P. 1
Zlocini Muslimanskih Postrojbi Nad Hrvatima u BiH

Zlocini Muslimanskih Postrojbi Nad Hrvatima u BiH

|Views: 1,565|Likes:
Published by MijatTomic
Zlocini Muslimanskih Postrojbi Nad Hrvatima u BiH - Crimes of Muslim troops against the Croats in Bosnia and Herzegovina
Zlocini Muslimanskih Postrojbi Nad Hrvatima u BiH - Crimes of Muslim troops against the Croats in Bosnia and Herzegovina

More info:

Categories:Types, Research, History
Published by: MijatTomic on May 21, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/22/2013

pdf

text

original

REPUBLIKA HRVATSKA

LEGENDA

® SJEDISTE REPUBLIKE

• NAS£LJA PREKO 20 000 STANOVNIKA

_ GRANOGA REPUBLIKE

0 HRVATI
tli:I MUSLIM ANI
EJ SRBI
• JUGOSLOVENIIOSTALI o SJEDISTE OPCINE

- GRANICA OPCINE

SOCIJALISTICKA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA

PROSTORNA KARTA STANOVNISTVA PREMA NACIONALNOJ PRIPADNOSTI

PRIJEDOR 1756 13372 13969 553!)
5. lOla 38,6'% 40,3"/.,. 16,0"/0
V~
+'"
, QOBOJ 2755 11133 a 086 5603
<QV 10,0% 40,4'% 29.3% 20.3.%
~~
~~ ;;KA

NASELJA PREKO 20000 STANOVNIKA

41!;i631 J0872 2(183112 108473 67904

7.4% 50,1% 26,1% '6,4°'-~

45807 4797 27757 8212 5041

10,5"/0 60,6°/. 17,e% 11,0'%

BRCKO

0:: ees 23069 8254 7134

6,9%. 55,8"1., 20,0% ~7,3%

36187

3.77 16969 104206 Q410

, ,0%. ~2A% 28,8°/6 17.7°k

BIJELJINA

BUGOJNO

6 806 6894 6 997 2. 027

30,OO?o 30,3% 3{),B% a,9%

~ TREBINJE

\JIJ

21810

343 420'5 14956 2304

1,6% '9,3% 68,6% 10,5%

Skupina autora • Zlocini muslimanskih postrojbi nad Hrvatima u BiH 1992.-1994.

!:~Llr/j_\'j(

1 dokumcnl.u .ju \111slaf

Ti>ilk.· Cr'lltllisak, Crude

LD" }:;529:;(497.6) JU43(4<)7IJl

C1P-K,ltai"hi/Clclja 1.1 publikC1Clji CrJdsb knjiznic.: M"star

DOSSJER: Zl()cini muslimanskih f'll,tWjbi md Hrv.itirna II BiH jl)g2.-1 <)94 .. - Mostar:

Centar !.a IStrJ/i\',lnjl' i dokumentaciju Mo-.t.ir. , jCi9Y. (Crud«: Crafuti,ak). - 2113 str.: 25 em

l___ ~

CENT AR ZA ISTRAZIV ANJE I DOKUMENT ACIJU MOST AR

Skupina autora

DOSSIER

ZLOtINI MUSLIMANSKIH POSTROJBI NAD HRVATIMA U BIH 1992. - 1994.

Mostar, 1999.

GENEZA SUKOBA IZMEOU MUSLIMANA I HRVATA U BIH

Nakon gubitka svoga kraljevstva pocetkom XII. stoljer a hrvatski je narod stoljecima zudio za svojom drzavnoscu i slcbcdom. Tijekom visestoljetnih povijesnih zbivanja, Hrvati su radi ostvarenja tih svojih teznji dali ogromne zrtve i bili izlozeni stalnim pritiscima i progonima od mocnijih susjeda. Ne ulazeci na ovorn mjestu u detaljnije aspekte progona i stradanja Hrvata kroz visestolietnu povijest, dat cemo u najkracim crtarna osvrt na ta povijesna zbivanja,

Kada su Turei Osmanlije okupirali Bosnu i Hercegovinu u XV. stoljecu, nastaju teska vremena za Hrvate-katolike u toj zemlji. Zbog uzasnih progona oni masovno bjeze s prostora BiH, a na njihova ognjista se nastanjuje vlasko-pravoslavno pucanstvo. Poglavito veliki progoni i stradanja Hrvata-katolika bili su u XVII. stoljec'u, nakon poznatih beckih ratova 1683.-1699. godine i vojnog poraza Turaka. Tada dolazi do velikih represalija i progona hrvatskoga katolickog pucanstva, zbog (ega ono bjezi u oslobodene krajeve 51avonije, Like i Dalmacije, u strahu od turske osvete. Pored ovih progona i migracija. odnosno nestajanja Hrvata-katolika s prostora BiH, prornjeni demografske slike i smanjenju Hrvata-katolika na prostoru danasnje BiH, pridonijela je islamizacija zna tnoga dijela bosanskohercegovackih Hrvata-katolika. Ukra tko, tursko razdoblje predstavlja razdoblje negativnog probira najteie vrste za hrvatski narod, u korne su najsposobniji pogibali iii bili izgubljeni za normalan narodni zivot, Ostrica turskog progona poglavi to je bila uperena proti v franjevackog reda, ZJ koji je u to vrijeme vrijedilo misljenje da je on "jed ina vrata kroz koja se dolazi u sree hrvatskog naroda", 5 tim u svezi prerna mnogobrojnim pisanim povijesnim vrelima tijekorn turske vladavine pogubljeno je oko 100 franjevaca.

Kada je Austro-Ugarska monarhija 1878. god inc zaposjela BiH, dolaze bolja vrernena za Hrvate u tim pokrajinarna. Medutim, austro-ugarska vlast, rukovodec i se vlastitim nacionalnim interesima, nastoji odrzati nacionalnu ravnotezu u BiI-I. Ta je politika nastojala prekinuti sve kulturne, ekonornske i svake druge veze sa susjednim zernljarna, zagovarajur i bosnjastvo, odnosno bosanstvo u nacionalnorn smislu (Bosanar s tri vjere) i nije mogla biti alternative hrvatskorn i srpskom nacionalnom pokretu u BiH. (ak je u vrijeme austro-ugarske vladavine u BiH i vecina muslimanskog gradanstva odbacile ideju bosnjastva, pa se moze slobodno

tvrditi da konacno pocelkom xx. stoljeca bosniastvo ne predstavlja vise nikakvu realnu politicku smgu, niti alterna tivu nacionalnirn pokretima

Zbog nepostoJanja )edinstvcne hrva tske nacionalne poliuke u prevratno vrijerne kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine, hrvatski se narod nasao u prvoj z.uednickoj jugoslavenskoj drzavi, u kojoj je ozakonjena velikosrpska dominacija i hegemonijil

Ta je hegemonija imala svoju podlogu u prvom Ustavu Kraljevine SHS, u kojem je izrnedu ostalog ozakonjcn naoonalni unitarizam kao izraz ostvarenja politike "troplemenog naroda", Vrhunac progona i stradanja Hrvata izmedu dva svjetska rata bilo je ubojstvo vode hrvatskog naroda Stjepana Radica i njegovih suradnika u Narodnoj skupstini u Beogradu 1928. godine.

Uspostava Nezavisne Drzave Hrvatske 1941. godine, oznacila je varijantu rjesavanja hrvatskog pitanja koja se temeljila na negaciji Jugoslavije. Uvodeci ekstremni totalitar isticki sustav vladanja, u uvjetima rata, ustaski je pokret primijenio balkanske politirke metode prvi put u hrva tskoj politici. T reba naglasiti da [e ta radikalna ustaska politika bib odgovor na velikosrpsku hegernonisticku politiku potpunog negiranja postojanja svake hrvatske drzave.

U kornunistickoj su Jugoslaviji 1945. - 1990. go dine nastavljeni progoni i stradanja hrvatskog naroda strasnim zlocinima koji su se dogodili na pozna tom Bleiburskom polju i kasnijc KriiJ10111 fiu/u. Nakon predaje hrvatske vojske i mnogobrojnih civila (prerna engleskim vojnim izvorima oko 200.000 ljudi), zapoceo je strasan masakr i brutalno ubijanje hrvatskih vojnika i civila. Svi oni koji su prezivjeli ubijanje na bleiburskoj poljani. kao i na drugim mjestima, mora Ii 5U poe i na Krizlli put, na kojern su bili izlozeni strahovirim mukama. Te kolone smrti bivale su zbog masovnih likvidacija i iscrpljivanja, smanjivane, lako da su tek manje sku pine prezivjelih dospjele cak do Makedonije.

Katolicki su svecenici bili posebne mete komunistickoga rezima i partizana.

Sarno u Hercegovackoj Iranjevacko] provinciji u Drugome svjetskom ratu i poracu smrtno je stradalo 66 franjevaca, od kojih su dvadesetorica bili profesori, a devetorica su imala i doktorate. Vee ina ih je ubijena na Kriznom pulu, dok su neki od njih stradali u Mostaru. gdje su ubijeni i baccni u Neretvu, dio ih je ubijen u pozna tome masakru u Sirokome Brijegu, a dio na putu prema Splitu, u okolici Zagvozda i Imotskoga, kamo su ih odveli partizani,

Osim 66 ubijenih franjevaca. tijekom rata i poraca stradaJo je i 13 biskupijskih svecenika kao i jedna casna sestra.

Prema do sada dostupnim podatcima, tijekorn rata i poraca na pcdruc]u Hercegovine i njezinih 76 zupa ukupno su stradale 16.904 osobe, od kojih najvec i dio na KrizuIl11lc pU/II.

lako je Ustavom komunisticke Jugoslavije bilo predvideno pravo narodima na samoodredivanje. ukljucujuc i i odcjepljenje, hrvatski narod to svoje pravo u uvjetima komunisticke diktature, sve do 1990. godine, nije mogao ostvariti.

U vrijeme totalitarnoga komunistickog sustava hrvatski je covjek proganjan na svaki nacin. Navest cerno sarno neke primjere koji zorno potkrjepljuju iznesene tvrdnje.

1. Presudom Vojnoga suda u Skopju, broj K:I00/ 48, od 31. ozujka 1948. godine, proglasen je krivim i kaznjen kaznom smrti strijeljanjem vojnik Hrvat Tomislav Sutalo iz Capljine, sarno zato sto je dopustio da se uslijed hladnoga vremena, na dan 24. veljace 1948. godine, smrzne veda u bloku motora "Dzems". uslijed cega je doslo do pucanja bloka motora od trece do seste stubline. U obrazlozenju te presude Sud je ocijenio da ce okrivljenik, kao Hrvat iz Capljine, predstavljati trajnu d rustvenu opasnost za novouspostavljeni drustveni poredak i da se zastita drustva moze postici sarno ovakvom kaznom - kaznom smrti strijeljanjern. (lZVOR: Presuda Vojnog sud a u Skopju, br. K: 100/48, od 31.3.1948. godine.)

2. Iz iste 1948. godine je i Presuda Okruznog suda u Mostaru broj K 404/48, protiv mostarskoga biskupa dr. Petra Cule. Njemu se, izmedu ostaloga, stavlja na teret da je u katolickom !istu dopustio da izide danak pod naslovorn "BaljseviCka zvjerstva" u kame se, kako Sud doslovce kaze "ide jos dal]c H niljkrupnijim klevetama, pa se OIlO Slo SlI pocinile Iljemacke zvijeri pripisllje sovjetskim ljlldima i njillOvoj Croenoi Armi}i, da Je II Kalinsko] 511111i pobila 12.000 po/jskii1 casniu:": (Tek za vrijeme Mihaela Corbacova sovjetska strana je priznala da je ana, a ne Nijernci, pocinila taj zlocin.)

3. Presudom Okruznoga suda u Mostaru broj K: 79/70, od 4. rujna 1970. godine, prof. Ivan Alilovic kaznjen je vremenskom kaznom zatvora u trajanju od tri godine i sest mjeseci, stoga sto je govorom podsticao na razbijanje bratstva i jed ins tva naroda Jugoslavije, te ukazivao na nacionalnu ravnopravnost. (Ovo je ucinjeno iako je prof. Alilovic. u svojim istupima, prcpricavao sarno ono sto je objavio zagrebacki casopis "Kritika", od 27.1ipnja 1969. go dine - tj. da se medu izabranim saveznim funkcionarima nalazi: Srba 492, Crnogoraca 58 i Hrvata 32.) Izricanjern ovakvc kazne, Sud nije imao milosti. Bilo je to upozorenje ostalim hrvatskim intelektualcima okupljenim oko prof. Alilovir a i Matice hrvatske u Mostaru. (IZVOR: presuda Okruznog suda u Mostaru br. K:79/70, cd 4 9.1970 godine.)

4. Presudom Okruznoga SUdol u Mostaru broj K: 90/81, od 22.listopada 1981. godine, fra [ozo Zovko, svecenik iz Medugorja, kaznjen Je vremenskom kaznom zatvora u trajanju od tri godine i sest mjeseci zato sto je propovijedao svoju vjeru, evandelje i Bibliju, te sto je ~vijece u crkvi ukrasavao trobojnim vrpcama crven-bijel-plav. U ovome znamenitom sudskom procesu utamnicenjern nevinoga svecenika zbog izgovorene rijeci, iznesenoga misljenja i ocitovanja vjere. komunisticka vlast krenula je u obracun i s bicem hrvatskoga naroda - njegovom Katolickorn crkvom. (IZVOR: Presuda Okruznoga suda u Mostaru broj K:90 /81, od 22. 10. 1981. godine.l

'\e ulazec i na ovum mjestu u siru analizu pulozJja hrvatskog n.u oda u kornunistickoj [ugoslaviji u uvjetima ]t'dnostrclnackug totalitarnog SUSL1\'cI, m(lgli bismo istaknuti da je za sve vrijeme te diktature. koja ]e trapla s\e do pn'ih slobodnih izbora J 990. godine, 5 ra zl iciti m intc nz.i te l o m. bila postupno uspostavljana, i pored isticanja dcklarativnr ravnopravnosti svih naroda, srpska dominacija u qelokupnom drustveno-pulitickom zivotu ;;eml)e. Ta politika dovodila )e do sustavnog gospodarskog osirornasenja hrvatskog naroda. pogi<lvitu u BiH, zbog (ega je dolazilo do masovnog iseljavanja i zaposljavanja u zemljilma zapadne Europe, Amerike i Australije Istodobno je sustavno sirena velikosrpska promidzba putcm diplornatske mreze bivse [ugoslavije i na druge nacine 0 tLV. genocidnosti Hrvata. Nazalost, to) laznoj prornidzbi pov]erovelo jt' dio svjetske javnosti. Svjedoci smo da i u danasnj; vrijeme "mcdunarodna zajednica" kilo da na-tavlj» slicnu politiku. Ako Je istina da citav jedan narod ne moze biti kolektivno odgovoran, zasto se hrvalski nil rod u BiH dimas osjeca kao da St' U Haagu sudi upra\'C1 njernu?

llrvatskom narodu u BiH, koji jc najmalobrojniji i najraseljcniji i poslije (J\'l)g zadnjeg rata skoro da prijeti opasnost da izgubi status konstitutivnog naroda i poslane naciorialna manjina. To npr. potvrduje i analiza neovisnog americkug instituta.

"51£dbil1a rivoat« 11 BiH II poslicdnfcm rniui; lrag/ella PrelJIII nccuisnovn istmiimllJlllllti))"lllaliui/c 5AO-(/. USIA (Uniled State: Illformalio1l Agellcy) Iil7jiJrollli]c irlvc mto II BiH ,/I Hrm/i, Vise od 4()'1r: Hroa!« 1/ BiH 511 irto: rata. Po 'I'OllIl'f!lIic aSfllei]t', podalei kllZliJII d« JC I1cpos1'cdl1C fi:ic'kc p05/1Ciiicc ~uk(lhll prclrp/clo 42';[ Htl'Ll/a, dok jt' istociolmo 15(/( B051IJllkn-lv1I1s/IIIlIlIWI 13% b05illlskih 51'/1/1 prl'lrp;elo lak(1c poslJcdice, Vi~(' 011 I'II/lleia od Ukll11110g broja ]-1r"0I1117 II Bill prollcrmw;c i/i 1117 drugi 110ci)] prisi/jcllo lIapllsliti S1'(JIC dOIlIOl't'. Prenia is/om islmiilmljll oko 2()() li511[11 Hrmln proljcml1o)c 5 podm{jil fedcmcijc II kojilJ1ll silda B05171nci imaiu LlcCill1l. Narmnio, kada5C kl1:cdl1511 Hrmti Iil1jhWjlliic :rl;1c, Ill' llIis/i 51' II Iromil1a/'IOIII iZIIOSll, IIcgo S OhZII'Olil IIIl fill/l'lliCIi tin SII ruixu! IIIIillli1JliC lim/illl II II rod II !3iH, ill }l' prelllil popisli i: -1991. sodille 11 BiH 758 iisucn iu ! /,8';; or! ukl/pllc pOl'l/locile I'lIl'III1,I"I1."

II.

Ova visestoljelna <lradanja hrvatskug naroda, koja Jt' pretrpio na svonu- pulu do samostalne i nezavisne drzave. nisu dala rezultate sve do posljednjeg rata J 991. - 1995. godine. Medutim. treba istaknuti da je jedinstveni hrvatski nacionalni korpus danas podijeljen u dvije suverene i neovisne drzave. Republiku Hrvatsku i BiH.

Disolucijom bivse Jugoslavije zapocinje slozen proces stvaranja novih drzava i njihova medunarodnopravnog priznanja. U tim burnim povijesnim vrernenima, BiH je zauzimala posebno mjesto i pokazivala specificnosti koje su je razlikovale ad ostalih danica bivse drzave. Prema Ustavu SFRJ iz 1974. godine, BiH je imala status jedne od sest federalnih jedinica. tako da nije bila samostalna drzava,

Za razliku od svih drugih republika bivse Jugoslavije, (iji su nazi vi ukazivali na dominantnu naciju (Slovenija - SIovenci, Hrvatska - Hrvati, Srbija - Srbi, Makedonija - Makedonci i Crna Cora - Crnogorci), jedino se iz imena Bosne i Hercegovine ne vidi njezin (vise) nacionalni sustav.

Nairne. u Bosni i Hercegovini je povijest iznjedrila tri naroda (nacijei-Srbe, Hrvate i Muslimane (koji ce sluzbeno 28. rujna 1993. godine promijeniti ime nacije u Bosnjaci). Cinjenica je da su muslim ani tijekom 20. stoljeca vise puta mijenjali svoju nacionalu odrednicu, npr. Turci, Hrvati-rnusli mani, Srbi-rnus limani, neopredijeljeni, [ugoslaveni. Muslimani itd.

Svi povijesni dokumenti, narocito od Drugoga svjetskog rata (ZAVNOBiHl, kao i svi ustavi SR BiH u sklopu kornunisticke Jugoslavije, uvijek su naglasavali cinjenicu da je BiH visenacionalna zemlja s jednakopravnim polozajem sva tri naroda u njoj. Tako npr. u rezoluciji koju je donio ZAVNOBiH u Mrkonjic Gradu 25. studenoga 1943. godine izmedu ostalog je naglaseno da bosansko - hercegovacki narodi "kroz svoje jedino politicko predstavnistvo ZA VNOBiH, hoce da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni rnuslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj ce bib osigurana puna ravnopravnosr i jednakost svih Srba i Muslirnana i Hrvata".

Na prvim slobodnim visestranackim izborima (19. studenoga 1990.), uvjerljivu pobjedu odnijele su upravo narionalne stranke ova tri naroda (HDZ, SDS i SDA).

Medutim, i prije nego sto je BiH postala neovisna i sarnostalna drzava. nametao se problem njezina unutarnjeg drzavnog uredenja. Ona je u okviru J ugoslavije bila unitarno organizirana federalna jedinica. Treba naglasiti da je General stab vojske Jugoslavije jos 1990. godine, na cjelokupnorn prostoru Jugoslavije razoruzao Teritorijalnu obranu i preustrojio vojne oblasti negirajuci republicke granice.

U ratnim uvjetima. u jesen 1991. godine, Jegitimni predstavnici srpskog naroda predlagali su izmjenu Ustava R BiH (tri drzave u sklopu BiB), istodobno organizirajuci srpske autonomne oblasti, konstituirajuci kasnije i Skupstinu srpskog naroda BiH, i konacno proglasivsi Republiku srpskog naroda BiH 09. sijernja 1992. godine.

. Predstavnici srpskog naroda pocetkorn 1992. godine napustaju Parlament. kao 1 druga tijela vlasti, cime centralna vlast gubi svoj legitimitet

Istodobno, legitimni predstavnici hrvatskoga naroda u BiH, izabrani na prvirn slobodnim visestranackim izborima. a u uvjetima velikosrpske agresije na Sloveniju

C)

i Hrvatsku. Ie napada tLx.]:t\A na hrvatsko pucanstvo u jugoislllcnUIll di)du f1iH koji granici 5 juznorn Hrvatskorn. poduzimaju korake u saIl1uorgzll1i/iranju i samoobrani.

Institucionalni oblik te samoorganizacije, koia je prije svegCl predstmlJc11a vid pravil na sarnoobranu radi ocuvanja vlastite opstojnosti, bila je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (HZ H-B), proglasena 18. studenoga 1991. godine, na isti on.n dan kada je pall hrvatski grad Vukovar.

U Odluci () uspostavi HZ H-6, izmedu ostalog, naglasava se da su se Hrvati u BiH zalagali za saveznu BiH, ali su uvijek naglasavali da c e to cinili stiteci vlastite interese. te povijesne inter ese cjelokupnoga hrvaiskog naroda. lstodobno je istaknuta neprihvatijivost unitarnog modela drzavnog uredenja u visenacicnalno] zajednici kakva Je BiH. HZ H-B je imala karakter politicke, kulturne, gospodcuske i podrucne cjeline. C spomenuloj Odluci naglaseno je da ce uspostavljena Zajednica postova ti demokratski izabranu vlast Republike BiH, dok postoji drzavna nezavisnost u odnosu na bivsu i svaku buducu Jugoslaviju. Sve ovo je pllnovno naglaseno u politickoj povelji HDZ BiH, donesenoj u studenome 1992. godine. Izrnedu ostalog u toj povelji se istice da je "BiB suverena. ncovisna i mcdunarodna priznata drzava. koju nastanjuju tri konstitutivna jednakopravna narnda. Hrvati. Muslimani i Srbi". L:cestillim napadima tLV. JNA i srpskih paravojnih jedinica, koje je prethodno ona naoruzala. na hrvatsko i muslimansko pucanstvo, u proljece 1992. godine sve se vise rasplarnsava rat na prostoru BiH. Svjesno nernoci i raspada dotadasnje legaln€ vlasti Republike BiB i nepostojanja njezina obrambenog sustava, Predsjednisrvo HZ H-B 08. travnja 1992. godine donosi Odluku 0 forrniranju Hrvatskog vijer a obrane (HVO) kao vrhovnog tijela obrane hrviltskog naroda i drugih naroda u ovoj Zajednici, Do sukoba 5 Muslimanima u proljer e 1993. godine u HVO-u i u civilnim i u vojnim strukturarna sudjelovali 5U i Muslimani (dokazi:

Odluka Skupstine opcine gmda Mostara od 29. travnia 1992. itd.), Pored toga, jos je vaznije istaknuti Odluku tadasnjeg Predsiednistva BiH, kOJe priznaje HVO-u status civilne i vojne organizacije u obrani BiB od lzv, INA i srpskih paravojnih snaga,

Gstrajavanje muslimanskog politickos; vodstva na unitarnoj islamskoj drzavi bilo je prepreka hrvatskome narodu da osigura drzavotvorna i konstitutivna prilvil u BiH i nil BiH, te svoju dugorocnu opstojnost u tuj zemlji. a to je dovelo do rnuslimansko - hrvatskoga sukoba.

Ceneza sukoba izmedu Muslimana i Hrvata u BiH mora se prornatrati u kontekstu ukupnih dogadanja tijekom 1992. godine, odnosno:

1. srpske agresije nil BiH, kao uzroka i neposrednog povoda buducih sukoba i svih stradanja u BiH,

JO

f-[

ld
.a
In
u
te
je
oj
<e
ca
1a
10
Ie.
1a
ti,
~i
.a, ~.
,
ce l
:la
1;::'
'a, l
~
ju ~.
i
) i !.
i'
ne ~
Z1: ~
{
-)
OS ~:
~~
" l.I J
-ih "
IV1
"~
va :{.
:10 ~
~
U ~i
~"
"
1.\
ba ~
,:;~
.'.;'-
.~
.~ 2. jacanja proislamske struje u vodstvu muslimanskog naroda u BiH, sto je posebno uzrokovano velikirn stradanjern Muslimana tijekom srpske agresije 1992. godine,

3. prevelike koncentracije prognanog stanovnistva na sredisnjern, slobodnorn dijelu Bosne i Hercegovine i borbe za zivotni prostor, te

4. operacionalizacije planova dijela muslimanskog vrha iz Stranke demokratske akcije (SDA) za stvaranjem islamskog poretka i sarnostalne islarnske drzave na dijelu teritorija bivse BiH.

U takvim okolnostirna hrvatski je narod u BiH potpuno legitim no zahtijevao promjenu drzavnog uredenja, u smislu uspostave svoje federalne jedinice, ne negirajuci cjelovitost i drzavnost BiH. U svezi s tim, uspostavljena je 28. kolovoza 1993. god. Hrvatska Republika Herceg Bosna (HR H-B), po modelu vee ranije proglasene Republike Srpske, ali s veJikom razlikom jer hrvatska jedinica ne negira drzavnost i qelovitost BiH. U Prearnbuli Temeljne odluke 0 uspostavi i proglasenju Republike poglavito je naglaseno da c e se konacni oblik unutarnjeg drzavnog ustroja u BiH urediti tripartitnim ustavnim sporazumom konstitutivnih naroda. (Narodni list HR H-B, br. 1, listopad 1993.). U Odluci je jasno istaknuta konstitutivnost naroda i njihova jednaka prava da dernokra tskim i mirnim putem, urede zivot u zajednickoj drzavi BiH.

Republika je definirana kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska drzava hrvatskog naroda u BiH (federalna jedinira). zasnovana na ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i socijalnoj pravdi.

Takoder je naglaseno da ce se Republika slobodno udruziti u savez republika, te da ce narod svoja suverena prava ostvariti u Republici, osim onih prava koja su od zajednickih interesa i koja budu prenesena u buducu saveznu drzavu. Glede teritorija HR H-B, u Odluci je rereno da je to privremeno podrucje dotadasnje HZ H-B, a da ce se konacne granice utvrditi Ustavom Republike. To je pretpostavljalo prethodni dogovor sva tri konstitutivna naroda 0 promjeni drzavnog i politickoteritorijalnog uredenja BiH.

Napad tzv. JNA, rusenje i spaljivanje hrvatskih sela u BiH koja granice s Hrvatskom (Ravno i dr.), muslirnansko vodstvo na celu 5 Alijom Izetbegovicern nije sm.1tralo kao agresiju na BiH. Ostala Je svima dobro znana javna izjava predsjednika tadasnjeg Predsjednistva BiH, spomenuloga Alije lzetbegovir a. da "to nije Ilas rat", sto je potpuno uklapa u jedan od principa koji je on iznio u "Tsl1l111Skoj deklaraciji" (ID), svojevrsnom programu stvaranja jedinstvene muslimanske drzave, u kojernu se kaze: ''''PrCllrlllliti avdjc jc jcdllako opasnc kao i zakasni'!", (Alija lzetbegovie: "Tslamska deklnracija", Bosna. Sarajevo, 1990., str. 43.)

II

Uostalorn. krnje. a time i ndegitimno, Predsjedrustvo BiH (iz ko]cg su ::,t' prethodno povukli legitimni srp-ki i hrvatski clanovi) proglasil\,il neposrednu ratnu opasnosi Os travnja 1992. godine, dakle pol a godint:' nakon poretka stvarnc agn·"ijt', a ra tno stanje u zemlji tek 20. lipnja 1992. godine.

Cinjenira je da Ie hrvatski narod u B1H predvoden HDZ-om, uzMusIimanc (iadasnji naziv nacije). na referendumu odrzanorn 29. veljace i 1. ozujka I 9CJ2. godil1t:' glaso\'2lo za suverenu i nezavisnu drzavu BiH, sto Ie bio i temelj za njezino kasnije mcdunarodnopravno priznanje.

Srpski je narod u BiH gotOVll plebiscitarno bio protiv ovakvog rjesenja, zalazu; i se za ostanak BiH u jugoslaviji. U lakvim uvjetima u Bit-! je nastalo stanie totalnoga kaosa Kada je rat i u BiB bio rcalnost. nitko nije imao legalnu, a ni legitimnu vlast, jer je svaki nacionalni korpus imao svoju viziju kako urediti novu zajednicu.

Srbi u BiH su ocito imali na umu da imaju vojnu silu, S nbz irorn cia je tzv. j'.'A bila nil njihovoj strani, (I da u eventualnom obracunu imaju snazan oslonac 113 Srbiju i emu Coru. Oni su se od samog pocetka 7illagali za podjelu BiH, i njihovi prijcdlozi su hili kontederalne naravi, iii neke labave Unije.

Muslirnani SLl usli u ()VU novu povijesnu faw 5 osjec ajern triiumializma: postaju vodec a etno-nacija po broju i koncentnrani su u urbanim naseljirna.

Oslanjajuci se na islam kao ideologiju. imali su u izgledu da ce biti podrzani i pomagani od islamskih zernalja.

Medutim, kako ni vojno ni organizaojski nisu bili pripremljeni, oni su dugo pokusavali dobiti na vremenu. tezeci da odrze status quo (raniji Ustav), stu 1.1 biti znaci unitarnu gradansku drzavu u kojoj hi kao najbrojniji narod dominirali.

lmali 5U na urnu da je BiH na neki nacin njihova, da 51.1 oni nasljednici Otomanskog pasaluka, a i to da preuzimaju ulogu vec inskog naroda, prema standardnom uzorku Srba u bivsoj SFRJ. Dakle teorija "vodece nacije" ponovno je na djelu.

Zanimljivo je zasto su Muslimani imali takvu avanturisticku zamisao. J05 zanimljivije je zasto su po svaku cijenu insistirali na razlikama, stu im objektivno nije islo na ruku. Raspaljena je vjerska, emotivna i nacionalna svijest, Vrhunac strasti dcsao je s cuvenim visekratnim vjerskirn obredima (dzuma na maz) u Parlamentu BiH i to usred zasjedanja u Skupstini BiB.

U opticaj je pustena i spomcnuta cuvena "lslmnskll drklnll1cfja" (ID), na cijern porctku stoji ciIj njezina tvorca: islamizacija Musl imana kao i deviza: vjerovati i boriti se,

U poglavlju "Islarnski poredak" - Vjera i zakon lzetbegovic navodi: "l\!a;kmLIl deJilliefjll islamskog porc/ka dcfiJlim ga kao jedills/vl! ricrc i zakon«. odsojn i sill', ILimla I intercsa, dulJOz'llc :ajcdllicc i driare, doiJro['oljl1L1Sli 1 prioilc".

12

.1 se itnu sije,

Ono sto je naslo svoju punu primjenu s muslimanske stranu u ratu u BiH, Izetbegovic je iznio u ID u poglavlju koje govori 0 manjinama (str. 37.) gdje on kaze kako se "" islamski porcdnk maie ostnariu 50U20 11 zi'11lljal/la 11 ko)il1111 MlislillulIJi prcdslnuljllju uecinu stlliloonisivil. Be: ave UCClIlC, isillm,ki pom/ak se soodi 5n1lW IW vias! (ier IlcrioslllJC drlJgl eiement - isiamsko drllstl'o) i mcic Sf prclvoriti Ii nasiije", Dakle, muslimanima je potrebna majorizacija u BiH kako bi ostvarili svoje teznje. Njima uz vecinu stanovnistva trebaju i teritoriji na kojima bi "uemuslimanske mtmime II sasttnn: islamskc Driave, u z uoiet lojalnosti, lrzimle c'jcl'ske slobode i sou iasun:",

[os jed no poglavlje u TO zavrjeduje nasu pozornost, a u njernu se govori 0 tome kako doci do ostvarenja cilja zvanoga islarnski poredak, Tvorac ID i za to daje odgovor koji glasi: "islomski porcda): Ill! moie uipoceti be: ujerske, ali SI! lie moie 1tspjesllo Ill/staviti i dovrsiti be: politit'ke rcuoillcijc". (str, 38.) Ako Izetbcgovic Pakistan stavlja kao uzor drzavu islamskoga poretka (str, 44. !OJ, nisu potrebni daljnji komentari 0 tome kakvu bi to BiH zelio njezin aktualni Clan Predsjednistva i sto je bila ideja vodilja tzv. A RBiH i njezinim zapovjednicima u proteklome ratu,

U tu su svrhu, pocetkorn oruzanih sukoba u BiH, oblikovane paradrzavne organizacije: Patriotska liga, Zelene beretke, organizacija "Mladi Muslimani" i dr., ana medunarodnorne planu trazi se pomoc i podrska sa svih strana i siri ideologija o ugrozenosti Muslimana.

Srbi su na "bojnorn polju" postizali prve uspjehe i primjenjivali barbarske metode, ali su Muslimani uspijevali javnorn mnijenju u svijetu sebe prikazati kao nevinu zrtvu agresije.

Podrska medunarodne zajednice Muslimanima i osuda srpskih metoda ratovanja i ponasanja u ratu. ohrabrivala je muslimanski establisment da ni za jatu ne odustaje od svoje nakane.

Ratno predsjednistvo BiH od pocetka je do kraja bilo u rukarna Muslimana i sve odluke su donosili sarnostalno. To sto su uspijevali, formalno, ukljuciti u Predsiednistvo Srbe i Hrvate koji nisu bili ni legitil11ni ni legalni, bila je velika politicka vjestin» u stvaranju privida kako se radi 0 multinacionalnoj zajednici .

Rat izmedu Hrvata i Muslimana oznacio Je novu fazu u suverenoj vladavini Muslimana u oblasti civilnog dijela upravljanja i kontrole 0 legalitetu i legitimitetu, na temelju Ustava i ustavnih norrni, nema ni govora. Sve je rjesavano pornocu Uredbi i Naredbi, dakako pravdajuci to ratnim uvjetima.

Problematicnost ove situacijc. vezane za potpuni raspad centralne vlasti u BiH u ratu, ogleda se u ustavnoj obvezi (Amandman LI Ustava BiH) krnjeg :redsjednistva 'Ida podnese ove uredbe odnosno odluke na potvrdu Skupstini BiH Cll11 ona bude u rnogucnosti da se sazove",

Kako su Srbi od ranije napustili tako sudjelovanje u vlasti, odlaskorn Hrvata i hrvatskog dijela vlasti i upravc (nakon izbijanja rata 5 Muslimanima) sva vlast u

.line .nije

zuc'i

tOga last,

INA

c na hovi

staju

aru I

lugo I biti

lnici 'erna no je

. Jos iVl10

unae IZ) u

ijem /ati i

kmL'a eaio i

1:\

Sarajevu pripala 1e upravo \luslimilJl]ma. To je bila jedina vlast koju je, na neki nacin, priznavala mcdunarodna zajednica. Uostalom i pri proglasenju EiH kao drzave pri UN-u, izaslanstvo BiH sacinjavali su iskljucivo Muslimani. Sve drzavne simbole (zastavu, grb kao i himnu) donosili su za drzavu BiH sarno oni.

Za razliku od srpskog politickoj; vodstva u BiH, koje je odrnah zago\,ilr"lo konfederalni model ustrojstva EiH, sto bi znaCilo Iakticki njezinu podjelu i negaciju njene drzavnosti, Musiimanski politicki krugovi zagovaraju LeV. uniiarnu i grildansku EiH, gdje se po prirodi stvari dovodi u pitanje nacionalna ravnopravnost i konstitutivnost triju naroda BiH.

Kako ni konfederalni (samo nacionalno) tako ni unitarni (sarno gradani) koncept ne odgovaraju drzavnoj strukturi BiH, ostaje jedino federalni model. Hrvatsko politicko vodstvo u Bil-! je od samog pocetka predlagalo to jedino rnoguce i realno rjesenje za BiH, nikada ne negirajuci drzavnost i opstojnost drzave BiH. To potvrduiu i svi akti HZ H-B i HR H-B, kao i politicki dokumenti HDZ-a BiH.

Skoro kao aksiorn vrijedi, u ustavnnpravnoj i politoloskoj znanosti. shvacanjc da Iederalizam ne tfilzi multinacionalnost, ali da multinacionalnost 5 druge str.mc. gotovo nuzno, trazi neku formu federalne drzave,

Kako per dcfil1itionem nerna nijedne federacije bez Iederalnih [edinica, to se postavilo najvece pitanje teritorijalnoga razgranicenja tih buducih Iederalnih jedinica.

Federacija take, ni u kom slucaju, ne znaci podjelu BiH u onome smislu kako je to shvar ao i medunarodnoj zajednici prezentirao muslimanski politicki vrh.

Indikativna je u tom smislu jedna od slirnin izjava Alije lzetbegovica kako u BiH "rnoramo (Muslimani) sa drugima dijeliti iii teritorij, a to je podjela Bosne, ili dijeliti vias!", stavliajuc i ovo dvoje u koliziju.

Problem je bio po kom kriteriju odrediti granicc federalnih jedinica. Cinjenica je da su svi mirovni planovi za BiH pokusali rijesiti ovo pitanje (od Cutillera do Washingtona i Daytona). UviJek je bila sporna mapa, granice i teritorij a etnicki kriterij podjele predominantan, uz zernljopisne, povijesne. gospodarske, prometne i dmge kriterije.

Ovo je jasno potvrdila i Medunarodna kornisija za Balkan u svom izvjestaju gdje se izrnedu ostalog navodi slijedec'e: "svaki mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu morae je ozbiljno rijesit. sljedecu dilernu: kako pomiriti sukobljene interese triju nacionalnih zajednica i istovrerneno ocuvati suverenitet Bosne i Hercegovine. U stvari. kao polazna OS110va, od prvog do posljednjeg plana, bio je prihvac en etnicitet - stoga je svaki no vi plan za Bosnu znacio novu etapu etnicke podjele".

Tim planovima predlagalo se uredenje BiH od tri fed era Inc jedinic« (drzave, republike), Cutillerov i Owen-Stoltenbergov plan, do 10 provincija u Vance - Owenovorn planu,

lcki kilo . vne

ralo lciju nu I nost

cept tsko alno

To

'anje -ane,

to se ilnih

koje

.ko u te, iii

enica ra do . nicki netne

~5taju mui iljene .sne i bio [e nirke

-zave,

ll1ce -

Mislimo da je zalaganje za federalisticki koncept dalo za pravo hrvatskom politickom vodstvu u BiH, jer su to svojim najvec im dijelom potvrdili Washingtonski i Daytonski akti .

Rat u BiH 1991. - 1995. godine bio je atipican i tesko bismo ga mogli objasniti pornocu bilo koje klasicne, pa i mod erne definicije.

Po jednima (Muslirnani) to je bio klasicni (in agresije od strane Srbije na Bosnu i Hercegovinu, a kasnije i Hrvatske, poslije sukoba 5 Hrvatima iz BiH, a tada se u biti vee radilo 0 sukobu ove tri nacionalne skupine oko unutarnjeg drzavnog ustrojstva.

Cinjenica je da je BiH bib napadnuta prije nego je irnala status suverene drzave, Napadnuti su hrvatski pros tori ad tzv. JNA u BiH.

Osnovni uzrok rata izrnedu Hrvata iz BiB i Muslimana u toj drzavi razlicita su stajalista i konceptualna iskljucivost glede oblika unutarnjeg drzavnog uredenja.

U tom smislu, na tragu fed eralistickog rjesenja, institucionalni oblici organiziranja Hrvata u BiH (HZ H-B, HR H-B, HVO) imali su dvostruko znacenje:

1. U pocetku agresijom na BiH, koju su izvele tzv. JNA i srpske paravojne snage, jos dok BiH nije imala status neovisne drzave, i raspadom centralne vlasti kao posljedicorn te agresije, taka v ustroj bio je jedini moguci vid samoorganiziranja i sarnoobrane hrvatskog naroda u BiH;

2. U vrijerne sukoba izrnedu 'vl usiimana i Hrvata u BiH, uzrokovanih nepomirljivim raz.likarna u razlicitom poirnanju unutarnjeg drzavnog ustrojstva, HR H-B je u tom smislu bib anticipativna federalna jedinica i konstitutivni cimbenik u uredenju nove drzavne zajednice. Etnickim Ciscenjem muslimanskog i hrvatskog pucanstva s prostora koji je bio pod nadzorom srpskih snaga (oko 70% teritorija Bil-l) dolazi do promjcnc etnirke strukture na stetu hrvatskog pucanstva na prostoru BiH koji nadzire I-lVO . Treba istaknuti da Je najveci broj prognanih Hrvata otisao u Republiku Hrvatsku, a prot je ran 0 muslimansko pucanstvo je uglavnorn ostalo na prostoru koji je nadzirao HVO. U svezi S ovom cinjcnicorn. muslimansko politicko vodstvo je svjesno usmjerilo svoje vojne i politicke potencijale prema prostoru koji su drzali Hrvati, racunajuci da ce lakse "izici na kraj" s Hrvatima nego s dobro naoruzanirn Srbima,

. Protekli je rat uzeo mnoge zrtve medu hrvatskim pucanstvom u BiH. Tako je u njeI_TIu poginulo i nestalo 8.530 pripadnika HVO-a, dok je oboljelih. od posljedica ranJavanja, 19.501 vojnik. Tocnih podataka za civilne zrtve nema. ali se pretpostavlja da one iznose 30'70 ukupnih hrvatskih vojnih zrtava u Bil-l.

I')

L razdoblju oJ TLlJl1a 1991. godine, kada je pocela oruzana agrcsija blv~e J\'A I srpskih naoruzanih skupin» na R BiH, pa do konca 1992. gexline, s podruqa BiB, kOjZ1 su nadzirale srpske 5mge (vise od 7()'7r teritorija E BiH), protjerano je oko 7SQ.OO() nesrpskih stanovnika. Vee ina Muslin-ana protjerana je no teritorij J-3iH pod nadzororn tLV. Armijc Republike BiH (tzv. A RBiH) i HVO-a. Tako je 5 podruqa Eosanske Krajine (sire banjalucko podruqe) na bihacko podruqe prot je Til 110 oko lOG.OOO Muslimana, a nil prosror sredisnje Bosne oko 20[)OClO Muslimana. Oko no.ooo Muslirna na s podruqa Posavine i sjeveroistornc Bosne protjerano je na sire tuzlansko podruqe. dok je oko 100.000 Muslimana protjerano s podruqa istocne Bosne na podrurje sredisnje Bosne. Oko 20.000 Muslimana iz istocne Hercezovine protjerano je na podruqe ostaloga dijela Hercegovine, poglavilo Mostara.

Istodobno je oko 140.000 Hrvata s podruqa bosanske Posavine i banjalucke regije protjerano u Republiku Hrvatsku (RI-j), a oko 30.000 Hrvata s podrurja Kupr csa. [ajca. Skender Va kuf a i Kotor Va r osi pr otjerano na podrucje sjeverozapadne Hercegovine. cirnc je znatno narusena etnicka struktura slobodnih podrurja BiH koja su zajedno nastanjivali Hrvati i Muslimani.

Vidljivo je da Je najver i broj prognanih Muslimana utociste nasao na slobodnom teritoriju BiH, tj. u sirem ruzlanskom podruqu ina teritoriju sredisnje BO~iI1e. Najveci broj prognanih Hrvata utociste je pronasao u RH, odnosno. manjim dijelorn u Hercegovini. (Pregled raseljavanja tijekom 1992. godine dim je nil slici 1).

Ovoliki priljev prognanog stanovnistva na teritorij sredisnje Bosne doveo je do znatnije izmjene nacionalne strukture, poglavito u 22 opcine u kojirna su vodeni muslimansko - hrvatski sukobi. (Prikaz zemljopisnog polozaja i broja stanovnika 22 opcine u kojima su vodeni sukobi izrnedu Muslimana i Hrvata dan je na slici 2.) Dakle. prijeratni omjer Muslimana i Hrvata na teritoriju te 22 opcine u kojima Ie doslo do sukoba iznosio je priblizno 1,6:1 u korist Muslimana, a krajem 1992. go dine, do kada je uslijed srpske agresije iz ostalih dijelova BiB protjeran i najveci bro] nesrpskih stanovnika, taj je omjer iznosio vise od 3:1 u korist Muslimana. (Prikaz slobodnog teritorija 22 opcine u Kojima je bilo sukoba izrnedu Muslimana i Hrvata, te nacionalni omjer Hrva ta i Muslimana prema popisu iz 1991. godine i nakon srpske ilgresije krajern 1992. godine, dan Ie na slici 3.)

Nasilno premjestanje stanovnistva tijekorn 1992. godine, jed an Ie od najznacajnijih trenutaka za izbijanje rnuslimansko-hrvatskih sukoba jer je zbog prenapucenosti sredisnjega slobodnoga dijela BiH doslo do nedostatka zivotnoga prostora. odnosno. vojna dorninacija Srba na okupiranorn dijelu teritorija BiH nije omoguc avala povratak prognanih na teritorij na kojern su ranije zivjeli, a znacajna inferiornost, u pocetku zajednickih, postrojbi Hrvata i Muslimana nije omogucavala vojno vracanje okupiranog teritori]a. sto je za posljedicu imalo sukob dojucerasnjih saveznika, brojcano ojaranih Muslimana i rnalobrojnijih Hrvata, jer ni jedni niti drugi nisu imali snage vratiti teritorije koje su zauzeli Srbi. Hrvati su zeljeli saruvati

J()

lorn veci

mu

e do :leni nib ci 2.) na Je line, broj .ikaz vata, akon

e od zbog noga -1 nije cajna avala isnjih ii nib 'uvati

'I. i H, ko od cja .ko iko

nJ :ne ine

eke lcja leje nih

teritorije na koiima su bili vee ina, dok su se Muslimani, zbog brojnih prognanika koji su tu nasli utociste bjezec i ad Srba i pridoslica iz islarnskih zemalja mudzahedina. htjeli u borbi za zivotni prostor prosiriti na hrvatska podruqa, sto se zorno moze vidjeti iz prilozenih skica.

Postupnim naoruzavanjem, Muslimani jos uvijek nisu uspijevali parirati vojnicki nadrnocnijim Srbima, ali su zbog brojnosti postupno uspostavljali ravnotezu snaga 5 Hrvatima, sto je tiiekom medusobnog sukoba za posljedicu imalo stradanje Hrvata, poglavito na teritoriju sredisnje Bosne.

U razdoblju od sijecnja 1993. go dine, pa do potpisivanja Washingtonskog sporazuma u veljaci 1994. godine, kao i nakon potpisanog sporazuma, na podruqu BiH, pod nadzorom tzv, A RBiH i muslimanskih vlasti, a poglavito u 22 opcine, doslo je do sustavnog, p lanskog i organiziranog etnickog (isc enja i progona Hrvata. U navedenom razdoblju smrtno je stradalo oko 3 500 Hrvata, sa svojih ognjista protjerano je vise od 120 000 Hrvata iz preko 400 naselja u kojima je unisteno vise od 13 500 obiteljskih kuca i 170 vjerskih i kulturnih objekata.

(Prikaz nadzora teritorija 22 opcine u kojima su vodeni sukobi izmedu Muslimana i Hrvata nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma donesen na slid 4.)

Osnovni uzrok sukoba, kako smo naprijed istaknuli, koji su se dogodili u BiH upravo su razlicita stajalista u pogledu unutarnjeg ustrojstva. Kako se ovi problemi nisu mogli rijesiti mirnim putem, rjesavani su u ratnim sukobima, sto je dovelo do potpunog raspada ranijeg ustavnog poretka, cime su Iakticki unutar BiH organizirane tri drzavnopravne cjeline sa zasebnim pravnim poredcima.

Koliko je problem BiH objektivno slozen i proturjecan, potvrduje i jedno od gledista u izvjestaju navedene Medunarodne komisije za Balkan u kojem stoji da ovi problemi spadaju u najteze probleme suvremenog drustva, Medu njima bili su i ovi: odnos izmedu nacije i drzave. medusobno suprotstavljena ocekivanja etnickih i vjerskih manjina, razvitak nacionalizma, regionalizma, konfederalizma, mogucnost opstanka multietnicke drzave, prihvac anje kulturne autonomije, zahtjevi suvremene demokracije i civilnog drustva, uloga politirkih stranaka, zaposljavanje, prijelaz na trzisnu ekonomiju, djelovanje i uloga medija i ustavni problemi. Sto vise, na Balkanu, gdje povijest tako cesto oblikuje stajalista suvremenika, uspjeh nasih razgovora ovisio je 0 dobrom poznavanju proslosti,

Potrebito je nagJasiti da je hrvatskom narodu u BiH Washingtonskim ~porazumom iz 1994. godine i ustrojem Federacije BiB, te Daytonskim sporazumom 1Z 1995. godine zajarncena njegova konstitutivnost, te povijesna i drzavotvorna pr~va. Medutim, S obzirom da su mnoge odredbe tih mirovnih sporazuma nacelnoga karaktera, cesto proturjecne, te se od partnerskih strana razlicito tumace, hrvatskome narodu, kao najmalobrojnijemu narodu u BiH, predstoji borba za oi'uvanje svojih povijesnih i drzavotvornih prava. U skladu 5 tim, hrvatski narod u

17

BiH, pozivajuc i se na ta svoja prcrva, nikada nece pristati da ga SE' svede na polozaj neke etnicke ili vjerske sku pine, te nacionalne manjine.

Zelimo istaknuti da Je svrha ove publikacije kazati istinu II strad anjima i progonima Hrvata u BiH, te istodobno negirati uporne tvrdnje bosnjiH'kog politickog vodstva (I navodnoj iskljucivo] krivici Hrvata za hrvatsko-bosnjacko sukob.

Hrvatski narod u BiH ne zeli doci ponovno u poziciju u kakvoj je bio u kornunistickoj Jugoslaviji, u kojoj je velikosrpska promidzba stvorila u svijetu, klasicnorn zamjenorn teza. negativnu sliku 0 cjelokupnom hrvatskom korpusu. Cinjcnica je da dio bosnjackog politickog vodstva nastoji u izvjesnorn srnislu nametnuti svjetskoj javnosti lezu 0 kolektivnoj krivici Hrvata u posljednjem ratu, sto dio medunarodne zajednice i prihvar a. Ovom knjigom, Hrvati u BiH i pored vlastitih stradanja zele svijetu kazati da Je BiH njihova domovina, u kojoj ce zivjeti ravnopravno s druga dva naroda. Svako nametnuto rjesenje znacilo bi negaciju BiH kao drzave jer ga ne bi prihvatila sva tri konstitutivna naroda u njoj.

Ova knjiga temelji se na autenticnoj dokumentaciji kojom raspolaze hrvatska strana u BiH. Koristena su brojna svjedocenja ocevidaca i prezivjelih stradalnika, zatim razlicita dokazna sredstva, kao sto su sluzbena izvjesca i ocevidi, sudska dokumentcija, obdukcijski nalazi, foto i video zapisi itd. ldenticna dokumentacija ustupljena je Uredu tuzitelja Medunarodnog kaznenog suda za bivsu Jugoslaviju. lako je od uspostave Medunarodnog tribunala proslo vise od sest godina, do danas (kolovoz 1999. g.) nije optuzena nih [edna osoba za pocinjene zloCine opisane u ovoj knjizi i neizvjesno je kada ce se to dogoditi. Na suprot ovorne, protiv vecega broja Hrvata u tijeku su brojni kazneni postupci pred Medunarodnim tribunalom i ocito je da on nije uspio uspostaviti ravnotezu izmedu pocinjenih zlocina i podignutih optuznica. Izrnedu ostaloga, ova cinjenica dovodi u pitanje osnovna nace la na kojima se temelji rad Medunarodnog suda, a to su neovisnost, nepristranost, pravednost i objektivnost

[asno je da Medunarodni sud raspravlja 0 odgovornosti pojedinaca Ali, ako se takva odgovornost ne sankcionira. u svijesti ljudi stvara se osjecaj kolektivne krivnje cijelog naroda. sto je pogubno za buduci suzivot u BiH, i u buducnosti taj oblik krivnje mogao bi biti novo sjeme razdora i nesporazuma. Stoga u svakoj prilici treba insistirati na odgovornosti za pocinjene ratne zlocine, ne deklarativno nego konkretno. jer njihovi kreatori, naredbodavci i izvrsitelji su osobe 5 irnenom i prezimenorn. Zabrinjava cinjenica da se sve vise Medunarodni sud koristi kao sredstvo za postizanje odredenih politickih ciljeva i kao sredstvo utjecaja velikih sila.

Medutim, bez obzira na sve moguce primjedbe, Medunarodni sud irna svoju vaznost i svoju ulogu i u tom smislu treba mu dati podrsku. Nerealno je ocekivati da ce sud sankcionirati sve pocinitelje ratnih zlocina. jer mu to njegova sadasnja

IX

nlozaj

lima i ickog ijacko

bio u lijetu, pusu. mislu I ratu, pored livjeti gaciju

.atska lnika, udska itacija laviju. danas ane u eeega ralorn (ina i lovna most,

rko se .rivnje

oblik prilici ) nego nom i ti kao elikih

svoju kivati lasnja

struktura ne dopusta. Sud ce sankcionirati sarno manji broj pocinitelja ratnih zlocina, nadarno se onih najtezih, dok c' e sve ostalo osta ti kao zadac a nacionalnih sudova, U tome smislu pojavit ce se brojne poteskoce za sudstvo BiH, s obzirom na ustroj drzave BiH, a nasuprot tome bez kaznjavanja vecine odgovornih osoba za podnjene ratne zlocine. tesko ce se postici potpuna stabilnost u BiH.

Na kraju zelimo istaknuti da se zalazerno za ravnopravan tretman svih pocinjenih zlocina i u jednoj od iducih knjiga na identican nacin bit ce obradeni zlocini koje su nad Hrvatima u BiH pocinili tzv. JNA i srpske oruzane snage.

Iznoseci ove potresne cinjenice 0 zlocinima koje su nad Hrvatima u BiH pccinile muslimanske postrojbe nismo imaIi nikakvu nakanu raspirivati mrznju niti pozivati na bilo kakav vid osvete. Zelja nam je bila da u svijet ode istina 0 zlocinima pocinjenim nad najmalobrojnijim narodom u BiH u ime neke, na pragu 21. stoljeca, neshvatljive ideologije kakvu zagovara tvorac vee spomenute "Tslamske deklaracijc", aktualni Clan Predsjednistva BiH Alija Izetbegovic, koji ujedno snosi i najvecu odgovornost za sve zlocine koje su muslimanske postrojbe poCinile nad Hrvatima u BiH. Odgovornost takoder snosi i Haris Silajdz ic, u predmetno vrijeme predsjednik Vlade tzv. RBiH i aktualni supredsjedatelj Vijec a minis tara BiH. Vz njih odgovornost po zapovjednoj duznosti snose njihovi generali i visoki drzavni duznosnici:

- Sefer Halilovic, nacelnik GS tzv. A RBiH od 25. svibnja 1992. godine;

- Rasim Delic, zapovjednik GS tzv. A RBiH od 8. lipnja 1993. godine;

- Bakir Alispahic. tadasnji minis tar unutarnjih poslova RBiH

- Mehmed Alag ic. zapovjednik 3. korpusa tzv. A RBiH pod cijim se

zapovjednistvom na laz ila i ekstremna mu s li ma nska postrojba 7. muslimanska brigada:

- ?akib Mahrnuljin, zamjenik sefa Kabineta 5VK tzv, A RBiH, te nacelnik Staba 3. korpusa tzv. A RBiH do travnja 1994.; aktualni zamjenik ministra obrane Federacije BiH;

- Vehbija Katie, clan GS tzv. A RBiH i drugi cija imena navodimo U ovoj knjizi.

PRIKAZ RASELJAVANJA NESRPSKOG STANOVNISTVA BiH TIJEKOM SRPSKE AGRESIJE 1992. godine

( "'1

(

-,

"\."

1.."

I egenda:

Protjerani Hrvati

Protjerani Muslimani

Siobodni teritorij BiH

Teritorij BiH pod srpskom kontrolom

Granice opcma muslimansko hrvatskih sukoba

\"~,,'.

\ 0'\'1,

, < ','-" ) \ - .. ~

-,

"

O.OO~

o \

r ...... r :/', r. .-:

:..;. :,to'"'

iH

\. 0'0.

\ , ...... f :/'-

KONTROLA TERITORIJA NAKON WASHINGTONSKOG SPORAZUMA

i r:

~

(

\." ~

,::.

Teritorij pod kontrolom Hrvata

Legenda:

-

-

~

Teritorij pod kontrolom Muslimana

Granice opcina rnuslirnansko-hrvatskih sukoba

21

· ..

Qj .!E "C o Cl

r:

N ::::> !:!1 c.. o c..

« :!:

LIJ c:: c..

« > ~ '11)

Z > o z « ~ II)

« c:: ::::>

~

::::> c:: ~ II)

« z ...J

« Z o U « z

'" !

21

rl LJ

II

ro

>

....

J:

'2:

co

E

Cii ::J ::2:

a: w ..,

::2: o

... 0- 0- ...

!::::! ::l

'"

a::

o D-

c( ~

w a::

D-

c(

~

'!:!! 2 > o z c(

tii

'"

o

2 C o

Z

..J

c(

2 o U c(

2

.,; of' .j '-: j

/ ;:.

._

l'

(

:.._

.\ .. -,

j

r

t:'··· o r .. _,,~

( • Y."

-, ~,,,-,,,,,_,,,-,/

CIl I
c
"0 . .
CIl 0
C Clm
:0 10 M
"'. "
0 II
Cl '3
.. . ." c
III ~
..... III z §
OJ c:
OJ :I: ::t OJ
:::J
.- 'c ~
C/) 'c III 0
c:: 11:1 .5
.5 =:
0 iii <
iii !lO
D- 'c 'c :J u:
:J ~
III ~ III f
E E It
i1i ii It 'i .. UJ ~
:ro w os ,
> e ....,
::::J ... :0 is ...., ::::J ~ ~ c
::E :I: (Jj s ~ ::t c
(J) 0 0
III • • 0 0 III • III 1. OPCINA BUGOJNO

Oruzani sukobi u Bugojnu poceli su u svibnju 1992. go dine napadom srpskih snaga, a napadu su se suprotstavile i grad zajednicki obranile postrojbe HVO-a i tzv. A RBiH, pri cernu je HVO bio dominantna vojna sila u tome mjestu. Do kraja 1992. godine na teritorij opcine Bugojno stiglo je vise od 20 000 Muslimana koje su protjerali Srbi s teritorija BiH sto su ga zauzeli, Time je znatno narusena nacionalna struktura zitelja opcine, posebice ako se zna da je prema popisu iz 1991. godine na teritoriju Bugojna zivjelo 46889 stanovnika, od cega 19697 (42,1 %) Muslimana 16 031 (34,2%) Hrvata, 8 673 08,9%) Srba i 2488 (4,9%) ostalih.

1.1. POCETCI NAPADA TZV. A RBiH NA HRVATE OPCINE BUGOINO

Nakon dolaska tolikog broja Muslirnana, koje su protjerali Srbi, te niza incidenata i sukoba izrnedu postrojbi tzv. A RBiH i HVO-a u susjednim opcinama, pocetkom 1993. godine ucestali su incidenti izmedu pripadnika HVO-a i tzv. A RBiH u Bugojnu. U izdvojenim napadima vojnika tzv. A RBiH, od sijecnja do sredine srpnja 1993. godine, smrtno je stradalo 11 pripadnika HVO-a. Posebno mucan dojam na Hrvate u Bugojnu ostavila su ubojstva [osipa [urceoica i Mirka Kasala koji su ubijeni u selu Alibegovici. 16. travnja 1993. godine, neposredno nakon potpisivanja jednog od mnogih zajednickih priopc enja za javnost tzv. A RBiH i HVO-a kojim se pozivalo na mir i zajednicku borbu protiv srpskog agresora, te ubojstvo [oze Covica koji je ubijen vatrenim oruzjern, rafalom iz jureceg automobila, 9. svibnja 1993. godine ispred Ljubljanske banke u Bugojnu, gdje se nalazio na osiguranju objekta. Uvod u crganizirani zlocin pripadnika tzv. A RBiH je i ubojstvo pripadnika HVOa Frane Zulja, kojeg su vojnici tzv. A RBiH najprije ubili, a zatim izmasakrirali na predjelu Golog Brda, 27. svibnja 1993. godine.

Kao datum planiranog, opceg napada na postrojbe HVO-a i hrvatski narod u Bugojnu, moze se oznaciti 17. srpnja 1993. godine kada su u selu Vrbanja iz zasjede, oso~e obucene u odore tzv. A RBiH s maramama vezanim preko glave, iz va trenog oruzja pucale na vozilo kojim su se s gradskih bazena. nenaoruzani, vrac ali pri~~dnici HVO-a: Miroslav Talenta, Mijo Vucak, Drazen Milicr-vic. Ivica Grabovac, te nJiho:, kuhar [osip Marjanovic s nadimkom Divlji. Talenta je poginuo na mjestu d~gadaJa, Drazen Milicevir' koji je ranjen i ]osip Marjanovic, su uspjeli pobjeci, IVl~a Grabovac je tesko ranjen, zarobljen i naknadno. nakon ukazane prve pomoci p~t:~. Mijo Vucak je neozlijeden zarobljen, a nakon sto su se oko njega okupili vopnci tzv. A RBiH i mjestani Muslimani koji su vikali "ubij ustasu", 5 dva hitca iz neposredne blizine usrnrc en.

r -)

Iako je poCinjen ova] tcski zlocin. pripadnici HVO-a pokusali su provesti zajednicku istragu izlaskom mjesovite ophodnj- MliP-u na obavljanje ocevida. ]\0, za sve je bilo prekasno jer 5U vee iduceg dana, 18. srpnja 1993. godine, pOCt'1c pristizari postrojbe tzv. A RBiH iz susjednih gradO\'a (koje je tzv. A RBiH vee ranije ocistila od Hrvata), te mudzahedinske pustrojbe, nakon eego su otpoceli masovru napadi na sva naselja gdje su zivjeli Hrvati: najprije na gradsku cetvrt C(1j, koju su nastanjivali iskljurivo Hrvati i koju Je branilo 45 domobrana i 20-ak vojnih policajaca HYO-a. Zbog neravnopravne borbe svi pripadnici HVO-a i civili Hrvati su se povukli prema hotelu "Kalin" u kojem je bila smjestena vojna bolnica liVO-a i sjediste vojne policije (VF) tWO-a. Tako se u jednom trenutku u hotelu "Kalin" naslo oko 300 osoba bez hrane, vode i bilo kakvih uvjeta za dugotrajni boravak. Vee 21. srpnja, transporterima UNPROFOR-a evakuirani su ranjenici i medicinsko osoblje iz ove Ratne bolnice.

Uslijed nepripremljenosti pripadnika HVO-il za rat s postrojbarna tzv. A RBiH u Bugojnu, redom padaju, iii se predaju, pripadnici HVO-a na izdvojenim punktovima i objektima. Jedini izdvojeni objekt koji se odrzao nekoliko dana jest objekt Ljubljanske banke. koji je branilo 5 - 6 pripadnika tWO-a. Vojnici tzv. A RBiH su navedeni objekt zapalili, pri (emu su, bez moguc nosti predaje, u njemu izgorjeli pripadnici HVO-a, te su nastavili sa silovitim napadima na sve ostale objekte koje je drzao HVO: zapovjednistva 1.,2, te 3. bojne, kao i hotel "Kalin".

Kada se u 24. srpn)a vise nije vidjela hrvarska zastava na Zapovjednistvu 1. bojne, jer je bojna bila prinudena predati se prethodnog dana, a nakon sto su pripadnici tzv. A RBiH megafonima i stalnom ralalnom paljbom pozivali "ustase na predaju", zapovjednik vojne policije u hotelu "Kalin" donio je odluku 0 predaji. VOJ1'\i policajci su izdvojeni na jednu stranu, a oko 250 civila Hrvata na drugu stranu. Druga i treca bojna predale su se 25. srpnja 1993. godine. Nakon predaje svih postrojbi HVO-a na teritoriju opcine Bugojno poceli su najtczi zlocini prema svernu onome sto je nosilo pecat hrvatskoga.

U napadu postrojbi tzv. A RBiH na postrojbe HVO-a poginulo vise od 175 pripadnika HVO-a, vise od 350 ih je zarobljeno, 5 teritorija opcine je pokrenuto i protjerano preko 10000 civila, a od oko preostalih 3 ODD Hrvata vise od 90% je bilo privodeno i zadrzano u zatvorima od nekoliko do IS-ak dana, upravo toliko dok su im opljackane kuce i sva imovina, tako da je vee ina nakon pustanja iz zatvora morala traziti nacine da napusti teritorij opcine Bugojno. Do kraja 1993. gudine mnogi civili hrvatske nacionalnosti su preko crta bojisnice i teritorija pod srpskim nadzororn bjezali na teritorij pod nadzorom HVO-a, pri (emu ie srnrtno stradalo 10 osoba, mnoge 5U ranjene, a dio su i Srbi za tocili u svoje logore (15 osoba). N akon raspustanja logora "Stadion" i izlaska zatocenih Hrvata, 19. ozuJkill994. godine i kod ostalih Hrvata je prestao razlog dilljnjeg ostanka u Bugojnu, pa su i oni za svojim najblizim nastojali napustiti tu opc inu. Tako je sredinorn 191,14. godine u Bugojnu ostalo samo oko 1 110 Hrvata

26

;ti

0,

le lje TIl

iU ca

se II

n"

Lk. ko

iH

m sst A

:1U ile

1.

75

01 ilo ok ira one im 110 on le 1 za

Uspostavljanjem nadzora tzv. A RBiH nad teritorijem cijele opcine Bugojno nastavljeno je 5 masovnirn ubojstvima civilnih osoba, sto je za svrhu irnalo zastrasivanje civilnoga hrvatskog pucanstva i protjerivanje svih Hrvata. Nakon sukoba je ubijeno vise od 60 civilnih osoba, a nekoliko zena je silovano.

Unistavanje hrvatske imovine u Bugojnu imalo je kataklizrnicne razmjere. Tako je do kraja 1994. godine vise od 2 550 obiteljskih kuca. u kojima su hrvatske obitelji zivjele. minirano, spaljeno, demolirano, opljackano ili na drugi nacin unisteno i onesposobljeno za zivot, Pored obiteljskih kuca unisteni su i svi prateci objekti uz njih: garaze, stale. ljetne kuhinje itd. Sela koja su prije sukoba bila vecinski naseljena Hrvatima (Kandija, Corusa, Humac. Zanesovic i. Udurlije, Lug, Rosulje, Crnice. Lenderovina i druga) potpuno su unistena, a u selima s mjesovitim stanovnistvorn (Vrbanja, Cracanica, Zlavast, Odzak, Golo Brdo, Vesela. Karadze, Drvetine) sve kuce i sva imovina Hrvata je unistena. Muslimanske vlasti poticale su aktivnosti unistavanja hrvatske imovine take sto su formirale Agenciju za otkup gradevinskog materijala i tehnickih stvari, te na taj narin nagradivale muslimansko stanovnistvo koje je sudjelovalo u tim radnjama. Zatoceni pripadnici HVO-a i civili Hrvati privodeni su na informativne razgovore na sud, gdje su protiv svoje volje pred sucima Nihadom Idrizbegovicem ili Dinkom Begovicem morali potpisivati ugovore kojim se odricu stana i svih stvari u korist odredenih muslimanskih obitelji, najcesce obitelji poginulih vojnika tzv. A RBiH.

Sa svrhom zatiranja spomena 0 vjekovnoj nazocnosti Hrvata na teritoriju opcine Bugojno, unistavani su kulturni i vjerski objekti, oskvrnuti spomenici na grobljima itd. Tako su zapaljene crkva u Drvetinama, zupna kuca u Cracanici i Kandiji; demolirane i oskvrnute crkve u Clavicarna, Kandiji i Cracanici. te sva katolicka groblja na teritoriju opcine Bugojno.

1.2. ZLOCINI NAD HRV ATIMA U OrCINI BUGOJNO

.. Za razliku od drugih mjesta gdje je zlocin pocinjen na jed nom mjestu, u odredeno vnjems i gdje postoji tocno odredeni broj pocinitelja, u Bugojnu su poceli zlocini od 17. srpnja 1993. godine i najduze trajali sa svrhom unistenja hrvatskoga covjeka, hr:atske. imovine i hrvatskog imena uopce. Zbog toga je posebice tesko sustavno prikazan I razdvojiti pojedine zlocine. Ovdje ce biti prikazano:

- stradanje zarobljenih pa ubijenih pripadnika HVO·a (posebno nestanak dvadeset Jednog Hrvata iz logora za Ciju se sudbinu do danas nista ne zna) te

- stradanje civilnih osoba (poglavito razbojstva prema njima).

27

_kdn,1 od ZrLIVa ratnog zlocina

1.2.1. Ubijeni ratni zarobljenici

Prvi pripad nik HVO-a koji je zarobljen pa ubijen je Mijo Vucak, cije je ubojstvo, dana 17. srpnja 1993. go dine u Vrbanji, oznacilo pocetak napada tzv, A RBiH na Hrvate U opc ini Bugojno. Dakh'. u selu Vrbanja su iz zasjede. osobe obucene u odore tzv. A RBiH s mar.unama vez anirn preko glave, iz vatrenog oruzja pucale na vozilo kojim su se s gradskih baz ena, nenanruzani. vracali pripadnici anliteroristirkc sku pine HVO-a: Miroslav Talenta, Mijo Vuca k. Drazen Milicevic. Iviea Crabovac, te Josip Marjanovir zvani Divlji. Kao sto je vee spornenuto, Talenta je poginuo na mjestu dogadaja, Drazen Miliccvir' koji je ranjen i [osip Marjanovic su uspjeli pobjec i, Ivied Crabovac Je tesko ranjen. zarobljen i naknadno. nakon ukazane prve pornoc i pusten. Mijo Vucak je neozlijeden zarobljen, a nakon sto su se oko njega okupili vojnici tzv. A RBiH i mjestani Muslimani koji su vikali "ubi) ustasu", s dva hitca iz neposredne blizine usmrc en, dok je ]osip Marjanovic uspio pobjeci, Neposredni pocinitelj ovog zlodjela nije poznat, a postrojbom tzv. A RBiH u selu Vrbanja zapovijedao je Ismet Hadzibegovic, zvani Dursurn, kasnije Clan muslimanskog Ratnog predsjednistva opcine Bugojno i nacelnik MUP-a.

Kao pripadnikl. bojne brigade HVO-a Bugojno zarobljen je i u kloster casnih sestara u Bugojnu zatocen Mario Zrno, Dana 3D. srpnja 1993. godine zajedno s devet pripadnika 1. bojne. te deset zarobljenika HVO-a zatocenih u logoru u zgradi Cimnazije odveden je na iskopavanj- tijela poginulih muslimanskih vojnika u selu Vrbanja. Nakon sto su iskopali rnrtve. Mario i njegova skupina su odvedeni na muslimansko groblje u selo Crnire da bi tu kopali grobove za ponovni ukop tijela muslimanskih vojnika. Prigodom kopanja grobova, ratni zarobljcnici, a posebno Mario i Vinko Zrno bili su izlozeni Ieskorn fizickorn zlostavljanju, udarcima lopatarna, krarnpovirna, palicama. nogama, itd.. pri cemu su se u udaranju posebno isticali lokalni rnjestani: Muhko Velagic, Safet Velagic, Alija Osmic i Mujo Karadza. Nakon jedan i pol do dva sata udaranja. pretuccni zarobljenik Mario Zrno nije vise dolazio svijesti. Zarobljenike Zorana Calica i Pericu Sistova prisilili su da Marija Zrnu ponesu (vuku za noge) prema kornbiju kojim su dosli nil grobije. Pri tome Je Marija Zrnu jedan Musliman udario nugom u potiliak tako da se Marijeva glava snazno trznula unatrag. Mario je Zrno prerninuo u vozilu tijckom voznje prerna logoru.

:;

Izjave ratnih zatocenika govore 0 0'10111 dogadaju:

" ... MfIII'Sli priiikOIi/ 11/('[' olit'sZ'ijl'>liii d,'o, Iri I'll lil i kilt! ,om IJlTi I'll t tioson

sfhi, pored mene JI' le:':11O !vfllriu 11'l1(l, i510

" ... TII It' do Jllfllf k'OplHl lvfllrio Zrn». Bili SII10 Ira i:IIWkli sllilgn. Nislllo lIloXii 1'I":ie kOl'ntl. Iii JIl Ili,1I11l il1loo VI~t' "/lilse. '111n drzl10 kmllll) LI rukmnu, a knJr!o/i rio kop'll!1. U jl'dno!l1 11'l'llllIkll 2mi ispndllf kramp, pil it'

Griii, :"Tdlii ldn1j[_-Il, odmnl! ~·;k(J(~i() i I!ddrill ~II (Jii it' }hl(t, (lJU-:;U

1ililihOwli iIId/AIi Ilsln;kli,S(li'Olili ('1111 II <ill l'i')'1tn rliAillllill

)l0SI7!IIO, [J(lri ~I' 2£1 :rl7k. ile }}/{r:~c do disc, I oudll ~lI gil i:t'llkli Sl'lrJS(l, /11.':'/), lvlruim, Mlllrko, I .. IInllllllliSl1 dnli lin Sli'doillo .. Nnredlli 'Ii 1111111 rln IIIO/OS !vlnri/17 21"11111)0111',['1110 d(l /;0111/11117 ... "

Tijelo stradaloga Marna ZrnE' jE' kasnije pokopano na groblju Sultanovici u Bugojnu. Nakon izvjesnog vremena predsjednik Komisije Zi1 identifikariju zrtava rata i tadasnji predsjednik Osnovnoj; suda Bugojno. Nihad ldrizbcgovic. bez navodenja daturna i broja, izdaje potvrdu u kojoj jt' lazno naveo da jE' Mario Zrno stradao od rana zadobivcnih u predjelu prsa pri borbarna 19. srpnja 199:\. gudine.

Kao pripadnik vojne policije HVO-a zarobljen je i u zatvor u salonu narnjestaja zatocen Mladen Hanranck: Dana 5. kolovoza 1993. godine oko 5,00 sati ujutro poirnenicno su prozvani Mladen Havranek, Dragan Brecic. Franc Kosak, Miro Marjanovic i Zrinko Alvir, te im je naredeno da izidu u gornji dill logllrJ koji ~e nalazi iznad podruma. (:im su iz isli u ova] dio IOgLlfil cckali su ih odjevcni U odore vojnici tzv. A RBiH: Edin Vrban, Nermin Karadza zvani Cerma, Sacir Durak ovir zvani Bravica i Edin Hubljar, svi sa zeljeznim cijevirn.i i polunama. te policijskirn pendrckom u rukarna. Zatvorenici su premlar cni ovim predmetima. Od zadobivenih ozljeda Mlad en Havranek jt' odrnah urnro, a ostala cetvorica zarobljenika su u nesvjesnom stanju prevezena u Ratnu bolnicu tzv, A RBiH i nekoliko dana se nisu mogli ustati 5 kreveta, a premlacivanje je kod sve cetvorice izazvalo trajna tjelcsna ostec cnja. Straznri u z atvor u u vrijerue izvodenja zarobljenika bili su Said KaJtak i Kemo Kulas. Dvojica od cetvorice neposrednih pocinitelja ubojstva, Edin Vrban i Edin Hubljar su poginuli, jedan u prometnoj nesreci, a drugi u ratnim djelovanjima.

Kao pripadnika 1. bojne HVO-a, \;'latka Kapet anonica zarobili su vojnici til'.

A RBiH dana 23. srpnja 1991 godine i za tvorili u jednu privatnu garazu u Donjic' ima, nedaleko od Zapovjednistva I. bojne. Vee u toj garazi Vlatku Kapetanovir u su bile vezane ruke na leda i lezao je potrbuske u lokvi "ode, kojom su ga polijevali kada se onesvijestio uslijed batinanja. !\Jjega i ostale zatoceriike u toj garazi najvise su premlar ivali vojnici postrojbe tzv, A RBiH "Sejtani": Atif Begic i Arner Karagic. te Naser Music koji je dovodio svoje ljude da tuku zatocenike. Nakon dva dana 25. srpnja 199:\. godine, 5 ostalim zarobljenicima prebaccn je u kloster casnih sestara gdje ga je ispitao zapovjcdnik zatvora Safe! Krslak. Uvecer, 25. srpnja, Vlalko Kapelanovic i Mario Glisic su izvedeni u zatvoreno dvoriste klostera casnih sestara i zestoko prernlaceni, tako da su se jed va drzali na nogama. Sutradan. 26. srpnp 1993. godine u ranim jutarnjim satima. Vlatko Kapetanovic je ponov!lo pozvan da izide va ni. Na ccsti isprcd zgradc stajao je crni mercedes u (iji gil jc prlljaznik ubacio Alija Osmic i jos jedna osoba, nakon rega je automobil odvezcn u nepozatnom smjeru, Otac Vlatka Kapetanovica je tragao za sinom do ZOo rujna kada su ga izvijestili da Je lijelo njegova sina pronadeno na Carackim podovima. baceno u siprazje.

'i u ava bez

rno me.

taja itro firo i se ore .vic dm

Od

'ica

Hi -ice nja nih noj

zv.

na.

su rali ise ~ic,

lila ua ko

Ha nja da uk

IU na

ra,

Pripadnici HVO-a linea Sakie i /osip Lucie zarobljeni su 20. srpnja 1993. godine u Zlavasti i zatoceni U susionici za meso vlasnistvo obitelji Soljic, a zatim u staroj kuci Pere Lucica u Zlavasti, odakle su nakon tri noci odvedeni u nepoznato. Nakon nestanka sina. majka Ivice Sakica se interesirala ked vojnika tzv. A RBiH koji su i'uvali zatocenike: Nijaza Dulimana. Atifa Du lirnana. Safeta [usufspahica i Osman a [usufspahica. gdje joj je odveden sin. Rekli su joj da ne znaju gdje je odveden, ali da je odveden zajedno 5 drugim vojnicima jer su vojnici mo~ali biti odvojeni od civila. Dana 11. rujna 1993. godine Milka Sakic, majka Ivice Sakica, doznala je da joj je sin pokopan na groblju u selu Humac, pa je tijelo otkopano. Milka Sakic je identificirala svog sina. a tijelo je ostalo u grobu gdje je i ukopano. [osip L~Cic je odveden u Cracanicu i strijeljan 25. srpnJa 1993. godine zajedno s Ivicorn Sakicem i jos nekoliko vojnika HVO-a, te pokopan na groblju u selu Humac. Tijelo jos uvijek nije identificirano,

Pripadnik HVO-a Franio Iuandic predao se 18. srpnja 1993. godine u Kordic irna vojnicima tzv. A RBiH: Ziji Cehaji, Mirsi Cehaji i Mirsinom mladem bratu, kad je vidio da su oni zarobili njegovu majku, ocuha i zenu 5 kojom je zivio u izvanbracno] zajednici. Nakon predaje, Franju Ivandic a su u selu Kordic i zadrzali tri dana da bi ga 22. srpnja 1993. godine, zajedno s drugim zarobljenim pripadnicima HVO--a, ?dveli u Zlavast gdje su Franju zatvorili u susionicu za meso vlasnistvo obitelji Soljic, a 25. srpnja 1993. godine sve zarobljene pripadnike HVO-a sproveli u Cracanicu. gdje su ih i strijeljali. Nilkon izvjesnog vremena Franjo Ivandic je ~okopan na groblju u Humcu, a majka Delfa Toljan gil je po odjeci identificirala 6. listopada 1993. godine. Tijelo je bilo potpuno izmasakrirann.

. Pripadnici HVO-a Iva Gunjaca i Ivo Miliceuic zarobljeni su u Kordicima, te zajedno 5 Franjom lvandicem odvedeni u Zlavast, a nakon toga u Cracanicu gdje su strijeljani 25. srpnja 1993. godine.

Iz navedenog je vidljivo da su ova petorica pripadnika HVO-a nakon zaroblJavanja bila zatocena u selima Zlavast i Kordici ida su odvedeni U smjeru Gracanice i pobijeni. Za vrijerne njihova zatocenistva u Zlavasti su ih cuvali vojnici tzv, A R5iH: Nijaz Duliman sin Rasimov, Atif Duliman sin Tahirov, Safet ]usufspahic sin Zahidov i Osman [usufspahic sin Muharemov, svi iz Zlavasti, te su ih o.tpremili U smjeru Cracanice gdje su i pobijeni. Trojicu pripadnika HVO-a u KordlClma su zarobili: Zijo Cehaja, sin Hasanov, Mirsad Cehaja i njegov mladi brat, te su ih odveli u Zlavast zajedno s civilnom osoborn Marom [aroic koja je takoder ubijena u Cracanici,

Pri~ad.~ikHVO_a Miro Koloorat je zarobljen U robnoj kuci 1M PO u Bugojnu, nakonlzblJanJa sukoba i zatocen u zatvoru u zgradi Cirnnazije gdje mu je zamjenik

zapovJednika h, N" B '. . ..' - D

2 '. c zalvora, uaz evrnja, pngodom saslusanja prijetu: smrcu. ana

53. Sr_pnJa 12 zatvora u zgradi Cirnnazij- odveden je pred Ljubljilnsku banku u

ugoJnu da.pozove pripadnike HVO-a u zgradi na predaju, Odatle je odveden do

zgrade u blizini u t . d k "- "K I . - da.j bii kaur

- , s an izna npzars u tura" IZ Beogra a, I u uen na aucu 11

sjedecern polozaju. Vojnici tzv. A RBiH - strazari u zatvoru, nak on i!vleSJwga vrcmcna prisilili su dvojicu zatvorcnika da mrtvo tijelo Mire Kolovrata zarnotaju u deku, iz nesu iz slana i 05\,W(, ispred ulaza u l.jubljansku banku. kako bi izgled21lo da su ga ubili pripadnici HYO-,l iz zgradc Ljubljanske banke. Nakon nekog vremena drugi zatocenici su pokupili tijelo Mire Kolovrata i pokopali gil na groblju Sultanovici u Bugojnu. lzravnu odgovomost za ubojstvo Mire Kolovrata snosi Nijaz Bevrnja, zarnjenik zapovjednika zatvora u zgradi Gimnazije.

Pripadnici HVO-a Davor [ezid iic i icljko Tabakovic su iz logora na stadionu NK "Iskra" u Bugojnu, u skupini od 60-ak zatocenika (svi vezani zicorn), odvedeni na prvu crtu bojisnice izmedu HVO-a i tzv. A RBiH u Uskoplju, gdje su bili prinudno angazirani na kopanju rovova i transeja i na ostalim poslovima na najopasrujim mjestima na bojisnici, pri (emu su bili izlozeni neposrednoj pogibiji Prigodom obavljanja navedenih radova, Davor [ezidzir' je smrtno stradao poretkom listopada 1993. godine, a ZeJjko Tabakovir 1. studenog 1993. godine.

Prva skupina ratnih zarobljenika HVO-a iz Bugojna otjerana je na kopanje rovova na bojisnici u Uskoplju vee 18. kolovoza, nakon zahtjeva zapovjednika 317. brdsk e brigade tzv. A RBiH, Fahrudina Agica zvanog Pajo upucenog zapovjedniku 307. brdske brigade tzv. A RBiH iz Bugojna, Tahiru Cranicu. a uz suglasnost zapovjednika Operativne grupe Zapad, Selme Cikotica.

Pripadnik 2. bojne HVO-a Branko [uricic sin Antin i J din (rod. Clavas) u vrijeme napada tzv. A RBiH na Bugojno zatekao se kod svoje kuce u ulici Dure Pucara 13b u Bugojnu, gdje g21 je razoruzao Nijaz Bevrnja. Dana 21. srpnja 1993. godine po njega su dosli vojnici tzv, A RBiH kojirna je zapovijedao Nijaz Bevrnja i rekli mu da ga vode u MUP na saslusanje. Medutim, odveli su ga u podrum zgrade u kojoj je stanovao, Nakon toga upucen je na drugu stranu ulice i na niega su pucali. Pogo den je hitcem iz puske. Iako tesko ranjen uspio je dopuzati do ulaza u zgradu, gdje je izdahnuo. Tijelo Branka [uricir a bilo ie dva dana na stubistu zgrade. Treba napomenuti da dvojica pripadnika tzv, A RBiH nisu posla za Brankom kada je upuc en na drugu stranu, pa se pretpostavlja kako su znali da ce na njega biti pucano. Na njega se pucalo iz zgrade u kojoj je stanovao, Zgrada je hila pod izravnim nadzorom vojnika tzv. A RBiH, Hamdije Cavranovica. te je izvjesno da on zna tko je pucao u Branka, Jdenlitet osoba koje su ga odvele nije utvrden buduci ih majka ubijenoga nije poznavala.

Pripadnici HVO-a, Zdravko Boiic, Dominko ]ukic, Zdravko Bijader i 1vo Miljak zarobljeni su u selu Kula, odakle su sprovedeni u Drvetine, udaljene od Kule 5 km i tu ubijeni. Svi zarobljenici su fizicki zlostavljani nakon (ega je Dominko [ukic zakian, a oslala trojica su ubijcna iz vatrenog uaoruzanja. Privremeno su bili pokopani pored jedne kuce u Drvetinama, a nakon ekshumacije nil groblju u selu

Bristovi, odnosno na grobJju u Causlijama. .

Posebno tragi can zlocin dogodio se u selu Gracanica gdje je operirala postrojba pod zapovjednistvorn Hanefije Prijica zvanog Paraga Ciji vojnici su

32

ioga )taju dalo

1ena ~blju -Jijaz

ionu deni idno rijim dom pada

-anje nika enog auz

jeme a 13b ie po ;i mu kojoj .icali, radu, [reba da je cano. vnim .a tko najka

filjak 5km Jukic' u bili i selu

-irala iei su

pobili obitelj Milos. Kao pripadnici HVO-a u mjestu Cracanica, lnica ,vWos i njegova dva sin a Mladen i Drask o su.20. srpnja 1993. godine predali svuje naoruzanje susjedirna Mulagi i Hasanu Custi nakon sto su to oni od njih zatrazili govoreei im da je Cracanica pala i da je daljnji otpor bezrazlozan, te da njihova borba nerna smisla. Nakon predaje naoruzanja ostali su u podrumu kuce Draska Milosa, Njima se tijckorn dana u podrumu pridruzila i supruga Mladena Milosa, Lucija Milos 5 maloljetnim sinorn Matom i PIlVO Milos sill Franiin, pripadnik HVOa koji je takoder predao naoruzanje. Ujutro 22. srpnja, izmedu cetiri i pet sati u podrum kuc e Draska Milos», gdje su bili srnjesteni, upao je Hanefija Prijir zvani Paraga sa cetvoricom svojih vojnika pogrdno vicuci: "ustajte ustase. majku yam jeberno, sve cemo vas poklatil". U istoj su prostoriji odvojili Luciju s malim djetetom na jednu, d cetvoricu muskaraca na drugu stranu, Tu su muskarce poceli tuci. skinuli 5U im narukvice, satove, ogrlice, te su nakon pola sata PilVU i Draska odvojili i rekli da ce ostati u Draskovo] kuci, a Ivicu, Mladena, Luciju i dijete su odveli u kucu Ferida Custe, gdje su ih smjestili u podrum. [edan od vojnika tzv. A RBiH izveo je Luciju Milos i pokusao je silovati, no nakon njezina upornog suprotstavljanja on je odustao. Nedugo poslije, u podrum kuce Ferida Custe dovedeni su Pavo i Drasko, gdje su ih vojnici tzv. A RBiH po nov no zestoko pretukli. Pavu su stavili preko starog akurnulator.i i skakali mu po ledima, govoreei da mu treba slorniti kicmu, lzveli su Mladena, Pavu i Draska ispred kur e gdje se cuo jedan pucanj, a Pavo i Drasko su vraceni u podrurn. Za Mladena su rekli da je pokusao bjezati i da je vjerojatno ubijen. "Jakon toga dvojica vojnika tzv. A RBiH odvode Luciju u Zlavast u kucu Mehmeda Bambura, a Mulaga Custo vrar a Luciju u kucu Draska Milosa kako bi pokupila stvari za dijete. Pri tome Je saznala da je njezin muz Mladen pobjegao i da se skrio u kucu Mulage Cusle. Lueija je usIa u kucu Mulage Custe i pokusala previti dijetc, a u kuc u je upao Hanefija Prijic zvani Paraga i njegov vojnik Muris Kalajdzisal ihovjj- zvani Murgo I'oceli su galamiti na Mulagu optuzujuci ga da je i sam ustasa, jer skriva ustasu u svojoj kuci, MulZlgu i Mladena su udarali kundacima i nogarna i oba su pala na zemlju. lzvukli su ih iz kuce nakon cega su se cula dva rafala, M ulaga se vrutio u kuc' u, a za njim i Parilga, te je vikao da zakopa ustasu za pet minuta iii ce i njega ubiti. Mulaga i jos jedan djecak su izisli vani i na brzinu zakopali Mladena Ll krumpiristc. Nedugo poslije, Mulaga je rekao Luciji da SU i ostali Milosi pobijeni, a Lucija je doznala cia Je vlladenu u predio prsC! dva rafala ispalio vojnik tzv. A RBiH Muris Kalajdzisaiihovic zvani Murgo. Pored na~rojanih 'viilosa, u Gracanici su vojnici postrojbe Hancfijc Prijica zval\(~g Paraga ubili~NikuMilosa :::vllnog Cibo, koji je takoder S ostalim prcdao oruzje i bio zatocen,

a ubiien je i Nikica Lucu: koji je bio zarobljen. Njega je ubio vojnik tzv. A RBiH Hasan Haznadarevic.

Po~ed. ovih stravicnih ubojstava, tijekom zarobljenistva tesko je ranjeno 11 za~obl]~,l1lh pripadnika HVO-a, dok su obavljali najteze Iizicke poslove na prvoj crti bO]ISmce, odnosno razminiravali minska polja.

1.2.2. Nestali ratni zarobljenici

Tijekorn zatocenistva pripadnika 1-1\I0-a u bugojanskim logorima !mucilisllma lZ logora Je nestao 21 zarobljeni pripadnik }lVO-a, za ciju se sudbinu jus ni dan<1s ne zna. Ovaj (in, prema misljenju svakog Hrvata iz Bugojna, prsdstavlja organizirani (in muslimanskug v(ljnog i politi(kog vodstva s ciljem definilivnog rjesavanja pitanj» nazocnosti Hrvata u Buglljnu. Kako se medu nestalirna nalaze cak sestorica visokopozicioniranih casnika iz brigade HVO-a Bugojna, nekoliko akadernski naobrazenih gradana poniknulih u Bugojnu, te nekoliko pripadnika 1-IVO-a koji su se istaknuli u organizaoji obrane u vrijernc srpskih napada na Bugojno, a s obzirom da Je vecinu odvedenih registrirao Medunarodni komitet Crvenug kriza (leRC), s pravom se drzi da je nalog za odvodenje iz zatvora i ubojstvo dat s vojne i/ili politick« razine koja prelazi lokalne bugujzmske okvir c i seze do najviseg muslimanskoj; vodstva. odnosno vodstva SDA. 0 svernu ovome postoji opsirna dokurnentacija bilo kod [eRe-a ili kod obitelji nestalih koje su komunirirale sa zatoceniri ma, kao i mnostvo izjava zarobljenih pripadnika I-IVO-a koji su s odvedenirna bili zajedno u zatocenistvo, pa ce u nastavku teksta bib navedena imena nestalih zarobljenika, Ie vrijeme i nacin njihova nestanka. Tocne podalke 0 odvodenju svakog nestalog zarobljenika moil' dati Enes Handzic. tada zaduzcn za sigurnost Ll Operativnoj grupi (OG) "Zapad" kojomje zapovijedao Selmo Cikotic. Enes Handzic je pri odvodenju zarobijenih pripadnika HVO~a uvijek davao listir pripadnicirna brigadne vojne policije na kojem su bib imcna zarobljenika. Nakon toga ni jedan zarobljcnik se nije vratio u zatvore.

Pripadnik I"IVO-a, Marko Bartulooic zarobljen je 18. srpnja 1993. godine i odveden u I'rusac. Tijekorn iducih dana nalazio se u Pruscu gdje je s ostalirn zatocenicima kopao rovove i transej« prema 5rbima. Tu ga je zamijetio Enes Sijamija. iz Porica. dozapovjednik vojne policije u Bugojnu, te s nekoliko svojih prija telja nernilosrdno pretukao. poluziva u bacio u prtljaznik au tomobila i odvezao u nepoznatu smjeru. Od tada se Marku Bartulovicu gubi svaki trag. Motiv ovog, najvjerojatnije, ubojstva lezi u cinjenici nerasciscenih prijeratnih "rae-una" jer je Marko Bartulovic ubio OC<1 Enesa Sijarnije i za to dobio kaznu od 12 godina zatvora. koju je i odlezao, Moze se rec ida odgovornost za nestanak. a praklicno za ubojstvo, Marka Bartulovica snosi Enes Sijarnija, koji je iskoristio novonastalo stanje i pocinio "ubojstvo iz niskih pobuda". le zapoviednik sektora Prusar. Besim Ucernbrlic. Marka Bartulovica nisu registrirali djelatnici lCRC-a.

Pripadnik F"lVO-a, Mihoui! Strujic, diplornirani pravnik, zarobljen )E' u hotelu "Kalin" dana 25. srpnja 1993. godine. ProS<10 je kroz sve logore u Bugojnu gdJe jt' mucen i premlar ivan, Najduze vrerncna boravio u Pruscu odakle je odveden koncern rujna 199J godinc i od tada se 0 njemu nista ne zna. Ni !llega nisu Tt'gistrirali djelatnici JCRe-a.

istirna danas izirani avanja storica lemski i-a koji

no, a s

g kriza s vojne ajviseg )psirna irale sa }ji su s vedena datke 0 aduzen :':ikotic, 10 listie Nakon

.odine i ostalim io Enes o svojih idvezao iv ovog, a" jer je zatvora. bojstvo. poriniu

embrlic.

u hotelu u gdje je ldveden gistrirali

Pripadnik HVO-a, Nikica Alilos, sin [ozin, zarobljen je 25, srpnja 1993, godine, U vise navrata je premlacivan i mucen do besvijesti. lz logora na stadionu NK "Iskra" odveden u 8iH banku oko 4, listopada i ad tada mu se gubi svaki trag, Registrirali su gil djelatnici [CRC-il 29, rujna 1993, godine,

Pripadnik HVO-a, Niko Diaja, zapovjednik 1. bojne, zarobljen je 25, srpnja 1993. gadine, Prernlacivan je vee' ad trenutka z.uobljavanja pred vise od 250 zarobljenih hrvatskih civila. Kasnije je na sve nacinc mucen i prernjestan u sve logore u Bugojnu kako bi se izbjegla njegova registracija od djelatnika ICRC-a, Dok je u Pruscu radio na kopanju rovova, odveden je u BiH banku i od tada rnu se gubi svaki trag, Nije registriran od ICRC-a

Pripadnik HVO-a, Nikica Milos, sin Dragutinov, zarobljen je 23, srpnja 1993. godine. Prosao je sve bugojanske logore i svugdje bio tesko fizicki zlostavljan, Krajem listopada odveden iz logora nil stadionu NK "Iskre" i od tada se 0 njernu nista ne zna.

Pripadnik HVO-a, Peru:a Kovacevic, zapovjednik desetine u I. bojni, zarobljen je 25. srpnja 1993, godine, Prosao je sve bugojanske logore i u svim logorima bio tesko fizicki zlostavljan, Iz logora na stadionu NK "Iskra" odveden 15. studenog 1993. godine i od tada se 0 njemu nista ne zna. Registrirali su ga djelatnici ICRC-a

28. rujna 1993, godine

Pripadnika HVO-a, Iva Milos, pripadnik II. bojne zarobljen je 24, srpnja 1993, godine i prosao je kroz sve bugojanske logore. U svim logorima je tesko zlostavljan, a iz log ora nil stadionu NK "Iskra" odveden je pocetkom listopada 1993, godine i od tada se 0 njemu nista ne z na. Registriran je od djelatnika [CRC-a 28. rujna 1993, godine.

Pripadnik HVO-a, Ante Murkul], zarobljen je 2:5, srpn)J 1993. godine, Prosao je kroz sve bugojanske logore gdje je tesko fizirki zlostavljan. Iz logoril sa stadiona NK "Iskra" odveden je krajem listopada i od tada se 0 njernu nista ne zna. Registrirali su ga djelatnici ICRC-a 2D. listopada 1993, godine,

Pripadnik HVO-il, Miroslllv Dilber, zapovjednik 3, bojne. z<1Tobljen jt' 27, srpnja 1993. godine, Prosa« je sve bugojanske logore gdje je tesko fizicki zloslavljan. Iz l~!?ora sa stadiona NK "Iskra" odveden je koncem listopada i od tada se () njemu rnsta ne zna. Registrirali su ga djelatnici JCRC-a 20. listopada 1993. goJine,

Prip~dnik HVO-a, Zdravko [uricic, nastavnik matematike i fizike, zaroblicn je

25. srpn!a 1993. godine, Prosao je kroz sve bugojanske logore gdje je tesko fizicki Zlostav!Jan. Iako je bolovao od dijabetesa, nikada IllU nije pruzcna pornoc. Iz IOgoril ~a stad~ona !'JK "Iskra" odveden je 7, listopada i od tada se 0 njemu nista ne zna.

egIstnran je od djelatnika ICRC-a 2'), rujna 19')3. godine,

~padnik HVO-a, Pero Crniai«, inzenjer arhitekture. zarobljen je 25, srpn)a 1993. go e. Prosao je kroz sve bugojanske logore gdje je tesko fizicki zlostavljan. lz

:is

----------------------~II

Iugllfil sa stadiona .'\K "Iskra" odveden je sredinom li~,topada i (ld tada SC (I lljl'nlU nista ne zna. Registriran ie od djelatnika leRe-a 29. rUJn,l 1993 godine.

Pripadnik HVO-a, lvlorio Sllb£lSic, zarohljen je na pucetku napada lzv A EBiH nil HVO, te strasno zlostavljan u zatvorima: 11 salonu narnjestaja, u zgradi 05 VOJina Paleksicil i zgmdi Cimnazijr: Oko 26. srpnja 1993. godine odvedcn iz 05 Vojina Paleksica u autornobilu Enesa 5ijc111llje i od tada se (1 njernu nista ne zna. \,ije regislriran od djelatnika JeRe-a.

Pripadnik BVO-i1, Vil1ko lokouic, zarobljen je 25. srpnja 1993. godine i bio zatvon-n u zgrildi Cimnazije, odakle je odveden i od tada se 0 njemu nistil ne zna. U selu Kotezi. ope ina Bugojno, pronadsn je Ies nepoz natc osobe, koii jc Komisija za idenhfikilciju oznacila rednim brojem 166, a pu Opi5U se prdpostavljalo da se radi o Vinku Ivkovicu, Budur i je rano odveden. takoder gZi nisu evidcntirali djelatniri IeRe-a.

I'ripadnik HVO-a, Dragan Erkani«, inzenjcr strojarsrva. zapovjednik II. bojne, zarobljcn je 25. srpnja 1993. godine. Prosao je kroz sve bugojanske zatvore gd)e je tesko prernlar ivan i nil druge nacine zlost.rvljan. Koncern listopada 1993. godine odveden iz logora na stadionu !\K "Iskra" i od tada se 0 njernu nista ne zna, Registriran je od djelatnika leRe-a 28. rujna 1993. godine.

Pripadnik HVO-c1, Bral1ko Crniak, inzenjer metalurgije. pomo;' nik zapovjednika za PO Ill. bojne, zarobljen jt' 25. srpnja 1993. godine. Prosao je kroz sve bugujanske zatvore gdje Je premlac ivan i na druge nacine mucen, Odveden iz logora na stadionu NK "Iskra" sredinom Iistopada 1 CJ93. gociine i od tada mu se gubi svaki trag Nije registriran od djclatnika IeRe-a.

Pripadnik HVO-a, Stipica Zelie, zapovjednik Vojne pulicije, zarobljen jc 25. srpnja 1993. godine u hotelu Kalin. Prosao Je kroz sve bugojanske zalvore gdje je strahovito prernlacivan i na druge nacino mucen. Pri svim posjetirna predstavnika JeRe-a premjestan iz logora u Iogor. Do konca rujna 1993. godinc bin prisilno mobiliziran na kopanju rOVOVil na prvoj crti bojisnice prema Oonjem Vakulu, odakle je odveden u BiH banku na sasiusanje, nakon cega rnu se gubi svaki trag. Nije registriran od djelatnika JeRe-a.

Pripadnik HVO-a, [adranko Gvo:ricn, dip!' ecc., nacelnik intendantske sluzbe u Brigadi, zilrobIjen je 25. srpnja 1993 god.ine. ProSil() je sve bugojanske zatvore, te prebacen u I'rusar na kopanje rovova. Krajern rujna vracen u zgradu BiH banke i tu mu se gubi svaki trag. lzjave nekih svjedob govore da je mrtvo tijelo [adranka Cvozdena videnn u podrumu BiB banko. Nije registriran od djelatnika leRC-a.

I'ripadnik BVO-a, Zoran Gillie, referent tehnicke struke u Brigadi, zarobljcn je 25.5rpnja 1993. godine i zatocen u logoru na stadiunu I\X "lskra", odaklc je odveden 15. studenog 1993. godine i od tada se () njemu niSla ne zna Registrirar, je od djelatnika lCRC-a 20. listopada 1993. godine.

Pripadnik HVO-a, Niko Zlaiunic, zarobljen je 25. srpnja 1993. godine i prosao sve bugojanske zatvore. Odveden iz logora na stadionu NK "Iskra" 7. listopada 1993. godine i od tada se 0 njemu nista ne zna. Registriran je od djelatnika ICRC-a

28. rujna 1993. godine.

Pripadnik HVO-a, Frano [ezuiiu', profesor hrvatskoga jezika, nacelnik za PO u Brigadi I dopisnik "Slobodne Oalmacije", zarobljen je 18. srpnja 1993. godine. Bio je zatocen u vecini bugojanskih zatvora. a na kraju odveden u logor u Pruscu na prisilno kopanje rovova. Koncem rujna 1993. godine iz Prusca odveden u nepoznatom smjeru i od tada se 0 njemu nista ne zna. Nije registriran od djelatnika ICRC-a.

Pripadnik HVO-a, Dragan Miliceuic, zarobljen je 25. srpnja 1993. godine i bio zatocen u logoru na stadionu NK "Iskra". Dana 1j, studenog 1993. godine iz logora ga izveo osobno zamjenik zapovjednika logora Fuad Kukavica na informativni razgovor, nakon cega se Draganu Milicevicu gubi svaki trag. Registriran je od djelatnika ICRC-a 20.listopada 1993. godine.

a
e
u
e
J.
Ie
.a
\0
le
Ie
De
te
e i ,
ka I 1.2.3. Stradanje civilnih osoba

Nakon napada tzv. A RBiH na postrojbe HVO-a u Bugojnu i ovladavanja cjelokupnim prostorom opcine Bugojno, vojnici tzv. A RBiH su u vise navrata pocinili i zlocin silovanja. Evidentirano je pet osoba koje su silovane. Postoji dokumentacija i iskazi zrtava, ali u ovo m osvrtu nec e biti izneseni. Zbog patrijarhalnih odnosa koji vladaju u lokalnoj sredini, pretpostavlja se da je ovaj broj veci. medutim ostali slucajevi nisu evidcntirani i dokumentirani.

I.

I

\ je '

~~ I

.:1 I

~ 37

~"""""" ~d

Napadom tzv. A RBiH na Hr va te u Bugojnu, Hrvati su oz naceni kao neprijateljski narod pa je prema njirna svatko mogao nekaznjeno ciniti sve sto je htio: civili su bez milosti ubijani. zlostavljani iIi pritvarani kao ratni zarobljenici. Hrvatsks kuce su bile temeljito pljackane iz njih je odnoseno sve 5tO je bilo vrijedno, a jedan ogroman broj vojnika tzv. A RBiH se ponasao poput kriminalaca najgore vrstc. Sve ovo je bilo moguc e jer je poticano od najvisih vrhova v lasti, sto se potvrduje i cinjenicom da za ubojstvo vise od 90 nernocnih civila nisu trazeni nih sankcionirani pocinitelji.

U iducern tekstu biti ce navedena imena stradalih civila, a u nekim slucajcvima i nacin stradanja, odnosno imena neposrednih poCinitelja.

Djelatnici ML'P-a Bugojno Bernard Karaj lic i Sasa Ilic izveli su iz stana, dana

22. srpnja 1993. godine, civila Ratka Crnjca, rodenog 1942. godine, odveli ga u zgradu ;VIL:r-a, te nakon konzultacija 5 nadredenim, izveli ispred zgrade i hitcern iz sarnokresa u potiljak usmrtili. Maru [azoic 5U 18. srpnja 1993. godine, u selu Kordic'i, zarobili vojnici tzv. A RBiH: Zijo Cchaja, Mirsad Cehaja i njegov mladi brat, te zatvorili S ostalim Hrvatirna u selu Zlavast. Iz Zlavasti je Maru [azvic,

zajedno sa zarobljcnim pripadnikom HVO-,l Franjorn Ivandir em. 0 (emuje vee bi111 rijeci, odveo u Cracanicu \:ijaz Duliman gdje su oboje usmrceni. Vlath VasiliL'u je sudac Zil prekrs,lje izrekao rnjeru pritvor.: Jer nije poslo\'ao radnu ObVC7U, odnosno nile htio ic i na prisilni rad. Dana 30. sijecnja 1994. godlIle, 5 posebnoga di]ela logora nil stadionu (odvojenoj; za civile) odveden je, po nalogu Harisa Haz n adarc v ica. djelatnika \ILP-a u Bugo]nu, sa skupinorn od 3()() do 500 Muslimana na kopanje rovova prema HVO-u u Uskoplju. Tad., Je i ubijen hitcem U potiljak Drago AIZ'ir je nakcn napada Izv. A RB1H na BUgOJll0 zarobljen i neposredno nakon loga ubio ga )e vojnik lzv. A RBiH, Naser Music, pod laznom optuzborn da je bio snajperist,

llij1l Brecica je dana 19. srpnj'l 1993. godine p07vao na predaju susjed Azema Kapetana. Kada 51:' pojavio na vratima. u civilnoj odjeci i nenaoruzan. Azem Kapetan jc u njega ispalio ralal. od (ega je Ilija Brecic bio trenutno mrtav, a Ilijin sin Dragan Brecic ranjen,

C stan Nike Grabouca su 19. srpnja 1993, godine dosli pripadnici vojne policije tzv, A RBiH, oduzeli mu pusku i rekli mu do se ne udaljava iz stana. Dana 23. srpnja '1993. godine po njega su dosla dvojica vojnika tzv. A RBi!! i odvcla ga prema 7gradi MCr-a Bugojno, da bi ga u verernjim satima ubili ispred BiH banke.

Dana 23. srpnja 1993. godine iz podruma kuc e Slavka Mrse, pripadnici postrojbe tzv, A RBiH pod nazivorn "Zecevi" izveli su civile Sl arka Mrsu, ar hitektu, rodenog 1931. godine, njegovu zenu Muiui« Mrso, takoder po zanimanju arhitekticu. te Slavkovu majku [elu Mrso, staru oko 8D godina. Od kuc« su odvedeni zajedno sa zarobljenim pripadnikom HVO-a Micom Grlicem. Prerna izjavarna nekih svjedoka ubijeni su, a njihova ugljenirana tijcla videna su u podrumu jedne od susjednih kuca.

Mario Kasalo, roden 1978. godine preminuo je u bolnici u Splitu od posljedica prostrijelne rane nakon sto je u njega u Bugojnu pUCitO neidentificirani vojnik tzv. ARBiH.

Starar Lju/JO Kosak, rodcn 1929. godine, ranjen jl:' kod gradske ribarnice U Bugojnu i tu ostavljen bez pornoci do jutra kada vise nije davao znake zivota. Blaz;o Milicrvii, rod en 1942. godine, ubijen je u supi Mile Cebedzica, dana 22. srpnja 1993. godine.l\a celu mu je bilo urezano veliko slovo L (ustasa),

Parku Maroe, rodenu 1934. godine, rafalom iz vatrenog naoruzanja ubio je na ulici. ispred njezine kuce, Enes Manjusak, dana 29. srpnja J993. godine.

Alida Ninkouic, rodcna 1936. godine, ubijcna je rasprskavajur im metkorn U glavu, dana 21. srpnja 1993. godine.

Tadiia PuII reoic, rod en J 937. godinc, ubijen je iz vatrenog naoruzanja 22. srpnJa 1993. godine.

Tijelo [ure Sute, rodcnog 1933. godine, pronadeno je 23. srpnja 1993. godine, a narin pogibije nije poznat.

Pero Viskovic, roden 1941. godine, ranjen je ispred svoje kuce u Malorn Selu, dana 22. srpnja 1993. godine, te uspio dod do saniteta II. bojne HVO-a gdje je preminuo.

Franio Kirin, roden 1907. godine, nakon sto je istjeran iz svoje kuc e u Ulici Antuna Mavraka u Bugojnu, zajedno sa svoje dvije keen privremeno se nastanio u klaustru casnih sestara u Malorn Selu. Dana 12. kolovoza 1993. go dine otisao je obici svoju kucu i nije se vratio. Obitelj je 0 njegovoj pogibiji saznala od policije nakon nekoliko dana, a tijelo je bilo unakazsno. Franju Kirina ubio je njegov susjed Meho Tankovic iz naselja Vrbanja. Prerna navodima drugih susjeda protiv Mehe Tankovica je pokrenut postupak i on je osuden pred Visim sudom u Zenici. Ovo je jedinstven slucaj da su muslimanske vlasti kaznile nekoga za zlocin nad Hrvatima.

Vinko Kasalo je ubijen koneem srpnja 1993. godine.

Zarko [ukic je na nepoznat nacin ubijen 19. srpnja 1993. godine.

Ivicu [ezidiica, rodenog 1948. godine, pronasao je poluizgorenog u njegovoj kuci brat Nikica [ezidzic. 24. kolovoza 1993. godine.

Mariiar: Bekavac, roden 1943. go dine, lure Dusper, roden 1936. godine, Blai: lui«, roden 1939. godine, Dominko LuCie, roden 1923. godine, Frano Lebo, roden 1931. godine, Josip Marki«, roden 1933. godine i Mariian Nosic, roden 1943. godine su pri pokusaju bjezanja iz Bugojna i prebacivanja na teritorij pod nadzorom HVOa, dana 30.listopada 1993. godine, uhic eni i ubijeni metkom u potiljak. Pretpostavlja se da su ovu sedmoricu Hrvata ubili Muriz Kalajdzisalihovic zvani Murgo i Mehmed Husic zvani Cimbur. vojni zapovjednik Vesele.

Peru Marijanovica su 13. sijecnja 1994. godine ubili vojnici tzv. A RBiH na putu kod Duratbegovica doca. opcina Uskoplje,

Marica Marina je ranjena u napadu tzv, A RBiH na njenu kucu u kojoj je pored nje bilo jos pet zen a i jedno malodobno musko dijete. Nakon sto su vojnici tzv. A RBiH pod prijetnjom ubojstva maloljetnog [osipa iznudili 7 000 OEM i nesto hrvatskih dinara, odveli su civile u muslimansko selo Vilese, a ranjenu Marieu Marina ostavili u kucu, gdje je i preminula.

Niko [urisic, roden ]930. godine, ubijen je iz zasjede kod mjesta Kostadinovac, dana 20. lipnja 1993. godine.

Vinko [urisic, roden 1942. godine, ubijen je 11. srpnja 1993. godine kod svoje kuce u selu CrgiCi.

Slavko Topic, roden 1954. godine, zarobljen je na podrucju sela Grgie'i, koncem srpnja 1993. godine. Umro je od posljedica prekomjernog uzimanja krvi.

Josipu Viskovi,:, sedarnnaestogodisnju djevojku, ubio je pred njezinom kuc am snajperom Ramiz Prijic zvani Brnjo.

Smilian Radicunnc, zvan: Drago, roden 1lJ26, glleline, ubijen jt' J 9, srpnja I Y9:1, godille ispr ed svoje kuc e u Cajskoj.

Aleksandar Kosak, roden 1939, godine u bijcn )E' kod svoje kuc e u C;'lJu 19, srpnja 1993. godinE',

Ivo viskoric, roden 1906, godine, pobjegao jt' pred na padom vojnika lzv A RBiH iz sela Kula i nastanio 5e u klaustru casnih sestara Nakon nekog vremena vratio se obici svoje imanie. Bratov sin ga je pronasao u kuc i poluizgorenog, 2, kolovoza 1':191 godine, Pretpostavlja St' da je u kuci ziv zapaljcn.

Pero Palinic, roclen 1933, godine, njegova zena Ljubll Palinic, rodena 1934, godine i Villko Palinic, rodcn 1934, godine ubijeni su u Kuli u kuci Perl' Palinica, dana 24, studenog 1993. godine, i to Peru 5 dva hitca u prsa, Vinko selva hitca u lijevu sljepoocnicu, a Ljuba jednim hitccm u prSil, nakon (ega je kuca raznesena eksplozivorn. Ovaj masakr prezivjela je Delta Palinic. zena Vinka Palinica, Ubojica Vinka Palinica je Hanaz Dzelilovic, njihov susjed iz Kule, koji se u kuci pojavio u maskirnoj odori s crnorn maramorn na gLwi, a pretpostavlja se da JE' u zlocinu sudjelovalo jos osoba iz obitelji Dzelilovic.

Bo icna Tomasouic, rodcna 1967, godine, ubijena 19, srpnja 1993, godine na nepoznat nacin, navodno stradala uslijed eksplozije gran(1te,

Mrtvo tijelo Perc Gavrica, rodenog 1938, godine u Lugu, pronadeno je krajern srpnja u Lugu.

Tadiju Vujevica, roclenog 1963, go dine, odvele su iz njegove kuce, 2. srpnja 1993, godine, 15 dana prije pocetka sukoba. nepoznate osobe u odorama tzv. A RBiH i ubile u Mackovcu. na putu prema Veselo],

Ana Dote-Lo zic, rodena 1927, godine zivjela je sarna u 5VO)oj kuci. Tijekom sukoba u svibnju 1993, godine Ana Dole je ubijena i ostavljena u kuci koja je zapaljena oko 24, srpnja, kada [e izgorjelo i tijelo stradalc.

Ivo Grabovac, roden 1929, godine, ostao je nakon sukoba jedini Hrvat u selu Rosulje u kojern su ranije bib nastanjeni sarno Hrvati. U noci 6, na 7, rujna 1993, godine iz kuce su ga odvele osobe u odorarna tzv, A RBiH, a sutradan je u jednorn rukavcu rijeke Vrbas pronadeno njegovo tijelo s prostrijeljenom sljcpoocnicom. Nakon avog ubojstva u selu Rosulje nije vise bilo Hrvata

Mijo Kri ianoric, roden 192i gociine, ubijen je i izrnasakriran kod svoje kuce u Vrper i, a potorn zakopan u dubrist» pored stale, Tijelo je navodno pronasao i iskopao J\-ikica Strujic.

Kasnije, pod nepoznatim okolnostima. tijelo je pronadeno zajedno s jos nekoliku tijela ubijenih Hrvata, kod skole II Cipuljic u, vezano konopcern za Hoge [anic Strujic, roderie 1923. godine, koja je takoder ubijena i izmasakrirana kod svoJe kuce u sell! Vrpeci. Ostaje nejasno iz kojih razloga su tijela vezana i vucena 4 - 5

q()

km it: Vrpeci do Cipuljir a. 5 njirn.i Je u selu Vrpec ubijen i [o zn Klari«, star oko 60 godina, nakon (ega u velikom selu Vrper vise nijc ostao nib jedan Hrvat.

Zdravko Dilber ubijen Je kod svoje kuce u Cracanici 18. srpnji 1993. godine. /I.n to Dither, ruden 1945. godine zadnji put je viden 28. srpnja 1993. godine, a Antin les Je pronaden u koritu njeke Vrbas izrnedu sela Cracamca i Zlavast. Postoje saznanF1 da ga )e ubio (iii njegove ubojice zna) Salem Sehic.

Stipo Gr/;l!VllC zivio je u Crnicu, a ubijen je koncem srpnja 1993. godine u Cracanici.

Faniku Haramhasic zivjela je u selu Vrbanja gdje je zaklana na kuc nom pragu. Mar« Lucie je u selu Zlavast u nocilv. na 20. srpnja 1993. godine usmrcena ubodima noza dok su joj ruke i noge bile vi-zane. Pretpostavlja se da je prije umorstva silovana.

Josip l.uci«, rod en 1920. godine, nakon sto je izbjegao iz rodne Cracanice na Hurnac. vra tio se u Cracanicu. gdje je 24. srpnja 1993. godine, ubijen udarcern tupim predmetom u predjelu glave. L: Cracanici su krajem srpnja pod nerazjasnjenim okolnostima ubijeni i sljedeci rnjestani: Stipo Maras, rod en 1932. go dine, Ze/jko Milos, roden 1969. godine, Ratko Maro«, Hilbert Simic, rod en 1931. godine, Stipo Roslljllk roden 1933. god inc - ubijen I. kolovozal993. godine, te Miroslav Miliceoic [aden 1963. godine, ciJt.' je tijelo identilicirano na groblju u Humcu. Inare. selo Cracanica je prije rata bilo u podjednakom broju naseljeno Hrvatirna i Muslimanima. Nakon masakra nad Hrvat ima, od 747 prijeratnih Hrvata u Cracanici nema niti jednog Hrvata. lzravnu odgovornost za ubojstva i progon Hrvata iz Cracanice snosi postrojba pod naz ivorn "Zcleni zrnajevi" kojom je zapovijedao Semin Rustempasic, a neposredni p ocinitelj i ubojstava su Hanefija Prijic zvani Paraga. Muris Kalajdzisalihovic zvani Murgo, te Nermin Karadza zvani Cerma.

[aku» Gaspar, roden 1929. godine, Stipo ;'vlaril1L'iL', Vinko Peric, rodcn 1929. godine, hiauko Pt'IlIlVll, rodeo 1973. godine, Dmglltirr Burtulouu', roden 1933. godine, Zdcnko Bartulooic, roden 1966. godine, lli]« Keski«, roden 1906. godine, Zdravku Kl'skil~, Stipo Luber, roden 1949. godine, te Stipo Stipic, roden 1952. godine, ubijeni su u selima [ablanje i Odzak.

\Iakon ubojstva ovih deset osoba u selima Jablanje i Odrnak. u vremenu od 19. do 23. srpnjil 1993. godine, lesevi svih pobijenih ubaceni su u grobnicu Nike Lubara na zajcdnickom groblju u OdzakIablaniu. Njihova ekshumarija obavljena ie 3.lipnja 1996. godine i nakon toga su identificirane sve navedene osobe. Ovu grobnicu je 1. sijecnja 1995. godine otvarao Franc Penava i konstutrrao da su tijda bib pokrivena najlonom 0;0, prigodorn ekshumacije najiona nije bilo. tijela su bila nagorena, a u grobnicu su bile spustens i jedne ljestve. pa se pretposta vlja da se tijela pokusalo zapalib kako bi se onernogur iia identifikacija i nacin stradanja civila .. \akon o\'og l11asakra u selu [ablanje nije ostao nitko od Hrvat.i. au selu Odzak ostala je jedna

hrvatska obitelj koja je Odzak napustila nakon godmu dana, take da POSliJl' njiho\,llg odlaska u tome selu vise nije bilo Hrvata.

Dragan Kustura, ruden ]Y3(]. godint', Ante Lucie, roden 19~9. godine, [o zo l'vliial'liic, rod en 19J4. goeline i njego\'il zena J,\;1ilica Milanli«, ubijeni su u selu Corusa, [ozo i njegovJ zena Milica Milardic nisu se 5 ostalim Hrvatima povukli iz sela Corusa. nego su os tali u svojoj kuci. Kada su u njihovu kucu upali vojnici tzv, A RBiH prisiljavali su ih da im daj1.l skriveni 110\'(1[. Nakon prijetnji ubili su [ozu. a Milieu poslali da ide nil niivu iskopati skriveni novae. Kada Sl' vracala s njive i ulazila u kucu. Nermin Smajic je na nju bacio rucnu bombu i tako je usmrtio. Nakon tOgil su zapalili njihovu kuru pri (emu su izgorjela i mrtva tijela Joze i Milice Milardic. Poslije ovih ubojstava. u selu Corusa. koje Je bilo gotovo iskljucivo nastanjeno hrvatskim pucanstvorn, sa svega nekoliko muslimanskih kur a, ostao je zivjeti jedino Marko Marina sa svojorn suprugorn, da bi i oni za oko godinu dana otisli iz Ceruse, te nakon tOg,l u Corusi od l Irvata nerna vise nikoga. Kao i u selu Cracanica. stravicna ubojstva u selima [ablanje. Odzak i Corusa pocinili su pripadnici vojne postrojbe tzv. A RBiH pod nazivom "Zeleni zrnajevi" kojom je zapovijedao Sernin Rustempasic,

[osip Pocrn]a nastradao je uslijed eksplozije granClte dok je bio angaziran u radnorn vodu,

Ana Btatancic ubijena je u selu Zlavast, 20. srpnp 1993. godine.

Marija [okljat, rodena 1929. godine otisla je 3. rujna 1993. godine u selo Kandija nakopati krumpira. Nakon sto se nije vratila. njen rnuz je u pratnji policije otisao u selo Kandija te pronasao Mariju nasilno urnorenu davljenjern i udarrima tupim predrnetorn po glavi. Pretpostavlja se da je pocinitelj i ovoga ubojstva Mehmed Tankovic. koji je na slican nacin ubio i Franju Kirina.

Ioka Kont a, rodena 1928. godine, otisla je u vidjeti bratovu kucu u selu Kand ija.

10. rujna 1993. godine, te je tu ubijena i zapaljena u bratovoj kuci.

Slaoka Zivko ostala je u selu Vucipolj« nakon povlacenja Hrvata iz sela. Ubijena je pod nepoznatirn okolnostirna.

Drngija Sualina, rodena 1927. godine, mentalno retardirana osoba. ostala je sarna u selu Kandija nakon povlacenja Hrvata I'ronadena je rnrtva R. kolovoza 1993. godine.

Stipo Lldooicic, roden 1928. godine, otisao je s Rasidom Manjuskom u Colo Brdo kako bi mu prodao sijeno kaje mu je ostalo kod kuce. Dok su se nalazili II Colom Brdu, na njih je bacena eksplozivna naprava, Stipo Udovicic je ostao nil rnjeslu rnrtav. a Rasid Manjusak je tesko ranjen,

Zdraoka Bojic, roden 1951. godine, koncem srpnja 1993. godine pronaden je objesen konopcem.

12

Pero Brkallovic, rodcn 1928. godine, Iva Kotoorat, roden 1949. godine, Igor Koloorat, roden 1975. godine ubijeni 5U 25. srpnja 1993. gudine snajperskirn hitcirna koje su ispalili vojnici tzv. A REiH.

Stipo Kasalo, roden 1938. godine, ubijen Ie koncern srpnja 1993. godine na nepoznilt nacin,

Frano livko, roden 1928. godine, ubijen Ie 18. srpnja 1993. godine ispred sinovljeve kuce u Vucipolju

]osip Zuij, rod en 1961. godine, ubijen jt u Vucipolju 28. srpnja 1993. godine, nakon prestanka svih sukoba

Ljuba Dujniooic, nije se htjela povuci S ostalim Hrvatirna iz sela Clavice. te je ubijena nakon ulaska vojnika tzv. A RBiH u selo.

[osip i Stipo Guozden, sinovi I vini, ubijeni su koncem srpnja 1993. godine, pod nerazrijesenim okolnostima u selu Clavice,

Vlado Marina ubijen je u selu Clavice 17. srpnja 1993. godine, nakon sto se vracao s pokopa ubijenog Miroslava Talents u Vrbanji.

Nakon ubojstva Ljube Dujmovic, josipa i Stipe Gvozdena i Vlade Marine, u selu Glavice u kojem je zivjelo iskljucivo hrvatsko pucanstvo, izuzev nekoliko srpskih obitelji u naselju Credinc, nije ostao zivjeti n itko od Hrvata.

Bazo Such', roden 1939. godine, psihirki bolesna osoba, ubijen je u svojoj kuci

19. srpnja 1993. godine.

Frano lulj roden 1960. godine, umoren je ubodima noza na svojoj njivi 25. svibnja 1993. godine.

Kako je broj ubijenih civila Hrvata U opcini Bugojno tijekom sukoba vee i od 28(), II ovom pregledu je naveden sarno jedan dio ubijenih. Kako se i dalje obavljaju istrazivanja () pogibiji civilnih osoba, u konacnici ce vjorojatno biti ver i broj nasilno ubijenih i izmasakriranih, sto ce pokazati prave razrnjere ratnih zlocina protiv civilnog stanovnistva u opcini Bugojno.

1.2.4. Razbojstva nad civilnim osobama

Ni jedna hrvatska obitel]. koja je ostala u Bugojnu nakon uspostavljanja potpunog nadzora nad njim od tzv. A RBiH. nije prosla bez nekog oblika mucenja iii razbojstva pocinjenog nad njirna. Kako je vee rereno. Hrvati su bili oznaceni kao nepnjateljski narod i prerna njim.: je ffiugoO ciniti sto je tko htio. Nakon povlacenja HVO-a s teritorije1 opcine Bugojna, sva hrvatska imovina je bila na raspolaganju i svaki Musliman-Bosnjak je bez straha od posljedica mogao uzeti sto je zslio. Pri upadu uaoruzanih razbojnika u stanove vecina se predstavljala kao policija! C iducern pregledu bit ce naveden SClIllO manji broj karakteristicnih razbojstava. iako postoji eVidencija svih razbojstava.

Dana 5. rujna 1993. godme oko 21 sat u kucu Vinduilim Llllc i njegove suprugc Stallke upale su naoruzane osobe u odorarna tzv. A RBiH koje su se predstavile k,w pripadnici vojne policije Vladimira i 5uprugu Stanku su razdvojili i nil rilzhclte I1JCint' zlostavljali sa svrhorn iznude novcanih sredstava koje su posjedovali. Nakor. zlostavljanja koje je trajalo vise od jednoga sata, i nakon prijetnji ubojstvorn, Vladimir it' predao novce koje je posjedovao: 165 OEM, .:;0 bonova i 2 SOO hrvatskih dinara. '-:jegova supruga, koja je odvedena u spavar u sobu, nakon tfilzenJa da im preda zlalo i novae isprva Je odbijala priznati da isla posjeduje, ali je nakon murenja predala torbicu II kojoj je bilo 2 SOD OEM, zlatna ogrlica, lancic. kriz, dvije narukvire, te prsten, I\akon toga su je napadaci prisili da se skine gola, te pretr.rzivali njenu rodnicu guvorel'i da gledaju nije li tu skrila novae!'

Dana 7. rujna 1993. godinr, oko 22 sata u kucu Rnmka Zrne i Z,)}'[' kod

tvornice koce. upale su tri osobe u maskirnim odorama 5 puskama u rukarna. Branka SU odmah poceli udarati sakama i od njega trazili zbto i novae, a njegovu zenu Zoru SU otjerali u drugu prostoriju. Branko im je odmah dao sto je imao: 9() OEM, 10D A TS i 2 (l()D bosanskih dinara, no napadaci su ga i clalje tukli, mislcc: da im nije dao sve stu je imao. Mucenje i premlacivanje jt.' trajalo cl1l24 sata pri cemu je Branku bilo zaprijeceno da ce biti zaklan, stavljan mu je kucni noz pod grlo, nozem Je zarezan na elva mjesta na stornaku, iznad desne sake mu je pTETczilnZ1 vena, te je zarezan i po vratu, Brankovoj zeni su stavili powz preko usta tC je tukli trazer i zlato i novae. Kako nista nije irnala. skinuli su joj zlatnu viticu s ruke. Prigodum odlaska u kuci im je ostala [edna puska (I), sto je kasnije odnijela polioja na Brankovu prijavu. Naravno, policija i pored oi:itog dokaza pocinitelje nikad nije otkrila.

Dana 9. rujna 1993. godine, oko 21,50 sari, u kuc u AllcirilC Rui: upale su d\'iJe osobe u maskirnim odorama S puskama u rukarna. L kuci su se pored Andrije Ruze nalazili i njegova supruga Slavenka, njezil; otac Knrlo Culiak, te ljudi koji su dosli prenociti u njihovu kuru radi sigurnosti: Stcflca I fe/CIlIl Kcskl( Alltill I Manjtl ]ez.idiit', ie Bosa Kasnlo Inace, OVCI je bib uobicajena praksa da su se Hrvati iz vise izdvojenih kur a skupljali u ied nu kucu gdje bi nocivali zajedno radi ~igurnosti. \'e treba ni sporninjati da su napustene ku..e tijekorn nor i bile posebno lagan plijen za tolike razbojnike.

Dakle, nakon upada napadaca u kur u Andrije kuze od nazocnih je, pod prijetnjorn pucanja iz pusaka, zatrazeno zlato i nOVi1C, a napadari su kundacirna puske udarali S/aI'l'llkll 1<11:1/ njt'nog muza Andriju. te Stdicu i [elenu Kesk«. Nakon toga su od Slavenke, njezinog muza i oca uzeli 230 OEM, od Stefice Keskir' I 000 OEM i vjencani prsten, od [elene Keskic 1 ODD OEM, a od ostalih 270 DEM.!\ilFldi1ci su na pus tili kuc u obi telji Ruza oko 22,3C1 sati uz prijetnju da 0 navcdcnom su te jer c'e inace biti ubijcni.

Dana 14. rujna 1993. godine u stem bugojanskog odvjetnika StjCp17lW Vllkndillil upale su cetiri osobe u maskirnim odorama, s caraparna na lieu i oruzjem u rukarna. Sa Stjcpanorn Vukadinom SLI u stanu bili i punac i punica njegovog strirevir'» koji

su tu rnislili prenociti radi neke vece sigurnosti od prenor ista u njihovoj kur i u Bristovima. Napadaci su s uperenim puskarna u predjeJu glave od dornacina trazili "pare". Kako je rekao da novca nerna, jedan od napadaca je iz futrole izvadio veliki noz, stavio mu ga pod vra t i ponovno trazio "pare". Nakon ponovnog odgovora da novca u stanu nema. napadac je udario drskorn noza u celo Stjepana. nakon (ega je njegovo lice oblila krv. Kako su se udarci pojacavali, a Stjepan nije imao novca koji hi dao napadacima. oni su se obratili ukucanirna trazcr i od njih novae. Ukur ani su odrnah odgovorili da je novae u supruginoj tasni i dali napadacima 5 000 A T5 i')(]O DEM. Nakon sto su dobili novae, napadaci su zaprijetili zrtvarna da o ovorne ne smiju pricati nikorne, inace ce biti ubijeni. a stan ce im biti dignut u zrak.

Dana 14. rujna 1993. godine oko 20,50 sati, skupina od pet napadaca je upala u kur u faze Kolarca u selu [asika, tukla njega i njegovu zenu Erniliju i od njih trazila novae. Pri premlar ivanju [ozo je vise puta gubio svijest i bio u vrlo teskorn stanju, Nakon 'ito nisu dobili zlato i novae, iz kuce su odnijeli videorekorder. kucno brojilo za struju. 18 kg deterdl:enta i druge sitnije stvari.

Dana 14. rujna 1993. godine u selu [asika nepoznati poCinitelji su pretukli pet Hrvata, od (ega su dvojica zadobila te.ske tjelesne llzljede. Zbog ovog slucaja su se seljani dogovorili s nekoliko prijatelja Muslimana da dodu u njihovo selo kako bi ih zastitili ad napadaca, U selo je dosao Mehmed Husic sa svojom obitelji i jos 4 - 5 odraslih ljudi. Dana 15. rujna, u kuci u koju ie doselio Mehrned Husic bili su Dragan i Peru Luc«, te oko 21,00 sat posh svojoj kuci koja je udaljena oko 50 metara. Pred kuccm ih ie docekala Draganova nevjesta i rekla da ne idu kuci jer su u njoj napadaci. Odmah nakon toga Mehmed Husic je sa skupinom muslimana opkolio Draganovu kur u i pozvao razbojnike na predaju. Nakon izvjesnog vrcmena oni su izisli i sa sobom izveli Draganovu suprugu u koju su uperili tri puske. te trazili da ih puste do vozila "Renault 4", nakon (egil bi nju pustili .. vlehrned Husic je pristao na o vo i pjeskc krenuo z a razbojnir ima S oruzjem. Razbojstvo je u meduvremenu prijavljeno polieiji koja je na udaljenosti od oko I km od Draganove kuce postavila zasjedu gdje je doslo do mcdusobne pucnjavc, a. Draganova je zena zadobila teske prostrijelne rane.

Dana 26. listopada 1993. godine, ujutro, pri povratku iz kurt' Dovninka K(ljicn gdje su obicno nocivali Vinko i njegova Supruga Liut« KOJic, u njihovoj kuci su ih dorekali maskirani i naoruzani napadaci 5 puskarna u rukama, Stavljali 5U irn cijevi od puske u usta i prijetili da ce ih ubiti i spaliti ukoliko im ne daju novae. Ljubu Kajic su pretukli da joj je glava bila vrlo natecena. a oci od otoka potpuno zatvorene:

Kako su napadaci cijelu noc proboravili u kuci. sa sobom su odnijeli dvije vrece vrijednijih stvari.

Dana 27. listopada 1993. godine, oko 21,:;(] sati, tri napadaca u maskirnim odorama su upala Ll kuc u DmgllUlI1l Milil'",J;l'n. \ijega i nJegovu suprugu su fizicki

I~

i psih.cki murili, stavljali im Cl)e\' pusk« u usia. kuhinjski noi pod grlo, nakon (eg,l su oj njih iz nudili 600 OE\1, 200 ATS, 50 $, tri zlatna lancica, Ie zlatni prsien.

D,1l13 3. Iistopada 19'13. godine, oko 23,0(] sa ta, napadaci u maskirnim odora ma su upali u kucu Domink« .MiiicCl'iltl u Alibego\'ic irna \ijt'ga i njegovu majku su fizicki i psihicki mucili, pusku uperivali u gbvu i tijelo, dok su cijelu kur u pretresli i odnijeli radioaparat. koznu bundu i drugt' silnije stvari,

Dana 14. prosinca 1993. g(ldine u kucu Stiln' Yomne« provalili su nepoznati naoruzani napadaci i odnijcli oko 500 kg jerrna. U njegovu kuru su upali napadaci i srcdinom listopada kada su ga pretukli i odnijeli mu I 500 OE\.f, zlatni nakit i neke druge stvari.

Dana 6. sijecnja ]994. godine, ujutro, u stan Mnrilt' ClIrCija usao je uniformirani cO\')ck s puskorn. pokazao nekakvu iskaznicu i premetao stvari po stanu U stanu su pored dornac ice bile i Slava [urisic i Selma Irnamovic. :'\akon prernetanja napadac jt' odnio l 000 ATS i 40 OEM, nausnice, tri prslena i ogrlicu od Marije, od Slave [urisic je uzeo nausnice i vjencani prsten, a od Selme Imarnovic dva prstena i nausnire,

Dana i ozujka 1994. godine, oko 20,00 sati, tri naoruzana napadara u maskirnirn odorama, upala su u kucu St/cPI1lI1l Cordc. Njega i njegova brata su vezali i strpali ih u we Torn prilikom su od Stjepana uzeli 200 OEM, a od njegovug brata 230 OEM, a iz kuc e 5U odnijeli sve prehrarnbene proizvode,

Dana ] 9. travnja 1994, godine, oko 2 sata ujutro. dvojica naoruzanih vojnika su provalili u kuc u Tabilllllil TaliokOl'icn, starog 86 godina koji )10 zivio sa svojorn suprugom, starorn 81 godinu. Nakon sto su ih nekoliko puta udarili, n)egovu suprugu su pokusali silovati, no nakon sto je rekla da boluje od raka, odustali SUi Odnijeli su im 3Un OEM.

Ovaj tuzni pregled mogao bi trajati do u nedogled. Ovdje su navedeni santo karakteristicni primjeri nasilja i razbojstava Niti je navedena vee ina slucajeva. niti su razbojstva prekinuta sa zadnje navedenim slucajem.

Poslije svega ucinjenog prema preostalim Hrvatirna u Bugojnu, a bez ikakve zastitc od aktualnih muslimanskih vlasti, veeina preostalih Hrvata traziia je nacina odlaska iz Bugojna, a njihovo stradanj« i odlasci su bili jasna i nedvosmislena poruka muslimanskih vlasti onim bugojanskim Hrvatima koji su nekada i razrnisljali (l povratku u Bugojno:

Kako je vee ranij; navedcno, odgovornost za zlocin nad Hrvatima u Bugojnu sell' daleko vise od muslimanske vlasti Bugojna jer zlorin ovakvih razrnjera nije mogao proci ncza pazeno i bez reakci je najvisegil muslimanskog politickog j vojnoga vrha. Sloga odgoVOTllost za zinC-inc nad Hrvatirna u Bugojnu, pored ncposrednih pocinitelja koji su navedeni II pojedinirn slucajevima, snose:

- Selmo Cikotic, zapovjednik OC "Zapad"

- Dzevad Mlaco. profesor i predsjed nik Ra tnog predsjednistva opr ine Bugojno,

- Tahir Granic, zapovjednik 307. brigade tzv, A RBiH,

- Abdulah [elec, narelnik staba obrane Bugojna,

- Kemal Dzafic, nacelnik sigurnllsti staba obrane Bugojna,

- Zeir Mlivo. dipl. ekonomist. predsjednik Vlade ope ine Bugojno.

- Senad Dautovic, narclnik Sluzbe [avne sigurnosti Bugojna.

- Enes Handzic, nacelnik sigurnosti 307. brigade lzv, A RBiH,

- Abdumalik Abdibegovic, sekretar Sekreterijara za narodnu obranu,

- Besirn Hodzic, zapovjednik vojne policije

- Semin Rusternpasic, zapovjednik postrojbe za posebne namjene "Zeleni

zmajevi",

- Muriz Kalajhodzic zvani Murgo, zapovjednik postrojbe za posebne narnjene "JOKS",

- Hanefija Prijic zvani Paraga, zapovjednik postrojbe za posebne namjene

tzv. A RBiH,

- Ismet Dursum, nacclnik .vIUP-a Bugojno,

- Meho Sadikovic, upravnik logora nil stadionu NK "Iskra",

- Enes Sijarnija, pripadnik vojne policije,

- Faruk Aganovic, strazar u logoru, kasnije zapovjednik postrojbe tzv. A RBiH.

1.3. PROTUZAKONITO ZATV ARANJE I NECOVJECNO POSTUPANJE

Oko 600 pripadnika HVO-il i civil nih osoba proslo je kroz bugojanske zatvore,' mucilist.» stadion I\'K "Iskra", podrum salona namjestap "Slavonija". kloster casnih sestara, podrurne giml1Jzije, Osnovnu skolu Vojina Paleksicn. zatvor U PS Bugojno, prostor BiH banks, logor LI Prusru. te ostale privremene zatvorc na razlicitirn dijelovimil opcine Bugojno, gdje su zatoceni Hrvati bili izloz eni najgrubljim zlostavljanjima od vojnika t/V,:A.. EBiH, sto je za posljedicu imalo smrtno stradanje 44 zatocenika - pripadnika HVO-a, od (ega je 21 pripadnik HVO-a, kao sto je vee kazano, odvcden u nepoznatorn smjeru i za ('jju se sudbinu ni danas nista ne zna. Posebno su bili tragicni prvi trenutci zarobljavanja kada su zarobljenici odvodeni u razli<'ite privatne garair i objckte gdje su bili izlozeni najgrubljim Iizirkim torturama, posebno od loka Inog rnuslimanskog stanovnistva. Logor na stadionu NK "Iskra" bio je jedan od najtezih i za zatocenike najpogubniji od svih logora u BiH. Od zatocenika je nasilno vadena krv, od nekih i po tri puta u roku od 10 dana, sto je za posljedicu imalo trajno i tesko narusavanje zdravlji. Zarobljenici su bili odvodeni nil rad na crte bojisnice gdje su pojedinci ostajali i po dva mjeseca. a pri

L

obavljanju radova na crtama bojisnice bili su izlozeni pogibiji, pri (emu su :> za tocenika smrtno stradala. a 11 ih je tesko ranjeno.

1.3.1. Logor na stadionu NK "Iskre"

Ispod tribina stadiona :,\K "Iskra" iz Bugojna oformljen je jedan od najtezih log ora! mucilista u kojern su bili zatoceni zarobljeni pripadnici HVO-a i civili Hrva Ii iz te opcine.Ispod betonskih stepenica, u dvije vece prostorije i u ulaznorn hodniku bilo je zatoceno vise od 350 zarobljenika, tako da se u vecoj prostoriji velicine 20xl0 metara nalazilo oko 150 zatocenika. Tribina ispod koje su bili smjesteni zatocenici bila je ogradena bodljikavorn zicorn, a ispred zice je iskopan kanal, kako civili Hrva ti ne bi mogli prici do zice i razgovarati, odnosno donijeti hr a nu iIi odjecu zatocenicima. Umjesto polupanih prozora bio je zalijepljen najlon, koji cuvari nisu dopustali skidati ni pri najvecoj vrucini i zagusljivosti, Na ulaznorn hodniku se nalazio jedan we bez vode, tako da je iz njega izbijao strasno nopodnosljiv smrad. Kako ovaj we nije mogzlO zadovoljiti potrebe tako velikog broja zatocenika, dopusteno je da se unesu tri bureta koja su postavljena medu zatocenike. pa se lu obavljala nuzda.

Prvih dana zatocenistva zarobljenici skoro nisu bili hranjeni ili je npr. na njih 50 ubacivan po kilogram kruha. Iako su bili izlagani neprimjerenim fizickim naporima, i dalje im je bila uskracivana hrana ili su je dobivali u nedovoljnim kolicinarna. Neste kasnije zatocenici su poceli redovito dobivali hranu i 10 dva puta dnevno u 14 i 17 sati. Obrok se sastojao od jedne tanke kriske kruha i malo kuhane rize, Ieee iIi graha, otprilike koliko stane u konzervicu. Ova hrana je vrlo cesto imala neugodan miris nafte. 0 fizickim naporima kojima su bili izlozeni zarobljenici vidi se i iz njihovih izjava:

" ... Svaki dal1 SI1W isli dOl!oslli im droa, dnoiica ljudi Ilil jCli1l11 halrnlJ i tako SI110 mora Ii IlOsili po jedal/ kilomelar od ratrora, Kopa}: smu octon [ebecm i spieolll, ulaiili u rijekLt kinta su prill'ili cmtmle za ,trUjll, ula::.ili 11 ri}i'ku i znni. Kopnll 51110 po 36 sali be: prcstflllka, 1'01'01'1', ZCmllI1lC[" tml/sc}l', i;to god it' Ircbolo rndlli smo. Tjal7li oil IWS lin prt« erie kopatl, 1/17: CUZ'1ltl, l'nZlll Pol]E. Comji Vakil/, Pnt511C. .. "

o posljedicama ovakvog tretrnana govori i izjava jednog zatorenika:

"Kad slim pnli p!lt pntcoren nnao sam J()5 kg, Illlllkoll 8 1111escci zotOCCIl /;t1'11 68 kg."

Posebno stravicno bilo je premlacivanjc i mucenje zarobljenika. Zatvorski cuvari su uvecer na travnjak stadiona izvodili po 7 iii 8 zarobljenika i zestoko ih tukli. 0 ovome govore i izjave zarobljenika:

"lednn i: pustrojbe 'Semirori zlnlljevl' ailnmll je grizlJiJ {oiljcka 201105, driao gn za usi, dok oli dwgi lukli. E3olOlli I 1l111ke ,Ii liillinkul da Jt' IV(I Milos. koii

48

Je kllsl1ijc odreden 10 ('Ijo; Sf 01l,11)1l1i lIi,~tilllt' ZIUI, mo/i(J da gil IIbIJII ... Drugll [Ida dalar, iedn« smpll, pO,/1l1l1l od Iljllwl'og Z17I)(Jvjedllislllll po/ieijc, izuodi pet-st'E'! momuka, II' ill tukic icdno irtiri-pet sat), Jnll10g po Jedl1og. MOIIICl ,II pos/iie fuga prebocen! 11 botnicu, a Slit' "e radilo II okri/Ju noci tnko da Sf 11£ hi prepozl1llo /ik nopadaca. Naiiru zlirnh/jellicimo Sli slnl'ljnli ke:;e lIn g/illlll, du im lit' hi (,idi/I lice.:"

N eke za tvorenike su odvodili na ispi tivanje u BiH banku, a svi koji su tamo bili na ispitivanju vracali su se sa teskim tjelesnim ozljedama i modricama, Vee ina od odvedenih zarobljenika, za Ciju sudbinu se do danas ne z na, zadnji put je iz logora odvedena u BiH banku i tu im se gubi svaki trag ... 0 odvodenju sa stadiona govore i neke izjave zarobljenika:

",,,Ook ,mo /Jaraui/i 1111 stadu.nu pOledil/t' zatoL'enike su odoodii! II grupi ad dr« do pel I pas/IJt' Sf l1i511 vracali, II i dunas 51' nala:» 11Q spiskll nesta/ill. Melli Jf 050/1110 poznuto do 511 5 nama bili 1111 o{adimlll i odoedeni: Pero KOZ)IICCllic, Zorn 11 Gillie', Niku:a Milos, Allie Mllrk!!lj, Zdrack» hrricic, Dragan Milict'1)ic, Pero Crniak, Mil'O"/ill' Dither, Omgml Erkrunc, Brank» Cmia): i in) Milos. N/ih su odvodili pripadnici brigndllc po/icije Izv. A RBIH ... "

o pritisku koji je cinjen na zarobljenike i logorskirn uvjetima ispod stadiona govori i izjava jednog zatocenika:

" .. ,SII11110 311 1111111 poomli IIInjkll IIsfaskll, Hcrceg-BosJ1l1, Tudmana. [spod prozom ,II pjfz)ali i Iltll'iJilli PICS111C is/i/1I15koS <adriaia, n 5tmil1ri su !1ili i pucali. lako )mll bili znkl/llL'l1l1i. okolo je bi/a 2i(1I sn mitral icskin: gni,t'zdllllll.,."

U noci 18. kolovoza oko 60 zatorenika rnladih od 35 godina vezano je zicorn ('vrsto zategnutom kombiniranim klijestima, utrpano u kamione i odvedeno na kopanje rovova i uredenje CIte prema HVO-u u opcini Uskoplje. Za vrijeme voznje prema Uskoplju, zatocenici su morali klecati na koljenima pognute glave, tako da je uslijed voznje neravnim surnskim putem prema Uskoplju velika vee ina zatocenika zadobila ozljede na koljenima i rukarna od zice koja se duboko usjekla u meso. Na prvim crtama zatocenici su bili izlozeni neposrcdnoj pogibiji. Na razli('itim lokacijarna u Uskoplju proveli su preko dva mjeseca, pri (emu su prozivlJavali teska fizicka i psihicka zlostavljanja. Pri kopanju rovova na prvoj crti vise zatocenika iz ove sku pine je lakse iii teze ranjeno, a smrtno su stradala dvojica zatocenika: Davor [ezidiic, kojem rnuslimanski zapovjednik na releju nije dopustio pruziti prvu pomor pa je iskrvario i Zelia Tohakouic, stradao na isti nacin i na istom mjestu

Uprava logora je skrivala zatvorenike pri dolasku predstavnika Medunarodnog crvenog kriza. Tako je u zatvoru bilo i onih koji ni nakon cetiri mjeseca zatocenistva nisu bili evidentirani, iako su predstavnici JCRC-a u logor

i9

prvi put d osli dva mjeseca nakon zarnbljavanja. a poslijc su dolazili svakih petriaest dana.

Uslijed dugotrajnog boravka u Ioguru, neki od ,cc)IOCCl1lka, p(l:-;li)l' izlaska II logora. pored fizickih imniu i psihickih pusl)eciKa

"Psi/n'!.li ,:';l1JJI snsz'ilJl fl7-:-:-l ,l'[J/L'II .. /'\.'(\"/1 :-;ol/j{)J)1 Ie ,:';((/It', if :':'/IU i'/(:['U/, )~ilU'1I1

i: krt'i'cio, ;-;t' Ill._' .IIltlXf! ilo' _i·~ )ofn u l.'-t1/Hddu, J\).~i{iO

)/In/ S,Il)e!Lt i!ll .un-i:», aJ,:o:"Onl 11 dFit~/liU II Ill. 11

Prvi upravnik logora bill je Mehn Sadikovic, nakon n}t:'ga, dvadcseiak dana. jedan od zapovjednika iz brig,;cil1L' vojne polici}e, a po!om Nisvet Casal if Buglljna.

L logoTu nil stadionu U zllJ~t21vlpnju su SC' isticali pripadnio VI' [II'. A RBiH:

Nihad Mustafica - Roki, izvjesni Sijarnija, izvjesni Dugum, izvjesni Dopa, ltizvjesni Durakovic. L vise navrata u zatvor su dolazili j zatocenike pn-mlacival: pnpadnici spccijalne postrojbe kojorn it' zapovijedao Semin Rusternpasir,

13.2. Zatvor u salonu namjestaj a

Sabirni centar za najveri broj zarobljenika nalazio se u podrumskorn skladistu salona namjestaja drvne industrije "Slavonija". T u Sf obavljal.: evidcnrija i selekcija zatocenika. Ova] pro-tor nijr irnao pruwTa niti dnevne svjetlusti, t.iko del su zarobljenici 5t211no bili U mraku. L podrumu Ie, iz nepoznatih razloga, bila 7Clccpljenil bn,tlizacija pel je cijela prostorua bila prekrivena vodorn u visini od desetak centirnetara. Zarobljcnici su spavali i boravili na drvenirn palctama La namjestaj, Nakon dolaska u salon namjeslaja svi zatoceniri. bez razlike. bili 5U i.,.Jo7eni strahovitom fizickorn zlostavljanju. a zlostavljan]« jc narorito brutalno bilo no..u. o premlac' ivanjima govori i izjave nekih zatocenika:

ioriuv! i

'Ii iedllil,\ 1'(1 IlrJlhldlilkn MUJi-i1. II kilt! ,11111 ,1";,)0 IIIl led

,c;zx2o/i Sil mi rul« nn j('[fa i }liilI~(':'I(lri(a . ...;/1 ,IUC i uUi f1uliu7I!lil. Od !ldnrn(1l

po 11(ISI1J!liI 1 lIi,c";IlJ11 H!{l~~[JO Jit1dai i. Tudn l1i,'-.i1JII

I'I£'jIl12111111, "Ii troiic« ,Ii I"iilrllill illlilli .'11 (!re!!['

dlllgil!l Il1iiilvl!!1O /')<'11110("'1111111 ,II,,' is/Ill/Ii. /sliiu (j'IIIII', !,rlplUilllk

1IOIIe//[' t :r. fWd!, Sacil Dlililkoi'/C z('nlli 1<'1'1111. Ie

MIlII/II;<lk.,."

'', .. DillIlI E;. 8. ]993 u nt/c"l/im _'-ii/lilllilli :";0101//1 llr(!~l'iUJi ,II: Zrlllkil Ah'IF, MladCli IllIi'l/llil'/; I Bn'(J( Nokoll dll.,!"1

Sfrl7/lol_'lrO . <u {Iili 017 Fdi!111 Vrbllllll. g/fI(ll}(lS

l"I'IIIIII(I1'IIIJill, Ermina J.:llrud:';[' :1'rllJilS CCrJllII, Sn(iw illlJilkol'iCi? :XlIiIIIS

lillll'im I oS(lI", , J11i':'111I1'lilllll 1I11!'jill S,'1 .;11 i'r£l(['11/ II ,1/11111

plei'lil'lIi, II MIndCll 1l!>(IC'CIi OII(s!'ili'.slcJI. J.:'liiu .'1/10 =-nliloilli ,tm~:lIrc I'I"I'I!

)()

I11i1~1!111 rru!«. KelllIl KIIIII;a i rn)nl'~11 II [lo/n/cu, on ,it' i:dli.itflliIJ.,

Sali/n. ,1:1

III

'iI/II Pl'Oi't'O -aino jCdli1i II!!e', 1111 lIoe -t nu: 111=11.':1. jJOdrlllll>AI prihlol' I)l'~ :r,lkil. /)1': <"i,'flil. bee lIIieslil :0 'i"'li. ,'(It/II do _,<, i:

elwin IWe IUllIlL ;11 III 1m/a i:,·"dill.Vlilri!11

) II/'ll.' i, II I Illkli .'iil. Jl'iiilil pl'lplldliik I WO·i/ it'

U prebijanju se posebno isticali vojnici tzv. A RBiI-l: vojni pOliCclJo1Ci Alija Osmic, Ahmo Hoz ic, Bakir Moric, Haris Alispahic - Triska, Selver Ivkovic - Peha, Dino Mekic. te osobe koj: nisu bili vojni polirajci: Sacir Durakovic - Lepuh. izvjesni Manjusak.

1.3.3. Zatvor u klosteru cas nih sestara

Zatvor u klosteru casnih sestara nalazio se u podrumu zgrade. Pri dovodenju zarobljenika II kloster s njima [e obavljan inlorrnativni ft1zgovor nakon (ega 5U izvukli 'injure i opasace i isli u podrum. Vecina zarobljenika je bila pretucena vee po zarobljavanju. a pojedinci su bili tako pretuceni da su onesvilesleni ubacivani u podrurn. Dana 25. srpnja 199]. godine u tom zatvoru nalazila su st' 73 zatvorenika. a vee 26. srpnja vise zatvorenika Jt' pretuceno.

1.3.4, Zatvor U osnovnoj skoli Vojina Paleksica

U sportskoj dvorani os Vojina Paleksica bilo je smjesteno do 2'10 zatocenika. U prvim danima zatocenici su dobivali ukupno i\ kruhova i po nekoliko jedecih ilic,l rile, J poslije [e ta kolicina POVl'l',lIl.J tako da je svaki zatocenik dobivao po dviJ" kri~ke kruha i malo rize. z.lto(,~ni(] su zlostavljani -koro svaku vecer. I'ripaduio brigadne policije bi prozivali (] iii 7 zatoccnika. izvodili ih. premlar ivali i vecinu U nesvjesnom st.mju iii potpuno bcSpnmOellC vrnc.ili u dvor.mu. latocel1lci <u odvodeni n.i prisilni rad na prvu crtu bojisnin:' Ll l'rusar. I'ri i/Vudl'lljU r,ldm:,l bili SU izlll/eni neposredno] pog1biii, d vrlo (esto SLl bili preml.u; iv.ini ml vojnik.i t./v. t\ RBiH koji su tu dr z.ili crte. 0 ovorne govure i iZjilVe lalocenib:

" ... D()d(' f:i.'. 'I !\HiH i ;ii/t"il ;,'1'(11111 i:(/I/ii;kll! -ir.ui: 1~(I(l(l("i ;;u

hiliolikil oli:« .,l'iil ,Ill '1111' .iiicu ~·lIdilIJi·I"Il=I' .• \'i,\/!llll/f,!l1l

4 fWd f ,'i'llIiei iu-.« Tll'etlllCl'll

Sumo il' it ',,70 11 l;ll{'il'~'

Upravnik zatvora u ;;koli bin jt' Meho Sadikovic. IlllsLlVljdl1j,l su djelo pripadnika brigadne policiJe (iji je zapovjednik bio Nihad Sabic, ,1 pored njih u z]ostavljanju se isticao jcd.m broj pripadnika [upijeve grupe, prijasnjih pripadnika 1. bOjlle HVlJ-a, kao i Enes Manjusak.

1.3.5. Zatvor u gimnaziji

U podrumu gimnaziJe nalazil« su se tri odvojene prostorijc, dimcnzij» otprilike 3x'i metara, u kujima je bilo po 4Cl-ak zatocenika. Bez ikakva svjetla i provjetravanja u prostorijarna je vladala velika zagusljivost, a mnogi zatoccnici su imali proljev ili druge legobe. 1\ uzda se morala obavlja ti u plasticne vrec ice Jer u vecernjim i nocnim satima nije bilo dopusleno koristenje WC-a. U nekoliko navrata su u celije ubacivana vatrogasna crijeva i pustan je jak mlaz vode tako da bi svi zatocenici bili potpuno mokri. C takvim uvjetima pojedini zatocenici su bora viIi i po dva i pol mjeseca.

Nakon zarobljavanja i sprovodenja sku pine pripadnika HVO-a u zgradu gimnazije, muslimanski civili i vojnici tzv, A RBiH napravili su koridor kroz koji su zarobljeni Hrvati morali proci i pri tome su ih zestoko udarali uz dovikivanje pogrdnih izraza. Vee ina zatocenika je bila izlozena teskim premlacivanjima i murenju,

1.3.6. Zatvor u zgradi BiH banke

Zatocenici su vodeni na ispitivanje u zgradu BiH banke. Vec'ina zarobljcnika koji se vode kao nestali najprije je bila na ispitivanju u ovorne zatvoru, 0 tome govori i izjava nekih zarobljenika:

"Zall'on'll Slim u [liH /Jrlilku ZlllCd110 5 gnqmlJ1 od Iridesclnk 050/Jn, IIglnu110m o11il1 kofi 5[' wde kao Ill'slnli. Uslnl'11om, neknd l1ilS jc bilo monic, n /lewd "ise od trutcsct. Liude SII od,'odili II('kudo i l'Tneoll il1. Balillallje}t' 0111'['2110 bilo 111'1'['(')'. lZ1T5itclj hi obicl/o hio maskirall, a udarali .ILl 11115 lIogallla. nosamll ad stolicr, palicnl1lll. NislI himli dijclove lije/a. Melli Sli izhili ieiiri predl/ia zulm u gOrllloj iiuci. a po lije/II Imam mzlieililt oiilplka .. rr

" ... Priicdcn :sam 110 i11formaliVJli rtlzgOl'or u zsmdi BiH banke grill sam zndrZil1l dl'ije 1106 i dm dana. Za to imjemc smn bio cctiri putt: Ilreillem (ld stran: I'ripadnika bnsad/lc polieije, mcrill kO}11111l se isticno Ado iz G. Vakllfa,

AliJiI OSl1Iic', dok oslo!e lliSOlllllllJSIW pr[:pozllilli 511 hili lIIaskirmll .."

2. OPCINA BUSOVACA

Prerna popisu stanovnistva iz 1991. godine u opcini Busovaca zivjelo je 18.879 stanovnika. Nacionalni sastav sta novnistva bill je sljedeci: Muslimana 8.451, Hrvata 9.093, Srba 623, te ostalih 712.

2.1. POCETCI NAPADA TZV. A RBiH NA HRV ATE U OPCINI BUSOV ACA

Podruqe opcine Busovaca jedno je od bitnijih geostrateskih podrurja, buduci kroz njega prolaze dva znacajnija cestovna smjera: magistralna cesta Zenica - Kaonik - Vitez, te veza sa Sarajevorn preko cestovnog raskrizja Kaonik - Busovaca. Pripreme i organiziranje postrojbi tzv. A RBiH za oruzane sukobe s postrojbama HVO-a datiraju jos iz svibnja 1992. godine. Cilj vojnih i civilnih duznosnika muslimanske vlasti u BiH bio je podcinjavanje postrojbi HYO-a tzv. A RBiH, razoruzavanje hrvatskog pucanstva i njegovo stavljanje u podredeni polozaj. cime bi i ovladali podrucjima sredisnjeg dijela Bosne i Hercegovine.

Sa svrhom realiziranja spomenutoga plana, pod izlikorn pripreme obrane od agresije Vojske Republike Srpske (VRS) na BiH, na podrurju sredisnje Bosne a time i Busovace. muslimanski politicki vrh izdao je zapovijed 0 formiranju vojnih formacija unutar muslimansko-bosnjackog naroda. te 0 intenziviranju oprcmanja postrojbi tzv: A RBiH rnaterijalno-tehnickim sredstvima. U sklopu navedenih aktivnosti, u selu Kacuni (sjediste TO-a) tijekom srpnja 1992. go dine, ilegalno 5U po mjesnim zajednicarna CMZ) Busovace ustrojavane vojne formacije koje [e popunjavalo domicilno muslimansko stanovnistvo, Takoder. intenzivirani su i radovi na uredenju crte bojisnice koja je bila okrenuta prema postrojbarna HYO-J. Stalno su prikupljani obavjestajni podatci 0 snazi postrojbi HVO-J, materijalnotehnickim sredstvirna kojima raspolaze HVO, le o broju vojnika u postrojbarna.

Usporedo sa spomenutim aktivnostima cinjena je i kontinuirana propaganda o ugrozenosti mus!imanskog naroda od Hrvata. unatoc cinjenici da su Hrvati na sredisnjern dijelu BiH bili U podredenom polozaju, posebice ako se uzrne Ll obzir cinjeriica da su Muslirnani koje je prognala VRS smjesteni u srcdisnjoj Bosni. Znacajnu ulogu u navedenorn razdoblju odigrali su i organizirani dolasci stranih drzavljana iz islamskih zernalja. koji su preko islamskih vjerskih organizacija u svijetu jos vise propagirali "teza 0 ugrozcnosti Muslimana od strane Hrvata",

Focetkom prosinca 1992. godine uoceni su veci pokreti postrojbi tzv. A RBiH po lokacijarna strateski bitnim u obrani busovackog teritorija. Istodobno, ilegalno su obavljane aktivnosti na ukopavanju postrojbi tzv, A RBiH, utvrdivanje zernunica i dr. na lokaciji izrnedu sela Loncari. [elinak, zatim na podruqu Kubera. u selu

\krJ,ll1l J Comjim Soli1kuI'icima, l'rirnjetno je bilo , LlTeLle'nll' prilaz nih PUt()l.1 spomellutim polozi1Jima J izgriJdnja dobro ulvrdenih sklonist.. Tako je npr. nc1 lokalitetu Kubera, poluJ:c1p <; ko)eg jt' 11l0gllCC nadziran Busov.u u i Vitez. bilo pripremljeno j[J zernuniu: i 14 rcJVOI'a Kojima St' moglo korislili oko 12Ll vojnika.

5reLiiJlol1l sijecnja 1993, g(lLiillt" prip,)dnici tzv. A RBIH ukopa l, su tesko naoruzanjs nil vee rimi)e priprernljenim polozajima iznad sela vlcrdani, u zlibinarn., iznad sela Sulakol'ici, Sudine u rajonu sela Dusina i drugim polozajima. Istodobno je radeno nil cvakuariji dOlllicilnog civilnog muslimanskog pucanstva (7cna i djecc) iz gradskog dijcla gelje su "vlusliman: prcdsiavljali manjinu tc iz naselja koja su vccinski JHStilIljil'Zlli Hrvati. L'spllrt'do sa spornenutim aktivnostima sustavno su stvarane lIlciLit'ntnc situacije Scl svrhorn iZa/l\'ilI1Jil sukoba s.ril: rMIllJeril od kojih izdvajamo postal'lJdnje nadzornih punktova. nesclektivnu pUCIlJil\'l1 po selima u koiirna su bili nastanjeni Hrvati, oruzane prepadc do pokusaja otmiee Ignjaca Kostrornana. visokoj, du.znusnika hrvatskog naroda u Bill u mjestu Karuni. Pored 333, Bbr tzv, A RBiH koja je bmpia 2 30() vojnika, pripadniri tzv. A RBiH n,l podnH'Ju ope inc Bu:;O\,]('a ojacani su snagama iz Zcnice tzv, "Krajisniorna" (oko 40el pripadnika tzv. "Krajisk» brigade LeV, A I-?BiH") te sa stotinjak pripadnika MOS-a, iz ekstrernnih postrojbi t71', A RBiH u rijern su se sastavu nalazili i strani drzavljani if islarnskih zernalja,

Dana 23. sijernja J lJi.)3, godme u mjestu Karuni cdrzan je sastanak najvisih duznosnika rnuslirnanske vojne i politicke vlasti if Zen ice i Busovace na kojernu se razrnatrala aktualna situaci]a na sredisnjem dijelu Bosne i Hercegovins Ie ra/rada plana Sil svrhom ovladavanja leritorijem ope ine Busovaca,

Su tradan, tj, 24, sijecnja llJ93, godine u mjestu Kar uni, na prometnici Busovara - Kiseljak, pripadnici tzv, A RBiH presreli su ophodniu Vf' !-IVO-a, te vise civilnih osoba, Tom su prigodom uhireni a kasnije rnasakrirani i ubijeni pripadnik VF I-1VOa lrica Petrovic i civil igor RDgdllJlovi{ Istodobno, zdruzene snilgc tzv. A RBiH locira le su se nil vee prije ur edene borbene polozajr: Tijekom dana svi vojno sposobni Muslimani izisli su na pripremljene polozaje rime su nadzirali bitne kornunikacije nn podruqu opcine Busovaca.

L borbcnim djelovanjima koja su uslijedila, pored domicilne postrojbe tLI', A RBiH 333, Bbr, sudjelovals su i postrojbc iz Zenict', ojarane snagarna prispjclim iz Kaknja i Visukog, L MZ Kacuni (Kar uni. Bukovca, Oseliste i Gusti Crab) djel(lvala je 1/, krajiska brigada tzv, A RBiH. U napadnirn djelovanjima nil rubne dijelove opcine BU5uvacil sudjelovala je i postroiba 32i Bbr iz Viteza.

Cil] gore navedenih zdruzenih snaga ILl', A l\.Bill bio je zauzimanjo Busovace Ie <tvaranj« prlltpostzl\'ke po kojuj bi njczinin: radom doslo do posliLanja nadzora nad postrojbama tWO-a u sredisnjem dijelu BiH Tijekorn napadnih djelovanja postrojbe til', A RBiH uspjeJt. su ostvariti jed an oct ciljeva: octsi)CcanJcm Busovace od Kiseljaka llsiguralc su nadzor nad tzv. "zelenim koridorom", lj, nadzirilli su komunikaciju Zenica - Lasv» - Dusina - Lugovi - Kae uni - Silos - Fojnira.

2.1. ZLOCINI NAD HRVATIMA U OPCINI BUSOVACA

L razdoblju od sijecnja 1993. godillL' do 5vibnjalY94. godine, pripadnici tzv. A RBi 1-1 porinili su teska krsenja medunarodnog humanitarnog prav,l nad Hrvatirna n,lo;tanlenim na podrucju opcine Busovaca. nelelkllnitim napadirna na civile i civilne objekte. te narnjernim ubojstvima civil nih osoba i liltucenika. Tijekom ~ijecnjil u mjestu Gusti Grab zabiljezena su n.unjcr na ubojstva civil nih osoba hrvatske nacionalnosli . .'\akon sto su ovladali sclorn Custi Crab, ope ina Busovaca. dana 217. 1. 1993. godine, pripadnici postrojbi tzv, A RBiH ubili su 05"m civilnih osoba hrvatske nacionalnosti. Radi St' uglavnom () starijim osobarna. te osobarna s trajnirn invaliditetom.

- ivlijo Grulu:sic, wuenl934. godine, ubijen je hladnim oruzjem (ubojstvo klanjern) u mjestu Custi Grab;

- Alida GI'lI/Jcsic, rodena 1935. godine, takoder je ubijena hladnirn oruzjern (ubojstvo klanjem) u mjestu Custi Grab;

- Ankica Batista, rodena 1929. godine, ubijena je na kucnorne pragu u mjcstu :\ezirovic i:

- Niko Kristo, roden 1927. godine, ubijcn je u obiteljskoj kur i u rnjestu Cust Crab;

- l.iul:« Ljul)iCic, rouenili93f,. godine. ubijena Je u obiteljskoj kuc i u mjestu Knc uni:

- AJito Silll ic, roden 1938. godine, ubijen II mjestu Custi Crab u obiteljskoj kuci;

- Allin Stcku, roden 1935. g(idine, ubijen U obiteljskoj kuc i u mjcstu Custi Crab:

- Alllo Stiuii«, roden 1966., ubijen It' u nuestu Javor u obiteljskoj kuc i.

]),111,127. sijecnja 1':)93. godine ubijen je Marii.u: CaVill'll, roden 1936. godine (ubi)cn nil kurnomo pragu 1I mjestu C;usti Crab),

Dana 28. sijecnja 1993. godim', u obiteljsko] kuci u mje-tu Prosje ubijen je Nikica Li"11I1Cic, roden 1')37. godine u mjestu Bukovica.

Dana -to lipnja 1993. godinc <ilovana IC, it potorn masakrirana Ktlta Prnudic, rodenil 192-t. godinc Tom prig()dom, pripadnici tzv A RBiH natjerali su sina ubijene Stip« Prsuidica, mentalno ret.irdiranu osobu. da gleda silovanje i ubojstvo svoje majke. nakon (ega su i njeg,l ubili, Silovanje i ubojstvo Kate Pravdic i ubojstvo njezina simi Stipe ucinio Ie Osman Helvida zvani Kokan. sin Redzin, roden 2. 07.Ujk'1 19')lJ. godine u BU5()Vaci, nastanjen u mjestu Kacuni.

Dan" 27. veljace 1994. goLiine, U obiteljskoj kur i 1I mjestu Bukovica ubijen je Stipo TOl11lls, roden 1937. godine. L ubojstvu i zlostavljanju obitelji Stipe Tornasa, njegove 5upruge LjlliJiCt', iccerk« luane i tiuiill I1lIl/odolmilz unuka sudjelovali su

p

~ .. Donji dio tijela ritualno ubijenog civila

56

pripadnici tzv. A RBiH: Eishani Sejdi, po nacionalnosti Albanac, nastanjen u Bukovici, ope ina Busovaca, potom, Adis Palalija, sin Mujin, roden u Sarajevu 1975. godine, Selver Topalovic. rod en 1970. godine u mjestu Visrqica, pripadnik 123. Bbr tzv A RBiH, Vahid Tolja, roden 1974 godine u mjestu Visnjica, ope ina Busovaca, Fikret Vreto, roden 1971. godine u Visnjici. opcina Busovaca, te Mufid Palalija, roden 1969. godine u Visnjici, opcina Busovaca.

Pored navedenih ubojstava civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, pripadnici postrojbi tzv. A RBiH opljackali SU, a potom devastirali iii u potpunosti unistili, obiteljsku imovinu Hrvata u gore navedenim naseljima. Opljackana je i spaljena imovina Hrvata u naseljima Oseliste i Bukovica.

U granatiranju naselja u kojirna su nastanjeni Hrvati, a za sto ne postoji opravdanje, buduci u njima nisu postojali vojni objekti, smrtno je stradalo pet Hrvata dok su materijalne stete na civilnim objektima kao posljedica granatiranja velike.

Dana 18. travnja 1993. godine, od gelera minobacacke granate ispaljene 5 polozaja tzv, A RBiH Mejdana, smrtno je stradala Milka Katava, rodena 1943. godine. U selu Polje, dana 20. travnja 1993. godine, od posljedica ranjavanja gelerima minobacacke granate smrtno je stradao Jozo Krista, roden 1930. godine. U naselju Luka od posljedice eksplozije minobacacke granate ispaljene s polozaja tzv. A RBiH smrtno je stradala Marica Susnja. Dana 13. 9. 1993. godine, nakon ranjavanja gelerima granate ispaljene s polozaja tzv. A RBiH, preminula je djevojka Ruza rs«:

Anto Bosnjak, roden 1932. godine ubijen je dana 20. srpnja 1993. godine snajperskim hi teem u mjestu Donje Polje.

Dana 15. lipnja 1993. godine, na lokalitetu Busovacke staje, vojnici tzv. A RBiH okruzili su i napali konvoj u kojemu su se nalazili civili koji su bili primorani vracati se u smleru Uskoplja, buduci zbog borbenih djelovanja na srcdisnjem dijeJu BiH nisu mogli nastaviti put u smjeru tuzlanske regije. U konvoju se, pored eivila koji su namjeravali posjetiti rodbinu u tuzlanskoj regiji, nalazila i skupina civila (staraca i djece) koji su konjima dostavljali ispomoc u hrani i odjeci za Hrvate na dijelu sredisnje Bosne. U jutarnjim satima, 15. lipnja 1993. godine, nakon sto se konvoj zaustavio na lokalitetu Busovackih staja. okruzcni su od vojnika tzv, A RBiH ina njih je otvorena minobacacka vatra i vatra iz pjesackog naoruzanja, Tom prigodom, na ranjenog Marzllka Popovien obrusila se koliba koja je bila u pla menu. U iskazu svjedokinjekoja se nalazila u konvoju (po zanimanju medicinski tehnicar) navodi se da je u pucnjavi vojnika tzv. A RBiH po skupini civila na Busovackim stajama ubijeno 18 osoba, dok Ie 20-ak civila bilo ranjeno.

Pored gore navedenih ubojstava, djelovanjem snajperima i granatiranjem civilmh objekata vojnici tzv, A RBiH tesko su ranili 28 civila.

Tako jt' dana J kulo\'(l/,l ]lJ9J godlllL' u m)l",tu Fulie, sniljpcrskim hitcern. ispaljenir» 5 pO]O;1ilj,l tzv. A RI3Il-j ranjcna djevojcica Alcksrlildm Vllillil, rodena 19:-;9, godine

Uslijed graniltiri1l1)'1 civilnih objakata s polozaja tzv A EBiH, u BUSO\'ilCi If ranjeno osmero dJece:

- u-an 5kOl'ill/l~ll, roden ] 990. godine, ranjen ]3, rujna ]99,1. gud ine u ebploziji minobacack« grill13te u ulici Kadil'a strana:

- ,\itrill Tullc, rodcna 1987, godine, ranjcna 13. rujna 199J godine u eksplozij: rninobacackc grclmte u ulici Vrbak:

- idelill , rodena ]989, godine, ranjena I I, lislop,1daI9YJ. glldinl' U

eksploziji minobacark« granak u ulici v'rbak:

- li'rlll to (li'; , roden 1987. godine, ranjen ]7, lislopada 199], godine u eksploziji minobacacke grilniltL' u ulici vrbak:

DmXrlilil /'v1alrlll(l"It', rodcna lLJi)l), godine, ranjcna 17. listopada 1 CJc)3, godl1lc U eksploziji minobacacke granatc u ulici Vrbak:

- Kristilill Katnr«, rodena 1 %5, god inc, ranjcna 17, listopada 1993. ).!odine u eksploziji miuobacacke granale u naselju Luka:

- Oanllcla rodena 199(), godine, ranjen,l 20. listupada ll)Y], U eksploziji

minobacarkc gran.1te u mjestu Hra-no. te

-lv1iro~iLH' ~l[Slilil, rod en 1975, godinI', ranjen 2, sijecnja 1994, godine u eksploziji minobacarkr gr<illille u ulici 18, studeni,

L doba sukoba postrojbi tzv, A RBiH i HVO-a jedan broj pripadnika HVO-a bio je zarobljen, nakon (ega ill je 7 ubijeno, dok 5U svi drugi lijekom zatoccnistva tesko zlostav ijani.

Civilne osobe hrvatske nacionalnosti koje su ostali zivjcti u naseljima vecinski nastanjenirna muslimanskim zivljem. prezivljavale su vclikc patnje i zlostavlj,lIlP, Zabiljczeno je vise slucajeva namjernih ubojstav.: kilo i silovi1nje koje su pocinili pripad nici tzv. A RBiH. Tijekom SiJCCllp 19CJ], godine, nakon slo su I.apalili obiteljsku kucu [oze Stapica. pripadnici tzv. A RBiH pucali su mu u sina. Alltu St apica, koji jc nenaoruzan bjezao ispn-d sku pine muslim.mskih vojnik., i ubili gel,

Susjeda i majka ubijenug Stapica unijele 5U Antino ti)CIO u prateci objekt ispred zapaljene kuce i pokrile gil, Prerna iskazu svjedokinje ubojslva Ante Stapic a, vojnici tzv, A. [,llili nisu dopustili obitel]: da ga pokopaju. te St' njegllvu ti]du nalazilo I~ilk dana u supi obiteljske kuce. \..'akon st(l jt' majka pok. Ante otigla u Zapovjednistvo domicilne brigade LeV, A RBiH u selo Rijck.i. dobila je dopustenje da sinovo tijl'l() ukopa II vrt isprcd obiteljske kur e

Buduc i je u sclu ostala nekol icina starijih civila, sv i su bili iz lozeru svakodnevnorn zlostavljanju,

Citiramo iskaz jedne od svjedokinja stradanja Hrvata u sclu [avor

,7 s,'akn tri 0'1'111'1 dour! :'11 i!uln:ili tiu

pl!IIC'klll'lI, illku ,'ist' l1i,1I illJllli .'Ill dll !lOSe. Zalilll ,II 1'J'1'.(Jj 110 klillI /)/01" ,,'sire. [dOll dan klld <u 1111 kucu pl/lIl'ki/li jt'IiIlI/ IIIlISIIIl/III!, okn 2() g"tiillllSIIl)" 01 i;;"o)C II klicil /)wiiiI seslora lllI[JIll :,(':,Im ic in'lIkilo i: kw'l' 1/ l'0drulIl i o;Iiill)i/Ojl'. Olin 1l111l6S gildillil. Till '/n 11 , j/I/Jo/1l30. 1. 1993. godillt" dU;lItJ It' kO/ll/l!/dir ,\0105-11 Il/t'!li 1lt')lilcl/lIl i t/oln'rl/ll jt' lIIilJtI s['sln] plill'llt'i i /'t',(/1I dlll!l it',IiUi'I1I1 !er/'III roini); IIIl ~liI Je kO/)/ill1tiir '1/)110 nt/millil1IILl mko/JI 1 ulI'.'llll d,i/le kro: ,eto II ~Illhllt' .. ",

Dana 7. prosinca 1Y93, gndine, u rnjestu eel', opcina Busovaca trojica vojnika tzv. A RBiH nasilno su usli u kucu Lllce Yuleui, rodene 1923. godine, LUCJ je, nakon uboda hladnim oruzjern. silovana i ostavljena u kuci u besvjesnu stanju. Susjedi su je zatim prebacili u bolnicu u Zenicu. Medicinskim pretragama te istragom koju su proveli pripad nici MUP-a BiH (muslimanska policija) utvrdeno je da je Luca silovana, Ie da su joj nanesene ozljede hladnim oruzjern u predjelu glave. Tri dana nakon ovoga stravicnog dogadaja Luca Vuleta je prerninula od posljedica zlostavljanja. Pokopana je na groblju I'rasnira u Zenici.

L MZ Kacuni. U objeklu "Silos", Iorrniran je zatvor u kojemu su protuzakonito zatvarani Hrvati. Prerna njima se necovjecno postupalo. a koristeni su i u ";1ivim stilovima".

Zatvor "Silos" u ;vrz Kacuni, do rata u Bi H, sluzio je za uskladistenj> psenice za potrebe ratnih pricuva ope ine Busovaca. Kroz njega su pros Ie 22 osobe hrva lske nacionainosti dok jel6 osoba uhir eno i deportirano u ostale zatvore KPD Zenica ill Muzicku skolu Zenica.

U razdoblju od sijccnja 1993. godine do pocctka 1994. godine, na podrucju opcine Busovaca. smrtno je stradalo 173 osobe hrvatske nacionalnosti. [os uvijek se tri osobe vode kao nestale. Tijckorn bojevnih djelovanja ranjeno je 512 osoba.

5 podnl('ja opcine Busovaca progmnl1 je 1 D12 Hrvata od kojih 820 ima privremeno boraviste U drugirn opcinama.

U naseljima u kojima su do rata obitavali Hrvati, a iz kojih su prognani tijekom sukoba s postrojbama tzv. A RBiH, Muslimani dcvastirali su katolicka groblja

-----l1li

2.3. PROTUZAKONITO ZATV ARANJE I NECOVJECNO POSTUPANJE

2.3.1. Zatvor "Silos" u Kacunirna

Tijekom hrva tsko - m uslimanskih sukoba na podruqu sredisnje Bosne. u mjestu Kacuni oformljen je vee sporncnuti zatvor "Silos". Budur i se radilo 0 objektu neuvjetnorn za boravak ljudi, zatvaranje zatccenika u betoniranu prostoriju s betonskim zidovirna 5 otvorenorn krovnom konstrukcijom predstavlja krsenje medunarodnog hurnanitarnog prava u svezi s postupanjem sa zatocenicima. Zatvor je oformljen u sijecnju 1993. godine i zatvoren u svibnju 1994. go dine. Kako S\1 \1 zatvor "Silos" \1 Kacunima deportirani i Hrvati uhiceni u Fojnici, ne raspolazerno tocnirn brojern osoba koje su prosle kroz taj zatvor. ali se sa sigurnoscu rnoze kazati da su u njernu s podruqa opcine Busovaca bora vila 22 Hrvata te 42 Hrvata uhicena u mjestu Zabrde, ope ina Kiseljak. Nadzor nad zatvororn imali su pripadnici VP 333. Bbr tzv. A RBiH iz sastava 3. korpusa. Na temelju iskaza 0 uvjetima boravka u zatvoru, saznaiemo da su zatocenici fizicki i psihick: zlostavljani. Tjerani su na ucenje islamskih vjerskih obreda i molitvi. Takoder, bili su podvrgavani dugotrajnom iscrpljujucern ispitivanju koje je bilo popraceno prernlacivanjima. Ulaz u zatvor bio je ornogucen svirn pripadnicirna tzv. A RBiH koji su boravili na podrucju Ml Kacuni. sto ukazuje na cinjenicu da su zatocenici bili izvrgnuti svakodnevnorn zlostavljanju.

Zatocenicima je prijeceno obavljanje nuzde, a oni su u strahu od premlacivanja prilikom izlaska iz objekta zatvora izbjegavali u vecoj mjeri izlazak iz prostorije. Kao najtezi dan u tjednu zatocenici su u iskazirna naveli petak Jer su toga dana Muslimani odlazili na obavljanje islamskih vjerskih obreda u dzarniju. Petkom bi kroz objekt "Silosa" proslo od 150 - 200 Muslimana. Zatocenici su tom prigociom trebali stajati mimo. U kratkom vremenskom razdoblju, koliko je trajao boravak civila Muslimana u zatvoru, Hrvati su bili izlozeni vrijedanju, te prijetnjarna smrcu. Zatocenicima je uglavnom prigodom dolaska u zarvor skidana kvalitetnija odjec a i obuca, tako cia su. bez obzira na vremenske uvjete. hodali bosi, Hrana je bila nekvalitetna i nedostatna za broj zatocenika. Oni su II uvjetirna koje smo vee nabrojali prisiljavani na obavljanje teskih fizickih poslova kao npT. sjecu drva rucnim pilama. Takoder, zatvorenici su odvodeni na prisilni rad uredenja crte bojisnice tzv. A RBiH.

U premlacivanju zatocenika u zatvoru Silos posebno su se isticali:

- Nisvet [ahic, roden 1965. godine, koji je u to doba obnasao duznost sefa krim sluzbe VP 333 Bbr tzv. A RBiH, osobno Je ispitivao i prernlacivao zatocenikc. te

- Fuad Barucija, roden 1961. godine u mjestu Skradno. Buduc i je u navedeno vrijerne hio jedan od cuvara za tvorenika za tvora Silos, osobno je prernlacivao

60

zatocenike, Uz njegovo odobrenje bio je dopusten ulazak vojnicima tzv. A RBiH u zatvor koji su uz zlostavljanje tjerali zatvorene Hrvate da uce islamske molitve,

Odgovorni za stradanje Hrvata nastanjenih na podruqu opcine Busovaca su: - Enver Hadzihasanovic ZV. Di.edo, trenutno djelatnik MO F BIH, tijekom 1993. godine obnasao duznost zapovjednika 3. korpusa tzv. A RBiH;

- Dzemal Merdan, djelatnik MO F BIH, tijekom 1993. godine obnasao duznost nacelnika Staba 3. korpusa tzv. A RBiH;

- Dzevad Mekic zv. Tabularaza. u razdoblju od sijecnja do mjeseca travnja 1993. go dine obnasao duznost zapovjednika 333. Bbr tzv. A RBiH;

- Ekrem Halidzic, u travnju 1993. godine, po zapovijedi Glavnog staba (GS) tzv. A RBiH imenovan zapovjednikom 333. Bbr tzv. A RBiH;

- Faik Lusija, djelatnik MUP-a F BiH (na duznosti pom. ministra unutarnjih poslova za kriminalitet). u razdoblju od sijecnja 1993. go dine do zavrsetka sukoba obnasao duznost nacelnika stozera 333. Bbr tzv. A RBiH sa sjedistern u Kacunima:

- Fuad Barucija. jedan od cuvara zatvorenika u zatvoru "Silos";

- Fikret Cusk ic, u predmetno vrijeme imenovani je obnasao duz nost

zapovjednika 17. krajiske brigade tzv. A RBiH;

- Enes Lepirica, zapovjednik 2. bataljuna 17. krajiske brigade tzv. A RBiH;

- Husnija Neslan ovic, djelatnik Federalnog MUP-a BiH Centra sluzbe bezbjednosti (CSB) Zenica, u razdoblju od travnja 1992. godine do ozujka 1993. godine, obnasao duznost predsjednika SDA opc ine Busovaca:

- Asirn Mckie, predsjednik Opcinskog vijeca opcine Busovaca, u sijecnju 1993. go dine izabran za prcdsjcdnika Ratnog predsjednistva ope ine Busovaca sa sjedistern u Kac unima:

- Asirn Sunulahpasic. predstojnik Odjela za financije u uredu nacelnika opcine Busovaca, na sastanku odrzanom dana 23. l. 1993. godine imenovan na duznost predsjednika Izvrsnog odbora Ra tnag predsjednistva ope ine Busovaca:

- Alija Begic, u navedeno vrijeme obnasao duznost zapovjednika Vojne policije (VP) 333. Rbr tzv, A RBiH;

- Rizah Imamovic. upravitelj zatvora "Silos" u Kacunima tijekom 1993.;

- Nisvet [ahic, u sijecnju 1993. glldine obnasao duznost sefa krim sluzbe VP

333. Bbr tzv. A RBiH;

----------------------~

Mirsad Sestic, trenutacno L1pll'ikn LI \;10 F Hill, LI predmt'lncl vrijemzapovijedao napadnim djelcl\'anjilll<l postrojbi tzv. A RBil-I na naselja jelinak i Putis, opcina BLI~()VilCa;

- Sead Sljivar, zapovjednik odreda Kacuni u sastavu I, mu"limal1sKe brig,ack tzv: A J\BiH;

- Arif Lusija, u razdoblju od siJl'Cnjil do sredine veljiIce imenovan: jt' hio Jl'dan od dUZI1()5nika SOA z a 0..11. Fodlugovi, istodobno bill je i pripadnik 333, Hbr tzv. A RBiH,

- Osman Helvida (zvani Kokan). pripadnik 333. Bbr, sudjelo\au u ubojstvu Kate I'ravdic i njezin., sina:

- Dzcvad Smajlagic', u predrnetno vrijerne zapovijedao 314. Bbr tzv, A RBiH, kClja Jt' drzala polozaje nil Mcjdanim.: odaklc su ispaljivane minobilcacke granate, stu jt' prouzrorilr, stradanje civila.

,

3. OPCINI FOJNICA

Prcma popi-u st.movnistv.: if 1991. goJine u upcini FUJI1iG1 zivjelo je 10296 st.movnika. \:acion,ilni sastav stanovnistva bio jc slijedcei: Muslimana 8 024, Hrv.il.i /) 623 Srba 1 "I, te ost.ilih 1492.

3.1, POCETCI NAP ADA TZV. A RBiH NA HRV ATE U OPCINI FOJNICA

Izbiianjem sukob.i izrnedu tzv. A RBIH i [[VO u ope marna sredisnje Bosne doslo je do napctosti i dcmonstrarije sill' i U opr ini Fojnica. pri (emu se posebno isticala postrojba t7V. A RBiI-! pod nuzivom "Dusinski odred". Prije izbijanja vecih sukoba dogodilo se nekoliko ubojstava Hrvata koji su dodatno opteretili situaciju u ope ini. Tako su dilnalS. svihnja 1993. godine na nadzornoj tccki koja se nalazila na lokalitetu Vlaska raV,I11, a bio pod ni1dZOTOm postrojbe tzv, A EBiH pod nazivom "Prokoski odred" <'iji je zapovjcdnik bin Mustafa Omerrevic. vojnici LeV. i\ RBiH zaustavili 1.'07110 u kojcm su bili DoL!roslav Bos/ljak, Suiciana Zelcnika i Zdraoko Pene zic, nakon (ega im se gubi svaki trag i od tada sc vode kao nestali. Dana 1. lipnja 1993. godine pripadnici "Dusinskog od rcda " pod zapovjednistvom Fikreta Fejzica, usli 5U duboko II WIlli odgovornosti HVO~" i u rajonu Dllg()g Brd.i. i;; zasjedc, ubili Zeijkll Beoteka, sina \fatina iz Luzina i iVliodmgll Susnioru. Istog dand izvrst'l1a jt' upca mobilizacija i zauzcte su bitnijc uzvisine i n,ld711T11C tocke u opcini. Vojnici tzv. A RDiff zauzeli SlI kotu Kriz koja dorninira Fojnicorn. lntervcncijorn prip.idnika U\PROFOR-a odrz.m [e s,lstanak lilpovjcdnistv<1 HVOa i t/V. A l\fliH gdje je dogO\(lTl'110 do se 7,IU/i.:lC kote napuste cime je privrcmcno bilo usposlavljello .. lobodno kret.injc. Kak« je u Fujniei bib torrnirana Ratna bolnir.: i:J rijelu srl'disnJu Ilosnu i k.iko II:' ope ina FUj11ica bila progiascn'l "sanitctskom Illllom", sto je i potvrde no spOril7U!1W!l1 iz nu du prcdst.rvnik., hrl.'atskog i l1luslimanskog n,lroda (U7 posredovanjc L'" Pl\()FOI\~c1 i brigadira llavcsa). to su predstavniri hrvatskog nar oda nastojali tenzill' srn.mjiti i Ilt'SpOr,1/11Ille prevladati. Lsprkos SVt'IllU, tiJcko11l lipnja Sl1 na teritorij opcinr Fojnica dosle nove postrojbe tzv. A RBil!: :rn. bngada, 317. kr'lJi~ku brigad'l, ll' ver i broj mudzahedina.

Opci napad poslrojbi tZV. A RBil-l na HVO II ll]X ini Fojnica poceo je 2. srpllp 1993 god ine. n.ikon l'ega je slijedill eg/lldus vise Del ~i I() I lrva tel if llpl' ine FujnicJ kOli su liv]eli u 3D n.iseljenih mjt's!.1 U llpcini. I'ri tome Je unisteno i spaljello vise od 1 ill) stambenih objekata, ne racunajuci sve pratec e objekte (stale, garZll,e, itd.). Tijckom na pada postrojbi tz v. A RBiH 1l.1 hrvatsk.i nasclja u ope ini Fojr.ica. i nakon ubsk" vojnika tzv A RBiH U ta msl'ljil, ubijen« <u 132 osobe hrvatske nacionalnosti,

od cega je mucki ubijeno 17 civilnih osoba: ]ozefina Krajina, Kata i Ivo Milusi«, Mato Lalit', Slavko Katavic, Ivan loii, Luca Batbic, Ana Musa, Andelka Barbie, Maio, Franio i Marta [urak, Bemardica Praudic, lvo Bosniak: Mato Babic, Ljuhica Babic i Biliana [ukic. Posebno tezak zlocin dogodio se 13. studenog 1993. godine kada su cetiri naoruzane osobe, najvjerojatnije pripadnici postrojbe pod nazivom "Crni labudovi", upale u Franjevacki sarnostan u Fojnici i ubili dvojicu svecenika: fra Nikicu Miliceuica. gvardijana i fra Leona Migica, vikara.

3.2. PROTUZAKONITO ZATV ARANJE I NECOVJECNO POSTUPANJE

Tijekom napada postrojbi tzv, A RBiH na Hrvate u Fojnici bilo je zarobljeno i kroz muslimanske zatvore u staroj osnovnoj skoli u Fojnici, podrucnoj skoli u Ostruznici, u objektu "Silos" u Klokotima i zatvoru u Parsovicirna proslo 237 Hrvata, Posebno tesko fizicko maltretiranje i drugo mucenje prozivjelo je 20 Hrvata odvedenih u zatvor u objektu "Silos" u Kacunima,

Pripadnici tzv. A RBiH su devastirali i/ili oskvrnuli mjesnu crkvu i groblje u selu Kazijevici, te mjesna groblja u selima Scitovo, Ostruznica, Lucica, Mujakovici i Kazi jevic i.

Progon Hrvata i druge zlocine prema njima u ope ini Fojnica pocinile su sljedec e postrojbe tzv. A RBiH: 310. brdska brigada pod zapovjednistvorn Nihada Kamenjasa, Diverzantsko-izvidnicki vod 310. brdske brigade pod zapovjednistvorn Muharema Huskica, Diverzantsko-izvidnicki odred pod zapovjednistvorn Remzije Hajdarevica, postrojba "Crni labudovi" pod zapovjednistvom Hasana Tirica, postrojba pod nazivom "Zivinicke ose", postrojba pod nazivom "Laste" pod zapovjednistvorn Ekrema Tufe, "Dusinski odred" pod zapovjednistvom Fikreta Fejzica, "Prokoski odred" pod zapovjednistvom Mustafe Omercevica. te "Frkina jedinica" pod zapovjednistvorn Ferida Provalica.

3.2.1. Zatvor u objektu "Silos" u Kacunima

Tijekom napada postrojbi tzv. A RBiH na Hrvate u Fojnici zarobljeno je i kroz muslimanske zatvore u staroj osnovnoj skoli u Fojnici, podrucnoj skoli u Ostruznici, u objektu "Silos" u Klokotima i zatvor u Parsovicima proslo, kao sto je vee spomenuto, 237 Hrvata.

Posebno tesko fizicko maltretiranje i drugo mucenje prozivjelo je 20 Hrvata odvedenih u zatvor u objektu "Silos" u Kacunima. Vecina je zatocena nakon napada tzv, A RBiH 2. srpnja 1993. godine u selu Ostruznici ispred svojih kuca, Odatle su ih muslimanski vojnici na teretnom vozilu, povezane zicom, prebacili u zatvor u objektu "Silos" u Kacunima, Zatvorenici su bili smjesteni u dvije prostorije: u jednoj

64

cetrnaest, a u drugoj sedam, jer se u jednoj prostoriji vee nalazio prije zatoccni Rudolf Mill/sic, i tu su proveli 73 dana. Uvjeti u zatvoru su bili vcorna losi, zatvorenici nisu imali vode, spavali su na betonu bez ikakvih pokrivaca, svakodnevno su bili maltretirani od pojedinih vojnika tzv. A RBiH, a jedan dan su muslirnanski strazari koji su ih cuvali, u celije doveli djecu i zene da ih fizicki zlostavljaju. Kako bi ih ponizili. svi zatvorenici su se morali sageti, a djeca su isla redom i sarnarala ih. Za zatvorenike je posebno teiak bio 14. srpnja 1993. godine kada se u prernlacivanju zatocenika izredalo 14 skupina rnuslimanskih vojnika u skupinama od 3 do 5, tako da su u tijeku sarno toga dana svi zatvorenici bili 14 puta premlaceni, Kao posljedica ovih prernlac ivanja bile su teske tjelesne ozljede (slornljcna rebra, razbijene arkade, napuknule lubanje, itd.l i krvni podljevi po svim dijelovima tijela. Nakon 45 dana provedenih u zatvoru "Silos" u Kacunima, zatvorenici su prvi put izisli na svjetlost dana. Tom prigodorn su ih muslimanski vojnici koji su ih cuvali natjerali da skacu s mosta od nekoliko metara visine u vodu koja je bila duboka 40- 50 em. Svi za tocenici su morali skaka ti i svi su zadobili tjelesne ozljede. Zatvorenici su uslijed iscrpljenosti vrlo cesto padali u nesvijest.

4. OPCINA JABLANICA

Prema popisu stanovnistva iz 1991. godine U opcini [ablanica zivio je 12 691 stanovnik. Nacionalni sastav stanovnistva bio je sljedeci: Muslimana 9 099, Hrvata 2291, Srba 504, te ostalih 797.

4.1. POCETCI NAPADA TZV. A RBiH NA HRV ATE U OPCINI ]ABLANICA

Operacionalizacija plana progon Hrva ta s podruqa ope ine [ablanica intenzivno je zapocela tijekom ozujka 1993. godine kada je za ratnog predsjednika opcina [ablanica, Konjic i Prozor imenovan dr. Safet eibo, te nakon sastanka svih zapovjednika postrojbi tzv. A RBiH i MUP-a za podrucje sjeverne Hercegovine odrzanog u [ablanici 20. ozujka 1993. godine.

Dana 13. travnja 1993. godine postrojbe tzv. A RBiH su blokirale sve cestovne komunikacije na teritoriju opcine Jablanica i ograniCile slobodu kretanja Hrvatima u gradu, te im onemogue'ile i rnedusobno kornuniciranje iskljucivanjem telefona. Ova dana kasnije form iran je logor "Muzej" u Jablanici gdje su zatoceni Hrvati iz grada, au is to vrijeme zapoceli su otvoreni sukobi izmedu postrojbi tzv. A RBiH i HVO-a opcine Jablanica u selima Risovac, Sovici i Doljani. tocnije na dijelu opcine gdje su vecinorn bili nastanjeni Hrvati. Tijekom dana pripadnici muslimanskih postrojbi upadali su u stanove tarnosnjih Hrvata. vojne obveznike zatocili i forrnirali radne vodove, a u meduvremenu njihova imovina je opljackana. Radilo se 0 organiziranom uhicenju Hrvata iz samoga grada, buduci su pripadnici MUP-a i VP tzv. A RBiH prigodom uhicenja posjedovali popis Hrvata s adresama, a na ulazima stambenih objekata vee ih cekao kamion kojim su ih zatirn odvodili u zatvor. Naredbu je izdao Hasan Hindle, djelatnik "Staba tzv. A RBiH" [ablanica, a u djelo provodio Safet Idrizovic,

Pripadnici radnih vodova. Hrvafi opc ine jablanica, obavljaJi su najteze fizicke poslove za potrebe muslimanskih vlasti u sarnome gradu kao ina crtama boiisnice. Vee ina ih je zatocena u zatvoru "Muzej" u Jablanici.

Obitelji zatocenih Hrvata iz Jablanice u vise navrata su rnaltretirane, pljackane i istjerivane iz stanova uz prijetnje likvidacijom onih njihovih danova koji su bili zatvoreni u "Muzeju".

Iako je lokalna televizija u vise navrata objavljivala priopcenje u kojemu se Hrva ti pozivaju u prostorije MUP-a radi zastite. nakon prijavljivanja u MUP-u zastita im nije bila pruzena vee' su optuzivani i maltretirani. Hrvati koji su ostali u svojim

Cl6

stanovima bili 5U izlozeni psihickim i Iizickim z lostavljanjima. Takoder im It' bib uskra,' ivana hurnanitarna pomo(.

Vecina hrvatskog stanovnistva. ili vise od 1 700 stanovnika koji su zivjeli na podrucju pod nadzorom tzv. A RBiH, protjerana je, njihova imovina je opliackana, a vecina objekata (vise od 280 stambonih objekata) devastirana je ili u potpunosli unistcna, Na teritoriju opcine [ablanica smrtno je stradala 51 osoba hrvatsks nacionalnosti, a pet ih se vodi kao nestali,

Najveoi broj smrtno stradalih zabiljezcn je dana 28. srpnja 1993. godine u napadu muslimanskih postrojbi na selo Doljane, kada je ubijeno 38 (trideset i osam) mjestana sela Doljani, od kojih 24 (dvadeset i cctiril pripadnika HVO-a i 14 (cetrnacst) civilnih osoba: Tijekorn napada ranjeno je 7 (sedam) civila. Pet rnjestana ios se uvijek vode kJO nestali,

Pri upadu postrojbi tzv. A J\BiH u selo DolF111e zarobljeno je 210 mjestana od kojih su 39 bile malodobne osobe (djeca), a oko 100 osoba je bilo starije od 60 godina Svi zarobljeni Hrvati zaloreni su u IogOT "Muzej" u [ablanici gdje su bili htve J1ecovjecnogil postupanja.

Odgovorne osobe za stradanje Hrvata opcine [ablanica su:

- dr. Safet Cibo, tadasnji predsjednik Ratnog predsjednistva opr ina [ablanira

Konjic i Prozor;

- Enes Kovacevic, zapovjednik 44. Bbr lzv. A RBiH;

- Emin Zeb ir, narelnik "Sluzbe javne bezbjednosti" ("SJB") [ablanica:

- Safet Idr izovic, zapovjednik "Staba" tzv, A RBiH, [ablanica:

- Hasan Hindle, Clan "Staba" t7V. A RBiH, [ablanica

4.2. PROTUZAKONITO ZATV ARANJE I NECOVJECNO POSTUPANJE

4.2.1. Zatvor "Muzej" u Jablanici

Odlukom Ratnog predsjednistva opcine [ablanira, dam 15. travnja 1993. godine, formiran je zatvor "Muzej" u jablaniri, a za upravnika zatvora imenovan je Ismet Dedajic ZV. Dedo. Zatvor je formiran za zarobljene pripadnike HVO-a i hrvatske civile, a rasformiran je tijekorn ozujka 1994. godine, nakon prestanka sukoba izrnedu Hrvata i Muslimana II BiB.

Tijekom njegova postojanja kroz taj je 1ogor proslo vise od 85 Hrvata sa statusom ratnih vojnih zarobljenika, te vise od 400 civila medu kojima 69 malodobnih osoba (djeee) i oko 100 osoba starosne dobi iznad 60 godina.

Objekt zatvora "Muzeju [ablanici bio je podijeljen nil prostonje gdje su bili smjesteni civili Hrvati na btu, te podrumske prostorije muzeja gdje su bili ziltoccni pripadnici [[VO-,1. Zivotni su uvjeti u zatvoru bili ispod svake razine Ijudskog dostojanstva. L iednoj prostoriji bilo je zatvoreno i do Jon zatocenika s nckolik» neispravnih mokrih cvorova, nekoliko slavin» za vodu. bez mogucnosti osobne higijelle. Zbog nehigijenskih uvjeta u zatvoru vee ina zatvorenika oboljela je od koznih bolesti. Prostorije Sl1 bile poplocane granitnim plocama sto je, posebice u zimskim uvjctima. stvaralo poteskoce. buduci nije bilo grijanja kao ni dovoljno poknvaca. Prozori na prostoriji bib su polupani. sto jt' uzrokovalo. posebice zinu. prehladivanje zatocenika. U isto vrijernc. tijekom zirne, pojedini zatvorski cuvari ukljucivali su u vise navrata klima uredc1jt' i dodatno hladili prostor. stoje jos vise uzrokovalo obolijevanje i smrzavanje zatocenih u njernu. Pored toga, zatvorenici su cesto obolijevali jer je hrana bib losa i kolicinski nedovoljna (jedan iii dva obroka dnevno koji se sastojao od kriske kruha i salice nezasladenog caja), pa je vecina zatocenika tijekorn boravka u zatvoru izgubila i do 20 kg. tjelesne tezine, LsliJed neuhranjenosti. hladnoc e i nehigijenskih uvjeta u za tvoru cetiri starije civilne osobe su preminule Unatoc naz ocnosfi lijecnika U zatvoru, ver ini zatocenika bib je uskracivana medicinska pornoc. Tako Je i A!lngdalclll }lIri( djevojcici od godinu i pol dana, medicinska pomoc pruzcna tek peti dan nakon sto se tesko razbotjela.

Svi su zatocenici hili zrtve necovjecnog postupanja, a gotovo svi su bili fizicki i psihicki zlostavljani Premlacivanja i rnaltr--tiranja su bib <vakodnevna. oduzimane su im sve vrijedne stvari. nOV'lC. odjer a. obuc.i i dr. Zatvorski cuvari ornogucavali su bilo korne od civila vluslim.ina iii pripadnika tzv. A RF3iH cia maltretira i ponizava zatucenike, stu se pogorsalo dolaskorn postrojbi iz drugih mjesta. Najmanje dvije zJtocenice su silova ne, sto je uci nio Nihad Bojadzic zv. Blek. zarnjenik zapovjednika postrojbe "Zulfikar". Oil ih Je odveo iz civilnog dijela zatvora pn-tukao i silovao.

o uvjetirna boravka u zatvoru. te ponizavanju zatvorenih rivila gllvori primjer ziltocenice koja je u iskazu navela:

" .. Ali uiut n» kl7dll ,II Ilillli dUlliwli dOnlL'ak, iii] .'\11 frlku IIrDl,'1'1I1, Inltl it'

I'illicilille Ie 1111 l'oril'"""III, Iii pnlil:ill1l),hlldi dc icic.mc,»,

11I1 III/ lie dil liod priii'lliio/il i'1I;~l', ilO'iT lilt' rirl ioccn. ku 11I1l1'kii I I(lk(l mi

·Lol'l.' /n ,,11111 lIIomla III nuiit), II i-tnn lI:eI JlIlSlldll II

/- "

rlll\('"

Narocito teski uvjeti bili su 1I podrurnskim prostorijarna "\[uzejil" gdje su bili zatoceni zarobljeni pripadnici !-IVO-a.l! cetiri prostorije velicine 2,)xJm popiocane granitnim plocarna bilo je smjesteno po 20-ak zatocenika.

Pored nehigijenskih uvjeta i nedostatka hr.mo zatocenici su bili svakodnevno prernlar ivani, psihicki zlostavljani. tjerani cia pjevaju isl.unskc - vjerske pjesrne, a

ponekad su hili prisiljeni obavljati nuzdu u pros.orijam.. gdlE' su bili smjesteni. II (emu svjedoci jedan od zatocenika:

, "Li'cl III '" Lego(' ,1/1)/ na lin I (1,', 1(11(' /110 /)['/011 . '1'IIII1S ploc/( r. ! lIl/redio 11/ i /(' <711 ,,117('1111 rul« r nad In ,O!!I IIlOT!lU Iu 11611il i. (illl ,,1I1Ii 10 111'i1i10 IIdnrio 11/(' Ie iak,) )1('/(111/ II I)rei/Ill b/lhn'SIl. 'mil Iml ]/11 ,lol71akll 1 rriuo: '110(['; II ubi/fli !vll1>lillltllll'?'J\ekiio ,11Il1 dn IIlil7111 lli/;oSti lIi1il'. / dnlJC /1'

1I1I,/lll11l1 dll'lfack! dal!le Illie UgIIlUIIIIIII, IlikilO me ,nllW 1)(lIJi'i,diciu hll tn ('I;n, fcdnOlIlIl(lSOI![, pctom, .i naton lug,l Ohi(,1I111110SIIIIli/ I'" /('d1l1111. Ako :tlsllfi '(" dl1 )'11,11111 rul:«, ulldo hi irhont o[llle<, I/dll1'10 111(' )''' ,/lIiclililJlI(), /,0 1e/11'l1111l I nuruuro; dll IhgJlt'11i I'IIki' ... "

Pripadnici U'\TPROFOR-J i drugih medunarodnih organizacija pokusavali su u vise navrata pornor i zatocenicimil, medutim u tome su ih sprijecili vojni i civilni duznosniri opc ine jablanica. Sarno jednorn. tijekorn posjeta djelatnici MKCK zatocenicima 5U podijelili sapune (Jedan ,apun na cetiri 050be) uz ispriku kako irn nisu dopustene nikakve druge humanitarne aktivnosti premil njima.

Skupina zatocenih Hrvata, pripadnika HVO-il i radno sposobnih civila. redovito je odvodena na rad na prvu crtu bojisnice gdje su hili ilgazirani na kopanju rovova, nosenju i ukopavanju leskog naoruzania, izvlacenju ranjenih i mrrvih pripadnika tzv, A RBiH i dr. U tim uvj-tima srnrtno je stradao zatocenik Zdrarko Niiic, dok je vise njih lakse i teze ranjeno. Takoder, zarvorenici su tjerani na rad i u vrijerne borbenih djeiovanja i nije im bilo dopusteno skloniti se. 0 uvjetima rada nil uredenju erte bojisnice prenosimo dio iskaza jednog od zatocenika:

., .. Clsilll/OSII.'/O/l' IIIIlI/I7 lIiknkm. pllllln/ilclirmw 1/ :011'111'11, jlo,'di :;IIIIIlS gOlllti na vn-itn: md i/o i: dllllil II dan. Ollilko glndlll, prehiiclli, nl'lJ1ol'ni, 11101'1711 SIIW {ilk 1'010 -lS kill prellleUi, fedl/olll knikom kruh« I kOIl:el'1'1111111i7 Cc/i'(/rICli. Clim' do» radIII/O, nareccr se ;1}'171ill1o /./ lWei ok})

23 -atn, u)l!'l lIisla 1I1'1I117~ i u!'el sutra is/e tako. .. "

Posebne torture i zlostavlianja prosli su oni zatocenici koji su odvodeni u mjesto Donja [ablanica gdje je bilo sjediste postrojbe "Zulfikar" i gdje su zabiljezena najteza fizicka i psihicka maltretiranja i 1.1ostnvljanja (gascnje cigareta na goloj kozi. stavljanje petardi u njedra, prebijanja kostiju i dr.) koja 5\1 cinili pripadnici ove postrojbe a posebice vee spornenuti dozapovjcdnik Nihad Bojadzic zv, Blek. I\i1 temelju njegova od obrcnja ubijen je zaiocenik Zoran Milas, a osobno je nanuernu. iz pislolja, ranio zatocenika I1iill Knlrha, kojegJ su prethodno tesko prctukli. Pored Nihada Bojadzica, u zlostavljanju zatocenika isticali su se pripadnici postrojbe "Zulfikar": Popara, Nedzad, Dieko i Deb la, koji su pojedine zatocenike tijekom nor i vodili u lablanicu i trazili da iznuduju novae od preostalih Hrvala L1 [ablanici

Krajem rujna 1993, godinc oko 20 zatocenih Hrvata odvedeno je u Drezniru, ope ina Mostar. s nakanorn da ih se postavi kao "zivi stit" pri zauzirnanju Vrda. Zatocenici su bib smjeSteni u prosloriiama mjesne zupne crkve. bili su izlozeni

~()

teskim psihickim i fizickim torturama. Prema iskazirna zatocenika udarani su vjerskim slikama i kipovima, tjerani da jedu listove vjerskih knjiga kao i zrna krunice. Takoder, zabiljezena su i seksualna zlostavljanja zatocenika angaziranih na prisilnom radu u Dreznici. Ova skupina zatocenika vrac ena je iz Dreznice 22. listopada 1993. godine, a prebacena u zatvor "Muzej" u [ablanici, dana 4. studenoga 1993. godine. U zatvoru "Muzej" ih je registrirao MKCK, dana 16. studenoga 1993. godine, iako su pojedinci u zatocenistvu vee bili vise od 7 mjeseci, pri (emu su bili premjestani u 5 - 6 zatvora. Fizicke i psihicke posljedice teskog zlostavljanja zatocenika ostavile su snazan dojam i na predstavnike MKCK.

o uvjetima boravka u zatvoru, te uvjetima u kojima su zatoceni pripadnici HVOa i civili bili prisilno angazirani na uredenju prve crte bojisnice, donosimo dio iskaza zatocenog pripadnika HVO-a angaziranog na uredenju crte bojisnice tzv. A RBiH u Dreznici,

" .... Til sma biIi 4,5,6 da11a. Nismo vani izlazili nikako. Svaku teier su nas tukli, maltretirali, ana; 2ijo Kurtavic bi dovodio u 24 sata po 3 grupe mladica iz Oreinice koji 5U nas tukli i maltretirali. Natjerali su uude da stavljaju spolnf organe iedn! drugima II IIsla. Tukli 51l IWS predmeiima koji su se nasli u crkvi: slikama, svijdnjacima, sriietnma, !ito su god nasli. Hrana je bila slaba. Jedan kruh, veliki domac'i na nas 20. iedna konzenJa 11a petoriell, f/asa vode Ila nas 20. Nakim pet, scst dana. pustiIi su Has vani raditi,"

U zlostavljanju su se posebno isticali mjestani sela Dreznica ito: Zijo Kurtovic, Hasan Delic, Hasan Kurtovic i Nijaz Alic zv. Spina.

Zatvor "Muzej" u Jablanici rasformiran je nakon razmjene zatocenika 1. ozujka 1994. godine, a najodgovornije osobe za fizicka i psihicka zlostavljanja, te uvjete u kojima su boravili za tvorenici jesu:

- dr. Safet eibo, predsjednik Ratnog predsjednistva ope ina [ablanica, Konjic i

Prozor:

- Ismet Dedajic zv. Dedo, upravnik zatvora "Muzej":

- Sacir Mehic, upravnik zatvora "Muzej". nakon Dedajiceva:

- Enes Kovacevic, zapovjednik 44. Bbr tzv. A RBiH;

- Safet Idrizovic, zapovjednik "Staba tzv. A RBiH" opcine [ablanica:

~ Emin Zebic, nacelnik MUP-a opcine Jablanica

- Zenaid Delmo, zv. Cake, djelatnik SJB Jablanica koji je imao ovlasti izdavanja naloga za uhicenje i zatvaranje Hrvata, odredivanje rezima zivora i boravka u 10goTU (moze se reci da je bio nadreden i upravniku zatvora):

- Zulfikar Alispago zv. Zuka, zapovjednik postrojbe "Zulfikar":

- Nihad Bojadzic zv. Blek, zamjenik zapovjednika postrojbe "Zulfikar":

- Sead Kurt, zapovjednik VP tzv. A RBiH opcine [ablamca:

- Seno Dzino, zapovjednik postrojbe VP tzv. A RBiH;

- Zijo Kurtovic, zapovjednik VP tzv. A RBiH u Dreznici.

71

4.3. MASOVNA UBOJSTVA, NAMJERNA USMRCIV ANJA, NANOSENJE TESKIH TJELESNIH OZLJEDA

4.3.1. Zlocin u selu Doljani

Dana, 28. srpnja 1993. godine, organiziranim napadom tzv. A RBiH, kojemu su prethodili upadi diverzantskih skupina tzv. A RBiH (Specijalna diverzantska skupina kojom je zapovijedao Becir Behrem iz vise smjerova u is to vrijeme napadnuto je selo Doljani, ope ina [ablanica.

Tijekom ofenzivne akcije postrojbi tzv. A RBiH ubijene su 42 osobe hrvatske nacionalnosti, od cega 38 mjestana sela Doljani.

Buduci su u napadu na Doljane sudjelovali i pripadnici 44. Bbr tzv. A RBiH iz Jablanice koji su dobro poznavali teren, zaprijecili su sve putove i smjerove kojima bi se mogli izvlaciti mjestani Doljana, "to je uzrokovalo ubojstva civila pri pokusaju bijega iz vee okupiranih dijelova sela.

Prema iskazima svjedoka koji su uspjeli izbjeci masakru skrivajuci se po surni u vrijeme napada, vojnici tzv, A RBiH su pri zauzimanju objekta u kojemu je bilo smjesteno Zapovjednistvo brigade HVO-a "Mijat Tornic" ispred sebe posta viii "zivi stit" od SO-ak civil nih osoba medu kojima i malodobnu djecu, unatoc cinjenici da se u to vrijeme u objektu Zapovjednistva nalazila sarno nekolicina pripadnika HVOa.

Najveci pokolj pocinjen je na lokalitetu zvanom Stipica livade na kojemu su prigodom asanacije terena pronadena 22 (dvadeset i dva) tijela ubijena iz neposredne blizine, Najveci broj osoba nastradao je prigodom izvlacenja, kada su na skupinu civila i vojnika koja se kretala u smjeru Risovca, vojnici tzv. A RBiH, iz zasjede, otvorili vatru iz pjesackog naoruzanja, Dio prezivjelih u pucnjavi i svi ranjeni uhiceni su, a nakon zlostavljanja ubijeni i izrnasakrirani, Pregledom terena utvrdeno je kako na lokalitetu Stipica livade nije bilo borbenih djelovanja teskim orudem, medutim, unakazena tijela poginulih ukazuju na Cinjenicu da je nekolicina od poginulih ubijena eksplozivnirn napravama. Takoder, cahure pronadene na lokalitetu Stipica livade potvrduju navode da ie u neke od stradalih iz neposredne blizine pucano iz lovacke puske tzv, sacmarire.

Prerna iskazu prezivjele svjedokinje. ieljka Miskica, pripadnika HVO-a, izdvojio je iz sku pine na lokalitetu Stipica livade pripadnik tzv. A RBiH koji ga je oslovio prezimenom. Zeljko je kasnije pronaden svezanih ruku, kastriran i rasparana trbuha. Marinku Zeleniki, pripadnici tzv, A RBiH iskopali su oci, a tijelo Milcnka Gagre pronadeno je oderane koze 5 glave. Ljubomiru Boiicu muslimanski vojnici otrgnuli su ruku, starica Anica Ripic, marna 1934. godine, koja je ranjena u pucnjavi iz zasjede, pronadena je mrtva s vidljivim tragovima zlostavljanja. Na tijelu Zvonka

Piniusica, vidljivi su tragovi ubojstva eksplozivnorn napravom, jer mu je stornak bio raznesen, Na tijelu Davora Marica vidljivi su tragovi spaljivanja jednoga dijela prsnog kosa.

Nekolicina tijela na lokalitetu Stipica livade nadeno je nabacana jedna na druge.

Pri asanaciji terena na Stipica iivadi utvrdeno je da su neka od tijela bila minirana rucnim bombama.

Neposredni pocinitelji zlocina na lokalitetu Stipica livade su: Becir Behrem, Amil Halihodzic, Jusuf Kcvric. Miralem Krnjic zv. Paja, Sead Hatic, Avdo Malovic zv. Sok, Enver Zebic zv. Berba, Amir Spahic zv. Prpa, Alija Malovic, Ibro Sihirlic, Mithat Delmo, Hazim Kmjic,

Istoga dana, u zaselku Krkaca u naselju Doljani, pripadnici tzv. A RBiH ubili su 8 (osam) Hrvata. Tom je prigodom ispaljenom trornblonskom minorn ranjen Ivan Zaric koji je prerninuo u bolnici u Jablanici.

Prerna saznanjima irnenovani je operiran i podvrgnut postoperativnom postupku do trenutka kada su mu Hata Zukic - Goranka i Zulka Skarnpo, Muslimanke iz sela Doljani nasilno iskljucile infuziju, od (ega je Ivan ZariC i preminuo.

Identifikacijom tijela poginulih utvrdeno je da je Juri Soldi, rodenom 1970. godine, cdsjecena glava i stavljena u PVC vrecicu. Prema iskazima prezivjelih svjedoka, Stipu Briuiarica, rcden 1953. godine, natjerao je Mirza Ovnovic. vojnik tzv. A RBiH, da skoci s litice, S visine od 30 m. U zaselku Krkace staricu Ivu Pavlovic, rodena 1929. godine ubio je Bahrudin Scuk, vojnik tzv. A RBiH.

Pri pokusaju bijega iz zaselka Krkace pucano je na skupinu civila i tom je prigodom ranjen malodobni Igor Lebo. Nakon sto mu je majka pokusala zaustaviti krvarenje, pristigli pripadnici tzv, A RBiH pucali su u nju. Nakon ranjavanja u nogu Igor Lebo je pogoden i s dva metka u led a od (ega je i preminuo. Tijelo malodobnog Igora Lebe kasnije ie pronadeno masakrirano hladnim oruzjern.

U zaselcima Stupari, Orlovac i Sarancevici, selo Doljani, istoga dana ubijeno je 8 (osam) Hrvata, od kojih sedam civila, Prerna iskazima svjedoka. tijela ubijenih Milana Pole i Andrije Grozl1ice masakrirale su zene koje su takoder sudjelovale u napadirna na Doljane; Ena Zekotic, Zenaida Malovic zv. Cicka i Mirsada Drljevic zv. Dada. U zaselku Stu pari pronadeno je tijelo Ruze Colic koju su pripadnici tzv. A RBiH ranili na pragu obiteljske kuce i koja je od posljedica ranjavanja preminula nakon 24 sara. Martin Ripie zaklan je ispred obiteljske kuce u zaselku Stupari, C obiteljskoj kur i ubijena je i Pavll Stipunouic. Andrija Stip anotnc ubijen je u blizini obiteljske kur e. Andrija Milicevic ubijen je na izlazu iz kuc e zeninih roditelja.

Mjestani sela Doljani, nakon sto je selo okupirano. uhic'eni su i deportirani u zatvor "Muzcj" u [ablanici, Svjedoci koji su izbjegli masakru i deportaciji, skriveni

u Doljanima u vrijeme napada, govore (J organiziranom odvodenju civila karnionima koji su vee bili spremljeni. Medu uhicenima nalazilo se 21 dijete starosne dobi manje od pet godina, od kojih je najmlade irnalo sarno 37 dana, zatun 42 djece slarosne dobi od pet do petnaesl go dine, 10 trudnica. 39 zena kao i 31 osoba starosne dobi iznad 60 godine. Ukupno je uhiceno i deportirano u zatvor "Muzej" u [ablaniri oko 210 Hrvata iz sela Doljani.

U maltretiranju zarobljenih civila i pripadnika HVO-a posebice su se isticali:

Salko Sihirlic, Ismet Zukic, Fadil Kubic i Huso Hasidic, Ibrahim Sihirlic, Hasan Rizvic. Mirza Zahirovic, Senad Munikoza i Zajko Sihirlic.

Nakon pokolju u selu Doljani na lokalnoj televiziji CTV [ablanica za cije je informiranje bila zaduzena Press sluzba 44. Bbr tzv. A RBiH, zapovjednik 44. Bbr tzv, A RBiH, Enes Kovacevic, javno je pohvalio sudionike u napadu na Doljane, "Pohvale i cestitke" za napad na Doljane upuc'ene su i od Ratnog predsjednistva opcine Jablanica, a tijekom veceri na CTV pojavio se i Fazio Dervisbegovic, djelatnik Press sluzbe 44. Bbr tzv. A RBiH.

Nakon pokolja u Doljanima pripadnici tzv, A RBiH opljarkali su a zatim devastirali iii u potpunosti unistili hrvatskc obiteljske kur e.

Odgovorne osobe za zlocine pocinjene nad Hrvatima Doljana, ope ina [ablanica

su:

- dr. Safet Cibo, Predsjednik Ratnog staba ope ina [ablanica, Konjic, Rarna:

- Muhamed Marie, dopredsjednik;

- Emin Zebic, nacelnik PS Jablanica;

- Ahmet Salihodzic - Cicko, zamjenik nacelnika SJB [ablanica:

- Safet ldrizovic, zapovjednik "5taba tzv. A RBiH";

- Enes Kovacevic, zapovjednik 44. Bbr tzv. A RBiH;

- Sead Dzino, zarnjenik zapovjednika Brigade;

- Semir Cilic, nacelnik Brigade;

- Mustafa Skampo, nacelnik Operativno-nastavnih poslova:

- Dzernal Begovic, zapovjednik bataljuna "[ablanica":

- Ekrem Kevric, zapovjednik bataljuna "Clogosnica":

- Dzemal Ovnovic, zapovjednik bataljuna "Sovici":

- Enes Zukic. zapovjednik samoslalne diverzantske satnije:

- Ramiz Idrizovic, zapovjednik pratece satnije "[ablanica":

- Becir Behrem, zapovijedao akcijom napada na Doljane te

- Hasan Rizvic, Senad Munikoza i Zajko Sihirlic, pripadnici 44. Bbr tzv. A

RBiH j "najistaknutiji" sudionici napada na Doljanc.

-

5. OPCINA KAKANJ

'Prema popisu iz 1991. godine, na podruqu opcine Kakanj zivjelo je 55 950 stanovnika: Muslimana 30528, Hrvata 16556, Srba 4929, te ostalih 3 937.

5.1. POCETCI NAPADA TZV. A RBiH NA HRVATE U OPCINI KAKANJ

Sustavna karnpanja stvaranja netrpeljivosti prema Hrvatirna u opcini Kakanj otpocela je vee sredinom 1992. godine, a prvi teski zlodn je ubojstvo lgora Stoiiica, 20. lipnja 1992. godine. U vise navrata Hrvati su bili izlozeni maltretiranju, vrijedanju i neopravdanim uhicenjima, a istjerivani su i iz javnih objekata uz vrijedanje i psovke.

Pocetkom 1993. godine, provokacije pripadnika tzv, A RBiH iz postrojbi u kojima su najveci utjecaj imali dosljaci iz islamskih zernalja - mudzahedini, dobile su na intenzitetu sto treba proma trati u kontekstu ope ih zbivanja na sredisnjern dijelu Bosne i Hercegovine.

Dana 23. veljace 1993. godine, u selu Biljesevo, pripadnici tzv. A RBiH skinuli su dvije hrvatske zastave s nadzornog punkta. pokidaJi ih i zapalili. U tijeku je bilo i organizirano uhicenje pripadnika HVO-a. Dvojicu pripadnika HVO-a opcine Kakan] uhitili su vojnici tzv. A RBiH, 24. veljace 1993. godine. Istcdobno. na lokalitetu Zladnica. na komunikaciji Bugojno - Novi Travnik pronadcna su i tijela dvoji(e ubijenih pripadnika postrojbe HVO-a iz sastava kakanjske brigade. Istragom je utvrdeno da su ih ubili vojnici tzv. A RBiH. Dana 28. veljace 1993. godine, na nadzornorn punktu koji su postavili vojnici tzv, A RBiH, na cestovnoj komunikaciji Visoko - Kakanj, pripadnici tzv, A RBiH zapalili su motorno vozilo kamion cisternu, vlasnistvo HVO-a. Dana 18. ozujka 1993. godine snajpcrskim d jelovanjem s polozaja koji su nadzirali vojnici tzv. A RBiH, ranjena je djcvojcica Coraana f<.ados. Istoga dana vojnici tzv. A RBiH ubili su zapovjednika postrojbi HOS-a oformljenih na podruqu opcine Kakanj, II'll Yulctica. Potvrdu navoda koju su vojni i civilni duznosnici tzv. A RBiH vise puta naglasavali "kako u BiH ne mugu postojati dvije vojske" potkrjepljuje i demoliranje objekta u kojemu je bi lo s mjcsteno Zapovjednistvo brigade HVO-a opcine Kakanj, 20. travnja 1993. godine i tom je prigodom jedan pripadnik HVO-a smrtno stradao. Dana 24. travnja 1993. godine, mudzahedini su ritualno spalili hrvatsku zastavu u selu Catici, opcina Kakanj

U sklopu navedenih zbivanja. u sarnom gradu. pripadnici tzv, A RBiH djelovali su snajperima. Istodobno je u planinarskorn dornu "Bocica" primjetno bilo okupljanje velikog broja vojnika tzv. A RBiH. Takoder. na nadzornirn punktovima tzv. A RBiH onemogur en je prolazak pripadnicima HVO-a, unatoc dogovoru

hrvatskih i bosnjarko-rnuslimanskih opcinskih pred~ta\'nikd 0 prekidu borbenih djelovanj: na podruqu kakanjsk« opr ine. Valjil nagl,1O'i ti kako su navedena zbivanja (pojedinacna ubojstva. djclovanje snajpcrskim naoruzanj-rn. skidanje i spaljivanja hrvatskih zastava) prcdstavljal: uvod \I opci napad na Hrvate i pripadnike HVOa opc ine Kakanj.Ist» iii sliena dugadanJa zabiljezena su u gotovo svim opcinama u kojima Je doslo do hrvatsko - muslimanskih su koba U razdoblju od mjeseca veljace do lipnja 1993. godine, podvojenost Hrvata i Muslimana nastanjenih nil podruqu Kaknja bila je izrazena i kroz nacine djelovanja humanitarnih organizacija. Caritas. humanitarna organizacija pri katolickoj crkvi, ispornoc u hrani i odjeci dijeliLl je bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, dok je Merhamet. pornoc pruzao iskljucivo Muslimanima. uvjetujuci tu pomoc sudjelovanjern u postrojbarna tzv, A RBiH.

Prije otvorenih napadnih djelovanja tzv. A RBiH njezini vojniri ubili su 05(1111 Hrvata: 20.lipnja 1992. godine ubij-n je Igor Stoicic, 26. srpnja 1l)92. godine ubijen je Totno Tinnie, 18. ozujka 1993. godine ubijen je Ivo VII/ie, zapoviednik postrojbi HOS-a opcine Kakanj. 19. ozujka 1993. godine ubijen je Jo:o Tuuiic, )[1. travnja 1993. godine ubijeni su Mirko StjepmlOvie i Zdcnko Bell ic, 19. travnJc11993. godille ubijen je Yinko Stjcpallol'ic, a 18. svibnja 1 CJ93, ubijen je Mal'illko Bellie.

5.2. ZLOCINI NAD HRV ATIMA U OPCINI KAKANJ

'.1

Pocetkorn lipnja 1993. godine, vojnici tzv, A Rl3iH, ojacani postrojbama mudzahedina, otpoceli su otvorena napadna djelovanja na Hrvate i hrvatska naselja na podrucju opcine Kakanj. Hrvati su odvodeni iz stanova, zatvarani i maltrctirani. Agresivnosti postrojbi tzv, A RBiH poseban ton davali su mudzahedini koji su, kao sto Je vee spornenuto, prije napada ojacali postrojbe tzv. A RBiH.

Dana 5. lipnja 1993. godine, napadnuto je selo Ricice. Mjestani scla bili su primorani, zbog intenzivnih napadnih djelovanja tzv, A RBiH, izvuci se u smjeru Varesa. a hrvatske obiteljske kuce opljackane su i devastirane, Nakon sto su stavili pod nadzor spomenuto sell), vojni i civilni duznosnici muslimanske vlasti uputili su poziv prognanim Hrvatima da se vrate. sto ce kasnije prouzrociti dodatna stradanja Hrvata koji 5U povjerovali kako imje zagarantirana sigurnosl na podrucju opcine Kakanj, [edan od mjestana sela Ricice otisao je LI selo ~ nakanom obilaska obiteljske kuce, Nakon sto je uvidio da mu nedostaje osobno motorno vozilo, obratio se Zapovjednistvu 309. Bbr ILl', A RBiH. Zapovjednistvo navedene postrojbe izdalo mu je potvrdu ovjerenu pecatom navedene brigade s potpisorn zapovjednika Dzemala Hodzica (l konfiskaciji osobnog voz.ila za potrebe VI'. A RSiH.

Dana 9.1ipnja 1993. gociine pripadnici tzv: A RBiH planski i organizirano, napali su Hrvate u naseljima opcine Kakanj Tesevo. Seoce, Veliki Trnovci, Dujmovic],

'I

Bjelavir i, Cora. Crnac, Slapnica, l.ipnica, Nazbilj kao i postrojbe HVO-a i civilno pucanstvo u gradu Kaknju. Nakon stavljanja pod nadzor navedenih naselja pripadnici tzv. A RBiH, pod prijelnjom naoruzanja, prisilili su civilno puranstvo da napusti obiteljske dornove, Nakon toga, obiteljska imovina Hrvata je opljackana, a kuce i prateci objekti su spaljeni.

Dana 10. lipnja 1993. godine, napadnuta su sela Lucici i Lozancici. Tijekom napada jedna civilna osoba je smrtno stradala, dok ih je sedarn ranjeno. Djelovanjem snajperima pripadnici tzv. A RBiH ranili su dvije civilne osobe.

Dana 11.lipnja 1993. godine, vojnici tzv. A RBiH u potpunosti su okruzili Hrva te u naselju Catici. Istodobno u okruzenju su se nalazili i civili koji su se kretali iz smjera Kaknja prema Kraljevoj Sutjesci i Varesu.

U okruzenim naseljima duznosnici muslimanske vlasti nisu dopustale ulazak niti pripadnicima UN-a. Veliki broj hrvatskih civil a uhic en je i odveden u rudnik u Kaknju.

Dana 12. lipnja 1993. godine, intenzivirani su napadi na hrvatska naselja i pripadnike HVO-a, uz ultimativni zahtjev kakanjskoj Brigadi HVO-a za predaju, a civilno stanovnistvo sela Tunjici koristeno je kao "zivi slit" u napadnim djelovanjirna na ostala podrurja opcine Kakanj.

Istoga dana, prigodom izvlacenja hrvatskih civila iz sela Celikovina (koji su se izvlacili tijekom veceri, buduci je selo bilo izlozeno neprestanorn granatiranju i pucnjavi iz pjesackog naoruzanja) pripadnici tzv. A RBiH pucali su po koloni hrvatskih civila koja se pokusala izvuci u smjeru Varesa. Tom prigodom smrtno su stradali Nenad Bradaric, Mota Grmai' i Drago Baric.

U tome vremenu, pripadnici UN-a u vise navrata, u oklopnim transporterima, obilazili su podrucja borbenih djelovanja, ali im nije bila dopusteno bilo kakvo reagiranje iii pomoc hrvatskome stanovnistvu,

Mjestani sela Kovaci i Bradarici. presijecanjem kornunikacije od pripadnika tzv, A RBiH, dana 13.lipnja 1993. godine, nasli su se u potpunorn okruzenju. Nastojali su se izvlaciti u manjim skupinama, medutim vecina je uhicena u zasjedama koje su postavili pripadnici tzv. A RBiH.

Nakon uhicenja, vojnici tzv. A RBiH ubili su 24 osobe hrvatske nacionalnosti iz sela Kovaci. Prema iskazima prezivjelih svjedoka u selu se nalazilo 12 hrvatskih obitelji te samo 12 pripadnika HVO-a koji nisu rnogli pruziti bilo kakav otpor prigodom napadnih djelovanja postrojbama tzv. A RBiH. U tome selu bila se zatekla i jedna ophodnja UN-a, koja je napustila selo, nakon cega je poCinjen zlocin. Civilima je naredeno da legnu na zemlju nakon (ega je na njih otvorena vatra iz pjesackog naoruzanja. Ranjene su Mirjal1a i Alltoilija jurie, koje su u trenutku ranjavanja drzale djecu u rukarna. U skupini ranjenih nalazila se jos jedna djevojcica. Nakon pucnjave po uhicenoj skupini hrvatskih civil a iz sela Kovaci. vojnici tzv. A R13iH

7H

naredili su zenama da pokupe ranjene i da ih unesu u jednu od obliznjih kuca. Odrnah nakon sto su zene unijele ranjene u kuc u koja im je pokazana (medu ranjenima se nalazilo i sedam zena) pripadnici tzv. A RBiH pucali su po skupini koja je ostala ispred kuce, Tom prigodom ubili su 24 civilne osobe od kojih iz obitelji [uric, [uru Jurica, njegove sinove Dragana, Liubomira i Stiepana, te neoicsiu [agodu [uric. U kuci gdje su smjesteni ranjeni civili ostale su Antonija i Mirjana [uric, nevjeste obitelji [uric. Nakon sto su se pripadnici tzv. A RBiH udaljili 5 mjesta zlocina, zatocene zene uputile su se u smjeru sela Tesevo. Usput su nailazile na tijela ubijenih mjestana sela Bradarici. Iz neposredne blizine, 5 vise hitaca pripadnici tzv. A RBiH ubi Ii su: Janju Bradaric, Andu Bradaric, sedamnaestogodisnjeg Roberta Br ad arica, te Merk a Bradarica. Istoz a dana u selu Drenovik ubijeni su: osarnnaestogodisnji Mato Bradaric, Ivan Bradaric, Stiepan i Franjo Bradaric.

Strijeljani Hrvati iz sela Kovaci i Bradaric i: petero ubijenih iz obitelji [uric, zatim Robert Bradaric, roden 1976. godine, Stjepan Bradaric, roden 1946 godine, Ivan Bradaric, rod en 1948 godine, Mato Bradaric, roden 1975. godine u Kaknju, [ania Bradaric, rodena 1933. godine, suprug ubijene [anje. Marko Bradaric, roden 1930. godine, Iva Mcrk anouic, roden 1952 godine, Blasko Frantic, roden 1953. godine, na Jisti su popisa nestalih osoba, buduci im tijela nisu predana na trazenje obitelji ubijenih, unatoc tvrdnjama svjedoka koji su izjavili da su strijeljani pokopani izvan mjesnog groblia u mjestu Crmaca, ope ina Kakanj Temeljem iskaza svjedoka, izvan mjesnog grobJja u mjestu Crmaca pokopani su i ubijeni Hrvati: Marinko [uric, rod en 1974. godine, ubijen u selu Drenovik. Anda Bradaric, rodena 1946. godine, ubijena u selu Tesevo. Nenad Bradaric, roden 1968. godine, ubijen u selu Crrnara, Matun Grmac, roden 1972. godine, ubijen u selu Crrnaca, Drago Babic, rod en 1967. godine, ubijen u selu Crmaca. TijeJa spomenutih osoba takoder su na popisu nestalih.

Na popisu nestalih osoba za koje se sa sigurnoscu zna mjesto ubojstva i pokopa nalazi se. uz vee gore navedene, JOs 30 Hrvata. U informaciji koju su obiteljima ubijenih dale opcinske vlasti. mnogo je kontradiktornosti gdje su na popisu poginulih dana imena ljudi koji su zivi. tako da se pretpostavlja da prigodom pokopa mrtvih tijela nije bilo identifikacije. nego su tijela pokopana zajedno u masovne grobnice.

Hrvatsko civil no pucanstvo sela Klanac takoder je bilo prisiljeno napustiti selo jer su vojnici tzv. A RBiH, nakon njegova zauzimanja. preostale Hrvate prisiljavali na ponizavajuce radnje. Starae [ure Lonru: bio je prisiljen cetveronoske. na ledima. nositi pripadnike tzv. A RBiH. Nekolicina hrvatskih obitelji koja se namjeravala vratiti u Klanac, nekoliko dana nakon izgona, zatekla je opljackane i spaljene obiteljske kuce. Nakon 5tO su primijeceni pri povratku. pripadnici tzv. A RBiH otvorili su na njih vatru iz pjesackog naoruzanja. U pucnjavi ie ubijen jedan civil.

l_; selu Bistrani ubijene su cetiri civilne osobe, C selu Slapnica ubijeno je devet Hrvata, od (ega pet (5) 13. lipnja: Zdenko Stoicic, roden 1965. godine, zatim Franio

79

Stoicic, roden 1972. godine, Mladen Stoicic, roden 1966. godine, Borislav Sioici: i Drago Martinooic, roden 196(]. godine. Tijela svih pobijenih pokopana su U mjestu Slapnica.

L izjavarna svjedoka izneseni su podatr i 0 ubojstvima civila. spaljenim objektima, obiteljskim kucama. a tijela ubijenih civila su u vecini slucajeva dovezena u Kakanj i bez identifikacije pokapana u gradsko groblje s oznakama N.N. 0 jednom drasticnorn slucaju zlocina prema hrvatskim civilima govori se i u iskazu jednoga svjedoka:

... Djf110}ke 511 hilt' siIo"Ullllt', n potom prcklnllc (ubljenc lIoiem) ... fednn slucaj bi" je 11 ,du 5lnl'lIim, a dt« II icdnom 51'111 Ci)Cg Sf imc;w Ill' 11101\11 sJcliti. U /011/ S!I sell( iiuJdc dUlje starijf d,f('ojkc sa stoum occm, summ bolcsllim L'o1'}ckolll. Om IiI! djcl'Ojak{l 51110 I'I"Oliasilll1rtl1og na Iciajll. BiD JC preklml (ubzjclI lloic)}!J u prcd;elu [1m In. DJcuoJkc su oilc slarosli 40 i 45 godilla. iedno; ]I' bilo ime /aga dmgal Anda. Prorwsli slI2a ih mrI1'1' II kupaonici 5 oeilim znuko.-nno 5ilmlan}a. fedna ad till djf110jaka /lila ie reunui rukuma oko lamboa (lIlIIivaonikn) 5 glallom II umioaoniiu. Druga ie hila l'eZillUI oko bidca s gltwom II /liltell. Nil 11m!emima obijll dievojaka bile 511 vocliii»: ozllede od 1102a .. '',

o stradanju Hrvata opcine Kakan], u vrijeme vojnih napada pripadnika tzv. A RBiH govori i iskaz drugih prezivjelih svjedoka:

d •.• 511111JC II Kaknjll je kmjnjt' duunaticnc: Mlislimmlskn vOjska pali i I/biia 5VC slo}c hrvalsko. USe/II Slnpllim !ju:no ad grnda Kakn/a) ntusiimanskc SI1Il:?c masllkl"irnIe 511 hrl'lltsko CII'il1l0 stanornist:«, Zbog l1emagllel/os!i uillska 11 sclo, I1f ZIW Sf iocon Ino} ubiJfl1ih Hrualn. sero CnilCi iiuino ad gmda KaknJa) nlilazi 51' 11ce pet dmw u potpunom ckruieni». PotPll1l0 511 spaljenn iJrl'alskll ,cia Cona, SIIIr'I1IC11, Conui BmIJfZ1llc, BiliCi, VlaJlCi. lenc I dJeca bjcit' II SIl1I1U spai;m'llluCi gole 2lmle. U S{imom gmdll uhicuiu Sf I uLlI/alli tinnt: Logon' za t-1l"unle nulaze Sf 11 kl"lIgu podllzcca tcrmoeiekmme 'Caiic", "cementare" i 'Rudl1ika'. Diu Ilhicenog Sla110(ll1i~lun konsti Sf k{lo Slil /I nnpodillln 1111 prcosl17lc t ivtmte. Rilekn prognflllih 1/;'1'17ln Ide prcm« KmIjcl10j Sutjesci i Varesu .. "

Tijekom napadnih djelovanja postrojbi tzv, A RBiH, te ubojstava pri zauzimanju naselja u kojima su bili nastanjeni Hrvati, dana 13. lipnja 1993. godine, vojnici tzv. A RBiH ubijeno je 26 civilnih osoba od ukupno 33 koliko ih je smrtno stradalo u nekoliko dana,

Ubojstva i progoni Hrvata nastanjenih na podruqu opcine Kakanj nastavljeni su i nakon 'ito je prognano vise 13 037 Hrvata koji su zivjeli na podruqu opcine.

U selu Nazbilj. dana 22. listopada 1993. godine, ubijeni su i pokopani izvan mjesnoga groblja u Ratnju: lliia Crepulia, PCI'O Sipic, roden 1932. godine i Mara Crcpul]a, rodena 1949. godine.

80

Lbuj~tva Hrv.ita L1 opcini Kakanj nastavljena SU i nakon zavrserka sukoba izrnedu Hrvata i vlu-Iim.in.i. Jclka Va:gm' ubijena Ie 8. svibnja 1996. godine, Danko [urceuic ubijen je ,10. rujna l l)9h. godine. a l'U[) Knezeoic je ubijen 13. prosinca 1996. godine. Cetiri prip.idnika HVO~a ubijena su nakon sto su izvjesno vrijeme provela u z,ltocenistvu tzv. i\ RBirr. To su: VituIIIi,. Bagl1VilC, Drago Ljulfic, Mtlril1ko Rosa i 10:0 ;Vl£lrtlht'.

U razdoblju ad 20. lipnja 1992. godine do 13. pros inca 1996. godine na podrucju opcine Kakanj, pripadnici tzv. A RBiH, potpomognuti mudzahedinima, ubili su 69 Hrvata: 24 civilne 080be. 41 pripadnika HVO~a i cetiri zarobljena pripadnika HVO~a, U istom razdoblju je u 28 naselja u kojima su livjeli Hrvati u potpunosti un istcno iIi devastirano vise od 1 700 obiteljskih kuca, Takoder, unisteno je iii devastirano 15 katolickih vjerskih objckata, a devastirana su i sva katol icka groblja na pndrucju opcine.

Hrvati koji su uhiceni tijokorn napadnih djelovanja zatvara ni su u zatvore otormljene na podruqu kakanjske opcine gdjl' su bili izlozeni psihickim i Iizirkirn zlostavljanjima. Otormljeru su zatvori u hotelu "Srctno" 11 Ka knju. rudniku u Kaknju. te termoelektrani "Catici", Veliki broj jc nakon uhic cnja deportiran u zalvore u Zenici.

Odgovorni tJ ubojsIva i pwgon Hrv.ita nastanjenih nil podruqu ope ine Kakanj

ill

su:

~ Kernal Celebic. F'rl'dsjednik opc ine Kakanj, ~ Kernal Bradlija, nacei11lk 'vlLP-a Kakanj,

~ Irfan lmamovic. zap. VP tzv, A RGill,

~ Orner Spahic. hodza if mjesta Kaparovic i,

~ Mehmed Ajagic. u prl'cimdnu vrijerne ObnaS<l(l duznost operatives OC BK, ~ Ab dulahrnid Maktouf. sin \!ehrncciov, rod en 3. l. Ig]9 godine u Basri. lrak.

nast,1lljcn 1I T ravmku. 5pominjc sc k.u: org,mizi' tor dovodcnja mudzahedina na ovr prostorc - zapov]f'dnik iz nirn no ckstrl'mnog odreda "EI vludzahid" sa sjedistem II Travniku.

~ Abu Ajarn. D1pOV]t'cinik dijel. odreda HEI 'vludzahid" sa s]t:distem u Travniku, (Osubno je izjavliivao cia Ie tim odredorn Y(lpovijedclO Alija Izetbegovic l,

~ zapovjednik ,09. Bbr tzv 1\ RBiH,

~ HaJiI Brziria. zapovjednik 7 muslimanske brigade iz SJstaVJ J korpusa tzv A RBiH.

~ Hasan Tiric. zapovjednik spccijalne postrojbe "Cmi labudovi", ~ zapovjednik specij,,1ne postrojb, "Zi\'inicke lise" i

~ zapovjednik "Handzar divizijc".

6. OPCINA KISELJAK

Prema popisu iz J 991. godine, nil podruciu op.ine Kiseljak zi\'Jt'ill jt' 24 1114 stanovnika, od toga Muslimana 9 778, I IrvataI? 'iSO, 5rba 740, te ostalih 111%,

Hrvatsko-muslimanske sukobe na podrurju ope ine Kiseljak treba promatra ti II kontekstu uku pnih dogadanja na podrucju BiH, posebice na sredisnlem dijelu Bil-t l\a podruqu opcine Kiseljak bilo jt' smjestcno oko 4 SUO Muslimana koje su Srbi protjerali tijekorn 1992, godine, Prognani 'vluslimani nalazili su boravish-, prijc snga u vidu organiziranog smjestilja u skolskim i drugim javnim objcktima kllji su preuredivani kao prihvatilista Zil i!blegle, dok ih se veliki broj na-.tanio U obiteljskim kur ama domicilnih Muslimana. L predrnctno vrijerne, pustrojbe HVO-(l Jr;I,aie su erte obrane spram postrojbi VR5lllajcu, odnosno u Travniku.

6.1. POCETCI NAP ADA TZV. A RBiH NA HRV ATE U OPCINI KISEL]AK

Prigodcm prolaska pripadnika HVO-(l na travnirku bojisnicu 'pram VRS, u vise su ill navrata provorirali pripad nici TO-a (prethodnice II"', 1\ I\BiHl.

Dana 20, listopada 1992, godine, na promelnici Busovaca - Vitez. u mjestu Ahmic i, ubijen je Antie/ko Vitim'ic, pripadnik HVO-J Kiseljacke brigade, koji je u predmetno vrijeme krenuo na travnicku bojisnicu. lstodobno, postrojbe tzv, A RBiH su se naoruzavale, a svc sc vise 1I0C3\,ilO porast netrpeljivosti iz medu d\'iju vojsk].

Pocetkorn 1993, godine, tocnije dana 26, sijecnJdl993, godim', pripadnici lz v. A RBiH presjekli su cestovnu komunikaciju Kiscljak - Busovaca u mjestu Kacuni. time je otporelo stradanje Hrvata koji su se zatekli na teritoriju koji 5U naseljavali Muslirnani. Stavljanjern pod nadzor kornunikarijc Kiseljak - Busovaca. vojni i civilni duznosnir i muslimanske vlasti. u mjestu Kar uni, opcina Kiseljak, Iormirali Sll paralelne institucije vlasti, postrojbe MUf'-a te druge opcinske organe vlasti. Organizator rormiranja paralelne dash bio je Eju b Mujir. predsjednik muslimanske opcine II Bilalovru, te 050ba koja je izravno odlucivala 0 sudbini uhir enih Ilrvata. Djelatniri Muslimani. koji su bili legi'ilno uposleni u I<l]cdnickim institurijama VlilSti u Kiseljaku napustili su svoja radna mjcsra ina obavljanje radnih zadac a odlazili 11 Kacune. Opcinski duznosnici iz reda h[valskog n.u od.i nastojali su problem paralcln.- vlasti rijesiti prcgovorin1il, nastojeci uspostaviti suradnju 5 institucijarna 1I Kacunima, medutim odbijena Ie bilo kakva suradnja. Lbrzo nakon loga pripadnio tzv, A R13iH otpoceli su s uhiccnjima Hrvata koji su bili nastanjeni u nascljima 1I kojima su zivjcli Muslimani, Takoder su zabiljezcna i ubojstva It' napadna djei()\'anja iz smjera Silosa i [ankovica. U tim napadima smrtno je stradao Milo AIl/sa, duk su teze ozljede zadobili V/ckoslnl' I /I;/il C1In'i(' i Fllltko l'v1I1Sil. I\a sanitetsko vovilo HVO-

02

pi ('.l

a koje je krenulo u ispornoc strada lima pucali su pripadnici tzv. A RBiJ-1 Tom prigodom rnedicinski tehnicar, Mirko Barbie, preminuo je od posljcdica ranjavanja.

v ,

6.2. ZLOCINI NAD HRV ATIMA U OrCINI KISELJAK

Krajern sijecn)al 9<13. ,~odine, postrojbe LeV. A RBiH, prvi su put oruzano na pale postrojbe brigade IIVO~a "Ban jelacir ". Napadnute su postrojbe HVO~a na Iokalitctu sela Bilalovar, n.ikon (ega je ustijedio pmgl1l1 hrv'ltskllga pucanstva iz navedenog naselja. "Jaime, 23/2·+ sijecll}cl 1993. godine, n.ikon napadnih djelovanja na podrucju sela. postrojb« l z v. A RBiH stavil» su pod nad zor Bilnlovar. ~l neposredno nakon sto su njime ovladale. odvedeni su Ante Katana i ivlllrillko Ljolje. Njihova su tijela pronadena izrnasakrirana 20~elk dana nakon nestanka 1.1 blizini kuce Ante Katane, Takoder uslijed svakodnevnog maltretiranja, Hrvati u Bilalovcu bili 5U prirnorani napustiti selo i nastaniti Sf' na teritoriju pod nadzororn HVO~J. Dok su napustali Bilalovac, pripadnici tzv. A RBiH zlostavljali su ih iznudujuc i irn nOVilc.

Dam 23. travnja 1993. godine u se11.1 Orahovo. ope ina Kiseljak, pronadena su tijela Kate i I've Bosll;ak S vidljivim znakovima fi;;ickog zlostavljanja hladnim oruzjem (zaklanel

Dan kasnije u nasel.ima Polarn i Oo-hr.iir i. pripadnici lzv, A RBiH uhitili su 70 (sedamdL'Sl't) osob., hrvatske n.icionainosti i z.itvor ili ih u objekt "Plin.ire". Istodobno. vojnici tzv A RBiH napadali su naselja Zavisje. Lisovo Brdo, Comionicu. Badnje i Brestovsko.

Poretkorn svibnja 1993. gc)(iint', u selu K<1Zelgic], pronadena su tijela l-! ubijenih HrvJL1.

Tijekorn lipnja 1')93. godine. u selu Zabrde. pripadmci tzv A RBiH, z.itocili su lO()~tinjak hrvatskih civila iz llJselj,l Bukovira.Zabrde. Toplica i ;./e/t'il'vo.

(j napad nim dje.ovanjima pripadnika tzv .. \ RBiH ubijcno jt' 1--1 civilnih osoba.

Lbijeni su: Zorlca Colic, ubijena jt' 18. travnja 1993. godint', St iep an O:Ojll l3. lipnja 19<13. godine, ltan Mlll'k(wiL', Pen: iyl11rkoIJiL', Lj1l1}() ivll1l'kovi{, Dunu:u Markovi( [ani« Nikolic' i dUlllIlll'stogodisllji Spomenko Luci« ubijeni su 17. lipnja 1993. gocline pri napadu tzv. A RBil-lnc1 Cojkovac. A. 11 to Katol1il i Mariuk o Lfolio odvedeni 5U prigodorn napada nil Bilalov.ir. a tild" 51.1 irn pronaden.i kasnij. U blizini kuce Ante Katan«. Afort! Brudara ubijen> jt' ;;. srpnja 1993. godint', Ivka Trogrlic 25. rUJna )993. godine, Klltll M1'IljlWllC 20.listopada 1993. godine, aSi1110 Koasina Ie ubijen 23. studenoga 190]' glldine. L svezi 5 ubojstvorn 6 rivilnih osoba u selu GOjkllVilC, valja kazati kako u selu ruje bilo vojnih uporista niti postrojbi

HVO-C\, tc da 5U pripadnici postrojbe tzv. A RRiH "Crobari". pod zapovijedanjsm Fikreta Haskica zv. Grobar, nakon sto su poubijali Hrvate, zapalili hrvatsks obitelJske kur e.

Tijekom 1993. godine, u napadnirn djelovanjima postrojbi tzv. A RB1H na HVO i Hrvate nastanjene u opcini Kiseljak smrtno Je stradalo 208 Hrvata, od kojih 1-l civilnih 050ba, 193 pripadnika J-IVO-a, dok St' jedan pripadnik HVO-a vodi kilo nestao. Pri sukobima je umsteno iii devastirano ukupno 387 starnbenih objekata, vlasnistvo Hrvata: Takoder, sustavno su unistavani i devastirani katolicki vjerski objekti. Samostan casnih sestara u Brestovskorn pogoden je zapaljivim strcljivorn. L selu Cojkovac unisteno je mjesno katolicko groblje kao i u selima Orahovo, Kazagic: i Bilalovac,

6.3. PROTUZAKONITO ZATV ARANJE I NECOVJECNO POSTUPANJE

U razdoblju od 1. veljace 1992. dol. travnja 1994. godine vojnici t7.V. A RBiH drzali su u zalocenistvu 337 Hrvata koji su bili zatvoreni u tri objekta: "Plinara" u naselju Klokoti: 05 u Zabrdu, te objekt "Silos" u Tarcinu.

U zatvoru otormljenom u "Plinari" bilo je zatoceno 197 Hrvata. ugb\'llOm rivilnih osoba koje su se pocetkorn borbenih djelovanja nasle na teritoriju pod nadzorom tzv. A RBiH U 05 u Zabrdu bilo je zatoreno 98, a II objektu "Silos" 42 hrvatska civila. Svi zatoreni bili su izlozeni psihickorn i lizirkom zlostavljanju U iskazu jednoga od zatocenika u objektu "Plinara" u mjestu Klokoti, kaze se da su pripadnici tzv. A RBiH po njl'ga dosli u vecernjim satima, dana 18. travnja 1993. godine dck su mu brat i otac odvedeni U objekat "Mali raj" u Bilalovcu, Pripadniri MLP-a svakodnevno su ga prernlacivali drvenim palicarna. Pored obavljanja teskih fizirkih poslova na uredenju erte bojisnice, zatorenici iz objekta "Plinara" koristeni su i kao "zivi stit" pri napadnim djelovanjima postrojbi tzv. A RBiH

l maltretiranju su se posebice isticali:

- lzet Sajnica, pripadnik 9. Bbr tzv, A RBiH;

- Edin Colo, pripadnik 9. Bbr lzv. A RBiH;

- Semir Hasic. pripadnik 9. Bbr tzv. A RBiH;

- Selver Keco, djelatnik 1'5 Zabrde:

- Kanija Hasic, pripadnik 9. Bbr tzv. A RBiH;

- Smajo Hasic. pripadnik 9. Bbr tzv. A RBiH;

- Elshani Sejdi, Albanar, pripadnik "Handzar divizije"

- Izet Selimovic, zapovjodnik paralelnog MLJ1'-a Kresevo. 1's koji su Muslimani

of ormili u Zabrdu;

- Nezir Kazic, zapovjcdnik 9. Bbr tzv. A RBiH, sa sjedistem u Tarcinu.

1_; premlar iv.mju zatocenika u selu Bilalovac sudjelovali su pripadnici MUP-d Mujo Keco i Fadil Zilic.

Zatoceni vojnici i hrvatski civili svakodnevno su bili izloleni prijetnjarna tizickom likvidacijnm. Takoder, treba napornenuti da su 0 njihovoj sudbini odlucivali civilni duznosnici paralelne vlasti Iorrnirane u Kar uni ma, opcina Kiseljak,

Odgovorni za stradanja Hrvata na podruqu opcine Kiseljak su: - Ejub Mujic. predsjednik opcine Kiseljak:

- Sead Sinanbasic, zapovjednik 325. Bbr tzv. A RBiH;

- Ferid Provalic, zapovjednik specijalne postrojbe "Frkina jedinica":

- Halil Brzina. zapovjednik 7. muslimanske brigade tzv, A RBiH;

- Tufa Ekrern. zapovjednik postrojbe "Laste",

- Fikret Hasic, zapovjednik postrojbe "Crobari":

- Izet Selimovic, zapovjednik PS Zabrde:

- Izet Boja. zamjenik nacelnika YILT-a Zabrde:

- Halid Canija, zapovjednik PS Bilalovar:

. Sefer Nuhic, zamjenik zapovjednika PS Zabrde: - Refik Tufo, zapovjednik PS Tarcin te

- Esad Crudic, zapovjednik I 7. krajiske brigade.

7. OPCINA KONJIC

Prcma POpiSE puranstva i/ ] LJ91. bodine, nil podrurju upcine Konjic zivjelo it' B 878 sta J1(W nib , \111slim,ma jt' bilo 23 81:;, Hrvata l l S'l I. Srba e 620, te ostalih 1 93(],

7.1, POCETCI NAP ADA TZV. A RBiH NA HRV ATE U OPCINI KON]IC

Planirani i sustavni progon Hrvata S teritorija opcine Konjic poceo je nakon odlukc muslimanskog politickog vodsrva da smijeni dernokratski izabrano politicko vodstvo u opc ini Konjic 1 za ratnog predsjednika opr ina lablaruca. Konjic i Prozor post,wi dr. Safeta Cibu, a operacionalizacija odluke je pocela nakon sastanka kOjl jt' odr z an 2(), llZUjka llJ93, t',odine u [ablanici. ]\a sastanku su sudjelovali zapuvjednici svih vojnih i po\icijskih muslirnanskih iurmacija kojt' su djelovale na podrucju ope ina [ablanica i Konjic, Il' predstavnici policije iz Hadzica i prsdstavnik vojn« policije 4, korpusa A BiH iz Mostara Sa ;(lkljuccima sastanka upoznau su svi najvazniji muslimanski duznosnici, ukljucujuc i i Aliju lzetbegovica. te generala Sefera Halilovica (dokurncnt broj: 16-8/8-62/93, lid 20. J 1993. gudine)

Rcaliziranj- zakljucaka znacilo je otpocinjanje planiranog j organiziranog napada na Hrvate. sio u vojnorn smislu znaci unistenje vojnih postrojbi I-lYO-a (dotadasnjeg partnera) i progon civilnoga hrva tskog pucanstva iz Konjica i doline Nerctve. Potvrda navedcnoga je i kronologija stradanja hrvatskog stanovnistva u opcini Konjic.

7.2. ZLOCINI NAD HRVATIMA U OPCINI KON]IC

Dana 23. ozujka I q9J god inc na vise r,ll.li(itih mjesta. u priblizno isto vrijeme, u opcini Konjic rnucki je ubijeno 8 pripadnika HVO-a, blokirani su svi ula/i u grad Koujir, uhic en je veci broj Hrvata. a iz Ostrosca su granZltiranil hrvatsk« sola Kostajnica i Falanovo Brdo:

Ova dana kasnije u selu Orlista, pripadnici IIV, /\ I\[3iH ubili 5U cetiri civilne osobe iz obitelji Kostic: Ivana, Branka, Andu i Janju, a hrvatske kuce u selu su spalili. Isti dan na podrucjc opcine dosle 5U nove postrojbe tzv. A RBiH s ukupno oko h 000 pripadnika: "Zulfikz1r", "Akrcpi", "Crn: labudovi", brig,lda iz Hrasnico, te pripadnici MLP-a £liH "taste",

Dana 13. travnja 19Y3. gudinl' u selu Buscak. vojnici tzv. A RBiH su na prijevaru zarobili. <1 zatim masakrirali pripadnika HVO-a Miroslaua Mlljiia.

Sutradan ujutro, pripadnici tzv A RBiH su upali U sclo Buscak i u kuci ubili pripadnike EVO-a Branka i Slaok« tv1ajiia, a tesko ranili Viktom i Peru Majit'a, da bi dva dana kdsnije u selu Trusina pocinili najtezi zlocin u opcini Konjic. kada ie ubijeno 15 civilnih osoba i 7 zarobljenih pripadnika HVO-a.

D,llIJ 17, travnja u se!u [ukir i, pripadnici tzv. A RBi!! su zaklali dvije civilne osobe iz obitelji [ukic, J nakon zlocina 5 odrubljenim glavama su 19rali nogomet.

Sutradan je zarobljcn i ispred svoje kuce strijcljan pripndnik HVO-a Petar Grgic, (l u selu C'lljcvu ubijene su • ivilne osobe /\!1ato i Apolonija Jlzillovic. Lbojstvo je pocinio Muharem Hab ibija. !stodobno je u selim.i Caljevo. BOTOvac i Rcpovica spaljenu 38 hrvatskih kuca.

Dana 19, travnja 1993, godine, vojnici tzv, A RBiH su zarobili i svirepo ubili pripadnika HVO-a Zoranll Kulianina, a sutradan su u selu Bjelovcina, ubili civile Alatu i loku Soldo, CI u Konjicu je takoder ubijen civil Mirko luankouic.

Dam 22. travnja lyen godine u sell! Vrce. pripadnici tzv. A RBiH, Zijo Lepara i Safet Gagula, te nekoliko pripadnika postrojbe "Zulfikar" ubili su i masakrirali sest starijih civilnih osoba: [VllllO i Stoiu Sianic, Daku i Petru Risti«, AllllSlI Kaiul i Kuiu Kltiell, dok je u selu Podorasac zarobljen i ubijen pripad nik HVO-a i'vlladcll [uric, a objesena starica Dragiell Zovko.

Dana 25. travnja 1993. godine u selu Radesine. koje je bilo u potpunorn okruzcnju preko mjesec dana, oko l'ilJ civila i 27 vojnika I-rvO-a predalo se Spanjolskom bat'11junu (SPABAT-u) L\JPROrOR-a, koji im Ie jarncio sig;urllost i izlazak iz zone ratnih operacija Odmah nakon pred'lje I lrvatc su pripadnici LNPROFOR-a predali postrojbi tzv. A RBIH kOlu It' vod io Mithat Pirk ic-Mitke. Tu 'ill odrnah sirijeljana 4 pripadnika HVO-a: Zrljko A:inovic', St iepan Pan d:«, BYLlI1ko Raiu: i Luk a Matkovii, all zatvoru u Cclebic ima, gdJl' su odvedeni svi vojnici i ostali muskarricivili. pripadruk EVO-a AlarijLll1 PLlIILi:a. I'rcostali stanovnici scla su odvcdcni u zatvor OStro7c1C, npclllrl [ablanic., ).';dlt' <u korisu-ni kao "zivi stit" prigodom i/vodcnja vojnih operZiciFl prCI1lc1 HVO-li.

Dana I: s\ibnjal9YJ gudine 1I selu Mrkosavcima. pripadnik rzv. A R[3iH, Hikmet l.ipovac ubio je civile CZ'itLlI111 Kllc:n'i('a i lliju IliL'a te opljackao njihova Imanj," a u grildu Konjiru. pripadniri [ZV. A Rbil-l su 1I stanu ubili,\;]arija KOV!lCIl, pripJdnika I-IVO-i1.

Dalla 1 n. svibnja 1993. glldine u selu Celebici, pripadnici tzv. A RBiH su strijdjali MarkLl Maric«, ::otan)g 71 gudinu, a 17. svibnja. po nalugu Fikreta Prevljaka, casnika tzv. A R13iH, strijcljani 5U zarobljeni pripadnio HVO-J Zlatko Triin, Allte R1l1l0viL' 1 Jo:('/ Brocnika.

I'ropoznatljiva muslimanska "ikonografija" u crkvi 5\'. Leopolda, Cclebici, Konjic

Dana 12, lipnja 1993. godine u selu Coranima. pripadnici tzv. A RBiI-I su na svirep narin ubili civilnu osobu 10:11 [urica, a 6, srpnja, prigodom pokusaja bijegil iz Konjira. nil planini Boksevici strijel jane su cetiri zene: [elk« BII:uk, Emilija Mi]«, Sima Meriii» i Kllta B],lzeviL', te jedan muskarac civilna osoba Alldelko Stcianori«.

[),1Ila2(), srpnjc11LJ93. godine u selu Sultici, pripadnici tzv. A RI3iH su masakrirali civilnu osobu Stjcpmlil St anica.

Dana 4. kolovoza 1993. go dine u selu Pokojiste. pripadnici tLV, A R13iH su mnsakriraii (zivorn oder.ili kozu) zarobljenog pripadnika I-IVO-a, Petra [ozic«.

Dan,l 3U, kolovozal9Y3. godine u selu Donja Orahovica, pripadnici tzv. A RBiH su ubili cetiri civilne osobe:c [ozu i Siank:a Ru iica, Pen! SkoCilmsica i Mil iu SimiL'll, Ci tesko ranili sedarn civilnih osoba: Rllill i felll RII:ht', iii/II i i'vIIlI'il Bebc); Ruiu

i,'leli Pelwm i D(I('111111 Tomica, te S1.I pretukli )05 pet civilnih osoba,

Dana 9. rujna 1993, godille u selu Otelezani, pripadnici tzv. A RBiH S1.I ubili civil<1 5i1lluIlil Banovicll, a 14. rujna 1.1 selu T resnjevica ubijen je cekicem, ispred svoje k ovacke radnje. Bl«: Kozaric, star 90 godina,

Dana 12, sijecnja 1994. godincl u selu T resnjevica. ubijen je civil Janko Rado«. Tijekom progona u bijeno je ukupno 58 rivila, od kojih su 49 zrtve klasirne egzekucije. 'vIedu zrtvarna jt' i cetvero djeecc" Ranjeno je 27 civila, vecina nakon prestanka borbcnih djelovanja. a nu du r.mjenim je bilo i sestero djece. Ubijen je i 151 pripadnik HVO-(l, od kuiih su32 ubijcn.: nakon zarobljavanja. dok je 321 r.mjcn, a 61 je ll"\:W tr.ijni inv.: lid,

C navedencm razdoblju, pmgnano je vise od to DOO llrvata iii preko 90''( hrvatskog st,lIWVl1istv"opcinc Konjic, Hrvati su protjerani iz svih naselja opcine izuzev Za brda. lJslivlja iT urije, koji su ostal: pod nadzorom HVO-a i gLije je osiao najveci broj Hrv.ita koji i danas zivi na prostoru opc ine Konjic, Hrvatska imovina Je opljackana i potpuno spaljena u 16 naselja. a U 31 naselju djelornicno.

Razne vrste flzil'kog i psihickug zloslavljallja prczivjelo [C vise desetini.1 civila 1 zarobljenih pripudnika HVO-a, Veliki dio civil» koji jt' osIao na teriioriju opcine drzan Je u ku. num priIvoru, iskljucen: su im lelefoni. nisu dobivali rcdovitu hum,mitarnu P011l0C kao os tali gradani, ,1 nekoliko stotin.: civib Je proslo razn» vrstc psihickog i tJelesllog 7lostwljiHlFI, Posebno straviran prirnj-r ie fizicko i seksualno zlostavljanje stance od 7-1 godine Jelke [uric u selu Kostajnica, dana 1, studen()ga1994. godin,:"

Tijekorn sukoba neselektivno 51.1 granatiram sva hrvatska naselja, a posebno tezak sluca] Ie grilllZltirilllje bolnickor; objekta 11 selu Koslajnici, iako jc bio vidno obiljezcn zllakom Crvenog kriza Svjedok napada na ova] objekt )e sef vojnih promatrclCil nil ovorn podrurju nizozcmski major Couppo.

L navedenom razdoblju dl'\','~llTane su crkve u Konjicu. Bijeloj, Cl"I'e1til't:'ILl, Celebic ima. Kostajniri, Obrima. iilacama, Coranima j Solakovoj Kuli, dok su u rijelosti spaljene crkve \l Raue;inama i Bukoviri. Ie zupn.: kur a na Zltacam2l. Oskvr nuta su groblJa: Musal.: - Kunjie, Kostajnica, Colcbir i, Radesint', Donje St'lo, Tru51112l, Vrei, Obri. Svecemci u Konjicu su u vise navrata psihicki maltretirani,

Tijekom progona Hrvata iz opcine Koriji«. ria podrurju le opr ine oform.jcno Ie i j] zatvora/Jogora kWL koje JC proslo preko 2. 2.()O Hrvata, a jedan dio konjickih Hrvata bio je zatoren i u zatvorima nil podrucju ope ina [ablanica i Tarcin. :'\i u jednorn zatvoru prema zatvorenicirna nijt' post upa no sukladno pra vil im., "Zenn'ske kouvcnr ije". Zatoceni Hrvati su muceni gladu, Iiz icki i psihicKl maltretirani. uzirnana im jt' krv, konstcni su Zi] kopanje rovova I kao "zivi stit", a tijekom svih ovih Iortura U zatvonrna je ubijeno o. a tesku ranjcno J osoba.

Za progon Hrvata 5 teritorija opcine Konjic najodgovomiji 5U:

- dr. Safet Cibo. predsjednik Ratno)', predsjcdnistva ope ine Konjir:

- general Arif Pasalic, Z'lpllV)ednik 4. korpusa tzv. A RBiI-!;

- Hasan Hakalovic, zapovjednik brigade "Neretvica":

- Enes Kovacevic, ZilPO\']l'Jnik brigade u:'\erelva";

- Mithat Cerovac. zapovjednik 43. brigade tzv A RBiH;

- Nezim Halilovic - Muderis, zapovjednik brigade 4. korpus.i:

- Mithat Pirk ic - I'irke, z'lpo\'jednik postrojbe tz v. A RBiH - "Akrepi";

- Zulfikar Alispago - Zuka, zapovjednik postrojbe tzv, /'\ RBiH - "Zulrikar":

- Nihad Bojadzic - Blek, dozapovjednik postrojbe "Zulfikar":

- Nusret Sahie, zapovjednik bataljuna VP-e 4. korpusa tzv. A RBiH;

- Jusuf I-Iadiajlija - Horneini. pornor nik 13 obavjesiajne poslove brigade

"1\ eretvica":

- Ida Zilic, upravnik zatvora Musala u Konjicu:

- Ismet Mehic. vojni tuzitcl]:

- Jasmin Guska, nacelnik PU Konjir:

- dr. Ahmet [usufbegovic, direktor Dorna zdravlj, Konjic.

7.3. PROTUZAKONITO ZATV ARANJE I NECOVJECNO POSTUP ANJE

Tijekorn progOI1d HrV,11a iz opcine Konjic, muslirnanske vla-ti 5U otorrnile i 13 zatvora/Iogora, kroz koje jt' pr0510 preko 220() civila i vojnika. U nan-duo] tablici dat )e popis zatvora i broj zatocenih Hrvata,

l)1)

Red .. Zatvor Vrijeme postojanja Bml :atvorellika
br
1. Solakova Kula 28. 1. 93. - 16 .9 . 93 20
2. P2H50vici 28. 3. 93. - 2. 10.93. 78
3. Corani 17.1.93. - 6. 9. 93. 26
1. Buturovic Polje 15. 7. 93. - 20. 1. 91. 42
). Seonica 28.1.93. - Ii 10. 93. 18
h. Visnjevice 28.5.93. -23. 12 93. 76
7. Ostrozac 28. 'i. 93. - IS. 10.93. 58
8. Celebic'i 28. 5. 93. - 28. 2. 94. 97
9. Musala-Konjic 11. 4. 93. - 28. 4. 94. 780 - 1 300
10. T vomica vijaka Konjic 28. 4. 93. - 22. 2. 94. :18h
11. Ovcari 18.4.93. - 10. 5. 91 120
12. Podorasac 20. 4. 93. - 1 S. 7. 93. 34
13. Bradina 18. 6. 93. - 20. 1. 94. 30() Pored ovih zatvora, konjicki Hrvati su bili zatoceni i u zatvoru "Silos" u T arcinu, gdje je bilo zatoceno 68 Hrvata do 1. svibnja 1994. gLldine, u zatvoru "Muzej" u [ablanici. gdje je bilo zatoceno 25 Hrvata. te u zatvoru u Donjoj [ablanici, gdje je bilo zatoceno 16 Hrvata.

Tijekom zatorenistva ubiieno jt' 6, a tesko rlIlljcllu 5 OSOVil. Lbijeni su: - 1\1ato Orljo, dana 28. ozujka 1993. godine u zatvoru Buturovic Polje;

- Marijllll P!llld:a, dana 25. travnja 199:1. go dine u zatvoru Celebic'i;

- SlavL'1I Kotur, dana 14. svibnja 1993. godine II zatvoru Celebic'i;

- Crgo TI/ric, J,1I1<1 28. svibnja 199'). godine U zatvoru [ablanica:

- [o :o StrllliL', dana H. rujna 1993. godine u zatvoru Celebic], te

-Zoran Millis, dana 20. rupia 1':J93. goJinc u zatvoru u [ablanio.

L zatvorima nisu bile razdvojene vujm' od civilnih osoba. d U nekima od njih 5U bile I malodobne osobe (eak i cetverogod isnja djeca). Zzt tvorenici su muo-ni gladu (dnevno su dobivali jednu krisku kruha i kaSll od 3-~ zlice nedovoljno kuhane rize l. L zatvoru ivIlisala zatvoreniku Zoranu \1 uftic u paljene su genitaliJe, a izvrsitelj )e \lithat Pirkir-Mitkc. Svi vojno sposobni zatvorenici Sll lesko fizicki i psihirk: maltretirani. ,1 od vecine)t:' trilzeno da potpisu pristupnicu tzv. A RBiH.

L zatvoru Mllsala It:' od vise osoba u cetiri navrata prisilno uzimana i krv, Krv je uzimana po nalogu dr. Safeta Cibe i dr. Ahrneta [usufbegovica, direktora Doma zdravlji1 u Konjiru. V'1denje krvi je nadgledao dr.Vladimir Stojanovic, a krv [e

l)1

uzimao Branko MrS1C (obadva Srbi). Zatocenike je na vadenj; krvi sa oruzjem odvodio Emir Kovacic. sef osiguranjZl RZitne bolnice 1 tjelohranitelj dr. Ahmela [usufbegovir a,

Skoro svakodnevno su desetine za tvorenika vodene na prvu crtu boiisnio: g,dje su kopali rovove i druge vojne objekte. izvlacili ranjene pripadnike A BiH, itd. Vodeni su na rad prema polo2.a]ima HVO-a i prema polozajima VRS. Pri ovim radnjama bili su illoleni izravnoj pogibiji.

7.3.1. Zatvor "Musala"

I'olilicko i vojno muslimansko vodstvo, vel' u mjeseru svibnju 1992. godine, na uzern gradskom podrurju u naselju "Musala", otorrnilo je zatvor u kojcm su bile zatocene osobe srpske nacionalnosti nastanjene na podruqu opcine Konjic. U nasel]u "Musala" bile, je sjediste :.1UP-a opcine Konjic, osnovna skola, gradsko groblje, te sportsko rekreacijsko srediste opr ine Konjic (u daljnjem tekstu SrS)

Prva skupina uhic enih 1 lrv ala zatvorena [e Ll "Musalu" dana 17. 4. 1993. godine.

Zaloceni Hrvati bili su odvojeni od Srba, Srbi su bili smjesteni na katu srs-a dok su Hrvati bili zatvarani u svlacionicarna j dvorani. Upravnik zatvora bio je Ismet Hebibovic zv. Broceta.

Prerna izjavama zatocenika moze :oe konstatirati da su prema zatorenicima cinjeni postupci koji su predstavljali krsenjc humarutarnog prava prema ratnim za tocenicima.

Tijekom svibnja 1993. godine zatocenici su po prvi puta posjeceni od strane Medunarodnog komileta Crvenog kriza (MKCKl, a tek pet mjeseci kasnije, dozvoljena irn je ispornoc u ishrani. Prehrarnbeni i higijenski proizvodi koje su dostavljali djelatnici MKCK ustupani su upravitelju zatvora Ethemu Zilicu, medutim. oni su zavrsavali u prodaji, na crnom trzistu, dok su zatvorenici dobivali po jednu ili dvije konzerve kao i minimalne kolirin« pribora za osobnu higijenu.

Pripadnici snaga U:-.J-a posjetili su zatocenike jedanput i to radi utvrdivanja liste zatocenika. Prigodom posjeta medunarodnih organizaoja pojcdini zatocenici su skrivani kako bi se prikrili dokazi 0 zlosravljanju zatocenika.

Nakon stu je selo Trusina stavljeno pod nadzor lzv. A RBiH, Hrvati uhiceni II selu deportirani su u "Musalu" bdje su neki bili izlozeni najtezirn Iizirkim i psihickim zlostavljanjima. Nekolicina zatocenika iz sela Trusina bila je dvadeset dana vezana policijskim lisicarna za radijatore i svakodnevno prernlar ivana. I'rema njihovim izjavama, Ivica Oiallo, Zdravko Knezevic, Radovan Stanic i Jure Sudar bili Sll izlozeni posobnim torturama Iizirkog zlostavljanja. Navedene su pripadnici tzv. A RBiH prisiljavali da sjedaju na vatru, zatim su im spaljivali dijelove tijela nakon (ega su ih vrac ali u besvjcsnom stanju.

Unatoc cuvarima. U objekat gdje su biJi smjesteni zatvorenici pristup je bio dopusten skupinama pripadnika MLP-a i tzv. A RBifI koji su svakodnevno dolazili i izivljavali se nad zatvorenicima. Neka od tih zlostavljanja bila su krajnjc ponizavajuca:

" ... [etiue pnllke, unkOl1 dt'ndt:stl tinna /1ilrtwka. II 11I1~1I PI'()!)[Ol'ljll 511 do;/t' dl'llt' IIIli(on1li:;lIlIr 5 OZllIlk.JUllll'u/icIle, Jcdlla II [T1lOl a drllgil

Ii uiuionn: Tilda Ii ona u 11 11 iionn I 5killltill dOll II did odi['(e i

kJ12alil: Altie lIslasl' do 111[' Koko ml lIi51110 n:llgoPIl/i, Ollil SI' o!Jllklil.

opll5illa St' i !llld" 5k[l(lla lIa /rieu O~nltll i fllkln sa ;nko1llo i 1I0glllllil kill'lllL iuiercnnn. NIt'SIl It' o[,lila krt: Kild ie ]lilillJlIII If /lutiemlll [{adomlill 5111I1i"11 till ki:e b'u' PO[ia. Zr1till1 It' dl'uso Iwslm'i1o do iuic s,'t' /1I1S. Zn 10 ,'/'lI"JIII'

ledilil Ie polimine 1111 ('falima, 111'['1'1'111111 (lulollialom II 11115 ... "

l) ~

Nakon <ito je tzv. A RBiH zauzela selo Vrce. opcina Konjic, dana 16. lipnja 1993. godine, uhic eni Hrvati iz sela Vrce. civili i pripadnici HVO-a takoder su deportirani u zatvor Musala.

Nakon sto su dovedeni ispred objekta SPS-a oduzeta im je osobna irnovina.

Prije nego su uved eni u prostorije SPS-a "Musala" poredani su uza zid i prernlac ivani. Prilikom oduzimanja osobnih predmeta kod Marka Livaje i Ante Kreso pronasli su dornovnice, nakon cega su im ih stavili u usta i zapalili.

Zatvorenima u "Musali", 1I vise navrata nasilno je vadena krv. U svibnju 1993. godine Emir Kovacic zv. Skemba, kojega su kasnije zatocenici prozvali Drakula, upitao je zatocenike za dragovoljno davanje krvi namijcnjene ranjenima u Konjicu. Drugi put je Emir Kovacic iz Donia zd ravlja u Konjicu u zatvor doveo strucnu ekipu 7<1 uzirnanje pri ('emu su u jed no) osobi zatocenici prepoznali Branka. medicinskog tehnirara iz Dorna zdravlja u Konjicu, osobu srpske nacionalnosti. Tom prigodorn, unatoc protivljenju, Zvonku [uricu su nasilno uzeli krv. kao i ostalim zatocenicima koji su posjedovali nu1tu krvnu grupu.

050ba z<lduzen3 z.a odabir zatocenika od kojih je nasilno uzimana krv )e Sejo Cibo, zamjenik upravitelja zatvora Musa la. Unato.. cinjenici da su neb od zatocenik., lzgubili na tjelesno] tezini, prisilno vCldenje krvi obavljano je 1 pored iscrpljenosti u kratkim vrernenskim razmacima. '\ekima od zatvorenika je prilikom vadenja krvi stavljan pistol] 1.1 usta.

Pored nasilnog vadenja krvi, za toccnici su svakodnevno cdvodeni nil prisilni rad uredcnja crte bojisnice. Budur i da su obavljali teske Iizicke poslove bez hrane. isti su nakon vracanja prilikom postrojavanja padali u nesvijest. L jednome od razgovor3 izrnedu upravitelja zatvora i jednog od cuvara, Ethern Zilic ]I: kazao kako ga ne in teres ira stu zatvoreniri padaju u nesvijest od iscrpljenosti te da je za odluku () ishrani j zabrani posjeta donio Nusret Sahie.

Pored iscrpljenosti od gladi i svakodnevnih premlacivanja zatocenici 5U, ukoliko bi srpske sl1age granatirale Konjic, izvodeni nil ulicu kao "/ivi stit".

Odvodenje zarobIicnika nil erie bojisnice izgledalo jt:' ovako: L jutarnjirn satima pripadnici t71, A RBil-l doiazili bi u zatvor I trazili dragovoljce za prisilni rad Ukoliko se nitko ne bi iavio odabrali bi po 1Ull-tin)ak Srba j 11lO-njak Hrvata i odvodili ill na uredenje crle bojismc«. Lkoliko bi doslo do mcdusobne razmJl'lw vatre iz pjcSJckog naoruzanja. zatocenio 5U bili prisiljcni staJilli mirno. Zene hrvatske nacionalnosti koje nisu imille sansu napustili Konjic, svakodnevno su P1t'sac'ile kako bi zatvorenicima dostavile hranu. Medutim, cuvari su sprjecavali i takav nacin pornor i. \laimt', hranu ko]u su donosile obitelji zatocenih na ulazu U zallor o.iuzimana it:' i dijel]ena prema osobnom nahoden]u CUVc1ra zatvora. tJ. zatvorenici su dobivali minimalne kolicine hrane.

o okolnostima pod kojima su zatvorenici fizicki zlostavljani go\'ori ~t:' U iskazu jt'dnog od zatocenika:

SII ,illlll'rnl112 dllllll, kilt! "IIU dll;/r, Ii/kll 7 pilla ,10 [Jod,' sf mim' i llri,'I'dc ,,\17, IlIkli III So, InkiJ /IIi :;in 1'1'1/11[1, ~ll1l1(lIlIiI, S!u/ill7JIIIl,

~llkil/}li1, L'in/f _c.;u ,(~()d 11 ikLU/lliic }}Iog(l(1 rick" )In 170sm1li7, d()/i1:io

hi l~di:)cr(lli(l~kt'

[edan od nacina p~ihi(k(1b z lnstavljanja zatoce ni ka bilo Ie tjeranjc na ponizavajuce radnje kao slo jt' stajanjt' na jednoj nozi, pravljenje sklekova i d ruuih vjezbi sto je dovodilo do definitivnog iscrpljivanj. zatvorenika.

I'oznat je primjer bela su :12 zatvorcnika odvedcna iz Z<I tvora "MUSella" u zalvor Brad ina gdje su predani pripadnicima postrojbe "Zuliikar". Zatvorenici su od pripadnika (lye postrojbe redovito tjelesno ka7.njavani, prisiljavani su cia piju mokrar u, da se medusobno tuku (organizirani su tzv, "boks rnecevi"): pnsiljavaru su skakati na glavu u vodu dubine 40 em sa 2 m visine, tjerdni su jesti tVIde predm-te (krizeve, krunice i sLL Organizator i odgovorna osoba La ova nedjela [e Nihad Bojadz ic - Blek. tada dozapovjcdnik ove postrojb«.

Najdrasticniji primjer krsenja ljudskih prilva [c koristenje zatvorenika kao °zivog stila". Poznati su slucajevi kada su zatocenici koristeni kao "zivi stit" u napadima na objekat Zlatar. sela Radesine. Turija, Vrce i Bu disnju Ravan, Pored toga, prigodom izvodenja vojnih operacija muslimanskih snaga prema HVO-u, vise dcsetina zatvorenika je izvedeno iz zatvora "Musala" i poredano kao "zivi slit" na tri mjesta u gradu Konjicu: stari most, novi most i ispred samog zatvora "Musala", Tu su provodili po 4 do o sati,

Zatvor Musab forrnalno je prestao Iunkcionirati tijekom mjesera prusinG11LJ95. bodine, Zadnja vcca skupina hrvaiskin zatocenika razrnijenjena je 10. ozujka 1494, godine, medutim. nakon razmjene u zatvoruje ostalo 10 Hrvata koji su razmijcnjeni kasnije. N<1kon razrnjcnc hrvatskih za tocenika u Zit tvoru su ostali srpski zatocenici

Odgovorni za zlostavljanje zatocenika u 'vlusali su:

- dr. Safet Cibo, prcdsicd nik Ratnng predsjednistva;

- Ethem Zilic, upravitelj zatvora. te

- Emir Kovacic, ispred OOl11a zdravlja bio angaziran za prisilno vadenje krvi

7<1 tocenicima.

L zlostavlianju zatocenik» istirali su se: - Miralem Macic.

- Nerrnin Mang ic.

- Halil Cakic.

- Nurko Duranovic.

- Sabit Cibo,

- Ibro Matic. pripadnik \IUP-i1 Konjic.

- Osman Kurtovic. Ie

- I bra AIic, pripadnik \!LiP-a Konjic.

7.4. MASOVNA UBOJSTV A, NAMJERNA USMRCIV ANJA, NANOSEN]E TESKIH T]ELESNIH OZLJEDA

7.4.1. Zlocin U selu Trusina

Dana 16. travnja 1993. godine u ranirn jutarnjim satima u selu Trusina, u kojem je mirno zivjelo dvadesetak hrvatskih i tridesetak muslirnanskih obitelji, pripadnici postrojbi t7V. A RBiH iz okolnih sela. skriveni u kuc i\l11J dornicilnih Muslirnana, zaJedno 5 pripadnicima tzv, A RBiH iz sela Trusina pocinili su masakr nad hrvarskim civilima i pripadnicima H\/O-a. Upadorn u nebranjeno hrvatske kuce u selu pripadnir: tvv A RBiH SL1 isli (lei Jedne do dnlge hrvatske kur e. istjerivali llrvate iz kuca i vec inu hl.idnokrvno ubijali. (ld jedl111g dijela rnjestana Trusine ofurmili SL1 "zivi stit" i odveli ih prema polu/clJima HVO-a, gdje su se pripadnici [-iVO-a preda Ii L1ciJenJeni ubojstvom svojih najhli:iih. Sestorica pripadnika HVO-c1, k oji 'ill bib n,1 pulu7dJll i koji 'ill se prcda li. doved--ni 5U u selo 1 stfljeljam. SlriJelpni SU takodt:r i svi stMlji muskarci koji su imali sinove u HVO-n. Svi ubijeni SU prije snlZlknuca bili opljc1lkani, a kur e su im spaljene. Vojnici tzv. A RBiH SLl pri upadu u sclo irnali vezane erne vrpce oko gl,wc, ,1 nok: (ld njih i erne vojnicke odore.

L selu Trusina ubijeni su sljedeci Hrvati: llijalVll1lkovic i ;iena mu Ami£!, Stipe Mandie i sin rnu Mile, koji su u Trusinu dosli kao pmgnanici iz Sarajeva. lure Alldelil', Cl11iljko Kreso, [vim Kreso, Veljka Krcso, Loan Drljo. U jedno] kur i ubijeno je troje starih Ijudi Allte Tunic Dr/jn, njeg()V3 zena Kata i nJq.;ova majka Kat a, zatim Zdravko Drljo, Zeljko Bla:evic - prognanik i7 KOI1Jica, Stipe Liuhu; Nedjc/jko Kreso, Perc Kreso, ["mlljo Drljo i l1Jq.;ov brat Andri]«, Andrijin sin loica Drljo, Brllllko Mlikotll, te Tomo Drljo. '\Zlhn stradanja svih navedenih najbolje se vidi iz izjavil svjedllka zlocina:

:\llIkiln 111.'\11'11 JIlt' (id,'l'li do kucr' :\Illt- Drljc\1I in bili i: klll'L' 1:,'1'11 i 1'(I,tro'Iii AIlIIi 01'1111, Killl! I :('1111 Kalil .. Vlelll ,II lIarl'dill du"tln1I'JIl IJ ,i'/'d <(/ !liimil, I) IIi/h))) !l1'.kolikt1 irt',ll1ilcikil iJ .. 'dilfi ott Ifir i.'ojl1ku

Il'tld '0, Aliic I uu«: iuk!) oko ,S(J !l1!'tnro, ,'"iIIl "krfJ)lI/n 1'11'1110

pil/cm !wI

sO/n JI/OSIi .II11i~1i do /e~i ?il

Jil/I I 'l'ldido ,ill.!1' II/II/i'll' l'i,~1' !JU,lli! i:

i"

Orttji/. U tom mmnCJltu .;";u It1U . ..;/illll7nski Ih] Alltll Katl Uri", Allte ,e ,Itinl,lh I'UIIIOL', Dol; Ie iok,1 Knill ::llltl!lliIXilla i

P" FiljilfJlL) Jl1lCl/I/(J, if men: ~'II }/lltjl'f17ii duidcn: dCI

011111 :'" 11il11l:lllllliI c,',f 11'1'1'111111111'111,;1/ S"'II'ir wkc I'll' 111' ManCil j(,,.,u,

"II I!/II~II ClI!iljkn II/ilil11 i,/lL\ il 1'1111 ill, II" !Ilh, d/I'lI' od

'PW fJl'IC, /niJil' 1(' hila 0 .utin: ,';1/ III inh

Ani(a Krc-o, Allddkil Sll,';(ll! 1 ii' <a ,;,,/J!IIII1\tdlin,

illi,,,,jcr, I rotc od It' Mllril' IIIl' rlllli()] Un! kilo I

lvlnriCilllnlll:ili oil ,I' II ku«: 1<11','1' kml W Illlli/ill III/iSlllnilllokn i'll!"kil

ol7'oriln rain, i niu 110 iii, U tof 1:116 jt' 0.;1010 Clllllikll, 1/ kina ie "ell/Ill" :1l1'1l1/l'1I1i, 12(/ u: Srlil''' ('lldlli ,II VelIK" I Imlill Krl'.slI, .'101'1' I,rdo 6() gociU1II, 511 odl/wlt li/lill, n li'OWI ,'II IlIkll sunaacinu. (lei /11 I SlikilI I,rchi/IIIIII Iri ),I'ha, tmidi rill /111 kucu 11//[' KIT,'i', 7111;(, 011 :;11 doce'll do II' Kliec 12 It' D/SOO Ii'lLil KrI'SU, ouu: IlirllI, iulin: 'II U([I Ccliu:

/vndc!«, 11'le'illI1 :l'Illl SlIIlII, If Cclili! i t:«: ic

dn ii' 011/1 IJ[Il!kn [lire KI'i'oC, II' lisp/do pO/lldl i sokr,l I :'L' Ii !'[li I nun ,

II 0111 ,II lias o.ircu uudnu IlIlhlilllllll,kll );IICII II Tn.sini, nu-lin: ,III 'C 2"<,,, /\l111\ie, dok ,II li'leJ( Krc~1I zildrillil kll('ol1/ I til Sil IIhili " ",.Nilko (Iii 1'l'lplltilll/([I I IVO~{I i: o(J(lg ,ela7llll' lIiti i,'dnlllllt'lak OP({/hll1(1 lvh,sl/mi1'lc SillllO ic IIjlll ~c,I(lI'I(n riun sc/o 1111 IC 1II11,/I1I1(11ISKII 1'I)j.,kn preil/n nu-na kremlin 5 .11['[(11111 2[,1I11111{/ i'Fl'ed ,;"he kilO '7.11'il1l ~til(llll' i Imido <in ';1' Fredalll, 1111 dn rc 1/ prollUIIOII/ II/tili IIJi/lOFt' ::elll' i dic:u. Suchuiuc, za "Idbinl! l'ojlliei HVU~(] <;/1 Fredall. nli "11 ill lvll1slililliili '}(Ihilisoloi'(I udmllh IWkOIl II/cdnic, dok c,11 S 1'1,,\ III/e,ln ]'(lIIl}1Tili

::i'l1i' i diccu. Tlil ~esl()ricli ,II IIhili 1'/lll'd SilllT klicc irann

Rntiai llil sklilllJIII1}lIl11l'll'ih 17 4,19'13 . .\o(ill/[', II 'I '/l'ii sJlln SI1I//O .'cslon,'11 "pl'clllili i unii,«! u niihm« kuc», n oslnlili 161//liil'l/ill ie oslnlo JlO miesiima

I'0gihilt' ,1110 mi /llOmli -utmdon l!ol'Llstli I «cl«: '

Tijekorn cinjenja zlocina pripadnici tzv, A RBiH su zarobljene zene i djecu vodili po selu i prijelili im ubojstvorn j na druge nacine zastrasivali Pri tome SLI djeca morala prolaziti i gledati iZInasi1krirana tijela mjestana. Iz izjava jos nekih svjedoka

, llili SlIIO zaicdn» i eil'ill i /ih i'Olllika SI! ,s,' Ill'l'llllll, U:L'i1 SII

=11110 i nornc. Si't' ~to SIIW ill III II Rekli 0./1 da iu! 11I0g11 SOlmlliml1 SIiJllo:n kc'l'I'dn CC osuiti, {/ zn -in« DI'llSIlIIIl.t1l dall ce Iblllll:::Ji' ItT into i'I'C 14 sodinll Rekll SII tin e'e 1111, o/jCm!i prelllo PIIl's[lc'iciIJlIllli da Ci' IIIIS Od1111111 '1Ii!clin!!. Jos lIi'li bill ,iSllfili ,\!Ol'( S nanm.: (1111 SII 11(//11 leKII: 'DIlIIOS L'I'IiIO nfl.'lill Trusinu j Iillillme'ie' r"I/l', suiv« j(os/njl/iell I ink" rcd.nn do Moo/am .NlfCdllll Hrra! lice/' I){]slolllli, I Mnslllr ('C!IIO "l'islili i Si'C dole illi TV!,!l/lIn'","

()6

"DI'I/l', knd .'/lW dnl/t' Isil. ,'itiilll dil 'I' >kll!lljn/lIVlIlSIlIIliIlI, !ndt',ellli: IIJIIi, Chenj III pilil knko ,Ii ur.uuti. Oil! i,de: 'Oil/il'ilO, .','e I'll 11/'11111 i knk" irl'i)n)·. Okr<'!l('n1 .'1' i i'idflll knko dol/!, lIiI le,11 pulrhll;ke 11'::1 i'i'ot/

IIjegnlukm krt-i. 50hmlil sam St'. To lilo KI'(''-'o .:'

o nacinu stradavanja ubijenih Hrvata guvure izjav» svjedoka:

.. lIdoril) II' ;Oklllli 1/ .,toll plino 11'\111 VilTII/nllio 'II clUJ/I kOXIi

IU'btl Ii/nil SCI ko/I' ,,(WI/II i'ldieia '11 jl'tlllilko ill 'IIt'/ok II ,'do iii

lelia, kilO dil If' 10 .'ZI' radio Il'doll Vldjd,I.\11I1I

wt/ildlt' lIhi/l'llI :ill Pl'cti kucon). /\.1alllll !f pO,~OdCIIII Ii ,'do, II 10111 ]ll'cko

11'110. Dl'oilC{/ :iIlSll'do :illlil!;Ot!t'1' IIbijt'11I1. Si'l Iliidl ,l1l/inllllli "IIIIi. (I/In \11111

or! 2,'/111 kOI<' :ill lIlIi/cie 11/1'/,'[' II klllli ,III >11 ,vi 110 lil] i,li /10CiIl IIliijClll

(,l/daK II ,'e/olli 1)I('ko Idol ... "

Prerna iskazima svjedoka, vee ina pripadnika tzv, A RBiH koja je pocinila zlocin nad Hrva rima bili su mjestani sela Trusina, a rnanjirn Jijelom mjestani susjednih sela. te nekoliko pripadnika postrojbe "Zulfikar". \:eki cd vojnika tzv. A RBiH koji su sudjelovali u zlorinu su: Smail Mernic, Sejdo Hakalovic i njegov brat Sead, Zejnil Costijevcic, Nihad Masic: Redio I'oturovic. vAdnan Costijevcic, Bajko Costijevcic, Cazim Masic, Braco Sahinovic, Nedzad Sahic, Redio, Sacir, Hasib i Smail Poturovic. svi iz Trusine, Ejub Sarajlic iz Parsovira, Nediad Dernirovic iz Craca. Esad Smajic iz sela Corani. te pripadruci postrojbe "Zulfikar" s nadimcirna:

"Struja", "Dzeki", "Beli", "Tito". "Mrak" kao I dvije djevojke Sanela Variscic i Mejra Sabic. zvana Lola. li okrutnosti pri cinjenju zlocina istakli su se Sejdo Hakalovir i Mejra Sabic. te pripadnik tzv. A RBiH 5 nadimkorn "Struja", koji je preko sustava veze od nadrcdcnog zapovjednistva, pred zarobljenim civilima. trcl7io odobrcnjc za njihovo strijeljanje i palJenje njihovih kuca. Odobrenje za 'itrileljanjt' zarobljenika dao je [usuf Hadzajlic. 0 striJdjanJu govori i izjavu svjedoka zkx ina:

. Kudo ,-';U flit;!' 1I!1I:e:'L' dOT_'eli, ::17(_'t'::nli:;/I ilr i Fol't'dirli u:« :id,:-; gf{l()tI1'lll? okrcnu I 1111 :Idll_ Til 0'11 5(' 1I1I1n::11i ,-li('tic6 I;udl: ,vl'llwl;'kil Kreso, SIII:'Ti,ie,li'il Drl!o, Fmll/o Drlill i Pew Kr(,sil. Nil; -u 'I,wedl pored iljlli DI :itia, IIIIlIl't'delll' ,/I m/1I1110111 !hli}i>rllll Scid I1l1kilioi'ic, Sill Zaili/ill ill:;lIIrti- I'!ICIW /" i'iiOk ,'I wick,

i1l ::i'oll Slm!a.'

Pored neposrcdriih pocinitclja, odgovornost 7a llocin u selu T rusina snose: - dr. Safet Cibo, predsjednik Ratnog prcdsjcdnistva opcine Konjic.

- [usuf Hadzajlic. zapovjednik VI' t7V. A RBiH na lokalitetu Klisa,

- Hasan Hakalovic, zapovjednik brigade tzv. A RBiH "Neretvica".

8. OPCINA KRESEVO

I'rema pOplSU iz 1991. godint'o na podrurju ope me Kresevo ZiVlO Ie (] 731 stanovnik, Mushmana Je bilo J J31, Hrvata 4 714. Srba 34. te ostalih 4J2.

Tijekorn 1993 i1994. godine za vrijeme sukoba izmedu LeV. A RI3il! 1 HVO-il. na podruqu opcine Krcsevo smrtno je str.rdal« SO osoba hrvatske nacionalnosti L razdoblju odl7 do 27.lipnja 1993. godint', tijekorn napada postrojbi tzv. A [-i.BiH. prognano je vise od 530 Hrvata s tcmorij» sela Pirin, Dezevica i Crnicki Kamenik, te dijela sela Crnici, Poljani i 'vlr.uinic i. Pri lome je devaslirano iii spaljeno okol l O starnbcnih objek'lta. Oko 211 stanovnika sela Pirin it' zarobljeno i smjesteno verim dijelorn u OS u Zabn.!u. a manji d io u okolne kuce, Ulaskorn postrojbi tZI'. A RBiH u selo Dezcvicu, uhic eno je 9 civil». Verina civila je pored zatvora u OS u selu Zabrdu prosla i kroz z atvore u podrucnoj skoli u Dusini, zatvor "Silos" u Tarcinu. te zatvor Parsovic i u isloimcnome mjestu. a rnanji diu jc bio zatocen u Zi] tvor im.: po privatnim kur arna. Pri napadu postrojbe IL\', A RlliH na selo Pirin, mucki su ubijene dvije civilno osobe: A11lrko A1is£lllOl'ic i Kata Vukofll. a pet osuba Je ranjeno. Pripadnici 82. Iocanske brigade tzv. A RBiH, pod zapovjednistvom Galiba Hodz ica. i pripadriici Crnickog odreda pod zapovjednistvom Keme Ncrad ina, z.u obili su Doniink« Bllr~si('li i [uru Cujctkovicll, te ih mucili i ubili tako sto su ih lin' ",\'czali i zapalili. Pri idenlifikilciji It' utvrdeno da su dijelovi lijela bili potpuno izgureni u prcdjelu stornaka. Dana 17. listopada 1993. godine pri padnici 9. brdske brigade tzv. A RBiH, pod zapovjednistvorn Nez ira Kazica. uhitili su Jak0I1(j Mis(l11ouit'll. kOll'g su nakon kracl'g ispitivanja ubili iz vatrenog naoruzanja.

Pored hrvatskih kuca u selim, Pirin. Dezevica i Crnicki Kamen, pripadniri tzv.

A RBiH su devastirali iii unistili zupnu crkvu. kapelice i katolicka grobl]".

Progon Hrvata iz navedcnih sela pocinile su sljcdec (' postrojbe tzv, l\ RBil!: - 9. brdska brigada pod zapovjednistvom Nczira Kaz ica.

- postrojba pod nazivorn "Crobari" pod zapovjednistvorn Fi kreta Hasica zvanog

Crobar.

- postrojba pod zap()vjedni~t\"Lm, Zulfikara Alispage zvanog Zuka.

-17. krajisk» brigada pod zapovjednistvom Esada Crudica,

- 82. focanska brig.ida pod zapovjcdnistvom Galiba Hodzica.

- "Dusinski odred" pod zapovjednistvorn Fikreta I'ejzica, te

- "Crni labudovi" pod zapovjcdnistvorn Hasana Tirica.

T rideset devet osoba iz opcine Kresevo, koliko je proslo kroz rnuslimanske zatvore bilo je izlozeno razlicirim obiicima rnucenja i necovjecnog postupanja. I'rvih dvadesetak dana vecina jc bila svakodnevno ispitivana i premlacivana. Od \·C( inc zatvorenika su trazeni pod.itr i kUll' oni nisu mogli znati. pa su dodatno muceni.

Vecina zatvorenika je svakodnevno obavljala i razlicite teske tilicke poslove na prn\] crti bojisnice, pri (emu su namjemo bi1i izlagani pogibelji u vrijeme obostranog diclovanja na crti, Prj ovirn radnjama nu crti bojisnice tcsko je ranjen :'v1or;u KIIJlllld:;c, ,1 kod svih zatvorenika su nakon pUSt;1I1J<1 iz 7cllvor,1 regislrirl1ne trajne tizicke ili psihicke posljedice.

Pri mncr-nju zatvorcnikn posebno su isticali pripadnici tLV. A RFliH: - lzet Sajnica i Edin Colo. pripaduici 9. brdske brigade,

- Fikret Fejzic, j(lpovjednik "Dusiusko-; odrcda".

- Galib Hodz ic. zapovjednika 6. korpusa tzv A RBiH i Keme Neradina, nil

pocetku sukoba za povjed nik: "Crnicke cete". zatim zapovjednika 82, toczl!lske brigade do rujna 1993., nakon (ega prelazi u logistiku iste postrojbe i lzet Selirnovic. zapovjednik paralclne P5 u Zabrdu,

- Ismet Cuska. pripadnik PS Tarcin i Zejnil Andric. Saiko Gosto i Mirsad Hasecic. pripadnici P5 Tarrin:

Odgllvornost 7.<1 rie hu mauo po nasanje pr i pad n ik a tzv. A RBiH prema za tvorenicirna 5111)Se:

- Kasim Kulis, prC'ds]ednik muslimanske opeme Kresevo.

- Sejo Skopljak. prcdsjednik 5DA Kresevo,

- Izet Selimovic. zapovjednik PS Kresevo, te

- Refik Tufa, ;clpllvJednik PS Tarcin.

()l)

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->