P. 1
Tereti u pomorskom prometu - sažetak predavanja

Tereti u pomorskom prometu - sažetak predavanja

|Views: 3,485|Likes:
Published by vismunds

More info:

Published by: vismunds on Feb 05, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/06/2013

pdf

text

original

TERETI U POMORSKOM PROMETU

UVOD

Zašto o teretima u pomorskom prometu?

‘’The carrier shall properly and carefully , , , y, p, load, handle, stow, carry, keep, care for and discharge the goods carried.’’ Hague Rules Article III Rule 2 Rules, III,

Zašto o teretima u pomorskom prometu? Thomas Miller P&I plaća tražbine zbog šteta na teretu u iznosu od: - ≈ 370 000 000 $/godišnje 370.000.000 - ≈ 31.000.000 $/mjesečno - ≈ 8.000.000 $/tjedno - ≈ 1.000.000 $/dnevno 1 000 000

NOVČANE TRAŽBINE PREMA KATEGORIJI RIZIKA (1987- 2001; Thomas Miller P&I CLUB)

Pollution Collision 5% 5% FFO 9%

GA 2%

Other 5% Cargo 41%

Non Crew 9% Crew 24%

VRIJEDNOST NOVČANIH TRAŽBINA PREMA KATEGORIJI RIZIKA (U %; 1987-2001; Th % 1987 2001 Thomas Miller P&I CLUB)

GA 2% Pollution 17%

Other 7%

Cargo 27%

Collision 10% FFO 14% Non Crew 8%

Crew 15%

GLAVNI UZROČNICI TRAŽBINA ZBOG ŠTETA NA TERETU

TRAŽBINE PREMA VRSTI OŠTEĆENJA TERETA

CIJENA LJUDSKE GREŠKE U GLAVNIM PODRUČJIMA RIZIKA

DESET GLAVNIH UZROČNIKA TRAŽBINA NA RASUTIM TERETIMA

TERETI U POMORSKOM PROMETU

VRSTE I PODJELA TERETA U POMORSKOM PROMETU I VRSTE BRODOVA

OSNOVNA PODJELA TERETA

SUHI TERETI

TEKUĆI TERETI

SUHI TERETI

SVI TERETI KOJI SE KRCAJU ILI SLAŽU U BRODSKI SKLADIŠNI PROSTOR I NA PALUBU BRODA TEKUĆI TERET KOJI DOLAZI NA BROD U Ć POSUDAMA (BAČVAMA, BOCAMA I SL.)

SUHE TERETE DIJELIMO NA:
GENERALNE (OPĆE) RASUTE TEŠKE HLAĐENE TERETE SUVREMENIH TEHNOLOGIJA OPASNE TERETE

VRSTA TERETA ODREĐUJE KOJOM VRSTOM BRODOVA ĆE SE PREVOZITI

SVJETSKA FLOTA IZNAD 100 GT (prema Buxtonu) (%/GT/CIJENA)

TRANSPORTNI BRODOVI 49/91/41 BULK CARGO 16/67/21 LIQUID 10/42/13 LPG, LNG, CHEMICAL OIL, ULCC, VLCC OBO DRY 6/25/8 GENERAL CARGO 29/22/17 BREAK BULK 27/18/13 CARGO LINER CONTAINER UNIT LOAD 2/4/4 PASSENGER SHIPS 4/2/3 FERRY CRUISE

BULK CARRIER MULTI DECK FREIGHTER

HEAVY LIFT

RO-RO

OBO

REEFER

CAR CARRIER

BARGE CARRIER

NETRANSPORTNI BRODOVI 51/9/59 FISHING 25/3/6 SERVICE 13/2/4 NAVY 12/4/48 OTHER 1/1/1

KOMPONENTE SVJETSKE TRGOVAČKE FLOTE 2002. (L loyds (L’loyds Maritime Information Services 2002) Services,

- Na početku 2002. svjetska trgovačka flota imala je nešto više od 16000 brodova (>1000 GT) - Oil tankeri i Bulk carrieri činili su više od 70% svjetske tonaže - Flota brodova za generalne terete se smanjuje, dok se bilježi značajan rast flote kontejnerskih brodova.

GENERALNI TERETI

 

Teret u vrećama, bačvama balama sanducima, kutijama, krletkama vrećama bačvama, balama, sanducima kutijama i svežnjevima, automobili, alatni, poljoprivredni i pogonski strojevi i njihovi dijelovi Različiti poluproizvodi (odljevci kovina, profili, cijevi, daske, grede, cigle, kamen i ostali građevinski materijal) Raznovrsnost tih tereta uvjetovala je unitizaciju (objedinjavanje) tereta i pojavu kontejnera. Prevoze se ulavnom brodovima za generalni teret i linijskim brodovima. Danas se veliki di generalnog t t prevozi u k t j i D liki dio l tereta i kontejnerima Ako se rasuti ili tekući teret upakira u ambalažu i kao takav krca i p prevozi isti se smatra g generalnim teretom npr. žito u kontejnerima,ulje u bačvama, vino, voda u ambalaži...

Brodovi za prijevoz generalnog tereta

    

Brodovi s(bez) međupalubama – klasični brodovi za generalni teret (General cargo ships) Kontejnerski brodovi Ro-Ro brodovi (Roll on – roll off) LASH, SEABEE .... Brodovi za prijevoz rasutog tereta (bulk carriers)

BRODOVI ZA PRIJEVOZ GENERALNIH TERETA (GENERAL CARGO SHIPS)
      

 

Brod za generalni teret – ukrcaj tereta kroz grotla na gornjoj palubi Skladišta mogu biti podijeljena palubama na međupalubne prostore (tween decks) Dimenzije im variraju (mali jednopalubni brodovi – veliki višepalubni brodovi ili hladnjače) Brzina je obično 12 – 16 čv Prije kontejnerizacije najveće količine tereta bile su prevožene ovim brodovima Danas su rijetki brodovi za generalne terete Obično prevoze terete koji su preveliki za ukrcaj u kontejnere (čelik, smotci žice, strojevi) ili terete u malim kutijama p popunjavanje unutrašnjosti kontejnera j j j nepodesnim za p p j Ukrcaj i iskrcaj je spor što zahtijeva dulji boravak u lukama Brodovi izgrađeni u zadnjoj trećini XX. st. obično su opremljeni p palubnim dizalicama

KONTEJNERSKI BRODOVI
  

      

Kontejnerizacija je započela sredinom 50.-tih godina XX. stoljeća Danas se značajan dio tereta p j prevozi u kontejnerima ( j (kontejnerskim j brodovima) Dimenzije kontejnera (ISO): - TEU –Twenty foot Equivalent Unit ( y q (20ftX8ftX8ft6in – 6058mmX2438mmX2591mm) - FEU – Forty foot Equivalent Unit (40ftX8ftX8ft6in – 12192mmX2438mmX2591mm) - osim ovih osnovnih postoje i druge dimenzije kontejnera Osnovne mjere (nosivost) kontejnerskih brodova izražene su u TEU ili FEU Osnovni tipovi brodova su Feeder, Panamax i Post-Panamax Najveći Post-Panamax kontejnerski brodovi imaju kapacitet od 8000 TEU (u izgradnji su brodovi od 10000 TEU) Imaju velika grotla na palubi Ispod palube opremljeni su celularnim vodilicama po odjeljcima Brzina varira od 16 (Feeders) do 25 čv Alternativni dizajn - kontejnerski brodovi bez grotala (hatchless) sa visokim nadvođem i pumpama tereta velikog kapaciteta

RO-RO BRODOVI (Roll-on/Roll-off)

     

Opremljeni posebno dizajniranim velikim ‘’vratima’’ na vratima trupu i često vanjskim rampama što omogućava ukrcaj tereta na kotačima Imaju i k I j visoko nadvođe i pravokutnu (‘’b d đ k t (‘’boxy’’) f ’’) formu Postoji više izvedbi brodova (Car carrier, Ferry boats, ) Ro-Pax) Imaju više paluba (bolja iskorištenost prostora, veći kapacitet ukrcaja) Radi bolje iskorištenosti prostora za teret mogu imati strojarnice na bokovima broda Dimenzije variraju ( j j (mali trajekti – veliki car carrieri sa j više od 50000 GT) Brzina je obično od 18 do 45 čv (Ro-Pax)

BRODOVI ZA PRIJEVOZ BARŽI (BARGE CARRYING SHIPS)
     

Brodovi za prijevoz barži – nastavak koncepta kontejnerskih brodova Kontejner (barža) je zasebna plutajuća jedinica tereta (obično 60 ft duljine i 30 ft širine) Jedinica se krca na brod na dva načina: - preko krme portalnom dizalicom velikog kapaciteta ili - ukrcajem preko krmene platforme djelomično potopljenog broda Dva osnovna tipa brodova za ukrcaj barži:  • LASH SHIP – (Lighter Aboard Ship). Specijalizirani kontejnerski brod krca vrlo velike kontejnere("lighters“) portalnom dizalicom preko krme. Lighters(i) imaju kapacitet do 400 tona Slažu se u skladišta ili na tona. palubu. Ukrcaj/iskrcaj jednog lighters(a) traje cca 15 minuta. Ne zahtijeva se posebna lučka mehanizacija. Nakon iskrcaja barže se grupiraju i tegle unutarnjim plovnim putovima.  • SEABEE – (S (Sea-barge), b d za prijevoz b ži sličnog di j k b ) brod ij barži lič dizajna kao "LASH". Za ukrcaj koristi rolere (pomicanje barži na brodu). Barže imaju vlastiti pogon. Krcaju se na brod kao jedinica tereta. Većih su dimenzija nego barže sustava LASH.

LASH – Lighter Aboard Ship
Portalna dizalica – Gantry Crane

RASUTI TERETI
 

    

Rasuti tereti jesu nepakirani materijali koji se zbog svojih karakteristika krcaju u rasutom stanju. U skupinu rasutih tereta spadaju: - krupniji rasuti tereti (ugljen rude i kamen u gromadama) (ugljen, - sitniji rasuti tereti (ugljena prašina, koks, sumpor, cement, sol, šećer, pijesak, šljunak, i dr.) - žitarice (pšenica ječam raž, zob, proso, kukuruz u zrnu (pšenica, ječam, raž zob proso zrnu, laneno sjeme, soja i dr). Rasuti tereti mogu pod određenim okolnostima (utjecaj vlage ili temperature) ili zbog presipavanja postati opasni tereti tereti. Rasuti teret pakiran u vrećama spada u skupinu općih tereta. Krcaju se u brodska skladišta i međupalubni prostor. Prevoze se posebnim brodovima za prijevoz rasutog tereta (bulk carrier) Manipulacija teretom je gotovo potpuno automatizirana (elbow sustav za iskrcaj žitarica i kontinuirani iskrcivači ruda) što skraćuje ruda), vrijeme boravka broda u luci.

Kukuruz - corn

Mljeveni k k Mlj i kukuruz – corn gluten meal l t l

Pšenica – red winter wheat

BRODOVI ZA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA (Bulk Carriers) (B lk C i )
     

  

Namjenjeni su za prijevoz različitih vrsta rasutih tereta Nemaju međupalube Imaju široka grotla skladišta Mogu i ne moraju i ti vlastita sredstva za ukrcaj/iskrcaj M j imati l tit d t k j/i k j Veličina im varira ovisno o području plovidbe Osnovni tipovi su: - Handy Size (do cca 25000 DWT) - Handymax (do cca 40000 DWT) - Panamax (60-70000 DWT) – namjenjeni za prolaz Panamskim kanalom s maksimalnom količinom tereta - Capesize (oko 150000 DWT) namjenjeni za prolaz oko rta Dobre nade – (ne mogu proći kroz Sueski kanal) Stjenke skladišta imaju takav oblik da spriječe (smanje) pomak tereta Opremljeni su visokim (Wing tanks) i balastnim tankovima u dvodnu Postoje i brodovi za kombinirane terete O/O (Ore/Oil) i O/B/O (Ore/Bulk/Oil)

Specijalizirani brod za prijevoz wood chips – drva isječenog na veličinu vizit karte

TEŠKI TERETI

 

 

Svi glomazni i komadni tereti koji se ne mogu smatrati generalnim teretom Karakteriziraju ih veličina, oblik i težina U skupinu teških tereta spadaju dizalice,lokomotive, željeznički vagoni, vagoni dijelovi tvorničkih postrojenja hidrocentrala i mostova vojni postrojenja, mostova, tereti (tenkovi, topovi, oklopna vozila), glomazni komadni tereti, čelični profili i dr. (svi tereti koji zauzimaju manje od 1.133 m³ (40 kubičnih t k bič ih stopa) po jednoj t i) ) j d j toni). Prilikom krcanja treba paziti na dozvoljeno opterećenje palube, učvršćivanje tereta, stabilitet broda j , Ukrcaj/iskrcaj se obavlja vlastitim teretnim uređajem ili dizalicama sa obale (ili plutajućim dizalicama) Krcaju K j se u b d k skladišta i na palubu. brodska kl dišt l b U načelu svaka luka propisuje koji se tereti moraju smatrati teškima.

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEŠKIH TERETA
    

Heavy lift brodovi Posebno ojačana paluba broda, skladišta i poklopci skladišta Samarice i dizalice od SWL 50 do 1000t Brodovi za teške terete moraju imati mogućnost regulacije stabiliteta tankovima. Kritični moment ukrcaja je podizanje teškog tereta sa tla (podizanje/spuštanje tereta na tlo može se postići pražnjenjem/punjenjem tankova tankova. Nove metode ukrcaja teških tereta:
  

RO- RO LOLO LO i FLOAT ON- FLOAT OFF brod ima sustav t k b di t tankova k ji mu služe za postavljanje na vodnu li ij koji l ž t lj j d liniju zahtijevanu za ukrcaj nakon postavljanja broda na VL teret se pozicionira tegljačima na transportnu p p palubu nakon pozicioniranja brod prazni sustav tankova i postavlja se na odgovarajuću VL

FLOAT ON-FLOAT OFF metoda
  

ELEMENTI KOJI SE UZIMAJU U OBZIR KOD UKRCAJA/ISKRCAJA TEŠKIH TERETA
            

Dimenzije i t ži t t Di ij težina tereta Nosivost (SWL) teretnog uređaja Vremenske prilike p Pozitivna stabilnost broda Gustoća vode u luci ukrcaja/iskrcaja Balastiranje/debalastiranje broda Plan putovanja sa teškim teretom Utrošak goriva tijekom putovanja Brzina i vrijeme dolaska Metoda iskrcaja tereta Mogućnosti i oprema za iskrcaj tereta Dokumentacija za ukrcaj Konzultacije stručnjaka za takav teret

POSTUPCI PRIJE UKRCAJA TEŠKOG TERETA
    

   

Izraditi I di i proračun stabiliteta b d č bili broda Pozorno provjeriti teretni uređaj (i sve elemente) i opremu za dizanje Provjeriti i učvrstiti vez broda Postaviti osoblje na vez broda Ukloniti sve zapreke na teretnoj palubi i postaviti odgovarajući zaštitni materijal Udaljiti svo nepotrebno osoblje od mjesta ukrcaja Konzultirati sve relevantne osobe u vezi tereta prije ukrcaja Pravodobno upoznati lučke vlasti o ukrcaju teškog tereta Koristiti određene točke podizanja i teret p p j podizati vrlo p g polagano

HLAĐENI TERETI
 

   

Hlađeni tereti su oni koji se zbog svojih p j g j prirodnih osobina moraju p j prevoziti na određenoj temperaturi (~-25°C do +15°C). Vrste hlađenih tereta: - tereti koji se p j prevoze u zaleđenom (smrznutom) stanju ( ( ) j (meso i riba) i ) - tereti koji se hlade kako bi ostali svježi (voće i povrće, jaja i mliječni proizvodi). Prva skupina tereta obično se p p prevozi na temperaturi od -8°C do -25°C. p Druga skupina tereta je osjetljivija, pa joj treba posvetiti više pozornosti tijekom prijevoza. Tereti se hlade freonom (Freon 12, ili 22) ili kroz otvore kroz koje struji ( ) j j hladni zrak ili tekućim dušikom (uz mogućnost podešavanja sastava zraka). Prevoze se - brodovima hladnjačama (vrlo skupi specijalizirani brodovi – danas gotovo ekonomski neisplativi osim Banana ships). - rashladnim (frigo) kontejnerima - RO-RO rashladnim jedinicama

BRODOVI ZA PRIJEVOZ HLAĐENIH TERETA
        

Brodovi hladnjače Imaju međupalube (tweendeck) Imaju posebne uređaje za održavanje potrebne temperature u skladištima Za pojedine vrste tereta grade se posebni brodovi (banane, meso, riba...) Zbog što manje promjene (povišenja) temperature tijekom ukrcaja imaju uska grotla Obično su opremljeni vlastitim teretnim uređajem (postizanje što veće brzine ukrcaja) Poželjna je što veća brzina (kako bi se skratilo putovanje) Brodovi hladnjače su vrlo skupi pa ih danas zamjenjuju kontejnerski i RO RO brodovi RO-RO Danas su najviše zastupljeni Banana ships (bananjere) – osim uređaja za hlađenje imaju i uređaj za grijanje tereta

TEKUĆI TERETI

Tekući teret je rasuti teret i prevozi se u brodskim skladištima – TANKOVIMA Vrste tekućih tereta: - nafta i naftni derivati (teško ulje, plinsko ulje, benzin, kerozin, itd.) - ulja na bazi ugljena (benzol, kerozol, i dr.) - biljna ulja - tekući ugljikovodici (butan, propan, metan i dr.) - alkohol, vino, voćni sokovi, voda i dr. Zbog velikih količina tekućih tereta (osobito nafte) i velike potražnje grade se brodovi velike nosivosti. Tekućim teretima se najbrže nosivosti rukuje.

OPASNI TERETI

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEKUĆIH TERETA

   

Brodovi za prijevoz sirove nafte p j Brodovi za prijevoz naftnih derivata Brodovi za prijevoz ukapljenog plina Brodovi za prijevoz kemikalija Brodovi za prijevoz koncentrata sokova, vina, vode, ulja ...

BRODOVI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE (CRUDE CARRIERS)
   

Sirova nafta prevozi se tankerima (ili O/O ili O/B/O brodovima) brodovima). Trup tankera podijeljen je u teretne prostore – tankove. Veličina i položaj tankova moraju biti usklađeni sa odredbama MARPOL-a. Ukrcaj/iskrcaj se obavlja pumpama velikog kapaciteta kapaciteta. Zbog sprječavanja onečišćenja mora IMO propisuje da tankeri moraju imati dvostruko dno i dvostruku oplatu (Double bottom/Double skin Concept) odvojene balastne tankove sustav za Concept), tankove, pranje tankova sirovom naftom (COW – crude-oil washing) i sustav inertnog plina (inert gas system). Tankovi su opremljeni i uređajem za grijanje, kako bi se omogućio iskrcaj po hladnom vremenu. Kako je rasla potražnja za naftom tako je rasla i veličina i broj tankera. Tankeri se mogu (prema nosivosti) podijeliti na: - Panamax (65 do 70000 DWT) - Suezmax (cca 147000 DWT~1.000.000 barela nafte) - VLCC (Very Large Crude Carrier – 200 do 300.000 DWT) - ULCC (Ultra LCC – više od 300.000 DWT)

TERETI U POMORSKOM PROMETU

OPĆA NAČELA RUKOVANJA, UKRCAJA I PRIJEVOZA TERETA

SADRŽAJ

    

Priprema skladišta za ukrcaj Uporaba zaštitnog materijala Ventiliranje kl dišt V tili j skladišta Faktor slaganja tereta Izgubljeni prostor

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ

Charter party ili ugovor o prijevozu zahtijeva od prijevoznika ‘’...make the holds, refrigerating and cooling chambers and all other parts of the ship where goods are carried, fit and safe for their reception, carriage and p preservation.’’ Priprema ovisi o: - zadnjem teretu koji se p e o o, ad je e e u oj prevozio, - zahtjevima za sljedeći teret i - raspoloživom vremenu, sredstvima i posadi.

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ

Priprema obuhvaća sljedeće postupke: Pi b h ć lj d ć t k
         

ukloniti sve ostatke prethodnog tereta ukloniti sve podloge i obloge oprati skladišta (slanom pa slatkom vodom) oprati i po potrebi dezinficirati kaljužne zdence zaštititi k lj ž zdence štititi kaljužne d pregledati skladište i popraviti sva oštećenja p j provjeriti zaštitne i alarmne sustave ( (sustav za dojavu i g j gašenje j požara) po potrebi postaviti novi podložni i obložni materijal provjeriti rasvjetu skladišta silaze poklopce grotala skladišta, silaze, (nepropusnost i brtvljenje) provjeriti uređaj za krcanje tereta

UPORABA ZAŠTITNOG MATERIJALA
 

Dunnage – stari pomorski t D t i ki termin za materijal postavljen i t ij l t lj između tereta koji sprječava njegovo pomicanje. Koristi se za:  zaštitu tereta od vode (vlage) – odvajanje tereta od strukture skladišta i od drugog tereta g g  osiguranje cirkulacije zraka između tereta  osiguranje ravnomjernog opterećenja strukture skladišta kl diš  popunjavanje praznina između tereta  sprječavanje pomaka t j č j k tereta t  omogućavanje otjecanja vode iz skladišta

VRSTE ZAŠTITNOG MATERIJALA
Zaštitni materijal se može postaviti:  na pod (floor dunnage) - odvaja teret od poda (pokrova tanka) i sprječava oštećenje tereta od znojenja ili vlage. Postavlja se pod određenim kutom (dijagonalno) u odnosu na uzdužnicu (lengthwise ili crosswise) tako da omogući otjecanje vode. Može se postaviti u više slojeva. Noviji brodovi (hladnjače) koriste ugrađene aluminijske (perforirane) ili drvene daske.  bočno (lateral) – Sprječava kontakt tereta sa oplatom broda. Obično se radi o drvenim daskama postavljenim na posebne nosače na strukturi skladišta.  i između t t (interlayer) – P t lj se da bi odvojili t t k ji ne đ tereta (i t l ) Postavlja d d jili terete koji smiju biti u međusobnom dodiru ili za odvajanje dvaju pakiranja istog tereta.  na vrh tereta (top dunnage) – Služi za zaštitu tereta od vode vlage vode, ili drugih curenja sa palube. Mora omogućiti cirkulaciju zraka i evaporaciju. Izrađuje se od papira ili jute.

SVOJSTVA ZAŠTITNOG MATERIJALA

  

Za štit i Z zaštitni materijal mora se k i titi suho d t ij l koristiti h drvo k k bi kako se izbjegle štete na teretu od vlage. Dopušteni postotak vlage u drvu ~12-15%. g % Ne smije se koristiti svježe drvo i drvo izloženo atmosferi. U zadnje vrijeme se koristi zaštitni materijal u obliku plastičnih jastuka na napuhavanje (inflatable dunnage). U standardnim kontejnerima također se koristi zaštitni materijal (velika količina kondenzirane vlage) i to upijajući papir, drvo, inflatable dunnage, j pj j p p g jedrenina ( (sa rezervoarima za sakupljanje kondenzata) i plastične folije

lateral dunnage

top dunnage

moisture absorbent paper (zaštita tereta u kontejnerima)

inflatable dunnage g

VENTILIRANJE SKLADIŠTA
   

 

Štete od vlage su značajan izvor potraživanja osiguravajućih kuća i klubova Većina tih šteta posljedica je pogrešnog ventiliranja Brodovi su opremljeni uređajima za prirodnu i prisilnu ventilaciju Ventiliranje se provodi zbog: - sprječavanja znojenja broda i/ili tereta - uklanjanja plijesni ili mirisa prethodnih t t kl j j lij i ii th d ih tereta - sprječavanja razvoja opasnih plinova - opskrbe svježim zrakom ‘’živih’’ tereta - odvođenja topline koju proizvode neki tereti Kada se koristi ventilacija potreban je stalan nadzor atmosfere u skladištu Sadržaj vlage u teretu zajedno sa varijacijama temperature zraka, temperature tereta i mora može značajno utjecati na količinu vodene pare koja se zadržava ili dovodi u skladište

VENTILIRANJE TERETA
 

   

Ne može se i ne smije trajno ventilirati skladišta tereta. Ventiliranje se provodi prema potrebi a ovisno je o vlažnosti zraka. Zrak je mješavina dušika, kisika drugih plinova i vodene pare dušika kisika, pare. Sastav plinova u zraku je približno stalan i neovisan o promjeni temperature. Količina vodene pare u zraku vrlo se brzo mijenja i ovisi o temperaturi. Apsolutna vlaga je količina vodene pare u 1 m³ zraka. Maksimalna vlaga je najveća količina vodene pare koju pri određenoj temperaturi može sadržavati 1 m³ zraka. Relativna vlaga= (apsolutna vlaga/ maksimalna vlaga)X 100 Zrak je zasićen parom kada je zbog pada temperature maksimalna vlaga = apsolutnoj vlazi (relativna vlaga je 100 %). Temperatura pri kojoj k j j nastaje t j proces j t t j taj je temperatura rosišta ( t išt (rosište)- d išt ) dew point. i t Ova pojava nastaje zbog hlađenja zraka. Pri temperaturi rosišta vodena para prelazi iz plinovitog u tekuće stanje, stvara se rosa ili znoj na strukturi broda ili na teretu Nastaje kada se zrak ohladi teretu. ispod svoje temperature rosišta. Temperatura rosišta i relativna vlaga mjeri se psihrometrom.

VENTILIRANJE SKLADIŠTA – tipovi tereta

U smislu utjecaja ventiliranja razlikuju se dva tipa tereta:  higroskopični tereti: Imaju prirodni sadržaj vlage i uglavnom su biljnog i životinjskog p g j g j g podrijetla. Mogu j g zadržati, apsorbirati ili otpuštati vodenu paru. Veliki sadržaj vodene pare može dovesti do značajnog samozagrijavanja i ‘’migracije vlage’’ unutar tereta, g j j g j g , što može rezultirati zgrudnjavanjem, pojavom plijesni ili truljenjem. Tu spadaju žitarice, brašno, riža šećer, pa u , duhan, a ao, a a, čaj pamuk, du a , kakao, kava, čaj...  nehigroskopični tereti: Ne sadrže vlagu. Neki tereti mogu se oštetiti ako se ukrcaju u vlažno okružje (metalni proizvodi), ili se mogu oštetiti ako se pakiraju proizvodi) u higroskopičnu ambalažu (drvo, papir).

VENTILIRANJE TERETA – tipovi znojenja

posljedicu velike količine toplog i vlažnog zraka koji se dovodi u skladište u kojemu se nalazi hladniji teret. Znojenje tereta se događa pri plovidbi iz hladnijeg u toplije područje kada je temperatura rosišta vanjskog zraka iznad temperature tereta. Sprječava se zatvaranjem ventilacije dok temperatura tereta ne bude viša od temperature rosišta vanjskog zraka. unutarnjim stjenkama brodske strukture. Javlja se kad zrak u j j j skladištu postane topliji i vlažniji (zbog utjecaja tereta) i dođe u doticaj s hladnom površinom broda (zato što brod plovi u hladnije područje). Teret se može oštetiti uslijed kapanja kondenzata po površini (vrhu) tereta dodira sa bočnim stjenkama skladišta ili tereta, uslijed nakupljanja kondenzata na dnu skladišta. Sprječava se ventiliranjem skladišta toliko dugo dok je rosište vanjskog zraka niže p od temperature zraka unutar skladišta.

Znojenje tereta: P d t lj k d Predstavlja kondenzaciju na površini t t k ij ši i tereta kao

Znojenje broda: Predstavlja kondenzaciju koja se formira na

VENTILIRANJE TERETA – pravila ventiliranja
1.

Ako je izmjereno rosište unutarnjeg i vanjskog zraka West of England P&I preporuča ‘’Pravilo rosišta’’ (Dewpoint Rule):
 

V E N T I L I R A T I ako je rosište zraka unutar skladišta veće od rosišta vanjskog zraka. N E V E N T I L I R A T I ako je rosište zraka unutar skladišta manje j j od rosišta vanjskog zraka

2.

Ako je iz bilo kojeg razloga nepraktično mjerenje temperature rosišta unutar skladišta primjenjuje se ‘’Pravilo tri stupnja’’ (Three degrees rule): Pravilo stupnja

V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra (dry bulb temperature) vanjskog zraka najmanje 3°C niža od srednje p ) j g j j j temperature tereta u vrijeme ukrcaja N E V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra vanjskog zraka manje od 3°C niža od srednje temperature tereta u vrijeme ukrcaja ukrcaja. U slučaju pravila tri stupnja vanjska temperatura mjeri se više puta tijekom dana i uspoređuje sa srednjom temperaturom tereta u vrijeme j p j j p j ukrcaja (tijekom ukrcaja nužno je često i točno mjerenje temperature tereta).

VENTILIRANJE TERETA – ostale radnje

Provoditi redoviti nadzor nad teretom kad god je to moguće Higroskopični t ti zahtijevaju više pozornosti (č šći Hi k ič i tereti htij j iš ti (češći nadzor) nego nehigroskopični tereti Higroskopični tereti zahtijevaju znatno veći broj izmjena zraka u skladištu nego nehigroskopični tereti Kad god je moguće ne slagati zajedno (u isto skladište) higroskopične i nehigroskopične terete zbog različitih načina ventiliranja j Tijekom prijevoza voditi odgovarajuće bilješke i dnevnik o ventiliranju (zbog potraživanja osiguranja i klubova)

VENTILIRANJE TERETA - Zaključak

Rosište – najviša temperatura pri kojoj dolazi do kondenzacije vodene pare u zraku Ventilirati k je V tili ti ako j rosište zraka u skladištu veće od rosišta išt k kl dišt ć d išt vanjskog zraka Ventilirati ako je temperatura vanjskog zraka najmanje 3°C niža od srednje temperature tereta pri ukrcaju Ne postoji općeprihvaćeno pravilo ventiliranja Pri ventiliranja. prijevozu tereta pridržavati se uputa krcatelja. Danas su razvijeni sustavi sušenja vanjskog zraka (Cargocaire ventilation) prije njegova uvođenja u skladište

FAKTOR SLAGANJA TERETA I IZGUBLJENI PROSTOR (Stowage Factor & B k St (St F t Broken Stowage) ) ODNOS VOLUMENA I MASE Teret A JEDNAK VOLUMEN 10 MT 20 MT Teret B

JEDNAKA MASA 10 MT 10 MT

DEFINICIJA

Broj koji pokazuje koliko prostora zauzme jedna tona dobro složenog t t pakiranog za t d b l ž tereta ki prijevoz morem.

U pomorskoj praksi upotrebljava se anglosaksonski (imperijalistički) i metrički sustav mjernih jedinica.
Anglosaksonski sustav Cub.ft/LT (kubičnih stopa/long toni) Long tona = 1016,046909 kg Metrički sustav Cub.mtrs/MT Cub mtrs/MT (kubičnih metara/metričkoj toni) Metrička tona = 1000 kg

Pretvaranje jedinica mjere
Kako je š K k j naš sustav metrički, a najčešće j f kt slaganja u t t ički jč šć je faktor l j anglosaksonskim mjerama, koristimo sljedeće izraze za međusobno pretvaranje mjera iz ova dva sustava: p j j Iz anglosaksonskog u metrički g g Cub.feet • 0,02831684659 = Cub.mtrs LT • 0,9842065275 = MT Iz metričkog u anglosaksonski Cub.mtrs • 35,31466672 = Cub.feet MT • 1,016046909 = LT

Pretvaranje jedinica mjere
U BC code-u (Code of safe practice for solid bulk cargoes,2004), u 11 poglavlju (section 11), dana je tablica za preračunavanje faktora slaganja tereta iz metričkog u anglosaksonski sustav i obratno. Koriste se sljedeći izrazi: 1m3/MT = 35 87ft3/LT 35,87ft 1ft3/LT = 0,02788m3/MT 0 02788m

56 ft³/LT = 1,5613 m³/MT

0,84 m³/MT = 30,13ft³/LT

Odnos između težine, volumena i faktora slaganja
 

 

Faktor slaganja je prostor koji zauzima jedna tona tereta. Za pretvaranje težine u odgovarajući volumen koristi se sljedeći izraz: Volumen (m³)= Težina (t) X Faktor slaganja (m³/t) Množenjem faktora slaganja sa težinom ( j g j (masom) tereta dobije se ) j ukupni potrebni prostor koji će zauzeti taj teret skladištu. Primjer 1: Koliko će prostora zauzeti 1200 t cementa u vrećama ( (fs=1,02 m³/t)? , ) 1200x1,02= 1224 m³

Poznavajući kapacitet skladišta pomoću faktora slaganja može se odrediti koliko tereta brod može ukrcati u to skladište.

Odnos između težine, volumena i faktora slaganja

Primjer 2: 250 tona paletiziranog tereta ima SF 1,8 m³/t. Uz pretpostavljeni izgubljeni prostor od 5% izračunati koliko će prostora u skladištu zauzeti taj teret teret. V= TxSF; V=250 (t) x 1,8 (m³/t) = 450m³ - prostor 5% (0,05) x 450m³ = 22,5m³ - izgubljeni prostor za 450m³ tereta Ukupni prostor=450+22,5=472,5m³

Primjer 2 – nastavak: Ako je teret ukrcan u skladište kapaciteta 1200 m³ izračunati preostali prostor za drugi teret: Preostali prostor= 1200-472,5= 727,5 m³ Primjer 2 – nastavak: Izračunati težinu tereta (SF 1,3 m³/t uz pretpostavljeni izgubljeni prostor 5%) koji se može ukrcati u preostali prostor toga skladišta. t t kl dišt Preostali prostor= 727,5 – (727,5x0,05)= 691,125 m³ Volumen tereta= 691,125 m³ Težina tereta= V/SF= 531,63 t

Zaključak:  Faktor slaganja je p r o s t o r koji zauzima jedna tona dobro složenog tereta pripremljenog za pomorski prijevoz.  Može uključivati i izgubljeni prostor (onda je faktor slaganja = srednji prostor koji zauzme 1 t tereta složenog na brodu); ovako dobiveni faktori slaganja nisu dobri jer je izgubljeni prostor promjenljiva veličina.  Faktor slaganja nije egzaktna veličina (SF istog tereta može varirati ovisno o prirodi t t području i k j ž i ti i i di tereta, d čj iz kojega dolazi teret, obliku i načinu pakiranja).  Što je manji SF veća je težina tereta (željezna ruda SF=0,28 m³/t; pamuk u balama 2,78 m³/t).

IZGUBLJENI PROSTOR (eng. Broken stowage)
Izgubljeni prostor je:  prostor između koleta  prostor koji zauzima zaštitni materijal  slobodan prostor oko tereta  prostor između sponja i rebara Izražava se kao postotak volumena tereta i varira ovisno o prirodi tereta.

IZGUBLJENI PROSTOR nastaje zbog

nepravilnog oblika skladišta  različitih zapreka u skladištu (ljestve, cijevi, upore) )  nepravilnog oblika tereta  zaštitnog materijala (podloge i obloge)

IZGUBLJENI PROSTOR smanjuje se

 

zbijenim slaganjem slaganjem paketa pogodnog oblika u prostor između g glavnog tereta g popunjavanjem praznog prostora (manjim paketima, manje vrijednom robom, robom pogodna oblika u prostor između rebara)

IZGUBLJENI PROSTOR
 

Najviše ovisi o vrsti tereta. Najmanji je za rasute terete (cca 2%), a najveći za terete t t u smotcima ili k l ti t i kolutima ( (cca 7 -15%). 15%) Veći je u pramčanim i krmenim skladištima nego u ostalima. ostalima Prema nekim autorima izgubljeni prostor iznosi od 5% do 50% ukupnog teretnog prostora(Leeming), dok prostora(Leeming) kod drugih autora iznosi od 5% do 35% ukupnog teretnog p g prostora(Petri) ( ) Izgubljeni prostor veći je kod skladišta koja nisu pravilnih oblika (pramčano i krmeno skladište)

Postavlja se pitanja kada je stvarno neiskorišteni prostor oko tereta i izgubljeni prostor

Razmotriti ćemo nekoliko situacija

1° Uk j generalnog t t malog f kt Ukrcaj l tereta l faktora slaganja l j

2° K t j Kontejnerski b d pun k t j ki brod kontejnera

3° Brod za prijevoz rasutog tereta 3

TERETI U POMORSKOM PROMETU

OŠTEĆENJA TERETA PRILIKOM RUKOVANJA RUKOVANJA, SLAGANJA I PRIJEVOZA

UZROCI OŠTEĆENJA TERETA
Curenje Rasipanje Lom Promjena kakvoće Krađa Vlaga Temperatura Požar

KVALITETA AMBALAŽE KVALITETA RUKOVANJA Ukr./Iskr. KVALITETA SKLADIŠTA K V A L I T E T A N A D Z O R A

K V A T E LI R T E E T T A A

CURENJE

Teret u tekućem stanju u bocama bidonima bačvama tank bocama, bidonima, bačvama, kontejnerima, kamionima cisternama, tank vagonima, vagonima brodovima tankerima Potpun gubitak vrijednosti tereta koji iscuri

kvalitetna ambalaža sprječava curenje Štete nastaju k posljedica: Š j kao lj di

rukovanja grubom nepažnjom nepravilnim slaganjem i učvršćivanjem u izvanrednim okolnostima (veliko nevrijeme i sl.)

RASIPANJE

Svaki teret u krutom stanju koji nije komadni ( vrećama, sanducima, k d i (u ć d i kontejnerima, brodskim skladištima) Djelomični ili potpuni gubitak vrijednosti tereta

kvaliteta ambalaže varira (od loše do dobre) ovisno o vrijednosti tereta i zemlji ukrcaja o ambalaži i o kvaliteti rukovanja ovisi koliko će se tereta rasuti (ako je teret zapakiran) rasuti teret – rasipanje ovisi o metodama ukr./iskr. tereta

TERET CGM
(CORN GLUTEN MEAL) KUKURUZNO BRAŠNO

LOM

Svaki neelastični teret (staklo, keramika (staklo keramika, porculan, kupe, neki generalni tereti) U pravilu potpuni gubitak vrijednosti tereta

Štete nastaju kao posljedica:

grube nepažnje rukovanjem prilikom b ž j k j ilik ukrcaja ili iskrcaja tereta nepravilnog slaganja tereta (nepoštivanje oznaka položaja koleta- ‘’this side up’’)

PROMJENA KVALITETE

Teret pokvarljive prirode (svježe voće i povrće, meso, riba, jaja, sirevi i sl.) Djelomični gubitak vrijednosti, a ponekad i p p potpuni

ambalaža uglavnom zadovoljava b l ž l d lj Štete nastaju kao posljedica:

slabe kvalitete tereta  nezadovoljavajućih uvjeta skladištenja  slabe kontrole za vrijeme transporta  u manjoj mjeri zbog nepažljivog ukr./iskr. ukr /iskr tereta

KRAĐA

Teret velike vrijednosti Ako je teret ukraden i nije pronađen onda nastaje za d t d š j vlasnika potpuni t j dotadašnjeg l ik t i gubitak tereta (njegove vrijednosti)

 

ovisi o broju manipulacija s robom j p j tijekom ukrcaja/iskrcaja osigurati nadzor nad robom Štete Št t nastaju kao posljedica: t j k lj di

grubog rukovanja s teretom koji je uzrok šteti na ambalaži koja omogućuje lakši p j g j pristup p skupocjenoj robi obično se krade iz oštećenih i otvorenih koleta

VLAGA

Gotovo svi tereti koji se prevoze osjetljivi su na vlagu (velika većina rasutih i generalnih tereta) Skloni su joj tekstilni, p j j , prehrambeni, kemijski i , j drugi proizvodi, te higroskopični tereti Uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak robe (stvrdnjavanje, pljesnivost, truljenje)

Nastaje zbog:  kondenzacije  Ukrcaja/iskrcaja u nepovoljnim p vremenskim prilikama  Može potjecati od samog tereta (voće, biljni artikli, vuna, kože i dr ) artikli vuna dr.)  Vlažnog p g podložnog i obložnog materijala g g j

Štete nastaju kao posljedica: nezadovoljavajućeg skladišnog prostora  slabo ventiliranog skladišnog prostora  nepažnje - rukovanjem ukr./iskrc. za kišnog i vlažnog vremena

TEMPERATURA

Tereti koji zahtijevaju kontrolu temperature tijekom prijevoza i skladištenja (voće, povrće, jaja, ugljen, vino, pivo, bitumen...) Povišenje temperature nastaje zbog zagrijavanja sunčevim zračenjem zbog lokalnih zračenjem, izvora topline i prirode samog tereta Djelomični, Dj l ič i a ponekad i potpuni gubitak k d t i bit k vrijednosti tereta

Štete nastaju kao posljedica: smanjenja temperature od zahtijevane (robe ( b mogu postati b t ti bezvrijedne) ij d )  povećanja temperature od zahtijevane p j p j  nepravilnog smještaja na brodu  neadekvatnog ventiliranja tereta d k ili j

OPASNA PODRUČJA
Kontejneri su izloženi izravnom sunčevom zagrijavanju ij j

Teret izložen zagrijavanju od prostorije stroja

Teret izložen zagrijavanju od vrućih tankova dvodna s HFO

POŽAR

Tereti skloni samozagrijavanju i samozapaljenju, ali i svi ostali t ti k ji lj j li i t li tereti koji mogu gorjeti (većina tekućih tereta, rasuti tereti – ugljen, opasni tereti ...) U pravilu nastaje potpuni gubitak vrijednosti tereta, skladišnog prostora, a p ponekad i p j prijevoznog sredstva g

Štete nastaju kao posljedica: ljudske nepažnje – najčešće  neispravne električne instalacije  nepridržavanja propisanih uputa za rukovanje lako zapaljivim teretom  nepridržavanja pp zaštite

Veliki požar na novom p kontejnerskom brodu Hanjin Pennsylvania H ji P l i 2002 g. g

Sumnja se da je nedeklarirani opasni teret ukrcan u skladište na nepropisan način

TERETI U POMORSKOM PROMETU

OPASNI TERETI

ŠTO JE OPASAN TERET?
Opasan teret je svaki onaj teret koji je zbog svojih svojstava opasan i može nanijeti štetu brodu i osobama na brodu  IMO > MSC > IMDG International Maritime Organization

SOLAS CHAPTER VII PART(A) “CARRIAGE OF DANGEROUS GOODS IN PACKAGED FORM”

Maritime Safety Committee
REZOLUTION MSC.122(75)

International Maritime Dangerous Goods Code

IMDG -code
IMDG kodeks razvrstava sve opasne terete u 9 klasa i zagađivače morskog g g okoliša (marine pollutants)  IMDG kodeks sastoji se od tri knjige

IMDG code – volume 1 IMDG code – volume 2 ol me IMDG code - supplement pp

1. 1 2. 3.

4. 5. 6. 6

7.

Prva knjiga sastoji se od 7 dijelova Opće odredbe definicije i obučavanje odredbe, Klasifikacija Lista opasnih tereta i izuzeća ograničenih količina Zahtjevi za pakiranjem i tankovima Pakiranje Konstrukcija i testiranje pakiranja veliki pakiranja, paketi, prijenosni tankovi i vozila s tankovima za prijevoz opasnih t i t k i ij ih tvari Zahtjevi koji se od ose na ope ac je u a tje oj odnose a operacije prijevozu

KLASIFIKACIJA OPASNIH TERETA
1. 1 EKSPLOZIVI 2. PLINOVI 3. ZAPALJIVE TEKUĆINE Ć 4. ZAPALJIVE KRUTE TVARI 5. OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI PEROKSIDI 6. OTROVNE I ZARAZNE TVARI 7. RADIOAKTIVNE TVARI 8. KOROZIVNE TVARI 9. 9 RAZNE OPASNE TVARI

KLASA 1 – EKSPLOZIVI
(IMDG(IMDG-code volume 1 chapter 2.1) Eksplozivi koji se obrađuju u IMDG kodeksu su:  Eksplozivne tvari (izuzev onih koje su preopasne za transport ili onih kod kojih je opasnost takva da spadaju u neku drugu klasu) kl )  Eksplozivni materijali  Pirotehničke tvari

KLASA 1 – EKSPLOZIVI

 

Eksplozivna tvar (explosive substance) je kruta ili tekuća tvar koja je sama po sebi sklona kemijskoj reakciji uz posljedicu razvijanja plina, kod takve temperature i pritiska i takvoj brzini da uzrokuje štetu okolini. Tu su uključene pirotehničke t i pa i onda k d ne proizvode klj č i t h ičk tvari d kada i d plinove. Pirotehnička tvar (pyrotechnic substance) je tvar ili mješavina tvari napravljenih za uzrokovanje učinaka: toplinom, svjetlom, zvukom, plinom, dimom ili kombinacijom navedenih. k bi ij d ih Eksplozivni materijal (explosive article) podrazumijeva materijal koji sadržava jednu ili više eksplozivnih tvari tvari. Masovna eksplozija (mass explosion) podrazumijeva učinak eksplozije takav da g p j gotovo cijeli teret doslovno j nestane.

Klasa 1. podijeljena j u 6 razreda p j j je
Razred 1.1 – tvari i materijali koji uzrokuju masovnu eksploziju Razred 1.2 – tvari i materijali koji izazivaju lančanu eksploziju, ali ne i masovnu Razred 1.3 – tvari i materijali koji imaju opasnost od zapaljenja ili manje eksplozije, ili oboje, ali ne i od p j masovne eksplozije Razred 1.4 – tvari i materijali koji ne predstavljaju značajnu opasnost Razred 1 5 – neosjetljive tvari s opasnošću od masovne 1.5 eksplozije Razred 1.6 – neosjetljive tvari koje nemaju opasnost od masovne eksplozije RAZREDI SU PODIJELJENI PREMA STUPNJU OSJETLJIVOSTI EKSPLOZIVA

OZNAČAVANJE EKSPLOZIVA

Oznake razreda 1 1 do 1 3 1.1 1.3 - Oznaka može sadržavati natpis EXPLOSIVE, EXPLOSIVE brojčanu oznaku razreda i grupe kompatibilnosti (npr. 1.1D) ili UN broj

OZNAČAVANJE EKSPLOZIVA

Oznake eksploziva razreda 1.4 do 1.6 p

OZNAČAVANJE EKSPLOZIVA
** - mjesto za razred unutar j klase (1.4)(UN No) for division *- mjesto za podudarnost grupe for compatibility group 1 – oznaka klase label of class

KLASA 2 – PLINOVI (IMDG- d (IMDG-code volume 1 chapter 2 2) l h t 2.2)
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze plinovi 2.1 Zapaljivi plinovi

2.2 2 2 Nezapaljivi i neotrovni plinovi

2.3 2 3 Otrovni plinovi

Plin je tvar koja 1. 1 pri 50°C ima pritisak para veći od 50° 350 kPa, ili 2. je u potpunosti u plinovitom stanju pri 20° 20°C i standardnom tlaku od 101 3 kPa 101,3

U transportne svrhe plin se opisuje njegovim fizičkim stanjem kao:
1. Stlačeni plin ( u pakiranju na -50°C je potpuno 50° plinovit) p ) Kritična temperatura manja ili jednaka -50°C 50° 2. 2 Ukapljeni plin (u pakiranju na -50°C je 50° djelomično ukapljen) a dijeli se na: - ukapljeni plin pod visokim tl k k lj i li d i ki tlakom Kritična temperatura između -50°C i +65°C 50° +65° - ukapljeni plin pod niskim tlakom Kritična temperatura iznad 65°C 65°

U transportne svrhe plin se opisuje njegovim fi ički stanjem k fizičkim t j kao:
3. Hlađeni ukapljeni plin ( u pakiranju je djelomično ukapljen zbog vlastite niske temperature) 4. Topljivi plinovi (u pakiranju je pod tlakom otopljen u tekućinu koja ga rastvara – topi) )

Klasa 2 podijeljena je u 3 razreda

Razred 2.1 – zapaljivi p p j plinovi flammable gases Razred 2 2 – nezapaljivi i neotrovni plinovi 2.2 nonnon-flammable, non-toxic gases nonRazred 2.3 – otrovni plinovi toxic gases

KLASA 3 –ZAPALJIVE TEKUĆINE
(IMDG(IMDG-code volume 1 chapter 2.3)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive tekućine u transportu

U kl klasu 3 spadaju d j

Zapaljive tekućine Tekući neosjetljivi eksplozivi

Klasa 3 podijeljena je u tri grupe pakiranja ovisno o točki plamišta

Grupa p pakiranja I II III

Plamište °C (zatvoreni čep) ≤ -18 18 ≥ -18 do < 23 ≥ 23 do ≤ 61

Vrelište °C ≤ 35 > 35 > 35

Plamište zapaljive tekućine je najniža temperatura tekućine pri kojoj njezine pare čine zapaljivu smjesu sa zrakom (tekućina će se zapaliti ako joj prinesemo otvoreni plamen – nije isto što i temperatura samozapaljenja) Ovaj podatak daje nam informaciju o riziku eksplozivne ili zapaljive smjese u slučaju kada tekućina iscuri iz pakovanja Zapaljive t k ći se ne mogu upaliti d kl god Z lji tekućine liti dokle d temperaturu tekućine držimo ispod temperature plamišta l išt

Određivanje točke plamišta Određena količina tekućine stavi se u posudu na temperaturu ispod očekivanog plamišta. Posuda s tekućinom se lagano zagrijava i povremeno se mali plamen prinosi površini tekućine. Plamište je najniža temperatura pri kojoj se primijeti bljesak plamena.

Plamište se određuje na dva načina u IMDG kodeksu: k d k Određivanje metodom zatvorenog čepa ( (closed cup methods) p ) Određivanje metodom otvorenog čepa (open cup methods)

Plamište će metodom otvorenog čepa uvijek biti nekoliko stupnjeva više nego plamište određeno metodom zatvorenog čepa U pravilu plamište se određuje metodom zatvorenog čepa, a naročito gdje je temperatura plamišta oko 23°C 23°

KLASA 4 –ZAPALJIVE KRUTE TVARI (IMDG(IMDG-code volume 1 chapter 2.4)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive krute tvari u transportu 4.1. zapaljive krute tvari

4.2. 4 2 tvari sklone samozapaljenju

4.3. tvari koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove

Zapaljive k t t i dij l se u 3 razreda: Z lji krute tvari dijele d

4.1 Zapaljive krute tvari – koje su lako zapaljive ili mogu uzrokovati ili doprinijeti požaru trenjem i samoreaktivne tvari koje imaju snažnu toplinsku reakciju te kruti neosjetljivi eksplozivi koji mogu eksplodirati ako nisu zadovoljavajuće razdvojeni

4.2 Tvari sklone samozapaljenju – one tvari koje 42 su sklone spontanom zagrijavanju u uobičajenim okolnostima u transportu, ili se zagrijavaju u dodiru sa zrakom, te tada postaju g j j j zapaljive 4.3 4 3 Tvari koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive plinove – u dodiru s vodom mogu se spontano zapaliti ili ispuštaju zapaljive plinove u opasnim količinama

KLASA 5 –OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI O G S PEROKSIDI O S ( (IMDG(IMDG-code volume 1 chapter 2.5) p )
 Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze oksidirajuće

tvari i organski peroksidi u transportu

5.1 Oksidirajuće tvari

5.2 Organski peroksidi

5.1 Oksidirajuće tvari su tvari koje nisu nužno zapaljive ali mogu doprinijeti ili uzrokovati zapaljenje drugih materijala Takve tvari materijala. povećavaju rizik (jakost) požara.

5.2 Organski peroksidi su organske tvari dvovalentne strukture (-0-0-) i mogu biti smatrani derivatom (hidrogen peroksida, gdje su jedan ili oba hidrogen atoma zamijenjena organskom osnovom.  Organski peroksidi su termalno nestabilne tvari koje su: I. sklone eksplozivnom rastvaranju II. II brzo goruće III. osjetljive na udarac ili trenje IV. opasnog dj l djelovanja u d di s d i t i j dodiru drugim tvarima
V.

štetne za ljudske organe ( j g (koža, oči) , )

KLASA 6 –OTROVNE I ZARAZNE TVARI (IMDG(IMDG-code volume 1 chapter 2.6)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze otrovne i zarazne tvari u transportu transport

6.1 Otrovne (toksične) tvari – su one tvari koje mogu ( ) j g uzrokovati smrt ili ozbiljno oštetiti ljudsko zdravlje ako se p g j , udahnu ili dođu u j progutaju, dodir s kožom

6.2 Zarazne (infektivne) tvari – one tvari koje sadrže ( ) j mikroorganizme (bakterije, viruse, parazite, gj gljivice) ili njihov spoj ( ) j p j (hibride ili mutante) za ) koje se zna ili opravdano sumnja da uzrokuju zarazne bolesti u životinja i ljudi j j

Klasifikacija infektivnih tvari prema grupi rizika: Grupa rizika 4 G i ik
Mikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se lako prenosi s osobe na osobu, osobu te ne postoje pouzdani tretman i mjere zaštite zaštite.

Grupa rizika 3
Mikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se ne širi lako i za koje lako, postoje tretman i preventiva

Grupa rizika 2
Mikroorganizmi koji uzrokuju bolest, bez većih posljedica na zdravlje i širenje, postoji uspješan tretman i prevencija.

Grupa rizika 1
Mikroorganizmi kojih ima u tolikoj količini da se ne smatraju infektivnim tvarima u IMDG kodeksu (pesticidi)

KLASA 7 –RADIOAKTIVNI MATERIJALI
( (IMDG-code volume 1 chapter 2.7) p )

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze radioaktivni materijali(tvari) u transportu

Radioaktivni materijal podrazumijeva svaki materijal koji d ž k ji sadržava radioaktivnu aktivnu k di kti kti koncentraciju i gdje t ij dj ukupna aktivnost prelazi zračenje od 74 Bq (1 Bq=1 raspad/1s). raspad/1s) Radioaktivnost je svojstvo koje posjeduje jezgra nekih elemenata da spontano emitiraju konstantno p j zračenje. Rezultat je raspad radioaktivnog materijala. Oko 60 prirodnih elemenata ima radioaktivna svojstva aut transportu se susreću uran i plutonij. t ć l t ij

KLASA 8 – KOROZIVNE TVARI
(IMDG-code volume 1 chapter 2.8)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze korozivne tvari u transportu

KOROZIVNE TVARI su t i k j ć k ij k tvari, koje će kemijskom reakcijom k ij uzrokovati štetu u dodiru s živim organizmima, a u slučaju izljeva doći će do oštećenja ili potpunog uništenja, materijala i tereta. Prema pH vrijednosti (stupnju ionizacije) razlikujemo kiseline lužine. ki li i l ži Kiseline (pH od 0 do 7): - anorganske ( lf t k (sulfatna, dušična, kl id d šič kloridna...) pH≈0 ) H 0 - organske (etanska, octena...) pH od 2 do 5 Lužine (pH od 7 do 14): - natrijeva i kalijeva lužina - amonijak natije karbonat amonijak, natijev

KOROZIVNE TVARI se dijele u tri grupe pakiranja s obzirom na stupanj opasnosti koji se javlja u prijevozu (stupanj opasnosti određen je prema oštećenju kože usljed djelovanja tih tvari) : p pakiranja I: vrlo opasne tvari i p p j p preparati Grupa p Grupa pakiranja II: tvari i preparati koji predstavljaju srednju opasnost Grupa pakiranja III: tvari i preparati koji predstavljaju manju opasnost

KLASA 9 – RAZNE OPASNE TVARI
(IMDG-code volume 1 chapter 2.9)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze razne opasne tvari u transportu

Razne opasne tvari su one tvari koje se ne mogu svrstati u nijednu od spomenutih klasa, a mogu biti opasnog karaktera (SOLAS ch.VII part A) ili se na njih p j j j p p ) j primjenjuju pravila MARPOL 73/78 (Annex III) Što se tiče pakiranja ova grupa opasnih tereta spada u II i III grupu pakiranja

ONEČIŠĆIVAČI MORA
(IMDG-code volume 1 chapter 2.10)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zagađivači mora u transportu

ONEČIŠĆIVAČIMA MORA smatraju se one tvari kojima se bavi MARPOL 73/78 Annex III a radi III, njihovog potencijalnog nakupljanja u morskoj hrani ili zbog njihove otrovnosti za život u moru moru, predmet su propisa spomenute konvencije. Dijele Dij l se na: p – s potencijalom onečišćenja pp – s velikim potencijalom onečišćenja N.O.S. •-NOS

Svi oni tereti koji se prevoze u tekućem stanju pri temperaturi od 100°C ili većoj, te krute j prevoze na temperaturi 240°C p tvari koje se p i više moraju imati sljedeću oznaku:

Za vrijeme fumigacije broda na brod i prostor koji je podložan fumigaciji postavlja se j sljedeća oznaka:

DOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETE

ISPRAVA O PRIJEVOZU (osoba koja stavlja ( b k j t lj opasan teret u promet) sadrži:
      

vrstu, vrstu kemijski i tehnički naziv te UN broj težinu i broj komada ostale važne podatke izjavu o udovoljavanju uvjetima za prijevoz opasne tvari ime i adresa pošiljatelja i primatelja naznaku da je uz ispravu predana posebna uputa o mjerama sigurnosti potpis i pečat pošiljatelja

DOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETE

UPUTA O POSEBNIM MJERAMA SIGURNOSTI
vrsta opasnosti i posljedice  posebne mjere pri nezgodi  postupak s osobom koja dođe u dodir s opasnom t i tvari  naziv i adresa osobe/tvrtke koju se mora obavijestiti u slučaju nezgode

DOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETE

DEKLARACIJA O OPASNIM TVARIMA
količina i način rukovanja  izjava da pakiranje udovoljava propisima i da je ambalaža u ispravnom stanju  podaci o brodu  predviđeno vrijeme zadržavanja p j j  plan smještaja opasnih tvari  izjava da su na brodu provedene propisane mjere

PAKIRANJE OPASNIH TERETA
     

Pakiranje opasnih tereta mora biti: ispravno i u dobrom stanju vodonepropusno takve vrste (materijala) da je unutarnja površina pakiranja kompatibilna s opasnom tvari koja je u njoj pakirana Sposobno izdržati uobičajene opasnosti pri rukovanju i prijevozu morem Ako je za pakiranje tekućina uporabljen upijajući i ublažavajući materijal mora biti takav da:
  

Svede na najmanju moguću mjeru opasnosti koje može izazvati ta tekućina Spriječi pomicanje i osigura da je posuda uvijek obuhvaćena sa svih strana U dovoljnoj količini da upije tekućinu u slučaju razbijanja posude

  

U posudama u koje se p p j puni tekućina mora se ostaviti dovoljno j ekspanzijskog prostora Posude pod tlakom moraju biti redovito ispitane Prazne neočišćene posude tretiraju se na isti način kao i pune p j p posude

KATEGORIJE PAKIRANJA OPASNIH TERETA

Opasni tereti pakiraju se prema klasama opasnosti. Svakoj klasi dodijeljena je grupa (kategorija) pakiranja (osim klasama 2 7 i 9) 2, Opasni tereti klasa 1, 3, 4, 5, 6 i 8 mogu prema stupnju opasnosti imati jednu od sljedećih grupa pakiranja:
  

Grupa pakiranja I (PG I) – visoki stupanj opasnosti Grupa pakiranja II (PG II) – srednji stupanj opasnosti Grupa pakiranja III (PG III) – mali stupanj opasnosti

OZNAČAVANJE OPASNIH TERETA

  

Opasni tereti MORAJU se označiti ispravnim tehničkim nazivom; nije dopuštena uporaba samo trgovačkog naziva Pakiranja opasnih tereta moraju biti označena jasno vidljivom oznakom, otiskom ili naljepnicom Oznaka mora jasno upozoriti na opasna svojstva robe Tehnički naziv, oznaka, otisak ili naljepnica mora biti takva da se obavijest može pročitati na paketima potopljenim u morskoj vodi najmanje tri mjeseca Pod ove odredbe ne spadaju:
  

Paketi s robom malog stupnja opasnosti g p j p Paketi sa ograničenim količinama opasnih tvari Paketi složeni u jedinice tereta (jedinice moraju biti propisno ) označene)

O OZNAČAVANJE O S Č J OPASNIH TERETA

Vanjske površine pakiranja treba označiti naljepnicama sljedećih karakteristika:
 

Veličine min. 250X250 mm za prijevozne jedinice tereta (vagoni, kamioni prikolice, kontejneri...) Veličine min. 100X100 mm za pakete i p p pakiranja ( j (osim kad zbog svoje g j veličine mogu biti označeni samo manjim naljepnicama) Mora biti ispisan crnim slovima ne manjim od 65 mm M i i i l i ji d Može biti smješten na bijeloj podlozi donje polovine naljepnice razreda opasnosti ili na narančastoj pravokutnoj naljepnici visine 120 mm, širine 300 mm s crnim rubom (smješten neposredno uz naljepnicu razreda opasnosti) Na kontejner po jedan na svakoj strani Na željeznički vagon najmanje jedan na svakoj strani Na svim drugim prijevoznim jedinicama najmanje na obje strane te stražnjem kraju jedinice

Sve pošiljke opasne robe moraju imati UN broj sljedećih karakteristika:
 

Na prijevoznoj jedinici tereta treba istaknuti plakate na sljedeći način:
  

O OZNAČAVANJE O S Č J OPASNIH TERETA

 

Ukoliko pakiranja ili prijevozne jedinice sadrže terete sa dodatnom opasnosti ( b idi d d i (subsidiary risk) potrebno j i k) b je postaviti dodatne plakate Dodatni plakati ne sadrže broj razreda opasnosti u donjem uglu naljepnice Oznaka morski polutanti mora imati sljedeće p j karakteristike:
   

Boja oznake mora biti različita od boje ambalaže Ako se koristi naljepnica onda mora biti crna i bijela Minimalna duljina stranice trokuta (za oznake na paketima) 100 mm (osim za male pakete) Za prijevozne jedinice ova veličina ne smije biti manja od 250 mm

Prazna pakiranja tretiraju se na isti način kao i puna pakiranja

Dimenzije simbola i znakova kojima se označava pošiljka u kojoj se nalazi opasan teret

Minimalno dopuštena duljina stranice znaka je 250mm za prijevozne jedinice i 100 mm za pakete

Postavljanje oznaka opasnih tereta na različitim oblicima pakiranja
Oznake opasnosti moraju biti tako p postavljene da su j vidljive sa svake strane pakiranja

OZNAČAVANJE OPASNIH TERETA

Svrha S h označavanja opasnih t t č j ih tereta ispravnim tehničkim nazivom, UN brojem i pripadajućim oznakama klase opasnosti je:
Brza i jednostavna identifikacija tijekom transporta  Određivanje postupaka u nuždi (Emergency Schedules – EmS) koji se mogu zahtijevati u slučaju propuštanja ili nezgode sa opasnim teretom

Zahtjevi koji se odnose na operacije u prijevozu (IMDG-code volume 1 chapter 7.1 and 7.2)

SLAGANJE (STOWAGE)

Tvari, Tvari materijali i artikli trebaju se slagati na brodu prema Dangerous Goods listi koja svrstava opasne terete u 5 kategorija slaganja: g j Kategorija slaganja A Kategorija slaganja B K t ij l j Kategorija slaganja C g j g j Kategorija slaganja D Kategorija slaganja E

Ovisno o brodu(putničkom ili teretnom) te o teretnom), broju putnika na brodu ako ih ima, ove kategorije ukazuju gdje ć k t ij k j dj ćemo smjestiti j titi pojedini opasni teret: Na palubu ili ispod palube Samo na palubu Samo ispod palube Zabranjen ij Z b j prijevoz (b d i k ji prevoze 12 (brodovi koji ili više putnika)

ODVAJANJE TERETA (Segregation)

Za odvajanje opasnog tereta prilikom slaganja na brod i transporta općenito koriste se sljedeći brojevi izrazi: broje i i i ra i “Away from” (2) “Separated from” Separated from “Separated by a complete compartment or hold form form” (4) Separated longitudinally by an intervening complete compartment or hold form”
(1)

(3)

NEKOMPATIBILNI TERETI
Nekompatibilni tereti trebaju biti odvojeni jedan od drugog.  Dvije supstance ili robe smatrati će se međusobno nekompatibilnima kada njihovo j zajedničko skladištenje može rezultirati povećanom opasnošću u slučaju curenja ili bilo koje druge nesreće.

“Away from Away from”
PODRUČJE ZABRANJENOG SLAGANJA Nekompatibilna tvar odvaja se tako da u nikojem slučaju ne može doći do nesreće, ali nesreće se može prevoziti u istom odjeljenju, skladištu ili palubi. Mi i l horizontalna t l Minimalna h i udaljenost mora biti 3m vodoravno, projicirano okomito. k it

3m

3m

“Separated from” Separated from

6m min. Nekompatibilna tvar kada je složena ispod palube ne smije biti u istom odjeljenju ili skladištu. U slučaju kada je paluba koja ih dijeli vodo i vatro nepropusna okomita separacija može biti dopuštena u istom skladištu. Na palubi ova separacija podrazumijeva najmanje 6m horizontalne udaljenosti između nekompatibilnih paketa

“Separated by a complete compartment or hold ”
12m min. Podrazumijeva i horizontalno i P d ij h i t l okomito odjeljivanje. Kada paluba nije vodo i vatro p j nepropusna onda je dozvoljeno samo horizontalno odjeljivanje. Kada je nekompatibilan teret na palubi minimalno odvajanje je 12m. Kada je nekomp. teret na palubi i odmah ispod palube odvajanje je min. 12m

“ Separated longitudinally by an intervening p g y y g complete compartment or hold form”
24m min. Podrazumijeva i horizontalno odvajanje. Kada je nekompatibilan teret na palubi minimalno odvajanje je 24m. Kada je nekomp. teret na palubi i odmah ispod palube odvajanje je min. 24m. U skladištu ovaj teret mora biti odvojen najmanje 24m koja uključuju jedno cijelo uzdužno odjeljenje

SEGREGACIJSKA TABLICA
IMO Class 1.1, 1.2, 1.5 1.3, 1.6 13 16 1.4 2.1 2.2 2.3 3 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2 6.1 6.2 7 8 9 4 2 2 4 4 4 4 4 4 2 4 2 4 X 4 2 2 4 3 3 4 4 4 2 4 2 2 X 2 1 1 2 2 2 2 2 2 X 4 2 2 X 1.1 1.2 1.5 1.3 1.6 1.4 2.1 4 4 2 X X X 2 1 2 X 2 2 X 4 2 1 X 2.2 2 2 1 X X X 1 X 1 X X 1 X 2 1 X X 2.3 2 2 1 X X X 2 X 2 X X 2 X 2 1 X X 3 4 4 2 2 1 2 X X 2 1 2 2 X 3 2 X X 4.1 4 3 2 1 X X X X 1 X 1 2 X 3 2 1 X 4.2 4 3 2 2 1 2 2 1 X 1 2 2 1 3 2 1 X 4.3 4 4 2 X X X 1 X 1 X 2 2 X 2 2 1 X 5.1 4 4 2 2 X X 2 1 2 2 X 2 1 3 1 2 X 5.2 4 4 2 2 1 2 2 2 2 2 2 X 1 3 2 2 X 6.1 2 2 X X X X X X 1 X 1 1 X 1 X X X 6.2 4 4 4 4 2 2 3 3 3 2 3 3 1 X 3 3 X 7 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 1 2 X 3 X 2 X 8 4 2 2 1 X X X 1 1 1 2 2 X 3 2 X X 9 X X X X X X X X X X X X X X X X X

Segregation rules within Class 1

1- away from.....4- Separated longitudinally by an intervening complete compartment or hold form X- The segregation, if any, is shown in the Dangerous Goods List

Druga knjiga sastoji se od : DANGEROUS GOODS LIST (LISTE OPASNIH TERETA) LIMITED QUANTITIES EXCEPTIONS IZNIMKE OGRANIČENIH KOLIČINA

OBJAŠNJENJE UPOTREBE DANGEROUS GOODS LISTE Karakteristike svakog opasnog tereta dane g p g su u 18 stupaca. Značenje svakog stupca objašnjeno je Drugoj knjizi (Volume 2) poglavlju 3.2.1

BROJ STUPCA Stupac p 1.(18.) Stupac 2. Stupac 3. 3 Stupac 4. 4

OBJAŠNJENJE UN No. Broj opasnog tereta prema UN Propper shipping name Ime koje se koristi za opasni teret pod stanovitim UN brojem Class or Division Klasa ili podjela unutar klase (V1 Ch2 1 ) (V1,Ch2.1.) Subsidiary risk(s) Rizik koji se javlja a nije obuhvaćen klasom spomenutom u Stupcu 3.

BROJ STUPCA Stupac p 5. Stupac 6. Stupac 7. Stupac 8.

OBJAŠNJENJE Packing g p g group Predstavlja vrstu opasnosti pakiranja ( I, II ili III) Special provision Posebne odredbe dane pod brojem. p j Objašnjenje V2, Ch 3.3 Limited quantities Ograničene količine pakiranja. Objašnjenje V2, Ch 3.4 j j j Packing instructions , , , Oznaka “P” – V1, Ch 6.1, 6.2, 6.3

BROJ STUPCA Stupac p 8.

OBJAŠNJENJE Packing instructions g Oznaka “LP” – V1, Ch 6.6 Oznaka “BP” – V1, Ch 4.3 BP Bez oznake – nije dozvoljeno nikakvo p pakiranje j Oznaka “N/R” – tvar ne mora biti pakirana Special p p packing p g provision Oznaka “PP” – V1, Ch 4.1.4.1. Oznaka “L” – V1, Ch 4.1.4.3. L

Stupac p 9.

BROJ STUPCA Stupac 10. 10 Stupac 11.

OBJAŠNJENJE IBC Packing instructions Kombinacija b j K bi ij brojeva i slova l Objašnjenje – V1, Ch 6.5 IBC Special provision Posebne odredbe dane kombinacijom brojeva i slova. b j l Objašnjenje V1, Ch 4.1.4.2 IMO Tank instructions O Odnosi se na prijenosne tankove Objašnjenje V1, Ch 4.2.... UN Tank instructions Objašnjenje V1, Ch 4.2.7

Stupac S 12. Stupac 13.

BROJ STUPCA Stupac 14. 14 Stupac 15.

OBJAŠNJENJE Tank special provision Kombinacija b j K bi ij brojeva i slova “TP23” l Objašnjenje – V1, Ch 4.2.5.3 Ems No. Postupak u slučaju opasnosti od požara ili prosipanja i j Oznake prema EMS guide - supplement Stowage and segregation S Odnosi se na slaganje i odvajanje Objašnjenje V1, Ch 7 Properties and observations Kratak sažetak o teretu

Stupac S 16. Stupac 17.

Dodatak se sastoji od : j Emergency Response Procedures for Ship Carrying Dangerous Goods (The EmS guide) Medical first aid guide(MFAG) Reporting procedures R ti d IMO/ILO/UN ECE guidelines for Packing g g Cargo Transport Units Recomendations on the Safe use of Pesticides in Ships

Dodatak se sastoji od (nastavak): International Code for the Safe Carriage of g Packaged Irradiated Nuclear Fuel, Plutonium and High Level Radioactive Wastes on Board Ships (INF Code) Rezolucije i okružnice koje se odnose na IMDG kodeks i Dodatak

TERETI U POMORSKOM PROMETU

AMBALAŽA I NAČINI PAKIRANJA Ž Č TERETA U POMORSKOM PROMETU

AMBALAŽA I NAČINI PAKIRANJA TERETA U POMORSKOM PROMETU
    

Terminologija Funkcije ambalaže Čimbenici koji utječu na izbor ambalaže Vrste ambalaže Označavanje ambalaže

TERMINOLOGIJA
Pojam:  Proizvodi namijenjeni čuvanju i zaštiti robe od proizvođača do potrošača (skladištenje, transport) nazivaju se ambalažom.  Ambalažom se naziva sve ono u što se stavlja teret da bi se transportirao te se na taj način transportirao, sačuvala njegova vrijednost i kvaliteta.

Povijesni pregled i pravna regulativa
 

Ambalaža je t A b l ž j stara k lik i robna razmjena i koliko b j prošla je dugi razvojni put Danas u razvoju ambalaže sudjeluju posebni instituti koristeći najnovija znanstvena dostignuća na tome području g j Mnoge države razvile su i vlastite propise (standarde) vezane za pakiranje pojedine robe (DIN) a postoji i međunarodni standard (ISO) te (ISO), standardi za pakiranje opasnih tereta (IMDGC) Velike luke razvile su svoje propise i udruženja vezano za ambalažu (Maritime Association of The Port of NY)

Kompatibilnost ambalaže s teretom Ambalaža mora biti kompatibilna sa:  vrstom robe  svojstvima materijala od kojega je izrađena roba i đ b  oblikom robe ob o obe

FUNKCIJE AMBALAŽE
Različite funkcije ambalaže svrstane su u tri skupine:  primarne,  sekundarne,  tercijarne (dodatne funkcije- informacije o funkcije ponovnoj uporabi, reciklaži i sl.)

Primarne funkcije ambalaže j

-

Zaštitna f k ij Z štit funkcija Skladišna funkcija Ukrcajna i transportna funkcija

Zaštitna funkcija ambalaže j
Ambalaža A b l ž mora zaštititi robu od štititi b d  vanjskih utjecaja, gubitaka, štete i krađe  djelovanja statičkih i dinamičkih sila (vertikalna i horizontalna naprezanja, drmanje i udarci)  nepovoljnih klimatskih uvjeta (temperatura, vlažnost, padaline, sunčeva radijacija…) Ambalaža mora osigurati unutarnju i vanjsku zaštitu robe i spriječiti štetno djelovanje robe (živa bića, d (ži bić druge robe i okoliš) b k liš)

Skladišna funkcija j
Ambalaža mora izdržati sve uvjete j skladištenja robe u  otkrivenom skladišnom prostoru  natkrivenom skladišnom prostoru tk i kl diš t  zatvorenom s ad š o at o e o skladišnom p osto u prostoru  klimatiziranom skladišnom prostoru

Ukrcajna i transportna funkcija j p j
Važna j V ž je za učinkovit t či k it transport, manipulacije i t i l ij skladištenje robe i mora omogućiti  j d jednostavno rukovanje t k j  uštedu i efikasno iskorištenje prostora  formiranje jedinica generalnog tereta (palete, kontejneri) Ukrcajna i transportna funkcija zahtijeva od ambalaže vanjski oblik i čvrstoću pogodnu za ispunjenje gore navedenih uvjeta. i j j d ih j t

Sekundarne funkcije
Prodajna funkcija P d j f k ij Promotivna funkcija j Servisna funkcija Garancijska f k ij G ij k funkcija

   

Prodajna i p j promotivna funkcija j
 

Svrha S h prodajne f k ij j omogućiti što lakšu d j funkcije je ćiti št l kš prodaju robe Promotivni materijal postavljen na pakiranje i P ti i t ij l t lj ki j ima svrhu privući potencijalne kupce i pomoći pri prodaji robe Prodajna i promotivna funkcija imaju primarnu ulogu kod dizajna prodajne ambalaže dok su ambalaže, manje bitne kod transportne ambalaže Direktno su adresirane na kupca

Servisna i garancijska funkcija g j j

 

Pakiranje j di ih b P ki j pojedinih roba sadrži i f d ži informacije i ij instrukcije vezane za sadržaj i uporabu proizvoda (kemijski sastav doziranje lijekova sastav, lijekova, hranjiva vrijednost..) Proizvođač jamči za količinu i kvalitetu robe u pravilu u neoštećenom i originalnom pakiranju. Propisi zahtijevaju da roba bude vidljivo i jasno označena u pogledu njene naravi, sastava, težine, količine i roka trajanja.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA IZBOR AMBALAŽE

   

vrsta tereta i njegova svojstva trajanje ij t j j prijevoza vrsta i broj manipulacija s teretom j p j vanjski izgled ambalaže

Vrsta tereta i njegova svojstva j g j
 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

svojstva tereta od kojih će ovisiti vrsta ambalaže su: lomljivost j zapaljivost p pokvarljivost j osjetljivost na vlagu osjetljivost na nečistoće j j osjetljivost na mirise osjetljivost na temperaturu i svjetlo j j p j otrovnost eksplozivnost p

Trajanje prijevoza

Što dulji p j j prijevoz to ambalaža mora biti kvalitetnija i izdržljivija Dulji prijevoz može značiti i više ukr./iskr. ukr /iskr pa i to utječe na kvalitetu ambalaže Da li je luka u razvijenom ili nerazvijenom p području ( j (državi) )

Vrsta i broj manipulacija s teretom
Ovisi o:  broju transportnih sredstava koja se g j koriste da bi teret stigao iz mjesta proizvodnje do krajnjeg potrošača,  razvijenosti prekrcajnih terminala terminala,  broju carinskih i drugih kontrola. j g

Vanjski izgled ambalaže
 

 

O vanjskom izgledu ambalaže ovisi njezina p privlačnost krajnjim korisnicima j j npr. svakodnevna bombardiranja reklamama“odsad u novom pakiranju”, što je posljedica sve veće konkurencije na t žišt lj di ć k k ij tržištu, bez obzira na kvalitetu i cijenu proizvoda Dizajn zauzima važno mjesto u procesu proizvodnje ambalaže Jedna od funkcija dizajna je ‘’pridodati pridodati proizvodu takav vanjski izgled koji će u što većoj mjeri zadovoljiti ukus kupca i potaknuti ga na k kupnju robe’’. j b ’’

VRSTE (PODJELA) AMBALAŽE

Prema:  Materijalu izrade  Osnovnoj funkciji ambalaže  Trajnosti

Podjela ambalaže prema materijalu izrade
      

Papirna i k t P i kartonska ambalaža k b l ž Ambalaža od laminiranih materijala j Plastična ambalaža Tekstilna ambalaža Drvena ambalaža Staklena ambalaža Metalna ambalaža

Papirna i kartonska ambalaža

 

Vrlo često u uporabi Izrađuju se razne vrste vreća vrećica i vreća, kartonskih kutija Papir i tanji karton koriste se za j zamatanje robe

Papirna i kartonska ambalaža
Papir: P i  Izrađuje se od celuloznih vlakana (drvo, pamuk, slama i dr biljna vlakna) dr.  Težina manja od 225 g/m² Karton:  Izrađuje se od celuloznih vlakana  Težina od 150 do 600 g/m² g  Razlikuje se prema broju slojeva Valovita ljepenka:  Sastavljena od više slojeva papira lijepljenog na ‘’val’’ (dvoslojni- sedmeroslojni- prema broju slojeva papira)  O obliku i di blik dimenzijama vala ovisi č t ć lj ij l i i čvrstoća ljepenke k

Valovita ljepenka
Jednoslojna ljepenka Dvoslojna ljepenka Troslojna ljepenka Četveroslojna ljepenka O broju slojeva i obliku vala ovisi čvrstoća ljepenke Val je obično sinusoidalnog, ali može biti i kvadratičnog oblika

Vrste kartonske i ambalaže od ljepenke
    

Od kartona i ljepenke izrađuju se razne vrste sklopivih kutija Kutije služe za pakiranje različitih vrsta tereta (voće i povrće, različiti prehrambeni proizvodi) Ovisno o vrsti kartona mogu biti vodonepropusne Kutije služe kao transportna ili prodajna ambalaža Različitih su dimenzija, ali postoje standardi (International Shipping Package Code), kako bi se teret mogao složiti na palete ili u kontejnere Proizvođači su udruženi u različite asocijacije (ECMA) European Carton Makers Assocoation)

Ambalaža za pakiranje tropskog voća
Izrađuje se za svaku pojedinu vrstu (tropskog) voća Mora osigurati:  Optimalnu temperaturu hlađenja  Optimalnu relativnu vlažnost zraka p  Optimalno odvođenje plinova  Optimalno pakiranje i slaganje ( j g j (kako bi se što bolje j iskoristio prostor)  U tu svrhu na kartonskim kutijama radi se perforacija za svaku pojedinu vrstu voća  Voće se pakira u perforirane PE (polietilenske) vreće ili se omotava u poseban papir

Ambalaža za pakiranje banana p j

Plain view

Side face

End Face

Folding telescope carton for bananas

Ambalaža od laminiranih materijala j
      

Laminati (kombinirani) materijali sastavljeni su od više čvrsto spojenih materijala (folije) p j j ( j ) Koriste se papir, kartoni, celofani, Al i plastične folije Izbor folija ovisi o vrsti i svojstvima robe koja će se pakirati Često se kao osnovna folija koristi papir ili karton Osnovna folija d j mehanička svojstva l i t i O f lij daje h ičk j t laminatu mora biti sposobna nositi tisak Laminati se proizvode kaširanjem Od laminata se izrađuju različite vrste i oblici ( g (uglavnom p prodajne) ambalaže za tekućine, granulate i j ) g razne praškove

Plastična a ba a a ast č a ambalaža

  

Proizvodi se k ij ki postupcima P i di kemijskim t i (polimerizacija, polikondenzacija ili poliadicija) iz prirodnih ili sintetičkih materijala Ima veliku čvrstoću, rastezljivost i zaštitna ( (izolacijska) svojstva j ) j Od plastičnih masa izrađuju se kontejneri, tankovi, vreće, boce, kante, bačve, folije i sl. Zbog svojih svojstava zamjenjuje druge ambalažne materijale (staklo i metale)

Vrste i svojstva plastičnih ambalažnih materijala
     

PE (Polietileni)- velika čvrstoća i rastezljivost (do 200%)- folije PVC (Polivinilklorid)- vrlo velika čvrstoća i rastezljivost (do 1000%)- folije i izolacija PP (Polipropileni)- postojani do temp. 170°Cpakiranja živežnih namirnica PS (Polistireni), velika čvrstoća i radna temperatura- različite vrste ambalaže PA (Poliamidi)- vrlo žilavi i čvrsti- transportna ambalaža PES (Poliesteri) i Fenoplasti

Plastična ambalaža
IBC kontejneri Plastične od 600 800 i 600, bačve bačve- razne 1000 litara, sa ili namjene bez UN broja, na drvenoj paleti, za razne namjene. Specijalne bačve bačve- za opasne terete; kapacitet 55 galona; PP vrećeKoriste se u poljoprivredi, prehrambenoj, kemijskoj i građevinskoj industriji

Tekstilna ambalaža

Izrađuje se od jute, konoplje, lana, p pamuka i manile Koristi se kao transportna (vreće) i ambalaža za omatanje Bale tereta prirodnog porijekla omataju se tekstilnim omotom

Drvena ambalaža
  

  

Drvo je dosta čest ambalažni materijal Izrađuju se razne vrste kutija, bačvi, krletki (drvarica), košara i sl sl. Često se izrađuje transportna ambalaža, konstrukcije za pakiranje teških strojeva, okviri za pojačanje duge ambalaže Koristi se meko i tvrdo (rjeđe) drvo, iverica i pruće Prednost je velika čvrstoća i izrada ambalaže i okvira točno po mjeri (teški strojevi) Nedostaci N d t i su povećanje t ži ć j težine, vlaga ( t kt l i i l (strukturalna iz okoline), korozija materijala za spajanje i promjena j dimenzija

Oblici dr enih k tija (prema DIN 55 499) drvenih kutija

The image cannot be display ed. Your computer may not hav e enough memory to open the image, or the image may hav e been corrupted. Restart y our computer, and then open the file again. If the red x still appears, y ou may hav e to delete the image and then insert it again. The image cannot be display ed. Your computer may not hav e enough memory to open the image, or the image may hav e been corrupted. Restart y our computer, and then open the file again. If the red x still appears, y ou may hav e to delete the image and then insert it again.

Figure 1: A1 - Box without battens

Figure 2: A2 - Box with end battens

Figure 3: A3 - Box with end, bottom and end lid battens

Figure 4: A4 - Box with end and belt battens

Figure 5: A5 - Box with all-round end battens

Figure 6: A6 - Box with diagonal, end and belt battens

Staklena ambalaža
     

Staklo se izrađuje iz kremena, pijeska, vode i vapnenca p Prema odnosu tih sirovina ovisi vrsta stakla Pri preradi starog stakla koristi se 50% sirovina p g i 50% mljevenog starog stakla Od stakla se izrađuju boce, staklenke, čaše i ampule l Obično se koristi kao prodajna ambalaža Zbog d b ih Zb dobrih svojstava ( li i j t (plino vodonepropusnost) služi za pakiranje pića i lijekova

Metalna ambalaža
    

Najčešće se koristi čelični lim (debljina 0,2 mm) prevučen kositrom ili cinkom Izrađuju se limenke, kante i bačve Bačve imaju brojčane oznake ( B č i j b jč k (npr. 14 55 07 14x55x07= debljina lima x zapremina x god. proizvodnje) Bačve B č za opasne terete moraju imati posebne t t j i ti b oznake Često Č t se koristi i aluminij (f lij t b i sl.) k i ti l i ij (folije, tube l )

Metalna ambalaža
Metalne kantezapremina 5- 30 lit; za motorna goriva (nafta, benzin); sa ili be U b oja bez UN broja Oversize bačvazapremina 300 i 350 Metalna bačvalit.; za pakiranje zapremina <30 lit.; manjih bačava sa za različite namjene opas opasnim t a a; tvarima;

Podjela ambalaže prema osnovnoj funkciji

Prodajna - služi za pakiranje roba ši k potrošnje l ži ki j b široke š j - prezentira robu kupcu (dizajn) - sadrži sve bitne obavijesti (vrsta sastav barcode i (vrsta, sastav, sl.) Skupna - pakiranje većeg broja prodajne ambalaže (bakse piva) - više jedinica skupne ambalaže pakira se u transportnu Transportna - roba pakirana u transportnu ambalažu čini transportnu jedinicu robe - na nju se odnosi sve vezano za zaštitnu, ukrcajnu i transportnu funkciju

Podjela ambalaže prema trajnosti

Povratna: - trajna je i skuplja - boce kante transportna ambalaža boce, kante, Nepovratna: - koristi se samo jednom za pakiranje robe - vreće, limenke, kutije (od kartona, ljepenke i l i t ) lj k laminata)

OZNAČAVANJE AMBALAŽE
 

Nužna je za pravilno rukovanje robom Oznake moraju biti jasne, vidljive i p precizne Poželjno je utisnuti (nalijepiti) crne oznake na bijeloj podlozi Oznake se moraju slagati s ispravama j g p koje prate teret

Vrste oznaka

Shipping mark (prijevozne oznake) - Id. oznaka (primatelj, tvrtka…) - Id. broj (broj naloga primatelja) - ukupan broj dijelova (komada) u pošiljci - mjesto i luka odredišta Information mark (info oznake) - zemlja porijekla - težina pakiranja (p p j (pakiranja< 1000kg moraju biti j g j posebno označena) - dimenzije pakiranja Handling instructions (upute za rukovanje) - značenje - simbol

Oznake rukovanja (Handling marks)
Fragile, Handle with care
The Th symbol should be applied t easily b k b l h ld b li d to il broken cargoes. Cargoes marked with this symbol should be handled carefully and should never be tipped over or slung. slung Any other kind of point load should also be avoided with cargoes marked with this symbol. The symbol does not automatically prohibit the use of the plate hooks used for handling bagged cargo.

Use U no hooks

Top

The package must always be transported, handled and stored i such a way that the arrows always d d in h h h l point upwards. Rolling, swinging, severe tipping or tumbling or other such handling must be avoided. The Th cargo need not, however, b stored " t " d t h be t d "on top".

Oznake rukovanja (Handling marks)
Compliance with the symbol is best achieved if the cargo is kept under the coolest possible conditions. In any event, it must be kept away from additional sources of heat. It may be appropriate to enquire y pp p q whether prevailing or anticipated temperatures may be harmful. This label should also be used for goods, such as butter and chocolate, which anybody knows should not be exposed to heat, in order to prevent losses.

Keep away from heat (solar radiation)

Protect from heat and radioactive sources

Stowage as for the preceding symbol. The cargo must additionally b protected f t dditi ll be t t d from radioactivity di ti it

Oznake rukovanja (Handling marks)

Sling here

The symbol indicates merely where the cargo should b slung, b t not th method of lifting. If th h ld be l but t the th d f lifti the symbols are applied equidistant from the middle or center of gravity, the package will hang level if the slings are of identical length If this is not the case length. case, the slinging equipment must be shortened on one side.

Keep dry

Cargoes bearing this symbol must be protected from excessive humidity and must accordingly be stored under cover. If particularly large or bulky packages cannot be stored in warehouses or sheds, they must be carefully covered with tarpaulins. tarpaulins

Oznake rukovanja (Handling marks)
This Thi symbol i i t d d t provide a clear b l is intended to id l indication of the position of the center of gravity. To be meaningful, this symbol should only be used where the center of gra it is not central sed here gravity central. The meaning is unambiguous if the symbol is applied onto two upright surfaces at right angles to each other other.

Center of gravity

No hand truck here

The absence of this symbol on packages amounts to permission to use a hand truck on them. them

Oznake rukovanja (Handling marks)
The maximum stacking load must be stated as "... kg max.". Since such marking is sensible only on packages with little loading capacity cargo capacity, bearing this symbol should be stowed in the uppermost layer.

Stacking limitation

Clamp here

Stating that the package may be clamped at the indicated point is logically equivalent to a prohibition of clamping anywhere else.

Oznake rukovanja ( j (Handling marks) g )
According to regulations, the symbol should either be provided with the suffix "...°C" for a specific temperature or, in the case of a temperature t t i th f t t range, with an upper ("...°C max.") and lower ("...°C min.") temperature limit. The corresponding temperatures or temperature limits should also be noted on the consignment note.

Temperature limitations

Do not use forklift truck here

This symbol should only be applied to the sides where the forklift truck cannot be used. Absence of the symbol on other sides of the package amounts to permission to use forklift trucks on these sides.

Oznake rukovanja (Handling marks)
Contact with packages bearing this symbol should be avoided at low levels of relative humidity, especially if insulating footwear is being worn or the ground/floor is nonconductive. Low levels of relative humidity must in particular be expected on hot, dry summer days and very cold winter days. A barrier layer which is (virtually) impermeable to water vapor and contains desiccants f t d t i d i t for corrosion protection is located beneath the outer packaging. This protection will be ineffective if the barrier layer is damaged Since the symbol damaged. has not yet been approved by the ISO, puncturing of the outer shell must in particular be avoided for any packages bearing the words "Packed with desiccants".

Electrostatic sensitive device

Do not destroy barrier

Oznake rukovanja (Handling marks)

Tear off here

This symbol is intended only for the receiver.

TERETI U POMORSKOM PROMETU

DRVO

SADRŽAJ

   

  

UVOD (opće karakteristike drva, vrste drva u prijevozu morem) SLAGANJE DRVA OSIGURANJE DRVA OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA MJERE ZA DRVO STABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI BRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVA

OPĆE KARAKTERISTIKE DRVA

50% ugljika 43% kisika 6% vodika 1% dušika i raznih soli • boja • šare

• tvrdoća • čvrstoća • elastičnost • k l ič vrijednost kalorična ij d t

Karakteristike drva kao brodskog tereta g

zauzima puno p p prostora (ne može se potpuno iskoristiti nosivost broda) krca se na palubi (pomak težišta sustava prema gore) drvo na palubi tijekom putovanja oteža (kiša, snijeg, more) pojava vode/leda ispod drva na palubi (slobodne ( l b d površine - negativan utjecaj na stabilitet ši ti tj j t bilit t broda) dobro složeno drvo služi kao rezerva uzgona (visina drva ne smije biti manja od standardne visine g ) nadgrađa)

Vrste drva u pomorskom prijevozu

neobrađeno drvo (balvani, gorivo drvo, drvo za papir....) obrađeno drvo (drvo obrađeno u pilanama – grede, daske...) završni proizvod (namještaj, parketi, razne ploče, drvna galanterija) pletena roba (roba izrađena od raznovrsnih drvenih šiba vrbe vrbe, bambusa, breze ....)

Meko drvo (eng. softwood timber) ( g )

IZVOZ - Baltik i Sjeverna Amerika; p j prevozi se u svežnjevima ili pakovanjima, kao rezana građa, različitih duljina i debljina, učvršćeni su metalnim trakama posebnu pažnju treba posvetiti prilikom krcanja drva na vremenske prilike kao i na vlažnost samog drva štete lj d l št t usljed vlage: nastajanje gljivica, t t j j lji i tragovi ruzine i i metalnih traka ili dijelova brodske konstrukcije

Tvrdo drvo (eng Hardwood timber) (eng.

IZVOZ - t tropske i subtropske zemlje, posebno zemlje k bt k lj b lj zapadne Afrike i jugoistočne Azije prevozi se u svežnjevima ili pakovanjima kao debla pakovanjima, debla, panjevi ili trupci, učvršćeni metalnim trakama uobičajeno nema šteta i pritužbi na štete prilikom prijevoza drva (debla, trupci...)

Kodeks o sigurnom prijevozu drva na palubi 1991 palubi, 1991.

        

Glava 1- Opće odredbe Glava 2 Stabilnost 2Glava 3- Slaganje Glava 4- Osiguranje 4 Glava 5- Osobna zaštita i sigurnosne naprave Glava 6- Radnje koje treba poduzeti tijekom putovanja 6 Prilog A – Savjeti o postupcima slaganja Prilog B – Opće upute za slaganje trupaca ispod p g p p g j p p palube Prilog C – Preporuke za stabilnost

SLAGANJE DRVA

Prije k j drva potrebno j P ij ukrcaja d t b je:
      

pripremiti teretni uređaj, opremu (pregled i priprema vezova) i palube zaštititi otvore na palubi (poklopci grotla, zračne i ventilacijske vodove) pregledati sve ventile i osigurati ih l d ti til i ti provjeriti i zaštititi sve odvode sa palube i instalacije očistiti nakupine snijega i leda s palube provjeriti i složiti opremu za pričvršćenje pripremiti i postaviti podloge i obloge (izravnanje površine palube, postavljanje d ši l b t lj j dasaka dij k dijagonalno – l ravnomjerna raspodjela opterećenja palube i omogućavanje otjecanja vode s p g j j j palube...) )

SLAGANJE DRVA

Teret d T t drva na palubi t b slagati t k d l bi treba l ti tako da:
       

je u svako vrijeme moguć siguran i nesmetan pristup do prostorija za posadu, strojarnicu, ukrcaj peljara... se otvori koji vode do tih prostora mogu nesmetano i sigurno zatvoriti su naprave s ventilima i prostori za sondiranje lako pristupačni je teret čvrsto povezan i ne smeta navigaciji i drugim poslovima tijekom ukrcaja spriječiti nakupljanje leda ili snijega po teretu po završenom ukrcaju (prije isplovljenja) temeljito pregledati brod i sondirati sve tankove Teret slagati u smjeru uzdužnice broda (iznimno, manje komade drva služiti poprečno u unutrašnjosti složaja) Ne krcati zajedno na palubu neobrađeno drvo ( N k i j d l b b đ d (trupci, b l i balvani) sa i) poluobrađenim i obrađenim drvom (rezana građa)

Slaganje tereta drva na palubi

Drvo se slaže na palubu uzdužno a nikako poprečno

SLAGANJE DRVA

Visinu i raspored tereta drva na palubi treba ograničiti tako da:
se omogući odgovarajuća preglednost  se cijelo vrijeme putovanja održava sigurna granična stabilnost  prednji di složenog t d ji dio l ž tereta ne strši i l ž udarima pramčanih valova t t ši izložen d i č ih l  težina drva na palubi ne prelazi maksimalno dopušteno opterećenje  na brodu koji povremeno plovi u zimskom području visina tereta drva na palubi iznad zaštitne palube ne smije biti veća od 1/3 najveće širine broda Brodovi koji imaju i koriste teretne linije za drvo teret drva na palubi obavezno slagati:  preko cijele dužine palubnog zdenca  do kraja zadnjeg grotla, ako na krmenom dijelu nema nadgrađa koje ograničava prostor  poprečno koliko je moguće bliže stranama broda (vodeći računa o poprečno, preprekama)  NAJMANJE DO STANDARDNE VISINE NADGRAĐA Osnovno pravilo za siguran p j p g prijevoz drva na p palubi j ispravno slaganje je p g j tijekom cijelog postupka ukrcaja

OSIGURANJE DRVA

Općenito O ć it  svaki vez mora prelaziti preko tereta drva na palubi  mora biti pričvršćen za odgovarajuće očnice  mora se postaviti tako da priliježe na teret po cijeloj njegovoj visini  Mora spriječiti da složaj olabavi Vezovi (i njihovi sastavni dijelovi) trebaju imati: ( j j ) j  prekidnu čvrstoću od najmanje 133 kN (13,6 t)  naprave (sustav) za pritezanje i podešavanje duljine  svjedodžbe o ispravnosti izdane od odgovarajuće ustanove

OSIGURANJE DRVA – POSTUPCI SLAGANJA

OPĆENITO Cilj privezivanja drva je postići što čvršći i zbijeniji složaj. Tome je svrha:  spriječiti da složaj olabavi  povezati drvo u složaj  smanjiti na najmanju mjeru naplavljivanje složaja j j j j j j j Do pomicanja tereta na palubi dolazi zbog:  zbijanja tereta tijekom putovanja (vezovi postaju labavi)  nedovoljnog trenja između tereta i palube (snijeg i led)  nedovoljne čvrstoće stupova  naglog valjanja ili posrtanja broda  udara uzburkanog mora

OSIGURANJE DRVA – VRSTE VEZOVA

Vezovi za drvo na palubi mogu se razvrstati na:  poprečne vezove (Hog Lashings) – spajaju svaki lijevi i desni par stupova na odgovarajućim mjestima (unutar složaja i na vrhu)  čeličnu užad koja prelaze preko složaja od jedne do druge strane (Wire Rope Lashings)  ukriženu č lič k iž čeličnu užad (Wi l Wires) – postavljaju se ž d (Wiggle Wi ) t lj j u obliku vezica za cipele i pomoću kolutura i vitla p e u složaj; a ukupu drže bočno postavljena pritežu s o aj; na u upu ih d e boč o pos a je a čelična užad (Foot Wires); neprekinuto prolaze preko složaja  l lančane priveze (Ch i L hi č i (Chain Lashings) k j prolaze preko ) koje l k vrha složaja učvršćene za očnice na palubi. Opremljene su stezalicama (za dotezanje složaja na moru). Min. promjer karike = 19mm.

Poprečne p p priveze ( g Lashings) (Hog g )

Ukrižena (Wiggle Wires) i bočna (Foot Wires) čelična užad

Lančane priveze (Chain Lashings) i čelična užad (Wire R (Wi Rope L hi Lashings) )

OSIGURANJE DRVA – poprečne p p p priveze

Poprečne priveze postavljaju se tako da povežu dva suprotna para p j p upora u nekoliko razina. Pričvršćuju se za očnice na uporama. Tijekom ukrcaja ne smiju se dotezati (dotežu ih sljedeći redovi trupaca) – dotežu se tek po završetku ukrcaja. Ako se krca pakirano drvo ili djelomično obrađeni trupci poprečne priveze postavljaju se samo na vrh t t . i t lj j h tereta

Poprečne priveze (Hog Lashings)

Palubne upore (Stanchions)

Min. Min prekidno opterećenje = 133kN (13 6t) (13,6t)

OSIGURANJE DRVA – RAZMAK IZMEĐU PRIVEZA

Međusobna udaljenost poprečnih/lančanih priveza ovisi o visini tereta d drva na palubi l bi
Visina pal. tereta do 4m 4 - 6m više od 6m Udaljenost poprečnih/lančanih priveza 3m 1,5m 1,5m ili po zahtjevima zemlje ukrcaja

  

Svaki svežanj mora se osigurati s min. 2 priveze Kad je duljina vanjskog složaja manja od 3 6 m razmaci između 3,6 priveza moraju se smanjiti Završne priveze (na početku i kraju složaja moraju se postaviti na max. max 2 m od krajeva, a ako nema pregrada (bulkheads) postavljaju krajeva se na 0,6 i 1,5 m od početka i kraja složaja

OSIGURANJE DRVA – RAZMAK IZMEĐU PRIVEZA

OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE
 

Članovi posade i radnici na poslovima ukrcaja moraju imati odgovarajuću zaštitnu odjeću i opremu Sigurnosne naprave:  postavljaju se po završetku ukrcaja da bi omogućile posadi rad sa vezovima i pristup svim bitnim mjestima na brodu  ako ne postoji odgovarajući prolaz za posadu (na palubi ili ispod nje) moraju se  postaviti zaštitna užad ili ograde (razmak max 330 mm, visina 1m) na oba boka  postaviti i zategnuti jedno sigurnosno uže (što bliže uzdužnici) t iti t ti j d i ž (št bliž d ž i i)  ako je složaj neravan treba urediti siguran prolaz posadi (ne uži od 600 mm)  ako nisu ispunjeni gornji uvjeti treba izraditi ravan prolaz čvrste konstrukcije sa zaštitnim užadima (3 reda) ili zaštitnom ogradom (min. visina 1m)  umjesto gore opisanih naprava može se postaviti što bliže uzdužnici jedno i j d sigurnosno uže ( ž (posada mora k i titi spojno uže za zaštitu od d koristiti j ž štit d pada) koje mora biti podignuto cca 2 m iznad tereta drva na palubi i dobro zategnuto  kad je teret stepenasto složen moraju se p j p j postaviti p prikladne ljestve, j , stepenice ili kosine sa rukohvatima ili konopima

SIGURNOSNI PROLAZ (Walk Way) ZA POSADU

RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA
1.

PRITEZANJE VEZOVA
 

sve vezove na početku putovanja pregledati i zategnuti tijekom putovanja zbog trešnje broda dolazi do zbijanja tereta – vezove u plovidbi pregledavati i po potrebi dotezati u redovitim vremenskim razmacima o svim pregledima i podešavanju vezova unijeti bilješke u brodski dnevnik zapovjednik mora planirati putovanje tako da izbjegne moguće loše vrijeme i nemirno more u slučaju lošeg vremena zapovjednik treba smanjenjem brzine j g p j j j i/ili promjenom kursa ublažiti djelovanje vanjskih sila na teret

2.

PLANIRANJE PUTOVANJA I VOĐENJE BRODA
 

RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA
3.

RADNJE U SLUČAJU NAGINJANJA BRODA - do naginjanja broda može doći zbog:  Pomicanja tereta  može se desiti na palubi ili ispod palube  sprječava se uzimanjem ili prebacivanjem balasta ili goriva (vršiti p j pomak tereta i naginjanje broda g j j oprezno – može uzrokovati još veći p u suprotnu stranu!!!)  sprječava se bacanjem tereta u more (!!!)  Prodora vode  otkriva se sondiranjem svih prostora i tk i di j ih t ispod VL d  ako je došlo do prodora ili pojave vode u prostorima koristiti sve raspoložive crpke za sprječavanje prodora  Kuta ovjesa  lagano valjanje i sporo vraćanje broda u uspravan položaj znači da brod ima malu (ili uopće nema) metacentarsku visinu  do naginjanja dolazi j g j j jer se brod ovjesio na j j jednu stranu a nema poluge statičke stabilnosti koja bi ga vratila u uspravan položaj  kut ovjesa ispravlja se dodatnim balastiranjem (ili premještanjem težine s višeg dijela broda – u pravilu vrlo rijetko moguće)  kod dodatnog balastiranja biti oprezan da ne dođe do još višeg naginjanja broda u suprotnu stranu

RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA

Ako je dio ili sav teret drva ukrcanog na palubu bačen ili otplavljen zapovjednik mora najbližoj obalnoj postaji predati obavijest (vrsta opasnosti, pozicija, vrijeme i datum) o neposrednoj opasnosti za plovidbu.

MJERE ZA DRVO U POMORSKOM PRIJEVOZU

Mjere za drvo ovise često od luke i zemlje ukrcaja drva, te či t načina na k ji j navedena mjera (j di i mase ili koji je d j (jedinica volumena) u ugovoru o prijevozu Smatraju se najkompliciranijim mjerama u pomorstvu U praksi mjera za drvo je STANDARD koji je opisan brojem komada, dimenzijama (ft., in., m) i volumenom (Board feet, Cubic feet, Cubic mtrs) 1 BF= 1 f feet (0,305 m) X 1 feet X 1 palac (0,0254 m); ( ) f ( ) 1BF= 0,00236 m³ i 1 m³= 423,8 BF

 

Isječak iz Browns nautical almanac:
TIMBER - WEIGHT AND MEASUREMENTS UNIT Pieces Inches Feet Board feet Cubic feet

Petrograd Standard Cristiania London or Irish Quebec Drammen Dronthiem Dronthiem Dronthiem Wyburg Wyburg Wyburg

120 120 120 100 120

1½ x 11 x 12 1¼ 3 x x 9 x 11

= 1980 = 1237½ = 3240 = 2750 = 1462½ = 2376 = 2160 = 1728 = 2160 = 1963 = 1560

165 103,12 270 292,2 121,9 198 180 144 180 163,5 130

9 x 12

2½ x 11 x 12 2½ x 6½ x 12

Of sawn deals (rezani punti) Of square timber(grede) Of Round timber (trupci) Of sawn deals (rezani punti) Of square timber(grede) Of Round timber (trupci)

Izrazi i jedinice koji se mogu sresti u prijevozu drva morem:
Izraz A Stack of wood A Cord of wood A Fathom of wood A Load of Unhewn Timber A Load of Square timber or Pine Lumber Board feet 108 128 216 40 50

Stack = ½ Fathom = 108 ft³ Cord = 128 ft³ = 3,624 steres Fathom (kao mjera za drvo) = 216 ft³ (6ftx6ftx6ft) 1m³ = STERE = 35,314 ft³ = 0,2759 cords

STABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI
  

ukrcaj drva na palubi uzrokuje pomak težišta sustava prema gorej j smanjenje stabiliteta povećanje težine tereta (vlaga, voda, snijeg i led) na palubismanjenje stabiliteta slobodne površine tekućina u tankovima- smanjenje stabiliteta p j j

Tijekom prijevoza drvo na palubi može znatno otežati (pomak težišta sustava prema gore) Tijekom putovanja gore). potrošnja goriva iz tankova koji su smješteni u dvodnu također uzrokuje pomak težišta sustava prema gore. Ova dva čimbenika uzrokuju drastično smanjenje početne metacentarske visine i gubitak pozitivne stabilnosti broda.
Kriteriji stabilnosti prema Kodeksu - min. površina ispod krivulje GZ=0.055 m/rad do kuta nagiba 30° - min. GZ do kuta nagiba 30°= 0.2m 30 - min. M◦G ne manja od 0.15m

Brod bez tereta drva na palubi

G

B

Gubitak istisnine

Brod sa teretom drva na palubi

B + Bd Bd G

B

Dodatna sila istisnine

BRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVA
 

Specijalizirani brodovi za prijevoz drva
( široka g grotla, duga skladišta) g )

Brodovi za rasuti ili generalni teret koji mogu prevoziti drvo na palubi
( konstrukcijski dodaci na palubi – upore)

Kontejnerski brodovi

Posebna oznaka teretnih vodnih linija za brodove koji prevoze drvo na palubi

KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ DRVA NA PALUBI

       

brodovi rel. male nosivosti što veći kapacitet skladišta (ravna i duga skladišta, široka grotla, jedna paluba) veliki broj i kapacitet balastnih tankova (tankovi moraju imati uzdužne pregrade) mogućnost dodatnog balastiranja tijekom plovidbe velika čvrstoća konstrukcije (palube, grotla) ugradnja snažnih upora za slaganje drva na palubu (min. visina upora 4 stope više od max. dopuštene visine tereta na palubi) š š ) teretne linije za drvo kormilarski uređaj mora biti zaštićen od oštećenja teretom

TERETNE LINIJE ZA DRVO (Timber load lines)
  

Teretne linije za drvo bazirane su na pretpostavci ukrcaja potpune (max.) količine drva na palubu (max ) Dopuštaju brodu ukrcaj do većeg (dubljeg) gaza nego što je to slučaj kod ukrcaja ostalih tereta Često Č t su se javljali sporovi i j lj li i između zapovjednika i k t lj u đ j d ik krcatelja pogledu primjene teretnih linija za drvo. Da bi se to izbjeglo primjenjuju se sljedeća pravila: j j j j

da bi brod ukrcao do određene dopuštene marke drvo na palubi mora biti ispravno složeno u skladu s odredbama Kodeksa drvo na palubi mora biti ispravno složeno najmanje do standardne visine nadgrađa (od boka do boka preko palube – koliko to dopušta konstrukcija i najmanje 2,3 m u visinu) kada je drvo propisano složeno na palubu brod može krcati do odgovarajuće marke bez obzira na količinu i vrstu tereta složenog ispod palube

Teretne linije za drvo

LS – Lumber Summer – izračunata iz odgovarajućih tablica sadržanih u pravilima vodnih linija. Od gornjeg ruba ljetne oznake mjere se sva ostala nadvođa. LW – Lumber Winter – 1/36 ljetnog gaza (LS) ispod LS LT – Lumber Tropic – 1/48 LS iznad LS LF – Lumber Fresh – kada brod prijeđe iz slane u slatku vodu mora više uroniti radi toga jer je slatka voda rjeđa. Ovo uronuće računa se kao (razlika gaza) = deplasman/4T (T=TPC – tona/cm zagažaja) . LTF – Lumber Tropic Fresh – nalazi se iznad tropske oznake nadvođa. Računa se prema istoj formuli kao i tropsko nadvođe samo se uzima deplasman na tropskoj oznaci nadvođa. LWNA – Lumber Winter North Atlantic – na istoj razini kao i WNA (WNA se dodjeljuje brodovima duljine do 100 m kada plove u zimskom periodu u dijelovima N Atlantika. Nalazi se 50 mm ispod zimske marke (W).

SVJETSKE ZONE VODNIH LINIJA

TERETI U POMORSKOM PROMETU

PAPIR

Papir u pomorskom prijevozu
od biljnih tvari prerađenih u kašu (drvo, trava, juta, krpa...) j t k ) prevozi se u namotajima (rolama) zaštićenim dodatnim slojem papira ili su im baze zaštićene drvenim diskovima širina papira u roli kreće se od 0,5m do 2,135m, a promjer im j oko 0,9m p j je , posebnu pažnju treba posvetiti pregledu tereta od mehaničkih oštećenja

Namotaji p p ( j papira (reels) ) mehanička oštećenja i oštećenja od vlage

Celulozna kašasta masa za proizvodnju papira (eng. Paper or wood pulp) osjetljiv teret na vlagu, mirise, mehanička oštećenja. št ć j  sadrži 5 – 10% vlage % g  skladišta: suha, čista, sa što manje konstrukcijskih prepreka (rebra skale (rebra, skale, cijevi i sl.)  ventiliranje ( izvoz - iz hladnijih u toplije krajeve)

Celulozna kašasta masa za proizvodnju papira

TERETI U POMORSKOM PROMETU

GORIVA

ŠTO JE GORIVO?

Tvar (prirodna ili umjetna) koja p (p j ) j prilikom p procesa oksidacije proizvodi energiju (toplinu) koja se može korisno upotrijebiti. p j Oksidacija – proces spajanja s kisikom

Prirodna tvar

Umjetna tvar

GORIVO
AGREGATNO STANJE

KRUTO

PLINOVITO

TEKUĆE

PRIRODNA GORIVA
UGLJEN (eng. COAL) IMO BC Code ZEMNI PLIN (eng. (eng Natural gas)

ZEMNO ULJE NAFTA (eng. Crude oil)

UMJETNA GORIVA
VRSTE KOKSA, BRIKETA, UGLJENA NAFTNI PLINOVI (eng. Petroleum gases)

BENZIN, PETROLEJ, PLINSKO I LOŽIVO ULJE, ULJE PARAFIN, VAZELIN, PETRO KOKS... KOKS

TERETI U POMORSKOM PROMETU

UGLJEN

SADRŽAJ
          

NASTANAK UGLJENA VRSTE UGLJENA U PRIRODI VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU ZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI ISPUŠTA METAN POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI SE SAMOZAGRIJAVA PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA GAŠENJE POŽARA TERETA UGLJENA Š Ž ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE

NASTANAK UGLJENA
ORGANSKE TVARI BILJNOG PORIJEKLA

VRIJEME TEMPERATURA TLAK

KARBONIZACIJA

KVALITETA

UGLJEN

VRSTE UGLJENA U PRIRODI
KARBONIZACIJA
T E M P E R A T U R A TRESET 1,5 – 2000 KALORIJA V R I J E M E LIGNIT 2 – 4000 KALORIJA MRKI UGLJEN 4 – 6000 KALORIJA KAMENI UGLJEN 6 – 8000 KALORIJA ANTRACIT 8 – 8500 KALORIJA

T L A K

VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU

  

Coal - opći naziv za različite vrste ugljena, najčešće mrkog, kamenog ugljena i antracita Coal duff C l d ff – ugljena prašina – sitni ostaci ugljena (d 7 lj ši it i t i lj (do mm) Coal slurry – vlažno muljevit materijal s veličinom zrna manjom od 1mm Coke – koks; čvrsti ostatak destilacije ugljena ili nafte Sized coal – ugljen gradiran prema veličini Washed coal – ugljen iz kojega su uklonjene nečistoće

SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE UGLJENA U POMORSKOM PRIJEVOZU

IMO Code of Safe Practice for Solid Bulk Cargoes, S lid B lk C 2004 – BC Code Kodeks o sigurnom postupanju s krutim teretima u rasutom stanju

IMO – BC code
Appendix 1
Individual schedules of solid bulk cargoes

TERET – ( Cargo)
OPIS TERETA – Description KARAKTERISTIKE TERETA – Characteristics OPASNOSTI – Hazard SLAGANJE I ODVAJANJE – Stowage and segregation UKRCAJ – Loading PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ – Hold cleanliness VREMENSKE PRILIKE – Weather precautions KONTROLA TERETA TIJEKOM PRIJEVOZA – C i Carriage VENTILIRANJE TERETA – Ventilation

POSEBNA OPREMA KOJU BROD MORA IMATI – eng. Special emergency equipment to be carried POSTUPCI U HITNIM SLUČAJEVIMA – Č eng. Emergency procedures AKCIJE KOJE TREBA PODUZETI U SLUČAJU POŽARA – eng. Emergency action in the event of fire PRVA POMOĆ – eng. Medical first aid

Ugljen je prirodni, kruti, zapaljivi materijal koji se sastoji od amorfnog ugljika i ugljikovodika t ji d f ljik ljik dik
Kut rasipanja (eng. Angle of repose) Gustoća (kg/m3) (eng. Bulk density) Faktor slaganja (m3/t) (eng. Stowage Factor)

N/A
Veličina (granulacija) (eng. Size)

654 to 1266
Klasifikacija (eng. Class)

0,79 to 1,53
Grupa (eng. Group)

Up t U to 50 mm

MHB

A,B,C,D ABCD

MHB (Material Hazards only in Bulk – Materijali opasni kad se prevoze rasuti) – Materijali koji kad se prevoze u rasutom stanju imaju dovoljnu opasnost tako da zahtijevaju posebne mjere opreza

Klasifikacija (eng. Class)

Grupa (eng. Group)

MHB

A,B,C,D
A – ugljen kod kojega nema opasnosti od povećanog ispuštanja metana ili sa o apa je ja samozapaljenja

KLASIFIKACIJA PREMA IMO IMDG CODE-u ---------ILI---------MHB Material hazardous only in bulk

B – ugljen sklon ispuštanju metana u opasnim količinama

C – ugljen sklon samozapaljenju

D – ugljen sklon ispuštanju metana u opasnim količinama i samozapaljenju

SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE UGLJENA U POMORSKOM PRIJEVOZU

Svojstva i karakteristike ugljena:
ispuštanje zapaljivih p p j p j plinova  samozagrijavanje  oksidacija  reakcija s vodom  prelazak u viskozno stanje

Ispuštanje zapaljivih plinova
        

Ugljen u sebi sadrži metan koji se oslobađa zbog lomljenja tijekom ukrcaja Ugljen može ispuštati metan koji je zapaljiv i lakši od zraka Mješavina metana i zraka u kojemu je 5-16% metana je eksplozivna Za eksploziju smjese potrebna je iskra ili otvoreni plamen Budući da je lakši od zraka zadržava se pri vrhu tereta (u području poklopca grotla) Metan može istjecati u susjedne p j j prostorije j Preporuka je koristiti površinsku prirodnu ventilaciju cca 24 sata nakon isplovljenja Ako je izmjerena koncentracija metana prihvatljivo niska treba prekinuti ventilaciju Ako je izmjerena koncentracija metana viša od 20% od LEL (Lower Explosive Limit – donja granica eksplozivnosti) treba nastaviti sa ventiliranjem dok se ne p j postigne zadovoljavajuća koncentracija g j j j Zabranjeno je pušenje, uporaba otvorenog plamena i zavarivanje u području tereta ugljena

TIJEKOM UKRCAJA I LOMLJENJA TERETA UGLJENA

METAN

EKSPLOZIVNA SMJESA

Z R A K

4 – 6 DANA NAKON UKRCAJA NAJVEĆA KOLIČINA ISPUŠTENIH ZAPALJIVIH PLINOVA 5% 16% POSTOTAK METANA U ZRAKU

Ispuštanje zapaljivih plinova – ventiliranje i mjere sigurnosti
   

Metan je plin koji je lakši od zraka, zapaljiv, te je eksplozivan u određenoj smjesi sa zrakom p j j Skuplja se u gornje dijelove skladišnog prostora Površinska prirodna ventilacija – ISKLJUČIVO Umjetna ventilacija kroz teret STROGO ZABRANJENA Pušenje, otvoren plamen ili bilo kakva radnja koja može prouzrokovati iskru ili izvor topline i zapaljenja STROGO ZABRANJENO

Samozagrijavanje ugljena g j j gj
 

Neke vrste ugljena sklone su samozagrijavanju koje može dovesti do samozapaljenja Samozagrijavanje nastaje kao posljedica kemijske reakcije između kisika u zraku i ugljika i vodika u ugljenu Usljed reakcije C i H sa O2 nastaje H2O i CO (ugljični monoksid). Reakciju prati porast temperature. Samozagrijavanje se u ranoj fazi može otkriti mjerenjem CO u skladištu. Bilo koje povišenje njegove koncentracije znak je povišenja temperature Ovoj pojavi su skloniji ugljeni koji sadrže pirit Da D bi se ova pojava svela na minimum potrebno j j l i i t b je zatvoriti (i zaštititi nepropusnim trakama) poklopce g grotala i svesti na minimum ili p p potpuno p prekinuti površinsku prirodnu ventilaciju.

 

Samozagrijavanje ugljena
BC Code preporučuje trimovanje (poravnanje) tereta kako bi se izbjeglo stvaranje zračnih džepova i spriječio ulazak zraka u unutrašnjost tereta (samozagrijavanje) Postotak CO i temperatura tereta moraju se mjeriti u redovitim intervalima (min. jednom dnevno) i o tome treba voditi bilješke Ako Ak za vrijeme ukrcaja temperatura ugljena prijeđe 55°C ij k j t t lj ij đ treba zatražiti savjet stručnjaka Ako se naglo poveća razina CO vjerojatno će doći do samozagrijavanja. Skladište treba nepropusno zatvoriti i prekinuti ventilaciju, te zatražiti savjet stručnjaka.

SAMOZAGRIJAVANJE

H
UG J UGLJEN

O2 C

ZRAK

H2O

CO

POVEĆANJE UGLJIK MONOKSIDA SMANJENJE KOLIČINE KISIKA Č

POVEĆANJE TEMPERATURE

UGLJEN MASA = 1t VOLUMEN = 1,25m3

0,35 m3 0,90 m3

Da bi došlo do samozagrijavanja koje dovodi do samozapaljenja ugljen se mora zasititi kisikom. U navedenom primjeru da bi se zasitio ugljen SF=1,25m3/t, i takve granulacije (0 90m3 ugljen + 0 35m3 zrak između ugljena) potrebno je (0,90m 0,35m 8,50m3 zraka koji sadrži 20% kisika, odnosno potreban je oko 24 puta veći volumen zraka nego što je to volumen zraka koji se nalazi između samog tereta ugljena. i đ lj Volumen kisika kojega 0,90m3 ugljena apsorbira u 24 sata je otprilike 0,175m 0 175m3

TIJEKOM UKRCAJA I PRIJEVOZA TERETA UGLJENA

CO, H20

ZAPALJIVA KONCENTRACIJA

Z R A K
12% POSTOTAK 75%

CO

U ZRAKU

AKO KOLIČINA CO RASTE S VREMENOM, , MOŽE DOĆI DO SAMOZAGRIJAVANJA AKO TEMPERATURA DOSEGNE 55°C TREBA ZATRAŽITI SAVJET STRUČNJAKA . AKO ISPITIVANJE CO U SKLADIŠTU POKAŽE 30PPM CO, TREBA VRŠITI KONTROLU SKL. VIŠE OD JEDNOM DNEVNO

Samozagrijavanje ugljena – opasnosti CO

OSIM ŠTO JE ZAPALJIVI PLIN BEZ MIRISA UGLJIK MONOKSID CO JE OTROVAN. CO IMA TENDENCIJU VEZIVANJA ZA HEMOGLOBIN U LJUDSKOJ KRVI 200 PUTA VEĆU OD KISIKA POSLJEDICA SAMOVOLJNOG I NEODGOVORNOG ULASKA U ZATVORENI PROSTOR U KOJEMU JE KONCENTRACIJA BILO KOJEG OTROVNOG PLINA VEĆA OD DOZVOLJENE U PUNO SLUČAJEVA UZROKOVALA JE SMRTNO STRADANJE ČLANOVA POSADA. POSADA

Oksidacija ugljena

  

Povezana je sa procesom samozagrijavanja ugljena. Oksidacija dovodi do manjka kisika i povećanja količine CO2 (ugljičnog dioksida) u skladištu. Ova pojava je vrlo opasna kod ulaska u skladišta u kojima nedostaje kisika. Prije ulaska u zatvorene prostore mora se kontrolirati postotak kisika BC Code propisuje procedure ulaska u zatvorene prostore

Reakcija ugljena s vodom
 

Neke vrste ugljena mogu imati sklonost reakciji s vodom Rezultat su kiseline (koje mogu oštetiti strukturu broda) a mogu se razviti zapaljivi i otrovni plinovi, k št j iti lji i t i li i kao što je hidrogen. Hidrogen je otrovni plin bez boje i mirisa lakši je od mirisa, zraka i ima granice zapaljivosti između 4% i 75% u s jes smjesi sa zrakom. a o Tijekom plovidbe potreban je stalan nadzor vode iz kaljužnih zdenaca. j Analizira se kiselost pomoću pH indikatorskih traka.

Prelazak slojeva ugljena u viskozno stanje

 

Sklone su mu vrste praškastog ugljena i ugljene prašine (gradacije zrna manje od 7 mm). Ovu osobinu nemaju krupnije i suhe vrste ugljena. Takvi tereti postaju ‘’ŽITKI’’ kada je sadržaj vlage u teretu veći od ŽITKI granice vlažnosti do koje je dopušten prijevoz (TML – Transportable Moisture Limit). Kod ugljena koji mogu p gj j g postati žitki p postoji opasnost od p j p pomicanja j tereta. Pri ukrcaju ovi tereti mogu prividno izgledati suhi, ali usljed zbijanja i trešnje tijekom plovidbe unutarnja vlaga se nakuplja u donjim slojevima k ji prelaze u viskozno – žitk stanje l j i koji l i k žitko t j Posljedica žitkog stanja može biti prelijevanje tereta u jednu stranu usljed naginjanja broda i da se sav teret ne vrati kad se brod nagne na drugu stranu, što može izazvati prevrtanje broda stranu Prije ukrcaja ovakvih tereta potrebno je ispitati sadržaj vlage i terete poravnavati tijekom ukrcaja

ZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE
Stjenke teretnog prostora u kojima se prevozi ugljen moraju biti vodo i vatrootporne Ugljen treba ‘’ODVOJITI OD’’ (2) tereta klase 1. (razreda 1.4.), 2.,3.,4. i 5. u pakiranom obliku i ‘’ODVOJITI OD’’ (2) krutih tereta u rasutom stanju kl k ih j klase 4 i razreda 5.1. 4. d 1 Zabranjeno je slaganje tereta razreda 5.1. u rasutom ili pakiranom obliku iznad ili ispod tereta ugljena Ugljen treba biti ‘’ODVOJEN UZDUŽNO POTPUNIM ODJELJKOM ILI SKLADIŠTEM’’ (4) od tereta klase 1 koje nisu u razredu 1 4 1.4.

 

 

OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA

Prije k j krcatelj P ij ukrcaja k t lj ili njegov agent t b j j t trebaju zapovjedniku predati izjavu o svojstvima tereta i p p preporučenim p postupcima rukovanja kod ukrcaja i p j j prijevoza koja mora sadržavati podatke o:
   

Količini vlage Sadržaju količini S d ž j i k liči i sumpora Ispuštanju metana Samozagrijavanju g j j Svi prostori za teret i kaljužni zdenci moraju biti suhi i čisti Ukloniti Ukl iti sve ostatke prethodnih t t t tk th d ih tereta Provjeriti ispravnost svih električnih vodova i instalacija El. vodovi i instalacije moraju biti p j j protueksplozivne izvedbe p

Prije i za vrijeme ukrcaja treba paziti na sljedeće:
   

OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA
   

      

Na brodu treba imati najmanje dva izolacijska dišna aparata i osoblje koje je obučeno za njihovo rukovanje U prostorima za teret i susjednim prostorijama ne smije se dopustiti pušenje i uporaba otvorenog p p g plamena Na istaknutim mjestima treba izvjesiti odgovarajuća upozorenja U prostorima za teret i susjednim prostorijama ne smiju se obavljati radovi grijanja, rezanja, antikorizivne zaštite i zavarivanja, osim ako su provjetrene i ako je sadržaj metana ispod LEL – Cold Work Permit Voditi računa da se ugljen ne krca blizu toplih mjesta Prije isplovljenja poravnati teret Redovito ispitivati atmosferu iznad tereta i o svemu voditi bilješke Učestalost ispitivanja ovisi o podacima dobivenim od krcatelja i analizi podataka mjerenja tijekom plovidbe Za ispitivanje koristiti sredstva za mjerenje bez otvaranja p p j j j j poklopca g p grotla Redovito provjeravati stanje atmosfere u susjednim prostorima (iste po potrebi provjetravati) Redovito ispitivati kaljuže skladišta (pH ispitivanje)

POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI ISPUŠTA METAN
    

Održavati površinsku prirodnu ventilaciju Prije otvaranja poklopaca grotala odvoditi akumulirane p plinove Pri otvaranju poklopce pozorno pomicati (spriječiti iskrenje) Ne dopustiti ulazak u prostore za teret i susjedne prostore ako nisu prozračeni i ispitani Redovito nadzirati sve susjedne prostore i po potrebi ventilirati odgovarajućom opremom protueksplozivne ili i d j ć k l i izvedbe U prostore koji sadrže opasne plinove ulaziti s aparatima za disanje (osposobljeno osoblje pod nadzorom odgovornog časnika)

POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI SE SAMOZAGRIJAVA
        

Poklopce grotla zatvoriti odmah nakon završetka ukrcaja svakog pojedinog skladišta Naknadno ih osigurati pogodnim trakama (plinonepropusnost) Koristiti površinsku prirodnu ventilaciju za odvodnju metana Ventilaciju ne usmjeravati na masu ugljena U prostore tereta smiju ulaziti jedino osposobljene osobe s dišnim aparatima i jedino kad je to nužno za sigurnost broda ili posade U svakom teretnom prostoru mjeriti koncentraciju CO u redovitim vremenskim intervalima Ako pri ukrcaju temperatura ugljena prelazi 55°C konzultirati 55 C stručnjaka Ako se razina CO znatno poveća potpuno zatvoriti teretni prostor, obustaviti ventilaciju i odmah zatražiti savjet stručnjaka Sve relevantne informacije prosljediti vlasniku

NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA
PREVENTIVNA KONTROLA TERETA U BRODSKIM SKLADIŠTIMA

POSTOTKA METANA

TEMPERATURE

DNEVNA KONTROLA

POSTOTKA KISIKA

POSTOTKA UGLJIK MONOKSIDA pH VRIJEDNOST UZORAKA IZ KALJUŽNOG ZDENCA

PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA Mjerni instrumenti

Svi brodovi koji prevoze ugljen trebaju imati instrumente j j za mjerenje:
    

Koncentracije metana Koncentracije kisika Koncentracije ugljičnog monoksida pH vrijednosti uzoraka iz kaljužnog zdenca Temperature unutar tereta (u rasponu od 0°C do 100°C)

 

Instrumenti moraju biti redovito servisirani i kalibrirani Osoblje mora biti osposobljeno za rukovanje instrumentima i t ti

PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA Mjesto uzimanja uzoraka

Svako skladište mora imati prikladne sonde za kontrolu temperature i plinova Sonde za kontrolu temperature se nalaze na palubi, dok se ponekad ista sonda koja se nalazi na pražnici grotla skladišta koristi i za mjerenje temperature i za mjerenje količine plinova u skladištu. Sonde za kontrolu plinova nalaze se pri vrhu pražnica grotala (jer se plinovi akumuliraju u gornjim slojevima atmosfere skladišta)

MJESTO – pražnica grotla (na oba boka b k po jedna sonda) j d d )

Mjesto uzimanja uzoraka sonde d

Dvije sonde po skladištu (L i D bok) Svaka sonda mora imati dijametar min. 12 mm Mora biti postavljena što bliže pokrovu tanka na pražnici grotla Mora biti zatvorena slijepom maticom (spriječiti ulaz vode/zraka u skladište) NAKON SVAKOG MJERENJA SLIJEPOM MATICOM NEPROPUSNO ZATVORITI SONDU

PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA Oprema

Zahtjeva se instrument koji može mjeriti koncentraciju metana, metana kisika i ugljičnog monoksida Instrument je opremljen aspiratorom, fleksibilnim crijevom, crijevom cijevi sa spojnom kapom (collar) Mora imati filter koji će ga zaštititi od utjecaja vlažnog j j j zraka tijekom mjerenja Za analizu atmosfere koriste se ampule (za svaki plin p posebna ampula) p )

 

Gas sampling pump Analizing tube

PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA VRIJEME UZIMANJA UZORAKA
    

Plinovi koje kontroliramo u skladištima u kojima se nalazi teret ugljena uglavnom su lakši od zraka, pa prilikom uzimanja uzoraka to treba uzeti u obzir. U normalnim okolnostima uzima se jedan uzorak dnevno Ako je količina CO veća od 30 ppm uzorak uzimati dva puta dnevno Ako količina CO dosegne 50 ppm odmah obavijestiti vlasnika (broda) o svim mjerenjima obvezno voditi bilješke š

MJERENJE CO U VENTILIRANIM SKLADIŠTIMA  U ventiliranim skladištima moguće je izmjeriti količinu metana, dok se za uzimanje uzoraka CO koristi preporuka BC kodeksa da se uzorak uzima nakon što je ventiliranje bilo zaustavljeno najmanje 4 sata (vrijeme potrebno da bi se plinovi akumulirali u gornje djelove skladišta).

GAŠENJE POŽARA TERETA UGLJENA
     

Do ž D požara uglavnom d l i usljed samozapaljenja l dolazi lj d lj j U direktnoj vezi sa požarom obično je nemarno kontroliranje atmosfere i temperature u skladištu Požar tereta ugljena proizvodi vrlo visoku temperaturu Gašenje vodom proizvodi ekstremno veliku količinu pare i ne može pogasiti požar Na moru se može jedino potpuno prekinuti ventiliranje kako k k bi se oduzimanjem ki ik požar pogasio d i j kisika ž i Treba izabrati luku zakloništa (o čemu odlučuju lokalne vlasti) u kojoj će osoblje s kopna ukloniti gorivu tvar (kopanjem površinskih slojeva ugljena grabilicama, jer se žarište požara nalazi u donjim slojevima ugljena)

ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE

SVAKI TANK ILI DRUGI ZATVOREN PROSTOR KOJI NISU KROZ ODREĐENO VRIJEME BILI IZLOŽENI UTJECAJU VANJSKE ATMOSFERE TREBA SMATRATI OPASNIMA. ULAZAK U TAKVE PROSTORE BEZ PODUZIMANJA POTREBNIH ZAŠTITNIH MJERA PROUZROČIO JE NEZGODE ILI ČAK SMRT. Upravo zbog mnogih nesretnih slučajeva SOLAS konvencija i BC U b ih t ih l č j k ij kodeks propisala je sljedeće:
 

 

svaki brod mora imati opremu s kojom će moći sa sigurnošću odrediti je li opasno ući u zatvoreni prostor bez opreme za disanje ili nije u zatvoreni prostor ne smije se ulaziti bez prethodnog odobrenja zapovjednika broda ili odgovornog časnika, uz prethodnu kontrolu sastava zraka posada mora biti sposobna rukovati instrumentima za kontrolu zraka zatvorenog prostora u dnevnim prostorijam posade treba izvjesiti plakate koji ukazuju na način ulaska u zatvoreni prostor

SOLAS, Chapter VI, Reg. 3 Code of Safe Practice for Solid Bulk Cargoes, Appendix 6

ISKRCAJ UGLJENA - THOMAS’ STOWAGE

Z A K LJ U Č A K
OPASNOSTI U PRIJEVOZU UGLJENA
   

eksplozija, trovanje, požar naginjanje i poremećaj stabiliteta broda ugljen koji ispušta plinove – metan i CO ugljen sklon samozagrijavanju št može d lj kl ij j što ž dovesti ti do samozapaljenja

TERETI U POMORSKOM PROMETU

UMJETNA KRUTA GORIVA

Umjetna kruta U j t k t goriva su goriva k j i i koja nastaju preradom prirodnih goriva Koks Briketi B ik ti

U pomorskom prijevozu javljaju se najčešće sljedeće vrste koksa: Metalurški koks – sirovina ugljen (eng. (eng Met coke) Petrokoks – sirovina zemno ulje (eng. Pet coke)

SIROVINA

UGLJEN

PROCES PROIZVODNJE

SUHA DESTILACIJA

PROIZVOD

KOKS

Suha destilacija je p j j proces žarenja ugljena u j gj zatvorenim pećima bez pristupa zraka, pri čemu dolazi do raznih kemijskih p j procesa u kojima od j ugljena nastaju plinovi, katran, amonijačna voda i ostatak u obliku užarene mase. Naglim hlađenjem užarene mase vodom nastaje koks
100 kg UGLJENA 75kg KOKSA
6kg AMONIJAČNE O J Č VODE

25m3 PLINA

4kg KATRANA

SIROVINA

ZEMNO ULJE

PROCES PROIZVODNJE

POSLJEDNJI STUPANJ FRAKCIJSKE DESTILACIJE

PROIZVOD

PETRO KOKS

Karakteristike Met i Pet koksa u pomorskom prijevozu:
Metalurški koks Petrol koks

S.F. = 1,25 – 2,80 m3/t

S.F. = 1,25 – 1,68 m3/t

RASUTI TERET
KONTROLA TEMPERATURE BC Code C

KLASIFIKACIJA PREMA GRANULACIJI

UGLJENA PRAŠINA

KVALITETA (Kalorična vrijednost)

MEHANIČKO OBLIKOVANJE PREŠANJEM

BRIKETI
S.F. 0,56 – 0,84 m3/t

VEZIVNI MATERIJAL (ASFALT ILI KATRAN)

KVALITETA (Čvrstoća)

TERETI U POMORSKOM PROMETU

PRIRODNA TEKUĆA GORIVA

SADRŽAJ
     

UVOD POSTANAK FIZIKALNA SVOJSTVA SIROVE NAFTE OPASNOSTI SIROVE NAFTE RUKOVANJE SIROVOM NAFTOM POSTUPCI NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE (pranje tankova tereta i korištenje inertnog plina) KONTROLA TERETA I UZIMANJE UZORAKA

UVOD
   

  

 

Petroleum (lat. petra- stijena + lat. oleum- ulje) = zemno ( ( p j j ) (mineralno) ulje ) j Mineralno ulje – produkt destilacije tvari biljnog porijekla (nafte, ugljena, drva) Nafta – (arap. nafata – znoj zemlje), sirovo zemno ulje akumulirano u sedimentalnim slojevima Zemlje. Sirova nafta (crude oil) je vrsta fosilnog goriva. To je smeđezelena do smeđecrna tekućina koja se obično pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog dna. Sirova nafta – složena mješavina tekućih ugljikovodika koja služi kao sirovina za daljnu preradu Pripada lancu ugljikovodika alkana - CnH2n+2. (C5H12 do C18H38) Sirova nafta u svom elementarnom obliku nema značajniju primjenu. Da bi se mogla d lj upotrebljavati prerađuje se u rafinerijama. P t l dalje t blj ti đ j fi ij Postupak prerade j k d je frakcijska destilacija. Zagrijavanjem sirove nafte dobiva se više naftnih derivata. Kod prerade nafte na bazi različitih točaka vrelišta izdvajaju se cijele skupine spojeva – frakcije. Prva frakcija je benzin (vrelište 50 do 200°C), druga je petrolej (vrelište od 150 do 300°C), treća je dizelsko gorivo (vrelište od 300 do 370°C) i četvrta je loživo ulje (vrelište od 370 do 400°C). Ostaci frakcijske destilacije su ulje za podmazivanje, parafin i asfalt asfalt.

Frakcijska destilacija nafte j j

Sastojci nafte

Glavni sastojci su:
 
 

Ugljik (C) 82 do 85% Vodik (H) 12 do 15%
Ostali elementi (S, O, N...) do 5% Spojevi teških metala (Fe, Ni, Va...)

 

Postoji više vrsta nafte (prema sastavu i svojstvima); npr. sadržaj ugljikovodika u teškoj meksičkoj nafti cca 50% cca. 50%, a u Pensilvanijskoj do 98% Sadržaj se razlikuje od polja do polja ili geografske regije Zbog jednostavnije trgovine formirani su standardi za pojedine vrste nafte

Vrste sirove nafte
 

Naftna industrija razvrstava sirovu naftu prema lokaciji njenog vađenja, specifičnoj masi (relative weight) ili viskozitetu, te postotku sumpora. Vrste prema specifičnoj masi (viskozitetu):
  

Laka nafta (light) Srednja nafta (intermediate) i Teška nafta (heavy). eš a a a ( ea y) Nafta sa malim postotkom sumpora (sweet) Nafta sa znatnim postotkom sumpora (sour)

Vrste nafte prema postotku sumpora:
 

Za formiranje cijena pojedinih vrsta nafte koristi se geografski kriterij pa se formiraju tzv. Crude oil benchmarks (nivelacija, standard, referenca). Tako imamo:

    

Brent Crude (sastavljena od 15 vrsta nafte sa polja Brent i Ninian iz Istočnog shetlandskog bazena u Sjevernom moru) predstavlja benchmark za vrste nafte iz Europe, Afrike i Srednjeg Istoka. Western Texas Intermediate (WTI) za Sjevernoameričke nafte Dubai - benchmark za nafte Srednjeg Istoka Tapis – iz Malezije kao referenca za lake Dalekoistočne nafte Minas – iz Indonezije referenca za teške Dalekoistočne nafte OPEC Reference Basket, košarica (prosjek) vrsta nafte zemalja članica OPEC-a (The Organization of the Petroleum Exporting Countries)

Svaka pojedina nafta ima svoj komercijalni naziv (ime)

Teorije o postanku nafte – biogenička (organska) teorija
ORGANSKE TVARI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

T L A K

KEMIJSKI PROCES

POVIŠENA TEMPERATURA

ZEMNO ULJE

Teorije o postanku nafte – abiogenička (anorganska) teorija

 

Prema ovoj t iji nafta potječe i neispitanih i nedovoljno P j teoriji ft tj č iz i it ih d lj poznatih dubina Zemlje. Ugljikovodici čistog geološkog porijekla postoje na Zemlji. Oni su manje gustoće nego vodenasti fluidi u unutrašnjosti zemljine kore što im je umogućilo pomjeranje u kore, gornje slojeve zemljine kore kroz porozne stijene. Za biomarkere koji se nalaze u nafti odgovorni su termofilički oblici života mikroba koji postoje u stijenama unutar zemljine kore kore. Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim područjima (na Kamčatki), nagomilavanje nafte u velikim dubinama u mineralima kristalasta podrijetla (Venezuela) i nalazi nafte u pukotinama litosfere u dnu Indijskog oceana. Teorija je nastala uglavnom na temelju istraživanja rusa Nikolaya Kudryavtseva. K dr a tse a Ona je danas manje prihvaćena osobito među Zapadnim geolozima.

Međunarodne konvencije i kodeksi vezani za prijevoz tereta zemnog ulja SOLAS IMDG ISGOTT (Internatinal safety guide for oil tankers and terminals) ) MARPOL (Inernational convention for prevention of pollution from ships) Clean Sea Guide f Oil T k Cl S G id for Tankers

FIZIKALNA SVOJSTVA SIROVE NAFTE

GUSTOĆA
   

omjer između mase i volumena (ρ=m/V [kg/m³]) Mjeri se aerometrom j Određuje se pri referentnim temperaturama (15°C, 20°C i 60°F) – iz odgovarajućih tablica treba svesti naftu na tu temperaturu U SAD se gustoća izražava u °API (American Petroleum Institute) Otpor koji daje tekućina pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva Na viskozitet utječe temperatura i tlak Temperatura pri kojoj gorivo počinje ključati Temperatura pri kojoj gorivo prelazi iz tekuće u plinovitu fazu Temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost protoka i prelazi u krutu fazu Najniža temperatura pri kojoj se zbog djelovanja otvorenog plamena zapale pare goriva Temperatura pri kojoj se gorivo pali bez utjecaja vanjskog plamena

VISKOZITET
 

   

VRELIŠTE Š

ISPARAVANJE

KRUTIŠTE

PLAMIŠTE – TOČKA GORENJA Š Č

TOČKA SAMOZAPALJENJA

OPASNOSTI SIROVE NAFTE

Osnovne opasnosti koje su svojstvene nafti i njenim derivatima su:
Zapaljivost i eksplozivnost para Z lji t k l i t  Otrovnost  Onečišćenje okoliša

Zapaljivost i eksplozivnost

Prilikom ukrcaja, prijevoza i iskrcaja sirove nafte i njenih derivata oslobađaju se zapaljive i eksplozivne pare ugljikovodika. Ispunjavaju cijeli prostor tankova poviše tereta i j j j stvaraju zapaljivu/eksplozivnu smjesu. Najopasnija je operacija iskrcaja tereta. Tada se zapaljive pare koje ispunjavaju cijeli prostor tankova miješaju sa zrakom i stvaraju eksplozivnu smjesu.

Zapaljivost i eksplozivnost p j p
PARE UGLJIKOVODIKA Metan – CH4 Etan – C2H6 Propan – C3H8 P Butan – C4H10 Pentan – C5H12 Heksan – C6H14
  

VOLUMNI UDIO (%) 10 18 35 22 10 5

Propan i butan čine najveći postotak u atmosferi tanka Ako se u takvoj atmosferi nađe izvor paljenja može doći do eksplozije Uz dovoljnu količinu kisika svi navedeni plinovi su zapaljivi i eksplozivni

Zapaljivost i eksplozivnost p j p

Razina zapaljivosti tekućine odeređena je njenom hlapljivosti i temperaturom. temperaturom Ta dva čimbenika utječu na količinu isparavanja. Što je isparavanja veća količina zapaljivih para veća je mogućnost zapaljenja. Ne gori tekućina nego njene zapaljive pare. Prema hlapljivosti i plamištu nafta i njeni derivati dijele se na:
 

Nehlapljive tekućine (plamište iznad 60°C) Hlapljive tekućine (plamište ispod 60°C)

Pare nafte i njenih derivata mogu se zapaliti jedino uz dovoljnu količinu kisika. Ako je premalo ili previše pare ne može doći do zapaljenja. Te ograničene količine izražavaju se kao % volumena zapaljivih para u zraku nazivaju se:

Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Limit)  Najniža koncentracija para ugljikovodika ispod koje nema dovoljno zapaljive pare da bi došlo do zapaljenja. Ta mješavina naziva se presiromašnom (too lean) Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit)  Najviša koncentracija ugljikovodika iznad koje nema dovoljno kisika da bi p j j j prebogatom ( g (too rich) ) došlo do zapaljenja. Ta mješavina naziva se p

Za terete nafte te granice se kreću između 1% i 10% volumena.

Zapaljivost i eksplozivnost – granice zapaljivosti

Zapaljivost i eksplozivnost – Izvori zapaljenja p j p p j j

Otvoreni plamen (pušenje i dr. vrste otvorene vatre): dr
  

Ograničiti pušenje (samo na određena sigurna područja) Tijekom radova koristiti samo ispravnu opremu koja ne može proizvesti iskru. iskru Zabraniti korištenje otvorenog plamena Podjeljena su mišljenja oko utjecaja radova AKZ na požar na tankeru (radove ograničiti na sigurna mjesta) Alat mora biti zaštićen od pada kako ne bi proizveo iskru Sva elektrooprema na palubi i u područjima u kojima postoji opasnost od zapaljivih para mora biti PE (protueksplozivne) izvedbe Obustaviti sve radnje s teretom u slučaju grmljavine Zabraniti Z b iti neovlaštenu uporabu el. uređaja (f t l št b l đ j (fotoaparati, radioaparati, ti di ti mobilni telefoni...)

Mehanička iskra (radovi AKZ i ispadanje mehaničkog alata):
 

Električna iskra (grmljavina, statičko p (g j , pražnjenje...): j j )
  

Zapaljivost i eksplozivnost – Izvori zapaljenja p j p p j j

Kemijska energija

Samozapaljivost S lji t

nastaje usljed kemijske reakcije unutar tvari (ili smjese). Posljedica reakcije je proizvodnja topline koja rezultira samozapaljenjem. uzrokuju ga protok nafte kroz cjevovod, padanje nafte na pod tanka, voda u tanku tereta, prskanje vode (spray), rad sa neuzemljenom opremom. opremom Proizvodi snažnu egzotermičku oksidaciju uzrokujući toplotnu i svjetlosnu emisiju, t zapaljenje para ugljikovodika j tl i ij te lj j ljik dik Nastaje kada vodikov sulfid (H2S) dođe u kontakt sa čelikom u tankovima (na mjestima na kojima je oštećena boja). U kemijskoj reakciji formira se željezni oksid a uz prisustvo zraka razvija se toplina i svjetlost. Sprječava se inertiranjem i AKZ tankova. Nastaju kao posljedica reakcije između dvaju različitih metala (npr. (npr Fe i Al) koju prati porast temperature.

Statički l kt i it t St tički elektricitet

Piroforički željezni sulfid
 

Metalne mrlje (nečistoće)

Otrovnost

Sirova nafta, njeni derivati i njihovi plinovi otrovni su po svojoj prirodi. Otrovnost se izražava u THRESHOLD LIMIT VALUE (TLV) (TLV). TLV je prosječna koncentracija tvari kojoj radnici mogu biti izloženi tijekom određenog vremenskog perioda. Mjeri se u parts per milion ( (ppm) volumena tvari u zraku. ) Razlikujemo:

TLV-TWA (Time Weighted Average) – prosječna količina tvari ( g g ) p j kojoj radnici mogu biti izloženi tijekom normalnog radnog dana (8 sati) ili tjedna (40 sati), bez štetnog efekata. TLV-STEL (Short Term Exposure Limit) – max. koncentracija tvari kojoj d i i t i k j j radnici mogu biti i l ž i max. 15 minuta (d izloženi i t (dopušteno št je ponovno izlaganje nakon pauze od 1 sata). TLV-C (Ceiling) – gornja granica iznad koje radnici ne smiju biti izloženi otrovnoj tvari tvari.

Otrovnost

Načini (mogućnosti) trovanja i posljedice:  Gutanje

Vrlo mali rizik od gutanja nafte Gutanje može izazvati vrlo ozbiljne nafte. posljedice i poremećaje u radu unutarnjih organa. Izaziva iritaciju i može dovesti do dematitisa Dodir s očima može dematitisa. izazvati ozbiljna oštećenja. Glavna opasnost za ljudsko zdravlje p radu s naftom. Simptomi p j j pri p ovise o vrsti i koncentraciji plina te vremenu izloženosti (nadraženost očiju, glavobolja, grčevi u stomaku, paraliza dišnih organa...smrt)

Dodir s kožom

Inhalacija para

Pored para ugljikovodika sirovu naftu često prati vodikov sulfid (H2S); otrovan plin; miris pokvarenih jaja; vrlo brzo umrtvi osjetilo mirisa; izaziva paralizu dišnih organa; oštećuje vid i unutrašnje organe Izostanak mirisa aromatskih ugljikovodika nikad se ne uzima kao indikator izostanaka otrovnih para (zbog djelovanja H2S na osjetilo mirisa) Safety Material C S f M i l Cargo D Data Sh Sheet – podaci o opasnostima i d i i pravilnom rukovanju (za svaki pojedini teret – dostavlja krcatelj)

RUKOVANJE SIROVOM NAFTOM
Raspored tankova  Cjevovodi  Vrste i svojstva pumpi  Posušivanje i cijeđenje tereta  Mjerenje razine tereta  Grijanje tereta

Raspored tankova p

 

 

Vrste tankova na tankerima:  Tankovi tereta  Balastni tankovi  Tankovi goriva  Tankovi otpadnih voda  SLOP tank Da bi se smanjio utjecaj slobodnih površina tekućina unutrašnjost trupa broda podijeljena je uzdužnim vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor na središnji, lijevi i desni a poprečnim pregradama ti prostori središnji su podijeljeni na više dijelova koji formiraju tankove. Broj tankova ovisi o veličini broda. Brodovi za prijevoz sirove nafte (za istu nosivost) imaju znatno manji broj tankova od product carriera. IMO-ov odbor stručnjaka usvojio je kao amandman na Aneks 1. Konvencije MARPOL Pravilo 13F prema kojemu se zahtijeva da svi novi tankeri manji od 5000 tona moraju imati dvostruko dno a tankeri veći od 5000 tona nosivosti moraju imati d os u o d o i d os u u op a u (doub e hull) ili os os o aju a dvostruko dno dvostruku oplatu (double u ) središnju palubu. Max. duljina tankova za teret je 20%L. Na tankeru 300 m duljine i 30 m širine prosječan tank tereta ima kapacitet cca. 20000 tona. Tankovi T k i se obično numeriraju od pramca prema k i bič i j d krmi.

Cjevovodi j

Vrste cjevovoda na tankerima:
      

Cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta Protupožarni cjevovod Cjevovod inertnog plina Cjevovod pranja tankova (COW line) Cjevovod za posušivanje tankova, pumpi i cjevovoda tereta (MARPOL Cj d ši j k i j d line) Cjevovod balasta Cjevovodi brodske službe (goriva vode snaitarija ) (goriva, vode, snaitarija...)

  

Pomoću cjevovoda i odgovarajućih ventila na palubi možemo spojiti svaku cijev i tank s pumpom određenog teretnog prostora. Promjer cijevi varira ovisno o veličini broda namjeni cjevovoda i broda, gustoći tereta za koji je cjevovod namjenjen. Cjevovod tereta omogućava ukrcaj/iskrcaj i prekrcaj tereta. Cje o od C ude Ca e a jed osta j Cjevovodi Crude Carriera jednostavniji su od cje o oda Product cjevovoda oduct Carriera. Ukrcaj/iskrcaj tereta obavlja se cjevovodom tereta koji se preko manifolda spajaju na ukrcajne/iskrcajne linije na obali (terminalu).

Vrste i svojstva pumpi
 

 

Za manipulacije s teretom potrebne su pumpe. Cjevovodi za manipulaciju tereta spojeni su na glavne pumpe tereta. One služe i za posušivanje tankova tereta (stripping). (stripping) Pumpe tereta mogu biti različite izvedbe. Većinom su centrifugalne i pokretane su parnom turbinom. Elektropokretane pumpe uzbjegavaju se u sustavu tereta (opasnost od eksplozije). Kapacitet i j cca 2000 t/h kod malih tankera. K d K i im je /h k d lih k Kod velikih tankera (VLCC, ULCC) je od 5 do 7000 t/h. Ukupni kapacitet pumpi tereta je oko 5% korisne nosivosti tankera/h, pa se teoretski ukrcaj/iskrcaj može obaviti za samo dvadesetak sati.

Mjerenje razine tereta j j

  

  

Tekućine imaju svojstvo ekspanzije. Iz tog razloga nije moguće ukrcati tank od poda do pokrova, nego se za svaku vrstu sirove pokrova nafte mora ostaviti odgovarajući ekspanzijski prostor. Ekspanzija tekućine ovisi o temperaturi. Ista količina tereta zauzeti p p će različit prostor u tanku ovisno o temperaturi. Što je veća temperatura tekućina ekspandira i zauzima veći prostor uz smanjenje gustoće. Mjerenje razine ( j j (visine) tekućina u tankovima provodi se da bi se ) p utvrdila količina i masa tereta. Na osnovi izmjerene visine ulazi se u posebne tablice iz kojih se izlazi s podatkom o barelima za ulja i tonama za balast. Visina d Vi i od površine t t d vrha t k naziva se ULLAGE ši tereta do h tanka i ULLAGE. Visina tekućine u tanku naziva se SOUNDING ili INNAGE. Svaki tank ima tablicu kalibracije tankova (ULLAGE TABLE) pomoću k j se uz poznati ullage određuju gore navedene ć koje ti ll d đ j d vrijednosti. Pri tome se mora voditi računa o trimu i nagibu broda (iz tablica se korigiraju očitane vrijednosti).

Mjerenje razine tereta j j

ULLAGE

SOUNDING

  

Količine izračunate na osnovi izmjerenog ULLAGE-a treba korigirati za sediment na dnu tanka i količinu vode u teretu Teret je ukrcan i iskrcan na različitim temperaturama i to utječe na njegovu gustoću. Zato se gustoća računa na određenoj (referentnoj) temperaturi. Na tržištu nafte koriste se tri referentne temperature (W Europa 15°C USA 60°F i 15 C, 60 F Brazil i E Europa 20°C).

Mjerenje težine tereta
 

Težina tereta se može izračunati iz volumena nafte u svakom pojedinom tanku. p j Nafta ekspandira kad se zagrijava a njena relativna gustoća se smanjuje. Da bi se izračunala točna težina važno j k d mjerenja ullage-a znati t č relativnu ž je kod j j ll ti točnu l ti gustoću. Ona se može mjeriti direktno hidrometrom. Relativna gustoća nafte (RD) može se izračunati na osnovu temperature i koeficijenta relativne gustoće. Koeficijent relativne gustoće je broj koji pokazuje za koliko će k lik ć se promijeniti relativna gustoća k d se ij iti l ti t ć kada temperatura promijeni za 1°C. Kreće se (za većinu vrsta nafte) između 0,0003 i 0,0005. ) , , Težina tereta = volumen X RD

Mjerenje razine tereta

Uređaji za mjerenje visine tereta u tankovima:
Fiksni  Prijenosni

Fiksni sustavi nalaze se na palubi iznad tankova tereta. Postoji više izvedbi a j pj j g , najzastupljeniji su Whessoe Tank Gauge, NorControl i Saab Radar Tank Control.

Mjerenje razine tereta

Whessoe Tank gauge mjeri Ullage na principu vrpce sa plovkom. U kućištu uređaja je kalibrirana vrpca koja se i ispušta dok plovak št d k l k ne dosegne razinu tekućine. Izmjerena veličina se može očitati na samom uređaju i u prostoriji za nadzor tereta. Uređaj je opremljen i registratorom.

Mjerenje razine tereta

Radarski sistem radi na principu refleksije elektromagnetskih valova. Može se k i titi l M ž koristiti jedino kada je tank potpuno inertiran. Opremljen j senzorom O lj je za kisik i temperaturu i ako je atmosfera zapaljiva uređaj neće lji đ j ć raditi. Izmjerena veličina se očitava u prostoriji za nadzor tereta.

C

B

A

  

A – radarski snop p B – pretvarač/konverter C – odašiljač i kalibrator

Mjerenje razine tereta

 

Postoji više izvedbi prijenosnih uređaja (MMS (MMS, UTI...) Rade na principu trake i utega. t Služe za mjerenje razine tereta, temperature i količine vode koja je ukrcana zajedno sa naftom. naftom Koriste ‘’Water Finding Paste’’ i ‘’Oil Finding Paste Paste’’ koje se nanose na mjernu traku, te promjenom boje određujemo količinu vode i tereta u tanku.

POSTUPCI NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE
        

ukrcaj t t k j tereta putovanje s teretom iskrcaj tereta putovanje u balastu j čišćenje tankova pranje tankova tereta korištenje inertnog plina ispiranje i degazacija priprema tankova za popravak

PRANJE TANKOVA TERETA

Tankovi tereta mogu se prati:
 

morskom vodom i sirovom naftom.

Pranje tankova morskom vodom:  Ovaj sustav se koristi na malim tankerima. Tankovi se mogu prati hladnom ili toplom morskom vodom vodom.  Morska voda se vodi do grijača i dalje cjevovodom do strojeva za pranje. Nakon pranja tankovi se prazne i emulzija se iskrcava u SLOP tankove.  Najpoznatiji je Butterworth-ov sustav za pranje, kod kojega se mehanička mlaznica spušta do sredine tanka. Mlaznica se okreće u j pere stjenke tanka. j horizontalnom i vertikalnom smjeru i tako p Temperatura morske vode za pranje je od 75°C do 85°C. Ovaj sustav još i danas koriste manji tankeri.

Pranje tankova sirovom naftom (COWCrude Oil Washing)

 

Nakon iskrcaja sirove nafte na stijenkama ostaju talozi koji se sastoje od parafinskih i asfaltnih materija a koje je potrebno ukloniti radi ukrcaja novog tereta. Postupak COW se sastoji u tome da se dio tereta koji se iskrcava provede kroz sustav za pranje i snažnim mlazovima (tlak na mlaznici 9-10 kg/cm²) isperu površine tanka (‘’oil to remove oil’’). Nakon COW nije potrebno ispiranje vodom. Sirova nafta koja sadrži kapljice vode nije prikladna za COW zbog proizvodnje statičkog elektriciteta. Zato se prije početka pranja iskrca cca 1m tereta sa dna (u SLOP tank) koji sadrži najviše morske vode pa se počinje pranje s tzv. ‘’dry crude’’. vode, tzv dry crude Svaki novi tanker sa više od 20.000 DWT mora biti opremljen sustavom za COW – MARPOL Anex 1 Pravilo 13(6) Oprema za COW sastoji se od strojeva, cjevovoda i mlaznica Kod strojeva mlaznica. VLCC-a koristi se 6 strojeva (mlaznica) po jednom tanku.

Pranje tankova sirovom naftom

Prednosti:
      

Smanjeno zagađivanje mora Skraćeno vrijeme čišćenja tankova Manje je ručnog čišćenja taloga Bolja kvaliteta iskrcanog tereta Manje tereta ostaje na brodu nakon iskrcaja Manja količina M j k liči morske vode u emulziji k j se i k k d l iji koja iskrcava Manja korozija stjenki tankova nego kod pranja morskom vodom Neprikladnost nekih vrsta tereta za COW Produženo vrijeme iskrcaja tereta Isparavanje lakših frakcija sirove nafte

Nedostaci:
  

Pranje tankova sirovom naftom - procedura j p

    

Kada je nužno provesti COW tijekom iskrcaja zapovjednik mora o tome obavijestiti terminal 24 sata prije početka pranja. Pranje se može provesti jedino uz odobrenje sa terminala. Prije pranja moraju se poduzeti sve sigurnosne provjere (kompletne opreme) i ispuniti odgovarajuće Check Liste. Tankovi koji će se prati moraju biti potpuno inertirani (max. postotak p j ) kisika 8% ili prema zahtjevu terminala). Osoblje mora biti kvalificirano i certificirano za operaciju COW. Tijekom pranja sustav mora biti pod punim nadzorom kako bi bilo j j j kakvo istjecanje nafte bilo odmah zamijećeno. Tankove prati jedino ‘’suhom’’ naftom. Tank iz kojega će se uzimati nafta za pranje zato mora biti djelomično iskrcan (kako bi se uklonila voda iz nafte). Ako se za pranje koristi nafta iz SLOP tanka i ona mora biti suha. h

Pranje tankova sirovom naftom – procedura višestupnjevitog pranja

A

B

C

D

Pranje tankova sirovom naftom – procedura višestupnjevitog pranja iš t j it j

A – mlaznica j podešena za pranje gornjih l i je d š j jih slojeva tanka B–i k iskrcana 1/3 t t mlaznica j podešena za tereta; l i je d š pranje gornje trećine tanka C–i k iskrcane 2/3 t t mlaznica j podešena za tereta; l i je d š pranje središnjeg dijela tanka D–i k iskrcan cjelokupni t t mlaznica j podešena j l k i teret; l i je d š za pranje donjih dijelova tanka; u trenutku završetka iskrcaja mlaznica započinje pranje poda tanka

SUSTAV INERTNOG PLINA (IGS – Inert Gas System)
  

Primjena ovog sustava potaknuta je čestim nesrećama na moru s katastrofalnim posljedicama. Sustav inertnog p g plina služi za zaštitu od p požara i eksplozije. Da bi se izbjegla opasnost od požara i eksplozije potrebno je kontrolirati atmosferu u tankovima Ona se tankovima. kontrolira pomoću uređaja inertnog plina. Inertiranjem se smanjuje postotak kisika ispod granice koja podržava gorenje. Tako se u tanku postiže inertna gorenje atmosfera koju sačinjavaju pare ugljikovodika, inertni plin i kisik u koncentraciji koja onemogućuje eksploziju. Prema SOLAS-u (Dio II-2, pravilo 60), sustav inertnog plina obvezan je za sve tankere od 20.000 DWT i više, j p j kao i za sve tankere koji su opremljeni sustavom za COW

Svojstva i dobivanje inertnog plina
 

 

Inertnim li I t i plinom nazivamo plin ili smjesu plinova i li j li koji ne gore i ne podržavaju gorenje. Prema IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove mora imati nadtlak od 200 do 600 mm stupca vode (0.02 do 0.06 bara), manje od 5% ( ) j kisika i temperaturu nižu od 50°C. Inertni plin mora biti kompatibilan s teretom koji se prevozi prevozi. Za dobivanje inertnog plina na brodu koristi se generator inertnog plina ispušni plinovi iz plina, kotlova ili iz pomoćnih motora.

Inertiranje tankova tereta na brodu
Dva su osnovna načina inertiranja:
 

Inertiranje tankova potiskivanjem (displacement method) Inertiranje tankova miješanjem inertnih plinova i zapaljivih para tereta (dilution method)

Inertiranje tankova potiskivanjem:  Inertni plin ulazi u tank malom brzinom i potiskuje eksplozivne pare koje kroz odušnik izlaze u atmosferu  Brzina ulaska inertnog plina mora biti mala da ne dođe do nekontroliranog miješanja inertnog plina i para tereta  Kako je inertni plin teži od para ugljikovodika zadržava se ispod njih i potiskuje ih u atmosferu.  Zapaljive pare odvode se kroz otvore za ventilaciju. Na otvorima se j postotak kisika i kad j manji od 5% smatra se da j tank je j je mjeri p inertiran.  Prednost ovog sustava je mala potrošnja inertnog plina, pa se jednovremeno može inertirati više tankova

Inertiranje tankova miješanjem

 

Inertni li l i tank lik I t i plin ulazi u t k velikom b i brzinom i miješa ij š se sa zapaljivim parama tereta. Ta smjesa se iz tanka odvodi kroz ventilacijski otvor. Inertiranje ovim načinom je brže nego kod potiskivanja. j Ovim načinom istovremeno se može inertirati manji broj tankova. Pri inertiranju se troši velika količina inertnog plina plina. Tijekom inertiranja mjeri se sadržaj kisika i eksplozivnih para na više mjesta u tanku i na različitim visinama.

Primjena sustava inertnog plina u eksploataciji broda U primjeni sustava inertnog plina razlikujemo postupke kod:
Ukrcaja tereta,  Prijevoza tereta, j  Iskrcaja tereta i  Pranja tankova. tankova

Primjena sustava inertnog plina tijekom ukrcaja tereta
  

Prije p j početka ukrcaja tank tereta mora biti p p j propisno inertiran Kad započne ukrcaj nadolazeći teret potiskuje inertni plin koji izlazi iz tanka kroz sigurnosni ventil na palubi Ako kod ukrcaja tank nije inertiran prazan prostor iznad tereta vrlo brzo bi se ispunio parama ugljikovodika i u tanku bi se stvorile sljedeće zone:
  

Presiromašna (nezapaljivo područje) Zapaljiva (najopasnije područje) Prebogata (nije zapaljiva, ali u određenom omjeru s kisikom može doći do stvaranja eksplozivne smjese)

Po završetku ukrcaja na vrhu tanka bi se stvorila zona j prebogate koncentracije. Zato je potrebno inertirati tank prije ukrcaja. Neposredno prije početka ukrcaja mora se p prestati sa inertiranjem ( j (nastavak bi doveo do stvaranja j prevelikog nadtlaka u tanku).

Zone koncentracije para u neinertiranom tanku prilikom ukrcaja
ZRAK
PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA

ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA

ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA

SIROVA NAFTA

SIROVA NAFTA

ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA

PREBOGATA KONCENTRACIJA

SIROVA NAFTA

SIROVA NAFTA

Primjena sustava inertnog plina tijekom prijevoza tereta

Tijekom prijevoza kad je tank nakrcan teretom i kada postoji nadtlak inertnog plina teoretski nije potrebno nikakvo inertiranje. U praksi, sustav inertnog plina treba ponovno aktivirati ako nadtlak padne ispod 0.02 bara. Razlog smanjenju nadtlaka (i gubitka inertnog p ( g g plina) j p p ) je propuštanje tanka j na poklopcima ili brtvama sondi odušnika. Tijekom plovidbe, ako dođe do daljnjeg pada tlaka, stvara se prebogata koncentracija ugljikovodika i uključuje se alarm koji aktivira sustav inertnog plina. Inertni plin ponovno inertira atmosferu i kada se postigne nadtlak od 0.06 bara tank je ponovno inertiran 0 06 inertiran. Iz navedenih razloga tijekom plovidbe potrebno je kontrolirati tlak u tankovima tereta.

Primjena sustava inertnog plina tijekom iskrcaja tereta

Ako je tank inertiran prilikom iskrcaja tereta ne postoji opasnost od eksplozije. Zato na početku iskrcaja sustav inertnog plina mora biti uključen. Plin se u tank uvodi pod malim nadtlakom. li dtl k Opasnost od eksplozije tijekom iskrcaja znatno je veća nego tijekom ukrcaja. Zato se p g j j prazan p prostor nastao tijekom iskrcaja mora popuniti inertnim plinom, pa ventilatori moraju raditi punim kapacitetom. Tijekom iskrcaja stalno treba kontrolirati tlak inertnog plina u tanku i ako se isti približava negativnoj vrijednosti treba usporiti iskrcaj da ne bi tank dospio u područje vakuuma. vakuuma Na sljedećem slajdu prikazane su zone koje bi se stvorile u tanku tijekom iskrcaja (ako tank nije inertiran).

Zone koncentracije para u neinertiranom tanku prilikom i k j ilik iskrcaja
PREBOGATA KONCENTRACIJA ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA

SIROVA NAFTA

SIROVA NAFTA

PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA

ZRAK
PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA

ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA

ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA

SIROVA NAFTA

SIROVA NAFTA

KONTROLA TERETA I UZIMANJE UZORAKA

Za t k ć t t Z tekuće terete u rasutom stanju prijevoznik t t j ij ik odgovara prema Hague i Hague Visby pravilima isto kao i za sve ostale vrste tereta tereta. Većina teretnica uključuje klauzulu ‘’shipped in apparent good order and condition’’. Da li je condition moguće to postići kada se ukrcaj obavlja zatvorenim sustavom cjevovoda? Zato je tijekom ukrcaja potrebno uzimati uzorke tereta i mjeriti njegovu temperaturu i gustoću gustoću, kako bi se na iskrcaju izbjegle sve pritužbe vezane za teret.

KONTROLA SPECIFIČNE GUSTOĆE

KONTROLA TERETA

KONTROLA KOLIČINE VODE U TERETU

KONTROLA TEMPERATURE

KONTROLA TERETA JE POTREBNA KAKO BI SE Š ŠTO TOČNIJE MOGLA ODREDITI KOLIČINA TERETA UKRCANOG NA ILI ISKRCANOG SA BRODA. ZABILJEŽENE SU ČESTE PRITUŽBE RADI NEDOVOLJNE KOLIČINE ISPORUČENOG TERETA I ONEČIŠĆENJA ISTOG DRUGIM TERETOM. TO JE ČESTO POSLJEDICA NEPRAVILNO PRIPREMLJENIH SKLADIŠTA I CJEVOVODA, SLABO KONTROLIRANOG UKRCAJA TERETA, TERETA KAO I NEDOVOLJNA KONTROLA TERETA TIJEKOM PRIJEVOZA.

Uzimanje uzoraka – opća pravila

Vlasnici (broda) ili kl b i mogu i d ti i t k ij Vl i i (b d ) klubovi izdati instrukcije zapovjedniku vezano za uzorkovanje tereta. Takve instrukcije obično sadrže sljedeće preporuke:

   

Uzorke uzimati na manifoldu na početku ukrcaja (first run sample), odmah nakon pokusnog ukrcaja (test-load) i iz tankova nakon završetka ukrcaja Voditi dnevnik uzorkovanja Uzorke uzimati zajedno (krcatelj i član posade) Uzorke uzimati prije početka iskrcaja Uzorci moraju biti reprezentativni i uzeti u dva seta (za krcatelja i prijevoznika).

Uzimanje uzoraka tijekom ukrcaja
 

Uzeti ‘’first U ti ‘’fi t run’’ sa manifolda i i t k po cijenu ’’ if ld iz tanka ij zaustavljanja ukrcaja Uzorke i ti j d U k uzimati zajedno sa predstavnikom d t ik krcatelja i podijeliti između dviju strana na kraju uzorkovanja Ako dođe do prekida ukrcaja i zamjene pumpi ili cjevovoda obvezno uzeti odgovarajuće uzorke iz tanka prije i nakon zamjene Na završetku ukrcaja uzeti reprezentativan uzorak iz svakog tanka

Uzimanje uzoraka prije iskrcaja
  

Uzorke i ti j d U k uzimati zajedno sa predstavnikom d t ik primatelja tereta. Obično se uzima uzorak sa vrha iz sredine vrha, sredine, donjeg dijela i sa dna tanka. Uz obvezno mjerene visine tereta (ullage) i njegove temperature potrebno je odrediti i količinu vode u teretu. Za određivanje količine vode obično se koristi ručna sonda s pastom za otkrivanje vode (water finding paste). Ako primatelj utvrdi da teret ne odgovara specifikaciji, zapovjednik treba odmah zahtijevati analizu od neovisnog tijela (obično P&I Club).

Procedura uzimanja uzoraka

Uzorci se uglavnom stavljaju u staklenke U i l t lj j t kl k (zapremine 0.5 litara) koje se mogu zatvoriti nepropusnim poklopcem. Pri uzorkovanju je važna čistoća opreme ( (staklenke, sonde, instrumenti). Osoblje koje ) j j uzorkuje mora imati odgovarajuću zaštitnu opremu. Najosjetljivije je uzimanje uzoraka iz manifolda manifolda. Takav uzorak mora se uzeti dok teče nafta kroz cjevovod. Uzorci se moraju uzimati zajedno sa ovlaštenim predstavnikom krcatelja/primatelja.

Označavanje uzoraka

Svi uzorci zajedno uzeti moraju biti identično označeni i podijeljeni u dva seta (jedan set prijevozniku, drugi krcatelju/primatelju). Jedini način za izbjegavanje sporova oko tereta je nazočnost ovlaštenog člana posade pri uzimanju i označavanju uzoraka. Pri označavanju treba inzistirati da j j se isto obavi na brodu. Oznake bi trebale sadržavati:
 

Opće podatke (datum i vrijeme uzorkovanja, naziv tereta uzorkovanja tereta, odredište, podatke o krcatelju...) Podatke o teretu (količina tereta, broj tanka, ullage i temperaturu, broj teretnice, točno mjesto uzorkovanja (manifold cjevovod, first teretnice (manifold, cjevovod run, pozicija u tanku....)

Oznake moraju potpisati ovlašteni član posade i predstavnik krcatelja/primatelja

Instrumenti za uzorkovanje
Moraju biti kompatibilni s teretom  Moraju biti jednostavni za rukovanje i održavanje i robusni ( rad u b d ki dž j b i (za d brodskim uvjetima)  Izvedba ovisi o namjeni instrumenta

Instrumenti za uzorkovanje - izvedbe

Boca (ili metalna posuda) za uzorkovanje pričvršćena je na metalni nosač. č Na početku uzorkovanja boca je zatvorena, a j , zatvarač je vezan lancem. Instrument se spusti na određenu visinu u tanku i povuče se lanac. Nakon što N k št se posuda d napuni instrument se izvuče na površinu.

Instrumenti za uzorkovanje - izvedbe j

Instrument je opremljen I t tj lj cilindrom (sampling tipping dipper) za uzorkovanje. Instrument se spušta na određenu dubinu u tanku. Povlačenjem lanca j oslobađa se osiguranje cilindra, cilindar rotira i puni se naftom. i ft

Instrumenti za uzorkovanje - izvedbe j

Instrument je opremljen posudom (go devil sampling b ttl ) k j u li bottle) koja donjem dijelu ima uteg. Posuda je otvorena na vrhu i vezana je lancem. Na početku uzorkovanja odredi se dubina na koju će se spustiti posuda. Posuda brzo tone i kada se zaustavi na željenoj visini se napuni naftom. i i i i ft

Instrumenti za uzorkovanje - izvedbe j

Instrument je opremljen posudom (bottom sampler or zone sampler) sa ventilom. Ventilom se upravlja pomoću lanca. Instrument se obično koristi za uzimanje uzoraka sa dna tanka. Nakon što se spusti na željenu visinu povlačenjem lanca otvara se ventil na posudi i posuda se napuni naftom. Popuštanjem lanca ventil se zatvori.

TERETI U POMORSKOM PROMETU R
UKAPLJENI PLINOVI

PRIRODNI PLINOVI (eng. (eng Natural gases)

NAFTNI PLINOVI (eng. Petroleum gases)

Plinovita goriva se prevoze u ukapljenom g p pj m stanju jer bi inače zauzimala puno više prostora i nosivost broda ne bi bila iskorištena.

600 m3 plina

Ukapljeno k l u 1 3 (LNG) 1m

(eng. Fully Pressurised Vessels) Tlak plina oko 17 bara, Temperatura plina = Temperaturi okoline (eng. (eng Semipressurized Vessels) Tlak plina oko 8 bara, Temperatura plina od -10 do -50°C 50° (eng. Fully refrigerated vessels) Tlak plina = atmosferskom, Temperatura plina do -50°C 50°

Naftni p f plinovi se ukapljuju i p p j j prevoze na tri načina LPG brodovima: Pod tlakom

Kombinacijom tlaka i niske temperature Pod niskom temperaturom p

LPG – eng. Liquefied Petroleum Gases

Prirodni plinovi se ukapljaju i prevoze LNG brodovima Pod niskom temperaturom

do -163°C 163°

LNG – Liquefied Natural Gases

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRIRODNOG PLINA Osnovni sastojak j metan (CH4) udio O i t j k je t (CH4)- di metana varira ovisno o izvoru (70% Libija d 99.5% Aljaska) Libij do 99 5% Alj k )  Ostali sastojci su etan, p p , butan, j , propan, , pentan, dušik i CO2  Dobiva se kao ‘’nusprodukt’’ na naftnim nusprodukt poljima (povezani- associated) ili na plinskim poljima (nepovezanidissociated)

PRIRODNI PLIN DN L N

PREDNOSTI - najčišće fosilno

gorivo - sagorijeva gotovo bez ostataka (zanemariva količina Sx) - visoka ogrjevna moć - znatne rezerve - relativno niska cijena

NEDOSTACI - Velika udaljenost od proizvođača do potrošača - Nije moguće pokriti sve pozicije potrošača i ij t š č plinovodima - Isključivo pravo država na izgradnju plinovoda - Instalacija plinovoda je teška (skupa) i ovisna o terenu - Prekomorski transport zahtijeva skupe brodove i p skupe terminale - Brodovi potencijalni ciljevi terorističkih napada

PRIRODNI PLIN

Prirodni plin u praksi se modificira na dva načina: · pothlađivanjem i ukapljivanjem (LNG) thl đi j k lji j · stlačivanjem (komprimiranjem) (CNG) Prirodni plin postaje jedan od najvažnijih izvora energije i očekuje se da će mu do 2020. godine potrošnja porasti za 50%. Trenutno,se Trenutno se prirodni plin transportira putem plinovoda ili kao ukapljeni prirodni plin (LNG). Transport prirodnog plina plinovodima je pogodan i ekonomičan za kopnenu namjenu. Za podmorski transport k j Z d ki t t prirodnog plina plinovodi postaju sve zahtjevniji s porastom dubine mora i udaljenosti. LNG je učinkovit način prijenosa plina na velike udaljenosti i čini 25% cjelokupnog tansporta plina.

REZERVE PRIRODNOG PLINA

 

Svjetske rezerve prirodnog plina iznose ≈173,0 x 10¹² (BILIJARDI) m3 (I m3. (Izvor: IGU – T : Terence Th n 2004). n Thorn 2004) Svjetska godišnja proizvodnja iznosi 2,53 x 10¹² m3/g

REZERVE PRIRODNOG PLINA E E VE DN G L N
  

Rezerve prirodnog plina povećavaju se b ž nego R i d li ć j brže svjetska potrošnja Postojeće rezerve dostatne su za 70- godišnju 70proizvodnju Trenutne svjetske rezerve: j - Russia 27% - Iran 15% - Qatar 15% - Saudi Arabia 4% - UAE 3% E % - USA 3%

SVJETSKA TRGOVINA PLINOM (mlrd m³/ d) ( l d m³/god)

SVJETSKA TRGOVINA PLINOM
 Sjeverna Amerika i Zapadna Europa su najveći potrošači plina  Globalna trgovina plinom potiče razvoj i gradnju LNG brodova i LNG terminala - u 2003. 176 LNG Carriera; naručeno 112, do 2010. planirano 330 - 2004 47 p ij mnih i 22 i 2004. prijemnih izvozna t min l n terminala, projektirano 11 novih terminala  planirani porast trgovine (do 2010 ) sa 110 na 230 2010.) milijuna tona godišnje

RAZMJEŠTAJ LNG TERMINALA

SVOJSTVA LNG-a LNG       

LNG teži 45% težine vode (l kši j od vode) ži ži d (lakši je d d ) Lagana, bistra, bezbojna tekućina Tekućina bez mirisa ć Nekorozivan je Nije eksplozivan u tekućem stanju Specifična gustoća oko 0.47 t/m³ Zapaljiva i reaktivna tekućina Lakši je od vode (pluta); u dodiru s vodom proizvodi snažnu egzotermnu reakciju (Rapid Phase Transition) ž k ( d Ph ) Ne spada u zagađivače morskog okoliša

ZAPALJIVOST I EKSPLOZIVNOST LNG-a LNG

Para LNG-a uglavnom metan (prirodni plin), gori samo u uskom p području od 5 do 15% mješavine p j j plina p prema zraku. Ako je j koncentracija goriva manja od 5 posto, ne može gorjeti zbog ž nedostatka goriva. Ako je koncentracija goriva iznad 15 posto, ne može goriti zbog nedostatka kisika. Da bi LNG gorio, mora biti pušten, pušten mora hlapiti, pomiješati se sa zrakom u određenom hlapiti omjeru i biti izložen zapaljivoj tvari. Vjerojatnost pojave eksplozije u slučaju LNG-a je mala. LNG u tekućem obliku ne može eksplodirati u spremnicima pošto je spremljen na otprilike (-160 ºC) pri atmosferskom tlaku. Bez tlaka ili zatočenja oblaka para, ne može doći do eksplozije. Eksplozija od ispuštenih para LNG-a je moguća samo u slučaju da se istovremeno pojavi više preduvjeta: - da su pare u zapaljivom omjeru, - da su pare u zatvorenom području i - d j prisutan i da je i izvor zapaljenja. lj j Iz navedenog slijedi da se LNG transportira i skladišti sa istom sigurnošću kao i svako drugo tekuće gorivo.

PRIPREMA LNG-a ZA TRANSPORT LNG 

LNG je prirodni plin ohlađen do tekućeg stanja Kada se prirodni plin ohladi na temperaturu od -256 ºF ( 160 ºC) pri atmosferskom tlaku, on se kondenzira F (-160 C) tlaku tj. prelazi u tekuću fazu. Prije ukapljanja moraju se iz njega odstraniti j pj j j j g nečistoće k j bi se mogle smrznuti, kao što su voda, či ć koje l i k š d CO2, sumpor, i neki teži ugljikovodici. Nakon uklanjanja nečistoća (sušenje) provodi se pothlađivanje u nekoliko stupnjeva (u postrojenju za ukapljanje na T= -256 ºF (-160 ºC) i pri atmosferskom tlaku plin prelazi u tekuće stanje stanje. Ukapljanjem prirodnog plina moguć je njegov transport LNG Carrierom i skladištenje prije ponovnog uplinjavanja i isporuke tržištu tržištu.

ODRŽAVANJE LNG U TEKUĆEM STANJU

 

LNG se skladišti kao ključajući kriogen - vrlo hladna tekućina sa točkom ključanja ovisnom o tlaku pri kojem se skladišti. Uskladišteni LNG je analogan ključanju vode samo j j j hladniji za 472 º (260 º ºF ºC). Temperatura vode koja ključa od 212 ºF (100 ºC) se ne mijenja ni s povećanjem temperature zbog hlađenja isparavanjem. Na sličan način LNG će ostati na približno konstantnoj temperaturi ako se drži na p j p konstantnom tlaku. Taj fenomen se naziva autorefrigeration (samopothlađivanje). Dokle god para može napuštati spremnik temperatura spremnik, će biti konstantna. Taj otpareni plin se sakuplja i koristi u postrojenju (ili broda ili terminala) ili g se p j j ga upušta u plinovod.

Natural Gas
Liquefied Natural Gas (LNG) Cryogenic Liquid C i Li id 0.25 Bar -160ºC 0.42 t/m3 Compressed Natural Gas (CNG) Pressurized Gas P i dG 100 - 275 Bar 45ºC to -30ºC 0.2 - 0.25 t/m3

Consumer

Prirodni ukapljeni plin - LNG li
Fizikalni proces! k l ! Ukapljivanje 1. 1 P = Patm. (1 b ) P t bar) 2. T = - 163 °C 3. 3 V - 600 puta manji

LNG TRANSPORTNI LANAC
 

 

Opskrba LNG om dolazi prvenstveno iz područja Alžira LNG-om Alžira, Trinidada, Nigerije, Indonezije, Qatara, Omana, Malezije, Libije, Abu Dabija, Bruneja i Australije. Prirodni plin se ukapljuje i transportira brodom do tržišta Azije Azije, Europe, Sjeverne Amerike, gdje se često koristi kao gorivo za postrojenja koja proizvode električnu energiju. LNG se transportira specijalno dizajniranim brodovima do p p j j m m postrojenja za otplinjavanje. Terminali za prihvat LNG-a sadrže vezove za sidrenje brodova za iskrcaj LNG-a putem cjevovoda, spremnike LNG-a, isparivače za povrat LNG-a i t k ć faze natrag u prirodni plin i ostale t LNG iz tekuće f t i d i li t l elemente za upravljanje postrojenjem. Terminali su povezani plinovodom sa plinskim sustavom u koji u konačnici odlazi LNG pretvoren u plinovito stanje stanje.

LNG TRANSPORTNI LANAC

  

Plinsko polje- plinovod- postrojenje za ukapljivanje (plinovito stanje) polje- plinovodPostrojenje za ukapljivanje- plinski terminal- LPG Carrier- prijemni j j ukapljivanje- p pj j terminalCarrier- p j terminalterminal- postrojenje za uplinjavanje (tekuće stanje) Postrojenje za uplinjavanje- plinovod- potrošači (plinovito stanje) uplinjavanje- plinovod-

Prirodni stlačeni plin - CNG

Fizikalni proces! Stlačivanje 1. 1 P > 200 bar b 2. T = 0 do - 40 °C 3. V - 200 puta manji

CNG TEHNOLOGIJA

CNG (Compressed Natural Gas) je prirodni plin stlačen i uskladišten u zavarene boce pod tlakovima > 200 bar-a. CNG je istog sastava kao i plin u plinovodima prirodnog plina. Prirodni li P i d i plin se prvotno pri određenoj temperaturi i t i d đ jt t i tlaku stlači na više tlakove i hladi na niže temperature. Posebno dizajnirani brodovi imaju p j j skladišni sistem izrađen od naslaganih h kl d š đ d l h horizontalnih ili l h l vertikalnih cijevi pomoću kojih transportiraju hladni p stlačeni plin. Tehnologija se može podijeliti na tri dijela: stlačivanje, ohlađivanje i transport. Transport uključuje ukrcaj, put CNG Carrier ima te iskrcaj ukrcaj Carrier-ima iskrcaj. CNG lanac podrazumijeva da nema promjene agregatnog stanja plina (plin je u cijelom transportnom lancu u plinovitom stanju) stanju).

KONSTRUKCIJA CNG BRODOVA

CNG brodovi planiraju se graditi sa horizontalno (Entersea Transport NNC- VOTRANS NNCConcept) i vertikalno položenim cijevima (Trans Ocean Gas, Canadian Enterprise, Knutsen p ) p j ( , p , Shipping).  Koncept vertikalnih cijevi predviđa tlačenje prirodnog plina do 210 bara pri temperaturi okoline  VOTRANS konceptom predviđeno je tlačenje p p mp j j plina (niži tlakovi od vertikalnog ( g koncepta) i hlađenje do -40°C 40°  Program je još u fazi ispitivanja

USPOREDBA CNG/LNG
PREDNOSTI LNG P EDN NG

PREDNOSTI CNG P EDN NG

Veći kapacitet p brodova za oko 60% Niža cijena broda (160/230 mil. US $) Niži transportni troškovi na velikim daljinama (iznad 3.000 M)

Ekonomičniji za j transport na manjim daljinama j Niža cijena postrojenja na obali Isplativ transport iz manjih nalazišta plina

UKAPLJENI NAFTNI PLIN- LPG PLIN

 

LPG (Liquified Petroleum Gas) ili ukapljeni naftni p ( q ) pj plin je smjesa zasićenih ugljikovodika propana i butana (njegovih izomera), te raznih primjesa, ponajviše p p propena, butena, etana i etena u različitim omjerima. , , m mj m Pri standardnim je uvjetima plinovit i teži od zraka, a ukapljuje se pri prilično niskim tlakovima (od 1,7 do 7,5 bar). 7 5 bar) Proizvodi se iz nafte i naftnih plinova rafinerijskom preradom ili pri obradi sirovog prirodnog plina. Vrlo je prikladan za prijevoz, skladištenje i primjenu; skladišti se i prevozi u kapljevitom, a koristi u p plinovitom stanju, najčešće se koristi u kućanstvima, j , j , kao gorivo u sustavima grijanja i pripreme potrošnje tople vode te za pripremu hrane, čest je i u gospo arst u gospodarstvu a za pogon motornih vozila koristi se još motorn h oz a or st s od 1920. godine.

UKAPLJENI NAFTNI PLIN- LPG PLIN

Neotrovan je, bez boje i mirisa (stoga mu se N b b ( pri proizvodnji dodaje odorant, za otkrivanje u slučaju propuštanja instalacije), ima uske, ali l č š l ) k l niske granice eksplozivnosti, a kako je teži od zraka, iz zatvorenih prostora sporo otječe u k h č atmosferu. Prema podrijetlu i svojstvima stvoren je njegov naziv – ukapljeni naftni plin ili u j g pj p međunarodnoj komunikaciji, prema engleskom - Liquified Petroleum Gas (LPG).

SVOJSTVA LPG
 

Ugljikovodici reda C3 C4 U ljik di i d C3+C4 Zapaljiv plin

Granice zapaljivosti propana u smjesi sa zrakom: 2.2% G i lji i j i k 2 2% 9.5% Gran c zapaljivosti utana smj s Granice zapa j ost butana u smjesi sa zrakom : 1.8% zra om .8 8.4%

  

Lakši je od vode; isparava u doticaju s vodom Vidljiv oblak para Pare zauzimaju približno 250 veći volumen od volumena u tekućoj fazi

POVIJEST PRIMJENE LPG-a LPG  

 

 

1802. u pogon pušten prvi sustav plinske javne rasvjete. p g p p p j j Ukapljeni plin iz nafte je prvi put proizveden 1870. godine u Njemačkoj za rasvjetu željezničkih odjeljaka. Ukapljeni je naftni plin današnjih svojstava i sastava proizveden 1904. u Augsburgu termičkom razgradnjom, tj. zagrijavanjem nafte. Za Z pogon motornih vozila ukapljeni je naftni plin prvi put h l k l f l korišten 1920. u SAD. Tijekom Drugog svjetskog rata masovno ga koristi Wehrmacht za pogon borbenih vozila (kao zamjena za benzin). Nakon Drugog svjetskog rata znatno raste proizvodnja i primjena ukapljenog naftnog plina, prije svega u Zapadnoj Europi

NAČINI PROIZVODNJE LPG-a LPG

LPG se proizvodi iz: PG d p g gp - prirodnog sirovog plina i - sirove nafte Oko 60 % ukupne proizvodnje LPG-a je iz prerade prirodnog plina, dok se ostatak proizvodi u rafinerijama sirove nafte nafte. Pri preradi nafte čini oko 4,5 % masenog, a pri preradi plina oko 4 % volumnog udjela proizvodnje.

PROIZVODNJA LPG IZ PRIRODNOG PLINA

Propan i butan sudjeluju u sastavu sirovog prirodnog plina. Njihov je udio promjenljiv i ovisi od polja do polja pa čak i od bušotine d b š ti na i t d b š ti do bušotine istom polju. lj Pri preradi sirovog prirodnog plina izdvajaju se viši ug j ugljikovodici koji se tijekom p j j m procesa razdvajaju te nastaju z j ju ju etan, propan, n-butan, izo-butan. Iz njihovih struja miješanjem u odgovarajućem omjeru nastaje ukapljeni naftni plin. Dvije su osnovne skupine postupaka za izdvajanje viših ugljikovodika: - postupci b hl đ j ili uz umjereno hl đ j t i bez hlađenja j hlađenje (apsorpcija, adsorpcija, kompresija i jednostupanjsko vanjsko hlađenje) - kriogeni postupci (uz pothlaivanje) Izbor postupka ovisi o ulaznom plinu, njegovom tlaku, željenom udjelu pojedinih proizvoda te mogućim uštedama proizvoda, pri proizvodnji.

PROIZVODNJA LPG IZ SIROVE NAFTE
 

Uglikovodici k ji či ukapljeni naftni plin d bi j se U lik di i koji čine k lj i ft i li dobivaju i pri rafinerijskoj preradi nafte. Jedan se njihov dio izdvaja u kolonama za frakcijsku destilaciju u kojima se proizvode laki benzin, petrolej, loživo i plinsko ulje, te teški ostaci. Tako proizveden LNG prilično j neprikladan za uporabu j sadržava ilič je ikl d b jer d ž visok udio sumpora pa se nerijetko dalje prerađuje ili koristi kao g r r gorivo u samom pr m m procesu pr r u prerade. . Najviše se sastojaka LPG-a izdvaja pri daljnjim postupcima prerade: krekiranju, hidriranju i reformiranju. f i j

PROIZVODNJA I POTROŠNJA LPG U SVIJETU
  

   

Udio ukapljenog naftnog plina u svjetskom energetskom gospodarstvu iznosi oko 2% (ne koristi se u proizvodnji električne energije). Proizvodnja i potrošnja u svijetu od početka sedamdesetih do danas se ( j ) utrostručila (70/200 milijuna tona) Najveći proizvođači su zemlje Sjeverne Amerike (45 %), slijede azijske (ponajprije Saudijska Arabija i ostale zemlje Perzijskog zaljeva te Indonezija) s oko 30% i europske zemlje (Velika Britanija i Norveška) (20 %). Raspored potrošnje je sličan: na sjevernoameričke zemlje otpada oko 48 % %, na Aziju oko 30 % a na Europu oko 20 %. Međunarodna se trgovina odvija uglavnom pomorskim putem, te u svijetu p postoji tridesetak izvoznih i oko 130 uvoznih terminala za ukapljeni naftni plin. j pj p U najvećem broju zemalja LPG nije tržišni suparnik LNG-u jer se koristi tamo gdje sustav opskrbe prirodnim plinom još nije, ili uopće neće biti, izgrađen. LNG se najviše koristi kao gorivo u sustavima grijanja i pripreme potrošne tople vode te za pripremu hrane u kućanstvima pogon vozila i u vode, kućanstvima, petrokemijskoj industriji.

LPG
FIZIKALNI PROCES Ukapljivanje P= 1.7 do 7.5 bara T= 15°C 15° V- 250 do 290 puta manji ji PROIZVODNJA  Iz prerade sirovog prirodnog plina  Iz rafinerijske prerade sirove nafte TRANSPORT  Pod tlakom (P= 17 bara, T= Temp. okoline)  Kombinacijom tlaka i niske temperature (P=8 bara, T= -10 do -50°C)  Pod niskom temperaturom (P P atm.,T=do -50°C) (P= T do SVAKA OD NAVEDENIH MOGUĆNOSTI PRIJVOZA ZAHTIJEVA POSEBNU KONSTRUKCIJU BRODA

GLAVNE OPASNOSTI UKAPLJENIH PLINOVA

Požar:
 

Eksplozija:
 

Glavna opasnost kod ukapljenih plinova nije prisutna dok su u tekućem stanju. Glavna opasnost ( ž / k l ij ) pojavljuje se k d su u Gl t (požar/eksplozija) j lj j kada plinovitom stanju (otpuštanje para) Moguća je eksplozija oblaka para LPG Do sada nije utvrđena mogućnost eksplozije oblaka para LNG (nije moguća)

OPASNOSTI ZA MORSKI OKOLIŠ
Plinovi ne spadaju u zagađivače mora (neotrovni i nepostojani) Opasnosti uzrokovane eksplozijom p p j

 

Znatno manja opasnost za morski okoliš u slučaju istjecanja ukapljenog plina nego kod istjecanja sirove nafte Dodir s hladnom tekućinom uzrokuje ozbiljna oštećenja tkiva živih bića(osobito LNG)

smrtnost morskih organizama u području opasnosti podvodne eksplozije

RAZLIKE IZMEĐU PARA LPG I LNG
LPG

LNG

oblak para je teži od zraka, pare se postupno miješaju sa zrakom, mješavina para sporo dostiže LFL i UFL vrlo brzo otpuštanje para lakših od zraka, formiranje i brzo širenje oblaka para koje brzo dostižu LFL i UFL

Reaktivnost ukapljenih plinova eakt vnost ukapljen h pl nova

Reakcija s vodom Reakcija tereta samog sa sobom Reakcija tereta sa zrakom Reakcija tereta j sa drugim teretima ili tvarima

Reakcija s vodom
formiranje hidrata

ugljikovodici

voda

hid ti hidrati
Kristali hid t n lik j d blj n m ledu mogu K ist li hidrata nalikuju zdrobljenom l d i m izazvati začepljenje cjevovoda tereta, zaribavanje pumpi tereta tereta...

antifriz ugljikovodici gj

hidrati

voda

Antifriz aditivi se dodaju na mjestima gdje dolazi d ekspanzije t ij tereta (mjesta sniženja t t ( j t iž j temperature) t ) do k Antifriz se smije dodavati teretu samo ako je to dozvoljeno, dozvoljeno jer za pojedine terete dovoljno je da u teretu bude 10ppb tvari koja nije teret ( g (10g na 1000 t) p će se teret smatrati onečišćenim. ) pa

Reakcija tereta samog sa sobom

Najčešći oblik reakcije tereta samog sa sobom je polimerizacija koja je posljedica prisutnosti malih količina drugih tereta ili odgovarajućih metana metana.

 

Proces polimerizacije

Dolazi do oslobađanja topline što ubrzava reakciju Teretima kod kojih dolazi do polimerizacije dodaju se inhibitori p j ukrcaja i p j j prije j prijevoza Inhibitor sprječava reakciju tereta samog sa sobom

LIQUEFIED GAS – INHIBITOR INFORMATION FORM p g g To be completed before loading an inhibited cargo

Potvrda koja se izdaje j brodu koji prevozi inhibirani teret

SHIP:______________ PORT AND BERTH: ___________________

DATE__________ __________ TIME__________

1. 2. 3. 4. 5. 6.

CORRECT TECHNICAL NAME OF CARGO____________ CORRECT TECHNICAL NAME OF INHIBITOR________ AMOUNT OF INHIBITOR ADDED__________________ DATE ADDED__________________________________ EXPECTED LIFETIME OF INHIBITOR______________ ANY TEMPERATURE LIMITATION AFFECTING INHIBITOR____________________________________ 7. ACTION TO BE TAKEN IF VOYAGE EXCEEDS EFFECTIVE LIFETIOME OF INHIBITOR_____________

IF ABOVE INFORMATION NOT SUPPLIED, CARGO SHOULD BE REFUSED (IMCO CODES 18.1.2)

FOR SHIP(Signed)_____________ FOR SHORE(Signed)___________

Reakcija tereta sa zrakom

Neki tereti reagiraju sa zrakom(kisikom), stvarajući nestabilne spojeve koji mogu izazvati eksploziju. Takvi tereti se prevoze pod inertnim plinom ili se inhibiraju

Reakcija s drugim teretima j g

Kada se više vrsta tereta prevozi jednim p j brodom treba poznavati međusobne reakcije tih tereta. Ako teret mogu reagirati međusobno onda ih tereti reag rat h treba krcati odvojenim sustavom cjevovoda i ventila. Također poth ađ anje tereta treba ent a. a ođer pothlađivanje tre a vršiti odvojenim sustavom. Data Sheet – podatci o karakteristikama tereta koji se prevoze i koje trebaju biti dostupne zapovjedniku broda broda.

Reakcije s drugim materijalima j g j
Data Sheet – karakteristike tereta (popis materijala koji ne smiju doći u kontakt s teretom) Elementi sustava tereta moraju biti takvi da El ti t t t j t k id ne reagiraju s teretom (cjevovodi, ventili, brtve, ulje za podmazivanje, mast...) b t lj d i j t ) Inertni plin mora imati točno propisanu koncentraciju CO2 ili može reagirati s teretom.

Učinci niskih temperatura
Eng. Britle fracture Eng. Spillage g p g Eng. Eng Cooldown Eng. Cold spots Eng. Ice Formation
Formiranje leda Hladna mjesta Pothlađivanje Propuštanje Krhki lom

Eng. Britle fracture
 Metali i legure materijali pri niskim temp. postaju tvrdi i manje elastični, mijenja im tvrd elast čn , m jenja m se kristalna struktura, postaju krhki i ne mogu izdržati naprezanja usl jed stat čk h, zdržat uslijed statičkih, dinamičkih i termičkih opterećenja.  Materijali koji dolaze izravno u dodir s hladnim teretom su takve strukture da im nm m u u u m elastičnost i unutarnji otpor rastu pri niskim temperaturama (aluminij, specijalne m mp m ( m j, p j legure čelika, bakra i nikla...)

Krhki lom

Eng. Spillage
 izrazito opasno po osobe na brodu koje rade p p j s teretom i po materijale koji nisu u sustavu tereta te nisu otporni na niske temperature.  kada dođe do propuštanja važno je znati karakteristike tereta te na osnovu istih odlučiti što poduzeti  karakteristike tereta su: ime tereta, TLV – otrovnost, specifična gustoća tereta i njegovih para, topivost u vodi, temperatura zapaljivosti i paljenja tereta.

Propuštanje

Eng. Cooldown

Pothlađivanje P hl đ

 sustav tereta koji se prevozi pothlađen mora se pothladiti prije ukrcaja. thl diti ij k j  pothlađivanje se vrši sa dijelom tereta koji t j t t ) dijelom ostaje na b d (k k brodu(kao konstanta), a dij l teretom (sustavom) prilikom ukrcaja istog.  naglo pothlađivanje nije poželjno za sustav l thl đi j ij ž lj t tereta jer može doći do krhkog loma.

Eng. Cold spots
 nastaju na mjestima gdje j i l ij t k u t j j ti dj je izolacija tanka kojemu se nalazi pothlađeni teret oštećena. d l id f dolazi do formiranja snijega i l d na i j ij leda čeličnim površina tkz. hladna mjesta  hladna mjesta se moraju i li ti . M hl d j t j izolirati Mora se spriječiti daljnje nastajanje snijega i leda, l d upotrebom vode odgovarajuće temp., t b d d j ć t sustava za grijanje i sl.

Hladna mjesta

Eng. Ice Formation

Formiranje leda

 led se formira zbog vode u sustavu tereta a uslijed niskih temperatura. j p  formiranjem leda može doći do oštećenja elemenata sustava tereta (cijevi, ventila, j pumpi tereta)  formiranje leda u sustavu tereta sprječava j p j se dodavanjem odgovarajućeg antifriza

Kontrola pritiska u sustavu tereta sustav tereta – zatvoreni sustav  visoki i niski pritisak  kondenzacija para tereta – smanjenje pritiska  isparavanje tereta – povećavanje i j ć j p pritiska  sigurnosni ventili

nagli porast pritiska u cijevima naziva li t iti k ij i i se hidraulični udar ( pressure surge ) i p g može oštetiti sustav tereta, pa se prilikom rukovanja teretom mora obratiti pažnja koje ventile otvarati/zatvarati te kojom brzinom brzinom.  u tankovima tereta nastoji se uvijek postići nadtlak, tlak veći od okolnog atmosferskog, kako bi se spriječio f g, p j ulazak zraka u tankove i nastajanje opasnih zapaljivih smjesa smjesa.

Utjecaj ukapljenih plinova na psihofizičke osobine l d b ljudi
 TLV – treshold limit value, najveća dozvoljena koncentracija opasnog plina u zraku pri kojoj čovjek može obavljati posao a da mu se fizičke osobine ne umanjuju(ne oštećuje j j ( j organizam). p j g  Ako i dođe do nekih promjena one su takvog karaktera da se nakon 16 satnog odmora u potpunosti izgube  Pored TLV trebaju se uzeti i drugi uvjeti rada u obzir kao temperatura, vlažnost, težina rada i slično. d lič

Većina ukapljenih plinova je otrovna za čovjeka, zapaljiva, dj l j k č j k lji djeluje korozivno ili i nadražljivo na ljudski organizam, te na njegov živčani ži č i sustav. S obzirom na način djelovanja na ljudski organ zam opasne tvari j mo organizam opasn t ar dijelimo u 4 grup grupe: Iritanse ili nadražljivce Asfiktanse ili zagušljivce Anestetike ili opojne plinove k l l Sustavne ili krvne otrove

Važno je napomenuti da pravilnim rukovanjem teretnim sustavom t k j t t i t te nošenjem zaštitne obuće i odjeće u j j velikom se postotku smanjuje mogućnost nanošenja šteta psihofizičkim osobinama čovjeka.  Jedan od važnih čimbenika j J d d ž ih či b ik je koncentracija kisika u okolini u kojoj čovjek radi.

Koncentracija kisika u ovisnosti o nuspojavama na č j k j čovjeku
O2
21% % 18 – 16% % 16 – 12% % 14 – 9% % 10 – 6% %

Normalno održavanje životnih funkcija.

Minimalna količina kisika za održavanje životnih funkcija čovjeka, ovisna o njegovoj psihofizičkoj kondiciji.

Uzrokuje ubrzani puls i ubrzano disanje, p poteškoće u radu mišića, , glavobolju i pad koncentracije.

Uzrokuje nesvjesticu, grčeve, a duži nedostatak kisika uzrokuje zaustavljanje srca u roku 6 - 8 min.

Uzrokuje plavilo lica i usana, neosjetljivost na bol i otupljenost.

Postupci s teretom
DRY DOCK DRY DOCK

HOLD DRYING

GAS FRREING

INERTING

INERTING

PURGING

WARM UP

COOLDOWN

BALLAST VOYAGE

LOADING

LOADED VOYAGE

DISCHARGE

KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA
Konstrukcijski zahtjevi sadržani su u K nst k ijski htj i s d ž ni s International Gas Code, IGC, Vol. III, 1974. Osnovna pravila:  Ne dovesti ukapljeni plin u kontakt s materijalima koji nisu otporni na niske temperature  Ne dopustiti stvaranje eksplozivne smjese p j p j (ulazak plina u prostor sa zrakom/ ulazak ( l k l k / l k zraka u prostor sa plinom)  Udaljiti sve zapaljive izvore iz područja gdje bi plin i zrak mogli doći u kontakt.

VRSTE BRODOVA

Brodovi B d i za prijevoz ij polupothlađenih ukapljenih plinova Brodovi za prijevoz plinova pod tlakom Brodovi za prijevoz p p potpuno pothlađenih p plinova Vrsta plina i način transporta uvjetuju konstrukciju broda (tankova i sustava tereta)

OPREMA ZA PREKRCAJ PLINA

Tornjevi za ukrcaj/iskrcaj (nalaze se na obali; podesive visine; imaju povratni cjevovod i automatske zaustavljače ukrcaja/iskrcaja)

KONSTRUKCIJA TANKOVA- SFERIČNI OBLIK TANKOVASferični spremnik oslonjen je po ekvatorijalnom prstenu na oplatu k ij l l Unutranja stjenka je od posebnog legiranog aluminija Toplinska izolacija je od poliuretanske pjene, a zaštitna oplata od aluminija Toranj služi za smještaj crpke tereta i kompresora Promjer do 40 m

Spremnik se puni do cca 3 m od vrha Kod sferičnog tanka tlak je jednak na svakoj površini Zbog vrlo male dodirne površine sa strukturom broda transfer topline je minimalan Za održavanje niske temperature koristi se pumpa tereta koja usisava teret i šalje ga na mlaznice. Raspršeni teret se pothlađuje. Na povratnom putovanju niska temperatura se održava ostavljenom količinom tereta (heel).

KONSTRUKCIJA TANKOVA- MEMBRANSKI TANKOVASUSTAVI
se od dviju membrana i dva izolacijska područja Prva membrana je od invara (Ni) ili inoxa (Cr, Ni) i u dodiru je s teretom teret m Druga membrana (od istih materijala) služi za zadržavanje eventualno iscurenog tereta Prvo izolacijsko područje smješteno je između membrana Drugo izolacijsko područje zolac jsko smješteno je između druge membrane i dvostruke oplate Izolacijska područja izrađena su od drvenih ploča (javor, balsa) ispunjenih ekspandiranom pjenom, staklenom vunom i tkaninom (izolatori)
Sastoje

TERETI KOJI SE PREVOZE U RASHLAĐENOM I SMRZNUTOM STANJU

 Terete koji se hlade kako bi zadržali

svoja kvalitativna svojstva, obzirom na temperaturu hlađenja dijelimo u dvije skupine:

Duboko D b k smrznuti tereti (FROZEN) ti t ti
TEMPERATURA DO - 40° 40°

Hlađeni tereti (CHILLED)
TEMPERATURA OD -2 DO + 12°C 12°

VOĆE

POVRĆE

MLIJEČNI PROIZVODI I JAJA

MESO

RIBA

NARANČE, LIMUNI, MANDARINE...

AGRUMI

V O Ć E
ANANAS, KIVI, BANANE...

JEZGRIČAVO (KOŠTUNJAVO) VOĆE
GROŽĐE, JABUKE KRUŠKE GROŽĐE JABUKE, KRUŠKE...

TROPSKO VOĆE

AGRUMI – priprema za prijevoz

 nakon branja skladište se u prostorije za dozrijevanje  Bojanje nedozrelih plodova  Uklanjanje nečistoća i mikroorganizama  Tretiranje voskom  Slaganje prema veličini, boji i stupnju dozrelosti  označavanje, vaganje i pakiranje proizvoda  Skladištenje u hladnjačama do ukrcaja na brod

AGRUMI – uvjeti prijevoza
IME OSOBINE S.F. F m3/t Prikladna P ikl dn RH Preporučena temperatura skladištenja Dozvoljeni D l CO2 Osjetljivost
LIMUN 2,39 2,65 85% GRAPEFRUIT 2,39 2,65 85 – 90% NARANČA 2,50 2,68 85 – 90%

+ 4 do + 11°C + 10 °C + 0 do + 7°C AKO SE PREVOZE U ISTOM SKLADIŠTU 6,5 DO 8°C 0,5% Temp. Temp iznad 15 °C C Zelena plijesan 0,5% Plava i zelena plijesan 0,5% Plava i zelena plijesan

AGRUMI – osjetljivost tijekom prijevoza
 Strani mirisi

 Mehanička oštećenja  Neadekvatni uvjeti prijevoza  Skladišna plijesan

Skladišna plijesan (trulež)

• zelena i plava plijesan • gljivične spore koje prodiru kroz koru •Umatanje u impregnirani papir ili tretman fungicidima

KOŠTUNJAVO VOĆE
IME OSOBINE S.F. m3/t Prikladna RH Preporučena temperatura skladištenja Dozvoljeni CO2 Osjetljivost
JABUKA 2,10 3,21 ~ 90% - 0,5 do + 4,6°C 0,5% - 2,0% Različite vrste Skupa(CO2 i etilen) BRESKVE KRUŠKE 2,05 2,95 90 – 95% - 1,5 do – 0,5°C 0,5% - 2,0% Temperatura

3,78 90% - 0,5 do 0 °C 2,0% Temperatura

JABUKE I KRUŠKE– opće značajke
 uspijevaju u umjerenom pojasu  Veliki broj vrsta  Nakon branja voće očistiti i neoštećeno slagati u j g kutije (kruške se obično umataju u papir)  Proizvode velike količine etilena  ne slagati različite vrste voća (niti različitog stupnja dozrelosti u isto skladište

TROPSKO VOĆE
IME OSOBINE S.F. m3/t Prikladna RH Preporučena temperatura skladištenja skl dišt j Dozvoljeni CO2 Osjetljivost
KIVI NA PALETI
1016 X 889 X 2000mm

AVOKADO 2,38 2,5 ,5 85 - 90% + 7 do + 13 °C 0,5% Temperatura, CO2, Etilen

ANANAS I PAPAJA 1,53 2,09 , 9 85 – 90% + 7 do + 13 °C 2,0% Mehanička Oštećenja, Temp.

870 kg (N Z ) (N.Z.) 90 - 95% 0°C 0,5% Temperatura Etilen

KIVI

 Bere se u nedozrelom stanju j

 Pakiraju se samo potpuno zdravi plodovi  Vrlo osjetljiv na mehanička oštećenja (spriječiti međusobni dodir voća)  Osj tlji na dj l Osjetljiv djelovanje etilena j til

ANANAS
 Nakon branja peteljku premazati fungicidalnim premazom  Plodove umotati u papir i međusobno odvojiti

Tropsko voće - BANANA

 Krcaju se nedozrele odmah nakon branja  U kartonskim kutijama ili u grozdovima, faktor grozdovima slaganja 3,63 do 3,90 ili 3,62 do 4,18  Posebnim brodovima tzv. Banana ship - bananjerama  Temperatura skladišta tijekom prijevoza mora biti 12°C 12,5°C 1 ° (1 ° )  Ovi brodovi osim uređaja za hlađenje moraju imati i uređaje za grijanje đ j ij j  Banane su osjetljive na pothlađivanje, mehanička oštećenja, oštećenja a posebnu stavku čini dozrijevanje dozrijevanje.

Tropsko voće – BANANA
dozrijevanje z j j  Idealna temperatura između banana je 13 6 13,6 do 15,6°C.  K d počne žutiti dolazi d i Kada č ž i i d l i do ispuštanja plina š j li etilena koji uzrokuje dozrijevanje banana. Kritična koncentracija j 0,8 PPM d k j K i ič k ij je 0 8 dok je uobičajena do 0,5 PPM. Koncentracija etilena smanjuje se ubacivanjem svježeg zraka u j j b i j j ž k skladište.

Tropsko voće – BANANA
p pothlađivanje j

 Šteta nastaje smanjenjem temperature tijekom prijevoza ispod dozvoljene za 0,2 do k dd l d 0,3°C ( ispod 11°C)  Umjesto svijetlo zelene, kora banane postaje tamno sivkaste boje j  Brodsko skladište se pothlađuje prije krcanja banana na 4,5 do 7°C 7 C

mehanička oštećenja ambalaže  Štete na kartonskim kutijam mogu nastati pri hlađenju usljed velikog postotka vlage  Tij k Tijekom ukrcaja treba provoditi vizualnu k j b di i i l kontrolu ambalaže i temperature u ambalaži između banana. U slučaju bil k k i đ b l č j bilo kakvog oštećenja ili visoke ili preniske temperature između banana takav teret treba staviti sa i đ b k b i i strane i ne krcati na brod.

Tropsko voće – BANANA

kontrola svježine i temperature
 Svježina banane kontrolira se: 1. Vizualno promatrajući peteljku gdje je banana otkinuta sa grane. Ako je peteljka pljesniva i crna to grane je znak da je voće staro, a ako je žuta i svježeg izgleda onda je to znak da j voće svježije g j je j j 2. Banana se presiječe nožem i ako dođe do curenja lateksa, voće je svježe. 3. T 3 Temperatura u ambalaži u kojoj se nalaze banane ne b l ži k j j l b bi smjela biti veća od 32°C, odnosno ne bi smjelo proći više od 36 sati između branja i ukrcaja 4. Kontrolom temperature unutar voća. Veća temperatura za 1° do 2 °od okolne znači vremenski duži d ži period nakon b i d k branja. j

Tropsko voće – BANANA

PRIJEVOZ VOĆA I POVRĆA U KONTROLIRANOJ/MODIFICIRANOJ ATMOSFERI

P O V R Ć E

Krumpir Mrkva

Salata

Rajčica Luk

Krumpir
 Prevozi se u vrećama(f.s. 1,53 – 1,81), u paketima(f.s. 1 62 – 1,90) ili rasut (s.f. 1,53 – k ti (f 1,62 1 90) t ( f 1 53 1,67)  Osjetljiv na temperaturu, svjetlost i vlagu j  Mokar se ne smije krcati na brod  Prevozi se na temperaturi ispod 15,5°C, 15,5° ovisno o vrsti (5°C konzumni krumpir, 8° do 9° (5° krumpir 8° 9° sjemenski krumpir)

OŠTEĆENJE OD DJELOVANJA SVJETLOSTI

~ 1250 kg

Vreće krumpira (25kg) u hlađenom skladištu

Kutije i paketi krumpira f.s. 1,62 – 1,90 m3/t

Mrkva
 Prevozi se u vrećama i paketima p  Osjetljiva na temperaturu i vlagu  Prevozi se na temperaturi od 0°C s 0°C, kontroliranom relativnom vlažnošću od 95%  osjetljiva j na etilen pa se ne smije prevoziti j tlji je til ij iti u istom skladištu s teretima koji ga proizvode  tamni podljevi i oštećena mjesta posljedica su niskih temperatura i razvoja plijesni  za dugotrajno skladištenje mrkvi treba biti odrezan zeleni dio stabljike j

Salata
 Prevozi se vakumirana u pothlađenim paketima k ti  Osjetljiva na nisku temperaturu (temp. zaleđivanja -0,5°C) i vlagu 0,5° p 0° +1° ,  Prevozi se na temperaturi od 0°C do +1°C, s kontroliranom relativnom vlažnošću od 95% do 98%  Dopuštena količina CO2 u skladištu od 0,5% do 1%

Luk
 Prevozi se u vrećama (f.s. 2,6 – 3,8; 40 vreća = (f , , ; 1000kg) i kutijama (f.s. 2,23 – 2,29), dobro osušen  Osjetljiv na temperaturu i vlagu, p j j p g potrebna dobra ventilacija  Prevozi se na temperaturi od 0°C do +8°C, s 0° +8° k t li kontroliranom relativnom vlažnošću d 70% l ti l ž šć do  Veći postotak vlage uzrokuje klijanje luka  Napada ga smeđa plijesan (nedovoljno osušene N d đ lij ( d lj š lukovice)  Zbog intenzivnog mirisa nije ga dobro slagati s teretom koji apsorbira mirise jer ga može oštetiti  Dopuštena količina CO2 u skladištu 2%

Rajčica
 Prevozi se u kutijama (f 1 95 – 2 09) P i k tij (f.s. 1,95 2,09)  Osjetljiva na temperaturu i vlagu  Prevozi se na temperaturi od 10°C do 12,5°C, s 10° 12,5° kontroliranom relativnom vlažnošću oko 90%  Manji postotak vlage uzrokuje sušenje iste j prijevoza temperatura u nijednom p j  Tijekom p j trenutku ne smije pasti ispod +1°C +1° p  Dopuštena količina CO2 u skladištu 0,5%  Ružičasta rajčica može se prevoziti i na kontroliranoj temperaturi od +7°C, dok se j p +7° nezrela rajčica prevozi na +13°C +13°

MASLAC MLIJEČNI PROIZVODI

SIREVI

JAJA

Maslac
P Prevozi se u kutijama (f.s. 1,45 - 1 0) u k (f 1 4 1,50),

bačvicama (f.s. 1,67 – 1,78), konzervama (f.s. 1,95 2,09) k 1 95 – 2 09) i kartonskim kutijama (f.s. 1,34 – k k (f 1 4 1,39)  Maslac je izrazito osjetljiv na mirise, pa se ne smije slagati u isto skladište sa ribom, j g sirom, jabukama, peradi, zečetinom, limunom i sl.  Najčešća oštećenja su usljed nepravilnog rukovanja(upotrebom neodgovarajuć h braga i neodgovarajućih kuka) prilikom ukr./iskr. tereta

Maslac
 Dugo skladištenje nepovoljno utječe na okus

maslaca l  Promjena boje maslaca može biti uzrokovana dehidracijom, oksidacijom, infekcijom plijesni i bakterija  Prevozi se na temperaturi od -1°C do +5°C ovisno +5° o vrsti maslaca i zemlji izvoza, s kontroliranom j , vlažnošću oko 70% do 75%  Može se prevoziti i smrznut (temp. niža od -16 °C) (temp

Sirevi
 Prevoze se u sanducima(f.s. 1,48 – 1,62), ( , , ),

kartonskim kutijama (f.s. 1,00 – 1,34) i kutijama ( (f.s. 1,20 – 1,25) , , )  Osjetljivi na temperaturu, vlagu i mirise  Prevoze se na temperaturi ovisno o vrsti i o zahtjevima vlasnika tereta  Postoji oko 600 – 700 vrsta različitih si P st ji k st ličitih sireva  Tijekom skladištenja i prijevoza ne smije se prekidati proces d kd dozrijevanja

Jaja
 Prevoze se u sanducima (f.s. 2,65 – 4,46) i ( , , )

kutijama (f.s. 2,93 – 3,48)  Osjetljiva su na temperaturu, vlagu, mirise te temperaturu vlagu su jako osjetljiva na lom  Prevoze se na temperaturi od -0 5°C do 0,5 5° +0,5° +0,5°C i relativnoj vlažnosti od 75% do 80%  Prije ukrcaja p thl đ j s na +5°C P ij k j pothlađuju se n +5° 5 5°  Visoka vlaga uzrokuje razvoj plijesni, dok premalo vlage uzrokuje kvarenje jaja l l k k

RIBA
Tereti u smrznutom stanju

MESO

Smrznuta riba (eng Frozen fish) (eng.
 28 000 000 ljudi službeno uključeno u riblju industriju i d t ij  godišnje se ulovi oko 100 000 000 t ribe od kojih k k jih oko 25% završi u prijevozu kao smrznuti ši ij k ti riblji proizvod (UN – Food and Agricultural Organization)  smrznuta riba i riblji proizvodi prevoze se u kutijama različitih veličina u rasutom stanju veličina, stanju. a sve veći broj i u kontejnerima.

Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products)
 Wh l gutted or d Whole d dressed fish i di id ll f d fi h individually frozen Riba pojedinačno zamrznuta očišćenih crijeva, s ili bez b repa i peraja j

Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products)
 Wh l gutted or dressed fish in bl k Whole d d d fi h i blocks Riba zamrznuta u blokovima očišćenih crijeva, s ili bez b repa i peraja j  Riba male do srednje veličine, zamrznuta u blokovima debljine do 10cm težine 25 do 50kg. 10cm, 50kg  Blokovi su umotani u plastiku i zapakirani u kartonske kutije  Fillets of fish individually frozen Riblji fileti pojedinačno zamrznuti, omotani plastikom i zapakirani u kartonske kutije

Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products)
 Fill Fillets of fi h frozen in bl k f fish f i blocks Riblji fileti zamrznuti u blokovima, omotani plastikom i zapakirani u k t sk k tij ki i kartonske kutije

Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products)
 C h l Cephalopods frozen i blocks d f in bl k Lignje, sipe i hobotnice zamrznute u blokovima(10 do 25kg), 25k ) omotane plastikom i zapakirane u k t sk t l stik ki kartonske kutije

Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products)
 C Crustacean shellfish, f h llfi h frozen i bl k in blocks Jastozi, rakovi, škampi zamrznuti u blokovima  Blokovi zamrznutih korepnjaka do 1kg težine ž  Blokovi su zapakirani u kartonske kutije, omotani plastikom l tik  Crustacean shellfish, individually frozen Jastozi, rakovi, škampi zamrznuti pojedinačno  Veći primjerci spomenutih korepnjaka omotani i zapakirani u kartonske kutije

 Faktori slaganja i temperature prijevoza smrznutih ribljih proizvoda: ih ibljih i d
Teret Usoljena riba Riba u komadu Riblji fil ti fileti Hobotnice/lignje / g j Jastozi/škampi f.s. (m3/t) Temperatura p j prijevoza - 18°C do - 25°C 18° 25° - 18°C do - 25°C 18° 25° - 18°C d - 25°C 18° do 25° - 18°C do - 25°C 18° 25° - 18°C do - 25°C 18° 25°

2,27 – 2,69 2,27 – 2,69 1,98 2,27 1 98 – 2 27 1,98 – 2,29 ,9 , 9 1,70 – 1,98

Duško Vranić, Tereti u pomorskom prometu, 2000.

Meso
 Meso se prevozi hlađeno ili smrznuto  Tijekom ukrcaja bitno je kontrolirati da temperatura u skladištu bitno ne naraste, a po završetku istoga , p g bitno je što prije postići temperaturu prijevoza ć tereta  Meso je osjetljivo na mirise i na povećanje temperature  Preporuča se kontrolirana relativna vlažnost oko 90% ovisno o vrsti mesa i zahtjevima vlasnika tereta  Pretjerana ventilacija nije dobra jer može doći do sušenja mesa a s time i do g j gubitka njegove kvalitete j g  karakteristika ukrcaja / iskrcaja = brzina

 Faktori slaganja i temperature prijevoza smrznutih mesnih proizvoda: ih ih i d
Teret Hlađeno meso f.s. (m3/t) Temperatura p j prijevoza

2,83 – 4,25 - 1,5°C do - 2°C 1,5°

Svinjetina bez kostiju 1,70 – 2,27 - 18°C do - 25°C 18° 25° Govedina b k stij G di bez kostiju Svinjske p j polovice Ovčetina 1,70 2,27 1 70 – 2 27 - 18°C d - 25°C 18° do 25° 2,25 – 2,83 - 15°C do - 20°C , , 15° 20° 3,40 – 3,68 - 18°C do - 23°C 18° 23°

Duško Vranić, Tereti u pomorskom prometu, 2000.

TERETI U POMORSKOM PROMETU

ŽITARICE

SADRŽAJ
             

UVOD OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKOG TERETA PŠENICA KUKURUZ JEČAM OSTALE ŽITARICE RIŽA ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA UTJECAJ ŽITARICA U RASUTOM STANJU NA STABILITET BRODA ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE ŽITO U RASUTOM STANJU ZAHTJEVI ZA STABILITET PRI PRIJEVOZU ŽITA U RASUTOM STANJU PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA) UKRCAJ I PRIJEVOZ ŽITA I ŠTETE NA TERETU FUMIGACIJA

UVOD

Pojam žitarica:

žitarice su pšenica, kukuruz, zob, raž, ječam, riža, grahorice, sjemenje, k i njihove prerađevine, k j se ponašaju na sličan način j j kao jih đ i koje š j lič či kao i žitarice u prirodnom obliku ( International Code for the Safe Carriage of Grain in Bulk, 1991. – International Grain Code, A 2.2) potječu iz Azije, dok kukuruz potječe iz Srednje i Južne Amerike škrob (54- 75%), bjelančevine (7- 15%), voda (cca. 14%).... riža, pšenica, riža pšenica kukuruz i ostale

   

Porijeklo

Najvažniji sastojci j j j

Najčešće:

Prevoze se brodovima specijaliziranim za prijevoz žita u rasutom stanju, ali i drugim brodovima koji moraju udovoljavati zahtjevima za stabilitet pri prijevozu žit d lj ti htj i t bilit t i ij žita Za teret žita krcatelj mora osigurati podatke o teretu: faktor slaganja, kut rasipanja, p g j , p j , postotak vlage i slično. g

OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETA
       

Krcaju se rasute u bulk kontejnerima ili u vrećama rasute, Žitaricama u rasutom stanju treba posvetiti posebnu pozornost (presipavanje i slijeganje) Vlažno Vl ž i nezrelo žit l k se griju i pri t l žito lako ij i tom t trunu Porast vlage dovodi do povećanja obujma žitarica (opterećenje strukture broda) Ako se u isto skladište krcaju različite žitarice potrebno je separirati teret po partijama (platnom ili daskama) Faktor l F kt slaganja i specifična t ži ovise o sezoni, j ifič težina i i porijeklu i vrsti žitarice Teret u vrećama zauzima 10- 12% više prostora nego u p g rasutom stanju Uslijed valjanja broda i vibracija tijekom plovidbe dolazi do slijeganja tereta (volumen žita se smanji za 5 do 6%razina tereta opada za 30 i više cm)

OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETA
 

  

O postotku vlage ovise procesi u žitu (klijanje, t tk l i i žit (klij j proizvodnja topline) Žito koje sadrži manje od 12% vlage pogodno je za prijevoz (dugotrajno, ne zahtijeva posebnu ventilaciju i sl.) j ) Ukrcaj rasutog žita je automatiziran (elevatorima iz silosa), a može se krcati grabilicama Tijekom ukrcaja osoblje mora nositi maske za zaštitu od prašine Prije ukrcaja potrebno je proučiti pravila luke ukrcaja i pravila zemlje u koju se žito uvozi

OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETA

Rasute žitarice – presipavanje i slijeganje  Samozagrijavanje tereta – truljenje  Vlaženje tereta – bubrenje (povećanje volumena) l )  Sklonost te eta o eč šće ju insektima S o ost tereta onečišćenju se t a  Klijanje tereta

PRESIPAVANJE TERETA

 

  

Rasute žitarice spadaju u skupinu sipkih tereta Sipki teret pri ukrcaju zauzima oblik skladišta u koje se krca, ali za razliku od tekućina neće zauzeti horizontalan položaj samo pod djelovanjem sile teže, već je potrebna veća sila (mehanička) Sipki tereti zauzimaju prema horizontalnoj ravnini stanoviti kut koji se zove nasipni kut (prikloni kut, kut prirodnoga pokosa- Angle of Repose) Nasipni kut je j ći kut k ji N i i k t j najveći k t koji površina sipkog t t ši i k tereta može zauzeti prema horizontali (osnovici) Sipki je onaj teret kojemu je nasipni kut jednak ili manji od 35° prema osnovici Kod takvog tereta površinski dio se lako presipa, što može ugroziti sigurnost broda

Presipavanje – nasipni kut

Nasipni kut je najveći kut koji površina sipkog tereta može zauzeti prema h i horizontali t li (osnovici) Sipki j onaj teret p je j kojemu je nasipni kut jednak ili manji od 35° p e a osnovici prema os o c Kod takvog tereta površinski dio se lako presipa, presipa što može ugroziti sigurnost broda

Presipavanje – nasipni kut
VRSTA ŽITARICA pšenica kukuruz ječam zob raž
26° 21 21° 30° 30 30°

NASIPNI KUT Donja granica
23° 20°

Gornja granica
29° 29°

Prosječna vrijednost
25° 26° 23° 28° 26 26°

SLIJEGANJE TERETA

Trešnjom i vibracijama smanjuje se zračni prostor između čestica sipkog tereta pri tereta, čemu se smanjuje volumen  S Smanjenje volumena j veće što je veća j j l je ć št j ć razlika između čestica (veličina i oblik) sipkog tereta  Smanjenje volumena stvara slobodni prostor u skladištu, pa se sipki teret može presipati i ti i ti time ugroziti sigurnost b d iti i t broda

SAMOZAGRIJAVANJE TERETA Nastaje k posljedica dj l N j kao lj di djelovanja enzima i j i g vlage u žitaricama  Enzimi dovode do ubrzanog sazrijevanja  O Ova reakcija popraćena j i l či k ij ć je izlučivanjem j vlage i porastom temperature  Posljedica je oksidacija ugljikohidrata  Oksidacijom nastaju CO2 i H2O uz oslobađanje topline

PROCESI U ŽITU Ovise o postotku HIGROSKOPSKE VLAGE p (izražava se u postotku težine tereta) Higroskopska vlaga (%) više od 25% 17% manje od 13% j d

Posljedica Klijanje Isijavanje topline, vodene p j j p pare i ugljičnog dioksida Nema ih, pogodno za prijevoz i dugo skladištenje

OSJETLJIVOST NA MIRISE
   

Žitarice imaju blag ugodan miris blag, Vrlo su osjetljive na apsorpciju stranih mirisa kroz p p propusnu ljusku zrna. j Žitarice snažno apsorbiraju mirise plinova i aromatičnih tvari (SO2), fenola, kerozina, benzina i sl. Žitarice onečišćene mirisima imaju vrlo malu tržišnu vrijednost. Iz tog razloga iz skladišta moraju biti potpuno odstranjeni mirisi, tj., nakon čišćenja mora se provesti deodorizacija skladišta skladišta. Nakon prijevoza ugljena, ruda ili cementa skladišta se moraju očistiti, dezinficirati, deodorizirati i ventilirati. Prije j j ukrcaja žitarica neovisni inspektor mora pregledati skladišta i izdati certifikat o spremnosti.

ZAGAĐENJE (PREPLAVLJIVANJE) ŽITARICA ŠTETOČINAMA I RAZVOJ BOLESTI

Žitarice su izložene: Ž

 

Bolestima (žitna kuga) koje ubrzavaju procese disanja i metaboličku aktivnost. Pogoduju razvoju vlage i povećanju temperature. Rezultat je razvoj plijesni i bakterija. bakterija Preplavljivanju insektima Riziku od pojave glodavaca (štakori miševi) koji (štakori, mogu biti izvori i prijenosnici zaraznih bolesti, te kontaminacije tereta.

Ove pojave sprječavaju se fumigacijom tereta.

PŠENICA- OPĆE ZNAČAJKE
 

Zauzima najvažnije mjesto u svjetskoj trgovini žitaricama Vrste:
  

Jara ( (engl. Spring Wheat) - vegetacijsko razdoblje 16- 20 tjedana, S ) Ozima (engl. Winter wheat) - vegetacijsko razdoblje 37 tjedana. Ozimom pšenicom zasijano je 75 – 80% ukupnih površina

 

Sije se u svim područjima gdje to dopuštaju prilike Karakteristike:
   

otporna na niske temperature (do -14°C) podnosi snijeg, neotporna na suhi led j g najrasprostranjenija između 30° i 55° N i 20° i 40° S žetva traje tijekom cijele godine (ovisno o području u kojemu se sije)
           

Siječanj – Australija, New Zealand, Argentina Veljača – Indija Argentina Indija, Ožujak – Urugvaj Travanj – Egipat, Meksiko, Iran Svibanj – N Afrika, E Azija, Texas Lipanj - S Europa, južni i srednji dijelovi SAD, Kina, Japan Srpanj - N dijelovi SAD, jug Kanade, srednja Europa, Kolovoz – srednja Europa, UK, Norveška, Rusija, N Japan, Kanada Rujan – Škotska, Skandinavija, N Rusija Listopad - Skandinavija, N Rusija Studeni – S Afrika i Peru Prosinac – Etiopija i Somalija

SVJETSKO TRŽIŠTE PŠENICE
      

Pšenicom se t j j š od d Pš i trguje još d davnih vremena (A tičk G čk Ri k ih (Antička Grčka, Rimsko carstvo) U Srednjem vijeku malo se trguje pšenicom U XIX st. Glavni svjetski i XIX. t Gl i j t ki izvoznik j R ij a uvoznici zemlje W ik je Rusija i i lj Europe Prije I. sv. rata pojavljuju se veliki izvoznici SAD, Argentina i Kanada Glavna svjetska robna b Gl j t k b burza u Chi Chicagu Najveći svjetski proizvođači su Kina, Indija, SAD, Rusija, Francuska, Kanada, Australija i Njemačka (UN, FAO, 2005.) Na kraju XX. t lj ć l N k j XX stoljeća glavni i i izvoznici su SAD K i i SAD, Kanada, A t lij d Australija, Francuska i Argentina, a najveći uvoznici Japan, Kina, Indija, Egipat i Brazil Najvažnija svjetska proizvodna područja:
 

SAD (Wheat Belt) i Kanada Rusija (područje od E Karpata do Bajkalskog jezera) i Ukrajina

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE

Pšenica se u pravilu krca rasuta (rijetko u vrećama, kada dolazi na vrh rasutog tereta – osiguranje protiv presipavanja) Može se prevoziti rasuta u bulk kontejnerima ili u j standardnim kontejnerima (u vrećama) Kod prijevoza dvije ili više vrsta žitarica teže (pšenica, raž, ječam…) se krcaju u donje dijelove skladišta a lakše (zob…) u gornje dijelove skladišta

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE

Temperatura prijevoza:  Optimalna temperatura prijevoza do 20°C  Pri temperaturama od 20 do 30°C dolazi do razvoja plijesni  Pri temperaturama većim od 25°C ubrzavaju se metabolički procesi što dovodi do povećane proizvodnje CO2 i samozagrijavanja Vlažnost zraka/pšenice  Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70%  Klasifikacija pšenice prema sadržaju vlage:
   

Do 15% - suha (Dry for Shipment) 15 do 16% - srednje suha 16 d 17% - vlažna do l ž 17 do 18% - mokra

Pšenica spada u skupinu higroskopičnih tereta, zato treba voditi računa o sadržaju vlage u teretu i vlage u zraku ( (skladište) )

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE

Procesi u pšenici ovisno o %-tku sadržaja vlage
  

Do 13% - minimalna sklonost ‘’disanju’’ tereta i samozagrijavanju disanju Oko 14% - povećanje inteniziteta disanja Više od 15% - razvoj plijesni, fermentacija, zgrudnjavanje, samozagrijavanje i rizik od klijavosti 16 do 17% - brza proizvodnja vlažne atmosfere, samozagrijavanje, samozagrijavanje znojenje u području graničnih slojeva tereta Više od 17% - bubrenje praćeno fermentacijom, pljesnivosti, truljenjem i samozagrijavanjem

Pšenica koja ima sadržaj vlage do 15% prihvatljiva je za prijevoz. Svi gore navedeni procesi ovise o temperaturi okoline. Niž t k li Niže temperature usporavaju t procese. Z t j t j te Zato je pri prijevozu u hladnijim područjima (N Atlantik, N Europa, Europa Baltik) prihvatljiv sadržaj vlage do 15% 15%.

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE - VENTILIRANJE
   

Ventiliranje tijekom prijevoza ovisi o sadržaju vlage pšenice Pšenica sa manje od 14% vlage ne zahtijeva ventiliranje ako je relativna vlažnost zraka manja od 70%. j Ako je postotak vlage oko 15% preporuča se površinska ventilacija zbog odvođenja CO2, topline i vlage Pšenica koja nije suha za transport ima tendenciju samozagrijavanja i prijenosa topline kroz teret Vodena para se premješta iz središta tereta prema površini teret. površini. Ako se u isto vrijeme ventilacijom dovodi suh i hladan zrak na površini tereta se stvara suhi sloj (debeo nekoliko cm) a ispod njega se stvara vlažan srednji sloj u kojemu može doći do truljenja, lijepljenja i bubrenja pšenice. Da bi se izbjegle štete na teretu uzrokovane vlagom u srednjim slojevima opskrba svježim zrakom mora se ograničiti kad je prekomjerna temperaturna razlika između temperature tereta i vanjskog zraka. Štete mogu nastati i zbog produljenog boravka broda na vezu pri niskim vanjskim temperaturama zraka. Teret u skladištu je na višoj temperaturi (od vanjske) što rezultira prijenosom vodene pare prema hladnijem dijelu tereta (bliže brodskoj oplati). U tome se dijelu mogu pojaviti štete uzrokovane vlagom. Nemoguće je osigurati odgovarajuću cirkulaciju zraka kroz cijeli teret rasute pšenice. Relativna vlažnost zraka u unutrašnjim slojevima tereta određena je sadržajem vlage pšenice. Ventilacijom se ne može smanjiti vlažnost zraka u donjim slojevima tereta. Jedini način za izbjegavanje ovakvih šteta je odbijanje prijema t t kojemu j postotak higroskopske vlage veći od uobičajenog u ij tereta k j je t t k hi k k l ći d bič j pomorskom prijevozu.

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE – RAZVOJ PLINOVA
 

Metabolički procesi u pšenici nastavljaju se nakon žetve. Pšenica apsorbira kisik i oslobađa CO2 Otpuštanje Ot št j CO2 važno je i sljedećih razloga: ž j iz lj d ćih l

Relativno velika količina CO2 u skladištu usporava metaboličku aktivnost. Kod pšenice koja je suha za transport zrak u skladištu koji sad povećanu o ce ac ju CO2 e a ega a učinak a a e u sadrži po eća u koncentraciju CO nema negativan uč a na kvalitetu tereta, nego naprotiv, smanjuje razvoj plijesni. Ako se prevozi pšenica sa relativno velikim sadržajem vlage zbog razvoja CO2 može doći do razvoja bakterija mliječne kiseline (koriste anaerobno umjesto aerobnog disanja – razvijaju se pri smanjenom postotku kisika u zraku). Ove bakterije negativno djeluju na klijavost pšenice, tj. sjemenska pšenica izložena ovoj bakteriji gubi sposobnost klijanja.

Disanje pšenice može proizvesti po ži t opasne k Di j š i ž i ti život koncentracije CO2 t ij i nedostatak kisika u skladištu. Prije ulaska osoba u skladišta ona moraju biti ventilirana uz obvezno mjerenje sastava atmosfere unutar skladišta. skladišta

KUKURUZ- OPĆE ZNAČAJKE
    

 

Po proizvedenim količinama druga svjetska žitarica žit i Koristi se kao ljudska i stočna hrana, te industrijska sirovina (škrob alkohol ulje papir ) (škrob, alkohol, ulje, papir...) Ne podnosi mraz, zahtijeva veliku vlagu Potječe iz Meksika odakle se raširio u obje Meksika, Amerike, Europu i Aziju Najveća proizvodna zona u svijetu je Corn Belt u SAD (između Missourija i Mississippija)- ‘’more kukuruza’’ Veliki proizvođači su Kanada, Argentina, Meksiko, Brazil, Indonezija i Kina Najveći uvoznici su Japan EU Rusija Japan, EU,

U J UVJETI PRIJEVOZA KUKURUZA J O U U U
 

Temperatura prijevoza

Optimalna temperatura prijevoza do 20°C Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage kukuruza 11,5 do 14% O s sad aju age Ovisi o sadržaju vlage Kukuruz sa manje od 14% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 14% provoditi površinsku ventilaciju

Preporučena vlažnost zraka
 

Ventilacija
  

 

Razvoj plinova, plijesni i bakterija dešavaju se kao i kod pšenice Samozagrijavanje i samozapaljenje
  

Ovise o sadržaju vlage i temperaturi Ako se temperatura unutar tereta poveća do 40°C potrebno je provoditi mjere za njeno sniženje Ako se temperatura unutar tereta poveća do 60°C postoji velika opasnost od samozapaljenja

JEČAM- OPĆE ZNAČAJKE

    

Uzgaja se najsjevernije od svih žitarica (do 70° N) i do nadmorskih visina od 4000 m Podnosi oštriju klimu i slabu zemlju sa malo vlage Koristi se u proizvodnji piva, špirita, kavovina i ishrani stoke Pivarski ječam je najbolje kvalitete od svih vrsta ječma Najviše uspijeva u Rusiji, Kanadi, SAD-u, Srednjoj Europi

UVJETI PRIJEVOZA JEČMA
 

Temperatura prijevoza

Optimalna temperatura prijevoza do 20°C Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage ječma 11 do 14% Ovisi o sadržaju vlage Ječam sa manje od 13% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 15% provoditi površinsku ventilaciju

Preporučena vlažnost zraka
 

Ventilacija j
  

 

Razvoj plinova, plijesni i bakterija dešavaju se kao i kod pšenice Samozagrijavanje i samozapaljenje

Ovise O i o sadržaju vlage i t dž j l temperaturi i id tič i su k k d t i identični kao kod pšenice

OSTALE ŽITARICE

RAŽ
Jedna je od najstarijih kultiviziranih žitarica  Prema vremenu sjetve razlikuju se zimska i ljetna raž  podnosi oštriju klimu od pšenice  koristi se za proizvodnju kruha, alkohola i p j kvasca

ZOB

koristi se uglavnom kao stočna hrana, ali i za ljudsku ishranu juds u s a u

UVJETI PRIJEVOZA OSTALIH ŽITARICA
RAŽ

Preporučena vlažnost zraka
 

Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage raži do 15% Raž sa manje od 14% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 14% provoditi površinsku ventilaciju

Ventilacija
 

Temperatura prije o a razvoj plinova, Temperat ra prijevoza, ra oj plino a plijesni i bakterija te bakterija, samozagrijavanje dešavaju se kao i kod pšenice ZOB

Preporučena vlažnost zraka
 

Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage zobi 12 do 14% Zob sa manje od 13% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 15% provoditi površinsku ventilaciju

Ventilacija
 

Temperatura prijevoza, razvoj plinova plijesni i bakterija te prijevoza plinova, bakterija, samozagrijavanje dešavaju se kao i kod pšenice

RIŽA
          

Riža j žit i Riž je žitarica monsunskih k j kih krajeva Zahtijeva visoke temperature i veliku vlagu Svi poslovi oko uzgoja uglavnom se obavljaju ručno Krca se isključivo u vrećama Razlikujemo čistu (polished) i neočišćenu (paddy) rižu U pravilu se krca miješano (80% čiste i 20% neočišćene riže)- manja zbijenost Uspijeva u Aziji Africi Americi i Europi Aziji, Africi, Najveći izvoznici su Indija i Mianmar Vrlo osjetljiv teret ( g j j j (zagrijavanje i vlaga) j g ) Lako se grije, ispušta vlagu i gubi na masi Vlažna riža brzo trune, razvija toplinu i neugodan miris

UKRCAJ I PRIJEVOZ RIŽE
         

Slaže se odvojeno jer je sklona apsorpciji mirisa (ali i zbog proizvodnje neugodnih mirisa) Pri ukrcaju j važno omogućiti cirkulaciju zraka i osigurati dobru j je g j g ventilaciju Na dno skladišta se stavljaju podloge (min. visina od poda 7.5 cm), a na njih podnice od dasaka Stjenke skladišta i pregrada se oblažu tako da nema kontakta vreća sa stjenkama (koriste se bambusove trstike ili letve- provod zraka) Između složenog tereta ostavljaju se provodi zraka (horizontalniuzdužni i poprečni, t vertikalni) d ž i č i te tik l i) Gornji red vreća potrebno je pokriti kako bi se spriječilo kapanje kondenzirane vlage na teret Vreće V ć se slažu u 2 3 reda, a zatim se postavljaju h i l ž 2d ti t lj j horizontalni t l i provodi zraka Horizontalni i vertikalni provodi moraju biti međusobno povezani Između posljednjeg reda vreća i d j ruba palubnih sponja I đ lj d j d ć donjeg b l b ih j ostavlja se prazan prostor od min. 152 mm visine Tijekom prijevoza potrebno je osigurati dobru ventilaciju i mjeriti vlažnost zraka u skladištu

RIŽA – oblaganje stjenki skladišta g j j

FAKTORI SLAGANJA ŽITARICA

VRSTE ŽITARICA
Ječam Krupna pšenica Kukuruz Zob Sitna pšenica

FAKTOR SLAGANJA m³/mt
TERET U VREĆAMA 1,67 – 1,81 1,67 – 1,81 1,39 1,67 1 39 – 1 67 2,34 – 2,40 1,34 – 1,48 RASUTI TERET 1,45 – 1,67 1,39 – 1,53 1,34 1,48 1 34 – 1 48 2,01 – 2,17 1,25 – 1,39

ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA

Često Č t se prilikom ukrcaja žit u rasutom stanju u ilik k j žita t t j isto skladište krcaju dvije ili tri različite vrste  Ra ličite vrste žita od ajaj se separaciom Različite rste odvajaju (platnom, sturom, a ponekad i daskama), pri čemu se mora paziti da je separacija stavljena po propisima struke:

separacija od takvog materijala da teret koji odvaja ne može prolaziti kroz istu  ne smije biti zategnuta jer će se pod težinom tereta skupiti i neće biti svrsihodna  paziti da se dobro postavi između rebara na bokovima i korugiranih poprečnih pregrada

ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA ( )

  

 

ako postoji mogućnost uz krajeve separacije postavljaju se vreće s teretom kako bi je držale ako postoji mogućnost separacija se vezuje za konstrukcijske elemente brodske strukture j nastojati ukrcati žito većeg zrna poviše žita manjeg zrna (žito većeg kuta rasipanja krcati ispod žita manjeg kuta rasipanja) po mogućnosti prije postavljanja separacije trimovati teret (poravnati ga) izmjeriti na kojoj se visini nalazi separacija kako bi se moglo paziti u luci iskrcaja da se separacija ne bi oštetila prilikom i k ilik iskrcavanja j

DOBRO POSTAVLJENA SEPARACIJA

LOŠE POSTAVLJENA SEPARACIJA

UTJECAJ ŽITARICA U RASUTOM STANJU NA STABILITET BRODA
  

Žito se slobodno giba Slobodno gibanje smanjuje stabilitet broda Žito u djelomice popunjenom skladišt pri pop njenom skladištu nagibanju broda uzrokuje učinak slobodnih površina Izvedba skladišta smanjuje nepovoljne učinke žita na stabilitet broda (uzdužne pregrade, wing tankovi) Brodovi koji nisu posebno građeni za prijevoz žita moraju imati odgovarajuće pregrade

ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE ŽITO U RASUTOM STANJU

 

Brod koji prevozi žito u rasutom stanju mora imati Svjedodžbu o sposobnosti izdanu od registra Brod koji B d k ji ne posjeduje odgovarajuću svjedodžbu ne j d j d j ć j d džb smije krcati rasuto žito dok ne dokaže da udovoljava posebnim propisima registra Brod uz svjedodžbu mora imati i Priručnik za krcanje žita odob e odobren od registra eg s a Krcanje žita propisano je u IMO Grain Rules Zahtjeve za stabilitet propisuje registar a propise o krcanju žita zemlje izvoznice (najstroži su u Kanadi)

ZAHTJEVI ZA STABILITET PRI PRIJEVOZU ŽITA U RASUTOM STANJU

       

Planirati ukrcaj ostavljajući što manji broj nepopunjenih skladišta Kada plan ukrcaja traži potpuno puno skladište potrebno je krcati koliko je ukupno moguće u to skladište Kut bočnog nagiba uslijed pomaka žita ne smije biti veći od 12 12° Početna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,3 m Max. vrijednost p g statičke stabilnosti ne smije nastupiti j poluge j p prije kuta od 40° Nakon ukrcaja brod ne smije imati bočni nagib Nakon ukrcaja sve slobodne površine žita moraju biti poravnate Površine tereta u nepopunjenim odjeljcima moraju biti osigurane na odgovarajući način

PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA)

Brod koji ne posjeduje svjedodžbu od registra može prevoziti rasuto žito pod uvjetom da postavi odgovarajuće pregrade u skladišta d j ć d kl dišt Kad je skladište potpuno puno pregrada se mora protezati po cijeloj duljini skladišta i mora biti visoka min min. 2,4 m (od donjeg ruba grotla) Kada je skladište polupuno pregrada se mora protezati od dna skladišta do min. 0,6 m iznad površine žita Rasuto žito mora se poravnati prekriti i povrh njega poravnati, složiti žito u vrećama (min. 1,2 m)

PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA)

   

Središnja uzdužna pregrada u međupalublju mora se protezati od palube do palube Pregrade se izrađuju od tvrdog i suhog drva (hrastovina) Pregrade moraju biti čvrsto građene i učvršćene za strukturu skladišta (obično čeličnim užadima) Pregrade se bočno podupiru drvenim potpornjima (takva konstrukcija se naziva shifting b d) hifti board) U skladište se može postaviti napajač (feeder)

UKRCAJ I PRIJEVOZ ŽITA I ŠTETE NA TERETU

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ
      

pripremiti drvenu građu za pregrađivanje (koristiti samo suho drvo) pripremiti opremu za prekrivanje žita očistiti skladišta od prethodnog tereta, masnoća, nečistoća i štetočina pomesti i oprati skladišta očistiti i osigurati (od upadanja žita) usisne zdence ventilirati skladišta (odstraniti vlagu) p posušiti skladišta Teret nadzirati za cijelo vrijeme ukrcaja Odbiti prijem mokrog, pljesnivog, klijajućeg ili onečišćenog žita mokrog pljesnivog Žito pregledati prije ukrcaja na obali (ako je moguće) Prilikom svakog zaustavljanja ukrcaja pregledati skladište

NADZOR TERETA TIJEKOM UKRCAJA
   

UKRCAJ TERETA

Obavlja

se elevatorima ili grabilicama Koristiti zaštitna sredstva protiv prašine Paziti na rasipanje tereta

UKRCAJ TERETA

 

Popunjavati skladišta što j moguće više ( j g j ) p j je g (slijeganje) Po završetku ukrcaja trimovati (poravnati) teret

UKRCAJ TERETA

 

U nepotpuno punim skladištima poravnati teret (trimovanje) Nakon trimovanja po mogućnosti ukrcati i složiti vreće (sa teretom) na vrh tereta

ŠTETE OD VLAGE- Klijanje kukuruza uz stjenke skladišta i razvoj plijesni

ŠTETE OD VLAGE- Šteta je uzrokovana znojenjem tereta; površina tereta je stvrdnuta

ŠTETE OD VLAGE- Štete nastale usljed kondenzacije vode sa j j poklopca grotla; vidljive su poprečne ‘’trake’’ stvrdnute površine tereta

FUMIGACIJA

         

Često se provodi na brodovima Č Fumigacija (raskuživanje štetočina plinom) je proces uništavanja insekata i glodavaca na teretu ili teretnim prostorima Provodi se u luci, na sidrištu ili u plovidbi Fumigaciju mogu provoditi samo ovlaštene osobe U skladišta se pušta p , koji uništava insekte i g p plin, j glodavce Prije početka fumigacije potrebno je osigurati potpunu plinonepropusnost skladišta Fumigacija traje od j g j j jednog do 14 dana ( g (ovisno o fumigantu) g ) IMO je izdao preporuke o sigurnoj uporabi pesticida na brodovima (IMO Recommendations on the Safe Use of Pesticides in Ships) Na brodu na kojemu se p j provodi fumigacija mora se nalaziti zadnje g j j izdanje Preporuka Fumigacija se mora provoditi u skladu s propisima države zastave i luke u kojoj se provodi

FUMIGANTI

Metil bromid

fumigacija se provodi u luci ili na sidru; traje 12 do 48 sati; prije početka iskrcava se posada (ostaje samo straža); osoblje koje ostaje na brodu mora imati zaštitnu opremu; ističu se oznake fumigacije; posada se vraća nakon odobrenja fumigatora (nakon gas freeing procesa) primjenjuje se na sličan način k i prethodni f i i j j j lič či kao th d i fumigant; k i ti se t koristi kod punih skladišta

Hidrogen cijanid

  

Ugljični dioksid Nitrogen Fosfin

obično se koristi za fumigaciju u plovidbi (jedino uz pristanak zapovjednika i u suglasnosti sa lučkim vlastima i propisima države zastave); najmanje jedan časnik i jedan ostali član j j g posade moraju biti posebno osposobljeni kao fumigatori; na brodu se mora nalaziti zaštitna oprema i oprema za detekciju plinova

POSTUPCI PRIJE I NAKON FUMIGACIJE

PRIJE FUMIGACIJE
    

Provjeriti nepropusnost skladišta Provjeriti stanje sustava kaljuže, balasta i ventilacije Nakon provedenog ispitivanja podnijeti pisanu izjavu zapovjedniku o spremnosti za fumigaciju p g j Provjeriti stanje susjednih prostora Postaviti oznake fumigacije Provjeravati koncentraciju plinova u fumigiranim i susjednim prostorima (svakih 8 sati, ili češće po preporuci fumigatora) Sve očitano evidentirati u poseban dnevnik Najmanje 24 sata prije uplovljenja obavijestiti l čk vlasti o fumigaciji i N j j t ij l lj j b ij titi lučke l ti f i iji svim potrebnim informacijama Provjeriti koncentraciju plinova u skladištima i susjednim prostorima prije iskrcaja tereta Pokupiti ostatke fumiganta sa površine tereta (kvalificirano osoblje) Ulazak u skladišta nakon iskrcaja dozvoljen je tek nakon izdavanja potvrde (Gas Freeing Certificate) od strane ovlaštenog fumigatora

NAKON FUMIGACIJE
     

NAČINI FUMIGACIJE
Fumigacija J sustavom Fumigacija tradicionalnim načinom

FUMIGACIJA- ostaci fosfina na površini tereta

ZNAK UPOZORENJA O PROVEDENOJ FUMIGACIJI

OSTALI VAŽNIJI SUHI TERETI

KAVA
OPĆE ZNAČAJKE  Jedan je od važnijih proizvoda u svjetskoj trgovini (najvažnije bezalkoholno piće)  sadrži 0.8 do 2.5% kofeina (alkaloid koji ima stimulativni 08 2 5% učinak na živčani sustav čovjeka)  prema kvaliteti klasira se u skupine: - ekstra - prima p - seconda - terca - robusta  ocjena kvalitete vrši se prema aromi, okusu, boji, zemlji podrijetla, starosti plantaže i i d š d ij tl t ti l t ž izdašnosti ti

UVJETI PROIZVODNJE
 Uspijeva na grmolikom, neprestano zelenom stablu (do 2 m visine)  Pogoduju joj padine visine 400 do 2000 m  Zahtijeva crveno, plodno vulkansko tlo crveno  Odgovaraju joj visoke temperature (do 30°C) i sjena višeg drveća (‘’coffie mama’’) j g ( )  Ne podnosi jače vjetrove  Zahtijeva j j jednolik raspored p p padalina ( (1250 do 2000 mm/god), osim u vrijeme berbe  Drvo daje plodove nakon tri godine  Kava ima dvogodišnji ciklus (prema prinosu)  Uspijeva u tropsko- ekvatorijalnom područu

VRSTE KAVE
 U svjetskom prometu sudjeluje oko 60 sorti koje se dijele u t i skupine: tri k i - latinskoameričke kave, - azijske kave i - afričke kave.  Latinskoameričke kave su iz Brazila Kolumbije Brazila, Kolumbije, Venezuele, Meksika, Gvatemale, Kostarike i Hondurasa; najpoznatije su Coffea Arabica i Coffea Robusta; na tržište d l žiš dolaze pod različitim i d liči i imenima i  Azijske kave su iz Jemena, Indonezije, Indije, Cejlona, Šri Lanke; najpoznatije su Coffea Arabica i Mocca

VRSTE KAVE
 Afričke kave su iz Etiopije, Konga, Ugande, Angole, Kenije i Tanzanije; slabije su kvalitete  Najveći svjetski proizvođač i izvoznik je Brazil ( (Santos, Rio de Janeiro, Sao Paulo) druga j ) g je Kolumbija  Najcjenjenija kava na svijetu je iz Jemena (Shortberry)  Kava dobiva svoje ime obično prema području/luci gdje uspijeva ili se izvozi

TRŽIŠTE KAVE
 Podrijetlom je iz pokrajine Kaffa u Etiopiji  U srednjem vijeku presađena u Arabiju i postaje omiljeno piće u muslimanskom svijetu  Iz Arabije se širi u Egipat i Tursku (Turci su je donijeli do Beča 1863.) B č 1863 )  Nizozemci i Francuzi prenose je u svoje azijske i latinskoameričke kolonije  U Brazilu i Kolumbiji postaje najvažniji izvozni proizvod  Najveći izvoznici su Brazil, Kolumbija, Indonezija, Meksiko, Obala Bjelokosti, Indija, Etiopija dr. M k ik Ob l Bj l k ti I dij Eti ij i d  Najveći uvoznici su SAD, Kanada i EU  Gotovo sve zemlje svijeta uvoze kavu (osim proizvođača); 1994. Hrvatska je uvezla oko 10.000 t kave  Potražnja kave u svijetu raste

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ KAVE
Očistiti kl dišt d Oči titi skladišta od prethodnog t t th d tereta Odstraniti sve mirise iz skladišta Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo) Pripremiti obložni materijal (drvene gredice, zaštitni materijal od impregniranog papira, platna ili jute)  Koristiti samo čist i suh podložni i obložni materijal  Na dno skladišta postaviti p p podloge od drvenih g g gredica (razmak 30 cm)  Na gredice postaviti podnice od dasaka (min. visina 15 cm) )    

KARAKTERISTIKE KAVE KAO TERETA
 Javlja se u obliku sirovog zrna  Pž Pržena l k poprima mirise ( ž se skladištiti d 10 d lako i i i (može kl dištiti do dana); prevozi ) i se vakumirana  Sirova kava prevozi se isključivo u vrećama (brazilska kava u vrećama od 60 kg, kolumbijska kava u vrećama od 69 kg); faktor kg slaganja 1,70 od 2,09  Pakira se isključivo u vreće od prirodnih materijala (juta, sisal), kako bi bila moguća cirkulacija zraka unutar vreća  Osjetljiva na vlagu i mirise  Krca se obično odvojeno od drugih tereta  Ne smije se krcati zajedno sa kožama ribljim brašnom paprom kožama, brašnom, paprom, nerafiniranim šećerom i sl.  Obično se odvojeno krcaju različite vrste kave (npr. Rio i Santos kava moraju se krcati u odvojena skladišta)  Kava brzo upija vlagu i poprima neugodan miris

UKRCAJ I PRIJEVOZ KAVE
 Teret kave u vrećama zaštititi oblogama i spriječiti svaki kontakt tereta k t kt t t sa strukturom skladišta ( bl t kt kl dišt (obloge od d impregniranog papira, jute, platna ili drva)  Nakon svaka tri vodoravna sloja vreća postaviti drvene podloge  Tijekom ukrcaja postavljati obloge na stjenke skladišta j j j g j  Između posljednjeg sloja vreća i donjeg ruba palubnih sponja ostaviti prazan prostor (min. 15 do 20 cm)  Z d ji sloj vreća pokriti nepromočivim platnenim ili Zadnji l j ć kii či i l i papirnim pokrivačima (sprječava kapljenje kondenzirane vlage sa pokrova skladišta na teret)  Tijekom cijelog putovanja osigurati dobru ventilaciju vodeći računa o temperaturi rosišta

KRCANJE KAVE U BRODSKA SKLADIŠTA

KRCANJE KAVE U BRODSKA SKLADIŠTA
 Pravilnim ukrcajem omogućiti će se potrebna cirkulacija zraka između vreća i unutar samog tereta  Prioritet kod prijevoza kave u brodskom skladištu je sprječavanje (svođenje na minimum) kondenzacije vode na stjenkama skladišta  Preporučeni uvjeti ventiliranja: 10 – 20 izmjena zraka na sat  Pri ventiliranju voditi računa o rosištu vanjskog zraka  Zbog neadekvatne ventilacije može doći do nedostatka kisika u skladištu (prije ulaska ventilirati skladište i provjeriti postotak kisika) t t k ki ik )

KRCANJE KAVE U KONTEJNERE
 K Krca se u standardne i k t j t d d kontejnere sa prirodnom ventilacijom  U standardnim kontejnerima teret se mora obložiti zaštitnim papirom sa svih strana (mora se odvojiti odunutarnjih stjenki kontejnera)  U standardnim kontejnerima posebno se mora zaštititi unutarnja stjenka pokrova (kako bi se spriječilo kapanje vode po teretu usljed kondenzacije  Uvjeti prijevoza kod kontejnera sa prirodnom ventilacijom su nešto drugačiji (zbog otvora na takvim kontejnerima isti se krcaju jedino ispod palube)

BRAŠNO
 Nastaje mljevenjem žitarica  Javlja se u velikim količinama u kopnenom i p prekomorskom p prometu  Prevozi se pakirano u vreće i rjeđe u bačve  Kukuruzno brašno može se prevoziti rasuto  S d u red naročito osjetljivih t t Spada d čit j tlji ih tereta  Naročito osjetljivo na vlagu i mirise  Vlaga i strani mirisi uzrokuju kvarenje brašna  Za transport i skladištenje nužna je čistoća skladišta, dobra ventilacija, suha skladišta i stalan nadzor  Ima vlastiti ugodan i svjež specifičan miris  Faktor slaganja varira ovisno o vrsti brašna

KUKURUZNO BRAŠNO
 Jedna od vrsta brašna je i kukuruzno brašno (corn gluten meal) k j se upotrebljava i ( l t l) koje t blj između đ ostalog i za hranjenje ribe (lososa)  Krca se kao rasuti teret ili u vrećama  Faktor slaganja mu je 56 cf/lt ili 1,5613m3/mt  Zlatno žute je boje i specifičnog ali slabog mirisa.  Nakon ukrcaja teret je potrebno trimovati (poravnati)  Trimovanje se obavlja lučkom mehanizacijom j j j  Ovaj teret nije sipak, pa se za njega ne računaju grain heeling momenti.

UKRCAJ KUKURUZNOG BRAŠNA

TRIMOVANJE KUKURUZNOG BRAŠNA

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ BRAŠNA
Očistiti kl dišt d Oči titi skladišta od prethodnog t t th d tereta Odstraniti sve mirise iz skladišta Potpuno posušiti skladišta Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo) Pripremiti obložni materijal (drvene gredice zaštitni gredice, materijal od platna ili jute)  Koristiti samo čist i suh podložni i obložni materijal p j  Na dno skladišta postaviti podloge od drvenih gredica (razmak 30 cm)  Na gredice postaviti podnice od dasaka (min. visina 15 cm)     

UKRCAJ I PRIJEVOZ BRAŠNA
 Brašno krcati tako da su vreće odvojene od poda, stjenki i stropa skladišta (koristiti podložni i obložni materijal) g j j j  Brašno slagati odvojeno od tereta koji ispuštaju mirise ili vlagu (svježe drvo, žitarice, voće i sl.)  Tijekom prijevoza osigurati nadzor nad teretom  Tijekom cijelog putovanja osigurati dobru ventilaciju vodeći računa o temperaturi rosišta

RIBLJE BRAŠNO
 Riblje brašno j dehidrirano mljeveno tkivo čitavih riba ili j je j ribljih otpadaka  Važan je sastojak hrane peradi i same ribe  Sklono je samozagrijavanju i samozapaljenju  Prema IMO Kodeksu svrstano je u klasu 9. (UN 1374 i UN 2216)  Krca se rasuto, u vrećama i kontejnerima  Nadležna vlast države treba brodu dostaviti svjedodžbu u kojoj su navedene temperatura vlažnost masnoća i temperatura, vlažnost, starost ribljeg brašna  Tijekom ukrcaja temperatura brašna ne smije prelaziti 35°C (ili 5°C i iznad t d temp. okoline) i vlažnost (t t ) k li ) l ž t (tereta)mora biti u granicama 6 – 12%

UKRCAJ I PRIJEVOZ RIBLJEG BRAŠNA
 Krca se u suha i čista skladišta  Kada se prevozi u vrećama mora se odvojiti teret od strukture skladišta (posebno paziti da ne dođe u doticaj sa dijelovima konstrukcije koji se griju)  U skladišta se postavljaju sonde za mjerenje temperature  Ki ik pogoduje zagrijavanju b š Kisik d j ij j brašna, zato j t je potrebno ventilaciju svesti na minimum  Ako temperatura tereta dostigne 55°C mora se 55 C prekinuti ventiliranje  Požar ribljeg brašna gasi se pomoću CO2

PAMUK
 Pamuk je grmolika (rijetko drvolika) biljka d lik ) biljk  Plod je tobolac s pet do j deset sjemenki obraslih pamučnim nitima  Koristi se kao tekstilna sirovina  Uspijeva u suptropskoj zoni (najkvalitetniji je pamuk i zemalja k iz lj Karipskog mora i Egipta)  Najveći proizvođači su j p Kina, SAD, Egipat, Indija, Brazil i dr.

PAMUK
 Lagan je teret, pa se pakira komprimiran u bale omotane u juteno platno

PAMUK
 Spada u opasne terete  Skl je samozagrijavanju i samozapaljenju Sklon j ij j lj j  Samozagrijavanje uzrokuje vlaga i masnoće (razvijanje j p j ) pamuku reakcije kiselina i apsorbiranje kisika) i mikrobi u p (razvoj metana u manjim količinama)  Zbog velikog postotka celuloze sklon je samozapaljenju  Snažno apsorbira kisik  Jako je higroskopičan  Zauljeni materijali ili tereti ulja pogoduju samozagrijavanju i samozapaljenju  Pamuk krcati tako da se odvoji od strukture skladišta (podloge i obloge)  Krca se odvojeno od koksa, katrana i asfalta ca odijeljeno (dvjema pregradama) benzina, a,  Krca se od je je o (d je a p eg ada a) od be ulja, alkohola, terpentina, acetona

UKRCAJ I PRIJEVOZ PAMUKA
P i Pripremiti naprave za gašenje požara (CO2) iti š j ž  Zabraniti pušenje tijekom ukrcaja/iskrcaja  Zaštititi dimnjake protiv iskrenja j  Masne i zauljene bale ne krcati na brod  Odvojiti bale pamuka od masnih tereta ili tereta koji izlučuju ulje  Ne slagati pamuk sa vlažnim i mokrim teretima  Odvojiti pamuk od strukture skladišta  Ventilirati skladišta tijekom plovidbe

OZNAKE PAKIRANJA

Keep dry

Use no hooks

Keep away from heat

General cargo

Spontaneously combustible Cotton, wet Class 4.2 IMDG Code and ADR

Fire hazard Flammable solids Class 4.1 IMDG Code

FAKTORI SLAGANJA
ZEMLJA Australija Kina Indija Turska SAD VRSTA prešane visoke gustoće visoke gustoće prešane ručno slagane visoke gustoće stisnute m³/t ³/t 3,62-3,67 3 62 3 67 1,39-1,67 1,53-1,67 3,07-3,62 3,62 3,76 3 62-3 76 2,37-2,45 2,17-2,23 2 17-2 23

VUNA
 Dlaka ovaca ili drugih životinja V t Vrste: - masna - čista (češljana)  Ne slagati zajedno ove dvije vrste vune  Krca se komprimirana u balama omotanim jutenim j platnom  Sklona je zagrijavanju i samozapaljenju; požar ne gasiti vodom  Vrlo je higroskopična  Veliki postotak masnoće u vuni čini ju sklonom zapaljenju lj j  Visoki postotak keratina čini ju sklonom zagrijavanju (u dod u dodiru sa vlagom i mastima) i sa o apa je ju ago ast a) samozapaljenju

UKRCAJ I PRIJEVOZ VUNE
 Poduzeti sve mjere zaštite od požara g j j j  Slagati vunu odvojeno od ulja, masti, loja, lana  Ne krcati mokru ili vlažnu vunu  Ne krcati vunu iznad tereta koji su skloni zagrijavanju ili ispuštanju vlage (rude, kukuruz, masne robe i sl.) sl )  Koristiti dosta zaštitnog materijala  Faktor slaganja varira (ovisno o vrsti i mjestu krcanja) od 2,26 do 8,6

ŠEĆER
 Š ć i su ugljikohidrati k ji se k i t u lj d k j i h i Šećeri ljik hid ti koji koriste ljudskoj ishrani, prehrambenoj industriji i medicini  Osnovne sirovine su šećerna trska (2/3 svj. proizvodnje) svj i šećerna repa (1/3)  Šećer se u neznatnim količinama proizvodi od p p prosa, kukuruzne stabljike i dr. bilja  Šećerna trska uspijeva u tropskoj i suptropskoj klimi, zahtijeva dosta vlage sunca i visoku temperaturu vlage,  Šećer je podrijetlom iz pokrajina Asam i Bengal u Indiji  Najveći izvoznici su Kuba Australija Francuska Brazil Kuba, Australija, Francuska, Brazil, Tajland, Njemačka i Nizozemska

VRSTE ŠEĆERA I OSNOVNA SVOJSTVA
 Kao brodski teret javlja se u obliku: - čistog šećera - polurafiniranog šećera - nerafiniranog šećera  Rafinirani i polurafinirani šećer prevozi se u vrećama ili rasut  Nerafinirani šećer u pravilu se prevozi rasut  Šećer je osjetljiv na vlagu (zgrudnjavanje)  Nij sklon samozapaljenju ali se požar t šk gasi Nije kl lj j li ž teško i  Rafinirani šećer je čist i suh (nema curenja sokova)  Nerafinirani (zeleni) šećer je osjetljiv i nezgodan teret (osjetljiv na vlagu- zgrudnjavanje, ispušta sokovegubitak težine, sokovi su vrlo ljepljivi i korozivni, velika vlaga pospješuje fermentaciju i stvaranje otrovnih plinova- CO)

ŠEĆER U VELIKIM KRISTALIMA (CANDY SUGAR)
 Porijeklom je iz Indije i Perzije  Dobiva se vakuumskim isparavanjem iz šećerne otopine (sporom kristalizacijom)  Razlikuju se bijeli, žuti ili smeđi kristalni šećer j j  Veliki kristalni šećer sastoji se od nakupina sitnih šećernih kristala N Nepravilnog j oblika il je blik  Ima puno veću čistoću od klasičnog rafiniranog šećera  Koristi se kao zaslađivač toplih napitaka aslađi ač  Pakira se u kartonske kutije  Prevozi se kao teret na paletama ili u kontejnerima

UKRCAJ I PRIJEVOZ ŠEĆERA U VELIKIM KRISTALIMA
 Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja (posebno kiše i snijega)  Mora se posvetiti pozornost da ne bi došlo do oštećenja pakiranja (usljed vlage ili mehaničkih oštećenja)  Paketi moraju biti pravilno složeni i učvršćeni kako ne bi došlo do pomjeranja i oštećenja tijekom plovidbe  Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp viša od 25°C uzrokuje (temp. 25 C zgrudnjavanje)  Zahtijevana vlažnost zraka je 70%  Skladišta se ne ventiliraju tijekom transporta (osim u slučaju povećanja relativne vlažnosti i kondenzacije vode na stjenkama skladišta- tada ventilirati ali do max 6 izmjena zraka na sat) g g  Šećer ima blag i ugodan miris  Budući da lako apsorbira mirise mora ga se odvojiti od tereta koji proizvode mirise j j je , j  Osjetljiv j na nečistoće, masti i ulja

ŠEĆER U VELIKIM KRISTALIMA

NERAFINIRANI ŠEĆER (RAW SUGAR)
 D bi se i š ć Dobiva iz šećerne repe i š ć šećerne t k trske  To je vlažna kristalizirana masa koja sadrži 95 – 97% saharina  To je sirovina u proizvodnji šećera,industriji piva i p proizvodnji kvasaca j  Nerafinirani šećer je vlažna ljepljiva kristalizirana masa žućkasto- smeđe boje intenzivnog slatkastog mirisa P Prevozi se k rasuti ili generalni teret ( vrećama) i kao i l i (u ć )  Kao generalni teret prevozi se na paletama i u kontejnerima

ŠEĆERNA TRSKA

UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG ŠEĆERA
 Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja (posebno kiše i snijega)  Visoka relativna vlažnost ne smeta posebno tijekom p j iskrcaja jer šećer ide na daljnju obradu  Suho i hladno vrijeme i niska vlaga pri hladnom vremenu nisu pogodni za iskrcaj šećera (zgrudnjavanje)  Kut presipavanja šećera u rasutom stanju je 37°  Vreće moraju biti pravilno složene i učvršćene kako ne bi došlo do d šl d pomjeranja i oštećenja tijekom plovidbe j j š ć j ij k l idb  Visoka temperatura uzrokuje zgrudnjavanje (ne smije se krcati šećer čija je temperatura viša od 48°C) 48 C)  Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp. viša od 25°C uzrokuje zgrudnjavanje)

UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG ŠEĆERA Š Ć
 Zahtijevana vlažnost zraka j 65% j je  Šećer je vrlo higroskopičan  Teret u vrećama ne zahtijeva ventilaciju tijekom transporta  Kod rasutog šećera razlikuju se dvije pojave ovisno o promjenama klimatskih područja - plovidba iz hladnog u toplo područje (teret se zagrijava izvana, površina šećera gubi vlagu a u unutrašnjosti se ista povećava; na površini se stvara kora a u unutrašnjosti sirup) - plovidba iz toplog u hladno područje (obrnut proces)  Na kraćim putovanjima ne zahtijeva se ventilacija (ili samo minimalna), dok se na duljim putovanjima ventilira toliko d bi se spriječila pojava plijesni lik da ij čil j lij i

UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG ŠEĆERA Š Ć
 Tijekom transporta usljed fermentacije može doći do povećanja koncentracije CO2 i smanjenja koncentracije kisika Š Šećer nije sklon samozapaljenju, ali se njegov požar jako teško gasi, jer pepeo djeluje katalitički (potiče g gorenje) j )  Požar se ne gasi vodom, nego pomoću CO2  Nerafinirani šećer ima intenzivan slatkast miris i ne smije se krcati u isto skladište sa rafiniranim šećerom  Budući da lako apsorbira mirise mora ga se odvojiti od tereta koji p j proizvode mirise  Osjetljiv je na nečistoće, masti i ulja  Zbog apsorpcije vlage dolazi do pojave plijesni i formiranja sirupa

UKRCAJ I PRIJEVOZ ŠEĆERA
 Š ć krcati u potpuno suha i čista skladišta Šećer k ti t h či t kl dišt  Krcati odvojeno rafinirani i nerafinirani šećer  Šećer od ojiti od vlažne robe i robe koja tijekom odvojiti lažne prijevoza ispušta vlagu  Šećer obvezno odvojiti od ruma  Ne krcati za vrijeme kiše i ne primati vlažan šećer  Kod prijevoza rafiniranog šećera u vrećama osigurati odgovarajuću ventilaciju  Kod prijevoza nerafiniranog šećera svesti ventilaciju na minimum

FAKTORI SLAGANJA ŠEĆERA

VRSTA ŠEĆERA U velikim kristalima Nerafinirani Nerafinirani Rafinirani Rafinirani Rafinirani (kocka)

PAKIRANJE kutije rasut ras t vreće vreće rasuti kutije

m³/t 1.66 1.17 1.27 1 17 – 1 27 1.06 – 1.28 1.13 – 1.90 1.11 1.25 1 11 – 1 25 2.00

TERETI U POMORSKOM PROMETU

METALNI PROIZVODI

METALNI PROIZVODI
• Metalni proizvodi su čest teret u pomorskom prometu • Tu spadaju čelični, aluminijski, bakarni proizvodi i njihove p j , j , p j legure • Pojavljuju se u različitim oblicima kao poluproizvodi i gotovi proizvodi • Najčešće se javljaju kao: - šipke p - ingoti - ploče - li limovi i - hladno i vruće valjani smotci (coils) - sekcije i konstrukcije - profili - cijevi - žica

METALNI PROIZVODI
• Podložni su utjecaju korozije (naročito željezo) • Sklonost koroziji ovisi o vrsti materijala i metalurškoj obradi te skladištenju j • Korozija može nastati zbog izloženosti tereta djelovanju vode (morska i slatka) u brodskim skladištima • Također su skloni mehaničkim oštećenjima tijekom prijevoza i rukovanja • Vrsta mehaničkih oštećenja ovisi o obilježjima tereta, pakiranju i rukovanju teretom ki j k j • Mehanička oštećenja mogu nastati tijekom prijevoza zbog nepravilnog slaganja i učvršćenja, djelovanja vanjskih sila na brod (vjetar, valovi) – sve ovo dovodi do pomicanja tereta i mehaničkih oštećenja

METALNI PROIZVODI
• Metalni proizvodi obično se pakiraju u posebnu ambalažu, koja ovisi o vrsti, obliku i namjeni proizvoda • Neki proizvodi p p prevoze se nepakirani p • Smotci se obično prevoze nepakirani. Mogu se pakirati omatanjem papirom, kartonom ili folijama i vezani metalnim ili plastičnim trakama • Posebno se zaštićuju rubovi tereta (naročito kod limova ili žice u smotcima, cijevi i konstrukcija) • Li Limovi se prevoze nepakirani ili složeni i na rubovima i ki i l ž i b i zaštićeni drvenom konstrukcijom • U smislu antikorozivne zaštite metalni proizvodi se zaštićuju pocinčavanjem, uljem, masti i zaštitnim premazima (radionički primer)

METALNI PROIZVODI
• Metalni proizvodi se krcaju u čista i suha skladišta • Ne smiju se krcati u blizini tereta koji su skloni ispuštanju vlage • Krcaju se na ravnu podlogu kako ne bi došlo do deformacija i pomaka t t d f ij k tereta • Budući da se radi o teškim teretima posebnu pozornost treba posvetiti slaganju i učvršćenju tereta • Pri slaganju se koristi dosta zaštitnog materijala (drvo) • Tijekom ukrcaja mora se pažljivo rukovati teretom kako bi se spriječila mehanička oštećenja ij čil h ičk št ć j • Sve vrste oštećenja (korozija/mehanička oštećenja) dobro su vidljive te ih treba evidentirati u dokumente koji j j prate teret • Nakon ukrcaja mora se spriječiti djelovanje atmosferskih utjecaja i morske vode na teret

ČELIČNI LIMOVI U SMOTCIMA (STEEL SHEET IN COILS)
• To su čelični poluproizvodi koji se primjenjuju u različitim granama industrije g j • Razlikuju se vruće i hladno valjani limovi • Pakiranje ovisi o kvaliteti limova i njihovoj j j j podložnosti oštećenjima • Oblažu se papirom ili plastičnom folijom i vežu metalnim trakama • Tijekom prijevoza zaštićuju se od vlage i vode kako bi se spriječila korozija • Pri prekrcajnim manipulacijama treba pažljivo rukovati da im se ne oštete rubovi

UKRCAJ I SLAGANJE ČELIČNIH LIMOVA U SMOTCIMA
• Krcaju se na unaprijed pripremljene drvene podloge • Smotci se slažu u redove od bokova prema sredini skladišta • Sljedeći red se slaže tako da smotcima popunimo prazan prostor između dvaju smotaka iz donjeg reda • Time se sprječava pomicanje tereta • Teret se učvršćuje metalnim trakama ili konstrukcijom od drva • Svaki smotak iz gornjeg reda mora biti učvršćen za dva susjedna smotka iz donjeg reda

PAKIRANJE LIMOVA U ZAŠTITNI PAPIR I METALNU FOLIJU Limovi su zaštićeni s: • Poprečnim trakama • Uzdužnim trakama • Na vanjskom obodu zaštitnom metalnom folijom • Papirom s inhibitorom korozije • Unutrašnjim metalnim prstenom (diskom) • Kartonskom zaštitom rubova lima

• • •

Galvanizirani smotci u skladištu Smotci su učvršćeni poprečnim i uzdužnim trakama Rubovi su po obodu djelimično osigurani zaštitnom metalnom oblogom

SLAGANJE ČEL. SMOTAKA • Donji red se slaže na pripremljene drvene podloge • Gornji red popunjava prazne prostore između donjih smotaka tako da smotak iz gornjeg reda p pritišće dva smotka iz donjeg reda • Smotci iz gornjeg reda učvršćeni su metalnim trakama za dva donja smotka • Smotci su odijeljeni od stjenki skladišta drvenim oblogama g

Svaki smotak iz gornjeg reda učvršćen je za dva susjedna donja smotka trakama provučenim kroz središte donjih smotaka

OŠTEĆENJA OD KOROZIJE

MEHANIČKA OŠTEĆENJA I OŠTEĆENJA OD KOROZIJE

OŠTEĆENJA OD KOROZIJE I PUCANJA ZAŠTITNIH TRAKA (TELESCOPIC EFFECT)

MEHANIČKA OŠTEĆENJA RUBOVA SMOTKA

ČELIČNE PLOČE
• D bi j se u valjaonicama valjanjem č lič ih Dobivaju lj i lj j čeličnih ingota • Širina im je 2 5 m debljina 25 cm a duljina je 2.5 m, različita • Zbog ovakvih dimenzija prevoze se nepakirane, jer nisu osjetljive na mehanička oštećenja • Slažu se na unaprijed pripremljene drvene podloge • Slažu se u redove od boka do boka skladišta • Između dva reda postavlja se zaštitni materijal • Sve praznine između redova moraju se popuniti zaštitnim materijalom

ČELIČNI LIMOVI
• Od čeličnih ploča se razlikuju po debljini i duljini (tanji su i dulji od ploča) • Prevoze se kao jedinični komadi, upakirani i zaštićeni j p papirnim, plastičnim ili metalnim folijama i povezani uzdužnim i poprečnim trakama ili u svežnjevima • Koriste se u prerađivačkoj industriji (npr brodogradnja) (npr. • Osjetljivi su na mehanička oštećenja tijekom prekrcajnih operacija (oštećenja rubova ili deformacije limova), te na vlagu koja izaziva koroziju (obično su zaštićeni antikorozivnim premazima) • Slažu se na unaprijed p p p j pripremljene drvene p j podloge u g redove koji se protežu od boka do boka skladišta • Između redova se postavlja zaštitni materijal

LIMOVI OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA PAKIRANI U DRVENE KRLETKE (CRATES)

OŠTEĆENJA OD KOROZIJE, MEHANIČKA OŠTEĆENJA RUBOVA I DEFORMACIJE OBLIKA LIMOVA

CIJEVI
• S d j u značajnije generalne t t Spadaju č j ij l terete • Razlikuju se prema promjeru, materijalu i tehnologiji izrade te prema namjeni • Cijevi većeg promjera: - namijenjene su za transport vode vode, nafte i plina - prevoze se pojedinačno - zaštićene su zaštitnim prevlakama na bazi bitumena - rubovi cijevi zaštićuju se plastičnim poklopcima

CIJEVI MANJEG PROMJERA
• Cij i manjeg promjera obično se pakiraju u Cijevi j j bič ki j svežnjeve učvršćene čeličnim trakama • Z štić j se zaštitnim prevlakama ( l Zaštićuju štit i l k (galvanizacija, i ij bojanje, premazivanje mašću ili uljima) • K j i cijevi mogu biti obrađeni za spajanje i Krajevi ij i b đ i j j zaštićeni plastičnim poklopcima • Cij i manjeg promjera za posebne namjene Cijevi j j b j mogu biti obložene drvom ili pakirane u drvene sanduke

UKRCAJ CIJEVI MANJEG PROMJERA U KONTEJNER
• C Cijevi manjeg promjera povezane su na krajevima i sredini trakama (metalne/plastične) u svežnjeve • Svežnjevi se slažu u jedan red i međusobno povezuju trakom • Na tako učvršćene svežnjeve slaže se sljedeći red cijevi u svežnjevima

KRCANJE I SLAGANJE CIJEVI • Cij i su vrlo osjetljive na mehanička Cijevi l j tlji h ičk oštećenja tijekom prekrcajnih operacija • Slažu se na unaprijed pripremljene drvene p podloge g • Bokovi skladišta se oblažu zaštitnim materijalom • Svi prazni prostori između cijevi ili svežnjeva cijevi moraju s ežnje a cije i moraj se pop niti popuniti zaštitnim materijalom

KRCANJE I SLAGANJE CIJEVI VEĆEG PROMJERA

OŠTEĆENJA OD KOROZIJE

Nastaju N t j djelovanjem vlage, morske i slatke vode Oštećenja se mogu pojaviti na j vanjskim i unutarnjim stjenkama cijevi

ČELIČNA ŽICA U SMOTCIMA
• Čelična žica je vruće vučeni čelični poluproizvod • Masa smotaka ovisi o debljini žice i varira između 0.5 i 2.5 tona • Kvalitetna žica u pravilu se omata zaštitnim platnom (ili papirom) • Čelična žica je osjetljiva na koroziju i mehanička oštećenja • Slaže se na unaprijed pripremljene drvene podloge • Svi prazni prostori koji se pojavljuju između smotaka moraju se popuniti zaštitnim materijalom • Smotci se moraju složiti tako da čine kompaktnu cjelinu • Smotci iz gornjeg reda moraju se učvrstiti

ČELIČNA ŽICA PRIPREMLJENA ZA TRANSPORT

UKRCAJ/ISKRCAJ ČELIČNE ŽICE

HOW NOT TO DO IT

MEHANIČKA OŠTEĆENJA

MEHANIČKA OŠTEĆENJA

TERETI U POMORSKOM O O S O PROMETU
TERETI U KONTEJNERIMA

TERETI U KONTEJNERIMA
KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVU STANDARDIZACIJA KONTEJNERA OZNAČAVANJE KONTEJNERA VRSTE KONTEJNERA S O J TERETI U KONTEJNERIMA

KONTEJNERSKI BROD 4800 TEU

KONTEJNERSKI BROD 4800 TEU

KONTEJNERSKI BROD 4800 TEU

KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVU
- Kontejnerizacija- tehnologija p j Kontejnerizacijaj j g j prijevoza robe u kontejnerima - O uporabi kontejnera postoje dva suprotna mišljenja (najsuvremenija tehnologija i primitivni kontejneri starih Feničana) - Domovina današnjih kontejnera je N Amerika - Poticaj razvoju kontejnerizacije dao je transport vojnih tereta iz SAD-a u Europu tijekom II. svjetskog rata SAD- Početak kontejnerizacije 1966. (‘’Moor Mc Cormar ( Moor Lines’’)Lines’’)- prvi kontejnerski brodovi (SAD- Europa) (SAD- Nakon toga slijedi ekspanzija kontejnerskog prometa (gradnja brodova, kontejnera terminala i lučke brodova kontejnera, infrastrukture) - 1967. u Moskvi potpisan Ugovor o standardizaciji kontejnera k j

KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVU
- Kontejner – spremnik različite veličine i oblika izrađen od čvrstog materijala koji se rabi kao sredstvo za prijevoz robe - Prema ISO kontejner je transportni sud pravokutnog presjeka koji je: - trajnog oblika - višekratne uporabe - omogućava transport robe s jednim ili više sredstava bez pretovara robe - opremljen uređajima za lako i brzo rukovanje - lako se puni i prazni - min. zapremine 1m³ 1m³

KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVU
Kontejner mora biti izrađen tako da: - bude nepropusan j p j (tereta, valova, , , - odolijeva naprezanjima ( vanjskih sila i kontejnera složenih iznad njega) - omogući sigurno vezivanje tereta unutar kontejnera - zadrži čvrstoću tijekom prijevoza - kontejner mora biti toliko čvrst da se omogući slaganje najmanje pet k t l j j j t katova k t j kontejnera

STANDARDIZACIJA KONTEJNERA
ISO TIP Dužina D ži (mm) 12192 12192 9125 9125 Dužina D ži - stope Širina Ši i (mm) Širina Ši i stope Visina Vi i (mm) Visina Vi i stope Nosivost N i (kg) 30480 30480 25400 25400

1A 1 AA 1B 1 BB 1C 1 CC 1D

40’ 40’ 30 30’ 30’ 20’ 20’ 10’

2438 2438 2438 2438 2438 2438 2438

8’ 8’ 8 8’ 8’ 8’ 8’ 8’

2438 2591 2438 2591 2438 2591 2438

8’ 8’06’’ 8 8’ 8’06’’ 8’ 8’06’’ 8’

6058 6058 2985

20320 20320 10240

Tablica prikazuje ISO tipove Najčešći je tip 1C TEUTEU- Twenty ft Equivalent Unit FEUFEU- Forty ft Equivalent Unit TEU i FEU postale su mjere za izražavanje j kapaciteta u kontejnerskom poslovanju (veličina i broda, kapacitet broda skladišta, lučkog prometa)

OZNAČAVANJE KONTEJNERA
CSC (Container Safety Convention) 1972. propisuje sljedeće oznake k t j k kontejnera: - zemlja koja je izdala potvrdu o sigurnosti - datum izrade kontejnera - identifikacijski broj - najveća bruto težina - stacking capability ( p g p y (dopuštene težina p slaganju) pri g j ) - oznaka vanjskih dimenzija - oznaka tipa kontejnera Dopunske oznake: - naziv zemlje kojoj pripada kontejner - oznaka vlasnika kontejnera - posebne oznake vlasnika kontejnera Kontejneri koji prevoze opasne terete (pored gore navedenih): - Koleto označeno točnim tehničkim nazivom i UN (Unit Number) - Posebne naljepnice

-

-

OZNAČAVANJE KONTEJNERA O a a spe c je o ej e a Oznaka inspekcije kontejnera

VRSTE KONTEJNERA
- Prema namjeni: - univerzalni p j - specijalni - Prema korisnoj nosivosti: - mali (V= 1-3m³; nosivost 1-3 t) 1-3m³ 1- srednji (V= 3-10m³; nosivost 5-30 t) 3-10m³ 5- veliki (V= 10-60m³; nosivost 30-40 t) 10-60m³ 30- Prema konstrukciji - sklopivi - nesklopivi kl i i - sa/bez uređaja za samoiskrcaj

VRSTE KONTEJNERA
- P Prema namjeni razlikujemo k t j j i lik j kontejnere za prijevoz: ij - generalnih tereta - rashlađenih tereta - rasutih tereta - teških tereta i velikih komada - tereta velikih gabarita (kontejneri otvorenih strana, otvorenog krova i strana) - tekućih tereta j - živih životinja

VRSTE KONTEJNERA Dijagram tipova kontejnera j g p j

Standardni kontejneri 20’x8’x8’06’’ i 40’x8’x8’06’’

Standardni kontejner sa bočnim vratima

High- cube kontejner
Sličan standardnom, ali većih dimenzija (obično visine); koristi se za generalne lakše terete većeg volumena i visine

HardHard- top kontejner
Sličan standardnom; izrađuje se kao 20’ i 40’; ima pomični metalni krov; koristi se za teške i visoke terete

OpenOpen- top kontejner
Krov je izrađen od demontabilnih nosača i prekriven ceradom; koristi se za pakirane i nepakirane generalne terete i za visoke terete

Kontejneri platforme
Izrađuju se kao 20’ i 40’; mogu imati pomične ili čvrste stranice, ili nemaju stranica; koriste se za ukrcaj teških tereta i tereta velikih dimenzija; t t se učvršćuje zavarivanjem ili vezivanjem di ij teret č šć j i j i j

Ventilated containers
Kontejneri sa prirodnom ventilacijom, ‘’coffee containers’’; koriste se za terete koji tijekom prijevoza zahtijevaju ventilaciju (kava); ventilacijski otvori izvedeni su na duljim stranama kontejnera (na vrhu i dnu)

Rashladni (frigo) kontejneri

-

izrađuju se kao 20’ i 40’ posjeduju vlastiti rashladni uređaj ( f i j d j l ii hl d i đ j (refrigerated unit); d i) priključuju se na brodsku el. mrežu (na teminalu su spojeni na njegovu mrežu, a može se na kontejner postaviti posebni generator); između vanjske stjenke i rashladne komore je izolacija,a unutrašnjost komore je od metala, na podu se nalaze rešetke (bolje strujanje zraka); Opremljeni su uređajima za mjerenje temperature (sa vanjskim displayem) i uređajem za registraciju temperature Također je moguća kontrolirana atmosfera (odvođenje CO2, etilena i CO2 sl.) teret se ne krca do vrha komore, kod prijevoza mesa na vrhu p j ; komore su postavljene kuke; kompresor okrenuti prema krmi; slagati na palubi u prvi ili drugi red, a ispod palube što bliže grotlu; p j (sve vrste voća Koriste se za prijevoz rashlađenih i smrznutih tereta ( i povrća, maslac i sirevi, mlijeko, jaja, meso riba i dr.)

FRIGO KONTEJNERI

Rashladna jedinica Unutrašnjost kontejnera g Max. visina ukrcanog tereta

Frigo kontejneri opremljeni su instrumentima za mjerenje i registraciju temperature i vlažnosti zraka (posada redovito nadzirati tij k d it d i ti tijekom putovanja) t j ) Štete na teretu mogu nastati usljed nepravilnog rukovanja i održavanja temperature i vlažnosti zraka j j p

Izolacijski (izotermički) kontejneri

- Nemaju vlastiti rashladni uređaj - Priključeni su na centralno brodsko postrojenje koje proizvodi hladan zrak - Izolirane stjenke ograničavaju promjenu temperature - Imaju veći rashladni prostor nego frigo kontejneri - Manje su pouzdani i precizni u održavanju temperature nego frigo kontejneri

Bulk kontejneri
Imaju tri otvora na krovu za ukrcaj i dva otvora na vratima za iskrcaj tereta; koriste se za prijevoz rasutih tereta, ali se mogu koristiti i za tereta generalne terete

Tank kontejneri

Koriste K i t se za prijevoz t k ćih t t (b ij tekućih tereta (bezopasnih ili ih opasnih) Tankovi su kapaciteta 20.000 do 24.000 lit. p IMO je razvrstao tank kontejnere koji služe za prijevoz opasnih tekućina u 4 kategorije: - tank kontejner tip 1 (tekućine s plamištem ispod 0°C 0°C, visokootrovne i korodirajuće tvari, samozapaljive tekućine, oksidirajuće tvari) - tank kontejner tip 2 (tekućine sa plamištem od 0°C do 0° +61° +61°C, srednje i niskootrovne korodirajuće tvari) - tank kontejner tip 5 (teški i laki plinovi) - tank kontejner tip 7 (inertni plinovi) Ako teret zahtijeva hlađenje ili održavanje temperature tank k k kontejneri su opremljeni rashladnim uređajem j i lj i hl d i đ j

TANK KONTEJNERI

TERETI U KONTEJNERIMA
Paketi, k tij i sanduci P k ti kutije d i U kontejnere se krcaju različite vrste tereta u paketima, paketima kutijama i sanducima (generalni i frigo) Voditi računa o relativnoj vlažnosti zraka i kondenzaciji vlage na stjenkama kontejnera Slagati teret tako da ne dođe do pomicanja koje g p j j će oštetiti ambalažu i teret Teže pakete slagati na dno a lakše na vrh Ako teret zahtijeva potrebno ga je pokriti ili obložiti

-

Paketi, kutije i sanduci - slaganje i osiguranje tereta (air bags)

Palete - U kontejnere se mogu krcati sve vrste paletiziranih tereta - Dimenzije paleta određuju način slaganja i iskorištenost prostora kontejnera p j - Za sigurnost tereta važno je njegovo pravilno slaganje na palete a palete palete, pravilno složene u kontejner - P l t zbijeno slagati Palete bij l ti

Obrasci slaganja paleta u kontejner

Slaganje paleta u kontejner

Bačve - P ij ukrcaja provjeriti nepropusnost b č Prije k j j iti t bačava - Prilikom slaganja uvijek okrenuti bačve tako da su č čepovi postavljeni prema vrhu i t lj i h - Metalne bačve je najbolje slagati u uspravnom položaju i bli j d d l ž j blizu jedna druge - Osigurati bačve koje su ukrcane pored vrata kontejnera k t j - Onemogućiti prevrtanje i okretanje bačava u kontejneru k t j

Bačve – načini slaganja (tlocrt)

Bale ae - Bale su slabo osjetljive na mehanička p j p , naprezanja tokom transporta, ali su osjetljive tijekom ukrcaja/iskrcaja - Tijekom ukrcaja nadzirati stanje pakiranja bala (platno i obruči) - Po potrebi postaviti podloge i pokriti bale (ako to zahtijeva teret)

Role i smotci
-Uk t j kontejnere se mogu k ti sve vrste t t u krcati t tereta rolama i smotcima (papir, metalni coilsi i dr.) - Krcaju se horizontalno ili vertikalno - Slagati ih tako da se međusobno dodiruju - Popuniti prazan prostor - Spriječiti pomicanje tereta - Kod težih terete (željezo) smotke međusobno povezati kroz središnji otvor - Osigurati mrežama ili uporama unutarnju stranu vrata kontejnera

Strojevi, Strojevi teški tereti i tereti velikih dimenzija - Krcaju se preko krova kontejnera (open top i hard top kontejneri) p p j ) - Teški tereti i tereti velikih dimenzija krcaju se na platforme - Voditi računa o pravilnom učvršćenju tereta - Teret se učvršćuje privezama ili zavarivanjem

Tekući tereti - U tank kontejnerima prevoze se neopasne i opasne tekućine - Tank kontejneri ne smiju biti 100% puni; mogu biti puni 80 d 95% ( k i do (ekspanzija ij tekućine) ovisno o vrsti tekućine - Tekućine se mogu prevoziti (u bačvama) i u ostalim vrstama kontejnera

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->