti. sedam od deset dobitnika Nobelove nagrade barem je djelomice svoje radove temeljilo na istra ivanjima na ivotinjama. ili napadi n njih. Njihc vi poticaji na kriminalne aktivnosti oèi to su protuzakoniti i nerijetko nasiln Njihovi bojkoti tvrtka koje podupiru rad na ivotinjama. padi na znanstvenike i znanstvene institucije ugro avaju ljudske ivote i im. da iza njih stoje sna ne komercijalne pobude te da su istra ivanja rijetko do la do znanstvenih s poznaja neostvarivih drugim sredstvima.

Za rad im je potrebna potpora dr ugih stanica. Shvatio je d .o nakon ga enja ivota. glia = ljepilo). No iduæe mu se noæi san vrat pa se u tri sata. Neke tite neurone od nepo eljnih kemijskih spojeva. no polusnei krabotinu u bilje nici uopæe nije mogao de ifrirati. Neurotransmiteri Poveæamo li dalje. Robert VVinston: LJUDSKI UM Poveæamo li sliku. Na oba je jo uvijek bio lutajuæi ivac (nervus vagu srca su jo uvijek kucala. Loewi je opazi o da se i drugo sr poèelo usporavati. Nak< kratke stanke. glija stanica. tzv. No da bismo spasili ive katkad je potrebno prouèavati smrt. a li ne mislim daje prihvatljivo t poravati napredak dru tva u cjelini pretjeranim r eakcijama na vjersku osjeti vost malog broja osoba. znanje o jedno od najva nijih i najskupljih pitanja pred Nacionalnom zdravstvenom slu bon britanskim dru tvom . ne mnogo . .ali to ne zn.1961. Nazivamo ih dendritima i aksonima. a u sklopu izvorne autopsij e. onda bi trebalo biti jas no da æe neka ti 42 Kako radi va mozak? va mo da biti potrebno pohraniti za kasnije prouèavanje.ozbiljno je ogranièeno. Njih pribli no sto milijarda ivèane su stanice. Denc ti primaju dolazne informacije koje dovo de aksoni. Komunikacija se po najvi e odvija oslol danjem kemijskih spojeva iz ivèane stanice koji dovode do promje ne u maj nom elektriènom naboju neurona s kojima je povezana. preostale glija stanice tvore mijelin. Izveo je oèit i ispravan zakljuèak. smjesta ustao i. No pod mikroskopom mo emo vidjeti da sadr i neobièno mnogo stanica. pomno istra ivanje tijekc autopsije jednostavno nije moguæe. Naposljetku. Dakako. pa su p atolozi . Rani su anatomi glije shvaæali kao »ljepilo«. Jedno je stavio u komoru ispunjenu slanom vodom koncentracijom so li kao u normalnoj tjelesnoj tekuæini) koju je cjevèicom punjenom tekuæinom povezao s komorom u kojoj se nalazilo drugo srce. austrijski znanstvenik Otto Loe (1873. Shvatio je daje sanjao ne to iznimno va no i uzeo bilje nicu. Zacijelo veæ znate da m dani neuroni komuniciraju elektricitetom koji s ami stvaraju . Osoba sam sna nih religioznih pogleda i nedvojbeno je da veæina pobo n osoba s pravom e li da se mrtvim tijelima oda poèast. Mnogo je vrsta glija stanica. nabor anoj gljivi.k canje mu se odmah usporilo. obitelj nekoga tko j e mo da dvojio o autops taj pregled mo e odbiti i tijelo æe biti pokopano nedirnuto. mozak se poène raspadati takvom brzine da prouèavanje njegove gr aðe postaje beskorisno. Taj je dan poslije opis k ao »najoèajniji dan mog znanstvenog ivota«. po m me sudu . T o je posve raz mljivo. Na krab je ne to na papir pokraj kreveta i odmah nastavio spavati. one preplave o teæeno podruèje i pro dru mrtvo ne-uronsko tkivo. Ali ivèan stanice samo su manji dio svih mo danih stanica. Naravno. Uzeo je dva ablja srca. No dopusti li obitelj autopsiju. k bude vremena za pomnu ra èlambu. otkriæe se zbilo prilièno nevjerojatan naèin. Njihovi religiozni pog] di ponajprije poèivaju na uvjerenju u svetost ivota.posve odgovorno. P robudio se u est: ti. Neprivlaèan predmet mase od otprilike 1400 grama uglavnom nalik divovskoj. ne htjev i ni ta riskirati.du evnom zdravlju .) u gluho se doba noæi probudio iz n adahnjujuæeg sna. pa su tako i dobile ime (grè. masnu ovojni-cu oko ivèanih stanica. Druge glije imaju ljekovita svojstva . svojevr stan elektrièni izolator. p rimjerice mnogih lijekova. Kao to to katkad biva. one koje obavljaju mislilaèki posao. vidjet æemo daje svaka od tih ivèanih stanica poveza s do deset tisuæa drugih ivèanih stanica izdancima nalik tankim granèicai drveta ili slo enim korjenèiæima. Buduæi da vladini du nosnici ni su nima podr ali istra ivaèe koji se bave takvim istra ivanjima mozga. gdje je poèeo izvoditi pokus koji mu se ukazao u snu. Tada je nastupio èudesan t renutak istine. navodno jo u pid ar pohitao u laboratorij. 2 tim je poèeo elektriènom strujom podra ivati lutajuæi ivac prvoga srca . ne dulje od minutu ili dvije. Dakako. dr im da su religiozni pogle drugih ne to to se mora duboko po tovati. vidjet æemo da ivèane stanice nisu meðusobno spojei Obja njenje kako i stanice komuniciraju kemijskim porukama za ne rologiju je bio golem korak napri jed.kad ivèane stanic e odumru. osim ako ga se najprije i no ne konzervira fiksacijom u for malinu.konzervirali mozgove kako bi ih oèuvali za kasnije prouèavanje. Godine 1921. da u na im lubanjama vrcaju iskre. Neuronske mre e Sto vidimo kad pogledamo mozak nakon konzerviranja u formalinu? Izvana.

npr. Veæina ivèanih stan ica mo e proizvesti vi e od jednog neurotransmitera. Kemijs ki spoj kroz fiziolo ku otopinu pre ao iz jedne komore u drugu i izazvao usp renje d rugog srca. izmeðu ostalog. sina psa. ovisno o stupnju primljenog ivèano g uzbuðenja. tu pukotinu ispune neurotransmiteri. spojene. podruèja u mo danom deblu. najslo eniji predmet u poznato svemiru. prisutan u c lome mozgu. Kao izbjeglici. Èuo sam neke neuroznanstvenike kako epileptiène napadaje opisuju kao posljedicu p objede pobuðujuæeg djelovanja glutamata u borbi s inhibicijskim uèinkom GABA-e. obi imaju pote koæe sa zapoèinjanjem pokreta. No buduæi daje mozak. ivèane stanice nisu. rijeè je o bliskom srodniku natrijeva glutamata. to ne iznenaðuje. primjerice oboljeli od Parkinsonove bolesti. prema bazalnim gangliji] omoguæuje n am glatko izvoðenje automatskih pokreta. droga. sustav reagira kaot ièno. samo dva sata nakon sna. Kako bi ga pustili. ali mi æemo se pon ajprije pozabaviti s nekoliko njih. zbij ei dijela crne jezgre. dakle. Gama-aminomaslaèna kiselina ili GABA (od engl. jedan od glavnih dopaminskih putova koji polazi od tzv. drugim spojevima koji p èu njegovo djelovanje.ovisno o velièini aksona i gustoæi debele mijelinske ovojnice oko i vèanih stanica. a sudeæi po nalazima. a to mo e izazvati estok nap j. Kad doðe do komunikacije izmeðu neurona. pa kako onda komuniciraju? N a svakom susreti tu aksona i dendrita susjednih neurona postoji siæu na pukotina. Ipak. bez izravnog elektriènog podra ivanja. Do danas je identificirano pedesetak razlièitih neurotransmitera. zadovoljstvo. hodanje. Procjenjuje se da samo u djeliæu mozga velièine zrnca pijeska ima nevjerojatnih milijardu sinapsa. To bi mogao biti jedan od razloga za to se rr talna dete rioracija javlja u starijoj dobi. Dopaminje ponajprije povezan s voljnim pokretima. Amerièki genetiè . GABA je neurotransmiter koji najèe æe luje poput nadzornika. èestog dodatk a hrani.aje elektrici podra ivanje lutajuæeg ivca dovelo do stvaranja kemijske poruke. neuronski kr ugovi moraju »odluèiti« koje æe poruke proslijediti. kasnije n zvanima neurotransmiterima. No samo dvije godine kasn ije. Tisuæe ivèanih stanica poèinju istodobno slati poruke. Istra ivanja na rezus maj unima upuæuju na èinjenicu da u starosti mo da dola45 Robert Winston: LJUDSKI UM zi do pomanjkanja GABA-e. kriminala. gamma aminobutjric acid) najva niji j e inhibicijski neurotransmiter u mozgu. povezan i s odreðer oblicima pona anja. nije sve tako jednostavno. dodijeljena Nobel va nagrada. pa se bez prebijene pare domogao Engleske. pak. k emikalije prijenosnici elektrokemijskih »poruka«. sreæa mu se osmjehnula. u pro losti je vladala odreðena zabrinu tost da bi njegovo prekomjerno dodavanje hrani moglo utjecati na rad ivèanog sustav a. sva ostala imovina smjesta m u je konfiscirana. Ipak. Kako bi onemoguæili da istodobno okidanje prevelikog broja ivèanih stanica i njihovih sinapsa preoptereti mozak. Loevvi je imao prvi dokaz da se i èano uzbuðenje tijelom i mozgom prenosi kemijskim glasnicima. Glutamatje jedan od najva nijih i najèe æih »opæenamjenskih« neurotransmitera. pa mo emo vidjeti k ako razlike u ko ni dopamina izazivaju razlièite poremeæaje. osobito u kineskim restoranima. S obzirom na toliku sliènost natrijeva gl utamata i tog sveprisutnog neurotransmitera. Za taj rad Loewiju je 1936. Kao to æemo vidjeti. morao je nalo iti svojoj banci da sav novac od Nobelo ve nagrade prenese na nacistièki raèun. pustolovnosti i zlopor. Uzmanjka li ga iz bilo kojeg razloga. uhitili su j 44 Kako radi va mozak? juri nici. Do pet sati ujut: toga istog jutr a. Dopan ski putovi u mozgu jasno su odreðeni. poput alkoholizma. GABA p oma e ivèanim stanicama da razluèe na koje æe signale reagirati. dopamin je. zdravlje star mogli bi pob olj ati tretmani tim spojem ili. Poruke putuju razlièitim brzinama od 3 do 32 km/h . Premda je Loewi svojim radom pokazao kako se prenosi kemijska poruka izmeðu ivèane i mi iæne stanice. Sni ena razina dopamina prisu je i u osoba s poremeæajem pozorn osti s hiperaktivno æu (ADHD) te u deprt nih osoba. aktivnih veæinom u mo danoj kori. opa eni mehanizam jednak je naèinu prijenosa kemijskih poruka izmeðu ivèa stanica u mozgu. S obzirom na èinjenic u daje posebno va an u mo danim sredi tim. ali i kako djeluju na n a u osobn Primjerice. kao to obièavam reæi. najnovija istra ivanja u SAD-u potvrðuju daje rijeè o bezopasnom spoju. Shizofrenija se povezuje s povi en om razinom dopamina. pa osobe u kojih je gova konce ntracija sni ena. Kemijski. zato stoje bio idov.

46 Kako radi va mozak? Na na em æemo putovanju susresti jo nekoliko neurotransmitera .) Èetiri od njih . Noradrenalin (ili norepinefrin) ima vt koncentraciju u mozgu. upla eni. Mogu takoðer biti neplodne. koji. jer alje li hipoi lamus hipofizi po gre ne signale. Limbièki sustav smatramo sjedi tem na ih èuvstava te m nogih instikata. U jednom od kasnijih poglavl ja prouèit æemo razvoj ljudskog mozga od zaèeæa do starosti. djeluje kao spona izmeðu osj< nih podruèja i vi ih mo danih funkcija. Zato se osobe s takvim genom ne osjeæ dovoljno zadovoljno ka d se upuste u pona anje èiji bi im ishod trebao doni osjeæaj nagraðenosti. daje sposobnost djece da se nauèe samokon-troli ne to to se s vremenom mo e samo po bolj ati. nalaze se sljepooèni re njevi. a krvni tlak poraste kad smo. pak. uglavnom odg ovorni za obradu vizualnih informacija. S ve osjetilne informacije. Na vrh su tjemeni re njevi. kako se jo naziva) uglavnom se nalazi drugdje u t lu. vjerojatno n e biste mogli osjeæati strah. s iznimko onih iz najprimitivnijeg osjetnog sustava. Daje o teæena ili daje nemate. èini se. imati lo apetit. narkomana te ovisnika o kocka nju i hn Promijenjeni gen sprjeèava vezanje dopamina na ivèane stanice u mo dar putovim a »nagrade i motivacije«. n . 29 i 48). limbièki sustav. Mo dana podruèja Vratimo li se ponovno korak unatrag i promotrimo mozak golim okom.ri David Blum i Kenneth i mings dr e da su identificirali osobitu promjenu najedno m genu kakva se lja kod 50 do 80 posto alkoholièara. Adrenalin (ili epinefrin. otoèni re anj. inhibira lijevu. analitièku stranu mozga i potièe stvaralaèko mi ljenj e. Amigdala. zadu eni za nadzor bola i pobuðivanje mo danih sredi ta za nagrade. Èeoni re njevi imaju glavnu ulogu u regulaciji pona anja. izmeðu ostalih funkcija. To je ponajprije neurotransmiter budnosti.meðu njima su endorfini .brine se da slabe neuronske veze odumru. podruèja odgovorna za ono to nazivamo »vi im funkcijama« ljudske vrste. talamus i hipokampus povezane su u tzv. Ispred njih. hipota-lamus. dj elomice. potreba i nagona koji nam poma u da pre ivimo. podi e raspolo enje i budnost. Va an je regulaciji raspolo enj a. Hipotalamus je procesno sredi te to iz mnogih mo danih i tjelesnih podruèja prima infor macije i alje im prikladne odgovore. primje rice. tj. Upravo je hipotalamus. Svaka je polovica podi jeljena na jo èetiri dijela (str. siæu na badema sta tvorba. aktivna je kad osjeæamo èuvstva. Talamus. sto ga. izmeðu ostalog. n o male kolièine djeluju i u mozgu. primjerice. Osobe s vi enom razinom serotonina mogu. odnosno njegovo uprav ljanje hipofizom. Kao rezultat. hipofiza. katkad i do polovice dvadesetih. Postoji j o i tzv. odgovorni za percepciju prostora i na eg polo aja u njemu te. povezan je s sokom razinom bud nosti i uzbuðenja. Oni djeluju tako to spi èavaju ivèanu stanicu da reapsorbira s erotonin nakon stoje obavio svoju »{ snièku« zadaæu. Straga su zatiljni re njevi. te adenokortikotro pin. poput temperature i okusa. Pa ga iznova i iznova ponavljaju. kao da ih r hovi ap etiti uopæe ne slu aju. za pokrete i dodir.amigdala. neposredno iza u iju. zaslu an to nam srca pojure. vidjet æemo da se taj zadivljujuæi organ ne dijeli samo na dvije polovice. mozgom kola povi ena ra zina serotonina. no on ne samo da nam por e usredotoèiti se. Serotonin. za obradu instiktivnih informacija. no ovdje valja spomenuti da èeoni re njevi sazrijevaju najdulje. Eto traèka nade za oèajne roditelje i uèitelje! Zavirimo li ispod povr ine mozga. naiæi æemo na druge tvorbe. hormonalne upute za proizvodnju jaja aca sperme mogu biti neprikladn e. podruèje smje teno duboko izmeðu sljepooènih i zatiljnih podruèja. svaku s parnjakom u suprotnoj polutki. Sprijeda su dva èeona re nja. Nimalo iznenaðujuæe. a razina mu se dramatièno poveæava kad se probu mo. Jasno je. koji. obraðuju jeziène i zvuène informacije. primjerice mi ljenje i planiranje. a sna ne ojaèa ju. sudjeluje u regulaciji apetita. Antidepresiv Prozac jedan je od lijekova iz skupine lektivnih inhibitora pono vne pohrane serotonina. Osobe s o teæenom hipota47 Robert Winston: LJUDSKI UM lamièkom funkcijom mogu biti sklone anoreksiji ili prejedanju. onog osobitog ustroja vijugavih nabora (nazi vamo ih vijugama) i brazda (nazivamo ih ljebovima). (Jedina tvorba bez parnjaka je. kao to smo spom enuli. nego istu funkciju obavlja na molekularnoj razini u mo? .

nim o teæenjima imaju znatne te koæe s pamæenjem. odvija obrada. Usto. Hipokampus je o dgovoran za pohranu i formacija u dugoroèno pamæenje i njihovo dosjeæanje. Nedavna su istra i vanja. No. mali mozak (lat. u osnovi. desna je strana u mnog o veæoj mjeri holistièki aparat. Aksoni u desnoj polovici du i su od onih u lijevoj. pobjeæi èuju li um i.oni koji nadziru hranjenje. spavanje. pojesti hranu. pokrete i motoriku. U mo danom deblu smje teni su najosnovniji programi za pre ivljavanje . Danas smatra da æe osoba s dominantnom lijevom stranom (il i s o teæenom desnoi Cingularna vijuga uljevito tijelo Desna mo dana polutka (unutarnja povr ina) . lijevu i desnu mo danu polutku povezuje debela akson-ska vrpca . se mogu povezati s udaljenijim neuronim a. a daje desna sjedi te stvara laèke i intuitivne misli. Sve te mo dane module meðusobno povezuju aksoni gusto zbijeni u ukri. To podruèje. Kake bijele tvari vi e. daje lijeva polutka bolja u logièkom povezivanju te povezivat zamisli i koncepata. a dokazano je i da osol koje su d o ivjele te ke traume. Ust o. Slu: kao suèelje izmeðu motorièkih centara u mo danom deblu ispod njih i ostati mozga. orgazme i disanje. lijeva i desna polu tka i njihovo meðudjelovanje imaju presudnu ulogu u stvaranju na e osobnosti. podruèje pri samome dnu glave. z a desnu se polutku katkad navodi da ima veæu gustoæu v< izmeðu ivèanih stanica. postavi lije se is pred njih. neposredno iznad mo danog debla. obavljanje nu de. slièno mn gim mo danim podruèjima. èesto je o govorna za neke vidove mi ljenja i zakljuèivar Nasuprot njoj.uljevito tijelo (corpus callosum). dugo je smatrano primitivnim sredi tem za ravnote u. svaka polovica udomljuje i pone to drukèije fu cije. tvori najstari ji dio èovjekova mozga . prije odlaska na vi u kor kalnu razinu prolaze kroz talamus.ju nog. pa zbog toga imaju djelomiènu amneziju. Zajedno s malim mozgom. Prema tom e. dvije strane mozga ne rade neovisno jedna o drugoj. vi dljiva. Isto vrijedi i za tvorbu smje tenu u stra njem dijelu glave . a bijela tvar tvori komunikacijski kanal. pokazala da mali mozak sudjeluje u planiranju i tempiranju radnja. meðutim. Osobe s hip okamp. procjeni velièine predmeta i crtanju crte a pravilnih proporcija. o razlici u funkcijama i sne i l ijeve polutke. Amigdalu i hipokampus s gornje strane blago obavijaju bazalni gangliji. U sivoj tvari. Osim to veæini d jeziène sposobnosti. Desnu polutku tvori vi e bijele tvari nego sive. a da nisu im èvrstih dokaza. cere-bellum). Neki su autori pisali. ni njihova funkcija nije tako zgodnojednoznaèn Osobe s o teæenim bazalnim ganglijima mogu imati i te koæe u razumijevan 48 Kako radi va mozak? neverbalne komunikacije.ane snopove. U v( ne osoba lijeva stra na obavlja vi e analitièkog procesiranja. Stoga su posebno va ni u planiranju i izvedbi pokreta. Kao to se mo e pretpostaviti po njegovu polo aju.dio koji dijelimo s na im precima gmazovima. Kao to æemo vidjeti. Njegovo je djelovanje dovoljno da u nedostatku ostalih funkcija organizam odr i ivim. Mnogo je napisano. mo dano deblo. Pod mikroskopom je razlika izmeðu lijevog i desnog m ga. Maèke kojima je mo dano deblo odvoje no od ostatka mozga i dalje se mogu kretati. Cingularna vijuga uljevito tijelo Èeoni pol j Subkalozna vijuga Zatiljni pol Talamus Parahipokampalna vijuga Limbièki sustav 49 Robert VVinston: LJUDSKI UM ^ Mo dane polovice Premda su lijeva i desna polutka mozgajednako ustrojene i u uobièajenim ol nostima stalno komuniciraju. m gu imati manje hipoka mpalnog tkiva. uljevito tijelo omoguæuje komunikaciju izmeðu mo danih polovica. nerijetko bez pravih dokaza. dakako. sve je vi e d okaza u prilog njegova sudjelovanja u èitanju i govoru te mnogim drugim vidovima k ognicije.

No upitan a da imenuje predmet u ruci. pa u normalnim okolnostima informa cije iz des strana vidnih polja odlaze u lijevu stranu mozga. Bio je prilièan erudit-jedan od njegovih tamo i kolega zabilje io je daje bio sjajan kipar. No u p. jasno. mu karci. Odluèi i su presjeæi uljevito tijelo. glazbi i knji evnosti. Ruben i Raquel Gur smatraju da bi uljevito tijelo u ena prosjeèno moglo biti v eæe zbog vi e neuronskih veza. stoje korisno u umjetnosti. nego sai dodirom. Isto vr ijedi za ke. Neurobiolog Roger Sperrv. ne gledajuæi.jer govorom upr avlja lijeva polutka. O tome se mnogo nagaða. razmjerno je veæe u ena. Opæenito uzev i. odgovorila je »ni t Sperrvju je zatim zam olio da posegne ispod stola i. de njacimaje uglavnom dominantna lijeva polutka. prekinuta. s lijeve strane toèke. Ali kad je slika bila prikazana jeva. a desna s lijevim. pak. akle. a ona sliku nije vidjela. dobitnik Nobelove nagrade 1981. Presijecanje veza izmeðu polovica trebalo je zaustaviti napadaje koji su obuhvaæali cijeli mozak. mi. pa tako neki izvori tvrde daje èuvstveno procesiranje uglavnom smje teno u desnoj po lutki.Je li onda mu karcima. No u neuroznanstvenim je anali mo da najpoznatiji po ra du s pacijentima razdvojenog mozga. Toliko je. meðutim. poput uroðenog pona anja. Mu karci imaju manje veza izmeðu polutka. Predla u i da bi ta razlika izmeðu uljevitih tijela èak mogla objasn iti neke dobro poznate èuvstvene razlike izmeðu mu karaca i ena. mogla je prepoznati i ir novati ono stoje upravo vidjela. Putovi od oèiju do dijelova vidne kore koji prii ju informacije kri aju se. oku potrebno da opazi pr met. bio je jedan od mnogi h slavnih znanstvenika koji su dio karijere proveli u Kalifornijskom 51 Robert Winston: LJUDSKI UM tehnolo kom institutu. naime. No to se ne bi smjelo shvaæati kao pravilo. dakle. analitièkom radu. No desna polutka primila sliku lice i stoga je m . Mo da. primjerice knjigovodstvu. a da ga ne izo tri i tako po alje informaciju u obje polutke. te e govoriti o èuvstvima? S dodatnim vlaknima u uljevitom tijelu. Pobolj anja su najèe æe bila dramatièna. pak. i zvala gaje »olovkom«.50 Kako radi va mozak? mo da biti bolja u metodièkom. biti vje tiji u povezivanju naizgled nesp ojivih zamisli i osjeæaja. to omoguæuje br u i jednostavniju komunikaciju izmeðu mo da podruèja. recimo na poslu ili kod kuæ arci su. Upitana da ka e stoje vidjela. pacijentica o njoj Sperrvju nije mo reæi ni ta .2 ene redovito istodobno izvode vi e zadaæa. Cest uzrok velikog napadaja s gubitkom svijesti (i o pasnog po ivot) jest irenje elektriènih izboja iz o teæenog mo danog podruèja mo danom ko bje polutke. U tome pokusu na djelu jasno vidimo lijevu i desnu mo danu polutku. Netko s dom inantnom desnom polovicom mogao bi. Èuvena je i gova izjava: »Sve se svodi na to da suvremeno dru tvo diskriminira desnu lutku. pak. skloniji usredotoèavati se na pojedine zadaæe i dovr avati ih jednu po j ednu. enama je izra avanje emocija. lijeva je povezana izravno s desnim mozgom. no pacijenti su ubrzo poèeli pokazivati neke prilièno èudne nuspojave. Jer kad bi to uvijek bilo tako. Ruben i Raquel Gur iz Penns vlvanijskog medicinskog centra u Philadelp-hiji potvrdili su da su ene èe æe sposobne z a »vi ezadaænost«. ne bi bilo ljevoru kih matematièara ni desnorukih pjesnika! Nedavna istra ivanja razlika u pona anju mu karaca i ena otkrila su zapanjujuæu èinjenicu uljevitom tijelu. zabljesnu la slika lice. U sluèaji pacijentice slika je. kako bi oti la u desnu pol ku. meðu veæim brojem predm eta lijevom rukom naðe onaj koji je up vo vidjela. pa je oti la izra vno u desni mozak. a ljevacima desna. jenata s razdvojenim mozgom veæina je tih raskri ja. s manje veza izmeðu polovica. pacijentièin lijevi mozak ne samo da ju je mogao prepozn. a ne iz meðu dviju polovica. zbog o teæenog uljevitog tijela oti la samo u lij< stranu mozga. a daje sposobnost izra avanja èuvstava govorom u lijevoj polovici. alicu. Jedi stoje njezin lijevi mozak t ada mogao reæi bilo je »ne vidim ni ta«. Opæenito . nego joj je i o moguæio da ka e stoje vidjela. Kako je to ujedno i govorn a strana.. i obrnuto. Zatim joj je. ipak imamo nekakvo opravdanje za svoje pona anje.« Bilo je to kad je od pacijentice zatra io da usredotoèi pogled na zas na kojem je bila mala toèka. Kac slika bila zdesna. Smje taje izabrala licu. Podijeljeni mozak Kirurzi su 1960-ih pribjegli oèajnièkom poku aju lijeèenja te kog oblika epilepsije. paje neuronska komunikacija ne to s porija i stoga uèinkovitija kad se funkcija odvija u jednom mo danom podruèju. Spe je is pitivao uèinke te promjene prikazujuæi joj sliku alice desno od toèke zaslonu dvadeseti nku sekunde.

Feinberg ka e da poremeæaj mo e snaæi svakoga s mc danim o teæenjem. preuzima »vlast«. od kojih je jedna nijema jer j oj manjka sposobnost govora? To bi svakako bio najekstremniji (i dosta zabrinjav ajuæi) zakljuèak koji bi se iz ovoga mogao izvesti. dr. no kljuèna bi rijeè zabljesnula na zasl onu daje pacijent proèita. Alien Hand Syndrome. boja i imena. Ili da u mozgu postoje mnoge »inaèice« nas koje su obièno sjedinjene i skladne zahvaljujuæi uljevi om tijelu. profesor eksperimentalne psihologije na Sveuèili tu Istoènog Sussexa. a desni je slo io rijeèi »vozaè automobilskih utrka«. rekla je da nije vidjela ni ta. ipak. meðutim. Feinberg s Medicinskog fakulteta Albert Einsi in opisao je u e misiji televizijske postaje Learning Channel enu koja je buc æi se iz nemirnog sna osjetila kako je u tmini spavaæe sobe neèija ruka estol i nemilice ste e oko vrata. 53 Robert Winston: LJUDSKI UM Sindrom otuðene ruke poremeæaj je kao iz noænih mora i filmova strave. za raz ku od slika.. Kad su od mladiæa zatra ili da na dugom popisu ocijeni stavke poput namirnica. samo rijeè o tome da se na a svijest stalno pomièe iz jedne u drugu polutku. Alan J. ali sad ga se iz nekog razloga bojim. Nekoliko rijetkih pacijenata s razdvojenim mozgom uspjelo je komunicir desnom polutkom. Pacijentov se desni mozak poèeo izdvajati kao zasebna osobnost s vlastitim sklonos tima i nesklonostima. osobama koje jedna ruka mo e razodjenuti jednako brzo kao to ih druga mo e odjenuti . radio je na Kæ fornijskom sveuèili tu. cirati kratkim frazama. u New Hamphshire Nai ao je na studenta. Pacijenti izvje tavaju o osjeæajima spo kojstva. izvijest io je o pacijentima s tzv. èije odliène knjige o neuroznanosti toplo preporuèujem.ogla lijevom rukom. napisanog u Nj . izabrati pravilan predmet. Premda su mnoge osobe s AHS-om imale radikalne operacije mozga radi jeèenja te ke ep ilepsije. usred borbe. Zapravo.« Cini se daje u mozak prodro emotivni sadr aj onoga stoje upravo vidjela. shvatila daje skriveni napadaè nitko drugi d( njezina vlastita lijeva ruka. Gazzaniga drag. kroz njezino lijevo vidno polje. odnosno pacijenta. Pacije nt je zatim odgovarao na pitanja upuæena desnoj polutki slaganjem slova iz igre Sc rabble. No svejedno je spomenula da se osjeæala upla eno i tjeskobno. i zatim na zaslonu prikazali rijeè »hobije«. AHS) . Mo da je. kad su ga pitali to eli raditi kad diplomira. Primjeric e. sindromom otuðene ruke (engl.. Tada je. Jo bizarnije. Ista pojava mo e se opaziti kad se pacijentima s razdvojenim mozgom prikazuju neu tralnije slike. Profesor Gazzaniga pi e i o intrigantnoj epizodi kad je desnoj polutki pacijentice s razdvojenim mozgom (drugim rijeèima. upitali bi. lijevi je mozak rekao »crtaè«. èija je d esna polutka mogla komu. tj. premda nisu svjesni da su ih izazvali prikazani isjeèci. Parkin. lijev e strane oèiju) prikazan kratak isjeèak uznemirujuæeg filma. bez kori tenja go^ ra. a druga izvodi faustov-ske vragolije. Kako u desnoj polutki nij e imala sposobnost govora. Znaèi li to da s mo svijetom s dvije neovisne osobnosti u glavama. Ne iznenaðuje stoga to te noæi. a desna polutka apsorbira ono to lijeva ne mo e. Zato su dr. paje nastojala nekako objasniti svoje osjeæaje.«. a trenutaèno rad i u Dartmouthu. nije mogla izvijestiti o viðenome. »Znam da mije dr. Kad lij eva polutka èuje g 52 Kako radi va mozak? vor. Kas nije joj je pred drugim èlanom istra ivaèkog tima izletjelo. Gazzaniga i njegov suradnik Robert LeDoux osmisli li novu metodu: glavninu pitanja bi izrekli. Jezièna sposobnost nije. »Nabroji nam svoje. kao i veæinu iduæi od straha nije mogla usnuti sve dok ne bi bila potpuno pr emorena. P je otprilike sedam godina. Svo m snagom desne ruke oèajnièki ju je poku ava povuæi. Kako se pacijenti s presjeèenim uljevitim tijelom snalaze u svakida njem ivotu? Neki o d njih navode da ne mogu obavljati ni najjednostavnije zadaæe jer im se jedna ruka pona a u skladu s njihovom voljom. stoje dovelo do pomalo jezovitih rezultata. Sluèaj ene je poku ala zadaviti vlastita ruka potje< iz prvog rada o poremeæaju. dok je ne ometemo. Michael Gaz. uvijek smje tena iskljuèivo u lijevoj pol ki. nemoguæe poslati samo u jednu polutku. desna im je polutka dosljedno davala lo ije ocjene nego lijeva. niga. Zadaæa nije bila laka jer je izgo vorena pitanja. primjerice oceani i slapovi. premda ga ni je znala toèno imenovati.

no sve su optu be poslije odbaèene zbog njegova med icinskog stanja . Ut jecaja ima i podruèje na vrhu mozga. Kao to smo vidjeli kod mnogih m( danih funkcija. mo da ne bismo kupili. jer tip vozi Suzukija Hayabusu od 1300 cm3. Jednom se.. Doista.pozitivne i usreæujuæe te negativne i ra-stu ujuèe. koji je takoðer isprièao kako jedne noæi probudio s lijevom rukom oko vrata. imao je mo da oko 45 god ina. Mo ete li to zamisliti? Veseljaci nalijevo. profesori mjetnosti potièu studente obrazovane u akademskim okvirima unutar kojih se njeguje racionalno mi ljenje da svoju promi ljenost ostave izvan predavaonica. Bio sam potpuno zbunjen. Zato ogla ivaèi ra be toliko slika i glazbe. a desna je sredi te najveæeg kreativnog rada.sindroma otuðene ruke. Lijevi je mozak nasto jao dati smisao postupcima odvojene desne polutke. Jer kad bi se u prièu upleo na lijevi mozak i poèeo razmi ljati treba li nam doista taj novi. a zatim mjerio protok krvi u njihovim lijevim i desnim polutkama.. Osobe s o teæenom lijevom polutkom sklonije su depresiji. Depresivne osobe èesto izjavljuju da »svijet vide na drukèiji naèin« od osta lih. To znaèi luda ruka. luda ruka? I onda n am je nastavio obja njavati kako katkad izgubi nadzor nad desnom rukom. . jedan od pacijenata u emisiji. Ka e da je imao zdravstvenu tegobu: »Baka T e«. To mo da zvuèi poput povratka na »meto dsku glumu« i druge umjetnièke pokrete 1960-ih. Ona jednos tavno poène raditi to hoæe. Ub rzanje je bilo suludo. Mo da nije uvijek dobro vidjeti cjelovitu sliku. postojeæa hijerarhija uopæe n mora biti trajna. jedne se noæi spu tao niz Daishein Keihin. Nasuprot njima. no u lijevoj polutki jezikom definir amo i otkrivamo stvari. to im jamèi postojanije pozi tivno raspolo enje. Isprièao nam je kako je vozio oko 270 km/h i cijelo vrijeme udarao i vukao desnu ruku. Upitana za to se smijala.. ali ne mo emo objasniti za to.3 Isjeèci su bili podijel jeni u dvije vrste . Prisjetio se i kako ponekad jelom lijeva ruka uhvati desnu i »jednostavno mi ne dopu ta da vilicu ili lic prinesem ustima«.. dodatno motorièko polje (SMA). Prilièno mi se sviða i ova prièa.emaèkoj 1908. kao to æemo vidjeti u nastavku. nego ponajprije alje sign< u dije love okolnog motorièkog korteksa. U istra ivanju provedenom 1994. No dominantnost odreðene polutke mo e biti odgovorna z 54 Kako radi va mozak? kljuène vidove na eg temperamenta. osobe s o teæeni desnim mozgom katkad uopæe ne uviðaju da imaju te koæa.. Slièan se proces mo e opaziti kad se u desnu polutku pacijenata s razdvojenim mozgom brzo po alje pisana uputa. pacijentica poèela hihotati nakon to je na zaslonu zabljesnula uputa »smij se«. èini se da osobe s aktivnijim lijevim mozgom uspostavljaju pov ratnu spregu izmeðu sebe i pozitivnih podra aja u okolini. tzv. Podjela na lijevu i desnu stranu vidljiva je u na im reakcijama na umjetnost .pri lièno èesto ka emo da nam se slika sviða. Davidson je zab ilje io kako se èinilo da su osobe s aktivnijom lijevom stranom pozitivnije reagiral e na pozitivne isjeèke. I DALJE vozi. odgovorila je da su je nasmijali istra ivaèi sa svojim besmislenim pokusima. revolucionarni i aè nosnih dlaèica. To se podruèj e aktivira uvijek kad elimo izvesti neku voljnu rad55 Robert Winston: LJUDSKI UM nju. Simpatièan tip. Odjednom je desn a ruka poèela dodavati gas. To je svakako zan imljiv nalaz. a one s veæom aktivno æu u desnoj polovici negativnije na negati vne isjeèke. pobogu. Tra e od njih da se povezu s osjeæajima koje izaziva umjetnost. koju sam na ao na jednoj motociklistièk internetskoj str anici: Juèer sam upoznao jednog japanskog motorista. Maloèas opisani sindrom otuðene ruke ne nastaje samo zbog o teæenja u-ljevitog tijela.. a osobe s aktivnijom desnom polutkom èine upravo suprotno. Richard Davidson s Wisconsinskog sveuèili ta raznim je ispitanicima prikazivao filmske isjeèke. Kazao nam je kako trenutaèno ne radi. a svoje te koæe obièno do ivljavaju kao potpune katastrofe. Priveden je u postaju. a ne rijeèi. Taje razlika vidljiva i u osoba koje su pretrpjele mo dani udar koji je praktièno »nok autirao« jednu od polutka. primjerice. Sto je. Strava. mrzovoljni nadesno Svi se donekle razlikujemo po stupnju dominantnosti jedne polutke nad dri gom. No ono nije u tolikoj mjeri pokretaè radnje. kao d a su sklonije tomu da budu ganutije tu nim zbivanjima u okolini. no na prièu se n dovezao i Larry. Kad ga je naposljetku sustigla policija i ao je br e od 250 km/h. p remda. Ukratko.

prepusti ovo meni. moramo bolje shvatiti komun ikacijski mehanizam izmeðu razlièitih dijelova mozga. u kojem je proizvoðaèu peciva potrebna tvornica papira koja æe g opskrbiti papirom za zamatan je i rafinerija nafte koja æe mu osigurati benzii za prijevoz. ljudskoga uma.i ovdje postoji kri anje. lijevi mozak pretpostavi da mora zatvoriti vrai te smjesta to i uèini. Mo bi bilo prikladnije razmi ljati da mozak funkcionira poput vel kog grada. on ne samo da proslijedi poruku prema drugim neuronima. prednost z apravo. Sinaptièke veze izmeðu ivèanih stanica rastu i jaèaju. Kako ne mo e komunicirati s desnim mozgom i tako saznati da relevan tna radnja veæ uèinjena. meðutim. i mozak do ivljava st alne promjene. a neuroni koji su ih tvorili pr euzimaju nove zadaæe i ukljuèuju se u nove veze. Desna rul »stupa na scenu« i ugleda otvorena vrata. Usto. ijetko rabljene veze slabe i naposljetku pucaju.« Da poruka prijeðe jedne na drugu stranu SMA. Mozak ne samo daje najslo eniji organ u tijelu. ili barem mnoga njegova podruèja. otuðene r ke nisu nikakva vr agolija. jer veæ i za najjednostavnije zadati rabimo cijeli niz spos obnosti. no njezina poruka glasi »vrata . Va no je. Vrlo èesto. niti i ta ukazuje na moguænost da u nama prebiva vragolaste. èe æe mo emo vidjeti kako radi suprotno o onoga stoje uèinila druga ruk jer se to doima kao jedino stoje potrebno uèiniti. desne sti ne SMA za desnoruku radnju razm jerno je slaba. Prema Parkinovu mi ljenju. nego je vjerojatno i organ s najveæom spo sobno æu obnove. nego dolazi do njezina premje tanja u drugo pod ruèje. U velikom dijelu na e svakida njice za nas u j edm koj mjeri poput vi e kore rade na i prethodnici . Vizua nim sustavima gledamo pecivo. pa desni dio SMA upravlja lijevom sti nom tijela.mozgovi »gmaza« i »ranog s savca«.uèini«. i da im nema zamjene? To je uobièajena zabluda. javne institu cije i obitelji rastu i premje taju se iz prosto ra u prostor. u funkcij stavljamo jezik i socijalno pona anje. a mladi liberali u tridesetima postati va ni konzervativci. Ukratko. I zato um mo e biti proizvod organa od krvi i mesa i istodobno se mij enjati s vremenom. u kojem tvrtke. potrebnoje neo teæeno uljevito ti jelo. No da bismo mogli pobli e raspraviti taj koncept. Stoga. a zatim zauvijek vene. Organ je to koji s e razvija. da kupujete pecivo u pekar Motorièke funkcije rabimo k ako bismo u li i pritom ne udarili u pult. smanjena sposob 56 Kako radi va mozak? nost ne znaèi njezin trajan gubitak. primjerice. U urbi bi to moglo biti frustrirajuæe. a p omoæu pamæenja ga usporeðujemo s prija. postoji tendencija da lijeva i desna rul èine opreène pokrete. Obje strane SMA alju naredbe motorièkim podruèjin koja ih prosljeðuju prema udovima. Parkin dr i da otuðenu ruku n. zar ne? Bez obzira na to sviða li nam se ili ne pomisao na vi estruke osobnosti u liji vom i desnom mozgu. Rijeè je o tome da se mozak koji ga stvara. Otkriæe da je ba tako imalo je dalekose ne posljedice za medicinu i cijelu raspravu o »nasljeðu il i odgoju«. U to su doba istra ivaèi mozga veæ poèeli otkrivati da komunikacija izmeðu ivèanih stani nije jednosmjerna ulica. Popu grada. bilo je sve jasnije da kad neuron primi signa l iz drugog neurona. neg . ali. i obrn uto. i zato rtve mo danog udara strpljivom vje bom mogu vratiti izgubljene sposobnosti.kv ka . Zamislite. postaje oèito daje shvaæanje mozga kao niza neovisni modula pretjeran o pojednostavljivanje. mijenja i prilago-ðava te koji je u meðudjelovanju s okolinom. reæi da su obje strane SMA aktivi neovisno o strani tijela ukl juèenoj u radnju. a mi ljenje nam poma e da izraèunam koliko novca moramo dati. Zato mo emo uèiti nove vje tine i zaboravljati druge kojima smo nek oæ dobro vladali. k( nekih pacijenata razdvojenog mozga. Naprotiv. njim pecivima. zaigrane alter nativne osobnosti. Ako niste. kao to æemo ubrz o vidjeti. dovoljna da potakne ne ku radnju ako nije inhibirana. prema mi ljenju profeso Alana Parkina. Kako bismo prikladno komunicira li s prodavaèem. Kao da alje poruku: »Miruj. proèitajte j o jednom dio o noradrenalinu. Prièa o plastiènom mozgu zapoèelaje 1940-ih s kanadskim psihologom Do-naldom O. mozak nije zatvoren sustav. Hebbom . stalno mijenja. Plastièan mozak Sjeæate li se kad su vam rekli da ste roðeni s konaènim brojem mo danih stanica te da on e od trenutka roðenja odumiru. Mo da ste u jednoj od gornjih reèenica primijetili ne to neobièno. recimo. Inhibii ja normalno dolazi izravno iz strane SMA suprotne strani tijela koja sudjelu u radnji. Aktivnost. U tome je odjeljku sadr ano kljuèno obilje je. Uz mimo za primjer sluè u kojem lijeva ruka pacijenta s razdvojenim mozgom otvori vra ta. mozak nije ne to to se obliku je tijekom prvih dvadeset godina ivota.

uèe i krugovi u na em mozgu. amerièki znansfr nik nagraðen Nobel ovom nagradom za rad na razja njavanju mehanizma k jim nas antitijela tite od infek cija. Taj mehanizam uèenja i povratne sprege u mozgu znaèi da se svaku sin. S vremenom postajem vje t u zbrajanju i oduzimanju . posvetio se mo danom razvoj u.o i po alje povratnu informaciju neuronu od kojeg je izvorno primio poruku.br i. potièe je se da iduæi put r eagira malo jaèe. Jer shvativ i mehanizme neu-ronskog darv inizma u ljudskom mozgu. fetalni mozak stvara nove ivèane stanice zap njujuæom brzi nom od 250 000 neurona u minuti. pa iduæeg. Najjednostavnija biæa. radi vjernije predod l daje rijeè o staromodnoj kavani bez suvremene elekt ronièke blagajne. daja poènem raditi u kafiæu. Prvi put kad æu morati zbrojiti cij enu tri va. tvr di. a zatim taj iznos oduzeti od novèanice od stotinu kuna. m eðutim. razvojem novih veza i slanj< vi e neurotransmitera u sinaptièku puko tinu. Obilje ja uma . »agresivna« ili »sjajan govornik«. pionira teorije o »plastiènom mozgu«. Ti se neuroni mahnito sp 58 Kako radi va mozak? jaju sa susjedima u naizgled nasumiènu mre u. Unutar deduktivnih podruèja moga mozga neuroni. razvijaju nove akso-ne i poveæavaju zalihe n eurotransmitera kako bi im u tom krugu ubuduæe bilo lak e okidati impulse.nastaju kao rezultat meðuigre izmeðu mozga i okoline. Ako nije.n a isti naèin kao to uzastopni tragovi stopala krèe p kroz gusto ipra je. apoptoze. do tzv. Edelmanovaje zamisao u osnovi bila da mo dana arhitektura stvara na isti naèin ka o to se iva biæa bore za opstana Kao to se ivotinje nastojeæi pre ivjeti bore za hranu. Mer . Usto. Kad pos im iduæeg gosta. ne to stoje iskljuèivo posljedica njezinih dotada njih iskustava. Tako s tvorena petlja mo e naposljetku pojaèati ili prigu iti signale iz poèetne stanice. moraju pokazati da su dio kori snog kruga kako bi zadr ali veze s drugim neuronima i svoju zalihu neurotransmiter a. Kako u mo. A jest. premda. tièku vezu »obavje t ava« je li pridonijela konaènom ishodu komunikacije. ja sam Konobar godine.crte o sobnosti. prilagode se. Zamislimo. mo dana neuronska mre a pregrupi57 Robert Winston: LJUDSKI UM rala se u skladu s dolaznim informacijama i ostala spremna za daljnje preg piran je. u osvit ivota. Ali va no je stoje a maksima ugraðena u mo danu kemiju. Drugim ri jeèima. tako se i sinapse u mozgu moraju meðusobno nadmet ati. svaki ga put èin sve ravnijim i prohodnijim. Nekima od vas moj bi se uèini ti da preuvelièavam oèiglednu maksimu da se vje bom posti e sa enstvo. U ljudi taj proces dose e vrhunac. kao to æemo kasnije vidjeti. Edelmann dr i da se cijelu evoluciju ljudskog mozga mo e promatrati kao prièu o sve uèin kovitijem suparni tvu. poput crva i meduza. Naziv je skovao Gerald Edelman. Poslije æemo se pobli e pozabaviti mo danom kemijom uèenja i pamæen a zasad æemo se poslu i primjerom iz svakida njeg ivota. Ka emo li za n eku osobu daje » ivèana«. s vremenom razvi jaju svojevrsno refleksno pamæenje. navike i vje tine . Hebbje otkrio da komunikacijski krug mijenja svoje sastavne neurone. Klasièan je primjer pokus Michaela Merzenicha. Nakon to zamre poèetni proces elektriènog okidanja. inhibirat æe svoju . toèni s amouvjereniji. razjasnili smo odnos izmeðu nasljeða i odgoja. U prvoj godini ivota dolazi. Kasnije. zapoèinje sekundarna aktivnost tijekom k oje neuroni jaèaju svoje uzajamne veze. Njihovo zajednièko okidai uspostavlja obrazac . programiranog masovnog samoubojstva mo danih stanica. vi e se ne moramo svrstati uje or i reæi daje ta osobina ne to to je osoba iskljuèivo mogla naslijediti ili. tek nakon mnogo nara taja. paje na mozak sposoban stalno prilagoðavati se zahtjevima okoline. put je trunku »utabani ji« jer obuhvaæeni neui ni postaju sve isprepleteniji. I da je mo dani abak malo zahrðao. ponove li se takve informacije. a veæe kolièine neurotransmitera potièu jo bi okidanja. mo da ] vi put nakon n ekoliko godina. kad je radio u Rockefellerovu ins tutu. okidaju zajedno. ulog u u toj fazi imaju i genetski i okolinski èimbenici. Najbolji neuron za posao Sve bolje razumijevanje toga procesa dovelo je do nastanka teorije poznate k »neur onski darvinizam«. Neur oni su zbog toga primorani boriti se za opstanak. Pogledajte me. Upravo mi se ovo posljednje èini najva nijim. poput pu eva. obrnuto. Zamisli mo takoðer. raèunanje bi n g lo potrajati. U maternici. tivnost. re mo. Ne to inteligentnija biæa. tni prostor i prilil za parenje.

dirljivo doèarala neka djeca koju smo snimili.stil njihova ivota iskljuèuje dio a ktivni drugih ena . Uskraæen mozak Naravno. osim du evne i tjeles zaostalosti. Zato je. Ta djeca. Snovvdon je za kljuèio da njihova intelektualna aktivnost potièe ra povezanost ivèanih stanica. uspijevaju nadomjestiti taj gubitak. neglazbenici koji su tijekom n ekoliko dana morali izvoditi jednostavnu vje bu prsta razvili su dodatne veze u re levantnom podruèju njihova mozga. Za te je redovnice besposlenost grij pa èak i najstarije sestre mozak treniraju kvizovima.postupka kojem je cilj ispravljan je pona anja tetnog za pojedinca ili okolinu zamjenom »negativnih« obrazaca mi ljenja »poz tivnima«. mo da æe se prisjetiti da su taj obrat. iz toga slijedi da mozgovi li eni podra aja svojim vlasnicima stvar odgovar ajuæe nedostatke. Dakako. Mozakje sposoban za nevjerojatno brz oporavak. No zahvaljujuæi plas iènosti mozg. redovnice n idealna populacija za istra ivanje . Dijete na eg vremena. Ist ivaèica Mary Carlson s Harvard skog medicinskog fakulteta prouèavalaje dje napu tenu ujednom takvom siroti tu i ustan ovila da su. nerijetko uz sam o manje du evne ili tjelesne nedostatke. Jeffrev Schwartz s Medicinskog fakulteta Kalifornijskog sveuèili ta u Los An gelesu snimao je mozgove pacijenata na kognitivno-bihe59 Robert Winston: LJUDSKI UM vioralnoj terapiji i primijetio smanjenje neuronske aktivnosti povezane s iz1 ni m. Slièno. pokazivala su smanje aktivnost u lijevom èeonom re nju.zenich je pomno izmjerio kortikalna podruèja povezana s jednim prstom ruke majmuna . Osim su dugovjeène. hormona stresa. profes ora na Kentuckvjskom sveuèili tu. onom povezanom s konobarsko m matematikom . zagonetkama i politici raspravama. Najveæa dodatna glazbena podruèja imaju glazbeni ci koji su rano poèeli svirati neko glazbalo. Mo emo navesti i iznimno poticajan primjer redovnica iz Mankata. u golemim. Prst je zatim amputirao i promatrao to se zbiva s mozgom.pobudile su istra ivai zanimanje Davida Snowdona. rtve mo danih udara koje izgube sposobnost g . negativnim impulsom. U dobi od tri i pol godine znaèajno su i æe pokazivala problematièno pona anje. Istra ivanje Washingtonskog sveuèili ta koje je provela Geraldine Dawson krilo je neke organske abnormalnosti u mozgovima dojenèadi klinièki dep sivnih majki. k oja su zbog majèine bolesti bila rjeðe izlo ena njezin osmijesima ili drugim ivopisnim izrazima uzbuðenja. Istra ivanja su pokazala daje kod glazbenika za obradu glazbe zadu eno 25 posto vi e slu ne kore nego kod osoba koje se ne bave glazbom. a ona povezana s drugim prstima poveæala. go u neprekidnosti njihovih aktivnosti. No ne moramo opa ati majmune kako bismo taj proces vidjeli na djelu. Snovvdon. Praktièno napu tena od dr ave. rumunjska siroèad otkrivena potkraj 1980-ih bila u ta tu nom st anju.no njihova tajna. i razmjere do kojih mo e iæi.negativne je uèinke okoline gotovo uvijek moguæe preokrenuti pravodobnom intervencijom. sumornim siroti ma bili su uskraæeni svi h emocionalnih kontakata ili socijalnih podra aja. Mala djeca kojimaje zbog te ke epilepsij uklonjena cijela polutka. Otkrio je da su se po vezana podruèja smanjila. Èitatelji koji su pratili drugu BBC-jevu seriju u kojoj sam sudjelovao. U daljnjim je po kusima majmune nauèio da u jednoj zadaæi rabe srednji prst i opazio daje s njim pove zano mo dano podruèje naraslo. crkvei reda u osa mljenom samostanu u Minnesoti. Neuronski putovi èvrstoæu i zdravlje zadr avaju mo redovitom uporabom. primjerice. Toje temelj kognitivno-bihevioralne terapije . 60 Kako radi va mozak? a posebice plastiènosti dojenèetova mozga . ne le i u kolièini. Mozak se èak mo e oporaviti od fizièkih o teæenja. imala i abnormalno visoke razine k ortizola. Ne rabimo li ivèane stanice u odreðenom krug primjerice. Prouèiv i stotine mozgova koje su donirale preminule pripac ce reda. Znakov ito je da su se redovnice koje su se bai umnim aktivnostima mnogo uspje nije odupi rale oslabljujuæim uèincima : renja od redovnica zaokupljenih kuæanskim poslovima. kao da su poveæani zahtjevi rezultirali potrebom za veæim kortikal-nim prostorom. u odnosu na opæu populaciju rjeðe ob olijevaju od Alzheimt ve bolesti i drugih o teæenja kognitivnih sposobnosti.one æe brzo 1 uklopljene u nove skupine za nove zadaæe. uvjerenje dr. Zahvaljujuæi neobiènoj dugov nosti mnoge od njih dozi ve vi e od stotinu godina .

meðutim. ud aramo loptu ili ispunjavamo ki aljku? I je li moguæe da se razlike u naèinu kojim na i mozgovi obavljaju te z daæe nalaze u osnovi razlika meðu na im osobnostima? 62 Treæe poglavlje Osvje æivanje U dvadesetome stoljeæu u operi zbila se svojevrsna revolucija. kako bi mu utekla. ali ne i gramatikom. Sve ostalo u jeziènom se smislu odbacuje kao besmisleno. pak. Neuronski krugovi nu ni za n eku funkciju brzo æe preuzeti druge funkcije ako ih se ne iskoristi. Kao to danas znamo.) i Elektra (1909. Mlaða se djeca. zahvaljujuæi plastiènosti mozg tijekom ivota mnogo se toga mo e promijeniti. Genie je uspjela ovladati osnovnim rjeènikom. Ipak. Skladatelji su poèeli pisati ope re koje su se uvelike bavile djelovanjem uma. Isti je proces vidljiv u djece roðene s kataraktom . Genie je do trinaeste godine bila zatoèena u losangeleskom potkr ovlju i dobivala je batine kad bi se oglasila. plamenim anðelom. Kad je naposljetku na uèila govoriti. a govorna podruèja njezina mozga bila su vrlo nerazvijena. S manje od g dinu dana dijete kao jezik mo e prepoznati samo skup zvukova osobit za materinji j ezik. raslo je zanimanje javnosti za psiholog iju. Ruska novo roðenèad. Ako nas ta povratna sprega mozga i okoline èini onin tko smo. u posjet joj dolazi Veliki inkvizitor. nego kad èuju portugalski. Sve je vi e skladatel ja bilo svjesno novih znanstvenih otkriæa. odlazi u enski samostan. primjerice ptièje g pjeva i prometa. ponovno steæi jer tu funkciju preuzimaju susjed ni mo dani krugovi. mozgo vi dojenèadi posve su prilagoðeni uèenju jezika.koji su funkcionalnost vjerojatno zadr ali zbog pozadinske buke. ele li shvat uzroke njihova pore meæaja.) Richarda Straussa. no vlast plamenog anðela nad njezinim u . ne samo da moramo znati da mozak mijenja ovisno o informacijama koje prim a. dodirujemo. ili fonema.) Albana Berga te Peter Grimes (1945. Raspola uæi tako ogranièenim moguænostima. Sto se u mozgu zbiva kad gledamo. Saloma (1905. nego i kako prima i obr ðuje te informacije. u ogranièenom obliku. proizlazi da se na e razlike u percepciji svijeta presli kavaju u razlil u osobnosti i karakteru. 61 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ukratko. ono to nam se dogaða ima izravan i vidljiv utjecaj na stanje n eg mozga. znanstvenici su otkrili daje rabila slu ne dijelove govornih podruèja . Za godinu i pol stekla je rjeènik od 1500 rijeèi i mogla se slu iti prilièno slo eno m gramatikom. bili oni zdrava duha ili istinski patolo ki sl uèajevi. a to. nego kako percipiraju svijet. Sre di nji lik opere. Opæenito govoreæi. specifiènih za njihov ma terinji jezik. Renata. Èini se stoga vjerojatno da mozak ima optimalno razdoblje u kojem je najlak e steæi razumijevanje gramatike te da negdje izmeðu este i trinaeste godine to postaje mnogo te e. Dobar primjer ogranièene plastiènosti mozga uèenje je jezika.). sisat æe jaèe kad èuju ruski. U elji daje oslobodi njezinih religioznih deluzi ja. a shvaæanje èovjekove svjesnosti bilo je sve veæe.ne ukloni lije se do estog mjeeca starosti. djevojèica koje su kljuèno razdoblje svojih razvojnih godina provele uskraæene za ljudski kontakt. primjerice. Za razliku od nje. osjeæam èujemo. kojijoj svojim proganjanjem i opsjedanjem prijeèi svaku normalnu ljubav.ovora mogu je. opsjednuta je zlim duhom. Svaki put osjeæam kako mi niz leða plaze marci. moramo biti svjesni da plastiènost mozga i ma svoje granice. Kako bismo produbili raz mijevanje naèina kako postajemo tko jesmo. Najbolje to mo emo vidjeti iz primjera koje nam je dala tu na sudbina Ge-nie i Isabe lle. Odrastala je bez dodira s ljudima . bje imo od opasnosti. dijete nikad neæe vidjeti. autor Korisnièkih uputa za mozak i gostujuæi profesor klinièke p: hijatrij e na Harvardskom medicinskom fakultetu. Istra ivanja su pokazala da novoroðenèad m prepoznati i razviti sklonost zajezik majke do èetvrtog dana starosti. Opera Leo a Jana-èeka Jenufa (1903.) Benjamina Brittena bile su psiho-drame koje su prouèavale du evno stanje glavnih protagonista. U iduæem poglavlju to æemo naèelo primijeniti i irok spektar ljudskih iskustava. Jo jedno od tih velikih djela je Platneni anðeo Sergeja Prokofjeva. predla e psihijatrima da p cijente ne pita ju kako se osjeæaju. Isabelle je iz svojeg tihog zatoèeni tva osloboðena u dobi od est go dina. Malo je toliko napetih i zastra ujuæih opera. od povreda mozga oporavljaju mnogo b r e od tinejd era. Naposljetku. ona to èine rabeæi skup zvukova. primjerice. Kad djeca tog uzras ta poènu brbljati. John Ratey. Wozzeck (1925. odreðuje tko smo.

Mnoge su slavne osobe bc vale od epilepsije. Jackson. P etar Veliki. naposljetku. Ne izn enaðuje. sa ivopisnim orkestracijama. ali Ruth je operacijom dobila dobre tri godine prije negoli se tumor i poslje tku vratio. è sto nisu sprjeèavali napadaje. kac neurolog John Hughlings Jackson ustvrdio da nagle napadaje uzrokuju el trièni izboji u odreðenim mo danim podruèjima. katkad smatrani ðavoljim. Osjeæamo to jer nam je te ko povjerovati da se sa sjedi tem na eg biæa mo e ostupati kao s obiènim organom. njegovoj sestri Ruth dijagnosticiran tumor mozga. Ploèice (svih èetrdeset) èuvaju se u Brit skom muzeju u London u. grèevi i gubici svijesti plod su naglih naleta prekomjerne aktivn osti u nekim mo danim podruèjima. Bio je prvi lijeèi koji je. aure. a katkad Bo jim djelom. slijede izmijenjena percepcija zvukova i mirisa. istra ivanja epilej je i ari nog podra ivanja mozga imala su golem utjecaj na shvaæanje naæi rada mozga. Penfieldova je teorija bila da kad bi mogao doprijeti do mozga i elektrièno podra ivati razlièita podruèja dok je pacijent pri svijesti. N jezini napadaji. to se kao neurolog odi èio specijalizirati za epilepsiju. moglo bi se reæi. Kad ne bih osjeæao da æe se za mog ive promijeniti. Najèe æi lijekovi. Rijetko je koji poremeæaj izazivao vi e praznovjerja. oblik epilepsije koji je tada opisao nazvac Jacksonovim napadajima. èe æe. pa j e. a time i uma. Tada bi mogao identificirati neispravno mo dano tkivo i od straniti ga. od kojeg bi veæina drugih kirurga vjer ojatno strepila. zli m duhom. sa svojim sedativnim nuspojavama. pionir mo dane kartografije Jedan od mojih velikih junaka.mom tolika je da u izvanredno histeriènom zavr nom prizoru èasna majka i sve redovnice postaju jednako opsjednute. epilepsiju lijeèio kirur kim zahvatima.svojevrstan napadaj -nakon kojeg nastupa nesvjestica. Kad je bio u I desetima. Epilepsija se spominje u ajurvedskoj li63 Robert VVinston: LJUDSKI UM teraturi i na drevnim egipatskim glinenim ploèicama. Spozn aja o me nizmu u osnovi epilepsije zapravo nije bilo sve do devetnaestog stoljeæa. ponavljajuæe glazbene mi sli koje dose u vrhunac . koga katkad m vaju ocem engleske neu rologije. On zasigurno mora biti vi e od toga . Ruthine tegobe potakle su ga da utemelji èuveni Montrealski neurolo ki i stitut. Svaki tip napadaja opisan na tim ploèicama pove. je s drugim bo anstvom ili. Jedan od najstarijih pisa pot jeèe iz babilonskog doba. poput bockanja ili neobiènih ili neugodnih mirisa. stoga. straha i jeze od epilepsije. Katkad elek triène oluje koje utiru put napada 64 Osvje æivanje nastaju u podruèjima u kojima postoje o iljci od starih ozljeda glave. brze. Penfield. Lord Byron. a kirurgija mozga u povojima. Shvaæanje epilepsije u to je doba bi tek u zaèetku. jo otkad sam prije èetiri desetljeæa kao stud< medicin e prvi put èuo za njegov rad. religiozno priviðenj e koje se Renati èini posve stvarnim. primjerice Julije Cezar. Mo da ste èitajuæi ove posljednje rijeèi malo protrnuli. razodijevaju se i zatim sudjeluju u dosad vjerojatn o jedinoj potpunoj orgiji uprizorenoj na opernoj pozornici. i. u k ojem je odmah i poèeo raditi. poznati su iz najra nijih doba. jer zamisao o rezanju mozga doi ma se surovom. Ti napadaji. zapanjujuæe i zastra ujuæe nalikuje nekim oblicima epileptiènih napadaja . Ka o to vidimo u cijeloj knjizi. Kad je ustanovljeno daje tumor ra iren i nedvojbeno zloæudæ sam je izveo zahvat i uklonio vi e mo danog tkiva nego to bi veæina ne ro rurga smatrala daje barem donekle sigurno. Izvrsna Prokofjevljeva glazba. U nekih pacij enata napadajima prethode upozorenja. tije kom 1930-ih. Jako toplo preporuèam da poðete pogledati tu operu. Po povratku u SAD navodno je izjavio: »f urokirurgija je grozno zan imanje. Fjodor Dostojevsk vjerojatno. lokaliziranih elektriènih oluja . ili. da bi to mogl o izazvati pojavu aure. jest Wilder Penfield. terapija èesto bila ne èinkovita. Neki drevni i srednjovjek ovni uèenjaci poput Majr nida. Odluka je zasigurno bila iznim: te k a.na poèetku imamo zlokobnu i katastro fiènu slutnju. stigmatizi li su tu bolest i pogre no je uglavnom smatrali nasljednom. b rbiturati. premda je bila uobièajena pojava. velikog idovskog filozofa i lijeènika iz dvanaestog st oljeæa. trebao bih je mrziti. Roðen u SAD na studij medicine od lazi u Oxford. tzv. .ne to to nadilazi fiziku i biologiju te postoji izvan vremena i prostora? To je organ svjesnosti.« Imao je prilike do ivjeti mo da jedinstve iskustvo.

èak do te mjere daje potkraj ivota malo ubla i o stavove. Veæinu bolova u glavi do ivljavamo putem drugih tkiva. Kirurg od pacijenta mo e zatra iti da iz vodi jednostavne zadaæe. Penfieldo-vi podra aji nisu izazvali nikakav bol.izvorne misli i nadahnuæa. 65 Robert VVinston: LJUDSKI UM Podrobniji atlas Izvodeæi suvremeniju inaèicu Penfieldova postupka na eni koja je bolovala te ke epileps ije. Drugi su javljali o jedva zamjetljivim stanjima uma.u osnovi poremeæaj u ki nom toku . Zapisao je da su. Obilje jima poput slobodne volje. poput govora ili motorike. doista moglo biti abnormalne aktivnosti. ili dajedno stavno izvijesti o osjetii koje do ivljava tijekom podra ivanja pojedinog podruèja. dr ukèiju geografi Neki bi se sad mogli u urbano vratiti na uvodno poglavlje u kojem ka tegoric tvrdim da su moj mozak.* Do toga bi. Svoju specijal iziranu kartu kirurg poèinje izraðivati otvaranjem a stezirane lubanje. nikad neæemo odrediti mo dana ishodi ta. da do ivim mo dani udar . kad su im odreðeni dijelovi povr in e mozga bili elektrièno podra ivani. nerijet rabeæi tehnike o koji ma smo veæ govorili. Neki su èak do ivjeli vrlo podrobne halucinacije ukljuèujuæi mu karca koji je toliko jasno èuo Beethovenove skladbe daje ozbiljno pomisl io da Penfield u operacijskoj dvorani skriva radio.dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. premda ima nekih razlika u manjim oblicima i dijelovima. naime. odstranjeni h vrhova lubanja. smatrao je Penf ield. hladnoæu il i svjetlost. ali mozak nema receptora bola. prije negoli svojim skalpelom zarezu najdragocjeniji ljud organ. U novije doba. primjer ice krvnih ila. a dio pacijenata osjetio je toplinu. K. pa je neosjetljiv na dodir ili ozljedu.e jedn ak.koji su budni. Olaf Blanke do ao do zanimljn otkriæa. poput kuhanog jajeta. sredstvo kojim osjeæamo uzvi enu radost i estok gnjev te po imamo Bo ju slavu. njegovi ispitanici . Mo da æe ne èitatelje iznenaditi podatak da ne postoji referentna knj iga koju bi kirurg u fazi mogao konzultirati. le ali na operacijskom stolu . u svim mozg * Neki slu aèi mojih predavanja mogli bi reæi da bi u tim podruèjima moga mozg. kirurzi sve èe æe izraðuju podrobne karte pacijentova mozga. svaka operacija s ciljem uklanjanja dijel a mozga tumora mo e se obaviti uz minimalan rizik za ostale. vicarski je neurolog prof. ustrojbeno jednaki.javljali o brojnim osjetima. primjerice pre dosjeæajima i osjeæajima veæ do ivljenoga. No dobar dio suvremenih dokaza upuæuje na suprotno. no tijela su uèinil a niz nevoljnih tikova i spazama. ali p sedativima. Doista. poput MR-a. No ispi povr ine. va mozak. razlika je iznimno mnogo. trzaje. To je svakako jedan od popratnih zakljuèaka koji proiz laze iz novijih nalaza iz vicarske. . O nekim mo danim podruèjima mo emo govoriti sa sigurno æu jer znan da u svih ljudi obavlja ju istu funkciju i da njihova o teæenja u svih izazivaju is simptome. Na kon takve muke pne izrade mo dane karte. Je li moguæe da ga mo emo pobolj ati jednostavno re uæi njegove komadiæe m? Premda nam je vi e od sedamdeset godina ozbiljne znanstvene aktivnosti ostavilo ja ko malo prostora za sumnju daje mozak odgovoran za apsolutno sva obilje ja uma. na razini ivèanih i glija stanica. kao stoje èini Penfield. A sve savr eniji fMRè im je omoguæio da promatraju moza k dok njime bjesne »oluje« povezane s na] dajem i da ustanove podruèja najveæe koncentra cije aktivnosti. lijevim bazal nim ganglijima i prednje dijelu cingularne vijuge . Mo da zvuèi èudno. Èak su neki od najèarobnijih vidova èovjekove svijesti donekle demistificir ani i gotovo »standardizirani«. Svaki ljudski mozak ima. Premda su njegova istra ivanja ponudila vrlo èvrste temelje za shvaæanje da svijest prebiva u elektrokemijskim procesima u mozgu. Kad u sljedeæa tri podruèja u mojem ili va em mozgu ne bi bilo aktivno . ] put brojenja ili recitiranja djeèje pjesmice. pri èemu je nj ezin vlasnik. posve svjestan.pokazivali bismo mnoge ili s ve simptome povezai s Touretteovim sindromom: tikove. prinudu da izgovar amo neprimjei ne rijeèi ili stvaramo neobiène zvukove. Elektrodom se mogu pod ra ivati razna podruèja. Nalazi su zapanjili i samog Penfielda. svaki ljudski mozak koji je ikad postoj ili æe postojati.u lijevoj polutki. i vi. tvrdio je da ona neæe moæi ob jasniti ukupnost svih iskustava. Primjerice. povr inski je svaki mozak manje. lako bih mogao izgubiti sposobnost govora. kljuène i jasno utvrde mo dane funkcije. pacijent. Jednako emotivnim poka zao se i za Wildera Penfielda. pojednostavljeno reèen do lo jer je dorzolateralna prefrontalna kora. izmeðu ostalog. ti osobni osjeæaji pokazuju daje neuroznanost emotivan posao.

Naèin kako reagiramo na svijet. Ona nosi va nu pouku neèemu to preèesto olako shvaæamo. No. smje tenu u desnom stra njem dijelu mozga. D ok ovo pi em. oni nisu novost u znanstvene svijetu. ugledamo ne to opasno. Ne m oram vidjeti sliku sebe da bih znao. Bazalni gangliji zadu eni su za po krete. kao to æemo na ovome putovanju vidjeti. gdje je smje teno dugoroèno pamæenje ili koji dijelovi mozga postaju aktivni kad slu amo glazbu. tjemenoj kori. bilo bi to kao da su trenutaèni podaci iz datote »dodir i ravnote a« pogr e kom prebaèeni u datoteku » to se nalazi ispred rt ne«. naè kako jesmo u svijetu i naèin kako sv ijet jest nama konstruira taj gumenast org. Prièa dr. K. Ovdje bismo mogli naèiniti analogiju s cestovnom kartom i zn anjem koje neki mje tan ima o vlastitoj ulici. smatra se da su ti fenomeni posljedica r remeæaja u dijelu mozga u kojem se vizualne informacije kri aju s informa jama o tijelu. kad ne bih znao pone to o funkcioniranju uma.4 Koliko god Blankeovi nalazi bili zanimljivi. u na im lubanjama. te funkcija sustava k rabi dod ir i ravnote u kako bi stvorio svijest o tijelu. koje mi govore gdje je moje tijelo u prostoru i to ra di. pogled zdesna Svjesnost: viðenje ili osjeæanje Olaf Blanke i njegovi suradnici primijetili su daje tijekom svakog podra iva-nja o dreðenog podruèja njezina mozga . Uistinu zastra ujuæe. in enjer kojeg je uhodio njeg doppelgdnger velik je dio dana provodio kreveljeæi se i zamahujuæi prema dv niku . Franzini i John Grossber g. prepoznamo prijatelja. kao i ostali svijet oko sebe. d ivim autosko psku deluziju. No da bismo mogli doznati pojedinosti. »osjeæati« i onda bih se mo da suoèio sa slikom samoga sebe. kemijskog i hormon. Postoje brojni. toèno v idjeti gdje su smje tene pojedinaène funkcije tih obuhvat-nijih kategorija. i bez obzira na to. izja ljivala je.5 Kao stoje i Blanke pretpostavio. pri mjerice. pojedinaènih je razlièitosti gotovo jednako mnogo poput sliènosti. bolesti ili kirur ke interve cije . rje avamo kri aljku. a li i prema dodiru i ravr te i.neka siæu na promjena dovede do razlike u unut . i potencijalno razoèaravajuæi osobe koj e vjeruju da su izvantjelesna iskustva istinski dokazi ivota poslije sm ili neke »d u e« koja postoji izvan fizièkog tijela. kako sjedim i ti kam. Blankea nije samo zanimljiva anegdota. odnosno informacijama iz podruèja u gornjem stra njem d ijelu moz§ tj. U jednom sluèaju. a prednji dio cingularne vijuge povezan je s nadzorom i usmjeravanjem poz ornosti. koji su opis psihijatri Louis R. u kojem se suoèav. Nimalo ne iznenaðuje da su doppelgdng stoljeæima slovili kao glasnici neizbje ne tragedije. Kad je zamoljena da podigne ruku i pogleda je. Znamo. moramo p orazgovarati sa seljanima. svjestan sam sebe kako sjedim u prilièno buèr èekaonici u frankfurtskoj zr aènoj luci. Dorzalno (iznad) Razdvojene polutke. s istovjetnom kopijom samih se be. iskustava iz djetinjst va. umjesto da èujem poziv za moj let prema Sankt Peterburgu. »gled odatke koje bih zapravo treb. dobro dokumentirani sluèajevi osoba koje su do ivj< efekt doppelgdngera (»dvo jnika«). I ne moraju biti na operacijskom stolu. obuzete duhovnim otkrivenjem da to d ozive. ili autoskopske deluzije. nog okru ja u maternici. zatiljnoj ko No da sad. zatim. U tekstu u èasopisu Priroda Olaf Blanke nije spominjao daje dirnuo u »sjedi te du e«. vjerovala je daje ruk a eli udariti. rastu imo ili zaljubimo. Sada nja razina znanstvenih spoznaja o mozgu omoguæuje nam da saznamo polo aj i svrhu mnogih mo danih podruèja isto kao to na cestovna karta mo e reæi kako da od Rijeke doðemo do zabaèenog lièkog seoceta. n aljutimo se. Tal ðer. u ovome sluèaju -epileptièna pacijen tica izvje æivala o izvantjelesnom do ivljaju. Ako iz bilo kojeg r azloga .angularne vijuge. s prekri enim nogama i dlanovima tipkovnici mog prijenosnog raèunala. Odreðeno bih vrijeme.66 Osvje æivanje vima zadu ena za inhibiciju neprimjerenih radnja. bolje razmislim. »Vidim se odozgo kako le im u krevetu«. znam da su ispred mene raèunalni zaslon i stol.gena.premda je sasvim dobro znao daje rijeè o njegovoj vl astitoj slici. nego je napisao daje sa67 Robert VVinston: LJUDSKI UM mo na ao podruèje u kojem se preklapaju dvije funkcije: ona vidnog susta kojim gleda mo vlastita tijela. a za to se znanje oslan ja na vidnu funkciju. Znam to na temelju informacija iz pamæenja.

Postao sam posve ravnodu an prema traktoru ispred sebe. moglo bi djelomice biti izazvano subliminalnom porukom. a promicala je lokalnu mineralnu vodu. ne bismo mogli ostvariti svoje naume. Sastojala se od jedne rijeèi. Pozabavimo se stoga najprije naèinom k ako percipiramo svijet. tovi e. it æu raz 68 Osvje æivanje èita osoba. putem asocijacije.najkraæim putem uputio unutra. Skalpel. koje se te ko mo e nazvati jedinstvenim ili osobito transcende talnim. gladi i pamæenja. Dva mozga povr inski mogu izgledati jednako. tvori na e identitete. pa kad elimo reæi daje netko izgubio svu sposobno st racionalnog pona anja ka emo daje »si ao s uma« ili da mu se »pomraèio um«. namjere ne bismo mogli nagovijestiti drugima. smijao se. vidio j o jednu reklamu. Od toga sam trenutka postao svjestan sna eði. no to nije bilo va no. Na njoj je ponovno pisalo ime mineralne vode. Na samom dnu klanca. To je ku tija za oruðe koja nam omoguæuje da funkcioniramo. A rabimo je i kad opisujemo razum i rasuðivanje. kao ni stvaranja i ostvarivanja planova. temom s 1 jom æemo se susr esti poslije. Frazom »stalno mi je na umu« impliciramo sklo nost prema stvarima i osobama ili. eð je preuzela vlast i zanimalo me samo kako je to prije uta iti. nemilosrdne suncu ili trajanju pu tovanja. èujemo. U svima nama kri ju se informacije koje dolaze iz oèiju. Nisam ba u ivao. moj æe svijet biti razlièit od va eg i. Glagolom »naumiti«. Osjeti Jednog vruæeg ljetnog dana vozio sam se alpskim klancem. Upravo naèin kako rabimo te alate. Vo nja se pokazala m anje ugodnom nego to sam se nadao. Konobar me upitao to eli Bez razmi ljanja sam spomen uo mineralnu vodu èiju sam reklamu vidio. znaèi da ste èulno znat no uskraæeni. te su rijeèi i fraze zgodan sa etak glavnih usluga koje na i mozgovi ob avljaju za nas. u je dnom od zavoja. Sto nam se i pravo zbiva u gla . Razmislite o tome kako rabimo rijeè »um« u hrvatskom jeziku. Tada sam. ne bismo imali moguænost samokontrole. no dva uma nikad ne mogu bi ti ista. nego se i irio smrad svinjskog gnojiva koje se lagano cv rljilo na suncu. èuvstvima. Bio je tu i mali kafiæ. nosa. Sve se odvija tako mehanièki. D se udaljavao. i imala je okus poput lo koje druge mineralne vode. Ali èekiæ mogu rabiti stolar i kipar.nikad ne bismo znali gdje smo ili to radimo. Kad vi i korteks ne bi mogao n advladati èuvstva i impulse. na polovici uspona kroz klanac. primjeric e. Na vrhu klanca izgraðeno je malo parkirali te kako bi prolaznici mogli u vati u pogl edu. Stoga ne bismo mogli izraziti svoje neslaga nje s neèim. Da nemamo pozornost i percepciju. i funkcije pop èuvstava. pa mo da o tome dosad uopæe niste razmi ljali.poput nekoga tko je dotei rao iz pustinje . a djelomice zbog toga to sam se na ao iza vrlo sporog traktora iz kojeg ne samo daj e sukljao gust. Rabimo je i kad g ovorimo o pamæenju. Vidimo. djelomice zbog sunca koje je nesmiljeno pr ilo. shvatio i za to. pozorno æu i èuvstvima. a ne nedjeljiv entitet. primjerice »smetnuo sam to s uma« ili »palo mije na um«. primijetio sam jednostavnu reklamu. niti bismo mogli razumjeti njihove. barem u okvirima u kojima o nje mu svakodnevno govorimo. Bez pamæenja bili bismo trajno zbu njeni . Odvratio sam pogled i usredotoèio se na zah tjevan posao prolaska kroz klanac prepun zavoja i serpentina. ali ovaj je put bi lo popraæeno jed69 Robert VVinston: LJUDSKI UM nostavnom slikom njezine boce. J gosti kafiæa pili su istu mineralnu vodu. pa sam se . A onda sam. recimo. kako se pojedinaèno slu imo percepci jom. Uzete zajedno. a osjeæam ku amo i prisjeæamo se druge. u iju. impliciramo pozornost i percepciju. jer ako niste. Jasno je stoga daje um. s mje tajuæi se u stolicu. bez na eg svj snog u tjecaja. ust a i ko e. a mo e nam poslu iti i za kakav nespretan popravak u kuæi. a niti znati smeta li to komu drugom. No je li vam se kad dogodilo da ste pogledali s ku zalaska sunca i pomislili kako vam izaziva osjeæaj »topline«? Jeste li kad vruæeg dana vidjeli jedan od onih lukavo manipulativnih oglasa za pivo i os tili neobja njivu eð? Èuli neku pjesmu i osjetili tugu ili spokoj? Nadam se i jeste. i najvi e elim popiti èa u gazirane mineralne vode. ponajprije niz vje tina.arnjem ustroju izmec mojeg i va eg mozga. To iskustvo. Kad ne bismo imali èuvstava. Bi la je skupa. Dvije strate ki smjeste male reklame uvjerile su me. crn dim. rabe umje tnik i kirurg. nju imo jednu stvar. kao i sve ostale putnik e namjernike u kafiæu.

postoji samo put obrade informacija. mozak pridaje znaèenje. Rad Simona Baron-Co-hena iz Cambridgea to potvrðuje. pisac Lolite. Rijeè je o sposobnosti k oja. Zatim je upitao publil koji je koji. No u sinesteta. Jedan od mojih prijatelja na sveuèili tu. a drugoga »kiki«. S Edom Hubba dom. i gotovo je dodiruje. Vladimir Nabokov. njihove vizualne simbole. a »8« uta. U njegovu sluèa ju. no ne u svima. koje tumaèi zna menke. zamolio slu atelje u Kraljevskom instit tu da zamisle dva p redmeta. mo da Nabokov ne bi postao proslavljeni romanopisac da njego voj percepciji jezika sinestezija nije podarila tako ivopisne boje. primjerice. Ramachandran je osmislio test za otkrivanje sinesteta tog tipa. svoju je sine-steziju opisao kao »obojen i sluh«.inaèe bismo bili n eosjetljivi na dra i slika ili glazbe. Jedan je opisao kao staklenu krhotinu s nazublj nim rubovima. Nekim se osobama. mogu okusiti zvukove i osjeæati rijeèi. nakon to uðu kroz oèi. Taj poremeæaj. Jedan od vidova sinestezije je da neke osobe znamenke otisnute crno-bijelim tisk om vide u odreðenim bojama. objektivna. prouèavao je mo dane atlase i obojicu se dojmila i njenica da se informacij e o boji ra èlanjuju u vretenastoj vijugi. kao i u mnogim drugima. prave zelene boje nema. U jednosta nom p rikazu na raèunalnom zaslonu ra trkao je plave znamenke 5 na bijel« podlozi. vide odreðenu boju. Osjeæa li tko da mo e. ka e Ramachandran.. a fis plav. ako ga mogu tako nazvati. da su ova u rijeèi »bouba« prilièno obla. Dakle. A podruèje z du eno za brojeve. slièan u veæini mozgova. valovitih. Kad bi se ljestvica promijen ila. Svaki put kad èuju odreðeni ton.« Tko zna. opa aj boje bi izblijedio. ali zn ajte da mo da n æe biti tako dojmljivo kao to se isprva èini. koji izaziva abnormalne veze izmeðu susjednih podruèja mozga.navodi se da èak dese t posto populacije do ivljava neku vrstu sinestezije. Jednoga je nazvao »b ouba«. Vidim [slovo] ^smeðije od k. Takoje. Govori nam neke zanimljive s tvari o tome kako primamo osjetilne informacije i to èinimo s njima. odnosno pojavu koju nazivamo sinestezi jom. u odreðenoj mjeri postoji u svima nama . pomije aju osjeti. kao to sam spomenuo. Doista. One. osobito dobar pijanist.. prema predlo ku u umetku s fotografijama. opisanom je primjeru bila rijeè o vezama izmeðu podruèja za percepciju b< je i brojeva. U svojem Re hovu predavanju ustvrdio je da bi u nekih osoba uzrok to me mogao bit gen. ». primjerice. nalazi. u istom podruèju. okusiti zelenu boju. pokraj nje. Ramachandran istièe daje sinesteziju opisao Francis Galton. Vrlo je zanimljivo. Obja njenja te asocijacije moglo biti mnogo. Ramachandran je istaknuo daje nevjerojatnih 98 posto osoba a tomatski i spontano rijeè »kiki« povezalo sa stak lenom krhotinom. No u sinesteta stopljene su percepcije pose bno jake. Ramachandran pretposta lja daje kod nekih osoba do lo do njihova sluèajno g spajanja. Poku aj to i sami.. Tako je. mo emo vidjeti da nas poseban i jedinstven naèin kojim s u na i mozgovi »premre eni« u dobru i u zlu èini onima tko smo. zakrivljen rubova. sjeæanje!otkriva svoju neobiènost te ukazuje na svoj evrsno bogatstvo koje je taj poremeæaj donio njegovu ivotu. »6« je uvijek ob ojena zeleno. do ivljavao je jak osjet plave boje kad je slu ao glazbu u A-mo-lu. svojim st udentom. cis crven. 71 Robert VVinston: LJUDSKI UM Ramachandran se pitao za to dolazi do mije anja signala. nego samo neki sirovi podaci kojima. Izmeðu njih . »7« mo e uvijek biti ljubièasta.stapanje osjeta Neke osobe do ivljavaju neobièan spoj osjeta. nego je obojeno èudnom kombinacijom modre i sedefaste. ponajprije da slova »k« i »i« u rijeèi »kiki« izgledaju nazubljeno.. brojka »5« uvijek crvena. da bi ta osob ina mogla biti genetski uvjetovana. mogu istodo bno otiæi i u sredi te okusa. a drugi k ao predmet koji nalikuje amebi. to ukazuje na moguænost da ne postoji stvarn a. Galton je istaknuo da postoji meðu èlano vima obitelji. primjerice. iznenaðujuæe je uobièajen . »prirodna« zelena boja. i niz gena. U autobiografiji Govori. a 5 nije svijetloplavo poput c.vama? Za to ne biste poku ali sljedeæe? Profesor Vilavnur Ramachandran iz San E ega u Kalifo rniji u svojem je uvodnom predavanju u emisiji Reithovo predavai na BBC-jevu Rad iju 4 emitiranoj 2003. poznati genetièar iz dev etnaestog stoljeæa. inaèe posve normalnima. primjerice. Kod nesinesteta. 70 Osvje æivanje Sinestezija . elektrièni impulsi izazvani pogle dom na zeleni zid odlaze izravno u vidnu mo danu koru.

No sinesteti. skriven medu ostalim brojkama. Ne tako davno posjetio sam idovski muzej u Berlinu. dio in formacije otiæi æe u vidnu koru. Iz toga slijedi da æe se. maèke nikad nisu razvile a parat za njihovu percepciju. Naime. Jer ako im je vid zdrav kako mogu biti slijepe za ono to im je ispred oèiju? Pa. informacija se pros ljeðuje u veæa kortikalna podruèja. Osjetilno preoptereæenje Postoji zen-budistièka prièa o abi koja je ivjela u zdencu i sanjala o bijegu u rijeku .primjerice. Trojke su bile ra mje tene tako da tvore oblik t rokuta. Sliènu. njihovi mozgovi nisu mogli pojmiti tako golem objekt. ona su preuzela druge funkcije. a troj ke crvene i uoèavaju da tvore crvei trokut na bijeloj podlozi (vidi sliku u umetku s fotografijama). Taoci koji su mjesecima. Zbog nedovoljnog osjetilnog kapaciteta. u prostoru omeðenom visoki m zidom preko kojeg se vide samo vrhovi drugih zgrada. Norma ne osobe na tom uzorku vide mno tvo p etica. asocijacijska po druèja. Tako. velièinu. Do neke mjere. Bil a ta prièa istinita ili ne. Naime.to vi e rabimo neko m o dano podruèje. »hladan« ili »udaranje«. ili èak i godinama. bili zatoèeni u samicama. Svi imamo proporcionalno slièan ustroj. ne zaboravite èinjenicu da se u nekim dru tvima broji samo do deset. Kad se od i: pitanika zat ra i da pogleda boju ili ponju i miris (ili èak da zamisli to . pa su njezin mozak i tijelo do ivjeli osjet ilno preoptereæenje. Smisao je prièe u tome da u svojem malom svijetu nesretna aba nije mogla zam isliti ne to toliko golemo poput rijeke. Kao to smo veæ vidjeli. Nakon to obave po sao. primjerice vodoravne crte ili prave kutove. Kad sam bio dijete. kojih si bile uskraæene u ran oj dobi. Istra ivanja su pokazala da odrasle maèke neæe moæi prepoznati obilje j. I zbog toga kad vidimo zelenu bo ju. Naizgled èudan fenomen. No kad joj je elja usli ana i kad je prvi put vidjela rijeku. boju i gibanje. Mo dano podruèje za svaki osjet podijeljeno je na manje zone koje se bav specifiènijim svojstvima. rad sjajnog arhitekta Daniela Libeskinda. Kako ive u malim skupinama i posjeduju malo stvari i ivotinja. Kratko. Prièe o abi sjetio sam se nedavno kad sam do ivljavao drukèiju vrstu osjetilnog preopte reæenja. na i mozgovi razlikovati samo zato to smo izlo eni pone to drukèijim okolinskim uvjetima. njihove vizualne okoline. nalazi se 49 èetvrtastih gl atkih betonskih 73 . nego æemo se prisjetiti. On je tvrdio da stanovnici jednog otoka nisu mo gli vidjeti njegov jedrenjak usidren nekoliko metara od obale. a s njihovom smræu mogu nestati èak i vit alne osjetne funkcije poput vida i sluha. dolazi do brzog okidanja neurona niz dobro »utrt osjetni put od osjetila koj e je posrijedi do raznih odredi ta u mozgu. veæi im br ojevi ne trebaju. Drug djeliæi informacije otputovat æe u limbièki sustav. Ondje se osjetne infor macije zdru uju s odgovarajuæim kognitivnin asocijacijama . To oslikava tvrdnju da mozak razvija samo doista potrebne funk cije. odnosno njegovom nkcijom. dijeli se u vi e tokova koji odlaze na obradu u razn odvojena podruèja. petice odmah vide plave. jedna od omiljenih prijetnja »lij enoj« djeci bila je da æe im obje noge postati neuporabljive ne ustanu li i ne uèine o no to se od njih u tome trenutku tra ilo. p o oslobaðanju imaju velikih te koæa s govorom. dubinu. na mjestu se sru ila mrtva. u vidnoj kori postoje odvojena pc druèja koja tumaèe oblik. gdje æe im znaèenje dati srt di ta za pamæenje i èuvstva. Dok ir formacija putuje mozgom. MR nam omoguæuje da barem djelomice shvatimo to se zbiva. nerabljene plastiène neuronske mre e odumiru. jer mnogo dulje u njemu ni ne mo ete ostati. recimo. koji znamenke vid u bojama. mo da neæe mo samo pomisliti »zelena«. kolskih hodnik i kako smo ih se u asavali. buduæi da osjetilno preoptereæenje postane neugodno. primjerice. no intenzivna uporaba ili neuporaba dovodi do pojedinaènih razlika. ta prijetnja nije bila pos ve proma ena. prizor èekiæa mo gao bi se spariti s asocijacijama po put »te ak«. tzv. gotovo sigurno izmi ljenu prièu o svojim putovanjima po ju ni m morima isprièao je kapetan Cook.pren daje to posebna t ema). Primjerice. buduæi da im je vid 72 Osvje æivanje na mo dana kora bila uskraæena za odreðenu vrstu informacija.umetnuo je odreðen broj brojaka 3. kako govorna podruèja nisu rabili za njihovu izvornu namjenu. do odreðene mjere. ono se donekle mo e poveæati. Vrijedi i obrnuto . Dio muzeja posveæenje sjeæanju na holokaust i ondje sam kratko v rijeme proveo u »Vrtu izgnanih«.

treæu neuronsku poruk S tako potpuno smetenim osjetilima. postalo je oèito da nijedan primatelj ne vidi b znatnih smetnja. Doista. iznad malog mozga. Impulsi putuju vidnim ivcem. vid alje jednu i formaciju o obzoru. meðutim. uglavnom u dobi od desetak godin djeca i njihovi rod itelji doèekali su tu kiru ku inovaciju s velikim ushitom. Poput svih ostalih podruèja. pa tvore kvadrat dimenzija sedam puta sedam mei ra). unutar zidova. Premda èovjekov osjet njuha nije o tar kao u veæine ivotinja. Su an Blackm re1' sa Sveuèili ta Zapadne Engleske u Br istolu. premda rasporeðeni pravilno i usporedno. moguæe je da osobit ustroj raz lièitih podruèja mo dane kore ponajprije ovisi o ulaznim informacijama. Iz njih proizlazi da vidna kora n ema nikakvih uroðenih »vidnih« obilje ja. gdje se pretvaraju u elektr ne impulse. daje nakon nekoliko sati vje be mogla uèiti gledati i rukovati predmeti ma. ako ne i prije. ostatak na e gmazovske pro losti. Blackmore komentirala je i pokuse na MIT-u u Bostonu8. a (zbog oblutaka) pi priocepcija . Toèno je. smje tenoj straga .Robert vVinston: LJUDSKI UM stupova visokih sedam metara (svaki je na metar od drugog postavljen u red vima od sedam komada. Roðena slijepa. tijekom . Drugim rijeèima. Ima nekih dokaza da preu ranjeno starenje. Sami stupo vi. oblucima pr ekrivena tla. Veæina vlakana poveza] je s podruèjem u talamu su koje nazivamo lateralnim koljenastim tijelom. izviru iz k sa i neravna. nakon otprilike pet minuta obuzeo me poriv da iziðe jer sam osjeæao vrtoglavicu i muèninu. takoðer. vidna kora tra i redovnu uporabu da bi rasi.osjeæaj o polo aju udova u prostoru . podra avajuæi njezin jezi k posebno osmi ljeni 74 Osvje æivanje elektrodama. Mo da nam zato mirisi tako brzo pobuðuju r . Vidni ulaz istra ivaèi su preusmjerili u dio mozg koji se trebao razviti u podruèje povezano sa sluhom. daje niz stanja poput shizofrenije. a zatim u koru. Dr. a ne iskljuèivo o prvotnim vezama. a najmanje jedna studija ukazuje na èinjenicu da o sobe koje pate od migrena takoðer imaju sni enu osjetljivost na neke mirise. a ri kolièina s pulvinarom. ostala zdr ava. Vidne podr a aje djeca su do ivljavala zasljepljujuæe sjajnin i bolnima. tj. Dr. r-nakon to su zahvati obav ljeni. Kao to smo spomenuli. nju ni put vodi izravno u limbièki sustav. krajnji je uèin ak neobièan i iznimno è zorijentirajuæi. Mo da æe. i obrnuto). a polovica ih se kri a (informacije lijevog vidnog po lja odlaze u desni mozak. o genetskoj predodreðenosti. anoreksije i depresij e povezan s oslabljenim njuhom. koji ukljuèuju pres pajanje putova u korteksima novoroðenih tvorova. a neka su èak poèinila samoubojstvo.godine neuporabe usk ratile su ga tog poten« jala. Posebno su tu na ilustracija te tvrdnje djeca na kojoj su izvedei prve transp lantacije leæa. nisu mogla nauèiti kako rabiti vid j er je njihov mozak pro ao razd bije plastiènosti za tu vje tinu . Dakle. Nije. zatim u ko ru i odatle u limbièki sustav gdje se povezuju s èuvstvima i sjeæanjima. Vid Informacije koje dobivamo vidom prevaljuju dug put od ulazne toèke u leæi ok Najprij e odlaze u mre nicu. Pomoæu vidnih informacija nisu se mogla orijentirati u prostor Ukratko. Pokazao je. Vidne informacije zati nastavljaju prema vidnoj kori. Njuh Mirise prepoznaju dvije male nakupine od est milijuna stanica smje tene visoko u no su. Njuh je vjerojatno na najstariji osjet. Premda sve ostale osjetne informacije putuju prilièno dugim putovima kroz talamus. djeca (koja su imala vrlo velika oèekivanja) zapala su stanje te ke poti tenosti. Njuh nam je najo triji u djetinjstvu i s godinama slabi. No buduænost mo da neæe biti tako sumorna.7 Jedan od pa cijenata koje opisuje prirod no je slijepa ena. istièe preliminarno izvje æe d Paula Bacha-y-Rite iz Strasbourga. naposljetku. primjerice zbog Alzheimerove bolesti. napadaja. dovodi do br eg slabljenja njuha. jasno jesu li migrene uzrok te sna ne osj etljivosti. neke kemikalije u zra ku mo emo prepoznati èak i kad su razrijeðene u omjeru jedan prema nekoliko milijarda. talamus djeluje kao relej izm ðu osjetnih komponenata i vi ih mo danih funkcija. Zelenilo j e visoko i posve izvan dosegajer su biljke posaðene na vrhovir stupova. ravnote a na nagnutu tlu drugu. u stra njem dijelu oka. post ti moguæe uvje bati ak da stvori »novu« vidnu koru. Ispitivanja provedena posli je pokazala su da se taj dio s vremenom ustrojio u polja i kolumne po vrlo sliènom uzorku kao u normalnoj vidnoj kori. Poslije operacija.

Dr i se daje to bio zaèetak cijelog limbièkog sustava. film je bio Candjman. Lako je razumjeti daje tijekom evolucije brz odgovor na nju ne podra aje mogao biti presudan za pre ivljavanje.ali ne sumnjam da ga ne biste uspjeli kupiti na Internetu.istra ivaèi n avode daje Athena. mu karci bi takoðer mogli imati istanèano èulo »mirisa« i kad je tvar bezmirisna. dezodoransa i slièn mirisa. Od svake je studentice zatra eno da rabi parfem na uobièajen naèin i u odreðeno vrijeme. vjerojatno mijenjanjem njegova ili njezina ho monalna stanja. sa svojim p dra ajnim olujama u ob liku ispu nih plinova. Istra ivaèi su pok azali daje primijenjeni feromon ene uèinio privlaènijima mu karcima. Ut . Nijednoj ispitanici nije reèeno rabe ] 76 Osvje æivanje feromone ili ne. amerièka tvrtka koja prodaje taj proizvod. posve je sigurno. a »temeljni« feromoni n primatelja djeluju dugo trajno. a novija su istra ivanja pokazal da nerijetko imaju ulogu u èovjekovu sek sualnom pona anju. Druge. Ribe. to pripadnike iste vrste potièe na izbjegavanje prijetn iz podruèja iz kojeg je up ozorenje poslano. ali ih percipiramo kroz nosnice. Sisavci. buduæi daje izvorni. Olfaktorna ili nju na kora suvremenog èovjeka ni ni ta manja n egoli u njegovih predaka. Tijek om pokusa. a razlièite su stuc je potvrdile da tada m o e biti jezovito o tar. takoðer s jastuèiæima. Feromoni su vrlo hlapljive tvari koji utjeèu na pona anje ili na hormone (i oboje) o sobe koja ih percipira. U studiji istra ivaèa s Instituta : antropologiju pri Institutu Ludvviga Boltzmanna na Beèkom sveuèili tu ispit nicamaje prikazan zastra ujuæi film dok s u pod pazusima nosile jastuèiæe k ji su im upijali znoj. n isu smjele rabiti oralne kontraceptive. Dakle. a ne sklonijima pr ihvaæanju seksualnih ponuda. kao ni ivjeti s redovnir partnerom. ili da provedu noæ s partnerom. u procesu patenti-ra nja . ene su u odreðenim razdobljima njihovih menstrualnih ciklusa nesumnjivo osjetljivij e na mirise. premda suvremeni ivot. Dosjeæa nje im je bilo dvadeset posto uspje nije. kukci (npr. komun ciraju mirisom. parfema. od onih u kontrolnoj skupini. Dijelimo ih na dvije vrste. U jednom su istra ivanju studenti uèili nove rijeèi dok su nju ili eobièan miris. »Signalni« feromoi izazivaju izr avnu i primjetnu promjenu u pona anju. Feromone luèe mnoge ivotinje i postoje uvjerljivi dokazi za njihovu ulogu preno enju uzbune i straha. sluèajno izabrane. isprva namijenjenog tum aèenju mirisa i slanju odgova75 Robert Winston: LJUDSKI UM rajuæih kemijskih poruka. Njihove su olfaktorne sposobnosti obièno na vrhuncu kad su najspremni je zaèeti.aspolo enja i sjeæanja. Druga skupina gleda je neutralan film. ba i ne poma e nju nom sustav u da nas vodi kao nekoæ. Èini se daje njuh bio jedan od glavnih èimbenika razvoja èovjekova mozga. ao mije to ne smijem otkriti naziv feromona . prema te stu na omotu »najjezovitiji film od Kad jaganjci utihnu«. ene koje su rabile parfem obogaæen feromonom imale su tri puta veæu vjerojatnost za seks. rabile su pai feme kojima je dodana neutraln a tvar. No ene ne luèe feromone koji djeluju samo na mu karce. pèele). »poveæati romantiku u njihovim ivotima«?3 Da bi mogle si djelovati u studiji. dio je ispitanica rabio svoj uobièajen parfem obc gaæen posve bezmirisnim feromonom. Èesto su prisutn i u znoju. biti hett roseksualne. jo uvijek reagiramo nesvjesno. upitav i ih bi li htjele sudjelova ti u ispitivanj kojim se eli saznati mo e li sintetizirani enski hormon. a kontrolna je skupina izabrana uz obeæanje besplatne boæice pravog mirisa na kraju pokusa. gmazovski mozak bio tek ne to vi e od malo olfaktornog tkiva na vrhu ivèanog vlakna. èak i neki crvi. a katkad i na tvari koje ne mo emo n nju iti. Poznato je ta ko da æe maèke uznemirene mi eve naæi po mir su koji luèe u takvom stanju. A treæa je skupina ispita nica njuhoi uspjela prepoznati jastuèiæe obilje ene »mirisom straha«. feromon ma prenose uzbun u. dodan njiho vu uob èajenu parfemu. tijekom ovulacije. mlade su ene morale imati redovitu mjeseènicu. Zens osjet njuha mo e biti do tisuæu puta osjetljiviji od mu kog. Svejedno. Dokazi o postoj anju ljudskih feromona doneda no su bili proturjeèni. Zbog toga put od nosa do limbièkog sredi ta i jest tako br z. Norma McCoy Lisa Pitino s Dr avnog sveuèili ta u San Franciscu izabra le su dobrovoljke m< ðu studenticama prve godine. ima dokaza da na mirise. Feromoni d jeluju izravno na mozak i primatelj ih obièno n prepoznaje svjesno. Isti su miris ponovno nju ili kad su ih se poku avali prisjetiti. Za one koje to zanima.

Ti osjetni neuroni povezani su s tzv. Neki epileptièari navode da neposredno prije napadaja osjeæaju nt biène mirise. N e iznenaðuje stoga da se okusna mo dana k ra nalazi neposredno iznad olfaktornog pod ruèja u desnoj polutki. u ko jem radi 85 posto ena. tvorbom u kojoj je dr. O teæen toga podruèja mogu dovesti do nekih iznenaðujuæih pojava. premda su razv opsesiju hranom t e je stalno kupovali. Brojni sisavci. Dovolji je da nanju imo da ak peèenog pileta ili banane da okus zamislimo tako i kao da nam je hrana na jeziku. kak o istièe dr. nije prekomjerno udeblja Buduæi da sam na mnogim zimovanjima imao prilike ku ati mlijeènim proizv dima bogate delicije vicarsk e kuhinje. dr im to te ko obja njivim.glutam tima.jeèu i na druge ene. kljuèna je za izra avanje i tumaèenje èuvsta Hipotalamus je. ivotinje poput mi eva uglavnom ive u tami i opæenito imaju prilièno ] vid. kao to æemo po. Okus Okus i miris vjerojatno su najpovezaniji osjeti. gorko. Nije te ko shvatiti da su okusne sposobnosti na im drevnim precima bile va ne za ops tanak. no vjerojatno je da postoji. nakon nekoliko mjeseci zajednièkog rada enama poènu usklaðivati m jeseènice. Zbog toga neki mirisi mogu poveæati brzinu i da srca i krvni tlak. slatke i 1 78 Osvje æivanje sele. Ne to stoje »lo eg« okusa. Uma mi je prijatan okus koji daje hrana bogata aminokiselinama . djelovati smirujuæe. Te se elektrode mogu daljinskim upravljanjem produljiv ati ili skraæivati u siæu nim koracima. Kad nju ne informacije idu u limbièki sustav. Zbog t ogaje natrijev glutamat tako djelotvoran pojaèivaè okusa. da se nitko od njih. Amigdala. pa se mogu premje tati od neurona do 77 Robert VVinston: LJUDSKI UM neurona kako bi se snimila njihova aktivnost tijekom raznih pona anja. doista bi mogla smanjivati napetost i i ko djelovati tera peutski. meðutim. pomoæno m nju nom lukovicom. Taj organ pumpa uzorke feromona u osjetnu upljinu. »Gorko« je. vrlo bi lako moglo biti otrovno. pak. borbom. arska studi otkrila je trideset i èetiri pacijenta o teæena mozga koji su naglo postal i opsje nuti hranom. a drugi. u kojoj ih prepoznaju kemijski receptori poput onih za okus i miris -premda ih sama osjetil a okusa i mirisa ne mogu prepoznati. Jeda n od mojih starijih kolega na poslu isprièao mije kako se u na em laboratoriju. èe æe opasnije. kiselo i uir mi. spravljali i jeli. Eli trode s u toliko male da se ivotinja mo e slobodno gibati i biti u interakcij drugim ivotinj ama dok mozak tana nom icom alje signale u snimaè. Zanimljivo je. Postoji li tvorba slièna vomeronazalnom organu i u ljudi proti jeèno je pitanje. dr. èini i nije samo jo j edna New Age ludorija. Tri maju na mi kromotora prièvr æena na elektrode debljine dlake uvode se u podruèje ivotinjskog mozga z adu eno za obradu feromona. povezivanjem majke i mlad unaca i dr. Katz. Veæina okusa zapravo su miris jez ikom mo emo razlikovati samo pet okusa: slano. imaju » esto èulo« prepoznavanje feromona. ivèane stanice koje obraðuju feromonske signale umnogome su sliène »neuronima za lice«. izmeðu ostalog odgovorno za »reakciju b or ili bijega« kad smo upla eni. ivèanim stanicama smje tenima u vidnoj kori mozgova primata koje pobuðuju faci jalna obilje ja drugih ivotinja. èini se. komuniciranje feromonima presudno za r hov opstanak. stvara »feromonsku sliku« druge ivotinje10 . je vidjeti. Aromaterapija. Katz naèinio elektriène snimke pojedinaènih stanica. osobito kad su posrijedi mje-seènice. Rijeè je o vomeronazalnom organu. p. Takav »odraz« identiteta te spolnog i reproduktivnog stanja druge ivotinje upravlja brojnim vidovima ivotinjskog pona anja parenjem. U svim tim sluèajevima »gurmanizma« lezije su naðene u desno èeonom r e nju. od mi eva do slonova. Kako bi izmjerio signale. specijaliziranom osjetil u u nosnoj upljini. tisuæu s mo puta osjetljiviji na gorke okuse. Zbog toga priruènici za pre ivljavanje svima koji . odlaze i u amigdalu i hipo lamus. slatko. naime. mo dano hormonalno sredi te. I b. Dr. Stoga je. nego na slane. prigodno. Laurence Katz i njegovi suradnici na sveuèili tu Duke otkrili su da ivotinje u mo zgu imaju feromonsku tvornicu koja. Katz poslu io se metodom prvotno razvijenom za mjerenje aktivnosti ivèanih stanica u mozgovima ptica dok pjevaju. a i sniman je njihovih mozgova pokazalo je daje koncentrac elektriène aktivnosti u limbièkom po druèju. Nije neobièno da se enama koj e nekoliko mjeseci provedu u fizièkoj blizini usklade menstruacijski ciklusi.

p ro la kao po loju. Utvrðeno je da prednja inzula. Or rabe pojednostavljenu inaèicu jezika. ali pro irio je mnogo ila .uklanjanje posteljice. moram na alost reæi. Moj anesteziolog. mo dano podruèje koje se aktivira kad okus imo ne to to nam se ne sviða. nego se mo emo usredotoèiti na hvatanje one slasne antilope. i mogla se sjetiti. Valja spomenuti da bez obzira na izravnu vezu izmeðu slu ne kore i jeziène podruèja lije ve polutke. naizgled besvj esne osobe.nu kane tra iti u divljini savjetuju da se vode svojim osjetilima. èi æenje trbuha i zatvaranje rane .mali an je i ahno mlatarao svim udovima i plakao s u itkom. Zvukovi koje èu lijevo uho odlaze na obradu u desnu stranu mozga. koliko je vreæica krvi pripremljeno prije operacije. ili u prisutnosti umiruæeg roðaka. poput velikog dijela s tranaca koji nasto ovladati hrvatskim. Studije u kojima i MR-om sniman a gluha djeca gluhih roditelja koja su odrastala slu eæi se zn kovnim jezikom. »A krvarenje«. »tvoj je an estetik mo da dobar za dijete. ivanje maternice. rekao sam kako je operacija bila laka 79 Robert VVinston: LJUDSKI UM i rutinska. Kao i kod ostalih osjeta. a manje njihovim kval itetom. a ubrzo zatim upitao mog asistenta.poku a li drugi pr ipadnik na e vrste pojesti ne to i osjeti gaðenje. iz Julieina smo sluèaja izvukli barem jednu va nu pouku. Praktièno je prav ilo da se izbjegava sve to ima gorak.imamo ovdje sna no krvarenje . u bolnici dobro poznat kao uglaðena i potpuno pribrana o soba. ali smo otad uvijek vodili raèuna da pacijent bude dovoljno dubokoj anesteziji. kako ste ga nazvali. »I te koæe s. otkri vaju da im je jezièno podruèje razvijeno jednako kao èujuæih vr njaka. nismo upla ili. Sluh Posljednji osjet koji se gasi kad gubimo svijest i prvi koji se vraæa pri buðenju je st sluh. Slijepe osob e koje uèe èita brajicu pokazuju aktivnost u vidnim i jeziènim podruèjima. to mo e biti vrlo korisno . Julie se zatim okrenula prema meni i isprièala mi se to mije zadala tolike muke.poprilièno rutinski. s najveæom strepnjom u g lasu koju sam mogao doèarati rekao sam kako bi nam ih moglo zatrebati jo pet. bojim se«. lijeva se strana mozga uglavnom bavi prepoznavanjem i imenov njem zvukova. Nije osjeæala nikakav b( a samo povremeno vrlo slabe dodir e. Obje hemisfere imaju va nu ulogu u o bradi zvuka. imao slièno n eprikladan smisao za humor. u egao ili na bilo koji drugi naèin odbojan oku s ili miris. Oboje su bili dobro. Anest eziologu je ubrzo postalo jasno da ga poku avamo upla iti. zaustavljan je krvarenja. Stoga netko tko èuje samo na d sno uho mo e slabije percipirati svojstva gla zbe poput ritma i melodije. Prije mnogo godina. informacije se kri aju. osim njuha. Osim poèetne tjeskobe nije osjeæala r kakav strah: »Èinilo se daje sve pod nadzorom. Zato je va no da pripazite to govorite ispred jako bolesne. U takvim su okolnostima ope rativni postupci nakon to dijete sigurno iziðe . a operacija je. a ionako nisam mogla ni uèiniti. svega stoje bilo reè no do trenutka kad smo jo j poèeli zatvarati trbuh.« Nekoliko trenutaka poslije alio sam se na ikljanje iz donjeg ogranka materniène art erije. Nj nasreæu. Dodir Dodir je osjet koji se razvija rano i u novoroðenèadi je osjetljiviji od vida ili sl . èujuæa djec h roditelja nikad ne postignu is stupanj teènosti »govora« znakovnim jezikom poput svo jih gluhih vr njaka. lijevi donjim og rankom materniène arterije. ne moramo gubiti vrijeme na ku anje. Spopao me u taj èas neki vrag i po elio sam ga malo bocnuti u njegovoj samodopadnosti. Treæi je takav porod stoga bio neizbje an. koja je veæ dvaput rodila c arskim rezom. koji je. Slièno je i s drugim osjetima. dakako. Iz evolucionistièke perspektive. upitala me. rekao sam. pa osoba sa slu nim tegobama u jednom uhu mo. Èuv i la an pokajnièki ton u njegovu odgovoru. tovi e. Ne shvaæajuæi o èemu je rijeè. na skaneru zasvijetli i kad vidimo da gaðenje osjeæa netko drugi. »Lako je tebi«. sluh nije potreban za razvoj jezika.« Ipak. Iduæeg sam jutra oti ao pogledati Julie i njezina sinèiæa. i pet vreæica krvi koje ste morali nar èiti?« Tada mije ispr ièala kako je èula. kad sam bio razmj erno neiskusan. Prije dvadesetak godina za tu je vrstu zahvata bilo sasvim uobièajeno davati razmj erno laku opæu anesteziju jer se tada dijete raðalo u boljem stanju i spremnije za d isanje. percipirati vrlo razlièit e auditivne informacije od nekoga sa savr enim sluhor Primjerice. izvodio sam carski rez na gospoði Julie. kao i u dijel ovin zadu enima za primanje dodirnih informacija iz prstiju. èestitao sije na sjajnom stanju djeèaèiæa kojeg sam donosio na svijet . »Samo dvije.

sastojak mnogih lijekova protiv ka lja . to za posljedicu ima smanjenje percipirane ozb nosti prvog. Tif-fanv Field sa Sveuèili ta u Miamiju utvrdila je da su prerano roðena djeca koja su deset dana masirana triput dnevno d obila gotovo pedeset posto vi e mase od prerano roðene djece koja nisu primila taj b ri an. Kad sam zavr io. Trljajuæi mjesto koje nas boli. Osjet dodira presudan je za djetetov razvoj. pa na bol. nadziranjem i kon centracijom. koji se mnogo bavio tim fenomenom. Ramachandran smatra < s usjedne ivèane stanice pripoje mo dano podruèje koje se ne rabi i daju n novu svrhu. No mno tvo je osoba s amputiranim udovima koje imaju sab stan osjeæaj daje taj ud jo uvijek dio njih. kad sam studirao medicinu. nja nov oroðenèadi njihovim majkama odmah nakon poroda ustalila otprilil tijekom posljednjih dvaju desetljeæa. obraæamo manju pozornost . Pozornost mozga tada je usm rena na dva signa lna toka. narav da nam treba. kad dijete okreæe glavu prema svemu to mu dodirne lio odnosno refleks koji mu poma e naæi bradavicu. pod uvjetom da nije rij eè o ozbiljnu o teæenju. To nije praznovjerje. èesto izjavljivali da osjeæaju dodir na odi ðenim. Dotadje bilo uobièajeno da sestre s njim odjure na pranje i vagan je . posebice oni ustroja sliènog ustroju op ijuma . do te mjere da u njemu osjeæaju b Sindrom fantomskog uda jo uvijek nije posve obja njen. tetnost toga postupka zanimljivo je pitanj e. pak. Premda nisam vidio opipljive dokaze za to. Field tvrdi da masa a potièe izluèivanje hormona rasta te hormona koji potpoma u rast. Mogl o ih se izvaditi tek prilièno velikim rezom pod opæom anestezijom. poput inzulina. I dalje sam osjeæao pulsiranje u stopalu.11 tovi e. podruèje u èeo nom re nju koje je. poput spomenute rumunjske siroèadi. Mislim da mogu razumjeti za to nek i postanu ovisni o takvim lijekovima. Vilavn Ramachandran. Informacije o dodiru i pokretima obraðuju se na vrhu mozga. Nekoliko minu ta poslije. postojeæi dio tijela. glupavo zaboraviv i to sam uèinio. Bol nakon operaci je bio je jak. posve je uklonila njegove neugodne vidove. stoje slièno djel ovanju nekih antidepresiva. djecu rutinski zamata u po voje te im se tako ogranièavaju pokreti. vidljiv je od prvoga dana. Ako se bol i dodir percipiraju u mozg treba l i nam tijelo da bismo ih osjeæali? Oèit odgovor glasio bi . Iz talamusa informacije putuju u osjetna podruèja kore koja nam govore koji bol do ivljavamo i o dakle potjeèe. primjerice lijevom nogom . no neuroznanstvei ci znaju da su za njega odgovorni talamus i dodirna podruèja kore. u prosjeku su bolnicu mogla napustiti est dana prije.da. Opioidi takoðer smanjuju aktivnost u pre dnjoj cingularnoj kori. veliko ilo koje sam rabio bacio sam na pod. Skanovi mozgova novoroðenèadi li ene dodira pokazuju smanjenu aktivnost vitalnih po druèja. encefalini. kao osjet razlièit od obiènog dodira. u odgovarajuæem stupnju. On i alju signale u leðnu mo dinu odakle kroz mo dano deblo odlaze u talamus. »Refleks sisanja«. Pr . Bol. skoèio sam s kreveta i debela mi se igla za krpanje zabila u taban te se pritom duboko u mi iæima slomila u dva dijela. U nekim se zemljama. uvijek istim. kao to æemo vidjeti. nego djelotvoran postupak . osobito povezano s pozorno æu. vjerojatno nije kodila djetetu jer je ono cijelo vrijeme bilo sa sestrama i do ivljavalo ljudske dodire. podruèjima nepostojeæe noge. Va nu ulogu u percepciji bola ima prednja cingularna kora. no ono nije bil o neugodno i uopæe nisam osjeæao kao daje dio mene. »bolnog« signal a.zbog pro81 Robert VVinston: LJUDSKI UM cesa zvanog kompetitivna inhibicija. no injekcija petidina. biti lak e? Majke instiktivno trljaju ili ljube djetetov povrij eðeni ud. Dr. le eæi na krevetu krpao debelu zimsk u jaknu. To otvara neka zanimljiva pitanja. lijeka sliènog opijatima. Neobièno je da se praksa dav. topao i jednostavan vid njege.bolnièka etiketa koja kao da se kosila s ljudsko: potrebom.primjerice kodein. Fi eldo-va tvrdi da masa a poveæava razinu neurotransmitera serotonina. Mnogi lijekovi protiv bolova. Jednom sam zgodom. primijetio je da su n govi pacijenti s fantomskim udom. kad bi im pri snuo neki drugi. Jeste li primijetili da æe vam protrljate li izvori te bola. mozgu signale bola aljemo jo jedan paket signala. No premdaje ta pr aksa mo da mogla na koditi odnosu majke i dj< 80 Osvje æivanje teta.i ha. na mjestu nastanka primaju tvorbe koje nazivamo nociceptori.djeluju tako to se ve u na receptore mo danih neurona na koje bi se inaèe vezali kemijski spojevi pro tiv bolova koje luèi sam mozak. Dr.

ne trebali biti dio njihovi h tijela. a kako se ono zove. podruèje zadu eno za lice mo e preuzeti neurone k ji su nekoæ bili zadu eni za. u moje m se mozgu zaèuje tiho. kazao je. nikako ne mogu znati ka-kavje osjeæaj imati zdrav ud i svejedno ga htjeti amputirati. premda su mikroskopi. »Posljednje to elim jest postati svjetsko sredi te za rez nje ruku i no gu«. Istra ivanje na sveuèili tu Brandeis u SAD-u utvrdilo je i da katkad »vidimo« sluhom. sa svim svojim manama i sub jek-tivno æu. Mozak je. Kad govorimo o mojem i va em mozgu. Smith pristao na taj za hva mu karce su odbili drugi kirurzi iz razlièitih europskih bolnica. Robert Smith. na sluh oslanjate u istoj mjeri kao na vid i motorièke vje tine. Rijeè je o jo jednom problemu koji izvire iz stare rasprave o filozofiji i jeziku. Slièno. jer sam od svih nanizanih ureda izabrao pozn ato okru je. iz nekog neizrecivog razloga. nesvjesno »Aha!«. jedinstven pogled na strogo èuvano 83 Robert VVinston: LJUDSKI UM . kirurg s privatnom praksom u Falkir koj kraljev skoj bc nici. imati i druge uzroke. 82 Osvje æivanje Napredovanje u neuroznanosti mo da æe nam omoguæiti da taj bizaran sindrom izlijeèimo tr etiranjem povezanog kortikalnog podruèja. Odreðeni vidni lingvistièki znakovi.imjerice. bol mo e perzistirati i pos lije.. Ka ete li da vidite zelenu b oju. Jedan bio Britanac. a drugi Nijemac. premda toga niste smjesta svjesni. opazili ka ko pri parkiranju automobila na zahtjevno mjesto poma e sti ate li glazbu na autorad iju? Razlog mo e biti jednostavno potreba da se usredotoèite. katkad kao seksualnu fiksaciju na sakatost. Prilièno razumljivo. a ne pilom za kosti i zavojima. N eki apotemnofiliè ri uspjeli su uvjeriti kirurge da im odstrane ud kako bi ih oslo bodili du evni patnja. pri najjednostavni jim i najslo enijim zadaæama. moramo prihvatiti postojanje odreðene. poznat kao apotemnofilija. Doista. Rijeè j e o jednoj od najva nijih funkcija uma koju rabimo svakodnevno. Malen broj osoba izvje tava o t me kako osjeæaju d a neki normalni udovi. a ne va u. o sjeæaju kako njihova ruka ili noga »ni njihova«. P ET i rendgen osnovni instrumenti za razumijevanje rada mozga. osim to jasno nav de da. Jedna od glavnih funkcija u kojoj svi na i osjeti suraðuju jest prepoznavanje. Smith je r< ka o da nije vidio ni ta lo e u svojim odlukama. sad amputiranu ruku. aktiviraju s lu na podruèja mozga. Kad ujutro uðem u moj ured u sklopu laboratorija. Buduæi da se mozak svake osobe razlikuje. Katkad odlaze lijeèniku i tra e da im se neugo ni ud amputira. psihotiènog stanja poput shizofreni je ili povezanog s te ko depresijom. elektroencefalografi. Prije negoli je dr. ali i da se »nije htio specijaliz rati z a taj postupak«. k ji bi mogao imati veze s »fantomskim udom«. Poznat miris stare kave i vonj vla nog papira ispod æurka iz gornjeg proz ora. Jeste li. amputirao je potkoljenice dvojici pacijenata koji su to zaiskali. recimo. Na i osjeti nisu zapravo zasebne i neovisne sposobnosti jer ih obièavamo rabiti zaje dno. Bol u fantomskom udu mo e. Joj. primjerice oblik neèijih usana. lijeènici su bili sk loni apotemnofiliju lijeèiti ki oblik histerije. koji uvelike rade svoj posao. Oèajnièki po tezi koje poduzimaju neke osobe s rijetkim poremeæajima tjelesnog samopoimanja pod sjeæaju nas na èinjenicu da percepciju sebe i svijeta oko sebe nerijetko te ko opisuje mo drugima.. Cesto vrlo te ko obja njavaju to osjeæaju. U tim pripojeni putovima jo uvijek postoje tragovi n jihove izvorne funkcije i upravo oni uzr kuju osjeæaj bola u nepostojeæoj ruci ili n ozi. Ako je osoba netom pri je amputacije osjeæala ja bol u udu koji æe biti uklonjen. No isto je tako moguæe d a se. Postoji i zanimljiv fenomen suprotne naravi. usmj eren na komunikaciju s drugima. èini se. premda su zapravo samo èuli kratak i glasan zvuk. najbolji instrumen t za to zauvijek æe ostati istra iteljev vlastiti mozak. MR. ispitanici koji su ig rali stolni tenis zaèepljenih u iju bili su ne-uspje niji od onih koji su osim vida za procjenu putanje dolazeæe loptice mogli rabiti sluh. d du e. Dobrovoljci kojima su na zaslonu prikazana dva oblik a koji se meðusobno pribli avaju. izjavljivali su da su vidjeli kako se oblici sudar aju. no to ne èine i nelingvistièki pokreti usta. Jedina naprava kojom raspola emo za tumaèenje na eg mozga i komuniciranje o njemu jest sam mozak. recimo. nu ne kolièine ne odreðenosti. mogu zamisliti samo nijansu zelene pohranjene u svojem mozgu.

Biolo ke objeki opæenito pohranjujemo prema tome kako ih tumaèe dijelovi mozga zadu ei za perceptivnu analizu. Na li su cij niz moguæih »spremi ta«. Èini se da se svako svojstvo stvari pohranjuje u zasebno podruèje. Imao je te koæe jer je agnozija z apravo nemogu nost prepoznavanja predmeta. prepoznavati lica. pak. osobe koje ne mogu prepoznati iva biæa nerijetko ne mogu prepoznati hranu i glazbala. Iz njegovih je rijeèi vidljivo da te koæa nije bila sarr u tome to se nije mogao sjetiti ispravnog naziva. primjerice. U svojoj knjizi Kartografija uma. odnosno »sku io« iluziju. Jedan je amerièki parije jedan vrlo po znat predmet opisao ovako: »Vidim mnogo crta. èekiæ: mo e biti alat. no doveli su znanstvenike do zakljuèka da su mo da ne sposobnosti prepoznavanja istodobno strogo odreðene i prilièno opæenite. mo emo zakljuèiti da mozak hranu. zatim pojavio bi se drugi. medicinska spisateljica Rita Èarter ta svojstva naziva »jedinice prepoznavanja« (JP). JP n . i to toèno u trenutku kad bih do ivio mali unutari »aha«. 84 Osvje æivanje Jedna od te koæa s kojima sam se susreo pi uæi o radu mozga bila je da se knjiga vrlo la ko mogla pretvoriti u svojevrsnu »izlo bu nakaza«. No iste te osobe nemaju nikakv e te koæe pri prepoznavanju drugih objekata koje je naèinio èovjek ili dijelova ljudskog tijela. Istra ivanje provedeno na Sveuèili tu u Iovvi pod vodstvom braènog para Antonija i Hannah Damasio p oku alo je pronaæi toèan polo aj razlièitih mo danih kategorija prepoznavanja.krilo zatvora Wormwood Scrubs odmah do bolnièkog zida i depresivan priz gomile po te koju mije tajnica obzirno ostavila na neurednom stolu (na koje je jo uvijek gnje cav paketiæ keksa). svirati ili èuti. nego prema na em osobnom odnosu s njima.. Prepoznao sam ga tek kad se poèeo pomicati. mak izmeðu tih naleta aktivnosti vjeroj. Primjerice. ivotinje i glazbala sprema ujeda n odjeljak. u mozgu obièno predoèeni sv< jom funkcijom. Doisi veæ razmi ljam o kojeèemu drugome. Vrlo br. recimo. Istra ivanja agnozije otkrila su da mozak najvjerojatnije jasno razlikuje ive od ne ivih objekata. Sve to odvija tako brzo da moj svj esni mozak jedva primjeæuje cio proces. dodirnuti. na s ci je bio dalmatinski pas s kriven u pozadinskom uzorku velikih i malih crn mrlja. doktora na Sveuèili tu u Warwicku. ali i hladno oru je. spremno je èekao pok raj EEG-a kako bi mi izmj rio mo danu aktivnost u »aha« trenutku. test je valjalo ponoviti mnogo puta. Nemoguænost prepoznavanja oruða i instrumenata bila je povezana s lezijama podruèja u lijevoj polutki u kojem se susreæu sljepooèni i pari jetalni re anj. nego njih nekoliko: jedinicu prepoznavanja oblika u vidnom podruèju. Pr vi se javljao kad bi mozak shvatio da sam vidio »ne to«. a dijelove tijela i objekte ljudskog podrijetla u drugi. Iz gornjih primjera. p rimjerice. pa se pohranjuju u podruèjima povezanima s radnjama u k< jima se mogu rabiti. ili predmete koje je naèinio èovjek. a poku avao je prep< znati amerièku zastavu. Dr gim rijeèima. Gavnor Evans. Uzmimo. i z gomile po te mogu izdvojiti doista va na pisma. i v rste hrane. Ipak. Kako bi rezultati bili jednoznaèni. Jedinice prepoznavanja Jedno od obja njenja za to jest da mozak ne pohranjuje i ne razvrstava stvari prem a njihovu izgledu ili funkciji. vidim mnogo dijelova. razmak je vrijeme tijekom kojeg je moj mo zak »ne to« usporeè vao s mojim predod bama pasa. Isprva te ko prepoznatljiv. no je razdoblje koje je mozgu potrebno da viðenome pridoda znaèenje. Tako glazbalo poput trombona ne bi imalo jednu »jedinicu«. Poremeæaj je najèe æe vrlo odreðen. Otkriæe da takvi poremeæ ji mogu biti p osljedica o teæenja odreðenog podruèja upuæuje na moguæno da u pamæenju postoje odjeljci u e razvrstavamo sjeæanja. èini se da su lezije u desnom sljepooènom re nju pove e s te koæama u prepoznavanju lica. Kad gledam o vakve stvari. Glazbala mo emo vidjeti. Ne ivi su objekti. On doista nije imao pojn to se nalazi ispred njega. S\ ki put kad mi je bilo reèeno da prepoznam psa..« Pacijent je bol vao od mo danog poremeæaja pozn atog kao agnozija. Takvi parovi mo da su naizgled èudni. pojavila bi se dva naleta g ma-valova. sposobnost prepoznavanja katkad zaka e. sve mi to govori daje to uistinu moj ure Kad spustim pogled. Sad vidim nel zvijezde. U jednom od prizora BBC-jeve serije Ljudski um nosim »èarobnu mre i za kosu« sastavljenu od stotina elektroda koje mi prekrivaju glavu dok gleda televizijski zaslon na kojem je optièka varka. No istina je da su u istra ivanjim ra da mozga upravo studije poremeæaja vrlo èesto te koje nam omoguæuju da shvatimo to se z biva u normalnom mozgu. Jo èudnije. ili druge dijelove tijela. pa oni k ji ga imaju ne mogu.

no ne i toènog izgleda njegova ili njezina lica. prem nulom 1936. ivèan veze ostaju èvrste. davali zgnjeèenu repu s aromom vanili i govorili daje to banana. Maloj vjerojatno d a osoba na zabavi pati od Fregolijeva sindroma.premda oba mogu biti podjednako m upadljiva? Odgovor se djelomice svodi na maksimu »rabi ili izgubi«. JP dodira u dodirnom podruèju i JP zvuka u slu nom podruèju. Slièan proces mo emo vidjeti na djelu i tijekom alovanja. 86 Osvje æivanje Iona s nacrtanim oèima. ma te okusa prave banane . S druge strane. da se taj prijatelj ili roðak odlièno maskirao. koja. sve se na e JP trombona izvlaèe iz njihovih zasebnih podruèja pohrane i stapaju u sliku iz koje æemo pre85 Robert VVinston: LJUDSKI UM poznati dugo mjedeno glazbalo s povlaèkom koje stvara milozvuène tonove Èetvrtoj simfo niji Èajkovskog.. u kojem vjeruju d a dobro poznaju potpune strane Sindrom nosi ime po Leopoldu Fregoliju. poput izgleda. jer je bio majstor u preru avanju. a opstanak nam ov si o sposobnosti komuni kacije s drugim pripadnicima na e vrste. i vjerojatno osna ena sjeæanjima na èuvsf povezana s gaðe njem. pi mjerice.vjerojatno æete se moæi sjetiti mnogih obilje ja te osobe. jer sve su to neprehrambeni predmeti koje stavljamo u u sta. ivimo kao to smo oduvijek ivjeli. Kad upoznaju nepoznat u osobi osobe koje pate od Fregolijeva sindroma mogu smisliti vrlo zamr ena opravd nja za svoje uvjerenje daje ispred njih doista stari prijatelj. Stoga se na trombon mo e nalaziti u istom kutku mo dane knji nice p put cigarete ili slamke. pate od jednako zabrinjavajuæeg poremeæaja suprotne naravi. u skupinama. a skanovi mozga ne samo da o tkrivaju pojaèanu aktivnost u za to zadu enim podruèjima kad ih gledamo. osobiti do ivljaji svijeta stvaraju ge grafi ju na ih mozgova. Zamislite da prodavaè u va em duæanu nalikuje va em roðaku koji se preselio u Australiju. tijekom Drugoga svjetskog rata. Njezina je JP naziva tog voæa jo uvijek povezana s JP okusa r pe i v anilije. utjeèe na na e pona anje. Iz pouzdanih izvora znam ( majka jednog mog kolege ne mo e podnijeti okus bananajer su joj kao djeve èièi. a drugoga se sjetiti . Drug pak. Gotovo smo svi do ivjeli grozno iskustvo kad nam na zabavi dobrodo lic izrazi netko tko se pona a poput dobrog nam znanca. Danas kad pojede pravu bananu. Za to se to dogaða? Zbog èega æemo je< no lice zaboraviti. prepoznavanje neka svojstva ban ane i repe pohranjena jedna do drugih. Taj æemo odnos izmeðu upeèatljivih do i ljaja i pamæenja razmotriti poslije. no koga se ne mo en sjetiti. Tvrdit æe. facijalna se JP za tu osobu neæe rabiti. Navodno je u jednoj predst vi glumio najmanje ezdeset razlièitih likova. Èini se da su u njezinu sredi tu. Dakle. Sv ako mo dano podruèje mo e biti nagomilano jedinicama prepoznavanja objekata koji naizg led mo da nemaju ni ta zajednièko. a zasad je dovoljno reæi da facijalnim JP-a nij e nu an sna an podra aj kako bi se aktivirale ili ostale aktivne. ne mogu razbiti. nosom i ustima. ponovno vidimo da na i vlastiti.aziva u podruèju rjeènika. poput b. primje i ce. Ljudi su dru tv< na biæa. a vezaje toliko sna na. No za vlastite rupe u sjeæanju ne mo emo kriviti deluzije drugih. Ovdje je oèito na djelu neka obmana funkci prepoznavanja. Netko tko je. Kad pomislimo na trombon. Zbog tog smo razvili posebne mo dane sklopo ve za prepoznavanje lica. te preferirati simetrièna lica od nesimetrièni h. Viðamo li ili zami ljamo neko lice èesto. Naravno. daje novosteèene JP. Poku ajte se sjetiti nekoga koga dugo niste vidjeli . Time to gotovo svakod nevno viðate prodavaèa podra avate facijalnu JP za roðaka na suprotnoj strani zemaljske kugle. Svrstani su zajedno jer dijele odreðeno svojstvo koje se tièe tog podruèja. cijelog ivota vegetarijanac neæe imati jedinicu prepoznavanja oku za piletinu ili govedinu . nego èak i kad ih zami ljamo. Neke osobe s por emeæajem nazvanim prozopagnozija od toga pate stalr i ne mogu prepoznati ljude koj e znaju cijeloga ivota i viðaju svaki dan.jo uvij ek osjei okus njezine odbojne zamjene. nekih se lica iz davnih dana ivo sjeæamo. Lica spadaju u posebnu kategoriju prepoznavanja. i to takve da æ se èak i novoroðenèe okretati prema objektima koji nalikuju licima. Netko tko tuguje man . osjeæaja pod prs. Glazbenik æe imati drukèije jedinice prepoznavan trombona od nekoga tko povremeno slu a d ez. mnogo je izgle« nije da smo zabora vili njezino lice. njegova JP ostaje aktivnom. glasovito m rimskom glumcu. pak. Fregolij ve deluzije (ili sindroma). ne susretnemo li nekoga ili ne pomislimo na n jega dugo.

88 Osvje æivanje Profesor psihijatrije na Harvardu John Ratev navodi primjer Buckminstera Fullera . a da svoju procjenu ni u jednom sluèaju ne mo emo potkrijepiti èvrstim dokazima. primjerice.imaju potrebu smi ljati arni ena i ma tovita opravdan ja za svoja uvjerenja. (Zapravo.je-vi e stalno zami lja preminulu osobu i zbog togaje facijalna JP te osobe stalno a ktivna. ostaviv i mu dovoljno da se mo e kretati i razmi ljati. da smo je dois ta vidjeli. kratak i maglovit nalet osjeæaja koje smo gajili pren toj osobi iz pro losti. U stvarnosti. ma koliko mi to htjeli biti. u kojem se poznata lica percip raju kao lica stranaca. omra enog i stra nog uèitelja mat matike. Indijanska poslovica ka e da elimo li nekoga doista ra zumjeti. moramo prehodati mi lju u njegovim mokasinkama. a ne o nekon objektivnom svijetu. za koju sad veæ znate da je jedno od sredi ta na ih èuvstava. amigdala nije samo generator èu stava. moguænost da oni prepozn. razlike u naèinu kako na i mozgovi primaju i tumaèe dolazne osjetn« informacije s tvaraju razlike u tome kako svatko od nas do ivljava svijet. Bi o je to èovjek optereæen snagom svoje vidne percepcije.opæa nemoguænost prepe znavanja lica . Sad se donekle mo emo upustiti u obja njavanje bizarnih poremeæaja pri poznavanja koje sam spomenuo. bilo bi toèni je govoriti o pojedinaènim osjetnim svjetovima. koji ukljuèuje vi u koru. Naèin na koji vidimo. primjerice neugode ili naklono sti koji nam je te ko izreæi i koji se. istra ivanja su pokazala da mu karci s mek im.nastaje zbog o teæenja vi ih podruèja kore. dakle. njihov æe tipièan odgovor glasiti da ne p repoznaju nikog. »ra dna temperatura« mehanizam prepoznavanja licajednostavno èini pod-lo nijim reakciji na najslabije podra aje. ne go i kodira vrlo osnovna èuvstvena sjeæanja. Zbog te razlike u brzini putova èesto o nekome imamo gotovo trenutaèan »prvi dojam«. enstv nijim crtama lica imaju veæe izglede da na sudu budu progla eni nevinima. percipiramo svoju oko linu. laze poznata lica. èini nas onima tkc smo. barem nakratko.) Druge nam se osobe mogu. Kad se pacijentima s tim poremeæajem poka u foto grafije meðu kojima se n. Svjesni put radi sporije. koji je obièavao nositi posebno osmi ljene naoèale. nakon to bolje promislimo. Zato susret s osobom èi nas lice donekle podsjeæa na. U oba sluèaja. do dirujemo. Isto vrijedi za osobe sa supro nim poremeæajem. zahvaæa vi i. arhitekta geodezijske kupole. Njegove æe tvorbe prepoznati u èije lice gledamo i odluèiti kako bismo s e prema toj osobi trebali ponijeti. Zapra vo. prepoznavanje licajakoje èuvstveno obojeno. poglavito osjeæaj. èesto misle da su na ulici vidjeli preminulu ili voljenu osobu. svjesni put prepoznavanj. Osobe s Capgr asovim sindromom tvrdit æe. Drugim rijeèima. Kao to 87 Robert Winston: LJUDSKI UM æemo u ovoj knjizi vidjeti nebrojeno puta. Stoga nije neobièno to o alo æeni. ako veæ ne u svoju. supkortikal nom puti Elektriène promjene u ko i takoðer ukazuju na èinjenicu da mozak bilje i v e nego o pacijenti mogu izreæi. pa je prizor lica tek maglovito sliènog licu voljene osobe. Prozopagnozija . ponajprije sljepoo* nog i zatiljnog re nja. Zbog toga nikad nismo posve ne utralni u ophoðenju s drugima. Capgrasovom deluzijom. Jasno je kako s< ta mudrost uklapa u na e putovanje um om. Naoèale su su ga uskratile veæeg dijela vidnog polja. ili oni koji su nedavno prekinuli ljubavnu vez u. ili sliènima poremeæaju pozorn . Razlog tome je to se prepoznavanje lica odv ija dvama mo danim putovima . dovoljan da nas uvjeri. Opæenito. opæenito. Postoji. Pro eci u mojim mokasinkama Dakle. i nesvjesnim. To nam takoðer poma e da objasnimo za to osobe koje pate od Fregolijev sindroma . èiniti tu ne ili prijeteæe. i li one za kojom tugujemo. pak. mo emo proniknuti t ako da shvati mo kako ta osoba opa a svijet. ju lica. U neèiju osobnost. Neki nam ljudi »izgledaj u« pouzdano ili dobroæudno. koji s e odvija u dubljim mo danim tvorbama. njihova su obja njenja plemenit poku aj svjesnog mozga da da smisao in formacijama koje izvi ru iz nesvjesnog uma.svjesnim. a da tog a nisu svjesni. èesto poka e poprilièno pogre nim. pokreæe nagao. Nesvjesni put prolazi limbièkim sustavom i obu hvaæa amigdalu. èujemo. primjerice da su njihove prijatelje ili voljene osobe zamijenili izvanzemaljci ili android One poznatim licima vi e ne pripisuju èuvstva.u ko jem vjeruju da poznaju strance . Ratev sm atra da bi mnogi poremeæaji koje danas dr imo autistiènima. ku amo i. No skanovi mozga otkrivaju aktivnost u njihovu ni em.

jednos tavnim razlikama u percepciji. Ono nas upozorava svaku novost u vidnom polju. Primjerice. Istra ivanja Margaret Livingstone i Ala Galaburde s Medicinskog fakulteta na Harva rdu pokazala su da su neuroni u brzim talamièkim slojevima. poput dvaju brojeva ili dvije rijeèi. u disleksièara neorganiziraniji. no s avr eno æe to uèiniti uspori li se slijed prikazivanja. imaju pote koæe pri od reðivanju redoslijeda dva 90 Osvje æivanje zaredom brzo prikazanih vidnih podra aja. ali ni na koji naèin. poput onih princeze iz bajke kojaje mogl a osjetiti zrno gra ka ispod gomile madraca na kojima je spavala. primjerice. i samog pacijenta . Zamolio gaje da c dirne zaslo n svaki put kad se to pojavi. To je ra iren poremeæaj. poznato kao V5. To je m ehanizam koji mi omoguæuje da. zadu enima za pokrete i polo aj. poremeæajem pisa nja i èitanja. smanj eno vidno polje. Put do pulvinara. Potonji rabimo kako bismo usmjerili oèi prema predmetu v nog opa anja. vrisne. dakle. genikulostrijatni put. Razna isti ivanja pokazala su da disleksiène osobe vidne informacije obraðuju sporije < nedisleksiènih. dakle. Mnoge disleksiène oso izjavljuju kako im se èini da se rijeèi na stranici pomièu kad èitaju. Slièno bi naèelo moglo biti na djelu u mozgovima osoba s disleksijom. Zbog o teæenja nije mogao vidjeti n i ta to se nalazilo neposredi lijevo od toèke u koju je gledao. premda se moglo oèekivati æe ta zadaæa za njega bit i nemoguæa. ima ogranièenu sposobnost brisanja prethodne slike prije negoli prijeðe na iduæu. No izgl eda da se odnos izmeðu vida i percepcije najvi e mijenja kad je jeè o disleksiji. On polazi iz talamièkog podri ja podijeljenog na dvije regije. Sedamdesetih godina pro log stoljeæa Weiskra tz je prouèavao pacijenta s o teæenjem dijela vidne kore nazvanim desni kali rini lijeb. buku te vid ne podra aje koji se brzo pomièu. . kao to su nekoæ vjerovali na a taji roditelja i uèitelja. Va nost tektopulvinarnog puta dokazala su istra ivanja pojave poznate k »slijepi vid«. a dru br i sustav koji sl u i za opa anje pokreta i polo aja. pretpostavlja se. povezan s inteligencijom. Pacijentove s u sposobnosti zapanjile Weiskrantza. kad ga Tom Cruise poku a zagrliti.tvrdio je da ne vidi ni t a i kleo se da mu nije bilo jasno 1 koje znao daje ne to na zaslonu. Larry Weiskrantz posjeo je pacijenta ispred zaslona na kojem mu je slike kratkim bljeskovima prikazivao samo u lijevo vidno polje. Imao je. u nerei na stolu naðem olovku ili da na t amnom obzoru opazim sjajna svjetla benzi ske pumpe. U meðuvremenu nam je napredak tehnologija za snimanje mozga omoguæ da zavirimo u moz gove osoba sa slijepim vidom dok obavljaju takve naizgl nemoguæe zadaæe. Ne iznenaðuje stog a to mnogi autisti svijet do ivljavaju zbunjujuæim i bolnim mjestom te se povlaèe u vla stitu stvarnost u kojoj vladaju njihovi obredi i rutine. uzroke mogli imati u abnormalnostima ili.osti s hiperaktivno æu. S prouèavanjem toga vrlo neobiènog fenomena zapoèeo je oksfoi ski psiholog Larry Weiskr antz. dubljih zvukova. pacijent ju je obavljao velikom toèno æ Daljnja ispitivanja otkrila su da mo e razlikovati vodoravne. To se podrt je podudara s jednim krajem tektopulvinarnog p uta. kao od bola. poput samoglasnika u govoru ili bas dionica u p srni. Njihove su sposobnosti oèito i stvarno preosjetljive na osjetne podra aje iz okolnog svijeta. u kojem Ravmond. autist koga glumi Dustin Hoffman. a geniku strijatni mi zatim omoguæuje da ga vidim. a predmete iz desnog polja u lijevoj polutki 89 Robert Winston: LJUDSKI UM tivanja su pokazala da disleksiène osobe imaju razvijeniju sposobnost èujei sporijih . Mnogi su autisti iznimno osjetljivi na dodir. Skanovi su pokazali da se u prisutnosti podra aja aktivi malo podruèje u inaèe neaktivnoj vidnoj kori. Podsjeæa me to jako na prizor iz filma Ki ni èovjek. èak i ako smo uskraæeni sposobno sti daje zati »vidimo«.12 Zbog takva ustroja mozak. zam jeæuje zanimljiv predmet. Neki struènjaci smatraju daje u osoba s disleksijom neispravna druga polo ca vidno g mehanizma. bolje reèeno. genikulostrijatn tektopulvin arni. Dva su najva nija puta koji od oèiju vode u vidnu koru. okomite i dijag nalne crte te slova X i O. IspiPulvinar Genikulostrijatni put Dva vidna puta pokazuju da predmete iz lijevog vidnog polja obraðujemo u desnoj po lutki. Zaèudo. Prva je spor sustav za percepciju boje.

cijeli su se dan potucali po bolnici èekajuæi poèetak poroda. Pamelin je termin padao u èetvrtak pr ije Uskrsa. O Pameli su èuli od njezina hipnotièara. 92 Èetvrto poglavlje Obraæanje pozornosti Mo da vas. iva mjesta. mogli bismo reæi < je povuèen jer te k o komunicira s drugima. Temeljno pravilo koje iz ovoga slijedi oèito je. mo da jednu od prvih emisi ja o neuroznanosti. a zatim otkrijemo da n je mo dano podruèje za obradu jezika manje od ostalih. dakako.nemoguænost obrade brzih podra aja. Ali Pamela nije raðala. primjerice. pa su drhtali od uzbuðe nja zbog onoga to æe uslijediti. Jedna nam presudna spoznaja prijeèi da s ovom teorijom odemo predaleko. Ar-hetipski »bezveznjak«. primj erice. spremni za snimanje i u v eæem i èekivanju od bilo koje pacijentice. Sluèaj je htio daje BBC tada snimao emisiju o hipnotizmu. u svjetlu prija njeg odlomka. Takoðer. Buduæi daje veæ troje djece rodila klasiènim naèinom. snimatelja zvuka s pomoænikom. reæi daje sva ki ljudski mozak na ovaj ili onaj naèin »abnormalan«.mogao razviti zbog i ste abnormalnosti koja je uzrokovala disleksiju. U tom dobu bo gatih proraèuna . Jedna od nje govih suradnica isprièala mu je kako se iznenadila kad je shvatila dajoj je majka cijelog ivota skrivala daje oduvijek bila disleksièna. elektrièara te. a one su je uèinile povuèenom i uskratil e joj pustolovni duh. kad sam bio specijalizant. a koja pokazuju moguænost prilagodbe mozga na nove zvuène podra aje13. Mo da je to zato to ljude oko sebe ne do ivljava kao to ih do iv ljavaju drugi. no od toga smo cilja jo daleko. uèite lji. John Ratev u svojoj knjizi navodi zapanjujuæu crticu koja pokazuje kako siæu na razlik a u staniènom ustroju mo e biti izvor cijele jedne crte neèije osobnosti. Nitko od njih nije vidio poroðaj. a samo je n ezainteresirani elektrièar prije bio u operacijskoj dvorani. uzrok poremeæaja. Stajali su u rodili tu napeti. Tijekom pe tnaest sati.I to bi moglo biti obja njenje prividnog pomicanja i treperenja rijeèi na stranci. Mogli bismo. Pri91 Robert VVinston: LJUDSKI UM mijetimo li. kako su televizije postale skromne . i razmisliti za to bi netko mogao biti takav kakav jest. Ne postoje dva potpuno jednaka mozga. Nijedan se lijeènik ne bi mo rao pretrgnuti da u 1 lo kojem ljudskom mozgu naðe neobiènost koja bi se mogla protu maèiti k. a bolnica im je dopusti la da dovedu malu ekipu koja æe snimiti porod. ili zato to ne mo e procijeniti pravi trenutak za ukljuèivanje u komun ikaciju. Do odreðene je mjere to toèn no mogli bismo takoðer reæi daje ne tko s posebno velikim podruèjem obra« jezika stidljiv jer ne mo e podnijeti optereæenje koje mu donosi njegova izi mna osjetljivost na govor. bila je vrlo oprezna ako bi nai la na gu ve ili bilo kakva nepoznata.ah. Danas se èini n . Takvo je razumijevanje obilje je zdravog dru tva. nego je èitala novine u dnevno j sobi. Pame la je bila pone to iskusnija od njezina lijeènika speci-jalizanta. barem malo. »lijenima« ili »l ma«. Pokunjeni. zanima kako sam se navukao na stvaranje televizijskih emisi ja. Paula Tallal sa sveuèili ta Rutgers i Michael Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u S an Franciscu poslu ili su se nalazima istra ivanja koje je dr. Ratev predla e da i bla e razlike meðu osobnostima mogu naposljetku biti rezultat pogr e ne obrade podataka na senzorièkoj ili motorièkoj razini. mlad i neiskusan opstetri-èar u se oskoj bolnici u Essexu. pa se ekipa u predgraðe Londona sjurila èim je to saznala. S vremenom je razvila pona ajne s trategije za izbjegavanje takvih situacija. koliko djeca tjedno igraju igru. Tijekom 1960-ih. jedna je pacijentica odluèila roditi uz pomoæ hipnoze kao je dinog sredstva protiv bolova. Bilaje uvjerena k ako æe iduæi porod biti ugodniji anga ira li hipnoti-èara da se pobrine i anestezira one dijelove do kojih drugi lijekovi protiv bolova nisu mogli lako doprijeti.»mala« se ekipa sastojala o d snimatelja s pomoænikom. Merzenich radio na ma jmunima. Zdravstveni radnici. Taj se vid njezina pona an ja . prod ucenta i njegova pomoænika. kako b i osmislili raèunalnu igru za disleksiènu djecu pod nazivom FastForVVord. preplavljenost njima . doista bi mogao biti netko tko se povukao iz dru tva jer ga do ivljava neprij ateljskim i zbunjujuæim. daje netko stidljiv i povuèen. njihovi mozgovi uèe opa ati brze promj ene izmeðu zvukova u normalnom govoru. sudski slu benici i ostali moraju prestati ljude nazivati »glupima«. Poslije èetiri tjedna vje be njihovi su mozgovi pokazali napredak jednak dvogodi njem razvoju jeziènih sposobnosti.

rekao mije. No tek kad sam dijete sigurno predao u ruke babi ci koja je pokr. ekipa je veæ èetiri noæi kampirala u svakom kutku moga trosobnog stana. carski rez. zbog tog nemoguænost da shvati za to su ona i nj ezini anestetici u ari tu pozornos BBC-jeve filmske ekipe. i je moja stvar. oduvijek sam imao glumaèke sklonosti. Razvoj dogaðaja na televizijskim vijestima u susjednoj sobi. pomirisati? Kako se mo emo ukljuèiti u razgovor i zanemariti ostale zvukove. ili pronaæi izgubljene kljuèeve u uredskom neredu? Nesvjesno obraæanje pozornosti . 94 Obraæanje pozornosti æu. Nazvao sam mentora. Kako radi sterilnosti nisam smio dirati ni ta izvan operacijskog polj. koji se slo io sa mnom i rekao mi da nastavir BBC je u tu pustolovinu ulo io zastra ujuæu svotu. Kad sam to glatko odbio. Uz ca oko operacijskih hlaèa nemilosrdno je p oèela popu tati sve dok nisam osji tio jezovit osjeæaj kako mi hlaèe centimetar po centi metar klize niz nogu d gle njeva. Zujanje raèunalnog pisaèa. ur tao me mogu li barem snimiti operac iju (carski rez nije dotad bio prikazan r televiziji. Miris saga. Mal o preglasnu glazbu iz susjedova doma. 93 Robert VVinston: LJUDSKI UM Nimalo lijep prizor. No dok sam izvl aèio dijete iz trbuha. Ponovno sam nazvao efa. osjetio sam ono èega se sva! kirurg. kako je bila rijeè o prazniènom vikendu. vo di ih u raznim smjerovima i prebacuje sa zadaæe na zad. rekao je. Pamelu su dovezli u anesteziolo ku ambulantu. ekipa se kolebala oko ostanka preko cijelog uskrsnog vike nda. èuti.evjerojatno daje medijska ekipa mogla biti toliko naivna da vjeruje da æe trudnica roditi u predviðenom terminu. Tijekom iduæih nekoliko dana Pamela j e bila na rubu poroda. oèistio sam ko u. u presudnim sam trenucima rabio pozornost i uklji èivao za nju specijalizirana podruèja mozga. a taj se izaz( pokazao neodoljiv. Zamisl ite na trenutak da odjednom mo ete vidjeti. èak ni u crno-bijelom dobu) te mo e li anesteziolog bezbolno ubri gati anestetike u prethodno hipnotiziranu ru ku. Po ulasku u ambulantu. prisjetio sam se nereda u stanu i pomislio: »Jesam li se jutre sjetio odjenuti èiste gaæe?« Unatoè svim ometaèima. dubo ko u asava jer ni ta ne smije dodirnuti. Na alost. posrijedi je bio golem br prekovremenih sati na praznièni vikend. Bio sam posve sposoban . a njemu nije bilo nakraj pameti dolaziti po lo em vr menu i upropastit i si blagdane. Tog mi je jutra postalo jasno da æe Pamela morati na ca ski r ez. Nije mu bilo drago. Trebalo bi biti gotovo nemoguæe. Zamislite kako usred toga senzorièkog tsunamija na tren utak poku avate bistro razmi ljati. pr ekrio pacijenticu. kamere i mikrofona. Do Uskrsnog ponedjeljka. hi pnotièar je nadugo i na iroko pokas vao svoju umje nost u otupljivanju njezine ruke i zatim oti ao kuæi. ne èekajuæi. Ni ta se nije zbilo do veèeri. Pamelu su dogurali u operacijsku dvoranu u kojoj se èul kome anje tipièno za medije. na raspolaganju nai je bio samo de ur ni anesteziolog. a ja sam se zabrinuo za svoju pacijenticu jer joj je porastao tlak . u zela je injekciju punu pr premljenih anestetika i. ubrizgala sve u paci jentièinu nehipnol ziranu lijevu ruku. Bio je to zvuk filmske ekipe koja se u urbano n mje tala iza predmeta svojeg zanimanja. Pa kako onda uspijevamo zadr ati konce u rukama? Sto nam to u mozgu omoguæuje da izaberemo to æemo vidjeti. spremno èekala. Nekoga tko vam se naviruje iznad ramena do k poku avate pisati. Svi se slu imo istim mo danim mehanizmom kako bismo protumaèili svoje osjete. oèajnièki nastojeæi biti tiha i ne izgi biti o bjekt iz kadra pri pode avanju rasvjete. Auto-alarm s ulice i lave psa.nedobr odo ao znak. St alno djetetovo vrpoljenje. Ako im kanim dopustiti snimanje. Producent me zamolio da pitam P melu bi li pristala na carski r ez pod hipnozom. èuti i pomirisati sve u svojoj neposredn oj okolini. Sa alio sam se nad njima i pozvao ih na obrok koji sa m se ponudio spraviti u svojem samaèkom stanu. simpatièna strana gospoða èiji je jedini n dostatak bilo iznimno nesa vr eno vladanje engleskim jezikom te. Stajao sai ponosno za operacijskim stolom dok je cijeli cirkus iza mene snimao svaki m< pokret. Na alos t. kamera ukljuèena i nakon pompoznog ulaska. no odluèili su èekati jer je Pamela imala blage trudove. rasporio trbuh i bez pogre ke zareza maternicu. Zamislite kako u tim uvjetima vodite telefonski razgovor ili tra ite kljuèeve od automobila. iskusan ili poèetnik. Pozornost upravlja na im osjetim poput dirigenta.

Te sam pokuse spomenuo ponajprije kako bih pokazao da usmjeravanje t zornosti ni je svjestan. jedn oj u bijelim dresovima. Èesto su to poslijediplomski studenti. Ta iznimna selektivnost ljudske r zornosti dugo je izazivala brojna prot urjeèja. èak i b ezvrijedn zahvalnicama. »plahta«. ispitanici b ili nagraðivani malim i tovinskim svotama. No sa sve duljim razdobljima. Demokrati tvrdili daje u emisiji Rep ublikanske stranke. no priznaj em da sumnjam u to. èak i u vrlo zahtjevnim uvjetima za na e osjete. Mo da je nesretnim ispitanicima ponuðena novèana zadovolj tina njihove muke. Republikanska stran bila je opt u ena da nedopu tenim sredstvima utjeèe na glasaèe. èak i kad smo dubljeni u razgovor. Republi kanci su se bran 96 Obraæanje pozornosti . Rijeèi su bile podijeljene u dvije skupine: neutralne . kao i se samo dio toga procesa odvija na svjesnoj razin i. U jednom istra ivanju novijeg datuma Daniel Simons i Christopher F. i zamolili ih izbroje dodavanja izmeðu i graèa u bijelim dresovima tijekom igre. sveobuhvatan proces kakvim ga mo da smatramo. U jednom kasnijem pokusu. Psihol ozi tu pojavu katkad nazivaju »efekt zabave«. pa su izjavljivali da su vidjeli samo bljeskove. rij »RATS« ( takori) na zaslonu stajala toèno trideseti nku sekunde. Neuroznanstvenici i psihol o ljudskome umu znaju dovoljno da »meso« za istra ivanje mogu naæi u sve blizini. od samo djeliæa sekunde. Stoje rijeè bila socijalno neprihvatljivija . te tabu rijeèi . dok druge prolaze mimo nas. u osnovi laboratorijski ureðaj za prikazivanje slika.poslijediplomski studenti . èesto uspijevamo razgovarati s nekime i istodobno se osvrnuti spomen e li nam tko ime na drugom kraju sobe. to ih je primijetilo samo est. frojdovske teze da uz nemirujuæe informacije potiskujemo pomoæu odreðenih nesvjesnih »obrambenih mehanizama«. Ispitanicima je trebalo vi e vremena d a prepoznaju tabu rijeèi nego neutralne. drugoj u crnim14. Rabili su tahistoskop.vrlo èuvstveno obojene. Taj je pokus proveden uglavnom radi potvrde psihoanalitièke. Corteen i dr. kako bi utjecali na glasaèe. Otprilike polovica ispitanika nije primij etila gorilu. Chab s Harvard skog sveuèili ta ispitanicima su prikazali kratak film s dvjema ko ka kim ekipama. naravno. ispitanici uopæe nisu mogli prepoznati t o su vidjeli. jer informacija ima emocionalnu va nost. èa kad mislimo da smo maksimalno p ozorni. Nakon to su ih neko vrijeme muèili. poruke ispod praga osjetljivosti. Tvrdili su su se njihovi protivnici zapravo poslu ili subliminalnom p orukom. Od dvadeset i osæ opa aèa. U jedne trenutku u kadar je u la ena i otvori la taman ki obran. Razina njihova straha mjerenaje jastuèiæem osjetljivim na znoj postavljen na ko u. Èak i k nisu svjesno upravljali p ozornost na nj. a to æemo zanemariti. Skupini dobrovoljaca prikazi vali su rijeèi u razlièitom trajanju i od njih tra ili da navedu rijeèi koje su upravo v idjeli. Tijekom izborne kampanje Bush-Gore u SAD-u 2000. a da to ni ne znamo. provedenom 1970-ih pod vodstvom dr. Ispitanici su morali naglas izgovarati riji koje su èuli u j ednom uhu. ko ji se odbijanjem sudjelovai mogu izlo iti riziku. vauèerima za CD-e. no najzaslu niji .Tijekom 1940-ih skupina amerièkih psihologa provela je pionirska istra ivanja èimbenik a koji utjeèu na pozornost.ukljuèujuæi rijeèi poput »èekiæ«. »igla«. No ovdje nam je to rano istra ivanje zanimljivo jer upuæuje na postojanje odreðenog mo dan og posrednika koji odluèuje na to æemo usmjeriti pozornost. nikad nisu bili nagraðivani. Eksperimenta tori su zatim pro irili i kus i u isjeèak dug samo ezdeset i dvije sekunde na devet s ekunda ubacili o: bu preru enu u gorilu. konzervama piva. tj. poput »kurva« i »penis Za najkraæih prikaza. opa anje je trajalo dulje. Postalo je jasno da mo emo obraæati poz nost na slo ene tokove informacija kad smo za to dovoljno motivirani. Wood . ispitanici su navedeni da oèekuju mali elektro ok kad èuju ime gra95 Robert Winston: LJUDSKI UM da. eksperimentatori su ispitanicima u s ko uho poèel i pu tati razlièite rijeèi. Naime. obièno kratkotrajno i tempirano. u isjeèku tijekom kojeg su se e menti rijeèi »DEMOCRATS« (demokrati) pomicali u kadar i izvan njega. zvuk imena grada u »zanemareno! uhu izazivao je isti osjeæaj straha. Katkad su.po mojem is l stvu. Ne stvari primjeæujemo. To je efekt zabave: mo ei èuti svoje ime spomenuto na drugom kraju buène prostorije . ispostavilo se ne to zanimljivo. a zanemariti one koje su èuli u drugom.

Nak ratko zatomljuje tjelesnu aktivnost. Iznenada zaèuj te glasnu lomljavu izvana. Èini se. rei kularni ak tivacijski sustav u mo danom deblu. rekao je: »Kao pr opagandno sredstvo slu ila bi [tehnika] establi mentu te za oèuvanje vlasti totalitarn ih sustava« . jedan od njih. Poruke.dulje od desetini sekun de. sladak okus. èeonim re njevima. takoðer. Nakon est tjedana Vicary se pohvalio daje taj postupak doveo do 58-postotnog poveæanja prodaje grickalica i 18-postotnog poveæanja prodaje piæa. svaki s vlastiti povezanim mo d anim podruèjima. svi su skoèili na noge kad je James Vicarv. ali i vlastite rr sli. od izvanzemaljaca do komunista. subliminalni rezovi u ogla avanju zabranjeni su u SAD-u i u Velikoj Britan iji. ubac ivane su tijekom prikazivanja uspje nog filma Piknik.Vicarvjevi su pokusi naglo prekinuti. il podra iti. gdje potièe osjeæaj straha. u Newjerseyju. sjed i te dugoroènog pamæenja. barem. jer usporeðuje sada nji prizor s pro lo æu. Tako stvorena stanka omoguæuje vi oj ko da protumaèi to se zbi . Kad su se prosvjedima prikljuèili kongresnici. Rijeèi koje su nakratko bljesk ale na platnu (tri tisuæinke sekunde svakih pet sekunda) pozivale su gledatelje da »jedu kokice« i »piju Coca-Colu«. Hipokampus. Njegovje tim poslije objavio d a nikakvih subliminalnih poruka nije bilo te daje cijela prièa bila pomno osmi ljena varka.premda je rijeè »RATS« bila ispisana veæim pismom od »DEMOC« i premda su ih oglasi stajali »samo« 2 576 000 dolara. no vrlo je vjerojatno kak o Vicary nije bio ba pouzdan svjedok. veliki vezir tjelesnog hormonalnc sustava.s poju mo dane i tjelesne aktivnosti koji nastupa kad nas ne i upla i. Po buditi nas mogu informacije iz osjetila. Njihov je bijes bio osobito sna an jer se sve odvijalo u napetom okru ju 1950-ih. ta æe poruka »potpaliti«. limbièko sustavu i osjetilima.. da te poruke djeluju samo u prikladnim uvjetima. Do danas je ostalo nejasno to se zapravo zbilo. Davvson. :*»'-» ' Pobuðenost Koje dijelove mozga rabimo kad smo pozorni? Neurolozi tvrde da pozornost z pravo nije jedinstven proces. nagr ada i prepoznavanje novosti te izvr na organizacija. koj e je vidjelo najmanje 45 699 posjetitelja kina u Fort Leeju. objavio daje u film uspje no ubacio poruk e koje su bile toliko kratke da ih se svjesno nije moglo prepoznati. Taj je okr aj poslije z aboravljen jer se podigla graja oko va nijeg i medijski mnogo prisutnijeg pitanja pogre no izbrojanih glasova u Bushevu korist. no struènjaci s obje strane Atlantika smatraju da imaju vrlo ogranièen utjecaj na èovjekove misli i postupke. a disanje je tiho. Tzv. Stanovnike »zemlje slobodnih« jako je naljutila pomisao na moguænost da se tko nj ihovim mislima poigrava bez njihova pristanka. kad djeluju.to vjerojatno nije dovoljno da iziðete iz dvorane kako biste kupili kokice ili da glasujete za republikance. dobra s rumom. Po a lje li se subliminalno u moj mozak. druge jedinice prepoznavanja povezane s mojim do ivljajem Coca-Cole: ta en je eði. recimo. istra ivaè tr i ta. Neka su istra ivanja pokazala da utjecaj subliminalni h poruka mo e trajati samo desetinku sekunde . Amigdala dalje ko municira s prednjim dijeloi cingularne vijuge u èeonim re njevima. izazvana elja za Coca-Colom mogla bi potrajati . krvni tla ima stalnu ra zinu. Rijeè je o istom mehanizmu kojim smo se bavili u odlomku o prepoznavanju lica. rijeè »Coca-Cola«. Suvremeni pogled na subliminalnu manipulaciju pozornosti malo je manje paranoida n. nego èetverodijelan. subliminalne poruke djeluju putem procesa koji nazivamo potpaljivanje. Pobuðenostje funkcija kojom se poveæava na a svjesnost. kad se u sve vrste omra enih skupina. To nije bio prvi skandal vezan uz uporabu te tehnike. takoðer komunicira s retik larnim aktivacijskim sustavom. Godine 1957.. mjehuriæi na jeziku. Smatra se da.dio odlazi u amigd lu. Kako je uèinak potpaljivanja na mozak do97 Robert VVinston: LJUDSKI UM sta dug. Nadzire je tzv. pa srce radi mirno. Smjes ta ste potpuno razbuðeni i tra ite izvor zvuk Informacije iz slu ne kore ubrzano se ob raðuju i dijele . a zatim s hipotal amusom i leðnoi mo dinom. U prièu se sad ukljuèuje hipotalamus. Tvore ga pobuðenost. sumnjalo da mogu ovladati èovjekovim mozgom. Sustav pobuðivanja ima va nu ulogu u onome to nazivamo reakcijom bo be ili bijega . usmj renost. Zamislite kako le i te u krevetu i taman tonete u san.tvrdnjom da se to zbilo posve sluèajno .

Najprije pomoæu stra njeg dijela tjemenog re nja prekidamo dotada 99 Robert VVinston: LJUDSKI UM Mozak u popreènom presjeku nju aktivnost i upravljamo pozornost prema novom podra aju. Ako je podra aj vizuala n. a katkad i mal o preuzbuðeni. Taj nalet mo dane aktivnosti podra ava amigdalu i mo dano deblo . Bilo juri. mi iæi se pripremaju za akciju. ukljuèuju se prednja vidna polja. Vi a podruèja vide i èekujuæa lica u publici. ne. to izaziva oslobaðanje mo danog stresnog hormona kortikol 98 Obraæanje pozornosti berina (CRF). prilièno zastra juæe. Doðe li iz bilo kojeg razloga do ozljede stra nje tjemene kore.« Stoga alju poruku u a migdalu. odnosno ne mogu pre bacivati ari te pozornosti. podruèja u talamusu koje smo spominjali u odlom ku o disleksiji. sustav usmjeravanja omoguæuje nam da usmjerimo osjetila prema onome to nas je pobudilo. sad sam doista prestravljen. da netko poku ava provaliti u va dom. Dokazano je da se taj n aizgled cjelovit proces sastoji od triju dijelova. te neurotransmitera adrenalina i kortizola kako bi se tijelo i mozak pripremili za brzu reakciju. èeoni re njevi ami dali alju poruku da se smiri. Danas se vi e ne bojim javnih nastupa. moram reæi. kao i svim govornicima koje poznajem. Iz iskustva mogu reæi daje ustajanje kako biste prekinuli ministra u raspra vi u Gornjem domu. »Pogledaj u drvo«. Shvatite li. brzina srca i tlak naglo ras tu. èeoni re njevi punom parom procjenjuju situaciju. Naposljet ku. tj. izjavljuju da njihova tijela ne pr euzimaju vlast kao prije. djeluje pop ut filtra. l ijekove koji smanjuju proizvodnju adrenalina. premda su im mozgovi i dalje na oprezu. tj. znajuæi da meðu slu ateljima ima pravih struènjaka koji zasigurno znaju vi e od vas. Umjesto da jedn ostavno reagirate.panièni simptom . ne razmi ljajuæi. osjeæaju da su nam ha i da nam se udovi tresu. Proces zatim kreæe unatra. Osobe koje pate od treme a uzimale su beta-blokatore. pa je krug panièna misao . Osobe s tim poremeæajem ne mo gu usmjeravati pozorn ost na vi e objekata odjednom. u hipota lamus. odreðena okru ja strasnija od d rugih. strah me je. no svojih se prvih trema sjeæam dovoljno dobr o da bih znao da su itekako stvarne. pa zakljuèuju: »Zaboga. nesv jesni mozak smiruje te da nadzor na situacijom prepu ta vi em mozgu. a odatle i u cijeli ivèani sustav. pokretaèa izluèivanja kortikotropina. Ono to se o1 dje zapravo dogaða jest da se ni i. Hipotalamus ko municira i s hipofizom. Jaèina i brzina tih procesa razlikuje se od osobe do osobe. èak i kad informacije govor e da za tim nema potrebe. Pa-nièniji bi tipovi osoba mogli uèiniti suprotno. . Smirenije æe osobe vi e vr emena provoditi u »hladnokrvnu« stanju. smjesta uæi u stanje »borbe ili bijega«. U osnovi je to nesvjestan proces -novoroðenèe okreæe glavicu prema nepoznatom zvuku. pak. U njihovoj je osnovi bila petlja izmeðu vi ih i ni ih mo danih podruèja. Isto èine i odrasli.panièna misao prekinut. podruèja pozor nosti ari te pozornosti prebacuju na novi podra aj. izluèivanjem adrenalina poveæava se svjesnost. ispred trona od 24-karatnog zlata i lorda kancelara.va s druge strane prozora. lateralni dio pulvi nara. usta vam se su e i ote ano di ete. mo e se javi ti poremeæa j poznat kao Balintov sindrom. Shvatite li d su maèke iz susjedstva oborile poklopac s kante za smeæe. signal hitro odla.postajet e spremni za borbu ili bijeg. Ne iznenaðuje stoga to se ne jedan èla ru io zbog srèanog udara tijekom ili neposredno nakon govora u toj stra noj dvorani. odr avajuæi pozornost na novom podra aji i zaustavljajuæi ostale informacije. Usmjerenost Nakon to smo pobuðeni. Vi i mozak primjeæuje te nove simptome predstoj eæe katastrofe i ka e: »Oh.« I tu poruku alje u amigdalu . Zatim bazalni gangliji i tjemen. njihov æe ni i mozak raditi prigu eno dok vi a odruèja prikupljaju i procjenjuju dolazne podatke. lijezdom koja luèi hormone koji djeluju na sve glavne tjele sne lijezde. Naizgled pomalo iznenaðujuæi primjer toga u svoj oj knjizi navo di John Ratev: poka e li majka na drvo i ka e djetetu. Meni su. Beskrajan zaèarani krug. Eric C ourchesne s Kalifornijskog sveuèili ta u Sar Diegu ustvrdio je da bi slièan proces u a utistiènih osoba mogao biti odgovo ran za njihovu nemoguænost preusmjeravanja pozorn osti ovisno o socijalnin znakovima. poèinje te misliti o tome to se zbiva. to brzinu srca i tlak di e nebu pod oblake te oslobaða hormone poput adrenalina. To pokreæe lanèanu reakciju koja zavr ava uspe ravanjem srca te sni avanjem kr vnog tlaka i razine adrenalina. Istodobno.

»poglavlje«. Normalne æe osobe ponajprije p amtiti bit emotivne prièe ili slike. tih se brojeva mogao dosjetiti mjesecima. reakcija P30 0. nedvojbeno jedno od osnovnih obilje ja autizma. Autisti takoðer m ogu biti neobièno neselektivni u biranju predmeta svoje pozornosti. Kad ispitaniku proèitamo niz rijeèi. Doista. »k njiga«. Brian Strange. èini se kako je upravo od takva problema filtriranja patio poznati Rus s nevjerojatnim pamæenjem. Re zultat je ote ano voðenj e dru tvenih odnosa.a zatim re akcija P300. Kako su skupine slova na zaslonu prikazivane sam petinu sekunde. donja prefrontalna kora i str a nji dio sljepooène kore. Labergeje otkrio da stoje zadaæ bila te a. èak i godinama poslije. »svezak«. U tom procesu filtriranja sudjeluju jo neke mo dane tvorbe. Ispitanici su se morali usredotoèiti n slovo »O«. Kao da mozak upija sve. primjerice. Drugim rijeèima. no nije mogao pojmiti njihov smisao ili njihovu poruku. vrlo aktivnu m re u neuronske aktivnosti. 100 Obraæanje pozornosti Normalan mozak posjeduje svojevrstan okidaè koji ga usmjerava prema bilo èemu novome ili neoèekivanome i zadr ava na tome. postojala je vidljiva razlika izmeðu radnje koja je t . To izne n aduje jer autistièna djeca. odreðenije dio talamusa . No kako s ispitanici postajali sve vièniji slo enijim zadaæam a. David LaBerge s Kalifor nijskog sveuèili ta u Irvineu na osam je studenata proveo pokus vidnog 101 Robert Winston: LJUDSKI UM prepoznavanja. pamæenje bi nam brzo postalo pretrpano. a ne pojedinosti slika emotivnog sadr aja. Zanimljivo je da ulogu u tome ima i amigdala. primjerice. Sere evski. a aktivnost neuronskih krugova smanjila se na najni e razine. imaju te koæa u usredotoèavanju na lica No u ovom pr imjeru dijete ne mo e opaziti znak u majèinu glasu ili licu. poput udaranja ritma ili tip kanja zamr enog niza znakova na t ipkovnici. uspostavlja veliku. a zatim ubacimo neoèekivanu rijeè poput »kro nja«.ls Neovisno o tome k oje je vrste neobièan podra aj . poèeli su ih izvoditi rutir ski. Uzgred. Mogao se . sjetiti najsitnijih pojedinosti dugih prièa. takoðer. bilo je to uvijek zato stoje broj bio neèitljiv ili zato to gaje u uèenju tablice omela buka. Ispitanici su morali pronaæi slovo »O« meðu vizualno sliènii slovima. Sere evski ih je vidio u svojem umu. Kad je pamtio tablic e brojeva. Kad bismo u svakom trenutku bilje ili sve. ostati usredotoèeno na sve anj kljuèeva. Zatim im je za davao slo enije zadaæe. èini se. »papir«. Niz istra ivaèa. Mo emo zamisliti presudnu ulogu tog procesa u pamæenju.16 Bazalni gangliji takoðer sudjeluju u tom procesu. poput »C« i »G«. stalno. no njegovi mehanizmi okreæu »gumb kontr asta« ulijevo ili udesno i tako usmjeravaju na u pozornost na odreðene sadr aje. èak i kad mu pred nosom ma emo naizgled prima mljivom igraèkom. Solomon V. Autistièno dijet e mo e. Zbog nje smo se.one mo da neæe moæi odvojiti pozornost s njezina lica i pogledati u objekt. i razinu »iznenaðenja« u mozgu. Drugim r jeèima. zakljuèio je da s naletom P300 dolazi do odgovarajuæeg prigu enja aktivnosti u drugim dijelovima mozga.aktiviraju se isti dijelovi kore. Iz elektroencefalografskih mjerenja veæ dugo znamo da mo d ana aktivnost pokazuje naglo poveæanje elektriènog potencijala oko tri stotine milis ekunda nakon to prvi put izvijestimo da smo svjesni »uljeza«. poslu io se fMR-om kako bi ustanovio koji se dijelovi mozga aktiviraju.bio zaposleniji.èudna imenica. no osobe s o teæenom amig-dalom ne pokazuju takvu tendenciju. okomito. Istra ivanja pokazuju daje mozgu potrebno izmeðu sto i dvjesto milisekunda da reagir a na nov podra aj. skloni dos jeæati biti. On je mogao reproducirati tablicu od pedesetak brojeva bilo kojim redoslijedom. To je tzv. Zatim nastupa razdoblje prigu enja u drugim podruèjima . zadaæa nije b ila laka. Dick Passingham s londor skog Un iversitv Collegea u svojim je kartografskim istra ivanjima od ispitan ka najprije tra io da izvode jednostavne motorièke zadaæe tijekom snimanj PET-om17. Kad bi pogrije io. a isklj uèuju je za ostale.opet pulvinar . èudno pismo kojim je imenica otisnuta il i èuvstvena veza . meðu kojima i Eric Halgren s Kalifornijskog sveuèi li ta u Los Angelesu. èlan tima Raya Dolana s Neurolo kog instituta u Londonu. zanimljivo je to se netko s prezimenom Strange (èuda n) bavi neobiènostima. opæenito. vodoravno ili dijagonalno. vr na se vrijednost izdvaja j er je usamljena. Pokazalo se da se kad je zadaæ nova. a istodobno zanemariti ome taèe. a prema pouzdanim izvje æima.

Aktiv: rala su se prefrontalna podruèja k oja vode do mo danog motorièkog sustava kao i cingularna vijuga te dijelovi talamusa i tjemene kore.u itak. Izjurit æe van i pohitati u najbli u igraonicu. Ovisan je o djelovanju mezolimbièkog puta. Ann Gravbiel s Massachu settskog ins tituta za tehnologiju prouèavala je zbivanja u mozgu majmuna dol je uèio jednostavnu zadaæu povezivanja . bazalni gangliji djeluju poput izlaznoj fil tra. Ponovi li se isti podra aj. oni su preuzimali dotada nju zadaæu vi e kore. U oba se sluèa ja vi a kora oslobaða za druge zadaæe. smjesta se sjetimo sliènih situacija iz pro losti i znamo da moramo najkraæim putem mugnuti u kuhinju. To nucleusu accumbensu omoguæuje da odr ava stabil niji osjeæaj »nagrade«. ponajprije malu gustoæu dopaminskih recepto-ra. poznatiji pod uliènim nazivom speed. . gaðenj .koju on sa sobom odnosi u pamæenje.èim zaèujemo njegov buèan i nadmen glas i primijetimo n jegov pompozan. Mo emo zakljuèiti kako nam bazalni gangliji omoguæuju da s« usred otoèimo na odgovarajuæe radnje. Izgleda da. Kad su ispitanit morali pomno razmisliti o zadaæi.zvuka kliktanja s dostupno æu gut ljaja soka. Pobuðivalo ih je kliktanje. nis kog praga ne mogu osjetiti zadovoljstvo. da na zabavi izbjegnemo de urnog gnjavatora . Passing hamove su studije dobile vjetar u leða. jezgra to prili je e uz septum). èuvstve no nas pamæenje podsjeæa na tu oznaku. ba kao to talamus djeluje poput ulaznog. Te »kemikalije u itka« dovo de do osjeæaja ugode i zadovoljstva te su stoga vrlo va ni motivatori. nego ih neolju tene skupljati za poslije . Dolaskom fMR-a. Otkrila je daje ak tivnost u bazalnim ganglijima isprva. Glavnu ulogu u tom procesu ima nucleus accumbens septi (doslovno. strah itd. snopa dopaminskih neurona koji nadziru limbièki sustav. Doima se pa radoksalno nekome s pote koæama s pozorno æu i hiperaktivno æu davati spoj koji inaèe ubrza e.ra ila svjesnu pozoi nost i one koja je uvje banjem postala automatska. jednostavno odra avala ono to se dogaðalo u vi oj kori. a smanjuje se poriv za tra enjem uzbuðenja. neposred nog zadovoljstva i zanemarivanju svega to bi moglo ponuditi dugoroèniju nagradu. presamouvjeren govor tijela. jeftinije tehnologije koja je usto dopu tala èe æa ponavlja nja. primjerice serotonin i endor-fine. No takvi lijekovi na osobe s ADHD-om imaju posve suprotan uèinak. kako je vje tina postaja la usvojenija.stoje oblik amfetamina. pa u skladu s njom osmi ljavamo strategiju za s uoèavanje s datom situacijom.premotorièka kora. dodjeljuje podra aju èuvstvenu oznaku . a ni do nje mo da neæe stiæi. od bila do mi ljenja. Kad opazimo nov podra aj. Blokiraju neva ne . Majmuni s lezijama u podruèju nucleusa accumbensa pokazuju sliène osobin e radije æe smjesta olju titi i pojesti orah.18 Mo da æe vas zbuniti podatak da se taj poremeæaj mo e uspje no lijeèiti lijekovima poput De edrinea . Rudolph Cardinal s Cambridgea ustanovio je da su takori s o teæenim nucle-usom accu mbensom skloni impulzivnom pona anju. Drugim rijeèima. Kako iznad odreðenog. bio da se najveæi dio vi e kore nije aktivi rao nakon to su ispitanici ovla dali zadaæom toliko da su je obavljali ne posveæujuæi j oj pozornost. 102 Obraæanje pozornosti Prepoznavanje ugode i novosti Kad smo posve pobuðeni i usmjereni prema izvoru pobuðenosti. kad je rijeè o pozornosti. Njime je Passingham mc gao toèno vidjeti pod ruèja koja sudjeluju u obavljanju zadaæa. Smatra se da osobe s poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu imaju abnormalnosti u to me podruèju. Takoðer. dok je maj mun jo uèio. Sadr i najveæu zalihu dopamina u cijelom mozgu i usto je jako osjetljiv na druge neurotransmitere. primjerice. u igru se ukljuèuje susta v prepoznavanja ugode i novosti. aktivna im je bila veæina èeone kore. Radnja j e posta la automatska. sustav s tvara maju ne osjete ugode. 103 Robert Winston: LJUDSKI UM Izvr na organizacija Posljednjaje komponenta pozornosti funkcija izvr ne organizacije. No vremenom je samostalno poèela reagirati posebna sku pina neurona bazalnil ganglija. Posao si preuzeli ni i dijelovi mo danog motorièkog sustava . postaju sklone tra enju stalnog. Oni potièu sinap-se na poveæano oslobaðanje dopamina i blokiraju djelovanje nek ih enzima koji uklanjaju dopamin. Najva niji je nalaj ipak. Ta ko æe djetetu s ADHD-om poslijepodnevno vje banje sviranja violine radi pobjede u na tjecanju biti neizdr ivo. smje ten u prednjem dijelu mozga i povezan s amigda-lom i limbièkim s ustavom. Taj nam mehanizam omoguæuje. ba kao to nam talamus omoguæuje di pozornost usmjerimo n a odreðene vidove onoga to opa amo. ma li mozak i bazalni gangliji.

kojaje nekoliko mjeseci nepomièno i utke le ala. Pri mjerice. kako bismo lak e podnijeli prc metnu gu vu. Zamislimo li neki aren predmet. to j e podruèje u kojem ivotu pridajemo smisao. Dok èekamo u re du u trgovai kom centru. no katkad smatrana dijelom limbièkog sustava. ali nestvarnu konstrukciju . Katkad namjern pokreæemo i odr avamo lanac misli . primjer ce.kojima se svaki vanjski podra aj i unutarnji proces èine povezani u v elièanstveno smislenu. Kad razmi ljamo. Pojaèano je aktivna kad smo usredotoèeni na neku zadaæu. nego da jednostavno nije htjela. a ako zamislimo prec met u kretanju. p osljedicom mo danog udara. Jedan se dru gi dio. mozak pokazuje aktivnost u istim podruèjima koja se al tiviraju kad doista èinimo ne to. Katkad pozo nost svraæamo na vlastite mis li. Ista æe aktivnost biti vidljiva ugledamo li slik jezovitog lica ili ako zamislimo da nas je strah. zatra iv i od ispitanika da sami izaberu koji æe prst podiæi. kod man iènih je osoba . kao to mo ete pretpostaviti.19 Oni su od normalnih ispitanika tra ili da izved u jednostavnu zadaæu . premda su znanstvenici i filozofi spremni oko njega godinama lomiti koplja. i to do razine kad iskljuèujemo sve ostal misli ili dolazne osjetne podra aje. Dijelovi toga podruèja zadu eni su za mne ge specifiène funk cije. Kad se napo sljetku oporavila. podizanjem predmeta ili p utovanjem poznatom rutom. a nijedno ist ra ivanje te teme ne bi bilo potpuno da se ne razmotri jedan od njegovih najjedins tvenijih i najzamr enijih vidova . u kojoj su obièni ljudi prolazili strogu ob uku posebnih vojnih postrojba. M] æe pokazati aktivnost u amigdali. aktivirat æ se isti dio vidne kor e koji bi bio aktivan da ga gledamo. pak. Prouèavajuæi mehanizme pozornosti i nakane poèeli smo dodirivati pitanje koje zasad ne ma odgovora. Bizarna je sli èajnost da se vrlo èesto èe emo otprilike po tom dijelu glave kad duboko ra mi ljamo. Razmi ljanje iziskuje pozornost.u ovom sluèaju. èeoni re anj sudjeluje u odreðivanju naèina kako se na i opa aji i svijest o sebi povezuju u jedinstven do ivljaj. izaziva aktivnost u slu noj i motorièkoj kori. i u skladu s tim èesto izjavljuju kako im se èini da su im ivoti uskraæeni svrhe. ili na vlastite osjeæaje. dakle. Neurolog Antonio Damasio opisao je pacijenticu s o teæenjem èeonog re nja. Takve osobi mogu svakoga dana naè ti desetke planova. Imamo. Isto bi se dogodilo i s. Ova je knjiga zami ljena kao putovanje tajnama èovjekova uma. Namjera.to podruèje veoma aktivno. ponajprije mislimo na uporabu tog èetverod jelnog proce sa na »hvatanje« osjetnih informacija iz vanjskog svijeta. Drugim rijeèima. smje teno neposredno iza èela. a nijedan ne provesti.sebstvo. mo dana funkcija poput svake druge. recimo. Najva nije podruèje za mi ljenje je dorzolateralna prefrontalna kora. recimc dio koji se aktivira k ad razmi ljamo o predmetima koje ne vidimo. planiranje i zapoèinjanje djelovanja funkcije su osobito ogranièe ne kod os oba s o teæenjem èeonog re nja. Gubljenje svijesti Nedavno prikazana televizijska serija. Kad ne to zamisl mo. ukljuèit æe se drugo podruèje vidne kore. mo da æemo razmi ljati koliko nam boje treba da osvje imo on pr aznu sobu. Depresivne osobe pokazuju nisku razinu n euronske aktivnosti u tom podruèju. jaèamo obrasce ugraðene u na e neuronske krugove prija njim zami ljæ njima ili èinjenjem. poput redova polica u supermarketima. to æemo vidjeti poslije. budi kad raz mi ljamo o tome koliko smo puta dosad to uèinili. No F rith je tada ubacio dodatan element. nepotpuni i besmisleni. kao da nesvjesno osjeæamo koji je dio aktivan. a ozljedo m izgubiti. razvrstava ulazne informacije po va nosti i zaustavlja one koje ne treb mo. podignu odreðen prst na zvuèni signal. istaknula je tetne uèinke deprivacije sna na funkcio . No mo da vam nije promakl o da ga rabimo i u unutarnjim procesima. Va nost èe onog re nja pokazao je tim s Wel lcomova odjela kognitivne neurologije u Lon 104 Obraæanje pozornosti donu pod vodstvom Chrisa Fritha. Za razliku od njih. Djeluje popi filtra. uporabom se mo e ojaèati. mo da æemo vrlo pomno razmi ljati na o æemo potro iti glavr lutrijski zgoditak kad ga naposljetku dobijemo. Osim stoje rijeè o mjestu nastanka volje. isprièala je kako tijekom razdoblja nepokretnosti nije osjeæala d a ne mo e ni ta uèiniti. smje tena u æe< nim re njevima. U nje se odvijaj u planiranje i odluèivanje. Izvoðenje te zadaæe. »Volja« je. u igru se ubacila prefrontalna kora. Kad govorimo o pozornosti.informacije ona nam omoguæuje da zadr imo nov smjer pozornosl Glavnu ulogu u tom pro cesu ima prednja cingularna vijuga. Dok su obavljali tu samovoljnu radnju. Prepla imo li se. dio èeonog re nja.

Dok ulazimo u drugu fazu sna. ptice ili sisavci.niranje uma. no s dobi se ta vrijednost mijenja. a katkad èak nismo ni svjesni da smo spavali. te s velikim pozitivnim i negativnim iljcima. ne mo e se hraniti. No. U toj nam fazi pred oèima mogu prolaziti ivopisne slike. 106 Obraæanje pozornosti Kako se poèinjemo opu tati i sklapati oèi. no sad s povremenim naletim a aktivnosti. Nisu samo ljudi koji naposljetku ude za snom. Iz tog nas je stanja lako probuditi. osobito ako smo spavali u manje-vi e vodoravnom polo aj Mo da se zato èovjek bolje osjeæa nakon spavan ja u zrakoplovu u prvom razr du. Kako se san produbljuje.mo d ne valove. poput brujanja udaljenih strojeva. Iznenaðujuæe je. U rukama i nogama mo emo osjeti ti nagle trzajeve . na e su ivèane stanice iznimno aktivne. ne mo e umaæi grabe ljivcu i ne mo e se razmno avat .zbog kojih se katkad prenemo iz sna s osjeæajem da smo naglo v raæeni u surovu stvarnost. Njihova je elja da uðu u to prirodno stanje uma tolika da æe uèi105 Robert Winston: LJUDSKI UM niti ili reæi sve to æe im omoguæiti da se æuæure u kutu svoje æelije. Takoðer znamo da potonje stanje neusporec vo vi e osvje ava. a starijima mo e biti dovoljno samo neko ko sati. stra ari bi ih protresli. Zanimljivo je koliko se ljudi razlikuju po kolièini sna koja im je potrebn Prosjeèno je to osam sati na noæ. meðutii to uzrok njihova uginuæa nije n pribli no jasan. ritmièniji slijed pulsirajuæe aktivnosti. Slabe im pamæenje i pronicljivost. ne mo e se skrbiti o p tomku. . Efekt »ek-splodiranja abica« svoj stven stanju pozorne budnosti pretvara se u smireniji. jo nerazja njena. Oni su nepravilniji. EEG snimke jo pokazuju theta-valove. odnosno s ulaskom u prvu fazu spavanja. Èak æe i neuro koji nemaju posebnu ulogu u odreðenoj zadaæi okinuti otprilike jedan impu elektriène struje svake sekunde . Novor denèad spava veæim dijelom dana. Sto su dulje usk raæeni sna. nego u poluuspravnom polo aju sjedala turistièkog r azreda. malo razmaknutiji i pravilniji. poput neurednog rukopisa na EEG-ovu kolutu papira. To su tzv. Taj se valni obrazac pojavljuje i kad smo hipnotizirani. opa amo theta-val ove. bili gmazovi. premda bih nakc nekoliko dana i noæi sa samo pet sati sna uvijek morao odspavati ijedno dul razdoblje. katkad nalik onima koje bism o vidjeli u sobi u kojoj se nalazimo da smo budni. Uski » iljci« aktiv ti postaju malo iri. Kad smo budni. Tu elektriènu aktivnost mo emo mjeriti EE( om. tzv. Spavanje je ivotno va an proces. Ta se metoda pokazala v rlo djelotvornom u »slamanju« volje zarobljenika prije ispitivanja. poznatima kao »vretena spavanja«. zapravo. ili kad m editiramo. Osobe su bile prisiljene stajati ispred zida i slu ati »bijeli um«. Sve pomno prouèavane vrste spavaju. mo dani se valovi mijenjaju. Kako starim. Be-ta-valovi promijenili su se u alfa-valove. postaju dezorijentiraniji. Godinama mije bilo dovoljno pet sati sna na noæ. nevjerojatno. stoje otprilil jednako razdoblj u koje mogu pre ivjeti bez hrane. Svima nam je poznata razlika izmeðu drijeme a na kauèu isprc televizora i sta nja potpune. bliskih »zuba poput nazubljene o trice no a za kruh. èvrste nesvjestice iz koje se nakon nekoliko sati b dimo u naizgled i stom polo aju. U budnom stanju mo dane valove tvori niz k ratkih. Kod nekih ivotinja. Kad bi pokazale znakove da tonu u san. èak i izd ti svoje e i zemlje. Faze spavanja Stoje. kitova i ptica. Èini se da spavanje nema oèitu evolucijsku funkcij jer uspavana je ivotinja nemoæna. polutke spavaju naizmjenc takori kronièno li eni spavanja uginut æe unutar dva tjedna. K-kompleksima. unat oè golemom broju istra ivanja. Sama èinjer ca da spavanje uzima toliki danak nameæe daje rijeè o ivotno va nom proc su . otkrivam da mije potrebno malo vi e (ne manje) si te da moram vi e spavati ako sam bio na odmoru ili ako sam prija njih no redovito spavao dulje. primjerice. disanje postaje pravilnije i vanjski nas ome-taèi te e mogu probuditi. Moguæeje da ti mali otoci aktivnosti oznaèavaju razdobl ja kad mozak iskljuèuje vanjske podra aje kako bismo mogli nastaviti »raditi« na spavanj u. ureðajem koji daje slikovni prikaz mo d ane elektriène aktivnosti . beta-valovi. njegova je biolo ka fun cija. spavanje? Rijeè je o cjelini sastavljenoj od èetiri neovisne fa: rad a mozga.

Nakon prib li no devedeset minuta. odlazak na zahod .. Kad usnu osobe skaniramo PET-om ili fMR-om. primjerice. svojstvene pozornoj budnosti.stoje u sluèaju m oga prijatelja planinara i mjeseèara imalo neugodne posljedice (po mene). ukljuèujuæi mo dano deb aktivnija su tijekom REM spavanja nego u budnom stanju. jer sam ujutro otkrio da mije dno vreæe za spavanje neobja njivo vla no. to bi djelomice moglo objasniti dojmljiv. Usprkos bapskim prièama. a z atim èak opa amo beta-valove. Ne-REM snovi ima »proceduralnu« narav . sjedi tima primarne vidne kore. Depresiv ne i anksiozne osol mogu. REM snovi pak fantastiènija mje avina stvarnosti i potpun ih bizarnosti. nelogièna zbivanja te ukidanje fizikalnih za kona vremena i prosi ra. Lady Macbeth cijelu je noæ provela peruæi ruke od krvi koju je pr olila. ponovr æemo zaspati i tih se razdoblja neæemo sjeæati. Ne to uobièajenija radnja bila bi. Istra ivaèi spavanja zbog kontrasta izmeðu usnulog tijela i naizgled bu nog uma nazivaju ga »paradoksalno spavanje«. kako izvodimo dosadne. Neka mo dana podruèja. smjesta æe se probuditi.sanjamo . ciklus kreæe unatrag brzo prolazi kroz treæu i drugu fazu. rapid eye movement . j most ne samo da komunicira s leðnom mo dinom. No pr obudimo li ih tijekom bilo koje ne-REM faze. poput tipkanja ili bi ranja brojeva na telefonu. Sa skraæivanje ciklusa. Oko osamdeset posto ljudi reæi æe daje sanjalo probudimo li ih u REM spai nju. da ovdje jo mo emo primati informacije. to je praæeno odg varajuæim prigu enjem u dorzolateralnoj prefrontalnoj kori. U tom trenutku ulazimo u tzv. 108 Obraæanje pozornosti Poremeæeno spavanje Mjeseèarenje se javlja samo tijekom ne-REM spavanja. no zaèuju li plaè djeteta.20 Primjerice. u m jeseèara su vidljive brojne mo dane funkcije koje neæemo naæi u dubljim fazama spavanja. pa i snivat mo da. Sophie Schwartz i Pierre Maquet s Universitv Collegea u Londonu primi tili su sl iènost izmeðu mnogih vidova REM sanjanja i simptoma koje poka u osobe s mo danim poremeæaj ima. Ciklus spavanja ponavlja se tijekom noæi (ili kad god spavamo). ali iracionalan s dr aj na ih snova. Cesto sadr e sn« na èuvstva. Mjeseèari katkad èak mogu voditi ogranièene razgovore. imati te koæa za usnivanjem nakon prvog prekida sna .. nego i s talamusom i zati nim re njevima. Netom prije ulas] u REM spavanje naglo raste razi na neurotransmitera acetilkolina. U REM spavanju poveæana je aktivnost podruèja u mo danom deblu nep sredno iznad leðne mo d ine koje nazivamo most (pons). koji prema èetvrtoj fazi postaje sve izra en iji. a vrlo su èesti elementi REM snova. Buduæi da zn mo kako je ta j dio kore odgovoran za racionalno mi ljenje. Do nje doista i dolazi. no postoji i djelovanje usmjereno cilju. 107 Robert VVinston: LJUDSKI UM Usnut. Tijekom normalnog spavanja ti se obrasci mo dane aktivnosti izmjenjuju.U preostale dvije faze. kao da mozak priprema za nalet komunikacijske aktivnosti. postajemo sve neosjetljiviji na okolinu i prilièno je vjerojatno da æemo se osjeæati dezorijentirano i zaprepa teno p robudi li nas netko ili ne to iznenada. Èini se daje to uzrok brz pokreta oèiju. REM spavanje (engl. Kretanje je najoèitija od njih. Mjeseèari uvijek imaju cilj. povezane s delta-valovima. a amigdalaje izv sna nih èuvstava. Roditelji mogu u snuti i biti posve neosjetljivi na buku prometa. Lijep prikaz snova povezan s REM spavanjem nalazimo u Alici u zemlji èudesa Lewisa Carrolla. Natha-niel Kleitman i Eugene Aserinskv s Ci ka kog sveuèili ta. Pojaèanu aktivnost pokazuje i amigdala. pogre no prepoznavanje lic disproporcionalnost objekata mogu bi ti posljedica lezija u sljepooènom i èe nom re nju. Zanimljivo je. faze su sve kraæe. skovali istra ivaèi koji su ga otkrili. . meðutim. to æe reæi najvi e pol vica upitanih. svai da nje aktivnosti. mo dani kemijski procesi sl ièni su 01 ma nekih mo danih poremeæaja. Prolazak kroz < kluse mo e biti toliko potp un da tijekom noæi nekoliko puta zavr i buðenjer no ako nam je mozak zdrav i nema nika kvih ometajuæih podra aja.brzi pokreti oèiju). recimo. meðutim. Naziv su 1953. razmjern o vi e vremena provodimo u REM spavanju. Poznate se osobe mogu pretvoriti u strance i obrnuto. no to sn bli e vremen u koje smo podesili na budilici. Osim stoje slièno budnosti. Delta-valove na EEG-u karakterizira »visokoniski« obrazac pravilnih vrhova i dolova. A p riroda tih snova drastièno je razlièita. nema dokaza da buðenje mjeseèara mo e imati kobne posljedice.

Moguæe je obja njenje da nas promjene faza u ciklusu spavanja katkad dovedu blizu toèk e buðenja. osjetljivom na svjetlost . Èovjeko vi mo dani i tjelesni procesi organizirani su u redovite ciklu . Deprivacija spavanja mo e imati i pozitivan uèinak. Neki antidepres ivi mogu olak ati 109 Robert VVinston: LJUDSKI UM te tegobe jer inhibiraju REM spavanje. U odreðenim sluèajevima mo emo prijeæi u budno stanje. Osjeæamo se osvje e! puni energije.regulacija .U mjeseèarenju sudjeluju brojne mo dane tvorbe i neurotransmiteri. To je.jednako kao antid presivi poput Prozaca i Seroxata. Mnogi s tim poremeæajem nauèe ras jati vlasti te »putove bijega«. Istra ivanja govore daje neki oblik paralize spavanja s vremena vrijeme do ivjelo èak do 60 posto populacije. Ne mogu se pomicati kako bi se skrile od zami ljene opasnosti . Ona poveæavaju budnost. Pr eoptièko podruèje èeone kore takoðer sudjeluje u spavanju. Buðenje djelomice nadziru podruèja u mo danom deblu .locus coeruleus i obli nje rafe je zgre. Neki istra ivaèi misle bi navodna »paranormalna« iskustva mogla biti rezultat paralize spavan ja. Znam koliko paraliza spavai mo e biti neugodnajer sam kao djeèak od nje redovito patio. Naposljetku s.unutar kojeg pojedinaèni n euroni jednom dnevno najaktivnije okidaju. uz na e sigurne domove i napredne protuprovalne alarme. se uspijevao nositi s njom jer sam se nauèio na po seban naèin pomicati ulije Poslije bih se obièno budio obliven hladnim znojem. podruèje ponajprije zadu eno dodir i pe rcepciju prostora. Tijekom najdubljih faza spavanja osi baða se hormon rasta k oji osim rasta. izmeðu ostalog. a osobe kojima je taj dio o teæen èesto pate od nesanice. Posljedica toga je da takve osobe ostanu prikovane za krevet i da ih opsjedaju kojekakvi zastra ujuæi osjeæaji. nareðuje joj da izluèuje hormon melatonin. No lo ije æemo obavljati ruti ske ili repetitivne zadaæe. no tijekom sna do ivljavaju jezovite stvari. Pa za to onda spavamo? Predlo ene su najmanje tri svr spavanja: okrjepa.imala je kljuènu ulogu u na ih pr daka.izmeðu tri i est posto populacije . Znakovito je i da smo skloni spavati vi e kad smo bolesni. Ljudska vrsta obièn o hoda za dana. ispitanika li enih sna tijekom izvoðenja zadaæe verbalne fluentnosti p okaza su daje u pomoæ bio pozvan tjemeni re anj. Snimke moz.21 Smatra se daje raz log tome to deprivacija spavanja izaziva p jaèanu aktivnost serotoninskih receptora u neuronima . Hipotalamus usto komunicira s hipofiz om. Neuroni u tom dijelu mozga os obito su aktivni tijekom ne-REM spavanja. pumpajuæi noradrenalin i serotonin u razna mo dana podruèj a. Za to uopæe spavamo? Opasnosti koje nas mogu zadesiti tijekom osmerosatnog noænog gubitka svi sti danas su. Osobe koje pate od paralize spavanja sanjaju dok su budne i pri tom do ivljavaju halucinacije koje mogu biti iznimno uznemirujuæe. mi malne. Sposobnost mozga da se nosi sa slo enijim. Ta dinamika ovisi o posebnom dijelu hipotala musa. a zatim i èvr sto spavati.visokim i ntenzitetom izbacuje emotivne signale. a gotovo su neaktivna tijekom REM spavanja.èak i u slijepih osoba .mo e lako zaspati. snaga. regulacij a i uèenje. a èak ni sposobnost izvoðenja si enih zadaæa ne moraju biti osobito pogoðene. izazovnijim a tivnostima mogla bi biti rezultat anga mana drugih podr uèja. a mozakje posve aktivan. razlog zastoje vo nja u takvu stan posebno opasna. Paraliza spavanja zastra u juæaje pojava koja se obièno javlja tijekom ulaska u san ili izlaska iz njega i mo e t rajati minutama. Odreðen broj osoba . Mo e se èiniti èudni uskratiti depresi vne osobe njihova jedinog sredstva za bijeg od »boli« dnevi svjesnosti. Najaktivnija su kad smo budni. potièe i zacjeljivanje o æenog tkiva. a najvi a tijekom noænih sati. Druga funkcija spavanja . no uz ka njenje leðne mo koja ostaje »iskljuèena«. poput izazivanja siæu nog pokreta golemim voljn naporom. niti se iz poremeæenog stanja mogu probuditi. no razna su istra ivanja pokazala kako to mo e dovesti do bolji raspolo enja. Ali sigurno su bile brojne kad su na i preci ivjeli u prirodi i bili plij svakojakih pogibelji . a tijelo imje ist odobno paralizirano. dakak o. pa se mozak nastavlja pona ati kao u REM spavanju . Sto se zbiva kad je mozak uskraæen za noænu dozu sna? Dvije ili èak tri r prospavane n oæi mnogi æe podnijeti. a noæu lije e u krevet. Koncentracija melatonina najni a je za danje svjetlosti. Svima su nam poznate okrjepljujuæe moæi spavanja.

pa ojaèava novonastale obrasce neuronske aktivnosti i urezuje ih u pamæenje. posebice u po ivot opasnim sit acijama. No ta teorija ima nekih oèitih nedostataka. Kako nen nikakvih vanjskih »predstava« za tumaèenje.. 1977. Snovi Josipa. Takva je »znanost« turr èenja iznimno subjektivna i nepouzdana. naravno. Zbog vl astite sna ne preokupacije bidom.. koji nam govori kad bismo tr ebali osjeæati pospanost ili kad bismo trebali jesti te koji se mo e poremetiti lete njem kroz vremenske zone. pi roc ima za takvo tumaèenje snova valjalo dati naknadu. ka e teorija. Snovi svake osobe. udnja i sti hova pojedinèeva nesvje snog uma. da smo budni. Znaèenje snova. imaju vlasti jedinstven simbolièki jezik. poput vinske mu ice.22 Smat ra da nam snovi omoguæuju da isku avamo pona anja koja nam mogla zatrebati u svakida nje m ivotu. Treæa je funkcija takoðer izgledna: spavanje djeluje kao mazivo za mo dane zupèanike. skrivamo . Freud je seksualnost smatrao neobuzdanom bujicom iz koje su izvir. Povjerov ao im je i preuranjena gaje hvastavost pred zavidnom braæom utamnièila. U rimsko bi doba. uèinkovito stvara vlastite. Sjedinili su dr< no vj erovanje da nam snovi »ne to govore« i svoje znanstvene uvide u ljudsl psihu. ali toèno je i da sm o. Antti Revonsuo sa sveuèili ta Turku u Finskoj daje evolucijsko obja njen snova. Svakako je toèno da smo u opasnosti od grabe ljivaca dok tra imo hranu i partnere. biblijski snovi obièno otkrivaju znamenja. Hobson j e prvi. Uvjeravali su ga u vlastitu uzvi enost. Znakovito je i to novoroðenèad i mala djeca . Koja je svrha snova? Na i su drevni preci vjerovali da su snovi poruke iz druge di menzije. mislio je. Kad je posli je izi ao iz zdenca. Brojne su studije pokazale da ljudski i ivotinjski ispitani ci br e i potpunije ovladavaju zadaæama ako nakon uèenja uslijedi spavanje. razvio poseban cirkadijurni ciklus koji ga prisi ljava da se noæu skloni.. rabeæi pamæenji èuvstvene funkcije. Tu je takoðer i èinjenica da su sno straha . snovi i drugo. Jakobov a najdra eg sina. 111 Robert VVinston: LJUDSKI UM kao i glad kojaje naposljetku pogodila Egipat.zato pozornicu na ih snova mogu ispun kojekakve mitske zv ijeri i bizarna zbivanja. noæu. èvrsto je dokazano. snovi su samo zabav an nusproizvod aktivnosti mo danog debla. Odreðena obilje ja idu u prilog toj t eoriji. to do i vljavamo otvorenih oèiju . sredstvo kojim duhovi i bogovi komuniciraju sa ivim ljudima. U svim ostalim razdobljima koristi im da spavaju i budu skrivene od opasnosti.u kojima padamo.110 Obraæanje pozornosti nazvane cirkadijurni ritmovi. Jako-bov sa n u Knjizi postanka ima veliku simbolièku va nost. Vodeæi teoretièar u tom podruèju je J. svim je ivotinjama budnost nu na samo za tra enje hrane i jedenje te parenje. Blizu Ber-Seve pole-gnuo je glavu na kameni jastuk i usnuo san o ljestvama koje su sezale do raja u kojem mu se u kazao Bog i obeæao mu kako æe èuvati njega i njegove potomke. Toènije. Takvi su ciklusi prisutni i u vrsta koje nam nisu srodne. prema Hobsonovoj teoi ji. borimo se. i ba su to na i snovi. bje imo. Allan Hobson s Harvardskog sveu lista. mogao je predvidjeti sudbinu faraonova nesretnog pekara i sretnijeg sluge. Rani su psihoanalitièari sve to podigli na mnogo vi u razinu. Tamo gdje nisu oblik bo an ske komunikacije. Prema toj teoriji. Ukratko. no njihovom bi se usporedbom moglo ustanov da dva razlièita straha upuæuju na istu n adu ili strah. tijekom sna jo izlo eniji napadu. obraðival i vidne informacije. Va nost èovjekova biolo kog sata. osim ako se ne znamo osobito lukavo skriti. tj. I todobn uspavanost èeonih re njeva omoguæuje da se snovi uvelike razlikuju od ono. ponajprije visoka razina a tivnosti amigdale tijekom REM spavanja. No u davnoj su pro losti cirkadijurni ritmovi mo da slu ili tome da budemo najneprimjetniji i najneak tivniji u razdobljima najveæih opasnosti.èiji mozgovi moraju uèiti najvi e . u dana nje se vrijeme doima malo manjom. Pr ije sam spomenuo va nost REM spavanja u pamæenju i uèenju. odreðuje ukljuèiva nje i iskljuèivanje gena. opazio je da ivèani podra aji iz mosta aktiviraju mo dai mehanizme koji bi. svi psihièki fenomeni. usnuli mozak . primijetio da REM spavanje ima mnoga obiljez budnosti te je pretp ostavio da bi nam ta èinjenica mogla otkriti vi e o prir di snova. èiju dinamiku ritmova. ponavljali su se. Èini se da mozak tijekom sna doista »provjerava« dnevne uèinke. Èovjek je. a zatim i iz zatvora. Freud je smatrao da su snovi simbolièki izraz konflikata.trebaju mnogo vi e a od odraslih.

zapravo. ali uz ostale obi ke. Mislio sam zapravo da su Jungovi sn ovi zvuèali potpuno drukèije od svega to sam sanjao ili to æu vjerojatno sanjati. neurotransmiterskih sustava. obavljamo li kakvu ponavljanu radnju dugo jekom dana. Francis Crick.sada njeg ili iz pro losti? Razmi ljate li u pojmovima situacija u kojima s bili. Najprije je tu minimaln samopoimanje . U budno m stanju neu-ronskom aktivno æu prevladavaju amini.. Sto to. Kad spavaju. nego u vi e du a.najspominjar ja vrsta snova.. S obzirom na to da èovjekov mozak tijekom ivota primi stotinu trilijuna b itova informacija. njihov mozak ponavlja izvori obrazac okidanja. Snovi su vrlo osobni i svojstveni sanjaèu . Mo da su oni. sjedalo . I nara vno da jesu. pregazio sam kroz do koljena duboku hladnu vodu na drugu stranu spilje. g dje sam ugledao sjajan crveni kristal. pripremajuæi se za pisanje ove knjige. ali i jasn om odvojeno æu od nje.to je jedan od razloga za to mo e biti toliko dosadno slu ati nekoga dok opisuje svoj e snove. moj je mozak odgovoran za mnoge osobitosti mog identiteta. naravno da nisu mogli biti stvarni. razlikuju tri razine samopoimanja. Njihova tvrdnja da su snovi mo dana kanta za smeæe zvuèi prilièno uv erljivo. Imamo ga i mi. slièno tome . od kojih mnoga zauvi jek èuvamo. a mo e ih pohraniti samo sto bilijuna. I jednako kao to stvara moje vrlo osobne snove. Allan Hobson ustvrdio je da se razlika i zmeðu budnosti i spavanja mo e svesti na razliku u ravnote i neurotransmitera. depresiju i maniju. moja prva pomisao bila je kako se èine nestvarni. poput serotonina i noradrenalina . Iz radova Jamesa Bovvera znamo da taj neurotransmiter mo e sudjelovati u »èi æenju« sj nja. i Gr aeme Mitchison prihvatili su kontroverzno stajali te prema kojem »sanjamo da bismo z aboravili«.svje stan do ivljaj sebe ovdje i sad. . znaèi? Vidite li sliku svojeg tij la . To potvrðuju i studije na t korima. Jo jedna zanimljiva teorija je da snovi pamæenju poma u da izbaci nepotrebne sadr aje. psih ozu. dobitnik Nobelove nagrade za otkriæe ustroja DNK. Neki fiL zofi. kao to 112 Obraæanje pozornosti predlo io dr.itd. nai ao sam na opis s na Carlajunga iz 1913: »Ispred mene bio je ulaz u tamnu spilju ispred kojegje staj ao patuljak s ko om poput ivotinjske. provukao sam se pokraj njega prema uskom ul azu. mo da su ti s novi rijetl ali ih bolje pamtimo. Zapravo. èiji je dio acetil kolin. Èitajuæi takve romane. To me ponukalo na dublje razmi ljanje. Mo e se reæi da taj i sani taj oblik imaju kukci.«23 Nekoliko je komentatora primijetilo daju ngovi snovi nevjerojatno slièe prizorima iz.. samo nusproizvod èinjenice da razumski dijelovi mozga spavaju dok su neki drugi budni. Godine 1983. Hobson. tipkamo ili radimo na blagajni. slijedi da neko svjesno »ja« do ivljava to iskustvo. èitao o toj temi. èiji mozgovi pokazuju odreðen obrazac neuronskog okidanja nakc to ih se nauèi da trèe labiri ntom. Hobson smatra da o odnosu tih dvaju mo danih s ustava ovise mnoga mo dana stanja. Re vonsuoa. èuvati relevantna i uklanjati suvi na. primjerice. Uoèi ulaska u REM spavanje most proizvodi poveæane kolièine neurotransmitera acetilkol ina.. S druge strane. Definiramo li um kao iskustvo posjedov nja lju dskog mozga. jer moj mozak nije Jungov. a strah je sredi nje mjesto osjeæaja koje do ivlja vaju osobe kq pate od paralize spavanja (vidi gore). sanjarenje. primjerice. ne mo e usto i objasniti ni ponuditi uzrok bizarnih sa dr aja snova. ptice i veæina iv tinja. Ne mogu zamisliti kako je psihoanalitièarima. pa moj e minimalno ja trenutaèno osjeæa pl stiène tipke koje ubada moj desni ka iprst. premda uvjerljiva. praæen reakcijama na n posrednu okolinu. U dubokome snu postoji ravnote a izmeðu aminergièkih i kolinergièkih. mora postojati proces ko jim se sjeæanja bri u. Kad sam. mu obilje ja? M o emo li ga naæi unutar mozga? Mo e li ga se iskljuèiti? Mnoga plemenska dru tva vjeruju ne u jednu. Ja ne znam tipkati naslijepo. stvari koje ste uèinili? Zami ljate li neko bestjelesno »ja« izmeðu svojih o nih jabuèica? Pojam o sebi presudan je koncept. èesto æemo u ne-RE spav anju sanjati da ponovno izvodimo tu radnju. Teorija dr. A èuo sam za arhitekta koji svake noæi sanja beton! 113 Robert VVinston: LJUDSKI UM Gdje sam ja u svemu tome? Pomislite na trenutak na sebe. ali ne obja njava èinjenicu da sanjanje stvara sjeæanja. ukljuèujuæi meditaciju. Ako je bila rijeè o snovima. Gdje . Tolkienovih fantastiènih ro mana ili filmova strave poput Aliena. REM snove.

èak i samokontrole.24 Njome uspje nije obr. To je sposobn ost stvaranja jeziènih mentalnih slika sebe. a da sam ja bolji u za-mjeæivanju i tra enju plijena. Primjerice. nadzir Kad govorimo o samosvijesti. Druge ivotinje. kao treæe.. ispru it æe ruku i dodirnuti zrcalo.razvijaju mnogo kasnije od ljudske djece. èija su pravila odreðen ubojitim i reproduktivnim sposobnostima njegovih èlanova. »Ja« razmi lja. on æe je ubiti. da sam vuk i da n posjedujem tu razi nu samosvijesti. »Mene« obavlja konkretnije zadaæe . Sociolog George Her-bert razlikuj e sebstvo koje zna (»ja«) i sebstvo koje je znano (»mene«)..i naslon stolice na kojoj sj< dim. Mogu èak i zaplakati misleæi da imaju manu. n e razumiju u to gledaju. stvaranja svijesti o vlastitoj s mrtnosti. primjerice psi. Osjeæam takoðer umor i g lad. osjeæa. Izveo sam nedavno taj pokus sa jednim panijelom. zabrinut sam zbc predavanja koje sutra moram odr ati. ili imaju neki nedost atak. Sve to izvire iz svijesti o sebi. Pren tome. Usto. Mo da^ vrijeme za stanku. brze i okretne penjaèe na stabla i kresaèe kamena. Ja i drugi Dojenèad oblik »mene« razvija izmeðu osamnaestog mjeseca i druge godine. ptièji pjev i buku prometa izvana . a plijen æemo podijeliti popola. Najjaèi vodi. Jako se uzbudio to vidi »drugog psa« i ubrzo je svojeg novog prijatelja stao tra iti iza zrcala . bira. Ti koncepti ovise o produbljenoj s mosvij esti te o shvaæanju sebe kao neèega to drugi mogu vrjednovati. ðujemo informacije o sebi te o okolini. pri lagodba koja nam je pomogla da pre ivimo. a u plan mo emo ukljuèiti i druge. U klasiènom pokus u koji dokazuje tu samosvijest djetetu obojimo crvenu toèku na nosu i postavimo ga ispred zrcala. tu je simbolièko (katkad zvano narativno) same poimanje. toplinu sobe. Njihove su funkcije razlièite. recimo. Mislim da se sjeæam kad sam ja to shvatio jer sam tada namjerno gazio po sjeni mlaðe sestre kako bih dokazao svo ju nadmoæ. Primjerice. No djeca takoðer stjeèu kon115 Robert VVinston: LJUDSKI UM cepte poput srama. a time i za preno enje vlas titih gena. lovio bih u èoporu. Mogu. No to nam jo ne govori to pojam o sebi toèno jest. Na djel je. Smatra se kako je ta treæa razina samopoimanja razmjerno nov evolucijsl doseg. obje ktnom obliku. koji su nedvojbeno inteligentni.a to je proturjeèno pitanje .planira. a stoga i planiramo. No djeca koja jo nisu razvila taj osjeæaj. s miju i trljaju je. Mogu mu predlo i ti razmjenu -ja æu naæi lovinu. o ko este godine. Do treæe godine dijete shvaæa da sjenu stvara vlastito tijelo. recimo. Nadalje. im pravo na najveæi dio lovine i najvi e se razmno ava. to nam poveæava izglede za dulji vot. vidio sam. razvoja moralnih vrijedne sti. na taj naèin mo emo pre ivjeti obojica . premda ga. Rijeè je o sposobnosti da mo < mo biti objek ti vlastite pozornosti. djeluje. Iduæi je korak shvaæanje sebe kao neèega to postoji u vremenu. stvaranja dugoro< nih planova. Istra ivanja na èimpanzama iz 1960-ih upuæivala su na èinjenicu da i one imaju taj stupanj samosvijesti. a time i veæe ukupne i zglede za pre ivljavanje. ako ga doista imaju . Nakon druge godine veæina se djece mo e prepoznati na fotografijama. obièno podrazumijevamo da govorimo o tom drugom. kad opisujem kako sam se promijenio od dvadeset i prve godin Omoguæuje mi da budem svjestan svojeg postojanja u vremenu. Dio æ ljudi tada moæi ostati kod kuæe i razvijati vje tinu proizvodnje oru ja ili gradnje skl oni ta.kako sam d. èak i ako nisu nedavno snimljene. Djeca svjesna sebe shvaæaju da se toèka nalazi na njihovu nosu i dod iruju je prstom. nas raspolo en? I. Mogu zakljuèiti daje moj susjed Ug nemilosrdan ubojica bizona. a neka se. 114 Obraæanje pozornosti Ali kao svjestan èovjek mo da mogu primijeniti neke vi e suradnièki orijentirane strateg ije koje dopu taju veæu jednakost i veæu specijaliziranost uloga. Sposobnost apstraktnog razmi ljanja o sebi i vlastitim postupcima omogi æuje nam da promi ljamo. imamo objektivno samopoimanje. da bi ih os . Umjesto da samo jedan pre ivi i prenese gene na potomke. pa æemo oformiti vi e uspje nih lovaèkih ekspedicija kako bismo stvorili vi ak hrane. zakljuèiti da ne elim umrijeti te da elim uèinit i sve to mogu kako bih to izbjegao. mogu se upitati . Stoga bi simbolièko samopoimanj moglo obuhvaæati sposobnosti promi ljanja i introspekcije. grizodu ja i neugode.

U efovim je cipelama pacijent brzo i toèno prepoznao te koæe na poslu. Ulogu èeonih re njeva u samopoimanju jasno vidimo kod osoba s o teæenjem u tom podruèju. Slièno. Nimalo iznenaðujuæe. djeca moraju razviti sposobnost shvaæanja drugih ki neovisnih i zasebnih oso ba. nakon to postavi pitanje. Pojam o sebi i sposobnost samoregu lacije razvijaju se usporedo s mo danim neuronskim mre ama. nije se mogao slo iti ni s jednom od preporuka koje j e maloprije dao. pa sazrijevaju tek u dobi od dvadeset godina. a sposobnost varanj a podrazumijev shvaæanje psihièkog stanja drugih . a dob roj su lutki iste dobno govorila istinu. Pacijent je zadr ao svu inteligenci ju i sve znanje. kad smo snimali Ljudsko tijelo. No od èetvrte su godine mogla lagati s lakoæom. uglavnom pokazuju nizak stupa nj zanimanja za sebe . ali ne i vlastite. te ko dosjeæaju gdje su saznali odreðenu informaciju. Sally stavi piku u ko aru i iziðe iz s obe.i kako se njime mo e manipulirati. Stuss je pacijenta zamolio da izvedu »igru uloga« u kojoj æe on. W. odnosno da la emo. Michael Gazzaniga i drugi iz Centra za ko gnitivnu neuroznanost na fakultetu Dartmouth u New Hampshireu ispitaniku J. U jednom kl siènom pokusu djeci su dali kom plet samoljepljivih slièica i od njih zatra ili c izaberu najdra u. Veæ smo se osvrnuli na ulogu èeonih re njeva u nadzor impulsa i poriva iz ni ih mo danih t vorba. ko arom i kutijom. Nije mogao objektivno sagledati situaciju iz vlastite perspekti ve. pokus sa Sally i Anne. promatrao sam èetv< rogodi nj u i petogodi nju djecu kroz jednosmjerno staklo. razvija se ne to to nazivamo »teorija uma Poznati test teorije uma jest tzv. »zloèesta« Anne pikulu premjes u kutiju. pacijent. biti dobroæi dan lik koji æe. Pojedinaèno su pi stana u sobu punu lijepih igraèaka.27 Te koæe s poimanjem sebe i odnosa sebe i drugih èini se da su povezane i s komunikacij om izmeðu mo danih polutka. Istra2 vanja pokazuju da autistièna djeca imaju zn atnih te koæa u razvoju teorije utr i reæi æe da æe Sally pogledati u kutiju. a od djeteta tra imo da ka e gdje æe Sally tra i pikulu. a zatim b riznuo u plaè. pr mjerice krasno oslikan v lakiæ. Sally se vraæa u sob u.26 Prije nekoliko godina. Tek kad smo svjesni sebe mo emo usporeðivati vlastito pona anj s pona anjem drugih. Djeca koja su razvila teorij u uma ispravno izabiru ko aru. Zatim su im rekli da æe ih posjetiti dvije lutke koje æe ih pita koja im se slièica najvi e svidjela. glumiti s vojeg efa. Usprkos niskoj radnoj uspje nos ti. David J. no na posluje bio jako neuèinkovit. Po povratku odr asle osobe. m . Ona uzimaj u obzir znanje u umu drugoga i ne oslanj aju se samo na vlastito znanje. On je lijeèio iznimno inteligentnog mu karca kojem je uklonjen tumor iz èeonih re njeva. neka veæ i nakon nekoliko m nuta. Inteligentij djeca u takvom pokusu la u uspje nije. Osim to nam daje sposobnost laganja. Cetve rogodi njaci su za takav oblik laganja uglavnom premladi. U toj fazi.mogu prepoznati poremeæaje i abnormalnosti drugih. za s ebe izabrati neku drugu slièici No druga je lutka bila zao lik koji æe zacijelo uzet i djetetovu omiljenu slièici Djeca do tri godine nisu uspjela zavarati zloèestu lutk u i izgubila su omiljen slièicu. premda samu informaciju savr eno znaju. U njemu dijete promati kako se dvij e djevojèice igraju s pikulom. gotovo su sva djeca. Prva æe lutka. vrlo su èesto prilièno nezainteresirane za svoj izgled. Odrasla osoba koja je vodila djecu u sobu rekl bi im da se smiju igrati èime e le.25 Pojam o sebi dopu ta nam takoðer da netoèno predstavljamo informacij da varamo druge z bog osobnog probitka. Klasièan primjer odnosa izmeðu èeonih re njeva i svijesti o sebi dao je neurolog Donald Stuss s Istra ivaèkog instituta Rotman u Torontu. p okazali su fotografije lica. ali da ne smiju ni dodirnuti posebnu igraèki Kad je odrasla osoba oti la. Dok je Sally odsutna. oko èetvrte godine. C esto se. Èini se da ne mogu o sebi razmi ljati kao o objektu . primjerice. nije mogao shvatiti da ima problem i nisu mu bile jasne reakcije efa i kolega . na izravno su se pitanj sva petogodi nja djeca uistinu dirljivo klela da nisu dirala zabranjenu igraèki osim jednog djeèaka koji je malo zastao. èeoni se rt 116 Obraæanje pozornosti njevi kod èovjeka razvijaju sporo. gdje se piku la doista nalazi. podlegla isku enju. Osim toga. meðu kojimaje bila ijedna neodoljiva.jeæala. mo da i kasnije. Turk. no upi tan za subjektivnu procjenu. Njegovo je uljevito tijelo (vidi drugo poglavlje).nek ome tko osim u prostoru postoji i u vremenu. svijest o sebi kljuèanje preduvjet s: mokontro le. obja njeno im je. a prema najnovijim istra ivanjima.

evo druge zadaæe. Ostanem li ondj e vi e od nekolil sati. ali ne ' dim i ni na koji naèin ne osjeæam neuronsku aktivnost u mozgu. imamo tzv. a od njega je zatra eno da pritiskom na gumb ka e jesu li prikazana lica njegova ili ne. Pitanje je. 0( to je da se u meðuvremenu ni ta nije zbilo s molekulama koje tvore miri s ili mojim osjetnim organom. Kad je tok neuronske komunikacije izmeðu polutka nesmetan. Kad svjesno gledam zelenu b ju. i I 117 Robert VVinston: LJUDSKI UM Èini se daje sebstvo plod meðuigre odreðenih mo danih podruèja. W . mo emo govoriti o svjesnim i nesvjesnim procesima. jer da ne pomislite na zel . ali uz pokoje iznenaðenje. ja. s tehnikama koje smo rabili kako bismo otkrili mo danu aktivnost u podlozi os jetne percepcije ili pozornosti i voljnih postupaka. drveæa koje ondje raste. moja se percepcija mirisa ponovno mijenja i postaje jedva zamjetna. Slijed je prikazan pose bno lijevoj i desnoj pacijentovoj polutki. Lica su raèunalno spojena u pretapajuæi slijed na èijem se jednom kraju nalazilo lice samog pacijenta. podvrgnuti znanstvenom istr a ivanju? Mo emo li naæi mo dane jedinice koje sudjeluju u svijesti i vidjeti ih na djel u? Odgovor je da. Hotimiènost podrazumijeva razliku i meðu onoga to nam govore na i osjeti i onoga to èinimo s tim informacij ma. Nemojte pomisli ti na zelenog slona. meðutim. Jedan je od moguæih pristupa < se ogranièimo na pet vidljivih obilje ja svijesti. Kako je pro la druga zadaæa? Pretpostavljam manje uspje no. Isto se zbilo kad je gledao pretapajuæe nizove slika vlastitog lica i lica dvaju amerièkih predsjednika. Iduæe je svojstvo jedinstvenog do ivljaja. kojeg J. imamo obilje je promjenjivog pristupa. Èetvrto je obilje je samoobjektivnosti. Desna je polutka uglavnom govorila da viðena lica pripadaju drugima. ona je proces koji te aktivnosti sjedinjuje u stalan do ivljaj. Svijest: oruðe poput svakog drugog Svijest je oduvijek bilo iznimno te ko definirati. dakle. kad prvi put doðem u neku stranu zemlj uvijek me zapanji njezin jedinstven mi ris. a na drugom jednog od istra ivaèa (toènije. hrane. nego i isk stveno. Michaela Gazzanige. Sad kad ste to uèinili. proizvod jednog od temeljenih stanja. ovdje san osjeæam bol i vidim crvenu boju!'«28 Naposljetku. 'Hej. kako ih tumaèimo.no prvih sam nekoliko sati u svakoj novoj zemlji pod njegovim sna ni dojmom.ost koji spaja mo dane polovice. Ne moram nu no znati od èega : sastoji . hotimiènost. Pozabavimo se najprije svojstvo »dojm a«. te ko o teæeno tijekom operacije zbog epilepsije. Vratim li se u tu zemlju. g riva . no ne mogu svjesno opaziti naè kojim moji neuroni i neurot ransmiteri pohranjuju i dobavljaju te informacij Dakle. Kao to smo spomenuli. Pola sekunde poslije Pomislite na plavog slona. Prema tome. Zatim. Ja nije samo spoznavajuæe. naime. nego mogu i pomisliti. na mozak mo e stvoriti skladan pogled na svijet iz perspektive osobe s vlastitim sebstvom okru ene drugim ljudima. Vidim zelenu. dobro poznaje i èija istra ivanja èesto spominjem u knjizi). 118 Obraæanje pozornosti Do li smo. no to je sad i zlièita razlika od one koju sam isprva opazio. Primjer ice. do nekih korisnih definicija svijesti. Dojmom ovdje nazivamo jedinstvenu perspektivu iz koje svatko od n »vidi« vlastite spoznaje. kognitivni neurozn anstvenik Steven Pinker: »Ne samo da mogu osjeæati bo vidjeti crvenu boju. osla njam se na umne procese kojih sam nesvjestan. a lijeva je p okazivala tenedenciju da ih prepoznaje kao vlastita. mo emo l ije. na e poimanje sebe i drugih oblikuju dva neovisna mo dana sustava. i dalje æu biti svjestan razl ike. ne postoji objektivna zelena boj nego samo slièni n euronski putovi koji je prepoznaju u veæini mozgova. ono koje mo e govoriti o mojim umnim do ivljajima. No n em prouèavanju toga » lozofskijeg« vida uma ovdje nije kraj. a kako i zlike u neuronskim v ezama stvaraju razlike u percepciji. Kao stoje rek. ja vam nikad ne mogu i stinu vjerno prenije ti svoj »dojam« zelene boje. Mogu nauè niz svojstava serotonina i izrecitirati ih vam. Razliku stvara moje tumaèenje informacija. Svijest mo emo usporediti s filmoi èine je po jedinaène snimke koje tvore na u osjetnu i kognitivnu aktivnost. kao ni vi meni svoj. Steve Pinker. svijesti. Sam je poja o sebi.mo da od mirisa cigaretnog dima.

To je. nego kao skladnu cjelinu. Otprilike 120 godina poslije. podaci s EEG-a pokazali su da se motorièka aktivnost u. Koliko vam je vremena trebalo za svaku od tih vje bica? Na-nosekunda? Pola m inute? Ili mislite da uopæe nije trajalo? Da se samo zbilo? Obièavamo. potrebno joj je vrijeme da se o blikuje. èinilo se vrlo malo vjerojatnim da bi bilo koji bacaè.i saèuvati glavu na ramenima? Budu da su vrata udaljena samo dvadeset metara. mogao iz sata u sat bo riti protiv velike zapadnoindijske èetvorke Holdinga. jer se to jednostavno dogodi.ra zdoblje pripreme neuronske aktivnosti u motorièkoj kori . Robertsa. primjerice . svojstvo mozga koje film i televiziju èini moguæim a . Ispitanici s izjavljivali da su namjere djelova nja postajali svjesni oko dvjesto milisekund prije izvoðenja radnje .zvukove ili bljeskove. ma kolik dobar bio. Nakon to bi najprije dobili lokalnu anesteziju glave. opazio je da postoji odre ðen razmak . govoriti o sada njosti. napose kad raspravljamo o svijesti. No bez obzira na iz jave o osvje æivanju nakane dvjest milisekunda prije. . s vjesnom i nesvjesnom. Premda vam zujala i podizanje prstiju mo da ne zvuèe uzbudljivo poput isp tivanja lj udskog spolnog pona anja ili mo danih procesa koji sudjeluju u sanj. Griegje nakratk o razmislio i zatii mi rekao kako misli da mi ne mo e objasniti kako je to njemu p olazilo za rukor ali i da smatra kako svi dobri udaraèi moraju predviðati bacaèeve pot eze. Mjereæi nj ve reakcije EEG-om. dakako.petsto milisekunda prije izvoðenja. Pokusi koje je 1840-ih provodio Wilhelm Wundt na Heidel-ber kom sveuèili tu pok azali su da mozak sjedinjuje dva podra aja . biv eg kape tana engleske reprezentacije i svestranog igraèa. burkala ranije . susreo Tonvja Grieg. a mozak je taj koji prikriva ka njenje. poput ko e ili mo dane kore.29 Eksperimentirao je na pacijentima podvrgnutima stereota ktiènim neurolo kim zahvatima zbog nepopustljivih bolova. Libetovi s u nalazi na svoj naèin okantni. Kako je moguæi upitao sam ga. naime.u tom sluèaju podizanja prsta kad po ele ili kao odge vor na zujanje zujala. bez obzira na to t o ovaj baca brzinom od oko 145 km/h? Kako se seriji 1976. Zakljuèio je da 119 Robert VVinston: LJUDSKI UM je trebalo oko petsto milisekunda da svijest primi osjetni odgovor na elektrk nu struju te ga preradi u izreciv do ivljaj.dodirne li vam netko r uku na èetiri mjesta u vrlo kratkim razmacima (govorim o najvi e desetinki sekunde. i od njih tra io da ka u to osjeæaju. Poku avajuæi izdvojiti trenutak u kojem ispitanici oc luèe izvesti pokret. Pokazuju. najprije ste morali pomisliti na njega! No dopustite da vas upitam j o ne to. odr avam na e vi e mo dane tvorbe slobodnima za najzahtjevnije ili najposebnije zadaæi Prije nekoliko godina. percipirat æete te dodire kao jedan predmet koji vam klizi po ruci. obièno pretpostavljamo daje sve to se zbiva u mozgu trenutaèno te da nema smisl a pitati koliko mi treba da pomislim na stolac ili da reagiram na svjetlosni blj esak.di izvoðenja voljne radnje . osobit o kad se loptica n predvidljivo odbija od tla ili vijuga zrakom. tovi e. da nismo posv svjesni mo danih proce sa. odluka za djele vanje najprije se javlja podsvjesno i potrebno joj je oko tr isto milisekunda d prijeðe u svijest. Isto se dogaða s dodirom . da b ilo koji udarac iziðe pred brzog bacaèa i stalno posti e o] trèavanja.s dvjema razinama obrade. o »ovdje i sada«.dvadeset i èetiri slike u sekundi ne vidimo kao bljeskove na zaslonu. lo ptica od bacaèeve ruke do pal ce dolijeæe za podosta manje od pola sekunde. trenutaèno.enog slona. za to se ka njenje poèeo zanimati Benjamin Li-bet sa S veuèili taju ne Kalifornije. sluèajno sam. neko vrijeme nakon to sam se povukao iz vrhunsko kriketa. Do trenutka u kojem znamo da elimo ne to uèinit jedan je dio nas to veæ znao otpril ike treæinu sekunde.k oji se pojave u kratkom razmaku. Poput Libeta. Libetje slao elektriène impulse u razlièite dijelove njih ovih tijela. Libet je u istra ivanjima oti ao korak dalje. u zelenoj sobi televizijskog studija. nju. Ukrat ko. Samo to toga niste sv jesni. Istodobno je njemaèki znanstvenik Hans Kornhuber provodio vlastita istr* ivanja svj esnosti voljnih postupaka. Holdera i Daniela . No mozgu je za sve njegove procese doista potrebno vrijeme. Èini se daje svrha tog ekonomiènost . stalno mogao ostvarivati visoke rezultate. pa to neæete moæi isprobati kod kuæe). Svijest nije trenutaèan do ivljaj. S obziro m na prirodno tjelesn vrijeme reakcije. primijetio je da je trajanje podra aja do prvih iskaza bilo iz nenaðujuæe dugo.

u tome to su profesionalni igraèi isto mogli predvidjeti èetrdesetak milisekunda prije nego to je loptica napustila serviserovu ruku. kao to znamo. a ne rijeè. Nakon stotinu dvadeset milisekunda leta loptice film se zaustav io. zbilo. malo je ispitanika bilo sposobno podrobno opisat i svoje postupke. meðutim. Jesmo li zbog toga razvili svijest. a izmeðu ostalog posjeduju slo enu opremu za analizu pok reta kojom se mo e analizirati to se toèno zbiva i kako sporta i reagiraju. Da bismo bili najbolji u pre ivljavan ju. a bojaje plava. Nadaju se d a bi takav pristup mogao pobolj ati izvedbe sporta a koji te e vrhunskim sportskim pos tignuæima. Primali su informacije temeljem kojih su planirali djelovanje.koncentra ciju u kombinaciji sa znaèenjer Slijed zbivanja od te se toèke nastavlja: kako æemo od govoriti .djelovanjem nedjelovanjem? Odluèimo li se djelovati. a hipokampus ga onda izvje æuje o tome to upravo zbilo i. »tableta« napisana utim pismom. usporeðujuæi ga nagomilanim sjeæanjima svega to se dos. ali toga nisu bili svjesni. Ta se vrsta ra èlambe danas provodi na sveuèili t u Sheffield Hallam. poput èimpanza. Ispitanici su morali navesti boju rijeèi. brojn i isprepletenijijer. dakle. tra eæi od dragovoljaca da gledaju u ekran na kojemje u bljeskovima p rikazivao popise raznobojnih rijeèi. To je gotovo sigurno br e nego to bismo vi ili ja stig li pritisnuti pravu tipku na nekom od strojeva za mjerenje brzine reakcije . Primijetio je kako je hipokampus. U takvim e primjerima Posner zabilje io visoku aktivnost prednje cingularne kore. Slièna istra ivanja na udaraèima pokazala su da oni potrebne pripremne pokrete izvode stotinu milisekunda prije nego to loptica napusti bacaèevu ruku. Jednostavni su ref leksi postali slo eniji. Ali kad sama rij asi » uto«. dakle. recimo. Upravo je to uèinio Jeffrev Grav s londonskog P sihijatrijskog instituta. No koja mo dana podruèja sudjeluj u u nastanku te neobiène predsvijesti? Michael Posner s Oregonskog sveuèili ta istra io je to pitanje. to æemo uèiniti? U tom smislu. Njihovo meðudjelovanje stvara bi. nego su zamah prilagodili toèno dvije stoti ne milisekunda prije udarca. je li . na svijest mo emo jednostavno gledati kao na vrhunac mo dane razvoja. Pro ionalni tenisaèi i poèetnici testirani su. Ondje imaju osobito dobro opremljen odjel za istra ivanje sporta. Razlika meðu njima bila je. pomoæu filma koji prikazuje ten isaèa dok servira. Istra ivanja nam. primjerice. zdesna ili po sredini. morali smo usavr sposobnost trenutaène reakcije (ili barem unutar nekoliko stot ina milisekund na promjene u okolini. Davno u pro losti okoli u smo se mogli prilagoditi samo prilagodbo nara taja. korisnije æe biti da pogledamo podruèja s kojima suraðuje. a poèetnici i profesionalci u toj su fazi mogli toèno predvidjeti hoæe li im lopti ca doæi slijeva. Znakovito. Zatim sm o postali sposobni nauèiti neke reflekse tijekom ivot Poslije smo.èak i prije prvog piæa. taj bismo dio mogli nazvati i mo danim sjedi tem koncentracije .Èini se da istra ivanja provedena na sporta ima podupiru Libetove nalazi Tijekom 1980-ih Petera MacLeoda iz Odjela primijenjene psihologije Cambridgeu za nimalo je kako se vrsni svjetski udaraèi pripremaju za loptic kojimaje potrebno sa mo 440 milisekunda da napuste bacaèevu ruku i udare 120 Obraæanje pozornosti palicu. na nove dogaðaje u okoli u mogli odgovor: metodom poku aja i pogre aka. MacLeodovi rezultati pokazali su da udaraèi nisu trenutaèno reagirali na pro mjene brzine i putanje dolazeæe loptice. to se obrazac okid anja u mozgu vi e ponavlj to utvrðeniji postaje. nego da se uv ijek zbiva odreðeno vrijeme prije ili poslije njega. èiji sam trenutaèno rektor. s prednjom cingularnom korom osobito dobro povezan debelim èvorom vlakana koji nazivamo cingulum. Najbolji igraèi najbr e i najtoènije predviðaju to æe se zbiti. Uza sve f unkcije koje obavlja. Maèji ka alj kad je rijeè. a zatim i djelovali prema tim planovima do desetinke sekunde prije nego bi se to dogodilo. zadaæa postaje te a i zahtijeva vi e svjesnog napora. sjedi te dugoroènog pamæen ja. stoje u dogaðaju bilo novo ili razlièit o. Ali umjesto da nagaðamo o tome je li ta tvorba sjedi te svijesti. Gravje predlo io da 121 Robert VVinston: LJUDSKI UM ta fizièka veza funkcionira na sljedeæi naèin: cingularna korajavi hipokampu: da oèekuje odreðen ishod. Daljnja istra ivanja na kriketa ima i tenisaèima pokazuju da su najbolji meðu njima osob ito vje ti prognozeri. pokazuju kako svjesnost nije »u ovom trenutku«. svojevrstan luk svjesnosti .

unatoè promjenama oko tijel Mnogo je primjer a homeostatskih sustava. Zaèudo. Premdaje te ila gotovo sedam kilograma.« No zasluge za lijeèenje. Jednostavno i mo emo usporediti sa sustavom grijanja i klim atizacije velike zgrade: kad vani hladno. nije do lo . èini se. Postojano stanje »nastoji« odr a unatoè stalno promjenjivom vanjskom sv ijetu na koji reagira. pozabav nekima od upeèatljivijih vidova èovjekova uma. Sipka se z arila u tlo dvadesetak metara iza njega. u kljuèuje termostat i p< poèinje grijati. punili pijeskom. sposoban i marljiv mu karac omiljen u dru tvu. Johnu Harlowu. No u jednom je navratu toga poslijepodneva Phineas Gage za rio eljeznu ipku u rupu. Nije jasno je li izgubio svijest. ivanje rana.mo sanjati. Homeostaza je proces koji razlièiti d ijelovi tijela posti u stabilno stanje. omatanje èisti zavojima i davanje obilne k olièine antiseptika pripisuju se mjesnom lijeènil dr. Cijeli su dan bu ili rupe u stijenama. Skupina je eks plozivom poravnavala kriljevaèke stijene na umskom tlu. preko ruba. a radovi su izvrsno napredovali. Gage. ostaviv i za sobom golemu rupu koja se protezala gotovo do sredine glave . Bi èovjekom znaèi moæi pobjeæi trenutku jednako k ao i reagirati na njega . Na èelu im je bio predrad-nik Phineas P. iskopala mu lijevo oko probu iv i dno oène duplje i izletjela kroz vrh lubanje. Svijest je. a tisuæe ivota mo da ne bi bile nepovratno uni tene kao rezulta t jednog od najveæih skandala u povijesti medicine. pregled. sustav hladi prostor dok s e ne postigr ugodna temperatura. no le a o je ondje trzajuæi se. sustav prepoznaje nisku temperaturu. el jeznom ipkom dugom 110 cm. svjestan sam da se mo e doimati nespojivom: svakida nj im iskustvom posjedovanja uma. Gage je tada zasigurno b pri punoj sv ijesti i sposoban govoriti. ili stvarajuæi i potkresujuæi sinaptièke veze. poletjela je izravno prem a njegovu licu.ona alat koji èovjekovu plastiènom mozgu omoguæio trenutaènu prilagodbu na zahtje1 pojed inog trenutka? U medicini se uvelike rabi pojam homeostaza. Sunèanog poslijepodneva 13. dr. naizgled smrtno ranjen. izraðivaè ormara koji je ivio preko puta (i u slobodno vrijeme p grebnik). Prvi gaje. Otvor u lubanji bio je dovoljno velik da u njega stane aka odraslog èovjeka. dok iz grada nije do ao Christopher Goodrich s volovskom zapregom i odvezao ga do konaèi ta Josep123 Robert VVinston: LJUDSKI UM ha Adama u sredi tu grada. stoga. Sila te krute eljezne munje odbacila je Gagea nekoliko metara unatrag. skupina radnika pripremalaje tlo za polaga nje eljeznièke pruge u umskom usjeku udaljenom oko tri kilometra od Cavendisha (1300 stanovnika) u Vermontu. nabijali su smjesu prije nego t o bi zapalili fitilj. Zapoèet æemo sa èuvstvima. primi jetit æe neki. jer je navodno rekao: »Doktore. Eksplozija koju je to izazvalo silovito je ispalila ipku koja je probila Ga-ge ov lijevi obraz. Ne postoje posve pouzdani sv jedoci dogaðaja koji su uslijedili. jasno je i kako èovjeka èin i mnogo vi e od svjesnosti i pozornosti. Za vruæeg vremena. mijenjajuæi razinu neurotransmitera i hormon primjerice. Edvv ard Williams iz Proctorsvillea u Vermontu. no èini se daje njihov vrlo pedantan predradnik bio neuobièajeno nesmotren. sjeæati se i osjeæati. prema tom vrhunski oblik h omeostatskog sustava. a zatim ih obilato. Kad god se upustim u tu temu. samo stoljeæe poslije najmanje jedna Nobelova nagrada ne bi bila uruèen a zbog pogre nih razloga. a da nije provjerio je li pomoænik nasuo za titni sloj pijesk a. u skladu sa svakim po jedinim trenutkom. koju je oblikovao Gage. a mozakje jedan od organa za kc bi se moglo reæi da djelu je homeostatski. svratio kako bi ga izmjerio za lijes. Nejasno je tko mu je sanirao grozne ozljede. To se obièno dogaða kad ra èlanjujen ne to stoje toliko svo jstvenom na em postojanju da rijetko o tome razmi ljam Ipak. Oèito su oèekivali da æe umrijeti jer je Thom Winslow. Istu samoregulirajuæu funkciju mozak obavlja stal ni unutarnjim promjenama. 122 Peto poglavlje Èuvstveni um Poznata nesreæa koja se prije vi e od stotinu i pedeset godina zbila u omanjem eljezn ièkom usjeku pokraj jednog seoceta u amerièkoj Novoj Engleskoj naposljetku je sna no u tjecala na znanje o funkcioniranju mozga. djelomice ih puni li dinamitom. Daje bila samo malo utjecajnija. sad æe imati pune ruke p osla. koji omoguæuje prilagodbe. U iduæim æemo se poglavljima. rujna 1848. siæu ne goleme. stvarati. umetali fitilj.

ni do kakve infekcije, a nekoliko tjed na poslije njegov je pacijent bio dovoljn o zdrav da poðe na oporavak obite u Lebanon, u New Hampshireu. Dr. Harlovvu pripis uju se zasluge za kakvoæ lijeènièke skrbi koju je Gage dobio, ali i za, to æe se kasnije pokazati va nir objavljivanje sluèaja. Opisao gaje potkraj godine u èlanku Prolazak elj ezne ip kroz glavu u Boston Medical and SurgicalJournalu. Harlowa je zapanjilo to se i prva èinilo da se Gage posve oporavio, bez posljedica. Hodao je i govorio nc malno, osjeti su mu bili normalni, a udove je slobodno micao. Smatra se da se prièa o Phineasu Gageu, i spoznaje koje smo stekli iz njeg vih ozl jeda, spominje u najmanje ezdeset posto svih knjiga o neuroznanosi Gageu su se zb og ozljede posve promijenili temperament i osobnost. Koliko prije bio strpljiv i pouzdan, toliko je sad postao nagao i hirovit. Prije nesreæ Phineas Gage i poznata eljezna ipka 124 Èuvstveni um bio je dobro organiziran i dru tven, dobro se slagao sa svakime s kim bi do ao u kon takt, a sad je bio agresivan i te ak. Nikoga nije po tovao, iznosio je sabla- njive se ksualne ponude, bio je svojeglav, ekscentrièan, neobuzdan i nepouzdan. Doista, pre mda se htio vratiti poslu predradnika, bilo je jasno da mu se tako odgovorna du no st nije smjela povjeriti, osobito ako je obuhvaæala rad s eksplozivima. Poèeo se pot ucati i raditi razne poslove. Bio je, primjerice, koèi-ja , konju ar i èistaè. Kako su izg ledi da se zaposli u svojem kraju bili sve manji, nekoliko je godina, èini se, pro veo u Èileu radeæi kao konju ar. Naposljetku je zavr io kao izlo ak u Barnumovu cirkusu u New Vorku. Tijekom iduæih deset godina zdravlje mu se pogor alo te je 1860. umro od posljedica kroniène epilepsije. Sedam godina poslije tijelo mu je ekshumirano i ob avljena je svojevrsna obdukcija. Dr. Harlow, koji se i dalje ivo zanimao za tu nu s udbinu Phineasa Gagea, predao je njegovu lubanju, zajedno s poznatom ipkom, Harva rdskom medicinskom fakultetu kao izlo ak. Danas ih se mo e razgledati u harvardskoj Medicinskoj knji nici Countvvav. Profesor Moniz i »bijeli rez« Gotovo stoljeæe nakon Gageove svjetski poznate nesreæe, jedan je portugalski lijeènik hladnokrvno i smi ljeno poku ao reproducirati vrlo sliènu ozljedu na te ko poremeæenim, du vno oboljelim pacijentima. Ipak, èinio je to na mnogo drukèiji, nadziraniji naèin. Pro fesor Egas Moniz u to je vrijeme bio profesor neurologije na Lisabonskom sveuèili tu . Monizovo pravo ime bilo je Antonio Caetano de Abreu Freire, no njegov gaje kum nazvao po junaku portugalskog pokreta otpora koji se borio protiv Maora. To kr te nje kao da mu je usmjerilo ivot u, recimo to tako, mu evnom smjeru. S dvadeset i de vet godina postaje èlan portugalskog parlamenta, a u drugom dijelu Prvoga svjetsko g rata, prije nego to æe postati ministar vanjskih poslova, bio je veleposlanik u pa njolskoj. Stoga je bio jedan od potpisnika Versajskog ugovora na svr etku rata, no iz politike se morao povuæi nakon to je zbog politièkih nesuglasica izazvan na dvobo j. Do trenutka kad je ponovno bio spreman potpuno se posvetiti medicini u Lisabonu, Moniz je veæ bio napisao knjigu o seksualnoj funkciji i patolo kim vidovima seksual nog ivota, dvije o hipnozi i njezinoj povijesti te, 1917., knjigu o ratnim neurol o kim ozljedama. Iduæihje nekoliko godina u Lisabonu bilo iznimno uspje no za njega. K ao neurolog stekao je velik meðunarodni ugled, jer je razvio nove metode prouèavanja ljudskog mozga. Istodobno je i dalje obavljao pokuse na ivotinjama. Do Monizova doba ustaljen naèin prouèavanja ustroja 125 Robert Winston: LJUDSKI UM neozlijeðena mozga bilo je rendgensko snimanje, sa svim opasnostima koje ponovljen o izlaganje moglo donijeti pacijentu - premda se, dakako, o opasn stima dijagnos tièkog zraèenja poèelo razmi ljati tek mnogo kasnije. Uzgre taje zabrinutost novijeg dat uma. Kad sam bio desetogodi njak, u otmjeniji je trgovinama cipela obièaj bio isprob avati nove cipele pod rendgenom. Zvu nevjerojatno daje prva rendgenska snimka ko ju sam vidio bila ona moje noj u mjesnoj trgovini cipelama, na kojoj su se kosti mojih prstiju migoljile pod j zovitom zelenkastom svjetlo æu nesumnjivo vrlo opasno g gama-zraèenja. No u Monizovu dobu lijeènike nije zabrinjavala opasnost od zraèenja, nei vrlo lo a kva liteta rendgenskih snimaka ivèanog sustava. Dok se kosti prsti i druge kosti lijepo

istièu i bacaju sna nu rendgensku sjenu, meka tkiva pop mozga, primjerice, jedva os tavljaju bilo kakav trag. Jedan od glavnih izazo' bilo je nala enje boljih dijagno stièkih postupaka za bolesti poput mo dani tumora. Metoda koja je donekle pobolj ala k akvoæu snimke sastojala se od p veæanja kontrasta ubrizgavanjem zraka u glavu. No i taje tehnika, tzv. zraèr encefalografija, davala zamagljenu, nejasnu sliku, a usto nije bila bezazlena, i bi pacijente nerijetko prilièno dugo poslije pregleda mori le nesnosne glavob lje. Moniz je zatim poèeo ubrizgavati razne spojeve u trupla. I zmeðu ostalii rabio je otopinu natrijeva jodida, koju je ubrizgavao u mo dane arteri je. Joi ne soli razmjerno su nepropusne za rendgenske zrake, pa je tako uspio od r diti polo aj arterija u mozgu. Kad je polo aj raznih arterija bio abnormalai posto jala je moguænost da ih je pomaknuo tumor. Te ko se oteti dojmu da su meðunarodna priznanja i laskanja koja je dobi nakon objav ljivanja svojih va nih radova na podruèju mo dane angiografr Moniza odvele korak preda leko. Poèeo je eksperimentirati s psihokirurgijon Odluèio je lijeèiti tada (ali i dana s) vrlo te ka i bolna stanja poput te kih par; noidnih poremeæaja, ekstremne depresije i shizofrenije. Do 1930-ih saznao za prija nja istra ivanja na mozgovima majmuna i èi mpanza. Te su ivotinje, d istra ivanja agresivne i upla ene, postale pasivne i pitome kad su im odstran li odreðena prednja mo dana podruèja. Moniz, tada zaposlen u psihij atrijski bolnici u Lisabonu, poèeo je razmi ljati o tome da slièan postupak isku a n lju dima s donekle sliènim simptomima. Bio je zadovoljan rezultatima. Prefrontalna leukotomija, ili lobotomija, na èovjeku je prvi put izvedena 1! stude noga 1935. Zajedno s asistentom dr. Limom, Moniz je izbu io nekolik rupa u lubanji paranoidne pacijentice pod lokalnom anestezijom. Zatim je podruèje koje povezuje èe one re njeve s ostalim dijelovima sredi njeg ivè; nog sustava ubrizgao èisti alkohol, oèek juæi da æe to uni titi ivèane stanici Odmah nakon operacije pacijentica je bila manje agi tirana i smirenija. Kak 126 r Èuvstveni um se pokazalo, ostali su pacijenti imali vi e sreæe jer ravnatelj, mo da zbog profesiona lne ljubomore ili istinske sumnje u etiènost Monizova pristupa ili, naposljetku, o dgovornosti za pacijente, Monizu nije dopustio da ih operira. Moniz je pipke stoga pustio izvan bolnice, a postoje sna ne naznake daje svoje kli nièke rezultate uvelike iskrivljavao. Zajedno s Limom, u meðuvremenu je izveo dvades etak operacija na pacijentima s raznih strana. Neki su bolovali od shizofrenije, drugi od psihotiène depresije. Moniz je priznao da su mnogi njegovi pacijenti bil i pone to usporeni nakon operacije, no opæenito je umanjivao opseg negativnih uèinaka svojeg rada. Osim to su otupjeli, pacijenti su patili od inkontinencije, muènine i dezorijentiranosti. Moniz je kardinalno pogrije io propustiv i dugoroèno pratiti stanj e svojih pacijenata, jer je tako zanemario itekako negativne simptome o kojima b i ga veæina izvijestila - to su, naime, mogli. Ali Moniz je bio opijen zaneseno æu. Sm atrao je da alkohol nije djelovao dovoljno sna no, pa gaje zamijenio posebnim no em, leukotomom. Nekoliko poteza naslijepo brzo umetnutim no em i - stvorenje èuveni »bije li rez«. Psihoza je u tom dobu bila uobièajena i neljeèiva bolest, posebice kad su pac ijenti bili neobuzdani i opasni, paje vladalo veliko zanimanje za svaku terapiju koja bi te vrlo bolesne pacijente mogla uèiniti pristupaènijima. »Pobolj anja« dr. Freemana Jedan od neurologa koji se zainteresirao za to pitanje bio je Walter Freeman sa Sveuèili ta George Washington. On je rje enje vidio u revolucionarnom »bijelom rezu«, paje ubrzo i sam bio spreman isprobati ga na ljudima. Prva pacijentica bila mu je gða Hammatt, iznimno agitirana depresivna ena iz Kanzasa. Pred njom i njezinom obitel ji nalazila se odluka: internacija u du evnu bolnicu ili no . Kako je zatvaranje u d u evnu bolnicu tada praktièno znaèilo smrt, izabrali su no . No neposredno prije nego to su je polegli na operacijski stol, gða Hammatt postala je vrlo agitirana. Shvatila je da joj lijeènici moraju obrijati glavu kako bije op erirali. eleæi je smiriti, Freeman joj je obeæao da to neæe biti uèinjeno te da joj uvojc i na koje je bila toliko ponosna neæe nastradati. Nakon est otvora u lubanji i neko liko nezgrapnih rezova u mozgu, Freeman je izvijestio da joj je »postalo svejedno«. Tjedan poslije operacije, gða Hammatt nije mogla pravilno govoriti. Stalno je mrml jala jedne te iste nesuvisle slogove, a usto se nije mogla sjetiti jednostavnih èi

njenica poput dana u tjednu ili nadnevka tog dana. Pisati gotovo uopæe 127 Robert VVinston: LJUDSKI UM nije mogla. Stanje joj se, meðutim, postupno poèelo pobolj avati. Govor joj vratio i n aposljetku je otpu tena kuæi, naoko bez simptoma iznimne anksiozn sti koji su je muèil i prije operacije. O prvoj lobotomiranoj pacijentici Freema je pisao u svojoj au tobiografiji: »Po ivjela je pet godina, najsretnijih u ivot kako ka e g. Hammatt... Mog laje otiæi u kazali te i usitinu u ivati u predstav ne razmi ljajuæi o tome kakva joj je f rizura ili hoæe lije cipele na uljati.« Zajedno s dr. Wattsom, svojim asistentom sa Sveuèili ta George Washingto dr. Freeman lakomisleno se posvetio psihokirurgiji. U razmjerno kratkom vr menu opisao je èak 632 kirur ka zahvata, od kojih je ishod 52 posto ocijen »dobrim«, 32 posto »zadovoljava juæim«, a trinaest posto »lo im«. Osamnae je pacijenata umrlo. Dokumentacija o »dobrim« slu ima bila je nepouzd na i neprikladna, a mnoge medicinske sestre koje su skrbile o tim pacijentirr poslije su priznale kako èesto nisu mogli iæi na zahod, nerijetko su ih salijeta seksualnim ponudama, satima su sjedili nepomièno te izra avali bezvol jnoj dosadu, gubitak pamæenja i deluzije. Freeman i Watts u meðuvremenu su poèeli operirati pacijente s raznim pi remeæajima koj i su dijagnosticirani kao psihijatrijski, ukljuèujuæi pijance sredi ta Washingtona. Na kon to su ondje otvorili unosne privatne ordinac je, Freeman je poèeo eksperimentir ati s raznovrsnim »pobolj anjima«, èije ^ pojedinosti tajio èak i od najbli eg kolege i sur dnika, dr. Wattsa. Takoðer^ pokrenuo pravu samoreklamnu kampanju. Postavljao je tan dove na medici] skim skupovima i konferencijama, a preko tiska je irio tvrdnje da mo e lijeè ti stanja dotad smatrana neizljeèivima. Iduæih se godina posvetio unaprjeð nju svojeg kirur kog pristupa, s ciljem da ga ubrza i pojednostavi. Putovao^ SAD-om i u dvadeset i tri dr ave operirao brojne pacijente, nerijetko s prili no netoènom di jagnozom. Meðu pobolj anjima je bila tzv. transorbitalna tehnika. Cesto ju je izvodio ordinaci ji, a pacijenta bi zatim poslao kuæi taksijem. Njegov sin, koji mu je ka kad pomag ao, opisao je Freemanovu metodu anestezije. Sastojala se od oman ljivanja pacije nata sna nim elektro okom, nakon èega gaje asistent dr ao n operacijskom stolu dok grèevi ne bi oslabjeli. Nastavak transorbitalnog pristi pa vjerno je opisao jedan proma traè: »Freeman bi tada podigao pacijentov k; pak i zatim u suzovod umetnuo instrumen t nalik iljku za led. Nakon nekolik udaraca kirur kim èekiæem (navodno je povremeno, ka d se htio podièiti sve jom vje tinom, bahato rabio stolarski èekiæ) kost je bila probije na. Freeman 1 zauzeo polo aj iza pacijentove glave, gurnuo leukotom oko èetiri centi metra pacijentov èeoni re anj i pomicao vrh naprijed-natrag. Zatim bi postupak pt 128 Èuvstveni um novio na drugoj oènoj duplji.« Zabilje eno je da se jedan profesor neurologije onesvij estio gledajuæi Freemanovu demonstraciju postupka. Postoji jezovita, pomalo mutna fotografija Freemana snimljena oko 1945. Na njoj e na bez svijesti u prugastoj pid ami le i na operacijskom stolu. Dvije joj sestre dr e ruke, a treæa kao da joj priti æe noge. Freeman, okrenut prema objektivu, pokazuje svo je kirur ke vje tine. Odjeven u bijelu odoru bez rukava, golim rukama, bez rukavica, zabija no u pacijentov mozak kroz oènu duplju. Oko stola je osam mu karaca, uglavnom odjevenih u pristojnu civilnu odjeæu, poslovna odijela i kravate. Nitko ne nosi n i ta to barem pribli no nalikuje kirur koj odori, maski ili promatraèkoj halji, unatoè èin ici da infekcije mozga spadaju meðu najsmrtonosnije. Nezaslu ena Nobelova nagrada Nakon to su Egas Moniz i, poslije, Freeman objavili svoje rezultate, svijet je bi o ushiæen. Monizovu se radu isprva posvuda pljeskalo: postao je zapovjednik Legije èasti, stekao brojne poèasne doktorate i progla enje poèasnim èlanom mnogih nacionalnih i znanstvenih akademija. Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljena m u je 1949. jer je Moniz, rijeèima popratnog teksta, »shvatio da psihièke bolesti praæene èuvstvenom napeto æu mogu biti ubla ene uni tavanjem èeonih re njeva ili njihovih veza s d im mo danim podruèjima...« Na poèetku ovog odlomka napisao sam daje Nobelova nagrada dod ijeljena zbog pogre nog razloga. Naime, premda je za odobravanje na koje je nailaz ila psihokirurgija bilo malo opravdanja, raniji Monizov rad na podruèju mo dane radi ologije bio je doista prijeloman i utjecao je na mnoge tehnike koje se uvelike r

abe jo i danas, vi e od osamdeset godina poslije. Vrlo je vjerojatno kako je Freemana izjedala pomisao na slavu kojom je Moniz sve vi e bio obasipan. Ustrajao je na velikim serijama nenadziranih zahvata zbog èega s e sukobio s mnogim èlanovima medicinske struke. No kritiziran je bio ponajprije zb og drugih pitanja - zbog ogla avanja, zbog toga to nije bio kvalificiran kirurg te, mo da, jer su mu mnogi pacijenti naglo umrli, katkad zbog mo danog krvarenja. No pr emda je meðu uglednijim pripadnicima medicinske struke bio na zlu glasu, meðu manje kritiènim i slabije obavije tenim èlanovima struke, u tisku te u javnosti nailazio je na mnogo odobravanja. Zbog toga su mu dolazile mnoge istaknute osobe iz gornjih slojeva dru tva, ukljuèujuæi holivudsku glumicu Frances Farmer i sestru Johna F. Kenne dvja, 129 Robert VVinston: LJUDSKI UM Rosemarv Kennedy, koju je zahvat obogaljio, paje iduæih ezdeset godina ti bala stal nu skrb. Te ki su psihijatrijski poremeæaji bili, i jo jesu, iznimno uobièajeni, a terapi lijeko vima za agresivne, uznemirene pacijente bile su vrlo ogranièene. Largc tyl, poznat i lijek za smirenje, tekje trebao biti izumljen, a djelovanje barbitura bilo je previ e otupljujuæe. Sudbina problematiènog Randalla P. McMurphvj junaka Leta iznad ku kavièjeg gnijezda Kena Kesevja, bila je sudbina koja je u d bu kad se medicinskom zajednicom irilo odu evljenje potpunom èeonom 1 botomijom zadesila tisuæe osoba diljem Europe i SAD-a. Te koæaje bila u ton to su osobe osim agresivnih i destruktivnih crta , gubile i - kao Phineas Ga[ kljuène elemente svojih osobnosti. Primjerice, izgubi li bi sposobnost ljutnj ali i sposobnost da se raduju, suosjeæaju ili budu ushiæeni. Mo da bi prestæ biti problem za svoju okolinu, ali bi takoðer, u nekim sluèajevima, pre stali bi posve funkcionalne osobe. Moniz, ba kao i njegovi sljedbenici, izvadili bi i du e. Upravo su takve drastiène mjere poput lobotomije dovele R. D. Laing psihi jatra radikalnih stavova iz 1960-ih, do zakljuèka daje dru tvo du evno b lesnima progl a avalo osobe koje je htjelo obuzdati i u utkati. Razumijevanje drugih Postoji rijedak mo dani poremeæaj, Urbach-Wietheova bolest, koji mo e doves do kalcifi kacije amigdale. Ralph Adolphs opisao je 1994. pacijenticu koja zbc takvog dvost ranog o teæenja amigdale vi e nije mogla percipirati strah.30 Ni do lo ni do kakva slabl jenja inteligencije ili motorièke funkcije, nego je ima pote koæa u prepoznavanju èuvsta va na licima i u glasovima ljudi. Strah i Iju nju uopæe nije mogla prepoznati. Pre mda strah i ljutnju mogu shvaæati kao pc move, pacijenti s o teæenom amigdalom èesto ne mogu opaziti ili reagirati r njihove svakida nje pojavne oblike. Mo e se èiniti daje to za promatraèa tek zanimljivo, a za oboljelog frustrir; juæe, no u loga amigdale presudna je za opstanak. Jedno je nemoguænost èit; nja ljudskih lica u suvremenom okru ju, ali ne to je posve drukèije ne osjeæa strah kad prema nama juri gol em tegljaè. U jednom od prizora Ljudskog un bio sam uronjen u more pokraj Cape Tow na u kavezu od tankih eljeznih ip; ka, a na mene je nasrtala dvotonska, petipolmet arska velika bijela psina, ud; rajuæi u kavez i keseæi svoje zube od deset centimeta ra. Ma koliko mije mo: dana kora govorila da mogu ostati miran i da æu ostati neoz lijeðen, alarmn zvona u mojoj glavi nepodno ljivo su odzvanjala. 130 Èuvstveni um U dobu kad je opstanak vi e ovisio o okolini i kad su se ljudi povezivali u skupin e kako bi si poveæali izglede za pre ivljavanje, grupna je komunikacija bila ivotno v a na. Medu lovcima-skupljaèima najte a kazna za kr enje pravila skupine bilo je izbaciva nje iz nje - u tada njim je surovim uvjetima to znaèilo smrt. Tragove te prakse nala zimo u obièaju »izbjegavanja«, inaèe stra nom prokletstvu za drevne Izraelite, koji je u v el kim dolinama prevladavao do prvih desetljeæa pro log stoljeæa, a jo je uvijek dijelom vota romskih nomadskih skupina. Grupna komunikacija u osnovi podrazumijeva sposo bnost prepoznavanja i izra avanja èuvstava. Ako je drugi pripadnik skupine, primjeri ce, ljutit ili prepla en, korisno je moæi tumaèiti te znakove i prema njima prilagodit i svoje pona anje. Majmuni pu teni u divljinu nakon odstranjivanja amigdale ne pre ive dugo. Zanemaruju mladunèad i ne mogu prepoznati znakove opasnosti koje alju drugi èl anovi skupine. Upita li me tko da opi em »èuvstvo«, mo da æu biti ponukan da ga opi em kao skup osjeæaja -

istaknutom istra ivaèu ljudskih èuvstava i autoru knjiga Osjeæajni mozak i Sinaptiè-ko sebstvo31. znaèi. stoje proces koji obuhvaæa suradnju s hipokampalnin 132 Èuvstveni um . mirno. primjeric e. Kako nije mogao donositi ispravne odluk e. »E-poruka« iz hipotalamus mogla bi glasiti: »Bliska pr ijetnja. sign ali se proslijeðuju prema tijelu. tuge. zatim bi »provjerio« to se zb va i dobio informaciju da u tijelu nema nikakvih promjena .33 Nakon operacije mozga jedan je njego v pacijent postao neodluèan i neodgovoran. tuga i radost. U svakida njem iv otu nije mogao prepoznati znakove koji normalnim osobama poma u pri odluèivanju. s gnale alje i u hipofizu. informacije koj primam o u vi oj kori bile bi nepotpune. slièn Damasijevu pacijen tu. ali da to ne mo e osjetiti. Vi a kora tumaèi primljene tj« esne informacije i zakljuèuje: »To je ljutnja. Postoj dokumen tirani dokazi o pacijentima s ozljedom leðne mo dine koji su. U n jegovu su sluèaju tegobe najvjerojatnije nastale zbog o teæenja veza izmeðu èeone. krvni tlak. naglo mijenjaju brzi nu rada srca. radosti itd. a odatle u vi u koru. Njezine izluèevine. rekao bi da shvaæa da su grozne. ili kao to ka e LeDoux. javljali su da osjeæaju neke vrlo specifiène i istanèane èuvstven do ivljaje. Neki zanimljivi rezultati dobiveni na pacijentima s operiranim mozg om idu u prilog tom slo eni131 Robert Winston: LJUDSKI UM jem. U normalnom procesu èuvstveni podra aj . raz nu mi iæne napetosti. s mozgom izravno povezuju lic< Mo da fraza »instinktivna reakcija« naposljetku nije samo besmislen kli e. Stoga poènimo reagirati.ha. izvje tavali o djelomiènoj èuvstvenoj otupjelosti uz odvc jenost.oèi sijevaju. bila uskraæena za info macije. Zamislite stranicu teleteksta u podrue ju s lo im prijamom televizijskog signala . potaknut djelovanjem hipotalamusa. sve i svemu. Drugi im dodaju gaðenje i zaèuðenost. ne »znajuæi« z ozljedu. moj bi hipotalamus. Testovi dr. Veæina se znanstvenika sla e da su osnovna èuvstva strah.« U svijt sti bis mo tada do ivjeli ono to nazivamo èuvstvom. èini se da nije toliko rijeè o osjeæajima. Prema mi ljenju mnogih znanstvenika. Damasio smatra d aje jedan od razloga za njihovu ogranièenu i nepo punu odvojenost od èuvstava èinjenic a da i dalje primaju izravne mo dane pc dra aje iz kranijalnih ivaca. Vi a bi kora. glavnu tjelesn jezdu. Informacija o razini bu dnosti alje se natrag hipotalamus e-porukom u kojoj mo da stoji: »Na oprezu smo. Svjesno »osjeæanje« samo je vrh ledenog br ijega.« Kao dijelu petlje izmeðu amigdale hipotalamusa. koliko o skupu mehanizama za pre ivljavanje koji nam poma u da izbjegnemo opasnost te da se usmjerimo prema najspasonosnijem rje enju. mogli bismo reæi da se slo eno èuvstvo grizodu ja sastoji od straha i tuge. svejedno slao informaci e prema tijelu. poput sr ama koji osjeæamo kad se osramotimo u dru tvu. Kad su im odreðeni dijelovi mozgov bili podra e ni. a n eki i prezir. èuvstveni je proces meðudjelovanje mozga i tijela.slo enija se sa stoje od kombinacije ogranièenog broja osnovnijih. budnost.prizor ljutitog lica. »svjesne ore i limbièkog sustava. sad udaljen metar i pol . zubi su iske eni. No sudeæi prema spomenutim dokazima. nema mi iæne aktivnosti itd. Prema J osephu LeDouxu. ljutnje. gaðenja i grizodu ja posto je neovisno. U toj bi fazi informacije u toj elektrokemi skoj poru ci mogle glasiti otprilike ovako: »Primijeæeno ljudsko lice. ljutnja. èuvstva uvelike nalikuju bojama . ulijetao je iz jednog na propast osuðenog pothvata u drugi. Sto on toèno radi? Èi ni se da djeluje kao sustav za obilje avanje informacija koje dc laze izravno iz o sjetila. kategoriziranom shvaæanju èuvstava. Antonio Damasio navodi jedan tu an primjer. Ovaj smo dio zapoèeli naglasiv i va nost amigdale u cijelom procesu. Naposljetku bi »zakljuèio« daje stanje. Dakle. Drugi znanstvenici tvrde da èuvstva poput zaèuðenosti. meðutim. koji. »glazura na torti«.32.pomije ane brojke i slova te prazn ne. to æe uèiniti?« Hipotalamus. recimo . Damasia pokazivali su da pacijent nije mogao »osjeæati«. koje v eæinom ostaje zakopano ispod dosega svijesti.oc lazi iz v idne kore u limbièki sustav. No bez tijela kao kljuènog dijela te komunikacijske petlje. Kad bi mu prikazali slike zastra ujuæih prizora. Da imam oz lijeðenu leðnu mo dinu. Kako to funkcionira? Odreðenu ulogu u osjeæanju emocija imaju informacije iz samog tijela. spre mni za boi bu.brzina srcaje sta na. provjeriti u sto eru«.

) Postoje struènjaci koji facijalnom analizoi zaraðuju za ivot. b io je inaèe su ta dobrota. odmahuju glavom kad ele reæi »da«. osmjehujem o na domjencima . Njegov kolega u istoj bolnici. najèe æe imaju isto znaèenje. primijetit æe ljepotu nje gove kro nje ili ostati ravnodu na. nije sluèaj s tjel snim gestama . ne javljaj se na tele fon i ne razgovaraj s drugima. \ lo su va ne pri izra avanju po tovanja. Pri izra avanju na ih emotivnih stanja drugima. svoje èuvstvene sposobnosti ne rabimo samo kako bismo razumjeli druge. briljantne Blairova imitatora. nego i kako bismo utjecali na njih. poput onog koji bih mogao uputiti supruzi kadje ugledam nakon to na . Zamislite da poku avate partnera nagovoriti na brak jednoliènim glaso m i bez trunke iskrenosti u oèima. gdje se obavlja svjesna obrada. Sjeæam se da me je 1960-ih. »Odlièno. s druge strane. inaèe tehnièki sjajan pulmolog.»tu no« ili »grozno«. vrlo va nu u logu ima govor tijela. Mi. Rory Bremner rabi svoje lice. Inf ormacije o njegovim uèincima alju se u amigdalu. meðutim.G ci.to nam omoguæuje da procjenjujemo okolinu i primjereno reagiramo. taje pouka izreèena mnogo prije nego sto je postala aktualna.rabimo dva mi iæ (lijevi i desni jagodièni mi iæ). to je lo e. osobito ako je 133 Robert VVinston: LJUDSKI UM bio mu karac. Njegove su geste malko razlièite.kao to se. I gdj god u sv ijetu bili. nakratko bi mrmljajuæi porazgovarao sa specijalizantom i odjelnom sestrom. Mo e djelovati posve nesvjesno . Pacijent bi u meðuvremenu. primjerice. Watsone. poput mnogo dobrih politièara. momèin izvrstan napredak« ljuèio bi lijeènik i pre ao na iduæeg pacijenta. kao i pri èitanju njihovih. Geste. i nastoj da ti glava bude u visini njegove. U njihovu se sluèaju smetnja ne nalazi izmeðu tijela i mozga. no nikad nije razum koliko je razoran bio emotivni uèinak n jegovih tjednih vizita. studenti. No jo va nije. pa z a promatraèa ima drukèije znaèenje. Va nu ulogu u njezinu radu ima neurotransmiter dopamin.npr. kad u noæi zaèujemo glasan pucanj. dok sam studirao medicinu. Za iskren osmijeh. to je dobro. Oèito. u krevetu le ao u stavu »pozor«. ali zapravo preèuo odgovo r. Sjedni blizu njega ako le i ili sjedi. A zasad æe dostajati jedan jednostavan primjer. pouzdanosti. Sret ili jednostavno normalna osoba kad ugleda stablo u zimi. to je stra no . nego izmeðu vi e ko re. i mo danih podruèja koja nadziru facijalnu ekspr esiju i govor. jeda n od uistinu sjajnih britanskih klinièara dr. svakom se mu kom pacijentu obraæao prezimen om: »Ah. recimo. Ne sumnjam daje u njegovu sluèaju to bilo iskreno. ni kad se ne pribli avajuæi nepomiènom pacijentu. Kako bismo se pristojno osmjel nuli . a njegova se kolièina mijenja u ovis nosti o tome reagiramo li na ugodne ili neugodne podra aje. amigdala informacijama pridaje èuvstvenu vrijednost . Bomford pouèavao va nosti dobrog emotivn og kontakta s pacijentom: na poèetku se rukuj. bio je pak mnogo slièniji tipiènim poslijeratnim lijeènicima. ravnodu nosti. organizacije po put FBI-ja njihov rad shvaæaju vrlo ozbiljno. smjesta se zavuèemo pod pokrivaè. ne smijem ga imenovati. : U osnovi. Watsone. Tony Bla biv i britanski premije r. »Smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« Èovjek u svojem repertoaru ima oko sedam tisuæa razlièitih izraza lica. imao je. budi nagnut p rema pacijentu. Stojeæi ispred kreveta. nemoj prekri iti ruke ili se igrati olovkom. Taj lije nik. Zamislite kako tako poku avate povesti svoje jedi nice u bitku. uspostavi oèni kontakt. facijalna ekspresija kudikamo je najva niji mehanizam. Njihove amigdale na sve dolazne informacije stavlja ju istu oznaku . no ne mogu ih izraziti. Toje publici govorilo da nastoji biti otvorei steæi povjerenje. a u Az je vrlo nepristojno upirati p rstom.memorijskim podruèjima. Amigdala fobièn osoba. U tome mo da le i uspjeh Ror ja Bremnera. Kad pren osin emocije. primjerice naèin kako sjedimo ili stojimo ili to èinimo s rukama. jo prije nego to procijenimo razloge za buku.primjerice. nai ku otvoriti dlanove dokje g ovorio. primjerice. Poremeæaji u naèinu kako a migdala »oznaèava« informacije mogu uzrokovati mno tvo mo danih poremeæaja. veæoj kolièini informacija stavlja oznaku »stra no« ili »odvratno«. Iznenaðujuæe. Neke osobe mogu osjeæati èuvstva. (To. a n a a emocionalna inteligencija to prilièr èesto mo e razaznati. kako smo ovoga tjedna?« Nakon to bi saslu ao. { njegovu bismo odlasku jo jednom obi li paci jente i smirivali ih. Depresivna æe osoba vjerojatno zapaziti samo njego vo be ivotno i obamrlo stanje. no mno politièari te geste rabe pogre no. to je odvratno. primjerice. To stanje nazivamo aleksit imija. baci o dug pogled na podatke o temperaturi i karton te osoblju dao jezgrovite upute z a daljnje pretrage.

neæemo i sami to ku ati. evolucijski je svrhovit o to kad smo vidjeli da se nekome gadi ono to jede.« Da kle. Drugi æe dio mozga tra iti signale u glasu osobe u koju gledamo.pokon pobjegnem domjenka. odreðeni æe se dio amigdale ukljuèiti kako bi ga prepoznao. Nekoliko mu je osoba doista uzvratilo osmijeh. Kini ili Novoj Gvineji . Dr. ovisno o snazi osjeæaja. Kognitivni neuroznan-stvenici tu te koæu katkad nastoje premostiti mjerenjem stupnja pobuðenosti pri odgovoru na odreðen u emociju. Druga strategija obuhvaæa mjerenje snage neke emocije praæenjem izazvanog odgovora. i premda ih mo emo osvijestiti. imaju irok raspon jaèine. kao to sam obrazlo io. te istra i vanja u kojem je od dobrovoljaca tra io da reagiraju na slike sretnil tu nih i neutr alnih lica.njihovi su mi iæi i dalje poku ava oblikovati osmijeh. snaga osjeæaja bila bi prilièno drukèija. zakljuèio je daje informacija la na. Ako su vam se druj smijali uglavnom kad su vas ismijavali ili kad su smjerali neku nepodop tini neæete biti presretni kad ugledate nekoga tko vam se smije i. amigdala reagira na èetiri osnovne èuvstva: gaðenje. No jedna od te koæa u prouèavanju fa-cijalnih ekspresija kod èovjekajest da izra ena èuvstva. Ulf Dimberg sa Sveuèili ta Uppsala u Finskoj nedavno je objavio rezult. u pravo nakon 135 Robert VVinston: LJUDSKI UM izvoðenja jedanaesteraca izgubio uzvratnu utakmicu engleskog kupa protiv V uxhall Motorsa. Koliko zn amo. nego kad bi mi javili da sam upravo osvojio milijunsku svotu na lutriji. Meðu njima nema veæih razlika. Kad mi taj osmijeh silazi s lica.uz jagodiène. primjerice. Dodu e. pa ih drugi pripadnici na e vrste prepe znaju bez obzira na to i ve li na sjeveroistoènoj obali SAD-a. strah. uglavnom nastaju u pc druèju nevoljnih . mehanièkih radnja. vjerojatno ne. to su jo lijevi i des ni kru ni oèni mi iæ. sklon i smo ga i sami do ivjeti. Pobjeda Arsenala na poèetku sezone æe me obradovati.potra io je to mu tuðe lice govori o okolini. a desna reagira na facijalne znakove . Mo da æe vas b ti strah ili æete zauzeti obrambeni stav. pripazi. Kad. no dok pi em ovo poglavlje naveliko razmi lj am o prvenstvu. Sreæa nas tako mo e potaknuti da se uhvatimo u ko tac sa situacijom. a stra h ili gaðenje. Izrazi lica najva niji su dio na e èuvst venog rjeènika. Nije sigu rno aktivira li svako od njih poseban dio amigdale. spazimo izraz gaðenja. Kad b ih na ao novèiæ u travi. osobito izgubi li Manchester United svoj dvoboj.npr. èinili su to tei no i bez napor a. no jedna gaje prilièno agresivno upitala: »Kome se smije ? Hoæe li da ti izbri e taj smije ak s lica?« Veæ nam i ta reakcija prilièno govori. Èini se d a lijeva strana oèitava glasovne informacije. namgrodi ti se na nasmijano lice . u Ju noj Americ Japanu. nj hovo se tumaèenje razl ikuje od pojedinca do pojedinca. Ekman je definirao est takvih temeljnih facija 134 Èuvstveni um nih ekspresija: srd ba. neovisni o kulturi iz koje osoba p( tjeèe. nogometni klub iz susjedstva. a samim ti me i da dolazi iz nepovjerljivog. No kad su morali naèiniti izraz suprotan onome koji su vidj< li . tugu. tuga. Premda izra avanje èuvstava mo e svima biti zajednièko. da se okrenemo na drugu stranu. Zao mije to istièem da sam ijaè sjevernolondonskog nogometnog kluba. potreban je èuvstveni odgovor. Moguæe je da se mo danoj kori jednostavno alje poruka: »Hej. Drugi . stoje u skladu s èinjenicom da se u 95 posto ljudi govorno sredi te nalazi u lijev oj polutki. izreka »smij se i cijeli æe se svijet smijati s tobom« ne vrijedi uvijek. Primjerice. pa kad zamijetimo neko èuvstvo kod druge osobe. dakle prijeteæeg izvora. gaðenje. Paul Ekman s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu istaknuo je da s odreðeni izra zi lica kod ljudi univerzalni. Kad su ispitanici zrcalili viðeni izraz. na primjer sreæa. Kad u zakrèenim ulicama BBC-jeva studi jskog kompleksa nije na ao ni ta smije no. tu je reakciju mo gla izazvati i èinjenica daje Queens Park Rangers. sreæu i strah. Kao ad hoc pokus. zamolio sam jednog od producenata Ljudskog uma da se osmjehne svakome pokraj koga æe proæi dok ide po alicu mlijeka. Ljudi su iznimno dru tvena biæa. potrebna su èetiri mi iæa . Pojedinac o kojem je rijeè uè nio je upravo ono to bismo trebali èiniti kad opa amo emocije koje izra ava druga osoba . ali pobjeda pot kraj sezone æe me ushititi. izbjegavamo kontakt ili da se povuèemo. to se dogaða ravnomjernije i sp( rije nego s prijetvornim. Opisaoje automatske odgovor e koji se odvijaju unutar nekoliko milisekunda od trenutka kad te signale ugleda mo na tuðim licima. èuðenje i sreæa. Ne èinim to svjesno.

Uèiteljice i djevojèice svih dobi zarazila je epidemij a smijeha. Mozak smijeh tumaèi kao znak sreæe. a premda s u neka nedavna istra ivanja ukazala na ulogu orbitofron-talne kore. Tom je prilikom u Tanganjiki situacija. Kombinacija mladosti i situacije u kojoj bi se osoba trebala pona ati razumno mo e biti prilièno ubojita. to alje nove informacije u am igdalu. vjerojatno podjednako banalnih.koji je zarazio roditelje. koje su izazvale neobuzdane salve smijeha. slièno mehanizmu koji smo opisali govoreæi o trem mo e uspostaviti povratna sprega. Namrgodim li se. to amigdala tumaèi kao »sre æu« i govori nam da se smijemo jo j . Ostatak razreda takoðer se poèeo smijati. No situacija vi e nije bila smije na. ustrojeni smo tako da »kopiramo« na bli nje. U djevojaèkoj koli i regij i Boboka u Tanganjiki. kao to æemo vidjeti p ije. Smijanje se n astavilo cijeli dan. djevojke su se valjale u klupa ma. re cimo to tako. a to izaziva jo jaèi smijeh. dana njoj Tanzaniji. u neku ruku. u osnovi sredstvo kojim drugima dajemo do znanja da i m nismo prijetnja te sredstvo kojim se potièe povezivanje unutar skupine. samo mi prisjeæanje na to ma mi osmijeh. koja je prisilno zatvorila kolu. shvat iv i svoju pogre ku. Prisutnost ti tzv. u mozgu postoje razne ivèan stanice koje okidanjem odgovaraju samo na postupke drugih. Gotovo se svi sjeæamo sliènih reèenica iz kole. vidjev i prekrasan prizor t ih nasmijanih ljudi i mene je obuzeo smijeh . smijeh se pro ir io selima diljem regije. Poput svih u sobi koji su sa mnom gledali snimku. Kognitivno-bihevioralna terapija temelji s na pretpostavci te petlje.m rijeèima. èimpanz . Mrgoðenje se zamjenjuje osmijehom. Nakon nekoliko minuta. odv ojene samo tankim paravanima. obrazac prerast. Madanu Katariji iz indijskog grada Mumbaja. i ti ko dalje u krug. pomicanje nogu. Proizlazi da osim to prenose na e osjeæaje drugima. Ali za to mora biti tako? Je li posrije di obièna igra prirode ili postoji neka svrha? Smijehom izra avamo èuvstvo. znala je da ljutnja katkad mo e samo pogor ati situaciju. uobi 136 Èuvstveni um èajeno aputanje iz stra njih klupa. Ponavljanjem toga postupka. Pozvana je i vojska. dr. ivèane stanice zadu en za tu ekspresiju moju vi u koru obavje tavaju da se mrgodim te da mora poste jati razlog za to to èinim. Drugi pr imati pokazuju pona anja koja su psiholo ki slièna ljudskom smijehu. Jedna nespretno iz reèena banalna primjedba izazvala je smijeh nekoliko djevojaka. Zaraza se poèela iriti i na susjedne uèionice. a to se pak prosljeðuje mojim facija nim mi iæima u obliku poruke: »Ovdje je ne to zabr injavajuæe. dehidracije i neishranjenosti. Vi e od ale? Zanimljiva se situacija dogodila ujutro 30. tu nima. I prije negoli se snaðemo. zrcalnih neurona i la bi u prilog mi ljenju daje suvreme ni èovjek evoh irao iveæi u skupinama te daje opona anje pripadnika skupine bila korisn strategija za pre ivljavanje. veæ smo zaglavili u petlji. upla enima ili srditima te zatim svjesni zamjenjuju ta èuvstva drugima.doista. tek dokaz izreke daje smijeh zarazan. a mislim da bi se moglo pokazati da su takve reakcije èe æe meðu enama. Pozvan je Crveni kri j er su ljudi poèeli patiti od iscrpljenosti. gdje potièu. a niz obraze su im tekle suze. sijeènja 1962. Prizor i zvuk smi jeha bli njih i same nas nagoni na smijanje. Poput svih najboljih uèitel ja. Djevojèice su se vratile kuæama u okolnim selima i sa sobom don ijele smijeh . Uèiteljica se. meðutim. spoj straha i blage ljutnj e. ima radova koj i su razlog djelomice smjestili u amigdalu. Tako se. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji osobe prepozna ju okidaèe koji ih èine npr. bilo je vrijeme za povratak lekciji. postala ozbiljnija. Te infor macije odlaze u amigdalu. ekspresije koje èinim stvaraju osjeæa je i u nama samima. kao i grohot. na trenutak ili dva pridru ila smijehu. Smijeh ima ponajprije ulogu dru tvenog katalizatora i mnogi znanstvenici vjeruju d aje osmijeh. u naviku. Mo da je sad jasnije zastoje tanganjikansku epidemiju smijeha bilo tako te ko obuzdati. uèiteljica ih je poèela pozivati da se uti aju. U koli se èu tih amor uèenja . Nedavno sam gledao videozapis o zapa njujuæem »guruu hihota«. poèeo je jo jedan uobièajer dan. koji grupni s mijeh svakodnevno rabi kao terapeutsko sredstva za niz tjelesnih i du evnih obolje nja. Tijekom iduæa dva tjedna. Prizor nasmijanih osoba nagoni nas na smijeh.34 Zapravo.35 Ova je prièa. namrgodi se! Stoga se moje mrgoðenje pojaèava. I sjeæam se da sam jo prilièno dugo nakon gledanja osjeæao veliku sreæu. Primjerice. No zatim se sve otelo nadzoru.glasovi uèitelja. Ali uzalud.

pozitivnijem pogledu na ivot. U sluèajevima kad su i pitanici bili zainteresirani jedni za druge. U prilog tom mi ljenju gi vori i nalaz daje kod ljudi vj erojatnost pojave smijeha trideset puta veæa u sk pini nego kad smo sami.. Èini se da po uspje no] oslobaðanju u to vjeruju i to opisuju mnogi taoci banda u raznim di jelovin svijeta u kojima vlada bezakonje. Sa smijehom su povezana najmanje tri mo dana podruèja. mogu imati bizarno djelovan na mozak. glasnim. Da smisao za humor funkcionira. ona bi drukèije obrazlo ila smijeh koji se javljao .u jednom joj je navratu. a u drug om je kirurzima rekla da su joj oni smije ni. slika konja bila neobja njivo vesela. Konobar ka e. tovi e. Ta nam spozn aja mo e pomoæi da objasnimo kako se tanganjikansl epidemija smijeha uspjela tako br zo pro iriti. u normalnom mozgu polutke moraju suraðivati . Posljedièno. istra ivaèi su o tkrili daje uèestalo i nagla enost pokreta mu karèeva tijela izravno odra avala jaèinu i uè alo enskog smijeha. . a mo da ni vi niste skloni izabrati a). zaèudim neuroznanstv enicima i njihovu smislu za humor. Bolesti popi encefalitisa.« a) Èemu obje eno lice? b) Dvije i pol funte. Ali èinjenic daje smijeh svjetski fenomen te da ovisi o posebnim mo danim podruèjim navodi na moguænost daje u pro losti smisao za humor bio evolucijska pre< nost. molim.lije va stvara èuvstvo. a desna znaèenje. Katkad se. mu ki su ispitanici iskustvo procjenjivali pozitivnijir Drugim rij eèima. kako je tijekom zahvata bila pri svijesti. Ti se zvukovi razlikuju od onih koje èine tijekom intera cija vi e povez anih s opstankom i razmno avanjem. stoje zrcaljenja izmeðu tjelesnih pokreta i ei skog s mijeha bilo vi e.. koje bi u o vom sluèaju bilo b). 138 Èuvstveni um Neurokirurzi s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu operirali su 1998. a desni je tra io razloge u neposrednoj oko lini. pere pirani rizik odbijanja i njihovo zanimanje za partnera . smijeh nas dovodi na »istu valnu duljinu« i tako potièe pov zivanje. 137 Robert VVinston: LJUDSKI UM poput kakljanja ili hrvanja u igri. iskesiti zube i glasati. Nepi sredno po snimanju ispitanike su zamolili da ispu ne upitnik u kojem su mora ocijeniti iskustvo koje su upravo do ivjeli. Èeoni re nje procjenjuju situacij u i prepoznaju »stoje smije no«. Karl Gr ammer i Petra Weixler s austrijskog Instituta urb ne etologije Ludvvig-Boltzmann ispitivali su alomimetièke uèinke smijeha pi tajno snimajuæi parove mu karaca i ena koji se dotad nisu poznavali. nai zgled neobja njiv ishod. Sva ki put kad bi podra ili podruèje. Tek moramo izdvojiti gene koji bi mogli biti odgovorni za smisao za humo no veæ sm o vidjeli da najvjerojatnije postoji veza izmeðu dominantnog lijeve mozga i sklono sti ka stabilnijem. Primjerice: »Konj uðe u bar i naruèi k iglu piva. c) Ni ta . ovdje vjerojatno c). kod ko se pona anje poje dinaca usklaðuje do te mjere da svi navode iste fiziolo ke èuvstvene do ivljaje.ali izvadi pi tolj i ustrijeli ga. esnaesto godi nju pacijenticu s te kom epilepsijom. repetitivnim glasovima. dodatno motorièko pol proizvodi potrebne facijalne i gl asovne pokrete. a nucleus accumbens o ivljav popratne osjeæaje ugode. Primjetili su da bi prasnula u smijeh sva ki put kad su podra ivali dodatno motorièko podruèje lijeve strane mozga. Zanimljivo je stoje podra ivano podruèje bilo u djevojèinoj lijevoj polutki. Pacijenti s o teæenjem u desnom mozgu obièno biraju najdoslovnije tumaèenje. Logikaje mo da u tome to smijeh smiruje agresivnost i potièe povezivan èlanova skupine te tako pripoma e u pre ivljavanju. primjerice ugodnost situacije. iroko otvoriti usta. Takoðer. uobièajenog u tom dijelu Afrike. Kao to se najvi e smijemo u interakciji s drugima. mogli su je pitati to joj je tako smije no. Neobièan dogaðaj u Tanganjiki lako je mogao bi posljedica poremeæaja u jednom ili vi e tih mo danih podr uèja. Sliènu meðuigru na djelu vidimo kad neuroznanstvenici od pacijenata koji su pr etrpjeli mo dani udar zatra e da navedu poentu ale. primjerice. a oni s o teæenjem u lijevoj polovici biraju najbesmisleniji. Dakle.e æe u situacijama koje obièno nasmiju èovjeka. Èak se i psi i takori tijekom igre glasaju p odreðen om obrascu. To bi znaèi lo daje lijevi mozak proizveo emociju. smijeh bi moga biti oblik dru tvene aktivn osti kod ljudi i ivotinja. meðutim. èini se daje smijeh uzroènik pojave nazvane alomimeza.

pak. èak i zatomljavanja èuvstava napose srd be i tuge . Sve je to mo da na sljer. Citira Han Aspergera: »Autistièna os bnost ekstremno je odstupanje mu ke inteligencij Èak i unutar normalnih odstupanja n alazimo tipiène spolne razlike u inte genciji.36 Smatra se takoðer da su pripitomljei psi. odreðeni vidovi raèunalstva ili raznovrsne tehnièke pojedi nosti. s neodobravanjem gledali na ljutn ju.. Istra ivanja su pokazala da postoji veliko preklapanj e izmeðu mo dani sustava koje rabimo pri praæenju smjera neèijeg pogleda i onih kojima z aklj èujemo o du evnim stanjima drugih. ali ne i na radost? Vjerojatno zato stoje. Primjerice. en e na socijalnu grupnu koheziju. U zapadnim i istoènim kulturama sposobnost nadzira nja. osobi va an pokazatelj èovjekovih emo ionalnih stanja. èak i k ad su im prikazani samo pojedini dijelovi lica. pokazuje da su psi u tome bolji od primata. i njezino izra avanje kroz nasilno. a veæ joj sama èinjenica daje bijela.. daje. mogli biti inaèice »mu kog« mozga. Rijeèje o obli u autizma. Mnogi psihoter . ljutnj a veæa prijetnja i vjerojatnije je da æe izazvati vi e razdora u dru tvu. imali su vi te koæa. Ali kad su posrijedi bile slo enija èuvstva. No za osol s Aspergerovim sindro mom zadaæa prepoznavanja slo enih emocija samo i temelju oèiju. èini se. Mu karce mogu zanimati vozni redov i. razvili sposobnost praæenja i tumaè nja pogleda svojih v lasnika. osobito u suvremenom dobu. stoje obilje je koje ne nalazimo u divljih ivotin poput vukova. ne bez vraga nazvane »prozori du e«. poznatijeg kao Aspergerov sindrom.ene su. sve ii cinacije koje su mnogim enama gotovo neshvatljive. To je osobitost jednog poremeæaja. za to to tako dugo ive s èovjekom. gradnja eljeznièkih m keta.« Baron-C hen istièe da u osnovi imamo tip mozga skloniji sistematiz aciji (on ga nazi tipom S) i » enstveniji« mozak skloniji empatiji (tip E). poput grizodu ja. Prikazivana su cijela lica i dijelovi. a prvi gaje opisao austrijski lijeènik Hans Asperger 1940-ih. takoðer je jedan od gla vnih dijelova na e èuvstvene odore.. a r pigmentirana. Iznimna va nost te funkci proizi la je iz nekih kljuènih evolucijskih razlika.tako i zasebni dijelovi mozga moraju djelovati zajedno kako bi smijeh uopæe nasta o. Zanimljivo je to jedno istra ivanje. Èi ni se da su oèi. neovisno o tome jesu li gledali cijelo lice ili i mo oèi. prednost u preno enju po ruka pripadnicima svo vrste. Simon Bar on-Cohen sa Sveuèili ta Cambrid-ge prikazivao je oboljelima od Aspergerova sindroma i normalnim ispitanicima slike lica s izrazima deset jednostavnih èuvstava. poput straha ili radosti. odnosno usta. agresivno pona anje. Nije nem guæe daje to djelomièan odgovo na pitanje za to ima vi e mu kih ahovsk velemajstora. èe æeg kod mu karaca. i deset slo enijih. iz dijela evolucijske pro losti u kojem su mu karci bili usredotoèeni na lov. Ovdje je m o da najvL nije to mu karci i ene svoja èuvstva obièno drukèije izra avaju . Z dravi su ispitanici bili podjednako uspje ni u tim slo enijim prep znavanjima. Psi mogu pratiti z nakove èovjekovih namjera uèinkovitije od èimpanza. p put As pergerova sindroma. Neke osobe i maju velikih te koæa u èitanju facijalnih ekspresija drugih. Aspergerov sindrom i autizam No ne posjedujemo svi priroðenu sposobnost teène interakcije s bli njima. primjerice. i c mjerenije na facijalne signale i vrlo intuitivno prepoznaju nijanse socijalnoj k omunikaciji. u autistiènih je pojedinaca mu ki uzo rak prenagla en. Mu karci. kao i u tumaèenju njihova d u evnog stanja temeljem promatranja njihovih pokreta i ekspresija. a oèi su glavni naèin koji m izra avamo kako se doista osjeæam pokazala se nemoguæom. Oboljeli od Aspergerova sindroma mogli su osnovna èuvstva dobro èita139 Robert Winston: LJUDSKI UM ti poput normalnih ispitanika. Za to bismo.. bjelooènica je ljudi veæa nego u svih ostalih primata. oèi ili usta. razmjerno nedavno obja 140 Èuvstveni um ljeno u Scienceu. opæenito vi e vole ra èlanjivati pojedinosti. Razjareni um Srd ba. Mogli bi smo reæi da hijerarhiju vrijednosnih procjena pridajemo neèemu to su zapravo samo lan ci kemijske aktivnosti.smatra se vrlo va nom. Vjerojatnije je da æe pritom biti susretljivije i mari krute. John Ratev s Harvarda navodi primjer autistiène pacijentice koja je izjavi kako do èetrdesete godine nije znala da ljudi jedni drugima o svojim osjeæajin govore oèima. Simon Baron-Cohen pretpostavlja da bi autizam i s njim povezana stanja.

neka su èuvstva razorna i samo ako ih prepoznamo i s hvatimo odakle potjeèu. zvan Pod. Primjer ce. zapravo. a ne u nama bogu hvala to drugi to èine i bogu hvala to su oni. naime. destruktivno pona anje. N prièekat æemo. Kad raèunalo u automobi lu zabilje i poveæanje stresa. mo emo se nadati da æemo ih staviti pod svjesni nadzor.« Ujesen 2001. Tovota Motor Corporation i Sony predstavili su nov koncepti automob il koji je s ciljem smanjenja broja nesreæa i suzbijanja opasne vo nje i svoje vozaèe zapravo obavljao funkciju èeonih re njeva. Kao to smo vidjeli. pok zala je da imaju sni enu aktivnost u èeonom re nju. Djeca i. da bijes do ivimo kao ne to stoje »tamo negdje«. nego je zdra dio razvoja. a ne mi. koji rastu kad smo po stresom ili ljutiti. ali prenosi temeljnu istinu . »trollev rage«) samo su nazivi za 141 Robert Winston: LJUDSKI UM temeljnu crtu koja u svima iziðe na vidjelo kad nas isfrustira prometna gu v kad mis limo da se netko gura preko reda u trgovini ili kad smo poput sard na dugo zatoèen i u skuèenom prostoru ekonomskog razreda. èesto te ko obuzdavaju ljutnju. Ako ste smogli snage i gledali televizijske emisije poput Big Brothera ili Farme. ili preblizu drugim vozili ma. poput. »duæanski bijes« i »zrakoplovni bijes« (»road rage«. No. slu e odvraæanju grabe ljivaca. Phineasa Gagea. u nekim je situacijama jo ima. istra vanja su pokazala daje razvoj èeonih re njeva dugotrajan te da sazrijevaju te u ranim dvadesetima. dogaða kad se ra estimo? Veliku ulogu ima èeoni re ar Osobe s o teæenjem è re nja. Nasljednike takva pona anja mo emo vidjeti na djelu u bilo kojem prenapuèenom kafiæu subotom uveèer: mladiæi se nadmeæu na razne naèine kako bi privukli djevojke. zatim.apijski postupci potièu klijente da prepoznaju svoje istinske osjeæaje te da ih pres tanu vrjednovati kako bi se sprijeèilo da im se naposljetku naglo otmu svjesnom na dzoru. ali ih inhibiraju i p omno planiraju primjerene odgovore na njih. Drugim rijeèima. mladi prolaze kroz razdoblje u kojem su prc mjene raspolo en ja i napadaji bijesa èeste pojave. Automobil rabi osje nike u kolu upravljaèa kako bi izmjerio znojenje i bilo. Unutar osnovne skupine u kojoj valja opstati. Prototip. a reakcije nekih buènijih g ledatelja pokazuju da impulsi iz pro losti jo ive. posebice meðu mu jacima u ivotinjskom svijet u. Igre temelje ne na snazi i natprosjeènim tjelesnim sposobnostima. Psihoanalitièa bi èak mogli ustvrditi da nam naslaðivanje nad takvim neva nim dogaðajin prikazanima u medijima poma e da se nosimo s vlastitim bijesom. Ona primaju ii formacije iz ni e kore koje se odnose na nagone. poput ragbija i boksa. Gotovo se svi katkad osjeæam o agresivno. Kod normalnih osoba èeoni re njevi djeluju poput policajca za èuvstveni uri i to ponaj prije podruèja koja nazivamo ventromedijalna kora. ogladnim li dok kroz res toran prilazim stolu koji mije dodijelio konoba neæu usput zgrabiti nekoliko krump iriæa s tuðih stolova. sanja. nedavna su istra ivanja poka zala da bi se u pubertetu èak moga . Neæu izazivati skandal. U na oj je evolucijskoj pro losti srd ba zasigurno imala va nu ulogu. naravno. impulse i mehanièke reakc je. Zvuèi ka vrlo irita ntno vozilo. zavr ili na s udi to se. Mo da je fraza »vladaj svojom ljutnjom« kli eizirano psihoblebetanje iz 1980-ih. naravno. Katkad moram pokazati znatan stupanj samokontrole kako svoju ratobornost ne bih izrazi o pred posve nedu nim aerodromskim zemaljskim osobljem. primijetili ste da se elemen ti takvih pona anja kriju neposredno ispod povr ine suvremenog pona anja. nasilje. odreðen stupanj srd be ne samo daje neizbje an. Moji èeoni re nje ni im podruèjima mozga tada zapravo govore: »Shvaæ se javila glad. zaprav o su ljep e upakirane inaèice nasilnog borilaèkog instinkta. a to se ne rijetko pretvori u agresivnost i. ponajprije. Doista. Priznajem da sam vrlo razdra ljiv u redovima za prijavu za zrakoplovni let. Pod mo p ti poni titi opasnosti koje je izazvao ljutit ili rastrojen vozaè. a iz zvuènika se zaèuje smir ujuæa glazba. svjetlima na prednjem i stra njem odbojniku o v ozaèevu raspolo « nju èak obavje tava druge sudionike u prometu. Premda èeo ni re njevi do desete ili jedanaeste godin naglo rastu. Omoguæuj nam. n. na instrumentoj ploèi poène bljeska upozoravajuæa poruka. Nedavno skovani pojmovi u engleskom jeziku koji bi se u nas mogli p revesti kao »cestovni bijes«. mu jaci se upu taju u borbe kako bi stekli povla teno pravo na enke i bilo kakve zalihe hran e. Izrazi agresivnosti. a z atim primjenjuje mehanizme za ispravljanje na eg pon. ili kad vozaè vc zi prebrzo. kojem je svojstveno agres ivno. Magnetska r ezonancija osoba s antisocijalnim porem èajem osobnosti.

No zbog te su slo enosti èovjekovi potomci prilièno dugo. Ne raspola em ni sa kakvim usporedivim poda cima o engleskom pk stvu i ne znam ni za kakva istra ivanja na Kæerima amerièke revolu cije. Preno enje te ra èlambe u rijeèi zahtijeva dodatne kognitivne funkcije. Je li takva genska mutacija mogla nastati sluèajno? Je li mogla biti od neke koris ti na im drevnim precima? Jedna od zbunjujuæih èinjenica o evoluciji jest da snaga kat kad mo e biti slabost. Gornjem domu ili na Kæeri amerièke revolucije. Ostali m jaci. Vratimo se nakratko majmunima i njihovim serotoninskim razinama. Podsjeæa me to donekle na moje koleg e iz kotskog plemstv.37 .142 Èuvstveni um odvijati obrnut proces. a ponajvi e su prouèa vani zbog iznimno dobro razvijene dru tvene jerarhije. Roditelji su time iznenada dobili neurolo ko obja njenje za to njihov tinejd er katkad bijesno izjuri iz sobe kad ga zamole da opere suðe. a zanimljivo je i da su osobe koje nisu depresivne. Studija amerièkog Nacionalnog instituta za du evno zdravlje otkri-laje kljuène genske razlike koje dovode do smanjene proizvodnje ser otonina. Oko sedamdeset posto ispitanih osoba s tim genskim obilje jem na testovim a je izrazilo povi enu razinu anksioznosti. no it postoji studija prema kojoj hijerarhijski vi i èlanovi bratstvajednog am erièl fakulteta imaju vi e razine serotonina. vidjeli smo da su njeg ovi okidaèi bijesa stvorili petlju izmeðu amigdale. paje. a dominan tni mu jaci povla teni su glede seksa. pa se aktiviraju èeoni re njevi koji tumaèe i inhibira-ju sna ni osjeæaji. ali koji nije tolike pomoæi u stabilnijim. natjecateljskim uvjetima. Majmuni s povi enom razinom tog neurotransmitera manje su agresivni i vi e su radnièki raspolo eni. èekaju u redu. Èini se kako je rijeè o ekonomiènoj odluci da se razvoj odreðeni h neuronskih krugova zaustavi kako bi se vi e energije i pozornosti moglo usmjerit i prema kljuènoj zadaæi . Vidjeli smo daje aktivnost èeoni h re njeva tijekom tog procesa slabija. tijela i pamæenja. mirnijim vremenima. Rijeè je o malim. sklonije suradn ièkom pona anju i manjem neprijateljstvu prema drugima. poput motociklista koji bi mu presjekao put. vrjednujuæeg doprinosa èeonih re njeva. a to ote ava opstanak. a kæeri nasljeðuju polo svojih majka. Veæ neko vrijeme znamo za va nu ulogu serotonina u radu ventromedijal-ne kore èeonih r e njeva. kao i s tim povezano tjelesno stanje. pa mo emo zakljuèiti daje zapravo èuo »buku« ljutit g tijela i srditih sjeæanja u kojoj nije bilo smirujuæeg. ali uzimaj u antidepresiv Seroxat. Dodu e. koji podi e razinu serotonina u sinapsama. nego i razbuðuje uspavane èeone re enjeve. Njegovo bi pamæenje prizvalo prigode u k ojima je prije bio srdit. otprilike pet kilograma te k majmunima koji s e uglavnom hrane biljem. odnosno dok se mozak razvija. u neku ruku. Nalazimo ih u mnogim dijelovi Afrike. Ne to to bi ga »pot knulo«. Jedno istra ivanje na verveti koji su dosegli vrh hijerarhije pokazalo je da su imali vi e razine serotonin mozgu. Ukratko. Prednos t verveta je to ne moraju podastrijeti dokumentaciju za sva roðenje. enke u istom plemenu tvore h ijerarhiju. Visokorangirani verveti imaju prednost kadje ri o najboljoj hrani. Tenden143 Robert Winston: LJUDSKI UM cija k sni enom serotoninu i prateæoj agresivnosti mogla bi biti slièan »ma dvjema o trica ma« .stvaranju odrasle osobe spremne za opstanak i razmno avanje. ovisni o svo jim roditeljima. u potonju se orga zaciju mo e uèlaniti svaka ena starija od osamnaest godina koja mo e do zati da je izravan potomak pretka koji je pridonio ostvarenju amerièke ne< snosti.ubrzan rad srca i mi iænu napetost. Utvrðeno je takoðer da serotonin ima va nu ulogu kod anksioznosti. ra èlamba vlas og unutarnjeg stanja zahtijeva aktivnost u srednjem dijelu èeone kore. Verbalizacija osjeæaja bijesa ne samo d a daje vremenski okvir u kojem ne èinimo ni ta to bismo kasnije mogli po aliti. ponovno do ivljavao sve zbog èega se ik ad rasrdio. i kolege u Gornjem domu. vjenèanje ili sm rt. Razgovor je èinio glavni dio njegova lijeka. U BBC-jevoj televizijskoj seriji uz ovu knjigu pratili smo vrlo hrabre napore mu k arca koji je htio rije iti svoj problem s bijesom. Mozak nijedne vrste nije slo eniji od èovjekova. Pos no su zanim ljiva vrsta verveti. a desetogodi nji brat ili sestra ljupko poslu aju. Kao to smo vidjeli u pro lom poglavlju. stvorilo bi tjelesne simptome bijesa .maè koji je na im precima mogao pomoæi da odagn prijetnje i osiguraju hranu u suro vim.

naèin kako zak prima informacije utjeèe na njega i oblikuje samu r govu graðu. èudi me to su naizgled eprtljave terapije koje su se sastojale od n mjerno p roizvoljnog prepisivanja antidepresiva pomogle tolikim ljudima. a ne neko opæe stanje. kao to si vidjeli. stoga moramo znati koje je mo dano stanje u osnovi poremeæaja. No Richard Davidson s Wiscon-sinskog sveuèili ta pokazao je ka ko je abnormalno niska aktivnost u lijevoj pre-frontalnoj kori vjerojatno poveza na s depresijom.zapravo crta osobnosti. Mislim d. Kad bi takori pritisnuli polugu. va nog simptoma de presije. 1 èini mi se i da æe ljudi u bliskoj buduænosti suvremene terapije za mnoge p hièke poremeæaje usporeðivati sa srednjovjekovnom praksom istjerivanja v tica i barbarskim postupcima poput pu ta nja krvi. Proces im se toliko svidio da su pr itiskali polugu i do èetiri tisuæe puta na sat i radije su to èinili nego jeli. No takor koji je dobio Haloperidol prestaje primati ugodne podra aje i gubi zanimanje za polugu. anhedonija postaje ozbiljan problem. S obzirom na slo enost mozga i protejsku narav njegove neobiène 145 Robert VVinston: LJUDSKI UM kemije. Kad procjenjujemo va nost mo danog ustroja.obje skupine vjeruju da ona druga na ivot gleda »] gre no«. Ljudi kojima se taj ili slièni lijekov i daju protiv simptoma psihoze. Mnogi od mojih najuspje nijih prijat« spadaju meðu osobe koje ja nazivam pragmatiènim pesimistima . i kod < timista i kod pesimista . To je gore nego kad ne nalazite nikakvu radost u ivotu. proces se mo e obrnuti. optimistiènog.Nad a nje Mislim da mogu reæi da sam uglavnom optimist. mislim. nesposobnosti do ivljavanja zadovoljstva i. a ne samo »drukèije«. pesimistiènog mozga stv ara nedugo po roðenju.fizièki ustroj mozga i na i identiteti nedje ljivo su povezani. osim ako ih rasplet situa cije ne iznenadi. no isto tako mogu postati p oti ten. Tonmov Sharma iz londonske bolnice Maudslev slikovito je opisao anh edoniju: »Mnoge blago depresivne osobe mo ete razveseliti 'èajem i suosjeæanjem'. a rabi se i kao lijek prije operacije. U pokusu provedenom 1950-ih. Sretno stanje uma. ali ne ono.« Skupina istra ivaèa s Teksa kog sveuèili ta pod vodstvom Helen Mavberg identificirala je p odruèje . Dr. U Wisconsinu su istra ivali vrlo malu djecu i èini se da s e ta temeljna razlika izmeðu lijevog. smanjenu u lijevome. posao nam ote ava neodgo-voreno pitanje ra zlika izmeðu lijeve i desne strane mozga. Sve to nije naroèito iznenaðenje jer. elektroda u h ipotalamusu primila bi slab elektrièni podra aj. jer po jaèava osjeæaj ugode i opu tenosti. dakako. U na em subjektivnom svijetu.38 Antidepresivi i terapija ne poma u svima. vjerojatno glavni protagonist.spremni gledati skeptièno na to. Slièno vrijedi i za emocionalna stanja . èini se. Taj lijek olak ava akutna agitirana stanja psihijatrijskih pacijenata. najèe æe. ali ka d je rijeè o te koj depresiji. Ali to uvjerenje nalazimo. Obièno tvrde ka je njihov pogled na stvari realan. poput halucinacija i deluzija. Drugi va an dio pozornice u mo danom teatru radosti i tuge zauzimaju hipotalamus i u nutar njega dopamin. pokazuju poveæanu aktivnost u desnom mozgu i. a zatim ih opa ali. èak i u vjeri. i pun nade. Smatram se povremenim optimistom.i nformacije s jima bi drugi postupali drukèije . jer odreðene informacije ili u odreðen im okolnostima mogu biti sretan. Sreæa je. No kod nekih . k osobu potièe na naj veæa postignuæa. uvelike povezana s aktivnijom lijevom polutkom. osjeæati da ne posti em mnoj i da se moj rad ne cijeni dovoljno. Mjerenje tih razlika te ak je posao i veæina je nalaza proturjeèna. a osjeæaji tuge s poveæanom aktivno æu desnog mozga. montrealski znanstvenici James Olds i Peter Milner takorima su u hipotalamus ume tnuli elektrodu. Damo li takorima lijek koji blokira djelovanje dopamina. Ti pièan takav spoj jest antipsihotik Haloperidol. ivot sam proveo vjerujuæi æe stvari napos ljetku ispasti dobro. radost. ono to ih navodi da informacije tumaèe na odreðen naèin . i desnog.koje pokazuje abnormalno nisku aktivnost kod oso ba s depresijom otpornom na lijekove. uèestalo navode sim ptome anhedonije. razlike u raspolo enju ili stavu znaèe ma vi e od opæeg pogl eda na ivot. 144 Èuvstveni um ko bi prihvatio da »zelena« znaèi samo njihovu inaèicu zelene boje. obrn uto.vrh cingularne vijuge . Osobe s pesimistiènim svjetonazorom i li one u depresivnom razdoblju. Svatko mora naèini ti znatan pomak u shvaæanju.

strijatnim motori kim podruèjima te u raznim dijelovima hipotalamusa. ivotinje rat obje strategije. Ponov no se osvræem oko sebe. eæer u krvi poèinje opa dati. to su uzroci koje èak ni lijekovi ne mot suzbiti. koji aktivira novostvorene veze. U iduæem koraku najprije ih gleda na sl ikama. uzima u ruku. prvo potièe da razgovara o paucima. No novoroðenèe se. a m evi koji su bje ali imali su veæu aktivnost u kori. primjerice o vje t ini kojom pauk plete mre u ili o ljepoti ispletene mre e. Informacijaje u meðuvremenu propu-tovala drugi. gdje ih razumski procjenjujemo i tumaèimo. koja imaju veliku ulogu u svi m èuvstvima. amigdali. Skupina istra ivaèa pod voi stvom dr. Zavirimo li tijekom terapi je u mozak. Takoðer ih potièu da razmi ljaju o neprijeteæim vidovima svoje fobije.osoba produljena poti tene korijene ima u mo danoj arhitekturi. lave pasa. oèiju. m o da zbog genske predodredenosti. Po teno govoreæi. koji bi ih inaèe uspanièio. u Pasadeni. Glavno je obilje je tih pos tupaka postupno pribli avanje fobiènih osoba izvoru njihova straha. strah je pridonio na em o. Brzoplet odgovor na o dreðeni èuvstveni podra aj utiskuje se u mo dane neuronske krugove. u iju i nosa preko amigdale i hipotalamusa izravno u tijeli koje se odmah p oèinje pripremati za bijeg. stvari koje sam nauèio pro log tjedna i stvari koje sam nauèio u djetinjstvu. neæe bojati uvija juæe zmije sve dok se uèenjem takvih boja ljivih odgovora ne uspostave odreðene ivèane vez . U svakoj f azi terapeuti uèe osobe da predmet njihove fobije nije opasan te uèvr æuju to uvjerenje. Misleæi daje posr di zmija. Prvi se proti e od osjetila . Strah Strah je zasigurno najjaèe èuvstvo u na em repertoaru.« Pretra ujem cijelu autobiografiju. U iduæem æemo poglavlju prou- . Sa stotinama i st otinama poku aja. recimo. Va na su takoðer prija nja iskustva. pa shvaæam daje zapravo rijeè o komadu u eta koj i se pomièe jer ga priti æe moja vreæa za spavanje. stanku. Prestajem se bojati. no to ih nije za i tilo od grabe ljivaca i li drugih opasnosti. Dakle. Èeona kora »istièe« da nema razloga za nutost. Drugi je put sporiji i njime podra a straha putuju u èeonu koru. Arahnofobièara se. Pamæenje æe ponuditi nekoliko odgovora: »Zvuèi poput ivotinje èu to prije. Na i su pre razvili svakojake dojm ljive sposobnosti poputjezika i svijesti. a strah prela zi u podruèje razuma. upravo je taj vid te ke depresije i sna ne psihoze p taknuo lijeènike poput Egasa Moniza i Waltera Freemana da poðu izvan gr n ica onoga to danas smatramo prihvatljivom medicinskom praksom. le im noæu u atoru u d ungli i uæini mi se da se ne to migolji. spreman munjevito izjuriti iz atora. bilo i disanje se normaliziraju. Mi evi koji su se nakon poèetnog straha ska menili. vidjet æemo da osobe podra uju s fobijom povezane neurone i uvje bavaju ih da djeluju u novom smjeru. mijaukanje maèke itd. strah putuje dvama mo danim putovima. najveæu su aktivnost im li u lateralnom septumu (ventralnom) i nekim dijel ovima hipotalamusa. smjesta sam na punom oprezu. Pr 146 Èuvstveni um mjerice. sadr ajem pamæenja. poruka »nije opasno« sve je utisnutija u nove krugove. jo æu jednom konzultirati pamæenje kako bih odgovorio: »Lisica. kao i okolina u kojoj se strah javlja. Naposljetku ih. Toliko toga ovisi o uèenju i pamæenju. osim ako ga na to ne potaknu upla eno lice ili prestra en glas roditelja. Jedinstvena sna ga straha u evolucijskom je kontekstu smislena. Upita li me zatim su pruga to se to èulo. Ponovno æu se poslu iti primjerom naglog noænog buðenja.« Tako. Nakon to me probudi glasan zvuk. oslu kivat æu daljnje zvukove i istodobno u pamæenju tra iti to je i vor zvuka koji sam èuo. Pravi strah dovodi c golemih pr omjena u tjelesnim sustavima koji nadziru krvni protok i katkad 5 ce prestane no rmalno kucati. tj. prouèavala je glodavce.one se uvij ek skitaju oko tvojih kanta za smeæe. Znanje o dvama putovima straha poma e u terapiji fobija. sporiji put preko prednjeg dijela sljepooènog re nja. usporeðujuæi trenutaèan do ivljaj s iskustvom. a zatim i u ivo. Uz kljuèna podruèja poput amigdale i èeonih re njeva kore. poèev i s najmanjima. Kao to æemo vidjeti. Davida Andersona u Cal techu. mogu prikladno usmjeriti svoj odgovor. Ali to æemo uèiniti kad smo upla eni? Hoæemo li dati petama vjetra i æemo stati na mjestu kao ukopani? To su dva motorièka odgovora koji se meðusobno natjeèu. pa osobe ostaju na mjestu mrtve samo zbog str ha. ovdje sudjeluje niz mo danih mehanizama i podruèja. poput lave a lisice. Mjesto brzog puta straha.« ili »Navjerojatnije je lisica . za uzima sporiji kortikalni put. a organi koji nisu presudni za nagli bijeg ponovno se normalno opskrbljuju krvlju.

to izvorno znaèi strah od nepoznatih osoba. mo da ne posve n eopravdano. Rimbaud s absintom. stvari koje bi nam bile najv eæa prijetnja dok smo ivjeli u savani. recimo. Moje je pona anje tada djelomice nalik pona anji nesretnika ko ji na ulici rabe igle i lule za pu enje eracka. Moglo bi se stoga zakljuèiti da s fobije uvje bane rea kcije za pre ivljavanje.npi prljav tina opæenito. primjerice. vino ima obredni vrijednost. De Quincey i Keats s opijumom te Balzac .oblikovala nam je mo zgove tako daje najizglednije da æemo s< pla iti stvari koje su najveæa prijetnja na em opstanku.41 Mnogo ih j br e uvjetovao da osjeæaju strah kad im je prikazivao slike zmija ili ljutitih ljud skih lica. Mnoge religije. eleæi izazvati radikalnu dru tvenu promjenu masovnom promjenom mo dane kemije. gu vama i visinama. paucima. nasmije e no lice ili sunce.zmij i pat ci. koju bi se slobodno moglo prevesti kao »aktiviraj mozak. Èini se da smo ust rojeni za izbjegavanje. Tijekom 1960-ih profesor Timothv Leary s Harvardskog sveuèili ta kupio je veliku kolièinu LSDa. Coleridge. Prvo. stvarajuæi priklad nije uvjete da ljudi potvrde prijateljstva i vrijednosti.izvora kokaina . no neprimjerene dana njim ivo nim uvjetima. bilo zboj obrednih ili posve rekre acijskih pobuda. drop out«. ili mo da uèenje izbje gavanja. Pokusi uvjetovanja Arnea Ohmana s instituta Karolin ka pokazali su kak< smo doista predodreðeni da se bojimo predmeta ili ivotinja iz tih irokih ka tegorija. Uporaba odreðenih tvari radi promjene mo danih funkcija toliko je ra irena i dugovjeèna da bismo mogli govoriti o osnovnom ljudskom porivu. nego. njegova svojstva dobro prepo znaje psalamopjevac: ». potièe dru eljubivost i opu tenost. imaju odreðene koristi u smanjenju stresa. oso bito p oslije stresnog dana. sintetiène halucinogene droge. Samo meðu p iscima popis je beskrajan. U idovstvu.40 Primijetio je da post oje tri vrste podra aja n koje smo se pripravni bojati. ka njavaju konzumaciju odreðenih opo jnih tvari. sve to mo e biti poveza no s bole æu . ukljuèujuæi moju. stoje Aldous Huxley sa eto opis ao kao »kemijski bijeg od nepodno ljive osobnosti«. Promjena raspolo enja Volim popiti èa u finog bijelog burgundea ili dobrog crvenog ehambertina.. Ju noamer ikanci va-èu listove grma koke . Sastojal i su se od uèenja nefobiènih ispitanika da prikazanu sliku s strahom povezu davanjem elektro okova dok su je promatrali. Ps holog Martin Seligman u svojem je evoluci jskom obja njenju èovjekovih fobij uporabio pojam »pripravnost«. pisci i umjetnici eksperimentirali su s raznim tvarima. crvi. opasne ivotinje .« U kr æanstvu ima va nu simb lièku vrijednost i kljuèar je dio prièesti. priskrbila muje tridesetogodi nju zatvorsku kaznu. li æa koke. Konzumenti se ka tkad nadaju da æe se tako pribli iti vi oj sili ili alternativnoj stvarnosti. gljiva i mnogih drugih bilj aka kako bi izazvala halucinacije ili druga stanja slièna transu. I sam sam ku ao koku kad sam poku avao suzbiti visinsku gl . omoguæujuæi nam da zaboravimo ili da svijet drukèije perci piramo. tune in. premda se danas taj pojari èe æe rabi kao n aziv za odbojnost prema drugim nacijama ili kulturama. U treæu kategoriju spadaju podra aji koje je Seligman nazvao »iste vrsnima«. koji su ekperimentira li s ha i om. kojem je trebao kofein. U nju bismo mogli svrstati ksenofe biju . Je li uzimanje droga u nekom razdoblju moglo biti evolucijska prednost? Svakida nji je ivot i danas zahtjevan.kako bi zatomili glad i odagnali umor na velikim visinama.147 Robert VVinston: LJUDSKI UM èiti kako se razvija sposobnost mozga da pamti sjeæanja o svijetu te naèine ki ko ga o pisujemo. I.. ljudskog dru tva koj e se ne upu ta u konzumaciju opojnih sredstava.vino koje raz galjuje èovjekovo srce. pa droge koje nam ga privremeno mogu olak ati. naravno. Tome je vjerojatno kume vala evolucija . Njegova èuvena fraza »Turn on. uskladi se s okolinom i oslobodi se nevoljnog«. Zanimljivo je daje velik dio fobija usmjeren prema stvarima koje bi u na e drevnoj pro losti predstavljale pravu prijetnju: zmijama. otvorenir prostorima. Mnoga uroðenièka dru 148 Èuvstveni um tva konzumiraju spojeve dobivene iz kaktusa. poput ivota u skupinama ili u spostavljanja dru tvene hijerarhije. recimo. Mnogi su umjetnici. Èini se kako nem. odnosno ljudi koji su prijetnja. vjerovali da opojna sredstva poveæavaju njihovu kreativnost. trunuæe meso. Primjerice. Neke poma u pri opstanku. Stoljeæima prije. Drugo. Baudelaire i Yeats.

jer im se nikotin (u obliku otopine) mo e ubrizgati u odreðene dijelove mozga povezane s pamæenjem. mijenjaju percepciju i osjete. Isto bi se moglo reæi za mnoge druge opojne tvari. Predmeti mogu izgledati nepn porcionalni i mog u se javiti halucinacije.usporavaju psih ièke procesi poveæaju opu tenost.nesumnjivo smo tada nas mijaniji i opu teniji. Svakog vikenda mlade r. Ispitivanja pacijenat a s Alzheimerovom bole æu. Alkohol takoðer mo e biti od privremene koristi . Brojna su se istra iva nja bavila socijalnim aspektima pu enja i nedvojbeno je utvrðeno da su izgledi za pr estanak pu enja manji ako je osoba poèela pu ki rano u mladosti. a zimi nas mo e ugrijati. Pu en je cigareta jedan je od glavnih zdravstvenih rizika u SAD-t gdje pu i oko èetvrtine odraslog stanovni tva. Èesto se smatra kako »nisu ozbiljne«: nikotin. Takoðe na stvoreni do ivljaj utjeèu i okoln osti u kojima je droga uzeta. ecstasy i LSD. poput kokaina i amfi tamina. Pijenje u dru tvu veæi je u itak . stoga æu se ogranièiti na p et tv. alke h ol. koje grupno povezivanje èini lak im i trajnijim. U ovoj knjizi nema dc voljno mjesta da se osvrnemo na cijelu paletu èovjeku poznati h psihoaktivni tvari. tjelesna mas te broj prija njih konzumacija. Neka su istra ivanja pokazala da osobe koje pu e imaju manje izgleda d a obole od Alzheimero-ve bolesti ili Parkinsonove bolesti. a posljedice pu enja duhana dobro znaju i istodobno zanemaruju m lijuni ljudi. ri koje se gutaju ili pu e. Nikotin Nikotin je jedna od najzagonetnijih droga. razumnih èeonih re njeva. èesto publiciranim sluèajevi ma. Svaki obièaj koji sjedinjuj e ljude i èuva to jedinstvo koristan je za opstanak. èesto stv. konzumacija opojnih sredstava mogla bi djelovati poput sv ojevrsnog »dru tvenog ljepila«. suci su odbijali suditi osobam koje su tvrdile da uzimaju marihuanu iz vjers kih razloga ili radi smanjenja b( lova izazvanih artritisom ili multiplom sklero zom. nje tetno . I geni imaju ulogu . Postoje brojne potvrde da su takori nakon takvih infuzija bolje pamtili put k roz labirint.avobolju dok sam se uspinjao na Ande. ne izaziv a gubitak inhibicije ili poveæanje agresivnost U odreðenim. Samostalno pijenje smatra se obilje jem nesre tne. Tijekom posljednjih godina konzumacija kanabisa toliko se pro irila da n< ke dr ave eksperimentiraju s »dekriminalizacijom«. kanabis. a time i na pona anje i percepciju. poput pejotla i svete »trave« koj u pu e rastafarijan-ci. Dakle. Va nom se doima èinjenica da s navika pu enja gotovo uvijek stjeèe prije odrasle do bi.tijekom bor ba i napada mo e nas uèiniti hrabrijima i odva nijima. Tiskovne kampanje tvrd kako pu enje marihuane nije nimalo tetnije od opijanja. mo da ovisnièke osobnosti. Moram pri znati da nije pomogla. raju osjeæaj energiènosti i ubrzanog toka misli. na visinu od 4800 metara ili vi e.mnogi Azijci. p oput alkohola i lijekova za nesanicu. Uèinci nikotina u mozgu vrlo su slo eni. Konzumacija droga obièno ima trojak uèinak na mo dane kemijsi procese. Depresanti. dobrobiti i dru eljubi vosti. Jo bismo zabrinutiji tre 150 Èuvstveni um bali biti stoje pu enje meðu adolescentima u porastu te stoje postalo uobièajeno vidje ti djecu. pa èak i daje m. èini se. znog dru tvenog podrijetla uzima psihoaktivne droge. jer ga te ko razg raðuju. Èak se i t ari koje se konzumiraju u formalnijim okolnostima. imaju obrnuto djelovanje .obo avanje.jer. ili èak na najuobièajenije uliène droge. 149 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kako djeluju opojna sredstva? Krajnje pojednostavljeno. Pobolj ava neke vidove kognicije. pot . inhibiraju odredi na mo da na podruèja. kako pu e na ulicama. Usto. Na uèinak droge èesto utjeèe osno no raspolo enje osobe ili nj ezina sklonost depresiji ili anksioznosti. rijeè je o mje avini stimulirajuæih i smirujuæih d elovanja. Psihodeliène droge. potièu osjeæaje euforije. Opojna sredstva imaju dru tvenu svrhu. rabe u dru tvenu svrhu . poput odgovornih. primjerici ne podnose dobro alkohol. Konzumenti mogu osjeæati da vrijem prolazi nevj erojatno sporo ili apsurdno brzo. ukljuèujuæi ka nabis i kokain. primjerice kratkoroèno pamæenje. i pobi ðuju druga. poput amigdale i hipokampu sa. Takoðer jejedna od najèe æe zlopc rabljanih. Mnoga va na istra ivanja provedena su na glodavcima. poput putova kojima se prenose neurotransmiteri dopamin i si rotonin. mo da i mlaðu od dvanaest godina. osim to potièu niz promjena raspe lo ja. Sti mulanti. poremeæajem pozornosti s hiperaktivno æu ili shizofrenijom. Pu aèi su veæinom mlaðe dob niskih prihoda i nerijetko lo ije obrazo ani.

Ona imaju va nu ulogu u motorièkoj koordi naciji i budnosti. dokuèiti toène mehanizme djek van ja nikotina u mozgu. mo danom sustavu nagrada. Èini se da postoje brojni (najmanje dvanaest) recep tori u ivo tinjskim i ljudskim ivèanim stanicama na koje se taj sna ni duhar ski spoj mo e vezati. ponajprije kod pu aèa duhana. primjerice . pal stvaraju razlièiti geni. meðutim. dok tupo gledate u èa u otopljenog antacida. Mo e se doima neobièno to razmjerno blagi uèinc i pu enja .ne to bolja kognicija. Te receptore. ono to psiholozi nazivaju »samopotkr epljujuæi uèinak«. stres ili tjelesni napor. pa njegovo poèetno djelovanje do ivljavamo ugodnim Ta aktivnost unutar na eg sustava nagrada takoðer obja njava za to alkohol im. Ovisnici o nikotinu aktivnost u tim podruèjim pokazuj u kad im se javi elja za cigaretom te kad im se poka e kutija cigaret. Alkohol Izmeðu ostalog. alkoho mo e poremetiti gotovo sve mo dane funkcije. jer mozak p roizvodi vlastiti morfij u obliku endorfina spojeva koji se otpu taju kao odgovor na bol. Takva istra ivanja. dakako. Studije na ivotinjama zbunjuju. zajedno s onima na ivotinjama koja nam poma u da evaluir amo temeljne mehanizme. Dio uèinaka alkohola mogao bi u manjoj mjeri biti povezan s kemijskim utje èajem na mozak. a njegove su molekule elektriène negativno nabijene. brzina rada srca ili krvni tlak nisu se poveæali kao nepu aèi cama. Istra ivaèka skupina dr. Dakle. bilo nikakve primjetne razlike. Dobro je poznato i da nikotin u znatnoj mjeri djeluje na raspolo enje. neovisno o tome jesu li uzimale kontracepcijsku pilulu. da vi e nikad neæet« okusiti ni kap. nevjerojatno je te ko. Nikotin i pu enje cigareta znatno utjeèu na mo dana podruèja povezana s razinom budnosti . Drugim rijeèima. Premd iznimno va no. Genski utjeca ji na djelovanje pu enja mogu imati va ni ulogu u rje avanju slo enih pitanja koje ta ovisnost nameæe. to znaèi da ih privlaèe elek trièno pozitivna mo dana po druèja . Jedna cigareta ubrzava rad srca. Tvari poput morfija ve u se na poseb ne mo dane receptore. a u veæoj s vrlo uvjerljivim moæima sugestije.vrdila su da bolje pamte i br e reagiraju nakon to su na ko i nosili mali nikotinski flaster. naime. razlog za to su istra ivanja ovisnosti opæenito toliko v a na. koju bi s e moglo pripisati hormonima? Pu aèicama pod stresom. Pu aèi i nepu aèi. Zanimljivo je da nikotin takoðer smanjuje osjetljivost na bol. Nema posebnih recep tora. no istra ivaèi su to uzeli u obzir i zakljuèili da su utvrðeni uè nci izravno uzrokovani djelovanjem nikotina. Psiholozi su te I 152 Èuvstveni um stirali osobe koje su dobivale dozu alkohola i one koje su vjerovale daje dobiva ju. znanost pokazuje da æe vam za to trebati mnogo snage. a katkad neutralnu tvar. Pitanje je kon-trov ezno i razlièita su istra ivanja dala proturjeène rezultate. Izmeðu pu aèa i nepu aèa nije. nimalo iznenaðujuæe. Jamnera s Odjela za psihologiju i socijalno pona anje pri Kalifornijskom sveuèili tu usporeðival a je mu karce i ene. Ne treba ni spominjati da dobrovoljci nisu znali je li njihov flaster sadr avao nikotin. upaljaè. S alkoholon je drukèija prièa. Svaki od tih receptora razlièito utjeèe na rad mozga.mogu biti pe rcipirani kao toliko sna na nagn da zbog koje su mnogu pu aèi u tolikoj mjeri »navuèeni« na nikotin. ma koliko se od luèno kleli. Alkohol takoðer izaziva oslobaðanje dopamina u nucleusu accumbensu. Postoji li razlika izmeðu mu karaca i ena. Tijekom pokusa dobrovoljci su nosili flaster koji je katkad sadr avao ni kotin. to su. Taj je uzorak podruène mo dane aktivnosti vrlo slièa onome koji se javlja ko d drugih tvari koje izazivaju ovisnost. no zapravo su pile èisti tonik. Prema tom e. jer razlièit e vrste pokazuju razlièite stupnjeve olak anja bolova. trideset mu karaca i èetrdeset èetiri ene.poput onih unutar membrane ivèane stanice. mo da zato to istra ivaèi nis vijek u obzir uzimali spol ispitanika. po navijamo ona pona anja koja nam nude zadovoljstvo. mogu imati terapijske implikacije. èak i p epeljara. veæa buc nost i opu tenost. nekim kompulzivnim repetitivnim pona anjima te naèi151 nom percepcije nekih osjeta. Upravo j to. alkohol sna no utjeèe na podruèja mo danog debla koja nazi vamo locus coer uleus i rafe jezgre. Ustanovili su da samo vjerovanje da pijete mo e . dvije funkcije koje najvi e oslabi nakon popijenog piæa (ili ne koliko njih). Mu karci »na nikotinu« bolje su podnosili bol. no kod ena vidljiva uèinka nije bilo. ima smirujuæe djelovanje. Dio tih istra ivaèa ispitivao je i vezu stresa i nikotina. no pu enje. dobiva ktro okove. n drukèije se naèine pona a s razliè tim neurotransmiterima.

Prema pod cima amerièko g Nacionalnog instituta za zloporabu droga.pokazu ju u kolikoj je mjeri uzimanje te droge postala »normalna« aktivnost. Pamæenje. Kanabis se èesto prikazuje kao »prirodna« i sigurna alternativa drugim drogama. Kanabinoidni receptori najbrojniji u hipokampusu. lijekovi protiv bolova . crijevnih tegoba i. Indiju i Daleki istok. rastres enosti. lule. muskarin i atropin. Kanabis sadr i vi e od èetiri stotine kemijskih spojeva. izmeðu est i jed naest posto rtava kobni h nesreæa u krvi ima THC.. Uzgr ed. No dan as. hipijevske rajeve. slikara i si. poput aspirina. Najjaèi je THC. Iz toga mo mo stvoriti opæenitu sliku kako ta droga mo e utjecati na razlièite fu nkcij Primjerice. obrastao i smrdljiv u Kabul. 2003. konzumacija kanabisa znatno oslabljuje. Iskapanja grobova u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku pokazuju da su d revni narodi vjerojatno posipali sjemenke indijske konoplje na u areno kamenje. Najrani ji su spomeni naðeni u kineskim tekstovima iz 2737. no »prir odno« ne znaèi »sigurno« ili »bezopasno«. Navodi se daje rabljen u medicinske svrhe. takori ko maje THC davan tijekom osam mjeseci imali s u gubitak hipokampalnih st nica jednak onome koji bismo normalno oèekivali kod dvo struko starijih l kora.biti dovoljno da stvori mnoge simptome pijanosti. Lijeènici prestali davati tinkturu kanabisa protiv b olova zato stoje pri oralnoj primje imala vrlo promjenjivu apsorpciju i to nije b ilo standardiziranih pripravak ekstrakta te biljke. THC tim podruèjima smanjuje uèestalost okidanja ivèanih sta nica. malom mozgu. profinjenu elitu glazbenika. kanabis oslablju motor ièke funkcije. odnosno asasinima: profesionalnim ubojicama na plaæi arapskog sultana) koz umirali su smolu ka153 Robert VVinston: LJUDSKI UM nabisa i prièali o natprirodnim do ivljajima. konzumira gotovo j ednako èesto poput alkohola. Kanabin idni receptori prisu . Alkohol takoðer ima medicinsl povijest. U devetnaestom i poèetkom dvadesetog stoljeæa alkohol je. u z ugoc koju droga izaziva. jedna od uloga hipotalamusa je regulacija apetita . mo e blokirati lijekovima koji blokiraju opijate sliènog dj lovanja. Cak i prekomjerno pijenje vode iz najèi æeg planinskog izvora nosi opasnost . sve su one u ovome ili onome dru tvu (uz velike opasnosti po konzumente) rablj ene zbog svojih psihoaktivnih svojstava. koje obavljaju mali mozak i bazalni gangliji.ku-kuta. njegova je upor aba uglavnom bila ogranièena na malu. No jo nam nije posve jasno kako THC djelovanjem u mozgu stvara mnoj ugodne uèinke k anabisa. od kojih se za ezd set smatra da izravno djeluju na mozak. Kokain se dobiva od listova grma. poput seksualnog uzbuðenja ili a gresivnosti. tetrahidrokanabini Istra ivanja provede na 1980-ih i 1990-ih pokazala su da su cijelim mozgo rasporeðeni posebni receptori za THC. primjerice Maroko. ponajprije meðu dijelom mlaðe populacije. koji anesteziolozi rabe kako bi razbu d pacijente nakon anestezije. kodeina. Na iroko dostupne sitnice za njegovu konzumaciju . te na mornare u velikim lukama. paracetamol.dobiva se izravno iz glavic a. poput osjetljivije percepcije i opu tenosti. za lijeèenje reumatizma. bizarno. Sjeæam se svojeg iznenaðenja kad sam 1963. Usto. U mnogo novije doba. u Bri taniji èesto propisivan zbog svojih ljekovitih svojstava. a mo da u obredne svrhe. Kanabinoidi potièu oslobaðanje dopamina i to se djelovanje. Nadalje. Ne bi nas trebala zavesti pomisao da »pri rodno« uvijek znaèi »dobro«. pisci popu t Baudelairea i èlanovi njegova zloglasnog kluba Club des Hachichins (nazvanog po ha i inima. Ol èavali smo ga dr ati na o djelu Londonske bolnice dok sam ondje bio specija zant i vrlo je dobro razbuðivao lijeènike nakon te ke noæne smjene. t akoðer se proizvode izravno iz biljaka .konzumer k anabisa vrlo èesto izjavljuju da osjeæaju jaku glad. Do 1960-ih. bazalnim ganglijima i hipotalamusu. Jedan takav lijek je nalokson. neke vrlo jaki otrovi. mo d a kao terapiju za bolove. recimo. Sve to unesemo u organizam ima neki uèinak.. vidio koliko se konzumira u Afganistanu. kad su osobe poput mene poèele putovati u t zv. Kr.cigaretni papir. Opijumje »prirodan« . do av i odrp an. obièno obliku konjaka. kratka etnja londonskom tr nicom Camden svjedoèi o drukèijem stanju. u kojem velil ulogu ima hipokampus. limenke za pohr anu i modne stvarèice s prepoznatljivim nazubljenim listom Cannabis sative. Kanabis U Britaniji se kanabis.u ekstremnom bi sluèaju izaz valo smrt. Mnoge druge tvari.. Poèeci konzumacije kanabisa u obliku marihuane ili ha i a se u davno u povijest. pr. u obliku tableta bili su djelotvorniji.

nekolil je eksperi mentalnih terapeuta dobilo dozvolu da ga testira u psihoterapijski tretmanima. > tu valja napomenuti kako droga ne utjeèe na svakoga jednako . jedno je parlamentarno povjerenstvo britanskoga Gornjeg doma razmat ralo primjenu kanabisa u medicinske svrhe. pogrije io. Amerièki k mièar Lenny Bruce rekao je daje izbjegavao kanabis jer gaje èinio iznimr razdra ljivim i hiperaktivnim.. Drogu je prva patentirala njemaèka farmaceutska tvrtka Merck 1913. i. neposredno uoèi konferencije. npr. Time su riskirali tu bu i zatvorsku kaznu. osobito ako su u pr o losti imali neku psihièku bolest. N o tijekom 1980-ih naèina pripreme lijeka domogli su se ileg. Mnogi konzumenti navode osjeæ je letargije i bezvoljnosti.tni su unutar mo dane kore. Kak o je droga bivala sve popularnija. Jedino mo emo r eæi kako se èini da su neki ljudi predisponirani za odreðeni uèinak. muènine. pa bi bilo kakva smetnja u nc malnim kemijskim procesi ma u njoj izazvala promjene u procesima mi ljenj Kanabis bi mogao djelovati i na c rnu jezgru. uzim ali kanabis kako bi ubla ili simptome poput bolova. podruèje u bazalnim ganglijin odgovorno za nastanak voljnih postupaka. Popularno z vana ecstasj. Povjerenstvo je izrazilo puno suosjeæanje s njihovim st anjem i vladi preporuèilo urno pokretanje klinièkih ispitivanja kanabinoida . odgovorni za daleko vi e smrti i bolesti od b ilo kojeg okolinskog èimbenika. nu na dekriminalizacija. Sijeèn ja 2002. Neki osjete stvarnu tjeskobu. ili eks ili bombon.42 Tema je do la na red jer su mnogi pac ijenti. postanu paran 154 Èuvstveni um idni i osjeæaju se progonjeno.« I zatim prilièno èeznutljivo dodao: »Kaka je?« 155 Robert Winston: LJUDSKI UM Ecstasv Od kraja 1980-ih meðu poklonicima odreðenih vrsta plesne glazbe omiljei je postala s intetièka droga pod nazivom metilendioksimetamfetamin ili ski æeno MDMA. To j e dvostruko vi e od podatka koji 1999. oèito eleæi da damo ne odveæ kontrover an odgovor. sprjeèava re apsorpciju tog neurotransmitera. Glavno djelovanje cato^jaumozgu vezanje je na serotoninske receptore. vladin je ministar u potpunosti odbacio zakl juèke povjerenstva. Jo nije potpuno jasno zboga èega je uèinak toliko razlièit. dakako. Godine 1998. pa ne bi trebalo biti nikakvo iz nenaðenje ako postoje i nesretni pu. naravno. zadivljujuæi osamdesetogodi njak. to mo e biti posljedica s metnja u tom podruèju. mislim. nagnuo se p rema meni i apnuo: »Nikad nisam probao kanabis. multi-plom sklerozom. organizirani k minal preuzeo je njezinu masov nu proizvodnju i distribuciju.. Neke procjei govore da veæina tableta koja doðe u Bri taniju i koje se danas prodaju po cij ni od dvadesetak do stotinjak kuna potjeèe i z nizozemskih laboratorija. briljantan akademik s mog sveuèili ta i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1967. Vrlo nam je taktièno sugerir ao da bismo trebali razmisliti to æemo odgovoriti. list Observer objavio je kako je do . posebice ako su ga. ponajprije oni s bolestima ivèanog sustava. T om je prilikom. ali ne u vijek ugodne. Lord Porter. brzo je stekla upo te u mladenaèkoj kulturi. istaknuo da æe novinari zacijelo svakog o d nas u povjerenstvu pitati jesmo li probali kanabis. Priznajem da sam bio jedan od »njihovih gospodstava« koji su u davnoj pr o losti imali nekih manjih iskustava s uèincima te droge. no i kad je ni je prodavala. te koæa s vidom i tremora.aèi kanabisa. Za sam o est mjeseci od objavljivanja izvje æa. Kad za koga ka emo da »nije veseo pijanac«. jer legalno nije bi o dostupan. Izmeðu 1977. Svako parlamentarn o povjerenstvo prigodom objavljivanja novog izvje æa sazove tiskovnu konferenciju.osim a lkohola i cigareta. a pr izvodna im cijena iznosi kunu do dvije. koji je inaèe sjajno organizirao rad povjerenstva. no lij je iz nama nepoznatih razloga ostao zaboravljen.jer bi za uporabu droge u medicinske svrhe bila. Na kraju rada povjerenstva zbila se ijedna duhovita anegdota. koji su. jedan parlamentarni èinovnik. Dok sam sjedio ondje razmi l jajuæi to bih mogao priznati. To znaèi da se u sinapsama zad ava poveæana kolièina s . ni amerièki kemièari. do policijskog izvje æa u kojem se navo di kako se u Velikoj Britaniji svakog kenda konzumira dva milijuna tableta. Takva predvidljiva. mislimo da na njega alkohol djeluje ponajprije negativno. iznio Europski centar za praæenje droga. sami uzgajali. mehanièka odluka rezult atje negativnog stava prema svakom obliku konzumacije droga u na em dru tvu . Drugi pak imaju vidne i slu ne halucinacije. i 1985. Smatra se daje Merck htio razviti supresant apetita.

Jesu li sve te smrti bile izravna posljedica ecstasyja i dalje je ot voreno pitanje. a time i smanjenje m kazna za posjedovanje i preprodaju. do 2001. Zagovornici promjene tvrdili su da nema do kazane povezanosti izmeðu ecstasjja i nasilja . Da citiram mladog konzumenta ecst syjau Observerovu èlanku: »To je na jbolje.vide stvarnost onakvu »kakva ona doista jest«. Tvrdil i su takoðer da. na temelju èega 1930-ih proizveo ergo metrin. p. a bolnijima ih je uèinila èinjenica da su umrli veæinom bile mlade osobe na pragu zrele dobi. Ustanovio je da èak svaki peti nov i konzument do ivi odreðen gubitak pamæenja. izmeðu ostalog. Policija redovito plijeni tablete za koje se poslije ispostavi da su lijekovi za pseæe crijevne parazite. Takve su epizode 157 Robert VVinston: LJUDSKI UM vjerojatno bile izazvane konzumiranjem tvari pod imenom ergot. Dr. Premda su izgled i za pojavu psihijatrijskog poremeæaja i u opæoj populaciji visoki. taje brojka ipak vi a od populacijskog prosjeka (svaki peti Britanac). Ecstasj takoðer poveæava koncentraciju i zaustavlja reapsorpciju dopamin To obja njava jo dva njegova uèinka. Visoke zarade u cijeloj prièi znaèe da postoji velika opasnost nesavjesnog pon a anja raspaèivaèa. Ergot. izaziva kratkoroèno pozitivno ra polo enje i srdaènost. ecstasj nipo to nije sigurna d roga. Konzumenti opisuju o sjeæaje goto\ religijske snage . u mnogih konzumenata izaziva z dovoljstvo i ele ga pon ovno uzeti. jeftinijih opojnih spojeva. Te ko krvarenje nakon poroda da . tablete za oksigenaciju akvarija ili table te s visokim razinama drugih. o tim se smrtima mnogo govorilo u medi Èuvstveni um ma. pak. Antuna« u kojem cijela naselja obuzme svojevrsna kolektivna mo dana groznica. to mo. Za mene najuvjerljiviji dokazi protiv svrstavanja ecstasjja meðu lak e droge potjeèu i z neuroznanosti. Drugo. kao i veæu energiènost. moj biv i ef te briljantan kirurg i potpun. Bilo je poziva za izdvajanjem ecstasjja iz skupine te kih droga (va eæi hrvatski kazne ni zakon ne poznaje razliku izmeðu lakih i te kih droga. n ego raspola u nekim nepouzdanim podacima s Interneta. Uzimanje bilo koje tvari nepoznata podrijetla nosi oèite opasnosti . do ivljaj koji iskuse katkad im izazo1 pretjeran osjeæaj svrhovit osti i va nosti.kao stoje sluèaj s alkoholom. psihièkih stanja razmjer no sliènih onima koja p sti u mistici i u ivatelji odreðenih droga. Andy Parrott sa Sveuèili ta East London ispitivao je kratkoroène i du goroène uèinke ecstasjja na mo dane kemijske procese. uzrokuje su avanje krvnih ila.« Visoke razine dopamina op a ene su kod osoba koje pate c manije i psihotiènih deluzija. izvijestila samo est rtava. op. gljivice ko raste na ra i. Posve opravdano. najpozitivnije iskustvo mog ivot ivot mije bolji. recimo. O spu tanju ecstasjja u skupi nu lak ih droga uopæe ne bi smjelo biti govora dok se ne sazna vi e o njegovim tetnim n uspojavama. to izaziva poti tenost i nesanicu.43 Utvrdili su da su promjene na ser otoninskim neuronima trajale do sedam godina nakon prestanka uzimanja ecstasjja te da su o teæene ivèane stanice nakon oporavka èesto bile abnormalne. za razliku od kokaina ili heroina. U usporedbi s procjenom broja redovnih konzumenata.erotonina. Britanska je policija. djelovanje povi ei razine serotonina na hipotalamus i mo dano deblo uzrokuje gubitak apetit. Prvo. Taj lijek kontrahira maternicu i njezine krvne 2 le toliko uèinkovito i po uzdano daje spasio milijune ivota diljem svijeta. a sebe i okoli svijet percipiraju kao lijepo ureðen uzorak meðusobno povezanih pojava. Jedna od najdivnijih osoba koju sam imao prilike upoznati bio je profesor Chassa r Moir s Oksforda. ne tjera konzumente u kriminal radi financiranja navike. smrtnost povezana ecstasjjem razmjerno je niska. dovesti do mo dani smetnja i te koæa s krvnim optokom. Osim toga. Redovita uporaba remeti mo danu sposobnost trajne proizvodnje serotonina. a to. pa ljudi ple u na ulicama dok se ne sru e od iscrpljenosti. Kao tvar koju proizvode pojedinci koji mo da ne posjeduju ni ud benik iz kemije. LSD Drvene rezbarije iz srednjeg vijeka prikazuju fenomen poznat kao »oganj sv.). simptome primijeæene kod konzumenata. Istra ivanje britan kog Nacionalnog centra za ovisnost ustanovilo je kako je vjerojatno da æe svaki èetv rti redoviti konzument razviti ozbiljan psihijatrijski poremeæaj. George Hatzid imitriou i njegove kolege s Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje u Bethesdi proveli su neka va na istra ivanja na majmunima. mi iæne grèeve. On je zaslu an za sintezu aktivne tvari u ergotu. skroma akademik.

Dok j e droga sve jaèe djelovala na njega. Obuzeo me demon. pravim primjerima BBC-jeve kole. Konzumenti LSD-a navode niz psihièkih fenomena. a katkad ih zamijene zle slutnje. podmukla vje tica pod arenom krinkom. umnogome nalik psihièkim stanjima o kojima su mistici pisali stoljeæima.. potaknut Hoffmannovom prièom. Kriminal povezan s drogam bio je mnogo manje ra iren. U jednoj fazi planiranja tele vizijske serije Ljudsko tijelo netko je predlo io da bih mo da ja rado proveo taj po kus. neg zlobna. Ergot je zatim postao sastojak nekih o d prvih uèinkovitih lijekova za m grenu. drugo mjesto. gotovo kao da èita neku ozbiljnu vijest. pa se vi e nisu do ivljavali odvojeni od vanjskog svijeta. Learvja se iskustvo toliko dojmilo daje naruèio jo sto grama. vi e nije bila gða R. Svoja iskustva mogu prenijeti sam o rabeæi pojmove iz svojeg iskustva. To je. u mnogim krajevima dobu neogranièena optimizma. uopæe mogla pos tati popularna. Istina.«44 Nakon ove zabrinjav. odluèe uzeti jo .nas je rijetkost.. . Mladi su ima li ne to vi e novca i vremena. a zapadno je d ru tvo izlazilo iz poslijeratnog ra. Sad kao na zid nailazim na poznatu te koæu. Vizualna i prostorna izoblièenja su najèe æa. Na vrhuncu djelovanja konzumenti mogu osjetiti niz neobiènih senzacija. Istra ivaè-kemièarjohn Beresford. Èetrdeset minuta poslije Hoffmann je osjetio vrtoglavicu. u drugo vrijeme. naravno. Zvuèi poput najgore noæne mori No 1960-ih lijek nije bio stigmatizir an kao danas. vrhunac dosti e otprilike èetiri do pet sati nakon uzimanja. i ku ao je s kock com eæera. Na put su po l i biciklima jer su vladale ratne nesta ice goriva. Nisam probao LSD. poput Vrata percepcije Aldous a Huxleyja. prijeteæe oblike. èak i kad se pomièu. Katkad su zaleðen i u prostoru. juæe prièe o opsjedanju t e ko je povjerovati daje ta droga. »Svaki poku aj da prekinem raspadanje vanjskog sviji ta i r astapanje svojeg ega doimao se uzaludan. Neki su konzumenti. Toliko se zabrinuo daje zamolio jednog od laboranata da ga odveæ kuæi. Poku avajuæi izdvojiti druge njegoi sastojke. èini se. dana nje uobièajene uliène doze LSD-a . U 1 960-ima britanska je televizija poku ala doèarati tripna acidu u emisiji s dvojicom uljudnih voditelja u sivim odijelima. temu koja se neprestano ponavlja u ovoj knjizi. Konzumenti takoðe r opisuju nagle i neobja njive promjene raspolo enja . izoblièenja vida paralizu. Jedna je vicarska farmaceutsl tvrtka potkraj 1930-ih poèela s ist ra ivanjima moguæih terapijskih uèinaka e gota. Augustin prilièno ju je lijepo sroèio zapisav i: »Ne mogu pojmiti sve to jesa m. paje Ho fmann do dolaska kuæi veæ p oèeo pro ivljavati zastra ujuæe senzacije. do ivjeli ne to to bismo mogli nazvati stapanj em sebe i drugih. tuga. Svejedno. u zraku se osjeæala sloboda. doblja suzdr avanja i sljedovanja. Odluèili smo naposljetku da bi to moglo izgledati neodgovorno.prijatelj je proveo veèer sjedeæi u naslonjaèu i smijuæi se svojim golemim dlanovima. kemièar Albert Hoffmann nehotice je malu kolièinu p rolio po ko Njegov opis onoga stoje uslijedilo u ao je u legendu. od kojih su poneki jo u uporabi. to mo e biti opasno jer ljudi. »Pozn ti predmeti i komadi namje taja poprimali u groteskne. Stvari mogu biti neproporcionalne . Odvede sam na drugi sv ijet. Djelovanje je spor o. dietilamid lizergii ske kiseline. O do ivljajima pod LSD-om postoji brojna literatura.izmeðu osamdeset i sto mikrograma . Jedno j e vrijeme èak pokusno rabljen u psihijatrijskim bolnicama kao lijek za depresiju i shizofreniju. voditelj je kruto opisivao izoblièenja prostora i vremena. Emisijaje bila iznimno zabavna zbog svojeg ozbiljnog i vrlo istinitog pristupa temi.« Imam samo svoj mozak da protumaèim svoj mozak. primjerice da nemaju masu ili da su priljubljen i o tlo. predmeti kao da imaju auru. T jekom 1960-ih. uèinci droge mogu biti veoma sna ni èak i u tako malim dozama.« Hoffman ka e ako je j< zovitiji od izoblièene percepcije vanjskog svijeta bio osjeæaj radikalne p romji ne u njemu samome. misleæi da ne djeluje.osjeæaji velike sreæe pr te bez oèit razloga.siæu ne su u odnosu na ono to su uzeli Hoffmann i Leary. Mnogi su svoja iskustva izjedna 158 Èuvstveni um èavali s mistiènim stanjima kakva opisuju istoèni filozofi i religijske osobe. prenijeti samo njihov do ivljaj. pak. Si sjeda [koja je Hoffmannu donijela malo mlijeka]. a èiji opisi mogu. LSD s naveliko uzimali poklonici hipijevske kulture. ili ostavljaju trag kad se pomièu. Preko Beresfoi da droge se domogao predavaè na Harvardskom sveuèili tu Timothv Lear koji je u tom dobu prouèavao uèinke halucinogenih gljiva. Sv. èak i strava. S drug . pa se moram osloniti na opi se osoba koji jesu. kupi je odreðenu kolièinu d oge od vicarske farmaceutske tvrtke.

Kad se upustimo u bilo koji oblik ugodnog pona anja. èini se kako se tolerancija na nj> g a razvija vrlo brzo. na osobito je zlu glasu zbog izazivanj sna ne udnje. I najmanji ih podra aj 1 ko prenerazi. ri? Odgovor na s vraæa na mo dani sustav nagrada. Opæenito govoreæi. Pijenje alkohola ne rijetko smatramo razmjerno beznaèajnim. Kad su u jec 160 Èuvstveni um noj studiji biv im ovisnicima o kokainu prikazana pomagala za konzumaciju. opæenito se osjeæajuæi tek »èudn o«. Kad su ih odvojili o d njih. Znamo tak oðer da æe takori sami sel davati svaku tvar koja jednako djeluje na njihov nucleus a ccumbens. nego mogu izazvati trajne posljedice. ba kao to meskalin. Primjerice. Ostavimo sad po strani izgubljene radne dane zbog alkohola. Damo li tak1 droge t akorima. Tijekom R EM spavanja. a pripitost pomalo komiènom. podruèjima povezanima s motivacijom. mogu izazvati fiziolo ke promjene povezan s ustezanjem. medu njih mo e biti toliko jaka da ovisnici o heroinu i kokainu katkad na vod da sna no ude za drogom veæ samo ako se naðu u okolini sliènoj onoj u koje su se drog irali. prouèav ao je 898 amerièkih vojnika u Vijetnamu. u prisutnoj halucinoge nih droga poput LSD-a poèinje raditi u petoj brzini. i kanabis nemaju takva svojs tva. Drogaje kemijskom strukt urom slièna serotoninu. tim su vojnicima svi znakovi ili okidaèi zbo g kojih su se htjeli domoæi droge bili povezani s Vijetnamom. mo neuronski put izmeðu nagradnih sredi ta i sjeæanja na to iskustvo. dolazi do ga enja neuronske aktivnosti u rafa jezgrama. èajnih lica i igala i èak ulica g dje je droga kupovana. i droge poput he roina i alkohola smatra se da izazivaju vrlo sna nu ovisnost. Veza i. pa konzumenti moraju prièekati nekoliko tjedana do idi æe doze e le li sa sliènom kolièinom do ivjeti isto djelovanje. ecsta. njihovi su ih mozgovi poticali da podu tra iti drogu. dakle. pop ut ubrzanog rada srca i povi enog krvnog tlaka. stoga. Crack. postaju pretjerano osjetljivi. N uspiju li dugotraj ni konzumenti doæi do doze eljene droge.e strane. Stupnjevi ovisnosti Smatra se da LSD ne izaziva ovisnost. tj. Epidemiolog Lee Robins 1971. Mogli bismo . Dakle. Kad takorin podra imo to podruèje. Zahvaljujuæi siæu nim okolinskim znakovima. jer je rijeè o mo danom podruèju povezanom s buðenjem i sp vanjem (vidi gore). ako na a tijela ne stvaraju potrebu za odreðenom tv. kad sanjamo neke od najèudesr jih i naj ivopisnijih snova. toènije na va nu ulogu d( pamina u podruèjima poput nuc leusa accumbensa i snagu uvjetovanja. S druge strane. Doista. nakon to se oslobode ovisnosti. podruèje mo danog debla pokraj rafa jezgara. toliki vraæaju dr ogama. no konzumenti izjavljuju da i o njima razvijaj jednaku ovisnost. gotovo sve psihoaktivne droge koje mijenjaju percepciju ne samo d a imaju trenutaène tetne nuspojave. do ivljavaju tjeli sne siptome ustezanja (ap stinencije). Malo se zna o uèincima LSD-a na kemijske procese u mozgu. osobito zateknu li se u istoj okolini. Polovica su bili èesti konzumenti opojnih d roga. razumjeti za to se. ustvrditi kako LSD ima dvojako djelovanje èini nas iznimno usredotoèenima n a osjetne podra aje iz okoline. heroina i morfija. Tu spadaj kanabis i ecstasj. rafe jezgre pokazuju sliènu neaktivnost. Prema tome. stvar. prizori zrcala i srebrne folije. Njih 225 izvijestilo je o simptomim a svojstvenima ovisnosti o tim drogama. Alkohol mo emo smatrati tipiènim primjerom. mnoge osobe uzmu LSD i uglavnom ostanu sjediti. LS vjerojatno uvodi mozak u stanje budnog sanj anja. 1 je zanimljivo. Razlog ne popravljive tete djelomice mo e biti to stalno jaèanje ne-uronskih veza trajno mijenja funkcioniranje uma. a na e mo gove prisiljava da te informacije tumaèe kao u snovima. Kako je to moguæe. ula. Locus coeruleus. obl ik kokaina. Robins je na istim vojnicima proveo kont rolno istra ivanje po njihovu povratku u SAD i utvrdio da se 95 posto prija njih ovi snika prestalo drogirati. skanovi mozga otkrili su aktivnost u prefrontalnoj kori i prednjem dijelu cin-gularne v ijuge. Lako je. halucinogena dro159 Robert Winston: LJUDSKI UM ga iz èarobne gljive. Uvrije enoje mi ljenje kako kokain. duboko u na osobni sustav nagrada. potreba za drogama je nestala. primjerice opijuma. Kokai izravno uzrokuje poveæanje razine dopa mina u nucleusu accumbensu. nalikuje neurotransmiteru noradrenalinu. Rijeè je o kudikamo najzloporabljivano .

znanstvenici su stv< rili potpunu sliku. muèninu. Otkad je godinama po nj govoj smrti dr. vratit æemo se nakratl jadnom Phi neasu Gageu i dati mu zavr nu rijeè. zajedno su sa suradnicima uspjeli rekonstruir ti sedam moguæih putanja ipke kroz mozak. mjesta nedostajuæeg kutnj aka i malih k hotina na lijevoj strani lica. kohola sna no utjeèe na razvoj djeteta u maternici. 162 Èuvstveni um zine serotonina. posvetili i se prouèavanju tragova na lubanji. naposljetku. Istra ivanja na majmunima. Harlovv dao iskopati lubanju. te epileptièke napadaje koji ne reagiraju uvij< na antiepileptik e. a od posljedica konzumiranja alkohola u Hrvatskoj godi nje umre vi e od 2500 osoba. op. nemoguænost koordinacije pokreta. Naposljetku. a zatim te mjere usporedili sa eljeznom ipkom. poput nekih od pacijenata nad kojima je obavl jena prefrontalna lobotomija. Posljedice alkohola mogu biti jedn al ozbiljne kao ponavljane ozljede u boksu ili. naravno. noæne more i h lucinac ije postaju uobièajeni simptomi ustezanja. 163 esto poglavlje . Jasno je daje za to bilo nu no i podrobno znanje o ustroj suvremena mozga. Premda nipo to nije potpun popis strahota. Mo da. Pomoæu trodimenzionalnog modeliranja mozga prikladne raèunalne obrade. stupor (stanje k ad je osobu gotovo nemoguæe probuditi) te komu. gubi tak pamæenja i slabljenje intelekta. Phineas Gage du u nije izgubio vlastitom pogre kom . p. te ka ozljeda glave. delirij. Ustezanje takoðer izaziva n obuzdan tremo r udova. Godi nje u Engleskoj i Walesu zbog izravnih posljedica njegova djel ovanja umre vi e od pet tisuæa ljudi. sposobnosti raèunanja i na e percepcije osol nog prost ora.). procesom eliminacije. Korisne podatke do bili su bri ljivim pregl dom otvora na lubanjskim kostima. Vi e od petnaest posto Britanaca koji zatra e pomoæ u hitnim slu bama ili na traumatolo kim bolnièkim odjelima imaju ozljede povezane s alkoholom. No pokrajnja su podruèja. poput jezika.s iznimkom trenutka dotad neuobièajene nepa nje. Oko 25 posto mu karaca primljenih u bolnice kao hitni sluèajevi ondje su zbog zlopo rabe alkohola. pa nadzor pr ednje kore progresivno nestaje. Izuzmemo li uèinke na druge va ne organe poput srca i jetre.j drogi diljem svijeta i o drogi èiji su negativni uèinci vidljivi u zdravstvenim sl u bama gotovo svih zemalja. alkohol izaziva gubitak emocionalnog nadzora. pomraèenja. Remeti djelovanje neurotransmitera GABA-e. izmeðu ostal og. na me. Kako nije bilo nikakve infekcij to znaèi da ipk a nije probila tekuæinom ispunjene mo dane upljine. Dulja konzumacija dovodi do propadanja mo danih tki\ ponajprije malog mozga zbo g pomora Purkinjeovih stanica. nasi lno pona anje. no najveæim je dijelom depresan t sredi njeg ivèanog sustava. Premda u poèetku m o e izazvati osjeæaj sreæe i ugode. Tim iznimnim for enzièkim postupkom Damasijevi su uspji li pouzdano procijeniti putanju ipke. koja obraðuju drug vi dove kognicije. dosljedno pokazuju da agresivn i i nekooperativni majmuni imaju niske r. Zanimljivo je i to o teæeno podruèj ima veliku gustoæu sero inskih receptora. a normalnosti glave i lica te rada mozga. Izaziva. dobr o dokumentirane posljedice su i d mencija izazvana gubitkom kortikalnih neurona. ona se pomno èuva u Harvard Nedavno su Hannah i Antonio Dam asio objavili zanimljivu ponovnu procj nu Gageovih ozljeda.rezultira smræu u jednom od svakih dvadeset sluèajeva. dvije s putanje odmah iskljuèili. pomnom dedukcijom te znajuæi osnovr klinièke info rmacije. Pojedinosti nisu nimalo ugodne. poput èinjenice daje Gageu poslije ozljede govor osta oèuvan ( to znaèi daje Br ocino podruèje bilo nedirnuto). alkohol najveæe promjene izaziva u mozgu. o teæenja ivaca te paraliz Naposljetku. zatim do neishi njenosti uz slabljenje vida. s< cijalnu kogniciju i pona anje. Kad osobe koje intenziv no 161 Robert VVinston: LJUDSKI UM piju nakon otprilike pet godina razviju ovisnost. Njihov i su rezultati jasno pokazali daj kritièno o teæenje nastalo u ventromedijalnom podruèju prefrontalne kor To je podruèje koje u najmanju ruku djelomice nadzire obradu èuvst ava. valja spomenuti kako u mojem podruèju medicine zlouporaba. zbunjenost.45 Nakon to su fotogra firali lubanju izvana i iznutra te pomno izmjerili. Isprva se doima poput stimulanta. Alkoholna koma nije zanemariv prob lem . Premda bismo poglavlje mogli okonèati i turobnije. (U hrvatskim se bolnicama od bolesti izazvanih alkoholom godi nje lijeèi izmeðu pet i deset tisuæa ljudi. morala ostati neo teæena.

Apoptoza. talijanski franjevac koji je umro 1287. nemilosrdan proces uklanjanja vi kova zvan apoptoza. njegove se neuron-ske veze grupiraju i regrupiraju prema informacijama koje u njega uðu. svima nam je zasigurno poznat o kako raste punoglavac. car je dao zatvoriti dva osuðenika u hermetièki zatvo ren prostoriju. stoje razdraganii Grcima bila potvrda da su oni pra vi nasljednici svijeta. Tijekom iduæih pet dana ta se eliptièna tvorba pro iri i spljo ti u oblik nalik kru nici s brazdom usjeèenom na vrhu. Kako bi to doznao. U iznimno ogranièenim uvj etima u kojima su rasla gubila su inteligenciju i sposobnost uèenja. rijeè koju je skovao Hipokrat. osobito tijekom ranog razvoja. a nakon dvije godine dosti e osamdeset posto te ine o draslog mozga. jer su se svi Fridrikovi uposlenici bojali proturjeèiti c aru. srednji i stra nji mozak. ali ni latinski niti grèki.Uèeni um Sveti rimski car Fridrik II. obilato ih nahrani svakojakim delicijama. Oèekiva je da æe djeca progovoriti hebrejski. koji s obièno u kljuèivali sna an element okrutnosti.. ali jo nisu potpuno povezane. Apoptoza je prisutna u svim organima. Takoðer. a zatim jed nome naredio da poðe spavati. Fridrik je jednom pr ilikom izabrao dva mu karca. no t o je vjerojatn izmislio. Istodobno se odvija temeljit. Mozakje iznimno plastièan organ. Brazda zatim srasta. Prva tvorba nastaje oko es naestoga dana . Najbolji primjer kojeg se mogu sjetiti razvoj je dlanova.neuralna ploèa. kako gubi rep i postupno se razvija u abu. a danas se njo naziva stanièno odumiranje. Prema Herodotu. po njegovu mi ljen ju prvi jezik. Nezadovoljan tim r< zultatom. U mater nici dlanovi isprva nalikuju lopaticama. Rasti nastavlja i po roðenju. na grèkom znaèi »opadanje li æa«. Otprilike od te toèke pa do roðenja dolazi do golemog p oveæanja mo dane mase. pa dolazi do razdvajanja prstiju. Prve godine Neke su mo dane funkcije prisutne pri roðenju. sa stra i rima koji im se nikad nisu obraæali. preci Grka. oèekuji æi da æe vidjeti kako je mu karac koji je spavao probavio vi e hrane. Jako je volio provoditi pokuse. Fridrik je odluèio ponoviti pokus. pa nastaje cijev unutar cijevi. (1194. Nakon sedam tjedana svaka se od tih tvorba ponovno dijeli. pobrinuo s da njegovatelji budu gluhonijemi. Iz prednjeg kraja te neuralne cijevi razvija se moz ak. Mozak u maternici Mozak se u maternici razvija naglo. a iz stra njega leðna mo dina. No Fridrik II. Veæina se aktivnih podruèja kod novoroðenèadi odnosi na osnovne mehaniz- . Podrobne prièe o Fridriku pisa je Salimbene Parm ski.Fredei cus umje sto Fridericus. Iduæegje jutra obojicu dao rasp oriti pred svojim oèima. Ako se funkcije poput govora i jezika ne rabe. poznatiji je po zanimanju zajezike. Dvorski I jeènik zakljuèio je daje spavaè doista bolje probavio hranu. prva rijeè koju je jedn od djece izgovorilo bil a je »becos«. osobito u vrlo ranoj dobi. Kako bi bio posve siguran da æ njegovi ljudski zamorci biti potpuno izolira ni od ljudskog govora.dao odsjeci palac. nadajuæi se da æe uhvatiti trem ta k u kojem æe du e mu karaca napustiti njihova tijela i pobjeæi. koji je htio otkriti jesu li pr narod na svijetu bili Egipæani ili Frigijci. No ta dj( 164 Uèeni um ca nisu progovorila hebrejski. Napisa je k njigu o pripitomljavanju sokola. U maternici se mozak poèinje razvijati dva tjedna po zaèeæu. Rezultati su ga uvelike razoèarali.Jei nogaje dana tako svoj dvor ispunio poznatim astrolozima i uèenjacima. Mozak se dijeli i umno ava ba kao to pod mikroskopom vidimo da to èine stanice. Najprije se prednji kraj neuralne cijevi razdvaja u tri dijela: pre dnji. no izgleda da mu se divio. Pozorno je promatrao sobu izvana. svake minute nastane do 250 tisuæa ivèanih stanic a. a na pravilnoj uporabi jezika ustrajao je ti li ko da je jednom nesretnom pisaru koji mu je pogre no napisao ime . Oèito mu je bil jasno kako je car neo buzdan. U drugome smo poglavlju ukratko objasnili za to su Fridrikova prèkanja bila osuðena na neuspjeh. U drugoi bizarnom pokusu.1250. no zbog apoptoze veze u tkivu vrlo rano odumiru. a drugom da ode u lov.) slovioje kao znanstvenik-amater. one se neæe pravilno razvijati i njihov e æe neurone preuzeti druge funkcije. Nadahnuæe je na ao u H< rodotovoj prièi o egipatskom faraonu Psamtiku I. koji mozak prekraja prema potrebama koje mu je nametnula okolina . Psan tik je ote o dva novoroðenèeta i dao ih odgojiti u potpunoj izolaciji. . Prema njegovim zap sima. na frigijskome »kruh«.

Neke su druge funkcije prisutne od prvoga dana ivota novoroðenèeta ili se javljaju ne dugo zatim. Davida Bauma. kako su ga nazvali u jednoj emi siji na BBC-jevu Radiju 4. Vrlo dobro pamti taj vrt. U ao bi u neonatalnu jedinicu s golemom ma nom oko vrat a i velikim crvenim klaunovskim nosom. èuju boje i vk zvukove. David Baum zakljuèio bi da ima neo teæen ivèani sustav te da najvjerojatnije nema o te ja mozga. kao to smo veæ vidj li. èini se da nekim majkama opadne tjelesna temperatura kad zaèuju takav plaè. a normalizira se kad se ponovno sjedine s potomstvom. i doista misli da ne izmi ljam. a poslije u Bristol u. Kad smo obojica sta ira li u bolnici Hammersmith. pokazuju instiktivno zanimanje za naj novija i najneobiènija obilje ja okoline. Buduæi da nikad nisam vid fotografije vrta. osobito iz d rugog posjetajer mije otac tada darovao avionèiæ od balz koji se u prvom borbenom le tu slomio na ivici. U glazbi koja æe ko 166 Uèeni um slu atelja najvjerojatnije izazvati »faktor bockanja«. Apoptoza u veæine osoba tu sposobnost gasi prije sazrijevanja hip kampusa. se e u doba kad sam imao pribli no godinu da na. Nagnuo bi se nad djetetovu kolijevku te v rlo polako i ukoèeno pomicao glavu sjedne na drugu stranu. sredi te dugoroènog pamæenja. hranjenje. Panksepp je primijetio da plaè djece i mladunèadi ima jednak uz orak kad ih se odvoji od majki. osjete i pokrete. èak i u toj dobi. vjen jatno se varaju. Jedan se kol ga prisjetio ka ko bi se prepao djedova zidnog sata kad bi ga podigli da ga vic to se najvjerojat nije dogaðalo izmeðu druge i treæe godine. neugode i straha. Amerièki psihologjaa Panksepp misli da svi do ivljavamo ne to slièno kad slu amo odreðenu glazb i osjeæamo marce kako nam se spu taju niz kralje nicu. N jegova istra ivanja pokazuju da su djeca. i meðu slu ne i vidne kore postoje veze koje pokazuju da su djeca u dojenaèk dobi . tako i. profesora pedijatrije na Oxfordu. premda je bila rijeè samo o usput noj anketi uz prijepodnevnu kav sjeæanja su bila grupirana oko sliène dobi. Ispitali smo pamæenje nekih èlanova na eg istra ivaèkog tima. te prvog predsjednika Kraljevskog pedijatrijskog zbora. primjerice gl di. Neuvje banu u djetetov plaè doima poputjednoliène buke.vjerojatno sinesteti. Kolegica se pi sjetila oka kad je guska u la u kuæu i izazvala velik mete . Tijekom prve godine ivota mo dana se aktivnost poveæava u tjemenoj. zbog èega je se ne mo emo sjeæati. èak su i najmanja djeca sposobna izraziti por uke kljuène za opstanak. tijekom rata ostavili u kolicima u vrtu. Jednomjeseèno dijete na razne n aèine alje razlièite poruke.165 Robert Winston: LJUDSKI UM me pre ivljavanja . sklonija gledati privlaèni ja. Sjeæam kako sam se stra no ljutio na roditelje kad su me za godi njeg odmora u Ci ehu. Dakle. S obzirom na èinjenicu da hipokampus. Covjekovje mozak poput slo ene zgrade. u Derbvshireu. U tom se pogledu s velikom naklono æu prisjeæam pokojnog dr. vrlo je izgledno daje veæina »ranih sjeæanja« neto na. David. Osobe koje tvrde da se mog u sjetiti boravka u maternici ili roðenja.to se moralo zb prije njezine treæe godine. Te ko je reæi do koje mjere novoroðenèad osjeæa èuvstva koja osjeæaju odr sli. tj. U tome smo zeler lo m obraslom konaèi tu odsjeli samo dvaput. a zatim bi prekidaèem skr ivenim u d epu iznenada ukljuèio svjetlo u nosu. Alan Slater sa sveuèili ta Exeter prouèava djecu staru samo dan ili dva. vrlo su èeste iznenadne promjene harmonije ili dugo graðe nje glazbenih misli. Bau-mov nos.kad bi nam b arem mogla reæi! .jednom kad mije bilo dvanae ili trinaest mj eseci i ponovno kad sam imao èetiri godine. No iskusr majke i profesionalni njegovat elji smatraju da èesto uspijevaju razabrati razl ke. neki dijelovi mozga neæe sazrijeti dok ne uðemo u kasnu mladost ili tek pi èetkom dvadesetih. Kao to konstrukci i opremanje njezinih soba i hodnika traju d ugo. Zn kovito. Poput odraslih. Mnoge majke izjavlju ju da ton plaèa njihova djeteta mi e potaknuti sna an tjelesni do ivljaj u njima samima .disanje. kojeg je tada zanimala dobrobit novoroðene djece. izumio je tzv. kad se njez ina obitelj preselila iz sela u grad. r sazrijeva do treæe g odine. Pri roðenju prisutne : i o dreðene veze koje neæe opstati do djetinjstva i odrasle dobi. mislim da mije sjeæan je vjerojatno toèno te da nije bilo ojaè no kasnijim do ivljajima. Premda mi to ne zvuèi ba uvjerljivo. to se inaèe vrlo èesto ogaða s uspomenama na r no djetinjstvo. Ako je dijete okretalo glavu za nos om. Moje prv o sjeæanje. èeonoj i vidnoj kor . Primjerice. simetrièna ljudska lica.

Peter Willatts sa sveuèili ta Dundee na dojenèadi staroj izmeðu est i evet mjeseci proveo je tzv. nego su i bolje rje av li probleme. kao i u bazalnim ganglijima te malom mozgu. Willai zakljuèio je da su planiranje i nizanj e postupaka moguæi tek kad prefrontali kora sazrije do odreðenog stupnja. pokus rje avanja problema. zaklonio pjenastom koc167 Robert Winston: LJUDSKI UM kom i prekrio tkaninom. Kadje rijeè o mojoj djeci. meðutim. a zatim dignuti tkaninu. Masti koje c smatra posebno va nima su dugolanèane polinezasiæene masne kiseli ne. pet ili est godina poslije bila pronicljivija i o troumnija. Dvogodi njacima mo ete da prilièno slo ene upute i oni æe vas razumjeti. a mo da i nositi se s prihvatljivim razinama zabrinutosti i tjeskobe. tj. To se ni na koji naèin ne doima povezano s njihovim sposobnostima ili inteligencij om. Standardna mlijeèna formula iz trgovine nije ide. a zatim i zabrinutost. Ali stvari zacijelo ne mogu nestati? Ili mogu? Dok je medvjediæ skriven. in èe prisutne u majèinu mlijeku. a dijete se smije uz osjeæaj olak a nja i radosti. katkad jako ljutita i frustrirana. u misli se uvlaèi nesigurnost. Jedna od omiljenih ig ara u toj dobi jest »igra skrivaèa«. o maknuti kocku. no neæe vam moæi na njih odgc 168 Uèeni um voriti. . Do prvog r oðendana mladi èeoni re njevi poènu ovladavati n gonima ni ih mo danih podruèja. njihov mali vlasnik poèinje odreðivati pr itel usredotoèuje se na krhak antikni kineski porculan. Doista. Dojenje najvi e pogoduje ranom mo danom razvoju. Igraèku je stavio na stolnjak izvan djetetova dosega. Moguæe je.jednoje prilièno dugo odbijalo progovoriti (do druge godine). da neka djeca poriv za verbalnom komunikacijom dobivaju rani je ili kasnije zbog manjeg ili veæeg zadovoljstva okolinom. Medvjediæ je na trenutak nestao. Hm. a treæe s otprilike osamnaest mjeseci. Èeoni re njevi podruèje su koje se u rastuæem mozgu aktivira posljednj Njihov razvoj zap oèinje oko sedmog mjeseca i ravnomjerno traje do otprilil druge godine. no spomenut æemo da su uèinci naglog razvoja vidljivi u razvoju okulomotorne koordinacije i prostorne svjesnosti. Tek su s devet ili deset mjeseci mogla izvesti cij li postupak. Dr. a ne na male o trcanog medvjediæa kojim mu roditelji mahnito ma u pred licem. mo da je nova teorija pogre na i medvjediæi ipak mogu nestati ? Iznenada se pli ana igraèka ubacuje u vidno polje. N kad èeoni re njevi poènu rasti. djeca uèe isku avati svoj e teorije. Igrajuæi se vrlo jednostavnih igara poput te. paje usporedio djecu koja su pila standa rdnu formulu s onom koja i pila formulu s posebnim nadomjestkom masti koji je is tra ivao. kao to æemo poslij vidjeti. Kako bi se domogla igraèke. Sve bolje poimanje prostora koji zauzima djetetu postaje izvor fascinacije. iz raznih razlog ne mogu ili ne ele dojiti. Neke majke. sterogodi njac i koje su hranili mlijekom s nadomjestkom ne samo da su bi mentalno pripravniji i imali vi i kvocijent inteligencije. Usporediv i rezu ltate sa studijama na novoroðenèadi. na zamjena jer nema optimalne s astojke za najbolju prehranu. Govor se razvija od osamnaestog mjeseca. dakl e. manje sto as te nakupine neurona èeonom re nju zadu ene za stvaranje govora. Willatts p sumnjao je kako bi to moglo utjecat i na sposobnost uèenja kad dijete poðe kolu.i. dr. Veæini djece pozornost dotad mo e o dvuæi bilo to. èak i mozgovi novoroðenèadi prilagodavaju komunikacijskim obilje jima svoje okoline. S. premda se. estomjeseèna djeca nisu mogla u niti ni ta od naveden oga. zrijeva mnogo br e od Brocina podruèja. djeca su morala smisl i proves ti plan u tri koraka: povuæi stolnjak kako bi si pribli ila cijeli sklop. Ona od sedam ili osam mjeseci uspijevala su uèin jedan ili dva koraka slijeda . Neujednaèenost u razvoju tih funkcija mo da je razlog za to su djeca u toj dob i. banani slièna nakupina ivèani stanica smje tena blizu lijevog uha. Wern ickeovo podruèje. jasna: grudi su najbolje. Utvrðeno je da iz stanak dojenja mo e u tjecati na inteligenciju. dojenèad i mala djeca svoje teorije na okolnom svijetu testiraju poput maj u nih znanstvenika. Pouka je. Zanimljivim mi se èini to postoje velike pojedinaène razlike u brzini razvoja govora. zadu no je za razumijevanje govora. primjerice analizirali i sparivali fotografije u eksperimentalni] uvjetima. Cjelovit opis ranog mo danog razvoj a prelazi okvire ove knjige. drugo je progovorilo nedugo nakon prvog roðendana. primjerice. tijekom »grozne dvije« godine. Pokazalo se da su djeca koja su tijekom prvih èetiriju mjeseci dobivala nj gov nad omjestak. Djeca u to obi sposobna su birati izmed dvije ponuðene igraèke.

tijekom kojih æe pripadajuæa podruèja rasti. stolara. Dakako. a drugi jo ne. nakupina neurona s ishodi t em u mo danom deblu koja projekcije ima u kori i bazalnim ganglijima. tu na i neutralna lica. najriziènija su skupina kad je rijeè o pron nim nesreæama . uèitelji i ostali autoriteti postavljali su djeci k bi uèinila neku neobja ni vo glupu ili opasnu ludost. Dinamika razvoja na e spo sobnosti èitanja tuðih izraza lica slièna je kretanju jo-joa. Pov eæava li se. a to znaèi da je potrebno uvesti odreðene mjere tedr Neka se mo dana podruèja skupljaju kako bi druga tijekom razvoja dobiv maksimalnu kolièinu resursa. primjerice zapalila ne ju kosu. Svakaje slika na zaslonu bila samo osminu se kunde. na sliène kompromise na. Zapravo. Svakoj su prikazivali crno-bij ele slike lica na raèunalnom zaslonu. no ostale promje moraju doæi iznutra. lièila ca i elektrièara. no j rije su djev ojke imale veæu aktivnost u èeonim re enjevima. kad mozak namjerno odbac dio svojih funkcija. Deborah Yurgelun-Todd iz boln McLean u SAD-u u svojem je istra ivanju. a od ispitanika je tra eno da ka u kakvo su lice vidjeli. zimo èesto: testosteron nam. tj. postoje i op asnosti. Premda je dvogodi nji mozak oblikom i masom vrlo slièan odraslom mozgu. Stalno slu anje CD i MP3 reproduktora kako ne bi morali s ati stalne roditeljske prodike moglo bi djelomièno objasniti tu èinjenicu. neuronskog graðevnog materij ala. neurotr. Razvoj govora pridonosi toj svjesnosti i potpomognut je njome: jezikom opisujemo vlastita stanja i primamo informacije o tuðima. prestravim Danas bi me toga jednostavno bilo previ e strah. Kad je rijeè o na im prof < onalnim ivotima. K ad se danas prisjet stijena uz koje sam se gotovo ne razmi ljajuæi uspeo u mladosti. va na je u odr a vanju pozornosti. iza koj eg su. dodu e. Taj nam proces otkriva razloge nekih od najzamr enijih i najvi e frusti juæih vidova mlada laèkog pona anja. Usto. aktivnost s dobi? Èini se daje ba tako. mo e stvarati jednostavne reèenice sa subje ktom. druge se moraju ugasiti. to omoguæuje razvoj samopoim anja. smitera i glukoze. sretna. Primjerice. objektom i predikatom. Usput im je mjerena brzina reakcije.« Slaba na izlika koju donekle mo da osvjet . Pubertet Poprilièan dio ljudske komunikacije neverbalnog je oblika. u drugima se povlaèi. mo dano i tjelesno.Èeoni se re njevi razvijaju istodobno s govornim podruèjima. recimo. daje snagu. smanjivati se i ponovno rasti. Jedno bi obja r nje moglo biti da prijelaz u odraslu dob zahtijeva. mladima izmeðu jedanaest i seda mneaest go na nakratko prikazivala èetrdeset lica s izrazima straha. barem privrer no. Kad sam b io djeèak. skanovi mozga pokazali su daje odreðeno podruèje 169 Robert Winston: LJUDSKI UM prefrontalne kore bilo manje kod starije nego mlaðe djece. brojna va pitanja ostala neodgovorena. mislim da se sk nost riziènom pona anju s godinama uvelike smanjuje.47 Mlaði su ispi tar reagirali veæom aktivno æu u amigdali.46 Njegov je istra ivaèki tim meðu dobrovoljcima izdvojio dvije jednakobrojne skupine: jedni su trenutaèno bili u pubertetu. Kao to pri obnovi kuæe moramo pozvati vojsku arhiteka graditelja. Rezultati su pokazali da su stariji djeèaci i djevojèice bolje èitali facijalne ekspre sije od mlaðih. ostale æe se f unkcije razvijati jo godinama. u odreðenim je dobima izra enija. T o je dokazao Robert McGivern s Dr avnog sveuèili ta San Diego. retikularna formacija. no mo e skratiti ivotni vij Smanjena sposobnost èitanja facijalnih ekspresija na prvi se pogled ne doii ozbiljnom. kao i da drugi imaju vlastita u nutarnja stanja. slièno vjerojatno vrijedi za sve vrste odluèivanja. ali razmislite koliko je va na za prepoznava nje opasnosti. Krajnji stupanj razvoja dosti e tek u pubertetu . iznim unutarnji nap or. poput: ja (subjekt) udaram (glagol) loptu (objekt). Prikazana su ljutita. mladalaèki mozak i tijelo u razvoju n raju uposliti svu silu resur sa. Djeca poèinju shvaæati da su neovisne jedinke. a manjom u èeonim re njevima. dakle. Tek kad se dijet e do ivljava kao ja koje èini i ja kojem èine. studije u kojima je primijenjena MR. Pubertet kao da zaustavlja cijelu prièu. pokazuju da mozak mladih nema pot] no razvijenu sposobnost procjene prijetn ja. Da bismo stekli odreðene funkcije. S opisanom promjenom mo dane aktivnosti dolazi do opæe promjene u ] na anju. Premda ne znam ni za kakv a istra ivanja. Neki su vanjskog podrijetla. Daljnja su istn vanja pokazala kako od rasli mozgovi imaju sna niju aktivnost èeonih re nje od mozgova starijih tinejd era. Mladi.i to je jedan od razloga za to djeca imaju kraæi raspon pozornosti. vjeèno pitanje: »Za to si to uèinio?« Uslijedio bi vjeèni odgovor: » znam. èak i oni koji ne voze.

deblji je kc ena n ego kod mu karaca. U zapadnom je dru tvu sve prisutniji trend sve dulje ovisnosti djece o roditeljim a. Za pretpostaviti je. profesor Newberg primijenio je SPECT. Prvo . S pomakom aktivnost u kasnijoj adolescenc iji prema racionalnijim podruèjima kore.va neuroznanost. Iz rezultata istra ivanja proizlazi da su enski mozgovi vjerojatno uèinkoviti ustroje . a djeèaka u zadaæama koje zahtijevaj u snala enje u prostoru i sistem tiènost. Ondje j e gustoæa stanica koje reagiraju na mu l hormone veæa nego u bilo kojem drugom dijelu mozga. To su osobine koje nam podaruju èeoni re njevi. kako bismo u mozgovima tinejd era koji su se na li pod takvim pritisi ma vjer ojatno primijetili da èeoni re njevi br e sazrijevaju. Drugo. ali iz navedenoga bi svakako slije dilo daje to jedan od mehanizama sna nog utjecaja molitva na mnoge vjernike. 171 Robert VVinston: LJUDSKI UM stoga. a sposobnost promi ljanja postupaka pr ije djelovanja se poveæava. primijeæujemo skup obilje ja koji jednom rijeèj u nazivamo »zrelost«. vokalne« lijeve. jednofotonsku emisijsku tomografiju. to »prirodniji«. medijalno preoptièko podruèje u hipotalamusu u ml diæa je dva i pol puta veæe. Valja ovdje spomenuti da su pokusi Deborah Yurgulet-Todd s prepoznavanjem straha u adolescenata pokazali da se uzorak obrade informacije razlikuje meðu kulturama. Drugo. tehniku sliènu PET-u koja mo dani krvni protok mjeri pomoæu radioizotopa. Kao to sam veæ spomenuo. Treæe. naime. Zbog siroma ne ponude p oslova i visoke cijene stanova mladi se odluèuju na dulje obrazovanje i kasnije se osamostaljuju. a samim time i izbjegavanja obveza koje donosi zrelost. i podizanjem obi telji. Rezultati pokazuju da meditacija najprije izaziva ga enje stra njeg dijela tje menog re nja. u mnogim zemljama mladala tvo ide ruku pod r uku s odgovornostima odrasle dobi . Profesor Andrew Newberg s Pennsvlvanijskog sveuèili ta skanirao je mozgove osam medi tatora koji prakticiraju tibetansku budistièku metodu kako bi doznao to se dogaða u m ozgu kad meditacijom uðu u stanje nalik transu. to bi moglo objasni za to su ene (i mu karci oji naginju prema tipiènije enskom kraju kontin uma) bolje u preno enju i izra avanju v lastitih èuvstava te u shvaæanju tuði osjeæaja.48 Buduæi da bi meditativno stanje bi lo te ko postiæi u buènom okru ju (primjerice. rabeæi MR). Stoje ona veæa. o zadaæama koje zahtijevaj kolanje podataka izm ðu »osjeæajuæe« desne polutke i »analitièke. Kako bi do ivljaj bio potpun. Newberg smatra da bi pouèavanje mladih meditaciji moglo uvje bati i ojaèati njihov e èeone re njeve te im tako dati bolji nadzor nad vlastitim mislima i postupcima. Pojavljuje se smireniji svjetonazor sa stabilnijim raspolo enjim a. Rijeè je. Ipak. koji usmjerava razvoj njihovih mozgova.zaraðivanjem prihoda. pa nast ju tipièna mu ka obilje ja i pona anja. primjeæujemo tri osnovne razlike izmeðu mu kog enskog mozga. Spolne razlike Do mladosti spolna i rodna orijentacija u mozgu posve sazriju. javlja se pojaèana aktivnost u èeonim i prefrontalnim podruèjima. most koji spaja lijevu i desnu polutku. podruèja zadu enog da nam daje svijest o samima sebi u vremenu i prostor u. uljevito tijelo. Mu ki fetr obilato izluèuju testosteron. meditatori su u sobi palili mirisne tapiæe. Taje hormonalna bujica. Sklonost k riziènim pona anjima smanjuje se. gube zanimanje za seks. Ne kanim ovdje ulaziti u raspravu o moæi molitve. u iskusnih je meditatora taj uzorak vidljiv i kad ne meditiraju. Djec 170 Uèeni um mlade mozak predodreðuje da budu impulzivniji i ote ava im trezveno razmi ljanje o uzr ocima i posljedicama svojih postupaka. aktivnost u tjemenom re nju je man ja. Za pretpostaviti je da æe sve veæi tro kovi kolovanja i dugovi koji pop ut utega ostaju visjeti oko vratova novih diplomanata samo produljiti razdoblje ovisnosti o roditeljskoj podr ki. uzn mnogih razlika koje viðamo u kasnijem ivotu . a kako ih ne bi ometao. injekciju izotopa ubrizgao je kroz dugu cijev iz susjedne prostor ije. Po ulasku u pubertet. Pokusi na majmur ma pokazuju da podra ivanje toga podruèja izaziva zanimanje mu jaka za bi koju enku u okolini.poput nadmoæi djevojaka govoru. Meditatori navode da tijekom meditacije do ivljavaju spajanje granica izmeðu sebe i okolnog svijeta te da gube pojam o vremenu. Takoðer. recimo. èini se. pod uvjetom da se tjera. To je jo jedan zoran primjer da redovita pona anja fizièki mijenjaju kemijske procese u moz gu. Budiste je posjeo u zamraèenu tihu sobu. ako im se to pod ruè ukloni ili o teti. poput graðenja kockicama.

to nameæe d a su djevojèice priroðeno bolje u prepoznavanju fin jih nijansa facijalne ekspresije . kojima se mo e upravljati prema nepromjenjiv im pravilima. oru jem i igraèkama s kojima se mo e graditi . Suradnja i dijeljenje u igri. Isto vrijedi za komunikacijske vje tine: djevo jèice bolje prepoznaju èuvstva iz oèiju. Svatko tko je ikad bio u prilici voziti i pratiti autokartu sa svojim partnerom. Prema studijama profesorice Ruth Campbe i profesora D avida Skusea s londonskog Universitv Collegea. javljaju k ad je taj proces prenagla en ili nepotpun.49 Djevojèicama roðenim s Turnerovim si: dromom manjka jedan od spare nih kromosoma X. Shodno tome. Djeèaci kao to smo vidjeli. ali je kod mu karaca veæi u èeonim i sljepooè-nim re njevima. udubljenje ondje. stroja rskim i graditeljskim zanimanjima. uru) osobine su oèitije kod djevojèica nego kod djeèaka. Kasnije.razvili su zapanjujuæe j leme popise ljudskih post . ve ze i obitelji. U ena je gubitak tkiva veæi u hi po-kampusu i tjemenim podruèjima. posve uklopljeni u dru tve imaju posao. recimo. na primjer. Jednom smo se izgubili. bolja fu nkcija jednog podruèja. raznih te ina poremeæaja. razumijeva nje emocionalnih stanja drugih te rana predodreðenost za ljudske podra aje (zanimanj e za osobu. zna da medu mu karcima i enama postoje presudne razlike u shvaæanju prostornog polo aj a. a djevojèk vi e lijevog. a ne. podruèjima zadu enim za mi ljenje i obr stava. Odatle arhetip èangrizava. dakle poslovima koje vi e zanima »kako stvari rad e«. biti te i èitati govor tijela te pratiti smjer tuðeg pogleda. u starosti su zaboravljivije te te e odreðuju polo aj predmeta. sigurno vratila u sobe jer se sjetila d aje na hodnik bio uk en posebno lo om imitacijom Matissea. mozak se pomalo smanjuje. Autizam je èe æi u mu kar ca. i to najupadljivije na reproduktivnim sustavima te oèima. Poremeæaji se. 172 Uèeni um Treæa razlika izmeðu mu kog i enskog mozga postaje oèita tek mnogo kasnije.predmetima s konaènom svrhom. Kako starenje uzima svoj danak. Mu karci u prosjeku imaju ne to veæi mozak. karte djeèaka obièno su toènije.ispupèenje ovdje. autistièni ili ne. No neke od njih izmo ðuje napor koji u to ula jer interakciju s drugi ma temelje na sistematizaciji . Oni se usredotoèi na put od toèk A do toèke B. Takoðer. a autistièni su djeèaci u tome najlo iji. ima dokaza da autizam mo e nastati kao posljedica »prevelikih« napora mozga da stvori rodn i identitet. Kad od djeèaka i djevojèica zatra ite da nacrtaju kartu pu173 Robert Winston: LJUDSKI UM ta koji su jednom pro li. Rast mozga u odrasloj dobi i kasnije manje je nalik cvijetu koji se otvara iz pu poljka. U odraslome je ivotu ta sklonost vidljiva u prevlasti mu karaca u znanstvenim. Mnogi su autisti.ni za dru tvenu interakciju. Veæ smo spomenuli istra ivanja Simona Barona-Cohena u Cambridgeu. slabljenje ostalih. opæenito govoreæi. pokazuju opæenitu sklonost prema neèemu to nazivamo »sistematizacija«. glavni bi uzrok t me mogao biti en ski kromosom X. razdra ljiva starca. Koleg nas je. na primjer. Radovi s Dr avnog fakultei medicine i biomedicinskih znanosti Njujor kog sveuèili ta u Buffalu t akoð« pokazuju da mu ki i enski mozak drukèije obraðuju informacije s ljudskih i ca. Djeèa u predpubertetskom razdoblju rabe vi e desnog mozga. Gubitak nije velik ni kod jednog spola. Smatra se. da sinestezija m o e nastati kao rezultat nepotpune staniène smrti. no ne znam ni za kakve prave doka ze u prilog toj tvrdnji. no sklon iji su br e gubiti mo dano tkivo. Te sam razli ke postao osobito svjestan kad smo tijekom jed konferencije kolegica i ja bili s mje teni u zabaèenim sobama velikog hotelsl kompleksa nalik labirintu.a to ih èini boljim komunikatorima. i sjeæam se kako sam se uspje no poku avao prisjetiti svih lijevih i desnih skretanja do sobe. pa u kasnijem ivotu kz kad imaju pote koæa u socijalnom pona anju. meðutim. Radije se igraju autiæima. ko i i zubima. Mo e im. a on dr i daje taj poremeæaj ekstreman oblik mo danih kemijskih procesa tipiènih za mu karce. Ljevorukost bi mogla imati isto podrijetlo. a vi e djelovanju ledenjaka koji du svojeg nezaustavljivog pohoda rezbari o brise i upadljiva obilje ja krajolika . a n ajmanje su oèite kod autistiènih djeèaka. tipièni djeèaèki hobiji poput skupljanja maraka ili novèiæa izraz s u veæe sklonosti prema razvrstavanju predmeta nego prema interkaciji s ljudima. a djevojèice se vi e posveæuju istaknutim obilj jima du puta. Mu ki autisti obièno imaju vi u razinu testosterona i ranije razviju mu ka spoln a obilje ja od njihovih normalnih vr njaka.

Nalazi istra ivanja pol zuju da se pojava i izra enost t akvih osobina svode tek na bujicu kemikalija presudnom trenutku mo danog razvoja. nisu pot puno predvidljivi. u ena nego u mu karaca . Neki bi sad mogli reæi: »Je li to sad to? Odjednom znamo odgovor. Ta me primjedba vodi prema prijepornijim pitanjima odnosa mozga i pona anja. Obdukcijsko istra ivanje koje je 1991. koji se ne osjeæa ugodno u dru tvu i najsr niji je kod kuæe sa svojim uredno slo eni m zbirkama i rutinama. dijete s odreðenim obilje jima mo danih kemijs ih procesa homoseksualnoga tipa mo e i ne mora postati homoseksualno. Nerijetko pokazuju ono to Baron-Cohen naziva »otoèiæi spos« nosti« briljantno igraju ah.upaka. naðe li se u istoj situaciji. Dugo su znanstvenici i ostali raspravljali o homoseksualnosti. dakako. Povuèen. mo da æemo s vren nom postati malo tolerantniji. i pitanju potjeèe li iz tjelesnih razlika ili ranih pojedinèevih iskustava. utemeljene na mo danim procesima. samo tako?« Ali stva r nije tako jednostavna.deblje. U osn . Daljnje istra ivanje. Genetièka ili mo dana predodreðenost za homoseksualnost ne mo ra nu no rezultirati odraslom osobom istospolne orijentacije. Popisi slu e svrsi devedeset posto vremei ali kako ljudi. Dr ave sa surovim pustinjskim okoli em i odgovarajuæim pomanjkan jem resursa poput vode i hrane èesto su tradicionalno prijazne prema strancima. i sam homose ksualac. naravno. jer oni koji se jednako zaneseno bave parnim k omotivama. I. 175 .beduin daje vje rujuæi da æe. ukazalo je na moguænost postojanja gena. da biolo ke razlike samo stvaraju tendenciju prema odreðenim socij alnim iskustvima. markama ili starim vinima èesto bivaju prozvani » mokljanim i »papcima«. Na isti naèin mnogi hirovi i posebnosti identiteta svakoga od nas ovise o geografiji na ih ivèanih stanic a. Be duinu je nezamislivo da isprati gosta. to. strastven hobi st. nasljednog po ma jèinoj strani. bogatijim zemljama.50 L eVayje nai ao na estoke kritike. sjetit æete se. Kao to nagla ava i sam Baron-Cofu shvaæanjem stanja u osnovi takvih razlika u osobnos ti. pamte ili razvrstavaju. mog u sjajno upravljati predvidljiv sustavima.kod homoseksualnih mu karaca èesto deblje nego kod hetero seksualaca. mogli bismo izvesti neke za mljive zakljuèke . provedeno pod pokroviteljstvom Nacionalnog insti tuta za psihièko zdravlje. nego kod homoseksualaca i heteroseksualnih ena. nedvojbe je ekstreman arhetip mu ke osobnosti. a katk ad i grubo odbaèeni od dru tva. To funkcionira kao svojevrsno osiguranje . Psiholog Daryl Bern istaknuo je 1996. manje je opasno sti po èovjekov ivot. ne z naèi da svatko tko je uspje an u tim zanimanjima ima od ðen stupanj autizma. koji utjeèe na seksualnu orijentaciju mu karaca. na mozgovima homoseksualnih mu karaca proveo neuroznanstvenik Simon LeVay. nastavio je rad i izvijestio kako je uljevito tijelo . Nimalo obeshrabren. osna juæi i produbljujuæi poèetne razlike. Skovao je frazu »egzotièno postaje erotièno«. koje su smatrale da povezivanje homoseksualnosti s razlikama u mo danoj arhitekt uri mo e dovesti do poveæane diskriminacije. Njihova je prednost bila stoje predmet njihove opsjednutosti bio vi cijenjen u opæoj populaciji. pokazalo je daje odreðeno podruèje u prednjem dijelu hipotalamusa bilo dvostruko veæe kod heteroseksualnih mu karaca. iskustva utjeèu na plastièan mozak. moraju ih stalno dopur vati. a da ga prethodno nije nahranio i napojio te mu ponudio konak. Priroda okoli a oblikuje pona anje ljudi koji u njemu ive. paje manja i potreba za takvom tradicijom. komunicirati s drugima. LeVay. No vodeæi se Baron-Cohenovim teorijama. tipièno mu ke sposobnosti. kao to veæ znamo. ovisno o tom e kako su se prema njemu pona ali roditelji i druga djeca te o mjeri u kojoj mu se mozak prilagodio na njegove percepcije razlièitosti. mo bismo reæi. Dakle. Zbog toga autisti mogu zazirati od okru ja ili zanimanja u kojima mor. o nekim drugim sku nama. U hladnijim. djelomice upuæene iz skupina za prava homoseksualaca . zacijelo i primiti. S druge strane. crtaju. kako bi oslikao da se ka tkad s neobiènim osjeæajima povezanima s èinjenicom da smo drukèiji suoèavamo tako to ih p etvaramo u ugodne osjeæaje. Postoji sliènost izmeðu naèina kako mo dana geografija oblikuje osobne svake osobe i naèin a kako fizièka geografija i klima utjeèu na kulturu i svjei 174 Uèeni um nazor cijelih nacija. Matematika i strojarstvo zanimanja u kojim a autisti razlièitih stupnjeva poremeæaja mogu biti itekako uspje ni. Ali u veæoj il i manjoj mjeri prisutan u veæini nas glavni lik romana Nicka Hornbvja Hi-fi i njeg ovi drugovi u pi davaonici ploèa bili su uistinu strastveni sistematizatori glazbe i glazbenih buma.

Druge ivotinje imaju v ili manje rjeèn ike. Razvi jeni ljudski glasovni trakt svinutje pod pravim kutem. U veæine prim. govor je. Sam proces izraðivanja oruða pretpostavlja odreðenu svijest o kljuènom k onceptu .sebi. Takav lanac razmi ljanja. Za razliku od njih. proizvodnih vje tina i uporabe oruða. znaèenje prenosi nizom od tri koraka: subjekt om (ja). No u svih ivotinjajedan zvuk ima samojedno znaèenje. trebamo govor i kako je nastao? E 176 Uèeni um su osnovna pristupa tom pitanju. Rijeèi u zagradama daju donekle naslutiti moju iduæu tezu. ja. Toènij e. odreðena vrsta lave a znaèi »opasnost«. Bud da filtriraju i oblikuju zvukove nasta le u grlu.: bolje govorimo. spiljski èovj ek. nisam isto to i onaj kamen ili ovaj bizon kojeg elim ubiti i ako uèinim ne to s ti m kamenom. izgled golemog rimskog mozaika mo e nasl utiti iz samo jedne ploèice. ( zvukove ne spajaju u ni zove ili reèenice radi stvaranja razlièitih poruka. smatra se. prema opisu u knjizi Joninoj »velik grad.u di vljini se glasaju s oko trideset est zvukova. Mnogi teoretièari jezik dr e pokretaèkom silom koja stoji iza niza daljnjih novina. tovi e. U ljudskoj komunikaciji fonem nema unaprijed odrede znaèenje. kojim vi im mo danim podruèjima priopæa o vlastita i tuda unutarnja nja. al i za razliku od mozaika kojem se ploèice naposljetku sjedinjuju u zadanu sliku. kod ivotinja je zvuk usko povezan sa znaèenje npr. osnovna jezièna jedinica.. poput izrade i uporabe alata. odvojenom od drugih i sposobnom èiniti. recimo. Lj ska je komunikacija temeljno drukèija. ustvrditi da nam je jasnijom komunikacijom jezik omoguæio s u ivot u sve slo enijim skupinama . No za razvoj tog obilje j a potrebno je vrijeme. moæi æu ubiti bizona. Drugim rijeèima. do lo nau trb drugih funkcija. Prema prvome. te upljine omoguæuju brzo st ranje kontrastnih zvukova. govor je samo nusproizvod ireg razvoja ostalih vje tina. zacijelo nam je ponudio i ku jasnu evo lucijsku korist. rijeè je samo o gr aðevnoj jedinici rijeèi. Rijeèima smo mogli prenositi zamr ene poru ke nu ne za opstanak unutar sve veæih i slo enijih dru tvenih skupina. a majke koje skrbe o mlad i ma glasat æe se drukèije. Dakle. Prema drugom shvaæanju. Prema tome shvaæanju. Novo ðenèad se raða sa sposobno æu istodobnog disanja i pijenja. Ta kola mi ljenja dr i da smo preduv jete za razvoj govora stekli razvojem mozga uvjetovanim uporabom oruða. poput svijesti. grkljan je smje ten mnogo vi e u glasovnom traktu. sve to mi pojedemo ili popijemo me proæi preko du nika. Èovjek rabi kombinacije zvukova k nazivamo fonemi (npr. Dakle. to im omoguæuje da is dobno di u i piju. poput samoglasni ka i suglasnika. Ug. Nemoguæe je oèekivati d. Èuvstva mo emo definirati kao sred. go vor je bio vrhunsko sredstvo za opstanak. dakle. sebi i drugima koji nas g ledaju govorimo da 5 ljutiti. bila Niniva. Slit tome. Mo gli bismo. Darvinisti smatraju da stalno biramo pri lagodbe koje nas èine boljima u pre ivljavanju i razmno avanju. Kod ljudi ne postoji priroðena veza izmeðu zvul njegova znaèen ja. /t/ ili /n/) kako bi stvorio beskrajan raspon mogu znaèenja. Èimpanze govor rabe uprave ko . ta se sposobnost gasi . Ako je govor obuhvaæao promjenu i opasnost. Takoðer. Mrgoðenjem. glagolom (èinim) i objektom (to). potencijal da spajanjem zvukova stvaramo beskrajne razlièitosti znaèenja »oslobodio nas je trenut . trebala su tri dana za prijeæi je«. primjerice. Do napretka je. meðutim. prijeti nam veæa opasnost da æemo se ugu iti. reèenica. primjerice. jest. Takvu uporabu zvukova omoguæuju neki jedinstveni elementi èovjekove ziologije. le i u srcu razvoj a jezika. Je li govor onda samo apstraktniji alat s istom sv rhom? Kratak odgovor na to pitanje glasi: da.Dobro zbori : razvoj govora Fascinantnost i zamr enost rada èovjekova plastiènog mozga odra ava se u i canju govora. Zagovornici tvrde kako uviðanje potrebe za or uðem. Govor je. dio slijeda.. jednost avno vrhunac milijuna godina selekcije. S razvojem govorne funkcije. ko ju zadr ava c prva tri mjeseca. Za to. osmi ljavanje njegove izrade te naposljetku izrada i uporaba pretpostavljaju s posobnost nizanja misli. Sto podrazumijevamo pod govorom i za to on postoji? Veæ 5 se osvrnuli na prirodu i svrhu èuvstava. fonem je najmanja jedinica veæeg obrasca. Postoje dokazi da se mo dana podruèja koja upravljaju pokre tima ruku i govorom oslanjaju na iste mehanizme. Taj napredak poveæao je prostor u kojem jezik pomièe du dvije osi i isto dobno stvara dvije rezonantne upljine.èiji je vrhunac. lj udski jezik fonemi mo e prenijeti beskonaèan raspon znaèenja. a grki je ni e nego kod dru gih primata.

Is tra ivanja Patricie Kuhl s Washingtonskc sveuèili ta u Seattleu provedena na novoroðenèadi pokazuju da se svi raðam sa sposobno æu razlikovanja govora i drugih zvukova.jo neke funkcije imaju svoj vrhun ac. vi e ne prepoznajemo foneme govorne obrasce je zika kojima nismo bili izlo eni. Zanimljivo. ta nai je sposobnost priroðena. Hollich smatra da dojenèad razumije mnogo vi e nego to mislimo. Prema antropologu Jacku Goodvju. Sve ostal zvukove odbacujemo kao nejeziène. bio je i pokreta ru tvenih promjena. ponajprije majke. a cvijet u dru gom. jezik nas je doveo do plemena i. Definiramo li ga kao sredstvo izra av nja jeziènih elemenata nizom ruèno naèinjenih vidljivih oznaka. no da bi se pr oces aktivirao. no poslije toga razlikovati mo emo samo ljudska lica. primjerice.koja postoji samo um tar odreðenog vremenskog okvira. sanjamo. Jezik je usto omoguæio stvaranje kodeksa pona anja i moralnih norma. a koji djetetu poma e da nauèi jezik. mali zeko ide papati« pri mjer su »majèinskogjezika«. razvoj pisma omoguæio je ljudim a da kritièki sagledaju vlastitu povijest te povijest svojih zajednica ili plemena . u r azdoblju kad je sposobno: usvajanjajezika najveæa. naposljetku. Ti s u se zapisi zatim vjerno prenosili s koljena na koljeno. »Uzmete li u obzir da rijeèi ima gotovo beskonaèno mnogo. stvaramo umjetnost. neovisn o o tome jesu ljudskog podrijetla. Ali kad navr imo pribli no godinu dana. kao to sam veæ spomenuo. rijeè po rijeè. Mo dani su krugovi zavr li proces rasta i potkresiva nja i to tako da mo emo prepoznati samo fonem jezika koji svakodnevno èujemo. Omoguæiv i nam ra èlambu svojih i tuðih unutarnjih stanja. naci onalnih dr ava. potaknuv i tako revolucije. ka e Hollich. Kakav god bio odgov« na to pitanje.ka«.51 Takoðer. neki smatraju daje pojava jezika oblikov ala arhitekturu èovjek va mozga. Rijeè je o procesu kojim odreðena skupina ljudi stvara i potvrðuje vlastiti identitet. Prema istra ivanjima sa sveuèili ta Purdue èini se da jenèad rijeèi i gramatiku uèi istodobno. a najèe æe j e to materinski jezik. George Hollich sa sveuèili ta Johns Hopkins smatra da n aèin kako odrasli. a postoje i novi arheolo ki dokazi pr ma kojima bi primitiv ne stilizirane rezbarije u kostima mogle biti starije od tisuæa godina. pn dodreðeni za prepoznavanje jedinstvenog uzorka fonema koji tvore na mati rinski jezik. èini se da smo. poput jabuke koja se stalno sudara sa cvi jetom. uèenje jezika trebalo bi biti nemoguæe«. mozgu su potrebni pi mjereni okolinski podra aji. izumljujemo. pisanje ni mnogo starije od pet ili est tisuæljeæa. Za to se pis ana rijeè razvijala toliko dugo? Mo da zato to ni bilo potrebe za rezbarenjem kao sre dstvom daljinske komunikacije dok èovj« nije poèeo graditi gradove i ivjeti najednom mj estu. R zlog tome je plastiènos t mo danih jeziènih krugova . Mozak n ajprije mora prepoznati daje to to èuje jezik. Cesto se smatralo kako djeca jezi k uèe korak po korak. napredak i odbacivanje dogma. omoguæiv i nam da razmi ljamo apstraktno. djeci pri kazivan niz kratkih animiranih isjeèaka. Kad suvremeni èovjek zaèuje neku reèenicu. Glas je upitao: »Stoje udarilo u cvijet?« . primjerice Hamu rabijeva zakonika te opisa èovjekova podrijetla. Dr. Te ko je shvatljivo zast oje pisanje 177 Robert Winston: LJUDSKI UM nastalo tako kasno u ljudskoj povijesti. u mozgu nastane slo ena olu reakcija. 178 Uèeni um ivèani temelj gramatike U ranom stupnju razvoja usvajanje jezika podjednako ovisi o onome to ulazi u moza k i onome to se dogaða u njemu. Na drugom se zaslonu zatim prikazala jabuka u jednom kutu. U jednom je istra ivanju. Ali znamo da su ljudi koji su ivjeli pri trideset ili èetrdes et tisuæa godina crtali. Sudeæi prema dokazima.52 Izrazi poput »cjat-ki. Istra ivanje po vodstvom Oliviera Pascalisa sa Sheffieldskog sveuèili ta pokazalo je da tijekoi istog esteromjeseènog razdoblja prepoznajemo razlièita ljudska i majmun sk lica. pojednostavljenog ali nagla eno ritmiènog oblika govora zajedn ièkog svim ljudskim zajednicama. te èak pretpostavljaju da su temeljne razlike izmeðu lijevog i desne mozga posljedica nastanka jezika. kao i potencijalnih veza izmeðu rijeèi i znaèenja. recim ubor potoka ili buka pneu matske bu ilice. govore djeci uspostavlja proces kojim ona uèe f oneme specifiène za vlastiti jezik. Od jednostavnih zajedn ica za lov i podizanje djece. Mnogi od nas priznat æe da su ljubomorni na malu djecu koja nakon sam nekoliko tje dana u novoj zemlji mogu èavrljati poput domaæih stanovnika. a ne. poput prièa u Knjizi postanka.

Desna polutka u veæine nije sjedi te je ziènih funkcija. u skladu s time. Gleda li dijete dulje jabuku. Èak i gluha djeca roditelja ko ji s njima komuniciraju znakovnim jezikom èine 179 Robert VVinston: LJUDSKI UM pokrete rukama koji su zapravo jednaki brbljanju normalne djece. Dokazi prikupljeni na pacijentima koji su pretrpjeli mo dani udar otkriva koliko j e uporaba jezika zapravo rascjepkan proces . dakle. Morfem mo e biti cijela rijeè. prvi su put p repoznata prije pribli no stolji æe i pol. Zvukovi. poèinjemo uèiti kako ih spajati u veæe jedi nice. Postoji siæu an dio lijevog mozga koji s aktivira samo kad zaèujem o suglasnike. da bism razlikovali rijeèi »brat« i »vrat«. no ima doka: da desna polutk a mo e preuzeti zadaæu nastupe li te koæe u dovoljno plasti nom razdoblju.neovisno o tome razu miju li rijeèi koje èuju. Primjerice. dakle. Teorija ka e da se tako uspost avlja krug neverbalne komunikacije izmeðu majke i djeteta. ili . to narr æe daje na izgled besmislen dojenaèki govor zapravo glavna proba za uporal posve razvijenog j ezika. Zahvaljujuæi napretku tehnologije snimanja mozga. Kad djeca poènu brbljati. vi e pokreæu desnu stranu usta. Kao to smo ranije spomenu] dva glavna sredi ta. To iznenaðuje. pa se njihovo razumijevanje mjeri trajanjem gledanja pojedine slike. Ipak. jer u toj fazi djeca brbljaju rabeæi samo skup fonema svojstven materinskom jeziku. rjeènik æe i biti bogatiji . Prve dvije godine presudne su za usvajanje jezika. ali ne razumije u potpunosti pitanje. p a æe se veæina obrade odvijati u desnoj polutki. Na sposobnost prepoznavanja zvuènih jedinica vlastitogjezika nadograðuj se sposobno æu r azlikovanja fonema. Doista. o teti li mo dani ud. plastiènost mozga vrlo je va na. brazda k< ja razdvaja sljepooèni od èeonog re nja. Gleda li. Primjerice. Kao i u mnogim drugim p odruèjima. s druge strane. to bi znaèilo da mo e prepoznati rijeè »cvijet«. 180 Uèeni um Kad postenemo sposobni razlikovati foneme. ponajprije Silvijeva pukoti na. al i samo ako pitanje glasi: »Gdje je cvijet?« Polo aj u kojem majke instinktivno dr e djecu takoðer mo e pridonijeti usvajanju jezika. dojenèad æe to uèiniti. sva ko s odreðenom svrhom. Takoðer je bolja u tumaèenju ritmiènih i m elodiènih zvukova kojima se roditelji obraæaju dojenèadi.53 Sto im se vi e govori. premda mogu imati p ote koæa sa slo enom gramatikom ili buduæi glagolskim vremenima. jer æe i djetetovi zvukov i najprije uæi u lijevo majèino uho. stupanj oporavi ovisi o dobi u kojoj doðe do o teæenja. a zatim otiæi u njezinu desnu polutku. zadu ena za produkciji odnosno razumijevanje govora. jer veæina struènjaka predviða da æe dojenèad gledati u predmet izrièito spomenut u pitanju. Oko osamdeset posto majka svoju djecu dr i na lijevoj strani. Kao to smo vidjeli. danas znamo d va nu ulogu imaju i druga podruèja. osob te ko razlikuju rijeèi èije znaèenje ovi si o suglasnicima. To je jo jedan d kaz da mozgovi koji vje baju postaju sve jaèi. lijeva polutka c pete godi ne odgovornost za jezik preuzme kod 95 posto ljudi. Njegov 65-godi nji djed. pak. moramo razlikov ati »b« i »v«. pretpostavlja se da je r azumjelo pitanje. Djeca kojima je uklonjena lijeva polutka i dalje govore i razun ju govor. Malo dijete mo e nadokn aditi tetu iz zvanu ozljedom mozga. Brocino podruèje u lijevom mozg u. Ona se kod veæir nalaze na lijevoj strani i okru uju slu nu koru.u kojem sudjeluju mm ga podruèja. uglavnom ulaze u djetetovo lijevo uho. Koje mo dane tvorbe sudjeluju u stvaranju i razumijevanju jezika? Razluè vanje govor a od ostalih zvukova odvija se interakcijom talamusa i slu ne kor Odatle informaci je odlaze u glavna podruèja obrade govora. Brocino i Wern ickeovo podruèje. jeziènu stranu mozga te. Ne èudi. poput »put«.Dakako. Janellen Huttenloch< psiholog inja sa Sveuèili ta u Chicagu pokazala je da uèestalost kojom rodil lji komuniciraju s djecom do druge godine ivota sna no utjeèe na to kako djeca rabiti jezik u ostatku s vojeg ivota. osoba neæe moæi govoriti. bili neuspje ni. nakon mo d nog udara u lijevoj polutki mo da vi e nikad neæe vratiti sposobnost govora. cvijet. Brbljanje estomjeseènog djeteta francuskih roditelja zvuèat æe drukèije od brbljanja djeteta japanskih roditelja. ali neæe izguh ti sposobnost razumijevanja to joj se govor i. rabe lijevu. Ako ne funkcionira normalno. morfeme. ta djeca jo ne mogu govoriti. neovisno jesu li lj evakinje ili de njakinje. to su pokusi Fi drika II. kojima prenosimo znaèenje. ali se razvija prije lijeve.

ta univerzalna naprava za usvajanje zika. Fridrik nije imao potpuno krivo. Hrvatski jezik. Svi su takori milili i izlazili i grickali i nju kali i glodali u jutarstvo rano (i u kasnu veèericu). Drugi su jezici. poput njemaèkoga.samo dio rijeèi. poput hebrejskog ili latinskog. isprva prekomjerno poopæavaju njihovu uporabu. Ono to cars ko zabadalo nije dokuèi jest da se »program« mora aktivirati izlaganjem zvukovima. zanimljivo. Èimpanze pouèene k omuniciranju znakovnim jezikom sposobnost nikad ne razviju. naposljetku. logika pomalo izlazi na povr inu. Njihov se govor ne bi pi vi e razlikovao od prièa sjajnog komièara. a dodamo li pridjevu »brz« nastavak »-o«. Znanstvena zajednica jo od prijelomnih radova lingvista Noama Chomsk iz 1950-ih p rihvaæa daje ta sposobnost. Kako bi izrekli tko èini radnju i na kome je r adnja uèinjena.mogu biti zasebne rijeèi te tako sami po sebi prenositi misli ili mogu mijenjati znaèenj a drugih rijeèi. hebrejskoga i latinskoga. Rijeè tako o e biti reèenièni subjekt ili objekt ovisno o dodatnim morfemima na poèetku ili kraju r ijeèi. Kod rastuæeg se djeteta ta sposobnost zdru ivanja fonema u morfeme i mor-fema u reèeni ce razvija usporedo s rjeènikom. p vezana su s te koæama u gramatici i si ntaksi. a i brèiæe onih koji su dubokim snovima plovili. Na neki naèin. djeca brzo odmaknu od jednostavn ona anja roditeljskog govora. objekt. Odgrizali su komadiæe stola i èajne pod krpice. Nastavak »-e« jedninu mo e pretvoriti u mno pr. Prvi oblikjezika koji rabimo jest opona anje .bifteci. Primjena skupa pravila na sk zvukova radi stvaranja be skrajnog niza znaèenja jedna je od kljuènih osobi sti èovjekova jezika. kao u reèenici »on hoda brzo«.postoji. S dvije æe godine vje no pravilno reæi »konja« jer u toj fazi jo samo opona aju starije. Njime otvaramo vrata z a usvajanje pravih rijeèi. ti bi im takori proglodali pl akte. pri èemu se suglas nik ispred njega zbog sibilarizacije mijenja iz k u c: biftek . Sustav pravila prema kojima rijeèi spajamo u fraze. recimo. Njegova je pogre ka bila stoje vjerovao da pojedi jezik. to se obièno dogaða oko prve godine. hranetina. analitièki. ima drukèije znaèenje od reèenice »Ivana ljubi ja«.osobu koja ljubi . Kako se rjeènik iri. ili tak o nekako. Dakle. Ovdje na svoj naèin prièa vrlo poznatu djeèju bajku. bilo kojeg jezika . o teæenja prednjih di jelova jeziènih sredi ta. kojim je stolovao Gradonaèelnik-Neradoplaæenik. pravilo da g enitiv mno ine nekih rijeèi tvorimo dodavanjem sufiksa »-eva« (kljuè . premda nerazumljivo blebeæu. Al i sposobnost usvajanja i up rabe jezika. mo da prepoznate: Jednom davna no u germanskoj zemlji bio je velik grad po imenu Ham-perlin. Znamo i da pacijenti s o teæeni Wernickeovim podruèjem mogu zadr ati sposobnost konstrukcije gramatiè pravilnih reèenica. una prijed postoji u mozgu. Do danas nismo izdvojili nijedno mo dano podruèje koje bi moglo biti c govorno za ta j softver. Ili. nerijet ko æe ga poopæiti i reæi »èovjeci« umjesto »ljudi«. poput nastavaka »-e« ili »-o«. Premd a prve reèenice mogu biti gramatièki netoène. Primjerice. knjiga/knjige. Ne samo to: smoènice. nazivamo sin taksa. Lingviste posebno zanimaju pogre ke koje djeca obièavaju èiniti s tri ili èetiri godine: nepravilnosti èija uèestalost raste s njihovom sve veæom sposobno æu preno enja slo enih z ja i koje. znaèi. sve fine stvari na ovome . to znaèi da se znaèenje reèenice mijen a ovisno o redoslijedu rijeèi u njoj. to bi znaè lo da se u mozgu odvijaju mnogo dublji procesi od obiènog opona anja.kljuèeva). oni subjekt . Primjerice. morfemi imaju dvije funkcije . Reèenica »Ivan ljubi Mariju«. D ca ih i sprva èesto primjenjuju s popriliènim zanosom. pa æe njihov genitiv rijeèi »konj« glasiti »konjeva«. Priroðena sposob181 Robert VVinston: LJUDSKI UM nost usvajanja jeziènih pravila aktivira se kad to nametne opseg rjeènika. a fraze u reèenice.brbl janje kao isku avanje zvukova i obrazaca materinskogjezika. pi minu log 2002. Dakle. kad usvoje pravil o da mno inu nekih rijeèi mu kog roda tvorimo dodavanjem nastavka -i. kad usvoje neka gramatièk a pravila. Zatim s lijedi glagol te. poput engleskoga. ima »sintetièku« sint aksu. Prema studijama na pacijentima s odreðenim ozljec ma.stavljaju na prvo mjesto. slièno kao kad se ne < ju s bicikla nak on to nauèe voziti bez pomoæi. on se smjesta pretvara u naèi nski prilog. ona æe pr erano poopæiti. djec oko osamnaestog mjeseca spontano poèinju spajati rijeèi u jednostavne reèenice. Patni tvo je bilo veliko. to znaèi da se promjene znaèenja ostvaruju preina-èavanjem samih rijeèi. u èovjekov moz ak usaðena od roðenja. I tamo je vladala preplavl jenost ili takorska patnja. a kad bi ljudi spavali u svojim posteljama. poput opei tivnog sustava predinstaliranog na raèunalu. poput Brocina podruèja. »profesora« Stanlevja Umvina. ne èine u ranijoj dobi.

ali za njih ne mogu proizvesti nijednu asocijaciju. Kao to smo vidjeli u kn kom osvrtu na dis leksiju. Da sa memo. dokazi da svaka od tih vje tina ima poseban kutak dolaze ponaj prije iz prouèavanja mozgova u poremeæenom stanju. No kako je rijeè o uèenju. osobe s tim poremeæajem ponajprije muèi brza obr da vidnih i slu nih informac ija. Te mo d. svojem malom sinu rekla da se »spopalatakla i ogrebla koljensku alièicu«. Svo jedobno je bio podosta uredan (premda sam medicinske struke). kad je rijeè o jeziku. recimo. prisjetite li se da na e mozgove oblikuje ono to èinimo i to nam se dogaða u svakida njem ivotu. drugi æe pacijenti kad vide sliku reæi da graðevina slu i tovanju B ga. Moguæe je èak da uopæe ne postoji posebna jedinica za to. za oèekivati bi bilo da æe iæi na neke oèite razlike u sredi tima za imenovanje. Skanovi mozgova os oba s visokim verbalnim kvocijentom inteligencije 183 Robert \Vinston: LJUDSKI UM pokazuju da im se pri èitanju javlja aktivnost u gornjoj uzdu noj vijugi. ista ona koja smo rabili kad smo poèeli tipkati na raèunalni tipko vnici. nakon to se spotaknula. tc. ili kad smo uèili put od kuæe do radnog mjesta. vo-sku i tamjanu. Alfonso Caramazza. moæi æe je imenovati »crkvom«. Dakle. te osobe koje mogu èitati. uv ijek prevode s drugog i treæegjezika na materinski. to se njoj itd. no otkad su raèunala zamijenila papir i olovku. Problem do datno ote ava èinjenica to. Neki mogu imenovati objekt e. Kao stoje èesto sluèaj. ne uspijevamo dostiæi istu razinu teèn osti s drugim ili treæim jezikor Prevoditelji i tumaèi. èemu odrasli i mla< moraju pribjeæi dok se hrvaju s no im jezikom. Prv i jezik usvajamo. Slièno tome. pozivaju se druga podruèja. Istra ivaè u uspijevali uprijeti prstom u podruèja koja nadziru tako uska jezièna obilje ja poput naziva tkanina. no ne i pisati. Imamo. Iz Èarobnog frula a 182 Uèeni um Stanlev Unwin znao je kazati kako mu je zadivljenost besmislenim jezikom usadila majka. ne funkcije sv rstavaju se u pamæenje. Kad dojenèe proizvede prve zvukove. dragulja i povræa. Zbog toga. a p imenov anju objekata u srednjoj uzdu noj vijugi. postao je mnogo neuredniji. èak ni nakon godir vje be. recimo. ne aktiviramo li ih uèenjem èitanja i pisanja. U prilog tome govore dokazi iz studija na pacijentima s mo danim o teæenjima. no znanstvenici o t ome nipo to nisu suglasni. ali ne i èitati. kad je jednog dana. neg o samo okidanja neuronskih krugova ra trkanih u raznim mo danim podruèjima. vrtlara i trgovca dijama ntima. n pr.. tko je rabi. rtvama mo danih udara koji su o tetili samo dio mozga.vakali i nak jukavali se niz svoje takoraste grlice) i zato to su to bili najbr i takorèiæi i zato t u previ e iz sebe bacakali svojih okruglièica u tom velikom krasnom gradu koji je in aèe bio. smatra da postoje neovisni mo dani sustavi za gramatiku. Za razliku od njih. sposobnost usvajanja i uporabe jezika u èovjekovu je mozgu c roðenja. Vrijedi li to za sredi ta za imenovanje.svijetu nisu u ivali Ijudovi sami. ali neæe moæi reæi èemu slu i. struènjaci u svojem podruèju. ostale uèimo. Jedan od argumen ata koji bi to mogao objasniti jest daje mozak zbog svoje plastiènosti ivèanim stanic ama koje su u ranijim fazama evolucije bile rabljene u druge svrhe dodijelio nov u funkciju. tc. Prilièno banalan primjer tog procesa bio bi moj rukopis. rabijednu posebnu funkciju. ali neæe moæi proizvesti rijeè »crkva«. psiholog s Harvarda. osobe koje mogu pi sati. da pjevaju i razmi ljaju te da unutra njost miri i po drv etu. zato to su takori nju kali svuda (i vak. na u iduæu temu. ne postoje dva slièna mozga. znaèenje i oblike rijeèi. To zapravo ne iznenaðuje.. Naravno. » ai Uvrije ena tuga . Mo dano gramatièko sredi te moglo bi se nalaziti u Brocinu podruèju. moglo bi vrijediti i za gramatiku. da se ljudi unutra mole. ali velièina i polo aj tih mjesta razlikuju se od osobe do osobe. sli ku crkve. svaki s vlastitom lokacijom i elementima u mozgu. Pogledaju li. jer njega govore najteènije. osobe s r skim verba lnim kvocijentom imaju suprotan ustroj. Mo da je u tom s mislu va no to u mozgu postoje odvojena sredi ta za èitanje i pisanje. mogu ih preuzeti neke druge funkcije. Spomenuo sam kako me zbunjuje kasni razvoj pisanja u paleolitiku. recimo. recimo. Uèenje drugog ili treæegjezika obuhvaæa iste dijelove mo zga k( je smo rabili kad smo izustili prve rijeèi. v lo razlièitu od naporn og i èitavanja ud benika i rjeènika.

nerijetko imaju obojena lica. primjerice. To je tzv. uskraæivali sna i li izlagali bolu. vjeroja tno enskoga roda. bez obzir a na to jesmo li ih vidjeli na vijestima ili su se zbili nama samima. prema Turneru. poput vjerovanja da mlado enja ne smije vidjeti vjenè. stilizirane pokre185 Robert VVinston: LJUDSKI UM te. mladenci prolaze »torturu« vjenèani zavjeta. Kratka et nja ulièicama osobnijih sjeæanja dodatno æe potvrditi smisao ovoga . U mozgu zapisane i isati smetnje Macbeth. kakvo je bilo vrijeme. ustanovit æe te da èe æe i dulje gleda nepoznate predmete. pa s e potonjega bolje sjeæate. kako je moguæe d. Iz svijesti uvrije enu i èupati tugu. S vremenom su tragièan dogaðaj nadma ila druga svjetska zbivanja. nicu ili buduæu mladenku dan prije samoga èina vjenèanja. Vjenèanje obuhvaæ odreðena ogranièenja. re cimo. Na one koji prolaze obred nasræu èudni likovi. Istra ivanja su pokazala da èovjekov um bira nove po dra aje . nose maske i èudnu odjeæu. dakle pojedinost koja nema veze s dogaðajim a u New Yorku. pobu diti mnogo drukèije odgovore iz na < èuvstvene palete: radost. poput mozga Sere evskog. sjeæamo to smo radili u tr enutku ubojstva predsjednika Kennedvja.ona u kojoj po hranjujemo imena. Obredi inicijacije. va bi se moz ak brzo zagu io pojedinostima. Zato su se. Kad biste pamtili svako putovanje na posao. Poput svih mladiæa. zastra ujuæi i biza ni simboli. Svi katkad prot rnemo prisjeæajuæi se djela za koja bismo radij da u njima nismo sudjelovali ili rij eèi za koje bismo vi e voljeli da ih nismo izre kli.najbolje se dosjeæa mo sjeæanja povezanih s najjaèim èuvstvima. Osjete im katka d iznimno izo tre prethodne te ke ku nje u koj ma su se izgladnjivali. Shakespeare se ovdje nesvjesno dotaknuo nekih sada njih predmeta istra ivj nja mozga . kako smo toga dana bili odjeveni. Kad razmi ljamo o pamæenju. izvode neobiène. ali ne i to je juèer ruèala? I to su za pravo »sjeæanja« . Ljudi se pona aju èudno. Ta selektivnost prisutna je i u sjeæanjima . meðutim. Tijekom s veèane sti pona amo se prema nekim pravilima i ogranièenjima. No ono stoje zanimljivo kad je rijeè o pamæenju najveæih traumatskih dogaðaja. Zauzima ju li te dvije vrsti pamæenja razlièita mo dana podruèja? Koji su procesi aktivni kad ne ki doga daj ulazi u pamæenje. kako smo èul i vijest. dakako. Mislim da zapravo elim reæi kako se odreðena sjeæanja istièu jer su neobièna u odnosu na n upadljiva zbivanja svakida njice. smjesta se nametne nekoliko kljuèni! pitanja. poèeli izvoditi obredi. Grizodu jem voðeni Macbeth ovdje govori o sjeæanju na grozna djel koja je poèinio. podvrsta pam æenja u kojoj nema èuvstvenog elementa . kriju i pone to istine. tugu. Pamæenje i èuvstva Antropolog Victor Turner smatrao je da obredi i sveèanosti u plemenskim dru tvima uv elike iskori tavaju meðudjelovanje èuvstava i pamæenja. npr. Kad govorimo o jedanaestom rujnu. Sveèanost dobiva .Zar ne mo e pomoæi du i bolesnoj. Odijevamo najbolj odjeæu. U obredima poznato postaje nepo znato.stoje li na mo danim policama dok ih ne prizovemo ili nastaju samim p rocesom dosjeæanja? Veæ je otrcana fraza da se svi mi. Pjevaju se pjesm i izgo varaju rijeèi koje se ne mogu èuti u svakida njem govoru. 184 Uèeni um ih s vremenom zaboravljamo? Za to se moja devedeseterogodi nja majka sjeæa igranja ten isa i poraza u Brook Greenu dok je bila uèenica. Èesto se mo emo prisjetiti i niza drugih pojedinosti. ako su nam sjeæa nja toliko usaðena u arhitekturu i kemijske procese mozga. bl ic pamæenje: sposobnost mozga da tijekom intenzivnih dogaðaja iznimno podrobno i ivo pamti pojedine slike. a koji kad nauèeno prelazi u naviku? I. za pretpostaviti je da ih vi e zanimaju druge stvari. Postoji. U manjoj je mjeri sve t vidljivo u obredima jo prisutnima u zap adnome svijetu. prizor 3. Jede se dru èija hrana. èin V. znakovito je da pa mtimo to smo radili kad smo èuli vijesti. jest s kol iko ih pojedinosti pamtimo. nesretnoga »svepamteæeg« Rusa. Vjerojatno ste se èe æe vozili na posao nego to ste polagali ispite. ljutnju i strah. meðutim. te vlastita prava i obveze koje imaju kao odrasli mu karc i. Druga sjeæanja mogu. ili upute kako promijeniti automobilsku gumu. Otrcane primjedbe èesto. stariji od odreðene dobi. od majka se oèekuje da plaèu. izvode se kako bi se zajamèilo da mladiæi na ulasku u zrelost nauèe mitologiju i obièaje odreðene dru tvene skupine.pratite li koliko èesto i koliko dugo dojenèe gleda neki predmet. primjerice.

primjerice nakon sna n og emotivnog do ivljaja. Turnerovo zanimanje za obrede mo da je povezano s èinjenicom da mu j majka bila glum ica te daje odrastao u obitelji u kojoj je kazali te bilo dio sv.povezan sa znaèenjem »zasi ban« ili »odvojen«. uklanjajuæi neva ne informa i èuvajuæi najhitnije. Prva faza traje kraæe od sek unde. nastaju pro cesom dugoroène potencijacije i to. odr avajuæi izvorni do ivljaj ivim i pohranjujuæi sjeæanje na njega. Brecht je. Kad ivèana stanica primi sna an signal izazvan ulaznim informacijama. ponijeti poruke kuæama i z. èuvstveno obojena ili ne. u dugoroènom pamæenju ostaju samo novosti. Kalci j takoðer potièe ivèanu stanicu na rast. Ali ipak mo emo gov oriti o odreðenim podruèjima kao posebno va nima za èovjekovo pamæenje. pa se èesto moglo vidjeti scenske radnike kako pomièu scenografiju. Novi i intenzivni do ivljaji. Doista. pamtiti ih. Kad u hipoka mpusu zapoène èi æenje. To mijenja ravnote u unutar neurona i èini ga pripr avnim na ivahnije i dulje okidanje pojavi li se ponovno isti ulazni signal. èesto naoko posve neva nih pojedinosti. njezina s e unutra njost ispunjava kalcijem. Zbog toga se odreðenih d ogaðaja sjeæamo do najsitnijih. dr i da acetilkolin proèi æuje svako sjeæanje. Dugoroènu potencijaciju (DP) mo emo vidjeti posvuda u mozgu .54 Moguæe je da tijekom posebno sna nog DP-a. èim se dogode. Svakida nji do ivljaji podvrgnuti su. meðutim. odvojeno obreda bila nag la enija. u skladu s a svojim komunistièkim idealima. Marksistièki dramski pisac Berto Brecht opisani je koncept iskori stio u svojoj Verfremdungstechnik. Iz njega iskoèe glumci i poènu postavljati scenu. Tako nastaje osobito sjeæanje. nabubre zbog bujice kalc ija. Oè primjer t oga vidimo u glazbenom igrokazu Kurta Weilla Uspon i pad grada Mi hagonnjja. kida njice. izdanci ivèane stanice koji primaju informacije. veæoj selektivnosti. s vremenom se vjerojatno neæu moæi sjetiti nièega to bi ga razlikovalo od drugih prijepodnevnih predaha za kavu. I da æe ljudi bolje uèiti. U p oèetku se gledatelju èini kako je rijeè o jo jednoj dosadnoj k. Dendriti.smisao jer je razlièita od svakida njice. a dru gi kao dosadne slike ili naizgled uopæe ne ulaze. tovi e. svojedobno zaposlen na Kalifornijskom tehnol o kom institutu. Iz njegova se polo aja. no rast novih dendrita nastavlja uspostavljati obrazac èak do dva dana poslije dogaðaja. Um jt sto da u iva u malo prijatne zabave. na hi brejskom je jeziku jedan vid rijeèi svet . publika bi se »otuðila« od predstave. mo e naslutiti kako mu je svrha hvatanje i èuvanje ulaznih informacija. odnosno tehn ci otuðenja. Zbog toga s znanje koje se prenosi obredom usijeca duboko u pamæen je. hipokampus je posebno osjetljiv na acetilkolin. 186 Uèeni um Kako se sjeæanja oblikuju u mozgu? Sva sjeæanja.gledatelje je jako prib li io glume ma. Sustav za prepoznavanje nove sti u gledateljevu mozgu takvu neobiènom isku stvu pridaje veæu èuvstvenu vi zinu od uobièajene.razoèara-vajuæa vijest ako se nadate da se sjeæanja stvaraju i pohranjuju najednom mjestu. Neurobiologjames Bower. u mozgu pokreæu odgovarajuæe buran niz p rocesa. 187 Robert VVinston: LJUDSKI UM % Uloga hipokampusa i amigdale u pamæenju . odnosno razvoj novih veza prema drugim neuroni ma. na stra njem kraju mo danog puta obrade osjetnih informacija. ako svjedoèe neèemu neuobièajenom. Sad mo emo razumjeti za to neki dogaðaji u pamæenje ulaze kao ivopisne fotografije. namjerna neobiènost obreda umovima onih koji ih prolaze oznaèena je s na nim emocijama. Poveæanje splasne nakon otprilike est sati. zastra u juæih i zadivljujuæih do ivljaja osigurava temeljitost i n< zaboravnost procesa uèenja. neuro transmiter koji inhbira dotada nju aktivnost radi preusmjeravanja i usredotoèavanja pozornosti.qadosh . Ako moj prijepodnevni pr dah za kavu u utorak ni po èemu nije bio ni pribli no va an. èini se. ekstremnija. smatrao d kazali te mora pouèavati. acetilkolinsko èi æenje ne bude potpuno. Neke o d njegovih teorija o va nosti neobiènosti pri uèenju u svojir su tehnikama primijenili neki dramatièari. Turnerova je teorija da se takvim skupoi upeèatljivih. Hipokampus je osob ito bogat stanicama podlo nim DP-u. Brecht je to nastojao uèinii ru enjem tada njih kazali nih konvencija . to maksimalizira broj sinapsa kojima neuron mo e komunicirati. kao i u nekim dana njim plemenskim dru tvima. no zatim a pozornicu iznenada dotutnji deseterotonski kam on. Istodobno niz krug prolaze redoviti impulsi kemij ske aktivnosti. zali noj veèeri. Drugim rijeèima. Predstavu sam gledao s sedamnaest godina i nikad je nisam zab oravio. popu t sudjelovanja u nesreæi ili svjedoèenja nekoj. U pro losti je.

primjerice. LeDoux smatra da su na i mozgov i tin ranim. sliènim ureðajima. Trebao nam je mehanizam koji nas mo e izvuæi iz o pasnosti. do ivlj ajima i èuvstvima. koje se pohranjuju neovisno jedna o oj. spazimo zmiju ili dug. Jednoga bi dana buduæ nara taji mogli raspolagati teh nologijom za zamjenu o teæenog èovjekova tkiv.pomoæu podataka iz milijun popreènih presjeka moj gova takora koji se pro gramiraju ujedan silicijski èip. Zahvaljujuæi njemu. amigdala sjeæanja boji èuvstvenim nijansama.na isti n aèin kao to kombinacijama zvukova tvorimo rijeèi. Ne bis m mogli. Amigdala takoðer ima ulogu u pamæenju. istra ivaèki tim na Sveuèili tu ju n Kalifor ije pod vodstvom Theodorea Bergera nastoji konstruirati prvi umjetn hipokampus n a svijetu . Neuroznanstvenikjoseph LeDo ux taj mehanizam naziva »prljavi i brzi p ut«. osjetljivim èuvstvenim okidaèem opremljeni zbog njegove ivotne va * Ima dokaza da ribe pamte mnogo dulje od samo nekoliko sekunda. i to brzo. vi e kore. stvarati i izvoditi planove djelovanj aje bismo zaboravljali ciljeve. Dakle. a »mokra stra njica« mogla bi pak uæi u sjeæanja moje ce na svoje djetinjstvo.elimo li dobiti posao. Zato æemo se prisjeæanjem razgovora prisjetiti i s njim po vezanih èuvsta va. Svjesne poimanje viðenoga nastupa kasnije. a vi e iznimno uèinkovitoj pokre tnoj vrpci na kojoj se sjeæanja sklapaju prema potrebi. »hladn e ruke«. primjerice razgovor za posao »ozbiljnim«. Sto su èuvstva sna nija. do ivljava mo gotovo trenutaèan strah za uvaljujuæi izravnoj vezi amigdale s talamièkim sredi tem z a obradu. imali smo sutra za opstanak i razmno avanje . Epizodno i proceduralno pamæenje . Usto tijekom evolucije taj j mehanizam koristio opstanku . Okolina bi bila trajno neobièna. U ostanku na mjest u. Te ko je zamisliti kakav to osjeæaj mc ra biti. tj. s jednom rukom naslonjenom na struk i prstom na usnama te mozganju o tome to s mo vidjeli nema ba nikakve koristi. koji æe nadomjestiti gubi ak funkcija poput pamæenja. navodno. poput ro le filma. svaki je trenutak poveza n s prethodnim i sije deæima. »buce«. Damasi je utvrdio brojna podruèja k oja djeluju kao konvergentne zone za stapanje osjetnih podataka o ljudima.* 1 normalnih osoba. Prema Antoniju Damasiju. nije dulji od sedam sekunda. hipokampus je jednostavno tvorba koja sjedin juje cijeli proces i izbacuje nepotrebno. Jedna analogija ka e da zlatnoj ribici nik ad ne dosadi plivanje u mak zdjeli jer njezin raspon pamæenja. Kirur kim m je zahvatom uklonjeno oko dvije treæine hipokampalnog tkiva. koja bi nas samo usporavala. Dok ovo pi em. Kad. 188 Uèeni um nost u pro losti. ili novija u odnosu na svakida nja. Grabe ljivci poput zmija napadaju iznimno brzo. Pomoæu tih oznaka èeona kora osmi lja va i provodi primjerene planove dj elovanja. nego ih razbija na najmanje sastavne dijelove. Prema toj teoriji. U poznatom sluèaju otprije pedesetak god na. Dakle. Nesretni mu k. vijugav predmet nalik zmiji. jedinica »hladne ruke« mo da æe è i moja sjeæanja na skija ke izlete. npr. No informacije iz amigdal e odlaze i u hipokam pus. U njoj mozak dolazne informaci je oznaèava èuvstv enom vrijedno æu. Zaj edno s drugim jedinicama. konvergentne zone nalaze se pokraj ili blizu ivèanih stanica k oje su sudjelovale u bilje enju izvornog dogaðaja. mu karac s te kom ep ilesijom podvrgnutje operaciji mozga. To bi znaèilo da se moje sjeæanje na prvo grudanje zapravo sastoji od malih iskustvenih jedinica. pokraj neurona koji su prvi osjetili hladnoæu ili vidjeli razbijen prozor. Iz Damasijeve teorije proizlazi da mozak ne èuva cijele slijedove dogaðaja. pona at æemo se oz biljno i ale svesti na mini mum . Poput monta nog pulta. dublje s e urezujt u pamæenje. »razbijen prozor«. rac otad ne mo e pamtiti nova sjeæanja. p ri dohvaæanju odreðenog sjeæanja sjedinjuju se djeliæi informacije iz neovisnih podruèja d iljem mozga. »mokra stra njica«. èak ni na najjednostavnijoj razini. hipokampus te neovisne jedinice is kustva spaja u razlièita sjeæanja. mogu tvoriti beskrajno mnogo drugih sjeæanja .odvraæao nasje od opa snosti i usmjeravao prema sig urnosti mimo uzvi enih carstava ljudskog misije nja. Oznaèi li amigdala. Znaèi li to da su sjeæanja pohranjen a u hipokampalni arhiv poput filmova u kutijicama? Neki smatraju da taj grumenèiæ tk iva u obliku morskog konjica manje nalikuje arhivu. S o teæenim se hipokampusom svaki pojedini trenutak mo e d oima ti nov. Èuvstveni sadr aj pamæenja poma e nam da nauèimo va ne poruke. svijestje tijek. a ljudi oko nas vjeèni stranci. Te tzv.O ulozi hipokampusa u pohrani sjeæanja mnogo smo doznali iz istra ivanja n osobama s o teæenjem toga dijela.

te kal s vremenom u sjeæanja stalno naviru nove. no ob hvaæa sjeæanja na dogaðaje i epizode. Morse a ili lorda Petera Wimseyja uvijek nanju e kad zlikovac hini gubitæ pamæenja. U sluèa koji su opisali Endel Tulving i Gene Schachter. ne shvaæaju kal je u stvarnim sluèajevima amnezije gubitak pamæenja samo djelomièa n. Osobe ko je simuliraju amneziju obièno ne shvaæaju . No njezino povlaèenje iz javnog ivota koje j e uslijedilo nameæe kako je nesretna zgoda ipak bila vjerodostojnija. dotad zaboravljene. pa hine o] æi gubitak osobnih. Stoje zapravo uzrokovalo njezin nestanak?Je li. Neki prista e teorija zavjere smatraju daje spisateljica izabrala ime Teresa jer je ri jeè o anagramu engleske rijeèi teaser (zadirkivaèica). nije zaboravio sve.razliku izmeðu ep izodnog i proceduralnog pamæenja. stoje izazvalo brojna nagaðanja tisku i potragu u kojoj su sudjelovali policajci iz triju jedinica. primjeri ce nauèiti svirati nove skladbe na glasoviru ili pisati. Mogu se. odreðeni »otoèiæi sp osti« opstaju. Mogao je ovladati i novim vje tinama. umjesto daje . istra ivala taj fenomen za knjigu? Je li jednostavn o poku avala pobuditi medijsko zanimanje ili se poku avala osvetiti nevjernom suprug u? Ilije doista do ivjela gubitak pamæenja? Zanimljiv pokazatelj istine jest da se Agatha u hotelu u Harrogateu potpisala im enom gða Teresa Neele. pacijent s te kim hipokam p. pak.na veliku osobnu tetu . Tisak je zakljuèio kako je cijela saga bila promi ljena predstava radi reklame za njezinu novu knjigu. Zbog te su razlike neki neuroznanstvenici poèeli razlikovati »epizodno< »semantièko« pamæen e. Amnezija i sluèaj krimi-spisateljice Netko tko se dobro upoznao s amnezijom . nim o teæenjem nije se mogao sjetiti nijednog va nog dogaðaja iz svoje prc losti. Nije je bilo jedanaest dana. Epizodno pamæenje slièno je proceduralnom. mogao bih oèekivati da æu ostati bez sjeæanja na p rvo. Slavna spisateljica do k raja ivota o tom dogaðaju nije prozborila ni rijeèi. Oèitoj o pai æenje ne bilje i samo dogaðaje i do ivljaje. i doista uvrij eðena. nego i vje tine te postupke. autobiografskih sjeæa nja i nauèenih vje tina. pa ga se sun njièilo za Agathino ubo jstvo . Semantièko pamæenje ukupna je sun na eg znanja. To je jedan od razloga za to u kriminalistièkim prièama detektivi poput Pc rota. No to bih jo zaboravio? Mu karac kojem su uklonili veæinu hipo kampusa. otad je ivjela u osami . Naposljetku.bila je br tansk a kriminalistièka spisateljica Agatha Christie. Drugi su. procedurali pamæenje. a s druge osveta supru niku. Moglo bi se zakljuèiti kako se povukla u osamu jer je bila posramljena stoje predstava po la nao pako.jer nisu èita ovu knjigu . pojedinost i. pretvarati da su zaboravile svoje ime i postupak spravljanja èaja. premda se nije mogao sjeti ti nijedne kolske zgode ili situacije u koj je morao mijenjati gumu. napustiv i automobil negdje u seoskim kr. jevima Surrevj a.prepoznao je svoju suprugu u eni koja je odsji la u hotelu u Harrogateu. pi mjerice. kao stoje njezin mu nedugo posl ije nestanka rekao novinarima. no semantièko mu je pamæenje ostalo netaknuto. odh talaje iz svojeg doma u Berkshireu. sasvim razumno p retpostavili da su joj motivi mogli biti dvojaki: sjedne strane malo publiciteta za knjigu.premda im hipokampa lno tkivo mo e biti te ko o teæeno.Kad bih pretrpio o teæenje hipokampusa. 190 Uèeni um Agatha Christie odbila je razgovarati s novinarima o svojem nestanku. Arc-hie im je rekao kako je to bila posljedica napadaja amnezije. èinjenicom to ju je javnost odbacila kao osobu gladnu pozornosti. 189 Robert Winston: LJUDSKI UM Razlog tome je stoje primjenjujuæi nauèene vje tine rabio tzv. no pravom bi sluèaju samo potonje bilo izvan dohvata. T akoðer. a oni sami trajno smetenom stanju. Ist u pojavu èesto mo emo opaziti u pacijenata s Alzheimerovom b le æu . ena s kojom je ljubovao njezin mu zvala se Nan-cy Neele. Premda Agatha Christie prije nije zazirala od pojavljivanja u javnosti. 1' prosinca uveèer njezin suprug Archie koji je imao ljubavnicu. Treæeg prosinca 1926. Toèno je i podrobr mogao opisati put kojim je pje aèio u kolu te pojedinosti postupka mijenjan gume. omoguæuju im izvoðenje prilièno slo enih radnja nauèenih u pro losti. gledajuæi svoje napore u zr calu. kao i vje tina steèenih u to doba. neovisnog o povezanim èuvstvima ili o to me gdje smo ga i kal stekli. ali isto bi se tako moglo ustvrditi kako je bila povrijeðena. Èini se kako je hipokampus najva niji za epizodno pamæenj e. Sjeæao se svojeg mladog ivota prije operac ije. neslavno grudanje. zanimljivo.

pamtimo to nam je èiniti u fazi A. Razlog za prelazak iz vi ih. ali sadjednom godi nj e. a to u fazi I pratimo svoj napredak. Katkad vozaèi kamiona ka u kako se ne mogu sjetiti puta kojim su stij na konaèno odredi te. Mnogi æe uz malo napora prisjetiti bolnog uèenja vo nj e bicikla metodom poku aja i p gre aka. njezini su lijeènici na Clevelandskoj klinici zakljuèili ka je Marthin mozak nadomjestio neispravno funkcioniranje desnog sljep ooèm re nja. èinilo se kao da uspijeva nau ti skladbe koje je dotad dr ala preslo enima. trajne plastiènosti. postanemo sposobni voziti bicikl ili automobil. kako sam s godinama postao oprezniji u biranju padina. kolièina znanja koje bismo mogli steæi tijekom ivota bila bi ogranièena. Mo da j e izbor pseudonima bio nesvjestan pokazatelj èinjenice daje izniman stres koji je okru ivao raspad njezina braka . Na èuðenje i zadovoljstvo ki rurga. ali ne i nauèene vje tine. a to ne . Unutar mozga. U pravim se amnestièkim epizodama nerijetko zadr avaju natruhe va nih pojedinosti o os obi. Kad to ne bi èinio. nego komadiæ stvarnosti koji se probio kroz njezin zaborav. sve do toèke u k joj vje tinu izvodimo praktièno nesvjesno. meðutim. tri operacije nisu n. pak. Proces najoèit mo emo vidjeti na djelu ka d pogledamo kako stjeèemo vje tine. odnosno .mo da nije bi o svjestan trik. Dakle. Èinimo to »automatski«. 191 Robert VVinston: LJUDSKI UM Poput navike: Af* kemija proceduralnog pamæenja Martha Curtis bila je glazbeno èudo od djeteta koje je violinu poèelo svirai devet g odina.bira sluèajan telefonski broj. Nakon stoje to uèinila. recimo. U drugom je sluèaju. kodile njezinoj vje tini sviranja violine.njezin se suprug o enio pravom gðom Neele tri tjedna poslije razvoda . Jednom kad se proceduralno sjeæ nje pohrani na toj ni oj razini. lijeènik od amnestiène ene zat ra io da primijeni vrlo èesto rabljenu motorièku vje tinu . u mozgu se odvija drukèija aktivnost. nesvjesna podruèja jest ekonomiènos t. o njoj razmi ljamo.zapravo potaknuo amnestièki napadaj. nakon nekoliko sekunda oklijevanja. skijam posve prirodno. mozak je u pomoæ prizvao dru podruèja. èak i kad izmeðu poku aja proðu godine. Buduæi daje od ep ilepsije bolo1 la od vrlo rane dobi. Ja kao primji 192 Uèeni um mogu navesti skijanje. Bilo je strahovito te ko nauèiti skijati. Buduæi daje mozak u stanju trajne prilagodbe. stoje zajed glazbenicu bio izniman rizik. No rijetko æe se tko prisjetiti t ih procesa dok u kasnije ivotu rutinski izvodi nauèenu vje tinu. pre lo nam je u n viku. Premda je Marthin primjer oèito izniman. svjesnih razina u ni a. kako bi se oslobodio za nove zadaæe. Kao to vidimo iz sluèaja propovjednika Bournea/Brovvna. p aje tijekom uèenja i vje banja sviranja violine. No s vremenom to èinimo sve rjeðe. jer se smatr a kako je upravo to podruèje aktiv pri sviranju glazbala. on proceduraln a sjeæanja èim to postane moguæe spu ta u podrum. Kad nam je vje na nova.primjerice. Osobe mogu zaboraviti elemente vlastitog identiteta. pseudonim koji je izabrala Agatha Christie -ime slièno imenu ljubavnice njezina mu a . postaje trajno. U odreðenom trenutku. svaki mozak prirodno posjed je dozu plast iènosti. Dakle. tovi e. ili auto kole. desni sljepooèni i anj bio uèinkovito pr emo æivan. Martha je èak do èetiri \ ta mjeseèno padala u nes est. s druge joj se strane javila majka. Zbog toga ne zaboravljamo kal voz iti bicikl ili plivati. ispred publike. Naposlj kujoj je odstranjena gotovo polovi ca desnog sljepooènog re nja. katkad i na pozornici. U skladu s time. nema. Postoje ogranièenja u onim elementima procesa koji odreðuju to æemo nauèiti. meðutim. nestali propovjednik A. pamæenje nauèenih sadr aja razlikuje se i neovisno je od autobi ografskih sjeæanja. stupanj u kojem nam je neka vje tina va na. nakon mn go vje be. Cijeli je ivot patila od epilepsije. Granice. Jednom je. dok ovladavamo novim vje tinama. a napadaji su s godinama f stajali sv e èe æi. mo emo uoèiti kako sa sve boljom usvojeno æu odreðei vje tine dolazi do odgov rajuæeg pomaka iz vi ih kortikalnih podruèja obrac prema ni im tvorbama zadu enima za moto riku i ravnote u. Bourne naðen kako pod imenom A. Primjeæujem. amnezija ne dovodi do potpu nog gubitka pamæenja. a da pritom o tori ne moramo posebno razmi ljati. Godi 1991. primjerice vo nj om bicikla ili sviranjem kakva glazbala. S obzirom na plastiènost u toj dobi. Prilagoðava se ulaznim informacijama. Br own prorièe prokletstvo i pakao.njezinu amnestièku epizodu popratila sa suosjeæanjem. na Clevelandskoj klinici pro la je prvu od tri velike operacije. Unatoè obilnim dozama lijekova. Vo n ja od grada do grada njima je postala toliko uol èajena da su je jedva svjesni.

Rijeè je o razlici izmeðu ki koroènog i dugoroènog pamæenja. p ostavlja se pitanje kako i zai informacije prelaze iz jedne vrste pamæenja u drugu ? Kao to smo spomenuli. primjerice. Naime. pa ne èudi to svaka glasina o dodavanju jo jedne zi menke izazove buru prosvjeda. No kako postoje brojevni nizovi. imena ili brojeva.stupanj motivacije. Aktivirao se tek nakon stoje zadaæa nekoli ko puta uvje bana. to zi èi da ih ne moram èuvat i u ogranièenom prostoru kratkoroènog pamæenja su redovitom uporabom pre li u dugoroèno. npr. Svi smo te razlike svjesni u svakida njem ivotu. a. Taj je nalaz bio jo èudniji u svjetlu èinjenice da su neurolozi godi nama mislili da otoèni re anj sudjeluje iskljuèivo u obradi tjelesnih i visceralnih os jeta iz. a druga se prazni mnogo br e. prema njegovim rezultatima. p. funkcija izra avaju njihovu osnovnu razliku jedna dugo zadr ava informa je. neuronska se aktivnost vidno smanjivala. Umno poput »sedam puta sedam jednako èetrdese t devet« mogu ispaliti uèas. nego zato to dohvaæam mali obrazac rije pohranjen u dugoroènom pamæenju. da »stolac« spare sa »sjesti«). istra ivaèki od vodstvom Marcusa Raichlea s Radiolo kog instituta Mallinckrodt i Michaela Posne ra s Oregonskog sveuèili ta uspio je izdvojiti mo dano podruèje aktivno pri smi ljanju odg ovarajuæeg glagola. te tako osloboditi svoje krugove za druge procese. koje ba kao i uobièajene vje tine.primjerice rijeèi. Polovicom pro log stolj eæa psiholog Geoi A. Nakon to su ispitanici nekoliko puta p ro li nizom. zapravo. To me dovodi do jo jednog va nog vida pamæenja. Nije. ali zato to ih doista raèunam u glavi. Miller objavio je rad naslovljen Èarobni broj sedam. No ljudski um posjeduje potencijal za stalno uèenje. Isti uèinak ima uèestalost susretanja te informacije. Veæ sami nazivi tih dv. odnosno da nema nikakvu ulog u u proizvodnji i razumijevanju jezika. bilo je. »Zaposleni« mozak. Istra ivaèi su PET-om snimali dobrovoljce dok su ovi naglas èitali niz ime nica. postupan j jelaz informacija i z vi ih u ni a podruèja kore dok pamtimo nameæe da si opremljeni dvjema razlièitim vrstama pamæenja. kad je zadaæa asocijacije rijeèi bila nov a.). èimbenici poput novosti ulazne informacije i jaèi uz nju vezani h èuvstava djelomice odreðuju s kolikom æe otporno æu na zaboi biti pohranjena. paje rabio minimum podruèja i energije. No ka ko je vje tina postajala uvje banija. Prvi put kad je ispitanik morao smisliti glagol povezan s upravo prikazanom imenicom. t pozivnog broja. Sredinom 1980-ih neki su zanimljivi pokusi izvedeni na Washingtonovom sveuèili tu u St. paradoksalno. uopæe nije b io pametan. Ali istra ivaèi su zatim primijetili ne to novo. Ispalo 193 Robert VVinston: LJUDSKI UM je daje pametan mozak bio onaj koji se mogao najbr e svesti na minimalnu ] tro nju e nergije. gdje se urezao nakon to sam u koli tima recitirao tablicu mno enja. Njegov rad s PET-om pokazao je da ne postoji veza izmeðu razine mo dane aktivno sti i inteligencije osobe. Louisu. plus ili m inus dva. nalazi se u mojem krat koroènom pamæenju. Usporediv i skanove. karta mo dane aktivnosti radikalno se promijenila.od cingularne kore sprijeda do malog mozga straga. dal rijeè o tome koliko znamo. otoèni re anj bio je u stanju mirovanja. tip] nje ili pis anje svakodnevno rabim uz goli minimum svjesnog napora. prilièno obrnuto. op. Rezultati se potvrdili nalaze Richarda Haiera sa Sveuèili ta ju ne Kaliforni-je u Irvi neu. pone to osnova ma matike ipak ostane urezano duboko u pamæenju. crijeva te u percepciji okusa. Dugoroèna potencijacija pobrinula se da r premda sa m mnogo kolskog znanja mo da zaboravio. Cjelokupni obrazac b io je mnogo slabije jaèine. Moje znanje francuskog zika ili Fr eudovih teorija. nego koliko brzo èime mo emo ovladati. U njei je iznio tezu da èovjekovo kratkoroèno pamæenje mo e pohraniti pribli no dam jedinica informacije . Taje tvrdnj danas opæeprihvaæena. S druge stra ne. pohranjeno je u dugoroènom pa æenju. Istra ivaèi su zapravo vidjeli kako se nova zadaæa pretvara u naviku. mozgom se pro irio val aktivnosti . takvo kakvo jest. poput telefonskih brojeva prijatelja i ko ga il i PIN-ova bankovnih kartica. 194 Uèeni um . U drugom je pokusu od ispitanika zatra eno da tijekom èitanja navedu imenici o dgovarajuæi glagol (npr. Kratkoroèno pamæenje prosjeène osobe premalene za pohranu londonskog tele fonskog broja (sastoji se od osam znamenaka. reèenica koju sam taman sroèio u mislima i uprave tipkam. Mozak je uèinkovito prigu io aktivnost.

mo da æe je se uspje nije dosjetiti pomiri ete li istu tvar dok vas ispituju. Drugim rijeèima. Ungerleider utvrdila je moguæu lokaciju kratkoroènog pamæenja -negdje u èeonom re nju. Njihove je odgovore dr. Pomiri ete neki sna an miris. Alan Baddelev s Bristolskog sveuèili ta od ispitai kaje tra io da uèe popise nepoz natih rijeèi dok su u ronilaèkoj opremi bili dnu bazena. Dakle. uopæe nije mogao pamtiti. ali ne nu no odjeveni u ronilaèku opremu i u baz enu. Kad je tim mi evima tamoksifen dan prije ulaska u komoru. meðutim. a omete li to. Proizlazi da geni povezani s CREB -om ne sudjeluju u stvaranju kratkoroènih sjeæanja. mora ju se proizvesti nove bjelanèevine. okidanja u sljepooènom re nju su se ugasila. Pamæenje im je procjenjivano vraæanjem u istu komor u i mjerenjem vremena koje bi proveli ne pomièuæi se. trajanje nepo-miènosti bil o je nepromijenjeno dva sata poslije uvjetovanja elektro okovima. Silva zatim usporedio s odgovorima mi eva roðenih s izmijenjenim genom koji je blokirao djelovanje CREB-a kad im je ubrizgan estroge n tamoksifen. Istra ivanja su takoðer pokazala da na dosjeæanje prilièno sna no mo e ut cati okru je u ko uèimo. Prouèava oje mozgove majn na dok su uèili povezati odreðeni obrazac okretanja kola za igru s nagradon obliku hrane. Dakle. Mich. dok uèite neku èinjenicu.nh Kad je razdoblje bilo kratko. mozak n stavlja ponavljati isti obrazac neuronske aktivnosti tijekom REM spavanja. Rabeæi elektrode ili radioaktivne tablete kako bi »nokautiral i« hipokampus ili prefrontalnu koru. Njihovu proizvodnju nadzire jo jedna bjelanèevina . Belgijsko-kanadsko istra ivanje pod vodstvom Pierr Maqueta pokazalo je da nakon to uvje bamo odreðenu aktivnost. koje se u mozgu mo e zadr ati zau vijek. Pretpostavlja se da CREB sudjeluje u mnogim procesima u kojima se mozak mora »naviknuti« na nove uvjete. Èi nica daje bio prisutan tijekom evolucije nagla ava njegovu potencijalnu va nost. razlièita mo dana podruèja poma u nam pri pohrani informacija kraæe i dulje vrijeme . no uvelike se sk ratilo dvadeset èetiri sata poslije uvjetovanja. CREB je prisutan u ivèanom sustavu ili mozgu mnogih ivotinja. Ali da se podaci prenesu u dugoroèno pamæenje. Mo da bismo svi mogli i skoristiti to neobièno svojst pamæenja. poput lavandina ulja. Jedan od i zloga za to se moji kolski kolege jo sjeæaju tablice mno enja jest to smo : bili motivirani da osvo jimo tjednu nagradu. Prespavajte Na sposobnost mozga da pohrani informacije na dugi rok mogu utjecati i m postupc i nakon uèenja. Poremeæaji pamæenja iznimno su uobièajeni.5"' Postavio ih je u komoru u kojoj su u apu dobivali mali elektro ok. dr. neka sjeæanja gubimo s godinama. primjerice u pode avanju tjelesnog sata ili u razvoju tolerancije na droge. Na to hoæe li informacija biti proslijeðena u arhiv ili i moje zadr ati samo nekolik o sati mo e utjecati mno tvo èimbenika. Leslie Ungerleider s amerièkog Nacionalnog instituta za psihièko zdravlje poslu il a se MR-om kako bi ustanovila to se u èovjekovu mozgu zbiva dok osoba nastoji »zadr ati« upamæenu sliku lica tijekom sve duljih razdoblja. primijeæena je znatna aktivnost u prefrontalnoj kori i sljepooènom re nju. Njezina se istra ivanja nadovezuju na ranij e radove na majmunima. istra ivaèi su uspjeli utvrditi razlièite uloge 195 Robert Winston: LJUDSKI UM tih podruèja u dugoroènom i kratkoroènom pamæenju. Ustanovio je da su se mnogo toènije dosjeæali rijeèi kad su bili pitivani u istim uvjetima. CREB. Otkrio je kako se mnogo vi e neurona ukljuèuje u uèenje usli di li nakon njega nagrada. Merzenich s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu pokazao je va nost n tivacije u odreðivanju dubine pohrane sjeæanja. kratkoroèno pamæenje rabi bjelanèevine koje su veæ prisutne u sinapsama. vjerojatno bojeæi se novih elekt ro okova. pa su studije CREB-a sredi nje mjesto istra ivanja. Mn ogi znanstvenici i neke farmaceutske tvrtke pokazuju sve veæe zanimanje za pobolj an je uèenja i pamæenja lijekovima. Isto zacijelo va i za èovjekovo uèenje. RE spavanje je razdoblje u kojem sanj . Majm un s o teæenom prefrontalnom 1 rom. No s produl jenjem razdoblja. a razorno djelovanje Alzheimerove bolesti u na em dru tvu ima sve veæu va nos t. ali pridonose formiranju dugoroèno g sjeæanja. izgubit æe ga i u tom razdoblju. Majmun s o teæen hipokampusom ne mo e èu sjeæanje dulje od deset sekunda. Dr. bolje shvaæanje molekula koje sudjeluju u pamæenju od goleme je va nosti. od koljka a do èovjeka. Alcino Silva u Los Angelesu prouèavao je mi eve. stvorenog poslije otprilike jednog dana.Prijelaz iz kratkoroènog pamæenja u dugoroèno Prema nedavnim istra ivanjima na mi evima i muhama. Dr. paje aktivna ostala s amo prefrontalna kora.

porede bilje ke o svojem podrijetlu. od ratnog junaka do paranoidne kukavice. mozak noæni san ra bi kako bi konsolidirao sjeæanja na postupke i vje tine nauèene toga dana. Rezultat su bile skupine u kojima su se ponavljala obiteljska iskustva. posvojeni ili su odrastali siroti tima ili udomiteljsk . otkrili su kako je ometanje REM spavanja potpuno remetilo uèenj 196 Uèeni um Jednako èesto ometanje ne-REM spavanja nije imalo takav uèinak. nisu uspjeli obaviti zadaæu. Èini se kako èak i drijemanje koris uèenju. kad vas ef ili efica uhvati s nogama na stolu . U jednom se pokusu od ispitanika tra ilo da ka u jesu li tri dijagonalne crte na pozadini od vo doravnih crta u donjem lijevom kutu raèunalnog zaslona polo ene vi e vodoravno ili vi e okomito. ustanovili su kako su svi imali ran znaèajna iskustva o dbaèenosti . Preoptereæenosti nije bilo i ispitanici su bili uspje ni pribli no kao u prvoj sesiji . Njegova propa st. Dakle. poput ostalih.amo. prema njihovim istra ivanjima. poput èuvstava. Istra ivaèi pretpostavljaju da neuronske mre e ukljuèen e u tu zadaæu osvje avaju »mehanizmimi kortikalne plastiènosti« na djelu tijekom sporovaln og spavanja. Kako drijemanje poma e? Snimanja mozga i oène elektriène aktivnosti tijekom drijemanja otkrila su da jednosatni drijeme ima èetverostruko vi e dubokog ili sporovalnog spav anja i REM spavanja od polusatnoga.57 Oni su mjerili vrijem e potrebno èetvorici isj tanika da nauèe prepoznati dio iscrtan prugama u veæem uzorku te su ih isj tivali prije i poslije REM spavanja. takoreæi. da svi èetvero potjeèu iz obitelji u kojima se te ko izra avala ljuti ili ljuba v. Sara Mednick i Robert Stickgold. recimo. U drugim pokusima prove denim i takorima. Èak su i oni koji su oklijevali i nevoljko tvorili bilo poèetni par 10 konaènu èetvorku. oslikava koliko moæan mo e biti èovjekov um. skupina osoba koje meðusob no nisu poznavale smje tena je u istu prostoriju. Rad Avija Karnija i Dova Sagija na izi elskom Institutu Weizmann takoðer govo ri u prilog èinjenici da REM spavan pobolj ava nauèenost zadaæe. 197 Robert Winston: LJUDSKI UM Izgubljena pro lost: nesvjesna i la na sjeæanja U pokusu koji su 1970-ih proveli amerièki psihoterapeuti. Z atim im je reèeno da se ponovno spa ovaj put s drugim parovima za koje su smatrali da dijele obilje ja koja su ma prije prepoznali kao zajednièka. svi bili iz obitelji uzdrmanih alovanjem. Kad su na posljetku oformili èetvorke. Mo emo se sjeæati. da.dok na burzi v lada kaos . Istra ivaèi s e pitali je li to djelovanje posljedica »izgaranja« vidnih neuronskih krugova ukljuèen ih u zadaæu. otkrili da im suzdr anost nije bila jedina zajednièka ta. Istra ivaèka skupina dr. i koliko opasno mo e iskriviti do ivljaj stvarnosti. no okrjepljujuæi drijeme za njega vjerojatno nije b io idealno rje enje. n ije nikakva iznimka.bili su napu teni. udio je z a dugim snom kako bi si olak ao stanje du evne patnje u koje se doveo. Allana Hobsona na Harvardu nedavno je provela neke zanimlji ve pokuse koji pokazuju moæ »okrjepljujuæeg drijeme a«.ili kao nakon kratka drijeme a. Kad su ispitanike probudili p rije ili tijeko REM spavanja. Ili su. dakle. svojevrstan cement za sjeæanja. ustanovili su d a podnevni drijem uopæe nije lo . Èlanovima novih parova tada je reèeno da porazgovaraju. Otki bi. Kako se rano-jutarnje djelovanje REM spavanj a te ko mo e pojaviti tijekom drijemanja. dosadu te frustrira nost zbog intelektualnih zadaæa koje svi èesto osjeæamo. rastavom ili z stavljan jem. Zamoljeni su da i èine parove tako da bez razgovora ili prevelikog razmi ljanja izaberu partne koji ih podsjeæa na bli skog èlana obitelji ili na nekoga tko im u obitelji nedos je. pak. uz pomoæ kolega s Harvarda. èini se daje uèinak sporovalnog spavanja najbo lji protuotrov za preoptereæenost.samo recite da obnavljate plastiènost mozga. kao to æu objasniti. Macbeth je opsjednut spavanjem. Tijekom èetiriju dnevnih sesija njihovi su se rezultati pogor ali. a jednosatni drijeme podigao je uspje nost treæeg i èetvrtog poku aja na jutarnju razinu. Stoga su aktivirali nove mo dane krugove premjestiv i tijekom èetvrte sesij e polo aj zadatka u donji desni kut zaslona. a da ne znamo daje rijeè o sjeæanjima. Pamæenje. i obrnuto . a dvadesetpostotno pobolj anje nauèenosti motorièke vje tine uvelike se mo e pripisati kasnoj fazi spavanja koju mnogi ranoranioci propuste. Ubiv i Duncana i sluge dok su. Dobar san je. Sve u svemu. spavali.'8 Poni tava jutarnju razdra enost. na a nas sjeæanja mogu navesti da pomislimo kako se sjeæamo stvari koje se nikad nis u zbile. Polusatn o drijemanje nakon druge sesije sprijeèilo je daljnji pad uspje nosti.

neprijaznim eksperimentatorom koji gaje podvrgnuo nizu bezumno iscrplju-juæih psihologijskih testova. pomalo bezobzirno. èuvstvi a mo emo uèiti. a od ispitanika je zatra eno da ka u s kojim se èlanom para sla u.lo momak« jer je obuhvaæao t ri situacije. Drugim rijeèima. oslanja se upravo na to shvaæanje rada èovjekova pamæenja. a da oni ne shvaæaju razlog. ne ljudima .mjerio je uèestalost meðusc nog kljucanja (oblik raspo znavanja) piladi koja je zajedno samo esnaest s. Damasio je pacijentu pokazao kompl et fotografija razlièitih lica. Prva je bila ugodna i izazivala je zadovoljstvo. Tvrdi da se svjesno sjeæamo samo mal og dijela vlastite pro losti. medu njima i nekoliko iz prvog prikaza. Pokus je postao poznat pod nazivom »pokus dobar momak .na piladi. Godinama poslije. ispitanici su dvaput viðena lica dosljedno p rocjenjiv 11 privlaènijima. Godine 1911 .èuvstveno oboje na nesvjesna »sjeæanja«. kao nekoga od koga bi zatra io pomoæ. Rad socijalnog psihologa Roberta Zajonca pokazuje da na e reakcije na os be ovise o tome jesmo li ih veæ vidjeli. malu pribadaèu u dlan s namjerom da pri rukovanju boène u dlan pacijenticu s Korsakovljevim sindro mom. koju se katkad smatra glavnim neprijateljem neuroznanosti. njegov pacijent i e mogao stvarati jedan prilièno drukèiji tip sjeæanja te mu pristupati . Premda je prvi prikaz bio toliko brz d aje lica bilo r moguæe svjesno opaziti. Poslije im je nakratko prikazana slika jedne osobe.jadan se pacije nt na ao u prostoriji s osornim. Taj je par zatim odglumio prep ku. »kontrolno« is kustvo bilo je neutralno.59 Piladje bila oznaèena bojom kako bi moglo razaznati strance i znance. èi se. no svejedno se odbila rukovati s njim . Premda nije mogla objasniti to ili za to.pohranjuju se nesvjesno i mo da utjeèu na njihovo pona anje.im obiteljima. Kako bi provjerio mo e li mu karac i dalje usvajati nove informacije. Damasio je zakljuèio kako je . Antonio Damasio lijeèio je pacijenta s jako o teæenim hi-pokampusom. Zatim zamolj eni da se pridru e unaprijed odreðenom paru. odnosno ne sjeæaju se dogaðaja iz nedavne pro losti. Ne mogu pamtiti nova svjes na sjeæanja niti ih se dosjeæati. dobi voljcima su se na zaslonu brzo izmjenjivala lica. unatoè oèitom o teæenju mo danih tvorba zadu enih za uèenje i pamæenje. a treæa je situacija bila prilièno gadna . predosjeæala je da bi se ne to lo e moglo zbi ti. Psihoanaliza. Drugo. U jedne zapanjujuæem pok usu . pacijentica se nije svjesno sjeæala da gaje veæ upoznala. nesvjesni daje jedan < èlanova para bila osoba koju su naèas vidjeli. Kad su je nekoliko dana poslije ponovno upoznali s Claparedeom. Ispitai ci su se dosljedno svrstavali u z veæ viðene osobe. èak i kad toga nismo svjesni. meðu kojima su bila lica triju ekspe-rimentatora. Ima dokaza da njihova nedavna iskustva ipak nisu posve zaboravljena . Psihoanalitièari smatraju kako nesvjesni proc sna no usmj eravaju na e postupke i mi ljenje. U pozna tom pokusu na ljudima. kao to smo svjesni samo malog diU lijevom kutu u desnom neuroznanstvenici psihoanalitièari 199 \ Robert VVinston: LJUDSKI UM jela zbivanja u na em mozgu. provela kad su imali samo jedan dan. Uranjanjem u njih. Pa cijenta je pitao pitanja poput »Kome biste se s ovih fotografija obratili kad bi v am zatrebala pomoæ?« i »Za koga mislite da vam je prijatelj?« Usprkos tome stoje tvrdio da ne prepoznaje nijedno od prikazanih lica. pacijent je dosljedno birao »dobrog m omka« kao prijatelja. Terapeuti su mo da svjedoèili djelo1 nju nesvjesnog uma. poticanje njihova verbaliziran . a od njih je zatra eno da procr ne njihovu privlaènost. Nakon pet dana tijekom kojih se pokus odr avao. pate od amnezije. Damasio je os mislio test u kojem je pacijenta izlo io socijalnim situacijama s tri razlièite osob e. preduvjet socijalne diskriminacije. Neurolozi su dugo smatrali da nesvjesna sjeæanja mogu upravljati na im p na anjem. Za tim su im prikazana dru lica. Stari su se znanci prepoznali unutar mir te. vicarski psiholog Edouard Claparede skrio je. kao to smo vidjeli u drugim kontekstima. Oso be s Korsakovljevim sindromom. posljedicom o teæenja mozj 198 Uèeni um izazvanog dugogodi njim alkoholizmom. Prigoda za kljucanje koju su imali tijek om prvih zajednièkih sati bilaje.

a majka je zatim poèini la s moubojstvo. Takve ' osobe navodno mogle imati te koæa pri verbaliz aciji osjeæaja ili sjeæanja. oèite krivotv orine. koje mo e mijenjati lijekovima i kirur kim zahva tima. Pamæenje je jedno od tradicionalnih bojnih polja izmeðu psihoanalitii ra i neuroznan stvenika. posebice sjeæanja na traumu. Veæ smo vidjeli da jaèina èuvstva povezanoga s dogaðajem mo e odrediti koliko æe dobro biti upamæen. istra ivanje provedeno u bolnici McLean u Massachusettsu p kazalo je d a bi uljevito tijelo. Freud i Jung smatrali su da traumatski do ivljaji imaju rascjepljujuæi uèin na um.ja. Rasprava se osobito rasplamsala otkad se niz osob a tijekom terapije »prisjetilo« godina pohranjenih u nedostupnim sjeæanjima. U kasnije bi ivotu to moglo biti uzrok smanjenog »prometa« izmeðu polutka. posebice s obzirom na èinjenicu da ji postoje razna pisma o Reichovim »ak tivnostima« koja je J. Kad smo ih zatim pokazali na im ispitanicima. Prije est godina pro ducentica BBC-jeve serije Dijete na eg vremena Tessa Livingstone i ja snimali smo vlastita istra ivanja la nih sjeæanja. jedna su od arena u kojima æe se znanstvenici i psihoanalitièari jo dugo boriti. Sve to zvuèi prema tovito. most izmeðu dviju mo danih polovica. Mnoge »fotografije« koje smo izradili bile su vrlo grube i. U tu smo se svrhu poslu ili raèunalnim programom Photosh op. ukljuèujuæi s jeæanja na zlostavljanje. Umro 1950-ih u zatvoru u SAD-u. po nama. mo da èak konfliktnih dijelova. te kako j e razgovor jedini lijek. stoga rascijepala na dobre i lo e vido\ Nj egove su deluzije u obliku napadajuæih svemirskih brodova i urotnièkih vi dinih agen ata bile zapravo pojavni oblik grizodu ja zbog vlastitih postupa! u mladosti. ipak sjeæaju leta. »osjeæ juæih« dijelova osobnosti. nikome nije uspjelo. No u nekim se p rimjerima r davni nalazi neurolo ke znanosti sla u s Freudovim pretpostavkama otprij e e od stotinu godina. Malo bli e istini vjerojatno bila teorija po kojoj je bio rtva vladine urote. veæina je bila poprilièno sumnjièav a te se i dalje nije mogla prisjetiti svojeg »zraènog putovanja«. Zanimljivo. Dakle. dokaza koji nameæu da bi oba fenomena mogla biti jednako moguæa. No u iduæih nas je nek oliko dana nazvalo ili nam se vratilo iznenaðujuæe mnogo tih osoba kako bi nam rekle da se. Niz odraslih upitali smo mogu li se prisjetiti kad su kao djeca letjeli balonom. sv sni razlog da se osjeæa kako se osjeæao. kamo gaje amerièka vlada strpala zbog navodni simpatiziranja komunista. Mo da je Reich doista imao dobar. Poku ali smo namjerno stvoriti la na sjeæanja iz dje injstva. Kao primjer mo emo navesti sudbinu Wilhelma Reicha. Ima. otprilike kao to^ predlo io F reud. Sve bolje razumijevanje n ðuigre plastiènog mozga i okoline na koju se on pril agoðava jo nije donije dugotrajnije primirje izmeðu dviju disciplina. Razjedinjene optu bama za zlostavljanje. Pomoæu obiteljskih fotografija zatim smo izradili kola nu fotografiju osoba u ko ari balona u koju smo umetnuli slike na ih ispitanika iz djetinjstva. 200 Uèeni um Sjeæanja. pa ljudi upadaju u razorne unutarnje konflikte izmeðu razlièitih vid va samih sebe. psihe nalitièara kojeg su neki smat rali prirodnim Freudovim nasljednikom. Reichova se psiha. izgleda da se dogaða obrnuto. 01 nosno pri ostvarivanju ravnote e izmeðu lijevih. meðutim. J edna se ena èak prisjetila kako se ubrzo po uzlijetanju toliko upla ila daje tra ila da se vrate na tlo kako bi mogla iziæi iz ko are. Osn ovana je èak i udruga Zaklada za sindrom la nog sjeæanja koja nudi podr ku tako uzdrmani m obiteljima. Ekstremniji pripadnici prvih dr e kako su iskustv okolina sve. ali i sjeæ nja mogu biti poprilièno la na. No kad je rijeè o traumatskim sjeæanjima. jer je uhvatio majku u seks u sa svoji uèiteljem. ka u. Nimalo iznenaðujuæe. a ekstremisti meðu potonjima t de daje korijen svakog por emeæaja u mo danim kemijskim procesima. vidjeli bismo pojedinca sastav lj nog od vi e nesuglasnih. mog biti manje u djece zar ana izlo ene zlostavljanju i zanemarivanju. Drugim rijeèima. let balonom pomalo je luksuzan do ivljaj koji je malotko iskusio. Naposljetku. nekolicina sasvim dobro. obitelji su u nek im sluèajevima s velikim publicitetom zatra ile naknadu tete od dotiènih terapeuta. Osobe k . Edgar Hoover sli svojim tajnim agentima. izvlaèimo ih u podruèje svjesnog nadzora. »misleæih« desnih. moguæe je da osobe potiskuju ili »zakapaju« traumatska sjeæanja. Oèito je kako je èovjekovo pamæenje jako selektivno i subjektivno. Reich je imao niz i znimno èudnih zamisli. nakon to su dobro promislile. Frojdi: bi naglasili daje do ivio ranu traumu. Mladi je Reich o tome obavijestio oca. meðu k jima i onu da izvanzemaljci poku avaju stupiti u kontakt sa Zemljom.

oje su do ivjele te ka traumatièna iskustva sjeæaju se samo djeliæa dogaðaja ili su izbrisa e cijelo sjeæanje. p rimjerice rtvama zlostavljanja ili osobama koje su pre ivje201 Robert VVinston: LJUDSKI UM le koncentracijske logore ili etnièko èi æenje? Prema svim dokazima. U usporedbi sa studen tima koji nisu pohaðali teè 202 Uèeni um nisu pokazali nikakvo pobolj anje. pretjerano su prisne sa strancima. Èuvstva koja se ta da javljaju toliko su sna na da osoba ima te koæa u svjesnoj obradi sjeæanja. dobro. To je podruèje svojevrstan sustav za prepoznava nje anomalija . razlikuje toèno od la nog sjeæanja. pa. Pogled ajmo sad1 popis.koji gerira da ne to »nije ba kako treba«. Ishlapjelost: starenje i pamæenje Roditelji i uèitelji sigurno æe znati za sklonost mladih da se katkad rugaju stariji ma kad se ovi neèega ne mogu dosjetiti. Al . eæer. istra ivaèi pamæenja. studenti su se svojih poèetnih procjena prisjetili kao mnogo ni ih ne go to su doista bile. proveli Henrv Roedigt Kathleen McDermott. ali zapravo nisu. a ktivirali su i orbitofrontal koru. mo e ometati dugoroènu potencijaciju. ali a se takva iskustva ponav ljaju. èini se. imali su ne to lo iji uspjeh na zavr nom ispi tu. Sadr i li rijeè »slatko«. Dok su èitali popise. Jedan od èimbenika koji utjeèu na toènost sjeæanjaje dosljednost. Na poèetku t eèaja studenti su morali procijeniti svoje vje tine uèenja. Doista. èa kad mi to ne m Daniel Schachter s Harvarda PET-om je snimao dob voljce dok su èitali popise rijeèi. Rad Chr isa Brevvina s londonskog Universitv Collegea nudi alten tivni pogled na tu tezu . Sad naèas odlo ite knjigu i napi ite to v proèitanih rijeèi. morali su reæi jesu li ih veæ vidjeli. Osobe s uèinke tijim mehanizmom mo da bolje potiskuju svoja traumatska dugor oèna sje nja kako bi mogle nastaviti sa svakida njim ivotom. jer tu zaboravnost n e smatraju samo znakom starenja. trebala bi se zadr ati nadohvat pamæenja. Dodatni argumentje to kortizol.sve su ostale rijeèi bile na neki i èin povezane s njom. pobolj vao pamæenje i dosjeæanje. katkad budemo ljutiti sami na sebe. Istra ivanja na Kalifornijskom sveuè tu u Berkelevju pokazala su da osobama s o teæenom orbitofrontalnom 1 rom mo e man jkati sposobnost upravljanja vlastitim pona anjem. gorko. Bez obzira na mehanizam. Postoji pokus s la nim sjeæanjima koji mo ete provesti i na sebi. èokolada. a rjeènik je vulgaran. kad su se usto morali prisjetiti svojih poèetnih procjena. stoje osoba mlaða kad do ivi traumu. bombon. Ali lako je uoèiti vas okolnosti navele da se sjetite te rijeèi . hormon stresa. zub. Istra ivai su pokazala d a prepravljamo pamæenje kako bismo ga uskladili s novosteèen spoznajama. No popisi za koje su pitanici mislili da su ih vidjeli. Moguæe bi obrazlo enje moglo biti da ponavljano traumatizirana osoba { staje vje ta u potiskivanju bolnih uspomena. stvorili ste la no sjeæanje. zasebne visokostresne dogaðaje. Jedno od moguæih obja njenjajest da se preoptereæenost amigdale tijek om izvornog dogaðaja ponavlja pri svakom poku aju prisjeæanja traume. Opisujuæi ra niju uspje nost. Kako ivot odmièe. jer nam se sve te e sjetiti da moramo poslati pismo ili kamo smo stavili kljuèeve od automobila. navodno. zg( no. Inaèicu toga pokusa prv u 1995. prepravili su svoja sjeæanja kako bi bila u sk ladu s mi ljenjem da od teèaja bolje uèe. a jo te e ve -balizira njihov sadr aj.fi0 Njegovi nalazi pokazuju kako je u nekih osoba k< pate od stalnog prisjeæanja na traumatiène dogaðaje meðudjelovanje krati roènog i dugoroènog pamæenja nerijetko manje u kovito. veæi su izgledi da æe poti snuti dio ili sva sjeæanja. gra ak. Ali stoje s osobama koje su do ivjele vi estruke traume. No svi su izjavili da im je teèaj pomogao. Veæ viðeni po si aktivirali su hipokampus i jezièna mo dana sr di ta. Michael Con way s Durhamskog sveuèili ta zamolio je skupinu s denata-dobrovoljaca da poðu na teèaj v je tina uèenja koji je. èovjel um nedvojbeno potiskuje izdvojene. recin prièaju neprimjerene vi ceve. neke koje su veæ vidjeli i neke koji su im l novi. Drugim rijeèima. Proèil te naglas sljed eæe rijeèi: kiselo. To bije donekle trebalo psihol ki za tititi. Jo je neobiènije to mozak. okus. zdravih ispitanika. Postoji obja njenje za to. Ipal u tim je sluèajevima pojavnost g ubitka pamæenja jednako visoka. Mnogi se u toj fazi ozbiljno zabrinu. kolaè juto. nego i moguæim simptomom Alzheimerove bolesti. Htjeli su usta noviti koliko je la potaknuti la no sjeæanje u normalnih. To je od njih zatra eno i na kraju teèaja.

Istra ivanja su pokazalajo stvari: lak e se dosje203 Robert VVinston: LJUDSKI UM titi novog sjeæanja povezanog sa starijim. natjecatelji pamte popise tisuæa rijeèi i sluèajnih brojeva te m zust izgovaraju duge odlomke iz romana i pjesama. recimo. pomno par teæi obilje ja i znamenitosti du puta. Simonid se zabrinutim roðacima pokazao kao neprocjenjiva po moæ j je uspio zapamtiti mjesto svakog gosta za stolom. metode mjesta. po vlastitu priznanju. pr. nego jamèi da æe stvari upamtiti pravilnim redoslijedom. povezao s Mickevjem Mouseom zbog njezine sliènosti s upadlji vim crnim u ima crtanog junaka. »Premd a su potrebna daljnja istra ivanja. moguæe je da svi posj< dujemo potencijal i neuro nski kapacitet za pobolj anje pamæenja«. Meni bi se . Andi se pri upamæivanju slu i kombinacijom spomenute asoci jacijske tehnike i tzv. Stvar anje neobiènih ili nepoznatih asocijacija mo e pridonijeti lak em dosjeæanju. oformila je skupinu od os mero prvenstvenih finalista i jo dvoju prije prouèavanih dobrovoljaca za koje je ut vrðeno da imaju neobiènu sposol nost pamæenja. I osmislio pjesni k Simonid. daje nis am zapamtio u obliku: »Lako se dosjetiti 52 ira. Dr. Maguire zatim je tu skupinu mem orijskih prvaka u poredio s deset drugih osoba. tada njeg s vjetskog prvaka u pamæenju. sposobnosti im slabe. nor Maguire. 204 Uèeni um Istra ivanje Rossa i Lawrencea iz 1968. Andi Bell kao »memorijsku prostoriju« rabi londonske ulice. bilo te ko sjetiti registracije svojeg automobila. Kontrolna skupina. ali da svi rabe tehnike slièri opisanima. To je zapravo metoda mjesta. smatra se. nego to se te ko dosjeæamo. Naoko nemoguæ pothvat. Svi su ispitanici barem dva do tri sata b li podvrgnuti testiranju inteligencije i drugim procjenama mentalnog funkc onira nja. Trefo vu je trojku. Tijekom sveèane veèere kod jednog grèkog ugle nika na koju je bio pozvan da odr i govor. mo i zato stoje.« Za televizijsku seriju koja prati ovu knjigu snimali smo Andija Bella. Eleanor Maguire s lo donskog Universitv College a odluèila je testirati najbolje natjecatelje kako ustanovila razlikuju li se njih ovi mozgovi od mozgova obiènih osoba. Ovladavanje vje tinama »kako pamtiti« u starijih takoðer mo e biti vrlo djelotvorno. Za veæinu. te koæa nije u tome to nam je pamæenje izbrisano. Zadivljen vlastitim moæim ra zvio je tehniku u kojoj bi si dobro poznatu prostoriju predoèio do sitnih p jedino sti. dok je bio \ ni. Maguire ustanovila je da j mozgovi mem orijskih prvaka fizièki ne razlikuju. S poveæanjem vremenskog pritiska i okolinskih stresova. kao veæina govornika s vreme na na vrijeme. nije imala posebne spos obnos pamæenja te je smatrana prosjeènom. ave smjernice ili èak opremljeni vlastitom tehnikom pamæenja. Tim dr. koje se svake godine odr ava u Ve koj Britaniji. veæa je vjerojatnost dosjeæanja. Dvadeset èetiri sata poslije.i obrasci gubitka pamæenja u tim su stanjima zapravo drukèiji. zgrada se uru ila i ubila sve goste. LD52ZIR. a zatim bi stvari koje je htio zapamtiti rasporedio na odreðena mj sta u toj prostoriji. primjerice. koja nam omoguæuje da lak e upecamo sjeæanja. èovjekov mozak privlaèe neobiènosti i novosti. no vi e im odgovaraju ugodni uvjeti i polagan rad. Dr. jo su . Ta metoda ne samo da mu daje jo jede okidaè. moglo doæi uvje bavanjem op sanih tehnika. pokazalo je da su se studenti pouèeni metodi mjesta mogli sjetiti 38 od 40 èestica na popisu. koju je. Najprije je svaku kartu povezao s odreðenom slikovnom predod bom u svojem umu. zaboravio bilje ke je jednostavno htio pobjeæi od banalnih razgovora. Uporaba slika poma e dosjeæanju jer dodaje jo jedan oki daè ili »udicu«. te stoje asocijacija izmei st arog i novog sjeæanja bizarnija. doæi æemo do »toènog odgovora Prema istra ivanjima. Kao to zr mo. Na dan snimanja. Na svjetskom prvenstvu u pamæenju. pa mnogo vr mena provodi eæuæi glavnim i sporednim ulicama prijestolnice. Do boljeg bi se pamæenja. poznatim. poput skaniranja MR-om i fMR-om. s njima izjednaèenih po obrazovanj u i zanim nju. Druga faza Andijeva upamæivanja sastoji se od postavljanja slika na toèke d upamæene r ute. ka e Ele. 500. upamtio je redoslijed ka rata u deset pilova za dvadeset minuta. Simonid je izi ao iz zgrade. Zajedr s kolegama. Zatim nam je objasni o to toèno èini. starije osobe mogu u testovima kognitivnog funkcioniranja i pamæenja biti uspje ne poput mlaðih. Uglavnom. zgnjeèiv i ih pritom do neprepoznatl vosti. znaèi.

obièno zato stoje posrijedi ne to èega se ne dosjeæaju svakodnevno. Randy Buckner i njegov tim na Washingtonovu sveuèili tu u St. Danas znamo da starenje uzrokuje vrlo mali gubitak tk va. pote koæe s pamæenjem nisu siguran pokazatelj senilne demencije. Stari. mozga. Smatra se da to utjeèe na plastièno. podaktiva cija i neselektivna aktivacija. podruèju koj hipokampus opskrbljuje acet ilkolinom. èini se. To je izgledalo otprilike ovako (rijeèi koje je bilo p otrebno upamtiti napisane su velikim slovima): OPRATI JABUKU u vrtu MLA NJAK MAHNITO leti hodnikom U blagovaonici sjedi GLUMICA umrljana MARMELADOM Ispitali su me nekoliko sati poslije i imao sam 70-postotnu uspje nost dosjeæa-nja. statistike govore da od Alzheimerove bolesti obolje-va najvi e deset do petna est posto stanovni tva. Dr. a njezini su uèinci na pamæenje jedinstveni i oèiti. vjenèao sam i sahranio sve vi e rijeèi. 205 Robert VJVinston: LJUDSKI UM Vje bajte mozak Nekoæ se smatralo da se raðamo s ogranièenim brojem ivèanih stanica koji s po roðenju sman uje. To je posebno zanimljivo obzirom na èinjenicu da estrogeni. Najprije sam »vjenèao« sva ku rijeè sa slikom. Kao to sam naveo.62 U sluèaju podaktivacije. ispitanicima su prikazane rijeèi i reèen o im je da ih upamte za poslije Dr.« Stariji si usto neselektivno aktivirali dijelove kore koji ne poma u u obradu sjeæanja. kad znaju da ne to znaju.ene u posi menopauzi koje su p rimale nadomjesnu estrogensku terapiju oèuvale su vei balno pamæenje i bolje su pamt ile nove èinjenice. Dok me ekipa s nimala. Svaki je ispitanik dokje bio sniman fMR-om morao pamtit nizove rijeèi. Osobe s nor malnim gubitkom pamæenja povezanim sa starenjem èe æe do ivljavaju one »na vrh mi je jezika renutke. ali velikim dijel om koncentriran u bazalnom telencefalonu. Louisu do kazali su da postoje dvije osnovne vrste slabljenja pamæenja povezanog s do bi: tzv. Amerièki Nacionalni institut za starenje takc ðer je pokazao ulogu hormona u gubitku pamæenja povezanom s dobi. Mislio sam kako bi bilo zanimljivo testirati metode Andija Bella. razlièitih metoda kojima mo emo pobolj ati rad uma. stariji se osobe te e slu e odreðenim mo danim podruèjima koja obièno poma u i pamæenju. Buckner je rekao: »Poput prija njih studija. drugog sam se popisa trideset sluèajno izabranih rijeèi uspio do sjetiti pravilnim redoslijedom nakon samo tri minute zapamæi-vanja. Pri neselektivnoj aktivaciji.moje kuæe u Londonu. Nasuprot njima. ali toga se zamalo ne mogu dosjetiti. pak. osobe s Alzhe imero-vom bole æu zaboravljaju imena i funkcije predmeta s kojima se susreæu u svakida n jem ivotu. Slu eæi se njima. Taj mi se rezultat nije uèinio zadovoljavajuæi. Ima. dr. a svaka od njih mo e bi ti primjerenija drugom sadr aju. kao t o smo vidjeli na mi evima s manjkon CREB-a. Slu eæi se ritmom koji su stvorile u mojem umu i povezujuæi ih muzièki. istra ivaèi su otkrili da m ogu poveæati mi ji kapacitet uèenja i pamæenja. Slièan je proces.61 Blokirav i njezino djelovanje. poku ao sam u èetiri minute zapamtiti popis od trideset nepovezanih rijeèi slu eæi se kombinacijom tehnika. Dao im je popis rijeèi zatra io da ih r . pa se mozak starije osobe sve te e prilagoðava na okolinske promjent Nedavno je u mi eva pronaðena najva nija bjelanèevi a za brisanje sjeæanje PP1.se sjeæali 34 èestice. mu karci s vi om razinom testosterona bili su uspje niji u vidnom i verbalnon dosjeæanju. Zapr avo. dakle. aktiviraju dijelove mozga koji nisi korisni u zadaæama koje zahtijevaju obrad u sjeæanja. na djelu i u njihovih supruga . Mjerenje protok krvi u trima podruèjima èeone kore. kako ih zovem. a zatim sam je »sahranio« na odreðeno mjesto unutar zami ljene poznate lokacije . imao sam stopostotno dosjeæanje. U prvon dijelu. Buckner zatim je htio ustanoviti bi li se problemu moglo doskoèiti trikon koji bi aktivirao odgovarajuæe dijelove èeonog re nja. mogu utjecati na djelovanje te bjelanèev ine. Kako sam se kretao du zami ljenog puta po kuæi. Sudeæi po rezultatima drugih istra ivanja. U va nom istra ivanju iz 2002. pa sam poku ao razviti vlastite strate gije. metoda mjesta mo e poveæ ti dosjeæanje za dva do sedam puta. pot vrdili smo da starije odrasl« osobe kljuèna èeona podruèja aktiviraju u manjoj mjeri od mlaðih. Buckner usporeðivao je mo danu aktiv nost osoba u dva desetima s onom zdravih osoba u dobi izmeðu sedamdeset osamdeset godina. vjenèanja i sahrane.

azvrstaju. no opæenito se èini da tjelo vje ba uvelike poveæava krvni protok. suvremenika u najformativnijoj ivotnoj dobi. smanjenje mo danog kapac iteta obrade koje nastupa s dobi nije nepovratno. svoje staro sveuèili te. èini s e. ali i osjeæaj kako ga ona gu i. Buckner i suradnici snimali. Va an predmet buduæih istra ivanja na tom polju su procesi u bolesnih starijih osoba. Dakle. Stariji su. Mlaðe su osobe pri pamæenju rijeèi rabile lijevo èeono podruèje. Biloje to prilièno neugodno iznenaðenje koje gaje navelo na bolan osvrt na vla stiti ivot. pospje uje obr adu informacija. stariji su ispitanici pokazali poveæanu aktivnost u odgova rauæim èeonim podruèjima. Pomoæne tehnike u starijih nisu djelovale na neselektivnu aktivaciju.1'3 Godine kolovanja opremaju èovjeka svojevrsnim »alatom za pamæenje«. Zbog èega su se ivotni putevi dvojice bliskih prijatelja. Trenutaèno je nejasno postoje li neke kognitivne t ehnike kojima bi se stariji mogli poslu iti. neovisnim ivotom. a uspje nost pamæenja im se poveæala. rabili obje strane. Nal bi potvrdili da tjelovje ba koristi i starij ima. Lijeva je polutka opæenito dominant nija pri obradi jezika. Buckner. Usporedbe radi. pa sadr i podruèja za koja biste oèekivali da budu aktivnija p ri pamæenju rijeèi. koje. 206 Uèeni um Ustanovljeno poveæanje protoka krvi odra ava sna niju aktivnost u mo danim podruèjima koja se rabe tijekom zadaæa. Sto va mozak misli o jutarnjem d ogingu? Istra ivaèi sa sveuèili ta Nihon Fukushi u Japanu prouèavali su sedam zdravih st denata koji su tijekom dvanaest tjedana tri puta tjedno trèali po trideset minuta. naposljetku toliko razi li? Larkin. Njegovim se pjesni tvom provlaèi tema potrebe za lj udskim dru tvom. onda. iste je testove rje avalo sedam tjelesno neaktivnih st udenata. Uèinkoviti uèenici u sadr aju tra e obrasce i vi se slu e tehnikama poput razvrstavanja. D ju mu bolje metode pamæenja i do-sjeæanja. a koje bi dovele do duljeg zadr avanja sjeæanja te usporavanja propadanja mozga. meðutim. samo je bila »podaktivirana«. Ne to starije istra ivanje. Od tri podruèja koja su dr. 208 Sedmo poglavlje Pitanje osobnosti Kad se Philip Larkin vratio na Oxford. Stoje. podruèje vrlo aktivno pri pamæenju verbalnog materijala. a jedno u desnoj. primjerice prema tome oznaèavaju li ne to konkretne ili apstraktno. nika d se nije enio i nije imao djece. Tijekom tromjeseènog razdoblja studentima su ispitivani odreðeni vidovi mentalnih s posobnosti. Mozgu mo e koristiti èak i svakodnevna etnja do trgovine . d ogeri su imali gotovo tri207 1 Robert Winston: LJUDSKI UM deset posto bolji rezultat od lijenih kolega. Taj pristup poma e pri podaktivaciji. èak i kad su se slu ili pomoæn im tehnikama. dv a su bila u lijevoj polutki. Ali ne morate se bojati da ste osuðeni na gubitak pamæenja ako ste prvom prilikom na pustili kolu.istra ivanja su pokazala kako su se pamæenje. ali ne. poput onih s Alzheimerovom bole æu. navelo Larkina da poðe svojim putem? Do neke su mjere na a ivotna putova . i pri neselektivnoj aktivaciji. osamljenik. Poslije dvanaest tjedana. desna bi polutka trebala ostati neaktivna. Postoji niz drugih studija koje i vore u prilog èinjenici da redovita tjelovje ba pobolj ava pamæenje. pokazalo je da obrazovanije osobe s dobi man je gube pamæenje. saznao je da njegov nekada nji sustanar iz studentskog doma ima sina dovoljno starog da i sam bude stu dent. Treæe po druèje koje su prouèavali bilaje pre-frontalna kora.èeona kora na »pogre noj« strani nije firala ili degenerirala. misli dr. Nasuprot tome. Doist a. Studij MR-om mogle bi pomoæi pri utvrðivanju mo danih promjena izazvanih vj bom. koje je provela skupina istra ivaèa s Medicinskog fakulteta na Yaleu predvoðena Richardom Mohsom. rasuðivanje i sposobnost planiranja osoba u dobi izmeðu ezdeset i sedamdeset pet godina pobolj ali kad su bile ukljuèene u program laganih et nja u usporedbi s odraslima koji su vje bali drukèije. stoga nikad nije prekasno da pi nete vje bati mozak. U tim istra ivanjima najvi e ohrabruje èinjenica to su te zdrave starije osobe jo imale to aktivirati za rje avanje zadaæa . Vjerojatno je da bi rehabilita cijska terapija radi pobolj anja kognitivnih funkcija zdravim osobama poznije dobi mogla pomoæi nastaviti ivjeti aktivnim.

Ph ilip Larkin nije imao ba toliko izbora glede bavljenja \ sni tvom ili knji nièarstvom k ao stoje mislio . povezan je s razinom pobuðenosti mozga. a kad bi pomislio da su ga prestali gledati. vidove koji su. ispun jednostavan upitnik o sobnosti. Stoga smo.. simpatièno bi se metao. Nakon to su na e rtve. Stupanj u kojem tko izra ava ekstrovertiranost ili introvertiranost. Vrijedi ovdje nakratko zastati kako bih pojasnio to podrazumijevam pod pojmovima poput »osobnost« i »ekstrovert«. Larkin je uvijek tvrdio kako je u knji nièarstvo dospio zato to mu je Ministars tvo rata nedugo nakon diplome poslalo o tro pismo kojim je htjelo doznati kakvi su mu planovi. kao e kstrovertiraniji. i . a animatori su se cei od uha do uha i meðusobno borili za mjesto ispred objektiva. Odakle ti uroðeni stavovi? Nisu ono to smatramo najispravnijim. svakog nat jecatelja. proveli smo mali t na g lavnoj londonskoj voænoj tr nici.mo dani kemijski pr ocesi utjeèu na to tko smo. sluèajnost bi mogla imati tek manju ulogu. smrznuto. ¦I ?>. Umjetnièki nad. Kao to mo ete vidjeti na fotografiji u u metku. Razna psiho lo istra ivanja u nadziranim uvjetima pokazala su kako introverti luèe mnogo v: sline od ekstroverata. Phillip Larkin. sudeæi po dokazima. Neka neuro-znanstvena i psih olo ka istra ivanja sna no upuæuju na èinjenicu da su mnogi kljuèni elementi èovjekove osob ti prisutni od roðenja i prepoznatljivi u na209 Robert VVinston: LJUDSKI UM èinu kako mozak reagira na okolinu. Vjerojat no vas neæe zaèuditi podatak da su stude fizike jako introvertirani.nije plakalo.. Drugim rijeèima . po mojoj definiciji. Uvjeren sam kako je to toèno za moje n de braæu i sestre. u lokvici hladne vode stajalo je m. nekoliko zasebnih. Veæinu vremena na tr nici proveli su izgledajuæi k da bi radije bili u zamraèenoj prostoriji. to odjednom otvrdne u na e jedino veselje. prema vlastitu nahoðenju. Kad smo ujutro otvorili vrata.. U sto. razlièitih tipova èovjekove osobn osti i smatrao je da ih se mo e povezati s pojedinim biolo kim obilje jima. Zabavljaè je. a. danas jasno prepoznatljivi. zamolili smo ih da se natjeèu u lizanju nek< ko metara samoljepljive vrp ce iroke pet centimetara. èuvstv . Moj najstrpljiviji potomak imao je godinu dana kad je cijelu noæ p stajao u natopljenoj kolijevci zbog poplav e koju je izazvala puknuta cijev u i govoj sobi. Osobnost. 1963. Spitalfields. oèekivali kako æe studenti polizati mnogo vi e vrpce za f kiranje oblijeplj ene oko kaseta naranèa od ivahne Butlinove skupine. prem su se Crveni kaputiæi. Sabrane pjesme Pokretaèka sila koja nas tjera u iskustva to prolazimo jest na a osobnost. »Dockery i sin«. nakon nekoliko kapi limunova soka na je. Alije li to sve to nas vodi kroz ivot? . iznenadna bolest ili malo nasljedstvo tamo. Vi e su breme ivljenja koje ivot sa sobom nosi: navika ne ko vrijeme. jednostavno je èekalo da bude spa eno. Nazvali smo to dvoboj« Bijelih i Crvenih kaputiæa.kakva li iznenaðenja . Osloboðen vojne obveze zbog lo eg vida i u strahu od zatupljujuæeg posla u javnoj slu bi.na te gaje odluke vjerojatr natjerao njegov mozak. paradirao jo jaèe kad bi primijeti ma publiku. tipiziraju osobine. javio se na prvi ogla eni posao koji mu se uèinio podno ljivim. Do studentskih se godina svakako èvi i uglavnom nepromjenjivo izgrade. potpuno mokro stvorenje slijepljen e kose u raskva enom kombi zonu . Dobra ponuda za posao tu.nja plod sluèaja. tvrdio je. Test lizanja Kad smo snimali BBC-jevu televizijsku seriju Ljudski um. fizièz nisu uspjela nasmijati ni vlastita predviðanja rezultata. izgledali kao da su upravo stigli s pla e i bilo je oèito daje rijeè o ekst mnim ekstrovertima. mislim. niti su to na e elje: Iskrive se i zatvore poput vrata. s dru strane. 210 Pitanje osobnosti Britanski psiholog Hans Evsenck meðu prvima je kategorizirao crte osobnosti. a s iguran sam da vrijedi za moju djecu. Dal drugim rijeèima. u Shropshireu. mnogo jaèe trudili i borili. Sluèajno je bila rijeè o radnom mjestu pomoænika knji nièara u Wellingtonu. Defin iraoje. no dijete crtalo je iznimne c rte e i izra avalo osjeæaj za boje u okolini od tr godine. svakoje dijete od svoje prve godine izra avalo razlièite vidove : ljenja i dru tve nosti. Butlinovi su Crveni kaputiæi. s denti fizike s Imperial Collegea i animatori iz Butlinovih kampova. p plesao èim bi zaèuo uliène zabavljaèe.

Grizodu je i pretjerana zabrinutost za zdravlje mogle b i biti povezane s tipom N. jer nametne li im se. prihvaæanjem i seksom. U skladu s me. recimo. Na zabavama. l askanjem. misli i pona anja pojedinca. Za profesora Ji fr evja Graya. otkrili s mo da su introverti mogli polizati najmar deset posto vrpce vi e od ekstroverata. behavioural inhibition sy -stem). Sustav bihevioralnogpristupa (BAS. Evsenck je razvio ljestvicu osobnosti s tri ekstrema: ekstrovertno æu (E).izglednije j e da postanu stan. imaju hladnokrvn trezven iji pogled na ivot. Gravje predlo io dva opreèna sustava u èovjekovoj osobn osti. Oni ne tra e doda tne pobude. Poput na ih fizièara s Imperial Collegea. Pjesi poput »Vers de Societe« (1971. a ne smiren nesiguran.) koja poèinje stihovima: ena i ja pozvali smo masu snobova Da doðu i protrate svoje vrijeme i na e daju naslutiti daje na dru tvene prigode gledao kao na oblik muèenja. t ravak u dru tvu. neurotièno æu (N) i psihotièno æu (P). s kro nièno niskom razinom kortikalne pobuðenosti. Motivacijski èimbenik Znanstvenici nakon Evsencka nastojali su razraditi taj model. u ivaju u njima izra avaju toplinu i nje nost. a tipovi P vjerojatnije æe biti agresivniji i impulzivn iji. osjeæaju neugodnu preko mjernu pobuðenost. koji je u profesorskoj stolici zamijenio Evsencka. BigBrotherove kuæe. od kapi limunova soka d a aktivira mo dana nagradna sredi ta. nerijetko prilazimo privlaènim osobama. a ne rutina neovisnost.64 Obuhvaæa sljedeæih pet dimenzija: OTVORENOST ZA ISKUSTVA ma tovit. Evsenck je tvrdio da su introverti prirodno osjetljiviji na viso pobuðenost. recimo. a katkad i mnogo vi e. Costu i njihov peterofaktorski model osobnosti BigFive. S druge strane. Nasuprot njima. Odatle na limunski test na Spitalfieldsu. a ne suzdr an UGODNOST blag. a ne nemaran samodiscipliniran. a ne realan raznovrsnost. a ne ozbiljan srdaèan. a ne neodluèan EKSTROVERTNOST dru eljubiv. koje nas navode da u potrazi za nagra dom pristupamo odreðenim podra ajima. Teorija ka e kako su njihovi ekstrovertirani parnjaci kronièno podpobut ni. kad smo snimali test. za oèekivati je bilo da æe eksti vert. a ] ostvarivanju ciljeva osjeæaju se prodornima . Introverti su luèili vi e sline jer bili os jetljiviji na pobuðenost. a ne neorganiziran odgovoran. osjetljiv na kaznu. povezan s èeonim re njevima. primjerice hipotalamus i amigdala. a ne nesmiljen povjerljiv. McCraea i dr. Skloniji su domi nirati dru tvom. moraju se p lièno èesto dati u potragu a »fiksom«. Cijene bl iske odnose s drugima. inti vert s priroðenom » eljom« za izbjegavanj m kortikalne pobuðenosti. u potrazi za oèijukanjem. a ne sumnjièav atruistièan. u ivaju u vo< nju i vole se dokazivati. postojani s obzirom na dob i okolnosti. Nasuprot njemu je sustav bihevioralne inhibicije (BIS. a ne konformizam SAVJESNOST organiziran.eni odgovori. Mnog o manje vjerojatno da æe reagirati impulzivno te. tra iti vi e do ivlj. Philip Larkin bioje. Spremnije odlaze na zabave kako bi upozi li nove osobe. introvertirane osobe vrijem e radije pro' de same ili u malim skupinama bliskih osoba u poznatom okru ju. S tipom E mogle bi biti povezane crte osobnosti poput dru tveno sti i izlaganju opasnosti. Tu ponajprije valja spomen uti dr. introve su katkad najsr etniji provedu li praznièni vikend u izoliranom podrumske laboratoriju. a ne povuèen eljan zabave. a ne siguran samosa alijevanje. behavioural approach sy-stem) èine mo dane tvorbe. poput na ih Crvenih k aputiæa. idu za novim iskustvima poput pustolovnih sportova ili puto nja i. kortikalna pob 212 Pitanje osobnosti ðenost samo je jedan od èimbenika. Ekstroverti su mnogo skloni ji ekshibicionizmu. a ne nekooperativan NEUROTIÈNOST zabrinut. pa stoga nadzire i obuzdava . opæenito. Psiholozi su s vremenom usavr ili Evsenckov model. Oni mora ju tra iti iskustva koja æe ih »nagraditi« pobudom. a ne samozadovoljstvo' 211 Robert Winston: LJUDSKI UM Evsenck je ustvrdio da su osobe s ekstrovertiranom osobno æu u stalnoj ] tra i za kort ikalnim pobudama. prema tome. vjerojatnije æe birati zanimanja u kojii su u kontaktu s drugima.

a BAS nas navodi na pusto enje trgov ine ili na veèernji provod s prijateljima kad bismo trebali uèiti za ispit.66 Istra ivanje dr. Mo da ekstroverti u svojoj potrazi za nagradom i/ili pobuðeno æu shvaæaju kako vi e mogu dobiti od sretnih osoba. tu nog ili veselog. sv mi druge shvaæamo kao »sirove podatke«. ekstrovertje jednostavno osoba èiji je BAS jaèi od BIS-a. Prema to m modelu. kao to n ameæe Graveva zamisao. BIS nas tjera da provjeri mo stanje na bankovnom raèunu i porezne obveze. Da se poslu im metaforom. pak. Debre L. ako ih. Ipak. Turhan Canli i John Gabrieli s N ewyor kog sveuèili ta istra ivali su odgovore amigdale introverata i ekstroverata na sli ke veselih i tu nih lica. onoga to im se dogaða. slje-pooènim re njevima i stra njem dijelu talamusa . Mo da se takoðer moramo zapitati za to ekstroverte. Ipak. koje. a ne o moguæim negativni posljedicama svojih postupaka. neurotransmiter koji sudjeluji mo danom sustavu nagrada. stoje mo da presudno meðudjelovanje za rje avanje problema i planiranje. imaju veæu aktivnost u prednjoj cingul arnoj kori. Ek stroverti su osobito osjetljivi na djelovanje dopamina. Ekstrove nedvojbeno naginju razmi ljanju o nagra dama. Kao stoje spomenuto u drugom poglavlju. Mo da tu nije toliko riji o strategijama za stjecanje osobne dobiti ili za osvetu dru tvu.tvorbama koje sudjel uju u obradi osjetnih informacija.67 Ekstroverti su imali veæu aktivnost u amigdali kad su im prikazivali vesela lica. ovisno o na em stupnju ekstrovertiranosti ili introvertiranosti. Teoriju podupiru neki radovi s PET-om koji su pokazali da osobe s obilje jima intr overta imaju malo aktivniji èeoni re anj. djelomice odreðuje jesmo li ekstrovertirani ili trovertirani. a katkad vi e kockaju i uzimaju vi e kokaina. profesionalci zaposleni u sudovir i zatvorima primjeæuju da mnogi prekr itelji s kojima svakodnev no rade ni toliko »lo i« koliko ne uspijevaju vidjeti povezanost izmeðu svojih postupak. sitne pljaèke i zloporaba dr ga èe æe povezuju s osobama iz siroma nijih obitelji. posebi u nucleusu accumb ensu. Ekstro-verti. osjetljivost na dopamin. Kontroverzna te. na odreðenoj razini. Obja njenje »nisam znao da æe me uhvatiti« izgova se èe æe nego t omislili. Valja. koliko o neg tivnim posljedicama potrage za pobuðeno æu u koju hrli mozak kojem ned staje dopamina . Mo da nas i bi trebalo posve èuditi to se krade automobila. ali u skladu s opæim zna njem o mo danim nagradnim sredi tima. Znaèi.pona anja koja mogu dovesti do opasnosti ili bola. pa se u strahu od moguæeg negativnog ishoda klone dru tvenih prigoda. odnosno njihov ih mozak èini prirodno skloni jima sna nijem nadzoru vlastitog pona anja. jo smo daleko o d otkrivanja genske \ ze. mo da. Mo da to mo e pridonijeti obja njavanju tih razlika u osobnosti. dopamin je novac koji se ubacuje u utore nudei accumbens a radi osvajanja »velezgoditka«: osjeæaja zadovoljstva. Zanimljivaje i »dru tvena« varijabla te jednad be. Stoga se upu t aju u vi e dru tvenih aktivnosti. vodi elja za nagradom. prisiljeni su stalno tra nepresu ne izvore podra aja. ali su i nedostupne osobama s ni i m prihodima. e novih i neobiènih situacija. Kakva god bila istina o genskoj podlozi. ne uzbuðuje jednako prizor bilo kojeg lica. ka e da ekstrove rti imaju manje novca za igru i sukladno manje podra a Buduæi da ih okolina dosljedn o premalo nagraðuje. no oba su tipa jednako sna no reagirala na tu na lica. Predlo eno je kako je vjerojatnije da osobe koje pokazuju kriminalna p na anja imaju mutaciju koja sprjeèava vezanje dopamina. 213 Robert Winston: LJUDSKI UM Utjecaj dopamina Sudeæi po nalazima. pitanje je li taj d opaminski gen ozbiljno mijenjen kod osoba koje su dru eljubivi ekstroverti skloni opasnostima i da izaziva brojne rasprave. Aktivnosti poput ron jenja. osobe k( se upu taju u pona anja kojim a tra e uzbuðenja (èesta popratna pojava uz i strovertiranu osobnost) mogu imati mutac iju gena koja sprjeèava vezanje c pamina na ivèane stanice. bungee skakanja i skakanja padobranom sj jan su naèin da se ekstrovertirani menad er vikendom domogne svoje dop minske doze. jer nameæe kako. Introverti. s druge strane. meæ tim. bez obzira na moguæe posljedice susreta s njegovim vlasnikom? Mo da je mozak ekstroverata selektivniji zbog poveæane potrebe za pobuðeno æu. valja izbjeæi ili im priæi. . ovdje zastati i razmisliti o slj deæem. Johnson sa Sve uèili ta Iowe pokazalo je da introverti imaju pojaèanu aktivnost u èeonim re njevima i pre dnjem dijelu hipotalamusa. Teorija. a ne razmi ljanje o moguæim posljedicama. imaju jaèi BIS od BAS-a.

ali i si b iji uspjeh u prostornoj zadaæi. Kljuènu razliku mo e otkriti odgovor na pitanje do ivljavate li ponudu za rafting zastra ujuæom ili uzbudljivom. ne kreæu se i priljubljuju uza zidove. tzv. lak e se uznemire i bje e dalje od potencijalne prijetnje. Dakle. sasvim jas no jesu li bolje prali i glaèali rublje. Takoðer. Dulje su jele.70 Poslije samo èetiri tjedna. velike dlanove i sna nije mi iæe gornjeg dijela tijela . kod mu karaca i ena luèe dvije male lijezd pokraj bubrega.'18 Krave su opæenito razmjerno plahe iv otinje. Razlog tome je po vezanost testosterona s poveæanom znati eljom i agresivno. koja se sastojala od umetanja klina u zadai utor n a ploèi. Funkcije testostero na brojne su i razlièite. Premdaje mno tvo dosada njih istra ivanj a dalo nedosljedne i n postojane rezultate. Kad se krave suoèe s novim objektima. Na t jelesnoj razini ona obuhvaæaju malo facijalnih masnoæa. to znaèi da se nisu osjeæale ugro eno. istra ivaèi su prouèavali dvije pasmine krava. pokazali su 20-postotno pobolj anje. koja se uzgaja zbog borbenih sposobnosti i ima prirodno povi enu razinu testosterona. izmeðu heteroseksualnosti ili homosek sualnosti i povi ene ili sni ene razii testosterona. pona anje skupine krava kojimaje ubrizgan testostero n usporeðivano je s pona anjem normalnih krava. sklonost natjecateljsko pona anju i sna niji seksualni nagon. r a èlambom tih reakcija mo emo mjeriti razinu anksioznosti pojedine ivotinje. No nemaju sv i kaskaderi povi en testosteron. dubok glas. te rjeðe pri azile zidovima staje. ali taj je hormon va an i za rad jajnika. upla ene æe ivotinje dul je oklijevati da im priðu. Nitko jo nije utvrdio nedvojbenu ve. Nije toèno testosteron smatrati »mu kim hormonom«. Usto. br e ulazile na nepoznata polja ili u nove obore. ali sigurno ga nisu ni ta bol vje ali. Razlike u hormonskim razinama mogu jasno utjecati na razlièite vidove n eg karakter a. U velikim ga kolièinama proizvode sjeme nici. tj. niti ga svim knji nièarin manjka. U poznatom francuskom pokusu. Mene j e taj pokus pomalo zaèudio. Daryl O'Connor s Manchesterskog sveuèi li ta poveæao verbalnu fluentnost skupine mu karaca dajuæi im tjedne testosteronske inje cije.na izbor poslova. djevojèice èije majke imaju visoku razinu testosterona izra avaju pona ajne crte tipiè-nije za djeèake. bile su sklonije istra ivati labirint te su s e manje bojale ljudi. iznimn o te ko naæi mu karce spremne na bilo kakve injekc je. pa osoba ima izra enu èeljust i istaknute jagodice. doista. Ali suvi ni testosteron u t ijelu. Sve je to prilièno poznato -ja te pona ajne crte p okazujem na veæini zabava.214 Pitanje osobnosti Utjecaj testosterona Testosteron je jo jedna tvar koja jako utjeèe na karakter. Na psihièkoj 215 Robert Winston: LJUDSKI UM razini. glavu dr ale visoko. nadbubre ne ili adre-nalne lijezde. premda ih je testosteron pretvorio u brbljavce. No razlike u osobnosti ipak mog u biti odraz razina odreðen kemikalija koje su u nekoj toèki na eg razvoja kolale ili upravo kolaju na i mozgom i tijelom.æu. Dakle. Prestra ene krave obièno manje jedu. nije b. dobrim dijelom zato stoje. Cesto pokazuju razlièite s imptome straha natjera li ih se u nepoznate prostore. ni u od krava pasmine herens. mo da imate povi enu razinu testosterona. Polo aj bli i jednom ili drugom kraju toga kontinuuma in malo veze sa spolnom orijen tacijom. Francuski su znanstvenici ustanovili da su junice na steroidima. »roditeljsk e« hormone koji potièu stvaranje testosterona. Umjesto da istaknute spolne razlike shvaæamo kao suprotne strane medalj mnogo je p rimjerenije o njima razmi ljati kao o kontinuumu ili spektru s r zlièitim stanjima. mozgu i pona anju stvara obilje ja koja bismo mogli nazvati tipièno mu kima. nepoznate objekte kraæe prouèavaju. primjeæujemo veæu radoznalost. U drugom pokusu. s obilnom dozom testosterona. kao i na ivote koje vodimo . Primjerice. a u tom ih se pokusu la k e dalo uznemiriti. partnera i h bija. provodile manje v remena oko ulaza. Ak o je potonje. poput penjanja na stabla i sklonosti k natjecateljskim igrama. Veæ sam naglasio da su st riji mu karci s njegovom povi enom r azinom bolji u vizualnom i verbalno dosjeæanju. pren mojem iskustvu. a veæinu pasmina ne krasi osobito pustolovan duh. androgene. bilaje mnogo manje upla ena i sklonija istra ivanju okoline od krava mlijeène pasmine brune des Alpes. agresivnost. Krave smeðe alpske pasmine imaju prosjeènu raz inu testosterona u krvi.M Pasmina herens. a kamoli na one koje sadr avaju t . Zadr avaju se oko ulaza.

Christop Robin bio bi vjerojatno smiren. ako su kategorije koje je predlo io Evsenck. Opæenito. sumnjièave i nekooperati1 ivotinje.neorg. pak (os im stoje i ekstrovert bez premca) najnesavjesniji . »Ni ta ne valjam«. morale bi proæi test Winnieja zvanog Pooh. Hipofizu t o navodi da smanji svoje izluèivanje. utemeljen na dokazima ili ne. Cak se pretpostavlja kako se osobe s aktivnijom lijevom polutkom mogu bo lje nositi s tjelesnim uèincima stresa. naravno. sjemenici te e manjoj ak tivnosti i smanjivanju. vidjet æemo razliku u aktivnosti lijevog i desnog mozga. ustvrdili kako im upravo takva narav omoguæuje da s e probiju kroz beznaèajnost svakida njice i dopru do stvarnosti iza nje. mogla bi zakljuèiti takva osoba. desni bi mozak mogao biti taj koji bolje zahvaæa iru sliku i koji bi mogao biti odgovoran za dono enje opæenitih zak ljuèaka na temelju nespojivih informacija. A. a njihovi poti teni parnjaci u desnom. Osobe s o teæenom desnom polovicom mozga mogu biti sk lone provalama smijeha ili euforiji. U umi vjerojatno nema okrutne. nenametlj ivu. Zekoslav je realistièan. prepozna testosteron. Kad ne dobivaju primjeren poticaj hipofize. Skloni su povezivati zasebne izvore zabrinutosti u iri kontekst koji im poveæava g rizodu je i osjeæaje nedoraslosti. Poènu sna nije aliti za promaknuæem koje nisu dobili te se brinuti zbog nedav ne svaðe s bliskim prijateljem i zato to su se u posljednje vrijeme malo udebljali. Ili to. povjerljiv i ljan pomoæi. dare ljivi dobrotvor londonskog klu217 Robert Winston: LJUDSKI UM ba Garrick.var od koje im se mogu smanjiti sjemenic Navodno se. a razradili McCrae i Costa toène. ne to je m alo vjerojatnije da æe neugodni prizori poveæati aktivnost desnog mozga. rutiniran. Dakle. ispada daje najinteligentnija iv otinja. promi ljenu. Kad u po t anskom sanduèiæu naðu opomenu za neplaæene raèune. introverta. istra ivanjem isprva h tjelo pronaæi mu ki kontracepc ski hormon. nemaran i samo voljan. 216 Pitanje osobnosti Test Winnieja zvanog Pooh Osim za ekstroverziju i introverziju. Milne. imamo Ti^ srdaènog. ma koliko o na neugodna bila. suzdr anu i povuèenu sovu. odnosno u radosti n astaju samo isprazne reèenice. Do toga dolazi zat o i ubrizgani testosteron remeti prirodni povratni mehanizam podra ivanja h potalam usa. Jednom je rekao kako je tuga za njega »isto to i Wordsworthu sunovrati«. koje u normalni] uvjetima potièe rad sjemenika ili jajnika. prema tim definicijama. Teraputi tvrde da su ank siozne osobe sklone povezivati svoje te koæe u sveobuhvatnu shemu propasti. Kao stoje Motherlant zapisao. naime. A. Tu se vezu takoðer mo e vidjeti kod osoba s o t eæenjem jedne ili druge polutke. Da se vratimo s podèinjenog na uzvi eno.7 Veæina nas slo ila bi se kako takav svjetonazor ivot èini prilièno mukotrpnim. ili je. »sreæa pi e bijelo«. oèitog ekstrov i Sovu. ne shvaæaju to samo kao problem koji val a rije iti. ne daj bo e. ali pogre no pomis da potjeèe iz sjem enika. zabrinuta. A neurotiènost} Pa. kon mist ièan. odgovorna i samodisciplinira Tigar je. Pooh je meka srca. koja je mo da najbli a tome. meðutim. Na ljestvici otvorenosti za iskustva. a ne da razmi l ja o ukupnom zbroju svih problema. a ugodni li jevoga. ziran. ali on . naposl jetku Njaru rep vrati 1 borbe. a Kan je neovisan. Philip Larkin bio je skloniji »desnom« pogledu na ivot.« Kao to smo vidjeli. »zbo ve opomene i toga i toga i toga. Ne treba biti prepametan da se zakljuèi tko je kandidat za prvo mjesto na skali ugodnosti. Istra ivanja pokazuju kako sretne osobe imaju veæu aktivnost u lijevom mozgu . no mnogi bi stvaraoci. Zbog toga slabi svoju aktivnost i prestaje podra av ti hipofizu. Poka emo li slijed veselih i tu nih videoisjeèaka normalnim. a one s o teæenjem u lijevoj polutki plakanju i li oèaju. Hipotalamus. da svakom problemu pristupa kao zasebnom entitetu. te kako vjeruje daje »veæina ljudi nesretna«. Sova. introvertir Njar. u mozgu mo emo naæi dokaze i za druge crte oso bnosti. voli razlièitosti i pokazuje naznake ma tovite Na skali savje snosti. mogao sastojati u poku aju da se takvu osobu nauèi razmi ljati poput lijeve polutke. dobro prilagoðenim osobama. Ta strana mo danog ustroja mo e utjecati na naèin razmi ljanja. Mo da æe vas zaèuditi to se davanjem testostero a mu karcin takoðer smanjuje aktivnost sjemenika i broj spermija. samouvjeren i samozadovoljan. Terapijski bi se pristup. imao potpuno krivo. Klo je najorganiziranija. ukljuèujuæi Larkina. nesigurna i sklona samosa alijevanju . dru eljubivog tigra eljnog zabave i novih do ivljaja.

postala vrlo h valjena i uspje na. ivuæih ili davno preminulih. Svatko od nas zauzeo bi odreðen polo aj na svakoj ljestv tovi e. Ne znam iritira li me vi e prièa i lik djevojèice. Jadne. ¦mA »Ljevaci« i »de njaci« Jednostavnom pretragom interneta naæi æete stotine poznatih liènosti. Nakon stoje izgubila roditelje.73 Iz toga slijedi da psihièki zdrave osobe svoje iluzije odr avaju aktivnima filtriran jem informacija koje bi mogle dovesti u pitanje njihove nestvarne stavove. i odmah je. Buduæi da sam i sam pomalo specijalist. No Pollvannu zatim na ulici udari automobil (dosta napredno za 1913. naèuv i razgovor tete i lijeènika specijalista. a zbog njezine bi pozitivne osobnosti naposljetku sve sretno zavr ilo. Naposljetku ipak i znaðe naèin da povrati svoju nekada nju sreæu.pobjeda ok ne nad genetikom. takavje naèin mi lj nja. Vjerovali su da imaju veæu kontrolu nad ivotom nego to je doista bio sluèaj. Usprkos poèetnoj ravnodu no sti na koju nailazi. To nas upozorava da ne smijemo upasti u zamku pre tjeranog pojednostavljivanja i dijeliti ljude na sretne »ljevake« i turobne »de njake«. Winstona Churchilla i Tennvsona jest da su post igli velike stvari dok su 218 V Pitanje osobnosti èini se. osobine koje pridajemo drugima i sami posjedujemo u ra èitim kolièinam a. osobe lo ijeg psihièkog zdravlj a iznosile su razmjerno toènije i stvarnije stavove. Pollvanna dolazi ivjeti u Beldi ngsville k svojoj hladnoj. to stv nih.) i ona zbog ozljede glave izgubi svijest.se zap vo ne raèuna. ali predanoj teti usidjelici. usamljene. no kako ne oèekujem da æete proèitati knjigu eæi æu vam daje u osnovi osmislila domaæu inaèicu kognitivno-bihevioralne terapije. Izgle da nam izmi ljeni likovi s opt imistiènim svjetonazorom nakon nekog vrer na poènu iæi na ivce te ih poènemo do ivljavati e samo povr nima. da vi e nikad neæe moæi hodati. Ali. a to n estvarnih. Dobar je primjer glavnajunjakinja djeèjeg romana Pollyanna Eleanor H. U svjetlu nalaza dr. Ta pouèna prièa amerièkog tipa o bjavljena je 1913. No pretpostavlja se da sklonost negativnom mi ljenju m o e dovesti do klinièke depresije. Ono to zadivljuje kod liènosti poput Philipa Lar na. prièa o djevojèici. m a koliko tu na ona bila. nego è glupima i iritantnima. dobra strategija za oèuvanje psihièkog zdravlja. Iz psiho lo ke perspektive. Danas se u engleskom jeziku pomalo pogrdno za nekoga ka e daje P yanna kad se eli reæi kak o je njegova ili njezina nezatomljiva vedrina done! naivna i prostodu na. Posto ji jasna razlika izmeðu psihièke bolesti poput depresije i sklonosti k do ivljavanju s tvari u negativnom svjetlu. naravno. jer ga preèesto nema. Tij ekom oporavka shvaæa da ne mo e pomicati noge i saznaje. a na zvala ju je »igra razdraganosti«. no 01 doista jo jako malen . Tom je mentalnom strategijom u svakoj situaciji. manje ili vi e sumornog \ gleda na ivot. Ali n eæete naæi ni izdaleka toliko patolo kih optimista. Polljannaje. Taylor s Kalifornijskog sveuèili ta u Los Angele-su primijetila je da osobe najotpornijeg psihièkog zdravlja pokazuju i tri oblika poremeæenog mi ljenja. izra enost pojedine o sobine donekle je promjenjiva ovisno o okol i raspolo enju.pre-nerazilo b i me da ju je uopæe proèitao . m ogu reæi kako to nije jedino pogre no lijeènièko mi ljenje u povijesti. Preostaje zapravo samo Pra èiæ. osim stoje rijeè o deluziji.72 Prikaz ivali su se u nestvarno pozitivnijem svjetlu u odnosu na druge. sudeæi prema istra ivanju iz 1988. bolesne i pakosne . hrvali s umom (i mozgom) koji im je govorio da odustanu. iz meni posve neobja njivih razloga. Ne znam to bi cinièni djecomrzac Philip Larkin napisao o Polljanni . izgleda daje 219 Robert Winston: LJUDSKI UM sretan mozak onaj èiji vlasnik postupa uvelike poput znanstvenika amatera c luènog d a doka e svoju hipotezu neovisno o podacima kojima raspola e. ali Pollvanna je u ljudima uvijek vidjela dobro..te ko daje svjestan sebe.ali. She llev E. svima s kojima se susretne razgaljuje du u svojim radosnim i zaraznim optimizmom. koji ih je èesto u vjeravao u besmisao svega te ih ispunjavao oèajem i strahom. Tavlor.sve bi ih ushitili en tuzijazam i strast za ivotom te male djevojèice. mo da smo samo ljubomoi na ljude s takvim umom. O ko prelazi preko fin . P ter. nastojala naæi ne to to bije moglo razveseliti. Èitatelj se mo e nadati da ga Poohov utjecaj s vremenom navesti da se ugleda na njega . Nasuprot njima. kao to se mo da sjeæate. I imali su precijenjena p ozitivna oèekivanja o ishodima dogaðaja.

Pretpos tavljam daje zbog dugotraj. Majci ponestane novac. Zajedno s Glumcima gleda kako Lica izvode s voju prièu. Glumci dr amu pretvaraju u melodramu. Njegova je trilogija drama o teatru iznimna. Kljuèanje Oèev govor u kojem Pira ndello sa ima nepobitnu istinu o osobnosti i èovjekovoj svjesnosti. I to je bit percepcija osobnosti . Pastorka. meðutim.1916.sluèajno i ironièno jo jednog Pirandellova komada. Glavni g lumac buni se zbog toga to mora nositi kuharsku kap Redatelj mu odgovara: »Da. naravn o.rabimo svoj um da bismo razumjeli tuði. ali ovo je istina: »mnogi« je. prema svim moguæn ostima koje su u nama da budemo: »netko« s ovim. no to ne saznajemo). u mojoj svijesti da svatko od nas . svoju granicu. njihov je ai 220 Pitanje osobnosti tor prestao pisati o njima i zato su zaglavili u stanju prividne smrti. drag i moj momèe. Pirandello iz vodi zapanjujuæi coup theatre. Otac tijekom svojeg posjeta ne prepozna pokæerku i poku aj e razodjenuti kako bije zaveo. Naime. »mnogi«. Luigi Pirandello nedvojbeno je bio jedan od najva nijih d rarr tièara dvadesetog stoljeæa. U nastavku drame publici se sve jasnije doèarava kako ne postoje vjerna uprizorenja. To nije stvarnost. obeæava. Ali prizor iz bolnoga postaje gotovo raz bludan. Usprkos sebi. introvertiran. èak ni u prosvijeæenom dobu u kojem ive . Za mene je sva drama tu. Stoga je sredi nja tema (kojoj se iznova vraæa u svojim djelima) suk< izmeðu zbilje i privid a. no pretvara je gotovo u farsu.« Usre tog brbljanja o prirodi glumaèkog posla.« Prièa koju æe isprièati o tome to s zbilo njemu jegovoj eni. Otac. stali pisao o ljudskom umu . kad drugima p pisujemo os obnost i osobine te ih prema tome kategoriziramo. Usto. Na pozorni se odvija proba . pretvara daje netk o drugi. i to uvijek »taj netko« kojim se smatramo. Glumci zatim odglume svoju interpretaciju kratkog prizora kojem su u pravo svjedoèili slu eæi se istim dijalozima. polako ali dr matièno ulaze u dvoranu te se iz sjene nepozvana penju na pozorni cu. a njihov a je tragedija ostala »nerazja njena«. mora nositi kapu i mora tu jaja na pozornici i jo mora glumiti ljuske jaj a koje tuèe . Iz tmine stra njeg dijela kazali ta est Lica. gospodine. kreni. da smo uvijek »netko za sve«. obraæa m se: »Ali dajte da mi budemo va a drama. dakako. ka e. paradoks koji nam se dogaða kad u stvarno ivotu sudimo o drugoj osobi . Redatelj je zadivljen. a Redatelj u parodiju. èinimo to temelju povr nog znanja o njima i zanemarujemo slo enost èovjekova mozg Mislim da to najbolje pokazuje prist up jednog pisca za kojeg smatram kako neobièno dobro znao to znaèi biti èovjek. Upravo je to. Glavni lik. Red telj prosvjeduje kako ga se ne smije ometati. radi u spomenutom bordelu kao prostitutka »poèetnica« (mo da djev ica. jo dalju od zbilje. Glumci i Redat elj vode dosadnu raspravu o pravilnoj interpretaciji autor vih zamisli. posjetio bordel. Hajde. Jedan od njegovih najva nijih doprinosa bila je p mna obrada lika u kontekstu njegove portretizacije na pozornici . sva u crno m. Lica estoko prosvjedu ju da to nije ni izbliza slièno stvarnim dogaðajima. pr avo je remek-djelo. Ova prièa o karakteru ima. nezadovoljan. Kad gledamo glumca. kad ga gledamo na pozornici. zastor je veæ podignut. pokæerki i troje djece.vrlo razlièiti! A s iluz ijom.ih nijansa. Buni se da oni ne mogu uprizoriti tako ivopisne zgode. Na alost. a njezina kæi. »netko« s onim . borbe sa eninim ludilom te tuge i grizodu ja koje je zb og toga osjeæao. U est lica najprije ulazimo u dvoranu. ali c se. Ne mo emo biti objektivni. stoje obilje je dobre umjetnosti u mnogim medijima. u svakome svojem èinu. do ivl jaj svakog gledatelja je razlièit. i to u situaciji koju nije do ivio kao 1 koji glumi.svojim m ozgom zapravo sudimo o njegovu. glumi i ni stvaran. jer on i Glumci nastoje po rtrel rati stvaran ivot i ne smije ih se ometati u probi. nepristupaèan lik koji vol i svoju djecu. ali se otuðio od obitelji. est lica tra i au ra. mo da suosjeæamo s njim. Igra m ga.vidite misli kako je netko. pretjera: nagla avajuæi pojedinost ondje .temu p< puno izvræe . U tom èasu Redatelj zaustavlja dramu u drami. Nije istina! Nije istina! To dobro opazimo kad za neko od svo jih djela. zbog kakva stra no nesretnoga sluèaja. Redatelj. Prva od njih. zanemarujuæi nedosljednost ovdje. preuzima ulogu Oca i izvodi jo jednu verziju pota jnog susreta Oca i Pastorke. iznenada ostanemo kao prikvaèeni i k . Ona je Pirandellov konaèan sud o protuslovlju teatr U njoj se bavi èinjenicom da glumac. gospodine. bit æe mnogo stva nija nego to bi bilo koj a ikad drama mogla biti. dakako.i tankoj granici izmeðu bolesne i zdra ve psihe koju primjeæivao. Ubrzo se otkrije kako je Otac.

cimo. Glazbeni me komad mo e oraspolo iti.. si acijama i ok idaèima. nastojimo doæi i do vrhunca ugodne kupnje. Neki bi psihoanalitièar kao da su gledatelji gl edajuæi Meldrevva u ivali ne zato to ih je podsjeæao na æudljive osobe koje poznaju. na jedn ome djelu. Ali o bi moralo biti va no kako smo raspolo eni? 1 lim li kupiti haringe i paket kvaèica. dok je njegova zlovolja dosezala sve bizar nije razine pretjeranosti. Raspolo enja su. Te je svjesno promijenit i raspolo enje. dr ati nas prikvaèene i ovi sne. bio je iznimno omiljen meðu gledateljima. 221 Robert VVinston: LJUDSKI UM Victor Meldrevv. malo riskirate kupnjom novih proizvoda.. da se nismo u potpunosti posvetili tom djelu. otvoreni smo za nova iskustva. mo e reæi da ima sumornu narav . primjerice prema èuvstvima il i naravi. ta se njegova stra ne mijenja. pod uvjetom da su mi èeoni re njevi dovoljno razvijeni. Vidjeti taj predmet smijeha i ismijava nja »tamo negdje«. Ali istra ivanja su pokazala da postoje brojni naèini kako se manipulaci jom ugoðaja u trgovinama kupcima mo e podiæi raspolo enje. no ona su svjesniji. No istra ivanja su pokazala kako sna an utjecaj imaju i razmje taj u trgovini te njezino opæe stanje. prolazna. Mogu prestati biti ljutit. pak. osobito poka e li se daje rijeè o krivoj marki ili ako. to nisam j a!« Raspolo eni. Mogu potisnuti svoju sreæu kad net blizak ima lo e vijesti. kakav ja nisam smio biti za nju. Istra ivaèki tim sa Gottingenskog sveuèil i ta testirao je tu hipotezu 1997. hoæu reæi. a razmje taj je bio posebno osmi ljen kako bi kupci nesmetano mogli prilaziti . Mo da èak i meni. No osjeæaj æe zat izblijedjeli i ponovno æe prevladati moje stalnije crte. Kad smo dobro rasp 222 Pitanje osobnosti lo eni. a trgovina dr i haringe i kvaèice. Opa amo. sna an. j datelje bi na neki naèin ohrabrilo iz temelja. komunikativniji oblik pona nja. Svoje teorije teme na jednoj nepo recivoj èinjenici o èovjekovu pona anju. Èuvstva takoðer blije i mijenjaju se s vremenom. Mislim kako bi me tek pogodak strelicom za omamljivanje mogao natjerati da se po e lim zahvaliti g. mnogo neodreðenija. il i èak da se uopæe ne to dogaða. a »znanost« o ugoðaju u trgovinama èak ima vlastite »struène« i sopise i publikacije. nego zato to se obraæao »èangrizavcu« u svako od njih. za kupnju Vrijedi reæi nekoliko rijeèi o tome to podrazumijevamo pod pojmom »rasj lo enje«. da kup ujemo jer se na neki naèin elimo zahvaliti supermarketu na ugodnom do ivljaju. mo da da ne to prigrizete u kafeteriji. izlo ene ruglu za cijelu egzistenciju. Raspolo enja su. Meðu oèitije taktike spadaju glazba . gdje me i kakva me nije smjela upoznati. Strah i radost postoje kako bih sebi i drugima mogao pokazati da u ok( ni postoji ne to èega se treba bojati ili èemu se treba radova ti. razgledate razlièite odjele. kao da se ona sva zbrojila u tome! Shv aæate li vi sada zlobu ove djevojke? Iznenada me zatekla na jednom mjestu. nije ko er. za Njara se. Povezana su s odreðenim razdobljima. bila okrutna nepravda suditi nas samo po njemu. Jedna je bila novou reðena. Dakle. kuj æu ih. tj. Mogli bismo reæi daje narav. Lidlu dok se kroz prepune redove probijam do police s maslacem od kikirikija. nesvjestan krik: »Hvala nebesima. poj osobnosti. Nad èuvstvu imam. zar ne? Pobornici spomenute »znanosti« ne sla u se ba s time. Prevedimo tu mudrost na trgovaèki jezik: dobro æe vas raspolo enje natjerati da se dulje zadr ite u trgovini. ponajprije z stoje doèarao feno men koji smo svi donekle iskusili. na televizijsk ekranu. odreðen s panj nadzora. Taj se osjeæaj n e pro iriti.ao ovisni. U lo em ih raspolo enju izbjegavamo. Dobro nas raspolo enje usto navodi na tro enje je r. meðutim.i miris. Njihov smijeh bio je smijeh ol sanja. i kako bi .. pa æu biti dob raspolo en jo nekoliko sati. U tome æ am pomoæi usporedba s drugim klasifikacijama pona nja. Drugi psiholozi misle da se proces vi e temelji na uzajamnosti. prema frojdovskom obja njenju. no s druge strane do promjene mo e dc a da nismo ni svjesni kako. Ba kao to obar seks zavr avamo orgazmom. Supermarketi desetljeæima rabe vrlo lukave tehnike za promjenu raspolo: nja kupaca .to god se z bilo. ne to stoje postojano i mjerlj ivo u vremenu.. San-dmana na me ne nikad ne djeluje . na dvije IKEA-ine trgovine. arhetip èangrizavog starca iz BBC-jeve humoristiène serije nom nogo m u grobu. u mojem sluèaju . u svakom ugodnom iskustvu tra imo »isplatu«.premda ksilofonska izvedba Mr. dakle. Zato tro imo novac.

Moram priznati da sam se grozno pona ao u velikoj IKEA-inoj trgovini u Londonu. uopæe se nije vodilo raèuna o p rivlaènosti. Kolica su imal a vlastitu volju i stalno su nasrt na izlo ke i malu. valja reæi da su se posljednjih godina stvari ondje uvelike pobolj ale. izi li su sa vi e stvari nego to su planirali. a ne samo nabacani na »odjelu st olaca«. npr: »Osjeæam da mogu gotovo sve. sjenovitoj tami nije bilo gla zbe. Barberov Adagio gudaèe . Novi su proizvodi bili neobièno i zan imljivo izlo eni. Blizanke smo na kraju spojili i poslali ih kuæi zadovoljne . primjerice novije naslonjaè visio sa stropa. Druga je blizanka poslije pro la kroz i osnovni postupak. Naposljetku smo za ili s golemim kolicima do vrh a natrpanima raznim .»sastavi sam i ne mari ogrebotine« . bilaje manje s dovoljna kupljen im. Zatim je sa zaslona prenosivog r aèunala morala proèitati niz iz va. Kupila j e mnogo stvari. Bila je dotrajala i trebalo joj je do bro lièenje.skloniji smo biti dare ljiviji ka d smo dobro raspolo eni. pa si ubrzo oti li po veæa k olica. a dr uga iskustvima koja su trebala potaknuti negat no raspolo enje. Roba je bila naslagana jedna na drugu i organizirana iskljuèivo funkcionalno. odvedena je u trgovaèki ce tar i na pola sata poslana u kupnju. oko tri i pol metra uvis. koji su izgubili svu nadu d a æe ponovno vidjeti svoje najbli najmilije. recimo.« Dok je èitala. Reèeno joj je da zamisli kako prijatelju govori reèe nice sroèene tako da osoba osjeæa lo e. sretna je blizanka bila energiènija i izra avala je veæi entuzijazam. paketi bi p ad iza. Tu naje blizanka manje ku] la. Na e neupuæene rtve bile su dvije identiène blizanke. Prolazi su bili tijesni. pa bi moji maju ni potomci ostajali cmizdriti.) Vjerojatno najgori. Prije mnogo godina sa suprugom i 223 Robert Winston: LJUDSKI UM dvoje djece. Najprije je morala proèitati i potpisati ozbiljno napisan obraz suglasnosti. u la u nekoliko razlièitih trgovina. (P o tenja radi. op. razgledav ala manje proizvoda i u la u manje trgovina. a prodavaèi uslu ni. a teniske koje je kupila zapravo joj se nisu sviðale. razgledavala mno tvo razlièitih pro izvoda. bili su voljniji prigristi togod u kafeteriji i vi e su spontano kupo vali. Uèinak poticanja raspolo enja bioje dojmljiv. oti ao sam kupiti komplet polica za ki ge. tako da nevine promatraèe vidim preko ramena. Neugodno mije to mora reæi da smo ena i ja. U tihoj. slu ala je tu nu glazbu. Druga je trgovina bila potpuna suprotnost. Oèiju raskolaèen ih od straha. bili izlo eni unutar postavljenih soba. a malo poslije i po jo veæa. zabrim su majke netremice gledale pribli avanje kotrljajuæeg teretnjak a. gotovo se ni ne pogledav i. Nakon stoje neko vrijeme provela sama. neke s izgladnjelo m djecom (sudeæi prema plaèu koji je iza vao suosjeæanje). Na kraju je takoðer poslana u pol usatnu kupnju. bespomoænu djecu. Usto. bez rijeèi napustili kolica i t sramljeno se probili do izlaza. dr eæi se za stopala. poput: »Katkad osjeæam jako grizodu je zbog boli ko u sa nanijela roditeljima. Kad bih 1 kao kolica. Naposljetku smo stali. u ivala je u iva noj glazbi. u kojem sa svake stra ne neosvijetljenog prolaza. Ujutro jedna od njih bila izlo e na raznim situacijama koje su trebale izazvati pozit no. Ugoðaj u tom dijelu trgovine bio je simpatièan. mraènog i prenapuèenog dijela. o sim to su tvrdnje bile osmi ljene za izazivanje pozitivni raspolo enja. Istra ivaèi su ustanovili da su se kupci dulje zadr avali u prvoj trgovini. i skromnim proraèunom. Èak je kupila nekoliko poklona za sestru . Tamo smo susreli izmo dei oronule kupce. Naposljetku je odvedena u vje baonicu i provedena kroz postupak poticanja pozitivnog raspolo enja. S dru] 224 Pitanje osobnosti strane. u gu vi koja me podsj< la na gu ve na autocesta ma poslije te ih sudara. veselo raspolo enje. Sve si se sporije probijali do blagajna. tada su otvorene mnoge tr govine. bile kaotiè naslagane tajans tvene kutije. ali i najomiljeniji dani za odlazak u londonsku IKEA-u su d r avni praznici ponedjeljkom (tzv. a raspored zbunjujuæi. Proizvodi su bili slo eni na naèin koji je trebao nadahnuti kupce.namje tajem.proizvodima i kretati se prostorom trgovine. Stolci su.). tj. a osvjetljavao gaje r eflektor. Vi e su tro ili.« Takoðer. Ja sam nesumnjivo rtva potonj eg uèinka. p. Mondaj Bank Holidajs. Nak« samo dvadeset minuta uznemirila se i odustala. usprkos opæenitom pomanjkanju kupovnog entuzijazma. Za televizijsku seriju Ljudski um sami smo isprobali uèinke manipulacije r polo enje m. Potonja je blizank a u la u tihu sobu u vje baonici pokraj trg vaèkog centra.

No iduæi put kad budete zlovoljni . Jo se ne zna je li pojaèana aktivnost u tom podruèju posljedica ili uzrok lo eg raspolo enja. mislimo upravo na to. Zald sa sveuèili ta Vanderbilt skaniraoje PET-om osamdeset devet ispitanika. Mo dani kemijski procesi i depresija Brojna obilje ja na e osobnosti ovise o mo danim stanjima koja im se nalaz podlozi. 225 / Robert Winston: LJUDSKI UM To dakako nije ozbiljna medicinska preporuka. Zald i njegova ekipa ustanovili su da su osobe koje su izvijestile o sklonosti k lo em raspolo enj u imale poveæanu aktivnost u ventromedijalnoj prefrontalnoj kori. Ali premda posjedujemo sposobnost svjesnog nadzora nad nekim vidovi raspolo enja i pona anja.74 Istra ivaèki je tim za i spitanike htio samo dobrovoljce de -njake. kao i njihove obitelji i pr telji. razdra ljivi bez obzira na situaciju. èije djelovanje ne mora proæi svjesni nadzor èe onih re njeva da bi utjecalo na pona anje. Tvrdi se kako EDMR potièe komunikaciju od desne polutke \ ma lijevoj. Uopæe ne moramo biti svjesni tih zbivanja da bi nam se raspolo enje . de njacima je dominantna lije va polutka.nakon to smo im objasnili kako smo ih izmanipulirali. Dr. sudjeluje u regulacij i raspolo enja. Ispitanici su rje avali upitnik kojim se htjelo saznati u kojoj su mjeri bili neug odno raspolo eni tijekom prija njeg mjeseca. bipo larni poremeæaj i mo dani udari n gu vrlo sna no utjecati na osobnost. Depresija. u de njaka smje teno neposredno iza desnog oka. ne mo e obraditi ili verbalizirati. zbog toga ne do ivljavamo dramatiène promjene raktera. Ali zanimljivo je kako su ki zdrav stveni djelatnici uspjeli pomoæi osobama da se nose s povi enom i siozno æu nauèiv i ih jed ostavnoj tehnici oènih pokreta. anksiozni osjeæaji nalaze u desnom mozgu te da ih se. èime se osigurava da osobu neæe preplaviti anksiozno stanje. jer su te vje tine smje tene u voj polutki. mo emo postati sretn iji. nepo eljni obrasci mi ljenja i pona anja zamjer ju novima. razine eluèane kiseline i znojenja .promijenilo. a lijeve pojaèava. disanja. pa se oboljeli. Ali premda svi mo emo biti naivne rtve subliminalnih varka supermarketa ili redarst venih snaga.i posljedièno po na anje . Tzv. David H. metodu EM (eye movement desensitization and r eprocessing. ljudi ne bi pomislili da sam i na »presaðivanju« osobnosti. Francine Shapiro iz Palo Alta u Kali niji. su prejaki. Smatra se kako t o malo podruèje. primjerenijima. Ipak. mo da biste trebali protrljati desno oko. umnogome osjeæaju kao da su postali »netko drugi«. Tajna je u oèima Taj mali pokus pokazuje kako je raspolo enje. dr. uznemirujuæi. Studije na ivotinjama pokazale su kako ventromedijalna prefrontalna kora ima odreðenu ulogu u nadzoru bila. Teoretska je podloga da se n( tiv ni. mogu dovesti do djelomiènog p ustroja u mozgu. sjetite se. N eki su. a ipak prilièno opipljivo utjeèe na izbore koje èinimo u ivotu. Kad ka emo daje osobnost ne to stoje postojano u vremenu i neovisno o okolnostima. Redovito izlazim iz supermarketa s vi e stvari nego to sam ih kanio kupiti. shizofrenija. Prema PET skanovima. p ostoje okolnosti u kojima se osobnost glo mijenja. Èak i kad bih postao primjetno vedriji. jer se smatra kako ru ièasta ima smirujuæe djelovanje na uzne mirene i nasilne zatvorenike. pa tako p tvaranjem da smo sretni. neke su osobe sklonije odreðenim raspolo enjima. nestalno obilje je. Neke su policijske postaje eksperimentirale s postavljanjem ru ièastih arulja u zatvorske æelije. za razliku od neèega fiziolo ki predodreðe nog poput ekstroverzije i introverzije. Èak i ne to tako jednostavno poput redovite par smijeha s prijateljima mo e uspostaviti pozitivnu povratnu spregu. Pretpostavlja se da u osnovi tih procesa le i meðudjel ovanje osjetne kore i limbièkog sustava. Primijetila je da joj anksiozne os jeæaje izazvane nedavnom uznemir æom dijagnozom raka ubla avaju brzi pokreti oèiju slije va nadesno. ali veæ i redovito stojanje osobe da se dovodi u vedre situacije.tjelesnih funkcija obuhvaæenih raspolo enjem. . Sni: njem mozga navodno je ustanovljeno d a do normalizacije uzoraka mo da valova dolazi poslije samo tri tretmana. Te hnike poput kognitivno-bihevioralne terapije. J< Spector iz Opæe bolnice Watford danas toj tehnici pouèava osobe k oje su davno pro le iznimno traumatiène situacije. primjerice. Mo e ga promijeniti veæ ne kolicina malih dogaðaja. pri èemu s e aktivnost desne polu prigu uje. jer s e stari. desenzitizacija i reprocesiranje kretima oèiju) prva je primijenila d r.

mo e biti u zrok bihevioralnih crta poput agresivnosti i skobnosti. ensk mozak mogao biti predodreðen da do iv ljava vi e razine anksioznosti. njegova prilièno depresivna crta mogla proiziæi iz djet stva.. 227 Robert Winston: LJUDSKI UM Mo da je na pjesnik. u mozgovima depr esivnih osoba prekomjerna se aktivnost javlja u èetiri podruèja: prefrontalnoj kori. Reaktivna depresija javlja se k ao odgovor na stresne okolnosti.) opisuje gadno stanje uma zbog koj se svakoga jutra budio rano m zorom razmi ljajuæi o neizbje nosti svoje sm Ta pojava. te u prednjoj cingularnoj kori. Endogena se depresija (»ona koja dolazi iznutra«). Mary-Anne Enoch na amerièkom ] cionalnom institutu za alkoholizam i zlouporabu alkohola (NIAAA). koji nisu ba znali biti sretni. odnosno vanjskom rubu èeonog re nja. jer mi pozornost odvlaèe druge stvari. Depresija usto ima poèetak i kraj. Osim u rijetkim sluèajevima kroniène anhedonije. beznaða i grizodu ja. Larkin je usto u intervjuu za Observer izjavio da su mu roditelji bili »prilii èudni ljudi. neplodnosti ili sm rti bliske osobe. zajedno sa stalnim negativnim slima.« Depresivne o be èesto odaju takvo pomanjkanje poleta. doimajuæi se ravnodu ne. osim negativno obojenog pogleda ivot. Ipak. Njegova pje sma Aubada (1977. patio i od rekurentnog oblika depresije (depresivne epizode koje se navijaju). poput gubitka radnog mjesta. samoj amigdali. vodeæi struènjak za neur obiolo ke osnove depresije. ali osjeæaji tuge ne nestaju. Pita »Za to se osjeæam tu no?«. mo e pojaviti bez ikakvih okidaèa. primjerice smrt bliske osobe.76 Poz to je da ene opæenito imaju ni u razinu enzima CO . s druge strane. vidova pona anja koje nala zimo u nekih depresivnih pacijenata Opet geni Stoje s genima koji utjeèu na na e raspolo enje i stavove o ivotu? Prema nek novijim is tra ivanjima pod vodstvom dr. mi ljenja i navika oboljele osobe. ali kao daje netko iz nje ispustio sav zrak. Psihijatri razlikuju dva osnovna tipa depresije. Daje Philip Larkin uzeo kuru antidepresiva. Meðu njih ubrajamo poremeæene obrasce spavanja. Philip Larkin. B a èudno to se ne mogu »trgnuti«. ko a zatim svjesno tra i uzrok koji æe pripisati èuvstvu. ulaz imo na neodreðenije podruèje.«75 Iz njege se r ijeèi mo e naslutiti kako je bio svjestan daje mo da naslijedio tu sklon premda je.. podruèju koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. Ali takoðer je uzrokuju promjene u mo danim kemijskim procesima. dobro je dokumentiran simptom endogene depr esije. genske va rijacije mogu biti uzrok niske razine serotonina u moz to.slièno kao i Phim Gage poslije nesreæe. jasno. iscrplje 226 Pitanje osobnosti i nesigurne u sebe. prilièno je oèito kako je depresija drukèija zvj erka od sveobu-hvatnije negativne ili sumorne æudi. za koji znamo da podra uje a migdalu. Posner predla e otprilike ovakav slijed dogaðaja. koja omoguæuje da dugoroèna sjeæanja ostanu nadohvat svjesnog pristupa. Jo vi e mo e uznemiriti brzina kojom osoba mo e zapasti u to stanje . Ali u oba sluèaja stanje dovodi do prepoznatljivih promjena raspolo enja. A te se stvari nasljeðuju. Dakle. gornjem srednjem dijelu talamusa. rano buðenje i te ko usnivanje. Moja prekomjerno aktivna amigdala alje »tu ne« osjeæaje u prefrontalnu koru. Ali kad o depresiji poènemo govoriti kao o bolesti. a za revræe dugoroèno pamæenje kako bi na la moguæi uzrok. Pri je sam govorio o odreðenim tipovima osobnosti i razmatrao mo dane kemijske procese k oji su ih mo da oblikovali. slabu usredotoèenost. Zato se tada ukljuèuje prednja c ingular-na kora koja odbija sve ostale zahtjeve za mojom svjesno æu i tako skrbi da moja pozornost ostane usredotoèena na osjeæaje tuge i razlog koji sam im pripisao. S vrem enom to postaje sve te e. dokazano je. nagla ava koliko su snimanja mozga postala va na za razumi jevanje poremeæaja. Vrijedi ovdje jo jednom zastati kako bismo podrobnije pojasnili neke pojmove. stal ne ili rekurentne negativne misli te osjeæaje gubitka. kao ni zamoran poriv za tra enjem razloga. iz naizgled savr ena zdravlja. gubitak apetita i seksualnog nagona. èuvstvenom sredi tu. Prema Michaelu Posneru s Ore-gonskog sveuèili ta. na ravno. Roðak depresivne pacijentice jednom ju je vrlo prikladno opisao rijeèin »Izgleda kao o na. ne. Wayne Drevets s amerièkih Nacionalnih zdravstvenih instituta. bi li se p retvorio u srce i du u zabave? Odgovor je. nelijeèena æe s e depresija s vremenom ubla iti.

Depresija èesto r staje kao nusproizvod visokog stre sa i prisiljava tijelo i um na usporavanje. ra irenom unutar obitelji. i lazi toga istra ivanja donekle su kontroverzni. Ipak. koji je mnogo pisao o toj temi. u njih je dosljedno manjih dimenzija. ja koje primjenjuju je da se primire i stisnu. amerièka tvrtka Mvriad Genetics objavila je daje identificirala gen.MT. vjerojatno povezan s depresijom. p.. oblika i velièine prsta. tvrtka iri podruèje dje lovanja. Neke osobe stalno ] daju u tamu oèaja. a promjene na COMT-ovu genu mogu po æati prijemèivost za shizofreniju i druge te ke poremeæaje. Zacijelo æe proæi e prije nego to ta istra ivanja rezultiraju novim antidepresivima na tr i tu. Za pretpostaviti je da glija stanice ne djeluju samo kao ljepilo. Mvriad Genetics svoja je is tra ivanja proveo na èetiri stotine mormonskih obitelji na podruèju Salt Lake Cityja. ti nalazi o gubitku stanica poprilièno se raz likuju od nalaza na osobama s jednom depresivnom epizodom. Poznato je da skladi te eæer kao izvor energije te da bi mogle biti va ne za o dr avanje razine serotonina. Depresija bi u obiteljima mogla biti ra irena i zbog drugog razloga. koje bi u Britaniji vjerojatno nai le na osudu zbog izosta nka vladine podr ke èuvanju mo danih tkiva nakon obdukcije. op. ozn aèen kao DEP-1. ali zanim ljivo je stoje osnivaè Mormonske crkve Bri-gham Young vjerovao da ima rje enje za pr obleme èovjeèanstva. a ene s t( mutacijom posti u osobito visoke rezultate na upitnicima za procjenu stup an ksioznosti. jer se znanstvenici ni izbliza sla u o CO MT-ovim funkcijama. a braèni su im partneri najèe æe drugi mormoni. dio èeonog dijela mozga smje ten iza oèi ju. Je mo da bila i naèin oporavka i okrjepe .78 Kad 229 Robert VVinston: LJUDSKI UM psi ele izbjeæi opasnost. Prem-dajoj je glavni komercijalni interes razvoj postupaka za otkrivanje genske osnove raka. glija. U vel jaèi 2003. U sluèaju depresije.7 7 Tzv. Mo da bi èovjekova depres mogla biti ostatak takve suste uæe reakcije pre ivljavanja. kao da nisu ivi. Sada nji dokazi govore da utjeèe na regula ju dopamina u prefron talnoj kori. jedna od strate. Gubitak tkiva posljedicaje smanjenja broja potpornih stanica. jer mnogi ne rabe kontracepcijska sre dstva. izn 228 Pitanje osobnosti ðu polutka. Depresija koja nastaje usporedo s opisanim gubitkom s tanica mogla bi biti povezana sa smanjenim razinama toga neurotransmitera. Smatra se kako gen DEP-1 ne utjeèe na serotonin ili noradrenalin. Kao to znamo. Ima sna nih dokaza u prilog nasljednosti depresije. Ali kako je sklonost depresiji uspjela uæi u na e gene? Te ko je shvatljivo da je takv o stanje moglo imati bilo kakvu evolucijsku prednost. Randolph Nesse s Michigans kog sveuèili ta. broj ivèanih stanica pribli no je jednak. Ali b ez obzira na toèan mehanizam nastanka. uobièajen e sumnjivce u poremeæajima mo dane kemije (zajedno s dopaminom i acetilokolinom). Zanimljivo. Priljube se uz t utihnu i umire u pokorno nepomiènom stavu. Usto. a noæna se mora ponavlja i unutar odreðenog broja obite Va na studija neurologa Waynea Drevets a i njegovih kolega s Medicinskog kulteta Washingtonskog sveuèili ta otkrila je kako mozgovi osoba s obiteljske povije æu depresije èesto imaju svojstvene abnormalnosti. Pr emda je mozak depresivnih osoba u tom podruèju manji. plastièni mozak r eagira na svoju okolinu . Moguæe je daje razmjerno nedavno otkriven kandidat za naslov »depresivnog« gena. nego imaju i va ni ju zadaæu. isti rezultati nisu postignuti s mu karcima. subgenual medijalna prefrontalna kora. primjerice sukob s drugim psima.pa dijete okru eno depresivnim odraslim osobama i samo m o e razviti mozak depresivne osobe. dale su najva niji nalaz. uglavnom imaju velike obitelji. Stoga je vjerojatno da æe genska pr edodreðenost za odreðenu bolest ili osobinu u njih biti oèitija i èe æa. mo da je imao pravo. Ozbiljna depresija goc nje pog aða mo da èak dva milijuna Britanaca i deset milijuna Amerikana (U nas se govori o tri stotinjak tisuæa oboljelih. ne go djeluje dosad nepoznatim putem koji se jo istra uje.). Dre-vetso ve obdukcijske studije. za koji neki znanst nici smatraju daje odgovoran za regulaciju raspolo enja. Mormoni su sjajni ispitanici za genetièka istra ivanja jer su fascinirani genealogij om i veæina ih vodi iznimno pomne bilje ke o svojim obiteljima unatrag nekoliko nara t aja. To je jedan od razlog a za razmi ljanje o moguæem genskom uzroku. pretpostavlja da su nam u davnoj po vijesti reakcije povezane s depresijom pomogle opstati. S tudija NIAAA ] vezala je ni e razine COMT-a s mutacijama na genu Val 158 Met.

tvrdi se. Mo da su nasilni postupci jedino sredst vo kojim takvi mu ka ci mogu signalizirati svoj nemir i tra iti pomoæ. Phineas Gage postao je drukèija osoba. Kad je 1939. Njezini su roditelji nedvojbeno imali A snièarske stavove i podupirali su britanske fa iste. koji su nedavno izi li na v 230 Pitanje osobnosti djelo u Dr avnom arhivu. ozlijeðena. Jer svakoga dana govorimo i mislimo stvari koje ni izdaleka ne poma u n a em opstanku. . zapravo. ka u.« Sabota a samoga sebe U svim na im istra ivanjima èovjekova uma. jedna primjedba kao da stalno iskrsava. I stra ivanje na sveuèili tu Ohio State pokaza je kako je manje vjerojatno da æe prosti i agresivni mu karci izvijestiti o sim tomima depresije ili anksioznosti. Ustrajao je na tome da se Unity pregleda odmah po dolasku privatnim vlakom. procesa koji teèe milijune godin a. Ti su fenomeni. a neki dr e daje Unity bila. u drukèiju osobu . stoje i razlog za to æe osobine poput depresivnih sklon osti i agresivnosti danas vjerojatnije biti smatrane problemima. a Unityje bila polaskana stoje up oznala Ado fa Hitlera i mnoge njegove najbli e suradnike. koju je. nastali kako bi nam pomogli opstati.sklonu provalama bije: i depesivnim epizodama . D iana i Unity otpi tovale su u nacistièku Njemaèku.tajnim operacija ma. drugog baruna. f ju je tako majka pouèavala kod kuæe. imala je lagodan ivot. Neki dokumenti.r je. Unity Mitfoi bilaje poznata pripadnica ari stokratskih krugova. navodno. Hitler je navodno izjavio za njemaèki tisak daje Unity »savr e primjera k arijevske enstvenosti«. ivèane stanice bore se za prostor i gorivo jednako kao to su se na i preci meðusobno borili za hranu i prava na razmno avanje. Njihova po e ljnost u suvremenom dobu ovisi o njihovoj sposobnosti da nastave slu iti toj svrhi u promjenjivim okolnostima.. Diana. Poslije je zabilje io: »Nije bilo dokaza koji bi potkrijepili tiskovne navode da joj je zdravlje ozbiljno naru eno. sudjelovao je u istragama pijuna e i protuobavje. sestra briljantne spisatelji« Nancy. jedan od vrhunskih britanskih ratnih pijuna i voditelj Odjela B Sigu rnosne slu be (MI5). Razlozi za tu intervenciju nikad nisu zadovoljavajuæe obja njeni. ali bez vidljivih znakova ozljede. ali malo je pretjerano sugerirati daje Unity hini la ozljedu. posebnim vlakom ko je unajmio njezin otac. Unityjin roðak te moj prijatelj i kolega u Gornjem domu. druga kæi. paje moguæe daje na nosilima iznesena radi izbjegava nja publiciteta i neugodnosti za obitelj. Jo je mnogo razloga za naglu promjenu osobnosti. a ne strategija ma. U Kartografiji uma. Britanija objavila rat. Ali ljudi su se pitali kako se tako brzo oporavila nakon to se ustrij elila u glavu. odnosno tra imo pomoæ. ali koje neobja njenim ostavlja niz drugih oblika èovjekov a pona anja. ukljuèujuæi Himmlera. Unityje jo bila u Nj( maèkoj. Guy Liddell. sanjanju. Najbolje æe nam to razjasni ti primjeri koje nam je dao najbolji pisac. est mj< seci poslije objave rata vraæena je u Britaniju. Sada nji Lord Redesdale. primjerice mo dani tum< ili mo dani udar u bilo kojoj polutki. Sudac je naposlj« ku poslan u mirovinu. r ekao je: »Volim teorije zavjere.p retvorila prostrijelna ozljeda glave. razveselilo. Zanimljiv primjer j< sluèaj Unity Mitford.tijela i uma? Mo da bismo depresijom mogli smatrati i poremeæaj podskupa èuvstava. Nerijetko. Oswalda Mosleyja.svijesti. èak i depr esiji. za voðu Britanske udruge fa ista. no njezin s e svijet ru io . èinimo upravo suprotno. naèin k ojim nesvjesno signaliziramo drugima da nismo nimalo d bro. prekinuo ministar unutra njih poslova. Iz te se perspektive odreðena evolucijska svrha mo e pridati najrazlièitijim psihièkim fenomenima . a ozbiljn i su kriminalci katkad bivali osloboðeni. sijeènja 1 940. Gorii ga i Gobbelsa.« Istragu je. N jegovom je sudnicom odzvanjao smijeh. Rita Èarter navodi p mjer suca brit anskog Vrhovnog suda koji je nakon udara u desnoj polutki posti velik zabavljaè. na neki naèii zaljubljena u Hitl era. Na e umne sposobnosti vrhunac su selektivne evolucije. s vlaka iznesena na nosilima. meðutim. ukazuju na èinjenicu daje po povratku u Britaniju.poku ala se ubiti pucav i si u glavu. pi e Rita Èarter. naime. Prilièno uvjerljivo gledi te. premda æe ot voreno navesti visoku razir stresa u ivotu. Kao kæi Lorda Redesdalea. udala s 1936. tu enike i njihove brar telje sve su vi e u asav ale stroge kazne za manje prekr aje koje je dijelio kako n se prohtjelo. U prija njem smo poglavlju vidjeli da ozljeda mozga mo e prouzroèiti pr mjenu osobnost i. to gaje takoðer.

. Korio231 Robert Winston: LJUDSKI UM lanu. al mièara. a ne likovima.doista. Upravo zbog poimanja tolikih strana èovje kove osobne Shakespeare slovi kao iznimno pronicljiv pisac. ili o totalitarnoj p . mu karca koji je bio predobar za svijet i vrijeme u kojem je ivio. Pren je englesko kazali te zlatno razdoblje do ivjelo tijekom elizabetanskog i ja binskog doba. Montaig nea i Dostojevskog. Timonu. ali ipak to moram do ivjeti. Stihovi su me najljep ima koje je napisao. koji je »imao podijeljeno mi ljenje o enama i poku ao spasiti èednost od poèetnog uvjerenj o opæem moralnom slomu«. jer sam Hamlet nadilazi dramu. P remda je Shakespeare poslije napisao esnai drama. Usprkos tome nam je briljantno doèaravao ljudske osobnosti. intimno ih poznajemo i razumijemo. stoje. ironièno. nijedan od Shakespeareovih bli skih suvremenika ne posjedi mislim. Richardu II. malte ki idov.sve zbog dramatièareve intuicije. navode kao autori koji su se najvi e pribli ili tom Shakespeareo vu daru. Zato svoje nestruèno viðenje. To je zato stoje. Shakespeare »ri bio samo duhovit u sebi. mo da ih mrzimo . ka o dramu o uhoðenju. Mnogi smatraju kako je Tragièna povijest Hamleta. ali njegovi su »glavni glumci«.Sto Williama Shakespearea èini takvim genijem? Kljuè za razumijevanje njegove velièine gotovo sigurno le i u èinjenici daje on. Falstaffu. kao to netko reèe. ali pretpostavljam da ne postoji nitko tko toliko vjerno portretira sve vidove ljudske svjesnosti. bojimo se za n jih . vi e od ikojeg pisca na engleskome. S vremena na vrijeme. ali ne i navesti da istin ski promijenimo naèin ka razmi ljamo o sebi. poljski kazali ni redatelj i kritièar. al i samo povremeno. Ne znai gotovo ni ta o njegovim uvjerenjima . dovede na rub sjedala. dakako. Hamlet Hamleta opisuju kao neodluènog mu karca. suosjeæamo s njim mo da nam se ne s viðaju . obuzetog ljutnjom. drugi se pisci. a Jonsonove su dran u najboljem sluèaju uglavnom nastanjene kari katurama. pamfleta i kritika. nego uzrok duhovitosti kod drugih«. Katkad su njegovi sti vi bili gotovo jednako dobri. katkad u tolikoj mj eri da ne prepoznajer njihovo podrijetlo kad ih proèitamo ili èujemo. zbog toga. To je poimanje bilo dar koj poticao i obogaæivao pisanje drugih jer. njega ne poznajemo. i Volponea uvjerljivi su. Faus i B arabas. To i mo e nasmijati i zabaviti. O toj je r 232 Pitanje osobnosti osporno velikoj drami napisano mnogo eseja. zatim kao samo ivog mu karca kojeg su izjedale brige.u toj se drami sa elo sve njegovo s sateljstvo.izlazi iz drame i postoji gotovo i ovisno. Kao neo visan lik. Ono to mene uvi jek zaèud zadivi jest da me svaki put kad ga gledam. knjiga. Savr eno znam to æe se zbiti u dvoboju i kraju. bilo humoristièno. uglavnom dvodimenzionalni likovi u je je iznimno te ko povjerovati i koji se. Macbethu. mo da vi e n ego o bilo kojem drugom djelu na engleskome. kao i obja njenje za to vjerujem daje rijeè o jedinstvenom i vjernom zrcalu ljudske osobnosti. s njegovim se likovima povezujemo na lo du bokoj razini. on uspijeva tamo gdje Pirandellov Otac pokleki Hamletje najdublji uvi d u unutarnje procese uma. o Edipo-vu kompleksu. razlog za t o se toliko fraza i cita iz Hamleta uvuklo u engleski jezik. Je li bio religiozan? Je li vjerovao u Boga? Kakvi su mu l politièki stavovi? Èak je i njegova seksualnost d onekle nepoznata. karikirani. Hamletov lik jedinstven . subverziji. Jagu ili Hamletu. tu izvanrednu sposobnost shvaæanja ni uvid u ir inu èovjekova du Christopher Marlowe bio mu je mo da najvi e ravan. Vidjeli smo Hamleta uprizorenog kao rasko nu pustolovinu. svjetlost koja obasjava p hièki svijet èovjekova mozga. osveti. a gledao sam ga vi e ni ne pamt i koliko puta.ali ipak se smijemc plaèemo s njima. upravo je u Hamletu na vrhuncu . Jan Kott. Neovisno o tome je li rijeè o Learu. danskog princa najbolja d ma na engleskom jeziku. shvaæao ka ko radi èovjekov um. tragièno ili povijesno. Ben Jonson b io je nedvojbeno darovit pisac. koji je previ e razmi ljao i kojeg je paralizirala vlastita kolebljivost. Tamerlan. Prosperu. boja ljivo d odajem tolikim postojeæim tumaèenjima Hamleta. samo povremeno doim stvarni.79 Ali mo da najneobiènije to ne znamo tko je zapravo bio Shakespeare. osim nekoliko povr nih sklonosti koje nasluæuju iz drama. unutar konteksta te vrhunske me drame o osve ti. ali je li itko upoznao koga poput Sira Epicurea Mannona ili razmi ljao tako? Likovi Subtlea. jednom je primijetio kako bi Hamletova bibliografija ispunila dvije kn jige var avskog telefonskog imenika. poput Chaucera.

ali ipak ne uspije ob ti ono na stoje pristao. Hamlet se izla e riziku beskorisnim posjetom majèinu bud ru. a stalno se hrva s unutarnjim paradoksima. veæ se suglasio sa sobom da ubije Rosencrantza i Guildenstern a (premda nije obavio lak u i prikladniju zadaæu . Jedini je moguæi ishod te kazali ne veèeri dovesti u opasr Hamletov ivot. Ali ipakje samo n ekoliko tre taka prije. svrha im mo e biti samo da ga une. koju je Hamlet nezabor avno preimenovao u »Mi olovku« kad ju je . namijenjen vlastitoj »zadovolj ti ni«. Oèito je da se Hamlet iznova nepotrebn o izla e opasnosti i nesreæi. Temelj mojeg razmi ljanja o Hamletuje sljedeæi. jer: «. jav lja se konflikt o ubijanju Kralja dok »se moli«. èini se da ih nema u izvr enju Duhove nai be. Jednako je paradoksalno Hamletovo putovanje u Engle. stoje Klat je uèinio. poznatje ratnik i ima priliku ubiti Kralja. sumnje pr Klaudija. primjerice onime to joj ka e u prizoru u spa vaæoj sobi. dao Klaudije. n e mora promat Kraljevu reakciju na dramu.. izvor lupe tine). Do ista. a ka ko zna da ga prislu kuju. Drama u drami. Hamlet pristaje na dvoboj sa estokim Leartom. s izdajnièkim »prijateljima« Ros encrantzom i Guildensternom. potkraj drame. Prva zbunju juæa èinjenica je to dobije jasnu naredbu kad susretne oèeva duha na prsobranu i ovaj m u opi e prirodu svojeg ubojstva. Istina.izrièito od njega tra i da uèini ne to stoje zabranjeno poèini ubojstvo. Horaciju. potrebnoje da se zapi e da netko mo e smije it se i s je it i bit hulja«. U koje se ko u dvije ljutice Pouzdajem. prilièno je uvjeren u istinitost 233 Robert VVinston: LJUDSKI UM duhovih rijeèi. Hamlet zasigurno nije kukavica. kako je ubijen. no nipo to ne smije nauditi svojoj majci Gertrudi: . Je li duh stvaran ili to progovara vlastita Hamle tova savjest ili svijest. imadu odni jet nalog 234 Pitanje osobnosti I krèiti mi put i vodit me U lupe tinu. ali ranije priznaje daje Kr a osmijeh nedokuèiv: ». za nit je nasljednik prijestolja i mo e dokazati. Ali njegov je dokaz osoban.oèito je omiljen meðu svojim dansk im podanicima. zapravo i dokazuj e. a dva mi kolska druga. najvi e otkriva. a njegova savjest izvræe : ju normalnu ul ogu . Kad ugle da Polonijevo mrtvo tijelo. otvoreno je pitanje (uzgred. Zapanjuje koliko se p Hamlet svjesno i namjerno izlo i opasnosti. uvelike naudi majci.. Dakako. Doista. meðutim.. uzvik »O jadna ludo ti. I nitko mu drugi iza zastora nije bio nikakva prijetnja. nijednom ne iznosi dokaze svojih sumnja. Shakespeareovi duhovi nikad ne la u. »Gonzagovo ul stvo«. Hamlet zna. njegova neodluènost nema motiv. gdje je ubojs poèinjeno te daje ubojica zaveo njegovu majku. druge se m ogu proglasiti travestijama. æe. hrabrim i vje tim borcem. Hamlet oèevu naredbu (ili vlastite savjesti) ne ispuni.olitici u fa istièkoj dr avi. veæ ostav je nebu.ubio Kralja. Ne ubije kralja (dok ne bude prekasno. propustio idealnu prigodu da otpremi Kl au( na drugi svijet. kad je njegova vlastita smrt veæ oèita) i. Hamlet bi se ovdje vrlo lako mogao po t edjeti konflikta. Hamlet dobije upute: mora osvetiti oèevu smrt.Ali kako god Postupat misli . Siguran je daje njegov otac ubijen. s pismima koje zna da sadr e upute za njegovo ubojstv o: Pismo se Veæ peèati. Nj eg su postupci prema Ofeliji neobja njivi. u prvoj je produkciji nav odno sam Shakespeare glumio duha).. Treæi skup paradoksa. nametljiva i nesmotrena. Na svjesnoj razini. nemoj grije it du e I neka ti um protiv majke ni ta Ne zami lja. i pokazuje da zna. »voðen u lupe tinu«.. a dodatno se kompromitira kad kroz zi< zastor probode i ubije Polonija. u pro lom prizoru. Ne bi morao i poèiniti ubojstvo . èak ni: boljem pri jatelju. ton kojim razgovara s njom najvi e teti i govim interesima. valja u glumi èepat savjest gre nog kral Izjasnio se da eli prouèiti Kraljeve izraze lica. Shvaæa da ga vjerojatno uhode. zbogo m! Dr ah te za nekog veæ .èime eli reæi kako gaje zamijenio za Kralja. Ipak. Drugi je paradoks stoje Hamlet »dobar« èovjek. pr . Ali situacija je jasna: duh govori istinu. Ali Hamlet ima religiozne skrupule. T jednom mu trenutku svrha nije pobuna ili uvjeravanje drugih u toènost nje vih pretpostavka. usprkos duhovim uputama. Mnoge od tih izvedba zacijelo su vrlo vjerne. Povr h svega... zoran je primjer. Doista..

jer je situacija u kojoj se na ao iznimno stresna i zbunjujuæa. Za mene se Hamlet pona a poput posve normalne osobe koja pokazuje uobièajenu karakternu crtu. ako je do bro napisana.doista. biti dobra? Da. ako je napisana dobro u smislu da izaziva do ivljaj ljepote. poku aji da si naudimo zavr e katast fom. krut i ambiciozan èovjek koji nije im vremena za mi ljenja ljudi poput Wildea. Naime. Neki psihoanalitièari to nazivaju psihièki mazohizam. Horacije ga upozorava da se ne bori i nudi se da smisli izlike kako se Hamlet ne bi morao pojaviti na kobnom dvoboju. Poz ornica je zatrpana tijelima. odvj niku markiza od Queensberryja. Posljedica je b propast. Jeste li se k ad rasrdili. Wildeovi odgovori s klupe za svjedo ke m kareu koji gaje bio spreman uni titi jasno pokazuju njegovu nesposobnost pres tane vuæi poteze na vlastitu tetu: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: CARSON: WILDE: Mogu li pretpostaviti kako dr ite da Sveæenik i ministrant nije bilo nemoralno djelo ? Jo gore.Carson je uvijek bio konzervativan. samo slabije izra ene. Hamletovo pona anje. inteligentniji i darovitiji. najuzvi eniji osjet dostupan ljudskom biæu. èesta je pojava meðu ljudima koji se. Hamlet ponovno izra ava sumnjièavost. Hamletovi postupci jednostavno naginju jednom kraju uobièajenog spektra samodestru ktivnog pona anja. Premda neurotièno. a njegovi su postupci samo pone to ekstremniji odraz on oga kako bi mnogi od nas postupili u sliènoj situaciji. Wilde je znao da su on i Car son suprotni svjet . Ali gotovo svi mi s vremena na vrijeme imamo sliène neurotiène reakcije. premda Hamlet na poèetku izjavljuje daje protivnik samoubojstava i ubojstava. a poslije zbog toga osjeæali sna nu gri nju savjesti? Jesu kad bili agresivni prema prijatelju ili suradniku u situaciji u kojoj bi umjere ili pomir ljiva reakcija bila mnogo primjerenija? Katkad. I blizu su mu. U Carsonu. izazvala bi gnu anje. Kad u borbi zamijene maèeve. èija je korist nedokuèiva razumu. bilo je lo e napisano. Njegovi mu postupci i izjave nude nesvjesno zadovoljstvo. U tom smislu izra ava iznimno uobièaj enu osobinu. a voljenu sestru s ludio. Svime to èini danski kralje viæ naposljetku teti sebi. To je èovjek kojem je Hamlet ubio oca. a da ste znali da vam to neæe koristiti? Jeste li se kad domogli krak totrajnog zadovoljstva verbalnim napadom 235 Robert Winston: LJUDSKI UM na voljenu osobu. Pa to se zbiva u Hamletovu umu? Hamletov portret pokazuje svu dubinu Shakespeareova uvida u spomenuti aspekt oso bnosti. za protivnika j e imao suvremenika iz svo dana na Trinity Collegeu. po mojem sudu. daèniji. Svi Wil deovi povjerljivi prijatelji odgovarali su ga tog sudskog postupka i neizbje nog p ojavljivanja u javnosti. Hamletu je jasno daje na pomolu prijevara . po va em mi ljenju. znao je da mu obrana daleko od èvrste. taj oblik pona anja. potpuna sramota od koje se nik ad nije oporavio.emdaje on Ofelijin brat. kad bi bila lo e napisana. Na sluæuje daje o trica otrovna. odnosno poku aji da osoba naudi sama sebi i li da se uni ti. kao u Hamletovu sluèaju. koji je bio bla e naravi. njegovi postupci d o kraja izazovu osam smrti (ukljuèujuæi vlastitu). Pretpostavljam da je Dorian Gray roman koji se mo e protumaèiti kao takav? . pa bi naj vjerojatnije obja njenje bilo da Hamlet tako dolazi do psihièke nagrade. pona aju neur otièno. Pretpostavljam da æe neka knjiga. Izopaèeni bi roman mogao biti dobra knjiga? Ne znam t o mislite pod »izopaèenim« romanom. Dakle. Jedna od na jglasovitijih katastrofa te vrste u stvarnom ivotu bila je c Oscara Wildea. ne èini nikakav oèit potez kojim bije sprijeèio da se otruje. jer je i on poku ao protumaèiti tu dramu) tv rdio bi da jest. kao i u toliko drugih vidova psihologije èovjeka. zasigurno nije abnormalno. Si gmund Freud (njemu æemo se zaèas posvetiti. premda nimalo ludi. Nipo to nije smio dizati tu bu zbog klevete. jer na e okolnosti obièno nisu toliko ekstremne. Samodestrukcija se zbiva na nesvjesnoj razini. neovisno o tome koliko nemoralna bila. pa kad vidi da Kralj upozorava Kraljicu da ne pije vin o. libe ralniji.

èak i vi e. manje oèite i èesto nekorisnije naèine. libida.i to s dobrim razlogom.pre ma sebi. kao i s mojim tumaèenjem Hamleta. Sluèajeve paralize i gubitka svijesti Freud je tumaèio nesvjesnim »bijegom«. toliko sposoban praviti se naivan i manipu rati emocija ma drugih. Mogli b . bilo pozitivne ili negativne. Taj iznimno rjeèit mu karac. Pitam se ima li ta »potraga za nagradama« kakvih sliènosti s drugim riska tnim pona anji ma. Freudove su primjedbe poslu ile kao temelj da se mnogi elementi èovjekova pona a nja protumaèe kao strategije opstanka. tj. na i. »Jo gore. strah ili ugro enost? Je li zato Alien jedan od najomiljen ijih filmova svih vremena? Ili zastoje Frankenstein. Energija.paralizom ili gubitkom svijesti . nikad ne nestaje. Krati trajna. Pru a nam »u itak«. ne mo e odoljeti jeftinoj pobjedi. kao to znamo iz ranih lekcija iz fizike. nego se jed nostavno gomilalo i izra avalo na druge.privre meno bi si olak ali emocionalne tego237 Robert Winston: LJUDSKI UM be. pop ut magnetizma ili tlaka. nije posebno daleko od Freudovih teorija. jer nisu imale fizièke uzroke. U osn ovi je tvrdio da su osjeæaji isto to i druge zamjetljive sile u fizièkom svijetu. taje strategija ipak donosila odreðeno nesvje sno zadovoljenje. Mo da je najslikovitija usporedba s brzim vodotokom. Primjerice. Drugi istièu kako su njego va shvaæanja presna no ukorijenjena u vrlo osobitu kulturu beèkog graðanskog sloja devet naestog stoljeæa da bi se mogla primijeniti na ljude u drugim krajevima i drugim r azdobljima. Letimièan pogled u tabloide otkrit æe koliko je ta c uobièajena . I usprkos tome to bi taj napadaj paralize ili nesvjestice poremetio njihove ivote. Èini se kako je Freud vjerovao da isto vrijedi i za emocionalnu energiju. Drugi psihoanalitièari. Na tom primjeru. a ne kao ljudsk a biæa s nedostacima poput nas san nosimo se s vlastitim sna nim osjeæajima mr nje . Primjerice. dakle. Suvremeni teoretièari s podruèja èovjekova pona anja radovima tog Austrijanca iz devetnaestog stoljeæa èesto pris tupaju s dozom skepse . poput Melanie Klein i Freudove kæeri Anne. proði li su Freudov u teoriju i ustvrdili kako u èovjekovu pona anju postoji èak d( »obrambenih mehanizama« sa zajednièkom svrhom da nas za tite od sna i neugodnih osjeæaja. U buduæi da su svi trèkar ali oko njih i postupali s njima kao s invalidima. svojim roditeljima ili djeci. Neki bi kritièari njegov rad smatrali tek malo drukèijim od frenologije. previ e je nagla avao ul ogu seksualnog nagona. Mrzeæi ih. se »bolest« a ne temeljni osjeæaji o kojima je bilo prebolno razmi ljati. svi oni kao predmet mr n je slu e jednoj svrhi. tra itelji azila.To mogu pomisliti samo neotesani i neuki. ne osobito sjajan roman Mar y Shellev. dakako. Zajednièka im je takoðer è enica da nam mogu na diti jednako koliko nas i za tititi. Ono stoje osoba obuzdavala nije nestajalo. osobe koje rabe mehanizam projekcije svoje neugodne osjeæ projiciraju na druge. U ari tu njihove zabrinutosti. Filistri imaju nezamislivo glupe pogle de na umjetnost. Ipak. u razvoju osobnosti. ljudi su obolijevali od bolesti koje su zbunjivale naj bolje lijeènike. No zapravo ih je »shrvala« strategija pr e ivljavanja ili obrambeni mehanizam. Freud je prvi skovao pojam »obrana«. »Bijegom od stvarnosti« . kao i zabrinutosti njihovih bli njih. remeteæa i skorisna strategija mo e imati jasnu svrhu. ratni hu kaèi i Mich Jackson. tak( se domogli ljubavi i pa nj e koja im je mo da nedostajala u svakida njem i tu. jedna od najpoznatijih knjiga na svijetu i meðu najprodavani-jima u pos ljednjih 150 godina? Mi ljudi volimo opasnost. vidimo ka ko naizgled neobja njiva.islamski f undamentalisti. voda æe provaliti na obale i poplaviti okolno podruèje. Doðe li iz bilo kojeg razloga do njego va pregraðivanja. Prouèavajuæi sluèaj eve histeriène paralize. a tako skupo plaæena. èak i prema d gim voljenim osobama. samo mijenja oblike. eleæi izbjeæi ih preplave sna ni osjeæaji. Ali najveæi problem s Freudom. »filistri maju nezamislivo glupe poglede na umjetnost«. ili s pona anjima kojima zadovoljstvo tra imo u neèemu 236 Pitanje osobnosti nam pobuðuje nesigurnost. i shvaæaj ih kao sile zla u svijetu. jest èinj enica da su njegova mi ljenja nerijetko bile tvrdnje koje je nemoguæe dokazati te ko je nisu bile podvrgnute statistièkoj procjeni. Obrambeni mehanizmi Sve ovo. bilo je ! e napisano«. sitna zadovoljstva. koja je ponajprije pogaðala bogate mlade Beèanke bez odu ka za svoju seksualnu ili emocionalnu energiju.

Kod Prader-Willijeva sin droma. mogao kazati kako se agorafob . koja bi se mogla odnositi na nesretnog danskog kra vica. ali je osjeæ. ukljuèujuæ azboritu komponentu èeonih re njeva.ismo ustvrditi d. neaktivnost.zapravo boji onoga to bi mogao uèiniti vani ili nastoji upravljati pona anjem b liskih osoba. nespretni pokreti. Eleanor se zbog sve te pozornosti osjeæala s meteno i godno. po mojem mi ljenju ma tovito. Posljedice su mentalna zaostalost. Kad je postao punoljetan. kromosomu. promjen e na EEG-u uz epilepsiju. ali ul grebe dok ga nosimo. Neurolog bi. meðutim. Klasièan je primjer pomaka uredska hijerai ja u kojoj se ef. kromosomu. ali nam i omoguæuje da se nosimo s njima. meðutim. Na toj u togljenoj prigodi znali su ga s Eleanor Ar buthnot. To mu nije trebalo biti te ko . mo da. zastra ujuæa udovica. recimo. simptomi u kasnijem ivotu obuhvaæaju mentalnu zaostalost. Vlasnici.njegovo se ime p valo s broj nim enama. Ona priznaje impulse koji postoje u svima ma. nasljedujemo s majèine strane. Postoji. te grèeviti. p ribjegavajuæi raznim postupcima usmjerenima na sebe sam nesvjesno »pomièe«. Pomak se odnosi na pomicanje osjeæa pravog objekta na neki drugi. mala moguænost da te discipline nisu toliko nesugla sne.netko koga je strah iziæi iz kuæe . privlaènom mladom kæerkom njegovih da. nije imala l o e mi ljenje o Cardenu. meðutim. jer njome neke pojedince r em o istaknuti kao rtvene jarce i izravno ih osuditi. pak. izaziva u njemu nepodno ljivu nela du. 238 Pitanje osobnosti Psihoanalitièko i neurolo ko tumaèenje èovjekova pona anja tradicionalno su u zavadi. da bi trebao voljet i i \ tovati roditelje. govorne te koæe. Sto god mislili o toj teoriji.80 Na a osobnost. Carden. Mogli bismo reæi daje Hamlet zapravo gnjevan na oca zato je umro. vojnièka obitelj. naslijedio je doi dvorac Bar mane. a ne one na koje se lju timo. je njezina kæi premlada da razmi lja o braku i usto je znala da udvaraèe\ æaji nisu uzvraæeni. koji nas titi od strelica. t ijesnim oklopom. Zna. Kod rijetkog Angelmanova sindroma djeca se raðaju bez genskog materijala na majèinu 15. nerazboritog. on se zaljubio na prvi pogled. Ali Carden je bio uporan. a ne ljutiti se na njih. Netko je primijetio kako to umnogome podsjeæa na bo rbu izmeðu èeonih re njeva i limbièkog sustava! Neki. bogat i naoèit irski veleposjednik John Rutter Carden u dobi godine b io je na veèeri koju je priredila obitelj Bagwell iz East Corka. postati jo jasnije u iduæem poglavlju u kojem govorim o neurolo kim temeljima dru tvenih interakcija. ljutit na suprugu. dugo su ga zanemarivali. Zato je. 239 Osmo poglavlje Zaljubljeni um Srpnja 1852. Njegove zlokobne strategije zoran su primjer kako obrambeni mehanizi paradoksaln o. pri ao je njezinoj majci i formalno zatra io ruku njezine kæeri. koji se tim pona a ru no prema tajnici. pretilost i slabo razv ijen spolni nagon. To nas vraæa na d skog kraljeviæa. Prilika da se s nu bilo je bezb roj. poma k je ili pomaknuta agresija. Eleanorim ka. To æe. muèenja i seksualne likte daljnji primjer projekcije. razboritog. Osamnaestogodi nju Eleanor Cardenove èar i nisu ba oborile s nos. nije ni ta do natjecanja izmeðu mu kih i enskih gena tijekom razvoja mo zga. Obitelji Carden i Arbuthnot kretale su se u istom krugu zemljoposje koji su redo vito zajedno lovili. èija se ljubav sa svakim susretom èinila sve j. Mo da ih je najbc usporediti sa zahrdalim. misleæeg dijela se bstva koji se prilagoðava dru tvu. Sljedeæa strategija. veèerali i provodili vikende. a na majku jer se preudala. obilje pojedinosti kojim neke novine opisuju silovanja. pa ski stanari prestali . tal utjecajna obi telj u njegovu dru tvenom krugu. ukazao na preaktivnu amigdalu i nedovoljno akt ivan èeoni re anj. daje ostavi na i drugdje naðe nevjestu. emocionalnog elementa. Nesklad izmeðu Hamletovih osjeæa spo znaja o tome to bi trebao osjeæati. Psihoanalitièari tvrde da je prièa o èovjekovoj psihi prièa o konfliktu izmeðu »ida«. mogu imati obrnut uèinak od eljenoga. kad se djeca raðaju bez genskog materijala na oèevu 15. Psih oanalitièar bi. ulzivnog. Preporuèila je Cardenu. Tvrdi se. i »ega«. smatraju da konflikt nastaje u genima. oèito je da nam mozak katkad mo e ote ati ivot jednako k oliko nam mo e pomoæi. istrese na podreðenog voditelja. koj a naposljetku na putu kuæi utne maè Ali katkad napadamo sebe. pre ma tom shvaæanju. a da na e ego-sustave. najobzirnije stoje mogla. da bi oèevi geni mogli biti odgovorni za ona mo dana podruèja koja odgovaraju »idu«.

I rska gospoda. samo nisu oèekivali da æe morati plaæati najam. Jo je bio zaljubljen u nju. Po vratku na s lobodu formalno se obratio irskom namjesniku te najstarijem nu Eleanorine obitel ji. Tisak gaje predstavio kao strastvenog Kelta. Kad je èuo daje iz njezina kuæanstva otpu tena slu kinja. 241 Robert Winston: LJUDSKI UM Dvije godine u zatvoru nisu nimalo promijenile Cardenove poglede. ene. Zbog toga svojem imanju u Tipperarvju do ao na zastra ujuæi glas kao nemilosrdno kovit utjerivaè najamnine. Vlasti su se dale u po tjeru. rekav i da bi mnogo radije poginuo na Krimu. o njemu su se pisale pjesme. Kad mu je ponuðeno prijevremeno oslobaðanje pod uvjetom da se ne pribli ava Eleanor i da joj vi e nikad ne priðe. sjedio je za obli njim stolom.plaæati najamninu i nije im padalo na pamet da sad nu. Katkad bi j oj pri ao. a sposobnost izb jeg. Pisao joj je poruke. mo da bi rekli da pati od . Stvari su vrhunac dosegnule u srpnju 1854. Doista. Jednom je zgodom izmaknuo pu èanoj paljbi dvojice nezadovo stanara. tovi e. nikad se nije uda la. nije bila rij eè o èovjeku koji se lako predaje. Poslije je s prsobrana dvorca na gomilu prosvjednika usmjerio top cijev i brzo ih rastjerao. Obojica su se d la zalo iti za njega. otmicu i zloèinaèki napad. barem one koje nisu iz prve ruke iskusile njegovo progonjenje. Vri tala je i otimala se. Uzalud ju je jedio na putovanjima Irskom i Europom. Ostao je zaljubljen u Eleano r do smrti 1866. poput te ptice. zagovornici njegovih nemilosrdnih metoda obraèunavanja sa stanarima. Koliko je njegova popularnost bila utjecajna. Mogli bismo dodati da je umnogome obli kovala i ivot ne Eleanor. metaka donijela mu je nadimak » ljuka«. Vrebaèi Kad bi Carden danas potra io pomoæ za svoje nesretno stanje. Njezina guvernanta gða Lvndon akama je Cardena po licu izudarala do neprepoznatljivosti. a sa je vrijeme posvetila kolovanju svojih neæaka i neæakinja. Carden je poku ao odvuæi Eleanor. u potpunosti su stala iza njega. Naoru an bocom kloro forma. bdjeo je ispred n jezina doma. Stanari su se naposljetku slo ili daje » ljuka« C. Svladali su koèija a i oteli konje. vikontu Goughu od Loughcootera. Gu io je pobune stanara. Unatoè ljepoti i povelikom nasljedstvu. Oèito. do ivio sramotu uhiæenja. no jednako joj se èesto divio izdaleka. paje Carden. 240 Zaljubljeni um razuman stanodavac. bio vrlo omiljen u narodu. koji je inaèe redovito veèerao i lovio s utjecajnim lokalnim zak onodavcima. meðutim. Carden je na brzinu obnovi o dvorac. bilo pogoditi. Carden je dvorac Bar mane pretvorio u rajski vrt za Eleanor -stavio je tursku kupelj i namjestio pros tor po posljednjoj modi polovice de naestog stoljeæa. znao je da i ona njega jo voli. Or ni su. srpnja Eleanor je sa se strom i majkom obiteljskom koèijom po la u crkvu. I dalje uvjeren kako æe onajednoga dana umaknuti tira svoje obitelji. ni obzirne molbe. èijuje ljubav prezirno odbila frigidna Engleskinja nedostojna te ljubavi. Umislio je d aje ona jednako zaljubljena u njega. niti javna osuda. Odslu io je punu kaznu. Car den je. ivot mu je o blikovala jedna jedi neodoljiva opsesija. Ni ta ga nije moglo odvratiti od ro mantiènog cilja. i zjavljujuæi joj vjeènu strast kiæenim rjeènikom srednjovjekovnih trubadura. Ipak. S trojicom plaæenika ljuka Carden na povratku ih je èekao u zasjedi. U njegovu poremeæenom umu to nije bila otmica . svakako je digla veliku buku. ali joj njezina obitelj prijeèi da to poka e je r se protivi njihovoj vezi. jer gaje. Kad je jela u restoranima. za jednu djevojku koja eli daje se odv ede. dokazuje èinjenica daje ka njen samo s dvije godine te kog rada. Ipak. U nedjelju 2. Slijedio ju je iz Invernessa u Pariz. Carden je odbio. smatrale su ga romantiènom figurom. uhvatio prijestu pnike i odveo ih izravno u policijsku postaju. no zatim su uslijedili napadi st. njegova j e strast bila tolika da je uspio oteti nesretnu djevojku. na balovima i zabavama bio je sablasna i iritantna sjena koja je preko punih soba i dvorana ni jemo zurila u predmet svoje opsjednutosti. bio je uvjeren daje b ila uhvaæena dok je poku avala prokrijumèariti ljubavne poruke njegove voljene. Uspje no je obranio dvorac u borbi unu tar njegovih zidova. ni prijetnje. Kad je bila kod kuæe. Carden je dvije godine slijedio Eleanor u svakoj prilici. premda je u to vrijeme mogao biti poslan u Australiju. Predan je sudu u Clonmelu pod optu bom za poku aj otmice. jer je Eleanor htjela biti s njim.

veæinu.iznenaðujuæe velik broj lijeèni] uglavn om mu karaca. erotomanije. gledao nekoliko puta dnevno. Hincklevje film Taksist. Uzgred. èesto mislimo na partnera. Skanovi mozgova osoba s OKP-om otkrili su neobiènost u neuronskim krugovima koji p rolaze od bazalnih ganglija kroz prednji dio cingularne vijuge do orbitofrontaln e kore.tanka je granica izmeðu stanja uma koj a svrstavamo pod »ludilo« i »zdrav razum«.tzv. u sredotoèene na osobu u koju vjeruju da su zaljubljeni. U OKP-u na d jelu vidimo svojevrstan »zaèarani krug« . dakako. Poput toliko mo danih por emeæaja. Prema nekim s\ doèanstvima. Èak i kad je ljubav uzajamna. minimalni kontakt s vanjskim svijetom ostvaruju pre medija. U sluèaju erotomana te su misli. Cardenova je prièa samo ekst emna prièa o neuzvraæenoj ljubavi. prednji dio cingularne vijuge podruèje j e koje se aktivira kad smo usredotoèeni na to. To obja njava za to osobe s OKP-om mogu postati »zatoèenici« pot e da operu ruke stotine puta dnevno. Glavno obilje j e OKP-a svakako je ono to psihijatri nazivaju prisilno mi ljenje . ivio je u pogre nom u\ renju da æe svojim postupcima zadiviti glumicu Jodie Foster. Eleanor eli biti s njim te daje njezina obitelj dr i zatoèenom. Dokazi su s labi. premda se o njemu malo gov c to je poprilièan problem i u mojoj profesiji . koje »vrebaèi« ni kad ne upoznaju. Fraze poput »Uvijek si mi u mislima« i »Uvukao/la si mi se pod ko u« zra avaju to klasièno obilje je privlaènosti. a orbito-frontalna kora. Erotomani ili progonitelji opasnost su za sebe i za osobe koje salijeæu. ne to to su mnogi od nas u nekom trenutku ivota vjero jatno do ivjeli. Neki 242 Zaljubljeni um progonitelji skloni kratkim. ak o je ljubav vi e od zamisli. prin rice kao kad je mislio daje slu kinja otpu tena zato stoje Eleanor od nje zal ila da mu prokrijumèari njezino ljubavno pismo. T-mobileu i VIP-u nikad se ne bi isplatila usluga tekstovnih por Stoga. Prove deno je vrlo malo istra ivanja koja bi nam pomogla da shvatimo uzroke. a orbitofrontal-na kora alje poruku daje to to èini pogre no. Osvje imo na brzinu geografsko znanje: smatra se da bazalni gangliji sudje luju u planiranju i tempiranju postupaka. ali erotoma nija bi mogla biti posljedica problema u mo danim kemijskim procesima. Kad se zaljubimo. to bi znaèilo da ima neurolo ko podrijetlo. Danas je. je li moguæe daje posljedica posebnog nja mo dane kemije? . Progonitelji.u kojem bazalni gangliji osobi nareðuju da dje luje. skloni su iznenadn nasilnim ispadi ma i vrlo su osjetljivi na stvarno ili zami ljeno odbijanje. izmeðu ostalo g. turbulentnim ljubavnim vezama i nerijetko upadaju u prilièno uèestale epizode jake depresije. Erotomani mogu imati poremeæaje hranjenja. On èe obuhvaæa deluzivne ideje. uhode tako. zahvati element opsesivnog mi ljenja. Foster. Sve je infori cije iskrivljavao kako bi bile u skladu s tom pogre nom pr etpostavkom. Da nema tog obilje ja Iju kogni cije. skloni su zloporabi droga i èesto pokazuju druge samodestruktivne sklonosti. pokazuju taj oblik pona anja. ljudima sve lak e ivjeti otuðeno drugih. Drugo tum nje ka e kako je rijeè o obliku opsesivno-kompulzivnog poremeæaja (OKP). osobe koje katkad godina opsesivno uhode i uzne miruju druge. onome koji vodi raèu na o uèinkovitom izvoðenju planova. Ne èudi ste to su predmeti erotomanskih opsesija nerijetko javne osobe. i OKP je zapravo samo kvar u jednom razumskom sustavu. poput gluma pop-zvijezda i politièara. C æenito im aju prilièno klimav osjeæaj vlastitog identiteta. U odreðenom smislu. ali u nekim se sluèajevima erotomanijajavila nakon ozljede mozga ili epileps ije. mo da u sljepooènim re njevima. Carden je tako mislio da ml. prepoznaje pona amo li se razborito (sjeæate li se Phineasa Gagea?). ili za to ne mogu iziæi iz kuæe a da stalno ne pr ovjeravaju jesu li pogasili svjetla.stanje kad osoba osjeæa da ne mo e zaustaviti odreðene misli. posebice u velikim gradovima. John Hincklev n atentator na biv eg amerièkog predsjednika Reagana. zakljuèali vrata itd. u poèetku barem. i 243 Robert Winston: LJUDSKI UM to toliko da zaboravljamo na druge osobe i stvari. a i njima je svojstven nedostatak dodira sa stvarno æu. prednji dio cingularne vijuge vodi raèuna da ostane usredotoèena nakon djelova nja. a obièno trpe i njihove obitelji. Taj je posljednji d io kruga vraæa na poèetak. ivi li ljubav u mo danim tvorbama? Prièa o Johnu Rutteru Cardenu nagla ava jo ne to . u kojem je jednu od glavnih u loga im. poput neut emeljenog mi ljenja daje predmet p goniteljeve opsesije jednako zaljubljen u njega . Katk ad jedini.

Iskustvo samotnog izopæeni ratnog zaroblj enika ili taoca mo e biti muèno i razorno. Dodu e. Schachterovim istra ivanjima tu nije bio kraj. jahaè. pustinjaèka izol acija mo e navesti osobu da se povuèe u sebe toliko poène nalikovati shizofrenièaru. onda bi tjeskobne osobe. sportske klubove i neformalne skupine prijatelja slièn ih svjetonaz Èovjek je dru tvena ivotinja . èovjekov se ivot odvija uz druge lji Instinkt da budemo dio s kupine razvija se otkad smo bili ranjivi hominidi. bièem goni Brat a magarca. Schachter je pisao o izolaciji iz vjerskih pobuc Samotnik [pustinjak] do ivljava se u pravom svjetlu. za s tudiju koju æu sad opisati danas ne bi dobio etièko odobrenje. tijelo. pokore i slièno. Do bili su najosnovniji.zanimalo gaje kako ljudi komur raju i djeluju unutar skupine. Na ao je pet dobrovoljaca spremnih da ive u samoæi. opiranje zdravog ra zuma luðaèkoj ko ulji u koju æe ga sapeti. Sobe nisu im ale prozor. vrijeme 1 smo spremni proves i u vlastitu dru tvu razlikuje se od osobe do osobe. Gospodarova du a. Dak le. transformatorima i elektrodama doèekao ih je istra ivaè odjeven u bij elu kutu. Tu nalazite razlog za ono to nalikuje ekscentr iènostima asketizma. a katkad i iznin kontroverznih. Podlost i pokvare-nost priroðen og karaktera sna no se poèinju isticati.kole. »um« ili »ah«. za razliku od pobjednika Big Brothera. stolac. ili jo strasnije. radiju ili televiziji. radoznalih. tu èenje stanka u ljudskom govoru. ra dne zajednice. novinama. uglavnom psiho logije. Mo da vi e od svih ostalih sisav odrastamo najèe æe u obiteljskim za jednicama dvoje ili vi e ljudi.Ako jest. zabavnih . Od golemih gradova do malih nomad: zajednica Bu mana u pustinji Kalahari. njegove postove na vodi i kruhu. one rane iz pro losti 244 Zaljubljeni um zbog neposluha ili savjesti koje su se pritajeno gnojile. jer bez nje smo izgubljeni . U ] sjeku.antropolozi ne znaju ni zajedno dru tvo u j em je uobièajeno ivjeti samotno. bolje pre od svakog ekonomista. Dr. »baba psihologije« (»baba« najidi u znaèi baka). mogle imati pov eæanu potrebu za dru tvom. Tr i su dobrovoljca izdr ala dva dana. dosjetljiv pojedinac koji je uspio nanizati ukupno osam osamljenièkih dana. sad odi u svojom otrovno m naravi. Samicaje jedna od najte ih kazna za èovjeka. Sv baka. Tipièna je njegova vra lasta objava moæi tzv. kako na dijete utjeèe èinjenica je li naj stariji najmlaðe u obitelji. Schachter je proveo jedan pokus s izolacijom. moæ sugestije. vojm dinice.. Schachter sa sveuèili ta Colu mbia bio je jedan od o osebujnih pojedinaca. Tu je osobinu 1959. npr. Na alost. uzroci pretilosti. Ali veæini nas takoðer treba malo »prostora« i samoæe. prouèa Stanlev Schachter. premda su njegovi napori pridonijeli boljem razumijevanju ljudskog uma. Èak je i peti mu karac. poprilièno nalik ekstremnoj inaèici te levizijske emisije BigBrother. zasebni smje taj: krevet. Kad su do le na pokus za koji su se naslijepo prijavile. stol i zahod. Èak i aktivnosti poput gledanja televizije ili èitanja novina mo gu slu iti odr avanju iluzije dodira s vanjskim svijetom. Za pokus je okupio dodiplomske studentice. Jedan od mu karaca izdr ao je dvadeset minuta prije nego stoje objavio da hoæe van. ma koliko kratko trajnog. Ljudima treba neki oblik kontakta s drugima. Gregor Zilstein s Odjela za neur . èak do ponoænih u ranjanja koje prakticiraju keltski samotnici. on nije dobio milijun kuna i malo petparaèke slave. mo emo lije opa ati i mjeriti? Bi li se Andr Marvellu isplatilo daje svoj u plahu ljubavnicu snimio fMR-om? Biti èovjek znaèi imati odnose s drugim ljudima. naposljetku postao iznimno tjesk oban. Poput tolikih klasiènih istra ivaèa. Ako dru tvena izolacija ljude èini tjeskobnima. Interesi su mu bili iroki . Zatim zimo u druge mre e meðuljudskih odnosa . Moguæi su grozni ispadi ni ih nagona. ustvrdio je. a oni nisu imali pristup knjigama. jer dru tvena izolacij a izaziva tjeskobu.. »Baba psihologija« do la je naslovnice i jedno je vrijeme bila argon The Wall St reet Journala. nikotinska ovisnost. a ljubav je jedan oblik stojanja ko ji kao daje urezan duboko u mo dane strukture. u pokornost. Eksperimentator se predstavio kao dr. u laboratoriju ok ru en zavojnicama. a time i burze. pretpostavio je. Kako je istaknuo S achter. uloga religioznog pustinjaka èini se tovo potpuno »neprirodna«. dvaju ljudi. jer ba shvaæa da ljudi novac ne ula u hladne glave. ne proðe mnog o prije negoli na a osnovnija potreba za d tvom prevlada i samima nam postane nela godno. posobni za uspje an samostalni lov ili za titu od grabe ljivaca. meðutim. Nastajemo iz nosa. provokativnih.

Velika veæina ispitanica koje su oèekivale blag ok ra* su èekale u u obnoj osami.« Prije zadavanja okova. Ponuðen im je izbor. (D danas sam uvjeren kako sam bio dovo ljno dobar da budem pomoænik vodi m izviðaèke patrole. Etiènost takva po sa danas bi bila smatrana iznimno upitnom. Evolucionisti bi rekli kako je ta tjeskoba motivirala ljude da se jaèe potrud e da ih grupa prihvati. eleæi jaèe u la iti dio ispitanica. izaziva elju za pripadan jem.rijetko rabljena neuronska mre a sklonaje odumiranju.pojest æe hrai ali u lovu æe. biti beskoristan. dodao je. Mogle su èeka jednoj od malih susjednih soba. »premda æe elektro okovi biti prilièno bolni. rekav i im da æe osjetiti samo golicanje ili b ockanje. Ali moje dru enje s policama za knjige na zabavama te ko bi se moglo naz ti evolucij skim dosegom. èuti ili dodirnuti drugog èovjeka. neæe izazvati nikakvu trajn tetu. a tjeskoba. Schachter je zakljuèio da nas tjeskoba motivira budemo s drugima. istra ivaè zastra ivanjem uzrokuje poj liènu patnju ispitanica. i sam mozak razvio u vrlo »dru tven« organ. Svaki od tih èimbenika prijetnja je opstan skupine. zato to smo ne pretni ili nespos« ni. ili zato to smo neprivlaèni. Kao to smo spomenuli u prija njim poglavljima. p ak. Mozak koji raste. Komunikacija sa susjedima odr ava ih na ivotu i hrani . nikakvi elektro okovi nisu bili primijenjeni. ili u neu dobnoj uèionici u kojoj je bilo r sta za sve i mno tvo neudobnih stolica. Ispitanicama kojima je. o èemu æei 246 Zaljubljeni um vi e poslije. ivèane stanice razvijaju se stvaranjem meðusobnih ve za i prijenosom informacija du njih. Od zaèeæa se razv dijeleæi se u sve slo eniju tvorbu. . k ontakt s drugim ljudima potreban nam je kako bismo usvojili jezik i obraðivali èuvst va. u nekom ivotnom i dobiju do ivj ela to znaèi ne uklapati se i izgubiti samopo tovanje. Usto. Istra ivanja na ljudima i na im bliskim srodnicima u ivotinjskom carstvu pokazala su da postoji odnos izmeðu velièine kore i slo enosti dru tvene skupine. Prije je rijeè o pomalo fobiènom pona anju.) Da ne spominjem muène subotnje p lesnjake kad su svi ir li bolje frizure i bili bolje odjeveni. Iskljuèivanje iz dru tva najèe æe se do gaða zbog tri razloga: zato to ki mo ili ne poznajemo »pravila« pona anja. jer je istra ivanje vrlo va no ravno«.« Jadnim je studenticama zatim reèeno da slijedi desetominutni predah on pripremi el ektriène ureðaje. Naglasio je kako ne mo e postaviti napi dok su sve oko njega i gleda ju to radi. mo izazvanom time to me djeca nikad nisu pozivala u razrednu ekipu za pikvj nje. Ja sam u lud èekao dok su kapeta ni kolskih momèadi birali svakoga osim mene. uistinu je ozbiljno ugro en. rekao je kak o æe elektro okovi boljeti. htio potaknuti jaku tjeskobu. u odreðenom smislu. Postavljena je teza. Studentice su i te elje izrazile na: li s pet tvrdnja u rasponu od »Najradije bih bila sama« do »Najradije bih 1 s drugima. Mo da se. da velièina i slo e nost mozga donekle ovisi o tome ivimo li u velikim i slo enim skupinama. ba k ao to nas samoæa èini tjeskobnima. Svatko æe se sjetit i koliko je nelagodno i: skobno kad se ne uspijete uklopiti. Na pitanje »Kako se osjeæate zbog toga to æete dobiti elektro okov e?« odgovarale su na ljestvici 245 Robert VVinston: LJUDSKI UM od pet tvrdnja u rasponu od »Ta mi se zamisao nimalo ne sviða« do »Jake se sviða ta zamisa o. Suoèeni sa socijalnom isk ljuèeno æu postajemo tjeskobni. mogao bi biti nositelj lo ih gena ili bolesti. Netko tko je neprivlaèan. Suvi no je i spominjati da po ne bi mogao dobiti od obrenje. ispitanice su morale ispuniti upitnik o svojim osjeæaji ma glede sudjelovanja. ulazne informacije iz okoline.ologiju i psihijatriju i rekao im da æe ih u pokusu izlo iti elektro okovima.« Vi e od ezdeset posto onih koje su oèekivale gadan ok izabi su èekanje u dru tvu. Onaj tko je nesposoban i tro i resurse . i to s dobrim razlogom. Dakako. prij eti je koheziji skupine. Za razvoj mozga nu ne su. ali da time poma u èovjeèanstvu. a i ugro av a samopo tovanje onih koje su se zabrin zbog sudjelovanja u pokusu. Skupin u koju nije htio prestra iti smirio je. stoje razlog za to mo e mo izgubiti vje tine i sposobnosti koje ne prakticiramo. kao to smo vidjeli. imao je dva razlièita opisa oka koji æe nakratko do ivjeti. pak. osim onih koje krasi zavidna savr enost. Uklapanje u skupinu Veæina nas je. recimo. taman dovoljno velikih da se jedna osoba c sti na udobnoj stolici uz èasopise. a da ne mo e vidjeti. Netko tko ne poznaje pravila ili ih poznaje i svejedno kr i.

Èovjekovje mozak usto ustrojen za prepoznavanje i razlikovanje drugih di. ako ih doista imamo. pa se doimamo spori ili dosadni. Kod majmuna. s obzirom na to daje vrlo malo istra ivaèa dosad poku alo snimiti elektriènu aktivnost pojedinaènih neurona. ljudska bi vrsta vjerojatno r stavila ivjeti ka o da se ni ta nije zbilo. pa doimamo nepristojn i i kao da se dr imo po strani. Doista. kako bismo prepoznali o bu koja nas je pozvala te kako bi smo se prisjetili ostalih gostiju s kojima bisi htjeli razgovarati. Rabimo pozornost i vje tinu usre dotoèavanja da bisi se u Zagoru zabave koncentrirali i razgovarali. dok samo sitne svjetlosne toèke otkriv glavne dijelove mojeg tijela. Kad bi bilo tako. Mo da naglo pribli avamo drugima i razgovaramo samo nekoliko centi metara od r hova nosa. èak i usvajanja jezika. odnosno pamæenje. Vrlo je zanimljivo da upravo ti n euroni okidaju i kad ispitivani majmun ugleda drugoga kako radi istu stvar. procjenjt mo u kakvu su raspolo enju. a motorièke vje ti ne kako bisi znali koliko smo blizu drugima te kako bismo uravnote ili tanjur na k oljenii dok si toèimo piæe. ovise. Radi li samo jedna jednostavna sposobnost unutar tog sustava lo e. Profesor Rizz olati iz Parme. Ali vje tine kojima se slu imo u takvi situacijama presudne su za opstanak. U svakom sluèaju. to znaèi da se ne aktiviraju kad gledamo opon a anje ili nesvrhovite radnje. pa se èinim o be æutni ili sebièni. ishod æe nap sljetku biti iskljuèenje iz skupine. ta se podruèja aktiviraju samo kad gledamo drugog èovje ka kako obavlja zadaæu. bilo bi zanimljivo ustanoviti okidaju li. da me poznajete. Mo da ote ano prepoznajemo lica.« Danas imamo èvrste dokaz e da slièni neuroni postoje i kod drugih primata. Izgleda da u ami gdali èak postoje neuroni koje aktiviraju samo tuða èuvstva. Mo da te ko prebacujer pozornost s objekta na objekt. prepozn ali kao Roberta Winstona. Ti s u neuroni nazvani »zrcalni neuroni«. pa misle da smo drski ili jednostavno poremeæeni. bi to d okaz temelja na e empatije za njih. pak. ali ne i kad gledamo robota. èini se. èak i uz m inimalne informacije. Mo da proma mo teglu i natopimo krasan perzijski tepih. mogli biste prepoznati mu karca koji hoda. a prema njihovim èuvstvima. Nos nam u meðuvremenu poruèuje da pijemo grozno beaujolaismo da æemo èak kriomice virkati u koju ga teglu izliti. Rabi) sposobnost prepoznavanja lica. i njegov tim ra bili su fMR i izvijestili da se zrcalni neuroni vjerojatno nalaze u gornjem uzdu n om lijebu sljepooènog re nja. primjerice lju tenje oraha. k ko bismo upoznali odgovara juæeg partnera. Iskreno govoreæi. Èeoni re njevi u sk ladu s time prilagodavaju ni pona anje prema njima. Zabava vam se mo da èini kao trivijalan primjer. uèenja opona anjem. ako doista postoje. kad ta okupljanja s utra bila stavljena izvan zakona. znaèi. Istra iva su pokazala kako su ljudi sposobni prepoznati druge prema naèinu kretat neovisno o vidljivosti. Primjerice. znanstvenik koji je prvi opisao zrcalne neurone. a profesor Ramachandran tvrdi kako nam »znanje o tim neuronima daje temelj za shvaæanje niza vrlo zagonetnih vidova èovjekova uma: 't elepatske' empatije. Kad bi vam bio prikazana video u koj ja naokolo hodam u po tpunoj tami. primjerice podi e hranu i stavlja je u usta. a ovise o mo danoj aktivnosti koja je uvelike izvan svjesnog nadz ora. Pomoæu amigdal e. M da biste me. te ko je dokazati da okidaju ovako kao to ja teoretiziram. 247 Robert Winston: LJUDSKI UM na prizor majmuna koji izvodi èovjeku svojstvene radnje. postoje odreðene ivèane stanice u èeonim re njevima koje okidaju kad izvodi odreðene radnje s dla om. mozak predodreðen za interakciju s drugima. Uzmimo za primjer odlazak na zabavu. . o ulaznim informacijama ljud skog podrijetla. socij ne poslje dice mogu biti katastrofalne. zaljubili se i podizali djecu? Kal bismo prepoznali ljude koji bi nam mogli koristiti ili one koji bi nam mo t htjeli nauditi? Bez sposobnosti tumaèen ja i »ulaska« u tuða èuvstvena stanj kako bismo razvili moralnost ili suosjeæali i opra tal ? Te su vje tine temeljr 248 Zaljubljeni um èovjekovo obilje je. Zadaæa pritom mora biti svrhovi to pona anje.Èovjekov je mozak. Veæ i u najjednostavnijim meðuljudskim interakcijama sudjeluje dojmlj velik broj mo da nih sustava. osobito kod ljudi. Ipak.81 Zrcalni neuroni. Mo da te prepoznajemo stanja uma drugih. Kad ne bismo imali socijalni mozak.

temeljem izgleda ili sposobnosti zaraðivanja. stalno æete nailaziti na uvjet »smisao za humor«. al je s aktivnom ulogom u podizanju djece? Ti primjeri pokazuju da smo i c strojevi od krvi i me sa usmjereni na opstanak i razmno avanje. Na prvi bis mo pogled mogli doæi u isku enje da ustvrdimo kako ta obilje ja imaju malu ili nikakvu evolucijsku svrhu. Takoðer posjeduje razinu socijalnih vje tina koja bi mogla pridonijeti si249 Robert Winston: LJUDSKI UM gurnosti i zaradi. Od en a s visokom ocjenom. Stoga te st vari ulaze u definiciju »privlaènoga«. neovisno o tome ivimo li u kolibama od blata mansardama Mana hattana. a to se nastavlja i u razvoju. Darvinisti smat kako simetrièno lice nije samo ugodnije za gledanje. No sjeæam se kako je onaj blagi glazbenik i komièar Dudley Moore . Je kanadsko istra ivanje provedeno 1999. ne ba manekenski tip. Potencijalne ljubavi i partnere ne procjenjujemo samo.simetriènost. Ali . Stoga je istra ivanje privlaènosti i u ðenosti jedno od najzaokupljujuæih podruèja neuroznanosti. seksualno uzbudljivom it d. upadljivog automobi la ili briljantnog uma alju poruku da taj mu karac mo e eni i njezinoj djeci ponuditi obilje te da svoje evolucijske prednosti mo e prenijeti na iduæi nara taj. do du e. evo. S obzirom na to daje orgazam ugodan do ivl j. sa irokim bokovi ma prikladnima za raðanje i bujnim grudima. onizak gospodin s malim oèima i istaknutim nosom. ene u srednjim tridesetima zam< n su da ocijene svoj posljednji spolni odnos prema stupnju zadovoljstva im je pru i o. Blag mu karac mo da je od male koristi na lovi tu. mo da razvilo do faze u kojoj obilje ja poput velikih mi iæa i agresivne osobnosti v i e ne nose evolucijsku prednost. nego je i pokazatelj t snog z dravlja i snage. premda t o ima najveæu te inu. Ali. Razlièita su istr a ivanja pokazala da mu karci i ene privlaèn zgodnom. a ispitane su unutar tri sata od voðenja ljubavi.To je sigurno ljubav Iz evolucijske perspektive. Dru tvo se. Mno tvo »jalovih«. Hej. da nemoguænost njegova do ivljavanja mo e sa sobom nositi odreðenu stig kako znamo da su Randvjevi ispitanici govorili istinu? Ilije stajao pokraj veta s bilje nicom? Mo da je evolucijska svrha orgazma poveæanje plodni Prema istra ivanju dr. èime poveæava izglede za zaèeæe. Ili kao stoje Henry Kissinger. Mu karac k oji mo e nasmijati ljude vjerojatno je inteligentniji. Humor je privlaèan. jednom rekao da »smijehom dovodi ene u krevet«. stoje oèita evolucijska predn ost. pa ga zato nesvjesno smatramo privlaènijim. na æemo istra ivanje Randvja Thornhi lla sa Sveuèili ta Novog Meksika prema jem su orgazmi do èetrdeset posto èe æi medu enama su partneri mu ci sa simetriènim tijelima. Motiviraju nas i o sobine poput dobrote i smisla za humor te sliènost ciljeva i iskustva. pa se enke opæenito radije pare s alfa mu jacima. zadr av a vi e partnerova mena. zgodna Sudeæi prema dokazima. Njih ne samo daje korisno imati u blizini dok je enka optereæena odgovornostima brige o leglu. skupog sata. Novor odenèa« koðer preferira simetrièna lica. samo je jedna od deset i la nisku prisutnost spermija.« Signali poput otmjenog odijela. kad ena do ivi orgazam. nego æe se »uspje ne« osobine alfa mu jaka genima prenijeti na njezino potomstvo. istra ivanja u ovom podruèju bavilo se or mom. Slièno tome. Dakako. no bez obzira na to ene tra e druge znakove osobina »alfa mu jaka«. Zavirite li u oglase u rubrici Osobni kontakti bi lo kojih novina ili èasopisa. Darwinova naèela vidimo u cijeloj prirodi. ili bai povi en stupanj zadovoljstva u spolnom odnosu. mu karcima su i dalje va na enina obil koja govore o njezinoj nadmoænoj sposobnosti da rodi i podigne zdravog potomka odatle i svevremenska privlaènost enske figure u obliku pje èanog sata. lijepom. Gotovoje polo ena koje su isku stvo ocijenile niskom ocjenom na postkoitalnom testu in mali broj spermija. izbor partnera ovisi o sposobnosti ivotinje da u drug om pripadniku svoje vrste prepozna kvalitete koje potencijalnom potomku mogu dat i prednost u nastojanjima da pre ivi. jasno je da biti èovjek u mnogim pogledima znaèi prekoraèiti ogranièenja na e evol ucijske pro losti. Veæinu ih vjer jatno treba uzeti s popriliènom zadr kom. jednom istaknuo: »M oæ je afrodizijak. Jacky Boivi n s Cardiffskog sveuèili ta objavljenog V. smatraju . Vjerojatnije je kako æe agresivni alfa mu jak èimp anze uspje nije loviti hranu i braniti partnericu i potomka od grabe ljivaca i drugi h mu jaka. neovisno ( me koliko se svijet mo da promi jenio. a na djelu su i kod ljudi. rekao bih. u britanskoj Udruzi za napredak znanosti. privlaènost poèiva na istim naèelima kao u evol skoj pro losti. pokazalo je kak o su mu karci imal æe izglede za spolne odnose to su im tijela bila simetriènija.

neovisno o eninoj masi. ene su se odluèivale za najmu? ja lica (zamislite Georgea Clo onevja). Pomama za mr avim. ene. a visina je imala evolucijsku prednost u odvraæanj u grabe ljivaca i skupljanju hrane. Teoretski. 250 Zaljubljeni um Ipak. odnosno obilje jima lica poput naborano-sti. birale su mu karce koji su izgl kao da njihovom djetetu mogu donijeti gensku prednost. »momak s dobrir nima« neæe biti mu karac koji æe htjeti ostati u »kuænom pritvo . Istra ivanje rovedeno u Liverpoolu i Poljskoj prouèavalo je taj èimbenik na skupini od tri tisuæe m u karaca. ko èatije lice. s obzirom da t estosteron olak ava opstanak . U razradenijoj inaèici tog istra ivanja. grublje. Usto. s nagla enom èeljusti i jagodiènim kostima te mini malnom kolièinom masnoæa. heroinskog ika u suprotnosti je s biolo kim naèelima. enska ili enstvena mu ka lica zadr avaju vi e djeèji izgled. velike oèi. mala razlika u facijalnim obilje jima mo e biti razlogom uspje nog ili neuspje nog ivota. tim Devendre Singh ustanovio je da idealan omjer struka i bokov a iznosi 0. takoðer. a mijenja se p o ulasku u menopauzu. suprotni æe spol vi e mu karce vjerojatnije p rocjenjivati privlaènijima. Ovdje moram priznati da sam ranije zanen odreðene èinjenice. na vrhu zdravog tijela. Ali ene takoðer tra e mu karc ji æe biti uz njih i pomagati im podizati djecu. U svim dru tvima i kultu idealna ena ima glatku ko u. poput onih Leonard a DiCaprija ili Willema Dafoea. Istra ivanja koja je na Teksa -kom sveuèili tu provela D vendra Singh pokazuju kako taj obrazac tjelesne raspodjele masnoæe sna no utjeèe na mu k u procjenu enske privlaènosti. a ne za nje nija. s nagla enim obilje jima. na isti naèin privlaèe mu karci s najboljom raspodjelom mu kih spolnih obilje ja Mu karci su u prosjeku vi i od ena.postkoitalni testovi broja spermija preostalih u grliæu maternice na su glasu zbog netoènosti i nepouzdanosti. grubim izgledo m tzv. kako je vjerojatnije da æe mu karci enstvenijih lica u odreðe nim sudskim procesima biti oslobo251 Robert Winston: LJUDSKI UM ðeni ili ka njeni manjom kaznom. agresivnost i spolni nagon. grubih crta i agresivnog izg leda. kad su bile najspremnije zaèeti. Zg dno je lice.poveæava hrabrost. Drugi m rijeèima. mu karci s »mu evnijim« licima trebali bi biti mu karci koji jamèe najveæu evolucijsku prednost. a raspod jela masnoæa poèinje nalikovati onoj u mu karaca. stoje mu karac idealnom mu evnom tipu.7. ustanovili da se èin diplomanata ojne akademije na kraju karijere mo e predvidjeti prema njihovoj facijalnoj domina ntnosti.82 Kad su morale izabrati mu karca s koj se najvjerojatnije upu stile u usputnu vezu.i dalje sam veoma sumnjièav prema tim n zima . enstvenija ili neuc jeno zgodna lica. Veæa prisutnost testosterona èini mu ko tijelo uvelike razlièitim od enskoga: mu karci ima u. Smatra se kako je taj omjer idealan za raðanje. U skladu s time. veæim usnama i vi e masnoæe u obrazima. Naime. Istra ivaèi su. ene poèinju gomilati masnoæe oko ni ih dijelova tijela. Pokazano je. pak. primjerice. bujne usne i razmjerno neistaknutu èeljust. Dr rijeèima. u odreðenoj mjer mu karaca s kojima imaju spolne odnose tra e dvije. Penton-Voakov tim tra io je od da procijene v lastitu privlaènost te da izaberu lica mu karaca s kojima b prije u le u dugotrajnu ve zu. Ma koliko se bizarno èinilo. vraæa nas na èvr æe tlo. Na alost. shvaæanje prema kojem smo ustrojeni da nas privlaèe partneri èija lica i tijela najvi e istièu obilje ja suprotnog spola. Istra ivaèi su zatim usporeðivali amerièke mi ice i tvrdili isti omjer. U ranoj adolescenciji. èimbenici poput mlade dobi i oblika tijel a govore o eninoj sposobnosti da bude majka. kad se aktivira sposobnost zaèeæa i raðanja. Proizvodnja enskih hormona u toj se fazi smanjuje. Neo enjeni su mu karci takoðer bili ni i od o enjenih. Ali najva niju ulogu lice ipak ima u seksualne privlaèn osti. da kle atribute koji je najvi e èine enom. Njihov evolucijski program trebao bi im govoriti da spavaju s mu k ar koji su doimaju najzdraviji i najmu evniji. Dakle. Mjereæi raspodjelu masnoæa i tra eæi od mu karaca da ocijen iz enskih figura. biologija na vodi ene da. Otkrili su da su o enjeni mu karci s djecom u prosjeku bili tri centimetra v i i od mu karaca bez djece. katka d proturjeène ri. to znaèi da imaju veæe izglede za razmno avanje. Andrew slike je mu kih lica pokazivao ma na vrhuncu plodnog razdoblja. vjerojatnije j e da æe imati sna an seksualan nagon i i ti prilike za odnose s vi e partnerica. recimo. ka e teorija. vj erojatnije je da æe imati visoku razinu testos na. to ene ele lan Penton-Voak sa Sveuèili ta St.

a drugoga je zanimala dugotrajn za. a manje »vrhunskih« g ena. Posrijedi je te ka boles t u kojoj ivèane stanice oteknu od masnoæa. ene k oje tra e privremeno seksualno zadovoljenje bez ima] 252 Zaljubljeni um zadr ke izabrati najkr nijeg. Kadje rijeè o genima. Preci A kenaza potjeèu iz ist oène Europe ili Rusije i oduvijek su bili skloni reprodukciji s ljudima istog podr ijetla. a od mu karaca jednostavno ele dobar genski materijal? ene koje su se pro cijenile manje privlaènima izrazile su veæu preferenciju za manje mu evne tipove mu kara ca. Znaèi li to da tak ve ene manje mare o mu karèevim »kuæanskim« kvalitetama jer se osjeæaju spremne same skrbi o djetetu. skloni s poznatom i slièno m. Rezultati pokusa i li su u prilog tezi da su nam privlaènije osobe s genskim materijalom razlièitim od na ega. najgori izbor za dugotrajne ve ze zbog sklonosti da imaju djecu s drugim enama. Dakle. Ali istra ivanja pokazuju kako su e ne koje su se procijenile privlaènima ipak su birale maco mu karce. da253 Robert Winston: LJUDSKI UM kako. Ispitanici su. mu evnijeg i e nstvenijeg. Izbore uglavnom èine na nesvjesn oj razini. Prema novijim istra ivanj: èovjekova pona anja. Drugim rijeèima. U joi noj studiji na Sveuèili tu St. idealan par tner za razmno avanje imun je na drukèije bolesti od nas. najmu evnijeg mu karca. Uvrije eno vjerovanje koje bi iz svega navedenoga proizi lo. mu ki i enski. kazivali slike dvaju mu kih lica. Prema tome.je Takoðer. poput osjeæaja samopo tovanja. ene i mu karci poistovjeæuju mu karce mu evnog. Svi smo sklo niji seksu s osobama s kojima nismo u rodu. a ispitanici su morali reæi koje lice pristaje uz oglas. za na u bi djecu to moglo biti kobno . Andrew istra ivaèi su velikom broju ispitanik. zbog njegove sliènosti s »idealnim tipom« i druge æe ene poziti reagirati na n egove ponude. Dakle. Tehn< gija obrade slika danas omoguæuje vrlo fino mijenjanje i stapanje fotogra. nepokretna i de mentna. Razlog za to »privlaènije« ene biraju maco mu karce mogao bi biti i taj to su se pro njivale dovoljno sposobnima naæi drugog mu karca koji æe im pomoæi podizati djecu ili uv jeriti oca da ostane uz njih. jer time osiguravamo da æe potomak naslijedi ti najbolje gene. oni s najvi om razinom testosterona. zbog crkvenih i dru tvenih obièaja. u njegovim bi teorijama mog lo biti zrnca istine. a ne s roditeljskim tipovima. naravno. te pritom osjeæaju strah od kazne drugog roditelja. Ljudski instinkt. Svi nosimo odreðene neispravne gene nosi li izabrani partner slièan neispravan DNK. jer ne mare hoæe li se on zadr ati uz njih i pomagati im. Danas se smatra kako bi odluka ena u »nju nom testu« izbora partnera mogla biti pod utjecajem imunosti na bolesti i upale. Jedina stvarna razlika meðu oglasima bila je u tome to je jedan mi rac oèito tra io kratkotrajnu avanturu. Dijete tako mo e biti imuno na najveæi raspon prijetnja svojem opstanku. Uzroèna mutacija vrlo je èesta u DNK-u id ovske zajednice A kenaza . veæina nas preferira mje avinu poznatog i egzotiènog. odnosno majkama. test ronom bogatog izgleda sa enskarima. ma koliko programirani bili da tra imo »vanjske« gene. ene koje ele djecu moraju odvagnuti: ono to izgube na odjelu »dob rih gena« mogu nadoknaditi na odjelu »bri nih roditelja«. Jedno je istra ivanje koje je iskoristilo tu moguænost pokazalo . Statistièki gledano. ali na njih utjeèu i èimbenici dostupniji svjesnoj provjeri. to pokazuje da ih vi e privlaèe pokazatelji ostanka uz obitelj. Posljedice braka unutar iste zajedni ce dobro oslikavaju bolesti poput Tay-Sa-chsova sindroma. s oglasom za usputnu avanturu prete ne vezali mu evn o lice. izbore ne temeljimo samo na izgledu. u naèinu na koji ene biraju mu karce za seks i reprodukciju pc kompromis. veæina nas nosi najmanje dvadeset do trideset genskih varijac ija koje mogu uzrokovati nasljedni poremeæaj.otprilike jedan od 35 pripadnika nosi mutaciju koja mo e izazvati bolest kod djeteta ako je i partner nositelj. U jednoj od prija njih serija za BBC. No. glasilo bi da su najpri vlaèniji mu karci. pa se djeca raðaju slijepa. Posljedice su zato bile poveæani i ci koje n osi razmno avanje srodnika. Lica su prikaj uz dva oglasa za partnere. Umiru u prvih nekoliko godina ivota. od ena smo tra ili da pomiri u majice mu karaca i da ih zatim s pare s licima. dobrim dijelom zato to su uglavnom bili dovedeni pred gotov èin te. Sigmund Freud mo da je najpoznatiji po tezi da djevoji i djeèaci imaju nesvjesnu e lju da spavaju s oèevima.

odgovor je da. Dakle. kao to sam istaknu o. pak. Lord Byron najjezgrovi-tije je sa eo taj stav stihom: »Ljubav je mu karcu dio ivota. S druge strane. Isto je odgovorila samo treæina djevojaka. predan i skroman mu karac. svaki mu karac teoretski mo e stvoriti milijune potomaka i u to mora ulo iti samo vrijeme od upoznavanja do ejakulacije.kako su ispit. a djevojke onaj s vojih oèeva. Bio je poznat kao iznimno po ten. Nisam nai ao na istra ivanja koj. Tijekom ivota na svijet mo e donijeti razmjerno malo potoma ka. naravno ako su nas oni podigli. Ondje ivi podjednak broj Europljana. % to mu karci ele Mu karci su nedvojbeno manje »izbirljivi« kad je rijeè o izboru partnera i sp mniji su n a seks. Primijetio je da postoji oèit obrazac kad j e rijeè o spolnom sazrijevanju. u odreðenom smislu. Zanos je nestao Do 1989. a vi e naginju racionalnim odlukama o dugoroènim vezama .« Jesu li mu karci doista us rojeni tako da posvuda stvaraju potomke. Kephart je ustvrdio da ti rezultati pokazuj u jasan enski pragmatizam. u njegovu prilagodljivu plastiènom stanju. Tamo nja su istra ivanja pokazala kako se djeca roðena u je anim vezama èe æe odl jenèati s pripadnikom etnièke skupine u k pripada roditelj suprotnog spola. ali ak o su ove primjedbe toène. a kod momaka broj nastavlja rasti.8' Razlika nema nikakve veze s moralom. ma koliko god mislili da smo napredovali od evolucijske pro losti. na mozak i tijelo prièaju bitno razlièitu prièu. Gotovo dvije treæine momaka odgo vorilo je da se ne bi vjenèali s nekim u koga nisu zaljubljeni. Postajuæi tjelesno spremne za trudnoæu. kao to je pokazalo istra ivanje Montgomervja i Sorrella. jedna nije pristala. neovisno o tome tko im je partner. a eni smisao. a manje veze . i jata i Po line ana. To znaèi da joj je te e tra iti hranu za sebe i dijete te daje izlo en napadima grabe ljivaca. a ene. Nasuprot tome.84 Od ispitanika su t ra ili i da odgovore na sljedeæe pitanje: »Kad biste upoznali nekoga tko ima sve osobi ne koje pri eljkujete. Ali nije rijeè samo o tome da mu karce vi e zanima seks. ene su nesklonije v jerovati u romantiène ljubavi. U mozak se. Ti se rezultati zgodno podudaraju s rezultatima istra ivanja amerièkog sociologa Wil liama Kepharta. Mladiæi. Iz svega to znamo o privlaènosti i darvinovskim s ilama u njezinu temelju logièno slijedi pitanje: postoji li ljubav doista? Nasreæu. ena mora nositi dijete devet mjeseci. premda su se djevojke isprva zaljubljivale èe æe i ranij e od mladiæa. procjene kvalitete gena naspn 254 Zaljubljeni um roditeljskih kvaliteta. T. Zbog tog a mora vrlo pomno birati mu karce s kojii æe spavati . Drugi istra ivanja pokazala da na izbor partnera utjeèu boja oèiju i dob ro dite Ipak.premda u na oj k ulturi postoji sklonost takvoj pretpostavci. bave usvojenom djecom. Karijeru je zapoèeo kao protuobavje tajac u Drugome svjetskom ratu.na temelju. J. utiskuju si idealnog partne ra i sasvim je prirodno to sliènost tih slika s roditeljima i prolazna. Ali toèno je ba suprotno. za oèekivati je da osobe koje su usvojene kao dojenèad imati sliène sklonosti. ke vi e privukla lica koja su nalikovala njihovom roditelju suprot nog spola Havaji su etnièki lonac. Tri èetvrtine mu karaca odgo rilo je pozitivno. Odnosno. premda bismo to mogli zakljuè Prièa se svodi na biologiju. nego jednostavno zato to se na spolni identitet oblikuje lo rano. kad se umirovio William Proxmire bio je demokratski senator iz Wis-cons ina. Do dvadesete godine djevojke navode sve manje sluèajeva zaljubljivanja . ene æe prije stupa ti u brakove u kojima ljubav nije dio jednad be. biste li se vjenèali s tom osobom premda niste zaljubljeni u nju ili njega?« Cinièni mu karac mogao bi pretpostaviti da su djevojke odgovorile ne u mnogo veæoj mjeri od mladiæa. Montgomervja i G. kad je stranac slièno pristupao enama. a zatim odgajati. Kephart je ispitao tisuæu studenata o njihovim iskustvima sa zalju bljeno æu i o dobi u kojima su ih do ivjeli. Prije sam pisao o istra i nju u kojem j e privlaèna nepoznata ena prilazila mu karcima na sveuèili ni kampusu i predlagala im da spavaju zajedno. Sorrella provedeno 1990-ih pokazalo je da se adolescenti zaljubljuju ranije i èe æe od adolescentica. a poslije je . tra e ger model utjelovljen u njihovim majkama. da tra e predanost? Amerièko istra ivanje M. Indijaca. vjerojatno je kako sve to na nas ne utjeèe zato to doista tra imo part re s istim genima.

nije naslikao gol . krh ka ljepota i nakon devedeset godina zraèi jednakom svje inom. a na nekima se ona doima nezainteresirano i pasivno. Braneæi svoj stav. Tridesettrogodi nji Modi gliani upoznao je Jeanne Hebuterne kad je bila tek devetnaestogodi nja studentica slikarstva. poput hrabrosti i altrui. krivaju tajne ivota i tako osiroma uju svijet. Zbog nje je djelovanja sredi nja amerièka vlast morala ogranièavati. Senator Proxmire nije bio jedini koji se bunio na ljubav i seks.. neuspje no se tri puta boriv i za guvernera dr ave Wisco Naposljetku je izabran u Senat kako bi popunio mjesto ispra njeno smræi nas ozlogla enog Joea McCart hvja. mogu svesti na. Pa to ako svijest i jezik u mozgu imaju oblièje i triènih valova? Je li va no to neki znanstveni dokazi sna no podupiru sh\ nje prema k ojem smijeh. U galeriji je visjelo nekoliko velikih slika g ena u provokativnim pozama. a nekolicina ostalih u privatnim je rukama. trudnu. zatvorili su izlo bu.255 Robert Winston: LJUDSKI UM u ao u politiku. Putovanje je vrjednije od svakog zacrtanog cilja. vide stidne dlake. skupina gostiju okupila u galeriji Berthe VVeill. Zanimljivo je. Pjesnik i kritièar Andre Salmon opisao je to je jednom zgodom vidio: Vukao ju je za ruku. ke trg ovkinje umjetninama. u spavaæici . Alija ne vjerujem da bi nas znanstvenike trebalo kriviti da smo uvrij senatora. Neke Modiglianijeve slike Jeanne zraèe iznimnom nje no æu. a iz logom je. Neke od mnogih slika oduzimaju dah. gensku jednad bu.postali su jedna od pari kih legenda. kad su se i upoznali. s velikim e irom. Znanost nikad neæe doseæi toèi kojoj æe moæi objasniti i protumaèiti cije u tajnu èovjekova postojanja. Doris Aut stof u svojoj knjizi Amedeo Modigliani: Poezija gledanja*' opisuje kako se u pi djelj ak 3. Ali sreæa je (bolje reèeno nesreæa) htjela da se nasuprot gal< nalazila lokalna andarmerija . Bio je poput luðaka. p. recimo. Katka d se ka e da znanstvene spoznaje r. Povlaèio ju je za duge pletenice i pus tio samo na trenutak prije negoli ju je bacio u ogradu parka Luxembourg. sti æuæi njezin krhak zglob. Skandal koji je uslijedio.. ni tome trebala stremiti. ili bilo koga drugoga. druge se doimaju daleke i neo dreðene. kako bi privukao svjetinu ko u la. Njihova prièa unekoliko podsjeæa na onu iz La Boheme. VVilliam Proxmire politièki je ivot pr kao senatska legenda nesmiljenih kampa nja protiv vladina rasipni tva. stari konzervativac. Odmah su se ludo zaljubili i upali u vrtlog strasti. Njihova javna lju bav . Modigliani je od mladosti patio od upala pluæa. u z policijsku aktivnost. S æanje neurolo kih i psiholo kih osnova ljubavi dodaje va nu di menziju p< koja æe ostati vjeèna tajna.. zaluðen divljaèkom mr njom. Ta nagrada p va vladine du nos nike kako bi se sprjeèilo »stri enje poreznih obveznika< vu je nagradu dodijelio 1975. èak i transcedentna priroda nekih religio: iskustava potjeèu iz meðuigre neuronske aktivnosti? To nije znak da bi zi stvenici trebali obustaviti svoja nastojanja. koji joj je naredio da »skine sve te opaèine« jer se golim enama. J edna slika dio je zbirke Courtauld u Londonu. koliko je meni poznato. Poèeli su ivjeti zajedno na Montmartreu. Ali ljubav mo e potaknuti drugo ljudsk o biæe da u opsjednutosti naslika izvanrednu seriju remek-djela. prosinca 1917. ljubav. psiholo ka istra ivanja imaju ve vrijednost za sva dru tva. u sveèanoj odjeæi. na premijeri jedine samostalne izlo be Amt Modiglianija. BerthuV 256 Zaljubljeni um odvukli su na razgovor k policijskom naèelniku. rekao je kake di » ele da n eke stvari u ivotu ostanu tajna. Poku ao je potaknuti javnost da se okrene p odluke Nacionalne znanstvene zaklade da financira istra ivanje vrijedno i suæe dolara o tome za to se ljudi zaljubljuju. èak neprepoznatljivo. Tije godina stekao je zasluge za u tedu milijuna dol ara javnog novca. druga je u Guggenheimu u New Vorku . One su svjedoèanstvo velike i bolne ljubavne prièe. Amedeo Modigliani poèeo je slikati Jeanne Hebuterne 1917. ali u suprotnom smjeru. mislim. to ju je slikao odjevenu za etnju. mijenjati ili ot vati svoje programe. a na samome vrhu popisa 01 to ne elimo znati raz logje zbog kojeg se mu karac zaljubljuje u enu i ob to«. neèuveno. dominirao jedan od velikih Modigliani jevih enskih aktova.i svaðe . VVilliam Proxmire. U tom je kontekstu ostao upamæen po uspje noj borbi tiv amerièkih planova o financiranju gradnje nadzvuènog teretnog zrakop Ali n ajpoznatiji je po uspostavljanju nagrade »Zlatno runo«. Al i ta su istra ivanja doista va Premda se neke od najboljih èovjekovih osobina. ali nikad je. a na nekima Jeannina nje na.

u visokoj trudnoæi. i dalje va no. Andrew Scho lev i njegove kolege s Northumbrijskog sveuèili ta izlo ili su tom feromonu mu karce i en e. ali za lo se nikad neæemo prestati diviti mnogim oblicima koje ljubav poprima il lièinama tragedija i uspjeha na koje nas m o e nagnati. Za vas koje trenuts vi e zanima mehanika cijele prièe. Na krevetu su le ale prazne boce. pisac ili pjesnik toga doba nije bio prisutan. Usto. S dva dana poslije dvadesetdvogodi njajea nne bacila se koz prozor s petog 1 ubiv i sebe i svoje neroðeno dijete. IV martre mu je priredio golem s provod. Po sve mu sudeæi. njegov dugogodi nji prijatelj i susjed. dostupan je na internetu za tridesetak dolara. T ek je godinama poslije. Antrop ginja Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers ustvrdila je kako svaka o d tih faza drukèiju evolucijsku svrhu. Jeanne je po la s njim i ubrzo zatrudnjela. pa mu se zdravlje brzo pogor avalo. premda ga nisu uvijek mogle svjesno zamijetiti. s Ortiz de Zarate. Kod ljudi je djelovanje tih kemijskih spojeva pri gu enije ali. Neki mehanizmi smrtnog grijeha Magnetska rezonancija zaljubljenog mozga otkriva da svaka od tih faza ima titi. s ad je bio financijski neovisniji i sve uspje niji. Na izlo bi u Londonu pisac Arnold Bennett kupio je jednu sliku i rekao da gaje podsjetila na njegove 257 Robert Winston: LJUDSKI UM heroine. Njihova se ljubav. èini se. Po uda se razvila kako bi nas potaknula na tr nje partnera. jedinoj sredini koju je Modigliani zaista volio. Uzgred.u. Dr. meðutim. Zbog Prvoga svjetskog rata u Parizu je stanje do poèetka 1918. za ozbiljn o zainteresirane. Pokraj njega. Ta prièa.86 Trideset dvije studentice. Pao je u komu i naposljetku preminuo 24. a kako dulje vri nije vidio par. Kad osjeæamo po udu. u toj ravnodr sti nije ni poku ala zvati pomoæ ili lijeènika. mo e poveæati enske socijalne kontakte s mu karcima. mimo njihova . Do 1919. u skladu s odreðeni m fazama menstrualnog ciklusa. U j ednom kontroliranom istra ivanju on i njegove kolege istra ivali su uèinke izlo enosti m u kim pazu nim izluèevinama. ene su davale vi e oc jene u prisutnosti feromona. Rijetko koji poznat slikar. Zajedno s lc prehra nom.strast. Kemijski spoj androstenol (koji navodno miri i donekle poput sandalovine). posumnjao je da ne to ni je u redu. feromoni. od kojih je polovica uzimala kontracepcijske pilule. privlaènost kako bismo svrnuli pozornost na idealnog partn a privr en ost kako bismo ostali uz njega i podizali zajednièke potomke. a i z praznih ribljih zerva ulje je curilo po prljavim plahtama. Kad je medicinska pomoæ st bilo je prekasno . izlo iv i ih mu kim pazu nim feromonima te. njezina se majka silno protivila idovu Modiglianiju. ali Jeannina obitelj nije dopustila da budu sahranjer jedno. zaèuo je neo biènu buku s gornjeg kata. Kao to smo vidjeli. Jeanne je ponovno zatrudnjela i preselili su se u prvi pravi zajednièki dom u Parizu. èinilo se da su do li svi njegovi stan« ci. pokazala nadm oænija. privlaènost i p rivr enost. na ne ureðenu kre nepomièno je sjedila Jeanne. ocjenjivale su privlaènost mu karaca na crte ima te mu kih lica na fotografijama. Ne ko dana nakon Nove godine 1920. osobito su tivne kemikalije koje se ire zrakom. Oti ao je gore gdje gaji èekao okantan prizor. èesto preprièavana na razne naèine. Zamoljene da ocjene privlaènost druge osobe na temelju crte a. Modigliani je bio u delirij u i previjao se. no nedug o zatim burno su se razi li. Neobièno. pa djevojèica sl u beno nije imala oca sve dok je nije usvojila Amedeova obitelj u talijanskom grad u Livornu. Ali Modiglianijevje alkoholizam bio stalan problem. Kako su Jeannini roditelji bili katolici. recimo da su znans tvenici utvrdili tri za ne kategorije ljubavnih do ivljaja . u poèast ljubavi koju su dijelili. Modigliani se na putu da prijavi roðenje kæerke napio kao èep. a stanje 1 potpunom neredu. z aseban skup mo danih aktivnosti. Ispitivali su ih tijekom dva odvojena dana. njezino t konaèno osloboðen o iz zasebnog groba i pokopano s Amedeom. sijeènja 1920. sve mu je vi e kodio. dobro oslikavajednu poe Mo emo analizirati b rojne mo dane procese kad je »ljubav u zraku«. postalo toliko t e ko daje Modigliani otputovao na jug Francuske kako bi se pridru io mnogim umjetnic ima koji su ondje imali utoèi te. Bilo je oèito da Modigliani boluje od tuberkuloznog men tisa te da umire. u ivoi skom carstvu feromoni mogu bit i znak da se potencijalni partner tjera te 258 Zaljubljeni um je spreman za plodonosan sno aj. pa su se velièanstveno ponovno sjedinili prije nego to im se rodila kæi. Zvuèi nevjerojatno. prisuta n u mu kom znoju.

Voluhar partnerom ostaju do ivotno. To se podruèje aktivira i kad o visni glodavci dobiju c droge te èak i kad uðu u podruèja kaveza povezana s uzimanjem droge.znanja. pokazala su da ima mnogo ni i nu spomenutoga receptora u ventralnom pallid umu. U jedno m amerièkom istra ivanju znanstvenici su sedamnaestorici mladiæa dali losion poslije b rijanja koji je. Kopuli-ni su smanjili strogost mu karaca. Poput feromona koji vode k njoj. Ali.88 Ne i odolj eti pomisli da æe znanstvenik koji naposljetku patentira sna an. a promiskuitetnije vrste moraju u nove avanture kako bi iz svojeg siroma nijeg ventralnog palliduma izvukli razinu zadovoljstva. Prilièno oèekivano. a. Mo da monogamna biæa dobivaju dovoljno z voljstva iz ivota s jednim partner om. sadr avao laboratorijski proizveden feromon. plaha ivotinjica prekrivena sivim krznom. uvelike utjeèe na kori tenje glukoze u mozgu. Èovjek instinktivno te i iæi linijom najmanjeg otpora. Istra n su pokazala kako ta obiteljski usmjerena biæa imaju povi ene razine odre di receptora u ventralnom pallidumu.87 Istra ivanja na Cika kom sveuèili tu pokazala su da feromon nezamjetljiva mirisa. Mi evi su se poèeli pona ati poput prerijskih voluh. a na ocjene fotografija nisu imale nikakav utje caj. Prerijska voluharica. Èetrdeset jedan posto ispi259 Robert Winston: LJUDSKI UM tanika izjavio je da se njihova seksualna aktivnost osjetno poveæala. iznimno je dvojbeno. U istra ivanju na sveuèili tu Emory u r ve. to je podruèje istra ivanja trpjelo zbog manjka no Znanstvenici su t e ko uvjeravali financijere da se odreknu novca kako bi 260 i. kao stoje bi æaj i sa subliminalni m ogla avanjem. ali sval upuæuju na odreðen utjecaj. prilièno dra e sno. Njegov tim tra io je od mu karaca da ocijene ene na fotografijama po priv laènosti. Nezamjetljivi steroidi poput toga mogu razlièito djelovati na mu karce i en e. Larry Young sa sve ta Emory u Atlanti.8" dum uvelike sudjeluje u mehanizmima nagrada i ovisnosti. kontrolnim uvjetima bez feromona. jo jednoj promiskuitetnoj iv otinji. svako sredstvo koje nekome ornog da mijenja tuðe pona anje bez njihova pristanka. ( opis na ono to smo u prija njem poglavlju nauèili o ekstroverziji i tra enjt b uðenja podsjeæa utoliko to se èini da su mozgovi osoba s tim osobinama nièno »nenagraðeni« n aktivnosti. Slièni nalazi dobiveni su istra ivanjem provedenim na Beèkom sveuèili tu pod vodstvom Karl a Grammera. pa moraju stalno tra iti sve jaèe po aje. Mu jaci usto aktivno brinu o mla dima. kao i da ti umjetni feromoni mogu jako utjecati na pona anje. posebice u podruèju s alnih odnosa. u nor malnim uvjetima promiskuitetne ivotinje. donekk na poljsko m mi u. unijeti su relevantni prerijske voluhari ce. Promiskuitet kod ljudi mogao bi biti podvrsta tog pona anja. pjesnici i glazbenici davno su povezali obilje ja ljubavi s ovisno æu o d ma. ugine li partner prije najèe æe ostaju u celibatu. pa æe novine uvijek biti prepune oglasa koji navode »znanstveno dokazane« koristi raznih tzv. . Raz log tome je njezina monogamnost.skrasili bi se i ostajali s jednim partnerom. Istra ivanja na planinskoj vol rici. ali ovaj put nakon to su pomirisali e nske feromone zvane kopulini. Ti radovi ne dokazuju daje monogamija genski predodreðena. mimo njihova znanja. Izlo enost feromonima poveæala je pozitivn ost ocjena crte a i fotografija. a mu karci do ivljavaju pad temperature. Kontracepcijske tablete ili faze mjeseènice nejedno znaèno su utjecale na ocjene crte a. Razlièita su istra ivanja pokazala da se feromoni mogu si ntetizirati. enama se temperatura mo e poveæati. ali ta mj erenja ovise o opa aèu i njegovoj spolnoj aktivnosti. a èini se da u tom e ima mnogo znanstvene istine. You ng je pred tezu prema kojoj mo dani sustavi nagrade i ugode postoje ponajprije ka zajamèili zainteresiranost za seks. feromonskih sprejeva i losiona poslije brijanja. pr ouèavao je spolno pona anje glodavaca i povezanu aktivnost u mo danom podruèju zvanom ve ntralni pallidum. ali pasan feromonsk i miris otkriti da sjedi na rudniku zlata. u SAD-u. pa su enama koje im se dotad nisu sviðale dali vi e ocjene. Jo smo daleko od shvaæanja cjelovite prirode i opsega djelovanja feromona na mozak. . nevjer ojatnog naziva delta 4-16 androstadien 3-jedan. Zatim su ih zamolili da ponove zadaæu. i sama ljubav mo e biti opasna stvar ci. pokazala se osobito zanimljivom znanstvenicima koji uju spolno pona anje. a time i razmno avanje.

poremeæenog spavanja i pov eæanih zjenic pro losti su ene poku avale opona ati neke znakove privlaènosti u sklopi kid jeg uljep avanja. èovjek je predodreðen za oèijukanje. j avila se specifièna aktivnost u si ni otoènog re nja i dijelu prednje cingularne vijug e . Drugim rijeè zaljubili smo se.90 ovi e. Poveæana proizvodnja feromona mogla bi objasniti ono to psiholozi nazivaju »efekt vis eæeg mosta«. Ispitivanja provedena u toj fazi upuæuju na povi enu ra in mikalije feniletilamin a (PEA). VVilhelm R eich. presudna za nastavak vrste. Istra ivaèi s Vancouverskog sveuèili ta u poznatom su pokusu od dvije skupine u karaca zatra ili da prijeðu dva razlièita mosta. A ja sam mislio da veæina ljudi na bungee skakanje odlazi radi pog leda. kemikalije ustrojem sliène amfetaminu. posao i zdravlje. a èak mo emo zanemariti izgled. Suvremena istra ivanja pokazala su da pove zjenice ostavljaju sna an dojam na m u karce i ene. Andreas Bartels mir Zeki s Odjela za kognitivnu n eurologiju na Universitvu Collegeu u Lo nu mozgove su sedamnaest ispitanika skan irali dok su gledali u slike svoji! bavi. Valja takoðer istaknuti da se istra ivanja seksualnosti u tolikoj mjeri izvode na glodavcima i majmunima zato stoje te ko naæi dragovoljce. a znatan ih je broj poslije nazvao istra ivaèicu. rijetko je koja situacija manje erotièna od sjedenja u MR skaneru dok vas promatra skupina znanstvenika u bijelim kutama. Podra. ponosno pi em. Privlaènost je. pr mda u interesu znanosti . Ra èlamba obuhvaæenih mo danih kemijskih procesa otkriva da prizor privlaènih lica podra ava odreðena mo dana podruèja za nagradu i ugodu.Zaljubljeni um gli skanirati mozgove parova u sno aju i mrkaèa kokaina. Poka ete li nekome posve jednake slike iste osobe. a zatim i dok su gledali slike prijate lja istoga spola poput voljene oso Kad su ispitanici promatrali svoje voljene. dakako. Zbog toga uistinu u ivamo u pog ledu na privlaèno lice. Proizvodnja feniletilamina samo je jedna od promjena koje se zbivaju u gu kad sm o zaljubljeni.enostje najveæa kad lica gledaju izravno u nas te kad se osmjehuju.lelu-jav viseæi most koji se njihao iznad opakog 70-metarsk og ponora (ali. Osjeæaj zaljubljivanja Privlaènost se mo e definirati kao oblik usredotoèene pozornosti i svrhovitog pona anja. toènije medijalnu rbitofrontalnu koru. osjeæaji povezani s ljubavlju mogu djelomice kovati opsjednut osti ili epizodi psihièke bolesti. dijelovima mo danog sklo] za nagradu i ugodu. uz mnogo je galame praktièno izbaèen iz akademske zajednice kadje otkriveno da istra iva nja obavlja dok mu ispitanici imaju sno aj. Zahvaljujuæi suvremenoj tehnologiji mo emo za u zaljubljeni mozak i v idjeti to se toèno u njemu zbiva. Aktivnost se j avila i u nuci caudatusu (repatoj jezgri) i putamenu (ljusci). Nije sluèajno to bella donna i lijanskome znaèi lijepa ena.malo oèijukala s njima te im dala svoj telefonski broj z ajedno s neizbje nim upitnikom koji su morali ispuniti. Dakle. U srednjovjekovnoj su Italiji kapale oèi ekstrakto rijena beladone (velebilja). Mu karci koji su pre li opasan viseæi most u svoje su odgovore unijeli vi e seksualnih sadr aja. prikazanog na fotografiji u umetku). Nakon to bi se domo gli sigurnosti druge strane. mu karcima bi pri la privlaèna ena i .podruèjima koja rat za usredotoèavanje i blokadu ostalih podra aja.prilièno nepo teno. gubitka teka. Obja njenje bi glasilo da je strah (mo da olak anje od stra ha?) pobudio mozak i tijelo. èak i kad sjede iza jednosmjernog stakla u susjednom uredu i promjene gledaju na monitoru oscil oskopa. na se mozak fiksira na tu osobu. ukljuèujuæi osjeæaje zbog kojih precjenjujemo privlaènost s uprotnog spola. omiljeni Freudov student i svojedobno luèono a u podruèju seksualnog pona anja. bujice misli. osim to su na jednoj zjenice umjetnim pi poveæane. Naposljetku. kad osjetimo da nas tko privlaèi. ma koliko neromantièno zvuèalo. ni ta opasniji od raznih kamenih i eljeznih prijelaza preko Temze koje svakoga d ana bezbri no prelaze mase ljudi. Jedan je bio vrlo neupadljiv pje aèki mo t. Kao to smo spomenuli. izmijenjena æe slika najèe æe biti procijenjena kao privlaèn ja. Ljudi su tada takoðer skl< iracionalno razmi ljati . koji iri zjenice. ni upola stra an poput onoga preko esto metara duboke provalije u Ju noj Africi. Drugi je izgledao poput specijalnog efekta iz fi lma o Indiani Jonesu . Ne marimo 261 Robert VVinston: LJUDSKI UM za druge. To b glo objasniti èinjenicu da neke osobe tu fazu opisuju kao »navalu« uzbuð koja se podudara s drugim amfetaminskim simp tomima poput ubrzanog srca. Tako je oduvijek.

Navodno je kategorièki ustvrdila: »Kao to pijar postane imun na èa u alkoholnog p iæa. Marazziti n di daje uspjela naæi dvade set ispitanika koji su se zaljubili tijekom est mje uoèi istra ivanja ( to u Toskani mo d a nije prete ko) te da ih je uspored dvadeset pacijenata s OKP-om koji nisu uzimal i lijekove. koja je barem rabila fMR.o predmetu svoje ljubavi . nije sprijeèilo Cindy Hazan sa sve uèili ta Cornell koja je naveliko pisala o privr enosti. kao »on aj osjeæaj ljubavi« pripisala dopaminu. uèinak tih kemikalija slabi. èini se.« Kako sam shvatio. feniletilaminu i oksitocinu. li ih ona kod s vojih ispitanika doista mjerila. 24-godi njaki nju.to se dogaða s mu karcima? Drugo. Druga slavna osoba koja navodno dokazuje teorije dr. vjerojatno ne trebamo znanstvenike da nam ka u da to stanje ne traje vjeèno.. razina serotonina se. ljudi su serijski monogamisti. Ali dr. ali uvukla se sum nja. jedan neurotransmiter nikad neæe moæi dr ati ljubav u kavezu.« I prema Helen Fisher sa sveuèili ta Rutgers. lukavo je primijetila kako je simptome zaljubljenosti »bilo obièno lako uoèiti«. normalizira.92 Jedno dugotrajno istra ivanje na pet tisuæa ispitanika iz trideset sedam razlièitih kultura. napustio toèno trideset mjeseci nakon poèetka njihove preljubnièke avanture. Usput jo ugro avaju rad ostalih znanstvenika. Mjerila je razinu bjelanèevine odgovorne za prijenos s erotonina u krvnim stanicama. dr. Uèestalost darvinovskih tvrdnji tog poveæava se.uvijek ivo eljan izvje æivanja o intelektualno izazovnim znanstvenim te mama . Marazitti ili zato to ga elim na bilo koji naèin obezvrijediti. s poveæanjem broja onih koji poku avaju unovèiti svoj ðen e znanosti. Hazan je odgovornost za ono stoje Elvis Preslev opi. odra ava li mjerenje razine povezanog kemijskog prijenosnika stvarna zbivanja u mozgu? Ne navodim ove primjedbe zato to ne odobravam rad dr. uz dvadeset nori 262 Zaljubljeni um nih.. kako definirati »zaljublj enost«? Treæe. Te ko je znati ko ozbiljno shvaæati takve i sliène izjave. Ni ta se nije zbilo. Ma koliko sna no osjeæali prvu bujicu privlaèenja. je li skupina od dvadeset osoba dovoljna za statistièku znaèajnost? I. Postoji zrnce istine u poredbi daje bav pomalo poput napadaja ludila. èija je zaljubljenost prestala nedugo posl ije roðenja njihova drugog sina. te da: »Svoðenje ljubavi na molekularnu igru poni ava ljubav. a katkad stvaraju pogre n u predod bu o va nosti doista pouzdanih uvida u funkcioniranje mozga.idealiziraju ga i pridaju kvalitete koje on mo da zapra vo nema. svi su zalju bljeni ispitanici bile ene . za svoju je propalu trogodi nju vezu s glum263 Robert VVinston: LJUDSKI UM cem Bradom Pittom rekla: »Bila sam sigurna da je Brad bio ljubav moga ivota. istaknuo: Nalazi Cindy Hazan nude znanstveno obja njenje za mnoge slavne prekide. meni iz onoga stoje objavila je bilo ni pribli no jasno. ali izvje æa o takvim ps iholo kim pojavama obièno dobivaju golemu pozornost u tisku. jer njihove rodostojne sp oznaje mo da neæe biti shvaæene ozbiljno. meðu ostalim prigovorima. pokazalo je da privl aènost traje izmeðu osamnaest mjeseci i tri godine. Hazan je golfer Nick Faldo. pa se lji unutar dvije godine vraæaju u razmjerno op u teno stanje uma. Nakon to prvotni napad zaljubljenosti posli je dvanaest do osamnaest mjeseci izblijedi. a onda je taj osjeæaj jednoga dana iznenada nestao. mo da mozak razvije svojevrs . Prema toj teoriji.u kolovozu 1999. zine dopamina i feniletilamina vrhunac dose u tijekom ranijih faza ljubav Nije jasno za to razine tih kemijskih spojeva opadaju poslije tog razdoblja. 42-go-di njak.« U preozbiljnom shvaæanju takvih istra ivanja le e brojne zamke. Kao stoje Sunday Times . To. Autorica iznosi tezu daje dijete nekog para nakon navr ene èetvrte godine biolo ki dovoljno sigurno da se par mo e rasta ti i krenuti dalje. davno ustrojeni biolo ki proces koji njome uprav lja. Najprije. Gwyn eth Paltrow. Marazzi ti. kontrolnih ispitanika. pi e dr. pretpostavljam je dna od njezinih suparnica. Njezini nalazi pokazuju da su ispitanici u ranoj r omantiènoj fazi ljubavne veze osobama s OKP-om bili slièni po tome to im je mo dana raz ina serotonina vjerojatno bila sni ena. ipak. nedavna dobitnica Oscara za ulogu u romantiènoj komediji Zaljubljeni Shakespeare. ukljuèujuæi ra stavu princa Charlesa i princeze Diane. D onatella Marazziti sa Sveuèili ta u Pisi di kako su evolucijske posljedice ljubavi t oliko va ne da mora postojati o ðeni. koji je Brennu Cepelak. Profesorica Sylvia Finzi sa Sveuèili ta u Paviji.

normalnim mi evima. mogla bi biti mnogo pi kladnija i bli a istini o d fraze »cokoladaje hrana ljubavi«. zajedno s drugim. draga. Vjeruju. jasna. ali ne izaziva porast te ine . meðutim. jer dj eca toliko dugo ovise o svojim roditeljima. To bi moglo objas ti za to neke osobe. To je vjerojatno posljedica os i baðanja neurotransmitera noradrenalina. Ima nekih dokaza da èokola« izaziva poveæanje razine serotonina i endorfina u mozgu . a zasigurno postoje i mnogi drugi èimbenici koji slabe vezu izmeðu m ajke i djeteta poslije te kog poroðaja. Oksitocin usto potièe kontrakcije g latkih mi iæa (mi iæa nad kojima nemamo svjestan nadzor) i poveæava ivèanu osjetljivost. omoguæuje dojenje. spojeve koji mogu pru iti za titu o d bolesti srca. ni za jedan dobar rad ko ji to dokazuje. Istra ivanje na Washingtonskom sveuèili tu pokazal o je da sam èin poroðaja normalno pobuðuje odreðen neuronski put. N ova prisutnost stoga poveæava seksualnu ugodu. Povezivanje je na djelu meðu roditeljima. ali takoðer èini i s na nu psiholo ku silu izmeðu njih i njihova potomka. sadr i katehine. od presudne j e va nosti za roðenje djeteta. »uzbuðenje nes lo«. tam èokolada. èini se. katkad osjeæaju èuvstveni odmak od djeteta. stvene koristi« konzumacije proizvoda od biljke Theobroma cacao (u prijevoi »hrana bogova«) oslanjaju se na podatak da èoko lada. primjerice puta kroz labirint.te da eæer u èokoladi ima smirujuæe djelovar i smanjuje stres. Njezina je evolucijska svrha. Ne znam. iznova upoznava-ni sa enkom koja nije mogla zaèeti. Buduæi daje nu an za kontrakciju mlijeènih kanaliæa u dojkam . Ti su mu jaci. Hormon oksitocin sudjeluje. ukljuèujuæi male kolièine feniletilamina.premda ja i shvaæam kako to funkcio nira . Ali unatoè manjku socijalnih vje tina. Nastavlja djelovati tijekom reproduktivnog ciklusa. Privr enost se povezuje s povi enom razi nom oksitocina i vazopresina u mozgu. Pouzdana istra ivanja pokazuju da zaustavljanje proizvodnje oks itocina u takora sprjeèava povezivanje majke i mladunaca. kao i one koje ne rode uobièajeno (nego su poroðene carskim rezom). æe jednoga dana naæi partnera koji æe ih stalno podra ivati. stalno kreæu u nove potrage za ljubavnim vezama. i u sjeæanjima koja stvaramo kao pomoæ za socijal ne interakcije. rijeèima stare pj esme. meðutii kao i za niz drugih mojih poznanika. polo aja hrane po mirisu te su mogli æi . reèen ica »ne veèeras. osobito bogata. pa ih naj sljetku prestaje izluèivati u vi im razinam od normalnih. Zanimanje mi eva bez oksitocina bilo je. boli me glava«. U nizu zanimljivih pokusa ona i njezini kolege pokazali su da mi evi uzgo jeni bez oksitocinskog gena ne stvaraju socijalna sjeæanja. tj.ali ja æu ipak nastaviti uzimati paracetamo l. koji mijenja mo dani krvni opto Dakle. Proizvoðaèi èokolade prepoznali su vrijednost publiciteta oko istra ivai neurotransmiter a povezanih s ljubavlju. Dokazi pokazuju da oksitocin poma e mozgi »zapamti« socijalno va ne in . Proizvoðaèi èokolade i oni koje ovise o toj industriji vrlo æe spremno isi knuti da èokola da poveæava apetit. Ali ako su tijekom operacije do bile injekciju noradrenalina. 264 Zaljubljeni um Naglasite pozitivno Konaèna faza ljubavi jest privr enost. Tvrdi se da kad razina feniletilamina opadne. njihove su se vje tine ot-hranjivanja pobolj ale. a tijekom trudnoæe i poroda.èokoladu. meðutim. Cokoladaje izvanredno slo ena sm sa raznih kemijskih spoj eva. Za mene. kad su razine oksitocina najvi e. i ka i mnogih drugih oboljenja. kofein. Majke kirur ki roðenih mi a znaèajno su se manje majèinski pona ale prema njima. èini se. spojeva koji potièu povezivanje dvoje ljudi i smanjuju agresivnost. jednako bez obzira na broj upoznavanja.nu »toleranciju« na vlastite »droge«.paz ite sad . pogr e no. Jennifer Ferguson sa sveuèili ta Emorv brzo je postala poznata u tom podruèju. osjeæajuæi daje. feniletilamin i te obromin u è koladi podosta èesto znaèe napadaj migrene. »Zdr. Norm alni su se mi evi nakon ponovljenih sparivanja sve kraæe zanimali za enku. Sna no utjeèe na kontrakcije mat ernice. pa ne iznenaðuje to i kod mu karaca i ko d ena razine tog spoja dramatièno rastu od prvoga poljupca do ma enja poslije sno aja. Smanjene razine oksitocina mogle bi biti jedan od ote anog povezivanja majke i nov oroðenèeta. To bi èak mogao biti razlogom za to majke koje su imale ote an poroðaj zbog sla ih kontrakcija. modificirani su se mi evi savr eno dobro mogli sjetit i ostalih 265 Robert Winston: LJUDSKI UM stvari. Prilièno se èesto na odi i da èokolada ima analgetièka svojst . ideal koji æe zajamè trajnu opskrbu feniletilaminom. ljudima preostaje privr enost.

svakom suradnièkom ili prijateljskom odnosu. primjerice raskida. dugotrajnije istra iv nje na Teksa kom svuèili tu u Austinu pratilo je 168 parova vjenèanih 1981. te æe sposobnosti uæi u genski bazen . da su na i ljubavnici »briljantni« i »krasni«. Opet se potv rdilo da su najdugovjeènije bile veze parova koji su se na poèetku najvi e idealiziral i. Ali i sposobnost »nagla avanja pozitivnog i za nemarivanja negativnog« zacijelo je velika prednost u svakome braku. koji in ne slove kao bri ni oèevi. Prièa ka e ( to sam stariji. opu tajuæa masa a b ila je povezana s poveæanjem razine oksitoc a negativna èuvstva iz pro losti uzrokoval a su blag pad. mogu hiniti da skupljaju hranu za skupinu. testosteron i hormoni poput sitocina ili vazopresina imaju suprotne uèin ke. recimo. Dakle . Postojale su izrazite razli ke medu ispitanicama. i kako to da ih ne mo emo uoèiti? Iz evolucijske perspektive. iracionalnije faze. a veæi dio pot ajice ostavljati sebi. ali dobrohotni i bri prema vlastitim potomcima. prva je uoèila »efekt ru ièaste leæe«. iskrenost. Pozitivna èuvstva i imala vidljiv uèinak. izmjerene su povi ene razine vazopresina i tidiuretièkog hormona).pred nama je posve oèit odgovor na najslo enije pitanje ivota . pa su na sva ku prijetnju prema mladima reagirali govarajuæe visokim razinama agresivnosti. Ne iznenaðuje me to rezultati nisu pokazali previ e -rojatno je da su takva mjerenja oksitocina vrlo grub odraz zbivanja u mo. istaknuta profesorica psihologije 266 Zaljubljeni um Sveuèili tu u Minnesoti. za oèekivati je da æemo partnerove vrline i mane sag ledavati sve realistiènije kako veza odmièe. Ali osim to poveæava agresivr prema okolini.95 Od d vadeset est ena u dobi izmeðu dvadeset tri i tr set pet godina (koje nisu bile u lak taciji) tra ila je da se sjete pro log dogai koji im je izazvao pozitivan osjeæaj za n eku osobu. No istra ivanje na Newyor kom sveuèili tu u Buffalu pokazalo je kako je vjerojatnost da parovi ostanu zajedno to veæa stoje veæi efekt ru ièaste leæe. gube zanimanje za seksualnim aktivnostima s razlièitim partnericama. a njihovu inteligenciju. Varalice. Kod mu jaka prerijskih voluharica i hrèaka su se partnerice upravo okot ile. pret postavljam.94 Oksitocin najvjerojatnije sudjeluje i u odr avanju osjeæaja ugode i dobre u bliskim vezama. i nje u nju vjerujem) da se kod veæine mu karaca proizvod nja testosterona s bi smanjuje i zato oksitocin i vazopresin mogu postati domina ntne kemika u mu kome mozgu.to æe zajamèiti da svaka skupina d bije uvjerljivog la ca koji se pred zajednicom razmeæe praznim rijeèima. Kod mu karaca. za to iznova grije imo? Kako ljudi zavr e u tetnim vezama .za sretan brak potrebna je doza iracionalnosti. ali zapravo b rine samo o vlastitu probitku.formacije te upuæuju na kljuènu ulogu amig< u tom procesu. Sudeæi prema dokazima. provodili su vi e vremena uz svoje mladunèe nal to im je ubrizgan vazopresin. pogre nim se zakljuèkom o drugoj osobi mnogo toga mo e izg ubiti. Ali t ma neki m istra ivanjima. vazopresin potièe povezivanje oca i mladuna ca. pokazalo se da taj efekt s vremenom slabi. te dogaðaja kojije izazvao negativa n osjeæaj. Rebecca Turner s Kalifornijskog sveuèili ta u San F ciscu provjerilaje p retpostavku da se oksitocin oslobaða kao odgovor na sna emocionalna stanja. ko ugoda potaknuta masa om mo e promijeniti kolièinu izluèe nog oksitoc ispitanice su dobile petnaestominutnu vedsku masa u vrata i ramena. Smatramo. odnosno pojavu da zaljublje rovi idealiziraju partnere i donose preoptimostiène procjene o njima. Neki su bihevioristi stoga zakljuèili kako stariji mu k. Dr. Hrèci. a ne neku ide aliziranu. Uze krvi uzela im se prije. Svejedno. ru ièastu sliku koju smo mo da stvorili u poèetnoj mahnitosti. Vra je la i i statistike Ako je mozak tako fino ugoðena naprava koja bira ono stoje u skladu s na om potrebom za opstankom i razmno avanjem. Ellen Berscheid. aktivnost u mu kom mozgu jednako je va na za zvoj povezanosti i privr enosti. Drugo. re cimo. primjerice ljubavnu vez zaludenost. Kao to smo vidjeli. Razviju li s vremenom strategije za uspje no prikrivanje sv ojeg nepo tenja. Dr. Neke ne koje su pokazale znatna kolebanja bile su u stabil nijim vezama. kao i u. odnosno voljeti »ono to jesu«. U dobu oskudice takvi bi ljudi bili prijetnja ops . tijekom i poslije odreðenih dijelova pokusa i mjeren razi na oksitocina. s partnerom koji ih zlostavlja? Za to neki ljudi nadmoæ stjeèu prijevarama i la ima. najdugovjeènije su veze one koje zadr e stupanj ra je. Opæenito govoreæi. Istra ivanje na Massachusettskom sveuèili t Amherstu pokazalo je da meðudjelovanje vazopresina i testosterona jamèi æe mu jaci voluharice ost ati agresivni prema okolini. v elikodu nost i izgled precjenjujemo.

dr. Razlièita istra ivanja u koj su ispitanici skaniran i fMR-om i PET-om dok su nastojali zakljuèiti kakv tuðe psihièko stanje. nesrodnih osob a. takoðer pokazuj u »petlju« aktivnosti. od kojih su desetoro bili autisti.sastavljena od gornjeg du nog lijeba i medijalne prefrontalne ko re -jedno je od podruèja u kojii mozak procjenjuje tuðe namjere. Istra ivaèi su ustvrdili kako bi nesposobnost autista da »èitaj druge mogla potjecati iz tog uskog grla u mo danom sustavu obrade . izazovan. Drugi m rijeèima. U treæem su slijedu pomaci oblika bili profinjeniji. ustrojio da budemo prilièno cinièni. Kad su ispitanici bili uvjereni da igraju s osobama li ca sliènih njihovima. Na sveuèili tu McMast u Kanadi. Postalo je jasno da su autisti 1 mnogo netoèniji ili nedosljedniji u radu s treæim skupom oblika.jed dio radi dobro. Prije svake su igre ispitanicima prikazane raèunalno izmijenjene fotografije lica navodnih partnera. Slike su bile preinaèene tako da nalikuju licima ispitanika ili licima nepoznatih osoba. Na alost. Ta mre a .tanku skupine. a stoga i d a æe se prema nama nesebiènije pona ati. ali i kad gledamo slike ljudskih 267 Robert Winston: LJUDSKI UM lica i procjenjujemo njihovu pouzdanost. To ima odreðenog evolucijskog s misla. Drugim rijeèima. bilo je vjerojatnije da su osobe koje nam slièe krvni srodnici. poput osovine koja se ti. dakle. loveæi »boreæi se«. Kao to smo spomenuli. P skanovi otkrili su da se tijekom gledanja treæega slijeda kod obje skupine tivirala ista mre a mo dani h podruèja. Drugo. razvili smo slo en mehanizam kako bismo bili sig urni u namj svojih bli njih. varljiv. Dvad( torici ispitanika. U vome su se slijedu oblici pomicali nasumce. Jo æemo se. pr ikazala je tri slijeda. kod autis tiènih je ispitanika [ stojala velika aktivnost u podruèju poznatom kao ekstrastrija tna kora. psihologije Lisa De Bruine zatra ila je od ispitanika da odigra jednostavnu igru povjerenja tijekom ko je neæe vidjeti partnere. paje bilo vjerojatnije da æe èlanovi obitt biti pouzdaniji. naèekati prije nego to nam na i mozgovi dopuste da ostvarimo savr no skladno.97 U jednome je PET-om skanir mozgove ispitanika dok su na ekranu gledali slij ed pomiènih oblika. tanic i trebali prepoznati odreðene oblike ljudskog pona anja. Smatra se daje to jedan od razloga zastoje èovjekov mozak razvio poseban mehanizam za procjenu tuðeg psihièkog stanja. Tijekom evolucije morali smo znati na koga se mo emo osloniti. tada pomaganje roðacima. Igra se sasto la od biranja izmeðu dvije moguænosti: podjele male novèane svote izmeðu i 268 Zaljubljeni um be i partnera ili povjeravanja partneru da po teno razdijeli mnogo veæu svotu. Dobiveno je nekoliko zanimljivih nalaza. suradnièko dru tvo. lateralnu donju èeonu koru i temporoparijet. Oèito. no n bila praæena aktivno æu u okolnim podruèjima kao u mozgovima neautisl nih ispitanika. autisti ne mogu tako »èitati« ljude. Rad Joela VVinstona iz istra ivaèke skupine Raya Do lana96 na Institutu za neurologiju pri University Colle-geu u Londonu ukazao je na va nost gornjeg uzdu nog lijeba (sukus tempora-lis superior. Uta Frith s Instituta za kogn itivnu neuroznanost pri Universitv College Londonu provela je niz va nih istra ivanj a. ma koliko daleki bili. Jedno vrlo zanimljivo istra ivanje na sveuèili tu . »krv nije voda«. èime e gle telje htjelo potaknuti da pri opisivanju oblicima pripi u psihièka stanja. Kao to poi èuje stara poslovica. bili su im skloniji vjerovati. ali n e mo e komunicirati s ostatkom. barem kadje rijeè o procjeni pona anja drugih. Najva nije. La emo sami sebi Èini se da nas je mozak. pri n rice laskav. a u drugom e svrhovito. koja obuhvaæa : dijalnu prefrontalnu koru. Ako je glavni evolucijski cilj preno enje vlast itih gena na iduæi nara taj. a ima dokaza ji govore daje taj vid autizma povezan s odreðenom mo danom abnormal æu. Mo da STS u jednakoj mjeri rabi kako bism o dokuèili to drugi misle i to rade. barem nek im genima daje veæe izglede da budu dio nasljeða. STS) u sljepooènom re nju kod stvaranja takvih procjena. spoj. ivot u sve veæim gradovima za htijeva od nas da vjerujemo mnogo veæem krugu ljudi od ukupnog broja krvnih srodni ka. STS se aktivira kad promatramo tuðe pokrete i gest e. igra je ispitivala koliko se ljudima mo e vjerovati. ali pritom ne okreæe kotaèe. u treæem su skupu pomaka i. Psiholo ka istra ivanja pokazala su da smo zapravo skloniji v rovati osobama èije faci jalna obilje ja nalikuju na ima.

Cornell, danas poznato kao ispitivanje »Svetiji od tebe«, pokazalo je koliko toèno pro suðujemo tuðe pona anje, a koliko lo e sami sebe.98 U jednom je pokusu od ispitanika zat ra eno da ka u koliki bi dio svoje naknade za sudjelovanje dali u dobrotvorne svrhe. Dio ispitanika rekao je kako bi dao polovicu honorara od pet dolara, ali u stva rnosti su davali prosjeèno 1,80 dolara. tovi e, nakon to su se meðusobno upoznali, bili su skloniji procijeniti da æe biti dare ljiviji od ostalih sudionika u istra ivanju. I stra ivanjem je ukupno prikupljeno 19,89 dolara - da su ispitanici dali koliko su obeæali, dobrotvorne bi organizacije dobile 31,72 dolara. Ispitanici su opæenito toèno predviðali tuðu sebiènost, ali su isto tako dosljedno precjenjivali vlastiti altruiza m. Mo da to pokazuje koliko je za skupinu va na suradnja. Na opstanak ovisi o informa cijama koje dobivamo od drugih i to bi mogao biti razlogom za to nam je sposobnost prepoznavanja sebiènog pona anja osjetljivija. Potreba za pona anjem koje najvi e pridonosi opstanku skupine izgleda da je rezultir ala razvojem mehanizama koji drugima signaliziraju kad la emo. Danas mo emo vidjeti t o se zbiva u la ljivu mozgu. Daniel Langleben s Pen-nsvlvanijskog sveuèili ta pokazao je da postoji obrazac poveæanog dotoka krvi u prednju cingularnu vijugu, koja se, kao to znamo, aktivira kad se mora269 Robert Winston: LJUDSKI UM mo usredotoèiti na to." No va na su i druga podruèja. Skupina pod vodstvi Tatije M. C. Lee na Teksa kom sveuèili tu u San Antoniju fMR-om skanir je ispitanike upuæene da namje rno lo e rije e zadaæu pamæenja.100 Otkrive je slo ena petlja aktivnosti koja je obuhvaæala dijelove prefrontalne kore i i mene re njeve. Da bi uvjerljivo lagao, mozak, èini se , najprije mora smisliti èan odgovor, a onda ga drugim mehanizmima potisnuti. Zati m mora proiz sti nov, pogre an odgovor i nadzirati vlastiti rad. Nije, stoga, nima lo èudno nam je te ko dugo lagati. La ljivce mo emo prepoznati po osmijehu. Jedan od prvih velikih neuro ga koji je pod robno istra ivao ljudsko lice bioje poznati ekscentrik, ali iznim lijeènik Guillaume Benjamin Duchenne. Smatram ga svojevrsnim idolom kad sam se zainteresirao za gr oznu bolest koju je nazvao po sebi, Duchenni vu mi iænu distrofiju. Ta smrtonosna bo lest, koja napada samo djeèake, ali prenose djevojèice, bila je jedan od prvih gensk ih poremeæaja koje smo 19! moja znanstvena ekipa i ja poku ali otkriti u ljudskom em briju. Duchenne je s radom poèeo prilièno kasno, a kao netko tkoje prvi znanst ni rad objav io tek u 32. godini (doista vrlo kasno za dana nje doba) suosjeææ s tim, kao i s èinjeni com daje, po svemu sudeæi, bio nevjerojatno nezamjetl student medicine. Kad je iz predgraða Boulogne do ao u Pariz, ismijavali ga zbog neprofinjena naglaska i jedva j e spajao kraj s krajem. Otac mu je, p put ostalih mu kih predaka, bio pomorac, a z a Duchennea koji je pari ke 1 nièke bolnice obilazio toliko èesto daje bio gotovo inve ntar, govorili su da poput samotnog mornara. Duchennea je, meðutim, krasila najva ni ja oso na za dobra znanstvena istra ivanja - vodio je besprijekorne bilje ke o onoi t o bi vidio. tovi e, bioje ustrajan, paje pratio pacijente iz bolnice u bol cu kako bi doznao u kakvu su stanju. S vremenom su njegove neurolo ke di gnostièke vje tine do l e na dobar glas, a on se zainteresirao za bolesti mi i< To gaje dovelo do toga da osobama oboljelima od degenerativnih bolesti p put distrofije poku a oèuvati mi iænu fun kciju elektriènim podra ivanjem. su poku aji obuhvaæali i podra ivanje mi iæa lica. Zahvalj pomnom voè nju bilje aka i zanimanju za fotografiju, ostavio nam je izvanredan izvo r p dataka, nastao 1860. Pinokijev faktor Duchenne je naposljetku postao svjetski poznat po svim vrstama istra ivar rada moz ga te po opisima niza va nih degenerativnih bolesti. Za nas je, med 270 Zaljubljeni um tim, va no stoje prouèavao izraze lica tijekom osjeæanja èuvstava i bilje io ih u svoj fot oatlas. Ta knjiga i danas slovi kao golem doprinos medicinskoj fotografiji. Char les Darwin ilustrirao je svoju knjigu Izra avanje èuvstava kod èovjeka i ivotinja nizom njegovih fotografija. Zahvaljujuæi Duchennovu pionirskom radu, danas znamo da za iskreni osmijeh rabimo èetiri glavna facijalna mi iæa, a za prijetvorni, »socijalni«, samo dva. Prednosti tehnologije skaniranja mozga omoguæile su nam da potvrdimo mehanizam hin

jenog, dru tvenog osmijeha. Osmijeh koji stavim na lice tijekom zabave (grimasicus ginitonicus) potjeèe iz lijevog mozga. On komunicira s desnim mo danim deblom, odno sno alje naredbu desnim donjim facijalnim mi iæima da reagiraju. Naredba uljevitim tij elom istodobno odlazi i u desnu polutku koja, pak, izaziva kontrakciju lijevih d onjih facijalnih mi iæa. S druge strane, nevoljni osmijeh, koji izra ava istinska èuvstv a, otkrivaju kontrakcije mi iæa oko oèiju. Znaèi, tumaèenjem obiènog osmijeha mo emo doznati mnogo o tuðim namjerama. Ali izrazi lica nisu jedini naèin prepoznavanja la ljivaca. Dok izvode svoju vra ju vje tinu, lasci ust o èe æe dodiruju nos. Smatra se daje Pinoki-jev efekt uzrokovan poveæanim protokom krvi zbog kojeg erektilno tkivo u nosu otekne, pa se dlaèice u nosnicama usprave. Dr. Richard VViseman sa Sveuèili ta u Hertfordshireu proveo je neka od kljuènih istra iv anja laganja te pokazao da se istinska èuvstva na licu odra avaju u kratkotrajnim »mik roekspresijama«, ne duljim od èetvrtine sekunde. Buduæi daje radni vijek zapoèeo kao mag ièar i èlan britanske udruge magièara Magièni krug, za VVisemana se zasigurno mo e reæi kak zna podosta o obmanjivanju. Naèinio je popis nekih od najoèitijih pokazatelja lagan ja. Nedavno smo dugo razgovarali pred televizijskim kamerama. Iznio sam mu dva o pisa svojih dviju uzastopnih veèeri. Jedan je bio posve istinit, a drugi izmi ljotin a. Nikako nije mogao unaprijed znati koji je opis bio vjerodostojan. Naime, mora m na alost priznati, mrzim gubiti, èak i u Scrabbleu, pa me djeca danas u ivaju posram ljivati preprièavanjem kako sam ih varao od este godine. Jedne sam veèeri, isprièao sam dr. VVisemanu, odr ao predavanje, primio zlatno odlikovanje, javno kritizirao vla dinog du nosnika i poslije veèerao s pripadnicima medicinskog establi menta. Zatim sam mu preprièao kako sam iduæe veèeri malo zakasnio na veèeru u Parlamentu, gdje sam poslu a o govor poznatog nogometnog trenera o tome kako je njegova momèad zaslu eno osvojila englesko prvenstvo. tovi e, dodao sam, taj se grozan kot usudio sugerirati kako je klub za koji ja navijam »smeæe«. 271 Robert Winston: LJUDSKI UM Televizijski producent i njegova ekipa koji su snimali tu hrpu bedastoc stra ili s u se jer su pomislili da su protratili dan snimanja. Bilo je nemc mislili su, da æe Richard VViseman razmrsiti moje priæe, jer sam zvuèa uvjerljivo. Ali dr. VVisemanu ne treba detektor la i - doista, istièe da su 1 risni. Povrh toga, nema pojma o nog ometu, ali to nije bilo va no. On io nesvjesne znakove koji otkrivaju da ne govorim o istinu, primjerice pomicanje glave dok govorimo, mnogo dodirivanja lica, previ e (ili pn gledanja u oèi, znojenje i pro irene zjenice, prisjeæanje previ e ili prema jed inosti, davanje nesuvislih odgovora na pitanja te duge stanke ili njilv stanak p rije odgovaranja. Èesti »hmovi« i »ahovi« takoðer nas odaju. K temelju tih znakova, zajedno s obilje jima glasa, stvori cjelovitu sliku, manje nepogre iv, stoje potvrdio otkriv i kojaje od mojih prièa bila izn na. Istra ivanja dr. Wisemana pokazuju da slu atelji m ogu èak i zavezani ju s velikom toèno æu prepoznati la ljivce - jer im se mijenja glas. Na te njegovih studija izraðen je softverski paket Verdicator, koji znakove lagan; i u ljudskom glasu. To, zajedno s njegovim spoznajama o pona anju la ca, znaèi da dr. VViseman nije osoba koju biste htjeli susresti ako su vas i uhitili zbog pljaèke b anke. Drugo je veliko ime u istra ivanju laganja Paul Ekman s Kalifornijskog èili ta. Ekman je izradio bazu podataka s tri tisuæe univerzalnih ljudskih i lica. Meðu njima su od reðene kombinacije ili »akcijske jedinice« koje ra samo kad la emo. Ekmanov »sustav kodira nja facijalnih akcija« danas k< raznolike skupine, od FBI-ja do holivudskih studij a animacije. Tvrdi kake ko ima poseban skup »odajuæih« facijalnih znakova ili pokera kim rjeèni teli. Kad je, primjerice, gða Thatcher javno opovrgnula daje naredila po nje argentinskog broda General Belgrano, njezini su kapci nakratko brzo z; tali. Ka d je Kim Philbv zanijekao daje bio »treæi èovjek« koji je Burgessu Leanu dojavio daje nj ihov paravan dvostrukih agenata razotkriven, desr je unutarnji dio kapka na brzi nu nesvjesno zatitrao. Oni koji se bave znano æu o laganju temeljitoj su ra èlambi, nimalo izr ðujuæe, podvrgnuli televizijske snimke biv eg amerièkog predsjednika Clintona. Alan R. Hirsch iz Zavod a za istra ivanje terapije njuha i oku; pazio je niz promjena u Clintonovu govoru tijela kad je javno porekao sj odnos s Monicom Lewinsky. Usporedio je taj Clinto nov intervju s onim k dao nakon predsjednièke zakletve. Tijekom intervjua o Monici Levvinsk Clinton je 2,5 puta èe æe rukom dodirivao lice, a 3,5 puta vi e je pio vodu ta

o slinu. Kolièina zamuckivanja poveæala se èetrnaest puta, a ostale pogi u govoru seda mnaest puta. Premda sve to zvuèi dojmljivo, ra èlamba pa 272 Zaljubljeni um metodolo kih problema. Bez obzira na to koliko istra ivaèi bili pomni u radu, velika j e razlika izmeðu intervjua u iznimno povoljnim uvjetima poput predsjednièke inaugura cije i onoga kad se osoba u polo aju poput Clintonova naðe oèi u oèi s iznimno neprijate ljski nastrojenim ispitivaèem, u situaciji koja je prijeteæa za njezin javni polo aj i privatan ivot. Ali ako se s tom èudesnom opremom za procjenu psihièkih stanja drugih raðamo, a laganj e ima bjelodane znakove, kako la ljivci prolaze neopa eno? Mo da bi zapravo bilo zanim ljivije preoblikovati pitanje i upitati za to prolaze neopa eno? Ima li neke evoluci jske koristi u neprepoznavanju la i? Valja napomenuti da, poput mojih kamermana, ljudi nisu ba dobri u prepoznavanju u vje banih la ljivaca, ponajprije onih koji to znaju prikriti. Jedna tehnologija za p obolj anje sposobnosti prosjeène osobe da primijeti prijevaru temelji se na usporava nju i zamrzavanju videozapisa. Kad je dr. VViseman u svojim istra ivanjima usporio snimke na jedan okvir u sekundi, dvije treæine od 120 ispitanika moglo je uoèiti la l jivce, to nam govori da svi vjerojatno znamo »trik«, samo ga nismo u stanju preèesto is koristiti u svakida njem ivotu. Druga su istra ivanja pokazala da obièni ljudi samo nez natno lo ije prepoznaju la ce od uvje banih profesionalaca, primjerice policajaca i ps ihijatara. Za to nismo bolji u tome? Jedan od oèitih odgovora je sljedeæi. Kao to smo razvili slo enu mo danu tehnologiju za p repoznavanje i signaliziranje la i, tako su i la ljivci oti li korak dalje, odnosno ra zvili su vlastite slo ene mehanizme izbjegavanja prepoznavanja. A kad ste la ac, naj ubojitije oru je koje mo ete imati jest sposobnost da u istinitost svojih rijeèi uvjer ite i samoga sebe. Jedno od obja njenja moglo bi biti i da razotkrivanje varalica mo e imati te e posljed ice po opstanak skupine od njihova varanja. Vratimo se maloprije spomenutom »la ljiv om lovcu«. Mo da je zajednici radi njezina opstanka bilo korisnije imati nekoga tko ne to pridonosi skupini, nego ga izbaciti i time si uskratiti bilo kakav doprinos tog pojedinca. Sad shvaæamo kako optu be za la ili socijalno tetno pona anje mogu imati velike negativne posljedice za svako dru tvo. One ne rezultiraju pukim izbacivanje m pojedinca ili grupe, nego izazivaju ire raskole i borbe klika meðu preostalim èlano vima. Takva teta mo e ugroziti izglede za opstanak neke ljudske zajednice, osobito u surovim uvjetima. Ne moramo se osvrtati u na u davnu pro lost u savanama kako bismo vidjeli da su la i ili, bolje reèeno, sposobnost da nas u njima ne uhvate - kljuène za skladne ljudske veze. Uzmimo, primjerice, enu koja pita supruga sviða li mu se njezina nova frizur a. Mo da mu se zapravo ne sviða ili barem ne u tom trenutku, no svejedno æe reæi »da, drag a, lijepa je«, jer zna daje to bolje za eni273 Robert Winston: LJUDSKI UM no samopo tovanje i nastavak funkcioniranja njihova braka. Takoðer, po i to stoje su pruga sposobna povjerovati u ono to najvi e eli èuti, umjes poku a izvuæi nelaskavu istin . Slièno tome, kad otac prvi put ugleda svoje novoroðeno dijete, njegova i svi uokolo gotovo æe sigurno izrecitirati popis zami ljenih sliènosti, prir ce »ima tvoje oèi« ili »im voju bradu«. Istra ivanja su, meðutim, pokaza se na licima novoroðenèadi mo e prepoznati vr o malo obilje ja rodite! lica. Ali u interesu je obitelji da otac vjeruje kako je dijete njegovo jer toj da æe ostati skrbiti za njega. Ni majka ni otac ne vjeruju daje rijeè o lag ali kad oèevi ne bi posjedovali tu sposobnost zanemarivanja oèite nei stin cijalne bi posljedice bile katastrofalne. U mnogobrojnim socijalnim situ; m a »dobronamjerne« la i prolaze nezapa eno, jednostavno zato to bi nji prepoznavanje vi e ilo nego koristilo. Znaèi li to da u osnovi ne razli mo dobro i lo e? Ni najmanje - t o æu upravo i objasniti. Moralni um Vidjeli smo da su na i mozgovi morali razviti slo enu tehnologiju za prepozi nje i p rosuðivanje tuðeg pona anja kako bismo mogli ivjeti u zajednici. \ li smo, takoðer, iznov a i iznova, daje pokretaèka sila mnogih mo danih tv zapravo stara evolucijska potreb

Sto je. s naèelom prema kojem svoje sjedalo u punom autobusu moramo prepustiti starijima? Iz evolucijske perspektive. èini se da smo predodreðeni za stjecanje ugode iz suradnje. 274 Zaljubljeni um Kanaanaca ili kraðe njihove stoke.da razmi ljamc straktno. t moguænost stv aranja proizvodnih vi kova. da stvaramo umj etnost i da nam na um padaju zamisli. lonèarije i nakita. barem prema on to o njima znamo. Ali è( je sposoban za mnogo vi e od ispunjavanja jedn ostavnih potreba poput ht krova nad glavom i seksa. Od kakve bi koristi mogla biti pomirljivost. Skaniranje MR-om dok su ispitanici suraðivali otkriloje specifièan obrazac mo dane aktivnosti u podruèjim a povezanima s ugodom i nagradama. raðati djecu ili nas tititi od grabe ljivaca. U jednostavnim je dru tvima specijaliziranos t uloga razmjerno mala. 275 Robert Winston: LJUDSKI UM veæi vi ak znaèi lak e pre ivljavanje . poveæava se specijalizir anost. pa ljudi s tjeèu vje tine koje nisu izravno povezane s lovom i ubijanjem neprijatelja.svi nekako prido nose skupini i dobivaju ne to zauzvrat.a za razmno avanjem i opstankom. skupina treba pravi kaznama prisiljava èlanove da i h po tuju. bik kretaè dru tvenih podjela.skrbili o starijima i nemoænima. Kad su skupine veæe. Stale i po put ratara. Kazna je i sta neovisno o tome propisuje li pravilo primjerenu ko ulju za zabavu ili zabranju je èavrljanje s tuðim suprugama. drevni se Izraeliti nisu uzdigli iznad ubij. ene raðaj u. pekara. Kao to sam spomenuo. milost prema jima i nemoænima. poput izrade oruða ili lonèarstva. Unatoè Dekalogu. podi u djecu i pripremaju hranu. planira mo. poput veæih kuæa. odjeæe. Nagla a pojam unutargrupne. Pojedinac koji raspo vi kom mo e platiti drugima da obavljaju zadaæe za njega. Kako smo onda razvili norme koje na s potièu da opra tamo. Takoðer mo e æi imovinu. pomirljivosti i samilosti. Tro e resurse . da okreæemo drugi obraz? Prema antropolo kom gledi tu. izraðuju oruða i grade zaklone. pa se stvara vi ak koj im se mo e nagraðivati one koji nisu sudjelovali u samom lovu. Glavno podruèje u kojem sudjeluju te najveæim dijelom jedinstvene Iju sposobnosti je st razvoj stavova. Kako vrijeme prolazi. James K. Slabi su. znaèi da si mo emo priu l. jer ista pravila ne moraju va iti u drugim zaj ednic. zami ljamo kako da si pobolj amo ivot. ne mogu loviti. ili nacijama. Kako bi funkcionirala sigurno. naoko nema koristi u pomaganju starijima . Arheolo ki nalazi govore da su prije èe trdeset tisuæa godina na i paleoli-tièki preci . Ne sla u se svi s tim pogledom na razvoj morala. Rilling sa s veuèili ta Emory u Atlanti od dragovoljaca je tra io da odigraju igru Zatvorenihova di lema. u kojoj igraèi moraju odluèiti kad æe vjerovati jedan drugome. koj gla ava s nadmoæ. pisara i graditelja postaju dio zajednice . jedan bi odgovor mogao glasiti da se te vrijednosti ja vljaju tek s poveæanjem slo enosti dru tva. zarobljenicima i robovima moralno bilo mnogo naprednije naspram onoga k ako su susjedni narodi postupali s ostalima. premda je njihovo pona anje prema nepoznatima.èija je borba za opstanak bila mnogo op asnija od na e . Poznato je. Drugim rijeèima.a to. Mu karci love. tovo sam siguran daje na nekoj temeljnoj razini moral najvjerojatnije prec tak iz na e evolucije. recimo? Strogo deterministièki. Funkcije poput svijesti o sebi i jezika su nam sposobnost da se oslobodimo okova sada njosti . recimo. Za razliku od veæine ivotinja. poput nucleusa caudatusa i nucleusa accumbens a. Ali s poveæanjem skupine. Pa ipak im iskazujemo samilost i po tovanje. recimo. specijaliziranost se razvija. Tu vidimo zaèetak klasnog sustava.vjerojatno zat< bi unutargrupne kraðe i ubojstva bile opasne za opstan ak grupe. st rancima. a ne dru tvenog sklada. Èini se kako taj nagon za suradnjom ima neurolo ki temelj. kr itelji pravila nagraðeni su socijalnim iskljuèenjem. pak. Ti se pojedinci zatim mogu specijalizirati za druge zadaæe koje potpoma u opstanak skupine. Pravila rabimo kako bismo osigurali uèinkovit »rad« skupi na. Ali èovjekov moral prote e se mnogo dalje od obiènih potreba za opstankom skupine. ne sputavaju nas trenutaène potrebe koje nam nameæt goni i sredina u kojoj se zateknemo. da prenosin jedni drugima. evolu cionistièki pogled nameæe da moramo ka njavati ljude koji kr e pravila kako bismo ih spr ijeèili da to ponove ili druge da poku aju isto. Zapovijedi poput »ne ubij« i »ne u di« prisutne su u gotovo svakom obliku ljuds kog dru tva . raslojenog prema moæima i gatstvu - . ubijaju. u naselje mo e pristizati vi e hrane. poput moralnosti. Veæa specijaliziranost znaèi veæi vi ak. primjerice poljoprivredom.

a straho m na strah.srednjoj èeonoj vijuzi.jedan skup za empatiju. Sudeæi po tom obrascu.: stu gurnete tako da padne vagonu na put. U jednom od prija njih poglavlja iznio sam tezu prema kojoj je jezik samo napredni ji stupanj u specijalizaciji mo danih podruèja koja su se poèela poveæavati kad su na i pr eci poèeli izraðivati i rabiti oruða. Sto mislite da nije u redu? Situacija za izazivanje samilosti mo e izgleda ti ovako . moz pona anja sveuèili ta Princeton riskrbio sije velik publicitet u popularnii skovinama s istra ivanjem u kojima je dragovoljcima zadao ezdeset dvoj snimao njihove mozgove fMR-om dok su razmatrali ponuðene moguænosi Moj drugi primjer sna no je èuvstveno obojen. neemocionalne prosudbe. odnosno poimanja razlike izmeðu sebe i drugih. Mo dani skanovi psihopata èesto pokazuju sni enu aktivnost u tom podruèju . Situacije su bile osmi ljene tako da potaknu èitatelja da donese sud na temelju samilosti ili emp atije. Mo da je moralni mozak obilje je novijeg datuma na i stoj evolucijskoj rijeci. Ali dok ste smi ljali odgovore. mo dana nas je arhitektura predodredila da druge tumaèimo stavljajuæi se u njihovu ko u. U ruci dr ite polugu kojom mo ete odrediti kojim æe smjerom vagon poæi ka d doðe do skretnice. Joshua D. nego slo eno meðudjelo anje podruèja koja nadziru apstraktno mi ljenje i socijalno pona anje. Vidite eljeznièki vagon izvan nadzora koji juri pr ema skretnici. Nasuprot tome. Sljedeæi bi primjeri mogli biti zanimljivi. ljutnjom odgovara na ljutnju. Mo da su koncepti pop ut suosjeæanja. vjerojatno ste rabili dva sustava va e mo ne »moralne mre e«. U mozgu e postoji »organ za moral«. Hoæete li to uèiniti? Jeste li odgovorili »naprijed« u prvom primjeru i »ne« u drugom? Ako jeste morate se bri nuti govori li to ne to lo e o va em moralu. jer tra i od nas da zamis li kako guramo drugu osobu u smrt.potpune suprotnosti milosrdnom dru tvu. Pomak nete li je unatrag. Znamo da ljudi zrcale tuðe pona anje kako bi shvatili njihovo emocionalno stanje. za kojeg znate daje nedavno dobio otkaz. kad moramo r azrije iti dvojbu sna nog èuvstvenog sadr aja. posjetila je policija. Sto se dogodilo'? Istra ivaèi su utvrdili daje svaka vrsta scenarija a ktivirala vrlo razlièita mo dana podruèja . Mozgu je potr ebna odreðena razina apstraktnog mi ljenja kako bi mogao smisliti moralnu pretpostav ku poput »ne bi mi bilo drago da mi tko to èini«. bilaje temelj razvoja gramatike i sposobnosti konstruiranja slo enih alata. Jedini naèin kojim ovaj put mo ete sprije-' èit i da vagon ubije petero ljudi jest da osobu koja stoji pokraj vas na mo. U zajednièkom istra ivanju Manchesterskog i Sheffieldskog sveuèili ta dobrovoljcima su s kanirani mozgovi dok su èitali i prosuðivali mno tvo dru tvenih situacija. odnosno vje tina kojima procjenjujemo u 276 Zaljubljeni um psihièko stanje. Am igdala izra ava alost kad vidimo alosno lice. poput one u prvom primjeru. inaèe aktivnima kad rabimo radno pamæenje. bez obzira na raèunicu. Primjerice.. u ivljavajuæi se u njihove postupke. izazvale su v eæu mo danu aktivnost u podruèjima poput dorsolateralne prefron-talne kore i tjemenih re njeva. Moglo bi se ustvrditi kako nas je sposob nost verbalizacije tih spoznaja predodredila da postanemo moralni. daje moralnost posljedica ivota u sve slo enijim skupinam a. nakratko se odvajamo od sada njosti i uranj amo u mo dano skladi te socijalnih vje tina kako bismo odluèili to nam je èiniti. ali je ne dokazuje. a taje razina moguæa samo uz snagu mi lj . drugi za suosjeæanje .Mladiæa iz va e ulice. Sposobnost poimanja sebe kao ja koji èini i ja kojem èine. U kojem æete smjeru pomaknuti polugu? : Sad stojite na drugom mostu. v S mosta gledate eljeznièku prugu. stra njem dije lu cingularne \ ge i gornjem uzdu nom lijebu. Ostale dileme le su pop ut prvog primjera ili uopæe nisu sadr avale moralnu komponei Greene je otkrio daje t ijekom razmi ljanja o dilemama »emocionalnog ti aktivnost bila uvelike poveæana u trim a mo danim podruèjima povezani s obradom èuvstava . ubit æe petero ljudi. kako su se frenolozi mo da nekoæ nadali. vagon æe ubiti jednu osobu.Va se ef danas pona a neuo bièajeno. Pomaknete li polugu naprijed. Potonje se podruèje smatra sredi tem na »me ntalizacijskih« sposobnosti. Veæina bi tako o( vorila na oba hipotetska pitanja. situacija koja potièe empatiju mo e biti . empatije i opra tanja samo profinjeniji oblici te osnovne funkcije dodatna oprema socijalnog mozga. To upuæuje na mog uænost. Greene iz Centra za prouèavanje uma. Drugim rijeèima.

premda je. Jesu li Hermann i Pauline Einstein trebali biti toliko zabrinuti? Njihov sin Alb ert naposljetkuje primljen u Ciri ku politehnièku kolu. u kojima navodi da mu iznimno dol ide geometrija. Neka se dobro snaðu. Zbog èega je A lbert Einstein bio drukèiji . zbog neodluènost i ili tvrdoglavosti. Bio je i zvanredno inteligentan. ali neka kao da su ne zadovoljna od prvoga dana. dakako. Kad gaje baka prvi put vidjela. nikad se nije smanjila na svim normalan oblik. Einsteinovo djetinjstvo i mladost bili su prilièno neslavn i. Newtonu. kreativnost i intuicija Hermann i Pauline bili su zabrinuti za svojeg esnaestogodi njeg sina. vrisnulaje: »Debeo. nezgrapnu figuru i i volio trèkarati naokolo ili igrati se s vr njacima. I. Pripremit æe se za pri 278 Èudesni um: inteligencija. Pisma koja j e pisao roditeljima bila su sporadièna. sve do trenutka kad je primljen u Politehnièku kolu.enja koju nam je podario jezik. Hermman i Pa ne preselil i su se u Milano radi obiteljskog elektrièarskog obrta.i mo da malo potaknuti grizodu jem jer su ga ostavili u Njemaèkoj .roditelji su ga poduprli. stogodi nji dj eèak. I jedino to roditeljima naposljetku preostane jest povuæi se i pustiti ih da slijede vlastiti put. predebeo!« Cijeloga djetinjst va djeèakje imao krupnu. a da se nije posavjetovao s njima. S n oduvijek ne to nije bilo kako valja. Nimalo zaèuðujuæe. Njihovje sin dobro napisao ispite iz ma tematike i znanosti. nedostatka socijalnih vje tina ili odbijanja da »igraju po prav ilima«. j. koja je pobjegla i vi e se nije vratila. Ali molbe i prijetnje ni ga navele da se predomisli. ali vrlo malo govori o svojem ivotu ili osjeæajima. dogodilo se ono èega su se bojali. tvr doglava i svadljiva. pomalo iznenaðujuæe za dovskog djeèaka u sr edi njoj Europi. Njegova je prièa. Leonardu da Vinciju i nebr ojenim drugima èija su djela oblikovala povijest èovjeèanstva. èinilo se da ima preveliku. impulzivna. Ali. U jednom od tih napadaja s cem je udario uèiteljicu violine. Sa s amo esnaest godina i bez posebnih priprema. Podizanje djece nikad nije lak posao. Na alost. u ao je u povijest k ao najpoznatiji znanstvenik dvadesetoga stoljeæa . navodeæi osobne antagonizme kao uzrok odlaska i tvrdoglavo ustrajuæi na nekom novom i jednako neodr ivom planu? Taje mala povijesna prièa umnogome slièna dramama kakve se izmeðu roditelja i djece do gaðaju diljem svijeta. Progovorio je tek s gotovo godine i bioje sklon napadajimajezovite s rd be. Lagao je radi vlastita probitka i usudio se napustiti kolu. izgledi za uspjeh doimali su se malen ima. tipièno mla naèka . Ali zadivljeni sinovljevom odluèno æu . ali lo e iz jezika i povijesti. Na fakultetu su rekli kako mu treba jo najmanje godina srednjo kolskog obrazovanja. kojaje radikalno izmijenila èovjekov naèin razmi ljanja o vremenu i prostoru.. Kad se rodio. Odluèio je to æe uèiniti. Uèenik se slo2 paje oti ao starom obiteljskom lijeèniku i uvjerio ga da mu napi e dok umi u kojem je stajalo da djeèak zbog pogor anja tjelesnog zdravlja mora napus kolu i preseliti se k roditeljima. kad im je sinu bilo samo petnaest godina. Ali tko je mogao znati hoæe li se tamo imalo bolje prilagodi ti? Koliko æe mu trebati da se vrati u Milano. on. genij ravan Mozartu. Hermmana i Paulinu taj je sinovljev potez uzrujao i r ljutio. On i njegov biv i uèitelj mrzili su se.autor teorije opæe relativnosti. isprièao Uèitelj je rekao da bi kola bila bolja kad on ne bi bio u njo j. kreativnost i intuicija mni ispit za iznimno cijenjeno mjesto na glasovitoj Ciri koj politehnièkoj koli. Hermann i Pauline slo ili su se da treba upisati jo jednu godinu u dobroj vi carskoj srednjoj koli. Djeèak se doima o najsretniji kad je bio s i gradio iznimno velike i slo ene kuæe od karata. 277 Deveto poglavlje Èudesni um: inteligencija. Te ka su kod kuæe i u koli. Njihov je na Paulininu alos t ostao u Munchenu kod obiteljskih prijatelja radi nasta1 kolovanja. blièenu glavu. muku muèio sa stranim jezicima i uè lje tjerao u oèaj dosadnim dugotraj nim razmi ljanjem prije odgovora. U koli nipo to nije bio neomiljen. Godine 1894. A onda jednoga dana pojavio u Italiji.to mu je omoguæilo da od te kog djeèaka postane svjetski po . ivot bude mukotrpan. Svojeglava su. Iscrpljeni tvrdo-glavo æu svojeg a sina. a drugoj.nepovezanog i turog sadr aja. a jo e navikom da si mrmlja u bradu. bila razmje rno uobièajena prièa o neprilagoðenosti i raznim sukobima s autoritetima. kao to smo vidjeli. U sprkos lijeènikovim uvjeravanjima. tek petn.

Harvevja.omjer b ivèanih stanica u o dnosu na glije bioje mnogo manji od prosjeka. Dr. u 1 zasu. Harvev. sad znate di gaðali pravo mjesto. a dr. Mozakje stoga zaboravljen dugo le ao ukiseljen u staklenci. Imao je takoðer m ogo kraæi lateralni lijeb. Jasnoje. paje unap rijed organizirao da mu tijelo kremiraju. Nije ga uvijek krasila skromnost.m Vanjska p ina genijeva mozga usporeðena je s onom mozgova tridesetpetoric e mu: raca sliène dobi. umro od aneurizme. mo da svi posjedujemo kapacitet da budemo inteligentni. Oèito je da je svijet pisaca . slikara. Nije pro lo ni sedam sati od smrti. VVitelson na laje i u mozgu poznatog matei tièara Gaus sa te ne to manje poznatog fizièara Siljestroma. o visokoj inteligenciji ne govorimo samo u kontekstu genijalnos ti. a djelo ce nepostojeæi tjemeni poklopac i sami tjemeni re nj evi bili su petnaest pc iri naspram onih gotovo svih ostalih mozgova. glumaca i redatelja takoðer dao prist ojan obol. patolog 279 Robert Winston: LJUDSKI UM na Princetonu. Ovdje je èak bilo razmjerno manje neurona . Usporedila je broj ivèanih stanica s brojem ja stanica u mnogim mo danim podruèjima i dobila potpuno prosjeène re tate. sad nastanjenog u VVichiti. doèekani su s uzdasim a razoèaranja. to nameæu nalazi Einste inove obdukcije. Ki napokon stigli. meðut 280 Èudesni um: inteligencija. VVitelson i njezinim kolegama s a sveuèili ta McMaster u Ontariju.Einst eineove mo dane stanice bile su jednake ma bilo koje prosjeène osobe. objavili rezultate u Lancetu. Sai F.znat genij? Je li moguæe daje postojala neka kvaliteta. Usto. Harvev je neuglednu stvar p( nio u f ormalin. u Ki di. premda je ukupna lièina mozga bila prilièno uobièajena. stigli su u staklenci s natpisom h neza. poput njegovih zamisli.102 Ein: nov je mozak. Ali Einsteinovje mozak imao neobi tjemene re njeve. Od tih je k omada narezao presjeke koje je promatrao mikrosko] Neurolozi diljem zemlje nestr pljivo su èekali rezultate Harvevjeva rada. dvanaestogodi nji djeèak iz Midlandsa (sredi nje Engleske) pobijedio je u televizijskoj zabavnoj emisiji Najpametniji britanski klinac. Thomas S.primjerice na moæi razlikovanja korisnih i beskorisnih informac ija u najkraæem vremenu? No je li Einstinov mozak doista bio neobièan? Kako obja njava mo inteligenciju -je li povezana s odreðenim mo danim obilje jem. neko obilje je u njegovu moz gu to gaje preobrazilo u osobu takve izvanredne inteligencije? Sadr aj staklenke jabuènog vina Einstein je 1955. Harvevje izjavio kake uspio naæi ni ta jedinstveno ili neuobièajeno u graði Einsteineova mozga je poput svakog drugog mozga i nije skrivao nikakve naznake podrijetla n rojatnih moæi njegova biv eg vlasnika. Sredinom 191 novinar S teven Levy poku ao je uæi u trag dragocjenom organu. Nalazio se u dvije stakle nke za zimnicu u kartonskoj kutiji oznaèenoj pisom Costa Cider (cider = jabuèno vino ). Komadiæi u zin laboratorij u Berkel evju. Mu kotrpno su mjerili velièinu i o Einsteinova »organa uma« i 1999. glazbenika. svaki pribli no velièine k eæera. Godine 1985. Pokaza daje mozak jo bio u posje du dr. a zatim je izrezao u 240 komada. p odruèja koje dr imo va nima za matematièke sposobn i prostorno mi ljenje. ili samo s na im iskustvima ili okolinom? Je li se Einsteinov moz ak razvio u tom smjeru samo zbog nekog obilje ja okoline? Ako je potonje toèno. secirao je Einsteinov mozak. D iamond objavilaje rad s nedojmljivim. Razlike je bilo samo u Brodmannovu podruèju 39 tjemenog re nja. Okvirnoje zaklji la kako je mo da na la sredi te odreðene vrste inteligencije. meðutim. Genijima ne progla avamo samo neke matematièare i fizièare. Kad su ga intervj . Obje su polutke bile ire od prosjeka. a mozak saèuvaju za znanstvena istra ivanj a. socijalnih teoretièara. I meðu obiènim ljudima postoje pojedinici koji su »bistriji« od drugih. kreativnost i intuicija da vje tine osoba poput Einsteina i Gaussa dokazuju samo jedan vid inteligencije. ako ne i uis razoèaravajuæim vijestima . pru ila se 1990-ih jedinstvena prilika. Sliènu ustrojstvenu razliku dr. nastavio putovati. u Kaliforniji. ste se ikad udarili po glavi nakon to ste izvalili kakvu glupost. Mjere inteligencije Sijeènja 2003. dr. Pa to zapravo podrazumijevamo pod inteligencijom? Je li pametan onaj koji mnogo zna ili netko tko ima kapacitet ili motivaciju da mnogo nauèi? Temelji li se mo da na posve drukèij im sposobnostima . Diamond bilajejedan od prvih znanstvenika koji su se dc gli komadiæa Einsteineova mozga radi podrobnih istra ivanja. Dr. Marian C.

pa to bude. moramo objasniti to taj jam zapravo znaèi. sve se i rije sla u oko dv ije stvari: prvo. to nam je nerijetko omoguæilo da se upi emo u odreðene kole. Premda su r izgledi da postanemo pisci nagraðeni Pulitzerovom nagradom i li znanstve nagraðeni Nobelovom nagradom prilièno maleni. Drugim rijeèima. rijeè je o modularnoj mo danoj funkciji. razvio je test koji je mjerio dj eèje verbalne. nema iste pogodnosti. djeca iz obitelji srednje klase iz predgraða. Mala Lisa Simpson zanimljivo je polazi te za na e putovanje kroz inteligenciju. Nastavlja Mozartovu tradiciju. Moji vr njaci i ja. Kako onda obja njavamo inteligenciju? Jesu li mali genijalc mo proizvod sna nih roditeljskih pritisaka ili imaju neku priroðenu kvalr koja samo èeka da bude prizvana u ivot? Ako je tako. ljudi imaju niz razlièitih sposobnosti. pa se mo e reæi daje Lisin ivot slièniji stvarnosti mnoge darovite djece te kom ivotu. rekao je da gaje motivirao test na internetskoj stranici Mense -svjetske udruge za osobe koje po IQ-u spadaju meðu najboljih dva posto populacije. a uèitelji je omalova avaju i pona aju se pokroviteljski. i drt inteligencija se m o e izraziti rezultatom koji osoba postigne na odreðenoj stvici sposobnosti. ali daleko od intelektualaca . Sjeæam se koliko je IQ znaèio mojim roditeljima dok sam 1 940-ih mali djeèak. demonski brat Bart nemilice je zadir kuje. Ona je. a da im rje ava nje zagonetaka uopæe ne polazi za rukom. svi raspola emo moguæ æu da pove o inteligenciju. vidimo da Lisa dolazi iz radnièke amerièke obitelji. pokazuju visoku razinu inteligencije u podruèjima koja o . vj bali smo testove inteligencije i na i su se rezultati s vremenom zacijelo pob 282 Èudesni um: inteligencija. poput svakog drugog testa. Kako bi to uèinio. Èini se da su sve njezine 281 Robert MVinston: LJUDSKI UM vje tine plod neèega priroðenog u njezinu mozgu.prema sredini u k mozak djeluje.uirali. naime. Studentu koji je prije testiranja ri je io desetke probnih test bit æe poznati tipovi zadataka i imat æe bolji rezultat od nekoga tko ga rje prvi put. jer postoji mno tvo definicija. ali ne i rasko noj sredini. mate: tièke i memorijske vje tine. zapravo. u svima nama postoje raz lièite vrste inteligencije. Francuska da zatra ila je od Bineta da identificira djecu s posebnim obrazovnim po bama. Ne treba na minjati daje takvo »mjerenje« inteli gencije manjkavo.u odreðenim granicama . primjerice shvaæanje tuðih hièkih stanja ili spos obnost motiviranja drugih. do este je skladao simfonije.koji se i: ava kao omjer ment alne i kronolo ke dobi pomno en sa sto. Otac-piv opija Homer zanemaruje njezine sposobnosti. koji je u treæoj g odini ovladao èembalom. Dodao j e kako mu je zanimanje pobudila i epizoda Simpsonovih u kojoj se èudo od djeteta L isa Simpson odluèuje uèlaniti u dru tvo osoba s visokim IQ slièno Mensi. odnosno sposobnosti lagodbe stalno preustrojava . Lisa. To nas vraæa na jednt glavnih tema ovog poglavlja. Ali jesmo li mi. 1 æa je pote koæa s testovima inteligencije to. imamo. Mo da to i jesu u sada njoj kult ali stoje s drugim razdobljima i kulturama u kojima su apstraktne z agone bile ili jesu neuobièajene? IQ usto zanemaruje meðuljudske vje tine. da su testovi verbalnih sposobnosti i sposob nosti zakljuèivanja najbolji pc zatelji onoga to nekoga èini »pametnim«. Vidjeli smo da se velik dio mo dane plastiènosti. Simon Baron-Cohen sa sveuèili ta Cambridge utvrdio je da m nogi autisti. Njezin su roditelji veæinom bri ni i puni ljubavi. Pohaða dr avnu kolu. Smatramo ga »ocem IQ-a«. Iz te su se skale s vremenom razvila dva koncepta: mentalna dob .poput Ei nsteinovih roditelja. potic ni djeèaci i djevojèice. o\ o uvje banosti. nedvojbeno genijalka. Ali bez obzira na to stoje rijeè o crtanom filmu. te kvocijent inteligencije (IQ) . ivi u ugodnoj. Ipak. kreativnost i intuicija ali. Poèiva na pretpost. u kojima neki ljudi mogu iznimno umje ni.mj koja govori koliko dijete ili odrasla osoba napreduje ili zaostaje u odnosu ostale osobe is te kronolo ke dobi. Ali prije nego to istra imo tajne inteligencije. doista inteligentniji? Inteligencija nije jedinstvena sposobnost poput brzog trèanja na odreðenoj udaljenos ti. Intelig enciju je potkraj devetnaestog stoljeæa prvi defini francuski teoretièar Alfred Bine t. a mladost je proveo kao glazb eni miljenik europske aristokracije. To nije lako. imamo li svi kapac da oslobodimo genija u sebi? Kratak odgovor glasi: d a. meðutim. Ne èudi to mnogi roditelj ih genijalaca odluèe obrazovati dijete kod kuæe. primjerice.

I obrnuto. sposobnost njegova mozga da mu pomogne da zna gdj e mu je kolje u prostoru te njegova sposobnost da u trenu proèita gdje æe drugi igraè upr loptu. premda je bio d arovit. kinestetièku (tjelesna kontrola). prostornu. bilo je jasno da ima izvanredne n estetièke vje tine. engleski kapetan. Grozne povrede koljena te razne operacije koje su uslijei bile s u toliko ozbiljne da vi i ja mo da vi e ne bismo normalno hodali da sm< pretrpjeli. zamisli u tome to uva ava da ljudi mogu pokazivati visoku inteligenciju u nom ili vi e tih podruèja. Ipak. tako i razlièiti vidovi inte ligencije ovise o razlièitim neuronsk podsustavima. verbalnu.neki bi se usudili reæi neinteligentnog . a u ostalima manjak. da æe se osobe s vi om fluidnom intel igencijom vjerojatnije koristiti kristaliziranom inteligencijom. Ali u Gascoigneovu sluèaju brz oporavak mi iæa. Lijeènik koji zna koji pacijenti vole da ih d oèeka osmijehom i alom. Ipak.obrambenog start finalu iste godine kojim je toliko ozbiljno ozlijedio nogu daje ugrozio cijelu rijeru. Jedna od prednosti Gardnerova shvaæanja inteligencije jest to se podud. poput matematike ili precrtav anja. to ne èini. iznimno je lesno okretan i ima izvanred no prostorno rasuðivanje. predlo ene su dvije r azlièite vrste. a koji odmah ele prijeæi na posao.buhvaæaju »zatvorene sustave« s predvidljivim pravilima.104 Zadatak u testu fluidne inteligencije mogao bi glasiti: SAD je prema NIKAD isto to i BLIZU prema a) DALEKO b) RIJETKO c) NIGDJE d) NA IROKO Kristalizirana inteligencija znanje je. Na temelju te zamisli o inteligenciji kao skupu sposobnosti. mogu biti jako uskraæeni u socijalnim odnosima. Jednako kao to smo vit li da se pamæenje mo e podi jeliti u razne vrste ovisne o razlièitim mo dan podruèjima. meðutim. poznati amerièki psiholog. Znanstvenici je nazivaju S . Oèitaje predno. Takvo shvaæanje inteligencije zvuèi uvjerljivo. pak. Dakle. pomogli su mu da ponovno zaigra meðunarodni nogomet. koje stjeèemo iskustvom. Predlo io je dva. je li utvi vanje izgleda inteligentnog mozga ili èimbenika u podlozi toga gubljenje v mena? Za istra ivaèe je to godinama bilo kontroverzno pitanje. a malotko mo e zaboraviti ironiju njeg nesmotrenog . koli ko je vjerojatno da æe netko tko ne mo e uoèavati veze izmeðu stvari moæi uèiti iz iskustva Druga te koæa s tim shvaæanjem inteligencije jest to se takoðer oslanja na mjerenja pomoæ standardnih problemskih testova. te ko je u potpunosti duprijeti njegovu tezu. Svi Arsenalovi navijaèi sa alo æu. Istodobno. odluènost za povra u formu. 283 Robert Winston: LJUDSKI UM Inteligencija nogometa a Howard Gardner. Drugim rijeèima. Dvojbene meðutim. mo e mo li njegovu vje tinu i tjelesnu kontrolu smatrati inteligei jom. osporio je 1980-ih tradicion. ali je li doista rijeè o odvojenim ent itetima? Razna su istra ivanja pokazala. Onaj koji prema svima postupa jednako. prvi bi priznao nije jedan od najrjeèitijih ljudi. kreativnost i intuicija na postojanje svojevrsne opæe. iznimnog engleskog nog omel koji je na svojem vrhuncu opèinjavao igrom. slu i se kristaliziranom inte ligencijom. Na rezultat osobe koja ispunjava test u ispitn im uvjetima mo e utjecati sva sila èimbenika. u polufinalu engleskog kupa 1991. recimo. p remda istodobno ima divljenja vrijednu s sobnost ohrabrivanja drugih te visokora zvijenu i krasnu socijalnu svijest. nalazi su upuæiv 284 Èudesni um: inteligencija. Ravmond Cattell uvodi pojam fluidna inteligencija za sposobnost uoèa vanja i tumaèenja odnosa meðu stvarima te manipulacije njime.muzièku. Osoba koja se slu i kristaliziranom inteligencij om zapravo primjenjuje steèeno znanje.105 Poku ao je dokazati da kvocijent inteligen sam za sebe nije prikladna mjera intelektualnih sposobnosti. matem. ali i divljenjem sjetit æe se zapai juæeg fel anog slob og udarca kojim je zabio pobjednièki gol protiv Arser. nego sedam razlièitih vidova inteligencije .. David Beckham. Iz te teorije takoðer slijedi da inteligenciju mo emo pobol ti kori tenjem i vje bom. generalne inteligencije. intrapersonalnu (n mijevanje sebe) i interpersonalnu (razum ijevanje drugih). Definirana j e kao »stupanj u kojem je osoba upila sadr aj kulture« ili »znanje ili informacije koje je odreðeno dru tvo steklo s vremenom«. Za Paula Gascoignea. s velikim d ijelom onoga to znamo o radu mozga. ako je inteligencija skup vje tina. ku/logièku. neovisno o iskustvu il i uvje banosti. model int eligencije s IQ-om. a proizi l e iz nalaza s poèetka dvadesetoga stoljeæa prema kojem je veæina ljudi dosljed uspje na u svim kognitivnim zadaæama.

Zadaæa se doima lo enom. Istra ivaèi su otkrili da se s æanjem slo enosti zadaæe poveæala aktiv t u lateralnoj èeonoj kori. brzina obrade i verbalno razumijevanje.25 sekunda. Paul Thompson s Ka nijskog sveuèili ta u Los Angelesu skanirao je mozgove jednojajèanih i d èanih bliz anaca i iznio tezu da bi inteligencija mogla biti povezana s omj< sive i bijele tvari u mozgu. NARANÈA. Zatim.ako moraju prit isnuti tipku kad ugledaju odreðenu kombinaciju svjetala. SJEDALO. èini se da osobe s veæim mozgom doista najèe æe posti u rezultate u testovima inteligencije. A ko se slika zadr i na ekranu 0. premda je mu ki mozak u prosjeku veæi. morali su reæi je li joj nova stavka jednaka. pa bih to i rekao prije nego to bih nadopunio niz: PLAVO . Znaèi li to. kao u specifiènim mo danim podruèjima vezanima uz zadaæu. razl u gradi. a izbaciti najstariju stavku. nego najbli ima u tekuæem slijedu.priroðena ili steèena? Podrijetlo pojedinaènih razlika u inteligenciji pitanje je oko kojeg psiholc me ko plja vi e od stoljeæa. Rezu ltati pok da se u èeonim re njevima nalazi »skladi te« opæe inteligencije.oni koji dijele iste gene . ukljuèujuæi prefrontalnu i tjemer ru.106 Istra ivaèi su fMR-om mjeri li mo danu aktivnost dok su ispitanici rje avali zahtjevnu intelektualnu zadaæu. ispitanicima je snimana mo da na aktivnost. Tako sam. pr ostorne i motorièke. Zamislite. Thompson je otkrio da jednojajèani blizanci . Nimalo iznenaðujuæe. kako vozite autoi dok razgovarate s nekim na stra njem sjedalu ili kako zapisujete telefonsk usred buène zabave. na primjer. PLAVO. Zatim bi do la nova rijeè: SJEDALO. a stoje rezultat djelovanja okolini znato je da se neki intelige ntni mozgovi. U umu su aktivno morali èuvati tri rijeèi ili lica. Al i stoje vrijeme kraæe. Znanstvenici jo poku avaju i èeprkati koji je d teligencije posljed ca »pametnih« gena. Louisu testirao je g-inteligenciju 48 ispitanika. Kako bi jo zakomplicirali stvari. Dok su se svim silama trudili obaviti tu slo enu zadaæu. RIBA. imali razlièite kolièine sive i bijele t postigli su razl . Dokazano je da su osobe s br im »vremenom uvida« uspje nije na t estovima inteligencije. a to se podudaralo s jednakim IQ Dvojajèani su blizanci. samo inteligentnije osobe uspijevaju prepoznati u to gledaju . istra ivaèi inteligencije pretpostavili su daje pravi pokazatelj int eligencije sposobnost prevladavanja ometaèa. G-faktor G-faktor mjere testovi koje grubo mo emo svrstati u èetiri kategorije: percep-cijska organizacija.pearmanovim g-faktorom. U novijem dobu. rekao bih dajoj nova nije jednaka. u odreðenoj mjeri. ali vje tina koju je ispitivala sliènaje ono rabimo u svakida njim situacijama. Onaje znaèenjem jednaka najsta rijoj rijeèi u mojem nizu. vrijeme odluèivanja) i estina sekunde da pomak nu ruke (tzv. istra ivaèi su ubacili dodatne ometaèe . unatoè ometajuæim »mamcima«. brzinu obrade. Prije nego to bih izbacio najstariju rijeè. koje pri vanju p oblema priskaèe u pomoæ specijaliziranijim mo danim podruèji Inteligencija . radno pamæenje. Iz Garvjeva istra ivanja slijedi da se mo emo bolje us toèiti na zadaæu usred mno tva ometaèa ako smo inteligentniji. Jeremv Gray sa sveuèili ta VVashington u St. Smatra se da kraæa vremena odluèivanja mogu biti pokazatelj vi e inteligencije. ali mu karci op ito nemaju bolje re. u umu mogao imati rijeèi RIBA. Svakih nekoliko sekunda na popis su m orali dodati novu rijeè ili novo lice. veæina æe je lako imenovati ili opisati. pri mjerice. ljudima obièno treba treæina sekunde za prepoznavanje znaka (tzv. Vrijeme uvida vrijeme je potrebno za zamjeæivanje slike.i jednak omjer sive i bijele tvari u mozgu. STOLAC. ti su »mamci« ispitanicima bili o obito zbunjujuæi. Istra ivanje je utvrdilo da su ispitanici s vi im g-faktorom reagirali ispravni-je i br e. Uzmimo. To su èinili sna nijim aktiviranjem 285 Robert Winston: LJUDSKI UM nekoliko kljuènih mo danih podruèja. Ali prije neg o to bi potpuno zaboravili najstariju stavku. te od ena. genski odreðena. da u mozgu postoji sredi te za inteligenciju? Mc dragovoljaca sk anirani su PET-om dok su izvodili jednostavne i slo ene ir triju zadaæa-verbalne.pokazivali su im stavke koje nisu odgovarale najstarijima na njihovim popisima . poput Einsteinova primjerice. s druge strane.107 Njegovi nalazi sna no podupiru shvaæanje p kojem je inteligencija. Vremena reakcije takoðer su mjerilo intelektualnih sposobnosti . recimo. Tada bih dobio novu rijeè: NARANÈA. vrijeme djelovanja). takoðer.

VVarner Schaie u Se izmeðu 1956. napredujemo. imali najveæe izgleda da budu ivi 1997. to bi znaèilo da inteligencija raste s iskustvom. takoðer. daje kognitivno sla bljenje u tih starijih osoba bilo povezano s odreðenim genskim podrijetlom. Tu tvrdnju podupire èinjenica da su jednojajèani blizanci odvojeni po roðenju podjednako inteligentni poput onih koji su odrastali zajedno. Moguæe je osobe s ni im IQ-om èe æe birati manje zdravu hranu. da su oni koji su 1932. ali trenutaèno ugodnim aktivnostima. brzini percep cije te verbalnom pamæenju. Ljudi s ni im I mogu. Dugoroèno istra ivanje inteligencije proveoje i K. sudeæi prema d okazima. iznova me zapanji otpornost visoke inteligencije. mo emo mnogo uèiniti da ubla imo njegov uèinak. izvanredno rjeèiti. z nakove vi e inteligencije nastavili pokazivati u kasnijem ivotu . premda katkad prilièno nemoæni. razlikovala s u se vi go medu jednojajèanima. zacijelo je to. To bi moglo imati odreðene veze s èinjenicom daje sposobno st dugoroènog planiranja jedan od glavnih pokazatelja inteligencije. rabeæi svoje najbolje detektivske vje tine. Veæina je u poznoj dobi po stigla bolji rezultat nego s jedanaest godina. Premda su bila slièna i u dvojajèanih blizanaca. profesor Deary koristio se i istra ujuæi odnos inteligencije i dug ovjeènosti zajedno s profesorom Lawrenceom Whalleyjem. primjerice. od nepromi ljenih do pu enja i konzumacije alkohola. za vr iti radeæi lo ije plaæene poslove i stoga biti prin na jeftiniju hranu bogatu masnoæama i eæerom. veæinom vjerojatno jer su bi li osobito sposobni). Utvrdio je da do lazi do stalnog pada u induktivnom zakljuèi prostornoj orijentaciji. i 1991. Mnogi su od tih staraca. Ka d pogledam osamdesetogodi nje i devedesetogodi nje plemiæe u Gornjem domu (mo da zbog za sluga u bavljenju pravom ili nekim drugim zanimanjem. I povezanost nije toliko uvjerljiva. U prija njim smo poglavljima vidjeli daje odreðeno kognitivno slabljenje s dobi neizbje no. No u noj ili numerièkoj fluentnosti slabljenje povezano s dobi bilo je mnogo Istra ivanje se takoðer bavilo vanjskim èimbenicima koji poma u oèuva telektualnih sposobnosti. U nastojanju da to utvrdi uvelike mu je pomogla èinjenica stoje u okviru istra ivanj a provedenog 1932. Nije posve jasno za to se povezanost ja\ mo kod mu karaca. imali su 23 posto ni i rezultat na testo vima inteligencije. ni vodi li ni i IQu pretilost ili obrnuto. takoðer s Edinbur kog sveuèili ta.to govori da opæenit o ne nazadujemo. nego. S jevo istra ivanje temelj ilo se na spomenutom modelu fluidne i kristalizira teligencije. Ali ako se raðamo s inteligencijom. a brojni u raspra vama iznose najbolje argumente. Profesora lana Dearvja s Edinbu r kog sveuèili ta zanimalo je je li inteligencija obilje je koje se mijenja s vremenom.1 09 Otkrio je da su koti s najboljim rezultatima na testovima iz 1932. premda. T u bismo mogli ubrojiti niz po ivot potencijalno opasnih pona anja. prosjeèni je IQ bio veæi. Ako postoji dokaz za nepostojanje arbitrarne dob i za umirovljenje.10" Podacima iz 1932. Otkrio je. podruèja sive tvari zadu ena za razumij evanje èitanja i govor (VVernicke Brocino podruèje). na ao odreðen broj 77-godi njaka koji su rje avali izvorne testove. Mu karci s tjelesn deksom mase veæim od trideset (to o dgovara mu karcu visokom 172 cn kom 89 kg). stoje sive bilo vi e. takoðer. bili meðu uspje nijima. svaki kotski jedanaestogodi njak ispunio niz kognitivnih testova . Ustanovio je.110 Odrasle osobe testirao je svakih sedam godina.barem onoga mjerenog kvocijentom inteligencije. Za pretpostav iti je da bi osobe s ni om inteligencijom mogle biti motiviranije kratkoroènim koris tima. nasreæu. kreativnost i intuicija me i stupnja inteligencije .ièite rezultate na testovima inteligencije. Pri skaniranju MR-om usredotoèio se n. a time i sklonije potencijalno tetnim. stoje daljnji dokaz genske uvjetovanosti inteligencije. ali rjeðe nego meðu osobama koje nisu u srod To bi znaèil o da geni sudjeluju u odreðivanju kolièine sive tvari u mozgu 286 Èudesni um: inteligencija. 287 Robert Winston: LJUDSKI UM Nalazi profesora Whalleyja lijepo se sla u s istra ivanjem profesora M Eliasa s Odje la za statistiku i savjetovanje Bostonskog sveuèili ta. tovi e. On je vao odnos izmeðu kvocije nta inteligencije i debljine. Kod jednojajèanih su blizanaca ta podruèja velièinon slièna. Osobe s najmanjim slabljenjem nisu imale kro bolest i . znaèi li to da smo osuðeni na ono to imamo ili je r ijeè o sposobnosti koja s godinama raste i opada? Istra ivanje odnosa izmeðu inteligen cije i starenja podruèje je u koje je ulo en znatan trud. Mislim daje to istra ivanje prilièno zanimljivo. ezdeset est godina poslije Dearvje.

nastojeæi tako sprijeèiti slabljenje prirodnog gena. Isto se dogodilo i u sluèaju uvjetovanog r efleksa . plastiènosti te odumiranju mo danih tanica. ptièjih kuæica. kontrolnih mi eva. bile su prilagodljive u zreloj dobi te su s partneri ma koji su takoðer imali visoku razinu intelektualnih sposobn Poveæanje inteligencije mi eva Dakle. a kontrolni poslije est. Istra ivaèki je tim najprije ispitao sposobnost genetièki preinaèenih ivotinja da prepozn aju predmet. sinaptièkoj funkciji. a mi evi su ponovno stavljeni u kutiju. Gen koji je rabio dr. nego se pobrinuo da s dobi budu sve akt ivniji. to otkriæe otvara posebna etièka i dru tvena pitanja. kao i na njezinu trajnost. Tsien mi evima nije samo dao dodatne kopije gena NR2B.kad su mi eve nauèili da s elektro okom povezuju èujan ton i tako aktiviraju d rukèiji neuronski put u mozgu. T o je veoma uobièajen test. premda smo daleko . Osobito je zanimljivo bilo to se za neke od tih gena zna da su povezani s uèenjem i pamæenjem. Dr. m al raca s nekoliko katova. najvi e utjeèe na sposobnost mozga da povezuje do gaðaje djelovanjem na NMDA. Rampon stav skupine genski sliènih mi eva u »obogaæenu« sredinu : veliku kutiju èiji bio prekriven steljom i stvarèicama poput igraèaka. U toj su okolini proveli tri sata. Dr. Joe Tsien kolega je dr. bez obzira na to kakvo gensko nasljeðe imali. Rampon na Princetonu. Njegova nevjerojatna objava iz 1999. mogao bi biti meta farmaceutske indus trije. Ti bi rezultati mogli biti itekako zanimljivi istra ivaèima koji poku avaju naæi razloge i terapije za ljudske poremeæaje koji obuhvaæaju pogor anje pamæenja i uèenja. Tsien otkrio je kako je dodavanjem jednog gena uvelike p obolj ao sposobnost mi eva da rije e labirint te da uèe predmete i zvukove. Prostorno uèenje provjeravali su situacijom u kojoj s u mi eve ubacili u bazenèiæ sa skrivenom platformom preko koje su mogli iziæi iz vode. stoje znaèilo da im stari predmet vi e nije bio poznat. receptor za neurotransmiter glutamat. Tsien."2 Dr. papirnatih tunela . est sai dana ili dva tjedna. Provjerama u raznim razmacima utvrdili su da su se transgenski mi e vi vi e bojali kaveza od kontrolnih mi eva. Dr. ako je sigurna. kotaèa. Rampe krila je da su mi evi u poticajnoj okolini p okazali poveæanu aktivnost vi 150 gena povezanih s radom mozga. Genetièke preinake leglo su opasnosti za svako dijete bi ljudski zamorac b io ugro en promjenama genske ravnote e i ekspresij u mozgu. èesto rabljen u psiholo kim ispitivanjima. izazvala je medijsku senzaciju. danaest tisuæa gena u n jihovu mozgu te kako bi usporedila njihovu eksp (tj. Genetièki preinaèeni mi evi sjetili su se starog predmeta i posvetili se prouèav anju novoga. Zatim se poslu ila genskim probama kako bi analizir. Oèit je i komercijalni int res: NR2B. tovi e. pamtil su bolje. naèin ivota i okolin gu uvelike utjecati na inteligenciju.1" Dr. Nepobolj ani mi evi jednako su dugo istra ivali oba predmeta. Njegov je tim preinaèio gene mi eva kako bi i h uèinio »pametnijima«. Claire R< sa sveuèili ta Princ eton pokazalaje da okolinski èimbenici mogu potakni tivnost mo danih sustava povezan ih s inteligencijom.li bolest krvo ilnog sustava.dakle svime èime mi le raspola gati u slobodno vrijeme. Dakako. Èuvstveno pamæenje ispitivali su zadajuæi mi evima blag elektro ok u apu kad bi ih stavili u drugi kavez. Transgenski mi evi platformu su u prosjeku na li poslije tri poku aja. Starenjem mi eva njihovi su mozgovi zadr ali fizièka obilje ja svojstvena mozgovima mladih ivotinja: visoku plas tiènost i sposobnost stvaranja dugotrajnih veza izmeðu ivèanih stanica. Genetièki preinaèeni mi evi pamtili su predme te èetiri do pet puta dulje od normalnih. kreativnost i intuicija tvorbi i graði ivèanih stanica. Dakle. NR2B. posebice onih koji vjerojatno sudjel 288 Èudesni um: inteligencija. djelovanje) s genima kontro lnih mi eva iz istog legla koji su bili u sta dnoj okolini. Nekoli ko dana poslije jedan je objekt zamijenjen novim. sigurnost je nedvojbeno jec kljuènih pr oblema. Veæ su tri sata bila dov oljna da se pojavi razlika. Bismo 289 Robert Winston: LJUDSKI UM li genetièku tehnologiju. odnosno ono za stoje odgovoran. a za druge da imaju veze s demencijama poput Alzheimerove bole sti. trebali rabiti za mijenjanje ili ] avanje psihièkih i kognitivnih obilje ja èovjeka ? Poveæanje èovjekove inteligencije Ostavimo li brojna etièka pitanja po strani. Mi eve su stavili u kutiju da pet minuta istra uju dva predmeta.

Neæete postati genij. u nekim su vima in teligencije starije igraèice bile uspje nije od mlaðih. mo emo li se okoristiti okolinskim promjen ama? Odgovor na to j oèito mora glasiti »da«. inaèe roditelji ne bi rasipali novac na sl anje djece vatne kole i na strane fakultete. sudeæi prema nekim i vanjima. znaèi. Zvakaèi su bili uspje niji od kontrolne ne . Poruka bi. Stoga. Pripremite alicu èaja zatvorenih oèiju. mozak mo ete vje i naizgled nemo danim aktivnostima pop kanja vakaæe gume.mijenjajte stvari dok mo ete. neke od najboljih primjera za kojima bismo se trebali povesti daju nam p o tovanja vrijedne redovnice iz Mankata. Mnogi igraèi sa s ponesu pletivo kako bi imali to raditi tijekom igre. kreativnost i intuicija Dakako. Zanimljivo. a da su novosti dob re. poku ajte èetka ti zube drugom rukom. ma koliko trivijalni ili bizarni bili. mo da ne vje bate svoje sive stanice onoliko koliko one to zaslu uju. postigle znaèajno bolje rezultate. Pokazalo se da su igraèice binga. Ispitala enskih osoba u dobi izmeðu osam i èetrnaest godina te ezdeset i osan dvije. neurobiolog s Medicinskog fakulteta sveuèili ta Duke u Sjevernoj Karo lini. Stid me kad se sjetim da sam zas pao slu ajuæi je s devetnaest godina. poput moje r te tetke. Zanimale su je funkcije poput brzine obrade infor macija. Igraèi moraju biti u stanju brzo l b rojeve. Laurence Katz. pa im treba odlièna okulomotorna koordinacija. Mo da te kako je r ijeè o aktivnosti u kojoj je mozak iskljuèen. koje mozgove odr avaju aktivnima duboko u s tarost rje avajuæi zagonetke i sudjelujuæi u raspravama. dosjeæ tra enja informacija u okolini. Rauscher u meðuvremenu je pre ao na ispitiv anje djelovanja Mozartove glazbe na takore."3 Ar nold Scheibel s Kalifornijskog sveuèili ta proveo je obdukciju na starijim osobama i pokazao da su ivèane stanice onih koji su imali raznolikiji i izazovniji stil ivota imale veæu gustoæu receptora. èiji sam izniman rad o feromonima veæ citirao. a neki. uvje bavanje jednog dijela mozga mo e koristiti i drugim podruèjima. podje c starije i mlaðe. No Shaw i Rauscher otkrili su. Mozartov efekt pojam je koji je prije èetrdesetak godi na skovao Alfred A. Ali svakoga tko je igraènici binga moralaje zapanjiti sposobno st nekih starih gospoda da ist no slu aju izvlaèenje brojeva. Stoga. U Irvineu. 290 Èudesni um: inteligencija. Nakon to ih je u maternici te ezdeset d ana poslije roðenja izlagao raznim vrstama slu nih podra aja. piju port o s limunom i igrajt koliko listiæa. a hipoka sjedi te dugoroèng pamæenj a. ako kri alj ku u dnevnim novinama rije ite za deset minuta (kao stoje èinio moj uèitelj povijesti) . njihove rezultate dosad nit ko nije uspio u potpunosti ponoviti. listiæe okreæu naopako da malo ote aju igru. Ali mo e li univerzalan re im vje banja i ili jednostavna promjena ivotnog stila ili hranidbenih navika biti dovolj ticaj n a im sivim stanicama? Ohrabrujæe zvuèi to. U Velikoj Britaniji svake godine tri milijuna ljudi igra bingo. br e su i s manje pogre aka rje avale labirinte. Naveo je daje slu anje Mozartove glazbe ubrzalo razvo j mozgova djece mlaðe od tri godine.mo d zato to vakanje izaziva inzulinsku bujicu u tijelu.od stvaranja superljudi èeprkanjem nima. bilo da se odmaramo ili radimo.448) na skupini studenata. . najbolji za rad mozga. Dr. Tomatis. glasila . ivotinje izlo ene Mozartu. Uèinak je bio kratkotrajan. u Kaliforniji. Proèitajte ovaj odlomak u natrag. veæinaje aktivnosti rutinska. ali æete potaæi rad mozga. a koliko je meni poznato. Istu stvar mo emo primijeniti i na sebi. razgovaraju. U nedavnoj d skoj disertaci ji Julie VVinstone sa Southamptonskog sveuèili ta pokazala iskusni igraèi binga odr avaj u svoje mozgove u odliènoj formi. Istra ivanje pod vodstvom Roberta Friedlanda s Medicinskog fakulteta sveuèili ta C ase VVestern Reserve pokazalo je da su osobe koje su vodile intelektualno raznov rstan i poticajan ivot imale manje izgleda da obole od Alzheimerove bolesti. ali valja zapamtiti da mozak obo ava izazov. Mno tvo dokaza pokazuje daje ponavljanje lo e za zdravlje mozga. misli da su nepoznati izazovi. Premda je stalno zaposlen. Bingo je aktivnost koja zahtijeva visoku razi nu pozornosti i dotoèenosti te uèinkovito pamæenje. fizièar Gordon Shaw i biv i koncertni èelist Frances Ra-uscher prouèavali su uèinke Mozartove Sonate za dva g lasovira u D-duru (K. rabeæi Stanford-B inetov test inteligencije. Ali taj je uèinak doveo do pomalo nepouzdanih istra ivanja s podj ednako upitnim rezultatima. Kako bi stvorio i oj aèao nove veze. mozgu je potreban izazov novih i neobiènih podra aja. Kadje rijeè o odreðenim umnim vje tinama. krcat je stanicama osjetljivim na inzulin. tvrdi. U projektu na Northumbrijsk om sveuèili tu ispitiv sposobnost dosjeæanja niza rijeèi i slika koje su dobrovoljci nauèi li nakon tri minute vakali vakaæu gumu. daje do lo do pobolj anja prostorno-vremenskog rasuðivanja.

291 Robert Winston: LJUDSKI UM Sad im vadi mozgove kako bi iz presjeka mogao ustanoviti to se toèno p jenilo uslij ed izlaganja austrijskoj kulturi osamnaestog stoljeæa. To bi moglo imati odreðene veze s endorfinima . prosjeèni kvocijent inteligencije bliz anaca b osam bodova ni i od kvocijenta djece sretnih. kopanja u vrtu ili uspona uz strmo brdo. pokazalo je da su mu arci koji su u aerobnoj aktivnosti dnevno iz garali vi e od 2500 kalorija imali 28 posto manje izgleda da pate od depresije. nezlostavljanih majki. Zapra navodno. ukljuèujuæi mozak. 292 Èudesni um: inteligencija. Nije razlike izmeðu jednojajèanih i dvojajèanih blizanaca. Shawu i dr. Shaw objavili su kako su dokazali da nje glasovi ra i pjevanje vi e pridonose razvoju djeèjeg apstraktnog rasudi od uèenja rada na raèuna lu. biti posve jasno: elite li mozak odr ati zdravim. a èini se da u m postoje podruèja koja priroðeno reagiraju na odreðene frekvencije«. Rauscheru. Terrie Moffitt i d r. a treæa nij e dobila nikakvu pouku. K. Shaw nije èekao èvrste dokaze da p p omagati roditeljima da ispune elju za poveæanjem inteligencije svoje c Knjiga i CD Gordona Shavva Imajte Mozarta na umu prodavali su se u vrijen sanja ove knjige z a 52. Tc ba isto to i dokaz da slu anje Mozarta poveæava inteligenci u djece. Prouèavala je hipokampus mi eva koji su imali pristup kotaèu za trèanje. ah. dr. Jednostavno obja njenje tog nalaza jest da svaka tjelesna ak tivnost poveæava brzinu srca i opskrbu tijela krvlju. Istra ivaèi su ust kako ti nalazi pokazuju daje glazba potaknula vi e mo dane funkcij e pc ne za matematiku.com (ili < dolara za rabljeni prim jerak). kreativnost i intuicija Zdrav duh u zdravom tijelu Mora. storna podruèja èovjekova hipokamp usa. Har-vardsko ist ra ivanje iz 1994. prirodne znanosti i tehnièke predmete. Da budemo dokraja po teni prema dr. Maj ke te djece èesto su bile u od ma koji su ukljuèivali zlostavljanje . U novijem dobu. dr.95 dolara u internetskoj trgovini Amazon. morate voditi raèuna i o tijelu. Istra ivanja provedena 1970-ih u SAD-u pokazala su da se djeèja uspje nost u èitanju uvelike poveæala nakon to su djeca est mje eci svaki dan izvodila kratku plesnu vje bu. Ista tendencija. Novije pedago ko istra ivanje pokazalo je da samo pet minuta skakutanja na poèetku dana pridonosi koncentraciji i uèinkovitij em usvajanju gradiva. a u 151 je sluèaju nasilje bilo okarakteriziran o kao »ozbiljno«. rijeè o »krugu neuro na koji okidaju u nizovima. Godine 1997. majka bila u takvu odnosu. ugodan osjeæaj koji nas preplavi nakon. recimo. Mo da je on u ma . Henriette van Pr aag. vrijedi i za ljude. Ipak. Ispitivali su tri skupine pred kolske djece: jec pohaðala privatne satove pjevan ja i sviranja glasovira/klavijatura. Djeca pot na sviranju glasovira/klavijatura postigla su 34 posto bolji rezultat na te ma prostorno-vremenskih sposobnosti od ostale djec e. Osnovali su i vlastiti ins Music Intellig ence Neural Development Institute (MIND). Svi smo do ivjeli topao.476 pretrpjelo ih je neki oblik obitelj nasilja. Rauscher i dr. obnavljanje mozga nakon ozljeda i bolesti istra ivala je u Laboratoriju za gene tiku Instituta Salk u kalifornijskom gradu La Jolli. koja je na izraelskom sveuèili tu Bar Han prouèavala funkciju opijatskih receptor a. U usporedbi s mi evima uskraæenima za vje banje. Rimska nam poslovica »Mens sana in corpore sano« govori da veæ stoljeæima zna mo koliko redovita tjelovje ba koristi mozgu. Karestan Koenen s Bostonskog sveuèili ta obi æala su mjerenje kvocijenta inteligenc ije britanskih blizanaca.prirodnim opijatima koji se izluèuju u mozgu poslije tjelesne aktivnosti. Razlièite vrste vje ba mogu razlièito djelovati na na e psihièko zdravlje. druga p ne satove rada s raèunalom. èini se. U istra ivan je sudjelovalo èak 1116 parova blizanaca. Dr. Nagaða takvo intenzivno izlag anje glazbi oblik obogaæivanja koji slièno djeluje n. Guvernere Tennesseeja i Georgije to se istra nje toliko dojmilo da su poèe li davati Mozartov CD svakom novoroðenèe Jedan od va nih èimbenika inteligencije djeteta sretno je ivotno okr Neka istra ivanja novijeg datuma koja su na londonskom King's Collegeu veli dr.: æi prema raznim novinskim èlancima. to pokazuje da uè vjerojatno nije g enski uvjetovan. meðutim. valja re oni tvrde kako su njihovi nalazi potpuno pogre no predstavljeni. Shav Rauscher u svakom su sluèaju potakli industriju. aktivni su mi evi u tom podruèju povezanom s dugoroènim pamæenjem imali dvostruko vi e st anica.

kolska psihologinja Madeleine Portvvood iza je skupinu od 120 djece u dob i od est do jedanaest godina s te koæama t nju. Moja je obitelj oduvijek bila uvjerena da riblja ulja poma u da èovjek pametniji. tada mala djevojèica.smanjujuæi stres i agresivnost. Kad sam bio malen. nisu bili ba daleko od ist kako je okrutnost zapravo bi la bri nost. I dan-danas r . Tr falni lovac-skupljaè samozadovoljno j e odmjerio svoju i èekujuæu obitelj. Hrana za um Ono to unosite u tijelo na va mozak utjeèe jednako kao i ono to radite s njim. koju nalazimo u majèinu mlijeku i pla293 Robert Winston: LJUDSKI UM vim ribama. primjerice u kapsulama. èitaèka dob jedno g djeteta poveæala se za èetiri godine. presudna za rad mozga. zaletjela se do stola. kreativnost i intuicija rezultati bili dramatièni. Portvvood usto smatra da kod dijela djece za manjak masnih kiselina nije zaslu na ishrana. Djetetov mozak sadr i velik uði snoæe. sku a i haringa dobre za mozak. na obali mora. Nakon jednog frustrirajuæeg dana provedenog u toj be snoj aktivnosti. Nakon samo tri mjeseca uzimanja dodataka. Norve ko i dansko istra ivanje poka daje dojenèad d ojena kraæe od tri mjeseca imala veæu vjerojatnost za ispe sjeèan rezultat na testovim a mentalnih vje tina. Portvvood istièe da ne unosimo dovoljno masnih kiselina. na ramsgateskom molu.doista. Dr. Britanska vlada svojim graðanima preporuèuje jednu do dvije porcije riba poput lososa i sku e tjedno. Nc 294 Èudesni um: inteligencija. biloje ratno doba i hranu smo dobivali u sljedova pa su mnoge vrste hrane bile slabo zastupljene. gdje je pr ehrana bogata ribom. Èini se da ti spojevi poma u rast i meðusobno povezivanje ivèanih stanica. La . u orga nizam valja unositi masnoæe. Dr. Ali skandinavsko istra ivanje pokazuje kako moji ro< poput mnogih dr ugih ratnodopskih parova.sve vrste sira. ali ni izbliza onoliko kao pune lice ulj a b rove jetre koje su nas tjerali da jedemo. kolske sposobnosti ostalih do ivjele su dvogodi n ji napredak. bice tijekom prvih dvanaest mjeseci. Ispada da su rib lja ulja iznimno dol razvoj mozga. a jedna je dugolanèana masna kisel ina. Dokazano je da psihièkom zdravlju pridonose i aktivnosti sastavljene od nizova pok reta poput tai chija ili hathajoge . toliko va nih za zdrav rad mozga. èitanjem. Mo j pradjed po majci bioje rabin i poprilièan knji ki moljac dio poznijih godina prove o je u Ramsgateu. pon osno je prostro lovinu na kuhinjski stol. poput te koæa s koordinacijom. Ti si upecao obje dimljene haringe?« U nedavnom pokusu u Durhamu osnovno kolcima su est mjeseci riblj davali u obliku do dataka. masne ovojnice oko neurona ko ja provodi elektrokemijske poruke kroz njih i daje boju bijeloj tvari. Praba je stalno zadirkivala zbog strasti za ribolovom jer je kuæi uvijek dolazio n ali praznih ruku. Zanimljivo je spomenut disleksija najrjeða ujapanu. Kad se vratio. Ne sumnjam d aje njegova ma pogodovala razvoju mozga. p sanjem i slovkanjem. dok su se roditelji skrivali u udobnosti b lagovaonice. Na alost ribomrzaca.njoj mjeri povezan s osjeæajem postignuæa. a danas ih mo emo konzumirati u mnogo naprednij im < ma. Jaja u prahu nisu bila toliko gi ali sir mije bio potpuno odvra tan. podigla ribu i rekla: »Oh ba si spretan. Jo se sjeæam obroka koje sam jeo s d tri godine. Sjedio sam u kuhinji na kolje nu dadilje koja me hranila teku< rom. Sjeæam se kako su me p vali da jedem svakojak u odbojnu hranu. Uvjeren da be vrlo zdrave za mozak. ne sate. praæen osjeæajem kr u mjesnu ribarnicu i potajno kupio dvije ribe koje mu je prodavaè na b zapakirao. a da bi se pravilno razvijao. baka. Brojna su istra ivanja potvrdila va nost dugolanèanih masnih kiselina za rad mozga. no u mnogim obiteljima riba nije redovit dio jelovnik a. taj inaèe iskren i veoma moralan èovjek odluèio je zadivii telj svojom vje tinom. a vi e s èinjenicom da nam mozak preplave end orfini. Mo da su vam dok ste bili maleni govorili da su plave ribe poput sardina. to je toèno. nerijetko po vrlo surovu vremenu. gotovo fobièno . Na povratku kuæi u uljao se. Jedna lica i ubrzo bi uslijedio c i znimne muènine. Mogli bi biti va ni i u stvaranju mijelina. kupio je du g tap za pecanje i proveo brojne u. nego to to njihovi organizmi ne uspijevaju pravilno iskoristiti u nesene masne kiseline. U estom smo poglavlju vidjeli koli ko su masnoæe va ne za normalan razvoj djeèjeg mozga.

tegoba s mokrenjem. n da. mo emo reæi. kreativnost i intuicija . Najdojmljiviji rezultat ostvario je 320-miligramskom komb inacijom 295 Robert VVinston: LJUDSKI UM ginka i ginsenga. sam spominjao prekomje rnu konzumaciju alkohola i opasnost da uzrokuje povratna o teæenja mo danog tkiva. meðutim. Smatralo se menitim i èasnim da udovica pripr emi tijelo mrtvog supruga kuhanjem na u bambusovim cijevima. a bogate po gre nim masnoæama. impotencije. postalo je jas no da od kurua najèe æe ol jevaju ene i djeca. Istodobno. vino bi m oglo biti idealno piæe za »bildanje« mozga. Bernard Gesch. raznih osipa. kravljeg ludila . a posebice su bolja u matematici. a druga je na njih pre la na kon stoje tri mjeseca uzimala placebo. Prema radu Alberta Bertellija s Milanskog sveui ta. ugodn iji simptomi. Al zheimerove bolesti. Rezultati su pokazali daje uzimanje dodat aka dovelo do ubla avanja kognitivnih i bihevioralnih te koæa te smanjenja anksioznost i. naravno. koi votinja. rad na sveuèili tu Oxford pokazao je da dodaci ribljeg ulja mogu biti korisni za obuzdavanje simptoma ADHD-a. kroniènog proljeva. æelavosti. ukljuèujuæi depresiju. raka. lestje izbrisala najmanje deset posto populacije. Jedenje mozga trebale je pomoæi da steknu mudrost i inteligenciju. Antropolozi su. Dosad smo èu li da poma e kod eluèane kiseline. Ginsengje poveæao toèno st i usporio reakcije. Sad se èini i da pobolj ava inteligenciju. meðutim. bobièastom voæu i raznim piæima proizvedeni 296 Èudesni um: inteligencija. od ribe dobivate osip. Obièaj je proizi ao iz vjerovanja da odreðe dijelovi ti pojedeni. primijetili posebnost u foroanskoj kulturi ko mogla prido nijeti irenju bolesti. Jednostavno reèeno."4 Otkrio je da su mladi prekr itelji u popravnoj ustanovi Aylesbury pokazali 30-postotno smanjenje agresivnog pona anja kad su im dnevni jelovnici na dopunjeni dodacima ribljeg ulja. To su. Jedna je dodatke uzimala tijekom cijelog istra ivanja. odnosn o »smrtni smijeh«. Ako. Ta degenerativna mo dana b uzrokuje slabljenje mentalnih funkcija.ura Steve i John Burgess sa sveuèili ta Purdue u SAD-u otkrili su da su djeca s vi im razinama masnih kiselina u krvi akademski opæenito uspje nija. bolova u leðima. kolonijalne su vlasti isprva mislile daje kuru genska bc Nastoja li su sprijeèiti njezino irenje ogranièavajuæi kretanje Foroanaca u nicama njihova rodn og kraja. No èi ni se da povremeno piæe mo e godovati intelektualnim funkcijama. primijenio je te spoznaje u britanskom zatvor skom sustavu i na ao dokaze lo e ishrane. povi enog tlaka. Alkohol nije uvijek vra je djelo Vjerojatno se neæete naæi u situaciji u kojoj æete moæi jesti ljudski mozak. mo da æe vas z nimati korist jedne uobièajenije aktivnosti: odlaska u kafiæ. mo da biste trebali probati ginseng. odnosno bolest izazvana poremeæajem lanèevine. Scholey s Odjela za kogni tivnu neuroznanost na Northumbrij-skom sveuèili tu u Nevvcastleu115 proveo je tri is tra ivanja u kojima su mladiæi i djevojke u sklopu ispitivanja brzine rje avanja probl ema rje avali matematièke zadatke raznih te ina. Kemijski spoj resv< trol. gubitak pai nja i oslabljeno rasuðivanje. dje ca koja su pohaðala kolu za djecu s poremeæajima uèenja podijeljena su u dvije skupine. Polovicom prc stoljeæa lijeènici su opazili da se u plemenu Foro èesto javljalo stanje èiji lol naziv glasi kuru. tovi e. Foroanci su svojim tvima poèast izra avali j eduæi odreðene dijelove njihovih tijela. koji nalazimo u gro ðu. Nasumce im je dao razlièite kolièine gins enga i nije im rekao jesu li dobili placebo ili pravu stvar. Ob< od kurua postupno su gubili sposobnost hodanja. U esteromjeseènom istra ivanju. Chro-nove bolesti. napadaja vruæine. Dr. takoðer s Oxforda. nesanice. koja izaziv a posljedice poput Creutzfeld-Jacobove bolesti ili. Danas. glavobolja. Ali ostaje pitanje za to su Kinezima trebala vi e od dva t ljeæa da njegovu kognitivnu korist doznaju od britanskog znanstvenika? Dokazi s Papue Nove Gvineje upuæuju na postojanje tvari koje bismo st bali kloniti elimo li inteligenciju odr ati u najboljoj formi. èak i hr anjenja. Istra ivanje Monique Breteler s nizoz skog sveuèili ta Erasmus pokazalo je da osobe koje piju rijetko do umjen imaju manju vjerojatnost pojave degenerativnih mo danih promjena i. Buduæi daje bila ograni« na jedno pleme. u ivateljima pridaju odreðene kvalitete. eæerne bolesti te da ima afrodizijaèk a svojstva. govora. depresije. siroma ne mineralima i sele-nom. znamo daje ru gotovo sigurno prionska bolest.

premda psi nisu èest predmet istra ivanja. Pomal o nalikuje Vratilu iz Sna ivanjske n sugestija je vjerojatno ista . i la le i na stol cu. Kao to æem o odmah vidjeti. profesor Murdo Elder . to mo e biti dobra vijest za opæe mo dano zdravlje. Onesvije tena ena. a zatim u Parizu. daje samo znao. N a posudu su bile uèvr æene eljezne ipke za koje pacijenti trebali uhvatiti. 297 Robert VVinston: LJUDSKI UM Magnetski rezonator sla e molekule prema njihovu magnetskom polju. jer je vjerovao da mo e magnetizirati papir. Vrlo je jasno da svi dokazi upuæuju na blisku povezanost uma i tijela. znao bi mi se uvuæi u ured poslije radnog vremena i rovariti po ladicama k ako bi.0. poti tenosti i pogleda na svijet mogu imati vidljiv uèinak na tijelo. stoji èvrsta znanost. a nad njom stoji Mesmer u aketu i radi »magnetske pro rukama. Moj nekada nji ef. naiæi na kraju radnoga dana na èlana osoblja u opasnom stanju malaksalosti. Franz Mesmer odrastao je na Bo-denskom jezeru. jako dobro odjevena. eteru. koju bismo danas mogli r ti lijeèenj em sugestijom ili dodirima ruku. »magneti.. je stablo. Malo je osoba dalo to liko dojmljiv obol ljudskoj povijesti da su prema njihovu prezimenu skovani novi glagol. Na um mi padaju »galvanizam« po Gal-vaniju i »faradizacija« po Michaelu Faradavu. animalni magne-tizam. Postoji izvanredna karikatura Mesmera iz franci n ovina objavljenih oko 1790.netko æe posta ti rogonja. a su svakako po dlo ne tome. zamisao prevlasti »duha nad materijom« sve manje zvuèi poput ekscentr iènog uvjerenja istra ivaèa paranormalnih pojava. Podosta nali! ci plastiènih kirurga milijuna a èije usluge danas koriste holivudski tx slavni. Mesmer je ugled stekao p rija njih godina navodnom sposob lijeèenja tjelesnih bolesti samo laganim dodirom sv ojih ruku. imenica i pridjev. ps e i svakakve druge stvari. Nije znao ni ta. bur oaziju. Na Marbur kom sveuèili tu u Njemaèk dvojili su gene odgovorne za sintezu resveratrola i dok ovo pi em istra uju naèine uzg oja gro ða bogatog resve-ratrolom. Dakako. a sve vi e poput osnovne èinjenice biolo gije èovjeka. Smatrao je da se animalni i f izièki magnetizam razlikuju. staklo. i to zbog èisto medicinskih razl oga.uvijek sam ondje dr ao dobar viski. Profesor Elder uporno je tvrdio kako je to bio moj najva niji doprinos akademskom zdravlju odjela.fermentacijom. Smatrao temelju teorije Isa aca Nevvtona o univerzalnoj tvari. a lijeènik je postao kasno. veæina suvremene neuroznanosti temelji se upravo na tom naèelu. St udije ljudskog tkiva pokazale su da taj enzim potièe bujanje veza izmeðu ivèanih stanic a. Sad dolazimo do jednog zapanjujuæeg i prilièno tu nog pojedinca. Mesmer usto ima v magareæu glavu i vrlo duge u i.pa nemojte biti iznenaðeni ako char-donnajem ne postignete isti uèinak. o istra ivanjima rese rvatrola. Nije neuobièajeno. Mesmer je ozbiljno vjerovao da iza te prakse.03 1 dobrog clareta sadr i oko 160 mikrograma reservatrola . Ordinaciju je najprije otvorio u Beèu. Spoj ima najveæu koncentraciju u crnom vinu . posudio) za takvo mjesto ne uobièajenu bocu . moram na alost reæi. obièno konvulzije ili esvjesticu. Mesmerovaje prak sa na Place Vendome brzo postala magnet za p. Sve vi e dokaza govori kako èimbenici poput s tresa. s trideset dvije godine. Ti su postupci pacijente prilièno èest o de li u stanje nalik transu. Osmislio je magnetski baguet. Hipnotièno. zatvorenu drvenu posudi mjera gotovo d va metra i duboku tridesetak centimetara napunjenu vodor ljeznim strugotinama. Stoga mno tvo potrebitih naivaca hrlilo na tretman koji je on pretvorio u ma meto du lijeèenja. Kad mu je bilo èetrdeset. naime. pa su se pacijenti mogli lijeèiti dr eæi ko nopce koji su visili s grai su naprave »radile« izazivajuæi »krizu«. ukrao (ili. te su se neravnote nostavno mogle ispraviti dodirivanjem.. Kako bi poveæ o kapacitet ordinacije. aktivnost i uèinkovitost enzima MAP-kinaza poveæava do sedam puta. Temeljna pretpostavka bila da se ljude mo e izlijeèiti magnetskim poljem. da su tjelesni meæaji posljedice neravno te e u tjelesnim magnetskim tekuæinama. Zdravlje mo zga utjeèe na zdravlje tijela i obrnuto. I bioje uvjeren daje nakon èa ice viskija pisa o mnogo bolje znanstvene radove. mo da bolje reèeno. siguran sam. Slièn to tubu zubne paste mo emo izravnati istisk ivanjem. zainteresirao se za djelovanje magneta na tijelo te se uvjerio kako je otkrio posve novo naèelo li jeèenja. koje je obuhvaæalo tzv. ali mo da viski ima i neka druga svojstva. Skot. . pokrete koji izgl edaju seksualno eksplicitni. nje nim pipanjem ili prelaskom d vima preko oboljelih podruèja.

U poèecima s vojih istra ivanja nesvjesnog uma potkraj devetnaestog stoljeæa Sigmund Freud slu io s e Mesmerovim postupcima. Zamisao da bi se tjelesni simptomi mogli ubla iti sugestij ama pokrenula je stoljeæe znanstvenog istra ivanja moguæih koristi hipnoze. a muèi vas glavobolja. Na jednome mjestu u katekizmu obja njav a kako valja dodirivati bolesnika da osjeti uèinke magnetizma. nepoznat i zaboravljen. sad je bio siroma an. Zatim otvara pacijentove oèi i jako im pribli ava svoje palèeve. u Parizu je zavladao kaos. gomila zadaæa ko . z. Znamo. Preko zavoda je objavio Katekizam o animalnom magnetizmu. Umi rovio se u 54. umjesto da odbaci Mesmera kao drugora: nog prevaran ta. Od vanjskog svijeta ostao je odvojen sve do smrti 1815. medicinsk i profesionalci diljem svijeta prihvaæaju da postoji vrlo sna na povezanost izmeðu tij ela i psihièkog stanja. U Parizu sla vljen i poznat. Obolijevanje im je stoga jedini naèin upozoravanja na svoj stveni nemir. zakopana u nesvjesnom umu. ponajprije prema slezeni. lako je moguæe da bi se uèinak pokazao terapijskim. tak oðer. danas je èvrsto p ðeno. Mesmeru je bilo najjednostavnije napustiti revolucionarni grad. Prim jerice. Najprije. Zatim lagano polo iti palèeve na pleksuse u trbu noj upljini. kreativnost i intuicija sti. Jer u mnogo sluèajeva ti pacije nti nisu osobe gladne pa n potro aèi vremena. a prste n a hipohondriju [podruèje ispod rebara]. godini i naposljetku skrasio blizu Bodenskogjeze-ra. Do 1791. da neke tegobe mogu biti èisto psihosomatske na tj. iza kojeg se mogao kriti. Kako nute prolaze. Dru tv 298 Èudesni um: inteligencija. Ali prilièno fantastiène Mesmerove predstave zvuka i svjetla stvorile su temelj novi h znanstvenih interesa. Stres je mo da najklasièniji i uobièajen primjer kako psihièko stanje rt utjecati na tij elo. ako je rijeè o poremeæaju oèiju. kao to sam ja vidio. Kako je bio stranac. lj koji se previjaju u agoniji zbog stanj a koje nema nikakva tjelesnog uzroka mo ete dvojiti u moæ uma nad tijelom. stopalima p rema njegovima. ma. edukacijskog dijela i kva lificiranih èlanova koji su pro li Mesmerovu edukaciju i to platili. niti pate od kakva duboko skrivenog mo dan og turao: bolesti srca. Ali mo da je Mesmer z nuo medicinski establi m ent zato stoje bio prijetnja unosnim terapijama govih pripadnika. bila su samo nuspojava njegova zaprepa æujuæeg tretmana nostje bila toliko opèinjena Mesmerovom terapijom daje poèeo . Mozak jest tijelo Koliko god mi skeptièni danas bili prema osobama poput Freuda i Mesmera. vrlo ozbiljno shvatio njegov rad. S vremena na vrijeme dobro je prijeæi prstim a preko rebara. Dio je znanstvene zajednice. terapeut pola e lijevi dlan na desnu sljepooènicu . Lijeènici danas rutinski tra e simptome depresije ko( cijenata koji stalno na operacije dola ze s bolovima koji odolijevaju svim v ma tretmana. ta su stanja nalik transi nje zanimal a. rasvjetom i glazbom. Oni koji vi e naginju psihoanalitièkim tumaèenjima rekli bi da te osobe rojatno potjeèu iz obitelji u kojima su im govorili da se »priberu« te da »m ju biti èvrsti«. Da su njegovi pacijenti nakon te terapije stavljeni u skaner mozga.pomal put nekih suvremenih amerièkih evangelista masovno lijeèiti »profinj Pari ane u pomno osmi ljenim predstavama s rasko nim kostimima. Zatim se palèevima pr elazi od korijena nosa [mosta] oko jabuèice. leðima prema sjeveru. Terapijsko djelovanje placebo efekta. Stoga je Mesm er osnovao zavod. izvodi se drukèiji tretman. u dobi od osamd eset pet godina. Sastojao se od klinike. za299 Robert Winston: LJUDSKI UM cijelo najva nijeg èimbenika u Mesmerovim terapijama. kad vidite. Formirano je K raljevsko povjerenstvo za mesmerizam je objavilo vrlo kritièno izvje æe. No koje god gledi te za uzeli. ari te Freudovih ranih istra ivanja bila je zamisao da se od reðena paralitièka stanja mogu izlijeèiti poticanjem pacijenata da ponovno pro ive traum atska iskustva. Razmislite nakratko o sljedeæoj situaciji. kojeg se èesto smatra ocem hipnoze. te promijeniti polo aj palaca. valja se smjestiti nasuprot pacijenta.Mesmera. Nakon èetvr t sata takvog tretmana ovisno o stanju pacijenta. èesto izljeèr tidepresivima. nego imaju jako varljiv i prikriven oblik depresije. potjecati iz uma. Ali èini se daje bio z adovoljan povuèenim ivotom koji se sastojao od malo medicine i sviranja staklene ha rmonike. Nalazite se u uri Imate jo samo sat vremena da dovr ite posao.

takoðer imaju sni ene razine limf ocita. od bol srca do raka. Nakon nekoliko ponavljanja. a kad posegnete za krpom. pani i nepovezane. Jo nije. Ronald Glaser sa sveuèili ta Ohio State pokazao je to djelovanje testirajuæi krv s tudenata prije i poslije ispita. Usto. a mo e b iti u jit. Primjerice. testirajuæi im krv prije i poslije jednoipolsatne partije brid a. Razlog tome je to tvari po] kortizola i adenok ortikotropina (ACTH). mogu naru iti tjelesnu sposobnost samoobnavljanja tk 300 Èudesni um: inteligencija. bijela krvna tje le ca dijele se i umna aju kako bi se borila protiv najezde. kad je taj pokus proveden.imali su manje bijelih krvnih stanica. Telefon i no zvoni. bit æe zdravije i mnogo pitomije.vjerojatno stresnog iskustva . no nailazi na razmjerno dobar prijam u zn anstvenoj zajednici. èak i neplodnosti. uviðamo kako je . Bilo v am se vine pod oblake. ol vas znoj. Mo da je samo va no tko igra brid i s kim si u paru. Provjerila je zatim taj nalaz i na ljudima.njihovi su mozgovi bili odgovorni za gu enje im unosnog sustava. No uèinci lijeka bili su kratka vijeka i trebali su nestati nakon to su ga mi evi prestali dobivati. stanica koje ubijaju viruse i neutraliziraju toksine. proizvodili veæe kolièine serotonin: stoga pokazivali sni enu agresivnost. Svaku minutu oznaèi kratak pisak koji vam govori da ste dobili n e-pismo. kreativnost i intuicija i borbe protiv infekcija. Misli su vam nejasne. Moglo bi se reæi daje prvo upori te stekla kad je Robert Ader s Medicinskog fakulteta Rochesterskog sveuèili ta u New Yor-ku uvjetovao mi eve da im p ozli nakon pijenja zaslaðene vode. Stres. bolest je dugotrajnija i lo ije se osjeæate. Prouèavajuæi nuspojave lijeka.po druèjem povezanim sa slo enim kognitivnim funkcijama .. a lijek vi e nije bio potreban. Diamond (koja je istra ivala E insteinove ivèane stanice) opazila je da ivotinje s o teæenom dorzolateralnom korom . Ali Ader ovu je znati elju pobudila èinjenica da su uvjetovani mi evi poèeli ugibati od infekcija od kojih bi se inaèe obranili. Rekli smo kako se èini da postoji veza izmeðu visokog kvocijenta inteligencije i dug ovjeènosti. Taj fenomen jednako vrijedi i za ljude. Uvjetovani odgovor nametnuo je dajuæi mi evima lije k od kojeg su povraæali èim bi popili slatku vodu. imali su jaèe imu sne sustave i ivjeli su dulje. demon urbanog stila ivota. kad su odrasli. Kad virus ili bakterija ude u tijelo. otkrio je daje lijek ta koðer zatomio djelovanje imunosnog sustava. Visoke razine svakodnevnog stresa upletene su u brojna stanja. Marian C. Rezultati su djelomice potvrdili njezinu hipotezu . Psihoneuroimunologija mlado je podruèje. Ali za to bi to bilo tako? Jedno je reæi da mo emo zavesti mozak da oslabi ili ojaèa imu nosni sustav. sve je èe æi. Jedno bi obja njenj e moglo glasiti kako sposobnost mozga da utjeèe na imunosni sustav ovisi o stavu. brojna su istra ivanja dokazala d hièki stres m o e oslabjeti sposobnost tijela za borbu protiv infekcija. Dr. Èinjenica da su mi evi ugi bali upuæivala je na jedan zakljuèak .je morate obaviti kao daje sve veæa. eludac se uzburka. Istra ivanje provedeno na Kalifornijskom sveuèili tu u Berkelevju nameæe da bi to moglo biti povezano s imunitetom. nego osobni stav pre ma stresu. Dr. 301 Robert VVinston: LJUDSKI UM Od 1975. Naravno. a glavobolja ojaèa. mo da imunosni sustav ne slabi stres sam po sebi. stoje obuhvaæalo nje: preno enje te redovite dodire i masa u.igraèi brid a imali su po vi ene razine CD4 T-limfocita. Istra ivanja su pokazala kako je sposobnost no enja sa stresom od presui va nosti za f unkcioniranje tijela. Glaser je takoðer test irao parove na braènoj terapiji. Robert Sapolskv sa sveuèili ta Stanford kazao je da su takori u zgojeni u »ugodnoj sredini«. time je samo dokazao ono to istra èi ivotinja i stoèari veæ znaju: postupate li prema ivotinjama pa . no ne to je posve drugo ustvrditi kako grupna terapija ili zahtjevna karta ka igra ili zaljubljenost mogu zaustaviti razvoj bolesti. ACTH usporava proizvodn ju tih tjele aca i tako smanjuje na u sposobnost da se odupremo infekciji. na pod oborite por slagan izvje taj i papiri se razlete posvuda. koje se izluèuju dok smo pod tjelesn i psihièkim stresom. Prolijevate kavu. Mo da ste i sami primijetili da kae tijeko m visokostresnog ivotnog razdoblja prehladite ili dobijete neku dru upalu. Parovi koji su naveli visoku razinu stresa u brak u imali su neotpornije imunosne sustave. Studenti koji su dolazili s ispita . dob: èovjeèno. mi evim a je bilo zlo svaki put kad su pili vodu.

Ali nedavno je. Fawzy I.takoðer nije bio jednoznaèan. Johansen i kolege izvu kli su nekoliko va nih zakljuèaka. Fawzy ponovno procijenio ishod. in sni se sustav nastavlja pona ati na a drenalinski pojaèan naèin. a ene u kontrolnoj skupini samo devetnaest. . to znaèi da bi uèinak psihoterapije. Deset g odina poslije. U mjerene mo dane procese mo emo navesti i munosni sustav na uèinkovitij Zgodan primjer daje nam tzv.117 Ka ko je to bila studija u kojoj su pacijenti bil sumce uvr teni u jednu od skupina ( pa istra ivaèi nisu mogli utjecati na i tretmana). mo da smrtonosna bolest poput raka nije isto to i stres koji do ivljavamo putujuæi na posao ili dok se bavimo sportom. Rezultate dr. Christofferajohansena s Odjela za psihosocijalna istra ivanja r aka na Institutu za epidemiologiju raka u Kopenhagenu objavio temeljit pregled s vjetske znanstvene literature s tog podruèja.zamis bila da æe im to jednostavno pomoæi da se n ose s groznom dijagnozom.1 deset ena svakoga je tjedna im alo jednoipolsatnu psihoterapiju . U preveli kom je broju istra ivanja niz uvjeta bio potpuno ili djelomice nezadovoljen. Dob ije dozu erbeta uz dozu adrenalina."9 Na li su èetrdeset tri istra ivanja s na sumiènim izborom i rasporeðivanjem ispitanika koja su ispitivala uèinke psihosocijalni h intervencija kod oboljelih od raka. Dakle. Unatoè kratkom trajanju njegove pne terap ije (samo est tjedana). Spiegela i odluèi o uæi u svojim ispitanicima kako bi provjerio jesu li pacijenti u terapijskoj skup ini li veæu stopu pre ivljavanja od ostalih. slièno Aderovim mi evima. svrstavanje pacijenata u razlièitim fazama bolesti u iste skupine. nepostojan je psiholo kog profila ispitanika te izostanak rigoroznog praæenja ispitanika. Dr. a to je moglo utjecati na rezu No nalazi su ipak nastavili pobuðivati veliko zanimanje. Fawzy saznao je za rad dr. pon ne nas doze uvjetuju. Ne treba napominjati daje stres irok pojam koji se rabi u raznim kontekstima. Poznato je da adrenalin (tal se oslobaða pod stresom) mo e ojaèati tjelesni imunosni sustav.rijeè o procesu podlo nom utjecaju na eg stava. ene iz psihoterapijske skupine ivjele su nakon dijagnoze prosj eèno t set sedam mjeseci. No ti n nisu jednoznaèni: jedna je od te koæa to su skupine do neke mjere mogl samoselektivne . bilo je oèito da su mnoga istra ivan ja metodolo ki manjkava te kako su se ushiæene prièe o koristima pozitivnih stavova ob javljene u tisku temeljile na prilièno krhkim dokazima. U osam je studija praæeno trajanje ivota svak og pacijenta. rezultati su zvuèali dojmljivo. mog ao biti prolazan. Fawzy izabrao je ezdeset < osoba sa zloæudni m melanomom i polovicu pozvao da tijekom est tjedan.118 Nedavno je tim dr. ali meðu èlanovima pine bile su samo tri smrti. Dr. Dr. deset est ih je dobivalo redovitu onkolo ku skrb. Metod olo ki nedostaci obuhvaæali su neprikladno rasporeðivanje ispitanika u tretmanske skup ine. sar tri pacijentice bile ive. Davi( egel i nje gove kolege sa sveuèili ta Stanford u Kaliforniji pratili su osam est pacijentica s u znapredovalim rakom dojke i sekundarnim tumorima. Dobij emo li poslije dozu erbeta bez adrenalina. vi e od deset go 302 Èudesni um: inteligencija. stopa je bila veæa: meðu pacijentima kc dobivali samo standar dnu skrb umrlo ih je desetoro. trenutaèno æemo vidjeti pozitivan u adrenalina na bijela krvna tjele ca. Saznanje da su psihoterapija i pozitivno razmi ljanje imali nedvojben pozitivan uèinak na opæe simptome samo nekolicine ispitanika bilo je razoèaravajuæe. es t godina po do\ ku tog istra ivanja dr. ako ga uopæe ima. Str es koji nosi ozbiijna. Fawzy. Meðu njima. nom tjedno po devedeset minu ta sudjeluju u skupini za podr ku i edukæ U usporedbi sa standardno lijeèenim pacijent ima s melanomom bili su rr umorni i poti teni te su se bolje suoèavali sa stanjem. erbetni test. kreativnost i intuicija nakon prvih tretmana. Ali. Spiegela donekle je potvrdio dr. profesor j jatrij e na Medicinskom fakultetu UCLA-e. n ima moæ lijeèenja tijela. Medicinski profesionalci te spoznaje primjenjuju u lijeèenju. Komentirali su da su potrebna metodolo ki kvalitetn ija istra ivanja na veæem broju ispitanika te kako smatraju daje pitanje korisnosti psihosocijalne intervencije na pacijentima s rakom zasad neodgovoreno. a za ostale osamdeset tri pribavljen e su prijavnice ti.mo da su se ene koje su prihvatile psihoterapiju na odr naèin razlikovale od onih koje su je odbile. u èetiri je zabilje eno znaèajno pobolj anje. Stopa smrtnosti bila j e podjednaka u obje skupine. Kao stoje èest sluèaj s isp itanicima zanimljivima iroj javnosti i medijima. dr. Istra ivanja pokazuju da naèi n kako reagiramo na stres ovisi o vrsti stresa te o na em osjeæaju nadzora nad njim. Zanimao ih je i opæ uèinak psihoterapije na tjeskobu i poti tenost .

barem donekle. tu je sposobnost prebacivanja izmeði marnih. skladatelji. poput bungee skoka. koji korisnicima na ekran u prikazuje njihov EEG. izglednije je da æe imui sustav biti spremniji za no enje s njegovim uèincima. Ali upravo takve asocijacije mogu biti ono to slikari ili pjesnici rabe kad stvaraju sliku ili pjesmu. tvrdi. kreativnost i intuicija èudni. Sternl profesor psihologije na sveuèili tu Yale. kako da postane mo bolji slikari. mo emo li takoðer nauèiti kako osi diti tajnu kreativnog genija.mo e dovesti do poveæanog luèenja relaksanata poput endorfin a ili enkefalina. tvari koje u normalnim okolno potièu imunosni sutav. Reèenica »samo se odmaram« mo da ipak nije sa glumaèki naèin uljep anog prikazivanja razdoblja bez anga mana. No takori koj i su imali nadzor nad sti nisu pretrpjeli nikakvo slabljenje imunosne funkcije. dugotrajni nadzirani stres poput zahtjevnog posla . to imamo jaèi osjeæaj nadzora nad st resom. Ta se funkcija oslanja na njegovu sklonost da stvari povezuje u svojevrstan nadskup. Ako je tako. moramo d efinirati stvarala t kreativnost te shvatiti mo dane procese koje obuhvaæa. To je mo da razlogom za to aktivnosti j grupne terapije i tehnika op u tanja mogu pozitivno djelovati na prognoz lesti. Jedan od naèina kako to mo emo opa ati jest pomoæu tzv. a ne tijekom njega. smatra da stvaralaèko mi ljenje im koli ko zamjetljivih obilje ja. takori pod s tresom koji nisu mogli nadzirati im smanjenu proizvodnju limfocita. Slièni su se pokusi provodili i na ljudima. Stvarala tvo je. To bi moglo objasniti za to se èesto razbolimo nakon visokostresno g razdoblja. Robert J. imunosni si znatno su im oslabjeli nakon pokusa. galvanske ko ne reakcije i pobuðenosti kore kod njih naglije rast u kao odgovor na ulazne osjetne informacije. Vrijedi i obrnuto: naj tetniji je stres onaj koji mislimo da ne mo emo nadzirati. U skladu s t im. i sekundarnih. Ol skupinama zatim su ub rizgani mitogeni. kreativni pojedinci bolji su u neusredo-toèenom mi ljenju . nesvjesnih procesa mi ljenja. a ne da ih do ivljava kao zasebne i nepovezane.120 Desni mozak. Slièno. primjerice. rad mozga i tijela mo emo pobolj ati. koja omoguæuje stvaranje labavih ili neobiènih asoc ijacija izmeðu naizgled nepovezanih pojava. Istra ivanja na obiteljima oboljelih ( zheimerove bolesti te na osobama koje su izgubile partnere takoðer pot v da razne vrste nenadziranoga stresa najvi e tete imunosnom sustavu. a onaj avion p kobasice«. prii titi kako »oni oblaci izgledaju poput pirea od k rumpira. smatraju neki.st la tvom? Ako mo emo ojaèati m ozak. Mnogi glumci navode da pos tanu rtve prehlade i gripe èim zavr e posao. Kreativni ljudi katkad kao da pokazuju veæi raspon odgovora na vanjske podra aje . kreativn i pojedinci pokazuju nisku razinu kortikalne aktivr To bi moglo objasniti za to su djeca vje tija u stvaralaèkom mi ljenju od c slih . bolji j e u zahvaæanju koncepata u njihovoj cjelovitosti. kad pritisak opadne. Kako je. ljudima treba pomoæi da povrate nadzor te tako poprave cioniranje imu nosnog sustava. Dijete æe. Genij u nama Dakle. a ne fi nih pojedinosti. ureðaja za biofeedback (biolo ku povratnu vezu). a i zano s prvim. u predoèavanju »velike slike«. U oba je sluèaja buka bila g ja od sto decibela. mo e zapravo poveæati proizvodnju tjelesnih stanica za borbu protiv infekcija. aktivnost desne polutke.èim benici poput bila.u predlaganju veza i zmeðu zamisli. ali nisu imali mehanizam kojim bi ih mogli izbjeæi. U jednome od njih jedna pina zdravih d ragovoljaca bila izlo ena zvukovima koje je mogla nadzii druga zvukovima na koje n ije mogla utjecati. n tim. u usporedbi s onim su mogli uti ati buku kad su osjetili da ele prekinuti p okus. To nas dovodi do treæe Sternbergove toèke. svjesn ih. Drugo.Kratkotrajni nadzirani stres.njihovi su èeoni re njevi slabije raz vijeni. Odrasli se opæenito suzdr avaju od takvih izjava je r ne ele isi 304 Èudesni um: inteligencija. J o va nije. Spomenuli smo daje ta osobina uoèljiv . intelige ncija povezana s najneopipljivijom ljudskom sposobno æu . Kreativne osobe zatra ene da stvore odreðeni obrazac biofeedbacka navodno to èine mnogo neuspje -nije od manje kreativnih. U jednom su pokusu takori bili izlo eni nizu elektro kova koje su mo303 Robert Winston: LJUDSKI UM gli zaustaviti pritiskom na metalnu polugu. p Prije nego to odgovorimo na ta pitanja. odnosno obrasce mo danih valova. umjesto u rje avanju problema. te im omoguæuje da nauèe mije njati mo dana stanja usredotoèenim naporom. Druga je skupina takoðer d< la elektro o kove. Prvo. Ispitanici ko ji nisu mogli obuzdati buku bili su oèito sv pomoæniji i osjeæali su rastuæu tjeskobu.

stvarala tvo izgleda bilo p< z ano s odreðenim mo danim poremeæajima. Drugim rijeèima. Tvrdio je ko su mu zamr e ne skladbe dolazile u cjelini.jednostavna razli ka u kemijskom nasljeðu . Tom pro mogu prip omoæi odreðeni neurotransmiteri. Odreðene aktivnosti. stisnutih usz sjedi u kutu omiljene kavane. Drugi su se klonili droga i deprivacije u korist teènog. navodno je rukopis za ( ruèak (1959. su zahtijevale ureðivan je te mu èak nisu remetile svakida nju rutinu. pisci i slièni introverti. prije negc bi do ao do konaènog ishoda. zasigurno razvijenije u de njaka. skladanje bilo malno iskustvo. kako jo veæi dr e tri ili èak i manja. »desnog« mi ljenj snovima. Katkac se moglo vidjeti kako u kasnijim jutarnjim satima osamljen. Ruski skladatelj Dmitrij SostE viè u svojoj biogr afiji tvrdi daje bilo dovoljno da nagne glavu ustranu da èuje glazbu. A to uopæe nije tako . .i iskljuèivanja uobièajeno domin tnog racionalnog mozga. recimo.1856. To bi moglo objasniti za to su mnogi slikari. meðutim. pjesnici. Vidio sam kako veæi tvore lanac i za sobom vuku manje. drugi su stvaraoci tra ili ekstremnije naèine akt ranja svojih kreativnih mo danih sustava . »Ulica Clapham . Guy Claxton s Bristolskog sveuèili ta misli da bi se tajna stvarala tva mogla kriti u sposobnosti prebacivanja aktivnosti. Tada sam. neovisno o to me koja vam je strana dominantna. u susjedstvu Commona. pak. kako veæi atom obuhvaæa dva manja.to mo e potvrditi svatko tko je barem malo upoznat sa ivotnom prièom Ernesta Hemingwaya. Slikar Francis Bacon na mjerno si je uskn vao san i hranu kako bi u ao u plodnije stvaralaèko stanje. mogu se uvelike oslanjati na procese u lije vom mozgu. èesto u urbano. primjerice. Kad bi nagnuo gla vu. Kemièar Friedri Kekule opisuje svoj san o dva va na zapa anj a iz podruèja strukturne kemi Najprije opisuje osnovne veze atoma ugljika: Tijekom boravka u Londonu [1854. ako ste kreativni mo ete zatomiti elemente na ko je se obièno oslanjate i posegnuti u suprotnu polutku. odjenuo b i najbolju odjeæu. svoju je ep: pjesmu Kublaj-kan napisao pod utjecajem laudanuma.a i u introvertiranih osoba. Za Havdna je.. s dr uge strane... Jedne lijepe ljetne veèeri vraæao 306 Èudesni um: inteligencija. gle. poput crtanja ili sviranja. kreativnost i intuicija sam se posljednjim omnibusom. dramaturzi. mogli bism o naposljetku ustvrditi kako su svi pjesnici. a cjelina se okreæe u vrtoglavu plesu. mislim da se tako i èita. pjesnici i n jima slièni takoðer pokazuju visok stupanj lingvistièke fluentnosti . Pozn ata je prièa kako je fizièar i nobelovac Niels Bohr do svoje tee je o graði atoma do ao shvativ i da ga njegova dnevna razmi ljanja ne vode kamo. skladatelji i drugi umjetnici intr overti s dominantnom desnom polutkom. Uzvik konduktera. iskljuèiti analitièki. VVilliam Burroughs. pred oèima su mi skakuta li atomi! Te su se siæu ne tvorbe gibale uvijek kad bi mi se ukazale. lijevi mozak i po305 Robert VVinston: LJUDSKI UM segnuti u desni kako bi oblake usporedio s pireom od krumpira.mo e objasniti za to nek to lak e polazi za rukom. pa mo da ima odreðenih temelja za pretpostavku da su kr eativne osobe »osjetljivije« na svijet koji do ivljavaju.. tor dvojbene genijalnosti i takoðer ljubitelj opij ata.. Prije negoli bi poèeo pisati. ali samo na krajevima lanca. Stoga æe slikar koji eli doèarat i. Poèeo sam sanjariti i. Dakako. vidio kako se dva ma nja atoma èesto sparuju. primjerice acetilkolin. Za razliku odjohannesa Brahmsa koji je izbjegavao dru tvo i srkao kaf kako bi dobi o nadahnuæe. potaknute igranjem biljara. skuhao silno jaku crnu kavu i zatim sjeo radi ti. zas pao je i usnuo san o konjskoj utrci u kojoj su 1 nji trèali u stazama koje su odgo varale stazama elektrona.] prilièno sam dugo boravio u Ulici Clapha m. Bee ven je izraðivao beskrajne skice sv ojih zamisli. kako dijete vidi nebo. Za neke je. Romanopisci. isj bao tipke i psihièki se pripremio za profinjene vje tine svojeg zanata. taj bi komadiæ granate pritisnuo slu koru i podra ivao je. Bral bi ustao u pet sati. Èinjenica to veæina kreativnih osoba vi e voli radit amoæi samo ojaèava njihovu introvertiranost. Mo da je uzrok tome bio rapnel u glavi koji je zaradio u Prve svjetskom ratu.. i up to .opet aktivnost l ijeve polutke. Mozartje stvarala tvo do ivljavao kao posve prirodan proces.) napisao u takvom bunilu da se nije moga o sjetiti da gaje napis Iskreno. ali dotad nisa m mogao razabrati prirodu njihova gibanja. kad bismo iz spomenutih argumenata poku ali izvuæi logièan zakljuèak. Samuel Ta vlor Coleridge. Iscrpljen i frustiran. Povlaèe se iz svijeta koji do ivl javaju zbunjujuæim i potencijalno prijeteæim za njihov osjetljiv osjetni aparat i tr a e olak anje u »unutarnjem svijetu«. primjerice.

Govor tijela.. dok su bili prikljuèeni na TMS. Snvderovi pokusi tek moraju otkriti matematièkog ili umjetnièkog gi ja. Taj su se put manje skupine neupadljivo dr ale pozadine. poput zadivljujuæeg viðenja Victorijina i Albertova muzeja. rade skladno. Brucea Millera s Kalifornijskog sveuèili ta u San Franciscu osobito zanima sposobnos t nekih autistiènih osoba da se sjeæaju nevjerojatnih pojedinosti. Moje psihièko oko. Dr. Kad se v ozimo prometnom cestom. Ska-novi mozga tih autistiènih savanata otkrili su jedno zajednièko obilje je graðe mozga: svi su imali oslabljenu fu nkciju prednjeg dijela lijevog sljepooènog re nja. Ali s vremenom se vi a. Na mozak zna pri je nas. Allan Snvder iz Sydneyja. da u mnogim situacijama primljenu informa ciju reagiramo prije nego to postanemo svjesni za to uor reagiramo. te je teorije odveo korak dalje. Okrenuo sam stolac prema vatri i zadrijemao.sve su to vrlo dobri pokazatelji tut nakana. poput mene. Kad se TMS primijeni na i malnom mozgu. koji bi nam pje ak mogao iznenada istrèati pred automo Dok hodamo slabo osvijetljenom ulicom. sad je razaznavalo veæe tvorbe. povremeno zgusnu-tije. i mo da æemo naæi inu. I taj sam put ostatak noæi probdjeo dokuèujuæi posljedice hipoteze. »misleæ podruèja iskljuèuju iz procesa. Opet su mi atomi skakutali p red oèima. koji su se okretali i vijugali poput zmije. smjer i snaga pogleda . postane oèito kako smo do li do pretpostavke. Probudio sam se kao pogoðen munjom. meðutim. grane: duge r edove. trgnuo me iz snova.. gospodo. dobrih ili lo ih. Pokusi su rezultirali 30-postoti poveæanjem uspje nosti. ' Nije ba tolika rijetkost Svi percipiramo znakove iz okoline a da pritom nismo nu no potpuno svje to radimo. no rad nije napredovao. Snvder navodi ke ohrabruj uæe znakove njegove djelotvornosti. oslobaðajuæi se ta za nove aktivnosti. Misli su mi bile dr ugdje. Zanimljivo je. Snvder je dragovoljcima dao da rje avaju skup testova.. Mo da ste se. izo treno ponavljanjem takvih vizija. Primijenio je tehniku zvanu transkranijalna magnetska simulacija (TMS). Za sporta e je najva nije to ta sposobnost ostaje »zakopana« u ni im n torièkim podruèjima a.. Miller je ustvrdio da zbog te osl abljene funkcije lijevog mozga savanti imaju bolji pristup stvaralaèkim resursima desne polutke. Brita nac Stephen VViltshire od ranih godina crta fantastièno podrobne i toène crte e. Sjedio sam i zapisivao u ud benik. pamæenja i tra enja pogre al tekstovima. kora i baza! gangliji. bez usporavajuæeg uplitanja svijesti. a koliko znam nisu se pojavili u struènoj evaluacijskoj literaturi. Prot 308 . koja se sastoji od postavljanja niza sna nih magneta oko glave. naèin i bi na neèijeg hoda. To je vje tina koju svi rabimo u svakid njem ivotu. mo emo predvidjeti.!«. Kad uvje bavamo novu aktivnost. TMS je pokusni tretman koji se trenutaèno ispituje kao zamjena za elektrokonvulzivnu ok-terapiju obolje307 Robert VVinston: LJUDSKI UM lih od depresije.. Drugu va nu viziju Kekule je imao 1862. Ono to im daje jedinstvene moguænosti sposobnosti predviðanja te prilagodb e svojeg pona anja ulaznim informaci ma. o sjeti ji na fine pojedinosti u okolini. poku av i vidjeti to se zb iva uvje bamo li normalan mozak da iskljuèi analitièke funkcije i vi e rabi desnu polutk u. Pomog la mu je da shvati benzenski prsten. Ali gl e! to je to bilo? Jedna od zmija uhvatila se za vlastiti rep i oblik se podruglji vo vrtio pred mojim oèima. Premda jo nije u ao u redovne tretmane. kad analiziram o sv misli. temelj velikog dijela suvremene organske ke mije: . koji je svojim pogledima privukao m no tvo medijske pozornosti. Posjedujemo { roðenu sposobnost predosjeæanja dogaðaja. Nauèimo sanjati. ukljuèu testove crtanja. po pokr etima osobe koja nam se j bli ava mo emo prosuditi je li ona prijetnja na oj sigurnost i. matematièkog zakljuèivanja. Pozabavili smo se nakratko tim fenomenom kad smo govorili o percepci pozornosti. Dokazano je da vrhunski sporta i imaju samo marginalno br a v mena reakcije od opæe p opulacije. Primjerice. sna na m agnetska polja inhibiraju ili gase odreðena mo d podruèja.. a da znamo toèno kako. Njihovi su crte i odra avali tu povi enu s sno st. Ispitanici su izjavili da su postali pozorniji. Poslije nam. Evo do èega mo e dovesti vo nja omnibusom. zatekli u nesigurnom dijelu grada i iz nada osjetili kak o ste postali oprezni. kao to smo vidjeli. pa njih rezultate valj a oprezno tumaèiti.

prekopali bi arhiv da naðu odgova rajuæe poveznice koje æ reæi kako da se pona aju u toj situaciji.temperatura na stu gdje su vatrogasci stajali bila je mnogo veæa nego to bi se oèekivalo malog kuhinjskog po ara. 309 Robert VVinston: LJUDSKI UM Kleinaje do tog zakljuèka djelomice doveo rad s vatrogasnim zapovjedn koji je ustr ajno tvrdio da ima izvanosjetilnu percepciju (ESP). Zapamtili su kakav je osjeæaj biti pt njih. Zbog toga danas mnogi sportski psiholozi klijente pouèavaju teh nikama vizualizacije. V. pa dotad glatko izvoðe nu vje tinu podvrgavaju pomnoj ra èlambi. Ali plam nije povukao. on i njegova ekipa mogli su poginuti. èini se daje razmi ljanje jedna od najg orih stvari koje mo ete uèiniti. Svaki put kad bi se susreli s vim po arom. Ukratko. zaboravljate kako to èinite. no taj je po ar bio jezovi to tih to stoje prava buktinja bila ispod njih. zaklonjena podom.ima va nu ulogu u naèinu kako profes ionalci poput timova hitne pomoæi. onom priroðenom. mo da ste se zbog tko zna kojeg razloga uhvatili kako razm i ljate o aktivnosti koju godinama èinite bez ikakva napora. sporije i katkad mnogo neuèinkovitije postupke. intuici ja nije nek. Redovitom vje bom povezanih neuronskih putova sposobnost se uèvr æuje u ni im. Hladno je odgovorio: »N i ta. umjesto otkrivanja poèinitelja. Sami m razmi ljanjem o tome kako ne to èinite. Vatrogasci su s vremenom rili osobni »arhiv« razlièit ih po ara.« Ne iznenaðuje stoga posebno stoje redovita vje ba jedan od naèina kojim sporta i osigura vaju da im vje tina ostane zacementirana u motorièkoj kori. Kao to znamo. Vruæ plamen usto buèi. gasni zapovj ednik s navodnim paranormalnim sposobnostima jednostavr znao koje znakove treba . buktjela u kuhinji vodom su polij evali iz dnevne sobe. naredio je svima da iziðu iz kuæe. za t o se nije povukla kad su je polijevali vodom? B i drugih znakova da sve nije bil o kao stoje trebalo biti . Samo nekoliko se kunda j je. stoje takoðer vi e i lo u pri pretpostavci d tra gori ispod njih. s Peterom Falkom u glavnoj ulozi. Ako je gorjela sa stra njem dijelu kuæe. Iznenada. kako miri u i kako bi se mogli pona ati. Zapovjedi isprièao kljuèni dogaðaj koji gaje uvjerio u vlastite paranormalne sposc sti. Svaka je epizoda zapoèinjala sjasno prikazanim ubo jstvom i ubojicom.Èudesni um: inteligencija. ranormalna sposobnost predviðanja buduænosti. Sporta i nisu jedini koji se oslanjaju na sposobnost da znaju bez spoznaje. Ma tu nastranu. Mo da se to zbilo i vama. mo dane ivèane tanice okidaju u istom obrascu uvijek kad izvodimo odreðenu zadaæu ili samo prolazim o pokrete u glavi. pretkognicijskom osjetu koji potièe junaka da nastavi progoniti zlikovca. Golfera Severiana Ballesterosa jednom su upitali to mu je prolazilo umom netom prije udarca za milijun dolara. Tada postaju samosvjesni-ji. Igraèu pikada Ericu Bristowu igraèka je vje tin a zbog toga bila paralizirana deset godina. U tom je trenutku zapovjednik osjet io da ne to nije u redt znajuæi za to. Vatru k( èinilo se.121 Njegova su ga istra ivanja dovela do zakljuèka da èe sto zanemarujemo snagu intuitivne slutnje ili predosjeæaja i radije pouèavamo ljude da se oslanjaju na razmjerno duge. kreativnost i intuicija se ugraðuje u motorièka podruèja. za gledatelje u itak bio gl edati Columba kako dokazuje da mu je intuicija bila ispravna. Vrati li se svijest zbog bilo kojeg razloga u proces . Da nije imao taj pi s jeæaj. Drugim rijeèima. Poèinjete grije iti i tako potkrjepljivati nedostatak samopouzdanja. Gledano unatrag. paje.sposobnost pril agodavanja pona anja prema nesvjesnim znakovima . nesvjesnim mo danim podruèjima. Kognitivni psiholog Gary Klein prouèavao je osobe koje u svakida njem ivotu moraju do nositi odluke u djeliæu sekunde. kognitivni znanstvenici uvjereni su da intuicija . Smatra se da uzrok gubitka samopouzd anja kod sporta a mo e biti stres. Poklon ici detektivskih romana zacijelo znaju sve o intuitivnoj slutnji. nego tehnika uèenja va znak ova i njihova tra enja u danoj okolini bez uplitanja svjesnog uma. Te levizijska serija Columbo. Klein je zatim intervjuirao jo mnogo vatrogasnih veterana i poèeo je pri æivati kljuèno obilje je rada ljudske intuicije. izgubite samo pouzdanje. On i njegova ekipa nai li su na po ar u stra njem dijelu kuæe. vi e se bavila tim pr edosjeæajem nego rje avanjem zloèina. Mnogi sporta i ive u strahu od te pojave. èak i kad su mu pi tolj i znaèka oduzeti te mu je zaprijeèeno do ivotnim reguliranjem prometa. policajaca i vatrogasaca obavljaju svoj posao. zapovjednik je izdao zapovijed zato to se vatra proti je se bori o nije pona ala prema njegovim oèekivanjima. dolazi do usporavanja i naru avanja teènosti obavljanja zadaæe. pod na kojem su stajali uru io se u goruæi podrum.

meðutim. jer funkcioniraju na isti naèin. koje èesto moraju donositi nagle odluke kako bi spasile ivote n roðenèadi. mo emo s udaljenosti. kreativnost i intuicija nu mlitava i letargièna. Da bismo mogl ku ati i onju iti. smjesta smo joj osjetili bilo. Zanimljivo je. jo aktivan u na ih tinjskih predaka. isprva iznimno blago. sestre su izjavljivale da nisu u po nosti znale kako znaju. i u nama uspavan. stoje znaèilo daje moja dija gnoza bila barem djelomice toèna. na crijevu u trbu n oj upljini. a trbusi im se nadimaju. a tlak joj je bio nizak. Neki istra ivaèi dr e 311 Robert VVinston: LJUDSKI UM daje esto èulo zaboravljeni instinkt za »navoðenje«. Dodir. put prerano roðenog djeteta u ranoj fazi infekcije naglo se mijenj. potraga za tom neuhvatljivom funkcijom ne prestaje. ali velika je odluka urno odgurati osobu u operacijsku dvoranu i otvorit i joj trbuh. premda to prije nisam vidio i nis am za to svjesno èuo. Ista sposobnost primijeæena je i kod medicinskih sestara na neonatalnoj in zivnoj skrbi. g otovo nemjerljiv. nego da su »je dnostavno znale«. C i njuh se. pa sam otvorio trbuh dok je on jo obrazlagao . Istu paralelu mo emo povuæi izmeðu sluha i dodira.elimo li ih ku ati. ru ièaste do zelenkastosive. ektopièna trudnoæa vjerojatno je najèe æe.nije bilo vremena za èekanje rezultata testova. Stoga je najvjerojatnije bilo da nosi plod u jajovodu . Do k sam je pregledavao. va infekcije kako bi mogle pra vodobno reagirati i spasiti djetetov ivot. Toliko krvarenje. ali doista vrlo rijetko. èak i kad je donosite impulzivno. staviti u usta. Funkcioniraju same tem mehanièkih sil a . nego iznimno uèinkovit n procjene informacija iz pet stvarnih osjeta.tra iti u borbi s po arom i kad je uoèio nepravilr znao je da to znaèi nevolju. to se polovica simptoma kojima barataju neonatalne sestre ne spominje u medicinskoj literaturi. trbuh joj je bi o poput tijesta i blago nadut. nije bilo uobièajeno za vrlo rijetku moguænost c rijevne implantacije. Kad p rerano roðena djeca dobiju infekciju. nismo smjeli gubiti vrijeme.to mo e stra no krvariti. Dodatno èulo Dakle. kad su me pozvali na traumatolo ki odjel da pregledam polusvjesnu neudat u dvadesetdvogodi njakinju. stvari mor. a da niste stigli ni propisno oprati ruke. Sjeæam se jednog groznog hitnog sluèaja iz doba kad sam bio mlad kirurg u ruralnoj bolnici. Malo je stanja koja mogu tako ugroziti ivot m lade ene. . a sama obrada znaèenja podra aja odvij a se kemijskom interakcijom. meðutim.rupturu osmerot jedne trudnoæe na jetri. Svoje su odluke temeljile na znanju koje s u same stekle. to mora biti r astopljeno u vodi. Za okus i njuh r se reæi da su zaseban par. Dovela ju je hitna pomoæ i uz nju nije bilo nikoga od koga se mo glo doznati kako je zavr ila u tom stanju. a slu ati. Èinilo se daje nadomak smrti. Iz tr buha je potekla golema kolièina zgru ane i nezgru ane krvi. Takva djeca znaju èesto p lakati. s obzirom na takvo krvarenje.oba znaèenje dohvaæaju iz gibanja. Vjerojatni razlog bilo je unutarnje krvarenje. Mnogi su lijeènici do ivjeli iskustvo intuitivnog odluèivanja pod ekstremnim pritiskom . onesvijestila se. Plod je brzo uklonjen. k ao i nju iti. no pomirisati ih mo emo s udaljenosti. oko mjesta krvarenja hitro su umet nuti tamponi i. Produljio sam rez. brzo pregledao tkivo i otkrio . èini se da ljudska intuicija nije ba zagonetno » esto èulo«. Ako sam imao pravo. Mijenja im se obrazac hranjenja. Brzi-naje oèito bila presudna . po neèemu razlikuju . èudesno. meðutim. to je jo rjeða pojava.opet te ka odluka. posljedice mogu bit zorne . Bez obzira na to. * Argument za tezu o ljudskom osjeæaju smjera proizlazi iz èinjenice da su ma naèinu d jelovanja na i osjeti naoko manjkavo spareni. poput ok zahtijeva kontakt. ali iznenada po 310 Èudesni um: inteligencija. Ka je jedan od Kleinovih kolega interv juirao. No podrobniji razg« otkrio je da su te iskusne sestre stvorile akt ivni arhiv iznimno suptilnih znak Primjerice. krivac mogla biti jetra. Bila je smrtno blijeda. No anesteziolog je dvoji o hoæe li joj dati anesteziju jer joj je tlak bio nemjerljiv.bolest se poput vatrene stihije iri maju nim tijelom i ubrzo izaziva si Zbog toga iskusne sestre mo raju razviti intuiciju za prepoznavanje ranih zn. U podsvijesti mije bila pom isao da se ektopièna trudnoæa mo e razviti. Zatim mije sinulo da bi. a primjenjivale su ga gotovo ni ne znajuæi da to èine. obièno u ustima ili nosi ma. Ali oba su jajovoda bila posve normalna i nigdje u zdjelici nije bilo tragova krvarenja zbog trudnoæe.

ono je veoma nejednolièno rasporeðeno u populaciji te n( oèit ih tjelesnih manifestacija. kreativnost i intuicija istra ivanja. imati sti osjet smjera ili aparat za prepoznavanje feromona. pobolj a mo danih olfaktor oæi. pr emda prilièno nesavr en u odnosu na nju ne sust mnogih ivotinja. ba kao i psiho og dr. Catherine Dulac s Harvardskog sveuèili ta uspio je izol ti gen koji takorima i mi evima omoguæuje percepciju feromona. VVisem n navodi kako je njegova analiza pokazala daje kombinacija 1. mo e raspoznati odreðene feromone. Dobici su se ravnomjerno rasporedili meðu sretnim i n esretnim osobama. barem lakovjernijima. kako mogu utj< ti na nas? Mo da nos. 32 i 45. èovjekje opèinjen moguæno æu avirivanja u buduænost. Mogli bismo reæi da je. trideset estero ih je osvojilo novac. Na obrascu koji su primili trebali su navesti smatr aju li se prirodno sretni ili nesretni te imaju li kakvu nadnaravnu moæ. èini se statistièki znaèajan rezultat. primjerice feromc Tim predvoðen dr. a èetvero meðu n jima »velezgoditak« od 58 funta. Jesu li »sretnici« bili i ta uspje niji? Od svih sudionika. On je opisao kako je proveo pokus da provjeri postoje l i pojedinci koje bi se istinski moglo smatrati sretnicima. zamolio je g ledatelje da predvide dobitnièku kombinaciju u iduæem kolu engleske Nacionalne lutri je. u vrijeme pisanja ove knjige provodio je svjetsku studiju izvanosjetilne perce pcije. 7. Upitnika je bilo dovoljno sa mo za prvu tisuæu pozivatelja. ka e. otkrili su da su izmeðu èetrdeset devet ponuðenih br ojeva »sretnici« èesto birali odreðene brojeve koje su »nesretnici« izbjegavali. onoga koji djeluje putem kon takta? I ako je tako. Rezultati su pokazali da su ti gledatelji zajedno kanili kupiti oko dvije tisuæe listiæa. nadnaravnim moæima i sreæi. u Kaliforniji . ali s mutacijama zbog kojih se doima beskoristan. pogodili j edan broj i izgubili jednake svote. 29. dakle. Peter Brugger iz Ciri ke sveuèili ne bolnice uzeo je dvadeset vjernika u p . smono a u prostoru snalaze zahvaljujuæi siæu nim komadiæima materijala o ljivih na magnetsko polj e. s jetit æeti da feromoni mogu djelovati na ljude. Jedni i drugi u prosjeku su kupili tri listiæa svaki. A li ako nemamo gene za percepciju feromona. Ali èovjek takvu funkciju ma.1 22 Ljudi i ju taj gen. 37 i 44 najbolji izbor. U testu u kojem su sudionici morali pogodit i koja od ponuðenih pet karata ima sliku. 19.procjenjuje se da ih je bilo oko milijun. VViseman oèekivao je samo nekoliko stotina poziva . Drugi su predlo ili da bi esto èulo prije moglo biti »èulo 5a«. 21. no ne i èvrstih doka To. poput si i njuha. Spomenuo sam vomeronazalni organ s rece] rima za kemijske spojeve koje nos ne mo e raspoznati. Kad su istra ivaèi pregledavali podatke. ili doista trebali. To mo da ne zvuèi osobito dojmljivo.U tim usporedbama vid ostaje bez para. Ako postoji kakvo esto èulo koje nekim ljudima omoguæuje da uèink tije nalaze put. Ima. 13. i sam kupio listiæ. Pomoæu testova postavljenih na svojoj internetskoj stranici Radin je prouèio rezultate pola milijuna poku aja èetiri tisuæe osoba iz 57 zemalja. ali vjerojatnost da se to dogodi navodno iznosi 2669 prema 1. 17. Podjednako nizak. Dr. Golubi put nalaze zahvaljujuæi ugraðenom komp granulama kristala magnetita blizu lubanje. Iznimno sam cinièan prema veæini prièa o ESP-u. Leptir monarh posjeduje boL mre u tankih. èemu slu i? Neki su znanstvenici istaknuli da se neke ivotinje poput leptira i golub. Ipak. magnetiziranih krilnih vlakana. zanimljivih indikacija da bismo mogli. Od doba Izaije do horoskopa u dnevnim novinama. dakle onome koji ne zahtijeva kontak bi do lo do obrade.123 Poslu iv i se televizi jskom zabavnom emisijom kojuje gledalo oko trinaest milijuna ljudi. meðutim . Dr. ne sprjeèava provoðenje brojnih ekstremnih metodolo ki lo 312 Èudesni um: inteligencija. tu i tamo bi se pokazao kad su ljudi poku avali mislima utjecati na gen eriranje sluèajnih brojeva. Dean Radin s instituta Boundarv u Palo Altu. a da nisu svjesni da ih mogu prepo zn To se smatra jednim od razloga za to se enama mjeseènice usklaðuju kac ve zajedno. Moj cinizam prema nadnaravnim moæima mo da ima odreðene veze s kemijskim procesima u m ojem mozgu. Nakon mukotrpnog razmi ljanja o etiènosti te zamisli. najboljima je to po lo za rukom u 48 posto od dvadeset pet poku aja. prvi je i pos ljednji put. U televizijskom izvlaèenju u tom su kolu izvuèeni brojevi 2. Nije pogodio nijedan broj. Je li stoga moguæe da previðamo prirodnog kandidat esto èulo. r ijeè o »daljinskom« osjetu. Nalazi su nedvojbe no zanimljivi. Tijekom prijenosa zatra io je od gledatelja koji se smatraju nezaslu eno sretnim a ili nesretnima da nazovu emisiju. Richard VViseman.

stanja kojima mo e biti svojstven a sklonost da se do ivljava kao inherentno smisleno mjesto prepuno podudarnosti. d ni dop amin nije imao uoèljivo djelovanje na rezultate vjernika. Nadalje. od potpune budnosti na nom kraju do sm rti na drugom.aranormalno i dvadeset potvrðenih skeptika. i da zapr avo imamo finiji spektar razlièitih stanja. te od njih zatra io da poku aju razaznati lica u slijedu sastavljenom od raspo313 Robert Winston: LJUDSKI UM znatljivih i na vrljanih slika lica i drugih predmeta. i ako je tako. Ljudi do ivljavaju promjen u emocionalnog stanja . izvje æuju bnormalnim prostornim iskustvima. kako neka obilje ja »uma« mogu naizgled postojati i mozak vi e ne radi? To pitanje podjednako zanima znanstvenike i kirurge otkad se primje opæa anestezij a. Taj do ivljaj da se osoba nalazi izvan svojeg zauzima sredi nje mjesto u prièama nekih oso ba koje su iskusile. a osjeæaji spokoja i bla enstva nastaju zbog izluèiva nja endorfina uslijed iznimno traumatiène tjelesne smrti.najèe æe navode osjeæaje spokoja i bla enstva. O tk da su pod dopaminom skeptici ponovili rezultate vjernika. Kao to znamo. Ako je sve to naz ivamo »um« izvod rada mozga. Ranije sam. Usto. Nastojeæi shvatiti kljuène razlike u m nim stanjima izmeðu tih skupina . u kojoj toèki tog procesa? Nastupa li kad je mozak praktièno »mrtav« ili kad ponovno poène . èini se da su s nja nepotpunija stoje anestezija dublja. morali manj e govoriti o postojanju paranormalnog. Od podrobnih opisa susreta sa Stvoriteljem do svjetovnij vje taja o razgovorima èlanova kirur ke ekipe. to smo bli i budnoj svjesnosti. Dr. naravno. Poput svijesti. psihologinja na Sveuèili tu zapadne Engleske. poput izlaska iz tijela. Test je zatim ponovi jeèima neke su bile stvarne rijeèi. meðutim. Istodobno. Veæ se prema definiciji potonjeg stanja smatra kako mozak u nj ne bi trebao bit i ni blizu budnosti. predla e tezu daje is kustvo bliske smrti samo proizvod potencijalno umiruæeg mozga. Znanstvenici koji prouèavaju iskustvo bliske smrti priznaju kako im nastojanja rem eti jedan oèit èimbenik. i da se svako tako stei znanje gubi unutar nekoliko sati od osvje æivanja. Brugger je objema dao L-DOPA-u. naèinio je popis zajednièkih obilje ja. Ne cina znanstvenika smatra daje posv e moguæe da mozak upija informacije je funkcionalno nesvjestan. Kako znati gdje se na tom kontinuumu n alazi iskustvo bliske smrti . U jednom istra ivanju provedenom 1980-ih pacijenti su »slu ali« inforn ne audiovrpce dok su bili u nesvijesti. To ide u prilog shvaæanju da u m< ne postoji »prekidaè«. kreativnost i intuicija vanje osobnosti na Vird inijskom sveuèili tu opse no je istra ivao iskustvo bliske smrti. a vi e o razli kapacitetima ljudi da u to v jeruju. poput gledanj a u pro lost i buduænost ili svjedoèenja dogaðajima izvan dosega njihova osjetnog aparat a. Ali. Primjerice. a neke samo zvt Ustanovio je da su vjernici bili mnogo skloniji izjavljivati da su vidjeli licæ li prave rijeèi kad to nije bio sluèaj. nego kontinuum o d nekoliko faza èije se granice preklapaju. uobièajen i do ivljaj prolaska kroz tunel prema toèkici jarke svjetlosti plod je nasumiènog okid anja ivèanih stanica u vidnoj kori. obilje je dokaza koji govoi je neke vidove svijesti te ko usp avati. visoke razine dopamina upletene shizofreniju i maniju. smrt nije trenutan proces. èesto navode para normalne osjete koji nadilaze normalne granice vremena i prostora. kakav je osjeæaj umirati na operacijskom s tolu. uvjerljiv dokaz da su ona jednostavno plod kemijskih procesa u mozgu. odnosno o tar prijelaz izmeðu svijesti i nesvijesti.124 Iskustva bl iske smrti. Prouèiv i opise stotina pojedinaca. odr sintetizirani dopamin. neke ispremetane.dogaða li se dok mozak gubi svijest. izvantjelesno iskustvo. Su an Blackmore. a zatim im je ispitano opæe znanje kon iskustva nesvjesnog uèenja toènost im je porasla s 37 na 62 posto. Iskustvo bliske . velika je razlika izmeðu tih lo e nadziranih pokusa i iskt bliske smrt i. ukljuèuju osjeæaj ubrzanog mi ljenja. kontroverzno je podruèje za neuroznanost. primjerice. vjerojatni da æemo apsorbirati informa cije. Zapa eno je. spomenuo nalaze vicarskog neuron ga koji je operira juæi epileptiènog pacijenta mo da na ao neurolo ki t< za tzv. u treæem poglavlju. Mo da b dakle. Takoðer. Ali sama je èinjenica daje veæina iskustava bliske smrti slièna za neke. Profesor Bruce Grevson s Odjela za ist 314 Èudesni um: inteligencija. ili bare ko tvrde.

Lane.. 7:487-94 12. 1995) 6. i Grossberg. Takve podjele dokazuju najpo315 Robert VVinston: LJUDSKI UM stojanije krasno obilje je ljudskoga uma. Blackmore.' Trends in Cognitive Sci ence (2002).. katkad iz plemenitih po buda.Jenkins. M. a to je da ga svi imamo. Rosen. 299:1196-201 11. M. 'Encoding pheromonal signals in the accesso ry ol-factory bulb of behaving mice... Louis R. bit æe drugih koji æe stvar poku ati rije iti na prepad. od toèke nadomak buðenja do toèke u kojoj »spavam o kao zaklani«. O.. Mari . S. et al. ali ga vr zlièito koristimo. et al. Svatko je od nas u svakida njem ivotu sposoban predvidjeti dogaðaj( s vjesno primiti predznake iz okoline i prema tome prilagoditi pona anje sporta a koji zna kako æe loptica udariti njegovu palicu do turista koji slu je zalutao u lo u èetv rt.. T.. C. upuæuju na to da svake noæi putujem o naprijed i natrag po tom kontinuumu.. C. Ortigue..' S eminars in Neonatologj (2002).. zapravo mislimo na veoma rijedak pod ljudskih spo sobnosti. Tallal. pak. et al.' Brain and Language (2000). M. 908:204-7 8. 419:269-70 5. 391 :650 2.. S.' Science (2003). Galaburda. Seeck. Merzenich. Na svakoga tko nalazi olak anje u gledi tu da znanst veni zakoni mogu dati smisao svakom kutku postojanja. C.' Nature (2002). D. S. R. sadr avao bi samo siæu an postotak pnog broja stanovnika..' Neuropsychologia (1997). 74:157-70 3. dolaze drugi koji ele vjero vati u tajnovitost. 6:276-7 7. E. M. a katkad radi hvalisanja. 'Stimulating illusory own-bod y per-ceptions. To.. I. S. F.' Nature (1998)..' Natur e Re-views Neuroscience (2002). A. 'Brain plasticity: »visual« acuity of blin d per-sons via the tongue.. Fee. Istra ivanja iskustava bliske smrti jo nam nisu dala jasne odgovore. vatrogasca koji zna kad mora pobjeæi iz zgrade kc uru ava. t akoðer. umjetnika koji komuni cira svojom slikom ili skladbom ili znanst ka koji rje ava zagonetke èovjekova uma.. 2:251-62 9. Blanke. W. Drislane.' Experimental B rain Research (1998). 'Electric current stimulates laughter. osta i »ukljuèene« na ni im razinama svijesti. W. i Pitino. 'Crossing the chasm of consciousness. Miller. mo e znaèiti da æe kod nekih ljudi odreðene mo dane funkcije. 35:1437-44 4. da postoje razlike zbog individualnih posebnosti neuronskog ustroja. 316 Literatura 1. Ista bi stvar mogla biti i s umiruæim mozgom . Fried. L.. Eccentric and Bizarre Behaviours (John Wiley & Sons... Kao to smo nekoliko puta vidjeli u ovoj knjizi. Franzini. svi smo uistinu iznimni. a ne rijetke iznimke. 123:210-19 .. D. technology.. Moguæe je. P. Kad bismo sjeli i naèinili popis ljudi koji su postali s zbog svojih izv anrednih sposobnosti. S. Sampaio.. kao to smo vidjeli. T.' Physiology and Behavior (2002). S. M. Na svakog neur oznanstvenika koji ustrajno tvrdi da nema svijesti bez mozga koji je u odreðenoj m jeri iv. 88:7943-7 13.' Pro-ceedings of the National Academj of Sciences USA (1991). 'Pheromonal influences on sociosexual behavior in yo ung women. M. 'Language learningimpa irments: integrating basic science. Gur. Ali kad govorimo o stvarala tvu. John. u drugu dimenziju za koju je ovozemaljski ivot samo povr na pro ba.. Katz. M. 'Preterm infant massage therapy studies: an American approach. 'Physio logical and anatomical evidence for a magnocellular defect in developmental dysl exia. Leamey. Livingstone. Field. dva mozga nikad neæe biti ista. Landis.' Brain Research (2001)... N. 'Development and plasticity of cortical areas and networks.. Mnogo j e dokaza koji upuæuju na èir cu daje svaki mozak obdaren neizmjernom kolièinom izvanre dnih sposc sti. L.u odreðenim toèkama du put a u potpuni zaborav mogli bi postojati trenuci veæe ili manje budnosti. U ari tu zanimanja ove knjige je mozak koji pos svima nama. McCoy. G. 75:367-75 10. 'Neuroanatomical correlates of pleasant and unpleasant e moti-on. and remediation. Bach-y-Rita.raditi? Istra ivanja spavanja. P. R.. poput sluha i pamæenja. Luo. 'An fMRI study of sex differences in regional activation t o a verbal and a spatial task.

. A. H. N.J. 13:952-66 18. Strange.' Journal ojNeuroscience (1990).. C. R.. Adolphs. P.14.' Peri ty and SocialPsychology Revieut (1997). B. D. 9:167-70 36.. Jung.. i Skowronski. i Passingham. Tranel.. 195 34.' NatureRev iems Neuroscience (2000). Cardinal. Baron-Cohen... R. et al. Damasio. A. B. 4v_ 317 Robert VVinston: LJUDSKI UM 22.. 1:80-102 25.. 11:86-9 85. and emotional deviance. 'Influence of a functional polymorphism within the pr omoter of the serotonin transporter gene on the effects of total sleep deprivati on in bipo-lar depression.. Friston. 'Sleep imaging and the neuro-psvchological asse s-sment of dreams. R.' U uss..' Psjkologia (2002). J.. 'Shifting baselines in attention research. 40: 38 35.. c soii>Wðgig. J. Schvvartz. et al.. Rankin. F. 'Impaired recognition of e on in facial expressions following bilateral damage to the human amygdala. The Self: Inter-disciplinary Approaches (Spring er V« 1991) 28. Ne w' 1986) 38. i Teresi. Dreams.' American Journal of Psychiatry (1999). i Philip. R.' Science (1967).. Joseph. Calder.. S. 35:472-84 23. Dolan. E... J. 'Self-awareness and the frontal lobes: a neuropsychological perspective. E.-r K-r. semantic..}Tif>'. NewYork. i Valli. 6:23-30 21. 1997) 29. 'Neural correlates .... S. ur. 1962) 24.. C.. i Chabris. U. N.. M. 'Ruse and representations: on children's ability to conceal info rma DevelopmentalPsychology (1992).. Norton. Descartes Error: Emotion. Damasio. Damasio. C.. Inc.. 'The reinterpretation of dreams: an evolutionarv hyp sis of the function of dreaming. A. et al.. 'The symbolic self in evolutionary context. S. J. W. 14:33-51 26. TheEmotional Brain (Simon and Schuster. N. Driver. C. H. A.' Science (2001). . R. LeDoux.. J. G. Chiang. How the Mind Works (W. New 2002) 33.-. R. New York. 'Changes in the human brain during rhythm le-arning.' NeuroReport (1997).trs.. 156:1450-2 ___*>v a* * t%arsm. Anderson. 1996) 32. Reason and the Human Brain (Picador. et al. et al. 'Cingulate function in depression: a potential predi ct treatment response. 'Unconscious facial reactions to emotional facial expressions. Henson. Dimberg. i Frith. 'Responses of human somatosensory cortex to stimuli below t hold for conscious sensation.' P. K. M. 28:84-9 27. Mongeau...' Neurolmage (200 0). Reflections (Collins. i Goethals. 1:147-8 20. F. Peskin. P. The 3-Pound Universe (Dell Publishing Co. A. 158: 1597-600 30. ¦': * ..' Trends in Cognitive Sciences (2002).. J. 10: 613-19 17. K. i Buchsbaum. J.. Hooper. logical Science (2000).' re (1994).' Perception (1999).. 'Brain mechanis ms for detec-ting perceptual. R. G. Mayberg.. 28:1059-74 15. J. 292:2499-501 19. 'Positron emission tomographic measurements of pulvinar activity during an attention task.' Journal of Cognitive Neuroscience (2001)... D.../PSt. Libet. 'Gorillas in our midst: sustained inattenti onal blin-dness fordynamic events.. LaBerge. D. Ramnani. 12:425-33 16. Simons.»» ' -V' .' Ne uropsychologia (2002). Sedikides. J. E. Pinker.. Synaptic Self: How OurBrains Become Who WeAre (Viking.J. 8:1057-61 39.. Central African Journal ojMedicine (1963 ). Revonsuo.. D.. Miller. LeDoux. D.. jate . 'The development of a theory of mind in autism: deviance ar lay?' Psychiatric Clinics of North America (1991).J. 372:669-72 31. 'Impulsive choice induced in rats by lesions of the nucleus accumbens æore.. S. i Maquet. S. Memories. Benedetti.. 'Reading the mind from eye gaze. A. A.

5:677-81 59. K. 'The restorative effect of naps on perceptual deteriora tion. J.. V.. S. LeVay... M.. Rajecki. D. Kida. 'The return of Phineas Gage: clues about the brain from skull of a famous patient. et al.. 'Under-recruitment and nonselective recruitment: disso ciable neural mechanisms associated vvith aging. B. M.. Yurgelun-Todd... Rubenstein.. D. et al. 'On the automatic nature of phobic fear: conditi oned trodermal responses to masked fear-relevant stimuli. 'Language input and language grovrth. R... ur.. 'Affiliation and social discri mination produced by brief exposure in day-old domestic chicks.' Nature Neuroscience (1998).. Haxby.. Inouye. Oki. 418:970-5 62. D.' Trends in Neuro science (1993)..' Neuron (2002)..' Neuropsychol ogia (2003). R. LSD .. O. W.' Nature Neuroscience (2002).. Acetylcholine and memory. i Seligman. P. S. McGivern.. 'Visual imagery of famous faces: effects of memory and attention revealed by f-MRF Neurolmage (2002). F. 97:11850-7 52. 5:348-55 56. et al.. 9th report. 65:1-123 53. 'A five-factor theory of personality. Huttenlocher. ce (2003). M.' Proceedings of the Nation al Academy of Science USA (2000).. J.J. E. 'Interpreting gaze in Turner syndrome: impaired sensit ivity to intention and emotion. S. G. A.' Science (1994).. 14:333-8 41..' Preventive Medicine (1998). K. W.' Animal Behaviou r (1975). Hatzidimitriou.' Brain Cognition (2002). Karni.' Journal of Gerontolog^ (1993). 'Breaking the language barrier: an emergentist coali tion model for the origins of vvord learning. D. A. H. Select Committee on Science and Technology. L. 'CREB required for the stability of new and reactivated fe ar memo-ries. i Beaton. P. Ishai. Genoux. Nevvberg. House of Lords. 'Thought suppression.. et al. 1983) 45. S.. Rachman. Damasio. Lawrence.' Monographs of the Socielj for Res earch in ChildDe-velopment (2000). 253:1034-7 51. C. L. i Bovver. Logan. but preservation of social cueing. J.. E..' NeuroReport (2001). et al. W. Pervin.of peting fear behaviors evoked by an innately aversive stimulus. Zajonc. Cannabis: the se te and medical evidence. Ungerleider. 'Sex-specific developmental changes in amygdala responses to affective faces. G. Askenasy. 33:827-40 63.. A. 48:146-51 64. A. 'A new view of language acquisition... Sagi. 17:1729-41 57. J..' Science (1991). A.' Handb .' Psychiat ry Research Neuroimaging (2001). K. S..' Nature (2002).. B. A. 27:195-9 54.... J. D. 12:427-33 48. 'Cognitive efficiencv on a match to sample task dec reases at the onset of pubertv in children. et al. 'Protein phosphatase 1 is a molecular constraint on lear ning and memorv. 19:5096-107 44... John.' Journal of Abnormal P sych (1993). et al. 41:894-905 50. 50:73-89 47. J. et al... Ohman. 'Cognitive performance in a high-functioning communit y-dwelling elderly population.J.. 40:923-30 61. Hasselmo.' Journal of Ne uro. R. 23:3855-68 40. 'Altered serotonin innervation patterns in the f orebra monkeys treated with MDMA seven years previously: factors influencing abn oi recovery.' Science (19 94) 265:679-82 58. 106:113-22 49. Hollich. et al.' Behavioi se arch and Therapy (1976). M. S. J.. 'A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homo-sexual men.' Behaviour Research and Therapy (2002). P.. Tanne. 'Unprepared phobias: »be prepared«.' Journal ojNeuroscience (1999). D. M. 'The measurement of regional cerebral blood flow durin g the complex cognitive task of meditation: a preliminary SPECT study. 'Depe ndence on REM sleep of overnight improvement of a perceptual skill. 102:121-32 42. and working memory capacity. i Soares. M. 16:218-22 55. 23:131-8 60. Hoffmann. Wilson. Session 1997-8.My Problem Child (J.. intelligence. Mednick.. et al. Kuhl. 264:1102-5 318 Literatura 46. The Stationery Office: HL p ape 43. et al.. G. Killgore. A. Tacher.. R. Brewin. A...

' Hormones and B elu (1984).' Applied Animal Behaviour Science (2001). 'Effects of androgen treatment on behavioural and ological responses of heifers to fear-inducing situations. TUusion and well-being: a social psychologic al persf ve on mental health. 72:1-21 70. F. 5 20 79. L. 'Menstrual cycle alters face preference. Young.' nal of Psychology and Human Sexuality (1989). Loi 1983) 72... N.. W. T. 2:39-55 84. C. Ongur.. R. et al. 'Somatosensory processing in the human inferior prefn c ortex. F. E.. Enoch.. Friedmann. M. C. M. Ts depression an adaptation?' Archives of General Psychiatry ( 2000). D. Penton-Voak. Bloom. et al. 27:1-13 89. 156:252-7 67. Lon . 'Journal of Adolescenc e (1998). P. Amedeo Modigliani 1884-1920: The Poetry ofSeeing (Ba sic Art) ( chen America Lle. M. et al. 88:1400-6 75.'' Autkrystof. 'Activational effects of testos ne on cognitive function in men. B. McCoy. Lim.' Hormones and Behavior (2001).. M.... L.. !' adolescence: grade and gender comparisons. M..' Journal of Neurophysiology (1988).. 13: 33-4 77. 399:741-2 83.' Neuropsychologia (200f). M. Hagen.. i Hatfield. 1999) 80. 28:66-83 69. Insel. Gingrich.. C. T. S. Shakespeare: The Invention of the Human (Fourth Estate. G. et al. 'Love and dating experience in early an d mi< ..' JV< (2000). 'Cellular mechanisms o f so attachment. W. Doris. Bowley. 98:13995 82. Clark. M..' Neuro e 9«*' crinology Letters (2002). R. Hair.. 'Genetic origins of anxiety in women: a role for a fun ction techol-0-methyltransferase polymorphism. Required VVriting: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Faber . 1994) 81. Norton. Taylor. 39:1385-94 71. i Boissou.' PsychologicalBulletin (1988).' Science (2002). Drevets.' Archives of Sexual Behaviour (1998). J. T. J.. Montgomery. Psychological Science (W. W.' American Journal of Psychiatry (1999). S. E. 'Behavioural characteristics of two dairy bree cows selected (Herens) or not (Brune des Alpes) for fighting and dominance ty. i Brovvn. (1999). Required Writing: Miscellaneous Pieces 1955-1982 (Faber & Fabe r..' Psjchiatric Genetics (2003). M.. 'Amygdala response to happy faces as a function of extrave rsion.. P.-A. O'Connor. Badcock. K. I. 52:404-12 78. M. Canli.. 'Portrait of the self-enhancer: well adjusted and wel l liked o ladjusted and friendless?' Journal of Personalitj and Social Psycholog y (2003)... B.V" 1983) 76. et al. 40:133-8 . E. E. Gazzaniga. Boissv. B. 'General differences in receptivity to sexual offers. et al. et al. 1999) 65. P. 'Androsterone: a male pheromone?' Ethologj and Sociobiology (19 14:201-7 88. Fu. R. 296:2191 319 Robert VVinston: LJUDSKI UM 68. 'Lovv glial numbers in th e a dala in major depressive disorder. i Heatherton. 'Effects of putative male phe romones on female ratings ol attractiveness: influence of oral contraceptives and the menstrual cycle. i Boissou... M.. D. T... et al. S. E. D. PsychoDarwinism (HarperCollins. J. Nesse. J.' Proceedings of the National Academy of Science USA (2001).' BiologicalPsychiatry (2002).. Larkin.ook of Personal^: Theory and Research (Guilford Press. M. 2003) 66. Prièe. H. A.. L. Archer. Taylor.. L.J. 84:16 73. W. Iacoboni. M.. 103:193-210 74. 'Cerebral blood flow and personality: a positron emi ssion to-mography study.. 23:291-7 Sfc Grammer. P. D. Cutler. Larkin.. 2000) ^KThorne. F. i Sorrell.. D. 'Reafferent copies of imitated actions in the right su perioi 1 poral cortex. Plusquellec. 'Pheromonal influences on socios« behaviour in men. C. Johnson... 2' 89 96...

'Effects of educational attainment on the clinical exp ressi.90. C..' Afe-uroendocrinologj Letters (2002). W. C.' Neuro science Letters (2001). B. 1983) 106.' British MedicalJournal (2001). Langleben. 88:198-204 103. 1971) 105. 0'Doherty. et al.. Kobak. 322:819 110.' American Journal . et al. E. et al. M. L. 'Revievv. i Schaie. 'Neural mechanisms of general f luid intelli-gence. 'The neural basis of romantic love. 'Survival effects in cognitive function. H. cognitive style. I. R. et al. Frith.. Castelli.' Psychiatry (199 9). A. 25:121-39 111. S.. R.. 0'Doherty. 15:727-32 100. Groiuth and Action (Houghton Miffl in. B. 'The exceptional brain of Alber t Einstein. Kigar.. 'Effects of environmental enrichment on gene expression in the brain.. Frith... 5:277-83 97. Y. J.' Lancet (1999). K.' Brain (2002). 'Cognitive change and the APOE epsilon 4 allele.. et al. F. Harvev. Alzheimer's disease: results from a research registrv. T. S.' Nature Ne uroscience (2001). Fisher. et al.J.. 25:284-8 95. Winston.. A.' NeuroReport (2 000). et al. H.. 60:861-9 93.. 41:147-550 320 Literatu ra 91.. 418:932 109. et al.. i Dunning. J.. C. N. J. 'Automatic and i ntentional brain responses during evaluation of trustworthiness of faces. C. 'Brain activity during simulated deception: an eve nt-rela-ted functional magnetic resonance study. 23 Suppl. 293:2105-8 102. J. 79:861-75 99. Fritsch. D. 6:316-22 107...' Science (2001). Whalley. N. 'An fMRI investigation of emotional engagement in mo ral jud-gment.. 97:128 80-4 112. VVitelson. 'Preliminary research on plasma oxytocin in normal cy cling wo-men: investigating emotion and interpersonal distress. R. The neural mechanisms of mate choice: a hvpoth esis. 'Genetic enhancement of learning and memory in mice. Cattell. Diamond.' Proceedings of the National Academy of Science USA (2000).' Journal of Personality and Social Psychology (1991) .' N ature (1999). D. Lee. i Hazan. R. Gardner. Happe. L. Gray. and sociodemographic variables in the Seattle Longitudinal Stu dy. R.. J.' Natur e Neuroscience (2002). Strange..' Exp erimental Neurolog (1985). M. J. J. i Zeki.. Greene..' Neuropsychologia (2003).. I. R. Ferguson. Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences (Basic Bo oks. 'On the brain of a scientist: Albert Einstein.' Nature Neuroscience (2003). Rampon. M.. et al. J.' Nature Neuroscience (2000). E. 62:97-113 96... T. et al.. T.. 125:1839-49 98.. D.. Abilities: Their Structure. R.. 'Genetic influences on brain structure. Tang. 4:92-7 94.' Neurolmage (2002). Deary.. P. Bartels. Braver. 353:2149-53 104.. 'Attachment in marriage: effects of securitv and a ccuracv of vvorking models. i Deary.. S. D. et al. 401:63-9 321 Robert VVinston: LJUDSKI UM 113. Dolan. Chabris.. H..' Nat ure (2002). 'Feeling »holier than thou«: are self-serving assessme nts produced by errors in self. 'Longitudinal cohort study of childhood lQan d survi-val up to age 76.or social prediction?' Journal of Personality an d SocialPsyc-hology (2002). Thompson. 11:3829-34 92. A. Turner. 309:109-12 101.. Asperger syndrome and b rain mechanisms for the attribution of mental states to animated shapes. 'Beauty in a smile: the role of medial orbitofrontal cortex ir cial attractiveness.J.. 4:1253-8 108.. 'Social amnesia in mice lacking the oxytocin gene.' Experimen-tal AgingResearch (1999). T.. S. D. F. Epley... et al. et al.. C.. U.. 'Autism. 'Neural correlates of response inhibition for behaviora l regulation in humans assessed by functional magnetic resonance imaging. Bosvvorth. Boston.

C. Sources of Power: How People MakeDecisions (MIT Press. psychological well-being?' European Journal of Cancer (2002).Skupina sredi ta (ili jezgara) u sredi tu svake polutke. dose-dependent cognitive effects of C biloba. koji pogaða dvadesetak posto ljudi starijih od osamdeset godina. F. 50:681-9 118. s u avanja i irenja krvnih ila te spolnim funkcijama poput erekcije.' Lancet (1989). 'Food provision and the nutritional implications of food ces made by young adult males. opu ta bronhe. Fawzy. R. coping. Canada. Greyson. su ava i iri krvne ile.Tip demencije uobièajen u starijoj dobi.. R. 16:369-76 114. 'Effect of psychosocial treatment on survival of patie nts wit' tastatic breast cancer. Pantages. u dru tvu se dr e po stran li pona aju neprikladno te imaju su ene interese..' Human Psycho-pharmacology (2002). Panax ginseng and their combination in healthy voung volunteers: di ff tial interactions with cognitive demand. A. O.. Kaufman. Naja ktivniji je kad ga podra e nadbubre ne lijezde u stresnoj situaciji. Fawzy.Adrenokortikotropni hormon proizvodi se u hipofizi. potièe seksual nu uzbuðenost. et al. Parasimpatièki . 60:100-3 119. etal. Preko hipotalamusa mo e pot aknuti oslobaðanje hormona stresa. 1 44 116.ubrzava bilo. A. Boston. Mo emo ih predoèiti kao kabele ivèanog su tava. Priprema tijelo na odmor.. probave.. lijezde proizvode razne hormo ne. 'Malignant melanoma: effects of an early structured p sychi intervention. The Luck Factor: Change your luck .. Archives of General Psychiatry (1993). ii:888-91 117. Scholev.and change your life (Cent urv.usporava bilo.. Odatle ulazi u krvoto k i prenosi poruku u nadbubre ne lijezde. ukljuèujuæi prepoznavanje va nih oko-linskih dogaðaja. 2003) 124. Pretz. 1 988) 122.. Autizam . i Kennedv. Meðu glavne simptome spadaju gubitak pamæenja te slabljenje sluha i razumi jevanja. 'A novel family of'candidate pheromone receptors in mmals. Cesto se javljaju du evne bolesti. and affective state on recurrence and survival 6 yea rs 1..of Alzhe Diseaseand Other Dementias (2001).. Fawzy.' Neuron (2000). 'Biological aspects of near-death experiences. I. PA.Duga vlakna ivèanih stanica (neurona). 'Journal of H Nutrition andDiet (2003). et al. Autonomni ivèani sustav . uvjet ovanje strahom i pobolj anje pamæenja emocionalnih sjeæanja. 'Acute.Upravlja nevoljnim funkcijama poput rada srca. ponajprije kortizol. C. L. Simpatièki . smanjuje gastointestinalni motilitet.Stanje kojem je svojstven manjak socijalne inteligencije i nesposobnos t shvaæanja tuðih èuvstava.. Aksoni . Klein. E. Obièno obuhvaæa propadanje mo danog tkiva i promjene u mo danim bjel anèevinama. pospje uje luèenje sline i smanjuje zjenice. The Creativity Conundrum: A P ropi Model of Creative Contributions (Philadelphia. don. Autistièna djeca èesto su izdvojena. B... L. G. Utjeèu na mre e koje povezuju motorièku koru s drugim kortikalnim podruèjima . J. Kao odgovor. usporava probavu... W. Sternberg. Imaju va nu ulogu u planiranju i usklaðivanju pokreta i pol o aja tijela. neposred no iznad srednjeg mozga. primjerice adrenalina.Tvorba u obliku badema u srednjem dijelu sljepooènog re nja koja sudjeluj e u nizu èuvstvenih funkcija. Alzheimerova bolest . A. B. J. 'Malignant melanoma: effects of a i structured psychiatric intervention on survival and recurrence at 10-year fo llovv Archives of General Psychiatry (2003).J. 2002) 121. D. Dio je limbièkog sustava. i Gesch.. E. I.' Perspectives i n Biolog) Medicine (1998). Spiegel. 42:14-32 i 322 Pojmovnik ACTH . Ross. u krvotok i tako izazvat i strah te omesti razumski nadzor. 'Mind and cancer: does psychosocial intervention improve s urviv. 16:167-79 115. 28:835-45 123. i Dulac. F. Bijela tvar . Wiseman. B. Amigdala . 38:1447-57 120. èesto uz gensku kompo nentu... N.. Bazalni gangliji . ali katkad i mnogo mlaðe osobe. in a young offenders' institution. D. Eves.Mijelinizirana ivèana vlakna i glija stanice koje tvore veæi dio sredi nj .

Peterostruko su brojr je od ivèanih stanica. koji je Paul Broca opisao kao sredi te govora. Nastaje zbog elektr ne oluje koja polazi iz ari ne toèke u mozgu. poput temperati re. Glija . kori tenje eæera i bjelanèev ina te izaziva razgradnju mi iæne bjelanèevine u aminokise-line. Naziv u prijevodu znaèi morsl konjic.Ozbiljan progresivni gubitak intelektual nih funkcija. pozornos raèunanje te vidna i slu na percepcija. Straga je motorièka kora k< upravlja voljnim pokretima.Naziv za vi e mo dane funkcije.Hormon koji nadbubre ne lijezde izluèuju tijekom stresa. M< ðu njima su razumijevanje i govor. Obuhvaæa amigdalu. 323 Robert Winston: LJUDSKI UM Cerebrospinalna tekuæina . Bla i napadaji u temporalno re nju mogu izazvati halucinacije ili »religiozna« iskustva.Tanak dio ivèane stanice koji primljene impulse dovodi u nju. gu teraèu.Vanjski sloj velikog mozga.Uobièajena tehnika snimanja elektriène akt nosti u mozgu. odr avanju cerebrospinalne tekuæine i gradnji mijelinsl ovojnice ivèanih stanica.Dio talamusa koji sudjeluje u obradi vidnih infor macija i njihovom provoðenju u koru. èesto svojstv ene samo èovjeku. p\ tem hipofize. regulira tjelesne hormone i tjelesne procese. Kognicija . upljim tvorbama unutar mozga. Èeoni re njevi . èesto poveza bolestima poput Alzheimerove. opskr hranjivim tvarima. ukljuèujuæi jajnike i nadbubre ne lijezd e. Demencija .Dio kore èeonog re nja. predmet je estokih rasprava jer niz funkc ija obavljaju neovisne podjedinice sustava i podruèja koja se izvorno nisu smatral . Normalno ima sloj neurona debeo 4 mm. Kora (korteks) . a filtrira je opn. ventrikulama.Vodenasta tekuæina koja okru uje mozak i led mo dinu. Limbièki sustav .Tvorbe oko mo danog debla nastale iz primitivnijih dijelova kore p ovezane s uèenjem.Najveæi re njevi èovjekove ko e velikog mozga.Nakupinajezgara ispod ta lamusa. organiziran rad mi iænih sk upina ili pojedinaènih mi æa radi stvaranja nadziranih pokreta. Sadr i glukozu i bjelanèevine.Epileptièki napadaj èesto je praæen gubitkom svijesti. Hipofiza .eg ivèanog sustava. Kao koncept. unosa hrane i rada srca. no EEG-om) kao odgovor na podra aj. u kojer se odvija »mi ljenje«.E lektrièni signali iz mozga ili s lubanje zabilje eni (ob.Ureðen. ali nu an i za norm alan rad gotovo svakog dijela tijela. a dobio gaje prema svojem obliku. Ima ih vi e vrsta: sudjeluju u oporavku mozga. Prednji dio j vezanje s uèenjem. Lateralna genikulatna jezgra . to nerijetko mo e primijetiti samo netko tko dobro poznj oboljelu osobu. Kortikotropin . Èesto izaziva prom nu osobnosti. jajnike i sjemenike. pamæenjem i obradom èuvstava. povezana s hipotala musom. koja na zire druge tjelesne lijezde. katkad izmi njenom svije æu. pamæenje. ali ima mno tvo uzroka. Hipotalamus . koje mogu biti izvor energije u iznenadnim situacijama. Elektroencefalografija (EE G) . odgovorni za sve staniène funkcije. Sudjeluje pamæenju i uèenju. pona anjem i osobno æu. Hipokampus .Glavna lijezda u dnu mozga. t: njaèu. Brocino podruèje .Mo dane stanice koje tvore veæinu njegove mase. Dendrit . rje avanje problema. Te ki napadaji izazivaju silovite pokrete. obièno lijeva donja èeona vijuga. dio tal amusa i cingularnu vijugu. Koordinacija . Rijeèju »kc 324 Pojmovnik ra« nazivaju se i vanjski slojevi mnogih organa. Evocirani potencijali . Epilepsija . bogat ivèanim stanicama. N astaju kao rezultat poruke stvorene u DNK. Bjelanèevine . Kortizol . Dio je limbièkog sustava. Regulira krvni tlak. hipotalamus.Dio sljepooènog re nja neposredno iza amigdal e. primjerice nadbubre ne lijezde. onemoguæujuæi tako oboljelom svaku normalnu aktivnost.Vidi ACTH. Izdvaja se iz krvi. dio limbièkog sustava koji.Spojevi graðeni od aminokiselina. ponajprije u njegovoj kori.

a njegovim dijelom. Magnetoencefalografija (MEG) - Tehnika mapiranja i lokalizacije mo dane aktivnosti snimanjem magnetskih polja koja stvaraju ivèane stanice pobuðene podra ivanjem. Buduæi d a prolazak kroz lubanju ili kosu ne izoblièuje magnetska polja, tehnika je kvalite tnija od EEG-a. Magnetska rezonancija (MR) - ili nuklearna magnetska rezonancija - tehnikaje sni manja dijelova tijela kori tenjem magnetskih svojstava pojedinih vrsta tkiva koja daje trodimenzionalne prikaze. Funkcionalna magnetska rezonancija (fMR) omoguæuje korisniku da vidi metabolizam mozga te da oblikuje sliku koja prikazuje koji je dio mozga aktivan tijekom odreðene zadaæe. Mali mozak - Tvorba iznad mo danog debla i iza mosta. Upravlja ravnote om i koordina cijom pokreta. Mijelin - Masna ovojnica oko aksona koja djeluje poput izolatora. Mijelin uvelik e poveæava brzinu preno enja ivèanih impulsa. Most - Dio mo danog debla koji upravlja disanjem, povezan s budno æu i spavanjem. Sudj eluju u nadzoru autonomnog ivèanog sustava i djeluje kao relej izmeðu kore i malog mo zga. Mo dano deblo - Dio mozga koji mo dane polutke povezuje s leðnom mo dinom. Dijeli se na tri dijela: srednji mozak, most i produljenu mo dinu. Rijeè je o najstarijem dijelu mozga koji upravlja najosnovnijim, nevoljnim funkcijama (npr. disanjem i bilom). Nadbubre ne lijezde - Te lijezde smje tene blizu bubrega u osnovi su nakupina stanica specijalizirana za proizvodnju hormona kortizola, adrenalina i no-radrenalina. T i spojevi imaju va nu ulogu u odgovoru na stres - potièu strah, uzbuðenje, razne tipov e tjeskobe, a posebice klasiènu reakciju borbe ili bijega na napad grabe ljivca. 325 / Robert VVinston: LJUDSKI UM Nervus vagus ivac koji, izmeðu ostalih funkcija, upravlja brzinom rada srca no enjem veæine parasimpatièkih signala iz mozga u tijelo. Kad je podra usporava srce. Rijeè je o dugom ivcu, a spada medu tzv. kranijalne ivct je u podruèju mo danog debla izravno povezan s mozgom. Neuron - Pojedinaèna ivèana stanica s aksonima i dendritima koja je s dru ivèanim stanic ama povezana sinapsama. Neurotransmiteri - Kemikalije pohranjene u krajevima aksona na sinapsa Kad elekt rièni impuls stigne do sinapse, neurotransmiteri se oslobaðaju i laze sinaptièku pukot inu. To izaziva irenje poruke u susjednom neuron stanici, primjerice mi iænoj. Postoj i èetrdesetak neurotransmitera. Mogu si ; ti ili potaknuti prijenos impulsa. Medu njima su glutamat, GABA, acetilkc adre nalin, noradrenalin, dopamin, serotonin. Svaki ima drukèiju funkci Nucleus accumbens - Sadr i neurone koji su dio bazalnih ganglija. Sudjeluje i gula ciji pokreta i slo ene motorièke aktivnosti. Ta se tvorba smatra tzv. r danim nagrad nim sredi tem, a neurotransmiter va an za njezinu funkcij dopamin. Osjetna kora - Mre a ivèanih stanica (od kojih su mnogi smje teni u tjemei re nju) odgovo rna za obradu osjeta, ukljuèujuæi bol, miris, okus, temper ru, vid, sluh, dodir i pr opriocepciju. Pamæenje - Danas ga dijelimo u nekoliko vrsta. Mo e biti epizodno, poput p æenja davni h dogaðaja iz djetinjstva. Kratkoroèno omoguæuje dosjeæanje davnih dogaðaja, primjerice je ste li pristavili èaj. Prospektivno se odnos sposobnost pamæenja planova. Procedural no se odnosi na nauèene motor vje tine, primjerice vo nju bicikla, i ne zahtijeva volj no dosjeæanje. Paraliza - Nemoguænost pomicanja dijela tijela. Periferni ivèani sustav - ivci izvan sredi njeg ivèanog sustava koji se prot tijelom i z vr avaju u organima, primjerice ko i, mi iæima i zglobovima. PET - Pozitronska emisijska tomografija. Tehnika skaniranja pomoæu radio topa, pri mjerice radioaktivnog kisika, kojom se identificiraju krvni tok ili tabolièki akti vna mo dana podruèja. Placebo - La an ili neutralan postupak, u praksi èesto lijek, koji je inertan i djel ovanja, pa zato nema istinske znanstvene va nosti u pobolj anju ili [ mjeni medicins kog stanja. Buduæi da osoba mo e oèekivati pobolj anje kon svakog postupka, terapija pla cebom mo e kod oboljelih izazvati osj( pobolj anja i ubla iti simptome.

Polutka - Polovica mo dane kore (lijeva ili desna). Dijelimo je u èetiri re nja: oni, sljepooèni, tjemeni, zatiljni. Prednja cingularna kora - Podruèje prednjeg dijela unutarnje povr ine polul Sve njez ine funkcije nisu poznate, ali poma e pri odluèivanju kad mozak 326 Pojmovnik mi proturjeène osjetne podra aje te sudjeluje u pozornosti, usredotoèavanju i percepci ji bola. Ukljuèena je u nadzor autonomnog ivèanog sustava. Lijekovi poput mornja sman juju aktivnost u tom podruèju. Produljena mo dina - Ni i dio mo danog debla koji upravlja automatskim funkcijama i dj eluje kao relej izmeðu mozga i leðne mo dine. Propriocepcija - Svijest o polo aju i kretanju u prostoru. Pulvinar - Dio talamusa ukljuèen u obradu vidnih informacija. Purkinjeova stanica - Divovski neuron s iznimno razgranantim dendritima s brojni m (èak do 200 000) vezama s drugim ivèanim stanicama. Najèe æe je nalazimo u malom mozgu. Sinapsa - Pukotina koja povezuje ivèane stanice. Djeluje preko neurotransmitera. Ti pièni neuron mo e imati deset tisuæa takvih veza s drugim neuronima. Siva tvar - Dio mozga u kojem prevladavaju ivèane stanice, primjerice kora. Sredi nji ivèani sustav - To je »nadzorni« dio ivèanog sustava. Prekriven je mo danim ovo ma ili meningama. Mozak, leðna mo dina i vidni ivci dio su sredi njeg ivèanog sustava. Po ezan je s perifernim ivèanim sustavom, s uzlaznim (aferentnim) ivèanim vlaknima koja p renose osjetne impulse iz svih dijelova tijela u mozak i silaznim (eferentnim) ivèa nim vlaknima koja dovode motorièke impulse u mi iæe. Talamus - Sredi te iznad mo danog debla koje djeluje kao relej izmeðu kore i osjetnih organa (primjerice ko e, mre nice, unutarnjeg uha) s iznimkom dijela nju nih putova. O bavlja i mnoge druge funkcije, primjerice utjeèe na raspolo enje i na neke pokrete. Turnerov sindrom - Gubitak jednog od sparenih kromosoma X kod djevojèica. Izaziva neplodnost, izostanak mjeseènica, nizak rast i kognitivne promjene. Veliki mozak - najveæi dio mozga, podijeljen na dvije polutke, lijevu i desnu, pov ezane uljevitim tijelom. Ventrikule - Èetiri upljine u mozgu ispunjene cerebrospinalnom tekuæinom. Vidni ivac - ivac koji povezuje stra nji dio oka (mre nicu) i mozak. ivèana vlakna - Rijeè je o aksonima koji se prote u od tijela ivèane stanice i prenose im ulse u ivèanu stanicu (aferentna vlakna) ili iz nje (eferentna vlakna). uljevito tijelo (velika komisura) - Debeli snop ivèanih vlakana koji povezuje dvije mo dane polutke. KNJI NICA ZELINA 327 blioteka opæeg ^ KRATKA POVIJEST SVEMIRA Sto su crveni divovi, bijeli patuljci, crne rupe, pulsari i kvazari?; bi èovjek ko ji se brzo kreæe trebao ivjeti dulje? Za to na Sunci jeme protjeèe sporije nego na Zeml ji? Ima li ivota u svemiru? Kratka povijest svemira briljantna je knjiga koja se ne ispu ta iz ruku. Na jednostavan i zoran naèin, dr eæi nas u napetost da èitamo najuzbud ljiviji roman, pripovijeda nam Gerhard Staj èudesnu povijest svemira, sve tamo od velikog praska i formi: zvijezda do nastanka na eg planeta. POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA (Kratka povijest genetike) Analiza DNK, ljudski genom i kloniranje pojmovi su koje u pos nje vrijeme stalno susreæemo. Ova nam knjiga govori o vrlo br razvoju suvremenih bioznanosti koje æe i z temelja promijeniti ivot. Teme poput evolucije, de ifriranja gena i istra ivanja r ga opisane su zanimljivo i jsano. Gerhard Staghun nam tak obja njava gdje su u sve mu tome za èovjeka prednosti, a gdje se 1 opasnosti. Obavezno tivo za svakoga tko r avnopravno eli sud vati u razgovorima o najnovijim spoznajama o ljudskom ivotu oj b uduænosti. LOV NA NAJMANJU ÈESTICU (Kratka povijest atomistike) Sto su najmanje èestice na svijetu od kojih je naèinjen cijeli sve na a Zemlja i sav iv ot? to se zbiva u golemim ubrzivaèima èes kojima se poku ava pronaæi svemirska pratvar? t se zbiva pri ciji nju atomskih jezgri? Kako radi laser?

Gerhard Staguhn zorno i zanimljivo pripovijeda o kemiji i atom fizici, a nadasve o brzom razvoju istra ivanja elementarnih èesti posljednjih stotinjak godina. Lov n a najmanju èesticu knjiga je 1 dokazuje koliko kemija i fizika mogu biti zanimljiv e. KRATKA POVIJEST BUDUÆNOSTI Krenimo u buduænost! Ali ne u buduænost kakva æe biti - jer d; znamo i ne bi bila buduæn ost. Koja je uzbudljiva ba zato to ne z mo kojim æe putem krenuti. Ne zna to nitko, ne zna to ni autor -nas zajedno zove u veliku avanturu. Hoæemo li se klonirati i p ra "djecu po narud bi"? Hoæemo li naseliti susjedne zvjezdane sust i prekrajati plan ete po vlastitom ukusu? Susresti druge oblike iv ili ih sami stvoriti? Knjiga je puna pitanja. Na koja odgovor m dati samo buduænost! * Gerhard Stauiihn KRATKA POVIJEST SVEMIRA POTRAGA ZA TAJNOM IVOTA LOV NA najmanju Lesticu Eirifc Nev,f, , ^RAT^A SVIJEST BUMJÆNOSTI ivot je kratak - èitajmo najhitnije! IFRE (Kratka povijest kriptografije) Nemaju samo djeca svoje tajne! elji da ne to mo e proèitati samo onaj kojemu je to nami jenjeno - ba kao i elji da proèita ono toj nije za njegove oèi - èovjek je u svojoj povi esti posvetio silne napore. U stalnom nadmetanju ifranata i razbijaèa ifara, tajnovi tih i radoznalih, u pomoæ su pozvane matematika, lingvistika, statistika - ali su pomogli i pijuni, komandosi, izdajice i ilegalci. Povijest ifara nije samo povijes t tajni i njihova èuvanja, nego i znanosti kao i svega onog i svih onih kojima je ta znanost slu ila za plemenite ili opake ciljeve. Uzbudljiva knjiga o uzbudljivoj disciplini. KNJIGA ÈAROBNJAKA (Povijest umjetnosti iluzionizma) Knjiga èarobnjaka vodi nas na uzbudljivo putovanje kroz povijest iluzionizma. Benz inger nam na razumljiv naèin otkriva na èemu poèiva ono oèaravajuæe, tajnovito i naizgled mistièno u umjetnosti iluzionizma i zbog èega je jedno vrhunsko iluzionistièko djelo p uno vi e od pukog trika. Put je to od starog Egipta i drevnih praopsjenara poput D edija preko srednjovjekovnih prevaranata i cirkusanata do superzvijezda dana njice kao to su David Copperfield, Lance Burton i Siegfried&Roy. ZA TO MAÈKE UVIJEK PADNU NA NOGE? ... i druge zagonetke svakodnevnice Za to je nebo plavo? Za to zvijezde trepere? Za to macaklin ne padne sa stropa? Za to pt ice selice nikad ne proma e odredi te? Za to se ljudi zaljubljuju? Za to sami sebe ne mo e mo po kakljati? U ovoj æete knjizi pronaæi jasne i razumljive odgovore na ta i mnoga d ruga pitanja utemeljene na posljednjim znanstvenim saznanjima - ali uvijek uz ma lo humora, da znanost bude zabavna. KRATKA POVIJEST EKONOMIJE Gospodarske su teme na televiziji i u novinama uvijek prva vijest. Teèajevi dionic a na burzama rastu ili padaju, velika se poduzeæa spajaju ili se pak dijele, Europ a je dobila novu zajednièku valutu. Milijuni su ljudi nezaposleni, drugi preko noæi dolaze do neviðenog bogatstva. Neke se zemlje raduju rastuæem blagostanju, druge su siroma ne poput prosjaka i tonu u kaos. Ova knjiga govori o tome kako su sve one »us tanove i mjere« koje danas nazivamo gospodarstvom postupno nastajale. biblioteke opæeg znanjaKRATKA POVIJEST SVJETSKIH RELIGIJA Oko devedeset posto religioznih ljudi raspodijeljeno je u est ve religija. Ova kn jiga pripovijeda o podrijetlu velikih religija (hii zam, budizam, konfucijanizam , idovstvo, kr æanstvo, islam) i ih kroz zanimljivu povijest sve do dana njih dana. KRATKA POVIJEST IDEJA Filozofija i religija stare su koliko i povijest a istodobno aktualni dana nje vij

odnosno je li "vjeèni mir" samo utopijska zamisao. knjig a je lako razumljiva.. ali i one koje se bave nasiljem. N chea.. od aztecxe9 ' IVAKALICE DO ETRUSÈANSKOG UMJETNOG I »TKALA.. . ra: i propast pojedinih civilizacija i kultura te raz umijevamo veze s svjetskih zbivanja. sportu i umjetnosti. Augustina. razma tralo i usavr ilo od poèetaka civilizacije do 21. premda u asno neljudski. Ka nta. izumilo. da su stari Grci poznavali rani oblik raèunala. pun promjena i obrata. totela. Decartesa. Tu je na posljetku i pitanje hoæe li u buduænosti biti ratova. knjiga napisana od èiste radosti za novim. Locka.. stolj eæ KRATKA POVIJEST. Marxa. banke i tvornicu papira. stoljeæa. Edi-sona. znanosti. Na sreæu nije samo to. Ideje nastale pred mnogo stoljeæa jo uvijek 1 utjeèu na na e ivote i na to kako ra zmi ljamo o sebi. kako se èini. Aristotela. pripada èovjeku. Njegova knjiga pokazuje koliko povij est mo e biti budljiva. EVO NAM fl ilVOG I FASCINAN INOG POGLEDA NA PRAVA H DrFvnA Izr\n . OD KINESKIH SEIZMOGRAFA DO I »IKZOPOT AMSKIH ELEKTRIÈNIM BATERIJA. Picasso a. ova oèaravajuæa zbirka na najbolji naèin o ivljava na e bogato mitolo ko na KNJIGA O RATU Rat.DNJOVJF KUVNIH RTJÆNIH GRANATA. Navodeæi ljubavne i pustolovne mitove. Hegela. "O uspjehu povij esti svijeta na dvjestotinjak stranica odlu vje tina ispu tanja. Freuda. Van Loon nam je pru io genijalno pis povijest èovjeèanstva. trcaljke. Premda sveobuhvatna.. Einsteina. pokazuje r se kad èitamo ovu knjigu pa za divljeno pratimo postanak.Manfred Mai povijest svijetu suje s poznavanjem pr avog povjesnièara i vje tinom iskusnog povjedaèa. I SD FARAONSKOG SUESKOG KANALA Dol 1UNOJSKIII VODENIH ZA HODA. IDEJA * POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Charles Van Dore. KRATKA POVIJEST SVIJETA Od prvih ljudi do sada njosti . U njoj nisu opisane samo velike teorije i otkriæa ljudske vr ste nego su istra ene dru tvene prilike. Leonarda da Vincija. zapravo je jako ljudski. politièke okolnosti i ljudi zaslu ni za sazrije vanje i ostvarenje velikih zamisli." POVIJEST ÈOVJEÈANSTVA Ova je knjiga namijenjena onima koji nemaju vremena studirati bele povijesne ud be nike. knji evnosti i povijesti opæenito oblikovalo svijet u kojem ivimo: Buddhe.. Pozna li priroda rat i je li rat nièko u èovjeku samo odraz nekog prirodnog zakona? Knjiga o ratu takoðer prouèava odraze ratnièkoga u igrama."'**3 POVIJEST ZNANJA KNJIGA 0 RAT/1' Za to ljudi ne mogu ivjeti u trifn Z/Vot je krotak . Ali za to rat? Upravo je to tema ove knjige.èitajmo najhitnije! POVIJEST ZNANJA Povijest znanja pregled je svega to je èovjeèanstvo mislilo. Na zai ljiv i pristupaèan naèin autori ove knjige upoznaju nas s vi e o temeljnih filozofskih uèenja koja su dovela do preokreta u pov ljudske misli a p redstavili su i veæinu velikih filozofa: Platona. I SD OPERACIJA MOEOA IZ KAMENOG DORaS IoSRF. Cijeli beskrajni i bono sni put èovjeèanstva. uspjev i to golemo gra divo pojednostav uèiniti pristupaènim i razumljivim svakome.§j tATROGASNF..esti. stvorilo.. Shakespearea i mnogo drugih. U Povijesti znanja naæi æemo sa ete portrete osoba èije je razmi ljanje i doprinos umjetnosti.. ne samo mladim nego i starijim èitateljima.. otkriva: da je drevni Bagdad posjedovao efikasnu po tansku slu bu. Mai ju je svladao i znimno dobro. H»ri>«. VODIÈ KROZ MITOLOGIJU Kako je nastao na svijet? Kamo odlazimo kad umremo? Za to mitove o potopu nalazimo posvuda? Svatko tko razmi lja o tim ili drugim pitanjima bit æe odu evljen Vodièem kroz mitologij u. prijeva rom i glupo æu. PARNOG STROJA DO RIM5KF. Stoga je i povijest ljudskog roda uvelike i povijest ratovanja. ba kao i u religiji.. DREVNI IZUMI Drevni izumi.. Ovo izdanje a urirana je verzija za 21.

VELIKI PRASAK Osim to obja njava to je zapravo teorija Velikog praska. ivi svijet katkad ns neoèekivani zaokret. Tijekom milijuna godina najman je je pe globalnih katastrofa uzrokovalo tzv. povijest umjetno glazbe. da su se u Kini u desetom stoljeæu bojevi vodili i bacaèima plamena. velike f ilozofe i znanstvene teorije. Dagmar Rohrlich vodi nas na èudesnu ekspedici uistinu turbulentna davna vremena i pita se mo emo li iz t e pro izvuæi neku pouku za na u buduænost i na planet. razvoj sve slo enijih organizama na Zemlji. Takoðer. USPONI 1 ponovi postanak duguju enipciti vulkana? SIMON Sinc. obilazak nekif najutjecajnijih i najèe æe spomi janih velikih ideja. USPONI I PADOVI EVOLUCIJE Evoluciju. u knjizi su dane prièe o bril jantnim i ekscentriè znanstvenicima koji su se borili protiv vladajuæe ideje o vjeène nepromjenivom univerzumu. predst avlja upravo veliko slavlje beskonaène inventivnosti ljudskog uma. knji evne oblike i velika djela. Drevni izumi. OPÆA KULTURA U ovom jedinstvenom obrazovnom priruèniku Dietrich Schwa upuæuje nas u »sve ono to treb amo znati« da bismo stekli »i dansko pravo« u zemlji obrazovanih: povijest Europe kao ve pripovijest. Ki Usponi i pa dovi evolucije prièa nam napetu prièu o nastanku i tanku vrsta. ideologije i tr i ta ljenja.ii i . autor uvodi èitatelja u »kuæu jezika«. ta knjiga to se presipa neobiènim podacima i zabavnim zanimljivostima . ova 1 ga otkriva i za to kozm olozi vjeruju da upravo ona daje toèan svemira. Heureki jasan. ob zami ljamo kao stalan proc es. HEUREKA! Kratki pregled velikih ideja od antike do danas Ova je knjiga oèaravajuæe kru no putovanje. Meðutim. Vremenske tablice. napisana bodro i s humorom. svijet kr i pisma te geografiju koja nadahnjuje. kr sa eci »knjiga koje su promijenile svijet« i iscrpno kazalo im poveæavaju uporabnu vr ijednost ovoga priruènika. masovna izumiranja.da su stari Egipæani poznavali efikasna kontracepcijska sredstva. irokog zahvata no pisana pristupaènim jezikom. Takoðer. jezgrovit i zabavan vodiè za sve one koji ba ni su sigur pravi smisao Heisenbergova naèela neodreðenosti i koji se n sna li u razabira nju Mendelovih zakona od Nevrtonovih.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful