SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6. MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. 4. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER. ZAKON O GRADNJI STR: 6 .1. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3.

. projekt ugradnje opreme . četiri primjerka glavnog projekta .Investitor .UVOD . kafići . stambeno-poslovni objekti . industrijski objekti .Vrste objekata : stambeni objekti . ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine .instalacija vodovoda i kanalizacije . sportski objekti . izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 . instalacija potrošne tople vode . instalacija slabe struje . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost . poslovni objekti .n. trafostanice . prostorije korištene u medicinske svrhe . rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. instalacija razvoda tehnološke pare . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list . . instalacija centralnog grijanja . građevni projekt . zračno grijanje i klimatizacija . projektant . zaštita od buke . restorani . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE . projekt instalacija . mehanička ventilacija . bolnice . instalacija gromobrana .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. instalacija razvoda plinova . gradnje . kabelski razvod . Sudionici u gradnji . nadzora i inspekcija . izvođač .Tvrtke koje se bave projektiranjem . ostali projekti ( tehnološki projekt . nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom. lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) . vanjski razvodi ( n. hoteli . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . revident . vanjska rasvjeta isl. kotlovnice . marine i sl. projekt uređenja okoliša i sl. 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata . ugostiteljski objekti .Instalacija jake struje . N.

Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. list 13/68 ) 4. list 13/78 ) 5. list 53/88 ) 2. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. N.Gradilište Uređenje gradilišta . list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl. list 68/88 ) 3. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. N.

Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4. Akumulatori 9. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. Isključenje u slučaju hitnosti 10.min.presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . Funkcionalno uključenje i isključenje IV.el.PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I .min. Sklopni uređaji 4. Provjera pregledom 2. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.5 mm ² . Ispitivanja STR: 9 . pregrađivanje i sl. Tehničke zaštitne mjere od požara 3. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila .zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . instalacija 3. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara . presjek bakrenog vodiča 1. otpor uzemljivača otpornika prenapona max. INSTALACIJA 1. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila .zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . oprema i uređaji koji troše el. 5 Ohma ) 5. energiju 11. Sigurnosni sistemi III. OSNOVNE ODREDBE II.n.el.5 mm ² . ) . Sklopni blokovi 10. presjek aluminijskog vodiča 2. ostale mjere ) 2. Uređaji za isključenje električne instalacije 5.zahtijevima za postavlajnje el. Pretvarači 8. Rotacijski strojevi 7. instalacija napajanja iz n. Razdvajanje strujnog kruga 8.presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča . Transformatori 6. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Električna razdioba . Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona . Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6.dozvoljeni padovi napona . El.

koji prihvataju grom Odvodi . aluminijske trake Hvataljke . mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii . Uf Uf Zk < -----. udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn . mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala .ukopani metalni dijelovi Uzemljenje . n. Opći uvjet za nulovanje u n. MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1. Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. nulovanje . ZAŠTITNE MJERE U N.PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. zaštitna naponska sklopka 2. metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I.metalni vodljivi dijelovi na krovu .skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm .spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači . OPĆE ODREDBE II.= -------Ii kx In STR: 10 . zaštitno uzemljenje . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi . nemetalni tornjevi . n. N. zaštitna strujna sklopka . zvonici . tvornički dimnjaci Crkve . bakrene žice ili trake . zaštitno izoliranje .

25 za elektromagnetske okidače 2. n. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v.Zk impendancija petlje kvara . Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 .zaštitno uzemljenje . Primjena ostalih zaštitnih mjera 7. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n.= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz . n. n.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je . Zaštita od strujnog preopterećenja 13. n. mreži 5.ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. mreži 6. Primjena zaštitnih mjera u TS .5 za osigurače Granična dužina n. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------. n.In nominalna struja osigurača ili okidača .k= 1. Zaštita od požara 16. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14.01 3.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje . mreži 8. radno uzemljenje 9. Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15.redukcioni faktor Ik . mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11.Gdje je : .Ii = kxIn struja isključenja . Uf L < -----------------------------. mreži 4.dio struje dozemnog kratkog spoja R . n. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna . Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v. Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12.Sf i So presjeci faznog i nul vodiča . n.Uf fazni napon .A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0.

U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS . Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka . 1x1000 kVA) .4 kV . Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. HRVATSKE CESTE i sl.1. U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca.elektroagragatska postrojenja . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna . VODOVOD I KANALIZACIJE .4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0.niskonaponska mreža 0.transformatorska stanica 20(10)/0. HPT . 1800 mm ( visina ) . Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja .srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2. suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm². Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA .interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore . Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) . i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima .Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP . IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1.Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . 2. Glavni izvori napajanja . TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0. STR: 12 .4 kV . Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju .distributivna elektroenergetska mreža . Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca . Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup. sa sklopnim blokovima punjenim plinom. cca . Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama .uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1.e. te SN i NN postrojenje . Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno. 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta .4 kV .

Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja . cca. 2x(40x10 mm). položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju.4 kV . što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA . mjernog polja i dva trafo polja.Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. osiguračima s udarnom iglom .Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila . Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). ručna regulacija napona 2. potpuno je blindirano. napon kratkog spoja 4% . Zaštita transformatora STR: 13 .95 . Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA . S prednje strane zatvoreno je vratima.5% i 5% Spoj V. napon primara 10 (20) kV . Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim.Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . strani. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm.NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. 1 kom polje vanjske rasvjete . 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. asinhroni motori. spoj Dyn 5 . Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0. 1 kom spojno polje .kojim je omogućen popravak faktora snage 0. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. n. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori. a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. n.85 na željeni faktor 0. N. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. napon sekundara 400/231 V . Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr . Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²). Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje . smještenim u trafokomori. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . priključenih na n. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom.Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje .

u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima . ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. nulti vodič niskonaponske mreže . koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja.Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . metalna konstrukcija transformatora . Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti. s pokazivačem maksimalne struje. iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete.81 A. Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A. Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage .Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora.Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. odvodnici prenapona . metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova .Mjere se svi fazni i linijski napon. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. ostali uzemljivači . a pošto građevina bolnice . koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. tj. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA . Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice . koji ima nazivnu struju In=4. sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora . nul” točka dizel električnog agregata .

1.s. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.1 x Un 1.= ----------------= 36 A 3 x Un 1.s.9 x 14.s.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0.01 = 12 mm² 2.01 = 0.63 Z = 0.0007 + 0. Proračun struje k. jer min.4² x 4 Zt=-------------.95² = 13. Struja k. koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.01 Ω 100 x Pn 100 x 0.5 = 36.2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.44 x ( -----)² = 0.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k. . iznosi Z=Zm+Zt . a Zt je otpor transformatora . uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k.5 x 0.s. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.Tehnički proračuni 1.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0.)² = 0.s.41 x 14. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8.s.s.= ----------------= 0.44 x ( -----.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23.1²+ 0.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k. gdje je Zm otpor 10kV mreže .1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0.1 x 0. s. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k.0107 STR: 15 .8 x 0.s.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² .9 kA Trajna struja k. iznosi : 1.8 x 1.8 kA 3 xZ 1.5 kA 3 x Um 1. na 0. iznosi : Itr =μ x Ik = 0.73 x 0.s. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14.1 x Un 1.s.4 Zm=0. Proračun struje k.73 x 10 Udarna struja k.

računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže .s. otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----.86² = 20.41 x 23.5 x 21.9 x 23. iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23. Ik .= 0. obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu.5 x 1.5 x It x t = 7.redukcioni faktor . 50x10 mm .Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) . 3. kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1.25 do 1.4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0.8 = 16.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.6 kA Snaga k.ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 . iznosi : Itr =μ x Ik” = 0.364 Ohma . r . koje treba izbjegavati. Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A . ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV . iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1.45 m .8 = 50 kA Trajna struja k.5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------. a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to .73 x 0. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1.Udarna struja k.1 m . Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .s.= ----------------= 910 A 3 x Un 1. uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) .4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0. Spoj transformatora i trafo polja na 0. Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) . Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.8 = 21. Iz .s.73 x 0.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----.12 m i razmak uporišta 1.dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) . STR: 16 .08²+ 0. iznosi : S = 7.dozvoljeni napon dodira (V) .4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k.4 x 23. Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem.4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim. s.= ----Iz rxIk gdje je: Ud .s. koji se može opteretiti strujom 1025 A.533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0.4 kV strani .8 x 0.

visine 3..8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja .1 x ( 1. gdje su : PFe gubici u željezu .5 m .5 ) = 8. a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača. 6x4 m . Samostalni izvori električne energije . a PCu gubici u bakru .vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2. Kompaktno .elektroagragatska postrojenja . strojarnici . po mogućnosti blizu TS .2xIg STR: 17 . komandnim ormarom za automatsko upravljanje.mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4. Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore . prevozni . aku baterijom .58 kW . cca. stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim.provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja . potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera . hotelima i sl. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama .prividna snaga P= Pm x g / cos Øg .Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA . kontejnerski . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .uređaji sa akumulatorskim baterijama 1. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata . ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ). koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator. Strojarnica se izvodi u sastavu objekta . sa integralnim dnevnim spremnikom goriva . Konstruktivne izvedbe : prenosni . U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda.radna snaga P= Pm x g .3 + 6.faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0.1 x ( PFe + PCu ) 1. Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1.

Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama .Ip = kxIn = 2. izmjenjivača . baterija . baterija . Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2. by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete .2xIg = 2. statičke bypass sklopke . kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0.5-3.5 2. uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija .5 sek. napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama. STR: 18 . izmjenjivača . UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje . ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera .2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 .

5%. koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje. Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike.Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja . a za strujni krug ostalih trošila 8%. Za strujni krug rasvjete 3%.PRORAČUNI 1. ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. pouzdano snabdijevanje .005% po dužinskom metru iznad 100 m. 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl.vršno opterećenje (u kW) i .Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. Opterećenje. u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije .suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0.8 . 2. kabel ne smije biti opasan za okolinu . uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0. list 53/88 ) 1. Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2. određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže.05 do 1 . instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl.faktor istovremenosti Pi . Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. a za strujni krug ostalih trošila 5%. zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . STR: 19 .2 do 0.2. petljasti tip mreže . ali ne više od 0. proračunavamo vršnu snagu ( u KW). snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže . a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . Za strujni krug rasvjete 5%.

73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N.Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K .752 .pad napona dionice uuk . za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0. U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² . Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.korekcioni faktor polaganja kabela It . te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² . do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .Proračun pada napona računamo prema: .trajno dopuštena struja ud .B2. Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max.(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ. struje kojima možemo opteretiti kabel.za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.ukupni pad napona STR: 20 .

za napajanje potrošaća manjih snaga . STR: 21 . .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke . instalacije u zatvorenim . energetske razvode . Vodiči su žice od 1. Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase . na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju .3. PP41 4x50mm². PP00 4x50mm² PP00 1x150mm².5mm² Kabeli se koriste za razvod el. PP41 -A 4x50mm².4 2 13 15 2.S.Najčešće se koriste sa Cu vodičima . PGP ) –višežilni ( 2.EO4 39 66 30 35 1 103 0.5 1 5 25 1.RS 10 18 15 10 1 52 0. Vodiči su žice od 1.38 1. Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke . Koriste se za gradske razvodne mreže .38 KRO1.K. Samo u suhim prostorijama. Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el.C0.K. instalacija kako u zatvorenim objektima .GRP1 65 110 40 95 1 138 1.Koriste se sa Cu .90 320 1. ili uže od 10 mm² do 400 mm². suhim prostorijama .3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja .KRO1 178 290 110 2X150 0. Primjer označavanja 4x P1.010. U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase .5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM .23 4. Koriste se za gradske razvodne mreže . Primjer označavanja PPY 5x1. Samo u suhim prostorijama. Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase . energetske razvode . Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline . a ne smiju se polagati u zemlji .19 3.006.5mm². Primjer označavanja PP/R 3x1. Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . Primjer označavanja PP00 3x1. PP00 -A 4x50mm².45 2.Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N.5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama . na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja . jednožilni i višežilni .5 mm² do 35 mm². U suhim i vlažnim prostorijama .88 EO4 .5 1 29 1.Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS . Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase . s izolacijom i plaštem od PVC-mase .5 mm²+ PY1.5 mm² do 6 mm² .07 RS . a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.S.43 GRP1.5 1 22 1.54 RS . ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . Primjer označavanja . industrijska postrojenja i sl.05 2. industrijska postrojenja i sl. tako da između žila postojim staza . tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima . jednožilni i višežilni . Vodiči su žice od 1.C0.5 mm² do 16 mm² .47 4. ali i sa Al vodičima .4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase .

na perforirane metalne kabelske trase . U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima .B2. u plastične parapetne kanale i sl. ili pomoću mehanizacije . Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) .771. a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama .zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl.5 m odnosno 1. a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje.Police se pričvršćuju na konzole . STR: 22 . Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama. (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. .1 m. Polaganje el.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice. Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama .metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. u metalne kanale za el. a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . Na uže za uzemljenje spaja se : . razmak od 50 cm. (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1. Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku . ( prilog ) . Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma .RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina). Kabeli se polažu ručno . Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala.5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). ) . priključke u nivou poda .

distributivnu elektroenergetsku mrežu . Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Ugrađuje se na pročelju građevine . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom .betonske temelje pomoću vijaka.3. energije ( sekcija “ distribucije “) . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . energije u distributivnim . RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici . razvod el. Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . distributivnu elektroenergetsku mrežu . razvoda javne rasvjete i sl. Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . gradilišta i sl.Veći objekti priključuju se direktno na KRO . Koriste se tipski ormari .dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. mrežama . hoteli i ugostiteljski objekti . bolnice . n. Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . energije . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . energije . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . GRP se sastoji iz više sekcija . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . industrijskim postrojenjima . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . . GRP se sastoji iz više sekcija . Održavanje ormara nije potrebno . ) STR: 23 .Montiraju se na tipizirane armirano . koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . n. međusobno odvojenih . Koriste se tipski ormari . međusobno odvojenih . razvod el. Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . Kućni priključni ormarić ( KPO ) . ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. sekcija “ agregat” i sl. po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . plastične izvedbe . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine .

Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1. Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) . ojačani L profilima .požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal .25.630 i 1200 A.400. Toplinski okidači su podesivi .struje k.5 mm .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1. koji omogućuje daljinsko okidanje .1 U Ik” = -------------1. Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač . Izrađuju se za standardne : . Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) . 250 .Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika . praonica .nominalne struje od 100 . 50 kA STR: 24 . strujnim krugovima . kotlovnica . nadgradni ( montiraju se na zid ) .5 – 2. samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su .200. 400 . ) . Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. 2500 A . često plastificirani . n. 10 .100. . 1000 .73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16. 160 . 35 . restoran .struje opterećenja I . garaža .Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: .63. s.40.struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1. rashlad i sl.tehnološke cijeline ( kuhinja . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ).

5 A .100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .225. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25.50. 1000.25.10. L.40.500. Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr.125.4. 0. 300-500 A isl.400. tropolni . kao i za ograničavanje struja k.20. C i D ( H. L. “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k.355.25.60.63.32.s.10. C i D ( H.32.16. Struje k. ( ili preopterećenja ) . ) STR: 25 .s. 400 .8.380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja . 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.25. četveropolni . što je vrlo povoljno za mrežu. K ).40. 63 . pomoćni kontakti .50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima .80.100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B.5 A Sklopnici Oblik sklopke .s.25. 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. Nazivne struje : 14.s.32.3-0.16.8. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . magnetski svitak i komora za gašenje luka .250.10. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k. .50.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti .160.40.160. 250 .3 .25.50. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači .315. s. 40.16.20.03 . s. 1250 A.10 (15.630. 0.63. 220.63.80 A Nazivna struja greške : 0.630A Upravljački napon : 24.250.4. 3-5 A 35-50 A . 630 .90. dvopolni . 6. 0. Nazivne struje podnožja : 100 .36. K ). s.110. Nazivne struje podnožja : 25 . Nazivne struje : 6. koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . Struje k.100.200.40.80.16.110.63. 0. Jednopolni .500.1 .48. ( ili preopterećenja ) . (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B. Struje k.80.20.400.

dvotarifna .priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri .tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0. energije : .Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . radni . 36 i sl.Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0.85 . uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije .za mjerenje jalove el. odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije . Postoji pojedinačna . Mjerni uređaji Brojila potrošnje el.329 ) kVAr . reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje .Kontakti releja su mirni . cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el. voltmetri . Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12. trofazna .jednotarifna .Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja . energije kW sa pokazivačem maksimuma .5 do 960 kVAr. zaštitni releji . vremenski releji .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore . trotarifna . tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . Pored troškova za isporuku .0.9. Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 . 24. energije kVAr . snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate .62 . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora .prijeklopni i trenutni Pomoćni releji . STR: 26 .95 Q = Pv ( 0. grupna i centralna kompenzacija . a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0. napon. Proizvode se u spektru od 17.za mjerenje radne ( djelatne ) el. ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V.jednofazna .

730.4. Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema . klimatizacije . Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima . ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V. metalne konstrukcije zgrade . metalne konstrukcije unutar zgrade . IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N.B2. metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema .TN-C-S –sistem . glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) . PEN vodič . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N. ) .TN-C –sistem . instalacije plina i sl.070.A5. centralnog grijanja .TN-S –sistem .) U n.B2. Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja. zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke . mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to . koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič . U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič .) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr.741. zaprekama . kanalizacije .n. gromobransku instalaciju STR: 27 . ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N.

specifičan otpor kabela (Ω/km) .Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima .533 Ω ZsxIa = 0.krug br. t = 0.049 + 0.B2.231/2x0.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.23x0.Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači . ) STR: 28 .4 sekunde.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2. Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA .zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0.4 s .04+2x0.06Ω/km Ro=8.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .231Ω/km Ro= 0.231 Ω/km Ro . zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .5 mm² Ro=0.( termomagnetni okidač ) .025 + 0.741 i na pr. Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu . tj.412 = 0.Zaštitno strujne sklopke PRILOG .06x0.588Ω/km Ro= 2.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.impendancija petlje kvara Ia .012+2x8.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .029 + 0.6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. 500 mA i sl.nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.588x0. Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br.231x0. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .018 + 0.025= = 0. za 220 V iznosi 0.533 x 80 = 42.110+2x0.025+2x2.

odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2. STR: 29 .otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8. koji se polažu na izolatore po pogonu.06 Ohm/km Ro = 7. PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N.60 + 2x2.5 mm² .Strujni krug br.14x0.06x0.03 = 0. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N. a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² . Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² . a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm².754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći .020 + 2x7. Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji .025 = 9.5 mm² Ru=8.krug br.743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga . Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka .60 Ohm Ro= 2.B2. Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² . već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal.B2. ili traka FeZn 25x4 mm.15 Ohm RaxIa = 9.2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st. jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja . Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2. Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu .27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje .specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru . a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem . Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti .14 Ohm/km Ro .15 x 0.

nazivna struja zaštitnog uređaja I2 .trajno podnosiva struja kabela In . 93/98 ) . razvodne kutije i sl. postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL.45xIz gdje su: Ib . Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: . 18/67) . poznati kao “S” uređaji . proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . ) . skladište i pretakanje goriva . …. obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane . izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. proizvodnja i upotreba lakova . benzinske crpke. oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. instalacije . proizvodnja i prerada umjetnih masa . instalacije . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki .Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. ) .struja za koju je strujni krug projektiran Iz . ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova . Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. sklopni uređaji .N. garaže za motorna vozila .svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. STR: 30 . akumulatorske stanice . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . uglavnom samo rasvjetu . Protueksplozijski zaštićeni el.prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. a način izvođenja el.struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. uređaji ( svjetiljke . skladištenje žitarica i sl.

B15 ). ili 50W . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) . 35 . a produži trajnost . kriptonske . 7 . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . oblika svijeće itd ) .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . energije i zagrijavnje . metalizirane . 11 . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el.RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . E27 . E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru . a životni vijek 10 puta veći . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . imaju dobru reprodukciju boje . najčešće su za napon 12V snage 20 . jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) . te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . imaju dobreu reprodukciju boje . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . specijalne žarulje ( signalne . kojima je potrošnja 5 puta manja . a osnovna mana je slaba iskoristivost . 20 . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . 23 W STR: 31 . baterijske . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . Izrađuje se snage 5 . 15 . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu .

vijek trajanja 6000 do 9000 sati. velesajamski paviljoni . 400. 600 i 1000 W . Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . za niske temperature . Vrijeme propaljivanja cca. . 2 min . 1500 mm . prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . . Vrijeme propaljivanja cca. stadioni i sl. povijesni spomenici .3500 K ) . 70. skladišnih prostora i sl. Vijek trajanja oko 10000 sati . za rapid – start . vijek trajanja 12000 do 24000 sati. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. dokovi kolodvori teniski i golf tereni . čuvaju naboj i stabiliziraju struju. Cijevaste su snage 250. bojane .2900 K ) . 3 min . 6 min. Standardne su snage 50. sportske palače . boje TB ( toplo bijela boja . Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18.150. . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . 6 min. rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . 2000 i 3500 W . skijaške staze . 100. Vrijeme propaljivanja cca. 8 min. 1000 . Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . Standardne su snage 50. . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . 125. 1200. filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . SB ( svjetlo bijela boja . 58 W . vijek trajanja 16000 do 24000 sati. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. dužine 600 . s refleksnim slojem . parkirališta i sl. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min . 80. Visokotlačne živine žarulje ( HQL . vijek trajanja 10000 do 15000 sati. 75.Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . velike i visoke industrijske hale . 700 i 1000 W . kondenzator . BB ( bijela boja 4500 K ) . reklamni panoi . VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . pročelja . 36 . Vrijeme propaljivanja cca. Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . HPI . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. STR: 32 . VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . skladišnih prostora i sl. 400. 250. ) . za regulaciju svjetlosnog toka . 3 min . za osvjetljenje akvarija i cvijeća . promjera Ø 38 ili Ø26 mm . 150 W . za kopirne aparate . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . 250. VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . 6 min. Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama.

zagrijavanju .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . vodiči za unutrašnje ožičenje . sa zračenjem na sve strane . na gore i dolje . svjetiljke sa kosim zračenjem . povoljna iskoristivost .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . indirektna .svjetlotehnički elementi : reflector . zaštita od napona dodira . pretežno direktna . prigušnice . pretežno indirektna . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja . otpornost prema koroziji .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade . kodenzatori I sl.raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama . priključne stezaljke .mehanički elementi : kučišta . starteri . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne . osiguranje protiv vlage I vode . zaštita od smetnji . ogračiničenje blještanja . jednostavan I siguran priključak .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča .elektromehaničke : pogonska sigurnost .širokosnopne . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . jednolika .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama .elektrotehnički elementi :grla . na gore .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine . montažni pribor . raster . kapa . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : .

visokotlačne natrijeve žarulje .5 za srednje zahtjeve .vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost .veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : . žarulje sa žarnom niti .1:3 za vrlo male i male zahtjeve . u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN .topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) .100-150 lux . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 . Preporučena skala osvjetljenosti : . visokotlačne živine žarulje .boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ). visokotlačne metal-halogene žarulje . fluorescentne cijevi bijele boje.1:2.bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) .5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : .UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima . halogene žarulje .mali zahtjevi 75.1:1. fluorescentne cijevi toplo bijele boje . fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti . koju je potrebno postići u prostorijama . a kako je naš standard relativno star . a visoki bijele boje . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje .srednji zahtjevi 200-300 lux . Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost .

U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . ( DALI kontrolni signali ) . Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . stupanj zaštite IP55. daljinski upravljači i sl. ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. IR prijemnici . ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici .Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . metal-halogene . Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . Tridonic. Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . stanica za tehničke preglede . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . osjetnici svjetla . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . garaže i sl. Osram . a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . natrijeve ). Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama .

Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski . induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine . . koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0.4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 . i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke . glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže . te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju . koji putuju vodovima i prodiru u uređaje .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) . pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora . a nastaju direktnim udarom groma .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0. etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona . elektromotora i vodova .

Video kabeli . kao funkcija srednje zaštite . zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE .Telefonske i informatičke mreže .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 .Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .

Napajaju se iz NN mreže. te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . . i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. Proizvode se centrale različitih kapaciteta .preuzimanje poziva . Vanjske instalacije planira. U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. . U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. . .mogućnosti produženog biranja . dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak.RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare. Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. 1000. “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići. Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ).TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije. Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima.RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. 1600 ili 2000mm).mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem .bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka .prebacivanje poziva . U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija. MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati. projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 .C.i sl. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova .TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale.PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti. Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima.konferencijske veze . Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže. Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) . 1.

Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta.telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. koje se polažu direktno u beton. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. STR: 39 . Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. . nadžbukni i ugradnja u pulteve . Postoje tropolne. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Razvod u prostorima. Način ugradnje ( podžbukni.TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice .

kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale).hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta. okidanje požarnih klapni na klima sustavima . Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja. Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. požarne liftove . testiranje i rad same centrale. Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje.automatskih javljača požara .adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona).instalacija odimljavanja .vatrodojavne centrale .linijska . Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa . alarmiranje.instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom . protupožarne zidove. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta.alarmnih truba ili sirena . Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . STR: 40 .VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: .ručnih javljača požara . dvije i četiri petlje. Ove centrale se proizvode sa jednom. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama.instalacija šprinkler uređaja . Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: . Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu. U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ). Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu.instalacija vatrodojave . protupožarna vrata. a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira.ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : . zatvaranje protupožarnih vrata.2. sustavu centralnog nadzora i sl. . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa.

ionizacioni javljač požara .optički javljači požara . spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta . Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara . zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3.2m. Automatske javljače požara dijelimo na : . Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali. a onda postaju radioaktivni otpad ). Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci. strojarnica i sl. Termički. Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja. a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. STR: 41 .ručne vatrodojavne javljače požara . U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi.kombinirani javljač požara . Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” . alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida.termodiferencijalni javljač požara . U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati .5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine. Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme. velike konferencijske sale i sl. praonica. Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara. termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja . Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje. grananje instalacije i sl. uključenje ventilatora odsisa dima.ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara.U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. To je elektronski slog centrale koji nadzire.automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1. VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara.termički javljač požara . .8mm ili negorivim vodičima .) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane.obične ili analogne .VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : . Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe.

Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. što zavisi o konfiguraciji mreže. CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: . Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama. gdje god je to moguće. Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV).PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem.razvoda TV signala iz satelitskog prijema . Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. od koje se dovodi do TV utičnice. RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala.3. zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. STR: 42 . Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1.). ZAU .PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se. Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173. pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama. U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm².ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. . Prijemnici TV signala . pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. Stanice se napajaju NN naponom 220V . Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima . Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala.razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja .razvoda TV signala iz kabelske TV . . multiswitch odcjepnici za 4 grane. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Cijevi se polažu direktno u beton. 2. a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. paralelno s telefonskom instalacijom .

Kompletna instalacija se sastoji od: . Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku. .tipkala koje se montira pored ulaza u stan. Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu.govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ).jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču. releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. VIDEO PARLAFONI I EL. STR: 43 . Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište. .električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza. ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. el zvona ili pozivnika (zujalice ) .RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. . PARLAFONI . . Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. Razgovor teče izmjenično.4. . Izrađen je u modularnoj izvedbi.

el. PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale. Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale. te otuđenja imovine. odnosno deaktiviranje zaštite.montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale.šifratora . - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata. monitora te videomultipleksera. brave .sirene .protuprovalnih signalizatora .protuprovalne centrale . video rekordera. Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija.5. Instalacija se sastoji od: . U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje.kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. STR: 44 . RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima. Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor. Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . STR: 45 . Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju .6.2m na udaljenosti od 7-12m. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju.

Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu.8mm.bolesnik poziva iz sobe . Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. blagovaonica i sl.uključuje ga sestra iz bolesničke sobe. Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije . Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V.Poziv SOS iz kupatila . osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). .poziv iz kupaonice . Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0.Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata. sanitarnih prostora. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje.FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: .Signalizacija – gost u sobi . Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. STR: 46 . Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme.Poziv sobarice . Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra. . ordinacija. kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom .ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: .normalan poziv . display . dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale. tasteri za resetiranje i sl.Centrale . Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu. Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. zujalice .Pozivne kombinacije . Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme.CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice. RAZVOD INSTALACIJE 7.INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE . Na ručnom handsetu.Razriješne kombinacije .Signalna svjetla . Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu.hitan poziv .Signalizacija – soba pospremljena . Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre. Omogućene su slijedeće vrste poziva: . Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a.noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv). Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre.Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta. Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije.

bolnice.. sportski objekti i sl.RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP . Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl.50Hz. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. zdravstvene poliklinike. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. INSTALACIJA EL. štopanje vremena. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme.8. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. . MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. kao što su škole. ulaznim holovima. SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. zvona u određenom vremenu. STR: 47 .

STR: 48 .30W . Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika . atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. žirafe. RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. hoteli i sl. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. 4. želježničke postaje . kazališta. 20. obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. kino dvorane i kazališne dvorane. Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme.4m od poda. konferencijske sale i sl.9. sportske dvorane. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. na visini 1.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). i 3W. poslovni objekti.

9 m V = 49.5mm². Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka. .3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0. ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama.ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V.3 m b = 15 m c = 2.volumen prostora 1.PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava . STR: 49 . Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4.4 m c = 2.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3. praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P. 2.

Centrala kontrole ulaska vezana je na PC .razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina. između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme.RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju.SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V.KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.konektora .centralne jedinice .primopredajnika smještenog u objektu . Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći. U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali. Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima.čitača kartica .koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima. Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama. Sustav se sastoji od: .električne brave . Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene. Instalacija se sastoji od: .primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja. Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara. Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti. U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju. STR: 50 . Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator.kisik . Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore.10.2m. . Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu.Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1. u dupleks vezi. te napaje sve ostale elemente sustava.antene na krovu objekta . zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE .PC kompjutera sa printerom . . Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta. U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: .komprimirani zrak . Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu. Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru.napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom. dok se el brava montira u dovratniku. duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu. Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO. Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja .nitro-oksidul .

osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC. S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) . Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata. tvornicama.centrale . Konzole mogu biti i PC –ovi.priključne kutije sa napojnim elementima . Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. "čekaj".predajnika UHF .razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija.. lagani i otporni na udare. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu.modula za punjenje .stolne kombinacije sa tasterima . grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ). Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje. Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima.TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama.. Instalacija zauzeća se sastoji od: . "slobodno" i "odsutan" . Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom. Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. poslovnim objektima i sl. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima.antene . . Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza.SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama. Instalacija se sastoji od : . Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto". Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja.glavnih i pomoćnih semafora na zidu . STR: 51 .napojnog modula . Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : .konzola za upravljanje .informacijske svijetiljke . Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji.3m. Malih su dimenzija . Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja.razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0.

Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. STR: 52 . Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. dizalice topline. freona . TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. REGULACIJA I DDC NADZOR 1.. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. motori ventilatora. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. ELEKTROMOTORNI POGON. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom.D. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. te javlja alarm. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. U slučaju nestanka napajanja. glikola. rashladni sustavi. Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka. Ako nema protoka zraka. Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. vode . diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. plamenici kotlova. elektrogrijači bojlera isl. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. osim elektroinstalacija jake i slabe struje. uređaje za prepumpavanje kanalizacije. a žaluzina svježeg zraka se zatvori.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. mora i sl. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka .

daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. ograničen na prikaze STR: 53 . U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. pripreme potrošne tople vode. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. mjerenja i sl.PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki. kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . te elementima u polju kao što su osjetnici temperature. Naime. alarmi. velke poslovne zgrade. . Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . termostati. . motorni ventili . DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu. kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. hoteli. motorne zračne žaluzine i sl. mjerenjem utroška hladne i tople vode . 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. . bimetalni relei ) .ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . velike sportske dvorane. . Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. kazališne zgrade . koja sadrži: . regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu.DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije. koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. potrebni relei . U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. aerodromi i sl. upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . sklopke . klimatizacijom poslovnih prostora . kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. ventilatora.2. signalne sijalice isl.ZAŠTITA MOTORA . žaluzina isl. REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup.razvodne ploče elektromotornog pogona . definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina.UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” .). U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici . a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija . na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi.SHEME REGULACIJE 4.

5” floppy drive. relativnih vlažnosti. Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd. 1. pumpi. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. vrijednosti pojedinih varijabli i sl. temperatura). DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku. Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa. ventilatora. . Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena.glavnih veličina. Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi.miš. mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer.printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima.centra. STR: 54 .CD ROM drive. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada. centralne jedinice . statusi električnih motora. . .Opreme u polju . tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program .tastatura .kolor monitor . Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija. .44MB. poput stanja instalacije.CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije. Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr.3. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti. odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator. postojeći alarmi. npr. Sve važne informacije o instalacijama. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma.DDC podstanica . Unos. . To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema.. primarne i sekundarne mreže .software . To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature ..KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: . mjerenja temperatura. Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju. . stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB.Rarvoda .32MB memorije. Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano. prekoračenja graničnih vrijednosti.

Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja.. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji. Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom. Digitalni izlazi DO . alarmi) 2. pumpi.) 5. Analogni ulazi AI . Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task).mjerenja (temperature. brzine strujanja zraka.beznaponski kontakti (statusi. Analogni izlazi AO . relativne vlažnosti..odgovor. elementi koji se montiraju na sustavu. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a. automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu.) 4.start/stop komande (npr. otvaranje/zatvaranje žaluzina...TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici . motori žaluzina i sl.SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama... pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. AO. OPREMA U POLJU . U to spadaju i kontakti sklopnika. regulacijske žaluzine. DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom.. Digitalni ulazi DI . prikazuju na ekranu. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. Ring još nazivamo i primarnom mrežom. diferencijalni tlak. termostati . relea. STR: 55 . start/stop ventilatora.mjerenje utroška rashladne . razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova. Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice. tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru.AI. toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera . presostati. ventili. pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru.regulacijske komande (ventili.. ..) 3.PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje . Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama.Modul za brojanje impumlsa CO .

POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl.SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 . PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale .D.STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama . kotlovnici .POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .

satova .IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) .IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU . satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el.IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta .IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 .JAVNI OBJEKT ( POŠTE.instalacija sportskih semafora instalacija el. AERODROMI.

STR: 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful