GLAVNI POKROVITELJ

Hrvatska mljekarska udruga


Prof. dr. sc. Jasmina Havranek
glavna urednica
Dragi naši čitatelji,
E
vo nas opet u danima
školskog mlijeka!
Ovaj projekt zapo-
čeo je prije desetak
godina i danas je zaživio u ve-
ćini svjetskih zemalja. Pritom je
važno napomenuti da taj pro-
gram nije samo za “siromašnu
djecu u siromašnim zemljama”!
U najbogatijim i najrazvijenijim
zemljama to je važan čimbenik u
dnevnoj prehrani djece. Naime,
sve više djece dolazi u jutarnjim
satima u školu bez za prehranu
tako važnog doručka.
Projekt školskog mlijeka obje-
dinio je FAO (Organizacija za
poljoprivredu i hranu), a cilj je
bio povezati lokalne vlasti
s prerađivačima i pro-
izvođačima mlijeka
kako bi promovira-
li važnost mlijeka
kao dijela izba-
Riječ urednice
lansirane prehrane i kako bi osi-
gurali da sva djeca mogu dobiti
svoju čašu mlijeka.
Kako se slavi Svjetski dan
školskog mlijeka? Veoma ra-
znovrsno - ali sa zajedničkim
ciljem da se djecu svih uzrasta
upozna s važnošću konzumira-
nja mlijeka.
Slavlje može biti na regional-
noj, lokalnoj i nacionalnoj razini.
Proslave u svijetu sve su bo-
gatije različitim sadržajima, a na
veliku radost djece. Republika
Hrvatska postala je dio te velike
obitelji slavljenika, a zahvaljuju-
ći tom projektu lokalna zajedni-
ca omogućila je da djeca dobiju
čašu mlijeka u obroku.
Veselimo se kad su naša dje-
ca sretna i zdrava!
Proslavimo Svjetski dan škol-
skog mlijeka!
pozdravlja vas
vaša mljekoljupka
Draga djeco, na vašu
veliku radost i ove će
se godine 30. rujna, po-
vodom Svjetskog dana
školskog mlijeka, na Trgu
bana Josipa Jelačića u
Zagrebu pojaviti Kravi-
ca Šara i dostojanstveno
vam se predstaviti. Nje-
zin vlasnik Josip Kalaj iz
Odranskog Obreža ne-
daleko od Zagreba javio
nam je da je u proteklih
godinu dana, otkad ju
nismo vidjeli, proizvela
mnogo, mnogo mlijeka, a
njezino tele, koje je proš-
le godine bilo s nama na
Trgu, jako je naraslo, u što
ne sumnjamo jer je i ono
popilo mnogo zdravog
mlijeka. Pripremite svo-
ju mliječnu temu i dođite
sa svojim roditeljima, od-
gajateljima i učiteljima na
glavni zagrebački trg, jer
vas ondje točno u pod-
ne čeka pravo mliječno
slavlje, ali i puno pjesme,
igrokaza i literarnih rado-
va na temu mlijeka. Na-
ravno, bit će i puno mli-
ječnih poslastica, pa što
tko voli - nek’ izvoli!!
Neka nam je sretan
Svjetski dan školskog
mlijeka!!!
 IMPRESSUM
Mlijeko i Ja
Prvi hrvatski časopis
za edukaciju potrošača
mlijeka i mliječnih proizvoda
Izdavač i Uredništvo
Hrvatska mljekarska udruga
Ilica 31/3, Zagreb
Vera Volarić, predsjednica
tel: 01 4833 349
e-mail: urednik@hmu.hr
www.hmu.hr
Glavna urednica
Jasmina Havranek
Izvršni urednik
Zoran Bašić
Urednički odbor
Irena Colić Barić, Ana Dakić,
Jelena Đugum, Željko Ljubić,
Branka Magdalenić,
Božica Marković, Ruža Meker,
Lea Pollak, Jasenka Špika,
Elena Wolsperger
Koordinator projekta
Željko Kučko
Marketing
Nada Rašpica
Grafičko oblikovanje
Dizajn studio TOM
Foto
Shutterstock, HMU
Lektorica
Jadranka Vrbnjak-Ferenčak
Tisak
Hlad – plus d.o.o.
Izdavanju časopisa Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz veljače ove go-
pripomogli su: dine Hrvatski stočarski centar preimenovan je u Hrvat-
Gradsko poglavarstvo Grada sku poljoprivrednu agenciju (HPA). U svjetlu sve većeg
Zagreba, Gradski ured za
približavanja Republike Hrvatske punopravnom članstvu
poljoprivredu i šumarstvo
Grada Zagreba, Gradski ured u EU jasno je da osim prilagodbe zakonskim okvirima
za obrazovanje, kulturu i koji su na snazi u zemljama EU-a postoji snažna potreba
šport Grada Zagreba i za jačanjem institucija koje će spomenute zakone pro-
i Gradski ured za zdravstvo i voditi, te i na taj način našim poljoprivrednim proizvođa-
branitelje Grada Zagreba čima pomoći u ostvarivanju njihovih prava. U tom smislu
treba sagledavati i definiranje djelatnosti Hrvatske poljo-
privredne agencije, koja je i pravno i djelatno sljednica
Hrvatskoga stočarskog centra. Spomenutom uredbom
značajno je istaknuta uloga HPA u vođenju ili ažuriranju
više registara. Naime, HPA u ovom trenutku skrbi o elek-
Časopis je upisan u Upisnik tronskim registrima stoke po pojedinim vrstama, a Vladi-
HGK o izdavanju i distribuciji nom uredbom u nadležnost djelatnosti HPA spada i ažu-
tiska pod rednim brojem 861 riranje baze podataka iz Sustava identifikacije zemljišnih
čestica na lokalnoj razini kao i ažuriranje Upisnika poljo-
MOTIV NA NASLOVNICI: privrednih gospodarstava na lokalnoj razini. Svi spome-
Mlade Iločanke Lea i Nives nuti registri u idućim godinama bit će temelj za podno-
Habenšus odličan su primjer šenje, isplatu i kontrolu sustava isplate novčanih potpora
kako obitelj i struka mogu
pozitivno utjecati na stvaranje u poljoprivredi.
zdravih prehrambenih navika
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 3

NOVIM ZNAKOM DO PREPOZNATLJIVOSTI DOMAĆEG PROIZVODA

Uvodimo znak
“MLIJEKO HRVATSKIH FARMI”
Zajednički do veće potrošnje mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama

napisao djeluje upravo na razvoju sekto- poznatljive oznake “MLIJEKO Daljnji razvoj
Mr. sc. Zdravko Barać, ra mljekarstva u našoj zemlji, a HRVATSKIH FARMI” na amba- sektora
ravnatelj Hrvatske poljoprivredne uz potporu Ministarstva poljopri- laži mlijeka i mliječnih proizvo- mljekarstva
agencije vrede, ribarstva i ruralnog razvo- da svi subjekti uključeni u mli- ponajprije ovisi o još

U
ja, odnosno Savjeta za praće- ječni sektor ostvaruju određene jačoj povezanosti
Republici Hrvatskoj go- nje stanja u sektoru mljekarstva prednosti.
dišnje se od proizvođa- koji djeluje pri ministarstvu, na- Glavni je cilj ovog projekta pro-
proizvođača mlijeka,
ča otkupi oko 660 mili- kon niza razgovora i konzultacija motivnom kampanjom domaće prerađivačke
juna litara mlijeka, a go- s proizvođačima, prerađivačima i proizvodnje mlijeka i mliječnih industrije i
tovo devedeset posto otkuplje- stručnjacima upućenima u naše proizvoda proizvedenih od mlije- potrošača, a
nih količina već je danas, prema stočarsko mljekarske prilike, od- ka na hrvatskim farmama postići stvaranjem
standardima EU-a, mlijeko ekstra nedavno je pokrenula niz aktivno- povećanje potrošnje tih proizvo-
prepoznatljive
kvalitete. Nažalost, u posljednje sti za uvođenje znaka “MLIJEKO da uz istovremeno povećanje
vrijeme, opterećeni negativnim HRVATSKIH FARMI” na ambalaži proizvodnje mlijeka na hrvatskim oznake “MLIJEKO
učincima globalne financijske kri- mlijeka s hrvatskih farmi kao i mli- farmama, za što su zainteresirani HRVATSKIH FARMI”
ze i recesije koji su se prelili i na ječnih proizvoda proizvedenih od proizvođači. na ambalaži mlijeka
hrvatski sektor mljekarstva, pre- mlijeka s hrvatskih farmi. Držimo kako stavljanjem zna- i mliječnih proizvoda
malo vremena i pozornosti prida- ka “MLIJEKO HRVATSKIH FAR- svi subjekti uključeni
jemo isticanju kvalitete koju posti- Jamstvo hrvatske kvalitete MI” proizvod na velikom mliječ-
u mliječni sektor
žemo i proizvodimo, a koju i da- Održano je više sastanaka s nom tržištu postaje izdvojenim
lje želimo zadržati. Kvaliteta koju predstavnicima proizvođača i i prepoznatljivim po hrvatskoj ostvaruju određene
postižemo u proizvodnji mlijeka prerađivača koji su pružili snaž- kvaliteti, što je poseban interes prednosti
a koju prerađivači dodatno ople- nu potporu ovom projektu, tako mljekarske industrije. Potrošači-
menjuju paletom proizvoda, nije da se može očekivati skoro po- ma želimo pružiti mogućnost da unije. Cjelokupnu organizaci-
nastala preko noći i plod je du- javljivanje ovog znaka na amba- kupnjom proizvoda označenih ju oko pravilnog korištenja zna-
gogodišnjega mukotrpnog rada laži mlijeka i mliječnih proizvoda. znakom “MLIJEKO HRVATSKIH ka obično preuzima neka od
proizvođača i prerađivača mlije- U Hrvatskoj poljoprivrednoj FARMI” dobiju kvalitetan, pre- institucija zadužena za kontro-
ka pa joj svakako treba posveti- agenciji držimo kako daljnji ra- poznatljiv i cijenom konkurentan lu kvalitete tih proizvoda. Stoga
ti posebnu pozornost, omoguća- zvoj sektora mljekarstva u na- proizvod proizveden u Hrvat- je logično da ovlaštenje za kori-
vajući i potrošačima njezinu jasnu šoj državi ponajprije ovisi o još skoj, te da i na taj način podr- štenje znaka “MLIJEKO HRVAT-
prepoznatljivost. jačoj povezanosti proizvođača že razvoj hrvatske proizvodnje SKIH FARMI” kao i kontrolu kori-
Hrvatska poljoprivredna agen- mlijeka, prerađivačke industrije mlijeka. štenja obavlja Hrvatska poljopri-
cija, institucija je koja godinama i potrošača, a stvaranjem pre- vredna agencija, kao institucija
Prema modelu zemalja EU koja kontrolira kvalitetu ukupno
Kvaliteta koju postižemo u proizvodnji Jedinstvena i prepoznatljiva otkupljenog mlijeka u Republi-
mlijeka a koju prerađivači dodatno oznaka kojom se označavaju ci Hrvatskoj, raspolaže točnim
oplemenjuju paletom proizvoda, nije nastala domaći poljoprivredni proizvo- podacima o otkupljenim količi-
preko noći i plod je dugogodišnjega mukotrpnog di, a s ciljem povećavanja i po- nama mlijeka i od svih mljekara
trošnje i proizvodnje istih, česta prikuplja proizvodne mjesečne
rada proizvođača i prerađivača mlijeka
je pojava u zemljama Europske bilance.
4 TEMA BROJA Mlijeko i Ja

NOVI I ZDRAVIJI JELOVNICI ZA DJECU U VRTIĆIMA I OSNOVNIM ŠKOLAMA

Pravilnom prehranom do velikog

napretka u brizi za dječje zdravlje
Sve je veće zanimanje roditelja ali i cjelokupne javnosti o pravilnoj prehrani djece koja je
osobito važna kako bi se spriječili razni poremećaji i pojava bolesti u zreloj životnoj dobi
napisao i sve veće zaposlenosti rodite- rizičnih za razvoj nekih kronič- blje. Stoga je veoma bitno kod
Ivica Lovrić, pročelnik lja, djeca i mladi sve češće jedu nih nezaraznih bolesti u odra- djeteta stvoriti naviku doručko-
Gradskog ureda za obrazovanje, obroke bogate ugljikohidrati- sloj dobi. vanja, i to već u najmlađoj život-
kulturu i šport Grada Zagreba ma i mastima koji ne sadržavaju noj dobi, kako bi ona ostala kroz

S
dovoljnu količinu zaštitnih tva- Važnost doručka cijeli život. Dijete se budi s manj-
uvremeni i izrazito dina- ri, vitamina i minerala. Navede- Dječja prehrana treba osigura- kom energije pa je stoga potreb-
mičan način života utje- ni trendovi, uz smanjenu tjele- ti dovoljno energije te hranjivih i no ujutro obavezno unijeti hranu
če na njegovu kvalitetu snu aktivnost, negativno utječu zaštitnih tvari. Mnoga su istraži- kako bi se omogućilo odvijanje
pa tako i na način pre- na prehrambeno i zdravstveno vanja dokazala da je upravo do- dnevnih aktivnosti.
hrane. Zbog nedostatka vre- stanje djece, pogoduju nastan- ručak najvažniji obrok jer daje Odavno je poznata činjenica
mena, ubrzanog načina života ku pretilosti i drugih čimbenika energiju, pridonosi dobrom ras- da je pravilna prehrana djece
položenju, a preporuka je da ga osobito važna kako bi se sprije-
Niti jedna namirnica pojedinačno ne sadrži treba temeljiti na žitaricama koje čila pojava bolesti u zreloj život-
obiluju složenim ugljikohidrati- noj dobi, te stoga i ne treba ču-
sve prehrambene i zaštitne tvari potrebne
ma i ne uzrokuju naglo podiza- diti sve veće zanimanje roditelja
organizmu i zbog toga ih treba kombinirati nje glukoze u krvi, već organiz- ali i cjelokupne javnosti upravo
mu daju energiju za dulje razdo- za ovu temu.
Mlijeko i Ja
Dje-
ci predškolske
dobi potrebno je osi-
gurati tri glavna obroka dnev-
no i dva manja međuobroka.
Međuobrok bi se trebao sasto-
jati od voća, povrća, proizvoda
od cjelovitog zrna žitarica ili mli-
ječnih proizvoda, a ne grickali-
ca (smoki, čips, keksi), koje daju
osjećaj sitosti, bogate su ener-
gijom, siromašne hranjivim tvari-
ma, a mogu uzrokovati karijes i
pretilost. Jelovnici u vrtićima pri-
lagođavaju se svim dobnim sku-
pinama, kao i djeci s posebnim
potrebama u prehrani (alergije,
dijabetes i dr.). Ovdje treba na-
pomenuti da niti jedna namirnica
pojedinačno ne sadrži sve pre-
hrambene i zaštitne tvari potreb-
ne organizmu i zbog toga ih tre-
ba kombinirati.
Novi zagrebački jelovnici
Gradski ured za obrazovanje,
kulturu i šport Grada Zagreba
pretprošle je godine inicirao uvo-
đenje pravilnije i zdravije prehra-
ne za vrtićku i školsku djecu, a
koja se temelji na novim znan-
stvenim spoznajama o važnom
utjecaju prehrambenih namirni-
ca na naše zdravlje.
Radna skupina za izradu jelov-
nika za zdravu prehranu učenika
osnovnih škola Grada Zagreba,
kao radno tijelo Gradskog ureda
za obrazovanje, kulturu i šport,
izradila je preporuke za školske
jelovnike koji su već početkom
% dnevnih
Obrok
potreba
Doručak/
mliječni 20 - 25%
obrok
Ručak 30 - 35%
Užina 10 - 15%
Preporučene vrste namirnica po obrocima u osnovnim školama
Grada Zagreba
2008. godine pristigli u osnov-
ne škole. Tako su izradom pre-
hrambenih smjernica, temelje-
nih na znanstvenim spoznajama
i međunarodnim smjernicama,
osmišljeni jelovnici zdrave pre-
hrane koji daju prednost voću i
povrću, kvalitetnom izvoru uglji-
kohidrata (žitarice i integralno
brašno), bjelančevina (mlijeko i
mliječni proizvodi s manje ma-
snoća, krto meso i riba) te masti
Preporučene vrste
namirnica
za pojedine obroke
Mlijeko i mliječni proizvodi,
svježe pripremljeni mliječni
napitci, žitne pahuljice ili
kruh od cjelovitog zrna,
orašasti plodovi i sjemenke,
sir, maslac, marmelada,
med, mliječni namazi, svježe
pripremljeni namazi od ribe ili
povrća, mesne prerađevine
(naresci), jaja, sezonsko voće
i povrće.
Juhe, kuhano povrće ili
miješana variva od povrća,
krumpira, mahunarki i
žitarica, složena jela od
mesa s povrćem, krumpirom
i proizvodima od žitarica,
meso, perad, riba, jaja, salate
od svježeg povrća i voće
Mliječni napitci (jogurt i
drugi fermentirani mliječni
proizvodi), mlijeko sa
žitnim pahuljicama, kruh
od cjelovitog zrna, namaz,
okruglice, štrukle, pite, voće,
prirodni voćni sok, slastice.
(maslinovo ulje). U dječje jelovni-
ke uvedeni su sezonsko voće,
mahunarke, integralna peciva,
žitarice te određene vrste mesa i
mliječnih proizvoda koji su svo-
jim sastavom prilagođeni upra-
vo djeci. Novost je i da se u vr-
tićima rade namazi od svježega
kravljeg sira s dodacima povrća,
a važno je napomenuti da se u
predškolskim i školskim usta-
novama svakodnevno priprema
MLJEKARSKA REVIJA 5
Gradski
ured za
obrazovanje, kulturu i
šport Grada Zagreba
pretprošle je godine
inicirao uvođenje
pravilnije i zdravije
prehrane za vrtićku
i školsku djecu, a
koja se temelji na
novim znanstvenim
spoznajama
hrana, i to od svježih namirnica
te da djeca zajedno s kuhari-
cama osmišljavaju kombinacije
prehrane sukladno ponuđenim
jelovnicima.
Preporuke stručnjaka
Škole su dobile cjelovite pro-
ljetne, jesenske i zimske jelovni-
ke s prijedlogom preporučenih
vrsta namirnica i jela u planiranju
dnevnih i tjednih školskih jelovni-
ka. Izrađeni su normativi za pre-
poručenu učestalost i vrstu na-
mirnica i preporučenu termičku
obradu, i to sve u svrhu boljeg
planiranja dnevnih i tjednih jelov-
nika, a tu je i izračun kalorijske
vrijednosti obroka za jedan dan
prehrane te preporučeni dnev-
ni energetski unos za djecu, po-
sebno za učenike i posebno za
učenice.
Mlijeko i mliječni proizvodi po-
stali su nezaobilazan dio sva-
kodnevne dječje prehrane i slo-
6 MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja

bodno možemo reći da nema 12% m. m., namazi od svježeg tićima i školama
dana kada djeci nije ponuđeno sira i mliječni namazi bez doda- provode Zavod za javno
nešto iz mliječne palete proizvo- taka (s najviše 20 - 30% m. m. zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”,
da. Tako su za skupinu namirni- u suhoj tvari), polutvrdi sir, polu- Služba za zdravstvenu ekologiju, te provjerava bakteriološka
ca “Mlijeko i mliječni proizvodi” masni sir tipa edamer i sl. (s oko Odjel za analizu hrane i predme- kvaliteta hrane, pribora za jelo,
preporučene sljedeće vrste na- 45% m. m. u suhoj tvari), te to- ta opće uporabe kao i Sanitarna kuhinjskog prostora i djelatnika.
mirnica: djelomično obrano mli- pljeni sir za mazanje. Preporu- inspekcija Grada Zagreba koji Svakako treba pozdraviti pre-
jeko sa 2,8% mliječne masti, mli- ka je svaki dan uvrstiti mlijeko i/ili redovno uzimaju poruku da se iz dječjih jelovnika
ječni napitci i fermentirani mliječ- mliječni proizvod u jelovnik. uzorke kojima izbace čipsevi, štapići, tortice,
ni proizvodi (jogurt, jogurt s pro- se analizi- kikiriki, kečap, majoneza, hre-
biotikom, voćni jogurt i sl.), na- I još neke novosti ra energet- novke, lisnato tijesto, umjet-
dalje, tu su bijela kava (cikorija), Kontrolu zdravstvene i higijen- ska vrijed- ne juhe, instant umaci, ku-
kakao, svježi sir, kiselo vrhnje sa ske ispravnosti namirnica u vr- nost hrane povne paštete, a kao
zamjena za njih u
Primjer jesenskog školskog jelovnika za tjedan dana vrtićima i školama
pripravljat će se
svježe paštete od npr.
Doručak: kakao, graham pecivo, maslac, marmelada, šljiva ili dinja tunjevine ili bijeloga pi-
Ručak: pileća juha s tjesteninom, pečeni pileći batak - zabatak, đuveč, lećeg mesa. Umjesto
salata: zelena salata/crveni kupus/slanutak, kruh slastica uvodi se navika
konzumiranja voća, koje
Užina: mliječni sladoled
ponekad treba prepu-
stiti djeci da ga sama či-
Doručak: palenta na mlijeku s mljevenim bučinim sjemenkama, jabuka ste i pripremaju, pa će im
Ručak: goveđa juha, punjena paprika, pire krumpir, kruh tada to biti mnogo zanimljivije
Užina: voćni jogurt i konzumirati. Sigurni smo da im
je omiljeni desert frape od voća
i mlijeka.
Doručak: mlijeko, raženo pecivo, margarin mekani, pileća prsa, svježa rajčica, breskva
I još nešto, ne manje važno,
Ručak: varivo od mladog graha s junetinom ili povrćem, miješana salata, kruh ovdje svakako treba istaknuti.
Užina: štrukli sa sirom - kuhani ili zapečeni S obzirom na to da se u Gradu
Zagrebu sustavno radi na po-
Doručak: riža na mlijeku s čokoladnim posipom, cimetom i lješnjakom, grožđe boljšanju zdravstvenog statusa
Ručak: juha od povrća, pureći filet pirjani sa svježom rajčicom i tikvicama, tijesto,
djece u svrhu pružanja kvalitet-
nih, visokovrijednih i što zdravi-
mahune salata, kruh
jih obroka, sve odgojno-obra-
Užina: biskvitni kolač, sok od svježeg voća zovne ustanove obaviještene
su o potrebi uklanjanja automa-
Doručak: bijela kava, kukuruzni kruh, sirni namaz za svježim peršinom i maslinama, kruška ta s nezdravom hranom (gricka-
Ručak: juha riblja s rižom, oslić filet s rajčicom i krumpirom, zelena salata ili radič, kruh licama, gaziranim pićima i sl.). A
kako su se djeca priviknula na
Užina: kuhani puding
novu prehranu, dovoljno govore
fotografije iz Dječjeg vrtića Sun-
Preporuka: Kruh od polubijelog ili integralnog brašna; za napitak ponuditi vodu čana i Osnovne škole J. J. Stro-
ssmayera iz Zagreba.
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 7
8 TEMA BROJA Mlijeko i Ja

KADA ĆE PREHRANA SREDNJOŠKOLACA DOĆI

NA DNEVNI RED ODGOVORNIH U DRŽAVNIM
INSTITUCIJAMA?

Prehrana s
posljedicama
za cijeli život
Problem neorganizirane prehrane
srednjoškolaca potrebno je sustavno
rješavati čim prije, jer svako odgađanje
uzrokuje nove probleme koji mogu
dodatno zakomplicirati postojeće stanje
napisao pleksan pristup zbog njihova od-
Zoran Bašić, dipl. ing. nosa prema zdravlju i dosadašnjih

R
azdoblje mladenaštva
veoma je pogodno za
ispravljanje loših pre-
hrambenih navika ste-
čenih u djetinjstvu, stvaranje i
oblikovanje zdravih prehram-
benih navika te zdravog stila
života i ponašanja koji će na
taj način spriječiti ili od-
goditi pojavu kroničnih
bolesti po-
vezanih
s pre-
hranom
u odrasloj
dobi. Edu-
kacija mladih
složen je proces, s
obzirom na to da mladi
zahtijevaju ozbiljan i kom-
već izgrađenih stavova, navika i
ponašanja. Promjene u prehram-
benim navikama zasigurno su je-
dan od načina izražavanja slobo-
de i nezavisnosti kojima teže naši
srednjoškolci.
Učenici podigli svoj glas
Ne možemo kategorički tvrdi-
ti da mladi nisu svjesni proble-
ma oko sebe, ponajprije nepra-
vilne prehrane i poremećaja koje
ona uzrokuje, a kako su ih neke
činjenice potaknule da poduz-
mu konkretne korake, alarmiraju
roditelje, nadležne institucije ali i
cjelokupnu javnost o poremeća-
jima u prehrani već dvije godine
upozoravaju učenici Upravne i bi-
rotehničke škole iz Zagreba, or-
ganizirani u Grupu ljudskih prava

Učenici srednje Upravne i birotehničke škole

iz Zagreba upozorili su na problem nepravilne
prehrane koji se sve češće pojavljuje u školama
Mlijeko i Ja
pod vodstvom profesorice Đur-
đice Vukmirović. Grupa je odluč-
no pokrenula akcije s ciljem po-
boljšanja prehrambenog statusa
srednjoškolaca i uvođenja škol-
ske kuhinje, te već dvije godine
sustavno radi na projektu “Ljud-
sko pravo na zdravlje - pravilna
prehrana” čija je svrha riješiti pro-
blem neorganizirane prehrane u
srednjim školama.
Tromost sustava u rješavanju
problema mladih
Generalno gledajući, u Hrvat-
skoj postoji problem u organizi-
ranju školske kuhinje u srednjim
školama, ponajprije je to nedo-
statak prostora, a ukoliko on i po-
stoji, najčešće je neadekvatan za
bilo kakvu organizaciju kuhinje.
Stoga je ovakva inicijativa dobro
došla, jer bez senzibiliziranja svi-
jesti javnosti nije moguće niti po-
krenuti rješavanje bilo kojeg pro-
blema. Stoga ovu hvale vrijednu
akciju učenika trebamo svi po-
držati ali i potaknuti ostale sred-
njoškolce da iznose svoje ideje
kako riješiti ovaj problem.
Analizirajući postojeće podat-
ke, Grupa za ljudska prava za-
ključila je da je statistika poraža-
vajuća - pretilost, anoreksija i bu-
limija najčešće su posljedice ne-
pravilne prehrane. Nije im trebalo
dugo da osmisle i ponude alter-
nativu postojećem stanju i uz po-
moć Hrvatske mljekarske udru-
ge, koja im je osigurala edukativ-
nu i logističku pomoć, Gradskog
ureda za obrazovanje, kulturu i
šport Grada Zagreba, te
mljekare Dukat d.d. iz Zagre-
ba, organiziraju u svojoj školi
“Mliječni dan”, povodom kojeg
se govorilo o problemu nepra-
vilne prehrane srednjoškolaca te
posljedicama koje ona uzrokuje.
Kao alternativa ponuđen je mli-
ječni obrok, koji se s nutricioni-
stičkog i zdravstvenog aspekta
preporučuje djeci i mladima. Sve
to, dakako, nije prošlo bez uku-
snih mliječnih proizvoda, jogurta,
čokoladnog mlijeka, svježeg sira
i sirnih namaza, ponuđenih uče-
nicima koji su imali priliku slušati
što misle njihovi kolege iz Grupe
ljudskih prava o problemu nepra-
vilne prehrane, naučiti nešto novo
što može koristiti njihovu zdravlju,
te ne manje važno, konzumirati
zdrave mliječne proizvode.
Brzo rješenje - nezdrava hrana
Kako je mladenaštvo veoma
osjetljivo razdoblje intenzivno-
ga fizičkoga i psihičkog razvoja,
a problem neadekvatne prehra-
ne dovodi do zdravstvenih pore-
mećaja, loše koncentracije, loši-
jeg usvajanja znanja a time i te-
žeg svladavanja gradiva, pro-
blem je potrebno sustavno rješa-
vati čim prije, jer svako odgađa-
nje uzrokuje nove probleme koji
mogu dodatno zakomplicirati po-
stojeće stanje. Zbog načina živo-
ta, ali i svojevrsne nebrige, djeca
odrastaju a da ujutro ne doruč-
kuju. Doručak predstavlja najvaž-
niji dnevni obrok, a s tim su se
složili i predstavnici Ministarstva
zdravstva
i socijalne skrbi
RH te dječja pravobranite­
ljica, koja je još jednom istaknu-
la da se ovim problemom tre-
baju baviti svi - od roditelja kod
kuće, preko obrazovnih instituci-
ja, do nadležnih tijela lokalne ali i
državne vlasti, jer je jedino tako
moguće kvalitetno riješiti problem
neadekvatne prehrane.
Ipak, i to se u posljednje vrije-
me počelo mijenjati - postoje po-
zitivni pomaci na tom području,
nakon što se mnogo godina o
tome govorilo u Hrvatskoj. Inicija-
tive su podržane od strane nad-
ležnih institucija, što zaista pred-
stavlja veliki iskorak u rješavanju
ovoga problema.
Zajednički zaključak bio je da
je mlijeko zdravije od onog što
se na brzinu može pojesti i što je
najčešće jedino dostupno - pizza
ili sendvič u obližnjoj trgovini.
Mladi - ne zaboravite!!!
Hrana koju unosimo u organi-
zam izravno utječe na naše opće
dobro, kao i na zdravlje. Danas su
sve više prisutni opasni poreme-
ćaji u prehrani koji su rezultat me-
đusobnog djelovanja niza čimbe-
nika, a mogu uključivati emocio-
nalne poremećaje, poremećaje
MLJEKARSKA REVIJA 9
Realizacija
naše ideje bila
je uspješna i nadasve
smo zadovoljni
učinjenim. Više ovakvih
projekata pridonijelo
bi upoznavanju
javnosti sa sve većim
problemom prehrane
mladih. Sada smo
postali jači i uspješniji
kao grupa te smo
pokazali odraslima
kako djeca kad misle i
obećaju to i učine, i sav
naš trud napokon se
isplatio”, komentirali su
učenici Grupe ljudskih
prava nakon što su
njihova stremljenja
postala stvarnost
ličnosti, pritisak u obitelji, moguću
genetsku ili biološku predispozici-
ju, kulturu u kojoj postoji obilje hra-
ne i opsjednutost mišlju o mršavo-
sti. Tako nepravilna i neadekvatna
prehrana može biti uzrokom razli-
čitih poremećaja, pa i pojave ja-
snih znakova bolesti.
Stoga, okrenite se zdravom ži-
votu i jedite zdravo i uravnoteže-
no. To je uistinu teško, ali i mo-
guće. Za to su potrebni volja,
odlučnost, ustrajnost i dobra or-
ganizacija. Slijedite primjer uče-
nika Upravne i birotehničke ško-
le iz Zagreba koji su na svom pri-
mjeru pokazali da je to moguće.
Oni su uspjeli, a zašto ne biste i
vi bili primjer da možete uspješno
već sada rješavati probleme oko
sebe!
10 TEMA BROJA Mlijeko i Ja

ORIGINALNE IDEJE ŠKOLARACA NA MLIJEČNOJ STAZI SVIJETA

Svjetski dan školskog mlijeka

Svaka zemlja na specifičan način obilježava ovaj dan, a cilj je isti - naglasiti važnost
mliječnog obroka u svakodnevnoj prehrani djece
napisala fičan način, organizira raznolike movima i drugim kreativnim me- gućimo bolje praćenje nasta-
Maja Volarić mliječne aktivnosti na razini ško- todama ističu važnost mlijeka te ve, veću koncentraciju i svježinu

D
le, lokalnoj ili državnoj razini i sve čak organiziraju i mnoga inter- koja im je potrebna za obavlja-
iljem svijeta, od 2000. imaju jedan cilj - istaknuti važ- netska natjecanja diljem zemlje. nje svakodnevnih obaveza, ali i
godine, posljednje sri- nost “školskog mlijeka”. Pakistan za svoje školarce or- za sport i igru.
jede u rujnu, obilježava U Njemačkoj “Mliječni kvar- ganizira cjelodnevne karnevale Danas, kada živimo u svijetu
se i slavi Svjetski dan tet” pjeva o važnosti mlijeka i mli- mlijeka u svečanim odorama, s brze i nezdrave prehrane, mlije-
školskog mlijeka. Njegovo obilje- ječnih proizvoda, djeca rješava- maskotama, predstavama, na- ko i mliječni proizvodi mogu biti i
žavanje podržano je i od strane ju kvizove i upitnike te im se do- tjecanjima kao što je trčanje u odlično oruđe u borbi protiv pre-
Organizacije za hranu i poljopri- djeljuju diplome “Stručnjaka za vrećama, na štulama, s klauno- tilosti koja se sve češće javlja i
vredu Ujedinjenih naroda (FAO), mlijeko”. Kina, najmnogoljudnija vima i sl. U Kanadi se djeca na- kod djece školske dobi. Voćni
koja izmjenjuje iskustva raznih zemlja na svijetu, ima više od 2 tječu u izradi postera na temu mliječni proizvodi djeci u znatnoj
zemalja i koordinira obilježavanje milijuna školske djece i na razne školskog dana mlijeka a pobjed- mjeri mogu zamijeniti toliko omi-
ovog festivala mlijeka i mliječnih načine obilježava ovaj dan. Dje- nik osvaja novčanu nagradu za ljene slatkiše a mlijeko i jogurt
proizvoda. ca posterima, crtežima, slogani- svoju školu. slatke gazirane sokove.
Svaka zemlja, na sebi speci- ma, kaligrafijom, animiranim fil- Školski dan mlijeka služi nam
da postavimo čvrste i snažne Proslava i u Hrvatskoj
Svjetski školski dan mlijeka pozitivan je temelje za zdrav i kvalitetan ra- Prošle je godine i Hrvatska
pomak u pokušaju ponovnog približavanja zvoj naše djece, da ih ohrabri- mljekarska udruga, u suradnji
čovjeka prirodi, i to od najranije dobi - kroz mo i potaknemo na konzumaciju s Gradskim uredom za obrazo-
mlijeko - namirnicu koja život znači! mlijeka i drugih zdravih mliječnih vanje, kulturu i šport i Gradskim
proizvoda i na taj im način omo- uredom za poljoprivredu i šu-
Mlijeko i Ja
marstvo
Grada Za-
greba, drugu godi-
nu za redom na Trgu bana
Josipa Jelačića obilježila Svjet-
ski dan školskog mlijeka, kada
su od 12 do 14 sati djeca za-
grebačkih škola i vrtića pripremi-
la prigodni program u kojem su
literarnim i likovnim radovima te
igrokazima na temu mlijeka pre-
zentirali svoja razmišljanja o ovoj
izuzetno važnoj namirnici. Na
djeci primjeren način tiskane su i
edukativne brošurice koje su sli-
kovito upućivale zašto je potreb-
no i dobro piti mlijeko svaki dan.
Domaćini proslave, mali Za-
grepčani, ugostili su osnovnoš-
kolce iz Varaždina i Osijeka koji
su se također predstavili svo-
jim radovima. Bila je to prigoda
da se s dobro ozvučene po-
zornice iz dječjih usta po stoti-
nu puta čuje riječ mlijeko i od-
govori na pitanje “Zašto volim
mlijeko?”. Stjecao se dojam da
su djeca, koja možda i nisu ve-
liki ljubitelji mlijeka, nakon toliko
puta izgovorene riječi mlijeko tog
dana odlučila ga i zavoljeti, što je
uostalom i bila svrha organizaci-
je proslave školskog dana mlije-
ka. Na veselje prisutnih, i malih
i velikih, mljekarske kuće Belje,
Dukat, Meggle i Vindija podijeli-
le su obilje raznih mliječnih pro-
izvoda, od čokoladnog mlijeka,
voćnih jogurta pa sve do uku-
snih sireva.
Na veliku radost djece, toč-
no u podne kad se oglasio grič-
ki top, na trg se dostojanstveno
MLJEKARSKA REVIJA 11
XXKako bismo rekli “mli-
jeko” na nekim svjet-
skim jezicima?
ušetala
i naša glavna gošća - se mogli prisjeti- arapski: haleeb
Kravica Šara sa svojim teletom, ti kad su posljednji put na Jela- kineski: nai
koju je doveo proizvođač mlijeka čić placu vidjeli kravu. Očito je to
nizozemski: melk
Josip Kalaj iz Odranskog Obre- bila zanimljivost i slučajnim pro-
ža, u organizaciji Gradskog ure- laznicima te turistima iz Japa- finski: maito
da za poljoprivredu i šumarstvo na, koji su bez obzira na dnev- francuski: lait
Grada Zagreba. ne obaveze ipak zastali i bodrili njemački: milch
Na odjednom prepunom trgu djecu koja su nesebično, ona- grčki: gala
nastao je opći metež, a slučaj- ko kako to samo ona znaju, dala
hebrejski: halav
ni prolaznici su se u nevjerici pi- svoj doprinos dobroj organiza-
hindski: doodh
tali - “Zar je moguće da je kra- ciji priredbe. Školski dan mlije-
va došla na trg, pa to nismo ni- ka obilježavao se i u drugim mje- mađarski: tej
kada dosad vidjeli!!...“ - i tiskaju- stima i školama diljem Hrvatske islandski: susu
ći se do drvene ogradice Kravi- u skladu s njihovom tradicijom i talijanski: latte
ce Šare željeli se uvjeriti da je to običajima. japanski: miruku
zaista prava krava. Mnogi stariji
litvanski: pienas
prolaznici još su dugo pratili sva-
malezijski: susu
ki pokret krave, glasno i s uzda-
hom nostalgije prisjećajući se poljski: mleko
svog djetinjstva na selu. Ponosni portugalski: leite
Djeca, uglavnom po prvi put u smo što je rumunjski: lapte
životu, vidjevši pravu - živu kra- akcija obilježavanja ruski: moloko
vu, s velikom radoznalošću pra- Svjetskog dana španjolski: leche
tila su svaki korak Kravice Šare
školskog mlijeka svahilski: maziwa
i njezina teleta, a pitanja poput
koliko mlijeka daje Kravica Šara zaživjela u švedski: mjölk
i jede li njezino tele samo mlije- Hrvatskoj i što su tajlandski: nom
ko ili i travicu, inspirirala su po- institucije lokalne turski: süt
nosnog vlasnika koji nije štedio vlasti prepoznale
riječi te je sve do zadnjeg pita- važnost edukacije
nja odgovarao radoznaloj dje-
stanovništva, osobito
ci. A naša Kravica Šara samo je
ponosno gledala i spremno po- djece, o važnosti
zirala mnoštvu fotoaparata, tik uz pravilne prehrane,
spomenik bana Jelačića. Svi su koja uključuje mlijeko
htjeli ponekom fotografijom za i mliječne proizvode u
uspomenu slikati se s pravom svakodnevnoj prehrani
kravom, jer ni oni najstariji nisu
12 TEMA BROJA Mlijeko i Ja
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 13

RAZGOVOR S DR. SC. SNJEŽANOM TOLIĆ, DOCENTICOM OSJEČKOGA POLJOPRIVREDNOG FAKULTETA

Samosvjesno i sigurno na putu

zdrave prehrane svoje obitelji
Zajednička priprema hrane i okupljanje cijele obitelji oko stola u vrijeme blagovanja hrane
može značiti svakodnevnu priliku za izgrađivanjem skladnih odnosa unutar obitelji
razgovarala Kristinu, Slavicu, Ivančicu Mari- Pravilna prehrana djece, odno- no znanje roditelja o zdravim pre-
Vera Volarić, dipl. ing. ju i sina Partrika, a danas već i na sno cijele naše obitelji predmet je hrambenim navikama. Mnogi ro-

D
unuka Josipa. Kako je prehram- naše želje da kod njih razvijemo ditelji vjeruju da je zdravo sve što
r. sc. Snježana Tolić, do- bene navike stečene u djetinjstvu zdrave navike u pogledu izbora se reklamira, a mnogi čak vlasti-
centica osječkoga Po- uspjela prenijeti na svoju djecu hrane i načina njezina pripremanja ti statusni imidž grade na troše-
ljoprivrednog fakulte- i što misli o današnjem sustavu i uzimanja. Nama pripremanje i nju proizvoda najnovijih reklamnih
ta, zasigurno je izvrstan prehrambenog odgoja djece do- uzimanje hrane čini važnu sastav- kampanja.
primjer obrazovane žene koja od znali smo u razgovoru s gđom To- nicu života. Ono stoga ne znači
profesije uzima najbolje i to primje- lić, koja s obitelji živi u Ladimirev- samo puko zadovoljavanje potre- • Na koji je način moguće
njuje u svakodnevnom životu. Po- cima, idiličnom slavonskom selu be za unosom energije, nego sva- sustavno mijenjati stavove
tječe iz našičke obitelji s dvanae- nedaleko od Bizovca. kodnevnu priliku za izgrađivanjem društva prema odgoju i pre-
stero djece, a navike koje je stekla skladnih odnosa unutar obitelji hrani djece?
u djetinjstvu, uz potporu supru- • Koliko Vas zaokuplja bri- kroz zajedničku pripremu hrane i Svjedoci smo da se edukaci-
ga Peje, uspješno je prenijela i na ga o pravilnoj prehrani dje- okupljanje cijele obitelji oko stola u jom, a još više putem medija zna-
svojih petero djece - kćeri Jelenu, ce? vrijeme blagovanja hrane. čajno utječe na oblikovanje jav-
nog mišljenja. Posebno to može-
Preko rituala uzimanja hrane razvijamo • Je li briga o kvaliteti dječ- mo vidjeti kad je u pitanju hrana.
duhovnu dimenziju koja će utjecati na je prehrane općenito u na- Neprestano smo bombardira-
šem društvu na zadovoljava- ni reklamama najrazličitijih goto-
usklađivanje svih naših dnevnih aktivnosti jućoj razini? vih prehrambenih proizvoda čije
s aktivnostima članova naše obitelji i ljudi u Sa žaljenjem mogu reći da nije. učestalo konzumiranje dokaza-
okruženju Razlog je prije svega nedovolj- no izaziva brojne poremećaje
14 REPORTAŽA Mlijeko i Ja

zdravlja. Razlog njihova masov- ni drugo neće se postići. Kad je u • Nose li djeca hranu sa Tada pravimo svježi kravlji sir koji
nog korištenja svakako je nedo- pitanju prehrana, poželjno je dje- sobom u školu ili jedu u škol- jedemo s domaćim mladim vrh-
voljna educiranost stanovništva, cu uključiti u taj proces. Primjeri- skoj kuhinji? njem. Naša omiljena poslastica
ali i opća apatija koja se posvuda ce, voditi dijete na tržnicu ili u vla- Naš sin se hrani u školi, jer je štrudla sa svježim sirom koju
manifestira pretjeranom pasivno- stiti vrt po namirnice kao i dopu- smo suprug i ja mišljenja da di- spremamo u subotnje jutro. Ne-
šću u pogledu cjeloživotnog uče- stiti mu da pomaže u kuhinji. Dje- jete ne treba odvajati od školskih izostavna namirnica su jaja, pri-
nja i općenito fizičke aktivnosti. ca to rado prihvaćaju. Samim tim kolega zbog toga malog obroka premljena na sve načine, a na
dijete će biti pošteđeno pretjera- kakav god on bio. Ali naš Patrik pečeni kruh u jajima volimo na-
• Jeste li koristili preporu- noga gledanja televizije pa mno- obavezno doručkuje i kod kuće. mazati domaći pekmez ili med.
ke struke o pravilnoj prehra- ge reklame koje mogu utjecati na Mislim da bi školske kuhinje kod Tu su još i mesni proizvodi. Glav-
ni djece ili ste se vodili tren- kreiranje dječjih želja neće ni vi- djece trebale razvijati kvalitetne no mjesto zauzimaju suha slani-
dovima? djeti. Osim toga, dijete koje “po- prehrambene navike i poseban na, čvarci, kobasice. U svečani-
Uvijek rado pročitam savjete maže” u kuhinji često postavlja pristup u načinu uzimanja hra- jim prilikama počastimo se kule-
stručnjaka. Međutim, kao znan- pitanja i razvija povjerenje u rodi- ne. Škola koju pohađa naš sin nom ili šunkom. Vodimo računa
stvenica zasigurno se više po- teljske savjete oko prehrane. tu kvalitetu još uvijek nema. Još da u košari na stolu uvijek ima
svećujem proučavanju aktual- veći su problem škole sa cjelod- dovoljno sezonskoga svježega ili
nih trendova, pa tako i trendova • Dajete li svojim studenti- nevnim boravkom djece, a zasi- suhog voća. Sve ove proizvode
u prehrani ljudi. Iz vlastita isku- ma smjernice kako se pravil- gurno najveći problem su sred- kupujemo kod registriranih lokal-
stva mogu reći da su informaci- no hraniti, s obzirom na to da nje škole i mnogi fakulteti koji ne- nih proizvođača. Bio je to poticaj
je iz svijeta struke vrlo oprečne, a su inženjeri poljoprivrede… maju organiziranu prehranu pa da osnujem i vodim Udrugu lo-
nerijetko se neka pozitivna otkri- O, da. Ruralna sociologija je- se prehrana mladih svodi na obi- kalnih proizvođača tradicionalnih
ća kroz kratko vrijeme demantira- dan je od predmeta koji poduča- laženje okolnih pekarnica i kan- proizvoda.
ju. Zato vjerujem da je savjestan vam na Poljoprivrednom fakultetu tina, pri čemu ta djeca vrlo brzo
odnos prema prehrani u skladu u Osijeku. U okviru njega istražu- nauče svoj odmor upražnjavati u • Potičete li ljude oko sebe
s izgrađivanjem vlastitih stavova jemo različite fenomene koji kod kafiću uz kavu i cigarete. na konzumaciju domaćih
koji se trebaju temeljiti na izboru studenata trebaju razviti smisao Pitanje organiziranja prehrane proizvoda?
što veće količine svježih namir- za kreiranje vlastita svjetonazora. u školi ključno je u razvijanju do- Svoju djecu i studente učim
nica i proizvoda niske tehnološ- Pritom kod studenata pokuša- brih prehrambenih navika i ja vje- da smo svako pojedinačno su-
ke obrade prema prehrambenoj vam razviti interes za koncepci- rujem da će ono vrlo brzo postati odgovorni za vlastitu budućnost.
piramidi koju svaki roditelj može ju održiva razvoja, koja se jednim vrlo aktualno pri našim resornim Radna mjesta svake zemlje ovise
naći u udžbeniku za peti razred dijelom temelji na poznavanju ministarstvima. Ne bi bilo dobro o veličini potrošnje domaćih pro-
osnovne škole. Treba pritom vo- zdrave prehrane, a povezano s da se ono i dalje gura pod tepih. izvoda i njihovu izvozu na vanj-
diti računa da uzimanje hrane ima tim razvijanju navika trošenja pri- sko tržište. Ako znamo da smo
psihološke učinke, što znači da u marnih poljoprivrednih proizvoda • Kako izgleda doručak u ovom vremenu nekonkurentni
kreiranju jelovnika moraju biti za- lokalnih proizvođača. vaše obitelji? za nastup na svjetskom tržištu,
dovoljena načela zdrave prehra- Radnim danom kod nas je do- preostaje nam povećati potroš-
ne i preferencija članova obitelji. • Smatrate li da je doručak ručak glavni obrok. Servira se nju na domaćem tržištu. Kad je
najvažniji dječji obrok? bogat i jednostavan doručak. u pitanju proizvodnja hrane treba
• Može li prilagođen rad s Doručak je posebno važan. Bogat po nutritivnoj vrijednosti, znati da se radi o strateški važ-
djecom rezultirati njihovim Ističu to i liječnici i nutricionisti, a a jednostavan jer nije opterećen noj gospodarskoj grani. Prema
prihvaćanjem stavova o pra- to znaju i svi koji prakticiraju uzi- šarenom ambalažom. Naime, tome, cijena domaće proizvod-
vilnoj prehrani? manje doručka. Osobno mislim doručak se sastoji od domaćih nje ne bi smjela biti prepreka niti
Razvijanje prehrambenih na- da je ova navika mene i članove proizvoda. Na stolu je obavezan za pojedinca niti za državu kad je
vika isto je što i učiti djecu pisati moje obitelji poštedjela od brojnih kruh koji sami pečemo. Pred- u pitanju potrošnja domaćih pro-
domaće zadaće. Ako roditelj nije bolesti i glavobolja o kojima mo- nost pečenja kruha je u moguć- izvoda, posebno za mnoge koji
spreman na vlastitu suradnju s žemo slušati da su prisutne i kod nosti kombiniranja različitih vr- primaju plaću iz državnog prora-
djetetom oko tih pitanja, ni jedno djece. sta brašna, dodavanja sjemen- čuna.
ki i dakako izbjegavanja aditiva.
To je i prilika da se ispeku doma- • Što mislite o uvozu poljo-
Potječem iz velike obitelji s dvanaestoro dje- ća peciva, pizza ili neka domaća privrednih proizvoda?
ce kojoj sam zahvalna za navike koje danas slastica. Mlijeko je obavezna na- Što misliti o uvozu poljopri-
posjedujem. Slike doručka i jutarnjega obitelj- mirnica jer ga svi pijemo, a može vrednih proizvoda u zemlju koja
skog ozračja kojih se sjećam iz djetinjstva i uz kavu ili kao čokoladni napi- može hraniti pola Europe? Radije
tak. Tu je i prodimljeni kozji sir od bih rekla da je to pitanje jednoga
uglavnom su slične onima kojih će
proizvođača iz susjedstva. Mlije- novog svjetonazora koji je opet
se sjećati i moja djeca ko također kupujemo od lokalnih povezan s razumijevanjem pri-
proizvođača, a najčešće s farme rode održivosti. Pritom mislim na
moga brata. održivost u
Mlijeko i Ja
svakom pogledu, prije svega so-
cijalnu, ekološku a na kraju i eko-
nomsku. Profit ne smije biti kre-
ator cjelokupne društvene zbilje,
a činjenica je da upravo to jest.
Ako uđemo u detaljnije razma-
tranje EU i svjetskih kretanja vi-
djet ćemo da upravo profit diktira
do u tančine sve ostale društve-
ne procese.
• Mogu li kampanje po-
put današnjeg obilježava-
nja Svjetskog dana školskog
mlijeka utjecati na senzibili-
ziranje javnosti?
Sve ovisi na koji će se na-
čin obilježiti ovaj dan u škola-
ma i što je krajnji cilj. Cilj može
biti interes da djeca piju mlijeko
jer im je neophodno za rast i ra-
zvoj. Cilj može biti da se pri ovoj
temi govori o zdravlju i kvalitet-
nim prehrambenim navikama, a
cilj može biti i da se potakne pi-
tanje potrošnje s lokalnog tržišta
što je u skladu s idejama održi-
va razvoja, jer se povećava mo-
gućnost ostvarivanja dohotka
na malim gospodarstvima kroz
vidove izravne prodaje. Isto tako,
povećava se broj mladih oso-
ba koje imaju interes i dalje ra-
diti u poljoprivrednoj proizvodnji,
povećava se opća komunikaci-
ja lokalnih potrošača s lokalnim
tržištem, smanjuju se negativni
trendovi odlaska mladih i obra-
zovanih ljudi sa sela, smanjuju
se trendovi pretjerane urbaniza-
cije, a što u konačnici znači više
neto dohotka po svakom sta-
novniku, ravnomjeran i ekološki
održiviji razvoj uza zdravo i aktiv-
no stanovništvo. No za ovaj sce-
narij treba u potpunosti mijenja-
ti mentalitet hrvatskog stanov-
ništva. Zar nije žalosno da veliki
dio hrvatskog stanovništva odla-
zi raditi u strane tvrtke na linije za
proizvodnju ili preradu poljopri-
vrednih proizvoda, umjesto da
tu proizvodnju i preradu prakti-
ciraju na vlastitim gospodar-
stvima.
MLJEKARSKA REVIJA 15
Dok neki
znanstvenici
i političari ne
žele Hrvatsku
vidjeti kao zemlju
seljaka i konobara,
istovremeno veliki
dio hrvatskog
stanovništva odlazi
raditi u strane
tvrtke na linije za
proizvodnju ili preradu
poljoprivrednih
proizvoda, umjesto
da tu proizvodnju i
preradu prakticiraju
na vlastitim
gospodarstvima
• Što biste kao znanstveni-
ca, ali ponajprije kao majka,
poručili našim čitateljima?
Djeca su naša budućnost za-
jedno s ovom lijepom zemljom
Hrvatskom koja nam je od Boga
dana. Pitanje formiranja pravilnih
prehrambenih navika i stavova
kod djece pitanje je koje može
potaknuti brojne promjene u
društvu. Uzmimo samo povoljne
učinke prakticiranja doručka, po
mogućnosti u zajedništvu obite-
lji, na psihofizički razvoj djeteta te
na stabilnost odnosa u obitelji-
ma koje čine stup društva. Nije li
to dovoljan razlog da se za ljep-
šu budućnosti naše djece mak-
simalno potrudimo. To traži ak-
tivno roditeljstvo i spremnost na
cjeloživotno učenje. Posebnog
pravila nema, ono najispravni-
je zapisano je u našoj savjesti.
Ukoliko smo dopustili sebi da
nas “svjetla velegrada” onespo-
sobe za slušanje vlastite savje-
sti, preporučam katekizam za
osnovnu školu kao priručnik za
početnike.
16 INTERVJU Mlijeko i Ja

INTERVJU SA SANJOM DOLEŽAL, NAŠOM POPULARNOM PJEVAČICOM, KOJA JE ODAVNO IZAŠLA IZ

S puno
što se u
Sanja Doležal ne-
sumnjivo je osoba
čiji je rad pomogao
mnogima, a ponaj-
prije djeci i čije sta-
vove o odgoju djece
možemo primijeniti i
u svom domu
razgovarala
Vera Volarić, dipl. ing.

D
jeca su je oduvijek vo-
ljela, a upravo je njima
često posvećivala i naj-
ljepše pjesme. Rado se
sjećamo i popularne emisije “Ra-
dio Njanja”, ali i mnoštva huma-
nitarnih akcija kojima je bila bila
inicijatorica i voditeljica. Ljubav i
briga prema djeci i njihovu pravil-
nu odgoju postali su životni prio-
riteti, a svojevremeno je donijela
zaista hrabru odluku i počela se
sustavno baviti odgojem djece
kroz vrtić, kasnije kroz centar za
djecu. Ne zaboravimo niti njezino
dvoje djece.

• Naše čitatelje sigurno za-

nima čime se bavite danas?
Kao supruga i majka dvoje ti-
nejdžera posla uvijek ima preko
glave. Ipak, djeca su već dovoljno
velika i samostalna da se mogu
baviti i drugim stvarima koje nisu
direktno vezane uz obitelj. Upra-
Oduvijek vo je u izradi moj portal (www.
sanjaportal.hr) koji ću uređiva-
sam se
ti, snimati i pisati zajedno s nekim
aktivno uključivala u svojim dobrim prijateljima. Moja je
humanitarne projekte ideja okupiti ljude koji će se po-
i ustrajala u potrebi da svećivati samo dobrim i pozitiv-
pomognem djeci nim stvarima, jer mi je dosta ne-
gativnosti i crnila u medijima koji
nas okružuju.
 Mlijeko i Ja
OKVIRA ESTRADE I SVOJ ŽIVOT POSVETILA ODGOJU DJECE I HUMANITARNIM RADU
pažnje promišljam
mom domu jede
• Kako danas kao pozna-
ta osoba, ali ponajprije kao
majka, gledate na odnos
društva prema djeci? Brine-
mo li se pravilno o djeci?
Društvo općenito ima loš od-
nos prema čovjeku, a naravno da
su onda tu djeca najugroženija,
jer trebaju svu našu pomoć i pot-
poru. Ipak, postoje ljudi, postoje
udruge koje glasno viču i korigira-
ju odnos društva prema djeci. Još
da pokrenemo i obrazovni sustav
u pravom smjeru, ova bi država
imala šanse jednoga dana zaista
postati raj na zemlji.
• Koji je bio cilj vašeg ak-
tivnog uključivanja u odgojne
i humanitarne projekte po-
moći djeci?
Oduvijek sam bila osjetljiva na
potrebu pomoći djeci, jer ona si
ne mogu pomoći sama. Dužnost
je nas odraslih brinuti se o nji-
ma. Kad god je trebalo, odaziva-
la sam se u projekte koji pomažu
djeci, a pomažem i dalje...
• Vaš dosadašnji rad obi-
lježila je velika solidarnost.
Jeste li zadovoljni učinjenim
ili imate još neostvarenih ci-
ljeva?
Zadovoljna sam svime gdje
sam sudjelovala na humanitar-
nom planu. A neostvarenih želja i
ciljeva ima uvijek, zato i radim da-
lje da bih ih ostvarila.
• Na koji način šira druš-
tvena zajednica može prido-
nijeti razvoju sigurnoga, po-
ticajnoga i kreativnog okru-
ženja za rast, razvoj i odgoj
djece?
Odgojem odraslih, tj. osvješći-
vanjem važnosti
sigurnog okruženja možemo pri-
donijeti i pomoći djeci.
• Je li moguće sustav-
no mijenjati stavove i navike
prema odgoju djece?
Naravno da je moguće, pa od-
goj se mijenjao tijekom stoljeća,
a pogotovo tijekom posljednjeg
stoljeća. Važno je u sustav stavi-
ti stručne ljude koji se bave stru-
kom a ne politikom i onda će se
mijenjati i navike društva.
• Mogu li javne osobe bit-
no utjecati na promjenu svi-
jesti društva?
Ukoliko javne osobe mogu svo-
jim životom biti dobar putokaz, to
je najsigurniji način da iskažu svoj
stav. Inače, ne slažem se da jav-
ne osobe mogu mijenjati svijest
društva, to je odluka na svakom
pojedincu. Osobno se trudim u
svojim javnim istupima iskazivati
način života kojeg se ne moram
sramiti. Ali opet napominjem, to
je isključivo moj odabir, ne treba
biti i tuđi.
• S obzirom na to da ste se
organizirano bavili odgojem
djece kroz vrtić, smatrate li
da odgajatelj ponajprije tre-
ba biti dobar dječji psiholog?
Odgajatelj prije svega mora vo-
ljeti djecu, svoj posao, a narav-
no proučiti i psihologiju djeteta,
jer nije dovoljno samo crtati, pje-
vati i igrati se, već i prepoznavati
signale koje nam djeca svakod-
nevno šalju.
• Je li briga o kvaliteti pre-
hrane djece na zadovoljava-
jućoj razini?
U mnogim institucijama, vrtići-
ma, školama briga je puno veća
nego prije i to je dobro. Napo-
minjem da roditelji mogu lobirati
u institucijama u svrhu još bolje
prehrane djece.
• Može li odgovarajuća ko-
munikacija s djecom rezul-
tirati njihovim prihvaćanjem
stavova o pravilnoj prehrani?
Sama komunikacija ne može
djecu naučiti pravilnoj prehrani,
uvijek su djela bila važnija od ri-
ječi, pa tako i djeca usvajaju pre-
hranu i stavove gledajući svoje
roditelje. Ukoliko se roditelji loše i
nepravilno hrane, nikakva komu-
nikacija neće uvjeriti djecu da oni
postupaju drugačije.
• Koliko ste se brinuli o pre-
hrani obitelji, ali i djece s ko-
jom ste radili?
Oduvijek me zanimala zdrava,
ukusna i pravilna prehrana, pa
tako i otkad sam postala majka
s puno pažnje promišljam što se
kod nas jede.
• Jeste li kao roditelj po-
državali preporuke struke o
pravilnoj prehrani djece?
Naravno da sam u svom od-
goju uvijek podržavala struku, pa
tako i što se tiče pravilne prehra-
ne. Imala sam tu sreću da se u
mojoj obitelji uvijek brinulo o kva-
liteti prehrane, pa sam tako i ja
nastavila osnovavši svoju vlasti-
tu obitelj.
• Smatrate li da je doručak
najvažniji dječji obrok?
Smatram da je doručak naj-
važniji obrok svima
MLJEKARSKA REVIJA 17
Djela su uvijek
bila važnija od
riječi, pa tako i djeca
usvajaju prehranu
i stavove gledajući
svoje roditelje. Ukoliko
se roditelji loše i
nepravilno hrane,
nikakva komunikacija
neće uvjeriti djecu
da oni postupaju
drugačije
a ne samo djeci i tako se u obi-
telji i ponašamo. Bez doručka se
ne izlazi iz kuće.
• Jeste li pili mlijeko u dje-
tinjstvu?
Kao dijete pila sam mlijeko, a
danas više preferiram fermentira-
ne mliječne proizvode, poput jo-
gurta, kefira i acidofila.
• Imate li ikakvih predra-
suda o mliječnom obroku?
Konzumiraju li ga Vaša dje-
ca?
Nemam nikakvih predrasuda
o mliječnom obroku, moja djeca
jedu sireve, mliječne proizvode i
učim ih da slušaju svoje tijelo koje
im javlja što im treba.
• Hrvatska mljekarska
udruga koja se, između osta-
log, bavi i odgojnim ali i hu-
manitarnim radom, već du-
lje vrijeme radi na senzibilizi-
ranju javnosti o problemima
nepravilne prehrane djece i
mladih. Mogu li kampanje,
poput današnjeg obilježava-
nja Svjetskog dana školskog
mlijeka, pridonijeti senzibili-
ziranju javnosti?
Svaka kampanja koja ima do-
bar i pravi cilj može poslati poru-
ku...
• I na kraju, vaša preporu-
ka mladima...
… sačuvati djetinju radost u
srcu!!!
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 19

DOBRE PREHRAMBENE NAVIKE NASLIJEĐENE U OBITELJI

Mliječna priča s obronaka Fruške gore

Priča o skromnoj obitelji iz Iloka, kojoj je mlijeko lijek i obavezna svakodnevna hrana
napisao jest, kultura, rijeka Dunav, speci- goj djece. Naša domaćica Kaja no su na jelovniku. Ponekad se
Zoran Bašić, dipl. ing. fičan krajolik okićen vinogradima samohrana je majka troje djece nađe i kakav sir, najčešće naš

U
i vrijedni ljudi kreirali jedinstvenu i - Antonije, Ivana i Gabrijele koji domaći podlivani s kajmakom, ili
putili smo se u naš naj- veoma osobitu cjelinu kojoj se di- su se u vrijeme našega dola- pak jogurt, ili obični ili voćni. Sve
istočniji grad Ilok, smje- vimo svaki put kada nas put na- ska pripremali za svoj prvi dnev- ovisi o dječjim željama… ili čega
šten na obroncima nese u ovaj dio naše domovine. ni obrok. Doručak je ovoj obite- već ima u hladnjaku, a mlijeka
Fruške gore uz desnu lji veoma važan, jer tada zapo- ima uvijek”, nasmijala se Kaja,
obalu Dunava, na području Sri- Dobar početak dana činje planiranje dnevnih obveza. koja nam je kako to priliči pra-
jema. Nekada je bio grad burne Nas u Ilok danas ne dovodi “Oduvijek sam nastojala da mo- vim domaćicama, predložila da
prošlosti, a danas svojim zname- srijemsko vinogorje, koje je jed- joj djeci doručak postane obve- im se pridružimo za doručkom i
nitostima - očuvanom srednjo- na od njegovih znamenitosti, već zan obrok, odnosno dobra navi- procijenimo je li uspjela u nasto-
vjekovnom tvrđavom i samosta- mliječna priča skromne obitelji ka, jer dan je dug i mnogo je ob- janju da svojoj djeci osigura pra-
nom te renesansnim parkovima koja zaista može dostojno pred- veza u škola. Nikada ne možete vilnu prehranu uz kvalitetan izbor
i nepreglednim vinogorjem, Ilok staviti primjeren, ali i veoma po- znati hoće li dijete u školi nešto namirnica.
predstavlja biser u kruni hrvat- učan način razmišljanja i dugo- pojesti i hoće li mu se jelovnik
skog turizma. U njemu su povi- ročnog ulaganja u zdravlje i od- svidjeti. Zato smatram da je do- Istinite anegdote
malih mljekopija
ručak najvažniji obrok u danu”,
Velika potrošnja mlijeka često je započela je svoju priču Kaja, “Kod nas je svaki dan na jelov-
koja je svakome po želji pripre- niku nešto iz mliječnog asortima-
opterećenje za kućni budžet ove skromne
mila doručak. “Pahuljice s toplim na - moji su klinci prave mljeko-
obitelji… ali bez mlijeka nezamislivo je preživjeti mlijekom i sirni namaz s kruhom pije”, ponosno ističe Kaja, koja je
jedan dan, kaže Kaja, majka troje mališana svima su omiljeni, a i svakodnev- također kao dijete voljela mlijeko
20 REPORTAŽA
Bez obzira
na blizinu
susjedne države,
mi konzumiramo
isključivo hrvatske
proizvode. Vodimo
računa o kvaliteti,
a uvjerili smo se
u dobru kvalitetu
hrvatskog mlijeka
a svoju je ljubav, očito, prenijela
i na djecu. “Nikada ih nisam ni u
čemu forsirala, sami su birali što
žele jesti. Ja sam im samo su-
gerirala što je dobro. Nekada su
nam kruh i mlijeko bili jedini na je-
lovniku, ali to nas nije spriječilo da
nam kruh s toplim mlijekom po-
stane doručak u kojem smo ta-
kođer uživali, kao danas u žitnim
pahuljicama s mlijekom. Moja su
djeca skromna i ne traže previše,
XX Nije li ova skromna
obitelj zaslužila da joj se
zahvalimo na prigodan
način. Ostavili su na nas
snažan dojam, pokazu-
jući nam cijelo vrijeme
boravka u njihovoj toploj
kućici što znači voljeti
mlijeko. Kaja je svoju lju-
bav prema mlijeku preni-
jela na svoje troje djece
- Antoniju, Ivana i malu
Gabrijelu, koji su veliki
potrošači mlijeka. S ob-
zirom na to da smo se
uvjerili da se u njihovoj
lijepo uređenoj idiličnoj
srijemskoj kućici s dvo-
rištem iz kojeg pogled
puca na našu najveću ri-
jeku Dunav svakodnev-
no jede mliječno, odlučili
smo ih razveseliti i poklo-
niti im, ni manje ni više -
mladu kozu, koja će dje-
ci donijeti radost i imat
će još jednog ljubimca
više, a mami Kaji pomo-
ći u nakani da pripravlja
specijalitete od kozjega
mlijeka.
nikada niti nisu”, nastavila je Kaja,
koja nam je rado ispričala istini-
tu anegdotu s malom Gabrijelom
od prije nekoliko dana.
"Sve ću popiti"
“Poslije večere krenuli smo u
šetnju i prolazeći pored obližnje
prodavaonice moja četverogo-
dišnja Gabrijela poželjela je po-
piti mlijeko. Moja djeca piju is-
ključivo obično mlijeko, pakira-
no u bocu od litre, pa sam je taj
tren upitala što ćemo s cijelom
litrom mlijeka. Gabrijeli nije tre-
balo dugo da mi odgovori - “pa
ja ću ga popiti”. I ne biste vjero-
vali - kako je naša šetnica duga
nekoliko stotina metara, Antonija,
Ivan i ja razgovarali smo o novim
radnim obvezama u školi, a Ga-
brijela, koja inače postavlja stoti-
nu pitanja, neko je vrijeme mu-
dro šutjela što nas je veoma za-
čudilo. Kada smo skrenuli po-
zornost na nju, vidjeli smo kako
nas mudro gleda, a njezin osmi-
jeh krasili su brkovi od mlijeka.
Kako je popila “samo” malo više
od pola litre mlijeka, njezin ko-
mentar je bio: “Mama, ostatak
mi čuvaj za kasnije, prije spava-
nja opet ću popiti malo mlijeka”.
Eto, to je samo jedan od primjera
kako moja djeca piju mlijeko i ko-
liko zapravo uživaju u njemu. Iako
moram napomenuti da se nitko
od ukućana ne može natjecati s
Gabrijelom, jer je ona prava mala
mljekopija, ponosno je istaknula
mama Kaja.
Jedanaestogodišnja Antoni-
ja i devetogodišnji Ivan, koji po-
hađaju osnovnu školu Ilok, nisu
krili zadovoljstvo današnjim do-
ručkom, a otkrili su nam kako
bi voljeli da im se i na školskom
jelovniku ponudi više mliječnih
proizvoda. “Ma nije da ne voli-
mo krafne i pizzu, ali i čaša mlije-
Mlijeko i Ja
ka dobro bi došla, možda pone-
kad i čokoladnog - to je baš ono
što volimo i što rado jedemo kod
kuće”, komentirao je Ivan.
Mlijeko nam je bilo jedini lijek
“Antonija je kao dvogodišnje di-
jete bolovala od bronhitisa, a nije
bilo nimalo lako boriti se s tim…
teško je kada dijete boluje od ta-
kve bolesti, tražila sam stotinu
savjeta, i od doktora, i od prijate-
lja… imali smo sreću jer nas je u
vukovarskoj bolnici primio doktor
“stare škole”, koji je bez previše
razmišljanja preporučio da Anto-
niju treba liječiti kozjim mlijekom,
što sam poslušala i već isti dan
započeli smo s terapijom. Sreća
je bila što su moji roditelji u to vri-
jeme držali koze pa nam je svaki
dan kozje mlijeko bilo dostupno.
Nakon dvije godine liječnik je za-
ključio da su simptomi bolesti
nestali. Izlazeći iz bolnice, tada
sam sebi obećala da ću svakod-
nevno djeci davati mlijeko i učiti
ih koliko je važno što jedu. Nama
je ovaj put mlijeko bilo zapravo li-
jek. Ovo je zaista bila jedna veli-
ka životna škola.”
“Iskustva i savjeti našega liječ-
nika puno su mi pomogli, a po-
tvrdio je samo ono čemu su me
moji roditelji od malena učili - da
je kozje mlijeko veoma zdravo.
Sjećam se da smo sestra, brat
i ja odrasli na kozjem mlijeku i da
nismo imali nikakve bolesti. Mo-
ram priznati da sam danas sve
bliže realizaciji svoga plana, ali i
želje moje djece. Dogovorili smo
se da ćemo opet nabaviti kozu,
djeca će imati još jednog ljubim-
ca, a s obzirom na to da sam
odrasla u obitelji koja je imala
koze, mislim da mi neće biti pro-
blem njezino držanje”, odlučno
nam je kazala Kaja.
Primaknuvši se kraju našega
razgovora, Gabrijela nam je do-
šapnula kako će ona kad nara-
ste imati farmu koza i da će mlije-
ko davati samo maloj djeci, jer je
fino i s njim možeš jesti sve, i pa-
huljice i kruh, ali možeš priprav-
ljati i kolače…i još puno toga.
Bravo Gabrijela, ti zaista znaš za-
što je mlijeko dobro!
22 ZANIMLJIVOSTI Mlijeko i Ja

JESTE LI ZNALI DA OSOBE KOJE OD DJETINJSTVA PIJU MLIJEKO ŽIVE DULJE?

Učite djecu piti mlijeko

Ne zaboravimo da je čaša mlijeka zapravo čaša zdravlja, jer ta originalna namirnica
donosi mnoge dobrobiti našem zdravlju
napisala drže puno masti, od njih se de- dala je impresivan rezultat - oso- ćem sadržaju masti u određenim
Milna Tudor, dipl. ing. blja, izbjegavajte njihovu svakod- be koje od djetinjstva svakod- mliječnim proizvodima. Navodi se

P
nevnu konzumaciju... jer iz svije- nevno konzumiraju mliječne proi- da povećana konzumacija mlije-
roslavite sa svojom dje- ta znanosti stiže još jedna po- zvode žive dulje! Studija je pratila ka i mliječnih proizvoda u djetinj-
com Svjetski dan škol- tvrda važnosti mlijeka i mliječnih prehrambene navike 1343 obitelji stvu smanjuje rizik od smrti uzro-
skog mlijeka. Nazdravite proizvoda u prehrani djece kao od 1937. do 1939. godine s po- kovane moždanim udarom. Po-
čašom mlijeka, poučite ulaganje u buduće zdravlje. dručja Engleske i Škotske, u kojoj vrh toga, smrtnost zbog bilo ko-
one koji zagovaraju teze poput - Šezdesetpetogodišnja studija je obuhvaćeno gotovo 5000 dje- jeg razloga manja je u osoba koje
mliječni proizvodi nisu zdravi, sa- australsko-britanskih istraživača ce. Njihovo zdravstveno stanje su u djetinjstvu konzumirala mli-
i smrtnost praćena je od 1948. ječne proizvode u većoj količini.
do 2005. godine. Rezultati studi-
Presudna je uloga obitelji u stvaranju Čaša zdravlja
je objavljeni u britanskom časopi-
prehrambenih navika djece, no, veliku su Heart pokazuju da ne postoji Odavno je poznato da je mlije-
ulogu imaju vrtići i škole gdje djeca ipak provode veza između konzumacije mlijeka ko jedna od najpotpunijih namirni-
veći dio svog dana te tamo objeduju jednom ili i mliječnih proizvoda i razvoja kar- ca po svom kemijskom sastavu,
više puta dnevno diovaskularnih bolesti unatoč ve- odnosno ono sadrži većinu hra-
Mlijeko i Ja
nji-
vih tvari
potrebnih u
različitim razdo-
bljima ljudskog živo-
ta - od razdoblja djetinj-
stva i odrastanja pa sve do
razdoblja zrelosti i starosti. Nu-
trijent mlijeka koji je neizmjerno
važan u rastu i razvoju djece je
kalcij. Osim što je važan za pra-
vilan razvoj kostiju, kalcij je i glav-
ni nutrijent koji pomaže zdravlju
krvnih žila i formiranju pravilnoga
krvnog tlaka. Tri mliječna obroka,
npr. jedna čaša od dva dcL mlije-
ka, čašica jogurta i komadić sira
osiguravaju dovoljan dnevni unos
kalcija. Količina potrebnog kalcija
ovisi o djetetovoj dobi. Sam kal-
cij nije jedini učinkoviti sastojak
mlijeka, kažu znanstvenici. Nje-
gov učinak upotpunjuje cijeli kok-
tel tvari koje su sadržane u mlije-
ku - magnezij, kalij, fosfor, proteini
sirutke, peptidi kazeina, aminoki-
seline, konjugirana linolna kiselina
te vitamini B skupine.
Nove znanstvene spoznaje
Osim toga, konzumacija mlije-
ka daje i temelj za postizanje op-
timalne tjelesne težine te njezino
održanje. Ne tako ohrabrujuće
brojke vezane su za težinu da-
našnje djece u svijetu - 3% dje-
ce svijeta je pretilo a 7% ima pre-
komjernu tjelesnu težinu. Razlog
zabrinutosti stručnjaka nije samo
brojka pretile djece, već to da se
ona stalno povećava. Predviđa
se da će 2010. u Europi, ukoli-
ko se nešto ne poduzme, biti 6,4
milijuna pretile djece (28%) na-
spram 5 milijuna pretile djece ko-
liko ih je bilo u 2006. godini. Ot-
kriveno je i da mlijeko u svakod-
nevnoj prehrani
pomaže prevenciji ra-
zvoja tumorskih bolesti. Sa-
stojci mlijeka s antikancerogenim
djelovanjem su kalcij, vitamin D,
proteini sirutke, konjugirana linol-
na kiselina, sfingolipidi, maslačna
kiselina i laktoza. Navedeni sa-
stojci odlikuju se značajnom spo-
sobnošću redukcije biomarkera
koji predstavljaju rizik od razvoja
tumora debelog crijeva, kao jed-
nog od najučestalijih tumora da-
našnjice.
Dobre prehrambene navike
Studija australskih i britanskih
istraživača dala je dovoljno ra-
zloga da se u prehrani djece ni-
kako ne smiju zanemariti mlijeko
i mliječni proizvodi. Danas na tr-
žištu postoji obilje mliječnih proi-
zvoda pa tako svako dijete može
naći svoj najdraži mliječni obrok.
O važnosti mlijeka u dječjoj pre-
hrani govori i obilježavanje Svjet-
skog dana školskog mlijeka po-
sljednje srijede u rujnu, kao i ak-
cija “Čaša mlijeka” za svako škol-
sko dijete kao dio užine. Važnost
je takvih kampanja u podizanju
svijesti roditelja o važnosti pravil-
ne prehrane djece školske dobi
kao temelj zdravstvenog stanja
buduće odrasle osobe, ali i u
učenju djece zdravim prehram-
benim navikama. Razne studije
i ankete pokazale su da djeca
danas mlijeko često zamjenju-
ju gaziranim napitcima koji sadr-
že samo obilje šećera i dodanih
sintetskih tvari te golemu ener-
getsku vrijednost, a prehrambe-
na vrijednost takvih napitaka je
izrazito mala. Činjenica je da se
prehrambene navike stvaraju u
djetinjstvu. Osim što je presud-
na obitelj i prehrambene navike
roditelja, veliku ulogu imaju vrtići
i škole gdje djeca ipak provode
veći dio svog dana te tamo obje-
MLJEKARSKA REVIJA 23
duju jednom ili
više puta dnevno. Često zbog
prevelikog opterećenja roditelja,
ali i želje prehrambene industrije Zbog
za sve većim profitom, djeca su
danas prepuštena sama stvarati
prevelikog
prehrambene navike. Smatra se opterećenja roditelja
da reklame štetno utječu na stav svakodnevnim
djece o hrani i na njihov oda- obvezama, ali i
bir hrane. Velika Britanija, Rusi- želje prehrambene
ja, Francuska, Španjolska i La-
industrije za sve
tvija već su zabranile reklamira-
nje energetski bogatih namirnica većim profitom,
popularno zvanih junk food u djeca su danas
doba kada djeca najčešće bora- prepuštena sama
ve pred televizorom, kao i izbaci- stvarati prehrambene
vanje iz škola automata sa čoko- navike. Smatra se
ladicama i gaziranim pićima. Su-
protno tome, bilo bi dobro kada
da reklame štetno
bi se u škole postavili automati s utječu na stav djece
mliječnim proizvodima. o hrani i na njihov
Zanimljivo je da povećanjem odabir hrane
konzumacije mlijeka raste i kon-
zumacija voća, povrća i žitari-
ca čime raste i ukupna kvaliteta dan mliječni proizvod i voćku za
prehrane. Stoga učite svoju dje- užinu u školi i znajte da ste time
cu, jer će i oni dobro naučeno uložili u njegovo zdravlje, sada i
gradivo prenijeti na svoju djecu. onda kad će ono postati odra-
Spakirajte svome mališanu je- sla osoba.
XXZdrave prehrambene navike se čovjeku na kraju isplaćuju
u vidu zdrava i produljenog života (i do 10 godina!). I stoga nije
jasan indolentan odnos mnogih prema toj temi. Jedna na-
rodna kaže: Da sam znao da ću tako dugo živjeti, više bih
brinuo o sebi. Glavni uzrok porasta kroničnih bolesti svjetske
populacije su nezdrave prehrambene navike. Doručkovanje je
jedna od najvažnijih prehrambenih navika koje djeca trebaju
usvojiti.
XXDoručak je najvažniji od pet preporučenih obroka na dan.
Po jutru se dan poznaje, a može se reći i po doručku. Uz do-
bar doručak dugoročno se ulaže u zdravlje, lako se regulira
poželjna tjelesna težina, podržava se dnevna forma misaonih
funkcija, raspoloženje raste... Trajno preskakanje doručka do-
vodi do smanjene radne učinkovitosti, pažnje i koncentracije.
Zašto onda ne ukazati djeci na važnost doručkovanja?
XXMlijeko i mliječni proizvodi kao dio doručka odličan su iz-
bor. Samo jedna čaša mlijeka osigurava 30% kalcija, 10% vi-
tamina D, 16% proteina, 11% kalija, 10% vitamina A, 33% vi-
tamina B12, 25% vitamina B2, 10% vitamina B3, te 25% fosfora
od preporučenih dnevnih vrijednosti za te nutrijente.
24 ZANIMLJIVOSTI Mlijeko i Ja

Mliječna poslastica KOJA JE ZAČARALA SVIJET

Sladoled
- pravi mali užitak
Uklopljeni zrak povećava volumen sladoleda, a istovremeno poboljšava njegovu
konzistenciju smanjujući osjećaj ledenosti u ustima
napisala tom stanju, pri najviše -15 °C, i Prvi dio obuhvaća sastavljanje leda i zamrznutih deserata, i tu je
prof. dr. sc. Rajka Božanić takav se može čuvati najmanje sladoledne smjese prema recep- na prvom mjestu SAD s godiš-
godinu dana. turi, ovisno o vrsti sladoleda. Sli- njom potrošnjom oko 23 L po
Što je sladoled?

S
jedi miješanje i predgrijavanje te stanovniku, a slijede Novi Zeland
ladoled je djelomično ili Koje su vrste sladoleda? homogenizacija i pasterizacija. (20 L) i Australija (18 L). U Europi
potpuno zamrznuta na- Sladoledi se na tržištu nude u Pasterizirana smjesa hladi se na se najviše sladoleda troši u Šved-
mirnica koja se sasto- brojnim oblicima, okusima i paki- 5 ºC, te pri toj temperaturi 2 - 24 skoj (13 L), Italiji i Finskoj (9 L). U
ji od mlijeka ili mliječnih ranjima. Vrsta sladoleda mora biti sata zrije kako bi nabubrila. Hrvatskoj je potrošnja sladoleda
proizvoda (mlijeko u prahu, ugu- navedena u deklaraciji. Zakonski Drugi dio čine operacije za- i zamrznutih deserata razmjerno
šćeno mlijeko, vrhnje ili maslac) i propisi određuju sastav pojedinih mrzavanja, pri čemu sladoled- niska i iznosi oko 5,7 L po sta-
nemliječnih sastojaka koji se do- sladoleda. Razlikuju se mliječni na smjesa postaje sladoled. Pri novniku.
daju smjesi radi postizanja odre- sladoled, krem sladoled te slado- temperaturi oko -5 ºC smjesa se
đenog okusa, arome, boje, miri- led. Mliječni sladoled i krem sla- djelomično zamrzava uz istovre- Globalizacija
sa i konzistencije. Nemliječni sa- doled ne sadrže biljnu mast ni bilj- meno upuhivanje zraka. Nasta- Sve je veća globalizacija mar-
stojci sladoleda su šećeri i zasla- ne proteine, za razliku od sladole- li sladoled, meke konzistencije ki vodećih svjetskih proizvođača
đivači, stabilizatori i emulgatori, da koji se proizvodi prema istom poput sladoleda u slastičarnica- sladoleda. Odnosno, isti se bren-
uz mogući dodatak voća, voć- tehnološkom postupku, a gdje su ma, oblikuje se (u kornete, štapi- dovi sladoleda pod istim imenom
nih aroma, jaja, čokolade ili ne- mliječni sastojci (mast i proteini) će, čašice i slično) te duboko za- prodaju u različitim zemljama
kih drugih sastojaka. Osim toga, djelomično ili u cijelosti zamijenje- mrzava u tunelu (pri oko -20 ºC) kako bi bili prepoznatljivi.
sladoled obavezno sadrži vodu i ni biljnima. Mliječni sladoled i krem i pakira. Djelomično zamrzavanje
uklopljen zrak. Uklapanjem zra- sladoled razlikuju se po udjelu sladoleda, i kasnije potpuno za- Hranjiva vrijednost sladoleda
ka u sladolednu smjesu volu- masti. Krem sladoled sadrži više mrzavanje, treba provesti što je Hranjiva vrijednost sladoleda
men sladoleda povećava se oko masti od mliječnog, najmanje 5%, moguće brže kako bi kristali leda ovisi o vrijednosti sastojaka od ko-
100%. Osim što povećava volu- dok mliječni sladoled sadrži naj- koji nastaju tijekom zamrzavanja, jih je proizveden. Mliječni i krem
men sladoleda, uklopljeni zrak manje 2,5% mliječne masti. bili što manji. sladoledi sadrže sve sastojke mli-
poboljšava njegovu konzistenci- jeka, samo u različitim količinama
ju smanjujući osjećaj ledenosti u Kako se proizvodi sladoled? Tko proizvodi i tko jede (krem sladoled sadrži više masti).
najviše sladoleda?
ustima tijekom jedenja. Sladoled Tehnološki postupak proizvod- Pojedini dodaci (šećer, voće, čo-
se stavlja u promet u zamrznu- nje sastoji se od dvaju dijelova. Od ukupne svjetske proizvod- kolada, jaja i slično) povećavaju
nje mlijeka i mliječnih proizvoda hranjivu vrijednost sladoleda. Ka-
Jestiva čašica za sladoledne kuglice proizvodnja sladoleda i zamrznu- kvoća i cijena pojedinih sastojaka
debitirala je 1904. na Svjetskom sajmu u St. tih deserata zauzima prilično velik sladoleda proporcionalna je ka-
udio. Proizvodnja sladoleda čini kvoći i cijeni sladoleda.
Louisu. Italo Marchiony, sladoledar s Wall Streeta, oko 17% ukupne svjetske proi-
isprva je slasticu prodavao u čašama za piće, no zvodnje mlijeka i mliječnih proi- Povijest sladoleda
to se pokazalo prilično nepraktičnim - lomile su se, zvoda, a proizvodnja zamrznutih Proizvodnja hladnih deserata
nakon svake ih je upotrebe trebalo prati, a neki bi deserata oko 2%. Daleko najve- s mlijekom i snijegom započe-
s njom jednostavno odšetali dalje. I tako se lukavi ći svjetski proizvođači sladoleda la je u Kini za vrijeme cara Ch-
Talijan domislio napraviti jestive čašice od vafla i zamrznutih deserata je SAD, s eng Tang Shang oko 1650. go-
više od 60 milijuna litara godiš- dine prije Krista. Stari su Rimljani
koji su se, još topli, savijali u oblik stošca nje. Što se tiče potrošnje slado- također konzumirali hladne slatke
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 25

Prvi sladoled
na štapiću zvao
se Eskimo Bar,
a smislio ga je vlasnik
sladoledarnice iz Iowe
Chris Nelson. Priča
kaže da je on jedne
hladne noći ostavio
čašu limunade u kojoj
je bila žličica kraj
otvorenog prozora.
Ujutro, limunada je bila
smrznuta i uranjanjem
u toplu vodu lagano se
odvojila od čaše. Izum je
patentiran 1924. godine

napitke. Rimski car Neron Clau-

dius Cezar slao je vojnike na pla-
ninske vrhove po led i smrznute
komade snijega koji su miješani
s voćnim sokovima i voćem te
tako posluživani. U srednjem vi-
jeku sladoled je služen na dvo-
rovima. U 13. je stoljeću Marko
Polo sa svojih putovanja po Isto-
ku donio recept za proizvodnju
sladoleda u Italiju. Nakon toga,
od 1500. godine, otkako ga je ta-
lijanski kuhar poslužio na svadbi
Katarine de Medici i francuskog
kralja Henryja II., talijanski se sla-
doled počeo širiti svijetom. U 18.
stoljeću sladoled se već proizvo-
di u kućanstvima. Industrijska
proizvodnja sladoleda započela
je izgradnjom prve tvornice sla-
doleda u Baltimoru 1851. godi-
ne. Dvije velike inovacije znatno
su usavršile proizvodnju sladole-
da: 1899. godine homogenizator,
a 1926. zamrzivač za sladoled.
Masovna proizvodnja sladoleda
počinje nakon II. svjetskog rata.
Kod nas, u Hrvatskoj, industrijska
proizvodnja sladoleda započinje
1958. osnivanjem tvornice Ledo
u Zagrebu.
26 INFO KUTAK Mlijeko i Ja
Mlijeko i Ja PREDSTAVLJAMO 27

DUKAT

Neodoljiv Dukat čvrsti mliječni puding

Bogat čokoladni okus novoga čvrstoga mliječnog pudinga iz Dukata oduševit će i najzahtjevnije lju-
bitelje slatkoga i zdravog deserta jer je pripremljen od najfinije čokolade i s više od 70 posto mlijeka,
poput domaćeg pudinga pripravljenog kod kuće. Praktično obiteljsko pakiranje od četiri 100-gram-
ske čašice idealno je rješenje za ukusan desert nakon obiteljskog ručka ili kao poslastica kada god
zaželimo pojesti nešto slatko. Ovo je ujedno i zdrav desert jer je pripravljen od najboljega svježeg
mlijeka, zbog čega je bogat izvor kalcija i korisnih bjelančevina.

Za istinski užitak svaki dan -

Président topljeni sirevi
Uživanje u hrani ne bi smio biti tek povremeni užitak ograničen na posebne prilike, poručuju iz bje-
lovarske Sirele, našeg proizvođača najfinijih sireva. Svaki dan i svaki obrok može biti poseban kušate
li Président topljeni sir u trokutićima, pripravljen od domaćega svježeg mlijeka prema
originalnoj Président recepturi, koja jamči apsolutan užitak i najvišu kvalite-
tu proizvoda. Bogatog okusa i arome te izvrsne mazivosti, Prési-
dent topljeni sir idealan je kao namaz na kriški vašega omi-
ljenog kruha ujutro, predvečer ili pak kao međuobrok. Vrsni
ga kuhari koriste i kao tajni sastojak mnogih cijenjenih jela i
umaka, a mi vam ga preporučujemo namazanog na toplom
tostu uz svježu rajčicu i pokoji listić bosiljka. Ne odgađajte svo-
ja zadovoljstva, uživajte u Président kvaliteti svaki dan!

Dukat čvrsti jogurt u novom, obiteljskom pakiranju

Dukatov tradicionalni čvrsti jogurt, među potrošačima uvriježenog naziva “Dukatov jogurt sa zelenim po-
klopcem”, od sada je potrošačima dostupan u novom, obiteljskom pakiranju. Uz tradicionalno pakiranje
u 180-gramskoj čašici, potrošači od nedavno mogu uživati i u originalnoj i nepromijenjenoj recepturi
Dukatova čvrstog jogurta, ali u inovativnom obiteljskom, tzv. 4-pack pakiranju od 4 x 180-gramskim
čašicama. Zahvaljujući čvrstoj teksturi, jedinstvenom i blago kiselkastom okusu - koji izvrsno odgo-
vara uz doručak, večeru i užinu, ovaj je proizvod omiljeni svakodnevni užitak potrošača svih generaci-
ja. Jogurti, zbog smanjenog udjela mliječnog šećera laktoze, posebno su preporučljivi osobama koje
pate od problema netolerancije laktoze, koji zbog manjka enzima laktaze teže probavljaju mlijeko.

BELJE

ABC sir za sretno djetinjstvo

Za zdravu prehranu djece neophodan je doručak koji, kao najvažniji dnevni obrok, treba osigu-
rati trećinu dnevnih energetskih i nutritivnih potreba. Djeca koja doručkuju uspješnija su u rješa-
vanju postavljenih mentalnih i tjelesnih zadaća tijekom dana, stoga im je bitno za doručak osigu-
rati ono što vole a ujedno je i nutritivno vrijedno. ABC svježi krem sir nepogrešiv je izbor.
ABC svježi krem sir nastaje jedinstvenim tehnološkim postupkom od pažljivo biranoga i kontro-
liranog mlijeka s farmi Belja, najvećega hrvatskog proizvođača kravljeg mlijeka. Domaćem mlije-
ku dodaju se isključivo sol i vrhnje, zbog čega je proizvod prirodan i bez konzervansa. ABC svježi
krem sir djeci osigurava visokokvalitetne proteine važne za pravilan rast i razvoj tkiva te kalcij za zdra-
ve i čvrste kosti. Upotpunjen integralnim pecivom čini jednostavan obrok koji će organizmu osigurati
energiju za početak dana, a punovrijedni i visoko iskoristivi proteini dat će organizmu dodatnu snagu.
28 PREDSTAVLJAMO Mlijeko i Ja

MEGGLE

Vita drink
MEGGLE Hrvatska d.o.o. predstavlja vam potpunu inova-
ciju na hrvatskom tržištu - mliječni napitak s dodatkom sirut-
ke pod nazivom Vita drink. Sirutka se dobiva tijekom proce-
sa proizvodnje sira, a sadrži mnogobrojne B vitamine, bje-
lančevine, minerale, mliječnu kiselinu i mliječni šećer. Osim
poboljšavanja crijevne mikroflore, utjecaja na pamćenje, kon-
centraciju, ubrzavanja apsorpcije kalcija i ojačavanja obram-
benog mehanizma cijelog organizma, sirutka je ugodna oku-
sa što ju čini poželjnom namirnicom svakog kućanstva. Vita
drink se može naći u boci od jedne litre u natur varijanti, dok
tri voćna okusa - jagoda i brusnica, multi voće te naranča i
marakuja - dolaze u praktičnim pakiranjima od 330 g.

VINDIJA

Više bakterija za dobro zdravlje

Vodeći brigu o zdravlju potrošača te prateći trend pravilne prehrane i održavanja vitalnosti, Vindija je
proizvela VITAKTIV, ukusni probiotik dodatno obogaćen vlaknima. Lagani okus, svježina i prirodnost
glavne su kvalitete ove funkcionalne namirnice, a “prijateljske” bakterije (Lactobacillus acidophilus i
Bifidobacterium) u njezinu sastavu pozitivno djeluju na stanje cjelokupnoga probavnog sustava su-
djelujući u održavanju bakterijske ravnoteže, čime se sprečavaju probavni poremećaji, in-
fekcije i bolesti. Dok ostali probiotici sadržavaju 106 “dobrih” bakterija po jednom
mililitru, VITAKTIV ih sadržava čak 108, što ga čini najsnažnijim probiotikom na
tržištu. VITAKTIV posjeduje i dodatak prebiotika - oligofruktoze i inulina, ne-
probavljivih vlakana koja služe kao hrana zdravim bakterijama u crijevima i tako
stvaraju osjećaj sitosti. Oligofruktoza pomaže i u apsorpciji kalcija, djelujući tako
na rast i gustoću kostiju, što je posebno važno u razvoju djece ali i u očuvanju
zdravlja odraslih. Proizvod dolazi u pet izvrsnih okusa (natur, jagoda sa žitaricama,
smokva i bijelo grožđe, limeta i aloe vera te brusnica i jabuka) i atraktivnom pakira-
nju u čašici od 125 g i bočici od 200 g.

Doživite mliječnu euforiju

Omiljeni jogurt svih uzrasta “Freska euforija” od sada je dostupan u dva nova, osvježava-
juća okusa - “Euforija kokos - čoko crispies” koji pruža jedinstveni doživljaj tropske egzo-
tike, dok “Euforija jaffa - čoko crispies” predstavlja ukusnu kombinaciju naranče i čokola-
de rađenu prema provjerenoj formuli užitka. Novi okusi Vindijina deserta proizvedeni su s
dodatkom vrhnja, što ih čini još kremastijima i neodoljivima za sve ljubitelje slatkog. Osim
ovih slatkih iznenađenja, tu su i već dobro poznati okusi šumske jagode i stracciattele, ovaj
put u obnovljenu izdanju. “Freska euforija jagoda”, obogaćena vitaminima C i B kompleksa,
i dalje je finog i ugodnog okusa, a “Freska euforija stracciattela”, podsjećajući na ljetni slado-
led, izaziva nepca najmlađih sladokusaca. S obzirom na bogatstvo i punoću okusa, krem jogurti
“Freska euforija” mogu se konzumirati u svako doba dana - mogu biti doručak ili desert, ali i ide-
alna užina u školi ili na radnom mjestu. Sve što vam sada treba je - žlica!
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 29
Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 31

JESTE LI SE IKADA PITALI KAKO IZGLEDA JELOVNIK ŽIVOTINJA U ZOO VRTU?

Mlijeko u životinjskom carstvu

Kozje mlijeko je nezamjenjivo, osobito kada majka odbaci mladunče, što se često
događa kod deva, antilopa i glodavaca
napisala U zoološki vrt uloženo je mno- će kao i mliječni proizvodi koji- ZOO ima veliku hladnjaču i skla-
Maja Volarić go truda i ljubavi njegovih djelat- ma je istekao rok upotrebe ne- dište kako bi namirnice, osobi-

Z
nika, a posebno se vodi računa prihvatljivi su za životinje. Daju im to meso i svježa riba, ostale što
agrebački zoološki vrt o raznovrsnoj hranidbi životinja. se isključivo svježi proizvodi koji dulje svježe i upotrebljive. Dje-
jedna je od najstarijih i Nutricionistica ZOO-a gđa Ja- se triput tjedno dovoze u ZOO, latnici zoološkog vrta koji se bri-
najposjećenijih atrakci- sna Stošić, dr. vet. med., ističe a po potrebi i na dnevnoj bazi. nu o hranidbi životinja trude se
ja u gradu. Od osnut- kako pravilna, zdrava i raznolika “Trudimo se nabavljati doma- pronaći namirnice što sličnije po
ka 1925. godine ZOO se konti- hranidba životinja predstavlja za- ću hranu, s naših polja, staja i iz svome sastavu i okusu onima
nuirano razvija i modernizira na pravo 70% njihova zdravlja te da našega mora, izuzev egzotičnog kojima se životinje hrane u svom
veselje mladih ali i nešto starijih o tom čimbeniku valja izuzetno voća i povrća koje ne uspijeva u prirodnom staništu, kao što su
posjetitelja. Danas je ZOO, koji voditi računa. Tako smo u obila- našim krajevima. ZOO pokušava npr. Australija ili Madagaskar, ot-
se prostire na 7,5 hektara, podi- sku ZOO-a, u pratnji gđe Stošić, i u što većoj mjeri nabavljati eko- kuda nam dolaze neke od naj-
jeljen na tematske cjeline pa se doznali kako se životinjama daje loške, kemijski netretirane namir- egzotičnijih životinja zagrebač-
razvijaju mnogi projekti i on po- isključivo svježa hrana, nikako nice i na taj način zaštititi životi- kog ZOO-a.
staje ljepše i humanije mjesto za ne stare zalihe kojima je prošao nje, a voljeli bismo imati i što više
svojih 2230 divljih i egzotičnih rok trajanja, kako se često tuma- namirnica iz vlastita uzgoja”, po- Mliječni proizvodi
stanovnika. či u javnosti. Staro voće i povr- jašnjava gđa Stošić. reguliraju probavu
Hranidba se razlikuje u zim-
Jeste li znali da majmuni pomoću Za svakoga ponešto skom i ljetnom razdoblju, da-
fermentiranih mliječnih proizvoda održavaju Svaki sektor ima svoju kuhinju kako, posebno je prilagođena
crijevnu floru i reguliraju probavu? gdje se priprema hrana u skladu životinjama koje će postati ro-
s potrebama životinja, pa tako ditelji ali i onima koje već imaju
32 ZANIMLJIVOSTI
U zabludi su
oni koji misle da
životinje u zoološkom
vrtu jedu staru i
nezdravu hranu
mladunčad. Pritom, ističe nu-
tricionistica Stošić, nezamjenji-
vo je kozje mlijeko, pogotovo u
slučajevima kada majka odba-
ci mladunče, što je češći slučaj
kod deva, antilopa i glodavaca.
Kao zamjensko, daje im se kozje
mlijeko koje je najsličnije njihovu
vlastitu. Najrizičnije je razdoblje u
hranidbi životinja prelazak mla-
dunčadi s mlijeka na krutu hra-
nu, pri čemu je čak moguć i gu-
bitak pojedinih životinja.
U jesenskom razdoblju, i u zo-
ološkom vrtu kao i u prirodnom
staništu životinje se priprema-
ju za zimu pa im se tako i hra-
na prilagođava i energetski po-
jačava, osobito onim životinjama
koje cijelu zimu borave na otvo-
renom.
Mliječni proizvodi koje osobito
rado jedu životinje u ZOO-u, uz
nezamjenjivo kozje mlijeko, obič-
ni su i voćni jogurti, vrhnje, svježi
sir te sirni namaz. Najveći mljeko-
ljupci su majmuni, a među njima i
najmanji majmuni na svijetu, veli-
čine dlana - marmozeti, koji ima-
ju specifičnu ishranu te im oso-
blje ZOO-a u hranu dodaje dječju
hranu razrijeđenu s mlijekom, te
malo svježeg sira kako bi im hra-
na bila što ukusnija a na taj na-
čin i raznolikija. Tijekom tjedna
čimpanze dobivaju obične i voć-
ne jogurte radi održavanja crijev-
ne flore, a ako životinja dobiva
antibiotike, daje joj se povećana
doza jogurta radi reguliranja pro-
bave. Bili smo svjedocima njiho-
vu uživanju u sirnom namazu, koji
dobivaju dvaput tjedno, slasno
ga jedu s dvopekom a ne ma-
nje uživaju i u zobenim pahuljica-
ma s mlijekom. Malajski medvjedi
kao poslasticu dobivaju kolač od
kukuruznog brašna kuhanog na
mlijeku s grožđicama i pekme-
zom ili medom. Ovo su samo
neki od primjera kako se mliječni
proizvodi koriste u hranidbi životi-
nja u zoološkom vrtu.
Kako do dobre linije?
U zoološkom vrtu javlja se i
problem pretilosti životinja, prven-
stveno zbog ograničenoga život-
nog prostora koji im onemoguća-
va fizičku aktivnost pa neke živo-
tinje imaju poseban režim hranid-
be - naše popularne dijete. Ta-
kvim životinjama daju se manje
količine hrane, reducirani obro-
ci i sličnim metodama pokušava
im se uspostaviti zdrava tjelesna
težina. Gđa Stošić ispričala nam
je anegdotu s čimpanzom Ju-
bom, debeljucom koju hrane li-
ght jogurtom - dakako da to mo-
raju činiti neprimjetno, u ambalaži
istovjetnoj onoj koju daju drugim
čimpanzama, jer su te životinje
izuzetno senzibilne i sklone ljubo-
mori, a istovremeno su i vrlo inte-
ligentne i snalažljive te je vrlo vje-
rojatno da bi se Juba brzo snaš-
la i svoju bočicu, drugačiju od
ostalih, zamijenila za onu s puno-
masnim jogurtom. Ovo su zaista
“majmunska posla”, kroz smijeh
je prokomentirala gđa Stošić.
Hranidba životinja uvijek je
Mlijeko i Ja
zanimljiv događaj u zoološkom
vrtu, kojem prisustvuje velik broj
posjetitelja a osobito djeca, koju
uveseljava način na koji životi-
nje jedu, recimo kako čimpan-
ze otvaraju bočicu s jogurtom ili
kako lijepo jedu tost s mliječnim
namazom.
Ne treba sumnjati da su neke
od njih pravi gurmani, pa tako
crvene pande jedu isključivo
bambus uzgojen u našem ZOO-
u, kapucini se vole osladiti ko-
jim mišem, a lavovi, nevjerojatno,
obožavaju jadransku skušu. Zai-
sta smo prvi put čuli za ove živo-
tinjske specijalitete…
Kako to priliči poznatim europ-
skim zoološkim vrtovima, i naš
zagrebački se može pohvaliti ve-
likim napretkom u prilagođava-
nju uvjeta držanja životinja koji se
sve više približavaju onim prirod-
nim, pa će tako velika novost biti
Afrička savana, kojom će šetati
neke od najatraktivnijih životinja
na planetu - lavovi, zebre, žirafe
i antilope. Ovo će biti zaista pra-
vi safari usred našega glavnoga
grada. Možda i neke od ovih ži-
votinja imaju specifičnu ishranu.
Svakako se veselimo nekim no-
vim pričama i anegdotama o ži-
votinjama sladokuscima!