Professional Documents
Culture Documents
MUDROST
svjetskih religija
*
Putevi do raja na zemlji
~00~
~00~
>>>SADRŽAJ >>>
Uvod
Ni radost ni tuga,
Nisu nam suđeni;
Suđeno nam je raditi,
Svaki dan za korak dalje biti.
1. ZAKON
Kada vladaš svojim umom, vladaš i svojim svijetom.
— Bill Provost
Um je sve; postaješ JESTE LI SVJESNI Činjenice da u sebi trenutačno imate silnu energiju
ono što misliš. koju je moguće upregnuti i upotrijebiti tako da vas dovede do rados
— Buddha ti zadovoljnijeg i uspješnijeg života? Uviđate li i da vam ista energija
može pomoći da živite s bezbroj važnih doprinosa osobnome svijetu,
obitelji i zajednici? Ta lako dostupna i iskoristiva energija često se na
ziva »snagom uma« ili »zakonom djelovanja uma«. I funkcionira kod
oba spola, u svim područjima čovjekova života, te u svim narodima i
zemljama širom svijeta.
Dio elemenata snage uma vjerojatno vam je već i poznat:
Um čovjeka veže,
um čovjeka oslo- želja, vizija, mašta, nakana, uvjerenost, vjera, pozitivno i negativ
bađa... Onaj koji s no razmišljanje, da navedemo samo neke. Svi mi te elemente ti
punim uvjerenjem jekom dana često koristimo. No mnogi možda ne uviđaju važne
tvrdi »Nisam vezan,
doprinose koje ti aspekti uma imaju pri određivanju karaktera i
slobodan sam« pos
taje slobodan. osobnosti pojedinca. Stoga nam shvaćanje riječi »Kada vladaš
— Ramakrishna svojim umom, vladaš i svojim svijetom« može itekako pomoći da
dubinski spoznamo pojedine načine na koje kao pojedinci fun
kcioniramo. Promotrimo sada kako točno djeluje to načelo.
U svojoj knjizi Otkrivanje svijeta Charles Fillmore čovje
kov um opisuje ovako: »Um je sjedište percepcije svega što vidi
mo, čujemo i osjećamo. Upravo posredstvom uma vidimo svu lje
potu zemlje i neba, uživamo u glazbi, umjetnosti i, štoviše, sve
mu ostalome. Nijeme misli koje se prebacuju iz stanice u stanicu,
zajedno s valovima koji se šire živcima čine skladnu cjelinu istka-
nu od bezbrojnih raspoloženja, a upravo tu cjelinu nazivamo ži
votom«.
Najveće otkriće mo U umu svakog pojedinca nalazi se ishodište njegovih mis
jega naraštaja glasi: li, riječi, djela, čak i osjećaja. Sve što mislite o Stvoritelju svega
Čovjek može promi
na svijetu, o sebi, o obitelji, susjedima, poznanicima, kolegama s
jeniti život promje
nom stavova. posla i drugim ljudima u vašem je svakodnevnom životu vrlo
— William James važno. Štoviše, način razmišljanja može utjecati doslovce na sve
aspekte života! Kao što je jednom rekao Joseph Addison: »Snaž
nome je umu često najteže biti vlastitim gospodarom!«.
Tijekom jednoga dana čovjek može fluktuirati između sa
mopouzdanja i nesigurnosti, odlučnosti i neodlučnosti, spokojne
smirenosti i frustriranosti, sreće i tuge. Možete stjecati dojam da
vašim životom upravljaju ljudi, događaji i okolnosti. Ali je li to
opažanje ispravno? Uistinu je važno biti svjestan situacija i okol
nosti koje vas okružuju. Važno je i korisno u životu raspolagati i
određenim odlikama: iskrenošću namjera, predanošću idealima,
ustrajnim poštenjem i časnim karakterom, te neprekidnom žud
njom za znanjem.
2. ZAKON
Kad objave nema, narod se razuzda — Izreke 29:18
nastavljam dalje sa STARODREVNA IZREKA govori: »Kad objave nema, narod se razuzda«. I
svojom vizijom. to je jedan od načina na koje možemo reći koliko je važno imati san,
— Walt Whitman cilj, biti usmjeren na nešto posve određeno, ili imati viziju o želji ka
ko bi se živjelo u svoj punini i plodonosno. Kad nemamo cilj, ili kada
nam nešto muti viziju o cilju, nerijetko gubimo osjećaj za svrhovitost
i usmjerenost. Čak i kada se dobro pripremimo i raspolažemo spo
sobnostima potrebnima za određenu aktivnost, nastojanja bez prave
usmjerenosti mogu nam oduzeti energiju bez koje nema uspjeha. Pos
tavljanje ciljeva, zajedno s određivanjem smjernica o tome kako ih os
tvariti, pomaže nam da održimo usredotočenost, daje nam energiju i
nerijetko pomaže da nam život bude zanimljiviji, korisniji i uspješniji.
S vremena na vrijeme pojavljuju se malene razlike između
točke u kojoj se čovjek trenutačno nalazi i mjesta na kojem bi že
savršena je radost u
viziji u o Bogu. lio biti. A često se događa da nam se, čim onome čime trenu
— Sv. Toma Akvinski tačno raspolažemo pridamo dodatnu svrhu i cilj, ukazuje prilika
Čovjek mora težiti da krenemo prema svojem cilju. Već i pojačanje energije ili pre
tome da postane danosti od deset posto može donijeti veliku promjenu. Međutim,
nadmoćan.
istinski uspjeh leži u činjenici da čovjek stječe nadahnuće da pos
— Konfucije
taje još bolji i odbija prihvatiti samozadovoljstvo. Ne odredimo li
konkretne ciljeve koji odgovaraju našoj životnoj svrsi i ne održi
mo li jasnu viziju u vezi s tim ciljevima, na koncu će nam se lako
dogoditi da posustanemo i doživimo neuspjeh.
Što je Bog više u NIJE LI NEKAKO POSVE LOGIČNO da kada nešto istinski znamo dalje
svim stvarima, to je možemo ići uz neusporedivo više samopouzdanja, uz više sigur
više izvan njih. Što je nosti i veću sposobnost ostvarivanja životnih ciljeva? Nismo li svi,
više unutra, to je više
u ovoj ili onoj životnoj fazi, ostali zatečeni i možda tražili rješe
i vani.
— Meister Eckhart
nje određene situacije, postavljali pitanja poput ovih: »Što radim
ovdje?... Koja je istinska svrha života?... Zašto sam stvoren baš
kao to što jesam?«
Moguće je da ste već čuli kako se kaže da se čovječanstvo
na svijetu pojavilo kako bi iskazalo sličnost Bogu, kako bi izrazi
lo njegovu pravu prirodu, kako bi ostvarilo njegov veličanstveni
plan, ili kao idealna kreacija božanskog produktivnog bića. 0 to
me svakako vrijedi promisliti. A Sveto pismo govori nam: »I
kažem vam: 'Vi ste bogovi; i svi ste sinovi Višnjega!'« (Psalmi
82:6).
Kada živimo kao bića sa zemaljske razine, služimo se sa
mo ljudskim sposobnostima, svijetu i jedni drugima predstavlja
mo ljudski lik: ljudske odlike i ljudsku svijest. To ljudsko pojavno
biće može biti ograničeno, može se sastojati uglavnom od onoga
što smo stekli školovanjem, osobnim iskustvima, iz okoline i dru
gih vanjskih utjecaja. Iza tog osobnog bića, međutim, skriva se
stvarnost našeg pravog bića. Ne sastojimo se tek od fizičke i
mentalne komponente. Imamo i duhovni identitet, a njime je
obuhvaćen i fizički aspekt.
Je li moguće da smo u odnosu na Stvoritelja isto što i
sunčeva zraka u odnosu na sunce? Nema toga što bi sunce mog
lo odvojiti od jedne od njegovih zraka. Svaka zraka sastoji se od
sunčeve materije, s njim dijeli istu prirodu i ima posve osobitu
zadaću, točno određeno mjesto na zemlji koje treba milovati top
linom i svjetlom. Poput sunčeve zrake, i mi imamo točno dodije
ljeno mjesto. I osobitu zadaću. Tako smo i mi dio božanskoga
Upravo zbog nezna
plana i nužni smo za savršeno upotpunjavanje cjeline.
nja identificiramo se Promislite o tome. Možete li zamisliti nešto svrsishodnije
s tijelom, s egom, s ili nešto moćnije od spoznaje istinskog naslijeđa, a potom i nje
osjetilima, svime što gova dosezanja? Što znači biti »Božjim djetetom«? I što smo
nije Atman. Mudar
točno naslijedili? Jedan od mogućih odgovora glasi da to što smo
je onaj koji to nez
nanje nadilazi oda- Božji nasljednici znači da svi mi, kao njegova djeca, dijelimo svu
nošću Atmanu. raskoš beskrajne svrhovitosti svojega Stvoritelja.
— Shankara, Viveka- Očaranost čovječanstva duhovnom dimenzijom, skrivenim
Chudamani područjem moći, te temeljnim načelom organiziranja koje se skri-
va iza svakodnevnih događaja kao i iza velikih stvari, porasla je i
poprimila novu važnost.
Znanost bez prestanka otkriva nove dijelove temeljne stru
kture tvari. Pa ipak, svako novo otkriće i objašnjenje mami nas i
tjera na još dublja i šira istraživanja. Svako rješavanje zagonetke
otvara još dublje situacije koje se postavljaju kao izazov našim
intelektualnim sposobnostima. I dok istražujemo nove tajne, po
put istraživača koji se uspinje strmim i neugodnim planinskim te
renom, pred nama se otvaraju novi pogledi. Kad god dođemo do
novog vrha, na obzoru se pojavljuje još jedan, još viši.
*
4. ZAKON
Beskraj u svim smjerovima. — Freeman Dyson
*
5. ZAKON
Kako želite da vama čine ljudi, tako činite i vi njima.
— Matej 7:12; Luka 6:31
Naglasci • •
10. Zlatno je pravilo obrazac ili plan koji možete čitati, proučava
ti i primijeniti u svakodnevnom životu radi izgradnje čvrste
»kuće života«.
*
Drugi tjedan
1. ZAKON
Život ti se pretvara u ono što misliš. — Marko Aurelije
Ljudi se boje raz MISAO — ili čin razmišljanja — jedna je od najvećih sila kojima
mišljati, ili, pak, ne raspolažemo, a, kao i kod većine sličnih moći, moguće ju je ko
znaju razmišljati. Ne ristiti i pozitivno i negativno, po želji. Mnogi ljudi nikada nisu
uviđaju da je um
naučili služiti se tom moći, ovladati snagom uma. A u današnjem
moguće ojačati, iako
se emocije ne mogu
svijetu jednako je važno naučiti ispravno razmišljati kao i isprav
potiskivati. Širom no govoriti i ispravno djelovati. Ernest Holmes, utemeljitelj Zna
svijeta ljudi traže nosti o umu, objašnjava svoje stavove o razlozima: »Život je zrca
duševni mir, no on lo i čovjeku koji razmišlja odražava ono što mu svojim mislima
je nemoguć bez sna
pripisuje«.
ge uma.
— Eric B. Gutkind Zahvaljujući suvremenoj tehnici u stanju smo vidjeti mo
zak, ali ipak ne vidimo kako on radi. Vidimo samo posljedice
moždane aktivnosti. Um, koji je nevidljiv, upravlja misaonim pro
cesom. Mozgu govori kako razvrstavati iskustva i činjenice, kako
oblikovati nove zamisli, pridavati formu novim pojmovima. Neiz
ravno djelovanje misli nije teško shvatiti, jer je očito da čovjek
razmišlja prije nego što bilo što učini. Misao je motivator svakog
djelovanja, jednako kao što električna struja služi kao sila rnoti-
viranja osvjetljavanja doma. Bez obzira na to prevodimo li misli u
stvarno djelovanje ili ne, sama je misao već proizvela određeni
učinak.
Je li vam se kada u glavi pojavila originalna zamisao, pa
ste se upitali odakle se pojavila? Kao da vam je um u mozak po
sijao zametak ideje. Na temelju ranijih iskustava i stečenog zna
nja, vaš ju je mozak razvio tako da je vi možete izraziti na suvi
sao i uvjerljiv način. Moguće je da se ideja i poboljšavala dok ste
je iskušavali ili izražavali u raznoraznim okolnostima.
Čovjeku koji je nji Slično tome, um može mozgu odrediti što treba misliti.
me ovladao, um je Može nam biti vrlo privlačno razmišljati o tome da nemamo nika
najbolji prijatelj.
kav nadzor nad onim što nam ulazi u glavu, no stvarnost je zap
Drugima je, pak,
najveći neprijatelj. ravo drukčija. Ako nam se u glavi pojavi pomisao koja nije u
— Bhagavadgita našem interesu, možemo, vrlo budno i umješno, početi razmišlja
ti o nečem drugome, i tako istisnuti nepoželjne misli.
Zvuči vam teško? Pokušajte s ovakvim eksperimentom.
Ako vam netko kaže: »Nemoj razmišljati o bananama« što će se
dogoditi? Kod većine ljudi u glavi će se pojaviti slika banana, i to
usred svijesti! Znači da i nema osobite koristi od toga kad sami
sebi govorite da trebate prestati o nečemu razmišljati, zar ne?
Nepoželjnu pomisao zamijenite poželjnom. Ako ne želite raz
mišljati o bananama, koncentrirajte se na nešto drugo — na pri
mjer na jabuke, naranče ili kokose! Čim u prednji plan svijesti
dovedete neku drugu sliku, slika banana nestaje. Kako? Jer se um
istodobno ne može koncentrirati na veći broj različitih slika.
Čovjeka na koncu To se naziva »tehnikom istiskivanja«. Ispunite li cijeli um
čini ono čime se bavi pozitivnim i produktivnim mislima, u njemu neće ostati mjesta za
njegov um.
negativne misli. U biti oslobađate ili »istiskujete« nepoželjne mis
— Upanišadi
li i nastali vakuum ispunjavate poželjnim mislima. Odgovornost
za aktiviranje zakona djelovanja uma leži na svakome od nas. Sa
mi oblikujemo svoj osobni svijet. Stvaranje života koji želimo uve
like ovisi u upravljanju umom. Kao što se kaže: »Promijeni način
razmišljanja; promijeni život«.
*
2. ZAKON
Čovjek prima ljubav kakvu daje. — Anonimna
• Čovjek više nikada nije sam, jer ljubav njegov svijet ispu
njava osobama punima ljubavi.
*
3. ZAKON
Da bi mu oprostili, čovjek najprije mora oprostiti.
— Anonimna
Koji ne može opros U SVOJOJ KNJIZI Vidjet ćeš kada počneš vjerovati, dr. Wayne Dyer
titi drugima ruši most govori o silno dirljivim slučajevima opraštanja koja je doživio:
koji i sam mora pri
»Prije nekoliko godina na kioscima se pojavila jedna od najdirlji
jeći; jer svatko
osjeća potrebu da vijih i najdojmljivijih naslovnica nekog američkog časopisa. Na fo
mu oproste. tografiji papa Ivan Pavao II. sjedi u tamnici s čovjekom koji ga je
— Lord Herbert pokušao ubiti. Taj prikaz opraštanja na mene je imao trajan
učinak. Ljudi koje smatramo... uzorima dobrote u svakoj situaci
ji mogu oprostiti bez uvjeta i sumnje. Svoju svijest ne zamagljuju
pomislima na bijes, mržnju i osvetu prema onima koji su im htje
li naškoditi ili im nanijeti nepravdu. Umjesto toga, služe nam kao
primjer opraštanja kojim se možemo poslužiti u svakodnevnom
životu«.
U trenutku napada u kojem je ubijen, Mahatma Gandhi
instinktivno je podignuo ruke, tom hinduističkom gestom pokazu
jući opraštanje. Gandhi je odlično shvaćao pravu bit istine, jer
inače nikada ne bi rekao: »Slabi nikada ne mogu oprostiti. Op
raštanje je odlika snažnih«. Jedan drugi važan životni zakon go
vori kako moramo oprostiti sebi i drugima ako želimo nadvladati
određene poteškoće i ostvariti istinski duhovni napredak. Važnost
opraštanja u prvi mah možda i nije očita, no nedvojbeno je jed
no: nije slučajno što svi veliki duhovni učitelji ustrajavaju upravo
na toj odlici.
Razvijanje sposobnosti opraštanja može biti presudno za
naše zdravlje, kao i za kvalitetu naših odnosa s drugim ljudima.
Gomilanje ljutnje i kivnosti i pojačavanje nagona za osvetom
među najdestruktivnijim su sklonostima koje se uopće pojavljuju
Koji oprašta, u čovjekovu umu. Stoga možemo razviti duhovnu naviku
okončava sukob. pročišćavanja bića od tih emocionalnih otrova čim ih osjetimo.
- Afrička poslovica
Zadržavamo li sjećanje na neku nepravdu ili povredu, stvarnu ili
zamišljenu, vrijeme je da je se oslobodimo! Jednostavno je pusti
te!
O puštanju i oslobađanju možemo govoriti s dvaju gle
dišta. Jedno preporučuje da bez odlaganja oslobodimo sve os
jećaje koji nas trenutačno uzrujavaju. Ponekad se događa da dru
ge osuđujemo i stavljamo u zatvor unutar vlastitog uma. Osvrne
mo li se na vlastiti život, uvidjet ćemo da smo i mi sami u prošlos
ti možda činili slične stvari. A budući da se život neprekidno mi
jenja, nema potrebe slijepo se držati nečega. Na primjer, pokušaj
očajničkog hvatanja za sreću ne donosi sreću, nego može biti si
guran put do jada i tuge.
*
4. ZAKON
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost
— Anonimna
Velik je onaj koji nije DANAS ZAPJEVAJMO pjesmu slave i hvale za nebrojene razloge za
ostao bez djetinjeg sreću kojima smo obdareni! Može li tajna zahvalnoga srca biti
srca.
stav zahvalnosti koji nas pridiže prema stalnoj povišenoj svijesti
— Mencius
u sklopu koje znamo da je život dobar i da sreće ima u izobilju?
Životni zakon govori nam da se sreća povećava kada razvijemo i
držimo se načela iskazivanja zahvalnosti. Kako? Vrlina zahvalno
sti može izravno dotaknuti same temelje čovjekova postojanja i
razlozi za zahvalnost mogu se početi množiti.
Što je točno stav »iskazivanja zahvalnosti«? I kako ga raz
viti? Riječ je o svjesnoj odluci da tražimo dobro, blagoslov i sreću
Zahvalnost je simbol u svakome na koga naiđemo i u svakoj situaciji koju doživljava
plemenite duše. mo. A to je prirodna posljedica naše vjere u moguće postojanje
— Američka izreka
davatelja dobrote i vlastitu spremnost da iskusimo dobrotu. Bilo
da tog davatelja nazivamo Bogom, Alahom, Duhom ili nekim dru
gim imenom, možemo ostvariti stav u kojem se pripremamo za
davanje i primanje sve raskošne dobrote u kojoj obitavamo.
Čemu god poklonimo pozornost i vjeru, to postaje našim
iskustvom. Stoga je, kako bismo razvili stav izražavanja zahval
nosti, logično da pozornost usmjerimo na ono što nam u životu
trenutačno služi kao izvor sreće i zadovoljstva. Možemo početi od
zahvalnosti za obitelj i voljene osobe, dom i zajednicu u kojoj ži
vimo. Zahvalnost možemo proširiti i tako da obuhvati zahvalnost
za sposobnosti i sve čime smo obdareni i to tako da to prih
vaćamo kao prilike koje je moguće uložiti za opće dobro. Može
mo cijeniti i biti zahvalni na prilikama tako što ćemo ih prihvati
ti kao izazove za postignuća. A zahvalnost može otvoriti vrata
kreativnim zamislima koje obogaćuju život i pomažu nam da pri
donesemo napretku čovječanstva.
Zahvaljivati je dobro, Jedna jedina moćna riječ — »Hvala!« — izgovorena iskre
kao i opraštati. no ili ostvarena bez izgovaranja, može otvoriti vrata sve većem
— Charles svijetu dobrobiti. Zahvalnost znači priznanje. Riječ je o priznanju
Swinburne
i potvrdi činjenice da se dogodilo nešto pozitivno i značajno. A ne
osjećamo li svi veliko zadovoljstvo kada čujemo iskrene pohvale i
odobravanje? Posredstvom tona ili izraza lica, odnosno odabira
riječi, možemo drugoj osobi prenijeti zahvalnost i činjenicu da ci
jenimo njezin doprinos. Nema sumnje da priznavanje dobra može
sadržavati jednako toliko veličine kao i dobro djelo!
Kada se naša duša razvije i počne pokazivati više suos
jećanja i brižnosti, sve više i više zanimaju nas druga ljudska bića
koja u svakodnevnome životu na ovome svijetu proživljavaju ra
dost i tugu, uspjehe i izazove. Tako možemo suosjećati sa su
putnicima i nastojati razvedriti i poticati one na koje nailazimo na
životnome putu. Nismo odvojeni i izolirani. U duhu smo jedno.
Ono što utječe na jednoga, utječe na sve. Svaki čvrsti stisak ru
ke koji ponudimo kao pomoć unosi veću poniznost u radost isti
nskog i nesebičnog služenja. Žudimo za većim i dubljim prosvje-
tljenjem i mudrošću.
Počinjemo uviđati da je jedno od najboljih sredstava za
suzbijanje nečega što nam izgleda kao nedostatak, ograničenje ili
negativno iskustvo upravo svakodnevna zahvalnost za sve što
imamo. Svatko može biti svjestan obilja prisutnog u životu i isto
dobno se osjećati uskraćeno. Bez obzira na trenutačnu situaciju,
Životni čimbenik — božanski život koji prožima sve — dovoljan
je razlog za zahvalnost i radost.
Zahvalnost nam pomaže da se oslobodimo samonametnu-
tih ograničenja. Počinjemo uviđati sastojke nužne za radostan ži
vot i znamo da nakon svake noći dolazi novi dan. Počinjemo
shvaćati da je nešto nemoguće samo na izgled, ne i u stvarnosti.
Naši pozitivni stavovi daju nam unutarnju sigurnost i snagu koja
može nadići sve situacije.
Zahvalnost otvara Put do veće zahvalnosti može biti jednostavan i snažan up
našu svijest tako da ravo kao priča koja slijedi. Skupina djece iz susjedstva često se
možemo još više pri okupljala i razgovarala o novostima u životu. Bilo je lijepo pro
mati.
matrati to prijateljstvo među djecom, a iz tih mladih umova izvi
— Elizabeth Sand
Turner
ralo je neočekivano znanje. Jedna majka povremeno je sudjelova
la na njihovim sastancima i pričala im priče. Kada je spomenula
svoju »kutiju s nakitom«, najdragocjeniju stvar kojom raspolaže,
dječju maštu dovela je do neslućenih visina. Naglašavala je da je
njezina kutija toliko sigurna da njezin sadržaj ne može ukrasti baš
nitko! Dakako, u dječjim su se glavama pojavile blistave slike zas
ljepljujući dijamanata, smaragda, rubina, bisera i sličnih nepro
cjenjivo vrijednih ukrasa. U njihovim sanjarijama, ona je bila nas
ljednica iz bogate obitelji, iako njezin svakodnevni život nikako
nije ukazivao na veliko materijalno bogatstvo.
*
5. ZAKON
Čovjek se boji onoga što ne razumije. — Anonimna
Strašan je jedino EMOCIJE, U svojim nebrojenim pojavnim oblicima, mogu činiti bit
strah. načina na koji doživljavamo život. Koristimo li ih na valjan način,
— Francis Bacon
emocije nas mogu voditi do novih visina radosnoga življenja. Ka
da se na njih ne obaziremo ili kada su pogrešno usmjerene, sva
kodnevni život mogu lako pretvoriti u jad.
Moguće je da je jedna od najutjecajnijih i najdestruktivni-
jih emocija upravo strah. Jedna stara maurska poslovica podsjeća
nas na važnu istinu: »Tko se boji, taj izvoru straha predaje vlast
nad sobom«. Odličan opis snage i moći straha! Bi li strah mogao
biti izvor nebrojenih pogrešaka koje činimo? U stanju straha, ko
ji se opisuje kao oblik emocionalne prirode koji se nastoji oslo
boditi određene prijetnje, čovjeku je najčešće teško na pozitivan
Uvjerena sam da se način koncentrirati na vlastite misli. Strah je bolna emocija, a
svatko može nadvla prepoznajemo je po uzbunjenosti, užasnutosti, nemiru; prirodna
dati strah ako učini
mu je pratilja deprimiranost. Odlučimo li se zadržati u društvu
upravo ono čega se
boji. straha, jedan oblik straha može dovesti do drugog oblika, pa
— Eleanor Roosevelt ćemo tako uvijek imati razloga za prestrašenost.
Kako se samo zahva Mnogi nam znanstvenici mogu reći da je valjano definira
ljujući hrabrosti sve nje svakog problema najvažniji pojedinačni korak u njegovu rješa
prikazuje u novome
vanju. Božanska priroda duše može biti suprotnost napetosti i
svjetlu.
— Ralph Waldo strahu od bilo čega. Ona je kreativna. I pozitivna. I nudi od
Emerson ređeno znanje, mudrost i poticaje za nadvladavanje misli poveza
nih sa strahom. Mnoge strahove stječemo »obrazovanjem«, pa ih
je jednakim učenjem moguće i ukloniti! Kako nadvladati strah?
Jedan je od načina i traženje većeg razumijevanja izvora straha.
Kada bolje shvatimo sebe i druge, manje je izgleda da će se strah
ukorijeniti.
Kaže se da i u najvećem škripcu možemo postupiti na je
dan od tri načina. Možemo se prepustiti. Možemo stisnuti zube i
pokušati pregrmjeti krizu. Ili možemo početi od samog početka,
Strahove je moguće
nadvladati ako se s
uočiti uzbudljiv, svjež početak novog puta. Na završetku oluje
njima suočite na va straha uvijek dolazi do smirenja. Na kraju svake svađe nastupa
ljan način. Strah je tišina. Na završetku dugotrajne noći nad obzorom se pojavljuje
jedna od emocija. A sunce.
emocije u cijelosti
Razumijevanje je temelj napretka, a introspekcija često
izviru iznutra i ras
polažu tek snagom donosi bolje razumijevanje sebe. Među češćim su strahovima još
koju im dopuštamo. i strah od nepoznatoga, strah od tjelesnih ozljeda, strah od neu
Kao ljudska bića, spjeha, strah od nevoljenosti i strah od ismijavanja. U određenoj
uživamo prednosti
životnoj fazi svi doživljavaju strahove raznih veličina i oblika.
intelekta, a u životu
se prvenstveno mo Važno je shvatiti o čemu je točno riječ i s time se izravno suočiti.
ramo rukovoditi up
ravo intelektom, a
ne emocijama, ako Što si danas učinio zahvaljujući hrabrosti?
ovdje želimo spoz Strah od Boga (nepoznatoga) spoznaja je o tami do koje ne može
nati određenu sreću. doprijeti nijedna od naših duhovnih sila i iz koje nam se pokazuje
Emocije su boja Bog.
života; bez njih bis Stoga se 'strah od Boga' ispravno naziva 'početkom mudrosti'
mo uistinu bili do (Psalmi 111:10). Riječ je o mračnim vratima kroz koja čovjek mo
sadna i bezlična ra proći ako želi ući u ljubav Božju.
bića. Ali emocije — Martin Buber
moramo nadzirati jer
će u protivnom one
nadzirati nas. To
Sjećate li se ranijeg teksta o snazi uma u kojem smo go
osobito vrijedi za
strah, koji nas sve,
vorili o načelu koje kaže: »Kada vladaš svojim umom, vladaš i
ako mu dopustimo svojim svijetom«? Kada shvatimo stvarnu prirodu misli i njihovu
da se nesmetano snagu u stvaranju i mijenjanju svijeta koji nas okružuje, dolazimo
razmaše, pretvara do nemjerljivo važne spoznaje: možemo usrećivati i možemo li
tek u uzdrhtale sje
ječiti! A to se odnosi na naše strahove jednako kao i na druge as
ne, bića kojima
olakšanje može do pekte života. Usrećivanje i liječenje pravo su — i obveza — sva
nijeti još samo smrt. kog živog bića. I čim sami sebi počnemo priznavati da možemo
— John M. Wilson služiti kao posrednici u pružanju ljekovite ljubavi Stvoritelja,
možemo se početi oslobađati straha i u životu i svijetu početi pro
voditi promjene kakve smo oduvijek priželjkivali!
Friedrich Nietzsche opisuje trodjelni postupak u dozrijeva
nju svijesti. Isto načelo može se primijeniti i na oslobađanje od
straha. On kaže da smo u prvoj fazi poput deve koja se sagnuta
kako bi joj na leđa stavili tovar društvene uvjetovanosti, navika i
konvencija. U drugoj fazi nalik smo na lava koji se rikom buni
protiv društva koje nameće ograničenja i zapovijedi. Tek nakon
što dovršimo lavovski posao postajemo djetetom, a to znači pra
vim ljudskim bićem, sposobnim za spontanost, intuitivnost i pou
zdanost u reagiranju na okolni svijet. Lavovska hrabrost potreb
na nam je da pronađemo vlastiti životni put.
Jedna od definicija hrabrosti glasi i ovako: sposobnost na-
dvladavanja straha. Količina hrabrosti kojom raspolažemo može
se odražavati i u viziji koju smo odabrali za život i u tome koliko
neustrašivo napredujemo u smjeru te vizije. Kad nadvladavamo
strahove, jedan po jedan, znamo da naše svjetlo ne potječe od
slabašne svijeće koja će se ugasiti već od vjetra uzbunjenosti ili
razočaranja. Prije smo nalik na blistavi krijes koji i drugima
pruža svjetlo i toplinu.
Naglasci ••
Nevidljivi slon
1. ZAKON
Mir samome sebi možeš donijeti samo ti.
— Ralph Waldo Emerson
Ni za što ne gubite ŽIVOT NIJE BEZ CILJA; točno je usmjeren. Svaki dan nudi novu izazov
unutarnji mir, čak i nu dionicu puta. Kada svjesno odlučimo duhovnim nadahnućem uzdi
ako vam cijeli vaš
gnuti uobičajene aktivnosti, možemo ući u posve drukčiji način živo
svijet izgleda uz
nemireno.
ta. I najkraća interakcija s drugom osobom može se pretvoriti u prili
— Sv. Franjo ku za dijeljenje neograničene ljubavi.
Saleški Moguće je da je jedna od najsvrsishodnijih i najkorisnijih
odlika u našem svakodnevnom životu unutarnja svijest o miru i
spokoju. Kada dođe do napetosti i pritisaka, zbog čega se može
pojaviti i unutarnja uzrujanost, potrebno je pribjeći sredstvima za
oslobađanje od te napetosti. Čini se očitim da nas, ako nemamo
Uvijek činite što vam nadzor nad vlastitom emocionalnom prirodom, ako nismo konce
je dužnost, ali bez
ntrirani i uravnoteženi, u životu nadzire nešto drugo. I tada neri
vezanosti. Čovjek ta
ko dolazi do krajnje
jetko dolazi do »eksplozija«. To nešto »izvan nadzora« moglo bi
istine: radeći bez biti upravo ono što nam onemogućuje najviši oblik zadovoljenja,
straha u vezi s isho ispunjenja i samoizražavanja!
dom.
— Hinduistička
Mudri znaju usmjeravati misli, profinjene i neuhvatljive,
izreka kamo god žele: uvježban um donosi zdravlje i sreću.
— Dhammapada
*
2. ZAKON
Slušaj kako bi učio — Društvo liječenih alkoholičara
Sluh je jedno od pet STARA IZREKA kaže kako nam je Bog podario dva uha i jedna us
čula. No slušanje je ta kako bismo više slušali, a manje govorili. Koliko se dobro
pravo umijeće. služimo ušima može izravno utjecati na određivanje onoga što
— Frank Tyger ćemo naučiti na životnome putu. U mnogim se slučajevima do
gađa da smo toliko zauzeti planiranjem reakcije da samima sebi
ne dajemo priliku da prije odgovora prihvatimo ono što smo čuli.
Neki ljudi povjeravanje pogrešno tumače kao traženje savjeta i
misle da govornika moraju počastiti svojim mudrim mislima.
A to je pogrešno! Kada nam se povjeravaju, ljudi nam se
Voliš li čuti,
povjeravaju. I ništa više! Ne moramo ništa reći, nego samo treba
primat ćeš,
a ako slušaš, mo biti potpuno nazočni i slušati što nam govore. Slušanje je od
postat ćeš mudar. ličan način na koji održavamo otvorenost komunikacijskih linija.
— Ben Sira Dobar slušač može do neslućenih razmjera unaprijediti istinsku
komunikaciju i radost onih koji ga okružuju. Djelotvorna komuni
kacija svakako je jedna od najvažnijih vještina uspješnog i koris
nog života.
Učenje od drugih životni je zakon. Uspješan poslovni čov
jek svoje je putovanje napretka i otkrivanja započeo još kao ma
lo dijete. Promatrao je prijatelje u školi i odrasle osobe s kojima
je dolazio u dodir. Slušao je seljake, prodavačice, poslovne ljude
i istaknute osobe, kao i sve ostale, te od sviju učio što vodi do
uspjeha, sreće i produktivnosti, a što ne. Doznao je što treba
oponašati, kao i što treba izbjegavati. Uočavao kako zatvoren um
najčešće postaje egocentričan i kako voli »propovijedati«, dok ot
voreni um postaje plodnim tlom za napredak i otkrivanje. Što je
najvažnije, naučio je upijati mudrost mnogobrojnih drugih života.
Svatko od nas može postupiti na jednak način. Ako smo budni i
održavamo otvorenost uma, učit ćemo od svakoga s kim dođemo
u dodir.
Glavni razlog zbog kojeg se neki odnosi raspadaju možda
je i u tome što jedna strana nije naučila slušati! Slušanje je spo
sobnost koja se stječe učenjem. Kada je razvijemo do krajnjih
granica, povećavamo sposobnost učenja, širimo vlastite kreativne
sposobnosti i povećavamo sposobnost održavanja zdravih odno
sa. Istinski razgovor može poslužiti kao uzbudljiva prilika da
Dajte uši, slušajte što naučimo nešto o nekome od tog nekoga!
se govori. Aktivno slušanje iziskuje koncentriranost na ono što sugo
— Amen-em-opet vornik govori. Kod aktivnog se slušanja ušima služimo onako kao
Govor je u djelokru što se fotograf služi aparatom. Da bi snimio najkvalitetnije fotog
gu znanja, dok je rafije, prilagođava položaj leće. Kao aktivni slušači, moramo pri
slušanje povlastica
lagoditi žarišnu daljinu svoje pozornosti da bismo ostali svjesni
mudrosti.
— Oliver Wendell onoga što nam netko govori. Što više slušamo i učimo, to smo
Holmes više u stanju razvijati potencijal kojim raspolažemo. Tko u školi
uči više: dijete koje pozorno sluša ili dijete koje najviše priča?
Vrijedi li jednak zakon i u velikoj životnoj školi?
Mladi otac bio se smjestio u naslonjač želeći pročitati
večernje novine. Njegov petogodišnji sin bio je uzbuđen što ga vi
di i u beskraj ga je zasipavao pitanjima dok je ovaj pokušavao
čitati novine. Na koncu, kada mu je sinulo kako bi se mogao do
kopati malo mira, otac je iz novina izrezao snimku Zemlje, razre
zao je na malene komadiće i njih raširio na podu, od djeteta
tražeći da ih ponovno spoji, kao da je riječ o slagalici.
Dijete se željno dalo na posao. Na očevo veliko izne
nađenje, obratilo mu se već nakon nekoliko trenutaka, s bespri
jekorno složenim dijelovima slike.
»Pogledaj, tata«, uskliknulo je dijete, »svijet je ponovno ci
jeli!«
Otac nije mogao vjerovati da je njegov sin tako brzo
dovršio posao. »Kako si je uspio tako brzo složiti?« upitao je.
Dječak se nasmiješio. »Bilo je lako, tata. Nisam uspijevao
složiti dijelove Zemlje, no onda sam pogledao na drugu stranu i
vidio slike dijelova tijela. Čovjeka nije bilo teško sastaviti, pa sam
sliku složio s te strane. A kada sam spojio čovjeka, spojio se i
svijet!«
Je li moguće da je svrha vremena koje provodimo na Zem
lji barem dijelom aktiviranje našeg sve većeg razumijevanja mje
sta koje zauzimamo u kozmosu, te načina na koji se svi zajedno
»sklapamo« kako bismo stvorili dovršenu sliku? Je li moguće da
je svrha dijelom i život u skladu i jedinstvu sa svim ljudima —
obitelji, prijateljima, kolegama, susjedima, vladom i državama
svijeta? Važno je iskoristiti svaku priliku, bez obzira na razmjere,
potvrđivati zajedništvo, obitelj i društvo. Kada istinski shvaćamo
to jedinstvo obitelji koju čini cijelo čovječanstvo, prihvaćamo ra
dosti i patnje čovječanstva kao da su naše vlastite. Bi li slušanje
radi učenja moglo biti ključan čimbenik u čovjekovu napretku?
*
3. ZAKON
Ne umišljaj da si mudar. — Izreke 3:7
Temeljito naučena U DAVNA VREMENA učeni i mudri ljudi šetali su obalama Sredo
mudrost ne zaborav zemlja i zamišljali se nad životnim zagonetkama zagledani u ne
lja se nikada. bo prepuno zvijezda. Danas se ljudi okupljaju u crkvama, učioni
— Pitagora
cama, odmaralištima, radionicama i skupinama i pokušavaju od
govoriti na ista vječita pitanja. Kako najbolje živjeti? Koliko je
Bog velik? Koliko su konačna bića povezana s beskonačnošću?
Što je Bog htio postići stvaranjem svemira? Kako možemo po
moći? Ta besmrtna pitanja ljude danas inspiriraju jednako kao
kroz cjelokupnu povijest, čovjekovu dušu povezujući s filozofijom
i ljubavlju prema mudrosti.
Neki težnju za većom mudrošću povezuju s drevnom unu
Zamislite se još malo tarnjom potrebom, sličnom želji za time da se izgubljeni vrate
i spoznajte da unu
kući. Ili želji nezadovoljnih i neispunjenih za duhovnom snagom.
tarnjim i vanjskim
okom možete opaziti Genijalnost svemira stvorila nas je tako da je u svakoga od nas
profinjene nijanse usadila i djelić te velike mudrosti. Kada se usudimo posegnuti iz
Božanske mudrosti, van životne zone ugode i objaviti da se kroz nas provodi velika
te otkriti bisere ne
drama, pomažemo li sa zadovoljstvom ubrzanju božanske kreativ
beskoga znanja.
— Baha'u'llah nosti? 1 jesmo li dovoljno mudri da toj genijalnosti pomognemo
na sve moguće načine? Život središte koncentriranosti gradi oko
ritmova, promjena, razdoblja odmora, razdoblja aktivnosti, raz
voja, slušanja, traženja i stvaranja.
Kao inteligentna bića obdareni smo sposobnošću slušanja,
uočavanja onoga što se događa oko nas, te usklađenošću s rit
mom i tokom našega života. Neprestano se razvijamo. Događaju
nam se razne stvari. Život se mijenja. Tako se možemo pitati:
»Što sada? Koji je sljedeći korak?« Važno je sjetiti se da nikada
nismo dovoljno mudri. Uvijek možemo nešto naučiti.
Jedan poslovni čovjek pred sebe je postavio cilj prema ko
Ako ste se tako čvr
jem svaki dan treba naučiti nešto novo. Činilo mu se važnim ne
sto odlučili za mud
rost, neće vam ne dopustiti da dan prođe, a da ne nauči značenje neke nepoznate
dostajati svjetla, a ni riječi, da ne stekne neku novu spoznaju, ne okusi nešto novo, ne
vodič vas neće izne doživi neku novu misao ili osjećaj. Činilo mu se da su među oni
vjeriti, ni izvor pre
ma koji postižu uspjehe i ljudi koji vrijeme mudro koriste za rad
sušiti.
— Anonimna
na sebi, veću produktivnost i trajno učenje. Imao je dojam i da
uspješni ljudi informacije i savjete češće traže nego što ih daju!
Možete li zamisliti kako bi to bilo poboljšati se na svim ra
zinama bića i u svim aspektima života? Kako bi bilo znati da svo
jem svijetu dajete istinski doprinos? Biste li osjećali uzdignutost
kad biste znali da je nekoga zbog vas i vašega djelovanja snašla
sreća? Ili da je cijeli svemir pozitivno nabijen i pojačan jer ste i
vi njegov dio? A to nisu nerealna pitanja.
Talmud pita: »Tko je mudar čovjek?« i odgovara: »Onaj ko
ji uči od sviju«. Za povećanje mudrosti moramo biti voljni odba
citi osobne stavove o nečemu, osloboditi se predrasuda i raz
mišljati potpuno otvoreno. Važno je širiti parametre svijesti i učiti
na mnogim različitim područjima, iz raznoraznih izvora, čak i uz
opasnost da ispadnete glupi ili se osramotite. Jesmo li spremni
priznati da možda ne znamo odgovore na sva pitanja i pokazati
želju za učenjem? Učenje je poželjan proces koji možda obuhvaća
i pogreške na putu do povećanog znanja. No ukupan učinak može
promijeniti život! Istinska mudrost priznaje da, što više doznaje-
mo o određenoj temi, to nam ona postaje zanimljivijom, pa može
mo još više učiti!
*
4. ZAKON
Poniznost dovodi do molitve, kao i do napretka, i usklađuje vas
s beskonačnim
— John M. Templeton
*
5. ZAKON
Ne planirati znači planirati neuspjeh. — Benjamin Franklin
Graditi ne možemo JEDAN JE POSLOVNI čovjek godinama planirao i radio na izgradnji us
prije nego što po pješne tvrtke za proizvodnju kućnog namještaja. Bio je to čovjek s vi
ložimo temelje. zijom obdaren i sposobnošću da viziju pretvori u stvarnost. Tvrtka je
— Charles B.
cvjetala, a on sam bio je velik dobitak za zajednicu u kojoj je živio. Na
Newcomb
kon jedne osobito naporne sezone odlučio je odvesti obitelj na odmor.
Međutim, po povratku ga je dočekalo iznenađenje: izgorjeli su i tvrtka
i kuća.
Dok je pognute glave stajao pred izgorjelom imovinom,
glavom su mu se vrzmale raznorazne pomisli. Sto može učiniti?
Tužiti se? Kome? Kriviti Boga kojeg se svakodnevno sjeća u mo
Čini mi se da se po litvama? Okriviti spore vatrogasce? Plakati?
većava potreba za
Na koncu je duboko udahnuo, uspravio ramena, polagano
spremnošću. Pripre
mite se. podigao glavu i tiho prošaptao: »Bože moj, što bi ti da sada
— Abraham Lincoln učinim?«
I nakon toga čekao je odgovor. Ubrzo mu se na licu poja
vio blag osmijeh. Već sutradan je ispred ruševina nekoć uspješne
tvrtke postavio natpis:
Naglasci ••
*
Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••
UČI OD MENE!
Neki trgovac, starac i njegova malena kći našli su se kod izvora
čiste, iskričave vode. Uz izvor je stajao natpis: »Uči od mene!«.
Trgovac je rekao kako je od izvora naučio veliku lekciju.
Taj maleni mlaz probija se prema moru, a na putu mu se prid
ružuju potočići, potoci i rječice, tako da na koncu prerasta u ve
liku, zaglušujuću rijeku. I mi trebamo tako raditi, početi od ma
loga, pa postupno razvijati i širiti posao.
Starac je rekao kako ga je izvor naučio da treba služiti bez
riječi, kako prijateljima, tako i neznancima.
Djevojčica je rekla kako je naučila da je voda beskorisna
ako nije čista. Stoga trebamo živjeti čisto i čestito.
Učitelj je jedan. A svi uče ovisno o vlastitim sposobnosti
ma, sklonostima i mogućnostima. U ovoj životnoj školi dan u ko
jem nismo ništa naučili uistinu je izgubljen.
*
Četvrti tjedan
1. ZAKON
Lijepe misli izgrađuju lijepu dušu — Anonimna
Svake godine sve DA VAS NETKO UPITA: »Kako biste opisali lijepu misao?« što bi vam
sam uvjereniji da je se prvo ukazalo u mislima? Možda ćete reći »Kakav prelijep dan«,
najmudrije i najbo time želeći reći kako je vani sunčano, toplo i ugodno. Ili ćete mož
lje usredotočiti se
da odgovoriti: »Ovo je fenomenalan dan!« jer su u njemu u vaš život
na ono što je lijepo
i dobro, a što manje
ušli ljubav, nove prilike, kreativnost, gorljivost, humor i ljepota.
se baviti zlim, pok Koliko je u vašem životu ljepote? Kada koristimo riječ »lje
varenim i lažnim. pota«, mislimo li više na vanjski, površinski izgled? Značenje ljuba
— Richard Cecil vi o kojoj je ovdje riječ odnosi se na blistave unutarnje odlike
poštenja, iskrenosti, poniznosti, zahvalnosti, ljubavi, kreativnosti,
te duhovnog bogatstva koji zrače iz dubina čovjekove duše.
Trebamo li širiti percepciju ljepote? Jeste li kada razmišljali
o mogućnosti da bi potreba za ljepotom mogla nadići čovjekove
više potrebe jer obuhvaća i druge? Je li ljepota, kao aspekt univer
zalne kreativne energije, prirođena duši svakog čovjeka i može li
postati očitijom u svim životnim područjima? Presudno je važno
disciplinirati misli da se koncentriraju jasnije i preciznije. Na prim
jer, promotrite način na koji lijepa okolina djeluje na pojedinca. Po-
zitivnije gledanje na svijet koji nas okružuje može nam pomoći da
upijamo više ljepote. Individualnost je lijepa. Suosjećanje, dobrot
vorni rad, znanstvena istraživanja, plemeniti ciljevi, služenje, te,
da, fizička ljepota, pomažu nam da u tuđe živote unesemo ljepotu.
U romanu La Reponse du Seigneur Alphonse de Chateu-
briant čovjekov um uspoređuje s leptirima koji poprimaju boju
lista na koji su sletjeli. »Pretvaramo se u ono o čemu razmišlja
mo«, piše on. Ako nam misli zaokupljaju brige, nesigurnost, ogo
varanja, kivnost ili slične neproduktivne misli, i sam će um pop-
U životu svakoga da rimiti njihovu nijansu. Ako održavamo fokus na pozitivnim misli
na prati ga ljepota. ma, i um će reagirati općom obojenošću. Marko Aurelije davno je
— William
primijetio isto kada je rekao: »Kakve su ti najčešće misli, takav
Shakespeare
će biti i karakter tvoje duše — jer dušu boje upravo misli«.
Naše misli nemaju samo svrhu bojenja uma! Ovdje je na
djelu jedno univerzalno temeljno načelo: naše misli određuju naš
svijet. Naše misli, koje su daleko od eteričnosti i odvojenosti od
Svemir je promjena;
života, na naš svijet djeluju opipljivo i dalekosežno. Čovjek se
naš je život ono što može roditi u izvanjskome siromaštvu i neprosvijetijenosti, no us
oblikuju naše misli. mjeravanjem pozitivnog držanja može nadići ono što naoko izgle
— Marko Aurelije da kao ograničenje. Na završetku zemaljskoga života može na
drugi svijet prijeći kao ljepša duša. Nije li ta mogućnost dostoj
na truda koji iziskuju »lijepe misli«?
Zahvaljujući vježbi, možemo li stvarati, vizualizirati i jačati
određenu zamisao kada se na nju usredotočimo? Dok razmatra
mo mogućnosti, dimenzije i moguće primjene neke zamisli, može
li se ona u našim mislima jasnije ocrtati? Tako razmišljanjem o
ljubavi, snazi, poniznosti ili radosti možemo u sebi stvarati lju
Čovjek rađa ono na
bavnu snagu, poniznost i radost. Služenje umom za više ciljeve
što usredotoči um.
— Antoine de Saint-
plodonosno je iskustvo. Razvoj takvih pozitivnih mentalnih odlika
Exupery može i potrajati. Međutim, stalni refleksivni fokus i pozornost
mogu biti jednostavan i djelotvoran ključ za lijepe misli i iz
gradnju lijepe duše!
Genijalnost se sastoji AKO NAŠA SVAKODNEVNA iskustva ne donose željeni napredak i re
u beskonačnom zultate, trebamo li tada ozbiljno razmotriti kako gledamo na ži
strpljenju. vot? Kakvo je naše temeljno gledište? Koliko smo marljivi u po
— Michelangelo
kušajima ostvarivanja cilja? Koji su naši ciljevi? Koje darove
možemo razviti kako bismo lakše postigli ciljeve? Ubrzava li se
naša kreativnost? Kako poboljšati produktivnost? Možemo li se
mentalno koncentrirati na zadaće koje su pred nama i zapriječiti
put izvanjskim utjecajima koji bi nam mogli odvući pozornost od
viših ciljeva?
*
3. ZAKON
Ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe — Matej 19:19
Svjetlo koje blista u KAŽE SE DA JE bezgranična ljubav energija koja ujedinjuje, unosi
oku zapravo je svjet sklad i donosi kreativnost, energija zahvaljujući kojoj postoji, ži
lo srca. Svjetlo koje vi i kreće se i razvija cijeli svemir. Ta čista, neograničena ljubav
ispunjava srce Božje mogla bi biti temeljna stvarnost iz koje se izvodi sve ostalo, a to
je svjetlo.
su kratkotrajne percepcije prolaznih bića! I premda je »Ljubav«
— Jalalu'ddin Rumi
teško točno definirati, doživjeti je može svatko tko je voljan otvo
riti um, srce i dušu i prepustiti se njezinoj moćnoj energiji. Mno
gi od nas iz osobnog iskustva i promatranja znaju da ljubav ima
sposobnost unijeti iskru u oko i novu energiju u život.
Ljubav nije nešto što Neograničena ljubav oprašta nedostatke; ne bilježi uvrede,
možemo posjedova strpljiva je i blagonaklona. Neograničena ljubav nije ljubomorna,
t i . Riječ je o toku razmetljiva, razdražljiva ni kivna i ne uživa u onome što nije u re
Božje energije.
du. Užitak pronalazi u istini i ispunjava sve zakone. Dokida strah,
— Swami
Chidvilasananda
krivnju, osude, nesreću, a transformira pojedinca ili situaciju ka
da joj dopuštaju da se izrazi. Stoga se, na temelju iskustva i do
kaza, čini ključnim da se čovjek temeljito upozna s bezgraničnom
ljubavlju.
Ljubav naglašava potpunost života. Je li to onaj sveprisut
ni potencijal kroz koji možemo pronaći djelovanja koja donose
zadovoljstvo ili skladan stav? Možemo li zahvaljujući neogra
ničenoj ljubavi ući u dimenziju duhovnog jedinstva, cjelovitosti i
zrelosti? Zrela duhovna ljubav može nas bliskije sjediniti sa Stvo
riteljem i osobama koje nas okružuju — vlastitim susjedima!
Svemir nije odvojen od nas, kao ni mi od njega! Božanska ljubav
izražava se kroz sve faze stvaranja.
*
4. ZAKON
Nanijeta nepravda ne znači ništa ako je ne pamtiš. — Konfucije
Zaboravimo i opros FIRMIN ABAUTIZ bio je poznat kao miran i staložen čovjek. Nitko
timo sve povrede i od njegovih sugrađana nije se mogao sjetiti da je ikada tijekom
nepravde.
osamdeset sedam godina života izgubio živce. Neki čovjek, koji
— Miguel
de Cervantes
je sumnjao da itko može biti tako nedodirljiv, dogovorio se s
kućnom pomoćnicom, nudeći joj novac ako iz njega uspije izma
miti bijes.
Domaćica je znala da Abautiz voli udoban i uredan krevet,
Život je moguće
pa mu ga jednom nije namjestila. Sutradan ujutro Abautiz ju je
shvaćati unatrag; no
moramo živjeti pre
ljubazno podsjetio na zaboravljenu dužnost. I sljedeći dan na
ma naprijed. večer naišao je na nepospremljenu postelju, pa joj je iduće jutro
— Soren ponovno skrenuo pozornost na to. Ona se opravdala kratko i ne
Kierkegaard uvjerljivo, no on je i to prihvatio.
Trećeg dana ujutro Abautiz je rekao: »Još mi niste namje
stili krevet; očito je da ste odlučili to više ne raditi. Pretpostav
ljam da vam je to teško i odbojno, ali i nije važno, jer sam se već
počeo malo-pomalo navikavati«. Dirnuta takvom dobrotom, žena
je otkazala dogovor i otada se silno trudila da svaki dan što bo
lje i udobnije namjesti krevet!
*
5. ZAKON
Zanos olakšava postizanje uspjeha. — John Marks Templeton
Naglasci ••
*
Peti tjedan
1. ZAKON
Davanjem se razvijate. — Anonimna
Postoje dvije vrste VELIKI ENGLESKI PJESNIK George Herbert išao je na koncert kada
zahvalnosti: iznenad je naišao na prodavača čiji je konj pao pod, kako se činilo, veli
na zahvalnost koju kim teretom. Herbert mu je pomogao da rastereti konja, pridig
osjećamo kada nešto
ne ga i ponovno natovari. Pritom je umrljao odjeću blatom. Ka
uzimamo; i ona veća
i šira zahvalnost koju da je došao na koncert, dio njegovih prijatelja šokirao se uvid
osjećamo kada daje jevši u kakvom mu je stanju odjeća. Kada im je objasnio što se
mo. dogodilo, upitali su ga: »Kako si se mogao toliko nisko spustiti i
— Edwin pristati na tako nešto?«
A. Robinson
Tko škrto sije, škrto će i žeti; tko obilato sije, obilato će i žeti...
jer Bog ljubi vesela darivatelja.
— Korinćanima II 9:6-7
*
2. ZAKON
Sadrži li riječ »religija« i pojam autoriteta, dok riječ »duhovno«
ukazuje na napredak? — Andersen
U svojoj su vjeri toli U KNJIZI Dosezanje vrhunaca: Psihologija duhovnog života dr.
ko neravnopravni da Marvin Gawryn piše:
svatko svojim putelj- Religija je krajnje kontroverzna tema. Kritičari je opisuju
kom dolazi do raja.
— Daniel Defoe
kao glavni izvor ratova i mržnje među ljudima, psihološku štaku
koja ljude potiče na slabost i nerealna očekivanja u vezi sa živo
tom. .. pregaženi relikt, praznovjerni ostatak iz vremena prije po
jave znanosti.
Zagovornici religije, s druge strane, tvrde da pojedincu
može donijeti sreću, a narodima mir, da je riječ o zraci svjetla
koja nas vodi na putovanju nestabilnim svijetom, da je život bez
Moja je zemlja cijeli nje prazan i da čovjekovo preživljavanje i napredak ovise o prih
svijet, a religija dob vaćanju vjerskih načela života.
ročinstvo.
Kako je moguće da ljudi tako različito gledaju na je
— Thomas Paine
dinstveni fenomen religije?
*
3. ZAKON
Obitelj koja zajedno moli ostaje na okupu. — Izreka
A kako nam služi sr BI LI ČOVJEK hotimice tjedan-dva živio bez hrane? Vjerojatno ne
ce? Molitvom. bi! Redovito konzumiranje hrane važno je za zdravlje i funkcional
— Židovska izreka
nost fizičkog bića. Bez nužnih hranjivih tvari koje nalazimo u hra
ni, gubili bismo energiju, um bi nam prestao normalno funkcioni
rati i tijelo bi nakon nekog vremena umrlo.
Jednako kao što je redovita fizička hrana nužna za održa
vanje tjelesne energije, nije li nam tako potrebna i redovita du
hovna hrana kako bismo održali duhovnu snagu? Leži li jedan od
temelja aktivnog, zdravog i svrhovitog života u razvijanju navike
Najbolje moli koji
svijesti o našem mjestu unutar božanske beskonačnosti? Bi li
najbolje voli. naša osobnost bez trajnog duhovnog učenja ostala ispražnjena i
Sve stvari, i velike i neuhranjena? Bismo li se tada osjećali izoliranima, prestrašenima
male; i nedostojnima? Mogu li se bez duhovne energije mijenjati naši
Jer dragi Bog koji vo
stavovi, pa da tako postanemo emocionalno nestabilnima i neto
li nas,
Sve je stvorio i sve lerantnima? Kako duhovno nadahnuće i spoznaje služe kao faktor
voli. koji nam daje novu energiju? Krajnji je zaključak da je molitva
— Samuel Taylor nedvojbeno snažna.
Coleridge
Svakodnevno razdoblje prisne povezanosti s bezgra
ničnim, vječnim Stvoriteljem može nam davati sve veću duhovnu
snagu i gorljivost za suočavanje s izazovima svakodnevnog živo
ta.
Molitva može postati velikom prednošću u svim aspektima
svakodnevnoga života. Molitva zahvalnosti može nas uzdignuti do
novih visina, rezultata i spoznaja. Molitva nam pomaže da uvidi-
mo kako smo tek neznatan djelić svega što je Bog stvorio, ali
nam istodobno pomaže i da dođemo do izraženijeg osjećaja je
dinstva sa Stvoriteljem. Postanemo li poniznim pomagalom u
Stvoriteljevim rukama i raščistimo li kanale za njegove ciljeve,
moći ćemo postići više nego kada ne uviđamo to jedinstvo. Što se
može dogoditi kada naša molitva preraste u ovakav oblik: »Neka
riječi koje izgovaram i djela koja činim budu u skladu s Božjim
ciljevima i na korist cjelokupnome čovječanstvu«? Ako je to naša
iskrena molitva, hoće li naši rezultati biti uspješniji i trajniji? Je li
molitva uzrok doživljavanja veće životne radosti? Uzdiže li ustraj
na molitva karakter?
Poslovni čovjek često se tijekom dana moli: »Budi volja
tvoja«. Ima dojam da mu takav pristup pomaže da um očisti od
svih predrasuda, kako bi se potpunije predao percepciji božan-
Zagledaj se unutra i skog usmjeravanja. Kada tako molimo, um nam više nije u suko
u trenu ćeš ovladati bu ni s jednom osobom ili situacijom. Poboljšava li se neizmjer
Vidljivim i Prazni
no naša sposobnost donošenja odluka kada um i srce nastojimo
nom.
— Seng-T'san dovesti u prisniji dodir s božanskim i u jedinstvo s univerzalnim
ciljevima? Može li molitva poslužiti kao kanal za pojačanu jas
noću uma i dubinu spoznaja koji mogu biti presudni faktori plo
donosnog života?
Kako reagiramo kada pomno pripremljeni planovi doživlja
vaju neuspjeh? Kako reagiramo kada se netko s nama ne slaže?
Kako reagiramo kada nas vrijeđaju teške riječi? Kada dolazi do
neugodnih situacija, možemo li se prisjetiti da smo čak i usred
stresa i napora svakodnevnog života prvenstveno i iznad svega
duhovna bića? Možemo li shvatiti da živimo, krećemo se i posto
jimo unutar božanskog stvaranja, te djelovati sukladno tome?
Jer Veliki je duh svu Kada molimo s obitelji, bilo da tu »obitelj« čine roditelji,
gdje; čuje sve što je bake i djedovi, braća, sestre ili skupina bliskih prijatelja, želimo
u našem umu i srcu, ući u mjesto tišine, mudrosti i mira. Takvo iskustvo može zali
i ne treba mu se ob
ječiti povrijeđenost, smiriti bijes, potaknuti ljubav i oprost, te
raćati glasno.
— Crni Jelen nam pomoći da se sjetimo koliko smo jedni drugima važni.
Unutar obitelji do molitve može doći i kada općenite riječi
više nisu djelotvorne. Ako ste se kući kada vratili povrijeđeni,
raspršenih iluzija ili u strahu, a netko vas je bez riječi uhvatio za
ruku i zatim vas iskreno utješio, s tom osobom zajednički ste ušli
u područje obilježeno molitvom. Ako doživljavamo poteškoće u
vezi s drugom osobom ili se borimo s teškom situacijom, molitva
nam pomaže da poboljšamo odnos. Možemo se moliti za dobro
bit drugih. Kada obitelj odluči moliti na svoj način, sukobi se
počinju rješavati, a ljubav se pojačava. Tako se rješavaju i osjećaji
odvojenosti.
Djeluje li molitva ponajprije na osobu koja moli? Kako
nam molitva pomaže da postanemo osjetljiviji na duhovno
vođenje? Kako molitva može ojačati naše duhovne vrijednosti i
plemenite ciljeve? Kako molitva pokreće osjetljivost prema drugi
ma i prema uzvišenim idealima? Po čemu je molitva ključan sas
tojak u duhovnome životu aktivnog karaktera koji se razvija?
Zašto djelotvorna molitva mora biti izraz naših iskrenih duhovnih
želja?
Prestanite i znajte da
Kaže se da je molitva način života, a ne tek niz odvojenih
sam ja Bog. činova. Riječ je o stavu duše koji se neki put izražava riječima, ali
— Psalmi 46:11 djeluje najbolje kada dopire nijemo, iznutra. Molitva se naziva i
»kućnim životom duše«. Riječ je o radu i cilju duše koja obitava
u božanskome. Njezina elokventnost može se izraziti djelima, a
dah u obliku težnji. Molitva može biti neprekidna poput disanja i,
baš kao kod disanja, može biti riječ o udisanju čistog raja na
zemlji!
Stvoritelj je neizmjeran izvor duhovne snage. Život u sta
vu molitve nalik je na putovanje s božanskim suputnikom koji nas
prati kamo god krenemo, suputnikom s kojim o svemu možemo
razgovarati kad god poželimo. Ta se spoznaja s vremenom može
pretvoriti u naviku, a naši se dani tada ispunjavaju radosnom svi
ješću i interakcijama s božanskim.
*
4. ZAKON
Ne uspiješ li otprve, pokušavaj još, još, još.
— William Edward Hickson
Što vam je dano zo KOLIKO SMO GORLJIVI U vezi s planiranjem ciljeva? Kako bismo
ve se dar; a što s tim
opisali izreku koja kaže da je »uspjeh putovanje, a ne odredište«?
učinite bit će vam
nagrada. Ako se povremeno susrećemo s frustracijama, odgađanjima, ra
— Gary Moore zočaranjima ili nečim što nalikuje na »neuspjeh«, kako se vratiti
na pravi put i nastaviti dalje marljivo i svrsishodno? Kako optimi
zam opisati kao neizmjeran izvor energije u pozadini napretka i
uspjeha?
Kada se čini da je napredovanje usporeno, ili da nije ne
posredno vidljivo, koliko je važno »nastavljati put«? Jesu li od
gađanja u ostvarivanju životnog cilja prilika za osvrt na pojedi
nosti izvorne svrhe koja je kod zamišljanja služila kao takav poti
caj? Bi li strpljivost i, možda, stručni savjeti pomogli u ostvariva
nju sljedeće prekretnice? Pozitivno djelovanje i ustrajnost uistinu
se dugoročno isplate. Mnogi uspješni ljudi mogu potvrditi posto
Čovjek se slobodno janje mnoštva poteškoća nadvladanih na putu do ostvarenja cilja.
može ponašati kako
Jedan od aspekata čovjekove prirode koji nas odvaja od
hoće i sam gospodari
svojim odlukama. ostalih stvorenja naziva se i »imaginativnom mudrošću«. Raspo
— Konfucije lažemo sposobnošću percipiranja stvari kakve mogu biti! Potječe
li naša sposobnost pretvaranja »slona u miša« od istine prema ko
joj svatko od nas živi, kreće se i postoji u neograničenom,
vječitom Stvoritelju? Što može bolje poticati motiviranost od uz
budljive vizije ili cilja, u priliku za njegovo provođenje u stvarno-
st? Postoji li osobita energija »privlačenja« kada je čovjek pos
većen korisnim i plemenitim ciljevima? Je li to možda čudo krea
tivnosti? Postoje li granice u vezi s realističnim ciljevima kada su
naš dar, energija i ciljevi usmjereni prema služenju s ljubavlju?
*
5. ZAKON
U sebi vidite sve, a sebe u svima. — iz Upanišada
Oni koji u sebi vide NA KAKVOM PLANETU želite živjeti? Koliko su veliki vaši snovi?
sva stvorenja, a sebe Koje nas iluzije odvajaju od drugih? Kako globalnome društvu
u svim stvorenjima pomoći da potiče altruizam i plemenitost ciljeva? To je vjerojatno
ne poznaju strah.
lakše reći nego učiniti, ali zagledajte se u svoje srce. Zameci za
Oni koji u sebi vide
sva stvorenja i sebe
misli za poboljšanja za kojima žudimo već bi mogli biti u nama, a
u svim stvorenjima to je divan početak. Želja za boljom budućnošću može napredo
ne poznaju tugu i vati zahvaljujući naporima svakog pojedinca. Služimo li kao ko
bol. Kako raznolikost risna pomagala u rukama neograničene ljubavi?
života može zavarati
onoga tko vidi nje
Neki ljudi prirodno nas privlače više nego drugi. Njih
govo jedinstvo? obično biramo za prijatelje. Unutar šire perspektive možemo li
— Iša Upanišad spoznati da su ljudi širom svijeta naša braća i sestre, naši prija
telji? Jesmo li voljni u drugima vidjeti sebe, a u sebi druge? Za to
je vjerojatno potrebno malo introspekcije i propitivanja duše. Na
koje je načine moguće pripomoći da se ta vizija pretvori u stvar
nost? Kako se razvijati promatranjem svakodnevnih situacija uz
nov pristup i s višeg gledišta? Razvijamo li svijest kada postane
mo svjesni važnosti dijeljenja ljubavi i brižnosti sa svim Stvorite-
ljevim djelima? Kada postanemo svjesni sljedećeg šireg životnog
konteksta, hoćemo li, već po samoj prirodi svojega bića, krenuti
naprijed? Njegovanje sve budnije svijesti može biti ključno za
uočavanje »šire slike« o sebi, kao i beskonačnih razmjera božan
skoga.
Naglasci ••
Naučite na jednak 1. Kako je načelo »davanja i primanja« povezano sa životnim is
način promatrati sva
bića, u svemu vidjeti
kustvima?
ono jedno Ja. 2. Kako davanje dovodi do većeg davanja i izrasta u plodonosan
— Srimad
Bhagavatam
način života?
*
Šesti tjedan
1. ZAKON
Bolje je voljeti nego biti voljen. — Sv. Franjo
Astrolab Božjih za KAKO BISTE reagirali kada bi vam netko rekao: »Neograničena lju
gonetki jest ljubav. bav, koja djeluje kroz vas, može božanskome pomoći da se bolje
— Jalalu'ddin Rumi prikaže svijetu?« Neki ljudi možda će ostati zapanjeni: »Molim,
kroz mene?«, držeći da su maleni i beznačajni kada sebe i svoje
služenje usporede sa Stvoriteljem i božanskim planom. Pa ipak,
božanski se plan provodi upravo kroz svakog pojedinca i izraze
njihova truda.
*
2. ZAKON
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost.
— Anonimna
*
3. ZAKON
Pomažeš li usamljenima, ne možeš biti usamljen.
— Izreka
Korijeni sreće najdu U JEDNOM PRIZORU u divnome filmu Izgubljeni obzori skupina put
blji su u tlu služenja. nika zapela je na Himalaji. Pravim čudom do njih je došao vodič
— E. C. McKenzie
koji im je dao toplu odjeću. Zatim ih je poveo na putovanje za ko
je je rekao da ih »neće odvesti osobito daleko, ali je iznimno
teško«. Dok su se uspinjali strmim, zaleđenim stazama, svi su se
pridržavali za dugačak konopac s čvorovima. Ako netko počne
kliziti prema ponoru, ostali će ga zajedničkim snagama tako moći
izvući.
Najveća nagrada za Zastanemo li i osvrnemo li se na vlastiti život, možda ćemo
služenje drugima za
se sjetiti i prilika kada smo imali osjećaj da smo »zapeli«, usam
dovoljstvo je koje
pronalazite u vlasti
ljeni ili izolirani — da stojimo daleko od drugih. Možda žudimo
tome srcu. za društvom prijatelja, ili nekoga s kime bismo mogli razmijeniti
— E. C. McKenzie misli. A cijelo to vrijeme, uslužne su nam ruke možda pružale lju
bav, pozitivnu energiju, možda i na neočekivane načine, kako bi
nam pomogle i ponudile društvo.
Riječi »Pomažeš li usamljenima, ne možeš biti usamljen«
izražavaju veliku istinu. Želimo ii služiti drugima i na koristan
način pridonositi čovječanstvu, ne činimo li prvi korak kada od
bacujemo sve oblike samosažaljenja, straha, sumnje i usamlje
nosti? Služenje s ljubavlju može proistjeći iz preusmjeravanja po
zornosti sa sebe na druge. Jer kako inače pomoći drugima ako ne
odbacimo vlastite osjećaje usamljenosti?
Nismo stvoreni kako bismo stajali sami, kao izolirano i ne
ovisno stvorenje, nego kako bismo se stapali i ostvarivali interak
cije sa svim pojavnim oblicima života. U nama struji prava rijeka
dinamične energije, odgovorna za ključne procese, porive, impu
lse, misli, emocije, snove i vizije. Želimo li s tom energijom čini
ti dobro, nije li važno koristiti univerzalne zakone ili načela na
Isključivi je smisao
najviši mogući način koji nam je trenutačno jasan? Kako to pos
života služiti čov
ječanstvu. tići? Jedan od načina jest i primjena »plodova Duha« (Matej
— Lav Tolstoj 7:16) u životu, djelovanjem na temelju ljubavi, radosti, mira, str
pljivosti, ljubaznosti, dobrote, vjernosti, blagosti i samonadzora.
Život je individualno iskustvo i iziskuje naš trud. Uviđate
li kako nam stavovi mogu pomoći ili pak smetati našem sudjelo
vanju u životnim događajima? Naše pozitivne ili negativne karak
teristike mogu odrediti hoćemo li biti simpatični ili antipatični i
kome. Želimo li biti simpatičniji, u čemu moramo postati priv-
Kada ljudi služe, ži lačniji? Iznutra? Kako primijeniti misli i postupke koji potpomažu
vot više nije besmis pozitivne odlike koje priželjkujemo? Pozitivan mentalni stav može
len.
— John Gardner
nas osloboditi negativnih misli koje nam onemogućavaju dostiza
nje najvišeg stupnja dobra. Nisu li razlike u karakteru plod čov
jekova vlastitog djelovanja?
Vojvoda od Norfolka, jedan od najvećih Engleza u povijes
ti, živio je u velikome zamku. Bio je to jednostavan, skroman, do
bar čovjek iznimno razvijenog osjećaja za suosjećanje. Jednog da
na našao se na željezničkoj postaji kada je iz vlaka izišla malena
Irkinja s teškom torbom. Doputovala je kako bi kao služavka
počela raditi u zamku. Zamak se nalazio na oko kilometar i pol
od postaje. Malena je Irkinja imala samo šiling, te ga je ponudi
la nosaču, moleći ga da tešku torbu odnese u zamak. Kada je no
sač s prijezirom odbio posao, jednostavno odjeveni vojvoda
prišao je djevojci i ponudio da će odnijeti torbu.
*
4. ZAKON
Tražen si ako odražavaš ljubav, radost, mir, strpljivost, ljubaz
nost, dobrotu, vjernost, blagost i nadzor nad sobom.
— Izreka
Ako istinski cijenite ŠTO VIDITE kad se pogledate u zrcalo? Vidite li u očima svjetlo i
prijateljstvo, u odnos
radosnu iskru? Je li vam osmijeh srdačan i naklonjen, strpljiv i
ulažite više nego što
iz njega izvlačite. pun razumijevanja? Sviđa li vam se taj »netko« tko vas gleda?
— George W. Svaki čovjek ima prirodnu i duboko usađenu želju za time da mu
Cummings, Sr. se dive i da ga cijene. Upravo zbog toga prodaju se milijuni pro
izvoda poput zubne paste, raznih krema i dezodoransa! Reklame
nam obećaju prihvaćanje, ljepotu i popularnost. Nebrojene anke
U svakom je odnosu te pokazuju kako je najčešća osobna želja biti omiljen i prihvaćen.
najvažnije ne ono Stoga iskustvo slaganja s drugim ljudima nikako nije sitni
što dobivate, nego
ca. Riječ je o važnoj sposobnosti koju treba razvijati želimo li u
ono što dajete.
— Eleanor Roosevelt vezama i odnosima biti djelotvorni i sretni. Imamo li nekakve um
jetno stvorene predodžbe koje bi nam u tome mogle smetati? Ako
je tako, stvaramo li podjele između sebe i drugih? Bismo li mi
mogli biti oni kojima se Isus obraćao kada je rekao: »Ako ljubite
one koji vas ljube, kakvu ćete plaću imati?« (Matej 5: 46). Je li
naša ljubav nesebična ili sebična?
Majka Tereza kaže da je ljubav središnja točka našeg pos
tojanja. Tako piše: »Zbog toga smo i stvoreni: kako bismo volje
li i bili voljeni«. Kada je život usredotočen na gorljivost prema ot
krivanju, marljivost u istraživanju i pojmove koji nam šire svijest
o tome tko smo i što smo, postaju li naši životi posvećeniji dava
nju i služenju? Kad se koncentriramo na neograničenu ljubav, os
lobađamo li se tuđih očekivanja? Kad se prema ljudima odnosi
mo iskreno i ljubazno, s puno vjere, blagosti i dobrote, šaljemo li
poruku punu ljubavi koja govori koliko nam je do njih stalo? Kad
smo strpljivi, ponizni i puni povjerenja, privlačimo li iskrenošću
svojega bića druge ljude? Kad u životu nailazimo na okolnosti ko-
Gospodin ima hram je odražavaju kvalitetu naše dublje svijesti, dajemo li doprinos
u srcima sviju. uzdizanju našeg planeta i njegovih stanovnika? Na koje još načine
— Upanišad
možemo zračiti pozitivne odlike i upućivati poruku koja govori da
nam je stalo?
Odražava li se bezgranična inteligencija u stvaranju svemi
ra? Inteligencija protječe kroz sve u svijetu i ima razne nazive. Tu
nevidljivu inteligenciju možda ne vidimo i ne možemo je držati, ali
jesmo li voljni slušati unutarnji glas koji nam šapuće da smo dio
tog inteligentnog sustava i da smo ovdje zbog nekog božanskog
razloga? Bi li dio te svrhe moglo biti i odražavanje, u najvećim i
najboljim mogućim razmjerima, svetog načela i plemenitog cilja?
*
5. ZAKON
Osmijeh donosi osmijeh. — Ted Engstrom
Nisi se posve odje Osmijeh je dar koji lako možemo prenijeti svima koje sus
nuo dok se ne rećemo zahvaljujući iskrenome nastojanju s ciljem davanja. Riječ
nasmiješiš. je o daru koji možemo ponuditi i sebi, a može ga potaknuti neka
— Američka izreka misao, ideja, ili sjećanje na sretne dane u prošlosti. Život s os
mjehom uspoređuje se s dodavanjem kvasca u zdjelu s brašnom,
zajedno s vodom, nakon čega čekamo da se tijesto digne i da is-
pečemo kruh. Veličina se višestruko uvećava.
Većinu nas privlače oni koji na život reagiraju pozitivno. Je
li nam draže društvo optimista od društva pesimista? Zašto je ta
ko? Optimist vjeruje u život i životne prilike. Njegov osmijeh od
ražava tu vjeru i gorljivost za život. S druge strane, pesimist
možda smatra da nema razloga smiješiti se, živi iz drukčije per
spektive i često je sam. Je li pesimist, na nekoj nesvjesnoj razini,
odlučio ne obazirati se na nebrojene darove koje nam nudi život?
Neki starac koji je živio sam nikada se nije smiješio i nije
se previše udaljavao od svoje kuće. Jednog dana, dok je u dvo
rištu razgovarao sa susjedom, požalio se da mu slabi vid. Kad
Daleko je bolje za pogleda kroz prozor, više gotovo i ne vidi drveće u vrtu! Susjeda
boraviti i nasmiješiti
ga je posjetila u kući i uočila da su prozori prekriveni prašinom i
se, nego pamtiti
i biti tužan. prljavštinom. Želeći pomoći, oprala je prozore, a kada je dovrši
— Christina la posao, starac je pogledao kroz prozor i lice mu je ozario os
Georgina Rossetti mijeh. Oduševljeno je uvidio da vidi jednako dobro kao i ranije.
Susjeda se nasmiješila zbog tog uzbuđenja i rekla: »S
očima je sve u redu; samo je trebalo oprati prozore!«
Bismo li trebali nastojati da se »prozori« naše duše ne za
prljaju i ne zakriju naš osmijeh? Iskren osmijeh iz srca može po
ticati malena svjetla ljubavi i služenja kamo god se uputimo.
Kada naučimo smiješiti se i unatoč životnim nedaćama,
jesmo li tada bolje opremljeni za lakše nadvladavanje problema?
Ella Wheeler Wilcox kaže:
Naglasci ••
*
Sedmi tjedan
1. ZAKON
Veliki su junaci ponizni. — Anonimna
*
2. ZAKON
Ljubav koju pružamo uvećava se; ljubav koju gomilamo smanjuje
se
— Izreka
Svi su oblici služenja BOGATO MNOŠTVO svjetskih religija stvara nevjerojatno lijepu ta
besmisleni ako se ne piseriju — zalog duhovnoj prirodi čovjekova boravka na zemlji.
pružaju s ljubavlju.
Ipak, unutar te fantastične i ponekad zadivljujuće raznolikosti na
— Sai Baba
ilazimo i na jednako nevjerojatno jedinstvo. Bi li temelj tog je
dinstva mogla biti ljubav, agape? Riječ je o nesebičnoj i nečulnoj
ljubavi, osjećanju i izražavanju čiste i neograničene ljubavi prema
svim ljudskim bićima, bez iznimke. Ta ljubav daje i za uzvrat ne
očekuje ništa. Možete li zamisliti kako bi izgledao naš svijet ka
da bi razvijanje tako božanskog oblika ljubavi bio cilj svim ljudi
ma na ovome svijetu? Je li takva ljubav najbliža opisu ljubavi kak
vom Stvoritelj voli sve što je stvorio?
Među najvećim postignućima judaizma jest i koncentrira-
nost na ispunjavanje obveza i dužnosti. U ovom slučaju, agape je
više od srdačnog osjećaja: riječ je i o djelovanju. Obuhvaća i vje
rnost Bogu, pridržavanje Deset zapovijedi, ispunjavanje obveza
prema obitelji i bližnjima, onako kako je propisano tim drevnim i
vječnim načelima. Znači povratak dobroti, istini, milosrđu i dob-
rotvorstvu koji će usmjeravati naše djelovanje. Agape potvrđuje
etičan život u skladu s najvišim oblicima tradicije. Stvarnost lju
bavi živi u svima nama i često se nalazi u onom »smirenom i ti
hom glasu« našeg svetog »ja«.
Što Jahve traži od te Agape u kršćanskome kontekstu znači i ljubav prema nep
be: samo činiti pra rijatelju. U Propovijedi na gori Isus je rekao ljudima: »Čuli ste da
vicu, milosrđe ljubiti
je rečeno: 'Ljubi svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja!' A ja
i smjerno sa svojim
Bogom hoditi. vam kažem: Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas pro
— Mihej 6:8 gone«. Kršćanska ljubav nije izdvojeno djelo; prije je riječ o
načinu života, navici potrage za stalnim izražavanjem. Za agape
nikada nije prerano. Za agape nema neprikladne situacije. Nema
nedostojnog primatelja. Takva je priroda neograničene vječne lju
bavi.
Na putu do Delhija Čovjek ne mora dugo tražiti kako bi u islamskome konte
susreo sam stotinu kstu pronašao poziv na agape. Već u prvome dijelu Kurana, u dva
ljudi i svi su bili mo
od prvih triju stihova, govori se o Alahu kao o »milosrdnome i su
ja braća.
— Indijska poslovica
osjećajnome«. I doista, milosrđe i suosjećanje glavne su Božje
manifestacije, a od sljedbenika Boga traži se da prigrle upravo te
odlike. Islam nas uči da ljubav prema Bogu potvrđujemo ljubav
lju prema bližnjima, te da i oni koji čine zlo mogu voljeti Boga.
Hinduizam nudi temeljne razloge za prihvaćanje etike kak
vu propisuje Zlatno pravilo, jer nas uči da je cjelokupna stvarno
st jedinstvena u postojanju i funkciji. Budući da su sva ljudska
bića u određenome smislu jedno, te da je sve što je stvoreno,
zapravo, jedno, prema drugima se možemo ponašati jedino s
poštovanjem, Ijubaznošću, dobrotom, pravednošću i suosjeća
njem. Hinduistička duhovnost uviđa da iznad pojedinačnog »ja«
postoji određeno značenje, jednako kao i iznad materijalnih stva
ri i zemaljskih užitaka. Taj naglasak ne ide na štetu agape, već
služi kao nadopuna. U hinduističkome kontekstu, agape je nus
proizvod joge bhakti, ostvarenje Boga posredstvom ljubavi.
U određenome smislu budizam je nastao iz agape, pripra
vnosti na žrtvovanje u ime ljudi ovoga svijeta koji pate. Budisti
koji su u dodiru s vjerskim naslijeđem odražavaju moralne odlike
suosjećajne brižnosti: prepuni su ljubavi i pripravni žrtvovati se
bičnu želju na korist drugima. Ne bi li svima nama čudesno ko
ristilo kada bismo naučili te duhovne vrijednosti?
Spoznavanje takve bezgranične ljubavi u taoizmu nalik je
na pokušaj odvajanja vala od oceana. Teško je kada ih treba od
vojiti od cjeline, kako agape, tako i val. Riječ je o izvoru, imeno
vanome i neimenovanome, prvome uzroku. Taoistički pojam o
takvoj ljubavi počinje od nastojanja da se pozabavimo onim što je
pogrešno. U taoizmu je ono što nije u redu prije pitanje djelotvo
rnog rješavanja problema, nego pitanje srca.
Mnogim je ljudima širom svijeta ime Konfucije praktički
sinonim za »mudrost«. Njegova je mudrost bila duboko ukorije-
njena u ljubavi i poštovanju prema drugima. Treba li svijetu još
takve velike mudrosti? Neki se ljudi prema ljubavi odnose kao
prema količini koju je moguće iscrpsti. Paze da je pretjerano ne
koriste, možda i tako što ne vole druge, pribojavajući se da im
ništa neće ostati za obitelj i prijatelje. Agape je, međutim, besko
načna. Nemoguće ju je »potrošiti«. Štoviše, Konfuciju je takva lju
bav bila nešto posve suprotno — što više volimo, to smo više u
stanju iskazivati ljubav.
*
3. ZAKON
Pronalazi dobro u svemu. — Anonimna
Ako netko na svijet gleda vrlo usko, kako mu on samo izgleda us
ko! S druge strane, ako na svijet gledate široko, velikodušno i sr
dačno, naklonjeno prema svima, tada sve izgleda vedrije, zgodni
je i pruža više zadovoljstva. Život optimistične osobe doima se
naprednijim i korisnijim. Jeste li kada primijetili kako su neki lju-
Život je poput di sretni unatoč svemu što se događa? Iz njihova duha izvire bli
vožnje bicikla. stava energija, dok im se oči iskre! Čudesan sjaj zrači s njihovih
Nećeš pasti ako ne
lica, riječi odzvanjaju zamislima i gorljivošću, a čak i njihovi pok
prestaneš vrtjeti pe
dale. reti odražavaju sreću, sklad i uzbuđenje.
— Claude Pepper, Drugi, pak, kako se čini, trajno žive u oblacima tuge, jada
nekadašnji američki ili pesimizma i odražavaju stav mračnih, negativnih misli. Poslo
kongresnik
vni čovjek Reginald B. Mansell primijetio je: »Pesimist je onaj ko
ji prilike pretvara u poteškoće; optimist je onaj koji poteškoće
pretvara u prilike«. Jeste li već primijetili da većina velikih uspje
ha na kormilu ima optimista? Je li razlog dijelom i to što se ne
gativan život bavi problemima, dok optimističan život promiče
rješenja?
Tko želi pjevati, uvi Uspjeh u velikoj mjeri ovisi o optimističnome i gorljivome
jek će pronaći pjes stavu. Na primjer, zamislite sebe kao slavinu za vodu. Ako je pos
mu.
ve otvorena, voda istječe iz izvora i donosi blagoslov osobi koja
— Švedska poslovica
pije ili vrtu kojem je voda potrebna. Ako slavinu zatvorite ili je sa
mo malo otvorite, ne događa se ništa osobito. Na što smo usre
dotočeni? Čemu posvećujemo pozornost?
Neki učitelj vraćao se automobilom s posla kada je u par
ku ugledao djecu kako igraju baseball. Zaintrigiran njihovim ra
dosnim povicima, zaustavio se i počeo ih gledati. Smjestivši se na
klupu u blizini početne baze, neko je dijete upitao koliki je rezul
tat.
»Trenutačno gubimo šest nula«, glasio je gorljiv odgovor.
»Doista?« rekao je učitelj. »Ne bi se reklo da vas je to obes
hrabrilo.«
»Oh, nikako, gospodine«, odgovorio je maleni igrač. »Još
nismo udarali!«
Život je ono što od Uspješan i plodonosan život može ovisiti o tome koliko
njega stvorimo, tako mudro i svrsishodno koristimo dvadeset četiri sata kojima sva
je bilo oduvijek, ta
kodnevno raspolažemo. Znate li načine na koje svaki dan može
ko će biti zauvijek.
— Baka Moses biti životna pustolovina? Uviđate li pozitivnost u potvrđivanju
činjenice da svaki dan može biti seminar koji poboljšava život?
Kada nam život postane produktivniji, bogatiji i zanimljiviji, pos
tajemo zanimljiviji i drugima. Načiniti iskorak i pokušati nešto
novo znači naglasiti pozitivno. Uviđate li kako uspješna osoba
nastavlja posezati za novim zamislima i doživljavati ih, jednako
kao što to čini i s novim ciljevima i novim stvarima? Kad imate
cilj i počinjete ga ostvarivati, možete li zamisliti osjećaj us
pješnosti i postignuća koji će vas obuzeti?
Ali što se događa ako naše misli u svakom trenutku nap
redovanja prema cilju nisu pozitivne i vedre? Prije svega, budite
Kad svijet gledate bez brige! Napredujemo i usput iskazujemo vedrinu. Dobro pazi
usko, kako se samo
mo na ono što je ispred nas i u tome pronalazimo nešto što
doima uskim! Kada
gledate zlobno, kako možemo cijeniti! Životi većine ljudi kombinacija su pozitivnih i
samo izgleda zloban! negativnih iskustava. Kada se koncentriramo na već postojeće
Kada ga gledate se dobro, osjećamo se bolje i zadovoljnije, a život se razvija s ma
bično, kako je samo
nje problema. U protivnom je suprotno! No u svakom slučaju, ži
sebičan! Ali kada
svijet gledate širo vot ide dalje! Kako biste opisali način na koji koncentriranost,
kim, velikodušnim i vjera i ustrajnost oblikuju naša iskustva?
prijateljski naklonje Jeste li razmišljali o tome kako uviđanje dobrote u svemu
nim d u h o m , kakve
ćete samo divne lju
i svima može poslužiti kao vrlo djelotvorno pomagalo koje člano
de u njemu pronaći. ve obitelji i prijatelje dovodi u bliskiju vezu obilježenu većom lju
— Horace Rutledge bavlju i skladom? Kako izbjegavanje ogovaranja i pozitivno iz
ražavanje o drugima pomaže da »uvidimo dobro u svemu i svi
ma«? Promislite o tome da sastavite popis drugih životnih pod
ručja u kojima možete provoditi načelo prema kojem u svemu tre
ba vidjeti pozitivne aspekte. Za početak se možete odlučiti za
sljedeće: čitanje literature koja nadahnjuje, izbjegavanje uspored
bi, radosno prihvaćanje promjena i prilika za iskušavanje novog
puta, više putovanja, svakodnevno odvajanje vremena za molitvu
i planiranje.
Kad u tami upalimo svijeću koja obasjava naš život i živo
te ljudi koji nas okružuju, upravo to svjetlo može nas dovesti do
naših ciljeva.
*
4. ZAKON
Što može zamisliti, um može i postići. — Anonimna
Kažemo da su Bog i NETKO JE MUDRO rekao da svatko od nas vlada najvećom »naci
mašta jedno... Kako jom« na svijetu — vlastitom imaginacijom! U glavi nam se nepre
samo ta najviša svi stano stvaraju slike u vezi s poslom, igrom, obitelji, prijateljima,
jeća obasjava tamu.
kolegama, životom općenito. Možemo li birati način na koji ćemo
— Wallace Stevens
se služiti tim prirođenim darom zatnišljanja? Dakako! Razlikuje li
se maštanje i zamišljanje od pukih želja? Da, jer se često naziva
i sposobnošću uma da stvara slike. Može li naša mašta oblikova
ti misli? Možemo li zahvaljujući korištenju mašte zamisli odjenu
ti ključnom mentalnom energijom potrebnom za njihovo ispunje-
jedan od najvećih nje? Psiholozi, filozofi, svećenici i drugi maštu često opisuju kao
pomagala smrtnome jednu od najsnažnijih mentalnih sposobnosti. A moguće je da ste
dobru jest mašta.
čuli i izreku: »Što može zamisliti, um može i postići«.
— Percy Bysshe
Shelley Maštu nazivaju i »škarama uma« koje oblikuju naše želje
— riječ je o sposobnosti zamišljanja. Možete li »zamisliti« fanta
stično djelovanje koje ta sposobnost zamišljanja u slikama dono
si zamisli? Kako to funkcionira? Ako u mislima svakodnevno ima
te sliku cilja koji želite ostvariti, dajete li umu kreativnu priliku da
bude produktivan?
Svaka istina pronala U svojoj knjizi Vidjet ćeš kad počneš vjerovati, dr. Wayne
zi djelotvorno i ne Dyer opisuje kako su njegove misli oduvijek stvarale i oblikovale
porecivo postojanje njegov svijet. Govori i o tome kako je gledao omiljenu televizij
jedino u čovjekovoj
sku emisiju i zamišljao sebe kao gosta u njoj. Uvježbavao je raz
mašti. Mašta je, a ne
inventivnost, vrhovni
govor s voditeljem i radio na malenim točkama koje bi mogao iz
vladar kako umjet vesti kao gost. Većina tih »gostovanja« koncentrirala se na njego
nosti, tako i života. vu uvjerenost da može sam birati sudbinu i da može nasmijati lju
— Joseph Conrad de! Dr. Dyer opisuje i kako je zamisli iznosio prijateljima, kako
su mu oni ugađali, ali i ubrzo skretali razgovor na nešto »realis
tičnije«. Međutim, njegove unutarnje slike nikada nisu nagrizali
tuđi stavovi. Tako kaže: »Otkako znam za sebe, uspijevam ući u
taj svijet 'čistih misli' koji je za mene jednako stvaran kao što je
svima nama stvaran okolni svijet oblika«.
*
5. ZAKON
Budi ustrajan u molitvi. — Kuran
Molitva je najmoćni NITKO ZAPRAVO ne zna kada, gdje, niti kako su se pojavile prve
ji oblik energije koju molitve. Prije gotovo dvije tisuće godina, grčki životopisac i pov
pojedinac može pro jesničar Plutarh opisao je koliko ga ta činjenica zadivljuje: »U pu
izvesti.
tovanju svijetom moguće je naići na gradove bez zidina, bez pis
— William L. Fischer
ma, bez bogatstva, bez novca, bez škola i kazališta; ali grad bez
nekakvog hrama, grad u kojem se ne štuje božanstvo, nema moli
tve i sličnih obreda, još nije viđen«.
Je li temelj aktivnog i zdravog duhovnog života u razvijanju
veće svijesti o božanskoj nazočnosti? I postoji li bolji način
uviđanja te činjenice od započinjanja i održavanja »razgovora« s
tom unutarnjom nazočnošću? Ima li boljeg načina postojanja od
toga da postanemo svjesniji jedinstva s beskrajem božanstva?
Molitva misli konce Većina ljudi u svijetu uvjerena je da negdje postoji nekak
ntrira na Boga kao va božanska sila, ali točno ne zna kakva. Jednako tako, ljudi ne
što je igla na kompa znaju kako početi pomagati ubrzanju božanske, vječne i beskraj
su uvijek okrenuta
ne kreativnosti. Neki imaju slične stavove i osjećaje u vezi s ni
prema sjeveru.
— James Dillet
jansama u molitvama. Postoje nebrojeni oblici molitve i mnogi
Freeman načini na koje se molimo. Znanstvenici tek počinju istraživati raz
like, uzorke i prednosti.
Molitva se određuje kao udruženo nastojanje fizičke svi
jesti da se uskladi sa sviješću Stvoritelja, bilo kolektivno, bilo po
jedinačno. Neki molitvu nazivaju »spontanim razgovorom s Bo
gom«, »stavom srca«, dok je drugi smatraju »načinom usklađi
vanja sa Stvoriteljevim ciljevima«.
Molitva se od pamtivijeka, u ovakvom ili onakvom obliku,
Kada se molimo, po
vezujemo se s neis koristi u svim zabilježenim kulturama. Je li moguće da je razlog
crpnom snagom mo želja da se uskladimo s višom inteligencijom, želja koja je pri
tiva. rođeni sastavni dio čovjekove duše? U napredovanju iz djetinjstva
— Alexis Carrel
u odraslu dob, dok nam život postaje sve složeniji, a brige i inte
resi sve širi i sveobuhvatniji, molitva nerijetko postaje izvorom
snage. Možda i zaboravljamo da nam Sveto pismo govori: »Moli
bez prestanka«. Kada se misli i osjećaji koncentriraju prvenstve
no na vlastito »ja«, može nam se dogoditi da iz vida izgubimo svoj
ideal i da iz toga nastaje nesklad. To je izvrstan trenutak da ne
dopustimo da nas vanjski izgled zavodi na pogrešan smjer, te da
se vratimo iskrenim molitvama koje će nas vratiti na željeni put.
Te tri riječi, »Budi volja Tvoja«, vjerojatno su najteži, a
ipak i najvažniji dio svake molitve. U knjizi Pismo Malcolmu: Po-
Molitva je otvorena najviše o molitvi, C. S. Lewis primjećuje da riječi »Budi volja
linija koja vodi pre Tvoja« nužno ne znače da se moramo prepustiti neugodnim stva
ma Bogu, a on daje
rima koje nam je Bog namijenio. Umjesto toga, treba ostvariti
sve darove.
— Russell W. Lake neusporedivo veći dio Stvoriteljevih ciljeva! Koncentrira li se,
dakle, ta molba, i na doživljavanje i na izražavanje Stvoriteljevih
ciljeva? Lewis govori i o čovjekovoj sklonosti previđanju nepos
redne dobrote koju nam je svemir ponudio jer smo očekivali
nešto drugo!
Molitva nema veze s Unutarnji duh bez prestanka nastoji s duhovnim darovima
dobivanjem. Stvar je doprijeti do našeg uma. Molitva otvara i uvećava našu sposobno
u koncentriranosti st da primamo i budemo produktivni. Bismo li tako mogli pot
na trenutak i opaža
vrditi da nam molitva omogućuje da lakše primamo upute duhov
nju magičnoga u
svakodnevnome. nog vodstva? 1 jesmo li zahvaljujući molitvi u stanju lakše prima
— Larry Dossey ti duhovnu energiju? Postaje li molitva djelotvornijom kada smo
predani djelovanju na temelju duhovnih spoznaja koje smo stekli
tijekom molitve? Postaje li molitva tako najdjelotvornijom kada za
posljedicu ima plemenite čovjekove odluke i razvoj?
U knjizi Moji najdraži citati Norman Vincent Peale ovako
piše o molitvi: »Želite li upotrijebiti nemjerljivu snagu molitve,
počnite moliti odmah i nastavljajte u svakoj prilici. Na temelju ni
za razgovora zaključio sam da prosječan čovjek molitvi posvećuje
oko pet minuta na dan. A to je polovica od jedan posto vremena
koje provede u budnome stanju... Želite li doživjeti omamljujuću
energiju molitve, koristite je često«.
Molitva ne dokida mogućnost da nam se u životu pojave
problemi. Međutim, daje nam moćno duhovno oruđe kojim nadi
lazimo teške situacije. Štoviše, čovjek koji ima naviku ustrajno
moliti može se smireno i djelotvorno namjeriti na sve izazovne i
nove situacije. Iz te perspektive, pojačava li molitva naš osjećaj
odgovornosti za odvažno sagledavanje problema koji muče naš
svijet? Jesu li čovjekova radišnost i domišljatost pozitivni nuspro-
dukti svijesti ojačane molitvom? Kada iskreno i svim srcem »bez
prestanka molimo« (I. Solunjanima 5:17), omogućujemo li molit
vi da nam pomaže u povlastici preuzimanja veće odgovornosti u
služenju Bogu i čovjeku? Srce koje se trudi i dodiruje Stvoritelja
počinje crpsti energiju iz bezgraničnog rezervoara univerzalne
duhovne materije koju je stvorio duh. Naše su molitve tako istin
ska »duhovna hrana«.
Naglasci ••
12. Kako riječi »Budi volja Tvoja« otvaraju vrata većoj svijesti i
zahvalnosti u svim situacijama?
*
Osmi tjedan
1. ZAKON
Bogu je sve moguće. — Matej 19:26
Zemlja je moja do MLADIĆU na štakama, koji je ostao paraliziran još u djetinjstvu,
movina, činiti dobro postavili su sljedeće pitanje: »Uz takvu nesreću, kako se sa svije
moja je vjera. tom uspijevate suočiti tako samopouzdano i gorljivo?« Bez raz
— J. P. Vaswani
mišljanja je odgovorio: »Oh, vrlo lako! Bolest nije djelovala na
moje srce! A Bogu je sve moguće!« Taj je mladić imao dovoljno
vjere u sebe i u unutarnju snagu koja vodi. Mentalno je nadvla
Bog je moćniji od dao tešku životnu situaciju i razvio duhovno samopouzdanje. A uz
svega.
duhovno samopouzdanje, mladić nije živio u frustracijama, nego
— Kuran
je radio na tome da razvija dar i sposobnosti, i to toliko da mu
život počne donositi nagrade.
Možemo li se osvrnuti na to kako rezultati na osobnome
ti sam moraš uložiti
planu mogu izražavati neku zamisao, stav ili pojam? Možemo li u
trud.
— Kuran tim elementima vidjeti izraze svoje svijesti? Kada se koncentrira
mo na duhovne ideale, odražavamo li snažnije, unutarnje samo
pouzdanje koje može utrti put plodonosnome životu? Ako se kon
centriramo na vanjski izgled, uvjereni da materijalne stvari mogu
odrediti naše zdravlje, bogatstvo i sreću, može li nam se tako ras
pršiti samopouzdanje, a način života postati neizvjesnim?
U knjizi Pozitivne misli za uspješan život pastor Jim Lewis
piše: »Duhovni je razvoj postupak izvlačenja reda iz kaosa. Boža
nski red čine razmišljanje, osjećaji i djelovanje u skladu s Božjim
planom i svrhom koju je namijenio našem životu. Treba raditi na
Dobro je ona inteli
temelju Njegovih zakona kako bismo ostvarili sve ono dobro što
gencija koja shvaća
što treba činiti, a što nam je namijenio. Za svaku nevolju u koju upadnemo postoji i
se ne smije činiti. plan izlaska. A upravo dobar plan donosi oslobađanje i slobodu«.
— Bhagavadgita Na koje sve načine možemo razmišljati, osjećati i djelovati kao
Što god od dobra za duhovna bića uz prirođene kreativne sposobnosti? Kako, kao
desilo čovjeka, dola marljivi pojedinci, možemo upotrijebiti tu moć da bismo bili što
zi od Alaha; što god
želimo biti, kako bismo činili ono što želimo, i išli kamo želimo?
loše snašlo čovjeka,
pojavilo se njegovom U svakom trenutku možda i nemamo sve odgovore; međutim,
vlastitom krivnjom. možemo otkriti nov odnos sa životom i njegovom kreativnom
— Kuran moći.
TRGOVAC SVETAC
2. ZAKON
Nikome neću dopustiti da mi ponižava dušu tjerajući me da ga
mrzim.
— Booker T. Washington
Čovjeka koji ustraja KOGA MRŽNJA mijenja? Koja stanja mržnja poboljšava? Odgovori
va na ostvarenju pra na ta pitanja možda će nas iznenaditi. Mržnja, kao i molitva,
vična cilja neće po
može promijeniti čovjeka koji sudjeluje u aktivnosti, dok onaj ko
kolebati mahnitost
onih koji su oko nje
ji bi mogao biti meta mržnje može ostati potpuno nepromijenjen.
ga i koji traže ono Ako netko nogom udari zid koji je pred njim, ozlijedit će se on
što je pogrešno, kao sam, a ne zid! Mržnja ne mijenja čovjeka prema kojem je ta ener
ni prijeteće držanje
gija usmjerena. U tom kontekstu može umanjiti veličinu čovjeka
tiranina.
— Horacije koji mrzi!
Na primjer, bi li energiju koja započinje kao mržnja bilo
moguće usmjeriti u suprotnome smjeru, prema učenju radosti ne
ograničene ljubavi? Je li zbog preusmjeravanja naših stavova pri
mjenom mudrosti na prirodne impulse mržnja prije korisna nego
Glava je najmudrija opasna? U knjizi Vaše četiri velike emocije David Seabury piše:
kada je hladna, a sr »Kod nastojanja da shvatimo mržnju i pretvorimo je u nešto ko
ce najjače kada ot
risno — a to nije neizvedivo — najvažnije načelo koje se odnosi
kucajima odgovara
na plemenite na emocije trebalo bi postati poznato svima: činjenica da se
zamisli. mržnja najčešće izražava zbog straha... Ako ne znamo da uglav
— Ralph J. Bunche nom mrzimo zbog straha, možemo se bez prestanka ponašati
nepravedno, a da toga nismo ni svjesni«.
Nema sumnje u to da kao pojedinci možemo nadzirati
Koga prate plemeni osobni pogled na život, kao i vlastite stavove. Stvoritelj nam je
te misli, nikada neće dao dar donošenja odluka, moć izbora. Moć biranja čovjekova je
biti sam. odlika koja donosi najveću radost i životnu energiju. Stoga bi
— Philip Sidney
svjesna odluka o početku istraživanja i učenja na području nad-
Školovanje za cilj zora nad mislima mogla koristiti svakome pojedincu i pomoći
ima formiranje ka nam da izgradimo siguran, duševno zdrav i plodonosniji život.
raktera.
— Herbert Spencer
Kako više istraživanja i marljivosti usmjerava naše emocije na po
zitivan i produktivan način?
Američki pedagog afričkog podrijetla Booker T. Washin
gton itekako je bio svjestan moći izbora kada je rekao: »Nikome
neću dopustiti da mi ponižava dušu tjerajući me da ga mrzim«. U
ranoj je mladosti bio toliko siromašan da se zaposlio već s devet
godina. Za situaciju u kojoj se našao lako je mogao okriviti teške
okolnosti u kojima se rodio, te sve to iskoristiti kao izliku za
mržnju. Umjesto toga, uspio je obuzdati i upotrijebiti energiju,
kanalizirati je tako da poboljša svoj i živote drugih.
*
3. ZAKON
Radi što ti je zadano! Rad po svemu nadilazi dokonost!
— Bhagavadgita
Ako svaku neumolji OMILJENI učitelj jednom je rekao: »Što god vrijedi obaviti, vrijedi
vu minutu svog živo obaviti dobro«. Te riječi nedvojbeno su stvarne i praktične, a iz
ta možeš ispuniti ražavaju i ključnu mudrost. Ako odvojimo dovoljno vremena i
sa šezdeset sekundi
uložimo trud za obavljanje određene zadaće, ne bi li bilo logično
izdržljivosti, uvijek
dajući sve od sebe,
vrijeme i energiju koristiti mudro i produktivno? Ne bi li pos
tvoja je zemlja i svo većivanje nečega što ne odgovara našoj potpunoj pozornosti i
njezino blago maksimalnim mogućnostima bilo čisto gubljenje dragocjenih po
i — štoviše — postat tencijala? Biti najbolji u samo jednome području često je korisni
ćeš čovjekom, sine
je nego biti drugi po redu u više različitih područja.
moj!
— Rudyard Kipling Kada bismo krenuli u potragu za dominantnim čimbeni
kom u sebi, faktorom koji nas može simbolizirati kao jedinstveno
biće, do čega bismo došli? Koje odlike mogu individualizirati bit
našeg pravog »ja«, i ojačati nas za život? Ako skupina prijatelja
spomene vaše ime, kojim bi vas osobinama opisali? Možda biste
čuli i ovakve opaske: »U svemu što radi od sebe daje 100 pos
to«. »Povjerite mu neki posao i možete biti sigurni da će ga oba
viti temeljito i potpuno!« »Do krajnjih je granica predana i oda
na!« Ili: »Svojim se darom koristi mudro i djelotvorno, te krajnje
gorljivo!« Takve riječi govore o životu koji se živi u cijelosti i ko
risno. Nema uzaludnog razbacivanja dragocjene energije.
*
4. ZAKON
Gorljivost je zarazna. — Anonimna
Gorljivost i odušev GLASOVITI KIPAR i slikar Michelangelo za života je, koliko je poz
ljenje vode nas do nato, izradio četrdeset četiri skulpture. Većina ljudi zna za neka
veličanstvenih posti
od najpoznatijih dovršenih djela — David, Piet i Mojsije, da na
gnuća na svim pod
ručjima, te do ideala vedemo tek neke. Znate li, međutim, da je dovršio tek četrnaest
zamišljenih u umu. skulptura? A onih trideset koje nije dovršio vrlo su zanimljive. Na
— Charles Fillmore primjer, na jednom mramornome djelu vidi se oblikovan lakat ili
začetak ručnog zgloba. Preostali dio čovjekova lika i dalje je za
točen u kamenu. Na jednom drugom komadu vidi se noga s bed
rom, koljeno, list, peta i stopalo isklesani u čvrstome kamenu, no
sve ostalo zamrznuto je duboko pod kamenom.
Kada u nekom talijanskom muzeju pogleda ta nedovršena
remek-djela, čovjek će možda pomisliti: »Kakva je tragedija što ih
nije dovršio!« i nastaviti dalje. Ali pričekajte trenutak i razmislite
malko bolje! Nismo li i vi, ja i ostali ljudi remek-djela u razvoju
Najteži oblik ban
krota upravo je duša pod rukama vrhunskoga kipara? Na životnome putu zapravo smo
koja je ostala bez u nastajanju. A što točno postajemo? Koje su to silne, neizrecive
gorljivosti. i neistražene mogućnosti još zatočene u nama?
— Rebecca Clark
Uvijek možemo više. Kad nas iskušenje mami da se zaus
tavimo uz životni put i divimo se pogledu, trebamo se zaustaviti!
Nikada ne smijemo propustiti priliku da vidimo nešto lijepo. Ali
Gorljivost daje ener nemojte predugo stajati zagledani u ljepotu! Zahvalite se na tom
giju, a energija znači daru i sreći, pa nastavite dalje, prema novim visinama. Svijet ra
život i snagu.
— Charles Roth
dosti, veselja i gorljivosti, ili zadivljenosti i ushita, širi se na sve
strane. Kada oslobodimo maštu i gorljivost, tko zna što sve
možemo postići?
*
5. ZAKON
Ponavljanjem malih pokušaja dovršit ćemo svaki posao
— Og Mandino
4. »Koga prate plemenite misli nikada neće biti sam« (sir Philip
Sidney).
*
Deveti tjedan
1. ZAKON
Poraz nije gorak ako ga ne progutaš — Ted Engstrom
Uspjeh ima mnogo KOJE KORAKE poduzimamo kad se nađemo u naoko »nemogućoj« si
otaca, dok je neus tuaciji? Mnogi ljudi u nekoj životnoj fazi ili situaciji upoznaju »neu
pjeh siroče.
spjeh« ili poraz. Kako nadići takva iskustva? Kako doći do valjanog
— Engleska
poslovica odgovora na pitanje: »Što ću sada?« Pomažu li nam izazovi da ot
vorimo um i naučimo biti snalažljiviji?
U redu. U onome što se smatra neuspjehom čovjek može
prepoznati osjećaj krivnje. Sto je zakazalo? On sam? Ako je tako,
zašto? Jer mu se učinilo da nije učinio što je »trebao« učiniti ili
»mogao« učiniti? A zašto nije? Na takva pitanja možda nemamo
spreman odgovor, pa ćemo reći: »Ne znam«. Ili ćemo navesti niz
Ne uspiješ li prvi
raznoraznih uzroka. Čovjek će možda reći da nije uspio jer nije bio
put, pokušavaj još,
još i još. dovoljno pametan ili nije dobro odlučivao ili nije bio djelotvoran.
— Engleska izreka Da je postupio tako i tako, vjerojatno bi uspio itd. itd. Popravljaju
li situaciju takva okrivljavanja ili krivnja usmjerena prema nama sa
mima ili prema drugima, odnosno čuvanje takvih osjećaja koji su se
pojavili nakon nekih pogrešaka iz prošlosti? Dakako da ne! Takve
reakcije ne pomažu i nisu progresivne. Samima sebi možemo op
rostiti na stvarima zbog kojih možda žalimo, prihvatiti naučenu lek
ciju i krenuti dalje.
Svatko od nas može pronaći prostor za poboljšanja, bez ob
zira na okolnosti, mjesto u životu i situaciju u kojoj se nalazi.
Međutim, važno je da samima sebi, discipliniranošću misli, os
jećaja i djelovanja, dokažemo da smo svi u stanju ostvariti takav
napredak kakav zamislimo i za kakav se čvrsto odlučimo. Strah,
oklijevanje i osjećaji nedoraslosti mogu paralizirati naše mentalno
djelovanje i poticati pomisli o porazu ili neuspjehu.
Život je ili smiona Thomas Edison znao je osam stotina načina na koje nije
pustolovina ili nije moguće izraditi električnu žarulju! Jedan od »neuspjeha« Madam
ništa.
Curie bio je radij. Kristofor Kolumbo mislio je da je otkrio Indiju.
— Helen Keller
Rodgers i Hammerstein doživjeli su prvim zajedničkim mjuziklom
takav debakl da još godinama nisu ni pokušavali surađivati! Ali je
li »neuspjeh« zaustavio napredovanje tih odvažnih duša? Cjelokup
na povijest misli prepuna je ljudi koji su dolazili na »pogrešan« ili
»drukčiji« cilj!
Neuspjeh je izvor Koliko smo puta dosegnuli samo dno, a one ljubazne misli i
uspjeha. riječi koje su nam uputili prijatelji poslužile su nam kao poticaj da
— Japanska izreka počnemo iznova? Koliko smo puta ustrajali u nastojanjima jer je
netko vjerovao u nas? Je li stvarna hrabrost potrebna za nadvlada
vanje nepovoljnih okolnosti zapravo duhovna ideja koja izvire iz
Božjeg uma? Hrabrost da nastavimo, koju priželjkujemo svim sr
cem, u koju vjerujemo, i koju tražimo sve dok ne postane pro
buđenim dijelom naše prirode, može nam pomoći da riješimo i
teške situacije. Razvijamo sposobnost da nastavimo s naporima.
Neki od najvećih izazova nerijetko donose i najveće prilike!
Što je poraz? Tek ob
lik školovanja; tek Možemo li razmotriti mogućnost da se prilike ne pojavljuju tek ta
prvi korak prema ko, slučajno? Je li moguće da su one posljedica praktičnih vizija?
nečemu boljem. Kada se nekome u životu dogodi nešto divno, objašnjenje često
— Wendell Phillips glasi da se čovjek u pravo vrijeme našao na pravome mjestu kada
je naišla prilika. Je li moguće da je taj čovjek uspio iz unutarnje pe
rspektive uočiti priliku, prepoznati je kada se pojavila, te s tim u
vezi nešto i poduzeo?
Možemo li priznati da su situacije koje smo smatrali »neus
pjesima« zapravo bili »školovanje« za viši oblik razvoja? Ako sami
ma sebi dopustimo da progutamo poraz, nije li naša sposobnost
djelotvornog funkcioniranja tada ozbiljno sputana? Gotovo svi veli
ki vođe, sportaši, istraživači, znanstvenici, mislioci, izumitelji i pos
lovni ljudi griješili su i na ovaj ili onaj način doživljavali neuspjehe.
I ti ljudi nisu za to krivili ni sebe ni druge. Umjesto toga, u pog
reškama su prepoznali utjecajne lekcije u vezi s načinom na koji se
mogu popraviti i poboljšati način rada. Spoznali su da je neuspjeh
tek prolazna pojava i da nužno ne znači poraz. Odbili su progutati
gorčinu neuspjeha i bili voljni ustrajati na slatkoći uspjeha.
Samopouzdanje dovodi do sreće i uspjeha. Čovjek uz njega
može postići praktički sve što si postavi kao cilj. A jedna od mo
gućnosti razvijanja većeg samopouzdanja mogla bi biti i u odgovo
ru na pitanje: »U što ću uložiti povjerenje? U vanjske perspektive
ili u božansko koje je u meni?«
*
2. ZAKON
Neistraženi život nije dostojan življenja — Sokrat
Školovanje ne znači PREMA JEDNOJ priči, Sokrat je otputovao daleko izvan atenskih
puniti kantu nego granica, posjetio daleke zemlje. Sa svih strana dolazili su mu is
zapaliti plamen. kreni ljudi koji su od tog Božjeg čovjeka koji se klonio slave i moći
— William Butler
tražili darshanu. Jednog je dana izdaleka u Sokratovu kuću dopu
Yeats
tovao neki muškarac. Vrata mu je otvorio sam Sokrat. »Dobro
došao, prijatelju!«, rekao je posjetitelju.
»Prepješačio sam nebrojene planine i doline samo da bih
došao do Sokratove darshane« rekao je neznanac. »Možeš li mi
reći gdje ću ga pronaći?«
»Obratio si se pogrešnom čovjeku«, odgovori mu Sokrat.
»Vjeruj mi, brate, ja već godinama tražim Sokrata i još ga nisam
uspio pronaći.«
»Što? Tražiš ga već godinama i još ga nisi pronašao? Ne ži
viš ovdje?« upita ga čovjek.
Sadašnjost je divna »Ovdje sam se rodio«, odvrati Sokrat. »I ovdje živim cijeli
uz budućnost. život. I premda i danju i noću tražim Sokrata, on mi i dalje neka
— Gottfried Leibnitz ko izmiče.«
»Za mene dakle nema nade«, reče očajan čovjek. »Moram
se vratiti u domovinu.«
Sokrat ga pogleda u oči i reče: »Svakako je najteže upoz
Tao je blizu, a ljudi
ga traže u daljinama. nati sebe, spoznati vlastito pravo Ja«.
— Mencius
*
3. ZAKON
Riječ poštena čovjeka vrijedi koliko i njegova obveznica.
— Američka poslovica
Riječi kazane u pra NEKA MLADA žena došla je Anjaliju. Lice joj je bilo zajapureno, a
vo vrijeme zlatne su cijelo joj je tijelo drhtalo.
jabuke u srebrnim
posudama.
»Prijateljici sam izgovorila riječi koje su bile i grube i ne
— Mudre izreke
25:11 istinite«, rekla je. »A glas mi je bio užasan poput grmljavine. Re
cite mi kako ispraviti nepravdu koju sam počinila.«
Anjali je uzeo list crvenog papira. Rastrgao ga je na šez
deset četiri papirića i dao ih djevojci, govoreći: »Papiriće razba
caj po ulici.«
Djevojka ga je poslušala. Čim je razbacala papiriće, zapu
Izostavi nepotrebne
riječi. hao je snažan vjetar i papirići su se razletjeti na sve moguće stra
— William ne i ubrzo se izgubili iz vida.
Strunk, Jr. Kada se djevojka vratila, Anjali joj reče: »Dijete moje! A
sada mi donesi sve papiriće.«
Djevojka je izišla na ulicu u potrazi za papirićima. No što
god činila i koliko god se trudila, nije pronašla nijedan papirić.
Moć riječi besko Nakon uzaludne potrage, vratila se Anjaliju. »Ne mogu naći ni je
načna je. Prikladna dan jedini komadić«, reče.
odabrana riječ često
A Anjali je pouči: »Tako je i s tvojim riječima. Čim prijeđu
je dovoljna da zaus
tavi vojsku u bijegu, preko tvojih usana, već se raspršuju i zauvijek gube. Što god
da poraz pretvori u činio, čovjek ih više ne može vratiti.
pobjedu, te spasi Stoga pazi na riječi. Prije nego što nešto kažeš, dobro pri
carstvo.
pazi da to što se spremaš izgovoriti bude bolje od tišine; u pro
— Emile DeCirardin
tivnom, šuti. Budeš li se pridržavala tog jednostavnog pravila,
nećeš se morati kajati«.
Vaše su riječi sjeme, vaša je duša seljak, svijet je vaše polje: neka
se seljak pobrine za sjetvu, kako bi tlo urodilo obiljem.
— Nasir-I-Khusraw
4. ZAKON
Davanje desetine često donosi napredak i čast.
— Anonimna
Svjesna suradnja s GOTOVO SVE civilizacije poznavale su ovakav ili onakav oblik fila
Bogom dovodi do ntropije. Mnoge drevne civilizacije ubirale su desetinu, ili porez,
davanja priloga.
namijenjen siromasima. Egipćani i stari Grci davali su novac za
- Stella Terrill Mann
uređenje knjižnica i sveučilišta. Poticanjem pripadnika na davanje
priloga, srednjovjekovne su crkve podupirale bolnice i sirotišta.
Prema Mojsijevu zakonu, desetinu svih prirasta u jatima, stadi
ma, zemljištu i ukupnim proizvodima trebalo je davati u Božju
riznicu. Međutim, još davno prije Mojsijeva vremena, Melhize-
dek, kralj Salema, blagoslovio je Abrahama, a Abraham je njemu
dao desetinu svega što je posjedovao.
Na što točno mislimo kada spominjemo »davanje deseti
ne«? Desetinu na engleskome označuje riječ »tithe«, a ona pot-
Davanje je osnovno ječe od anglosaksonske riječi teotha, koja označuje deseti dio.
pravilo obilja, kao Riječ je, dakle, o davanju desetine, ili više, od osobne zarade. Ta
opće dobrobiti.
kav oblik velikodušnog davanja tumači se na raznorazne načine.
— Russell W. Lake
Neki pritom misle na biblijsko načelo »što više daješ, više ćeš do
bivati«. U Drugoj poslanici Korinćanima (9:6-7), između ostalih
dijelova Svetog pisma, također nailazimo na potvrdu: »Tko škrto
sije, škrto če i žeti; tko obilato sije, obilato će i žeti... jer Bog
ljubi vesela darivatelja«.
Promotrimo li malo bolje davanje desetine, uvidjet ćemo
da je riječ o svjesnoj, dosljednoj metodi davanja i služenja zbog
svih životnih darova. Redovito davanje u umu stvara sve izraženi
ju svijest o dotoku, obilju i novom davanju. Kada počnemo dava
ti u životu i samome životu, u sebi ćemo osjetiti božansku na
zočnost: u ljubavi, potpori, suosjećanju i novim blagoslovima. Ri
ječ je o jedinome ulaganju koje je prikladno za sve!
Kada nudimo, to je Kada prihvatimo naviku davanja, postajemo svjesnim sudi
brahmanski; onicima protoka života. Postajemo dijelom životnog pokreta i
to što nudimo ta Stvoriteljeva kretanja. Davanje je u Božjoj prirodi, a mi se us
kođer je brahmanski. klađujemo s tom silom, ona prolazi kroz nas i pojačava našu
— Bhagavadgita
spremnost da sudjelujemo u svemirskome davanju. Kakvi su unu
tarnji odgovori kada se upitamo: »Na koji način sudjelujemo u
protoku života? Kako sam ja izvor davanja u svijetu?«
Kako i zašto uspjeh prije dolazi onima koji su voljni daro
vati dio svojega bogatstva? Je li davanje metoda zahvaljujući ko
joj se čovjek razvija i prerasta u istinski uspjeh? Kako to objas
niti? Pozitivno se hrani pozitivnim. Davanje pokreće ciklus koji se
kontinuirano na smislen i koristan način hrani vlastitim izvorima.
Davanje vodi do novog davanja i prerasta u način života. A priro
dan »sljedeći korak« sastoji se u tome što raste i naš osjećaj zah
valnosti i duhovnog postignuća!
Daj sve što možeš; U Sedam navika uspješnih ljudi Stephen Covey opisuje se
nebesa odbacuju dam dominantnih navika mnogih ljudi. Jednu od njih naziva »živo
proračunatost. tom iznutra prema van«. Ako živimo na taj način, pripravnost na
— Willam
davanje može izazvati pozitivne događaje. Na primjer: »Prava je
Wordsworth
radost biti ljubazan prema ljudima, jer zbog toga osjećam veliko
zadovoljstvo!« Ako živimo »izvana prema unutra«, čekamo da se
»vani« nešto dogodi, pa da tek zatim poduzmemo neki korak. Na
primjer: »Kada bi ti bio ljubazniji prema meni, ja bih bila ljubaz
nija prema tebi!«. Svatko od nas ima svoju paradigmu, način gle
danja na svijet. Riječ je o osobnome prikazu načina na koji fun
kcionira svijet. Kako funkcionira vaš odio? Što bi se dogodilo ka
da bismo počeli drukčije gledati na stvari?
Malahija (3:10) kaže: »Donesite čitavu desetinu u rizni
cu«. Što znači »čitava desetina«? Osim novčane desetine, bi li to
moglo obuhvaćati i davanje dijela našeg cjelokupnog bića? Je li
točno da istinski dajemo tek kada dajemo od sebe? Bi li se te
biblijske riječi mogle odnositi na predanost radu unutar božan
skih zakona u svim vidovima života? Na primjer: disciplini pozi
tivnog razmišljanja, želji za prihvaćanjem protoka duha u svakoj
misli i riječi radi usrećivanja i ljubavi prema ljudima, radi pohva
la i poštovanja prema svima koji dotiču naš život.
5. ZAKON
Mudrost nadilazi bogatstvo. — Anonimna
Do znanja se ne do
S OBZIROM na sve veći broj ljudi koji se upisuju u razne obrazov
lazi slučajno; nužno
ga je tražiti svim sr ne ustanove, čini se da se zanimanje za školovanje širi. Jedno od
cem i marljivo učiti. područja kojem se posvećuje sve veća pažnja jesu vrijednosti i
— Abigail Adams moralno obrazovanje, koji se neki put smatraju i svjesnim po
kušajem pomaganja ljudima da steknu znanje, vještine, stavove i
vrijednosti koje doprinose oblikovanju društveno konstruktivnijeg
i korisnijeg života koji usto donosi i više osobnog zadovoljstva.
Spreman sam prima U knjizi 100 načina za unaprjeđenje vrijednosti i moralno
ti sve svakim daškom sti u školama i okruženju u kojem se kreču mladi Howard
koji udahnem.
Kirschenbaum opisuje vrijednosti i moralno obrazovanje kao je
— Nepoznat autor
dinstveno nastojanje koje ima dva cilja. Prvi je pomoći ljudima —
u ovom slučaju mladima — da žive uz više osobnog zadovoljstva,
životom ispunjenim smislom, značenjem, usmjerenošću i ra
došću. Drugi je cilj ljudima pomoći da žive konstruktivnije i to
doprinosima dobrobiti zajednice. Ljubav i suosjećanje prema
svim ljudskim bićima igraju veliku ulogu.
Naglasci ••
Baha'u'llah o školovanju
1. ZAKON
Ako je Bog beskonačan, ništa ne može biti zasebno.
—
Zamislite se još malo SUVREMENA je znanost unijela pravu revoluciju u naše poimanje
i spoznajte da unu svijeta. To ne treba posebno objašnjavati. No kako su sve te no
tarnjim i vanjskim vosti utjecale na naše poznavanje Boga? Kako vidimo čovjekovu
okom možete opaziti
ulogu u općem rasporedu? Znamo vrlo malo — vjerojatno i ma
profinjene nijanse
Božanske mudrosti, nje od jedan posto svega što je moguće otkriti — o Bogu i te
te otkriti bisere ne meljnim duhovnim načelima. Posljednjih godina znanstvena is
beskoga znanja. traživanja otkrivaju da je svemir fantastičan i po veličini i po
— Baha'u'llah složenosti, pa neki sada navode mogućnost da bi mu izvor mogao
biti neusporedivo veći Bog od Boga kojeg smo dosada zamišlja
li. Ipak, mnogi ljudi, čak i školovani teolozi, imaju različite, og
raničene poglede na opise Stvoritelja i njegovu ulogu u stvaranju
Budite slobodni, svi ovog nevjerojatnog svijeta.
vi dostojni duhovi,
te se širite i dosežite Teologija poniznosti potiče otvoreno razmišljanje i zak
veličinu i visinu. ljučke koji sadrže riječ »možda«. Važno je iznova promisliti o ono
— George Chapman me što je poznato i revidirati pretpostavke na kojima se temelji
naše današnje znanje. To je jedan od načina na koje može doći
do napretka i povećanja znanja. Moguće je da nam zahvaljujući
daru slobodne volje Bog dopušta da sudjelujemo u tom trajnom
kreativnom procesu. Možda se od nas traži da nadiđemo predra
jedan Bog, jedan za
kon, jedan element, sude i strahove, osobne nade i težnje, i ugledamo veličanstveni
i jedan daleki boža plan i beskrajnu veličinu Stvoritelja. Možda bismo od sebe — bez
nski događaj, prema obzira proučavamo li prirodni svijet ili duhovni svijet — trebali
kojem se kreće sve zatražiti da u vlastitome životu proučimo i doživimo krajnji oblik
što je stvoreno.
odnosa između fizičke i duhovne stvarosti.
— lord Alfred
Tennyson U knjizi Odrastanje na Mliječnoj stazi Timothy Ferris go
vori o našem neznanju u vezi s veličinom svemira. »Ipak, što više
Ime te beskrajne i znamo o svemiru, to više uviđamo koliko malo znamo. Kada se
neiscrpne dubine i držalo da je kozmos tek uredan vrt u kojem je nebo strop, a zem
tla po kojem hodaju
lja pod, dok mu se povijest poklapa s poviješću čovjekova roda,
sva bića glasi Bog.
— Paul Tillich još smo mogli zamišljati da ćemo jednog dana spoznati i veliki
plan i sve pojedinosti. Tom se iluzijom više ne možemo zabavlja
ti.«
*
2. ZAKON
Gdje ima volje, ima i načina! — Ezop
Milo mi je, Bože OD POČETKA svog boravka na zemlji, čovjek traži, propituje i stva
moj, vršit volju ra. Zamišlja se nad zagonetkom zvijezda koje su nad njim i svije
tvoju;
ta koji ga okružuje. Dakako, za svakog je čovjeka važan dan ka
Zakon tvoj duboko
u srcu ja nosim. da počinje otkrivati sebe. Povijest je prepuna plodova onih koji su
— Psalmi 40:8 otkrili nešto u vezi s vlastitim mogućnostima. Međutim, povijest
još nije zabilježila postojanje čovjeka koji je potpuno otkrio sve
što je mogao postići. Emerson kaže: »Čovjek je ulaz, a može pos
tati izlaz za sve što je u Bogu«. Još bismo mogli dodati: »Ako to
želi!« Je li istinska tajna sposobnosti ostvarivanja promjena upra
vo naša volja?
Na naš život i poslove djeluje narav naših misli. Ona ih i
oblikuje. Ne ograničavaju nas naslijeđe, okolina, sudbina, okol
nosti, čak ni Božja volja! Jedan pisac navodi: »Budući da je Bog
utjelovljenje slobodne volje, što je stvoreno na njegovu sliku mo
ra također raspolagati slobodnom voljom. Imamo priliku birati iz
među neograničenog izražavanja dobrote i ograničenog izražava
nja dobrote. Zahvaljujući slobodnoj volji, čovjek ima priliku ovla
dati svojom sviješću dosezanjem više razine svijesti usklađiva
njem uma s Umom Božjim«. Obdareni smo slobodom izbora —
Čovjek se prvo mora
možemo slobodno promatrati svijet oko sebe i odlučivati kako
usmjeriti onamo ka
mo treba ići. Tek ta
ćemo ići dalje. Kao što Shakespeare govori kroz usta Julija Ce
da može poučavati zara: »Pogreška, dragi Brute, nije u zvijezdama, nego u nama...
druge. zato smo u podređenu položaju«.
— Buddha
Naš se um u određenome smislu može smatrati i našim
svijetom. Naše su misli alat kojim klešemo životne priče, a kao
materijal služi nam svemir. Kada vladamo svojim umom, vladamo
U dokonim željama i svojim svijetom. Kada biramo misli, biramo i ishode. Ako smo
budala pasivno leži; voljni trezveno razmišljati, život postaje jednostavniji i logičniji.
čim ima volje, mud
Je li primjereno pitanje: Jesmo li voljni promijeniti način raz
rost pronalazi put.
— George Crabbe mišljanja i promijeniti život? Jednako kao što turbina na slapu
skuplja prirodnu energiju, može li i stav takve spremnosti hvata
ti duhovnu energiju? Kreativna nas energija okružuje. Kako
možemo osigurati koristan kanal kroz koji će protjecati? Bi li je
dan od zakona mudrosti mogao glasiti: Kada smo voljni tražiti
savjete i usmjeravanje u sebi, hoćemo li ih i dobiti?
Promotrimo na trenutak svoju duhovnu sposobnost volje.
Što pod tim podrazumijevamo? Naša se volja opisuje kao spo
sobnost promišljanja, odlučivanja i djelovanja. Omogućuje nam
da djelujemo izravno u skladu s odlukom, da je osnažujemo i pro
vodimo te izražavamo ono što smo odlučili! »Volja« se naziva i »iz
vršnom sposobnošću uma« jer omogućuje način na koji donosimo
odluke, bilo da pozitivno ili negativno reagiramo na neku situaci
ju, osobu, mjesto ili stvar. Naše se misli mogu koristiti kao
snažna pomagala za donošenje odluka, pomagala na koja se
možemo osloniti i krenuti u smjeru odabranog cilja. Koliko je
važan postupak donošenja odluka?
*
3. ZAKON
Budi zahvalan za to što imaš, pa ćeš u svemu izražavati zahvalnost.
—
*
4. ZAKON
Više učimo kada objeručke prihvaćamo kritiku nego kada izraža
vamo kritičke prosudbe.
— J. Jelinek
*
5. ZAKON
Koje talente možemo razviti? — Andersen
Ne skrivajte nadare JESTE LI KADA stekli dojam o beskonačnosti? Možda ste ga osje
nost, jer je stvorena tili kao sve veću svijest o tome da su ljudi spoznali tek sićušni dio
za vas. Čemu služi
nepregledne i čudesne stvarnosti svemira. Osjećaj bezgraničnos-
sunčani sat u hladu?
— Benjamin Franklin ti može se pojaviti kad počnemo uviđati da se kreativnost ubrza
va i da je naš potencijal za razvoj i otkrivanje neograničen. Zašto
nam je Stvoritelj pružio takve prilike? Bi li ključ mogao ležati u
spoznaji da nam je Bog namijenio vrhunski životni smisao? S ob
zirom na pravo da sami odlučujemo, što ćemo odabrati i učiniti
sa sobom, svojim darovima i sposobnostima? Bi ii jedan od iza
zova u ovome životu mogao biti i otkrivanje i razvijanje naših da
rova i sposobnosti? Tolike mogućnosti i prilike mogu se naći unu
tar našeg domašaja. Koje talente možemo razviti? Zašto bismo
uopće prihvaćali uobičajeno kad možemo iskusiti veličanstveno?
Valdas Adamkus dokazao je i sebi i svijetu da čovjek može
Sviće samo onaj dan postići ono što je zamislio. Vaidas se u Sjedinjene Države dose
koji dočekujemo lio iz Litve i nakon višegodišnjeg marljivog rada, došao do po
budni. ložaja cijenjenog, visoko pozicioniranog i odlikovanog državnog
— Henry David
dužnosnika. Zamislio je i proveo velik program ekološkog čiš
Thoreau
ćenja Velikih jezera i od predsjednika Ronalda Reagana dobio
najviše priznanje koje se dodjeljuje vladinim dužnosnicima. Godi
ne 1991. Litva je stekla neovisnost i Vaidas je shvatio da se želi
vratiti i svojoj domovini pomoći onako kako je pomogao i Ameri
ci.
Godine 1998. u dobi od sedamdeset jedne godine, kad se
mnogi povlače u mirovinu, Vaidas Adamkus postao je litvanskim
predsjednikom. Kad su ga upitali zašto se u toj dobi kandidirao
za tako zahtjevno mjesto, Vaidas je odgovorio: »Život ne poznaje
granice«. Nadahnuće ga je nagnalo da pomogne čovječanstvu i
stoga je pronašao način da to i ostvari!
Nadahnuće se smatra trenutkom u kojem se stječe pristup
beskrajnoj božanskoj inteligenciji te zahvaljujući tome dolazi do
Odgovorni ste za da
rove koji su vam
novih spoznaja. Nerijetko nastaje kad nešto u našem svijetu, bilo
povjereni. unutarnjem bilo vanjskome, zapali unutarnju iskru iz koje se rađa
— Henry F Amiel zamisao. Je li stoga sljedeći korak u osiguravanju prostora za raz
voj zamisli u našoj svijesti? Imamo dopuštenje za beskrajno uče
nje, beskrajnu ljubav, beskrajan razvoj i beskrajno izražavanje.
Odakle onda početi? Postignuća ne moraju biti junačka ni
ti grandiozna da bi ilustrirala tu neograničenost. Što volite radi-
Uložite sav napor ti? Raspolažete li talentom ili sposobnošću koja nije u cijelosti iz
kako biste se istak ražena? Biste li bili zadovoljniji i sretniji kada biste u tom pod
nuli po nekoj nada
ručju postigli više? Jeste li uvjereni da to možete? Što biste mog
renosti.
— Seneka li učiniti kako biste dodatno razvili određeni dar? Sto možete
odabrati kako biste poboljšali sposobnosti? Jeste li se pripremili
za to što želite? Odnosite li se prema darovima i sposobnostima
s poštovanjem i dostojanstveno? Osjećate li gorljivost u vezi s
razvijanjem nečega u čemu ste dobri? Trebate li nekako promije
niti ponašanje? Jeste li samome sebi pružili sve prilike za uspjeh?
Koje nam sposobnosti i aktivnosti donose osjećaj korisno
sti i pozitivnih ishoda? Donosi li nam napredovanje prema cilju
lakoću srca i čudotvorno djeluje na našu dušu? Kako? Ako ne,
zašto?
Naglasci • •
PRIČA O BUDDHI
1. ZAKON
Čovjek uvijek pronađe ono što traži: dobro ili zlo, probleme ili
rješenja.
—
Oči ne vide kad srce JEDNOG SE jutra mlada žena vozila dobro poznatom ulicom kojom
želi da budu je gotovo svakodnevno odlazila na posao u ured koji se nalazio u
slijepe.
središtu velikoga grada. Obično je bila nervozna i nestrpljiva
— Seneka
zbog gustog prometa, željela je što prije doći na posao i dovršiti
neku nedovršenu zadaću. No tog je jutra bila nekako opuštenija.
Dok su kolone automobila gmizale autocestom, upijala je živopis
ne boje i raznolikost koji su joj se ukazali pod blistavim jutarnjim
Stav je kist uma. suncem.
Svaku situaciju može
obojiti sumorno i si Tako je s lijeve strane iznenada ugledala i troetažnu pos
vo ili vedro lovnu zgradu profinjene arhitekture. Oko gornjeg ruba neokla-
i radosno. sičnog zdanja nalazio se prelijep friz od keramičkih pločica pas-
— Mary C. Crawley
telnih boja. Svojoj prijateljici i suputnici rekla je: »Pogledaj kako
je lijepa ona zgrada! Kada su je izgradili?« Istog trenutka mladoj
je ženi sinulo da je postavila glupo pitanje; bilo je očito da zgra
da na istome mjestu postoji već duže vrijeme.
Prijateljica je samo promumljala: »Pa, ovaj, čini mi se da
je tu već dugo.«
Ostani kod kuće u
Mlada se žena stidljivo nasmiješila i objasnila: »Dosad je
umu. Ne ponavljaj
tuđe stavove.
nisam primjećivala a tako je lijepa!«
— Ralph Waldo Dvije su se prijateljice lijepo nasmijale, no vozačicu je
Emerson zapravo rastužilo što se nije obazirala na nešto što joj je iz dana
Ne dopusti da te u dan moglo donositi radost i užitak. Toliko ju je zaokupljalo raz
svlada zlo, već zlo mišljanje o tome kamo ide da nije uživala u putu do odredišta!
svladaj dobrim!
Svi mi živimo u drukčijim stvarnostima i iskustvima. Stva
- Rimljanima 12:21
rnost koju vidimo nerijetko je pitanje osobne percepcije koliko i
objektivnih činjenica. U biti pronalazimo ono što tražimo, dobro
ili zlo, probleme ili rješenja. Ako ljudi u svijetu koji ih okružuje
traže nešto što je ružno i zlo — bilo kod svojih vođa, susjeda ili
u osobnim situacijama u kojima se nalaze — svakako će pronaći
upravo to. A takav stav može imati razorne posljedice. Snovi ne
počivaju na cinizmu; optimizam donosi uspjehe. Ako traže dobro,
ljudi će ga i pronaći; na nebrojene načine, traženje dobra imat će
Kreni na putovanje
od svojega ja do svo konstruktivne posljedice. Gorljivost donosi trud i uspjeh.
jega Ja, prijatelju Čemu posvećujemo pozornost? Gledamo li prema »zlu« ili
moj... Takvo putova
se možemo marljivo koncentrirati na pojam »dobra u svemu«?
nje zemlju pretvara
u zlatni rudnik. Jesmo li zaokupljeni »problemima« ili nastojimo biti dijelom
— lalalu'ddin Rumi rješenja? Usredotočujemo li se na vanjski izgled ili odvajamo vri
jeme kako bismo se dublje zagledali u bit situacije? Kad jednos
tavno primjećujemo vlastito ponašanje, približavamo se većoj svi
jesti. Kad vlastite postupke gledamo kao objektivni promatrači,
možemo li si dopustiti da uvidimo obrasce koje eventualno po
navljamo. Uz svaki plan imamo priliku zagledati se unutra i upi
tati se: »Koja je moja plemenita svrha? Kako mogu poboljšati
Dobre će riječi pro pogled na svijet radi ostvarivanja ciljeva?«
naći kupce. Dobra
»Znam da stvari ne sagledavam u objektivnome svjetlu, ne
djela možemo
darovati.
go kroz svoje naočale«, rekao je pjevač Laurel Lee. 1 doista, naše
— Lao Tse tumačenje pojedinih događaja o nama govori jednako kao i o
onima koje opisujemo! Kako, dakle, vidimo sebe? Izražavamo li
sretno i pozitivno prihvaćanje dobra kojim raspolažemo? Usredo
točujemo li se na stvari koje nam donose radost, gorljivost, kre
ativnost i napredak? Kako naši stavovi utječu na svakodnevne do
gađaje? Što tražimo kada upoznajemo nove ljude i kada se nađe
mo u situacijama koje donose drukčije iskustvo? Možemo li traži
ti tračak svjetla i u najmračnijim situacijama jer smo predani
načinu razmišljanja koje priziva razvoj? Kako u različitim situaci
jama izražavamo misli i osjećaje? Koji bi bili prikladni trenuci za
oslobađanje od predrasuda i otvaranje prema novim zamislima?
Odražava li neograničena ljubav ljepotu kroz naše biće? Je li uto
pijski zamišljati da možemo otvoreno i iskreno komunicirati s čla
novima obitelji, prijateljima, kolegama i širom društvenom zajed
nicom? Što tražimo? Kako samo žarište kojem posvećujemo po
zornost može utjecati na naš život!
Dok napredujemo na duhovnome putovanju, možemo se
usporediti s leptirom koji se nastoji osloboditi iz kukuljice. Raz-
norazni »slojevi« našeg identiteta čine čahuru oko našega »ja« ko
je stvaramo. Mnogobrojni koraci i poboljšanja na našem putova
nju simboliziraju proces transformacije gusjenice u leptira, uspa
vane u probuđenu dušu. Jeste li vidjeli da se leptir pojavljuje iz
čahure koja je po veličini tek trećina leptira? I zapamtite, gusje
nica je sama stvorila čahuru, kao mjesto na kojem će se u sigur
nosti pretvoriti u leptira! Što mislite, što sve leptir mora proživ
ljavati dok raste u skučenoj kukuljici i nastoji se osloboditi?
Ako tražiš dobro, i pronaći ćeš ga! Na nebrojene načine,
to može imati konstruktivne posljedice. Tražimo li dobro, bit će
ga u obilju, kako bismo ga vidjeli i cijenili.
*
2. ZAKON
Ubrzava li se kreativnost? —
Bog se izražava stva Jesmo li mi plod nevjerojatno kreativnog procesa koji nas
ranjem. je zamislio? Jesmo li sputani u kreativnome razvoju zbog nespre
— Nepoznati autor mnosti da u cijelosti istražimo čovjekov kreativni potencijal zah
valjujući empirijskim i statističkim istraživačkim metodama? Bi li
bilo moguće u velikoj mjeri poboljšati funkcioniranje čovjekova
mozga kada bismo došli do valjanih uvjeta za mobiliziranje pre
ostalih živčanih veza? Podupiru li takvu teoriju i ograničeni poda
ci o takozvanim idiotskim učenjacima koji pokazuju neviđene spo
sobnosti na području matematike ili glazbe, iako su u svemu os
talome vrlo ograničeni? Znači li to da čovjekov mozak u od
ređenim okolnostima može obavljati nevjerojatne funkcije? Kako
doći do tih uvjeta? Bi li se i duhovne karakteristike mogle bitno
poboljšati marljivim istraživanjem, pa tako dovesti i do ubrzanog
duhovnog razvoja čovječanstva?
*
3. ZAKON
Prijatelja možeš imati jedino ako si prijatelj.
— Ralph Waldo Emerson
Taj je isti Duh u svim ŽIVOT NAM nudi niz raznoraznih predavanja o ljubavi. O ljubavi
ljudima, a duh koji počinjemo učiti kao novorodenčad u roditeljskom naručju. Obite
je u vama duh je ko
ljski odnosi nude nam poduku s područja prisnosti i samopošto-
ji je u meni. Riječ je
o jednom, samo jed vanja. Prva prijateljstva i prva ljubav mogu nam otvoriti oči za
nom, istom Duhu. mogućnosti novih saveza. Brak i roditeljstvo pružaju prilike za
— Ernest Holmes nastavak razvoja ljubavi unutar drukčijih obiteljskih okvira. Kad
učimo od neograničene ljubavi, počinjemo osjećati prijateljsku
naklonost prema svima. Ljubav ima moć. Ljubav daje. Ljubav nas
vodi prema spoznaji da »prijatelja možemo imati jedino ako smo
Iz mirnih domova
i mi sami prijatelji«.
i prvog početka,-
Do otkrivenih Moć privlačnosti, djelovanje na temelju božanske namjere
ciljeva, za naše najviše dobro, događaju se bez prestanka. Ljubav privlači
Ništa nije vrjednije ljubav. Život privlači život. Nitko nam ne priječi da se upoznaje
napora pobjede,
Od smijeha i prija
mo, družimo i stapamo s drugima, unutar sretnijih prijateljstava
teljske ljubavi. koja nam donose zadovoljstvo — osim nas samih. Vaša privlačna
— Hilaire Belloc energija prijateljstva ima izvor unutar vašeg vlastitog djelovanja.
Što čini prijatelj? Kako se ponaša? Što prijatelj traži od prijate
lja? Od nas se često traži da unutar prijateljskog odnosa pruža
mo potporu. Na koje načine prijatelji jedni druge mogu podupi
rati? Je li točno da ne osuđujemo, da vjerujemo i da smo puni
povjerenja i ljubavi? Unosimo li u svoje odnose radost i sreću?
Ponašamo li se prema ljudima ne na temelju njihova izgleda, ne-
Gdje god bili, vaš go onako kako istinski zaslužuju na temelju vrijednosti najdubljeg
svijet čine vaši bića? Bi li igranje uloge istinskog prijatelja moglo služiti kao ka
prijatelji.
tapult koji će i drugima pomoći da otkriju nove talente i razloge
— William James
za sreću? Kada zdrav prijateljski odnos poseže spram van i obuh
vaća i druge osobe, dolazi do čudesne razmjene energije.
Možemo pružati novac, vrijeme i pomoć; možemo ispisiva
ti donatorske čekove i ulagati dobrovoljan rad — ali jesmo li pri
tom i iskreni prijatelji? U pozadini svih razlika koje eventualno
uočavamo između sebe i drugih, prepoznajemo li jedinstvo i neo
graničenu ljubav koja sve ljude veže u jednu veliku cjelinu? Je li
jedinstvo svih ljudi moguće potvrditi i znanstveno i duhovno? Ka
ko?
— Wilbur D. Nesbit
*
4. ZAKON
Način razmišljanja silno utječe na život.
—
Neka svi ciljevi kojima težiš budu i ciljevi zemlje, cilljevi Božji i
ciljevi Istine. Budi plemenit, a plemenitost koja je u drugima —
uspavana, ali ne i mrtva — veličanstveno će se uzdići i doseći
tvoju plemenitost.
— Postaja Union, Washington
*
5. ZAKON
Učenje je doživotna aktivnost.
Vođa i učenje ne
Želimo li doznati više o tome u čemu se kriju određene
mogu jedno bez sposobnosti, možemo se podvrgnuti ispitivanjima sposobnosti i
drugoga! tako doznati nešto više o sebi. Moguće je i razgovarati s učitelji
— John F. Kennedy ma, članovima obitelji i prijateljima, od njih tražiti da procijene
naše prednosti, mane i potencijal. Ljudi koji su predani neprekid
nom učenju često su svestrani. U stanju su suočiti se s raznora-
zim izazovima snagom karaktera i nepreglednim izvorima snage.
Svjesni važnosti tog procesa, pomno istražuju situacije kako bi
došli do najboljih rezultata. Neprestano uče, neprestano se raz
vijaju, otvoreno i domišljato.
Oni koji poznaju potrebe ljudi njima mogu i vladati. Oni koji se
odgovorno odnose prema životnim sukobima istinski mogu voditi
svijet.
— Tao
Naglasci ••
Učenik Kung-tu Tsu rekao je: »Kao Tsu (Menciusov filozofski su
parnik) kaže da čovjekova priroda nije ni dobra ni zla. Neki kažu
da je čovjekovu prirodu moguće oblikovati tako da bude dobra ili
zla. Kada su na vlasti bili (kraljevi-mudraci) Wen i Wu, ljudi su
tako obožavali vrline i krepost; kada su na vlasti bili (izopačeni
kraljevi), ljudi su se odavati nasilju. Neki kažu da netko ima dob
roćudnu, a netko zlu prirodu... Vi kažete da je čovjek po prirodi
dobar. Jesu li onda svi ostali u krivu?«
Mencius je odgovorio: »Kada joj pustimo da se povodi za
prirodnim osjećajima, čovjekova će duša činiti dobro. I stoga
kažem da je dobra. Ako se izopači, stvar nije u našoj izvornoj
sposobnosti. Osjećaj milosrđa pronaći ćemo u svim ljudima, kao
i osjećaj stida; osjećaj poštovanja i osjećaj za pravdu i neprav
du. .. Stvar je samo u tome što se na te osjećaje ne obaziremo.
Stoga se kaže: 'Traži, pa ćeš ih i pronaći, zanemari ih, pa ćeš os
tati bez njih'. Neki tim vrlinama raspolažu u mnogo većoj mjeri
nego drugi — imaju ih dva, pet puta više, neizmjerno puta više
— a razlog je to što oni drugi svoju izvornu sposobnost nisu raz
vili do krajnjih granica«.
Dvanaesti
tjedan
1. ZAKON
Plemeniti ciljevi donose plodonosan život.
*
2. ZAKON
Svaka ptica svome jatu leti. — Robert Burton
Vaši su suputnici po NA SATU FIZIKE, pregršt željeznih strugotina položen je na metal
put tipaka u dizalu. nu foliju. U njezinoj blizini odsviran je točno određeni ton. Kao
Vode vas ili gore ili
nekim čudom, strugotine su se rasporedile u obliku snježne pa
dolje.
hulje! Reagirale su na vibriranje zvučnog obrasca odsviranog to
— Nepoznati autor
na. Nakon drukčijeg zvuka, ponovno su promijenile položaj. Ovaj
put oblikovale su zvijezdu! Taj pokus ponovljen je nekoliko puta,
a dobiveni rezultati bili su vrlo slični. Svaki zvuk ima vlastiti ob
razac, a vidljive strugotine pokazuju nam nevidljivi obrazac zvu
ka.
Prijateljstvo je dra Univerzalni zakon ili načelo privlačnosti jasno se pokazu
gocjeno, ne samo u
ju kada privlačimo energiju kompatibilnu s našim mislima. Ako
sjeni, nego i na sun
cu života. bez prestanka mislimo i vidimo dobrotu i obilje, u život priv
— Thomas Jefferson lačimo upravo te elemente. Ako se bavimo negativnim stvarima i
boli, u životu nailazimo upravo na njih. Što se više bavimo nekom
mišlju, to su veći izgledi da će se ona odraziti i u našim iskustvi
ma.
3. ZAKON
Dokoni je mozak vražja radionica. — H. O. Bohn
*
4. ZAKON
Moguće je postići i da suprotne sile djeluju u vašu korist.
— Anonimna
Čovjek koji je pogri ROBERT je bio izvrstan kuhar kojeg su iz tri različita restorana ot
ješio, a tu grešku ne pustili zbog neprimjerena ponašanja. U svakom slučaju on je tvr
ispravlja, čini još dio da je kriva uprava restorana. Naglašavao je da ga je uprava ili
jednu pogrešku. maltretirala ili da mu je otpuštanje »namjestio« šef, ili da nije do
— Konfucije
bivao jasne upute u vezi sa svojim položajem. Bez poteškoća je ig
rao ulogu žrtve. Posve je sigurno da u svim slučajevima nije mo
gao biti isključivi krivac. To se doista čini malo vjerojatnim;
međutim, tri različita restorana mogla su s njim imati slične prob
leme. U tvrdnjama o njegovoj odgovornosti u vezi s onim što se
dogodilo moralo je biti i nešto istine. Kako je Robert mogao tešku
situaciju okrenuti u svoju korist?
Neki put osvrt na prošlost čovjeku pomaže da spozna kako
Kao što se perač
i katastrofalno iskustvo može biti prava sreća, iako na prvi pogled
služi blatom za pra
nje odjeće, tako se i tako ne izgleda. Budući da se radilo o tri radna mjesta, što se
mudar čovjek moglo postići da je Robert bio voljan potražiti obrasce neprimje
pročišćava nečis renog ponašanja i odlučiti promijeniti ih? Koje je korake mogao
toćom.
poduzeti da spozna svoju ulogu u pojavi nepovoljnih okolnosti?
— Budistička
parabola
Da je priznao svoju odgovornost, što je mogao poduzeti kako bi
na sljedećem radnom mjestu postigao uspjeh? Robertu se posve
sigurno nudi mogućnost izbora u vezi s time kako će reagirati na
život.
Kao izraz božanske inteligencije, nismo li u svakom trenut
ku veći od svih poteškoća, okolnosti, iskustva ili situacija? Uvijek
se valja sjetiti temeljne i korisne istine koja kaže da dobro, u od
ređenoj mjeri i na određenoj razini, postoji u svima i svemu. Važno
je kako na te pustolovine reagiramo! Kršćanska nas Biblija uvje
rava da »Bog čini sve da pridonosi dobru onih koji ga ljube« (Rim
ljanima 8:28). U Mudrosti Lao Tsea stoji: »Mogućnosti izrastaju
iz nemogućnosti i obrnuto... s obzirom na to, istinski Mudrac od
bacuje sve razlike i utočište pronalazi na Nebu... Stoga se kaže da
se ništa ne može usporediti s uporabom Svjetla«. Svatko od nas u
stanju je nadići prepreke koje nam se pojavljuju u životu ako smo
odlučni, odvažni i voljni raditi u smjeru daljnjeg napretka.
Kao transcendentna bića, imamo moć uzdignuti se iznad
Mudar će čovjek
prepreka. Možemo nadići gotovo sva ograničenja, samo ako po
stvoriti više prilika
nego što ih je u sta zornost usmjerimo na odgovarajući način. Kako to postići?
nju pronaći. Možemo li sebe i situaciju u kojoj se nalazimo sagledati iskreno i
— Francis Bacon otvoreno, te se osvrnuti na okolnosti koje su nas eventualno dove-
Tko želi visoko le u mutne vode? Snagu zahvaljujući kojoj ostajemo koncentrirani
skočiti, mora uzeti možemo razvijati i pojačavati. Umjesto da se koncentriramo na
velik zalet.
frustracije, razočaranja i sve što smatramo preprekama na putu,
— Danska poslovica
možemo se prisjetiti velike istine koja kaže da »nitko ne zna što
sve može dok ne pokuša!«. Vrijeme možemo mudrije koristiti. Ka
da odlučimo uzeti život u ruke, možemo početi stvarati pozitivniji
utjecaj u vanjskome svijetu u kojem će biti više ljubavi i potpore.
Ljudi pozitivno reagiraju na pozitivnu energiju!
*
5. ZAKON
Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kažnjava nas upravo naša
ljutnja.
— Bhagavadgita
Kad se u vama budi OD SVIH osjećaja ljutnja i bijes mogu nanositi najviše štete, naj
bijes, sjetite se više nas uzrujati, biti najneproduktivniji i najneugodniji. Struje
posljedica. nam umom, srcem i tijelom poput stravičnog požara koji guta naš
— Konfucije
samonadzor i može nas navesti da izgovorimo stvari zbog kojih
ćemo poslije žaliti.
Kad se netko razljuti, često reagira tako da se koncentri
ra na ono što smatra uzrokom ljutnje. Možda je netko rekao
nešto grubo i nepristojno ili se tako nekako ponio, bio nepošten,
neljubazan, možda čak i zloban. Takve riječi ili djela mogu biti
stvarni, zamišljeni ili prenapuhani. Korijen problema počiva u
emotivnoj reakciji samoga bijesa. A gdje ćemo potražiti izvor? U
sebi! Kao da smo vatrogasci, važno je da vodom prvo zalijemo
plamen i da dragocjeno vrijeme ne trošimo na traženje osobe ko
Želite li izliječiti ljut ja je zapalila kuću!
nju, ne hranite je.
— Epiktet Tako se često događa da bijes proistječe iz nedostatka ra
zumijevanja prema nama samima ili prema drugima. Duboko
ukorijenjena, kao i neposredna površinska iskustva mogu pos
lužiti kao izvori. Ljutnja i bijes mogu niknuti i iz straha, ponosa,
egoizma, razdraženosti i sumnjičavosti. Nisu li upravo to elemen
ti koji potječu iz našeg uma i srca? Drugi ljudi i naša okolina do
Ako odbijate sve
osim onoga što je u
imaju se sekundarnima.
životu najbolje, to Što se događa kada se čovjek razljuti? Ne reagira li čes
vrlo često i dobivate. to tako da prvo traži nekog ili nešto što će okriviti? Okrivljavanje
— Somerset se katkada koristi kao zgodan izgovor za to što naš život nije
Maugham
točno onakav kakav želimo. Možda ćemo svijet okriviti za bolest,
burzu za financijsko stanje, ili obližnju pekarnicu za to što smo
predebeli. Međutim, u svijetu misli, odgovorni smo za to kako
smo se izgradili. Osim toga, proistječe li okrivljavanje ikada iz
pozitivnog iskustva? Kada vjerujemo u svoj život i živimo u je
dinstvu i neograničenoj ljubavi, okrivljavanje postaje doslovce ne
moguće! Kako bismo se mogli na nekoga ljutiti ako smo istinski
naučili voljeti sve? Ne bi li bilo pametnije životnu energiju usmje
riti u pronalaženje rješenja? Nije li važno preuzeti odgovornost za
Ljutnja je trava; vlastitu ulogu u životnoj drami i to u svakom trenutku? Osim to
mržnja je stablo. ga, okrivljavanje drugih ili okrivljavanje okoline posve je uzalud
— Sv. Augustin
no, jer kamo god išli, ljutnju nosimo u sebi!
Bijes je temelj svih »Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kažnjava nas upravo
zala. ta naša ljutnja«, glasi još jedna važna istina. Kako? Što se događa
— Muhammad
kad se netko naljuti? To djeluje na cijelo biće. Srce kuca brže, li
Husan Askari
ce postaje crveno, oči sijevaju od bijesa i ogorčenosti! A koliko
tijelu, umu i duhu treba da se oporavi od napadaja bijesa? Zašto
bismo se uopće željeli tako kažnjavati dopuštajući bijesu da ovla
da cijelim našim bićem? Kada mu omogućimo da se nastani u
našoj svijesti, postajemo još jednom osobom koja u našem svije
tu stvara dodatni nesklad — ne samo u našem osobnome svijetu,
nego i u našem planetarnome domu!
Što nam je, dakle, činiti? Možda ne bi bilo loše preuzeti
potpunu odgovornost za to što smo i tko smo u sadašnjoj život
noj fazi. Kada razorna energija ljutnje i bijesa podigne glavu,
možemo postaviti pitanje: Što iz ove situacije trebam naučiti?
Možemo iznova razmotriti mučne događaje koji su prethodili ko
nkretnoj situaciji. Ako nam se netko obraća neljubazno ili se pre
ma nama tako ponaša, možemo li ga pokušati bolje shvatiti?
Možemo li uvidjeti da je osoba koja je izazvala naš gnjev možda
i teška žrtva negativnih emocija? Drugi će ljudi biti točno onakvi
kakvi jesu, neovisno o našem stavu o njima. Možemo li svakome
Bijes bez temelja ni dopustiti da bude kakav jest i priznati da je na vlastitom razvoj-
kako se ne može op nome putu? Svatko ima mogućnost iznjedriti nešto prelijepo.
ravdati, jer čovjeka Promislite malo bolje. Svijest može postojati na dvjema
teret bijesa povlači
razinama: prvo u obliku zametka, a zatim i kao njegova manifes
prema dolje.
— Ben Sira tacija. Kad god zametak ima priliku pokazati se u stvarnosti,
stvara i novo sjemenje iste prirode. Recimo da proživljavamo za
metak ljutnje. U povoljnim okolnostima taj se zametak može ma
nifestirati kao zona energije koja se naziva ljutnjom. Ako se ljuti
mo pet minuta, stvara se novo sjeme ljutnje i pada na tlo našega
uma. Možete li zamisliti koliko je teško biti radostan i sretan ka
da se manifestira zametak ljutnje?
Što bi se dogodilo da kao reakciju na sve situacije umjes
to ljutnje nudimo razumijevanje, suosjećanje i ljubav? Vodite
računa o činjenici da kivnost i povrijeđenost često izazivaju po
mutnju, dok istinska komunikacija može donijeti mir i sklad.
Možemo li potražiti duhovna rješenja za sve takozvane probleme
na koje nailazimo? Neograničena ljubav koju aktiviramo za sebe
počinje zračiti i posvuda oko nas. Ubrzo se umjesto okrivljavanja
Vaš je vlastiti um
i ljutnje može pojaviti ljubav. Mržnja nikada ne nadvladava
sveto područje u ko
mržnju, ali ljubav ubrzo nadjačava svaki oblik mržnje.
je ne može ući ništa
štetno, osim ako vi Mnogi duhovni vođe pozivaju nas da svoje biće ispunimo
date dopuštenje. ljubavlju, čak i prema onima koji se predstavljaju kao naši nepri
— Arnold Bennett jatelji. Ako uspijevamo upućivati ljubav onamo kamo smo nekoć
upućivali okrivljavanje, ljutnja i bijes više jednostavno ne postoje
kao mogućnost.
Naglasci ••
Bože moj, ja sam tek sićušno sjeme koje si posijao u tlo Svoje
Ljubavi i omogućio mu da skoči s ruke Tvojega obilja. To sjeme
stoga u najvećoj dubini žudi za vodom Tvojega milosrđa i živome
izvoru Tvoje milosti. Pošalji mu stoga, s nebesa svoje ljubavi i
dobrote, ono što će mu omogućiti da uspijeva pod Tvojom sje
nom i unutar Tvojih granica. Ti si taj koji zalijeva srca sviju koji
su Te spoznali u toj rijeci obilja i izvoru Tvoje žive vode.
Slava tebi Bože, gospodaru svjetova.
— Baha'u'llah, molitva
Trinaesti tjedan
1. ZAKON
Život je prepun beskonačnih mogućnosti.
—
Nije teško prebrajati KAO LJUDSKIM bićima, Stvoritelj nam je podario vrlo razvijen i iz
broj sjemenaka u ja nimno prilagodljiv um. Jesmo li stvoreni s određenim ciljem, je li
buci. Ali tko od nas nam svrha, između ostaloga, možda i pripomoći ubrzanju kreativ
može ustvrditi koliko
nosti? Podarena nam je mentalna sposobost da tražimo, učimo,
je jabuka u jednoj
sjemenci?
procjenjujemo, rješavamo probleme, da poboljšavamo i sebe i
— Anonimna društva ovoga svijeta. Možemo li pomoći budućem napretku?
Je li svakom čovjeku podaren um sposoban za kreativnu
aktivnost u dozrijevanju svemira, kao i u dozrijevanju njegove
duše? Skromnim pristupom prema životu, um nam je maksimal
no otvoren i prijemčiv, jer nikada ne znamo kakve će se sve pri
like naći pred nama. Važno je da naš um bude čvrsto povezan s
Istodobno ste i srce našom dušom, a duša sa Stvoriteljem. Zašto? Na taj način krea
koje kuca i jedan je
tivni proces u kojem sudjelujemo može od Božjeg uma kroz našu
dini otkucaj u tijelu
koje nazivamo čov
dušu protjecati prema našem umu, gdje kreativno razmišljanje
ječanstvom. može donijeti kreativne rezultate u onom sićušnome dijelu kraj
— Wayne Dyer nje stvarnosti koju su ljudi u stanju opaziti.
Kreativni proces prelazi s misli na djela. Naše se riječi i
misli kristaliziraju. Kako stvari koje radimo i pojmovi koje izraža
vamo proistječu iz naših misli i riječi? Potvrđuju li naše misli i ri
ječi našu otvorenost prema beskonačnim mogućnostima? Dok ko
ristimo te mogućnosti, podupiru li naša djela naše misli i riječi?
Uronite u more misli
Možda i najvažnije pitanje glasi: Jesmo li voljni priznati i prihva
i ondje pronađite bi
sere koji nemaju titi mogućnosti? Bi li voljan stav mogao biti najvažniji čimbenik
cijenu. za našu gorljivost, marljivost, istraživanje, kreativnost i napre
— Moses ibn Ezra dak? Je li voljnost uistinu jedno od stanja duha? Bi li to mogla bi-
Život nek' vam bude ti unutarnja izjava koja kaže »Da!« životu? Potvrđuje li voljnost da
misija — a ne prekid ćemo poduzeti korake potrebne za formaliziranje mogućnosti i
i stanka.
tako ih pretočiti u stvarnost? Ako smo pripravni prihvatiti čudes
— Arnold Glasgow
ne mogućnosti koje nam nudi život, mogu li se u naše djelovanje
umiješati prepreke i obeshrabrenja? Mogu li se dugo zadržati u
našoj svijesti? Idu li voljnost i otvorenost ruku pod ruku, vodeći
nas prema unutarnjem skladu koji donosi veću kreativnost? Na
dalje, ne doziva li povećana kreativnost beskrajnije mogućnosti?
Kako uopće možemo znati koji bi naoko beznačajni događaji
mogli biti nabijeni mogućnostima za promjenu smjera našeg živo
ta nabolje?
Mogu li mnoge stvari običnoj čovjekovoj percepciji izgle
dati zagonetno i neobično? Je li moguće da često previđamo nji
hovu neobičnost i zagonetnost jer smo se na njih toliko naviknu
li? Poznajemo li tek nejasno istinsku prirodu stvari? Osim toga,
što su uopće te »stvari«? Je li to Božja ljubav izražena u različitim
manifestacijama?
Zahvalnost ćemo U knjizi Živite u ljubavi Ernesto Cardenal kaže: »Bog s na
najbolje pokazivati ma komunicira i preko svih stvari. One su poruka ljubavi. Kada
korištenjem svega čitam knjigu, kroz nju mi se obraća Bog. Pogledom prelazim po
onoga što nam Bog
krajoliku. I njega je stvorio Bog, omogućio mi da ga vidim. Sliku
osigurava.
— Anthony Trollope koju danas gledam, u slikaru je nadahnuo Bog, da bih je ja mo
gao vidjeti. Sve u čemu uživam s ljubavlju je podario Bog, a čak
je i moja bol Božji dar uručen s ljubavlju«.
Ako je božansko beskonačno, nije li onda logično da od
njega ništa ne može biti odvojeno? Možemo li tako materiju i
energiju, prostor i vrijeme, smatrati aspektima božanskoga? Gle
dano iz te perspektive, može li svatko od nas, iz dana u dan, pli
vati u moru beskonačnih mogućnosti? Kakva snažna misao! Uz
takve stalne podsjetnike, možemo li izbjeći najuobičajeniju zam
ku teologije: pokušaj ljudi da Stvoritelju nametnu ograničenja?
Jesu li optimizam prema beskonačnim mogućnostima i stav
zahvalnosti srodni i bliski? Možete li zamisliti da je svaki čovjek
jedna stanica u tijelu koje nazivamo čovječanstvom? Možemo li
shvatiti da svaka pojedinačna stanica ili osoba, koja funkcionira
na temelju unutarnjega sklada, može surađivati sa svim susjednim
stanicama čovječanstva? Kada se jednom naviknemo cijeniti i
poštivati sve i svakoga na koga naiđemo, naš život sve će više is
punjavati beskonačne mogućnosti. Osim toga, kada imamo os
jećaj za svrhovitost i cilj, možemo izraženije osjećati i životni smi
sao, biti uvjereniji i u svrhovitost cjelokupnog života. Kakav je to
osjećaj biti uzbuđen i gorljiv u vezi sa životom? Kako tu gorljivost
unijeti u sve što činimo? Koje si zadaće možemo zadati, na čemu
možemo poraditi kako bismo poboljšali svoje sposobnosti radi
uočavanja većih prilika u svemu što nas okružuje?
*
2. ZAKON
Misli su stvari. — Charles Fillmore
Neka vam cilj uvijek bude potpuni sklad misli, riječi i djelovanja.
Neka vam cilj uvijek bude pročistiti misli, pa će sve biti u redu.
Nema ničeg moćnijeg od misli... Gdje je misao moćna i čista, i
plodovi su moćni i čisti.
— Mahatma Gandhi
*
3. ZAKON
Kako iznutra, tako i izvana. — Hermetičko načelo
Jahve je sve stvorio u POSTOJI li ijedna zagonetka fizičkoga svijeta koja ne ukazuje na
svoju svrhu. neku višu misteriju? Jednu veliku zagonetku čini i činjenica da
— Izreke 16:4
raspolažemo mentalnom sposobnošću da razmišljamo o Stvorite
lju. Jesmo li i mi sami dio svijeta koji nastojimo istražiti? Naše je
tijelo i mozak mozaik načinjen od istih elementarnih čestica koje
čine oblake u međuzvjezdanom prostoru. Za usporedbu s time,
može li netko potpuno definirati gravitacijsku silu? No znanstve
nici je mogu izračunati na temelju djelovanja! Vrijeme, prostor i
energija šire se, kako se čini, izvan granica čovjekova postojanja
i izvan granica znanja kojim trenutačno raspolažemo. Naš Stvori
telj, dakako, nije vezan takvim ograničenjima.
Ovo je naša svrha: ovom životu koji nam je darovan pridati koliko
je moguće više značenja; živjeti tako da se ponosimo sobom;
djelovati tako da dio nas nastavi živjeti.
— Oswald Spengler
*
4. ZAKON
Ljude k vama privlači izražavanje zahvalnosti, a ne pritužbe.
—
*
5. ZAKON
Ako je zemlja škola, tko su učitelji?
Naglasci • •
1. ZAKON
Tajnu produktivnog života moguće je i tražiti i pronaći.
—
Nastoj postati ne us KADA SU GA upitali koji je ispravan put, put tuge ili put radosti,
pješnim čovjekom, rabin Berditchev odgovorio je:
nego čovjekom koji
vrijedi.
— Albert Einstein
Postoje dvije vrste tuge i dvije vrste radosti. Kada se čov
jek mračno zamišlja nad nesrećama koje su ga snašle, kada čuči
u kutu i očajnički traži pomoć — to je nezdrava i štetna tuga, tu
Bog je svakom nor ga za koju se kaže: »Božanska nazočnost ne prebiva u mjestu obi
malnom čovjeku po lježenom potištenošću«. Druga je vrsta iskrena bol čovjeka koji
dario sposobnost
zna što mu nedostaje. Isto vrijedi i za radost i sreću. Onaj koji
postizanja ovakvog
ili onakvog cilja. Isti nema unutarnje materije i koji je ne osjeća usred svojih ispraznih
na, neki su nadare- zadovoljstava, to ne osjeća, ne nastoji popuniti prazninu i stoga
niji od drugih, no je obična budala. No onaj koji je istinski sretan nalik je na čovje
Bog nikoga od nas
ka kojem je izgorjela kuća, koji osjeća potrebu duboko u duši i
nije ostavio
bez dara. počinje iznova graditi. Njegovo se srce raduje svakom novom po
— Martin Luther loženom kamenu.
King jr.
*
2. ZAKON
Sreća je uvijek popratna pojava. — Andersen
Većina ljudi sretna je VEĆINA NAS duboko u sebi zna kolika je vrijednost sreće, te nas
koliko odluči u umu. tojimo doživljavati taj životni aspekt. Mnogi ljudi nastoje do sreće
— Abraham Lincoln
doprijeti na najraznovrsnije načine, od kojih tek neki donose tra
jni rezultat. Zašto neki životi izgledaju kao da su prepuni previ
ranja, napetosti i potištenosti, dok oni koji tako žive očajnički
nastoje dohvatiti sreću? Neki ljudi sreću traže gomilanjem bo
gatstva. No donosi li bogatstvo trajnu sreću? Neki drže da će
sreću otkriti u vezama, a važni i smisleni odnosi uistinu su čudes
na pojava. Međutim, može li čovjek doživljavati vezu s drugom
osobom ali i dalje živjeti bez krajnje sreće? Možda smo tužni jer
još nismo dostigli stupanj uspjeha kakav priželjkujemo. Zašto
mnogi od načina kojima se, kako su nas učili, »traži« sreća samo
pojačavaju osjećaje i aktivnosti čiji su plod tuga i jad? Zašto
sreću i dalje tražimo izvan sebe?
Sreća i vjera u to da Mnogi ljudi godinama, čak i cijeli život, traže sreću. Net
možemo iskusiti vla ko je jednom upitao: »Ako smo mi ljudi tako pametni, zašto nis
stitu sreću, kad god i
mo sretni?« Je li razlog možda to što još nismo izgradili viziju, ra
gdje god, najveća je
moguća prednost zumijevanje i smisao koji bi poduprli tako čudesnu stvarnost?
koja proistječe iz Zašto nam se čini da toliki ljudi »traže« sreću i u tom nastojanju
stava! doživljavaju neuspjeh? Je li potraga za srećom neuspješna jer je
— Barry Kaufman
sreća uvijek popratna pojava? Sto znači izraz »popratna pojava«?
U knjizi Što traži cijeli svijet iz 1896., Ralph Waldo Trine
kaže:
*
3. ZAKON
Loš svijet popravit ćemo stvaranjem dobroga svijeta.
— Ralph Waldo Emerson
4. ZAKON
Bolje je hvaliti nego kritizirati.
Kad ljubav koja je u SKUPINA izviđača krenula je na kampiranje i uvečer postavila ša
tebi naiđe na ljubav tore na praznome polju. Kada se logorska vatra ugasila uz pravu
koja je u meni, za
kišu iskrica i kada su zvijezde obasjale noćno nebo, dječaci su
jedno stupamo nap
rijed u miru i skladu. pošli na spavanje. Nekoliko sati poslije, usred noći, spavače je
— Sue Daniels probudio bolan krik. Jednog dječaka ubo je škorpion i sada je os
jećao neizdrživu bol. Što se može poduzeti? U blizini nije bilo ni
liječnika ni bolničarke, ni bolnice, ni ambulante. Zapovjednik iz
viđača povikao je: »Oh, što ćemo sada?«
Jedva čujan glas odgovorio mu je: »Možemo moliti!«
Cijela skupina zatvorila je oči i počela moliti: »Bože, poša
lji nam pomoć! I to hitno!«
Da vam netko pok Gotovo i prije nego što su otvorili oči, začuli su škripu au
loni predivan i skup tomobilskih guma. Vozilo se zaustavilo uz rub ceste, nasuprot lo
novi šešir, ne biste li
goru. Zapovjednik je pritrčao automobilu. Zamislite kako se sa
bili zahvalni na veli
kodušnome daru? mo iznenadio kada je doznao da je za upravljačem liječnik!
No ne biste li trebali Vraćao se sa stručnog skupa u obližnjem gradu kada mu se auto
biti još zahvalniji zaustavio zbog problema s motorom. Zapovjednik ga je uhvatio
Onome koji vam je
za ruku i poveo prema logoru. »Potrebna nam je pomoć«, rekao
podario glavu koju
možete pokriti
je.
šeširom? Liječnik je pregledao dječaka, ali je odmah rekao kako ne
— Šeik Muzaffer može baš ništa bez odgovarajućih sredstava. Dječaci su ponovno
osjetili nemoć.
I ponovno se javio onaj isti tihi glas: »Onaj koji nam je
poslao doktora, može poslati i lijek!«
Ubrzo nakon toga cestom su prošla kola hitne pomoći, za
ustavila se i vratila nekoliko desetaka metara unatrag. Liječnik i
zapovjednik upoznali su vozača sa situacijom. On je u vozilu imao
traženi lijek. Liječnik je dječaku dao injekciju i bol je istog tre
nutka popustila.
I tada se još jednom javio onaj isti glasić: »Slava i hvala
Ljudska bića život
mogu mijenjati pro Bogu, od kojeg dolaze svi darovi!«
mjenama mentalnih Poštovanje i zahvalnost svakako su među najkorisnijim
stavova. stavovima koji transformiraju život. Možemo ih primijeniti u sva
— William James
ko doba dana i noći. A osobito su korisni kada imamo dojam da
nam život ne napreduje onako kako bi mogao ili trebao! Izgovo
rena je riječ nalik na sjeme. Mora rasti! Kako, kada i gdje može
mo prepustiti Bogu. Naša je zadaća gorljivo govoriti ono što je
dobro, pomagati i darivati, svjesni toga da, kada izražavamo zah
valnost i poštovanje počinjemo primati obilje dobra.
Doživljavanje poštovanja i zahvalnosti nalik je na prelijeva
nje u višu razinu duhovnog buđenja. To donosi radost! To je uz
budljivo! Bismo li zapravo ikada mogli nečemu pridati veću sve
tost nego što je to nešto već posjeduje? Sve je već iovako u cije
losti sveto i blagoslovljeno! Mi, međutim, možemo uviđati i cije
niti Bogom prožetu sreću u svim ljudima i svim stvarima.
Kad izražavamo pohvale i zahvalnost nekome ili nečemu,
ne upućujemo li im blagoslov na najmoćniji mogući način? Nije li
to čudesan način na koji se priznaje njihovo božansko podrijetlo?
U određenome smislu, zahvaljujemo se na Božjem daru. Jeste li
o pohvalama i zahvalama ikada razmišljali kao o obliku molitve?
Ako niste, samo počnite hvaliti sve što postoji u vašem životu, pa
ćete vidjeti što će se događati! Kada se svjesno usredotočujemo
na sve što je u našem životu dobro, ujedinjujemo li um sa snagom
božanske kreativnosti, tako da možemo primati više oblike dob
rote koja postoji svugdje?
S druge strane, mogu li kritike, tužaljke ili natezanje sa ži
votom blokirati kreativnu energiju i odvojiti nas od mogućnosti
uživanja u obilju? Je li nezahvalnost siguran način »zatvaranja vra
ta« obilju plodova i napretku? Je li vam se kada dogodilo da u be
skraj bjesnite zbog nekog problema, a da se bol tada samo po
jačava? Što mislite, zašto dolazi do toga? Sve dok ne spoznamo
lekciju koju nam određena situacija nudi, hoćemo li i dalje po
jačavati vlastiti osjećaj odvojenosti od sreće? Je li nedostatak zah
valnosti jednostavno stvar ograničene vizije? Jesu li zahvalnost i
poštovanje tek još jedan način na koji je moguće uvesti raj na
zemlji? Jeste li već uvidjeli da pri podizanju djece pohvale služe
kao konstruktivna, a kritika kao destruktivna sila?
Nove mogućnosti ukazuju nam se na najnevjerojatnije
načine! Kako je samo fantastično zagledati se iza površinskih li
kova i otkriti blago unutarnje osobe ili iskustva. Na taj način iz
pohvala izvlačimo neusporedivo više koristi nego iz kritika!
*
5. ZAKON
Smijeh je najbolji lijek. — Norman Cousins
Naš osmijeh pot JESTE LI KADA obratili pozornost na to kako se osjećate dok se
vrđuje našu svijest i smijete? Mišići se opuštaju. Počinjete disati dublje i usporenije.
odlučnost da živimo U krvotoku se pojavljuje više kisika. Raspršuju se mračne misli,
u miru i radosti. Iz
vor istinskoga osmi
ili ih je barem manje! Izreka »Smijeh je najbolji lijek« doista je
jeha jest probuđeni utemeljena na stvarnosti. Endorfini su prirodni tjelesni anesteti
um. ci. Nedavno je utvrđeno da smijeh potiče lučenje endorfina. Sto
— Thich Nhat Hanh
ga, kada se smijemo, u određenome smislu sami sebi dajemo
injekciju analgetika!
Rezultati istraživanja objavljeni u jednom psihološkom
časopisu tvrde da se prilikom smiješenja osjećamo sretno zbog
više razloga. Jedan od njih naglašava da zatezanjem i opuštanjem
Raj je zaslužio onaj
mišića lica aktiviramo cijelu mrežu živaca koji šalju signale emo
koji nasmijava ljude
koji ga okružuju. cionalnim centrima u mozgu. Mrštenje uključuje centar za po-
— Kuran tištenost. Osmijeh uključuje centar za ushićenost. Osmijeh može
potaknuti osjećaje sreće i zbog temperature krvi u tijelu. Jeste li
kad čuli kako se kaže da je nekome »uzavrela krv«? Već nam i je
zik ukazuje na taj trag. Kada se mrštimo, neki se mišići zatežu i
skreću veću količinu krvi u naš mozak, koji se tako zagrijava. Os
mijeh zateže drugu skupinu mišića, smanjujući dotok krvi u mo
zak. To nije dovoljno da zasmeta funkcioniranju, ali je dovoljno
da mu snizi temperaturu!
Radost je najpouz Postoji priča o cvijetu koji je vrlo poznat u krugovima pos
daniji znak svijesti o većenima Zenu. Jednoga dana Buddha je pokazao cvijet svojem
božanskoj slušateljstvu. Bila je riječ o 1250 redovnica i redovnika. Još dos
nazočnosti.
ta dugo nije ništa govorio. Među slušateljima je vladala potpuna
— Teilhard
de Chardin
tišina. Činilo se da su se svi neizrecivo zamislili, nastojati pronik
nuti u značenje tog Buddhina poteza. A onda se Buddha odjed
nom nasmiješio. Nasmiješio se jer se netko od slušatelja nasmi
ješio njemu i cvijetu. Taj se redovnik zvao Mahakashyapa. Nas
miješio se jedini od sviju nazočnih, a Buddha se također nasmi
ješio i rekao: »Imam dar spoznaje i prenio sam ga Maha-
kashyapi«. 0 toj priči raspravljale su nebrojene generacije učeni
ka Zena i ljudi i dalje traže njezino pravo značenje. A ono je vr
lo jednostavno. Kada vam netko pokazuje cvijet, želi da ga vidi
te. Ako i nakon toga nastavite razmišljati, nećete vidjeti cvijet!
Čovjek koji nije razmišljao, koji je ostao ono što jest, uspio je du
boko spoznati cvijet i stoga se nasmiješio.
Naglasci ••
1. Na koje je načine moguće tražiti i pronaći produktivan život?
1. ZAKON
Poniznost, poput tame, otkriva nebesko svjetlo.
— Henry David Thoreau
Istinska poniznost ni Dakako, glavna je odlika Božje prirode sveobuhvatna, ne
je bijedan, puzav ograničena ljubav! U mjeri u kojoj dajemo i primamo ljubav,
duh koji samog sebe možemo li iskoristiti središnju progresivnu aktivnost duhovnog
prezire; to je gotovo života? Ljubav prema Bogu i ljubav prema čovjeku silno se podu
posve točna procje
piru i potpomažu! Nije li iskustvo voljenja jednako ugodno i ko
na o nama onakvima
kakvima nas vidi risno kao i iskustvo situacije u kojoj nas vole — možda čak i više?
Bog. Može li nam ponizna svijest pomoći da umanjimo prepre
— Tyron Edwards ke na putu koji nas vodi do »raja na zemlji«? Hoće li ljudi koji su
umanjili želje vlastitoga ega lakše i vjerojatnije davati nego pri
mati? Naš ego može nas navesti na pomisao da smo u središtu
— a ne tek jedna mala i privremena vanjska manifestacija — di-
vovskoga svijeta bića koje postoji u vječnoj i beskrajnoj stvarno
sti koju nazivamo Bogom. Ne bi li život tako bio dio Boga, a ne
obrnuto? Jeste li već čuli da se netko služi riječima »područje du
ha«? Postoji li uopće neko drugo područje? Nije li sve od duha?
Kako doživjeti i izraziti ponizniji pristup životu?
Iziđemo li van za vedre i mračne noći, te podignemo pog
led prema nebu, ugledat ćemo tisuće zvijezda. Je li vam kada pa
lo na pamet da mi na Zemlji i ne bismo znali za njih da nema sve
mirske tame? Bi li nebesko svjetlo u svakome od nas — naša
božanska svrha i potencijal — moglo biti još osvjetljenije na ne
preglednoj pozadini duše? Je li nevidljiva ljepota koja postoji u
svakome od nas potencijal zahvaljujući kojem smo istinski živi?
Jedna pjesma skupine The Band ide ovako: »Kada se pro
budiš, sjetit ćeš se svega«. Počinje li se čovječanstvo buditi? Ot
kriva li jutarnje svjetlo da smo djeca božanstva i da nam je dos
tupan raj na zemlji? Zašto? Nije li ocu najveći užitak kad život
dijeli s vlastitom djecom?
*
2. ZAKON
Koji je oblik zabave koristan?
*
3. ZAKON
Ako ne znaš što u životu želiš postići, vjerojatno nećeš postići
ništa osobito!
—
Sudbina nije pitanje ČINI SE da je nekim ljudima posve jasno što u životu ne žele, no
slučaja, nego izbora; koliko ih je pripravno oblikovati potrebne vizije, odraditi planira
sudbinu ne treba nje i uložiti trud kako bi postigli ono što žele? Kada bi nas netko
iščekivati, nego je
upitao kako se od točke A dolazi do točke B, vjerojatno bismo ga
treba ostvariti.
— William Jennings uputili na pravi smjer i objasnili mu gdje treba skrenuti, kako bi
Bryan došao na željeno odredište. I život možemo voditi na identičnim
načelima. Kada jednom utvrdimo što želimo, možemo se postavi
ti u položaj iz kojeg će biti moguće odrediti željene ciljeve i
potom poraditi na njihovu ostvarenju.
Voli naše načelo,
uredi naš temelj,
Kada postavimo ciljeve u okviru onoga što u životu želimo,
radi na našem cilju. dajemo li samima sebi priliku da razvijemo veći potencijal? Na
— Auguste Comte trenutak promislite o tome. Moramo li točno znati kamo idemo
kako bismo onamo i došli? Nužno ne! Kao instrumenti Stvorite
lja, nismo li uvijek u nazočnosti usmjeravanja punog ljubavi? Up
ravo nas takva vrsta svijesti potiče da radimo još malo više, da
radimo djelotvornije i osjećamo više smisla u onome što činimo i
kamo idemo. Bi li onda plan djelovanja s odredištem, zajedno s
Penji se visoko, penji otvorenim umom i sviješću, i uz potporu snažnog temelja molit
se daleko. ve, mogao poslužiti kao provediva formula kojom ćemo doći do
Cilj ti je nebo, odre
većih plodova? Jedan moj prijatelj svećenik, kada planira i posta
dište zvijezda.
— Natpis na vlja ciljeve, redovito dodaje: »To ili nešto još bolje, Bože moj!« A
Williams Collegeu, u takva volja otvara vrata prijemčivosti za bolje zamisli od onih ko
Williamstownu u je nam trenutačno nudi božanski izvor.
Massachusettsu
Život je prepun prijelaza i razvoja. Svaki korak na tom pu
tu ujedno je jedinstveno iskustvo i dio cjeline života. Nema
običnih trenutaka. Na primjer, trenutak u kojem živite baš sada
ukupnost je, a ne nešto što je odvojeno od vašeg cijelog života.
Nije dovoljno biti Vodite računa o staroj izreci: »Život je ono što vam se događa
marljiv i zauzet... pi
dok smišljate druge planove!« Svaki dio vašega dana jednako je
tanje je: Što tako
marljivo radimo? važan. 1 baš kao što se usklađujemo s pozitivnim odlikama dok
— Henry David nam je um koncentriran na točno određene misli, jednako tako
Thoreau možemo se uskladiti i sa željenim ciljevima koji vode do stalnog
napredovanja.
Donijeti odluku o tome što želimo postići može nalikovati
na stavljanje zvala u konjska usta. One su vjerojatno najmanji dio
konjske opreme, a ipak su najvažnije. Zahvaljujući njima nadzire-
mo i usmjeravamo kretanje konja. Blagim potezanjem možemo
navesti konja da se kreće u kojem god smjeru poželimo. Bez tak
vog usmjeravanja, konj bi mogao odšetati na livadu i pasti travu!
Bez vizije ili cilja koji nas nadahnjuje i poziva na više oblike iz
ražavanja, možda nećemo ostvariti koristan i napredan život ka
kav priželjkujemo!
*
4. ZAKON
Molitvom se postiže više nego što ovaj svijet uopće sanja.
— lord Alfred Tennyson
*
5. ZAKON
Sve i svi oko tebe tvoji su učitelji. — Ken Keyes
Istinom me svojom KAKO BI bilo učiti s najvećim učiteljem na svijetu? Onim koji bi
vodi i pouči me, jer nas mogao naučiti ono što nam je u ovom trenutku najpotrebni
ti si Bog, moj
je? Svatko može biti učenik najboljeg učitelja, i to neusporedivo
Spasitelj.
— Psalmi 25:5
lakše nego što mislimo! Kako? Pogledajte malo oko sebe. Naši su
učitelji posvuda! Pogledajte ljude na koje nailazite u životu —
članove obitelji, prijatelje, kolege na poslu, suradnike, neznance,
čak i same sebe! Život je postavljen tako da nam donosi situaci
je i iskustva koji na najbolji način potpomažu naš razvoj. Kako
dolazi do toga?
Razumno je učiti od Jedna je mogućnost to što se vrlo često događa da ono što
onih koji mogu vidimo u drugima može biti odraz nečega što je u nama. Možda
poučavati.
odlika kojoj se najviše divimo u nekom drugom može biti odlika
— Sofoklo
koju imamo i sami, samo je ne prepoznajemo. Je li moguće i da
ono što nam je najmrskije kod nekog drugog odražava neku crtu
u nama samima koje nismo svjesni? Može li to osobito vrijediti
kada doživljavamo snažne osjećaje, bilo pozitivne, bilo negativne,
u vezi s drugom osobom?
Možemo li doznati nešto o energiji kojom zračimo na te
melju načina na koji ljudi reagiraju na nas? Možemo li nešto više
Stupi u svjetlo stvari, o sebi doznati promatranjem karakteristika ljudi s kojima dolazi
neka ti Priroda bude mo u doticaj i s kojima se družimo? Kakve su njihove vrijednos
učiteljem.
ti? Žive li časno i pošteno? Jesu li pošteni, odani, pouzdani? Što
— William
Wordsworth nam o nama samima govori način na koji uvodimo prioritete u ko
rištenje vremena? Što možemo zaključiti na temelju aktivnosti ko
jima se bavimo? Kako provodimo slobodno vrijeme? Kako ulaže
mo i trošimo novac? Kakve nam misli najčešće ispunjavaju um?
Negativne? Pozitivne? Molitve? Progresivne misli? Postavljanje
ciljeva? Kakvi su naši najčešći osjećaji? Radost? Ljubav? Smijeh?
Suosjećanje? Gorljivost? Želja za služenjem?
Učenje nikada ne Koji bi bio smisao čovjekova života na zemlji kada nam ne
smatrajte obvezom, bi nudio dovoljno prilika za učenje, razvoj, širenje potencijala i
nego divnom prili plodonosne aktivnosti? Kako ideali ljubavi prema Bogu i služenja
kom da spoznate os
čovječanstvu u našem životu mogu pronaći puninu izraza? Kako
lobađajući utjecaj
ljepote u području steći dragocjene pouke o višem razvoju od sviju i svega oko nas?
duha za vlastitu Prema duhovnoj znanosti, mentalni je stav temelj svega što nam
osobnu radost i ko se događa u životu. Misli su poput rijeka koje teku iz jezera du
rist zajednice kojoj
ha. Kako te struje životne energije usmjeriti u korisne svrhe?
pripada vaš kasniji
rad. U knjizi Razvoj religije kao znanosti Franklin Loehr izno
— Albert Einstein si zabavnu, ali i vrlo poučnu priču. Prije predavanja o novoj knji
zi, dr. Loehr je večerao s jednim drugim svećenikom i njegovom
suprugom, kada je u sobu uletjela njihova mlađa kći. Posve ju je
obuzela uzbudljiva nova spoznaja: »Mama, četiri plus četiri je
osam! Jesi li to znala?«
»Jesam«, odgovorila je majka. »Ali odakle ti znaš?«
»Rekla nam je učiteljica!« odgovorilo je dijete.
Naglasci ••
1. ZAKON
Smisao i hvala povećavaju produktivnost.
Nije važno što radiš. WOODROW WILSON rekao je: »Ovdje nisi tek da bi živio. Ovdje si
Važno je da to radiš da bi svijetu omogućio da živi u obilju, s većom vizijom, boljim
na najbolji mogući duhom nade i uspjeha. Ovdje si da obogaćuješ svijet, a ako za
način. Ako meteš
boraviš obaviti zadaću, osiromašuješ sebe«. Kada omogućite da
ulicu, postani najbo
ljim čistačem ulice u te riječi potpuno dopru do vaše svijesti, možda ćete se upitati:
povijesti. Radi po Kako svojom nazočnošću obogatiti svijet? Kako moji napori svi
nosno i dosto jetu mogu omogućiti da živi u većem obilju, ili uz veću viziju ili uz
janstveno, pa ćeš ta bolji duh nade i uspjeha?
ko raditi i ve
Koristi na planu našeg dubljeg razumijevanja sebe i naše
ličanstveno!
— Martin Luther svrhe u kozmosu mogu biti nesagledive. Kada barem nakratko
King, Jr. spoznamo ono što je, kako nam se čini, smisao našeg postojanja,
kako ćemo postati produktivniji u poslu koji smo odabrali? Bi li
točno određeni cilj i stav hvale mogao pridonijeti povećanoj pro
duktivnosti, kako za nas, tako i za druge?
Kada spoznamo da su sva ljudska bića slična u želji za
srećom i plodonosnim izražavanjem, moguće je da ćemo osjetiti
suosjećanje, bliskost i želju za pružanjem pomoći. Korisno suos
jećanje nije tek jedna od vrsta emocionalnih reakcija; riječ je o
čvrstoj predanosti koja se temelji na razumu. Svrhovito pomaga
nje, koje motivira suosjećanje obogaćeno iskrenim pohvalama, u
krajnosti može donijeti vrlo pozitivne rezultate. Kako?
Pada li vam na pamet osoba koja ne bi povoljno reagirala
na iskrene pohvale? Kako se osjećate kad se netko pohvalno iz-
Pohvale utiru put ražava o tome što radite? Izdiže li se želja duboko iz vas, potičući
prijateljstvu. vas na to da dajete više od sebe, da djelujete djelotvornije, kako
— Danska izreka
biste postigli još više? Zašto dolazi do takvih reakcija? Tako se
mogu pojaviti nove zamisli, pojmovi i stavovi o tome kako bolje i
lakše povećati produktivnost. Sastoji li se put koji nas vodi do
većeg zadovoljstva od ovladavnja zadaćom koja je pred nama?
Ljudi stječu novu energiju kada u poslu raspolažu smislenom vi
zijom. Često se odriču sna, hrane i ugode, samo da unaprijede
projekt kojem posvećuju ljubav.
Čini se da je svatko tko se posvećuje određenoj svrsi u
ovoj ili onoj mjeri nekako svet. Je li to čudo stvaranja? Bi li nam
energija tog čuda mogla omogućiti da nadiđemo okolnosti? Sve
vrste okolnosti mogu poslužiti kao dobro ishodište za Boga! Je li
moguće da svrha i pohvale povećavaju produktivnost i omogućuju
nam da djelujemo u većem skladu s Božjim namjerama?
Za ostvarivanje napretka moramo utvrditi smjernice. Cilje
vi i vrijednosni sustavi također su nužni sastojci. Sustav vrijedno
sti važan je za određivanje stanja: popravlja li se situacija ili ne.
U protivnom, kretanje prema gore koje čini čovjekovu svrhu može
postati nasumično, pretvoriti se u besmisleno kretanje. U toj fa
zi duhovni napredak često se udružuje s drugim oblicima napre
dovanja i pridonosi krajnjem smislu i usmjerenju. Kako se u to
uklapaju pohvale?
Pomnim promatranjem kreativna i uspješna osoba može
učiti od drugih. Koji nam putokazi pomažu da pratimo nastojanja
i posljedice nečijeg djelovanja? Kako učiti iz tuđih pogrešaka i ne
ponavljati ih? Kako uočavati tko je sretan i zašto je sretan? Inte
ligentno slušanje ključ je uspjeha jer nam pomaže da u drugima
opažamo mudrost ili laži i da te dvije pojave počnemo razlikova
ti.
Stvaranje nije završi Put svrhovitog djelovanja donosi svostruke koristi: dar ko
lo u osvit ovog pla ji nudite svijetu dar je koji se vraća kako bi živio u vašem srcu.
neta, nego se nastav Moguće je da nam sreću donosi već i sama nakana da svoje dje
lja, a pred nama je
lovanje ispunimo svjetlom ljubavi, hvale i smisla. Obdareni smo
velik posao kako bis
mo stvorili još bolji srećom pozitivnih reakcija koje izaziva naše djelovanje. Posre
svijet. dstvom svih korisnih karijera pronalazimo put otkrivanja i iz
— George Cable ražavanja Boga. Vrsta djelovanja nije toliko važna koliko je važna
Price
naša želja da činimo dobro. U krajnjem slučaju, jesmo li svi mi
na ovaj planet došli kako bismo naučili lekcije kojima nas on
može naučiti i kako bismo ga blagoslovili razmjenom i dijelje
njem? Je li zvuk bubnja koji osjećamo u srcu naša veza sa svrhom
postojanja naše duše?
2. ZAKON
Cijena veličine zove se odgovornost. — Winston Churchill
Moramo prihvatiti KAO ŠTO nam pokazuju riječi Winstona Churchilla, uspon do vi
posljedice svakog sina, kao i vrijeme koje ondje provodimo, nerijetko zahtijeva pri
djela, svake riječi i hvaćanje raznoraznih odgovornosti i ispunjavanje dužnosti na
misli, tijekom cijelog
marljiv i stručan način. Osim toga, njegove se riječi mogu odno
života.
— Elisabeth siti ne samo na buduću veličinu, nego se mogu primijeniti i na
Kubler-Ross ono što možemo ostvariti u svakodnevnom životu. Sitnice mogu
značiti mnogo na putovanju do većih postignuća.
Na primjer, ako netko ne djeluje na pozitivan način, u ok
viru odlika brižnosti, obzirnosti i odgovornosti, kako kod kuće,
tako i među prijateljima, može li takav stav djelovati na ključne
osobne i profesionalne odnose u kasnijim fazama života? Učenik
koji ne piše zadaće možda neće razviti razinu znanja i sposobno
sti potrebnih za uspjehe u odrasloj dobi. Knjigovođa koji u poslu
nije savjestan može negativno djelovati na ukupan uspjeh svoje
tvrtke.
*
3. ZAKON
Lijepe riječi vrijede mnogo a stoje malo. — George Herbert
Riječi kazane u pra SADRŽE li naše riječi veću energiju od onoga što uopće možemo
vo vrijeme zlatne su zamisliti? Je li moguće da svoj svijet doslovce oblikujemo ri
jabuke u srebrnim
ječima, budući da riječi sadrže neizrecivu kreativnu moć? Daju li
posudama.
— Izreke 25:11 naše riječi često oblik sadašnjim i budućim iskustvima? Emerson
je jednom rekao: »To što jesi govori toliko glasno da ne čujem što
želiš reći!« Kada učestalo ponavljamo negativne riječi, osjetit
ćemo posljedice po zdravlje, djelotvornost, sreću, kao i sve aspe
kte svojega života. Pozitivne i konstruktivne riječi mogu nam do
nijeti blagoslov i obogatiti naš život. Jeste li kada zastali i promis
lili o tome da vika u snijegom prekrivenom planinskom području
može izazvati lavinu? To je prava moć!
Ali budite izvršitelji U jednome danu vjerojatno izgovorimo dovoljno riječi za
riječi, a ne samo
rukopis od pedeset i više kartica! Usto i čitamo nebrojeno mnošt
slušatelji koji zavara
vaju sami sebe.
vo riječi i mislimo mnogo toga što ne izražavamo verbalno. Sve
— Jakovljeva te riječi sadrže ovakve ili onakve pojmove. Kako se osjećamo ka
poslanica 1:22 da čujemo da netko kaže »Mučno mi je«, »Ne mogu« ili »Ne mo
gu podnijeti...«? Kako se osjećamo kada čujemo da netko kaže
»To mogu!« ili »Osjećam se sjajno!« ili »Uistinu volim...«? I uisti
nu: »Lijepe riječi vrijede mnogo a stoje malo«, i to s mnoštva raz
ličitih gledišta. Kakvim se riječima obilno služimo u razgovorima?
Možemo li odlučiti da ćemo sada, od ovog trenutka, s
ovog mjesta, učiniti sve da bi »moje ti riječi omiljele i razmišlja
nje srca moga pred licem tvojim, Jahve« (Psalmi 19:15)? Što to
znači? Bi li jedno od značenja mogao biti i savjet da uvijek bud
no pazimo na riječi koje izgovaramo, da ih osluškujemo? Štoviše,
kada bismo jedan dan morali istinski slušati sve što izgovaramo,
bismo li uložili više truda u ovladavanje vlastitim mislima prije
nego što bismo ih uobličili u riječi? Bismo li postali svjesniji to
na i intonacije riječi koje izgovaramo?
Stara izreka o »pripremi crpke« može nam poslužiti kao
prikladna usporedba. Neka žena pričala je kako je posjetila pra-
tetu koja je živjela na selu. Budući da kuća nije bila priključena
na vodovod, do vode se dolazilo s pomoću staromodne crpke.
Kuhinja je imala nešto što je nalikovalo na uobičajeni sudoper, no
umjesto slavina, imala je malenu crpku. Uz nju se uvijek nalazila
Prvo nauči značenje
i kanta s vodom. Uz kantu je ležala i velika kutlača. Da bi se
toga što govoriš, a
zatim govori. došlo do vode, trebalo je upotrijebiti vodu. Bilo je nužno »prip
— Epiktet remiti« crpku, da bi počela funkcionirati.
Riječi žive duže ne Kada se služimo onim čime raspolažemo kako bismo pri
go djela. mili nešto više, služimo se duhovnim načelom života. Priprema
— Pindar
nje naše verbalne crpke može biti dvojako; postoje unutarnji i va
njski zahtjevi. Kada razmišljamo u okvirima onoga što želimo
postići, misli možemo ispuniti radošću i obiljem i dopustiti da ta
energija protječe kroz naše riječi. Kakve mentalne i emocionalne
reakcije priželjkujemo od života? Koje mentalne i emocionalne
energije odašiljemo svojim riječima? Svoj život možemo »pripre
miti« korištenjem sadašnjih talenata i sposobnosti, osobito izgo
vorene riječi.
Manifestacije nisu magične. Riječ je o suradnji s prirodnim
načelima i životima u cilju prevođenja energije s jedne razine
stvarnosti na drugu. Na primjer, govornik u glavi ima određenu
mentalnu sliku. Gorljivim obraćanjem publici možda će raspaliti
njihove emocije tako da reagiraju na njegove zamisli. Ako je na
umio govoriti o slobodi inicijative, tada će svoju mentalnu ener
giju prevesti u emocionalnu energiju usmjerenu prema slobodi
inicijative.
*
4. ZAKON
Problem se ne može rješavati s razine na kojoj se nalazi.
— Emmet Fox
Nema tog osobnog EMET FOX, publicist iz dvadesetog stoljeća, napisao je da se pro
problema koji se ne blemi mogu rješavati isključivo »uzdizanjem svijesti iznad razine
može riješiti smire
na kojoj ste se susreli s problemom«. Često se događa da su us
nim, ustrajnim i d u
hovnim pristupom,
pješni rješavači problema osobe koje stvaraju nov kontekst iz ko
te primjerenim mud jeg se promatraju problem ili situacija. U pojedinim slučajevima
rim djelovanjem. to se postiže usmjeravanjem žarišta pozornosti podalje od poje
— Emmet Fox dinosti problema koje samo odvlače pozornost. Iz te objektivne
perspektive situaciju možemo razmotriti u novom ili drukčijem
svjetlu. A potom, nakon što istražimo sve dostupne informacije i
niz različitih mogućnosti, možemo odabrati najbolji smjer djelo
vanja.
Polaganje prvog atlantskog kabela bilo je veliko postig
nuće zbog nebrojenih poteškoća koje je donio podvodni rad. Pos
lije su takvi pothvati postali uobičajena pojava. Nakon toga poja
vila se mogućnost prenošenja radiosignala na suprotnu stranu
oceana! I ponovno su se pojavili naoko nepremostivi problemi.
Uoči priliku. No, čovjek je nadvladao i te probleme. U svakom od tih slučaje
— Propovjednik 4:20 va, tehničari, inženjeri i ostali radnici morali su se uzdići na višu
razinu shvaćanja i inteligencije kako bi ostvarili željene ciljeve. Ti
su poduzetni ljudi primijenili staru izreku: »Što god vidiš kao po
teškoću, upotrijebi kako bi izvukao maksimalnu korist«. I da
ponovimo, »Problem se ne može rješavati s razine na kojoj se na
lazi«.
Evo, stojim na vrati POJMOVI O tome da mi ljudi stvaramo vlastitu stvarnost i da smo
ma i kucam. Ako tko odgovorni za vlastita iskustva vrlo su moćni i dalekosežni. Gdje
čuje moj glas i otvori je taj »raj na zemlji« koji toliki žele doživjeti? Sto je taj »raj na
vrata, ući ću k nje
zemlji« i koji nas stavovi i nastojanja vode prema doživljavanju
mu i večerati s njim
i on sa mnom. »raja na zemlji« kao načina života? Je li jedna od glavnih lekcija
— Otkrivenje 3:20 koje možemo naučiti za boravka na zemlji istina koja kaže da iz
gradnja našeg raja ovisi isključivo o nama?
Otvara li gorljiva želja za traženjem novih informacija i po
boljšavanjem starijih pojmova i navika nove i lakše puteve prema
raju na zemlji? Bi li duhovna istraživanja temeljnih nevidljivih
stvarnosti poput ljubavi, svrhovitosti, smisla, kreativnosti, inte
lekta, zahvalnosti, molitve, poniznosti, hvale, suosjećanja, inven
tivnosti, istinoljubivosti, štovanja i davanja mogla koristiti znanju
i razvoju? Mogu li molitva, štovanje i služenje drugima svakome
od nas pripomoći da otkrijemo još više od raja na zemlji? Je li
naša želja da budemo korisno kreativni jedan od načina na koje
Udaljenost od neba izražavamo štovanje i zahvalnost za sve dobro u životu? Nudi li
do zemlje nije toliko čista i neograničena ljubav prema svim ljudima snažnu i plo
u visini koliko
donosnu temeljnu energiju za poticanje raja na zemlji?
u stavu.
— E. C. McKenzie
Naglasci • •
1. Kako nam neograničena ljubav omogućuje da dosegnemo
više razine svijesti i djelotvornosti?
2. Kako biste opisali ovaj navod iz Biblije: »Prepoznat ćete ih
po njihovim rodovima« (Matej 7:16)? Što vam govori?
3. Kako svakodnevno preuzimanje odgovornosti za sitnice često
dovodi i do istodobnog postizanja većih životnih uspjeha?
4. Odgovornost ukazuje i na jedinstveno autorstvo. Priznajemo
odgovornost za svoje misli, riječi i djela. Kako to djeluje na
razvoj našeg karaktera?
5. Kako izgovaranje pozitivnih riječi obogaćuje naš život
srećom?
6. Kako izgovaranje negativnih riječi može stvarati probleme i
pred nas postavljati životne izazove?
7. Što bi se dogodilo kada bismo svaki dan započeli idejom, ri
ječju ili molitvom koja je pozitivna, koja uzdiže i potiče?
8. Zašto je važno uzdignuti svijest iznad razine na kojoj doživ
ljavamo određeni problem? Kako to postići?
9. Pomaže li gledanje na probleme kao na izazove rješavanju ni
za raznoraznih situacija?
10. Što mislite o tome da smo možda odgovorni za više vlastitih
iskustava nego što uviđamo? Jeste li voljni to istražiti još ma
lo dublje?
11. Kako biste opisali »raj na zemlji«?
1. ZAKON
Kad neograničeno dajemo, neograničeno i primamo.
— Anonimna
Kako mogu biti ko STVORITELJEVO obilje univerzalno je načelo koje se često pog
ristan, kako bih mo rešno tumači. Jedan od opisa tog načela glasi: »Blagostanje je
gao služiti? U meni
svijest o Bogu kao o obilnome, sveprisutnome izvoru, izvoru ko
je nešto... što bi to
moglo biti?
ji ne presušuje nikome tko je spreman otvoriti mu se«. Nekima
— Vincent van Gogh »obilje« i »blagostanje« mogu značiti raspolaganje materijalnim
dobrima i težnju stjecanju još većeg materijalnog bogatstva. No
čini li istinsko obilje spoznaja da su naš život, naše biće, naša
vječnost i naš svijet ispunjeni beskonačnim prilikama za obilje?
Bi li takva perspektiva mogla odražavati drukčiji način gledanja
na sveprisutnost dobra?
Pričica o ribama na prelijep način predočava značenje tak
vog stava.
Nauči nas, o dobri »Oprostite«, obrati se jedna morska riba drugoj, »stariji
Bože, da Ti služi ste i iskusniji od mene, pa ćete mi vjerojatno moći pomoći. Reci
mo... da dajemo i te mi, molim: gdje da pronađem to što nazivaju morem? Tražim
ne pitamo za cijenu.
posvuda, ali uzalud«.
— Sv. Ignacije Lojola
»More je«, odgovori starija riba, »to u čemu upravo pliva
te.«
»Oh, ovo? Ali to je tek voda. Ja tražim more«, reče mlada
riba, očito razočarana.
Koliko god ta mala riba plivala, nikad joj neće ponestati
mora! I mi smo, poput nje, već uronjeni u more krajnjeg univer-
Primamo upravo ka zalnog obilja. Nema potrebe i dalje ga tražiti. To nije nešto što je
da dajemo.
dostupno samo rijetkima i odabranima. Božje je obilje prisutno
— Sv. Franjo Asiški
svugdje i samo čeka da se s njime uskladimo. Možda moramo ot
voriti duhovne oči i samo ugledati ono što je pred nama! Razne
stvari dolaze i nestaju, no duhovni pojam obilja traje i ne nesta
je.
Želimo li u životu pokazati blagostanje i obilje, hoćemo li
početi od zahvale za sve dokaze o mentalnim, fizičkim i emocio
nalnim poboljšanjima, kao i o financijskome napretku? Hoćemo li
hvaliti i slaviti ljude i odnose koji čine naš život? Hoćemo li hva
liti i slaviti nebrojene prilike koje nam odabrani posao nudi kako
bismo služili drugima?
Tko škrto sije, škrto će i žeti; tko obilato sije, obilato će i žeti!
— Korinćanima II. 9:6
*
2. ZAKON
Istina će vas osloboditi. — Ivan 8:32
Vidio sam istinu. Nisam je izmislio u umu. Vidio sam je, VIDIO, a
njezina živa slika zauvijek mi je ispunila dušu.
— Fjodor M. Dostojevski
*
3. ZAKON
Je li napredak, zahvaljujući nadmetanju u služenju, temeljna ne
vidljiva stvarnost?
Nećeš žudjeti i OVAJ NAVOD pred nas postavlja dva temeljna pitanja. Kao prvo, je
nećeš čeznuti, no li napredak temeljna nevidljiva stvarnost? Kao drugo, je li napre
tradicija odobrava
dak, zahvaljujući nadmetanju u služenju, temeljna nevidljiva stva
sve oblike
nadmetanja. rnost?
— Arthur Hugh U knjizi Stanje čovječanstva Julian J. Simon kaže: »Našoj
Clough je vrsti danas bolje praktički u svim mjerljivim materijalnim aspe
ktima. I više je nego ikad razloga na temelju kojih možemo vjero
vati da će se ti progresivni trendovi nastaviti i nakon 2000. godi
ne, u beskonačnost«. Mnogo je više ljudi uhranjeno, bolje odje
veno, ima bolji smještaj i školovanje nego u bilo kojem drugom
povijesnom razdoblju. Količina slobodnog vremena uvećava se
zajedno s porastom plaća, što donosi nebrojene prednosti u kva
liteti života. U većem dijelu svijeta, ljudi uživaju u duljem, zdra
vijem i plodonosnijem životu. Doživljavaju velik napredak u život
nome standardu, čemu pripomažu i sve veće političke i gospoda
rske slobode. Broj izdanih poticajnih knjiga u velikom je porastu.
Dokaze o napretku viđamo na svakom koraku. Kako i zašto? Je li
riječ o tome da nekakav »nevidljivi motivator« navodi ljude na to
da rade na većem izražavanju dobra u svim životnim aspektima?
Kažu da to ne Naš napredak na ovome planetu prepun je, kako se čini,
možeš, no sjeti se da inovacija i događa se u vrhunski odabranom trenutku, tako ras-
to uvijek ne
pršujući svaku pomisao na slijepu sreću. Iznimno kompleksno
funkcionira.
— Casey Stengel podrijetlo života, iznenadna pojava višestaničnih organizama, i to
u velikome broju, tijekom Kambrija, te širenje sisavaca nakon iz
nenadnog nestanka dinosaura prije šezdeset pet milijuna godina,
sve to ukazuje na čudesnu kreativnost i povezanost.
Je li moguće da božanska sila, zbog nama neznanih razlo
ga, napredak i nadmetanje koristi kao metode kojima nam po
maže da budemo kreativniji? Kako nadmetanjem dolazi do po
boljšanja? Je li nadmetanje jedan od Božjih zakona jer se zahva
ljujući njemu povećavaju djelotvornost i domišljatost? Božji zakon
evolucije znači napredak. Ako nema slobodnog nadmetanja među
zamislima, čak i među vjerskim idejama, stare i čvrsto ukorijenje
ne teorije možda se nikada neće poboljšati. Moguće je da će se
održati i još dugo nakon što prođe rok u kojem su korisne.
Može li kemijska veza suradnje i kreativnosti postojati i
kada ne surađujemo na temelju poštovanja? Bi li se to moglo naz
vati »napredovanjem zahvaljujući nadmetanju u služenju«? Kako u
nadmetanju vidjeti vrijednu priliku za napredovanje? Koje su pre
dnosti učenja i poučavanja slobodnog nadmetanja kao načina na
koji se obogaćuju siromašni i poučavaju etička načela?
Božja mudrost nadilazi granice čovjekova uma. Iz duhovne
perspektive, na koji način slobodno nadmetanje raznolikih duhov
nih ideja ubrzava napredak na području religije, zamisli i opće
čovjekove dobrobiti? Koje je napredne talente moguće razvijati
zahvaljujući nadmetanju u služenju? Koji su još korisni primjeri
nadmetanja u služenju? Je li napredak, zahvaljujući nadmetanju u
služenju, granica ili područje koje nudi raspon za istraživanje i
razvoj? Budući da je stalna kreativnost, kako se čini, sve više ka
rakter našeg svijeta, je li napredak temeljna nevidljiva stvarnost?
Kad vas nadahnjuje neki uzvišeni cilj, izniman projekt, sve vaše
misli oslobađaju se okova. Vaš um nadilazi ograničenja, vaša se
svijest širi u svim mogućim smjerovima i tako ulazite u nov, velik,
veličanstven svijet. Uspavane sile, sposobnosti i darovi odjednom
oživljuju i tako uviđate da ste daleko veća i bolja osoba nego što
ste ikada i sanjali.
— Patanjali
4. ZAKON
Navika je najbolji mogući sluga, ali i najgori mogući gospodar
— J. Jelinek
Odaberi najkorisniji
oblik života, pa će
JESTE LI kada upoznali osobu koja nema baš nikakvu naviku? Vri
zahvaljujući navici jeme i način na koji svatko od nas ujutro ustaje, način na koji
biti i najugodniji. vježbamo, kako se brinemo za higijenu, način na koji radimo i na
— Francis Bacon večer spavamo — sve su to navike. Navika je stečeni obrazac po
našanja koji se s vremenom toliko automatizirao da ga je počes
to vrlo teško promijeniti ili eliminirati.
Svi uživaju biti u društvu osobe koja je razvila naviku lju
baznosti i lijepog ophođenja. Uljudne navike poput pozdravljanja,
korištenja riječi »molim«, »hvala«, »nema na čemu« i »ispričavam
se« promiču sklad u našoj svakodnevnoj komunikaciji s drugima.
Njegujte samo navi
ke za koje biste že Neke od dosljedno korištenih navika čovjeku omogućuju
ljeli da vam služe. da razvije dar ili vještinu u specijaliziranim područjima, poput
— Ra sporta, glazbe, likovne umjetnosti ili književnosti. Vožnja bicik
lom postaje navikom kada se čovjek toliko navikne na nju da više
bez prestanka ne mora razmišljati o »okretanju pedala« ili »rav
noteži«. Sviranje glazbenog instrumenta također može prerasti u
naviku kada, nakon godina i godina marljivog vježbanja, čovjek
neku skladbu zna toliko dobro da više ne treba ni note. Navika
obavljanja određenih stvari na posve određen način neki put
jamči i uspješno dovršenje posla.
*
5. ZAKON
Da bi otkrio nova mora, čovjek treba biti dovoljno hrabar da iz
vida izgubi obalu.
— Anonimna
Naglasci • •
9. Zašto je neki put važno »iz vida izgubiti obalu« kako bismo se
upustili u novu pustolovinu?
10. Na koje se izvore možemo osloniti kako bismo stekli više hra
brosti za novu aktivnost?
— iz uvoda, Dhammapada
*
Osamnaesti tjedan
1. ZAKON
Školovanju nema kraja.
Do znanja se ne do JESTE LI čuli izraz »Život služi učenju«? Ali što točno treba naučiti?
lazi slučajno, potreb
Na raspolaganju je tako mnogo svega da istraživati možemo u
no ga je gorljivo
tražiti i na njega nebrojenim kategorijama! Što više učimo, više možemo. A što
marljivo paziti. više možemo činiti, to možemo više učiti! U ranim životnim faza
— Abigail Adams ma učili smo tjelesnu koordinaciju: kako hodati, pričati, jesti i os
tvarivati interakcije s okolinom. Kada smo krenuli u školu, učili
smo čitati, pisati, računati, učili povijest, prirodne znanosti, zem
ljopis, možda i glazbu, likovnu umjetnost, sportove. Iskustvo
učenja možda se nastavilo i na fakultetu. Kada smo stupili u svi
jet odraslih, jesmo li nastavili učiti?
Jedan od najvećih genija našeg doba, Albert Einstein, jed
nom je prilikom rekao: »Dan bez učenja uludo je utrošen dan. To
liko toga treba naučiti, a vremena za to tako je malo«. Toga se
pridržavao marljivo učeći sve do smrti. Kao korisno nadahnuće
mogu nam poslužiti brojni drugi primjeri velikih ljudi koji su cije
li život učili.
Kozmički zakon kreativnosti i dalje nas tjera naprijed.
Što zna čovjeku je, u Često pronalazimo nova područja učenja i izražavanja. Možda
mladosti, gotovo ne nam se čini da smo »poznato« nekako iscrpili znanjem i uživanjem
važno; dovoljno u njemu; potom se usmjeravamo na istraživanje »nepoznatoga« i
znaju oni koji znaju
tražimo nova područja otkrića.
kako učiti.
— Henry Brooks Izrazi »poznato« i »nepoznato« mogu biti vrlo relativni.
Adams Međutim, i jedan i drugi karike su u lancu životnog napretka.
Učenje je tek po Ono što je nepoznato dječaku možda će biti poznato muškarcu u
moćnik, dodatak kojeg će izrasti. Ono što je prosječnome čovjeku prije nekoliko
našem »ja«.
stoljeća bilo nepoznato, današnjem prosječnom građaninu možda
— William
Shakespeare je obična, svakodnevna činjenica. U stanju smo sve više spozna-
vati i znati jer nam se na svakome koraku širenja znanja ukazuju
mnoštva novih misterija. Školovanju i učenju jednostavno nema
kraja. I pritom nema iznimaka!
Učenje je doživotna aktivnost nemjerljive važnosti. Jedna
Čitaj, označuj, uči i
priča govori o čovjeku koji se nakon mature zaposlio i više nikad
u sebi raščlanjuj i
spoznaj.
nije ništa pročitao. U slobodno vrijeme gledao je televiziju, filmo
— Molitvenik ve i sport, ali se nije nimalo trudio da proširi mentalne obzore. U
dobi od četrdeset godina bio je jednako upućen i educiran kao u
dobi od osamnaest godina. To je izvrstan primjer uludo utroše
nog života! Može li uludo utrošen život biti uspješan život? Kako
nastavak učenja poboljšava smjer kojim se kreće naš život? Kako
prikupljamo znanje potrebno za plodonosan i koristan život? Je li
jedan od načina i učenje zahvaljujući otvorenome umu uz impli
citnu svijest o tome da se tako možemo bolje uskladiti s proto
kom beskonačne mudrosti?
*
2. ZAKON
Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim životnim pod
ručjima.
Svaki čin i svaka misao ima posljedice koje i same imaju svoje
posljedice; život je najsloženija moguća mreža međusobno pove
zanih elemenata.
— Bhagavadgita
*
3. ZAKON
Opraštanje uzdiže onoga tko oprašta.
Dio sam svega na -ŠTO SMO U životu naučili iz osobnih iskustava? Što smo naučili na
što sam naišao; pa temelju promatranja drugih? Kako te spoznaje izvučene iz iskus
ipak, svo je iskustvo
tva utječu na naše trenutačne odluke? Kako iskustvo »pokušaja i
luk kroz koji provi
ruje neistraženi
pogrešaka« potpomaže naš osobni razvoj? Širi li se i poboljšava
svijet. naša opća slika o životu upravo stoga što se razvijamo na teme
— lord Alfred lju iskustava i stečenih spoznaja? Ako je tako, moguće je da ćemo
Tennyson biti na velikom dobitku, i to na više područja! Koju je ulogu u
našim iskustvima igrala etika? Je li zahvaljujući našim iskustvima
moguće uočiti i tragove duhovnog razvoja? Jesu li se naša moral
na mjerila poboljšala i uzdignula zbog onoga što smo stekli kroz
raznorazna iskustva? Jača li naša kreativnost zbog toga što je
»glas iskustva« služio kao djelotvoran vodič u smjeru plodonosnih
uspjeha?
Moramo dobro pazi U jednoj fazi razvoja možda ćemo imati osjećaj da nas od
ti da iz svakog iskus ređene situacije zbunjuju. Možda ćemo se ponašati poput malih
tva izvučemo samo bijelih miševa u laboratorijskome labirintu koji samo trče uokolo,
mudrost koju
sudaraju se sa zidovima i traže izlaz. Međutim, ako se odozgo
donosi.
— Mark Twain zagledamo u taj labirint, kao što to čine znanstvenici, vrlo brzo
uočit ćemo izlaz i put do njega. Kada smo otvoreni prema razvi
janju veće svijesti, trčanje uokolo i sudaranje sa zidovima mogu
poslužiti kao izvrsna prilika za suočavanje s pogreškama i učenje
na temelju iskustva. Na primjer, ako je netko voljan poslušati tuđe
stavove i priznati da postoje i drukčiji pristupi određenom pita
nju, tada će doživjeti porast mudrosti. Rezervoar iskustava i zna
nja kod takvih će se osoba širiti.
Možemo li u svojim životnim iskustvima gledati kanale ko
ji provode dobro? Što god se događalo, postoji i potencijal za ko
ristan ishod iskustva. Ljudi danas budno paze na nova otkrića du
hovnih i prirodnih pojava, te na način na koji se ona odnose na
njihov unutarnji život, njihove obitelji i društvo. Bi li ta svijest di
jelom mogla biti posljedica promatranja onoga što se događa oko
Životni zakon ne
njih i učenja na temelju iskustva?
sastoji se od logike; Svatko od nas može svjesno odlučiti da će se prilagoditi
sastoji se — ne samo radi očuvanja ravnoteže, nego i radi pretvaranja
od iskustva.
nečega što izgleda kao »prepreka« u »odskočnu dasku«. Koji je
— Oliver Wendell
Holmes
najvažniji aspekt tog postupka? Bi li to mogla biti moć odabira?
Iskustvo je univerzal Možemo svjesno odlučiti učiti na temelju iskustva ili se možemo
na majka svih ne obazirati na prilike koje su pred nama i ne učiti iz iskustava.
znanosti.
Odavno se zna da su pozitivni i samouvjereni stavovi nužan
— Miguel
de Cervantes faktor za postizanje pobjeda u svijetu sporta. Ako sudionik u
nečemu želi pobijediti, važno je da vjeruje u svoje sposobnosti i
da posjeduje želju za pobjedom. U poslovnome se svijetu općeni
to prihvaća da čovjek, da bi postigao uspjeh, mora biti uvjeren da
može uspjeti. I u druga životna područja moguće je ugraditi vje
ru u vlastiti dar i sposobnosti, želju za uspjehom, vizije uspjeha i
spoznaje koje ste stekli iz dosadašnjih iskustava, te ih pretvoriti
u plodonosan život.
Govori kada nije umjesno šutjeti, ali govori o onome što znaš i to
samo kada je prikladno.
*
Devetnaesti tjedan
1. ZAKON
Religija otvara nova vrata znanosti. — Franklin Loehr
*
2. ZAKON
Sreća potječe od duhovnog, a ne materijalnog bogatstva.
Bogatstvo nama nije JEDNOM DAVNO olimpijski pobjednik Charley Paddock obraćao se
tek sredstvo razme mladićima u mjesnoj srednjoj školi. »Ako mislite da možete, znači
tanja, nego prilika za
da možete!« dobacio im je rukavicu izazova. »Ako u nešto dovolj
postizanje uspjeha.
— Tukidid
no vjerujete, to vam se može i ostvariti!«
Poslije je neki mladić tanahnih nogu prišao gospodinu
Paddocku: »Bože moj, gospodine, dao bih sve na svijetu samo
kad bih mogao postati olimpijskim pobjednikom poput vas!« Bio
je to trenutak nadahnuća za tog mladića. Život mu se tog trenut
ka promijenio! Godine 1936. taj se mladić natjecao na Olimpij
skim igrama u njemačkoj prijestolnici Berlinu. Odande se Jesse
Owens kući vratio s četiri zlatna odličja!
Višak bogatstva sveta Po povratku u Sjedinjene Države, uz klicanje okupljene
je zaklada koju vlas mase, vozili su ga ulicama Clevelanda. U jednom trenutku auto
nik za svojega života
mobil se zaustavio i Jesse Owens dao je autograme nekolicini
mora koristiti na
dobrobit zajednice. obožavatelja. Uz automobil se natiskivao i neki mršavi dječak,
— Andrew Carnegie koji je rekao: »Oh, gospodine, dao bih sve na svijetu samo kad
bih mogao postati olimpijskim pobjednikom poput vas!« Jesseja
Owensa to je dirnulo duboko u srcu. Sjetio se svog davnog isku
stva. Ispružio je ruku i položio je na dječakovo rame, govoreći:
»Znaš, mladiću moj, bio sam približno tvojih godina kada sam iz
govorio iste te riječi. Budeš li marljivo radio, trenirao i vjerovao,
postat ćeš olimpijskim pobjednikom!«
Godine 1948., na londonskome stadionu Wembley, taj is
ti dječak našao se kao zreo mladić. Čekao je start u finalnoj ut
rci na stotinu metara. Harrison »Kostur« Dillard pobijedio je i iz
jednačio olimpijski rekord Jesseja Owensa!
Mudrost vrijedi više Možete li na trenutak zamisliti sreću i radost koje su osje
od svakog bogatstva. tili pojedinci koje spominjemo u ovoj priči? Moguće je da je
— Sofoklo
većinu nas nadahnulo nešto što smo vidjeli u tuđem primjeru. Ri
ječ koju je izgovorio netko kome se divimo i koga poštujemo
možda će zaokupiti našu pozornost i potaknuti plamen gorljivos
ti i ohrabrenja. U duljim vremenskim razdobljima, promatranje
načina na koji netko živi i reagira na život može poslužiti kao na
dahnuće za naše misli i djelovanje. Možda ćemo se diviti rezer
voaru nečije duhovne snage i duhovnog bogatstva. A duhovno bo
gatstvo donosi nebrojene koristi. Produbljuje osjećaj neogra
ničene ljubavi u našem srcu. Njeguje suosjećanje prema drugima.
U nečijim očima možda ćemo uočiti svjetlo hvale i zahvalnosti, ili
prelijepe izraze predanosti i ljubavi koji se odražavaju na njihovu
Duša je radost u sa licu. Duhovno bogatstvo poboljšava moć rasuđivanja i razlučiva
mome činu. nja i širi krug mudrosti. Zahvaljujući usmjeravanju prema preda
— William
nom služenju drugima može nas voditi do sve veće sreće. Niče li
Shakespeare
iz duhovnog razvoja i veća sreća?
*
4. ZAKON
Napredak iziskuje promjene.
Što bilo je novo nije KAMO GOD se osvrnemo, nailazimo na koristan napredak i to u ni
se održalo, nego sa zu različitih područja, poput zdravlja i medicine, znanosti, gospo
mo je dotaknulo vra
darstva, komunikacija, medija, prijevoza, religije, dobrotvornog
ta promjene.
— Osborne Henry
rada, filantropije, filozofije, psihologije, umjetnosti, glazbe, škol
Kwesi Brew stva, obitelji i zaštite okoliša. Snažno je izražen osjećaj da se
tempo napretka ubrzava. A to ubrzanje vjerojatno će se nastaviti
i u nebrojenim područjima čovjekovih nastojanja.
Napredak smatramo
Kad se i u našem životu pojave plimni valovi promjena,
legitimnim tek kad možda nije zgorega prisjetiti se da napredak iziskuje promjene.
podupire, a ne pot Ako baš i ne znamo kako prihvatiti promjene, možda ćemo usput
kopava, slobodu i naići i na teška i neugodna iskustva. S druge strane, ako smo ot
demokraciju.
voreni prema božanskoj nazočnosti u svakoj situaciji i u svim pro
— Eduardo Frei
Montalva mjenama, tada ćemo s voljom i gorljivošću plivati na krijesti toga
vala! Ako traže dobro u svima i u svemu, ljudi će pronaći upravo
to; a to može imati konstruktivne posljedice, i to na nebrojene
načine. Gorljivost prema životu, bez obzira na izgled ili okolnos
ti koje naoko vladaju, donosi trud i uspjeh.
Ovo je divno razdoblje za postojanje na našem planetu!
Pogledajte što se sve samo dogodilo na području naše prehrane
i zdravlja, životnog standarda i radnih uvjeta, političke i gospo
darske slobode, obrazovnih mogućnosti i mogućnosti za komuni
ciranje, lakoće kretanja, kvalitete slobodnog vremena i, što je
najvažnije, sposobnosti da se slažemo medu sobom i sa svojim
Stvoriteljem. Nevjerojatan napredak!
*
5. ZAKON
Do korisnih iskustava često dolazimo kroz pokušaje i samodisci
plinu.
— Nepoznati autor
Kada vas nadahnjuje neki uzvišeni cilj, neki izniman projekt, sve
vaše misli trgaju okove. Vaš um nadilazi ograničenja, vaša svijest
širi se u svim mogućim smjerovima, a vi ćete se tako naći u no
vom, divnom i čudesnom svijetu. Sile koje su donedavno spavale,
sposobnosti i talenti, sve to oživljuje, a vi otkrivate da ste kao oso
ba neusporedivo veći nego što ste uopće sanjali.
— Patanjali
Naglasci ••
*
Dvadeseti tjedan
1. ZAKON
Jesu li vidljivo i opipljivo tek bezvremene manifestacije nepregle
dne bezvremene i neograničene stvarnosti?
U drevnoj starosti JE LI točno da znamo vrlo malo, vjerojatno i manje od jedan pos
nema veličanstvene to svega što je moguće otkriti, o Bogu i temeljnim duhovnim
kozmičke mjere. načelima? Većina ljudi, čak i visokoškolovani teolozi, na razne, i
— Owen Gingerich
ograničene, načine gledaju na identitet i ulogu Boga u stvaranju
tog čudesnog svijeta čiji smo dio i mi. Skorija istraživanja na
području fizike i kozmologije otkrivaju da je stvarnost neuspore
divo veća i zagonetnija nego što smo mislili.
Nikada nije prekas ČINI SE DA ŽIVOT U današnje vrijeme iziskuje stalno prilagodava-
no... za oprašta nje u interakcijama među ljudima. Neprestano smo u bliskome
nje... i za to da vam doticaju s nizom raznih stanja svijesti. Svakodnevno kontaktira
oproste.
mo s ljudima raznolikih interesa. Nailazimo na duše u raznim fa
— Rebekah
Alezander zama na putu duhovnog napretka. Mnogi s kojima dolazimo u do
dir možda proživljavaju probleme i poteškoće. Stoga se čini da
umijeće ostvarivanja uspješnih interakcija s drugim ljudima izis
kuje veliku uravnoteženost, koncentriranost, razumijevanje, suo
sjećanje i opraštanje!
Ima li među nama nekoga tko, u nekoj životnoj fazi, nije
Oprosti i zaboravi.
— Drevna izreka pogriješio, doživio pogrešku u procjeni ili učinio neki drugi pog
rešan korak? Postoji li netko tko nikada nije osjetio razdraženost,
stekao dojam da su ga pogrešno shvatili, da ga neutemeljeno op
tužuju ili krajnje pogrešno procjenjuju? Carl Jung rekao je: »Sve
što nas iritira u vezi s drugima može nas dovesti do spoznaja o
nama samima«. Možemo li u tim riječima ugledati makar tračak
istine? Koliko smo tolerantni prema drugima? Je li moguće da
naši sudovi o drugima odražavaju nas same, a ne nekakvu objek
tivnu stvarnost? Jesmo li voljni učiti kako prigrliti sve dijelove
drugih osoba, omogućiti im da budu i da se izražavaju u cijelos
ti kao jedinstvene individue, što uistinu i jesu? Možemo li spoz
nati istinitost maksime »To čega se držimo čvrsto se drži za nas«?
Moraš se
osloboditi... Je li i to dio savjeta: »Živi i pusti da žive«? Što nam to uistinu
da bi se razvio! znači kao pojedincima? Je li dio te slike i opraštanje? Kako bis
— George mo došli do mjerljivog odgovora, moramo biti iskreni prema se
W. Cummings, Sr.
bi, iako to može pomalo boljeti — ili boljeti malo više!
*
3. ZAKON
Dobra je savjest vječita gozba. — Robert Burton
Savjest je besprije JESTE LI uočili da se kada lažemo, bilo da je riječ o nedužnom iz
korni tumač života. bjegavanju istine ili bezočnom laganju, prisvajamo nešto što nije
— Karl Barth
naše, ne pružamo potporu prijatelju, ili se ponašamo krajnje se
bično, u nama oglašava unutarnje zvono na uzbunu, čim uvidimo
što smo učinili? A što se događa s našim samopoštovanjem kada
uvidimo da nismo bili dostojni vlastite vrijednosti i da nismo is
punili vlastita očekivanja? Netko je jednom rekao: »Nikada ne čini
Samo se jedno ističe nešto za što ćeš se morati kazniti«. Bi li te riječi mogle odraža
tijekom cijelog kat vati pozitivne prednosti čiste savjesti? Je li to svojevrsni poziv na
kad i nesmiljenog ži
moralno buđenje? Možemo li se zagledati u sebe — promotriti
vota: mirna savjest.
— Euripid vlastite misli, osjećaje i djela — i biti sigurni da smo učinili sve
kako bismo dosegnuli bit svojih najviših vrijednosti? Poštujemo li
same sebe?
U knjizi Nada iz mojega srca Rich DeVoss piše: »Poštova
nje počinje od onoga što osjećate i mislite o sebi, a ne od onoga
Mir ponad svih ze što o vama kažu drugi. Poštovanje počinje od ispravne svijesti o
maljskih veličina, tome što ste, od ljubavi prema sebi i prihvaćanju samog sebe«. A
mirna i spokojna poštovanje donosi i recipročnu energiju! Ljudi instinktivno
savjest.
shvaćaju stavove koje pokazujemo, iako to možda nisu u stanju
— William
Shakespeare
izraziti riječima. Promislite samo o svim ljudima s kojima se re
dovito susrećemo — članovima obitelji, prijateljima, kolegama i
suradnicima na poslu. Svatko u naš život unosi nešto novo i je
dinstveno. Reagiramo li iskreno, pošteno, časno, ustrajno i odgo
vorno? Mogu li ljudi računati na to što kažemo?
Što činimo kada nam pozornost zaokupi osjećaj krivnje ili
stida zbog nečega što smo rekli ili učinili? Čak i ako nitko drugi
ne zna za to, postoji li način na koji je moguće stvar popraviti i
olakšati srce? Možda zahvaljujući proživljavanju emocija i prih
vaćanju posljedica naših riječi i djela možemo početi propitivati i
mijenjati određene aspekte svoje ličnosti. Možemo priznati istini
tost situacije. Možemo samima sebi oprostiti. Možemo se obve
zati na častan i karakteran život. Možemo zastati, makar i samo
na trenutak, ali u svakoj situaciji, i pozitivno prilagoditi način raz
mišljanja. Možemo izražavati zahvalnost za sve veću svijest.
*
4. ZAKON
Dobar glas vrijedi više od novca. — Publilije Sirus
Plemenit čovjek ni VAŠ JE ugled uglavnom plod gledanja tuđih očiju. Ugled se pola
kada, ni na trenutak, gano izgrađuje na čvrstim temeljima poniznosti, karakternosti,
ne napušta put
ljubavi i milosrdnosti. Postupak je u određenoj mjeri sličan izgra
Dobrote.
— Konfucije dnji kuće. Počinjete od temelja i nastavljate dalje, dio po dio.
Dovršena je kuća plod vaših odluka tijekom gradnje — od plana
do dovršetka. Ako je podižete nemarno, gradite tanahne zidove,
srušit će je već i prvi vjetar. Ako ste materijal birali vodeći računa
o snazi, kvaliteti i trajnosti, vaša će kuća odolijevati i najsnažni
jem vjetru.
Ugled je zbir stavova drugih o vašem karakteru. I izgrad
nja karaktera može se usporediti s podizanjem kuće. Kada reagi-
Baviti se dobrotom rate na životna iskustva, vaše odluke postaju blokovima kojima iz
znači primati sve što građujete vlastiti karakter. Ono što ste u ovoj životnoj fazi plod je
je dobro.
tih odluka! Odgovornost za ispravnost tih odluka svakako je na
— Marcus Bach
vama. Tuđi savjeti mogu biti korisni, učenje na temelju iskustava
može donijeti više spoznaja i mudrosti, a proučavanje životnih za
kona može otvoriti nova vrata razmatranjima. Ali samo vi od
lučujete o tome kako ćete se služiti stečenim znanjem. Nitko ne
može djelovati umjesto vas.
Promotrimo jedan primjer. Već u dobi od osamnaest godi
na, Johna je opterećivao loš glas. Često je lagao. Prijateljima je
davao obećanja koja nije ispunjavao, koliko god bila važna. Čak
su ga i uhitili zbog krađe u prodavaonici. Budući da mu je otac
bio vrlo imućan, Johnu se činilo da ima baš sve. Živio je u lijepoj
kući, nosio najmoderniju odjeću, imao vlastiti auto i hrpu novca.
Ali ipak nije imao sve. Naprotiv! Nije imao ugled. Jednog
ljeta, između mature i početka studija u rujnu, John se prijavio za
sezonski posao na području buduće karijere. Ali ga nije dobio.
Upravo zbog ugleda. I tada se prvi put zaljubio. Ali budući da su
svi znali kakav je, djevojka s njim nije htjela izlaziti. Ponašanje je
često rječito poput samih riječi, neki put čak i rječitije. Mnogi od
nas slušaju riječi, a mnogi slušaju i katkada grublji i izravniji go
vor ponašanja. Ne pazimo li i na jedno i na drugo, moguće je da
u međuljudskim odnosima upadamo u velike pogreške. Alexander
Pope rekao je: »Sa svakom riječju ugled umire«.
*
5. ZAKON
Vidljivo poput Ijestava vodi do nevidljivog; prolaznost je tek ske
la oko vječnoga.
— Henry Drummond
Budućnost, t j . Čovje
NEKI ASTRONOMI koji se bave otkrivanjem neopisivo velikih kom
kova budućnost, u pleksnosti makrokozma i nuklearni fizičari koji istražuju fantas
sebi svakako sadrži tičnu raznolikost mikrokozma zaključuju da svemir ima nedvojbe
element na obilježja inteligentnog plana stvaranja. Glasoviti fizičar Sir Ja
nepredvidivoga.
mes Jeans napisao je: »Svemir sve više izgleda ne toliko kao ve
— Teilhard
de Chardin liki stroj, nego kao velika misao«.
Svatko na svoj način, mnogi znanstvenici potvrđuju stav sv.
Pavla: »Ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo, jer je vidlji
vo prolazno, a nevidljivo je vječno« (Korinćanima II, 4:18). Ili,
kao što Henry Drummond piše u knjizi Prirodni zakoni u duhov
nome svijetu: »Fizička obilježja duhovne materije čine abecedu
Vizija je umijeće ko koju nam je u ruke stavio Bog, a njezino proučavanje, uz isprav
je nam omogućuje no provođenje, omogućit će nam da lakše i točnije čitamo tu ve
da vidimo liku knjigu koju nazivamo Svemirom... Zakon je velik ne stoga
i nevidljivo.
što je pojavni svijet velik, nego jer te linije koje nestaju vode do
— Jonathan Swift
Vječnog poretka«.
U knjizi U skladu s beskonačnim Ralph Waldo Trine piše:
»Sve postoji u nevidljivome prije nego što se manifestira ili ostva
ri u vidljivome i u tom je smislu točno da su nevidljive stvari stva
rne, dok su one koje vidimo nestvarne. Nevidljive su stvari uzrok;
vidljive posljedica. Nevidljive su stvari vječne, dok se vidljive mi
jenjaju i prolazne su«.
Što nam ti veliki umovi, prosvijetljeni mislioci i mnogi dru
Svijet je prepun ug
lavnom nevidljivih
gi govore o beskraju nevidljivoga? Je li naš svijet i život na ovo
stvari. me planetu još nevjerojatniji nego što uviđamo? Jesu li svi pred
— Howard Nemerov meti i događaji koje primjećujemo tek vršak divovskog ledenjaka
mogućnosti?
U visokocijenjenom uvodu u Einsteinov rad, Lincoln Bar-
nett napisao je 1957. u knjizi Svemir i dr. Einstein: »U razvoju
znanstvene misli, jedna je činjenica postala nedvojbeno jasna: ne
ma te zagonetke fizičkoga svijeta koja ne ukazuje na jednu višu
misteriju... Čovjek ne može izbjeći nemoguću situaciju u kojoj je
i sam dio svijeta koji nastoji istražiti; njegovo tijelo i ponosni mo
zak mozaici su koje čine iste elementarne čestice koje čine i
mračne oblake međuzvjezdanog prostora«.
Takve uzvišene misli neki put gotovo izazivaju vrtoglavicu!
Možda bi nam mogla pomoći jednostavna usporedba. U čovjeko-
O, svijetu nevidljivi, vu tijelu odvija se jednako toliko nevidljivih aktivnosti kao- i u svi
mi smo t i , jetu unutar košnice. Stotine pčela ugibaju i na njihovo mjesto do
O, svijetu
laze nove pčele, no košnica svakako živi dalje. Čovjekovo tijelo
neopipljivi,
mi dodirujemo te, čine milijarde stanica usklađena djelovanja. Svakodnevno odumi
O, svijetu ru milijuni stanica, a umjesto njih pojavljuju se nove. To je čovje
nespoznatljivi, kovu oku uglavnom nevidljivo; ali je ipak ključno za naše funkci
mi te poznajemo.
oniranje i zdravlje.
— Francis
Thompson Jeste li kada trčali livadom ili stajali na brežuljku i osjetili
kako vam vjetar miluje tijelo? Je li stvarnost vjetra bila manja za
to što je nevidljiv? Vjetar je stvaran koliko i tijelo i jednako pro
lazan! Bi li gusjenica porekla vlastitu prirodnu transformaciju u
predivnog leptira jer ne vidi sam proces u kojem se to događa?
Dovodimo li u pitanje postojanje kozmičkih zraka i radiovalova
iako su nevidljivi? Tehnologija je potvrdila stvarnost njihova pos
tojanja.
Na trenutak u noći ugledat ćemo sebe i svoj svijet, taj otok među
zvjezdanim strujama — hodočasnike smrtnosti, koji putuju od
obzora do obzora, preko vječnoga mora prostora i vremena.
— Henry Beston
— Lao Tse
*
Dvadesetprvi tjedan
1. ZAKON
Naš život oblikuje naš um; postajemo ono što mislimo.
— Dhammapada
Osim buđenja, sa »NAŠ ŽIVOT oblikuje naš um; postajemo ono što mislimo. Radost
njarija i spavanja,
slijedi čistu misao poput sjene koja nikad ne nestaje«. Ove jedno
postoje još beskrajna
područja svijesti. stavne riječi mogu biti vrlo profinjene, ali i vrlo praktične! Prepu
— Deepak Chopra ne su značenja. U biti nas podsjećaju da su naše misli najava
naših iskustava. U svetim tekstovima, izvorni um ili istinsko »ja«
smatra se primjerenim temeljem prosvjetljenja.
Iako naš um nije ograničen na mozak i premda nije ni proiz
vod mozga, ipak djeluje kroz mozak u obliku misli. U knjizi Povratak
duši dr. Larry Dossey piše: »Osnovne su odlike uma sadržaj i od
Danas ste ono što su
ređena razina svijesti: nebrojene misli, emocije i dojmovi koji sva
vam donijele misli.
Sutra ćete biti ono kodnevno protječu kroz nas. Pojedinačni je um krajnje osjetljiv na
kamo vas odvedu promjene u fizičkome tijelu: raspoloženja, emocije, čak i misli na ko
misli. je mogu utjecati promjene u mozgu i tijelu«. Misao — čin ili proces
— James Allen
razmišljanja — često se smatra možda i najvećom snagom ili sposob
nošću kojom ljudi raspolažu. Možemo reći da misao ima središnju
ulogu. Možemo je usmjeriti prema pozitivnim i plodonosnim izrazima
ili je koristiti na negativan i štetan način. Naše pojedinačne misli nu
de pomagala kojima možemo oblikovati životne priče od materijala
koji čini cijeli svijet. Budući da se razmišljanje često smatra »najvećom
silom uma«, više razumijevanja i korištenja tog moćnog postupka ta
ko bi vjerojatno donijelo i više koristi, i to svima.
A t i , moj ume, teži U knjizi Što si ti? Imelda Shanklin piše: »Kad vladaš umom,
višim stvarima. vladaš i svojim svijetom. Kada biraš misli, biraš i ishode. Vidljivi dio
— Sir Philip Sidney
života proistječe iz tvojega uma, a oblikuju ga i obilježje mu daju tvo
je misli, kao što novčiće oblikuju i pečate im daju mehanizmi kojima
se ruda pretvara u kovani novac«. Ako, dakle, postajemo ono što mis
limo, kako doći do straha koji od »nevidljivog« vodi do »vidljivog«?
Tijelo čisti voda, unutarnji organ čisti istina, pojedinačnu dušu sve
to učenje i asketski stav, intelekt čisto znanje.
— Iz hinduskih Manuovih zakona
*
2. ZAKON
Kad je jednom izgovoriš, riječ više ne možeš opozvati.
— Wentworth Roscommon
Riječi imaju najviše JESTE LI KADA čuli izreku: »Oči su prozori duše«? To znači da naša
moguće značenje unutarnja svijest blista kroz naše oči. Nije loše promisliti ni o
budući da ostavljaju
sljedećim riječima: »Vaše su riječi prozori vašega srca«. Kako ri
dojam na svjesni dio
uma, kao i na njegov ječi koje izgovaramo odražavaju sadržaj našega srca? Slušajte se
podsvjesni dio, a up be. Slušajte druge. Što čujete?
ravo ti dojmovi često Na primjer, što osjećate i vidite kada netko nešto govori bijes
oblikuju kvalitetu
našeg razmišljanja i
no? Osjećate li tu neprijateljski nastrojenu energiju? Tugu? Povri
djelovanja. jeđenost? Bol? Uviđate li da se duboke emocije te osobe odražavaju
— Newton Dillaway na njezinu licu, u držanju tijela, u očima? Kako reagirate? Pružajući
pomoć i umirenje, ili svojom reakcijom samo pogoršavate situaciju?
Što vidite i osjećate kada vam se netko obraća na temelju ljubavi, is
krenosti, dobrote i suosjećanja? Osjećate li poštenje i iskrenost u ri
ječima koje slušate? Uočavate li jasnoću namjere na licu te osobe?
Odražavaju li njezine oči ustrajnost i usredotočenost? Ispunjavaju li
vas njezine riječi hrabrošću i poticajima? Koriste li vam?
Liječnicu koja je radila u jednom malenom naselju pacijenti su
voljeli i poštovali, a zajedno s njima i svi koji su znali za nju. Tako se
često moglo čuti: »Ima anđeoski glas i srce... Iskrenost njezinih riječi
govori o sigurnosti i samopouzdanju... Imam dojam da joj je istinski
stalo do mojega zdravlja i dobrobiti«. Ta je žena bila živi primjer
načela u koje je vjerovala: nazočnost duha u svemu i predanost koris
nom služenju s ljubavlju svima na koje nailazi. Njezina brižnost, suo
sjećanje i želja da služi drugima zračili su iz njezinih riječi, njezina do
dira, njezina izraza, njezinih postupaka, načina na koji se držala, što
više iz njezina cjelokupnog bića. Njezin je život bio otvoren prozor ko
ji vodi do ljubavi, predanosti i iskrenosti srca.
Riječi izražavaju Kada steknemo još više spoznaja o povezanosti s duhom, naše
naše snove; obo riječi još se više ispunjavaju većom sviješću o Božjoj nazočnosti. Go
gaćuju i šire naš ži
vorimo energijom autoriteta. A to ne znači da kada govorimo grmimo.
vot. Riječ ima
čudotvornu moć Često se događa da čovjek koji govori glasno i ustrajno zapravo pri
— May Rowland kriva činjenicu da nema mnogo za reći! Kvaliteta naših riječi važan je
faktor.
Kao i misli, naše riječi također mogu služiti kao instrumenti
kojima izgrađujemo svijet. Riječi imaju moć oblikovanja; sadašnjim i
Kada ih jednom iz budućim iskustvima pridaju oblik. A naš je svijet moguće i doslovce
govorite, ni najbrži
oblikovati riječima koje izgovaramo. Još malo promislite o tome. To
konj više ne može
dohvatiti vaše riječi
što govorimo neki put će netko slučajno čuti ili ponoviti. Govorimo li
— Kineska poslovica grubo i kritički, možda ćemo nekoga povrijediti. Negativne riječi i
povrijeđenost mogu nas stajati dragocjenih prijateljstava. Takve situ
acije možemo izbjeći pridržavamo li se vrlo jednostavnog pravila: Uvi
jek ispeci, pa onda reci!
S druge strane, kada govorimo s namjerom da pomognemo i
promišljeno, te riječi mogu postati čudesnim i fascinantnim pomaga
lima. Nadzoru nad riječima učimo se razvijanjem razumijevanja. U
svakoj situaciji učimo u pojedincu gledati pozitivne i konstruktivne
strane. Nadzor nad riječima možemo naučiti i kada smo voljni unap
Riječ mu je plamtje rijediti vlastite stavove o životu. Umjesto da sudimo na temelju vanj
la kao buktinja skog izgleda, svjesno tražimo mogućnosti! Riječi kojima se koristimo
— Sirah 48:1
možemo naučiti promijeniti izražavanjem pomirljivijeg stava prema
drugima. Uviđate li kako otvorene i receptivne riječi mogu transformi
rati stav kivnosti ili pat-poziciju? Možemo početi češće djelovati na
duhovnim načelima.
*
3. ZAKON
Raspolažete najmoćnijim oružjem na svijetu — ljubavlju i molit
vom.
Doživljaj raja nus JEDNA OD NAJVEĆIH stečevina čovjekove povjesti jesu i sve veće
proizvod je neogra mogućnosti da svatko od nas slobodno uči, razvija se i oblikuje
ničene ljubavi. vlastiti život. Gdje se god nalazili, koji god stil života odabrali,
— Anonimna
kako god izražavali svoje talente i sposobnosti, raspolažemo dva
ma najjačim pomagalima na svijetu kojima možemo ostvariti cilje
ve. To su odlike ljubavi i snage molitve.
Ljubavlju i srećom možemo zračiti upravo onako vjerno kao
Molitvom postižemo što sunce zrači svjetlom i toplinom. Kao što je sunčevo svjetlo kreati
više nego što ovaj van izvor koji daje život, možda i naša ljubav tako može biti kreativan
svijet uopće sanja.
izvor povećane vitalnosti, plodonosnih ideja i sveprisutnih darova.
Stoga, neka mi se
vaš glas uzdiže i da Ljubav je ključ u svim našim odnosima. Bez topline ljubavi, naši bi od
nju i noću, poput nosi bili mrtvi i hladni. Ljubav našem postojanju pridaje transcenden-
velikoga mlaza. tno značenje. U mjeri u kojoj smo u stanju primati božansku ljubav i
— Alfred, lord
izražavati je prema drugima, ona postaje i kamenom temeljcem naših
Tennyson
međuljudskih odnosa. Štoviše, bi li jedan od najboljih pokazatelja
našeg unutarnjeg razvoja mogla biti mjera u kojoj volimo Boga i dru
ge ljude? Jesu li naša ljubav prema božanskome i naša ljubav prema
drugima zapravo dvije strane iste duhovne medalje?
Ljubav je najprofi Ljubav je u biti neprestano aktivna. Kako bi uopće mogla os
njenija sila na
tati tek unutarnjim idealom, statičkom imovinom, zakopanim blagom
svijetu.
- Mahatma Gandhi koje nakupljamo u duši? Ljubav je poput vode koja teče kroz crijevo
za zalijevanje vrta. Može teći samo ako s jedne strane ulazi, a s dru
ge izlazi. Kada pustimo da nam ljubav istječe iz srca i duše, jednos
tavno stvaramo prostor za primanje novih količina ljubavi. Bi li jedan
od karakterističnih znakova duhovne ljubavi mogla biti i činjenica da
Molitva je poput se pruža slobodno i nesputano? Za uzvrat ne traži ništa; ljubav jedno
radija. stavno ispunjava svoju prirodu davanja.
Svijetleći oblik ener Kada u svakodnevnom životu stalno i neograničeno dajemo
gije koji se sam proi
ljubav, kako je moguće da se poboljšavaju i kvantiteta i kvaliteta te
zvodi vlastitim
sredstvima. naše ljubavi? Što znači voljeti »mudro«? Na primjer, mudro izražena
— Alexis Carrel ljubav uvijek je uravnotežena. Ne ide iz krajnosti u krajnost. Prolazne
napetosti svakodnevnog života ne remete temeljnu stabilnost ljubavi
koja je mudro izražena. Kada mudro volimo, jesmo li obzirni prema
drugima i taktičniji u komunikaciji? Je li mudar roditelj pun ljubavi
onaj koji neprestano traži informacije i načine izražavanja koji mu mo
gu pomoći da na zdraviji način voli svoju djecu? Kada roditelji steknu
naviku traženja duhovnog vođenja u izgradnji vrijednosti i smjernica,
Mnoge vode ne mo pokazuju li i izražavaju dublji stupanj neograničene ljubavi? Ako dje
gu ugasiti ljubav, niti cu potičemo da razvijaju osobnu povezanost s duhom, sadimo li sje
je rijeke potopiti.
me koje dozrijevanjem može prerasti u zreo plod? Obitelj može biti
— Pjesma nad
pjesmama 8:7 plodonosna sredina obilježena trajnom ljubavlju. Može biti i temelj za
djelotvornu molitvu.
Djelotvorni izrazi ljubavi mogu se iskazati kroz moć molitve. A
molitva može rezultirati snažnim sposobnostima donošenja odluka i
razvoja. Svatko ima osobne potrebe i želje. A većina ljudi traži prak
tična pomagala za izgradnju boljeg života. Molitva je osobito svrhovi
ta i važna kada smo posvećeni djelovanju s ljubavlju, i to na temelju
spoznaja stečenih tijekom molitve. Molitva se opisuje i kao jedan od
najpouzdanijih i najsnažnijih stimulatora duhovnog razvoja. Ako je
netko beživotan, deprimiran, potišten, tužan ili bezvoljan, dobra mo
litva može mu uzdignuti duh i otvoriti vrata novim mogućnostima i pri
likama. Molitva može pojačati percepciju i povezanost s idealima.
Molitva nam nudi snažno duhovno pomagalo za nadvladavanje prob
lema. Pojačava našu marljivost i dosjetljivost. Kada molitvom tražimo
svim srcem, te molbe dolaze duboko iz nas i dovode do trajnih tran
sformacija.
*
4. ZAKON
Može li egoizam biti prepreka našem razvoju?
*
5. ZAKON
Jedan od najvećih čovjekovih darova jest promjena, a sadašnje
ubrzanje promjena u svijetu izraz je obilja toga dara.
Naglasci ••
— iz Dhammapade
Dvadesetdrugi tjedan
1. ZAKON
Svjetski napredak traži poduzetnike.
Na svijetu nema tog VELIKA DJELA ostvarena tijekom izgradnje mnogih starodrevnih čuda
zakutka u kojem ne širom svijeta ispunjavaju nas strahopoštovanjem. Kako su ti drevni na
bi bilo Boga.
rodi podignuli tako velika zdanja bez pomoći suvremene tehnologije i
— Omoto Kyo
mehanizacije? Kakvim su se alatima koristili? Kojim su se planovima
i nacrtima radnici rukovodili u svakodnevnome radu? Koji su im pri
rodni izvori bili na raspolaganju? Tko je bio začetnik početne zamisli
Pogledaj zlatne da o prvom velikome projektu? Bismo li tu osobu mogli smatrati prvim
ne, prepune zlatnih poduzetnikom u povijesti? On je nedvojbeno morao udružiti sve dos
djela, u velikoj pob
tupne prilike sa snažnom vizijom i genijalnošću kako bi svijetu ostavio
jedi Radosti
i Ljubavi. tako dojmljiv dar!
— John Milton U današnjem svijetu definicija »poduzetnika« glasi: »osoba ko
ja organizira i vodi poslovni pothvat, prihvaćajući rizik zbog moguće
zarade«. Bismo li tu definiciju mogli proširiti tako da obuhvati i geni
jalnost istraživačkog uma i svrhovito traženje na svim područjima nas
tojanja? U znanosti? Medicini? Religiji? Fizici? Ekonomiji? Elektroni
ci? Genetici? Pedagoškim znanostima? I bi li dio »zarade« pritom mo
gao biti bolji život za cjelokupno čovječanstvo?
Ljudi na putu do uspjeha počesto se ne boje prihvatiti pro
računate rizike. Pomno se pripremaju za ulazak u nepoznate vode.
Sposobnost prihvaćanja rizika i prihvaćanja izazova često je najveći
kod onih koji imaju posve otvoren um. U knjizi Stanje čovječanstva Ju
Vaši će potomci ubi lian L. Simon piše: »Naša vrsta živi bolje praktički na svim mjerljivim
rati vaše plodove.
materijalnim područjima. I više nego ikada možemo biti uvjereni da će
— Vergilije
Čovjek koji je voljan se ti progresivni trendovi nastaviti i nakon 2000. godine, u besko
reći »da« iskustvu
načnost«. Tako postoje plodna područja za istraživanje koja samo
čovjek je koji će ot
iščekuju trud, nadarenost, te domišljatost i dinamičnu svijest poduzet
kriti nove granice.
ne osobe. Blistava budućnost koju zamišljaju mnogi napredno orijen
tirani pojedinci doima se sve izglednijom.
*
2. ZAKON
Kada aktivno pomažete drugima, i oni uče pomagati drugima.
*
3. ZAKON
Kada očekujete najbolje, vaš će pozitivni stav otvoriti vrata prili
kama.
Razmišljanje o mo JESTE LI KADA razmišljali o tome da vaš pozitivan stav otvara vra
gućnostima u stvar ta prilikama koja bi inače ostala čvrsto zaključana? Snažna vizija
nosti je primjena d i puna nade može izvući potencijal iz nečega što inače izgleda kao
namične, kreativne,
ograničenje. Snalažljiva i otvorena potraga može odnijeti prevagu
svete mašte!
— Robert Schuller kada biste inače zbog straha odustali! Kako glasi pouka? Na sve
strane i u svim situacijama tražite najbolja moguća rješenja!
Jedna poznata i vrlo uspješna i djelotvorna poslovna žena dan
započinje pozdravom: »Dobro jutro, Bože! Koja si mi čudesna iskus
tva za danas spremio?« Zatim se baca na svakodnevne aktivnosti i iza
zove, od svega očekujući samo najbolje! A najbolje stvari u životu do
gađaju se njoj i za nju! Često s nevjericom promatra što joj se sve do
gađa. O počecima te navike kaže da je najvažniji korak u transforma
I što god nakaniš
ciji života poduzela kada je dubinski pretražila vlastitu dušu i zatim
učiniti, učini dok postavila korisne i plodonosne ideale. Zatim je marljivo i ustrajno
možeš. radila na njihovu ostvarenju. A to može biti vrlo koristan i dalekosežan
— Propovjednik postupak transformacije, jer vam ideali postavljaju mjerila. Riječ je o
9:10
izvrsnim smjernicama za donošenje odluka koje će vam uzvisiti život.
*
4. ZAKON
Naši su najveći neprijatelji bijes i sebična želja. — Bhagavad Gita
Svjetlo koje svijetli nad nebom i nad svijetom, svjetlo koje svijetli
u najvišem svijetu, iznad kojeg nema drugog svjetla — to je svjetlo
u srcu svakog čovjeka.
— iz Upanišada
Bijes svladaj Kako, dakle, promijeniti stav sebičnosti? Kako modificirati bi
ljubavlju.
jes? Je li ključ pritom neograničena ljubav? Kakvu biste ljubav željeli
— Dhammapada
da drugi upućuju vama? Kakvu ste ljubav voljni iskazivati? Svoju svi
jest možemo transformirati kada spoznamo i kada živimo u skladu s
duhovnim načelima i kada misli, riječi i djela temeljimo na smislu, ide
alima i smjernicama do kojih smo došli duhovnim putem. Svojem sv
jetlu možemo dopustiti da nesmetano blista! U svim područjima živo
ta možemo provoditi Zlatno pravilo.
Koji su plodovi oslobađanja od tih emocionalnih neprijatelja,
bijesa i sebičnosti? Kada Boga vidimo posvuda, kada Boga doživlja
vamo u svemu što činimo, kada priznajemo da su svi dio Boga, znači
li to da smo u nebeskome kraljevstvu na zemlji? Raj na zemlji opisu
je se kao dar koji dobivamo od Stvoritelja kada izražavamo njegovu
Vlastito ja jedini je
nedodirljivi neprija uzvišenu svrhu i moć i to životom koji se temelji na univerzalnim za
telj kada djeluje uz konima. A naučiti u životu provoditi univerzalne zakone ili načela nije
jednu od kardinalnih nimalo teško. Međutim, za to su potrebni marljivost, usmjerenost i
strasti: bijes, umišlje-
koncentrirano djelovanje, kako bismo postali sve što možemo biti!
nost, lažnost
i pohlepu.
Kad god načinimo korak u smjeru višeg oblika reakcije na život, os
— Jinizam tvarujemo velik napredak.
*
5. ZAKON
Mudar čovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vječni mir.
— Hinduska izreka
Prvo pravilo glasi: TIJEKOM CIJELE povijesti i širom svijeta, ljudi traže unutarnji mir.
čuvaj spokoj u duhu. Pa ipak, već stoljećima i stoljećima, mnogi ratuju sa sobom i s
Drugo je: sve stvari drugima. Širom svijeta, kod kuće i na poslu, mnogim je ljudima
pogledaj u oči i spo
život ispunjen stresom. Je li moguće da je korijen tog nezado
znaj njihovu pravu
bit.
voljstva u načinu na koji živimo iz dana u dan? Kada se nađemo
— Marko Aurelije u teškoj situaciji, kako reagiramo? Uspoređujemo li se s drugima
kako bismo ocijenili vlastiti rad i uspjeh? Dopuštamo li si da nas
obuzmu nepotrebne brige? Pridajemo li životu nove izvore pritis
ka postavljanjem nerealnih ciljeva i vremenskih ograničenja? Os
jećamo li ponos ili zadovoljstvo kada zgrćemo nove stvari? Pos
toje li trenuci kada se povlačimo od svijeta, bilo fizički, bilo emo
cionalno, a kada se stvari ne razvijaju prema našim željama i
Na putovanju nad očekivanjima? Jesmo li spokojniji kada je sve »pod nadzorom«?
maši sebe i dosegni Gdje ste u potrazi za mirom? Jeste li se pronašli? Jeste li se
Boga.
— Rumi
pomirili s vlastitim životom? Sa sobom? S obitelji? S tijelom? S veza
ma i odnosima? Kakav stav imate prema vlastitoj karijeri i financijskim
prilikama? Poštujete li samog sebe? Usklađujete li se s prirodom i s
ljudima koji ispunjavaju vaš osobni svijet? Gledate li na tešku situaci
ju kao na vrata koja su otvorena za nove potencijale? Možete li se os
loboditi starih pretpostavki i predrasuda i krenuti u smjeru novih ot
Njegujte mir i sklad krića? Žudite li za znanjem? Jeste li usredotočeni, kreativni i spremni
sa svima. pomagati? Poštujete li sve pojavne oblike života? Možete li prihvatiti
— George
dar svakog dana provedenog na životu i iskoristiti ga na najbolji mo
Washington
gući način? Kad sjednete za stol i pogledate tanjur pun miomirisne,
zdrave i ukusne hrane, njegujete li svijest o hvali, zahvalnosti i izraža
vanju poštovanja i zahvalnosti?
Život je dinamično iskustvo. Poput rijeke koja vijuga, nepres
tano teče, a njezine struje stvaraju nove uzorke od elemenata u
međusobnim interakcijama. Što god nam se u životu događalo, s kak
vim se god stresom, nedaćama ili sukobima susretali, prvi korak pre
ma unutarnjem miru može početi od promjene stava. Zašto je to toli
ko važno? Kada počnemo mijenjati stavove, počinjemo uočavati
drukčiju sliku o svemu što se događa oko nas. Konkretna situacija
uopće nije važna onoliko koliko je važno kako je doživljavamo! Kad
smo voljni postati otvorenijima, možemo početi uviđati širi kontekst i
obrasce. Možemo početi uspješno djelovati na usklađivanju s duhov
nim načelima koji su temelj ukupnog postojanja. Sve veća svijest čes-
Prvo održavajte mir to služi i kao osnova za duhovno zadovoljenje koje nazivamo i poten
u sebi, a potom ga cijalom za svetu potragu.
možete donositi i
Istraživač Ponce de Leon proveo je nebrojene besplodne go
drugima.
— Thomas dine tražeći izvor mladosti. Danas sve više otkrivamo da eliksir mla
a. Kempis dosti nije na nekoj egzotičnoj zemljopisnoj lokaciji, nego nama pri ru
ci — možda čak i u nama samima! Bi li gorljiva sklonost prema ple
menitim životnim ciljevima mogla biti ključ fizičkog, mentalnog, emo
cionalnog i duhovnog zdravlja? A to se odnosi na mladost u svim as
pektima našega postojanja. Zdravlje o kojem je ovdje riječ ne odnosi
se tek na običan život, nego na mentalnu, produktivnu i radosnu ži
vost!
Nema tog nesklada koji će vam ući u život bez vašeg pristan
ka. Jedna stara priča Lao Tsea, u prijevodu Wittera Bynnera, govori
kako je Konfucije jednom posjetio Lao Tsea, posve zbunjen izvorom
njegove moći. Nije bio ni racionalan ni predvidiv. Konfuciju je bila jas
na snaga u ptičjim krilima, u ribljim perajama, u životinjskim nogama,
snaga koju nije moguće nadvladati strijelama, mrežama i zamkama.
Ali, rekao je on: »Tko zna kako zmajevi nadvladavaju vjetar i oblake
na nebu? Danas sam vidio Lao Tsea i on je zmaj«.
Sva tvoja snaga Često se govori i piše o sprječavanju ratova. Čini se da je ri
počiva u jedinstvu. ječ o uzvišenom i poželjnome cilju. 1 premda je unutarnja transforma
Sve se opasnosti kri cija pojedinaca možda teška, bi li upravo to mogao biti dobar prvi ko
ju u neskladu; Stoga
rak? Druge ljude ne možemo uvijek nadzirati, ali možemo imati nad
od sada budi spoko-
an i njeguj mir i živi zor nad sobom. Možda nismo u stanju imati nadzor nad vanjskim
u zajedništvu s okolnostima, ali možemo naučiti vladati unutarnjim reakcijama na va
braćom. njske uvjete. Naš mir može umiriti uzburkano more destruktivnih
— Henry Wadsworth
emocija. Kad u individualnoj svijesti učvrstimo ljubav, suosjećanje i al
Longfellow
truizam, koji su temelji mira, možemo stvarati i atmosferu mira i skla
da. A tu je atmosferu moguće širiti s pojedinca na obitelj. Potom s
obitelji na širu zajednicu i u konačnici na cijeli svijet! 1 doista: »Mudar
čovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vječni mir«.
Naglasci ••
— Bhagavad Gita
Dvadesettreći tjedan
1. ZAKON
Svako je otkriće otkriće Boga.
Pomirili smo se sa POSTAJE LI SVAKO naše otkriće, bez obzira na životno područje,
zagonetkom koja iz ujedno i Božjim otkrićem? Kako otkrivamo sve više Boga, njegu
miče našim uo
jemo li sve ono što je istinito, lijepo i dobro?
bičajenim kategorija
ma promišljanja i Može li si čovjek koji iskreno traži istinu u jednome području
uobičajenim načini dopustiti da se ne obazire na otkrića u drugim područjima? Potraga
ma organiziranja za stvarnošću, premda možda izgleda užasno teško, u velikoj će mje
informacija.
ri biti lakša i bolja kada spoznamo međusobnu povezanost raznoraz
— Russell Stannard
nih oblika znanja.
Fantastično bogatstvo znanstvenih istraživanja u nizu raznih
područja koncentrira se na mnogobrojna pitanja koja započinju riječju
»kako«, no mogu li znanstvena istraživanja pomoći i kod mnogo dub
ljeg pitanja: »zašto«? Zašto postoji nešto, a ne ništa? Je li Bog ogra
Naše spoznaje o
ničen ili bezgraničan? Zašto netko želi štovati boga koji je ograničen
božanskome ne pot
ječu od neonskih umjesto boga koji je bezgraničan i bezvremen? Ako je Bog besko
znakova na nebu, iz načan, može li nešto uopće biti odvojeno i zasebno? Može li Bog u
poruke na Internetu beskonačnost nadilaziti skromne razmjere čovjekove percepcije?
koja je nekom magi
jom nastala iz stati
Bi li do širenja čovjekovih pojmova došlo brže kada bismo se
ke, ili iz sklopa zna služili riječju »božanstvo«, a ne raznoraznim izrazima poput Boga,
nstvenih pokusa. Jahvea ili Alaha, koje ukazuju na određenu ograničenost? Koje bi
One moraju potjeca- mogle biti neke od prednosti shvaćanja Boga kao krajnje realnosti?
ti iz ljudskih kanala,
Sada kada je i znanost dokazala da je stvarnost daleko više od
do nas dolaziti preko
čovjekove misli. običnog vidljivog svijeta, je li egoistično čvrsto se držati teze da je
— Owen Gingerich stvarnost ono što ljudi vide i mogu dodirnuti? Ako znanost može
Bog svojim čudima proučavati samo ono što čovjek percipira, a ne stvarnost, bismo li tre
upravlja na bali riječ »stvarnost« koristiti tako da označuje ukupnost pojava, uz
zagonetan način.
— William Cowper
dodatak svih temeljnih elemenata i pojmova? Mogu li sadašnji oblici
čovjekove percepcije stvarnosti biti skromni koliko i razmjeri u kojima
školjka shvaća čovjekov svijet?
U knjizi Koliko je velik Bog? Robert J. Russell piše:
*
2. ZAKON
Svaki dan doživite nov početak.
U vezi s budućnošću ŠTO VAM PRVO pada na pamet kad ujutro otvorite oči? Kakvi su vam
najbolje je to što stavovi u vezi s danom koji je pred vama? Koju pjesmu života vaš duh
nam dolazi dan po pjeva dok se pripremate za novi dan? Sve što nam je u svijetu vidlji
dan.
vo, pa tako i zemlja, sunce, mjesec i čovjek, imalo je početak! Jedan
— Abraham Lincoln
od naših najvažnijih početaka može biti upravo početak novoga dana!
Način na koji započinjemo dan može obilježiti sva naša daljnja iskus
tva.
Možemo osjećati duhovnu radost i izražavati zahvalnost.
Možemo osluškivati i otvarati srce prema neograničenoj ljubavi. Uz
buđenje i gorljivost prema poslu koji je svakodnevno pred nama po
tiče plodonosnu produktivnost. Možemo njegovati pozitivnu mentalnu
percepciju života. Poštovanje, zahvalnost i nepomućena radost življe
nja mogu blistati iz naših očiju i zračiti poput snažne životne energije
koja protječe kroz nas. Situacije, prilike i osobe koje nas okružuju
Svaki dragocjeni dan možemo početi gledati u novome svjetlu i iz šire perspektive.
proživljavajte kao
Možete li zamisliti kako bi vaš dan mogao protjecati kada bi
najuzbudljiviju pus
tolovinu koju uopće
vas nadahnjivala takva razina svijesti i takvi pozitivni stavovi? Često se
možete zamisliti. događa da su uspjeh ili neuspjeh, sreća ili jad, stvar pojedinačne pe
Svaki je dan prepun rspektive, načina gledanja na situaciju. Je li vaš um svetište ideja,
blistavila Božjega sreće i prilika? Razumijete li vlastitu fizičku i duhovnu prirodu i vidite
svjetla.
li u njoj pripremu za uspješan rad umom? Odražava li se svjetlo sve
— Rebecca Clark
O h , kakvo predivno veće mudrosti i inteligencije u vašim riječima, postupcima i ljubavi ko
jutro! O h , kakav ju pružate? Kad odlučite svaki dan živjeti kao da je riječ o novome
predivan dan!
početku, obuzima li vas uzbuđenje u vezi s time što ćete iz dana u dan
— Oscar
Hammerstein upisivati u svoju »knjigu života«?
Možemo razmotriti i sljedeće pitanje: Što mogu učiniti kako bi
ovo bio moj najuzbudljiviji, najproduktivniji i najkorisniji dan? Traži
mo li prilike? Ako ih tražimo, odmah će nam se početi otvarati neb
rojena vrata raznoraznih prilika. Ulazimo li svjesno u rizik velikih sno
va, izgradnje i uspjeha? Namjeravamo li se na zadaće koje su pred na
ma uz odlučnu nakanu da damo sve od sebe? Imamo li čvrsto utvrđen
plan ili program koji nas usmjerava prema korisnoj viziji ili cilju? Jes
mo li uzbuđeni u vezi s prilikama za učenje koje nam možda donosi
ovaj dan? Prihvaćamo li životne izazove i doživljavamo li uzbuđenje
zbog djelovanja koje je usklađeno s božanskim?
Kad ujutro otvorimo oči, vidimo li pred sobom stol prepun naj
većih blaga koje život uopće može ponuditi? Što uopće smatramo
»blagom«? Sam život? Obitelj? Prijatelje? Nadarenost i sposobnost?
Prilike za koristan rad? Kako ćemo izražavati zahvalnost i ostvarivati
interakcije s tim blagom?
Promislite malo bolje! Ista neopisiva sila koja poput divovske
rijeke protječe kozmosom dostupna nam je na svakom koraku. Za
čovjekovu se dušu često kaže da je besmrtna. Naša je budućost bu
dućnost razvoja i neograničenog potencijala. U svakome od nas nala
ze se načela koja daju život. Duh daje vječno dobro i, premda se to
možda fizički ne vidi i ne čuje, osjećaju ga osobe koje ga žele osjeti
ti.
Što bi se dogodilo kad bismo, svaki dan prilikom buđenja,
spoznali da smo ljudske duše koje predstavljaju vitalnu životnu silu
Svanulo je jutro, jut cjelokupnog života u božanskome procesu evolucije? Promislite samo
ro nalik na prvo o korisnim promjenama koje bismo takvim stavom ostvarili unutar
jutro.
osobne životne sfere.
— Eleanor Farjeon
Kad bi vam netko dao veličanstven rođendanski dar, a vi biste
ga spremili u neku ladicu i više ga nikad ne biste pogledali, kakve bis
te od njega imali koristi? A da vam netko daruje prelijepi novi auto
mobil, uz uvjet da ključeve morate podignuti u tvornici, onamo biste
odjurili tako da bi iza vas ostala samo prašina. Nitko ne bi zanemario
darovani auto. Pa ipak, upravo tako neki put zanemarujemo jedan od
najvećih darova na svijetu — svaki dragocjeni novi dan!
Raširenih ruku prigrlite svaki novi dan. On vam donosi još jed
nu fantastičnu novu priliku. Riječ je o uzbudljivom novom iskustvu i
sretnoj pustolovini na području razvoja duše. Uvidjet ćete da je nebo
odjednom postalo blistavoplavo... da je zelena boja na drveću oživje-
Svaki dan počni iz la... i da sva stvorenja u prirodi zrače iskričavim sjajem! I ne, ništa se
nova, kao što to čini nije istinski promijenilo — osim vas! Moguće je da Stvoriteljeva dje
i priroda.
la počinjete promatrati novim očima, duhovnim očima, i to je dobro.
— George
E. Woodberry To je izvrsno!
Kako biste spoznali više o velikome svemiru, prvo počnite spo-
znavati više o sebi. Istražite svoj dom, svoje susjedstvo, svoj grad,
svoju zemlju, a vaša svijest neka se na koncu proširi na čitav čudesni
svijet! Znanje je poput pučke tave i radosne vatre koja grije i obasjava
sve u sobi. Znanje i razumijevanje, odnos prema svakom novom danu
kao da je riječ o novome početku, sve to može poboljšati sve aspek
te i sve odnose u vašem životu. U takvim spoznajama neki se put kri
je prava magija!
*
3. ZAKON
Nebesko kraljevstvo
JE LI TEMELJNI DIO istinskog školovanja i viša razina duhovne svi
aktiviraju naše jesti? Je li moguće da se svijest uči ravnati prema univerzalnim
poštovanje i zahval načelima upravo kroz božanski duh? Svakodnevno nastojimo
nost; reagira shvatiti veličanstvenost i zagonetnost božanskoga, te svoj odnos
na hvalu.
— Foster McClellan
s cjelinom, kao i s pojedinim dijelovima. Počinjemo doživljavati
gorljivost i uzbuđenje, jer postajemo sve informiraniji kad se naša
želja za učenjem i shvaćanjem univerzalnih načela povećava.
Jedno od najsnažnijih i najkorisnijih univerzalnih načela jest za
kon Izražavanja zahvalnosti. Mogu li se našim razvojem izražavanja
zahvalnosti smatrati potpune i cjelovite reakcije čovjekova srca na sve
u svijetu? Zahvalnost se opisuje i kao čin dobrote koji naš um oslo
bađa tako da se može koncentrirati na razloge za zahvalnost i sreću u
sadašnjem trenutku. Je li taj stav odraz našeg prihvaćanja i zahvalno
sti za božansku energiju koja protječe kroz sve i svugdje? Izražavanje
zahvalnosti smatra se i aspektom neograničene ljubavi. Može li iz
ražavanje zahvalnosti ukazivati na reakcije pune ljubavi, kako od nas
tako i od strane naših osobnih odnosa, na cjelinu stvorenoga?
Kad god udahnemo pa izdahnemo, sudjelujemo u procesu ko
Oprost proistječe iz
srca. Riječ je o sta ji je ključan za naš život i naš svijet. Sa svakim uvlačenjem zraka u ti
nju uma koje otvara jelo primamo kisik bez kojeg ne bismo mogli živjeti. Sa svakim izda-
rupicu u srcu i hom ispuštamo ugljični dioksid kojim se koriste biljke koje nas ok
omogućuje Svjetlu
ružuju. U tom jednostavnom ali ključnom procesu razmjene možemo
da dopre do svijesti.
— Norma osjećati radost duha i izražavati zahvalnost. Kada ste posljednji put
Milanovich osjetili zahvalnost zbog jednostavnih životnih pogodnosti? Svatko od
i Shirley McCune nas u životu ima toliko razloga za zahvalnost, a najčešće se događa da
previđamo i jednostavne razloge za sreću.
*
4. ZAKON
Nema te poteškoće koju ne može nadvladati odgovarajuća ko
ličina ljubavi. — Emmet Fox
*
5. ZAKON
Nadzor nad sobom dovodi do uspjeha.
Snaga već i samo Jednako tako, u pustolovini koju nazivamo životom, ostanemo
jedne odluke upravo li marljivi i ustrajni u ulozi u drami koja se odvija oko nas, možda
je nemjerljiva.
ćemo postati svjesniji i same priče. Možda ćemo naići na probleme i
— George
lekcije koje će postaviti izazov pred naš samonadzor. Kako se na ko
W. Cummings, Sr.
ristan način nositi s tim prilikama? Značenje i smisao života razlikuju
se od pojedinca do pojedinca. Možemo računati jedino na to da će
nam život donositi lekcije koje moramo naučiti i koje su namijenjene
Dokažite da imate upravo nama. Hoćemo li nastojati doznati nešto više o sebi i životu
nadzor nad sobom, općenito? Koje je u tom procesu djelotvorno oruđe svijesti koje nam
pa ćete biti obrazo može pomoći da otkrijemo vlastitu jedinstvenu svrhu?
van čovjek.
— R. D. Hitchcock
Učimo važnost nadzora nad sobom. Na području emocija
doživljavamo česte promjene i skokove iz jedne krajnosti u drugu. Do
pustimo li emocijama da se čvrsto ukorijene u onome što se događa
u našem životu, što god to bilo, prepuštamo li moć promjenjivoj stru
ji okolnosti? Te situacije u kojima nema nadzora ne donose istinsku
sreću i uspjeh. Postoje brojni načini na koje je moguće zadovoljiti i
njegovati emocije. Slikarstvo, glazba, pjesma, ples, poezija, šetnje
prirodom, odlazak u kazalište, šalica čaja s prijateljem, te brojne dru
ge aktivnosti daju nam energiju koja uzdiže i koja u dušu unosi radost.
Na te je načine, između ostalog, moguće emocionalnu energiju usmje
riti u kreativne aktivnosti.
Naglasci ••
*
Dvadesetčetvrti tjedan
1. ZAKON
Drvo se poznaje po plodovima. — Engleska izreka
*
2. ZAKON
Riješi se negativnih stavova i pogleda, pa će i negativne okolno
sti usahnuti od neishranjenosti. — Russell W. Lake
Misli logično i život U KNJIZI Što si ti? Imelda Shanklin piše: »Vaše su misli pomagala ko
će ti biti logičan.
jima od materije svemira klešete svoju životnu priču. Kada birate mis
— Imelda Shanklin
li, birate i ishode. Vidljivi dio vašega života istječe iz vašega uma, a
oblikuju ga i obilježavaju vaše misli, jednako kao što strojevi koji iz ru
de proizvode novčiće oblikuju i obilježavaju kovanice«.
Mentalne navike ostavljaju dublji životni dojam nego što to ot
krivaju bore na licu. Promislite malo o tome. Može li se bilo koji ne
gativni stav ili vjerovanje razriješiti u mentalnome obliku i izbrisati iz
uma? Kako to postići? Riješite se negativnih stavova i vjerovanja, pa
će i negativni uvjeti nestati zbog nedostatka hrane. Odbijajte svaku
pomisao koju ne biste željeli vidjeti ostvarenu u životu.
Bi li naš životni cilj trebao biti jednom od najvažnijih tema
naših razmišljanja? Odražava li vaš cilj ono što najviše želite? Je li to
ono što svim srcem želite postati? Odražava li vaša svrha ili cilj ideal
koji u sebi pokušavate ostvariti najvišim oblikom strasti svoje duše?
Razmišljaj kao čov Postoji li za nas u životu plodonosno mjesto ako umu dopustimo da
jek od djela, djeluj
nema cilj i svrhu? Kako naše sadašnje misli pridonose našem cilju?
kao čovjek od misli.
— Henri Bergson
Uzvišen čovjek kada vidi dobro to dobro oponaša; kada vidi što je
loše, ispravlja se.
Stvarna i konstruktiv — / Ching
na mentalna moć
leži u kreativnim
mislima koje obliku
Svjesno ili ne, naše misli određuju smjer našega života, naš
ju vašu sudbinu, a
vaše mentalno djelo
odnos prema sebi i naš odnos prema svijetu. Je li život prema namje
vanje iz sata u sat ri i izboru daleko logičniji i svrsishodniji od života prema nasumičnim
stvara snagu kojom mislima koje nam se bez reda pojavljuju u umu? Kako svijest o vlas
možete promijeniti titim mislima pomaže i kako je djelotvorna? Do kojih bi promjena
život. Razvijajte ni
moglo doći u našem životu ako svjesno odlučimo umu dopustiti da se
zove misli na kojima
ćete moći zaploviti. bavi samo poukama koje je moguće izvući iz svih situacija? Što bi se
Plemenitost vašega dogodilo kada bismo odlučili ostati usredotočeni u pozitivnome stavu,
života, kao i vaša bez obzira na ono što se naoko događa oko nas? Što bi nam donije
sreća, ovisi o smjeru la odluka da u svakoj situaciji odgovaramo umjesto da reagiramo?
u kojem će se kretati
Kakve bi plodonosne koristi slijedile iz djelovanja na temelju pozitiv
ti nizovi.
— Laurence). Peter nih mentalnih trendova?
Kada bismo nekim instrumentom jedan dan mogli bilježiti vla
stite misaone procese, pa te misli zatim reproducirati, vjerojatno bis
mo se iznenadili kada bismo spoznali zašto stvari kreću pogrešnim
putem i zašto određeni napori doživljavaju neuspjeh. U početku bis
mo možda naišli na sebične, kritične, irelevantne, besmislene i pres
trašene misli pomiješane s mislima koje obilježavaju ljubav, suos
jećanje, odvažnost, kreativnost i izražavanje zahvalnosti. Pozitivno je
to što u vezi s načinom na koji razmišljamo možemo poduzeti nešto
korisno.
*
3. ZAKON
Izgubljeni sat više nikada nećete pronaći.
Voliš li život? Tada uludo ne troši vrijeme; jer život se sastoji upra
vo od njega.
— Benjamin Franklin
*
4. ZAKON
Uzrujavati se oko onoga što nemate znači uludo trošiti ono što
imate. — Ken Keyes
Uvijek biraj put koji ti izgleda najbolje, koliko god bio težak. Zah
valjujući navici ubrzo će postati lagan i ugodan.
— Pitagora
*
5. ZAKON
Poštenje je najbolji pristup svemu. — Miguel de Cervantes
Život moralna čovje JE LI POŠTENJE način na koji se ostvaruje prirodan sklad s cjelo
ka primjer je univer kupnim životom? Može li poštenje biti važan dio svjesnog je
zalnoga reda, jer je
dinstva sa životnim procesom i našim vlastitim životnim ciljem?
riječ o moralnoj oso
bi koja neprekidno
Mogu li nas poštenje i iskrenost odvesti i dalje od naših ogra
njeguje svoje stvarno ničenih, linearnih pogleda, te nam pomoći da slavimo razvoj i sta
ja ili moralno biće. lno obnavljanje? Možete li zamisliti što bi se moglo dogoditi ka
— Konfucije da bi pojedinac čvrsto odlučio provoditi načela istinitosti, iskre
nosti i poštenja i ne ovisiti o tuđem mišljenju? Koje bi bile pred
nosti kada bi se čovjek neprestano obraćao svetoj prirodi i na
zočnosti božanskoga, od nje tražeći svakodnevno usmjeravanje?
Istinoljubivost, iskrenost i poštenje nalik su na stjenovitu pla
ninu koju ne diraju ni olujna mora laži, beskrupuloznosti i nepovjere
nja. Sir Thomas More, tako plemenito prikazan u Čovjeku za sva vre
mena, suočavao se s velikim pritiskom da odbaci svoj etički kodeks.
Njegov položaj, njegova obitelj i život našli su se pred prijetnjom sm
rti. No bio je to čovjek koji se uvijek odlučno zalagao za svoje stavo
ve. Dok ga je nagovarao da podupre beskrupuloznoga kralja i potpiše
izjavu o odanosti, jedan ga je kolega upitao: »Zašto to ne učiniš tek
tako iz drugarstva i kolegijalnosti?« More je odgovorio: »Kad dođeš u
Iskrenost i poštenje raj jer si slušao savjest, a ja se nađem u paklu jer nisam slušao svoju
u djelovanju čovje savjest, hoćeš li se ti ipak pridružiti meni, 'iz drugarstva i kolegijalno
kova tijela, govora i
sti'?«
uma vode do sretno
ga putovanja. Živimo u svijetu raznolikih, raznorodnih i višeslojnih misli. Ne
— Jinizam bavimo se samo vlastitim mislima, nego i mislima ljudi koji nas ok
ružuju. Svaki dan imamo možda i stotine malenih prilika da biramo
između jasnoće i konfuzije, neograničene ljubavi i neslaganja, mira i
previranja, laži i istine, prijevare i poštenja. Kada ostajemo u dodiru
sa središtem istine koje je u nama, kada putem napredujemo časno i
pošteno, putujemo s Bogom.
Ted Engstrom u jednoj od svojih knjiga navodi sljedeću priču:
Neka vaše ponašanje Trener Cleveland Stroud i momčad Bulldogs iz srednje škole
obilježi istinitost ri
Rockdale (u gradiću Conyersu, u saveznoj državi Georgiji) proživlja
ječi, djela i misli.
— Upanišadi vali su nevjerojatnu sezonu. Ekipa je uoči završnog turnira juniorskog
košarkaškog prvenstva savezne države Georgije zabilježila 21 pobje
du i samo 5 poraza, a zatim je još i neočekivano pobijedila u finalu.
No sada je nova vitrina ispred ulaza u srednjoškolsku sportsku
dvoranu prazna. Početkom mjeseca Udruga srednjoškolskih momčadi
Georgije Rockdaleu je oduzela naslov prvaka, nakon što su školski
dužnosnici potvrdili da je u prvoj od pet utakmica doigravanja za nji
hovu momčad 45 sekundi nastupao i igrač koji po školskim kriteriji
ma nikako nije pripadao u momčad.
Naglasci ••
*
Dvadesetpeti tjedan
1. ZAKON
Odgovor na vaše molitve može glasiti »da«, ali i »ne«, uz još ne
ke alternative. — Ruth Stafford Peale
Neki put čini nam se da smo dugo molili, a ipak imamo dojam da
nismo dobili što smo tražili. To ne bismo trebali shvaćati tragično.
Jer ja sam uvjeren da naš Gospodin želi da čekamo povoljniji tre
nutak, veću milost ili bolji dar.
— Julian iz Norwicha
*
2. ZAKON
Zdrav um najčešće osigurava zdravo tijelo.
*
3. ZAKON
Dajte mi ljepotu unutarnje duše; i neka vanjski i unutarnji čovjek
budu u jednome. — Platon
Ljepota koju os ISPOD SVIH priča o prošlim čovjekovim iskustvima, ispod svih
jećamo neopisiva j e : životnih radosti i boli, svatko od nas u sebi ima bit, prirodu koja
nitko nikada ne
je prelijepa, cjelovita i potpuna. Kakva je ta istinska priroda i ka
može reći ni što je
ni što znači. ko do nje doći? Svatko ima dar koji može postaviti na stol živo
— George Santayana ta, a zemaljska obitelj žudi za svakim darom.
Platon je pogodio istinu riječima: »Dajte mi ljepotu unutarnje
duše; i neka vanjski i unutarnji čovjek budu u jednome«. U razgovoru
s desetero ljudi možda ćemo doći do deset različitih odgovora i opi
sa »ljepote«. Naša osobna definicija riječi »ljepota« možda je u našem
stavu prema drugima i načinu na koji percipiramo svijet oko sebe.
U svemu vidljivo Hoćemo li se zagledati u srce svake osobe i situacije, umjesto da nas
me... postoji skrive obuzmu vanjski izgled i držanje? Uviđamo li ljepotu plemenitih cilje
na cjelina. va, vrlina, nesebičnosti i dubokog suosjećanja, ljepotu koja nas dozi
— Thomas Merton va? Nastojimo li se pozivati na raskošno bogatstvo vlastitog uma, na
dubine naše kreativnosti, na stvarnost naše duhovne identifikacije?
Poštujemo li cjelokupan život i usuđujemo li se uroniti u stvarnost du
hovne identifikacije? Jesmo li u stanju promotriti svijet u kojem živimo
i način na koji živimo u tom svijetu, te iskreno ustvrditi da naš život
drugima donosi sreću?
Što znači biti sretan? VELIK DIO čovjekova karaktera mogao bi imati korijene u stavovima
— Anonimna koje potvrđujemo i podupiremo mentalno i emocionalno. Ako smo
zabrinuti ili nas muči tjeskoba, možda samo pojačavamo tu užasno
štetnu energiju i doživljavamo njezino djelovanje. Isto je moguće reći
i za pozitivne stavove. Odlučimo li ispeći kolač, što god od sastojaka
stavite u zdjelu, pojavit će se i u pečenom kolaču. Istinitost ove tvrd
nje nije teško uvidjeti u vezi s materijalnom stvari poput kolača. Ipak,
ljudi možda ne uviđaju da isti procesi djeluju i u mentalnome pod
ručju. Misli i stavovi kojima ispunjavamo um često se pojavljuju u »ko
laču« koji nazivamo životnim iskustvima. Način na koji svjesno pro
matramo svijet oblikuje svijet koji vidimo! Svatko od nas ima priliku
pristupiti fantastičnim prednostima u pogledu stavova, prednostima
koje se nalaze u nama, samo kada spoznamo da je sreća stvar izbo
ra, dok je jad fakultativan!
*
5. ZAKON
Pomogni sebi pomaganjem drugima.
Suosjećanje je stav
koji uživa samo u KAD ČOVJEK spozna moć duhovnih načela u ispunjavanju Božje sv
milosrđu i ljubavi rhe i plana, počinje li utjelovljavati neograničenu ljubav? Uživa li
prema svim svjesnim
takva osoba u dobrobiti drugih i radi li nesebično na još većoj
bićima.
— Budizam dobrobiti sviju? Zašto nam davanje sebe u sklopu služenja s lju
bavlju često donosi osjećaj sreće kakav nam ne donosi ništa dru
go od životnog znanja i tehnika kojima raspolažemo? Zašto na te
melju pomaganja s ljubavlju počinjemo osjećati da se osobno raz
vijamo? Kako služenje drugima može biti kreativan proces koji u
našem životu oslobađa moćnu energiju?
Naglasci • •
— Baha'u'llah
*
Dvadesetšesti tjedan
1. ZAKON
Svatko stvara svoju stvarnost. — Jane Roberts
Sve što sam postigao, ili očekujem da ću postići, bilo je i bit će taj
usporen, strpljiv i ustrajan postupak povećanja koji je mravinjak
gradio dio po dio, misao po misao, činjenicu po činjenicu.
— Elihu Burritt
*
3. ZAKON
Dužnost nam je njegovati dobrotu. — Sefer Hachinukh
Dobra su djela kari JEDNA SUFISTIČKA priča govori o čovjeku koji je bio toliko dobronam
ke koje čine lanac jeran i ponizan da su anđeli od Boga zatražili da mu podari dar čuda.
ljubavi.
Bog im je mudro rekao da čovjeka prvo upitaju želi li taj dar. Anđeli
— Majka Tereza
su tako posjetili dobroga čovjeka i ponudili mu tri dara. Prvi je bio
dar iscjeljivanja rukama. Drugi je bio dar preobraćanja duša. Treći je
bio dar krjeposti. Nakon što je promislio o ponudi, čovjek je odlučio
odbiti darove. Međutim, anđeli su ustrajno tražili da odabere jedan od
Dobronamjerno i njih, jer će ga inače oni odabrati umjesto njega.
dobrostivo srce naj
sličnije je Bogu.
— Robert Burns
Toliko bogova, toliko vjera, toliko puteva koji u beskraj vijugaju, a
ovom otužnome svijetu zapravo treba samo umijeće dobrote i lju
baznosti.
— Ella Wheeler Wilcox
Dobro razmislite prije nego što nekome kažete grubu riječ, ali ni
kada ne propustite priliku da kažete nešto lijepo.
— George Horace Lorimer
4. ZAKON
Budi zahvalan i pomaži svima koji su pomogli tebi.
Stalnom dobrotom postiže se mnogo. Kao što sunce topi led, dob
rota i ljubaznost izazivaju isparavanje nesporazuma, nepovjerenja
i neprijateljskih osjećaja.
— Albert Schweitzer
*
5. ZAKON
U gorljivosti je razlika između osrednjosti i uspjeha.
— Norman Vincent Peale
Naglasci ••
— Taoizam
Dvadesetsedmi tjedan
1. ZAKON
Svatko na zemlji gradi svoj raj ili pakao.
Sjene u životu katka LJUDI KATKADA govore kako je kretanje duhovnim putem jednostavno,
da stvaramo stojeći
ali ne nužno i lagano. Jedna od poteškoća može se sastojati i od
na vlastitom sunčevu
svjetlu.
učenja nadvladavanja sklonosti inertnosti u odnosu na svakodnevno
— Ralph Waldo duhovno učenje. Ernest Holmes rekao je: »Istinu je daleko lakše
Emerson poučavati nego provoditi«. A duhovnost, kao najvrjedniji proces, isti
nski zahtijeva predanost i trud u provođenju. No prednosti ne mogu
biti poželjnije! Pruža nam se prilika, zahvaljujući osobnome izboru, da
sami gradimo raj ili pakao na zemlji.
*
2. ZAKON
Znanost je bez religije slaba i nemoćna; religija je bez znanosti
slijepa. — Albert Einstein
Znanost može tek odrediti što jest, ali ne i što bi trebalo biti,
a i dalje su nužni raznorazni sudovi koji ostaju izvan njezina područja.
Religija se, s druge strane, bavi samo procjenama čovjekovih misli i
djelovanja; ne može opravdano govoriti o činjenicama i vezama među
činjenicama... Iako su područja kojima se bave religija i znanost tako
jasno odijeljena, između njih ipak postoji snažna recipročna poveza
nost i međuovisnost... Tu ćemo situaciju najlakše dočarati jednom
slikom: Znanost je bez religije slaba i nemoćna; religija je bez znanos
ti slijepa.
*
3. ZAKON
Nepoznato koje je pred nama možda je i milijun puta veće od
onoga što nam je sada poznato.
Sve što postoji gori u Mnogima od nas duhovno hodočašće nije obilježeno neuo
plamenu, bičajeno dramatičnim događajima. Međutim, desetljeća koja su pred
deformirani koma
nama mogla bi ponuditi fantastične pustolovine istraživanja nepozna
dići raspršuju se na
nebu, toga. Nastave li otkrića našu potragu usmjeravati prema sve brojnijim
novi svjetovi ukrašu- zagonetkama, hoćemo li početi spoznavati više kreativnosti? Neki
ju mračnu noć; mislioci već govore kako svako otkriće, bez obzira na znanstvenu dis
a u daljini vanjske
ciplinu, ljudima pomaže da prošire definiciju riječi »Bog«. Na primjer,
maglice napadaju
prazninu poput neu
mogu li ljudi nešto o Bogu spoznati na temelju rendgenske astrono
strašivih konjanika s mije, subatomske fizike ili kvantne neiokalnosti? Ako skupa potraga
kopljima. za izvanzemaljskim oblicima života ikada dođe do konkretnih rezulta
— Robinson Jeffers ta, hoćemo li proširiti postojeću teologiju? Pojašnjavanje značenja
»duhovnih informacija« ovoga svijeta može trenutačno biti problema
tično i teško poput predviđanja, recimo 1800. godine, o širenju me
dicinskih spoznaja ili znanja o elektromagnetskim valovima. Je li ego
istično držati da smo na završetku, a ne negdje u blizini početka
Božjeg kreativnog procesa?
*
4. ZAKON
Zabrinutošću se ne postiže ništa, samo se gubi dragocjeno vrijeme.
*
5. ZAKON
Neuspjeh je događaj, a ne čovjek. — William D. Brown
Zbog jednog odbija U NEKOJ životnoj fazi može nam se dogoditi da steknemo dojam
nja ne napuštaj cilj
da u nečemu nismo uspjeli. No kada se bolje osvrnemo na situa
koji si naumio
ostvariti.
ciju, možda ćemo spoznati da smo u tome ipak dali sve od sebe.
— William Iz sadašnje perspektive, možda ćemo zaključiti da smo mogli
Shakespeare uložiti više napora ili da smo cijeloj situaciji mogli pristupiti na
drukčiji način. Takve misli mogu biti tek nejasne tvrdnje, ili prili
ke da se objektivno osvrnemo na stvari i da učimo na temelju is
kustva. Neuspjeh je događaj, a ne čovjek.
Iako nastojimo dati sve od sebe, važno je prisjetiti se da ishod
određene situacije možda nije uvijek pod našim nadzorom. Čovjeko
ve interakcije često počivaju na sporazumima. Ljudi će se možda do
govoriti kada će se naći, prema kojim će pravilima postupati, te do
govoriti prikladne oblike ponašanja za mnoge situacije. Ljudi griješe.
Određene stvari možda i zaboravljamo, gubimo ključeve, gazimo ig
račke ostavljene ispred garaže ili se autom, vozeći unatrag, zabijamo
u rasvjetni stup. Međutim, svakako vladamo načinom na koji ćemo re
agirati.
Kineski duhovni učitelj i filozof Konfucije jednom je rekao: »Ni
je li divan užitak učiti i ponovno učiti?« Na temelju tih riječi čini se da
Dopustite da vas iz života možemo učiti mnogo, kao i iz životnih iskustava i naše vlas
upoznam s tajnom tite prirode. Učenje je stalni proces. Širom otvoreni um i ustrajnost
koja me dovela do
mogu uspješno pomagati učenju u vezi s raznoraznim procesima pri
cilja. Moja je snaga
isključivo u mojoj rodnoga svijeta i učenju u vezi s našim osobnim svijetom.
ustrajnosti. Ako radimo na ostvarivanju zadaće koja se može pokazati ko
— Louis Pasteur risnom, hoćemo li dopustiti da nas od cilja odvrati neka mala smet
nja, nešto što na prvi pogled izgleda kao neuspjeh? Taj takozvani ne
uspjeh mogao bi biti tek prilika za učenje na putu prema većem us
pjehu. Thomas Edison rekao je da je prvo stotinu puta doživio neus
pjeh prije nego što je došao do električnog svjetla.
Ako nema vjetra, Sve što je potrebno za uspjeh u prvi mah možda i nije posve
počni veslati. očito. Na primjer, sati i sati priprema za uspješno dovršenje posla
Latinska poslovica
možda se neće vidjeti na radnikovu licu. Nešto što naoko izgleda kao
neuspjeh ne bi trebalo umanjiti ustrajnost i domišljatost predanog
uma i srca koji nastoje ostvariti željeni cilj! Možete li uopće zamisliti
da uspješna osoba u nekoj situaciji govori kako je nešto nemoguće sa
mo zato što taj netko to nešto još nije postigao? Bi li uspješna osoba
trošila vrijeme na zabrinutost zbog stvari koje nije moguće promijeni
ti ili ispraviti? Ne bi li takva osoba radije poradila na najizglednijim
prilikama u cilju ostvarenja cilja? Ne bi li uspješna osoba usmjerila
pozornost na svoj život i načine na koje bi ga mogla unaprijediti?
Naglasci ••
1. Vaš duhovni život, kao i sve ostalo što vrijedi, zahtijeva preda
nost, vježbu i dosljedno provođenje.
2. Pruža nam se prilika da, zahvaljujući osobnim odlukama i disci
pliniranosti, na zemlji stvorimo vlastiti raj ili vlastiti pakao.
3. Mogu li metode empirijske znanosti biti metode koje će nam ot
kriti nove aspekte Boga?
4. Bi li riječ »bog« trebala imati ograničenije značenje od riječi
»stvarnost«?
5. Pomaže li svako otkriće, bez obzira na znanstveno područje, u ši
renju definicije riječi »bog«?
6. Kako vi gledate na suradnju znanosti i religije?
7. Može li uistinu biti pravog sukoba između religije i znanosti? '
8. Nepoznato koje je pred nama možda je i milijun puta veće od
onoga što trenutačno poznajemo.
9. Briga često izaziva tjeskobu i koči protok kreativnih ideja.
10. Koji su još neki od načina na koje je moguće odbaciti zabrinu
tost?
11. Neuspjeh je događaj, a ne osoba!
12. Neuspjeh jednostavno ne postoji; postoje tek zadaće koje još ni
su ispunjene!
Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••
ORANJE
*
Dvadesetosmi tjedan
1. ZAKON
Smij se i svijet će se smijati s tobom; plači i plakat ćeš sam.
— Ella Wheeler Wilcox
Svi se ljudi smiješe U ČESTO SPOMINJANOJ pjesmi »Samoća« Ella Wheeler Wilcox go
na istome jeziku. vori nam, kako se čini, da odabranim stavom u svoj život priv
— Anonimna
lačimo energiju jednaka predznaka. Riječi: »Smij se i svijet će se
smijati s tobom; plači i plakat ćeš sam« podsjećaju nas da ćemo,
kada smo tužni i plačemo, najvjerojatnije biti sami, a kada srce
ispunimo radošću i smijehom, privlačimo brojno društvo!
Stara izreka govori nam da »osmijeh izaziva osmijeh«. Poput
vatre za svježe jesenske večeri, osmijeh zrači iskrama i svjetlom koji
se neki put zarazno pretvaraju u sreću. Ljudi koji su pretjerano ozbi
ljni i čije je srce opterećeno možda trebaju iskazati oprez u vezi s os
mijehom i smijehom. Ta divna energija svojim blagim plamenom može
progutati tužne i sumorne, ostavljajući osjećaj radosti, gorljivosti i
smisla.
Svijet smijeha oduvi Uviđate li važnost održavanja pozitivnog stava i raspoloženja?
jek mi je izgledao
Istraživanja pokazuju i da je za osmijeh potrebno upotrijebiti daleko
kao najuljuđenija
glazba na svijetu. manje mišića lica nego što ih treba kada se mrštimo. Vjerojatno nije
— Peter Ustinov jednostavno smiješiti se i u teškim trenucima, no osmijeh nam nedvo
jbeno pomaže da se »razvedrimo« i možda na važan način prilagodi
mo stav.
Zašto većina ljudi voli biti u društvu onih koji osmijehom iz
ražavaju pozitivan stav? Bi li jedan od razloga moglo biti i to što je
osmijeh često izraz zahvalne osobe? Ili to što je osmijeh u stanju po
kazati našu spremnost da se opustimo i uživamo u trenutku, da u ci-
U smijehu uvijek jelosti budemo u »sadašnjosti«, bez obzira na stresne okolnosti? Os
postoji određena ra mijeh usto drugima pokazuje da smo otvoreni i spremni slušati njiho
dost koja je nespoji
ve misli i ideje. Osmijeh može biti srdačan poziv drugima da uđu u
va s prijezirom ili
ogorčenošću. naš svijet i bolje nas upoznaju. Osmijeh naglašava sretno srce koje u
— Voltaire svakom otkriću vidi dar i razlog za sreću. A sretno je srce dovoljno
snažno i izdržljivo da se skladno i produktivno nosi sa svim životnim
situacijama.
*
2. ZAKON
Bez rizika nema ni dobitka. — Sir John Heywood
Nemoguće je ono PUSTOLOVNI DUH duboko je ljudska odlika koja nam već tisućama go
što nitko ne može dina pomaže da se razvijamo na mnogobrojnim područjima. Riječ je
sve dok netko to ne o potencijalu svakoga od nas da stvorimo bolji svijet. Mnogi od naju
učini.
spješnijih ljudi uviđaju da je glavni smisao života živjeti sa smislom.
— Anonimna
Jasna vizija i odvažnost koja nam omogućuje da krenemo naprijed uti
ru put nebrojenim uspjesima. Bez rizika nema ni dobitka. Kada svje
sno napustimo sigurno i dobro poznato područje i otisnemo se u ne
istražene vode, hrabro i kreativno, prihvaćamo mogućnost da posta
nemo pustolovima koji se usuđuju ući u nepoznato — postajemo pra
vim pionirima! Postajemo osobama čiji doprinos može donijeti velike
i bitne promjene!
More nećeš prijeći George Matthew Adams, publicist i stručnjak za marketing,
budeš li samo tako jednom je rekao: »Možemo postići gotovo sve što je u krugu naših
stajao zagledan u
sposobnosti, samo ako mislimo da možemo. Svaki veliki uspjeh u
vodu.
— Tagore
ovome svijetu prvo je pomno promišljen... Razmišljajte, ali svrhovito.
Razmišljajte konstruktivno. Razmišljajte dok čitate. Razmišljajte dok
slušate. Razmišljajte dok putujete i dok vam oči otkrivaju nove situa
cije. Razmišljajte dok svakodnevno radite za pisaćim stolom, ili u po
lju, ili dok ste u šetnji. Razmišljajte kako biste uzdignuli i poboljšali
svoj položaj u životu. Bez ozbiljnog promišljanja nema ni napretka ni
uspjeha«.
Ustrajnost donosi Današnje granice možda više nisu neistražena zemaljska pod
uspjeh. ručja u koja su hrabro stupali naši preci, nego područja čovjekova
— Nizozemska uma, srca i duše, koji u zagonetnosti mogu biti još fantastičniji. Is
izreka
traživanje moći ljubavi moglo bi biti jedan od najvećih novih izazova.
Svećenik i znanstvenik Pierre Teilhard de Chardin napisao je: »Kad
naučimo ovladati energijom ljubavi prema čovječanstvu, drugi put u
povijesti otkrit ćemo vatru«.
*
3. ZAKON
Poštenje je prvo poglavlje u knjizi mudrosti. — Thomas Jefferson
*
4. ZAKON
Kada osuđuješ druge, ne određuješ njih, nego sebe.
— Wayne Dyer
*
5. ZAKON
Duša bez uzvišenog cilja nalik je na brod bez kormila.
— Thomas Carlyle
Nemojmo suditi, da RIJEČI THOMASA CARLYLEA »Duša bez uzvišenog cilja nalik je na
ne bi sudili o nama. brod bez kormila« primjer su praktične mudrosti ispunjene jed
— Abraham Lincoln
nostavnom, ali korisnom spoznajom. Brod primjereno postavlje
nih jedara može ploviti u svim smjerovima osim izravno u vjetar.
I dok način postavljanja jedara određuju mogućnosti maksimal
nog korištenja dostupnog vjetra, kormilo brodu omogućuje da se
kreće u određenome smjeru. Bez kormila, brod uglavnom besci
ljno plovi niz vjetar.
Tko god sudi među To što vrijedi za jedrenjak možda odražava i određenu istinu u
prijateljima, ostat će vezi s ljudima. Čini se da su neki ljudi zadovoljniji i sretniji kada ih
bez jednog od njih. slučajni vjetrovi nose na raznorazne strane, umjesto da se potrude i
— Njemačka izreka
preuzmu život u svoje ruke. Međutim, kreativna živost obuhvaća i na
dilaženje inertnosti i aktivno sudjelovanje u životu. Naposljetku, nisu
li aktivnosti najčešće pitanje izbora? Možemo vijugati kroz život ili nas
može nadahnuti neki koristan cilj koji nas dovodi do novog i čudes
nog područja istraživanja. Možemo dostići povišenu razinu svijesti,
osloboditi se ograničenja i energiju usmjeriti prema neograničenim
mogućnostima. Mogu nam se početi događati iznimne stvari, osobito
na području misaonih procesa.
PROSVJETLJENJE
*
Dvadesetdeveti tjedan
1. ZAKON
Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost.
Sretan je život koji GEORGE MATTHEW ADAMS napisao je: »Nad čovjekom, poput zvi
je u skladu s vlasti jezde na nebu, lebdi upravo njegov duh. Ljudi ga prepoznaju od
tom prirodom.
mah i udružuju se s njim sve dok ne nastane raj muškaraca i že
— Seneka
na tako potaknut. Gdje god naišli na djelovanje tog duha, gdje
god se nalazio čovjek ili cjelokupna organizacija, znajte da je Ne
bo na svijet spustilo poruku radosti!«
Radost nam već i kao sama riječ podiže raspoloženje i izaziva
optimizam. Radost donosi sigurnost. Riječ je o sredstvu koje liječi.
Sreća i radost pomažu nam da nadilazimo životne prepreke. Radost
Ljubav nikad ne vidi
mane i uvijek je je recipročna. Radost koju izražavamo često osjećaju i prenose drugi,
sklona ljepoti tako da nam se vraća u izobilju. Zavišću se ne postiže ništa; ona čes
i radosti. to donosi samo usamljenost. Kad svoj uspjeh nastojimo mjeriti prema
— William Blake postignućima drugih, samo izazivamo tjeskobu i nesreću. Zavist služi
i kao upozorenje da se trebamo suočiti sa svojim strahovima i izvori
ma kivnosti, na temelju njih učiti, te preuzeti nadzor nad svojim živo
tom.
Bilo da je riječ o danu, tjednu, mjesecu, godini ili cijelome ži
votu, radost je u nama, možemo je izražavati jer nema te osobe, okol
nosti ili vanjskog utjecaja koji nas može istinski odvojiti od radosti ili
nam onemogućiti da je dijelimo sa svima na koje nailazimo. Charles
F. Lummis rekao je: »Veći sam od svega što mi se može dogoditi. Sve
to — tuga, nesreća i patnja — tek je pred mojim vratima. Ja sam u
kući i imam ključ«.
Beskonačno je izvor Kako povećati radost i sreću? Izrazi neograničene ljubavi i
radosti. služenja čudesno pojačavaju sreću! Kad cijenimo dobrotu koju drugi
— Chandogya
iskazuju prema nama, kad priznajemo svoja postignuća i uspjehe i
Upanišad
znamo da imamo mnoštvo darova, sve to može pojačati osjećaj sreće.
U svakome od nas postoji mogućnost za neograničenu sreću i radost.
Njih je možda teško točno odrediti, no radost svakako poznajemo ka
da je iskusimo i znamo kad smo ostali bez nje! Želja za srećom možda
je i jedino što je zajedničko većini ljudi. Što može biti dan proveden u
radosti i sreći? Kod nekih ljudi sreća se javlja kada čine stvari koje
usrećuju druge; kada svjesno žive u skladu sa životnim zakonima; ka
da su njihove misli, osjećaji i djela pošteni i časni; kad im je savjest
mirna.
*
2. ZAKON
Opraštanjem izgrađujemo duhovno bogatstvo.
— Rebekah Alezander
Ne traži izvan sebe. DUHOVNA NAZOČNOST opraštanja izgrađuje skladne zajednice, kao i
Raj je unutra. atributi ljubavi, dobrote, zahvalnosti i molitve. Zahvaljujući oprašta
— Mary Lou Cook nju, ljepota, suosjećanje i ljudska toplina i srdačnost u nama počinju
bujati poput cvijeta za proljetnoga dana. Kako je samo ugodno oslo
boditi se tereta ljutnje i dugotrajne kivnosti. Kako je samo dobro os
jetiti melem opraštanja, oprostiti i znati da su nam oprostili! Kad op
raštamo, počinjemo istinski drukčije gledati i na ljude i na stvari. Ka
ko je to moguće? S jednog gledišta, opraštanje nam pomaže u ukla
njanju unutarnjih prepreka koje nam možda ne dopuštaju da volimo
sebe ili da volimo druge. Neograničena ljubav vjerojatno je jedan od
naših najvećih darova i najvećih ciljeva. Neograničena ljubav donosi
potpuno opraštanje. Opraštanje oslobađa struje ljubavi koje tako do
piru do ljudi koje smo možda osuđivali ili koji su nam možda, po
našem mišljenju, nanijeli bol. Opraštanje ne zahtijeva da se druga
osoba promijeni ili ispriča. Ono briše negativne asocijacije i služi kao
praktično pomagalo za ostvarivanje velike duhovne pobjede. Oprašta
nje je način pružanja ljubavi. A kad dajemo ljubav, ne možemo je ne
primati.
Samo razvojem, re Opraštanje nas oslobađa tereta kivnosti i povrijeđenosti. Op
formiranjem i prom raštanje je još jedan izraz »opuštanja« i oslobađanja. Opraštanje nas
jenama, što je najpa-
poziva da odmah krenemo naprijed, bistra uma i čiste savjesti. I op
radoksalnije, može
mo doći do istinske raštanje je najvažniji doprinos liječenju mnogobrojnih problema ovo
sigurnosti. ga svijeta. Opraštanje pokriva sve odnose i služi kao nezaobilazan ko
— Anne Morrow rak u obnavljanju našeg života. Ako smo u nekoj prilici doživjeli pri
Lindberg
jevaru, izdaju, bol ili tragediju, prava je prilika da otkrijemo oprašta
nje kao protusredstvo koje će suzbiti kumulativni otrov osude. Svaka
potreba za opraštanjem prilika je za dubok osobni razvoj. Kako doći
do dobra koje donosi današnji dan ako se tako čvrsto držimo starih
Opraštaju nam kad uvreda? Oprostite, pa ćete na sve gledati drukčije! Opraštanje po
opraštamo.
— Sv. Franjo Asiški
većava naše duhovno bogatstvo.
*
3. ZAKON
Život je stav. Imajte dobar stav! — Eric L. Lungaard
Nema tog čovjeka JESTE LI U SKORIJE vrijeme razmišljali o tome da način na koji ćemo
koji nije u stanju reagirati na situacije na koje nailazimo biramo iz velikog mnoštva raz
učiniti više nego što noraznih mogućnosti? I na čemu temeljimo te reakcije i odluke? Bi li
misli.
— Henry Ford
naši stavovi mogli određivati glavni smjer i kvalitetu našeg života? Kao
što je rekao Henry Ford: »Mislili vi da možete ili da ne možete, u sva
kom ste slučaju u pravu!« Ljudi razmišljaju i osjećaju. Zahvaljujući
mentalnim sposobnostima, pozitivnome izražavanju misli i zamisli,
možemo lakše i bolje doživljavati i ostvarivati svoje ciljeve i životnu
svrhu. Ne bi li onda bilo konstruktivno koncentrirati formativnu moć
uma na kreativne i konstruktivne perspektive i stavove koji na povolj
ne i korisne načine unaprjeđuju naš napredak? Naposljetku, vaš život
ni stav značajno određuje to hoćete li živjeti »dobro« i kvalitetno.
Život treba živjeti, a Tajna uspjeha u najvećem dijelu područja čovjekovih interesa
znatiželju moramo
doista nije nikakva tajna. Kada pomno promatramo kako se što do
održavati.
— Eleanor Roosevelt gađa u našem životu, postat će nam očito da stupanj i kvalitetu naših
postignuća ponajviše određuje to kamo usmjeravamo pozornost, te
kakve stavove izražavamo. Ako tražimo, koncentriramo se i možda
čak i uvećavamo »probleme«, lakše ćemo uviđati sve što je neugodno.
S druge strane, ako smo i dalje uvjereni u temeljnu dobrotu
čovječanstva, ako se i dalje oslanjamo na unutarnju snagu i održava
mo pozitivnu perspektivu, većinu problema bit će moguće pretvoriti u
Čovjekova djela naj prilike za koristan napredak. Odluke moramo donositi iz uzdignute
bolje tumače njego perspektive i uz produktivan stav koji je u stalnoj potrazi. Sav se ži
ve misli.
vot ne sastoji od slučajnosti, život se uglavnom sastoji od izbora! Kao
— E. C. McKenzie
što je rekao John Milton: »Um... od raja može stvoriti pakao, i od
pakla raj«. Jedna priča govori o majmunu koji je sa stabla na glavu
predanog sufijskog vjernika bacio kokosov orah. Čovjek je pogledao
uvis i nasmiješio se. Zatim je uzeo orah, otvorio ga, pojeo slatku unut
rašnjost, dok je od ljuske načinio posudu! Je li to plod pozitivnog i
kreativnog razmišljanja?
Snaga života koji niče iz duhovne snage nevjerojatno je velika.
Kad dolazimo do novih misli i ideja, otvaraju nam se novi obzori us
pjeha i postignuća. Kako se osjećate kad vam sine svjetlo nove zamis
li? Jeste li uzbuđeni? Osjećate li spontanost koja vas tjera na daljnje
korake? Osjećate li pokretanje atmosfere duha? Imate li povjerenja u
unutarnje usmjeravanje i nastavljate li upravo na tim temeljima? Sje
tite se neke autentične odluke koju ste donijeli u nekoj životnoj fazi.
Možda vam je ta ideja nalagala da promijenite posao. Možda ste doži
vjeli snažnu želju da posjetite neki drugi dio zemlje. Možda ste stekli
korisne spoznaje o vezi ili nekom drugom odnosu. Kako ste se os
jećali kada ste se poveli za donijetom odlukom? Je li ishod bio koris
tan?
*
4. ZAKON
Služenje je manifestacija ljubavi. — Maharishi Sadashiva Isham
Koji služi i ne traži U ČLANKU pod naslovom »Poluga koja pokreće svijet« Mahariši
nagradu doseći će Sadashiva Isham napisao je:
jedinstvo
s Gospodinom. Služenje je radost; služenje je izvor i cilj svakog promišljenog
- Adi Granth, Gauri čovjekovog odnosa s ostatkom čovječanstva. Najrazvijeniji ljudi odu
Sukhmani vijek znaju da istinska radost potječe iz davanja. Žive za druge. Mis
li su im posvećene drugima. Nema toga što ne bi učinili za unap
ređenje razvoja drugih. Spoznali su sljedeću istinu: razvoj samog po
jedinca ne donosi sreću; svi oblici istinskoga razvoja ukorijenjeni su u
suosjećanju.
Služenje je vraćanje našega dara Izvoru našega života. Služe
nje je recipročan odnos između našega »ja« i ostatka čovječanstva. Is
tinsko je služenje manifestacija ljubavi.
Sveti spisi raznih svjetskih religija govore o značenju i važnos
ti ljubavi i služenja. Tekstovi o iskrenoj ljubavi prema drugima često
Svako je dobro djelo sadrže i opće opaske o dobroti, ljubaznosti, dobronamjernosti, bla
milosrdno. gosti, poniznosti i služenju. Na primjer, u Tao Te Chingu čitamo:
— Islam
»Mudrac ne skuplja za sebe. Što više koristi za druge, to više ima i
sam. Što više daje drugima, to više ima. Nebesko pravilo glasi: radi
ti na korist drugima i ne vrijeđati nikoga«.
Bi li jedna od naših svetih životnih zadaća mogla biti zadaća
pridržavanja duhovne istine srca i stvaranja autentične sile i duhovnog
napretka zahvaljujući služenju s ljubavlju? Čini se da bi to mogao bi
ti plodonosan način otkrivanja unutarnjeg bogatstva duha. Duhovni
napredak odražava i unutarnju i ostale dimenzije, promičući osobni i
društveni napredak. Naši stavovi o tome što je duhovni napredak
najčešće izviru iz želje za moralnim poboljšanjem i želje da počnemo
misliti i živjeti u skladu s pozitivnim univerzalnim sustavom vrijednos
ti. Taj unutarnji razvoj ili dozrijevanje često motiviraju čovjeka da učini
nešto korisno što bi moglo donijeti napredak čovječanstvu. Istinsko
služenje također je moćno pomagalo u provođenju našeg vlastitog
razvoja. Poboljšanja ili konstruktivna nastojanja često su posljedica
Milosrdni daju na
služenja s ljubavlju. Dio neizmjerne raznolikosti prednosti mogu biti i
vratima, a Bog svoj
dio dodaje proširenje vizije, veće zanimanje za život, dopiranje do veće i više
na prozoru. energije, uvećana djelotvornost, te radostan osjećaj ostvarivanja inte
— John Ray rakcija s drugima. Zanimljivo je primijetiti da duhovni napredak može
obuhvaćati ili kombinirati s napretkom na drugim područjima. Na pri
mjer, kombiniranje znanstvenih spoznaja s povećanim razumijevanjem
Boga može biti oblik duhovnog napretka. Novi načini pomaganja si
romašnima i obespravljenima mogu biti oblik toliko potrebnog društ
venog rada i izraz duhovnog napretka.
*
5. ZAKON
Čovjek ne može biti slobodan ako ne vlada sobom. — Epiktet
U svojoj sam duši U 1. ST. N.E. grčki filozof i rob Epiktet došao je do ove istine: »Čov
slobodan. jek ne može biti slobodan ako ne vlada sobom«. Epiktet je uviđao da
— Richard Lovelace je istinska sloboda plod ovladavanja sobom, a ne izmicanja robovlas-
niku. O kakvoj je slobodi riječ? O pravu da bez ikakvih ograda čini
mo Što želimo? Baš i nije tako. Istinska sloboda za kojom tragamo ni
je toliko sloboda koja nam omogućuje da činimo koliko sloboda da
postanemo sve što možemo. Najveću slobodu i vlast doživljavamo ka
da svoj život vodimo i nadziremo u cijelosti odgovorno.
Kako tako »Ovladati sobom«? Sjeme uspjeha upravo je u na
Najviši je cilj inte ma. Kod psihološki zdrave osobe, razni dijelovi karaktera i osobnos
lektualne kultivacije ti surađuju na jedinstven način. Jedan od procesa koji se koristi u ci
čovjeku podariti
lju ovladavanja sobom upravo je snaga naše volje. Imamo mogućnost
savršeno znanje i
omogućiti mu da ov i sposobnost provoditi slobodnu volju kako bismo došli do savjesnih
lada svojim unutar zaključaka i odabrali svrhovite zaključke koji će voditi naše djelovanje.
njim »ja«. Ako je um velika telefonska centrala, tada je volja sustav koji nadzire
— Novalis
njezin rad. Ključna iskra naše volje može nas mobilizirati. Na primjer,
ako rukom posegnete za olovkom koja je na stolu ispred vas, upravo
zahvaljujući volji to ćete i učiniti. Razvijete li intelektualnu teoriju na
temelju važnih istraživanja, i to je plod vaše volje. Izražavate li ljubav
prema prijatelju ili članu obitelji, koristite volju. U svakom trenutku u
određenoj situaciji možete upotrijebiti volju i preuzeti nadzor nad ži
votom.
Jedan drugi korak u cilju ovladavanja sobom često činimo ka
da uvidimo da su naše misli, osjećaji i djelovanje naš vlastiti »zatvor«,
ćelija čijim ključem raspolažemo mi sami. Jeste li kada razmišljali o
fantastičnoj zagonetnosti i snazi vlastitoga uma? Ne možete ga ni vid-
jeti ni dodirnuti. Nema materijalni pojavni oblik i nema granice. Nije
smješten ni u vremenu ni u prostoru. Pa ipak, uvijek je s vama, vodi
vas i usmjerava praktički sve u vezi s vašim životom. Našem je umu
prirođeno da povezuje naše misli i iskustva. Vaš um funkcionira poput
pauka koji radi finu i složenu mrežu. Koristi jednu misao, povezuje je
s ostalima i tako otkriva nove i korisne odnose među mislima. Pritom
nije riječ o nasumičnoj aktivnosti. Naše su misli usmjerene i svrhovi
te i ujedinjuju ulaznu stvarnost. A koja je bit koja sve usmjerava, ko
ja je moć koja nam omogućuje da biramo, odlučujemo, djelujemo?
Snaga čovjekove volje!
Bog nas nije stvorio kako bi nas izjedala tjeskoba, nego kako bis
mo koračali uspravno, slobodno i bez straha, u svijetu u kojem
treba obaviti zadaće, tražiti istinu i davati ljubav.
— Joseph Fort Newton
Naglasci ••
— Upanišade
*
Trideseti tjedan
1. ZAKON
Čovjek će se pronaći kada se zaboravi. — Sv. Franjo Asiški
*
2. ZAKON
Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen. — Euripid
Marljivost valja oso BI LI IZREKA »Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen« mogla biti
bito njegovati prim simbol i izraz ulaganja svog potrebnog truda kako bismo ostvari
jenom; nužno ju je li vrijedan cilj? Je li moguće da te riječi odražavaju i važnost
neprestano iskaziva
t i ; ona je u stanju
održavanja marljivosti i ustrajnosti na putu do svih razina našega
postići gotovo sve. razvoja i duhovnosti? Kada naučimo prepoznati profinjene i ne
— Ciceron dodirljive životne obrasce, hoćemo li biti bolje pripremljeni da
krenemo naprijed i samopouzdano istražimo nove pojmove?
Je li jedna od tajni svjesnoga života i u voljnosti da obraćamo
pozornost? Kada pozornost s ljubavlju proširimo i na pojedinosti čov
jekove osobitosti, na jedinstvenost određenog mjesta ili situacije, sve
to može biti od koristi. Pozornost koju unosimo u trenutačna nastoja-
nja može proširiti našu percepciju i otvoriti nam oči prema svježini vi
zije. Tako izgleda korisnim širiti se time što više činimo i više dajemo.
Neki put u životu nam sve ide iako i jednostavno, a neki put
situacije iziskuju više truda. Ljudi koji uspijevaju obično su voljni čvr
sto se držati odabranih ciljeva, čak i unatoč nečemu što na prvi pog
led nalikuje na prepreke i neuspjehe. Thomas Edison rekao je: »Naša
je najveća slabost odustajanje. Najsigurniji način za postizanje uspje
ha sastoji se u tome da uvijek pokušamo još samo jednom«. Ili možda
da preokrenemo još jedan kamen! Kada situaciju promotrimo iz šire
perspektive, razlika može biti nemjerljiva. Uspjeh obično znači
shvaćanje »šire perspektive«, posvećivanje nečemu i ustrajavanje na
tome. A to je u velikoj mjeri slično »predanosti«. Svaki dan ustrajno
napredujemo prema cilju.
*
3. ZAKON
Sve na što se usredotočite širi se. — Arnold Patent
*
4. ZAKON
Promjene i poboljšanja idu iznutra prema van. — Anonimna
*
5. ZAKON
Sam biraš put kojim želiš ići. — Andersen
Uvijek biraj put koji POZNAVANJE našega svijeta u proteklih se stotinu godina iz kori
izgleda najbolje. jena promijenilo. Tempo prikupljanja novih podataka silno se ub
— Pitagora
rzao. Sve veća ulaganja u znanstvena istraživanja trebalo bi više
usmjeriti prema duhovnim znanjima. Teologija proživljava zdrave
nove procjene prirode teološke stvarnosti. Prednosti koje zna
nstvena istraživanja donose čovjekovu zdravlju još će se, po sve
mu sudeći, intenzivirati. Nezaustavljiva sila tehnološkog napretka
sve nam jasnije pokazuje da naše društvo iz utemeljenosti u ma
terijalnome prelazi na temelje koji su orijentirani na informacije i
intenzivno znanje. Velika svjetska sveučilišta služe većoj koncen
Dobrog života nije traciji stranih studenata. Živimo u razdoblju blagostanja kakvo
bilo i ne može biti još nije zabilježeno u povijesti svijeta. I doista nije teško bu
bez samonadzora. dućnost zamisliti u pozitivnim okvirima — potpun čovjekov raz
— Lav Tolstoj
voj, nada za sve Božje ljude, te mir i pravda. I lako je spoznati
da prilika ima u izobilju i da pojedinac lako može birati kojim pu
tem želi krenuti.
Tko želi doći do određenoga cilja mora ići samo jednim putem,
ne tumarati drugim putevima.
— Seneka
Uz rub svakog puta Promislite o mogućnosti da kao duhovna bića svi imamo ug
kojim kročimo sjaji rađene božanske odlike neograničene ljubavi, smisla i kreativnosti.
takvim sjajem da i
Kao ljudska bića, možemo birati put služenja s ljubavlju, svjesni toga
onaj koji trči može
čitati. da naša nastojanja pomažu drugima. S velikom radošću, čini se da
— William Cowper smo sve više svjesni odgovornosti prema drugim ljudima, kao pripad
nici velike ljudske obitelji. Na primjer, samo je među ljudima moguće
naići na nešto poput priče o istaknutom engleskome liječniku koji je
tek tako, bez velikih priprema i najava, napustio svoju liječničku pra
ksu da bi proputovao pola svijeta, o vlastitome trošku, i pomogao
preživjelima u nuklearnoj nesreći u Rusiji.
Koji su neki od glavnih faktora u pozadini takvog napretka?
Proistječu li ti humanitarni i blagotvorni porivi iz naše povezanosti s
božanskom prirodom Boga? Stječe li sve više i više ljudi uvjerenje da
svime upravlja sila koja je daleko veća od njih samih? Kako se to od
ražava u svakodnevici pojedinca? Kad preuzmemo nadzor nad vlasti
tim mislima i kada svojim umom »vladamo« na pozitivan način, oda
biremo put kojim želimo krenuti. Više nas ne motiviraju vanjski uvje
ti, niti nas ego odvodi na pogrešan put. Umjesto toga, svatko od nas
može postati glavni kormilar našeg vlastitog »broda«, i tako stvarati
život prepun plodonosnih nastojanja i plemenitog smisla.
Ella Wheeler Wilcox jednom je davno sjedila uz East River u
New Yorku i razmišljala o činjenici da ljudi koji potječu iz iste sredi
ne, iz istog doma, na koncu ispadaju toliko različiti. Nadahnuta jed
renjacima koji su se rijekom primicali pristaništu, napisala je:
Naglasci ••
Lončar za kolom.
Od postavljanja do dovršene posude,
Povećava dok se mogućnosti smanjuju;
A mekoću zamjenjuje tvrdoća.
*
Tridesetptvi tjedan
1. ZAKON
Destruktivan govor najčešće dovodi do destruktivnih posljedica.
Gruba je riječ bolni- DONOŠENJE odluka često se smatra sredstvom koje je omogućilo evo
ja od udarca. luciju. Svaka naša odluka temelji se na našoj perspektivi ili nakanama
— Tamilska izreka i na kvaliteti svijesti koju unosimo u svoje misli, osjećaje i djelovanje.
Svjesna evolucija, posredstvom odgovornih i pozitivnih odluka, može
poslužiti kao vrlo koristan put. Kakve veze donošenje odluka ima s je
zikom? Pozitivne odluke koje upravljaju načinom na koji govorimo ili
komuniciramo s drugima pripomažu pozitivnim i plodonosnim ishodi
ma, dok destruktivan govor najčešće dovodi do destruktivnih poslje
dica.
Govor je ogledalo Svatko od nas doživljava stresne situacije kod kuće, u školi ili
duše; čovjek koji go na poslu. Kad se sve ne razvija na najbolji mogući način, vrlo je lako
vori također.
pribjeći pritužbama, okrivljavanju i kritiziranju drugih. Moguće je da
— Pubilije Sirus
nas tada obuzima iluzija prema kojoj nam pronalaženje mana u dru
gima može pomoći da se osjećamo bolje i zadovoljnije. No ta lažna
perspektiva ili prosudba onemogućuje nam da uvidimo dobro koje je
Često sam žalio zbog u pozadini pojavnih oblika. Što bi se dogodilo kada bismo se s tim
riječi koje sam izgo izazovom suočili živeći prema uputama svojeg duhovnog bića? Bismo
vorio, zbog šutnje
li i dalje »cijepali drva i donosili vodu«, kao što nam nalaže drevna iz
nikada.
— Pubilije Sirus reka iz Zena. Međutim, naša razina svijesti mogla bi nam pomoći da
proniknemo i dalje od neposrednih problema, da dođemo do spozna
ja koje su nam dotada možda bile skrivene.
Ponižavanje ili vrijeđanje drugih rijetko može poslužiti kao
način rješavanja problema. Umjesto toga, takvi stavovi često samo
produbljuju jaz. S druge strane, ljubazne, obzirne riječi pune razumi
jevanja nude potporu. Možemo slušati sa suosjećanjem, a zatim go
voriti obzirno — s pozicija poniznosti, neograničene ljubavi i prošire
ne perspektive.
U knjizi Kad se dobrim ljudima događaju loše stvari rabin Ha
rold Kushner piše i o perspektivi:
*
2. ZAKON
Uspjeh se hrani uspjehom i donosi nove uspjehe.
— Andersen
Čovjek koji napreduje jest čovjek koji čini više nego što je potreb
no i tako nastavlja dalje.
— E. C. McKenzie
*
3. ZAKON
Nikad ne odgađaj za sutra što možeš obaviti danas.
Dobro je voditi JE LI VAM se kad dogodilo da se nađete u toliko teškoj i složenoj situ
računa o činjenici da aciji da niste točno znali kako je riješiti? Je li pred vama kada bio is
čajnik, iako je do gr pit za koji je trebalo naučiti toliko materijala da niste znali odakle
la u vrućoj vodi, i
dalje pjeva!
početi? Jeste li kada rekli: »Sutra... To ću obaviti sutra«? Većina ljudi
— Američka izreka našla se u takvim situacijama i tada često osjećala nemogućnost da
reagira, upravo zbog zastrašujuće veličine zadaće. U sklopu prve re
akcije, tada ćemo možda cijelu stvar odložiti do sutra. No mudrost
nam govori: »Nikad ne odgađaj za sutra što možeš obaviti danas«.
Sutrašnji dan donosi svoje probleme i izazove, ali i prilike, pa mora
mo biti svježi i za njih. A to može biti teško ako u današnji dan do
nosimo i ostatke jučerašnjih opterećenja!
Ne odgađajte; zlatni Mnogo je razloga koji nam pokazuju zašto je važno ne od
trenuci samo jure gađati ono što je potrebno učiniti. Kad se odmah ne pozabavimo pro
pokraj vas.
blemima, može se dogoditi da postanu još teži i složeniji. Manje po
— Henry Wadsworth
teškoće kojima se pozabavimo na vrijeme i pozitivno najčešće neće
Longfellow
prerasti u velike probleme. Jednostavan primjer: malena porezotina
kojom se pozabavimo brzo i na valjan način, može brzo zacijeliti.
Međutim, ako je ne liječimo i ako je izložimo nepovoljnim okolnosti
ma, može se inficirati, pa će zahtijevati pravo liječenje.
Kad to što je potrebno i moguće obavljamo danas, život će i
sutra biti sređeniji i produktivniji. Jedan od načina ostvarivanja uspje
ha jest i detaljna procjena cjelokupnog projekta, potom određivanje
redoslijeda zadaća koje će omogućiti uspješno dovršenje. Ustrajan je
trud daleko produktivniji od iznenadne mahnite aktivnosti. Pravilno
napredovanje može umanjiti nepotreban stres i omogućiti nam veću
produktivnost. Čemu od situacije koju jednostavno treba riješiti
stvarati potencijalni problem?
Možda je jedan od najvažnijih razloga za neodlaganje poslova
Odugovlačenje nam
krade vrijeme. potreba za poboljšavanjem navike življenja u sadašnjem trenutku.
— Edward Young Uviđali mi to ili ne, svaki je trenutak pravo čudo u kojem bismo tre-
I ne recite, bez obzi bali uživati. Vječita sadašnjost prostor je u kojem se odvija naš život.
ra o čemu govorite: Riječ je o jedinome faktoru koji se ne mijenja. Posve je jasno da je na
»To ću učiniti sutra«,
djelu određeni oblik inteligencije koji daleko nadmašuje čovjekov um.
nego samo »Uz
Božju pomoć«. Ljudi ponekad odgađaju stvari koje im se ne rade jer možda
— Kuran misle da dovoljno ne znaju ili da zadaću ne mogu obaviti dovoljno
dobro. A zapravo nema »magičnog trenutka« u kojem se pojavljuje iz-
nimnost ili u kojem na površinu izbija kvaliteta. Iskoristite dan! Isko
ristite sve »sadašnje« trenutke u životu. Vrijeme prolazi nepovratno, a
trenuci koje očekujemo možda se nikada neće dogoditi. Može li sva
ka aktivnost, ako joj pristupimo otvorena uma, postati čudesnim pro
cesom učenja?
*
4. ZAKON
U sve što radiš uloži sebe. — Anonimna
Vanjska nastojanja DVOJE SE LJUDI može probuditi u istoj četvrti, istoga dana, okruženo
nikada neće biti sla istim okolnostima, pa ipak proživjeti potpuno drukčiji dan — ovisno
ba i beznačajna ako
o stavu. Jedan će se čovjek možda probuditi prepun elana i iščekiva
je velik rad koji se
odvija unutra. nja pozitivnih potencijala koji su pred njim. Drugi će se možda pro
— Meister Eckhart buditi misli zaogrnutih pesimističnim sjenama. Perspektiva je počes
to ključan sastojak u doživljavanju širokog, velikodušnog i srdačnog
svijeta, te čudesnih duša koje ga nastanjuju! Međutim, ništa nije za
nimljivo ako se mi ne zanimamo.
Kako se razvija vaš život? Napreduje li u pozitivnome smjeru?
Kako gledate na niz raznolikih iskustava koje vam život svakodnevno
nudi? Jeste li uzbuđeni u vezi s divovskim potencijalom za stvaranje
većeg dobra, kako za sebe, za svoju obitelj i prijatelje, tako i za svi
jet? Zanimaju li vas duboko višestrani aspekti života? Kako u posao
ulažete vrijeme i dar? Za korisno stvaranje? U život kao cjelinu? Jes
te li zapravo promislili o načinu na koji proživljavate svaki dan kao o
ulaganju u progresivan život, ulaganju koje će donijeti maksimalne
stvarne nagrade?
*
5. ZAKON
Kakva će od toga biti korist?
Plemenita osoba ni ŽELITE LI da vam život bude uspješan, produktivan i sretan? Želite li
kada, ni na trenutak, živjeti tako korisno da svojim aktivnostima pomažete poboljšavanju
ne napušta put
svijeta za buduće generacije? Ako je tako, nema boljeg načina za in
dobrote.
— Konfucije trospekciju, analizu i usmjeravanje nego kada nekoliko puta u toku
dana odvojite nekoliko sekunda i upitate se moćno, važno i vrijedno
pitanje: Kakva će od toga biti korist? To se pitanje može odnositi na
vaše misli, osjećaje, riječi i vaše postupke u vezi sa svakom osobom,
situacijom ili aktivnošću.
Što bi se dogodilo kad biste se, prije početka svake aktivnos
ti upitali Kakva će od toga biti korist? Bi li takvi trenuci kontemplaci
je otvorili vrata novim ili dodatnim kreativnim zamislima? Kada biste
to pitanje postavili prije razgovora sa svakim ili razgovora o svima, bi
li se vaši razgovori možda doživljavali na jednoj dubljoj i djelotvorni
joj razini? Do kojih bi koristi moglo doći kada biste to pitanje posta
vili prilikom planiranja dana, tjedna ili karijere?
Kad odlučite gledati televiziju i u ruku uzmete daljinski uprav
Baviti se onim što je ljač, da se upitate »Hoće li ova emisija biti poučna, hoće li nadahnji
dobro znači početi
vati, biti zdrava ili zabavna na pozitivan način?« biste li na koncu ipak
primati sve što je
dobro. odabrali taj program? Kada biste se upitali »Hoće li ovo biti korisno?«
— Marcus Bach prije nego što nešto pojedete ili popijete, bi li to utjecalo na vašu od
luku? Prije nego što se odlučite za neko ulaganje, upitajte se: »Jesu li
proizvodi i usluge ove tvrtke korisni ili štetni?« Na temelju polustoljet-
nog pomaganja ljudima u odabiru investicija, uočio sam da bolji inve
sticijski rezultati dolaze od dionica tvrtki koje čine dobro. Je li dio
Božjega plana i to da onima koji čine dobro i ide dobro?
Hipokratova zakletva koju polažu svi liječnici između ostalog
govori i o korisnome služenju uz pozornost posvećenu tome da niko
me ničim ne škodimo. Primijenimo li taj kriterij na svaki svoj korak i
na svaku životnu odluku, život će nam ne samo postati uspješan, ne
go i radostan i sretan. Sve će više ljudi osjećati pozitivnu energiju i
poželjeti biti vašom mušterijom ili članom vaše ekipe. Sreća izmiče
onima koji je traže, ali u obilju dolazi onima koji nastoje usrećiti dru
ge. Jedan od najdragocjenijih i najtrajnijih izvora sreće u životu jest
osjećaj da pomažete drugima.
Možda ste uočili da ljudi koji pomažu drugima počesto imaju
obilje prijatelja. Što mislite, zašto? Između ostalog, možda i stoga što
osoba koja pomaže drugima postavlja pitanje: Kako mogu pomoći? U
životnoj školi često dolazi do problema i teških situacija. Na taj način
Bog nam možda pruža prilike da se razvijamo duhovno i produktivno.
Naposljetku, biste li uopće odabrali školu u kojoj se vaše dijete nika
da ne bi našlo pred izazovom ispitivanja i pisanja testova?
Međutim, ako se bez prestanka držite nekog problema ili pri
tužbe, vaše će se misli tako ispuniti intenzivnom negativnošću. Kada
postavite pitanje »Kako mogu pomoći?«, misaoni proces usmjerava se
prema mogućim načinima rješavanja problema. Ako se pripremate za
rješavanje problema, umjesto da se samo tužite i žalite, imat ćete više
prijatelja i onih koji vam se dive. Provođenje takvog samonadzora
postaje sve lakše, sve dok na koncu ne prijeđe u način života u kojem
gotovo i nema truda.
1. ZAKON
Zbog svojih iskustava možemo postati ili ogorčeni ili bolji.
— Eric Butterworth
Svijet je zrcalo i sva EKSLIBRIS na jednoj knjizi, stavljen 1940. godine, sadrži i ove ri
kom čovjeku daje ječi C. Henryja Cooka:
odraz njegovog vlas
titog lica. Namrštite
mu se i on će vas Svijet je ono što mi od njega stvorimo; naše misli govore kakav će bi
pogledati na ti.
mrgođeno; nasmijte A ako je naš um toliko malen i uzak da vidimo samo to što vidimo,
mu se i smijte se s
Nedostajat će nam profinjene spoznaje i kohezivno djelovanje Ljuba
njim i bit će vam ve
dar suputnik vi.
— William Nećemo poznavati vječiti motiv, ljubav prema skladu koji određuje naš
Makepeace cilj,
Thackeray
I uvijek prenosi poruku širenja svjetla u našoj duši.
Vaš način života u tolikoj mjeri ne određuje ono što vam život do
nosi, koliko stav koji imate prema životu; ne toliko ono što vam se
događa koliko način na koji vaš um gleda na to što vam se do
gađa. Okolnosti i situacije životu pridaju određene boje, ali zato
ste dobili um kojim možete birati koje će to boje biti.
— John Homer Miller
*
2. ZAKON
Sreća nije u stvarima, nego u vama. — Anonimna
Punina je radosti i SREĆA JE ISKUSTVO kojem vjerojatno teži svaki čovjek, tako da se čes
sreće u tome da u to postavlja pitanje: Gdje pronaći sreću? Sreća nije u stvarima, nego
svemu opažamo u svima nama. Sreća je unutarnja stvar! Ne možemo je »tražiti oko se
Boga. be«. Neki ljudi i godinama traže izvan sebe — u stvarima, ljudima,
— Julian
mjestima ili situacijama — a sve u potrazi za srećom. Vrlo je vjerojat
iz Norwicha
no da ste već čuli riječi poput: »Bio bih sretan samo kad bih vozio
Mercedes«. »Bila bih sretna kad bih živjela u velikoj kući na uzvisini«.
»Bila bih sretna kada bih mogla putovati svijetom«. Kad! Trajna i is
tinska sreća izvire iz duhovne dimenzije. Sreća može poteći i iz oslo
bađanja naših kreativnih sposobnosti radi ostvarivanja značajnih cilje
va ili unaprjeđenja svrhe i smisla.
Autor Izreka (17:22) govori nam: »Veselo je srce izvrstan li
jek, a neveseo duh suši kosti«. Čak i neki današnji znanstvenici dola
ze do sve izraženijeg zaključka da je naša sposobnost da se smijemo
i radujemo valjan pokazatelj stanja našega zdravlja. Ljudi koji imaju
smisao za humor i sposobnost da se šale na vlastiti račun često vide
»vedru« stranu života. Jeste li znali da radost i smijeh mogu poticati
Duh Sveti samo je u rad naših unutarnjih organa i da pomažu u smanjenju krvnog tlaka?
onome koji ima ra Radost i sreća pomažu opuštanju, pa tako i raspršuju bol. Dio naših
dosno srce.
mišića aktivira se zahvaljujući smijehu; kada se prestanemo smijati,
— Talmud
mišići se opuštaju. Vedro je srce izvrstan lijek jer pozitivne emocije
poput radosti, sreće, raspoloženja i smijeha utječu ne samo na naš
imunosni sustav, nego nam daju i osjećaj da je u našem svijetu sve u
redu.
Norman Cousins, autor Anatomije bolesti, od liječnika je doz
nao da mu se stanje leđne moždine ubrzano pogoršava, te da za tu
bolest praktički nema lijeka. Svjestan vrijednosti smijeha i radosti,
Norman je odlučio pogledati sve urnebesno smiješne filmove koje mu
je obitelj uspjela nabaviti i donijeti u bolnicu. Knjiga Anatomija boles
Živimo u sve većoj ti opisuje kako se riješio neizlječive bolesti zahvaljujući lijeku koji se
radosti i sreći!
zove smijeh. Zvukovi sreće ne donose ozdravljenje samo tijelu, nego i
— Dhammapada
duhu.
Kako bismo »pokrenuli« unutarnju radost, moramo pronaći
neku korisnu aktivnost. Pred nama su brojne mogućnosti za korisno
služenje u područjima u kojima je pomoć itekako potrebna, poput
dobrovoljnog rada u bolnicama, bliskog pomaganja djeci kojoj takva
briga može mnogo pomoći, ili čitanja štićenicima staračkih domova.
Mogućnostima za davanje i primanje sreće jednostavno nema kraja!
Pravo je čudo u svemu tome to što sreća često počiva u boža-
nskome pojmu neograničene ljubavi. Ne u tome kad nas netko voli,
nego u tome kada mi nekoga volimo, jer kada zračimo ljubavlju, au
tomatski nas vole! Prisjetite se molitve sv. Franje Asiškog koji je re
kao: »0, božanski Gospodaru, omogući mi da toliko ne tražim utjehu
koliko nastojim utješiti. Da ne nastojim biti shvaćen koliko nastojim
shvatiti, da ne nastojim biti voljen koliko nastojim voljeti. Jer primamo
samo davanjem. A oprošteno nam je samo kada opraštamo«. Kakve
prelijepe istine!
Neki poslovni čovjek obraćao se skupini školaraca, govoreći o
radosti i sreći koje osjeća dok radi. Tražeći primjer koji će djeca lako
shvatiti, prepričao im je jedno iskustvo iz djetinjstva. Kao dječak
obožavao je penjati se na drveće, osobito na divovski hrast koji je ras
tao pred kuhinjskim prozorom kuće u kojoj je odrastao. Kad god je
zbog škole ili braće i sestara osjećao pritisak, uspeo bi se na od
ređenu granu i privio uz deblo. Kad je puhalo, zamišljao je da on i sta
blo polagano i skladno plešu na vjetru. Činilo mu se da stablo voli nje
govu nazočnost. Nikada ga nije ništa pitalo, niti sumnjalo u njega. A
siva vjeverica koja je živjela više u krošnji često se spuštala i sjedila u
njegovoj blizini.
Taj je čovjek djeci ispričao kako su i vrhovi stabala izvrsni za
igranje. Gore se stječe dojam da vrijeme stoji. U blizini neba i obla-
Iz sreće se rađaju ka uvidio je da je povezan s nečim daleko većim od sebe samog. I, što
sva stvorenja, zahva je možda bilo još najbolje od svega, s te je visine mogao promatrati
ljujući sreći se razvi
cijeli obzor i svijet gledati iz vjevericje perspektive! Imao je osjećaj da
jaju i u sreću se
vraćaju. ga stablo drži u zagrljaju, te da je tako i u zagrljaju prirodnoga svije
— Upanišade ta. Nakon obilaska svojeg svetog mjesta na stablu, uvijek se dobro os
jećao. Kad god bi osjetio umor, sjećao se osjećaja radosti koji se uvi
jek pojavljivao nakon tih dragocjenih trenutaka provedenih sa stab
lom.
*
3. ZAKON
Umirovljenje može biti početak korisne karijere.
VEĆINA LJUDI veću sreću doživljava kada je tijekom cijelog života akti
vna. Neki će možda zabrinuto govoriti o mogućnosti umirovljenja, dok
će se drugi radovati mogućnosti da čine nešto vrlo korisno. Umirov
ljenje nije završetak života! Jedna omiljena dugogodišnja učiteljica us
poredila je odlazak u mirovinu s nabavkom novih automobilskih gu
ma, tvrdeći da jedva čeka takvu promjenu, kako bi nastavila s radom.
Namjera joj je bila u mirovini matematici poučavati posebnu skupinu
učenika. Malena skupina učenika tako je željno iščekivala njezinu lju
bav, potporu i znanje. Jedan čovjek, zaposlen u velikoj tvrtki iz koje je
Radnik se poznaje obavezno morao otići u mirovinu, rekao je da jednostavno »prelazi u
po radu. drugo godišnje doba« u životnome pozivu! Mirovina nije smak svijeta
— Jean
ni završetak života, kao što ni dobivanje prvog posla nije početak ni
de /a Fontaine
svijeta ni života.
Umirovljenje daje najbolje rezultate kada ga ljudi pomno ispla
niraju. Posve je u redu zaključiti karijeru pod uvjetom da smo isplani
rali plodonosne aktivnosti koje će ispuniti prazan prostor. Dobro je
postaviti nove i realistične ciljeve za vrijeme kada ćemo možda imati
više vremena da ispunimo neke od produktivnih stvari za koje možda
nismo imali vremena. Često se događa da, ako budućnost isplanira
mo do pojedinosti, naše djelovanje nakon umirovljenja može biti i pro
duktivnije od onoga što smo godinama radili za plaću!
Sav je rad... pleme U članku pod naslovom »Nikako završetak« Martha Smock
nit; rad je sam po piše: »Starost je pitanje svijesti, a istina o vašoj dobi kaže da ste u Du
sebi plemenit... La
hu ni stari ni mladi. Duhovno ste biće na stalnome životnom putova
godan život nije ni
za jednog čovjeka,
nju. Iza vas je mnogo toga, ali je mnogo toga i pred vama... Odlazak
ni za jednog boga. u mirovinu ne znači da više ne trebate sudjelovati u životu. On vam ne
— Thomas Carlyle oduzima ništa od istinske svrhe, smisla i mjesta u životu.
Ako čovjek nema planove, tada je umirovljenje, osobito u ra
noj dobi, gotovo oblik samoubojstva. Jer nije vrijeme za to da se opus
tite i ne radite baš ništa. To nije ni mudro ni zdravo. Ono što je u smi
slu konkretnog posla ostavljeno na polici, tek je jedna faza čovjekove
produktivnosti.
*
4. ZAKON
Sreća koju tražimo neprestano nam izmiče; sreća koju pružamo
uvijek se vraća. — Andersen
Trud u cilju usrećiva SREĆA BLISTA kao istinska duhovna odlika. Srodna je neogra
nja drugih uzdiže ničenoj ljubavi, mudrosti, poštovanju, zahvalnosti i svim ostalim
nas iznad nas samih.
božanskim pojmovima iz srca božanskoga. Sreća je stanje duha
— Lydia M. Child
koje pomaže svima. Sreća je neopipljiva vrijednost koja nam po
maže da na zemlji stvorimo kraljevstvo nebesko. Griješimo ako
tražimo »stvari« umjesto da nastojimo svima pružati sreću.
Možda ćemo se baviti »traženjem sreće«, umjesto da usrećujemo
druge. Kakve su posljedice?
Helen Keller kaže: »Mnogi griješe u predodžbama u vezi sa
srećom. Do nje se ne dolazi zadovoljavanjem vlastitih poriva, nego
odanošću vrijednim ciljevima«. Riječ je o čudesnoj istini. A Robert J.
McCracken piše: »Najzaraznije sretni ljudi oni su koji zaboravljaju se
be misleći na druge i služeći drugima. Sreća ne niče iz hotimičnog
vabljenja, nego iz potpunog predavanja višim vrijednostima«. I to je is
tina: Sreća koju tražimo neprestano nam izmiče; sreća koju pružamo
uvijek se vraća. U sebi nosimo mehanizam koji izaziva sreću, gdje god
bili, kamo god išli.
Tko god krene u Što je onda doista sreća? Je li moguće da je plod pronalaženja
potjeru za srećom radosti u produktivnome radu, u obavljanju posla uz poštovanje i zah
uvidjet će da mu
valnost? Ostvarujemo li sreću kada svaki novi dan doživljavamo kao
ona bježi.
dragocjeni novčić, tek nastao u ruci Božjoj, te ga provodimo mudro i
— Harry Emerson
Fosdick promišljeno? Je li sreća plod pronalaženja radosti i zahvalnosti za ono
što jesmo, uz istodobno posezanje prema višim oblicima smisla? Je li
sreća nusproizvod poštenja, iskrenosti i odanosti najboljem obliku
našeg vlastitog »ja«, unutar poštenoga života i odanosti plemenitim ci
ljevima? Je li sreća unutarnji mir koji je plod opraštanja i sebi i drugi
ma, bez obzira na situaciju? Širi li se sreća na temelju doživljavanja
tolikih poteškoća koje nas jačaju i tolikih nedaća zahvaljujući kojima
postajemo mudriji?
*
5. ZAKON
Misli ispunjene sumnjom i strahom siguran su put do neuspjeha.
— Brian Adams
Izazivamo ono čega U KNJIZI Pozitivno načelo danas Norman Vincent Peale piše:
se bojimo.
— Elbert Hubbard
U čovjekovoj prirodi postoji duboko izražena sklonost: čovjek
postaje točno ono što ili kako se zamišlja. Najčešće se izjednačujemo
s vlastitom procjenom o sebi, bilo da se cijenimo ili ne. Mi sami od
ređujemo ili vlastita ograničenja ili neograničen potencijal za razvoj.
Oni koji razmišljaju negativno u krajnosti uništavaju same se
be. Kada bez prestanka odašilju negativne misli, na negativan način
aktiviraju svijet oko sebe... Negativno razmišljanje, koje projicira ne
gativne misli, čovjeku tako najčešče donosi negativne ishode. To je
krajnje određeni i nepromjenjivi zakon uma. S druge strane, ljudi ko
ji razmišljaju pozitivno, neprestano odašilju pozitivne misli, zajedno s
ključnim mentalnim slikama nade, optimizma i kreativnosti. Stoga svi
jet oko sebe aktiviraju pozitivno i snažno privlače pozitivne ishode. I
to je temeljni zakon djelovanja uma.
1. ZAKON
Poznat ćete ih po njihovim plodovima. — Matej 7:16
Blag se um poznaje BOŽANSKO naš život može dodirnuti ili pokrenuti na niz raznoraznih
po blagim djelima. načina. Jedan je od njih misterija smisla, svrhe, osjećaja za usmjere
— Edmund Spenser nost i cilj, načina na koji se orijentiramo u životu i radu. U knjizi Moć
smisla Richard J. Leider opisuje »smisao« kao: »spoznaju nazočnosti
svetoga u nama i izbora rada koji je u skladu s tom nazočnošću. Smi
sao određuje naš doprinos životu. Izraz može pronaći u obitelji, za
jednici, odnosu, poslu i duhovnim aktivnostima. Od života dobivamo
što dajemo i pritom shvaćamo više od toga što točno znači otkriti vla
stitu svrhu i smisao«. Plodovi duhovnog života odlike su zahvaljujući
kojima u svaki odnos i sve što radimo možemo unijeti božansku bes
konačnu ljubav.
tako nam primjeran
Tijekom služenja na Zemlji Isus je onima koji su bili u blizini
život ne donosi sa rekao: »Poznat ćete ih po njihovim plodovima«. Poslije je apostol Pa-
mo ugled, nego i vao točno naveo što su ti »plodovi«: »Plod su duha: ljubav, radost, mir,
drugima daje poticaj strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdržljivost; protiv
na dobra djela zah
ovih ne postoji zakon« (Galaćanima 5:22-23).
valjujući kojima
živimo. Što znače riječi »protiv ovih ne postoji zakon«? Znači li to da
— George Chapman i nema potrebe za zakonom? Možete li zamisliti donošenje zakona ko
ji bi građanima zabranili da iskazuju ljubav, radost, mir, strpljivost,
blagost, dobrotu, vjernost, krotkost i suzdržljivost? Čudesne i dobre
mogućnosti »plodova duha« dio su božanskoga ideala svake osobe. 1
kao što se u svakoj sjemenci jabuke nalazi potencijal za nastanak sta
bla koje će nositi slasno, zrelo voće, tako se u svakoj osobi nalaze
stvarnosti potencijala koji nam je tako slobodno predan! Naša je
dužnost sada njegovati to dragocjeno sjeme kako bismo došli do obil
ne žetve.
Moguće je da smo na pragu otvaranja novih vrata. Naša uzdi
gnuta svijest mogla bi nas provesti kroz ta vrata i uvesti u prošireni
svijet dobrote, dati nam priliku da istinski doživimo »kraljevstvo ne
besko« na zemlji.
*
2. ZAKON
Veličine nema gdje Optimizam ima korijene u trajnoj dobroti. — Anonimna
nema i jednostavno
sti, dobrote i istine. YOGANANDA nam govori: »Gotovo je nemoguće ljudskim jezikom opi
— Lav Tolstoj
sati kozmičku pustolovinu Božjega stvaranja i njezinu profinjenu is
prepletenost s pojedinačnim životnim pustolovinama nebrojenih ljud
skih bića«. Život se često smatra najvećom uopće zamislivom pusto
lovinom. Moguće je da na više različitih načina svatko od nas osjeća
duboku misteriju osjećaja da živimo. Kada se dijete rodi ili kada nas
pogodi smrt bliske osobe, misterija života postaje osobnija, bliskija i
opipljivija. Možemo uočiti božansku veličinu u blistavome zalasku
sunca, u ugodnoj toplini proljetne kiše, te u rascvjetalim godišnjim
Neka vam lice uvijek dobima života. U svakodnevnome životu uočavamo veličinu božansko
bude na suncu, pa ga koje nas okružuje.
nikada nećete vidjeti
Kako živimo iz dana u dan? Ne teoretski, ne filozofski ili ide
sjene.
— E. C. McKenzie alistički, nego kako doista živimo? Je li sve što govorimo i činimo ko
risno i produktivno? Je li svijet bolji jer smo i mi njegov dio? Jedna je
žena sadila cvijeće gdje god je živjela jer je željela uljepšati svoj ko
madić Zemlje! Svatko tko je prošao pokraj njega uživao je u ljepoti
njezina vrta! Možemo li živjeti tako da je svaki dan bezgranično
važan? Kako to postići? Je li vam kada palo na pamet da ste uronjeni
u područje beskonačne duhovne moći i da je možete naučiti koristiti?
Kako?
*
3. ZAKON
Držiš li da znaš sve, manje je vjerojatno da ćeš još učiti.
*
4. ZAKON
Nikoga još nikada nisu slavili zbog nečega što je dobio. Slava je
bila nagrada za ono što je dao. — Calvin Coolidge
Čovjekove zasluge U LUKINU EVANĐELJU Isus govori: »Dajte, pa će vam se davati: dobra,
ne smijemo mjeriti
zbijena, stresena i preobilna mjera iskrenut će vam se u skut, jer će
prema njegovim ve
likim odlikama, ne vam se mjeriti mjerom kojom mjerite« (6:38). Isus ovdje navodi te
go prema tome kako meljni životni zakon koji su prepoznali mnogi veliki duhovni vođe, kao
se njima služi. i mnogi istinski uspješni pojedinci.
— Francois
Due de La Rochefo
Volite li posao koji radite, u njega ćete uložiti cijelog sebe, slo
ucauld bodno dajući energiju i cjelokupan dar. Kada tako dajete, radite zbog
radosti uspjeha. Kada s drugima dijelite svoje sposobnosti, dar pošto
vanja, opipljivog ili neopipljivog, postaje dijelom vašeg svakodnevnog
života. Opipljivo poštovanje i zahvalnost može se sastojati od novčane
koristi ili nečijeg dara za to što ste učinili. Neopipljivi oblici mogu bi
ti zahvalnost za to što ste učinili, kao i ugled. Velike nagrade prois
tječu iz vaše vlastite radosti zbog činjenice da ste korisni. S druge
strane, ako radite za plaću, ako ste pripravni činiti samo ono za što
mislite da vas plaćaju, te ne činite baš ništa više, po svoj ćete prilici
zamrziti posao.
Kod Boba je bilo upravo tako. Osam sati na dan, pet dana u
tjednu, godinu za godinom, zarađivao je plaću uz minimum uloženog
truda. Uvijek se činilo da je umoran i nezadovoljan, a posao je krivio
za nebrojene druge probleme.
Ljubazne riječi ne Međutim, uživao je u jednom: volio je gledati kći kako igra
prodiru toliko dubo
dječju verziju baseballa. Kada mu se ukazala prilika da postane trene
ko kao glas
o dobroti.
rom njezine momčadi, objeručke ju je prihvatio. Iako je trenerska
— Mencius dužnost iziskivala mnogo vremena i predanosti, Bobu to nije smetalo.
Govorio je kako ga vrijeme koje posvećuje tim djevojčicama ispunja
va novom energijom. Na završetku sezone, njegova je ekipa osvojila
prvenstvo, a Bobu su u beskraj zahvaljivali roditelji oduševljeni inten
zitetom njegove predanosti.
Dobrota je plod čov Nasreću, priči tu nije kraj. Na nagovor zabrinute supruge, Bob
jekovih vlastitih je odlučio potražiti duhovne savjete u vezi s problemima na profesio
zasluga.
nalnome planu. Terapeut mu je predložio da i poslu počne pristupati
— Heloise
s istim entuzijazmom koji ulaže u treniranje djevojačke momčadi. Bob
je nevoljko pristao i obećao da će pokušati.
Na svoje veliko iznenađenje, tako je na poslu počeo prim
jećivati stvari zahvaljujući kojima je rad svakog dana postajao sve za
nimljiviji. Počeo se zanimati za život kolega. Samome sebi postavljao
je izazove: pronaći načine na koje će unaprijediti način na koji obav
lja posao. Radio je kao da je vlasnik tvrtke, a ne »tek još jedan kotačić
u mehanizmu«. Bob je počeo nadređenima predlagati rješenja za dje
Koji želi osigurati
dobrobit drugima lotvorniji rad svojega odjela. Na svoje neizmjerno iznenađenje, počeo
već ju je osigurao je čak i izvan posla razmišljati kako bolje raditi! Bob se danas svako
sebi. ga dana budi uz osjećaj želje i gorljivosti umjesto tupog beznađa.
— Konfucije
Naučio je vrijednu i važnu lekciju iskrenog i poštenog davanja u svim
djelatnostima i aktivnostima.
Mala je vjerojatnost da ćete u nečemu što zanemarujete pos
tati stručni i vješti. I moguće je da neće biti lako osloboditi se unutar
njeg nemira i previranja dok kao ljudsko biće ne razvijete osjećaj ak
tivnosti unutar vlastitog životnog smisla. Pronalaženje i koncentriranje
na smisao i svrhu pomaže vam da aktivnosti usmjerite na korisna i po
voljna područja u kojima životu možete davati neusporedivo više. Da
vanje može biti slično financijskim ulaganjima. Ako ulažete nepro
mišljeno i bez truda i pripreme, dugoročno ćete vjerojatno doživjeti
neuspjeh. S druge strane, kada mudro ulažete energiju, zanimanje i
sposobnosti, veći su izgledi za uspjeh.
Zapamtite da puko ulaganje vremena u nešto ne znači da se
tome predajete i posvećujete. Postoje različiti stupnjevi davanja. Svo
ju pozornost, zanimanje, ljubav, maštu i kreativnost posvetite zadaći
koja je pred vama. Na taj je način nepovoljnu okolnost moguće tran
sformirati tako da vam se vraća korisno; bit će to »dobra, zbijena,
stresena i preobilna mjera«, koja će vam doći »u skut, jer će vam se
mjeriti mjerom kojom mjerite«. Taj životni zakon i u vašem slučaju
može funkcionirati jednako dobro kao kod Boba i kao i kod milijuna
drugih koji su ga otkrili. Manje razmišljajte o tome što možete steći,
a više o tome što možete dati. Tako ćete možda uvidjeti da vaš život
poprima sjaj o kakvom niste ni sanjali.
*
5. ZAKON
Sjena neznanja zove se strah. — J. Jelinek
Nema te sile koja STRAH se često smatra jednim od najvećih izazova s kojima se danas
trajno može izdržati susrećemo, i kao pojedinci i kao društvo. Iz manje poželjne perspek
pritisak straha. tive, strah nam onemogućuje da se u potpunosti izrazimo. Strah od
— Ciceron
odbijanja možda će nam onemogućiti da radimo na komuniciranju i
prijateljstvima koji su potrebni za normalan život. Strah od neuspjeha
možda će nam onemogućiti da se posvetimo plodonosnim aktivnosti
ma. Misaoni obrazac straha može izazvati egocentričan način života.
Strah od nekonformizma možda će nas navesti da se odreknemo di
jela vlastite individualnosti. Strah može izazvati neosjetljivost i ne
poštovanje. Strah od toga da nećemo imati dovoljno možda će nam
onemogućiti da uvidimo univerzalno načelo obilja koje djeluje unutar
našeg života. Strah izaziva i blokade, onemogućavajući nam da voli
mo sebe i druge. Nerazuman i iracionalan strah ograničava nas i zat
vara u nevidljiv zatvor.
Ipak, strah koji je usmjeren na samoočuvanje može biti koris
tan. Instinktivna svijest o opasnosti može nam ukazati na potencijalnu
prijetnju i pomoći nam da mobiliziramo snagu potrebnu kako bismo
izbjegli ozljede.
Sada kada sve naprednija komunikacijska tehnologija u mno
ge domove sve brže dovodi događaje iz cijeloga svijeta, doznajemo
mnogo toga o drugim kulturama, a sjena neznanja može se raspršiti
zajedno sa strahom od nepoznatoga. Otpor je počesto temeljni ele-
Strah se raspršuje ment straha od promjena. U tom je slučaju nužno upotrijebiti misli ta
kad se suočimo s ko da pozitivno zamišljamo ciljeve kojima težimo. Nizozemski filozof
činjenicama.
Spinoza rekao je: »Uvidio sam da sve stvari kojih se plašim i koje me
— Frank Tyger
plaše u sebi nemaju ni dobro i zlo, osim samog djelovanja na um«.
Strah je već dugo plod čovjekova ega. Kako? Kada još ne
shvaćamo da smo dio božanskog plana, zbog čega ćemo možda
odašiljati energiju straha umjesto energije ljubavi. Kada naučimo
doživljavati neograničenu ljubav, na snažan način protjerujemo strah i
transformiramo vlastiti život. Jednako tako, kad se služimo tehnikom
promatranja samih sebe, lakše se oslobađamo lažnih procjena o sebi.
U obraćanju Kongresu 6. siječnja 1941. Franklin Delano Ro
osevelt napisao je ove besmrtne riječi: »Radujemo se svijetu utemelje
Tko se boji, izvoru
nom na četirima ključnim ljudskim slobodama. Prva je sloboda govo
straha daje moć da
njime vlada. ra i izražavanja — svugdje u svijetu. Druga je sloboda koja svakom
— Maurska izreka čovjeku dopušta da štuje Boga kako god želi — svugdje u svijetu.
Treća je sloboda od neimaštine... svugdje u svijetu. Četvrta je slobo
da od straha... bilo gdje u svijetu«.
*
Naglasci ••
Pogledah na Istok
i ugledah Vjernike u turbanima i ogrtačima
kako na koljenima idu prema Meki.
Bog/Alah zračio je iz svakog srca.
U tom trenutku
spoznah značenje Jedinstva.
Pogledah na Zapad,
prema svojoj zemlji i ljudima, pa zatim
još dalje na Zapad. I vidjeh
kako svak odražava Gospodnje svjetlo.
U crkvama, u hramovima
i ne u crkvama ili hramovima:
na piknicima, u parkovima,
za stolovima u važnim uredima —
odražavaju Svjetlo i Ljubav
onako kako ih shvaćaju.
U tom trenutku
spoznah značenje Jedinstva.
Kraljevstvo ne pronalazimo
u razlikama, čak ni u jednakosti
svjetskih religija, nego u
stalnim i sve širim
izrazima Jedinstva.
Zahvaljujem na Snazi i Ljubavi
koja otvara nam srca,
kako bismo svi bili jedno.
Tridesetčetvrti tjedan
1. ZAKON
Čovjek se mora disciplinirati dobrim mislima, dobrim riječima i
dobrim djelima. — Spis iz zoroastrizma
I ako nadvlada mili PUTOVANJE prema jedinstvu i cjelovitosti čest je motiv raznih definici
june vojnika na boj ja duhovnosti. Psihoterapeutkinja Molly Young Brown piše: »Kada ši
nome polju, čovjek rimo svijest, jačamo usredotočenost, pojašnjavamo svrhu, transformi
je najplemenitiji ramo unutarnje demone, razvijamo volju i donosimo svjesne odluke,
pobjednik kada ov
krećemo se u smjeru dublje povezanosti sa svojim duhovnim Ja«. Sa
lada sobom.
— Dhammapada modisciplina je važno pomagalo u izgradnji temelja za sretan i us
pješan život. Mnoge definicije produktivnijeg života navode na zak
ljučak da duhovnost može biti svakodnevna pustolovina koja dolazi u
dodir praktički sa svim područjima našega života. A duhovnost ima
onoliko izraza koliko ima pojedinaca s različitim interesima, vrijedno
stima, stavovima i tradicijama.
Kakve slike u vašem umu budi riječ »disciplina«? Kod nekih
ljudi disciplina poprima oblik strogog režima, nadzora ili kazne. Kod
drugih može značiti područje proučavanja, dio znanja, školovanje, pri
premanje, ponašanje ili ovladavanje sobom. U ovome ćemo članku is
tražiti »disciplinu« sa stajališta školovanja ili obrazovanja. Područje
proučavanja mogao bi biti osobni razvoj, pri čemu se nastojimo du
hovno obrazovati u smjeru pozitivnog držanja, što će rezultirati višim
Ovo je istinsko zna stupnjem vladanja sobom. Do tog cilja najlakše ćemo doći dobrim
nje: tražiti Sebe kao mislima, dobrim riječima i dobrim djelima. Život ispunjen korisnim
trajni istinski cilj traj postignućima i smislom u domašaju je sviju nas; za njim trebamo sa
ne mudrosti.
mo posegnuti. Mentalni, emocionalni i fizički aspekti našega bića mo-
— Bhagavad Gita
Doista činim što go gu služiti kao korisni instrumenti izražavanja. Kada spoznamo da
vorim i djelima
možemo birati kako ćemo razmišljati, što ćemo osjećati, te, u velikoj
održavam riječ.
— Hinduizam
mjeri, doživljavati, počinjemo napredovati prema višem stupnju ovla
davanja sobom.
*
2. ZAKON
Ili si dio problema ili si dio rješenja. — Eldridge Cleaver
Trn je moguće izva OBIČNO se kaže da na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji vide
diti jedino ako znaš problem, određuju ga i opisuju, zbog njega se tuže, te na koncu pos
gdje je.
— Tagore
taju dijelom problema; drugi, pak, kada ugledaju problem, odmah
počinju tražiti rješenje. Osobi koja se koncentrira na problem život
može izgledati kao teška muka, stalna borba. Međutim, za one koji
traže rješenja, život donosi mnogobrojne prilike za razvoj. Svatko po
jedinačno odlučuje kako će reagirati na pojedine životne situacije. A
ishod? »Ili ste dio problema ili ste dio rješenja.«
Biti dijelom problema obično je vrlo lako, jer koncentriranje na
*
3. ZAKON
Dužnik je sluga vjerovniku. — Izreke 22:7
Najsigurniji put do SHAKESPEARE nam govori: »Nikad ne posuđuj od ljudi niti posuđuj nji
dobivanja kredita ma«. Kako biste izrazili mudrost sadržanu u tim riječima? S jedne
sastoji se u tome da
strane, mogli bismo reći da čovjek koji posuđuje novac vjerojatno ži
radom dođete do
položaja u kojem vi pod stalnim stresom, svjestan duga koji mora otplatiti. Čovjek koji
vam uopće neće biti posuđuje možda će uvidjeti da ostaje bez radosti jer se brine o otpla
potreban. ti duga. Naposljetku, što je uopće izazvalo nedostatak? I kako ćete
— Maurice Switzer
uživati u trošenju novca kada zapravo pripada nekom drugom? Oso
ba koja je posudila novac možda će osjećati nervozu ili nelagodu u na
zočnosti osobe od koje je novac posudila, ako još nije otplatila dug. I
gdje je u toj situaciji duh osobne slobode?
Abraham Lincoln rekao je: »Nevolja se nećeš osloboditi ako
trošiš više nego što zarađuješ. Sigurnost nećeš steći posuđenim nov
Imaj više nego što cem«. Dug može biti poput emocionalnog živog blata, koje čovjeka
pokazuješ, govori vuče prema dolje, u strah, nesigurnost i sramotu. Može li sve veći broj
manje nego što znaš,
malih dugova remetiti mir, zahtijevati sve više i više vremena, raz
posuđuj manje nego
što duguješ. mišljanja i energije? Veliki dugovi mogu posve obuzeti čovjeka, odve
— William sti ga u totalni strah. Kada dođe do toga, čovjeku će možda biti teško
Shakespeare razmišljati o drugim važnim pitanjima svakodnevnoga života, te će ta
ko samo dodatno podizati razinu stresa u njegovu životu.
U knjizi Nikome ništa ne budite dužni Ann Ree Colton i Jonat
han Murro pišu o duhovnim načelima dobrog upravljanja i božanske
providnosti: »Putujte bez suvišne prtljage: 'Nikome ništa ne budite
Mir nije odsustvo ra dužni' (Rimljanima 13:8); svakako ponudite svoju žrtvu, svoja duhov
ta, riječ je o vrlini, na obećanja ostavite na oltaru; krenite dalje i marljivo radite na otpla
stanju duha, blago
ti duga neoprezno načinjenog u doba slijepih motiva«.
naklonosti, samopo
uzdanju, pravdi. Jedan je mladić rano postao svjestan opasnosti duga, te je već
— Benedict Spinoza u tinejdžerskoj dobi zaključio da je najveća prijetnja osobnim financi
jama mnogih obitelji upravo neumjereno posuđivanje. Stoga se zare-
kao da će drugima posuđivati ako bude nužno, ali da nikada neće po
suđivati od drugih. I do četrdesete godine tako nije imao ni kreditnu
ni debitnu ili kakvu drugu karticu.
Jedna je mlada žena neočekivano ostala bez muža, s dvoje ma
le djece. Dug koji je ostavio njezin suprug mnogima bi se činio ma
lim, no njoj je izgledao strašno. Morala je odmah pronaći posao i
početi raditi kako bi uzdržavala sebe i obitelj. Budući da je odrasla uz
roditelje koji su je učili koliko je važno »nikome ne biti dužan«, mlada
je žena sjela i razradila plan otplaćivanja svih dugova. Nasreću, ubrzo
se zaposlila. Zatim je posjetila sve ljude kojima je nešto dugovala i do
govorila kako će sve obaveze ispuniti u razumnome roku. Potom je,
radeći na dugoročnijem cilju, počela izvanredno studirati na obližnjem
fakultetu, kako bi stekla viši stupanj obrazovanja i na koncu dobila i
bolji posao. Pronašla je odgovornu osobu koja se brinula za djecu dok
je ona radila i studirala. Zahvaljujući predanosti, marljivosti i trudu, ta
je mlada žena uspjela, ostvarila ciljeve i stekla neizmjerno poštovanje
obitelji, prijatelja, kolega i poslodavaca.
*
4. ZAKON
Što god imaš, moraš ili upotrijebiti ili izgubiti. — Henry Ford
Svaki zlatni izlazak sunca uvodi nove prigode onima koji zadržava
ju vjeru u sebe i visoko uzdižu glavu. Još nitko nije vidio pijetla
kako kukuriječe pognute glave. Hrabrost za početak i pripravnost
na trajne napore preduvjeti su uspjeha. Svitanje dočekajte sa sa
mopouzdanjem. Svaki zlatni trenutak ispunite ispravnim razmišlja
njem i vrijednim naporima. U tom slučaju svaki zlatni suton
donijet će vam radost.
— Alonzo Newton Benn
*
5. ZAKON
Čovjek na svijet dolazi nag i nag s njega odlazi; nakon sve te mu
ke i truda ne odnosi ništa, osim djela koja je ostavio za sobom.
— Iz Rashija
Henry David Thoreau rekao je: »Sviće samo onaj dan u kojem
smo budni«. Koliko smo budni prema procesu postizanja potpunije
svijesti? Kako možemo postati svjesniji sebe i korijena vlastitog po
našanja? Kako možemo postati svjesniji potreba, ciljeva i vizija dru
gih? Na koji način možemo njegovati veću svijest u raznoraznim život
nim područjima? Svjesno širenje svakako nam u velikoj mjeri pomaže
da budemo »bolji«. Ali nastojimo li biti i najbolji, dobri koliko god
možemo biti?
U Dragocjenome sjemenu, lijepoj pjesmi Russella A. Kempa,
nailazimo na određene savjete za dobrotu, zajedno s opisom stvara
nja raja na zemlji:
Naglasci ••
*
Tridesetpeti tjedan
1. ZAKON
JESTE LI KADA propustili priliku jer ste se bojali pogreške? Koliko ste
Zatvorite li vrata
svim pogreškama,
si puta postavili ograničenja jer ste se možda pribojavali da ćete »is
zatvorit ćete vrata i pasti glupi« pred obitelji, prijateljima ili kolegama? Takvo iskustvo
istini. doživjeli smo svi. Što brže naučimo konstruktivno se suočavati s tak
— Tagore vim strahovima i brigama, to će nam život postati plodonosniji. »Tko
rijetko griješi, rijetko će nešto otkriti«.
Iako pogreške mogu izazvati stres i bol, takvo iskustvo može
poslužiti i kao izvrstan izvor razvoja i učenja. Neki puta više učimo iz
pogreške nego iz formalnih oblika učenja. »Metoda pokušaja i pog
rešaka« često služi kao izvrstan učitelj koji nam omogućuje da ocije
nimo pogrešne postupke. Na taj način stječemo bolju svijest o postu
Ako ne griješiš, ništa
pku i o tome što daje, a što ne daje željene rezultate.
i ne postižeš.
— Joseph Conrad Uvijek možemo potražiti najbolje i najpraktičnije rješenje, pa
zatim krenuti dalje. Razmišljajte s mnogo samopouzdanja. Briga ili
neprimjerena zabrinutost u vezi s nečim što može izgledati kao pog
reška obično ne daje pozitivne rezultate. Do spoznaja obično ne dola
zi odjednom. Pozitivan stav udružite s idejama povezanima s mo
gućnostima. Hrabrost i usmjerenost crpite iz ovih riječi u časopisu
Guideposts: »Tuga gleda unatrag, briga gleda uokolo, a samo vjera
gleda gore!«
Život je zanimljiv i poticajan u mjeri u kojoj samima sebi omo
gućujemo otkrića. Kada ostajemo unutar poznatih parametara misli i
djelovanja, vjerojatno ćemo izbjeći određene pogreške, no ta će nam
Napredak obilježen nevoljkost i nespremnost onemogućiti doživljavanje bogatijih iskusta
srećom ima i razdo va. Istraživanje novih granica misli, osjećaja i djelovanja povremeno će
blja u kojima čovjek
tražiti da se postavimo u drukčije okruženje ili okolnosti. Možda i jest
nazaduje: uzmi
canjem za korak-dva
lako griješiti na nepoznatome teritoriju. No ako se bojimo pogrešaka,
skakač dobiva krila. moguće je da činimo najveću pogrešku uopće! To ne znači da može
— Sa'ib iz Tabriza mo odbaciti mudrost, prosuđivanje i procjene. Kada smo predani raz
voju, možemo se služiti pomagalima istraživanja, slušanja onih koje
poštujemo i traženja smjera posredstvom molitve.
Književnost je prepuna priča o ljudima koji su griješili, učili na
vlastitim greškama i nastavljali dalje. Albert Einstein u osnovnoj je
školi bio loš i neuspješan učenik, te je prvi put pao na prijemnome is
pitu na sveučilištu u Ziirichu. Ipak, na koncu je nadvladao te prepre
ke i postao jednim od najvećih znanstvenika u povijesti. Henry Ford
Voli istinu, ali praštaj
grešku.
zaboravio je u prvi proizvedeni auto ugraditi brzinu za vožnju unatrag.
— Voltaire A zatim se 1957. hvalio automobilom desetljeća. Bio je to Edsel,
poznat po vratima koja se ne zatvaraju, poklopcem koji se ne otvara,
bojom koja se ljušti, sirenom koja se često zaglavi, te glasom koji ga
prati toliko da ga je nemoguće prodati nekom drugom. Međutim,
Ford je nakon toga postizao samo izvrsne rezultate. Paul Ehrlich, nje
mački bakteriolog, nije bio dobar učenik i imao je problema s testo
vima i ispitima. Ali je bio nadaren za rad s mikroskopom i ta ga je
sposobnost izvlačila do konca školovanja. Ehrlich je na koncu svoj dar
upotrijebio za razvoj kemoterapije, a 1908. dobio je Nobelovu nag
radu za medicinu.
*
2. ZAKON
Mjera je čovjekova stvarnog karaktera ono što bi učinio kada za
to nitko ne bi doznao. — Thomas Macaulay
*
3. ZAKON
Mijenjaj um želiš li promijeniti život.
*
4. ZAKON
Svi su aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napretka i raz
voja. — Rebekah Alezander
Evolucija nije sila, PROMJENE SU i nužne i dobre. Čovjekova evolucija ovisi o promjena
nego proces; nije ma. Centar za islam i znanost pokrenuo je novi projekt koji bi trebao
uzrok, nego zakon.
promijeniti stavove o islamu i znanosti nudeći stotine bio/bibliograf
— John,
vikont Morley od
skih izvora o islamu i znanosti. Provode se nova istraživanja o pred
Blackburna nostima opraštanja kao i o pronalaženju pomoći za one koji žele op
rostiti ali, kako se čini, ne znaju kako se to čini. Jedno intenzivno kli
ničko ispitivanje o iscjelivanju pokazuje kako molitva potiče ukupno
smanjenje razine boli koju osjećaju pacijenti s reumatskim artritisom.
Dijalozi između znanstvenika i teologa otvaraju toliko potrebnu dvos
mjernu komunikaciju. Čini se da kamo god pogledamo, znanost, reli
gija, proizvodnja, obrazovanje, psihologija i ostala područja istražuju
daleko šira pitanja. Novi načini ostvarivanja napretka i razvoja pojav
ljuju se širom planeta.
Razvoj je jedini do Kad nastavljamo putem i tražimo nove i bolje načine života, te
kaz života. možda otkrivamo dosada nepoznate izvore i mogućnosti, napredak i
— Kardinal John razvoj donosimo i sebi i drugima. Kada život svjesno gledamo u pro
Henry Newman
gresivnome svjetlu i kada širimo um kako bi učio nove stvari, kad pos
tajemo sve spremniji mijenjati se, tada može doći do istinskog razvo
ja.
Čim prestane napre Poput leptira koji proživljava metamorfozu, možda ćemo uvid
dovati, dosezati no jeti da više nismo na dosadašnjem mjestu. Nešto u nama želi doseći
ve visine, širine i viši stupanj slobode, osloboditi se okova stagnacije i ograničenja, te
dubine, čovjek
se vinuti u nove dimenzije razvoja i napretka. Naslućujemo uzbuđenje
počinje stagnirati.
— Orison Swett promjena koje su pred nama, a čiji je utjecaj toliko dalekosežan da
Marden trenutačno možda i ne možemo spoznati kako ćemo se pojaviti na
suprotnoj strani. Štoviše, možda nemamo nikakvu predodžbu o tome
kako bi mogla izgledati ta »suprotna strana« promjena. Ipak, u ovom
U snovima je dvadeset prvom stoljeću, na pragu smo, kako se čini velike renesan
začetak
se, kako u unutarnjem, tako i u vanjskom svemiru! Svugdje se događa
odgovornosti.
— William Butler
neusporedivo više od onoga što je vidljivo na prvi pogled. Čim posta
Yeats nemo voljni otvoriti um i doživjeti ono što je naoko nevjerojatno, čini
mo prve korake prema vlastitome napretku i otkrićima potrebnima za
razvoj.
Jesmo li na rubu doživljavanja proširene stvarnosti? Što je
točno ta proširena stvarnost? U knjizi Istraživanje unutarnjeg i vanj
skog svemira astronaut Brian O'Leary opisuje je ovako:
Jedinstvo u raznoli Njome se u biti širi naš okvir ispitivanja. Um je prema takvom
kosti, tako glasi na
gledanju više od pukog uma koji prikuplja informacije kao obično
kana svemira.
— Vivekananda računalo. Čovjekova je svijest dio veće stvarnosti u (možda i izvan)
vremenu i prostoru, a ne epifenomen organizma s ograničenim vre
menskim trajanjem u fizičkome tijelu. Nastoji integrirati subjektivno i
objektivno, desnu i lijevu stranu mozga. Teži jedinstvu svega, umjes
to reduciranju svega na fizičke komponente.
Nova stvarnost pretpostavlja međupovezanost, viši poredak u
svijetu koji nije moguće objasniti tek poznatim fizičkim zakonima.
Promatra moć uma. Odvaguje hipoteze koje se usuđuju usprotiviti se
sadašnjim teorijama i pretpostavkama. Propituje niz različitih oblika
pristupa potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom... Razmatra
dimenzije koje nadilaze vrijeme i prostor, pojmove koji nadilaze sa
dašnje predodžbe o materiji i energiji, te područja koja nadilaze fi
zičko.
*
5. ZAKON
Blaženije je davati nego primati. — Djela apostolska 20:35
Ne znam kakva će vam biti sudbina, ali jedno znam: među vama
će istinski sretni biti jedino oni koji su tražili i pronašli način
da služe.
— Albert Schweitzer
Kada daješ, ne misli »Blaženije je davati nego primati«, stoji u Svetom pismu. Zašto
na korist.
bi bilo baš tako? Svako iskustvo praktičnog provođenja nekog univer
— Kuran
zalnog zakona ili duhovnog načela približava nas trajnoj radosti i
sreći, te plodonosnim izrazima. Zahvaljujući takvoj povlaštenosti isti
nu shvaćamo na intelektualnoj razini, dok na iskustvenoj razini posta
jemo istinom. Velika je razlika između toga kada čujemo divnu pjes
mu i kada je sami otpjevamo. Želimo li biti sretniji, donosimo li sreću
Kada vidiš da netko
drugima? Želimo li biti uspješni, nastojimo li drugima pomoći da
provodi Zakon dava
nja, s radošću mu dođu do uspjeha? Želimo li u životu imati više ljubavi, nastojimo li
pomogni, pa ćeš pružati više ljubavi? A formula je krajnje jednostavna: sve što dajete
doći do velikih i bes vraća vam se, višestruko uvećano!
konačnih izvora
sreće.
Jeste li razmišljali o mogućnosti da je zakon davanja i prima
— Buddha nja jedna od mogućih definicija slobode? Jedan poznati poslovni čov
jek ovako je definirao slobodu: »Život bez razmišljanja o sebi«. Može
te li zamisliti da jedan cijeli dan proživite tako da se koncentrirate na
druge, a ne na sebe? Biste li tada lakše pružili ruku u služenju većem
broju ljudi oko sebe bez imalo razmišljanja o eventualnoj koristi? Ta
da jednostavno živite i slobodni ste!
Naglasci • •
1. ZAKON
Smisao je odlika koju biramo kako bismo prema njoj oblikovali
život. — Richard J. Leider
*
2. ZAKON
Sedam smrtnih grijeha: ponos, pohota, lijenost, zavist, bijes,
pohlepa i neumjerenost. — Sv. Grgur
*
3. ZAKON
Izgled često vara. — Ezop
Za sve što se događa JEDNA od poznatijih rečenica iz Ezopovih basna mogla bi biti upravo
na ovome svijetu i
ona koja ljude, mjesta, situacije ili stvari opisuje kao drugačije od ono
izvan njega postoji
logično objašnjenje
ga kako izgledaju na prvi pogled: »Izgled često vara«. Vrlo je moguće
— i sve savršeno da smo već doživjeli situacije kada smo osjetili razočaranje, obeshra-
ima smisla. Jednoga brenost ili gubitak iluzija zbog vanjskog izgleda koji nije odgovarao
dana shvatit ćeš
našim očekivanjima. U takvim je trenucima dobro sjetiti se da vanjski
božansku svrhu
Božjega plana. izgled ne prenosi uvijek istinu o određenoj situaciji.
— Lois Pearl Epiktet tako piše: »Pojave se umu predstavljaju u četiri oblika.
Stvari su ili onakve kako izgledaju; ili nisu niti izgledaju; ili jesu, ali ne
izgledaju; ili nisu, ali tako izgledaju. Ispravno pogoditi u svim tim
slučajevima zadaća je mudrog čovjeka«. U Ivanovu evanđelju savjet je
daleko jednostavniji: »Prestanite suditi po vanjštini« (7:24).
Bit toga zakona sastoji se u tome da je važno i korisno dublje
se zagledati u svaku pojavu. Možda ćemo se ugodno iznenaditi bude
mo li na situacije reagirali tražeći veću jasnoću. Kakve god sudove iz
nosili na temelju izgleda, oni će možda biti preslabo pomagalo za os
vježavanje i podizanje našeg mišljenja o sebi uz pomoć uspoređivanja
s drugima. Međutim, kada se naše razlučivanje temelji na pojačanoj
svijesti i duhovnome razumijevanju, svaku situaciju možemo poboljša
ti dobronamjernim mislima prožetima ljubavlju i suosjećanjem. Jedna
od prednosti pomnijeg sagledavanja stvari jest i u tome da percipira
mo korisne informacije u napredovanju prema ciljevima. Naposljetku,
bi li iskustvo moglo biti tek još jedna riječ za sve veću svijest?
Ako doživljavate iskustvo svojega tijela, postajete li ga svjesni
ji? Ako doživljavate iskustvo svojega uma, postajete li svjesniji misli i
Istina se ne mijenja, zamisli koje se pojavljuju pred vašim unutarnjim okom? Doživljavanje
iako se vaša percep uma može biti vrlo važno jer dovođenjem svijesti u um počinjete na
cija istine može mi
dilaziti njegova ograničenja, pa vas izgled više neće zavaravati!
jenjati, neki put i
drastično. U knjizi Jedan okus Ken Wilber piše: »Tijelo, um i duša
— John i Lyn međusobno se ne isključuju. Tjelesne želje, zamisli uma i blistavi blje
St. Clair Thomas skovi duše — sve su to savršeni izrazi Duha koji zrači i jedini nasta
njuje svemir, uzvišene geste onog velikog Savršenstva koje blistavilom
nadmašuje svijet. U cjelokupnome Kozmosu postoji samo Jedan okus,
a to je okus Božanskoga, bilo da se pojavljuje u tijelu, umu ili duši«.
Kako njegovati više izraze božanskoga koji će nam u životu po
moći da nadiđemo površinski izgled? Možda bi se na vrhu popisa
moglo naći iskazivanje neograničene ljubavi koje nam pomaže da spo
znamo svetu nazočnost duha u svima i svemu. Kada u drugima traži
mo nazočnost ljubavi, često je i pronalazimo! Kada odvojimo nekoli
ko minuta da se potpuno umirimo i koncentriramo, lakše ćemo se os
loboditi privrženosti važnosti vanjskih dojmova. Kada uklonimo »eti
kete« koje često pridajemo životu — poput dobi, spola, imovine, us
pjeha, nasljedstva itd. — moći ćemo nadići osjetila i uskladiti se s
nevidljivim dijelom sebe. Izražavanje zahvalnosti i velikodušnosti može
nas uzdići u prostor koji privlače služenje i dijeljenje. Kada nam je svi
jest u sadašnjem trenutku, umjesto da vrluda među raznim pretposta
vkama i mogućnostima, također se koncentriramo na stvarnost umjes
to na izgled.
Dok živiš, kloni se Skupina prijatelja uzela je slobodan dan i odvezla se u obližnji
toga da o ljudima
planinski park na piknik. Dan je bio upravo savršen — sunčan i di
sudiš po izgledu.
— Jean de van, uz ugodnu temperaturu i prelijepe krajobraze na koje su nailazi
/a Fontaine li cijelim putem. Došavši u park, za piknik su odabrali mjesto u blizi
ni velikog akumulacijskog jezera koje dominira jednim dijelom parka.
Prijatelji su zastali kako bi promotrili vodu koja se prelijevala preko
brane i spuštala u rijeku, nastavljajući put daleko prema podnožju pla
nine. Voda, koja se spušta zahvaljujući vlastitoj težini, odnosno gravi
tacijskoj sili, stvara prirodnu energiju koju generatori pretvaraju u
korisnu električnu energiju. Dok su razgovarali o pogledu koji im se
tako pružio, jedan je muškarac rekao: »Nije li zanimljivo kako izgled
ovdje, iz jedne perspektive, vara?« Dok su ga ostali iznenađeno gle
dali, nastavio je: »Generatori ne stvaraju električnu struju; oni je sa
mo generiraju. Preuzimaju prirodnu energiju i pretvaraju je u oblik
koji se potom prenosi dalekovodima do doline. Tu je energiju potom
moguće koristiti za pokretanje strojeva za konkretne poslove«.
Kako otkriti veći dio prirode stvarnosti koja je u pozadini sje
na? Umjesto da se koncentriramo na vanjski izgled, što bi se dogodi
lo kada bismo za temelj života odabrali duhovni integritet? Bismo li
na životne situacije i iskustva tada gledali iz stvarnije i realističnije pe
rspektive, a ne u okvirima iluzornih mogućnosti? Bi li nam motivacija
otkrivanja omogućila da u sve što je pred nama unosimo jasniju vizi
ju kako bismo lakše donosili pozitivne i mudrije odluke?
*
4. ZAKON
Gorljivost je unutarnji plamen duše koji vas vodi dalje, prema ci
lju. — Charles Fillmore
Čovjek je stvoren ta KAD GOD se pred vama pojavi prilika koja vam omogućuje da izrazite
ko da nemoguće talent, prigrlite je objeručke! Osjetite pokretanje žara i gorljivosti du
stvari nestaju čim
boko u sebi, strujanje koje vam daje poticaj da priliku pretvorite u plo
mu nešto zapali
dušu. donosno ostvarenje dobra.
— Jean de Gorljivost se opisuje kao »unutarnji plamen duše koji čovjeka
/a Fontaine tjera naprijed«. Gorljivost pokreće motivaciju, što rezultira snažnim
progresivnim kretanjem. Kada su Charlesu Fillmoreu bile devedeset
četiri godine, izjavio je: »Već poprilično cvrčim od gorljivosti i oduše
vljenja i poskakujem kako bih što prije učinio ono što trebam učiniti«.
Kakav neizrecivo pozitivan stav! Većina nas ima daleko veće sposob
nosti nego što uviđa. Prihvatimo li tu istinu o sebi i vjerujemo li u ide
ale i načela kao u stvarnost, često bolje ovladavamo vanjskim okolno
stima u svojem životu. Gorljivost nam nudi sposobnost isticanja pos
redstvom koncentriranih napora usmjerenih prema našim ciljevima.
Čovjek bez gorljivos Gorljivost nas potiče da prema životu iskazujemo zanimanje i strast.
ti i žara nalik je na Štoviše, gorljivost je poput velike strasti — unutarnje želje koja pla
lokomotivu bez pare mti žarom sunca na pustinjskome pijesku sve dok se predmet na koji
ili motor bez struje.
je fokusirana ne ostvari u tom silnom plamenu. Gorljivost nam po
— Charles Fillmore
maže da lakše dovršimo zadaću koja je pred nama.
U Svetome pismu stoji: »Uistinu, Bog nam nije dao duh bo-
jažljivosti, već duh snage, ljubavi i trijeznosti« (Druga poslanica Timo-
Valja dobro pripaziti teju 1:7). Izvor snage kojom ostvarujemo sve što se nađe pred nama
da gorljivost bude leži u unutarnjoj energiji koja samo čeka da je oslobodimo i usmjeri
uravnotežena s
mo. U dobi od dvadeset pet godina, Rahmanjinov je već činio velike
mudrošću.
— Elizabeth Sand korake u smjeru blistave glazbene karijere. Njegove skladbe dobro je
Turner primala i kritika i publika. A zatim je napisao simfoniju koja je doživ
jela potpun neuspjeh. To ga je obeshrabrilo i ispunilo samosažalje-
njem. Izgubio je samopouzdanje i počeo se bezvoljno vući uokolo.
Jednog ga je dana prijatelj odveo Nicholasu Dahlu. A dr. Dahl je, iz
među ostaloga, mladome glazbeniku rekao i nešto što mu se urezalo
u pamćenje: »U vama spavaju velike stvari, samo čekaju da ih daruje-
te svijetu«. Rahmanjinov je te riječi ponavljao u nedogled, sve dok mu
se nije vratilo samopouzdanje. Za manje od godinu dana napisao je
koncert koji je posvetio dr. Dahlu. Riječ je o glasovitome Koncertu br.
2 u C-molu. Po završetku moskovske izvedbe, od silnih oduševljenih
povika zamalo su počeli pucati zidovi dvorane! Snaga gorljivosti, pot
pomognuta poticajnim riječima, pokrenula je velikog skladatelja pre
ma cilju.
Od svog života možemo stvoriti što god želimo. Međutim, pot
rebno je uložiti trud kako bismo upotrijebili duhovne odlike, nadare
nost, sposobnosti i snagu koju imamo. Promotrimo malo područje iz
van granica svojeg ograničenog uma i počnimo se pitati: »Što bi bilo
kad...?« Što bi se dogodilo kada bismo u projekte kojima se bavimo
unijeli više gorljivosti i oduševljenja? Kakve bi obiteljski, osobni i rad
ni odnosi imali koristi od takve injekcije? Promislite o mnogobrojnim
mogućnostima u raznoraznim situacijama koje bi mogla poboljšati ta
ko snažna energija. Što bi se dogodilo kada bismo gorljivost prema
životu pokazali tako da zrači oko nas, prema svemu što činimo? Naš
bi entuzijazam zarazio sve oko nas!
Gorljivost, odvažnost i iskrenost daju sjaj i boju duši, kao što sjaj
dijamantu daje ljepotu.
— Cora Fillmore
*
5. ZAKON
Um je poput padobrana — funkcionira jedino kada je otvoren.
— Dick Sutphen
Naglasci ••
*
Tridesetsedmi tjedan
1. ZAKON
Usta govore zahvaljujući punoći srca. — Engleska izreka
Poput dražesnog, SVATKO OD NAS U sebi nosi to tko je i što je. Ta se stvarnost često od
prelijepog i miomi- ražava u našim očima, izrazu lica, gestama, postupcima i riječima.
risnog cvijeta, i lije
Počesto ne znamo koja su sve životna iskustva oblikovala nečiji pog
pa riječ onoga koji
je izgovara podjed led na život i svijet. Međutim, taj pogled na svijet često ćemo nazrije
nako je plodonosna. ti u riječima tog čovjeka, te načinu na koji ih izgovara. Izgovorena ri
— Dhammapada ječ ima težinu, zvuk i izgled. Riječi izgovorene iz srca obavijaju nas
energijom ispunjenom ljubavlju, brižnošću i iskrenošću, dok su nega
tivne, teške i bezlične riječi često bolne, čak i štetne po onoga tko ih
sluša.
Pravi će se gospodin »Više vas određuje ono što izlazi iz vaših usta nego ono što u
stidjeti dopusti li da
njih ulazi«. I to je jedan od načina na koje je moguće reći da su riječi
njegove riječi presti-
gnu njegova djela. smisleni zvukovi koji simboliziraju misli i ideje. Riječi imaju moć jer
— Konfucije su glavni zvučni i pisani izraz misli, pa zahvaljujući njihovoj snazi
možemo biti ili kreativni ili destruktivni. Važno je i kako slušamo, te
kako govorimo. Kada slušamo duhom, jednako kao i ušima, često
ćemo uočiti profinjene zvukove dubljeg značenja i sadržaja govorniko-
vih riječi. Odabrane riječi, odabrani ton, kao i priča koja se proteže
kroz govor, temelj su za pojačano razumijevanje i svijest. Glas duha
moguće je čuti na brojne načine!
Sveti spisi govore o snazi naših riječi. Tako u Bibliji čitamo:
»Poslušajte i razumijte: ne ukalja čovjeka ono što na usta ulazi, nego
ono što iz usta izlazi« (Matej, 15:10, 11). Sveti hinduski tekst Kau-
shitaki Upanishad ovako izražava mudrost traženja dubljeg značenja
Jezik ima skrivenu riječi: »Čovjek ne treba nastojati razumjeti govor. Čovjek treba spoz
moć, djeluje onako nati onoga tko govori«. U Psalmima (16:33) čitamo: »Moje ti riječi
kako mjesec utječe
omiljele i razmišljanje srca moga pred licem tvojim, Jahve, hridi moja,
na plimu.
— Rita Mae Brown otkupitelju moj!«
Naše riječi mogu služiti kao plodonosan instrument kojim gra
dimo i oblikujemo svoj svijet. Dobre su riječi nalik na čisto sunčevo
svjetlo koje nas obasjava. Donose takvo blistavilo i jasnoću da u izvo
ru možda nećemo uspjeti razabrati točne pojedinosti i nijanse. Kad
sunčevo svjetlo padne na gotovo providna krila leptira ili se pokaže
kroz sitnu kišicu, pretvara se u milijune minijaturnih duga. Kada smo
u doticaju sa svojom duhovnom prirodom, naše riječi mogu biti nalik
glasu duha, koji donosi sreću i onima kojima se obraćamo.
*
2. ZAKON
/ putovanje od tisuću kilometara započinje prvim korakom.
— Lao Tse
Iskoristi već ovaj sa NAŠE NAPREDOVANJE unutar velikog univerzalnog životnog rasporeda
dašnji trenutak! Što često se odvija preko osobnog razvoja. Moguće je da je jedno od naj
možeš ili misliš da važnijih i najsmislenijih putovanja pronalaženje mjesta s kojeg može
možeš, počni
mo davati koristan doprinos životu. Iako ćemo usput možda načiniti
odmah!
— Goethe mnoge korake, svako putovanje i svaka aktivnost počinju prvim kora
kom u smjeru otkrivanja.
Prvi korak prema zaokruženom i plodonosnom životu mogao
bi biti vaš pogled na život. Kako percipirate život? Kako reagirate na
životna iskustva? Kako širite granice osobnoga svijeta? Hoćete li kri
la svoje duše poticati na to da se uzdižu u ushitu i gorljivome iščeki
vanju? Ispunjava li vas uzvišena vizija najčudesnijeg putovanja na svi
Dobra djela zahva jetu — svakodnevnog radosnog i plodonosnog življenja? Kako prijeći
ljujući kojima svijet prag prilika i doživjeti uspjeh? Kako ćete otkriti nešto više o sebi zah
postaje mekši, puniji
valjujući samom životnome činu?
i bolji nego ikada
materijal su od kojeg Sirenje uma i uzdizanje svijesti postupak je koji napreduje od
se sastoji čovjekovo misli do misli, ide korak po korak. Sve je stvar razvoja. Do teških tre
zadovoljstvo i du nutaka može doći kada se pitamo kako ćemo preživjeti teške situaci
hovna vrijednost.
je. Možda ćemo posustati u uvjerenju da sve uistinu međusobno su
— Joan Chittister
rađuje s ciljem ostvarivanja najviše dobrobiti. Pa ipak, i dalje trebamo
ići korak po korak. Uz predanost i ustrajnost, teške trenutke možemo
nadvladati pozitivnim stavom i lakše nego što smo mislili. Uistinu,
možemo slijediti put koji vodi do raja na zemlji.
*
3. ZAKON
Noć je uvijek najmračnija prije svitanja. — Thomas Fuller
*
4. ZAKON
Ljubav je jača od svega. — Vergilije
*
5. ZAKON
Broji razloge za sreću, navodi jedan po jedan.
— Jedna od prvih crkvenih pjesama
Pokazat ćeš mi stazu KADA pročitate ili čujete riječi »Broji razloge za sreću, navodi je
u život, puninu ra dan po jedan«, što prvo pomislite? Zahvalnost? Poštovanje? Obi
dosti pred licem
svojim.
lje? Hvala i slava? Svaka je od tih riječi prikladna. Jedno od
— Psalmi 76:77 značenja riječi »blagosloviti« upravo je slaviti ili veličati. »Blagos
lov« je još i: »molitva«, »sreća«, »dobra želja« i »zahvalnost«.
Svaka od tih riječi označava čudesan osjećaj koji se u nama
pojavljuje kada spoznamo obilje koje se iskazuje u našem životu. Iz
Kao što je kruh te ražavanje zahvalnosti svemu i svima oko nas postaje duhovnom
meljna životna hra vježbom, važnim postupkom. Možemo izražavati zahvalnost za glazbu
na, jednostavno sre koja nam uzdiže dušu. Možemo govoriti »hvala« za čvrste i izdržljive
dstvo održavanja ži
cipele zahvaljujući kojima su nam stopala topla i suha i za zimske vla
vota, tako je i zahva
lnost hrana duše. ge i hladnoće. Možemo se smiješiti u zahvalnosti za lijepo napisane
— Priscilla Wayne knjige koje nam u oči mame suze. A što ćemo reći dragome djetetu
koje nam je donijelo stručak proljetnoga cvijeća? Reći »hvala« veliko
me stvoritelju samo je dio života zahvalnosti. Drugi je dio života zah
valnosti tolika svijest o vlastitoj sreći da nam svijet postoji upravo u
stavu zahvalnosti.
Hvala ti Bože na svim dobrima. Riječ je o jednostavnoj rečeni
ci od šest riječi koja nas tjera naprijed na plodonosan i koristan način.
Osjećaj zahvalnosti i poštovanja važan je izvor zahvaljujući kojem ži
vimo u većem obilju i sreći. Kada smo zahvalni na svemu što imamo,
lakše suzbijamo egoistične iluzije. Izražavanje zahvalnosti uzdiže nas
do više razine svijesti na kojoj znamo da je život dobar i da živimo u
Kada se odijevate,
sjetite se tkalčeva obilju sreće. Većina nas doživjela je trenutke koji su bili toliko osobiti
truda; kada jedete, i divni da nismo željeli ispustiti te ushićene osjećaje. Ako se tako nešto
sjetite se seljakova dogodilo i vama, kako ste reagirali? Jeste li osjetili iskrenu radost i
truda.
zahvalnost? Odakle biste onda počeli »brojati razloge za sreću i navo
— Kineska poslovica
diti ih jedan po jedan«?
Blagoslovi me, Gos Kako bi bilo da počnete od dara života? Što bi se dogodilo ka
podine, da činim da biste na početku svakog dana zapjevali pjesmu zahvalnosti? Bi li
veća dobra.
vam takav stav zahvalnosti pomogao da sve smjestite u određenije i
— Rebecca Clark
pozitivnije mjesto i steknete pouzdaniju i pozitivniju perspektivu? A da
kažete »hvala« za dah života koji vam ispunjava pluća kako bi pokre
nuo vaše jedinstveno tijelo? Živite, dišete, razmišljate, osjećate i po
svemu ste ljudsko i duhovno biće. Kako na život gledate sa stajališta
prirođene prirode, na primjer, sebe samog? Kako pronalazite identi
tet, značenje i zadovoljstvo u raznoraznim aktivnostima svakodnevnog
života? Koji su neposredni razlozi za sreću koji vam padaju na pamet
kada razmatrate svaki od tih svetih aspekata svojega »ja«?
Raspolažete li darom zdravlja i fizičke i mentalne sposobnosti
Slavi Boga iz kojega
koji vam omogućuju da se posvetite dosezanju svojih ciljeva? Kako za
proistječe sva sreća.
— Doksologija dovoljavate svakodnevne potrebe za hranom, odjećom i krovom nad
glavom? Te »obične« aspekte življenja najčešće uzimamo zdravo za
gotovo, no kakav bi vaš život bio bez njih? Kakva vas neočekivana
sreća i radost zasipaju? Omogućuje li vam posao koji ste odabrali da
budete kreativni i osobno se izražavate? Imate li potporu punu ljuba
vi od strane obitelji i prijatelja? A što bi bilo kada biste se priklonili
savjetu britanskog spisatelja 0. K. Chestertona: »Primati stvari sa
zahvalnošću ne znači uzimati ih zdravo za gotovo«? Kako bi se tada
promijenio vaš život?
Naglasci ••
LJUBAV
*
Tridesetosmi tjedan
1. ZAKON
Vedro srce licu daje vedar izraz. — Engleska izreka
Vjeruj u život! Ljud JESTE LI KADA upoznali osobu u čijoj ste biti i u čijoj ste nazočnosti os
ska će bića uvijek ži
jećali dobrotu? Čovjeka kojem su oči blistale i čiji je osmijeh odraža
vjeti i napredovati
prema višem, širem i
vao toplinu sunčanoga dana? Po svoj prilici, ta je osoba izražavala i
punijem životu. pozitivan pogled na svijet, te širila radost i dobrotu kamo god je išla.
— W. E. B. Du Bois Ako vam se ukazala prilika da je i upoznate, vjerojatno ste utvrdili da
ne samo što »vedro srce licu daje vedar izraz«, nego i da takva osoba
ima snažan sustav vrijednosti i vjerovanja, koji se temelji na neogra
ničenoj ljubavi i integritetu. Takve radosne i dragocjene duše blistaju
u našem svijetu i u našem pamćenju. Srce koje voli ujedno je i rados
no srce.
Ljubav slave i hvale, Neki je čovjek govorio u radijskoj emisiji. »Dobro je i lijepo ži
koliko god skrivena vjeti. No još je bolje živjeti radosno. Najbolje je živjeti u radosti i lju
umijećem, vlada svi
bavi!« Kako je samo divno čuti kako netko izgovara istinu o tome da
me i blista u svakom
srcu.
život treba živjeti i da je život dobar i pozitivan. Svatko od nas životu
— Edward Young može pristupati uzbuđeno, s nadom i gorljivošću. Možemo hodati pod
blistavim sunčevim svjetlom i osjećati profinjen ili intenzivan miris cvi
jeta. Možemo puštati da nam vjetar mrsi kosu, gledati zlatne odsjaje
zalaska sunca ili se smijati vedra srca. Kako uopće možemo biti depri
mirani ili razdraženi kada uživamo u Božjem svijetu koji nas okružuje
i kada radost na koju nailazimo nastojimo prenijeti i drugima?
Koliko je važno da se naučimo identificirati s lijepim i rados
nim aspektima života? Kako ljepotu i radost povezati s našim sa
dašnjim pojmovima o Bogu? Leži li istinska ljepota života u vrijedno-
Ljubav silno sti pojedinca i veličini našeg potencijala? Otvara li srce pročišćeno ne
uljepšava sve. ograničenom ljubavlju i gorljivošću koja uzdiže čovjekov duh prema
Louisa May Alcott
većem utjecaju božanskoga?
Bi li osoba vedra lica i srca punog ljubavi mogla biti »glasnik
hrabrosti«? Koliko često pronalazite utjehu u ljubavi člana obitelji ili
prijatelja? Koliko se često dajete drugima iz čiste radosti davanja?
Činjenice i okolnosti u našem se životu neprestano mijenjaju. U uo
bičajenom rasporedu stvari pitanja obično dolaze prije odgovora. Ka
da postavljamo ispravna pitanja, kada se raspitujemo izvan granica
onoga što trenutačno shvaćamo, stvaramo magnetsku privlačnost s
novim otkrićima. A to često obuhvaća traženje i kucanje na vrata ko
jima se ulazi u unutarnje komore uma i srca. Životne pustolovine nije
nužno doživjeti kroz muku, nedaće i patnje. Postoje i bolji i radosniji
načini.
Koliko trenutačno znamo, čovjek je Božje najnaprednije inteli
Veselo je srce iz gentno stvorenje. Barem na ovoj razini svijesti nalazimo se na vrhun
vrstan lijek. cu čovjekova razvoja. Dakako, bili bismo vrlo kratkovidni kada ne bis
— Izreke 17:22 mo uvidjeli da možda postoje razine svijesti i života koje nadilaze našu
svijest i razvoj. Međutim, sada smo tu gdje jesmo i dok ne otkrijemo
ili ne spoznamo nove dimenzije, nove oblike, nova bića i nov život,
moramo živjeti ovdje i ovako. Ovo je naš život. Nije li onda logično ži
vjeti vedra srca i vedra izraza lica?
2. ZAKON
Svatko bi trebao imati rezervni plan preživljavanja.
*
3. ZAKON
Ako si okrenut u ispravnome smjeru, trebaš samo nastaviti hoda
ti. — Budistička poslovica
*
5. ZAKON
Poniznost otvara vrata napretku.
PONIZNOST
— Jinizam
Najbolje je znati kada ne znaš. Misliti da znaš kada ne znaš
opasna je bolest.
— Tao Te Ching
Blago krotkima,
jer će baštiniti zemlju!
— Matej 5:5
*
Tridesetdeveti tjedan
1. ZAKON
Opraštanje pomaže i onome tko oprašta i onome kome se op
rašta.
*
2. ZAKON
Snovi se mogu ostvariti kad ih aktiviramo.
*
3. ZAKON
Rad je ljubav koja je postala vidljivom. — Kahlil Oibran
*
4. ZAKON
Svaka posljedica ima uzrok. — Hermetičko načelo
Svaki uzrok ima posljedicu; svaka posljedica ima uzrok. Sve se do
gađa u skladu sa Zakonom.
— Yogi Ramacharaka
*
5. ZAKON
Onima koji čine dobro ide dobro.
Svatko u životu ima određenu svrhu... jedinstven dar ili osobit ta
lent koji može ponuditi drugima. A kad taj jedinstveni dar spoji
mo sa služenjem drugima, doživljavamo ushit i uzdizanje vlastito
ga duha, što je najviši cilj svih ciljeva.
— Deepak Chopra
Naglasci ••
— Mahatma Gandhi
*
Četrdeseti tjedan
1. ZAKON
Koncentrirajte se na to kamo želite ići, a ne na to gdje ste bili.
Razlika između MNOGA NAJVEĆA životna postignuća često ostvaruju ljudi s jedinstve
slučajne transforma nom željom i voljom koja postaje kamenom temeljcem za sve što čine.
cije i sustavne tran
Na primjer, kao dijete, Bob Feller obožavao je bacati lopticu. U dobi
sformacije slična je
razlici između munje od pet godina već je satima i satima vježbao ubacivanje bejzbolske
i svjetiljke. I jedno i loptice kroz rupu u zidu sjenika. Kad mu je bilo deset godina, otac mu
drugo osvjetljava, no je kupio svu potrebnu opremu i na farmi mu uredio igralište. S trina
jedno je opasno i est godina Bob je već bio bacač u mjesnoj momčadi i u prosjeku je iz
nepouzdano, a dru
bacivao po dvadesetoricu udarača po utakmici. Sa sedamnaest je
go usmjereno
i dostupno. počeo igrati za Indianse iz Clevelanda. Kao profesionalac u prvoj be-
— Marilyn Ferguson jzbolskoj ligi, Bob je šest sezona odigrao kao najbolji igrač u dvade
set susreta, u tri utakmice nitko nije uspio pogoditi njegove lopte, u
jedanaest utakmica protivnik je samo jednom pogodio njegovu loptu,
te je, uz 266 pobjeda ubilježio i rekord od 348 izbacivanja udarača
tijekom jedne sezone. Bob Feller ušao je u bejzbolsku Dvoranu slav
nih jer je imao samo jednu goruću želju - igrati bejzbol! Nije odvajao
pogled od te vizije i bez prekida je radio na ostvarivanju postavljenog
cilja.
Poslovni čovjek koji je radio u jednoj malenoj tvrtki za proiz
vodnju namještaja imao je viziju o tome da jednoga dana pokrene vla
stitu tvrtku. Radio je marljivo i kreativno i stekao temeljito poznava
nje načina funkcioniranja tvrtke. I kolege iz ureda i kolege iz proizvo
dnje silno su cijenili njegovu sve veću sposobnost i cijenili njegovu is
krenost i srdačnost. Proteklo je nekoliko godina, a njemu je ponuđena
Dugoročno gledano, visoka menadžerska dužnost u znatno većoj proizvodnoj tvrtki. Odva-
čovjek pogađa samo givao je ponudu i o mogućnostima razgovarao s članovima obitelji. U
ono što gađa.
međuvremenu je bio isplanirao pokretanje vlastite tvrtke, te štedio za
— Henry David
Thoreau prikladan trenutak i priliku. I on i obitelj smatrali su da je upravo to
najpovoljniji trenutak, tako da je donio odluku i krenuo u posao. Na
kon što je na tom poslovnom području stekao glas kao častan i spo
soban, njegova tvrtka, koja se dotada mučila na tržištu, počela je
doživljavati velik uspjeh. I to je još jedna priča o uspjehu. Pritom je
presudno važno koncentrirati se na ono što želite postići.
Postoje i druge priče o ljudima koji sanjare o uspjehu i svaka
Sanjati nemoguće i ko imaju talente i sposobnosti koji se mogu iskoristiti na tržištu.
doseći nedostupnu Međutim, čini se da njih pritom nešto »koči«. Umjesto da formuliraju
zvijezdu! praktičan i provediv plan, te da ga se pridržavaju sve do uspješnog is
— Joe Darion punjenja, često se vrte u krug poput broda bez kormila, sve više ub
rzavajući, ali zapravo ne napredujući prema cilju. U pojedinim slučaje
vima neće se moći osloboditi osvrtanja na prošlost i beskonačnog
preživljavanja događaja i situacija do kojih je dolazilo ranije. Bez us
redotočenosti i jasnog cilja ili uz previše osvrtanja, kako uopće mogu
doći do trenutačnog cilja? Jedan čovjek često je spominjao staru mak
simu koja mu je često pomagala u usmjeravanju: »U redu je osvrnuti
se, ali ne i zagledati se za sobom!«
*
2. ZAKON
Svatko od nas može naučiti kako pomagati u ostvarenju Božjega
cilja.
Što je kreativno mo OBILJE PRILIKA za nove duhovne informacije pojavljuje se zahvaljujući
ra i samo stvarati. znanstvenim istraživanjima i fizičke i duhovne sfere. Očekujemo pra
— John Keats
vu lavinu novih ideja i pojmova koji će poslužiti kao dodatak čudesnim
drevnim svetim spisima. Je li moguće da smo na pragu nove koncep
cije teologije u kojoj se istini pristupa na eksperimentalan, hipotetski
način, kao u sklopu znanstvenih istraživanja? Veliko proširenje znanja
u vezi s božanskim nedvojbeno izgleda moguće. Koja je uloga čov
ječanstva u tim mogućim otkrićima? U stvarnosti bi svatko od nas mo
Ljudi u svim kreativ gao biti izraz ili posrednik Boga kroz neograničenu ljubav i sve veću
nim nastojanjima
kreativnost.
moraju pronalaziti,
osjećati i predstavlja Kako naučiti pomagati u ostvarenju Božjih ciljeva? Možda bi
ti Vječnog čovjeka, jedan od prvih koraka moglo biti ponizno priznanje da kao ljudi zna
stvoritelja.
mo tako malo o Bogu i sve ubrzanijoj kreativnosti i smislu života na
— Tagore
zemlji. Sljedeći bi korak mogao izvirati iz naše otvorenosti prema
učenju.
Učenje je doživotna aktivnost nesagledive važnosti. Spoznaja
o tome da svatko od nas može pomoći u ubrzanju stvaranja upravo je
čudesna prilika. Božanski pojam o redu zapravo je, kako se čini, pre
dodžba o protoku i prilagođavanju, a kada nam se ti pojmovi usade u
misli i svi aspekti našega života — um, zamisli i izrazi — mogu biti u
skladu s univerzalnom kreativnom ljubavlju.
Genijalnost svemira stvorila nas je i u svakoga od nas usadila
iskru te genijalnosti. Kad se usudimo izići iz zone ugode i ustvrdimo
da se kroz nas sanja velik san, tom genijalnom aspektu velikog Stvo
ritelja omogućujemo da obavlja svoju kreativnu zadaću. Jedno je pri
grliti veće mogućnosti, a nešto posve drugo poduzeti korake koji su
potrebni da bi se one i ostvarile.
Što ako zemlja tek je sjena neba, a stvari ondje medu sobom
slične, više nego što misli se na zemlji?
— John Milton
*
3. ZAKON
Svaki je koristan život služenje.
Budi koristan gdje ONI KOJI svoj rad smatraju svojevrsnim služenjem uviđaju da je način
živiš. na koji se odnose prema drugima vrlo važan. Uviđaju da je duh uisti
— George Herbert nu dio svega što činimo, a duhovna načela nastoje ugraditi u sve seg
mente svojega života. Duhovnost rada prelijepo opisuje Maxine F.
Dennis, u knjizi O čovjekovim rukama:
*
4. ZAKON
Što više ljubavi dajemo, to nam je više ostaje.
*
5. ZAKON
Izražavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju.
Budite zahvalni i za
najmanje sitnice i
bit ćete dostojni pri KOME STE se u životu najviše divili i od koga ste crpili nadahnuće?
miti nešto veće. Možda iz nečijih riječi ili djela ili načina na koji se netko suočio s od
— Thomas a Kempis ređenom situacijom? Možda je to u vama pobudilo duboku nadu i hra
brost, čime je došlo do korisnih promjena. Koga smatrate zaslužnim
za mnoge stvari koje ste doznali i naučili? 1 premda možemo učiti i sa
mi, učimo i iz niza raznoraznih izvora. Tko vas je usmjeravao i zatim
vas tjerao naprijed? Iz kojih ste izvora izvlačili beskrajno vrijedne spo
znaje kada su vam bile najpotrebnije? Kako ste životne situacije pre
Zahvalnost potječe tvorili u iskustva obilježena učenjem?
iz duhovne snage i
I uza sve koristi i razloge za sreću, jeste li razvili naviku sva
njezin je iskaz.
— Ferdinand Ebner kodnevnog izražavanja zahvalnosti? Nešto neizrecivo snažno događa
se kada izražavamo zahvalnost. To nešto obogaćuje život. Vjerojatno
nema većeg nadahnuća ni snažnijeg sredstva koje nam umiruje duh od
stava zahvalnosti. Kada izražavamo zahvalnost za sve razloge za sreću
i obilje u životu, počinjemo primati duhovnu energiju koja nam ponov
no puni baterije uma, tijela i duha, kao i sve aktivnosti u našem živo
tu. I doista, izražavanje zahvalnosti otvara vrata pojačanom duhovnom
razvoju. Na koje načine se može odvijati taj razvoj?
Počinjemo od mjesta na kojem jesmo i pomno promatramo
svijet oko sebe. Život svakog pojedinca sadrži područja koja treba
cijeniti i na kojima treba biti zahvalan. Možda ćemo trebati njegovati
stalnu zahvalnost, a o problemima razmišljati kao o prilikama za
učenje i duhovni razvoj. Na primjer, kako uzdignuti svetost svakodne
vnog života zahvalnošću za sreću na područjima koja nastanjuju ljudi,
mjesta i stvari u našem životu; za prilike za služenje; za iscjeljenje ti
jela, uma i duha; kreativnost i napredak? Svaki korak koji poduzmete
u cilju prilagođavanja životnog stila za ukupno poboljšanje čov-
Zahvalno srce majka ječanstva neporecivo vas vodi u smjeru duhovnog razvoja i napretka.
je svih vrlina. U mjeri u kojoj se otvaramo prema božanskome protoku zahvalnos
— Ciceron
ti, u stanju smo mijenjati se i od »običnih smrtnika« postati posredni
cima raja na zemlji.
Neka je žena imala teško bolesnu kći. Dok je sjedila uz njezi
nu bolničku postelju, u jednom trenutku u sobu je ušao liječnik. Tiho
joj je rekao da će sljedeća noć biti presudna. Groznica će se povući
ili će dijete, u protivnom, preminuti. Žena je cijelu noć molila za
kćerin život. Kada je počelo svitati, dijete je duboko uzdahnulo i pos
ve se umirilo. Majka je zvonom pozvala pomoć. Liječnik je upravo bio
došao radi prve vizite, pa su on i sestra požurili u sobu. Liječnik je
djevojčicu uhvatio za ruku, još nekoliko trenutaka bez riječi ostao uz
krevet, a zatim se obratio majci. »Spava«, rekao je. »Prebrodila je kri
zu i sve će biti u redu!«
Naglasci • •
*
Sadržaj
Uvod 3
Prvi tjedan
Kada vladaš svojim umom, vladaš i svojim svijetom.
15
— Bill Provost
17
Kad objave nema, narod se razuzda — Izreke 29:18
20
Zašto ste stvoreni?
23
Beskraj u svim smjerovima. — Freeman Dyson
Kako želite da vama čine ljudi, tako činite i vi njima.
25
— Matej 7:12; Luka 6:31
Drugi tjedan
Život ti se pretvara u ono što misliš. — Marko Aurelije 29
Čovjek prima ljubav kakvu daje. 31
Da bi mu oprostili, čovjek najprije mora oprostiti.
— Anonimna 34
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost
— Anonimna 36
Čovjek se boji onoga što ne razumije. — Anonimna 39
Treći tjedan
Mir samome sebi možeš donijeti samo ti
43
— Ralph Waldo Emerson
45
Slušaj kako bi učio — Društvo liječenih alkoholičara
47
Ne umišljaj da si mudar. — Izreke 3:7
Poniznost dovodi do molitve, kao i do napretka, i usklađuje vas
s beskonačnim —Anonimna 49
Ne planirati znači planirati neuspjeh. — Benjamin Franklin 51
Četvrti tjedan
Lijepe misli izgrađuju lijepu dušu — Anonimna 55
Napredak ovisi o marljivosti i ustrajnosti.
— Anonimna 57
Ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe — Matej 19:19 59
Nanijeta nepravda ne znači ništa ako je ne pamtiš. — Konfucije 61
Zanos olakšava postizanje uspjeha. — Anonimna 63
Peti tjedan
Davanjem se razvijate. — Izreka 67
Sadrži li riječ »religija« i pojam autoriteta, dok riječ
»duhovno« ukazuje na napredak? — Anonimna 69
Obitelj koja zajedno moli ostaje na okupu. — Izreka 72
Ne uspiješ li otprve, pokušavaj još, još, još.
— William Edward Hickson 74
U sebi vidite sve, a sebe u svima. — iz Upanišada 77
Šesti tjedan
Bolje je voljeti nego biti voljen. — Sv. Franjo 80
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost.
82
Pomažeš li usamljenima, ne možeš biti usamljen.
85
Tražen si ako odražavaš ljubav, radost, mir, strpljivost,
ljubaznost, dobrotu, vjernost, blagost i nadzor nad sobom.
87
Osmijeh donosi osmijeh. — Ted Engstrom 89
Sedmi tjedan
Veliki su junaci ponizni. — Izreka 93
Ljubav koju pružamo uvećava se; ljubav koju gomilamo
smanjuje se. — Izreka 95
Pronalazi dobro u svemu. — Izreka 97
Što može zamisliti, um može i postići. — Anonimna 99
Budi ustrajan u molitvi. — Kuran 102
Osmi tjedan
Bogu je sve moguće. — Matej 19:26 106
Nikome neću dopustiti da mi ponižava dušu tjerajući me
da ga mrzim. — Booker T. Washington 109
Radi što ti je zadano! Rad po svemu nadilazi dokonost!
— Bhagavadgita 111
Jedanaesti tjedan
Čovjek uvijek pronađe ono što traži: dobro ili zlo, probleme
ili rješenja. — Izreka 142
Ubrzava li se kreativnost? — Anonimna 144
Prijatelja možeš imati jedino ako si prijatelj.
— Ralph Waldo Emerson 147
Trinaesti tjedan
Život je prepun beskonačnih mogućnosti.
169
Misli su stvari. — Charles Fillmore 171
Kako iznutra, tako i izvana. — Hermetičko načelo 174
Ljude k vama privlači izražavanje zahvalnosti, a ne pritužbe.
- Anonimna 176
Ako je zemlja škola, tko su učitelji? — Anonimna 178
Četrnaesti tjedan
Tajnu produktivnog života moguće je i tražiti i pronaći.
183
— Anonimna
186
Sreća je uvijek popratna pojava. — Anonimna
Loš svijet popravit ćemo stvaranjem dobroga svijeta.
188
— Ralph Waldo Emerson
190
Bolje je hvaliti nego kritizirati. — Izreka
192
Smijeh je najbolji lijek. — Norman Cousins
Petnaesti tjedan
Poniznost, poput tame, otkriva nebesko svjetlo.
— Henry David Thoreau 196
Koji je oblik zabave koristan? — 198
Ako ne znaš što u životu želiš postići, vjerojatno nećeš
postići ništa osobito! — 200
Molitvom se postiže više nego što ovaj svijet uopće sanja.
— lord Alfred Tennyson 202
Sve i svi oko tebe tvoji su učitelji. — Ken Keyes 205
Šesnaesti tjedan
Smisao i hvala povećavaju produktivnost.
- Izreka 209
Cijena veličine zove se odgovornost. — Winston Churchill 211
Lijepe riječi vrijede mnogo a stoje malo. — George Herbert 213
Problem se ne može rješavati s razine na kojoj se nalazi.
— Emmet Fox 215
Koji nas stavovi i nastojanja vode prema doživljavanju
»raja na zemlji« kao načina života? 218
Sedamnaesti tjedan
Kada neograničeno dajemo, neograničeno i primamo.
— Anonimna 221
Istina će vas osloboditi. — Ivan 8:32 223
Je li napredak, zahvaljujući nadmetanju u služenju, temeljna
nevidljiva stvarnost? 226
Navika je najbolji mogući sluga, ali i najgori mogući gospodar
— J. Jelinek 228
Da bi otkrio nova mora, čovjek treba biti dovoljno hrabar
da iz vida izgubi obalu. — Anonimna 229
Osamnaesti tjedan
Školovanju nema kraja. — Izreka 234
Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim životnim
područjima. 236
Opraštanje uzdiže onoga tko oprašta. 238
Svjetlo razumijevanja raspršuje prikaze straha — Ellie Harold 241
Samo je jedno snažnije od učenja iz iskustva, a to je
kada ne učimo iz iskustva! 243
Devetnaesti tjedan
Religija otvara nova vrata znanosti. — Franklin Loehr 247
Sreća potječe od duhovnog, a ne materijalnog bogatstva.
250
— Anonimna
252
Religija koristi zdravlju. — Dale Matthews
254
Napredak iziskuje promjene. — Izreka
Do korisnih iskustava često dolazimo kroz pokušaje
i samodisciplinu. — Nepoznati autor 255
Dvadeseti tjedan
Jesu li vidljivo i opipljivo tek bezvremene manifestacije
nepregledne bezvremene i neograničene stvarnosti?
— Nepoznati autor 260
Griješiti je ljudski, opraštati božanski. — Alexander Pope 263
Dobra je savjest vječita gozba. — Robert Burton 265
Dobar glas vrijedi više od novca. — Publilije Sirus 267
Vidljivo poput Ijestava vodi do nevidljivog; prolaznost je
tek skela oko vječnoga. — Henry Drummond 270
Trideseti tjedan
Čovjek će se pronaći kada se zaboravi. — Sv. Franjo Asiški 380
Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen. — Euripid 382
Što god imaš, moraš ili upotrijebiti ili izgubiti. — Henry rord 435
Dobro je biti važan, ali je važnije biti dobar.
437
Četrdeseti tjedan
Koncentrirajte se na to kamo želite ići, a ne na to gdje ste bili.
— Anonimna 500
Svatko od nas može naučiti kako pomagati u ostvarenju
Božjega cilja. 503
Svaki je koristan život služenje. 504
Što više ljubavi dajemo, to nam je više ostaje.
— Anonimna 507
Izražavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju.
— Anonimna 509