P. 1
NARODNA MEDICINA BIH

NARODNA MEDICINA BIH

|Views: 3,481|Likes:
Published by raif24

More info:

Published by: raif24 on Aug 18, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/12/2013

pdf

text

original

8/18/2010

YILDIZ

BO NJA KA NARODNA MEDICINA

| Raif Esmerovi

Prema kazivanju starijih Bo njaka nekada su ljudi bili puno zdraviji i manje su oboljevali, unato te im uslovima ivota i nedostatku hrane. I danas se pripovijedaju pri e o starcima duge bijele brade koji su umirali u poznim godinama ivota, do ivjev i, nerjetko, preko stotinu godina... Sve to se sa dana nje ta ke gledi ta pripisuju zdravom na inu ivota, skoro nikakvom uticaju stresa, te istom okoli u. No ipak, ne treba zaboraviti da su prija nji uslovi ivota bili izuzetno te ki uz esto haranje zaraznih bolesti poput tifusa ili tuberkoloze. Jedini argument tezi da su nekada ljudi ipak bili zd raviji mo e se, vjerovatno, na i u sistemu prirodne selekcije; to jest nejaka i bole ljiva djeca umirala su, a ona ja a i zdravija pre ivljavala; to je o ito bilo presudno za opstanak naroda u pro lim vremenima. Da bi razumijeli kako su to nekada ljudi ivjeli moramo se vratiti u pro lost i saznati kako smo tada izgledali ili kako su nas drugi opisivali. Doktor Karl Steinar, lije nik iz Ljubinja, zabilje io je u svom etnolo kom radu sljede e: ÄV isoko uzrasli Bo njak i Hercegovac predstavljaju nesumnjivo najljep i tip ju noslavensko -ilirske mje ovite rase... Tako je primjerice u katolika i muslimana arenica (iris) o iju prete no svjetla, esto modra i utkasta, dok su o i u pravoslavnih obi no tamno -mrke, esto i crne. U muslimanske i katoli ke djece esto se vi a plava kosa, nje na, ko mlijeko bijela put, uop e isti arijevski tip, no boja kose i puti potamni e malo po malo, dok su ove osobine u pravoslavnih u velike rijetke. Ponegdje se na e muslimana tamnih, crnkastih obraza i isto takove kose, to biva od primjese arapske i maurijske krvi. Uop e je boja ko e u mu karaca svjetlo sme a, u ena svjetlija, bjelkasto - u kasta: ene su obi no manjeg boja nego mu karci. Visoka, o iroka, pri tome ali kratka lubanja pokazuje s prijeda redovno vi e iroko nego uz ano lice sa izbo enim jagodicama, malenim ustima, tankim usnicama, sna nom bradom, uzanim ravnim nosom sa splo tenim nosnim krilima (katkad i izvinutim nosom) i velikim, uvaljanim o nim dupljama, iznad kojih su uzrasle guste obrve od odstoje ih dlaka. Fizi onomija je inteligentna, pogled vatren, igra lica puna izraza, pri tome obi no dosta ozbiljna. U mu karaca je dlaka u brade obilna i gusta, isto tako i po drugim mjestima na tijelu. Umjereno duga ak vrat zasa en je na jedroj iji. irina u ramenima je spra m duljine tijela srazmjerno uzana, naprotiv su noge i ruke obi no prekomjerno duga ke, stopala i dlanovi iroki i ko tunjavi. Tijelo je naprijed ugnuto, korak oduga ka koraka, kora anje pravilno i sli no hodanju drugih br ana, primjerice Tirolaca, na koje su na i ljudi i u toliko nalik, to su vrlo ustrajni u daleku hodanju i uspinjanju na brda. Na ovjek se redovito dostatno hrani, rjetko kad obilno i tako biva, da u na eg seljaka neopa amo, da bi naginjao na debljanje....³ Prema datom prikazu sti emo dojam da su ljudi unato nje nijem, pitomijem izgledu imali jaku konstrukciju i tijelo naviknuto na rad i napor. Po brzini hodanja mo e se zaklju iti njihova marljivost a po licu ivost to je bilo neophodno za pre ivljavanje u esto dugim bosanskim zimama i kratkim ljetima.

Kako to i sam autor u daljnjem opisu zaklju uje stari Bo njaci vjerovali su da bolest dolazi iz dva smjera, oba nadnaravna; od Boga u vidu kazne ili da je ona uzrokovana djelovanjem d ina. No, iako je narod esto prema samoj bolesti p ostupao fatalisti ki lijek se ipak tra io kako u samoj prirodi tako i kod narodni iscjelitelja hod a, travara i stravarki. Ili se on tra io u starim ljekaru ama.

U Zborniku narodni bosanskih lijekova iz 1749. godine predstavljen je cijeli niz recepata za lije enje raznih bolesti prepunih magijski elemenata: Ä Od kuge kako se razboli neka (j)ede lubi icu travu smreti imati ne e. Ili: kako se razboli pa rekne ako ga neko drugi upita Ä ta ti je?³ ± ÄUjela me abica³ ± ne e od kuge smreti imati. Liek od dalka: nogu meti uz drevo (orahovo), okru i koru oko lieve noge i m)eti na dalak neka preno i pa da obisi u pante onu koru neka se su i nesta e dalka...³. Prema narodnom sudu zdravlje je sinonim za ivot kao i to je sre a pojam zdrave du e te upravo zbog toga kroz vijekove se akumuliralo iskustvo mnogih generacija u cilju prevencije i lije enja. Treba konstatirati i ovo; iza svih metoda lije enja bolesti, u pro losti a i danas, krije se ljudski strah od smrti, koja mo e do i po narodnom vjerovanju i od nekih naoko bezazlenih bolesti poput strunjenog eludca. Upravo zato ni ta manja elja za zdravljem nije ni danas, te stoga moderni ovjek ne odstupa ni od starih tradicionalnih metoda iscjelivanja posebno zbog nesporazuma u odnosu pacijent-lije nik, neadekvatne medicinske usluge, pogre nih dijagnoza i tretmana ili usljed neke hroni ne, po ivot fatalne bolesti. Iako se bez sistematske analize vrlo bogati materijal na eg folklornog podru ja ne mo e obraditi, i samim time u cjelosti razumijeti, u cilju nekih budu ih istra ivanja, korisno ga je prezentirati iroj javnosti. Po standardnim okvirima etnografsko istra ivanje je zainteresirano za sistem u cjelini kako bi se imao to jasniji uvid posebno u segmente koji se ti u narodne medicine. Zapravo, prema nekom mom li nom mi ljenju najkvalitetnije informacije za razmatranje odnosa ovjeka prema duhovnim pojavama mogu se prona i u tradicionalnoj narodnoj medicini u kojoj za razliku od oficijalne ne postoji strogo utvr ena granica djelovanja i shvatanja. Sve informacije o lije enju prenose se naj e e usmenim putem, sa koljena na koljeno, vi e me u enskom populacijom, vjerovatno zbog drevne podjele da su ene te koje imaju tradicionalnu ulogu majke i njegovateljice porodice ( Mati rodila, mati lije ila...). Zbog obaveza u mladosti uslijed udaje, ra anja djece i ku anskih poslova, ve ina takvih ena ozbiljnije se posveti iscjeliteljskom radu tek u poznijim godinama ivota. esto im je takva djelatnost predstavljala i jedini izvor sredstava za ivot, ali uvijek po ustaljenom pravilu: ÄDaj koliko mo e i koliko je od srca³. Izbor ili selekcija nastavlja a porodi ne tradicije obi no se prenosi na najmla e ili najstarije dijete zbog vjerovanja da ona imaju bolje predispozicije, mada to nije strogo pravilo. Jo u samom djetinjstvu budu i iscjelitelji, posebno ako ve imaju u familiji osobu koja se aktivno bavi lije enjem, poka u elju za nastavkom tradicije, te tako u e iz prve ruke. Nekada se desi da uspiju svojim radom zasjeniti prethodnika ili prethodnicu ali ipak e e to nije slu aj po to se kroz sve to mjenjaju vremena i na ini razmi ljanja te prihvatanja medicinskih metoda lije enja. Pojedini bo nja ki iscjelitelji saglasni su u tvrdnji da na svijetu ima oko tri hiljade vrsta bolesti od ega samo hiljadu mo e li je iti oficijalna medicina, sve drugo spada u

resor duhovne medicine. Bolest se svijetom iri preko o iju (urok), vjetra (nagaziti na kovitlac vjetra), d inova (ograjisati), vode (popiti a u vode u koju se pomokrio d in ), zemlje (nagaziti na raskr u) it d. Bolest se esto do ivljava bo ijom kaznom usljed la nog zaklinjanja (Jes' tako mi zdravlja!) ili grijeha zbog zanemarivanja bolesne osoba ili pak uskra ivanja eljenog jela kojeg ova po eli. Zato se i danas smatra da je sevap odnijeti bolesniku da pojed e ono to je u bolesti po elio. U narodnoj svijesti bolest se poistovje uje sa enom i ve ina duhovni uzro nika bolesti enskog su spola ± d inica Sibjan, porodiljski d ini Al Karisi, Mora, Vje tica, Vila... Direktni susreti sa zlim duhovima (prikaze) ili d inovima obavezno je ostavljao traga na psihi kom i tjelesnom zdravlju ovjeka. Na a narodna predaja prepuna je legendi i pri a o susretima sa no nim prikazama; ograjisavanju od d ine, nagazi na vilinska kola i sli no. Pripovijedala mi jedna stara ena iz Nevesinja, kako je ona svojim ro enim o ima vidjela koleru. Bilo joj je preko osamdeset godina, pa je ne htjedoh pobijati, nego je zamolih, da mi pripovijedi, kako je to bilo. Ona se naka lje dvaput, pa po e: ÄBeli (zaista) ja mislim da ima od tada pedeset godina, ako nema vi e, kako je to bilo. U jednoj sobi le asmo: ja, moj brat Asif i sestra mi Vasfija. ojk ( ovjek) mi bija e oti ao u selo, da dotjera garonju, da ga zakoljemo u pastrmu. Svi spavahu k'o zaklani, a meni se ne da san na o i, pa ne d a. Kad oko pola no i zazveketa e nekakvi sind iri (lanci), stade huka arabe (kola), psi se uzbuni e,...laju, laju, aman jarabi, gore neg' na vuka. Ja ne budem lijena, te ustanem i pogledam kroz pend er, kad imam ba to vidjet! Pred na om ku om stoji araba bez konja i u njoj sjede dvije ene, obu ene pod na ku (kao turkinje) i svaka dr i u ruci po jedan api . U jedne bija e api bijel, kao da je oguljen, a u druge crn. ula sam od svoje rahmetli (pokojne) matere: koga udari ona, to nosi bijel ap, da e se poboljeti, ali e opet izdraviti, ali koga udari ona, to crni ap dr i, onome, grdna rano, ne ima lijeka. Kako izi o e iz kola, ja vi e ne vidjeh ni njih, ni kola, ni ni ta, kao da ni ta nije ni bilo, ali pa ad-aman jarabi (mili bo e!) - nikad ne pati u, ve sve vi e i vi e laju. U to se probudi moj brat Arif, pomoli glavu kroz pend er i stade vikati pse. Zaludo sam ga molila, kumila, zaludu zaklinjala, da ne pika pasa, jere se more ljuto pokajati. Pa ba tako i bi. Ne pro e ni dva sahata, stade ± d ul vam na obraz (s opro tenjem) ± bljuvati, nokti mu pocrni e, pa sjutra ne do eka ni podne. Ah kako e do ekati ± rano moja Arife ± kad te crna dohvatila apom!.

To rekav, obali prste, otare ih o zid i re e: Spomenula se, ne zavratila se³

Neke su bolesti povezane sa godi njim dobima; tako u periodu zehmerije (januar) va i pravilo da se izbjegava pijenje hladne vode zbog grla i plu a, u ljetnjim mjesecima krajem jula i po etak augusta, kada se vozi ito sa polja ku i, vjeruje se da mala djeca i stari ljudi imaju problema sa proljevima i stoma nim tegobama. Kako bi odbranila svoje dijete od toga majka, im se povezu prva kola natovarenih p eni nih snopova ku i, pod to ak baci neki dio dje ije odje e da pre e preko nje. Na zdravlje utje u i atmosferske pojave poput mjese ine koja uzrokuje nesanicu ili ivotinje. ovjeka mo e razboljeti i zmija, koja osim ugriza, mo e u i u njega kroz usta dok ovaj spava i ispijati mu ivotnu snagu. U narodu se ma ka, pas i pauk smatraju uzro nicima nekih ko nih ob oljenja (sugreb), dodir sa gove im jezikom ili balegom kod ovjeka mo e izazvati debelu bolu (bolest slezene). Ako neko dr i gavrana u ruci prema vjerovanju zabolit e ga glava, itd. Uloga nebeskih tijela ini va nu ulogu kako u pojavi bolesti tako i u n jenom lije enju. Period oko zalaska sunca izrazito je po narodnom vjerovanju tetan za ljudsko zdravlje zbog pojave d inova koji se tada ra iruju po zemlj i po inju sa svojim aktivnostima. Uz to smatra se da je upravo ak am vrijeme kada se izmjenjuju dnevn i sa no nim sihirima pa se najvi e ograjisavanja i pogo enosti urokom doga a za vrijeme tog kratkog ali rizi nog vremena. Drugo ni ta manje rizi no vrijeme u toku no i doga a se u gluho doba i traje sve dok se ne za uju pijetli. Ipak, u bo nja koj magijskoj tradiciji postoje obredi lije enja vezani za zalazak sunca, primjerice, kako bi sugreb ili svrabe nestao Äspao³ uzimalo se u sam ak am malo soli i tri puta potiralo niz oboljelo mjesto govore i: ÄSunce spalo da otpo ine a moj svrabe da otpadne amin veledalin³ Prije nego li za e sunce stare Bo njakinje upozoravale su mlade majke da sa trika pokupe svu dje iju odje u i pelene da ih ne uhvati mrak jer bi u protivnom djeca mogla oboljeti od mra nice. Za razliku od navedenog izlazak sunca ili zora obilje av a se idealnim vremenom za lije enje, ispijanje Änau ene³ vode i sli no. Zora je povezana sa pojmom isto e i po etka dok ak am, zbog zalaska sunca, asocira na smrt i prolaznost. Mjesec ima jo ve u ulogu u narodnom poimanju bolesti i zdravlja te se iz to g razloga prati njegov ciklus. U BiH su i danas popularni rituali odstranjivanja bradavica sa ruku za vrijeme Mla aka kada osoba koja ih ima gledaju i u mjesec govori: ÄMladi mjese e, tako ti tvoje mladovine skini sa mene ove bradavine³ ene su donedavno u cilju o uvanja ljepote i mladala kog izgleda upirale ka iprst desne ruke u tek vi eni Mla ak govore i: ÄKako ti raste i obnavlja se mjese e, tako podstakni i obnovi moje obli je ( ehru)³ Druge, one sa djecom, vidjev i po prvi put mladi mjesec na nebu prou ile bi mu, dr e i dlanove okrenute licu, ÄAmentu billahi³ namjeniv i to za zdravlje svoje djece.
OTKRIVANJE BOLESTI

Bitna pa nja se poklanjala i dijagnosticiranju bolesti kako bi se to efikasnije intervenisalo u iscjelivanju. U tu svrhu redovito se posje ivao hod a koji bi metodom Äebd ed hisaba³; sistem arapske numerologije i astrologije, tojest prera unavanjem bolesnikovog imena i njegove majke tra io odre enu numerolo ku vrijednost svakog

pojedina nog slova, sabirao ih i dijelio. Finalni broj koji bi tada dobio otkrivao je uzroke ovjekovog naru enog zdravlja. U bo nja koj etnomedicini snovima se itekako pridaje veliki zna aj to potv uje praksa bilje enja snova tokom lije enja. Naime, ve ina iscjelitelja suge rira bolesniku da pamti snove, to e mu do i na san, kako bi se kroz njihovo tuma enje detektiralo trenutno stanje i odredio tempo ozdravljenja. Dobar dio iscjelitelja poznaje islamsku metodu snovi enja ± istihara, uz iju se pomo , kako se tvrdi me u narodom, mo e odrediti ta an lijek za bolesnika. Navodno, bilo je slu ajeva kada je iscjelitelj nakon klanjanja istihare uputio bolesnika u odre enu apoteku da kupi taj i taj lijek koji se nalazi na odre enoj polici i sli no. U cijeloj Bosni i Hercegovini ostale su najpoznatije po prakticiranju ovog rituala dvije osobe, obje ene, vidovita Semiza iz Miljevine kod Fo e i Uma Huski iz Te nja. Ova zadnja posebno je postala poznata kao vrsna iscjeliteljka. ÄZa svaku bolest ima lijeka³; njene su rije i; ÄSamo o d smrti nema lijeka!³ Prema vlastitom kazivanju, Uma uo i petka klanja istiharu i im zaspi Äprobudi³ se prvo na Kabi a onda se iznenada pojavi na Ajvatovici kod Dedine pe ine na Pruscu. U toku istihare pojavio joj se u snu sam Ajvaz Dedo, najpoznatiji bo nja ki svetac, koji joj odgovara na pitanja o bolesti i otkriva kako se lije e. Osim toga, vjerovalo se da pojedini snovi mogu pouzdanom sigurno u nagovjestiti bolest ili jo u gorem slu aju smrt, primjerice; sanjati vatru ili po ar najavljivalo je bolest dok bijeli konj u snu, personifikacija meleka Azraila, smrt. Do potrebnih informacija dolazilo se putem i drugih divinacijski metoda; bacanjem graha (velika nosila, mala nosila, bolnica, ozdravljenje...), redanjem ciganskih karata (bolest, smrt...) ili falanjem u kafu gdje simboli poput utog taloga, ribe, zmije ili raka upozoravaju na trenutno ili budu e lo e zdravstveno stanje dok figure lava, sunca, zvijezde ili konja boljitak i ozdravljenje.
KU NI RECEPTI I LIJEKOVI

Neki od recepata za lije enje uklju ivali su upotrebu ivotinjskih izlu evina ili organa, primjerice; kamen u u i lije io se uvarkom od koko ijeg eluca a zubobolja se poku avala smiriti stavljanjem suhog koko ijeg izmeta. Mlijekom od kobile lije i o se ka alj i plu ne bolesti a kujinim mlijekom o i. Za lijek se tra ilo i subotnje maslo tojest ono koje je doma ica izmela na mladu subotu. Maslo se koristilo za dodavanje melemu ili na neki drugi na in. Dobije li dijete male ranice po licu (vokojedine), narod ih lije i uz pomo vatre. Metne se komad hladnog gvo a na nakovanj, pa se udara eki em sve dok se ono ne ugrije toliko da mo e drvo zapaliti. Po to se i to desi nalo i se vatra od suhih lipovi gran ica i eka da u cjelosti izgori. Ugljen koji ost ane pomije a se sa mladim maslom i tom smjesom ma u se ranice. esto su lijekovi vrlo jednostavni i bezopasni... U lije enju glavobolje i danas pojedine ene, uglavnom po seoskim sredinama, praktikuju ispijanje kafe bez e era

u koju su nakapale nekoliko kapi limuna, na elo stavljaju koluti e svje e narezanog krompira ili odsje ene vrhove krastavaca Äzalijepe³ za elo i ostave tako dok sami ne otpadnu. Ili se koriste ljudske izlu evine poput pljuva ke za ubla avanje opekline, smola iz uha ma e se po herpesu ili ja meru ( mi ak), svje om mokra om kropi se mala ranica i sli no. Hrana isto tako ima povoljan uticaj na zdravlje. U narodu se vjeruje da e er i op enito slatko Ährani³ ivce. Ho af od suhi ljiva ili kompot od jabuka i danas se preporu uju osob ama koje pate od zatvora. Za med obi no ka u: ÄDobro ga je jesti³, bez nekih daljnih obja njenja, iako, bez obzira na to, od davnina je bio u irokoj upotrebi, posebno za ljude oslabljenog imuniteta. Smatra se da je med u kombinaciji sa orasima dobar afro dizijak. U ozdravljenju ni ta manje bitnu ulogu nemaju metali, primjerice; no enje zlatnog prstenja ima, navodno, dobar uticaj na srce. Bolesno dijete kroz prozor Äprodaje³ se zdravoj osobi nakon ega e ga majka otkupiti od nje za jednu srebrenu kovani cu zbog starog bo nja kog vjerovanja da je srebro simbol zdravlja. Srebrnom kovanicom se tako er djetetu rezala bijela ilica ispod jezika, od srebra su se pravili razni tilsumi poput ibri i a kojeg su djevojke obi avale nositi za bolji rast kose itd. Nailazimo i na kori tenje zemlje i kamenja u lije enju, tako kada je kosa slaba (alopecia) u Te nju se koristi zemlja zvana il. Po to se ispe e i usitni potapaju je u vodu sa kojom e se kosa ispirati. Krovna ili obi na cigla zagrijavala se na plehu pore ta i koristila za lije enje stoma nih tegoba tako to bi bolesnik posjedio na njoj ili je prislanjao na stomak. Ekcemi i li ajevi mazali su se plavim kamenom, problemi sa krajnicima rje avali su se pijanjem adora (ni adora). Li aj se jo lije io dijeljenjem na etiri dijela i Äslanjem³ na etiri brata ili sestre: ÄAko se zna da su gdje etiri brata vlaha, onda na li aju na ine prstom znak krsta i tako ga podijele na etiri dijela a svaki dio namjenjuju na jednog brata govore i Äovo je pe ken za tebe³.
TRAVA, NO I SLOVO

O odnosu Bo njaka prema bolesti i uop e lije enju najbolji opis dao je Antun Hangi primje uju i da su Bo njaci Äveliki kneipovci, mada ih ve ina nije ni ula za toga glasovitog lije nika koji je sve bolesti lije io ne skupim umjetnim medikamentima, nego vodom i ljekovitim travama. Oni se peru najmanje pet puta na dan svje om vodom iz vrela i potoka, oni se esto kupaju i ivu priprosto i vrlo umjereno, a ako obole, prvo su im hladni oblozi, ond a metvica, bokvica, kopriva, pogan eva i druge trave, koje je i pokojni Kneip toliko preporu ivao. Osim toga prave oni razne mehleme, kojima uspje no lije e ne samo rane, nego i razne unutra nje bolesti³. ÄLije nik ima tri oru ja ± travu, no i slovo³, ka e se u drevnoj Avesti, svetoj knjizi proroka Zaratustre utemeljitelja dualizma, izvori ta na kojem su nastale

monoteisti ke religije. Pod Ätrava³ misli se na biljne lijekove, Äno ³ se odnosi na instrument kirurgije dok Äslovo³ zna i pojam magije ± basmi, bajalica i zapisa. Upravo sve to u pro losti Bosne i Hercegovine imali su narodni ljekari, travari i vidari.
TRAVA

Navodno, kako se to vjeruje po Bosni, ljudi nisu znali ni ta o ljekovitosti bilja ka dok im vile nisu odlu ile re i o njihovim svojstvima. To potvr uju brojne narodne pjesme koje su prema mi ljenju one voljele pjevati: ÄDa nije soli, krecelja i luka becelja i cvijeta devesilja i korjena ne bi majka odhranila sina³, ÄDa mi ne bude ive i omana, ne bi odgojila svoga sina Osmana.³ Ljekovite biljke se beru prema njihovoj ljekovitosti i koriste za pripremu ajeva i melema uz dodavanje nezasoljene masti, meda, ulja, voska i sli nih materijala. Biljni lijekovi se obavezno piju do tri puta toko m etrdeset dana posebno ujutro Äna prazan eludac³, o podne i nave er, pred spavanje. ajevi su bili nezaistostavni dio svakog lije enja ± aj od kunice (hajdu ka trava) koristio se za stoma ne tegobe, za sve nervne bolesti pio se aj od macine trave; Äda znaju ljudi koliko macina trava umiruje, u jastuk bi je metali³. Za sve bolesti srca koristio se aj od sedefila (ruta graveolena) itd. Osje a li neko probade ispod rebara i boli li ga stomak tra ila sa Ätrava od sastave³ (Geum urbanum) iji se korjen sitno isjeckao i mje ao sa usitnjenim bijelim lukom. Sve se to mje alo sa medom i svako jutro Äna prazan stomak³ uzimalo sve dok se osje ala bol.... Haptika (Sambucus aeulus) smatra se najstarijom ljekovitom biljkom te kao takva oduvijek je u ivala posebni status u bo nja kom narodu. ene u Cazinskoj krajini griju njene listove pa ih privijaju uz noge da Äizvuku reumu³ . Listovi repuha zastupljeni su u lije enju enski bolesti, tretman sa njima obi no se radi tako to se bolesni dio tijela nama e uljem a onda se na njega stavi repuh. Jako veliku upotrebu zabilje ila je kamilica, za stoma ne bolesti i probleme sa o ima, sedefil (ruta), macina trava ( enske bolesti), ubar (za rast kose) i sli no. Dosta puta narodni ljekari ne umiju kazati pravi naziv nek e biljke pa esto susre emo recepte poput ovog: Äda skine bradavice sa ruku na i trave koja raste na kamenu i li i na dud. Njome se u ak am potare po bradavicama a onda se baci u smjeru zalaska sunca³ Trava od pet prsta (listova) dobra je za privijanje na svaki ir, kurje o i, micinu...jo je bolja ona koja se na e i uzbere blizu kakve lijeske, itd. U narodu se vjeruje da pojedine biljke i drve e imaju veliku iscjeliteljsku mo u sebi , a time i kultni zna aj, poput are (kopriva), tisovine, drena i lije ske. Mladom arom u prolje e ene po Cazinskoj krajini redovito obi avaju natrljati ko u po rukama i

nogama; Äkako se ne bi pojavila reuma.³ Mlada ara, tako er, je nezaobilazni sastojak prve proljetne zeljanice, za koju je pravilo nalagalo da se pripremi prije prvog ogla avanja pjeva ice (kukavice) te godine. Navodno, onaj ko pojede takvu zeljanicu bit e cijele godine zdrav i ne e imati ko nih bolesti. Tisovina, omiljeno drvo svih Bo njaka, od davnina predstavljala je sna nu prirodnu hamajliju ija je mo da odbije svako zlo i bolest koja se mo e urokom i sihirom nametnuti na ovjeka. Izreka Äzdrav k'o dren³ dovoljno govori sama za sebe te ne ude razna narodna vjerovanja i obi aji u vezi ovog naroda poput udaranja na Hidirlez djece drenovinom Äda budu jedra kao dren³. Za lijesku, ina e poput tisovine smatrana je mo nim apotropejonom, vjeruje se da je vrlo ljekovita te da djecu treba udarati upravo ljeskovom granom da bi rasla i bila zdrava. Idu i dalje nailazimo na jo misti nih vjerovanja o biljkama. N aime, stara bosanska predaja pripovijeda kako nekada nije bilo mu kih glava sve dok iz zemlje nije niknuo odoljen. Prije nicanja ove biljke svako mu ko dijete umiralo bi u toku 24 sata od poroda. udotvornu djelotvornost za Bo njake ima jo jedna biljka ± sedef. Prisutan je u kultu mrtvi po to se esto sadi na mezarju ali i u narodnoj medicini koja mu pripisuje blagotvorno svojstvo na srce. Svoju primjenu na ao je i u misti noj medicinskoj praksi zbog svojih pogubni efekata na svaki oblik zla. Dok mu kida li e i baca ga u posudu ispred sebe bolesnik apu e.; ÄHazreti Alija ba tu ogra iva, hazreti Fatime cvije e sadi i zaliva, ko me trg'o zdrav bio, ko me pio lik mu bio veledalin amin³. U drugoj basmi bolesnik se ali biljci ovim rije ima: Ä Sedef trava, mene boli glava, priznajem ti sve...³ Do spoznaja o prirodi i njenim ljekovitim mo ima dolazilo se ponekad i magijskim ritualima: ÄOsamdestih godina negdje na polovini putnog pravca izme u Velike Kladu e i Bu ima ivjela je stravarka M.K koja je imala udesno znanje uz iju je pomo uspijevala uspostaviti direktnu komunikaciju sa silama prirode. U to vrijeme njenom mu u ljekari us konstatirali rak iznad gornje usne, ve u stadiju kada operacija nije dolazila u obzir. Svjesna svoje mo i stravarka je oti la u umu da potra i zmiju koju je po pronalasku zatukla tapom. Mrtvu zmiju donijela je ku i i u staroj tepsiji pekla u poretu sve dok se nije pretvorila u prah. Njega je, potom, iz tepsije prebacila u a u i sa njom se uputila u prirodu, na livadu pok raj velike ume. Tu je, sigurna da niko od ljudi ne e nai i, na jezik stavila malo zmijskog praha i izgovorila samo njoj poznate rije i (koje nije htjela odati ni na samrti). Navodno, uz pomo tog praha sticala je mo komunikacije sa biljnim svijetom te do bijala izravno od duhova biljaka odgovore na svoja pitanja. Prema svjedo enjima njenih kom ija upravo na ovaj na in do la je do

spasonosnog lijeka za svog mu a kojem je izlje ila rak.
Bijeli luk ± lijek za sve

Bijeli luk ima posebno mjesto u narodnoj medicini dosti u i skoro status panaceje. Svoju reputaciju stekao je kroz brojne narodne pri e: ÄPripovijeda se, da je prije nekoliko godina u selu Bilaj, blizu Bosanskog Petrovca, ugrizao bijesan pas jednu bo nja ku curu, i to pred podne. U ve e istog dana po ela je djevojka derati na sebi odijelo i gristi, to god je stigla, pa ak i nalijetati na ljude. Roditelji ne mogav i odoljeti bjesnilu svoje k eri, zatvore je u hambar ( itnicu), u kojem ne bija e ni ta drugo do li jednog vjen i a bijelog luka, a u jutro e je voditi u Biha he imu (lije niku). Kad su se bri ni roditelji u jutro spremili, da vode svoju unesre enu Zarfu (vele da joj je tako bilo ime), otvori e hambar, ali se obradova e, kad im se k erka suznim o ima jecaju i baci u naru aj i re e: ÄDragi o e, mila majko, ta sam vam jadnica skrivila, da me zatvarate poput kakva katila (razbojnika) u zatvor?³ Cura, budu i zatvorena, po to nije imala ni ta drugo u onom bjesnilu gristi, kao to obi no ovjek, kada pobjesni tra i, da to ujeda i grize, izjela je cijeli onaj vjen i bijelog luka i tako spase svoj ivot³. Stari Bo njaci obi avali su kazivati da Äod svega ima ilad a samo nema od smrti a i od nje bi bilo lijeka kada bi ovjek mogao uhvati ti sjeme od saransaka (bijelog luka³. Njega, prema narodnom vjerovanju, redovito pokupe vile kako bi osigurale svoju besmrtnost. U narodu se jo ka e da je bijeli luk rekao ovjeku da ga uva od noktiju a on e njega, zauzvrat, sa uvati od 77 bolesti. U snizavanju holesterola ili za njegovo potpuno izlje enje, ako je u po etnoj fazi, koristi se suhi plod ljive i e en bijelog luka. Svaku no , tokom etrdeset dana, u plod suhe ljive ugurao bi se e en bijelog luka i ostavljao preko no i da odstoji. Ujutro bi se Äna prazan stomak³ ljiva zajedno sa lukom pojela. Nadalje, u Te nju za sni avanje e era praktikovalo se svaki dan pojesti sa medom po list uvarku e. Bolesnike za koje se sumnjalo da su ograjisali (na nokte, prljavu vodu, sme e, krv, mokra u...) kadili su nad zapaljenim ljuskama bijelog luka.
NO

Prvi medicinski zahvat koji se doga ao u ivotu jednog Bo njaka bilo je presijecanje pup ane vrpe a odmah drugi sune enje ili obrezivanje (cirkumcizija), kada bi obi no berber odsjecao ko icu penisa britvom a ranu posipao pra kom ili sprejem (akutol). Va enje zuba u pro losti se povjeravalo narodni zubarima, osobama koje su raspolagale skromnim priborom, uglavnom no , klije ta i krpa. U p o etku zubobolje na bolestan zub stavljao se Äkonjski kamen³ ili se vakao duhan Äkako bi se ubio onaj

crv u zubu to ga izjeda.³ No, ukoliko ni to nije pomagalo i lo se nekom ovjeku u selu uvenom po va enju zubu. On bi vrhom no a rasjekao desni iznad il i ispod zuba a zatim klije tima zahvatio Änoge³ (panoge) to jest korijen zuba i povukao ga van. Rana nakon va enja zuba ispirala bi se slanom vodom. Otvorene rane, opekline, prelomi i uboji su po narodnom shvatanju ozljede koje zahtjevaju neposrednu pa nj u i njihovo lije enje treba prepustiti iskusnijima. U svome radu narodni ljekar koristi esto zagrijanu iglu od srebra ili eljeza za probadanje ireva i gnjojnih mjesta. U narodu se ovako ka e: ÄNo i igla zagrijani spram vatre ± manje boli kada u e u insansko tijelo.³ Svaka rana se prvo o isti od stranih tijela kako bi se izbjegla infekcija a potom se izapirala ajem od kunice i br ljena. Na rane se posipalo i kukuruzno bra no a na one manje, posebno na nogama ili dobijene od pada, polijevala se mokra a ili bi se dala psu da je poli e. Otvorene rane tako er premazivale su se sokom kobilja e (Saloia vericillata) da br e zamlade a u slu aju zagnojenja ili da se rana ucrva na nju se stavljalo li e ili korijen divizme (Varbascum sp.). Bitnu ulogu u lije enj u imali su melemi pravljeni od voska, masla, kozjeg loja, smole itd. Ä ivom ranom³ ozna avale su se fistule i povr inske rak -rane. U narodu se vjerovalo da ovakve rane te ko zarastaju zbog Ä ivine³ koja neprestano razjeda meso do kosti. Kako bi ih zalije ili rana se posipala Äkonjskim kamenom³ (modra galica) a im se rana prestane iriti i razjedati bacali su na nju e era Äda zamladi³. Kako bi se kod bolesnika smanjio otok ali i smirili razni bolovi koji su se pojavljivali u glavi, rukama, nogama ili nekom drugom dijelu tijela berber bi izvodio tehniku pu tanja Äprljave³ krvi tkz. hid ama (od al-had m ± isisati). Berber bi prvo zarezao odre eno mjesto na ko i nakon ega bi na njega postavljao ivotinjski rog i isisao zrak iz njega. Prilikom i a enja zgloba bolesnik se vodio iscjelitelju vje tom u namje tanju uganu a. Cijeli proces odvijao se tako to bi ovaj napipao mjesto preloma i naglim potezanjem tijela zglob vra ao u prija nji polo aj. Ili se zglob pario a zatim previjao tkaninom na koju je razmazan sapun. Za razliku od toga prelomima ruku ili nogu posve ivala se znatno ve a pa nja, po to bi namjestio prelom oko tog mjesta se omotavalo ketenovo (laneno) platno poliveno jajima i podvezalo. Po tom prevoju stavljale su se dlage uglavnom vrsto priteg nute. Korjen omana koristio se tako er za saniranje i a enja i namje tanja preloma kostiju; ÄKo ne zna ta je oman trava, ne zna ta je zlato u ruci³.
Masa a: Kad bole le a (ki ma) bolesniku se davalo klupko pletiva na koje bi on legao le ima i tako ma sirao ki mu. Masa a je uz to i danas sastavni dio lije enja bolesnog eluca (Gastritis spastica): ÄBila u Trep i Gari Hanka, bila eludarica. Kad se ko struni masirala bi ga niz le a pa od grudne kosti prema ple ima i od slabina ka

elucu da ga namjesti. Onda bi stavljala ture od uvrnutih pe kira i njime bi potpasavala bolesnika da tako hoda neko vrijeme.³ Nakon tretmana bolesniku se neko kra e vrijeme preporu uje poseban re im ishrane sa to vi e kuhane hrane, vo a i povr a dok treba izbjegavati masnu hr anu, konzervirane zijafete i grah. Od strunjenog eluca, tvrdi se u narodu, mogu se razboljeti i drugi organi.
Podizanje tjemena - U narodu i danas postoje starije ene koje umiju namjestiti enama krug maternice, koji ponekad padne nakon poroda, ili po di i djetetu tjeme (Angina Tonsillaris). Naime, de ava se da dijetetu prilikom pada sa kreveta ili ne eg drugog Äpadne tjeme³,(naziva se i tre i krajnik), zbog ega puno povra a i izgubi na kila i. ena vi na tom poslu naulji srednji prst na ruci i onda g a polako gura djetetu u usta Äu brdo³ to jest na gore. Kad to zavr i, malo ga izmasira iza u iju a onda uhvati za noge, okrene naopa ke, i protrese. Va enje truna: Hava ebi iz okolice Banovi a jedna je od rjetkih ivu i osoba koje se bave pomalo bizarnim na inom va enja trunja iz o iju. Naime, u situacijama kada u oko upadne trun od drveta, kamen i , sitni komadi eljeza ili sijeno do e do nadra enja sluznice oka koje usljed takvih de avanja po ne da boli i pocrveni. Hava prije tretmana, koji traje dva desetak sekundi, izapere usta alkoholom a onda ra iriv i prstima natrunjeno oko vrhom jezika tra i trun te ga naglim pokretom izvu e van. SLOVO

Razne bolesti od davnina lije ile su se uz pomo vol ebnih rije i takozvanih basmi, kra ih magijskih formula, i bajalica iji je sadr aj znatno du i. Dok u Srbiji, na primjer, postoji bogata bajali ka tradicija nastala usred jakog uticaja bugarskog i rumunjskog folklora u BiH je ona marginizirana i dosta skromn a. Bajanje se u Bosni oduvijek smatralo ciganskim zanatom tako da nije bilo cjenjeno a uz to ulogu narodnih udotvoraca preuzeli su pojedine hod e i dervi i iji su zapisi u narodu glorifikovani od samog po etka. Svaki tekst basme za lije enje u sebi jasno nagla avanja obra anje duhu bolesti utjelovljenom u uroku, nametu, sihiru ili ne em drugom. Jasan primjer mo emo vidjeti u slijede em slu aju. im ih zaboli neki dio tijela stare Bo njakinje obi avale su tri puta dotaknuti to mjesto rukom govore i: ÄRekao si da ne e bolovati, da e mirovati, dok ne bude oti ao na ahiret, amin od Boga.³ Odbrojavanje unazad u basmama za lije enje ima za cilj oslabljivanje i nestanak bolesti: ÄU Serme devetero djece, od devet osam, od osam sedam....od dva jedno, od jedno nijedno!³ Ako bi nekog boljela glava ili udovi Ätako da mu udaraju igovi u glavu, ruke i noge, onda ka u, da ima bolest Äudarac³. Njemu se onda bajalo sa no em: ÄAko je u n.n. devet udaraca,

devet brataca, neka bude od devet osam, od osam sedam, od sedam est, od est pet, od pet etiri, od etiri tri, od tri dva od dva jedan, od jedan nijedan. Iza i udar e iz osamdeset i osam zglavaka, na 77 damara, iz glave, iz vrata, iz ruku, iz srca i iz nogu³

Dok izgovara bajalicu lije nik prati udarcima no a imenuju a mjesta po tijelu i nastavlja:

Izi i u zemaljske irine, u nebeske visine, u morske dubljine, preko sto polja, preko sto uma, za devet brda, u pustu zemlju, u neznanu me u, gdje pas ne laje, gdje svije a ne gori, gdje se be ika ne ljulja, gdje lupa a ne lupa, gdje sjekira ne kuca! Iza i u nespomenuto mjesto za Kavdag i u Jaban -planinu!

Tokom itavog bajanja lije nik polako udara golim no em a na kraju ga stavi bolesniku u usta, da ga dr i me u zubima. Odmah zatim izvadi ga iz usta i baci na pod vi u i: ÄIza i, iza i!³ Pa pljune tri puta na no . Svi tretmani moraju se ponoviti tri puta; ujutro, u podne i u ve ernjim satima, tri uzastopna dana. U slu ajevima kada je potrebna ve a iscjeliteljska snaga onda se basma ili postupak ponavlja po devet puta ili devet dana. Magija brojeva (3, 7, 9, 21, 40, 41), vrlo je va na u procesu ozdravljenja. Posebno se esto susre e broj 40 u narodnim metodama lije enja; Ä etr'est trava sabrati i pokiseliti u zemljani lonac, pa ga dobro poklopiti, i u zemlju zakopati, da stoji 40 dana, i onda tu vodu piti kroz 40 dana jest ilad za sve. Pije se po find an na esrce.³ Lije enje vodom sastavni je segment tretmana bo nja kih iscjelitelja po to se smatra da je ovjek sa injen od 70% teku ine. Zbog takve strukture ljudskog tijela jedina koja ima mogu nost da u potpunosti u e u sve ovjekove pore i o isti ga od svih

negativnosti i bolesti jeste voda. Vol ebna snaga iscjelivanja pridaje se aprilskoj ki nici, izvorima vode i rosi. Ä Koga peku i pr e tabani, neka hoda po jutarnjoj rosi.³ ÄRosu piti sa lista dobr o je za svaku bolest, a dabater kome utroba gori.³
Vjersko lije enje - ÄU Kur'anu Mi objavljujemo ono to je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima Kur'an samo propast pove ava³; El-Isra', 82.

Iscjeliteljski tretman prema velikom ljekaru i filozofu Paracelzusu mora biti utemeljen na vjeri kako bi se kroz nju kanalisala snaga ozdravljenjenja. -Bolesti organizma mogu se izlije iti ili fizikalnim kurama ili zahvaljuju i duhovnoj mo i ljekara i spiritualnom metodom. Posebno se bolesti du e lije e spiri tualnom intervencijom, ali se to ne posti e samo mrmljanjem molitvi ili mehani kim obredima ± potrebno je da duih bude prisutan da bi izvr io ono to je cilj samog lije enja, ponovno zdravlje pacijenta³. Tradicionalna medicina po iva na vjerovanju u udesn u snagu njenih stru njaka, ono to bi se u arapskom narodu nazvalo baraka (duhovna mo , bo ji blagoslov); obiluje empirijskim sadr ajem (magijskim i religijskim) te ima duboku kulturolo ku podlogu. U njoj naziremo vrlo jasno neraskidivi koncept dobra i zla predstavljen kroz zdravlje i bolest. Ozdraviti zna i pobjediti zlo. Stru njaci iz ovog segmenta narodne medicine kroz svo vrijeme svog djelovanja predstavljali su ono to danas u modernom svijetu zna e psiholozi i psihijatri. Vrlo esto su bili izuzetno u va avani a nerjetko zavr avali i u narodnim predajama koje su ih redovito nad ivljavale. Jedan od glasovitih hod a kojeg spominje u svojim etnolo kim radovima R. Filipovi Fabijani jeste Mujkan piodi iz Kru eva dola kod epe. O njegovoj slavi dovoljn o kazuje poslovica iskovana u narodu: ÄKad nije muka ± ne treba Mujka! A kad je muka ± hajde mi Mujka! Skidaj ovo sa mene!³ Hod a, osim to je stekao veliku popularnost svojim metodama iscjelivanja, mirenja supru nika, pisanja zapisa i hamajlija, imao je i dug ivotni vijek pa je prema kazivanju do ivio duboku starost ± 111 godina. Po uspje nom otklanjanju sihira bio je nadaleko poznat Mujkan piodi . Jednom ovjeku otekao stomak. Oti ao njemu. Ovaj ga golog sapirao u banjici govore i neku basmu kao: ÄDragi bo e, oslobodi roba...³ Zatim je gasio ugljevlje i vidio da mu je podba eno. Rekao mu da e ena koja je to uradila ubrzo do i da mu tra i ne to na zajam, ali da joj on ni ta ne da. Te ve eri do e jedna da tra i soli. Taj ovjek joj nije dao i nikome do Mujkanu nije rekao koja je to ena bila. Me utim, svi naslu uju koja je to ena. Sam Mujkan je s njom i njenom porodicom cijelog ivota imao okapanja, ali nikad izri ito i imenom nije rekao da je ona sihirbazica. Me utim, cijelo selo to Äzna³, kao i to koje su ene danas sihirbazice, ali to ne e nikad re i jer se boje njihove osvete. Ovaj ovjek mi je to pri ao u kafani, pred mnogo ljudi, od kojih su mnogi potvr ivali Mujkanovu sposobnost; pri aju i svoje ili njima poznate slu ajeve u kojima je Mujkan pomagao.
Zapisi: Bo njaci su oduvijek imali veliku vjeru u ljekovitu mo Kur'ana tako da su esto praktikovali prislanjati komadi e papira sa ispisanim ajetima na bolna mjesta.

Ako bi se desilo da su porodiljini bolovi veliki a sam poro aj se ve odu io brzo se i lo do hod e da ovaj zapi e prva etiri ajeta 84. sure na papir koji e se privezati za enin trbuh. Tradicionalno za prili an broj bolesti lijek se tra io u zapisima: Ä Vru i hastaluk lije i se zapisom. Taj zapis napi e hod a za ovu bolest; ima ih pet. Donese iste vode u ibriku, a zapis turi unutra, pa onu vodu pije 3, 4 ili 5 dana, kako ve hod a rece. Drugi zapis turi u mu emu (navo ena krpa) i u nju zamota, pa ju dr i pod fesom; tre im zapisom se kadi. Donese mu ena erave na ma i ili u sahan i u, pa baci tre i zapis na eru, a da onog dima malo ufati, pokrije po glavi ar afom, pa se nanese, da mu dim u e u usta i nos. etvrtim zapisom kadi se drugu ve er a petim zapisom tre u ve e. Kome hastalik potlan tre eg ka enja nestane, tome je nafaka³ I u slu aju padavice lije enje bi se obavljalo uz konsultaciju sa hod om koji bi bolesnome na inio odgovaraju i zapis. Potom bi otac bolesnog djeteta uzeo mladog crnog ovna (bez ijedne bijele dlake) i zajedno sa bolesnim djetetom oti ao do najbli eg raskr a. Tamo bi iznenada oborio dijete na zemlju, prinose i mu no uz vrat, kao da e ga zaklati, u namjeri da ono zadrhti od straha, a potom bi brzo oborio ovna i zakalo ga. Meso rtvovane ivotinje se ne jede, nego se raskomada i baci niz rijeku a ko a se ostavi da dijete spava na njoj do kona nog izlje enja. U situaciji da neko dobije igove u zubima, a nisu mu pokvareni, u Visokom se ta bolest nazivala poganac. Nju bi obavezno lije io hod a svojim zapisom na kojem bi rastavljenim harfovima (slovima) pisao sljede i ajet: ÄVe ersele alehi alehum keasfin mes kjulin.³ U zapis se jo unosio, napisan na arapskom, broj 5 (o), kako bi se kroz taj kru i mogao provu i ekser i prikovati iznad gornje arke na vratima sobe gdje bolesnik spava. Osim ovakvog na ina zapis se tako er mogao prokuhati sa listom dunje nakon ega bi se usta ispirala toplom te no u. Nema sumnje da je u pro losti Bosne i Hercegovine bilo na desetine glasovitih hod a ija slava je prelazila esto puta i granice na e zemlje a njihova imena s u izgovarana u narodu sa po tovanjem. Neki od njih bili su vje ti egzorcisti, sakuplja i daire, dok su drugi bili na glasu po svoijm udesnim zapisima i hamajlijama. Na teritorije Bosanske krajine po etkom pro log vijeka naro ito su se isticala dva imena ± Muratbeg Kulenovi iz Bosanskog Petrovca i Had i Alihod a Muminovi iz Ribi a, pokraj Biha a. ÄSvi moji bolesnici dobivali su po tri zapisa³, pojasnio je jedne prilike svoju metodu iscjelivanja du evnih bolesnika hod a Kulenovi . ÄJ edan zapis bi se zamotao najprije u suhu, onda u vo tanu krpicu i nosio uz tijelo, drugi bi se odsjecao i za sedam dana bacao postepeno u vatru, u kojoj je bilo i tamjana, pa bi se dim udisao, tre i bi se stavljao u vodu, u kojoj bi bilo vode sa tri vrela, onda bi se ta voda pila dvadeset i jedan dan, i sa njom bi se umivao bolesnik izjutra i uve e etrnaest dana³.
Sazivanje daire: U slu ajevima te ih psihi ki poreme aja (ludilo ili shizofrenija) hod a je Äsazivao dairu³ ± egzorcisti ki ritual prilikom kojeg se prizivaju d i ni uz pomo djeteta-medija i fild ana vode. Naravno, daira se mo e sazvati na vi e na ina ali svaka od njih zavr ava tako da hod a, preko djeteta, komunicira sa d inskim vladarem kako bi ga uvjerio da naredi osloba anje bolesnikovog tijela od strane pojedini d ina, njegovih slugu ili pripadnika plemena. Bude li hod a dovoljno vije t te

podastre li dobre argumente d inski vladar e ispuniti njegovu elju i tako e bolesnik ozdraviti. Prema kazivanju znak uspje ne daire se mo e potvrditi tako to e se sutradan na najbli oj upriji prona i mrtav mi .
D inski vjetar - Posebnu opasnost za ovjeka predstavljao je d inski ili vilin vjetar. Po kazivanju bo nja kih stravarki vjetrova ima vi e vrsta, neki su slabije snage a neki ja i pa se od njih mo e ak i umrijeti. Vjetar je jedini krivac, po kazivanju stravarke Aj e B. za sva ko na oboljenja (ospice, crvenilo, svrabe , psorijaza).

Kada ovjeka zapuhne vjetar ili ejtansko kolo na putu onda ga danima prvo boli glava a de ava se da nekontrolisano trep e, vidi t o kice pred o ima i pomjera glavu tamo - amo. Od vjetra Aj a izgovara dugu bajalicu koja po inje ovako:³ Vihor vjetar sa mrtvih nigdje se ne ustavi, ustavi se u planinama, ustavi se u dubokim dolinama, to si uza se ponio to si u dolinu spustio n. na se bo iji emer prima vihor vjetrove sa tijela snima, n. vodu doziva vihor vjetar sa tijela odbija. Divlja vatra nije postala.....
Tekije, turbe, kurban - Sveta mjesta od davnina su bila stjeci ta bolesnika gdje su se oni molili i nalazili utjehu za svoje du evne i tjelesne tegobe. Hodo a enje za ve inu bolesnika bio je va an element ozdravljenja iji je uticaj bio neosporan na njegov intezitet , koji je pored duhovnih izljeva, imao za cilj socijalna doga anja, upoznavanja i susrete, kada su se razmjenjiva li recepti za lijekove ili ispovijedali slu ajevi udesnih ozdravljenja upravo na mjestu koje hodo aste.

Po Bosni i Hercegovini ima znatan broj turbeta (mauzoleja), gdje le e ostaci ehida (mu enika poginulih u ratu) ili ejhova poglavara dervi kih redov a poznati po svojim udesnim mo ima. No privilegiju da im se podigne turbe imaju i posebne ene koja su onda omiljena sveta mjesta za okupljanja djevojaka i udatih ena. Jedno od najpoznatijih bosanskih turbeta nalazi se na Kolunu kod Fo e. Zarudinsko turbe gdje po ivaju dva preobra enika na islam, bogumili otac i sin, po narodnom vjerovanju lije e neplodnost, posebno kori tenjem zemlje sa njihovih kabura. Osim turbeta bolesnici su redovito obilazili tekije a naro ito dvije najpoznatije u BiH tekiju na Buni u Blagaju i onu u Visokom iji je osniva ejh Vefik efendija Had imejli . Posebnu pa nju narod je oduvijek poklanjao pojasevima dervi a. im bi neko obolio donosio se iz tekije pojas i prebacivao preko bolesnika. Ako je bolest ozbiljna obavezno se klao kurban, posebno u slu aju kada je bolesno dijete. Sa krvlju od kurbana potare mu se malo po elu, svo meso se razdijeli a ko a pokloni u d amiju. Me utim, dogodi li se unato svemu da je bolest za la u zadnji stadij, onda se ide na Äolak avanje³ bolesni ku kako bi lak e skon ao svoje muke i umro. Tom prilikom se daje i prima halal (oprost), kako bi du a imala kamo na onaj svijet. Kazuje se: ÄJa halilm tebi, halali i ti meni.³
Ljekoviti izvori i banje: Vrlo rado i esto odlazilo se u banje, posebno ene, kojih prema zvani nim podacima u na oj zemlji ima ukupno esnaest, ili do hair - esmi i ljekovitih vrela, to uostalom ne treba uditi uzmemo li u obzir injenicu da je Bosna i Hercegovina bogata vodom. Svako vrelo ili esma imali su svoju ljekovitu osobn ost

pa su se o ne bolesti lije ile na vrelu Studenac u zeni kom kraju ili na Studen bunaru u Bu imu. Lijek za bolesti tipi ne za stariju ivotnu dob poput i ijasa, reume, vene na nogama ili ko na oboljenja tra io se na ljekovitim vodama Zlatarica, bogata magnezijem, i Vru a voda ili pak na termalnom izvoru u Ti i ima. Za stoma ne tegobe i podsticanje apetita i lo se na D indino vrelo u Rogatici itd. Ljekovita vrela i hair- esme iz kojih te e, prema narodnom vjerovanju, bir -ilad (jedini lijek) nisu samo imali blagotvoran uticaj na ljude ve i na ivotinje. U Ljeskovcu pokraj ep a postoji takozvano Konjsko vrelo iji kiselkasto -slani sastav vode privla i od davnina konje. Blato sa ovog vrela, po tvrdnji mje tana, lije e neke ko ne bolesti.
SEKSUALNI IVOT, BRAK I POROD Neplodnost: Mu kom djetetu treba od svega to je za jesti a on to vidi ponuditi jer mu u suprotnom mo e izi i vasuz, ko bijeli konac, pa mu se ne e dati u djeci kada naraste to jest postat e neplodan. Zavisn o od podru ja u BiH vasuz se naziva i evlasuz od evlad-suz, onaj koji nema djece.

Pri a se kako je jedna ena jela pitu. Do lo jedno mu ko dijete iz kom iluka. Bilo golo, u kratkoj ko uljici. Htjelo i ono pite, gledalo u enu, a ona se nije sjetila da g a ponudi. Jede ona i pogleda u njega, a njemu na vrh kitice kao jedna kap. Ona to br e uhvati u fla u i uvala je po malo nalivaju i vode. Mali odraste i o eni se, ali, nema djece. Ova ena se sjeti, odnese onoga to je jela kad je on gledao i da mu ono iz fla e da ne znaju i popije. Poslije toga mu ena odmah zanese.
Impotencija: Za razliku od neplodnosti, impotenciju se uglavnom nametala mu karcu uz pomo sihira ili ju je on mogao dobiti nekom od nedozvoljenih radnji poput prolaska preko mjesta gdje su ene snovale.

Izrazitu ulogu u vra anju za oduzimanje mu ke spolne mo i a time i plodnosti u nekom braku imala je iva a igla ili ba lija. Nekad je me u bo nja kim nevjestama bio njegovan pomalo udan obi aj da mlada prve bra ne no i pod jezik stavi savi jenu iglu kako mlado enja ne bi mogao obaviti svoju bra nu du nost. Time bi ona odgodila defloraciju kako bi se sutradan mogla pohvaliti prijateljicama da je i dalje nevina. Savijenu iglu nosile su uza se i one udate ene koje nisu htjele vi e ra ati. Po vjerovanju igla bi na udan, vol eban, na in djelovala na njen reproduktivan sistem uvaju i je od za e a. Impotencija se oduvijek lije ila hod inim zapisima koji bi za taj problem napisao tri zapisa od kojih bi jedan mu karac nosio na mi ici desne ruke ili mu se davalo da jede vrapca pe enog u pirin u. Prema kazivanju starijih postoje ene sa kojima je spolni odnos komplikovaniji i zbog toga sa njima mu karac e e Äzaka e³ u krevetu. One su ene duge koje imaju obi aj da otpalu kosu nakon e ljanja mo taju na prstu u krug.
Plodnost i poba aj - Glavni zadatak nevjeste bio je da izrodi zdravu mu ku djecu kako bi se osigurao produ etak te loze. Od ro enja mu kih prinova esto je ovisio

njen ostanak u novoj familiji. Neplodna ena postaje mu u nevoljena ma koliko je prije volio. On se, u narodnoj pjesmi, upore uje sa vo kom bez ploda, ru om bez cvijeta i kao takvu potrebnu ju je sasje i to jest ubiti: ÄVid nevista te ute naran e, da naran a svake godine ne ra a, davno bi je bratac posikao. Vid nevista tog utog limuna, da limun svake godine ne ra a, davno bi ga bratac posikao. Vid nevista rumene ru ice, da ru ica svake godine ne cvate, davno bi je bratac posikao.³ Naravno, u svim pjesmama glavni i jedini krivac za brak bez djece jeste ena zbog svog pot injenog polo aja. U nekim od njih stvara se jo jasniji osje aj njene krivice po to ju mu , navodno, toliko voli i cijeni a ona mu neplodno u sve to uzvra a. Ali-beg ima predivnu enu kojoj je godinama poklanjao veliku ljubav i pa nju no ona mu u tom vremenu nije rodila dijete. Do iviv i to kao udar na svoju mu kost i ast u narodu on jednog dana odlazi u selo na begluk zapovijediv i bratu da mu Äposije e³ enu: ÄO Boga ti, brate Muhamede, ja odoh u nove Timare. Kad ti do e mlada nevistica, ti je vodi mladu u haz-ba u, pa je ondi mladu ti posici. Kad ja nemam od srca evlada, nek mi nije ni mlade!³ Da bi ena ostala u drugom stanju izvodile su se razne ma ijske radnje; vra ara bi je vodila na Äusjelinu³ (mjesto sa kog se zemlja osipa) i tu je oblijevala vodom u koju je prethodno stavila ive rakove. Osim toga ena bi ispijala razne ajeve, nosila zapise, potpasivala se i posje ivala turbe neke svete en e. Ako su im umirala djeca pomo su tra ile kod hod e koji bi dr e i ruke iza le a, vezao vorove na ibri imu od sedam razli itih boja. Tako zauzlan ibri im ene su nosile sve do poro aja. ene su poku avale, opet ma ijskim putem, odgoditi ra enje ili izvr iti kontracepciju zabadanjem no a me u dvije grede od stropa ( i e), i to onoliko greda, koliko godina bi eljele odgoditi trudno u. Vra anjem se trudno a onemogu aval i po elji zle svekrve, kao bi je na taj na in lak e odvojila od sina. Nosila bi n ekoj lokalnoj sihirbazi snahine ga ice, sedam zrna p enice i tri zrna graha koje bi ova zamotala i dr e i iznad vatre izgovarala magi ne formule. Mada su se abortusi i prekidanje trudno e izri ito zabranjivali zbog op eprihva enog mi ljenja da je to grijeh i diranje u bo iji emer (volju), oni su se ipak doga ali daleko od o iju javnosti. ene su u elji da pobace pile nepr enu kafu, parile se nad vrelom luk ijom a neke od njih su posje ivale ene Äna glasu³ koje su umijele izazvati poba aj uz pomo vretena ili biljke kukurijek.
Porod: Ako bi se poro aj odu io u posudu sa vodom potapala se biljka zvana ru ica hazreti Fatime (hypericum perforatum), koja po to upije ne to vode u sebe nabubri. To se tuma ilo da se Äruka³ otvorila pa su zatim porodilju napaj ali i prskali tom vodom aludiraju i tako i na njeno otvaranje, to jest porod. U okolini Nevesinja porodilju su

napajali iz kurantasa (zdjele done ene sa Kjabe), u koje se prethodno potopio mevludski e er.
Snijet: U na em narodu ima dosta zabilje enih slu ajeva da su ene rodile snijet (mola hydalidora). Rije je o plodu koji se u utrobi deformisao ili uginuo pa usljed toga do e do prijevremenog poroda obi no do etvrtog mjeseca trudno e. Postoji dosta kontradiktornosti vezanih za ovaj neobi ni medicinski slu aj. Naime, iako neki etnolo ki podaci govore kako se snijet uglavnom rodi u tre em ili etvrtom mjesecu trudno e drugi terenski podaci napravljeni u okolini Sarajeva i Doboja kazuju da su snijet ene ra ale i sa devet mjeseci.

im bi se poro aj odu io ili zakomplicirao starije ene posumnjale su na ra anje snijeti jer od takvog poroda ena obilno krvari i treba joj vi e vremena za oporavak. Iako se smatralo sevapom roditi snijet, navodno ona ena koja rodi za ivota tri snijeti nakon smrti u i e direktno u d enet, ona se redovito ubijala metlom i omotana u deku zakopavala u ubri te. U pro losti pod izgovorom da se rodila snijet de avale su se kriminalne radnje ( edomorstvo) kada bi se ena ili djevojka eljele rje iti vanbra nog ili nepo eljnog djeteta.
DJE IJE BOLESTI

Vrisak se kod djece lije io tako to bi ga majka nosila u ku u u kojoj jo nije bio pa ga doma in tri puta prebacio preko grede. Od sibiluka, bolesti koju izaziva d inica Umu Sibjan, dijete se tri puta, zajedno sa kockom e era, provla ilo ispod kestenovog korijenja. U slu aju da dijete ima probadanje u prsima (sand ija), onda bi se tra ilo dijete koje je mezimac (najmla e u ku i) kako bi u brdu (dio stana na kome se tkalo), ranije potopljenim u bari, donosilo vodu sa te bare istresalo u posudu iz koje bi bolesno dijete napojili. Kad dobije krupu po jeziku majka bi uhvatila crnu ma ku i provukla njenim repom izme u djetetovih usana. O klin i ima (Hydrocoele), se u narodu vjeruje da ih mogu dobiti samo mu ka djeca do godinu dana, ako njihova majka, dok ih nosi u stomaku, u ini neku nedopu tenu radnju za njeno stanje: u jednoj ruci ponese nacijepanih drva a u drugoj vode ili ponese vode u obje ruke. Izuzev ovog, klini se mogu dob iti i ako trudnica prikuplja kline oko drvljanika (gdje se cijepaju drva) kojima je njen mu cijepao drva. Klina ili klin i a ima od Ä etiri ruke³ a manifestiraju se oteklim mo njicama Äu koja se skuplja voda.³ Ako je otok manji i mekan onda su u pitanju vodeni klini no budu li testisi na dodir tvrdi i napeti onda se dijagnosticiraju Ädrveni³ klini pored kojih postoje jo i ³ vjetreni³ te Ägvozdeni³. U narodu se upozorava da ukoliko se ne lije e na vrijeme mogu prerasti u kilu (bruh). Predispoziciju za uspje no lije enje klin i a a time i nastavak iscjeliteljske tradicije imaju djeca iji je otac preminuo prije nego li su se ona rodila Äkoja nisu zapamtila

oca³ ali i najmla e dijete (mizinac). Bolest se lije i uz pomo ibrika, sa etiri borova ivera ili tek samo dodirom pete iscjelitelja po nateklim mo njama.

Fras (Colapsus infatum) u pro losti BiH bila je jedna od smrtonosnih dje ijih bolesti usred ega se ustalio preventivni adet da se maloj djeci, posebno mu koj, prou i na uho Ezan. Vjerovalo se da je uzrok frasa, kao i uslu aju epilepsije, dolazi od djelovanja d ina na ovjeka. Ako bi fras uhvatio dijete pod nos bi mu se podmetao sedef (ruta) da ga pomiri e, igosana u narodu kao d enetska biljka. Tjemenja a (Ezcema capiliti) se nije smatrala nik akvom bole u ve sasvim normalnom pojavom kod svakog novog djeteta koja Ädo e i pro e³ kao i u slu aju krzamaka (morbili). Vjerovalo se i to da se tjeme kod djeteta zatvori tek onda kada je ono u stanju izre i rije Äjaje³.

LITERATURA

Antun Hangi:

iv t i obi aji muslimana u BiH , Sarajevo, 1907.

Radmila Filipovi -Fabijani : Narodna medicina i narodna vjerovanja , Glasnik Z , Sarajevo. Stanko Sielski: Lije enje djeteta po narodnoj medicini Augustin Kristi : Ure njaci iz narodnog lije enja BiH Karl Steiner: Bosanska narodna medicina , Glasnik Z , Sarajevo. Abdulah kalji : O obi ajima i vjerovanjima u srezu Jaja kom Milenko S. Filipovi : ivot i obi aji narodni u Viso koj nahiji , SANU , Beograd.

¡

¡

 

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->