SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6.1. ZAKON O GRADNJI STR: 6 . ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3. 4. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER.

kotlovnice . građevni projekt . trafostanice . rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE .Instalacija jake struje . Sudionici u gradnji .Investitor . bolnice . projekt instalacija . vanjski razvodi ( n. kafići . projektant . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata . instalacija razvoda plinova . N. 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . instalacija slabe struje . kabelski razvod . izvođač .Vrste objekata : stambeni objekti . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE . sportski objekti . . izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. revident . ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom. ugostiteljski objekti .instalacija vodovoda i kanalizacije . industrijski objekti . .Tvrtke koje se bave projektiranjem . četiri primjerka glavnog projekta . instalacija potrošne tople vode . projekt uređenja okoliša i sl. zaštita od buke . gradnje . prostorije korištene u medicinske svrhe . hoteli . vanjska rasvjeta isl. instalacija centralnog grijanja .n. restorani . ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine . nadzora i inspekcija .UVOD . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list . marine i sl. stambeno-poslovni objekti . instalacija razvoda tehnološke pare . zračno grijanje i klimatizacija . projekt ugradnje opreme . poslovni objekti . mehanička ventilacija . nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . ostali projekti ( tehnološki projekt . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. instalacija gromobrana . lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost .

Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. list 53/88 ) 2. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. list 13/78 ) 5. N. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1.Gradilište Uređenje gradilišta . list 13/68 ) 4. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. list 68/88 ) 3. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. N.

n. instalacija 3. Uređaji za isključenje električne instalacije 5. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila .5 mm ² . TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. Sklopni blokovi 10. pregrađivanje i sl. OSNOVNE ODREDBE II. Funkcionalno uključenje i isključenje IV. El. Rotacijski strojevi 7. ostale mjere ) 2. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. INSTALACIJA 1. Transformatori 6. instalacija napajanja iz n. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila .presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča . ) .zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . Sklopni uređaji 4. 5 Ohma ) 5. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6.5 mm ² . Tehničke zaštitne mjere od požara 3.min. energiju 11.PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9.presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL. Pretvarači 8. Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4.el. oprema i uređaji koji troše el.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . Električna razdioba . Isključenje u slučaju hitnosti 10.min. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona . presjek bakrenog vodiča 1.el. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. Sigurnosni sistemi III. otpor uzemljivača otpornika prenapona max. Razdvajanje strujnog kruga 8. presjek aluminijskog vodiča 2. Akumulatori 9.dozvoljeni padovi napona . Tehničke zaštitne mjere od električnog udara .zahtijevima za postavlajnje el. Ispitivanja STR: 9 . Provjera pregledom 2.

metalni vodljivi dijelovi na krovu . MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1. ZAŠTITNE MJERE U N. udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn .ukopani metalni dijelovi Uzemljenje . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi . tvornički dimnjaci Crkve . zvonici . bakrene žice ili trake .PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. n. nemetalni tornjevi . metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I.skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . OPĆE ODREDBE II. mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii . Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. zaštitna strujna sklopka . n. koji prihvataju grom Odvodi . Opći uvjet za nulovanje u n.= -------Ii kx In STR: 10 . zaštitno izoliranje . nulovanje . N. Uf Uf Zk < -----. zaštitna naponska sklopka 2. mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala . aluminijske trake Hvataljke . zaštitno uzemljenje .spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači .

Gdje je : .Zk impendancija petlje kvara .10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je .Sf i So presjeci faznog i nul vodiča . Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14. n.5 za osigurače Granična dužina n. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7.zaštitno uzemljenje . mreži 5.redukcioni faktor Ik . radno uzemljenje 9.A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0.dio struje dozemnog kratkog spoja R .25 za elektromagnetske okidače 2. mreži 6.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje . Zaštita od strujnog preopterećenja 13. mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11. n.k= 1. Uf L < -----------------------------.ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10. n.Uf fazni napon . n.Ii = kxIn struja isključenja . Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n.01 3. mreži 8. Primjena zaštitnih mjera u TS .= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz . Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 . Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. n. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. n. Zaštita od požara 16.In nominalna struja osigurača ili okidača . n. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna . Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------. Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15. mreži 4. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v.

koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS . U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama .srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2. i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP . 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) . Glavni izvori napajanja .niskonaponska mreža 0. SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu . 1800 mm ( visina ) . cca . i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata .elektroagragatska postrojenja . Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm². Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim.transformatorska stanica 20(10)/0. TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0. STR: 12 .4 kV . Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) .uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1.distributivna elektroenergetska mreža . VODOVOD I KANALIZACIJE . Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA . Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna . sa sklopnim blokovima punjenim plinom. U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1.e.Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta .Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup. Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno. Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. HPT . 1x1000 kVA) . Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja . 2. HRVATSKE CESTE i sl.4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0.interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP .4 kV . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. te SN i NN postrojenje .1.4 kV . Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka .

4 kV . smještenim u trafokomori. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm.5% i 5% Spoj V. mjernog polja i dva trafo polja.kojim je omogućen popravak faktora snage 0. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje . a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. priključenih na n.Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. 2x(40x10 mm). što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA . napon primara 10 (20) kV . 1 kom polje vanjske rasvjete . Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. n. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr . napon sekundara 400/231 V . strani.Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju.Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja . kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje .95 . Zaštita transformatora STR: 13 . asinhroni motori. N. 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. potpuno je blindirano. Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV. Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0. spoj Dyn 5 . osiguračima s udarnom iglom . napon kratkog spoja 4% . Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. 1 kom spojno polje . cca. Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA .85 na željeni faktor 0. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . n. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²). S prednje strane zatvoreno je vratima. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori.NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila . ručna regulacija napona 2.

ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima . Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A. koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije.Mjere se svi fazni i linijski napon. metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova . zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA . uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . a pošto građevina bolnice . odvodnici prenapona . iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. tj. metalna konstrukcija transformatora . koji ima nazivnu struju In=4. Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora . ostali uzemljivači . Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. nulti vodič niskonaponske mreže . -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora.81 A. Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage .u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač.Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. nul” točka dizel električnog agregata . uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete. ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera.Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti. Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice .Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. s pokazivačem maksimalne struje.

9 x 14. 1.8 kA 3 xZ 1.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0.1²+ 0.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.9 kA Trajna struja k.1 x Un 1.s. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k.5 kA 3 x Um 1.0007 + 0. s.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² .s. na 10 kV strani Pk= 250 MVA. . na 0.s.s.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0.44 x ( -----. iznosi : Itr =μ x Ik = 0. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k. a Zt je otpor transformatora .63 Z = 0.Tehnički proračuni 1. iznosi : 1.)² = 0.01 = 12 mm² 2.1 x Un 1.5 = 36.8 x 0.s.01 Ω 100 x Pn 100 x 0. jer min.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0.44 x ( -----)² = 0.= ----------------= 0.2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.8 x 1.s.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.5 x 0. iznosi Z=Zm+Zt .= ----------------= 36 A 3 x Un 1. Proračun struje k.4² x 4 Zt=-------------.0107 STR: 15 .0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23. Proračun struje k.73 x 10 Udarna struja k.s. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8.41 x 14. gdje je Zm otpor 10kV mreže .4 Zm=0. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14.s.s.95² = 13.1 x 0.73 x 0.01 = 0. koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.s. Struja k.

Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 . Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. koji se može opteretiti strujom 1025 A. iznosi : S = 7.5 x 1.8 = 21.4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0.= ----Iz rxIk gdje je: Ud .08²+ 0.8 = 16. ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV . iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1.5 x It x t = 7.5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0.s. iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23.4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0.s. kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1. s.= 0.45 m .41 x 23. 3.73 x 0.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.4 x 23. Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A . računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže . uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) . Iz .73 x 0.86² = 20. a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to .1 m . STR: 16 . Spoj transformatora i trafo polja na 0. koje treba izbjegavati.dozvoljeni napon dodira (V) . Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem. Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) .ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 . 50x10 mm .5 x 21.364 Ohma .8 x 0.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) . mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----.redukcioni faktor .8 = 50 kA Trajna struja k. Ik . obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu. Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje . otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----. iznosi : Itr =μ x Ik” = 0. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1.4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k.9 x 23.s.dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) .4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim.12 m i razmak uporišta 1. r .25 do 1.= ----------------= 910 A 3 x Un 1.Udarna struja k.s.4 kV strani .6 kA Snaga k.

koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator. po mogućnosti blizu TS . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1. Kompaktno . Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore ..Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : .1 x ( 1. Konstruktivne izvedbe : prenosni .3 + 6. komandnim ormarom za automatsko upravljanje. Strojarnica se izvodi u sastavu objekta . gdje su : PFe gubici u željezu .vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja .5 ) = 8. a PCu gubici u bakru . hotelima i sl. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata .faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0. cca. kontejnerski . ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ). Samostalni izvori električne energije . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .1 x ( PFe + PCu ) 1. sa integralnim dnevnim spremnikom goriva . strojarnici .8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja .58 kW . stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača.2xIg STR: 17 . ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama .5 m . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA . aku baterijom .provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja . prevozni . 6x4 m . potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera . visine 3.uređaji sa akumulatorskim baterijama 1.mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4.prividna snaga P= Pm x g / cos Øg .elektroagragatska postrojenja . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2.radna snaga P= Pm x g . U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda.

2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 . STR: 18 .5 2. poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama . baterija . napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama. a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2. ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . baterija . statičke bypass sklopke .2xIg = 2. Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . izmjenjivača .Ip = kxIn = 2. by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete . kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0.5 sek. izmjenjivača .5-3. UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje .

20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . pouzdano snabdijevanje . vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona.2.Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta. Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike.faktor istovremenosti Pi . koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje. a za strujni krug ostalih trošila 8%. Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. Opterećenje. snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže . petljasti tip mreže . ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. list 53/88 ) 1. kabel ne smije biti opasan za okolinu . Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom.5%.PRORAČUNI 1. ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže.8 . Za strujni krug rasvjete 3%. uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . 2. određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije . STR: 19 . u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama.suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0.005% po dužinskom metru iznad 100 m. Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0. ali ne više od 0. a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2. instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl. proračunavamo vršnu snagu ( u KW).05 do 1 .Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji.vršno opterećenje (u kW) i . a za strujni krug ostalih trošila 5%. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja . Za strujni krug rasvjete 5%.2 do 0.

U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama . struje kojima možemo opteretiti kabel.trajno dopuštena struja ud .(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ.pad napona dionice uuk .Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K .za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.korekcioni faktor polaganja kabela It . Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max.ukupni pad napona STR: 20 .752 .za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² .B2. te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .Proračun pada napona računamo prema: . Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N.85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² . za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0. do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .

5 mm²+ PY1.4 2 13 15 2. tako da između žila postojim staza .K. . jednožilni i višežilni .5 1 5 25 1. PP41 4x50mm². Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase .05 2.5 1 29 1. industrijska postrojenja i sl. na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja .006. Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . PP00 -A 4x50mm². ili uže od 10 mm² do 400 mm². ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . PP41 -A 4x50mm². Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase .3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja . Vodiči su žice od 1.C0. Samo u suhim prostorijama.3.010.RS 10 18 15 10 1 52 0. Koriste se za gradske razvodne mreže .5mm² Kabeli se koriste za razvod el. industrijska postrojenja i sl.5 mm² do 35 mm².5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM .19 3. a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N. za napajanje potrošaća manjih snaga .Najčešće se koriste sa Cu vodičima . Vodiči su žice od 1. Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline .5 mm² do 16 mm² .S. s izolacijom i plaštem od PVC-mase .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke .5 mm² do 6 mm² . Koriste se za gradske razvodne mreže . U suhim i vlažnim prostorijama .5 1 22 1. Primjer označavanja 4x P1. Primjer označavanja PP00 3x1. STR: 21 . Primjer označavanja PP/R 3x1.S. ali i sa Al vodičima .C0.38 1. Samo u suhim prostorijama.5mm².88 EO4 .Koriste se sa Cu .KRO1 178 290 110 2X150 0. Primjer označavanja .43 GRP1.54 RS . energetske razvode .K. na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju .Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS . Vodiči su žice od 1. Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase .23 4. PGP ) –višežilni ( 2. PP00 4x50mm² PP00 1x150mm². tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima . instalacije u zatvorenim . energetske razvode .45 2. jednožilni i višežilni . U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase .90 320 1.5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama .GRP1 65 110 40 95 1 138 1. Primjer označavanja PPY 5x1. suhim prostorijama . instalacija kako u zatvorenim objektima .EO4 39 66 30 35 1 103 0.07 RS .47 4. Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el.38 KRO1. Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke . a ne smiju se polagati u zemlji .

a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . . u plastične parapetne kanale i sl. instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . ) . Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma . Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . Kabeli se polažu ručno . a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama. Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. Polaganje el.1 m. u metalne kanale za el.metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . ili pomoću mehanizacije . Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku . Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice.5 m odnosno 1.771. U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm. priključke u nivou poda . koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina). STR: 22 . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . na perforirane metalne kabelske trase . Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm.zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl.Police se pričvršćuju na konzole . ( prilog ) . koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama .(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0.5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). razmak od 50 cm. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. Na uže za uzemljenje spaja se : . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima . (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1.B2.RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl.

energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . n. koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. n. svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . plastične izvedbe . Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . Kućni priključni ormarić ( KPO ) . hoteli i ugostiteljski objekti . Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti . po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . distributivnu elektroenergetsku mrežu . razvoda javne rasvjete i sl.dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. energije . bolnice . energije u distributivnim .Veći objekti priključuju se direktno na KRO . Koriste se tipski ormari . Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. GRP se sastoji iz više sekcija . međusobno odvojenih . Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . ) STR: 23 . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . razvod el. u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . sekcija “ agregat” i sl. Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . mrežama . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . energije . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el.Montiraju se na tipizirane armirano . razvod el. Održavanje ormara nije potrebno . Ugrađuje se na pročelju građevine . . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . industrijskim postrojenjima . međusobno odvojenih . ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. energije ( sekcija “ distribucije “) . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. gradilišta i sl. distributivnu elektroenergetsku mrežu . tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. Koriste se tipski ormari . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . GRP se sastoji iz više sekcija .3.betonske temelje pomoću vijaka. Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici . Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan.

nadgradni ( montiraju se na zid ) . 50 kA STR: 24 . n.Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač .25. Izrađuju se za standardne : .40. 250 . strujnim krugovima . praonica . restoran . rashlad i sl.5 – 2. samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su .tehnološke cijeline ( kuhinja .Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1.struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1. 1000 .požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal .struje k. 160 .nominalne struje od 100 . s.struje opterećenja I . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ). ojačani L profilima . 400 . . Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .200. često plastificirani .1 U Ik” = -------------1.400. ) .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1. 35 .63. kotlovnica .100. garaža . Toplinski okidači su podesivi . Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) .630 i 1200 A.Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika .73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16.5 mm . 10 .katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) . koji omogućuje daljinsko okidanje . 2500 A .

0.315.4.10 (15. Nazivne struje : 6. Nazivne struje podnožja : 100 . K ).3 .20.630. što je vrlo povoljno za mrežu. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .16.200.16.63. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora .90.25. 0.50. ( ili preopterećenja ) .100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . s. s. 40. Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr. 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. dvopolni .63. 220. 400 . 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .10. ( ili preopterećenja ) .100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B. Struje k. 6. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije. 1250 A. 0. Nazivne struje podnožja : 25 .50. s.80.20.40.63.400.32.380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja . K ). 1000. 0.40. Jednopolni . L.225.Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači .s.250. Nazivne struje : 14.40.16. Struje k. .Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti .10.36. L. “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k. pomoćni kontakti .4.80.03 . 630 .8.50.80 A Nazivna struja greške : 0.60.20. 63 .40.25. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25.110.355. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B.80.s. kao i za ograničavanje struja k. C i D ( H.250. 3-5 A 35-50 A .25.s.8.32.500. 300-500 A isl.1 .125. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k. Struje k.63.630A Upravljački napon : 24.160.110. ) STR: 25 .48. tropolni . magnetski svitak i komora za gašenje luka . četveropolni .5 A . C i D ( H.160.5 A Sklopnici Oblik sklopke .Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke.32.400.50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima .25.500.3-0.16.10.25.s.100. 250 .

trofazna .0. Pored troškova za isporuku . snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate . grupna i centralna kompenzacija .jednofazna .85 . voltmetri .tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0.Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore . Mjerni uređaji Brojila potrošnje el. uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . dvotarifna .95 Q = Pv ( 0.Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0. Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 . Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12. a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0.prijeklopni i trenutni Pomoćni releji . energije kW sa pokazivačem maksimuma . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora . Postoji pojedinačna .329 ) kVAr .5 do 960 kVAr. STR: 26 . energije kVAr .Kontakti releja su mirni . trotarifna . energije : .62 .Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja .jednotarifna . ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V. Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije .za mjerenje radne ( djelatne ) el.Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . vremenski releji . cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el. radni . 24. reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje . zaštitni releji .priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri . 36 i sl. odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije .9.za mjerenje jalove el. Proizvode se u spektru od 17. tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . napon.

U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič . centralnog grijanja . metalne konstrukcije zgrade .) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr.B2.4. mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to . zaprekama . IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N.TN-S –sistem .730. metalne konstrukcije unutar zgrade . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N.TN-C –sistem . gromobransku instalaciju STR: 27 . kanalizacije . ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N. metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda .) U n. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema .n. ) . Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema .TN-C-S –sistem . Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja.070. klimatizacije . koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič . instalacije plina i sl.741. PEN vodič . glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) . ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V. Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima .A5.B2. zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke .

029 + 0. Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu .412 = 0.588Ω/km Ro= 2.Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima .B2.krug br.( termomagnetni okidač ) .533 x 80 = 42.5 mm² Ro=0.231 Ω/km Ro .231Ω/km Ro= 0.025= = 0.zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .4 s . 500 mA i sl.049 + 0.025 + 0.018 + 0.Zaštitno strujne sklopke PRILOG .231/2x0.012+2x8.06x0.23x0.741 i na pr.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0.533 Ω ZsxIa = 0. tj. t = 0.specifičan otpor kabela (Ω/km) .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .impendancija petlje kvara Ia . Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. za 220 V iznosi 0.110+2x0. Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0.025+2x2.06Ω/km Ro=8. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA .2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.588x0.Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači .4 sekunde. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .231x0.04+2x0.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br. Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač. ) STR: 28 .

jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja . već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal.14x0. Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² .020 + 2x7.B2.5 mm² . Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu .60 + 2x2.27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje .03 = 0.06 Ohm/km Ro = 7. ili traka FeZn 25x4 mm.krug br. odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći .1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2.743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga .B2. koji se polažu na izolatore po pogonu.60 Ohm Ro= 2.15 Ohm RaxIa = 9.025 = 9. Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2.06x0. Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka .Strujni krug br.2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.15 x 0. a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm². STR: 29 . a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem . PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N.5 mm² Ru=8. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti . Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N. Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² . Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji . a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² .otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8.specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru .14 Ohm/km Ro .

razvodne kutije i sl.45xIz gdje su: Ib . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova .trajno podnosiva struja kabela In . proizvodnja i prerada umjetnih masa .struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. benzinske crpke.nazivna struja zaštitnog uređaja I2 . proizvodnja i upotreba lakova .N.prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . 93/98 ) . ) . Protueksplozijski zaštićeni el. postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. akumulatorske stanice . i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. sklopni uređaji . …. Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki .Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. skladištenje žitarica i sl. instalacije . garaže za motorna vozila . ) . uređaji ( svjetiljke . obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane . uglavnom samo rasvjetu . oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. poznati kao “S” uređaji . STR: 30 .svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. skladište i pretakanje goriva . instalacije .struja za koju je strujni krug projektiran Iz . proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . a način izvođenja el. Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: . 18/67) .

B15 ). E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . a osnovna mana je slaba iskoristivost . oblika svijeće itd ) . energije i zagrijavnje . kojima je potrošnja 5 puta manja . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . imaju dobru reprodukciju boje . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . ili 50W . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . 35 . jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) . 20 . specijalne žarulje ( signalne . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) . kriptonske . a životni vijek 10 puta veći . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . baterijske . imaju dobreu reprodukciju boje . 15 . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . najčešće su za napon 12V snage 20 . 11 . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu . Izrađuje se snage 5 . metalizirane . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. a produži trajnost . 23 W STR: 31 . E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . 7 . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . E27 .

DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . skladišnih prostora i sl. Vrijeme propaljivanja cca. . 6 min.Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . 75. 250. skijaške staze . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. sportske palače . Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama.2900 K ) . s refleksnim slojem . 3 min . 3 min . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . 70. dokovi kolodvori teniski i golf tereni . 250. . stadioni i sl. rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . za osvjetljenje akvarija i cvijeća . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 80. 58 W . Standardne su snage 50. Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . povijesni spomenici . 1200. Vrijeme propaljivanja cca. parkirališta i sl. VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . SB ( svjetlo bijela boja . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. . vijek trajanja 6000 do 9000 sati. Cijevaste su snage 250. Vrijeme propaljivanja cca. velike i visoke industrijske hale . 600 i 1000 W . 36 . Vijek trajanja oko 10000 sati . 700 i 1000 W . Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . ) .150. 1000 . BB ( bijela boja 4500 K ) . Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . vijek trajanja 16000 do 24000 sati. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. 125. 6 min .3500 K ) . HPI . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . čuvaju naboj i stabiliziraju struju. velesajamski paviljoni . za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . 8 min. 100. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. STR: 32 . bojane . BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . boje TB ( toplo bijela boja . 2000 i 3500 W . dužine 600 . kondenzator . 400. za regulaciju svjetlosnog toka . Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . 150 W . 400. Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . Standardne su snage 50. reklamni panoi . . za niske temperature . za kopirne aparate . 2 min . 6 min. skladišnih prostora i sl. Vrijeme propaljivanja cca. 1500 mm . za rapid – start . vijek trajanja 10000 do 15000 sati. vijek trajanja 12000 do 24000 sati. pročelja . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. promjera Ø 38 ili Ø26 mm . 6 min. VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica .

Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama . sa zračenjem na sve strane .svjetlotehnički elementi : reflector .širokosnopne . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne . raster . zaštita od napona dodira .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine . prigušnice . povoljna iskoristivost . pretežno direktna . na gore i dolje . osiguranje protiv vlage I vode .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade .elektromehaničke : pogonska sigurnost .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . svjetiljke sa kosim zračenjem . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja .elektrotehnički elementi :grla . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . starteri . priključne stezaljke .mehanički elementi : kučišta .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . montažni pribor . na gore . kapa . jednostavan I siguran priključak . indirektna .raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama . pretežno indirektna . zaštita od smetnji . kodenzatori I sl. jednolika . ogračiničenje blještanja .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča . vodiči za unutrašnje ožičenje . otpornost prema koroziji . zagrijavanju .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : .

koju je potrebno postići u prostorijama .100-150 lux .5 za srednje zahtjeve .srednji zahtjevi 200-300 lux . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje . fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti . a visoki bijele boje .bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) . žarulje sa žarnom niti .vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux . visokotlačne natrijeve žarulje .boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ).mali zahtjevi 75.1:1. Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 . halogene žarulje . fluorescentne cijevi toplo bijele boje .UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima . a kako je naš standard relativno star .1:2.topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) . Preporučena skala osvjetljenosti : .1:3 za vrlo male i male zahtjeve .5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : . visokotlačne živine žarulje .veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : . visokotlačne metal-halogene žarulje . fluorescentne cijevi bijele boje. u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN . Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost .

( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka .Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . osjetnici svjetla . ( DALI kontrolni signali ) . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . Tridonic. biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . IR prijemnici . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . stupanj zaštite IP55. ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . metal-halogene . daljinski upravljači i sl. koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. natrijeve ). garaže i sl. ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . Osram . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . stanica za tehničke preglede .

i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke . elektromotora i vodova . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora . induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju . . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi . a nastaju direktnim udarom groma .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) . pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine . etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu . te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju .4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 . glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0.adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) . koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0. koji putuju vodovima i prodiru u uređaje .

Telefonske i informatičke mreže .Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .Video kabeli . zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 . kao funkcija srednje zaštite .

Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati. Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže. 1000.prebacivanje poziva .mogućnosti produženog biranja .RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) .PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti.konferencijske veze . “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”.i sl. 1600 ili 2000mm). Vanjske instalacije planira.bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka . Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. Napajaju se iz NN mreže. . U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) . U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova . .TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije. Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže.preuzimanje poziva .mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem . U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima. Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. . Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. . 1. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak. U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv.RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP.C. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 . te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. Proizvode se centrale različitih kapaciteta .TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima. projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja.

Razvod u prostorima. Način ugradnje ( podžbukni. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. nadžbukni i ugradnja u pulteve . Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. koje se polažu direktno u beton. STR: 39 . Postoje tropolne. koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice . Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44.TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera.telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. .

Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa .instalacija vatrodojave .automatskih javljača požara . U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ).Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea.ručnih javljača požara . dvije i četiri petlje. Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja.instalacija šprinkler uređaja . Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: . Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu.instalacija odimljavanja . Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona). Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta.vatrodojavne centrale . sustavu centralnog nadzora i sl. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu.hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača .alarmnih truba ili sirena . Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale). protupožarna vrata. .linijska . Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje. VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. zatvaranje protupožarnih vrata. U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. protupožarne zidove. alarmiranje.instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom .ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : . Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu.adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta. testiranje i rad same centrale. Ove centrale se proizvode sa jednom. te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma. okidanje požarnih klapni na klima sustavima .2. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama.VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: . STR: 40 . kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. požarne liftove . puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara.

obične ili analogne .automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1. zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. To je elektronski slog centrale koji nadzire. Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni. a onda postaju radioaktivni otpad ).5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine.U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . uključenje ventilatora odsisa dima. strojarnica i sl.ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja. . alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara.2m. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. velike konferencijske sale i sl.ionizacioni javljač požara . Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara.termički javljač požara . termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja . praonica. Termički. VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci.8mm ili negorivim vodičima . Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane.) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. Automatske javljače požara dijelimo na : .kombinirani javljač požara . Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” . ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati . a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme.optički javljači požara .VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : .ručne vatrodojavne javljače požara . Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje.termodiferencijalni javljač požara . Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara . Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0. grananje instalacije i sl. STR: 41 . spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta .

Stanice se napajaju NN naponom 220V . paralelno s telefonskom instalacijom . Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV).razvoda TV signala iz kabelske TV . . multiswitch odcjepnici za 4 grane. Prijemnici TV signala . Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama. Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima .PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se. ZAU .razvoda TV signala iz satelitskog prijema . Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. 2. Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1. RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. STR: 42 . . pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama.PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem. Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije.3. Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. Cijevi se polažu direktno u beton. što zavisi o konfiguraciji mreže. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala.ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.). Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. gdje god je to moguće. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: . Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω. od koje se dovodi do TV utičnice.razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja . a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu.

. Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku. . U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište. . Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. el zvona ili pozivnika (zujalice ) . STR: 43 . Izrađen je u modularnoj izvedbi. Razgovor teče izmjenično.4. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. . PARLAFONI . VIDEO PARLAFONI I EL.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu.govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika. Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja.jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču.tipkala koje se montira pored ulaza u stan.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ). .RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0. Kompletna instalacija se sastoji od: . releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala.električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza. ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi.

monitora te videomultipleksera. STR: 44 . - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata. PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima.protuprovalnih signalizatora .sirene . te otuđenja imovine. Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu. Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor.šifratora .montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. Instalacija se sastoji od: . te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale.5.el. brave . video rekordera.protuprovalne centrale . U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl.kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale. odnosno deaktiviranje zaštite.

Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO.2m na udaljenosti od 7-12m. STR: 45 .6. DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju.

Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre.CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice. Na ručnom handsetu. STR: 46 . kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom . Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V. Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre.normalan poziv . blagovaonica i sl. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija. Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme. Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0.FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: . . Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije. osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta).Signalizacija – gost u sobi . tasteri za resetiranje i sl. dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale.ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: .Centrale .noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv). Omogućene su slijedeće vrste poziva: .Poziv sobarice .INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE .hitan poziv . Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije . zujalice .Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata.Signalizacija – soba pospremljena .Poziv SOS iz kupatila .Razriješne kombinacije .Signalna svjetla . Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. ordinacija.8mm. Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. RAZVOD INSTALACIJE 7. Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra. display . Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme. Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu.uključuje ga sestra iz bolesničke sobe. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. . sanitarnih prostora.Pozivne kombinacije . Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu.bolesnik poziva iz sobe . Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu.poziv iz kupaonice .Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta.

sportski objekti i sl. . štopanje vremena.50Hz. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. kao što su škole. koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. zdravstvene poliklinike. bolnice. zvona u određenom vremenu. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže.. STR: 47 . SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. INSTALACIJA EL.8. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. ulaznim holovima.RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP .

Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. žirafe. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane.30W . konferencijske sale i sl. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. poslovni objekti. Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme. a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. želježničke postaje .4m od poda. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. sportske dvorane. kazališta. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika . kino dvorane i kazališne dvorane. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. na visini 1. STR: 48 . Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). hoteli i sl. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje.9. obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. i 3W. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. 4. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). 20. RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack.

PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava .- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1.4 m c = 2.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2. STR: 49 .volumen prostora 1.5mm². Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama. . Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4.9 m V = 49.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W.3 m b = 15 m c = 2. praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3. ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka. Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje. 2.3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0.

primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali.Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama.2m. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi.komprimirani zrak . Centrala kontrole ulaska vezana je na PC . Instalacija se sastoji od: . Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V. Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta. zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu. Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara.antene na krovu objekta . Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti.centralne jedinice . te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE . Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja .KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.nitro-oksidul . . U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju. između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera.PC kompjutera sa printerom .čitača kartica . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru.razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu. te napaje sve ostale elemente sustava. STR: 50 . U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: .RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju. Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore. Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći. u dupleks vezi. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme. Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina. Sustav se sastoji od: .konektora . dok se el brava montira u dovratniku.10.napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom.primopredajnika smještenog u objektu . Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1. Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu.kisik . Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima.električne brave .koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima. . Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene.

Instalacija zauzeća se sastoji od: . Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja.3m.napojnog modula . Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : .. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente.osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja. S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) . lagani i otporni na udare. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom. Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima. Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje.informacijske svijetiljke .centrale .razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto". . Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima. tvornicama.glavnih i pomoćnih semafora na zidu . Malih su dimenzija . Konzole mogu biti i PC –ovi. Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. poslovnim objektima i sl.SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama.POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata. Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Instalacija se sastoji od : .stolne kombinacije sa tasterima .predajnika UHF . Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. "slobodno" i "odsutan" .priključne kutije sa napojnim elementima ..antene . STR: 51 . grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ). Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza.TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama.modula za punjenje . "čekaj". Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno.razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0.konzola za upravljanje .

dizalice topline. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. REGULACIJA I DDC NADZOR 1. mora i sl. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. te javlja alarm. STR: 52 . Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. uređaje za prepumpavanje kanalizacije. glikola. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. U slučaju nestanka napajanja.. vode . uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije.D. osim elektroinstalacija jake i slabe struje. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. elektrogrijači bojlera isl. ELEKTROMOTORNI POGON. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom. plamenici kotlova. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka. TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. rashladni sustavi. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. Ako nema protoka zraka.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. freona . Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. motori ventilatora. Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada.

DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije.ZAŠTITA MOTORA .). regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici .UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” . kazališne zgrade . motorni ventili . U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . hoteli. velke poslovne zgrade. alarmi. na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi.PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena.razvodne ploče elektromotornog pogona . kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija . motorne zračne žaluzine i sl. . U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo. podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina.SHEME REGULACIJE 4. velike sportske dvorane.2. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu. . koja sadrži: . upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . signalne sijalice isl. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. žaluzina isl. mjerenjem utroška hladne i tople vode . klimatizacijom poslovnih prostora . REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . pripreme potrošne tople vode. Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. ograničen na prikaze STR: 53 . termostati. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . bimetalni relei ) . . Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. ventilatora. . definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. sklopke . kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . aerodromi i sl. potrebni relei .ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . mjerenja i sl. te elementima u polju kao što su osjetnici temperature.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. Naime.

stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. pumpi. ..3. . relativnih vlažnosti. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti.glavnih veličina. npr.5” floppy drive.printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja.centra. ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd. temperatura).software . Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju.32MB memorije.KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: .44MB.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB. tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program . centralne jedinice . Unos. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. .CD ROM drive. odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator. Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature . mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer. postojeći alarmi. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija.. . . Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada. pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano.tastatura . DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku. statusi električnih motora. primarne i sekundarne mreže .CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . poput stanja instalacije.Opreme u polju . To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema. Sve važne informacije o instalacijama. Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije.miš. ventilatora. iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno. prekoračenja graničnih vrijednosti. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. STR: 54 . razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula.Rarvoda . Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa. . vrijednosti pojedinih varijabli i sl.DDC podstanica . mjerenja temperatura.kolor monitor . 1.

U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji.Modul za brojanje impumlsa CO . automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu.. STR: 55 . Analogni izlazi AO .regulacijske komande (ventili. brzine strujanja zraka.) 3. otvaranje/zatvaranje žaluzina.start/stop komande (npr. prikazuju na ekranu.. Digitalni ulazi DI .PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje .SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama.. toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera . AO. Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task).) 5. pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru. pumpi.. regulacijske žaluzine. relea. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom.AI.. start/stop ventilatora.odgovor... ventili. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. Digitalni izlazi DO . Ring još nazivamo i primarnom mrežom. alarmi) 2.) 4.mjerenje utroška rashladne . Analogni ulazi AI .mjerenja (temperature. presostati. motori žaluzina i sl.beznaponski kontakti (statusi. pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom. U to spadaju i kontakti sklopnika. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama.. OPREMA U POLJU . tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru. Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a.. . diferencijalni tlak. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova. DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1. relativne vlažnosti. elementi koji se montiraju na sustavu.TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici . termostati .

STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama .SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 .BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale .POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .D. kotlovnici .POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .

IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 .IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU .IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta . satova . satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el.JAVNI OBJEKT ( POŠTE. AERODROMI.instalacija sportskih semafora instalacija el.IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) .

STR: 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful