SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3. 4. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER.1. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6. ZAKON O GRADNJI STR: 6 .

izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE . .instalacija vodovoda i kanalizacije . projekt uređenja okoliša i sl. izvođač . instalacija slabe struje . instalacija razvoda tehnološke pare . prostorije korištene u medicinske svrhe . 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola.Instalacija jake struje . instalacija potrošne tople vode . stambeno-poslovni objekti . revident . vanjska rasvjeta isl. projekt instalacija .n. N. ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom.Vrste objekata : stambeni objekti . instalacija razvoda plinova . trafostanice . ugostiteljski objekti . projektant . lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) . kafići . mehanička ventilacija . rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine . kotlovnice . gradnje . marine i sl. projekt ugradnje opreme . Sudionici u gradnji . četiri primjerka glavnog projekta . bolnice . građevni projekt . ostali projekti ( tehnološki projekt . sportski objekti . zaštita od buke .Tvrtke koje se bave projektiranjem . nadzora i inspekcija . hoteli . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . poslovni objekti . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost . kabelski razvod . industrijski objekti . vanjski razvodi ( n.Investitor . .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. zračno grijanje i klimatizacija .UVOD . instalacija centralnog grijanja . instalacija gromobrana . restorani . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata . nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima .

list 53/88 ) 2. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . list 68/88 ) 3. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. N.Gradilište Uređenje gradilišta . 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. list 13/78 ) 5. dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. N. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. list 13/68 ) 4. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl.

Provjera pregledom 2. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. Razdvajanje strujnog kruga 8.el.zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila . ostale mjere ) 2.n. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Funkcionalno uključenje i isključenje IV. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara . Električna razdioba . presjek aluminijskog vodiča 2.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . Transformatori 6. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. instalacija 3. pregrađivanje i sl.dozvoljeni padovi napona . El.5 mm ² .presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča . 5 Ohma ) 5. Isključenje u slučaju hitnosti 10. Tehničke zaštitne mjere od požara 3. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6.presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . Rotacijski strojevi 7. Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4.5 mm ² . Sigurnosni sistemi III. Pretvarači 8.zahtijevima za postavlajnje el.el.min. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL. otpor uzemljivača otpornika prenapona max. OSNOVNE ODREDBE II. INSTALACIJA 1. presjek bakrenog vodiča 1. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. Sklopni uređaji 4. ) . Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona .min. energiju 11. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila . Akumulatori 9. instalacija napajanja iz n. Uređaji za isključenje električne instalacije 5. oprema i uređaji koji troše el. Sklopni blokovi 10.PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . Ispitivanja STR: 9 .

Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. zvonici . tvornički dimnjaci Crkve . mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala . Uf Uf Zk < -----. nemetalni tornjevi . Opći uvjet za nulovanje u n. mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii .spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači . metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I. POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi . aluminijske trake Hvataljke . MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1. nulovanje .metalni vodljivi dijelovi na krovu . ZAŠTITNE MJERE U N.= -------Ii kx In STR: 10 . koji prihvataju grom Odvodi . zaštitna naponska sklopka 2. zaštitno uzemljenje . zaštitno izoliranje . OPĆE ODREDBE II.PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el.ukopani metalni dijelovi Uzemljenje . udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn . zaštitna strujna sklopka . N. n.skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . bakrene žice ili trake . n.

zaštitno uzemljenje . Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna .ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10.Uf fazni napon .Ii = kxIn struja isključenja . Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15.Zk impendancija petlje kvara . n.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje . Zaštita od požara 16.In nominalna struja osigurača ili okidača . n.= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz . Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n.dio struje dozemnog kratkog spoja R . mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11. Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 . Primjena zaštitnih mjera u TS . Primjena ostalih zaštitnih mjera 7.Sf i So presjeci faznog i nul vodiča . n.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je .redukcioni faktor Ik .5 za osigurače Granična dužina n.Gdje je : . Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n.25 za elektromagnetske okidače 2.A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0. n. mreži 5. radno uzemljenje 9. mreži 8. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. mreži 6. n. mreži 4.01 3.k= 1. n. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v. n. Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14. Uf L < -----------------------------. mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------. Zaštita od strujnog preopterećenja 13.

U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage .e. 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) . HRVATSKE CESTE i sl.distributivna elektroenergetska mreža .4 kV . Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) . STR: 12 .4 kV . 2. Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka . ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi .4 kV . VODOVOD I KANALIZACIJE .Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA . i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP . Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim.srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2.elektroagragatska postrojenja . suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. 1800 mm ( visina ) . cca . Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup.4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0. U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm².interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna .1. TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0. Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice.Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja . 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta . SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu .niskonaponska mreža 0. sa sklopnim blokovima punjenim plinom. i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . te SN i NN postrojenje . Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1. Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno. HPT . Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima .transformatorska stanica 20(10)/0. 1x1000 kVA) . Glavni izvori napajanja . Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca .uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore .

Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja .Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom.NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . strani. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje . Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani.85 na željeni faktor 0. Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0. priključenih na n. napon sekundara 400/231 V . koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²). što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije. Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA . smještenim u trafokomori. mjernog polja i dva trafo polja. položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. n.5% i 5% Spoj V. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA . Zaštita transformatora STR: 13 . Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr .kojim je omogućen popravak faktora snage 0. n. 1 kom spojno polje . obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. 1 kom polje vanjske rasvjete . Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju. asinhroni motori. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). cca. napon primara 10 (20) kV .Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila .Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima .4 kV .95 . N. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. osiguračima s udarnom iglom . napon kratkog spoja 4% . ručna regulacija napona 2. 2x(40x10 mm). Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori.Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . S prednje strane zatvoreno je vratima. potpuno je blindirano. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje . spoj Dyn 5 .

-mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova . Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja.Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini.Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice . Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. s pokazivačem maksimalne struje. koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. nul” točka dizel električnog agregata . nulti vodič niskonaponske mreže . ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. metalna konstrukcija transformatora . Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora.u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A. koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . a pošto građevina bolnice . Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage .81 A. Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . ostali uzemljivači . tj.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora . zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA . uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS .Mjere se svi fazni i linijski napon. koji ima nazivnu struju In=4. to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. odvodnici prenapona .Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima .

1 x Un 1.s.01 Ω 100 x Pn 100 x 0. iznosi Z=Zm+Zt . iznosi : Itr =μ x Ik = 0. iznosi : 1. Proračun struje k. jer min.s.s.8 kA 3 xZ 1.01 = 0.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k. na 0. . Proračun struje k.5 kA 3 x Um 1.1 x Un 1. 1.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0.Tehnički proračuni 1.0007 + 0.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0.= ----------------= 0.8 x 1.)² = 0. koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.95² = 13.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14.44 x ( -----.s.s. a Zt je otpor transformatora . iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1.s.1 x 0.1²+ 0. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.41 x 14.s.5 = 36.0107 STR: 15 . s.63 Z = 0. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8.44 x ( -----)² = 0.01 = 12 mm² 2.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² .4² x 4 Zt=-------------.73 x 0. Struja k.4 Zm=0.8 x 0.s.73 x 10 Udarna struja k.9 x 14.s.5 x 0.s.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k. gdje je Zm otpor 10kV mreže .9 kA Trajna struja k.= ----------------= 36 A 3 x Un 1.

= ----------------= 910 A 3 x Un 1. ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV .8 x 0.4 kV strani .5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.s. 50x10 mm . uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) .4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0.= 0.s.5 x 1.73 x 0. Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A . a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to . koje treba izbjegavati.364 Ohma .6 kA Snaga k.dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) . koji se može opteretiti strujom 1025 A.Udarna struja k.ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) . 3. Iz . računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže . iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) .8 = 16. Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje .25 do 1. r .4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem.9 x 23. s.4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0. iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23.s. iznosi : Itr =μ x Ik” = 0. obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu.45 m . Ik .= ----Iz rxIk gdje je: Ud .redukcioni faktor . iznosi : S = 7. Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .5 x It x t = 7.4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k.533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0.08²+ 0.dozvoljeni napon dodira (V) . mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----. STR: 16 .41 x 23.8 = 21. otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----.5 x 21.1 m .8 = 50 kA Trajna struja k. Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. Spoj transformatora i trafo polja na 0. kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1.86² = 20.73 x 0.s.12 m i razmak uporišta 1.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.4 x 23. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1.

hotelima i sl. komandnim ormarom za automatsko upravljanje.uređaji sa akumulatorskim baterijama 1. Samostalni izvori električne energije . U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda. po mogućnosti blizu TS . visine 3.vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja . cca. strojarnici . Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore . ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama . a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača. Konstruktivne izvedbe : prenosni . stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. prevozni .2xIg STR: 17 .mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4. 6x4 m .prividna snaga P= Pm x g / cos Øg ..Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata .1 x ( PFe + PCu ) 1. gdje su : PFe gubici u željezu .1 x ( 1.58 kW .3 + 6. kontejnerski .5 m . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2.elektroagragatska postrojenja . ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ). koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator. Strojarnica se izvodi u sastavu objekta . sa integralnim dnevnim spremnikom goriva . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja .5 ) = 8.radna snaga P= Pm x g .8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja .faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0. potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera . Kompaktno . a PCu gubici u bakru . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA . aku baterijom .

baterija .2xIg = 2. Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . baterija . ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . statičke bypass sklopke . STR: 18 . uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete .5 sek. izmjenjivača . a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2.Ip = kxIn = 2. Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama . UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje .2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 . poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0.5-3. izmjenjivača . napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama.5 2.

Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta. petljasti tip mreže . instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja . ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže.005% po dužinskom metru iznad 100 m.5%.2 do 0. Za strujni krug rasvjete 3%. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. ali ne više od 0.8 .Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže .suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0.05 do 1 . Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . a za strujni krug ostalih trošila 5%.faktor istovremenosti Pi .vršno opterećenje (u kW) i . Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2. 2. Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . Opterećenje.2. Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. a za strujni krug ostalih trošila 8%. ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . Za strujni krug rasvjete 5%. u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. proračunavamo vršnu snagu ( u KW). koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje. a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. kabel ne smije biti opasan za okolinu . Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije .PRORAČUNI 1. STR: 19 . list 53/88 ) 1. pouzdano snabdijevanje . vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0.

do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² . struje kojima možemo opteretiti kabel.73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N. U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .korekcioni faktor polaganja kabela It . te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² .pad napona dionice uuk .za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.Proračun pada napona računamo prema: .Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K .(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ.za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² .752 . Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max. Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.trajno dopuštena struja ud . za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0.B2.ukupni pad napona STR: 20 .

Vodiči su žice od 1. tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima . Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el.90 320 1.010. energetske razvode .38 1.3. STR: 21 . industrijska postrojenja i sl.4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase . Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase .88 EO4 .5 1 5 25 1. Samo u suhim prostorijama. Primjer označavanja PPY 5x1. PP41 -A 4x50mm². PP00 4x50mm² PP00 1x150mm².K.EO4 39 66 30 35 1 103 0.C0. instalacije u zatvorenim . Koriste se za gradske razvodne mreže .45 2.Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS .23 4. na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju . industrijska postrojenja i sl.5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama . ili uže od 10 mm² do 400 mm².5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM .19 3.5 1 29 1. tako da između žila postojim staza .S. ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake .Koriste se sa Cu . Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) .05 2. Primjer označavanja PP00 3x1. jednožilni i višežilni .RS 10 18 15 10 1 52 0. Vodiči su žice od 1. Primjer označavanja PP/R 3x1. na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja . Primjer označavanja 4x P1. Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke .43 GRP1.38 KRO1. Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase .S.54 RS . s izolacijom i plaštem od PVC-mase .C0. .5 mm² do 16 mm² .5 mm² do 35 mm².5mm². suhim prostorijama .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N.006.4 2 13 15 2. energetske razvode .3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja . Primjer označavanja . PGP ) –višežilni ( 2. za napajanje potrošaća manjih snaga . Samo u suhim prostorijama.5 1 22 1. PP00 -A 4x50mm². U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase . Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase . U suhim i vlažnim prostorijama .5 mm² do 6 mm² . Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline .47 4. PP41 4x50mm².5 mm²+ PY1.KRO1 178 290 110 2X150 0. ali i sa Al vodičima .07 RS . Vodiči su žice od 1.Najčešće se koriste sa Cu vodičima . a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.GRP1 65 110 40 95 1 138 1. a ne smiju se polagati u zemlji . jednožilni i višežilni .5mm² Kabeli se koriste za razvod el. Koriste se za gradske razvodne mreže .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke .K. instalacija kako u zatvorenim objektima .

1 m. Kabeli se polažu ručno .B2. Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima . Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice.771.zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. na perforirane metalne kabelske trase . koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . razmak od 50 cm. U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm. ( prilog ) . Na uže za uzemljenje spaja se : . a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1.metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . STR: 22 . Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma . koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina). u plastične parapetne kanale i sl.5 m odnosno 1. Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku .RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. u metalne kanale za el. Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. ) . Polaganje el.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . . ili pomoću mehanizacije . Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. priključke u nivou poda . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0. koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama.5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ).Police se pričvršćuju na konzole .

svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . Kućni priključni ormarić ( KPO ) .Montiraju se na tipizirane armirano . GRP se sastoji iz više sekcija . po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . Koriste se tipski ormari . u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . sekcija “ agregat” i sl.betonske temelje pomoću vijaka. gradilišta i sl. n. GRP se sastoji iz više sekcija . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . razvod el. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . razvod el. međusobno odvojenih . Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. distributivnu elektroenergetsku mrežu . bolnice . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. Koriste se tipski ormari . tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. energije . energije .dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti . koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. međusobno odvojenih . Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. ) STR: 23 . industrijskim postrojenjima . distributivnu elektroenergetsku mrežu . Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . hoteli i ugostiteljski objekti . Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . plastične izvedbe . energije u distributivnim . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . energije ostvaruje se osiguračima 100 A .Veći objekti priključuju se direktno na KRO . n. mrežama .3. Ugrađuje se na pročelju građevine . energije ( sekcija “ distribucije “) . Održavanje ormara nije potrebno . razvoda javne rasvjete i sl. Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom .

25. strujnim krugovima .tehnološke cijeline ( kuhinja .Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika . restoran . Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje . koji omogućuje daljinsko okidanje . 1000 . garaža .1 U Ik” = -------------1. 10 .struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.630 i 1200 A. Izrađuju se za standardne : . 250 . n. nadgradni ( montiraju se na zid ) . . Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) .struje opterećenja I . ojačani L profilima .katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) . rashlad i sl.struje k.požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal .40.73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1.Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: . 400 . 160 . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač . samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su .400.nominalne struje od 100 . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ).100. Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. s. 2500 A .73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16. praonica . 35 . kotlovnica .63. 50 kA STR: 24 . Toplinski okidači su podesivi .Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1. ) .5 – 2. često plastificirani .5 mm .200.

10 (15. 40. 400 .03 .3 .80.25.16.10.200.8.100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . Nazivne struje podnožja : 25 . 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.400. s.630A Upravljački napon : 24. 630 . ( ili preopterećenja ) . C i D ( H. Nazivne struje : 6. Struje k.500.16.s. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k. Struje k.315. 220. Struje k.500.90.48. L. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . C i D ( H. pomoćni kontakti .25. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .20.1 .100.Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke.16. 300-500 A isl.630. magnetski svitak i komora za gašenje luka . Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .60.63.25. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25. 63 . Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr. 0. što je vrlo povoljno za mrežu.110.50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima .40. 0. 1000. 250 .s. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k. K ). dvopolni .125.4.36.Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači .100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B. 1250 A.50.20.63.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti .160. 6. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .80.32.s.5 A . 3-5 A 35-50 A . kao i za ograničavanje struja k.50. s.4.25.40.5 A Sklopnici Oblik sklopke .3-0. Nazivne struje podnožja : 100 .10. 0.32.32. 0.16.110. 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja . četveropolni .250.20.225. ) STR: 25 .25. Jednopolni . L.355. Nazivne struje : 14.50.80 A Nazivna struja greške : 0.40. .250. K ).s. s.400.40.80.63.10. koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.160. tropolni .8. “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k. ( ili preopterećenja ) .63.

Kontakti releja su mirni . trotarifna . vremenski releji . Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12.Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja .za mjerenje radne ( djelatne ) el. Postoji pojedinačna . cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el.Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . 24. energije : . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora . energije kW sa pokazivačem maksimuma . trofazna . radni . a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0.priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri . grupna i centralna kompenzacija . Pored troškova za isporuku . reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje . napon. STR: 26 .jednofazna .62 . snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore . Mjerni uređaji Brojila potrošnje el. Proizvode se u spektru od 17.Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0. uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju .jednotarifna . voltmetri .0. odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije .prijeklopni i trenutni Pomoćni releji .329 ) kVAr . tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V. energije kVAr .5 do 960 kVAr. zaštitni releji . 36 i sl. dvotarifna .85 .za mjerenje jalove el. Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 .tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0.95 Q = Pv ( 0. Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije .9.

koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič .B2. metalne konstrukcije zgrade .TN-C –sistem . Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema . U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič . IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N.4. mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to . zaprekama .n.TN-S –sistem .741. gromobransku instalaciju STR: 27 . Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja. ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V. kanalizacije . Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima .TN-C-S –sistem .070. ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N. metalne konstrukcije unutar zgrade . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema . ) . centralnog grijanja . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N.730. metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda .) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr. klimatizacije .A5. zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke . instalacije plina i sl. PEN vodič .) U n.B2. glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) .

06x0.06Ω/km Ro=8.025+2x2.6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.025 + 0.412 = 0.zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia . Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .krug br.110+2x0.Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima . ) STR: 28 .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .B2.Zaštitno strujne sklopke PRILOG .23x0. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA .533 x 80 = 42.025= = 0.Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači .012+2x8. Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .231Ω/km Ro= 0.588Ω/km Ro= 2.231 Ω/km Ro .nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.( termomagnetni okidač ) .23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0.231x0.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.049 + 0.specifičan otpor kabela (Ω/km) .PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br. Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu .5 mm² Ro=0.4 s .029 + 0.04+2x0. tj. t = 0. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .impendancija petlje kvara Ia .4 sekunde.533 Ω ZsxIa = 0. za 220 V iznosi 0.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2.588x0.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.741 i na pr.231/2x0.018 + 0. 500 mA i sl.

Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2.5 mm² Ru=8.754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći . jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja . odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja . Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N. Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji .14x0. koji se polažu na izolatore po pogonu.743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga . STR: 29 .27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje .06 Ohm/km Ro = 7.03 = 0.14 Ohm/km Ro .B2. ili traka FeZn 25x4 mm. a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² .60 + 2x2.2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st. Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² . Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka . PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N.06x0. a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm².5 mm² . Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² .025 = 9.15 x 0.60 Ohm Ro= 2.specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru .Strujni krug br. već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal. a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem . Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu .B2.1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2.15 Ohm RaxIa = 9.krug br. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti .otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8.020 + 2x7.

) . Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: .trajno podnosiva struja kabela In . akumulatorske stanice . U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el.prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . skladištenje žitarica i sl. ) . poznati kao “S” uređaji . STR: 30 . instalacije . proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. skladište i pretakanje goriva . instalacije .struja za koju je strujni krug projektiran Iz . ….Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. Protueksplozijski zaštićeni el. izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. a način izvođenja el.svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. sklopni uređaji . garaže za motorna vozila . obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane . ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova . proizvodnja i prerada umjetnih masa . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki . uređaji ( svjetiljke .nazivna struja zaštitnog uređaja I2 . benzinske crpke. 93/98 ) .45xIz gdje su: Ib . postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. 18/67) . razvodne kutije i sl. Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . proizvodnja i upotreba lakova . uglavnom samo rasvjetu .N. Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1.struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove.

energije i zagrijavnje . 15 . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru . B15 ). E14 ) ili sabajunetom ( B22 . kriptonske . 23 W STR: 31 . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . imaju dobru reprodukciju boje . baterijske .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. E27 . E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . oblika svijeće itd ) . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . imaju dobreu reprodukciju boje . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . a životni vijek 10 puta veći . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . 35 . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . a produži trajnost . ili 50W . 11 . 7 . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . a osnovna mana je slaba iskoristivost . te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . metalizirane . specijalne žarulje ( signalne . Izrađuje se snage 5 . jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) . kojima je potrošnja 5 puta manja . 20 . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . najčešće su za napon 12V snage 20 .

600 i 1000 W . 6 min. Vrijeme propaljivanja cca. Vrijeme propaljivanja cca. 400. povijesni spomenici . 80.150. 1200. 36 . sportske palače . za rapid – start . 8 min. pročelja . prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . kondenzator . Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . Standardne su snage 50. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . . 2000 i 3500 W . Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . vijek trajanja 12000 do 24000 sati. ) . HPI . 250. STR: 32 . dokovi kolodvori teniski i golf tereni . 150 W . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . Vrijeme propaljivanja cca. BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . velike i visoke industrijske hale . 1000 . skijaške staze . VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . 6 min. 1500 mm . 3 min .3500 K ) . . 6 min . 70. DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . 400. Standardne su snage 50. Vrijeme propaljivanja cca.2900 K ) . skladišnih prostora i sl. velesajamski paviljoni . bojane . 100. . za osvjetljenje akvarija i cvijeća . Cijevaste su snage 250. Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . skladišnih prostora i sl. Vijek trajanja oko 10000 sati . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. vijek trajanja 16000 do 24000 sati. 75. boje TB ( toplo bijela boja . 6 min. Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . za regulaciju svjetlosnog toka . BB ( bijela boja 4500 K ) . 700 i 1000 W . za kopirne aparate .Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . dužine 600 . reklamni panoi . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. 58 W . za niske temperature . za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . SB ( svjetlo bijela boja . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 2 min . čuvaju naboj i stabiliziraju struju. vijek trajanja 10000 do 15000 sati. s refleksnim slojem . vijek trajanja 6000 do 9000 sati. stadioni i sl. Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. . 125. rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . parkirališta i sl. VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . promjera Ø 38 ili Ø26 mm . 3 min . 250. vrijeme ponovnog propaljivanja cca.

jednolika . ogračiničenje blještanja .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : . na gore . vodiči za unutrašnje ožičenje . indirektna .svjetlotehnički elementi : reflector . pretežno direktna .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine . otpornost prema koroziji . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . starteri . kodenzatori I sl.iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . prigušnice . na gore i dolje .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : . jednostavan I siguran priključak . montažni pribor . raster .mehanički elementi : kučišta .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča . kapa . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne .elektromehaničke : pogonska sigurnost .elektrotehnički elementi :grla .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . zagrijavanju . pretežno indirektna .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade .raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama . povoljna iskoristivost . zaštita od smetnji . zaštita od napona dodira .širokosnopne . priključne stezaljke . svjetiljke sa kosim zračenjem . sa zračenjem na sve strane . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja . osiguranje protiv vlage I vode .

visokotlačne metal-halogene žarulje . halogene žarulje . visokotlačne natrijeve žarulje .5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : .100-150 lux .vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux .veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : . Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost . a visoki bijele boje . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 .bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost .1:3 za vrlo male i male zahtjeve .topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) . visokotlačne živine žarulje . fluorescentne cijevi bijele boje. fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti .1:2.1:1.boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ).srednji zahtjevi 200-300 lux . a kako je naš standard relativno star . Preporučena skala osvjetljenosti : . žarulje sa žarnom niti .UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima . u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN . koju je potrebno postići u prostorijama .mali zahtjevi 75.5 za srednje zahtjeve . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje . fluorescentne cijevi toplo bijele boje .

Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . metal-halogene . garaže i sl. kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . stanica za tehničke preglede .Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . osjetnici svjetla . natrijeve ). IR prijemnici . biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . Osram . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . stupanj zaštite IP55. ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . daljinski upravljači i sl. ( DALI kontrolni signali ) . Tridonic. ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips .

.ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu . koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0. a nastaju direktnim udarom groma .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi . etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona . elektromotora i vodova .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju . te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju . i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0. pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : . induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine . glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona . koji putuju vodovima i prodiru u uređaje .4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .

kao funkcija srednje zaštite .Video kabeli . zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 .Telefonske i informatičke mreže .Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .

Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. 1. Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže.TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije. “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići.mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem . Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova . Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak. Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. . i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600.RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare. Vanjske instalacije planira. . Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. 1000. 1600 ili 2000mm). Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže.PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti. te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. . U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) .mogućnosti produženog biranja . U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. .bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka . Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima.TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija. U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 .i sl.preuzimanje poziva . MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati. Proizvode se centrale različitih kapaciteta . Napajaju se iz NN mreže. Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima.C.konferencijske veze .prebacivanje poziva . projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ).RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale.

Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44.TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice . koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku.telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. . Razvod u prostorima. Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. STR: 39 . Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. Način ugradnje ( podžbukni. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta. koje se polažu direktno u beton. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. Postoje tropolne. Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. nadžbukni i ugradnja u pulteve .

Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta.instalacija vatrodojave . Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama.ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : . alarmiranje. protupožarne zidove.vatrodojavne centrale . testiranje i rad same centrale.instalacija odimljavanja . Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale).adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. požarne liftove . protupožarna vrata.VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: .Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa.linijska . Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: .instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom . zatvaranje protupožarnih vrata. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara.automatskih javljača požara . sustavu centralnog nadzora i sl. okidanje požarnih klapni na klima sustavima . Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Ove centrale se proizvode sa jednom. Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa .ručnih javljača požara . Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu. Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje.alarmnih truba ili sirena . . Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. dvije i četiri petlje.instalacija šprinkler uređaja . Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona). U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ). Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja.hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. STR: 40 . Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara.2. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu. te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma.

termički javljač požara . Automatske javljače požara dijelimo na : . Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. a onda postaju radioaktivni otpad ).automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : . a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje. VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati . Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” .U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. To je elektronski slog centrale koji nadzire. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara . Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci.) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni. Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži.termodiferencijalni javljač požara . Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. velike konferencijske sale i sl. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3.5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine. spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta . alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida. termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja . STR: 41 .ionizacioni javljač požara .adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . praonica.ručne vatrodojavne javljače požara . Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali. . U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja.kombinirani javljač požara . Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara. grananje instalacije i sl. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane. strojarnica i sl. Termički.ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja.8mm ili negorivim vodičima .optički javljači požara . Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0.obične ili analogne . U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. uključenje ventilatora odsisa dima.2m.

). Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1. pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). STR: 42 . Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². što zavisi o konfiguraciji mreže. 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). od koje se dovodi do TV utičnice.3. 2. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP.PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem. Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana.PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se. Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Stanice se napajaju NN naponom 220V .razvoda TV signala iz satelitskog prijema . paralelno s telefonskom instalacijom .razvoda TV signala iz kabelske TV . pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama. Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω. . U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Cijevi se polažu direktno u beton. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima .ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173. gdje god je to moguće. RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: .razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja . . Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama. Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Prijemnici TV signala . multiswitch odcjepnici za 4 grane. ZAU . Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala.

Izrađen je u modularnoj izvedbi.električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. . Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku. Razgovor teče izmjenično. el zvona ili pozivnika (zujalice ) . . PARLAFONI . .jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču. U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište.RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0. STR: 43 .tipkala koje se montira pored ulaza u stan. . Kompletna instalacija se sastoji od: . VIDEO PARLAFONI I EL.govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika. .4.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ). releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata.

5. Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale.kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača .el. PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale.montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. STR: 44 . Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. Instalacija se sastoji od: . Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. brave . odnosno deaktiviranje zaštite.protuprovalnih signalizatora .protuprovalne centrale . - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata. Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu. video rekordera. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima.šifratora . Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor. te otuđenja imovine.sirene . monitora te videomultipleksera.

RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida.2m na udaljenosti od 7-12m. Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. STR: 45 . CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1.6. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju .

Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre. dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale.Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta. STR: 46 .normalan poziv . Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre.Pozivne kombinacije .8mm. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom .Signalizacija – soba pospremljena . blagovaonica i sl.CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice.Poziv SOS iz kupatila . Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. .Centrale .Poziv sobarice . zujalice .noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv). Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu. RAZVOD INSTALACIJE 7. osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). display . Na ručnom handsetu. Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije .Signalizacija – gost u sobi . Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme.bolesnik poziva iz sobe . Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije.INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE . Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V. sanitarnih prostora. Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički.poziv iz kupaonice . Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu. Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu.Razriješne kombinacije . Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme.FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: .Signalna svjetla .ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: .uključuje ga sestra iz bolesničke sobe. ordinacija. Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra.Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata. tasteri za resetiranje i sl. . Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija. Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama.hitan poziv . Omogućene su slijedeće vrste poziva: .

sportski objekti i sl. INSTALACIJA EL. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. bolnice. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme..RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP . STR: 47 .8. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el.50Hz. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. . štopanje vremena. koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. zdravstvene poliklinike. zvona u određenom vremenu. ulaznim holovima. kao što su škole. MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl.

Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. kino dvorane i kazališne dvorane. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. sportske dvorane. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme.30W .9.4m od poda. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. želježničke postaje . U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. i 3W. RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . 20. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. na visini 1. konferencijske sale i sl. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika . 4. kazališta. STR: 48 . poslovni objekti. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. žirafe. hoteli i sl. a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika.

Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje.ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V. Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4. ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0. praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P.volumen prostora 1.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W. STR: 49 .PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava . potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka. .5mm².4 m c = 2.- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama. 2. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.9 m V = 49.3 m b = 15 m c = 2.

U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali.primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći .primopredajnika smještenog u objektu . te napaje sve ostale elemente sustava. Instalacija se sastoji od: .napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom.električne brave . Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene.antene na krovu objekta . Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama. Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore. Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći. Sustav se sastoji od: . OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE .10. Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti.komprimirani zrak .kisik . Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta.2m. .koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator. Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V. dok se el brava montira u dovratniku. Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC . U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: . Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme.razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu. te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja.RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju. u dupleks vezi.čitača kartica . Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1.KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.PC kompjutera sa printerom . Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara.Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina. Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja . Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima. .konektora . Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu.nitro-oksidul . duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu. zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju. STR: 50 . između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera.centralne jedinice .

napojnog modula . Instalacija zauzeća se sastoji od: . "čekaj".TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Instalacija se sastoji od : .konzola za upravljanje .POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata. Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Konzole mogu biti i PC –ovi.centrale . Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja. Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima. "slobodno" i "odsutan" . Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje.stolne kombinacije sa tasterima .glavnih i pomoćnih semafora na zidu .. Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene.modula za punjenje . slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima.razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija.3m.. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja. STR: 51 . Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : . poslovnim objektima i sl. .priključne kutije sa napojnim elementima .predajnika UHF . Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja. Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Malih su dimenzija .informacijske svijetiljke . S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) . lagani i otporni na udare.SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama.antene .razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0. grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ). tvornicama. Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto".osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC.

Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. Ako nema protoka zraka. freona . rashladni sustavi. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. STR: 52 . uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. ELEKTROMOTORNI POGON. te javlja alarm. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. REGULACIJA I DDC NADZOR 1. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. uređaje za prepumpavanje kanalizacije. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. vode . Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. osim elektroinstalacija jake i slabe struje. U slučaju nestanka napajanja. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. glikola.. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . dizalice topline. mora i sl.D. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. elektrogrijači bojlera isl. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. motori ventilatora. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom. Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. plamenici kotlova.

U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo. te elementima u polju kao što su osjetnici temperature. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. kazališne zgrade . pripreme potrošne tople vode.PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline. ograničen na prikaze STR: 53 .2. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu. mjerenja i sl.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici . regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu. hoteli. . . termostati. Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. klimatizacijom poslovnih prostora . alarmi.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena.UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” . na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi. upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. mjerenjem utroška hladne i tople vode . daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka .SHEME REGULACIJE 4. Naime. bimetalni relei ) . REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . ventilatora. velke poslovne zgrade. . kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . signalne sijalice isl. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. motorni ventili . Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama.ZAŠTITA MOTORA .razvodne ploče elektromotornog pogona . žaluzina isl. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija .ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . motorne zračne žaluzine i sl. kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina. sklopke .DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije. koja sadrži: . potrebni relei . aerodromi i sl. 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. . definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. velike sportske dvorane. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice.).

KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: . 1.miš. iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno. . poput stanja instalacije. Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa. . npr. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. postojeći alarmi. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti.DDC podstanica . ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd. Sve važne informacije o instalacijama.5” floppy drive. Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program .Rarvoda . Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada.CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija.3.tastatura . mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer.glavnih veličina. Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije. Unos. . U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema.44MB.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature .CD ROM drive. . Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju. Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima.32MB memorije. vrijednosti pojedinih varijabli i sl.. Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. ventilatora. centralne jedinice . . stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. statusi električnih motora. pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano. . Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula.software .. prekoračenja graničnih vrijednosti. mjerenja temperatura.Opreme u polju . pumpi. odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator. relativnih vlažnosti.printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. temperatura). razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. STR: 54 .kolor monitor . DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku.centra. primarne i sekundarne mreže .

Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji.mjerenja (temperature. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. ventili. pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru.) 4. pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. STR: 55 .start/stop komande (npr. Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom..PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje . automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu..odgovor.. alarmi) 2.TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici ..regulacijske komande (ventili.) 3. Analogni ulazi AI .. tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru.) 5. presostati. motori žaluzina i sl. prikazuju na ekranu. Analogni izlazi AO . toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera . AO.SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama.. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task).mjerenje utroška rashladne . relativne vlažnosti. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a. diferencijalni tlak. . Digitalni ulazi DI .AI. Digitalni izlazi DO . Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja. otvaranje/zatvaranje žaluzina. termostati . DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1.beznaponski kontakti (statusi. start/stop ventilatora. regulacijske žaluzine. U to spadaju i kontakti sklopnika. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova. elementi koji se montiraju na sustavu. razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. pumpi.. relea. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. brzine strujanja zraka.. Ring još nazivamo i primarnom mrežom..Modul za brojanje impumlsa CO . OPREMA U POLJU .

BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale . kotlovnici .SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 .STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama .POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .D.

JAVNI OBJEKT ( POŠTE.IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta . satova .IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU .IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 .IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) . AERODROMI. satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el.instalacija sportskih semafora instalacija el.

STR: 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful