P. 1
Adventisti

Adventisti

|Views: 669|Likes:
Published by Mirta Didara
Djelo mlade autorice, proizaslo iz istrazivanja koje ce vas pribliziti zivotu i vjerovanjima adventista, krscana za koje 'svi' znaju ali ih vrlo malo uistinu poznaje.
Djelo mlade autorice, proizaslo iz istrazivanja koje ce vas pribliziti zivotu i vjerovanjima adventista, krscana za koje 'svi' znaju ali ih vrlo malo uistinu poznaje.

More info:

Published by: Mirta Didara on Jun 21, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/02/2012

pdf

text

original

Sections

1

Knjiæni niz VJERSKE ZAJEDNICE

Nikolina CrljiÊ ADVENTISTI — SEKTA, DENOMINACIJA ILI KULT?

Nakladnik ESDEA d.o.o. Oroslavje, Hrvatska Odgovara Velimir ©ubert Lektura i korektura Ljerka Koren GrafiËka priprema GENESIS, Zagreb Tisak ITG, Zagreb, 2001.

2

NIKOLINA CRLJI∆

ADVENTISTI
SEKTA, DENOMINACIJA ILI KULT?

ESDEA OROSLAVJE

3

————————————————————— CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, Zagreb UDK 286(497.5) (091) CRLJI∆, Nikolina Adventisti : sekta, denominacija ili kult? / Nikolina CrljiÊ. - Oroslavje : Esdea, 2001. (Knjiæni niz Vjerske zajednice) Bibliografija. ISBN 953-6409-19-4 I. Adventisti -- Hrvatska -- Djelovanje 410103038 ————————————————————— 4

RIJE» UNAPRIJED
Autorica ovog rada, Nikolina CrljiÊ, æivi u Oroslavju s roditeljima i mla im bratom. Ro ena je 29. rujna 1981. godine u Zaboku. Njezini roditelji veÊ dugo stanuju i æive u ovom gradu. Osnovno πkolovanje i Ëetiri razreda opÊe gimnazije zavrπila je u Oroslavju s odliËnim uspjehom. U razgovoru voli naglasiti da je tu upoznala mnoge divne mlade ljude, a posebno profesore koji su bili izvrsni predavaËi i vrlo ugodno druπtvo. Osobito voli hrvatski jezik, povijest, sociologiju i filozofiju. Kao emocionalna osoba voli sluπati, ali umjesto govorenja viπe voli svoje misli biljeæiti na papir. Nikolina zasad joπ nema potpuno razra ene planove za buduÊnost, ali vjeruje da Êe uz molitvu i Boæju pomoÊ i taj problem svojega æivota uspjeπno rijeπiti. Nikolina je tipiËan primjer suvremene mladeæi. S velikim zanimanjem gleda svijet i sve πto se oko nje zbiva. Ima izvanrednu moÊ zapaæanja i selektiranja zapaæenih pojedinosti. Nije spremna prihvatiti neËije stavove ili objaπnjenja bez ozbiljnog i prijeko potrebnog zaπto. Odrastanjem i sazrijevanjem tih je pitanja bilo sve viπe. Zaπto tolike razlike me u ljudima, tolike stranke, zaπto toliko Crkava i raznih ideologija? Tijekom Domovinskog rata, kojeg je proæivljavala sa svim strahotama nesigurnosti, problema i neimaπtine, uz 5

desetke tisuÊa prognanika, izbjeglica i domaÊeg puËanstva koje je ADR A opskrbljivala hranom, odjeÊom, posteljinom, namjeπtajem i sl., i Nikolina je sa svojom obitelji povremeno koristila njezine usluge i pratila djelovanje Humanitarne organizacije ADR A (AdventistiËki dobrotvorni rad) u StubiËkoj Slatini — Oroslavju. Upoznala se s voditeljicom te organizacije Marianom ©ubert i uspostavila s njom prijateljske kontakte. Ljubopitljivost i priro ena æelja da dozna viπe poticala je Nikolinu u postavljanju niza pitanja u svezi s ADROM. Fascinirala ju je spoznaja da ADR A djeluje u viπe od 200 zemalja, da u njoj djeluje 391 pokretna jedinica dobrotvorne sluæbe i 13.876 dobrotvornih skupina. Bila je iznena ena podatkom da u Hrvatskoj ADR A djeluje viπe od 75 godina (kao Dobrotvorno samaritansko druπtvo do 1989., a 18. studenog 1989. g u StubiËkim Toplicama donesena je odluka o promjeni imena i prihvaÊanje me unarodnog naziva ADR A (Adventist development relief asociation). Doznala je da ADR A organizira mnogobrojne seminare, humanitarne koncerte, zdravstvena, kulturna i duhovna predavanja. PomoÊ je pribavljala bolnicama, domovima zdravlja, ambulantama, πkolama, vrtiÊima, udrugama invalida i sliËnim ustanovama. Preko ADRE Nikolina doznaje da je organizator tako velike i svuda prisutne organizacije KrπÊanska adventistiËka crkva, da su vjernici te Crkve poærtvovni volonteri i organizatori raznih programa Njezina se znatiæelja usmjerila na Crkvu. Kakva je to Crkva, kakva su njezina vjerovanja, kakav je njihov odnos prema drugim vjerskim zajednicama, prema druπtvu, dræavi i sliËnom? 6

Ta znatiæelja ju je pokrenula na istraæivanje i pojaπnjenje svakog takvog pitanja. ProËitala je veliki broj knjiga, prelistala mnogobrojne Ëasopise, upoznala se s velikim brojem novinskih vijesti i izvjeπÊa adventistiËkih autora, simpatizera AdventistiËke crkve, ali i otvorenih neprijatelja te Crkve, i nakon svakog takvog istraæivanja na povrπinu su izlazila nova pitanja koja nije htjela zanemariti. Kao lektor ili korektor pomagala je na izdavanju niza knjiga u nakladi tvrtke ESDEA u Oroslavju. Nakon tako mukotrpnog i savjesnog istraæivanja, pribliæava se kraj πkolske godine i postavlja se pitanje maturalnog rada. Izme u teme iz filozofije ili sociologije Nikolina je, uz pomoÊ svojega mentora prof. Darka CigleneËkog, kao naslov svoje maturalne radnje izabrala temu “Adventisti — sekta, denominacija ili kult?” Na zadovoljstvo svojega mentora i cijele ispitne komisije, svoje spoznaje o toj Crkvi, njezinoj povijesti i poslanju pretoËila je vrlo kvalitetno u svoj maturalni rad. Tvrtki ESDEA pruæila se prilika da, uz pomoÊ sponzora, predstavi ovaj njezin rad πirem Ëitateljstvu u obliku knjige. Oprema knjige i ilustracije pridonos su nakladnika. Urednik

7

Zahvaljujem svojemu mentoru prof. Darku CigleneËkom na pruæenoj pomoÊi i struËnim savjetima kod izrade maturalnog rada.

8

1. UVOD
Pojava adventizma u naπim krajevima i sve veÊa prisutnost adventista u druπtvenom okruæenju, s posebnim naglaskom na Humanitarnu organizaciju ADR A — AdventistiËki dobrotvorni rad; naroËita zauzetost njihovih vjernika u rjeπavanju socijalnih problema, posebno kod zbrinjavanja izbjeglica i prognanika tijekom ratnih zbivanja, budi u nama æelju da upoznamo te naπe susjede i njihov naËin æivota, vjerovanja i djelovanja. To je i razlog moje odluke da malo bolje upoznam adventiste, istraæim njihov naËin æivota i rada i pripremim ovaj rad. U ovom radu pokuπat Êu odgovoriti na pitanje iz naslova — jesu li oni doista kult, denominacija ili sekta. U drugom poglavlju objasnit Êu tko su adventisti uopÊe i πto o njima kaæe povijest, otkud vuku korijenje, pod Ëijim utjecajem su nastali i kako su se uopÊe prozvali adventistima. U treÊem poglavlju vidjet Êemo njihovu djelatnost, njihov vjerski æivot i duhovnu obnovu, s posebnim naglaskom na subotu kao dan odmora. Podijeljeno je na nekoliko cjelina. Slijedi odgojno djelo (πkole, fakulteti, gimnazije), nakladniËko djelo (Ëasopisi, knjige, radio i televizija), a zadnja cjelina treÊeg poglavlja jest dobrotvorni rad — ADR A. 9

U Ëetvrtom poglavlju dajemo prikaz organizacije KrπÊanske adventistiËke crkve. U petom poglavlju pobliæe Êemo upoznati adventiste u Republici Hrvatskoj te neke od njihovih najvaænijih predstavnika u proπlosti. U πestom poglavlju iznijet Êu razliËita miπljenja, tumaËenja i citate o njima, odnosno kako ih pojedinci doæivljavaju. ZakljuËak Êe biti sam saæetak ovog rada i moje osobno miπljenje o njima. Ovim zahvaljujem i adventistiËkom pastoru πto mi je posvetio vrijeme za razgovor i pribavio mnogobrojnu literaturu i stavio na raspolaganje svoju knjiænicu.

10

2. KR©∆ANSKA ADVENTISTI»KA CRKVA
2.1. Tko su adventisti?
ADVENTISTI (lat. adventus, dolazak) pripadnici su krπÊanske sljedbe koji od 1843./44. godine oËekuju “drugi Kristov dolazak na Zemlju.” Njihov veliki propovjednik bio je ameriËki farmer i baptistiËki propovjednik William Miller (1782.—1849.), pripadnik slobodne BaptistiËke crkve koji se bavio prouËavanjem Biblije. Miller je za termin Kristova ponovnog dolaska uzeo razdoblje od 21. oæujka 1843. godine do 21. oæujka 1844. godine, prema proroËanstvu u Knjizi proroka Daniela, a prema Mateju 24,1-6 odgodio ga je za 22. listopada 1844. godine. Ali ni toga dana Krist nije doπao. Mnogi su mu suradnici i pristaπe okrenuli le a. Ellen Gould White, ro ena u Portlandu, “proroËica”, kako su je adventisti zvali, u svom je “vi enju” vidjela da je Krist 22. listopada 1844. proglasio “posljednji sud” grijesima na Zemlji. NajveÊi od tih grijeha bio je prestanak svetkovanja subote. Miller je 1845. godine iskljuËen iz baptistiËke zajednice i na jednoj konferenciji u Albanyju ujedinjuje se u samostalnu adventistiËku denominaciju koja je æivjela u napetom oËekivanju ponovnog Gospodinovog dolaska, ali viπe nije nagovjeπtavao datum. 11

Do prijeloma unutar adventistiËkog pokreta doπlo je zbog ideje o “svetkovanju subote”. Skupina koja je podræala tu ideju i koja je zapoËela svetkovati subotu nazvala je sebe 1860. godine “adventistima sedmog dana”. Misao o svetkovanju subote preuzeli su od zajednice “baptista sedmog dana”1. Zbog svetkovanja subote nazivaju ih i “subotari”. Osnovom vjere smatraju cijelu Bibliju (Sveto pismo). Strogo zabranjuju uzimanje alkohola i nikotina, bore se za zdrav duh i zdravo tijelo. Oni vjeruju u spasenje miloπÊu i prakticiraju krπtenje odraslih, a prekogrobni æivot nazivaju “poËinak u Kristu” koji Êe trajati do “parusije” (grË. parusia — nazoËnost, ponovni dolazak Kristov na svrπetku svijeta)2 kada Êe svi uskrsnuti u slavi. Na Ëelu AdventistiËke crkve nalazi se Generalna konferencija sa sjediπtem u Washingtonu D.C. Evangelizaciju obavljaju osobnim posjetima domovima, raspaËavanjem Ëasopisa i knjiga, koriπtenjem radio i TV postaja i promidæbom zdrave hrane. Veliku pozornost posveÊuju πkolstvu i tzv. subotnjim πkolama.3

2.2. ©to kaæe povijest?
PoËetkom 19. stoljeÊa u Europi i SAD-u djelovali su pokreti probu enja, tj. pokreti pod Ëijim su se utjecajem

1 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1984. str. 30—33. 2 AniÊ—KlaiÊ—DomoviÊ, RJE»NIK STR ANIH RIJE»I, Sani-plus, Zagreb 1998. str. 1050. 3 HRVATSK A ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Miroslav Krleæa, Zagreb, 1999.

12

ljudi vjerom osobno upoznavali s Isusom Kristom i prihvatili Ga. Oko 1840. godine nastao je jedan od tih pokreta — “veliko probu enje”. NajznaËajnija uloga tog pokreta bilo je vjerovanje da Êe Isus Krist uskoro doÊi. BaptistiËki propovjednik William Miller u SAD-u izraËunao je termin Kristova dolaska — 1836. godine, a u NjemaËkoj prelat Albrecht Bengel — 1844. godine. Isus Krist nije ponovno doπao, pa su vjernici bili duboko razoËarani. “Veliko probu enje” doæivjelo je neuspjeh. Ipak, ostala je jedna skupina vjernika koja je kritiËki razmatrala spoznaje iz “velikog probu enja”. Oni su se 1863. godine organizirali u “KrπÊansku adventistiËku crkvu” ili “Crkvu adventista sedmoga dana”. Adventisti su shvatili da nikad ne treba postavljati datum Kristovog ponovnog dolaska, ali su istodobno bili posluπni rijeËima Isusa Krista da budu spremni ËekajuÊi Ga. Adventisti su vidjeli sebe kao nasljednike Reformacije. I oni su, kao i svi protestanti, prihvatili cijelo Sveto pismo kao temelj vjere. Njihova Crkva je razgranata diljem svijeta i imaju svoje sveÊenike πkolovane na vlastitim teoloπkim fakultetima. Raspolaæu zdravom financijskom osnovom koja ih Ëini neovisnima o dræavi.4 Protivno tom miπljenju, postoji i druga strana povijesti koja tvrdi da je “proroËica” Ellen Gould White kao devetnaestogodiπnjakinja imala “vi enje” 3. 4. 1847. godine. U tom je “vi enju” vidjela da Bog nije promijenio “πabat” jer

GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, AdventistiËki teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982.

4

13

se On, kao ni Njegov Zakon, nikada ne mijenja. Papinstvo je izvrπilo zamjenu svetkovanja sa sedmog dana na prvi, i to u prvim stoljeÊima, i tako promijenilo vrijeme i zakon5. E. G. White je datum “posljednjeg suda” na Zemlji pomaknula na neodre eni trenutak i uvijek opominjala vjernike na dvostruku obvezu: besprijekoran æivot i misionarsko poslanje.

Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984. str. 33—34.

5

14

3. DJELATNOST CRKVE
U ovom poglavlju razmotrimo djelatnost Crkve: u πto adventisti vjeruju, kako æive, za πto se zalaæu, kakva im je zdravstvena sluæba, odgojno i nakladno djelo te dobrotvorni rad.

3.1. Vjerski æivot — duhovna obnova
Adventisti prihvaÊaju “Apostolsko vjerovanje” jer smatraju da ono izraæava prvobitna krπÊanska vjerovanja proizaπla iz Biblije, tj. uËenje apostola i proroka kojima je temelj vjere Isus Krist.6 Adventistima i krπÊanima zajedniËka je vjera u Isusa Krista. On je srediπte njihovog æivota. Oni smatraju da se krπÊanstvo treba oËitovati u svakodnevnom æivotu, kako u domu tako i u i zajednici. Adventisti se subotom sastaju na bogosluæju koje vodi pastor, odnosno starjeπina mjesne crkve. U bogosluæju sudjeluju svi vjernici crkve, a bogosluæje se sastoji od prouËavanja biblijske pouke, Ëitanja Svetog pisma i molitava. ©abat (subota) je dan kada se treba naroËito prouËavati Biblija, a odlaskom u prirodu prouËavati djela Boæjeg stvaranja. Adventisti vjeruju da tijekom æivota

SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraæivanje Biblije Znaci vremena, Informacije, Zagreb, 1981, str. 45.

6

15

Ëovjek dolazi do “obraÊenja” u Kristu, a rezultat te promjene pod utjecajem Svetoga Duha jest “ponovno ra anje”, odnosno napuπtanje neboæanskih, protubiblijskih krivih navika koje odvraÊaju Ëovjeka od propasti i vode ga k Bogu.

TEMELJNA VJEROVANJA Isus Krist
Za adventiste je, prema nauËavanju Biblije, Isus Krist jedini posrednik izme u Boga i Ëovjeka. On je Spasitelj ljudi. Kristov æivot, trpljenje, smrt i uskrsnuÊe jedino su sredstvo za oËiπÊenje Ëovjeka od grijeha. Oni koji vjerom prihvaÊaju oËiπÊenje mogu imati vjeËni æivot. Savrπeno oËiπÊenje, djelovanjem Svetog Duha, pomiruje Ëovjeka s Boæjim Zakonom i Njegovim milosr em, ono osu uje Ëovjekov grijeh pruæajuÊi mu oprost. Kristova smrt je zamjena za ljudsku smrt. Kristovo uskrsnuÊe najavljuje Boæju pobjedu nad silama zla, a onima koji prihvaÊaju oÊiπÊenje On osigurava konaËnu pobjedu nad grijehom i smrÊu.

Biblija
Biblija ili Sveto pismo, Stari i Novi zavjet, pisana je Boæja RijeË, dana boæanskim nadahnuÊem preko svetih Boæjih ljudi koji su govorili i pisali pod utjecajem Svetoga Duha. U svojoj RijeËi Bog je povjerio Ëovjeku znanje potrebno za spasenje. Ona je jedini temelj vjere. 16

“Ako ugledaπ Ëovjeka koji u subotu ujutro ide ulicom i u ruci ima Bibliju, moæeπ biti potpuno siguran da je adventist. Istina, svi adventisti ne nose Bibliju sa sobom u svako doba, ali mnogi od njih imaju obiËaj da je nose u crkvu i na molitvene sastanke. Oni su narod jedne Knjige, a ta knjiga je Biblija. Oni je vole i prouËavaju je. U njihovim domovima, πkolama i crkvama ona zauzima prvo mjesto. Niπta ne moæe poljuljati njihovu vjeru da je ona RijeË Boæja.”7

Kristov drugi dolazak
Sam Isus Krist, an eli prilikom uzaπaπÊa i oni koji su svjedoËili o Njemu kroz stoljeÊa uvijek su iznova isticali da Êe On ponovno doÊi. Adventisti ne istiËu kraj svijeta, nego istiËu Isusa Krista koji Êe ponovno doÊi. Zbog toga oni smatraju da Ëovjek ne treba strahovati nad krajem, nego se treba nadati. Oni ne znaju kada Êe to biti, ali vjeruju da Êe biti uskoro.

Smrt i uskrsnuÊe
PlaÊa grijeha je smrt. Ali Bog je besmrtan i On daje kao besplatni poklon vjeËni æivot onima koji vjeruju i time se otkupljuju od grijeha. Kad Krist ponovno do e, svijet Êe dosegnuti pravi cilj i svrhu stvaranja, kao i spasenje svih ljudi koji vjeruju u Njega i u Njegov ponovni dolazak.

TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, KrπÊanska adventistiËka crkva, Zagreb, 1993. str. 3.

7

17

Krπtenje
Krπtenjem, vjeruju adventisti, Ëovjek priznaje svoju vjeru u æivot, smrt i uskrsnuÊe Isusa Krista i time donosi odluku i javno obznanjuje da æeli æivjeti novim æivotom. Adventisti priznaju Isusa Krista kao Gospodina i Spasitelja, vjerom postaju Njegov narod i vjernici Njegove Crkve. Krπtenje ima duboko duhovno i simboliËko znaËenje: kao πto je Isus Krist umro, leæao mrtav u grobu i ustao treÊeg dana, tako i Ëovjek, uronjen u vodu, biva “sahranjen”, da bi zatim ustao na nov æivot s Isusom Kristom.

Deset zapovijedi
NaËela Boæjeg Zakona sadræana su u Deset zapovijedi. Izraæavaju Boæju ljubav i obznanjuju Njegovu volju za Ëovjeka. Oni su propis i temelj Boæjeg saveza s Njegovim narodom i ukazuju na grijeh. Spasenje je u cijelosti rezultat Boæje milosti, a nikako rezultat ljudskih djela dobrote ili poboænosti, ali je plod spasenja posluπnost Boæjim nepromjenjivim zapovijedima. Posluπnost razvija krπÊanski karakter i daje osjeÊaj zadovoljstva. Ona govori πto je dobro a πto je zlo. Snagu da Ëovjek ostavi zlo i Ëini dobro daje Bog kroz Isusa Krista i kroz Svetoga Duha.

Brak i obitelj
Bog je u Edenu obavio prvo vjenËanje, osnovao brak, a Isus ga je za vrijeme svog boravka na Zemlji potvrdio kao doæivotnu zajednicu izme u muπkarca i æene. Za krπÊanina brak je zavjet kojim se obeÊao Bogu i svom braËnom supruæniku. Adventisti vjeruju, kao πto je Isus uËio, 18

da onaj tko napuπta svog braËnog supruænika i stupa u brak s drugim — Ëini preljub. Odnosi u obitelji nisu uvijek idealni, ali supruænici koji se potpuno posvete jedno drugome u Kristu, mogu postiÊi zajedniπtvo u ljubavi i æivotu kroz vodstvo Svetoga Duha i uz pomoÊ Crkve. Roditelji trebaju odgajati svoju djecu da ljube i sluπaju Boga.

Crkva
Crkva je zajednica vjernika koji prihvaÊaju istinu da je Isus Krist Gospodin i Spasitelj. Ljudi se sjedinjuju na bogosluæju, u zajedniπtvu, u pouËavanju Boæje RijeËi, VeËeri Gospodnjoj (svetoj priËesti pod prilikama kruha i vina), u sluæenju svim ljudima i objavljivanju evan elja cijelome svijetu. Autoritet Crkve proistjeËe iz Krista koji je utjelovljena RijeË, i iz Pisma koje je napisana RijeË. Crkva je Boæja obitelj: njezini vjernici, koje je Bog usvojio kao svoju djecu, æive na temelju Novog zavjeta8.

Subota — dan odmora
©ABAT — hebrejski πabat, grËki sabaton — subota, dan odmora. U Starom zavjetu naziv subota oznaËuje prekid rada zbog religijskih obreda. Subota u Bibliji oznaËava dan poËinka, veselja i bogoπtovnih sastanaka. Zakonik saveza je naglaπavao humanitarnu stranu poËinka, jer su se i robovi tada mogli odmarati. Bog je dao Izraelu subotu kao znak i priliku da ga tog dana posveÊuje. Zakon subotom
BIBLIJA: 2 Pt 1,20-21; 2 Tim 3,16.17; Iv 3,16; Iz 53; 1 Pt 2,21.22; Rim 6,1-6; Izl 20,1-17; Ps 40,7.8; Post 2,1-3; Izl 20,8-11; Mt 19,3.9; Iv 2,1.11; Ef 5,21-23; Mt 28,19.20: 16,13-20; Kol. 11,17.18.
8

19

zabranjuje gotovo sve djelatnosti, Ëak i kuhanje hrane. Tog dana su se prinosile ærtve, obnavljali su se kruhovi πto su se postavljali svake subote. Izvan Jeruzalema, umjesto obreda, odræavani su sastanci u zbornicama gdje su izgovarane molitve, Ëitalo se i tumaËilo Sveto pismo. U Novom zavjetu Isus ne ukida zakon subote, On na taj dan posjeÊuje zbornicu i pritom navjeπÊuje evan elje. Isus naglaπava da je subota stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote, a ljubav ima prednost pred materijalnim odræavanjem poËinka. Isus sebi pripisuje vlast nad subotom. Ni Isusovi uËenici nisu prestali svetkovati subotu. I nakon Isusova uzaπaπÊa odræavaju se subotnji sastanci koji su sluæili za navjeπÊivanje evan elja u æidovskoj sredini. Ali postupno prvi dan tjedna, odnosno dan Isusovog uskrsnuÊa, postaje danom bogoπtovlja Crkve9. Crkva je ubrzo taj dan prozvala danom Gospodnjim i posebno su ga slavili vjerskim sastancima i djelima dobrotvornosti. Na taj dan trebalo je odustati od svih uobiËajenih poslova. Tako je i nastao hrvatski naziv nedjelja (ne djelati), πto znaËi odreÊi se svakodnevnih poslova i posvetiti se molitvi i obitelji. Adventisti vjeruju da je Stvoritelj nakon πest dana stvaranja poËinuo sedmoga dana i kao spomenik u vremenu ustanovio subotu za sve ljude, dan sjeÊanja na stvaranje. Adventisti vjeruju da je subota dan radosne zajednice s Bogom i bliænjima, simbol otkupljenja u Kristu, vizija vjeËne buduÊnosti u Boæjem kraljevstvu. Svetkovanjem ovog dana od zalaska do zalaska sunca oni proslavljaju Boæje stvaralaËko i otkupiteljsko djelo.
Leon — Dufour, RIJE»NIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1993. str. 1287—1289.
9

20

3.2. Kako æive adventisti
Adventisti na ljudsko tijelo gledaju kao na “hram Duha Svetoga”.10 Oni smatraju da krπÊanski æivot obuhvaÊa cijelog Ëovjeka i sva podruËja njegova æivota. Zato istiËu krπÊanski naËin æivljenja koji se upravlja prema Bibliji. Adventisti su sretni zbog æivota kojeg im je Bog poklonio. Vjeruju da je Ëovjek odgovoran i za sebe i za druge. Bog je Ëovjeku dao æivot i samo ga On ima pravo uzeti. Oni se klone svih vrsta droge, alkohola i opojnih sredstava koja su πtetna i za duπu i za tijelo. Zauzimaju da i druge ljude oslobode od alkohola i nikotina. Oni smatraju da time neÊe postati “sveti” nego slobodni. Isus Krist, zapravo, nije oslobodio Ëovjeka da ponovno izgubi slobodu. Zalaæu se za zdravstvenu reformu i vegetarijanski naËin æivljenja. AdventistiËko æivljenje treba se oËitovati u jednostavnosti, zato i odbacuju svaki luksuz u odjeÊi i nakitu.

3.3. Zdravstvena sluæba
BuduÊi da je Isus posveÊivao naroËitu pozornost bolesnima, i za adventiste je pruæanje pomoÊi bolesnima i siromaπnima od velike vaænosti. Oni osnivaju mnogobrojne bolnice koje po cijelom svijetu sluæe kao izraz odgovornosti. Vjeruju da su lijeËenje i spasenje usko povezani. Socijalna skrb i zdravstvena djelatnost broje: 157 bolnica i sanatorija,

10

Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1984.

str. 42.

21

349 klinika i ambulantnih stanica, 45 brodova i aviona u medicinskoj sluæbi, 83 staraËka doma, 3.675 lijeËnika i 15439 medicinskih sestara, 11.310.297 osoba o kojima se skrbi Crkva (godiπnje), 16.597.267 sati u medicinskoj i dobrotvornoj sluæbi (godiπnje).11

3.4. Odgojno djelo
Adventisti imaju vlastite πkole u kojima se trude djecu i mladeæ pripremiti da æive krπÊanskim æivotom. Vjeruju da se mladi trebaju razvijati svestrane i skladno — tjelesno, duπevno, socijalno i duhovno. Za duhovno uzdizanje vjernika i svakodnevno prouËavanje Crkva ima biblijske pouke za predπkolsku, πkolsku djecu, srednjoπkolce i odrasle. Redovito se odræava vjeronauk za sve razrede osnovne i srednje πkole. Vjeronauk se priznaje uËenicima i uvodi se u πkolski imenik i godiπnje svjedodæbe. AdventistiËki odgojni sustav sastoji se od: 4522 osnovne πkole, 5533 πkole koje djeluju u okvirima mjesnih crkava, 1011 srednjih, viπih πkola i koledæa, 81 sveuËiliπte, 18102 profesora i nastavnog osoblja.

11

SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

22

U Republici Hrvatskoj trenutaËno djeluje: Teoloπki fakultet KrπÊanske adventistiËke crkve, srednja πkola gimnazijskog smjera, srednja πkola medicinskog smjera.12 Prva teoloπka πkola KrπÊanske adventistiËke crkve osnovana je kod nas 1931. godine u Zagrebu. Srednja medicinska πkola i gimnazija smjeπtene su danas u Maruπevcu kraj Varaædina. Ta πkola je pomogla adventistiËkoj mladeæi da saËuvaju svoju vjeru i da se osposobe i postanu korisni Ëlanovi druπtva. AdventistiËki teoloπki fakultet, u suradnji s Teoloπkim fakultetima u Francuskoj, NjemaËkoj, Engleskoj ili Americi omoguÊuju studentima da uz obrazovanje postignu i najviπa akademska zvanja iz teologije.13

3.5. Nakladniπtvo
Literatura adventista sedmoga dana poËinje se izdavati na hrvatskom i na srpskom jeziku prvi put u Zrenjaninu 1896. godine. Sluæbeno glasilo ove religijske zajednice u Republici Hrvatskoj izlazi od 1909. godine pod nazivom “Posebna objava”, poslije poznata kao “Glasnik KrπÊanske adventistiËke crkve”, a danas se on izdaje kao “AdventistiËki pregled”. Iste godine pokreÊe se i vjerski Ëasopis “Znaci vremena” koji izlazi i danas14.
SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4. Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI? KrπÊanska adventistiËka crkva, Zagreb, 1992. 14 CvitkoviÊ, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI, Univerzal, Tuzla, 1981. str. 95.
13 12

23

Adventisti vjeruju u pisanu rijeË i zato mnogo rade na izdavanju Ëasopisa i publikacija sa zdravstvenim, odgojnim i duhovnim sadræajem. Godine 1970. otvorena je Dopisna Biblijska πkola na slovenskom jeziku u Celju. Za struËnu suradnju i vo enje πkole pobrinuo se pastor Mihael VirtiË. Iste godine osnovan je i “Glas nade” — adventistiËki radio u svijetu. Radio “Glas nade” u Zagrebu pripremao je radio emisije na hrvatskom, slovenskom, srpskom, makedonskom, ma arskom, rumunjskom i albanskom jeziku. Urednik Zvonko ©eb brinuo se o slanju snimljenog materijala na Maltu, gdje je bio prvi adventistiËki radio “Glas nade” koji je emitirao emisije na raznim jezicima. Registriran je i pokrenut press bilten “ZVONO — Znaci vremena objavljuju novosti”, jedini nekatoliËki press bilten koji je izlazio svaki mjesec na hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku, a primale su ga sve opÊine, komisije za odnose s vjerskim zajednicama, novinske kuÊe, radio postaje, adventistiËke i mnogobrojne druge Crkve.15 Tiskana je i knjiga “Suvremeni Ëovjek i Biblija” u devet izdanja. To je jedna od najprodavanijih i najËitanijih knjiga adventistiËke naklade. Adventisti imaju 56 izdavaËkih ustanova koje izdaju 362 Ëasopisa na 229 jezika svijeta. Dopisna biblijska πkola “BIBLIJA GOVORI” djeluje u 192 dræave i 1969. godine imala je oko 704.606 polaznika dopisnih teËajeva.16

Press Bilten ZVONO — Znaci vremena objavljuju novosti, razni brojevi. 16 SAVJEST I SLOBODA, INFORMACIJE, ZAGREB, 1981.

15

24

Dopisna biblijska πkola djeluje u Hrvatskoj od 1969. godine s dva programa: 1. Osnovne istine Svetog pisma u 24 lekcije, 2. CREDO — vjerovanje ranog krπÊanstva, tako er 24 lekcije. U Hrvatskoj je od 1969. godine tu vrstu dopisnog obrazovanja proπlo viπe od pola milijun polaznika. Godine 1970. Centar Znaci vremena iz Zagreba otvara Dopisnu biblijsku πkolu na slovenskom jeziku u Celju, za struËnu suradnju i vo enje πkole pobrinuo se pastor Mihael VirtiË; a 1971. godine i Dopisnu biblijsku πkolu na ma arskom jeziku u Novom Sadu, struËni suradnik bio je pastor Stevan Szabo. Mnogobrojne lekcije dopisne biblijske πkole na ma arskom jeziku slane su i u Ma arsku, a nakon zavrπenog πkolovanja poslane su i diplome. Osim mnogobrojnih adventistiËkih Ëasopisa, knjiga i radioemisija “Glas nade” zapoËeta je i velika satelitska evangelizacija svijeta pod naslovom “BuduÊnost 2000. ©to vas oËekuje”. Tu evangelizaciju odræao je adventistiËki pastor Mark Finley u Orlandu na Floridi, a sluπalo ga je i gledalo mnogobrojno puËanstvo u 27 zemalja svijeta, odnosno u viπe od 4000 gradova. U Hrvatskoj su se okupljale veÊe ili manje skupine na viπe od 50 mjesta. Kao primjer mogu navesti Hrvatsko zagorje: Zlatar Bistrica i Bistranski Novaki. Snimke te evangelizacije koriste se i sada u javnom radu.

3.6. Dobrotvorni rad — ADR A
Adventisti vjeruju da se krπÊanin nikad ne smije koristiti silom da bi mijenjao loπe odnose me u ljudima ili dr25

æavama. Oni smatraju kako je njihov zadatak da nesreÊu i patnju umanje silom ljubavi. Zato imaju organizirano dobrotvorno druπtvo koje pruæa socijalnu pomoÊ i pomaæe u sluËajevima elementarnih nesreÊa. AdventistiËki dobrotvorni rad — ADR A djeluje πirom svijeta u viπe od 200 zemalja. Samo jedne godine podijeljeno je 18.741.246 odjevnih predmeta. U svijetu djeluje 391 pokretna jedinica dobrotvorne sluæbe i 13.876 dobrotvornih grupa i grupa pomoÊnika17. U Republici Hrvatskoj ova humanitarna organizacija djeluje veÊ 75 godina pod nazivom “Dobrotvorno samariÊansko druπtvo” koje je 1989. godine na skupπtini u StubiËkim Toplicama donijelo zakljuËak o promjeni imena u me unarodni naziv ADR A — ADVENTISTI»KI DOBROTVORNI R AD. Posebno je zapaæena djelatnost ADRE u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom Domovinskog rata. Zanimljiv je podatak da je posljednji kamion sa humanitarnom pomoÊi koji je uπao u Vukovar, prije njegova pada u ruke okupatora, bio kamion koji je prevozio pomoÊ ADRE za bolnicu i stanovnike Vukovara. ADR A HRVATSKO ZAGORJE u Oroslavju djelovala je tijekom cijeloga rata. TisuÊe prognanika, izbjeglica i socijalno nezbrinutih primili su pomoÊ od te organizacije. Organizirane su brojne aktivnosti, primjerice humanitarni koncerti, zdravstvena predavanja, teËajevi kuhanja, teËajevi za njegu bolesnika u kuÊi, stotine uËenika je dobilo pomoÊ za topli obrok u πkolskim kuhinjama. Bolnice, do-

17

SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

26

movi zdravlja, ambulante, πkole, domovi i druπtva primili su pomoÊ u hrani, lijekovima, instrumentima, invalidskim pomagalima i inventaru. I danas je ADR A jedna od rijetkih humanitarnih organizacija koja redovito opskrbljuje obitelji s djecom, bolesne, invalide i samohrane majke. ADR A Oroslavje je samo tjekom 1993. godine pruæila razne oblike pomoÊi: bolnici BraËak, specijaliziranoj bolnici StubiËke Toplice, Domu zdravlja Oroslavje, Domu za prognanike “Betanija”, mjesnoj zajednici Klenovnik, Crvenom kriæu Vukovara, djevojaËkom domu u BedekovËini i uËenicima niæih razreda u viπe od 20 osnovnih πkola, kao i podruËnim ambulantama18. U rad ADRE ukljuËeni su vjernici AdventistiËke crkve ali i mnogobrojni drugi dragovoljci. Rad je dobrovoljan i bez ikakve naknade. Za svu primljenu i izdanu pomoÊ preko ADRE postoji sluæbena dokumentacija. ADR A HRVATSKA je 1992. godine zatraæila od Europske zajednice pomoÊ od 2,5 milijuna dolara za kupnju 200.000 obiteljskih paketa hrane i 100.000 paketa higijenskih potrepπtina namijenjenih prognanicima i izbjeglicama u Hrvatskolj i BiH. Sve primljeno uredno je podijelila19. Odjelu za djeËje bolesti KliniËke bolnice Split poklonjen je 1998. godine ultrazvuËni ure aj vrijedan 780.000 kuna.20
ADR A PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije ADR A, razni brojevi, 1996.—1999. 19 ADR A BILTEN, Eho JelaËiÊ — ADR A, HRVATSKO ZAGORJE, 1993. godine. 20 ADR A PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije ADR A, razni brojevi, 1996.—1999.
18

27

Prema podacima kojima raspolaæe Svjetska zdravstvena organizacija, u biltenu “Novosti” (studeni/prosinac) 1997. godine iznosi se da ADR A sudjeluje u sljedeÊim vrstama zdravstvenih aktivnosti: zdravstvena njega i opÊe zdravlje, osiguranje hrane, osiguranje stanovanja, zdravstveno obrazovanje, mentalno zdravlje, pruæanje psiho-socijalne pomoÊi, psiholoπko savjetovanje, fiziËka rehabilitacija i fiziËka terapija te druge aktivnosti povezane sa zdravstvenom njegom: transport pacijenata, osiguravanje odjeÊe, a korisnici pomoÊi su najËeπÊe æene, djeca, invalidi i starije stanovniπtvo.

28

4. ORGANIZACIJA KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE
AdventistiËka crkva ima predstavniËki sustav crkvene uprave. Osnovna jedinica je mjesna crkva, kojom upravlja odbor na Ëelu sa starjeπinom. Mjesne crkve sjedinjene su u veÊu teritorijalnu upravnu jedinicu nazvanu konferencija. Na Ëelu konferencije je predsjednik s odre enim brojem Ëlanova. Viπe konferencija saËinjavaju savez (uniju), a najviπe duhovno tijelo je Generalna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Sluæbenici pojedinih upravnih foruma izborne su osobe.21

4.1. Generalna konferencija
Vrhovno tijelo KrπÊanske adventistiËke crkve je Generalna konferencija sa sjediπtem u Washingtonu D.C., na Ëelu s predsjednikom. Predsjednika, glavnog tajnika i ostale sluæbenike Generalne konferencije biraju sluæbeni zastupnici na zasjedanju Generalne konferencije koje se odræava svakih pet godina.

Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI, NIP “Binoza”, Zagreb, 1970., str. 37.

21

29

4.2. Divizije
Divizije su odjeli Generalne konferencije AdventistiËke crkve, a obuhvaÊaju unije i misijska podruËja. Za uËinkovitije djelovanje i bolju organizaciju cjelokupno svjetsko podruËje podijeljeno je na 11 odjela ili divizija. Svaka divizija ima svoj upravni odbor na Ëelu s predsjednikom, koji se tako er bira na zasjedanju Generalne konferencije svakih pet godina.

4.3. Unije
Konferencije Crkava ili Crkve u okviru jedne ili viπe dræava organizirane su u unije ili saveze. Na Ëelu unije je unijski odbor s predsjednikom. »elniπtvo unije se bira na izbornom unijskom saboru kojemu su nazoËni zastupnici iz svih konferencija. U svijetu postoji 88 unija s ukupno 465 konferencija i misijskih podruËja, u kojima se nalazi 40.905 organiziranih mjesnih crkava s oko 25.000.000 vjernika. U NjemaËkoj postoje tri unije adventista sedmoga dana: IstoËnonjemaËka sa sjediπtem u Berlin-Wilmersdorfu, JjuænonjemaËka sa sjediπtem u Stuttgartu te ZapadnonjemaËka sa sjediπtem u Hamburgu22. Jadranska unija KAC sa sjediπtem u Zagrebu, koja obuhvaÊa i Slovensku konferenciju i Albansku misiju, organizacijski pripada Transeuropskoj diviziji sa sjediπtem u Londonu — St. Albansu.

Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984. str. 40.

22

30

4.4. Konferencije
Mjesne crkve na podruËju jedne ili viπe dræava organizirane su u konferencije. Na Ëelu konferencije je konferencijski odbor s predsjednikom. »elniπtvo konferencije se bira na izbornom konferencijskom saboru kojemu su nazoËni zastupnici iz svih mjesnih crkava. AdventistiËka crkva u Republici Hrvatskoj — Hrvatska konferencija, sa sjediπtem u Zagrebu, pripada Jadranskoj uniji.

4.5. Mjesne crkve
Mjesna crkva okuplja adventistiËke vjernike na odreenom gradskom prostoru ili iz nekoliko susjednih mjesta, sela ili naselja. Mjesnom crkvom upravlja odbor na Ëelu sa starjeπinom. Odbor i starjeπinu vjernici biraju jednom godiπnje na redovnoj izbornoj skupπtini mjesne crkve, kojoj mora prisustvovati veÊina krπtenih vjernika i propovjednik. VeÊe zajednice, crkvena okruæja, vode sluæbujuÊi propovjednici — pastori. Prema podacima Dræavnog zavoda za statistiku iz Zagreba, u Republici Hrvatskoj je organizirano viπe od 100 mjesnih crkava i crkvenih ustanova KrπÊanske adventistiËke crkve. Tako, primjerice, mjesne crkve u Krapinskim Toplicama, StubiËkim Toplicama, Bistranskim Novakima, Zlatar Bistrici i kapela u StubiËkoj Slatini pripadaju Krapinsko-zagorskom crkvenom okruæju sa sjediπtem u Krapinskim Toplicama. 31

Krapinsko-zagorsko crkveno okruæje sastavni je dio Hrvatske konferencije.23

4.6. Rast AdventistiËke crkve
Rast i napredak adventistiËkog pokreta najbolje se vidi ako se povuËe paralela izme u prvog Sabora odræanog 20.— 23. V. 1863. i 47. Sabora 24. V.—4. VI. 1954. godine u San Francisku. Na prvom saboru bilo je prisutno 20 delegata, koji su zastupali oko 3500 vjernika samo iz Amerike, dok je na 47. Saboru bilo prisutno 1000 delegata iz svih krajeva svijeta, predstavljajuÊi gotovo milijun vjernika.24 Na 56. saboru Generalne konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve 1995. godine u Utrechtu u Nizozemskoj prisustvovalo je 2.659 zastupnika, a na bogosluæjima preko 51.000 vjernika. Crkva je 1995. godine brojila 25.000.000 vjernika u 205 zemalja.25

23 BEREJA, List KrπÊanske adventistiËke crkve u Hrvatskom zagorju, razni brojevi, 1995. g. 24 GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, AdventistiËki teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982. str. 285. 25 ADVENTISTI»KI PREGLED, Glasilo KrπÊanske adventistiËke crkve u RH, br. 5 i 6, 1995.

32

5. ADVENTISTI U REPUBLICI HRVATSKOJ
KrπÊanska adventistiËka crkva je 1980. godine proslavila 100. obljetnicu pojave adventizma na prostoru SFR Jugoslavije.26 Danas ona u Hrvatskoj ima viπe od 100 mjesnih crkava, crkvenih ustanova, naklada i humanitarnih organizacija. Sedamnaest crkava je bilo u okupiranom podruËju, a mnoπtvo vjernika se joπ uvijek nalazi u progonstvu. Velik broj crkava je poruπen ili oπteÊen. Crkva u Lipiku prvi je sruπeni sakralni objekt u Hrvatskoj koji je obnovljen i veÊ je 12. XII. 1992. ponu en za molitvu svim ljudima lipiËkog kraja, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Mali osvrt na statistiËke podatke pokazat Êe kakva je djelatnost KrπÊanske adventistiËke crkve u Republici Hrvatskoj: 1908. organizirana su prva bogosluæja u Hrvatskoj. 1909. u Zagrebu izlazi prvi broj Ëasopisa “Znaci vremena”. 1911. osnovana Zapadna oblast KrπÊanske adventistiËke crkve koja obuhvaÊa danaπnji teritorij Hrvatske i Slovenske konferencije.
26

GLASNIK KrπÊanske adventistiËke crkve, br. 4. 1980.

33

1924. djeluje dobrotvorno druπtvo “Milosrdni samarjanin”, preteËa danaπnje ADRE. 1926. utemeljena je na PantovËaku u Zagrebu ©kola za opÊe obrazovanje mladeæi. 1931. utemeljena i zapoËela s radom prva Teoloπka πkola KrπÊanske adventistiËke crkve u Beogradu, a sljedeÊe godine je preselila u Zagreb. 1969. otvorena je srednja vjerska πkola u Dvorcu Maruπevcu. Grupa mladih vjernika osniva “Centar za istraæivanje Biblije, dokumentaciju i informacije “ZNACI VREMENA” 1970. prva radioemisija na hrvatskom jeziku — priredio studio Glas nade u Zagrebu. Osnovana Dopisna biblijska πkola “BIBLIJA GOVORI” i tiskano 25 lekcija Osnovne istine Biblije. 1971. tiskana knjiga “Suvremeni Ëovjek i Biblija” koja je dosad tiskana u 14 izdanja. 1972. skupina mladih vjernika osniva “Centar za prouËavanje zdravstvenih naËela ÆIVOT I ZDR AVLJE”. 1980. obiljeæena100. obljetnica propovijedanja adventne vijesti u Republici Hrvatskoj. 1989. u StubiËkim Toplicama je reorganiziran dobrotvorni rad Crkve i osnovana Humanitarna organizacija ADR A koja je nakon godinu dana veÊ djelovala u 16 podruËnih srediπta.27

Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, KrπÊanska adventistiËka crkva, Zagreb, 1992.

27

34

Pioniri AdventistiËke crkve na podruËju Republike Hrvatske
F. J. Huenergart, Petar Todor, Robert Schillinger, Maks Ludewig, Anton MoËnik. ROBERT SCHILLINGER U Republici Hrvatskoj je djelovao kao propovjednik adventne vijesti punih Ëetrdeset godina. Adventnu nadu prihvatio je ËitajuÊi knjigu Ellen G. White “Velika borba”. Shvativπi vrijednost tiskane rijeËi, posebnu pozornost posveÊivao je nakladniËkom radu. Kao propovjednik odlikovao se jasnoÊom u iznoπenju biblijskih istina, smislom za organizaciju, samopoærtvovnoπÊu, skromnoπÊu, jakom voljom i dubokim povjerenjem u Krista kojemu je posvetio svoj æivot. MAKS LUDEWIG Adventnu vijest je poËeo propovijedati 1909. godine. Propovijedao je u Beogradu, Osijeku, Zagrebu, Kikindi i Novom Sadu, gdje je proveo najduæi niz godina, od 1912. do 1933. godine. Vratio se u Zagreb na duænost starjeπine Savskog udruæenja adventista sedmog dana. Na toj je duænosti ostao do 1944. godine, kada je zbog slabog vida umirovljen. ALBIN MO»NIK Ro en 1888. godine, jedan je od prvih propovjednika adventistiËke vijesti u Republici Hrvatskoj. Propovijeda vi35

jest rijeËju i perom. Najviπe su ga zanimala proroËanstva proroka Daniela i Otkrivenje, koje je objaπnjavao u svojim propovijedima i Ëlancima te pitanja u vezi s povijeπÊu krπÊanstva. Dugi niz godina bio je i urednik adventistiËkih Ëasopisa i knjiga.28

GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, KrπÊanska adventistiËka crkva, Beograd, 1953. str. 288—289.

28

36

6. ADVENTISTI — R AZLI»ITA MI©LJENJA I TUMA»ENJA
Jesu li adventisti narod zakona i reda koji ima buduÊnost, ili narod Ëiji se nauk o svetkovanju subote temelji na zabludi? Iznosim nekoliko razliËitih miπljenja i navoda: “Sada nekoliko rijeËi o jednoj ugodnoj pojavi. RijeË je o vjerskoj sekti Adventista. Izme u sebe su se oslovljavali sa ‘brate’ i ‘sestro’. Mi smo ih nazivali “subotarima” jer su svetkovali i molili se subotom od sunca do sunca. Sami su sebe nazivali zajednicom. Nisu jeli svinjetinu, nisu priznavali Papu, niti bilo kakva hrama. Tvrdili su da je crkva posvuda gdje se Ëovjek moli. Tri su razloga zaπto ih spominjem. Prvo, to je vjera koja zaista Ëvrsto veæe svoje pripadnike. Drugo, svi su ti ljudi poπteni, iskreni, dobroÊudni, jednostavno ih nije bilo moguÊe zamisliti da Ëine kakvo zlo. Tako su djelovali i na svoju okolinu. Njihov odnos prema ©panovËanima — i to je treÊi razlog zaπto ih spominjem — bio je, doista bratski. Svakome su pomagali i Ëinili dobro. Kako ih onda ne spomenuti.”29

Erjavec, TonËi, ©PANOVICA, KRONIK A NASTAJANJA I NESTAJANJA, Novi Liber, Zagreb 1992. str. 90—95.

29

37

“Adventisti su jedna od najprimamljivijih sekti. Umjesto nedjelje kao dan odmora svetkuju subotu, jer je tako propisano u Svetom pismu. Ne slave crkvene praznike jer oni nisu propisani u Svetom pismu. Kao i prva krπÊanska zajednica oni imaju Ëvrsta vjerovanja u Sveto pismo, a ne traæe niπta drugo osim da im se dopusti da æive i slobodno djeluju objavljivajuÊi svoj nauk.”30 “Adventisti smatraju da je Isus Krist veÊ trebao doÊi 1843./44. godine, ali Ga je u tome sprijeËilo to πto su krπÊani odbacili subotu i zapoËeli svetkovati nedjelju. Ako adventistiËki nauk propisuje svetkovanje subote, on odbacuje deset zapovijedi, a to nije ni u skladu s Kristovim zakonom koji je zakon ljubavi. Adventisti su vrlo agresivni i antiekumenski nastrojeni.”31 “Preostaje da æalimo πto adventistiËki nauk o suboti poËiva na zabludi. S katoliËkog se i ekumenskog stajaliπta moæemo iskreno nadati da se viπe neÊe ponoviti prijaπnja mrænja protiv Pape i crkve.”32 “Ne treba mijeπati svetkovanje subote s legalizmom. Nedobronamjerni teolozi, u namjeri da diskreditiraju crkvu Adventista sedmoga dana ili adventiste, koji dræe sve

30 Dr. Grumbkow, Von Waldemar, Ëasopis “DER PROTESTANT”, br. 1, Hamburg, 1914. 31 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984 . str. 37. 32 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984. str. 51.52.

38

Boæje zapovijedi ukljuËujuÊi i subotu, spotiËu im da su legalisti tj. da uËe da se dræanjem zakona i subote Ëovjek spaπava. Adventisti ne uËe da se Ëovjek spaπava onim πto on Ëini, ni svetkovanjem subote, ni posluπnoπÊu ostalim Boæjim zapovijedima, niti dobrim djelima. To je Kristovo djelo.”33 “Mnogi krπÊanski teolozi pokuπavaju dokazati da je sam Isus ukinuo svetkovanje subote kao dan odmora i bogosluæja. Neki nastoje dokazati da je Isus nakon uskrsnuÊa pojavljivanjem uspostavio nedjelju, te da su nedjelju svetkovali i prvi krπÊani. Neki Ëak tvrde da su apostoli ukinuli subotu, kao i obrezivanje, na Jeruzalemskom saboru oko 49. godine poslije Krista.”34

GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI, Znaci vremena, Zagreb, str. 173.174. 34 GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI, Centar za istraæivanje Biblije, Znaci vremena, ZAGREB, str. 5. 6.

33

39

Logo KrπÊanske adventistiËke crkve (Seventh-day Adventist Church) u Hrvatskoj i svijetu

40

7. ZAKLJU»AK
I danas se stavovi o tome razgovarati o religiji ili ne razlikuju od osobe do osobe i od kulture do kulture. U mnogim zapadnim zemljama ljudi su jako zaokupljeni svjetovnim stvarima — obrazovanjem, zaposlenjem, πportom, raËunalima, televizijom i drugim. U nekim kulturama ljudi su spremniji razgovarati me usobno o svom vjerovanju. Svaki Ëovjek zna da prava religija prosvjetljuje um i srce te zbliæava ljude. Ovaj maturalni rad trebao je pokazati zaπto i kako se adventisti razlikuju od ostalih krπÊana. Jesu li njihova vjerovanja i svetkovanje subote u skladu s Boæjim Zakonom ili je to pogreπka koju dræe? Svatko ima svoje miπljenje, ali to ne znaËi da su svi u pravu. No nije li nepravedno suditi Ëovjeka prema vanjskom izgledu, a tako i adventiste na temelju glasina ili laæi? Zaπto ne bismo pokuπali upoznati njihovo vjerovanje i naËin æivota, ili se doista toliko bojimo da Êemo morati priznati kako oni imaju pravo? Danas mnoge Crkve tvrde da vrπe Boæju volju. Ali svaki se Ëovjek pita kako moæe prepoznati pravu istinsku krπÊansku Crkvu. Adventisti nisu ni sekta ni kult, jer sekta je manja od Crkve, ona se odvaja od nauka Biblije. »lanovi sekte misle samo na sebe, ona se od Crkve odvojila zbog suprotstavljanja u miπljenju i djelovanju, dok je za kult vrlo vaæno 41

osobno iskustvo, Ëlanovi su na granici izme u normalnog i paranormalnog i mogu nanijeti πtetu te manipulirati ljudima. Adventisti su denominacija, vjerska zajednica koja je druπtveno i dræavno priznata, ima svoju organizaciju, πkole i bogosluæja. Adventisti se od ostalih razlikuju po tome πto se samo odrasli, mentalno sposobni, mogu prikljuËiti Crkvi, svetkuju subotu umjesto nedjelje, odbacuju alkohol, drogu i nikotin, bore se za zdrav duh u zdravom tijelu. Mnogi ih osu uju, a da ih nisu dobro upoznali, ali njihova vjera, poærtvovnost i ljubav prema Bogu i braÊi ljudima, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost, hvale je vrijedna. Adventisti nisu gospodari nad vjerom drugih ljudi, nego su sluge koji teπko i naporno rade da osiguraju egzistenciju svoje obitelji, a usto aktivno djeluju kako bi mnoge druge mogli nauËiti Boæjoj RijeËi. Oni ne sluæe radi financijske dobiti, nego svojim materijalnim potrebama udovoljavaju na isti naËin kao i drugi ljudi. Pravo svakog Ëovjeka jest da odabere put kojim æeli krenuti i ono u πto æeli vjerovati. Moje osobno miπljenje jest da su adventisti Crkva ljudi dobra i Ëista srca, spremni pomoÊi materijalno i duhovno koliko je to u njihovoj moÊi. Nikome ne æele zlo i nikoga ne prisiljavaju da vjeruje u ono u πto oni vjeruju. Oni Ëekaju novi poËetak i novu zoru.

42

LITER ATUR A

01. ADR A BILTEN, br. 1/89, 2/90, 3/90. 02. Eho JelaËiÊ — ADR A BILTEN, Hrvatsko zagorje, 1993. 03. ADR A PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije ADR A, razni brojevi 1996.—1999. 04. Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1984. 05. BEREJA, List KrπÊanske adventistiËke crkve u Hrvatskom zagorju, razni brojevi, 1995. 06. BIBLIJA, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1997. 07. CvitkoviÊ, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI, Univerzal, Tuzla, 1981. 08. Erjavec, TonËi, ©PANOVICA, KRONIKA NASTAJANJA I NESTAJANJA, Novi Liber, Zagreb, 1992. 09. GLASNIK KrπÊanske adventistiËke crkve u SFRJ, br. 4/ 1980. 10. GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, AdventistiËki teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982. 11. GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, KrπÊanska adventistiËka crkva, Beograd, 1953. 12. GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI, Znaci vremena, Zagreb. 43

13. Grumbkow, von Waldemar, u Ëasopisu “DER PROTESTANT”, br. 1, Hamburg, 1914. 14. HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Miroslava Krleæe, Zagreb 1999. 15. Leon—Dufour, RJE»NIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1993. 16. ADVENTISTI»KI PREGLED, Glasilo KrπÊanske adventistiËke crkve u RH, godiπte. X X XIX. i drugi brojevi. 17. SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraæivanje Biblije, Znaci vremena, Zagreb, 1981. 18. SAVJEST I SLOBODA, Udruga za vjersku slobodu u RH. 19. SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, Washington D.C., 1995. 20. Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, KrπÊanska adventistiËka crkva, Zagreb, 1992. 21. Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI, NIP, “Binoza”, Zagreb, 1970. 22. TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, KrπÊanska adventistiËka crkva, Zagreb, 1993. 23. ZVONO — Znaci vremena objavljuju novosti, PRESS BILTEN, razni brojevi, 1970.—1972.

44

Lipik — KrπÊanska adventistiËka crkva u izgradnji

45

Blagoslov djeteta

“Tko uzvjeruje i krsti se, spasit Êe se.” 46

Rukopolaganje propovjednika

Bogat glazbeni æivot Crkve: FEST 99 u Maruπevcu 47

S kongresa adventista “U poËetku bijaπe obitelj”

S kongresa adventista “Bliæe Kristu — bliæe me usobno” 48

PjevaËi na kongresu: “Subotnji mir za umorni svijet”

Kongres u dvorani Globus na ZagrebaËkom velesajmu 49

Briga o djeci: Ljetni biblijski teËaj u Maruπevcu

Mladi adventisti kraj starog dvorca u Maruπevcu 50

Zavrπna sveËanost u AdventistiËkom uËiliπtu

AdventistiËki teoloπki fakultet privlaËi mlade na studij 51

EtniËka adventistiËka Crkva u Torontu

Humanitarni rad temeljni je rad Crkve: Susret donatora i prognanika 52

“Dan srca” u Oroslavju, 2000. godine

ADR A predaje dragocjeni dijagnostiËki aparat DjeËjoj bolnici u Splitu 53

Instrumentalni sastav na tradicijskim glazbalima

Web-stranica Jadranske unije konferencija AdventistiËke crkve: http://www.adventisti.hr 54

Propovijedanje Radosne vijesti preko Hrvatskog radija 55

Ellen G. White, pionirka AdventistiËke crkve u svijetu 56

RIJE»I PODR©KE
Nikolini su u radu velika potpora bile poruke mnogih ljudi iz raznih zemalja koji su je podræavali i hrabrili.

Subject: Srdacan pozdrav iz Hrvatskog Zagorja Date: Fri, 2 Jun 2000 10:16:02 +0200 From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@open.hr> Cestitke Nikolini! Bravo!! Da li mogu dobiti maturalni rad na uvid? Molim kao RTF dokument. Hvala, Mladen Kuzmanski, Varaædin

Za Nikolinu Hvala i slava Bogu za Nikolinin uspjeh na maturi! Nikolina, srdacno ti cestitamo za tako uspjesno napisan maturalni rad i njegovu obranu s tako neobicnim naslovom! Prema temi koju si odabrala, vjerujem da si osoba koja cijeni istinske vrijednosti, a uz to da si i hrabra. Kako je lijepo kad se upali svjetionik na mracnom moru. on pomaze moreplovcima da se orjentiraju pri svojoj plovidbi.

57

Neka svjetlo istine, koje ti prenose tvoji iskreni prijatelji - obitelj Schubert, obasja preko tebe jos mnoge do kojih ti je stalo, a i druge. Molit cemo se Bogu za Njegovo daljnje vodstvo u tvom zivotu. Srdacan pozdrav PRIJATELJI iz Zlatar Bistrice

Subject: Nikolinina maturalna radnja Date: Fri, 2 Jun 2000 13:55:05 +0200 From: “Irena Maglica” <irena.maglica@ri.tel.hr> Postovani brate, jako sam sretna zbog dobrih vijesti koje Ste nam javili. Slobodna sam Vam se obratiti sa molbom da mi omogucite citanje te maturalne radnje. Unaprijed Vam se zahvaljujem. Vama, vasoj obitelji a posebno Nikolini zelim blagoslove dana odmora u Gospodu Irena

Subject: Diplomski rad Nikoline Date: Fri, 2 Jan 2000 08:43:26 +0100 From: “Jovan Zeravica” <jovazera@Eunet.yu> Veoma me je uzbudila i prijatno obradovala vjest o diplomskom radu prijateljice Nikoline. Molim Te, ako se prijateljica Nikolina sa time slaze, da nam posaljes taj rad jer bi nam bilo korisno i ohrabrujuce. Pozdrav svima u Toplicama, Novakima i Tvojoj obitelji, od Zeravica J., Novi Sad

58

Subject: Pozdrav Zagorju iz Nisa Date: Fri, 02 Jun 2000 16:02:18 +0200 From: Kostic Zvonimir Palanski <palanski@cent.co.yu> Dragi brate, Hvala Bogu i hvala tebi za dobre vesti. Cestitke Nikolini za uspjeπan rad. u Niπu je veÊ bilo sliËnih radova, ali ne u srednjoj πkoli, vec na Filozofskom fakultetu. Kako je Nikolina odgovorila? Jesmo li sekta, kult ili vera? Da se naπalim: mi smo i jedno, i drugo, i trece. A i ne mora da bude sala. Sekta smo, jer smo odseceni od divlje masline i prikalemljeni na pitomu maslinu. Kult smo, jer visoko cenimo i obozavamo naseg Spasitelja Isusa Krista. A i vera smo, jer imamo Kristovu vjeru. Moze, dakle, i ovako. Pozdrav Zvonimir Kostic Palanski, prof. filozofije i pisac.

Subject: Nikolinina maturalna radnja Date: Fri, 2 Jun 2000 11:47:32 EDT From: Loncarb@aol.com Maturalna radnja: Da li postoji mogucnost da se Nikolinina radnja postavi na internet te da ju svi mozemo procitati. Ili barem da ju neko prepise i posalje kao email te postavi na “Svijetlost”. Cestitke mladoj Nikolini na dobrom radu. Pozdrav Branko Loncar

59

Date: Sun, 4 Jun 2000 15:00:41 +1000 From: “Engin Obucic” <zobucic@primus.com.au> Draga Nikolina, Cestitam na uspjesno polozenoj maturi. Neka ti putevi budu prozeti Bozjom ljubavi, koja je “jedina izvjesnost u ovoj zivotnoj neodredenosti.” Engin

Date: Mon, 5 Jun 2000 16:01:05 +0200 From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@open.hr> Ako Nikolina radi na Internetu, moze otvoriti vlastitu Internet stranicu na kojoj ce objaviti rad. Stranice su besplatne. Primjer je moja stranica na http://homepages.go.com/ ~mkuzmin Pozdrav, Mladen Kuzminski

Subject: Shalom! Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:10 +0200 From: “Stipica Bakovic” <sbakovic@cob.net.ba> Molio bih vas da mi, ako je na disku, posaljete Nikolinin rad. Mir tebi i domu tvome! Stipica. Mostar

60

Subject: Hvala svima Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:15 +0200 From: “Stipica Bakovic” <sbakovic@cob.net.ba> Hvala Bogu! Nikolina, neka Rijec Bozja bude svjetlo nozi tvojoj! Nebo i zemlja proci ce, Rijec Bozja Nikada. Gospod neka blagoslovi tebe i tvoju obitelj! Mostarci

Subject: Nikolina Date: Tue, 6 Jun 2000 09:39:38 +1000 From: “Ivan Jelacic” <ivanj@idx.com.au> Dobro jutro, Iz Svetlosti sam uopoznat sa Nikolinom i prosle subote sam procitao u vijestima za vrijeme subotnje skole emaile u vezi njenog rada i svi su odusevljeni i naravno zelimo detalje u vezi toga. Pozdrav I. J.

Subject: Re: hvala Kuzma Date: Mon, 5 Jun 2000 22:15:54 +0200 From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@rocketmail.com> You are welcome (kak bi rekli Englezi:) U svezi prezentacije Nikolinine maturalne radnje mogu pomoci s tehnickog aspekta ako treba ... Pozdrav, Mladen K.

61

ESDEA — knjige za Vaπ dom
J. N. Slankamenac: 333 ILUSTR ACIJE George E. Vandeman: SU»ELJAVANJE NA BLISKOM ISTOKU Martin Kobialka: PROROK DANIEL JE VIDIO BUDU∆NOST EUROPE Slavica Slankamenac: KUHATI BEZ MESA — 400 RECEPATA Russell Burrill: NOVI SVJETSKI POREDAK Gotfried Schroter: LJUBAV LIJEPA I TE©KA ©ime AniÊ: IZLET U SVEMIRSKA PROSTR ANSTVA Joe Crews: HARMAGEDON Merikay McLeod: SADA! SAN JEDNE DJEVOJKE Jean Zurcher: KR©∆ANSK A SAVR©ENOST Charles T. Everson: SPA©EN MILO©∆U Dwight Nelson: TITANIK — JESMO LI MI NA REDU? Dan M. Appel: MOST KOJI PREMO©∆UJE VRIJEME Charles T. Everson: ISUS Richard H. Utt: NOVE GR ANICE U DOBROM ZDR AVLJU Katie Tonn: ISKU©AJ BOGA — SVIDJET ∆E TI SE Nevenka BlaæiÊ-»op, Veljko –or eviÊ: I VI MOÆETE PRESTATI PU©ITI J. N. Slankamenac: KR©∆ANSKI BR AK I OBITELJ Josip Juraj Strossmayer: GOVOR U RIMU 1870. GODINE

Knjige moæete naruËiti izravno od nakladnika: ESDEA d.o.o., PP 38 49243 OROSLAVJE, HRVATSK A

62

SADRÆAJ

RIJE» UNAPRIJED .......................................................... 5 1. UVOD ......................................................................... 9 2. KR©∆ANSKA ADVENTISTI»K A CRKVA ................. 11 2.1. Tko su adventisti .......................................... 11 2.2. ©to kaæe povijest? ......................................... 12 3. DJELATNOST CRKVE .............................................. 15 3.1. Vjerski æivot — duhovna obnova .................. 15 3.2. Kako æive adventisti ..................................... 21 3.3. Zdravstvena sluæba ....................................... 21 3.4. Odgojno djelo .............................................. 22 3.5. Nakladniπtvo ................................................ 23 3.6. Dobrotvorni rad — ADR A ............................ 25 4. ORGANIZACIJA KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE ..................................................................... 29 4.1. Generalna konferencija ................................ 29 4.2. Odjeli Generalne konferencije — divizije ..... 30 4.3. Unije ............................................................. 30 4.4. Konferencija ................................................. 31 4.5. Mjesne crkve ................................................ 31 4.6. Rast AdventistiËke crkve .............................. 32 63

5. ADVENTISTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ................. 33 6. ADVENTISTI — R AZLI»ITA MI©LJENJA I TUMA»ENJA ............................................................ 37 7. ZA KLJU»AK ............................................................ 41 LITER ATUR A ............................................................... 43 SLIKOVNI PRILOZI ...................................................... 45 RIJE»I PODR©KE .......................................................... 57

64

65

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->