SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

ZAKON O GRADNJI STR: 6 . ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER. 4. MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6.1. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5.

nadzora i inspekcija . zaštita od buke . ostali projekti ( tehnološki projekt . ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom.UVOD . mehanička ventilacija . N.Vrste objekata : stambeni objekti . kotlovnice . izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 . sportski objekti . . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost . stambeno-poslovni objekti . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. prostorije korištene u medicinske svrhe . .Tvrtke koje se bave projektiranjem . ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine . projektant . trafostanice . 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . Sudionici u gradnji . građevni projekt . bolnice . instalacija centralnog grijanja . instalacija slabe struje . hoteli . kafići . lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) . projekt ugradnje opreme . četiri primjerka glavnog projekta . gradnje . nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . izvođač . instalacija razvoda tehnološke pare . rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata .instalacija vodovoda i kanalizacije . ugostiteljski objekti . kabelski razvod . instalacija gromobrana . marine i sl. projekt instalacija . instalacija razvoda plinova . poslovni objekti . projekt uređenja okoliša i sl. kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE .Investitor . instalacija potrošne tople vode . vanjski razvodi ( n. restorani .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. zračno grijanje i klimatizacija . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list .n. industrijski objekti .Instalacija jake struje . revident . vanjska rasvjeta isl.

dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. list 68/88 ) 3. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. N. N. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl.Gradilište Uređenje gradilišta . Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. list 13/78 ) 5. list 13/68 ) 4. list 53/88 ) 2. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl.

POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.dozvoljeni padovi napona . Transformatori 6.zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . OSNOVNE ODREDBE II. presjek aluminijskog vodiča 2. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Razdvajanje strujnog kruga 8.5 mm ² . Provjera pregledom 2. Sklopni uređaji 4. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. Pretvarači 8. Sigurnosni sistemi III. INSTALACIJA 1. Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4. Rotacijski strojevi 7.5 mm ² .PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . ) .n.el. Tehničke zaštitne mjere od požara 3. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara . Akumulatori 9. 5 Ohma ) 5. otpor uzemljivača otpornika prenapona max. presjek bakrenog vodiča 1. Električna razdioba . oprema i uređaji koji troše el. Isključenje u slučaju hitnosti 10. Sklopni blokovi 10. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9.presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča .zahtijevima za postavlajnje el.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6.el. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona . ostale mjere ) 2. pregrađivanje i sl. Funkcionalno uključenje i isključenje IV. energiju 11. Ispitivanja STR: 9 . El. instalacija napajanja iz n.min. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. Uređaji za isključenje električne instalacije 5.min. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila .presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . instalacija 3. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila .

Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. koji prihvataju grom Odvodi . zaštitna strujna sklopka . N.skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm .= -------Ii kx In STR: 10 . nemetalni tornjevi . MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1.spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači . n. zaštitna naponska sklopka 2.metalni vodljivi dijelovi na krovu . udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn . Opći uvjet za nulovanje u n. tvornički dimnjaci Crkve . aluminijske trake Hvataljke .ukopani metalni dijelovi Uzemljenje . metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I. ZAŠTITNE MJERE U N. POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi . bakrene žice ili trake . Uf Uf Zk < -----. zvonici . zaštitno uzemljenje . mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii . n. OPĆE ODREDBE II. nulovanje . zaštitno izoliranje .PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala .

Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v.Gdje je : . mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------.25 za elektromagnetske okidače 2. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je . mreži 6.5 za osigurače Granična dužina n.Uf fazni napon .01 3. n. Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v.In nominalna struja osigurača ili okidača . Zaštita od požara 16. n.redukcioni faktor Ik .zaštitno uzemljenje . mreži 4.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje . n. Primjena zaštitnih mjera u TS .k= 1. n. mreži 5. mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11. Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14. Zaštita od strujnog preopterećenja 13.Ii = kxIn struja isključenja . Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. n.dio struje dozemnog kratkog spoja R . radno uzemljenje 9. Uf L < -----------------------------.Zk impendancija petlje kvara . n. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna .= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz . Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n. Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 .Sf i So presjeci faznog i nul vodiča .A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0. n.ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10. mreži 8.

1x1000 kVA) .distributivna elektroenergetska mreža . koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS . Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka . Glavni izvori napajanja . Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja . i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata .4 kV . 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta .4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0. Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup. Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. 1800 mm ( visina ) . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm².Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ).uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca . IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1.e. ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . HPT . i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP .elektroagragatska postrojenja . te SN i NN postrojenje . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . HRVATSKE CESTE i sl.4 kV .4 kV . Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore . VODOVOD I KANALIZACIJE . TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0. Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna . Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) . 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) . Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima .transformatorska stanica 20(10)/0. cca .Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . STR: 12 .interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno. U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . 2. sa sklopnim blokovima punjenim plinom. U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca.niskonaponska mreža 0.1. Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA . SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu .srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2. Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama .

n. smještenim u trafokomori. osiguračima s udarnom iglom .kojim je omogućen popravak faktora snage 0.85 na željeni faktor 0. a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila . N. 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. asinhroni motori. položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr . Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. cca. Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV. 1 kom polje vanjske rasvjete .95 .Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. S prednje strane zatvoreno je vratima. napon primara 10 (20) kV . napon kratkog spoja 4% .NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje . koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije.Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima .5% i 5% Spoj V. 1 kom spojno polje . obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. napon sekundara 400/231 V . kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje . strani. Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0. priključenih na n. potpuno je blindirano. 2x(40x10 mm). Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA .4 kV . Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja .Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . mjernog polja i dva trafo polja. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. ručna regulacija napona 2. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²). n. spoj Dyn 5 . fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju. Zaštita transformatora STR: 13 . Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA . Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori.

tj. Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A.u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač. odvodnici prenapona . Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. nulti vodič niskonaponske mreže . ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera.Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora.Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom.Mjere se svi fazni i linijski napon. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti. metalna konstrukcija transformatora . Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. koji ima nazivnu struju In=4. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA . Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima . uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora .81 A. s pokazivačem maksimalne struje. koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage .Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete. nul” točka dizel električnog agregata . Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice . uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja. ostali uzemljivači . metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova . Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . a pošto građevina bolnice .

iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14.1 x Un 1.Tehnički proračuni 1.s. 1.s.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23.1 x 0.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0. iznosi : Itr =μ x Ik = 0.= ----------------= 36 A 3 x Un 1.s.s.0107 STR: 15 . presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8.1²+ 0. Proračun struje k.)² = 0.9 kA Trajna struja k.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k. Struja k.s.9 x 14.= ----------------= 0.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.73 x 0.41 x 14. iznosi : 1.01 = 0.s.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k. na 0. a Zt je otpor transformatora .2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0.4² x 4 Zt=-------------.s. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.95² = 13.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² . . na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k.01 = 12 mm² 2.8 x 1.01 Ω 100 x Pn 100 x 0. koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.1 x Un 1. s.8 x 0.4 Zm=0. jer min.73 x 10 Udarna struja k.s.s. iznosi Z=Zm+Zt .44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0.5 kA 3 x Um 1.0007 + 0.63 Z = 0.5 = 36. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k.44 x ( -----.s. Proračun struje k.5 x 0.8 kA 3 xZ 1. na 10 kV strani Pk= 250 MVA. gdje je Zm otpor 10kV mreže .44 x ( -----)² = 0.

4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k. otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----.12 m i razmak uporišta 1.41 x 23.5 x 21.08²+ 0.364 Ohma . koje treba izbjegavati.ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 .= ----Iz rxIk gdje je: Ud . Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje .4 x 23.redukcioni faktor . mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----. STR: 16 . iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1. 50x10 mm .45 m . Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. 3. Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A .8 = 21. ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV . obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu. Ik .25 do 1.86² = 20. r .s.5 x 1.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.8 = 16.73 x 0.8 = 50 kA Trajna struja k. a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to . iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1.4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim.6 kA Snaga k. uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) . iznosi : Itr =μ x Ik” = 0. iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23. Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem.8 x 0. s.73 x 0.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) . kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1. Iz .4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0.= 0.s.5 x It x t = 7. iznosi : S = 7.s. računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže . koji se može opteretiti strujom 1025 A.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) .533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0.Udarna struja k.dozvoljeni napon dodira (V) . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .4 kV strani .9 x 23. Spoj transformatora i trafo polja na 0.4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0.s.5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.= ----------------= 910 A 3 x Un 1.1 m .

strojarnici . 6x4 m .1 x ( PFe + PCu ) 1. stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore .uređaji sa akumulatorskim baterijama 1.Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : .radna snaga P= Pm x g . Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata . potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera . aku baterijom .58 kW . Kompaktno . cca. gdje su : PFe gubici u željezu . hotelima i sl.. Strojarnica se izvodi u sastavu objekta . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa . Samostalni izvori električne energije .faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0. Konstruktivne izvedbe : prenosni . po mogućnosti blizu TS . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1.3 + 6.2xIg STR: 17 . a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača.provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja . komandnim ormarom za automatsko upravljanje.5 ) = 8.5 m . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2. ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ). U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda.8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja . koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator. prevozni .1 x ( 1.elektroagragatska postrojenja . a PCu gubici u bakru . kontejnerski .prividna snaga P= Pm x g / cos Øg .vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA . sa integralnim dnevnim spremnikom goriva . ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama . visine 3.mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4.

uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl.5 sek. Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama. izmjenjivača .2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 . by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete . statičke bypass sklopke . baterija .5 2. kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0.Ip = kxIn = 2. STR: 18 . UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje . izmjenjivača . baterija . poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2.5-3. ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama .2xIg = 2.

pouzdano snabdijevanje . snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže . u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl. Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. STR: 19 . Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0. Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike. vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje. a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv .Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike .005% po dužinskom metru iznad 100 m.suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije .05 do 1 . proračunavamo vršnu snagu ( u KW).Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta. Opterećenje. ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. a za strujni krug ostalih trošila 5%. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja . a za strujni krug ostalih trošila 8%. petljasti tip mreže . 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl.2. list 53/88 ) 1. Za strujni krug rasvjete 5%.PRORAČUNI 1. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera .faktor istovremenosti Pi .5%. ali ne više od 0. određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže. Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2.2 do 0. Za strujni krug rasvjete 3%. 2. zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon.8 . Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0.vršno opterećenje (u kW) i . kabel ne smije biti opasan za okolinu .

do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² . za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0.73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N. Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.Proračun pada napona računamo prema: . te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K .B2. struje kojima možemo opteretiti kabel. U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .korekcioni faktor polaganja kabela It .ukupni pad napona STR: 20 . Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max.(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ.752 .pad napona dionice uuk .85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² .trajno dopuštena struja ud .

43 GRP1. Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase . Primjer označavanja 4x P1. Primjer označavanja . jednožilni i višežilni .KRO1 178 290 110 2X150 0.23 4.90 320 1.010.C0. instalacije u zatvorenim .47 4. energetske razvode . na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju . ili uže od 10 mm² do 400 mm². PP00 4x50mm² PP00 1x150mm².5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM . Vodiči su žice od 1.5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama .5mm².RS 10 18 15 10 1 52 0.4 2 13 15 2. a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.S.38 1.45 2. Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. suhim prostorijama .GRP1 65 110 40 95 1 138 1. Koriste se za gradske razvodne mreže .5 1 22 1. U suhim i vlažnim prostorijama .5 mm² do 35 mm². U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N. s izolacijom i plaštem od PVC-mase . PGP ) –višežilni ( 2. STR: 21 . energetske razvode .Najčešće se koriste sa Cu vodičima . Vodiči su žice od 1. instalacija kako u zatvorenim objektima . Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase . Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke .K.006. tako da između žila postojim staza .3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja .4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase .EO4 39 66 30 35 1 103 0. ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . Samo u suhim prostorijama. Primjer označavanja PPY 5x1.07 RS .5 mm² do 6 mm² . a ne smiju se polagati u zemlji .38 KRO1.Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS .19 3.5 mm²+ PY1.5mm² Kabeli se koriste za razvod el. industrijska postrojenja i sl. za napajanje potrošaća manjih snaga .5 mm² do 16 mm² .54 RS . na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja .88 EO4 . . Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase .5 1 29 1. Vodiči su žice od 1.Koriste se sa Cu . ali i sa Al vodičima . Primjer označavanja PP/R 3x1. industrijska postrojenja i sl. PP00 -A 4x50mm². Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke . PP41 -A 4x50mm². tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima .5 1 5 25 1.K. Primjer označavanja PP00 3x1. Samo u suhim prostorijama.S. Koriste se za gradske razvodne mreže . PP41 4x50mm².3. jednožilni i višežilni .C0.05 2. Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) .

( prilog ) . Kabeli se polažu ručno . . a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. na perforirane metalne kabelske trase .B2.5 m odnosno 1. Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) .zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice.metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . razmak od 50 cm. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku . U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama. Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. Na uže za uzemljenje spaja se : . ili pomoću mehanizacije . a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. ) . instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0. u metalne kanale za el.5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima . Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma .1 m.Police se pričvršćuju na konzole . Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1. priključke u nivou poda . u plastične parapetne kanale i sl. koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina).RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Polaganje el.771. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . STR: 22 .U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika .

u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . energije . mrežama . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . n. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. sekcija “ agregat” i sl. HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima .dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti . međusobno odvojenih . ) STR: 23 . hoteli i ugostiteljski objekti .Veći objekti priključuju se direktno na KRO . tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . Ugrađuje se na pročelju građevine . . Koriste se tipski ormari . Kućni priključni ormarić ( KPO ) . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n.sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . gradilišta i sl.Montiraju se na tipizirane armirano . industrijskim postrojenjima . energije u distributivnim . distributivnu elektroenergetsku mrežu .3. energije .betonske temelje pomoću vijaka. Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . distributivnu elektroenergetsku mrežu . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. razvod el. energije ( sekcija “ distribucije “) . GRP se sastoji iz više sekcija . GRP se sastoji iz više sekcija . n. po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . plastične izvedbe . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . razvoda javne rasvjete i sl. Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . Održavanje ormara nije potrebno . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. Koriste se tipski ormari . Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . bolnice . međusobno odvojenih . razvod el. Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el.

često plastificirani . restoran .struje opterećenja I . 250 . 400 . rashlad i sl.požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal . samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su . Toplinski okidači su podesivi .struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.1 U Ik” = -------------1.63.630 i 1200 A. Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje . praonica .katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) . s.73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16. 35 .Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1. kotlovnica .40. 2500 A .struje k. 160 . Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač .100.Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika .200. Izrađuju se za standardne : . 1000 .tehnološke cijeline ( kuhinja .5 mm .400. Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ).Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: . strujnim krugovima . 50 kA STR: 24 . ) . koji omogućuje daljinsko okidanje . Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) . nadgradni ( montiraju se na zid ) .nominalne struje od 100 . garaža . . ojačani L profilima .25.73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1.5 – 2. n. 10 .

( ili preopterećenja ) . magnetski svitak i komora za gašenje luka .40.80.16. “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k.36. pomoćni kontakti .630. s.50. Struje k.63. 0.500. 630 .160. 40. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25.20.80 A Nazivna struja greške : 0.Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači .Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke. Struje k. 1000.200. Jednopolni .380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja .110.225.63. 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.25.160. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k.4.125.10. 63 .s.5 A Sklopnici Oblik sklopke . 250 . K ).40. K ).250.25. ( ili preopterećenja ) .16. dvopolni . 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . 6. 3-5 A 35-50 A . s. Nazivne struje podnožja : 100 . 0. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora .03 . 1250 A.4. Nazivne struje : 6.32.355.32.s. s. Nazivne struje podnožja : 25 . ) STR: 25 .80.s.10.48.90.40. tropolni . .16.20.80. 0.110.250.630A Upravljački napon : 24. koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije. Struje k. četveropolni . kao i za ograničavanje struja k. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k. 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr. L.40.400. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B.10 (15.20.100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B.63. 220. C i D ( H. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .50. C i D ( H. L. Nazivne struje : 14.25.3-0.8. 300-500 A isl.5 A .10.25.60.25.16.100.500. što je vrlo povoljno za mrežu.315.1 .100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .s. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .3 .32.63. 400 .50.50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima .400.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti .8. 0.

Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja . STR: 26 . ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V.za mjerenje jalove el. cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el.za mjerenje radne ( djelatne ) el. uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju .priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri . zaštitni releji . dvotarifna .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore .5 do 960 kVAr.0.jednotarifna .jednofazna .Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . energije : . voltmetri . energije kVAr . 36 i sl.95 Q = Pv ( 0. odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije . radni . Proizvode se u spektru od 17. trofazna . reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora . energije kW sa pokazivačem maksimuma . 24. Postoji pojedinačna .329 ) kVAr .9. snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate . tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije . napon.62 .Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0.tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0. Mjerni uređaji Brojila potrošnje el. Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12.85 . Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 . a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0.Kontakti releja su mirni . grupna i centralna kompenzacija . Pored troškova za isporuku . trotarifna . vremenski releji .prijeklopni i trenutni Pomoćni releji .

metalne konstrukcije unutar zgrade . klimatizacije . centralnog grijanja . zaprekama . ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V.TN-S –sistem .B2. ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N.) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr. PEN vodič .n. metalne konstrukcije zgrade . glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) .) U n.741. Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja.TN-C-S –sistem . mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to .4.070.B2. Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema . U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N. koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič .TN-C –sistem . gromobransku instalaciju STR: 27 . instalacije plina i sl.A5.730. Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima . ) . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema . kanalizacije . metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda . IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N. zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke .

specifičan otpor kabela (Ω/km) .110+2x0.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br.231 Ω/km Ro .Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima .23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0.krug br.025+2x2. Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu . tj. t = 0.5 mm² Ro=0.nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .049 + 0. Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0.6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA .06x0. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .06Ω/km Ro=8.412 = 0.741 i na pr.4 s . ) STR: 28 .231/2x0.zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .012+2x8. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .Zaštitno strujne sklopke PRILOG .025 + 0.533 x 80 = 42.018 + 0.B2.impendancija petlje kvara Ia . 500 mA i sl.025= = 0. Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.533 Ω ZsxIa = 0.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.588x0.( termomagnetni okidač ) .231x0. za 220 V iznosi 0.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.588Ω/km Ro= 2.23x0.231Ω/km Ro= 0.4 sekunde.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2.Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači .029 + 0.04+2x0.

1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2.otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N. Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti .2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.5 mm² .14 Ohm/km Ro . ili traka FeZn 25x4 mm.60 Ohm Ro= 2. jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja . odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja . Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka . koji se polažu na izolatore po pogonu. PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N.14x0. Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji . a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² .60 + 2x2.Strujni krug br.020 + 2x7. a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem .27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje .15 Ohm RaxIa = 9. Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² .06x0.B2.06 Ohm/km Ro = 7.03 = 0. već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal.krug br.754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći .025 = 9. Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu .15 x 0. STR: 29 . a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm². Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² .5 mm² Ru=8.743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga .B2.specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru .

…. izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ .trajno podnosiva struja kabela In . ) . 18/67) . postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. proizvodnja i upotreba lakova . ) . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki .nazivna struja zaštitnog uređaja I2 .svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. instalacije .N. Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: . uređaji ( svjetiljke .struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. razvodne kutije i sl. Protueksplozijski zaštićeni el. skladištenje žitarica i sl. proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . poznati kao “S” uređaji . uglavnom samo rasvjetu .45xIz gdje su: Ib .Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature.prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova .struja za koju je strujni krug projektiran Iz . obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane . i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. 93/98 ) . garaže za motorna vozila . instalacije . akumulatorske stanice . STR: 30 . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. proizvodnja i prerada umjetnih masa . sklopni uređaji . benzinske crpke. a način izvođenja el. Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1. skladište i pretakanje goriva . U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el.

23 W STR: 31 . jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu . 11 . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . B15 ). Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) . ili 50W . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. energije i zagrijavnje . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . 35 . specijalne žarulje ( signalne . 20 . E27 .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. metalizirane . a osnovna mana je slaba iskoristivost . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . 15 . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . najčešće su za napon 12V snage 20 . imaju dobreu reprodukciju boje . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru . 7 . kojima je potrošnja 5 puta manja . imaju dobru reprodukciju boje . a životni vijek 10 puta veći . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . Izrađuje se snage 5 . a produži trajnost . oblika svijeće itd ) . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . baterijske . kriptonske . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) .

povijesni spomenici . 36 . za niske temperature .2900 K ) . 8 min. Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . Vrijeme propaljivanja cca. VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . 6 min. čuvaju naboj i stabiliziraju struju. promjera Ø 38 ili Ø26 mm . . reklamni panoi . 2000 i 3500 W . SB ( svjetlo bijela boja . Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . vijek trajanja 12000 do 24000 sati. Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . 6 min. 6 min . vijek trajanja 10000 do 15000 sati. kondenzator . 3 min . stadioni i sl. . Standardne su snage 50. s refleksnim slojem . Cijevaste su snage 250.Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . dužine 600 . 600 i 1000 W . 3 min . velesajamski paviljoni . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. dokovi kolodvori teniski i golf tereni . Vrijeme propaljivanja cca. pročelja . skladišnih prostora i sl. rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . 150 W .150. 400. velike i visoke industrijske hale . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . za osvjetljenje akvarija i cvijeća . . HPI . 700 i 1000 W . . 1200. Standardne su snage 50. 70. BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . sportske palače . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 1000 . za regulaciju svjetlosnog toka . 400. skladišnih prostora i sl. 75. 1500 mm . prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . bojane . DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . STR: 32 . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 250. boje TB ( toplo bijela boja . za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . Vrijeme propaljivanja cca. 125. filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) .3500 K ) . vijek trajanja 6000 do 9000 sati. Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . Vijek trajanja oko 10000 sati . za kopirne aparate . Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . parkirališta i sl. Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. 2 min . 80. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. ) . 100. vijek trajanja 16000 do 24000 sati. Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . 250. 58 W . skijaške staze . 6 min. BB ( bijela boja 4500 K ) . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . za rapid – start . Vrijeme propaljivanja cca.

sa zračenjem na sve strane .elektrotehnički elementi :grla .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . na gore i dolje . kapa .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . zaštita od napona dodira . montažni pribor . svjetiljke sa kosim zračenjem .mehanički elementi : kučišta . indirektna .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade . otpornost prema koroziji . kodenzatori I sl.raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama .širokosnopne . povoljna iskoristivost . osiguranje protiv vlage I vode . ogračiničenje blještanja . priključne stezaljke . jednostavan I siguran priključak .svjetlotehnički elementi : reflector . vodiči za unutrašnje ožičenje .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : . pretežno direktna . jednolika . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja . pretežno indirektna . na gore . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča .elektromehaničke : pogonska sigurnost . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : . prigušnice . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne . starteri . zagrijavanju . raster .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine . zaštita od smetnji .

veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost .1:2. a visoki bijele boje . Preporučena skala osvjetljenosti : . visokotlačne živine žarulje .1:3 za vrlo male i male zahtjeve .1:1. Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost .mali zahtjevi 75. visokotlačne natrijeve žarulje .5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : . fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti . žarulje sa žarnom niti . fluorescentne cijevi toplo bijele boje .5 za srednje zahtjeve .bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) .srednji zahtjevi 200-300 lux .vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux . u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN .100-150 lux . visokotlačne metal-halogene žarulje .boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ). fluorescentne cijevi bijele boje. koju je potrebno postići u prostorijama . a kako je naš standard relativno star . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje .topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) .UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima . halogene žarulje . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 .

osjetnici svjetla . koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala .Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . ( DALI kontrolni signali ) . IR prijemnici . stupanj zaštite IP55. daljinski upravljači i sl. a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . natrijeve ). kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . stanica za tehničke preglede . Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . Tridonic. kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . garaže i sl. metal-halogene . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . Osram .

i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže . a nastaju direktnim udarom groma . koji putuju vodovima i prodiru u uređaje . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora . induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine . elektromotora i vodova . . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) .4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju . glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona . te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) . etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0. koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0. pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : .

Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 .Video kabeli . zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE . kao funkcija srednje zaštite .Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .Telefonske i informatičke mreže .

1000.mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem . Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. . 1. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. Vanjske instalacije planira. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova . Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 . . dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. . U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići.PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti. projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt.preuzimanje poziva . Napajaju se iz NN mreže. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže.RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. 1600 ili 2000mm).i sl.TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima. Proizvode se centrale različitih kapaciteta .konferencijske veze .TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije. MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati. Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima.bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka . U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) .prebacivanje poziva . Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima. . Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak.RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare.mogućnosti produženog biranja . Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ).C. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže.

Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Postoje tropolne. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. koje se polažu direktno u beton. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. Način ugradnje ( podžbukni. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. .telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Razvod u prostorima. Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. nadžbukni i ugradnja u pulteve . Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice . STR: 39 .TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ.

instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom . Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama. te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma. Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: . puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ). Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. okidanje požarnih klapni na klima sustavima .VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: .adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu.2. Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja. Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona).alarmnih truba ili sirena . Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje.automatskih javljača požara . kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. požarne liftove . Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta. alarmiranje. sustavu centralnog nadzora i sl. testiranje i rad same centrale. a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. protupožarna vrata.ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : . Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. . STR: 40 . VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Ove centrale se proizvode sa jednom.ručnih javljača požara . Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara.instalacija vatrodojave .vatrodojavne centrale . Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale). Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje .hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija.instalacija šprinkler uređaja . zatvaranje protupožarnih vrata.instalacija odimljavanja . protupožarne zidove.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu. dvije i četiri petlje. Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu.linijska . Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa .

Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” . U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3. Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali.optički javljači požara . Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. velike konferencijske sale i sl. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara .U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. uključenje ventilatora odsisa dima. To je elektronski slog centrale koji nadzire. Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida. strojarnica i sl. Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje. Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara. Automatske javljače požara dijelimo na : .automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1.5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine. Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci.ručne vatrodojavne javljače požara . spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta . Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.obične ili analogne .) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja.VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : . STR: 41 .termički javljač požara . termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja . praonica. Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa.kombinirani javljač požara .ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara. .8mm ili negorivim vodičima .2m.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . grananje instalacije i sl. a onda postaju radioaktivni otpad ). Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane.ionizacioni javljač požara . VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara. Termički.termodiferencijalni javljač požara . a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati . U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja.

multiswitch odcjepnici za 4 grane. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1. Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173. Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Prijemnici TV signala .razvoda TV signala iz kabelske TV . Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . STR: 42 . a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². gdje god je to moguće. od koje se dovodi do TV utičnice.razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja .). Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima .razvoda TV signala iz satelitskog prijema . Stanice se napajaju NN naponom 220V . 2. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP.PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem.ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). . Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama. Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala. Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Cijevi se polažu direktno u beton. CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: . Na svakoj etaži postavljaju se tzv. RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. . Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω. pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama. Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. što zavisi o konfiguraciji mreže.PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se.3. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. ZAU . paralelno s telefonskom instalacijom .

tipkala koje se montira pored ulaza u stan.RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0. Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. Kompletna instalacija se sastoji od: . releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. el zvona ili pozivnika (zujalice ) . .pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu.jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču. VIDEO PARLAFONI I EL. . Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. . U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište. STR: 43 . . Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku. Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. Izrađen je u modularnoj izvedbi. Razgovor teče izmjenično.električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza.4.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ).govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika. . PARLAFONI .

Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona.el.sirene . odnosno deaktiviranje zaštite. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima. Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor.šifratora .5. Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje.protuprovalnih signalizatora . - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata. STR: 44 . Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale. PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale. te otuđenja imovine. video rekordera.kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. monitora te videomultipleksera. Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu. U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl.protuprovalne centrale . Instalacija se sastoji od: .montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. brave .

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1. STR: 45 .6. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne.2m na udaljenosti od 7-12m. Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju.

sanitarnih prostora. RAZVOD INSTALACIJE 7. osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). STR: 46 . Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu.Poziv SOS iz kupatila .Pozivne kombinacije .Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta.Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata. Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme.Centrale . zujalice . Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički.ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: . Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme. Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre.poziv iz kupaonice .FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: .normalan poziv . Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu. Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre. dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale.Signalizacija – soba pospremljena . Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije. Na ručnom handsetu. . Omogućene su slijedeće vrste poziva: .CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice.Signalna svjetla .noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv).uključuje ga sestra iz bolesničke sobe. tasteri za resetiranje i sl.Razriješne kombinacije . Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu. Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. . Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V.Signalizacija – gost u sobi . Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a.INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE . Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija. display . ordinacija.Poziv sobarice . U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. blagovaonica i sl. Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama.hitan poziv . Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra. kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom . Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0.8mm. Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije .bolesnik poziva iz sobe .

RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP . sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl. koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. STR: 47 . sportski objekti i sl. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. zdravstvene poliklinike. bolnice. kao što su škole. štopanje vremena. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže.8. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. zvona u određenom vremenu. MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. ulaznim holovima. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. . INSTALACIJA EL.50Hz..

kazališta. RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi.4m od poda. 4. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. konferencijske sale i sl.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon).30W . Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme.9. želježničke postaje . kino dvorane i kazališne dvorane. 20. žirafe. hoteli i sl. a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. i 3W. Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika . poslovni objekti. MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. sportske dvorane. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. na visini 1. STR: 48 .

9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2.ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V.volumen prostora 1. Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4. . 2.9 m V = 49. STR: 49 . praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W.3 m b = 15 m c = 2. ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava .- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.5mm².3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0. Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje.4 m c = 2. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka.

Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.primopredajnika smještenog u objektu . između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera.KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE . Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore. U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: . Centrala kontrole ulaska vezana je na PC .konektora .komprimirani zrak . STR: 50 . Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći. Sustav se sastoji od: . Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta.razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene.PC kompjutera sa printerom . Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja . Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme. u dupleks vezi. zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara.koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja.napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom. dok se el brava montira u dovratniku. Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu.električne brave .kisik .Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu. Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V. Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima.antene na krovu objekta . Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina. Instalacija se sastoji od: .centralne jedinice .SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1. U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju. Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti. . U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali.čitača kartica .10. Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator.RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju. Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama. Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara. . te napaje sve ostale elemente sustava.2m.nitro-oksidul .

Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto". Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom.. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja. Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. Montiraju se na zid na visini od cca 3 m.3m. "čekaj". S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) .centrale . Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima.razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0. lagani i otporni na udare.informacijske svijetiljke .. grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ).priključne kutije sa napojnim elementima .TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama. Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje. .razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. poslovnim objektima i sl.stolne kombinacije sa tasterima . tvornicama.antene .osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC. Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : .predajnika UHF . Instalacija se sastoji od : . Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja. Konzole mogu biti i PC –ovi.POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata.modula za punjenje . Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu.napojnog modula . Malih su dimenzija . "slobodno" i "odsutan" . STR: 51 .konzola za upravljanje .glavnih i pomoćnih semafora na zidu . slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima. Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu.SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama. Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. Instalacija zauzeća se sastoji od: .

Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. te javlja alarm. Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. osim elektroinstalacija jake i slabe struje. rashladni sustavi. mora i sl. Ako nema protoka zraka. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. plamenici kotlova. vode . glikola. Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka.. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. freona . ELEKTROMOTORNI POGON. uređaje za prepumpavanje kanalizacije.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . STR: 52 . uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. elektrogrijači bojlera isl. Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . dizalice topline. motori ventilatora.D. REGULACIJA I DDC NADZOR 1. U slučaju nestanka napajanja. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom.

Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . motorne zračne žaluzine i sl. koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. . kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo.SHEME REGULACIJE 4. .2. regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu. sklopke . mjerenjem utroška hladne i tople vode . kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. mjerenja i sl. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. ograničen na prikaze STR: 53 . klimatizacijom poslovnih prostora .ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . .UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” . kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . velike sportske dvorane. koja sadrži: . Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. hoteli.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki. ventilatora. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . aerodromi i sl.). Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu.ZAŠTITA MOTORA . velke poslovne zgrade. kazališne zgrade . alarmi. motorni ventili . Naime. bimetalni relei ) . podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina. REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . potrebni relei . 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. te elementima u polju kao što su osjetnici temperature.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici . žaluzina isl.razvodne ploče elektromotornog pogona . . na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi. a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija .PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline. signalne sijalice isl.DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. termostati. daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. pripreme potrošne tople vode.

Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije.centra. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada.CD ROM drive. stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. vrijednosti pojedinih varijabli i sl. Unos.5” floppy drive. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program . primarne i sekundarne mreže . DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku. . pumpi. STR: 54 . 1. iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno. . centralne jedinice . mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer. relativnih vlažnosti..CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : .CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB.KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: .software . . ventilatora. Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa. statusi električnih motora.Opreme u polju . odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator.kolor monitor . To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema. .printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. poput stanja instalacije.3.44MB. Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju. Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. . ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd.miš. . npr. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija. razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. temperatura).. Sve važne informacije o instalacijama.DDC podstanica . pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. mjerenja temperatura. postojeći alarmi.glavnih veličina.32MB memorije. prekoračenja graničnih vrijednosti. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature .Rarvoda .tastatura . Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena.

termostati . Analogni ulazi AI . .TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici . diferencijalni tlak. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama.. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova.. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji. razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. regulacijske žaluzine.PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje .mjerenje utroška rashladne . tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru. DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1. AO.SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama.. Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task). Digitalni izlazi DO . Analogni izlazi AO . pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. ventili. otvaranje/zatvaranje žaluzina. brzine strujanja zraka. relativne vlažnosti.AI.. pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru.) 4..odgovor.) 5. Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice. start/stop ventilatora. pumpi. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. U to spadaju i kontakti sklopnika. prikazuju na ekranu. presostati. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a. Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom.Modul za brojanje impumlsa CO . elementi koji se montiraju na sustavu.start/stop komande (npr...regulacijske komande (ventili. alarmi) 2. Digitalni ulazi DI .beznaponski kontakti (statusi. OPREMA U POLJU .. STR: 55 . relea.) 3. Ring još nazivamo i primarnom mrežom. motori žaluzina i sl. toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera .mjerenja (temperature.. automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu.

SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 .BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale .STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama . PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .D.POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. kotlovnici .POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .

JAVNI OBJEKT ( POŠTE. satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el.IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta . AERODROMI.IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) .IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU .instalacija sportskih semafora instalacija el. satova .IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 .

STR: 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful