You are on page 1of 6

KREDA I PASTEL

KREDA

Kreda potječe sa otoka Krete gdje su poznata antička nalazišta krede. Po sastavu je kalcijev karbonat. Kreda kao crtaći
materijal dobiva veliki značaj u vrijeme renesanse kad se prave i umjetne krede od pigmenata i bijele gline, gipsa i
veziva (tragant guma, gumiarabika, tutkalo). Umjetne crtaće krede na tržište danas dolaze u nizu različitih tipova
ovisno o vezivu i vrsti pigmenata ( mekše-krejoni; tvrđe-pisaljke; tanke mine-olovke u boji). Masne krede sadrže i
masne sastojke kao što su vosak, laneno ulje i slično. Posebna vrsta krede, litografska kreda sadrži vosak, sapun, loj i
čađu.

Od prirodnih kreda najznačajnije su:

- crna prirodna kreda, koja se spominje kao “crna pisaljka” sa svojstvima ugljena za pisanje.

Od crvenih kreda najpoznatije su:

- sanguine, koja se koristila u spiljama, egipatskom slikarstvu, Pompejima, koristili su je i Rubens i drugi slikari.
Nijedan crtaći materijal ne može dočarati boju ljudske puti kao sanguine.

- crveni bolus, retel (crvenosmeđa kreda)

- sinopia, koja ima važnu ulogu u fresko slikarstvu talijanske renesanse. Crtež sinopiom se jednostavno naziva
“sinopia”. Nalazi se ispod završnog sloja žbuke -intonaca, na kojem se slika.

Kreda strukturom povezuje olovku i ugljen. Zašiljena kreda ostavlja trag sličan tragu mekane olovke. Položena na
papir cijelom debljinom, kao i dužinom, daje kao i ugljen različite tonske gradacije. Kreda se lako razmazuje po
papiru, lako se lomi i mijenja svoj oblik. Nastali novi oštri bridovi omogućuju izvlačenje tankih linija. Odlomljeni
komadi prislonjeni cijelom površinom na papir koriste se za dobivanje većih površina različitih tonova.

Zbog prašnjave strukture i crteži kredom, kao i crteži ugljenom, moraju se fiksirati.

1
Seurat , Jablani,1883.- conte crayon

Prud'hon -crtež crnom i bijelom kredom Leonardo, studija,kreda

2
PASTEL

Riječ pastel dolazi od talijanske riječi


pastello što značii pasta. Za razliku od
običnih kreda koje su tvrđe, pasteli sadrže,
osim kromatskog pigmenta, i minimalne
količine veziva (tutkalo, gumiarabika,
celulozna veziva kao metilceluloza ...) i
akromatske pigmente: bijeli ili crni
pigment. Umjesto bijelog pigmenta može se
koristiti talk, gips ili glina. Različiti tonovi
pastela dobivaju se miješanjem pigmenata s
osnovnom masom. Od te paste oblikuje se
pastel u štapićima. Pastelni štapići, ovisno o
količini i vrsti veziva, kao i o vrsti
pigmenata, proizvode se u tri do četiri
tvrdoće. Intenzivnost boje ovisi o količini
bijele ili crne osnovne mase u određenom pastelu. Trag pastela je mekan i
baršunast. Meki pasteli su pogodni za tonske gradacije, ispunjavanje ploha
odnosno slikanje. Tvrđim pastelima izvode se konture ili čisti linearni crtež. U novije vrijeme proizvode se kolekcije
uljenih i voštano-smolnih pastela kojima nije potreban nikakav fiksativ. Daju intenzivnije boje ali nemaju isti karakter
mekoće kao suhi pasteli.

Zbog prašnjave strukture, sipkosti i mekoće, pastel se može razmazivati po podlozi. Boja se lagano skida krpicom,
vatom ili mekom gumicom. Pastel se može nanositi u nekoliko slojeva, što omogućuje miješanje boja na samoj
podlozi i stvaranje bogatstva tonova.

Podloga za pastel je svaki papir ili karton koji ima takvu teksturu da se trag poteza pastelnom bojom zadržava na
površini. Glatki papir ne podnosi puno slojeva, brzo se zasiti. Može se preparirati kredom razmućenom u blagoj
otopini tutkala uz dodatak nekog pigmenta da se dobije tonirana podloga.

Preparacija mramornim brašnom

1. - akrilik slikarsku boju određenog tona razrijediti vodom, dodati odgovarajuću količinu mramornog brašna,
promiješati i premazati podlogu

2. - još vlažnu toniranu preparaciju posuti ravnomjerno mramornim brašnom da se dobije odgovarajuća tekstura

3. - fiksirati

Mramorno brašno se može dodati u bilo kojoj fazi slikanja i fiksirati pa nastaviti slikati.

Hrapava tekstura prihvaća više slojeva boje. Bojeni trag je puniji, sočniji. Kod specijalnih papira za pastel papirna
pulpa sadrži, pored vlakana bezdrvne celuloze, i grublje čestice nekog punila nanesene na jednoj strani. Papir se može
i u proizvodnji brusiti pa se dobije baršunasta tekstura karakteristična za francuske velour-papire. Za grublje pastelne
podloge koriste se i fini karborund papiri za brušenje lakiranih površina. Francuzi za pastel i gvaš proizvode čitav niz
toniranih papira -canson papiri- različitih tonova. Sva sredstva kojima se pastel fiksira mijenjaju karakter pastela.

faber-castell pasteli u štapićima raznih boja


3
Najpogodniji su fiksativi pripremljeni kao 2%-tne otopine smola u brzo hlapljivom otapalu.

Fiksira se od rubova slike prema središnjem dijelu s udaljenosti od najmanje 50 cm. Može se fiksirati i postepeno u
toku rada.

capon fiksativ (prema K. Wehlteu)

-1 vol. dio capon laka

-1 vol. dio amilacetata

-1 vol. dio etera

E.Degas

P.Picasso

4
TUŠ

Tuš je za razliku od ugljena, krede, pastela ili olovke – 'mokra' crtaća tehnika.Crtež tušom, crtež je izveden bojom u
tekućem stanju-perom (metalnim ili klasičnim,npr guščjim),drvcem, trskom ili kistom.Tuš može biti i u krutom
stanju – tzv. kineski ili indijski tuš pravio se od čađe i otopine bilo kojeg vodotopivog veziva i modelirao u
štapiće.Naknadno su se štapići trvili na keramičkoj posudici s vodom i stvarali tuš.

Čađa se dobivala izgaranjem rižine slame, borovine, smola a kasnije biljnih ulja (sezam, tung ulje) u malim
lampicama od terakote.U Evropi je poznata Bistra - tuš dobiven od bukove čađe-uz dodatak malo azurita i crvene
dobiva karakterističan ton - neutralna akvarelna boja tamnosmeđe-žućkaste nijanse.Ovu boju koristio je Rembrandt,
Poussin, Fragonard, a vjerojatno i renesansni slikari.

Sa tehnološkog aspekta – tuš je VODENA DISPERZIJA često identična akvarelu – sadrži, dakle, pigment ugl.
organskog porijekla disp. u vodi i vezan najčešće gumiarabikom, želatinom, ili disperzijom npr.šelakovog sapuna, što
mu daje vodotpornost nakon sušenja.

Za kvalitetan tuš bitno je da su čestice pigmenta što finije(ne veće od 0,05 tisućinki milimetra).Vezivo u tušu služi i
kao tzv. zaštitni koloid kako se čestice pigmenta ne bi odvajale od medija vode.Među najvalitetnije tuševe danas
ubraja se INIDAN INK, NAN KING INTENSE, PELIKAN, ROTRING...

U tehniku tuša svrstavamo i crteže u sepiji.Mana sepie, kao i mnogih org. pigmenata, slaba je otpornost na svjetlo.Pod
ovim imenom dolaze i razne imitacije tona, bolje svjetlostalnosti, poput orahovog 'bajca'-močila.

Bitno je uočiti razliku izm. tuša i tinte koja je zapravo bojilo sa vezivom dok je tuš pigment disp. u vezivu.Tinta tj
'mastilo' slabije je svjetlostajnosti od tuša i može imati razoran utj. na podlogu uslijed oksidacije (taninska tinta
željeza nagriza papir).No, važno je napomenuti da su današnje tinte mnogo kvalitetnije i ugl. ne zaostaju za
tuševima.Tinta se nalazi npr. u popularnim 'kemijskim' olovkama pa treba biti svjestan mogućih nedostataka ovog
jeftinog i praktičnog crtaćeg pribora.

5
Rembrandt , crtež perom Rubens, pero i kist, polaganje Krista

Eugen Isabey , Ribarski čamci ,1830.

You might also like