1.

FORMA je izraz egzistencije neke strukture i kao takva ona je nedvojiva od

onoga stoje karakteristično za tu cjelinu. Forma je manifestacija cjeline, ovisno o tipu
medija u kojem se pojavljuje (akustični, taktilni, vizualni).

Njena bitna osobina je granica ili u sematičnom smislu, konačnost da bismo je

mogli definirati kao formu. Forma mora imati funkciju i određeno značenje -dubok
korijen "zašto" (forma bez značenja nema smisla). Kod oblikovanja mora postajati
jedinstvo forme i funkcije (izomorfizam)

Forma je uvijet naše orijentacije u vremenu i prostoru. U praksi forma se dijeli

na volumensku (3 D) i planimetrijske (2D)

Forma se opisuje:
geometrijski -točka, linija, ploha (2D)
-točka, linija, ploha, volumen, prostor (3D)
topografski -gore, dolje, lijevo, desno
psihofiziološki -monotonija, ritam, statika
metodološki -prema načinu njene interpretacije
tehničke naravi -rukopisno pismo, štampani tekst
kombinacije

- forme nisu samo plod vizualnog organa nego i taktilnih i kinezističkih osobina
(kretanja) koje čovjek siječe od najranijeg djetinjstva. U praksi se zato problemi
oblikovanja i povijest određenih formi proučavaju prema oblicima koje je civilizacija
u svom procesu favorizirala ili forme koje dijete stvara u procesu svog odrastanja
logikom sličnosti ontogeneze (razvoj vrste) i filogeneze (razvoj jedinke)

2. VIZUALNA FORMA je evidentna kao činjenica koju registriramo okom za

2D vizualnu formu granica je linija (neovisno) ili je samo zamišljena jer se nalazi kao
spona između dviju točaka.

3. VIZUALNA 2D FORMA je strukturirana od svjetline i boje koja se u praksi

često razlaže na točku, liniju i plohu. Mora imati ulogu, značenje. Uvijek je
medij, a služi u svrhu komunikacije. Određujemo ju sposobnošću naših čula i
svojim osobinama egzistencijalne naravi. Snalaženje putem viđenja sustava
binokularnih (<60m) i/ili monokularnih znakova (>60m).
Od vizualne forme stvaramo oblike kao znakove kojima komuniciramo

4. KAKO ČITA FORMA SLIKE STVARI?

Izvana->unutra radi boljeg pamćenja.

Čitanje iznutra -> slučaj kod glavnog komunik.sustava – pismo

5. PRAVILO ZA TEŽINU U STRUKTURI FORME - Najteži u strukturi
forme je onaj najbliže težištu. Točke udaljene od čvrstih točka su lakše. Slobodni
elementi optički postaju sve teži prema periferiji.

6. FAKTORI KOJI UTJEČU NA TEŽINU smjer desno je dinamičnije

nego lijevo konveksne forme djeluju teže od konkavnih jer djeluju kao da su
ispred. izgled granice forme:

- deblja linija=teža forma->KLOAZONIZAM - gotika - linijom zatvorena ploha -

- tanja linija - nema težine, lebdenje - Boticelli (Venera) momenti različitih i
debljinskih vrijednosti su temelji neoplasticizma (Mondrian — rešetke)

7. ŠTO JE BITNA KATEGORIJA PROSTORA? - forma

8. PROSTOR-je bitni atribut forme i obratno -forma je izdvojeni atribut prostora

9. DOBRA ORGANIZACIJA FORME predstavlja jasnu formu bez

usmjerenosti i tenzija. Bolja organizacija - nedvosmislenost - lakša čitljivost

10. IZOFORMIZAM je jedinstvo forme i funkcije prilikom oblikovanja.

Tipične optičke varke su nastale na principu dvosmislenih formi

11. DA LI POSTOJI ISKLJUČIVOST MEDIJA? - Ne.

12. ŠTO DIJETE PRVO ŠARA I ZAŠTO? l stvar koju dijete šara su kružni
potezi zbog oblika i motorike zglobova; zbog univerzalnosti kružne forme može
značiti gotovo sve

13. REDOSLIJED POKRETA KOD DJECE

a) kružni oblici — kada podigne ruku počinje proces

b) linije - okomite i vodoravne, zatim kose linije
c) organizirano savijene linije, visok nivo shvaćanja forme -> sistem preklapanja
(zaklanjanje jednog objekta iza drugog) R.pozornica
d) prikazivanje perspektive - (dio učenja) -> sustav znakova je max jednostavan

14. ŠTO JE ARHEIM? Dječji crtež - proučavanje, ravnoteža.

15. KONGLOMERAT- pretpovijesno slikarstvo - spilje - razbacani objekti bez

prostorne orjentacije (nalazi se u dječjem crtežu - ljudi naopačke)

16. ŠTO JE OBLIK? je svijesno kreativni sustav koji naglašava funkciju. Način
egzistencije određene cjeline.

17. KOJI SU RAZVOJNI OBLICI? Dječji crteži i jednostavni shematski crteži

 18. TIPOVI JEDNOSTAVNOSTI
a) SUBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST reinterpretacija oblika onoliko
jednostavanog koliko ga je pojedinac kao subjekt u stanju pamtiti i replicirati na
istom nivou. Eksperimenti su pokazali otklone u odnosu na dob ispitanika,
kulturu itd. (ovisi o kognitivnoj mapi)
b) OBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST-nastoji formulama geometrije oblika
utvrditi stupanj jednostavnosti. Jednostavnost ovisi o ukupnom zbroju kuteva, br.
različitih kuteva i broju neprekinutih linija. Formule za određivanje: 1. omjer
različitih kuteva i ukupnog br. kuteva *2.br. različitih kuteva i neprekinutih linija.
* 3. br. neprekinutih linija
c) RELATIVNA DJED. - Redukcija strukturalnih elemenata između objekta i
prikaza objekta. Tumači se kao optimum oblika u odnosu na značenje. Umjet.
stilovi su po svojoj strukturi različiti po pitanju strukturiranosti:
niskostrukturirani stilovi: neoklasicizam, konstruktivizam, supramatizam, kubizam
visokostrukturirani stilovi: barok, renesansa, naturalizam
Na njoj se najviše formira vizualni svijet. Ako je relativna jednostavnost
zadovoljena, forma je dobra.

19. ZA ŠTO JE POTREBNA ELEMENTARNA ASOCIJACIJA? Potrebna je za

općenito razumijevanje i promatranje forme ili oblika kroz više mogućnosti.
Razumjevanje uz pomoć gledanja i sagledavanja.

20. ŠTO ZNAČI OBLIKOVATI RELATIVNU STVARNOST?

Znači biti upućen u redukciju medijske forme. Racionalizacija pojmovnog izraza, tj.
u likovnosti likovne forme.

21. DENOTACIJA I KONOTACIJA - denotacija = osnovno značenje neke

riječi, dok je konotacija = stupanj udaljenosti od denotativnog značenja, uloga
tehničkog crtanja - objektivno očitovanje podataka o oblicima i veličinama

22. VISOKO I NISKO FORMALIZIRANI STIL? Ovisi o stupnju

jednostavnosti. Svaki stil najracionalnije tumači ono što želi (zato-sadrže nisku
dozu relativne jednostavnosti).
NISKO->supermatizam, kontruktivizam (Mondrian) ->srodnost s dječjim
crtežom - svjesni infantilizam
VISOKO -> Rembrant, Rubens-> realizam, verizam, naturalizam, klasični
stilovi, barok, renesansa, Rim, Grčka -> relativno su jednostavni jer na
jednostavan način prenose kompliciranu poruku

23.V1SOKOFORMALIZ1RANI OBLICI - čitanje forme izvana prema unutra

(cjelina, pa detalj). Realizam, naturalizam, klasični stilovi, Rim, Grčka, renesansa
24. ŠTO JE ZNAK? = pojam koji osim po sebi ima neko 2 značenje. To je forma
koja je registrirana akustički, vizualno i sredstvo je komunikacije.
Forma + značenje = znak
- SEMIOLOGIJA - nauka o znakovima
- SIMBOL - dogovoreni znak
- SIGNAL - npr. dim; prirodni znak koji govori daje negdje vatra

25. PODJELA ZNAKOVA PO DIHOTONIM FUNKCIJA:

1. prirodni (stvara ih priroda) i umjetni (stvara ih čovjek)
2. ikonički (slikovni) i anikonički
3. ideogramski i piktogramski
4. apstraktni i figurativni (oponašaju strukturu perceptivnih znakova)
5. jednosmjerni i povratni (informatika)
6. verbalni i neverbalni (pantomima)
7. prezentacijski (apstraktni) i reprezentacijsi (figurativni)
8. interpersonalni i intrapersonalni - s ljudima ili sami

26. ŠTO SE MISLI POD BINOKULARNIM ZNAKOVIMA? To su prirodni

znakovi. B.znakovi stvar su vrste i osobina koje stvaraju dva oka (kolarna slika
predmeta); dva oka vide različito neki objekt. Do 60 m udaljenosti čovjek vidi
binokularne znakove (3D), a iza 60 m slika postaje plošna i monokularni znak.

27. ŠTO SPADA U MONOKULARNE ZNAKOVE? - oni na koje možemo

utjecati. Strukturalni znakovi koji tvore vizualni objekt (izbjeljivanje boja u
daljini, ohlađivanje boje). Karakteristika: veza sa kulturom, vremenom,
podnebljem, uzrastom. Predmet toplih boja nam se čini kao daje bliže.

28. BINAKULARNO ZAMJEČIVANJE je dubinsko zamječivanje; stvara

stereoskopiju. Ljudske oči opažaju dubinu. Prilikom promatranja nekog predmeta
svako oko prima drugačiji oblik predmeta zbog udaljenosti očiju od predmeta.
Ono se zasniva na 3D; dolazi do konvergencije linije gledanja- što je predmet
udaljeniji čini se manji i obrnuto.

29. MONOKULARNO ZAMJEČIVANJE je plošno zamječivanje, javlja se u

onom slučaju kada je predmet udaljen od nas preko 60 m. Tada ljudsko oko
doživljava formu kao 2D budući da ne postoji mogućnost sukcesivnog čitanja
forme (oni na koje možemo utjecati).

30. KOJI SU NAJRAZVIJENIJI KOMUNIKACIJSKI ZNAKOVI?

Verbalni, jer služe kao opći komunikativni sustav, najfleksibilniji u tumačenju
komunikacijskih potreba.
 31. FUNKCIJE ZNAKOVA:
a) REFERENCIJALNA (znak —> označeno)- govori o odnosu znaka i značenja,
između onoga o čemu se govori i poruke. Podjela na: figurativne (znakove koji
sliče prirodi) i apstraktne (znakove koji ne sliče prirodi)
Figurativan znak — ima određene vizualne sličnosti u strukturi sa onim što
označuje (figuracija — svaki oblik komuniciranja koji i malo podsjeća na refernta)
Apstraktni znak - bolje pokriva izvjesne forme koje po svojoj prirodi nisu vizualne;
lakši su za komunikacijske aspekte ako su prikazani apstraktnim znakovima -
slova
b) EMOCIONALNA(davaoc, autor —» poruka) - nastaje između autora i medija
Daje ideju za stvaralački rad budući da nas priroda inspirira za stvaranje
određenih ideja - ideja ovisi prvenstveno o našoj kongitivnoj mašti.
c) ESTETSKA - znak u odnosu na samog sebe, predstavlja odnos medija unutar
sebe. Sredstvo poruke postaje i sebi cilj. Razlikujemo dijelove (stvarni dijelovi
konstrukcije) i komade (nisu stvarni dijelovi); estetski problemi se bave tim
problemima strukturiranja dijelova i komada i cjeline u željenom smislu.
d) FATICKA (prepisivačka) - utvrđivanje tipa stila, ima za svrhu održavanje
poruke bez prekida. U području likovnosti ona likovnom mediju daje osobine
temporalnog (vremenskog) medija, npr. strip - nastavlja se kroz sličice, film -
temporalni medij, nije informativnog karaktera nego je podrška mediju koji se
može ugasiti.
e) KONATIVNA FUNKCIJA (prepisivačka) - veza koju čine znak (poruka) i
primaoc. Propisuje kako će se poruka čitati odnosno razumjeti - definira je
kvalitet primaoca (sposobnost primaoca emotivna ili logička - osjećaj, znanje)
Kandinsky - umjet.djelo je uspjelo koliko je u stanju prenjeti poruku gledaocu
f) METALINGVISTIČKA FUNKCIJA - između emocionalne i konativne
služi za uspješnije isčitavanje poruke kao dodatak kodu (npr. slika i tekst - uz
ilustraciju postoji i poruka)

32.KAKAV JE SUSTAV ZNAKOVA? Maksimalno jednostavan

33. KAKO SE JAVLJAJU ZNAKOVI U VEZI S FUNKCIJAMA? javljaju se

kao dvostruko vrijedni, logički i funkcionalni

34. LOGIČKI ZNAK koristi racionalne odnose i sudove;

asertorička - med. se isključuju problemska pitanja mogućnosti i nužnosti = istu
funkciju, a različit oblik (homologijski)

35.EMOCIONALNI ZNAKOVI - idu prema istraživanju pojedinačnog i

originalnog; po istoj znakovitosti imaju isti oblik, a različite funkcije
36.KAKO PIERO DEFINIRA ZNAKOVE? - kao simbole i signale Signal
je prirodni znak; a simbol je dogovoreni

37. OSNOVNI ZAKON VIZUAL1S E PERCEPCIJE? - Forma se radi max

jednostavno koliko to uvjeti dopuštaju Nikada se ne vide savršeno zbog šuma,
ako šum raste forma se pojednostavljuje (čovjek u daljini)

38. ZAKON PREGNANCE - zakon koji diferencira subjektivne kvalitete ljudi

prema njihovoj usmjerenosti na manji ili veći ritam (naginju ritmiranju ili
simetriranju) tj. zakon koji uvjetuje stabilnu formu za razliku od napete. Dijeli se
na: A) SIMETRIJU (sustav poravnavanja) - Grčka i Rim, renesansa, klasicizam
- ljudi koji svojim načinom mišljenja gravitiraju simetriji, poravnavanju
B) RITAM (sustav izoštravanja) — ekspresionizam, barok, helenizam, futurizam
ljude koji teže pojačavanju ritma -> Primijenjen je na analizi kompleksne
umjetnosti. Ide ka pravilnosti, jasnoći forme, govori o perceptivnim pomacima koje
si čovjek tumači na principu pojašnjavanja forme. Odnos forme kao cjeline i
dijelova:
1. dominira cjelina (kod poravnavanja) - cjelina je jednostavnija od dijela
2. dominiraju dijelovi - dio je jednostavniji od cjeline
3. cjelina i dijelovi su izjednačeni - princip zlatnog reza

39. KOJI SU ESTETSKI ZAKONI?

ZAKONI USKLAĐIVANJA
ZAKON SIMETRIJE - temelji se na načelu da su djelovi lijeve i desne strane u
ravnoteži u odnosu na središnju os; to je odnos međusobnih težina u kojoj je težina
lijeve strane jednaka težini desne; u likovnosti predstavlja zaustavni element,
statičnost, koheziju, povezivanje; ravnoteža slike se postiže veličinom oblika,
tonskom gradacijom i bojom. Asimetrija-povećava se br.elemenata i ritam

ZAKON RITMA-osnova pokretljivosti, gibanj, dinamike, života;. Ritmom

oživljavamo oblike postavljene zakonom simetrije i proporcije. Osnovna linija ritm.
pokreta je dijagonala. Ritam se postiže gradacijom ploha, suprostavljanjem linija
(Cezzane), sukobom svjetlo - sjena (barok), i nanosom boje (toplo - hladno;
impresionizam); predstavlja izmjenu elemenata i njihovih intervala- suprotno je
simetriji. Ritam postižemo ponavljanjem=oblika koji se postepeno povećava.
Sjevernjačka kultura teži ritmu (vodi do apstrakcije)

ZAKON PROP. usklađuje veličinu i položaj oblika prema okomitom položaju;

idealna kombinatorika između simetrije i ritma.

ZAKON DOMINACIJE (ZLATNI REZ) - izveden iz simetrije i ritma tvore njihov

idealan odnos - nema dominancije djelova nad cjelinom; Manji dio se odnosi
prema većem kao veća nasprem cjeline (2:3, 3:5, 5:8). Povezuje prva tri zakona.
Pravilom zlatnog reza koristili su se Egipćani i Grci (Partenon).
 40. ESTETSKA NAČELA- su estetski oblici koji usklađuju međusobne odnose
unutar kompozicije. Odnosi temeljeni na optičkom momentu n, ^rađivanja plohe,
na detaljima u međusobnoj ovisnosti i na izgledu cjeline s psihološkom porukom.
1.HARMONIJA- kombin. istih/sličnih elmenata u cjelini- dojam nirnoće, mira,
slaganja i nenaglašenog ritama; sličnost može biti postignuta oblikom, veličinom
i bojom. Uravnotežuje kompoziciju.
2.KONTRAST- sadržaj suprotnog, max. razlika veličina i iznenađenje novog
elementa; kontrast je prekid i stanka, a može se postići razmakom oblika, tamno-
svjetlo,
jačina razlika boje, odnosom horizontalnih i vertikalnih
3.RAVNOTEŽA - Optička, estetska, vizualna. Gl. uvjet za stvaranje oblika i
estetske forme. Stvaranje ravnoteže: stabilno, labilno, indiferentno. R. je balans
masa suprotnih strana, moment koji izjednačuje sve sile. Postoje 3 TIPA:
*formalna (simetrična) — oblici su istih veličina i težina raspoređeni prema
središnjoj osi u istom razmaku
*neformalna (asimetrična) - razdvaja odnos simetrije (centar interesa se gubi u
podvojenosti oblika)
*optička - postiže se vizualna težina pomoću oblika tame, svjetla i boje - utječu
smjer i izgled forme - Oblici koji idu u visinu djeluju lakše nego tijela u vodorav.
položaju; tamni tonovi i tople boje djeluju teže od svijetlih tonova i hladnih boja
- Svaki oblik djeluje psihološki drugačije ovisno u kojem se kvadrantu nalazi.

4.DOM1NANCIJA- određuje centar pažnje, ishodište ideja likovnog stvaralaštva;

kontrast dijelova - odvojenost od ostalih formi;
Postoje: 1.centralna dominancija - statička i mirna;
2. decentralna dominancija - dinamička i pokretna
5. JEDINSTVO - povezivanje djelova na nekoj površini; zajedništvo svih oblika;
zasniva se na funkcijonalnosti pojedinih djelova forme

41. PROPORCIJA - odnos veličine i gabarita, boja, materijala, pojam klasičnog

je prenesen adaptacijom novih materijala u nove forme na optimalan način

42. VIZUALNA KOMUNIKACIJA SE ZASNIVA na max. pojednostavljanju

43. ŠTO JE STRUKTURALNI SKELET? - gruba konstrukcija oblika.

Koristimo ga radi lakšeg sagledavanja i crtanja

44. REDOSLJED OPTIČKIH TEŽINA PREMA KVADRATIMA -1,2,4, 3

45. KAKVE MOGU BITI OPĆE KOORDINACIJE ELEMENATA?

a) isključivanje > forma nečitljiva, elem. se ne mogu dovesti u vezu, previše

informacija
b) sadržavanje->čitljivo, zaliha znanja s ponavljanjem (redudancijom)
c) presijecanje->čitljivo
d) dodirivanje
46. KOJI JE OSNOVNI ELEMENT LINEARNE DEKORATIVNE
SHEME? Linija. Ukoliko linija ima kretanja koja završavaju konveksnim spojevima
tvori plohu koja se doživljava kao granica - nužni element forme. Konveksnije
forme djeluju bliže. Svjetliji i topliji predmeti čine formu, a ostali pozadinu.

47. ŠTO JE LINIJA? - Osnovni je element linearne dekorativne sheme - sustav

optičkih veza točaka; nastala kretanjem točke u prostoru translacijom (Grčka),
rotacijom
(Rim), translacijom + rotacijom. Jedan od osnovnih strukturalnih elemenata,
najniža
likovna strukutura (osnova svake likovnosti). Linija je granica perceptivnog entiteta;
proporcionalno debljini linija dobiva se težina forme
SUKCESIVNA TRANSLACIJA I ROTACIJA - romantizam
SIMULTANA TRANSLACIJA I ROTACIJA - gotika

48. KAKVE MOGU BITI LINIJE PO KARAKTERU? tipovi odnosa

strukturalnih elemenata: 1. dodiruju se
2.presjecaju se
3. međusobno se sadrže

49. VRŠE LINIJA

1) Monotona linija djeluju plošno; što je linija tanja forma djeluje lakše (Boticelli) -
tanka, mlohava, nije napeta (Matisse. Ruoo)- debljina monotonih linija utječe na
optičku težinu.

2) Varijantna linija - daje osjećaj volumena 3D, tipične za renesansni crtež

(Michelangelo i Rembrand) - sugerira smjer svjetla i volumen. Po prirodi je napeta
jer
ima stalnu oscilaciju
-> Anatomska linija (renesansa) - tumači volumen;
TANKA: izrazito zacrnjena (100%), oštra i tamna, čvrsta (daje osječaj lakoće i
lebdenja na osvjetljenim mjestima)
DEBELA: vrlo svjetla po intezitetu (70%), daje osječaj težine i kompaknosti
->Kaligrafska linija - rukopisna linija, ima definiran min. i max. potez
- po prirodi je dekorativna, proizašla iz umjetnosti gdje je imala dekorativnu
ulogu (izbjegavanje figuracije; slikanje Isusa i Svetaca- npr. islamska umj.)
- ovaj tip linije i povećava čitljivost i radi toga se zadržala u pismima tanko-
debelo kao redudacija oblika (uzlazni i silazni potezi)
podjela prema funkionalnosti:
konturne - označavaju formu
unutarnje - nastaju principom preklapanja, perspektive

50. TIPOVI LJUDI KOD DIJELJENJA LINIJA -> principijelni - važna im je

percepcija i memorijalni-važno je predznanje
51. NAJELEMENTARNIJA STRUKTURA - točka-elementarni kontrast,
negacija, diferencijacija

52. OSNOVNI OBLICI VIZUALNOG PREDOČAVANJA

* TOČKA -> najmanji grafički znak i najjednostavniji oblik izražavanja, osnovni
element vizualne forme. Najniži strukturalni element forme sa 2 točke postoji
nevidljiva prostorna veza među njima. Točke djeluju bliže nego što jesu (kretanje
točke kao translacije (grčka) ili rotacije) .Uporište za oko na bijeloj površini.
* LINIJA =odvajanje, diobu plohe i stvaranje polja na plohi.
* PLOHA > osnovna jedinica plošnosti(barok-mrlje). Pojava 2D reda. Bijela
površina je neutralna. Siva produbljuje i uznemiruje plohu. Crna znači prodor u
dubinu i suprotnost. 2D sustavi ne tumače dubinu. U plohi se pojavljuju tonske
vrijednosti tzv. tonska dekorativna shema.
53. GEOMETRIJSKI ELEMENTI VIZUALNOG PREDOČAVANJA -
Forma se ne može promatrati u sustavu točaka zato što su to elementarne
vrijednosti vizualnog znaka. Točka se kreće stvarajući liniju. Linija se može
definirati kao sustav dva tipa kretanja točaka — translacija i rotacija (u
sukcesivnom -jedno iza drugog, ili simultanom odnosu -jedno ispred 2). Nejednak
intenzitet translacije i rotacije izazivaju stvaranje hiperbolnih krivulja.

54. KLOAZONIZAM - kombinacija između plošnog i linearnog sustava (Caugain)

55.KOLORIZAM - također plošni izraz - snaga plohe postiže se dinamičkom

osobinom boje (toplo-hladno) -> Van Gogh, Cezanne

56. TEKSTURA- struktura površine, gušća djeluje teže

57. FAKTURA - tekstura pastelnih boja koje joj daju reljefi 3D

58. GROTAŽ - višeslojna podloga raznih boja koja se grebe; ne zna se kakva će
biti forma - naglašava se slučajnost (automatsko slikanje iz dadizma)
56. DEKORATIVNE SHEME - sustavi kojima se elementarne likovne strukture
artikuliraju u predođbe. Stupanj više organizacije prikazivanja; znakom se postiže
sličnost s objektom kojeg u prirodi prikazujemo. Osnovne dekorativne sheme:
linearne, plošna, tonska, svjetlo-sjena i koloristička doba realizma i romantizma
-> sukob između Delacroixa (zastupa boju) i Engra (zastupa formu)

57. LINEARNA DEKORATIVNA SHEMA - osnovni element je linija koja je

granica; linearni crtež je osnovica likovnosti i to u umjetničkom i
komunikacijskom smislu. Linija u potpunosti objašnjava prostor. U
komunikacijskom smislu linearni sustav ide od slike preko ideograma do čiste
apstrakcije i simbola (slova, brojke).

58. PLOŠNA DEKORATIVNA SHEMA - nalazi se u 2D sustavu medija i zato

je važna u likovnosti i grf. Dizajnu. Prisutna je u stilovima moderne gdje se forma
čita po principu jednostavnosti; iluzija 3D postiže se sužavanjem i širenjem
likovnih elemenata; u baroku se plohe popunjavaju tonovima određenih valnih
duljina. Zbog jednostavnosti prisutna je u bizantu, romanici i u srednjem vijeku.

62. TONSKA DEKORARIVNA SHEMA - tonsko variranje jedne boje;

nijansiranje, modeliranje. Svjetlina — dobiva se osjećaj konvergencije; iluzija 3D
podrazumjeva količinu svjetla svjetlo-tamno, a definira se optički. Tonski način
slikanja susrećemo u prahistoriji (spilje), u renesansi i baroku. Podrazumjeva
upotrebu chiaroscura. Možemo ju podjeliti prema gradaciji (renesansa) i svjetlo
- tamno (barok)

63. KOLORISTIČKA DEKORATIVNA SHEMA - ako je plošni sustav obojan

tako da je jedno toplo a drugo hladno onda je hladno dalje, a toplo bliže. Sustavno
se primjenjuje od impresionizma
KOLOR SUSTAVI - oni koji naglašavaju svjetlost i dinamičke osobine boja
KOLORIZAM - naglašava obojenost forma (od Cezannea); iako je dojam 3D,
sustav je i dalje plošan; zastupa teoriju da boje trebaju biti što intezivnije (ako je
jedna boja do druge onda se sukcesivno pojačava intezitet boje - npr. crvena i
plava
- crvena i siva = crvena je još crvenija, a siva je plava

64. KOJI SE STIL KORISTI TONSKOM DEKORATIVNOM SHEMOM?

RENESANSA. Tonski - variranje boje, nijansiranje, modeliranje.
65. SVJETLO - SJENA - povezuju se nesemantičke vrijednosti u plohe zbog
jednake vrijednosti u svjetlu ili sjeni. Kontrasni sustav — baza baroka. SFUMATo-
sustav povezivanja različitih tonskih vrijednosti na vrlo malom prostoru; taj prijelaz
se postiže modeliranjem ili toniranjem (Leonardo- fini prijelazi) modeliranje =
toniranje, a moduliranje = koloristički sustav

66. CHIARO-SCURO - dekorativna shema svjetlo-sjena. Veza između plohe i

svjetline boja, koje se međusobno povezuju u cjelinu tvoreći formu u iluziju 3D
(barok- Rubens, Rembrant)

67. VELER (SVJETLINA) - svjetlosna i dinamička vrijednost boje -> kada

dvije boje imaju jednaku količinu crne i bijele nalaze se u veleru. To je svjetlosna
osobina boje bez obzira na valnu duljinu i ton.

68. SFUMATO -> smanjenje tonskog sustava na prijelaz između svjetla i sjene
mogućnost povećanja dramatike pomoću svjetla i sjene. Oštri predmeti - mali
sfumatni dio, a zaobljeni predmeti - širi sfumatni dio Leonardo DaVinci + barok

69. BOJA-SVJETLINA? Svjetlina je prepoznatljivija od boje — fiziološki je

bliskija čovjeku. Boja je rezultat svjetla.

70. ARS ACCURATA- stil, tretira boju kao vizualni fenomen u matematičkoj
kombinatorici. Proučava izvjesne sustave i odstupanja od njih. Blizu komp.grafici

71. IKONOGRAFIJA - bavi se istraživanjem značenja boja - različita u

pojedinim kulturama (žalost-> bijelo na istoku, crno na zapadu)

72. KOJI SE STIL BAVIO BOJOM? l.impresionizam; Op-art-najpoznatiji stil

Izričito je istraživana boja kao kvaliteta forme u sustavu mogućeg praćenja.
Uzajamno s drugim istraživanjima dao je značajan doprinos istraživanja boje.

73. KVALITETE BOJA - fiziološko djelovanje-percepcija, mehanizam kojim se

vidi boja. Psihološko-subjektivne reakcije nastele iskustvom u komunikaciji.
Objektivno i subjektivno - boja je asocijativna i više ili manje posredna i
određena je fizikalno (valnom duljinom)

74. SUPTRAKTTVNA SINTEZA - CMY materijalnost (za debeli nanos boje),

a ADITIVNA SINTEZA - RGB - nematerijalnost, tanak nanos boje.

75.TUMAČENJE BOJA:crvena->gipka,svečana,ženstvena; plava-> svečana,

uzvišena, nemirna; žuta->energija,krepkost.bogatstvo; zeleno-žuta > negativne
konotacije, bolest...
 76. KAKO BOJE UTIĆU NA DUBINU? Tople boje bliže,a hladne dalje
77. KONTRAST BOJE PREMA ITZENU? - Kontrasti se javljaju između
dvaju djelovanja boja koje treba usporediti. Ako se razlike max povećavaju
govorimo o polarn m kontrastima. Postoji 7 kontrsata djelovanja:
1. kontrast boje prema boji
2.kontrast svjetlo - tamno
3.kontrast toplo — hladno
4.komplementarni kontrast
5.simultani kontrast
6.kontrast kvalitete
7.kontrast kvantitete

A) KONTRAST BOJE PREMA BOJI - najjednostavniji, izražava najjači

kontrast svjetlo - tamno.
a) primarne boje - crvena, žuta i plava izražavaju najjači kontrast boje po sebi.
Kontrast boje opada više što se primjenjene boje udaljuju od triju boja l . reda
b) sekundarne boje - narančasta, zelena i ljubičasta su slabije po karakteru.
c) tercijarne boje - nejasno djeluju boje trećeg reda
Ako pojedine boje međusobno odijelimo crnim i bijelim linijama ističu se jače.

B) KONTRAST SVJETLO - TAMNO - definiran kao polarni kontrast (crno

sivo - bijelo). Broj sivih stupnjeva koji se razlikuju ovisno o vidnoj sposobnosti
oka. Siva boja je neutralna, dodatkom drugih boja dobiva snagu. Dobiva
mješanjem komplementarnih parova boja. Tamne boje miješanjem s bijelom
bojom gube na intenzitetu. Boje se različito doživljavaju ovisno o svjetlosti
Stupnjevi sive boje: 3. žuta, 5. narančasta, 6. crvena, 8.plava, 9. ljubičasta,

C) KONTRAST TOPLO - HLADNO - svaka boja psihološki utječe na naš

odnos prema toplom i hladnom. Tople boje: žuta, narančasta, crvena, c-ljub.
Hladne boje: ž-zel, zelena, plava, p-ljub, ljubičasta.
Karakter toplih i hladnih boja možemo definirati: hladno - toplo
sjenovito - sunčano prozirno — neprozirno umirujuće — uzbuđujuće rijetko -
gusto zračno - zemljano daleko - blisko lako - teško vlažno - suho -Kontrast toplo-
hladno glavni je za prikazivanje perspektivnih i plastičnih
efekata. Svi moraju biti jednako svijetle ili tamne u kompoziciji.
 D) KOMPLEMENTARNI KONTRAST - dvije pigmentne boje mješanjem
daju neutralnu boju. Komplementarne boje se međusobno nadmeću do max
intenziteta, a njihovim mješanjem se poništavaju u sivu.
kontrasne boje: žuta-ljubičasta, žutonarančćastasta-plavoljubičasta, naranč-plava,
crvenonarančasta - plavozelena, crvenoljubič ista - žutozelena, crvena - zelena
->Zakon komplementarnosti je zakon skladnog oblikovanja, budući se njime
postiže savršena ravnoteža u našem oku. Komplementarne boje se koriste u
točnim omjerima, te daju čvrstu sliku djelovanja

Komplementarni parovi i njegove karakteristike: žuta - ljubičasta ->

jaki svjetlo - tamni kontrast crvenonarančasta — plavozelena
->najjači toplo — hladni kontrast crvena - zelena -> iste svjetlosne
vrijednosti

E) SIMULTANI KONTRAST - oko uz jednu boju simultano zahtijeva kom.

boju u stvarnosti ne postoji. Taj kontrast nastaje između čistih boja, vidljiviji je
kod blještavih boja (žuta, crvena, narančasta)

F) KONTRAST KVALITETE - stupanj čistoće ili zasićenosti boje.

Najzasićenije i najintenzivnije boje su one koje nastaju lomom bijele svjetlosti.
Suprotne njima su tupe i mutne boje. Postoji 4 načina zamućivanja/gašenja boje:
a) čistu boju gasimo bijelom (hladniji karakter)
b) čistu boju gasimo crnom ( žuta gubi sjaj i postaje bolesna (duš.poremećenost)
crna boja oduzima bojama njihovu svjetlost, ona ubija boje
c) dodavanjem bijele ili crne - mutniji tonovi boje, neutralizacija — siva
d) dodatkom komplementarnog para boje - C+Z = sivocrna (jaka po intenzitetu)

G) KONTRAST KVANTITETE (kontrast proporcije) - kontrast 2 ili više mrlja

boja. Djelovanja boje određuju 2 faktora: intenzitet boje i veličina mrlje
Svjetlosne vrijednosti boja: žuta-9 : narančasta-8 : crvena-6 : ljubičasta-3 : plava-
4 : zelena-6. * Žuta je 3 x jača pa mora zauzeti 3x manju plohu nego komp. Ijub.
Ovaj kontrast primjenjuje se samo pri max.intenzitetu boje.

78. KVALITETA I KVANTITETA BOJE - djelovanje boje temelji se na zapažanju,

uočavanju, optičkom podražaju boje i nj.primanju, psihološkoj pojavi. -Kvantiteta
boje: sveukupna površina koju zauzima određena boja. Nameće se svojom
kvantitetom i veličinom na plohi. Postaje dominacija određene površine. •Kvaliteta
ili intenzitet boje (psihološki moment): sastoji se u količini pigmentacije,
jakosti i čistoći izražaja boje. Svaka boja drugačije djeluje. Veća koncentracija
pigmenata, jači intenzitet boje. Postiže se modelacija (toniranje).
79. PRINCIP ČULNOG REGISTRIRANJA (KAKO VIDIMO ELEMENTE
STRUKTURE)?
simulativno = kvaliteta, sukcesivno = kvantiteta

80. BOJA U DIZAJNU - Boja se karakteriziraju kao valne dužine(mjera). Svaka

boja ima određenu svjetloću i zasićenost. Svaka boja na nas ostavlja neki
određeni psihološki i fiziološki doživljaj tzv. koloristička dekorativna shema.
Svaka osoba boju doživljava drugačije što se tiče njezina tona; Fiziološko
djelovanje boje je percepcija, a psihološko su subjektivne reakcije na bazi
stječenog iskustva u komunikaciji.
Dobivana je obasjavanjem sunčevim zrakama pojedinih elemenata koji ih upijaju ili
odbijaju. Jako je interesantna u grafičkom dizajnu, ali je ipak sekundarna formi
koja je definirana svjetlinom. U okviru dizajna kriterij za boju je oko (do 60m). Boja
se vidi i kao monokularan i biokularan znak, a iznad 60m samo kao monokularan.
Boja utječe na percepciju dubine (tople - bliže, hladne - dalje). Boje koje najlakše
razlikujemo su kontrasne (one se međusobno pojačavaju i smanjuju). Boje unutar
forme nose oznaku optičke težine (utječu na nj.čitljivost)

81. TON - gradacija sustava svjetline (radi asocijacije volumena - spilje) oko prvo
primjećuje svjetlinu renesansa je dala maksimum tonskog izraza

82. TITRAVOST - pojava kada oko više ne može pratiti formu. Ne može
odjeliti formu od pozadine zbog nesavršenosti oblika. Neprestanim prijelazom iz
pojedinačnosti u cjelinu gubi se granica između ta dva oblika, pa forme počne
titrati tj. treperiti. (impresionizam- pointizam; Pop-art također iskorištava
nesavršenost oka za vizualne efekate).

83. POINIT1LIZAM - treptavost postignuta točkicama

84. TAŠIZAM -prskanje boje, forma dana slučajem (unikat) -> Jackson Pollock
špricanje boje na platno izražava sustav nerva. Iskoristiti svjesno stvaranje rukom
nesvjesnog. Smisao - unikat - anti ponovljenost.

85. TOPUNA-toplije boje djeluju bliže i veće.Bazira se na simboličkim

vrijednostima toplog dijela spektra zbog sličnosti sa izvorima energije. Okolina
utječe na viđenje boje

86. KARTUŠA- tip ornamenta koji ostavlja prazne prostore u kojima može biti
tekst i slika

X. SINEMATIZAM , GDJE SE POJAVLJUJE? - Futurizam

87. ŠTO JE PERSPEKTIVA? - Prikazivanje objekta na površini kako se on
predstavlja promatraču po položaju, veličini, boji, jasnoći.

88. CENTRALNA PERSPEKTIVA - predstavlja prikaz iz jedne točke

gledišta. Očiste centralne perspektive daje najveći doživljaj prostornosti.
Definirana je u Italiji - Renesansa - Leonardo. Sustav koji subordinira
preklapanje.

89. POLIPERSPEKTIVA - slikanje (sustav) sa više točaka gledišta - da se više

toga kaže o formi, sustav koji daje nekoliko strana gledanja na istoj slici kao da
se autor kreće oko objekta (manirizam-16st)

a)svjesna poliperspektiva kubizma

b)radovi egipatskih umjetnika — imaju zadatak biti nacrt, uputa, kako nešto
stvarno izgleda
c)polip, predkolumbove amerike - razloženi na dijelove po centrlnoj osi da bi
se nešto vidjelo iz svih kuteva
d)rengenska perspektiva

90. RENGENSKA PER.- sistem prozirnosti prisutan u dječjem crtežu (nešto u

ladici). Često korištena u nadrealizmu jer ima halucinantne karakteristike; veliku
ulogu
imaju topografska mjesta (lijevo, desno, gore, dolje)

91. OBRNUTA PERSPEKTIVA - u dubini se smanjuje (ikone). Ono stoje dalje

prikazuje se kao veće, a stoje bliže manje. Plohe umjesto da se sužuju prema
daljini, one se šire (ikone)

92. VERTIKALNA PERSPEKTIVA - način prikazivanja oblika jedan iza

drugoga koji se i u stvarnosti nalaze tako

93. IKONOLOŠKA PERSPEKTIVA (perspektiva značenja)-način prikazivanja

gdje se veličinom lika izražava njegovo značenje. Veličina ne označava prostorni
odnos već ljestvicu vrednovanja, važnosti i značenja likova

94. GEOMETRIJSKA ILI LINEARNA PERSPEKTIVA - prikaz privida

prostora zasniva se na geom. konstrukciji prostorne ili optičke piramide. Osnova
piramide
je četverokut okrenut prema gledatelju, a njezim vrh je na horizontu

95. ATMOSFERSKA (ZRAČNA) PERSPEKTIVA - zasniva se na promjeni

boja i obrisa koja nastaje zbog prostorne udaljenosti oblika i slojeva zraka -
atmosfere

96. KOLORISTIČKA PERSPEKTIVA - temelji se na 2D; upotrebljavaju se

monotone linije; koristi se koloritom (odnos toplih i hladnih boja); življe
slikarstvo; korištenje kolorističke dek. Sheme.
 97.KAKO JE RIJEŠENA 3D? Osim persp.crtežom riješena je i sustavom
preklapanja, a to je l od elem.perspektive, proizašao je iz sustava niza (Egipat).
Varijacijom količine i intenzivnosti toplih i hladnih sustava. Kontrastom se stvara
osjećaj prozora.

98. KAKO PRISTUPITI PRI ORGANIZACIJI LIKOVNE PREDODŽBE?

a) slika sa max (signala) podataka, tendira signal
b) slika sa min (s) podataka,tendira da bude simbol
c) forma dana slučajem (tašizam)

99. ČIME JE LIMITIRAN ODNOS IZMEĐU INFORMACIJSKOG I

REDUNDACIJSKOG DIJELA? Subjektom-autorom, medijem(prenosiocem) i
primaocem(konzumentom)

100. FAZE PRIJEMA PORUKE

1. nultna faza - opažanje, zamjećivanje plošnog momenta

1. sintaktička faza - promotrit razdvajanje strukture i preprepoznavanje
strukturalnih elemenata vizualne predodžbe - točka, linija, ploha,
svjetlost, boja
2. semantička faza - važno je značenje tj. povezivanje oblika i njegovog
značenja (određuje razumjevanje poruke)
2. pragmatička faza - rezultat prve tri faze - uspješnost dizajna

- južnjački stil - 1. dominantno, ostali su podređeni (Rafael, Leonardo)

- sjevernjački stil - ravnopravni elementi — dom. glavna poruka (Mondrian)
- dinamička ravnoteža - prvi element (domin.) okružen sličnim djelovima

101. KOGNITIVNA MAPA = Sposobnost i iskustvo pojedinca da pročita sustav

znakova; ukupno znanje bilo intelektualnog ili doživljajnog tipa; uvijek raste Forma
postoji objektivno kao fizikalna struktura prirode. To je istina koju prikazujemo u
nepotpunom obliku. Vizualno je vidimo ograničeno, redugrano.

102. KAKO SE STVARA STIL?

Razradom sličnih asocija i svođenjem na formalni jezik.

103. STYLING - Zloupotrebljava formu i postaje faktor porasta prodaje. Dizajn

Stylinga prije je predstavljao negativan stav. Styling se zadržao na nivou mode i
upravo je on sklad i pravilnost mode. Kič je nešto nametljivo, ali moderno.

104. ETILIZAM - arhitektura interijera.

105. SVJESNI INFANTILIZAM -> pojednostavljeni visoki nivo ekspresije;

svjesno korištenje neznanja - značaj izvornosti, iskrenosti; Picasso, Gaugain.
106. GEOMETRIJSKA APSTRAKCIJA - kocke, kvadrati, linije (strukturalni
oblici) - nemaju drugo značenje nego ono koje pokazuju. Namjera je isključivanje
njihovih značenja simbola ili signala,i "pustiti ih" da predstavljaju sami sebe.

107. KONCEPTUALIZAM - istražuje formu i njen efekt - važna je ideja.

Doprinosi razumijevanju elementarne strukture realnosti i znakova uopće. Bazira
se na sustavnosti između oblika i njegovog značenja. Ideja je da oblici budu u
sustavu (J. Kosuth).
108. J. KOSUTH -> 3 stolce - stolca, foto i tekst o stolici, uspostavlja vezu

između objekata i njihovih značenja; preispitivanje forme i nj.značenja; 3

znaka
između objekata i njihovih značenja; znače isto, znak i značenje nisu isto.
109. BERRY - izložba ničega (vizualnog znaka koji ne posjeduje materijalnost).
Izlaže efekte koncepta takve forme koja neće biti doživljena, ne izlaže formu već
i njen efekt.

110. MINIMALIZAM - umjetnost koja u skulpturi pokušava stvoriti

jednostavne oblike koji neće opteretiti prostor, već biti dio prostora (kocka);
proces redukcije primarnih oblika, uz izbjegavanje ekspresije. MINIMALART -
stil koji je naginjao kiparstvu - bit je da se predoći više elementima linije, kocke i
kvadrata.

111. HIPERREALIZAM - fotografski realizam - imitira fotografiju, reakcija na

konceptualizam i minimalizam

112. INFORMATIČKO TUMAČENJE FORME - Jedinstvena forma je

informacija. Ponovljena forma je redondacija (preopširnost).

113. KREATIVNOST - sposobnost nešto reći na drugi način

114. KOMPONIRATI - sastavljati od raznih dijelova jednu cijelinu prema

nekoj koncepciji. Organizacija unutarnjih elemenata forme

115. COBRA - internacionalna grupa (Kopenhagen, Bruxelles, Amsterdam).

Reakcija na kubizam i sve dotadašnje stilove

116. BAUHAUS - poznata njemačka škola dizajna i primjenjene umjetnosti

(1919.g. Weimar) koja je snažno utjecala na modernu umjetnost. Od Bauhausa
grafički dizajn je samostalna umjetnost. Pokušali su spojili likovno-estetskog
oblik s funkcionalnošću. Bauhaus je htio biti stil bez stila - forma je podređena
sadržaju, funkciji. Postigli su nabolje rezultate u interijeru, industrijskom i
grafičkom dizajnu.
 117. INFORMEL - neformalno - odnosi se na niz stilova kojima je glavna
karakteristika izbjegavanje figuracije i gestualnost (prikaz stanovite motorike)
Pollock

118. FIGURACIJA? Karakteristika likovnog djela da prikazuje motiv iz realnog

vidljivog svjeta (za razliku od apstrakcije)

119. LIRSKA APSTRAKCIJA-nevažno je materijalno, metodološko (kakvo je)

već psihološki efekt. Predstavnik - Wals.

120. POST-MODERNA- nasljeđe primj. umjetnosti i dizajna. Najveći rezultati u

Itali i Skandinaviji, napušta se totalni funkcionalzam - ponovna upotreba ukrasa.

. NOVI REALIZAM - suprostavlja stvarnost svakom obliku ilustriranja i

posebnog znaka Ready-made = nepostojanje znaka za stvarnost

122. POP-ART - iz kubizma i nadrealizma. Dizajn apsorbira povijesne stilove i

nastoji ih kompilirati

123. VIDEO-ART - utjecaj masmedija, doslovno se gube klasični stilovi - slika,

crtež, dizajn

124. DURER - mješavina simetrije sa temama monstruma i ostalih podrugljivih

tema sjevera

125. DIZAJN — stvaralačka djelatnost s poč20.st, Dizajn znaci oblikovanje.

Etetski pristup rješavanja odnosa izgleda i funkcionalnosti proizvoda. Dizajn je
multidisciplinirana djelatnost koja stvara racionalnu i kreativnu sintezu na nivou
kulture pojedinca, autora i vremena.

126. GRAFIČKI DIZAJN - segment vizualne komunikacije koja se bavi

problemom 2D formom; uređenje plohe koja mora biti vizualno dostupana, lako
čitljiva, jednoznačana i nedvosmislena. Od bauhausa grafički dizajn je samostalna
djelatnost.

127. ULOGA DIZAJNERA -je poruku učiniti što pristupačnijom publici

128. CIO -je centar industrijskog dizajna; Aktualan je pojam produkt — dizajn

129. ICOGODA - definirao glavne pretpostavke za grafički dizajn u 4. točke.

Poruka mora biti: vizualno dostupna,
brzo i lako čitljiva (dovoljan razmak između slova)
istoznačna za sve sudionike u komunikaciji jednoznačna
(nedvosmislena)-
130. ICSID - 1964.g. Prvi pokušaj definiranja dizajna na međunarodnoj
organizaciji za industrijski dizajn
-> "Dizajn je kreativna stvaralačl a djelatnost koja stvara forme unutar kojih nisu
presudne samo vanjske, već i unutarnje strukture koje objektu daju inherentna,
nedjeljiva svojstva sa stanovišta proizvođača i konzumenata."

->VIKTOR PAPANEK - Dizajn je sve. Dizajn je sinteza tehnologije,

umjetnosti i ekonomije, koja određuje tip proizvoda
->Tomas Maldina-Dizajn je kreativna djelatnost koja se bavi vanjskim i
unutrašnjim funkcionalnim osobinama proizvoda sa stajališta proizvođača i
potrošača koji proizvod formiraju u jednu cjelinu.

131. GRAFIČKI PROIZVOD - proizvod nastao grafičkim tehnikama,

g.strojevima i na g.podlogama, a namijenjen isključivo informiranju. Bavi se
problemom na 2D formi. Mora biti vizualno dostupan, brzo i lako čitljiv,
istoznačan i nedvosmislen.

132.GRAFIČKI MEDIJ - 2D sustav vizualnih znakova; obuhvaća grafičke medije npr.

novine, oglase, prospekte.

133. ANALIZA GRAFIČKIH PROIZVODA - tehničko-tehnološki izbor; ekonomski

izbor; univerzalno-estetski izbor, vizualni izbor, problem komunikacije (jedinstvo
prva 4 izbora), dizajnerski kriterij

134. ČIME SE BAVI GEŠTALDT PSIHOLOGIJA?

Teorija o dobrom obliku, govori o dinamici polja -> kako raspored oblika utječe na
percepciju. Geštalt utvrđuje da ista forma, ako se čvršće zaokruži, djeluje manje, ili
ako se prepolovi, gornja polovica djeluje teže i veće. Stabilnost (antika, klasicizam),
dinamičnost (barok), ravnoteža.

DJELOVI FORME -> Komadi i čvrsti pravi dijelovi - konstrukrvni elementi koji čine
strukturalni skelet - (S.skelet kvadrata čine točke). Komadi nisu konstruktivni elementi
(Flaša - svi dijelovi čine strukturu, ako se razbije to su onda sve komadi, jer ne tvore
strukturu posebno).

Geštalt psihologija bavi se problemom oblika forme, problemom čitljivosti oblika

(izbjegavanje dvosmislenih formi). Pomoću sustava ostalih osjetila nadoknađuje se
nedostatak vizualnih znakova. Malim pomakom iz stabilne forme dobiva se
dvosmislenost. Proučava zakonitosti međusobnog djelovanja boja i djelovanja boja na
promatrača. Umjetnost se bavi formom preko autora, a dizajn usklađivanjem tih formi.