Tereti U Pomorskom Prometu

TERETI U POMORSKOM PROMETU
UVOD
Zašto o teretima u pomorskom prometu?
‘’The carrier shall properly and carefully

load,, handle,, stow,, carry,
y, keep,
p, care for
and discharge the goods carried.’’
Hague Rules
Rules, Article III
III, Rule 2
Zašto o teretima u pomorskom prometu?
Thomas Miller P&I plaća tražbine zbog šteta

na teretu u iznosu od:
- ≈ 370.000.000
370 000 000 $/godišnje
- ≈ 31.000.000 $/mjesečno
- ≈ 8.000.000 $/tjedno
- ≈ 1.000.000
1 000 000 $/dnevno
NOVČANE TRAŽBINE PREMA KATEGORIJI
RIZIKA (1987- 2001; Thomas Miller P&I CLUB)
GA Other
Pollution
2% 5%
Collision 5%
5% Cargo
FFO 41%
9%
Non Crew
9%
Crew
24%
VRIJEDNOST NOVČANIH TRAŽBINA PREMA
KATEGORIJI RIZIKA (U %;
% 1987-2001;
1987 2001 Th
Thomas
Miller P&I CLUB)
GA Other
7% Cargo
2%
Pollution 27%
17%
Collision
Crew
10%
15%
FFO Non Crew
14% 8%
GLAVNI UZROČNICI TRAŽBINA ZBOG ŠTETA NA
TERETU
TRAŽBINE PREMA VRSTI OŠTEĆENJA TERETA
CIJENA LJUDSKE GREŠKE U GLAVNIM
PODRUČJIMA RIZIKA
DESET GLAVNIH UZROČNIKA TRAŽBINA NA
RASUTIM TERETIMA
VRSTE I PODJELA TERETA U

POMORSKOM PROMETU I VRSTE
BRODOVA
OSNOVNA PODJELA TERETA
SUHI TERETI
TEKUĆI TERETI
SUHI TERETI
 SVI TERETI KOJI SE KRCAJU ILI SLAŽU U

BRODSKI SKLADIŠNI PROSTOR I NA
PALUBU BRODA
 TEKUĆI
Ć TERET KOJI DOLAZI NA BROD U
POSUDAMA (BAČVAMA, BOCAMA I SL.)
SUHE TERETE DIJELIMO NA:
GENERALNE (OPĆE)
RASUTE
TEŠKE
HLAĐENE
TERETE SUVREMENIH TEHNOLOGIJA
OPASNE TERETE
 VRSTA TERETA ODREĐUJE KOJOM

VRSTOM BRODOVA ĆE SE PREVOZITI
SVJETSKA FLOTA IZNAD 100 GT (prema Buxtonu) (%/GT/CIJENA)
TRANSPORTNI BRODOVI
49/91/41
BULK CARGO GENERAL CARGO PASSENGER SHIPS

16/67/21 29/22/17 4/2/3
LIQUID DRY BREAK BULK UNIT LOAD

FERRY CRUISE
10/42/13 6/25/8 27/18/13 2/4/4
LPG, LNG,
OBO CARGO LINER CONTAINER
CHEMICAL
OIL, ULCC, VLCC BULK CARRIER HEAVY LIFT RO-RO
MULTI DECK
OBO REEFER CAR CARRIER
FREIGHTER
BARGE CARRIER
NETRANSPORTNI BRODOVI
51/9/59
FISHING SERVICE NAVY OTHER

25/3/6 13/2/4 12/4/48 1/1/1
KOMPONENTE SVJETSKE TRGOVAČKE FLOTE 2002.
(L’loyds
(L loyds Maritime Information Services
Services, 2002)
- Na početku 2002. svjetska trgovačka flota imala je nešto više od 16000

brodova (>1000 GT)
- Oil tankeri i Bulk carrieri činili su više od 70% svjetske tonaže
- Flota brodova za generalne terete se smanjuje, dok se bilježi značajan rast
flote kontejnerskih brodova.
GENERALNI TERETI
 Teret u vrećama,
vrećama bačvama
bačvama, balama
balama, sanducima,
sanducima kutijama,
kutijama krletkama
i svežnjevima, automobili, alatni, poljoprivredni i pogonski strojevi i
njihovi dijelovi
 Različiti poluproizvodi (odljevci kovina, profili, cijevi, daske, grede,
cigle, kamen i ostali građevinski materijal)
 Raznovrsnost tih tereta uvjetovala je unitizaciju (objedinjavanje)
tereta i pojavu kontejnera. Prevoze se ulavnom brodovima za
generalni teret i linijskim brodovima.
 D
Danas se veliki
liki di
dio generalnog
l ttereta
t prevozii u kkontejnerima
t j i
 Ako se rasuti ili tekući teret upakira u ambalažu i kao takav krca i
prevozi isti se smatra g
p generalnim teretom
npr. žito u kontejnerima,ulje u bačvama, vino, voda u ambalaži...

Brodovi za prijevoz generalnog tereta
 Brodovi s(bez) međupalubama – klasični brodovi

za generalni teret (General cargo ships)
 Kontejnerski brodovi
 Ro-Ro brodovi (Roll on – roll off)
 LASH, SEABEE ....
 Brodovi za prijevoz rasutog tereta (bulk carriers)

BRODOVI ZA PRIJEVOZ GENERALNIH TERETA
(GENERAL CARGO SHIPS)
 Brod za generalni teret – ukrcaj tereta kroz grotla na gornjoj

palubi
 Skladišta mogu biti podijeljena palubama na međupalubne
prostore (tween decks)
 Dimenzije im variraju (mali jednopalubni brodovi – veliki
višepalubni brodovi ili hladnjače)
 Brzina je obično 12 – 16 čv
 Prije kontejnerizacije najveće količine tereta bile su prevožene
ovim brodovima
 Danas su rijetki brodovi za generalne terete
 Obično prevoze terete koji su preveliki za ukrcaj u kontejnere
(čelik, smotci žice, strojevi) ili terete u malim kutijama
p
nepodesnim za ppopunjavanje
p j j unutrašnjosti
j kontejnera
j
 Ukrcaj i iskrcaj je spor što zahtijeva dulji boravak u lukama
 Brodovi izgrađeni u zadnjoj trećini XX. st. obično su opremljeni
palubnim dizalicama
p
KONTEJNERSKI BRODOVI
 Kontejnerizacija je započela sredinom 50.-tih godina XX. stoljeća
 Danas se značajanj dio tereta p prevozi u kontejnerima
j ((kontejnerskim
j
brodovima)
 Dimenzije kontejnera (ISO):
- TEU –Twenty y foot Equivalent
q Unit ((20ftX8ftX8ft6in –
6058mmX2438mmX2591mm)
- FEU – Forty foot Equivalent Unit (40ftX8ftX8ft6in –
12192mmX2438mmX2591mm)
- osim ovih osnovnih postoje i druge dimenzije kontejnera
 Osnovne mjere (nosivost) kontejnerskih brodova izražene su u TEU ili
FEU
 Osnovni tipovi brodova su Feeder, Panamax i Post-Panamax
 Najveći Post-Panamax kontejnerski brodovi imaju kapacitet od 8000
TEU (u izgradnji su brodovi od 10000 TEU)
 Imaju velika grotla na palubi
 Ispod palube opremljeni su celularnim vodilicama po odjeljcima
 Brzina varira od 16 (Feeders) do 25 čv
 Alternativni dizajn - kontejnerski brodovi bez grotala (hatchless) sa
visokim nadvođem i pumpama tereta velikog kapaciteta
RO-RO BRODOVI (Roll-on/Roll-off)
 Opremljeni posebno dizajniranim velikim ‘’vratima’’

vratima na
trupu i često vanjskim rampama što omogućava ukrcaj
tereta na kotačima
 I j visoko
Imaju i k nadvođe
d đ i pravokutnu
k t (‘’b
(‘’boxy’’)
’’) fformu
 Postoji više izvedbi brodova (Car carrier, Ferry boats,
Ro-Pax))
 Imaju više paluba (bolja iskorištenost prostora, veći
kapacitet ukrcaja)
 Radi bolje iskorištenosti prostora za teret mogu imati
strojarnice na bokovima broda
 Dimenzijej variraju
j ((mali trajekti
j – veliki car carrieri sa
više od 50000 GT)
 Brzina je obično od 18 do 45 čv (Ro-Pax)
BRODOVI ZA PRIJEVOZ BARŽI (BARGE
CARRYING SHIPS)
 Brodovi za prijevoz barži – nastavak koncepta kontejnerskih brodova
 Kontejner (barža) je zasebna plutajuća jedinica tereta (obično 60 ft duljine i
30 ft širine)
 Jedinica se krca na brod na dva načina:
 - preko krme portalnom dizalicom velikog kapaciteta ili
 - ukrcajem preko krmene platforme djelomično potopljenog
broda
 Dva osnovna tipa brodova za ukrcaj barži:
 • LASH SHIP – (Lighter Aboard Ship). Specijalizirani kontejnerski brod
krca vrlo velike kontejnere("lighters“) portalnom dizalicom preko krme.
Lighters(i) imaju kapacitet do 400 tona
tona. Slažu se u skladišta ili na
palubu. Ukrcaj/iskrcaj jednog lighters(a) traje cca 15 minuta. Ne
zahtijeva se posebna lučka mehanizacija. Nakon iskrcaja barže se
grupiraju i tegle unutarnjim plovnim putovima.
 • SEABEE – (Sea-barge),
(S b ) brod
b d za prijevoz
ij b
barži
ži sličnog
lič di
dizajna
j kkao
"LASH". Za ukrcaj koristi rolere (pomicanje barži na brodu). Barže imaju
vlastiti pogon. Krcaju se na brod kao jedinica tereta. Većih su dimenzija
nego barže sustava LASH.
LASH – Lighter Aboard Ship
Portalna dizalica – Gantry Crane
RASUTI TERETI
 Rasuti tereti jesu nepakirani materijali koji se zbog svojih

karakteristika krcaju u rasutom stanju.
 U skupinu rasutih tereta spadaju:
- krupniji rasuti tereti (ugljen
(ugljen, rude i kamen u gromadama)
- sitniji rasuti tereti (ugljena prašina, koks, sumpor, cement,
sol, šećer, pijesak, šljunak, i dr.)
- žitarice (pšenica
(pšenica, ječam
ječam, raž,
raž zob,
zob proso,
proso kukuruz u zrnuzrnu,
laneno sjeme, soja i dr).
 Rasuti tereti mogu pod određenim okolnostima (utjecaj vlage ili
temperature) ili zbog presipavanja postati opasni tereti tereti.
 Rasuti teret pakiran u vrećama spada u skupinu općih tereta.
 Krcaju se u brodska skladišta i međupalubni prostor.
 Prevoze se posebnim brodovima za prijevoz rasutog tereta (bulk
carrier)
 Manipulacija teretom je gotovo potpuno automatizirana (elbow
sustav za iskrcaj žitarica i kontinuirani iskrcivači ruda)
ruda), što skraćuje
vrijeme boravka broda u luci.
Kukuruz - corn
Mlj
Mljeveni
i kkukuruz
k – corn gluten
l t meall
Pšenica – red winter wheat
BRODOVI ZA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA
(B lk C
(Bulk Carriers)
i )
 Namjenjeni su za prijevoz različitih vrsta rasutih tereta

 Nemaju međupalube
 Imaju široka grotla skladišta
 M
Mogu i ne moraju
j iimatiti vlastita
l tit sredstva
d t za ukrcaj/iskrcaj
k j/i k j
 Veličina im varira ovisno o području plovidbe
 Osnovni tipovi su:
- Handy Size (do cca 25000 DWT)
- Handymax (do cca 40000 DWT)
- Panamax (60-70000 DWT) – namjenjeni za prolaz Panamskim
kanalom s maksimalnom količinom tereta
- Capesize (oko 150000 DWT) namjenjeni za prolaz oko rta Dobre nade
– (ne mogu proći kroz Sueski kanal)
 Stjenke skladišta imaju takav oblik da spriječe (smanje) pomak tereta
 Opremljeni su visokim (Wing tanks) i balastnim tankovima u dvodnu
 Postoje i brodovi za kombinirane terete O/O (Ore/Oil) i O/B/O
(Ore/Bulk/Oil)
Specijalizirani brod za prijevoz wood chips –
drva isječenog na veličinu vizit karte
TEŠKI TERETI
 Svi glomazni i komadni tereti koji se ne mogu smatrati generalnim

teretom
 Karakteriziraju ih veličina, oblik i težina
 U skupinu teških tereta spadaju dizalice,lokomotive, željeznički
vagoni dijelovi tvorničkih postrojenja
vagoni, postrojenja, hidrocentrala i mostova
mostova, vojni
tereti (tenkovi, topovi, oklopna vozila), glomazni komadni tereti,
čelični profili i dr. (svi tereti koji zauzimaju manje od 1.133 m³ (40
k bič ih stopa)
kubičnih t ) po jednoj
j d j ttoni).
i)
 Prilikom krcanja treba paziti na dozvoljeno opterećenje palube,
učvršćivanje j tereta,, stabilitet broda
 Ukrcaj/iskrcaj se obavlja vlastitim teretnim uređajem ili dizalicama sa
obale (ili plutajućim dizalicama)
 K j se u b
Krcaju brodska
d k skladišta
kl dišt i na palubu.
l b
 U načelu svaka luka propisuje koji se tereti moraju smatrati teškima.
BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEŠKIH TERETA
 Heavy lift brodovi
 Posebno ojačana paluba broda, skladišta i poklopci skladišta
 Samarice i dizalice od SWL 50 do 1000t
 Brodovi za teške terete moraju imati mogućnost regulacije stabiliteta
tankovima.
 Kritični moment ukrcaja je podizanje teškog tereta sa tla
(podizanje/spuštanje tereta na tlo može se postići
pražnjenjem/punjenjem tankova
tankova.
 Nove metode ukrcaja teških tereta:
 RO- RO
 LO LO i
LO-
 FLOAT ON- FLOAT OFF
 FLOAT ON-FLOAT OFF metoda
 brod
b d iima sustav
t ttankova
k kkojiji mu služe
l ž za postavljanje
t lj j na vodnu
d liliniju
ij
zahtijevanu za ukrcaj
 nakon postavljanja broda na VL teret se pozicionira tegljačima na
transportnu
p p
palubu
 nakon pozicioniranja brod prazni sustav tankova i postavlja se na
odgovarajuću VL
ELEMENTI KOJI SE UZIMAJU U OBZIR KOD
UKRCAJA/ISKRCAJA TEŠKIH TERETA
 Dimenzije
Di ij i ttežina
ži ttereta
t
 Nosivost (SWL) teretnog uređaja
 Vremenske prilike
p
 Pozitivna stabilnost broda
 Gustoća vode u luci ukrcaja/iskrcaja
 Balastiranje/debalastiranje broda
 Plan putovanja sa teškim teretom
 Utrošak goriva tijekom putovanja
 Brzina i vrijeme dolaska
 Metoda iskrcaja tereta
 Mogućnosti i oprema za iskrcaj tereta
 Dokumentacija za ukrcaj
 Konzultacije stručnjaka za takav teret
POSTUPCI PRIJE UKRCAJA TEŠKOG TERETA
 IIzraditi
di i proračun
č stabiliteta
bili b
broda
d
 Pozorno provjeriti teretni uređaj (i sve elemente) i opremu za dizanje
 Provjeriti i učvrstiti vez broda
 Postaviti osoblje na vez broda
 Ukloniti sve zapreke na teretnoj palubi i postaviti odgovarajući
zaštitni materijal
 Udaljiti svo nepotrebno osoblje od mjesta ukrcaja
 Konzultirati sve relevantne osobe u vezi tereta prije ukrcaja
 Pravodobno upoznati lučke vlasti o ukrcaju teškog tereta
 Koristiti određene točke p podizanja
j i teret p
podizati vrlo p
polagano
g
HLAĐENI TERETI
 Hlađeni tereti su oni kojij se zbogg svojih
j p prirodnih osobina moraju j pprevoziti
na određenoj temperaturi (~-25°C do +15°C).
 Vrste hlađenih tereta:
- tereti kojij se p
prevoze u zaleđenom ((smrznutom)) stanju j ((meso i riba)) i
- tereti koji se hlade kako bi ostali svježi (voće i povrće, jaja i mliječni
proizvodi).
 Prva skupina
p tereta obično se pprevozi na temperaturi
p od -8°C do -25°C.
 Druga skupina tereta je osjetljivija, pa joj treba posvetiti više pozornosti
tijekom prijevoza.
 Tereti se hlade freonom ((Freon 12, ili 22)) ili kroz otvore kroz koje
j strujij
hladni zrak ili tekućim dušikom (uz mogućnost podešavanja sastava zraka).
 Prevoze se
- brodovima hladnjačama (vrlo skupi specijalizirani brodovi – danas
gotovo ekonomski neisplativi osim Banana ships).
- rashladnim (frigo) kontejnerima
- RO-RO rashladnim jedinicama
BRODOVI ZA PRIJEVOZ HLAĐENIH TERETA
 Brodovi hladnjače
 Imaju međupalube (tweendeck)
 Imaju posebne uređaje za održavanje potrebne temperature u
skladištima
 Za pojedine vrste tereta grade se posebni brodovi (banane,
meso, riba...)
 Zbog što manje promjene (povišenja) temperature tijekom ukrcaja
imaju uska grotla
 Obično su opremljeni vlastitim teretnim uređajem (postizanje što
veće brzine ukrcaja)
 Poželjna je što veća brzina (kako bi se skratilo putovanje)
 Brodovi hladnjače su vrlo skupi pa ih danas zamjenjuju
kontejnerski i RO
RO-RO
RO brodovi
 Danas su najviše zastupljeni Banana ships (bananjere) – osim
uređaja za hlađenje imaju i uređaj za grijanje tereta
TEKUĆI TERETI
 Tekući teret je rasuti teret i prevozi se u brodskim skladištima –
TANKOVIMA
 Vrste tekućih tereta:
- nafta i naftni derivati (teško ulje, plinsko ulje,
benzin, kerozin, itd.)
- ulja na bazi ugljena (benzol, kerozol, i dr.)
- biljna ulja
- tekući ugljikovodici (butan, propan, metan i dr.)
- alkohol, vino, voćni sokovi, voda i dr.
 Zbog velikih količina tekućih tereta (osobito nafte) i velike potražnje
grade se brodovi velike nosivosti.
nosivosti Tekućim teretima se najbrže
rukuje.
 OPASNI TERETI
BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEKUĆIH
TERETA
 Brodovi za p prijevoz
j sirove nafte
 Brodovi za prijevoz naftnih derivata
 Brodovi za prijevoz ukapljenog plina
 Brodovi za prijevoz kemikalija
 Brodovi za prijevoz koncentrata sokova, vina,
vode, ulja ...
BRODOVI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE
(CRUDE CARRIERS)
 Sirova nafta prevozi se tankerima (ili O/O ili O/B/O brodovima)
brodovima).
 Trup tankera podijeljen je u teretne prostore – tankove. Veličina i
položaj tankova moraju biti usklađeni sa odredbama MARPOL-a.
 Ukrcaj/iskrcaj se obavlja pumpama velikog kapaciteta
kapaciteta.
 Zbog sprječavanja onečišćenja mora IMO propisuje da tankeri
moraju imati dvostruko dno i dvostruku oplatu (Double
bottom/Double skin Concept)
Concept), odvojene balastne tankove
tankove, sustav za
pranje tankova sirovom naftom (COW – crude-oil washing) i sustav
inertnog plina (inert gas system). Tankovi su opremljeni i uređajem
za grijanje, kako bi se omogućio iskrcaj po hladnom vremenu.
 Kako je rasla potražnja za naftom tako je rasla i veličina i broj
tankera. Tankeri se mogu (prema nosivosti) podijeliti na:
- Panamax (65 do 70000 DWT)
- Suezmax (cca 147000 DWT~1.000.000 barela nafte)
- VLCC (Very Large Crude Carrier – 200 do 300.000
DWT)
- ULCC (Ultra LCC – više od 300.000 DWT)
OPĆA NAČELA RUKOVANJA,

UKRCAJA I PRIJEVOZA TERETA
SADRŽAJ
 Priprema skladišta za ukrcaj

 Uporaba zaštitnog materijala
 V tili j skladišta
Ventiliranje kl dišt
 Faktor slaganja tereta
 Izgubljeni prostor
PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ
 Charter party ili ugovor o prijevozu zahtijeva od

prijevoznika ‘’...make the holds, refrigerating and cooling
chambers and all other parts of the ship where goods
are carried, fit and safe for their reception, carriage and
p
preservation.’’
 Priprema ovisi o:
- zadnjem
ad je teretu
e e u koji
oj se p
prevozio,
e o o,
- zahtjevima za sljedeći teret i
- raspoloživom vremenu, sredstvima i posadi.
 Pi
Priprema obuhvaća
b h ć sljedeće
lj d ć postupke:
t k
 ukloniti sve ostatke prethodnog tereta
 ukloniti sve podloge i obloge
 oprati skladišta (slanom pa slatkom vodom)
 oprati i po potrebi dezinficirati kaljužne zdence
 zaštititi
štititi kkaljužne
lj ž zdence
d
 pregledati skladište i popraviti sva oštećenja
 provjeriti
p j zaštitne i alarmne sustave ((sustav za dojavu
j ig
gašenje
j
požara)
 po potrebi postaviti novi podložni i obložni materijal
 provjeriti rasvjetu skladišta
skladišta, silaze
silaze, poklopce grotala
(nepropusnost i brtvljenje)
 provjeriti uređaj za krcanje tereta
UPORABA ZAŠTITNOG MATERIJALA
 Dunnage – stari
D t i pomorskiki ttermin
i za materijal
t ij l postavljen
t lj
između tereta koji sprječava njegovo pomicanje.
 Koristi se za:
 zaštitu tereta od vode (vlage) – odvajanje tereta od
strukture skladišta i od drugogg g tereta
 osiguranje cirkulacije zraka između tereta
 osiguranje ravnomjernog opterećenja strukture
skladišta
kl diš
 popunjavanje praznina između tereta
 sprječavanje
j č j pomakak ttereta t
 omogućavanje otjecanja vode iz skladišta
VRSTE ZAŠTITNOG MATERIJALA
Zaštitni materijal se može postaviti:

 na pod (floor dunnage) - odvaja teret od poda (pokrova tanka) i
sprječava oštećenje tereta od znojenja ili vlage. Postavlja se pod
određenim kutom (dijagonalno) u odnosu na uzdužnicu (lengthwise
ili crosswise) tako da omogući otjecanje vode. Može se postaviti u
više slojeva. Noviji brodovi (hladnjače) koriste ugrađene aluminijske
(perforirane) ili drvene daske.
 bočno (lateral) – Sprječava kontakt tereta sa oplatom broda. Obično
se radi o drvenim daskama postavljenim na posebne nosače na
strukturi skladišta.
 između
i đ ttereta
t (interlayer)
(i t l ) – Postavlja
P t lj se dad bi odvojili
d jili tterete
t kkojiji ne
smiju biti u međusobnom dodiru ili za odvajanje dvaju pakiranja
istog tereta.
 na vrh tereta (top dunnage) – Služi za zaštitu tereta od vode
vode, vlage
ili drugih curenja sa palube. Mora omogućiti cirkulaciju zraka i
evaporaciju. Izrađuje se od papira ili jute.
SVOJSTVA ZAŠTITNOG MATERIJALA
 Za zaštitni
Z štit i materijal
t ij l mora se kkoristiti
i titi suho
h ddrvo kkako
k bi
se izbjegle štete na teretu od vlage. Dopušteni postotak
vlage
g u drvu ~12-15%. %
 Ne smije se koristiti svježe drvo i drvo izloženo
atmosferi.
 U zadnje vrijeme se koristi zaštitni materijal u obliku
plastičnih jastuka na napuhavanje (inflatable dunnage).
 U standardnim kontejnerima također se koristi zaštitni
materijal (velika količina kondenzirane vlage) i to
upijajući
pj j papir,
p p drvo, inflatable dunnage, g jjedrenina ((sa
rezervoarima za sakupljanje kondenzata) i plastične
folije
lateral dunnage top dunnage
moisture absorbent paper
(zaštita tereta u kontejnerima)
inflatable dunnage
g
VENTILIRANJE SKLADIŠTA
 Štete od vlage su značajan izvor potraživanja osiguravajućih kuća i

klubova
 Većina tih šteta posljedica je pogrešnog ventiliranja
 Brodovi su opremljeni uređajima za prirodnu i prisilnu ventilaciju
 Ventiliranje se provodi zbog:
- sprječavanja znojenja broda i/ili tereta
- uklanjanja
kl j j plijesni
lij i ili mirisa
i i prethodnih
th d ih ttereta
t
- sprječavanja razvoja opasnih plinova
- opskrbe svježim zrakom ‘’živih’’ tereta
- odvođenja topline koju proizvode neki tereti
 Kada se koristi ventilacija potreban je stalan nadzor atmosfere u
skladištu
 Sadržaj vlage u teretu zajedno sa varijacijama temperature zraka,
temperature tereta i mora može značajno utjecati na količinu vodene
pare koja se zadržava ili dovodi u skladište
VENTILIRANJE TERETA
 Ne može se i ne smije trajno ventilirati skladišta tereta. Ventiliranje
se provodi prema potrebi a ovisno je o vlažnosti zraka.
 Zrak je mješavina dušika,
dušika kisika
kisika, drugih plinova i vodene pare
pare.
Sastav plinova u zraku je približno stalan i neovisan o promjeni
temperature. Količina vodene pare u zraku vrlo se brzo mijenja i
ovisi o temperaturi.
 Apsolutna vlaga je količina vodene pare u 1 m³ zraka.
 Maksimalna vlaga je najveća količina vodene pare koju pri
određenoj temperaturi može sadržavati 1 m³ zraka.
 Relativna vlaga= (apsolutna vlaga/ maksimalna vlaga)X 100
 Zrak je zasićen parom kada je zbog pada temperature maksimalna
vlaga = apsolutnoj vlazi (relativna vlaga je 100 %). Temperatura pri
k j j nastaje
kojoj t j ttajj proces jje temperatura
t t rosišta išt ) dew
išt ((rosište)- d point.
i t
 Ova pojava nastaje zbog hlađenja zraka. Pri temperaturi rosišta
vodena para prelazi iz plinovitog u tekuće stanje, stvara se rosa ili
znoj na strukturi broda ili na teretu
teretu. Nastaje kada se zrak ohladi
ispod svoje temperature rosišta.
 Temperatura rosišta i relativna vlaga mjeri se psihrometrom.
VENTILIRANJE SKLADIŠTA – tipovi tereta
 U smislu utjecaja ventiliranja razlikuju se dva tipa tereta:

 higroskopični tereti: Imaju prirodni sadržaj vlage i
uglavnom
g su biljnog
j g i životinjskog
j gp podrijetla.
j Mogu
g
zadržati, apsorbirati ili otpuštati vodenu paru. Veliki
sadržaj vodene pare može dovesti do značajnog
samozagrijavanja
g j j i ‘’migracije
g j vlage’’
g unutar tereta,,
što može rezultirati zgrudnjavanjem, pojavom plijesni
ili truljenjem. Tu spadaju žitarice, brašno, riža šećer,
pamuk,
pa u , du
duhan,
a , kakao,
a ao, kava,
a a, čaj
čaj...
 nehigroskopični tereti: Ne sadrže vlagu. Neki tereti
mogu se oštetiti ako se ukrcaju u vlažno okružje
(metalni proizvodi),
proizvodi) ili se mogu oštetiti ako se pakiraju
u higroskopičnu ambalažu (drvo, papir).
VENTILIRANJE TERETA – tipovi znojenja
 Znojenje tereta: Predstavlja

P d t lj kkondenzaciju
d ij na površini
ši i ttereta
t kkao
posljedicu velike količine toplog i vlažnog zraka koji se dovodi u
skladište u kojemu se nalazi hladniji teret. Znojenje tereta se događa
pri plovidbi iz hladnijeg u toplije područje kada je temperatura rosišta
vanjskog zraka iznad temperature tereta. Sprječava se zatvaranjem
ventilacije dok temperatura tereta ne bude viša od temperature
rosišta vanjskog zraka.
 Znojenje broda: Predstavlja kondenzaciju koja se formira na

unutarnjim
j stjenkama
j brodske strukture. Javljaj se kad zrak u
skladištu postane topliji i vlažniji (zbog utjecaja tereta) i dođe u
doticaj s hladnom površinom broda (zato što brod plovi u hladnije
područje). Teret se može oštetiti uslijed kapanja kondenzata po
površini (vrhu) tereta
tereta, dodira sa bočnim stjenkama skladišta ili
uslijed nakupljanja kondenzata na dnu skladišta. Sprječava se
ventiliranjem skladišta toliko dugo dok je rosište vanjskog zraka niže
p
od temperature zraka unutar skladišta.
VENTILIRANJE TERETA – pravila ventiliranja
1. Ako je izmjereno rosište unutarnjeg i vanjskog zraka West of England P&I
preporuča ‘’Pravilo rosišta’’ (Dewpoint Rule):
 V E N T I L I R A T I ako je rosište zraka unutar skladišta veće od

rosišta vanjskog zraka.
 N E V E N T I L I R A T I ako jje rosište zraka unutar skladišta manje
j
od rosišta vanjskog zraka
2. Ako je iz bilo kojeg razloga nepraktično mjerenje temperature rosišta

unutar skladišta primjenjuje se ‘’Pravilo
Pravilo tri stupnja’’
stupnja (Three degrees rule):
 V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra (dry bulb

temperature)
p ) vanjskog
j g zraka najmanje
j j 3°C niža od srednje
j
temperature tereta u vrijeme ukrcaja
 N E V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra
vanjskog zraka manje od 3°C niža od srednje temperature tereta u
vrijeme ukrcaja
ukrcaja.
U slučaju pravila tri stupnja vanjska temperatura mjeri se više puta

tijekom
j dana i uspoređuje
p j sa srednjom
j temperaturom
p tereta u vrijeme
j
ukrcaja (tijekom ukrcaja nužno je često i točno mjerenje temperature
tereta).
VENTILIRANJE TERETA – ostale radnje
 Provoditi redoviti nadzor nad teretom kad god je to

moguće
 Hi
Higroskopični
k ič i ttereti
ti zahtijevaju
htij j više
iš pozornosti
ti (č
(češći
šći
nadzor) nego nehigroskopični tereti
 Higroskopični tereti zahtijevaju znatno veći broj izmjena
zraka u skladištu nego nehigroskopični tereti
 Kad god je moguće ne slagati zajedno (u isto skladište)
higroskopične i nehigroskopične terete zbog različitih
načina ventiliranja
j
 Tijekom prijevoza voditi odgovarajuće bilješke i dnevnik
o ventiliranju (zbog potraživanja osiguranja i klubova)
VENTILIRANJE TERETA - Zaključak
 Rosište – najviša temperatura pri kojoj dolazi do

kondenzacije vodene pare u zraku
 V tili ti ako
Ventilirati k jje rosište
išt zraka
k u skladištu
kl dišt većeć od d rosišta
išt
vanjskog zraka
 Ventilirati ako je temperatura vanjskog zraka najmanje
3°C niža od srednje temperature tereta pri ukrcaju
 Ne postoji općeprihvaćeno pravilo ventiliranja
ventiliranja. Pri
prijevozu tereta pridržavati se uputa krcatelja.
 Danas su razvijeni sustavi sušenja vanjskog zraka
(Cargocaire ventilation) prije njegova uvođenja u
skladište
FAKTOR SLAGANJA TERETA I IZGUBLJENI PROSTOR
(St
(Stowage Factor
F t & Broken
B k StStowage))
ODNOS VOLUMENA I MASE
Teret A Teret B
JEDNAK
VOLUMEN
10 MT 20 MT
JEDNAKA
MASA
10 MT 10 MT
DEFINICIJA
Broj koji pokazuje koliko prostora zauzme jedna

t
tona dobro
d b složenog
l ž ttereta
t pakiranog
ki za
prijevoz morem.
U pomorskoj praksi upotrebljava se anglosaksonski
(imperijalistički) i metrički sustav mjernih jedinica.
Anglosaksonski sustav
Cub.ft/LT
(kubičnih stopa/long toni)
Long tona = 1016,046909 kg
Metrički sustav
Cub mtrs/MT
Cub.mtrs/MT
(kubičnih metara/metričkoj toni)
Metrička tona = 1000 kg
Pretvaranje jedinica mjere
Kako
K k jje naš
š sustav
t metrički,
t ički a najčešće
jč šć jje ffaktor
kt slaganja
l j u
anglosaksonskim mjerama, koristimo sljedeće izraze za
međusobno p pretvaranjej mjera
j iz ova dva sustava:
Iz anglosaksonskog
g g u metrički
Cub.feet • 0,02831684659 = Cub.mtrs
LT • 0,9842065275 = MT
Iz metričkog u anglosaksonski
Cub.mtrs • 35,31466672 = Cub.feet
MT • 1,016046909 = LT
Pretvaranje jedinica mjere
U BC code-u (Code of safe practice for solid bulk

cargoes,2004), u 11 poglavlju (section 11), dana je
tablica za preračunavanje faktora slaganja tereta iz
metričkog u anglosaksonski sustav i obratno.
Koriste se sljedeći izrazi:
1m3/MT = 35
35,87ft
87ft3/LT
1ft3/LT = 0,02788m
0 02788m3/MT
56 ft³/LT = 1,5613 m³/MT
0,84 m³/MT =
30,13ft³/LT
Odnos između težine, volumena i faktora
slaganja
 Faktor slaganja je prostor koji zauzima jedna tona tereta.

 Za pretvaranje težine u odgovarajući volumen koristi se sljedeći
izraz:
Volumen (m³)= Težina (t) X Faktor slaganja (m³/t)
 Množenjem
j faktora slaganja
g j sa težinom ((masom)) tereta dobijej se
ukupni potrebni prostor koji će zauzeti taj teret skladištu.
 Primjer 1: Koliko će prostora zauzeti 1200 t cementa u vrećama
((fs=1,02
, m³/t)?
)
1200x1,02= 1224 m³
 Poznavajući kapacitet skladišta pomoću faktora slaganja može se

odrediti koliko tereta brod može ukrcati u to skladište.
Odnos između težine, volumena i faktora slaganja
 Primjer 2: 250 tona paletiziranog tereta ima SF 1,8 m³/t. Uz
pretpostavljeni izgubljeni prostor od 5% izračunati koliko će prostora
u skladištu zauzeti taj teret
teret.
V= TxSF; V=250 (t) x 1,8 (m³/t) = 450m³ - prostor

5% (0,05) x 450m³ = 22,5m³ - izgubljeni prostor za 450m³ tereta
Ukupni prostor=450+22,5=472,5m³
 Primjer 2 – nastavak: Ako je teret ukrcan u skladište kapaciteta

1200 m³ izračunati preostali prostor za drugi teret:
Preostali prostor= 1200-472,5= 727,5 m³
 Primjer 2 – nastavak: Izračunati težinu tereta (SF 1,3 m³/t uz

pretpostavljeni izgubljeni prostor 5%) koji se može ukrcati u preostali
prostor
t toga
t skladišta.
kl dišt
Preostali prostor= 727,5 – (727,5x0,05)= 691,125 m³
Volumen tereta= 691,125 m³
Težina tereta= V/SF= 531,63 t
Zaključak:
 Faktor slaganja je p r o s t o r koji zauzima jedna tona
dobro složenog tereta pripremljenog za pomorski
prijevoz.
 Može uključivati i izgubljeni prostor (onda je faktor
slaganja = srednji prostor koji zauzme 1 t tereta
složenog na brodu); ovako dobiveni faktori slaganja nisu
dobri jer je izgubljeni prostor promjenljiva veličina.
 Faktor slaganja nije egzaktna veličina (SF istog tereta
možež varirati
i ti ovisno
i o prirodi
i di ttereta,
t području
d čj iiz kkojega
j
dolazi teret, obliku i načinu pakiranja).
 Što je manji SF veća je težina tereta (željezna ruda
SF=0,28 m³/t; pamuk u balama 2,78 m³/t).
IZGUBLJENI PROSTOR
(eng. Broken stowage)
 Izgubljeni prostor je:

 prostor između koleta
 prostor koji zauzima zaštitni materijal
 slobodan prostor oko tereta
 prostor između sponja i rebara
 Izražava se kao postotak volumena tereta i varira ovisno

o prirodi tereta.
IZGUBLJENI PROSTOR nastaje zbog
 nepravilnog oblika skladišta

 različitih zapreka u skladištu (ljestve, cijevi,
upore))
 nepravilnog oblika tereta
 zaštitnog materijala (podloge i obloge)

IZGUBLJENI PROSTOR smanjuje se
 zbijenim slaganjem
 slaganjem paketa pogodnog oblika u prostor između
glavnog
g g tereta
 popunjavanjem praznog prostora (manjim paketima,
manje vrijednom robom, robom pogodna oblika u prostor
između rebara)
IZGUBLJENI PROSTOR
 Najviše ovisi o vrsti tereta.

 Najmanji je za rasute terete (cca 2%), a najveći za
t t u smotcima
terete t i ili kkolutima
l ti ((cca 7 -15%).
15%)
 Veći je u pramčanim i krmenim skladištima nego u
ostalima.
ostalima
 Prema nekim autorima izgubljeni prostor iznosi od 5%
do 50% ukupnog teretnog prostora(Leeming),
prostora(Leeming) dok
kod drugih autora iznosi od 5% do 35% ukupnog
teretnoggpprostora(Petri)
( )
 Izgubljeni prostor veći je kod skladišta koja nisu
pravilnih oblika (pramčano i krmeno skladište)
Postavlja se pitanja kada je stvarno neiskorišteni prostor
oko tereta i izgubljeni prostor
Razmotriti ćemo nekoliko situacija

1° Ukrcaj
Uk j generalnog
l ttereta
t malog
l ffaktora
kt slaganja
l j
2° Kontejnerski
K t j ki b
brod
d pun kkontejnera
t j
3° Brod za prijevoz rasutog tereta
3
OŠTEĆENJA TERETA
PRILIKOM RUKOVANJA
RUKOVANJA,
SLAGANJA I PRIJEVOZA
UZROCI OŠTEĆENJA TERETA
Curenje
Rasipanje
Lom
Promjena kakvoće
Krađa
Vlaga
Temperatura
Požar
KVALITETA K
K
AMBALAŽE V
V N
A A A T
KVALITETA
L D LI E
RUKOVANJA I Z R
T O T E
Ukr./Iskr.
E R E T
KVALITETA T A
A
T A
SKLADIŠTA A
CURENJE
 Teret u tekućem stanju

u bocama
bocama, bidonima
bidonima, bačvama
bačvama, tank
kontejnerima, kamionima cisternama, tank
vagonima brodovima tankerima
vagonima,
 Potpun gubitak vrijednosti tereta koji iscuri

 kvalitetna ambalaža sprječava curenje
Š
Štete nastaju
j kkao posljedica:
lj di
 rukovanja grubom nepažnjom
 nepravilnim slaganjem i učvršćivanjem
 u izvanrednim okolnostima (veliko

nevrijeme i sl.)
RASIPANJE
 Svaki teret u krutom stanju koji nije

k
komadni
d i ((u vrećama,
ć sanducima,
d i
kontejnerima, brodskim skladištima)
 Djelomični ili potpuni gubitak vrijednosti

tereta
 kvaliteta ambalaže varira (od loše do
dobre) ovisno o vrijednosti tereta i zemlji
ukrcaja
 o ambalaži i o kvaliteti rukovanja ovisi

koliko će se tereta rasuti (ako je teret
zapakiran)
 rasuti teret – rasipanje ovisi o metodama

ukr./iskr. tereta
TERET
CGM
(CORN GLUTEN MEAL)
KUKURUZNO BRAŠNO
LOM
 Svaki neelastični teret (staklo,

(staklo keramika
keramika,
porculan, kupe, neki generalni tereti)
 U pravilu potpuni gubitak vrijednosti

tereta
Štete nastaju kao posljedica:
 grube
b nepažnjež j rukovanjem
k j prilikom
ilik
ukrcaja ili iskrcaja tereta
 nepravilnog slaganja tereta (nepoštivanje

oznaka položaja koleta- ‘’this side up’’)
PROMJENA KVALITETE
 Teret pokvarljive prirode (svježe voće i

povrće, meso, riba, jaja, sirevi i sl.)
 Djelomični gubitak vrijednosti, a ponekad i

p p
potpuni
 ambalaža
b l ž uglavnom
l zadovoljava
d lj
 slabe kvalitete tereta

 nezadovoljavajućih uvjeta skladištenja
 slabe kontrole za vrijeme transporta
 u manjoj mjeri zbog nepažljivog ukr./iskr.

ukr /iskr
tereta
KRAĐA
 Teret velike vrijednosti
 Ako je teret ukraden i nije pronađen onda

nastaje
t j za ddotadašnjeg
t d š j vlasnika
l ik potpuni
t i
gubitak tereta (njegove vrijednosti)
 ovisi o broju
j manipulacija
p j s robom
 tijekom ukrcaja/iskrcaja osigurati nadzor nad
robom
Št t nastaju
Štete t j kao
k posljedica:
lj di
 grubog rukovanja s teretom koji je uzrok šteti na

ambalaži koja
j omogućuje
g j lakši p
pristup
p
skupocjenoj robi
 obično se krade iz oštećenih i otvorenih koleta

VLAGA
 Gotovo svi tereti koji se prevoze osjetljivi su na

vlagu (velika većina rasutih i generalnih tereta)
 Skloni su jjojj tekstilni,, p
prehrambeni,, kemijski
j i
drugi proizvodi, te higroskopični tereti
 Uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak robe
(stvrdnjavanje, pljesnivost, truljenje)
Nastaje zbog:
 kondenzacije
 Ukrcaja/iskrcaja u nepovoljnim
vremenskim prilikama
p
 Može potjecati od samog tereta (voće,
biljni artikli,
artikli vuna,
vuna kože i dr
dr.))
 Vlažnog gppodložnog g i obložnog g materijala
j
 nezadovoljavajućeg skladišnog prostora

 slabo ventiliranog skladišnog prostora
 nepažnje - rukovanjem ukr./iskrc. za

kišnog i vlažnog vremena
TEMPERATURA
 Tereti koji zahtijevaju kontrolu temperature

tijekom prijevoza i skladištenja (voće, povrće,
jaja, ugljen, vino, pivo, bitumen...)
 Povišenje temperature nastaje zbog
zagrijavanja sunčevim zračenjem
zračenjem, zbog lokalnih
izvora topline i prirode samog tereta
 Dj l ič i a ponekad
Djelomični, k d i potpuni
t i gubitak
bit k
vrijednosti tereta
 smanjenja temperature od zahtijevane

( b mogu postati
(robe t ti b
bezvrijedne)
ij d )
 ppovećanja
j temperature
p od zahtijevane
j
 nepravilnog smještaja na brodu
 neadekvatnog
d k ventiliranja
ili j tereta
OPASNA PODRUČJA
Kontejneri su izloženi
izravnom sunčevom
zagrijavanju
ij j
Teret izložen Teret izložen zagrijavanju

zagrijavanju od od vrućih tankova
prostorije stroja dvodna s HFO
POŽAR
 Tereti skloni samozagrijavanju i

samozapaljenju,
lj j alili i svii ostali
t li ttereti
ti kkojiji
mogu gorjeti (većina tekućih tereta, rasuti
tereti – ugljen, opasni tereti ...)
 U pravilu nastaje potpuni gubitak

vrijednosti tereta, skladišnog prostora, a
ponekad i p
p prijevoznog
j g sredstva
 ljudske nepažnje – najčešće

 neispravne električne instalacije
 nepridržavanja propisanih uputa za

rukovanje lako zapaljivim teretom
 nepridržavanja pp zaštite
Veliki p
požar na novom
kontejnerskom brodu
H ji P
Hanjin Pennsylvania
l i
2002 g.
g
Sumnja se da je
nedeklarirani opasni
teret ukrcan u
skladište na
nepropisan način
TERETI U POMORSKOM
PROMETU
OPASNI TERETI
ŠTO JE OPASAN TERET?
 Opasan teret je svaki onaj teret koji je zbog
svojih svojstava opasan i može nanijeti štetu
brodu i osobama na brodu
 IMO > MSC > IMDG
International Maritime Organization
SOLAS CHAPTER VII PART(A)
“CARRIAGE OF DANGEROUS GOODS IN PACKAGED FORM”
Maritime Safety Committee

REZOLUTION MSC.122(75)
International Maritime Dangerous Goods

Code
IMDG -code
 IMDG kodeks razvrstava sve opasne
terete u 9 klasa i zagađivače
g morskogg
okoliša (marine pollutants)
 IMDG kodeks sastoji se od tri knjige
IMDG code – volume 1

IMDG code – volume
ol me 2
IMDG code - supplement
pp
Prva knjiga sastoji se od 7 dijelova
1
1. Opće odredbe
odredbe, definicije i obučavanje
2. Klasifikacija
3. Lista opasnih tereta i izuzeća ograničenih
količina
4. Zahtjevi za pakiranjem i tankovima
5. Pakiranje
6
6. Konstrukcija i testiranje pakiranja
pakiranja, veliki
paketi, prijenosni tankovi i vozila s
tankovima
t k i za prijevoz
ij opasnihih ttvarii
7. Zahtjevi
a tje koji
oj se od
odnose
ose naa ope
operacije
ac je u
prijevozu
KLASIFIKACIJA OPASNIH
TERETA
1. EKSPLOZIVI
1
2. PLINOVI
3. ZAPALJIVE TEKUĆINE
Ć
4. ZAPALJIVE KRUTE TVARI
5. OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI
PEROKSIDI
6. OTROVNE I ZARAZNE TVARI
7. RADIOAKTIVNE TVARI
8. KOROZIVNE TVARI
9 RAZNE OPASNE TVARI
9.
KLASA 1 – EKSPLOZIVI
(IMDG--code volume 1 chapter 2.1)
(IMDG
Eksplozivi koji se obrađuju u IMDG kodeksu

su:
 Eksplozivne tvari (izuzev onih koje su
preopasne za transport ili onih kod kojih je
opasnost takva da spadaju u neku drugu
kl
klasu))
 Eksplozivni materijali
 Pirotehničke tvari
KLASA 1 – EKSPLOZIVI
 Eksplozivna tvar (explosive substance) je kruta ili tekuća
tvar koja je sama po sebi sklona kemijskoj reakciji uz
posljedicu razvijanja plina, kod takve temperature i
pritiska i takvoj brzini da uzrokuje štetu okolini. Tu su
uključene
klj č pirotehničke
i t h ičk ttvarii pa i onda
d kkada
d ne proizvode
i d
plinove.
 Pirotehnička tvar (pyrotechnic substance) je tvar ili
mješavina tvari napravljenih za uzrokovanje učinaka:
toplinom, svjetlom, zvukom, plinom, dimom ili
k bi
kombinacijomij navedenih.
d ih
 Eksplozivni materijal (explosive article) podrazumijeva
materijal koji sadržava jednu ili više eksplozivnih tvari
tvari.
 Masovna eksplozija (mass explosion) podrazumijeva
učinak eksplozije
p j takav da g gotovo cijeli
j teret doslovno
nestane.
Klasa 1. p
podijeljena
j j jje u 6 razreda
Razred 1.1 – tvari i materijali koji uzrokuju masovnu
eksploziju
Razred 1.2 – tvari i materijali koji izazivaju lančanu
eksploziju, ali ne i masovnu
Razred 1.3 – tvari i materijali koji imaju opasnost od
zapaljenja ili manje eksplozije, ili oboje, ali ne i od
p
masovne eksplozije j
Razred 1.4 – tvari i materijali koji ne predstavljaju značajnu
opasnost
Razred 1
1.5
5 – neosjetljive tvari s opasnošću od masovne
eksplozije
Razred 1.6 – neosjetljive tvari koje nemaju opasnost od
masovne eksplozije
RAZREDI SU PODIJELJENI PREMA STUPNJU
OSJETLJIVOSTI EKSPLOZIVA
OZNAČAVANJE EKSPLOZIVA
Oznake razreda 1 1.1

1 do 1
1.3
3
- Oznaka može sadržavati natpis
EXPLOSIVE brojčanu oznaku
EXPLOSIVE,
razreda i grupe kompatibilnosti
(npr. 1.1D) ili UN broj
Oznake eksploziva
p razreda 1.4 do 1.6
** - mjesto
j za razred unutar
klase (1.4)(UN No)
for division
*- mjesto za podudarnost
grupe
for compatibility group
1 – oznaka klase
label of class
KLASA 2 – PLINOVI
(IMDG--code
(IMDG d volume
l 1 chapter
h t 2 2.2)
2)
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze plinovi
2.1 Zapaljivi plinovi
2 2 Nezapaljivi i neotrovni plinovi

2.2
2 3 Otrovni plinovi
2.3
 Plin je tvar koja
1 pri 50°
1. 50°C ima pritisak para veći od
350 kPa, ili
2. je u potpunosti u plinovitom stanju pri
20°°C i standardnom tlaku od 101
20 101,33 kPa
 U transportne svrhe plin se opisuje njegovim
fizičkim stanjem kao:
1. Stlačeni plin ( u pakiranju na -50
50°°C je potpuno
plinovit)
p )
Kritična temperatura manja ili jednaka -5050°°C
2 Ukapljeni plin (u pakiranju na -50
2. 50°°C je
djelomično ukapljen) a dijeli se na:
- ukapljeni
k lj i plinli pod
d visokim
i ki tltlakom
k
Kritična temperatura između -5050°°C i +65
+65°°C
- ukapljeni plin pod niskim tlakom
Kritična temperatura iznad 65°
65°C
 U transportne svrhe plin se opisuje njegovim
fifizičkim
ički stanjem
t j kkao:
3. Hlađeni ukapljeni plin ( u pakiranju je djelomično

ukapljen zbog vlastite niske temperature)
4. Topljivi plinovi (u pakiranju je pod tlakom otopljen
u tekućinu koja ga rastvara – topi))
Klasa 2 podijeljena je u 3 razreda
Razred 2.1 – zapaljivi

p j p plinovi
flammable gases
Razred 2
2.2
2 – nezapaljivi i neotrovni plinovi
non--flammable, non
non non--toxic gases
Razred 2.3 – otrovni plinovi
toxic gases
KLASA 3 –ZAPALJIVE TEKUĆINE
(IMDG
 Oznake na
pakiranjima u kojima
se nalaze zapaljive
tekućine u transportu
 U kl
klasu 3 spadaju
d j
Zapaljive tekućine
Tekući neosjetljivi eksplozivi
 Klasa 3 podijeljena je u tri grupe pakiranja
ovisno o točki plamišta
Grupa
p Plamište °C Vrelište
pakiranja (zatvoreni čep) °C
I ≤ -18
18 ≤ 35
II ≥ -18 do < 23 > 35
III ≥ 23 do ≤ 61 > 35
 Plamište zapaljive tekućine je najniža
temperatura tekućine pri kojoj njezine pare čine
zapaljivu smjesu sa zrakom (tekućina će se
zapaliti ako joj prinesemo otvoreni plamen – nije
isto što i temperatura samozapaljenja)
 Ovaj podatak daje nam informaciju o riziku
eksplozivne ili zapaljive smjese u slučaju kada
tekućina iscuri iz pakovanja
 Z
Zapaljive
lji ttekućine
k ći se ne mogu upalitiliti d
dokle
kl god
d
temperaturu tekućine držimo ispod temperature
plamišta
l išt
 Određivanje točke plamišta
Određena količina tekućine stavi se u posudu na

temperaturu ispod očekivanog plamišta. Posuda s
tekućinom se lagano zagrijava i povremeno se
mali plamen prinosi površini tekućine. Plamište je
najniža temperatura pri kojoj se primijeti bljesak
plamena.
 Plamište se određuje na dva načina u IMDG
k d k
kodeksu:
 Određivanje metodom zatvorenog čepa

((closed cup
p methods))
 Određivanje metodom otvorenog čepa

(open cup methods)
 Plamište će metodom otvorenog čepa uvijek biti
nekoliko stupnjeva više nego plamište određeno
metodom zatvorenog čepa
 U pravilu plamište se određuje metodom

zatvorenog čepa, a naročito gdje je temperatura
plamišta oko 23°
23°C
KLASA 4 –ZAPALJIVE KRUTE TVARI
(IMDG
 Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive krute tvari u
transportu
4.1. zapaljive krute tvari
4 2 tvari sklone samozapaljenju

4.2.
4.3. tvari koje u dodiru s vodom

oslobađaju zapaljive plinove
 Z
Zapaljive
lji kkrute
t ttvarii dij
dijele
l se u 3 razreda:
d
4.1 Zapaljive krute tvari – koje su lako zapaljive ili

mogu uzrokovati ili doprinijeti požaru trenjem i
samoreaktivne tvari koje imaju snažnu toplinsku
reakciju te kruti neosjetljivi eksplozivi koji mogu
eksplodirati ako nisu zadovoljavajuće razdvojeni
4.2
4 2 Tvari sklone samozapaljenju – one tvari koje
su sklone spontanom zagrijavanju u
uobičajenim okolnostima u transportu, ili se
zagrijavaju
g j j u dodiru sa zrakom, te tada postaju
j
zapaljive
4 3 Tvari koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive
4.3
plinove – u dodiru s vodom mogu se spontano
zapaliti ili ispuštaju zapaljive plinove u opasnim
količinama
KLASA 5 –OKSIDIRAJUĆE TVARI I
O G S PEROKSIDI
ORGANSKI O S
(IMDG--code volume 1 chapter
((IMDG p 2.5))
 Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze oksidirajuće

tvari i organski peroksidi u transportu
5.1 Oksidirajuće tvari
5.2 Organski peroksidi

5.1 Oksidirajuće tvari su tvari koje nisu nužno
zapaljive ali mogu doprinijeti ili uzrokovati
zapaljenje drugih materijala
materijala. Takve tvari
povećavaju rizik (jakost) požara.
5.2 Organski peroksidi su organske tvari dvovalentne
strukture (-
(-0-0-) i mogu biti smatrani derivatom
hidrogen peroksida, gdje su jedan ili oba
hidrogen atoma zamijenjena organskom
osnovom.
 Organski peroksidi su termalno nestabilne tvari
koje su:
I. sklone eksplozivnom rastvaranju
II
II. brzo goruće
III. osjetljive na udarac ili trenje
IV. opasnog djelovanja
dj l j ud dodiru
di s d
drugim
i ttvarima
i
V. štetne za ljudske
j organe
g ((koža,, oči))
KLASA 6 –OTROVNE I ZARAZNE TVARI
(IMDG
 Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze otrovne i zarazne tvari u

transportu
transport
6.1 Otrovne ((toksične)) tvari – su one tvari koje
j mogu
g
uzrokovati smrt ili ozbiljno oštetiti ljudsko
zdravlje
j ako se p progutaju,
g j , udahnu ili dođu u
dodir s kožom
6.2 Zarazne ((infektivne)) tvari – one tvari koje j sadrže
mikroorganizme (bakterije, viruse, parazite,
gljivice)
g j ) ili njihov
j spoj
p j ((hibride ili mutante)) za
koje se zna ili opravdano sumnja da uzrokuju
zarazne bolesti u životinja j i ljudi
j
Klasifikacija infektivnih tvari prema grupi
rizika:
G
Grupa rizika
i ik 4
Mikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se lako prenosi s osobe na
osobu te ne postoje pouzdani tretman i mjere zaštite
osobu, zaštite.
Grupa rizika 3
Mikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se ne širi lako
lako, i za koje
postoje tretman i preventiva
Grupa rizika 2
Mikroorganizmi koji uzrokuju bolest, bez većih posljedica na zdravlje i širenje,
postoji uspješan tretman i prevencija.
Grupa rizika 1
Mikroorganizmi kojih ima u tolikoj količini da se ne smatraju infektivnim tvarima
u IMDG kodeksu (pesticidi)
KLASA 7 –RADIOAKTIVNI
MATERIJALI
((IMDG-code volume 1 chapter
p 2.7))
 Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze radioaktivni
materijali(tvari) u transportu
Radioaktivni materijal podrazumijeva svaki materijal
k ji sadržava
koji dž radioaktivnu
di kti aktivnu
kti kkoncentraciju
t ij i gdje
dj
ukupna aktivnost prelazi zračenje od 74 Bq (1 Bq=1
raspad/1s).
raspad/1s)
Radioaktivnost je svojstvo koje posjeduje jezgra nekih
elemenata da spontano
p emitiraju
j konstantno
zračenje. Rezultat je raspad radioaktivnog materijala.
Oko 60 prirodnih elemenata ima radioaktivna svojstva
a u transportu
t t se susrećuć uran i plutonij.
l t ij
KLASA 8 – KOROZIVNE TVARI
(IMDG-code volume 1 chapter 2.8)
Oznake na
se nalaze korozivne
tvari u transportu
KOROZIVNE TVARI su tvari, t i koje
k j će
ć kkemijskom
ij k reakcijom
k ij
uzrokovati štetu u dodiru s živim organizmima, a u slučaju
izljeva doći će do oštećenja ili potpunog uništenja,
materijala i tereta.
Prema pH vrijednosti (stupnju ionizacije) razlikujemo
ki li i llužine.
kiseline ži
Kiseline (pH od 0 do 7):
- anorganskek (sulfatna,
( lf t dušična,
d šič kl id
kloridna...)
) pH≈0
H 0
- organske (etanska, octena...) pH od 2 do 5
Lužine (pH od 7 do 14):
- natrijeva i kalijeva lužina
- amonijak,
amonijak natije
natijev karbonat
KOROZIVNE TVARI se dijele u tri grupe pakiranja
s obzirom na stupanj opasnosti koji se javlja u
prijevozu (stupanj opasnosti određen je prema
oštećenju kože usljed djelovanja tih tvari) :
p p
Grupa pakiranja
j I: vrlo opasne
p tvari i p
preparati
p
Grupa pakiranja II: tvari i preparati koji
predstavljaju srednju opasnost
Grupa pakiranja III: tvari i preparati koji
predstavljaju manju opasnost
KLASA 9 – RAZNE OPASNE TVARI
Oznake na
se nalaze razne
opasne tvari u
transportu
Razne opasne tvari su one tvari koje se ne
mogu svrstati u nijednu od spomenutih klasa,
a mogu biti opasnog karaktera (SOLAS
ch.VII p
part A)) ili se na njih
j p primjenjuju
j j j p pravila
MARPOL 73/78 (Annex III)
Što se tiče pakiranja ova grupa opasnih tereta
spada u II i III grupu pakiranja
ONEČIŠĆIVAČI MORA
Oznake na
se nalaze zagađivači
mora u transportu
ONEČIŠĆIVAČIMA MORA smatraju se one tvari
kojima se bavi MARPOL 73/78 Annex III III, a radi
njihovog potencijalnog nakupljanja u morskoj
hrani ili zbog njihove otrovnosti za život u moru
moru,
predmet su propisa spomenute konvencije.
Dij l se na:
Dijele
p – s potencijalom onečišćenja
pp – s velikim potencijalom onečišćenja
• - N.O.S.
NOS
Svi oni tereti koji se prevoze u tekućem stanju
pri temperaturi od 100°C ili većoj, te krute
j se p
tvari koje prevoze na temperaturi
p 240°C
i više moraju imati sljedeću oznaku:
Za vrijeme fumigacije broda na brod i prostor
koji je podložan fumigaciji postavlja se
j
sljedeća oznaka:
DOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETE
 ISPRAVA O PRIJEVOZU (osoba

( b koja
k j stavlja
t lj
opasan teret u promet) sadrži:
 vrstu, kemijski i tehnički naziv te UN broj
vrstu
 težinu i broj komada
 ostale važne podatke
 izjavu o udovoljavanju uvjetima za prijevoz opasne
tvari
 ime i adresa pošiljatelja i primatelja
 naznaku da je uz ispravu predana posebna uputa o
mjerama sigurnosti
 potpis i pečat pošiljatelja
 UPUTA O POSEBNIM MJERAMA

SIGURNOSTI
 vrsta opasnosti i posljedice
 posebne mjere pri nezgodi
 postupak s osobom koja dođe u dodir s

opasnom tvari
t i
 naziv i adresa osobe/tvrtke koju se mora
obavijestiti u slučaju nezgode
 DEKLARACIJA O OPASNIM TVARIMA

 količina i način rukovanja
 izjava da pakiranje udovoljava propisima i da
je ambalaža u ispravnom stanju
 podaci o brodu
ppredviđeno vrijeme
j zadržavanja
j
 plan smještaja opasnih tvari
 izjava da su na brodu provedene propisane
mjere
PAKIRANJE OPASNIH TERETA
 Pakiranje opasnih tereta mora biti:
 ispravno i u dobrom stanju
 vodonepropusno
 takve vrste (materijala) da je unutarnja površina pakiranja
kompatibilna s opasnom tvari koja je u njoj pakirana
 Sposobno izdržati uobičajene opasnosti pri rukovanju i prijevozu
morem
 Ako je za pakiranje tekućina uporabljen upijajući i ublažavajući
materijal mora biti takav da:
 Svede na najmanju moguću mjeru opasnosti koje može izazvati ta
tekućina
 Spriječi pomicanje i osigura da je posuda uvijek obuhvaćena sa svih
strana
 U dovoljnoj količini da upije tekućinu u slučaju razbijanja posude
 Upposudama u kojej se p
puni tekućina mora se ostaviti dovoljno
j
ekspanzijskog prostora
 Posude pod tlakom moraju biti redovito ispitane
 Prazne neočišćene pposude tretiraju
j se na isti način kao i pune
p
posude
KATEGORIJE PAKIRANJA OPASNIH
TERETA
 Opasni tereti pakiraju se prema klasama opasnosti.
Svakoj klasi dodijeljena je grupa (kategorija) pakiranja
(osim klasama 2 2, 7 i 9)
 Opasni tereti klasa 1, 3, 4, 5, 6 i 8 mogu prema stupnju
opasnosti imati jednu od sljedećih grupa pakiranja:
 Grupa pakiranja I (PG I) – visoki stupanj opasnosti
 Grupa pakiranja II (PG II) – srednji stupanj opasnosti
 Grupa pakiranja III (PG III) – mali stupanj opasnosti
OZNAČAVANJE OPASNIH TERETA
 Opasni tereti MORAJU se označiti ispravnim tehničkim
nazivom; nije dopuštena uporaba samo trgovačkog
naziva
 Pakiranja opasnih tereta moraju biti označena jasno
vidljivom oznakom, otiskom ili naljepnicom
 Oznaka mora jasno upozoriti na opasna svojstva robe
 Tehnički naziv, oznaka, otisak ili naljepnica mora biti
takva da se obavijest može pročitati na paketima
potopljenim u morskoj vodi najmanje tri mjeseca
 Pod ove odredbe ne spadaju:
 Paketi s robom malog g stupnja
p j opasnosti
p
 Paketi sa ograničenim količinama opasnih tvari
 Paketi složeni u jedinice tereta (jedinice moraju biti propisno
označene))
OZNAČAVANJE
O Č J OOPASNIH
S TERETA
 Vanjske površine pakiranja treba označiti naljepnicama sljedećih
karakteristika:
 Veličine min. 250X250 mm za prijevozne jedinice tereta (vagoni,
kamioni prikolice, kontejneri...)
 Veličine min. 100X100 mm za p pakete i p
pakiranja
j ((osim kad zbog
g svoje
j
veličine mogu biti označeni samo manjim naljepnicama)
 Sve pošiljke opasne robe moraju imati UN broj sljedećih
karakteristika:
 Mora biti ispisan
M i i crnim
i slovima
l i ne manjim
ji odd 65 mm
 Može biti smješten na bijeloj podlozi donje polovine naljepnice razreda
opasnosti ili na narančastoj pravokutnoj naljepnici visine 120 mm, širine
300 mm s crnim rubom (smješten neposredno uz naljepnicu razreda
opasnosti)
 Na prijevoznoj jedinici tereta treba istaknuti plakate na sljedeći
način:
 Na kontejner po jedan na svakoj strani
 Na željeznički vagon najmanje jedan na svakoj strani
 Na svim drugim prijevoznim jedinicama najmanje na obje strane te
stražnjem kraju jedinice
OZNAČAVANJE
O Č J OOPASNIH
S TERETA
 Ukoliko pakiranja ili prijevozne jedinice sadrže terete sa
d d
dodatnom opasnostii ((subsidiary
b idi risk)
i k) potrebno
b jje
postaviti dodatne plakate
 Dodatni plakati ne sadrže broj razreda opasnosti u
donjem uglu naljepnice
 Oznaka morski p polutanti mora imati sljedeće
j
karakteristike:
 Boja oznake mora biti različita od boje ambalaže
 Ako se koristi naljepnica onda mora biti crna i bijela
 Minimalna duljina stranice trokuta (za oznake na paketima) 100
mm (osim za male pakete)
 Za prijevozne jedinice ova veličina ne smije biti manja od 250
mm
 Prazna pakiranja tretiraju se na isti način kao i puna
pakiranja
Dimenzije simbola i znakova kojima se
označava pošiljka u kojoj se nalazi opasan
teret
Minimalno dopuštena duljina

stranice znaka je 250mm za
prijevozne jedinice i 100 mm
za pakete
Postavljanje oznaka opasnih tereta na različitim
oblicima pakiranja
Oznake opasnosti
moraju biti tako
postavljene
p j da su
vidljive sa svake
strane pakiranja
OZNAČAVANJE OPASNIH TERETA
 Svrha
S h označavanja
č j opasnih
ih ttereta
t
ispravnim tehničkim nazivom, UN brojem i
pripadajućim oznakama klase opasnosti
je:
 Brza i jednostavna identifikacija tijekom
transporta
 Određivanje postupaka u nuždi (Emergency
Schedules – EmS) koji se mogu zahtijevati u
slučaju propuštanja ili nezgode sa opasnim
teretom
Zahtjevi koji se odnose na operacije u
prijevozu
(IMDG-code volume 1 chapter 7.1 and 7.2)
SLAGANJE
(STOWAGE)
Tvari, materijali i artikli trebaju se slagati na
Tvari
brodu prema Dangerous Goods listi koja
svrstava opasne terete u 5 kategorija
slaganja:
g j
Kategorija slaganja A
K t
Kategorija ij slaganja
l j B
Kategorija
g j slaganjag j C
Kategorija slaganja D
Kategorija slaganja E
Ovisno o brodu(putničkom ili teretnom)
teretnom), te o
broju putnika na brodu ako ih ima, ove
k t
kategorije
ij ukazuju
k j gdje
dj ććemo smjestiti
j titi
pojedini opasni teret:
Na palubu ili ispod palube

Samo na palubu
Samo ispod palube
Z b j prijevoz
Zabranjen ij (b
(brodovi
d i kkojiji prevoze 12
ili više putnika)
ODVAJANJE TERETA
(Segregation)
 Za odvajanje opasnog tereta prilikom slaganja
na brod i transporta općenito koriste se sljedeći
broje i i iizrazi:
brojevi ra i
(1) “Away from”

(2) “Separated
Separated from”
from
(3) “Separated by a complete compartment or hold
form
form”
(4) Separated longitudinally by an intervening
complete compartment or hold form”
NEKOMPATIBILNI TERETI
 Nekompatibilni tereti trebaju biti odvojeni jedan

od drugog.
 Dvije supstance ili robe smatrati će se
međusobno nekompatibilnima kada njihovo j
zajedničko skladištenje može rezultirati
povećanom opasnošću u slučaju curenja ili bilo
koje druge nesreće.
“Away
Away from
from”
PODRUČJE ZABRANJENOG
SLAGANJA
Nekompatibilna tvar odvaja
se tako da u nikojem slučaju
ne može doći do nesreće,
nesreće ali
se može prevoziti u istom
3m 3m odjeljenju, skladištu ili palubi.
Mi i l horizontalna
Minimalna h i t l
udaljenost mora biti 3m
vodoravno, projicirano
okomito.
k it
“Separated
Separated from”
from
6m min.
Nekompatibilna tvar kada je
složena ispod palube ne smije biti
u istom odjeljenju ili skladištu.
U slučaju kada je paluba koja ih
dijeli vodo i vatro nepropusna
okomita separacija može biti
dopuštena u istom skladištu.
Na palubi ova separacija
podrazumijeva najmanje 6m
horizontalne udaljenosti između
nekompatibilnih paketa
“Separated by a complete compartment
or hold ”
12m min.
Podrazumijeva
P d ij i horizontalno
h i t l i
okomito odjeljivanje.
Kada p
paluba nije
j vodo i vatro
nepropusna onda je dozvoljeno
samo horizontalno odjeljivanje.
Kada je nekompatibilan teret na
palubi minimalno odvajanje je
12m.
Kada je nekomp. teret na palubi
i odmah ispod palube odvajanje
je min. 12m
“ Separated
p longitudinally
g y by
y an intervening
g
complete compartment or hold form”
24m min.
Podrazumijeva i horizontalno
odvajanje.
Kada je nekompatibilan teret na
palubi minimalno odvajanje je
24m.
Kada je nekomp. teret na palubi
i odmah ispod palube odvajanje
je min. 24m.
U skladištu ovaj teret mora biti
odvojen najmanje 24m koja
uključuju jedno cijelo uzdužno
odjeljenje
SEGREGACIJSKA TABLICA
1.1
1.3
IMO Class 1.2 1.4 2.1 2.2 2.3 3 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2 6.1 6.2 7 8 9
1.6
1.5
1.1, 1.2, 1.5 Segregation rules 4 2 2 4 4 4 4 4 4 2 4 2 4 X

within Class 1
13 1
1.3, 1.6
6 4 2 2 4 3 3 4 4 4 2 4 2 2 X
1.4 2 1 1 2 2 2 2 2 2 X 4 2 2 X
2.1 4 4 2 X X X 2 1 2 X 2 2 X 4 2 1 X
2.2 2 2 1 X X X 1 X 1 X X 1 X 2 1 X X
2.3 2 2 1 X X X 2 X 2 X X 2 X 2 1 X X
3 4 4 2 2 1 2 X X 2 1 2 2 X 3 2 X X
4.1 4 3 2 1 X X X X 1 X 1 2 X 3 2 1 X
4.2 4 3 2 2 1 2 2 1 X 1 2 2 1 3 2 1 X
4.3 4 4 2 X X X 1 X 1 X 2 2 X 2 2 1 X
5.1 4 4 2 2 X X 2 1 2 2 X 2 1 3 1 2 X
5.2 4 4 2 2 1 2 2 2 2 2 2 X 1 3 2 2 X
6.1 2 2 X X X X X X 1 X 1 1 X 1 X X X
6.2 4 4 4 4 2 2 3 3 3 2 3 3 1 X 3 3 X
7 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 1 2 X 3 X 2 X
8 4 2 2 1 X X X 1 1 1 2 2 X 3 2 X X
9 X X X X X X X X X X X X X X X X X
1- away from.....4- Separated longitudinally by an intervening complete compartment or hold form

X- The segregation, if any, is shown in the Dangerous Goods List
Druga knjiga sastoji se od :
DANGEROUS GOODS LIST

(LISTE OPASNIH TERETA)
LIMITED QUANTITIES EXCEPTIONS

IZNIMKE OGRANIČENIH KOLIČINA
OBJAŠNJENJE UPOTREBE DANGEROUS
GOODS LISTE
Karakteristike svakog
g opasnog
p g tereta dane
su u 18 stupaca.
Značenje svakog stupca objašnjeno je
Drugoj knjizi (Volume 2) poglavlju 3.2.1
BROJ OBJAŠNJENJE
STUPCA
Stupac
p UN No.
1.(18.) Broj opasnog tereta prema UN
Stupac Propper shipping name
2. Ime koje se koristi za opasni teret pod
stanovitim UN brojem
Stupac Class or Division
3
3. Klasa ili podjela unutar klase (V1
(V1,Ch2.1.)
Ch2 1 )
Stupac Subsidiary risk(s)
4
4. Rizik koji se javlja a nije obuhvaćen
klasom spomenutom u Stupcu 3.
BROJ OBJAŠNJENJE
STUPCA
Stupac
p Packing gg group
p
5. Predstavlja vrstu opasnosti pakiranja ( I, II
ili III)
Stupac Special provision
6. Posebne odredbe dane p pod brojem.
j
Objašnjenje V2, Ch 3.3
Stupac Limited quantities
7. Ograničene količine pakiranja.
Objašnjenje
j j j V2, Ch 3.4
Stupac Packing instructions
8. Oznaka “P” – V1,, Ch 6.1,, 6.2,, 6.3
BROJ OBJAŠNJENJE
STUPCA
Stupac
p Packing g instructions
8. Oznaka “LP” – V1, Ch 6.6
Oznaka “BP”
BP – V1, Ch 4.3
Bez oznake – nije dozvoljeno nikakvo
p
pakiranjej
Oznaka “N/R” – tvar ne mora biti pakirana
Stupac
p Special
p p
packinggp provision
9. Oznaka “PP” – V1, Ch 4.1.4.1.
Oznaka “L”L – V1, Ch 4.1.4.3.
BROJ OBJAŠNJENJE
STUPCA
Stupac IBC Packing instructions
10
10. K bi
Kombinacijaij b
brojeva
j i slova
l
Objašnjenje – V1, Ch 6.5
Stupac IBC Special provision
11. Posebne odredbe dane kombinacijom
b j
brojeva i slova.
l
Objašnjenje V1, Ch 4.1.4.2
Stupac
S IMO
O Tank instructions
12. Odnosi se na prijenosne tankove
Objašnjenje V1, Ch 4.2....
Stupac UN Tank instructions
13. Objašnjenje V1, Ch 4.2.7
BROJ OBJAŠNJENJE
STUPCA
Stupac Tank special provision
14
14. K bi
Kombinacija
ij b brojeva
j i slova
l “TP23”
Objašnjenje – V1, Ch 4.2.5.3
Stupac Ems No.
15. Postupak u slučaju opasnosti od požara
ili prosipanja
i j
Oznake prema EMS guide - supplement
Stupac
S S
Stowage and segregation
16. Odnosi se na slaganje i odvajanje
Objašnjenje V1, Ch 7
Stupac Properties and observations
17. Kratak sažetak o teretu
Dodatak se sastojij od :
Emergency Response Procedures for Ship
Carrying Dangerous Goods
(The EmS guide)
Medical first aid guide(MFAG)
R
Reporting
ti procedures
d
IMO/ILO/UN ECE g guidelines for Packing
g
Cargo Transport Units
Recomendations on the Safe use of
Pesticides in Ships
Dodatak se sastoji od (nastavak):
International Code for the Safe Carriage

g of
Packaged Irradiated Nuclear Fuel,
Plutonium and High Level Radioactive
Wastes on Board Ships (INF Code)
Rezolucije i okružnice koje se odnose na

IMDG kodeks i Dodatak
AMBALAŽA
Ž I NAČINI
Č PAKIRANJA
TERETA U POMORSKOM
PROMETU
AMBALAŽA I NAČINI PAKIRANJA TERETA
U POMORSKOM PROMETU
 Terminologija
 Funkcije ambalaže
 Čimbenici koji utječu na izbor ambalaže
 Vrste ambalaže
 Označavanje ambalaže
TERMINOLOGIJA
Pojam:
 Proizvodi namijenjeni čuvanju i zaštiti robe od
proizvođača do potrošača (skladištenje,
transport) nazivaju se ambalažom.
 Ambalažom se naziva sve ono u što se stavlja
teret da bi se transportirao,
transportirao te se na taj način
sačuvala njegova vrijednost i kvaliteta.
Povijesni pregled i pravna regulativa
 Ambalaža
A b l ž jje stara
t kkoliko
lik i robna
b razmjena
j i
prošla je dugi razvojni put
 Danas u razvoju ambalaže sudjeluju posebni
instituti koristeći najnovija znanstvena
dostignuća
g na tome području j
 Mnoge države razvile su i vlastite propise
(standarde) vezane za pakiranje pojedine robe
(DIN) a postoji i međunarodni standard (ISO)
(ISO), te
standardi za pakiranje opasnih tereta (IMDGC)
 Velike luke razvile su svoje propise i udruženja
vezano za ambalažu (Maritime Association of
The Port of NY)
Kompatibilnost ambalaže s teretom
Ambalaža mora biti kompatibilna sa:

 vrstom robe
 svojstvima materijala od kojega je

i đ
izrađena roba
b
 ob
oblikom
o robe
obe
FUNKCIJE AMBALAŽE
Različite funkcije ambalaže svrstane su u tri

skupine:
 primarne,
 sekundarne,
 tercijarne (dodatne funkcije-

funkcije informacije o
ponovnoj uporabi, reciklaži i sl.)
Primarne funkcije
j ambalaže
- Zaštitna
Z štit funkcija
f k ij
- Skladišna funkcija
- Ukrcajna i transportna funkcija
Zaštitna funkcija
j ambalaže
Ambalaža
A b l ž mora zaštititi
štititi robu
b od d
 vanjskih utjecaja, gubitaka, štete i krađe
 djelovanja statičkih i dinamičkih sila (vertikalna i
horizontalna naprezanja, drmanje i udarci)
 nepovoljnih klimatskih uvjeta (temperatura,
vlažnost, padaline, sunčeva radijacija…)
Ambalaža mora osigurati unutarnju i vanjsku
zaštitu robe i spriječiti štetno djelovanje robe
(ži bić
(živa bića, druge
d robe
b i okoliš)
k liš)
Skladišna funkcija
j
Ambalaža mora izdržati sve uvjete

j robe u
skladištenja
 otkrivenom skladišnom prostoru
 natkrivenom
tk i skladišnom
kl diš prostoru
t
 zatvorenom
at o e o sskladišnom
ad š o p prostoru
osto u
 klimatiziranom skladišnom prostoru
Ukrcajna
j i transportna
p funkcija
j
Važna
V ž jej za učinkovit
či k it ttransport,
t manipulacije
i l ij i
skladištenje robe i mora omogućiti
 jednostavno
j d t rukovanje
k j
 uštedu i efikasno iskorištenje prostora
 formiranje jedinica generalnog tereta (palete,
kontejneri)
Ukrcajna i transportna funkcija zahtijeva od
ambalaže vanjski oblik i čvrstoću pogodnu za
i
ispunjenje
j j gore navedenih
d ih uvjeta.
j t
Sekundarne funkcije
 Prodajna
P d j ffunkcija
k ij
 Promotivna funkcija
j
 Servisna funkcija
 G
Garancijska
ij k ffunkcija
k ij
Prodajna
j ippromotivna funkcija
j
 Svrha
S h prodajne
d j ffunkcije
k ij jje omogućiti
ćiti što
št lakšu
l kš
prodaju robe
 P
Promotivni
ti i materijal
t ij l postavljen
t lj na pakiranje
ki j iima
svrhu privući potencijalne kupce i pomoći pri
prodaji robe
 Prodajna i promotivna funkcija imaju primarnu
ulogu kod dizajna prodajne ambalaže
ambalaže, dok su
manje bitne kod transportne ambalaže
 Direktno su adresirane na kupca
Servisna i g
garancijska
j funkcija
j
 Pakiranje
P ki j pojedinih
j di ih roba
b sadrži
d ži iinformacije
f ij i
instrukcije vezane za sadržaj i uporabu
proizvoda (kemijski sastav
sastav, doziranje lijekova
lijekova,
hranjiva vrijednost..)
 Proizvođač jamči za količinu i kvalitetu robe u
pravilu u neoštećenom i originalnom pakiranju.
 Propisi zahtijevaju da roba bude vidljivo i jasno
označena u pogledu njene naravi, sastava,
težine, količine i roka trajanja.
ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA IZBOR
AMBALAŽE
 vrsta tereta i njegova svojstva

 t j j prijevoza
trajanje ij
 vrsta i brojj manipulacija
p j s teretom
 vanjski izgled ambalaže
Vrsta tereta i njegova
j g svojstva
j
 svojstva tereta od kojih će ovisiti vrsta

ambalaže su:
1. lomljivost
j
2. zapaljivost
3. p
pokvarljivost
j
4. osjetljivost na vlagu
5. osjetljivost
j j na nečistoće
6. osjetljivost na mirise
7. osjetljivost
j j na temperaturu
p i svjetlo
j
8. otrovnost
9. eksplozivnost
p
Trajanje prijevoza
 Što duljij p
prijevoz
j to ambalaža mora biti
kvalitetnija i izdržljivija
 Dulji prijevoz može značiti i više ukr./iskr.
ukr /iskr
pa i to utječe na kvalitetu ambalaže
 Da li je luka u razvijenom ili nerazvijenom
području
p j ((državi))
Vrsta i broj manipulacija s teretom
Ovisi o:
 broju transportnih sredstava koja se
g iz mjesta
koriste da bi teret stigao j
proizvodnje do krajnjeg potrošača,
 razvijenosti prekrcajnih terminala
terminala,
 brojuj carinskih i drugih
g kontrola.
Vanjski izgled ambalaže
 O vanjskom izgledu ambalaže ovisi njezina

privlačnost krajnjim
p j j korisnicima
 npr. svakodnevna bombardiranja
reklamama“odsad u novom pakiranju”, što je
posljedica
lj di sve veće ć konkurencije
k k ij na ttržištu,
žišt
bez obzira na kvalitetu i cijenu proizvoda
 Dizajn zauzima važno mjesto u procesu
proizvodnje ambalaže
 Jedna od funkcija dizajna je ‘’pridodati
pridodati
proizvodu takav vanjski izgled koji će u što
većoj mjeri zadovoljiti ukus kupca i potaknuti
ga na kupnju
k j robe’’.
b ’’
VRSTE (PODJELA) AMBALAŽE
Prema:
 Materijalu izrade
 Osnovnoj funkciji ambalaže
 Trajnosti
Podjela ambalaže prema materijalu
izrade
 Papirna
P i i kkartonska
t k ambalaža
b l ž
 Ambalaža od laminiranih materijala
j
 Plastična ambalaža
 Tekstilna ambalaža
 Drvena ambalaža
 Staklena ambalaža
 Metalna ambalaža
Papirna i kartonska ambalaža
 Vrlo često u uporabi

 Izrađuju se razne vrste vreća
vreća, vrećica i
kartonskih kutija
 Papir i tanji karton koriste se za
zamatanje j robe
Papirna i kartonska ambalaža
Papir:
P i
 Izrađuje se od celuloznih vlakana (drvo, pamuk, slama
i dr
dr. biljna vlakna)
 Težina manja od 225 g/m²
Karton:
 Izrađuje se od celuloznih vlakana
 Težina od 150 do 600 g/m²
g
 Razlikuje se prema broju slojeva
Valovita ljepenka:
 Sastavljena od više slojeva papira lijepljenog na ‘’val’’
(dvoslojni- sedmeroslojni- prema broju slojeva papira)
 O obliku
blik i di
dimenzijama
ij vala
l ovisi
i i čvrstoća
č t ć ljepenke
lj k
Valovita ljepenka
Jednoslojna ljepenka
Dvoslojna ljepenka
Troslojna ljepenka
Četveroslojna ljepenka
O broju slojeva i obliku

vala ovisi čvrstoća
ljepenke
Val je obično
sinusoidalnog, ali
može biti i
kvadratičnog oblika
Vrste kartonske i ambalaže od ljepenke
 Od kartona i ljepenke izrađuju se razne vrste sklopivih

kutija
 Kutije služe za pakiranje različitih vrsta tereta (voće i
povrće, različiti prehrambeni proizvodi)
 Ovisno o vrsti kartona mogu biti vodonepropusne
 Kutije služe kao transportna ili prodajna ambalaža
 Različitih su dimenzija, ali postoje standardi
(International Shipping Package Code), kako bi se
teret mogao složiti na palete ili u kontejnere
 Proizvođači su udruženi u različite asocijacije (ECMA-
European Carton Makers Assocoation))
Ambalaža za pakiranje tropskog voća
 Izrađuje se za svaku pojedinu vrstu (tropskog) voća

Mora osigurati:
 Optimalnu temperaturu hlađenja
 Optimalnu
p relativnu vlažnost zraka
 Optimalno odvođenje plinova
 Optimalno pakiranje j i slaganje
g j ((kako bi se što bolje
j
iskoristio prostor)
 U tu svrhu na kartonskim kutijama radi se perforacija
za svaku pojedinu vrstu voća
 Voće se pakira u perforirane PE (polietilenske) vreće ili
se omotava u poseban papir
Ambalaža za p
pakiranje
j banana
Plain view Side face End Face
Folding telescope carton for bananas

Ambalaža od laminiranih materijala
j
 Laminati (kombinirani) materijali sastavljeni su od više

čvrsto spojenih
p j materijala
j (folije)
( j )
 Koriste se papir, kartoni, celofani, Al i plastične folije
 Izbor folija ovisi o vrsti i svojstvima robe koja će se
pakirati
 Često se kao osnovna folija koristi papir ili karton
 O
Osnovna folija
f lij ddaje
j mehanička
h ičk svojstva
j t llaminatu
i t i
mora biti sposobna nositi tisak
 Laminati se proizvode kaširanjem
 Od laminata se izrađuju različite vrste i oblici
((uglavnom
g p
prodajne)
j ) ambalaže za tekućine, g granulate i
razne praškove
Plastična
ast č a a
ambalaža
ba a a
 Proizvodi
P i di se kkemijskim
ij ki postupcima
t i
(polimerizacija, polikondenzacija ili poliadicija)
iz prirodnih ili sintetičkih materijala
 Ima veliku čvrstoću, rastezljivost i zaštitna
((izolacijska)
j ) svojstva
j
 Od plastičnih masa izrađuju se kontejneri,
tankovi, vreće, boce, kante, bačve, folije i sl.
 Zbog svojih svojstava zamjenjuje druge
ambalažne materijale (staklo i metale)
Vrste i svojstva plastičnih ambalažnih
materijala
 PE (Polietileni)- velika čvrstoća i rastezljivost
(do 200%)- folije
 PVC (Polivinilklorid)- vrlo velika čvrstoća i
rastezljivost (do 1000%)- folije i izolacija
 PP (Polipropileni)- postojani do temp. 170°C-
pakiranja živežnih namirnica
 PS (Polistireni), velika čvrstoća i radna
temperatura- različite vrste ambalaže
 PA (Poliamidi)- vrlo žilavi i čvrsti- transportna
ambalaža
 PES (Poliesteri) i Fenoplasti
Plastična ambalaža
IBC kontejneri Plastične Specijalne PP vreće-
od 600
600, 800 i bačve- razne
bačve bačve- za
bačve Koriste se u
1000 litara, sa ili namjene opasne terete; poljoprivredi,
bez UN broja, kapacitet 55 prehrambenoj,
na drvenoj galona; kemijskoj i
paleti, za razne građevinskoj
namjene. industriji
Tekstilna ambalaža
 Izrađuje se od jute, konoplje, lana,

pamuka i manile
p
 Koristi se kao transportna (vreće) i
ambalaža za omatanje
 Bale tereta prirodnog porijekla omataju
se tekstilnim omotom
Drvena ambalaža
 Drvo je dosta čest ambalažni materijal

 Izrađuju se razne vrste kutija, bačvi, krletki (drvarica),
košara i slsl.
 Često se izrađuje transportna ambalaža, konstrukcije
za pakiranje teških strojeva, okviri za pojačanje duge
ambalaže
 Koristi se meko i tvrdo (rjeđe) drvo, iverica i pruće
 Prednost je velika čvrstoća i izrada ambalaže i okvira
točno po mjeri (teški strojevi)
 N d t i su povećanje
Nedostaci ć j ttežine,
ži vlaga
l ((strukturalna
t kt l i iiz
okoline), korozija materijala za spajanje i promjena
dimenzijaj
Oblici dr
drvenih
enih kkutija
tija (prema DIN 55 499)
The image cannot be display ed. Your computer may not hav e enough memory to open the image, or the image may hav e been corrupted. Restart y our computer, and then open the file again. If the red x still appears, y ou may hav e to delete the image and then insert it again.
The image cannot be display ed. Your computer may not hav e enough memory to open the image, or the image may hav e been corrupted. Restart y our computer, and then open the file again. If the red x still appears, y ou may hav e to delete the image and then insert it again.
Figure 3: A3 - Box with end,

end bottom and
Figure 1: A1 - Box without battens Figure 2: A2 - Box with end battens lid battens
Figure 4: A4 - Box with end and belt Figure 5: A5 - Box with all-round end Figure 6: A6 - Box with diagonal, end
battens battens and belt battens
Staklena ambalaža
 Staklo se izrađuje iz kremena, pijeska, vode i

vapnenca
p
 Prema odnosu tih sirovina ovisi vrsta stakla
 Pri ppreradi starog
g stakla koristi se 50% sirovina
i 50% mljevenog starog stakla
 Od stakla se izrađuju boce, staklenke, čaše i
ampule l
 Obično se koristi kao prodajna ambalaža
 Zb dobrih
Zbog d b ih svojstava
j t ((plino
li i
vodonepropusnost) služi za pakiranje pića i
lijekova
Metalna ambalaža
 Najčešće se koristi čelični lim (debljina 0,2

mm) prevučen kositrom ili cinkom
 Izrađuju se limenke, kante i bačve
 B č iimaju
Bačve j b
brojčane
jč oznake k ((npr. 14
14x55x07=
55 07
debljina lima x zapremina x god. proizvodnje)
 B č za opasne terete
Bačve t t moraju j imati
i ti posebne
b
oznake
 Č t se koristi
Često k i ti i aluminij
l i ij (f
(folije,
lij ttube
b i sl.)
l)
Metalna ambalaža
Metalne kante- Oversize bačva-

zapremina 5- 30 lit; zapremina 300 i 350 Metalna bačva-
za motorna goriva lit.; za pakiranje zapremina <30 lit.;
(nafta, benzin); sa ili manjih bačava sa za različite namjene
bez UN
be U broja
b oja opasnim ttvarima;
opas a a;
Podjela ambalaže prema osnovnoj funkciji
 Prodajna
- služi
l ži za pakiranje
ki j roba
b šiširoke
k potrošnje
š j
- prezentira robu kupcu (dizajn)
- sadrži sve bitne obavijesti (vrsta
(vrsta, sastav
sastav, barcode i
sl.)
 Skupna
- pakiranje većeg broja prodajne ambalaže (bakse
piva)
- više jedinica skupne ambalaže pakira se u
transportnu
 Transportna
- roba pakirana u transportnu ambalažu čini
transportnu jedinicu robe
- na nju se odnosi sve vezano za zaštitnu, ukrcajnu i
transportnu funkciju
Podjela ambalaže prema trajnosti
 Povratna:
- trajna je i skuplja
- boce,
boce kante
kante, transportna ambalaža
 Nepovratna:
- koristi se samo jednom za pakiranje
robe
- vreće, limenke, kutije (od kartona,
lj
ljepenke k i llaminata)
i t )
OZNAČAVANJE AMBALAŽE
 Nužna je za pravilno rukovanje robom

 Oznake moraju biti jasne, vidljive i
p
precizne
 Poželjno je utisnuti (nalijepiti) crne
oznake na bijeloj podlozi
 Oznake se moraju j slagati
g s ispravama
p
koje prate teret
Vrste oznaka
 Shipping mark (prijevozne oznake)
- Id. oznaka (primatelj, tvrtka…)
- Id. broj (broj naloga primatelja)
- ukupan broj dijelova (komada) u pošiljci
- mjesto i luka odredišta
 Information mark (info oznake)
- zemlja porijekla
- težina ppakiranja
j (p
(pakiranja<
j 1000kg
g moraju
j biti
posebno označena)
- dimenzije pakiranja
 Handling instructions (upute za rukovanje)
- značenje
- simbol
Oznake rukovanja (Handling marks)
The symbol
Th b l should
h ld beb applied
li d tto easily
il bbroken
k
Fragile,
cargoes. Cargoes marked with this symbol should be
Handle with
handled carefully and should never be tipped over or
care slung.
slung
Any other kind of point load should also be avoided

Use no
U with cargoes marked with this symbol. The symbol
hooks does not automatically prohibit the use of the plate
hooks used for handling bagged cargo.
The package must always be transported, handled

and
d stored
d iin suchh a way that
h the
h arrows always
l
Top point upwards. Rolling, swinging, severe tipping or
tumbling or other such handling must be avoided.
Th cargo need
The d not,
t however,
h b
be stored
t d ""on ttop".
"
Compliance with the symbol is best achieved if the
cargo is kept under the coolest possible conditions.
In any event, it must be kept away from additional
Keep away
sources of heat. It mayy be appropriate
pp p to enquire
q
from heat
whether prevailing or anticipated temperatures may
(solar
be harmful. This label should also be used for goods,
radiation)
such as butter and chocolate, which anybody knows
should not be exposed to heat, in order to prevent
losses.
Protect from
heat and
radioactive Stowage as for the preceding symbol. The cargo
sources mustt additionally
dditi ll bbe protected
t t d ffrom radioactivity
di ti it
The symbol indicates merely where the cargo

should
h ld b be slung,
l b
butt nott th
the method
th d off lifting.
lifti If th
the
symbols are applied equidistant from the middle or
Sling here center of gravity, the package will hang level if the
slings are of identical length
length. If this is not the case
case,
the slinging equipment must be shortened on one
side.
Cargoes bearing this symbol must be protected

from excessive humidity and must accordingly be
Keep dry stored under cover. If particularly large or bulky
packages cannot be stored in warehouses or sheds,
they must be carefully covered with tarpaulins.
tarpaulins
This symbol
Thi b l iis iintended
t d d tto provide
id a clear
l
indication of the position of the center of gravity.
To be meaningful, this symbol should only be
Center of
used
sed where
here the center of gra
gravity
it is not central
central.
gravity
The meaning is unambiguous if the symbol is
applied onto two upright surfaces at right angles
to each other
other.
The absence of this symbol on packages

No hand
amounts to permission to use a hand truck on
truck here
them.
them
The maximum stacking load must be stated as

"... kg max.". Since such marking is sensible only
Stacking
on packages with little loading capacity
capacity, cargo
limitation bearing this symbol should be stowed in the
uppermost layer.
Stating that the package may be clamped at the

Clamp here indicated point is logically equivalent to a
prohibition of clamping anywhere else.
Oznake rukovanja
j ((Handling
g marks))
According to regulations, the symbol should either

be provided with the suffix "...°C" for a specific
t
temperature
t or, in
i the
th case off a temperature
t t
Temperature
range, with an upper ("...°C max.") and lower
limitations
("...°C min.") temperature limit. The corresponding
temperatures or temperature limits should also be
noted on the consignment note.
This symbol should only be applied to the sides

Do not use
where the forklift truck cannot be used. Absence of
forklift truck
the symbol on other sides of the package amounts
here
to permission to use forklift trucks on these sides.
Contact with packages bearing this symbol

should be avoided at low levels of relative
Electrostatic humidity, especially if insulating footwear is being
sensitive worn or the ground/floor is nonconductive. Low
device levels of relative humidity must in particular be
expected on hot, dry summer days and very cold
winter days.
A barrier layer which is (virtually) impermeable to

water
t vapor and d contains
t i desiccants
d i t ffor
corrosion protection is located beneath the outer
Do not packaging. This protection will be ineffective if
destroy the barrier layer is damaged
damaged. Since the symbol
barrier has not yet been approved by the ISO,
puncturing of the outer shell must in particular be
avoided for any packages bearing the words
"Packed with desiccants".
This symbol is intended only for the

Tear off here
receiver.
DRVO
SADRŽAJ
 UVOD (opće karakteristike drva, vrste drva u prijevozu

morem)
 SLAGANJE DRVA
 OSIGURANJE DRVA
 OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE
 RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM
PUTOVANJA
 MJERE ZA DRVO
 STABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI
 BRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVA
OPĆE KARAKTERISTIKE DRVA
50% ugljika
• tvrdoća
43% kisika
• čvrstoća
6% vodika
• elastičnost
1% dušika i raznih soli
• boja • kalorična
k l ič vrijednost
ij d t
• šare
Karakteristike drva kao brodskog
g tereta
 zauzima p puno p prostora

(ne može se potpuno iskoristiti nosivost broda)
 krca se na palubi
(pomak težišta sustava prema gore)
 drvo na palubi tijekom putovanja oteža
(kiša, snijeg, more)
 pojava vode/leda ispod drva na palubi
( l b d površine
(slobodne ši - negativan
ti utjecaj
tj j na stabilitet
t bilit t
broda)
 dobro složeno drvo služi kao rezerva uzgona
(visina drva ne smije biti manja od standardne visine
g
nadgrađa) )
Vrste drva u pomorskom prijevozu
 neobrađeno drvo
(balvani, gorivo drvo, drvo za papir....)
 obrađeno drvo
(drvo obrađeno u pilanama – grede, daske...)
 završni proizvod
(namještaj, parketi, razne ploče, drvna
galanterija)
 pletena roba
(roba izrađena od raznovrsnih drvenih šiba vrbe
vrbe,
bambusa, breze ....)
Meko drvo ((eng.
g softwood timber))
 IZVOZ - Baltik i Sjeverna

j Amerika; pprevozi se u
svežnjevima ili pakovanjima, kao rezana građa, različitih
duljina i debljina, učvršćeni su metalnim trakama
 posebnu pažnju treba posvetiti prilikom krcanja drva na
vremenske prilike kao i na vlažnost samog drva
 št t usljed
štete lj d vlage:
l nastajanje
t j j gljivica,
lji i ttragovii ruzine
i
metalnih traka ili dijelova brodske konstrukcije
Tvrdo drvo (eng
(eng. Hardwood timber)
 IZVOZ - tropske
t k i subtropske
bt k zemlje,
lj posebno
b zemljelj
zapadne Afrike i jugoistočne Azije
 prevozi se u svežnjevima ili pakovanjima
pakovanjima, kao debla
debla,
panjevi ili trupci, učvršćeni metalnim trakama
 uobičajeno nema šteta i pritužbi na štete prilikom
prijevoza drva (debla, trupci...)
Kodeks o sigurnom prijevozu drva na palubi
palubi, 1991
1991.
 Glava 1- Opće odredbe

 Glava 22- Stabilnost
 Glava 3- Slaganje
 Glava 4-
4 Osiguranje
 Glava 5- Osobna zaštita i sigurnosne naprave
 Glava 6-
6 Radnje koje treba poduzeti tijekom putovanja
 Prilog A – Savjeti o postupcima slaganja
 Prilog
g B – Opće
p uputep za slaganje
g j trupaca
p ispod
p p palube
 Prilog C – Preporuke za stabilnost
SLAGANJE DRVA
 P ij ukrcaja
Prije k j d drva potrebno
t b jje:
 pripremiti teretni uređaj, opremu (pregled i priprema
vezova) i palube
 zaštititi otvore na palubi (poklopci grotla, zračne i
ventilacijske vodove)
 pregledati
l d ti sve ventile til i osigurati
i ti ih
 provjeriti i zaštititi sve odvode sa palube i instalacije
 očistiti nakupine snijega i leda s palube
 provjeriti i složiti opremu za pričvršćenje
 pripremiti i postaviti podloge i obloge (izravnanje
površine
ši palube,l b postavljanje
t lj j d dasakak dij
dijagonalno
l –
ravnomjerna raspodjela opterećenja palube i
omogućavanje
g j otjecanja
j j vode s p palube...))
SLAGANJE DRVA
 T t drva
Teret d na palubi
l bi ttreba
b slagati
l ti ttako
k dda:
 je u svako vrijeme moguć siguran i nesmetan pristup do
prostorija za posadu, strojarnicu, ukrcaj peljara...
 se otvori koji vode do tih prostora mogu nesmetano i sigurno
zatvoriti
 su naprave s ventilima i prostori za sondiranje lako pristupačni
 je teret čvrsto povezan i ne smeta navigaciji i drugim poslovima
 tijekom ukrcaja spriječiti nakupljanje leda ili snijega po teretu
 po završenom ukrcaju (prije isplovljenja) temeljito pregledati brod
i sondirati sve tankove
 Teret slagati u smjeru uzdužnice broda (iznimno, manje komade
drva služiti poprečno u unutrašnjosti složaja)
 N kkrcatii zajedno
Ne j d na palubu
l b neobrađeno
b đ drvo
d ((trupci,
i bbalvani)
l i) sa
poluobrađenim i obrađenim drvom (rezana građa)
Slaganje tereta drva na palubi
 Drvo se slaže na palubu uzdužno a nikako poprečno

SLAGANJE DRVA
 Visinu i raspored tereta drva na palubi treba ograničiti
tako da:
 se omogući odgovarajuća preglednost
 se cijelo vrijeme putovanja održava sigurna granična stabilnost
 prednji
d ji di
dio složenog
l ž ttereta
t ne strši
t ši iizložen
l ž udarima
d i pramčanih
č ih valova
l
 težina drva na palubi ne prelazi maksimalno dopušteno opterećenje
 na brodu koji povremeno plovi u zimskom području visina tereta drva na
palubi iznad zaštitne palube ne smije biti veća od 1/3 najveće širine
broda
 Brodovi koji imaju i koriste teretne linije za drvo teret drva na palubi
obavezno slagati:
 preko cijele dužine palubnog zdenca
 do kraja zadnjeg grotla, ako na krmenom dijelu nema nadgrađa koje
ograničava prostor
 poprečno,
poprečno koliko je moguće bliže stranama broda (vodeći računa o
preprekama)
 NAJMANJE DO STANDARDNE VISINE NADGRAĐA
 Osnovno p pravilo za siguran
g p
prijevoz
j drva na p palubi jje ispravno
p slaganje
g j
tijekom cijelog postupka ukrcaja
OSIGURANJE DRVA
 Općenito
O ć it
 svaki vez mora prelaziti preko tereta drva na palubi
 mora biti pričvršćen za odgovarajuće očnice
 mora se postaviti tako da priliježe na teret po cijeloj
njegovoj visini
 Mora spriječiti da složaj olabavi
 Vezovi ((i njihovi
j sastavni dijelovi)
j ) trebaju
j imati:
 prekidnu čvrstoću od najmanje 133 kN (13,6 t)
 naprave (sustav) za pritezanje i podešavanje duljine
 svjedodžbe o ispravnosti izdane od odgovarajuće
ustanove
OSIGURANJE DRVA – POSTUPCI SLAGANJA
 OPĆENITO
Cilj privezivanja drva je postići što čvršći i zbijeniji složaj.
Tome je svrha:
 spriječiti da složaj olabavi
 povezati drvo u složaj
 smanjiti
j na najmanju
j j mjeru
j naplavljivanje
j j složajaj
 Do pomicanja tereta na palubi dolazi zbog:
 zbijanja tereta tijekom putovanja (vezovi postaju
labavi)
 nedovoljnog trenja između tereta i palube (snijeg i
led)
 nedovoljne čvrstoće stupova
 naglog valjanja ili posrtanja broda
 udara uzburkanog mora
OSIGURANJE DRVA – VRSTE VEZOVA
 Vezovi za drvo na palubi mogu se razvrstati na:
 poprečne vezove (Hog Lashings) – spajaju svaki lijevi
i desni par stupova na odgovarajućim mjestima
(unutar složaja i na vrhu)
 čeličnu užad koja prelaze preko složaja od jedne do
druge strane (Wire Rope Lashings)
 ukriženu
k iž ččeličnu
lič užad
ž d (Wiggle
(Wi l Wires)
Wi ) – postavljaju
t lj j se
u obliku vezica za cipele i pomoću kolutura i vitla
pritežu
p e u ssložaj;
o aj; naauukupu
upu ih d
držee boč
bočno o pos
postavljena
a je a
čelična užad (Foot Wires); neprekinuto prolaze preko
složaja
 lančane
l č priveze
i (Ch i L
(Chain Lashings)
hi ) kkoje
j prolaze
l preko
k
vrha složaja učvršćene za očnice na palubi.
Opremljene su stezalicama (za dotezanje složaja na
moru). Min. promjer karike = 19mm.
Poprečne
p p
priveze ((Hog
g Lashings)
g )
Ukrižena (Wiggle Wires) i bočna (Foot Wires)
čelična užad
Lančane priveze (Chain Lashings) i čelična užad
(Wi Rope
(Wire R L
Lashings)
hi )
OSIGURANJE DRVA – p
poprečne
p p
priveze
 Poprečne priveze postavljaju se tako da povežu dva suprotna para
p
upora u nekoliko razina. Pričvršćuju
j se za očnice na uporama.
p
Tijekom ukrcaja ne smiju se dotezati (dotežu ih sljedeći redovi
trupaca) – dotežu se tek po završetku ukrcaja.
 Ako se krca pakirano drvo ili djelomično obrađeni trupci poprečne
priveze
i postavljaju
t lj j se samo na vrh h ttereta
t .
Poprečne priveze (Hog Lashings) Palubne upore (Stanchions)
Min prekidno opterećenje = 133kN (13
Min. (13,6t)
6t)
OSIGURANJE DRVA – RAZMAK IZMEĐU PRIVEZA
 Međusobna udaljenost poprečnih/lančanih priveza ovisi o visini

tereta drva
d na palubi
l bi
Visina pal. tereta Udaljenost poprečnih/lančanih priveza

do 4m 3m
4 - 6m 1,5m
više od 6m 1,5m ili po zahtjevima zemlje ukrcaja
 Svaki svežanj mora se osigurati s min. 2 priveze

 Kad je duljina vanjskog složaja manja od 3 3,6
6 m razmaci između
priveza moraju se smanjiti
 Završne priveze (na početku i kraju složaja moraju se postaviti na
max 2 m od krajeva,
max. krajeva a ako nema pregrada (bulkheads) postavljaju
se na 0,6 i 1,5 m od početka i kraja složaja
OSIGURANJE DRVA – RAZMAK IZMEĐU PRIVEZA
OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE
 Članovi posade i radnici na poslovima ukrcaja moraju imati odgovarajuću

zaštitnu odjeću i opremu
 Sigurnosne naprave:
 postavljaju se po završetku ukrcaja da bi omogućile posadi rad sa
vezovima i pristup svim bitnim mjestima na brodu
 ako ne postoji odgovarajući prolaz za posadu (na palubi ili ispod nje)
moraju se
 postaviti zaštitna užad ili ograde (razmak max 330 mm, visina 1m)
na oba boka
 postaviti
t iti i zategnuti
t ti jedno
j d sigurnosno
i užež (što
(št bliže
bliž uzdužnici)
d ž i i)
 ako je složaj neravan treba urediti siguran prolaz posadi (ne uži od
600 mm)
 ako nisu ispunjeni gornji uvjeti treba izraditi ravan prolaz čvrste
konstrukcije sa zaštitnim užadima (3 reda) ili zaštitnom ogradom
(min. visina 1m)
 umjesto gore opisanih naprava može se postaviti što bliže uzdužnici
j d sigurnosno
jedno i uže
ž ((posadad mora kkoristiti
i titi spojno
j užež za zaštitu
štit odd
pada) koje mora biti podignuto cca 2 m iznad tereta drva na palubi i
dobro zategnuto
 kad jje teret stepenasto
p složen moraju
j se p postaviti p
prikladne ljestve,
j ,
stepenice ili kosine sa rukohvatima ili konopima
SIGURNOSNI PROLAZ (Walk Way) ZA
POSADU
RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM
PUTOVANJA
1. PRITEZANJE VEZOVA
 sve vezove na početku putovanja pregledati i zategnuti
 tijekom putovanja zbog trešnje broda dolazi do zbijanja tereta –
vezove u plovidbi pregledavati i po potrebi dotezati u redovitim
vremenskim razmacima
 o svim pregledima i podešavanju vezova unijeti bilješke u
brodski dnevnik
2. PLANIRANJE PUTOVANJA I VOĐENJE BRODA
 zapovjednik mora planirati putovanje tako da izbjegne moguće
loše vrijeme i nemirno more
 u slučajuj lošeg
g vremena zapovjednik
p j treba smanjenjem
j j brzine
i/ili promjenom kursa ublažiti djelovanje vanjskih sila na teret
RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA
3. RADNJE U SLUČAJU NAGINJANJA BRODA - do naginjanja broda može

doći zbog:
 Pomicanja tereta
 može se desiti na palubi ili ispod palube
 sprječava se uzimanjem ili prebacivanjem balasta ili goriva (vršiti
p
oprezno – može uzrokovati jjoš veći p pomak tereta i naginjanje
g j j broda
u suprotnu stranu!!!)
 sprječava se bacanjem tereta u more (!!!)
 Prodora vode
 otkriva
tk i se sondiranjem
di j svih
ih prostora
t iispod
d VL
 ako je došlo do prodora ili pojave vode u prostorima koristiti sve
raspoložive crpke za sprječavanje prodora
 Kuta ovjesa
 lagano valjanje i sporo vraćanje broda u uspravan položaj znači da
brod ima malu (ili uopće nema) metacentarsku visinu
 do naginjanja
g j j dolazi jjer se brod ovjesio
j na jjednu stranu a nema
poluge statičke stabilnosti koja bi ga vratila u uspravan položaj
 kut ovjesa ispravlja se dodatnim balastiranjem (ili premještanjem
težine s višeg dijela broda – u pravilu vrlo rijetko moguće)
 kod dodatnog balastiranja biti oprezan da ne dođe do još višeg
naginjanja broda u suprotnu stranu
RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA
 Ako je dio ili sav teret drva ukrcanog na palubu bačen ili
otplavljen zapovjednik mora najbližoj obalnoj postaji
predati obavijest (vrsta opasnosti, pozicija, vrijeme i
datum) o neposrednoj opasnosti za plovidbu.
MJERE ZA DRVO U POMORSKOM
PRIJEVOZU
 Mjere za drvo ovise često od luke i zemlje ukrcaja drva,

t načina
te či na kkojiji jje navedena
d mjera
j (j
(jedinica
di i mase ili
volumena) u ugovoru o prijevozu
 Smatraju se najkompliciranijim mjerama u pomorstvu
 U praksi mjera za drvo je STANDARD koji je opisan

brojem komada, dimenzijama (ft., in., m) i volumenom
(Board feet, Cubic feet, Cubic mtrs)
 1 BF= 1 feet
f (0,305
( m)) X 1 feet
f X 1 palac (0,0254
( m);
)
 1BF= 0,00236 m³ i 1 m³= 423,8 BF
Isječak iz Browns nautical almanac:
TIMBER - WEIGHT AND MEASUREMENTS
UNIT Pieces Inches Feet Board feet Cubic feet
Petrograd Standard 120 1½ x 11 x 12 = 1980 165
Cristiania 120 1¼ x 9 x 11 = 1237½ 103,12
London or Irish 120 3 x 9 x 12 = 3240 270
Quebec 100 2½ x 11 x 12 = 2750 292,2
Drammen 120 2½ x 6½ x 12 = 1462½ 121,9
Dronthiem Of sawn deals (rezani punti) = 2376 198
Dronthiem Of square timber(grede) = 2160 180
Dronthiem Of Round timber (trupci) = 1728 144
Wyburg Of sawn deals (rezani punti) = 2160 180
Wyburg Of square timber(grede) = 1963 163,5
Wyburg Of Round timber (trupci) = 1560 130

Izrazi i jedinice koji se mogu sresti u prijevozu drva morem:
Board
Izraz
feet
A Stack of wood 108
A Cord of wood 128
A Fathom of wood 216
A Load of Unhewn Timber 40
A Load of Square timber or Pine Lumber 50
Stack = ½ Fathom = 108 ft³

Cord = 128 ft³ = 3,624 steres
Fathom (kao mjera za drvo) = 216 ft³ (6ftx6ftx6ft)
1m³ = STERE = 35,314 ft³ = 0,2759 cords
STABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI
 ukrcaj drva na palubi uzrokuje pomak težišta sustava prema gore-

j j stabiliteta
smanjenje
 povećanje težine tereta (vlaga, voda, snijeg i led) na palubi-
smanjenje stabiliteta
 slobodne ppovršine tekućina u tankovima- smanjenje
j j stabiliteta
 Tijekom prijevoza drvo na palubi može znatno otežati

(pomak težišta sustava prema gore)
gore). Tijekom putovanja
potrošnja goriva iz tankova koji su smješteni u dvodnu
također uzrokuje pomak težišta sustava prema gore. Ova
dva čimbenika uzrokuju drastično smanjenje početne
metacentarske visine i gubitak pozitivne stabilnosti broda.
 Kriteriji stabilnosti prema Kodeksu

- min. površina ispod krivulje GZ=0.055 m/rad do kuta nagiba 30°
- min. GZ do kuta nagiba 30°=
30 0.2m
- min. M◦G ne manja od 0.15m
Brod bez tereta drva na palubi
Gubitak istisnine
Brod sa teretom drva na palubi
B + Bd
Bd
Dodatna sila istisnine

BRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVA
 Specijalizirani brodovi za prijevoz drva

( široka g
grotla, duga
g skladišta))
 Brodovi za rasuti ili generalni teret koji mogu prevoziti
drvo na palubi
( konstrukcijski dodaci na palubi – upore)
 Kontejnerski brodovi
Posebna oznaka teretnih vodnih linija za brodove

koji prevoze drvo na palubi
KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ DRVA NA
PALUBI
 brodovi rel. male nosivosti

 što veći kapacitet skladišta (ravna i duga skladišta, široka grotla,
jedna paluba)
 veliki broj i kapacitet balastnih tankova (tankovi moraju imati
uzdužne pregrade)
 mogućnost dodatnog balastiranja tijekom plovidbe
 velika čvrstoća konstrukcije (palube, grotla)
 ugradnja snažnih upora za slaganje drva na palubu (min. visina
upora 4 stope višeš od max. dopuštene
š visine tereta na palubi))
 teretne linije za drvo
 kormilarski uređaj mora biti zaštićen od oštećenja teretom
TERETNE LINIJE ZA DRVO (Timber load lines)
 Teretne linije za drvo bazirane su na pretpostavci ukrcaja
potpune (max.)
(max ) količine drva na palubu
 Dopuštaju brodu ukrcaj do većeg (dubljeg) gaza nego što je
to slučaj kod ukrcaja ostalih tereta
 Č t su se javljali
Često j lj li sporovii iizmeđu
đ zapovjednika
j d ik i kkrcatelja
t lj u
pogledu primjene teretnih linija za drvo. Da bi se to izbjeglo
primjenjuju
j j j se sljedeća
j pravila:
 da bi brod ukrcao do određene dopuštene marke drvo na palubi

mora biti ispravno složeno u skladu s odredbama Kodeksa
 drvo na palubi mora biti ispravno složeno najmanje do standardne

visine nadgrađa (od boka do boka preko palube – koliko to dopušta
konstrukcija i najmanje 2,3 m u visinu)
 kada je drvo propisano složeno na palubu brod može krcati do

odgovarajuće marke bez obzira na količinu i vrstu tereta složenog
ispod palube
Teretne linije za drvo
LS – Lumber Summer – izračunata iz odgovarajućih tablica sadržanih u pravilima vodnih linija. Od gornjeg
ruba ljetne oznake mjere se sva ostala nadvođa.
LW – Lumber Winter – 1/36 ljetnog gaza (LS) ispod LS
LT – Lumber Tropic – 1/48 LS iznad LS
LF – Lumber Fresh – kada brod prijeđe iz slane u slatku vodu mora više uroniti radi toga jer je slatka voda
rjeđa. Ovo uronuće računa se kao (razlika gaza) = deplasman/4T (T=TPC – tona/cm zagažaja) .
LTF – Lumber Tropic Fresh – nalazi se iznad tropske oznake nadvođa. Računa se prema istoj formuli kao i
tropsko nadvođe samo se uzima deplasman na tropskoj oznaci nadvođa.
LWNA – Lumber Winter North Atlantic – na istoj razini kao i WNA (WNA se dodjeljuje brodovima duljine do
100 m kada plove u zimskom periodu u dijelovima N Atlantika. Nalazi se 50 mm ispod zimske marke (W).
SVJETSKE ZONE VODNIH LINIJA
PAPIR
Papir u pomorskom prijevozu
 od biljnih tvari prerađenih u kašu (drvo, trava,

j t kkrpa...))
juta,
 prevozi se u namotajima (rolama) zaštićenim
dodatnim slojem papira ili su im baze zaštićene
drvenim diskovima
 širina papira u roli kreće se od 0,5m do 2,135m,
appromjer
j im jje oko 0,9m
,
 posebnu pažnju treba posvetiti pregledu tereta
od mehaničkih oštećenja
Namotajij p
papira
p ((reels))
mehanička oštećenja i
oštećenja od vlage
Celulozna kašasta masa za proizvodnju
papira (eng. Paper or wood pulp)
 osjetljiv teret na vlagu, mirise, mehanička

oštećenja.
št ć j
 sadrži 5 – 10% % vlage
g
 skladišta: suha, čista, sa što manje
konstrukcijskih prepreka (rebra
(rebra, skale
skale,
cijevi i sl.)
 ventiliranje ( izvoz - iz hladnijih u toplije
krajeve)
Celulozna
kašasta masa
za proizvodnju
papira
GORIVA
ŠTO JE GORIVO?
 Tvar (p
(prirodna ili umjetna)
j ) koja
j pprilikom p
procesa
oksidacije proizvodi energiju (toplinu) koja se
može korisno upotrijebiti.
p j
 Oksidacija – proces spajanja s kisikom
Prirodna tvar Umjetna tvar
GORIVO
AGREGATNO STANJE
PLINOVITO
KRUTO TEKUĆE
PRIRODNA
GORIVA
UGLJEN
ZEMNI PLIN
(eng. COAL)
(eng Natural gas)
(eng.
IMO BC Code
ZEMNO ULJE -
NAFTA
(eng. Crude oil)
UMJETNA
GORIVA
VRSTE
NAFTNI PLINOVI
KOKSA,
(eng. Petroleum
BRIKETA, gases)
UGLJENA
BENZIN, PETROLEJ,
PLINSKO I LOŽIVO ULJE,
ULJE
PARAFIN, VAZELIN,
PETRO KOKS...
KOKS
UGLJEN
SADRŽAJ
 NASTANAK UGLJENA
 VRSTE UGLJENA U PRIRODI
 VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU
 SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE UGLJENA U POMORSKOM
PROMETU
 ZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE
 OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA
 POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI ISPUŠTA METAN
 POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI SE SAMOZAGRIJAVA
 PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA
TERETA
 GAŠENJE
Š POŽARA
Ž TERETA UGLJENA
 ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE
NASTANAK UGLJENA
ORGANSKE TVARI BILJNOG PORIJEKLA
VRIJEME
TEMPERATURA KARBONIZACIJA
TLAK
KVALITETA
UGLJEN
VRSTE UGLJENA U PRIRODI
KARBONIZACIJA
TRESET
T 1,5 – 2000 KALORIJA
E LIGNIT
M V
2 – 4000 KALORIJA
P R
T I
E MRKI UGLJEN
L J
R 4 – 6000 KALORIJA
E
A A
M
T K E KAMENI UGLJEN
U 6 – 8000 KALORIJA
R
A ANTRACIT
8 – 8500 KALORIJA
VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU
 Coal - opći naziv za različite vrste ugljena, najčešće

mrkog, kamenog ugljena i antracita
 C ld
Coal duff
ff – ugljena
lj prašina
ši – sitni
it i ostaci
t i ugljena
lj (d
(do 7
mm)
 Coal slurry – vlažno muljevit materijal s veličinom zrna
manjom od 1mm
 Coke – koks; čvrsti ostatak destilacije ugljena ili nafte
 Sized coal – ugljen gradiran prema veličini
 Washed coal – ugljen iz kojega su uklonjene nečistoće
SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE
UGLJENA U POMORSKOM PRIJEVOZU
IMO Code
of Safe Practice for
S lid B
Solid Bulk
lk C
Cargoes,
2004 – BC Code
Kodeks o sigurnom
postupanju s krutim
teretima u rasutom
stanju
IMO – BC code
Appendix 1
Individual schedules of solid bulk cargoes
TERET – ( Cargo)
OPIS TERETA – Description

KARAKTERISTIKE TERETA – Characteristics
OPASNOSTI – Hazard
SLAGANJE I ODVAJANJE – Stowage and segregation
UKRCAJ – Loading
PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ – Hold cleanliness
VREMENSKE PRILIKE – Weather precautions
KONTROLA TERETA TIJEKOM PRIJEVOZA – Carriage
C i
VENTILIRANJE TERETA – Ventilation
POSEBNA OPREMA KOJU BROD MORA IMATI
– eng. Special emergency equipment to be carried
POSTUPCI U HITNIM SLUČAJEVIMA

Č –
eng. Emergency procedures
AKCIJE KOJE TREBA PODUZETI U SLUČAJU POŽARA

– eng. Emergency action in the event of fire
PRVA POMOĆ – eng. Medical first aid

Ugljen je prirodni, kruti, zapaljivi materijal koji se
sastoji
t ji od
d amorfnog
f ugljika
ljik i ugljikovodika
ljik dik
Kut rasipanja Gustoća (kg/m3) Faktor slaganja (m3/t)

(eng. Angle of repose) (eng. Bulk density) (eng. Stowage Factor)
N/A 654 to 1266 0,79 to 1,53

Veličina (granulacija) Klasifikacija Grupa
(eng. Size) (eng. Class) (eng. Group)
U to
Up t 50 mm MHB ABCD
A,B,C,D
MHB (Material Hazards only in Bulk – Materijali opasni

kad se prevoze rasuti) – Materijali koji kad se prevoze u
rasutom stanju imaju dovoljnu opasnost tako da
zahtijevaju posebne mjere opreza
Klasifikacija Grupa
(eng. Class) (eng. Group)
MHB A,B,C,D
A – ugljen kod kojega nema opasnosti od
povećanog ispuštanja metana ili
KLASIFIKACIJA samozapaljenja
sa o apa je ja
PREMA
IMO IMDG CODE-u
B – ugljen sklon ispuštanju metana u
opasnim količinama
---------ILI----------
MHB
Material hazardous C – ugljen sklon samozapaljenju
only in bulk
D – ugljen sklon ispuštanju metana u

opasnim količinama i samozapaljenju
SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE
UGLJENA U POMORSKOM PRIJEVOZU
 Svojstva i karakteristike ugljena:

 ispuštanje
p j zapaljivih
p j p
plinova
 samozagrijavanje
 oksidacija
 reakcija s vodom
 prelazak u viskozno stanje

Ispuštanje zapaljivih plinova
 Ugljen u sebi sadrži metan koji se oslobađa zbog lomljenja tijekom ukrcaja
 Ugljen može ispuštati metan koji je zapaljiv i lakši od zraka
 Mješavina metana i zraka u kojemu je 5-16% metana je eksplozivna
 Za eksploziju smjese potrebna je iskra ili otvoreni plamen
 Budući da je lakši od zraka zadržava se pri vrhu tereta (u području poklopca
grotla)
 Metan može istjecati
j u susjedne
j p
prostorije
j
 Preporuka je koristiti površinsku prirodnu ventilaciju cca 24 sata nakon
isplovljenja
 Ako je izmjerena koncentracija metana prihvatljivo niska treba prekinuti
ventilaciju
 Ako je izmjerena koncentracija metana viša od 20% od LEL (Lower
Explosive Limit – donja granica eksplozivnosti) treba nastaviti sa
ventiliranjem
j dok se ne p postigne
g zadovoljavajuća
j j koncentracija
j
 Zabranjeno je pušenje, uporaba otvorenog plamena i zavarivanje u
području tereta ugljena
TIJEKOM UKRCAJA
I LOMLJENJA METAN
TERETA UGLJENA
EKSPLOZIVNA SMJESA
Z 4 – 6 DANA
NAKON
R UKRCAJA
A NAJVEĆA
KOLIČINA
K ISPUŠTENIH
ZAPALJIVIH
PLINOVA
5% 16%
POSTOTAK METANA U ZRAKU
Ispuštanje zapaljivih plinova – ventiliranje i mjere
sigurnosti
 Metan je plin koji je lakši od zraka, zapaljiv, te je

eksplozivan
p u određenojj smjesi
j sa zrakom
 Skuplja se u gornje dijelove skladišnog prostora
 Površinska prirodna ventilacija – ISKLJUČIVO
 Umjetna ventilacija kroz teret
STROGO ZABRANJENA
 Pušenje, otvoren plamen ili bilo kakva radnja koja
može prouzrokovati iskru ili izvor topline i
zapaljenja
STROGO ZABRANJENO
Samozagrijavanje
g j j ugljena
gj
 Neke vrste ugljena sklone su samozagrijavanju koje

može dovesti do samozapaljenja
 Samozagrijavanje nastaje kao posljedica kemijske
reakcije između kisika u zraku i ugljika i vodika u ugljenu
 Usljed reakcije C i H sa O2 nastaje H2O i CO (ugljični
monoksid). Reakciju prati porast temperature.
 Samozagrijavanje se u ranoj fazi može otkriti mjerenjem
CO u skladištu. Bilo koje povišenje njegove
koncentracije znak je povišenja temperature
 Ovoj pojavi su skloniji ugljeni koji sadrže pirit
 D bi se ova pojava
Da j svela
l na minimum
i i potrebno
t b jje
zatvoriti (i zaštititi nepropusnim trakama) poklopce
grotala i svesti na minimum ili p
g potpuno
p p
prekinuti
površinsku prirodnu ventilaciju.
Samozagrijavanje ugljena
 BC Code preporučuje trimovanje (poravnanje) tereta

kako bi se izbjeglo stvaranje zračnih džepova i spriječio
ulazak zraka u unutrašnjost tereta (samozagrijavanje)
 Postotak CO i temperatura tereta moraju se mjeriti u
redovitim intervalima (min. jednom dnevno) i o tome
treba voditi bilješke
 Ak za vrijeme
Ako ij ukrcaja
k j temperatura
t t ugljena
lj prijeđe
ij đ 55°C
treba zatražiti savjet stručnjaka
 Ako se naglo poveća razina CO vjerojatno će doći do
samozagrijavanja. Skladište treba nepropusno zatvoriti i
prekinuti ventilaciju, te zatražiti savjet stručnjaka.
SAMOZAGRIJAVANJE
H
UGLJEN
UG J O2 ZRAK
H2O CO
POVEĆANJE UGLJIK MONOKSIDA

SMANJENJE KOLIČINE
Č KISIKA
POVEĆANJE TEMPERATURE
UGLJEN 0,35 m3
MASA = 1t
0,90 m3
VOLUMEN = 1,25m3
Da bi došlo do samozagrijavanja koje dovodi do samozapaljenja

ugljen se mora zasititi kisikom.
U navedenom primjeru da bi se zasitio ugljen SF=1,25m3/t, i takve
granulacije (0 90m3 ugljen + 0
(0,90m 35m3 zrak između ugljena) potrebno je
0,35m
8,50m3 zraka koji sadrži 20% kisika, odnosno potreban je oko 24
puta veći volumen zraka nego što je to volumen zraka koji se nalazi
i
između
đ samog tereta ugljena.
lj
Volumen kisika kojega 0,90m3 ugljena apsorbira u 24 sata je otprilike
0 175m3
0,175m
TIJEKOM UKRCAJA
I PRIJEVOZA CO, H20
TERETA UGLJENA
AKO KOLIČINA CO
RASTE S VREMENOM,,
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA MOŽE DOĆI DO
SAMOZAGRIJAVANJA
AKO TEMPERATURA
Z
DOSEGNE 55°C TREBA
R ZATRAŽITI SAVJET
STRUČNJAKA .
A AKO ISPITIVANJE
CO U SKLADIŠTU
K
POKAŽE 30PPM CO,
TREBA VRŠITI
12% 75% KONTROLU SKL.
POSTOTAK CO U ZRAKU VIŠE OD JEDNOM
DNEVNO
Samozagrijavanje ugljena – opasnosti CO
 OSIM ŠTO JE ZAPALJIVI PLIN BEZ MIRISA

UGLJIK MONOKSID CO JE OTROVAN.
CO IMA TENDENCIJU VEZIVANJA ZA HEMOGLOBIN U
LJUDSKOJ KRVI 200 PUTA VEĆU OD KISIKA
 POSLJEDICA SAMOVOLJNOG I NEODGOVORNOG
ULASKA U ZATVORENI PROSTOR U KOJEMU JE
KONCENTRACIJA BILO KOJEG OTROVNOG PLINA
VEĆA OD DOZVOLJENE U PUNO SLUČAJEVA
UZROKOVALA JE SMRTNO STRADANJE ČLANOVA
POSADA.
POSADA
Oksidacija ugljena
 Povezana je sa procesom samozagrijavanja

ugljena. Oksidacija dovodi do manjka kisika i
povećanja količine CO2 (ugljičnog dioksida) u
skladištu.
 Ova pojava je vrlo opasna kod ulaska u skladišta
u kojima nedostaje kisika.
 Prije ulaska u zatvorene prostore mora se
kontrolirati postotak kisika
 BC Code propisuje procedure ulaska u zatvorene
prostore
Reakcija ugljena s vodom
 Neke vrste ugljena mogu imati sklonost reakciji s vodom

 Rezultat su kiseline (koje mogu oštetiti strukturu broda) a
mogu se razvitiiti zapaljivi
lji i i otrovni
t i plinovi,
li i kkao št
što jje
hidrogen.
 Hidrogen je otrovni plin bez boje i mirisa
mirisa, lakši je od
zraka i ima granice zapaljivosti između 4% i 75% u
ssmjesi
jes sa zrakom.
a o
 Tijekom plovidbe potreban je stalan nadzor vode iz
kaljužnih
j zdenaca.
 Analizira se kiselost pomoću pH indikatorskih traka.
Prelazak slojeva ugljena u viskozno stanje
 Sklone su mu vrste praškastog ugljena i ugljene prašine (gradacije

zrna manje od 7 mm). Ovu osobinu nemaju krupnije i suhe vrste
ugljena.
 Takvi tereti postaju ‘’ŽITKI’’
ŽITKI kada je sadržaj vlage u teretu veći od
granice vlažnosti do koje je dopušten prijevoz (TML – Transportable
Moisture Limit).
 Kod ugljena
gj kojij mogu g ppostati žitki p
postojij opasnost
p od p
pomicanja
j
tereta.
 Pri ukrcaju ovi tereti mogu prividno izgledati suhi, ali usljed zbijanja i
trešnje tijekom plovidbe unutarnja vlaga se nakuplja u donjim
slojevima
l j i kkojiji prelaze
l u viskozno
i k – žitko
žitk stanje
t j
 Posljedica žitkog stanja može biti prelijevanje tereta u jednu stranu
usljed naginjanja broda i da se sav teret ne vrati kad se brod nagne
na drugu stranu,
stranu što može izazvati prevrtanje broda
 Prije ukrcaja ovakvih tereta potrebno je ispitati sadržaj vlage i terete
poravnavati tijekom ukrcaja
ZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE
 Stjenke teretnog prostora u kojima se prevozi ugljen

moraju biti vodo i vatrootporne
 Ugljen treba ‘’ODVOJITI OD’’ (2) tereta klase 1. (razreda
1.4.), 2.,3.,4. i 5. u pakiranom obliku i ‘’ODVOJITI OD’’
(2) krutih
k ih tereta u rasutom stanju j kl
klase 44. i razreda
d 5.1.
1
 Zabranjeno je slaganje tereta razreda 5.1. u rasutom ili
pakiranom obliku iznad ili ispod tereta ugljena
 Ugljen treba biti ‘’ODVOJEN UZDUŽNO POTPUNIM
ODJELJKOM ILI SKLADIŠTEM’’ (4) od tereta klase 1
koje nisu u razredu 1 1.4.
4
OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA
 Prije
P ij ukrcaja
k j kkrcatelj
t lj ili njegov
j agentt ttrebaju
b j
zapovjedniku predati izjavu o svojstvima tereta i
preporučenim
p p p
postupcima
p rukovanja
j kod ukrcaja
j i
prijevoza koja mora sadržavati podatke o:
 Količini vlage
 S d ž j i kkoličini
Sadržaju liči i sumpora
 Ispuštanju metana
 Samozagrijavanju
g j j
 Prije i za vrijeme ukrcaja treba paziti na sljedeće:
 Svi prostori za teret i kaljužni zdenci moraju biti suhi i čisti
 Ukl iti sve ostatke
Ukloniti t tk prethodnih
th d ih ttereta
t
 Provjeriti ispravnost svih električnih vodova i instalacija
 El. vodovi i instalacije
j morajuj biti p
protueksplozivne
p izvedbe
OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA
 Na brodu treba imati najmanje dva izolacijska dišna aparata i osoblje koje je
obučeno za njihovo rukovanje
 U prostorima za teret i susjednim prostorijama ne smije se dopustiti pušenje
i uporaba
p otvorenoggp plamena
 Na istaknutim mjestima treba izvjesiti odgovarajuća upozorenja
 U prostorima za teret i susjednim prostorijama ne smiju se obavljati radovi
grijanja, rezanja, antikorizivne zaštite i zavarivanja, osim ako su provjetrene
i ako je sadržaj metana ispod LEL – Cold Work Permit
 Voditi računa da se ugljen ne krca blizu toplih mjesta
 Prije isplovljenja poravnati teret
 Redovito ispitivati atmosferu iznad tereta i o svemu voditi bilješke
 Učestalost ispitivanja ovisi o podacima dobivenim od krcatelja i analizi
podataka mjerenja tijekom plovidbe
 Za ispitivanje
p j koristiti sredstva za mjerenje
j j bez otvaranja
j p
poklopca
p g grotla
 Redovito provjeravati stanje atmosfere u susjednim prostorima (iste po
potrebi provjetravati)
 Redovito ispitivati kaljuže skladišta (pH ispitivanje)
POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI ISPUŠTA
METAN
 Održavati površinsku prirodnu ventilaciju
 Prije otvaranja poklopaca grotala odvoditi akumulirane
p
plinove
 Pri otvaranju poklopce pozorno pomicati (spriječiti
iskrenje)
 Ne dopustiti ulazak u prostore za teret i susjedne
prostore ako nisu prozračeni i ispitani
 Redovito nadzirati sve susjedne prostore i po potrebi
ventilirati
ili i odgovarajućom
d j ć opremom protueksplozivne
k l i
izvedbe
 U prostore koji sadrže opasne plinove ulaziti s aparatima
za disanje (osposobljeno osoblje pod nadzorom
odgovornog časnika)
POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI SE
SAMOZAGRIJAVA
 Poklopce grotla zatvoriti odmah nakon završetka ukrcaja svakog
pojedinog skladišta
 Naknadno ih osigurati pogodnim trakama (plinonepropusnost)
 Koristiti površinsku prirodnu ventilaciju za odvodnju metana
 Ventilaciju ne usmjeravati na masu ugljena
 U prostore tereta smiju ulaziti jedino osposobljene osobe s dišnim
aparatima i jedino kad je to nužno za sigurnost broda ili posade
 U svakom teretnom prostoru mjeriti koncentraciju CO u redovitim
vremenskim intervalima
 Ako pri ukrcaju temperatura ugljena prelazi 55°C
55 C konzultirati
stručnjaka
 Ako se razina CO znatno poveća potpuno zatvoriti teretni prostor,
obustaviti ventilaciju i odmah zatražiti savjet stručnjaka
 Sve relevantne informacije prosljediti vlasniku
NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA
PREVENTIVNA KONTROLA TERETA U

BRODSKIM SKLADIŠTIMA
POSTOTKA METANA
TEMPERATURE
DNEVNA KONTROLA POSTOTKA KISIKA
POSTOTKA UGLJIK MONOKSIDA
pH VRIJEDNOST UZORAKA
IZ KALJUŽNOG ZDENCA
PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE
U SKLADIŠTIMA TERETA
Mjerni instrumenti
 Svi brodovi koji prevoze ugljen trebaju imati instrumente

za mjerenje:
j j
 Koncentracije metana
 Koncentracije kisika
 Koncentracije ugljičnog monoksida
 pH vrijednosti uzoraka iz kaljužnog zdenca
 Temperature unutar tereta (u rasponu od 0°C do 100°C)
 Instrumenti moraju biti redovito servisirani i kalibrirani
 Osoblje mora biti osposobljeno za rukovanje
i t
instrumentima
ti
PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U
SKLADIŠTIMA TERETA
Mjesto uzimanja uzoraka
 Svako skladište mora imati prikladne sonde za kontrolu

temperature i plinova
 Sonde za kontrolu temperature se nalaze na palubi, dok
se ponekad ista sonda koja se nalazi na pražnici grotla
skladišta koristi i za mjerenje temperature i za mjerenje
količine plinova u skladištu.
 Sonde za kontrolu plinova nalaze se pri vrhu pražnica
grotala (jer se plinovi akumuliraju u gornjim slojevima
atmosfere skladišta)
MJESTO – pražnica grotla (na oba
b k po jedna
boka j d sonda) d )
Mjesto uzimanja uzoraka -
sonde
d
 Dvije sonde po skladištu (L i D

bok)
 Svaka sonda mora imati
dijametar min. 12 mm
 Mora biti postavljena što bliže
pokrovu tanka na pražnici grotla
 Mora biti zatvorena slijepom
maticom (spriječiti ulaz
vode/zraka u skladište)
 NAKON SVAKOG MJERENJA
SLIJEPOM MATICOM
NEPROPUSNO ZATVORITI
SONDU
PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE
U SKLADIŠTIMA TERETA
Oprema
 Zahtjeva se instrument koji može mjeriti koncentraciju

metana kisika i ugljičnog monoksida
metana,
 Instrument je opremljen aspiratorom, fleksibilnim
crijevom cijevi sa spojnom kapom (collar)
crijevom,
 Mora imati filter koji će ga zaštititi od utjecaja vlažnog
zraka tijekom
j mjerenja
j j
 Za analizu atmosfere koriste se ampule (za svaki plin
posebna ampula)
p p )
 Gas sampling pump
 Analizing tube
PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U
SKLADIŠTIMA TERETA
VRIJEME UZIMANJA UZORAKA

 Plinovi koje kontroliramo u skladištima u kojima se nalazi teret
ugljena uglavnom su lakši od zraka, pa prilikom uzimanja uzoraka to
treba uzeti u obzir.
 U normalnim okolnostima uzima se jedan uzorak dnevno
 Ako je količina CO veća od 30 ppm uzorak uzimati dva puta dnevno
 Ako količina CO dosegne 50 ppm odmah obavijestiti vlasnika
(broda)
 o svim mjerenjima obvezno voditi bilješke
š
MJERENJE CO U VENTILIRANIM SKLADIŠTIMA

 U ventiliranim skladištima moguće je izmjeriti količinu metana, dok
se za uzimanje uzoraka CO koristi preporuka BC kodeksa da se
uzorak uzima nakon što je ventiliranje bilo zaustavljeno najmanje 4
sata (vrijeme potrebno da bi se plinovi akumulirali u gornje djelove
skladišta).
GAŠENJE POŽARA TERETA UGLJENA
 Do požara
D ž uglavnom
l d
dolazi
l i usljed
lj d samozapaljenja
lj j
 U direktnoj vezi sa požarom obično je nemarno
kontroliranje atmosfere i temperature u skladištu
 Požar tereta ugljena proizvodi vrlo visoku temperaturu
 Gašenje vodom proizvodi ekstremno veliku količinu pare
i ne može pogasiti požar
 Na moru se može jedino potpuno prekinuti ventiliranje
k k bi se oduzimanjem
kako d i j ki
kisika
ik požar
ž pogasio
i
 Treba izabrati luku zakloništa (o čemu odlučuju lokalne
vlasti) u kojoj će osoblje s kopna ukloniti gorivu tvar
(kopanjem površinskih slojeva ugljena grabilicama, jer se
žarište požara nalazi u donjim slojevima ugljena)
ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE
 SVAKI TANK ILI DRUGI ZATVOREN PROSTOR KOJI NISU KROZ
ODREĐENO VRIJEME BILI IZLOŽENI UTJECAJU VANJSKE
ATMOSFERE TREBA SMATRATI OPASNIMA. ULAZAK U TAKVE
PROSTORE BEZ PODUZIMANJA POTREBNIH ZAŠTITNIH MJERA
PROUZROČIO JE NEZGODE ILI ČAK SMRT.
 U
Upravo zbog
b mnogih ih nesretnih
t ih slučajeva
l č j SOLAS konvencija
k ij i BC
kodeks propisala je sljedeće:
 svaki brod mora imati opremu s kojom će moći sa sigurnošću odrediti je li
opasno ući u zatvoreni prostor bez opreme za disanje ili nije
 u zatvoreni prostor ne smije se ulaziti bez prethodnog odobrenja
zapovjednika broda ili odgovornog časnika, uz prethodnu kontrolu sastava
zraka
 posada mora biti sposobna rukovati instrumentima za kontrolu zraka
zatvorenog prostora
 u dnevnim prostorijam posade treba izvjesiti plakate koji ukazuju na način
ulaska u zatvoreni prostor
SOLAS, Chapter VI, Reg. 3
Code of Safe Practice for Solid Bulk Cargoes,
Appendix 6
ISKRCAJ UGLJENA - THOMAS’ STOWAGE
Z A K LJ U Č A K
OPASNOSTI U PRIJEVOZU UGLJENA
 eksplozija, trovanje, požar

 naginjanje i poremećaj stabiliteta broda
 ugljen koji ispušta plinove – metan i CO
 ugljen
lj sklon
kl samozagrijavanju
ij j št
što može
ž d
dovesti
ti
do samozapaljenja
UMJETNA KRUTA GORIVA

 Umjetna
U j t kkruta
t goriva
i su goriva
i kkoja
j
nastaju preradom prirodnih goriva
Koks
B ik ti
Briketi
 U pomorskom prijevozu javljaju se
najčešće sljedeće vrste koksa:
Metalurški koks – sirovina ugljen

(eng Met coke)
(eng.
Petrokoks – sirovina zemno ulje
(eng. Pet coke)
SIROVINA UGLJEN
PROCES SUHA
PROIZVODNJE DESTILACIJA
PROIZVOD KOKS
 Suha destilacija
j je
j p
proces žarenjaj ugljena
gj u
zatvorenim pećima bez pristupa zraka, pri čemu
dolazi do raznih kemijskih
j p
procesa u kojima
j od
ugljena nastaju plinovi, katran, amonijačna voda
i ostatak u obliku užarene mase.
 Naglim hlađenjem užarene mase vodom nastaje
koks
75kg
100 kg UGLJENA KOKSA
6kg
25m3 4kg AMONIJAČNE
O J Č
PLINA KATRANA VODE
ZEMNO
SIROVINA
ULJE
POSLJEDNJI
PROCES STUPANJ
PROIZVODNJE FRAKCIJSKE
DESTILACIJE
PROIZVOD PETRO KOKS

Karakteristike Met i Pet koksa u pomorskom
prijevozu:
Metalurški koks Petrol koks
S.F. = 1,25 – 2,80 m3/t S.F. = 1,25 – 1,68 m3/t
RASUTI TERET
KONTROLA
KLASIFIKACIJA
TEMPERATURE
PREMA GRANULACIJI
BC
C Code
UGLJENA KVALITETA
PRAŠINA (Kalorična vrijednost)
MEHANIČKO BRIKETI
OBLIKOVANJE S.F.
PREŠANJEM 0,56 – 0,84 m3/t
VEZIVNI MATERIJAL KVALITETA

(ASFALT ILI KATRAN) (Čvrstoća)
PRIRODNA TEKUĆA GORIVA

SADRŽAJ
 UVOD
 POSTANAK
 FIZIKALNA SVOJSTVA SIROVE NAFTE
 OPASNOSTI SIROVE NAFTE
 RUKOVANJE SIROVOM NAFTOM
 POSTUPCI NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ
SIROVE NAFTE (pranje tankova tereta i
korištenje inertnog plina)
 KONTROLA TERETA I UZIMANJE UZORAKA
UVOD
 Petroleum ((lat. p petra- stijena

j + lat. oleum- ulje)
j ) = zemno ((mineralno)) ulje
j
 Mineralno ulje – produkt destilacije tvari biljnog porijekla (nafte, ugljena, drva)
 Nafta – (arap. nafata – znoj zemlje), sirovo zemno ulje akumulirano u
sedimentalnim slojevima Zemlje.
 Sirova nafta (crude oil) je vrsta fosilnog goriva. To je smeđezelena do
smeđecrna tekućina koja se obično pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog
dna.
 Sirova nafta – složena mješavina tekućih ugljikovodika koja služi kao sirovina za
daljnu preradu
 Pripada lancu ugljikovodika alkana - CnH2n+2. (C5H12 do C18H38)
 Sirova nafta u svom elementarnom obliku nema značajniju primjenu. Da bi se
moglal ddalje
lj upotrebljavati
t blj ti prerađuje
đ j se u rafinerijama.
fi ij P
Postupak
t k preraded jje
frakcijska destilacija.
 Zagrijavanjem sirove nafte dobiva se više naftnih derivata. Kod prerade nafte na
bazi različitih točaka vrelišta izdvajaju se cijele skupine spojeva – frakcije.
 Prva frakcija je benzin (vrelište 50 do 200°C), druga je petrolej (vrelište od 150 do
300°C), treća je dizelsko gorivo (vrelište od 300 do 370°C) i četvrta je loživo ulje
(vrelište od 370 do 400°C). Ostaci frakcijske destilacije su ulje za podmazivanje,
parafin i asfalt
asfalt.
Frakcijska
j destilacija
j nafte
Sastojci nafte
 Glavni sastojci su:

 Ugljik (C) 82 do 85%
 Vodik (H) 12 do 15%
 Ostali elementi (S, O, N...) do 5%
 Spojevi teških metala (Fe, Ni, Va...)
 Postoji više vrsta nafte (prema sastavu i svojstvima); npr.
sadržaj ugljikovodika u teškoj meksičkoj nafti cca
cca. 50%
50%,
a u Pensilvanijskoj do 98%
 Sadržaj se razlikuje od polja do polja ili geografske regije
 Zbog jednostavnije trgovine formirani su standardi za
pojedine vrste nafte
Vrste sirove nafte
 Naftna industrija razvrstava sirovu naftu prema lokaciji njenog vađenja,
specifičnoj masi (relative weight) ili viskozitetu, te postotku sumpora.
 Vrste prema specifičnoj masi (viskozitetu):
 Laka nafta (light)
 Srednja nafta (intermediate) i
 Teška
eš a nafta
a a ((heavy).
ea y)
 Vrste nafte prema postotku sumpora:
 Nafta sa malim postotkom sumpora (sweet)
 Nafta sa znatnim postotkom sumpora (sour)
 Za formiranje cijena pojedinih vrsta nafte koristi se geografski kriterij pa se
formiraju tzv. Crude oil benchmarks (nivelacija, standard, referenca). Tako
imamo:
 Brent Crude (sastavljena od 15 vrsta nafte sa polja Brent i Ninian iz Istočnog
shetlandskog bazena u Sjevernom moru) predstavlja benchmark za vrste nafte iz
Europe, Afrike i Srednjeg Istoka.
 Western Texas Intermediate (WTI) za Sjevernoameričke nafte
 Dubai - benchmark za nafte Srednjeg Istoka
 Tapis – iz Malezije kao referenca za lake Dalekoistočne nafte
 Minas – iz Indonezije referenca za teške Dalekoistočne nafte
 OPEC Reference Basket, košarica (prosjek) vrsta nafte zemalja članica OPEC-a
(The Organization of the Petroleum Exporting Countries)
 Svaka pojedina nafta ima svoj komercijalni naziv (ime)
Teorije o postanku nafte – biogenička (organska)
teorija
ORGANSKE TVARI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA
T KEMIJSKI POVIŠENA
L PROCES TEMPERATURA
A
K
ZEMNO ULJE
Teorije o postanku nafte – abiogenička
(anorganska) teorija
 Prema ovojj tteoriji
P iji nafta
ft potječe
tj č iiz neispitanih
i it ih i nedovoljno
d lj
poznatih dubina Zemlje. Ugljikovodici čistog geološkog porijekla
postoje na Zemlji. Oni su manje gustoće nego vodenasti fluidi u
unutrašnjosti zemljine kore
kore, što im je umogućilo pomjeranje u
gornje slojeve zemljine kore kroz porozne stijene. Za biomarkere
koji se nalaze u nafti odgovorni su termofilički oblici života
mikroba koji postoje u stijenama unutar zemljine kore
kore.
 Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim područjima (na
Kamčatki), nagomilavanje nafte u velikim dubinama u
mineralima kristalasta podrijetla (Venezuela) i nalazi nafte u
pukotinama litosfere u dnu Indijskog oceana.
 Teorija je nastala uglavnom na temelju istraživanja rusa Nikolaya
K dr a tse a
Kudryavtseva.
 Ona je danas manje prihvaćena osobito među Zapadnim
geolozima.
Međunarodne konvencije i kodeksi vezani za
prijevoz tereta zemnog ulja
SOLAS
IMDG
ISGOTT
(Internatinal safety guide for oil tankers and
terminals))
MARPOL
(Inernational convention for prevention of pollution
from ships)
Cl
Clean Sea
S Guide
G id ffor Oil T
Tankers
k
FIZIKALNA SVOJSTVA SIROVE NAFTE
 GUSTOĆA
 omjer između mase i volumena (ρ=m/V [kg/m³])
 Mjeri
j se aerometrom
 Određuje se pri referentnim temperaturama (15°C, 20°C i 60°F) – iz
odgovarajućih tablica treba svesti naftu na tu temperaturu
 U SAD se gustoća izražava u °API (American Petroleum Institute)
 VISKOZITET
 Otpor koji daje tekućina pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva
 Na viskozitet utječe temperatura i tlak
 VRELIŠTE
Š
 Temperatura pri kojoj gorivo počinje ključati
 ISPARAVANJE
 Temperatura pri kojoj gorivo prelazi iz tekuće u plinovitu fazu
 KRUTIŠTE
 Temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost protoka i prelazi u krutu fazu
 PLAMIŠTE
Š – TOČKA
Č GORENJA
 Najniža temperatura pri kojoj se zbog djelovanja otvorenog plamena zapale
pare goriva
 TOČKA SAMOZAPALJENJA
 Temperatura pri kojoj se gorivo pali bez utjecaja vanjskog plamena
OPASNOSTI SIROVE NAFTE
 Osnovne opasnosti koje su svojstvene

nafti i njenim derivatima su:
 Zapaljivost
Z lji t i eksplozivnost
k l i t para
 Otrovnost
 Onečišćenje okoliša
Zapaljivost i eksplozivnost
 Prilikom ukrcaja, prijevoza i iskrcaja sirove nafte

i njenih derivata oslobađaju se zapaljive i
eksplozivne pare ugljikovodika.
 Ispunjavaju
j j cijeli
j prostor tankova poviše tereta i
stvaraju zapaljivu/eksplozivnu smjesu.
 Najopasnija je operacija iskrcaja tereta. Tada se
zapaljive pare koje ispunjavaju cijeli prostor
tankova miješaju sa zrakom i stvaraju
eksplozivnu smjesu.
Zapaljivost
p j i eksplozivnost
p
PARE UGLJIKOVODIKA VOLUMNI UDIO
(%)
Metan – CH4 10
Etan – C2H6 18
P
Propan – C3H8 35
Butan – C4H10 22
Pentan – C5H12 10
Heksan – C6H14 5
 Propan i butan čine najveći postotak u atmosferi tanka
 Ako se u takvoj atmosferi nađe izvor paljenja može doći do eksplozije
 Uz dovoljnu količinu kisika svi navedeni plinovi su zapaljivi i eksplozivni
Zapaljivost
p j i eksplozivnost
p
 Razina zapaljivosti tekućine odeređena je njenom hlapljivosti i
temperaturom Ta dva čimbenika utječu na količinu isparavanja.
temperaturom. isparavanja Što je
veća količina zapaljivih para veća je mogućnost zapaljenja. Ne gori
tekućina nego njene zapaljive pare.
 Prema hlapljivosti i plamištu nafta i njeni derivati dijele se na:
 Nehlapljive tekućine (plamište iznad 60°C)
 Hlapljive tekućine (plamište ispod 60°C)
 Pare nafte i njenih derivata mogu se zapaliti jedino uz dovoljnu količinu
kisika. Ako je premalo ili previše pare ne može doći do zapaljenja. Te
ograničene količine izražavaju se kao % volumena zapaljivih para u
zraku nazivaju se:
 Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Limit)
 Najniža koncentracija para ugljikovodika ispod koje nema dovoljno
zapaljive pare da bi došlo do zapaljenja. Ta mješavina naziva se
presiromašnom (too lean)
 Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit)
 Najviša koncentracija ugljikovodika iznad koje nema dovoljno kisika da bi
p j j Ta mješavina
došlo do zapaljenja. j naziva se p
prebogatom
g ((too rich))
 Za terete nafte te granice se kreću između 1% i 10% volumena.
Zapaljivost i eksplozivnost – granice
zapaljivosti
Zapaljivost
p j i eksplozivnost
p – Izvori zapaljenja
p j j
 Otvoreni plamen (pušenje i dr.

dr vrste otvorene vatre):
 Ograničiti pušenje (samo na određena sigurna područja)
 Tijekom radova koristiti samo ispravnu opremu koja ne može proizvesti
iskru.
iskru
 Zabraniti korištenje otvorenog plamena
 Mehanička iskra (radovi AKZ i ispadanje mehaničkog alata):
 Podjeljena su mišljenja oko utjecaja radova AKZ na požar na tankeru
(radove ograničiti na sigurna mjesta)
 Alat mora biti zaštićen od pada kako ne bi proizveo iskru
 Električna iskra (g
(grmljavina,
j , statičko p
pražnjenje...):
j j )
 Sva elektrooprema na palubi i u područjima u kojima postoji opasnost
od zapaljivih para mora biti PE (protueksplozivne) izvedbe
 Obustaviti sve radnje s teretom u slučaju grmljavine
 Z b iti neovlaštenu
Zabraniti l št uporabub el.
l uređaja
đ j (f
(fotoaparati,
t ti radioaparati,
di ti
mobilni telefoni...)
Zapaljivost
p j i eksplozivnost
p – Izvori zapaljenja
p j j
 Kemijska energija
 S
Samozapaljivost
lji t
 nastaje usljed kemijske reakcije unutar tvari (ili smjese). Posljedica
reakcije je proizvodnja topline koja rezultira samozapaljenjem.
 St tički elektricitet
Statički l kt i it t
 uzrokuju ga protok nafte kroz cjevovod, padanje nafte na pod tanka,
voda u tanku tereta, prskanje vode (spray), rad sa neuzemljenom
opremom.
opremom
 Piroforički željezni sulfid
 Proizvodi snažnu egzotermičku oksidaciju uzrokujući toplotnu i
svjetlosnu
j tl emisiju,
i ij tte zapaljenje
lj j para ugljikovodika
ljik dik
 Nastaje kada vodikov sulfid (H2S) dođe u kontakt sa čelikom u
tankovima (na mjestima na kojima je oštećena boja). U kemijskoj
reakciji formira se željezni oksid a uz prisustvo zraka razvija se
toplina i svjetlost. Sprječava se inertiranjem i AKZ tankova.
 Metalne mrlje (nečistoće)
 Nastaju kao posljedica reakcije između dvaju različitih metala (npr.
(npr
Fe i Al) koju prati porast temperature.
Otrovnost
 Sirova nafta, njeni derivati i njihovi plinovi otrovni su po

svojoj prirodi. Otrovnost se izražava u THRESHOLD
LIMIT VALUE (TLV) (TLV).
 TLV je prosječna koncentracija tvari kojoj radnici mogu
biti izloženi tijekom određenog vremenskog perioda.
Mjeri se u parts per milion (ppm)
( ) volumena tvari u zraku.
Razlikujemo:
 TLV-TWA ((Time Weighted g Average)
g )–p
prosječna
j količina tvari
kojoj radnici mogu biti izloženi tijekom normalnog radnog dana (8
sati) ili tjedna (40 sati), bez štetnog efekata.
 TLV-STEL (Short Term Exposure Limit) – max. koncentracija
t i kkojoj
tvari j j radnici
d i i mogu biti iizloženi
l ž i max. 15 minuta
i t (d(dopušteno
št
je ponovno izlaganje nakon pauze od 1 sata).
 TLV-C (Ceiling) – gornja granica iznad koje radnici ne smiju biti
izloženi otrovnoj tvari
tvari.
Otrovnost
 Načini (mogućnosti) trovanja i posljedice:
 Gutanje
 Vrlo mali rizik od gutanja nafte
nafte. Gutanje može izazvati vrlo ozbiljne
posljedice i poremećaje u radu unutarnjih organa.
 Dodir s kožom
 Izaziva iritaciju i može dovesti do dematitisa
dematitisa. Dodir s očima može
izazvati ozbiljna oštećenja.
 Inhalacija para
 Glavna opasnost
p za ljudsko
j zdravlje
j ppri radu s naftom. Simptomi
p
ovise o vrsti i koncentraciji plina te vremenu izloženosti
(nadraženost očiju, glavobolja, grčevi u stomaku, paraliza dišnih
organa...smrt)
 Pored para ugljikovodika sirovu naftu često prati vodikov sulfid
(H2S); otrovan plin; miris pokvarenih jaja; vrlo brzo umrtvi osjetilo
mirisa; izaziva paralizu dišnih organa; oštećuje vid i unutrašnje
organe
 Izostanak mirisa aromatskih ugljikovodika nikad se ne uzima kao
indikator izostanaka otrovnih para (zbog djelovanja H2S na osjetilo
mirisa)
 S f
Safety Material
M i lC
Cargo DData Sh
Sheet – podaci
d i o opasnostima
i i
pravilnom rukovanju (za svaki pojedini teret – dostavlja krcatelj)
RUKOVANJE SIROVOM NAFTOM
 Raspored tankova
 Cjevovodi
 Vrste i svojstva pumpi
 Posušivanje i cijeđenje tereta
 Mjerenje razine tereta
 Grijanje tereta
Raspored
p tankova
 Vrste tankova na tankerima:
 Tankovi tereta
 Balastni tankovi
 Tankovi goriva
 Tankovi otpadnih voda
 SLOP tank
 Da bi se smanjio utjecaj slobodnih površina tekućina unutrašnjost trupa
broda podijeljena je uzdužnim vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju
teretni prostor na središnji,
središnji lijevi i desni a poprečnim pregradama ti prostori
su podijeljeni na više dijelova koji formiraju tankove.
 Broj tankova ovisi o veličini broda. Brodovi za prijevoz sirove nafte (za istu
nosivost) imaju znatno manji broj tankova od product carriera.
 IMO-ov odbor stručnjaka usvojio je kao amandman na Aneks 1. Konvencije
MARPOL Pravilo 13F prema kojemu se zahtijeva da svi novi tankeri manji
od 5000 tona moraju imati dvostruko dno a tankeri veći od 5000 tona
nosivosti
os os moraju
o aju imati
a ddvostruko
os u o d dnooid
dvostruku
os u u op
oplatu
a u (doub
(double
e hull)
u ) ili
središnju palubu.
 Max. duljina tankova za teret je 20%L. Na tankeru 300 m duljine i 30 m
širine prosječan tank tereta ima kapacitet cca. 20000 tona.
 T k i se obično
Tankovi bič numerirajui j odd pramca prema kkrmi. i
Cjevovodi
j
 Vrste cjevovoda na tankerima:
 Cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta
 Protupožarni cjevovod
 Cjevovod inertnog plina
 Cjevovod pranja tankova (COW line)
 Cj
Cjevovod
d za posušivanje
ši j tankova,
k pumpii i cjevovoda
j d tereta (MARPOL
line)
 Cjevovod balasta
 Cjevovodi brodske službe (goriva
(goriva, vode
vode, snaitarija
snaitarija...))
 Pomoću cjevovoda i odgovarajućih ventila na palubi možemo spojiti
svaku cijev i tank s pumpom određenog teretnog prostora.
 Promjer cijevi varira ovisno o veličini broda
broda, namjeni cjevovoda i
gustoći tereta za koji je cjevovod namjenjen.
 Cjevovod tereta omogućava ukrcaj/iskrcaj i prekrcaj tereta.
Cjevovodi
Cje o od Crude
C ude Carriera
Ca e a jednostavniji
jed osta j su od cje
cjevovoda
o oda Product
oduct
Carriera.
 Ukrcaj/iskrcaj tereta obavlja se cjevovodom tereta koji se preko
manifolda spajaju na ukrcajne/iskrcajne linije na obali (terminalu).
Vrste i svojstva pumpi
 Za manipulacije s teretom potrebne su pumpe.
 Cjevovodi za manipulaciju tereta spojeni su na glavne
pumpe tereta. One služe i za posušivanje tankova tereta
(stripping).
(stripping)
 Pumpe tereta mogu biti različite izvedbe. Većinom su
centrifugalne i pokretane su parnom turbinom.
Elektropokretane pumpe uzbjegavaju se u sustavu tereta
(opasnost od eksplozije).
 K
Kapacitet
i iim jje cca 2000 t/h
/h kod
k d malih
lih tankera.
k K
Kodd
velikih tankera (VLCC, ULCC) je od 5 do 7000 t/h.
 Ukupni kapacitet pumpi tereta je oko 5% korisne
nosivosti tankera/h, pa se teoretski ukrcaj/iskrcaj može
obaviti za samo dvadesetak sati.
Mjerenje
j j razine tereta
 Tekućine imaju svojstvo ekspanzije. Iz tog razloga nije moguće
ukrcati tank od poda do pokrova,
pokrova nego se za svaku vrstu sirove
nafte mora ostaviti odgovarajući ekspanzijski prostor.
 Ekspanzija tekućine ovisi o temperaturi. Ista količina tereta zauzeti
će različit p
prostor u tanku ovisno o temperaturi.
p
 Što je veća temperatura tekućina ekspandira i zauzima veći prostor
uz smanjenje gustoće.
 Mjerenje
j j razine ((visine)) tekućina u tankovima provodi
p se da bi se
utvrdila količina i masa tereta. Na osnovi izmjerene visine ulazi se u
posebne tablice iz kojih se izlazi s podatkom o barelima za ulja i
tonama za balast.
 Vi i od
Visina d površine
ši ttereta t ddo vrhah ttanka
k naziva
i se ULLAGE
ULLAGE.
 Visina tekućine u tanku naziva se SOUNDING ili INNAGE.
 Svaki tank ima tablicu kalibracije tankova (ULLAGE TABLE)
pomoćuć kkojej se uz poznati ti ullage
ll određuju
d đ j gore navedene
d
vrijednosti. Pri tome se mora voditi računa o trimu i nagibu broda (iz
tablica se korigiraju očitane vrijednosti).
Mjerenje
j j razine tereta
ULLAGE
SOUNDING
 Količine izračunate na osnovi izmjerenog ULLAGE-a treba korigirati za

sediment na dnu tanka i količinu vode u teretu
 Teret je ukrcan i iskrcan na različitim temperaturama i to utječe na njegovu
gustoću.
 Zato se gustoća računa na određenoj (referentnoj) temperaturi. Na tržištu
nafte koriste se tri referentne temperature (W Europa 15°C
15 C, USA 60°F
60 F i
Brazil i E Europa 20°C).
Mjerenje težine tereta
 Težina tereta se može izračunati iz volumena nafte u
svakom p pojedinom
j tanku.
 Nafta ekspandira kad se zagrijava a njena relativna
gustoća se smanjuje. Da bi se izračunala točna težina
važno
ž jje kkod d mjerenja
j j ullage-a
ll znatiti točnu
t č relativnu
l ti
gustoću. Ona se može mjeriti direktno hidrometrom.
 Relativna gustoća nafte (RD) može se izračunati na
osnovu temperature i koeficijenta relativne gustoće.
Koeficijent relativne gustoće je broj koji pokazuje za
k lik ćće se promijeniti
koliko ij iti relativna
l ti gustoća
t ć kkada
d se
temperatura promijeni za 1°C. Kreće se (za većinu vrsta
nafte)) između 0,0003
, i 0,0005.
,
 Težina tereta = volumen X RD
Mjerenje razine tereta
 Uređaji za mjerenje visine tereta u

tankovima:
 Fiksni
 Prijenosni
 Fiksni sustavi nalaze se na palubi iznad

tankova tereta. Postoji više izvedbi a
j p j j su Whessoe Tank Gauge,
najzastupljeniji g ,
NorControl i Saab Radar Tank Control.
 Whessoe Tank gauge
mjeri Ullage na principu
vrpce sa plovkom. U
kućištu uređaja je
kalibrirana vrpca koja
se ispušta
i št dok
d k plovak
l k
ne dosegne razinu
tekućine.
 Izmjerena veličina se
može očitati na samom
uređaju i u prostoriji za
nadzor tereta.
 Uređaj je opremljen i
registratorom.
 Radarski sistem radi na
principu refleksije C B
elektromagnetskih
valova.
l Može
M ž se kkoristiti
i titi
jedino kada je tank
potpuno inertiran. A
O
Opremljenlj jje senzorom
za kisik i temperaturu i
ako je atmosfera
zapaljiva
lji uređaj
đ j neće
ć
raditi.
 Izmjerena veličina se
očitava u prostoriji za
nadzor tereta.
 A – radarski snopp
 B – pretvarač/konverter
 C – odašiljač i kalibrator
 Postoji više izvedbi
prijenosnih uređaja (MMS
(MMS,
UTI...)
 Rade na principu trake i
utega.
t
 Služe za mjerenje razine
tereta, temperature i
količine vode koja je
ukrcana zajedno sa
naftom.
naftom
 Koriste ‘’Water Finding
Paste’’ i ‘’Oil Finding
Paste’’ koje se nanose na
Paste
mjernu traku, te
promjenom boje
određujemo količinu vode i
tereta u tanku.
POSTUPCI NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ
SIROVE NAFTE
 ukrcaj
k j ttereta
t
 putovanje s teretom
 iskrcaj tereta
 putovanjej u balastu
 čišćenje tankova
 pranje tankova tereta
 korištenje inertnog plina
 ispiranje i degazacija
 priprema tankova za popravak
PRANJE TANKOVA TERETA
 Tankovi tereta mogu se prati:
 morskom vodom i
 sirovom naftom.
Pranje tankova morskom vodom:

 Ovaj sustav se koristi na malim tankerima. Tankovi se mogu prati
hladnom ili toplom morskom vodom
vodom.
 Morska voda se vodi do grijača i dalje cjevovodom do strojeva za
pranje. Nakon pranja tankovi se prazne i emulzija se iskrcava u
SLOP tankove.
 Najpoznatiji je Butterworth-ov sustav za pranje, kod kojega se
mehanička mlaznica spušta do sredine tanka. Mlaznica se okreće u
j
horizontalnom i vertikalnom smjeru i tako p
pere stjenke
j tanka.
Temperatura morske vode za pranje je od 75°C do 85°C. Ovaj
sustav još i danas koriste manji tankeri.
Pranje tankova sirovom naftom (COW-
Crude Oil Washing)
 Nakon iskrcaja sirove nafte na stijenkama ostaju talozi koji se
sastoje od parafinskih i asfaltnih materija a koje je potrebno ukloniti
radi ukrcaja novog tereta.
 Postupak COW se sastoji u tome da se dio tereta koji se iskrcava
provede kroz sustav za pranje i snažnim mlazovima (tlak na mlaznici
9-10 kg/cm²) isperu površine tanka (‘’oil to remove oil’’). Nakon
COW nije potrebno ispiranje vodom.
 Sirova nafta koja sadrži kapljice vode nije prikladna za COW zbog
proizvodnje statičkog elektriciteta. Zato se prije početka pranja
iskrca cca 1m tereta sa dna (u SLOP tank) koji sadrži najviše
morske vode
vode, pa se počinje pranje s tzv.
tzv ‘’dry
dry crude’’
crude .
 Svaki novi tanker sa više od 20.000 DWT mora biti opremljen
sustavom za COW – MARPOL Anex 1 Pravilo 13(6)
 Oprema za COW sastoji se od strojeva,
strojeva cjevovoda i mlaznica
mlaznica. Kod
VLCC-a koristi se 6 strojeva (mlaznica) po jednom tanku.
Pranje tankova sirovom naftom
 Prednosti:
 Smanjeno zagađivanje mora
 Skraćeno vrijeme čišćenja tankova
 Manje je ručnog čišćenja taloga
 Bolja kvaliteta iskrcanog tereta
 Manje tereta ostaje na brodu nakon iskrcaja
 M j kkoličina
Manja liči morske k vode
d u emulziji
l iji kkoja
j se iiskrcava
k
 Manja korozija stjenki tankova nego kod pranja morskom vodom
 Nedostaci:
 Neprikladnost nekih vrsta tereta za COW
 Produženo vrijeme iskrcaja tereta
 Isparavanje lakših frakcija sirove nafte
Pranje
j tankova sirovom naftom - p
procedura
 Kada je nužno provesti COW tijekom iskrcaja zapovjednik mora o

tome obavijestiti terminal 24 sata prije početka pranja. Pranje se
može provesti jedino uz odobrenje sa terminala.
 Prije pranja moraju se poduzeti sve sigurnosne provjere (kompletne
opreme) i ispuniti odgovarajuće Check Liste.
 Tankovi koji će se prati moraju biti potpuno inertirani (max. postotak
kisika 8% ili p
prema zahtjevu
j terminala).)
 Osoblje mora biti kvalificirano i certificirano za operaciju COW.
 Tijekom pranja sustav mora biti pod punim nadzorom kako bi bilo
j
kakvo istjecanjej nafte bilo odmah zamijećeno.
j
 Tankove prati jedino ‘’suhom’’ naftom. Tank iz kojega će se uzimati
nafta za pranje zato mora biti djelomično iskrcan (kako bi se uklonila
voda iz nafte). Ako se za pranje koristi nafta iz SLOP tanka i ona
mora biti suha.
h
Pranje tankova sirovom naftom – procedura
višestupnjevitog pranja
A B
C D
Pranje tankova sirovom naftom – procedura
višestupnjevitog
iš t j it pranja
j
A – mlaznica
l i jje podešena
d š za pranje
j gornjih
jih
slojeva tanka
B – iskrcana
i k 1/3 ttereta;
t mlaznica
l i jje podešena
d š za
pranje gornje trećine tanka
C – iskrcane
i k 2/3 ttereta;
t mlaznica
l i jje podešena
d š za
pranje središnjeg dijela tanka
D – iskrcan
i k cjelokupni
j l k i tteret;
t mlaznica
l i jje podešena
d š
za pranje donjih dijelova tanka; u trenutku
završetka iskrcaja mlaznica započinje pranje
poda tanka
SUSTAV INERTNOG PLINA (IGS – Inert
Gas System)
 Primjena ovog sustava potaknuta je čestim nesrećama
na moru s katastrofalnim posljedicama.
 Sustav inertnoggp plina služi za zaštitu od p
požara i
eksplozije.
 Da bi se izbjegla opasnost od požara i eksplozije
potrebno je kontrolirati atmosferu u tankovima
tankovima. Ona se
kontrolira pomoću uređaja inertnog plina.
 Inertiranjem se smanjuje postotak kisika ispod granice
koja podržava gorenje.
gorenje Tako se u tanku postiže inertna
atmosfera koju sačinjavaju pare ugljikovodika, inertni plin
i kisik u koncentraciji koja onemogućuje eksploziju.
 Prema SOLAS-u (Dio II-2, pravilo 60), sustav inertnog
plina obvezan je za sve tankere od 20.000 DWT i više,
kao i za sve tankere kojij su opremljeni
p j sustavom za
COW
Svojstva i dobivanje inertnog plina
 IInertnim
t i plinom
li nazivamo
i plin
li ili smjesu
j plinova
li
koji ne gore i ne podržavaju gorenje.
 Prema IMO propisima inertni plin koji se dovodi
u tankove mora imati nadtlak od 200 do 600 mm
stupca vode ((0.02 do 0.06 bara), ) manjej od 5%
kisika i temperaturu nižu od 50°C.
 Inertni plin mora biti kompatibilan s teretom koji
se prevozi
prevozi.
 Za dobivanje inertnog plina na brodu koristi se
generator inertnog plina
plina, ispušni plinovi iz
kotlova ili iz pomoćnih motora.
Inertiranje tankova tereta na brodu
Dva su osnovna načina inertiranja:
 Inertiranje tankova potiskivanjem (displacement method)
 Inertiranje tankova miješanjem inertnih plinova i zapaljivih para tereta
(dilution method)
Inertiranje tankova potiskivanjem:
 Inertni plin ulazi u tank malom brzinom i potiskuje eksplozivne pare
koje kroz odušnik izlaze u atmosferu
 Brzina ulaska inertnog plina mora biti mala da ne dođe do
nekontroliranog miješanja inertnog plina i para tereta
 Kako je inertni plin teži od para ugljikovodika zadržava se ispod njih
i potiskuje ih u atmosferu.
 Zapaljive pare odvode se kroz otvore za ventilaciju. Na otvorima se
j p
mjeri postotak kisika i kad jje manjij od 5% smatra se da jje tank
inertiran.
 Prednost ovog sustava je mala potrošnja inertnog plina, pa se
jednovremeno može inertirati više tankova
Inertiranje tankova miješanjem
 IInertni
t i plin
li ulazi
l i u ttank
k velikom
lik b
brzinom
i i miješa
ij š
se sa zapaljivim parama tereta. Ta smjesa se iz
tanka odvodi kroz ventilacijski otvor.
 Inertiranje ovim načinom je brže nego kod
potiskivanja.j
 Ovim načinom istovremeno se može inertirati
manji broj tankova. Pri inertiranju se troši velika
količina inertnog plina
plina.
 Tijekom inertiranja mjeri se sadržaj kisika i
eksplozivnih para na više mjesta u tanku i na
različitim visinama.
Primjena sustava inertnog plina u
eksploataciji broda
 U primjeni sustava inertnog plina

razlikujemo postupke kod:
 Ukrcaja tereta,
 Prijevoza
j tereta,
 Iskrcaja tereta i
 Pranja tankova.
tankova
Primjena sustava inertnog plina tijekom
ukrcaja tereta
 Prije
j p početka ukrcajaj tank tereta mora biti p
propisno
p
inertiran
 Kad započne ukrcaj nadolazeći teret potiskuje inertni plin
koji izlazi iz tanka kroz sigurnosni ventil na palubi
 Ako kod ukrcaja tank nije inertiran prazan prostor iznad
tereta vrlo brzo bi se ispunio parama ugljikovodika i u
tanku bi se stvorile sljedeće zone:
 Presiromašna (nezapaljivo područje)
 Zapaljiva (najopasnije područje)
 Prebogata (nije zapaljiva, ali u određenom omjeru s kisikom
može doći do stvaranja eksplozivne smjese)
 Po završetku ukrcaja j na vrhu tanka bi se stvorila zona
prebogate koncentracije. Zato je potrebno inertirati tank
prije ukrcaja. Neposredno prije početka ukrcaja mora se
prestati sa inertiranjem
p j ((nastavak bi doveo do stvaranja
j
prevelikog nadtlaka u tanku).
Zone koncentracije para u neinertiranom tanku
prilikom ukrcaja
ZRAK PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA
PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA
PREBOGATA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
SIROVA NAFTA
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
SIROVA NAFTA
prijevoza tereta
 Tijekom prijevoza kad je tank nakrcan teretom i kada
postoji nadtlak inertnog plina teoretski nije potrebno
nikakvo inertiranje.
 U praksi, sustav inertnog plina treba ponovno aktivirati
ako nadtlak padne ispod 0.02 bara. Razlog smanjenju
nadtlaka ((i g
gubitka inertnog
gpplina)) jje p
propuštanje
p j tanka
na poklopcima ili brtvama sondi odušnika.
 Tijekom plovidbe, ako dođe do daljnjeg pada tlaka,
stvara se prebogata koncentracija ugljikovodika i
uključuje se alarm koji aktivira sustav inertnog plina.
Inertni plin ponovno inertira atmosferu i kada se postigne
nadtlak od 0.06
0 06 bara tank je ponovno inertiran
inertiran.
 Iz navedenih razloga tijekom plovidbe potrebno je
kontrolirati tlak u tankovima tereta.
iskrcaja tereta
 Ako je tank inertiran prilikom iskrcaja tereta ne postoji
opasnost od eksplozije. Zato na početku iskrcaja sustav
inertnog plina mora biti uključen. Plin se u tank uvodi pod
malim
li nadtlakom.
dtl k
 Opasnost od eksplozije tijekom iskrcaja znatno je veća
negog tijekom
j ukrcaja.
j Zato se p prazan p
prostor nastao
tijekom iskrcaja mora popuniti inertnim plinom, pa
ventilatori moraju raditi punim kapacitetom.
 Tijekom iskrcaja stalno treba kontrolirati tlak inertnog
plina u tanku i ako se isti približava negativnoj vrijednosti
treba usporiti iskrcaj da ne bi tank dospio u područje
vakuuma.
vakuuma
 Na sljedećem slajdu prikazane su zone koje bi se
stvorile u tanku tijekom iskrcaja (ako tank nije inertiran).
Zone koncentracije para u neinertiranom tanku
prilikom
ilik iiskrcaja
k j
PREBOGATA KONCENTRACIJA ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
SIROVA NAFTA
PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA ZRAK

PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
PREBOGATA KONCENTRACIJA ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
SIROVA NAFTA
KONTROLA TERETA I UZIMANJE
UZORAKA
 Za tekuće
Z t k ć terete
t t u rasutom t stanju
t j prijevoznik
ij ik
odgovara prema Hague i Hague Visby pravilima
isto kao i za sve ostale vrste tereta
tereta.
 Većina teretnica uključuje klauzulu ‘’shipped in
apparent good order and condition’’
condition . Da li je
moguće to postići kada se ukrcaj obavlja
zatvorenim sustavom cjevovoda?
 Zato je tijekom ukrcaja potrebno uzimati uzorke
tereta i mjeriti njegovu temperaturu i gustoću
gustoću,
kako bi se na iskrcaju izbjegle sve pritužbe
vezane za teret.
KONTROLA
TERETA
KONTROLA KONTROLA
SPECIFIČNE KOLIČINE
GUSTOĆE VODE U TERETU
KONTROLA
TEMPERATURE
KONTROLA TERETA JE POTREBNA KAKO BI SE ŠTO

Š
TOČNIJE MOGLA ODREDITI KOLIČINA TERETA
UKRCANOG NA ILI ISKRCANOG SA BRODA.
ZABILJEŽENE SU ČESTE PRITUŽBE RADI NEDOVOLJNE
KOLIČINE ISPORUČENOG TERETA I ONEČIŠĆENJA
ISTOG DRUGIM TERETOM. TO JE ČESTO
POSLJEDICA NEPRAVILNO PRIPREMLJENIH SKLADIŠTA I
CJEVOVODA, SLABO KONTROLIRANOG UKRCAJA
TERETA KAO I NEDOVOLJNA KONTROLA TERETA
TERETA,
TIJEKOM PRIJEVOZA.
Uzimanje uzoraka – opća pravila
 Vlasnici
Vl i i (broda)
(b d ) ili kl
klubovi
b i mogu iizdati
d ti iinstrukcije
t k ij
zapovjedniku vezano za uzorkovanje tereta.
Takve instrukcije obično sadrže sljedeće
preporuke:
 Uzorke uzimati na manifoldu na početku ukrcaja (first run
sample), odmah nakon pokusnog ukrcaja (test-load) i iz
tankova nakon završetka ukrcaja
 Voditi dnevnik uzorkovanja
 Uzorke uzimati zajedno (krcatelj i član posade)
 Uzorke uzimati prije početka iskrcaja
 Uzorci moraju biti reprezentativni i uzeti u dva seta (za
krcatelja i prijevoznika).
Uzimanje uzoraka tijekom ukrcaja
 Uzeti
U ti ‘’fi
‘’firstt run’’’’ sa manifolda
if ld i iiz ttanka
k po cijenu
ij
zaustavljanja ukrcaja
 U k uzimati
Uzorke i ti zajedno
j d sa predstavnikom
d t ik
krcatelja i podijeliti između dviju strana na kraju
uzorkovanja
 Ako dođe do prekida ukrcaja i zamjene pumpi ili
cjevovoda obvezno uzeti odgovarajuće uzorke iz
tanka prije i nakon zamjene
 Na završetku ukrcaja uzeti reprezentativan
uzorak iz svakog tanka
Uzimanje uzoraka prije iskrcaja
 Uzorke
U k uzimati
i ti zajedno
j d sa predstavnikom
d t ik
primatelja tereta.
 Obično se uzima uzorak sa vrhavrha, iz sredine
sredine,
donjeg dijela i sa dna tanka.
 Uz obvezno mjerene visine tereta (ullage) i
njegove temperature potrebno je odrediti i
količinu vode u teretu. Za određivanje količine
vode obično se koristi ručna sonda s pastom za
otkrivanje vode (water finding paste).
 Ako primatelj utvrdi da teret ne odgovara
specifikaciji, zapovjednik treba odmah zahtijevati
analizu od neovisnog tijela (obično P&I Club).
Procedura uzimanja uzoraka
 Uzorcii se uglavnom
U l stavljaju
t lj j u staklenke
t kl k
(zapremine 0.5 litara) koje se mogu zatvoriti
nepropusnim poklopcem.
 Pri uzorkovanju je važna čistoća opreme
((staklenke, sonde, instrumenti). ) Osoblje
j koje
j
uzorkuje mora imati odgovarajuću zaštitnu
opremu.
 Najosjetljivije je uzimanje uzoraka iz manifolda
manifolda.
Takav uzorak mora se uzeti dok teče nafta kroz
cjevovod.
 Uzorci se moraju uzimati zajedno sa ovlaštenim
predstavnikom krcatelja/primatelja.
Označavanje uzoraka
 Svi uzorci zajedno uzeti moraju biti identično označeni i
podijeljeni u dva seta (jedan set prijevozniku, drugi
krcatelju/primatelju).
 Jedini način za izbjegavanje sporova oko tereta je
nazočnost ovlaštenog člana posade pri uzimanju i
označavanju j uzoraka. Pri označavanju j treba inzistirati da
se isto obavi na brodu.
 Oznake bi trebale sadržavati:
 Opće podatke (datum i vrijeme uzorkovanja,
uzorkovanja naziv tereta
tereta,
odredište, podatke o krcatelju...)
 Podatke o teretu (količina tereta, broj tanka, ullage i temperaturu,
broj teretnice,
teretnice točno mjesto uzorkovanja (manifold
(manifold, cjevovod,
cjevovod first
run, pozicija u tanku....)
 Oznake moraju potpisati ovlašteni član posade i
predstavnik krcatelja/primatelja
Instrumenti za uzorkovanje
 Moraju biti kompatibilni s teretom

 Moraju biti jednostavni za rukovanje i
održavanje
dž j i robusni
b i ((za rad
dubbrodskim
d ki
uvjetima)
 Izvedba ovisi o namjeni instrumenta
Instrumenti za uzorkovanje - izvedbe
 Boca (ili metalna posuda)
za uzorkovanje
pričvršćena je na metalni
nosač.
č
 Na početku uzorkovanja
boca jje zatvorena,, a
zatvarač je vezan
lancem.
 Instrument se spusti na
određenu visinu u tanku i
povuče se lanac.
 N k št
Nakon što se posuda
d
napuni instrument se
izvuče na površinu.
j - izvedbe
 IInstrument
t t je
j opremljen
lj
cilindrom (sampling
tipping dipper) za
uzorkovanje.
 Instrument se spušta na
određenu dubinu u tanku.
 Povlačenjemj lanca
oslobađa se osiguranje
cilindra, cilindar rotira i
punii se naftom.
ft
j - izvedbe
 Instrument je opremljen
posudom (go devil
sampling
li bbottle)
ttl ) kkoja
j u
donjem dijelu ima uteg.
Posuda je otvorena na
vrhu i vezana je lancem.
 Na početku uzorkovanja
odredi se dubina na koju
će se spustiti posuda.
 Posuda brzo tone i kada
se zaustavi na željenoj
visini
i i i se napunii naftom.
ft
j - izvedbe
 Instrument je opremljen
posudom (bottom sampler or
zone sampler) sa ventilom.
Ventilom se upravlja pomoću
lanca.
 Instrument se obično koristi za
uzimanje uzoraka sa dna
tanka.
 Nakon što se spusti na željenu
visinu povlačenjem lanca
otvara se ventil na posudi i
posuda se napuni naftom.
Popuštanjem lanca ventil se
zatvori.
TERETI U POMORSKOM
PROMETU
R
UKAPLJENI PLINOVI
PRIRODNI PLINOVI
(eng Natural gases)
(eng.
NAFTNI PLINOVI
(eng. Petroleum gases)
 Plinovita g
goriva se prevoze
p u ukapljenom
pj m
stanju jer bi inače zauzimala puno više
prostora i nosivost broda ne bi bila
iskorištena.
600 m3
plina Ukapljeno
k l
u
1 3 (LNG)
1m
 Naftni
f p
plinovi se ukapljuju
pj j ipprevoze na tri
načina LPG brodovima:
Pod tlakom
(eng. Fully Pressurised Vessels)
Tlak plina oko 17 bara, Temperatura plina = Temperaturi
okoline
Kombinacijom tlaka i niske temperature
(eng Semipressurized Vessels)
(eng.
Tlak plina oko 8 bara, Temperatura plina od -10 do -50
50°°C
Pod niskom temperaturom
p
(eng. Fully refrigerated vessels)
Tlak plina = atmosferskom, Temperatura plina do -50
50°°C
LPG – eng. Liquefied Petroleum Gases

 Prirodni plinovi se ukapljaju i prevoze
LNG brodovima
Pod niskom temperaturom

do -163
163°°C
LNG – Liquefied Natural Gases

OSNOVNE KARAKTERISTIKE
PRIRODNOG PLINA
 Osnovnii sastojak
O t j k jje metan
t (CH4)
(CH4)- udio
di
metana varira ovisno o izvoru (70% -
Libij do
Libija d 99
99.5%
5% Alj
Aljaska)
k )
 Ostali sastojci
j su etan,, ppropan,
p , butan,,
pentan, dušik i CO2
 Dobiva se kao ‘’nusprodukt’’
nusprodukt na naftnim
poljima (povezani- associated) ili na
plinskim poljima (nepovezani-
dissociated)
PRIRODNI
DN PLIN
L N
 PREDNOSTI  NEDOSTACI
- najčišće fosilno gorivo - Velika udaljenost od
proizvođača do potrošača
- sagorijeva gotovo bez - Nije moguće pokriti sve
ostataka (zanemariva pozicije
i ij potrošača
t š č
količina Sx) plinovodima
- visoka ogrjevna moć - Isključivo pravo država na
izgradnju plinovoda
- znatne rezerve
- Instalacija plinovoda je
- relativno niska cijena teška (skupa) i ovisna o
terenu
- Prekomorski transport
zahtijeva skupe brodove i
p terminale
skupe
- Brodovi potencijalni ciljevi
terorističkih napada
PRIRODNI PLIN
 Prirodni plin u praksi se modificira na dva načina:
· pothlađivanjem
thl đi j i ukapljivanjem
k lji j (LNG)
· stlačivanjem (komprimiranjem) (CNG)
 Prirodni plin postaje jedan od najvažnijih izvora
energije i očekuje se da će mu do 2020. godine
potrošnja porasti za 50%.
 Trenutno se prirodni plin transportira putem plinovoda
Trenutno,se
ili kao ukapljeni prirodni plin (LNG). Transport
prirodnog plina plinovodima je pogodan i ekonomičan
za kopnenu
k namjenu.
j Za
Z podmorski
d ki transport
t t
prirodnog plina plinovodi postaju sve zahtjevniji s
porastom dubine mora i udaljenosti.
 LNG je učinkovit način prijenosa plina na velike
udaljenosti i čini 25% cjelokupnog tansporta plina.
REZERVE PRIRODNOG PLINA
 Svjetske rezerve prirodnog plina iznose ≈173,0 x 10¹²

(BILIJARDI) m3.
m3 (Izvor:
(I : IGU – Terence
T n Th
Thornn 2004).
2004)
 Svjetska godišnja proizvodnja iznosi 2,53 x 10¹² m3/g
REZERVE
E E VE PRIRODNOG
DN G PLINA
L N
 Rezerve prirodnog
R i d plina
li povećavaju
ć j se bbrže
ž nego
svjetska potrošnja
 Postojeće rezerve dostatne su za 70
70-- godišnju
proizvodnju
 Trenutne svjetske
j rezerve:
- Russia 27%
- Iran 15%
- Qatar 15%
- Saudi Arabia 4%
- UAEE 3%
%
- USA 3%
SVJETSKA TRGOVINA PLINOM
( l d m³
(mlrd m³/god)
/ d)
SVJETSKA TRGOVINA PLINOM
 Sjeverna Amerika i Zapadna Europa su najveći

potrošači plina
 Globalna trgovina plinom potiče razvoj i gradnju LNG
brodova i LNG terminala
- u 2003. 176 LNG Carriera; naručeno 112, do 2010.
planirano 330
- 2004.
2004 47 p prijemnih
ij mnih i 22 iizvozna
n tterminala,
min l
projektirano 11 novih terminala
 planirani porast trgovine (do 2010
2010.)) sa 110 na 230
milijuna tona godišnje
RAZMJEŠTAJ LNG TERMINALA
SVOJSTVA LNG-
LNG-a
 LNG težiži 45% težine
ži voded (l(lakši
kši jje od
d vode)
d )
 Lagana, bistra, bezbojna tekućina
 Tekućina
ć bez mirisa
 Nekorozivan je
 Nije eksplozivan u tekućem stanju
 Specifična gustoća oko 0.47 t/m³
 Zapaljiva i reaktivna tekućina
 Lakši je od vode (pluta); u dodiru s vodom proizvodi
snažnu
ž egzotermnu reakcijuk (Rapid
( d Phase
Ph Transition))
 Ne spada u zagađivače morskog okoliša
ZAPALJIVOST I EKSPLOZIVNOST LNG-
LNG-a
 Para LNG-a uglavnom metan (prirodni plin), gori samo u uskom
području
p j od 5 do 15% mješavine
j p
plina p
prema zraku. Ako je
j
koncentracija goriva manja od 5 posto, ne može ž gorjeti zbog
nedostatka goriva. Ako je koncentracija goriva iznad 15 posto, ne
može goriti zbog nedostatka kisika. Da bi LNG gorio, mora biti
pušten mora hlapiti,
pušten, hlapiti pomiješati se sa zrakom u određenom
omjeru i biti izložen zapaljivoj tvari.
 Vjerojatnost pojave eksplozije u slučaju LNG-a je mala. LNG u
tekućem obliku ne može eksplodirati u spremnicima pošto je
spremljen na otprilike (-160 ºC) pri atmosferskom tlaku. Bez
tlaka ili zatočenja oblaka para, ne može doći do eksplozije.
Eksplozija od ispuštenih para LNG-a je moguća samo u slučaju da
se istovremeno pojavi više preduvjeta:
- da su pare u zapaljivom omjeru,
- da su pare u zatvorenom području i
- da
d jje prisutan
i iizvor zapaljenja.
lj j
 Iz navedenog slijedi da se LNG transportira i skladišti sa istom
sigurnošću kao i svako drugo tekuće gorivo.
PRIPREMA LNG-
LNG-a ZA TRANSPORT
 LNG je prirodni plin ohlađen do tekućeg stanja
 Kada se prirodni plin ohladi na temperaturu od -256
ºF
F (-160
( 160 ºC)
C) pri atmosferskom tlaku,
tlaku on se kondenzira
tj. prelazi u tekuću fazu.
 Prije
j ukapljanja
p j j moraju j se iz njega
j g odstraniti
nečistoće
či ć k koje
j bi se moglel smrznuti,i kao
k što
š su voda,
d
CO2, sumpor, i neki teži ugljikovodici.
 Nakon uklanjanja nečistoća (sušenje) provodi se
pothlađivanje u nekoliko stupnjeva (u postrojenju za
ukapljanje na T= -256 ºF (-160 ºC) i pri atmosferskom
tlaku plin prelazi u tekuće stanje.
stanje
 Ukapljanjem prirodnog plina moguć je njegov
transport LNG Carrierom i skladištenje prije ponovnog
uplinjavanja i isporuke tržištu.
tržištu
ODRŽAVANJE LNG U TEKUĆEM STANJU
 LNG se skladišti kao ključajući kriogen - vrlo hladna
tekućina sa točkom ključanja ovisnom o tlaku pri
kojem se skladišti.
 Uskladišteni LNG jje analogan ključanju
j j vode samo
hladniji za 472 ºF
º (260 ººC).
 Temperatura vode koja ključa od 212 ºF (100 ºC) se
ne mijenja ni s povećanjem temperature zbog
hlađenja isparavanjem. Na sličan način LNG će ostati
na p
približno konstantnojj temperaturi
p ako se drži na
konstantnom tlaku. Taj fenomen se naziva
autorefrigeration (samopothlađivanje).
 Dokle god para može napuštati spremnik,
spremnik temperatura
će biti konstantna. Taj otpareni plin se sakuplja i
koristi u p
postrojenju
j j (ili broda ili terminala) ili g
ga se
upušta u plinovod.
Natural Gas
Liquefied Natural Gas (LNG) Compressed Natural Gas (CNG)

C
Cryogenic
i Liquid
Li id P
Pressurized
i d Gas
G
0.25 Bar 100 - 275 Bar
-160ºC 45ºC to -30ºC
0.42 t/m3 0.2 - 0.25 t/m3
Consumer
Prirodni ukapljeni
plin
li - LNG
Fizikalni
k l proces!!
Ukapljivanje
1 P = Patm.
1. P t (1 b
bar))
2. T = - 163 °C
3 V - 600 puta manji
3.
LNG TRANSPORTNI LANAC
 Opskrba LNG-om
LNG om dolazi prvenstveno iz područja Alžira,
Alžira
Trinidada, Nigerije, Indonezije, Qatara, Omana, Malezije, Libije,
Abu Dabija, Bruneja i Australije.
 Prirodni plin se ukapljuje i transportira brodom do tržišta Azije,
Azije
Europe, Sjeverne Amerike, gdje se često koristi kao gorivo za
postrojenja koja proizvode električnu energiju.
 LNG se transportira
p specijalno
p j dizajniranim
j m brodovimam do
postrojenja za otplinjavanje.
 Terminali za prihvat LNG-a sadrže vezove za sidrenje brodova
za iskrcaj LNG-a putem cjevovoda, spremnike LNG-a, isparivače
za povratt LNG-a
LNG iz i ttekuće
k ć faze
f natrag
t u prirodni
i d i plin
li i ostale
t l
elemente za upravljanje postrojenjem.
 Terminali su povezani plinovodom sa plinskim sustavom u koji u
konačnici odlazi LNG pretvoren u plinovito stanje.
stanje
LNG TRANSPORTNI LANAC
 Plinsko polje-
polje- plinovod-
plinovod- postrojenje za ukapljivanje (plinovito stanje)
 Postrojenje
j j za ukapljivanje-
ukapljivanje
pj j -pplinski terminal
terminal-- LPG Carrier-
Carrier- p
prijemni
j
terminal-- postrojenje za uplinjavanje (tekuće stanje)
terminal
 Postrojenje za uplinjavanje-
uplinjavanje- plinovod-
plinovod- potrošači (plinovito stanje)
Prirodni stlačeni plin - CNG
Fizikalni proces!
Stlačivanje
1 P > 200 bar
1. b
2. T = 0 do - 40 °C
3. V - 200 puta manji
CNG TEHNOLOGIJA
 CNG (Compressed Natural Gas) je prirodni plin
stlačen i uskladišten u zavarene boce pod tlakovima >
200 bar-a. CNG je istog sastava kao i plin u
plinovodima prirodnog plina.
 P i d i plin
Prirodni li se prvotno
t prii određenoj
d đ j temperaturi
t t ii
tlaku stlači na više tlakove i hladi na niže
temperature.
p Posebno dizajnirani
j brodovi imaju
j
skladišni
kl d š sistem izrađenđ od d naslaganih
l hhhorizontalnih
l h ili
l
vertikalnih cijevi pomoću kojih transportiraju hladni
stlačeni plin.
p
 Tehnologija se može podijeliti na tri dijela:
stlačivanje, ohlađivanje i transport. Transport
uključuje ukrcaj,
ukrcaj put CNG Carrier
Carrier-ima
ima te iskrcaj.
iskrcaj
 CNG lanac podrazumijeva da nema promjene
agregatnog stanja plina (plin je u cijelom
transportnom lancu u plinovitom stanju).
stanju)
KONSTRUKCIJA CNG BRODOVA
 CNG brodovi planiraju se graditi sa horizontalno (Entersea Transport NNC-NNC- VOTRANS

Concept)
p ) i vertikalno položenim
p cijevima
j (Trans
( Ocean Gas,, Canadian Enterprise,
p , Knutsen
Shipping).
 Koncept vertikalnih cijevi predviđa tlačenje prirodnog plina do 210 bara pri
temperaturi okoline
 VOTRANS konceptom p m predviđeno
p je
j tlačenje
j pplina (niži
( tlakovi od vertikalnog
g
koncepta) i hlađenje do -40°
40°C
 Program je još u fazi ispitivanja
USPOREDBA CNG/LNG
P EDN
PREDNOSTI LNG
NG PREDNOSTI
P EDN CNG
NG
 Veći kapacitet
p  Ekonomičnijij za
brodova za oko 60% transport na manjim
 Niža cijena broda daljinama
j
(160/230 mil. US $)  Niža cijena
 Niži transportni postrojenja na obali
troškovi na velikim  Isplativ transport iz
daljinama (iznad manjih nalazišta plina
3.000 M)
UKAPLJENI NAFTNI PLIN
PLIN-- LPG
 LPG ((Liquified
q Petroleum Gas)) ili ukapljeni
pj naftni p
plin
je smjesa zasićenih ugljikovodika propana i butana
(njegovih izomera), te raznih primjesa, ponajviše
propena,
p p , butena,, etana i etena u različitim
m omjerima.
mj m
 Pri standardnim je uvjetima plinovit i teži od zraka, a
ukapljuje se pri prilično niskim tlakovima (od 1,7 do
7 5 bar)
7,5 bar).
 Proizvodi se iz nafte i naftnih plinova rafinerijskom
preradom ili pri obradi sirovog prirodnog plina.
 Vrlo je prikladan za prijevoz, skladištenje i primjenu;
skladišti se i prevozi u kapljevitom, a koristi u
plinovitom stanju,
p j , najčešće
j se koristi u kućanstvima,,
kao gorivo u sustavima grijanja i pripreme potrošnje
tople vode te za pripremu hrane, čest je i u
gospodarstvu
gospo arst u a za pogon motornih
motorn h vozila
oz a koristi
or st se
s još
od 1920. godine.
UKAPLJENI NAFTNI PLIN
PLIN-- LPG
 Neotrovan je, bez

N b boje
b i mirisa (stoga
( mu se
pri proizvodnji dodaje odorant, za otkrivanje
u slučaju
l č propuštanja
š instalacije),
l ) ima uske,
k alil
niske granice eksplozivnosti, a kako je teži od
zraka,
k iz zatvorenihh prostora sporo otječeč u
atmosferu.
 Prema podrijetlu i svojstvima stvoren je
njegov
j g naziv – ukapljeni
pj naftni plin
p ili u
međunarodnoj komunikaciji, prema engleskom
- Liquified Petroleum Gas (LPG).
SVOJSTVA LPG
 Ugljikovodici
U ljik di i reda
d C3
C3+C4
C4
 Zapaljiv plin
 Granice
G i zapaljivosti
lji i propana u smjesi
j i sa zrakom:
k 2.2%
2 2% -
9.5%
 Granice
Gran c zapa
zapaljivosti
j ost butana
utana u smjesi
smj s sa zrakom
zra om : 1.8%
.8 -
8.4%
 Lakši je od vode; isparava u doticaju s vodom
 Vidljiv oblak para
 Pare zauzimaju približno 250 veći volumen od
volumena u tekućoj fazi
POVIJEST PRIMJENE LPG-
LPG-a
 1802. u ppogon
g pušten
p prvi
p sustav plinske
p javne
j rasvjete.
j
 Ukapljeni plin iz nafte je prvi put proizveden 1870.
godine u Njemačkoj za rasvjetu željezničkih odjeljaka.
 Ukapljeni je naftni plin današnjih svojstava i sastava
proizveden 1904. u Augsburgu termičkom razgradnjom,
tj. zagrijavanjem nafte.
 Z pogon motornih
Za h vozila
l ukapljeni
k l je naftni
f plin
l prvi put
korišten 1920. u SAD.
 Tijekom Drugog svjetskog rata masovno ga koristi
Wehrmacht za pogon borbenih vozila (kao zamjena za
benzin).
 Nakon Drugog svjetskog rata znatno raste proizvodnja i
primjena
 ukapljenog naftnog plina, prije svega u Zapadnoj Europi
NAČINI PROIZVODNJE LPG
LPG--a
 LPG
PG se proizvodi
d iz:
-pprirodnogg sirovog
g plina
p i
- sirove nafte
 Oko 60 % ukupne proizvodnje LPG-a je iz
prerade prirodnog plina, dok se ostatak
proizvodi u rafinerijama sirove nafte.
nafte
 Pri preradi nafte čini oko 4,5 % masenog, a pri
preradi plina oko 4 % volumnog udjela
proizvodnje.
PROIZVODNJA LPG IZ PRIRODNOG PLINA
 Propan i butan sudjeluju u sastavu sirovog prirodnog plina.
Njihov je udio promjenljiv i ovisi od polja do polja pa čak i
od
d bušotine
b š ti d do bbušotine
š ti na iistom
t polju.
lj
 Pri preradi sirovog prirodnog plina izdvajaju se viši
ugljikovodici
ug j koji
j se tijekom
j mp procesa razdvajaju
z j ju te nastaju
ju
etan, propan, n-butan, izo-butan. Iz njihovih struja
miješanjem u odgovarajućem omjeru nastaje ukapljeni
naftni plin.
 Dvije su osnovne skupine postupaka za izdvajanje viših
ugljikovodika:
- postupci
t ib
bez hl
hlađenja
đ j ili uz umjereno
j hl
hlađenje
đ j
(apsorpcija, adsorpcija, kompresija i jednostupanjsko
vanjsko hlađenje)
- kriogeni postupci (uz pothlaivanje)
 Izbor postupka ovisi o ulaznom plinu, njegovom tlaku,
željenom udjelu pojedinih proizvoda
proizvoda, te mogućim uštedama
pri proizvodnji.
PROIZVODNJA LPG IZ SIROVE NAFTE
 Uglikovodici
U lik di i k
koji
ji čine
či ukapljeni
k lj i naftni
ft i plin
li d
dobivaju
bi j se
i pri rafinerijskoj preradi nafte.
 Jedan se njihov dio izdvaja u kolonama za frakcijsku
destilaciju u kojima se proizvode laki benzin, petrolej,
loživo i plinsko ulje, te teški ostaci. Tako proizveden
LNG prilično
ilič je j neprikladan
ikl d za uporabub jjer sadržava
d ž
visok udio sumpora pa se nerijetko dalje prerađuje ili
koristi
r kao g
gorivo
r u samom
m m pr
procesu
u pr
prerade.
r .
 Najviše se sastojaka LPG-a izdvaja pri daljnjim
postupcima prerade: krekiranju, hidriranju i
reformiranju.
f i j
PROIZVODNJA I POTROŠNJA LPG U
SVIJETU
 Udio ukapljenog naftnog plina u svjetskom energetskom gospodarstvu iznosi
oko 2% (ne koristi se u proizvodnji električne energije).
 Proizvodnja i potrošnja u svijetu od početka sedamdesetih do danas se
utrostručila ((70/200 milijuna
j tona))
 Najveći proizvođači su zemlje Sjeverne Amerike (45 %), slijede azijske
(ponajprije Saudijska Arabija i ostale zemlje Perzijskog zaljeva te
Indonezija) s oko 30% i europske zemlje (Velika Britanija i Norveška) (20 %).
 Raspored potrošnje je sličan: na sjevernoameričke zemlje otpada oko 48 %, %
na Aziju oko 30 % a na Europu oko 20 %.
 Međunarodna se trgovina odvija uglavnom pomorskim putem, te u svijetu
postoji
p j tridesetak izvoznih i oko 130 uvoznih terminala za ukapljeni
pj naftni plin.
p
 U najvećem broju zemalja LPG nije tržišni suparnik LNG-u jer se koristi tamo
gdje sustav opskrbe prirodnim plinom još nije, ili uopće neće biti, izgrađen.
 LNG se najviše koristi kao gorivo u sustavima grijanja i pripreme potrošne
tople vode
vode, te za pripremu hrane u kućanstvima
kućanstvima, pogon vozila i u
petrokemijskoj industriji.
LPG
FIZIKALNI PROCES
Ukapljivanje
P= 1.7 do 7.5 bara
T= 15
15°°C
V- 250 do 290 puta
manji
ji
PROIZVODNJA
 Iz prerade sirovog
prirodnog plina
 Iz rafinerijske
prerade sirove
nafte
TRANSPORT
 Pod tlakom (P= 17 bara, T= Temp. okoline)
 Kombinacijom tlaka i niske temperature (P=8 bara, T= -10 do -50°C)
 Pod niskom temperaturom (P(P= P atm.,T=do
T do -50°C)
SVAKA OD NAVEDENIH MOGUĆNOSTI PRIJVOZA ZAHTIJEVA POSEBNU
KONSTRUKCIJU BRODA
GLAVNE OPASNOSTI UKAPLJENIH PLINOVA
 Požar:
 Glavna opasnost kod ukapljenih plinova nije prisutna dok su u
tekućem stanju.
 Gl
Glavna opasnostt ((požar/eksplozija)
ž / k l ij ) pojavljuje
j lj j se kkada
d su u
plinovitom stanju (otpuštanje para)
 Eksplozija:
 Moguća je eksplozija oblaka para LPG
 Do sada nije utvrđena mogućnost eksplozije oblaka para LNG
(nije moguća)
OPASNOSTI ZA MORSKI OKOLIŠ
 Plinovi ne spadaju u zagađivače mora (neotrovni i

nepostojani)
 Opasnosti
p uzrokovane eksplozijom
p j
 smrtnost morskih organizama u području opasnosti podvodne
eksplozije
 Znatno manja opasnost za morski okoliš u slučaju
istjecanja ukapljenog plina nego kod istjecanja sirove
nafte
 Dodir s hladnom tekućinom uzrokuje ozbiljna oštećenja
tkiva živih bića(osobito LNG)
RAZLIKE IZMEĐU PARA LPG I LNG
 LPG
 oblak para je teži od zraka, pare se postupno miješaju sa
zrakom, mješavina para sporo dostiže LFL i UFL
 LNG
 vrlo brzo otpuštanje para lakših od zraka, formiranje i brzo
širenje oblaka para koje brzo dostižu LFL i UFL
Reaktivnost
eakt vnost ukapljenih
ukapljen h plinova
pl nova
Reakcija s vodom
Reakcija tereta
samog sa sobom
Reakcija tereta
sa zrakom
Reakcija
j tereta
sa drugim teretima ili tvarima
Reakcija s vodom
formiranje hidrata
ugljikovodici voda
hid ti
hidrati
K ist li hidrata
Kristali hid t nalikuju
n lik j zdrobljenom
d blj n m lledu
d im
mogu
izazvati začepljenje cjevovoda tereta,
zaribavanje pumpi tereta...
tereta
antifriz
ugljikovodici
gj
hidrati
voda
Antifriz aditivi se dodaju na mjestima gdje dolazi

d ekspanzije
do k ij ttereta
t (mjesta
( j t sniženja
iž j ttemperature)
t )
Antifriz se smije dodavati teretu samo ako je to
dozvoljeno jer za pojedine terete dovoljno je
dozvoljeno,
da u teretu bude 10ppb tvari koja nije teret
((10g
g na 1000 t)) p
pa će se teret smatrati onečišćenim.
Reakcija tereta samog sa sobom
 Najčešći oblik reakcije tereta samog sa
sobom je polimerizacija koja je posljedica
prisutnosti malih količina drugih tereta ili
odgovarajućih metana.
metana
 Proces polimerizacije
 Dolazi do oslobađanja topline što ubrzava
reakciju
 Teretima kod kojih dolazi do polimerizacije
dodaju
j se inhibitori p
prije
j ukrcaja
j ipprijevoza
j
 Inhibitor sprječava reakciju tereta samog sa
sobom
LIQUEFIED GAS – INHIBITOR INFORMATION FORM
p
To be completed before loading
g an inhibited cargo
g
SHIP:______________
PORT AND BERTH: DATE__________
__________
Potvrda koja ___________________ TIME__________
se izdaje
j
brodu koji
1. CORRECT TECHNICAL NAME OF CARGO____________
2. CORRECT TECHNICAL NAME OF INHIBITOR________
3. AMOUNT OF INHIBITOR ADDED__________________
prevozi 4.
5.
DATE ADDED__________________________________
EXPECTED LIFETIME OF INHIBITOR______________
inhibirani 6. ANY TEMPERATURE LIMITATION AFFECTING

INHIBITOR____________________________________
teret
7. ACTION TO BE TAKEN IF VOYAGE EXCEEDS
EFFECTIVE LIFETIOME OF INHIBITOR_____________
IF ABOVE INFORMATION NOT SUPPLIED, CARGO SHOULD

BE REFUSED (IMCO CODES 18.1.2)
FOR SHIP(Signed)_____________
FOR SHORE(Signed)___________
Reakcija tereta sa zrakom
 Neki tereti reagiraju sa zrakom(kisikom),

stvarajući nestabilne spojeve koji mogu
izazvati eksploziju.
 Takvi tereti se prevoze pod inertnim plinom
ili se inhibiraju
Reakcija
j s drugim
g teretima
 Kada se više vrsta tereta prevozi jednim

brodom treba p poznavati međusobne reakcijej
tih tereta.
 Ako teret
tereti mogu reagirati
reag rat međusobno onda ihh
treba krcati odvojenim sustavom cjevovoda i
ventila.
ent a. Također
a ođer poth
pothlađivanje
ađ anje tereta treba
tre a
vršiti odvojenim sustavom.
 Data Sheet – podatci o karakteristikama
tereta koji se prevoze i koje trebaju biti
dostupne zapovjedniku broda.
broda
Reakcije
j s drugim
g materijalima
j
 Data Sheet – karakteristike tereta (popis

materijala koji ne smiju doći u kontakt s
teretom)
 Elementi
El ti sustava
t tereta
t t moraju
j biti takvi
t k i da
d
ne reagiraju s teretom (cjevovodi, ventili,
brtve,
b t ulje
lj za podmazivanje,
d i j mast...)
t )
 Inertni plin mora imati točno propisanu
koncentraciju CO2 ili može reagirati s
teretom.
Učinci niskih temperatura
Krhki lom
Eng. Britle fracture
Propuštanje
Eng.
g Spillage
p g
Pothlađivanje
Eng Cooldown
Eng.
Hladna mjesta
Eng. Cold spots
Formiranje leda
Eng. Ice Formation
Krhki lom
Eng. Britle fracture
 Metali i legure materijali pri niskim temp.

postaju tvrdi
tvrd i manje elastični,
elast čn , mijenja
m jenja im
m
se kristalna struktura, postaju krhki i ne
mogu izdržati
zdržat naprezanja usl
uslijed
jed stat
statičkih,
čk h,
dinamičkih i termičkih opterećenja.
 Materijali koji dolaze izravno u dodir s

hladnim
n m teretom m su
u takve strukture
u u da im
m
elastičnost i unutarnji otpor rastu pri
niskim
m temperaturama
mp m (aluminij,
( m j, specijalne
p j
legure čelika, bakra i nikla...)
Propuštanje
Eng. Spillage
 izrazito opasno
p po
p osobe na brodu kojej rade
s teretom i po materijale koji nisu u sustavu
tereta te nisu otporni na niske temperature.
 kada dođe do propuštanja važno je znati
karakteristike tereta te na osnovu istih
odlučiti što poduzeti
 karakteristike tereta su: ime tereta,
TLV – otrovnost, specifična gustoća tereta
i njegovih para, topivost u vodi,
temperatura zapaljivosti i paljenja tereta.
P hl đ
Pothlađivanje
Eng. Cooldown
 sustav tereta koji se prevozi pothlađen mora

se pothladiti
thl diti prije
ij ukrcaja.
k j
 pothlađivanje se vrši sa dijelom tereta koji
t j na b
ostaje d (k k
brodu(kao t t ) a dij
konstanta), l
dijelom
teretom (sustavom) prilikom ukrcaja istog.
 naglo
l pothlađivanje
thl đi j nije
ij poželjno
ž lj za sustav
t
tereta jer može doći do krhkog loma.
Hladna mjesta
Eng. Cold spots
 nastaju
t j na mjestima
j ti gdje
dj jje iizolacija
l ij ttanka
k u
kojemu se nalazi pothlađeni teret oštećena.
 dolazi
d l id do f
formiranja
i j snijega
ij i lleda
d na
čeličnim površina tkz. hladna mjesta
hl d mjesta
 hladna j t se moraju j iizolirati
li ti . M Mora
se spriječiti daljnje nastajanje snijega i
l d upotrebom
leda, t b vode
d odgovarajuće
d j ć temp.,
t
sustava za grijanje i sl.
Formiranje leda
Eng. Ice Formation
 led se formira zbog vode u sustavu tereta

a uslijed
j niskih temperatura.
p
 formiranjem leda može doći do oštećenja
elemenata sustava tereta (cijevi,
j ventila,
pumpi tereta)
 formiranjej leda u sustavu tereta sprječava
p j
se dodavanjem odgovarajućeg antifriza
Kontrola pritiska u sustavu tereta
 sustav tereta – zatvoreni sustav

 visoki i niski pritisak
 kondenzacija para tereta – smanjenje

pritiska
 isparavanje
i j tereta – povećavanje
ć j
p
pritiska
 sigurnosni ventili
 nagli
li porastt pritiska
iti k u cijevima
ij i naziva
i
se hidraulični udar ( p pressure surge
g )i
može oštetiti sustav tereta, pa se
prilikom rukovanja teretom mora
obratiti pažnja koje ventile
otvarati/zatvarati te kojom brzinom.
brzinom
 u tankovima tereta nastoji se uvijek
postići nadtlak, tlak veći od okolnog
atmosferskog,
f g, kako bi se spriječio
p j
ulazak zraka u tankove i nastajanje
opasnih zapaljivih smjesa.
smjesa
Utjecaj ukapljenih plinova na psihofizičke
osobine
b lljudi
d
 TLV – treshold limit value, najveća dozvoljena

koncentracija opasnog plina u zraku pri kojoj
čovjek može obavljati posao a da mu se
fizičke osobine ne umanjuju(ne
j j ( oštećujej
organizam).
 Ako i dođe do nekih ppromjena
j one su takvog
g
karaktera da se nakon 16 satnog odmora u
potpunosti izgube
 Pored TLV trebaju se uzeti i drugi uvjeti
rada u obzir kao temperatura, vlažnost, težina
rada
d i slično.
lič
 Većina ukapljenih plinova je otrovna za
čovjeka,
č j k zapaljiva,
lji dj
djeluje
l j kkorozivno
i ili
nadražljivo na ljudski organizam, te na njegov
ži č i sustav.
živčani
 S obzirom na način djelovanja na ljudski

organizam
organ zam opasn
opasne ttvari
ar dijelimo
j mo u 4 grup
grupe:
Iritanse ili nadražljivce
Asfiktanse ili zagušljivce
Anestetike
k ili
l opojne plinove
l
Sustavne ili krvne otrove
 Važno je napomenuti da pravilnim
rukovanjem
k j teretnim
t t i sustavom
t tte
nošenjem
j zaštitne obuće i odjeće
j u
velikom se postotku smanjuje mogućnost
nanošenja šteta psihofizičkim osobinama
čovjeka.
 Jedan
J d od d važnih
ž ih čimbenika
či b ik jje
koncentracija kisika u okolini u kojoj
čovjek radi.
Koncentracija kisika u ovisnosti o
nuspojavama
j na č
čovjeku
j k
O2
21%
% 18 – 16%
% 16 – 12%
% 14 – 9%
% 10 – 6%
%
Normalno održavanje Uzrokuje ubrzani puls

životnih funkcija. i ubrzano disanje, Uzrokuje nesvjesticu,
poteškoće u radu mišića,,
p grčeve, a duži
glavobolju i pad nedostatak kisika
koncentracije. uzrokuje zaustavljanje
Minimalna količina
kisika za održavanje srca u roku 6 - 8 min.
životnih funkcija
čovjeka, ovisna o Uzrokuje plavilo lica i usana,
njegovoj psihofizičkoj neosjetljivost na bol i
kondiciji. otupljenost.
Postupci s teretom
DRY DOCK
DRY DOCK
HOLD DRYING
GAS FRREING
INERTING
INERTING
PURGING WARM UP
COOLDOWN BALLAST VOYAGE
LOADING LOADED VOYAGE DISCHARGE

KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA
PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA
Konstrukcijski
K nst k ijski zahtjevi
htj i sadržani
s d ž ni su
s u
International Gas Code, IGC, Vol. III, 1974.
Osnovna pravila:
 Ne dovesti ukapljeni plin u kontakt s
materijalima koji nisu otporni na niske
temperature
 Ne dopustiti
p stvaranje
j eksplozivne
p smjese
j
(ulazak
( l k plina
l u prostor sa zrakom/
k / ulazak
l k
zraka u prostor sa plinom)
 Udaljiti sve zapaljive izvore iz područja gdje
bi plin i zrak mogli doći u kontakt.
VRSTE BRODOVA
 B d i za prijevoz
Brodovi ij
polupothlađenih ukapljenih
plinova
 Brodovi za prijevoz plinova
pod tlakom
 Brodovi za prijevoz
potpuno
p p pothlađenih
p
plinova
 Vrsta plina i način
transporta uvjetuju
konstrukciju broda
(tankova i sustava tereta)
OPREMA ZA PREKRCAJ PLINA
Tornjevi za ukrcaj/iskrcaj (nalaze se na obali; podesive visine; imaju

povratni cjevovod i automatske zaustavljače ukrcaja/iskrcaja)
KONSTRUKCIJA TANKOVA
TANKOVA-- SFERIČNI OBLIK
Sferični spremnik oslonjen je po

ekvatorijalnom
k ij l prstenu na oplatu
l
Unutranja stjenka je od posebnog
legiranog aluminija
Toplinska izolacija je od
poliuretanske pjene, a zaštitna
oplata od aluminija
Toranj služi za smještaj crpke
tereta i kompresora
Promjer do 40 m
Spremnik se puni do cca 3 m od vrha

Kod sferičnog tanka tlak je jednak na svakoj površini
Zbog vrlo male dodirne površine sa strukturom broda transfer topline je minimalan
Za održavanje niske temperature koristi se pumpa tereta koja usisava teret i šalje ga na
mlaznice. Raspršeni teret se pothlađuje.
Na povratnom putovanju niska temperatura se održava ostavljenom količinom tereta (heel).
KONSTRUKCIJA TANKOVA
TANKOVA-- MEMBRANSKI
SUSTAVI
Sastoje se od dviju membrana i
dva izolacijska područja
Prva membrana je od invara (Ni)
ili inoxa (Cr, Ni) i u dodiru je s
teretom
teret m
Druga membrana (od istih
materijala) služi za zadržavanje
eventualno iscurenog tereta
Prvo izolacijsko područje
smješteno je između membrana
Drugo izolacijsko
zolac jsko područje
smješteno je između druge
membrane i dvostruke oplate
Izolacijska područja izrađena su
od drvenih ploča (javor, balsa)
ispunjenih ekspandiranom pjenom,
staklenom vunom i tkaninom
(izolatori)
TERETI KOJI SE PREVOZE U
RASHLAĐENOM I SMRZNUTOM
STANJU
 Terete koji se hlade kako bi zadržali
svoja kvalitativna svojstva, obzirom na
temperaturu hlađenja dijelimo u dvije
skupine:
D b k smrznuti
Duboko ti tereti
t ti (FROZEN)
TEMPERATURA DO - 40
40°°
Hlađeni tereti (CHILLED)

TEMPERATURA OD -2 DO + 12
12°°C
VOĆE POVRĆE
MLIJEČNI PROIZVODI
I JAJA
MESO RIBA
AGRUMI
NARANČE, LIMUNI, MANDARINE...
V
O
JEZGRIČAVO (KOŠTUNJAVO) VOĆE
GROŽĐE JABUKE,
GROŽĐE, JABUKE KRUŠKE...
KRUŠKE
Ć
E
TROPSKO VOĆE
ANANAS, KIVI, BANANE...
AGRUMI – priprema za prijevoz
 nakon branja skladište se u prostorije za

dozrijevanje
 Bojanje nedozrelih plodova
 Uklanjanje nečistoća i mikroorganizama
 Tretiranje voskom
 Slaganje prema veličini, boji i stupnju dozrelosti
 označavanje, vaganje i pakiranje proizvoda
 Skladištenje u hladnjačama do ukrcaja na brod
AGRUMI – uvjeti prijevoza
IME
LIMUN GRAPEFRUIT NARANČA
OSOBINE
S.F.
F 2,39 2,39 2,50
m3/t 2,65 2,65 2,68
Prikladna
P ikl dn 85 – 90%
85% 85 – 90%
RH
Preporučena
temperatura + 4 do + 11°C + 10 °C + 0 do + 7°C
skladištenja AKO SE PREVOZE U ISTOM SKLADIŠTU 6,5 DO 8°C
Dozvoljeni
D l
0,5% 0,5% 0,5%
CO2
Temp. iznad 15 °C
Temp C Plava i Plava i
Osjetljivost
Zelena plijesan zelena plijesan zelena plijesan
AGRUMI – osjetljivost tijekom
prijevoza
 Strani mirisi
 Mehanička oštećenja
 Neadekvatni uvjeti prijevoza
 Skladišna plijesan
Skladišna plijesan (trulež)
• zelena i plava plijesan
• gljivične spore koje prodiru kroz koru
•Umatanje u impregnirani papir ili tretman
fungicidima
KOŠTUNJAVO VOĆE
IME
JABUKA BRESKVE KRUŠKE
OSOBINE
S.F. 2,10 2,05

3,78
m3/t 3,21 2,95
Prikladna
~ 90% 90% 90 – 95%
RH
Preporučena
temperatura - 0,5 do + 4,6°C - 0,5 do 0 °C - 1,5 do – 0,5°C
skladištenja
Dozvoljeni
0,5% - 2,0% 2,0% 0,5% - 2,0%
CO2
Različite vrste
Osjetljivost Temperatura Temperatura
Skupa(CO2 i etilen)
JABUKE I KRUŠKE– opće
značajke
 uspijevaju u umjerenom pojasu

 Veliki broj vrsta
 Nakon branjaj voće očistiti i neoštećeno slagati
g u
kutije (kruške se obično umataju u papir)
 Proizvode velike količine etilena
 ne slagati različite vrste voća (niti različitog stupnja
dozrelosti u isto skladište
TROPSKO VOĆE
IME ANANAS I
KIVI AVOKADO
OSOBINE PAPAJA
S.F. NA PALETI 2,38 1,53

1016 X 889 X 2000mm
m3/t 870 kg (N.Z.)
(N Z ) 2,5
,5 2,09
, 9
Prikladna
90 - 95% 85 - 90% 85 – 90%
RH
Preporučena
temperatura 0°C + 7 do + 13 °C + 7 do + 13 °C
skl dišt j
skladištenja
Dozvoljeni
0,5% 0,5% 2,0%
CO2
Temperatura Temperatura, Mehanička
Osjetljivost
Etilen CO2, Etilen Oštećenja, Temp.
KIVI
 Bere se u nedozrelom stanju

j
 Pakiraju se samo potpuno zdravi plodovi
 Vrlo osjetljiv na mehanička oštećenja
(spriječiti međusobni dodir voća)
 Osjetljiv
Osj tlji na dj
djelovanje
l j etilena
til
ANANAS
 Nakon branja peteljku premazati fungicidalnim
premazom
 Plodove umotati u papir i međusobno odvojiti
Tropsko voće - BANANA
 Krcaju se nedozrele odmah nakon branja

 U kartonskim kutijama ili u grozdovima,
grozdovima faktor
slaganja 3,63 do 3,90 ili 3,62 do 4,18
 Posebnim brodovima tzv. Banana ship - bananjerama
 Temperatura skladišta tijekom prijevoza mora biti
1 ° ( 12,5°C
12°C 1 ° )
 Ovi brodovi osim uređaja za hlađenje moraju imati i
uređaje
đ j za grijanje
ij j
 Banane su osjetljive na pothlađivanje, mehanička
oštećenja a posebnu stavku čini dozrijevanje
oštećenja, dozrijevanje.
Tropsko voće – BANANA
dozrijevanje
z j j
 Idealna temperatura između banana je 13,6 13 6

do 15,6°C.
 Kada
K d počne
č žutiti
ž i i dolazi
d l id do iispuštanja
š j plina
li
etilena koji uzrokuje dozrijevanje banana.
K i ič k
Kritična koncentracija
ij jje 0,8
0 8 PPM ddokk jje
uobičajena do 0,5 PPM. Koncentracija etilena
smanjuje
j j se ubacivanjem
b i j svježeg
j ž zraka k u
skladište.
p
pothlađivanje
j
 Šteta nastaje smanjenjem temperature

tijekom
k prijevoza ispod
d dozvoljene
d l za 0,2 do
d
0,3°C ( ispod 11°C)
 Umjesto svijetlo zelene, kora banane postaje
tamno sivkaste bojej
 Brodsko skladište se pothlađuje prije krcanja
banana na 4,5 do 77°CC
mehanička oštećenja ambalaže
 Štete na kartonskim kutijam mogu nastati pri

hlađenju usljed velikog postotka vlage
 Tijekom
Tij k ukrcaja
k j treba
b provoditi
di i vizualnu
i l
kontrolu ambalaže i temperature u ambalaži
i
izmeđuđ banana.
b U slučaju
l č j bil
bilo k
kakvog
k
oštećenja ili visoke ili preniske temperature
i
izmeđuđ banana
b takav
k teret treba b staviti
i i sa
strane i ne krcati na brod.
kontrola svježine i temperature
 Svježina banane kontrolira se:

1. Vizualno promatrajući peteljku gdje je banana
otkinuta sa grane.
grane Ako je peteljka pljesniva i crna to
je znak da je voće staro, a ako je žuta i svježeg
izgleda
g onda je
j to znak da jje voće svježije
j j
2. Banana se presiječe nožem i ako dođe do curenja
lateksa, voće je svježe.
3 Temperatura
3. T u ambalaži
b l ži u kojoj
k j j se nalaze
l banane
b ne
bi smjela biti veća od 32°C, odnosno ne bi smjelo
proći više od 36 sati između branja i ukrcaja
4. Kontrolom temperature unutar voća. Veća
temperatura za 1° do 2 °od okolne znači vremenski
d ži period
duži i d nakon
k b branja.
j
PRIJEVOZ VOĆA I POVRĆA U
KONTROLIRANOJ/MODIFICIRANOJ
ATMOSFERI
Krumpir
P
O Mrkva
V
R Salata
Ć
Rajčica
E
Luk
Krumpir
 Prevozi se u vrećama(f.s. 1,53 – 1,81), u

paketima(f.s.
k ti (f 11,6262 – 1,90)
1 90) ili rasutt (s.f.
( f 1,53
1 53 –
1,67)
 Osjetljiv na temperaturu, svjetlost i vlagu
 Mokar se ne smije j krcati na brod
 Prevozi se na temperaturi ispod 15,5°15,5°C,
ovisno o vrsti (5
(5°°C konzumni krumpir,
krumpir 8° 8° do 99°°
sjemenski krumpir)
OŠTEĆENJE OD DJELOVANJA
SVJETLOSTI
~ 1250 kg
Vreće krumpira (25kg) u hlađenom skladištu
Kutije i paketi krumpira f.s. 1,62 – 1,90 m3/t
Mrkva
 Prevozi se u vrećama i paketima

p
 Osjetljiva na temperaturu i vlagu
 Prevozi se na temperaturi od 00°°C,
C s
kontroliranom relativnom vlažnošću od 95%
 osjetljiva
j tlji jje na etilen
til pa se ne smije
ij prevoziti
iti
u istom skladištu s teretima koji ga proizvode
 tamni podljevi i oštećena mjesta posljedica su
niskih temperatura i razvoja plijesni
 za dugotrajno skladištenje mrkvi treba biti
odrezan zeleni dio stabljike
j
Salata
 Prevozi se vakumirana u pothlađenim

paketima
k ti
 Osjetljiva na nisku temperaturu (temp.
zaleđivanja -0,5
0,5°°C) i vlagu
 Prevozi se na temperaturi
p od 0°
0°C do +1°
+1°C,, s
kontroliranom relativnom vlažnošću od 95% do
98%
 Dopuštena količina CO2 u skladištu od 0,5% do
1%
Luk
 Prevozi se u vrećama (f (f.s. 2,6
, – 3,8;
, ; 40 vreća =
1000kg) i kutijama (f.s. 2,23 – 2,29), dobro osušen
 Osjetljiv
j j na temperaturu
p i vlagu,
g ppotrebna dobra
ventilacija
 Prevozi se na temperaturi od 0° 0°C do +8
+8°°C, s
k
kontroliranom
t li relativnom
l ti vlažnošću
l ž šć d do 70%
 Veći postotak vlage uzrokuje klijanje luka
 Napada
N d ga smeđađ plijesan
lij (nedovoljno
( d lj osušene
š
lukovice)
 Zbog intenzivnog mirisa nije ga dobro slagati s
teretom koji apsorbira mirise jer ga može oštetiti
 Dopuštena količina CO2 u skladištu 2%
Rajčica
 Prevozi
P i se u kutijama
k tij (f
(f.s. 11,95
95 – 2,09)
2 09)
 Osjetljiva na temperaturu i vlagu
 Prevozi se na temperaturi od 10 10°°C do 12,5
12,5°°C, s
kontroliranom relativnom vlažnošću oko 90%
 Manji postotak vlage uzrokuje sušenje iste
j
 Tijekom p
prijevoza
j temperatura
p u nijednom
j
trenutku ne smije pasti ispod +1 +1°°C
p
 Dopuštena količina CO2 u skladištu 0,5%
 Ružičasta rajčica može se prevoziti i na
kontroliranojj temperaturi
p od +7+7°°C, dok se
nezrela rajčica prevozi na +13°
+13°C
MASLAC
MLIJEČNI
PROIZVODI
SIREVI
JAJA
Maslac
 Prevozi
P se u kutijama
k (f.s.
(f 1,45
1 4 - 1,50),
1 0) u
bačvicama (f.s. 1,67 – 1,78), konzervama (f.s.
1 95 – 2,09)
1,95 2 09) i kartonskim
k k kutijama
k (f.s.
(f 1,34
1 4–
1,39)
 Maslac je izrazito osjetljiv na mirise, pa se
ne smije
j slagati
g u isto skladište sa ribom,
sirom, jabukama, peradi, zečetinom, limunom i
sl.
 Najčešća oštećenja su usljed nepravilnog
rukovanja(upotrebom neodgovarajuć
neodgovarajućih h braga i
kuka) prilikom ukr./iskr. tereta
Maslac
 Dugo skladištenje nepovoljno utječe na okus

maslaca
l
 Promjena boje maslaca može biti uzrokovana
dehidracijom, oksidacijom, infekcijom plijesni i
bakterija
 Prevozi se na temperaturi od -1°C do +5°+5°C ovisno
o vrsti maslaca i zemlji
j izvoza,, s kontroliranom
vlažnošću oko 70% do 75%
 Može se prevoziti i smrznut (temp.
(temp niža od -16 °C)
Sirevi
 Prevoze se u sanducima(f.s.
( 1,48
, – 1,62),
, ),
kartonskim kutijama (f.s. 1,00 – 1,34) i kutijama
((f.s. 1,20
, – 1,25)
, )
 Osjetljivi na temperaturu, vlagu i mirise
 Prevoze se na temperaturi ovisno o vrsti i o
zahtjevima vlasnika tereta
 Postoji
P st ji oko
k 600 – 700 vrsta
st različitih
ličitih si
sireva
 Tijekom skladištenja i prijevoza ne smije se
prekidati
kd proces ddozrijevanja
Jaja
 Prevoze se u sanducima ((f.s. 2,65

, – 4,46)
, )i
kutijama (f.s. 2,93 – 3,48)
 Osjetljiva su na temperaturu,
temperaturu vlagu,
vlagu mirise te
su jako osjetljiva na lom
 Prevoze se na temperaturi od -0,50 5°
5°C do
+0,5°°C i relativnoj vlažnosti od 75% do 80%
+0,5
 Prije
P ij ukrcaja
k j ppothlađuju
thl đ j sse na
n +5°
+5
5
5°°C
 Visoka vlaga uzrokuje razvoj plijesni, dok
premalol vlage
l uzrokuje
k kvarenje
k jaja
RIBA
Tereti u
smrznutom
stanju
MESO
Smrznuta riba (eng
(eng. Frozen fish)
 28 000 000 ljudi službeno uključeno u riblju

i d t ij
industriju
 godišnje se ulovi oko 100 000 000 t ribe od
k jih oko
kojih k 25% završi ši u prijevozu
ij kao
k smrznutiti
riblji proizvod (UN – Food and Agricultural
Organization)
 smrznuta riba i riblji proizvodi prevoze se u
kutijama različitih veličina
veličina, u rasutom stanju
stanju.
a sve veći broj i u kontejnerima.
Proizvodi od smrznute ribe
(eng. Frozen fish products)
 Whole
Wh l gutted d or d
dressed
d fish
fi h iindividually
di id ll f frozen
Riba pojedinačno zamrznuta očišćenih crijeva, s ili
b repa i peraja
bez j
 Whole
Wh l gutted d or dressed
d d fish
fi h in
i bl
blocks
k
Riba zamrznuta u blokovima očišćenih crijeva, s ili
b repa i peraja
bez j
 Riba male do srednje veličine, zamrznuta u blokovima
debljine do 10cm
10cm, težine 25 do 50kg.
50kg
 Blokovi su umotani u plastiku i zapakirani u kartonske
kutije
 Fillets of fish individually frozen

Riblji fileti pojedinačno zamrznuti, omotani plastikom
i zapakirani u kartonske kutije
 Fillets
Fill of
f fi
fish
h frozen
f in
i bl
blocks
k
Riblji fileti zamrznuti u blokovima, omotani plastikom
i zapakirani
ki iukkartonske
t sk k kutije
tij
 Cephalopods
C h l d frozen
f iin blocks
bl k
Lignje, sipe i hobotnice zamrznute u blokovima(10 do
25k ) omotane
25kg), t plastikom
l stik i zapakirane
ki uk
kartonske
t sk
kutije
 Crustacean
C shellfish,
h llfi h ffrozen iin bl
blocks
k
Jastozi, rakovi, škampi zamrznuti u blokovima
 Blokovi zamrznutih korepnjaka do 1kg težine
ž
 Blokovi su zapakirani u kartonske kutije, omotani
plastikom
l tik
 Crustacean shellfish, individually frozen

Jastozi, rakovi, škampi zamrznuti pojedinačno
 Veći primjerci spomenutih korepnjaka omotani i
zapakirani u kartonske kutije
 Faktori slaganja i temperature prijevoza
smrznutih
ih ribljih
ibljih proizvoda:
i d
Temperatura
Teret f.s. (m3/t)
prijevoza
p j
Usoljena riba 2,27 – 2,69 - 18°
18°C do - 25°
25°C
Riba u komadu 2,27 – 2,69 - 18°

18°C do - 25°
25°C
Riblji fileti
fil ti 1 98 – 2,27
1,98 2 27 - 18
18°°C do
d - 25
25°°C
Hobotnice/lignje
/ g j 1,98
,9 – 2,29
, 9 - 18°
18°C do - 25°
25°C
Jastozi/škampi 1,70 – 1,98 - 18°

18°C do - 25°
25°C
Duško Vranić, Tereti u pomorskom prometu, 2000.

Meso
 Meso se prevozi hlađeno ili smrznuto

 Tijekom ukrcaja bitno je kontrolirati da temperatura
u skladištu bitno ne naraste,, a po
p završetku istoga
g
bitno je što prije postići
ć temperaturu prijevoza
tereta
 Meso je osjetljivo na mirise i na povećanje
temperature
 Preporuča se kontrolirana relativna vlažnost oko 90%
ovisno o vrsti mesa i zahtjevima vlasnika tereta
 Pretjerana ventilacija nije dobra jer može doći do
sušenja
j mesa a s time i do g
gubitka njegove
j g kvalitete
 karakteristika ukrcaja / iskrcaja = brzina
 Faktori slaganja i temperature prijevoza
smrznutih
ih mesnih
ih proizvoda:
i d
Temperatura
Teret f.s. (m3/t)
prijevoza
p j
Hlađeno meso 2,83 – 4,25 - 1,5°
1,5°C do - 2°C
Svinjetina bez kostiju 1,70 – 2,27 - 18°

18°C do - 25°
25°C
G
Govedina
di b bez k
kostiju
stij 1 70 – 2,27
1,70 2 27 - 18
18°°C do
d - 25
25°°C
Svinjske
j p
polovice 2,25
, – 2,83
, - 15°
15°C do - 20°
20°C
Ovčetina 3,40 – 3,68 - 18°

18°C do - 23°
23°C
Duško Vranić, Tereti u pomorskom prometu, 2000.

ŽITARICE
SADRŽAJ
 UVOD
 OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKOG TERETA
 PŠENICA
 KUKURUZ
 JEČAM
 OSTALE ŽITARICE
 RIŽA
 ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA
 UTJECAJ ŽITARICA U RASUTOM STANJU NA STABILITET BRODA
 ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE ŽITO U RASUTOM
STANJU
 ZAHTJEVI ZA STABILITET PRI PRIJEVOZU ŽITA U RASUTOM
STANJU
 PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI
ZA PRIJEVOZ ŽITA)
 UKRCAJ I PRIJEVOZ ŽITA I ŠTETE NA TERETU
 FUMIGACIJA
UVOD
 Pojam žitarica:
 žitarice su pšenica, kukuruz, zob, raž, ječam, riža, grahorice,
sjemenje,
j j kkao i njihove
jih prerađevine,
đ i kkoje
j se ponašaju
š j na sličan
lič način
či
kao i žitarice u prirodnom obliku ( International Code for the Safe
Carriage of Grain in Bulk, 1991. – International Grain Code, A 2.2)
 Porijeklo
 potječu iz Azije, dok kukuruz potječe iz Srednje i Južne Amerike
 Najvažniji
j j sastojci
j
 škrob (54- 75%), bjelančevine (7- 15%), voda (cca. 14%)....
 Najčešće:
 riža pšenica
riža, pšenica, kukuruz i ostale
 Prevoze se brodovima specijaliziranim za prijevoz žita u
rasutom stanju, ali i drugim brodovima koji moraju
udovoljavati
d lj ti zahtjevima
htj i za stabilitet
t bilit t prii prijevozu
ij žit
žita
 Za teret žita krcatelj mora osigurati podatke o teretu: faktor
slaganja,
g j , kut rasipanja,
p j ,p postotak vlageg i slično.
OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG
TERETA
 Krcaju se rasute
rasute, u bulk kontejnerima ili u vrećama
 Žitaricama u rasutom stanju treba posvetiti posebnu
pozornost (presipavanje i slijeganje)
 Vl ž i nezrelo
Vlažno l žit
žito llako
k se griju
ij i prii ttom ttrunu
 Porast vlage dovodi do povećanja obujma žitarica
(opterećenje strukture broda)
 Ako se u isto skladište krcaju različite žitarice potrebno je
separirati teret po partijama (platnom ili daskama)
 F kt slaganja
Faktor l j i specifična
ifič težina
t ži ovise i o sezoni, i
porijeklu i vrsti žitarice
 Teret u vrećama zauzima 10- 12% više p prostora nego
g u
rasutom stanju
 Uslijed valjanja broda i vibracija tijekom plovidbe dolazi
do slijeganja tereta (volumen žita se smanji za 5 do 6%-
razina tereta opada za 30 i više cm)
OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO
BRODSKG TERETA
 O postotku
t tk vlage
l ovise
i procesii u žitu
žit (klijanje,
(klij j
proizvodnja topline)
 Žito koje sadrži manje od 12% vlage pogodno je
za prijevoz (dugotrajno, ne zahtijeva posebnu
ventilaciju
j i sl.))
 Ukrcaj rasutog žita je automatiziran (elevatorima
iz silosa), a može se krcati grabilicama
 Tijekom ukrcaja osoblje mora nositi maske za
zaštitu od prašine
 Prije ukrcaja potrebno je proučiti pravila luke
ukrcaja i pravila zemlje u koju se žito uvozi
OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO
BRODSKG TERETA
 Rasute žitarice – presipavanje i slijeganje

 Samozagrijavanje tereta – truljenje
 Vlaženje tereta – bubrenje (povećanje

volumena)
l )
 S
Sklonost
o ost te
tereta
eta o
onečišćenju
eč šće ju insektima
se t a
 Klijanje tereta
PRESIPAVANJE TERETA
 Rasute žitarice spadaju u skupinu sipkih tereta

 Sipki teret pri ukrcaju zauzima oblik skladišta u koje se
krca, ali za razliku od tekućina neće zauzeti horizontalan
položaj samo pod djelovanjem sile teže, već je potrebna
veća sila (mehanička)
 Sipki tereti zauzimaju prema horizontalnoj ravnini
stanoviti kut koji se zove nasipni kut (prikloni kut, kut
prirodnoga pokosa- Angle of Repose)
 N i i kkutt jje najveći
Nasipni j ći kkutt koji
k ji površina
ši sipkog
i k ttereta
t
može zauzeti prema horizontali (osnovici)
 Sipki je onaj teret kojemu je nasipni kut jednak ili manji
od 35° prema osnovici
 Kod takvog tereta površinski dio se lako presipa, što
može ugroziti sigurnost broda
Presipavanje – nasipni kut
 Nasipni kut je najveći kut
koji površina sipkog
tereta može zauzeti
prema horizontali
h i t li
(osnovici)
 Sipki
p jje onajj teret
kojemu je nasipni kut
jednak ili manji od 35°
prema
p e a ososnovici
o c
 Kod takvog tereta
površinski dio se lako
presipa što može
presipa,
ugroziti sigurnost broda
Presipavanje – nasipni kut
VRSTA NASIPNI KUT

ŽITARICA
Donja Gornja Prosječna
granica granica vrijednost
pšenica 23° 29° 25°
kukuruz 20° 29° 26°
ječam 23°
zob 26° 30° 28°
raž 21°
21 30°
30 26°
26
SLIJEGANJE TERETA
 Trešnjom i vibracijama smanjuje se zračni

prostor između čestica sipkog teretatereta, pri
čemu se smanjuje volumen
 Smanjenje
S j j volumena
l jje veće
ć što
št je
j veća
ć
razlika između čestica (veličina i oblik)
sipkog tereta
 Smanjenje volumena stvara slobodni
prostor u skladištu, pa se sipki teret može
presipati
i ti i titime ugroziti
iti sigurnost
i tbbroda
d
SAMOZAGRIJAVANJE TERETA
 Nastaje
N j kkao posljedica
lj di djdjelovanja
l j enzima
i i
g u žitaricama
vlage
 Enzimi dovode do ubrzanog sazrijevanja
 Ova
O reakcija
k ij popraćena
ć jje iizlučivanjem
l či j
vlage i porastom temperature
 Posljedica je oksidacija ugljikohidrata
 Oksidacijom nastaju CO2 i H2O uz

oslobađanje topline
PROCESI U ŽITU
Ovise o p
postotku HIGROSKOPSKE VLAGE
(izražava se u postotku težine tereta)
Higroskopska
Posljedica
vlaga (%)
više od 25% Klijanje
Isijavanje
j j topline,
p vodene p
pare i
17%
ugljičnog dioksida
Nema ih, pogodno za prijevoz i
manje
j od
d 13%
dugo skladištenje
OSJETLJIVOST NA MIRISE
 Žitarice imaju blag
blag, ugodan miris
 Vrlo su osjetljive na apsorpciju stranih mirisa kroz
propusnu
p p ljusku
j zrna.
 Žitarice snažno apsorbiraju mirise plinova i aromatičnih
tvari (SO2), fenola, kerozina, benzina i sl.
 Žitarice onečišćene mirisima imaju vrlo malu tržišnu
vrijednost. Iz tog razloga iz skladišta moraju biti potpuno
odstranjeni mirisi, tj., nakon čišćenja mora se provesti
deodorizacija skladišta
skladišta.
 Nakon prijevoza ugljena, ruda ili cementa skladišta se
morajuj očistiti, dezinficirati, deodorizirati i ventilirati. Prije
j
ukrcaja žitarica neovisni inspektor mora pregledati
skladišta i izdati certifikat o spremnosti.
ZAGAĐENJE (PREPLAVLJIVANJE) ŽITARICA
ŠTETOČINAMA I RAZVOJ BOLESTI
 Ž
Žitarice su izložene:
 Bolestima (žitna kuga) koje ubrzavaju procese disanja
i metaboličku aktivnost. Pogoduju razvoju vlage i
povećanju temperature. Rezultat je razvoj plijesni i
bakterija.
bakterija
 Preplavljivanju insektima
 Riziku od pojave glodavaca (štakori
(štakori, miševi) koji
mogu biti izvori i prijenosnici zaraznih bolesti, te
kontaminacije tereta.
 Ove pojave sprječavaju se fumigacijom tereta.
PŠENICA- OPĆE ZNAČAJKE
 Zauzima najvažnije mjesto u svjetskoj trgovini žitaricama

 Vrste:
 Jara (engl.
( Spring
S Wheat)) - vegetacijsko razdoblje 16- 20 tjedana,
 Ozima (engl. Winter wheat) - vegetacijsko razdoblje 37 tjedana.
 Ozimom pšenicom zasijano je 75 – 80% ukupnih površina
 Sije se u svim područjima gdje to dopuštaju prilike
 Karakteristike:
 otporna na niske temperature (do -14°C)
 podnosi snijeg,
j g neotporna na suhi led
 najrasprostranjenija između 30° i 55° N i 20° i 40° S
 žetva traje tijekom cijele godine (ovisno o području u kojemu se sije)
 Siječanj – Australija, New Zealand, Argentina
 Veljača – Indija,
Indija Argentina
 Ožujak – Urugvaj
 Travanj – Egipat, Meksiko, Iran
 Svibanj – N Afrika, E Azija, Texas
 Lipanj - S Europa, južni i srednji dijelovi SAD, Kina, Japan
 Srpanj - N dijelovi SAD, jug Kanade, srednja Europa,
 Kolovoz – srednja Europa, UK, Norveška, Rusija, N Japan, Kanada
 Rujan – Škotska, Skandinavija, N Rusija
 Listopad - Skandinavija, N Rusija
 Studeni – S Afrika i Peru
 Prosinac – Etiopija i Somalija
SVJETSKO TRŽIŠTE PŠENICE
 Pšenicom
Pš i se ttrguje
j jjoš
š oddd davnihih vremena (A (Antička
tičk GGrčka,
čk RiRimskok
carstvo)
 U Srednjem vijeku malo se trguje pšenicom
 U XIX
XIX. st.
t Glavni
Gl i svjetski
j t ki iizvoznik ik jje R
Rusija
ij a uvoznici
i i zemlje
lj W
Europe
 Prije I. sv. rata pojavljuju se veliki izvoznici SAD, Argentina i Kanada
 Gl
Glavna svjetska
j t k robnab b burza u ChiChicagu
 Najveći svjetski proizvođači su Kina, Indija, SAD, Rusija, Francuska,
Kanada, Australija i Njemačka (UN, FAO, 2005.)
 N kkraju
Na j XX
XX. stoljeća
t lj ć glavni
l i iizvoznicii i su SAD
SAD, KKanada,
d A Australija,
t lij
Francuska i Argentina, a najveći uvoznici Japan, Kina, Indija, Egipat
i Brazil
 Najvažnija svjetska proizvodna područja:
 SAD (Wheat Belt) i Kanada
 Rusija (područje od E Karpata do Bajkalskog jezera) i Ukrajina
UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE
 Pšenica se u pravilu krca rasuta (rijetko u

vrećama, kada dolazi na vrh rasutog tereta –
osiguranje protiv presipavanja)
 Može se prevoziti rasuta u bulk kontejnerima
j ili u
standardnim kontejnerima (u vrećama)
 Kod prijevoza dvije ili više vrsta žitarica teže
(pšenica, raž, ječam…) se krcaju u donje
dijelove skladišta a lakše (zob…) u gornje
dijelove skladišta
 Temperatura prijevoza:
 Optimalna temperatura prijevoza do 20°C
 Pri temperaturama od 20 do 30°C dolazi do razvoja plijesni
 Pri temperaturama većim od 25°C ubrzavaju se metabolički
procesi što dovodi do povećane proizvodnje CO2 i
samozagrijavanja
 Vlažnost zraka/pšenice
 Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70%
 Klasifikacija pšenice prema sadržaju vlage:
 Do 15% - suha (Dry for Shipment)
 15 do 16% - srednje suha
 16 d
do 17% - vlažna
l ž
 17 do 18% - mokra
 Pšenica spada u skupinu higroskopičnih tereta, zato treba voditi
računa o sadržaju vlage u teretu i vlage u zraku (skladište)
( )
 Procesi u pšenici ovisno o %-tku sadržaja vlage
 Do 13% - minimalna sklonost ‘’disanju’’
disanju tereta i samozagrijavanju
 Oko 14% - povećanje inteniziteta disanja
 Više od 15% - razvoj plijesni, fermentacija, zgrudnjavanje,
samozagrijavanje i rizik od klijavosti
 16 do 17% - brza proizvodnja vlažne atmosfere,
samozagrijavanje znojenje u području graničnih slojeva tereta
samozagrijavanje,
 Više od 17% - bubrenje praćeno fermentacijom, pljesnivosti,
truljenjem i samozagrijavanjem
 Pšenica koja ima sadržaj vlage do 15% prihvatljiva je za
prijevoz. Svi gore navedeni procesi ovise o temperaturi
okoline.
k li Niž
Niže ttemperature
t usporavajuj tte procese. Z
Zato
t je
j
pri prijevozu u hladnijim područjima (N Atlantik, N
Europa Baltik) prihvatljiv sadržaj vlage do 15%
Europa, 15%.
UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE - VENTILIRANJE
 Ventiliranje tijekom prijevoza ovisi o sadržaju vlage pšenice
 Pšenica sa manje od 14% vlage ne zahtijeva ventiliranje ako je relativna vlažnost
zraka manja j od 70%.
 Ako je postotak vlage oko 15% preporuča se površinska ventilacija zbog
odvođenja CO2, topline i vlage
 Pšenica koja nije suha za transport ima tendenciju samozagrijavanja i prijenosa
topline kroz teret
teret. Vodena para se premješta iz središta tereta prema površini
površini.
Ako se u isto vrijeme ventilacijom dovodi suh i hladan zrak na površini tereta se
stvara suhi sloj (debeo nekoliko cm) a ispod njega se stvara vlažan srednji sloj u
kojemu može doći do truljenja, lijepljenja i bubrenja pšenice.
 Da bi se izbjegle štete na teretu uzrokovane vlagom u srednjim slojevima opskrba
svježim zrakom mora se ograničiti kad je prekomjerna temperaturna razlika
između temperature tereta i vanjskog zraka.
 Štete mogu nastati i zbog produljenog boravka broda na vezu pri niskim vanjskim
temperaturama zraka. Teret u skladištu je na višoj temperaturi (od vanjske) što
rezultira prijenosom vodene pare prema hladnijem dijelu tereta (bliže brodskoj
oplati). U tome se dijelu mogu pojaviti štete uzrokovane vlagom.
 Nemoguće je osigurati odgovarajuću cirkulaciju zraka kroz cijeli teret rasute
pšenice. Relativna vlažnost zraka u unutrašnjim slojevima tereta određena je
sadržajem vlage pšenice. Ventilacijom se ne može smanjiti vlažnost zraka u
donjim slojevima tereta. Jedini način za izbjegavanje ovakvih šteta je odbijanje
prijema
ij ttereta
t kojemu
k j jje postotak
t t k higroskopske
hi k k vlage
l veći
ći od
d uobičajenog
bič j u
pomorskom prijevozu.
UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE – RAZVOJ
PLINOVA
 Metabolički procesi u pšenici nastavljaju se nakon žetve. Pšenica

apsorbira kisik i oslobađa CO2
 Ot št j CO2 važno
Otpuštanje ž je
j iiz sljedećih
lj d ćih razloga:
l
 Relativno velika količina CO2 u skladištu usporava metaboličku
aktivnost. Kod pšenice koja je suha za transport zrak u skladištu koji
sadrži po
sad povećanu
eća u koncentraciju
o ce ac ju COCO2 nema
e a negativan
ega a uč učinak
a na a kvalitetu
a eu
tereta, nego naprotiv, smanjuje razvoj plijesni.
 Ako se prevozi pšenica sa relativno velikim sadržajem vlage zbog
razvoja CO2 može doći do razvoja bakterija mliječne kiseline (koriste
anaerobno umjesto aerobnog disanja – razvijaju se pri smanjenom
postotku kisika u zraku). Ove bakterije negativno djeluju na klijavost
pšenice, tj. sjemenska pšenica izložena ovoj bakteriji gubi sposobnost
klijanja.
 Disanje
Di j pšenice
š i može ž proizvesti
i ti po ži
živott opasne kkoncentracije
t ij CO2
i nedostatak kisika u skladištu. Prije ulaska osoba u skladišta ona
moraju biti ventilirana uz obvezno mjerenje sastava atmosfere
unutar skladišta.
skladišta
KUKURUZ- OPĆE ZNAČAJKE
 Po proizvedenim količinama druga svjetska
žit i
žitarica
 Koristi se kao ljudska i stočna hrana, te
industrijska sirovina (škrob
(škrob, alkohol
alkohol, ulje
ulje, papir
papir...))
 Ne podnosi mraz, zahtijeva veliku vlagu
 Potječe iz Meksika
Meksika, odakle se raširio u obje
Amerike, Europu i Aziju
 Najveća proizvodna zona u svijetu je Corn Belt u
SAD (između Missourija i Mississippija)- ‘’more
kukuruza’’
 Veliki proizvođači su Kanada, Argentina,
Meksiko, Brazil, Indonezija i Kina
 Najveći uvoznici su Japan
Japan, EU
EU, Rusija
UVJETI
U J PRIJEVOZA
J O KUKURUZA
U U U
 Temperatura prijevoza
 Preporučena vlažnost zraka
 Dopušteni sadržaj vlage kukuruza 11,5 do 14%
 Ventilacija
 O s o sadržaju
Ovisi sad aju vlage
age
 Kukuruz sa manje od 14% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70%
ne zahtijeva ventilaciju
 Ako je sadržaj vlage veći od 14% provoditi površinsku ventilaciju
 Razvoj plinova, plijesni i bakterija dešavaju se kao i kod pšenice
 Samozagrijavanje i samozapaljenje
 Ovise o sadržaju vlage i temperaturi
 Ako se temperatura unutar tereta poveća do 40°C potrebno je provoditi
mjere za njeno sniženje
 Ako se temperatura unutar tereta poveća do 60°C postoji velika
opasnost od samozapaljenja
JEČAM- OPĆE ZNAČAJKE
 Uzgaja se najsjevernije od svih žitarica (do 70°

N) i do nadmorskih visina od 4000 m
 Podnosi oštriju klimu i slabu zemlju sa malo
vlage
 Koristi se u proizvodnji piva, špirita, kavovina i
ishrani stoke
 Pivarski ječam je najbolje kvalitete od svih vrsta
ječma
 Najviše uspijeva u Rusiji, Kanadi, SAD-u,
Srednjoj Europi
UVJETI PRIJEVOZA JEČMA
 Temperatura prijevoza
 Dopušteni sadržaj vlage ječma 11 do 14%
 Ventilacija
j
 Ovisi o sadržaju vlage
 Ječam sa manje od 13% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do
70% ne zahtijeva ventilaciju
 Razvoj plinova, plijesni i bakterija dešavaju se kao i kod
pšenice
 Samozagrijavanje i samozapaljenje
 Ovise
O i o sadržaju
d ž j vlage
l i ttemperaturi
t i i id
identični
tič i su kkao kkod
d
pšenice
OSTALE ŽITARICE
 RAŽ
 Jedna je od najstarijih kultiviziranih žitarica
 Prema vremenu sjetve razlikuju se zimska i
ljetna raž
 podnosi oštriju klimu od pšenice
 koristi se za p
proizvodnju
j kruha, alkohola i
kvasca
 ZOB
 koristi se uglavnom kao stočna hrana, ali i za
ljudsku
juds u ishranu
s a u
UVJETI PRIJEVOZA OSTALIH ŽITARICA
RAŽ
 Dopušteni sadržaj vlage raži do 15%
 Ventilacija
 Raž sa manje od 14% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva
ventilaciju
 Temperatura
Temperat ra prijevoza,
prije o a ra
razvoj
oj plino
plinova,
a plijesni i bakterija
bakterija, te
samozagrijavanje dešavaju se kao i kod pšenice
ZOB
 Dopušteni sadržaj vlage zobi 12 do 14%
 Ventilacija
 Zob sa manje od 13% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju
 Temperatura prijevoza,
prijevoza razvoj plinova
plinova, plijesni i bakterija
bakterija, te
samozagrijavanje dešavaju se kao i kod pšenice
RIŽA
 Riža je
Riž j žitarica
žit i monsunskih kih kkrajeva
j
 Zahtijeva visoke temperature i veliku vlagu
 Svi poslovi oko uzgoja uglavnom se obavljaju ručno
 Krca se isključivo u vrećama
 Razlikujemo čistu (polished) i neočišćenu (paddy) rižu
 U pravilu se krca miješano (80% čiste i 20% neočišćene
riže)- manja zbijenost
 Uspijeva u Aziji
Aziji, Africi
Africi, Americi i Europi
 Najveći izvoznici su Indija i Mianmar
 Vrlo osjetljiv
j j teret ((zagrijavanje
g j j i vlaga)
g )
 Lako se grije, ispušta vlagu i gubi na masi
 Vlažna riža brzo trune, razvija toplinu i neugodan miris
UKRCAJ I PRIJEVOZ RIŽE
 Slaže se odvojeno jer je sklona apsorpciji mirisa (ali i zbog
proizvodnje neugodnih mirisa)
 Pri ukrcaju
j jje važno omogućiti
g cirkulaciju
j zraka i osigurati
g dobru
ventilaciju
 Na dno skladišta se stavljaju podloge (min. visina od poda 7.5 cm),
a na njih podnice od dasaka
 Stjenke skladišta i pregrada se oblažu tako da nema kontakta vreća
sa stjenkama (koriste se bambusove trstike ili letve- provod zraka)
 Između složenog tereta ostavljaju se provodi zraka (horizontalni-
uzdužni
d ž i i poprečni,
č i tte vertikalni)
tik l i)
 Gornji red vreća potrebno je pokriti kako bi se spriječilo kapanje
kondenzirane vlage na teret
 V ć se slažu
Vreće l ž u2 2- 3 reda,
d a zatim ti se postavljaju
t lj j hhorizontalni
i t l i
provodi zraka
 Horizontalni i vertikalni provodi moraju biti međusobno povezani
 I
Između
đ posljednjeg
lj d j reda d vrećać id donjeg
j rubab palubnih
l b ih sponja j
ostavlja se prazan prostor od min. 152 mm visine
 Tijekom prijevoza potrebno je osigurati dobru ventilaciju i mjeriti
vlažnost zraka u skladištu
RIŽA – oblaganje
g j stjenki
j skladišta
FAKTORI SLAGANJA ŽITARICA
VRSTE FAKTOR SLAGANJA m³/mt

ŽITARICA
TERET U VREĆAMA RASUTI TERET
Ječam 1,67 – 1,81 1,45 – 1,67
Krupna pšenica 1,67 – 1,81 1,39 – 1,53
Kukuruz 1 39 – 1,67
1,39 1 67 1 34 – 1,48
1,34 1 48
Zob 2,34 – 2,40 2,01 – 2,17
Sitna pšenica 1,34 – 1,48 1,25 – 1,39

ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA
 Često
Č t se prilikom
ilik ukrcaja
k j žit žita u rasutomt stanju
t j u
isto skladište krcaju dvije ili tri različite vrste
 Različite
Ra ličite vrste
rste žita od
odvajaju
ajaj se separaciom
(platnom, sturom, a ponekad i daskama), pri čemu
se mora paziti da je separacija stavljena po
propisima struke:
 separacija od takvog materijala da teret koji odvaja ne
može prolaziti kroz istu
 ne smije biti zategnuta jer će se pod težinom tereta
skupiti i neće biti svrsihodna
 paziti da se dobro postavi između rebara na bokovima
i korugiranih poprečnih pregrada
ODVAJANJE ((SEPARACIJA)) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA
 ako postoji mogućnost uz krajeve separacije postavljaju

se vreće s teretom kako bi je držale
 ako postoji mogućnost separacija se vezuje za
konstrukcijske
j elemente brodske strukture
 nastojati ukrcati žito većeg zrna poviše žita manjeg zrna
(žito većeg kuta rasipanja krcati ispod žita manjeg kuta
rasipanja)
 po mogućnosti prije postavljanja separacije trimovati
teret (poravnati ga)
 izmjeriti na kojoj se visini nalazi separacija kako bi se
moglo paziti u luci iskrcaja da se separacija ne bi oštetila
prilikom
ilik iiskrcavanja
k j
DOBRO POSTAVLJENA SEPARACIJA
LOŠE POSTAVLJENA SEPARACIJA
UTJECAJ ŽITARICA U RASUTOM STANJU NA
STABILITET BRODA
 Žito se slobodno giba

 Slobodno gibanje smanjuje stabilitet broda
 Žito u djelomice popunjenom
pop njenom skladišt
skladištu pri
nagibanju broda uzrokuje učinak slobodnih
površina
 Izvedba skladišta smanjuje nepovoljne učinke
žita na stabilitet broda (uzdužne pregrade, wing
tankovi)
 Brodovi koji nisu posebno građeni za prijevoz
žita moraju imati odgovarajuće pregrade
ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE ŽITO
U RASUTOM STANJU
 Brod koji prevozi žito u rasutom stanju mora imati

Svjedodžbu o sposobnosti izdanu od registra
 B d kkojiji ne posjeduje
Brod j d j odgovarajuću
d j ć svjedodžbu
j d džb ne
smije krcati rasuto žito dok ne dokaže da udovoljava
posebnim propisima registra
 Brod uz svjedodžbu mora imati i Priručnik za krcanje žita
odobren
odob e od registra
eg s a
 Krcanje žita propisano je u IMO Grain Rules
 Zahtjeve za stabilitet propisuje registar a propise o
krcanju žita zemlje izvoznice (najstroži su u Kanadi)
ZAHTJEVI ZA STABILITET PRI PRIJEVOZU ŽITA U RASUTOM STANJU
 Planirati ukrcaj ostavljajući što manji broj nepopunjenih

skladišta
 Kada plan ukrcaja traži potpuno puno skladište potrebno je
krcati koliko je ukupno moguće u to skladište
 Kut bočnog nagiba uslijed pomaka žita ne smije biti veći od
12
12°
 Početna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,3 m
 Max. vrijednost
j p
poluge
g statičke stabilnosti ne smije
j nastupiti
p
prije kuta od 40°
 Nakon ukrcaja brod ne smije imati bočni nagib
 Nakon ukrcaja sve slobodne površine žita moraju biti
poravnate
 Površine tereta u nepopunjenim odjeljcima moraju biti
osigurane na odgovarajući način
PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI
ZA PRIJEVOZ ŽITA)
 Brod koji ne posjeduje svjedodžbu od registra može

prevoziti rasuto žito pod uvjetom da postavi
odgovarajuće
d j ć pregrade
d u skladišta
kl dišt
 Kad je skladište potpuno puno pregrada se mora
protezati po cijeloj duljini skladišta i mora biti visoka min
min.
2,4 m (od donjeg ruba grotla)
 Kada je skladište polupuno pregrada se mora protezati
od dna skladišta do min. 0,6 m iznad površine žita
 Rasuto žito mora se poravnati
poravnati, prekriti i povrh njega
složiti žito u vrećama (min. 1,2 m)
PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU
GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA)
 Središnja uzdužna pregrada u međupalublju

mora se protezati od palube do palube
 Pregrade se izrađuju od tvrdog i suhog drva
(hrastovina)
 Pregrade moraju biti čvrsto građene i učvršćene
za strukturu skladišta (obično čeličnim užadima)
 Pregrade se bočno podupiru drvenim
potpornjima (takva konstrukcija se naziva
shifting
hifti b board)
d)
 U skladište se može postaviti napajač (feeder)
UKRCAJ I PRIJEVOZ ŽITA I ŠTETE NA TERETU
 PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ

 pripremiti drvenu građu za pregrađivanje (koristiti samo suho
drvo)
 pripremiti opremu za prekrivanje žita
 očistiti skladišta od prethodnog tereta, masnoća, nečistoća i
štetočina
 pomesti i oprati skladišta
 očistiti i osigurati (od upadanja žita) usisne zdence
 ventilirati skladišta (odstraniti vlagu)
 posušiti skladišta
p
 NADZOR TERETA TIJEKOM UKRCAJA
 Teret nadzirati za cijelo vrijeme ukrcaja
 Odbiti prijem mokrog,
mokrog pljesnivog,
pljesnivog klijajućeg ili onečišćenog žita
 Žito pregledati prije ukrcaja na obali (ako je moguće)
 Prilikom svakog zaustavljanja ukrcaja pregledati skladište
UKRCAJ TERETA
Obavlja se elevatorima ili grabilicama

Koristiti zaštitna sredstva protiv prašine
Paziti na rasipanje tereta
UKRCAJ TERETA
 Popunjavati
p j skladišta što jje moguće
g više ((slijeganje)
j g j )
 Po završetku ukrcaja trimovati (poravnati) teret
UKRCAJ TERETA
 U nepotpuno punim skladištima poravnati teret (trimovanje)

 Nakon trimovanja po mogućnosti ukrcati i složiti vreće (sa teretom) na vrh
tereta
ŠTETE OD VLAGE- Klijanje kukuruza uz stjenke skladišta i
razvoj plijesni
ŠTETE OD VLAGE- Šteta je uzrokovana znojenjem tereta; površina
tereta je stvrdnuta
ŠTETE OD VLAGE- Štete nastale usljed j kondenzacije j vode sa
poklopca grotla; vidljive su poprečne ‘’trake’’ stvrdnute površine tereta
FUMIGACIJA
 Često se provodi na brodovima

Č
 Fumigacija (raskuživanje štetočina plinom) je proces uništavanja
insekata i glodavaca na teretu ili teretnim prostorima
 Provodi se u luci, na sidrištu ili u plovidbi
 Fumigaciju mogu provoditi samo ovlaštene osobe
 U skladišta se ppušta p
plin,, kojij uništava insekte i g
glodavce
 Prije početka fumigacije potrebno je osigurati potpunu
plinonepropusnost skladišta
 Fumigacija
g j trajej od jjednog g do 14 dana ((ovisno o fumigantu)
g )
 IMO je izdao preporuke o sigurnoj uporabi pesticida na brodovima
(IMO Recommendations on the Safe Use of Pesticides in Ships)
 Na brodu na kojemu
j se p
provodi fumigacija
g j mora se nalaziti zadnje
j
izdanje Preporuka
 Fumigacija se mora provoditi u skladu s propisima države zastave i
luke u kojoj se provodi
FUMIGANTI
 Metil bromid
 fumigacija se provodi u luci ili na sidru; traje 12 do 48 sati; prije
početka iskrcava se posada (ostaje samo straža); osoblje koje
ostaje na brodu mora imati zaštitnu opremu; ističu se oznake
fumigacije; posada se vraća nakon odobrenja fumigatora (nakon
gas freeing procesa)
 Hidrogen cijanid
 primjenjuje
i j j j se na sličan
lič način
či kkao i prethodni
th d i ffumigant;
i t kkoristi
i ti se
kod punih skladišta
 Ugljični dioksid
 Nitrogen
 Fosfin
 obično se koristi za fumigaciju u plovidbi (jedino uz pristanak
zapovjednika i u suglasnosti sa lučkim vlastima i propisima
države zastave); najmanje jedan časnik i jedan ostali član
posade morajuj biti posebno osposobljeni
j kao fumigatori;
g na
brodu se mora nalaziti zaštitna oprema i oprema za detekciju
plinova
POSTUPCI PRIJE I NAKON FUMIGACIJE
 PRIJE FUMIGACIJE
 Provjeriti nepropusnost skladišta
 Provjeriti stanje sustava kaljuže, balasta i ventilacije
 Nakon provedenog ispitivanja podnijeti pisanu izjavu zapovjedniku o
spremnosti
p za fumigaciju
g j
 Provjeriti stanje susjednih prostora
 Postaviti oznake fumigacije
 NAKON FUMIGACIJE
 Provjeravati koncentraciju plinova u fumigiranim i susjednim prostorima
(svakih 8 sati, ili češće po preporuci fumigatora)
 Sve očitano evidentirati u poseban dnevnik
 N j
Najmanje j 24 satat prije
ij uplovljenja
l lj j obavijestiti
b ij titi llučke
čk vlasti
l ti o fumigaciji
f i iji i
svim potrebnim informacijama
 Provjeriti koncentraciju plinova u skladištima i susjednim prostorima
prije iskrcaja tereta
 Pokupiti ostatke fumiganta sa površine tereta (kvalificirano osoblje)
 Ulazak u skladišta nakon iskrcaja dozvoljen je tek nakon izdavanja
potvrde (Gas Freeing Certificate) od strane ovlaštenog fumigatora
NAČINI FUMIGACIJE
Fumigacija J sustavom
Fumigacija tradicionalnim načinom
FUMIGACIJA- ostaci fosfina na površini tereta
ZNAK UPOZORENJA O
PROVEDENOJ FUMIGACIJI
OSTALI VAŽNIJI SUHI TERETI
KAVA
OPĆE ZNAČAJKE
 Jedan je od važnijih proizvoda u svjetskoj trgovini
(najvažnije bezalkoholno piće)
 sadrži 0.8
0 8 do 2.5%
2 5% kofeina (alkaloid koji ima stimulativni
učinak na živčani sustav čovjeka)
 prema kvaliteti klasira se u skupine:
- ekstra
- prima
p
- seconda
- terca
- robusta
 ocjena kvalitete vrši se prema aromi, okusu, boji, zemlji
podrijetla,
d ij tl starosti
t ti plantaže
l t ž i iizdašnosti
d š ti
UVJETI PROIZVODNJE
 Uspijeva na grmolikom, neprestano zelenom stablu
(do 2 m visine)
 Pogoduju joj padine visine 400 do 2000 m
 Zahtijeva crveno,
crveno plodno vulkansko tlo
 Odgovaraju joj visoke temperature (do 30°C) i
sjena
j višeg g drveća (‘’coffie
( mama’’))
 Ne podnosi jače vjetrove
 Zahtijeva
j jjednolik raspored
p p
padalina ((1250 do 2000
mm/god), osim u vrijeme berbe
 Drvo daje plodove nakon tri godine
 Kava ima dvogodišnji ciklus (prema prinosu)
 Uspijeva u tropsko- ekvatorijalnom područu
VRSTE KAVE
 U svjetskom prometu sudjeluje oko 60 sorti koje se dijele

u tri
t i skupine:
k i
- latinskoameričke kave,
- azijske kave i
- afričke kave.
 Latinskoameričke kave su iz Brazila
Brazila, Kolumbije
Kolumbije,
Venezuele, Meksika, Gvatemale, Kostarike i Hondurasa;
najpoznatije su Coffea Arabica i Coffea Robusta; na
tržište
žiš d dolaze
l pod
d različitim
liči i iimenima
i
 Azijske kave su iz Jemena, Indonezije, Indije, Cejlona,
Šri Lanke; najpoznatije su Coffea Arabica i Mocca
VRSTE KAVE
 Afričke kave su iz Etiopije, Konga, Ugande,

Angole, Kenije i Tanzanije; slabije su kvalitete
 Najveći svjetski proizvođač i izvoznik je Brazil
((Santos, Rio de Janeiro, Sao Paulo)) drugag jje
Kolumbija
 Najcjenjenija kava na svijetu je iz Jemena
(Shortberry)
 Kava dobiva svoje ime obično prema
području/luci gdje uspijeva ili se izvozi
TRŽIŠTE KAVE
 Podrijetlom je iz pokrajine Kaffa u Etiopiji
 U srednjem vijeku presađena u Arabiju i postaje omiljeno
piće u muslimanskom svijetu
 Iz Arabije se širi u Egipat i Tursku (Turci su je donijeli do
B č 1863
Beča 1863.))
 Nizozemci i Francuzi prenose je u svoje azijske i
latinskoameričke kolonije
 U Brazilu i Kolumbiji postaje najvažniji izvozni proizvod
 Najveći izvoznici su Brazil, Kolumbija, Indonezija,
M k ik Ob
Meksiko, Obalal Bj
Bjelokosti,
l k ti IIndija,
dij Eti
Etiopija
ij i d
dr.
 Najveći uvoznici su SAD, Kanada i EU
 Gotovo sve zemlje svijeta uvoze kavu (osim
proizvođača); 1994. Hrvatska je uvezla oko 10.000 t
kave
 Potražnja kave u svijetu raste
KAVE
 Očistiti
Oči titi skladišta
kl dišt odd prethodnog
th d ttereta
t
 Odstraniti sve mirise iz skladišta
 Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo)
 Pripremiti obložni materijal (drvene gredice, zaštitni
materijal od impregniranog papira, platna ili jute)
 Koristiti samo čist i suh podložni i obložni materijal
 Na dno skladišta p postaviti p
podloge
g od drvenih ggredica
(razmak 30 cm)
 Na gredice postaviti podnice od dasaka (min. visina 15
cm))
KARAKTERISTIKE KAVE KAO TERETA
 Javlja se u obliku sirovog zrna
 Pržena
Pž llako
k poprima
i mirise
i i ((može
ž se skladištiti
kl dištiti d
do 10 d
dana);) prevozii
se vakumirana
 Sirova kava prevozi se isključivo u vrećama (brazilska kava u
vrećama od 60 kg,kg kolumbijska kava u vrećama od 69 kg); faktor
slaganja 1,70 od 2,09
 Pakira se isključivo u vreće od prirodnih materijala (juta, sisal), kako
bi bila moguća cirkulacija zraka unutar vreća
 Osjetljiva na vlagu i mirise
 Krca se obično odvojeno od drugih tereta
 Ne smije se krcati zajedno sa kožama
kožama, ribljim brašnom
brašnom, paprom
paprom,
nerafiniranim šećerom i sl.
 Obično se odvojeno krcaju različite vrste kave (npr. Rio i Santos
kava moraju se krcati u odvojena skladišta)
 Kava brzo upija vlagu i poprima neugodan miris
UKRCAJ I PRIJEVOZ KAVE
 Teret kave u vrećama zaštititi oblogama i spriječiti svaki
k t kt ttereta
kontakt t sa strukturom
t kt skladišta
kl dišt ((obloge
bl od
d
impregniranog papira, jute, platna ili drva)
 Nakon svaka tri vodoravna sloja vreća postaviti drvene
podloge
 Tijekom
j ukrcaja
j postavljati
j obloge
g na stjenke
j skladišta
 Između posljednjeg sloja vreća i donjeg ruba palubnih
sponja ostaviti prazan prostor (min. 15 do 20 cm)
 Zadnji
Z d ji sloj
l j vreća
ć pokriti
k i i nepromočivim
či i platnenim
l i ili
papirnim pokrivačima (sprječava kapljenje kondenzirane
vlage sa pokrova skladišta na teret)
 Tijekom cijelog putovanja osigurati dobru ventilaciju
vodeći računa o temperaturi rosišta
KRCANJE KAVE U BRODSKA SKLADIŠTA
KRCANJE KAVE U BRODSKA SKLADIŠTA
 Pravilnim ukrcajem omogućiti

će se potrebna cirkulacija zraka
između vreća i unutar samog
tereta
 Prioritet kod prijevoza kave u
brodskom skladištu je
sprječavanje (svođenje na
minimum) kondenzacije vode
na stjenkama skladišta
 Preporučeni uvjeti ventiliranja:
10 – 20 izmjena zraka na sat
 Pri ventiliranju voditi računa o
rosištu vanjskog zraka
 Zbog neadekvatne ventilacije
može doći do nedostatka kisika
u skladištu (prije ulaska
ventilirati skladište i provjeriti
postotak
t t k kisika)
ki ik )
KRCANJE KAVE U KONTEJNERE
 K
Krca se u standardne
t d d i kkontejnere
t j
sa prirodnom ventilacijom
 U standardnim kontejnerima teret
se mora obložiti zaštitnim papirom
sa svih strana (mora se odvojiti
odunutarnjih stjenki kontejnera)
 U standardnim kontejnerima
posebno se mora zaštititi
unutarnja stjenka pokrova (kako bi
se spriječilo kapanje vode po
teretu usljed kondenzacije
 Uvjeti prijevoza kod kontejnera sa
prirodnom ventilacijom su nešto
drugačiji (zbog otvora na takvim
kontejnerima isti se krcaju jedino
ispod palube)
BRAŠNO
 Nastaje mljevenjem žitarica

 Javlja se u velikim količinama u kopnenom i
prekomorskom p
p prometu
 Prevozi se pakirano u vreće i rjeđe u bačve
 Kukuruzno brašno može se prevoziti rasuto
 Spada
S d u red d naročito
čit osjetljivih
j tlji ih ttereta
t
 Naročito osjetljivo na vlagu i mirise
 Vlaga i strani mirisi uzrokuju kvarenje brašna
 Za transport i skladištenje nužna je čistoća skladišta,
dobra ventilacija, suha skladišta i stalan nadzor
 Ima vlastiti ugodan i svjež specifičan miris
 Faktor slaganja varira ovisno o vrsti brašna
KUKURUZNO BRAŠNO
 Jedna od vrsta brašna je i kukuruzno brašno

(
(corn gluten
l t meal) l) kkoje
j se upotrebljava
t blj iizmeđu
đ
ostalog i za hranjenje ribe (lososa)
 Krca se kao rasuti teret ili u vrećama
 Faktor slaganja mu je 56 cf/lt ili 1,5613m3/mt
 Zlatno žute je boje i specifičnog ali slabog
mirisa.
 Nakon ukrcaja teret je potrebno trimovati
(poravnati)
 Trimovanje j se obavlja j lučkom mehanizacijomj
 Ovaj teret nije sipak, pa se za njega ne računaju
grain heeling momenti.
UKRCAJ KUKURUZNOG BRAŠNA
TRIMOVANJE KUKURUZNOG BRAŠNA
PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ BRAŠNA
 Očistiti
Oči titi skladišta
kl dišt od
d prethodnog
th d ttereta
t
 Odstraniti sve mirise iz skladišta
 Potpuno posušiti skladišta
 Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo)
 Pripremiti obložni materijal (drvene gredice
gredice, zaštitni
materijal od platna ili jute)
 Koristiti samo čist i suh ppodložni i obložni materijal
j
 Na dno skladišta postaviti podloge od drvenih gredica
(razmak 30 cm)
 Na gredice postaviti podnice od dasaka (min. visina 15
cm)
UKRCAJ I PRIJEVOZ BRAŠNA
 Brašno krcati tako da su vreće odvojene od

poda, stjenki i stropa skladišta (koristiti podložni i
obložni materijal)
g odvojeno
 Brašno slagati j od tereta kojij ispuštaju
j
mirise ili vlagu (svježe drvo, žitarice, voće i sl.)
 Tijekom prijevoza osigurati nadzor nad teretom
 Tijekom cijelog putovanja osigurati dobru
ventilaciju vodeći računa o temperaturi rosišta
RIBLJE BRAŠNO
 Ribljej brašno jje dehidrirano mljeveno

j tkivo čitavih riba ili
ribljih otpadaka
 Važan je sastojak hrane peradi i same ribe
 Sklono je samozagrijavanju i samozapaljenju
 Prema IMO Kodeksu svrstano je u klasu 9. (UN 1374 i
UN 2216)
 Krca se rasuto, u vrećama i kontejnerima
 Nadležna vlast države treba brodu dostaviti svjedodžbu
u kojoj su navedene temperatura
temperatura, vlažnost
vlažnost, masnoća i
starost ribljeg brašna
 Tijekom ukrcaja temperatura brašna ne smije prelaziti
35°C (ili 5°C iiznadd ttemp. okoline)
k li ) i vlažnost
l ž t (t
(tereta)mora
t )
biti u granicama 6 – 12%
UKRCAJ I PRIJEVOZ RIBLJEG BRAŠNA
 Krca se u suha i čista skladišta

 Kada se prevozi u vrećama mora se odvojiti
teret od strukture skladišta (posebno paziti da ne
dođe u doticaj sa dijelovima konstrukcije koji se
griju)
 U skladišta se postavljaju sonde za mjerenje
temperature
 Kisik
Ki ik pogoduje
d j zagrijavanju
ij j bbrašna,
š zato
t jje
potrebno ventilaciju svesti na minimum
 Ako temperatura tereta dostigne 55°C
55 C mora se
prekinuti ventiliranje
 Požar ribljeg brašna gasi se pomoću CO2
PAMUK
 Pamuk je grmolika (rijetko

d lik ) biljk
drvolika) biljka
 Plod je tobolac s pet do
j
deset sjemenki obraslih
pamučnim nitima
 Koristi se kao tekstilna
sirovina
 Uspijeva u suptropskoj
zoni (najkvalitetniji je
pamukk iiz zemalja lj
Karipskog mora i Egipta)
 Najveći
j proizvođači su
p
Kina, SAD, Egipat, Indija,
Brazil i dr.
PAMUK
 Lagan je teret, pa se pakira komprimiran u bale omotane

u juteno platno
PAMUK
 Spada u opasne terete

 Sklon
Skl je j samozagrijavanju
ij j i samozapaljenjulj j
 Samozagrijavanje uzrokuje vlaga i masnoće (razvijanje
j kiselina i apsorbiranje
reakcije p j kisika)) i mikrobi u p
pamuku
(razvoj metana u manjim količinama)
 Zbog velikog postotka celuloze sklon je samozapaljenju
 Snažno apsorbira kisik
 Jako je higroskopičan
 Zauljeni materijali ili tereti ulja pogoduju
samozagrijavanju i samozapaljenju
 Pamuk krcati tako da se odvoji od strukture skladišta
(podloge i obloge)
 Krca se odvojeno od koksa, katrana i asfalta
ca se od
 Krca odijeljeno
je je o (d
(dvjema
je a p pregradama)
eg ada a) od be benzina,
a,
ulja, alkohola, terpentina, acetona
UKRCAJ I PRIJEVOZ PAMUKA
 Pripremiti
Pi iti naprave za gašenje
š j požara
ž (CO2)
 Zabraniti pušenje tijekom ukrcaja/iskrcaja
 Zaštititi dimnjake protiv iskrenja
 Masne i zauljenej bale ne krcati na brod
 Odvojiti bale pamuka od masnih tereta ili tereta
koji izlučuju ulje
 Ne slagati pamuk sa vlažnim i mokrim teretima
 Odvojiti pamuk od strukture skladišta
 Ventilirati skladišta tijekom plovidbe
OZNAKE PAKIRANJA
Keep dry Use no hooks Keep away General cargo Spontaneously combustible Fire hazard
from heat Cotton, wet Flammable
solids
Class 4.2 Class 4.1
IMDG Code and ADR IMDG Code
FAKTORI SLAGANJA
ZEMLJA VRSTA m³/t

³/t
Australija prešane 3 62 3 67
3,62-3,67
Kina visoke gustoće 1,39-1,67
Indija visoke gustoće 1,53-1,67
Turska prešane 3,07-3,62
SAD ručno slagane 3,62

3 62-3
3,76
76
visoke gustoće 2,37-2,45
stisnute 2 17-2 23
2,17-2,23
VUNA
 Dlaka ovaca ili drugih životinja
 Vrste:
V t
- masna
- čista (češljana)
 Ne slagati zajedno ove dvije vrste vune
 Krca se komprimirana u balama omotanim jutenim
j
platnom
 Sklona je zagrijavanju i samozapaljenju; požar ne gasiti
vodom
 Vrlo je higroskopična
 Veliki postotak masnoće u vuni čini ju sklonom
zapaljenju
lj j
 Visoki postotak keratina čini ju sklonom zagrijavanju (u
dodiru
dod u sa vlagom
ago i mastima)
ast a) i sa
samozapaljenju
o apa je ju
UKRCAJ I PRIJEVOZ VUNE
 Poduzeti sve mjere zaštite od požara

g vunu odvojeno
 Slagati j od ulja,
j masti, loja,
j lana
 Ne krcati mokru ili vlažnu vunu
 Ne krcati vunu iznad tereta koji su skloni
zagrijavanju ili ispuštanju vlage (rude, kukuruz,
masne robe i sl.)
sl )
 Koristiti dosta zaštitnog materijala
 Faktor slaganja varira (ovisno o vrsti i mjestu
krcanja) od 2,26 do 8,6
ŠEĆER
ŠŠećeri
ć i su ugljikohidrati
ljik hid ti kkojiji se kkoriste
i t u ljljudskoj
d k j iishrani,
h i
prehrambenoj industriji i medicini
 Osnovne sirovine su šećerna trska (2/3 svj. svj proizvodnje)
i šećerna repa (1/3)
 Šećer se u neznatnim količinama p proizvodi od p prosa,
kukuruzne stabljike i dr. bilja
 Šećerna trska uspijeva u tropskoj i suptropskoj klimi,
zahtijeva dosta vlage
vlage, sunca i visoku temperaturu
 Šećer je podrijetlom iz pokrajina Asam i Bengal u Indiji
 Najveći izvoznici su Kuba
Kuba, Australija
Australija, Francuska
Francuska, Brazil
Brazil,
Tajland, Njemačka i Nizozemska
VRSTE ŠEĆERA I OSNOVNA SVOJSTVA
 Kao brodski teret javlja se u obliku:

- čistog šećera
- polurafiniranog šećera
- nerafiniranog šećera
 Rafinirani i polurafinirani šećer prevozi se u vrećama ili
rasut
 Nerafinirani šećer u pravilu se prevozi rasut
 Šećer je osjetljiv na vlagu (zgrudnjavanje)
 Nije
Nij sklon
kl samozapaljenju lj j alili se požar
ž tteško
šk gasii
 Rafinirani šećer je čist i suh (nema curenja sokova)
 Nerafinirani (zeleni) šećer je osjetljiv i nezgodan teret
(osjetljiv na vlagu- zgrudnjavanje, ispušta sokove-
gubitak težine, sokovi su vrlo ljepljivi i korozivni, velika
vlaga pospješuje fermentaciju i stvaranje otrovnih
plinova- CO)
ŠEĆER U VELIKIM KRISTALIMA (CANDY
SUGAR)
 Porijeklom je iz Indije i Perzije

 Dobiva se vakuumskim isparavanjem iz šećerne otopine
(sporom kristalizacijom)
 Razlikuju
j se bijeli,
j žuti ili smeđi kristalni šećer
 Veliki kristalni šećer sastoji se od nakupina sitnih
šećernih kristala
 Nepravilnog
N il jje oblika
blik
 Ima puno veću čistoću od klasičnog rafiniranog šećera
 Koristi se kao zaslađivač
aslađi ač toplih napitaka
 Pakira se u kartonske kutije
 Prevozi se kao teret na paletama ili u kontejnerima
UKRCAJ I PRIJEVOZ ŠEĆERA U VELIKIM
KRISTALIMA
 Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja (posebno kiše i
snijega)
 Mora se posvetiti pozornost da ne bi došlo do oštećenja pakiranja
(usljed vlage ili mehaničkih oštećenja)
 Paketi moraju biti pravilno složeni i učvršćeni kako ne bi došlo do
pomjeranja i oštećenja tijekom plovidbe
 Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp
(temp. viša od 25°C
25 C uzrokuje
zgrudnjavanje)
 Zahtijevana vlažnost zraka je 70%
 Skladišta se ne ventiliraju tijekom transporta (osim u slučaju
povećanja relativne vlažnosti i kondenzacije vode na stjenkama
skladišta- tada ventilirati ali do max 6 izmjena zraka na sat)
 Šećer ima blag g i ugodan
g miris
 Budući da lako apsorbira mirise mora ga se odvojiti od tereta koji
proizvode mirise
j j jje na nečistoće,, masti i ulja
 Osjetljiv j
ŠEĆER U VELIKIM KRISTALIMA
NERAFINIRANI ŠEĆER (RAW SUGAR)
DDobiva
bi se iiz ššećerne
ć repe i ššećerne
ć t k
trske
 To je vlažna kristalizirana masa koja sadrži 95 – 97%
saharina
 To je sirovina u proizvodnji šećera,industriji piva i
proizvodnjij kvasaca
p
 Nerafinirani šećer je vlažna ljepljiva kristalizirana masa
žućkasto- smeđe boje intenzivnog slatkastog mirisa
 Prevozi
P i se kkao rasutii ili generalni
l i teret ((u vrećama)
ć )
 Kao generalni teret prevozi se na paletama i u
kontejnerima
ŠEĆERNA TRSKA
UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG
ŠEĆERA
 Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja
(posebno kiše i snijega)
 Visoka relativna vlažnost ne smeta p posebno tijekom
j
iskrcaja jer šećer ide na daljnju obradu
 Suho i hladno vrijeme i niska vlaga pri hladnom vremenu
nisu pogodni za iskrcaj šećera (zgrudnjavanje)
 Kut presipavanja šećera u rasutom stanju je 37°
 Vreće moraju biti pravilno složene i učvršćene kako ne bi
d šl d
došlo do pomjeranja
j j i oštećenja
š ć j tijekom
ij k plovidbe
l idb
 Visoka temperatura uzrokuje zgrudnjavanje (ne smije se
krcati šećer čija je temperatura viša od 48°C)
48 C)
 Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp. viša od 25°C
uzrokuje zgrudnjavanje)
Š Ć
ŠEĆERA
 Zahtijevana
j vlažnost zraka jje 65%
 Šećer je vrlo higroskopičan
 Teret u vrećama ne zahtijeva ventilaciju tijekom
transporta
 Kod rasutog šećera razlikuju se dvije pojave ovisno o
promjenama klimatskih područja
- plovidba iz hladnog u toplo područje (teret se
zagrijava izvana, površina šećera gubi vlagu
a u unutrašnjosti se ista povećava; na površini se
stvara kora a u unutrašnjosti sirup)
- plovidba iz toplog u hladno područje (obrnut
proces)
 Na kraćim putovanjima ne zahtijeva se ventilacija (ili
samo minimalna), dok se na duljim putovanjima ventilira
toliko
lik d da bi se spriječila
ij čil pojava
j plijesni
lij i
Š Ć
ŠEĆERA
 Tijekom transporta usljed fermentacije može doći do
povećanja koncentracije CO2 i smanjenja koncentracije
kisika
 Šećer
Š nije sklon samozapaljenju, ali se njegov požar
jako teško gasi, jer pepeo djeluje katalitički (potiče
g
gorenje)
j )
 Požar se ne gasi vodom, nego pomoću CO2
 Nerafinirani šećer ima intenzivan slatkast miris i ne smije
se krcati u isto skladište sa rafiniranim šećerom
 Budući da lako apsorbira mirise mora ga se odvojiti od
tereta kojij p
proizvode mirise
 Osjetljiv je na nečistoće, masti i ulja
 Zbog apsorpcije vlage dolazi do pojave plijesni i
formiranja sirupa
UKRCAJ I PRIJEVOZ ŠEĆERA
 Šećer
Š ć krcati
k ti u potpuno
t suha
h i čista
či t skladišta
kl dišt
 Krcati odvojeno rafinirani i nerafinirani šećer
 Šećer od
odvojiti
ojiti od vlažne
lažne robe i robe koja tijekom
prijevoza ispušta vlagu
 Šećer obvezno odvojiti od ruma
 Ne krcati za vrijeme kiše i ne primati vlažan
šećer
 Kod prijevoza rafiniranog šećera u vrećama
osigurati odgovarajuću ventilaciju
 Kod prijevoza nerafiniranog šećera svesti
ventilaciju na minimum
FAKTORI SLAGANJA ŠEĆERA
VRSTA ŠEĆERA PAKIRANJE m³/t

U velikim kristalima kutije 1.66
Nerafinirani ras t
rasut 1 17 – 1.27
1.17 1 27
Nerafinirani vreće 1.06 – 1.28
Rafinirani vreće 1.13 – 1.90
Rafinirani rasuti 1 11 – 1.25
1.11 1 25
Rafinirani (kocka) kutije 2.00
TERETI U POMORSKOM
PROMETU
METALNI PROIZVODI
METALNI PROIZVODI
• Metalni proizvodi su čest teret u pomorskom prometu
• Tu spadaju
p j čelični,, aluminijski,
j , bakarni proizvodi
p i njihove
j
legure
• Pojavljuju se u različitim oblicima kao poluproizvodi i
gotovi proizvodi
• Najčešće se javljaju kao:
- šipke
p
- ingoti
- ploče
- limovi
li i
- hladno i vruće valjani smotci (coils)
- sekcije i konstrukcije
- profili
- cijevi
- žica
METALNI PROIZVODI
• Podložni su utjecaju korozije (naročito željezo)

• Sklonost koroziji ovisi o vrsti materijala i metalurškoj
obradi te skladištenju
j
• Korozija može nastati zbog izloženosti tereta djelovanju
vode (morska i slatka) u brodskim skladištima
• Također su skloni mehaničkim oštećenjima tijekom
prijevoza i rukovanja
• Vrsta mehaničkih oštećenja ovisi o obilježjima tereta,
pakiranju
ki j i rukovanju
k j teretom
• Mehanička oštećenja mogu nastati tijekom prijevoza
zbog nepravilnog slaganja i učvršćenja, djelovanja
vanjskih sila na brod (vjetar, valovi) – sve ovo dovodi do
pomicanja tereta i mehaničkih oštećenja
METALNI PROIZVODI
• Metalni proizvodi obično se pakiraju u posebnu

ambalažu, koja ovisi o vrsti, obliku i namjeni proizvoda
• Neki p proizvodi p
prevoze se nepakirani
p
• Smotci se obično prevoze nepakirani. Mogu se pakirati
omatanjem papirom, kartonom ili folijama i vezani
metalnim ili plastičnim trakama
• Posebno se zaštićuju rubovi tereta (naročito kod limova
ili žice u smotcima, cijevi i konstrukcija)
• Limovi
Li i se prevoze nepakirani
ki i ili složeni
l ž i i na rubovima
b i
zaštićeni drvenom konstrukcijom
• U smislu antikorozivne zaštite metalni proizvodi se
zaštićuju pocinčavanjem, uljem, masti i zaštitnim
premazima (radionički primer)
METALNI PROIZVODI
• Metalni proizvodi se krcaju u čista i suha skladišta
• Ne smiju se krcati u blizini tereta koji su skloni ispuštanju
vlage
• Krcaju se na ravnu podlogu kako ne bi došlo do
d f
deformacijaij i pomaka
k ttereta
t
• Budući da se radi o teškim teretima posebnu pozornost
treba posvetiti slaganju i učvršćenju tereta
• Pri slaganju se koristi dosta zaštitnog materijala (drvo)
• Tijekom ukrcaja mora se pažljivo rukovati teretom kako
bi se spriječila
ij čil mehanička
h ičk oštećenja
št ć j
• Sve vrste oštećenja (korozija/mehanička oštećenja)
dobro su vidljive
j te ih treba evidentirati u dokumente kojij
prate teret
• Nakon ukrcaja mora se spriječiti djelovanje atmosferskih
utjecaja i morske vode na teret
ČELIČNI LIMOVI U SMOTCIMA (STEEL
SHEET IN COILS)
• To su čelični poluproizvodi koji se primjenjuju u

različitim g
granama industrije j
• Razlikuju se vruće i hladno valjani limovi
• Pakiranjej ovisi o kvaliteti limova i njihovoj
j j
podložnosti oštećenjima
• Oblažu se papirom ili plastičnom folijom i vežu
metalnim trakama
• Tijekom prijevoza zaštićuju se od vlage i vode
kako bi se spriječila korozija
• Pri prekrcajnim manipulacijama treba pažljivo
rukovati da im se ne oštete rubovi
UKRCAJ I SLAGANJE ČELIČNIH LIMOVA
U SMOTCIMA
• Krcaju se na unaprijed pripremljene drvene podloge

• Smotci se slažu u redove od bokova prema sredini
skladišta
• Sljedeći red se slaže tako da smotcima popunimo
prazan prostor između dvaju smotaka iz donjeg reda
• Time se sprječava pomicanje tereta
• Teret se učvršćuje metalnim trakama ili konstrukcijom od
drva
• Svaki smotak iz gornjeg reda mora biti učvršćen za dva
susjedna smotka iz donjeg reda
PAKIRANJE LIMOVA U
ZAŠTITNI PAPIR I
METALNU FOLIJU
Limovi su zaštićeni s:
• Poprečnim trakama
• Uzdužnim trakama
• Na vanjskom obodu
zaštitnom metalnom
folijom
• Papirom s inhibitorom
korozije
• Unutrašnjim metalnim
prstenom (diskom)
• Kartonskom zaštitom
rubova lima
• Galvanizirani smotci u skladištu
• Smotci su učvršćeni poprečnim i uzdužnim trakama
• Rubovi su po obodu djelimično osigurani zaštitnom metalnom
oblogom
SLAGANJE ČEL. SMOTAKA
• Donji red se slaže na
pripremljene drvene
podloge
• Gornji red popunjava
prazne prostore između
donjih smotaka tako da
smotak iz gornjeg reda
pritišće dva smotka iz
p
donjeg reda
• Smotci iz gornjeg reda
učvršćeni su metalnim
trakama za dva donja
smotka
• Smotci su odijeljeni od
stjenki skladišta drvenim
oblogama
g
Svaki smotak iz gornjeg reda učvršćen je za dva susjedna donja smotka
trakama provučenim kroz središte donjih smotaka
OŠTEĆENJA OD KOROZIJE
MEHANIČKA OŠTEĆENJA I OŠTEĆENJA
OD KOROZIJE
OŠTEĆENJA OD KOROZIJE I PUCANJA
ZAŠTITNIH TRAKA (TELESCOPIC EFFECT)
MEHANIČKA OŠTEĆENJA RUBOVA
SMOTKA
ČELIČNE PLOČE
• D
Dobivaju
bi j se u valjaonicama
lj i valjanjem
lj j ččeličnih
lič ih
ingota
• Širina im je 2
2.55mm, debljina 25 cm a duljina je
različita
• Zbog ovakvih dimenzija prevoze se nepakirane,
jer nisu osjetljive na mehanička oštećenja
• Slažu se na unaprijed pripremljene drvene
podloge
• Slažu se u redove od boka do boka skladišta
• Između dva reda postavlja se zaštitni materijal
• Sve praznine između redova moraju se popuniti
zaštitnim materijalom
ČELIČNI LIMOVI
• Od čeličnih ploča se razlikuju po debljini i duljini (tanji su

i dulji od ploča)
• Prevoze se kao jjedinični komadi, upakirani
p i zaštićeni
papirnim, plastičnim ili metalnim folijama i povezani
uzdužnim i poprečnim trakama ili u svežnjevima
• Koriste se u prerađivačkoj industriji (npr
(npr. brodogradnja)
• Osjetljivi su na mehanička oštećenja tijekom prekrcajnih
operacija (oštećenja rubova ili deformacije limova), te na
vlagu koja izaziva koroziju (obično su zaštićeni
antikorozivnim premazima)
• Slažu se na unaprijed
p j p pripremljene
p j drvene ppodlogeg u
redove koji se protežu od boka do boka skladišta
• Između redova se postavlja zaštitni materijal
LIMOVI OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA PAKIRANI
U DRVENE KRLETKE (CRATES)
OŠTEĆENJA OD KOROZIJE, MEHANIČKA
OŠTEĆENJA RUBOVA I DEFORMACIJE OBLIKA
LIMOVA
CIJEVI
• S
Spadaju
d j u značajnije
č j ij generalne
l tteretet
• Razlikuju se prema promjeru, materijalu i
tehnologiji izrade te prema namjeni
• Cijevi većeg promjera:
- namijenjene su za transport vode
vode,
nafte i plina
- prevoze se pojedinačno
- zaštićene su zaštitnim prevlakama na
bazi bitumena
- rubovi cijevi zaštićuju se plastičnim
poklopcima
CIJEVI MANJEG PROMJERA
• Cij
Cijevii manjeg
j promjera
j obično
bič se pakiraju
ki j u
svežnjeve učvršćene čeličnim trakama
• Zaštićuju
Z štić j se zaštitnim
štit i prevlakama
l k ((galvanizacija,
l i ij
bojanje, premazivanje mašću ili uljima)
• Krajevi
K j i cijevi
ij i mogu biti obrađeni
b đ i za spajanje
j j i
zaštićeni plastičnim poklopcima
• Cijevi
Cij i manjegj promjera
j za posebne
b namjenej
mogu biti obložene drvom ili pakirane u drvene
sanduke
UKRCAJ CIJEVI MANJEG PROMJERA U
KONTEJNER
• C
Cijevi manjeg
promjera povezane
su na krajevima i
sredini trakama
(metalne/plastične) u
svežnjeve
• Svežnjevi se slažu u
jedan red i
međusobno
povezuju trakom
• Na tako učvršćene
svežnjeve slaže se
sljedeći red cijevi u
svežnjevima
KRCANJE I SLAGANJE CIJEVI
• Cij
Cijevii su vrlo
l osjetljive
j tlji na mehanička
h ičk
oštećenja tijekom prekrcajnih operacija
• Slažu se na unaprijed pripremljene drvene
p
podlogeg
• Bokovi skladišta se oblažu zaštitnim
materijalom
• Svi prazni prostori između cijevi ili
s ežnje a cije
svežnjeva cijevii moraj
moraju se pop
popuniti
niti
zaštitnim materijalom
KRCANJE I SLAGANJE CIJEVI VEĆEG
PROMJERA
OŠTEĆENJA OD KOROZIJE
• Nastaju
N t j
djelovanjem
vlage, morske i
slatke vode
• Oštećenja se
mogu pojaviti na
j
vanjskim i
unutarnjim
stjenkama cijevi
ČELIČNA ŽICA U SMOTCIMA
• Čelična žica je vruće vučeni čelični poluproizvod

• Masa smotaka ovisi o debljini žice i varira između 0.5 i
2.5 tona
• Kvalitetna žica u pravilu se omata zaštitnim platnom (ili
papirom)
• Čelična žica je osjetljiva na koroziju i mehanička
oštećenja
• Slaže se na unaprijed pripremljene drvene podloge
• Svi prazni prostori koji se pojavljuju između smotaka
moraju se popuniti zaštitnim materijalom
• Smotci se moraju složiti tako da čine kompaktnu cjelinu
• Smotci iz gornjeg reda moraju se učvrstiti
ČELIČNA ŽICA PRIPREMLJENA ZA
TRANSPORT
UKRCAJ/ISKRCAJ ČELIČNE ŽICE
HOW NOT TO DO IT
MEHANIČKA OŠTEĆENJA
MEHANIČKA OŠTEĆENJA
TERETI U POMORSKOM
O O S O
PROMETU
TERETI U KONTEJNERIMA
KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM
BRODARSTVU
STANDARDIZACIJA KONTEJNERA
OZNAČAVANJE KONTEJNERA
VRSTE
S KONTEJNERA
O J
KONTEJNERSKI BROD 4800 TEU
BRODARSTVU
- Kontejnerizacija-
Kontejnerizacija
j j - tehnologija
gj p prijevoza
j robe u
kontejnerima
- O uporabi kontejnera postoje dva suprotna mišljenja
(najsuvremenija tehnologija i primitivni kontejneri starih
Feničana)
- Domovina današnjih kontejnera je N Amerika
- Poticaj razvoju kontejnerizacije dao je transport vojnih
tereta iz SAD-
SAD-a u Europu tijekom II. svjetskog rata
- Početak kontejnerizacije 1966. (‘’Moor
( Moor Mc Cormar
Lines’’)-- prvi kontejnerski brodovi (SAD
Lines’’) (SAD-- Europa)
- Nakon toga slijedi ekspanzija kontejnerskog prometa
(gradnja brodova,
brodova kontejnera,
kontejnera terminala i lučke
infrastrukture)
- 1967. u Moskvi potpisan Ugovor o standardizaciji
k
kontejnera
j
BRODARSTVU
- Kontejner – spremnik različite veličine i oblika izrađen od

čvrstog materijala koji se rabi kao sredstvo za prijevoz
robe
- Prema ISO kontejner je transportni sud pravokutnog
presjeka koji je:
- trajnog oblika
- višekratne uporabe
- omogućava transport robe s jednim ili
više sredstava bez pretovara robe
- opremljen uređajima za lako i brzo rukovanje
- lako se puni i prazni
- min. zapremine 1m1m³³
BRODARSTVU
Kontejner mora biti izrađen tako da:

- bude nepropusan
- odolijeva
j naprezanjima
p j ((tereta,, valova,,
vanjskih sila i kontejnera složenih iznad njega)
- omogući sigurno vezivanje tereta unutar
kontejnera
- zadrži čvrstoću tijekom prijevoza
- kontejner mora biti toliko čvrst da se omogući
slaganje
l j najmanje
j j pett kkatova
t kkontejnera
t j
STANDARDIZACIJA KONTEJNERA
ISO D ži
Dužina D ži
Dužina Ši i
Širina Ši i -
Širina Vi i
Visina Vi i -
Visina N i
Nosivost Tablica prikazuje
TIP (mm) - stope (mm) stope (mm) stope (kg) ISO tipove
1A 12192 40’ 2438 8’ 2438 8’ 30480 Najčešći je tip 1C
TEU-- Twenty ft
TEU
1 AA 12192 40’ 2438 8’ 2591 8’06’’ 30480 Equivalent Unit
FEU-- Forty ft
FEU
1B 9125 30’
30 2438 8’
8 2438 8’
8 25400 Equivalent Unit
TEU i FEU postale
1 BB 9125 30’ 2438 8’ 2591 8’06’’ 25400 su mjere za
izražavanje
j
1C 6058 20’ 2438 8’ 2438 8’ 20320 kapaciteta u
kontejnerskom
1 CC 6058 20’ 2438 8’ 2591 8’06’’ 20320 poslovanju (veličina i
kapacitet broda
broda,
2985 10240
skladišta, lučkog
1D 10’ 2438 8’ 2438 8’
prometa)
- CSC (Container Safety Convention) 1972. propisuje sljedeće

oznake
k kkontejnera:
t j
- zemlja koja je izdala potvrdu o sigurnosti
- datum izrade kontejnera
- identifikacijski broj
- najveća bruto težina
- stackingg capability
p y ((dopuštene
p težina p
pri slaganju)
g j )
- oznaka vanjskih dimenzija
- oznaka tipa kontejnera
- Dopunske oznake:
- naziv zemlje kojoj pripada kontejner
- oznaka vlasnika kontejnera
- posebne oznake vlasnika kontejnera
- Kontejneri koji prevoze opasne terete (pored gore navedenih):
- Koleto označeno točnim tehničkim nazivom i UN (Unit
Number)
- Posebne naljepnice
Oznaka
O a a inspekcije
spe c je kontejnera
o ej e a
VRSTE KONTEJNERA
- Prema namjeni:
- univerzalni
p j
- specijalni
- Prema korisnoj nosivosti:
- mali (V= 1-
1-3m
3m³³; nosivost 1-
1-3 t)
- srednji (V= 3-
3-10m
10m³³; nosivost 5-
5-30 t)
- veliki (V= 10-
10-60m
60m³³; nosivost 30-
30-40 t)
- Prema konstrukciji
- sklopivi
- nesklopivi
kl i i
- sa/bez uređaja za samoiskrcaj
VRSTE KONTEJNERA
- Prema
P namjeni
j i razlikujemo
lik j kkontejnere
t j za prijevoz:
ij
- generalnih tereta
- rashlađenih tereta
- rasutih tereta
- teških tereta i velikih komada
- tereta velikih gabarita (kontejneri otvorenih strana,
otvorenog krova i strana)
- tekućih tereta
- živih životinja
j
VRSTE KONTEJNERA
Dijagram
j g tipova
p kontejnera
j
Standardni kontejneri 20’x8’x8’06’’ i 40’x8’x8’06’’
Standardni kontejner sa bočnim vratima
High- cube kontejner
Sličan standardnom, ali većih dimenzija (obično visine); koristi se za

generalne lakše terete većeg volumena i visine
Hard-- top kontejner
Hard
Sličan standardnom; izrađuje se kao 20’ i 40’; ima pomični metalni

krov; koristi se za teške i visoke terete
Open-- top kontejner
Open
Krov je izrađen od demontabilnih nosača i prekriven ceradom; koristi se za
pakirane i nepakirane generalne terete i za visoke terete
Kontejneri platforme
Izrađuju se kao 20’ i 40’; mogu imati pomične ili čvrste stranice, ili
nemaju stranica; koriste se za ukrcaj teških tereta i tereta velikih
di
dimenzija;
ij tterett se učvršćuje
č šć j zavarivanjem
i j ili vezivanjem
i j
Ventilated containers
Kontejneri sa prirodnom ventilacijom, ‘’coffee containers’’; koriste se za terete

koji tijekom prijevoza zahtijevaju ventilaciju (kava); ventilacijski otvori izvedeni
su na duljim stranama kontejnera (na vrhu i dnu)
Rashladni (frigo) kontejneri
- izrađuju se kao 20’ i 40’

- posjeduju
j d j vlastiti
l i i rashladni
hl d i uređaj
đ j ((refrigerated
fi d unit);
i)
- priključuju se na brodsku el. mrežu (na teminalu su spojeni na
njegovu mrežu, a može se na kontejner postaviti posebni
generator);
- između vanjske stjenke i rashladne komore je izolacija,a
unutrašnjost komore je od metala, na podu se nalaze rešetke (bolje
strujanje zraka);
- Opremljeni su uređajima za mjerenje temperature (sa vanjskim
displayem) i uređajem za registraciju temperature
- Također je moguća kontrolirana atmosfera (odvođenje CO2, CO2 etilena i
sl.)
- teret se ne krca do vrha komore, kod prijevoza mesa na vrhu
komore su p postavljene
j kuke;;
- kompresor okrenuti prema krmi; slagati na palubi u prvi ili drugi red,
a ispod palube što bliže grotlu;
- Koriste se za pprijevoz
j rashlađenih i smrznutih tereta ((sve vrste voća
i povrća, maslac i sirevi, mlijeko, jaja, meso riba i dr.)
FRIGO KONTEJNERI
Rashladna jedinica
Unutrašnjost kontejnera
g tereta
Max. visina ukrcanog
Frigo kontejneri opremljeni su instrumentima za mjerenje
i registraciju temperature i vlažnosti zraka (posada
redovito
d it nadzirati
d i ti tij
tijekom
k putovanja)
t j )
Štete na teretu mogu nastati usljed nepravilnog
rukovanja j i održavanjaj temperature
p i vlažnosti zraka
Izolacijski (izotermički) kontejneri
- Nemaju vlastiti rashladni uređaj

- Priključeni su na centralno brodsko postrojenje
koje proizvodi hladan zrak
- Izolirane stjenke ograničavaju promjenu
temperature
- Imaju veći rashladni prostor nego frigo kontejneri
- Manje su pouzdani i precizni u održavanju
temperature nego frigo kontejneri
Bulk kontejneri
Imaju tri otvora na krovu za ukrcaj i dva otvora na vratima za iskrcaj

tereta; koriste se za prijevoz rasutih tereta,
tereta ali se mogu koristiti i za
generalne terete
Tank kontejneri
K i t se za prijevoz
Koriste ij ttekućih
k ćih ttereta
t (b
(bezopasnih
ih ili
opasnih)
Tankovi su kapaciteta
p 20.000 do 24.000 lit.
IMO je razvrstao tank kontejnere koji služe za prijevoz
opasnih tekućina u 4 kategorije:
- tank kontejner tip 1 (tekućine s plamištem ispod 0° 0°C,
C
visokootrovne i korodirajuće tvari, samozapaljive
tekućine, oksidirajuće tvari)
- tank kontejner tip 2 (tekućine sa plamištem od 0 0°°C do
+61°°C, srednje i niskootrovne korodirajuće tvari)
+61
- tank kontejner tip 5 (teški i laki plinovi)
- tank kontejner tip 7 (inertni plinovi)
Ako teret zahtijeva hlađenje ili održavanje temperature
tankk kontejneri
k j i su opremljeni lj i rashladnim
hl d i uređajem
đ j
TANK KONTEJNERI
Paketi,
P k ti k kutije
tij i sanduci
d i
- U kontejnere se krcaju različite vrste tereta u
paketima kutijama i sanducima (generalni i
paketima,
frigo)
- Voditi računa o relativnoj vlažnosti zraka i
kondenzaciji vlage na stjenkama kontejnera
- Slagati
g teret tako da ne dođe do pomicanja
p j koje
j
će oštetiti ambalažu i teret
- Teže pakete slagati na dno a lakše na vrh
- Ako teret zahtijeva potrebno ga je pokriti ili
obložiti
Paketi, kutije i sanduci - slaganje i osiguranje
tereta (air bags)
Palete
- U kontejnere se mogu krcati sve vrste

paletiziranih tereta
- Dimenzije paleta određuju način slaganja i
iskorištenost pprostora kontejnera
j
- Za sigurnost tereta važno je njegovo
pravilno slaganje na palete
palete, a palete
pravilno složene u kontejner
- Palete
P l t zbijeno
bij slagati
l ti
Obrasci slaganja paleta u kontejner
Slaganje paleta u kontejner
Bačve
- Prije
P ij ukrcaja
k j provjeriti
j iti nepropusnostt b
bačava
č
- Prilikom slaganja uvijek okrenuti bačve tako da
su čepovi
č i postavljeni
t lj i prema vrhu h
- Metalne bačve je najbolje slagati u uspravnom
položaju
l ž j i bli
blizu jjedna
d d druge
- Osigurati bačve koje su ukrcane pored vrata
k t j
kontejnera
- Onemogućiti prevrtanje i okretanje bačava u
k t j
kontejneru
Bačve – načini slaganja (tlocrt)
Bale
ae
- Bale su slabo osjetljive na mehanička

p
naprezanja j tokom transporta,
p , ali su
osjetljive tijekom ukrcaja/iskrcaja
- Tijekom ukrcaja nadzirati stanje pakiranja
bala (platno i obruči)
- Po potrebi postaviti podloge i pokriti bale
(ako to zahtijeva teret)
Role i smotci
- U kkontejnere
t j se mogu kkrcati
ti sve vrste
t ttereta
t u
rolama i smotcima (papir, metalni coilsi i dr.)
- Krcaju se horizontalno ili vertikalno
- Slagati ih tako da se međusobno dodiruju
- Popuniti prazan prostor
- Spriječiti pomicanje tereta
- Kod težih terete (željezo) smotke međusobno
povezati kroz središnji otvor
- Osigurati mrežama ili uporama unutarnju stranu
vrata kontejnera
Strojevi teški tereti i tereti velikih dimenzija
Strojevi,
- Krcaju se preko krova kontejnera (open

top
p i hard topp kontejneri)
j )
- Teški tereti i tereti velikih dimenzija krcaju
se na platforme
- Voditi računa o pravilnom učvršćenju
tereta
- Teret se učvršćuje privezama ili
zavarivanjem
Tekući tereti
- U tank kontejnerima prevoze se neopasne

i opasne tekućine
- Tank kontejneri ne smiju biti 100% puni;
mogu biti punii 80 d
do 95% ((ekspanzija
k ij
tekućine) ovisno o vrsti tekućine
- Tekućine se mogu prevoziti (u bačvama) i
u ostalim vrstama kontejnera

Tereti U Pomorskom Prometu - Sažetak Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tereti U Pomorskom Prometu - Sažetak Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

‘’The carrier shall properly and carefully

Thomas Miller P&I plaća tražbine zbog šteta

VRSTE I PODJELA TERETA U

 SVI TERETI KOJI SE KRCAJU ILI SLAŽU U

 VRSTA TERETA ODREĐUJE KOJOM

BULK CARGO GENERAL CARGO PASSENGER SHIPS

LIQUID DRY BREAK BULK UNIT LOAD

OIL, ULCC, VLCC BULK CARRIER HEAVY LIFT RO-RO

FISHING SERVICE NAVY OTHER

- Na početku 2002. svjetska trgovačka flota imala je nešto više od 16000

npr. žito u kontejnerima,ulje u bačvama, vino, voda u ambalaži...

 Brodovi s(bez) međupalubama – klasični brodovi

 Brodovi za prijevoz rasutog tereta (bulk carriers)

 Brod za generalni teret – ukrcaj tereta kroz grotla na gornjoj

 Opremljeni posebno dizajniranim velikim ‘’vratima’’

 Rasuti tereti jesu nepakirani materijali koji se zbog svojih

 Namjenjeni su za prijevoz različitih vrsta rasutih tereta

 Svi glomazni i komadni tereti koji se ne mogu smatrati generalnim

OPĆA NAČELA RUKOVANJA,

 Priprema skladišta za ukrcaj

 Charter party ili ugovor o prijevozu zahtijeva od

Zaštitni materijal se može postaviti:

 Štete od vlage su značajan izvor potraživanja osiguravajućih kuća i

 U smislu utjecaja ventiliranja razlikuju se dva tipa tereta:

 Znojenje tereta: Predstavlja

 Znojenje broda: Predstavlja kondenzaciju koja se formira na

 V E N T I L I R A T I ako je rosište zraka unutar skladišta veće od

2. Ako je iz bilo kojeg razloga nepraktično mjerenje temperature rosišta

 V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra (dry bulb

U slučaju pravila tri stupnja vanjska temperatura mjeri se više puta

 Provoditi redoviti nadzor nad teretom kad god je to

 Rosište – najviša temperatura pri kojoj dolazi do

Broj koji pokazuje koliko prostora zauzme jedna

U BC code-u (Code of safe practice for solid bulk

 Faktor slaganja je prostor koji zauzima jedna tona tereta.

 Poznavajući kapacitet skladišta pomoću faktora slaganja može se

V= TxSF; V=250 (t) x 1,8 (m³/t) = 450m³ - prostor

 Primjer 2 – nastavak: Ako je teret ukrcan u skladište kapaciteta

 Primjer 2 – nastavak: Izračunati težinu tereta (SF 1,3 m³/t uz

 Izgubljeni prostor je:

 prostor koji zauzima zaštitni materijal

 slobodan prostor oko tereta

 prostor između sponja i rebara

 Izražava se kao postotak volumena tereta i varira ovisno

 nepravilnog oblika skladišta

 zaštitnog materijala (podloge i obloge)

 Najviše ovisi o vrsti tereta.

Razmotriti ćemo nekoliko situacija

 Teret u tekućem stanju

 Potpun gubitak vrijednosti tereta koji iscuri

 rukovanja grubom nepažnjom

 nepravilnim slaganjem i učvršćivanjem

 u izvanrednim okolnostima (veliko

 Svaki teret u krutom stanju koji nije

 Djelomični ili potpuni gubitak vrijednosti

 o ambalaži i o kvaliteti rukovanja ovisi

 rasuti teret – rasipanje ovisi o metodama

 Svaki neelastični teret (staklo,

 U pravilu potpuni gubitak vrijednosti

 nepravilnog slaganja tereta (nepoštivanje

 Teret pokvarljive prirode (svježe voće i

 Djelomični gubitak vrijednosti, a ponekad i