P. 1
Bulbulistan - Fevzi Mostarac

Bulbulistan - Fevzi Mostarac

|Views: 2,812|Likes:
Published by Bosnamuslim-media
Najznačajnije djelo bošnjačke baštine na perzijskom jeziku je Bulbulistan Fevzije Mostarca. Napisan prije više od dva i pol stoljeća u raspjevanom i učenom Mostaru, svjedoči o bogatstvu i razuđenosti kulture našeg podneblja. Još se desetak naših pjesnika oglasilo s ponekom pjesmom na perzijskom jeziku, ali niko kao Fevzija Mostarac nije napisao jedno cjelovito djelo po uzoru na perzijske klasike, posebno Sadija. Godine 1973, je naš iranista rahmetli Džemal Ćehajić (1930-1989) objavio prijevod Bulbulistana, napisavši i značajnu uvodnu studiju o ovom piscu i njegovom djelu. Tu je posebno zadržao pažnju na Fevzijevom stvaralaštvu na turskom jeziku o čemu do sada nije bilo riječi. Podaci o životu Fevzija Mostarca su zaista veoma oskudni. Zasad se samo zna da se rodio u Blagaju kod Mostara vjerovatno između 1670. i 1677. godine, što se da zaključiti na osnovu elegije koju je napisao povodom smrti Šejh Juje iz Mostara 1707. godine, u kojoj pokazuje punu poetsku zrelost. Niže srednje obrazovanje stekao je u Bosni najvjerovatnije u Blagaju i Mostaru, a više u Istanbulu. Koliko je vremena trajalo njegovo školovanje, nije se, nažalost, moglo utvrditi. Iz postojećih podataka zna se da je kao šejh Mevlevijske tekije u Mostaru držao ciklus predavanja iz poznatog sufijskog djela Mesnevije koje je napisao hazreti Mevlana Dželaluddin Rumi.
Najznačajnije djelo bošnjačke baštine na perzijskom jeziku je Bulbulistan Fevzije Mostarca. Napisan prije više od dva i pol stoljeća u raspjevanom i učenom Mostaru, svjedoči o bogatstvu i razuđenosti kulture našeg podneblja. Još se desetak naših pjesnika oglasilo s ponekom pjesmom na perzijskom jeziku, ali niko kao Fevzija Mostarac nije napisao jedno cjelovito djelo po uzoru na perzijske klasike, posebno Sadija. Godine 1973, je naš iranista rahmetli Džemal Ćehajić (1930-1989) objavio prijevod Bulbulistana, napisavši i značajnu uvodnu studiju o ovom piscu i njegovom djelu. Tu je posebno zadržao pažnju na Fevzijevom stvaralaštvu na turskom jeziku o čemu do sada nije bilo riječi. Podaci o životu Fevzija Mostarca su zaista veoma oskudni. Zasad se samo zna da se rodio u Blagaju kod Mostara vjerovatno između 1670. i 1677. godine, što se da zaključiti na osnovu elegije koju je napisao povodom smrti Šejh Juje iz Mostara 1707. godine, u kojoj pokazuje punu poetsku zrelost. Niže srednje obrazovanje stekao je u Bosni najvjerovatnije u Blagaju i Mostaru, a više u Istanbulu. Koliko je vremena trajalo njegovo školovanje, nije se, nažalost, moglo utvrditi. Iz postojećih podataka zna se da je kao šejh Mevlevijske tekije u Mostaru držao ciklus predavanja iz poznatog sufijskog djela Mesnevije koje je napisao hazreti Mevlana Dželaluddin Rumi.

More info:

Published by: Bosnamuslim-media on May 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/10/2013

pdf

text

original

- Hilali2

(Allah mu se smilovao) došao je u kuću Razija.3

Sjedio
je nekoliko sahata. Bilo je vrijeme ručka. Dugo je čekao, ali ništa da
dođe. Pogleda kroz prozor dvorca i vidje kako nose mrtvaca u greblje.
Hilali se diže i reče:

- Dragi prijatelju, od koje si bolesti umro?

Malo zastade, a onda reče:

- Idi, stari prijatelju, jer i nas je zahvatila ista bolest. Nije mnogo

ostalo vremena da ti se pridružimo.
- Brate, - reče Razi - Bog zna da si ti poludio, jer kako može
pametan čovjek da razgovara sa mrtvacem.

- Ja nisam poludio! - odgovori - Nego, Uzvišeni Allah mi je,
putem veledušja velikana, podario nijemi jezik stanja. Ovaj umrli je bio
moj prijatelj. Zato sam ga upitao za uzrok njegove smrti.

- Brate, kad već znaš jezik stanja - upita Razi - znaš li onda od

koje je bolesti ovaj umro?

- Bio je gost, poput mene, kod nekog. Nekoliko sati je čekao
sofru, ali nije došla i to je bio uzrok njegove smrti.

2

Hilali je poetski nadimak Bedruddina. Rodio se u Asterabadu. Učio je u Heratu i
spadao u krug pjesnika Herata. Ostavio je divan gazela i tri poeme: "Layli wa
Ma
gnun" (Lejla i Medžnun) "Sifatu'l-'Uššaq" (Opis dragana), i "Šah-u geda" (Šah i
siromah). Umro je 936/1529. godine. Vid. Rypka, History of Iranian Literature, 500.

3

Razi (Gafar ibn Muhammad Abu'l-Qasim) živio je u Nišapuru. Umro je 378/989.
godine. Bio je bogat, alije sve što je imao razdijelio sirotinji i umro kao puki siromah
(derviš). Vid. Nafahatu'l-Uns, 138.

135

Rekao sam, također, da sam i ja pogođen istom bolešću. Neće
mnogo proteći vremena dok i meni stigne smrt.
Razi shvati od čega potiče ta duhovitost. Istog trenutka iznese

bogatu sofru.

Stihovi: Komad hljeba škrtac teško da će dati,
ščeg će lice kiselo gostu pokazati!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->