P. 1
Voce

Voce

5.0

|Views: 6,449|Likes:
Published by YugoslovenkaBL

More info:

Published by: YugoslovenkaBL on Aug 11, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/05/2013

pdf

text

original

MALA VRTLARSKA BIBLIOTEKA

Pouzdanlsavjetlza
odabl uspjetan
dp. D. G. He .. o4on
Mozalk knJiga
,

2

3. POGLAVWE
" POGLAVWE

VOCE.UVH1U
Cd .. ", • ......",., ..
VOCKE STABLA51Cf
Ku!,,,, ..... dn"' ..

JDbui<.O

r;'j"'''
Tf<ISn)e I
8, .. ,kYG i nOkll"lno
M,,, .. ..
Smok""
D'"
Dunl_
BoIt-"'"
OSTIILO VOCE
KuPfl,.
flo. poIol,,)
S<>dn",
s,,>\., Od

Hron,dbll, m .. "'"",,1"
'''- Mftl", ..
I{UPIM' nl'nM' '''' .. .-.c.
em; "bIZ

8 ,),,1, ,NvP'" "h"
kiooio 110

u"'l'"
Ko..,
F, ...
IW>I ..... '" tt .. ,noc;.
VOCE lZ PROOAVAONICE
Vcx:.ARSKI RJEC""K
"""'-0
POGOVOR (M, Ivo "'",,,,,I
MALA VRTLARSKA BIBLIOTEKA
", OJ "" n." nPlR"
, II< I> I, ''''''' ,.,. ...
/'",,/,/ \."J.
/.drl"'" ,/" ""n
z .. .. ""!.
I.. \ 1..",", n ( ", ..I,
r"f'''''" '''" . .1, \1,; I I,
I ,,", ' ,,,. \11.,.1,,,.,,, I .,,,hl,,,,\o_ ,I ' f.'
SBN Ss.:: \.
,.
,
'"
,
,.
'"
n31
32 3b
37 40
" "
.,
"
"
" ..
'"
OD
"
,.
'"
OS
"
"
"
"
"
"" "
.-
"
n
"
" "
'"
u: I
"
..
"
I\n
"
"
"
"
"
"
'"
I:! 1
",
'"
".
I
I . POGLAVIJE
,
VOCEU
VRTU
UlyOjll1 vO(:k ... u vlailltu Vlt ... Iii. la·
nimljivo. i isplativo. Ulmu li!.e u ol),zir ciiene va·
ea u lryovin"",,, No d",,<u. $1;1 IHI Uly"jd n, II'"
blilno toliko voce koliko til se moqlo.
Ova su osnovna ratlo<'!a tome
KIlO prvo, vlada mi!tjenje da ie ulooj Votll telek
IXlsao koji l"hlljl;lvd ""IQYO VIIII"tI''''. Tu, nilrilVllO,
nile ISIInIl- kad It lednom luaden, vocnlllk pruh
puno VI:';c uz mnnie ulo)cn.og Irud3 nego na5.1d
povrcil. Molda blilebalo Mlvlll I od
II kojlmll je re71dhll vocllkll tllkn
k"o oj" bll, U ''''I"'''"IU ruku, '''U' U IIdJblultllliloj
operaeiji
DrU!l i razlon odnosi se MIl labludu 0 votkame keo
IlrUbluld •. Pr;tUI lIujllih bldlldld,ljtl-
slava ZII branle Vo(lI I pomlSllO na qoleme pros·
tore In odhijaju svakog vrtlara sa
vrtnom povr'mom, premda 511 ma da
mrllim"" nr. 1fih'iJllvnjll orl
I ulillUY \1"11",
No w pom"lo mIJolI1J"IU, Ila U posll"dnllh
godlna poveeava i Ianimenje ill UIgOj vote, III
i Olflll inll' riltlU\j",
U UV, _vIIIIIIII 1111'" bll yVIJill!;l rnoyu "d-
Nvi!; konlelnerske SlIdnlce u posudama se
vocke H stablatice i grmovil mogu vidJel1 U faL
IIcrtlm f/il/im/l r.cyola; I kad cVjela,u I bd donose
plod O<;im '0911, IlIkvl'! !If! !'.mlnil:lI
magu Itwldlll CI,Ilk! godllle
1.10 lako, uvoden,e posebnlh podloga ko,e O$'gu·
rllvaju palllljMI rll.' omoo\l('ilo JI" dtI v' i jAhllkl" 1
"II j Ir!;li-IIIII, lIIollu IUYd,,,tl Llo "'''-
lena slllNlca - u svakom vnu
K&lalo,h ponodll je, bel sumnjl!. sve bogatoje te
nudi i 'lOve vtKne vlsle ho su kivi iii rllalis. ali
i nove sone _Slarog_ voc., kao ilO Ie labukll . 001-

Vocke bl Ifcb;ilo u svakom vrlu. NJr3vno
,e zaseban vocnlak ,dealan, all za lakav polhval
Imll., i i No jllgnrlif.IlMn vo·
ce ot;leca _kio kad I U povltl1,aku, a nek& od
drvena!1ih votnih dobro ee pri-
i u ui;lIlu VI nd til ijdilli II
iii uz lub,
Nama nlti.l<llj9pW ad onoy" kild GIl VOUf, u IldjlJo-
liem Ifenulku III berbu, bere ill'lIVno sa ,tabla iii
yffll" u vldtililu vrlu. Drug.! JII IlIwnusl tlo svalko
mole uZ!lajali ad vocnlh vrsta kOIU poselmo
voli. ali je ne mole cesto naei u Irgovinama
UvodflO bi po!]lavlje trebalo lavr;i!i ohrabrenlem ;
jJU1K:ajem, nu mi cemo ilJilk u.,tuorenleml
SdUtlll,tI .. III t"
ci da priie listanja voCarskih Kalaloge vallI dobro
promisliti. Za!im valjn pa.1:ljivo birati, Inko dol hurlc
mo slgurn, da I vrst/l ,sona od.branog VOCI odgo-
vllmj .. IIviMimll knjimll rM[l<'I ln'llmn PrimjNice,
neke SOlIe neGII UlvUIIIIIHII,
okrenutim poloflljima. bez oblira na podll!-
II dveuene U
I ldlu ° IIlIh' 1111
Mprecac
l
Premd8 mnogi, 118 osnovi iskusIV8 kuia-
IIjern kUllljenog vole sorte jaliuka G()/tit'n Dc
//cIOI.IS iii Granny Smtih, tdKO da ee I5IU
flUS!ici ulgojem u viM!itu vnu_
Vocke bvjna rasta ne pristaju u svoki vn, flO 51! fllijl'!
kupll]e mforrn'r/l,le 0 podloll na Ie vo¢kl c'le-
pljf'fIII_
5.1dnicc mlllin.1 koie Sf! nudc u rMllrinikll i7glmtlljll
po.ve zdravo, no vall" 1;11,<11,1, uv"; ..... ,ltr Ud
nisu laralene
Vr",imo se lUI Jl"XelHk; vocke u viIlS"1U vnu moou
bill dekOf<llivn!;l, 1<ll1im']ivtl I '''III,IIIV'', IIU i vllilkl)
rBlocareole eko SI! prlhvahte ul!1oja bez znanlll 0
O5flOV<lma voCarstv<l.
j.e ove knjiye Uil v"s usmjll,i n" IIravi IIUt.
,
ODABIR VOCNE VRSTE
Vocaka ima raznih oblika i velicina. Posadena na pravo mjesto, jabuka s deblom i sirokom krosnjom
dobro ce se uklopiti u svaki veci vrt, bas kao i niz alpskih jagoda ispod kakva ruzinog grma. Postoje
mnoge podjele s istom svrhom - napraviti reda medu svim tim stablima, grmovima i polugrmovima.
Slijedi jedna od najjednostavnijih podjela vocnih vrsta.
VOCKE STABLASICE
Ova skupina ukljucuje velike biljke bujnijeg rasta. Mnoge od njih imaju krosnju s provodnicom
kao rezultat prirodnog rasta. Plodonosenje zapocinje tek nekoliko godina nakon sadnje, no kad
jednom pocne, tada je redovito tijekom duljeg niza godina, za razliku od jagodi castog voca.
Usporedbe radi, vocke stablasice donose mnogo vise rada od mekog, jagodicastog voca; buj-
nije vocke u punom rodu prasjecno cak i 5-200 kg po stablu, dok prosjecni urad jagodicastog
voca ne prelazi 0,2- 12 kg po biljci. VeCina vocaka stablasica pripada porodici ruza.
v , •
JEZGRICAVO VOCE
Otporna stabla koja rode mesnatim, socnim
plodovima. U sredini ploda nalazi se nekoliko
manjih sjemenki.
jabuka, kruska
OSTAlE VRSTE ZA VANJSKI UZGOJ
Otporne stablasice koje su cesce u priradi iii na
selu nego u vrtovim?l.
dud, dunja, trnjina
v v ,
KOSTICAVO VOCE
Otporna stabla koja rode mesnatim plodovima.
U sredini ploda nalazi se jedna tvrda sjemenka.
sljiva, tresnja
OSJETWIVE VRSTE
Na mraz osjetljive vrste koje se u sjevernim kraje-
vima uzgajaju u zatvorenom prostoru, ali i na jugu
traze zasticene polozaje.
breskva, marelica, nektarina, smokva
,
OSTALOVOCE
U ovu su skupinu ukljucene vocke manjeg rasta. Uglavnom zahtijevaju manje prostora od
vecine vocaka stablasica. Plodonosenje zapocinje vrlo brzo nakon sadnje, ali i traje krace u
odnosu na vocke iz prethodne sku pine. Uzgoj je obicno laksi nego u vocaka stablasica, ali je
cesto potrebna zastita od ptica.
,
VOCKE ZA GREDICE
Otporne, nedrvenaste vrste koje donose plod iste
iii sljedece godine nakon sadnje.
jagode
POlUGRMOVI
Otporne, drvenaste vrste s dugackim, tankim
izbojima. Rode druge godine nakon sadnje.
malina, kupina
i niz njihovih krizanaca
GRMOLIKE VOCKE
Otporne drvenaste vrste s granama koje nose
plodove. Nakon berbe neke se grane odstranj uju.
ogrozd, ribiz, borovnice, brusnice
OSJETLJIVE VRSTE
Vrste osjetljivij e na mraz iii izrazito toploljubive
koje zahtijevaju staklenicki uzgoj u hladnijim
kraj evima.
grolde, fizalis, kivi, dinja
Stablo koje namjeravate posaditi donosit ce plod
sljedecih 20-60 godina, ovisno 0 vrsti i polozaju.
Mozete izabrati stable koje ce biti veliko kao kuca
iii one koje nece izrasti vise od koljena,
Visinu stabla odreduju vrsta, uvjeti uzgoja i podlo-
ga na koju je odredena sorta cijepljena. Nacin
rasta odreduju rezidba i njega - detalji se mogu
naci u poglavljima 0 pojedinim vocnim vrstama.
Izaberite najsuncanije mjesto u vrtu - mnogo sun-
ca i blaga klima preduvjeti su za rast svih osjet-
Ijivijih vrsta. Tlo treba biti dovoljno duboko i pro-
pusno, a idealnim se smatra ako je blago kiselo,
Na suvise izlozenim mjestima morat cete osigu-
rati neku vrstu zastite od jakih vjetrova - detalji su
na str. 31. Mraz moze ozbiljno ugroziti vocke u
cvatu, pa ako zivite u kraju gdje su mrazovi cesta
pojava, izaberite vrste koje kasnije cvjetaju iii one
koje bolje pod nose niske temperature. Sadenje
stabala s potporom (str. 10) uz kakav juzni zid
ustedjet ce vrtni prostor, ali ce pridonijeti i borbi
protiv mraza. Ova bi se uzgojna metoda oba-
vezno morala primjenjivati kad je rijec 0 osjet-
Ijivijim vocnim vrstama.
Kada izaberete vocku koju zelite, ali i mjesto na
kojem ce rasti (imajte na umu sjenu koju ce odra-
sla vocka bacati na druge biljke), vrijeme je da iza-
be rete i odgovarajucu sortu.
Bolje je odluciti se za desertno voce koje se jede u
svjezem stanju nego za tzv. voce za preradu - ako
raspolazete ogranicenim prostorom,
Mnoge vocke stablasice traze za dobar rod i po-
sebne oprasivace. Zato cete takvoj vocki morati
posaditi i »partnera«, ako ta vocna vrsta nije cesta
u kraju u kojem zivite - za to potrazite savjet iii
procitajte odgovarajuce poglavlje u ovoj knjizi,
Medu razlicitim sortama izaberite onu koja ima
najdulje razdoblje dozrijevanja.
Prema uputama na sljedecim stranicama izaber i-
te svoju vocku! One osjetljivije mogu izabrati
samo malobrojni sretnici, ali ce zato sve otpornij e
vrste dobro rasti u svakom vrtu, od sjevera do

Juga,
SIBE VOOOPIJE, MLAZNICE
_"- jaki, meki, nerazgranjem
izboji koji ne nose plodove.
Rezu se.

OVOGOOISNJI
PRIRAST
- dlo izboja
011 se razvi tekuce
Selone. Poznal los
ac ,sdnog88 sn,e
nc ... .: J"\C
:- "....,., :. ::
"'1 , '- _ \ _
- -. ------.- -- . - , -
. - - -- -- - - - - --
. -
-- -- - .... - - -
... = =-, - . ,:: - ::....::. -
'J- , - .;..:: - ---,.-
_ . __ ' __ I =

--
SUBLATE ..
IZBOJ
- postram lZD: .
na lateral Gr
izboju.
KUT
-k ..
grara
-
OJ ----
- - - - _ ...
-
"
VEGETA·
I PUP
- ali ,
o s atl pup

leg ce
.
;-/ astatl OVI
!ZOol·
ROONI PUP
NA VRHU
KRATKOG
IZBOJA
- veli ki
oknugli pup
od koj eg ce
se razviti
cvat, a za-
tim i plodovi.
P R; KRATKII ZBOJ
• •
- <ra a granclca
<o.a osi rodne,

g8 era vne pupove.
.,,<e vTste najvise
[; od va donose na
sourovlma.
BOJ
- bOI na
c' ICI.
0 ICA
- g avna grana oja cini kostur stabla,
9 avna provodnica je nastavak debla.

STRLJAK,
TRKLJA
- - ostatak nakon
nestrucne
rezidbe; treba
ga odstraniti.
SEKUNDARNE
GRANE
PRIMARNE
GRANE
GLAVNA
f-- DNICA
III OEBLO
5
. KUPNJA SADNICA
Najcesee se eitira, ali i najcesee zanemaruje, savjet da se
sadniee kupuju samo od provjerenih dobavljaca. Ne
narucujte sadniee postom iz nepoznatih rasadnika, ali
ako se vee morate posluziti postom kao posrednikom,
tada sadniee narucite od poznatih i uglednih proizvo-
daca. Sadniee narucite sto ranije, jer je u jesen najbolja
ponuda razlicitih sorata. U proljeee ee one najtrazenije
sorte i varijeteti vee biti rasprodani .
Ako je ikako moguee, sadniee kupujte osobno kako biste
na lieu mjesta provjerili svoj odabir. Provjerite koja se
podloga koristila - 0 preporucenim podlogama mozete
procitati u odgovarajueim poglavljima ove knjige.
Strogih pravila 0 najboljoj starosti sadnog materijala za-
pravo nema. Svi koji se dobro razumiju u orezivanje
voeaka mogu kupiti jednogodisnju sadnieu - ustedjet ee
novae, ali i sUdjelovati u formiranju voeke od samog
pocetka. S druge strane, ako nemate iskustva, bolje je da
kupite sadnieu staru 2-3 godine, jer je, u tom slucaju, os-
nov no formiranje krosnje obavljeno vee u rasadniku. Ta-
kve se formirane iii djelomicno formirane sadniee naj-
cesee i nude na trzistu; one jednogodisnje nude tek rijet-
ki, speeijalizirani rasadniei .
U rasadniku ee sadnieu koju ste izabrali iskopati iz zem-
Ije, a goli korijen zastititi tresetom prije prijevoza - ako je
rijec 0 sadniei golog korijena spremnoj za sadnju u vri-
jeme mirovanja vegetaeije. No ako propustite tradieio-
nalno razdoblje za sadnju voeaka, morat eete kupiti tzv.
kontejnersku sadnieu. Prij e nego sto se odlucite za ku-
pnju pazljivo pregledajte kontejner. Uhvatite sadnieu za
donji dio stabalea pa je lagano povueite uvis. Ne kupujte
sadnieu cija se zemljana bala lako izvlaci iz kontejnera!
KONTEJNERSKA SADNICA
Ne smij e biti tragova
bolesti ni stetnika.
Spoj podloge i
plemke mora biti
cvrst i bez pukotina.
Dobar je znak kad
provi ruju mali .
bijeli korjencici .
ali se deblji
korijeni ne smiju
vidjeti.
Los su znak
gusta trava iii
deblje korijenje
• • •
na pOVrSInL
• •
ne smile
biti ostecen.
• •
JEDNOGODISNJA JEDNOGODISNJA
bez postranih izboja s postranim izbojima
DVOGODlSNJA TROGODISNJA
jednogodisnja Neoblikovana. Mora se orezivati najmanj e tri
sadnica godine da se stvori osnovni kostur krosnje.
dvogodisnja
Djelomicno oblikovana. Nastaviti s
oblikovanjem do formirania osnovnog
sadnica
kostura krosnje.
sadnica stara
Potpuno oblikovana. Dalje se orezuje kako
bi se odrZala ravnoteza izmedu rasta
3-4 godine
i rodnosti.
sadnica starija Uglavnom prestara za sadnju. Prilagodavanje
od 4 godine moze biti jako s p o r ~ .
GOlOG KORIJENA
Svaka grana
mora biti cvr-
sta. a ni jedan
pup otvoren iii
nabubrio.
Spoj pod loge i plemke
mora biti cvrst i bez
pukotina.
Korijen mora biti
dobro razvijen u
. . .
SVlm smJerovlma.
Ne smiju se vidjeti
mal i bijeli
korjencici.
Sadnica mora imati 3-5
pravilno rasporedenih
primarnih grana.
___ Stablo mora
biti ravno.
Spoj pod loge i
....._plemke mora biti
cvrst i bez pukotina .
SADNJA
.
Ako ste, slijedeci upute na prethodnim stranicama, kupili dobru sadnicu, sad je trenutak da joj osigurate i
dobar dom. Ne sadite na mjesto na kojem je donedavno rasla vocka iste vrste - nemojte mijenjati staru jabuku
novom, staru sljivu novom i 51.
Sadnice golog korijena sadite izmeau pocetka studenog i kraja ozujka. Bolje je sadnju obaviti u jesen, kad je
zemlja jos uvijek zagrijana. Uvjeti tla jednako su vazni kao i vrijeme sadnje - zemlja ne smije biti ni
smrznuta ni previse vlazna.
Zemlju treba prestihati barem mjesee dana prije sadnje.
Preporucuje se stihanje na dvostruku dubinu lopate, kako
bi se prozracio gornji sloj zemlje, a donji razrahlio. Ako cete
vocke saditi na veci razmak, tada ne trebate sti hati eijelu
povrsinu nego samo dijelove oko pojedinog sadnog mjes-
tao Prije pripreme tla valja ukloniti sve korove. Cijela se
povrsina stiha samo ako se vocke sade na malen raz-
mak.Vecina tala uspjesno se priprema na ovaj nacin - ako je
tlo pjeskovito iii tesko, tada se dodaje i dosta organske
tvari. Vrlo teska glinovita tla, kao i krecnjacka, alkalicna tla
mogu biti velik problem - u tom se slucaju preporucuje
dovoz nove pokrovne zemlje.
Sadnica
golog korijena
2. stupanj
Pazljivo posadite stabalee, kao sto je
opisana na 8. straniei. Razmak izmedu
kolea i stabla treba iznasiti aka 10 em.
I
I Vrh kalea treba biti
u visini najdanje
grane.
1. stupanj
Kalae lagano potisnite
u zemlju, barem 20 em
nize ad dna sadne jame.
3. stupanj
Pricvrstite spanu na vrhu kolea.
Kupite odgovarajucu vrstu spone,
no neka bude labava nekoliko tjedana
dok vocka ne ))sj edne«, a tad a je
pritegnite. Sponu treba povremena
prilagodavati zbog debljanja stabla.
Upotrijebite impregni-
rane kolee. Postavite
ih na onu stranu 5 koje
najcesce puse vjetar.
Kontejnerska sadnica
1. stupanj
Pazlj ivo posadite sadnieu, kaa
sto Je opi sana na 8. stranici.
3. stupanj
Pricvrstite spanu. Pril agaaa-
vajte je deblJanju stabla.

2. stupanj
Kalae utaknite u zemlju
supratna strani s kaJe
• v v' .. •
naJeesee pusu vJ et rovl.
.
,
Ako se sadnja odgada za nekoliko
dana, tada se sadniee drZe u negrij an-
im prostorijama, ali zasticene od sm-
rzavanja. Zastita oko korijena ne
skida se do dana sadnje.
Kariien se uroni u kantu 5 vadam dva sata
prije sadnje. Ni u kaiem se slucaiu ne smii e
.... dapustiti da se korijen asusi , pa ga treba
..-- drZati pokrivenim do trenutka sadnje.
Sve preduge iii astecene karil ene
- treba odrezati na otprili ke 20 e
Prvi korak sastoji se u oznacavanju svi h sadnih
mjesta stapovima, kako biste bili sigurni da ce vocke
biti rasporedene prema planu. Nakon oga opa se
pojedina jama, a naj cesca pogreska odnosi se na
njezinu dubinu - jame su cesto iii preduboke iii
preplitke za pravilan smj estaj orijena. Pogrij esit
cete i ako shvatite sadnju voca a ao posao za
jednog covj eka. Mnogo j e la se ad j edna osoba
pridrzava sadnieu u zelj enom poloiaju, dok druga
zatrpava rupu .
Vrlo je vazno da spoj izmedu pod loge i plemke
ostane izvan zemlj e. aj bolj e j e da na sadniei po-
trazite ertu koj a po az j e razinu do koj e j e sadniea
bila posadena u asadni u pa da j e postavite malo
iznad razine t la.
Pr orahli e dno sadne jame i na nj emu oblikujte hu-
mak. Pos a ; e olae oj i j e neophodan ako sadite
sa mos oj eeu oe u (vi di str. 10); vocke s potpor-
nj em (armaturom) i maju drukcije zahtjeve. Kolae
t reba raj at i 4-5 godi na, no vocke na podlogama
27 i 9 trebaju kol ae eijeloga zivotnog vijeka.
MJESAVINA ZA SADNJU
Mj esavinu za sadnju pripremajte u rucnim
koli ci ma kad je zemlja suha i rahla: 1 dio
povrsinske zeml je, 1 dio vlaznog treseta i tri
sake kostanog brasna na jedna puna kolica.
Mjesavi nu cuvajte u drvarnici iii u garazi dok
ne budete spremni za sadnju.
Za zatrpavanje vocaka ne treba koristiti zemlju isko-
pa nu iz rupa, nego posebnu mjesavinu za sadnju.
Upotreba mjesavine za sadnju jednako je vazna i pri
sadnji kontejnerskih sadnica. Korijenje ne voli prije-
laz iz plodnog komposta u kontejneru u mineralno
tlo u kojem, prakticki, nema organske tvari. Prepo-
rucena mjesavina za sadnju premostit ce tu razliku.
®
Stara oznaka vi sine zemlje
na sadniei mora biti u ravnini
s donjim rubom daske.
Rupu napunite do poloviee mjesavinom
za sadnju. Dvisno 0 velieini sadniee zemlju
potiskujte rukama iii laganim gazenjem, no
nikada nemojte biti grubi. Zemlju potiskujte
od ruba sadne jame prema sredini.
Postavite dasku
preko ruba sadne
jame kako biste
bili sigurni da je
sadniea na
• • • •
pravoJ VISInI .
Iskopajte rupu za sadnju koja ee biti dovoljno velika
i duboka da se zemljana bala moze postaviti na sloj
sadne mjesavine, debeo desetak eentimetara.
Rupa mora biti toliko duboka
®
nakon' I
Pregledajte povrsinu
zemljane bale. Njezno
odrezite sve osteeeno i
zamrseno korijenje,ali
pazite da bala ostane
••
eltava.
Ispravna njega nakon sadnje jednako je vazna kao i sama sadnja .

Cim je posadeno, mlado stabalee treba dobro zaliti. U proljeee treba
povrsinu oko stabla prekriti maleem. Mozete upotrijebiti stajski gnoj , vrtni
kompost, koru, treset iii ernu polietilensku foliju.
Dodajte nekoliko lopatiea sadne
mjesavine oko korijena pa sadnieu
njezno potresite gore-dolje.
Dodajte jos malo mjesavine pa
je rukama lagano zatisnite oko
korij ena. Nemojte jako pritiskati .
@
®
,
Dodajte jos mjesavine za sadnju, sve dok
rupa ne bude puna. Jos jednom zatisnite
zemlju, a zatim poravnajte povrsinu. Dko
same stabljike dodajte malo mjesavine .
kako bi se oblikovao niski humak.

,
Prije sadnje kontejner
dobro zalijte.

• •
• • t- .•
• •
Prostor izmedu korijenove
bale i stij enki rupe ispunite
mjesavi nom za sadnju. Nemojte
uzeti obienu zemlju. Zatisnite
mjesavi nu rukama .
• . . -

,
Rasprostrite male oko debla na udaljenosti od 45 em.
I
Prorezite kontejner
kada ga postavite
na dno rupe. Pazljivo
ga
Nakon sadnje
treba ostati bazen
za zadrfavanje
U prvoj godini uzgoja stabalee povremeno zalijevajte, a za osobito toplih
veeeri poprskajte i li see. Barem jednom godisnje provjeriie sponu, kako
stable ne bi bilo preevrsto stisnuto.
JABUKE
Jabuka se uzgaja vise od bilo kojeg drugog voca - komerci -
jalno, ali i u kucnim vrtovima. Odabranu sortu mozete kupiti u
mnogo uzgojnih oblika, a podloga na koju je sorta cijepljena
najvecim ce dijelom odreciivati visinu buduceg stabla (vidi
str. 11). Potpuno razvijeni patuljasti oblici nece biti vi si od 2 m,
a urad ce iznositi oko 20 kg plodova po stablu. Razvijeni stan-
dardni oblici mogu biti visoki i 8-9 metara, a njihov urod iz-
nosi cak 100-200 kg po stablu.
Jabuke uzgajajte u obliku vaze ako raspolazete s dosta pros-
tora, a ako je prostor skucen, tada se odlucite za neki od pa-
tuljastih oblika na armaturi. Palmeta je jedan od najomi ljenijih
uzgojnih oblika, posebice kad se sadi uza zid iii uz ogradu.
Osim ovih standardnih savjeta, moramo spomenuti i neke od
novijih uzgojnih oblika s kojima nema puna muke, a pri kladni
su za male vrtove; to su vertikalni kor donac (str. 10) i sitna
»preskociva« stabalca, nasad koji baca vrlo malo sjene.
Bez obzira na to za koji se uzgojni obl ik odl ucite, voCkice pra-
vilno posadite u dobro pripreml j eno t lo. Vrlo rijetko ima po-
teskoca oko nalazenja mjesta za sadnju, no cak i otporna
jabuka ima slabih strana. Smetat ce joj solju zasicen morski
zrak, ali i krecnjacko, alkalno tl o.
Ako uvjeti i nisu najpovolj niji (previse oborina, nadmorska
visina iznad 500 m, djelomicna sjena, tlo prezasiceno du-
sikom, nedostaci u drenazi), sretnijim ce se rjesenjem poka-
zati manje osjetljive sorte za preradu.
Vocke posadite na preporuceni razmak, premda vam se u
pocetku moze uciniti da su predaleko jedna od druge. Slije-
dite upute 0 njezi iznesene u ovom poglavlju pa cete i s malim
brojem posacienih stabala uzivati u njihovim pl odovima od
svibnja do listopada.
Mnogi se vrtlari trude oko starih stabala koja su kupili zajedno
s kucom. Premda se moze provesti program pomlaciivanja,
koji traje oko tri sezone, cesto je bolje poceti iz pocet ka i iza-
brati novo mjesto u vrtu za novu jabuku.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.11.12.
SADNJA - sad nice golog korijena
SADNJA - kontejnerske sadnice
REZIDBA - sva stabla
SKLADISTENJE
---
PRSKANJE - po potrebi
REZIDBA -
stabla
na armaturi
BERBA
SKLADI -
STENJE
,
UZGOJNI OBLICI
,
SAMOSTOJECI UZGOJNI OBLICI

VAZA
Vaza je jedan od najpopularnijih uz-
gojnih oblika. Ima suplju sredinu i
vrlo kratko deblo (vaza 0,6-0,8 m, a
patulj asta vaza 0,45-0,6 mI . Brzo
dolazi u rod i lako se odrZava. Vi si-
na odrasle vocke ovisi 0 podlozi -
od 1,8 m na M27 do 5,5 m na
MM106. Nije prikladna za sadnju
na travnjacima.
,
PIRAMIDA

Piramida je sli cna vazi, osim sto u
nje postoji sredisnja provodnica pa
cijelo stable ima konican oblik.
Patuljasta piramida (visoka oko 2
m, promjera oko 1,5 m) do bar je iz-
borza mali nasad, no zahtijeva i pa-
zljivo Ijetno orezivanje.
UZGOJNIOBLICISPOTPOROM
KOSI KORDONAC
Stablo s jednom provodnicom
koje je posadeno pod kutom od
45' i privezano za vodoravni pot-
poranj. Obicno se koriste slabo
bujne podloge, a sorte bujnog
rasta uglavnom se izbjegavaju.
.To je jed an od najboljih nacina
da se na ogranicenom prostoru
uzgaja nekoliko sorata.
STANDARDNI UZGOJNI OBLIK
Velika su stabla na srednje bujnim i
bujnim podlogama prikladna samo
za velike povrsine s kojih se oce-
kuje i znatan urod. Debla se u ovak-
vih velikih uzgojnih oblika granaju
na visini od 1,5 do 2 m, a cijela su
stabla visoka i do 9 m pa su iznim-
no teska za odrZavanje.
VRETENASTI GRM
Jedna od varijacija piramide - os-
novna je razlika u tome sto su na
vretenastom grmu postrani izboji
stalno potiskivani prema dolje, ta-
ko da leze gotovo vodoravno. Nije
prikladan za vrtove, jer - zbog viso-
kog kolca i mnogih okomitih zica -
ne izgleda privlacno.
Stabla jabuka mogu se oblikovati na razlicite nacine
- izbor ovisi 0 vrtlarovim zeljama. U nekim se knj iga-
ma moze naci podjela uzgojnih oblika na »ograni-
cavajuce« i »neogranicavajuce«, no ta nejasna pod-
jela poprilicno otezava klasifikaciju nekih oblika, kao
sto su, na pri mj er, patuljasta piramida i vitki vretena-
sti grm. Mnogo je konstruktivnije uzgojne oblike di-
jeliti na samostojece i one s potporom. Samostoje-
ca stabla uzgajaju se na otvorenom prostoru bez
ikakve vodoravne potpore, a i odrzavanje je j ednos-
tavni j e kad se jednom stvori osnovni kost ur krosnje.
Stabla s pot porom rastu uz ogradu, armat uru od
zice iii uza zid, a orezuju se Ijeti . Odrzavanje takvi h
stabala zahtijeva vise truda, a i urod je slabij i.
FAN (LEPEZA)
VERTIKALNI KORDONAC
Vertikalni je kordonac uveden 1989.
godine pod imenom »balerina« i od-
mah je pobudio veliko zanimanje. Na
provodnici nema nikakvih postranih
grana, sto znaci da nema ni rezidbe.
Nakon pet godina doseei ee visinu od
2,5 m, a takav jedinstveni nacin rasta
cini ga prikladnim i za travnjake, i za
rubove, i za drvorede.
Nude se ceti ri sorte:
Bolero (zelena rana desertna jabuka);
Polka (crvenozelena srednje rana
desertna jabuka);
Valcer (crvenozelena kasna desertna
jabuka);
Mavpole (purpurnocrvena divlja jabu-
ka koja cvate u svibnju).
PodlogajeMM106.
HORIZONTALNA PALMETA
Po dvije se grane razvedu
vodoravno na nekoliko etaza,
a razmak medu etazama je
oko 30 cm. Palmeta je deko-
rativnija od kordonca, ali za-
htijeva vise prostora, a i odr-
zavanje je teze. Odlucite Ii se
za ovaj uzgojni oblik, kupite
vee oblikovana stabalca.
Ovo je vrlo atraktivan uzgoj ni
oblik, osobito ako su stabla po-
sadena uza zid, ali zahtijeva
mnogo prostora (stabla su vi-
soka 2 m, ali su sira od 3 mI.
Potrebno je pazljivo orezivanje.
Ovaj se oblik rijetko rabi pri uz-
goju jabuka, cesei je kod tre-
sanja, slj iva i bresaka.
DVOSTRUKI HORIZONTALNI
KORDONAC

(»PRESKOCIVO STABALCE«)

Zica koja podrZava ovaj uzgojni
oblik razapeta je tridesetak cen-
timetara iznad tla. Koriste se iz-
razito slabo bujne podloge, pa
su rezultat jabuke pogodne za
rubnjake iii gredice.

. -

M27 -IZRAZITO SLABO BUJNA
PODLOGA
Nedavno uvedena podloga koja i
nakon 10-15 godina uzgoja stvara
stabalce visoko 1,8 m. Pogodna je
ako namjeravate uzgajati jabuke u
cvjetnim loncima, al i i za patu-
Ijaste uzgojne oblike bujnij ih sora-
tao Ova se podloga rabi i za obl i-
kovanje "preskocivih« stabalaca-
vidi str. 10. Uz vocku stalno mora
biti kolac, jer grane zahtijevaju
potporu. Nuzno je i kvalitetno tlo,
redovita prihrana, natapanje i
borba protiv korova.
M26
SLABO BUJNA PODLOGA
Podloga s uci nkom vrlo slicnim onome
na podlozi Mg. Ipak, vocke cijepljene
na M26 malo su jace i otpornije, ali i
vise za oko pola metra pa se kolac
moze maknuti otpri like nakon pet godi-
na. Na podlozi M26 razvi t ce se stabla
zbijena rasta; ona je do bar izbor za tla
prosjecne kvalitete, a i urod je nesto
visi nego na podlozi Mg.
PODLOGE
Jabuke obicno lose rastu na svojem vlastitom korijenu. Ta je cinjenica poznata vee
stot inama godi na pa se isto tako dugo jabuke cijepe na odgovarajuce pod loge. No
uvocienje slabo bujnih podloga u vocarsku praksu, a samim t i me i vocaka stablasica
u male vrt ove, datira tek od kraja Drugog svj etskog rata. Pojava slabo bujnih podlo-
ga nosi sa sobom i citav niz prednosti . Vocke mnogo brze dolaze do roda, a plodovi
su int enzivnije obojeni. Berba j e znatno olaksana, a i rezidba. Prskanj e postaje jed-
nostavnije, cak i sa skromnijom opremom.
No uzgoj vocaka na slabo bujnim podlogama podrazumi j eva i vrlo plod no tlo i nata-
panj e, a urod j e ipak nizi . Zato je, na manje kvalitet nu tlu, bolj e odluciti se za pod loge
srednje ii i jace bujnosti .
~
M9- VRLO SLABO BUJNA
PODLOGA
Cesta podloga na kojoj izrastu
stabla koja su u punoj zrelosti po-
put omanje prostorije. Rast ce u
prosjecni m uvjetima, ali na kvali-
tetnijem tlu. Koristi se za form ira-
nje patuljastih uzgojnih oblika,
kao sto su patuljasta piramida,
.vitki vretenasti grm, vertikalni
kordonac iii patuljasta palmeta.
Pogodna je za malene vrtove s
relativno kvalitetnim tlom. Vocke
trebaju stalni potporanj te re-
dovitu prihranu i natapanje.
MM106
Podloga
M27
M9
M26
MM106
MMlll
M2
SREDNJE BUJNA PODLOGA
To je jedna od naj cesce rablj enih podloga. Gotovo
svaka vocka koja se prosirila u sredistu necij eg vrta
cijepljena je bas na ovu podlogu - najbolji izbor za
prosjecan vrt s prosjecnim uvjetima. MM 1 06 cesto
se koristi i kao podloga za sorte slabije bujnosti , jer bi
takve sorte na slabo bujnim podlogama daval e jos
slabije rezultate. Moze se koristiti kao podloga za
standardne oblike nizeg rasta, no zbog prevelike buj -
nosti ne odgovara uzgoju kordonaca, osi m ako je tlo
slabije kvalitete.
Odraslo stabl e
Godina Godina
Prosjecna Prosjecni
prvog punog
roda roda
• •
visma urod
2m
10-15
kg
2. -3. 4.-5.
3m
20-25
kg
3.-4. 5. -6.
4m
35- 40
3. -4. 5. -6.
kg
6m
45-50
kg
4. -5. 7. -8.
8m
80-150
6. -7. 8. -9.
kg
MMlll i M2
BUJNE PODLOGE
Ove podloge uglavnom i ne nalaze primjenu u
prosjecnim vrtovima, jer rezultiraju golemim
stablima siroke krosnje. Ovakva stabla vrlo
sporo dolaze u rod, a za rezidbu, prskanje i ber-
bu vocar svakako mora nabaviti visoke Ijestve.
Ipak, i ove podloge imaju svoju primjenu - za
uzgoj u izrazito velikim vrtovima, ali i za uzgoj
stabala manjeg rasta na neplodnim tlima slabi-
je kvalitete.
o SORTAMA
Dobro proucite opise sorata i izaberite onu koja vam
najbolje odgovara. Izbjegavajte izrazito bujne sorte,
v
ako ne raspolazete velikim prostorom. Zivite Ii u sjever-
nijim krajevima, izaberite rane iii srednje rane sorte, a
ako je tlo u vasem vrtu s proljeca hladno i mokro, izbje-
gavajte sorte koje su osjetljive na rak. I mraz je vazan
cimbenik. Ako su u vasem kraju cesti kasni mrazovi,
tada je najbolje da se odlucite za neku od so rata koja
kasnije cvate (proucite grupe oprasivaca). Pregledajte
cijeli popis sorata kako se ne biste odlucili za neku koja
v
je izrazito osjetljiva na mraz. Zelite Ii posaditi sortu ciji su
plodovi namijenjeni preradi, dobro promislite 0 tome
sto stvarno zelite, jer se neke npr. potpuno raskuhaju,
dok druge i nakon kuhanja zadrzavaju svoj oblik.
Berite plodove u pravi trenutak - jabuke kupljene u
vocarnama uglavnom su ubrane prerano. Zapamtite
osnovno pravilo: budete Ii uzgajali domace, autohtone
sorte, imat ce bolji okus i kvalitetu nego plodovi istih so-
rata kupljeni u vocarnama, no, s druge strane, bit cete
razocarani uzgojenim plodovima stranih so rata (kakva
je, na primjer, sorta Granny Smith).
Mjeseci koji se spominju u opisu sorata variraju: dodaj-
te nekoliko tjedana zivite Ii u sjevernim dijelovima zem-
Ije, a nekoliko oduzmite za juzne dijelove Hrvatske. Neke
sorte jabuka koje traze duzi period skladistenja pocinju
se koristiti cak i do dva mjeseca nakon perioda prepo-
rucenog za berbu.
U opisima so rata naici cete i na neke nepoznate rijeci .
»Alternativna rodnost« znaci da biste mogli biti razo-
carani urodom svake druge godine. Nrsna rodnost «
ulazi u opis nekih so rata koje vecinu plodova do nose na
vrhovima izboja, za razliku od »spur rodnosti« koja se
odnosi na sorte koje najveci dio plodova donose na
kratkim rodnim ograncima (spurovima) rasporedenim
duz cijelog izboja.
Velicina

velik od 6 em
od 4 em
malen
___ -=Z::,: re:.: lo::,: s:.:t _ _ __ ---,Vc:.,:r i· erne berbe
ranozrele sorte
srednjozrele sorte
kasnozrele sorte

srpanJ -
pocetak ruj na

rUJan -
listopad
li stopad -
studeni
em
Period skladiSten'a
nema -
jesti do 7 dana
nakon berbe
..
ogranlcen na
2-3 tjedna
dugacak. 1-3

mJeseea,
ovisno 0 sorti
J,' v

Tek je nekoliko so rata jabuka samooplodno, tj. sposob-
no za zametanje plodova nakon oplodnje svojim
vlastitim peludom - npr. sorte James Grieve i Arthur
Turner. Prakticki, u svim ostalim slucajevima potreban
je oprasivac - druga sorta koja cvate u isto vrijeme -
kako bi doslo do uzajamnog oprasivanja.
Na gradskim podrucjima gdje je jabuka cesta vocka
nema potrebe za sadnjom oprasivaca u v lastitom vrtu,
jer ce se odgovarajuca sorta naci u susjednom dvo-
ristu. No ako se jabuke ne uzgajaju cesto u vasem kraju,
tada se za sadnju odgovarajuceg oprasivaca morate
pobrinuti sami.
Jabuke se svrstavaju u cetiri skupine prema vremenu
cvatnje. Oprasivac je sorta za koju bi bilo idealno da se
nalazi u istoj grupi sa sortom koju treba oprasiti iii
barem u susjednoj skupini.
Takozvani triploidi jos su zamrsenije sorte. Naime, uz
triploidnu sortu treba posaditi cak dva netriploidna
oprasivaca. Te ce dvije sorte oprasivati triploidnu sortu,
ali i jedna drugu.
A
BEAUTY OF BATH ST EDMUND'S PIPPIN
EGREMONT RUSSET VISTA BELLA
GEORGE CAVE
Sorte IDARED
koje ranD
IRISH PEACH
AT
LORD LAM BOURNE Triploid koji treba dva
cvjetaju
REVWWILKS
oprasivaca: RIBSTON PIPIN
ARTHUR TURNER KIDD'S ORANGE RED
BOUNTIFUL LANE' S PRINCE ALBERT
CHARLES ROSS MERTON KNAVE
COX'S ORANGE PIPPIN REDSLEEVES
B
DISCOVERY SPARTAN
EARLY VICTORIA STURMER PI PPIN
ELSTAR SUNSET
Sorte koje
EPICURE WORCESTER PEAR MAIN
cvjetaju FIESTA
BT . FORTUNE
srednje ranD GRANNY SMITH
Triploidi koii trebaju dva
GREENSLEEVES oprasivaca:
GRENADI ER
BLENHEIM ORANGE,
JAMES GRIEVE BRAMLEY S SEEDLING.
JESTER.KATY CRISPIN, JUPITER

C
ANNIE ELI ZABETH ORLEANS REINETTE
ASHMEAD' S KERNEL PIXIE
Sorte koj e
ELLI SON' S ORANGE TYDEMAN'S LATE ORANGE
GOLDEN DELI CIOUS WINSTON
cvj etaju GOLDEN NOBLE
srednje
HOWGATE WONDER
CT
LAXTON'S SUPERB
kasno LORD DERBY
Tripl oid koj i treba dva
oprasivaca: JONAGOLD
D AMERICAN MOTHER
DT
Kasno
EDWARD VI I
NEWTON WONDER
Triploid koji treba dva
cvjetajuce oprasivaca: SUNTAN
U malenu vrtu potreba za oprasivacem moze biti pro-
blem. Stoga je »obiteljsko stablo« dobro rjesenje: 2-4
razlicite, ali kompatibilne sorte cijepe se na isto stablo,
sto omogucava medusobno oprasivanje i dulju rod-
nost. Veli ke su mogucnosti kombiniranja podloga i vari-
jeteta.Tipi cne ponude ukljucuju:
Charles Ross / Grenadier / Worcester Pearmain
Discovery / Fortune / Sunset
Cox's Orange Pippin / James Grieve / Spartan
Sorte Bramley's Seedling i ii »zlatni delises« lako nad-
vladaju ostale, pa ih izbjegavajte.
,
,
TIP: desertna jabuka
VELICINA PlODA: srednji
v .. ,' ..
BOJA POKOZICE: zuta, isprugana i poprskana
crveno
, ,
GRUPA OPRASIVACA: 0
VRIJEME BERBE: kraj rujna
.•..
VRIJEME UPORABE: prosinac - studeni
TIP: za preradu
VELICINA PlODA: velik
BOJA POKOZICE: istockana
• • v ' v
Iisprugana ruzlcastocrveno
, ,
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: prosinac - svibanj
TIP: za preradu
VELICINA PlODA: velik
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, s nahukom
narancastosmede
, ,
GRUPA OPRASIVACA: B; djet samooplodna
VRIJEME BERBE: kolovoz - rujan
.. ....
VRIJEME UPORABE: kolovoz - listopad
, ,TIP: desertnajabuka
VELICINA PlODA: srednji
- . . v ,"
BOJA POKOZICE: zuckastozelena, vecinom
prekrivena smeckastocrvenom hrdom
,," v
GRUPA OPRASIVACA: C
.. ' .. " " "' .... ..
. :;: .. .. .".. :." ",: " , ', .,' ..>
VRIJEME BERBE: sredina listopada
_.-, ,-' - :
VRIJEME UPORABE: prosinac - ozujak
• .. ..,
TIP: desertna jabuka ",
VELICINA PlODA: malen do srednji
- ,,'" ....... . .. ,, ',;. .
BOJA POKOZICE: blijedozuta, s nahukom i
tockicama jarkocrvene boje 'ii ' i i, ,
GRUPA OPRASIVACA: A
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
.. ," :..... .. . .."..... :"'- ' ::""" "::':"
"" .. ",: .,' .. ', '. .. .... .. .. .... '';;:,' " .. : .... , ..
AMERICAN MOTHER
Stara americka sorta, uvedena u Europu prije stotinjak go-
dina, Izvrsna za jelo, slatka, socna i prepoznatljive arome, ,
Bez obzira na to sto je svrstavamo u desertne jabuke, sorta
American Mother dugo je bila jedna od najomiljenijih za !
pripremu tradicionalnih americkih pita od jabuka, Usprav-
na rasta, otporna na krastavost ploda,
ANNIE ELIZABETH
Ni jedna sorta za preradu nema tako dugo vrijeme skla-
distenja kao sorta Annie Elizabeth. Dna se cuva mje-
secima, Uspravno stablo s mnogo kratkih rodnih grancica
(spurova) pogodno je za sjevernija podrucja, Meso ploda
je kiselkasto i hrskavo, a tekstura prilicno suha, Ova se :
sorta vee dugo uzgaja, no kao komercijalna sorta vise nije •
na vrhu Ijestvice najprodavanijih,
ARTHUR TURNER
Premda ovu sortu ne preporucuju svi strucnjaci, ona ipak i
ima svojih dobrih strana, Cvate prekrasnim ruzicastim '
cvatom i gotovo da i nema sorte koja u doba cvatnje pruza '
Ijepsi prizor Snazna je rasta, idealna za sjevernije predjele, '
Dobre je rodnosti, a njezini je plodovi prilicno suhe teks-
ture cine izvrsnom jabukom za kuhanje, Sadnice se rela- •
tivno lako nabavljaju,
', , - ." ..
- ,-" ' ..
ASHMEAD'S KERNEL
Sorta stara 300 godina, no jos se uvijek preporucuje kao
jedna od najboljih kasno zrelih desertnih jabuka, Plodovi su
zuta, hrskava mesa i izvrsna okusa, Dobra je i otpornost na
krastavost plodova, kao i duzina I ja, Ipak, kvalite-
ta se ne moze usporediti s kolicinom jer je urod dosta slab,
Sorta se ne preporucuje za sjeverne krajeve,
BEAUTY OF BATH
Nekad vrlo popularna desertna sorta, no komercijal liZ,
gajivaci danas biraju kvalitetni je sorte, Sta I 18 ,
razgranate krosnje, okus je slatkast o-gor as , ogli IS C
reci - nista posebno! Premda se ova sorta I S r_o
mnogim katalozima, strucnjaci je nece eOorucru, D-
Iem je prerano otpadanje plodova te so ' C d ,sva-,s
VRIJEME UPORABE: pocetak kolovoza
'----' ,.. ' '"
I(
.W,i
-:':',: ",.-». .. " ,:.: "
TIP: desertna i za preradu i ' i'i =::;iCc": ::::::,::'
VELICINA PlODA: velik
'.-,- . , ' , " ",::',- ..
BOJA POKOZICE: zlatna, s nahukom i
prugama crvenila i smedom hrdom
, GRUPA OPRASIVACA: BT .. " ..
VRIJEME BERBE: pocetaklistopada
.. ,'-
", VRIJEME UPORABE: studeni - sijecanj

TIP: za preradu
. ..... ..."" .. , .
VELICINA PlODA: velik
BOJA POKOZICE: blijedozelena, isprugana
narancastocrveno
GRUPA OPRASIVACA: B
...... . -,....
VRIJEME BERBE: kraj rujna
VRIJEME UPORABE: rujan - sijecanj
BLENHEIM ORANGE
I nakon dva stoljeea ova se s a ao led a od
najkvalitetnijih i za jelo i za as je hrskavo i
suho, izvrsna okusa koji podsjeea a [0' e, Sorta je otpor-
na na pepelnicu, a urod je obil an, So to Ie vr10 bujna rast a
pa je valja eijepiti na slabo bujne pod I ge, Uspij eva na sje-
veru, Alternat ivne je rodn s , a r blem moze biti i kras-
tavost ploda,
.. .. . ,. .. .. ..
BOUNTIFUL
Jedna od najboljih novih jabuka za kuhanje koje su se po-
javile u nekoliko poslj ednjih desetlj eca, Dobar izbor za sve r
koji zele veliku vocku, no ipak nemaju mjesta za Bramley's
Seedling, Ova cvrsta sorta obilno evate i nema problema s
pepelnieom, Oaje dobar rod, a moze se uzgajati i kao kor-
donae. Plod je dosta sladak pa mu pri kuhanju ne treba do- "
davati secera,
'!,'
, .. .. ., '
1 >;.
-( .'
.•...
BRAMLEY'S SEEDLING
Do sad a najpopularnija jabuka za kuhanje. Razlog je lako
pogoditi - vrlo dobar urod i jako veliki plodovi socna mesa
i izrazena okusa. Ipak, razmislite prije neg a sto se odlucite
za ovu sortu - zbog izrazito bujna rasta nije pogodna za
male vrtove, a cesto je alternativne, a i vrsne, rodnosti.
Otporna je na mraz, a i na krastavost ploda.
CHARLES ROSS
Neke se sorte biraju zbog odliena okusa, no sorta Charles
Ross bira se zbog neobieno lijepih plodova. Veliki, okrugli,
intenzivno obojeni, rado su videni na policama ducana.
Meso je slatko i soeno, no duzim skladistenjem postaje
suho i bez okusa. Ova se sorta lako nabavlja, a i pogodna je
za uzgoj na vapnenastim tlima.
COX'S ORANGE PIPPIN
Mnogi ce je preporueiti kao najbolju jabuku za jelo -
plodovi su aromatieni, soeni, hrskavi i izvrsna okusa. Ipak,
bolje je da je kupujete u ducanu nego da ovu sortu uzgajate
u vlastitu vrtu. Nije prikladna za sjevernije predjele, no eak
i na jugu moze stradati ad kasnih mrazova iii bolesti. Trazi
kvalitetno tlo i znalaeku njegu.
CRISPIN
Poslijeratna, japanska sorta uzgajana zbog iznimno obi Ina
uroda. Plod je prepoznatljivo izduzen i rebrast, meso mu je
hrskavo, ugodna, premda pornalo gorkasta, okusa. Plodovi
se jedu odmah nakon berbe iii tek nakon skladistenja, koje
rnoze potrajati i do eetiri rnjeseca. Sorta je bujna rasta pa
provjerite je Ii cijepljena na slabo bujnu podlogu.
DISCOVERY
Rana sorta cvrsta mesa i s boljim skladisnimsposobnosti-
ma od vecine so rata koje zore u to vrijeme. Ranija je i bolje
kvalitete od svojeg roditelja - sorte Worcester Pearmain.
Dobra je i otpornost na bolest, kao i na mraz, a umjeren
rast eini ovu sortu pogodnom za uzgoj u malim vrtovima.
Sorta rodi i na vrhovima izboja i na kratkim rodnim gran-
Cicama (spurovima). ali poeetak zriobe maze biti usporen.
EARLY VICTORIA
Early Victoria (poznata i kao Emneth Early) najbolja je sorta
za kuhanje u sezoni. Plodovi su spremni za berbu krajem
lipnja, a njihovo se zelenkastobijelo meso kuhanjem raspa-
da u slatku kasu. Stabla su vrlo evrsta, a rod obilan. Rast je
snazan i zbijen, ali se pojava alternativne rodnosti, kao i
smanjenja prosjecne velieine plodova, moze izbjeci tek
prorjedivanjem plodova.
EDWARD VII.
Ova snazna sorta kasno cvjeta i kasno rodi te je dobar izbor
za sjevernije krajeve iii vrtove u kojima ima mraznih dze-
pova. Rast je zbijen i uspravan, pa se preporueuje za manje
vrtove. Dobra je i otpornost na krastavost plodova. Nakon
. kuhanja kiselo meso postaje ruzicasto. Edward VII jest sor-
ta umjerena roda, a dogada se i da kasno dolazi do roda.

- . . .
TIP: za preradu
• •
VELICINA PLODA: vrlo vehk

BOJA POKOZICE: zuckastozelena, lagano
• •
Isprugana crvenlm
-
GRUPA OPRASIVACA: BT
VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: studeni - ozujak
TIP: desertna i za preradu
VELICINA PLODA: velik
. -.'
B()JA POKOZICE: zuckastozelena, s nahucom
• •
I prugama narancastocrvene
. -
• •
GRUPA OPRASIVACA: B •
VRIJEME BERBE: sredina rujna
.
VRIJEME UPORABE: li stopad - prosinac
r
TIP: desertna Jabuka
VELICINA PLODA: srednji
~ . . ,-
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom naran·
castocrvenog i otocicima crvenosmede hrde
• •
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: listopad
VRIJEME UPORABE: li stopad - sijecanj
TIP: desertna i za preradu
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: zuckastozelena
GRUPA OPRASIVACA: BT
.
VRIJEME BERBE: sredina li stopada
VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
-
TIP: desertnajabuka
VELICINA PLODA: malen do srednji
• •
BOJA POKOZICE: zuta, gotovo potpuno
prekrivena jarkim crvenilom
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: kolovoz
-
VRIJEME UPORABE: kolovoz - rujan
TIP: za preradu
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: zuckastozelena
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: srpanj
VRIJEME UPORABE: srpanj - kolovoz
TIP: za preradu
VEUCINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: zuckastozelena
GRUPA OPRASIVACA: 0
VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
-
.(
II

1


,

• •
, •




. ,
,
p . '
, .. ( .,
, .
· " ' ,



• •

,

! • .



TIP: desertna
,- . . .. .
-,." " ,.-,- _ _ __ ..
EGREMONT RUSSET
VELICINA PlODA: malen do srednji
'Wi . -:·:M:CYf/fS".:: · .. ','. ",:,"#';;' .. ,," _ ::".: '_':':::"" :-" ::"' -' -j;(' : ) 't&<,', . . ," .. ", ... : " .. ::'
BOJA POKOZICE: zlatnoluta s velikim
otocima blijede crvenosmede
_ Ovu eete sortu naei u gotovo svakom katalogu. Uzgaja se

-,- , :'" -',
- -
GRUPA OPRASIVACA: A
'". ',_._._. . .. . ... ,' ._,"
VRIJEME BERBE: kraj rujna
VRIJEME UPORABE: listopad - prosinac
. , " , ' .. .. , . .' _.' ,' -, . -,."
-- ?"'--'" .
TIP: desertna jabuka
I "', >. "'.,- .... -,< ;:.:
VEliCINA PlODA: srednji
. . ,.;, '::.::' . . .... . ::.,:', '"
BOJA POKOZICE: zelenkastoluta, prosarana
crvenilom
.. . : _.' .. ", .,
. . . , ' .... , ' ,-... ::, . ,_.-'-, '"-. . . :.:. - , ,-
GRUPA OPRASIVACA: C

___ _ " __ :---- --< . : ;," ' < '.e .. ·. -.. , ," -"-"". "
o • " . . , ' • •• • • • • • • • ' ,. " ' , • ' ; ., . ' ,,,, • • _
VRIJEME BERBE: sredina rujna
.,.,- .s-d:w<.-: :.,'Wi. , . . >. . '. ., .: ... -. __ ··: .. : :··,.::·0. · ..... :. . ·
VRIJEME UPORABE: rujan -l istopad
... , ..... ... ..•...... " .... . .•. "'., ' ..
TIP: desertna
..... :.· Jil:ii\.,NG > "
vee stotinu godina, no jos uvijek pripada najkvalitetnijim
kozarama koje se mogu kupiti. Pokozica je gruba, a meso
hrskavo. Okus je vrlo dobar, pun i sladak. Uspravna je ra-
sta, a stabla su razmjerno mala. Prednost joj je i otpornost
na mraz, no problem mogu biti gorke mrlje na plodovima.
. . .,' . . .,
ELLISON'S ORANGE
Otporna jabuka koja se lako uzgaja. U nekim je katalozima
uzdizu do neba te je katkad zovu i Red Ellison. Oobre je ot-
pornosti i na krastavost plod ova i na mraz, no, usprkos
svemu, ova sorta ipak nije najbolji izbor. Plodovi su vrlo
socni, no pose ban okus na anis ipak ne prija svima .
Problem moze biti rak, ali i alternativna rodnost.
ELSTAR
... •.
VELICINA PLODA: srednji
Novija nizozemska sorta koja se jos ne nudi u svim katalo- .
" .. .. ..
BOJA POKOZICE: zelenkastoluta,

s nahukom jarkog crvenila
"' .. .... ...". " '
v '" "
GRUPA OPRASIVACA: B

· VRIJEME BERBE: listopad
. :"',';:.. . ... .. > .:. . ..... - ... ,.. ... ' ...., .... , ............. ... ' .... ..
VRIJEME UPORABE: listopad - sijecanj
zima. Pretpostavlja se da ee postati vrlo popularna sorta
jer obilno rodi, dobro se cuva, a plodovi su joj posebno
socni i ukusni . Potrebno je prorjedivanje plodova kako bi se
izbjegla alternativna rodnost, tako da Elstar nije sorta za
pocetnike .
"" . .
,--- "' . '.'. . ...... .......'", .. : .. ...., .. ....; ... ... ':'" ,,,,, ... , ......... :.'. .
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLODA: malen
.. . . .... . ., .. ..
. . ... " .... .::. "" ..... ' .. ......... .
BOJA POKOZICE: zuta, isprugana crveno
............
- -
GRUPA OPRASIVACA: B
. . . ..... ,"" '."" . ..
, VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
: : ....... :'(: . :: ...:J;;..,..... ..,:.....
EPICURE
Ovu cete sortu naci u mnogim katalozima, cesto pod
imenom Laxton's Epicure. Dobar izbor za pocetnike i za
hladnije krajeve - sorta je otporna i lako se uzgaj a. Plod je
zgodno isprugan i prilicno socan, ali je malen, a nakon
berbe ubrzano gubi okus. Stabla su zbijena rasta, slabo raz-
granata.
L.::= . VRIJEME UPORA,BE: sredina kolovoza - rujan
,
I
I
-
.. . ,' .""' .. ;.; .... .. '.t<, .... . ..i · , . "' .... .. .. . .. " . , ... ....
TIP: desertna jabuka .
". ... . '.. -=: ... ,., .... . ... ,."""., ..... ,,"'.,.:. ":" .",. , ....'. ,....... ..
• VELICINA PLODA: srednji do velik
' w. .. ""}', 1:, * , ,.'ffiI:i, ,'. :' i4ft> .. ...... .... , ..
BOJA POKOZICE: luta, s nahukom i
• prugama jarkocrvene boje
.. . ,:.> .' ' ,;;; .. ' ,; ,' . ..' .:.... .:,. .. . '

GRUPA OPRASIVACA: B
. i .. . ..*" . .. .. .. ... ....,' ,,"""".. ' "' '";%'" '; .. . "" . . ' .... , .. , .. .. ._ .,". ·.4 .... .. ' .. ..... , .... .. .. , . .... "'.. .. ' ..
VRIJEME BERBE: pocetak listopada
M ... .. i;v : ,.... ,; .. . , .. .. ' .. . . ..... , .....
VRIJEME UPORABE: listopad - olujak
, ':":.
.. .. ... . "" . . , .... ' . ...
TIP: desertnajabuka
_.......... .. "H&.:., ·"_·. 4 ' . .... .. .. .. .. , .. .. '. .. .. .. . .. .. .... . , . "'.......... .. . ..." ..:.::.:,. .... . ....
VELICINA PlODA: srednji
"" " ., .. " ,, ,::" , .... .. ..... ; .. , , ,',:> .. ,, ' , . • : ; ..'
BOJA POKOZICE: zlatnoluta, s nahukom i
prugama crvenila
.. ...... . .. ., .... ,' .. ", .... ',"", ....... ... ....... ..
FI ESTA
Izvanredna nova sorta za one koji bl uz alat] C >( '5
Orange, ali ne mogu. Cox's Orange )e Ie a dd e Ie ove
sorte koja sadrZi i nlegovu prep znaIlJlvu aro u. loa us
nije tako dobar, bez obzira na 0 s: 58 u al ai rna.
Naj vaznija je pouzdanos Fieste I l 8ZJnl () nilm U I. Slabla
su pomal o viseeeg rasta.
FORTUNE
Fortune (Laxton's Fortune) jest populama sorta koju nude
mnogi katalozi. Buduei da je zbij ena ras a, lako se uzgaja, a
plodovi su slatki i socni. problemi s ovom sortom
GRUPA OPRASIVACA: B
.... ...., ... : .. :. . ". , ,,. > .. ...'.... ... .......... .... , ........... .
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
;;;;:,;::..... odnose se na rak, alternativnu rodnost i omeksavanje
plodova ubrzo nakon berbe.
, ;:.. <:: ,: :":' ,:: . . .... , " <, . ....... .
VRIJEME UPORABE: rujan - listopad
.......> .-, ..... <-", ... . ...,-- ., .... >
"';',',: ... .. . .... :.
TIP: desertna jabuka
,<... " .",:":_ :$i:''', ,;"·k ::n ':
VELICINA PlODA: srednji
... ..'
· BOJAPOKOZICE: luta, s obilnim nahukom
crvenila
- -
GRUPA OPRASIVACA: C
.. :·. e.:·;:'" , ... :':--.-.. . :, .....
VRIJEME BERBE: listopad
",. .
.. . .. ... .. •..
VRIJEME UPORABE: listopad - sijecanj
... ... .
GALA
.. Nije ju lako naei , nude je tek poneki specijalizirani katalozi.
Gala se cijeni zbog sjajne crvene pokozice i hrskava, slatka
mesa. Stupanj crvenila ovisi 0 kolicini sunca. Dobro rodi,
premda postoje i rodnije sorte. Gala je osjetljiva i na rak i
na krastavost plod ova, a plodovi mogu biti vrlo maleni ako
se ne prorjeduju.
------ ------....

. .',

GEORGE CAVE
Neki ovu sortu preporucuju kao najbolju od ranih. George
Cave rodi dobro i redovito: u krajevima s povoljnijom kli-
mom prvi se plodovi mogu brati vee potkraj lipnja. S ber-
bom ne treba oklij evati , jer zreli plodovi brzo otpadaju. Plod
je osvjezavajuei - socan i kiselkast, no bez nekih drugih
prednosti . Sorta je podlozna vrsnoj ali i spur rodnosti .
GOLDEN DELICIOUS (»ZLATNI DELlSES(()
Nemojte podleei iskusenju da posadite ovu sortu ako ne
zivite u kraju gdje ima dosta sunca - velicina i okus plodo-
va razocarat ee vas nakon oblacnijeg Ijeta. Urad je obi lan, a
plodovi se dugo i dobra cuvaju. »Zlatni delises(( je do bar
oprasivac za druge sorte.
GOLDEN NOBLE
U mnogim je prirucnicima ova sorta opisana kao jedna od
najboljih za kuhanje. Njezini se plodovi kuhanjem pretvara-
. ju u zlatnu pjenu izvrsna okusa. Ipak, sadnice ove sorte ri-
jetko eete naei na trzistu. Uspijeva i u hladnijim krajevima,
rodi redovito, ali je osjetljiva i na rak i na krastavost plodo-
va. Pri sutna je i vrsna rodnost i spur rodnost.
GRANNY SMITH
Vrlo fina jabuka kad se kupi u voearni, ali, na zalost, ne i
kad se uzgaja u vlastitu vrtu. Sorta pouzdane i obi lne rod-
nosti, no zahtijeva topla Ijeta, povoljne lokacije, kasnu
berbu i produzeno skladistenle - tada ce plodovi mnogo
radije posl uziti za jelo nego za kuhanje. Skladisne sposob-
nosti su izvanredne - plodovi se katkad mogu ocuvati do
svibnja.
GREENSLEEVES
Izvrsna, modern a sorta, ona koju biste trebali uzgajati ako
ste poklonik »zlatnog delisesa((. Stabla su cvrsta, pou-
zdana, samooplodna i lako se odrZavaju. Rano dolaze u
rodnost i obilno rode. Na zalost, osvjezavajuci se okus brzo
gubi pri skladistenju. Ova ee sorta roditi i na vrhovima izbo-
ja, ali i na kratkom rod nom stablu.
GRENADIER
»Grenadi[« je uobicajena ranozrela sorta za kuhanje kOl a se
cesto vidi na poli cama voearni. Plodovi su zeleni , spljo-
steni i izrazeno rebrasti . To je i popularna vrtna sorta, jer su
joj stabla otporna, zbijena rasta, a urod obilan. Dobre je ot-
pornosti na krastavost, a plodovi se raskuhavaju u bijelu
masu izvrsna okusa. Najveei je problem slaba skladisna
sposobnost.
HOWGATE WONDER
Dobar izbor za one koji zive u sjevernim krajevima iii u
mraznim podrucjima, a ne smeta im veliko, bujno stabl o u
vrtu. Urod je vrlo obi lan, a golemi, isprugani plodovi idealni
za izlozbu. Na zalost, okus im nije tako dobar, bez obzira na
to sto katalozi tvrde supratno - cesto su cak i bljutavi.
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLOOA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: zelena, s nahukom i
la
" "," ..
VRIJEME UPORABE: kolovoz
,
"
GRUPA OPRASIVACA: A
VRIJEME BERBE: kolovoz
TIP: desertna jabuka
.'
VELICINA PLODA: srednji
"
BOJA POKOZICE: zel enkasto iii zlatnozuta
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: kraj li stopada
'.... . .-
,"; .,' . "I'
. VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
TIP: za Rreradu
VELICINA PLODA: srednji do velik
, .7 1 IS'
BOJA POKOZICE: zuta, moze biti pri sutna i
.
.., . :.; . :,.
'. GRUPA OPRASIVACA: C
-
VRIJEME BERBE: pocetak li stopada
VRIJEME UPORABE: listopad - studeni
TIP: desertna i za preradu ,
, . ........ , - 2 Hl;;!! 7
"
VELICINA PLODA: srednji
- " :., - .
BOJA POKOZICE: zelena, katkad s nahukom i
prugama smede boje
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: kraj listopada
VRIJEME UPORABE: sijecanj - ravanj
TIP: desertnaj abuka
"
VELICINA PLODA:
BOJA POKOZICE: blijedozelena koja prelazi u
blijedozutu _ '''"''
GRUPA OPRASIVACA: B "
VRIJEME BERBE: rujan
VRIJEME UPORABE: rujan- studeni
TIP: za preradu
"
VELICINA PLODA: srednji do velik
BOJA POKOZICE: zuckastozelena
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: sredi na kolovoza
,
VRIJEME UPORABE: kolovoz - __ _
TIP: za preradu
VEUCINA PLODA: vrlo velik
BOJA POKOZICE: zelenozuta s nahukom i
prugama blij edog crvenila •.",,,,,. ____ _
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: li stoQad,
..... ' '_,7 .".,_'" L _ 2 I
VRIJEME UPORABE: studeni ;- ozujak

. ,
In
I
-
,
f
7
1
.
TIP: desertna i za preradu
. • c .......
. . . . .
·VELICINA PLODA: srednji do velik
BOJA POKOZICE: zuta, vecim dijelom
prekrivena jarkocrvenom
GRUPA OPRASIVACA: A
VRIJEME BERBE: kraj listopada
-
VRIJEME UPORABE: studeni - travanj
TIP: desertna jabuka
" " . A"'"
VELICINA PLOOA: malen do srednji
••
BOJA POKOZICE: zuta, s nahukom i prugama
crvene i narancaste .
GRUPA OPRASIVACA: A
-
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
--. -
VRIJEME UPORABE: kolovoz - rujan
TIP: desertna jabuka
"
VELICINA PLODA: srednji do velik
BOJA POKOZICE: zuta,lstockanai
gana narancastim
·w_· ..
• ••
GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna
, -',ww'
o • . ii;t( .
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
VRIJEME UPORABE: rujan -li·stopad
TIP: desertna jabuka

VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: zuckastozelena, s
obi lnim nahukom crvenila
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: rujan
VRIJEME UPORABE: listopad - studeni
.
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLODA: v .... elik do vrlo velik
• •
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, s
laganim nahukom i sarama crvenog
GRUPA OPRASIVACA: CT
--
VRIJEME BERBE: sredina listopada
. ." .. "
IDARED
Idared ima dva dobra svojstva, no, na zalost, okus nije
medu njima. Prva se prednost odnosi na izvanredne skla-
disne sposobnosti - jabuke ubrane u listopadu mogu se ra-
biti u kasno proljeee. Drugo se svojstvo odnosi na cinje-
nicu da se plodovi mogu jesti svjezi, ali i da mogu sluziti za
preradu. Meso je bijelo.
IRISH PEACH
Ovo je dobra sorta koja se eesto preporucuje, no ipak ju je
tesko naei na trzistu. Plodovi su izvrsna okusa i socnosti
kad su ubrani izravno sa stabla. Manjkavost sorte ogleda
se u sporu sazrijevanju plod ova, gubitku kvalitete pri skla-
distenju te u cestoj vrsnoj rodnost i.
JAMES GRIEVE
Odli ean izbor i za manje povoljne lokacije, aka zelite pouz-
danu, ranu i otpornu sortu. Rodi redovito i obilno, a plodovi
su njezne teksture, socni i mirisni. Nuzno je prorjedivanje
plodova, a skladisna sposobnost prilicno je losa. Bolje us-
pi jeva u sj evernim nego u juznim krajevima zbog osjet-
Ilivosti na rak.
JESTER
Jedna od modernih so rata uzgojenih u East Mellingu. To je
dobra vrtna jabuka, no zasjenila ju je sorta Jupiter, uvede-
na u isto vri jeme. Jester bi mogao postati popularan - od-
likuje se spur rodnoseu, zbijena je rasta, a plodovi su hrs-
kavi i socni. Osnovna se zamjerka odnosi na osjetljivost
cvata na mraz.
JONAGOLD
Moderna jabuka podrijetlom iz SAD-a. Roditelji s Joj Gol-
den Delicious i Jonathan. Piodovi su IZVrsne a v ce -
hrskavi , socni i puna okusa. Boja im je a ad ns' aiena, a
bujnost stabala moze stvarati potes e u im VrtOVI-
ma. Urod je vrlo obilan, a mlada sabia ran oJaze u rod.
VRIJEME UPORABE: studeni - ozujak _ __ '-____ . __ .-,. _._
sertna j a buka'f;: . :-"-::::::::::;;;;. ====::-:
VELICINA PLODA: srednji
t",U;.L ',' ,,;
• • •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta, uglavnom
Plekrivena crvenim,_
GRUPA OPRASIVACA: BT
VRIJEME BERBE: sredinarujna __ •• __ _
VRIJEME UPORABE: listopad - ozujak
TIP" desertna jabuka
VELICINA PLODA: malen do srednji
• •
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, gotovo
potpuno prekrivena jarkim crvenilom
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
VRIJEME UPORABE: rujan -l istopad
JUPITER
Ova je sorta uvedena 1982. kao sorta koja ima sve pred-
nosti Cox's Orange Pippina, a ni jednu od njegovih mana.
Urad je vrlo obilan, a stabla bujna, pa ovu sortu treba ci-
jepiti na slabo bujne podl e. Sortu Jupiter lako eete naei,
no na trZistu vee ima i I zamjena za Cox's Orange -
Sunset i Fiesta.
KATY
v
Katy, Katja iii Katya rana je sorta koja potjece iz Svedske
pa nas ne cudi njezina dobra prilagodenost na uvjete u sje-
vernim krajevima. U mnogocemu je slicna svojem ra-
ditelju - sorti Worcester Pearmain, no ipak se smatra
boljim izboram. Urad je obilan i redovit, a plodovi socni i
• v ., •
osvJezavaJucl.
. '
, .
KIDD'S ORANGE RED
Ova je novozelandska sorta postala popularna zbog svoje
slicnosti s Cox's Orange Pippinom u okusu i teksturi, ali
nema njegove uzgojne probleme. Ova sorta obilno i redovi-
to rodi , ponajvise na kratkom rodnom drvu (spurovima).
Pogodna je za uzgoj u sjevernirn krajevirna, a i prilicno ve-
like otpornosti na bolesti. Ipak, nikad se nije nasla na po-
pisirna najbolje prodavanih sorata.
LANE'S PRINCE ALBERT
Jedna od najces6ih so rata za preradu koja se nudi gotovo
u svakorn katalogu. Ima mnoge dobre strane; stablo je ot-
porno, zbijena rasta i uglavnom rodi na kratkom rodnom
drvu. Plodovi se bolje cuvaju nego oni sorte Bramley's
Seedling i ne raspadaju se prilikom kuhanja. Ipak i ova sor-
ta ima svojih nedostataka. Osjetljiva je na pepelnieu i ne
uspijeva na siromasnim tlima.
LAXTON'S SUPERB
Ovo je vjerojatno najces6e uzgajana kasna sorta. Ima
mnoge dobre osobine; evat je prilicno otporan na mraz, a
plodovi imaju dobre skladisne sposobnosti. Ipak, danas
ima i boljih sorti . Alternativne je rodnosti, osjetljiva na
krastavost plodova i malo prebujna rasta za male vrtove.
Nuzno je i prorjedi vanje plodova.
LORD DERBY
Premda se ova stara sorta nudi na mnogim mjestima, ipak
je sve rjede na popisima preporucanih so rata. Plodovi se
sl abije cuvaju nego u ostalih so rata za preradu koje se beru
u sezoni ruj an-listopad. Sorta ima i nekih prednosti ; uspije-
va u hladnim i vl aznim krajevima i dobre je otpornosti na
bolesti. Meso kuhanjem poprima ruzicastu boju.
LORD LAMBOURNE
Mnogi strucnjaei preporucuju ovu srednje kasnu sortu.
Razlog valja traziti u cinjeniei da se ova sorta moze, prak-
ticki u bilo kojirn uvjetima, natjerati na obi lan i redovit urod.
Zbijena je rasta, sto je cini pogodnom za uzgoj u malim vr-
tovima, a zarko obojeni plodovi slatka su okusa, socni i
mirisni. Rodi i na vrhovima izboja, ali i na kratkom rod nom
drvu.
MERTON KNAVE
Ova jabuka zarko obojenih plodova nikad nije postala po-
pularna, pa je valja traziti u speeijaliziranirn katalozima.
Lako se uzgaja, gotovo posvuda, a njezin je evat prilicno ot-
poran na mraz. Vise6eg je rasta, a rodi ponajvise na
kratkorn rodnorn drvu. Osnovni problem s ovom sortom
jest losiji okus plodova.
NEWTON WONDER
Ova jabuka vrlo bujna rasta nije pogodna za sadnju u malim
vrtovima. Preporucuje se zbog obi Ina uroda. Plodovi su iz-
nimno dobra okusa, no sorta podlijeze alternativnoj rod-
nosti, a ceste su i gorke mrlje na plodovima. Plodovi su so-
cni i kiselkasti, a raskuhavaju se u zlatnozutu masu. Ova
sorta nije od onih koje sluze i za jelo i za kuhanje, no skla-
disteni se plodovi mogu i jesti.
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLODA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: zuta, s jakim nahukom
crvenila i otocicima blijedosmede boje
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: pocetak listopada
VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
TIP: za preradu
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: zelena poput trave
isprugana blijedim crvenilom
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: pocetak listopada
VRIJEME UPORABE: studeni - ozujak
TIP: desertnajabuka
VELICINA PLODA: srednji do velik
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, s nahukom
tam nag crvenila i crvenosmedim otocicima
- -
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: pocetak listopada
VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
TIP: za preradu
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: zelena
- -
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: kraj rujna
VRIJEME UPORABE: listopad - prosinac
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta s
nahukom i prugama crvenila
GRUPA OPRASIVACA: A
VRIJEME BERBE: sredina ruj na
VRIJEME UPORABE: listopad - studeni
TIP: desertnajabuka
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, gotovo
potpuno prekrivena jarkim crvenilom
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza - rujan
VRIJEME UPORABE: rujan
TIP: za preradu
VELICINA PLODA: vrlo velik
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom i
prugama crvenila
- -
GRUPA OPRASIVACA: D
...... , -_ ....... .... .
VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: studeni - prosinac

)
,
,
., ;.
J
• •
1
{I#
" .'

STURMER PIPPIN
Ovu sortu rado kupujemo u vocarnama, no ne isplati je se
uzgajati u vlastitu vrtu, osim ako ne zivite u juznim krajevi-
ma. Neka plodovi ostanu na stablu sto duze. Nakon poseb-
no toplih Ijeta, izvrsnim eete se plodovima veseliti oko No-
ve godine jer su hrskavi, zelenkasta mesa i osvjezavajueeg
okusa. Stabla su zbijena rasta i redovite rodnosti .
SUNSET
Ova je sorta dobar izbor za sve koji traze dobru jabuku
slienu sorti Cox's Orange Pippin, jer Sunset sadrzi sve
dobre osobine svojeg roditelja, a ni jednu njegovu losu
stranu. Stabla su evrsta i zbijena rasta, dobre otpornosti na
bolesti. Urod je obi Ian i redovit, plodovi su razmjerno mali,
ali se mogu uspjesno euvati do sijeenja.
., '- ... '
SUNTAN
Jos jedna sorta nalik na Cox's Orange Pippin. Bolja je od
Sunseta po veeem urodu krupnijih plodova koji se mogu
euvati do proljeea. Uz to, evate nesto kasnije, pa se mogu
izbjeei stete od mraza. Ipak, plodovi su kiseliji nego u
prethodne sorte, a eeste su i gorke mrlje. Stabla su bujnija,
a neophodna su i dva oprasivaca.
TYDEMAN'S LATE ORANGE
Plodovi su po teksturi, boji i okusu slicni plodovima
roditeljske sorte - Cox's Orange Pippin. Ova se sorta lako
uzgaja, rodi uglavnom na kratkom rodnom drvu, a i evat je
pri licno otporan na mraz. Izvrsne su i skladisne sposobno-
sti , puno bolje nego u roditeljske sorte, no urod je pros-
jecan. Nuzno je prorjedivanje plodova jer je sorta alter-
nativne rodnost i.
- ... _-_.-
VISTA BELLA
Ovo je nova ervena, desertna jabuka sa samo jed nom do-
brom osobinom. Moze se brat i izravno sa stabla i odmah
konzumirati vee potkraj srpnja. Hrskava je i socna, no okus
joj je prilicno bljutav. Plodovi se ne mogu skladist iti Jer ubr-
zo omeksaju. Urod nije visok, a sorta je alternat ivne rod-
nosti . Ne nasjedajte: branje ervenih jabuka u srpnju nije
vrijedno tolikih problema!
. .. ' , . , ' .
.. ', . . .... :.. .. ... . ..
WINSTON
Ovo je kasna desertna jabuka s poboljsanim svojstvima u
odnosu na roditeljsku sortu Laxton's Superb. Bol ji su i okus
i boja, ali i otpornost na bolesti . Vazno je spomenuti da ce
stabla ove sorte roditi i bez oprasivaea. Ipak, ovu otpornu
sortu koja se lako uzgaja nije lako nabaviti. Mozda je pro-
blem u neophodnom prorjedivanju plodova.
.. " ,,'.. ..
WORCESTER PEARMAIN
Stara, pouzdana sorta, cvrsta i otporna na pepel nieu. Pl o-
dovi se ostavljaju na stablu dok potpuno ne dozore, jer su u
tom slucaju pojacani i okus i miris. Ipak, ima i problema.
Sorta je osjetljiva i na rak i na krastavost plodova, a podli-
jeze i alternativnoj rodnosti. Vrlo sporo dolazi u rod pa radi-
je izaberite sorte Discovery iii Katy.
--.
TIP: desertna jabuka
"
VELICINA PLODA: srednji
"
BOJA POKOZICE: blijedozelena s
nahukom smede i otocicima hrde
- "
GRUPA OPRASIVACA: B
.
VRIJEME BERBE: studeni
VRIJEME UPORABE: sijecanj - travanj
, .... .
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLOOA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom
i prugama crvenila i otocicima hrde
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: kraj rujna
VRIJEME UPORABE: listopad - prosinac
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLODA: srednje velik
" ,, ',.. ...... , " .. : ....
BOJA POKOZICE: zuckastozelena s nahu-
kom i prugama crvenila i otocicima hrde
"':.,
" -
GRUPA OPRASIVACA: OT
VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
TIP: desertna jabuka
.. .....•... '" .. . .. ... .. .. .:.:. ,,::... .. .. .. ..
VELICINA PLODA: malen do srednji
BOJAPIlKOZICE:zlatnozuta i
prugama dubokog crvenila i otocicima hrde
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
TIP: desertnajabuka
" .. . ...
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
- -
GRUPA OPRASIVACA: A
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
VRIJEME UPORABE: srpanj - sred. kolovoza
TIP: desertna ]abuka
VELICINA PLODA: malen do srednji
.. ' :::':' ..
BOJA POKOZICE: zuckastozelena, s
nahukom i prugama crvenila
GRUPA OPRASIVACA: C; dje!. samooplodna
VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
, " ., ' .,'
TIP: desertna jabuka
VELICINA PLODA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: zuckastozelena,
potpuno prekrivena jarkim crvenilom
- -
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
.. ',:' : " .... .. : ..
VRIJEME UPORABE: rujan - listopad
--
J
SADNJA
Za uspjesnu sadnju slijedite osnovne upute iznesene na str. 7 i 8, Prije sadnje kiselom se tlu mora dodati vapno, a na izlozenim
se mjestima mora osigurati zastita od vjetra,
Ne zaboravite da se stabla sade do stare oznake koja pokazuje koli ko je sadnica bila u zemlji, Spoj izmedu podl oge i plemke mora
biti desetak centimetara iznad razine tla, Kordonce sadite u redove postavljene u smjeru sjever-jug, a prije sadnje provjerite jesu
Ii svi stupovi i potpornji dobra uevrseeni - uz kose kordonce valja postaviti stapove pod kutem od 45 stupnjeva,
ZIONI POTPORANJ
ZA FANOVE
Kuke cvrsto pri -
cvrscene za zid,
, " '
' S L '-" 1 !"{
Galvanizirana ziea pro-
vucena medu kukama
... I----- -l,2m ----- -
Barem 10 em
izmedu ziee
i zida
:
,
,
UZGOJNIOBLIK
standardni
,
polustandardni
fan
fan-vaza
palmeta
patul jasta vaza
- podloga M27
- ostale pod loge
vretenasti grm
patuljasta piramida
»preskocivo({ stabalce
kordonac
vertikalni kordonac
RAZMAK MEflU
STABLIMA
9m
6m
4,5 m
4,5 m
4,2 m
,
1,5 m
2,7 m
2,1 m
1,5 m
,
1,5 m
0,75 m
0,6 m
,
v
HRANIDBA I MALCIRANJE
,
Gladno stablo ne moze dobro roditi, Manjak hranjiva moze
utjecati i na urad sljedeee godine, Za jabuke postoji nekoliko
razlieitih pragrama hranidbe, no najjednostavnija i iskusana
metoda jest rasipanje 50 9 kompleksnog mineralnog gnoji va
po eetvornom metru voenjaka u ranD proljeee (oko samog
stabla), U travnju oko stabla postavite male od zrelog stajnja-
ka iii komposta, no pazite da ne dodiruje koru,
,
,
,
i
ZICANI POTPORANJ ZA KORDONCE,
PALMETE I FANOVE
Stupovi lOx 1 0 em - upotrijebite
impregnirano drvo,
Pritegnite 50 em za kordonee i
klin, I
~
i
2,5-3,5 m
,
,
,
,
i
,
-
" ' ~ ' - '
-
,
Gusto pletena
galvanizirana
"
zlea
,
Dobro nategnite
v • . . "
zleu priJe nego sto
zabijete kuku,
Stupovi moraju biti dobro ucvrsceni u
zemlju; ukopajte barem 0,5 m stupa i do-
datno ga osigurajte kosim stupom,
RAZMAK MEfl U UROD
REDOVIMA ODRASLA STABLA
9m 100-200 kg
6m 50-125 kg
- 8-iag
4,5 m 30-00 g
1,8 m 10-1 5kg
2,4 5-8 kg
4,5 m 20-30 kg
4,2m 30-60 kg
2,4 m 5-8 kg
1,8 m 3-4 kg
1,8 m 3-5 kg
1,8 m 5-10 kg
ZALIJEVANJE
Novoposadena stabalca moraju se po suhom vremenu zalije-
vati, Potreba za natapanjem slabi za vee formirano stablo, no i
takva treba zaliti za dulje suse, Ne budete Ii to einili, rezultat ee
biti slabiji urad u istoj sezoni, ali i manji broj rodnih pupova slje-
deee godine, Koristite se cijevi za zalijevanje, no drzite je nisko
uza zemlju. Dostatna je kolieina od 50 I po eetvornom metru
ako se zalijevanje pravodi svaka dva tjedna dok traje susa,
REZIDBA
Svrha rezidbe u prve cetiri godine zivota vocke jest oblikova-
nje, tj. stvaranje, osnovnog kostura krosnje koji ce omoguciti
zadovoljavajuci urod godina. Kad je rijec 0 uzgojnim
oblicima vazi i fanu, onda to podrazumijeva dosta drasticnih
povratnih rezova kako bi se oblikovala krosnja slobodnih
grana i suplje unutrasnjosti. Isto taka mora se adstraniti i
svaka slaba, oboljela iii ostecena grancica.
Nakon prvih cetiriju godina svrha je rezidbe odrZavanje rod-
nosti, odnosno maksimalno cuvanje postojeceg rodnog drva,
uz oblikovanje novog. Ova je rezidba mnogo blaza od rezidbe
za oblikovanje, iako se i dalje odstranjuju sve lose grane iii
one koje se medusobno krizaju.
Sve nabrojeno odnosi se na zimsku rezidbu, svrha koje je
izazivanje tjeranja izboja. Kad je rijec 0 kordoncima, palmeta-
ma iii patuljastim piramidama, tada je najvaznije vrijeme za
rezidbu Ijeto, a svrha takve rezidbe upravo je suprotna -
sprecavanje rasta izboja.
• •
.. d
.
,.' -'
• •
' I ,I·
., .
,// - .. , .
'w //'
1"/ .. "
"// /1
• •
. "
/
NOZ ZA REZIDBU
Sluzi za ciscenj e grba-
vih rezova; iskusniji
vocari upotrijebit
ce ga za rez tanjih
"
granclca.
I
SKARE S DVJEMA

OSTRICAMA
Uz odgovarajucu
njegu, dobro ce
rezat i mnoge
godine. Rezu
grane
promlera
1,5·2,5 em, a
rezati valj a sre·
dinom ostnee.

REZAC S DUGIM
DRS KAMA
Za rez grana prom-
jera od 1,5 do 5 em;
, , , v
mnogl vocan rezu
njime i debl je grane.

PILA ZA REZIDBU
Rabi se za grane
deblje od 2 em, a
posebno je korisna
za velike grane.
VAlE I STANDARDNI OBLICI
Odrezite
jake
grane na
polovieu
duzine.
-
Rezidba
dvogodisnjeg stabla
Rezidba
tragadisnjeg stabla
Siabij e
grane
odrezite
na
trecinu
duzine.
Odrezite
strljke.
-
Obrezite zimi nako n
sadnj e - ostavi te sa mo
3-5 osnovnih grana
Rezite zimi
Skratite prosl ogodisnji
prirast na polo-
vi cu duzine,
ako ga
zelite
iskoristiti
za kostur.
Pr sl g
pmos! S otrt= na
dstranite proslo·
godisnji pri rast koj i
zatvara srce krosnje.

ee J p pa a(
ga e a
upo Ie (ao on'
Rezidba formiranog stabla
Rezidbu vee formiranog stabla najlakse cete provesti budete
Ii se drzali »zimskog sustava za regulaciju«:
Sorte koje rode na kratkom rod nom drvu (spurovima)
Odstranite slabe i obolj ele grancice. Skratite sve grane koje
se kri zaj u, ali i sve bujne postrane izboj e koji se pruzaju
prema sredini krosnj e. Zati m:
Ostavi te provodniee u krosnj i. Skratite sve postrane izboje koji izlaze iz provodni ca.
Na rubu krosnje ostavite i provodni ee i postrane izboje.
Moguca je pojava pretjeranog roda i smanjenih plodova. Ako
se to dogodi, treba prorijediti spurove i odstraniti neke pos-
trane izboje.
Sorte koje rode za vrhovima izboja
Odstranite sve ostecene, bolesne i preguste grancice.
Zatim skratite neke od provodnica - ostavite sve postrane
izboje koji nose rodne pupove za vrhu .
KORDONCI
Obli kovanje Rezidba formiranih kordonaca
~ ~ I , S : =- 13 vrh glavnog izboj a kad
; 52:-: Z CU. To uci nite u kasno
Rezidbu obavljajte sredinom srpnja iii pocetkom kolovoza, kor isteci se
prilagodenim »sustavom Lorette«, kao sto je opisano.
-
:r:' ?2'3 i Donavlj ajte
0'.3.0 ; :olne, ost avljajuci
:.c = : m novog drva.
Oblikovanje
1 u prolj ece privezite za zieu
. st apa, kao sto se vidi
r a sli ei.
CD Glavni izboj
privezite za stap,
koristeci se buzi -
rom, rafijom iii sl.
CD Kad postrani izboj na
glavnom izboju dosegne
duljinu od oko 25 em, skratite ga
iznad treceg li sta, brojeno
od bazalne li sne kitlee. 3. li st
PAlMETE
1.list ./
Bazalna
lisna
kitiea
2. li st
Bazalna
lisna kitiea
1. list
® Postrani izboj drugog reda skratite
tako da ostane samo jedan list
iznad bazalne lisne kitiee.
® Ljeti izboje iz vrsnog J dva
postrana pupa pflveZlte za
stapove.
® Na pocetku zime odstranite dva postrana stapa, a postrane izboje dovedite u
vodoravan polozaj pa ih pazljivo privezite uz zieu. Ovakav postupak oblikovanja
ponavlj ajte sve dok ne doaete do odgovarajuceg broja etaza postranih izboja.
I
-
PATULJASTE PIRAMIDE
Rezidba formiranih
palmeta
Rezidbu obavljajte
sredinom srpnja
iii pocetkom kolo-
voza . Koristite se
prilagodenim »sus-
tavom Lorette«,
koji je pokazan kod
kordonaca. Na sta-
ri ji m palmetama
cesto j e potrebno
i prorj edivanj e
spurova.
Patuljaste su piramide uzgojni oblici zbijena rast a koj i dobro rode kad 58 zgajaju do i si ne od 2,5 m (tada
poprimaju izgled bozicnog drvca). Nisu osobit o popularne u . a a j e zaht ij e aju redovitu i pazljivu
rezidbu svakog Ijeta, no pokazale su se kao idealan uzgoj ni obli za uzgoj jabuka u cvj et nim loncima. Na
25. stranici iznesena je pojednostavnjena uputa za ovaj uzgoj ni ooli .
Kosi
rez ..... ~ : : : : :
} 0,5 em
Spavajuci
pup koji
gleda
prema
van
Svi rezovi moraju biti cisto
izvedeni, a svaka neravnina
uklonjena. Neophodne su os·
tre skare da bi se rez mogao
izvesti laganim pritiskom, a
ne gnjecenjem. Svaka rana
nastala rezom koja ima pro-
mjer veci od 2 em mora se
premazati vocarskim vos-
kom. Gotovo da je i nemo-
guce obaviti rezidbu bez ne-
kih pogresaka, cija se poslje-
diea vidi u obliku malih strlja-
ka. Pocnu Ii se dalje razvijati
- odstranite ih.
Pilite prema dolj e,
kako bi ste prepilili
najveci dio grane.
S donje strane
grane, na 8-10
em od debla,
napravite mali
rez pilom.
PILJENJE
Odstranjivanje velikih grana sa samog debla
vocke. Pozovite strucnjake, ako yam se cini
da je zahvat prevelik.
Otpilite
strljak,
tako da
rez bude
• •
u ravnlnl
s deblom.
•••••

,
Nozem
poravnajte
rubove rane

paJe
premazite
vocarskim
voskom.
v
ZASTITA 00 PTICA
Kao i sve ostale vocke, i jabuke imaju problem s ptieama
koje napadaju pupove zimi, a otvorene evjetove u prolje-
ceo Kordonei uzgajani u Hkavezima« jedina su iznimka, jer
se jabuke, uglavnom, uzgajaju na otvorenom. Ni strasila,
a ni repelenti u spreju nisu osobito djelotvorni, a fizicka
zastita u obliku vreca, kartonskih iii papirnih oklopa vrlo
v
rijetko pomazu. Cinjeniea je da ptiee manje napadaju
jabuke nego, reeimo, sljive, breskve iii tresnje, pa se
najcesce ne poduzima nista i pouzdaje se u srecu!
BERBA
Pojava jesenskih vjetrova nagovjestava i pocetak berbe.
Plodovi mijenjaju boju, a u vecine sorata mijenja se i
boja lentieela - od bijele do smecle. Ipak, najsigurnije je
plod njezno podignuti dlanom i lagano ga zaokrenuti -
jabuka spremna za berbu lako ce se otkinuti, bez po-
vrede peteljke.
Bolje je berbu provesti u nekoliko navrata nego sve od-
jednom. Najprije be rite plodove s najizrazenijom bojom.
Njezno ih polozite u letvariee iii drugu ambalazu. Nikad
nemojte jabuke tresti sa stabla, jer cete tako ostetiti i
rodne pupove.
Jabuke namijenjene skladistenju ne smiju bit i prezrele
jer se nece dobro cuvati. Mnoge kasnije sorte treba po-
brati prije kraja listopada.
Ostecene plodove odmah iskoristite jer nisu pogodni za
v •
euvanJe.
BORBA PROTIV KOROVA
Borba protiv korova mora poceti prije sadnje vocaka. Prigodom pri -
preme tla i kopanja rupa za sadnju, iz zemlje treba povaditi sve korije-
nje trajnih korova. Nakon sadnje, povrsinu oko stabla (krug polumjera
50 em) treba odrzavati cistom od trava i korova, jer ce one konkurirati
vocki u opskrbljivanju hranjivima i vodom, .ali i pospjesivati razne bo-
lesti. Plijevljenje i malciranje nekemijski su postupeu borbe protiv ko-
rova. Od herbieida najcesce se rabe paraquat, diquat i glyphosat. Prva
dva potpuno ce unistiti biljni pokrov, pa se ne primjenjuju po vjetru,
kako ne bi dosli u dodir s liscem vocke. Glyphosat djeluje sporije, no
unistava i trajne korove.
v
SKLAOISTENJE
Rane se sorte uopce ne skladiste, one srednje kasne mogu se cuvati
nekoliko tjedana, a kasne se sorte dobro cuvaju i do nekoliko mjeseei.
Duzina skladistenja ovisi a sorti, ali i a uvjetima u skladistu; svako duze
cuvanje zahtijeva i hladnu, mracnu i zracnu prostoriju u kojoj zrak nije
presuh.
Dvije su osnovne tehnike skladistenja jabuka. Po tradicionalnoj metodi,
jabuke se cuvaju na nizovima polica koje se nalaze jedna na drugoj, a
zrak struji izmeclu njih. Mogu se koristiti i letvarice slozene jedna na
drugu, polistirenske kutije iii podlosci ad iverice. Svaki se plod omota
manjim papirom i polozi peteljkom prema dolje.
Novija tehnika preporucuje cuvanje jabuka u plasticnim vrecicama, po
0,3 kg u svakoj. Ne mijesajte plodove razlicitih sorata. Tankom iglom
probusite rupe na vrecici, no prije zatvaranja istisnite iz njih zrak. Vre-
cice spremite u skladiste. Bez obzira na to koju metodu primijenili, po-
vremeno pregledajte plodove i odstranite one koji su se poceli kvariti.
POMLADIVANJE STARIH STABALA
1. Problem uglavnom nastaje kad se za-
Ijubljenik u vocarstvo doseli u novu kucu
pa »nasl ijedi« i nekoliko starih stabala u
vrtu nove kuce. Te su stare jabuke cesto
zapustene, hrapave kore i 5 krosnjom
pretvorenom u nepregledan splet grana
i grancica. Plodovi su 5 takvih stabala
sitni i puni ostecenja od bolesti i kukaca
nametnika.
2. Jesu Ii zapustena stabla vrijedna spa-
v
savanj a? Cak i vj estu vocaru, uz veliku
dozu srece i puno truda, bit ce potrebno
vise sezona da obnovi rodnost takve
vocke. Glavne grane treba ukloniti , ako
su napadnute rakom, a 0 spasavanju sta-
bla moze se razmi slj ati tek ako je ocu-
vana osnovna strukt ura krosnje.
3. Prvi korak u obnavlj anj u starog vocnja-
ka odnosi se na procjenjivanje prostora.
Mozda ce trebati ukloniti nekoli ko sta-
bala ako je doslo do zagusenja, no cinite
to oprezno, jer bi se moglo dogoditi da
uklonite stablo koje je vazan oprasivac
ostalih so rata u vocnjaku (vi di str. 12).
4. Sljedeci se korak sastoji u prorjediva-
nju i smanjivanju svakog stabla. Tijekom
tri sljedece zime postupno odstranjujte
dio po dio grana, jer bi jednokratna re-
zidba znacila pravi sok za biljku.
5. Prve zime odrezite sve mrtve, obolje-
Ie i ostecene grane, a sve vece rane pre-
mazite vocarskim voskom. Odstranite
sve grane iz sredine krosnje koje su svo-
jim rastom »pobjegle uvis«. Odrezite i
neke od grana koje se medusobno
krizaju.
6. Kad skracujete pojedinu granu, uvje-
rite se da je njezin preostali dio dovoljno
cvrst da podnese teret porasta izboja,
sto ce se uskoro dogoditi. Prskajte pre-
ma uobicajenom zimskom i Ijetnom
programu za zastitu jabuka (str. 50.)
7. Isti postupak rezidbe preraslih grana
provodite i sljedece dvije sezone. Od-
stranjujte i sve postrane izboje koji sme-
taju, kako biste po malo obnovili uzgojni
oblik sa supljom krosnjom i glavnim gra-
nama, dugackim oko 1 m.
8. Vocku treba svake godine dohranji-
vati i malcirati, prema uputama iznesen-
im na str. 21. No i nakon provedenog
programa pomladivanja urod moze biti
slab. Na str. 26 naci cete moguce uzroke
podbacaja u urodu.
~
JABUKE LONCANICE
zgoj jabuka u posudama postao je moguc tek nakon uvo-
denj a slabo bujnih podloga. Takav uzgoj ima citav niz pred-
nosti; usteda prostora samo je jedna od njih, jer jabuke
mogu rasti i na balkonima iii u malenim nasadima. Usto,
posuda sa stabaleem moze se, za jakih zima iii kad prijeti
opasnost od mraza, unijeti u zatvoren prostor iii pak pokri -
ti mrezom kako bi se zaMitila od ptiea, mraza iii jakih vjetro-
va. Kod takvih vockiea rezidba postaje sasvim jednostavan
posao, a u slucaju selidbe, mozete je ponijeti sa sobom.
Ipak, uzgoj jabuka u loneima ima i slabih strana. Obavezno
je svakodnevno zalijevanje u vrucim Ijetnim mjesecima, a
urodi ipak nisu veliki (tek 2-5 kg po stabaleu). Svake druge
godine takvu vockieu treba presaditi u novi supstrat. Vazna
je i dobra prehrana - daje se tekuce mineralno gnojivo
svaka dva tjedna u razdoblju izmedu evjetanja i berbe.
Odlucite Ii se za uzgoj jabuke loncaniee, odaberite dvogo-
disnju sadnieu jedne od so rata predlozenih na str. 13-20
(B/einheim Orange, Discovery, Egremont Russet, Fiesta,
Greens/eeves, James Grieve, Katy, Lane's Prince A/bert,
Spartan i Sunset). Uzgajajte ih u obliku patuljaste piramide
(slika dolje) iii, eventual no, patuljaste vaze.
Vockiee posadite u posude promjera 30-60 em. Idealnim
se smatraju posude od drveta, no odgovarat ce i one od
terakote. Posudu napunite plod nom zemljom, postavite
kolae pa vockieu njezno posadite. Smjestite je na umje-
reno suncano mjesto koje nije izlozeno jacim vjetrovima.
Posuda mora imati otvor za otjeeanje suvisne tekucine.
Nuzna je i zastita za jakih zima - posudu mozete premjesti -
ti u zatvoren prostor iii je obloziti izolaeijskim materijalom.
Nuzno je i prorjedivanje u doba zametanja plodova (str.
26). U svojoj jabuei loncaniei moci cete uzivati dugi niz go-
dina, no ipak ne ocekujte da ce dozivjeti 50 godina kao
njezini veliki, vrtni srodniei. -
OBLIKOVANJE
Oblikovanje dvogodisnjeg stabalca
Oaolste ooria .. SCOIS'"
rast. oro ')Qr ~ s "a:-:=
-
-
Skratite
provodnieu
na15em '-
od debla.
Rezite zimi, nakon sadnje -
ostavite sve glavne grane.
do pupa (OJ ~ 500 13 ........
Odstranite sve
slabije grane
koje nisu
potrebne za
oblikovanje
kostura.
Gornje grane
skratite na 15 em
ad debla.
Donje grane
skratite na 25 em
ad debla.
I -
-
supr tnu So u C
proslogod sn,sg
-
-
_ • r. -
--
-
Rezidba vee oblikovanog stabalca
Rezite Ijeti i trudite se da
zadrzite konican oblik.
Sve izboje skra-
tite na 15 em
ad mjesta na
kojem izlaze
iz proslo-
godisnjeg
drva.
Odrezite sve slabe
granciee koje nisu
potrebne za obli ko-
vanje kostura.
ZLOZI ZA SLAB PRINOS
• PREMLADA STAB LA
Od novoposadene se vocke urod smije ocekivati tek
nakon nekoliko sezona. Prve godine valja odstraniti
evatove, no ipak smijete pustiti da sazrije jedan plod
radi kusanja. Maksimalne prinose mozete ocekivati
tek nakon 4-7 godina.
• LOSA REZIDBA I NEPAZLJIVA BERBA
Suvise radikalan rez odraslog stabla rezultirat ce za-
stojem u rastu sljedeceg Ijeta, sto ce se odraziti i na
znakovit pad prinosa. Rezidba vecine lateralnih izbo-
ja u so rata koje se odlikuju vrsnom rodnoscu izazvat
ce pravu katastrofu. Isto tako, kidanje nezrelih plo-
dova moze ostetiti pupove, a time i utjeeati na berbu
sljedece godine.
• PREOBILAN ROD
Stablo moze podnijeti samo ogranicen broj krupnih
plodova pa se tek zametnuti plodovi prorjeduju. U
suprotnom, sljedece ce godine preoptereceno sta-
blo roditi manjom kolicinom sitnijih plodova.
• MRAZ
Jaki mraz moze ostetiti evatove - vidi str. 55. Sma-
nj ite rizi k izborom so rata koje kasnije evjetaju.
• BOLESTI I STETNICI
Mnogi od nji h utj ecu na smanj enje kval it ete plodo-
va, a neki i na smanjenje pri nosa u iducoj godini.
Tipi cni su primjeri: ptiee, rak, smedi korijen i glj ive
cadaviee. Bol esti i st etnike suzbijajte prema uputa-
ma na str. 50-57.
• ALTERNATIVNA RODNOST
Neke od sorata (vidi popis sorata) i maj u svoj stvo da
dobro rode tek svake druge godine, no cinj eni ea je
da ce se tako ponasati sve sorte ako ne budu dostat-
no hranjene, zalijevane i prorjedivane. Pojavi Ii se
problem s alternativnom rodnoscu, tada u proljece,
prije ocekivane dobre berbe, prorijedite pupove.
• v •
• LOS POLOZAJ I LOSA SADNJA
Zadrzavanje vode u tlu i tlo lose kvalitete rezultirat ce
slabim rastom i malim prinosima, no malo se toga
moze poduzeti kad je vocka vee posadena. Na te se
probleme mora misliti prije sadnje! Sprecavanje
rasta uzrokovat ce i sadnja na preizlozenim mjesti-
ma iii mj estima bez dovoljno sunea, kao i prevelika
nadmorska visina.
• OTPADANJE CVJETOVA I PLODOVA
Nemojte se obazirati na malen broj otpadnutih evje-
to va iii plodova. No popri mi Ii problem vece razmje-
re, tada razlog treba traziti u nedostatku odgovara-
· , "'. ~
Jueeg opraslvaea.
• PREBUJAN RAST
Prebujan rast moze biti uzrokovan preobi lnom pre-
hranom dusikom, sto ce se odrazit i u obliku bujanja
izboja i lisca, na stetu evj etova i plodova. Pr ebuj an
rast moze biti i poslj ediea radikalne rezidbe.Problem
se moze ublazit i sij anj em trave u podnozju stabla,
skraci vanj em nekih okomitih grana u kasno Ijeto (ne
zimi) iii savij anjem pojedi nih grana prema dolje. Ako
pak sve zakaze, odl uci t e se na prstenovanje kore .
• NEDOVOLJNA PREHRANA STABLA
Svako stablo mora bit i dobro hranjeno, a urod je
odraz stanja u tlu. 0 pojedinost i ma vise na str. 21 .
Prorjedivanje plodova nemojte obavljati prije kraja
lipnja i pocetka srpnja, jer tada vocke prirodnim me-
hanizmom odbaeuju suvisak plodova. Prorjedujte
samo ako ih i nakon toga bude previse.
CD Najveci, sredisnj i
pl od odstranite
samo ako je
promijenio oblik.
® Odst ranite sve male
i ostecene plodove,
ta ko da ostanu dva
pl oda u skupini.
Odstranite otprilike polovieu
pupova sa svake rodne granciee.
Prstenovanje kore pogodno je i za j abuke
i za kruske, ali ne i za kostunj avo voce.

10cm


Na pocetku Ijeta skinite traku kore siroku 1 em.
Ranu pokrijte samoljepljivom vrpeom i prema-
zi te vocarskim voskom. Vrpeu u jesen uklonite.
v
KRUSKE
Vee je na prvi pogled jasno da su kruske u uskom srodstvu
s jabukama. Svrstane su u istu skupinu voeaka stablasica, a
isti su i osnovni principi rezidbe, kao i nacin sadnje. Mnoge
bolesti i stetnici jednako napadaju i kruske i jabuke.
Ipak, izmedu jabuka i krusaka ima i brojnih razlika koje je
dobro znati . Rijec je 0 sljedeeem:
• Kruske zive duze od jabuka. Normalni zivotni vijek jabuke
iznosi oko 50 godina, a kruske mogu zivjeti i cijelo stolje-
ee iii dulje.
• Kruske su osjetljivije na hladnoeu. Desertni tipovi krusaka
traze vise sunca od jabuka, a posebno im smetaju hladni
istocni vjetrovi. Mlado lisee izlozeno vjetrovima dobi va
smedu boju i uvija se, pa je u takvim uvjetima neophodno
osigurati zastitu od vjetra.
• Kruske imaju i razlicite zahtjeve glede kvalitet e tla . Za raz-
liku od jabuka, uspijevaju i na nesto tezim tlima, no nikako
im ne odgovaraju pjeskovita, slana iii vapnenacka tla.
• Kruske su mnogo osjetljivije na mraz. Cvjetovi im se ot-
varaju 2-4 tjedna prije otvaranja cvj et ova u jabuka, sto
znaci da su veei izgledi da ih osteti mraz.
• U usporedbi s jabukama, kruske sporije dolaze u rod, a i
urodi su im nesto slabiji (na str. 26 izneseni su uzroci kraj -
nje niskih uroda)
. Izbor podloga za kruske skuceni ji je od izbora podloga za
jabuke. Stablo jabuke moze biti vi soko 1,5-8 m, sto, uglav-
nom, ovisi 0 podl ozi .
Kruske se najvise cij epe na dunju kao podlogu. Popularna
je podloga A-dunja koja daje stabla visoka 3-6 m; C-dunja
je malo slabije bujnosti pa stabla koja su na nju cijepljena
dosegnu visinu koja je za metar niza od stabala na podlozi
A-dunje. Isto tako, C-dunja osigurava nesto ranij i poceta k
rodnosti, no zaht ijeva i plodnija tla. Premda kao podloga
moze sluziti i kruska, ona se rij etko upotrebl j ava, gotovo
nikad za uzgoj u vrtu .
• Kruske neee uspijevati na vjetrovit im mj est ima, ali su
manje osjetljive na bolesti i st etni ke od jabu a. lpa . pos-
toji i iznimka. Pticama, kao sto su npr. zimov e, ise od-
govaraju rodni pupovi krusaka nego jabuka.
• Mnogo je manje sorata krusaka u usporedbi s jabukama.
Medu ponudenim sortama kupac ee svesti izbor na samo
nekoliko onih koje mu zaista odgovaraju. Nemojte iza-
brati krusku za preradu - radije se odlucite za finu, desert-
nu krusku.
• Gotovo ee svaka kruska koju posadite trebat i i odgovara-
jueeg oprasivaca. Sorta Conference djelomi cno je samo-
oplodna, no cak i ona treba »partnera« - detalji su izne-
seni na str. 28.
• Kruske se puno slabije cuvaju od jabuka. Nije rij etkost
naei desertnu jabuku koja se ocuvala do sredine proljeea,
no rijetko ee koja kruska izdrzati dulje od Boziea.
OSORTAMA
A LOUISE BONNE DE JERSEY
Rano-
PACKHAM'S TRIUMPH
SECKLE . . ,
cVJetaJuce
BETH THOMPSON' S
Ako mozete osigurati toplo i zasticeno mjesto za sadnju, tad a
birajte iz cijele sortne liste, no ako nije tako, tada izbor suzite na
tri sorte - Conference, Beth i Concorde. Ostale opisane sorte,
premda izgledaju primamljivo, nisu pogodne za uzgoj u hladni-
jim krajevima i razocarat ce vas nakon svakog tmurnijeg Ijeta.
Jedan od razloga sto se kruske mnogo rjede sade od jabuka za-
cijelo valja traziti i u obaveznoj sadnji odgovarajuceg oprasi -
vaca u vlastitu vrtu. Raspolazete Ii ogranicenim prostorom, tada
nekoliko so rata uzgajajte u obliku kordonaca. Mozete posaditi i
vocku koja se sastoji od vise sorata cijepljenih na istu podlogu
- tzv. porodicno stablo. Za to se najcesce rabe tri sorte: Con-
ference, Doyenne du Cornice i Williams'Bon Chretien.
B
BEURRE HARDY WILLIAMS' BON CHRETIEN
BEURRE SUPERFIN
Srednje CONFERENCE
BT - Triploidi koji trebaju dva
DURONDEAU
rano
FERTILITY IMPROVED
, . ,
opraSlvaca: JARGONELLE
JOSEPHINE DE MALI NES
MERTON PRIDE
C
CONCORDE ONWARD
Kasno
DOYENNE DU COM ICE WINTER NELIS
cvjetajuce
GORHAM
BETH
Beth je nova zvijezda u svijetu krusaka, no ne preporueuje
se za komercijalni uzgoj, jer su plodovi ave engleske sorte
premaleni i varijabilna oblika. No sorta je dobra za uzgoj u
kucnim vrtovima, jer su urodi obilni, a plodovi meki i uku-
sni. Stablo uspravna rasta brzo dolazi u rod. Ova ce kruska
biti jedna ad najpopularnijih u devedesetim godinama.
BEURRE HARDY
Ova se sorta preporueuje za vocnjake, ali ne i za kucne vr-
tove, jer su stabla bujna rasta, ali ne i iznimne otpornosti, a
i sporo dolaze urad. Sorta ne rodi redovito, ali su njezini iz-
duljeni plodovi soeni i prepoznatljiva okusa, a lisce u jesen
poprima crvenkaste tonove. Plodovi se beru dok su jos
tvrdi, jer ce omeksati pri skladistenju.
BEURRE SUPERFIN
Ova se sorta rado uzgaja zbog plodova dobre kvalitete -
meso im je bijelo i vrlo slatko. Urodi nisu taka veliki kao sto
pise u katalozima, a stabla su umjerena rasta. Izduzeni plo-
dovi ne euvaju se dugo, jer pri skladistenju brzo omeksaju i
poeinju trunuti. Problem maze biti i rak.
CONCORDE
TIP: desert na kruska
'.
VELICINA PLODA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: blijedozuta s
tockicama hrde
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
UPORABA: ruj an
TI P: desertna kruska
VELICINA PLODA: srednji do velik
" v "
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta s crvenlm
nahukom i velikim otoci ma hrde
- -
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: sredina rujna
UPORABA: listopad
TIP: desertna kruska
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: zlatnozuta
s otocicima hrde
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME SERSE: kr aj rujna
UPORABA: li stopad
TIP: desertna kruska

- ~
,
Ova je nova sorta. Rasadnici je preporueuju kao izvrsnu
vrtnu sortu, no je Ii uistinu takva pokazat ce vrijeme. Vrijedi
pokusati sa sadnjom u vlastitu vrtu, jer su joj roditelji sorta
Conference, koja ce osigurati dobre, redovite urode i rani
dolazak u rod, i sorta Doyenne du Cornice, koja ce se po-
brinuti za dobar okus i slatko, soeno meso.
VELICINA PLODA: srednj i . 1/ .. ' ;
CONFERENCE
Conference ostaje sorta br. 1 zbog svoje pouzdanosti u
manje povoljnim uvjetima uzgoja. Premda je djelomieno
samooplodna, odgovarajuci ce oprasivae osigurati vece
urode. Plodovi su izduljeni i uski, soenog ali cvrstog mesa
i zadovoljavajuceg okusa. Maze se uzgajati i u sjevernijim
krajevima, no tada je osjetljivija na rak kore i ostecenja ad
vjetra.
- . - - - - - - - ~ - , . - - ~ ~ ~ ~ - -------
BOJA POKOZICE: blijedo zelena
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME SERBE: kraj li stopada
UPORABA: studeni - prosinac
TIP: desertna kruska
VELICINA PLODA: srednji
-
SOJA POKOZICE: maslinastozelena s veli kim
otocima hrde
GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna
VRIJEME BERBE: kraj rujna
UPORABA: listopad - studeni
,.
I
" '.
....
1.
"..
,
, .
. ';,.'
TIP: desertna kruska

VELICINA PlODA: srednje velik
• •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta, s nahukom
smedecrvene
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: sredina listopada
UPORABA: studeni - prosinac
TIP: desertna kruska
VELICINA PlODA: srednje velik
BOJA POKOZICE: zuta s crvenim nahukom i
otocicima hrde
GRUPA OPRASIVACA: B; dje!. samooplodna
VRIJEME BERBE: kraj rujna
UPORABA: li stopad - studeni
TIP: desertna i za preradu

VELICINA PlODA: malen
BOJA POKOZICE: zuta, s velikim otocima
hrde
• •
GRUPA OPRASIVACA: B; dje!. samooplodna
VRIJEME BERBE: kraj rujna
UPORABA: listopad
TIP: desertna kruska
VELICINA PLODA: malen do srednj i
• •
BOJA POKOZICE: zagasito zuta
s velikim otocima hrde
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
UPORABA: rujan - li stopad
TIP: desertna kruska

VELICINA PlODA: srednj i
• •
BOJA POKOZICE: zel enkastozuta
sa smedecrvenim nahukom
GRUPA OPRASIVACA: BT
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
UPORABA: kolovoz
TIP: desertna kruska
VELICINA PlODA: malen

BOJA POKOZICE: zelenkastazuta -
s hrdam aka peteljke
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: sredina li stapada
.,. UPORABA: prosinac - sij ecanj
TIP: desertna kruska
VELICINA PlODA: malen do srednji
• •
BOJA POKOZICE: zu6kastozelena, s crvenim
nahukom i tocki cama
GRUPA OPRASIVACA: A
VRIJEME BERBE: kraj rujna
UPORABA: li stopad
DOYENNE DU COM ICE
Ako su yam najvazniji okus i tekstura ploda, tada je ova
sorta prava kraljica medu kruskama. S druge strane, trazite
Ii krusku pouzdane rodnosti koja se lako uzgaja, tada ova
sorta nije za vas, jer trazi toplinu, zaklon od vjetra, blizinu
odgovarajueeg oprasivaea, kakve su, na primjer, sorte Beth
iii Concorde, te obavezno prskanje protiv krastavosti plo-
dova. Sorta rodi neredovito.
DURONDEAU
Zbijeni rast eini ovu sortu osobito prikladnom za male vr-
tove. Na dobru je glasu zbog redovite i obilne rodnosti, a
zanimljivo je i li see koje u jesen poprima vatrene tonove.
Izduzeni plodovi , mesnati i soeni , dugo se i dobro euvaju,
premda im okus nij e ni sta posebno. U toplijim je krajevima
ova sorta djelomieno samooplodna, no usprkos svim do-
brim svojstvima - nije osobito popularna.
FERTILITY IMPROVED
Prosjeena okusa i prili eno grube teksture mesa, ova sorta
ipak ima svoje poklonike i zbog svoje dvostruke primjene,
ali i zbog redovita i obilna uroda. Sorta je samooplodna, no
urod ee poveeati blizina odgovarajueeg oprasivaea. Dobre
je otpornosti na bolesti , no problem moze biti - rak. Moze
se uzgajati posvuda, no na nepovoljnijim mjestima meso
postaj e grubl je.
GORHAM
avo je prilieno popularna sorta, premda nema mnogo oso-
bina koje govore tomu u prilog. Rodi redovito, ali prinosi
nisu veliki, a ni velie ina plodova. Dobra je okusa, no neo-
bi ena muskatna aroma neee se svima svidj eti . Stabla su
uspravna rasta, spur tipa rodnosti . Sorta je izvrstan opra-
sivae, ali je na krastavost plodova manje otporna od rodi -
teljeske sorte - ))vilijamovke«.
JARGONELLE
avo je najbolja od rani h sorata, premda stabla Imalu ore-
rasi renu krosnju. Jargonelle je stara sorta ola ale P
dove dobre kvali tete i u zadovoljavajueoj 011 ' im a , ell
evrst rast eini je prikladnom za sadnlu U Sieve ijl 0,8-
vima. Vrsne je rodnosti , pa rezidbi i eba s 2 ..ebru
pozornos!. Lose su strane manja elu a vri -
jeme zrenja plodova.
JOSEPHI NE DE MALINES
avo je najbolja od asnih so I - u miri snim plodovi ma
svij etloruzicasta mesa moze e uZlvati i na poeetku sljede-
ee godine, Urodi su dobri , no stabla su prili cno slaba, vise-
ea rasta. Vrsne su rodnosti i osje Ijive konsti tucij e, pa za
dobar rod treba mnogo sunca i topli ne.
LOUISE BONNE DE JERSEY
Po okusu, plodovi ove sorte ubrajaju se medu najcjenjenije
- meso je bijelo, sl atko i topi se u ustima. Rast je uspravan
i umjerene bujnosti , a urod obilan. Premda se cvjetovi rano
otvaraju, sorta je prilieno otporna na mraz. Osim prekras-
nog cvata, sorta se odlikuje i posebno privlaenim plodovi-
mao Neee biti do bar oprasivae za sorte Williams (wilija-
movku«j i Seckle.

MERTON PRIDE
Merton Pride je sorta koja se odlikuje plodovima iznimne
kvalitete - mekog su mesa, socni i izvrsna okusa. Dobro
rodi, premda katkad pokazuje i svojstvo alternativne rod-
nosti - vidi str. 26. Izaberite sad nice s medupodlogom.
Ova se sorta s izduzenim plodovima preporucuje na mno-
gim sortnim listama.
ONWARD
Ovo je nova sorta koju toplo preporucuju. Premda je
Doyenne du Comice roditeljska sorta, ove se dvije sorte
nece medusobno oprasiti. Kvaliteta plodova je iznimna, no
problem je prekratko razdoblje zrenja i slaba sposobnost
skladistenja, sto znaci da sve plodove treba potrositi do
kraja rujna. Ipak, ovo je izvrsna nova sorta.
PACKHAM'S TRIUMPH
Ovo je kruska slicna ))vi i samo sto zori kasnije.
Dobar je i urod i I e sposobnosti, a plodovi su
izduzeni i nepravilni, no zato vrlo slatki i socni. Stabla su
zbijena i uspravna rasta, ali rano cvjetanje cini ovu sortu
nepogodnom za mrazna podrucja. Sorta se preporucuje za
umjerenije
SECKLE
Sorta rano cvate, no cvjetovi su otporni na mraz. Maleni,
crvenkasti plodovi vrlo su ukusni , no urod i bujnost stabla
obicno razocaraju. Ovu staru sortu vise ne preporucuju pa
je vise nema ni na sortnim listama. Nije dobar oprasivac za
sorte Williams ()) vilijamovka«) iii Louise Bonne de Jersey.
THOMPSON'S
Thompson's je jos jedna stara sorta koja polako nestaje iz
po nude. S plodovima je sve u redu - meso je bijelo, slatko
i topi se u ustima, no sorta rodi neredovito i ne uspijeva na
izlozenim lokacijama. Zbog crvenjenja lisca vocka lijepo iz-
gleda u jesen, no odaberite je samo ako vam je jedino
vazan okus.
WILLlAMS'BON CHRETIEN
Ova je sorta popularna i kao svjeze voce koje kupujemo u
vocarnama i kao voce za konzerviranje. Uzgajate Ii je u
vrtu, nece vas razocarati ni redovitim urodom, a ni ot-
pornoscu stabala koja je cini pogodnom i za uzgoj u sje-
vernim krajevima. Nije dobar oprasivac za sorte Seckle i
Louise.
WINTER NELIS
Svi se slazu da je Winter Nelis (iii Winter Nellis) izvrsna
kasna sorta ciji se plodovi dobro drze do Bozica, pa i dulje.
Rast je viseCi i ne previse bujan, no urodi su ipak obilni.
Kasno cvjetanje i otpornost na mraz cine ovu sortu jed nom
od najboljih za sjeverne krajeve.
TIP: desertna kruska

VELICINA PLODA: srednje velik
BOJA POKOZICE: zagasito zelena
s otocicima hrde
GRUPA OPRASIVACA: BT
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
UPORABA: rujan
TIP: desertna kruska
VELICINA PLODA: srednje velik
BOJA POKOZICE: zutozelena s nahukom
ruzicaste i otocicima hrde
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: sredina rujna
UPORABA: kraj rujna
TIP: desertna kruska
VELICINA PLODA: srednji
"" ".
BOJA POKOZICE: zuta s narancastlm
nahukom
GRUPA OPRASIVACA: A
VRIJEME BERBE: sredina listopada
UPORABA: studeni - prosinac
TIP: desertna kruska

VELICINA PLODA: malen
BOJA POKOZICE: crvenkastosmeda
s bijelim tockicama
GRUPA OPRASIVACA: A; djei. samooplodna
VRIJEME BERBE: kraj rujna
UPORABA: studeni - prosinac
TIP: desertna kruska
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: zlatnozuta
s malim otoci6ima hrde
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: kraj rujna
UPORABA: listopad - studeni
TIP: desertna kruska
VELICINA PLODA: srednje velik
BOJA POKOZICE: zagasito zuta, isprugana i
istockana tamnocrvenom
• •
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: rujan
UPORABA: rujan
TIP: desertna kruska

VELICINA PLODA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: zelena s otocicima hrde
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: kraj listopada
UPORABA: studeni - sijecanj
il
-
, .

• •
,j,
-
'"
SADNJA I REZIDBA
Mjesto na koje cete posaditi krusku mora biti pomnjivije izabrano nego mjesto za jabuku. Nuzan je i zaklon ad <i <l ' j "' =-'r
au sjevernijim krajevima izaberite mjesto u blizini zida, jer ce taka nastala mikroklima biti toplija i manje vjetro . o.
jedite pravila iznesena na str. 7 i 8. Sadnju uskladite sa starom oznakom a visini sadnje koja se vidi na sadniei, ali
-
spoj izmedu podloge i plemke mora biti aka 10 em iznad razine tla.
Kruske se mogu uzgajati kao vaze, patuljaste piramide, kordonei i palmete - jednako kao i jabuke. Pojedinosti 0 rezidn sa..
22 i 23. Uobieajeno je kupovati dvogodisnje sadniee ako zelite uzgajati slobodnorastuca stabla, a tragodi snje sadni
odlueite za uzgoj stabala s potporom. Aka na sadnieama nema podataka koji se odnose na podlogu, najvjerajatnij e js
'"
--
dunji. U malenim vrtovima nemojte uzgajati kruske velikih, bujnih stabala, jer je s njima obieno i puna muke.
UZGOJNI OBLIK
RAZMAK MEflU
STABLIMA
standardni 9m
polustandardni 6m
fan 4,5 m
vaza 4,5 m
palmeta 4,2 m
patuljasta vaza 2,4 m
vretenasti 9rm 2,1 m
patuljasta piramida 1,5 m
kordonac 0.15 m
y
ZASTITA OD VJETRA
Kruske evjetaju prije jabuka, u vrijeme kad nema mnogo
kukaea koji bi ih mogli oploditi . Turbuleneije zraka aka sa-
mog stabla mogle bi nanijeti stetu evjetovima pa morate
razmisljati i 0 zastiti od vjetra aka je kruska pasadena na
izlozenu mjestu. Zid iii ograda nedovoljne visine samo ce
pojaeati zraene turbuleneije pa radije upotrijebite plasti-
ene vrece kraz koje vjetar ne moze puhati. Pomoci ce i
obliznja ziviea jer ce smanjiti brzinu vjetra na udaljenosti
koja iznosi 15-30 visina same ziviee.
-
HRANIOBA I MALCIRANJE
str. 21
ZALIJEVANJE
str. 21
-
ZASTITA 00 PTICA
str. 24
BORBA PROTIV KOROVA
str. 24
BERBA
Plodovi su zreli ako se lako trgaju kad ih obuhvati te
dlanom i njezno zaokrenete. Pravo je umijece proeij eniti
koji je najpovoljniji trenutak za berbu. Kod ranozrelih sora-
ta plodovi se beru kad dosegnu pravu velieirlu, ali jos pot-
puno rle dozore. Takvim se plodovima peteljke rezu, a
zatim se plodovi pohrane na nekoliko dana kako bi razvi li
puni okus. Jedu se odmah, ei m dozore, jer se ne mogu
skladistiti. Kasnije sort e dozri jevaj u pri likom skladistenja,
a beru se kad se peteljke lagano odvajaj u od granciea.
RAZMAK MEflU UROD PO ODRASLOM
REDOVIMA STABLU
9m 50-125 kg
.
6m 25-65 kg
- 6-12 kg
4,5 m 25-50 kg
1,8 m 7-12 kg
4,5 m 10-20 kg
4,2 m 20-40 kg
2,4 m 4-6 kg
1,8 m 2-3 kg
PODUPIRANJE GRANA
Tezak urad moze slomiti jednu granu iii vi se njih. Grarle
jaee opterecene plodovima poduprite evrs i Ie
uevrstite uzetima, kao sto je pokazarl na sli i.
,
Cvrsto uze zavezite
jednim krajem za
sredinu grane,
a drugim za
vrh kolca.
y
SKLADI STENJE
---

Cvrst olae zabijte
u neposrednu
blizinu debla.
- . -
o t · , ~ l " -.; - .
.,
ze e lijed' i upute za jabuke na str. 24, premda strucnjaei
prep ru -uj u malo promij enjenu tehniku. Kruske se najbolje cu-
vaju sl zene na pod laske, ali ne i zamotane. Peteljke moraju biti
neostecene, a i potrebno je opreznije rukovodenje nego u jabu-
ka. Sve natrul e iii ostecene plodove treba ukloniti. Atmosfera u
prostorij i u koj oj se cuvaju kruske mora biti susa, a temperatura
vi sa nego pri skl adistenju jabuka - odgovarat ce temperatura od
7-8 DC. Kad plod oko peteljke omeksa - to je znak da je zreo.
Prenesite ga u kuhi nju na nekoliko dana kako bi potpuno dozorio.
I

.,'



ODRASLO
STABLO
• •
visma
4·7,5 m
ODRASLO
STABLO
• •
visma
3·4 m
ODRASLO
STABLO
• •
visma
6-10 m

DESERTNE SLJIVE
Slatke, jedu se svjeze. Niza stab la,
manj e otpornosti,
mesnatih plodova.
Najpopularnija sorta: Victoria
TRNJINA
Ostra okusa, sluzi za kuhanje.
Sere se zimi.
MYROBALAN
(TRESNJA.SlJIVA)
Dekorativna sljiva, sadi se kao
pojedinacno stabl o iii kao zivica zbog
atraktivnog cvata u ozujku. Plodovi su joj
nalik na tresnje, sluze za kuhanje i
pripremu zelea, a zore u lipnju.
"
5 IVE

Sljive su najpopularnije kostunjave vocke, a i najlakse se uz-
gajaju. Ipak, ni sljive nisu za svakoga. Cvjetaju vrlo rano, pa
urod moze i te kako razocarati i biti neredovit, zivite Ii u kra-
jevima s cestim mrazom. Namjeravate Ii posaditi desertnu
iii ringlo sljivu, tada izaberite najvise i najosuncanije mjesto
u vrtu.
Standardni i polustandardni uzgojni oblici nemaju mjesta u
obicnom vrtu, jer cak i vaza iii piramida na popularnoj pod-
lozi St Julien A mogu biti vise od 6 m kad dorastu do pune
velicine. Problem se djelomicno moze izbjeci izborom sora-
ta cijepljenih na podlogu Pixy (opis na dnu stranice), no
mozda je najbolje nedostatak prostora rijesiti sadnjom slji-
va u obliku fana uz juzni zid dvorista. Na vrijeme uocite da
se sljive ne sade kao kordonci iii palmete. Dodatna je pred-
nost fana sto se pupovi i plodovi mrezom mogu jed no-
stavno zastititi od ptica.
Stabla sljive dolaze u rod kad su stara oko 5 godina iii nesto
ranije ako se koristi podloga Pixy. Briga oko starijih stabala
vrlo je jednostavna, no bolest »srebrnog lista« stalna je pri-
jetnja. Svoju sortu birajte pazljivo; neke su slatke, a neke
kisele. Slijedi opis najvaznijih tipova sljiva .

SLJIVE ZA KUHANJE
Prili cno gorki i manje
mesnati pl odovi, ali stabla
otpornija od desertnih.
Najpopularnija sorta: Cezar
DAMSON
Gorkast, ostar okus, sluzi za pekmeze i
vino. Otporno stablo, uspijeva i gdje
obicna sljiva nece.

RINGLO SLJIVE
Manje, slade i okrugle.
Niski urodi . Osjetljive,
uzgajajte ih uz juzni zid.
MIRABELLE
Istog oblika kao trnj ina, ali zuta i
slada. Sadnice se
tesko nabavljaju.
PODLOGE
Najcesca je podloga St Julien A. Treba je izabrati kad god uvjeti tla nisu
idealni. Podloga Pixy postaje sve popularnija, jer sorte koje su na nju ci-
jepljene daju stabla koja narastu samo 3-4 m. Ipak, ova podloga trazi
dobra tla i povoljne uzgojne uvjete pa je neki rasadnicari ne preporucuju
za sadnju u sjevernijim krajevima.
Ima i drugih podloga; Myroba/an B prebujna je za obicne vrtove,
Brompton je takoder vece bujnosti od podloge St Juliene, no stabla
ranD dolaze u rod, dok podloga Mussel daje stabla kompaktnijeg rasta
od dviju prethodnih podloga.
o SORTAMA
v
Sljive ranD cvjetaju, tako da oprasivanje cesto moze raz '-ro Za
A
Nisu navedene na nasem popisu sorata. Mraz moze
krupne, desertne sorte dolazi u obzir i rucno opraslva J8 - 'j: -
nosti na str. 41 .
Rano-
unistiti cvatove. U katalozima 5e mogu nab sorte:
Mnoge se sorte sljiva djelomicno same oploduju, I 8 3, ::--
pularnije, kao sto su npr. Victoria od desertnih so rata iii Czar (J ::-
rata za kuhanje. Druge trebaju sortu oprasivaca, izabran iz S"-=
susjedne skupine oprasivaca (vidi tablicu lijevo). Kupite dje I:-
ormiranu sadnicu staru 2 iii 3 godine, a ako mjesto za r , 8
deal no, tada se odlucite za neku od sorti koje kasno cvjetaj , c,,-
se sorta Victoria namece kao povoljno rjesenje, jer je pouz a "
ARIEL ONTARIO
cvjetajuce
FAR LEIGH DAMSON WARWICKSHIRE DROOPER
B
CZAR PERSHORE YELLOW
DENNISTON'S SUPERB PURPLE PERSHORE
EARLY LAXTON RIVERS' EARLY PROLIFIC
Srednj e EDWARDS SANCTUS HUBERTUS
f
MERRYWEATHER VICTORIA
ranG
OPAL

I
zadovoljavajuceg okusa plodova. Na zalost, osjetljiva je na "''<'':
C
CAMBRIDGE GAGE KIRKE'S BLUE
GIANT PRUNE MARJORIE'S SEEDLING
Kasno- EARLY TRANSPARENT OULLIN'S GOLDEN ·
cvjetajuce
GAGE GAGE
l lsrebrnog lista<<.

__ - ---------
TIP: trniina
UPORABA: za preradu
TRNJINA
VELICINA PlODA: vrlo sitan
BOJA POKOZICE: plavocrna
' J. 'WI"W'lIl$ r ti:.W ,: .. fl.i ; ; n: r.ru tlW 7))\' . 7 ,O,1;;nt n;VjIp':IltS OJ '!
' ,
GRUPA OPRASIVACA: samooplodna •.
Uz dosta truda uspjet cete nabaviti sadnicu, no pitanje je da Ii
se to isplati. Isto vrijedi i za trnjinu zutih plodova - Shepherd's
Bul/ace. Plodovi astra okusa rnoraju ostati na trnovitirn
grancicarna sve do kasne jeseni kako bi tek pod utjecajem
mraza postali meksi i sladi . U sikarama rastu divlji oblici ove
sljive.
VRIJEME BERBE: studeni
, · ' ljPt' ...."'Oli. '", "'; _1- . ;
t" 1iM'b'" • .... " ''' ''' .
TIP: ringlo
'_,I I, _ ' '"''''-' • "" ". II ,
' p7 " 733 ' !. I I [ 3 C U i i!lll X ' !. ' IIP ' <i¢t:) O J 1 _ OJ _ ,k..A . AlL ,I . ..\.
UPORABA: za jelo i kuhanje
CAMBRIDGE RINGlO
, , m Ill. JiLl. C .%15 ' ! ,b' \Ena; Lh ,.!$ti:Eitt"'.1l6;J;tXWitl?$i
,
VELICINA PlODA: malen
Vrlo slicna staroj sart i llzeleni ringlo(( no pouzdanija i rodnija.
Meso je zutozeleno, socno i dobra okusa. Stabla su bujna
- B"' O"' JA""" P"OK""O"l Z"" IC"' E"" : " rasta, no ne preporucuj u se za uzgoj u hladnijim krajevima.
nahukom 1 Sorta skromno rodi i bez oprasivaca. Nudi se u gotovo svim
," " .. .",,, kat a I 0 Z i m a .
GRUPA OPRASIVACA: C; djel. samooplodna j
, " " 'g',a i ¥iT \.i .I f!l:Im'IJti '* * $ ; __ ,;,,;;( ,
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
TIP: Myrobalana
...... ----
UPORABA: za preradu
,
VELICINA PlODA: srednj i
BOJA POKOZICE: crvena iii zuta
.".
, ,
GRUPA OPRASIVACA: samooplodna
--
VRIJEME BERBE: kraj lipnja
1 ' ,0" " > .. .. .... .. .. .. .. n .:,.' " 0 '"
TIP:
.
UPORABA: za
VELICINA PlODA: srednj i
-_ ....... _--
BOJA CE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
5 " . ....
"2""'ntfl'iJ!4li¢;i{$'¥l1& ;


...- -
· TIP: ri nglo
,!U i _Slliltlt'lJ Ilt$!IWIiC •
I UPORABA: desertna slj iva
:I'll
I U"'.: ' .::' ::.;".'5 .: ...: " ' " ,,- ,
• BOJA POKOZICE: zutozelena sa zonama
I tamnij e zelene

If GRUI'A OPIIASIVACA: B, samooplodna
'" '
i VRIJEME BERBE: kraj kolovoza

O %!:' .. , " c. : l ll' i' :o m P ' 5 E' E' q , .....
.... 1 ... WEI _"'x, ,,: ,,,. L A ....
MYROBAlAN (DZANARIKA III SLJIVA,TRES JAI
Mvrobalana nije vocka stablasica u pravom smislu rij et l 13'
najcesce uzgaja kao zivica iii ukrasno stablo g ,,5:::
krosnje. Njezini su sjajni listovi otporniji na napd s, -,,;:
listovi obicne sljive. Maleni plodovi imaju Ztr.: ss:
cesce se upotrebljavaju za konzerviranje neg lC =:
CZAR
Ova je sorta za kuhanje koju blra B{ -;; ,.= c;' s.. c
zuckasto,zelenkasta mesa i iz\ _ a s,s. :: c..sa ao

potpuno dozori , Czar se moze aJ J::s3-:13 5, a.
Stabla su uspravna rasta, a s rca se UJ-= c -sdu r6JpoUl ani ,
je za uzgoj u krajevima gdje u 8 r s.. :5S nlw. Oobre je
otpornosti na mraz, no na Za oS! :: rs c: estl
DENNISTON' S SUPERB
Premda se svrstava u nngl slj' e, I Je zapravo obicna sljiva.
Poznata je po svojoj a os i I pOUldanosti - stabla su us'
pravna i bujna. Plodovi su p ozima mesa i slatki, a pokozica
cesto zna biti i crven asi a. Sorta obilno rodi i preporucuje se
za uzgoj u sjevernijim kraj evi ma.

EARLY LAXTON
Ova sorta najranije zori od svih popularnih sorata. Okrugli,
evrsti plodovi beru se prije kraja srpnja. Okus plodova ove de-
sertne sorte tek je prosjeean, nikako i izuzetan. Katkad sluze i
za kuhanje, jer je zlatnozuto meso vrlo soeno. Stabla su zbijena
rasta, bez traga bujnosti roditeljskih sorata - Denniston's
Superb i Marjorie 's Seedling.
EARLY TRANSPARENT GAGE
Ovu sortu birajte zbog okusa njezinih slatkih i socnih zlatnih
plodova. Nemojte oeekivati iznimne urode, jer je rast skroman,
ali uspravan, a okrugli su plodovi prilieno sitni. Ipak, ovo je
pouzdana sorta koja redovito rodi, pa se ne moze dogoditi da
jedne godine rod bude obilan, a druge da se razocarate.
Sadnice se mogu nabaviti tek kod rijetkih specijaliziranih proiz-
vodaea.
EDWARDS
To je nova sorta koja je pobudila veliko zanimanje. Plodovi su
vrlo krupni, a zriju kad prode sezona sorte Victoria. Uglavnom
sluze za pripremu dzemova i kompota, no dobrodosli su i na
stolu kad potpuno dozore. Meso je mutne bijele boje, urodi su
veliki, no jos je uvijek prerano govoriti 0 otpornosti na bolesti .

GIANT PRUNE
Ruzno ime za pouzdanu sortu koja dobro rodi . Plodovi su
izduzeni i oval ni, a bolj e se cuvaju nego ostale sljive. Meso je
ruzieasto, dobro i za kuhanje i za jelo. Stabla su umjerena
rasta, a otpornost na mraz i na bol esti bolj a je od prosjeka.
KIRKE' S BLUE
Uzgajaei na sva usta hvale osobine ove sorte tamnih plodova.
Zelenkastozuto meso je cvrsto, ali soeno i neobieno slatka
okusa. Rast je zbijen, pa se stabl a lako odrZavaju. Ipak, sort a
ima i slabih strana; urod zna i razoearati, a stabla traze zast itu
ako rastu na polozajima previse izlozeni ma vjetru.
MARJORIE'S SEEDLING
Ova je sorta pravi izbor ako trazite plodove koji kasno lOre, a
mogu se upotrijebiti i za jelo i za kuhanje. Meso ovih okruglih
plodova zute je boje, a kad potpuno dozori, tek je umj ereno
sl atko. Stabla su bujna i snazna rasta. Cvjetaj u kasno, kad vee
prode opasnost od mrazova. Berba poeinje krajem rujna, no
moze potrajati sve do sredine listopada.
MERRYWEATHER
Ova je sorta pravi predstavnik sljiva tipa Damson - plavocrni
plodovi , kiselkasti i soeni te stabla evrsta rasta. Ova se sorta
uzgaj a posvuda pa eete je naei u gotovo svim katalozima, no
sorta IShropshire Damson) svakako je bolji izbor ako yam je
••
prostor ogramcen.
TIP: obicna sljiva
UPORABA: desertna
VEUCINA PLODA: mal en

BOJA POKOZICE: zuta s nahukom ruzicaste
GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: ringlo
UPORABA: desertna sljiva
VELICINA PLODA: malen
BOJA POKOZICE: zuta, istockana crvenom
GRUPA OPRASIVACA: C; samooplodna
VRIJEME BERBE: kolovoz
TIP: obicna slji va
UPORABA: za preradu
VELICINA PLODA: vrlo velik
BOJA POKOZICE: plava
GRUPA OPRASIVACA: B
, "" ' >, .,
VRIJEME BERBE: rujan
TIP: obicna sljiva
UPORABA: za preradu
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
GRUPA OPRASIVACA: C; samooplodna
VRIJEME BERBE: rujan
TIP: obicna slj iva
UPORABA: desertna slj iva
VEUCINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
GRUPA OPRASIVACA: C
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
TIP: obicna sljiva
UPORABA: desertna i za preradu
VEUCINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
, " .'
. GRUPA QPRASIVACA: .
VRIJEME BERBE: kraj rujna
TIP: Damson
UPORABA: za preradu
VELICINA PLODA: velik za ovaj tip

BOJA POKOZICE: plavocrna
• •
GRUPA OPRASIVACA: B; samooplodna
VRIJEME BERBE: kraj rujna
.
TIP: obicna sljiva
UPORABA: desertna sljiva

VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: crvenkastoljubicasta

GRUPA OPRASIVACA:.B; samooplodna l:
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: ringlo
UPORABA: desertna i za preradu
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: zlatnoluta, istockana
zelenom i smedom
• •
GRUPA OPRASIVACA: C; samooplodna
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
TIP: obicna sljiva
UPORABA: za preradu

VELICINA PLODA: srednji
i BOJA POKOZICE: zlatnoluta
GRUPA'OPRASIVACA:,B; samooplodna
' C ' ,
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
TIP: obicna sljiva
UPORABA: za preradu
VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: plavkastoljubicasta
, .. , ."
" GRUPA DPRASIVACA: B; Samboplodna '
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
TIP: obicna sljiva
UPORABA: za preradu
VELICINA PLODA: malen

BOJA POKOZICE: plavkastoljubicasta
.... .... . " .,,'" ,r v
GRUPA OPRASIVACA: B
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
TIP: obicna sljiva
UPORABA: desertna i za preradu

VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: plavkastoljubicasta
"" . ' ~ " ' " ' '
GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna H
"" "".
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
TIP: obicna .
UPORABA: desertna i za preradu
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: blijedocrvena
" GRUPA OPRASIVACA:B; samooplodna
.. .. ) .
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
OPAL
Novija sorta koja se nadmece s Earlv Laxtonom za krunu naj-
bolje rane sljive. Opal bolje evate, a plodovi su teksturom po-
malo nalik na plodove ringlo slj iva. Katalozi istieu dobru kala-
vast kao jednu ad prednosti ove sorte. Ipak, sorta jos uvijek
nije imala dosta vremena da potvrdi svoju reputaeiju. Lako se
odrzava, no pupovi su vrlo pri vl aeni i ptieama.
OULLIN'S GOLDEN GAGE
Prema nekim struenjaeima, ova je sorta najbolja ad svih. Nije "
rijee a pravoj ringlo sljivi , nego plodovi imaju mnoge karakte-
ristike obienih sljiva. Plodovi su veliki i okrugli, prozirna, zuc-
kasta mesa koje nije preslatko. Izvrsni su za preradu i zamrza-
vanje, ali i za jelo u svj ezem stanj u. Stabla su bujna rasta i
prilieno zdrava.
PERSHORE YElLOW
Plodovi ave sorte idealni su za pripremu Mag dzema i raznih
kolaea, ali ne i za jelo u svjezem stanju zbog prilieno bljutava
okusa. Sorta je vrlo pouzdana, a dobre su strane i otpornost na
mraz te redoviti i obilni urodi. Zbog samooplodnje ne treba sa-
diti drugu sortu - oprasivaea.
PURPLE PERSHORE
Ljubieasti plodovi ave sorte ekvivalent su zutim plodovima
sorte Pershore Yellow, zbog istih kvaliteta glede prerade, a
neki struenjaei daju ovoj sarti prednost sto se tiee evatnje.
Jednake su i uzgojne osobine; dobra otpornost na bolesti , vi-
saki urodi i pouzdanost.
RIVERS' EARLY PROLIFIC
Svi se slazu da ova stablo rasirene krosnj e i si i
odgovara svom imenu (»rana brzosireca((). 0 gli su
dosta si tni , no meso im je zlatnozuto i soc , T'
okusa. Sluze za jelo u svjezem stanju tek ad
Strucnjaei se jos nisu slozili aka toga je Ii
ran ih so rata iii najgora.
SANCTUS HUBERTUS
Ova je novij a belgij s a s rta Jo da ce zauzeti mjesto
prethodne sorte. PlodoVI su k P I, a a av je i evat. Cvjetovi
su djelomicno samooplodni , pi d vi imaju dvostruku prim-
jenu, a stabla se lako odriavaju. a ialost, vrlo je tesko naba-
viti sadnieu, no i to ce se promij e iti.
VICTORIA
Ova je sorta jos uvijek najpopularnija i za komercijalni ali i za
amaterski uzgoj. Meso je ukusno i zuckastozeleno. Imate Ii
mjesta za samo jednu slji vu, tada, prema savjetima brojnih
kataloga, posadite ovu sortu. Ipak, razmislite! Victoria je sorta
pouzdana rasta i dobre rodnosti, no proljetno prorjedivanje plo-
dova eesto je nuzno kako bi se izbjegla alternativna rodnost.
Cvatnja je prosjeena, a otpornost na bolesti prilieno slaba.
SADNJA
"
Sljive traze tlo s dovoljno vlaznosti, ali ipak ocjedito. Prelagana tla koja se brzo isusuju treba obogatiti hu-
musom. Studeni je najbolje vrijeme za sadnju. Mlada 6e sljiva trebati kolac 5-6 god ina.
UZGOJNI OBLIK
RAZMAK MEflU RAZMAK MEflU UROD PO ODRASLOM
STABLIMA REDOVIMA STABLU
standardni 7,5 m 7,5 m 25-50 kg
polustandardni 6m 6m 15-30 kg
fan (lepeza) 4,5 m - 6-12 kg
vaza 4.2 m 4,2 m 15-25 kg
piramida 3,6 m 3,6 m 15-25 kg
REZIDBA
Ovije su osnovne stvari na koje treba paziti; ne rezite zimi, a svaku ranu nastalu rezidbom premazite v06ar-
ski m voskom. Te su mjere nuzne kako biste smanjili mogu6nost zaraze uzrocnikom bolesti »srebrnog lista«.
VAZA
Oblikovanje stabalca starog 2·3 godine
Obl ikovanje zapocni te u ozujku. Najjednostavnije je da sli -
jedite upute 0 obli kovanju jabuka - str. 22. Cilj je da stablo u
drugoj godini ima 3-5 jakih, sto vodoravnije polozenih grana.
U tre60j godini stabalce se t reba sastojati od 8 jakih, pravilno
rasporedenih primarnih i sekundarnih grana.
Rezidba vee oblikovanog stabla
Rezidbu obavljajte u lipnju i srpnju. Najvazniji zadatak rezidbe jest
odrZavanje stabla zdravim i sprecavanje pretjerane rodnosti.
Uklonite mrtve, oste6ene i bolesne grancice. Prikratite sve pre-
bujne grane, a sibe koje izrastu oko baze stabla potpuno uklonite.
Najbolje ih je iscupati, bez upotrebe skara.
FAN
Kostur stabla obli kujte prema uputama za oblikovanje
breskve - str. 44.
Nakon berbe prikratite
postrane izboje na po-
lovicu njihove duljine.
I
NJEGA
U proljece odstranite
pupove koji rastu
prema zidu iii na
suprotnoj
strani .
-
Ptice mogu nani jeti dosta stete, i pupovima i plodovima. Sta-
bla zastitite mrezom iii neki m sl icnim materijalom.
Redovito zalijevajte dok traje susa, Oostajat 6e otprilike 20 I
vode po m', svakih dvadesetak dana, do prestanka suse. Ne
zali jevajte prevelikim kolicinama vode nakon duzeg trajanja
suse jer bi plodovi mogli popucati. Pozeljno je i plitko okopava-
nje oko samog stabla kako bi se unistili korovi , no nepazljivim
i predubokim okopavanjem mogli biste ostetiti povrsinsko ko-
rijenje pa bi se mogli pojaviti beskorisni izdanci iz podloge.
Preobilan ce rod rezul tirati malim i bezukusnim plodovima, ali
i alternativnom rodnos6u. Prorj edujte skarama na pocetku lip-
nja, a po potrebi i krajem mjeseca, kako bi u skupinama bilo
samo po 3-4 ploda. Preopterecene grane poduprite letvama iii
ih osigurajte uzetima, kako je pokazano na 31. stranici .
U srpnju skratite postrane
izboje na duzinu ad 6listova.
I
-
v
PRIHRANA I MALCIRANJE
"
Pojedinosti na str. 21. Sl ji ve traze vise dusika od jabuka pa se u
kasno prolj ece dodaje i manja kolicina mineralnoga gnojiva boga-
tog dusikom.
v
BERBA I SKLADISTENJE
"
Sljiva je zrela kad se lako odvaja od grancica. U obicnih sljiva pe-
teljka uglavnom ostaje na stablu, a u ringlo sljiva i ostalih sljiva
"
malih plodova petel jka se otkine zajedno s plodom. Sljive za jelo
berite tek kad potpuno dozore, najbolje u vise navrata. Sorte za
kuhanje beru se dok su plodovi jos cvrsti i ne sasvim zreli - otpri -
like 1-2 tjedna prije punog zrenja.
Oesertne sljive mozete cuvati samo nekoliko dana, no ako ih
berete zajedno s peteljkama u trenutku dok jos nisu potpuno
zrele, tada ce se na hladnu mjestu odrzati dva do tri tjedna,
.., ..,
TRESNJE I VISNJE
Oonedavno se nije mogao niti zamisliti uzgoj tresanja u vrtovi-
ma prosjecne velicine. Stabla tresanja, vrlo atraktivna u prolje-
ee zbog obilne cvatnje, nezaustavljivo bi rasla sve dok ne bi
postala divovi visoki i do 12 m. To je onemogueilo odgovara-
jueu njegu takvih stabala, a valja uzeti u obzir i cinjenicu da su
se zbog oplodnje morala uzgajati po dva tresnjina stabla. Zbog
velicine stabala bilo je nemoguee postaviti zastitu mrezom, tako
da su tresnje bile pravo pticje »samoposluzivanje«.
Stvari se mijenjaju nabolje jos od 1970. godine, kad je uvedena
samooplodna sorta Stella, a otpri like u isto vrijeme i podloga
Colt koja je omogueila obuzdavanje rasta tresnjinih stabala na
4,5-6 m. Ako se uzgajaju u obliku piramide, stabla mogu narasti
samo 3 m, tako da sadnice cijepljene na podlogu Colt mogu
rasti i u veeim posudama. Odrzavaju se na isti nacin kao i ja-
buke loncanice (str. 25), osim sto se rezidba obavlja u travnju,
umjesto u zimskim mjesecima.
U svijetu tresanja dogadaju se i druge promjene. Uvedena je i
sorta Compact Stella, nizeg i zbijenijeg rasta od svoje prethod-
nice. Iz Kanade su stigle i druge samooplodne sorte : Cherokee
i Sunburst - mogu se naei u specijaliziranih proizvodaca. Jos je
zanimljivija slabobujna podloga Inmil (GM9) koja obeeava sta-
bla visoka samo 2-2,5 m, sto znaci da berba plod ova vise neee
zadavati poteskoee. Vee se mogu pronaei sadnice so rata cije-
pljenih na tu podlogu, no vee ina proizvodaca jos uvijek ceka re-
zultate pokusa prije uvodenja podloge Inmil u masovnu proiz-
vodnju.
Ook se najavljene promjene ne dogode, veeina se voeara odlu-
cuje za sadnju visanja u vrtove. Stabla visanja manja su i zbi-
jenija rasta, a jedna je od najpopularnijih sorata (Morello) -
samooplodna. Rast ee i u djelomicnoj sjeni, a u rod ee doei vee
nakon 3-4 godine uzgoja, sto znaci da se ova sorta moze uzga-
jati i kao fan uz neki sjeverni zid.
Ipak, nemojte se ograniciti samo na uzgoj visanja. Sve sto tre-
bate osigurati slatkoj tresnji za uspjesan rast u obli ku fana jest
zid visok 2,5 m, izlozen suncu i mreza za zastitu od ptica.
v
SLATKE TRESNJE (DESERTNE)

VI SNJE IZA PRERADU)
Ovi se plodovi jedu svjezi. Meso maze biti meko i soeno, ali I pnli tn . fSiO
Baja pokoziee varira ad svijetlozute do gotovo potpuno erne. Uobitajen , 2 00
su stabla vrlo bujna i da trebaju oprasivaea, no vee se mogu nabavi I sao Ice
samooplodnih sorata umjerenijeg rasta.
P d VI vi sanja sluze za pripremu sokova, kompota, dzemova,
' na I drugih slastica, Meso moze biti bijelo, ruzieasto iii erveno.
a/tesee se trazi sorta Morello, no mogu se nabaviti i druge
samooplodne sorle.
v
TRESNJE DUKE
Okus plodova ovoga krizanea izmedu tresnje i visnje nalazi
se negdje na pola puta izmedu okusa tresanja i visanja.
Meso je vrlo soeno, a sorta May Duke vjerojatno je jed ina
koju eete naci na trzistu.
PODLOGE
Podloga Mailing F 12/ 1 vrlo je bujna rasta i daje visoka i snazna stabla s
prvim rodom tek nakon dugogodisnjeg uzgoja, Uvodenje slabobujne pod-
loge Colt rezul tiralo je uzgojem tresanja visina kojih ne prelazi polovicu vi-
sine stabala cijepljenih na prethodno opisanu podlogu. To jos nisu patulja-
sta stabla, no prikladna su za sadnju u prosjecne vrtove, U posljednje se
vrijeme uvodi i belgijska podloga jos slabijeg rasta - Inmil iii GM9 - pa se
vee mogu nabaviti sadnice sorata Stella iii Morello cijepljenih na tu pod-
logu, no jos se uvijek ne znaju rezultati tih kombinacija.

-

,
38
VOCKE STABLASICE
-
TRESNJEI
-
VISNJE
OSORTAMA
Izaberite jednu od samooplodnih sorata. Odlucite se za dobra obliko-
vanu sadnicu Stelle, a ako zelite slatku tresnju - odaberite neku od
novijih sorata, kao sto su Compact Stella iii Sunburst. Od visanja se
najcesce trazi sorta Morello, no mozete pokusati i s novijom sortom
Nabella. Ostale sorte trebaju sortu oprasivaca, a situacija kod tresanja
vise je nego slozena. Birajte pazljivo, kako biste posadili odgovarajuci
oprasivac, jer se osim podudarnosti vremena cvatnje od njega zahtije-
Stella, Nair de Guben i Merchant mogu uspjesno oprasiti sve navedene
sorte. Pojedinacni oprasivaci navedeni su na popisu kako slijedi .
-
va i kompatibilnost, tj. sposobnost oplodnje sorte koju ste izabrali. Ce-
sto neka sorta, bez obzira na istodobnu cvatnju, nije dobar oprasivac,
pa se zato uz svaku sortu navodi i ime njezinog partnera.
_ .-
COMPACT STELLA
Sorta
COMPACT STELLA
EARLY RI VERS
GOVERNOR WOOD
MAY DUKE
MERCHANT
MERTON BI GARREAU
MERTON GLORY
MORELLO
NAB ELLA
NAPOLEON BIGARREAU
NaiR DE GUBEN
STELLA
SUNBURST
VAN
ovo je Stella zbijena rasta, manje bujnosti i velicine stabala, no
zadrZava sve dobre odlike roditeljske sorte. Redovito formira
spurove, a moze se uzgajati kao vaza iii kao fan, cijepljena na
podlogu Colt (GM9 podloga jos nije dostupna).
EARLY RIVERS
Ova je sorta uvedena prije stotinjak godina, no jos je uvijek po-
pularna. Plodovi ove tresnje uocljivi su, kako zbog velicine tako i
zbog vrlo tamne boje pokozice i mesa. okus im je izvrstan. Sorta
redovito i obilno rodi , ali su stabla velika i bujna, sto moze
stvarati poteskoce.
GOVERNOR WOOD
Plodovi ove sorte zutog su mesa i zadovolj avajuceg, premda ne i
izvanrednog, okusa. Pokozica maze biti pretezno crvena iii prete-
zno zuta, ali urodi su u oba slucaja vrlo veliki . Sadnice ave popu-
larne sorte uglavnom se lako nabavljaju.
MAY DUKE
Svi ce se sloziti da je ova sorta najkvalitetnija medu krizancima
tresnje i visnje. Stabla su zbijena rasta, bujnoscu podsjecaju na
sorte visnje, no orezuju se kao stabla tresnje. okus je gorkast, ali
ne i neugodan. Urodi su osrednji.
MERCHANT
Ova je nova sorta s brojnim prednostima; plodovi su krupni ,
urodi veliki , a i dobre je otpornosti na rak. Nije samooplodna, no
dobar je oprasivac za sve ostale nabrojene sorte. Sadnice se jos
uvijek tesko nabavljaju.
MERTON BIGARREAU
Krupni plodovi ave sorte sadrze tamnocrveno, cvrsto meso.
Izvanredna su okusa, a stabla i dobra rode. Ova sorta, podrijet-
10m iz bri tanskog instituta »John Innes«, nema vecih mana, no
ipak je nesto buj nijeg rasta.

Oprasivac
s.moopl odna
Governor Wood, Nair de Guben
Napoleon Bi garre.u. Stell a
djelomicno samooplodna
Early Rivers, Nair de Guben
Governor Wood, Morello
Merton Bigarreau, Morello
samoopl odna
samooplodna
Morell o. Stella
Earl y Rivers, Merton Glory
samooplodna
samooplodna
Merton Gl ory, Stella
TIP: tresnja
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: kraj srpnj a
TIP: tresnja
VELICINA PlODA: vrlo vel ik

BOJA POKOZICE: gotovo crna
VRIJEME BERBE: sredina lipnja
TIP: tresnja
VELICINA PlODA: srednji do velik
BOJA POKOZICE: tamnocrvena sa zutim
nahukom
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: krizanac tresnje i vi snje
VELICINA PlODA: veli k

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: tresnja
• •
VELICINA PLODA: vrlo vehk

BOJA POKOZICE: tamnocrvena, gotovo
crna
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: tresnja
VELICINA PlODA: velik

BOJA POKOZICE: gotovo crna
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: tresnja
VELICINA PLODA: vrlo velik
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom crvene
VRIJEME BERBE: kraj lipnja
TIP: visnja
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: gotovo crna
VRIJEME BERBE: kolovoz
TIP: visnja
VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: gotovo crna
VRIJEME BERBE: kolovoz
TIP: tresnja
VELICINA PLODA: srednji do velik
BOJA POKOZICE: svijetlozuta s nahukom
tamnocrvene
VRIJEME BERBE: pocetak kol ovoza
TIP: tresnja
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: gotovo crna
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: tresnja
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: tresnja
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: gotovo crna
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: tresnja
• •
VELICINA PLODA: vellk

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: kraj srpnja

MERTON GLORY
Ova je sorta pravj izbor ako zelite krupne, zute plodove koji ranD
dozrijevaju. Bijelo je meso cvrsto, 0 pl odovi lagano izduljeni . Sta-
bla su uspravna rasta, a sadnice se relativno lako nabavljaju.
.' .. ".'
MORELLO
Ova je sorta najpopularnija medu vi snjama, a donedavno i jedina
samooplodna. Moze se brati dok su plodovi jos cvrsti i nepot-
puno zreli za spremanj e sokova iii tek kad potpuno dozore i
postanu gorkasto-slatki . Meso je tamnocrveno, a stabla su zbi-
jena rasta, no krosnj e pri licno razgranate.
NABELLA
Nova sorta tamni h, ki selkast ih plodova podrij etlom je iz Nje-
macke. Stabl a su zbij ena rasta, a urodi visoki , no te odli ke ima i
prethodna sorta. Dobavlj aci je preporucuju i zbog iznimno bo-
gate cvatnje, a na vama je da se uvj erite jesu Ii sve ove pohvale
istinite.
NAPOLEON BIGARREAU
Ova sorta mesnatih plodova francuskog je podrijetla, stara vise
od 150 godina. Vocari su je cijenili zbog vrlo slatka mesa i dobrih
uroda. Sadnice se lako nabavljaju, ali se katkada nude pod
imenom Bigarreau Napoleon.
NOIR DE GUBEN
Najvaznija osobina ove sorte jest njezina velika otpornost prema
bakterijskom raku. S druge strane, osnovna je mana mal en urod.
Plodovi cvrsta mesa imaju zadovoljavajuci okus i odlican su
oprasivac za mnoge druge sorte.
STELLA
Ova samooplodna sorta najcesci je izbor za sadnju u kucnim vr-
tovima. Bujna je rasta, na pocetku u vi sinu, no kasnij e i u si rinu.
Sorta obilno cvjeta, a plodovi su puna okusa i vrlo socni. Stella je
dobar oprasivac za druge sorte tresanja. Kad potpuno dozore,
plodovi su gotovo crni.
SUNBURST
Sunburst je nova samooplodna sort a tresanja krupnih, tamnih
plod ova. Slicna je Stelli po uzgojnim karakteristikama, no plodo-
vi su ipak tamniji. Dobavljaci sadnica preporucuju ovu sortu
zbog izvrsna okusa. Pokusajte s uzgojem, to vise sto Sunburst
ne treba oprasivaca.
VAN
Sortu Van birajte zbog njezine pouzdanosti . Rodi obilno i redovi-
to, no rast je prilicno bujan, pa se ne preporucuje za sadnju na
malom prostoru. Plodovi su cvrsta, tamnocrvena mesa, a neki
smatraju njihov slatki okus izvanrednim.
" ..
40
VOCKE STABLASICE
v
TRESNJEI
v
VISNJE
SADNJA
Tresnje zahtijevaju zaklonjeno mjesto, potpuno izlozeno suncu, a visnje su, ipak, manje zahtjevne. I jedne i
druge trebaju duboko tlo, dovoljno vlazno, ali i ocjedito. Nemojte tresnju posaditi u prelagano, pjeskovito tlo
iii na sjenovito mjesto. Studeni je najpovoljnije vrijeme za sadnju .

UZGOJNI OBLIK VRSTA PODLOGA
RAZMAK MEDU RAZMAK MEDU UROD PO ODRAS-
STABLIMA REDOVIMA LOMSTABLU
standardni tresnja F 12/1 10,5 m 10,5 m 50 kg
.
polustandardni
-.
tresnla Fl2/1 7,5 m 7,5 m 35 kg
vaza tresnja Fl 2/1 7,5 m 7, 5 m 25 kg
fan
-.
tresnla F12/1 6m 12 kg
vaza tresnja Colt 4,5 m 4, 5 m 18 kg
fan tresnja Colt 4,5 m 10 kg
· - .
F1 2/1 6m 6 m 20 kg vaza vlsnl a
fan
· -.
Fl 2/1 6m 10 kg vlsnla
· -.
Colt 4, 5 m 4,5 m 15 kg vaza vlsnla
fan
· - .
Colt 4,5 m 10 kg vlsnla
piramida tresnja Colt 3,6 m 3, 6 m
REZIDBA
Rezidbu nemojte obavljati zimi, a sve rane premazite vocarskim voskom. Te su mjere nuzne kako bi se
sprijecila zaraza bakterijskim rakom i bolest »srebrnog lista«.
v
TRESNJA U OBLIKU VAlE TRESNJA U OBLIKU FANA
Slijedite upute za rezidbu sljiva (str. 36), za
oblikovanje mladih stabala i za odrzavanje
vee formiranih.
Slijedite upute za rezidbu bresaka (str. 44), a za vee oblikovani fan na str. 36. Sve
suvi sne pupove odstranite u travnju, a u srpnju prikratite sve vrhove novonas-
talih izboja. Te iste izboje ponovno prikratite u rujnu, ostavljajuei samo 3-4 pupa'.
v
VISNJA U OBLIKU VAlE
Slijedite upute za rezidbu sljiva (str. 36). Odrzavanje starijih
stabala sastoji se u odstranjivanju mrtvih, osteeenih i boles-
nih grancica, a zdrave se starije grane ne diraju. Visnja dono-
si plodove samo na novim izbojima, taka da nakon berbe
treba ukloniti sve slaborodne grancice kako bi se potaknulo
stvaranje novih izboja.
NJEGA
U proljeee eete cvatove zastititi ad mraza aka preko sta-
bla rasirite guseu mrezu, no pazite da mrezom ne ostetite
cvjetove. Za tresnje je nuzno postaviti mrezu kako bi se
pl odovi zastit ili ad pt ica u trenutku zriobe, ali su i zadeb-
Ijal i pupovi pravi mamac za pt ice, pa se takva zastita
postavl ja i u prol jeee. Aka se visnje ne zastite mrezom,
tada ih treba pobrat i prij e nego sto potpuno dozore.
Za suha vremena treba i zali jevat i - svakih deset dana za-
lijevajte s 20 I vade po cetvornom metru, sve do pres-
tanka suse. Vel ike kol icine vade nakon duljeg susnog raz-
doblja mogu izazvati pucanje plodova.
Ne dopustite travi da se razraste do samog debla. Prvih
nekoliko godina bolje je da u krugu aka deb la, promjera
0,5 m, ne raste trava.
v
VISNJA U OBLIKU FANA
Slijedite upute za rezidbu bresaka (str. 44). Kod vee formiranih
fanova u travnju ostranite sve pupove koji gledaju prema zidu
iii suprotno ad njega. Plodovi ee se razvijati samo na mladim
izbojima, taka da se nakon berbe moraju prikratiti sve granci-
ce na kojima su bili plodovi, ito sve do baze, odnosno do mje-
sta na kojem ee takve grancice potjerati novi, zamjenski pup.
v
HRANJENJE I MALCIRANJE
Tresnje trebaju redovito hranjenje i malciranje - pot ankosti na
str. 21. Potrebe visanja za hranjivima jos su veee, pa se u kasno
proljeee visnjama dodaje i dusikom bogata mineralno gnojivo.
v
BERBA I SKLADISTENJE
Tresnje treba ostaviti na stablu dok potpuno ne dozore da budu
socne i slatke, al i be rite bez odgadanja aka primijetite da su
plodovi poceli pucati . Tresnje se jedu odmah nakon branja, no
mogu se cuvat i i u zamrzivacu - bolje ervene i »erne«, jer one zute
zamrzavanjem gube boju. Odmrznute tresnje jedite u voenoj salati.
Za berbu visanja sluzite se voearskim skarama: neka ostane malo
peteljke, jer bi rane nastale trganjem plodova mogle posluziti kao
ulazno mjesto uzrocnieima raznih bolesti.
BRES I NE
Breskve su ukusno voce jednako popularno konzervirano i u svje-
zem stanju. Nesto je manje poznata breskvina srodnica glatke po-
kozice, bez dlacica - nektarina. Valja naglasiti da je uzgoj ovih dvi-
ju vocaka stanovit rizik u svim krajevima s hladnijom klimom.
Problem nije otpornost na hladnocu, jer su hladne zime zapravo
dobrodosle. Kriticno razdoblje pocinje potkraj veljace i na pocet-
ku ozujka, kad se otvaraju cvjetovi, jer u to doba nema kukaca
v
oprasivaca, a cesti su i nocni mrazovi. Stetu nanose i jaki pljuskovi
te snazni vjetrovi, a preduvjet uspjesnog zrenja plodova svakako
je dugo, toplo i suncano Ijeto.
Zato, ako ne zelite riskirati - pomnjivo planirajte! Ako mjesto nije
osobito pogodno, tada umjesto nektarine izaberite breskvu, jer su
nektarine osjetljivije, a i urodi su im slabiji. Breskvu uzgajajte kao
fan, a ne kao vazu. Premda je vaza uzgojni oblik koji se lakse odr-
zava i daje vece prinose, fan je pogodniji jer, zahvaljujuci blizini
zida, bolje podnosi previsoke i preniske temperature, kao i nalete
jakih vjetrova. Zid treba biti okrenut prema jugu iii jugozapadu -
druge orijentacije jednostavno ne do laze u obzir.
Izaberite iskusanu i provjerenu sortu kao sto su Peregrine iii Ro-
chester, no pri odabiru imajte na umu da bi u juznim krajevima
najpovoljnije vrijeme berbe bilo sredinom rujna, a u sjevernijim
jos i ranije; sto je berba pojedine sorte ranija, to su veci izgledi za
uspjesan uzgoj. I breskve i nektarine samooplodne su, tako da ne
trebaju oprasivace. Slijedite naputke 0 uzgoju iznesene na sljede-
cim stranicama i obavezno prskajte protiv kovrcavosti lista - str.
53. Vec biste prema dosad procitanim podacima, kao i prema
uputama 0 rezidbi na str. 44, mogli zakljuciti da uzgoj breskvi i
nektarina nije lagan posao.
Mozda je najjednostavnije uzgajati sorte Duke, York iii Peregrine
na podlogama St Julien iii Pixy - kao loncanice. Lonce mozete
skloniti u zatvoreni prostor dok ne prode opasnost od mrazova, a
kasnije ih drzati na topl oj i zasti cenoj terasi . Nakon berbe izboje
koji su donijeli rod prikratite do mjesta odvajanj a novog izboja.
UZGOJ POD STAKLOM
Uzgoj u staklenicima automatski brise vecinu problema s koji-
ma se mora suoeiti stablo koje raste na otvorenom. Naj -
povoljnije je mjesto uz jugoistoeni iii jugozapadni zid koji eini
stranicu staklenika. Posadite djelomieno oblikovan fan, a zati m
ga dalje oblikujte slijedeci upute na str. 44. Rezidba fana koji
raste u stakleniku ni po eemu se ne razlikuje od rezidbe fana
koji raste na otvorenom.
Staklenik otvorite u sijeenju i provjetravajte ako je temperatura
previsoka. Potrebna je i visoka vlaga, pa po suneanom vre-
menu vlazite pod i prskajte listove. Nuzno je i redovito zalije-
vanje, sto Ijeti znaei jednom iii cak dvaput na dan. Stabla pri-
hranjujte nekim od kompleksnih mineralnih gnojiva, kao sto je
ono koje se primjenjuje za uzgoj rajeica, i to od pocetka cvje-
tanja pa do kraja zriobe plodova. Drzite pod kontrolom bolesti i
stetnike - problem nece biti kovreavost lista nego napad cr-
venog pauka i zelene musice.
Nakon berbe staklenik nemojte zagrijavati . Ukljueite ventila-
tore i ne brinite se ako vanj ska temperatura padne ispod nule.
PODLOGE
Bres ve i ne arine gotovo se uvijek cijepe na podlogu St
Julien. Osrednje je bujnosti pa daje vaze i fa nove visoke oko
4,5 m. Podloge Brompton i Peach Seedling bujne su i ne pre-
porueuju se za sadnju u kucnim vrtovima.
Teze je nabaviti sadnice cijepljene na slabo bujnu podlogu Pixy,
premda ona daje stabla visoka samo 2-3 m. Ovi »patuljci «
dolaze u rod vrlo rano, ali ne daju velike prinose, a i zahtjevnij i
su glede kvalitete tla i uzgojnih uvjeta.
v v
RUCNO OPRASIVANJE
Cvjetovi breskve i nektarine vrlo se ranD otvaraju, a tad nema
mnogo kukaca oprasivaea, pa valja malo pripomoci prirodi.
Svaki cvijet njezno dotaknite nekoliko puta vatom iii mekom
eetkicom svaki dan iii svaki drugi dan od poeetka otvaranla
cvjetova pa dok ne otpadnu latice. Rueno je oprasivanje nui .
kad je rijee 0 breskvama i nektarinama uzgojenim u sta e I .
- za to vrijeme treba isklj uciti ventilatore i navlaziti pod u stc -
leniku kako bi se pospjesila oplodnja.
42
VOCKE STABLASICE
BRESKVEI
NEKTARINE
OSORTAMA
AMSDEN JUNE
Ova je breskva koja prva lOri, sto je velika prednost u hladnijem
podneblju. No ova sorta nema velike prinose, a plodovi joj nisu
zarko obojeni, premda je bijelo meso dobra okusa. Uzgajajte je
na otvorenom iii u stakleniku.
BELLEGARDE
Ova sorta ima brajne prednosti - plodovi su vrlo krupni, a izrazi -
to zuto meso izvrsna je okusa. Urad po stablu vrlo je visok, no
ima i jednu manu: sorta lOri vrlo kasno, taka da je pogodna
iskljucivo za staklenicki uzgoj .
--
DUKE OF YORK
Aka ne izaberete sorte Peregrine i Rochester zbog njihove
pouzdanosti, tada se odlucite za ovu sortu zbog plodova izn-
imne kvalitete. Blijedozuto meso vrlo je socno, a okus mu je
osvjezavajuci. Sorta dobra rodi, posebno aka je uzgajate uz
kakav juzni zid.
EARLY RIVERS
Sorte Earlv.Rivers i njoj slicna John Rivers najranije zore ad svih
nektarina. Zuto je meso socno, dobra okusa. Sorta dobra radi, ali
usprkos svojoj ranozrelosti nije postal a popularna kao sorta Lord
Napier.
'.---- ',---
ELRUGE
Sadnice ove sorte necete lako nabaviti, jer njezina kasna zrelost
uvjetuje i potrebu za posebno povoljnim mjestom u vrtu. Dobri
se rezultati postizu kad se uzgaja u stakleniku. Okrugli plodovi bi-
jela mesa izvrsna su okusa, kao i sve nektarine.
HAYLES EARLY
Ova je sorta odlicne radnosti, a dovoljno je rana da se uzgaja na
otvorenom. U posebno dobrim godinama nuzno je prarijediti
plodove. Meso se topi u ustima pa plodovi bas i nisu cvrsti, a
okus im je prosjecan.
HUMBOLDT
Ovu sortu nemojte izabrati za uzgoj na otvorenom - sorta Lord
Napier mnogo je pouzdanija. Upravo je obratno kad je rijec a
staklenickom uzgoju - Humboldt daje velike prinose, a plodovi
zlatnozuta mesa izvrsna su prepoznatljiva okusa.
LORD NAPIER
To je najpopularnija nektarina za uzgoj u vrtovima. Zori relati vno
rano, a plodovi su bijela mesa, izuzetno aramaticni i puna okusa.
Sorta rodi obilno i redovito pa nije cudo sto se naj cesce bira za
uzgoj na otvorenom.
TIP: breskva
• ••
VEliCINA PlODA: srednll

BOJA POKOZICE: zelenkastobijela s
nahukom crvene
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
...... " . . . . •.....
TIP: breskva
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom
tamnog crvenila
. . : ~
VRIJEME BERBE: sredina rujna
TIP: breskva
VELICINA PlODA: velik
BOJA POKOZICE: zuta, gotovo potpuno
prekrivena izrazitim crvenilom
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: nektarina
VELICINA PlODA: velik
'. .
BOJA POKOZICE: zuta s crvenlm
nahukom
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: nektarina
VEliCINA PlODA: srednji

BOJA POKOZICE: blijedozelena s
tamnocrvenim nahukom
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
TIP: breskva
VEliCINA PLODA: srednj i
BOJA POKOZICE: zuta, s crvenim
tockicama i nahukom
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TI P: nektarina
VELICINA PLODA: velik
• • •
BOJA POKOZICE: narancasta s crvenlm
nahukom
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
TIP: nektarina
VELICINA PlODA: velik
BOJA POKOZICE: zuta s crvenim
nahukom
VRIJEME BEREBE: pocetak kolovoza
' ..
TIP: breskva
VELICINA PLOOA: velik
BOJA POKOZICE: zarko crvena
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
TIP: nektarina
VELICINA PLODA: srednji do velik
BOJA POKOZICE: zuta s crvenim nahukom
VRIJEME BERBE: pocetak rujna
TIP: breskva
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: zuta, gotovo potpuno
prekrivena tamnim crvenilom
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
TIP: breskva
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom
tamnocrvene
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
TIP: breskva
VELICINA PLODA: velik
• •
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom
tamnocrvene
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
,. " "' .' " " ..... , '" . '.
.".' .". oJ · '
PEREGRINE
Ovu sortu vocari odabiru najeesce, ali preporueuju je i strue-
njacL Ima odlike koje se od breskve oeekuju: meso je soeno i
odliena okusa, a stabla su pouzdana rasta. Urodi su visoki i ni
jedna druga sorta nece pokazati bolje rezultate ako se uzgaja uz
juzni zid.
PINE APPLE (ANANAS NEKTARINA)
Ova sorta zori uranu jesen pa nije pogodna za uzgoj nva otvo-
renom, no zato je izvrstan izbor za staklenieki uzgoj. Zuto se
meso topi u ustima, a okus je izvanredan i podsjeca na ananas,
ako je vjerovati katalozima.
RED HAVEN
Breskva okruglih plodova koja se uspjesno yzgaja u juznijim kra-
jevima. Dobro rodi , a plodovi su privlaeni. Zuti su plodovi evrsti
ali soeni i imaju prepoznatljivu crvenu zonu oko kostice. Okus je
dobar, ali ne i odliean.
ROCHESTER
Rochester moze stati uz bok sorti Peregrine po popularnosti i
obieno se smatra najboljom sortom siroke rasprostranjenosti.
Okus plodova nije nista posebno, no meso je evrsto i soeno, a
stabla pouzdana rasta. Sorta kasno cvate pa cvjetovi ne strada-
ju od mraza.
ROYAL GEORGE
Zbog svoje kasne zrelosti preporueuje se za uzgoj uz zidove u
juznijim krajevima. Zbog dobrih osobina, sadnice ove sort e nude
brojni katalozi. Prinosi su veliki, a soeni plodovi imaju izvrsnu
aromu i prepoznatljiv okus. Sorta je dobra i za staklenicki
SADNJA
Potrebno je zaklonj eno, suneano mjesto i tlo dovoljno vt ain . ali 108 ocjed o. ajpovolj -
nije vrijeme za sadnju sadnica s golim korij enom jest s. deni, do Je ontejnerske sadnice
v
najbolje saditi poeetkom jeseni. Zeli te Ii obli kovati a a voe icu posadite na udal je-
nosti od 20 em od zida, a deblo pri sadnji lagano a prema zidu.
UZGOJNI
OBLIK
vaza
vaza
vaza
fan
fan
fan
VRSTA
breskva
breskva
breskva
breskva
nektarina
breskva
PODLOGA
Brompton
St Julien A
Pixy
St Julien A
St Julien A
Pixy
RAZMAK
MEflU
6m
4,5 m
3m
4,5m
3,6 m
2,5 m
RAZMAK
MEf)U
6m
4, 5 m
3m
UROD PO
ODRASLOM
25 kg
20 kg
12 kg
10 kg
5 kg
5 kg
44
VOCKE STABLASICE
BRESKVEI
NEKTARINE
REZIDBA
Rezidbu ne obavljajte zimi, a sve rane nastale rezidbom premazite voearskim voskom. To je nuzno da bi se
smanjila opasnost od zaraze bakterijskim rakom i bolest »srebrnog lista«.
BRESKVA U OBLIKU VAlE
Rezidbu obavljajte u proljeee. Slijedite upute za rezidbu sljive (str. 36).
Odstranite sve cvjetove koji se pojave u sezoni nakon sadnje. Za rezid-
bu vee formiranih stabala slijedite upute za rezidbu visnje (str. 40).
BRESKVA U OBLIKU FANA
Oblikovanje
stabla starog
2-3 godine
Kupite djelomicno oblikovanu sadnicu koja se sastoji od 8 iii vise grana.
Ako se odlucite za jednogodisnju sadnicu, ustedjet eete nesto novca,
ali eete izgubiti nekoliko sezona, uz mnogo ulozenog truda.
Svaku granu
. ,.. "
pnvezlte za stap.
--
Rezidba formiranog
stabla
U prolje6e treba
odstraniti sve izboje
koji rastu prema zi du
iii suprotno od
njega. Zatim treba
prorijediti rodne
pupove tako da na
svakom izboju os·
tane jedan na bazi,
jedan u sredini , a
jedan na vrhu.
NJEGA

Stapove za dvije pri -
marne grane privezite za i
da medusobno zatvaraju kut od 45°.
I
U svibnju
svaki izboj
prikratite na
duljinu od 6
li stova.
-
Mreza prebacena preko stabala u ranD proljeee zastitit ee
osjetljive cvjetove ad mraza. Preka dana mrezu uklonite kako
bi se omogueia pristup kukcima oprasivacima. Mreza je
nuzna i kaa zastita ad ptica kaje bi zimi pajele pupave, a Ijeti
ostetile pladove.
Zalijevajte redovito za suha vremena - dostajat ee 20 I vode
po m' svakih desetak dana, sve do prestanka suse. Nemojte
dopustiti da se zeml ja oko stabla potpuno osusi , sto je oso-
bito vazno za tek posadene voekice u blizini kuee.
U vrlo rodnim godinama valja prorjedivati plodove. Prorjedujte
ih od trenutka kad plodovi dosegnu velicinu pikule pa dok ne
budu poput oraha. Na kraju prorjedivanja trebali biste imati po
jedan plod na svakih 15-20 centimetara izboja.
,
t-- - -'7 za ostale grane
ravnomjerno rasporedite
• ••
I za zleu.
U veljaci odrezite po tre6inu svake grane pa 6e se
razviti jos »rebara« koja takoder treba privezati za
stapove i ravnomjerno rasporediti.
Nakon berbe sve
izboje koji su
donijeli rod
prikratite sve
do lateralnog,
zamjenskog
izboja.


PRIHRANA I MALCIRANJE
Breskve traze redovito prihranjivanje i malciranje - pojedinosti
na str. 21. Dobro je i dodatno prihranjivati stabla tijekom razvo-
ja plodova nekim od kompleksnih mineralnih gnojiva.

BERBA I SKLADISTENJE
Breskve i nektarine postaju potpuno zrele kad omeksa meso
oko peteljke, a pokozica dobije crveni nahuk. Plodovima njezno
rukujte. Prilikom berbe plod njezno obuhvatite dlanom i zao-
krenite - aka je zreo, lagano ee se odvojiti od grancice.
Plodovi se na hladnom mjestu mogu cuvati tjedan dana, neza-
motani i slozeni u plitke letvarice. Breskve se mogu ukuhavati,
susiti iii zamrzavati - prije zamrzavanja izvadite plodovima
kosticu.
ELICE
Mnoge su slicnosti izmedu breskve i marelice, a neke se vide vee
na prvi pogled. Stabla su im otprilike jednake visine i izgl eda, plo-
dovi obiju vrsta u sredini imaju kosticu, meso im je zute iii crven-
kaste boje, slatko i socno. Uzgoj ovih voenih vrsta u sjevernij im
krajevima svojevrstan je rizik. Za obje se vrste preporucuje uzgoj u
obliku fana uz jugu okrenut zid, aka klima dopusta sadnju na otvo-
renom, iii staklenicki uzgoj, aka zivite u kraju 5 hladnijom klimom.
Uzgajaju Ii se marelice na otvorenom, tada je u veeini krajeva nu-
zna zastita ad mraza, a pozeljna je i zastita ad ptica. Vrsta je samo-
oplodna pa joj ne treba pose ban oprasivac, no 5 obzirom na rano
cvjetanje, treba pripomoei rucnim oprasivanjem. Marelica se ma-
ze uzgajati i kao loncanica - izaberite sortu Moorpark cijepljenu na
podlogu St Julien A iii Pixy. Pocnite 5 djelomi cno obli kovanim sta-
blom posadenim u lonac promjera aka 30 cm i prikratite glavne
grane na polovicu duzine. Postupak ponavljajte svakog proljeea
sve dok ne oblikujete zadovoljavajuei kostur. Nakon berbe treba
prikratiti sve grancice koje su donijele rod, i to sve do postranih
izboja. Lonac 5 marelicom drzite cijele godine u stakleniku, ii i ga, za
toplijih mjeseci, iznesite na toplu i suncanu terasu.
Uz brojne slicnosti postoje i mnoge razlike izmedu breskve i mare-
lice. Za marelice bakterijski rak i bolest »srebrnog lista« nisu ozbilj-
na opasnost, taka da se rezidba maze obavljati na kraju zime iii u
rano proljeee. Jos je vaznije naglasiti da marelica maze donositi
plodove i na spurovima koji nastaju na starijem drvu, a ne samo
na jednogodisnjem drvu, kao sto je to 5 breskvom. Zbog toga i
rezidba postaje jednostavnija. Marelica se razlikuje i po zahtjevi-
ma za kvalitetom tla, jer trazi vise humusa i kalcija pa ju je najbolje
posaditi u dublje, plod no i karbonatno tlo.
Popis odgovarajueih so rata jos je uzi nego za breskvu. Mnogi ka-
talozi nude samo jednu sortu - Moorpark - koja se dokazala u
uvjetima koji nisu idealni.

UZGOJ U STAKLENIKU PODLOGE




.. .

• oj.

" ,",

-


Marelice cvjetaju jos ranij e ad breskve, pa proljetni mrazovi mogu
v
cesto potpuno uni stit i rod te godine. Cak se ni u juznim krajevima
vocar ne maze potpuno pouzdati u marel icu, jer ce ana dobra rodi ·
ti samo aka proljece bude blago, a zast ita ad mraza propisno
postavljena. Zbog toga se mnogi odlucuju na staklenicki uzgoj. Tu
se mogucnosti svode na oblikovanje fana uz juzni zid staklenika iii
na uzgoj marelica loncanica. Uzgoj u loncima daje manje prinose,
ali zahtijeva i manje truda aka oblikovanja i odrZavanja. Sve su
nabrojene sorte pogodne za stakleni cki uzgoj . Sl ijedite upute za
uzgoj breskve na str. 41.
Marelice se uzgajaju na podlogama za sljive. I Brompton i
Mussel prebujne su za kucne vrtove pa je naj popularnija
podloga srednj e bujnosti - St Julien A koj a daje stabla vi -
sine do 4,5 m iii fanove otprilike jednake vi sine.
U poslj ednje se vrij eme sve cesce primjenjuje i slabo
bujna podloga Pixy.
v v
RUCNO OPRASIVANJE
Pojedinosti na str. 41.
SADNJA
Potrebno je zaklonjeno, suncano mjesto. Tlo mora biti dobre propusnosti, a aka je siromasno humusom, tada treba dodati dosta
organske tvari. Kisela se tla moraju kalcificirati. Najpovoljnije doba za sadnju sadnica go log korijena jest u studenom.
UZGOJNI
OBLIK
vaza
vaza
fan
VRSTA
St Juli en A
Pi xy
St Julien A
RAZMAK MEilU
STABLIMA
4,5 m
3m
4,5 m
RAZMAK MEilU
REDOVIMA
4,5 m
3m
UROD PO ODRASLOM
STABLU
20 kg
12 kg
10 kg


, .
'.



. :: ' .
( .
NJEGA
o SORTAMA
Plodovi su manji nego u sorte Moorpark, no ranije dozrijevaju, a
stabla su manje podlozna apopleksiji. Ipak, sorta ima i dvije
mane - evjeta vrlo rano i podlozna je alternativnoj rodnosti.
FARM
Ovo je americka sorta koja je stekla dobru reputaeiju kao mare-
liea pogodna za uzgoj na otvorenom. Rano dozrijeva, a plodovi
su izvrsna okusa. Sorta dobro rodi i pokazuje stanovitu otpor-
nost na apopleksiju. Svakako vrijedi pokusati s uzgojem!
MOORPARK
Moorpark je do sada najpopularnija sorta koju nude mnogi ra-
sadniei . Narancasto meso izvrsna je okusa, a stabla su poznata
po svojoj pouzdanosti . Ipak, cesto stradaju od apopleksije.
NEW LARGE EARLY
Ovalni, krupni plodovi ove sorte zore ranije od sorte Moorpark,
a i okus im zadovoljava. Sadniee ove sorte nude tek rijetki
rasadniei, premda je mnogi hvale kao cvrstu i otpornu na apo-
pleksij u.
REZIDBA
MARELICA U OBLIKU VAlE
TIP: marelica
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: narancasta s ruzicastim
nahukom
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
TIP: marelica
VELICINA PLODA: srednji
• • •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s crvenlm
nahukom
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: marel ica
VEUCINA PLODA: veli k
• • •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s crvenlm
nahukom
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
TIP: mareli ca
VELICINA PLODA: velik
• •
BOJA POKOZICE: tamnonarancasta s
crvenim nahukom
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
Posadite djelomicno oblikovanu sadnicu staru 2-3 godine. Slijedite upute za oblikovanje
vaze u sljiva - str. 36. Rezidbu obavljajte pocetkom veljace.
Rezidbu odraslog, oblikovanog stabla obavljajte prema uputi za orezivanje visnje - str. 40.
MARELICA U OBLIKU FANA

Posadite djelomicno oblikovanu sadnicu staru 2-3 godine. Slijedite upute za oblikovanje
fana u breskve - str. 44.
Rezidbu odraslog, oblikovanog stabla obavljajte prema uputi za orezivanje sljive - str. 36.
~
HRANJENJE I MALCIRANJE
Nuzno je postavlj anj e mreze preko stabala kako bi se izbjegla
ostecenja od mraza. Mrezu poduprite tako da ne dodiruje cvje-
tove, jer bi ih mogla ostetiti, a preko dana mozete je ukloniti .
Redovito zalijevajte za suha vremena - dostajat ce 15 I vode/m'
svakih desetak dana do prestanka suse. Nemojte dopustiti da se
zemlja oko stabla potpuno osusi, sto osobi to vrijedi za novo-
posadena stabalca i za ona gdje su plodovi poceli sazrijevati.
Pojedinosti su iznesene na str. 21. Svakog proljeca vocke mal-
cirajte slojem organske tvari debelim oko 5 em.
~
BERBA I SKLADISTENJE
Mareliee postaju mekane nekoliko dana prije berbe. Serite ih kad
se plodovi lako odvajaju od granciea - pazljivo jer se plodovi lako
ozl jeduju. Drzite ih u zatvorenom prostoru dan prije uporabe. Ma-
reliee se mnogo bolje skladiste od bresaka; u hladnom se pros-
toru mogu cuvati i nekoliko tjedana. Pohranite ih nezamotane u
plitke letvariee. Mareliee se mogu konzervirati, susiti i zamrznuti,
no prije zamrzavanja plodovima treba izvaditi kostieu.
U godinama preobilna roda moraju se prorjedi vati plodovi. Pocni-
te ih prorjedivati kad plodovi dosegnu velicinu tresnje, pa postup-
no uklanjajte sve male i pretrpane plodove. Postupak ponavljajte
u nekoliko navrata sve dok plodovi ne budu promjera 4-5 em.
Smokve su cud no voce - njihov uzgoj ukljucuje tehnike koje nece
biti opisane ni na jed nom drugom mjestu u ovoj knjizi . Nije ih jed-
nostavno niti razvrstati u sku pine, pa su u ovoj knjizi opisane kao
»vocke stablasiee«, a u nekoj drugoj kao »meko voce«.
Smokve se prilicno jednostavno uzgajaju. Nisu eijepljene na pod-
loge i ne trebaju partnera-oprasivaca. Odgovarat ce im svako tlo,
samo da je dobre propusnosti, a stabla mogu izdrzati i hladnoce
sjevernijih krajeva.
Prskati ne treba jer smokve rijetko napadaju bolesti i stetniei. Ipak
ovu je egzoticnu vocku tesko natjerati da redovito rodi svake go-
dine. Procitajte nastavak teksta prije nego sto se odlucite za kup-
nju sadniee, jer cete, kao i vecina vrtlara, vjerojatno zakljuciti da se
uzgoj bresaka, grozaa iii dinja mnogo vise isplati, ako se vee zelite
odluciti za neku od egzoticnijih vocnih vrsta.
Da smokva ne bi izrasla u golemo, prebujno stable koje ce donositi
tek pokoji sitan plod, mora se svakako ograniciti rast i sirenje kori-
jena. To se moze postici na dva nacina - iii smokvu posaditi u po-
sudu promjera 40-50 em iii ozidati stijenke sadne jame (slika na dnu
straniee), kako korijen ne bi prodirao u okolnu zemlju. Smokvu lon-
canieu mozete oblikovati kao fan uza zid iii kao patuljastu vazu, a
lonee mozete drzati u stakleniku eijele godine iii ih unositi u zatvo-
ren prostor tek kad stabaleima otpadne lisce i kad zaprijeti mraz.
Zaklonjen zid koji gleda prema jugu iii jugozapadu bit ce idealno
mjesto za sadnju smokve. Staklenicki ce uzgoj, dod use, omoguciti
dvije berbe na godinu, no ipak razmislite, jer je smokva lisnata
vocka koja daje mnogo sjene.
Sljedeci se problem odnosi na zimsku zastitu stabala koja uzga-
jamo na otvorenom. Ovogodisnji su plodovi bili na stablu i prosle
godine, u obliku nerazvijenih plodica. Svi ti plodici, kao i mladi
izboji, moraju biti pokriveni svaki za sebe.
U sezoni rasta smokva trazi i redovitu njegu - ucestalo zalijevanje
u susnom razdoblju, cak dvaput na tjedan, orezivanje izboja u lip-
nju, a prekobrojni se plodovi moraju odstraniti krajem rujna - str.
48. Ocito, smokva nije vocka za lijene vrtlare koje zanimaj u sa mo
njezini ukusni plodovi. Dva su t ipa smokava - zelene sorte koje
imaju zelenkastu pokozieu i svi jetlo meso te Ijubicaste sorte sa
smeckastom iii Ijubicastom pokozieom i ervenim mesom. aj -
cesci izbor za uzgoj na otvorenom jest pouzdana sorta Brown
Turkey, dok je za staklenicki uzgoj bolja sorta BourJasotte Grise.
SADNJA
Izaberite suncano i zaklonjeno mjesto. Sadite fanove na razmak od 3 do
4 m, od studenog do ozujka, no ipak je najpovoljnija sadnj a u ozujku.
Najuobicajenije je smokvu posaditi u posebnu, ogradenu jamu, kao sto
je pokazano na slici . Jos je jednostavnije saditi u vecu cijev iii u c\' jetni
lonac promjera aka 50 em, no tad a su nuzne rupe na dnu za odvodnju
suvisne tekucine. Sadite u dobar zemljani kompost, no u svakom slu-
caju njezno rukujte osjetljivom sadnicom.
Neukopani lonac moze stajati na zaklonjenu, suncanu mjestu u vrtu dok
ne zaprijete mrazovi, a tada ga valja unijeti u natkriveni prostor. Uz-
gajate Ii smokve u obliku fana uza zid, tada lance ukopajte u zemlju taka
da razina supstrata u loncu bude jednaka razini okolne zemlje.
Presadujte svake 2-3 godine, ito na kraju zime.
,


I
I
i

6.0cm x . em
sloj tankih
ploca
.. -
pom1lesane s
. I kostanog
brasna
• sloj od 30 em
razbijene i gusto
naslagane ei gle
NJEGA
OSORTAMA
BOURJASOTTE GRISE
Ova se sorta uzgaja iskljueivo u stakleniku, jer je preosjetljiva za
uzgoj na otvorenom. Plodovi su okrugliji nego u ostalih ovdje
nabrojenih sorata, a i okus im je bolji - to je, vjerojatno, najbolja
i najslada smokva koju mozete uzgajati . Dobra je i za uzgoj u
loncima.
BROWN TURKEY
TIP: zelena smokva
VELICINA PLODA: srednji do velik .
BOJA POKOZICE: blijedozelena
VRIJEME BERBE: rujan
TIP: Ijubicasta smokva
VELICINA PLODA: srednji do velik
Dugi niz godina ova je sorta bila br. 1, jer Je pogodna i za stak-
lenieki uzgoj, ali i za uzgoj na otvorenom. Pouzdana je i dobra
rodi, a plodovi crvena mesa imaju sladak i pun okus. Sadnice
ave sorte najeesce se i nude u rasadnicima.
BOJA POKOZICE: =.--=
BRUNSWICK
Ova je sorta tek nesto manje popularna ad prethodne. Izduzeni
su plodovi nesto veCi nego u sorte Brown Turkey, a i zore neko-
liko tjedana ranije. Okus im je odliean, no stabla nisu taka pouz-
dana i slabije rode ad prethodne sorte.
WHITE MARSEILLES
Ova sorta zori u isto vrijeme kad i Brown Turkey, no to je i jed ina
slienost. Plodovi su prepoznatlji va kruskolikog oblika, a svijetlo
im je meso gotovo prozirno. Sorta se pokazala dobrom za uzgoj u
lonci ma.
REZIDBA

plavkasti cvjetovi
VRIJEME BERBE: kolovoz - rujan
TIP: zelena smokva
VELICINA PLODA: vrlo velik

BOJA POKOZICE: I
smecka stim nahukom
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
.
TIP: zelena smokva
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: blijedozelena
VRIJEME BERBE: kolovoz - rujan
Kupite djelomieno oblikovanu sadnicu, staru 2-3 godine. Zelite Ii je uzgajati u obliku vaze,
tad a slijedite upute za oblikovanje jabuka na str. 22. Za oblikovanje fana posluziti ce vam
upute za breskvu na str. 44.
Rezidba starijih, formiranih stabala obavlja se u lipnju. Svi se mladi izboji prikracuju na duljinu
ad 5 listova, sto ce potaknuti tjeranje novih izboja. U slucaju oblikovanja fana njih treba
• • v •
prlvezatl uz zleu.
Potkraj rujna plodovi se prorjeduju. Ostavljaju se plodici na krajevima izboja, koji su velicine
graska. Oni ce se za berbu razviti sljedece godine. Kad se u rujnu poberu svi zreli plodovi, na
granama ce ostati i nekoliko nerazvijenih plodova velicine oraha, pa i njih treba odstraniti.
U proljece se stabla ciste - uklanjaju se grancice koje su stradale ad mraza, a na fanovima se
odstranjuju i pupovi koji gledaju prema zidu iii suprotno od njega.
~
HRANJENJE I MALCIRANJE

Najvaznija je zimska zastita mladih izboja i nerazvijenih plodica.
Smokve loncanice premjesti te u zatvoren prostor, a na one
koje se ne mogu premjestiti postavite stitnike ad slame iii per-
forirane folije i dobra ih privezite. Zastitu postavite potkraj je-
seni , a skinite je tek u travnju iii svibnju.
Smokve nemojte previse gnojiti. Dodajte malu kolieinu mine-
ralnoga gnojiva u proljece, a na povrsinu zemlje postavite male
od organske tvari. Kad plodovi pocnu krupnjati, dodajte jos
malo tekucega kompleksnog mineralnog gnojiva.
~
Za stabla s ogranicenim rastom korij ena vrlo je vazno redovito
zalijevanje. Nikada se ne smije dogoditi da se korijenova bala
..
osusl.
Vlaga u tlu najvaznija je u doba debljanja plod ova na poeetku
Ijeta. Zalijevanje valja smanjiti pred kraj zrenja plodova.
Krajem Ijeta postavlja se i mreza kako bi se zreli plodovi zastitili
od ptica.
BERBA I SKLADISTENJE
Smokve su spremne za berbu kad peteljka povene, a dobro se
obojeni plodovi objese. Usto plodovi mogu lagano popucati iii
se na dnu pojavi kap slatkog soka. Budete Ii s plodovima njezno
postupali, odrZat ce se na hladnom mjestu i nekoliko tjedana.
Smokve se mogu i susiti u specijalnim susarama. Plodove
svakog dana treba okretati pa ce bib suhi za 4-7 dana.
DUD URVA
Ova vocka zahtijeva vrlo malo truda - evjetovi su samooplodni,
a berba plodova ne moze biti laksa. Morate samo rasprostrijeti
ovecu tkaninu ispod krosnje u kolovozu iii rujnu, kad pocinju
padati zreli plodovi. Lagano protresite grane i tkanina ce biti
prepuna plodova oblikom slicnih malinama - erveni su iii goto-
vo erni, a okus im je sladak i po malo gorkast. Jedu se svjezi , a
mogu posluziti i za pripremanje zelea, dzemova iii vina.
Ipak, razmislite dobro prije nego sto posadite dud u vlastitu
vrtu. Problem, prije svega, moze biti nedostatak prostora, jer
odrasla stabla dosegnu visinu od 6 do 8 m, a krosnja im je
izuzetno siroka. Osim velikog vrta, trebat ce vam i dosta str-
pljenja, jer dud raste vrlo sporo prvih godina, a i stabla u pro-
Ijece kasno prolistaju. Najgore od svega - prve cete plodove
kusati tek nakon sedam godina uzgoja. Problem moze biti i
neprimjereno sadno mjesto, jer ce dud podbaeiti u sjenovitim
sjevernim vrtovima i u teskim tlima koja zadrZavaju vodu.
Usprkos svemu, dud se isplati posaditi, cak i u sjevernijim kra-
jevima. Kupite djelomicno oblikovanu sadnieu, staru 3-5 godi-
na, i posadite je u ozujku. Radije izaberite erni dud umjesto bi-
jelog duda, plodovi kojeg imaju prilicno bljutav okus. Prvih go-
dina mlado ce stablo trebati kolae, a rezidba treba biti sto um-
jerenija. Prvih dviju zima prikratite neke od postranih grana
koje nece ciniti kostur, a sljedecih zima odstranite sve mrtve i
ostecene grane te one koje se medusobno krizaju. Da se grane
pune plodova ne bi slomile, poduprite ih letvama, sto osobito
vrijedi za starija stabla.
DUN
Stablo dunje sa svojim krupnim, kozastim liscem izgledaju
pomalo istocnjacki. Tijekom lipnja javljaju se i iznimno krupni
(promjera i do 6 em) bijeli iii svijetloruzicasti evjetovi, a zatim i
krupni plodovi, dugacki do 15 em. Plodovi su aromaticni , jabu-
casti iii kruskoliki, no uvijek gorkasti , pa se ne jedu u svjezem
stanju nego sluze za pripremu dzemova, zelea iii marmelada,
sami iii u kombinaeiji s jabukama (»marmel ada« vuce korijen
od portugalskog naziva za dunju - marmalo ).
Dunja je vocka za toplije krajeve s manje obor ina, premda trazi
tlo dovoljne vlaznosti i dovoljno prostora, jer ce stabla narasti
do visine od 5-6 m. Dunju posadite izmedu studenog i ozujka,
a kontejnerske sadniee mozete saditi eijele godine. Izaberi te
djelomicno oblikovanu sadnieu, staru 2-4 godine, a mozete se
odluciti za Vranjsku dunju krupnih, kruskolikih plodova, sortu
Champion, s velikim plodovima jabucasta oblika iii za sortu
Portugal; njezini narancasti, kruskoliki plodovi dozrijevaju ne-
sto ranije. Usput, ukrasni grm koji zovemo »japanskom du-
njom« bitno se razlikuje od vocke 0 kojoj govorimo.
Prvih nekoliko godina prikracujte glavne grane tako da ostane
otprilike poloviea duzine prirasta iz prosle godine. Sredina
krosnje neka ostane suplja. Kad se jed nom krosnja oblikuje,
orezujte sto manje - zimi odstranjujte samo mrtve granciee i
one koje se medusobno krizaju.
Plodove be rite prije prvog mraza, skladistite na hladnom i mra-
cnom mjestu i pocnite rabiti tek kad se boja pokoziee promijeni
od zelenkaste do zlatnozute, za sto ce trebati 4-8 tjedana.


~
BOLESTI I STETNICI
RAZVOJNA FAZA KADA PRSKATI
BUBRENJE
PUPOVA
OTVARANJE
PUPOVA
POJAVA

LlSTICA U PUPU
• •
MISJE USI
ZELENA KITICA
RUZII':ASTI PUP
- jabuka
BIJELI PUP
- kruska
CVJETANJE
pocetak do sredina
svibnja Ijabuke)
kraj travnja do pocetka
svibnja Ikruske)
OTPADANJE
LATICA
- kad su otpale
gotovo sve latice
OBLIKOVANJE
PLODOVA
- sredina lipnja
OBLIKOVANJE
PLODOVA
- pocetak srpnja
ne treba prskati
ne treba prskati
prskati
ne treba prskati
prskati
prskati
NE PRSKATI!
prskati
prskati
prskati
v
SLJIVE

Lisne usi · Ptiee· Ose· Sl jivi na osiea· Crveni pauk
Srebrni li st · Trulez· Sarka ive
BRESKVE
Lisne usi · Crveni pauk · Kovrcavost lista
Srebrni list· Bakt erij ski rak· Pueanje kosti ee
SMOKVE
Rak· Botritis Istr. 101 ) · Koraljne pjege
JABUKE
Lisne usi· Savijaci· Gusjeniee
Krastavost· Pepelniea· Rak· Monilija
v
KRUSKE
Lisne usi· Kruskina i tresnjina osiea
Gusjeniee· Krastavost· Kruskin pikae
Obicno se prskanje provodi tek kad se pojavi
neka bolest iii stetnik - str. 51-57. Program
zastite jabuka i krusaka cini se slozenim, jer
obuhvaca primjenu razlicitih sredstava nekoliko
puta u sezoni. No marljiv ce vocar slijediti pro-
pisane postupke kako bi se unaprijed osigurao od
vecih i manjih problema koje mogu izazvati bo-
lesti i stetnici .
Pri prskanju nastojte doprijeti do svih listova i
izboja.
Nakon prskanja bacite svu preostalu kolicinu - ne
cuvajte je da biste je sljedeci put ponovno upotri-
jebil i.
»Umjesto najopasnijih herbicida parakvat i dikvat
(parakvat se i ne smije prodavati pojedincima)
preporucujemo primjenu »ekoloskih« herbicida
glifosata i glufosinata koji se na nasem trZistu jos
mogu nabaviti pod nazivima: Roundup, Cidokor,
Glyphogen, Rodeo, Basta itd.«
(Mr. Iva Krpina)
v
TRESNJE
Tresnjina erna us · Ptiee· Srebrni list
Bakterijski rak· Trulez Imonilija)
MARELICE
Lisne usi· Crveni pauk · Apopleksija· Srebrni list
Bakterij ski rak
DUNJE
Rak· Pepelniea • Monilija
",. . '. "

SUPLJIKAVOST LlSTA
Gljivicna bolest koja napada slji -
ve, breskve i tresnje. Na listovi-
ma se pojavljuju smede mrlje
koje se postupno pretvaraju u
rupice. Nema drugih simptoma,
pa stabla nisu ozbiljno ugro-
zena. Napadnuta su samo slaba
stabla, pa ih treba prskati tije-
kom Ijeta. Osjetljivost se pove-
cava za suse, pa stabla valja za-
lijevati.
aktivni kukei
dugi 1 em
Prvi znak napada vocnih pip a jesu crvenkas-
tosmede tockice na listovima. Nakon toga
nastaju vece supljine nepravilna oblika, a lis-
tovi su cesto i smezurani. Prskanje treba oba-
viti u fazama zelene kitice, a zatim i kad cvje-
tovi izgube latice.
GUSJENICE KOJE STVARAJU ZAPRETKE
/
Ove se gusjenice hrane liscem unutar »satora«
od svilenih niti koje same proizvedu. Zapretke
treba skupiti i spaliti - ako je ikako moguce - iii
ih unistiti prskanjem cim se pojave.
GUSJENICA GLOGOVOG BIJELCA
VELIKA RIDA GUSJENICA
GUSJENICA JABUCNDG MOLJCA
" "
BAKTERIJSKI RAK
Prvi znak ove bolesti sljiva, tre-
sanja i ostalog kostunjavog vo-
ca jesu svijetlo obrubljene mrlje
na listovima. Kasnije dolazi do
formiranja izraslina na kori i odu-
miranja napadnutih grancica.
Bolest se mora na vrijeme uoci-
ti ako zelite spasiti stablo. Bole-
sne grane treba odrezati, rezove
premazati vocarskim voskom, a
stabla redovito prskati.

TRESNJINA OSICA
erne li ci nke
duge 1 em '
Ovaj sluzavi, puzoliki kukac napada listove
tresnje i kruske sredinom i krajem Ijeta. Hrani
se na gornjoj povrsini listova koji mogu biti po-
jedeni sve do nervature. Prskanje se provodi
samo pri jacem napadaju.
GUSJENICE
SMHlA GR81CA RAZOVCA
Grbiea glatkog jela Ola na ada s aola u proll ece
ZELENA GRBICA MRAZOVCA
Napada mlado li sce koje se moze i uvinuti.
Grbiee se na pocetku hrane mladim liscem, no kas-
nije mogu prijeci na evjetne latiee i peteljke. Suz-
bijaju se prskanjem, a preventivna se zastita sastoji
u rasipanju otrovnih sredstava na zemlju, oko debla
vocke.
GUSJENICA DUDOVCA
Sarena gusjeniea dugacka aka 2 em. Jede li sce
ad svibnja do kolovoza. Suzbija se prskanjem.

Rupice na listovima vocaka nisu ni-
sta neobicno. Na samom pocetku
proljeca uzrokuju ih gusjenice mra-
zovca, a kasnije im se pridruzuju i
brojni drugi stetnici. Ovdje su prika- '
zani najcesci razlozi za rupicavost
listova u vocaka stablasica, premda
. nije rijetkost da »priskoce u pomoc« i
stetnici karakteristicni za meko voce.
• •
SAVIJAC POKOZICE PLOOA
Napadnuti su listovi savij eni ii i zal ijepljeni za
povrsinu ploda. Unutar akve zastite primje-
cuju se male, aktivne gusjenice. Pra icno je
rucno skuplj anje zaraienih li stova i plodova,
ali se stetniei ogu .. i prs anjem.
SKELETONIZER LlSTOVA JABUKE
Prilicno cest stetnik jabuke, kruske i tresnje u
juznijim krajevima. Ove centimetar dugac e
gusjenice zutog tijela s crnim tockicama jed
listove tako da na kraju ostane samo nervatu-
ra. Najaktivnije su krajem Ijeta, kad oSt .
lisce valja skupiti i zapal iti . Gusjenice se
suzbijati i prskanjem.



~


;;
·

~
,
1



,
, ..
52
, .
VOCKE STABLASICE
Simptomi na listovima
i izbojima

OSA SRCIKARICA
Plavieast kukae, dugaeak oko 0,5 em,
progriza mlade izboje jabuke, kruske i
sljive nakon polaganja jaja tijekom
Ijeta, Ti se izboji osuse i mogu ostati
visjeti na stablu. Najugrozenija su
mlada stabla koja se i stite prskanjem
fenitrotionom u fazi ruzieastog iii bi-
jelog pupa. Ipak, ovaj je stetnik vrlo ri -
jedak pa se suzbi janj e rijetko provodi,
APOPLEKSIJA
Poei nje ~ a vrhovima izboja s kojih se
spusta. Cesca je u kostunjavog voca
nego u jabuka i krusaka. Ima vise ra-
zl oga koji dovode do apopleksije, no
od bolesti se najeesce spominje rak,
a ako nije u pitanju bolest, tad a je
vjerojatno ri jee 0 zadrZavanju vode u
tlu. Zarazena se stabla moraju po-
sjeci , ali i poboljsati drenaza.
Ueinak mraza bolje se opaza kad lis-
to vi narastu. Donja im povrsina po-
staje neravna i mjehurava, a poko-
ziea na mjehuricima puea, otkriva-
juci donje tkivo. Najjaee su napadnu-
ti listovi uz evatove, ali lisce ipak ne
otpada.

CIGARAS
To je cest stetnik na kruski, a samo se
katkad javlj a i na jabuci . Licinke uz-
rokuju uvijanje lisnih rubova u tuljee
nalik na eigaru, a cesce napadaju
mlado li sce nego starije. Napadnuti
listovi mogu i otpasti . Suzbijanje je
otezano jer su li cinke dobro zasticene
u tuljeu pa se preporueuje skupljanje i
paljenje napadnutih listova.
MANJAK HRANJIVA
Nenormalna promjena boje li sto-
va najcesce upucuje na manjak
nekog od glavnih hranjiva, cemu
se moze doskociti primjenom
folijarne gnoj idbe. Ako su simp-
tomi manjka zelj eza iii magnezija
ozbiljniji, tada se manjak mora
nadoknaditi i kroz tlo. Stabla se u
Osim rupiea, na listovima se mogu pojaviti i mnoge druge nedace. Listovi
mogu biti uvijeni , obezbojeni, istockani iii prekriveni plijesni . Ne trosite vri -
jeme i novae prskajuci protiv svega i svacega - brigu vodite samo 0 onim
najvaznijim bolestima i stetnieima. To su erne usi na tresnj i, razne lisne usi
na mladim stablima, sarka sljive, krastavost i pepelniea na jabukama i
kruskama, kovrcavost lista breskve i apopleksija na mareliei .
I

KUKCI KORASI
To su smedi kukei , dugaeki oko 0,6
em, koji se hrane korom drvenastih
izboja. Ovi stetniei , koji se hrane
nocu, mogu katkada potpuno de-
formirati stabla jabuka. Suzbijanje
nije lako jer zahtijeva tretiranje sta-
bala i okolnog tla fenitrotionom iii
rasipanje drugih otrovnih sredstava
u krugu oko debla. .
GUSJENICA GRANOTOCA
Unutar izbusenih hodnika u napadnu-
tim graneieama nalaze se velike toe-
kaste gusjeniee duge i do 7 em, sto
moze uzrokovati odumiranje gran-
eiea, ali i eijelog stabla, Ovog je stet-
nika prilieno tesko suzbiti kemijskim
sredstvima pa se zarazene grane
eesto moraju odsjeci i spaliti.
VUNASTE USI
Kolonije ovih usiju zive na peteljkama
i graneieama, proizvodeci vunasti is-
ej edak kojim se stite, Same za sebe,
vunaste usi ne prave veliku stetu, no
njihovi su ubodi idealna mjesta za
ulaz uzrocnika raka. Cijelu koloniju
skinite mekom cetkom pa povrsinu
premazite spiritom. Vunaste se usi
mogu suzbijati i prskanjem .
. ... • . ;>f

TRESNJINA OSICA
Na listovima se pojavljuju male bli-
jede pjegiee, uzrokovane napadom
sitnih, zivahnih kukaea koji se hrane
na donjoj povrsini lista. Mogu se
suzbijati prskanjem, no to se odnosi
samo na vrlo jake najezde.

• •
proljece moraju prihranji vati i MANJAK DUSIKA
malcirati. crvenkasti i zuckasti li stovi
MANJAK KALiJA
smedenje lisnog ruba
MANJAK MAGNEZIJA
smedenj e izmedu zila
MANJAK ZELJEZA
zucenje izmedu zila
I

SREBRNILIST
Opasna bolest na sljivama, no
moze napasti jabuke, tresnje i
breskve. Spore prodiru kroz
rane na vocki , a prvi je simp-
tom bolesti promjena boje lis-
tova u srebrnkastu. Ubrzo do-
lazi do odumiranja izboja. Mrt-
ve se granciee moraju odsjeci
20 em nize od mjesta zaraze, a
rez premazati vocarskim vos-
kom. Stabla na kojima su se
pojavile krastave izrasline na
deblu treba iskrciti.
v
LlSNE USI
.. .. . ...
Razli cite vrste lisnih usiju mogu napasti jabuke,
kruske, breskve i sljive, a pojedinih su godina
ovi stetniei ozbiljan problem. Neki od njih izazi -
vaju zucenje i kovrcanj e mladih listova uz pot-
puno detormiranje, a izlucuju Ijeplji vu tvar, tzv.
mednu rosu. Suzbijaju se prskanjem u tazi ot-
varanja pupova i kasnij e u tazi zelene kitiee.
KRASTAVOST
Opasna bolest jabuka i krusaka, a moze napasti
sve dijelove vocke. Na listovima se pojavljuju
tamnozelene iii smede mrlje, granciee postaju
krastave i mjehuraste, a plodovi jako unakazeni
(str. 57) . Krastavost je najbolje suzbijati preven-
tivnim prskanjem protiv najvaznijih bolesti i
stetnika iii primjenom odgovarajucih sredstava
u tazi zelene kitiee, ruzicastog iii bijelog pupa,
odnosno otpadanja latiea, a zatim i dva tjedna
nakon otpadanja latiea. Otpale, oboljele listove
skupite i spalite, a krastave izboje zimi odrezite.
", ' r ,-v i aa
v .
poprecnl
presjek
izboj a
LAiNI SREBRNI LIST
Obican poremecaj koji samo
nalikuje opasnoj bolesti ; za raz-
liku od nje ne pocinje na vrho-
vima izboja da bi se postupno
spustao, nego odjednom na-
pada sve li stove na stablu.
Poprecni prerez izboja pokazat
ce da se provodni sustav nije
zacepio. Poremecaj uzrokuje
slabo hranj enje stabla i manj-
ak vode, sto treba nadoknaditi
dohranji vanjem i natapanjem.
CRVENIPAUK
• • •
vocm crvem
pauk
• •
gnnJa
Bryobia
Prvi znak napadaja ervenog pauka jesu sitne
pjegiee na gornjoj povrsini lista. Za topla se vre-
mena ubrzo pokazu i ozbiljniji simptomi, jer lis-
tovi poprimaju broncanu boju, suse se i odu-
miru. Pod povecalom se na donjoj strani listova
uocavaju sicusne grinje, kojih ima nekoliko
vrsta. Suzbijaju se akarieidima, najcesce u
nekoliko navrata.
PEPELNICA
Zaraza pepelni eom prepoznaje se po sivljenju
mladih listova, izboja i evatova u proljece. Pe-
pelniea je opasna bolest jer sprecava rast, uzro-
kuje otpadanje li stova, a zarazeni evatovi ne
donose plod. Poznata sorta jabuka Cox's Oran-
ge Pippin vrlo je osjetljiva na pepelnieu. Svi se
zarazeni dijelovi moraju odrezati i spaliti , a sta-
bla prskati .
,
• v
VOCKE STABLASICE
Simptomi na listovima
i izbojima
v
KRUSKINA GRINJA
Ova sitna grinja moze biti ozbiljan problem na
kruski , posebiee ako se uzgaja uza zid. Na li s-
tovima se javljaju sitne nabrekline zute iii er-
vene boje koja kasnije prelazi u ernu. Napadnuti
li stovi prerano otpadaju, a plodovi se izobl icuju.
Sve napadnute listove treba odstraniti cim
primijetite stetnika.
CRNA TRESNJINA US
To je jedina vrst a usiju koj a napada tresnje, no
rezultati mogu biti katastrotalni. Napadnuti se
li stovi ja 0 kovrcaju, a izboji prestaju rasti , zbog
tega je vrlo vaino ovog stetnika suzbiti na sa-
m m po· etku, prij e no sto se previse razmnozi.
I va se us suzbij a pravodobnim prskanj em.
KOVRCAVOST BRESKVINA LlSTA
Glavni je znak ove bolesti pojava vel ikih er-
venkastih mjehura na lisnoj povrsi ni. Osim sto
vrlo ruzno izgledaju, takvi ce li stovi ranij e ot-
pasti, a eijelo ce stable oslabjeti. Glj iva se preko
zime zadrZava u kori i pupovima, a ne na ot-
palom liscu. Suzbija se prskanjem sredinom
veljace, zatim ponovno za dva tjedna te treci put
prije jesenskog padanja li sca.
53


54
.; ..
,
, .
VOCKE STABLASICE
Simptomi na kori i
deblu
BAKTERIJSKI RAK
Ucinak je razoran, posebiee na kostu-
njavim vockama. Napadnute grane
nose malo listova i ubrzo ugibaju.
Izrasline proizvode smolu. Simptomi
na listovima opisani su na str. 51. Sve
oboljel e dijelove treba odrezati, rane
premazati vocarskim voskom, a sta-
bla prskati bakrenim preparatima u
kolovozu, rujnu i listopadu.
IZRASLINE NA KORI
Katkada se na granama iii na korijenu
vocaka pojavljuju i velike smede
izrasline hrapave povrsine. Najcesce
su napadnuta mlada stabla koja
rastu na tlima lose oejeditosti, a na
stari jim stablima naj cesce i nema
stete. Izrasline treba u jesen odrezati,
a rane premazati vocarskim voskom.
v
KORALJNE TOCKE
Na povrsini napadnutih grana pojav·
Ijuju se uzdignute tamnoruzi caste
tockiee, a izvor zaraze ovom gljivom
je na komadima mrtvog drveta koje
lezi oko stabala vocaka. Spore gljiva
nosene vjetrom uci ce u zdrava sta-
bla na mjestima reza iii rana. Zara-
zene grane treba odrezati, a mjesta
reza premazati vocarskim voskom
kako bi povrsine reza bile zasticene.
Kora se smezura i ispuea u koneen-
tricnim krugovima, a cesto je prekri-
vena i ervenkasti m li sajevima. Rak je
opasna bolest jabuka i krusaka, oso-
bito na slabo dreniranim tlima. Sve
napadnute grane treba odrezati , are-
zove premazati vocarskim voskom.
Rak treba suzbi jati i prskanjem.
v v
STITASTE USI

Stetniei karakteristicni za zane mare-
na stabla. Ti jela ovih nepomicnih ku-
kaea zasticena su stitom, zbog kojeg
nalikuju na skoljke. Ne tako ceste na
otvorenom, stitaste usi mogu biti
prava napast u zasticenom prostoru
za sve vocne vrste. Jako napadnute
izboje treba odrezati, a ostale prskati
" . .. .
prema programu zastlte - zl ml I u
svibnju.
• • •
StrtOVI u
Neki od simptoma koji se javljaju na kori i deblu, kao sto su npr. izrasline iii
stitaste usi , povrsinske su prirode i mogu se lako ukloniti . Drugi, poput bak-
terijskog raka, prodiru u sva biljna tkiva i mogu postati ozbiljan problem. U
smrtonosne se ubrajaju bakterijska palez kruske, neke gljivicne bolesti na
jabukama i rak na vecini vocaka. Stoga pripazite na opisane poremecaje.
SMOlAVOST
Poremecaj svojstven tresnjama i sl ji-
vama, a javlja se, uglavnom, nakon
vrlo hladna vremena. Na povrsini
debla i grana pojavljuju se nakupine
smole, no za razliku od bakterijskog
raka, ova smola potjece iz zdravog
tkiva. Nije potreban nikakav speeijal-
ni tretman - smolu uklonite, a stabla
dohranite kompleksnim gnojivom.
v v
BAKTERIJSKA PAlEZ KRUSKE
Bolest pogubna za kruske, moze se
pojaviti i na jabukama. Napadnuti iz-
boji venu i odumiru, a pouzdan znak
bolesti jesu uvenuti, svinuti listovi koji
ne otpadaju s grana. Sve oboljele gra-
ne treba odrezati, barem 60 em ispod
napadnutog mjesta, i to dezinfieira-
nim alatom. Kad bolest jed nom za-
hvati i deblo, vocka se mora posjeci.
v
GlJIVICNA BOlEST
Jabuke cesto ugibaju od ove glji -
vicne bolesti koja se razvija ispod
kore i na korijenu vocke, gdje se pri -
mjecuju i erne izrasline. U jesen se
na bazi stabla mogu pojaviti i plod i-
sta gljiva. Grane i korijenje oboljelih
stabala treba spaliti, a tlo se mora
tretirati nekim od fungieida, no, sve u
svemu, suzbijanje nije jednostavno.
PAPIRNATA KORA
Javlja se na stablima jabuka i kru-
saka koja su slabo hranjena, a rastu
na lose dreniranim tlima. Kora pos-
taje tanka i Ijusti se poput papira.
Izboj odumire ako postane potpuno
kruzno ogoljen. Unistenu koru od-
stranite, ogoljelu povrsinu premazite
vocarski m voskom te poboljsajte
drenazu tla. Stabla malcirajte i pri-
hran ite folijarnim gnojivom.
" . "
PUCANJE KORE
obliku ~ .
Do pueanja moze doci u svako doba
godine. Uzrok moze biti jak mraz, no
cesce je rijec 0 losoj drenazi tla iii 0
nepravilnom postavljanju kolea uz
stablo. Pueanje kore moze biti izazva-
no i obilnom ki som nakon dulje suse.
Mrtvo drvo odrezite, rane premazite
vocarskim voskom kako ne bi doslo
do zaraze. Stablu pomozite da se opo-
ravi malciranjem i prihranom.
dagnje
•• •
stitOVI U
obliku •
kamenice
,

GRINJE
Mlade grinje napadaju vee raz-
vi jene pupove jabuka i krusaka,
a cvatovi posmeduju, kao da je
posrijedi osteeenje od mraza,
premda se, nakon pomnijeg
promatranja, mogu uociti sitne
bijelozuekaste zivotinjice, nalik
na splostene lisne usi . Pojava
Ijepljivog soka jos je jedan znak
napadaja grinja. Prskanje treba
obaviti u tazi zelene kitice.
Ove zelene gusjenice mogu biti opasan stetnik
u juznijim krajevima. Hrane se unutar cvjetnog
pupa, zatim na otvorenim cvjetovima, a napo-
kon i u unutrasnjosti mladih plod ova, koji pada-
ju na zemlju krajem svibnja. Prskanje treba pro-
voditi samo za jacih napadaja i to u tazi otvara-
nja pupova, a zatim i u tazi bijelog pupa.
Ova bolest moze za toplih, vlaznih proljeea biti
vrlo opasna za sljive, jabuke i kruske. Cvatovi
se suse i posmeduju, a cijeli izboji odumiru.
Sve zarazene dijelove treba odstraniti u pro-
Ijeee, a Ijeti i plodove koji pokazuju znakove
trulezi (str. 57).
Bolest se suzbija i prskanjem.
MRAZ
Mraz u doba cvjetanja dovodi do
posmedenja i otpadanja cvjeto-
va, sto je opasno u godinama kad
cvjetanje nije obilno, ali, s druge
strane, u godinama kad cvjetova
ima i previse, na stete od mraza
valja gledati kao na prirodno pro-
rjedivanje cvjetova. Voekama koje
rastu u krajevima s cestim mra-
zom treba osigurati zastitu iii iza-
brati sorte koje kasno cvjetaju.
PTICE
Ptice mogu napraviti velike stete na cvjetnim
pupovima svih vrsta voeaka, no najjace na-
padaju tresnje, sljive i kruske. Potkraj zime i na
pocetku proljeea ptice kljucaju sredine pupova,
tako da odbijajuea sredstva ne pomazu jer se
zadrZavaju na vanjskim dijelovima pupova koji
pticama nisu zanimljivi. Plasticne mreze naj -
bolje su rjesenje za zastitu.
Porazno je, nakon obilne cvatnje, primijetiti da
su gotovo svi cvjetovi otpali bez zametanja
plodova. Da bi se otkrio pravi uzrok ove pojave,
vazno je znati dolazi Ii do otpadanja cvjetova re-
dovito, svake godine, iii tek povremeno.
Ako cvjetovi otpadaju svake godine, tada je, na-
jvjerojatnije, rijec 0 nedostatku odgovarajueeg
". " . ,.
opraSlvaca, ler mnoge vrste nece zametatl
plodove bez kompatibilnog peluda.
Cvjetovi mogu otpasti i zbog vrlo loseg vremena
u doba cvatnje, no to se ne zbiva svake godine.
Pogubno djeluju mraz, prevlazno, hladno vri-
jeme, ali i presuh zrak.
. -
VOCKE STABLASICE
Simptomi na pupovima
i cvatovima
v
JABUCNI CVJETAR
Ovo je cest stetoik na jabukama, no moze na-
pasti i kruske. U proljeee licinke se hrane unutar
cvjetnih pupova, tako da lapovi ostaju zeleni, ali
latice posmede i ne otvaraju se. Na prerezu se
uocavaju bijele licinke i mali smedi kukci. Rijec
je 0 jabucnom cvjetaru iii 0 srodnoj vrsti - jabu-
v
cnom puparu.
Jabucni cvjetar :
slava V na ledima
."-
,
"
Jabucni pupar:
nema slava V a ledima
Prskajte tenitrotionom u tazi otvaranj a pupova.
MRAZOVCI
I
~ -
( ~ . , '\
~ . ( \
i . i(' _
, ,
v
Gusjenice mrazovca vrlo su opasan stetnik, oso-
bito za mlado lisee s pocetka proljeea. Nakon :-
varanja cvjetova, gusjenice se hrane i I
odnosno lapovima. Ove gusjenice, koje SE [-
hadu karakteristi cna }) grbe«, duge J 1 er-
a mogu napadati i mlade plodo e. 9OFn :c
v' • • • •
zastlte Jest I poslpanle
krugu oka debla, no suzbij aju se I ,,- '"-:""
--
:n
i
·

c
·
,
,


PUCANJE KOSTICE
Na, povrsini napadnutog ploda bres-
kve vidi se rupa, a u unutrasnjosti
trula i raspuknuta kostiea. Najcesci

uzrok ove pojave jest slabo opra-
sivanje i neredovito zali jevanje. Slje-
dece godine provedi te rucno opra-
sivanje, pobrinite se za redovito na-
tapanje i za mal ciranj e, Ki sela tla
ka Ie ifi e i rajte.
Ose mogu napasti sve vrste vocaka
stabl asiea, no najvi se ce stradati one
ciji su plodovi meki i slatki , kao sto
su npr. slj ive, dok ce cvrsce jabuke i
kruske uglavnom ostati postedene,
Prskanje nece pomoci, a jedi ni je
lijek unistavanje osinjaka nekim od
odgovarajucih sredstava, naravno,
uz dozu opreza.
r
RUZICARI
Ovi su kukei (smedi iii plavi, dugacki
oko 0,8 em) krivi za nagrizanje mla-
dih plodova jabuka u svibnju i lipnju.
Nagrizeni plodovi su neupotrebljivi,
sto govori 0 opasnosti od ovih stetni -
ka. Za jaka napadaja, ruzicare treba
suzbi jati prskanjem.

SLJIVINA OSICA
Pouzdan znak da je ri jec 0 napadu
ovog stetnika jest rupa na plodu okru-
zena Ijepljivom tvari. U plodu nalaze
se 1,5 em dugacke bj elkaste licinke
sljivine osiee. Napadnuti plodovi ot-
padaju prije nego sto dozore. Tlo oko
vocaka mora biti obradeno, a prs-
kanje se provodi 7-1 0 dana nakon ot-
padanja latiea,
TRUUENJE ZA SKLADISTENJA
Najcesci uzrok tnuljenja jabl!,ka pri
skladi stenju jesu gorke mrlje. Zeli te Ii
skladi stiti vece kolicine plod ova, po-
duzmite preventivne mjere. Stabla
prskajte u kolovozu i ponovno tjedan
do dva prije berbe, Zarazene plodove
odstranite, a rezidbu stabala ne pro-
vodite prije veljace. Pregledavajte
uskladistene plodove, kako biste
zarazene odmah odstranil i.
Na zalost, mnogi problemi mogu nastati i nakon zametanja plodova. Najcesci
su ovdje i opisani, no mogu se pojaviti i neki drugi. Problem mogu biti i ptice
koje ce nakljuvati plodove pred samu zriobu. Napadaj lisnih usiju moze rezul-
tirati nastankom malenih, deformiranih plodova. Mraz moze prouzrociti gorke
mrlje na povrsini plodova, a posmedenje mesa u njihovoj unutrasnjosti .
,

,
A' .
( '
r'
/'
'-,- •

JABUCNI SVRDLAS
Ovi ce smedi kukei, dugacki oko 0,5
em, na povrsini ploda izbusiti brojne
sitne rupiee na mladim plodovima,
Napadaju u srpnju, no plodovi ostaju
deformirani i dalje. Meso je nedirnu-
to. Ovaj se stetnik suzbija redovitim
prskanjem.

UHOLAZA
Uholaze napadaju sve vrste vocaka
stablasiea, osobito one s mekim plo-
dovima. Jabuke stradaju krajem Ije-
ta, kad se na plodovima pojavljuju
rupe, a meso je izgrizeno. Tlo oko
vocaka valja dobro obraditi , a ako ga
napadnu uholaze, dobro ga je i po-
prskati odgovarajucim sredstvom.

• ••
KRUSKINA SISKARICA
Napadnuti plodovi postaju tamniji i
deformirani i ugl avnom otpadaju sa
stabla. Na prerezu se uocava velika
sredi snja supljina i brojne sitne licin-
ke. Napadnute plodove valja skupiti i
spaliti, a zemlju oko stabala redovito
obradivati. Sljedece godine provedi -
te prskanje .

KRUSKINE KAMENE MRLJE
Ovo je opasna virusna bol est, jer se
oboljela stabla ne mogu lijeciti pa ih
treba iskrciti i uni stiti. Zarazeni su plo-
dovi sitni i deformirani , povrsine pune
tvrdih, neravnih dijelova. Meso je dr-
venasto i nejestivo. Bolest se najces-
ce javlja na starijim stablima, no mo-
ze se prenijeti i na susjedna stabla.
• •
SAVIJAC POKOZICE PLODA
Gusjeniee savijaca pokoziee ploda
svijaju Ii stove i lijepe ih za plodove pa
se hrane ispod takva pokrova. Mogu
.. pojesti vel ike povrsine pokoziee i
mesa ispod nje, Ove se gusjeniee
suzbijaju redovitim prskanjem.
'. . ' .
KRASTAVOST PLODOVA
Ova ozbiljna bolest napada jabuke i kruske.
Smeckaste se kraste pojavljuju vee i na mladim
plodovima i rastu zajedno s njima, pretvarajuci
se u velike plutaste povrsine. Povrsina plodova
moze biti i raspucana, no meso je nedirnuto.
Napadaji su najjaci po toplom i vlaznom vre-
menu. Suzbija se redovitim prskanjem u faza-
ma zelene kitice, ruzicastog iii bijelog pupa, ot-
padanja latica i dva tjedna nakon otpadanja la-
tica. Zarazene listove spalite u jesen, a kras-
tave izboje zimi odrezite.
I
!
GORKE MRLJE

..

,
t
Na povrsini plodova javljaju se male, smede,
udubljene mrlje. Najcesce ispod tih smedih
podrucja dolazi i do promjene kvalitete mesa,
koje postaje gorko i nej estivo. Gorke se mrlje
cesto razvijaju tek pri skladistenju. Razlog je
prilicno nejasan, no zna se da je povezan s
manjkom kalcija u tlu i s duljim razdobl jem su-
se. Pomoci ce malciranje i natapanje tijekom
Ijeta, no kao male ne smije se upotrijebiti ne-
zreli stajski gnoj . Napadnuta stabla ne treba ra-
dikalno orezivati. Ako problem ne bude ublazen,
tada stabla folijarno prignojavajte kalcijevim ni -
tratom svakih cetrnaest dana od sredine lipnja.
JABUCNI SAVIJAC
Ruzicaste licinke ubusuju se u
malene plodove, a kasnije se
hrane u sredisnjoj supljini. Ja-
bucni savijac napada i kruske i
sljive. Licinke se mogu naci u
plodu u srpnju i kolovozu. Znak
za prepoznavanje ovog stetni-
ka jest i hrdasta prasina unutar
ploda. Suzbija se prskanjem
sredinom lipnja, a zatim i tri
tjedna kasnije.

,
. . " . "
MONILIJA
Ova bolest napada sve vocke stablasice, no
najjace dunje i jabuke. Zarazeni plodovi pos-
mede, a na povrsini se javljaju i koncentricni
krugovi zelatinaste plijesni. Smezurani plodovi,
tzv. mumije, mogu ostati na stablima cijele
zime. Ova se gljivicna bolest ne moze suzbi jati
prskanjem, pa je vrlo vazno da se zarazeni
plodovi odmah uklone, kako ne bi lezali na
zemlji. Pregledavajte i plodove u skladistu.
OTPADANJE PlODOVA
Otpadanje plodova moze biti posljedica napa-
daja raznih stetnika. Potrazite gusjenice iii licin-
ke u otpalim jabukama, kruskama iii sljivama.
No i zdravi plodovi mogu otpadati, sto moze biti
znak da valja prorjedivati. Prvo otpadanje nas-
tupa kad su plodovi jabuka velicine graska, a
razlog lezi u losoj oplodnji zbog hladnog i vl a-
znog proljeca. Nakon toga slijedi najvece ot-
padanje tijekom lipnja. Nekoliko je razloga za
preobi lno otpadanje, nakon cega os aje te
pokoji veci plod. Za mlada stabla 0 je no alna
pojava, a isto tako i za ne e sorte, npr. Cox's
Orange Pippin. Druge so e prejako otpadanje
duguju ostecenji ma od raza, slaboj ishranje-
nosti, dugotrajnoj susi, ali I preobi lnom rodu.
'; . "
HRDANJE PLODOVA

Na povrsi ni plodova jabuka i krusaka nastaju
vece iii manje povrsine s grubom, smeckastom
prevlakom. U nekih je so rata jabuka to prirodna
pojava, no u sorata s glatkom pokozicom to je
poremecaj koji unakazuje plodove i smanjuje
im vrijednost, premda ne utjece na kvalitetu
mesa. Uzrok najcesce valja traziti u losem, hla-
dnom vremenu kad je vocka u tazi otpadanja la-
tica. Hrdanje mogu izazvati i slaba ishranjenost
vocke, propuh iii manjak organske tvari u tlu.
,
VOCNE PIPE
Vee se i na mladim plodovima uocavaju si tne
crvenkaste tockice, posljedica napadaja ovih
zivahnih kukaca, Kako plodovi rastu, tako se
povecavaju i plutaste povrsine, a plodovi cesto
mogu biti i jako unakazeni. Bez obzira na prom i-
jenjen izgled, meso ostaje nedirnuto. Dobro je
preventivno djelovati prskanjem u tazi zelene
kitice iii prskati u tazi otpadanja latica,
v
JABUCNA OSICA
Na povrsini ploda uocava se ozi-
Ijak u obliku srpa, a bjelkaste 58
licinke ubusuju sve do sredis ja
supljine, u kojoj se hrane. aDa
nuti plodovi uglavnom 0 3::Jil
J
U
sredi nom lipnja iii , naj asr . = _
srpnju, a licinke odlaze u :=,,- _
Suzbijaju se prskanj s "T.::-
padanja I '=
valja 5 uo sca-::
58

3. POGLAVLJE
OVdje je nekoliko skupina biljaka koje su obicno ma-
njeg rasta i donose plodove meke pokozice i socna
mesa. No tu je, primjerice, i vi nova loza, koja moze
biti visoka, a i lubenica, koja ima tvrdu koru.
Uzgoj takvoga voca sve je zanimljiviji, zbog cijena u
trgovinama, ali i mogucnosti cuvanja u kucnim zamr-
zivacima. Za razliku od povrca, ovo voce daje plodo-
ve vise godina nakon sadnje. Isto tako, buduci da je
rijec 0 biljkama manje velicine, ni nedostatak prosto-
ra nije zapreka, kao sto je s vockama stablasicama.
Tamo gdje je moguce, posadite ogrozd iii malinu, a
ako raspolazete posve malim prostorom, mozete uz-
gajati jagode u okomitoj cijevi iii u balkonskim sandu-
cicima. Sve su ovakve vocke samooplodne, rezu se
jednostavnije od vocaka stablasica, ali i brze do laze u
rod - za neke sorte jagoda, kao i za lubenice, berba
nastupa u istoj godini kad i sadnja.
Odlucite Ii se za uzgoj, imajte ovo na umu:
• Voce zahtijeva skrb i njegu
Od biljaka ne mozete ocekivati dug zivot i dobru ber-
bu ako ih zanemarujete tijekom vegetacije. To ne
znaci da je njega teska iii slozena, nego da to voce
ipak zahtijeva dohranu, orezivanje i prskanje. Neke
su vrste posebno osjetljive na brojne bolesti i stet-
nike za koje je vazno da se primijete na samom po-
cetku napadaja, kako bi se poduzele pravodobne
zastitne mjere. Ipak, sve su -probleme zasjenila dva
. v·, ... .
naJvaznlJa: ptlce I Vlrusl.
• Za razlicite vrste ne vrijede ista pravila
Malo se pravila moze primijeniti na sve vrste. To se
odnosi na obogacivanje zemlje zrelim stajskim gno-
jem prije sadnje i nedohranu svake biljke nakon sad-
nje, redovito plijevljenje karova i povremeno zalije-
vanje, pogotovo u doba bubrenja plodova. No razlike
u njezi i odrzavanju razlicitih tipova ovog voca brojni-
je su i izrazaj nije nego njihove slicnosti. Proucite na-
put ke 0 sadnji i orezivanju svake vrste zasebno, jer se
cak ni crni i crveni ribiz ne njeguju na isti nacin.
Zakljucak je jasan: ovo voce moze uzgajati svatko!
Naj cesce se odlucujemo za jag ode i maline - najpo-
pularnij e sorte, kao sto su Cambridge Favourite iii
Glen Clava, naci cete posvuda. Ipak, iskusajte i novi-
tete, jer se nude broj ne kvalitetne nove sorte. Nakon
nekoliko godi na uzgoja, biljke valja zamijeniti novi -
ma, jer jag ode daju zadovolj avajuci urod 3-4 godine,
a maline 10-12 godina. Mozete razmnoziti i vlastite
biljke, no prije toga uvjerite se da nisu zarazene viru-
sima, sto nije jednostavno, jer zarazene biljke ne
moraju uvijek pokazivati i ocite simptome zaraze.
KUPNJA
Pravila za kupnju vocaka stablasica iznesena su na str. 6.
Neka od njih vrijede i za ovo voce - ne cjenkajte se i kupujte
samo od proizvodaca koji su na dobru glasu. Narucite prije
no sto se najtrazenije sorte rasprodaju i radije se odlucite za
kontejnerske sadnice nego za one golog korijena, pogotovo
ako ste propustili proljetnu i jesensku sadnju.
Oprezna kupnja jos je vaznija nego u vocaka stablasica. Sad-
nice koje ste dobili od prijatelja nisu dobar izbor jer se ne mo-
zete uvjeriti u njihovu kvalitetu. Kupujte iskljucivo one sadni-
ce koje prati i odgovarajuca potvrda 0 zdravstvenom stanju.
SADNICE S POTVRDOM
Postoje potvrde za jag ode, maline, erne ribize i za neke
sorte ogrozda, ervenog ribiza i hibridnog jagodicastog
voca. Potvrda uz sadniee svjedoci 0 njihovoj zdrav-
stvenoj ispravnosti i 0 tome da je sorta tocno odredena,
jer su testirane pri posebnoj sluzbi u ministarstvu
poljoprivrede. Nezdrave se sadniee, naravno, odbaeuju.
-
TLO I POLOZAJ
Naljepnica s podaci ·
ma a sarti i certifikatu
Stabljike moraju biti
cvrste i zdrave.
Zagrebite povrsinu,
kako biste ustanovili
postoji Ii zeleni sloj
ispod kore .
Dobra razvijen korijen
koj i se jednakomjerno
~ . . . . .
Slrl U sVlm smJerovl'
mao Ne smiju se vidje·
ti mali bijeli korjencici .
Premda se idealnim smatra potpuno suncan polozaj, goto-
vo ce sve vrste ovoga voca uspijevati i u djelomicnoj sjeni.
Odgovarat ce vecina polozaja i tip ova tala, no neka ce ipak
dati porazne uzgojne rezultate. To se odnosi na mjesta izlo-
zena jakim vjetrovima, na mrazista te na tla koja su sve vise
pjeskovita iii slabo drenirana. Izbjegavajte sadnju ispod
vocaka stablasica zbog moguce potrebe za njihovim prs-
kanjem u doba kad pocinje berba mekog voca, ali i zbog
sjene koju stvaraju velika stabla. Ondje gdje je prostor
ogranicen iskoristite zidove iii ograde kao potporu grmovi-
ma koje cete uzgajati u obliku fana iii kordonaca. Jagode
mozete uzgajati i u posudama.
SAONJA
Slijedite osnovna pravila 0 sadnji vocaka stablasiea na str. 7 i 8. Uvjerite se da je
tlo dobro pripremljeno, tj . obogaceno organskom tvari i ocisceno od korijenja
visegodisnjih korova. Pazite na posebne uvjete koje traze neke vrste mekog
voca - katkada je pozeljno kiselo tlo, a katkad tlo slabije kiselosti.
s.
Nikada ne zamjenjujte stare, istrosene biljke novim biljkama iste vrste. Pri -
mjeriee, deset godina stare maline ne zamjenjujte novim sadnieama maline, bez
obzira na razlicitost sorte. Pronadite mjesto na kojem jos nije sadeno takvo voce
iii, ako takva mjesta nema, barem promijenite vrstu.
j
v
STETE 00 PTICA
Ptiee mogu nanijeti veliku stetu. Zimi i u proljece napadaju
pupove, a oni evjetovi koji prezive daju plodove koji ce opet biti
napadnuti u doba zrenja. Neki Ijudi, raeunajuci s tim, uvijek
posade po nekoliko grmova vise - za ptiee, no bez obzira na
takve dosjetke, bit ce godina kad, zbog ptiea, necete uopce
imati plodova ako ne poduzmete radikalne korake.
Najvise stradaju jagode i maline. Prskanje kemijskim sred-
svima ne daje opipljivije rezultate, a strasila za ptiee obieno su
kratka vijeka. Jedino zadovoljavajuce rjesenje jest podizanje
mreza. Za jagode i ostalo nisko voce odgovarat ce privremeni
kavez, no za biljke viseg rasta bit ce pogodniji kavezi u koje
moze uci i eovjek.
PRIVREMENI KAVEZ
Cvjetni lonac
Drveni
kolac
Mrezu
pricvrstite zicama
u obliku slova U. Na
astale tri strane stavite cigl e.
KAVEZ U KOJI SE
MaZE uti
Plasticna mreza
malih aci ca
+
0,5 m
..
Plasticna
.... mreza malih
, .
aClca
Cigl e kaje drZe mrezu i
sprecavaju ulaz pti cama
,
Cvrsti
patparnji
Tij ekam zime skidajte
snii eg, kaka se kavez
ne bi astetia.
1,8·2 m
Neka mreza dadiruje
tla, kaka ne bi usle
ptice.
VIRUSI
Virusi mogu ugwziti zivot i rodnost svih grmova i polugrmova.
Kukei poput lisnih usiju prenose viruse s jedne biljke na drugu,
a napadnutu je tesko lijeeiti . Simptomi ovise 0 virusu i 0
vocnoj vrsti -listovi se mogu susiti iii kovreati, a rast postati
nepravilan iii patuljast. Kadsto zaraza virusima ima i koban is-
hod. Uglavnom se protiv zaraze nista ne moze poduzeti, osim
da se napadnuta biljka izdvoji i spali.
Doskoeite problemu uzimajuci iskljucivo sadni materijal s
potvrdom i provodeci redovita prskanja za suzbijanje lisnih
usiju. Na takav cete naein vocne grmove odrzati u dobru sta-
nju barem desetak godina.
HRANIOBA I MALCIRANJE
Proljetno dodavanje gnojiva ima dvije funkeije: osigurava
dobar urod kasnije u sezoni, ali utjeee i na formiranje novih
izboja koji ce dati rod tek sljedece godine. Gnojivo rasipajte
oko stabljika, u krugu promjera oko 0,5 m. Upotrijebite granu-
lirano ii i tekuce mineralno gnojivo, a dozu odredite prema
uputi na ambalazi. Vecina vrsta dobro reagira na folijarnu
hranidbu, pogotovo u fazi bubrenja plodova iii nakon napadaja
stetnika. Zucenje li stova u luznatom tlu simptom je manjka
zeljeza ii i magnezi ja. U tom slueaju primijenite odgovaraj uce
folijarno gnojivo.
Svrha je maleiranja suzbijanj e korova i euvanje vlage u tlu.
Mozete iskoristiti ernu pol ieti lensku foliju - evrsta je i pot-
puna unistava korove. Organski male nema te osobine, ali
sadrZi hranj iva i utjeee na pabolj sanje strukture tla. Ako oko
stabljika postavite sloj treseta, komposta iii stajskog gnoja,
debeo aka 5 em, trajat ce godinu dana. Male nemojte nanosi -
ti uz same stabljike i ne postavljajte ga prije proljetnog
prskanja i dohranji vanja.
. ~
, .. • ""' '0 ' •
"-' , , - .. ';: __ ""l,.. '.
l "';" .... ~ . • -
JAG
Jagode ne trebaju mnogo prostora - mogu se uzgajati i u povrtnjaku
iii u balkonskim sanducieima. Ne zahtijevaju ni puno strpljenja, jer se
vee u lipnju iii srpnju mogu brati plodovi s biljaka posadenih u
kolovozu prethodne godine. I, na kraju, jagode su socni i privlacni
plodovi - svaka biljka daje od 0,2 do 1 kg u sezoni.
Glavni je problem u tome sto je sezona jagoda prekratka. Uzgajate Ii
samo jednu od popularnih sorata, berba ee trajati samo dva iii tri
tjedna, a onda je sve gotovo. No, imate Ii dosta mjesta, pomno oda-
be rite sorte pa ee se razdoblje berbe protegnuti na mjesec dana iii
cak i dulje - od svibnja pa do prvih mrazova. Prekrivanjem nasada
posebnim pokrivacima pomaknut eete pocetak berbe za tri tjedna
ranije unaprijed, a uzgojem jagoda u grijanim staklenicima mozete
zrele plodove brati i oko Boziea.
Najpopularnije su one sorte koje rode Ijeti pa se takve najcesee i
nude u katalozima. Takve sorte daju samo jedan rod; najranije i rane
sorte beremo izmedu kraja svibnja i kraja lipnja, srednje rane
izmedu lipnja i srpnja, a one kasne izmedu sredine i kraja srpnja. Prvi
se korak odnosi na kupnju jakih, zdravih sadnica koje se moraju
posaditi do sredine rujna, kako bi do zime razvile snazan korijen.
Remontirajuee sorte produzuju sezonu jagoda. Daju nekoliko rodo-
va u sezoni, no najobilnije rode izmedu kolovoza i listopada. Nikada
ne daju mnogo plodova odjednom, ali su svi izvansezonski plodovi
uvijek dobrodosli. U posljednje se vrijeme javljaju i nove sorte jago-
da - tzv. »neutralne glede duljine dana«. Plodonosenje nije uvjeto-
yanG duljinom dana, a osnovna se prednost sastoji u berbi koja nas-
tupa vee 12 tjedana nakon sadenja. U praksi, ove se sorte ponasaju
kao i sve remontirajuee jag ode, a ni okus im nije drugaciji. Na kraju,
postoje i sumske jagode sitnih plodova, berba kojih traje duze. No
zbog male kolicine plodova po biljci nasad mora biti prilicno velik da
bi berba i obuhvatom zadovolj avala.
Svima koji pozel e posaditi neku od neobicnijih sorata katalozi nude i
jagode s ruzicastim cvjetovima, ali i one ciji su plodovi ruzicaste iii
zute boje. Ipak eemo vas uputiti da se drzite starih, iskusanih sorata,
kao i onih novijih, kvalitetnih i preporucenih.
,
JAGODE KOJE RODE LJETI REMONTIRAJUCE SORTE JAGODA
Do sada najpopularnija skupina jagoda. Daju najveee plodove.
najbol je su kvalitete. Beru se izmedu svibnja i srpnja. Premda daju
samo jedan rod u sezoni, neke od novijih sorata daju i po dva roda.
Rodnost traje 3-4 godine.
v
SUMSKE JAGODE (DIVLJE)
Plodovi su im vrlo mali, ali aromaticni i slatki, premda ne i socni.
Uzgajajte ih u posudama iii kao biljke za rubove. Sjeme posijte u
jesen, a mlade biljke na stalno mjesto presadite u proljeee. Berba
traje od sredine Ij eta do kasne jeseni . Mogu se nabaviti sorte s
crvenim, iutim iii bijelim plodovima. Rodnost traje 1 godinu.
Pl odovi su manj i i manje slatki od Ijetnih sorti, no biljke su otpornije.
Beru se prvi put u li pnj u, a zat im i potkraj Ijeta, odnosno s pocetka je-
seni. Da bi se potaknula jesenska rodnost, odstranjuju se prvi cvjetovi.
Rodnost traje 2 godine.
SORTE NEUTRALNE GLEDE DULJINE DANA
Dostupno je samo nekoliko sorata. Uzgajate Ii ih na otvorenom,
ponasat ee se kao remontirajuee sorte, ali ee u stakleniku dati prve
plodove vee 12 mjeseci nakon sadenja. Uklanjajte, prve cvjetove
kako biste pospjesi li jesensko plodonosenje.
Rodnost traje 2 godine .

TIP: sumska
VELICINA PlODA: malen
• •
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine Ijeta do
kasne jeseni
TIP: remontirajuca

VELICINA PLODA: srednje velik
• •
BOJA POKOZICE: srednle crvena
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: sumska
VELICINA PlODA: vrlo malen

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine Ijeta do
kasne jeseni
TIP: Ijetna
VELICINA PlODA: srednje velik
• •
BOJA POKOZICE: zagasltocrvena
VRIJEME BERBE: sredina Jipnja -
kraj srpnja
TIP: Ijetna
VELICINA PlODA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
VEliCINA PlODA: srednj i
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: os sredine lipnja
do kraja srpnja
TIP: Ijetna
VELICINA PlODA: velik
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
VELICINA PlODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka Jipnja
do kraja srpnja
OSORTAMA
ALEXANDRIA
Od svih sumskih Jagoda ova sorta daje najvece plodove - dugacki su
oko 1,5 em. Plodovi su izrazite boje i socniji od drugih sumskih jagoda,
ali berba je skromnija nego u popularnije sorte Baron Solemacher.
Grmolike biljciee ne stvaraju vrijeze. Plodovi su izvrsna okusa.
AROMEL
Svi se proizvodaci slazu da je okus plod ova ove sorte zaista izvan-
redan. Premda je popularna, sorta ima i nekih slabih strana; urodi su
tek umjereni, listovi osjetljivi na pepelnieu, a prilicno meki konicni
plodovi cesto znaju biti iskrivljeni. Biljke dobro zalijevajte za susna vre-
mena.
BARON SOLEMACHER
Ova, najpopularnija sorta sumskih Jagoda vise voli djelomicnu sjenu
od jaka sunea. Biljke radaju mnogo vrlo sitnih plodova, a razdoblje
berbe traje dosta dugo. Ptiee ne prave velike stete na ovoj sorti.
Grmici su uspravni i ne stvaraju vrijeze. Plodovi su dobra okusa.
BOGOTA
Samo su dva razloga zbog kojih biste se trebali odluciti na uzgoj ove
sorte: berba je obi Ina i nastupa kad su vee sve Ijetne jag ode pobrane,
a plodovi se dobro cuvaju u zamrzivacu. Ipak, okus im je tek pros-
jecan, a biljke su osjetljive i na pepelnieu i na bolesti iz tla.
BOUNTY
Ova je kanadska sorta bolja od svojeg konkurenta, sorte Cambridge
Favourite, u nekoliko osobina - plodovi su boljeg okusa, a berba obil -
nija. IPvak, plodovi su manji, a u nekim tlima biljke izdrze samo dvije go-
dine. Cvrsti plodovi ervena mesa vrlo se lako beru.
CAMBRIDGE FAVOURITE
Vee niz godina ova je sorta najbolji odabir zbog dobre rodnostll visoke
pouzdanosti. Izaberu Ii se sadniee nezarazene virusima, bil j e ce dugo
trajati i bit ce otporne na bolesti. Ipa , razmlsi' e prij e nego sto se
odlucite za ovu sortu; njezino bjel asto mes nema osobito izrazen
okus, a i sadniee bez virusa nisu uvij ek d s pne.
CAMBRIDGE VI GOUR
Ovo je stara srednje ran a sorta koja jos uvij ek ima svoje poklonike.
Plodovi su izduljeni , cvrsta mesa i puna okusa. Otporne, uspravne
sadniee daju dobar rod, no problem je sto se brzo izrode pa se moraju
zamjenjivati svake dvije godine. Opasnost su i bolesti.
DOMANIL
Ova belgijska sorta koja dozrijeva kad i Cambridge Favourite gubi na
popularnosti, usprkos zadovoljavajueem okusu, dobroj rodnosti, krup-
nim listovima i bujnom rastu. Uzgajacima smeta mekoea njezinih
plodova i osjetljivost na viruse.
ELSANTA
Mnogi uzgajaci ovu nizozemsku sortu smatraju najboljom zamjenom
za Cambridge Favourite. Ima sve potrebne kvalitete - visoke urode,
atraktivne, sjajne plodove i dugo vrijeme skladistenja. Izvrstan je i
okus, sto se ne bi moglo reci i za otpornost na bolesti .
ELVIRA

Zelite Ii sortu nalik na sortu Cambridge Favourite koja ce roditi u lipnju,
tada je Elvira dobar izbor, to vise sto je berba obilnija, a izduzeni
plodovi veci. Okus zadovoljava, no problem maze biti pepelnica. Ovu
sortu preporucuju za uzgoj pod posebnim prekrivacima ad netkanih
via kana.
GENTO
Izduzeni plodovi ave sorte s dugogodisnjim stazem imaju crveno
meso i kiselkast okus. Berba, uglavnom, zadovoljava, no koji put moze
i zatajiti. Ipak, za uzgoj na vapnenackim tlima sorta je bolja ad svih
drugih jagoda.
GORELLA
Neki ad popisa preporucenih sorata sadrZe i Gorellu. Premda je, zbog
rane zrelosti, zbijena i otporna rasta bila jedna ad vodecih europskih
sorata, uzgajaci je vi se ne preporucuju, jer njezini plodovi nemaju
izrazit okus, urodi su niski, a biljke osjetljive na pepelnicu.
GRANDEE
Ispravno uzgajana, ova sorta daje iznimno velike plodove. Berba je
obilna, posebice u drugoj godini uzgoja. Ocito, ova je sorta idealna za
izlaganje na policama, no ipak je ne nude mnogi katalozi. Razlog vjero-
jatno valja traziti u slabijem okusu plodova, nj ihovoj cestoj rupica-
vosti, i u osjetljivosti na pepelnicu.
HAPIL
Ovu su belgijsku sortu uzgajaci vrlo brzo prihvatili kao zamjenu za
Cambridge Favourite, jer se pokazala boljom, posebno za uzgoj na
laksim tlima za suseg vremena. Vrlo je dobar i okus izduzenih plodova,
a i urodi su visoki. U svakom slucaju, vrijedi pokusati s uzgojem!
HARVESTER
Kvaliteta ove sorte izaziva nesuglasice; neki je ocjenjuju vrlo visoko, a
drugi slabo, ovisno 0 dobavljacu. No sigurno je da su berbe obi lne, a
biljke snazne i otporne. Ova jagoda uspravna rasta stekla je vec
mnogo poklonika.
HEDLEY
Ova nova britanska sorta nije stvorena za uzgoj zbog prodaje nego se,
zbog mekih, kiselkastih plodova, upotrebljava za pripremu dzemova i
marmelada. Biljke su uspravna rasta.
TIP: Ij etna

VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
VEliCINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: remontirajuca
• •
VELICINA PLODA: vellk
• •
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen •
TIP: Ijetna
• •
VELICINA PLODA: vehk
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
VEUCINA PLODA: vrlo velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ij etna
VEICINA PLODA: vrlo vel ik
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: velik
• •
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ij etna
VELICINA PLODA: velik
• •
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: ad pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: srednje velik
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: ad pocetka do
kraja lipnja
TIP: remontirajuca
VELICINA PLODA: malen do srednji

BOJA POKOZICE: hlijedocrvena
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: ad sredine srpnja
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: srednj e velik
• •
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: ad kraj a svihnja
do sredine lipnja
TIP: remontirajuca
VELICINA PLODA: srednji
• •
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: remontirajuca
VELICINA PLODA: srednje velik
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: ad sredine lipnja
do sredine srpnja
HONEOYE
Ova je vrlo vazna rana sorla cudna imena, ali dobrih karaJteristika.
Daje visoke prinose, a sjajni su joj plodovi vrlo privlacni . Cvrsto, cr-
vena meso ima bolji okus nego plodovi sorle Pantagruella, a bolja je i
otpornost na botritis.
IDiL
/di/ je nova belgijska, visokoprinosna sorla. Plodovi mogu biti okrugli
iii izduljeni, no okus im je prosjecan. Uz odredenu dozu otpornosti na
pepelnicu i venuee, katalozi navode i lako otkidanje plodova, kao jos
jednu prednost ave sOrle, za koju mozemo reei da zadovoljava, no nije
»nista posebno((.
OSTARA
Prije pojave sorle Rapel/a ova je sorla bila najpopularnija remontira-
juea jagoda u Europi . Pouzdana je i daje relativno visoke prinose.
Narancasto je meso meko i prosjecna okusa. Rast je bujan, no biljke
stvaraju vrijeze i osjetljive su na pepelnicu i venuee.
PANDORA
Pandora je sorla koja pobuduje zanimanje jer berba njezinih plod ova
pad a u vrijeme kad druge jagode ne dozrijevaju. Prinosi su visoki, a
biljke bujne. Dobra je i otpornost na bolesti, a najveea je mana ave
sorle potreba za oprasivaeem, kao u sorle Cambridge Favourite.
PANTAGRUELLA
Izaberite ovu sorlu aka zelite imati jagode prije susjeda - ni jedna
sorla ne rodi prije Pantagruel/e. Pokrijete Ii nasad posebnim prekri-
vaeem, uzivat eete u plodovima vee na poeetku svibnja. No okus je
ave sorle prosjeean, kao i osjetljivost na bolesti i mraz, a eesto se i
izrodi nakon prve godine uzgoja.
RABUNDA
Katalozi jos uvijek nude ovu remontirajueu jagodu, bez obzira na novi-
je sorle, kao sto su Arome/ iii Rapel/a. Sve je toj sarti prosjei;no: i pri-
nos, i okus, i velicina plodova, samo je otpo ost a pepelnicu niza ad
prosjeka.
RAPELLA
Ova se nova sorla bori s Arome/om za krunu najbolje remontirajuee
jagode. Rodi obilnije ad drugih sorata, a plodovi imaju zadovoljavajuei
okus. Dozrijeva prije drugih remontirajuei h so rata, taka da se maze
obrati prije prvih mrazova. Zbog osjetlj ivost i na pepelnicu nije idealna
za uzgoj u sjevernijim krajevima
RED GAUNTLET
Ova se sorla uzgaja vee vise ad trideset godina. Prinosi su dobri, no
okus ploda razocarava. Prilicno je dobre otpornosti na bolesti, no naj-
bolja joj je osobina sto rodi i drugi put, nakon Ijetnih vrueina. Uza sve
navedeno, ova je sorla zanimljiv, iako ne i najbolji odabir.
-------------------------------------
ROYAL SOVEREIGN
Samo se zbog sentimentalnih razloga ova sorta jos uvijek moze naci u
katalozima. Okus koji se nekada smatrao iznimnim danas su nad-
masile brojne nove sorte. Prinosi su niski, a biljke eesto stradaju od
raznih bolesti i stetnika.
SALADIN
Ovisno 0 katalogu, ovu skotsku sortu kvalificiraju kao slabu, osrednju
iii izvrsnu. Prinosi su vrlo visoki, no meki plodovi eesto znaju biti svi-
nuti i iskrivljeni. Biljke su lisnate i uspravna rasta, otporne na pepel-
nicu i crvenog pauka.
SELVA
Ovo je jedna od neutralnih sorata koja ce prvi rod donijeti 12 mjeseci
nakon sacJenja u bilo koje doba godine - naravno, ako je uzgajate u
zasticenom prostoru. Plodovi su neobieno evrsti, ali ce vas okus
razoearati. Sorta je osjetljiva na pepelnicu.
TAM ELLA
Tamella je dobar izbor, osobito za sjevernije krajeve. Razdoblje zrenja
prilieno je dugaeko, ali je i »rok trajanja(( biljke duzi nego u svih ostalih
jagoda. Prinosi su visoki, no okus narancasta mesa tek je prosjeean.
TANTAllON
Tantallon je dobra zamjena za Cambridge Favourite. Daje vise prinose
i otporniji je na bolesti . Okus je plodova prili eno dobar, no jos uvijek ne
i najbolji . Stvara vrijeze, ali ne previse. Uzgajaci upozoravaju da se
biljke moraju dosta zalijevati.
TENIRA

Zelite Ii se uvjeriti da plodovi novih sorata prijaju jednako kao i plodovi
prijasnjih, tada izaberite Teniru. Biljke su bujne, a otpornost na bolesti
veca od prosjeka, no prinosi su umjereni. Uspravan rast euva plodove
da se ne zaprljaju od zemlje.
TOTEM
Ova sorta daje nize prinose ako je usporedite s Cambridge Favourite,
au usporedbi sa sortama E/santa, Hapi! iii Bounty plodovi imaju slabi-
ji okus. Uzgaja se zbog toga sto i nakon odmrzavanja plodovi zadr-
zavaju nepromijenjeni oblik.
TROUBADOR
Ova sorta produzuje sezonu jagoda - berba pocinje dva tjedna nakon
one u sorte Cambridge Favourite. Prinosi su visoki, a dobra je i otpor-
nost na bolesti, no okus plodova tek je prosjecan, a biljke traze i re-
dovito zalijevanje. Sjajni su plodovi vrlo privlacni. Kasno je cvjetanje
prednost, ako se sorta uzgaja u sjevernijim krajevima.
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: srednje velik
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: neutralna
VELICINA PLODA: vrlo velik
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: vrlo velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: os sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna

VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: srednje velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
v
SADNJA
Jagode se sa de na zastieena, suncana mjesta, premda malo sjene tijekom dana ne moze stetit i.
Mjesto predvideno za gredicu s jagodama ne smije biti u mrazistu, a idealno je ako se posljednjih neko-
liko godina na njemu nisu sadili krumpir, rajcica, krizanteme iii druge jagode. Dobra drenaza i propusno
tlo preduvjeti su za uspjesan uzgoj jagoda. Tlo treba biti blago kiselo, s dovoljno organske tvari.
Zemlju prekopajte bar mjesec dana prije sadnje, a u tom stadi ju valja ukloniti i korove. Kad form irate
gredice, dodajte i po kantu komposta iii zrelog stajnjaka po cetvornom metru zemlje. Isto tako treba do-
dati i dozu kompleksnog mineralnog gnojiva neposredno prij e sadnje.
WETNESORTE
Sadnice golog korijena najbolje je
posaditi izmedu srpnja i rujna, no
prihvatljiv je i termin ozujak-tra-
vanj. U tom slucaju treba ukloniti
sve cvjetove koji se jave tijekom
prve sezone.
Iznimka: Kontejnerske sadnice
mozete saditi u svako doba godine
kad dopustaju vremenske prilike.
Razmak medu biljkama: 0,5 m
Razmak medu redovima: 0,75 m
REMONTIRAJUCE I
NEUTRALNE SORTE
Sadite ih u terminu srpanj -kolovoz
iii ozujak-travanj . Uklonite prve
cvjetove koji se javljaju u sezoni .
Iznimka: Kontejnerske sadnice
mozete saditi u svako doba godine,
kad dopustaju vremenske prilike.
Razmak medu bilj kama: 0,5 m
Razmak medu redovi ma: 0,75 m
SUMSKE JAGODE
Sjeme posijte u jesen. Neka mlade
biljke prezime u negri janom stakle-
niku. Posadite ih na stalno mjesto
u travnju iii svibnju. Sadnice mo-
zete kupiti i u rasadniku.
Razmak medu biljkama: 0,3 m
Razmak medu redovima: 0,6 m
Sad nice golog korijena
® Jednakomjerno
rasporedite korijenje.
,

,
® Uvjerite se da je
korijenov vrat u
razini s okolnim
tlom.
, ., '
' ..

..., . Dosipajte'i
. bko
dobro
CD Lopaticom obli-
kujte brezuljcic na
dnu sadne jame.
Sadnja na polietilenskoj foliji
Kontejnerske sadnice
® Dobro natopite vodom,
posebno aka je biljka u
tresetnom kontejneru.
® da
1
Ie povrslna
zemlje u posudi
sarno mal o
ispod razine
okolne zemlje.
Napunite sadnom
mjesavinom (str. 7).
Iskopajte dovoljno veliku i duboku
rupu tako da na dna stane sloj
sadne mjesavine debeo oko 5 em.
Vrijedi pokusati, jer je berba ranija, a plodovi zastieeni od zemlje i puzeva
Jagode posadite
kroz rupe
na foliji.
NJEGA
-"' -
'"i? .. - - . .
-. .
Cma poli -
e il enska
folij a
Krajeve zatrpajte
zemlj om.
Zelite Ii berbu u svibnju, posadite neku od ranih so rata, kao morate redovi to pl ijeviti . Nemojte okopavati preduboko iii
preblizu kori jenova vrata. Malciranje se obicno obavlja u
svibnju. Detalje eete naei na sljedeeoj stranici.
sto su npr. Pantagruella, Honeoye iii Cambridge Vigour, pa ih
pokrijte posebnim prekrivacem vee na kraju zime. Kad se
pojave cvjetovi, pokrivac skidajte tijekom dana, kako biste
omogueili ulazak kukcima oprasivacima. Kad su cvj etovi
otvoreni, biljke noeu prekrijte novinama ako se ocekuje
mraz, no novine uklonite tijekom dana.
Novoposadene jag ode treba redovito zalijevati , a to vrijedi i
za starije biljke u doba suse. No plodovi se ne smiju mociti,
pa je uputno zalijevanje obaviti ujutro, kako bi se bi do
veceri stigle osusiti .
Jagode su niske biljke pa urad moze biti ozbiljno ugrozen do-
pustite Ii korovima da se razrastu. Zbog toga nasade jagoda
Prije malciranja tlo treba biti vlazno i cisto od korava. Nuzno
je pravesti i zastitu od ptica (str. 59). Veeina so rata stvara
vrijeze uz pomoe kojih se biljke razmnozavaju. Vrijeze se
mogu ukloniti, tako da svaka biljka ostane zasebna iii ih se
moze pustiti da se zakorijene izmedu maticnih biljaka pa ee
nastati neprekinut niz. U tom eete slucaju teze malcirati i pl i-
jeviti, a plodovi ee, u prosjeku, biti manji nego u biljaka koji-
ma se odstranjuju vrijeze. Ipak, ukupan je prinos mnogo visi .
Jagode po potrebi prskajte, kako biste suzbili eventualne
bolesti i stetnike. Prskajte u jesen, kad biljke izgube lisee.


~
REZIDBA HRANJENJE I MALCIRANJE
Biljke se ne orezuju ni nakon sadenja ni u vrijeme
rasta. Vrijeme za rezidbu nastupa kad se uberu pos-
Ijednji plodovi. U Ijetnih so rata valja odrezati sve lis-
tove desetak eentimetara iznad korijenova vrata. U
isto vrijeme odstranjuju se i nepozeljne vrijeze, zajed-
no s maleem i korovima, pa se odlazu na hrpu kom-
posta iii spaljuju. U remontirajucih iii neutralnih sora-
ta ne primjenjuje se tako drastiena rezidba nego se
samo odstranjuju stariji listovi.
U ozujku iii travnju biljke dohranite kompleksnim mineralnim gno-
jivom, no pazite da granule ne dodu u dodir s listovima. Nakon za-
metanja plodova biljkama treba dodati i mineralnog gnojiva s pove-
canim saduajem kalija.
Maleiranje je nuzno kako zreli plodovi ne bi dosl i u dodir sa zemljom.
Tradieionalno se u tu svrhu rabi slama koja se prostire unutar redova i
pod same bil jke. Mogu se upotrijebiti i komadi erne pol ietilenske foli-
je iii neki sliean materijal. Male se postavlja kad plodovi poeinju bubri -
ti, no ne zaboravite prije toga ispod biljaka posipati otrov za puzeve.
~
BERBA I SKLADISTENJE
Kad jednom dosegnu maksimalnu velieinu, plodovi poeinju ubrzano
dozrijevati, sto znaei da gredieu s jagodama morate nadzirati svaki
dan kako biste ubrali sve potpuno ervene plodove. Plodovi se beru
ujutro i kad su posve suhi. Nije dobro kad se plodovi silom trgaju sa
stabljike; stabljiku valja njezno prekinuti pritiskom palea i kaziprsta.
Sve ostecene iii bolesne plodove treba odmah unistiti.
Jagode treba pojesti sto je prije moguce, jer se na hladnom mogu
v
euvati samo nekoliko dana, a nisu pogodne za zamrzavanje. Zelite Ii
ih ipak zamrznuti, tada odaberite male, poluzrele plodove iii plodove
sorte Totem, koj i se bolje zamrzavaju. Vocnu kasu zamrznut cete
bol je nego eij ele plodove.
UZGOJ U STAKLENIKU
Jagode posadene u lonee i duane u negrijanu stak-
leniku bit ce spremne za berbu potkraj travnja iii na
pocetku svibnja, a kao najbolje pokazat ce se sorte
Elvira i Cambridge Favourite. Jake, zdrave biljke tijekom
rujna posadite u evjetne lonee promjera oko 15 em.
Drzite ih vani i redovito zalijevajte. Na poeetku sijeenja
lonee prenesite u hladan staklenik, rueno oprasite biljke
kad se pojave evjetovi, a tada ih poenite svaki tjedan
prihranjivati tekucim mineralnim gnojivom. Staklenik
zraeite za topla i suneana vremena. Kad se plodovi
poenu ervenjeti, prestanite ih dohranjivati.
UZGOJ NOVIH BIUAKA
Nove se jagode mogu jednostavno uzgojiti vrijezama, no prije toga uvjerite se da su matiene
biljke zdrave i da im listovi nisu ni zuti ni kovreavi. U svibnju iii lipnju uzmite 4-5 najjaeih vrijeza
sa svake biljke pa provedite postupak koji smo ovdje opisali :
® Vrij ezu pri cvrstite
uz povrsinu zemlje
@Odrezite vri jezu na
strani, suprotno od
maticne bi ljke.
G) Nakon 4·6 tj edana
bilj ciea ce se ukorije·
niti . Odvojite je od
vrijeze i uklonite
u loneu, sluzeci
se ukosni eom.
Kompost
neka bude
vlazan.
I
- ukosni eu.
:=
:: .. :::;; . ,
-'

® Nakon otprili ke
7 dana biljcieu
mozete izvaditi iz
lonea i posaditi
, prema upulama
na sIr, 65.
G)Zakopajte evjetni
lonac (promj era 10
em) pun komposta.
Neke remontirajuce i neutralne sorte ne stvaraju vrijeze. mozete razmnozavati dijeljenjem -
iskopajte poeetkom rujna pa je ostrim nozem podijelite na nekoliko dijelova. Svaki dio posadite
zasebno, no pazite da korijenov vrat svakog dijela bude u ravnini s okolnim tlom.
UZGOJ JAGODA U POSUDAMA
Svi oni koji posjeduj u samo male vrtove iii mozda tek balkone trebali bi razmisliti 0 sadnji jagoda, jer ove ma-
lene mogu dobro uspijevati posadene i u balkonske sandueice, baeviee, eijevi iii druge prikladne posude.
Jagode se najeesce sade u posude od terakote koje sa strane imaju izboeene otvore. Vrlo ce
se dobro uklopiti u vrt ove seoskih kuca iii kuca za odmor, no nece tako dobro pri stajati na
terasu kakve moderne zgrade. U takav ce se okolis mnogo bolje uklopiti eijev od poliranog
drva iii plastike. Entuzij ast i mogu sami naciniti baevu za jagode tako da uokrug drvene
bacve izrezu nprozore« promjera oko 5-6 eentimetara, medusobno udaljene
tridesetak eentimetara.
Osim dekorativnog ueinka i stednje prostora, imat cete i konkretne
koristi od ovakva naeina uzgoja. Voce nece napadati puzevi ,
a berba je puna laksa. nNasade« ne treba malcirati niti
plijeviti. Zastitu od pti ea omogucit ce mreza prebaeena
preko posude. Redovito zalijevajte,
LINE
Maline su vise biljke od jagoda, sto cini i zastitu od ptica mnogo
slozenijom. Zbog svoje visine, maline zahtijevaju i snazne potpor-
nje, a obavezna je i godisnja rezidba. Za razliku od jagoda, maline
se vrlo uspjesno cuvaju u zamrzivacu, a biljka moze donositi rod
cak 8-12 godina. Sorte koje rode Ijeti imaju berbu 3-6 tjedana, sto
je gotovo dvostruko vise od sezone jagoda.
Jos je vaznija prednost kasno cvjetanje malina, tako da im mraz
gotovo nikad ne naudi. Za vrtlara iz sjevernijih krajeva maline su
izvrstan izbor, jer rode i u hladnijim, vlaznim Ijetima.
Dosad su najtrazenije sorte malina one koje rode Ijeti. Korijen
svake biljke daje po nekoliko dugackih siba, a plodovi se razvijaju
na sibama koje su nastale prethodne godine. Berba ranijih so rata
pocinje u srpnju, srednje se rane sorte beru sredinom iii krajem
istog mjeseca, dok se kasne sorte beru na pocetku kolovoza. Za
pocetak izaberite mjesto na kojem se u jesen ne zadrzavaju obo-
-
rinske vade. Aka je zemljiste lose propusnosti, tada formirajte uz-
dignute gredice. Maline se ne smiju uzgajati na istom tlu 7 iii vise
godina, no aka to ipak zelite, morate promijeniti zemlju do dubine
korijena. Trebat ce yam i jaki potpornji; koristite se ogradom,
nizom stupova iii sami izgradite potporanj ad kolaca i zice. Na
kraju, sad nice bez virusa kupujte ad provjerenog dobavljaca i
pazite da imaju potvrdu a zdravstvenoj ispravnosti.
Sorte koje rode u jesen koriste se za produljenje sezone malina do
prvih mrazova. Plodovi se u tim sortama pojavljuju na vrhovima
ovogodisnjih siba, sto znaci da se i orezuju drukcije ad popularni-
jih, Ijetnih sorata. Jesenske sorte imaju krace sibe, ali i manje pri-
nose, a maksimum daju u krajevima 5 umjerenom klimom.
Maline daju pouzdan rod i lako se uzgajaju. Ipak, jagode ranije
do laze urad i daju vece prinose po povrsini tla. Za maline su ptice
i virusi najvece opasnosti. Biljke se izrode otprilike nakon 8 godina
- tada ih treba iskopati i spaliti, kako bi se unistili primjerci koji su
" .. .
zarazenl vlruslma.
v
Zelite Ii posaditi malinu, razmislite a novijim sortama, jer me6u
njima ima i otpornih na lisne usi. Aka imate mjesta za samo jednu
sortu, pokusajte sa sortom Mailing Admiral. Me6u jesenskim sor-
lJETNE S MALINA JESENSKE SORTE MALINA
zuta narancasto- ruzicasta crvena tamnocrvena
crvena
• To su najpopularnije sortemalina.Prinosi su veliki, a sorte se mogu
uzgajati u svim krajevima.
• Plodovi nastaju za 3-6 tjedana u srpnju i kolovozu,
sto ovisi 0 sorti .
• Ove sorte rode na sibama koje su nastale pros Ie godine.
• Nezaobilazan je i potporanj.
• Nuzna je i zastita od ptica.
• Plodovi se lako beru.
• Prosjecni prinos po jed nom metru reda iznosi 2,25 kg.
zuta crvena tamnocrvena
• Manje su popularne od Ijetnih sorata. Urodi su nizi, a biljke ne
uspijevaju u hladnijim krajevima.
• Pl odovi nastaju za 8-9 tjedana od kraja kolovoza do prvih mrazova,
ovisno 0 sorti .
• Ove sorte rode na krajevima siba koje su nastale iste godine.
• Potporanj je pozeljan, ali ne i nuzan.
• Zastita od ptica takoder je pozeljna, no nije uvijek i nuzna.
• Plodovi se beru prilicno tesko.
• Prosjecan prinos po metru reda iznosi oko 0,75 kg.

o SORTAMA
AUTUMN BLISS
Ovo je nova sorta jesenskih malina koju preporucuju strucnjaci. Oaje
bolje prinose od ostalih sorata, a plodovi zore vee u kolovozu. Plodovi
su cvrsti, a okus im je prilicno do bar. Biljke ne trebaju potporanj .
Sadno mjesto mora biti suncano i zastieeno.
DELIGHT
Premda se ova sorta najcesee uzgaja, ipak nije najbolja. Plodovi su
krupni, a prinosi vrlo visoki, no ima i problema. Sorta ima los okus,
plodovi brzo gube cvrstoeu, a losa je i otpornost na bolesti.
FALLGOLD
Ovo je jesenska, zuta malina. Posebna boja njezinih plodova ipak ne
najavljuje ni jednu drugu posebnu odliku. Okus i slatkoea plodova su
prosjecni, a isto je s velicinom ploda i visinom prinosa. Sadnice ove
sorte dosta se tesko pronalaze.
GLEN CLOVA
Berba plodova ove popularne sorte u mnogim vrtovima otvara sezonu
malina. Maleni su i cvrsti, sto ih cini idealnima za zamrzavanje. Sorta
nije idea Ina, jer je okus plodova tek prosjecan, a biljke osjetljive na
viruse, pa se preporucuje sadnja dalje ad drugih vrsta malina.
GLEN MOY
Ovu novu sortu usporeduju sa sortom Glen Clava. Njezine se prednos-
ti ad nose na otpornost na lisne usi , odsutnost trnja i bolji okus. Sorta
je vrlo prinosna, no sezona berbe kratko traje. Plodovi su izduzeni, a
pokozica je prekrivena dlacicama.
GLEN
Ovu novu sortu usporeduju sa sortom Mailing Admiral. Plodovi su
cvrsti i okrugli, dobra okusa, a biljka nema trnja. Sorta pokazuje
stanovitu otpornost i na viruse i na lisne usi. Prinosi su vrlo visoki, ali
su i zahtjevi prema kvaliteti tla veei nego u ostalih sorata malina.
GOLDEN EVEREST
Rijec je 0 standardnoj, Moj, Ijetnoj malini. Buduci da sadnice ave sorte
vjerojatno neee imati potvrdu, uzgajajte ih dalje ad ostalih sarti. Okus
plodova je slatkast, no ne i posebno izrazen, a prinosi su niski. Zanim-
Ijivost vezana uz ovu sortu jest manja kolicina plodova koji nastaju u
jesen na ovogodisnjem drvetu. Ipak, sadnice se tesko pronalaze.
HERITAGE
Premda je ova sorta prilicno popularna medu jesenskim malinama,
ipak nije i najbolji izbor, jer su urodi niski , a berba pocinje kasno, cak i
za jesenski tip malina. Plodovi su cvrsti, prosjecna okusa, a sibe broj-
ne i bujna rasta, taka da biljka treba jak potporanj
TIP: jesenska
VELICINA PlODA: srednje velik
• •
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine
kolovoza do listopada
TIP: Ijetna
VElICINA PlODA: vrlo velik
BOJA POKOZICE: tamnoruzicasta
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: jesenska
VElICINA PlODA: srednjie velik
• •
BOJA POKOZICE: zuta
VRIJEME BERBE: od sredine rujna
do listopada
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: crvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna

VELICINA PlODA: srednje velik
BOJA POKOZICE: blijedocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
VELICINA PlODA: srednji
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
VELICINA PlODA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: zuta
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: jesenska
VELICINA PlOOA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine rujna
do listopada
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja
do kraja kolovoza
TIP: Ijetna

VELICINA PLODA: srednji do velik
• •
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: od kraja srpnja do
kraja kolovoza
TIP: Ij etna
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna

VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraj a srpnja
TIP: Ijetna
VELICINA PLODA: malen do srednji
BOJA POKOZICE: ruzicasta
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
VEliCINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: jesenska
VELICINA PLODA: malen do srednji

BOJA POKOZICE: tam no crven a
VRIJEME BERBE: od pocetka rujna
do listopada
TIP: jesenska
VELICINA PLODA: srednji do velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka rujna
do listopada
JOY
Plodovi ove Ijetne sorte maline beru se bas izmedu berbe sorata Leo i
Glen Clove. Sorta ima mnogo dobrih strana; prinosi su visoki, berba
traje cak sest tjedana, a plodovi imaju dobar okus. Utvrdena je i ot-
pornost na lisne usi. Jedina je mana ove sorte - bodljikavost stabljika.
LEO
Od svih Ijetnih malina sorta Leo najkasnije se bere. Plodovi imaju
dobar, po malo kiselkast okus i cvrstu strukturu. Biljke su otporne na
lisne usi, ali i na botritis. Mane su pril icno rijetke sibe i niski prinosi.
MALLING ADMIRAL
Raspolazete Ii ogranicenim prostoromJa mozete posaditi samo jednu
sortu, Mailing Admiral pravi je izbor. Sibe su brojne i bujna rasta, ot-
porne na palez, botritis, ali i na neke viruse. Plodovi su cvrsti, odlicna
okusa, a prinosi relativno visoki . Biljke traze zastitu od jakih vjetrova.
MALLING JEWEL
Ova je sorta popularna vee niz godina zbog svoje pouzdanosti i vise-
struke namjene. Okus plod ova zadovoljava, no prinosi nisu visoki.
Biljke su zbijena rasta pa se uglavnom sade po dvije sibe zajedno. Vrlo
je vazna osobina i otpornost na viruse.
MALLING ORION
Ovu staru sortu u posljednje vrijeme sve vise traze. Okrugli su plodovi
cvrsti i dobra okusa. Biljke su bujna rasta, a prinosi prili cno visoki, no
sve se te osobine nalaze i u novijih sorata koje su, uz to, otporne i na
lisne usi.
MALLING PROMISE
Zajedno sa sortom Glen Clava, Mailing Promise dij ell naslov ajranij e
mallne u vrtu, no na zalost, plodovi su joj jedna 0 blj ava 0 usa.
Prinosi su vi soki, a bil jke su dosta 0 po e na Iru S e i Ie cij e. Sorta
se lako uzgaja, cak i na siromasnijim
SEPTEMBER
Premda ovu sortu nude brojni rasadnici, ona nema ni jedne posebne
kvalitete. Prinosi su niski, a okus pjodova tek prosjecan. Biljke su
prilicno slabe, a plodovi cesto trunu. Sibe treba prorjedivati. Zakljucak
- nemojte se odluciti za ovu sortu.
ZEVA
Ova sorta dobro uspijeva u sjevernijim krajevima, no sve vise ustupa
mjesto kvalitetnijoj sarti Autumn Bliss. Zeva daje ~ r u p n e , privlacne
plodove, dobra okusa, no, na zalost, cesto i trunu. Sibe su brojne, ali
prinosi tek umjereni. Sadnice eete naci samo u bolje opskrbljenim,
I • • •
veclm vrtmm centnma.
SADNJA
Nuzno je zaklonjeno mjesto, jer jak vjetar moze slomiti izboje. Maline najbolje rastu na suneu, premda je prihvatljiva i djelomicna
sjena. Najpovoljnijim se smatra blago kiselo tlo, ne pretesko i bogato organskom tvari. Vrlo je nepovoljno zadrZavanje vode u tlu,
jer cemalineuginutibudeli imkorijenduljeuzemljipunojvode, asiromasnoj zrakom. Preteskom nepropusnom tlu doskocite tako
da prije sadnje povrsini dodate deblji sloj propusne, plodne zemlje.
Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje. Rupa neka bude duboka 30, a siroka 50 em. Uklonite i sve korove. Na dno
svake sadne jame dodajte sloj zreloga stajskog gnoja iii komposta pa ga pomijesajte s malo iskopane zemlje. U ostatak zemlje
koju cete upotrijebiti za sadnju primijesajte saku do dvije kompleksnog mineralnog gnojiva.
Sadniee golog kori jena
posadite ti jekom studenog ii i
prosinea, odnosno u ozujku.
Iznimku cine kontej nerske
sadniee, koje se mogu saditi
u svako doba godine ako to
dopustaju vremenske
pri like.
Razmak medu bilikama: 40 em
Razmak medu redovi ma: 1,8 m
® Ravnomjerno ras-
poredite korijen.
f4\ .
\!J .
Iskopalte rupu duboku
30, a siroku 50 em.
Stabljiku skratite do pupa
koji je oko 30 em od zemlje.
Bi ljku dobro zalijte
® Sl ara oznaka visine zemlje mora
bili u ravnini s okolnim 110m.
Dodajte zemlju u rupu i poravnajle
je njeznim priliskanjem.

Na str. 8 naci cete pojedinosti 0 sadnji kontejnerskih sadniea.
U tom slucaju stabljiku nakon sadnje ne treba prikratiti.
SUSTAV ZA POTPORU
Sustav od stupova _ - - - - - : ~
i zice ..,.- ,
-
-
Za uspjesan rast Ijetne sorte malina, uz ostalo, trebaj u i
potporu. U vrtovima vide se razni sustavi za potporu; uzad
iii ziee rastegnute medu stupovima, posebne ograde,
dvostruke najlonske niti razapete unutar kaveza koji sluze
kao zastita od ptiea itd. U vrlo malim vrtovima bit ce ko-
risna i potpora ad jednog stupa, no u tom je slucaju berba
otezana, a rjesenje ne funkcionira aka zelite posaditi vise
biljaka. Do sad a je najcesce rjesenje ana koje se sastoji
ad stupova i ziee - sibe se uz zieu privezu mekanim vezi-
cama. Upotrijebite Ii sustav za potporu koji se sastoji od
dvostrukih ziea, moci cete uzgojiti biljke koje se sastoje
ad vise siba kaje ne treba privezati uz zieu.
Dodajl e i
1 m
Sustav od jednog stupa
Stup 1 Oxl 0 cm
1 m


,
• ,
1
,
,
!
I
,

I


Posadile dvije sad-
nice malina u pod-
nozju. Neka se po 12
siba penje uza Slup,
Osigurajle ih
.... " . ~
-' zlcanlm omeama,
• t
t
, .
Stup ukopajte 0, 6 m.
, , '
gornlu zleu
zajesenske
sorte,
Ucvrstite
matieom,
Sustav od
dvostrukih
Galvanizirana
• v_
mzova zica
1,5 m
~
" . .,
zlea
-

,-
- OA 1/f
lit " 0
-
-
..
1, m
Gusto plelena galva-
nizirana ziea
Stup mora bili dobro ucvrscen.
Ukopajle ga 0,6 m i dodalno
ucvrslile ukosenim slupom,
\ /1 1
1
/. - ,
)
' /', '
f i l , . ,
, I I I .....
. '
. I ~
"
• •
Poprecno poslavljene
"
zlce


REZIDBA
Novoposadene
maline

Sibu treba
prikratiti
na 0,3 m
ad tla
Ipaje-
dinasti
na str. 70) .
Odrasle Ijetne
maline
Odrasle jesenske
maline
/
I I I '
I ,
. ,
' .
, .
I : ~
I I
-
1:1
-
(\ ,
I -
I -
f
I
,
I I
I ,
,
~ ,

I
,
I
-
Odmah nakan berbe adrezite sve sibe kaje su vee
dale rod.
U veljaci adrezite sve sibe do razine
zemlje. Kad nove sibe narastu,
privezite ih uza zieu. Nemajte ih
prorjedivati.
U pro/jeee, kad se pajave navi izbaji, staru
sibu skratite do zemlje.
Ostavite 6-9 najjacih siba kaje jas nisu rodile pa ih
privezite za zieu, medusabno udaljene aka 10 em.
U veljaci sve si be kaju su previ se narasle prikratite
na 15 em ad garnje ziee.
NJEGA
Maline morate redovito zalijevati tijekom prve sezone uzgoja, a
vlazno tlo posebno je vazno kad plodovi poeinju bubriti.
Korove suzbijajte redovitim plijevljenjem, no pazite da pritom
ne ostetite korijen, jer ce to izazvati tjeranje nekvalitet-
nih izboja.
Male se najeesce postavlja u ozujku. Ljeti se uklanjaju svi divlji
izboji, a sibe koje izrastu dalje od centra treba iseupati.
Kod Ijetnih se sorata svi cvjetovi koji se pojave u prvoj uzgojnoj
sezoni moraju uklanjati.
Opasnost je i kukac mal inar.
Prskanje obavite kad se prvi pl odovi pocnu crvenjeti (pojedi -
nosti na str. 101).
v
HRANJENJE I MALCIRANJE
U ozujku duz redova posipajte granule kompleksnog mine-
ralnog gnojiva. Dobro zalijte pa tek onda postavite mal e.
Odgovarat ce usitnjeni, zreli stajski gnoj iii kompost, dok tre-
set i usitnjena kora nisu tako djelotvorni. Uloga je malca da
tlo odrZava vlaznim i hladni jim te da sprecava rast korova.
v
BERBA I SKLADISTENJE
Maline se beru kad su plodovi posve obojeni , no jos uvij ek
cvrsti . Svaki plod njezno povucite da se odvoji od stablji ke.
Svaki dan pregledavajte nasad, no plodove berite samo po
suhu vremenu, jer mo ri plodovi br.w nunu. Mali ne brzo po-
jedite iii ih zamrznite, no imajte na umu da se mali, nepot-
puno zreli plodovi mnogo bolj e zamrzavaju.
UZGOJ NOVIH BIUAKA
Za uzgoj mladih biljaka odlucite se samo ako su vase maticne bi potpuno zdrave, ako nisu starije od
dvije godine i ako su imale potvrdu kad ste ih sadili. Razmnozavanje je vrlo jednostavno - nove izdanke
njezno odvojite i posadite na novo mjesto u li stopadu iii studenom.
Pod ignite izbaj pa ga vaearskim
skarama, advajite ad karijena
maticne biljke. Odmah ga
pasadite na stalna mjesto.
Sadniee golog korijena sade se u
studenom iii prosineu, odnosno u ozujku,
ako jesenska sadnja nije moguca.
Iznimku cine kontejnerske sadniee,
koje mozete saditi eijele godine ako
vrijeme dopusta.
Razmak medu biljkama: 1,8-4,5 m
(ovi sno 0 sortil
Razmak medu redovima: 1,8 m
v
KUPINE I NJIHOVI KRIZANCI
Kupinu obieno smatraju divljim voeem koje se krajem Ijeta
bere sa zivica, uz putove, no nikako i vrtnom biljkom zbog
neobuzdana rasta i ostrih trnova. To vise nije tako, jer su
stvorene brojne sorte bez trnja i zbijena rasta.
Ako u vrtu imate visoke resetkaste ograde koje biste rado
prikrili, razmislite 0 sadnji modernih so rata kupina. Ni s jed-
nom vrstom mekog voea nema manje muke; stanovit
problem mogu biti ptice, no zastita ipak nije nuzna, kao ni
zastita od mraza, jer kupine cvjetaju tek izmedu svibnja i
srpnja. Dugaeke ee sibe dobro roditi, eak 5-10 kg po biljci,
ako ih posadite uza zid okrenut prema sjeveru. Izaberite
sad nice s potvrdom pa ee biljke roditi sljedeeih dvadesetak
godina.
Ovisno 0 sorti, plodovi se javljaju izmedu kraja srpnja i
rujna. Posadite sorte Oregon Tornless iii Loch Ness ako
zelite kupinu bez trnja, no ako yam je najvazniji sto kvali-
tetniji okus plodova, tada izaberite Ashton Cross. Za podi-
zanje zive ograde kroz koju nitko ne moze proei najvise ee
odgovarati Himalaya Giant. Ljudi sve vise traze i hibride
dobivene krizanjem malina, kupina i sl. Gotovo su svi hib-
ridi nizeg i zbijenijeg rasta od kupina, a odlikuju se i zanim-
Ijivim okusima. Loganberry se uzgaja vee cijelo stoljeee i
jos je uvijek najpopularniji hibrid, premda ga Tayberry
nadmasuje kvalitetom.
Kupine i hibridi trebaju jake potpornje jer su im izboji
snazni i dugaeki - na str. 76 opisano je nekoliko sustava za
potporu.
SADNJA
Kupine nisu izbirljive glede lokacije; podnosit ee djelomienu sjenu, a uspijevat ce i
na tlima nesto manje propusnosti. Izboji su drvenasti, no vrhovi im ipak mogu stra-
dati od jakih mrazova ako su posadene na izlozenu mjestu. Kupine nemojte posadi -
ti na mjesto na kojem su zadnjih nekoliko godina rasle kupine iii maline.
Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje. Uklonite korove i iskopajte
rupe dimenzija 0,6 x 0,6 m. Na dno rupe stavite sloj vrtnog komposta debeo dese-
tak centimetara, vratite dio zemlje pa ga mijesajte s kompostom. Ostatak zemlje
koji cete upotrijebiti za zatrpavanje sadnice obogatite sakom do dvije kompleks-
nog mineralnog gnojiva. Kupine sadite na isti naein kao i maline (pojedinosti na str.
70). U ozujku oko novih siba rasipajte male.
SUSTAV ZA POTPORU
Postoji nekoliko sustava za potporu. Sorte bez trnja
mozete oblikovati i kao lukove, no za sve sorte vrije-
di da se uspjesno mogu uzgajati uz sustav koji se
sastoj i od nekol iko usporednih zica razapetih na pra-
vilnim razmacima. Potpora mora biti dovoljno evrsta
da drZi proslogodisnje sibe koje ce roditi krajem
ovog Ijeta iii u jesen, al i i ovogodisnje sibe koje ce ro-
diti tek sljedece godine. Sustav za potporu
stup
lOx 10 em
Sponaza --
zatezanje
2,1
prikazan na slici smatra se najbolj im jer
omogucuje jednostavnu rezidbu i vezanje,
a plodovi se mogu brati s obiju strana.
Stup mora biti dobra
ucvrscen. Ukopajte
ga i dodatno osigu-
-
rajte koso postavljenim stupom.
Debela galvanizirana
ziea 0,6 m

SIRENJE: 3,6 m
VELICINA PLODA: srednji
TRNJE: da
VRIJEME BERBE: ad kolovoza do

rUlna

SIRENJE: 4,5 m
VELICINA PLODA: velik
TRNJE: da
VRIJEME BERBE: ad kraja srpnja do
kolovoza
SIRENJE: 3, 6 m
VELICINA PLODA: velik
TRNJE: ne
VRIJEME BERBE: ad kraja srpnja do
kolovoza
SIRENJE: 4,5 m
• •
VELICINA PLODA: vrlo vellk
TRNJE: da
VRIJEME BERBE: ad kraja kol ovoza
do kraja rujna

SIRENJE: 4, 5 m
VELICINA PLODA: srednji
TRNJE: da
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza
do kraja rujna

SIRENJE: 1,8 m
VELICINA PLODA: velik
TRNJE: ne
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza
do rujna
SIRENJE: 2.4 m
VELICINA PLODA: velik
TRNJE: ne
VRIJEME BERBE: ad kolovoza do

rUlna
SIRENJE: 3 m
VELICINA PLODA: srednji
TRNJE: ne
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza
do kraja rujna
o SORTAMA
ASHTON CROSS
Sorta s dugackim izbojima koji dobro rode. Plodovi se nalaze u velikim
skupinama i vrlo se dobro zamrzavaju, no glavnom se kvalitetom sma-
tra puni okus nalik na divlje kupine. Berba traje 6-8 tjedana.
BEDFORD GIANT
Ova je sorta vrlo bujna rasta te je neprikladna za male vrtove. Okrugli,
sjajni plodovi nastaju u velikim skupinama, a zore na samom pocetku
sezone kupina. Sorta je pouzdana i daje prili cno visoke urode, bez
obzira na uzgojne uvjete. Okus je sladak, no ne i izrazit.
BLACK SATIN
Nova sorta ameri ckog podrijetla donosi plodove ranije od bilo koje
druge sorte bez trnja. Ne pripada najkvalitetnij im sortama svoje sku-
pine, no vrijedi je pokusati uzgajati. Sorta je bujna rasta, a plodovi
prilicno ostra okusa. Moze se oblikovati u lukove iii kao pergola.
FANTASIA
Fantasia je nova zvijezda medu kupinama. Bodljikava je i bujna, no
daje visoke prinose. Ipak, najvaznija joj je odlika izrazito krupan pl od.
HIMALAYA GIANT
Ovu svebujnu sortu posadite samo ako imate dosta prostora, ako
zelite visoku i neprobojnu zivu ogradu iii zastitu ad vjetra. Biljke su vrlo
trnovite, a prinos ad dvanaestak kilograma po bil jci nije nikakva ri -
jetkost. Okus je prosjecan i prilicno kiseo pa se plodovi cesce upotre-
bljavaju za kuhanje nego za jelo u svjezem stanju.
LOCH NESS
Ova je sorta novitet medu kupinama. Izdanci su poluuspravni , sto zna-
ci da trebaju samo djelomicnu potporu. Biljke su otporne na zimu, uro-
di su prilicno visoki, a okus plodova zadovoljava. Ova ce sorta ubrzo
postati vrlo popularna. Uzgaja se i obli kuj e kao Ij etne sorte mali na.
MERTON THORNLESS
Aka vam je prostor ogranicen, izaberite ovu dobru sortu bez trnja.
Buduci da nema trnje, a i zbog prili cno kratkih siba, odrzavanje ave
sorte vrlo je jednostavno. Urodi su prosjecni , no plodovi su vrlo dobra
okusa. Ipak, ova sorta nije taka popularna ni privlacna kao Oregon
Thornless .
OREGON THORNLESS

Sibe ave popularne sorte bez trnj a vrl o se lako oblikuju, a plodovi
imaju ugodan okus. Biljke se mogu uzgaj ati kao dekorativni lukovi iii
nadstresnice. Listovi su duboko razdijeljeni , a u jesen poprimaju
svjetlije nijanse. Od sorata bez trnja spominj emo jos Smoothstem i
Thornfree.
~
KRIZANCI
BOYSENBERRY
Plodovi su okrugli iii izduljeni, nalik na veliku i prilieno dugaeku

malinu. Okus ipak vise podsjeca na divlju kupinu. Sibe su
bodljikave i po malo iskrivljene. Manje je bujna sorta bez trnja.
Ovaj je hibrid dobar izbor za pjeskovita tla jer izvrsno podnosi

susu.
DEWBERRY
Neki katalozi klasificiraju ovu vrstu kao hibrid kupine, no zapra-
vo uopce nije rijee 0 hibridu nego 0 zasebnoj vocnoj vrsti koja
se eesce uzgaja u SAD-u nego u Europi. Vitke se sibe mogu ob-
likovati kao ziva ograda koja ce potpuno prikriti podlogu. Sitni
su plodovi izvrsna okusa.
HILDABERRY
Ovom novom hibridu ime je dao njegov tvorac, vocar amater,
po imenu svoje zene. Jos uvijek nije popularan, no vjerojatno
ce to postati jer cvjeta vrlo krupnim cvjetovima, a plodovi
dosegnu duljinu i do 6 cm. Okrugli se plodovi mogu jesti svjezi,
a od nj ih se moze pripremati i dzem ii i zele. Zasad sad nice ovog
hibrida nude samo specijalizirani rasadnici.
JAPANESE WINEBERRY
Ovaj je hibrid neobiean u svakom smislu. Zapravo nije rijee 0
hibridu nego 0 posebnoj vrsti . Vrsta je neobieno dekorativna,
jer su joj sibe prekrivene dugaekim, njeznim, crvenkastim
dlaeicama. Mal eni su plodovi puni sjemenki, ali slatka okusa.
Na zalost, zore svi odjednom, u kolovozu. Prinosi su pri li cno
niski .
JOHN INNES
Premda se sluzbeno vodi kao hibrid, rijee je 0 mutantu kupine
koji je nastao u istoimenom zavodu, prije sedamdesetak godi-
na. Istiee se neobieno krupnim, tamnim i sjajnim plodovima,
prepoznatljiva slatka okusa. Ima malo trnja, a urodi su visoki,
no zbog kasne berbe ne preporueuje se za sjevernije krajeve.
KING'S ACRE
Ovaj je stari hibrid u rodu s Loganberrijem, no od njega se
razlikuje po mnogim svojstvima. Plodovi zrenjem dobivaju
cmu boju, a okus im je ugodan, no vise podsjeca na kupinu
nego na Loganberry. Ovaj je hibrid primjeren za uzgoj u malim
vrtovima.
LOGANBERRY
Ovaj najvazniji hibrid bio je stvoren u proslom stoljecu u Ka-
nadi kaa bodljikava i bujna biljka. Danas se mogu nabaviti sad-
nice njegova 59. varijeteta, koji je jos uvijek prilieno trnovit, s
plodovima astra okusa. Stoga se cesce rabe za kuhanje nego
za jela u svjezem stanju. Ima Loganberryja koji su manje bujna
rasta.
PODRIJETlO: Loganberry x kupina x malina
SIRENJE: 2,4 m
VELICINA PlODA: velik
BOJA POKOZICE: Ijubicasta
VRIJEME BERBE: od srpnja do kolavaza
PODRIJETLO: Rubus caesius
SIRENJE: 1,8 m
VElICINA PlODA: malen
BOJA POKOZICE: crna sa sivim nahukam
VRIJEME BERBE: srpanj
PODRIJETlO: Boysenberry x Tayberry

SIRENJE: 2,4 m

VELICINA PlODA: vrla velik
BOJA POKOZICE: crvena
VRIJEME BERBE: ad lipnja do sredine srpnja
PODRIJETlO: Rubus phaeni colasius
SIRENJE: 1,8 m
VEliCINA PlODA: malen

BOJA POKOZICE: narancasta iii crvena
VRIJEME BERBE: kalovoz
PODRIJETlO: kupina x kupina
SIRENJE: 3 m
VELICINA PlODA: vrlo velik

BOJA POKOZICE: crna
VRIJEME BERBE: ad rujna do listopada
PODRIJETlO: malina x kupina
SIRENJE: 2,4 m
VEliCINA PlODA: srednji
BOJA POKOZICE: crna
VRIJEME BERBE: od pocetka srpnja do rujna
PODRIJETlO: kupina x malina
SIRENJE: 2,4 m
VElICINA PlODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnacrvena
VRIJEME BERBE: ad pol. srpnja do kalovaza
PODRIJETLO: nepoznato
SIRENJE: 3,6 m
• •
VELICINA PLODA: vellk
BOJA POKOZICE: crna
VRIJEME BERBE: od polovice srpnja do rujna
PODRIJETLO: Loganberry, Youngberry,
Marionberry i Boysenberry
SIRENJE: 4,5 m
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pocetka kolovoza do rujna
PODRIJETLO: malina x kupina

SIRENJE: 4,5 m
VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do rujna
PODRIJETLO: Malina x kupina
SIRENJE: 2,4 m

VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: tamnoljubicasta
VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do kolovoza
PODRIJETLO: Tayberry x Tayberry sjemenjak
SIRENJE: 2,4 m
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: crvena
VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do kolovoza
PODRIJETLO: malina x kupina

SIRENJE: 2,4 m

VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: od kolovoza do rujna
PODRIJETLO: Loganberry x Dewberry
SIRENJE: 2,4 m

VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: ruzicasta
VRIJEME BERBE: od kraja srpnja do rujna
MARION BERRY
Dugo se mislilo da je rijee 0 hibridu, no otkako je tajna konaeno
otkrivena, Marionberry se vodi kao prava kUjlina, bez obzira na
okus plodova koji podsjeca na Loganberry. Sibe su vrlo bujne i
trnovite. Najvaznije svojstvo ove vrste odnosi se na vrlo dugu
sezonu berbe, koja traje i do devet tjedana.
SllVANBERRY
Ovo je novi australski hibrid koji se iskazao na teskim tlima i
nezasticenim polozajima. Govori se i 0 njegovoj iznimnoj ot-
pornosti na bolesti, no tek ce vrijeme potvrditi je Ii to uistinu
tako. Veliki plodovi imaju sladak okus, no biljka je prebujna
rasta za male vrtove.
SUNBERRY
Osnovna je prednost ovog novog hibrida da mu berba traje
vise tjedana. No biljke su previse trnovite i prebujna rasta da bi
hibrid postao zaista popularan. Ipak, veliki i dugaeki sjajni erni
plodovi imaju ugodan okus, nalik na Loganberry. Tavberry iii
Tummelberry svakako su bolji izbor.
TAYBERRY
Ako mozete posaditi samo jedan hibrid, tada je Tavberry pravi
izbor. Trazite sadniee bez virusa. Rast nije a aromati-
eni su plodovi soeni i sladi od Loganberryja. Sibe su malo
trnovite, a na nezasticenim mjestima mogu stradati u zimskim
• •
mleseelma.
TUMMELBERRY
Ovo je novi skotski hibrid. Osnovni mu je zadatak da bude ik
na Tavberry, ali otporniji. IzdrZat ee i za hladnih zima, no ipa Ie
izgubljena slatkoea plodoya koju pokazuje Tayberry. 0 s Ie
vise nalik na Loganberry. Sibe su uspravna ras a.
VEITCHBERRY
Ovo je jedan od najstarijih krizanaea mali ne i kupine. Nude ga
jos uvijek brojni katalozi, jer su plojJovi veei nego u svakog od
roditelja, a okus im je izvanredan. Sibe su poluuspravna rasta,
a plodovi se pri berbi tesko odvajaju od peteljki. Problem mogu
biti i ptiee.
YOUNGBERRY
Plodovi su nalik onima u Bovsenberryja iii okruglim Logan-
berryjima. Ovaj hibrid nikada neee postati popularan pa eete
uvijek imati problema u nabavi sadniea. Okus je slican Jogan-
berryju, a socni plodovi sadrZe tek pokoju sjemenku. Zelite Ii
ipak pokusati uzgajati ovaj hibrid, odaberite varijetet bez trnja.

REZIDBA I OBLIKOVANJE
Uzgoj u obliku fana (Iepeze) daje visoke prinose pa se obicno i preporucuje za oblikovanje manje bujnih sorata i
hibrida. Nove se sibe prisiljavaju da u pocetku rastu okomito, a zatim vodoravno, uz zicu. Sve sibe koje ee dati
rod privezu se s obiju strana ove sredisnje osnove. Nakon berbe te se sibe odrezu da bi napravile mjesta novi-
ma koje ee roditi sljedeee godine. Premda je oblikovanje fana prilicno zahtjevan po sao, jos je teze provesti tzv.
))sustav valova« koji daje najvise prinose. On podrazumijeva provodenje novih siba gore-dolje po tri noseee
zice, posto se u jesen uklone stare sibe koje su vee dale rod. To se provodi sve do Ijeta, kad se sibe puste da
rastu uzduz najgornje zice.
Najjednostavniji, ali ne i najprinosniji, nacin jest oblikovanje biljaka po sistemu ))uzeta«. Taj se postupak pre-
porucuje za uporabu u vrtovirna, a objasnjen je na ovim slikama. rada nosite rukavice, a stare odrezane
sibe spalite. U veljaci odrezite sve vrhove siba koji su stradali tijekom zime.
l ..
Jesen
,
Sibe koje su vee
donijele rod
• su vee
NJEGA
Nove
sibe
Biljke Ijeti zalijevajte sve dok traje susa, a osobito kad se
pocnu razvijati plodovi. Polijevajte po zemlji, a ne po sta-
bljikarna, kako biste smanjili moguenost zaraze.
Male se obicno postavlja u ozujku. Sve sibe koje niknu izvan
redova treba iseupati , a korov suzbijati redovitim plijevlje-

nJem.
Prskajte protiv kukca malinara, ako je stvarao poteskoee
prijasnj ih godina - pojedinosti na str. 101.
v
HRANJENJE I MALCIRANJE
Oko svake bi ljke rasipajte kompleksno mineralno gnojivo pa
biljke dobra zalijte. Tek tada postavite male. Najbolje je
upotrijebiti usitnjeni zreli stajnjak iii kompost, jer treset i
usitnjena kora slabije djeluju. Svrha je malea da odrzava tlo
hladnijim i vlaznim te da spreeava rast korova.
• •
Proljece i Ijeto
Nove

_ Privlizite

uzduz svake
,
Sibe koje ee roditi
ulesen
,

UZGOJ NOVIH BIUAKA
®

- .. '"
(
Voearskim skarama odrezite oko 30
em zakorijenjenog vrska izboja od
maticne bi ljke. Posadite ga na novo
mjesto .
v
U srpnju iii rujnu iskopajte rupu i
utaknite vrh zdravog izboja, 20
em duboko. Ucvrstite ga ukosni·
eom i zatrpajte zemljom.
BERBA I SKLADISTENJE
Berite kad su plodovi potpuno obojeni i meki. Svaki plod
odvojite od peteljke njeznim povlaeenjem. Berite za suha
vremena, jer vlazni plodovi brzo trunu. Plodove u svjezem
stanju pojedite sto prije iii ih upotrijebite za pripremu
dzemova, zelea, kolaea i sl.
CRNI RIBIZ
Crni ribiz nije tesko uzgojiti ako se zna pravi postupak za sad-
nju i rezidbu, jer veeinu plod ova donosi na proslogodisnjim
izbojima, sto znaci da svake godine treba osigurati za lihe
novih stabljika koje izlaze iz zemlje. Mlade biljke posadite
duboko. Svake zime treba uklanjati i dio starog drva.
Kupite dvogodisnju sadnicu s potvrdom. Neka se sastoji od
najmanje tri izboja. Grmie ee rastom dosegnuti visinu od
kojih 1,5 m, a isto ee se toliko i prosiriti . Svaka odrasla biljka
daje oko 5 kg plodova, a rodnost im traje 10-15 godina.
Premda neki stetnici iii bolesti mogu skratiti ovo produk-
tivno vrijeme za koju godinu, prava je opasnost jedino mraz,
barem kad je rijec 0 starijim sortama koje su cvale vee na
pocetku travnja pa su cesto stradali cvjetovi i tek zametnuti
plodiei. Izborom neke od novijih sorata izbjeei eete prob-
Ie me s mrazom, jer su te sorte, osim sto kasnije cvjetaju, i
otpornije na hladnoeu (npr. sorta Mailing Jet). Za mal e vr-
tove preporucujemo sortu Ben Sarek, dok ee sorte Ben
v
Lomond i Ben More uspijevati bilo gdje. Zelite Ii berbu u
rujnu, tada odaberite sortu Mailing Jet.
Okusi se crnog ribiza kreeu od vrlo ostrog, kao sto je u sorte
Baldwin, do vrlo slatkog, kojim se odlikuje sorta Wellington
XXx.
VELICINA GRMA: srednii
v
VELICINA PLODA: srednji
BERBA: obilna
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
v
VELICINA GRMA: srednji
v •
VELICINA PLODA: vehk
BERBA: obilna
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
VELICINA GRMA: srednji
VELICINA PLODA: velik
BERBA: obilna
VRIJEME BERBE: kraj srpnj a
VELICINA GRMA: veli k
v
VELICINA PLODA: srednj i do veli k
BERBA: obilna
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
o SORTAMA
BALDWIN
Ova je sorta bila najtrazenija sve do pojave sorte Ben Lamond. Prili cno
je zbijena rasta, a gorkasti plodovi vise na biljci dugo, nakon sazri je-
vanja. Sorta se ne preporucuje za sjevernije krajeve jer rano cvjeta.
BEN LOMOND
Ova se, prva od sorata »Ben«, odlikuj e kasni m cvj etanjem, otpomos·
cu na pepelnicu i vrlo velikim prinosima. Uspravna je i prili cno zbij ena
rasta, cvjetne su stabljike kratke, a krupne bob ice imaju iselkast
okus.
BEN MORE
Jedna od novij ih so rata koja se od prethodne pokazal a boljom zbog
»urednijeg« rasta i visih prinosa, no najbolj a joj je odli ka vrlo kasno
cvjetanje, tako da je pogodna i za sadnju u sjevernijim krajevima.
Visoka je i otpornost na pepelnicu, a plodovi imaju prili cno ostar okus.
BEN NAVIS
Ova je sorta po mnogocemu nalik na sortu Ben Lomond; cvjeta i zori u
isto vrijeme, plodovi dobra okusa dozrijevaju na kratkim peteljkama, a
sorta je otporna i na pepelnicu i na mraz. Razlika je jedino u rastu, jer
se ova sorta odlikuje visim, uspravnijim i bujnijim rastom.
BEN SAREK
Glavna je prednost ove sorte u patuljastom rastu grmova - narastu
samo 1-1 ,2 m, a sade se na medusobne razmake od 1,2 m. Otporni su
na mraz, a djelomicno i na pepelnieu. Ipak, sorta ima i neke mane;
grane trebaju potpornje, a plodovi nakon zriobe odmah otpadaju.
BLACK REWARD
Ova visoka i bujna nizozemska sorta lansirana je kao protuteza sorti
Baldwin jer evate dva tjedna kasnije, sto znaci da ce Ijeti, nakon hlad-
nog proljeca, dati i veci prinos. Plodovi su dobra okusa, no biljke nisu
otporne na pepelnieu, pa ih treba prskati.
BOSKOOP GIANT
Rijec je 0 vrlo velikim biljkama koje narastu i do 1,8 m. No, bez obzira
na takvu bujnost, prinosi su nizi nego u modernijih sorata. Slatki se
plodovi javljaju rano, sto dokazuje da mraz ne steti evjetovima u ranD
proljece. Sorta se ne preporucuje za uzgoj u sjevernijim krajevima ni
za male vrtove.
JOSTABERRY
Ovo nije erni ribiz nego krizanae ernog ribiza i ogrozda. Biljke su nalik
na erni ribiz, no zbog prilicne bujnosti traze prostor od 1,8 m. Otporne
su na pepelnieu i rastu vrl o brzo. Slicnost s ogrozdom uocit cete u
doba berbe, jer su bobiee dvostruko vece nego u ostalih sorata ernog
ri biza.
LAXTON GIANT
Ova je sorta slicna sorti Boskoop Giant. Osjetljiva je na mrazove, no
neki je jos uvijek traze zbog iznimne veli cine plodova. Biljke su vrlo
bujne pa ih treba saditi na medusobne razmake od 1,8 m. Bobiee su
slatke i mogu se jesti svjeze iii kuhane.
MALLlNGJET
Ovi grmovi, koji su zbog prebujna rasta neprikladni za male vrtove,
donose relativno sitne plodove na dugackim peteljkama potkraj kolo-
voza iii cak na pocetku rujna. Sorta kasno i evjeta pa nema ostecenja
od mraza. Okus plodova je kiselkast, no ne i previ se izrazen. Pre po-
rucen razmak izmedu biljaka iznosi 1,8 m.
TSEMA
Nizozemska sorta donosi plodove na dugackim peteljkama, bas kao i
prethodna, no za razliku od nje zori na pocetku srpnja, a ne u kolovozu.
Plodovi su prosjecna okusa, a grane, da bi podnijele veci urod, trebaju
potporu. Sorta se ne ubraja u kvalitetnije jer nije otporna ni na mraz ni
na pepelnieu.
WELLINGTON XXX
Znalci tvrde da plodovi ove sorte imaju uvjerljivo najbolji okus od svih
ernih ribi za, jer su slatki i socni. Biljke su bujne, a urodi obicno obilni,
ako mrazovi ne nanesu stetu u doba evjetanja. Ova se sorta javila prije
sezdesetak godina, no jos je uvijek nude mnogi rasadniei .
VELICINA GRMA: mal en
VELICINA PLODA: velik
BERBA: obi Ina
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
VELICINA GRMA: velik

VELICINA PLODA: srednji
BERBA: obi Ina
VRIJEME BERBE: kraj srpnj a
VELICINA GRMA: velik
VELICINA PLODA: veli k
BERBA: umj erena
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
VELICINA GRMA: velik
• •
VELICINA PLODA: vrlo vellk
BERBA: obilna
VRIJEME BERBE: srpanj
• •
VELICINA GRMA: velik
VELICINA PLODA: vrlo velik
BERBA: obi lna
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
VELICINA GRMA: velik
VELICINA PLODA: malen do srednji
BERBA: umjerena
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza.
• •
VELICINA GRMA: velik
VELICINA PLODA: malen
BERBA: obilna
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
VELICINA GRMA: velik

VELICINA PLODA: srednji do velik
BERBA: obilna
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
SADNJA
Crni ce ribizi bolje od ostalog mekog voca podnijeti prevlazno tlo, no traze dosta organske tvari i zastitu
od jakih vjetrova. Premda najvise vole suncane polozaje, uspijevat ce i u djelomicnoj sjeni. Ako ne na-
mjeravate posaditi neku od najmodernijih so rata koje su otporne na mraz, tada izbjegavajte sadnju na
mrazistima, osim ako ne budete osigurali i zastitu od mraza - posebne pokrivace koje cete stavljati za
hladnih travanjskih noci.
Slijedeci upute iznesene u poglavlju 0 kupinama (str. 72), dobro pripremite tlo prije sadnje.
Sadniee golog korijena sadite u stu-
den am, a aka to nije moguce, tada u
veljaci iii ozujku. Iznimku cine
kontejnerske sadniee koje mozete
saditi u svako doba godine ako to
dopusta vrijeme.
® Stara oznaka dubine
sadnje treba ostati
ispod povrsine. Rupu
zatrpajte zemljom i •
® Izboje prikratite do
pup ova, koji su 5-6
em iznad povrsine. . -.
poravnalte povrslnu.
Razmak medu biljkama: 1,5 m
Razmak medu redovima: 1,5 m
REZIDBA
Biljke orezujte izmedu studenog i ozujka. Prvu rezidbu obavite druge
godine nakon sadnje, odstranjujuci slabe granciee. Od trece godine
nadalje uklanjajte po dio starijih grana, kao sto je prikazano na sliei .
® Odrezite trecinu iii
cetvrtinu starijih
grana koje su vee
dale rod, kako biste
napravili mjesta
novim izbojima. Ni
jedna grana na grmu
ne bi smjela biti
starija od
cetiri godine.
CD Odrezite iii
prikratite
sve slabe,
bolesne iii
ostecene
grane.
UZGOJ NOVIH BIUAKA
U listopadu s ovogodisnjeg izboja odrezite rezni eu dugaeku 0 0
30 em, debljine olovke. Rez na vrhu mora biti kos, a na dnu ravan.
CD Iskopajte jamu u
obliku slova V.
Na dno stavite
sloj pijeska.
,
® Reznieu utaknite
u jamu, 15 em
duboko. Iznad
" . .
povrslne moraJu
biti bar 2 pupa.
NJEGA
U proljece morate pregledati grmove, kako biste se uvjeri-
Ii da ih nije uzdignuo mraz, jer ih, u tom slueaju, morate po-
novno potisnuti u zemlju. Morate osigurati i zast itu od mra-
za, posebno za starije sorte. Ocekuju Ii se mrazne noci u
doba evjetanja, tad a preko grmova prebaeite vrece iii
drugi zastitni materi jal. Tijekom dana pokrov u onite.
Redovito suzbijajte korove. Oprezno i okopavajte,
kako ne biste ostetili korij en. Bolj e je kor ve suzbijati pli -
jevljenjem iii malci ranjem.
Za suse, bi lj ke treba redov' 0 zalij evati, ali je bolj e ako se
pritom ne namoce i s a Iji e.
Nuzna je i zas ' a od . ca. Zas·itne mreze postavi te kad
se boja plod va poe e mijenj ati od zelene u ervenkastu.
v
H JENJE I MALCIRANJE
ale ira je je vrlo vaZno. Male postavite oko grmova od-
a sadnj e pa ga obnavljajte svakog travnja. Naj-
olj e je postavi ti 10 em debeo sloj vrtnog komposta iii
zrelog stajskog gnoja.
Crni ribiz zahtijeva i dohranu. Svakog travnja dodajte kom-
pleksno mi neralno gnojivo - prije malciranja. U doba bub-
renja pl odova dodajte i gnojivo bogato kalijem.
v
BERBA I SKLADISTENJE
Plodovi su zreli otprilike sedam dana nakon sto im je boja
postala plavoerna. Za pojedinaenu je berbu vazno znati da
prve zore bobiee na vrhu grozda. Ipak, bolje je brati eijele
grozdice odjednom, barem ako ih zelite zamrzavati. Rane
sorte valja obrati sto prije.
Crni se ribizi mogu cuvati na hladnom oko tjedan dana.
Mozete ih zamrznuti, osusiti iii ukuhati.
v
Ogrozd je izdrzljiva biljka. Cak i ako ga ne budete re-
dovito orezivali niti gnojili, davat 6e po nekoliko plo-
dova, no zelite Ii obilnu berbu krupnih plodova, tada
je neophodna i zimska i Ijetna rezidba. U mnogim je
krajevima neophodna i zimska zastita od ptiea, a
izostanak prskanja protiv americke pepelniee moze
izazvati potpuni podbacaj u prinosu.
Ogrozdi zadrzavaju stalan raspored starijih i mlaciih
granciea. Najces6e se uzgajaju u obliku grma visine
0,6-1,5 m koji ima otvorenu sredinu, a na dnu ima
»nogu« - maleno deblo, visoko oko 10 em. No biljke
se mogu uzgajati i u obliku kordonaea 5 jednim, dva
obl iku fana iii polustandardnih oblika nije tol iko po-
pularan.
Po jed nom grmu mozete ocekivati 3-6 kg plodova,
dok jedan kordonae daje 1-1,5 kg plodova. Izaberite
sadniee stare 2-3 godine pa ih odrzavajte prema upu-
tama za bijeli i erveni ribiz.
Sorte namijenjene kuhanju imaju ostriji okus pa ih
Ij udi rijet ko jedu svjeze. Desertne su sorte vecih
plod ova, tanje pokoziee i slacieg okusa. Ako nemate
previse prostora, najbolje je posaditi neku od desert-
nih sorata pa u svibnj u i lipnju brat i nezrele plodove za
kuhanje, dok kasnije, u srpnju iii kolovozu, mozete
brati zrele plodove za jelo.
SADNJA
Primijenite standardne upute koje vrijede za sadnju mekog voca opcenito. Najbolje
je biljke posaditi na suncano mjesto, premda ce uspijevati i u djelomicnoj sjeni .
Potrebna je zastita od jakih vjetrova i izbjegavanje sadnje u mrazistima.
Zemlju dobro pripremite prije sadnje. Slijedite upute iznesene za kupine na str. 72.
Sad nice golog kori jena posadite u
li stopadu iii studenom, no ako to
nije moguce, mozete ih posaditi i u
ozujku. Izni mku cine kontejnerske
sad nice, koje mozete saditi u
svako doba godine ako to
dopusta vrijeme.
Razmak medu biljkama:
1,5 m (grmovil
0,4 m (j ednostruki kordoncil
0,6 m (dvostruki kordoncil
0,9 m (trostruki kordoncil
Razmak medu redovima : 1 ,5 m
GRMOVI
® Odrezite sve ogranke na
visini nizoj od 10 em,
mjereno od stare oz-
nake 0 dubini sadnje.
-
CD Iskopajte dovoljno
siroku rupu kako ~
biste mogli ravnomjerno
rasporediti korijenje.
KORDONCI
Vrijedi uputa za bijeli i crveni ribiz - str. 86.
/-
\ ~ #
, - -- ,- --
polovi eu duljine, ako to vee
nije bilo ucinjeno u rasad-
niku. Zadnji pup na svakoj
grani mora biti usmjeren
prema gore.
@ Stara oznaka 0 dubini sadnje
mora biti u ravnini s okolnim
tlom. Rupu zatrpajte zemljom
8i dobro je poravnajte.
TIP: desertna
VELICINA PlODA: malen do srednji
OBLIK GRMA: uspravan
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: za preradu
• •
VELICINA PlODA: vehk
OBLIK GRMA: rasiren
BOJA POKOZICE: blijedozelena
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: desertna i za preradu

VELICINA PLODA: srednji
OBLIK GRMA: uspravan
BOJA POKOZICE: zuta
VRIJEME BERBE: kraj lipnja
TIP: desertna
VELICINA PlODA: malen
OBLIK GRMA: uspravan
BOJA POKOZICE: zutozelena
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: za preradu
VELICINA PlODA: malen do srednji
OBLIK GRMA: uspravan
BOJA POKOZICE: tamnozelena
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: desertna i za preradu
VELICINA PlODA: veliki
OBLIK GRMA: rasiren
BOJA POKOZICE: blijedozelena
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: desertna i za kuhanje
VELICINA PlODA: velik
OBLIK GRMA: i uspravan i rasiren
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: za preradu
VELICINA PLODA: srednji do velik
OBLIK GRMA: rasiren
BOJA POKOZICE: blijedozelena
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
OSORTAMA
BLACK VELVET
Rijec je a krizaneu izmedu ogrozda i vrste koja se zove Worcester-
berry. Maleni plodovi, nalik na groMe, imaju osvjezavajuei okus, no
jos je vaznije da su grmovi potpuno otporni na americku plijesan.
lako se uzgajaju, a mogu se oblikovati i kao kordonei . Berba je obilna.
CARELESS
Ova je najpopularnija sorta, koju eete lako nabaviti . Pouzdana je i
nije izbirljiva glede kvalitete tla. Glatki su plodovi cvrsti i izvrsni za
kuhanje. Sorta je osjetljiva na americku pepelnieu. Bez obzira na
uvrijezeno misljenje, sorte Whinham's Industry iii Invieta bolji su
izbor.
EARLY SULPHUR
Ova je sorta bila popularna prije mnogo godina, no sag se opet vraea
u modu. Ubraja se medu sorte koje najranije zore. Zuti su plodovi
poluprozirni i imaju dlaciee, a okus im zadovoljava. Sorta dobra rodi,
a prati je i reputaeija da je najbolja za pripremu dzemova.
GOLDEN DROP

Zelite Ii plodove koje eete jesti svjeze, tada je ova sorta dobar izbor.
Plodovi su maleni, imaju tanku pokozieu i izvrstan okus. One koji
imaju male vrtove zanimat ee zbijen i uredan rast grmova, koji , na
zalost nisu otporni na americku pepelnieu. Urodi su prosjecni.
GREEN GEM
Na okruglim se tamnozelenim plodovima ave sorte jasno uocavaju
svjetlije ziliee. Vise nije popularna kao nekad, jer ne daje visoke pri-
nose, a nije otporna ni na americku pepelnieu. Okus pl od ova zado-
voljava, no ne bi se moglo reei da je odlican.
INVICTA
Ova je nova zvijezda u svij etu ogrozda. Svi je cij ene pa S8 i sadmee
lako nabavl jaju. Glavni su razlozi vi soki pri nosi i ' Sl na e el-
nieu. Ipak, bilj ke su pune bodlji , a rast im je
nati da ni okus potpuno zreli h plod ova nij e
JUBILEE
Jubilee je unaprijeden oblik uvij ek popul ame sorte Careless. Odli-
kuje se boljom rodnoseu, manje bujni m rastom, bolj im okusom u
doba pune zrelosti, veeim pl odovi ma, ali i ranijom berbom.
KEEPSAKE
Potpuno zreli plodovi ave sorte imaju gotovo bijelu boju, a katkad se
jedu i u svjezem stanju, premda je glavna karakteristika sorte
Keepsake moguenost berbe poluzrelih plodova vee u svibnju i njiho-
va prerada u izvrsne dzemove, zelee i sl. Plodovi su vrlo dobra okusa,
a problem u uzgoju maze biti mraz.
,
I
I
I
I
LANCASHIRE LAD
Ova sorta dvostruke primjene pokazuje odredenu otpornost na
americku pepelnicu. Ovalni, dlakavi plodovi imaju privlacnu crvenu
boju i zadovoljavajuci okus, no sorta nece uspijevati na slabijem tlu.
Ipak, mnogi ce se odluciti upravo za nju.
LANGLEY GAGE
Sorta daje plodove koji, kad dozore, imaju gotovo bijelu, poluprozir-
nu pokozicu. Glatki su i ovalni, vjerojatno najsladi od svih ogrozda.
No sadnice eete dosta tesko naei . Prinosi su uglavnom visoki, no
mogu i varirati .
LEVELLER
Ova vrlo popularna sorta dijeli krunu najboljeg desertnog ogrozda
sa sortom Whinham's Industry. Plodovi su vrlo krupni, ovalni i glat-
ki, a odlikuju se i izvrsnim okusom. Prinosi su visoki, ali samo na
dobru tlu.
LORD DERBY
U vrijeme berbe ova se sorta lako prepoznaje, jer su grmovi mali,
viseeeg rasta, a plodovi gotovo crni. Glatki su i imaju prosjecno
dobar okus, no cesto se kupuju zbog privlacna izgleda. Za taka ma-
lene grmove berba je prilicno obilna.
MAY DUKE
Rijec je 0 starinskoj sarti. Njezini nezreli plodovi beru se tradicional-
no u svibnju i lipnju. Sluze za pripremanje kolaca i ukuhavanje, a kad
dozore i pocrvene tijekom srpnja, jedu se svjezi iii se ad njih kuhaju
dzemovi. Plodovi su ovalni i imaju prosjecno dobar okus, a grmovi
su uredni i zbijena rasta.
WHINHAM'S INDUSTRY
Ova se sorta natjece sa sortom Leveller za najvecu rasprostra-
njenost. Nema taka krupne plodove niti su plodovi taka slatki, ali
okus im je izvrstan, a biljke su uspravna rasta. Najvaznije je da puna
bolje uspijeva u sjeni i na teskim tlima.
WHITESMITH
Whitesmit je dobra sorta dvostruke namjene. Gotovo bijel i, zreli
plodovi izduljeni su i odlicna okusa. Grmovi su snazne grade pa us-
pijevaju na svim tipovima tala. Prinosi su visoki. Sadni ce mogu biti
u obliku fana iii polustandardne forme.
WORCESTERBERRY
Zapravo nije rijec 0 sorti ogrozda vee 0 zasebnoj vocnoj vrsti - Ribes
diva rica tum. Vrlo je bujna i puna trnja pa se preporucuje razmak od
2,5 m izmedu biljaka. Plodovi su vrlo dobri za pripremu dzemova.
Uzgaja se kao i ogrozd, a otporna je i na americku pepelnicu.
TIP: desertna i za preradu
VELICINA PLODA: srednji do velik
OBLIK GRMA: rasiren
"
BOJA POKOZICE: crvena
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: desertna
VELICINA PLODA: malen do srednji
OBLIK GRMA: uspravan
"
BOJA POKOZICE: blijedoluta
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: desertna i za preradu

VELICINA PLODA: vrlo velik
OBLIK GRMA: rasiren
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: desertna i za preradu
VELICINA PLODA: vrlo velik
OBLIK GRMA: viseci
"
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
TIP: za preradu
VELICINA PLODA: srednji
OBLIK GRMA: uspravan
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: desertna i za preradu
VELICINA PLODA: srednji do velik
OBLIK GRMA: uspravan
"
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: desertna i za preradu
"
VELICINA PLODA: srednji do velik
OBLIK GRMA: rasiren
BOJA POKOZICE: zuckastobijela
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: za preradu
VELICINA PLODA: malen
OBLIK GRMA: uspravan
BOJA POKOZICE: Ijubicasta
VRIJEME BERBE: kraj lipnja
REZIDBA
GRMOVI
U so rata uspravna rasta izboje prikraeujte do pupa koji gleda prema van, a u sorata koje rastu rasireno prikraeujte do pupa oj i
je usmjeren prema gore. Prilikom rezidbe uvijek nosite rukaviee.
Postupak koji je prikazan na slikama ne odgovara najbolje rezidbi sorata koje nisu tako bujna rasta. U manje bujnih sora-
ta mozete izostaviti zimsku rezidbu pa primjenjivati samo Ijetnu rezidbu, tj. prikraeivanje postranih izboja.
studeni - olujak lipnja
CD Prikratite
izboje koji
su se raz-
viii u pret-
hodnoj

sezom na
polovieu
duljine.
® Postrane izboje
koji rastu iz pro-
vodniea prikra-
tite na duljinu
od 6 em .
® Odstranite stare.
bolesne iii ostecene
,.
granelee te sve
granciee koje rastu
! prema sredistu.
KORDONCI
Sve postrane izboje koji su se
razvili tekuce godine prikratite
tako da ostane najvise 5-6 listova,
gledano od baze izboja.

Slijedite uputu za oblikovanje bijelih i erveni ribiza - str. 86.
NJEGA
Potrebna je zimska zastita od ptiea; one bi inaee pojele sve
pupove iz kojih ee izbiti rod u sljedeeoj godini. Prikladne su i
mreze, premda je postavljanje kaveza jed ina potpuna zastita.
Nakon hladnih zima provjerite da se biljke nisu uzdigle od mra-
zova. U tom ih slueaju laganim gazenjem zemlje oko biljaka
ponovo utisnite. Ogrozdi evjetaju na poeetku iii sredinom trav-
nja, pa za mraznih noei valja postaviti zastitne pokrivaee.
Korove suzbijajte ruenim plij evljenjem iii maleiranjem, jer oko-
pavanjem mozete povrijediti korijenje. U sezoni mirovanja ve-
getaeije poeupajte sve nepotrebne ndivlje« izboje koji tjeraju iz
korijena.
redovito zalijevajte pri likom suse, posebno kad su biljke u
fazi bubrenja plodova.
Kad vidite da ee urod biti preobilan, prorijedite biljke. U svibnju
iii lipnju, kad plodovi dorastu do veli ci ne pogodne za kuhanje,
prorijedite ih tako da na graneieama ostanu plodovi meousobno
razmaknuti oko 5 em. U vrijeme zriobe bi ljke treba zastititi
v
mrezama.
UZGOJ NOVIH BIUAKA
~
HRANJENJE I MALCIRANJE
Svakog ozujka oko biljaka rasipajte kompleksno mineral-
no gnojivo. Nakon obilna zalijevanja mozete postaviti i
male. Prikladni su kompost i zreli stajski gnoj jer ee
smanjiti zakorovljenost. Treset i usitnjena kora nisu tako
prikladni .
v
BERBA I SKLADISTENJE
Uglavnom se potkraj svibnj a oberu neki od nezrel ih
plodova, jer su tada izvrsni za uhanje zbog svoje ki se-
losti i cvrstoee. Sorte koj e se jedu svj eze treba brat i tek
kad potpuno dozore, sto se vi di po potpunoj obojenosti
plodova i po nj ihovoj rel ativnoj mekoei. Svi plodovi ne
zore odjednom pa grmove treba obirati u dva iii tri na-
vrata.
Plodove pojedite sto prij e, premda se mogu cuvati u
hl adnj i nekol iko tjedana.
CD Sadna jama treba
imati oblik slova
V. Na dno stavite
sloj pijeska.
'2'. Odstranite pupove ~ a donjem dijelu
~ rezmee, a ostavlte eetlrl pupa na

vrhu. Najdonji pup treba biti oko
6 em iznad povrsine tla. Rezniee
postavite na razmak od 20 em.
-
U listopadu s ovogodisnjih izboja odrezite
reznieu dugacku oko 35 em (pazite da izboj
bude dovoljno zreo, tj. drvenast). Rez na
dnu mora biti ravan, a na vrhu koso
® Zatrpajte rupu i
povrsinu. Zakorijenjene
biljke presadite na stalno
miesto sljedeceg listopada.
Iznad povrsine tla treba biti
bar dvadesetak eentimetara
gole stabljike.

BIJELI I CRVENI RIBIZ
Mnogi Ijudi nikad nisu kusali bijele iii crvene ribize, jer se vrlo
rijetko nadu u trgovinama. No mozete uzgojiti vlastite biljke
pa cete, sredinom Ijeta, sigurno uzivati u izvrsnu okusu nji-
hovih plodova.
Crveni su ribizi prilicno kiseli; iskoristite ih za pripremu ko-
laca, zelea, dzemova iii vina. Bijeli su ribizi sladeg okusa koji
neobicno podsjeca na grolde pa se uglavnom jedu svjezi .
Iznenaduje podatak da se bijeli i crveni ribizi uzgajaju i njegu-
ju isto kao i ogrozdi, a ne kao crni ribizi, s kojima su u uzem
srodstvu. Najcesce se vidaju kao grmovi otvorene sredine
koji se rasire otprilike do 1,5 m.
Biljke donose plodove na glavnim granama, a mozete oce-
kivati prinos od oko 5 kg po grmu, barem u petnaestak rod-
nih godina. Svrha je rezidbe poticanje izbijanja kratkih rod-
nih izboja (spurova) svake godine.
Bijeli se i crveni ribizi mogu uzgajati i u obliku jednostrukih,
dvostrukih iii trostrukih kordonaca. Dvije zice (na visinama
od 0,6 i 1,2 m od razine tla) rastegnite uza zid iii ogradu, a na
sadna mjesta zabodite i dovoljno cvrste kolce. Sa svakog
kordonca mozete ocekivati oko 1,5 kg plodova.
Kupite dvogodisnju sadnicu od pouzdanog dobavljaca. Iza-
berite cvrst grmic s najmanje cetiri jaka izboja pravilno ras-
poredena na biljci.
Izbor so rata nije raskosan - od crvenih se ribiza najcesce
traze sorte Red Lake iii Laxton's No.1, premda se za Redstar
predvi da da ce biti sorta buducnosti. Bijeli se ribiz jos teze
nalazi u rasadnicima.
OSORTAMA
JONKHEER VAN lETS
Ovom se sortom otvara sezona berbe crvenih ribiza. Svijetli su plodovi
socni i vrlo dobra okusa. Sorta obilno rodi, no grmovi su veliki i ne-
uredna rasta. Najboljim se pokazao uzgoj u obliku kordonaca. Sadnice
se tesko nabavljaju.
LAXTON'S NO.1
Ova stara nizozemska sorta u mnogocemu nalikuje prethodnoj. Rana
zrelost, bujan rast, dobar okus plodova i obilna berba samo su neke
osobine. Ipak, ova sorta nesto kasnije cvjeta, plodovi su manji , a
grane, nakon nekoliko godina, teze rastu u sirinu.
RED LAKE
Red Lake je pouzdana i prosirena sorta. Grozdici vise na dugackim pe-
teljkama pa se lako beru. Berba je obilna, premda je rast biljaka pri-
licno umjeren. S ovom sortom nema problema; plodovi su socni i
dobra okusa, a sadnice se lako nadu.
TIP: crveni ribi z
VEliCINA PLODA: velik
OBUK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: crveni ribiz
VEUCINA PLODA: srednji
OBUK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: crveni ribi z
VEUCINA PLOOA: vrlo velik
OBUK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: crveni ribiz
VELICINA PLODA: srednji
OBLIK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: kolovoz
TIP: crveni ribiz
-
VELICINA PLODA: srednji
OBLIK GRMA: uspravan iii rasiren
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
TIP: crveni ribiz
VELICINA PLODA: velik
OBLIK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
TIP: crveni ribiz
VELICINA PLODA: malen do srednji
OBLIK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: bijeli ribiz
VELICINA PLODA: velik
OBLIK GRMA: rasiren
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: bijeli ribiz
VELICINA PLODA: velik
OBLIK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: bijeli ribiz
VELICINA PLODA: velik
OBLIK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: bijeli ribi z
VElICINA PLODA: velik
OBLIK GRMA: uspravan
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
REDSTART
Strucnjaci ovoj sorti predvidaju sjajnu buducnost. Kasno zori, svijet-
locrveni plodovi vise na dugackim peteljkama, a prinosi su visoki i
stalni. Okus plodova je kiselkast.
RONDOM
Tamnocrveni plodovi ove sorte imaju kiseo i prilicno gorkast okus.
Prinosi su visoki, a biljke bujna rasta, pa se preporucuju za sadnju na
izlozenijim mjestima, gdje bi druge sorte stradale od jakih vjetrova.
Rast je upocetku uspravan, no grmovi se kasnije pocinju siriti .
ROVADA
Sorta kasno cvjeta i kasno zori. Ostale su njezine karakteristike iste
kao i u ostalih sorata crvenog ribiza, osim berbe, koja je iznimno obil-
na. Plodovi imaju dobar okus.
STANZA
Ovo je nova sorta s nekoliko zanimljivih svojstava. Plodovi su sitniji i
tamnije boje nego u ostalih sorata. Kasno cvjetanje upucuje na cinje-
nicu da mraz ne moze nastetiti ovoj sorti. Plodovi su kiseliji, a rast zbi-
jeniji nego u vecine ostalih sorata.
WHITE DUTCH
Sredinom Ijeta ova sorta rodi krupnim grozdicima koji vise na dugac-
kim peteljkama. Okus im nije tako dobar kao u ostalih so rata bijelog
ribiza, a biljke teze rastu u sirinu. Ipak, berba je osjetno obilnij a.
WHITE GRAPE
Nakon sorte White Versailles, ova je sorta druga po popul amosti
medu bijelim ribi zima. Ipak, sadnice se jos uVlj ekes 0 pronalaze,
najcesce U specij aliziranim rasadnicima. Plodovi su izvrsna, slatka
okusa, kao i u sorte-uzora, no prinosi su ipa nii i. Boja plodova gotovo
je bijela.
WHITE PEARL
Ova kasna sorta zori kad i White Ouch. Peteljke su dugacke, a okus
plodova zadovoljava, no zapravo, nema se sto posebno reci 0 ovoj
sorti. Nekad se prodavala zbog prozirnih-, bijelih plodova, no danas se
gotovo uopce ne trazi . Ipak, ima svoje poklonike zbog prilicno obilne
berbe.
WHITE VERSAILLES
Ova je sorta prva medu bijelim ribizima - kako po ranoj zrelosti, tako i
po popularnosti. Peteljke su dugacke, a grozdici krupni s bobama bli-
jedozute boje i slatka okusa. Sorta je pouzdana pa godinu za godinom
daje visoke prinose. Ako imate mjesta samo za jednu sadnicu bijelog
ribiza, odlucite se za ovu sortu.
SADNJA
Izaberite zasticeno mjesto na suneu iii u djelomienoj sjeni. Odgovarat ce svako vrtno tlo,
osim slabo dreniranog. Izbjegavajte sadnju u mrazistima.
Dobra pripremite sadna mjesta prema uputama za kupine na str. 72.
Sad nice golog korijena posadite u
listopadu iii studenom, no ako to
nije moguce, tada mozete saditi i
u veljaci iii ozujku. Iznimku cine
kantejnerske sadniee, kaje mazete
saditi u svaka daba godine aka
vrijeme dapusta.
Razmak medu biljkama:
1,5 m Igrmovi)
0.4 m Ijednostruki kordonei)
0,9 m Idvostruki kordonei)
1,2 m Itrastruki kardanei)
Razmak medu redovima: 1,5 m
Veljaca
Ponavljajte osnovne postupke
koje ste primijenili pri sadnji.
Provodnieu prikracujte tako da
uvijek ostane oka 20 em sezanskog
prirasta. Sve postrane grane
skratite na jedan pup, udaljen
aka 5 em ad pravodniee.
Kad biljka dosegne vrh stapa,
pravodnieu cete prikracivati
tako da ostane samo jedan pup
od sezonskog prirasta.
GRMOVI
Kao u ogrozda - str. 80.
KORDONCI
® Pravodnieu prikratite na polo-
vieu duzine pa je privezite za
stap.
® Iscupajte sve izboje koji tjeraju iz
korijena, a sve ogranke na visi-
Kraj lipnja
nama nizim od 12 em
odrezite do baze.
rasporediti korijenje.
busov stap kaji cete privezati za ziee: '
REZIDBA
GRMOVI
Kao u ogrozda - str. 83.
KORDONCI
Prikratite sve postrane
pupove koji su nastali u
tekucoj sezoni na duljinu
od 4-5listova Islijedite uputu
za ograzd - str. 83).
Taka cete se rijesiti lisnih usi
koje se skupljaju na vrseima
izboja, ali i smanjiti opasnost
od zaraza.
Provodnieu koja raste treba
zavezati za stap.
v
@) Sve postrane izboje prikra-
tite do pupa, koji se nalazi
na 4-5 em od pravadniee.
® Stara oznaka dubine sad-
. nje mora biti u ravnini s
okolnim tlom. Zatrpajte
rupu i dobra poravnajte
--
povrslnu.
NJEGA HRANJENJE I MALel RANJE
Zimi problem mogu biti ptiee koje napadaju pupove pa se pre-
porueuje ervene i bijele ribize uzgajati unutar kaveza koji sluze
kao zastita. Ako to nije moguce, tada obavezno treba postav-
Ijati mreze.
Nakon hladne zime provjerite da se biljke nisu uzdigle od
mraza, pa ih, njeznim gazenjem ponovno utisnite u zemlju.
Ribizi evjetaju potkraj ozujka iii na poeetku travnja, sto znaei
da ih za mraznih noci treba pokriti vrecama iii nekim drugim
pokravnim materijalom.
Korove suzbijajte ruenim plijevljenjem i maleiranjem, jer oko-
pavanjem mozete ostetiti korijenje i izazvati tjeranje nepo-
zeljnih izboja. Takve izboje iseupajte dok vegetaeija miruje.
Biljke zalijevajte za suse, posebno kad poenu bubriti plodovi .
Mali su plodovi ptieama upravo neodoljivi, pa je dobra biljke u
doba zriobe zastititi mrezama.
U ozujku oko svakog grma iii kordonea rasipajte granule kom-
pleksnog mineralnog gnojiva. Nakon obilna zalijevanja mozete
postaviti male od zreloga stajskog gnoja, treseta iii komposta.
v
BERBA I SKLADISTENJE
Ribizi se beru kad su plodovi sjajni i potpuno obojeni, dok
mutna povrsina plodova kazuje da ste s berbom zakasnili . Svi
plodovi nece dozoriti u isto vrijeme, tako da svaku biljku treba
obirati u nekoliko navrata. Ne berite pojedinaene bobiee nego
eijele grazdice odjednom, kako se plodovi ne bi ostetili. Jedite
ih sto prije, premda se u hladnjaku mogu euvati oko tjedan
dana.
UZGOJ NOVIH BIUAKA
Kao u ogrozda - str. 83.
VRSTE Z KISE
Sve ove vocke imaju istu glavnu osobinu - za uspjesan rast i razvoj
trebaju vlazno i kiselo tlo. Rezidba je jednostavna, a voCke ne treba
prskati ni insekticidima ni fungicidima . Tri su najvaznij e: borovnice
visokog i niskog grma te - nesto rjede - brusnice.
Borovnice niskoga grma rastu samonikle u mocvarnim predjelima i
vrlo se rijetko kultiviraju. Mnogo su popularnije borovnice vi sokoga
grma koje sad nude i neki europski rasadnici. Ako je kiselost tla u
vasem vrtu manja od pH 5,5, tada bez oklijevanja pokusajte uzgojiti i
ovu zanimljivu vocku. Brusnice su, glede kiselosti tla, jos za htjevnije
- odgovara im tlo kiselije od pH 4,5.
No zapravo se isplati uzgajati jedino borovnice visokoga grma,
posebno ako yam u vrtu i inace uspijevaju rododendroni i azaleje,
bez znakova zucenja listova. Borovnice se ne isplati saditi na nedo-
voljno kiselom tlu, nego ih je bolje posaditi u vece kontej nere ispu-
njene posebnom mjesavinom.
Biljke se zalijevaju samo omeksalom vodom iii kisnicom, sto moze
biti problem ako zivite u kraju u kojem je vodovodna voda pretvrda.
o SORTAMA
BRUSNICE
Ako yam vrt nije dio mocvare, za brusniee iskopajte rupu metar na metar, duboku barem
60 em. Oblozite je pol ietilenskom folijom i napunite sadnom mjesavinom, koja se sastoji
od 3 dijela treseta, 1 dij ela ostrijeg pijeska i 1 dijela pilj evine. Dodajte i tri lopatiee kos-
tanog brasna, promijesajte pa u jesen iii proljeee posadite mlade biljke na razmak od
30 em. Redovito ih zalij evajte omeksanom vodom, a pl odove berite kad omeksaju.
BOROVNICE VISOKOGA GRMA
Ima nekoliko nacina za uzgoj borovniea u vrtovima. Potrebno je tlo dobre drenaze, a ako
nije kiselo i bogato organskom tvari, tada je bolje svaku sadnu j amu ispuniti posebnom
mjesavinom t reset a, grubog pijeska i malo piljevine koja ee biljkama osigurat i potrebne
uvjete.
Grmovi ee narasti do 1,5 m, a po j ed nom grmu mozete ocekivati oko 3 kg okruglih
tamnoplavih plodova sa sivim nahukom. Biljke sadite u proljeee na razmak od 1,5 m.
Kupite kontejnerske sadniee stare dvije iii tri godine pa ih posadite na sto suncanije
mjesto koje nije izlozeno jakim vj etrovima. Mraz obicno ne prijet i.
Biljke orezujte zimi - odstranite sve osteeene i slabe granciee, a one koj e su vee dale rod
malo prorijedite. U proljeee oko biljaka posipajte malo kostanog brasna pa ih malcirajte
tresetom. Redovito zalijevajte omeksalom vodom, osobito za suha vremena.
Ako je tlo u vasem vrtu dovoljno kiselo, mozete posaditi red borovni ea uz rub travnj aka,
jer njihovo erveno lisee donosi pravo kolorist icko osvj ezenje na kraju vegetaeijske se-
zone. No ako tlo nije dovoljno kiselo, bolje da ih posadite u veee kontej nere koj i moraju
biti duboki barem pola metra. Upotrijebite kisel i kompost iii sami napravite mjesavi nu
od treseta kojem eete dodati malo amonijevog i kal ij evog sulfata te nesto kost anog
brasna.
Problem mogu biti i pti ee pa je dobro grmove prekrit i mrezom u doba zriobe plodova.
Berite ih kad omeksaju, odnosno tjedan dana nakon sto poprime plavu boju. Svi
plodovi neee dozoriti istodobno, tako da svaki grm treba obirati po nekoliko puta.
Plodovi se u hladnjaku mogu cuvati 2-3 tjedna. Izvrsni su za pripremu kolaca, sokova i
dzemova.
Mogu se nabaviti sadniee nekoliko sorata, no najpopularnija je 8/uecrop. Odlicnima su
se pokazale i sorte Jersey, Herbert i rana sorta Earlib/ue. Za maksi malne prinose posa-
dite barem dvije sorte, kako biste osigurali uzajamno oprasivanje.
BOROVNICE NISKOGA GRMA
Ove borovni ee, ceste u prirodi , narastu do pola metra, a plodove donose u jesen -
okrugli su, slatki i gotovo potpuno erne pokoziee prekrivene sivim nahukom. Jedu se
svjeze iii se od njih pripremaju kolaci.

,
v
GROZf)E ZA UZGOJ NA OTVORENOM
~
CRNO BIJELO
'"
GR Z
Ima krajeva u kojima je uspjesan uzgoj vi nove loze na otvorenom
pravi pothvat. Prehladna i prevlazna klima redovito ce rezultirati
neuspjehom, bez obzira na ulozen trud. Ipak, vjesti su oplemenji-
vaci stvorili i nekoliko sorata koje su se prilagodile takvoj, za
grozae nepovoljnoj klimi.
Na srecu, u nasoj zemlji vinova loza raste svuda; neke su sorte
udomacene u sjevernijim krajevima, dok se druge s uspjehom
• • •
uzgaJaJu na Jugu.
Naravno, grozae moze uspijevati i u staklenicima, no vi nova loza
zauzima dosta prostora i treba njegu cijele godine.
Odrasle ce biljke davati do 8 kg grozaa po sezoni, ito cetrdesetak
godina, no pocet ce davati rod tek trecu godinu nakon sadnje.
Oblikovanje i rezidba vrlo su vazne, jer cete inace dobiti biljke
prepune krupnih listova, no s vrlo malo plodova. U svakom
slucaju, uzgoj vinove loze zahtijeva prilicno znanje i strucnost.
GROZf)E ZA UZGOJ U STAKLENIKU
BIJELO
tamnocrveno, smedeljubicasto zeleno, zuto i bl ij edoruzicasto
CRNO
tamnocrveno, smedeljubicasto zeleno, zuto i blijedoruzicasto
Plodovi su obicno manji nego u stakl enickog grozda, a cesce nedostaje i
karakteristican nahuk. Najcesce se uzgajaju zbog vina, no ima i stolnih
sorata. Neke se sorle preporucuju za uzgoj na otvorenom. ali
i za staklenicki uzgoj, primjerice:
Siegerebbe, Leon Mil/at, Chasse/as i Seyva/.
Rane se sorle beru u rujnu, a srednje rane sredinom listopada.
Kasne cete sorle brati tek krajem listopada.
Za sjevernije krajeve s ostrijom klimom
izaberite sorle koje zore nesto ranije.
Postoje mnoge sorle pogodne za staklenicki uzgoj. Neke ce uspijevati u
negrij anom stakleniku, no vecina trazi i zagrijavanje staklenickog prostora.
Naj lakse se uzgajaju sorle slatkih, okruglih boba, tanke pokozice, u koje spada
i »crni hamburg«, jer ne trebaju zagrijavanje, a ranije i dozrijevaju.
Berba se obavlja cim plodovi dosegnu preporuceni stadij zrelosti. Muskatna
skupina ima najbolJi okus, no teze ju je uzgajati jer zahtijeva zagrijavanje
prostora i rucno oprasivanj e. Prije berbe grazdove je dobra neko vrijeme
ostaviti da vise na grancicama u zrelom stanju. Vinska skupina daje grazdove
koji se beru oko Bozica, pa cak i kasnije. Ostavlja ih se da vise na grancicama
vise mjeseci, no staklenik treba zagrijavati tijekom kasne jeseni i zime .

SADNJA
Uzgaja Ii se na otvorenom, grozde treba sto vjse sunca. Da biste izbjegli razocaranje, biljke posadite uza zid okrenut prema
jugu, jugoistoku iii jugozapadu. Vrlo je vazna i dobra ocjeditost terena, jer se grozde ne isplati saditi na tlu na kojem se zadrzava
voda. Odgovarat ce svaki tip tla, osim vapnenackih, s povisenim postotkom kalcija. Ipak, najpogodnija su laksa tla bogata

organskom tvari.
Zeml ju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje. Iskopajte rupe 0,6 x 0,6 m za svaku biljku. Uklonite sve korave. Na dno
rupe stavite sloj vrtnog komposta pa vratite iskopanu zemlje u rupu i dobra pramij esajte.
Poravnaj te povrsinu pa svakom sad nom mjestu dodajte po dvije sake kompleksnog mi neralnog gnojiva prije same sadnje.
Sadite u listopadu i studenom,
odnosno u veljaci i ozujku.
OZujak je najpovoljnije vrijeme
za sadnju na otvorenom. Biljke
posadene zimi prekrijte sloj em
komposta debelim petnaestak
centimetara.
Razmak medu biljkama: 1, 5 m.
0, 5 m
CD Protegnite zice, medusobno udaljene 0,3 m - izmedu
--- kuka, udaljenih od zida 30 cm Ina otvorenoml,
odnosno - izmedu stupova lu stakleniku} .
- - - - ~ - ® Prikratite glavni izboj na od 60 cm
pa ga privezite uz kolac.
- - - - ~ - @Prikratite sve postrane izboje
do jednog pupa.
® Dubinu sadnje i staroj oznaci 0
sadnjepostavite kolac.

o SORTAMA ZA UZGOJ NA OTVORENOM
TIP: desertno
VELICINA PLODA: malen
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: vinsko
VELICINA PLODA: malen

BOJA POKOZICE: tamnocrvena
VRIJEME BERBE: srednje ranD
TIP: desertno i vinsko

VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: plavocrna
VRIJEME BERBE: srednje ranD
TIP: desertno i vinsko

VELICINA PLODA: srednji
BOJA POKOZICE: blijedozelena
VRIJEME BERBE: srednje rano
TIP: desertno i vinsko
VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: gotovo bij ela
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: desertno i vinsko
VELICINA PLODA: malen do srednji
• •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta
VRIJEME BERBE: srednje rano
TIP: vinsko
VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: zelena
VRIJEME BERBE: srednje ranD
TIP: desertno i vinsko
VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: zlatnosmeda
VRIJEME BERBE: rano
BRANDT
Premda daje malene plodove, ovaj je hibrid vrlo popularan i cesto
se nudi u rasadnieima. Prinosi su visoki , biljke su bujna rasta, a
plodovi imaju sladak okus. Koristi se za prikrivanje neuglednih zi-
dova. Sorta je djelomicno otporna na pepelnieu. Neophodno je
toplo i suncano mjesto.
CASCADE
Kadsto se ova sorta naziva i Seibel 13. GS3. Maleni grozdovi vise
u gustim sku pi nama. Sok im je taman i kiselkast. Kvaliteta vina
samo je prosjecna. Prednost ave sorte jest njezina otpornost na
pepelnieu. Biljke su bujna rasta i traze cvrstu potporu.
LEON MILLOT
Ova bujna franeuska sorta daje gotovo erne plodove koji se
mogu jesti u svjezem stanju, ali i preraditi u erveno vino pros-
jecne kvalitete. Dobra je i otpornost na pepelnieu. Sorta se maze
uzgajati i u stakleniku. Rodi dobro i pouzdano.
MADElEINE ANGEVINE
Ova bijela sorta kasno evate, ali dozrijeva prilicno rano, sto je cini
prikladnom i za sjevernije krajeve. Prinosi su visoki, a biljke vrlo
pouzdane rodnosti. Ipak, kvaliteta nije taka izuzetna, jer su i kva-
liteta plodova i vina prosjecne.
MADElEINE SYLVANER
U hladnijim krajevima ova se sorta pokazala boljom ad vecine
slicnih sorata. Vi no je dobra, a plodovi prosjecna okusa. Sorta je
prilicno pouzdana, premda ne daje visoke prinose. Grozdovi lOre

u rUJnu .
MULLER THURGAU
U Velikoj Britaniji ova je sorta najpopularnija ad svih vinskih so-
rata, a katkada se prodaje i pod nazivom Riesling Sylvaner. Vino
je odl icna okusa i bukea, dok okus sVJezih plodova zadovolj ava,
premda nije izvanredan, Sorta je prinosna, osim u godinama s
losim vremenom prilikom oprasivanJa,
SEYVAL
Katkada se ova popularna vinska sorta prodaje i pod imenom
Seyval Blanc iii Seyve Villard. Pouzdana je i lako se uzgaja, a
cesto je preporucuju i za karbonatna tl a iii hladnije krajeve. Vino
je lagano i slatkasto. Sorta pokazuje i odredenu otpornost na pe-
pelnieu.
SIEGERREBE
Ova odlicna sorta dvostruke namjene lOri prije nastupa hladnijeg
vremena. Na tlima koja su siromasna kaleijem davat ce visoke
prinose, a bijelo ce vino biti punog, pomalo ostrog okusa. Plodovi
se jedu i u svjezem stanju, jer su slatki i blagog muskatnog
okusa.
. . -,;

: ~
,
,
. ~ - , " .
-
o SORTAMA ZA STAKLENICKI UZGOJ
ALiCANTE
Kojiput ovu sortu vrlo krupnih grozdova lOvu i Black Tokay.
Plodove treba prorjedivati, okus im je izvrstan, a i prinosi su vrlo
visoki. Mana ove sorte jest sto zahtijeva obavezno zagrijavanje
prostora.
BLACK HAMBURGH (eRNI HAMBURG)
Do sad a je ovo najpopularnija sorta za staklenieki uzgoj, za sto
ima vise razloga. Lako se uzgaja, a dobar je i okus okruglastih,
krupnih grozdova koji lOre i bez dodatnog zagrijavanja prostora.
Prinosi su visoki iz godine u godinu.
BUCKLAND SWEETWATER
Biljke su manje bujnosti, pa 0 ovoj sorti treba razmisljati ako je
prostor ogranieen. S uzgojem nema veeih problema, a prinosi
zadovoljavaju. Blijedozeleni grozdovi poprimaju zlatne nijanse ti-
jekom zriobe, a okus im je sladak, ali ne i izvanredan. Sorta trazi
redovito prihranjivanje.
CHASSELAS
Ovu sortu, uzgajanu vee stotinama godina, mozete u katalozima
naei i pod drukeijim imenima, kao sto su npr. Casselas d'Or,
Royal Muscadine, Casselas Rose Royal i sl. Sorta je pouzdana,
lako se uzgaja, a prinosi su visoki, kao i u llernog hamburga«.
Katkad se uzgaja i na otvorenom.
FOSTER'S SEEDLING
Neki struenjaei drze ovu sortu najboljom od svih bijelih stolnih
sorata. Grozdovi su izuzetno krupni, a bobiee soene i dobra
okusa. Prinosi su visoki, no biljke treba obirati eim grozdovi do-
lOre. Katkad se uzgajaju i u veeim posudama.
MADRESFIELD COURT
Grozdovi ove vrlo kvalitetne erne sorte odlicna su okusa i soeni,
no pokoziea je prilieno debela. Grozdove treba obrati eim dozore,
jer su bobiee sklone pueanju ako dulje ostanu na biljei.
MUSCAT HAMBURGH
Okus ovih osvjezavajueih plodova zaista je izvanredan, bas kao i
vino, ali se ne smije brkati s popularnim llernim hamburgom«.
Ova sorta treba grijanje, a pozeljno je i oprasivanje s nekom dru-
gom sortom.
MUSCAT OF ALEXANDRIA
Ova sorta ne daje velike prinose, a trazi zagrijavanje staklenika
tijekom jeseni i proljeea. Ipak, plodovi su izvrsne kvalitete, krup-
ni i gotovo najboljeg okusa od svih sorata. Sorta nije osobito
pouzdana.
TIP: vinsko
• •
VELICINA PLODA: vellk

BOJA POKOZICE: crna s plavosivim
nahukom
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: slatko stolno
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: tamnocrvena iii
Ijubicasta s plavim nahukom
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: slatko stolno
VELICINA PLODA: velik
• •
BOJA POKOZICE: Jantarna
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: slatko stolno
VELICINA PLODA: srednji

BOJA POKOZICE: ruzicasta iii jantarna
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: slatko stolno
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: jantarna
VRIEME BERBE: ranD
TIP: muskatno
VELICINA PLODA: velik

BOJA POKOZICE: gotovo crna s
plavosivim nahukom
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: muskatno
VELICINA PLODA: velik
BOJA POKOZICE: tamnocrvena iii
Ijubicasta s plavim nahukom
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: muskatno
• •
VELICINA PLOOA: vellk
BOJA POKOZICE: jantarna s bijelim
nahukom
VRIJEME BERBE: kasno

REZIDBA I OBLIKOVANJE
Premda ima vise metoda, za uzgoj u staklenieima najeesce se preporueuje sustava kordonaea, dok je za
uzgoj na otvorenom pogodnija sustava Guyot. Zbog jednostavnosti i ogranieenosti prostora, opisat
cemo sustav kordonaea i za vanjski i za staklenieki uzgoj .
1. i 2. godina
nakon sadnje
G) Provodni eu
privezite uz kolae.
proljece i Ijeto studeni - prosinac
G) Prikratite novoizrasle
izboj e na polovieu
duljine.
® lb ' . •. •.
z OJ pnvezlte uz Zleu,
jedan lijevo, drugi desno itd.
. Prikratite postrane izboje
na duljinu od 5li stova.
Odstranite evat ove.
Postrane izboje prikratite na duljinu
od 3 em od provodniee. Tako ce
nastati kratki , rodni ogranei .
3. i sve sljedece godine nakon sadnje
Slijedite upute koje su upravo iznesene, ali uvazite i potrebne promjene u sustavu. Kad se u proljece pojave evatovi, postrane
izboje prikratite na duljinu od dva lista iznad evata, a postrane izdanke skratite na duljinu od samo jednog lista. Na svakom
kratkom rodnom ogranku ostavite po jedan rodni pup, a ostale odstranite. Prve eetiri godine ostavljajte samo po jedan grozd na
svakom postranom izboju, dok kasnijih godina mozete ostavljati i po 2-3 grozda.
U studenom i prosincu prikratite provodnieu, kao sto je opisano. Kad dosegne najvisu zieu, prikratite je 3-4 em ispod graniee
proslogodisnjeg prirasta, odnosno - odnosite se prema njoj kao prema postranom izboju.
NJEGA U STAKLENIKU
Sredinom zime oeistite staklo iza biljaka. To najeesce podrazu-
mijeva da cete morati odvezati provodnieu i pustiti je da visi sve
do proljeca, kad je treba ponovno privezati .
U ranD proljece dodajte dvije sake kompleksnog mineralnog gno-
jiva oko svake biljke. Dobro zalijte pa postavite male - sloj kom-
posta debeo 5-6 em. OZuj ak je vrijeme za poeetak zagrijavanja,
no ne einite to naglo nego postupno tijekom nekoliko tj edana. U
nezagrijanim staklenieima biljke ce poeeti rasti tek u travnju, kad
treba iskljueiti ventilatore, a ukljueiti ovl azivaee zraka.
Tijekom svibnja treba pospjesivati oplodnju potresanjem gran-
eiea iii ruenim oprasivanjem (vidi str. 41 ).
Kad biljke poenu rasti, nuzno ih je i zalij evat i. Svaka tri tjedna
treba dobro natopiti zemlju oko svake bi ljke, a tekuce mineralno
gnojivo s vecom kolieinom kalija dodavati eijel o vrijeme, od za-
metanja plodova pa dok plodovi ne poenu dobivat i boju.
"
Cesto valja grozdove i prorjedivati. Poeinje se kad su bobiee
velieine graska, a koriste se skare s dugaekim ostrieama koje se
drie u jednoj ruei, dok se u drugoj drii stapic, nal ik na vili eu.
Dakle, grozdove ne dodirujte rukama, nego skarama i stapicem
odstranite sve bobe koje rastu prema sredini grozda, kao i sve
one koje su presitne. Ueinite to nekoliko puta tijekom 7 -1 0 dana,
kako bi, na kraju, razmak medu pojedinim bobama iznosi o 1,5
em. Ovaj se dosadan po sao svakako mora obaviti ako oeekujete
vrhunske rezultate. Isto tako moraju se odstraniti i svi oboljeli iii
osteceni plodovi.
Tijekom proljeca i Ijeta rezite i sve postrane izboje.
U kolovozu smanjite ventilaeiju i prekinite ovlazivanje zraka,
kako biste pospjesili zrenje. U isto vrijeme smanjite i zalijevanje.
NJEGA NA OTVORENOM
U ranD proljece dodajte po dvije sake kompleksnog
mineralnog gnojiva oko svake bilj ke. Dobra zalij te pa
postavite mal e ad dobro usitnjenog komposta, debljine
5-6 em.
Dok traje susa, bil jke treba zalij evati, no to se ne odnosi
na odrasle, razvij ene bil jke veci ne so rata ti jekom pros-
jeenih sezona. Desertne sorte dohranjujte tekucim mine-
ralnim gnojivom s vecim sadriajem kali ja, i to od zame-
tanja plodova pa dok plodovi ne poenu dobivati boj u.
Prorjedivanj e je katkad neophodno u desertni h so rata, al i
ne i u vinskih. U doba zrenja plodova biljke treba zastititi
i od ptiea - najbolje ih je prekriti mrezama. Tijekom zri-
obe odstrani te nekol iko listova, kako biste olaksali pro-
vj etravanje, ali i omogucili suneu da bolje obasja plodove
koji zore.
v
BERBA I SKLADISTENJE
Poj ava boje na plodovima nije najbolji vodie za proejenu
zrelosti, jer grozdovi eesto moraju ostati na biljkama i
nakon sto dobiju boju, kako bi se stigli razviti svi seceri
»odgovorni« za njihov sladak okus. To se razdoblje mjeri
tjednima, kad je rijee 0 ranim sortama, no u kasni jih se
sorata maze govoriti i 0 mjeseeima. Stoga je bolje da se
oslonite na okus kad odredujete poeetak berbe grozda.
Grozdovi se beru rueno, laganim zakretanjem peteljke.
Obavezno je pazljivo rukovanje. Ako zajedno s peteljkom
odrezete i dio pripadajuce graneiee, kojoj cete jedan kraj
uroniti u vodu, grozdove mozete euvati na hladnome eak
"
4-8 tjedana. Cuvaj te ih na hladnom i tamnom mj estu.
, \
I .
,
, f
,
,
,
• •
'-,

ZIMSKE DINJE (CASABA)
Plodovi su veliki, izduzeni, s tvrdom,
rebrastom koram. U ovu skupinu ubraja se i
eijenjena sorta Honeydew.
\.
Meso je blijedozeleno iii bijelo, a maze biti vrlo
soc no. Uviiek je hrskavo, ali ne i lomljivo.
Sorte iz ave skupine ne preporucuju se za
uzgoj u negriianim staklenieima iii klijalistima.
-
SJETVA
DINJE
Nekad je u mnogim sjevernijim europskim zemljama uzgoj
dinja bio iskljucivo pravo vlastelinskih imanja koja su imala
staklenike, no cak se ni danas, kad staklenicki prostor nije ta-
kva rijetkost, dinje ne uzgajaju cesto.
U nasoj se zemlji dinje i lubenice mogu uspjesno uzgajati i na
otvorenom, dok se za zemlje s hladnijom i vlaznijom klimom,
bez obzira na prosiren asortiman, jos uvijek preporucuje uzgoj
u zasticenom prostoru - klijalistima i staklenicima, jer tek kom-
binacija ranozrelih so rata i zastite te vrste jamci uspjesan uzgoj
ovih »toploljubivih« kultura.
Sve se dinje uzgajaju iz sjemena, osim sorte Gaylia, koja zori
sredinom sezone, a prodaje se u obliku gotovih sadnica. Ako
ste uspjesno u stakleniku uzgajali krastavce, tada ne biste tre-
bali imati problema ni s dinjama, premda one traze nesto susi
zrak od krastavaca.
Ranozrele sorte dinja bit ce spremne za berbu od kraja srpnja
do sredine kolovoza, srednje kasne dozrijevaju krajem kolo-
voza, a kasne sorte tek pocetkom rujna.
Nije lako klasificirati sorte dinja, no vecina ce se strucnjaka
sloziti s podjelom koja je ovdje iznesena.
v v
MREZASTE DINJE (MUSKATNE) DlNJE CANTALOUPE
Plodovi su mali , okrugli ii i ovalni , s glatkom koram
prekrivenom mrezastim nitima svjetlije boje. Meso je
zeleno, narancasto iii ruzicasto, soc no i slatko, s
prepoznatliivim muskatnim okusom i aromom.
Plodovi su ovalni iii plosnati, grube kore koja
je hrapava, ali ne i mrezasta.
Meso je zeleno, narancasto iii ruzicasto,
socno i slatko s prepoznatljivim okusom,
nalik na breskvu. Ova ie
naipopularnija skupina dinia, ier ce uspiievati i
u negriianim staklenieima iii klijalistima.
Pomno birajte sortu, ier neke ad njih traze i zagrii ane
staklenike. Uzgoj u hladnim kliialistima nece dati
dobre rezultate.
SJETVA I SADNJA
SADNJA U NEGRIJANA
v
KLiJALISTA
Zemlju pripremite u travnju. Pola kante staj-
skog gnoja iii komposta ukopajte u sredini sva-
kog prazora. Biljciee posadite u svibnju. Nakon
sadnje prazore zasjenjujte 7 -14 dana i po potre-
bi zalijevajte.
SADNJA U STAKLENIKE
Premda mozete sadi ti izravno u supstrat obogacen sta-
jskim gnojem iii u loncice napuniene kompostom, u po-
sl jednie se vriieme naicesce primjenjuje sadnja u tzv.
»sadne vreciee«. Vreeiee stavite na njihova mjesto, barem
1 tiedan prije sadnie. Uvijek sadite uz straniee staklenika i
ne zaboravite prije sadnje postaviti potpornje.
Sjeme posijte sredinom iii krajem travnja,
a zbog eventualnog djelomicnog neuspje-
ha posijte nesto vise sjemenki nego sto
trebate sadniea. Lonciee pokrijte staklom
i drzite na temperaturi ad 22° C. Nakon
nieanja uklonite staklo, a temperaturu
odrZavajte iznad 15°C. Biljciee su sprem-
ne za presadivanje kad razviju 3-4 prava
lista.
rv Utisnite po jednu
~ slemenku.
CD Zemlju uzdignite
u sredini svakog
® Biljke posadite
na uzdignucu,
taka da 3 em
CD »Sadne vreeiee« po- ® Biljciee posadite u kompost,
stavite na pod stakle- po dvije u svaku vreeieu.
....
1,.cm
CD Lonciee pramjera 10 em napunite
kompostom iii mjesavinom za sjetvu.
korijenove bale
bude iznad po-
vrsine okolne
zemlje.
® Biljke nemojte zatiskivati, samo ih zalij-
te, ali pazite da se ne smoci i stabljika.
nika iii na posebne Neka korijenova bala bude
podloske. aka 3 em iznad povrsine.
® Ne zatiskujte, vee samo zalijte, ali
pazite da se ne smoci i stabljika.
TIP: mrezasta
VELICINA PLOOA: velik
BOJA POKOZICE: zuta
BOJA MESA: tamnonarancasta
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: cantaloupe

VELICINA PLOOA: malen
• •
BOJA POKOZICE: slvozelena
BOJA MESA: narancasta
VRIJEME BERBE: srednje
TIP: mrezasta
• •
VELICINA PLOOA: vehk
• •
BOJA POKOZICE: narancasta
BOJA MESA: blijedozelena
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: cantaloupe
VELICINA PLOOA: srednji
BOJA POKOZICE: zuta iii krem
BOJA MESA: narancasta
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: cantaloupe

VELICINA PLOOA: malen
BOJA POKOZICE: zuta iii zelena
BOJA MESA: blij edozelena
VRIJEME BERBE: rano
TIP: mrezasta
VELICINA PLOOA: velik
BOJA POKOZICE: zelena
BOJA MESA: narancastocrvena
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: cantaloupe
VELICINA PLOOA: srednji
BOJA POKOZICE: sivozelena
BOJA MESA: narancasta
VRIJEME BERBE: rano
TIP: mrezasta
VELICINA PLOOA: srednji
BOJA POKOZICE: zuta i zelena
BOJA MESA: narancastozuta
VRIJEME BERBE: srednje
OSORTAMA
BLENHEIM ORANGE
Ovo je stara, cijenjena sorta koja se jos uvi jek nudi u nekim katalo-
zima. Pogodna ie za staklenieki uzgoj, osobito u grijanim stakleni -
cima. Meso joj je eesee crvenkasto nego naraneasto, a okus vrlo
dobar. Bere se potkraj kolovoza iii spoeetka rujna.
CHARANTAIS
Ove se sive ))Iopte«, tamnije isprugane, mogu nab u samoposlu-
zivanjima, a mnogi katalozi nude i njihovo sjeme. Meso je mirisno i
zlatnocrvenkaste boje, no okus plodova iz vlastita uzgoja moze ees-
• •
to razocaratl.
HERO OF LOCKINGE
Sorta se eesto uzgaja u grijanim staklenicima. Lako se prepoznaje
jer su plodovi okrugli iii blago ovalni, prekriveni gustom, zlatastom
mrezom, a meso im je gotovo bij elo. Okus je odliean i vrlo sladak.
Sorta je stara, no jos se uvijek eesto preporueuje.
NO NAME
Sorta ima neobicno ime (»bezimena«l, a cesti su i nepovoljni
komentari u katalozima. Pokozica je svijetla, s promjenljivim brojem
veeih i manjih zelenih polja. Plodovi kasno zore, pa se ova sorta ne
preporueuje za uzgoj u negrijanim staklenicima i klijalistima. Plodovi
su okrugl a obli ka, a okus im je izvrstan.
OGEN
Ova sorta nije tako rana kao Sweetheart, a ni tako otporna. Ipak,
dobar je izbor za uzgoj u negrijanim klijalistima, ako se vee niste
odlucili za Sweetheart. Mali, okrugli , zuti plodovi sa zeleni m rebrima
imaju sl adak okus, a meso im je soeno i evrsto.
SUPERLATIVE '
Plodovi su vrl o privlacni - okrugli poput lopte, tamnozeleni, s
uoclj ivom mrezom krem bOle. Meso je puna i slatka okusa. Sorta se
moze uzgajati i u negri janim staklenicima, ali se, usprkos tome,
malo trazi pa je i ponuda slabij a.
SWEETHEART
Svi ee se sloziti da je ovo najbolj a sorta za uzgoj u negrijanim stak-
lenicima i klijalistima. Uspijeva i na nizim temperaturama, gdje bi
podbacila svaka druga sorta, a meso je lijepe boje i izvrsna okusa.
Jedina je mana prilieno skupo sjeme. '
TIGER

Cim se ugledaju zivo obojeni plodovi ove sorte na kojima se jasno
uocavaju naizmjenicno postavljene zute i zelene pruge, odmah je
jasno kako je sorta dobila ime. Plodovi su nalik splostenoj lopti, a
meso im je odlicna okusa kad se uzgaja u grijanom stakleniku.
Sjeme se prilicno tesko nabavlja.

".
" ..

,
,

I
,
OBUKOVANJE I NJEGA
STAKLENIK
Prije sadnje postavite potpornje za ove biljke penjacice.
Razapnite nekoliko zica: stabljike ce biti visoke oko 1,8 m.
Nakon sadnje uz zice privezite stapove, po jedan uz svako
sad no mjesto.
® Stap
"' '
uzzlee Iza
svake biljke.
® Glavnu sta·
bljiku labavo
privezite uz
stap,
~ - ----
® Postrane izboje
privezite uzduz
- - ziea. Nepozeljne
izboje odstranite,
Odstranite sve
postrane izboje
ispod donje zice.
G) Razapnite potporne zice izmedu kuka postavlj enih na

30 em od stakla. Zice neka budu medusobno udaljene po 0,3 m,
Kad dosegnu kroviste staklenika, bi zalomite vrh. Sta-
bljika bi tada trebala biti visoka oko 1,8 m. Zalomite i vrhove
svih postranih izboja kad se na njima razvije po 5 listova, jer
ce to potaknuti stvaranje novih izboja na kojima ce se razvi-
jati cvjetovi . Dvije su vrste cvjetova. Prvo se pojavljuju muski
cvjetovi s tankom peteljkom, a zatim zenski na kojima se iza
latica moze vidjeti sitan plodic. Odrasli muski cvijet otki nite
pa ga njezno gurnite u sredinu zenskog cvijeta. To ci nite oko
podneva i racunajte da jedan muski cvijet moze oprasiti po
cetiri zenska. Kad su plodovi velicine pikula, tada je nuzno
prorjedivanje, ali i onemogucavanje daljnjeg rasta postranih
izboja. Upute:
® Zalomite stabljiku da
ostanu dva lista iza ploda.
G) Odstranite plodove da ostane samo
jedan na svakom pastranam izbaju.
Na kraju ovog postupka treba biti 4-6 plodova na svakoj bilj-
ci. Sve izboje i cvjetove koji se kasnije pojave treba ukloniti.
Vazno je pomno zalijevanje: kompost treba uvijek biti umje-
reno vlazan. U doba bubrenja plodova zalijevajte dva puta na
dan, ali pazite da se ne smoce i Kad plodovi pocnu
zoriti , zalijevanje se smanjuje. Vazno je i redovito prihranji-
vanje, Pocnite dodavati tekuce mineralno gnojivo s vecom
kolicinom kalija dok su plodovi velicine loptice za golf pa ga
redovito dodajte svaki tjedan, sve do pocetka zriobe. Stakle-
nicki prostor treba lagano ovlazivati, osim u doba oprasivan-
ja i kad plodovi pocinju dobijati boju. U to doba zriobe ventila-
tori moraju biti otvoreni, jer je nuzan suh zrak. Plodovi koji
zore trebaju i fizicku potporu - kao sto je prikazano:
Mreziea abjesena a
zice ucvrscuje pia·
dove ad velicine
teniske loptice do
pune zriobe.
v
KLiJALISTE
Kad biljke pocnu rasti, to je znak da su se dobro ukorijenile:
uklonite pokrovni materijal prebacen preko stakla i postup-
no pocnite provjetravati. Kad se razvije po 5 pravih listova,
zalomite vrhove, jer ce to pospjesiti stvaranje novih
izboja. Otprilike nakon 3 tjedna na svakoj biljci izaberite 4
najjaca izboja pa ih usmjerite prema kutovima okvira.
Jake izboje
usmjerite prema
kutovima okvira.
Nezeljene
izboje
uklonite.
Muski i zenski cvjetovi pojavljuju se na biljkama odvojeno. Kad
se pocnu pojavljivati, stakla dignite da mogu uci kukci oprasi-
vaci. Nocu stakla spustite. Kad je hladno i kisovito stakla ne
uklanjajte i oprasivanje provodite rucno. Kad su plodovi veli-
cine pikula, valja ih prorijediti i prikratiti izboje.
® Izboje prikratite tako
da ostanu samo dva
lista iza ploda.
G) Odstranite nezeljene plodove. tako da
ostane samo jedan plod na svakom izboju.
Nakon prorjedivanja svaka biljka trebala bi nositi po cetiri plo-
da, a sva cetiri izboja trebala bi biti prikracena. Treba odstranji -
vati i sve izboje koji bi se naknadno pojavili na biljci .
Tlo treba odrZavati vlaznim, ali ne i zasicenim vodom. Zalijevaj-
te redovito kad plodovi pocnu bubriti, ali pazite da se ne smoce
i stabl jike, U doba dozrijevanja zalijevanje smanjite.
Nuzno je i redovito dohranjivanje. Pocnite dodavati tekuce mi-
neralno gnojivo s vecom koli cinom kalija kad plodovi budu pro-
mjera oko 5cm i prihranjuj te svakih 7-' 0 dana do pocetka
zrenja.Vazno je i provjetravanje. Kad je hladno, ventilaciju sma-
njite, a za topla vremena povecajte, Buduci da izravni kontakt s
tlom uzrokuje trul jenje plodova, plodove je dobro podloziti na
nacin koji je opisan na slici,
Crijep iii komad drveta
ostavite ispad plodova
od velicine teniske
loptiee do pune
zriobe,
BERBA
Dinje ne be rite sve dok potpuno ne dozore, sto mozete ocijeni -
ti po nekoliko pouzdanih znakova. Na kraju ploda koji je uz pe-
teljku pojavit ce se okrugla pukotina, a u mrezastih iii cantalo-
upe sorata plodovi ce dobiti prepoznatljiv miris. Isto tako, zreli
se plod lako odvaja od peteljke kad ga podignete rukom. Ubra-
ne plodove mozete u hladnjaku cuvati samo nekoliko dana.
Kivi, koji se nazivao i kineskim ogrozdom iii aktinidijom, nije biljka koju
svugdje mozemo uzgajati . Vrhovi izboja vrlo su osjetljivi na mraz, a
dugo je suncano razdoblje neizostavno kako bi smeckasti plodovi pot-
puno dozorili. Mozete se odvaziti na uzgoj kivija ondje gdje uspijevaju
slatke, stolne sorte vi nove loze.
Bujne su biljke kivija penjaciee koje mogu narasti i do desetak metara
ako njihov rast izmakne kontroli, tj. ako se redovito ne provodi rezidba.
Listovi su mu veliki i sreoliki, a lijepi evjetovi krem latiea imaju promjer i
do 5 em.
Ove su biljke prebujne za staklenike prosjecne velicine. Drzite se uzgoja
na otvorenom i izaberite zenske biljke sorte Hayward, koje se smatraju
najboljima i najpouzdanijima. Slijedite pravila za sadnju, rezidbu i njegu
koja su iznesena za vanjski uzgoj vi nove loze na str. 88 i 91. Ipak, posto-
je i dvije razlike; obavezno cete u nasad morati ukljuciti i po jednu
musku biljku (dobrom se pokazala sorta Tom uri) na svake 2-3 zenske
biljke, a izmedu pojedinih sadnih mjesta treba napraviti razmak od 3,6
do 4,5 m, ovisno 0 sorti.
Preporucuje se i rucno oprasivanje (slijedite upute koje su dane za
oprasivanje dinja na str. 94). Ako je kivi posaden na odgovarajucem
mjestu, tada mozete ocekivati urod od desetak kilograma po odrasloj
biljei, no morat cete pricekati oko 7 godina da bi biljke usle u puni rod.
Plodovi se beru kad im smeda povrsina lagano omeksa, sto se obicno
zbiva u listopadu. Svi se plodovi moraju ubrati prije prvih mralOva.
v
Cuvajte ih na hladnom mjestu barem mjesee dana prije upotrebe, a i
poslije toga mogu se cuvati jos mjesee iii dva.
FIZALIS
Za razliku od kivija, ovo se voce jednako rijetko nalazi i u vrtovima i u
ducanima. Katkad se nudi pod imenima kao sto su »ogrozd s ogrtacem«
iii »kineski lampion«.
Uzgaja se kao poludrvenasta jednogodisnja kultura - na otvorenom u
krajevima s blazom klimom iii u stakleniku ondje gdje mu je klima manje
naklonjena. Budite oprezni ako ste se odlucili za staklenicki uzgoj, jer je
biljka, bez obzira na savjete, ipak jaca i bujni jeg lisca od rajciee i zauzima
. , .
I vee I prostor.
Uzgoj na otvorenom gotovo je potpuno jednak uzgoju raj ciee, pa ako
ste imali srece s rajcieama, nema razloga da ne pokusate uzgoji ti i fiza-
lis. Sa svake biljke mozete ocekivati oko 0,5-1 kg plodova »orijentalnog«
izgleda i okusa. Sjeme posijte utopia kl ij alista u ozujku, a mlade biljke
presadite na otvoreno u svibnju, kad prode opasnost od mralOva.
Ostavite razmak od 0,7 m izmedu biljaka, a svaku biljku poduprite
Stapom dugackim oko 1,2 m i njezno je za njega privezite. Kad biljke
narastu oko 0,3 m, zalomite im vrhove, a kad se pojave prvi plodovi,
prihranite ih tekucim mineralnih gnojivom s vecom kolicinom kalija.
Biljke redovito pregledavajte, kako biste brlO reagirali ako se pojave
v ••
stetnlel.
Biljke uzgojene u stakleniku mozete obirati kad plodovi potpuno do-
lOre, dok berbu biljaka na otvorenom treba provesti kad su plodovi jos
malo nezreli, kako ne bi stradali od mraza. Do kraja ce dozoriti na pro-
lOrskoj dasei.
I
~
BOLESTIISTETNICI
JAGODE MALINE
Li sne usi· Pti ce· Puzevi· Virusi • Pepelnica jagoda
Siva plijesan • Trulez sredine ploda
Li sne usi· Kukac malinar· Ptice· Gusjenice· Palez
Siva plijesan· Virusi
KUPINE I HIBRIDI eRNI RIBIZI
Lisne usi· Kukac malinar· Ptice· Palez
Siva plijesan· Virusi
Ribizova grinj a· Li sne usi· Ptice· Crveni pauk
Pjegavost li sca· Americka pepelnica· Siva plijesan
OGROZDI
Lisne usi· Ogrozdova osa listarica· Mrazovci· Pti ce
Apopleksij a • Americka plijesan
v
GROZElE
Plamenjaca· Crveni pauk· Pepelnica· Siva pli jesan
Susenje
~
Lisne usi· Pipe· Gusjenice· Pjegavost lisca
Koraljne mrlje
DINJE
Crveni pauk· Pepelnica· Trulez korijena
Mozaicni virus
,
UZROCI LOSEG PRINOSA
• NESTRPLJIVOST - Prve sezone nakon sadnje ne ocekujte obi Ian urod.
Iznimku cine jagode i dinje, no jesenske ce sorte malina dati dobar rod tek
trecu godinu nakon sadnje. Treba cekati cak 4-5 godina, ako je rijec 0
crnom, crvenom i bijelom ribizu iii oogrozdu.
• LOSA REZIDBA I NEPAZLJIVA BERBA - Upute za zimsku rezidbu
grozaa, kupina i ostalog voca mogu se, na prvi pogled, ciniti vrlo radi-
kalnim, jer se mora odstraniti mnogo grana i izboja. Ipak, to je nuzno, da bi
se sprijecio neobuzdan porast lisne mase na stetu plodonosenja. Problem
moze biti i nepazljiva berba, jer se branjem nezrelih plodova lako ostete
izboji i rodni pupovi, ali i sprijeci daljnja zrioba preostalih plodova.
• MRAZ - Mraz je ozbiljan problem mekog voca - pojedinosti na str. 100.
• PTICE - Ptice su, vjerojatno, jedan od najozbiljnijih problema mekog
voca. Berba moze biti prepolovljena ako biljke ne zastitite od ptica. Mreza
je jedino pravo rjesenje - pojedinosti na str. 59.
• NEPOVOLJNO MJESTO I LOSA SADNJA - Do razocarajuceg roda
mogu dovesti: presjenovito sadno mjesto, lose tlo na kojem se zadrzava
voda, hladni vjetrovi, prekratko vrijeme izmeau obrade tla i sadnje, pre-
suha zemlja u zoni korijena i neodgovarajuca dubina sadnje.
• BOLESTI IZ TLA - Velik je broj bolesti ciji se uzrocnici nalaze u tlu, a
mnoge meau njima mogu ozbiljno ugroziti i plodonosenje. Gljive caaa-
vice (str. 54) najpoznatije su no treba spomenuti i trulez korijena dinje (iz-
bjegavajte preobilno zalij evanje), trulez plodova jag ode (posadite ot-
porne sorte) i venuce jagoda (takoaer se preporucuje sadnja otpornih
sorata) .
v
• SLABO OPRASIVANJE - Kisa, hladno vrijeme, jaki vjetrovi iii presuh
zrak mogu uzrokovati slabo oprasivanje - pojedinosti cete naci na str. 100,
u dijelu koji govori 0 otpadanju cvjetova.
v
• BOLESTI I STETNICI - Tekstovi na str. 97-101 pokazuju da ima mnogo
bolesti i stetnika koji napadaju listove i izboj e te cvjetove i plodove mekog
voca. Vrlo su opasni i virusi, ciji simptomi, s vremenom, postaju sve
• v • ••
IzrazenlJI.
• MANJAK VODE I HRANJIVA - Meko voce cesto ima plitak korijen pa je
neophodno redovito i dostatno zalijevanje za vrijeme suse. Cest uzrok
slabe rodnosti jest i manjak kalija, pa biljke prihranjujte prema uputama.
Po potrebi primjenjujte i folijarnu prehranu (Iistom).
• STAROST - Meko voce ima ogranicen v ijek trajanja, nakon kojeg pri-
nosi postaju sve manji i manji . U prosjeku jagode traju 3 godine, maline
10, a ogrozdi 10-15 godina.
Mreza je nuzna kako bi sprijeci la ptice da
05tete pupove iii plodove. Mnogi daju
prednost polipropilenu pred najlonom.
Voce uzgajano u stakleniku moramo opra5ivati
rucno. Dvospolne cvjetove lagano protresite, a
u jednospolnih cvjetova (dinje, kivi) pelud s
muskih cvjetova prenesite na zenske mekom
cetkicom, komadicem vate iii uguravanjem
cijelih muskih cvjetova u unutrasnjost zenskih.

RIBIZOVA STAKlOKRllKA
Presjek kroz osusene izboje
ribiza iii ogrozda moze otkriti
2 cm dugacke bijele gusjenice
staklokrilke koja leze jaja na
povrsini izboja u lipnju, a kas-
nije se gusjenice ubusuju u nji-
hovu unutrasnjost. Napadnute
izboje odrezite na mjestu gdje
jos nisu promijenili boju.
Srecom, ovaj stetnik nije jako
v'
prosiren.
v
GUSJENICA ZUTOG »REPA((
"
,
,
" ..
,

,

Ova dlakava, obojena gusjenica moze izazvati
ozljede ako se dira rukama. Kadsto se nade na
sibama malina, gdje moze biti i uzrocnik golo-
brsta. Srecom, rijetko se hrani u vecim skupina-
ma. Tada treba prskati. Ako ih ima mala, tad a ih
treba skupiti i unistiti .
PIPE
Ozbiljnu stetu mogu uzrokovati i jabucna pipa i
obicna, zelena pipa. Izbusit ce lisnu povrsinu,
tako da ce, na pocetku, nastati crvenkasto-
smede tockice koje ce se, kako list bude rastao,
postupno pretvarati u vece rupice smedeg
v
ruba. Stetnik je cest na svom mekom vocu,
posebno na ribizima i agrozdima. Zastita nije
jednostavna, jer treba prskati u dva navrata -
neposredno prije atvaranja cvjetova i neposred-
no nakon oblikovanja mladih plodova.

,
,
I
j
,
• ,
,
t
,


!

,
,
,
• ,
,
I
KUKAC MAlINAR
Presjek kroz osusene izboje
malina pokazat ce 1 cm du-
gacke gusjenice crvenkaste
boje. Mlade se gusjenice skri-
vaju u zemlji tijekom zime, a u
izboj e se ubusuju u travnju,
gdje se hrane njihovom unu-
trasnjosti . Uspavane gusje-
nice treba suzbijati zimskim
prskanjem, a napadnute izboje
odrezati i spaliti .
Tockasta gusjeniea
dugacka 3 em
,
Ovo Je opasan stetnik ogrozda i ribiza koji, za
jacih napadaja, moze izazvati potpun gubitak
li sca. Lako se prepoznaje jer se gusjenice hrane
oko lisni h zila. Pojavljuju se nakon svibnja, a
treba ih prskati odmah na pocetku napadaja.
Najcesce se provode dva prskanja, jer ovaj
stetnik moze imati cak cetiri generacije
godisnje.
OGROZDOVA GRBICA
4em
dugacka,
..
savi/ ena
• •
gusJemea
Prepoznatljivo abojena gusjenica hrani se na lis-
tovima ogrozda i ribiza u proljece i rano Ijeto, a
moze izazvati gubitak lisca. Srecom, ovaj stet-
nik se moze naci samo u sjenovitim vrtovima u
kojima biljke nikad nisu bile prskane. Ako je na-
padaj slab, a gusjenice malobrojne, jednos-
tavno ih skupite i unistite. Tek pri jacem na-
padaju nasad poprskajte, i to neposredno prije
otvaranja cvjetova.
Zaista je mnogo stetnika koji stvaraju
supljine u listovima i stabljikama.
Najcesci su opisani na ovoj stranici,
no ne smijemo zaboraviti ni savijace
pokozice plod a (strana 51), koji
stvaraju zapretke unutar savijenih lis-
tova, kao ni kukce potkornjake (str.
52), koji cesto napadaju voce s drve-
nastim sibama. Na listovima cine
stete i brojne gusjenice; ovdje nisu
prikazane gusjenice sa str. 51.
Listove jagoda mogu ostetiti i puzevi .
v
JAGODNI SAVIJACI
Vrlo opasan stetnik na jagodama. Svil enkasta
preda obavij a po nekoliko listova zajedno, a un-
utar tog zapretka mogu se vi djeti 0,5 cm
dugacke zelenkaste gusjenice koje se hraRe lis-
nim tkivom. Takve listove treba odstraniti s
bilj ke i unistiti , a biljke, po potrebi, poprskati
prij e cvatnje i jas jed nom nakon berbe.
CRVENONOGI KUKAC
Ovaj beskrilni kukac moze u nekim krajevima
izazvati ozbiljna ostecenja na jagodama i mali -
nama. Sam se kukac rijetko vida jer se hrani
nocu, a pri bilo kakvoj smetnji odmah padne na
zemlju. Suzbijanje je prilicno tesko, no pomoci
ce redovita obrada tla oko bil jaka.
Listove i stabljike mekog voca mogu napasti brojne bolesti i stetnici, sto ce
pokazati i sljedece dvije stranice. Osim opisanih, mogu se pojaviti i kukci
potkornjaci (str. 52), koraljne mrlje (str. 54), izrasline na kori (str. 54), rda na
ogrozdu i ribizu (str. 101). Gljive cadavice (str. 54) mogu napasti listove
ogrozda, malina, hibrida, jagoda, ribiza i vinove loze.
v
USI
Mnoge vrste usiju napadaju meko voce, a ucinei im cesto mogu biti
vrlo ozbiljni . To se odnosi i na razne deformaeije listova i vrhova izbo-
ja, no jos vi se na viruse koje usi prenose. Ribize napadaju ribizove
lisne usi koje izazivaju pojavu obojenih mjehura na listovima;
kovrcanje listova u ogrozda izazi vaju lisna us salate i ogrozdova us,
a i maline napadaju dvije vrste usiju - jedna vrsta malinovih usiju
napada listove, dok druga sise sokove iz stabljike i peteljke. Jagode
napadaju mala jagodina lisna us i vostana us koja moze potpuno de-
formirati . Za sve slucajeve vrijedi pravilo da prskanje treba
provesti cim se stetni ei primijete. Us koja izaziva mjehuravost Us koja izaziva kovrcanje Us koja sise
iz stabljike
GRINJE
Meko voce moze napasti nekoliko vrsta grinja. Opci je simptom
promjena boje listova u broncanu te sicusni kukei, nalik na pauke,
na nali cju listova. Crveni pauk napada erne ribize i jagode za toplijih
Ijeta. Grinja bryobria cesto izaziva otpadanje listova kod ogrozda, a
obj e se grinje suzbijaju prskanj em odmah nakon evatnje, naravno,
• • v
po mlrnom I suneanom vremenu.
Jagodina grinja mnogo je opasnija, a i teze se suzbi ja. Mladi listovi
posmeae, stariji se smezuraju, a eijela biljka moze propasti. Napad-
nute jagode treba iskopati i spaliti.
RIBIZOVA GRINJA
Sitne grinje prezimljuju u nabubrenim
pupovima karakteristicna izgleda koji
u proljece ne tjeraju, tako da su grane
gole. Ovaj stetnik nije tako cest -
srecom, jer nema zadovoljavajuce
mjere za njegovo suzbijanje. Napad je
najjaci nakon vlazne jeseni. Ogoljele
grane treba odrezati i spaliti.
RIBIZOVA MUSICA
Ovo je opasan stetnik ribiza, jer ma-
lene li cinke izjedaju mlade listove i
vrhove izboja pa listovi postanu izvi-
jeni, bez boje i suse se, a izboji su
vidljivo prorijeaeni. Ovaj se stetnik
tesko suzbij a prskanjem - sredstvo
treba primij eniti cim se uoce prvi
simptomi napadaja.
APOPlEKSIJA
Apopleksija (i ii kap) eij elih izboja
ogrozda cesta je pojava, a uzrokuju je
gljiviee (str. 101). Karakteri sti cno je
da eijela, dobro ol istala grana odjed-
nom pozuti i osusi se, dok se gljiviee
mogu vidjeti na mjestima 10m a gra-
na. Napadnute grane odmah odre-
".. V"
zlte, a mjesta reza premazlte voear-
skim voskom.
Grinja bryobria Crveni pauk Jagodina grinja
JAGODINA lISNA NEMATODA
Nematode mogu uzrokovati nenor-
malno izduzivanje lisnih peteljki i pro-
mjene njihove boje u ervenu (»bolest
ervenih biljaka«) iii, pak, listovi i pe-
teljke mogu biti vrlo zbijeni i kratki.
Pomoci nema: napadnute biljke valja
iskopati i spaliti, a jagode ne saditi na
to mjesto barem 5 godina.
v
MALINOVA MUSICA
Ispod kore napadnutih siba primje-
cuj u se sicusne, ruzicaste licinke
koje se tamo hrane i oslabljuju biljno
tkivo, koje tako postaje »Iak plijen«
drugim bolestima i stetnieima. Ako
na povrsini siba uocite napuknute di-
jelove - prskajte, a prskanje pono-
vite i za dva tjedna.
v
PRASKASTA PEPElNICA
Napada grozde i dinje (na otvoreno-
me). Na listovima se pojavljuju polja
prekrivena bijelim prahom. Ta pojava
na grozdu cesto moze biti prikrivena,
tako da se lakse uocava posmedenje
listova. Oboljele listove treba otkinuti
i spaliti, a biljku prskati cim se uoce
prvi znaei bolesti. Prskanje ponavlja-
jte u razmaeima od 14 dana.
v
PJEGAVOST SIBA
Napada maline i »Ioganberry((.
Na sibama se s pocetka Ijeta
javljaju male, Ijubicaste tocki-
ce koje prerastu u velika bjel-
kasta uzdignuca s Ijubicastim
obrubom. Sve oboljele sibe
treba u jesen odrezati, a slje-
deceg proljeca biljku prskati
svakih 14 dana od otvaranja
pupova do pojave cvjetova.
DEFORMACIJA lISTOVA
Lisni
Zdrava
polovica
v •
rezanl
Deformirana
polovica
Bez lisnog
v .
reznJa
Virusne bolesti uzrokuju razne promj ene u izgle-
du listova. U ovom slucaju nedostaje bazalni
rezanj, a u ostalom dijelu lista manje je lisnih
vena neg a obicno. · Cvjetni su pupovi crven-
kasti, a virus sire kukci koj i napadaju pupove
(str. 1 ~ O l , Ciiela bilika oolako deaenerira.
SMEflA STITASTA US
Nekoliko vrsta stitastih usi
moze napasti stabljike mekog
voca. Ovi se kukci , nalik na si -
cusne skol jke, ne mogu pomi -
cati s mjesta i cesto su znak
zanemarivanja bi ljaka. Naj -
cesca je smeda stitasta us
koja napada ribize, ogrozde i
maline. Prskajte bijelim uljem
u studenom iii malathionom u
ozujku iii rujnu.
PEPELNICA JAGODA
Ri jec je 0 najcescoj bolesti jagoda. Lako se pre-
poznaje jer se na gornjoj povrsini listova po-
javlj uju tamnosmede pjege, a napadnuti se lis-
to vi kovrcaju tako da se vidi i pepeljasta prevla-
ka na nji hovu nalicju. Bolest moze napasti i
plodove (str. 1011. Prskajte svakih 14 dana
.... • .J _ _ ::::_.1. _ _ .. :_. __ :_ ..J_ l ___ ..
, -,. _----_ ... _- -
AMERICKA PEPELNICA
Americka je pepelnica degenerativna bolest
ogrozda. Na mladim se listovima i izbojima po-
javljuju polja prekrivena praskastom prevla-
kom, a kasnije biva napadnut i plod (str. 1011.
Baja praha postupno se mijenja od bijele u
smedu. Bolesti pogoduje pregusta sadnla bl-
Ijaka, pa ogrozde treba saditi na veci medu-
sobni razmak i redovito ih orezivati . ObolJele
grane odrezite u rujnu, a ako su grmovi bili
OTPADANJE CVJETOVA
Ako je biljka inace zdrava i nije izlozena pro-
puhu, tada do otpadanja cvjetova moze doci iz
dva razloga. Prvi je razlog mraz u doba cvjeta-
nja, a drugi izostanak oprasivanja zbog pre-
vlaznog iii presuhog zraka te zbog hladnoce,
takoder u doba cvjetanja.
RIBIZOVA GRINJA
pup
I
Ova je grinja dosad najopasniji stetnik crnog
ribiza. Katkada napada i ogrozd te bijeli i crveni
ribiz. Potkraj proljeca iii pocetkom Ijeta sitne
grinje donese vjetar, zajedno s drugim kukcima.
Do srpnja grinje vec udu u pupove koji nabubre i
postanu manje usiljeni. Grmove zimi pazljivo
pregledajte i odstranite zadebljale pupove. Jace
zarazene biljke iskopajte i zapalite.
KUKAC MALINAR
,
0,3 cm dugacak smedi
kukac
Odrasli kukci ostecuju cvjetove malina, kupina i
hibrida. Kad ih primijetite na cvatovima, prs-
kajte.

v
PALEZ
Oko pupova najprije se pojave
Ijubicaste mrlje koje kasnije
postaju srebrnkaste, a pup
odumire. Bolest napada ma-
line i »Ioganberry« na pocetku
jeseni. Smanjite gustocu na-
sada prorjedivanjem siba, a
oboljele sibe odrezite i spa lite
cim se na njima pojave Ijubi -
caste mrlje. Preventivno mo-
zete biljke prskati svakih 14
dana od otvaranja pupova do
pojave prvih cvjetova.
Ovaj stetnik moze napasti i jagode i maline.
Cvjetna je stapka djel omi cno slomljena nakon
sto kukac polozi jaja unutar cvjetnog pupa, tako
da cijela tvorba ostane visjeti iii cak i padne.
Kojiput se napadaj ovog stetnika zamijeni s na-
padom kukaca pipa, premda su cvj etari prepoz-
v
natljivi kukci tamnosiva tijela. Stete su rijetko
takve da bi se morale prskati.
MRAZ NA JAGODAMA
Najosjetljiviji na mraz jesu otvoreni cvjetovi
jagoda. Nakon mraza izgledaju tako da se nitko
ne moze zabuniti - latice ostaju neostecene,
dok sredina cvijeta pocrni. Kad se to dogodi, ni-
sta se vise ne moze uciniti. Zastitu treba pro-
vesti prije pojave mraza, a najbolje je pokriti
biljke novinama iii folijom ako se ocekuje mraz u
doba cvjetanja.

v
MRAZ NA SIBAMA
U proljece se moze dogoditi da
se neki pup iii cak svi pupovi
na sibama ne olvore. Ako je
tkivo oko pupa posvijetlilo,
tada je rijec 0 palezi , ali ako
okolna kora izgleda normalno,
tada je, najvjerojatnije, rijec 0
mrazu. To se najcesce zbiva
nakon razdoblja toplijeg vre-
mena, koje uzrokuje pocetak
kolanja sokova u biljci, tako da
je biljka osjetljivija na kasnije
naglo zahladenje.
JAGODINE PIPE
I maline i jagode mogu biti zrtve ovog stetnika.
U svibnju i lipnju dolazi do posmedenja i odumi-
ranja cvatova, a otpadaju i neotvoreni pupovi.
Katkad se napadaj pipa zamjenjuje s napada-
jem malinova cvjetara, premda su pipe lako
prepoznatljivi kukci metalnozelena tijela. Jaca
najezda pipa vrlo je rijetka, pa je rijetko potreb-
no prskanje.
PTICE
Ptice su opasnost za sve meko voce kad dozri-
jeva. U fazi pupova najugrozeniji su ogrozdi; za
zimskih mjeseci zimovke mogu otrgati sve
pupove u mirovanju. Jedino uistinu ucinkovito
rjesenje jest mreza. Dobro ucvrstite donji dio
mreze. Ako vam je pokrivanje mrezom neprak-
tic no, razvucite pamucni konac preko grana i
odgodite podrezivanje do izbijanja pupova u
proljece.
Plodovi mekog voca slatki su i socni, pa su zato ptice najveca napast. Puzevi
napadaju plodove koji su u blizini tla, a pojava sive plijesni moze potpuno
unistiti rod. Katkada dolazi i do preranog otpadanja malih plodova - pojava
je cesca u crnih ribiza, a posljedica je ostecenja od mraza iii slabog
oprasivanja. U malina isti problem najcesce izaziva ostecenje rodnih izboja
- spurova.
v v
OZEGOTINE I SMEZURAVANJE
Najcesce se javljaju na grazdu. Do
smezuravanja plodova dolazi iii zbog
prevelikih, neprarijedenih grazdova
ii i zbog manjka vode. Do ozegotina
dolazi kad je vrijeme pretoplo, a
plodovi izlozeni izravnoj suncanoj sv-
jetlosti. U stakleniku je tada dobra
povecati provjetravanje i vlagu, kako
bi se plodovi ohladili. Ostecene
pl odove valja ukloniti .
v
AMERICKA PEPELNICA
Pocetak ove praskaste pepelnice na
ogrozdima i ribizima uocava se kao
bijela prevlaka koja s vremenom
poprima smedu boju. Grmove treba
redovito orezivati , a zarazene izboje
odstraniti tijekom rujna. Kad se ot-
vore prvi cvjetovi, biljke poprskajte,
a prskanje ponovite jos dva puta u
razmaku od 14 dana.
v
PUZEVII KUKCI
Velike izjedene rupe na plodovima
rezultat su napadaja puzeva (potra-
zite tragove sline) iii kukaca koji
jagode napadaju sa zemlje. Oko bilja-
ka raspite puzomor iii neko slicno
sredstvo. Iz vrta treba iznijeti sve
smece i otpatke ispod kojih se puzevi
mogu zadrZavati .
PTICE I VJEVERICE
Ptice kao sto su npr. kosovi mogu po-
jesti jagode, a u nekim krajevima
jagodama prijeti opasnost i od vjeve-
rica. Jedino pravo rjesenje jest po-
stavljanje zastitnih mreza, ali pritom
treba paziti da se krajevi mreze dobra
ucvrste.
KUKAC MALINAR
Malinar je najopasniji stetnik malina,
kupina i hibrida, jer njegove 0,5 cm
dugacke licinke mogu potpuno po-
jesti plodove. Najbolje je vrijeme za
prskanje kad plodovi pocnu dobivati
boju, osim u »Ioganberry«, koji se
prska cim otpadnu latice. No prskati
treba prestati barem 7 dana prije
berbe plod ova.
PRASKASTA PEPELNICA LOZE
Bolest se javlja i pri uzgoju na otvo-
renom, ali i u stakleni ckom uzgoju.
Plodovi su prekriveni bi jelim prahom,
a bobe cesto pucaju. Lozu dobra
orezite u jesen, slijedeci upute sa
str. 91. Zarazene listove i grancice
spalite. Prskajte kad se otvore prvi
cvjetovi , a prskanje ponovite jos dva
puta u sljedecih 14 dana.
OGROZDOVA HRflA
Zarazeni plod prekriva velika naran-
casta mrlja unutar koje se nalaze i
malena, zuto obrubljena uzdignuca.
Bolest se lako prepoznaje, a cesta je
u pregustim nasadima. Prskajte
malo prije cvatnje, ali samo u slucaju
jaceg napadaja.
KUKACJAGODAR
Ovi su vrlo aktivni kukci sivkasta ti-
jala dugacki oko 1,5 cm. Izjedaj u sje-
menke na povrsini plod ova i meso
oko njih, tako da plodovi ostanu izo-
bliceni. Redovito plijevite korov oko
biljaka, uklanjajte otpale li stove i sve
vrtno smece. Oko biljaka rasipajte
mamce za puzeve. Vrlo sl icne stete
mogu izazvati i ptice.
PEPELNICA JAGODA
Ova je praskasta pepelnica vrlo opa-
sna bolest jagoda. Osim listova na-
pad a i plodove, koji poprimaju blijedu
boju, a cesto su i zakrivljeni pa nisu
pogodni za jelo. Prskajte kad se
otvore prvi cvjetovi, a prskanje
ponovite jos dva puta u sljedecih 14
dana.
SIVA PLiJESAN (BOTRVTIS)
Ova plijesan napada maline, jag ode,
grazde i ribize kad su Ijeta vlazna i
topla. Oboljele plodove odstranite za-
jedno s ostalim napadnutim dije-
lovima biljaka, no najbolja je zastita
prskanje prije pojave bolesti, kad se
u vlaznom razdoblju bolest i ocekuje.
Prskajte kad se otvore prvi cvjetovi,
a prskanje ponovite jos dva puta u
sljedecih 14 dana.
102
4. POGLAVL}E
Kao sto smo vec naveli, uzgoj voca u vlastitu voc-
njaku ima mnogo prednosti: mogucnost konzumi-
ranja posve svjezeg voca, tek ubranog sa stabla iii
grma, mogucnost uzgoja so rata s najboljim oku-
som koje komercijalni uzgajivaci cesto zanemaru-
ju, mogucnost uzgoja nekih neobicnih so rata i hib-
rida ciji se plodovi ne mogu naci u trgovinama.
Ipak, nekoliko je razloga zbog kojih smo prisiljeni
posjecivati vocarnice i samoposluzivanja kako
bismo zadovoljavali potrebu za vocem cijele go-
dine. Na pocetku valja naglasiti da dobar dio voc-
nih vrsta koje svakodnevno jedemo ne raste u
nasem podneblju. U to se ubrajaju neki agrumi kao
sto je grejp iii limeta, ana nasi, banane, neke vrste
dinja i sl. No cak ni vrste koje se uspjesno uzgajaju
u nasoj zemlj i ne mozemo uzimati cijele godine,
jer se npr. jabuke, kruske i jagode slabo cuvaju u
zamrzivacima. U tome je i osnovna razli ka izmedu
cuvanja voca i povrca, j er se mnoge povrtne kul-
ture izvrsno cuvaju u smrznutom stanj u.
Na kraju treba priznati da nije istinita tvrdnja kako
bas sve voce ima bolji okus ako se uzgaj a u vl asti-
tu vrtu i jede tek ubrano sa stabla. To je svakako
tocno kad se odnosi na vocne vrste koj e su se
savrseno prilagodile nasem podneblju - primj e-
rice jabuke, tresnje iii grozae, ali za dobar dio voc-
nih vrsta svakako ne vrijedi. Nedozreli kivi uzgojen
u kontinentalnoj klimi, nedovoljno slatke dinje u
podrucjima s premalo sunca, monilijom zarazene
dunje u prevlaznim podrucjima i mnogi slicni pri-
mjeri dokazat ce nam da voce iz vlastita vocnjaka
ne mora uvijek biti ukusnije od onoga kupljenog u
, .
vocarnlcama.
Dakle, mozemo zakljuciti da je kupovanje voca u
ducanima neminovnost i nuzda tijekom cijele go-
dine. Istrazivanja su pokazala da je voce nezaobi-
lazan sastojak jelovnika kojem je zadaca ocuvati i
poboljsati zdravlje. Zato se potrudite da kupujete
samo zdrave, svjeze i cvrste plodove na kojima
nece biti znakova starenja iii trulezi . Plodove dobro
operite, a po potrebi i ogulite.
Da biste uspjesno kupovali voce, morate nauciti i
neka osnovna pravila. Na pocetku, prije nego sto
se odlucite na kupnju, dobro pregledajte oznaku s
cijenom koja je istaknuta uz plodove. Na njoj bi se,
uz cijenu, mora Ii nalaziti i podaci 0 tome iz koje je
zemlje voce uvezeno te kojoj klasi pripada. Prva
klasa znaci da je voce savrsena izgleda i da nema
vecih odstupanja od propisane kvalitete. Voce
druge klase takoder mora zadovoljavati kvalite-
tom, no dopustena su i manja odstupanja glede
velicine plodova iii njihove boje, odnosno manje
vidljivih ostecenja na povrsini ploda. Ako voce
dulje stoji na policama pa mu se zbog toga promi-
jeni kvaliteta, klasa se mora promijeniti iz prve u
drugu iii se plodovi moraju skloniti s polica. Uz
voce prve klase obavezno mora biti istaknuto i
ime pojedine sorte jabuka, krusaka, naranci, ma-
relica i sl. Zapamtite da oznaka prve klase ne znaci
da je pojedino voce ukusno i za jelo, jer bez obzira
na klasu plodovi mogu biti nezreli i neukusni.
v
Cesto nije lako reci kad je najpovoljniji trenutak za
berbu nekog voca, a na to se mozete podsjetiti i
ako ponovno prolistate stranice koje obraduju
berbu pojedinih vocnih vrsta u ovoj knjizi.
Voce kupujte samo za nekoliko dana i pojedite ga
sto prije. Vrijeme cuvanja voca opada s porastom
temperature, tako da je voce najbolje cuvati na
niskim temperaturama. U posljednje se vrijeme
voce nudi i u samoposluzivanjima - po nekoliko
plodova na posebnim podloscima. Ipak, buduci
da je t akvo voce obicno i sku po, jos uvijek se naj-
veca kolicina plodova kupuje u rinfuzi na trznica-
ma iii u vocarnicama.
U zapadnoj je Europi popularan jos jedan nacin ku-
povanja voca. Na plantazama voca kupci sami ubi-
ru plodove koje ce kupiti . Kad nastupi vrijeme ber-
be, proizvoaaci voca koji zele svoje voce prodavati
na ovakav naci n jednostavno to oglase u novina-
ma, tako da ne manjka ni zainteresiranih kupaca, to
vise sto je ci jena t akva voca barem upola niza nego
kad se t i isti plodovi kupuju u prodavaonicama.
Tako se beru uglavnom jagode, pa se u nekim se-
zonama cak cetvrtina ukupne kolicine proda na
ovaj nacin. Ta ko se beru i ogrozdi, maline, ribizi, ali
i jabuke, sljive, kruske i tresnje, premda u manjim
kolicinama.
Na nekoliko sljedecih stranica predstavljene su
vocne vrste od kojih su neke opcepoznate, a neke
rijetke i neobicne. Premda nema opcih pravila,
savjetujemo da vecinu kucanskih potreba zado-
voljite kupnjom svakodnevnih vocnih vrsta, ali da
povremeno kusate i one neobicne koje su se tek
pocele pojavljivati u nasim prodavaonicama.
JABU
Sezona jabuka traje zaista dugo, gotovo cijelu
godinu. Prvi se svjezi plodovi pojavljuju sredi -
nom Ijeta, a plodovi so rata namijenjeni dugom
cuvanju dolaze na trziste cak i u svibnju sljedece
godine. Uvoz s Novog Zelanda, iz Francuske iii
SAO-a rezultirao je obogacenjem trzista sortama
kao sto su Granny Smith, Sturmer, Starking ,
Gala, Jonathan i McIntosh. Naravno, tu su i »zlat-
ni« i »crveni delises«, koji Ijudi iii vole iii mrze, sre-
dine nema.
Ako se jabuka prodaje pod oznakom prve klase,
to znaci da su plodovi u dobru stanju i da nema
nikakvih ozljeda na pokozici. Oruga klasa dopu-
sta manje nepravilnosti na povrsini ploda. Kup-
Ijene plodove cuvajte na hladnu mjestu, a na
toplo ih iznesite samo nekoliko sati prije po-
sluzivanja.
Prerezani plodovi brzo pocinju tamnjeti. To cete
sprijeciti ako ih uronite u vodu kojoj ste dodali
malo limunova iii nekog drugog kiselog soka .
Mozete ih nakapati i nerazrijedeni m limunovim
sokom.
Granny Smith
)
/
Ova je jabuka hrska-
va, kisela mesa dos-
tupna cijele godine i
za jelo i za kuhanje.
,
Cox's Orange
Pippin
Jedna od najpopu-
larnijih desertnih
sorata - secer i ki se-
line u odlicnoj su
,.
ravnotezi
Red Delicious
Ovi se privlacni ,
cvrsti plodovi dobro
cuvaju, a sluze i za
kuhanje
MARELICA
Marelice se nude u vocarnicama od svibnja do
kolovoza, ali i zimi . Izaberite one s najtamnijom
pokozicom. Plodovi mogu dodatno dozoriti ,
ostavite Ii ih nekoliko dana u toploj sobi. Prije
guljenja plodove na 30 sekundi uronite u kipucu
vodu. Osim za jelo u svjezem stanju, marelice
mozete iskoristiti i za pripremu marmelada,
dzemova, soka te raznih drugih slast ica.
NASHI III AZIJ5KA
v
KRUS
a vo cete voce rij etko naci u knjigama, premda se
u posljednje vrij eme sve cesce vida na pol icama
vocarnica od studenog do travnj a. Nije nalik na
krusku, vec izg ledom vise podsj eca na j abuku bli -
j edozute pokozice. Meso je hrskavo i prepoz-
natl jive arome, a nj egov osvjezavajuci okus ne
podsjeca ni na j abuku ni na krusku. Jede se
svj eze, j er j e steta kuhanjem oslabiti taj izuzetan
okus. Ako ga ipak ze li te ku hati , tada je najbolje
kratko ga prokuhati u crvenom vi nu.
103
104

BANANA
Obicna, desertna banana svima je poznata, tako
da je njezin opis nepotreban. Dostupna je eijele
godine, plod joj je lagano zakrivljen, dugacak 15-
30 em, a moze se jesti kad se na zutoj pokoziei
pojave smeckaste mrlje. Banane se uvijek cuvaju
na sobnoj temperaturi, jer cuvanje u hladnjaku
znatno ubrzava posmecienje.
Drugu skupinu banana cine banane za kuhanje,
poznate i pod imenom Jamaica-banane. One su
duze i imaju deblju koru, a i okus im je bljutav ako
se jedu u svjezem stanju jer sadrze manje secera
od desertnih banana. Ove se banane dosta ko-
riste u indijskoj i africkoj kuhinji i prodaju se samo
u speeijaliziranim prodavaonieama.
Drugi se tipovi banana nude vrlo rijetko. To se
odnosi na banane Lady's Fingers, koje su svijet-
lozute, malene i vrlo slatke, te na ervene banane
koje imaju ruzicasto meso.
Banane su vrlo vrijedna hrana same za sebe, ali
se cesto dodaju i mijesanim vocnim salatama.
Nakon guljenja dobro ih je nakapati limunovim
sokom, kako im meso ne bi posmeciilo.
Osim za jelo u svjezem stanju, banane sluze i za
kuhanje, przenje, flambiranje iii pohanje.
/
Desertna
banana
Crvena
banana
Banana
Lady's
Finger
Banana
za kuhanje
BABAKO
Ovo se voce nudi u trgovinama izmeciu listopada
i ozujka. Valja ga kusati. Plodovi su krupni - katka-
da teze i do 1 kg. Babako samoniklo raste u
Ekvadoru, a komereijalno su ga poceli uzgajati
vocari s Novog Zelanda. Nezreli su plodovi ze-
leni, a zreli poprimaju svijetlozute nijanse. U sre-
dini ploda je supljina u kojoj, prakticki, uopce
nema sjemenki , a jestiva je i pokoziea ploda, koji
zato ne treba guliti. Plod se nareze na ploske i
jede kao karambola (str. 119).

JOJOBA
Ovo je voce zaista neobicno pa ga jos nema u
samoposluzivanj ima. Ako ga zelite kusati, po-
trazite ga zimi u prodavaonieama azijske hrane.
Jede se u svjezem stanju - meso oko kostiee bi-
jelo je, hrskavo i socno. Jojoba je u tropima poz-
nata vee niz godi na - druga su joj imena »indijska
sljiva« iii »kineska jabuka«. Poznata su i njezina
Ijekovita svojstva, jer se u obliku tonika upotreb-
Ijava za ublazavanje disnih tegoba .
NEKE VRSTE
v ,
BOBICASTOG VOCA
Ovdje su opisane mnoge vocne vrste koje se
medusobno razlikuju po okusu ali i po nacinu
rasta. Neke se cesce nude na trznieama iii u
ducanima, dok su druge vrlo rijetke.
Kupine su jedna od najvaznijih vrsta bobicastog
voca, koje se nude na trznieama i u vocarnieama,
ali ih svatko moze u jesen i sam nabrati na divlj im
zivieama uz seoske putove. Ne cuvajte ih u hladn-
jaku nego u zamrzivacu. Divlje su kupine sli cne
uzgojenima, ali su im plodovi manji i imaju sivkast
nahuk. Okus im je obicno intenzivniji nego u uz-
gojenih kupina pa cesto sluze kao dopuna mar-
meladama iii dzemovima od drugog voca. U
skandinavskim je zemljama popul arno voce
Claudberry, ciji su plodovi vrlo sli cni kupinama, ali
su manji i narancaste boje. Loganberry je jedan
od krizanaea maline i kupine, ali je okusom sli cniji
malini, premda su mu pl odovi veci i kiseli ji. Drugi
krizanae, Tayberry, mnogo je bolj eg okusa.
U prodavaonieama se sve cesce nude i neke Yr·
ste kojima plod cine pojedinacne bobe. U SAD-u
vrlo su popularne borovniee. Okrugle su, pi avo-
erne pokoziee i sl at ka mesa. Jedu se sa secerom,
slagom iii se od nj ih pripremaj u kolaci. Slicno j e
voce Bilberry, koje je popularnije u Velikoj Brita-
niji, ali su mu plodovi manji i uglavnom sluzi za
pripremu dzemova i zelea.
Brusniee su prilicno gorke pa ih treba polako
kuhati uz dodatak secera.
Kupina
I
Divlja kupina Cloud berry
Loganberry
Bilberry
Borovnica
Brusnica
v
TRESNJE I
v
VISNJE
Sezona tresanja vrlo je kratka - mogu se kupiti
samo izmedu travnja i kolovoza, ali jos je krace
vrijeme u kojem se beru tresnj e uzgoj ene u
vlastitim vrtovima (lipanj- srpanj ).
Tresnje se dijele na dvije velike sku pi ne, no poj a-
va brojnih novih sorata cini i ovu podjelu manje
razumljivom. Postoje tresnje cvrstih i mesnatih
pl odova (»hrustovi«l, kakve je npr. sorta Napo-
leon, i tresnje mekanih, sladih i socnijih plodova,
npr. Early Rivers. U trgovinama se najcesce nude
sorte Fragmore Early, Merton Heart, Whi te
Heart, premda se, za razliku od jabuka, cesce
• • v •• •
griJesl 5 Imenlma sorata.
Visnje su najcesce zastupljene sortom Morello
tamnoervenih plodova iii svjetlije ervenim plodo-
vima so rata tipa »amarella«. Najcesce sluze za
pripremu dzemova i kolaca. Tresnje Duke zapra-
vo su krizanci izmedu tresanja i visanja pa sluze i
za jelo i za kuhanje.
Kad kupujete tresnje, pazite da plodovi imaju pe-
teljke i da nisu raspuknuti, jer je to znak da im je
prosao vijek trajanja. Pojedite ih sto brze, ali ih
mozete cuvati i u hladnjaku, no ne dulje od dva
dana.
Napoleon
Early
Rivers
Morello

105
106
v
CETRUN
v
Cetrun izgleda kao oveci limun, no za razliku od
ostalih eitrusa, vise se koristi zbog svoje debele
pokoziee nego zbog socna mesa. Kora mu se
cesto kandira i koristi za pripremu kolaca iii za
ukrasavanje. Tanke rezance kore treba prokuhati
nekoliko minuta u kipucoj vodi , a zatim ih oprati
pod mlazom hladne vode. Taj se postupak mora
ponoviti nekoliko puta, a zatim se rezanci kuhaju
u secernom sirupu oko tri sata. Nakon toga jos ih
samo treba osusiti i cuvati u dobro zatvorenoj
posudi.
RIBIZI
Svjeze bobiee ribiza malene su, okrugle, kisel kas-
ta mesa i tanke pokoziee. Sezona im je kratka, a
ponuda ogranicena. Mogu se zamrznuti iii cuvati
u hladnjaku, ali najvise 1-2 tjedna. Bobice crnog
ribiza skinu se prije prodaje s peteljki i nikad se ne
jedu u svjezem stanju nego sluze za pripremu
kolaca, dzema iii sl. Bobiee ervenog ribiza ne ski-
daju se s peteljki, a posluzuju se svjeze iii se od
nj ih pripremaju umaci, dzemovi iii zelei. Bijeli je
ribiz manje kiseo pa se najcesce jede svjez.
Crni ribiz
Crveni ribiz
Bijeli ribiz
v
POGACASTE JABUKE
iii ANONA PLODOVI
Pogacaste su jabuke plodovi stabala anona,
srodnih ananasu i kruhovcu. Bijelo iii krem meso
teksturom i mekocom podsjeca na kruh iii
pogacu, pa su tako plodovi i dobili trgovacko
ime, to vise sto im je i oblik cesto jabucast. Svi
plodovi sadrze brojne erne sjemenke.
v
Secerna jabuka iii slatka anona jest zuckastozele-
na, okrugla iii ovalna, a povrsina joj se sastoji od
veliki stitastih uzdignuca. Slatko meso ima okus
slican banani, a kad je plod zreo, »stitovi« se sami
od sebe razdvoje.
Cherimoya iii Ijuskava anona veca je, okrugla iii
kruskolika, a povrsinu joj prekrivaju glatke tam-
nozelene Ijuske, unutar kojih se nalazi mekano
socno meso, okusa nalik na ananas. Soursop je
najveci od svh »anona« plodova; dugacak oko
0,3 m i tezak vise od 5 kg. Na pokozici ima pravil-
no rasporeciene redove bodljku, a okus mu je
vise kiselkast i osvjezavajuci, za razliku od pret-
hod nih dviju vrsta. Plod nazvan »bikovo srce«
ima sreoliki oblik, ali i prilicno bljutav okus, a
Atemoya je krizanae uzgojen u SAD-u.
Ove plodove kupujte kad im povrsina lagano
v
omeksa. Cuvajte ih u hladnjaku, a ponudite ih
tako da se mogu jesti zlicicom, posto ih prerezete
napola. Sjemenke nisu jestive. Meso mozete
narezati i na kockice pa posluziti u zdjeli .
.. ,.)....--;
jabuka
Cherimoya
Soursop
DATUUE
Datulje se mogu kupiti svjeze iii susene, a dos-
tupne su cijele godine. Najcesce se kupuju suse-
ne, pakirane u dugackim kutijama, kao stlaceni
blok koji se sastoji od vise plodova. Plodovi
moraju biti mekani, glatke pokozice i bez kristala
secera na njima. Da biste skinuli pokozicu, do-
voljno je jako stisnuti plod na jed nom kraju, pa
cete oguljeno meso lako izvaditi na drugom.
Kosticu izvadite tako da plod prerezete uzduzno.
Posluzite ih same iii im sredinu ispunite marci-
panom. Plodovi datulja cesto se primjenjuju i u
kuhanju.
FEIJOA
Ovaj plod zbog boje i teksture svoje pokozice
podsjeca na avokado, ali njegovo mekano meso i
sjemenke u zelatinoznoj sredini upucuju na to da
je bliski rodak guavi. Fei joa se komercijalno uzga-
ja na Novom Zelandu, a vi se je poklonika stekla u
SAD-u nego u Europi . Kupite je kad joj kora
lagano omeksa i odmah je pojedite. Prerezite je
napola i dubite zlicicom. Kora se ne jede.
DURIAN
Ovo neobicno voce mozete naci i konzervirano,
sto nije losa zamisao jer plodovi imaj u prilicno
neugodan miris koji podsjeca na trula jaja. Okus
ploda, naprotiv, nije nimalo los - ispod bodljikave
kore krije se izvrsno mekano meso. No bez obzi -
ra na cudan miris, ovi se plodovi rado jedu u
Maleziji i Indoneziji. Najbolje je da ih do poslu-
zivanja, drzite u polietilenskoj vrecici.
SMOKVA
Svjeze su smokve dostupne tijekom Ijeta i je-
seni. Boja pokozice moze biti bijela, zelena, Iju-
bicasta iii gotovo crna, a socno meso sadrzi
bezbroj jestivih sjemenki. Plodove kupite kad im
povrsina omeksa, ali ipak prije nego sto se sme-
zuraju. Odrezite peteljku, a plodove prerezite
napola i nemojte ih guliti. Susene smokve cesce
se kupuju od svjezih, a od njih se mogu pripre-
mati i razne slastice. Kadsto se nude i usecerene
smokve.
Svjeza smokva Osusena smokva
107
108
OGROZD
Ogrozdi mogu imati glatku iii dlakavu pokozieu, a
mogu biti zelene, zute iii ervene boje. Ako ih
zelite jesti svjeze, tada kupite neku od desertnih
sorata, kao sto je Winham' s Industry, plodovi
koje imaju tamnoervenu pokozieu, socni su i slat-
ki, no nisu pogodni za kuhanje jer pritom gube na
kakvoci okusa. Za pripremu dzemova, zelea,
soka iii kolaca kupite sorte za kuhanje koje imaju
jace izrazenu kiselost. Do sada je najkvalitetnija
sorta za kuhanje Careless. Sorte za kuhanje vise
se traze od desertni h sorata.
v v
SUSENO GROZDE
Mnoge se sorte grozaa suse na suneu iii u su-
sarama, kako bi nastalo suseno grozae koje se
najcesce koristi za pripremu kolaca i drugih slas-
tiea. Tri su osnovna tipa: sasvim sitne, erne, su-
sene bobiee bez sjemenki, nesto vece grozaiee
za jelo ali i za kuhanje, koje nastaju susenjem i bi-
jelog i ernog grozaa. Katkad su bez sjemenki, no
najboljima se smatraju one koje su nastale suse-
njem bobiea sa sjemenkama sorte »erni muskat«.
Najvece i najslaae suseno groMe jesu tzv. sul-
tane, koje su najbolje kad su svijetle boje i tanke
pokozi ee.
Crna grozdica
bez sjemenki
Grozdica Sultana
v
GROZDE
Dobar dio stolnoga grozaa potjece iz uvoza.
Stolno se grozae uzgaja u mnogim dijelovima
svijeta, tako da ga na trzistu nikad ne manjka.
Stolno grozae moze biti bijelo iii e r n ~ . Boja po-
koziee »bijelih« so rata varira od blijedozute do
srednje zelene, a popularne su sorte: Muskat,
Almeria i Italia. Ljudi koji ne vole grozae sa sje-
men kama mogu kupiti i sitne plodove sorte
Californian Seedlees.
»Crne« sorte imaju pokozieu boja koje varira od
tamnije ruzicaste do gotovo erne, ali im je boja
mesa unutar pokoziee tek nesto malo tamnija od
v
mesa »bijelih« sorata. Cesto se prodaju sorte
Alphonse, Alicante i Royal, premda se najkvali-
tetnijom smatra sorta »erni hamburg«. Sorta Red
Flame jest bez sjemena.
Budite oprezni m kupnje. Kupujte neoste-
cene grozdove, a odbaeite one smezurane, ras-
pucane i one koji su posmeaili oko peteljke.
GroMe ne moze dugo stajati pa ga je najbolje sto
brze pojesti, premda se u hladnjaku moze cuvati
1-2 dana. Grozdove operite neposredno prije
posluzivanja i pazljivo ih osusite. Ponudite ih
same, sa sirom iii kao dio vocne salate. Ako ih
zelite kuhati, morate bobiee oguliti. To cete naj-
lakse uciniti ako ih na trenutak uronite u kipucu
vodu.
Muskat
Kalifornijsko
besjemeno
Crni
hamburg
I
, '
Almeria
,
Royal
Red
Flame
Patuljasti
korintski
grozdovi

,
LIMUNIKA
(GREJPFRUT)
Ovaj citrus krupnih plodova svakako se ubraja
medu najpopularnije. Mnogi ga jedu vee za doru-
eak. Uobieajene sorte imaju blijedozuto, soeno
meso s nekoliko veeih sjemenki i prilieno debelu
koru. Ruzieasti su plodovi mnogo sladi pa se
eesee j edu u svjezem stanju, premda pri cije-
denju daju manje soka. Meso im je ruzicasto, a
kora moze imati zutu i ruzieastu, ali i zelenkastu
nijansu. Kupujte plodove koji su teski, sjajni i evr -
sti na dodir. Na hladnom ih mjestu mozete euvati
i vise tjedana.
,


"

GUAVA
Ove eete plodove naei na policama tijekom je-
seni i zime. Velieine su j ajeta iii manje jabuke,
okrugli iii ovalni, zute iii zelene pokozice koja
moze biti glatka iii nesto grublja. Osvjezavajuee,
gorkasto meso okruzuje mekanu pulpu koja
sadrzi bezbroj sjemenki. »Limunska« guava ima
bjelkasto meso, dok »j agodasta« ima meso ruzi-
caste boje. Jaki muskatni miris zacijelo se neee
svima svidjeti, pa preporucuj emo da ove plod-
ove odvojite od ostalog voea. Prerezite ih napola
i jedite zlieicom, nakon sto ste odstranili sredinu
s kosticama. Meso mozete narezati i na kockice.
ZELENA RINGLO
v
SUIVA
Premda je zeleni ringlo samo vrsta sljive, obieno
se u prodavaonicama nudi odvojeno od ostali h
sljiva. Plodovi su maleni, okrugli i evrsti , izvrsna
okusa i arome, koje mnogi smatraju boljima
nego u ostalih vrsta sljiva. Dobrom se osobinom
zelene ringlo sljive smatra i njezino atrakti vno,
prozirno meso. Ovi se plodovi obieno jedu svjezi,
premda su dobri i za ukuhavanje i za pripremu
dzemova.
JACKFRUIT
Ovo je najveei od svih plodova koji se komercijal-
no uzgajaju, jer moze imati i do 40 kg. Ipak, u pro-
davaonicama se nude manji plodovi koji ne teze
vise od 2-3 kg. Ova lni su i imaju zelenkastu, de-
belu i grubu koru, ispod koje se krije aromatic no,
soeno meso koje se jede svjeze. Okus mu katkad
moze biti prilieno bljutav, no to se ne moze otkriti
po vanjskom izgledu ploda. U mesu su i velike
sj emenke, koje se mogu peei i jesti kao kesteni.
. , "..-

-
-.
-
109
110
KIWANO
Ovo je jos jedna novost poduzetnih novozeland-
skih uzgajaca. Iza trgovackog imena kiwano krije
se - vrsta bodljikave dinje. Kora joj je zarko na-
rancaste boje, a meso zeleno, 5 mnogo jestivih
sjemenki. Jede se zlicicom, izravno iz prepolov-
Ijene kore, a okus podsjeca istodobno na ba-
nanu, limetu i marakuju. Prazne polovice kore
mogu kasnije posluziti i kao zdjelice za vocnu
salatu, a ako plod razrezete uzduzno na tanke
kriske, moci cete ih upotrijebiti za ukrasavanje,
kao i tanke ploske ki vi ja. Premda ovo voce jos
nije tako popularno, potrazite ga u vocarnicama
izmedu listopada i ozujka.
KUMKVAT
Plodovi kumkvata nalikuju na sitne, ovalne na-
rance, premda katkad mogu biti i sasvim okrugla
oblika. Treba ih samo oprati pa se mogu jesti za-
jedno 5 korom iii ih mozete prerezati napola.

Meso im je slatko i osvjezavajuce gorkasto. Ce-
sto sluze i za ukrasavanje vocnih salata iii kao
sastojak kolaca, no najbolje ih je cuvati prelivene
konjakom iii rumom. Svjeze plodove cuvajte u
hladnjaku, ali ne duze od tjedan dana. Iznenaduje
da, bez obzira na izgled, kumkvat ne pripada
porodici citrusa.
KIVI
Nekad davno, plodovi kivija bili su skupo i nedo-
stupno voce, a danas se nude u svim vocarnica-
ma. Prije su ih zvali »kineskim ogrozdima«, no tek
nakon promjene imena kivi je poceo osvajati
svjetsko trziste. Smedi su dlakavi plodovi veli -
cine ovece sljive, a u sredini zelenog mesa nalaze
se brojne jestive sjemenke koje tvore zanimljiv
uzorak. Lagano omeksala povrsina znak je da su
plodovi zreli pa ih mozete koristiti kao izvrstan
sastojak vocnih salata iii za ukras. Mogu se cuvati
nekoliko dana ako ih drzite na hladnome mjestu.
LIMUN
Limun je jedna od najprisutnijih vocnih vrsta
uopce pa se moze reci da je u mnogim kuhinja-
ma svijeta upravo limun »odgovoran« za vecinu
kiselih okusa. Upotrebljava se za pripremu limu-
nada, kolaca, umaka, marmelada i 51. Plodove
kupujte kad su cvrsti i sjajni i imajte na umu da su
sitniji plodovi obicno socniji od onih krupnih.
Mozete ih cuvati u hladnjaku cak nekoliko tje-
dana, a ako ih zamotate u polietilensku vrecicu,
izdrzat ce i nekoliko mjeseci. No kad plod pre-
rezete, najbolje ga je odmah potrositi .
'.

\
,
j
,
LIMETA
Nekad davno Ijudi su davali prednost limeti pred
limunom, a sad se cini da limeta po novo dolazi u
modu, Sadrzi vise limunske kiseline nego limun,
pa prepolovite kolicinu soka ako je koristite kao
zamjenu za limun, Oba ploda imaju jednak oblik,
no limeta ima tanju koru koja sazrijevanjem
prelazi od zelene u zuckastozelenu, premda
meso i dalje zadrzava blijedozelenu nijansu.
Karipske limete vece su i svjetlije boje od onih iz
Indije, ali za obje vrste vrijedi da ce se u hladn-
jaku dobro cuvati cak nekoliko tjedana.
LONGAN
Ovo se istoenj aeko voce nudi u trgovinama onda
kad prode sezona lieij a, koje mu j e blizak rodak,
premda se razlikuj u po nekoli ko vaznih svojsta-
va. Kora ovih pl odova nije tako krhka kao u lieija,
a prozirno meso aromatienije je i manje kiselo -
okusom podsjeca na grozde, Longan ne kupujte
ako mu se povrsina smezurala, a plodove po-
sluzite i jedite kao i li ei (str. 112).
SLATKI LIMUN
Mnogi plodovi opisani na ovim stranica ma ulaze
u svakodnevnu ponudu vocarni ca i prodavaoni-
ca, no neki medu njima ipak su svoj evrsna ri-
jetkost. Slatki se limun ubraja u ovu drugu
skupinu. Plodovi su mu okrugliji nego u obicnog
limuna, a i okus im se bitno razli kuje, jer slatki
limun ima blago gorkast sok koji nije j ako kiseo
pa se moze cijediti kao grejpfrut i ponudit i u ob-
liku osvjezavajuceg napitka.
/
,
~
JAPANSKA MUSMULA
(LOQUAT)
Plodovi imaju oblik i velicinu izdulj ene omanje
slji ve, ali bojom i teksturom pokozice vise pod-
sj ecaj u na marelicu. Soeno je meso gorkasto, a u
sredini ploda nalaze se i 2-3 vel ike sj emenke.
Prije posl uzivanja plodove operite i odstranite im
kostice, a po zelji ih mozete i oguli ti . Japanske
cete musmule naci u trgovinama t ij ekom pro-
Ijeca i Ijeta. Birajte plodove 5 neostecenom poko-
zicom. Mozete ih krat ko i prokuhati , ali nakon
kuhanja obavezno skinite kozicu.
111
112



~
LICI
Ako ste ove plodove do sada vidali samo u kon-
zervama, tada ne znate da svjezi liciji imaju tvrdu
ali krhku koru koja se lako Ijusti . Ispod nje j e
socno bijelo meso koje sadrzi i jednu veliku sje-
menku. Lici se jede ogulj en i dobro ohladen, a
prije toga se, naravno, odstrani i sjemenka. Kad
kupujete, birajte pl odove na ci joj se smeckastoj
Ijusci vide i tragovi ruzicaste boje, ali pazite da
v
nisu smezurani . Cuvaj te ih u hladnjaku, zatvo-
rene u polietil enskoj vrecici.
. "


"",' d
MANGOSTEEN
Ovi su okrugli plodovi velicine jabuke iii narance,
a imaju debelu, drvenastu koru Ijubicastosmede
boje i ostatke caske koja se drzi za vrh ploda. Kad
prerezete koru, naci cete nekoliko kriski bijelog
mesa koje su socne i krhke, a okus im jako pod-
sjeca na lici. U svakoj se kriski nalazi i nekoliko
sjemenki.
----
I I J
J

MANGO
Donedavno su ovi plodovi zaista bili rijetkost, a
danas se nude u svim vecim samoposluzivanji-
ma. Oblik, velicina, a i boja ovih plodova mogu
znatno varirati, pa tako postoje sorte zelene, zute,
narancaste, crvene iii Ijubicaste pokozice, prem-
da zelena boja na pokozici obicno upucuje na ne-
zrelost plodova. Meso je uvijek svijetlonaran-
casto, a u sredini je i velika kostica. Posluzuje se
tako da se meso zareze 5 obiju strana kostice i
lagano odvoji. Jede se sam, u kombinaciji sa
sladoledom iii kao dio mijesanih vocnih salata .
~
MUSMULA
Premda ovi plodovi izgledaju neobicno i pomalo
orijentalno, oni su zapravo europskog, a ne trop-
skog podrijetla. Musmule su poput manje jabu-
ke, a boja im je rdasto smeda. Kroz supljine u
blizini caske mogu se vidjeti i sjemenke. Jos je
cudniji nacin na koji se ovo voce posluzuje -
nakon sto se plodovi uberu u studenom, mora ih
se ostaviti nekoliko tjedana da pocnu trunuti.
Meso postaje smede, mekano i slatko - obicno
se jede zlicicom.

DINJE I LUBENICE
Trgovacka se imena dinja najcesce razlikuju od
imena koja se spominj u u katalozima sa sje-
menom (str. 92-93). avo se izvrsno voce moze u
kombinaciji 5 prsutom, posluziti kao predjelo iii
na kraju obroka, kao desert, zajedno 5 drugim
,
vocem.
Okusi mogu biti razliciti, jer je zaista velik izbor
so rata di nj a i l ubenica. Ipak, okus dinje moze ko-
jiput i razocarati, a uzrok lezi u odabiru pogresne
sorte i u nedovoljnoj zrelosti . Naj cesce ce razo-
carati zimske sorte dinja (Honeydew i Lavan) jer
je, zbog nj ihove debele kore i slaba mirisa, tesko
procijeniti jesu Ii dovoljno zrele, j er cak i potpuno
zrel i plodovi katkad imaju bljutav okus. S drugim
je sortama lakse jer se st upanj zrelosti moze pro-
cijeniti po jaci ni nj i hova karakteristicnog mirisa
, .
\
, \
I
1
\ I
Honeydew
Ovalna dinja koja izgleda kao lopta
za ragbi . Kora joj je debela i re-
brasta, krem, zute iii zelene boje.
Meso je obieno bl ijedozeleno, no
moze biti i ruzieasto. Okus je
sladak, no zna biti i pril ieno blju-
tav. Oostupna je eijele godine.
Cantaloupe
Ova je dinja okrugla i malo
splostena. Kora joj je tamnozuta i
hrapava, ali ne i mrezasta. Meso je
izvrsna okusa, naraneasto, slatko i
krhko.
I
I ..
1, I
I ,
1
Lavan
Ova je dinja sliena prethod-
noj. ali joj je oblik okrugliji.
Bolje je kvalitete jer joj je
blijedozuto meso soenije i
slade.
,
Charantais
Maleni i okrugli plodovi ove
sorle imaju tamnozelene
pruge na povrsi ni kore. Meso
im je vrlo ukusno, slatko i
krhko, naraneaste boje
(to vrijedi za sorte kao sto su Charantais, Ogen iii
Cantaloupe). Ist o tako, kad se rukama pritisne
povrsina zrele dinje, mora se cuti lagano pucke-
tanje. Dinje se u hladnjaku mogu cuvat i nekoliko
dana, ali ih je dobro umotati u pol ietilensku vr e-
cicu, kako njihov intenzivan miris ne bi presao na
druge namirnice.
Dinje se najcesce posluzuj u tako da se plodovi
raspolove, zatim se izvadi sredina 5 kosticama, a
onda se meso razreze na tanke kriske. Dinje su
najbolje kad su rashlaaene, a mogu se posluziti
poprskane rumom. Meso se posebnom spravom
moze obl i kovati u kuglice, a u polovicama kore
moze se ponuditi vocna salata ii i sladoled. Isto
tako, kockice dinja i lubenica mogu biti sastavni
dio osvjezavaj ucih Ijetnih pica.
Galia
Ova dinja ima manje, ovalne
plodove koji u zrelom stanju imaju
smeckasto-zuckastu koru vrlo
izrazene mrezavosti. Sve se vise
trazi jer joj je bl ij edozuto meso
sl atko i ukusno.
;t.,; (. , -
.I,.. . '.
Rock Mel on
Ova soria ima male okrugle
plodove, eija je kora krem boje i vrl o
hrapava. Vri jedi pravilo da sto je
kora hrapavija, to je meso ispod nje
slade. Na povrsini ploda uoeavaju
se i plosnata rebra, a meso ove
di nj e, koja se sve vise trazi, ima
naraneastozutu boju.
I
(
,

!
Ogen
Ove su dinje okrugl e i vrlo
malene, tako da trebate kupi ti
barem jednu po osobi. Kora je
tanka i zuta s vi dljivim zelenim
prugama. Meso je krem iii
blijedozeleno, krhko, soeno i
vrlo slatko.
Lubenica
Okrugla iii ovalna, lubeniea je
uvijek veli ka. Kora joj je glatka,
svjetlije iii tamnije zelena, a
moze biti i prugasta. U erve-
nom su mesu broj ne erne
sjemenke. Slatka je i soena.
113
114
~
NeE
Najpopularnije su slatke sorte naranci, medu ko-
jima takoder ima razlika .
Jaffa narance su velike, kora im je debela, vrlo su
socne i gotovo bez sjemenki. Vrlo su trazene, bas
kao i narance Navel, glatke kore, s karakteristi-
cnim kruzicem na jednom kraju.
Narance Valencija imaju tanku koru, sitnije su i
savrseno okrugle. Meso im je slatka okusa, vrlo
socno i s malo sjemenki. Poznate su narance
Blood, koje su takoder sitne, a meso im je slatko i
crvenkasto. Crvene se tockice vide i na njihovoj
kori.
Gorke su narance tamnije od slatkih i sadrze
dosta sjemenki. Seville je jedina sorta koja se
nudi u trgovinama, a najcesce se kupuje za pri-
premanje marmelade. Gorke se sorte slabo pro-
daju jer se ne mogu jesti svjeze.
Nude se i krizanci izmedu maranci i mandarina:
Dancy, Ortanique itd. Opisani su zajedno s man-
darinama na str. 121.
Kupujte narance cvrste kore, bez vidljivih oste-
cenja, koje imaju karakteristican, prepoznatljiv
miris. Mozete ih cuvati oko tjedan dana na hlad-
nome mjestu.
Jaffa

"
• •
Navel
• • •
Valencija
Blood
NEKTARINA
Nektarina je vrsta za sebe, a ne sorta bresaka bez
dlacica iii krizanac izmedu breskve i sljive, kako
se kojiput tvrdi. Na glatkoj se pokozici mijesaju
tonovi lute, crvene i narancaste boje, ali je meso
gotovo uvijek narancasto. Kupujte plodove na
kojima nema ni traga zelenoj boji, a najbolje je da
ih pojedete istoga dana. Nektarine bi trebale biti
socne, slatke i izrazena okusa, no one koje kupu-
. ,. '" v ·
Jemo u vocarnlcama cesto nas razocaraJu.
KUJA
Marakuj a ima pl odove koji su velicine i oblika
slj ive, ali im j e Ij ubicasta kora kOlasta i naborana.
Ki sel kast o meso puno hrskavih sjemenki ima
zuckasto-narancastu boj u, prepoznatljiva okusa.
Plodove prerezite napola pa unutrasnjost jedite
zlicicom. Meso mOlete dodati i vocnim krema-
ma, ali ga prije toga morate propasirati i oslobod-
iti sjemenki. Moze se kupiti i tzv. slatka marakuja,
koja je veca i ima narancastu, glatku koru.

PAPAJA
Papaja ima oblik velike kruske, a moze teziti i do
1 kg. Zrenjem boja pokozice prelazi iz zelene u
zutu iii zagasito narancastu, no na zrelim se plo-
dovima uocavaju tragovi zelene. Debeli sloj me-
sa koje podsjeca na dinju ima ruzicasto-naran-
castu boju, a u sredini ploda je supljina ispunjena
sitnim, crnim sjemenkama. Papaja se jede jed-
nako kao i dinja - plodovi se prepolove, zatim se
izvade sjemenke pa se meso nareze na tanke
ploske koje je dobro nakapati limunovim sokom.
Ima Ijudi koji su alergicni na papajin sok.
BRESKVA
Ovo je vrlo popularno voce koje moze imati bije-
10 iii zuckasto meso, no sorte 5 bijelim mesom
sladeg su okusa. Zrel i plodovi imaju krem, zutu iii
narancastu pokozicu 5 ruzicastim ii i crvenim
nahukom. Birajte breskve koje su jos uvijek do-
voljno cvrste, ali bez tragova zelene boje na
povrsini. U hladnjaku ih mozete cuvati nekoliko
dana. Ova su osnovna t ipa bresaka ; breskve ka-
lanke, cije se mekano meso lako odvaj a od kos-
tice, i nekalanke, koje imaj u meso cvrsce vezano
uz kosticu. Nekalanke su izvrsne za ukuhavanje.
Uronite ih na 15-30 sekundi u klj ucalu vod u, kako
biste ih lakse ogulili .
~
KRUSKA
Kao i u jabuka, postoje desertne sorte i sorte za
kuhanje, no prakticki su sve sorte koje nalazimo
na policama vocarnica namij enj ene jelu u svj e-
zem stanju kad su potpuno zrele, a za kuhanj e
kad su jos tvrde.
Kruske vrlo brzo propadaju kad dosegnu punu
zrelost. Mozda je najbolje da kupite plodove koji
su jos cvrsti pa da ih takve i jedete iii da ih 05-
t avite na toplom mjestu nekoliko dana dok ne
omeksaju. Zrelim se plodovima smatraju oni koji
vi se nisu posve tvrdi kad ih se njezno stisne na
kraju uz peteljku. Za dan iii dva treba ih pojesti iii
cuvati u hladnjaku jos nekoliko dana.
Domace se kruske mogu kupiti izmedu listopada
i veljace, a uvozne su dostupne cijele godine.
Najtrazenije su sorte : Conference, Doyenne du
Comice i movka« (pojedinosti na str. 28-30) .
Nude se i plodovi blijedoruzi casta mesa sorte
Beurre Hardy, sorta Pacham's Triumph koja se
cuva bolje od ostalih krusaka, kao i sorta Beurre
d'Amanlis ciji su plodovi izduljeni i zelenozute
boje.
Kruske su odlicne kad se jedu same iii u mije-
sanoj vocnoj salati . Od njih se mogu pripremati i
dzemovi, mogu se ukuhavati i konzervirati . Za
jelo u svjezem stanju najcesce se kupuje sorta
Conference, dok se sorte »vilijamovka« i Comice
smatraju boljima za zamrzavanje.
Doyenne du Cornice
Conference
Plodovi su zeleni i
-
prekriveni hrdom. Cvrsti
su pa se upotrebljavaju i
za jelo i za kuhanje.
Zbog ovalni h plodova i izvrsna okusa
mesa koje se topi u ustima, ova se
sorta smatra najboljom za jelo u
svjezem stanju.
,
. -
.. ~
,
• •
.. . .,.

Vilijamovka
Ovo je vrlo popul arna sorta i
za jelo i za kuhanje, ali i za
konzerviranj e.
115

116
Plodovi kakija izgledaju kao velike narancasto-cr-
vene rajcice 5 ostatkom caske na vrhu ploda.
Nezreli plodovi imaju meso gorka i neugodna
okusa pa se zato jedu tek kad smo sigurni da su
potpuno zreli. Kupljene plodove zatvorite u
vrecicu i drzite na toplom mjestu sve dok im
pokozica ne postane gotovo potpuno prozirna, a
meso mekano. Pokozicu ogulite, a slatko zelati-
nozno meso jedite zlicicom. Vece sjemenke iz-
dvojite.
ANANAS
Nakad su se ovim slatkasto-kiselim socnim
plodovima mogli sladiti samo imucni kupci, a
danas su dostupni svima. Kad ih kupujete uvje-
rite se da su plodovi zreli, jer se proces zriobe
nece nastaviti u vasem domu. Pomirisite ih kako
biste osjetili jak, karakteristican miris. Listovi na
vrhu moraju biti svjezi, a na zrelom se plodu
sredisnji list mora lako otkinuti kad ga povucete
rukom. Ananas cete najlakse posluziti ako ga
ogulite i narezete na kolutove, a po zelji mozete
odstraniti i sredisnji tvrai dio svakoga koluta prije
rezanja na manje komadice.
FIZALIS
Ovi plodovi nalikuju na narancasto obojene
tresnje. Obavijeni su »papirnatom« ovojnicom pa
se cesto nazivaju i »kineskim lampioni ma«. Prije
posluzivanja treba ovu ovojnicu odstraniti, a
najcesce se guli i glatka pokozica unutar koje se
nalazi meso slatka ali prilicno ostra okusa koje
saddi bezbroj malenih, jestivih sjemenki.
Premda se ovi plodovi mogu jesti i svjezi, cesce
sluze za pripremu dzemova, za kandiranje iii kao
sastavni dio preljeva i umaka. Fizalis se moze
kupiti izmeau listopada i sijecnja.
PITANGA
Pitanga iii surinamska tresnja zaista je rijetkost na
policama vocarnica, premda je njezin bliski roaak
klincic bio dio trgovine zacinskim biljem jos prije
nekoliko stotina godina. Plodovi su crvene boje
kao i tresnje, i takoaer na stablu rastu u skupina-
ma, no tu prestaje svaka slicnost. Pitanga ima
plodove vrlo izrazenih rebara, a meso sadrzi broj-
ne sjemenke. Uzgaja se na Novom Zelandu i u
Izraelu, zemljama koje su pravi »pioniri« u uzgoju
egzoticnog voca. Pitanga se moze jesti svjeza, no
cesce sluzi za pripremanje slastica.
v
SUIVE
Pod imenom »sljive« nude se plodovi najrazlieiti -
jih boja i oblika; okrugli, ovalni iii jajoliki, boja od
blijedozute do gotovo erne, a i okusi im variraju -
od izrazito slatkih do kiselih poput limuna. No
obieno se tipovi navedeni na str. 32 prodaju
odvojeno jedni od drugih.
Izaberite plodove koji se dovoljno evrsti i koji
imaju karakteristiean nahuk na povrsini. Nudi se i
nekoliko sorata koje su pogodne za kuhanje,
odnosno za pripremanje dzemova i kompota.
Desertne su sljive soenije, slade, a obieno i krup-
nije. Odlienog su punog okusa plodovi sorata
Santa Rosa, koji su ervene boje, te Ijubieasti ,
okrugli plodovi sorte Kirke's Blue. Za razliku ad
njih, manje intenzivan okus imaju plodovi japan-
skih sorata iii sorte Victoria, koji se, osim za jelo u
svjezem stanju, eesto koriste i za kuhanje prije
nego sto potpuno dozore.
I sljive, bas kao i breskve, dijel imo na kalanke i
nekalanke, prema tome moze Ii im se kostiea
odvojiti od mesa iii ne. Neke sljive imaju prilieno
tvrdu pokozieu pa ih je dobro prije posluzivanja
oguliti. Na trzistu se nude i susene sljive, a naj-
boljom se sortom za susenje smatra French
Imperial.
Pershore
Egg
Kirke's
Blue
,
I
I
Laxton's
Cropper
Victoria
Czar
Santa
Rosa
MOG NJ III NAR
Ovi plodovi velieine naranee moraju imat i sja -
jnu, kozastu ovojnieu na kojoj dominira ervena
boja. Ne jede se ni kora, a ni bijeli sloj koj i j e
ispod nje, nego malene ervene »vreciee« mesa
koje okruzuju svaku sjemenku . Plodove pro-
rezite nozem, a zatim jestivi dio jedite zlieieom.
Mozete ga upotrijebiti i za ukrasavanj e kolaca i
vocnih salata.
v
POMELO ILl SEDOK
Pomelo izgleda kao velik izoblieen grejpfrut zute
iii zuckasto-zelene kore. Premda se tek nedavno
pojavio u trgovinama, pomelo nije nova vocna
vrsta, nego je, zapravo, jedan od »roditelja«
popularnijeg grejpfruta. Odstranite mu debelu
vanjsku koru, ali i tanku pokozieu koja okruzuje
svaku krisku, jer su to dijelovi od kojih potjeee
goreina ploda. Kriske su sliene grejpu, ali su
manje gorke i nisu tako soene. Vanjsku koru
mozete upotrijebiti za kandiranje.
" ,
• •


, .
117
118

INDIJS SMOKVA
Zapravo je rijee 0 plodovima kaktusa Opuntia, a
ne 0 smokvama. Plodovi su ovalni, dugaeki oko
10 em, a mogu biti krem, naraneaste iii ruzieaste
boje. Budite oprezni, jer se na povrsini nalaze
skupine malenih, ostrih bodljika, pa plodove prije
posluzivanja svakako ogulite, sluzeci se nozem i
vilieom. Slatko soeno meso sadrzi mnostvo
evrstih, ali jestivih sjemenki. Zrele plodove
mozete dva tjedna euvati u hladnjaku.
111
-


DUNJA
Plodovi dunje pretvrdi su i pregorki da bi se jeli u
svjezem stanju. No oguljeno meso mozete
narezati na komadice i pripremiti odliean dzem iii
zele. Ounje mogu biti okrugle iii ovalne, pokoziea
im je zlatnozute boje, a meso vrlo aromatieno. U
sredini ploda kao i u jabuke, nalazi se nekoliko
tam nih sjemenki. Ounje se mogu kupiti od
listopada do travnja. Zbog intenzivna mirisa
nemojte ih drzati 5 drugim vocem.

MALINE
Maline ubrajamo u skupinu mekog voca koje naj -
radije uzivamo Ijeti i u jesen. Mnogi ih uzgajaju u
vrtovima, ali se eestu kupuju i u vocarnieama.
Birajte plodove bez dlaeiea i pojedite ih sto prije
ako ih ne namjeravate zamrzavati, jer se u hlad
njaku ne mogu euvati duze od jednog dana.
Ova su osnovna tipa malina: Ijetne i jesenske.
Ljetne su vece i najeesce ervene boje, a nude se
tijekom srpnja i kolovoza. Mnogi tvrde da sorta
Lloyd George ima najukusnije plodove. Ima i
drugih Ijetnih sorata, kao sto su Mailing Exploit i
Mailing Promise.
Jesenske se maline nude od sredine rujna pa sve
do pojave prvih mrazova. Uglavnom su tamnoer-
vene boje, manje, ali soenije. Najpoznatije su
sorte September i Heritage.
U trgovinama cete naci i neke od noviteta, kao
sto su maline Golden Everest i Byrnes Apricot
zutih plodova, ali i neke sorte eiji su plodovi goto-
vo potpuno erni .
Plodove malina nemojte prati, osim ako je to za-
ista neizbjezno jer cete im tako pokvariti okus.
Posluzite ih sa slag om iii sladoledom. Maline su
dobre i za pripremu raznih slastiea, a za dzemove
uptrebljavajte plodove koji nisu sasvim zreli.
September
Mailing
Promise
Golden
Everest

MBUTAN
Ovaj je plod bliski rodak lieija, sto biste tesko za-
kljueili na temelju njegova eudnog izgleda.
Rambutan je velieine sljive, a povrsinu mu pokri -
vaju brojne kovreave dlaeiee nalik na krzno. One
su zelene dok je plod nezreo, ali zrenjem popri-
maju hrdasto smede nijanse. Ispod »dlakave«
kore krije se prozirno, soeno meso, vrlo slieno
onom u lieija. Rambutan se i jede na sliean naein
- meso se jede svjeze, nakon sto se izvadi sjajna
kostiea iz sredine ploda.
~
SHARON (SERON)
Zapravo je rijee 0 jednoj sorti kakija uzgojenoj u
Izraelu. Pred obienim kakijem ovi naraneasti
plodovi imaju nekoli ko prednosti : osim sto imaju
vrlo malo sjemenki, mogu se jesti dok su jos uvi-
jek evrsti, tj . ne treba cekati da omeksaju. Jestiva
je i pokoziea pa ih ne treba guliti, nego se samo
operu i narezu na ploski ee. Okus im podsjeca na
kombinaeiju dinje i breskve, a i sladi su od kakija.
Mogu se kupiti u prodavaonieama izmedu stu-
denog i sijeenja.
SAPODILA
Sapodila izgleda kao mladi krumpir s peteljkom.
Pokoziea joj je smeckasta i prilieno gruba, upravo
nepriliena za tako ukusan plod. Svij et losmede
meso je meko, zrnate strukture i vrlo krhko, a
okus mu je nalik na bananom aromatizira ni sme-
di secer. Kupljene plodove euvaj t e sve dok pot-
puno ne dozore, sto znaei da ce omeksat i, a kad
ih zagrebete po povrsini, nece bit i ni t raga zele-
noj boji. Ohladite ih, ogulite i prerezi te napol a,
kako biste odstranili ostru peteljku .
. , • • !
MBOLA
U posljednje se vrij eme ovi atraktivni plodovi
sve eesce vi daj u na polieama trgovina, ali i kao
ukrasi na vocnim salatama u boljim restoranima.
Karambola moze biti dugaeka do 15 em, mekana
je i socna, ali naj zanimljiviji je njezin zvjezdoliki
presjek. Odstranite sjemenke iz sredine i jedite je
svj ezu. Okus j oj je najeesce sladak, no katkada
moze bi ti i gorkast.
119
120
JAGODE
Jagode sa slagom vee se dugo smatraju dijelom
Ijetnog scenarija, premda su krupni plodovi,
kakve danas poznajemo, rezultat selekcije koja
se odigrala u SAD-u t ek u 19. stoljeeu. Prije toga
brale su su samo malene sumske jagode njezna
mekanog mesa i intenzivne arome.
Medu modernim, kultiviranim sortama brojne su
razlike glede oblika i velicine plodova. Plodovi
sorte Royal Sovereign, koja se uzgaja vee sto-
tinu godina, imaju konican oblik, a sorta Gorel/a,
vjerojatno najuzgajanija u Europi, ima plodove
nepravilna oblika. Plodovi sorte Grandee, osim
sto su najkrupniji , imaju i najokrugliji oblik.
Sezona jagoda traje od svibnja do kolovoza, kad
rode tzv. jesenske jagode. Manje su vazne re-
montirajuee sorte koje rode potkraj Ijeta i na
pocetku jeseni. Kupujte cvrste plodove kojima
su list iei na vrhu jos uvijek svjezi i zeleni . Pojedite
ih istog dana a perite ih samo ako je to zaista
,
nuzno.
,
Sumske
jagode
Sovereign
Gorella
Grandee
v
JAGODASTA 1M. ICICA
Vee se i na prvi pogled moze ustanoviti da je ova
biljka bliski rodak fizalisu, koji je opisan na str.
116. Ipak, bobice ovog ploda sitnije su i slade,
kao sto je manji i ))Iampion« koji ih okruzuje.
Koriste se na isti nacin kao i fizalis, ali se vrlo ri-
jetko nalaze u trgovinama. Jagodasta rajcica
mnogo je popularnija u SAD-u, nego u europ-
skim zemljama, a koristi se za pripremu umaka i
slastica.
SWEETIE
Ovo je jos jedan izraelski ))novitet« koji se na poli -
cama trgovina nudi izmedu listopada i ozujka.
Izgleda kao nezreli grejpfrut, ali mu boja ostaje
potpuno ii i djelomicno zelenkasta cak i kad sa-
svim dozri.
Nema sjemenki , a nije ni kiseo. Preporucuje se
posluzivanje na pomalo neobican nacin - plodu
odrezite vrh i dno, a zatim ga razrezite na osam
dijelova. Svaku osminu drzite za debelu koru i
pojedite slatko meso. Naravno, ovaj plod mozete
jesti i na klasican nacin, kao grejpfrut.

MANDARINA
Mandarine su slicne narancama, ali im se kora
puno lakse Ijusti. Ima vise so rata i hibrida, sto
dovodi i do zabuna u nazivlju.
Uobicajeno je da su mandarine malene i slatke,
sa svijetlonarancastom korom. Japanska sorta
Satsuma, koja se za europske potrebe uzgaja u

Spanjolskoj, ima vece plodove od sorte Wilkins ,
ciji plodovi sadrze i brojne sjemenke. Slicna Sat-
sumi jest i sorta Clementine, koja uopce nema
sjemenke, plodovi su joj slatki i krupni , ali ima i
deblju koru.
Ima i nekoliko krizanaea izmedu mandarine i slat-
ke narance. Americki krizanae Dancy prili cno j e
gorkasta okusa, a Topaz je sladi i ukusniji . Kri -
zanae Temple lako se prepoznaje po ervenkastoj
kori i cesto se zamjenjuje s narancama. Naj veci
krizanae je, svakako, Ortanique koj i izgleda kao
izduzena naranca.
Medu krizaneima mandarine i grejpfruta treba
izdvojiti Tangelos, Mineollu koja ima tamno-
narancastu koru, sasvim malo sjemenki i vrlo
ostar okus, kao i Ug/i , koji je slicniji grejpfrutu
(opisan je na ovoj straniei).
Mandarine je najbolje kupovati oko Bozi ca.
Uvijek se jedu svj eze, premda se od njih moze
pripremiti i ukusna marmelada, a sluze i za ukra-
savanje kolaca i drugih slastiea.
Satsuma
Clementine
Ortanique
TAMARILO
Tamarilo iii javanska slji va uvij ek se ubraja u
voce, premda je i izgledom i naci nom uporabe
slican rajcieama. Plodovi su krupni, ovalni i duga·
cki do 15 em. Gruba im je pokoziea narancasta i
nejestiva. Zreli plodovi lagano omeksaju, a j edu
se tako da prepolovljene plodove dubimo zli ci ·
com. Odlicni su peceni, kuhani iii pirj ani kao
povrce, no u tom slucaju treba ih prethodno
oguliti.
UGU
Ugli je krizanae izmedu mandarine i grejpfruta, a
ima svojstva obaju svojih roditelja. Velicine je
grejpfruta, a i ruzicastozuto meso gorce mu je od
obicne mandarine. Ipak je po kori vise nalik na
mandarinu, jer se lako guli. Kupujte samo cvrste
plodove, bez ostecenja na povrsini, i cuvajte ih
na hladnome mjestu.
• •

-


6
-

"

,
121
122
v


ADVENTIVNI PUPOVI - pupovi koj i tek
povremeno izbijaju, za razliku od uobica-
jenih, aksilarnih (pazusnih) pupova.
ALKALNO TLO - tl o u kojem je pH veci od
7,3. Zove se i vapnenacko tl o.
ALTERNATIVNO RODNE VOCKE - biljke
koje obilno cvjetaj u i rode svake druge
godine.
APEKS - vrsak pupa iii nekog drugog
biljnog organa.
BAZALNA KITICA - lisce koje form ira
potpuno iii djelomicno zatvoren prsten
oko baze izboj a.
BILJKE ZA GREDICE - bil j ke koj e se uzga-
jaju u mnostvu na gredicama i koj e imaju
duzinski ogranicen zi vot na otvorenom.
CIJEPLJENJE - proces spajanja pod loge
i plemke, tj pupa ii i reznice s j edne biljke
sa m i korijenom druge .
CIJEPLJENJE NA MEDUPODLOGU -
u nekih je vocnih vrsta, zbog meciu-
sobnog nepodnosenja, nemoguce cijepiti
plemku izravno na podlogu pa se zato
rabi i meciupodloga.
v
CASKA - dio cvijeta sto ga cine lapovi;
stiti osjetljive nutarnje dijelove cvijeta.
v
COKOT - glavna provodnica vi nove loze.
DIECIJSKE BILJKE - biljke na kojima se
javljaju iii muski iii zenski cvjetovi (usp. s
monoecijskim biljkama).
DIVLJIIZBOJI- koji izbijaju iz pod loge.
DORMANTNI PERIOD - vrijeme kad bilj-
ka, zbog niskih temperatura i kratkog
dana, obustavlja rast.
DVOGODISNJE BILJKE - biljke koje u
prvoj godini zivota, nakon sto su iznikle iz
sjemenki , stvaraju stabljiku i lisee, a cvje-
taju tek u drugoj godini.
DVOSPOLNI CVJETOVI - cvjetovi koji
sadrze i zenske i muske reproduktivne
organe (usp. s monoecijske i
diecijske .
FAN, LEPEZA - uzgojni oblik s potpor-
njem koji se sastoji od niza grana raspo-
recienih kao zbice na kotacu bicikla iii kao
rebra lepeze.
FERTILIZACIJA - fert i lizacija iii oplodnja
jest prenosenje peluda s prasnika na
tucak kako bi se zametnulo sjeme. Vrlo
vazan korak pri krizanju.
FILAMENT - donji dio prasnika, nit koja
nosi prasnicu iii anteru.
FOLIJARNO GNOJIVO - gnojivo koje bilj-
ka moze primati preko lista.
FUNGICID - kemijsko sredstvo kojim se
suzbijaju gljivicne bolesti.
GRM - oblik rasta kad se krosnja obliku-
je iznad samog tla, za razliku od polugr-
mova, kod kojih stabljike iz zemlje izlaze
pojedinacno.
GROZD - vrsta cvata koji se sastoji od
vise pojedinacnih cvjetova, odnosno
plodova.
HELATI- organski kemijski spojevi koji
omogucuju hranjenje bilja u uvjetima kad
je to zbog kemizma tla nemoguce, bilo da
je rijec 0 hranjivima iii 0 elementima u
tragovima.
HIBRID - biljka ciji se roditelji genetski
meciu sobno razlikuju. Roditelji mogu biti
kulti vari , sorte iii vrste.
HRDA - smeckasta, gruba prevlaka koja
se javlja na nekim vrstama plodova,
posebno na jabukama i kruskama.
HUMUS - djelomi cno mineralizirana
organska tvar u t lu.
INKOMPATIBILNOST - poj ava da podlo-
ga i plemka ne mogu srasti pa je nuzno ci-
jepljenje s meciupodlogom.
INSEKTICID - kemijsko sredstvo koje
sluzi za suzbijanje kukaca.
INTERNODIJ - dio stabl j i ke koji se nalazi
izmeciu dvaju koljenaca iii nodij a.
J EDNOGODISNJA GOLA SADNICA-
sadnica koja izgleda kao siba jer nema
postranih izboja (usp. s pojmom »jedno-
godisnja sadnica s ograncima«) .
v
JEDNOGODISNJA SADNICA S OGRAN-
CIMA - jednogodisnja sadnica koja nije
»gola« siba, nego ima i postrane izboje.
JEDNOGODISNJE BILJKE (anuele)-
biljke koje u istoj godini niknu iz sjemena,
rastu, cvjetaju i uvenu.
v
JEDNOGODISNJE DRVO - vidi »ovogo-
disnji prirast«.
JEDNOSPOLNI CVJETOVI- cvjetovi koji
su samo muski, odnosno samo zenski.
i<ALCIFOBNE BILJKE - biljke koje ne
rastu na alkalnom tlu punom kalcija.
KALJENJE - proces kojim se biljke uzga-
jane u zasticenom prostoru postupno pri-
lagociuju uvjetima zivota na otvorenom.
KALUS - tkivo koje se stvara nakon reza
iii ozljede.
KAMBIJ - tanak sloj zivih stanica izmeciu
kore i drva.
KISELO TLO - tlo koje ne sadrzi kalcij i ciji
je pH manji od 6,5.
KLiJANJE - izbijanje korjencica i stabljike
iz biljnog sjemena.
KLON - skupina istovjetnih biljaka nastala
vegetativnim razmnozavanjem od jedne
roditeljske biljke.
KLOROZA - nenormalno zucenje i blije-
cienje listova zbog pomanjkanja klorofila .
KOLJENCE - tocka na stabljici iz koje
izbijaju postrani izboji iii listovi.
KOMPATIBILNOST - plemka (iii pup) i
podloga nakon cijepljenja srastaju.
KOMPOST - dva znacenja; razgraciena
masa biljnog iii zivotinjskog podrijetla
koja se umijesa u tlo iii mjesavina treseta
(umjesto treseta moze se dodati sterili-
zirana zemlja) i drugih materijala, kao sto
su pijesak, gnojivo iii vapno.
KORDONAC - uzgojni oblik stabala na
armaturi (okomiti, kosi iii vodoravni) u
kojega se rezom na provodnici formiraju
kratki rodni i nerodni izboji.
KORIJENOV VRAT - dio biljke iz kojeg
izlazi korijen i izboji.
v
KOSTUR KROSNJE - sve osnovne grane
koje odreciuju oblik krosnje.
v v ,
KOSTICAVO VOCE - vocke stablasice
koje do nose socne plodove u sredini
kojih je velika, tvrda kostica.
KROSNJA BEZ PROVODNICE - oblik
krosnje bez najjaceg izboja koji je zapravo
produzetak debla.
KRVARENJE - obi Ian gubitak sokova iz
nekog biljnog tkiva.
KULTIVAR - kratica za »kultiviranu sortu«,
sorta koja je nastala umjetnim putem, a
ne u prirodi. Preciznije, gotovo su sve
modernije sorte kultivari pa se u knjizi rabi
termin »sorta«.
LAP - dio cvijeta; vise lapova cini casku.
LATERALNIIZBOJ - postrani izboj, koji
izbija iz glavnoga.
LISKA III PLOJKA - siroki, zeleni dio lista
koji se nastavlja na lisnu peteljku.
LlSNI PUP - malen plosnati pup iz kojeg
ce kasnije potjerati novi izboji.
LlSTOPADNE BILJKE - biljke koje na
kraju sezone gube lisce.
MALe -sloj, najcesce anske tvari,
koji se stavlja na tlo oko sta .
MINERALNO GNOJIVO - kemijski
spojevi koji sluze kao biljna hranjiva,
a nisu organskog podrijetla.
MJESTO CIJEPA - spoj pod loge i plemke
(vidi pojam »cijepljenje«) .
MLADI LlSTOVI, JUVENILNI-listovi
koji se velicinom i oblikom razlikuju od
starijeg, potpuno formiranog lisca.
MONOECIJSKE BILJKE - biljke na
kojima se javljaju i muski i zenski cvjetovi;
usp. s pojmom »diecijske biljke«.
v
MRAZISTE - najnize mjesto, na kojem se
zadrzava hladni zrak i ugrozava vocke.
MUTACIJA - iznenadna promjena u vanj-
skom izgledu biljke, moze biti i nasljedna.
MUTANT - biljka koja pokazuje neko
nenasljedno svojstvo
NAIZMJENICNI LlSTOVI (iii pupovi)-
izbijaju naiz ence s jedne pa s druge
strane (usp. »nasuprotni listovi«).
NEKALAV PLOD - vrsta ploda kojemu je
kostica cvrsto srasla s mesom pa se tesko
odvajaju (usp. s pojmom »kalav plod«).
NEUTRALNO - ni kiselo ni luznato
(pH 6,5 - 7,3).
NODIJ - vidi pojam »koljence«.
NOVO DRVO - vidi pojam »ovogodisnji
prirast«.
OKCE, oko - spavajuci pup.
OKULIRANJE - nacin cijepljenja vocaka
u kojem plemku predstavlja samo jedan
pup koji se prenosi na podlogu.

OPRASIVANJE - prijenos peluda na
njusku tucka.
ORGANSKA GNOJIVA - biljna hranjiva
organskog (prirodnog) podrijetla.
OTPORNE BILJKE - biljke koje ce prezi v-
jeti zimu na otvorenom bez zastite.

OVOGODISNJI PRIRAST - svi izboji koji
su se razvili u tekucoj godini; drvo koje je
nastalo u tekucoj godini zovemo »jedno-
godisnje« iii »novo« drvo.
PALMETA - uzgojni oblik s potpornj em
koji se sastoji od okomite provodnice i
nekoliko »etaza« grana, razvedenih
vodoravno, lijevo i desno.
PATULJASTA PIRAMIDA - uzgojni oblik
konicnog izgleda u kojeg je glavna
produznica dugacka oko 2,1 m.
PATULJASTA VAZA - uzgojni oblik u
kojeg ima OA- 0,6 m slobodnog debla.

PAZUSAC - kut izmedu stablji ke i lisne
peteljke.

PAZUSNI PUP - pup koji raste u pazuscu
lista.
PELUD - zuckasti prah koji proizvode
prasnice, a sluzi za oplodnju.
pH - mjera za kiselost, odnosno bazi-
enost. Ako je pH is pod 6,5, onda je tvar
kisela, a ako je iznad 7,3, onda je bazicna.
PIKIRANJE - presadivanje klijanaca iii
ukorijenjenih reznica u nove posude, na
veci razmak.
PINCIRANJE - zalamanje vrha
tako da se drzi izmedu palca i kaziprsta.
PIRAMIDA - uzgojni oblik konienog izgle-
da sa sredisnjom provodnicom dugac-
kom oko 2,1 m.
PLODNICA - dio zenskih reproduktivnih
organa koji, nakon oplodnje, stvara sjeme.
PLODOVI KALAVCI - plodovi u kojih
meso nije cvrsto povezano s kosticom;
usp. s pojmom »nekalavci«.
PODLOGA - vidi pojam »cijepljenje«.
POLUOTPORNE BILJKE - biljke koje nece
prezivjeti na temperaturama ispod 0°C.
POLUSTANDARDNI OBLIK - uzgojni ob-
lik kojemu je deblo visoko oko 1,2 - 1,5 m.

PRASNIK - dio cvijeta koji stvara pelud.
Sastoji se od prasnicke niti (filamentuma) i
prasnice (anthere).
PRESA£>IVANJE - sadnja na novo mjesto.
PRIKRACIVANJE STRLJAKA - postupak
kojim se 5trljci skracuju sve do baze.
PRIMARNE GRANE - sve grane koje rastu
iz glavne provodnice iii debla.
PRIRAST TEKUCE GODINE - vidi pojam
»ovogodisnji prirast«.
PROPAGACIJA - razmnozavanje biljaka.
PRORJE£>IVANJE CVJETOVA - postupak
koj im se uklanja dio cvjetova kako rod ne
bi bio preobilan iii da bi se potaknuo ve-
getativni prirast u posve mladih biljaka.
PRORJE£>IVANJE GRANA - odstranjiva-
nje svih slabih i bolesnih grana te onih koje
narusavaju oblik zbog prevelike bujnosti.
PROVODNICA - glavni okomiti izboj u
krosnji , produzeta k debla.
PRSTENOVANJE - postupak skidanja
tankog prstena kore s debla kako bi se
smanji o vegetativni prirast, a pospjesilo
donosenj e ploda (usp. s pojmom
»orezivanje kori j ena«).
PUP - cvjetni pup je zapravo neotvoren
cvijet iii cvat, a vegetativni pup iii okce ci-
jeli izboj u malom (»kondenzi rani« izboj) .
REZIDBA - odstranjivanje dijelova biljke
kako bi se utjecalo na njezin oblik i na
povecanje rodnosti.
REZIDBA KORIJENA - odstranjivanje
dijelova korijena kako bi se utjecalo
na smanjenje bujnosti i pospjesilo
donosenje ploda (usp. s pojmom
»prstenovanje kore«).
REZIDBA ZBOG POMLA£>IVANJA-
odstranjivanje starijeg drva kako bi se
osigurala pojava novih, rodnih izboja.
REZNICA - dio sta koji,odrezan,
sluzi za razmnozavanje.
ROD - grupa srodnih biljaka koja se moze
sastojati od vise vrsta.
SADNICA S GOLIM KORIJENOM -
sadnica bez zemlje na korijenu.
SAMOOPLODNE BILJKE - biljke s cvje-
tovima koji mogu biti uspjesno opl odeni
peludom iz drugih cvjetova s istoga stabl a
iii grma.
SAMOSTOJECE STABLO - stable koj e
raste samo, bez potpornja (usp. s poj-
mom »stablo s potpornjem«).
SISTEMIK - pesticid koji se moze
translocirati, tj. premjestati unutar biljke.
SKIDANJE PUPOVA - postupak kojim se
uklanjaju svi nezeljeni pupovi prije nego
sto pocnu bubriti.
SKRACIVANJE PROVODNICE - rezidba
glavnog sredisnjeg izboja.
,
SKRACIVANJE VRHOVA - rezanje vrhova
izboja vocarskim skarama.

SLOZENI LIST - li st koji se sastoji od vise
dijelova (Iiski).
SORTA - grupa genetski vrlo slicnih bilja-
ka koja daje jednake potomke nakon
samooplodnje; unutar jedne vrste, prim-
jerice jabuka, postoje mnoge sorte, npr.
Idared, Jonagold, Golden Delicious itd.
SPUR - kratko rodno drvo, ogranak koji
nosi rodne pupove.
SPUR, TIP RODNOSTI - neke vocke
veci nu roda donose na ra kom rodnom
drvu, spurovi ma.
STABLO S POTPOROM - za razli u od
samostojecih sta bala, 0 a se sabia uzga-
jaju uz potporu zica iii zida.
STAMEN - prasnitka ni ,dio prasni a.
STANDARDNI UZGOJNI OBLIK - obli
kojem je golo deblo vi soko 1,8 - 2, m.
STARO DRVO - grane koje nisu izrasle u
tekucoj sezoni.
STIGMA - njuska tueka, dio iens ih repr
duktivnih organa na koj i se hvata pelud.
STRANOOPLODNJA - oprasivanj e oc e
peludom druge sorte.
SUBLATERALNI OGRANCI - ogranci oji
izbijaju iz lateralnih, postranih.
v
SIBA - dugaeak, tanak izboj koji izlazi iz
zemlje.

SIBE MLAZNICE - jaki, bujni izboji koji se
ne granaju i ne donose rod.

STRLJAK - kratak ostatak grane, posljedi-
ca nepazljive rezidbe.
T RAPLJENJE - privremena sadnja sta-
bla iii grma dok ne nastupe uvjeti pogodni
za sadnju na stalno mjesto.
TRESET - organska tvar kisele reakcije
koja nastaje raspadanjem bilja.
VEGETATlVNI RAST - rast i razvoj sta-
bl j ika i listova, za razliku od generativnog
rasta koji podrazumijeva cvjetove i
pl odove.

VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE -
razmnozavanje dijeljenjem, reznicama,
cijepljenjem, za razliku od generativnog
• • •
razmnozavanJa sJemenom.
VIRUS - organizam koji je premalen da bi
se vi dio mikroskopom, ali moze izazvati
ozbiljne poremecaje bil jnog organizma.
. ,
VJENCIC - dio cvijeta sto ga cine latice;
nalazi se unutar caske koju cine lapovi.
,
VOCE ZA PRERADU - one vocne vrste
koje eesce sluze za pripremu marmelada i
dzemova nego za jelo u svjezem stanju.
VRETENASTI GRM - uzgojni oblik, vari-
j anta piramide u koje se postrane grane
povijaju prema dolje.

VRIJEZA - izboj koji raste usporedno s
tlom te se mjestimicno zakorjenjuje.

VRSNA RODNOST - neke vocke vecinu
plodova donose na vrhovima jednogo-
disnjih izboja.

VRSNI PUP - pup na vrhu izboja.

VRSNI RAST - izboji iz vrsnih pupova.
ZALAMANJE IZBOJA - postupak kojim
se uklanjaju svi nezeljeni izboji dok su jos
maleni i neodrvenjeli.
ZELJASTE BILJKE - biljke koje nemaju
drvenasti h dijelova.
123
124
ALEXANDRIA, JAGDDA
ALFRED, MARELICA
ALiCANTE, GROZDE
ALMERIA, GROZDE
ALPHONSE, GROZDE
AMERICAM MOTHER, JABUKA
AMSDEN JUNE, BRESKVA
ANANAS
ANANAS GUAVA
ANNIE ELIZABETH, JABUKA
ARIEL, SLJIVA
AROMEL, JAGODA
ARTHUR TURNER, JABUKA
ASHMEAD'S KERNEL, JABUKA
ASHTON CROSS, KUPINA
ATEMOYA
AUTUMN BLISS, MALINA
AZIJSKA KRUSKA, NASHI
BABAKO
BALDWIN, CRNI RIBIZ
BANANA
BANANA ZA KUHANJE
BARTLETT, KRUSKA
BARON SOLEMACHER, JAGODA
BEAUTY OF BA TH, JABUKA
BEDFORD GIANT, KUPINA
BELLEGARDE, BRESKVA
BEN LOMOND, CRNI RIBIZ
BEN MORE, CRNI RIBIZ
BEN NEVIS, CRNI RIBIZ
BEN SAREK, CRNI RIBIZ
BETH, KRUSKA
BEURRE HARDY, KRUSKA
BEURRE SUPERFIN, KRUSKA
BIGARREAU NAPOLEON, TRESNJA
BIJELIDUD
BIJELI RIBIZ
BILBERRY
BLACK REWARD, CRNI RIBIZ
BLACK SATIN, KUPINA
BLACK VELVET, OGROZD
BLENHEIM ORANGE, DINJA
BLENHEIM ORANGE, JABUKA
BLOOD NARANCA
BLUECROp, BOROVNICA
BOGOTA, JAGODA
BOLERO, JABUKA
BOROVNlCA
BOROVNICE NlSKOG GRMA
BOROVNlCE VISOKOG GRMA
BOSKOOP GIANT, CRNI RIBIZ
BOUNTIFUL, JABUKA
BOUNTY, JAGODA
BOURJASOTTE GRISE, SMOKVA
BOYSEBBERRY
BRAMLEY'S SEEDLING, JABUKA
BRANDT, GROZDE
BRESKVA
BROWN TURKEY, SMOKVA
BRUNSWICK, SMOKVA
BRUSNICA
61
46
90, 108
108
108
12, 13
42
116
107
12, 13
33
61,63
12, 13
12, 13
72, 73
106
67, 68, 69
103
104
77, 78
104
104
30
61
12, 13
73
42
77
77
77
77, 78
28,29
28
28
38, 39, 105
49
84-86, 106
87, 105
78
73
81
93
12, 13,25
114
87
61
10
87, 105
87
87
78
12, 13
61,64
47,48
74
12, 13, 18, 103
89
41-44,115
47,48
48
87, 105
90
BUCKLAND SWEETWATER, GROZDE
BULLACE
33
106
117
118
BULLOCK'S HEART
BURBANKS, SLJIVA
BYRNES APRICOT, MALINA
CALIFORNIAN SEEDLESS, GROZDE
108
CAMBRIDGE FAVOURITE,
JAGODA
58, 61, 62, 63, 64, 66
CAMBRIDGE RINGLO
CAMBRIDGE VIGOUR, JAGODA
CANTALOUPE, DINJA
CARELESS, OGROZD
CASCADE, GROZDE
CHAMPION, DUNJA
CHARANTAIS, DINJA
CHASSELAS D'OR, GROZDE
CHASSELAS, GROZDE
CHERIMOYA
CHEROKEE, TRESNJA
CIDER JABUKA
CLEMENTINE, MANDARINA
CLOUDBERRY
COMPACT STELLA, TRESNJA
CONCORDE, KRUSKA
CONFERENCE, KRUSKA
COX'S ORANGE PIPPIN, JABUKA
33
61,62, 65, 120
113
81, 108
89
49
12, 14
90
88, 90
106
37
9
121
105
37-38
28,29
27, 28, 115
3, 12, 14, 15, 17, 18,19, 20, 53,57, 103
CRISPIN, JABUKA 12, 14, 103
CRNI DUD 49
CRNI HAMBURG, GROZDE 88,90, 108
CRNI RIBIZ 77-79 106 ,
CRNI RIBIZ 77-79, 106
CRVENA BANANA 104
CRVENI DELISES, JABUKA 19, 103
CRVENI RIBIZ 84-B6 106
- '
CZAR, SLJIVA 32, 33, 117
v
CETRUN
106
DANCY
114, 121
DATULJA 107
DELIGHT, MALINA 68
DENNIS TONS SUPERB, RINGLO 33, 34
DINJA 92-94, 113
DISCOVERY, JABUKA 12, 14, 20, 25, 103
DIVLJA JABUKA 9
DIVLJA KUPINA 74, 105
DOMANlL, JAGODA 61
DOYENNE DU COMICE, KRUSKA 28, 29, 30, 115
DUD 49
DUKE OF YORK, BRESKVA 41, 42
DUNJA 49
DUR/AN 107
DURONDEAU, KRUSKA 28 29
,
EARLY BLUE, BOROVNlCA VISOKOGA GRMA 87
EARLY LAXTON, SLJIVA 33,34,35
EARLYRIVERS, NEKTARINA 42
EARLY RIVERS, TRESNJA 38, 105
EARLY SULPHUR, OGROZD 81
EARLY TRANSPARENT, RINGLO 33, 34
EARLY VICTORIA, JABUKA 12, 14
EDWARD VII, JABUKA 12, 14
EDWARDS, SLJIVA 33, 34
EGREMONT RUSSEl; JABUKA 12, 15, 25
ELDERBERRY 3
ELLISON'S ORANGE, JABUKA 12, 15
ELRUGE, NEKTARINA 42
ELSANTA, JAGODA 62, 64
ELSTAR, JABUKA 12, 15
ELVIRA, JAGODA 62, 66
EMNETH EARLY, JABUKA 14
EPICURE, JABUKA 12, 15
FALL GOLD, MALINA 68
FANTASIA, KUPINA 73
FARLElGH, SLJIVA 33
FARMINGDALE, MARELICA 46
FEIJOA
107
FERTILITY IMPROVED, KRUSKA
FIESTA, JABUKA
FIZALIS
FORTUNE, JABUKA
FOSTER'S SEEDLING, GROZDE
FRENCH IMPERIAL, SLJIVA
FROGMORE EARLY, TRESNJA
GALA, JABUKA
GALlA, DINJA
GA YLlA, DINJA
GENTO, JAGODA
GEORGE CAVE, JABUKA
GIANT PRUNE, SLJIVA
GLEN CLOVA, MALINA
GLEN MOY, MALINA
GLEN PROSEN, MALINA
GOLDEN DELICIOUS,
28,29
12, 15, 17,25
95, 116, 120
12, 15
90
117
105
12, 15, 103
113
92
62
12, 16
33,34, 117
58, 68, 69
68
68
JABUKA
GOLDEN DROp, OGROZD
GOLDEN EVEREST, MALINA
GOLDEN NOBLE, JABUKA
GORELLA, JAGODA
3, 12, 16, 17, 102, 103
81
68, 118
12, 16
62, 120
GORHAM, KRUSKA
GOVERNOR WOOD, TRESNJA
GRANDEE, JAGODA
GRANNY SMITH, JABUKA
GREEN GEM, OGROZD
GREENSLEEVES, JABUKA
GREJPFRUT
GRENADIER, JABUKA
GROZDE
GUAVA
HAPIL, JAGODA
HARVESTER, JAGODA
HAYLES EARLY, BRESKVA
HA YWARD, KI VI
HEDLEY, JAGODA
28,29
38
62, 120
3, 12, 16, 102, 103
81
12,16,25
109
12, 16, 103
88-91, 108
109
HERBERT, BOROVNICA VIS_ GRMA
HERITAGE, MALINA
62,64
62
42
95
62
87
68, 118
93
72-76, 105
72, 73
63,65
92, 113
12, 16
42
HERO OF LOCKINGE, DINJA
HIBRIDI MALINA I KUPINA
HIMALA YA GIANT, KUPINA
HONEOYE, JAGODA
HONEYDEW, DINJA
HOWGATE WONDER, JABUKA
HUMBOLDT, NEKTARINA
/DARED, JABUKA
IDIL, JAGODA
INDIJSKA SLJIVA
INDIJSKA SMOKVA
INVICTA, OGROZD
IRISH PEACH, JABUKA
ITALlA, GROZDE
JABUKA
JACKFRUIT
JAFFA, NARANCA
JAGODA
JAGODASTA GUAVA
JAGODASTA RAJCICA
JAMAICA, BANANA
JAMES GRIEVE, JABUKA
JAPANESE WINEBERRY
JAPANSKA SLJIVA
JAPANSKA MUS MULA
JARGONELLE, KRUSKA
JAVA, SLJIVA
JERSEY, BOROVNICA VISOKOG GRMA
JESTER, JABUKA
JOHN INNES
JOHN RIVERS, NEKTARINA
JOJOBA
JONAGOLD, JABUKA
JONATHAN, JABUKA
JONKHEER VAN TETS, CRVENI RIBIZ
JOSEPHINE DE MALINES, KRUSKA
JOSTABERRY
JOY, MALINA
JUBILEE, OGROZD
JUPITER, JABUKA
12, 17
63
104
118
81
12, 17
108
9-26, 103
109
114
60-66, 120
109
120
104
12, 17, 25
74
117
111
28, 29
121
87
12, 17
74
42
104
12, 17
17, 103
84
28, 29
78
69
81
12, 17
KAKI
KARAMBOLA
KATJA, JABUKA
KEEPSAKE, OGROZD
KIDD'S ORANGE RED, JABUKA
KING'S ACRE
KIRK£' S BLUE, SLJIVA
KIVA NO
KIVI
KRUSKA
KUMKVAT
KUPINA
L654 LOGANBERRY
LADY'S FINGER, BANANA
LANCASHIRE LAD, OGROZD
LANE'S PRINCE ALBERT, JABUKA
LANGLEY GAGE, OGROZD
LAVAN, DINJA
LAXTON'S CROPPER, SLJIVA
LAXTON'S EPICURE, JABUKA
LAXTON'S FORTUNE, JABUKA
LAXTON'S NO.1, CRVENI RIBIZ
LAXTON'S SUPERB, JABUKA
LAXTON GIANT, CRNI RIBIZ
LEO, MALINA
LEON MILLOT, GROZtJE
LEVELLER, OGROZD
LlCI
LlMETA
LlMUN
LlMUN, SLATKI
LlMUNSKA GUAVA
LJUSKASTA CHERIMOYA
LLOYD GEORGE, MALINA
LOCH NESS, KUPINA
LOGANBERRY
LONGAN
LOQUAT
LORD DERBY, JABUKA
LORD DERBY, OGROZD
LORD LAMBOURNE, JABUKA
LORD NAPIER, NEKTARINA
116
119
12,17,20,25
81
12, 18
74
33, 34, 117
110
95
27-31, 115
110
72-76,105
74
104
82
12,18,25
82
113
117
15
12, 15
84
12, 18,20, 103
78
69
88,89
82
112
111
110
111
109
106
118
72,73
72,74, 105
111
111
LOUISE BONNE DE JERSEY, KRUSKA
LUBENICA
12, 18, 103
82
12, 18
42
28,29,30
113
74 LY59, LOGANBERRY
MADELEINE ANGEVINE, GROZtJE
MADELEINE SYLVANER, GROZtJE
MADRESFIELD COURT, GROZtJE
MALINA
89
89
90
67-71, 118
67,68,69
118
77, 78
69
69
MALLING ADMIRAL, MALINA
MALLING EXPLOIT, MALINA
MALLING JET, CRNI RIBIZ
MALLING JEWEL, MALINA
MALLING ORION, MALINA
MALLING PROMISE, MALINA
MANDARINA
MANGO
MANGOSTEEN
MARAKUJA
MARELICA
MARIONBERRY
MARIORIE'S SEEDLING, SLJIVA
MA Y DUKE, OGROZD
MAYDUKE, TRESNJA
MA YPOLE, JABUKA
MciNTOSH, JABUKA
MERCHANT, TRESNJA
MERRYWEATHER, SLJIVA
MERTON BIGARREAU, TRESNJA
MERTON GLORY, TRESNJA
MERTON HEART, TRESNJA
MERTON KNAVE, JABUKA
MERTON PRIDE, KRUSKA
MERTON THORNLESS, KUPINA
MILLERS SEEDLING, JABUKA
MINNEOLA
MIRABELLE
MIROBALANA
MOGRANJ
MOORPARK, MARELICA
MORELLO, VISNJA
69, 118
121
112
112
114
45-46, 103
75
33, 34, 117
82
37,38
10
19, 103
38
33,34
38
38,39
105
12, 18
28,30
73
103
121
32
32,33
117
45,46
105
MUSKAT HAMBURG, GROZtJE
MUSKAT, GROZtJE
,
MUSMULA
MULLER THURGAU, GROZtJE
MUSCATEL, GROZtJE
NABELLA, TRESNJA
NAPOLEON BIGARREAU, TRESNJA
NARANCA
NAVEL, NARANCA
NEKTARINA
NEW LARGE EARLY, MARELICA
NEWTON WONDWR, JABUKA
NO NAME, DINJA
NOIR DE GUBEN, TRESNJA
OGEN, DlNJA
OGROZD
ONTARIO, SLJIVA
,
ONWARD, KRUSKA
OPAL, SLJIVA
OREGON TORNLESS, KUPINA
ORLEANS REINETTE, JABUKA
ORTANIQUE
OSTARA, JAGODA
OULLIN S GOLDEN, RINGLO
PACKHAM'S TRIUMPH, KRUSKA
PANDORA, JAGODA
PANTAGRUELLA, JAGODA
PAPAJA
,
PATULJASTO KORINTSKO GROZtJE
PEREGRINE, BRESKVA
PERSHORE EGG, SLJIVA
PERSHORE YELLOW, SLJIVA
PINE APPLE, NEKTARINA
PITANGA
PIXIE, JABUKA
POGACASTE JABUKE
POLKA, JABUKA
POMELO
PORTUGALSKA DUNJA
PURPLE PERSHORE, SLJIVA
QUETSCHE, SLJIVA
RABUNDA, JAGODA
RAMBUTAN
RAPELLA, JAGODA
RED DELICIOUS, JABUKA
RED ELLISON, JABUKA
RED FLAME, GROZtJE
REDHAVEN, BRESKVA
RED LAKE, CRVENI RIBIZ
REDGAUNTLET, JAGODA
REDSLEEVES, JABUKA
REDSTART, CRVENI RIBIZ
REV W WILKS, JABUKA
RIBIZ
RIBS TON PIPPIN, JABUKA
RIZLlNG SILVANER, GROZtJE
RIVER'S EARLY PROLIFIC, SLJIVA

ROCK MELON
RONDOM, CRVENI RIBIZ
ROVADA, CRVENI RIBIZ
ROYAL GEORGE, BRESKVA
ROYAL MUSCADINE, GROZtJE
ROYAL SOVEREIGN, JAGODA
ROYAL, GROZtJE
SALADIN, JAGODA
SANCTUS HUBERTUS, SLJIVA
SANTA ROSA, SLJIVA
SAPODILLA
SATSUMA
SECKLE, KRUSKA
SEIBEL 13.053, GROZtJE
SELVA, JAGODA
SEPTEMBER, MALINA
,
SEVILLE, NARANCA
SEYVAL BLANC, GROZtJE
SEYVAL, GROZtJE
SEYVE VILLARD, GROZtJE
90
108
112
89
108
37,38,39
38, 39, 105
114
114
41-44, 114
46
12, 18, 103
93
38,39
92, 93, 113
80-83, 108
33
28,30
33,35
72,73
12, 19
114, 121
63, 120
33,35
28, 30, 115
63, 120
63, 65, 120
115
108
41,42,43
117
33,35
43
116
12, 19
106
10
117
49
33,35
117
63
119
63, 120
19, 103
15
108
43
84
63, 120
12, 19
84,85
12, 19
108
12, 19
89
33,35, 11 7
41, 42, 43
113
85
85
43
90
64, 120
108
64
33,35
117
119
121
28,29,30
89
64
69, 118
114
89
88,89
89
SHARON
SHEPHERD'S BULLACE
SHROPSHIRE DAMSO , $U It,
SIEGERREBE, GROZtJE
SILVANBERRY
SLATKA MARAKUJA
SMOKVA
SMOOTHSTEM, KUPINA
SOURSOP
SPARTAN, JABUKA
ST EDMUND'S PIPPIN, JABUKA
STANZA, CRVENI RIBIZ
STARKING, JABUKA
,
STELLA, TRESNJA
STURMER PIPPIN, JABUKA
SUHO GROZtJE
SULTANA
SUNBERRY
SUNBURST, TRESNJA
SUNSET, JABUKA
SUNTAN, JABUKA
SUPERLATIVE, DINJA
SURINAMSKA TRESNJA
SWEETHEART, DINJA
SWEETIE
v
SEDOK
SIPAK
,
SLJIVA
SUMSKE JAGODE
TANTALLON, JAGODA
TAYBERRY
TEMPLE
TENlRA, JAGODA
THOMPSON'S, KRUSKA
THORNFREE, KUPINA
THORNLESS BOYSENBERRY
THORNLESS YOUNGBERRY
TIGER, DINJA
TOMURI, KIVI
TOPAZ
TOTEM, JAGODA
TRESNJA
TROUBADOR, JAGODA
TSEMA, CRNI RIBIZ
TUMMELBERRY
-,
--
--
-- --
-.:: :::
- -
-
-
,. ,
-
, - . - -
- - - - -
- -
-
-
, -'
- --
'2 ? = - -= • • , L ..- __
.... .-
L =
-- --
3
- -,- --
.. ..- "-
/ . ....-
2 2
' r. - --0
, . '..i L __
, --
--
7:
37
-- -0
, 3d.
12,7, 2 , 23
1220
O?
.-
116
92,93
120
118
3
32-36, 117
60-66, 120
64
72, 75, 105
121
64
28,30
73
74
75
93
95
121
64,66
TYDEMAN'S EARLY, JABUKA
TYDEMAN'S LATE ORANGE, JABUKA
37-40, 105
64
78
75
103
12,20
UGLI
VALENCIA, NARANCA
VAN, TRESNJA
VEITCHBERRY
121
114
38,39
75
VICTORIA, SLJIVA
VILIJAMOVKA, KRUSKA
VISTA BELLA, JABUKA
VRANJSKA DUNJA
32, 33, 34, 35, 117
28, 29, 30, 115
12,20
49
WALTZ, JABUKA
WARWICKSHIRE DROOPER, SLJIVA
WELLINGTON XXX, CRNI RIBIZ
WHINHAM'S INDUSTRY, OGROZD
WHITE DUCH, B/JELI RIBIZ
WHITE GRAPE, B/JELI RIBIZ
WHITE HEART, TRESNJA
WHITE MARSEILLES, SMOKVA
WHITE PEARL, B/JELI RIBIZ
WHITE TRANSPARENT, BIJELI RIBIZ
WHITE VERSAILLES, B/JELI RIBIZ
WHITESMITH, OGROZD
WHORTLEBERRY
WILKINS, MANDARINA
WINSTON, JABUKA
WINTER NELIS, KRUSKA
WORCESTER PEA RMA IN,
10
33
77,78
81,82, 108
85
85
105
48
85
85
84, 85
82
87, 105
121
12, 2
28, .?D
JABUKA
WORCESTERBERRY
YOUNGBERRY
12, 14,17, 20, '03
ZELENI RINGLO
ZEVA, MALINA
ZLATNI DELISES, JABUKA 3, 12, 16, i 7, I 2 '
126

Nasa je lijepa domovina Hrvatska jedna od malo-
brojnih (cetiriju) europskih zemalja koje imaju goto-
vo idealne klimatske uvjete za uzgoj raznovrsna
voca. Usto, nasa je zemlja uglavnom ekoloski neza-
gadena, s golemim, za vocarstvo prikladnim, podru-
cjima u kojima ima predjela - moglo bi se reci - s
djevicanskim povrsinama.
Opcenito je poznato da se u nas mogu uzgajati goto-
vo sve tzv. kontinentalne vocne vrste (jabuke, kru-
ske, sljive itd.) i mnoge suptropske vrste (smokve,
masline, mandarine, narance, limuni itd.).
Na zalost, u nas 0 tome nema dovoljno svijesti, a jos
manje se cijene takve spoznaje. Uzmimo, na primjer,
sljivu, to za nas najobicnije voce; sto bi samo stanov-
nici sjevernih zemalja dali da je, poput nas, mogu uz-
gajati uz svoje kuce! Za njih je to vrlo plemenito
voce, sa statusom egzote, pa ga nerijetko uzgajaju u
staklenicima. Nasa sljiva bistrica, najkvalitetnija sor-
ta u svijetu, u nas raste posvuda, no najukusnije plo-
dove, kao i sljivovicu, daje u kopnenom dijelu - oso-
bite u Banovini. Ta vocka, naime, trazi da u tri Ijetna
mjeseca (iipnju, srpnju i kolovozu) prosjecna tem-
peratura zraka bude 18°C. U takvim uvjetima plodovi
nakupe obilje secera, plemenitih vocnih kiselina i
osebujnih mirisa. I sve to u skladnu medusobnu od-
nosu. Ako su temperature zraka nize, onda su plo-
dovi kiseli i bez mirisa, a ako su vise, tada su plodovi
bljutavi i slabo aromaticni. Isto tako, nasa sorta
visnje maraska uzgojena u Ravnim kotarima daje
plodovima okus koji je drugdje neponovljiv. Ta se
sorta sadi i u nasem kopnenom dijelu, u Italiji u
slicnim ekobioloskim uvjetima te u Japanu sa slic-
nom klimom, ali svagdje je slabije kakvoce od ravno-
kotarske. A tek nase smokve, masline, mogranji ... !
Sjevernjake zacijelo ta stabla u nasim vrtovima i kra-
jolicima toliko i uzbuduju jer ih podsjecaju na Sveto
pismo, Palestinu, Krista ...
Zasto sve ovo moram reci u pogovoru jedne lijepe i
vrijedne engleske strucne knjige 0 vocarstvu?
Prvo, valja ukazati na nase beskrajne mogucnosti
bavljenja lijepom, stvaralackom i isplativom djelat-
noscu kakva je vocarstvo, i to bez obzira na to imamo
Ii samo nekoliko stabala iii veci vocnjak, iii pak vocke
tek namjeravamo posaditi.
Potom, zelim podsjetiti citatelje s kakvim se tesko-
cama redovito susrecu uporni britanski zaljubljenici
u vocke - od obrane od pticjih napasnika, sadnje voc-
njaka uz juzne strane zidnih ploha, uzgoja breskve i
marelice u staklenicima do odabira vrsta i sorata koje


bolje pod nose ostre zime, proljetne mrazove i kratku
vegetaciju. A sve vocke uzgojene u takvim uvjetima
daju, u pravilu, losiju kakvocu plodova.
A sada nesto konkretnije 0 knjizi.
Ocito ju je napisao vocarski znalac, strucnjak i maj-
stor s bogatom naobrazbom i iskustvom, a to je raz-
vidno svakome tko se bavi ovim poslom. Knjiga sa-
drzi bezbroj korisnih uputa, savjeta i sugestija, po-
gotovo za one koji se tek pocinju zanimati za uzgoj
vocaka, ali bogme i za one koji misle da dovoljno
znaju. Knjiga je uistinu bogato oslikana sa zavidnim
smislom za sustavnost i preglednost izlozene pro-
blematike.
Ukratko, knjiga je nadasve sadrzajna i korisna sva-
kome tko se bavi iii ce se baviti vocarstvom. I ja sam
je s uzitkom procitao i - zaMo to i ne priznati - mnogo
V ·
toga nauclo.
Premda svjestan cinjenice da pogovor nije recenzija,
iznijet CU i neke primjedbe koje ce zacijelo biti korisne
" . , .
naslm vocanma:
• Knjiga pruza zanimljiv pregled vocnih vrsta i sora-
ta, no u nasem podneblju valja saditi one koje su
objekti vno kvalitetnije i poznatije od onih koje su u
knjizi opisane - na primjer sljive Zimmerovu, Aien-
sku, Ruth Gerstetter, Califomiu Blue, Stanley, Bis-
tricu; zatim tresnje Hedelfinsku, Germersdorfsku,
Ranu lionsku, Sue, Bing, Denisenovu, Drogano-
vu ... te marelice Krupnu ranu, Maaarsku najbolju,
Kecmeketsku, Real d' Imola, Stark early orange itd.
• Valja takoder imati na umu da se vrijeme cvatnje i
zriobe voca u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji znatno
razlikuju te vremenske odrednice navedene u knji-
zi uskladiti s nasim uvjetima.
• Za nase uvjete preporucujem uzgojne oblike po-
pravljena piramida, slobodna palmeta i vreteno,
umjesto fana iii lepeze koji se u knjizi najvise spo-
minje. Taj je oblik nepotreban jer je nasa klima bla-
za - s vise svjetla i topline, te duze vegetacije.
Na kraju, dopustite mi da zahvalim izdavacu na po-
nudi jos jednog vrijednog djela na oskudnom hrvat-
skom trzistu, a prevoditeljici na trudu i korektnom
hrvatskom terminoloskom odabiru.
Knjigu toplo preporucujem svim nasim vocarima, a
posebno pocetnicima uz glasovitu izreku Martina
Luthera: »Kad bih znao da je sutra smak svijeta, jos
danas bih posadio jedno drvce.«
Mr. Iva Krpina
Zagreb, svibnja 1996 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->