P. 1
Prehrana Dojenceta i Malog Djeteta Eu

Prehrana Dojenceta i Malog Djeteta Eu

|Views: 742|Likes:
Published by zippo1972

More info:

Published by: zippo1972 on Oct 03, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/16/2012

pdf

text

original

European Commission

Directorate Public Health and Risk Assessment

Karolinska Institutet
Department of Biosciences at Novum Unit for Preventive Nutrition Huddinge, Sweden

Institute for Child Health Research IRCCS Burlo Garofolo
Trieste, Italy

Unit for Health Services and International Health
WHO Collaborating Centre for Maternal and Child Health

PREHRANA DOJENČETA I MALOG DJETETA: Standardne preporuke za Europsku uniju
Sadržaj Predgovor Kratak pregled Pozadina Uvod Smjernice standardne prakse Prije trudnoće Trudnoća Porod Prvih nekoliko dana života Nedonošćad i dojenčad niske porođajne težine Prvi mjesec života Od jednog do šest mjeseci Nakon šest mjeseci Ugodno okružje za dojenje i hranjenje male djece Aneks 1 Standardna politika Aneks 2 Situacije gdje je dojenje kontraindicirano Aneks 3 Rizici odluke da se ne doji Aneks 4 Sigurna alternativna prehrana Bibliografija Stranica 2 4 5 5 7 7 8 10 12 13 15 16 17 23 25 27 29 30 1

Predgovor EUNUTNET (European Network for Public Health Nutrition:Networking,Monitoring, Intervention and Training) je projekt ( SPC2003320) koji financira Europska komisija, a koordinira ga Agneta Yngve sa Odjela za bioznanosti, Jedinica za preventivnu prehranu na Institutu Karolinska. Projekt je povezao europske znanstvenike i stručnjake za javno zdravstvo kako bi, među inim, osigurao razvoj i primjenu održivih, osmišljenih, na evidenciji zasnovanih strategija za obuku i promiđbu o prehrani i tjelesnim aktivnostima. U okviru UNUTNET-a, radna je skupina koju koordinira Adriano Cattaneo iz Odsjeka za istraživanje zdravstvenih službi na Institutu za dječje zdravlje IRCCS „Burlo Garofolo“, nakon opsežnog proučavanja istraživačke evidencije i puno konzultacija sastavila ove standardne preporuke za prehranu dojenčadi i male djece. Preporuke dopunjuju Nacrt akcije za zaštitu, promociju i podršku dojenju u Europi ( Blueprint for Action for the Protection, Promotion and Support of Breastfeeding in Europe) koji financira Europska komisija pod šifrom SPC 2002359. Ove preporuke, kad jednom budu objavljene i pokrenute, biti će ponuđene odgovarajućim nacionalnim udrugama, organizacijama i državnim tijelima kao vodić profesionalne prakse u Europi. U razdoblju od ožujka 2005. do lipnja 2006. Preporuke su pripremili: • Adriano Cattaneo, Epidemiologist, Unit for Health Services Research and International Health, WHO Collaborating Centre for Maternal and Child Health, Institute for Child Health IRCCS Burlo Garofolo, Via dei Burlo 1, 34123 Trieste, Italy. Phone: +39 040 322 0379; Fax: +39 040 322 4702; E-mail: cattaneo@burlo.trieste.it;a • Maureen Fallon, Midwife, National Breastfeeding Coordinator, Department of Health and Children, Dublin, Ireland; • Gabriele Kewitz, Paediatrician and Lactation Consultant (IBCLC), Public Health Service for Children and Young People, Berlin, Germany; President, European Lactation Consultant Association; • Krystyna Mikiel-Kostyra, Paediatrician, Department of Public Health, Institute of Mother and Child, Warsaw, Poland; i • Aileen Robertson, Public Health Nutritionist, SUHR´S University College, Copenhagen, Denmark; savjetujući se sa znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravstvo koji sudjeluju u EUNUTNET-u. Preporuke su zatim pregledali : • Genevieve Becker, International Lactation Consultant Association (ILCA); • Lida Lhotska, International Baby Food Action Network (IBFAN); • Elizabeth Hormann, European Lactation Consultant Association (VELB); • Amal Omer-Salim, Elisabeth Kylberg, Clara Aarts, Kerstin Hedberg-Nykvist, World Alliance for Breastfeeding Action (WABA); • Mary J Renfrew, Professor of Mother and Infant Health, Director, Mother and Infant 2

Research Unit, University of York, UK; • Anthony F Williams, Senior Lecturer and Consultant Paediatrician, St George's, University of London, UK; koji su dali mnoge korisne sugestije za poboljšanje rukopisa.
a

Use this address for correspondence. The document can be downloaded at http://www.burlo.trieste.it/old_site/Burlo%20English %20version/Activities/research_develop.htm

Do sada su Preporuke prihvatili: • European Association of Perinatal Medicine; • European Breast Cancer Coalition; • European Federation of Nurses Associations; • European Lactation Consultant Association; • European Midwives Association; • Federation of European Nutrition Societies; • International Baby Food Action Network, Europe; • International Confederation of Midwives; • International Council of Nurses; • International Pediatric Association; • Union of National European Paediatric Societies and Associations; • World Alliance for Breastfeeding Action; • World Health Organization Regional Office for Europe.

3

Preporuke se sastoje od uputstava standardne prakse organiziranih po životnom ciklusu: prije trudnoće. moći će dijeliti podatke. istraživaći. 4 .Ove preporuke. prvih dana života novorođenčeta. Preporuke se zasnivaju na jako puno dokaza koje su objavile agencije Ujedninjenih naroda. promociju i podršku dojenja u Europi koji je pak rezultat predhodnog projekta koji je također financirala Europska unija. Preporuke završavaju sa četiri aneksa. pri porođaju. države. između jednog i šest mjeseci i nakon šest mjeseci. pogotovo u svrhu planiranja. U njima se uzima u obzir Konvencija o pravima djeteta time što se u Članku 24 uvažava važna uloga koju dojenje ima u pravu djeteta na najviši mogući zdravstveni standard. Preporuke su već podržale mnoge europske i međunarodne profesionalne udruge. olakšati će se usklađivanje i prinudno provođenje tržišnih propisa. kako bi dopunile Nacrt akcije za zaštitu. biti će ponuđene odgovarajućim nacionalnim udrugama. tijekom trudnoće.Govore i o rizicima odluke da se ne doji. kao i o sigurnoj alternativnoj prehrani. profesionalne udruge i nevladine organizacije. odgovarajuće nevladine organizacije kao i regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.Kratak pregled Ove standardne preporuke za najbolju praksu u prehrani dojenčadi i male djece donesene su u sklopu projekta EUNTTNET koji financira Europska komisija. te za prijateljsku sredinu za dojenje i prehranu malog djeteta. postojati će zajednička baza za prikupljanje podataka i procjenu programa. organizacijama i državnim tijelima kao vodić profesionalne prakse u Europi. kad jednom budu objavljene i pokrenute. Oni govore o politici standarda podrške i daju detalje o situacijama kada dojenje može biti kontraindikacija. Zajednički skup europskih preporuka za standarde najbolje prakse ima puno prednosti: zdravstveni djelatnici koji se sele iz zemlje u zemlju neće trebati mijenjati praksu. poduke i istraživanja. Uključena su i uputstva za prerano rođenu dojenčad kao i onu ispod normalne težine na porodu.

.c13 5 . 2 koju su prihvatile sve članice Svjetske zdravstvene organizacije(WHO) na svom 55. Isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života osigurava optimalni rast.. uključujući zemlje Europske unije ne dostižu preporučenu razinu.9.. i «poziva države. djecu. «smatra da se akciji na polju zdrave prehrane treba dati odgovarajuće mjesto u budućim programima zajednice na polju javnog zdravstva. isključivost i trajanje dojenja u skoro svim zemljama svijeta. uvažavajući u Članku 24 važnu ulogu koju dojenje ima u postizanju djetetovog prava na najviši mogući zdravstveni standard. zajednicu i okoliš koje rezultiraju većim troškovima za pružanje nacionalnih zdravstvenih usluga i mogu povećati nejednakost u zdravstvu. Najučestalije idenitificirane prepreke početku i nastavku dojenja uključuju:11.10 U nekim zemljama EU . • nedovoljno kvalitetna politika i praksa rodilišta: • nedostatak pravovremenog pračenja i kompetentne podrške. dojenje uz odgovarajuću dodatnu prehranu nastavlja doprinositi rastu.Pozadina Europska unija putem svojih insititucija:» naglašava. Isto tako. Preporuke obuhvačaju sadržaj Globalne strategije za prehranu dojenčadi i male djece.članice da u sklopu njihove nacionalne politike zdrave prehrane.pogotovo kod djece i adolescenata. jasno je da početak.3 Uvod Dojenje je prirodni način prehrane dojenčeta i male djece.. razvoj i zdravlje. razvoju i zdravlju dojenčeta ili malog djeteta. Preporuke također uzimaju o obzir Konvenciju o pravima djeteta koju su potpisale sve zemlje članice Europske unije . pogotovo pri planiranju. ali čak i u zemljama gdje su visoke postoji značajni pad u prvih šest mjeseci.12 • nedovoljna obrada i kvaliteta predporodiljne poduke o prehrani dojenčeta i malog djeteta..5-8 Pored teškoća u tumačenju raspoloživih podataka . • krivo informiranje i nedostatak savjetovanja i ohrabrenja od zdravstvenog osoblja.b Koristiti se zajedničkim skupom preporuka za najbolju praksu ima puno prednosti. vlade.Nakon toga. Preporuke također sadrže jako puno dokaza koje su objavile agencije Ujedninjenih naroda. u većini Europe iskljućivo dojenje kod šest mjeseci je nisko. istraživaći. stvaranje preporuka standarda za optimalnu prehranu dojenčadi i male djece je odgovarajuće i na vrijeme. postojati će zajednička baza za prikupljanje podataka i procjenu programa. društvene i ekonomske implikacije za žene. • neprimjenjivanje ili slaba primjena Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko.važnost prehrane kao jednu od ključnih odrednica ljudskog zdravlja».. moći će se dijeliti podatke. 1 U tom kontekstu. širiti i primjenjivati uputstva o zdravoj prehrani zasnovana na kvalitetnim znanstvenim podatcima». nastave stvarati. olakšati će se usklađivanje programa i prinudno provođenje tržišnih propisa. » zabrinuta je zbog posljedica sve veće pretilosti i prevelike težine.. zasjedanju u svibnju 2002. početne razine su vrlo niske . Na primjer.4 Nedostatno dojenje i rani prestanak imaju važne nepovoljne zdravstvene. zdravstveni djelatnici seleći se iz jedne zemlje u drugu neće trebati mijenjati svoju praksu. poduci i istraživanju. profesionalne udruge i nevladine organizacije.

prema ovim preporukama. Oni govore o podupirajućoj politici standarda i detaljima o situacijama gdje je dojenje možda kontraindicirano. zato je od životne važnosti da se djecu navodi na zdravo ponašanje“. predodređujući time zdravstvene rizike u odrasloj dobi. zdravlja. 14 Promičući zdravo ponašanje po pitanju prehrane kod mladih ljudi prihvaća se. s obzirom da je „ isključivo dojenje referenca ili normativni model prema kojem se sve ostale metode prehrane moraju uspoređivati u pogledu rasta. zato što su prednosti dojenja već dobro poznate i lako ih se može pronaći u brojnim profesionalnim časopisima i mnogim smjernicama. mogućnostima i okolnostima. i u nekim zemljama. da nastave dojiti. mediji prikazuju hranjenje zamjenskim mlijekom kao normu U ovom dokumentu. zasnovane na dokazima za promicanje i podršku optimalne prehrane dojenčadi i mlade djece.Dokument nazvan „Zeleni spis“(Green Paper) koji je nedavno izdala Europska komisija prihvaća da „ se tijekom djetinjstva i adolescencije donose važne odluke o stilu života. i za ljudsku vrstu specifičan način prehrane dojenčadi i male djece. dojenčad je stara manje od 12 mjeseci. kao jedna od glavnih intervencija u kontroli sadašnje epidemije pretilosti. c Međunarodni pravilnik o trgovaju zamjenama za majčino mlijeko i daljnje odgovarajuće rezolucije Svjetske zdravstvene organizacije u ovom se dokumentu zovu skračeno Međunarodni pravilnik. u njihovim raznim radnim sredinama. razvoj i zdravlje mlade djece. Uz smjernice o standardu prakse. Dokument se usredotočuje na pitanje što zdravstveni djelatnici trebaju raditi.16 Cilj ovog dokumenta je dati preporuke koje će informirati zdravstvene radnike. • Treće.4 Prema tome. pa prema tome ne treba to posebno dokazivati. poroda i u prvih tri godine nakon rođenja djeteta o tome koje su najbolje prakse. dojenje je prirodni. Od starije dojenčadi(više od šest mjeseci) i male djece očekuje se. a koji se brinu o roditeljima i djeci tijekom trudnoće. o rizicima odluke da se ne doji i o sigurnoj alternativnoj prehrani. • Drugo. istovremeno jedući uravnoteženu dijetu hranjive domaće hrane. Odgovarajuća dohrana i tranzicija prema uravnoteženoj dijeti hranjive obiteljske hrane također su važni za rast. težina dokazivanja superiornosti ili jednakosti alternativnih metoda za prehranu dojenčadi treba pasti na one koji predlažu te alternative. 15. bolnicama ili nekim drugim centrima za zdravstvo zajednice. a mala djeca su stara od 12 do 36 mjeseci (3 godine). dokument uključuje četiri aneksa.• • • b rani povratak na posao u nedostatku prostorija i podrške za dojenje na radnom mjestu nedostatak obiteljske i šire društvene potpore. zajedno sa promicanjem tjelesnih aktivnosti. razvoja i svih drugih kratkoročnih i dugoročnih poslijedica. bilo da su u primarnoj zdravstvenoj službi. 6 . radije nego li u detalje navesti kako bi se preporuke trebale primijeniti s obzirom da će to ovisiti o lokalnim strukturama. Dokument ne uključuje prednosti dojenja zasnovane na istraživanjima iz tri razloga: • Prvo.

1.31 Zato je važno pretstaviti javnosti dojenje kao prirodni način hranjenja dojenčadi i mlade djece i stvoriti sredinu u kojoj dojenje postaje normalan. u isto vrijeme priznajući da ima nekih barijera dojenju. Tako će se osigurati da sve skupine zdravstvenih djelatnika. To ne znači da nije potrebna pojedinačna podrška kako bi se započelo. promicanje i podršku dojenju–dokumentu EU. 20-27 1.17. pogotovo kada se radi o situaciji gdje je prehrana mliječnom formulom uobičajena i gdje praksa u zdravstvenom i društvenom sustavu možda ne podržava uspjeh dojenja.2.4. 1. amfetamini) stavljaju u rizik fetus i novorođenče.3 Informiraju buduće roditelje da izvjesna sredstva( duhan.35 Pojedinačno savjetovanje treba biti na raspolaganju kako bi se pomoglo roditeljima da donesu odgovarajuću odluku u ovim situacijama 1. socijalnih i ostalih povezanih radnika koji su odgovarajuće uvježbani u prehrani dojenčadi i mlade djece tako da: 1.Smjernice standardne prakse Ove smjernice organizirane su po obrascu životnog ciklusa. ili u najgorem slučaju smanjiti ih na minimum. rade prema istom skupu preporuka zasnovanih na dokaznom materijalu. jer prolaze kroz posteljicu i ima ih u majčinom mlijeku.18 i Nacrtu za akciju za zaštitu. uspostavilo i nastavilo dojenje. 1.28-30 Međutim. te da zato jer je priroda za ljudsku vrstu predvidjela dojenje. počevši od predškolske dobi na dalje. jer kao budući očevi imati će važnu potpornu ulogu u odluci o dojenju i u uspjehu dojenja. a koja je pogodno smještena nakon sekcije o prvim danima života. Korištenje ovih sredstava bi trebalo prekinuti tijekom trudnoće i laktacije.2 Informiraju buduće roditelje da većina žena može dojiti.1 Putem obrazovnog sustava. Smjernice su izrađene kako bi zadovoljile potrebe svih zdravstvenih djelatnika. tj.2 Tijekom individualnih ili skupnih kontakata između budućih roditelja i zdravstvenih. prirodan i optimalan način prehrane dojenčadi i mlade djece. zaštititi potrošaće od reklamiranja 7 . kokain.1 Informiraju buduće roditelje i širu javnost da ima vrlo malo situacija u kojima dojenje nije preporučljivo ili se ne može postići (Aneks 1). Važno je da dječaci i muškarci također dobiju ove informacije. PRIJE TRUDNOĆE Roditelji obično donose odluke o prehrani dojenčadi i mlade djece kratko prije ili rano u trudnoći.2.19 One su također u skladu sa preporukama i političkim izjavama odgovarajućih profesionalnih udruga i tijela za zdravstvo. heroin. 2 Inicijativi „Bolnica-prijatelj djece“.3 Tako da se od medija traži da promijene sadašnje pretstavljanje hranjenja bočicom kao normu36 i da pretstave dojenje kao normalan.32-34 To se može učiniti: 1. Međutim. 1. alkohol. osim sekcije koja se odnosi na nedonošćad i dojenčad niske porođajne težine. ove prepreke se mogu svladati odgovarajućom podrškom majkama i obiteljima. bez obzira na područje odgovornosti i stručnost. lagani i preferirani izbor za ogromnu večinu roditelja. Smjernice su u skladu sa Globalnom strategijom za prehranu dojenčadi i mlade djece.2. integrirajući informacije o dojenju i prehrani dojenčadi i mlade djece u kurikulum i udžbenike. nisu potrebne nikakve posebne pripreme. na izbor prehrane mogu utjecati stavovi nastali davno prije nego se čak i razmišljalo o trudnoći.4 Punom primjenom Međunarodnog pravilnika.

2 Roditeljima koji kažu da će hraniti dijete formulom treba pružiti informacije o rizicima i nepogodnostima takve odluke(Aneks 2). znakovima djelotvornog podoja. savjetnicima za laktaciju i/ili laičkim savjetnicima kao dijelom raznovrsnog programa sa konstantnim porukama koje se nastavljaju nakon porođaja. zdravstveni djelatnici trebaju je dokumentirati i poštivati i pružiti majci svu potrebnu stručnu pomoć kako bi uspjela. ranim znakovima gladi. Svim budućim roditeljima treba dati informacije o prednostima dojenja kao i o normalnom procesu početka dojenja nakon poroda i kako se to može olakšati (npr. '10 koraka do uspješnog dojenja'). žena koje su rano napustile školu) sustav zdravstvene njege trebao bi ne samo osigurati lakši pristup uslugama nego također identificirati i ukloniti bilo kakve prepreke (geografske. jezične.3. 2. svi budući roditelji trebali bi dobiti pojedinačnu poduku o slijedećim aspektima dječje prehrane: 2.1 Optimalnom trajanju dojenja. 2. Jednom kad je odluka donesena.3.20-21 Trebalo bi im omogućiti diskusiju o stvarnim ili zamišljenim preprekama dojenju i kako ih se može svladati. Zdravstveni djelatnici trebali bi pomoći roditeljima napraviti njihov vlastiti realističan plan dojenja. variabilnoj frekvenciji i trajanju pojedinih podoja koje trebaju očekivati kada se doji na zahtjev djeteta.Time će pomoći roditeljima da donesu informiranu odluku o prehrani djeteta. ----------------------------------------(d) Mali broj žena možda ima medicinska stanja koja traže različite preporuke.1. ekonomske. 2. kako bi bili sigurni da su donijeli informiranu odluku. 2. 2.3 Zajedno sa grupnom prenatalnom edukacijom. 2 TRUDNOĆAd Djelotvoran način da se promovira početak i produži trajanje dojenja 37-39 je antenatalnom edukacijom o dojenju uz višestruke pojedinačne kontakte sa sposobnim zdravstvenim djelatnicima.3. Našlo se da samo korištenje tiskanih materijala kao što su informativne brošure koje se daju majkama nije djelotvorno.nadomjestaka za majčino mlijeko i od krivih informacija što se prehrane dojenčadi i mlade djece tiče. odgovornost leži na zdravstvenim djelatnicima da pruže nabolje informacije zasnovane na dokazima i neovisne o komercijalnim interesima. Za to će možda trebati pružanje alternativnih usluga specifično prilagođenih identificiranim potrebama ovih ranjivih budućih roditelja.1. uključujući informacije o znakovima ispravnog pozicioniranja i pripajanja. zdravstveni djelatnici trebaju tek nakon poroda. 2.1.2 U konačnici.2. Fiziologiji laktacije.e Tijekom trudnoće : 2. Prvi dodir kože na kožu između majke i novorođenčeta često pruža idealnu prigodu za aktivno ohrabrivanje na dojenje. Budući roditelji koji kažu da žele dojiti trebali bi primiti pozitivnu potporu i odobravanje za tu odluku.1. kulturološke) koje bi mogle smanjiti mogućnost ovih žena da koriste postojeće prenatalne usluge.1 Zdravstveni djelatnici trebaju pretpostaviti da većina budućih majki namjerava dojiti.3 O rutinskim praksama za koje se zna da favoriziraju početak i uspostavu dojenja od trenutka poroda na dalje( npr. '10 koraka do uspješnog dojenja'). važnosti isključivog i trajnog dojenja i o odgovarajućoj dohrani. Njima će trebati 8 . kada je dijete u položaju „koža na kožu“ na prsima majke.3 Ako se budući roditelji ne izjasne o prehrani djeteta tijekom trudnoće. maloljetnih majki. žena iz nižih socioekonomskih skupina.38-40 Za žene koje možda nisu koristile prenatalne usluge (klinike i tečajeve) čak i kada su one besplatne( kao kod žena iz etničkih manjinskih skupina. pitati kako ona namjerava hraniti dijete. 2.

8 Trudnice i one koje namjeravaju dojiti treba upozoriti da izbjegavaju alkohol. skupljati i spremati majčino mlijeko.59 2.11 Za sve trudnice i dojilje preporučljivo je baviti se redovnim tjelesnim aktivnostima. ili će dojiti kraće razdoblje.5. prema potrebi. žvakanje) treba obeshrabrivati. majke koje su ranije imale teška ili neuspješna iskustva sa dojenjem.9 Nema neke posebne dijete tijekom trudnoće i laktacije.35.42-45 2.35. Treba im dati informacije o rizicima za fetus u razvoju tijekom trudnoće.3. treba dva sata nakon toga izbjegavati dojenje. Ženama treba savjetovati da jedu dobro balansiranu. zdravu hranu. 2. Važno je da ti materijali nisu ovisni o komercijalnim interesima i oglašavanju.2. geografskog položaja i nekih kulturnih i okolišnih determinanti. kao i negativnim posljedicama za dojenje i dijete.50.10 Istraživanja pokazuju da pretile i preuhranjene žene možda će biti manje sklone dojenju.6 Žene sa posebnim potrebama (prvorotkinje. ovaj stav se odnosi na sve usluge zdravstvene njege.4 Očevi.12 Tijekom prenatalne skrbi nije potreban rutinski pregled dojke i bradavica kako bi se procijenila podobnost za dojenje. po potrebi. Ako se ponekad uzme alkoholno piće.6. 2. Zdravstveni djelatnici trebaju informirati trudnice i dojilje o tim opasnostima i savjetovati im da izbjegavaju ili smanje piće na minimum.1 U nekim krajevima gdje lokalna prehrana ne daje dovoljnu količinu joda. Isrhrambeni status majke ne utječe nepovoljno na njezinu mogućnost dojenja.46-48 2. (e) Potreba da se ukaže posebna pozornost najranjivijim skupinama i da se uklone prepreke u njihovom pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama stavljena je u ovaj paragraf zbog pristupa u ovom dokumentu zasnovanog na životnom ciklusu.Treba dati ekonomsku potporu ako je to potrebno. Rizicima odluke da se ne doji. lule.53 2. kako bi se osigurala odgovarajuća prehrana. ženama se može savjetovati da jedu dodatnu količinu ribe.54-58 Nakon poroda. žene sa višestrukim trudnoćama) trebaju primiti njegu i podršku primjerenu njihovim specifičnim potrebama. pogotovo za novorođenčad i malu djecu. 2. osim u slučajevima ekstremne neuhranjenosti. U nekim krajevima zbog lokalne prehrane. 2. 2. Ipak. na svim trudničkim tečajevima i u svim informativnim materijalima o prehrani djeteta (pisanim ili audiovizualnim) koji se daju tijekom trudničke skrbi i laktacije. ili koje su ranije imale nekih 9 . izlaganja suncu mogu dovesti do nedovoljnog vitamina D u tijelu trudnica. Roditeljima treba ukazati na opasnosti pasivnog pušenja. doseljenice.41 2. maloljetne majke. Također treba. prepisati recepti za nadomjestak željeza i folne kiseline. Spriječavanju i riješavanju problema u dojenju. djedovi i bake i/ili mnoge druge značajne osobe koje identificira nova majka trebale bi biti uključene u obrazovne programe o prehrani novorođenčeta i malog djeteta kako bi se stvorila društvena sredina koja bi optimalno podržala prehranu djeteta. da koriste jodiziranu sol (maksimalno do 5 grama dnevno).52.individualna nastava i savjetovanje skrojeno prema njihovim određenim potrebama.9.Trudnice treba uvjeravati da su skoro svi oblici dojki i bradavica pogodni za dojenje.51 2. Mogu se. 2. Međutim. samohrane majke. treba im objasniti da pušenje nije kontraindikacija dojenju.49 ili da uzimaju zamjenski jod(200-300 mikrograma na dan) u slučaju visokog nedostatka joda. jednom kad se postigne ispravan položaj i pripajanje. 2. omogućiti usluge stručno osposobljenih zdravstvenih djelatnika (dijetetičara/nutricionista).3. a ženama preporučiti da traže pomoć kako prestati ili barem smanjiti na minimum. Kako izdajati. One trebaju dobijati tablete od 400 IU na dan tijekom trudnoće ili 1000 IU na dan tijekom trećeg tromjesečja. Žene koje su ranije imale operacije ili bolesti dojke.3.5 Trudnice bi trebale dobivati konzistentne informacije utemeljene na dokazima.7 Korištenje duhana (cigarete.9. možda će im trebati dodatna potpora kako bi krenule sa laktacijom.4. 2.

65 Prvi podoj treba trajati sve dok dijete ne prestane sisati i otpusti bradavicu. ili postane teško. Sve rutinske neonatalne procedure koje nisu neophodne za spašavanje života. Dobro pozicioniranje i pripajanje često se dogodi spontano. poput pranja. Zdravstveni djelatnici ne smiju forsirati ili ubrzavati taj događaj. Taj početni dodir» kožom na kožu» treba trajati što duže. te i određenih bolesti ili problema. Ako djetetu ili majci treba hitna medicinska njega. u centru za porođaje ili u rodilištu. vaganja ili nekih nehitnih medicinskih postupaka treba odgoditi do iza prvog podoja 62-64. ako je moguće koristeći pri tom «bez ruku»f(hands-off) tehniku. 3. (f) Tehnika“bez ruku“(hands-off) znači da zdravstveni djelatnici samo usmeno savjetuju majke kako se namjestiti i pripojiti dijete. novorođenče treba osušiti i staviti «kožom na kožu» na majčine grudi i trbuh odmah nakon rođenja. Tijekom prvog i idućih početnih podoja zdravstveni djelatnici trebaju promatrati majku i dijete za znakove dobrog pozicioniranja i pripajanja kao i djelotvornog ili nedjelotvornog sisanja(Tablica 3. POROD Optimalna briga za djelotvorni početak i uspostavu isključivog dojenja je ista bez obzira rađa li se kod kuće. 3. dojenje može biti privremeno ili trajno kontraindicirano.1.13 Kod rijetkih situacija i bolesti koje se dogode tijekom trudnoće ili laktacije. trebale bi dobiti pojedinačnu specijaliziranu njegu odgovarajućeg profesionalca.U ovakvim situacijama uvijek se preporuča tehnika «hands off». dodir «kožom na kožu» treba primijeniti čim se situacija stabilizira. bez da one to učine za njih. ili što prije moguće i zatim ga pokriti suhim. 2. zdravstveni djelatnici trebaju pomoći majci i djetetu da nađu ispravni položaj.38.2. toplim pokrivačem ili ručnikom.3). Međutim. kompetentnih za menađment dojenja i laktacije. Nije potrebno intervenirati kada se dobro doji. Tijekom početnog dodira « kožom na kožu» dijete će pronaći i istraživati dojku (pipati i lizati) te eventualno će pronaći bradavicu i pripojiti se njoj za prvo dojenje. kao što se niže opisuje.3. 2.teškoća sa dojenjem. Kontakt između majke i njezinog djeteta. idealno govoreći najmanje dva sata nakon rođenja ili nakon prvog podoja. Kada se jave znakovi mogućih teškoća. nego trebaju pomoći majci da nađe najugodniji položaj. kako bi postigle ispravno pripajanje. 3. 3. zdravstveni djelatnici trebaju niježno ohrabriti majku da popravi svoj ili djetetov položaj i pripajanje i pokazati kako provjeriti je li to ispravno napravljeno. Ako do toga ne dođe. važan je za sve bez obzira kojom se metodom prehrane djeteta služite jer promiće zbližavanje (bonding) i naseljavanje novorođenčeta majčinim bakterijama. 10 . bez obzira kakvu odluku o prehrani su donijeli roditelji. Žene u tim situacijama trebaju dobiti odgovarajuću njegu zdravstvenih profesionalaca. može se održavati grupna nastava o rizicima prehrane formulom. Kako bi se olakšao početak dojenja.14 Tijekom prenatalnog razdoblja ( i nakon poroda) treba izbjegavati grupnu nastavu o pripremi formule.

obrazi su puni i okrugli • Više areole vidi se ispod donje usne • Više areole se vidi iznad gornje usne • Brzi. plitki usisaji • Polagani. natečeno ili • Mlijeko izlazi iz druge dojke bolno • Primjećuju se znakovi oksitocina** • Nema znakova oksitocinskog • Dijete samo otpušta dojku kad završi refleksa** dojenje • Majka skida dijete s dojke * Ovaj se znak ne može primijetiti tijekom sisanja. opušta se ili je ošamućena. nezadovoljno.Tablica 3.4 Sve je više dokaza da farmakološka analgezija tijekom poroda može utjecati na spontano traženje dojke i djetetovo ponašanje prilikom dojenja. Također bi trebale biti na raspolaganju alternativne nefarmakološke metode za ublažavanje porođajnih bolova.66-68 Međutim.3 Znakovi dobrog pozicioniranja. duboki usisaji.69 Kada se koriste ove intervencije. epiduralna anelgezija izgleda ne utječe na učestalost dojenja pri otpustu i 6-8 tjedana nakon poroda. uz stanke • Čuje se mljackanje ili pucketanje • Može se vidjeti i čuti gutanje Znakovi djelotvornog prijenosa mlijeka • Vlažnost oko djetetovih usta • Dijete nemirno. naginje se nad dijete • Majka drži dijete uz svoje tijelo • Majka drži dijete dalje od svog tijela • Djetetova glava i tijelo su u jednoj ravnini. Prije nego li se majci ponudi farmakološka analgezija treba ju u potpunosti informirati o mogućim posljedicama za početak dojenja. majci i djetetu može trebati dodatna potpora i vrijeme kako bi započeli s dojenjem.68. 11 . obrazi su mu uvučeni • Dok siše. okrenuti dojci • Dijete je iskrivilo glavu i vrat da bi dojilo • Djetetova brada dodiruje dojku • Djetetova brada ne dodiruje dojku • Cijelo djetetovo tijelo je podržano • Podržana je samo glava i vrat • Dijete prilazi dojci s nosom na bradavici • Dijete približava donju usnu/bradu bradavici • Postoji kontakt očima majke i djeteta • Ne postoji kontakt očima majke i djeteta Sisanje • Djetetova usta su širom otvorena • Usta nisu širom otvorena • Donje i gornje usne su okrenute • Napućena ili prema unutra okrenute prema vani usne • Jezik se zaokružio oko bradavice i • Ne vidi se djetetov jezik areole* • Dok siše. samo za vrijeme pripreme i pripajanja ** Majka je žedna. uzima i pušta dojku • Dijete postpuno otpušta ruke i ramena • Majka osjeća bol ili nelagodu u dojci ili bradavici • Dojka postupno mekša dok doji • Dojke izgledaju crveno. 3. učestale kontrakcije maternice i povećani protok lochie za vrijeme dojenja. pripajanja i djelotvorno/nedjelotvorno dojenje Znakovi da dojenje napreduje Znakovi mogućih teškoća Položaj majke i djeteta • Majka je opuštena i udobno smještena • Ramena su napeta.

1 Proces proizvodnje mlijeka i kako ga dijete regulira.2 S obzirom da odvajanje novorođenčeta od majke može imati negativne posljedice na dojenje.To bi trebalo uključivati slijedeće informacije u usmenom i pismenom obliku: 4.5 Sve nove majke trebaju shvatiti osnove dojenja. 4.70-72 4. ne smiju pušiti. koristiti narkotike ili tablete koje se dobijaju na recept i utječu na budnost. 4.2 Dijete pokazuje svoju spremnost za dojenje nizom ranih znakova koje bi majke trebale prepoznati i odgovoriti. Ako nema važečeg medicinskog razloga. tj. djetetovoj potrebi za tekućinom i energijom i razmaku između svakog podoja.5. ne smiju spavati na fotelji. Dijete treba podojiti naprije na jednu dojku dok spontano ne ispusti bradavicu i onda mu ponuditi drugu.72 Majci treba objasniti da je sasvim normalno za novorođenčad htjeti dojiti do 12 puta ili više u 24 sata. ne smiju imati nezaštićeni razmak između kreveta i okolnog namještaja.5.4 Djetetu uvijek treba biti na raspolaganju neograničeno dojenje.7 Ako djelotvorno dojenje nije počelo u roku od 24 sata. pa im ciklus spavanja može varirati. majci bi trebalo reći da je od ključne važnosti da ostane u istoj sobi sa djetetom 24 sata na dan (rooming-in). treba im reći da je nekoj djeci dovoljna jedna dojka. 4. dok druga doje na obje kod svakog podoja. česti podoji su normalni i pomažu uspotaviti i održati dobru dobavu mlijeka.5. što više mlijeka posiše iz dojke.5 Kako spriječiti zastoj mlijeka ranim.više će ga biti proizvedeno. Također bi joj trebalo objasniti da se kao pokazatelj dovoljno popijenog mlijeka kod isključivog dojenja uzima normalno očekivani početni gubitak težine i ubrzo zatim dobitak. PRVIH NEKOLIKO DANA ŽIVOTA 4. uz informirani pristanak majke.5.1 U roku od 24 sata nakon poroda. ruke prinosi do usta. treba preispitati tehniku 12 . 4. zvuci usisavanja i uznemirenost. pokreti sisanja. plač je kasni pokazatelj gladi) koji pokazuju njegovu spremnost da jede.6 Ako djelotvorno dojenje ne počne u roku od 12 sati nakon poroda. te na koje znakove treba paziti kada je to učinjeno djelotvorno. 4. kao i broj mokrih pelena ( 6 ili više u 24 sata). ono će samo regulirati količinu posisanog mlijeka. Neka dojenčad mogu htjeti dugo i stalno sisati. ili da možda ima problema. jer plač je kasni znak gladi 4.Trebalo bi je informirati o važnosti hranjenja na zahtjev djeteta. a to će ovisiti o uspješnosti sisanja. učestalim i djelotvornim dojenjem i kako spriječiti bolne bradavice pravilnim položajem djeteta. povećana budnost. Ako se zdravom djetetu dozvoli slobodno sisanje.73 Majkama treba također kazati da prvih dana novorođenčad trebaju barem osam učinkovitih podoja u 24 sata. Za to vrijeme majci također treba pokazati kako se ispravno postaviti i pripojiti dijete na dojku .4. ili u posebnu kolijevku koja se može prikvačiti za majčin krevet. majci treba pokazati kako se ručno izdaja i kako tim mlijekom nahraniti dijete (šalicom ili žlicom). djecu bi trebalo staviti u odvojeni krevetić u istoj sobi. to se može učiniti samo zbog čvrstih medicinskih razloga.3 Dijete regulira trajanje svakog podoja. brzi pokreti oka. kao i njihov broj. I konačno. istovremeno joj treba pomagati da se dobro namjesti i pripoji dijete na bradavicu. Roditeljima koji dijele krevet s djetetom treba reći da ne koriste mekane jastuke.3 One majke (i očevi) koji odluče dijeliti krevet sa svojim djetetom ( bedding-in ili co. ne smiju koristiti teške perine ili druge izvore pretjerane topline. majci bi trebalo pokazati kako prepoznati i odgovoriti na prve naznake djetetove potrebe za hranom ( npr. skupljanje ili širenje usta. 4. piti alkohol. 4.4.38 Dok su u bolnici. ispod ili dalje od jastuka.sleeping) dok su u bolnici i nakon otpusta treba savjetovati da koriste široki krevet sa čvrstim madracem i trebaju staviti dijete na leđa. niježno glasanje ili uzdisanje. jorgane ili madrace.5. 4. O znakovima da dojenje ide dobro.

Uz ispravnu podršku. dijete treba pregledati pedijatar kako bi se isključili medicinski razlozi.12 4. čaj ili kamilicu.11 4.75. kao što je ranije opisano.79. nema dokaza da bi one u prvom mjesecu bile od neke koristi. njena jačina i trajanje mogu se smanjiti tako da se da prvi podoj što prije nakon poroda. zdravo. roditelji bi trebali dobiti informacije o optimalnom hranjenju i prehrani kao i o važnosti vlastitog majčinog mlijeka i dojenja. Broj dojenčadi koji trebaju fototerapiju smanjuje se prakticiranjem ranog i učestalnog dojenja. 5. na vrijeme rođeno novorođenče ne bi trebalo dobivati nadohranu formule. kao što je ranije opisano.13 4. Ako se teškoće nastave. ako se to traži zbog zdravstvenih razloga. Može se razmotriti testiranje majke na antitijela citomegalovirusa kako bi se odlučilo hoće li trebati pasterizacija ili neka druga metoda tretmana izdajanog majčinog mlijeka. Nehemolitička žutica se može pojaviti kod isključivo dojene novorođenčadi. minimalizirati će taj gubitak. normalne porođajne težine novorođenčad nije potrebno. Međutim.76 Ako bolničko osoblje primijeti da više od 5% novorođenčadi gubi više od 10 % porođajne težine. siše dojku (ne –nutritivno sisanje). glukoze.90 5.81. a povrat težine počne. Izvjesan gubitak težine novorođenčeta je uobičajen zbog gubitka suvišne tekućine.4.78 Neonatalna hipoglikemija se rijetko javlja ako podržavamo isključivo dojenje. laici-savjetnici i „majke-majci“ skupine ne budu mogli jamčiti da će nakon otpusta nastaviti sa podrškom.9. Ove preporuke mogu se prilagoditi i za bolesnu novorođenčad. Oko 3% novorođenčadi izgube više od 10% porođajne težine i njih treba pozorno pratiti i podržavati kako bismo poboljšali frekvenciju i djelotvornost dojenja.38. Samo mala manjina ove djece će trebati nadohranu darovanim humanim mlijekom (iz banke mlijeka) ili mliječnom formulom kako bi izbjegli pretjerani gubitak težine i/ili hipernatremičku dehidraciju. 4.2 Što prije moguće nakon poroda. Osim ako ima zdravstvenih razloga. isključivo dojenje. Međutim. roditeljima bi trebalo omogućiti i ohrabriti ih da posjete svoje dijete u Odjelu za intenzivnu njegu i dozvoliti im da ga drže ili 13 .83-86 Zdrava. trebati će preispitati politiku i smjernice prakse vezano dojenje i porođaje. posebno ako su u njima marketinške informacije ili uzorci proizvoda vezanih za umjetnu prehranu. vodu. većina prerano rođene i male porođajne težine novorođenčadi trebati će dolje navedenu dodatnu podršku. S obzirom da majčino mlijeko možda nema dovoljno vitamina K koji je potreban da bi se spriječilo krvarenje zbog deficijencije.15 dojenja i pružati podršku kod svakog podoja sve dok se problem ne riješi. gubitak težine od 8 do 10% praćen zakašnjelom laktogenezom (više od 5 dana).82 Otpust iz bolnice treba odgoditi sve dok se ne vidi da je uspostavljeno djelotvorno dojenje.10 4.91-93 5. kvalificirano osoblje primarne zdravstvene zaštite i/ili savjetnici za laktaciju.8 4. Ti razlozi mogu biti: vrlo niska porođajna težina (manje od 1500 g) ili gestacija (manje od 32 tjedna). prije nego li se da nedonošćetu sa manje od 32 tjedna gestacije. na vrijeme rođena djeca ne trebaju dude-varalice ili slično. ili dok osoblje rodilišta.87.1 Ako se predviđa prerano rođeno ili visokorizično dijete. NEDONOŠČAD I DOJENČAD NISKE POROĐAJNE TEŽINE Neka djeca rođena na vrijeme ili blizu termina koja su premalena za gestacijsku dob možda neće trebati dodatnu podršku za djelotvorno dojenje. Majka pri otpustu ne bi trebala dobiti komercijalna pakovanja. u prosjeku. dijete premaleno za gestacijsku dob s potencijalno ozbiljnom hipoglikemijom. ali će ih trebati dodatno pratiti.88g Normalno je za novorođenče da s vremena na vrijeme. četvrtog dana nakon poroda. sebi za ugođaj.74 Možda će ih također trebati pregledati pedijatar kako bi isključio medicinske razlog za gubitak težine.38.80 Rutinsko pračenje glukoze u krvi za na vrijeme rođenu.77. svoj novorođenčadi treba dati 1 mg parenteralnog vitamina K.14 4. Najbolja nadohrana trebalo bi biti majčino ili donirano izdajano mlijeko. a nakon toga se što češće doji. ozbiljna bolest djeteta ili majke.

4 5. Kontakt „majke-klokana“ (KMC) ili „kožom na kožu“ treba početi odmah ili što prije nakon poroda. stres može ometati protok mlijeka. tjedna trudnoće. ima li ostataka posteljice. treba nahraniti dijete. Izdajanje/ ispumpavanje bi trebalo po mogućnosti raditi pored djetetovog krevetića/ inkubatora.3 5.5 5. na koncu drugog tjedna. nakon prvog mjeseca tj. inaće bi u tu svrhu trebalo imati sobu sa udobnom stolicom i mirnom atmosferom.Dvostruki set pumpi može minimalizirati vrijeme pumpanja. provjeriti tehniku pumpanja. osim ako postoji kontraindijakcija za enteralno hranjenje. Naime. Tu bi informaciju trebalo dati i napismeno. može 71.Dokazi pokazuju da ima manje de-saturacije kisikom kod dojenja nego li kod hranjenja bočicom. uzrokuje li pumpanje neudobnost. 101 Moguće je potpuno dojenje djeteta rođenog nakon 33. Proizvedenih 600ml mlijeka na dan.102. Majci treba obajsniti fiziologiju proizvodnje mlijeka i pokazati kako treba masirati dojku da bi potakla refleks otpuštanja mlijeka i olakšala protok mlijeka.10 Ako je dijete previše nezrelo da bi ga se dojilo ili je prebolesno da podnese enteralno hranjenje. Zdravstveni djelatnici trebali bi nastojati smanjiti čimbenike koji bi majci mogli uzrokovati dodatni stres. ovisno o zdravstvenom stanju djeteta i o majčinoj volji i mogućnosti da bude u bolnici i nastavi na duže vrijeme.7 5.89 smanjiti rizik od Sindroma iznenadne smrti dojenčeta 5.nakon što je dojenje čvrsto uspostavljeno. nos/ i usne možemo dovesti u bliski dodir sa majčinim bradavicama. tjedna gestacije. uz puno dijagrama/slika.barem dodirnu i slikaju. od čega najmanje jednom po noći. Trajni pozitivni zračni tlak (Continuous Positive Airway Pressure) ili neki drugi način ventilacije i ne reagira negativno na dodir.100.98 Ako se ne proizvodi dovoljno mlijeka treba naći razlog (npr. Istovremeno. ili ako je moguće u njezinoj nazočnosti.6 5.97. ili nije dovoljno često. Vodeći princip trebao bi biti da treba što češće dojiti .Ovaj postupak će podržati dugotrajnu proizvodnju mlijeka. sve do punovremenog je od koristi.94-96 Treba razgovarati sa majkom o prednostima i nedostatcima svake od ovih metoda i njoj se treba pružiti mogućnost da pokuša razne metode pumpanja prije nego li odluči koja joj najviše odgovara. Ne bi trebalo bacati ništa mlijeka ili kolostruma. ili izdojiti kolostrum. ovisno o njegovoj/njezinoj zdravstvenoj situaciji. Dijete je razvojno sposobno da liže/pije male količine mlijeka sa majčine dojke. pozitivni je indikator dovoljne opskrbe mlijekom tijekom idućih tjedana. a pogotovo ako pokaže znakove da je spremno za hranjenje. ali ne i njegovu proizvodnju i zato može dovesti do zastoja mlijeka. Produženi KMC kontakt. barem jedan sat ili što češće može. ali nikako ne kasnije od trećeg dana po porodu trebao bi biti uspostavljen redoviti obrazac izdajanja/ispumpavanja mlijeka svaka tri sata i to najmanje osam puta dnevno. Dojenje manje iscrpljuje i nije ništa opasnije od hranjenja bočicom djece rođene u bilo koje doba trudnoće.63. istovremeno povečavajući količinu izdojenog mlijeka. majka bi trebala dobiti pomoć kako bi počela i uspostavila obrazac čestog i redovitog djelotvornog izdajanja ili ispumpavanja. Što prije moguće. ili onoliko često koliko dijete traži/želi. koristi li majka neki lijek koji može smanjiti proizvodnju mlijeka).9 5. do 29. Njime majka.103 Nedonošćetu treba dati mogućnost da siše kada je budno i stabilno. ali u roku prvih šest sati nakon poroda majku bi trebalo ohrabriti da počne dojiti. bez obzira na trenutnu razinu sazrijevanja ili starosti.-34.94 g Postoji evidencija da korištenje varalica kod uspavljivanja. čim djetetu ne treba ventilator.99 U dobi od 27. Treba nastaviti redovito provjeravanje položaja i pripajanja kako bi se osiguralno djelotvorno 14 .8 5. kao i savjet kako sigurno rukovati i spremati svoje mlijeko da bi kasnije njime nahranila dijete.

odnosno na njegov zahtjev. pripajanje i dojenje pod djetetovim vodstvom.106-8 Ove epizode se često podudaraju sa normalnim skokovima u rastu . Majkama koje misle da dječji plač i često hranjenje znaće nedostatak mlijeka treba objašnjenje. dakle mogući preteće mastitisa. ne treba češće. a rijetko se javlja potreba za kratkoročnim prekidom. vidjeti.110 Tablica 6.109. Ozbiljne probleme trebaju riješavati savjetnik za laktaciju ili uvježbani profesionalac koji je priznati stručnjak na polju podrške dojenju.11 5. Epizode učestalog dojenja su normalne. uključujući „majka-majci“ skupine.105 Ako se to sve već dogodilo. kako bi pojačao njezino samopouzdanje. Ako dijete nedovoljno dobiva na težini (možda će trebati vaganje jednom dnevno. ohrabrenje i podrška. zamrzavati i transportirati svoje mlijeko.12 i udobno dojenje. 15 6. ona bi trebala znati djelotvorno se ručno izdajati ili imati na raspolaganju modernu. zdravstveni djelatnici trebaju provjeriti ima li zdravstvenih problema i prema tome djelovati.Većina problema koji se tada otkriju mogu se riješiti na zadovoljavajući način. pa u ovakvim situacijama sve što treba je dodatno ohrabrenje i podrška. Ako majka ne može uvijek biti nazočna hranjenju. zdravstveni djelatnici bi trebali provjeriti djelotvornost dojenja i. spremati. dok majka ispumpava/izdaja istom frekvencijom. udobnu pumpu koja dobro radi i koju poznaje. Što se više oteže s prvom posjetom to će teže biti riješiti bilo koji problem koji se pojavi. Treba jačati majčino znanje i praksu dojenja. istovremeno nastavljajući i omogučavajući „rooming-in“.2 6. ili na neki drugi način komunicirati sa svim majkama i novorođenčadi u roku od 48 sati nakon otpuštanja iz rodilišta kako bi provjerili da se zadovoljavajuće napreduje sa isključivim dojenjem. potvrdio dobar prijenos mlijeka i uvjerio majku da radi dobar posao.104 Tijekom posjete.Također bi trebala biti dobro upućena u ispravnu tehniku izdajanja/pumpanja. kada i kako stimulirati pospano dojenče da doji i znakove ispravnog pripijanja kako bi osigurala dovoljno podoja u 24 sata ( poludojenje na zahtjev).4 6. ispraviti tehniku hranjenja. kao što je bolna bradavica ili prepuna dojka. Zdravstvni djelatnici bi trebali provjeriti zna li majka sve izvore potpore dojenju koji su joj na raspolaganju. za dečke i djevojčice. te kako sigurno rukovati. zdravstveni djelatnik ili laiksavjetnik treba promatrati dojenje kako bi osigurao ispravno pozicioniranje i pripajanje. savjetnike za laktaciju i posebne skupine za podršku ili organizacije za majke/roditelje nedonoščadi ili novorođenčadi sa zdravstvenim problemima PRVI MJESEC ŽIVOTA Kompetentni zdravstveni djelatnik i/ili uvježbani laik-savjetnik trebaju posjetiti. Nijedan od tih problema ne traži prekid dojenja. one su regulatorni mehanizam kojim se uklanja mlijeko i stimulira mlijeko kako bi se zadovoljile razvijajuće potrebe djeteta. Općenito govoreći. Problemi dojenja. Ako dijete te starosti u prosjeku ne dobije 200g/ tjedan. mogu se spriječiti tako da se osigura ispravan položaj.5. 6. na bazi novog standarda za rast djece SZO. tretman će ovisiti o pojedinačnim slučajevima. Nakon otpusta majke.3 6. nedonoščad nisu neurološki dovoljno zrela za pravo dojenje na zahtjev. Hranjenje cjevčicom ili šalicom i/ili intravenozno može se nastaviti.h djevojčice malo manje od dječaka. Sada imamo bazu podataka koji se odnose na povečanje težine za isključivo dojenu djecu u prvim tjednima života. Ako rast nastavi opadati. kao i kod idućih mogućih posjeta. Zato majka treba dobro poznavati znakove spremnosti za hranjenje. ako treba.5 pokazuje treći i devedest i sedmi percentil težine prema dobi do završetka prva četiri tjedna starosti.) trebati će nadohrana ( ako je moguće majčinim izdojenim mlijekom).5 .1 6. Nakon otprilike 35 tjedana gestacije može se početi sa dojenjem na zahtjev. „kožom na kožu“ dodir ili KMC. njezino mlijeko ili ono donirano majčino može se dati šalicom ili cjevčicom.

roditeljima treba savjetovati da promatraju kako se dijete ponaša što se hrane tiče i da se prema tome ravnaju (npr.2kg 4.Ovo se ne odnosi samo na dijagrame koji su se najčešće koristili u zadnjih 40 godina. 4.4 7. prema potrebi.0kg 5.h Dobitak na težini treba računati od najniže vrijednosti nakon poroda. za dečke i djevojčice. može doći do nedostatka vitamina D. željeza i vitamina B12. i da nastave s dojenjem kada to dijete zatraži. nego također i na nedavno preporučene dijagrame Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji su zasnovani na isključivo.3kg 6. pa majkama treba savjetovati da piju dovoljno kako bi utažile žeđ.6. OD JEDNOG DO ŠEST MJESECI ŽIVOTAi 7. a koji su bili zasnovani na jako velikom broju dojenjčadi hranjenih formulom.112 Dojenčad hranjena formulom to ne trebaju ako koriste formulu koja je obogačena vitaminom D.111 Na laktaciju ne utjeće količina probavljenih tekućina. 4. koja žive na visokoj nadmorskoj visini gdje dolazi do sezonskih varijacija ultraljubičastog zračenja.5 .5kg 4.8kg 3.4kg Dečki 97. a ne od težine pri porodu.3kg 4. Davanje zamjenskog vitamina D rizičnoj djeci spriječiti će nedostatak.5kg 2. 2. i siguran je način da se dobije vitamin D. ali ne smiju biti jedina odrednica kojom se odlučuje treba li djetetu davati dohranu. perad. pojačana prehrana majke tijekom trudnoće i laktacije umjesto preranog uvođenja dohrane nadjelotvorniji je i manje rizičan način spriječavanja deficiencije.1kg Djevojčice 97. Kratko. pokrivena su odjećom dok su vani. zamjensko željezo i kalcij. bez potrebe da se izbjegavaju neka specifična jela.k Ukoliko su djeca dobrog zdravlja.j Majkama treba savjetovati da provjeravaju rast djeteta. jaja i mliječne proizvode imaju značajan rizik od nedostatka kalcija. suhu hranu) uz dojenje.9kg 3. što može uzrokovati zdravstvene probleme kod djece.7 Majkama se treba savjetovati da jedu uravnoteženu hranjivu dijetu. 2.3 7. U sredinama gdje mikronutricijska deficiencija kod djeteta mlađeg od 6 mjeseci se javlja.6kg Djevojčice 3. ribu. i to bez da se dobiju opekotine.2kg 5.5kg 2.9kg 5.109 Starost u tjednima 0 1 2 3 4 6. Oko šest mjeseci života. tamnije su pigmentacije. Najbolje tekućine su voda i nezaslađeni voćni sokovi. Dojilje koje izbjegavaju meso. Dijagrami rasta korisni su za pračenje rasta djeteta. Pedijatar treba redovito promatrati ovu djecu i davati im vitamin B12. recimo mjesečnim vaganjem. Kod isključivo dojene djece koja nisu dovoljno izložena suncu tj.4kg 4.4kg 2. ili u glavnom dojenom djeci tijekom četiri mjeseca i koja su nastavila dojiti najmanje 12 16 7. Tablica 6. većina dojenčadi pokazati će interes za dohranu (npr. koja žive tamo gdje su visoke zgrade i zagađenje koji blokiraju sunčeve zrake.1kg 3. Dečki 3.7kg 2.6kg 2. 7. 15-minutno izlaganje suncu nekoliko puta tjedno dovoljno je.2 Ako je isključivo dojenje dobro uspostavljeno nema potrebe uz majčino mlijeko davati drugu hranu ili tekućine. nikad ih ne tjerajte da jedu). mažu ih kremom za zaštitu od sunca.5 Treći i Devedeset i sedmi percentil težine(u kg) za doba starosti( u tjednima). tijekom dana su u zatvorenome prostoru.6kg 5.1 7.

nasuprot početku šestog mjeseca života.2. kontracepcijska sredstva koja imaju samo progestin jako su djelotvorna i ne ometaju djelovanje laktacije. Prerano uvođenje dohrane nije preporučljivo iz razloga: 8.Trebaju također imati informacije o izdajanju. i Da pojasnimo. 8.mjeseci. jer impliciraju da dohrana zamjenjuje a ne da dodatno. uz majčino mlijeko. samo majčino mlijeko ne zadovoljava sve prehrambene potrebe dojenčeta i malog djeteta nakon šest mjeseci starosti. jer podriva dojenje. treba imati radno mjesto koje će podržavati dojenje. Dohrana može biti podijeljena na: • Prijelaznu hranu (skašenu.115 8. kada je dojenče 26 tjedana staro. što je hrana posebno odabrana iz osnovnih grupa hrane i prilagođena da bi zadovoljila određene prehrambene i fiziološke potrebe dojenčeta. «šest mjeseci» znači konac prvih šest mjeseci života(180 dana).Također je potrebno imati trajnu stručnu potporu i pomoć zdravstvenih profesionalaca. a isto tako i društvenu potporu. hrani dojenče. Njima je svrha prestati s dojenjem. sindikati. a primala su dohranu od četiri/šest mjeseci starosti. sigurnom rukovanju i spremanju mlijeka. imaju visok stupanj zaštite od neželjene trudnoće dok im dijete nije šest mjeseci staro. polukruta). s nekim manjim prilagodbama.110 Dijagrami SZO govore u koji postotak ili z-liniju rasta dijete spada kada se u istoj dobnoj skupini usporedi s prosječnim rastom optimalno hranjenog dojenčeta. koji pada na 21-22 tjedna starosti. Majčino mlijeko može biti zamijenjeno drugim tekućinama lošije kvalitete koje možda nisu dovoljno hranjive i energetski zadovoljavajuće da bi zadovoljile potrebe 17 . zadovoljava energetske.109. j U nekim sredinama. zgnječena.7 Kako bi olakšali zaposlenim majkama da isključivo doje do šest mjeseci i da nastave dojiti u kombinaciji s odgovarajućom dohranom koliko god još žele. dojenčadi se daje čaj.114 Nakon toga.1. kontracepcijska sredstva koja imaju kombinaciju sastojaka izgleda da su povezana sa opadanjem proizvodnje mlijeka. Ti izrazi su varljivi. 8. Promjena (prijelaz) s isključivog dojenja na prijelaznu hranu a onda na uobičajenu obiteljsku prehranu s eventualnim prekidom dojenja treba biti postupna. uglavnom bazirana na normalnoj. Majke koje isključivo doje i koje. I prijelazna i obiteljska prehrana treba biti temeljena na obiteljskoj prehrani ako je raznolika i dobro uravnotežena.6 7. Dohrana je obično potrebna nakon ove dobi skupa s majčinim mlijekom. za zaštitu od trudnoće koriste Lactation Amenorrhoea Method(LAM). dobro uravnoteženoj raznolikoj obiteljskoj prehrani. to se ne preporučuje i može biti štetno. Međutim. Za nedonoščad to znači šest mjeseci ispravljene starosti. Umjesto toga. te je prilagođena sposobnostima hranjenja dojenčeta u rastu i razvoju. majke koje žele odgoditi trudnoću trebali bi koristiti druge metode zaštite. a dojenče ne bi trebalo odviknuti od majčinog mlijeka. • Obiteljska prehrana.1. pogotovo ako se dodaje šečera.113 Poslodavci. 7. treba nastaviti s dojenjem nakon što smo uveli dohranu. političari i društvo u cjelini odgovorni su za uspostavu zakonske zaštite za majke-dojilje koje su u radnom odnosu. NAKON ŠEST MJESECI116-121 Dok su dopuštene neke varijacije u potrebama pojedinaca.2. Među hormonalnim metodama. proteinske i mikronutritivne potrebe. i/ili laikasavjetnika i/ili «majka-majci» skupina. oni nisu pokazatelj spremnosti za dohranu djeteta. k Ovaj dokument radije koristi izraz «dohrana» ili « dodatna hrana» nego li učestalije izraze «weaning» ili «weaning foods». ili ako ne koriste LAM.

2.5. ne treba nužno naglašavati da se ova hrana treba nuditi u toj dobi.3. Do otprilike osam mjeseci dovoljno se razvila fleksibilnost jezika da se može gutati tvrđa grudičasta hrana u većim porcijama. Do otprilike šest mjeseci većina dojenčadi može sjediti uz potporu i može jesti iz žlice s gornjom usnom. većina dojenčadi ima razvijene vještine u rukama da bi se sami mogli hraniti. Rano izlaganje dojenčadi određenoj hrani može aktivirati alergije.123. da je odgovarajuće čvrstoće i na pravilan način.122 Tablica 8.3.5. npr. nudeći djeci raznovrsniju hranu poboljšava se njihov apetit. slano i kiselo. Od 9-12 mjeseci. Rano izlaganje dojenčadi mikrobnim patogenima koji potencijalno mogu zagaditi dopunsku hranu i tekućinu.2. 8. povećavajući na 3-4 puta dnevno nakon devet mjeseci starosti. Da bi se osiguralo zadovoljenje energetskih i hranidbenih potreba djece u rastu. Jedina urođena sklonost je 18 .8. Predugo odgađanje uvođenja dohrane također nije preporučljivo jer: 8. ova hrana se treba davati 2-3 puta dnevno. Brojne značajke. da se daje hrana koja odgovara dobi. jer smanjeno dojenje reducira razdoblje za vrijeme kojeg je ovulacija potisnuta. Dojenčad bi zbog toga trebala početi s dohranom od ili uskoro nakon navršenih šest mjeseci starosti. kako preporuča WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) i većina nacionalnih i stručnih tijela. a davanje ove hrane i tekućina može dovesti do smanjenog stvaranja majčinog mlijeka. pokazuje primjere vrste hrane koja se može uspješno uzimati i gutati u danoj dobi i stadiju razvoja. Iako obrasci uzimanja hrane variraju od obroka do obroka. 8.20-26 8. 8. gorko. Preferencije djece prema većini vrsta hrane su pod snažnim utjecajem učenja i iskustva.5. po želji nakon 12 mjeseci. Za vrijeme druge godine života. što je bolje od samog sisanja polutvrde hrane sa žlice.124 8.2. dovodi ih u povećani rizik od bolesti proljeva i posljedično pothranjenosti.4.6. Između šestog i osmog mjeseca. 8. Dojenčad još nije spremna probaviti određenu hranu. 8.3. opći unos energije kod djeteta je uobičajeno relativno stalan. dojenčeta. oni razvijaju sklonosti vezano za učestalost izloženosti određenim okusima. Samo majčino mlijeko možda neće zadovoljiti potrebe novorođenčeta za nekim mikroelementima. posebice željezom i cinkom. 8. Čak štoviše.3. utječu na unos polutvrde hrane kod dojenčeta. obiteljska prehrana treba postupno postati osnovni izvor prehrane. Kada se nudi raspon hranjive prehrane većina djece radije bira raznovrsnu hranu te tako instinktivno bira nutritivno kompletnu prehranu. izgled i tekstura. kao što su okus.3. uzimanje hrane narezane na zalogaje sa žlicom ili kao hrana narezana na prutiće.4. može biti izloženo nepovoljnom djelovanju. Dok je potpuno prihvaćeno da majke donose odluku o željenoj duljini dojenja djeteta. Glavni čimbenici koji utječu na zadovoljenje energetskih i hranidbenih potreba zadovoljavaju se konzistencijom (gustoćom) i energetskom gustoćom (energija po jedinici obujma) polutvrde hrane plus količina i učestalost hranjenja.1. s dodatnim hranjivim zalogajima koji se nude 1-2 puta dnevno.2. one moraju dobiti svu moguću potrebnu potporu koja će im pomoći da nastave s dojenjem do dvije godine i dalje. Majčino mlijeko ipak treba ostati osnovni izvor hrane za prvu godinu života. Optimalan razvoj oralnih motoričkih vještina. Osjetljivost na okus pomaže kod zaštite od gutanja štetnih tvari i dodatno. Ranije se majkama vraća plodnost.4.3. Važno je iz hranidbenih i razvojnih razloga.2. 8.2. Vršci za okus detektiraju četiri osnovne kvalitete okusa: slatko. može pomoći kod reguliranja unosa kod djeteta. mora im se nuditi široki raspon hrane visoke hranidbene vrijednosti. piti iz uobičajene šalice koristeći obje ruke i jesti hranu pripremljenu za ostatak obitelji sa samo malim prilagodbama. kao što su sposobnost žvakanja i spremnosti dojenčeta na prihvaćanje novih okusa i tekstura. 8. aroma.7.2. Samo majčino mlijeko ne osigurava uvijek dovoljno energije i hranjivih tvari što može dovesti do usporenog razvoja i pothranjenosti.

Tablica 8. Dob Refleksi/vještine (mjeseci) 0-6 Dojenje/sisanje i gutanje 4-7 Pojava ranog ''žvakanja''.129 Važno je da djeca. usitnjeno sirovo voće i povrće (npr. pogotovo ako se prestalo s dojenjem. Obiteljska prehrana Majčino mlijeko uz ono što jede obitelj. Povećanjem raznolikosti hrane povećava se prihvaćanje različitih okusa kod djeteta. Hrana treba biti nuđena u više navrata. Pokreti kružnog stabilnost vilice Vrsta hrane koja se smije konzumirati Tekućine Skašena hrana (samo ako potrebe djeteta za hranom traže dohranu) Primjeri hrane Samo majčino mlijeko Majčino mlijeko uz kuhano skašeno meso. uključujući genetički i utjecaj okoliša kao i količina glutena izgleda također igraju ulogu 126-128 Čini se da djeca konzumiraju više kada im se daje raznolika prehrana u usporedbi s ograničenom jednoličnom. žitarice (npr. Davati tri obroka dnevno s dva zalogaja u međuvremenu.130-132 Korištenje komercijalne dohrane može odgoditi prihvaćanje normalne obiteljske prehrane kod dojenčeta i predstavlja nepotreban financijski teret na obiteljski proračun.8. Jako zasoljenu hranu kao što su ukiseljeno povrće. zob) i kruh1 12-24 Povećana raznolikost skašene ili smrvljene hrane i hrane narezane na prutiće – kombinirajući novu i poznatu hranu. Ako se dojenje nastavlja. pšenica. rizik kolika povezan sa unošenjem glutena biti će niži ako se to dogodi nakon 7-8 mjeseci. zgnječeno kuhano povrće i voće.sklonost prema slatkoj hrani. žitarice bez glutena (npr. Dodavanje soli se ne preporuča kod pripreme dohrane ili obiteljske hrane za dojenčad i mlađu djecu niti za bilo kojeg člana obitelji. Izgleda da dojenje štiti od količkih oboljenja i da se ne bi trebalo rano uvoditi gluten(kod 4-6-mjeseci). 8. Dojenčad na majčinom mlijeku mogu prihvatiti krutu hranu brže od onih hranjenih adaptiranim mlijekom za dojenčad. Sugerira se da je potrebno minimalno 8-10 izlaganja. Finije motoričke vještine koje se razvijaju u lakše samohranjenje. riža) Majčino mlijeko uz kuhano mljeveno meso . usoljeno meso. banana. banana) pire. za koju je sva dohrana u početku strana. Ako se početno odbijanje kod djeteta interpretira kao nepromjenjivo. 19 . hrana vjerojatno neće ponovno biti ponuđena djetetu pa će mogućnost za izgradnju širokog raspona izloženosti hrani i prihvaćanje novih vrsta hrane i okusa biti izgubljena. pire krumpir. žvakanja. Primjeri hrane prilagođene dobi za različite dobi i faze razvoja (ova hrana je navedena samo primjerice i nije jedina koja se može uvesti).125 Zbog toga je važno ne uvoditi šećer u bilo kojem koncentriranom obliku (npr. griženje i žvakanje. trudeći se da je obiteljska hrana zdrava i uravnotežena l Doba u kojem treba uvesti prehranu žitaricama koje sadrže gluten još uvijek se istražuje. povećana snaga sisanja. mrkva) ili voćni (npr. deserte. rajčica). pomjeranje čepa refleksa sa srednje na zadnju trećinu jezika 7-12 Pražnjenje žlice usnama.130 Roditelji bi trebali zbog toga biti uvjereni da je odbijanje nove hrane normalno. kako su naviknuti na raspon okusa i mirisa iz majčine prehrane koja im dolazi kroz majčino mlijeko. treba izbjegavati. kocke za kuhanje i prašci za pripravu juha. lubenica. posebice povrću i voću. Ostali čimbenici. jer neka koja se u početku odbija obično se poslije prihvaća. povrtni (npr. sladolede) sve dok dojenče ne bude imalo priliku iskusiti i razviti sklonost prema ostalim okusima. Zbog toga će ne dodavanje soli kod pripremanja hrane koristiti cijeloj obitelji. pa tako i novorođenčad pohlepno konzumira slatke tvari ako im se daju. budu ponovo izlagana novoj hrani za vrijeme ranog komplementarnog razdoblja hranjenja u svrhu postavljanja režima prihvaćanja zdrave hrane. lateralni pokreti jezika i pomijeranje hrane s jezika prema zubima. s jasnim povećanjem prihvaćanja koje se pojavljuje nakon 12-15 izlaganja.5.

posebno ako se nose u krevet. što ju čini jednostavnom za jelo za malu djecu i dojenčad.137 Roditelji trebaju biti upozoreni da takvo ponašanje za sobom povlači rizik i treba ih savjetovati da umjesto toga koriste šalicu. Šećer se ne smije dodavati hrani za dojenčad ni za malu djecu. Zabrinutosti su također proizašle oko prekomjernog konzumiranja takozvanih voćnih sokova koji sadrže umjetna sladila i jednostavne ugljikohidrate osim glukoze. fruktozu. povezuje se s povećanom pojavom karijesa.1. 8.9. slana hrana ili začini. voćni sokovi dobiveni cijeđenjem voća sadrže sve hranjive tvari prisutne u voću s iznimkom prehrambenih vlakana.9. Povrće i voće najznačajnije doprinose uzimanju vitamina C. iako smrznuto i sačuvano povrće i voće može osigurati nabavku ovih vrsta hrane kroz godinu. posebice kada se povrće ostavi da odstoji prije konzumacije. 8. Kuhanje na pari ili u vodi u minimalnoj količini vode.10. leća i cjelovite žitarice poboljšat će apsorpciju željeza biljnog podrijetla. a ako se daju kao dio obroka poboljšat će biodostupnost željeza biljnog podrijetla prisutnog u biljnoj hrani. važno je ograničiti količinu ponuđenog voćnog soka da bi se izbjeglo smanjenje uzimanja majčinog mlijeka i smanjenje uzimanja ukusne hrane u prehrani. Zbog toga je uputno birati razno povrće i voće da bi se zadovoljile dnevne preporučene potrebe.9. davanje voćnog soka i ostalih slatkih napitaka dojenčetu na bočicu. 8. Ako se koristi procesuirano ili sačuvano voće i povrće. Tamno zeleni listovi i narančasto obojeno voće i povrće bogato je karotenoidima. Ti napitci koji sadrže šećerne alkohole. fino 20 .133-135 Neumjerena konzumacija voćnih sokova (bilo ''pravih'' ili ''takozvanih'') također smanjuje apetit djeteta za drugom hranom i može uzrokovati mekanu stolicu. Jetra je prirodno siromašna mastima i dodatno je korisna zbog svoje brze pripreme i gnječenja bez da postane žilava.136 Konačno. pa krto meso zbog toga treba biti mljeveno. ulja šećera i soli. Parenje ili prokuhavanje koristeći minimalnu količinu vode. ono može sadržavati minimalni mogući sadržaj dodanih masnoća. Krto meso sadrži određene količine proteina i važan je izvor visoko biodostupnih minerala kao što su željezo i cink. Dostupnost svježeg povrća i voća varira po sezonama i regijama. obzirom na svoju kiselost mogu uzrokovati karijes i nagrižene zube. ili vrlo kratko kuhanje smanjuje gubitak vitamina C. a tamno zeleno lisnato povrće također je bogato folnom kiselinom s kalijem i magnezijem prisutnim u određenim razinama. kao što su manitol i sorbitol. Povrće i voće osigurava vitamine. pomažući u prevenciji nedostatka vitamina i minerala i općenito imaju nizak sadržaj masti. voćni sokovi sadrže prirodnu glukozu. Voćni sokovi su dobar izvor vitamina C.2. Oni imaju glavnu zaštitinu ulogu.3. Ovi napitci sadrže zanemariv sadržaj vitamina C te kao takvi nemaju koristi od voća od kojeg se pravi ''pravi'' voćni sok.Ostali vitamini i minerali prisutni u povrću i voću su B vitamini. povezuju se s uzrokom dijareje kod neke djece.4. ili vrlo kratko prokuhavanje. Ako se za ostatak obitelji koristi sol. To je jedan od razloga zašto se vitamini i minerali najbolje uzimaju iz povrća i voća u odnosu na tablete i dodatke. saharoze ili fruktoze. minerale. Višak voćnog soka također se povezuje s prestankom rasta i niskim rastom. porciju hrane za dojenče ili malo dijete treba odvojiti prije dodavanja istih. Mnoge vrste lisnatog povrća se kuhaju prije uzimanja. S pogleda hranjivosti. Mala djeca mogu imati poteškoće kad jedu meso zbog njegove žilavosti. 8. koji se pretvaraju u vitamin A. Bez obzira na to. Hranjive tvari imaju veću koncentraciju u krtom mesnom tkivu nego u masnom mesu. Zbog tog se ne preporuča više od 120-180 ml voćnog soka na dan. smanjuje gubitak vitamina. Nadalje. Uzimanje povrća i voća koje sadržava vitamin C skupa s hranom bogatom željezom kao što su grah. uključujući vitamin B6. te s gojaznosti. Voćni sok se odnosi na sok dobiven iz istisnutog voća.8. Pojam ''voćni napitak'' se nekada koristi za opis napitka napravljenog od džema ili voćnog kompota pomiješanog s vodom i šećerom. škrob i vlakna. saharozu ili druge vrste šećera koji. 8.9. Neke od zdravstvenih koristi vezane uz uzimanje povrća i voća dolaze iz nehranjivih komponenti kao što su antioksidansi i fitosteroli.9.

a jod je neophodan za optimalan rast i razvoj djeteta. mlijeko u prahu može biti bitno kontaminirano u procesu proizvodnje i nepredviđeno kontaminirano u procesu rukovanja i ponovne pripreme. morska i školjkaši) bogat su izvor esencijalnih aminokiselina. koji su pronađeni u nešto manjim koncentracijama nego u mesu. nakon čega im ostaje vrlo malo teka za raznolikiju zdraviju hranu. Za djecu koja se ne hrane majčinim mlijekom stariju od godine dana. Preporuča se dojenje nastaviti kroz prve dvije godine i poslije. mlijeko u prahu dobiveno iz osušenog obranog mlijeka također se ne preporuča zbog svog niskog energetskog sadržaja.13. važno je da budu ili pasterizirana ili prokuhana prije konzumacije. Proteini iz jaja sadrže aminokiseline neophodne za rast i razvoj. Zbog toga je neophodno sterilizirati svu opremu i pripremiti je u higijenskim uvjetima. barem u prvim mjesecima komplementarnog hranjenja. dok neke. pripremajući samo po uputama.12. a nakon toga bjelanjak. male količine mogu osigurati prijeko potrebnu hranjivost za dojenčad i malu djecu. posebice ako sol nije jodirana.5 – 2% masnoće) sadrži znatno manje energije i manji sadržaj vitamina topivih u mastima nego punomasno kravlje mlijeko pa se zbog toga ne preporuča djeci do dvije godine starosti.2. poput jetrice nisu. srdela. 8. a 400-500 ml na dan ako nije. ako je drugi životinjski izvor hrane uključen u prehranu.11. a masnoće u ostalim vrstama riba (kao što su losos. Riba također osigurava dobar izvor željeza i cinka. kada se može uvesti žutanjak. Nekuhana ili djelomično kuhana jaja su potencijalni uzrok trovanja salmonelom i zbog toga zahtijevaju temeljito kuhanje. Nadalje. Nedostatak joda još uvijek prevladava u Europi. može se koristiti nerazrijeđeno kravlje mlijeko. s iznimkom školjkaša. Neke vrste mesa su skuplje. Za dojenčad koja se ne hrane majčinim mlijekom nakon šest mjeseci se preporuča davanje 280-500 ml na dan dojenačke formule sa željezom. osim majčinog mlijeka. Jaja su relativno jeftino i vrijedno sredstvo poboljšanja unosa životinjskih proteina. Slično tomu. bijela riba i školjkaši također su siromašni mastima. tuna. Mlijeko treba u nastavku biti sastavni dio prehrane temeljene na komplementarnoj prehrani. Nadasve svaka riba (slatkovodna. Kod dojenčadi i male djece s pretjeranim uzimanjem dojenačke formule prije godine dana starosti ili kravljeg mlijeka nakon toga. 200-400 ml na dan ako je u prehranu uključena druga hrana životinjskog podrijetla. haringe i skuša) imaju visok sadržaj n-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina dugih lanaca koje su važne za razvoj živaca. 8. koja je važna kod izlaganja dojenčeta novim okusima i sastavima koji promiču razvoj vještina uzimanja hrane. Kako su dobar izvor proteina. Za dojenčad koja u povijesti obitelji imaju alergiju na jaja.13. Jaja se stoga preporučuju za dojenčad nakon šest mjeseci i malu djecu. Jaja osiguravaju univerzalan izvor hrane. kao i komercijalna dojenačka formula. nema potrebe uvoditi druga mlijeka. Strogim slijedom uputa proizvođača za pripremu također se izbjegava prevelika koncentracija i preveliko razrjeđivanje. a lipidi u jajima su bogati fosfolipidima s visokim omjerom polinezasićenih i zasićenih masnih kiselina. Riba je također važan izvor visoko kvalitetnih proteina i u istoj količini ima isti sadržaj kao i krto meso. treba ih izbjegavati prvih 12 mjeseci života. Da bi se osigurala mikrobiološka sigurnost mlijeka životinjskog podrijetla. 8. obrano (obično <0. Kod njih je sadržaj željeza relativno visok. Fermentiranjem produžava svoj vijek trajanja te tako mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti uskladišteni i 21 . 8.1. Kravlje mlijeko s niskim sadržajem masnoće. što se pokazalo škodljivim za zdravlje. Morska riba je ključni izvor joda za dojenčad. 8. ali vezan je za fosfoproteine i albumine i zbog toga je manje biodostupan. Malo dijete koje konzumira ili jednu litru kravljeg mlijeka ili jednaku količinu dojenačke formule zadovoljava skoro dvije trećine svojih energetskih potreba iz ovog izvora.5% masnoće) ili srednje obrano (1. ipak. mogu ograničiti uzimanje i raznolikost dohrane u prehrani.narezano ili miksano prije davanja dojenčetu.13. a 300-500 ml na dan ako nije. Ako je količina majčinog mlijeka još uvijek velika. Svježe mlijeko u tekućem stanju ima kratak rok trajanja.

ne postoji dovoljno znanstvenih podataka o sigurnosti različitih biljaka i biljnih čajeva za dojenčad. životinjske proizvode. u određenim stupnjevima. Dojenčad i mala djeca koja nisu hranjena majčinim mlijekom trebaju najmanje 400-600 ml dodatne tekućine dnevno (uz dodatnih 200-700 ml na dan vode za koju se smatra da dolazi iz mlijeka ili druge hrane) u blagim klimatskim uvjetima. Ovo nosi visoki rizik nedostataka hranjivih tvari i povezuje se s proteinsko-energetskom pothranjenošću. trudnica i dojilja. ovisno o kvaliteti vode iz opskrbe) treba nekoliko puta dnevno ponuditi djeci koja se ne hrane majčinim mlijekom da bi bili sigurni da je utažena žeđ. može oslabiti apetit i spriječiti potrošnju hrane s više hranjivih sastojaka. Ove prednosti trebaju biti uravnotežene s relativnim troškom koji može biti previsok za obitelji s niskim dohotkom. Med može sadržavati spore Clostridium botulinum. Zahvaljujući njihovoj manjoj veličini i brzoj stopi rasta. Dva najčešća fermentirana mliječna proizvoda su jogurt i sir. 8. Iz istih razloga treba izbjegavati zaslađena lagana pića. On sadrži tanine i druge sastojke koji vežu željezo i druge minerale. mlijekom. djece. osim što se neke laktoze razlažu na glukozu i galaktozu.15. Vegetarijanska prehrana s jajima. Također. Problemi se mogu pojaviti kod veganske prehrane. veganska prehrana potpuno isključuje proizvode životinjskog podrijetla. Ovo ne uključuje nedostatke željeza. čaju se obično dodaje šećer. Ovi nedostaci su najveći kada se radi o povećanim potrebama. proteina. djeca koja nisu hranjena majčinim mlijekom moraju dobivati tekućinu iz drugih izvora kada se daje dohrana. Nadalje. ne nude prehrambene 22 . 8. jednostavna i prikladna za uporabu. vitamina D i kalcija (posebice kod veganske prehrane). kao npr. retardacijama rasta i zakašnjelim psihomotoričkim razvojem kod dojenčadi i djece. Dojenčadi i maloj djeci od 6-24 mjeseca starosti hranjenih ovakvom prehranom mora se davati dobar izbor biljnih bjelančevina. Ipak. Iako uključivanje proizvoda životinjskog porijekla ne osigurava automatski odgovarajuću prehranu. Kako gastrointestinalni trakt dojenčadi sadrži nedovoljno kiseline da bi uništio ove spore. vitamina B12. 8. kao i formula za dojenčad. Biljni čajevi kao što su kamilica i zeleni čaj mogu također imati neke štetne učinke na apsorpciju željeza biljnog podrijetla kao i drugi čajevi. Čaj se ne preporuča za dojenčad i malu djecu. kod dojenčadi. svaki obrok bi trebao sadržavati dva komplimentarna izvora biljnih bjelančevina. i mliječnim proizvodima osigurava visokovrijedne bjelančevine a također je dobar izvor vitamina skupine B i kalcija. i neadekvatan unos energije. kao što su mahunarke skupa s pšenicom. lakše je odabrati uravnoteženu prehranu s proizvodima životinjskog porijekla nego bez njih. uzročnika botulizma.17. fosfora i riboflavina. Zbog toga što majčino mlijeko sadrži 87% vode. te 800-1200 ml dnevno u vrućim klimatskim uvjetima.8.14. dojenčad su potencijalno ranjivija na farmakološke efekte nekih kemijskih tvari prisutnih u biljnim čajevima. Fermentirana mlijeka predstavljaju izvrstan izvor kalcija. Vegetarijanska prehrana isključuje. šećer koji se konzumira u čaju. smanjujući time njihovu biodostupnost. med ne bi trebalo davati dojenčadi ispod godine dana. transportirani.16. Nadalje.138-140 Komercijalna dječja hrana je popularna kod roditelja jer je brza. Čistu vodu iz slavine (prokuhana prije upotrebe za djecu do jedne godine ili više. U mnogim zemljama je rastući trend u upotrebi ''prirodnih'' tvari i alternativne medicine.18. Glavno područje zabrinutosti vezano za vegetarijansku prehranu je mali ali značajan rizik od nedostataka u prehrani. zdrava dojenčad i mala djeca koja se hrane majčinim mlijekom na traženje općenito primaju dosta tekućine. Vrlo restriktivna veganska ili makrobiotička prehrana (vegetarijanski režim skupa s privrženošću prirodnoj i organskoj hrani) može imati ozbiljne neželjene učinke i treba ju obeshrabriti za vrijeme komplimentarnog razdoblja hranjenja. 8. cinka. Nadalje. koji povećava rizik od zubnog karijesa. pa je ovo dovelo do povećane upotrebe biljnih preparata za dojenčad. Fermentirana mlijeka su nutricionistički slična nefermentiranom mlijeku. ili riža s lećom. rahitisom. Mogu biti uvedeni u malim količinama u dohranu s otprilike 6-9 mjeseci starosti. riboflavina.

grožđe. učestalost. uključujući organizaciju. Hrana koja može uzrokovati gušenje. sposobnost žvakanja).19. restorani. osim u slučajevima posebne potrebe za pojačanim vitaminima i mineralima. trgovački centri itd. masovnim medijima i u znakovima.1. 9. i mogu jesti više ako im se dopušta da koriste novostečene vještine prstiju da uzimaju hranu. trajanje i pravilnost hranjenja. Ovo znači da žena treba potporu i ohrabrenje da doji kadgod i gdjegod je potrebno te da se ova potpora treba nastaviti koliko kod majka i njeno dijete žele nastaviti s dojenjem. s dovoljno vremena bez uznemiravanja. priprema i skladištenje kao i učinkovito čišćenje posuđa i površina koje se koriste za pripremu i serviranje hrane su jako važni u izbjegavanju zagađivanja potencijalnim patogenima. također su važni da su obroci prijatni i da je unos odgovarajući. . kako se ove vještine brzo mijenjaju za vrijeme prve dvije godine života. uključujući ohrabrivanje na jelo. koji pokazuje objekte za hranjenje/mijenjanje pelena u zračnim lukama. na primjer. Vrijeme koje je potrebno djetetu da pojede određenu količinu hrane smanjuje se s vremenom za krutu i žitku hranu.2. manji komadi korijena mrkve trebaju se izbjegavati. 9. Odgovoran njegovatelj koji se također može prilagoditi mogućim odbijanjima hrane od strane djeteta s laganim ohrabrenjima.3.19. Pranjem ruku njegovatelja i djeteta prije pripremanja hrane i hranjenja. 8. uključujući prenošenje ljubavi. te im moraju dati priliku za razvijanje njihovih motoričkih vještina. Odgovornost njegovatelja. sigurno rukovanje hranom. Prilagođavanje djetetovim promijenjenim motoričkim vještinama zahtijeva bližu pozornost njegovatelja.prednosti u odnosu na obiteljsku prehranu pripremljenu na uobičajen način. Dojenje treba biti prezentirano kao norma.21.20. 8. Djeca imaju poriv za neovisnošću. Dosljednost u broju obroka i mjestu hranjenja. Situacije hranjenja. kina. orašasti plodovi. U kulturama gdje dojenje nije općeprihvaćeno na javnim mjestima. UGODNO OKRUŽJE ZA DOJENJE I HRANJENJE MALE DJECE Način na koji se hranjenje slika i predstavlja u kulturi (kako se odražava u knjigama. i pitanje nadzora i zaštite djeteta za vrijeme hranjenja i od strane koga. Način na koji se omogućava hranjenje i ohrabruje jelo igra važnu ulogu za uzimanje hrane kod dojenčadi i male djece. Dojenje treba što je moguće više prilagoditi životima i obvezama žene u modernom društvu. parkovi. na način bez stvaranja konfrontacija. može osigurati da ove epizode budu prolazne tako da se održava odgovarajući unos hrane. kao npr.4.2.).19. nudeći različitu dodatnu hranu. ali ne i za rjeđe kašice. Interakcija s njegovateljem. Objekti također trebaju osiguravati mjesto za žene koje trebaju više privatnosti. Čak i ako njegovatelji odluče hraniti dijete industrijski pripremljenom hranom za dojenčad. sa slikama hranjenja na bočicu kao iznimkom. 8. Njegovatelji moraju biti sigurni da su djeca sposobna za samohranjenje. 8.22. Opuštena i ugodna atmosfera za vrijeme obroka olakšati će dobre navike jedenja kao i omogućavanje socijalne interakcije i kognitivnog razvoja.1. 8.19. hrana pripremljena kod kuće treba se davati kako bi se dojenče naviklo na širi raspon okusa i tekstura. Postoje četiri dimenzije odgovarajućeg hranjenja: 8. za obroke i hranu koja je pristupačna za malo dijete. 8. Navikavanje na metode hranjenja u skladu s psihomotoričkim sposobnostima djeteta (sposobnost držanja žlice. 8. trgovačkim centrima i željezničkim postajama) može utjecati na učestalost i trajanje dojenja. kazališta. Sposobnost djeteta da drži žlicu. 23 9. šalicu ili uhvati komadić krute hrane također se poboljšava sa starošću. treba donijeti zakone za zaštitu majki od šikaniranja i diskriminacije za dojenje na područjima javnih službi (kao npr.19. što se od njih očekuje. Iz sigurnosnih razloga dojenčad i mala djeca trebaju uvijek nadzor za vrijeme obroka.

5. ne smije biti narušeno trgovačkom promocijom zamjene za majčino mlijeko i ostalih proizvoda korištenih za hranjenje na bočicu. npr.141 Odluka o dojenju i samo dojenje.4. kako preporuča Globalna strategija za hranjenje dojenčadi i male djece2 i dokument o Zaštiti. te svestrano uveden i provođen redovnim neovisnim praćenjem i procesuiranjem kršenja. Aneks 1. 19 zdravstveni sustavi bi trebali biti ''Baby Friendly'( Prijatelji djece)'. Napokon. Međunarodni kodeks treba biti potpuno inkorporiran u odgovarajuće EU direktive i nacionalna zakonodavstva. bilo da su zaposlene na puno radno vrijeme. pola radnog vremena. kao i zakonodavstvo koje bi dalo pravo majkama na plaćene stanke za dojenje nakon majčinog povratka na posao. Omogućavajući isključivo dojenje prvih šest mjeseci i olakšavajući ženama produžavanje dojenja do dvije godine starosti ili dalje treba uključivati jačanje postojećih ili usvajanje boljeg zakonodavstva za odgovarajući plaćeni majčinski dopust za sve majke. 9. na ugovor ili povremeno.9. primjenjivanje Inicijative o ''baby friendly'' bolnici te drugih inicijativa kako bi zajednica i socijalne službe postale ''baby friendly''.3. Politika standarda 24 . koliko god se nastavi. 9. promicanju i podršci dojenja u Europi: Nacrt za djelovanje.

Slijedeći politički navodi se preporučuju: • Dojenje je pravo koje svatko treba poštivati. obuku i razvijanje vještina koje su potrebne za provođenje ove politike. • Sveobuhvatni.Politika predstavlja niz navoda koji definiraju akcije za koje nacionalna ili lokalna javna vlast odluči da će ih pretvoriti u praksu zbog pitanja brige o javnom zdravlju. ako se pojave novi dokazi. Situacije u kojima je dojenje kontraindicirano 25 . pravovremeni i ažurni podatci o stopama dojenja i praksi.prijatelj djece. da isključivo doje šest mjeseci te da nastave do dvije godine i dalje s odgovarajućom dohranom. prilagođavajući je zahtjevima i sposobnostima dojenčeta. Kada se jednom usvoji. rodilišta i objekti primarne zdravstvene zaštite usvojit će i primjenjivati učinkovite strategije za zaštitu. u kombinaciji s odgovarajućom dohranom. dojenčadi i maloj djeci dobit će edukaciju. prikupljat će se u svrhu planiranja. kao što su postizanje optimalnog hranjenja dojenčadi i male djece. na primjer u nacrtu za djelovanje EU za Zaštitu. štititi i pomagati obiteljima da ga ispune. socijalni i bliski djelatnici i institucije koje se brinu o majkama. promicanje i potporu dojenja. pa ipak majke neće biti obavezne dojiti. kompetentni zdravstveni djelatnici ju neće preporučati kao alternativu ili nadopunu dojenju osim ako ne postoje legitimni zdravstveni razlozi za to. kao što su one predstavljene u ovom dokumentu. prirodan i optimalan način hranjenja dojenčadi i male djece. politika će se prenijeti na sve zdravstvene i relevantne srodne radnike koji se brinu o majkama. promicanje i potporu dojenju. Svim roditeljima koji očekuju djecu bit će omogućene objektivne informacije temeljene na dokazima (npr. • Sve trudnice i majke bit će educirane i dobiti individualne konzultacije o optimalnom hranjenju dojenčadi i male djece u antenatalnim tečajevima/klinikama i nakon rođenja djeteta. koristeći standardno dogovorene definicije i metode. dok se izbjegavaju zaslađeni napitci i napitci male hranjive vrijednosti. poput onih koje sadržava Inicijativa '' Rodilište. neovisne o komercijalnim interesima) o hranjenju dojenčadi kako bi se omogućilo informirano donošenje odluka. • Suradnja između zdravstvenih radnika. dojenčadi i maloj djeci. evaluacije i operativnih istraživanja. • Iz razloga što ne postoje dokazi da je hranjenje formulom bolje ili jednako dobro u usporedbi s dojenjem. • Sve majke koje odluče dojiti bit će podržane da započnu dojenje. Politika će se revidirati svakih 35 godina ili ranije. Politiku će slijediti praktične smjernice. • Prije nego njihova dojenčad navrši šest mjeseci. • Mediji će se poticati da predstavljaju dojenje i odgovarajuću dohranu kao normalan. svi roditelji će dobiti informaciju i savjet o odgovarajućoj dohrani i o vremenu i načinu uvođenja u prehranu dojenčeta. te plan djelovanja. konzistenciju i raznovrsnost zdrave obiteljske prehrane. • Sve bolnice. • Posebna potpora za optimalno hranjenje dojenčeta i malog djeteta nudit će se ugroženim pojedincima . svim će se roditeljima savjetovati da uvedu i postepeno povećavaju učestalost. jer je neprihvatljivo prisiliti majku da doji kao što je neprihvatljivo zagovarati da daje formulu. • Svi zdravstveni. • Svi napori će se uložiti da se omogući majkama koje rade za plaću da isključivo doje do šest mjeseci te da nastave s dojenjem i nakon toga sve dok to žele i majka i dijete. • Svi zdravstveni. dojenčadi i maloj djeci ponašat će se u skladu s odredbama Međunarodnog kodeksa. • Nakon šest mjeseci. ostalih pružatelja usluga te ostalih podupirućih grupa u zajednici bit će potpomognuta. grupama i zajednicama s niskim stopama dojenja te sa lošom praksom hranjenja dojenčadi i male djece. socijalni i bliski djelatnici koji se brinu o majkama. konzultanata za dojenje. ili dok to majka i dijete žele.19 Aneks 2.

150 C.A.148. najsigurnija alternativa je isključivo dojenje za vrijeme prvih mjeseci života. 145 Dojenčad čije majke imaju aktivne lezije herpes simpleksa na bradavicama i areolama ne bi smjele dojiti iz te dojke sve dok se lezija ne očisti. tetraciklin. rijetka urođena greška metabolizma.151-155 Trenutne razine kemijskih ostataka u majčinom mlijeku u Europi su ispod prihvatljivih razina i ne opravdavaju preporuke o restrikcijama dojenja ili eliminaciji određene hrane iz prehrane majki. Ista se preporuka primjenjuje za majke s aktivnim lezijama herpes zostera. ergotamin. Situacije u kojima je dojenje privremeno kontraindiciranon • Neke virusne infekcije se mogu prenijeti na dijete i mogu uzrokovati ozbiljno oboljenje. Majčino mlijeko treba izdojiti i dati dojenčetu.144-146 • Dok majke dojilje primaju dijagnostičke ili terapeutske radioaktivne izotope. indometacin. Unatoč tomu. izvodivo. bromokriptin.4 To uključuje: • Dojenčad s galaktozemijom. Majčino mlijeko treba biti izdojeno i dano dojenčetu. • Dojenčad majki s HIV-om/AIDS-om gdje je odgovarajuća dojenačka formula prihvatljiva. izvodiva. prvu generaciju antidepresiva kao što su inhibitori monoaminooksidaza) ne smiju dojiti dok se ovi lijekovi ne isključe i njihovo mlijeko ne očisti od ovih lijekova.144. • Dojenčad rođena od majki zaraženih HTLV I i HTLV II. sigurno i održivo. 149 Preporuke koje povremeno objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF bit će korisne za obnavljanje liste lijekova koja dojenje čine privremeno kontraindiciranim. ako odgovarajuće zamjensko hranjenje nije prihvatljivo.147 • Gotovo svi uobičajeni zdravstveni problemi. lijekovima koji su kompatibilni s dojenjem. Ova dojenčad također trebaju dobiti odgovarajuću imunizaciju i kemoprofilaksu. sulphas. Majke dojilje koje dobivaju antimetabolite ili kemoterapeutske lijekove (ciklofosfamide. te ako nije dostupan siguran izvor doniranog majčinog mlijeka. litij. ne trebaju biti dojena. priuštivo. dobrobiti od dojenja prevagnu kod bilo kojeg potencijalnog rizika vezanog uz ove zagađivače okoliša. Dojenčad s fenilketonurijom mogu biti djelomično dojena.143 B. cabergoline. Unatoč tomu. Varičela-zoster imunoglobulin ili standardni imunoglobulin treba dati dojenčetu što je prije moguće. Varičele prisutne do pet dana prije i dva dana poslije poroda mogu se prenijeti na dojenče u teškom obliku. sve dok dojenče nije razvojno napredovalo da svoju punu potrebu za prehranom zadovolji s prijelaznom i obiteljskom hranom. posebno ako je dijete nedonošče ili smanjenog imuniteta iz drugih razloga. Situacije u kojima je dojenje kontraindicirano iz medicinskih razlogam Postoji vrlo malo situacija u kojima je dojenje kontraindicirano. ciprofloxacin. doksorubicin. kloramfenikol. Majka zbog toga treba biti izolirana za vrijeme zarazne faze dok se lezije ne pretvore u kruste. sigurna i održiva. osiguravajući da je spriječen kontakt između djeteta i aktivne lezije (npr. Dojenče se može hraniti iz druge dojke ako nije zahvaćena. držeći zaraženu dojku pokrivenom dok se doji iz nezaražene dojke) i dajući izdojeno mlijeko iz zaražene dojke šalicom ili žlicom. amiodaron.142. mogu se tretirati farmakološki. ciklosporini. • Dojenčad majki s aktivnom neliječenom tuberkulozom trebaju biti odvojena od majke sve dok se ne uspostavi potpuno liječenje i majka ne bude smatrana da medicinski više nije zarazna. Situacije u kojima se greškom dojenje smatra kontraindiciranim: • Svi smo u današnje vrijeme izloženi određenim kemijskim agentima iz okoliša. dojenje treba biti prekinuto na vrijeme koje odgovara vremenu pet poluživota korištenih izotopa. metotreksat) i neke druge lijekove (npr.156 26 .

naprotiv. Velika većina dojenčadi i male djece koja pate od alergija i gastroezofagealnog refluksa trebaju nastaviti s dojenjem i ne zahtijevaju posebne formule (npr. osim ako je groznica uzrokovana bolešću koja kontraindicira dojenje trajno ili privremeno. majki koje su zaražene virusom hepatitisa C (osobe s antitijelima hepatitisa C ili oni koji su pozitivni na RNA virus hepatitisa C). da dobiju pravovremenu i stručnu podršku ako se pojave poteškoće s dojenjem. 27 . hipoalergene i anti-refluks formule). majke na vrijeme rođene novorođenčadi koja su seropozitivni nositelji citomegalovirusa. ili obučenim konzultantima dojenja da bi dobili stručnu informaciju vezano za gore navedena i bilo koja druga pitanja i. učinkovito izdajanje iz dojke je dio preporučenog tretmana. što je još bitnije. 158 Mastitis ne predstavlja kontraindikaciju za dojenje. ne postoji dokaz da djeca koja sišu zahvaćenu dojku dobiju zarazu.157.159 Majke trebaju imati pristup obučenim i kompetentnim zdravstvenim djelatnicima. i majke koje su febrilne.• • • Dojenje nije kontraindicirano za dojenčad majki čiji je hepatitis B površinski antigen pozitivan. Dodatno.

uključujući proteinsko-energetsku neuhranjenost kod populacije niskih primanja i pretjeranu tjelesnu težinu i pretilost kod obje vrste populacija. • Troškovi kupovine bočica.162 • Povećani rizik od smrtnosti dojenčadi i male djece u siromašnijim zemljama i postneonatalne smrtnosti u bogatijim zemljama. • Povećani rizik za rak dojke i jajnika.166 • Slabiji rezultati kod razvoja mozga167. vode i sterilizacijskih proizvoda i opreme. • Smanjeni intervali između trudnoća i povećani gubitak krvi menstruacijom.165. 28 .172 • Povećani rizik za osteoporozu i lom kuka nakon menopauze.4 • Povećani rizik od zubne malokluzije.175 • Negativna nacionalna bilanca prehrane i značajan nacionalni gospodarski gubitak. Hodgkinova bolest)4. Rizici odluke o nedojenju i nedostatci prehrane mliječnom formulom A. goriva. alergije). uglavnom infekcija probavnog i dišnog sustava kao i infekcija uha. tip I i II dijabetes melitusa.173-174 • Učestali izostanci roditelja s posla. hipertenziju i neke oblike raka (npr. na bliski kontakt koža na kožu s djetetom i ukoliko je moguće ne povjeravati hranjenje nikome drugome osim roditeljima). budući su gotovi pripravci za prehranu skuplji od sušenih formula. ali također uključuje i sindrom iznenadne smrti djeteta. manje vremena za braću i sestre i druge obiteljske potrebe.168 i testova pokazatelja kognitivnog razvoja. duda. sa svim njihovim zdravstvenim. mokraćnog sustava160 i drugih infekcija. Rizici za majku171 • Povećani rizik za postporođajno krvarenje i sporiju materničnu involuciju. Drugi nedostatci prehrane mliječnom formulom za žene. limfom. uglavnom povezanih s metaboličkim i imunološkim poremećajima (npr.176 • Povećana proizvodnja otpada i potrošnja energije s posljedicama na okoliš.161.4 • Povećani rizik od više nezaraznih i kroničnih bolesti. i niskih i visokih primanja. društvenim i ekonomskim posljedicama.170 B. obitelji i zajednice • Povećanje troška za kupovinu mliječne formule.164 • Povećani rizik od hospitalizacije i u siromašnijim i u bogatijim zemljama.163. Majke koje djecu hrane mliječnom formulom treba poticati na maksimalno zbližavanje (npr. Rizici za dijete: • Povećani rizik od više vrsta zaraznih bolesti. koristiti vrijeme hranjenja.114 • Sporiji povratak na predtrudničku težinu.169.Anex 3. • Povećani troškovi zdravstvene skrbi za obitelj i za zdravstvene i socijalne usluge. • Povećani rizik od neuhranjenosti. razvojnim. C. leukemija. • Vrijeme potrebno za pripravljanje i hranjenje.

• Formule bi se uvijek trebale pripravljati u vrućoj vodi (>70°C). treba koristiti punomasno. Sve ove majke trebaju u potpunosti biti informirane o sljedećem: • Suhe formule nisu sterilni proizvodi.179 • Komercijalni gotovi tekući pripravci dojenačkih formula. ukoliko se koristi kravlje mlijeko. pa ih nisu u mogućnosti hraniti isključivo dojenjem/majčinim mlijekom. Za pripravu. treba pružiti individualnu potporu i informacije kako to učiniti ispravno i sigurno. su sterilni proizvodi. izbjegavajući ponovnu kontaminaciju. Kako bi se smanjili rizici. ako ne i strože mjere potrebne su u bolnicama gdje se gotove formule ne koriste: • Njegovatelji bi trebali biti podučeni kako sigurno spravljati sušenu formulu u centraliziranim jedinicama i u neonatalnim jedinicama zdravstvene zaštite. • Koristiti spremnike nekontaminirane klicama (temeljito oprane i sterilizirane desetominutnim prokuhavanjem. • Za pripravu formule u prostorijama koje se zračno steriliziraju trebali bi se koristiti sterilni spremnici. 29 . a postoje dokazi o unutarnjoj kontaminaciji potencijalno štetnim bakterijama. • Za svaki obrok raditi svježu pripremu formule u prahu. pak mogu biti kontaminirani potencijalno štetnim bakterijama iz okoliša nakon otvaranja ili tijekom korištenja i hranjenja.178. te na one žene koje moraju raditi izvan kuće prije nego njihova djeca navrše šest mjeseci. • Nakon svakog hranjenja baciti ostatak pripravka. i nakon što su informirane o dojenju.177 Vanjska kontaminacija je također moguća pri rukovanju.Anex 4. obrano ili poluobrano mlijeko ili kućni pripravci istih ne bi se smjeli davati djeci mlađoj od godine dana. te možda trebaju dojenačku formulu za nadopunu dojenja dok su odvojene od svoje djece. a ne obrano ili poluobrano mlijeko. prati ruke). izbjegavajući ponovnu kontaminaciju. prati ruke. To se također odnosi i na mali broj žena kod kojih dojenje nije moguće ili je kontraindicirano. izbjegavajući ponovnu kontaminaciju. maksimalno vrijeme uporabe pripravka ne bi smjelo biti dulje od dva sata. Sigurno alternativno hranjenje. oboje može biti opasno za novorođenče. • Dobre higijenske mjere su neophodne kako bi se izbjegla kontaminacija (npr. • Pripravljene formule bi se trebale brzo ohladiti na temperature ispod kojih se ne razvija Enterobacter sakazakii (ispod 4-5°C) i zadržati na njima do uporabe. • Brzo ohladiti pripravak (ne dulje od 30 minuta) i odmah ga potrošiti. budite oprezni s temperaturom kako bi izbjegli rizik da opečete usta djeteta. čuvanje i hranjenje sušenom formulom. osigurati čistoću i sterilnost opreme. Trudnicama koje. Stoga se također moraju provoditi stroge higijenske mjere pri uporabi ovih proizvoda. pobrinuti se za čistoću kuhinje i opreme). • Ukoliko je potrebno neprekidno hranjenje. kako bi se smanjili povezani rizici. skladištenju i pripravljanju ovih proizvoda. Nakon godine dana. Oni. uranjanjem u kemijske tekućine za sterilizaciju ili korištenjem mikrovalnih sterilizatora). te za sigurno korištenje gotove tekuće formule kod kuće. Slične. preporučuje se sljedeće:180 • Izbjegavati kontaminaciju (npr. Potonje proizvode valja izbjegavati dok dijete ne napuni dvije godine starosti. odluče svoje novorođenče hraniti mliječnom formulom. obično prodavani u jednokratnim bočicama za hranjenje ili u tetrapak kartonima. moraju se provoditi stroge higijenske mjere. • Pripravljati formulu u vrućoj vodi (>70°C) ili vodi koja je prokuhana i ohlađena na 70°C. kako bi se osiguralo da pripravak ne bude previše koncentriran ili previše razrijeđen. • Kod sušenih formula strogo se moraju slijediti upute za pripravu otisnute na limenci ili kartonu. kondenzirano mlijeko. • Nerazrijeđeno kravlje mlijeko (ili mlijeko drugih sisavaca).

Morris SS. WHO.362:159-64 9. Reducing child mortality: can public health deliver? Lancet 2003. 2000-2001. 2004. 2005. di peso appropriato. Geneva. Raccomandazioni sull'allattamento materno per i nati a termine. EU Project on Promotion of Breastfeeding in Europe. 2004. Paris. WHO. New York. 2. ANAES. Surveillance for disparities in maternal healthrelated behaviors—selected states. Brussels.53:1-13 7. Jones G. Wagner MT. Società Italiana di Neonatologia. Breastfeeding and the use of human milk. The breast or the bottle? Determinants of infant feeding behaviors. Breastfeeding support: prenatal care through the first year. 15. Public Health Nutr 2001. United Nations General Assembly. 20. WHO. AAFP. Evidence-based guidelines for breastfeeding management during the first fourteen days. Ross J.21:91-8 25. Lobstein T. 30 .115:496-506 5. Promoting healthy diets and physical activity: a European dimension for the prevention of overweight. 2000. Pregnancy Risk Assessment Monitoring System (PRAMS). Habicht JP. European Commission. Global data bank on breastfeeding. 23. promotion and support of breast-feeding in Europe: current situation.4:729-39 12. Pariyo G. Policy statement on breastfeeding. 19. Washington DC. Guzman LR. 10. Medico e Bambino 2002. Lactancia Materna: guía para profesionales. How many child deaths can we prevent this year? Lancet 2003. Policies to prevent childhood obesity in the European Union. European Commission. American Academy of Family Physicians. Yngve A. WHO. 2002. International Code of Marketing of Breastmilk Substitutes. Lutter C. American Academy of Pediatrics Section on Breastfeeding. EU Council. obesity and chronic diseases. sani.26:505-25 13. promotion and support of breastfeeding in Europe: a blueprint for action. Directorate Public Health and Risk Assessment. Protecting. Bryce J. Cattaneo A. WHO. 1981.Bibliografija 1. Baur LA. Clin Perinatol 1999. Bhutta ZA.15:576-9 17. USA. 1999. Geneva. 22. Phares TM. Obes Rev 2004. Uauy R. Lanata C.8:39-46 11. 2002. promoting and supporting breastfeeding: the special role of maternity services. Geneva. World Health Organization. MMWR Surveill Summ 2004. Lansky A et al. World Health Assembly. 4. Public Health Nutr 2005. 6. Resolution 14274/00. WHO. 2002. Geneva. WHO/UNICEF. Baur L. Wagner CL. 24. el Arifeen S. ILCA. Koletzko B. Allaitement maternel: mise en oeuvre et poursuite dans les six premier mois de vie de l'enfant. Quantifying the benefits of breastfeeding: a summary of the evidence. Asociación Española de Pediatría CdLM. Steketee RW. Black RE. Martin L. Agence Nationale d'Accréditation et d'Evaluation en Santé. 21. WHO. Ergon. 1989. 2002. Eur J Public Health 2005. Morrow B. Pan American Health Organization. AWHONN. Luxembourg. Convention on the Rights of the Child. Lobstein T. Protection. Brussels. Breastfeeding determinants and a suggested framework for action in Europe. Gwatkin D. 3. Evidence for the ten steps to successful breastfeeding. León-Cava N. Global Strategy for Infant and Young Child Feeding. Yngve A. 1998. Evidence-based clinical practice guideline. Sjostrom M.5 Suppl 1:4-104 16. Madrid. 14. 1996. Commission of the European Communities. Protection. USA. Geneva. Pediatrics 2005. Obesity in children and young people: a crisis in public health. 18. Association of women's health obstetric and neonatal nurses. 1989. International Lactation Consultant Association.362:65-71 8. 2000. Washington DC.

Smith CA. Pill R. WHO. How to promote and support breastfeeding in pediatric practice. van Steenbergen WM.30:229-43 47. 43. Fairbank L. Effect of maternal diet and body composition on lactational performance.321:1196-8 37. Glinoer D. Geneva. Feto-maternal repercussions of iodine deficiency during pregnancy. Sowden AJ. O'Campo P. Chan BKS. Am J Clin Nutr 1984. Mennella JA. Am J Perinatol 2003. Diet. de With C. nutrition and the prevention of chronic diseases. DuRant RH. O'Meara S. Worthington-Roberts B. Acta Paediatr 2001. Birth 2002. Hand I.25:230-4 45.1:70-80 40. Curro V. Randomised controlled trial assessing the effectiveness of a booklet on the duration of breast feeding. Guise JM. Kim M. Aguayo MJ. Midwifery 2000. National Institute for Health and Clinical Excellence.20:477-83 29. Jones VN. Grimaldi V. Hoddinott P. Renfrew MJ. Lieu TA. 50. Lawrence RA. Thackray H. Pisacane A. Infant feeding decisions among pregnant women from a WIC population in Georgia. Noble L.64:37-44 31 . J Pediatr 1947. The effectiveness of primary carebased interventions to promote breastfeeding: systematic evidence review and meta-analysis for the US Preventive Services Task Force. Maternal employment and the initiation of breastfeeding.321:425-30 46. Blair JP. Kusin JA. Qualitative study of decisions about infant feeding among women in east end of London. 2005. 28. Jansen AA. Shields W.191:708-12 34. Nutrition during pregnancy. Garza C. Lanni R. Michels KB. Green J. Butte NF. Renfrew MJ. International Lactation Consultant Association. Dyson L. Spiby H. Bronner Y. Alcohol Res Health 2001. McVeigh T. 2005.16:323-30 33. N Engl J Med 1989. USA.76:500-3 41. Does maternal smoking have a negative physiological effect on breastfeeding? The epidemiological evidence. Aldinucci M. A Controlled Trial of the Father's Role in Breastfeeding Promotion. Fetal alcohol syndrome. National Academy Press.39:296-306 48. Black RF. Little RE.22:47-55 44. London. J Am Diet Assoc 1990. Stuff JE. Institute of Medicine NAoS. Henderson L.26. An Pediatr (Barc ) 2005. Howard CR. Clarren SK. Amir LH. Wolfberg AJ. Health Technol Assess 2000. An update. Pediatr Rev 2001. Noble S. Why some women do not breast feed: bottle feeding and fathers' role. Arch Dis Child 1997. Effects of maternal undernutrition upon the newborn infant in Holland (194445). Kitzinger J. D'Souza L.116:e494-e498 35. A systematic review to evaluate the effectiveness of interventions to promote the initiation of breastfeeding. Anderson KW.72:805-10 49.4:1-171 38. Washington DC. ILCA. Factors influencing initiation of breast-feeding among urban women. Am J Obstet Gynecol 2004. BMJ 2000. [Breastfeeding. Donath SM. 2003. BMJ 1999. D'Amora S. Clin Perinatol 1999. Pediatrics 2005. The effectiveness of public health interventions to promote the duration of breastfeeding. Nichols BL. Wallace L. Alcohol's effect on lactation. Maternal alcohol use during breastfeeding and infant mental and motor development at one year. Haynes D. Lacko E. Hernandez AM. Woolridge M.26:447-78 36. Lister-Sharp D. McCormick F.63:340-56 27. Palda V. Westhoff C. 39. Tifft C. Mastroiacovo P.318:30-4 32. Smith EO.]. Ervin CH. Acta Paediatr Scand 1983. 1990.90:255-9 31. Clinical guidelines for the establishment of exclusive breastfeeding. Representing infant feeding: content analysis of British media portrayals of bottle feeding and breast feeding. Bienstock J. Ann Endocrinol (Paris) 2003. Scipione F. Lactation performance of mothers with contrasting nutritional status in rural Kenya. Yoon JJ. Dads as breastfeeding advocates: results from a randomized controlled trial of an educational intervention. Continisio P. Earle S.29:112-23 42. Continisio GI. Drugs and breastfeeding. Ann Fam Med 2003. Recommendations of the Breastfeeding Committee.90:423-8 30. WHO/FAO.

American Academy of Pediatrics. Hornell A.51. Lancet 2006. Kjolhede CL. Mikiel-Kostyra K.88:203-11 74.16:7-13 69.116:1245-55 72. Grant AM. Alexander JM. Major epidemiological changes in sudden infant death syndrome: a 20-year population-based study in the UK. Owen CJ.20:18-29 58. Muehl P. Obesity may impair lactogenesis II. Rasmussen KM.28:41-9 60. Michaelsen KF. Seng J. Rasmussen KM. Angeron J. Geneva.CD003519 64. Halpern SH. Widstrom AM. Acta Paediatr 2002. J Obstet Gynecol Neonatal Nurs 1999. Katsiris SE. Lilja G. Krumwiede B. Review of vitamin D deficiency during pregnancy: who is affected? Int J Circumpolar Health 2005. and infant sleep. BMJ 1992. and crying. WHO. Rasmussen KM. Melin J. J Nutr 2001. Matthiesen AS. Early skin-to-skin contact for mothers and their healthy newborn infants.91:1301-6 65. Blair PS. Berry PJ. Prepregnant overweight and obesity diminish the prolactin response to suckling in the first week postpartum. Breastfeeding patterns in exclusively breastfed infants: a longitudinal prospective study in Uppsala. Effect of labor epidural anesthesia on breast-feeding of healthy full-term newborns delivered vaginally. Johnson D. 63. Greenwood R.89:F254-F257 32 . The changing concept of sudden infant death syndrome: diagnostic coding shifts. Acta Paediatr 1999. temperature. Hepworth J. Birth 2003. duration of breastfeeding. Kibirige MS. Boltruszko I. Aarts C. Sampselle CM. Am J Clin Nutr 2004. and timing of complementary food introduction are associated with infant weight gain. Randomised controlled trial of breast shells and Hoffman's exercises for inverted and non-protractile nipples. Birth 1999. Maternal analgesia during labor disturbs newborn behavior: effects on breastfeeding. Hutchison S. Ball HL. MacDonell J. Preparing for breast feeding: treatment of inverted and non-protractile nipples in pregnancy. Gross A. Frongillo EA.30:181-8 71. Kylberg E. Fischer M. and support from fathers and families. Gebre-Medhin M. Leighton BL. Midwifery 1994.18:87-101 66. Schroth RJ. Campbell MJ. Prevalence of maternal dietary iodine insufficiency in the north east of England: implications for the fetus. Am J Clin Nutr 2004. Maternal obesity is negatively associated with breastfeeding success among Hispanic but not Black women. The MAIN Trial Collaborative Group. Oakley D. Care in normal birth: a practical guide.64:112-20 53. Hilson JA. Uvnas-Moberg K. J Nutr 2004.80:1740S-7S 54. Breastfeeding in Bristol: teaching good positioning. High prepregnant body mass index is associated with poor lactation outcomes among white. Pediatrics 2005. Pribbenow B. Delves HT. Sweden. The effect of labor pain relief medication on neonatal suckling and breastfeeding duration. Riordan J. Effect of labor analgesia on breastfeeding success. Anderson GC. Lavelle CL. J Hum Lact 2004.134:1746-53 57. bed-sharing. controversies regarding the sleeping environment. Rasmussen KM. Vitamin D requirements during pregnancy. Kjolhede CL. Levine T.16:7-12 68. Cochrane Database Syst Rev 2003.26:83-8 70. Moffatt ME. Sidebotham P. Pediatrics 2004.10:200-14 62. Physical activity and postpartum well-being. rural women independent of psychosocial and demographic correlates. Parkinson KN.304:1030-2 61. Baker JL. Evans M. Postnatal weight loss in term infants: what is normal and do growth charts allow for it? Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed 2004.89:F436-F439 52. Sorensen TI.113:e465-e471 56. Yeo S. Ingram J. J Hum Lact 2000. Baumgarder DJ. Kjolhede CL. Fleming PJ. Maternal prepregnant body mass index. Moore E. Killion C. WHO. Hilson JA. Wilson DB. Hofvander Y. Ransjo-Arvidson AB. Rasmussen KM.131:3009S-11S 55. Breastfeeding. and new variables to consider in reducing risk. Effect of early skin-to-skin contact after delivery on duration of breastfeeding: a prospective cohort study. 1996. Nissen E. J Am Board Fam Pract 2003.367:314-9 73. Kugyelka JG. Wright CM. Specker B.80:1579-88 59. Bergman N. Midwifery 2002. Mazur J. Birth 2001.28:5-12 67. Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed 2004.

48:27397 77. J Hum Lact 1999. Dagenais S et al. Neifert MR.43:1318-24 94.48:415-23 83.166:21-8 86. Valentine CJ. Geneva. Locklin MP. Randomized clinical trial of pacifier use and bottle-feeding or cupfeeding and their effect on breastfeeding.17:213-7 98. Int J Nurs Stud 1990. Siadaty MS.CD002075 91.22:138-45 87.114:297-316 78. Lienicke U. Vochem M. Stone DH. Hypoglycemia and the breastfed neonate.111:511-8 89. Skin-to-skin holding in the neonatal intensive care unit influences maternal milk volume. Burns P. Pediatr Clin North Am 2001. Hill PD. Pediatrics 2003. Gartner LM. JAMA 2001. Duration of breastfeeding and breastfeeding problems in relation to length of postpartum stay: a longitudinal cohort study of a national Swedish sample. Maschmann J. Jansson MJ.88:1194-203 33 . Kramer MS. Kangaroo mother care: a practical guide. Eidelman AI. J Hum Lact 1996. McInnes RJ. 80. Aldag JC. Effects of pumping style on milk production in mothers of non-nursing preterm infants. The effect of sequential and simultaneous breast pumping on milk volume and prolactin levels: a pilot study. 99. Love JG. Commercial hospital discharge packs for breastfeeding women. Waldenstrom U.27:257-65 96. Hedberg NK. Epidemiology of transmission of cytomegalovirus from mother to preterm infant by breastfeeding. Renfro L. The effect of peer support on breastfeeding duration among primiparous women: a randomized controlled trial. Donnelly A. Hurst NM. Gallop R.28:33-40 85. Dennis CL. American Academy of Pediatrics Committee on Fetus and Newborn. Jaundice and breastfeeding.93:669-76 84. WHO. and cry/fuss behavior: a randomized controlled trial. WHO. Infant and maternal factors in the development of breastfeeding behaviour and breastfeeding outcome in preterm infants. Aldag JC. Meier J. WHO. Ewald U. Pediatrics 2004. Pediatr Clin North Am 2001. Breastfeeding-associated hypernatremia: are we missing the diagnosis? Pediatrics 2005. Hill PD.116:e343-e347 76. Do breastfed infants need supplemental vitamins? Pediatr Clin North Am 2001.85:F91-F95 95.15:209-16 100. Renfrew MJ. Bogen DL. Hamprecht K. 1997. Greer FR. Prevention of breastfeeding tragedies. Herschel M.23:848-51 93.357:513-8 92. Home visits: strategies to protect the breastfeeding newborn at risk.75. Lancet 2001. Transmission of cytomegalovirus from mothers to preterm infants by breast milk. Chatterton RT. Controversies concerning vitamin K and the newborn. Chiu NC et al. Dietz K. Ferlic L. Sequential and simultaneous breast pumping: a comparison. Chalmers B. Prosch S.48:377-87 81. Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed 2001. Omojokun OO. Snowden HM. Pediatrics 2003. J Clin Microbiol 2005. Tschirch E. Jahn G. Jones E. Barr RG. Management of hyperbilirubinemia in the newborn infant 35 or more weeks of gestation. Spencer SA.48:389-99 79. CMAJ 2002. American Academy of Pediatrics. Moritz ML. J Perinatol 1997. 2003. Auerbach KG. Pacifier use.112:191-2 82. Evaluation of a community-based intervention to increase breastfeeding prevalence.286:322-6 88. Lanphear B et al. Wauer RR. Jim WT. Speer CP. Acta Paediatr 2004. WHO. J Public Health Med 2000. Manole MD. J Obstet Gynecol Neonatal Nurs 1999. Hauck FR.12:193-9 97. Howard CR. Howard FM. Hypoglycaemia of the newborn: review of the literature. Chatterton RT. Cochrane Database Syst Rev 2000. Pediatrics 2005. early weaning. Geneva. Pediatr Clin North Am 2001. Pediatr Infect Dis J 2004. Do pacifiers reduce the risk of sudden infant death syndrome? A metaanalysis. Acta Paediatr 1999. Shu CH. Hodnett E.116:e716-e723 90. Dimmock PW. Woolridge MW. A randomised controlled trial to compare methods of milk expression after preterm delivery. Ayus JC. Aarts C. Kruger DH. Human cytomegalovirus reactivation during lactation and mother-to-child transmission in preterm infants.

55:327-36 115. Washington DC. Chang HM. Dewey KG.77:79-87 108. Peterson AE.15:125-30 106. Geneva. Centuori S. WHO. Schulz KF. Geneva. Dewey KG. 117. Gartner LM. Nurs Res 1988. Robertson A. Huynh DQ et al. Gallo MF. duration. WHO Regional Publications.70:582-6 112. Kent JC. WHO Child Growth Standards based on length/height. Copenhagen. Meier P. Van Look PF. The development of preterm infants' breastfeeding behavior. WHO. Frequency and degree of milk removal and the short-term control of human milk synthesis. Fraser AB. Cohen RJ. Pediatrics 2003. Geneva. von Hertzen H. Feeding and nutrition of infants and young children. Burmaz T. Risk factors for suboptimal infant breastfeeding behavior. 2004.46:149-54 114. 2003.16:21-7 103. sore nipples. Heinig MJ.81:861-75 109. Efficacy. 2000. Food Nutr Bull 2004. Combined hormonal versus nonhormonal versus progestin-only contraception in lactation. WHO. Northstone K. Ronfani L et al. WHO. Early Hum Dev 1999. weight and age. Pediatr Clin North Am 1991. Cochrane Database Syst Rev 2003. Bottle. Dewey KG. 2000 118. Labbok MH. Daly SE. Guiding principles for complementary feeding of the breastfed child. Schooley J. Totally vegetarian diets and infant nutrition. Hight-Laukaran V. Chen CH.and breast-feeding: effects on transcutaneous oxygen pressure and temperature in preterm infants.14:43-54 123. J Hum Lact 1999. 2005.37:36-41 104. Geneva. Allaire JH. The short-term synthesis and infant-regulated removal of milk in lactating women. Multicenter study of the Lactational Amenorrhea Method (LAM): I. delayed onset of lactation. Daly SE. Ewald U. J Hum Lact 2000. 110. Shinwell ED. Pugin E. Acta Paediatr 2006. J Trop Pediatr 2000. 2006. Grimes DA. The effect of age of introduction to lumpy solids on foods eaten and reported feeding difficulties at 6 and 15 months.25:377-402 121. WHO. Hartmann PE. Feeding the non-breastfed child 6-24 months of age. Michaelsen KF. Pediatrics 2003. Valdes V. 122. Exp Physiol 1992.111:908-10 113. Nethersole F. Guiding principles for feeding non-breastfed children 6-24 months of age. Truitt ST. PAHO/WHO. Prevention of rickets and vitamin D deficiency: new guidelines for vitamin D intake.112:607-19 105.76-85 111.78:209-20 107. and breastfeeding: a randomized trial.55:247-64 102. Nipple care. Contraception 1997. Aravena R. Owens RA. Wang TM.and bottle-feeding on oxygen saturation and body temperature in preterm infants. WHO. WHO technical background paper: feeding of nonbreastfed children from 6 to 24 months of age in developing countries. WHO Child Growth Standards. Catalan S. Kent JC. Rollins NC. The determination of short-term breast volume changes and the rate of synthesis of human milk using computerized breast measurement. Exp Physiol 1993. and implications for clinical application. Sjoden PO.38:1439-53 34 . Pediatrics 1982. Chi CS. Emmett P. Clinical support can make the difference in exclusive breastfeeding success among working women.101. European Series n. Nyqvist KH. J Hum Nutr Diet 2001. Branca F. Weaver L. Gorodischer R. 87 ed. Daly SE. Stevenson RD. Hartmann PE. WHO Regional Office for Europe. Exp Physiol 1996. and excess neonatal weight loss.CD003988 116. WHO. The effect of breast. Cohen RJ. 120. 119. WHO. Nommsen-Rivers LA. Complementary feeding: family foods for breastfed children. Owens RA. Fletcher V. The development of normal feeding and swallowing. Greer FR. WHO Multicentre Growth Reference Study Group.

Committee on Drugs. Hourihane JO. Ramanan AV. 2003. mixedlongitudinal cohort study in The Netherlands. Galtry J. The Swedish epidemic of coeliac disease explored using an epidemiological approach--some lessons to be learnt.19:425-40 129.59:1187S-96S 139. [Recommendations for breastfeeding during maternal infections]. 144. J Pediatr (Rio J) 2004. J Pediatr 1992. Excess fruit juice consumption by preschoolaged children is associated with short stature and obesity.99:15-22 137.503:115-23 128. Pediatrics 1997. double-blind. Creedon MI. Durie PR. AIDS 2005. WHO. editors. Birch LL. and the USA. Tavengwa NV et al.4:23 136. Heller RF. Rockwell HL. Lifshitz F. Dennison BA. Lawrence RA. Acosta PB. The impact on breastfeeding of labour market policy and practice in Ireland. WHO Division of Child Health and Development. Iliff PJ. Lamounier JA. Dwyer JT. Am J Clin Nutr 1988. Hernell O.93:271-7 131. Truesdell DD. Pediatrics 2001. Flavor variety enhances food acceptance in formula-fed infants. Herman LA.18:72-8 138.73:1080-5 130.107:E88 133. O'Mullane DM.57:617-24 126. Mother's milk: a medium for early flavor experiences. Development of food acceptance patterns in the first years of life. Costa-Ribeiro H. HIV and infant feeding: a guide for decision-makers. 1991: 217-223. Best Pract Res Clin Gastroenterol 2005. tasting.72:141-3 135. Infant dietary experience and acceptance of solid foods. Nutr J 2005. Ivarsson A. Mendes CM. Morbidity from excessive intake of high energy fluids: the 'squash drinking syndrome'. Vegetarian children: appropriate and inappropriate diets. Breast milk and infection. Role of juice carbohydrate malabsorption in chronic nonspecific diarrhea in children.31:501-28 145.108:776-89 35 . Community Dent Health 2001. Geneva. O'Neill S. Ivarsson A. Clin Perinatol 2004.48:811-8 141. Van Staveren WA. Ireland. Piwoz EG. Feeding.91:39-43 127. WHO/UNICEF/UNAIDS/UNFPA. Breastfeeding after radionuclide administration. Jr. In: Walker WA. J Hum Lact 1995. Ament ME. Controlled. Kleinman RE et al. Gerrish CJ. Lifshitz F. Effect of breast feeding on risk of coeliac disease: a systematic review and meta-analysis of observational studies. Pediatrics 2001. Breast-feeding protects against celiac disease in childhood—epidemiological evidence. Mennella JA. Moulin ZS. Adv Exp Med Biol 2002.124. Pediatric gastrointestinal disease. WHO. Early exclusive breastfeeding reduces the risk of postnatal HIV-1 transmission and increases HIV-free survival. Mennella JA. Rolles CJ. 1998. Xavier CC.11:223-7 148. Beauchamp GK. Am J Clin Nutr 2001. Akobeng AK. randomized clinical trial to evaluate the impact of fruit juice consumption on the evolution of infants with acute diarrhea. American Academy of Pediatrics. Geneva. 125. J Am Diet Assoc 1985. Macrobiotic nutrition and child health: results of a population-based. Walker-Smith JA. Jagnow CP. Prenatal and postnatal flavor learning by human infants. Valois S. and sucking.80:S181-S188 146. Lawrence RM. Am J Clin Nutr 1994. 147. Pediatrics 1994. Proc Nutr Soc 1998. Sweden. Dagnelie PC. Mennella JA. Hamilton JR.85:837-40 140. Soc Sci Med 2003. Arch Dis Child 2006.19:699-708 143. Persson LA. Milla PJ. Birch LL. Arch Dis Child 1995. Jacobs C..120:825-9 134.11:39-45 132. Transfer of drugs and other chemicals into human milk. Baker SL. Sullivan SA. Watkins JB.57:167-77 142. Breastfeeding and maternal tuberculosis. Mattos A. Ribeiro TC. J Hum Lact 1995. Philadelphia: Decker. Buchan I. Factors affecting caries levels amongst 5-year-old children in County Kerry. Feeding the vegan infant and child.

Moy G.157:237-43 167.150:981-90 157. Reuvers M. Fasano D. Protective effect of breastfeeding against urinary tract infection. Viggiano D. Am J Clin Nutr 1999. Hendershot GE. bottle feeding. Cesar JA. Breastfeeding and maternal medication: recommendations for drugs in the eleventh WHO model list of essential drugs. Am J Prev Med 1987. WHO Collaborative Study Team on the Role of Breastfeeding on the Prevention of Infant Mortality. Boersma ER. Dietary products used in infants for treatment and prevention of food allergy. Dev Med Child Neurol 2004. Mulder PG. McElhatton P. Anderson JW. Garbis H. Rost van Tonningen M.113:e435-e439 165. Health sequelae of breastfeeding for the mother. Remley DT. Peters P. Jodal U.89:1121-3 163. Brocaar MP. Wang B. Aggett PJ. McVeagh P. 2000.46:398405 154. Scialli A. Goulet O et al.287:2365-71 171. 2003. Agostoni C. Vreugdenhil HJ.81:80-4 159. 160. Santos IS. Pollutants in breast milk. WHO.111:e580-e585 153. Environ Health Perspect 2004. effects on occlusion in deciduous dentition. Sala M et al. Neural maturation of breastfed and formula-fed infants. Marild S.26:491-ix 36 . Vallenas C. Environmental exposure to polychlorinated biphenyls (PCBs) and dioxins.3:227-32 162. Schaefer C. Cardo E. Bachrach LR. Breast feeding. 150. Acta Paediatr 2004. Bachrach VR. Geneva. Labbok MH. exposure to organochlorine compounds. Breast milk: an optimal food. 2002. Clin Perinatol 1999. Victora CG. Chen A. Osman AA. WHO. Michaelsen KF. 151. Prenatal exposure to polychlorinated biphenyls and breastfeeding: opposing effects on auditory P300 latencies in 9-year-old Dutch children. Vallenas C. Pronczuk J. Labbok MH. Oden A. Global perspectives in breast milk contamination: infectious and toxic hazards.93:734-8 168. Amry S. Lancet 2000. Reinisch JM. Svedberg K.70:525-35 170. Breastfeeding and the risk of hospitalization for respiratory disease in infancy: a meta-analysis. Adv Exp Med Biol 2000. Lanting CI. Brand-Miller J.78:1024-9 169. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2002. Van Zanten GA. Moy G. Arch Dis Child 1999. Flores JA. Brain ganglioside and glycoprotein sialic acid in breastfed compared with formula-fed infants. Koletzko B. Mastitis: causes and management.110:A349-A351 155. Effect of breastfeeding on infant and child mortality due to infectious diseases in less developed countries: a pooled analysis. Arch Pediatr Adolesc Med 2003. Am J Clin Nutr 2003. Breastfeeding and the risk of postneonatal death in the United States. Strohmenger L.112:A722-A723 156. Dreborg S et al. and non-nutritive sucking. Pediatrics 2004. Arch Dis Child 2004. Drugs during pregnancy and lactation. JAMA 2002. Acta Paediatr 2004. Pediatrics 2003. Monaco G. Impact of breast feeding on admission for pneumonia during postneonatal period in Brazil: nested case-control study. WHO/UNICEF. Akre J. Rogan WJ.34:496-8 158. Mortensen EL. Farghaly WM. Pronczuk J. Breastfeeding. The association between duration of breastfeeding and adult intelligence. Ribas-Fito N. Does breast-feeding protect against malocclusion? An analysis of the 1981 Child Health Supplement to the National Health Interview Survey.149. Amsterdam. Sanders SA.478:271-87 152. Elsevier. Arch Pediatr Adolesc Med 1996. Consequences for longterm neurological and cognitive development of the child lactation. Antireflux or antiregurgitation milk products for infants and young children: a commentary by the ESPGHAN Committee on Nutrition. WHO. Environ Health Perspect 2002. Geneva. Barros FC. Hansson S. Petocz P. Host A. Breast-feeding and cognitive development: a meta-analysis. Schwarz E. BMJ 1999. Johnstone BM.355:451-5 164. Rogan WJ. Weisglas-Kuperus N.93:164-8 161. Khedr EM. and neurodevelopment in infants.318:1316-20 166.

48:253-62 175. Breast cancer and breastfeeding: collaborative reanalysis of individual data from 47 epidemiological studies in 30 countries. Beuchat LR. Pediatr Clin North Am 2001. Enterobacter sakazakii: a coliform of increased concern to infant health. 179. Washington DC. FAO Food Nutr Pap 1979. FAO. Weimer J. European Food Safety Authority. The EFSA Journal 2004. Bennett DM. Microbiological risks in infant formulae and follow-on formulae.39:320-2 180. Axelsson I. Mrtek MB. Agostoni C. US Dept of Agriculture. Lancet 2002. Comparison of maternal absenteeism and infant illness rates among breastfeeding and formula-feeding women in two corporations. Mrtek RG. Am J Health Promot 1995. WHO. Goulet O et al. Economic Research Service. including 50302 women with breast cancer and 96973 women without the disease. FAO/WHO.104:1-34 178. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2004. The economic value of breast-feeding.1-35 37 . Food and Rural Economics Division.11:1-89 177. The economic impact of breastfeeding.10:148-53 176.172. Food and Nutrition Research Report n. Ball TM. Cohen R. 2001. 2004. The economic benefits of breastfeeding: a review and analysis. Joint FAO/WHO workshop on Enterobacter sakazakii and other microorganisms in powdered infant formula. Geneva. Kornacki JL. Preparation and Handling of Powdered Infant Formula: A Commentary by the ESPGHAN Committee on Nutrition. Int J Food Microbiol 2005. Gurtler JB. 13. 174.360:187-95 173.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->