Professional Documents
Culture Documents
ELEKTRIČNE INSTALACIJE
PROGRAM PREDAVANJA
A. UVOD
E. PROJEKTIRANJE
SPLIT, 02.01.2008
STR: 1
A. UVOD
1. OPĆENITO
- GRAĐENJE OBJEKATA
- INSTALACIJE U OBJEKTIMA
- IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
2. ZAKON O GRAĐENJU
3. TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE
4. ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA
5. ZAKON ZAŠTITE NA RADU
STR: 2
6 GROMOBRAN I UZEMLJENJA
- HVATALKE
- ODVODI
- UZEMLJIVAČI
TRAKASTI
ŠTAPNI
PLOČASTI
- ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE
- IZJEDNAČENJE POTENCIJALA
2. VATRODOJAVNA INSTALACIJA
- PARLAFONSKI UREĐAJI
- RAZVOD INSTALACIJE
5. PROTUPROVALNA INSTALACIJA
- PROTUPROVALNE CENTRALE
- PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI
- CCTV INSTALACIJA
- RAZVOD INSTALACIJE
STR: 3
6. DETEKCIJA CO
9. INSTALACIJA RAZGLASA
- RAZGLASNI UREĐAJ
- ZVUČNICI
- MOKROVONI
- RAZVOD INSTALACIJE
- PRORAČUN OZVUĆENJA
STR: 4
D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR
1. TEHNOLOŠKE SHEME
- KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE
- GRIJANJE
- POTROŠNA TOPLA VODA
- KLIMATIZACIJA
2. REGULACIJA
- ANALOGNA
- DIGITALNA
C. PROJEKTIRANJE
1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA
- STAMBENI OBJEKTI
- POSLOVNI OBJEKTI
- POGONI ZA PROIZVODNJU
- BOLNICE
- SPORTSKI OBJEKTI
- JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL)
2 FAZE PROJEKTIRANJA
- IDEJNI PROJEKT
- GLAVNI PROJEKT
- IZVEDBENI PROJEKT
3 SADRŽAJ PROJEKTA
- POTREBNI DOKUMENTI
- OPISI
- TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA
- PRORAČUNI
- NACRTI
- SHEME
- DETALJI
STR: 5
1. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK
DRAGO KELER, MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB
5. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK
DRAGUTIN KAISER
6. ZAKON O GRADNJI
STR: 6
UVOD
- Tvrtke koje se bave projektiranjem , nadzorom i izvođenjem instalacija u
objektima .
- Vrste objekata : stambeni objekti ; stambeno-poslovni objekti ;
poslovni objekti ; hoteli , ugostiteljski objekti , kafići , restorani , marine i
sl. ; bolnice , prostorije korištene u medicinske svrhe ; industrijski objekti
; sportski objekti ; trafostanice ; vanjski razvodi ( n.n. kabelski razvod ,
vanjska rasvjeta isl. )
Instalacije u objektima
STROJARSKE INSTALACIJE
- instalacija vodovoda i kanalizacije ; kotlovnice ; instalacija centralnog
grijanja ; instalacija razvoda tehnološke pare ; instalacija potrošne
tople vode ; mehanička ventilacija ; zračno grijanje i klimatizacija ;
instalacija razvoda plinova ; rashladni sustavi
ELEKTROINSTALACIJE
- Instalacija jake struje ; instalacija gromobrana ; instalacija slabe struje
- Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora
ZAKON O GRADNJI
( N. N. 175/03 i 100/04 )
Uređuje obavljanje poslova projektiranja , gradnje , nadzora i inspekcija .
Sudionici u gradnji
- Investitor ; projektant ; revident ; izvođač ; nadzorni inženjer
Idejni projekt
Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata , kojima se daju osnovna
oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja
Glavni projekt
Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje
građevine i to : arhitektonski projekt ; građevni projekt ; projekt instalacija ;
projekt ugradnje opreme ; ostali projekti ( tehnološki projekt , projekt uređenja
okoliša i sl. )
Izvedbeni projekt
Razrađeno tehničko rješenje građevine , koje mora biti u skladu sa glavnim
projektom
Kontrola projekata
Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost ;
zaštita od buke ; ušteda energije i toplinska zaštita
Građevna dozvola
Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili
Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom.
Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola.
Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo
graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list , lokacijsku dozvolu ili izvod iz
detaljnog plana uređenja ) ; četiri primjerka glavnog projekta ; izvješće o kontroli
glavnog projekta
Načelna dozvola
Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine
STR: 7
Gradilište
Uređenje gradilišta ; dokumentacija na gradilištu
Uporabna dozvola
Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom
tijelu koje je izdalo dozvolu
Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu
Dozvola za uklanjanje
Inspecijski nadzor
STR: 8
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE
INSTALACIJE NISKOG NAPONA
I . OSNOVNE ODREDBE
II. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA
1. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji )
2. Električna razdioba
- presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča
- presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča
- min. presjek bakrenog vodiča 1,5 mm ²
- min. presjek aluminijskog vodiča 2,5 mm ²
- dozvoljeni padovi napona
- el. instalacija napajanja iz n.n. mreže
3% za strujni krug rasvjete
5% za strujni krug ostalih trošila
- el. instalacija napajanja iz trafostanice
5% za strujni krug rasvjete
8% za strujni krug ostalih trošila
- zahtijevima za postavlajnje el. instalacija
3. Sklopni uređaji
4. Uređaji za isključenje električne instalacije
5. Transformatori
6. Rotacijski strojevi
7. Pretvarači
8. Akumulatori
9. Sklopni blokovi
10. El. oprema i uređaji koji troše el. energiju
11. Sigurnosni sistemi
III. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE
1. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara
- zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta , pregrađivanje i sl. )
- zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja , ostale
mjere )
2. Tehničke zaštitne mjere od požara
3. Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja )
4. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona , otpor
uzemljivača otpornika prenapona max. 5 Ohma )
5. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona
6. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem
7. Razdvajanje strujnog kruga
8. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja
9. Isključenje u slučaju hitnosti
10. Funkcionalno uključenje i isključenje
IV. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.
INSTALACIJA
1. Provjera pregledom
2. Ispitivanja
STR: 9
PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NISKOG NAPONA U ZGRADAMA
Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX)
Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja )
Zaštita od el. udara
Nadstrujna zaštita
Trajno dopuštene struje
Uzemljenje i zaštitni vodiči
STR: 10
Gdje je :
- Zk impendancija petlje kvara
- Uf fazni napon
- Ii = kxIn struja isključenja
- In nominalna struja osigurača ili okidača
- k= 1,25 za elektromagnetske okidače 2,5 za osigurače
Granična dužina n. n. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna .
Uf
L < ------------------------------ 10³
KxIn A/Sf+A/So+B
Gdje je
STR: 11
1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE
STR: 12
NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. cca. 2000x
1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja .
Tlocrtno rješenje ( prilog )
Jednopolna shema ( prilog )
SN blok – izgled ( prilog )
NN blok – izgled ( prilog )
STR: 13
Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog
napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. Sekundarni bimetalni relej napaja se
preko NN strujnih transformatora, koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage
ugrađenog transformatora. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni
broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja, koji ima nazivnu struju In=4,81
A. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti, tj. osigurači u
bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV
osigurača. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću
dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u
području najtoplijeg ulja. Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova
transformatora.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke
transformatora na VN strani.
Standardno mjerenje je:
-mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale
0-6A, s pokazivačem maksimalne struje.Ampermetri su priključeni preko strujnih
mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A.
-mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom
preklopkom.Mjere se svi fazni i linijski napon.
Izjednačenje potencijala
Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova, iste je
potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala.Kao
sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm
Praktički se izvodi na slijedeći naćin:
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u
vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN
čelija u cijeloj dužini. Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn
25x4mm preko rastavno mijernog spoja , koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije.
Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice ; nul”
točka dizel električnog agregata ; metalna konstrukcija transformatora ; zaštitno
uzemljenje NN postrojenja u TS ; zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA
- ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima , ali u
slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira
Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. Unutar
trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih.
Uzemljenje
U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje , a pošto građevina
bolnice ,u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač, to se
navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje.
Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni
dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage ;
metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova ; sekundarni strujni krugovi mjernih
transformatora ; uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih
naponskih transformatora ; odvodnici prenapona ; nulti vodič niskonaponske
mreže ; ostali uzemljivači , koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora
zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete, uzemljivač za oblikovanje
potencijala)
Tlocrtno rješenje ( prilog )
Jednopolna shema ( prilog )
Tehnički proračuni ( prilog )
STR: 14
Tehnički proračuni
1,1 x Un 1,1 x 10
Zm= ------------= ------------= 0,44 Ω ( na 10 kV strani )
Pk 250
U2 0,4
Zm=0,44 x ( -----)² = 0,44 x ( ------ )² = 0,0007 Ω
U1 10
Un² x uk 0,4² x 4
Zt=-------------- = ----------------= 0,01 Ω
100 x Pn 100 x 0,63
Z = 0,0007 + 0,01 = 0,0107 Ω
Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k.s. iznosi :
1,1 x Un 1,1 x 0,4
Ik” = ----------------=-----------------= 23,8 kA
3 xZ 1,73 x 0,0107
STR: 15
Udarna struja k.s. iznosi :
Iku = κ x 2 x Ik” = 1,5 x 1,41 x 23,8 = 50 kA
Trajna struja k.s. iznosi :
Itr =μ x Ik” = 0,9 x 23,8 = 21,4 kA
Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi :
Ief = Ik” x m² + n² = 23,8 x 0,08²+ 0,86² = 20,6 kA
Snaga k.s. iznosi :
Pk = 3 x Un x Ik” = 1,73 x 0,4 x 23,8 = 16,5 MVA
Nominalna struja transformatora iznosi :
Pn 630
In = ------------- = ----------------= 910 A
3 x Un 1,73 x 0,4
Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0,4 kV strani .
Spoj transformatora i trafo polja na 0,4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog
vodiča dim. 50x10 mm , koji se može opteretiti strujom 1025 A.
Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na termička naprezanja
Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k. s. iznosi :
S = 7,5 x It x t = 7,5 x 21,4 x 2 = 226 mm²
Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava
Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na mehanička naprezanja za
razmak osi vodiča 0,12 m i razmak uporišta 1,1 m .
Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično
frekventno područje , kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1,25 do 1,45 m , koje
treba izbjegavati.
gdje je: Ud - dozvoljeni napon dodira (V) , Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja
koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) , r - redukcioni faktor , Ik - ukupna
struja dozemnog kratkog spoja
Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor
iznosi r=1 . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .
Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem.
Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi
150 A , a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to , uz pretpostavljeni
nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 )
, otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti :
80
Rezdr = ----- = 0,533 Ohma
150
Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0,364
Ohma . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) , ova trafostra s pripadajućim
razvodom 10 (20) kV i 1 kV , obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim
propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu.
STR: 16
Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno
treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja :
- provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja
- vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja
- mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava
1. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA
Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama , hotelima i sl.
Samostalni izvori električne energije . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .,
koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni
generator.
Konstruktivne izvedbe : prenosni ; prevozni ; kontejnerski ; stacionarni
Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. cca.
6x4 m , visine 3,5 m , ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ), strojarnici .
Strojarnica se izvodi u sastavu objekta , po mogućnosti blizu TS .
Kompaktno , potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motor-
generatorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera , sa integralnim
dnevnim spremnikom goriva , aku baterijom , komandnim ormarom za automatsko
upravljanje. U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za
10-15 sekunda.
Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema )
Standardno stacionarno postrojenje ( prilog )
Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog )
Nazivna snaga elektroagregata
- prividna snaga P= Pm x g / cos Øg
- radna snaga P= Pm x g
- faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0,8
Izbor snage elektroagregata
Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača
P = 3 x U x In x cos Øn
gdje je In vršna struja , a cos Øn faktor snage priključenih potrošača
Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri
uključenju potrošača. Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti
kratkotrajno strujno preopterećen do 2,2xIg
STR: 17
Ip = kxIn = 2,2xIg = 2,2 xP / 3 x U
Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 , a kod
elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2,5-3,5
STR: 18
2. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE
Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije ;
pouzdano snabdijevanje ; kabel ne smije biti opasan za okolinu ; snabdijevanje se
mora vršiti uz minimalne troškove
Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže ; petljasti tip mreže ; zamkasti tip
mreže
STR: 19
Proračun pada napona računamo prema:
- za trofaznu struju:
100xlxPv
u% = ---------- (R1cosØ+X1sinØ)
gxSxU²
Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ, te
pad napona iznosi:
100x1xPv
u% = ----------
gxSxU²
- za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi:
200x1xPv
u% = ----------
gxSxU²
gdje je:
u% pad napona u %
Px1 moment opterećenja (KWm)
S presjek faznog vodiča (mm²)
g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² , za Al iznosi 34 Sm/mm²)
U nazivni napon (V)
Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0,85 povećanje pada
napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35
mm² , do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .
Dozvoljena strujna opterećenja
Struja opterećenja trofazni strujni krug :
Pv
I = --------------
1,73 x Ux cosØ
STR: 20
Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk
STR: 21
RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA
Izolirani vodovi
Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene
rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. ) , koje se polažu na oplatu prije betoniranja
i to samo u suhim prostorijama .
Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u
suhim prostorijama .
Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku , a mogu se polagati i
nadžbukno na odstojne obujmice , na perforirane metalne kabelske trase , u metalne
kanale za el. priključke u nivou poda , u plastične parapetne kanale i sl.
Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona
određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na
zidovima prostorija ( prilog ) .
Polaganje el. instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom
N.B2.771. ( prilog ) . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama
Kabeli
Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim
kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC
cijevima .Police se pričvršćuju na konzole , koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o
strop ili zid prostorija ( prilog)
Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41
položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli
prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina).
Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. U rovu
kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim
slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za
upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20
cm postavlja se traka za upozorenje. (prilog )
Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno
iskopani rov na dubini od min 1,1 m. Prijelaz kabela se vrši okomito na os
prometnice.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . Ukoliko se polažu u kolniku
treba povećati dubinu kanala. . (prilog )
Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak
iznosi 50 cm. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min.
razmak od 50 cm.(prilog)
Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i
vodovoda iznosi min 0,5 m odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod (prilog )
Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka
FeZn25x4 mm ). Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma .
Na uže za uzemljenje spaja se :
- metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka , koji u normalnom
pogonu nisu pod naponom
- zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. )
Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama.
Kabeli se polažu ručno , ili pomoću mehanizacije .
STR: 22
3. RAZVODNE PLOČE
VANJSKI RAZVODI
Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. energije u
distributivnim , mrežama , industrijskim postrojenjima , razvoda javne rasvjete i sl.
Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A
s odgovarajućim sistemom sabirnica . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od
armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima )
.Montiraju se na tipizirane armirano - betonske temelje pomoću vijaka. Betonski
temelj se ukopava u zemlju do 900 mm , tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa
zemlje. Održavanje ormara nije potrebno .
HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima .Veći
objekti priključuju se direktno na KRO .
Kućni priključni ormarić ( KPO ) , koriste se za priključak obiteljskih kuća i
manjih građevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mrežu . Koriste se tipski
ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Ugrađuje se na
ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine .
Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) , koriste se za priključak obiteljskih
kuća i manjih građevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mrežu . Koriste se
tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguračima 100 A , a mjerenje se
ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. energije . Ugrađuje se na pročelju
građevine .
STR: 23
Shema GRP ( prilog )
Ostale razvodne ploče ( RP )
Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po:
- katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP )
- tehnološke cijeline ( kuhinja , restoran , praonica , garaža , kotlovnica ,
rashlad i sl. )
- požarne zone
Grebenaste sklopke
Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od
16,25,40,63,100,200,400,630 i 1200 A. Koriste se u kombinaciji sa osiguračima
Za veće struje koriste se polužni rastavljači
Niskonaponski prekidači
Služe za isklapanje i zaštitu u n. n. strujnim krugovima . Nadstrujne okidače čine
toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni
okidači ). Toplinski okidači su podesivi . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni
okidač , koji omogućuje daljinsko okidanje . Prekidači mogu imati prigrađene i
elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .
Izrađuju se za standardne :
- nominalne struje od 100 , 160 , 250 , 400 , 1000 , 2500 A
- struje k. s. 10 , 35 , 50 kA
STR: 24
Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači , “nožasti “)
Koriste se za prekidanje velikih struja k. s. ( ili preopterećenja ) , kao i za
ograničavanje struja k. s. , što je vrlo povoljno za mrežu. Sastoje se od podnožja (
osnove ) i topljivog umetka .
Nazivne struje podnožja : 100 , 250 , 400 , 630 , 1250 A
Nazivne struje topljivog umetka :
2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100,125,160,200,225,250,315,355,400,500,630,
1000, 1250 A.
Struje k.s. 120 kA
Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .
Instalacioni osigurači
Koriste se za prekidanje struja k. s. ( ili preopterećenja ) . Sastoje se od podnožja (
osnove ) i topljivog umetka .
Nazivne struje podnožja : 25 , 63 , 100 A
Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100A
Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci
Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .
Struje k.s. 50 kA
Sklopnici
Oblik sklopke , koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i
automatizacije.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti , pomoćni kontakti ,
magnetski svitak i komora za gašenje luka .Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili
pomoću sklopke.
Nazivne struje : 14,16,25,36,40,60,90,110,160,250,400,500,630A
Upravljački napon : 24,48,110, 220,380 AC DC
STR: 25
Releji
Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja ,
napon, snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na
druge aparate .Kontakti releja su mirni , radni ,prijeklopni i trenutni
Pomoćni releji , vremenski releji , zaštitni releji ,
Stubišni automat
Odvodnici prenapona
Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma
Transformatori
Za snižavanje napona sa 220 V na 12, 24, 36 i sl. ili za zaštitu od dodirnog napona
220/220 V.
Mjerni uređaji
Brojila potrošnje el. energije :
- jednofazna , trofazna
- jednotarifna , dvotarifna , trotarifna
- za mjerenje radne ( djelatne ) el. energije kW sa pokazivačem maksimuma
- za mjerenje jalove el. energije kVAr
- priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće
potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A
STR: 26
4. ZAŠTITNE MJERE
STR: 27
TN – sistem
Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi
se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. Zaštitni uređaj u
slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u
utvrđenom vremenu , tj. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je
ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je :
Zs - impendancija petlje kvara
Ia - struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom
vremenu
Uo - nazivni napon prema zemlji
Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga
propisana su u standardu N.B2.741 i na pr. za 220 V iznosi 0,4 sekunde.
Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se :
- Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima . Nadstrujne okidače čine
toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.( termomagnetni
okidač )
- Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači
- Zaštitno strujne sklopke
l = 40m
s = 150 mm²
Ro=0,231 Ω/km
Ro - specifičan otpor kabela (Ω/km) ; t = 0,4 s ; Ia = 80A ( proradna struja
osigurača 16 A )
Zs=2x0,231/2x0,110+2x0,231x0,04+2x0,588x0,025+2x2,06x0,012+2x8,23x0,025=
= 0,025 + 0,018 + 0.029 + 0,049 + 0,412 = 0,533 Ω
ZsxIa = 0,533 x 80 = 42,6 V < Uo=220 V
TT – sistem
Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi
se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje
potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.
Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V
gdje je :
RA - zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča
Ia - struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna
struja ( 30 mA , 500 mA i sl. )
STR: 28
Strujni krug br.2 iz RS
UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.krug br.1
l = 20 m l = 25m
s = 10 mm² s = 2,5 mm²
Ru=8,60 Ohm Ro= 2,06 Ohm/km Ro = 7,14 Ohm/km
Ro - specifičan otpor kabela ( Ohm/km )
Ru - otpor uzemljivača
Ia = 30 mA
Ra = 8,60 + 2x2,06x0,020 + 2x7,14x0,025 = 9,15 Ohm
RaxIa = 9,15 x 0,03 = 0,27 V < 50 V
IT – sistem
U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . Ovaj sistem u kombinaciji sa
kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim
dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu , jer u slučaju kvara ne dolazi do
isključenja , već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal. Mase ( vodljivi
dijelovi moraju se uzemljiti .
STR: 29
Zaštita od struje preopterećenja
Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja
preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. Radne karakteristike uređaja
koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima :
1) Ib < In < Iz
2) I2 < 1,45xIz
gdje su:
Ib - struja za koju je strujni krug projektiran
Iz - trajno podnosiva struja kabela
In - nazivna struja zaštitnog uređaja
I2 - struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja
Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne
krugove.
STR: 30
RASVJETA
IZVORI SVJETLOSTI
Halogene žarulje
Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i
svjetiljkama za dekorativnu rasjetu .
Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje
su u upotrebi .
Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki ,
najčešće su za napon 12V snage 20 , 35 , ili 50W .
Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti , imaju dobru reprodukciju
boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost , ( životni vijek oko 4000 sati )
STR: 31
Fluorescentne cijevi
Ekonomične u osvjetljavanju prostora . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od
žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . Vijek trajanja
oko 10000 sati . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne
naprave : startere za paljenje , prigušnice koje održavaju električno pražnjenje , čuvaju
naboj i stabiliziraju struju, kondenzator , filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) .
Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama.
Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18, 36 , 58 W ; dužine 600 , 1200, 1500
mm ; promjera Ø 38 ili Ø26 mm ; boje TB ( toplo bijela boja - 2900 K ) , SB (
svjetlo bijela boja - 3500 K ) , BB ( bijela boja 4500 K ) , DS ( danje svjetlo 6500 K )
Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Fluorescentne cijevi
s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX , BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom
boja . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za
specijalne namijene : za visoke temperature , za niske temperature , s refleksnim
slojem , bojane , za osvjetljenje akvarija i cvijeća , za kopirne aparate , za dezinfekciju
zraka ( baktericidne ) , za rapid – start , za regulaciju svjetlosnog toka .
STR: 32
SVJETILJKE
Elementi svjetiljaka :
- svjetlotehnički elementi : reflector , kapa , raster
- mehanički elementi : kučišta , montažni pribor
- elektrotehnički elementi :grla , vodiči za unutrašnje ožičenje , priključne
stezaljke , prigušnice , starteri , kodenzatori I sl.
STR: 33
UNUTARNJE OSVJETLJENJE
Nivo osvjetljenosti
Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima , a kako je naš standard
relativno star , u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN .
Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost , koju je potrebno postići u
prostorijama .
Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost .
Preporučena skala osvjetljenosti :
- vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux
- mali zahtjevi 75- 100-150 lux
- srednji zahtjevi 200-300 lux
- veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux
(prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI )
Ravnomjernosti
Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje
osvjetljenosti iznosi :
- 1:3 za vrlo male i male zahtjeve
- 1:2,5 za srednje zahtjeve
- 1:1,5 za velike i vrlo velike zahtjeve
Boja svjetlosti
Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na :
- topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) ; žarulje sa žarnom niti ,
halogene žarulje , fluorescentne cijevi toplo bijele boje , visokotlačne
natrijeve žarulje
- bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) ; fluorescentne cijevi bijele
boje, visokotlačne metal-halogene žarulje , visokotlačne živine žarulje
- boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ); fluorescentne
cijevi dnevne svjetlosti , visokotlačne metal-halogene žarulje
Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje , a visoki bijele boje .
Reprodukcija boja
Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90
STR: 34
Opće osvjetljenje
Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno , kao i dodatno osvjetljenje radnog
mjesta , a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . U velikim prostorima može
se rješavati i zonalno opće osvjetljenje , kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama
različiti , ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje.
Industrija
Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica , stanica za tehničke preglede , garaže i
sl. ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima ,
najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . Orjentacija
svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . Upotrebljavaju se svjetiljke s
reflektorima ili kapama , stupanj zaštite IP55. ( prilog )
Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa
sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine , metal-halogene , natrijeve ),
koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . ( prilog )
UPRAVLJANJE RASVJETOM
Konvencionalno upravljanje
STR: 35
adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU )
PRENAPONSKA ZAŠTITA
OPĆENITO
Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi , koji putuju vodovima i prodiru u
uređaje . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .
- unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže , odnosno prenaponi koji
nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora , elektromotora i vodova
, te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju
- vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem (
vidi sliku 1 ) , a nastaju direktnim udarom groma , induktivnim
djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili
kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog
vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike )
STR: 36
Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji
mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B )
STR: 37
C. INSTALACIJE SLABE STRUJE
STR: 38
telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim
kabelima. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u
spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima.
Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima
ili na PK trasama slabe struje.
Razvod u prostorima, koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u
plastičnim cijevima, koje se polažu direktno u beton.
Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm.²
Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani
od trasa polaganja jake struje.
U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim
sredstvom.
Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje
telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama.
Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja
parica prema HT suglasnosti .
Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih
ormarića u zgradi.
Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44.
Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u
prizemlju objekta. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Sa ove koncentracije
radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan.
U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. Također se
predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor.
Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže)
izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 .
Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može
priključiti telefonski aparat ili kompjuter.
Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža
od 100 m.
Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23
mm.
Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na
drugom kraju na RJ45 utičnicama.
- TELEFONSKE UTIČNICE
Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog
aparata ili kompjutera. Postoje tropolne, dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. U zadnje vrijeme
se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ.
STR: 39
2. VATRODOJAVNA INSTALACIJA
Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na
vrstu objekta koji projektira. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni
projekt koji definira požarne zone objekta, protupožarne zidove, protupožarna vrata, požarne liftove ,
puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Ovaj projekt rješava evakuaciju
ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni
zidovi se projektiraju na granicama zona). Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u
objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su:
- instalacija vatrodojave
- instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom
- instalacija odimljavanja
- instalacija šprinkler uređaja
- hidrantska mreža
Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako
elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija.
Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz
jedne zone u drugu. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama.
Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. U nekim slučajevima vezana
je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ).
- VATRODOJAVNE CENTRALE
Instalacija vatrodojave sastoji se od:
- vatrodojavne centrale
- automatskih javljača požara
- ručnih javljača požara
- alarmnih truba ili sirena
- ulazno izlaznih elemenata
- razvoda
Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Centrala ima
određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. Svaka linija
može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale).
Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12
programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. Beznaponski kontakti
proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje
napajanja, zatvaranje protupožarnih vrata, okidanje požarnih klapni na klima sustavima , sustavu
centralnog nadzora i sl.
STR: 40
U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje
vatrogasnih postrojbi.
Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci.
Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi
za automatsko gašenje požara . To je elektronski slog centrale koji nadzire, alarmira i aktivira halonske
spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida.
Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.
. Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. U objektima gdje visina plafona ne
prelazi 3,5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine.
Termički, termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje
dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja , praonica, strojarnica i sl.) Optički i ionizacioni
javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer
rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati , a onda postaju
radioaktivni otpad ).
Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i
ventilacije.
Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim
plafonima kao što su sportske dvorane, velike konferencijske sale i sl. Ovi javljači sastoje se od sloga
predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira
požar. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali.
Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Ona može poslužiti za spajanje
alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni, spajanje analognih linija postojećih dijelova
objekta , grananje instalacije i sl.
Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0,8mm ili
negorivim vodičima , a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme.
Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim
udaljenostima od instalacije jake struje.
- VATRODOJAVNE FUNKCIJE
Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara. Centrala
kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. U slučaju kvara bilo kojeg javljača
signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. U slučaju požara
centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što
je isključenje napajanja, uključenje ventilatora odsisa dima, zatvaranje požarnih klapni na klima
kanalima i sl. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne
vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara.
STR: 41
3. ZAU , CATV I SATV
Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače:
- razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja
- razvoda TV signala iz kabelske TV
- razvoda TV signala iz satelitskog prijema
- ANTENE
Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. Antene za
VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Antenski stup je čelični stup visine
cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima . Stup je potrebno povezati na
instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na
kojem se nalazi objekt.
Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače
satelitske antene. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Satelitska antena se bira prema
satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Prijemnici TV signala , pretvarači i
pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama.
- PRIJEMNICI
Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem, pretvaranje i pojačanje
signala primljenog na antenama. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se
najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). Izlazni nivo signala na izlazima iz
prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same
instalacije. Stanice se napajaju NN naponom 220V , a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem
PY6mm². Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Kabeli
se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω.
Postoji više načina razvođenja instalacije TV, što zavisi o konfiguraciji mreže, zahtjevima investitora te
broju potrebnih TV utičnica u objektu.
Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima )
kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim
koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.). Na svakoj etaži postavljaju se tzv.
odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1, 2, 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ).
Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj
utičnici (80-65dB/μV). Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala.
Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Na svakoj
etaži postavljaju se tzv. multiswitch odcjepnici za 4 grane. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema
proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Razvod
satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji
se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. Cijevi se polažu direktno u beton. U stanu
kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm , od koje se dovodi do TV utičnice.
STR: 42
4. PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL. ZVONO
- PARLAFONSKI UREĐAJI
Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim
vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. Razgovor teče izmjenično. Video parlafoni osim
govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata.
Kompletna instalacija se sastoji od:
- govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika, el
zvona ili pozivnika (zujalice ) , releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. Kod video
parlafona ugrađuje se i ekran za sliku.
- jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili
direktno u glavnu razvodnu ploču.
- pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Izrađen je u modularnoj
izvedbi. Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. Kod video parlafona
ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja.
- električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza.
- tipkala koje se montira pored ulaza u stan.
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači
vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0,6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač
opreme ). Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. U velikim
stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište.
STR: 43
5. PROTUPROVALNA INSTALACIJA
- PROTUPROVALNE CENTRALE
- PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI
- infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru
koji pokrivaju
- mikrokontakt signalizacije otvaranja varata- montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod
otvaranja varata
- vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku
vibraciju u slučaju razbijanja kase
- detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima
- nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama
- CCTV INSTALACIJA
CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također
postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. Ova instalacija se sastoji od kamera koje
kontroliraju prostor, video rekordera, monitora te videomultipleksera.
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže
proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima.
STR: 44
6. DETEKCIJA CO
- SONDE ZA DETEKCIJU
- CENTRALE DETEKCIJE
Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Na centrali se
programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže
dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Paljenje ovih
elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale.
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Kod linijskih centrala sonde se
vezuju u liniju . Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Kod adresibilnih centrala sonde se
vezuju u petlju. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima.
STR: 45
7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE
- FUNKCIJE
Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija
kao što su:
- Poziv SOS iz kupatila
- Poziv sobarice
- Signalizacija – gost u sobi
- Signalizacija – soba pospremljena
- Signalizacija – ne ometaj
Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata,
sanitarnih prostora, ordinacija, blagovaonica i sl.
Omogućene su slijedeće vrste poziva:
- normalan poziv - bolesnik poziva iz sobe
- hitan poziv - uključuje ga sestra iz bolesničke sobe, kada joj je neophodna pomoć u vezi
s bolesnikom
- poziv iz kupaonice
- noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv).
Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. Svi signali se razlikuju i uključuju po
prioritetu. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih
informacija.
- ELEMENTI
Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata:
- Pozivne kombinacije
- Razriješne kombinacije
- Signalna svjetla
- Centrale
- Razvod
Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u
bolnički kanal poviše svakog kreveta. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj
za razvod slabe struje.
Na ručnom handsetu, osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne
rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad
kreveta).
Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da
se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a.
Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko
transformatora 100/10V. Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio
programa. Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu.
Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz
kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra.
Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre. Tada
se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre.
- CENTRALE
Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za
signalizaciju kao što su signalne sijalice, display , zujalice , tasteri za resetiranje i sl. Uglavnom se
postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Sam izgled i tehničke
kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme.
Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije , dok se u zadnje vrijeme sve više
na tržištu pojavljuju digitalne centrale.
Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije.
- RAZVOD INSTALACIJE
Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima
oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0,8mm. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se
provlače u PVC cijevima položenim u betonu. Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima
elemenata i o proizvođačima opreme.
STR: 46
8. INSTALACIJA EL. SATOVA
Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu, kao
što su škole, bolnice, zdravstvene poliklinike, sportski objekti i sl.
- MATIČNI SAT
Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V,50Hz.
Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. zvona
u određenom vremenu, štopanje vremena, korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. Matični
satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog
sata i proizvođaču opreme.
- SATOVI
- RAZVOD
Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP , koji se polažu trasama slabe
struje ili u PVC cijevima..
STR: 47
9. INSTALACIJA RAZGLASA
- razglasne centrale
- mikrofona
- zvučnika , atenuatora i birača programa
- razvoda
Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi, želježničke postaje , kino
dvorane i kazališne dvorane, sportske dvorane, poslovni objekti, hoteli i sl.
- RAZGLASNI UREĐAJ
Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. Komponente razglasnog uređaja
složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa
objekta.
- napojni modul
- ulazni modul
- potreban broj izlaznih pojačala
- digitalni tuner
- dvostruki autorevers programibilni kazetofon
- kompakt disk reproduktor
- linijski modul
- modul gonga i sl
Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi
ozvučenja. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa.
- ZVUČNICI
Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje.
Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa
transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5, 4, i 3W. Zvučnici viših
snaga proizvode se od 10, 20,30W , a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne
kolone ) sa više tipova zvučnika. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo
hornovi ).
Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u
spušteni plafon). Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme.
Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. Kod složenijih zahtjeva
( velike sportske dvorane, kazališta, konferencijske sale i sl.) zvučnosti proračun se izrađuje prema
karakteristikama zračenja zvučnika, obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. Ove složene
proračune rade firme proizvođača opreme.
Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi
zvučnik, na visini 1,4m od poda.
- MIKROFONI
STR: 48
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1,5mm², ili oklopljenim
kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.
- PRORAČUN OZVUČENJA
V²/3
P = ---------
32
gdje je:
P- ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora
V- volumen prostora
a = 4.3 m
b = 15 m
c = 2,9 m
V = 188 m³
2. Prostorija administracije
Volumen prostora:
a=5m
b = 3,4 m
c = 2,9 m
V = 49,3 m³
STR: 49
10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE
- KONTROLA ULAZA
Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.
U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju.Osim
kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili
sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. Najčešće se koriste
sustavi s magnetskim karticama. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1,2m, dok se
el brava montira u dovratniku.
Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu
otvoriti. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme.
Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. Centrala kontrole ulaska vezana
je na PC . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Prema potrebi korisnika
izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.
Instalacija se sastoji od:
- centralne jedinice
- PC kompjutera sa printerom
- konektora
- čitača kartica
- električne brave
- razvoda
Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu, te napaje sve ostale
elemente sustava.
STR: 50
- TRAŽIOC OSOBA
Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama, tvornicama, poslovnim
objektima i sl. Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od :
- napojnog modula
- centrale
- modula za punjenje
- predajnika UHF
- antene
- osobni prijemnici
Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC. Modul se montira u blizini
same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja.
Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. S tipkovnice se može uputiti selektivni
( samo jedan prijemnik ) , grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi
prijemnici ).
Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Predajnik
UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Sam
predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene.
Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Postoje sustavi gdje se
antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.
Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i
displejom.. Malih su dimenzija , lagani i otporni na udare.
Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje. Ovi moduli se postavljaju na zid na
mjesta glavnih ulaza.
- POZIV PACJENATA
Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje
pacijenata.
Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno.
Instalacija zauzeća se sastoji od:
- priključne kutije sa napojnim elementima
- stolne kombinacije sa tasterima
- informacijske svijetiljke
- razvoda
Priključna kutija montira se u zidu na visini 0,3m. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i
služi za transformaciju i razvod napajanja.
Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente.
Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa
obavijestima "zauzeto", "čekaj", "slobodno" i "odsutan"
STR: 51
D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR
1. TEHNOLOŠKE SHEME
U svakom objektu, osim elektroinstalacija jake i slabe struje, postoje i instalacije vodovoda i
kanalizacije, instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije.
Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija.
Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za
podizanje pritiska vode, uređaje za prepumpavanje kanalizacije, uređaje za pročišćavanje ili
neutralizaciju otpadnih voda i sl. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija.
Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su
motori crpki, motori ventilatora, plamenici kotlova, dizalice topline, rashladni sustavi, elektrogrijači
bojlera isl.
Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom.
Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava.
Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama.
Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. Kroz tehnološku shemu
očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. Elementi sheme su
simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka , vode , freona , glikola, mora i
sl.)
Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka.
Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane, a žaluzina svježeg zraka se zatvori. U slučaju nestanka
napajanja, žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom.
Regulacija temperature
Zamrzavanje
U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje
nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati,
regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka, te javlja alarm.
Protok zraka
Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. Ako nema protoka zraka,
diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski
isključuje sustav iz rada.
Zaprljanost filtera
STR: 52
2. REGULACIJA
- ANALOGNA
Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne
vrijednosti ) . Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama , a u zadnje vrijeme se sve više
koristi digitalna regulacija .
- DIGITALNA
Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne
te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije.
- ZAŠTITA MOTORA
- UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT”
- SHEME REGULACIJE
DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu, regulaciju i upravljanje svim
tehničkim sustavima instalacija u objektu. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim
objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice, velike sportske dvorane, velke poslovne
zgrade, hoteli, kazališne zgrade , aerodromi i sl.
- PRIMJENA
Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad
tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline, pripreme potrošne tople
vode, klimatizacijom poslovnih prostora , kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom
ventilacije garaže preko detekcije CO , kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i
vatrodojavne centrale , upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže, mjerenjem utroška
hladne i tople vode , kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki
kontrolirati. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu
direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku
razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Svaka DDC
podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim
računalom.
Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom, na centralnom računalu
dobiti prikaz željenih veličina (statusi, alarmi, mjerenja i sl.), podešavati postavne vrijednosti
reguliranih veličina, te uključivati/isključivati sustave prema potrebi.
STR: 53
glavnih veličina, poput stanja instalacije, vrijednosti pojedinih varijabli i sl. Na drugoj razini moguće je
dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. temperatura). Pristup nekoj
višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih
vrijednosti, ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd.
Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica.
Sve važne informacije o instalacijama, npr. prekoračenja graničnih vrijednosti, postojeći alarmi,
mjerenja temperatura, relativnih vlažnosti, statusi električnih motora, pumpi, ventilatora, stanja
otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl., mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na
printer.
- KONSTRUKCIJA SUSTAVA
Sustav se sastoji od:
- centra, centralne jedinice
- DDC podstanica
- Opreme u polju
- Rarvoda , primarne i sekundarne mreže
- software
- CENTAR
Centralno računalo je PC koji se sastoji od :
- CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB,
- 32MB memorije,
- 3,5” floppy drive, 1.44MB,
- CD ROM drive,
- kolor monitor
- tastatura
- miš,
- printer
U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. Sadržaj
memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. Računalo se montira tako da
omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju..
U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma.
DDC PODSTANICE
Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu
direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku.
razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. Svaka DDC
podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. Obično se sastoji od
regulatora i ulazno-izlaznih modula.
Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula
jednoznačno definiranih pomoću adresa. . Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa
putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije.
Unos, odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC
regulator. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija, tako što za
svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program , pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i
sinkronizirano.
STR: 54
- TIPOVI TOČAKA : AI, AO, DI I DO
PODSTANICE
Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem
sljedećih vrsta signala:
1. Digitalni ulazi DI
- beznaponski kontakti (statusi, alarmi)
2. Analogni ulazi AI
- mjerenja (temperature, relativne vlažnosti, brzine strujanja zraka,
diferencijalni tlak,...)
3. Digitalni izlazi DO
- start/stop komande (npr. start/stop ventilatora, pumpi, otvaranje/zatvaranje
žaluzina,...)
4. Analogni izlazi AO
- regulacijske komande (ventili, regulacijske žaluzine,...)
Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena )
po principu pitanje - odgovor, pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko
ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju, prikazuju na ekranu, pohranjuju u memoriji
i/ili ispisuju na printeru. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između
centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u
ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. Ring još nazivamo i primarnom mrežom. Ovaj ring
se često zove i bus ili primarna mreža
Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice.
- OPREMA U POLJU
Oprema u polju su osjetnici , ventili, termostati , presostati, motori žaluzina i sl. elementi koji
se montiraju na sustavu. U to spadaju i kontakti sklopnika, relea, bimetala koji se nalaze u razvodnim
pločama EMP-a.
- SOFTWARE
STR: 55
D. PROJEKTIRANJE
- STAMBENI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
telefonska instalacija
razvod TV signala
instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon )
instalacija detekcije CO u garažama
- POSLOVNI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija protuprovale
instalacija kontrole radnog vremena
instalacija el satova
razvod TV signala
instalacija detekcije CO u garažama
instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. kotlovnici
- POGONI ZA PROIZVODNJU
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija kontrole radnog vremena
instalacija el satova
- BOLNICE
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija bolničke signalizacije
instalacija kontrole ulaska
instalacija razvoda TV signala
instalacija signalizasije medicinskih plinova
instalacija pozivanja osoblja
instalacija zauzeća
instalacija el satova
instalacija protuprovale
- SPORTSKI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
STR: 56
instalacija sportskih semafora
instalacija el. satova
5 FAZE PROJEKTIRANJA
- IDEJNI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehnički opis
Tlocrti s idejnim rasporedom opreme
Principjelne sheme
Troškovnici
- GLAVNI PROJEKT
- Potrebni dokumenti
- Tehnički opis
- Tehnički proračuni
- Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama
- Sheme
- Troškovnici glavnog projekta
- IZVEDBENI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehnički opis
Tehnički proračuni
Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima
Sheme
Detalji
Troškovnici idejnog projekta
6 SADRŽAJ PROJEKTA
- POTREBNI DOKUMENTI
- TEHNIČKI PODACI
- TEHNIČKI OPISI
- TEHNIČKI PRORAČUNI
- NACRTI
- SHEME
- DETALJI
- ISKAZ TROŠKOVA
STR: 57
STR: 58