Professional Documents
Culture Documents
LEKSIKON
Zagreb, 1999.
1
AGLOMERAT - stijena nastala spajanjem (bez
veziva) nezaobljenih komadića (krša).
A
AGORA v. ANTIČKI GRAD
ABISAL - prostor dubokomorskog dna na dubini
između 3 000 i 7000 metara, obuhvaća AGRADACIJA - oblikovanje reljefa Zemljine
54,7 % dna svjetskog mora. površine od materijala akumuliranog djelovanjem
vode, vjetra i leda.
ABISALNA RAVNICA - zaravnjeno
dubokomorsko dno s vrlo malim nagibima. AGRAR - ukupnost odnosa zemlje kao posjeda i
predmeta obrađivanja, ukupnost odnosa u
ABLACIJA - 1. kopnjenje i isparivanje leda; 2. poljodjelstvu.
proces nestajanja leda.
AGRARNA DRŽAVA - gospodarski nerazvijena
ABRAZIJA - razarajuće djelovanje morskih i zemlja u kojoj je poljoprivreda dominantna
jezerskih valova na obalama. djelatnost, tj. u kojoj je pretežiti dio stanovništva
zaposlen u poljodjelstvu i veći dio izvoznih prihoda
ABRAZIJSKA (OBALNA) RAVAN - daju primarne djelatnosti.
abrazijski reljefni oblik nastao taloženjem usitnjene
stjenovite građe razorene udaranjem valova. AGRARNA GUSTOĆA v. GUSTOĆA
Najveće abrazijske ravni su morski plićaci (šelf). NASELJENOSTI
2
ALUVIJALNA NIZINA - v. NAPLAVNA
AKROPOLA v. ANTIČKI GRAD RAVAN
3
uspostavila više specijaliziranih agencija (Arapski
ANTIKLINALA - izbočeni (konveksni) dio fond za ekonomski i socijalni razvoj, Arapska banka
valovito nabranih slojeva (bora). za ekonomski razvoj u Africi, Arapski monetarni
fond).
ANTIKLINORIJ - kompleksna borana cjelina ili
sustav bora (izbečenih valovito nabranih slojeva) ARBORETUM - nasad raznovrsnog drveća i grmlja.
velikih dimenzija. Služi u znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe.
ANTIOIK - stanovnik istog podnevnika, ali na AREAL - područje prirodne raširenosti određenih
suprotnoj Zemljinoj polutki. Godišnje doba mu je biljnih ili životinjskih vrsta ili skupina.
suprotno.
AREIČKI KRAJEVI - prostori bez tekućica.
ANTIPODI - stanovnici koji se nalaze na
dijametralno suprotnim točkama Zemlje. Doba dana i ARENOSOL - tlo nastalo na pijescima eolskog
godišnja doba su im suprotna. podrijetla.
ARAPSKA LIGA - organizacija arapskih država ASIMILACIJA - integracija, stapanje pojedinaca ili
osnovana 1945. radi pomaganja i učvršćivanja skupina ljudi drugačijeg podrijetla (etničkog,
jedinstva i suradnje među tim zemljama. Liga je
4
nacionalnog, vjerskog) u širu društvenu zajednicu u AUTOHTONE TEKUĆICE - tekućice koje se
kojoj žive. vodom opskrbljuju s prostora na kojem su nastale.
5
BATIMETRIJSKA KARTA - karta morskih,
jezerskih ili riječnih dubina. Reljef dna prikazanje
izobatama, a područja između njih redovito su
B istaknuta nijansama modre boje. S povećanjem
dubine intenzivira se ton modre boje i obrnuto,
BANANA – voćka tropskih krajeva (srednja i Južna manje dubine prikazane su svjetlijim tonovima
Amerika, zapadna Afrika) s hranjivim, mesnatim, modre boje.
slatkastim plodovima zelenkastožute kore.
BATIMETRIJSKA KRIVULJA - dio hipsografske
BANKARSTVO v. NOVČARSTVO Zemljine krivulje ispod razine svjetskog mora.
Izdvaja četiri karakteristična sektora podmorja:
BANTUSTAN - naziv nekadašnjih rezervata za kontinentski prag ili šelf, kontinentski odsjek,
domoroce u Južnoafričkoj Republici. oceansku zavalu (bazen) i podmorski jarak.
BARA - manje područje koje je stalno preplavljeno BATISKAF - autonomna ronilica za istraživanje
vodom sa specifičnom vegetacijom (šaš, trska) i velikih morskih dubina.
životinjskim svijetom.
BAZALT - površinska magmatska stijena fine zrnate
BARHANA v. DINA strukture i tamne boje. Upotrebljava se u
građevinarstvu (ukrasni kamen).
BARIJERA, SEDRENA - prirodna pregrada
kojom je ujezerena voda tekućice. BAZEN - veliko udubljenje tektonskog postanka na
kopnu ili u moru (v. ZAVALA).
BARISFERA v. ZEMLJINA JEZGRA
BEAUFORTOVA [Boforova] LJESTVICA -
BAROGRAF - sprava koja automatski bilježi empirička ljestvica za ocjenjivanje jačine vjetra
tlak zraka. prema njegovim učincima. Stupanj jačine izražava se
u boforima kojima su označene određene brzine
BAROGRAM - krivulja koja pokazuje tok vjetrova. Ljestvica ima raspon od 0 bofora (tišma) do
promjene tlaka zraka. 12 bofora (orkan).
BAROMETAR - naprava za mjerenje tlaka zraka. BEDUINI - (arap. stanovnici pustinje) arapska
Kad barometar pokazuje porast tlaka, očekuje se nomadska ili polunomadska plemena na Arapskom
vedro i postojano vrijeme, a pad tlaka najavljuje poluotoku i u sjevernoj Africi.
nestalno i kišovito vrijeme.
BENELUKS - gospodarski i politički savez Belgije,
BAROMETRIJSKA STOPA - veličina koja Nizozemske i Luksemburga stvoren nakon Drugoga
pokazuje koliko tlak zraka pada s visinom. S svjetskog rata.
porastom nadmorske visine smanjuje se tlak zraka,
ali ne jednako (linearno), već isprva naglo, a zatim BENTAL (BENTOS) - morski organizmi (biljke i
sve sporije. Barometrijska stopa u najnižim slojevima životinje) koji žive na dnu mora ili zavise od njega.
troposfere iznosi l hPa (ili mbar) za 8,4 m. Organizmi koji su pričvršćeni za dno zovu se sesilni
organizmi, a oni koji su slobodni te se gibaju po dnu
BAROMETRIJSKI MAKSIMUM - sustav (polje, zovu se vagilni organizmi.
područje) visokog tlaka zraka. Na sinoptičkim
kartama označava se velikim slovom V. Nastaje ako BENTOS v. BENTAL
su zatvorene kružne izobare raspoređene tako daje
najviši tlak u središtu, a pada prema rubovima. Za BERBERI - autohtono predarapsko stanovništvo
borometrijski maksimum najčešće su vezane sjeverne Afrike. Uglavnom žive u pustinjskim i
anticiklone. planinskim predjelima baveći se poljodjelstvom,
stočarstvom i obrtom ili rade kao najamni radnici.
BAROMETRIJSKI MINIMUM - sustav (polje, Prihvatili su arapske običaje i islam.
područje) niskog tlaka zraka. Na sinoptičkim kartama
označava se velikim slovom N. Nastaje ako su BESCARINSKA ZONA - dio područja neke zemlje
zatvorene kružne izobare raspoređene tako daje koji je pod njezinom političkom vlašću, ali na kojem
najniži tlak u središtu, a raste prema rubovima. Za se primjenjuju posebni propisi, prije svega iz
barometrijski minimum najčešće su vezane ciklone. područja carina. U toj se zoni promet robe (uvoz i
izvoz) obavlja bez plaćanja carine i drugih uvoznih
BATIJAL - morski prostor (podmorje) na dubini davanja. Skladištenje, ambalažiranje, prerada i
između 200 i 3000 metara. obrada robe obavlja se uz posebne, pogodnije uvjete.
BIDONVILI v. SLAMOVI
6
BOGINJAVI KRŠ - krški krajolik s brojnim
BIFURKACIJA v. RASTOK ponikvama.
BIOGENE STIJENE - sedimentne stijene nastale BORA - valovito svijeni slojevi Zemljine kore.
od ostataka organizama. Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bočnog
tlaka.
BIOGENI PROCESI - skupni naziv za stvaranje
određenih reljefnih oblika djelovanjem biljnog i BORANJE v. NABIRANJE
životinjskog svijeta (koraljni grebeni, sedrene
barijere). BOREALAN - općenito koji pripada sjeveru ili
sjevernoj Zemljinoj polutki. Upotrebljava se kao
BIOGEOGRAFIJA - dio geografije koji proučava oznaka za hladne snježno-šumske klime i vegetaciju
prostomu raširenost živog svijeta. Istražuje uzroke i tajge.
značenje postojeće rasprostranjenosti biljaka
(fitogeografija), životinja (zoogeografija) i čovjeka BOREALNA ŠUMA v. TAJGA
(fizička antropogeografija).
BRAHIKLAZA - uska pukotina koja prosijeca
BIOLOŠKO STABLO – v. DOBNO-SPOLNA samo jedan sloj.
PIRAMIDA
BRAKIČNA VODA v. BOČATA VODA
BIOM - zajednica organizama; udruživanje zbog
međusobne ovisnosti jedinki biljaka ili životinja BRANA - umjetna pregrada kojom je ujezerena
različitih vrsta ne nekom prostoru. voda tekućice.
BIOMASA - 1. svi živi organizmi na jedinici BRDO - uzvisina od 200 do 500 m, često s više
površine ili volumena. Izražava se u jedinicama vrhova.
mase (kg, t) na jedinicu površine (volumena); 2.
poljoprivredni i životinjski otpadci koji se mogu BREČA v. KRŠNIK
iskoristiti za dobivanje goriva.
BREŽULJAK (HUM, GORICA) - najmanje
BIOSFERA - dio litosfere, hidrosfere i atmosfere u uzvišenje iznad ravničarskog zemljišta niže od 200
kojemu se odvija život. m. U tlocrtu ima ovalan oblik. Više brežuljaka čini
brežuljkasto zemljište ili humlje
BIOSPELEOLOGIJA - disciplina koja istražuje
floru i faunu, te uvjete života u podzemlju. BRIJEG - veće usamljeno uzvišenje iznad
ravničarskog zemljišta s jednim vrhom.
BIOTOP v. STANIŠTE
BRODARSTVO - gospodarska djelatnost prijevoza
BLATO (BLATIJA) - naplavne ravni na kojima se robe i putnika brodom, vodenim prometnim
dugo zadržava relativno plitka voda (osobito za putovima. S obzirom na prometni put razlikujemo:
kišnog razdoblja ili visokog vodostaja), te nisu morsko, riječno, jezersko i kanalsko brodarstvo.
pogodne za obrađivanje. Prema organizaciji i uvjetima poslovanja dijeli se na
linijsko, slobodno i tankersko brodarstvo, a prema
BOCAGE [bokaž] - (franc. bocage, šumarak) namjeni razlikujemo teretno, putničko, a ponegdje i
poseban krajolik u kojem su polja i pašnjaci ograđeni mješovito brodarstvo.
živicom da se smanji brzina vjetra.
BRODOGRADNJA - gospodarska grana koja se
BOČATA (BRAKIČNA) VODA - riječna, jezerska, bavi gradnjom, održavanjem i popravkom brodova i
izvorska ili bunarska voda koja je zaslanjena drugih plovnih objekata.
morskom vodom. Slankasta voda je najčešće na
utoku rijeka u more, a nalazi se i u podzemlju gdje se BRODOVLJE v. FLOTA
miješa slatka s morskom vodom.
BROJČANO MJERILO - v. MJERILO
BOFOR v. BEAUFORTOVA LJESTVICA
7
BRZAC (KATARAKT) - mjesto na rijeci ili potoku
gdje je voda osobito brza, (brzak, brzica) zbog
nagnutosti ili suženja korita.
C
BUJICA - povremeni tok koji na nagnutom
rastresitom zemljištu usijeca duboke vododerine CEFTA (Central European Free Trade Agreement) -
(jaruge), a silaskom u ravnicu ostavila mnogo zona slobodne trgovine srednjoeuropskih zemalja
nanosa (plavinu). utemeljena 1993. Toj međunarodnoj udruzi pristupile
su: Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Slovenija i
BUK v. SLAP Rumunjska.
BURIN - 1. oblik slabe bure, početna ili završna faza CEMENTACIJA v. LITIFIKACIJA
bure. Burin je nastankom istog podrijetla kao i bura
samo je gradijent tlaka manji; 2. duž Hrvatskoga CENTRALIZACIJA - usredotočivanje, okupljanje
primorja burin je pučki naziv za kopnenjak; u jednom središtu (suprotno: decentralizacija).
posljedica je temperaturne razlike između mora i
kopna. CEREALIJE - (lat. cerealia, žitarice) biljke od čijih
se plodova dobiva brašno: pšenica, riža, kukuruz,
BURZA - trgovačka ustanova u kojoj ovlašteni raž, ječam, proso, zob, sirak, (v. žitarice).
predstavnici trguju novcem, vrijednosnim papirima
(dionicama) ili velikim količinama tipizirane robe CIKLON - atmosferska nepogoda u tropskom
(robne burze; burza zlata itd.). području, koju karakterizira vrlo snažni vjetar što se
kreće u vrtlogu oko središta vrlo niskog tlaka. Naziva
BUSOLA v. KOMPAS se orkan, uragan i hariken (Srednja Amerika i
Atlantik), tajfun (južni dio sjevernog Tihog oceana),
BUSTEES v. SLAMOVI ciklon (Indijski ocean), Willy-Willies (Australija).
8
CIVILIZACIJA (ULJUDBA) - ukupnost umijeća,
znanja, običaja i nazora u razvijenih ljudskih
zajednica; skup materijalnih i duhovnih stečevina
određenog društva. Č
CJEVOVOD - niz međusobno spojenih cijevi ČAJ - grmolika biljka iz porodice čajeva podrijetlom
zajedno s pripadajućom armaturom. Služi za iz Kine, a uzgaja se po cijeloj jugoistočnoj Aziji.
transport nekog fluida, npr. vode (vodovod), pare Sušenjem i fermentacijom lišća dobiva se čaj koji
(parovod), plina (plinovod), nafte (naftovod). služi za pripremanje istoimenog napitka.
9
DELTA - oblik razgranatog riječnog ušća s na-
plavnom ravnicom, nalik na veliko grčko slovo delta
A.
D
DEMOGEOGRAFIJA (GEOGRAFIJA STANOVNIŠTVA) -
DALMATINSKI TIP OBALE - znanstveni pojam geografska disciplina koja istražuje stanovništvo kao
za tip obale prihvaćen u svjetskoj geografskoj element i modifikator prostora i vremena. Osnovni
literaturi nazvan prema južnohrvatskoj (dalmatinskoj) zadatak demogeografije je proučavanje prostornog
obali. Dalmatinski tip označava obalu u kojoj su razmještaja, prostorne pokretljivosti, razvoja
oblici raščlanjeni (otoci, poluotoci, zaljevi) i brojnosti (kvantitete), te dobnog, spolnog,
međusobno usporedni. gospodarskog i socioobrazovnog sastava (kvalitete)
stanovništva.
DAN - l. vrijeme za koje se Zemlja jednom okrene
oko svoje osi (24 sata); 2. vrijeme od izlaska do DEMOGRAFIJA - znanost o stanovništvu.
zalaska Sunca (od jutra do večeri), osvijetljeni dio Proučava zakonitosti u kretanju broja, u strukturi i
dana. razmještaju stanovništva.
10
klime (povećanje sušnosti), čovjekove ili životinjske ne zahvaćajući velike površine (zmorac, kopnenjak,
aktivnosti, pretvara u pustinju. danik noćnik). Posljedica su različitog zagrijavanja i
hlađenja pojedinih dijelova Zemljine površine.
DIFERENCIRANO MODELIRANJE (oblikovanje) -
različito oblikovanje reljefa ovisno o sastavu i građi DOBNO STABLO – v. DOBNO-SPOLNA
stijena i zemljišta. Ima veliko značenje u kraškom PIRAMIDA
reljefu s obzirom na bitne razlike između karbonatnih
i nekarbonatnih stijena. DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA - grafički prikaz
sastava stanovništva prema dobnim skupinama i
DIFUZIJA SVJETLOSTI - raspršivanje svjetlosti spolu. Koriste se još nazivi: piramida starosti, stablo
na razne strane. života, biološko stablo, dobno stablo i sl.
DINA (SIPINA) - akumulacijski eolski reljefni oblik DRAGA - l. manji morski zaljev, zaton ili vala; 2.
(nakupina pijeska što ga pokreće dugačka dolina oblikovana u manje otpornim
vjetar). Pravilna dina ima srpasti oblik (barhana) pri stijenama. Dna širokih draga obradive su površine.
čemu je izbočena strana okrenuta prema vjetru.
DRUMLINI - izduženi eliptični brežuljci građeni od
DIREKTNA RADIJACIJA - dio Sunčeve morenskih nanosa.
radijacije (zračenja) koji se uspije probiti kroz
atmosferu do površine Zemlje. Važan je DRUŠTVENA (SOCIJALNA) GEOGRAFIJA -
meteorološki element za sav život i za procese na dio opće geografije koja proučava prostor s njegovom
Zemlji. socijalnom organizacijom, strukturom te socijalnim
procesima. U sklopu društvene geografije su:
DISKONFORMNI RELJEF - reljef u kojemu ne demogeografija, politička geografija, historijska
postoji sklad između geoloških struktura i reljefnih geografija, urbana geografija, ruralna geografija,
oblika (npr. na antiklinali može biti udubljenje, a na ekonomska geografija (industrijska, prometna,
sinklinali uzvišenje). turistička, agrarna).
11
DUBOKOMORSKI JARAK (BRAZDA, ROV) -
izdužena uska udubina na dnu mora najčešće "V"
izreza. Nastaje na mjestu podvlačenja (subdukcije) E
jedne litosferne ploče pod drugu (duboki rasjedi). Tu
su najdublji dijelovi oceana i najizrazitija potresna EBANOVINA - tamno i skupocjeno drvo iz tropskih
područja na Zemlji. i suptropskih područja Azije i Afrike. Služi u
stolarstvu (furnir), tokarstvu (lule,
DUBOKOMORSKI ROV v. DUBOKOMORSKI štapovi),umjetničkom obrtu (instrumenti,
JARAK klavijature).
DUGO VALNA RADIJACIJA - energija zračenja s ECSC (European Coal and Steel Community) -
površine Zemlje i iz atmosfere kao posljedica Europska zajednica za ugljen i čelik, međunarodna
upijanja (apsorpcije) Sunčevih zraka. organizacija osnovana 1951. u Parizu sa zadaćom da
na području država članica (Zapadna Njemačka,
DUHAN -jednogodišnja biljka velikih listova, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija i
podrijetlom iz Amerike odakle se proširila po cijelom Luksemburg) stvori jedinstveno tržište za ugljen i
svijetu. Dozreli listovi se suše, fermentiraju i čelik.
prerađuju (cigarete, cigare).
EFEKT STAKLENIKA v. STAKLENIČKI UČINAK
12
EHOGRAM - grafički prikaz izmjerenih dubina EKSTRAKTIVNA INDUSTRIJA - grane
pomoću eholota čime se otkriva stvarna slika industrijske proizvodnje koje neposredno odvajaju
podmorskog reljefa. sirovine iz prirodnih izvora uporabom mehaničkih
sredstava za rad. Obuhvaća rudarstvo, vađenje gline,
EHOLOT - ultrazvučni dubinomjer koji mjeri tekućih i plinovitih tvari i dr. Proizvodi ekstraktivne
dubinu na osnovi vremena potrebnog industrije najčešće se upotrebljavaju kao sirovine za
ultrazvučnom impulsu da prijeđe put od daljnju industrijsku preradu. Ekstraktivna industrija
odašiljača do povratka jeke s morskog dna u zavisi od obilja i raznovrsnosti prirodnog bogatstava,
primač dubinomjera. Mjerač vremena izravno umijeća njegova iskorištavanja i razvijenosti
pokazuje dubinu u metrima. proizvodnih sredstava kojima se koristi.
EKLIPTIKA - eliptična putanja Zemlje oko EKUMENA - naseljeni dio kopna. Starogrčki naziv
Sunca. Ravnina Zemljine putanje poklapa se s za tada poznati i naseljeni dio Zemlje (Sredozemlje).
ravninom ekliptike. Zemljina os zatvara s
ravninom ekliptike kut od 66,5°, a s ravninom EKVATOR v. POLUTNIK
zemaljskog ekvatora kut od 23,5°.
EKVATORSKA KLIMA - tropska kišna klima
EKOCID - razaranje ekosustava (flore i faune) bez smjene godišnjih doba. Ujednačene visoke
nekog područja kemijskim i biološkim sredstvima temperature i česte padaline prevladavaju cijele
(obično u ratnim uvjetima). godine. Toplina i obilje vlage pogoduju razvoju
tropskih kišnih šuma (prašuma).
EKOLOGIJA - znanost o mnogostrukim
odnosima između živih organizama i okoliša u EKVIDISTANCIJA - u kartografiji označava
kojemu oni žive. visinsku razliku između izohipsa.
13
ENDOGENI POKRETI - gibanja kore izazvana razvoj reljefa oblikovanog destrukcijskom i
procesima u unutarnjosti Zemlje. Dijele se na akumulacijskom aktivnošću vjetra.
tektonske pokrete (nabiranja i rasjedanja),
epirogenetske pokrete, vulkane i potrese. Njihovim EOLSKI - (Eol - bog vjetra u starogrčkoj mitologiji)
djelovanjem nastale su osnovne crte reljefa na odnosi se na vjetrove.
Zemlji.
EOLSKI PROCESI - morfološki procesi
ENDOKRŠ - reljef oblikovan prvenstveno oblikovanja reljefa uzrokovani djelovanjem vjetra.
korozijom podzemnih šupljina u unutarnjosti
karbonatnih stijena (jame i špilje). EOLSKI RELJEF - oblik reljefa nastao
destrukcijskom ili akumulacijskom aktivnošću
ENDOREIČKA PODRUČJA - prostori s kojih vjetra.
tekućice otječu prema unutarnjim zavalama i
jezerima (bez otjecanja prema moru). EOLSKI SEDIMENTI v. SEDIMENTI
ENERGETSKI IZVORI - izvori primarne energije EPICENTAR - točka na Zemljinoj površini koja leži
koji se javljaju kao nosioci: kemijske energije točno iznad žarišta (hipocentra) potresa i u kojoj se
(ugljen, drvo, nafta, plin), hidroenergije (vodotoci, potres najjače osjeti.
plima i oseka, morski valovi), nuklearne energije
(uran, plutonij, torij, litij), energije zračenja (sunce), EPIDEMIJA - naglo proširenje neke zarazne bolesti
toplinske energije (geotermalna, unutarnja energija u nekom prostoru. Epidemija se širi zrakom,
mora i oceana), kinetičke energije (vjetar). Osim zaraženom hranom, vodom ili kontaktom.
primarnih izvora energije (energenti) postoje i
sekundarni izvori energije (oblici energije koji služe EPIGENETSKA DOLINA - dolina nastala
za finalnu potrošnju). Energetski izvori često se vertikalnim usijecanjm rijeke kroz mekane sedimente
dijele na obnovljive (hidroenergija, vjetar i si.) i u podlogu od tvrdih stijena. Kasnije su erozijom i
neobnovljive (nafta, ugljen, prirodni plin, uran i sl.). denudacijom sprani rahli sedimenti iznad i oko tvrde
Izvori energije mogu se podijeliti i na podloge, pa riječna dolina ostaje izolirano usječena.
konvencionalne (ugljen, nafta, prirodni plin, To su većinom sutjeske ili klisure.
hidroenergija, nuklearna energija) i
nekonvencionalne (geotermalni izvori, vjetar, plima i EPIKONTINENTSKI POJAS - pojas koji
oseka, sunčeva energija). obuhvaća morsko dno i prostor ispod toga dna (do
dubine na kojoj je moguće iskorištavanje prirodnih
ENERGIJA - sposobnost vršenja rada. Suvremeno bogatstava), a nalazi se izvan teritorijalnog mora
se gospodarstvo temelji na korištenju energije u obalne države.
različitim oblicima i za različite svrhe. Najčešće se
upotrebljava: mehanička, toplinska, hidraulična, EPIROGENETSKI POKRETI - postupna
električna, nuklearna i sunčana energija. Energija je izvijanja, izdizanja ili spuštanja velikih dijelova
ključni činitelj svakoga gospodarstva pa se izuzetna kopna ili čitavih kontinenata koja se odražavaju na
pozornost poklanja njezinoj optimalnoj proizvodnji i pozitivnom ili negativnom kretanju obalne linije. Ti
racionalnoj potrošnji. su pokreti vezani uz promjene ravnoteže velikih
dijelova planetarnog reljefa.
ENERGIJA RELJEFA - visinska razlika u metrima
između najniže i najviše nadmorske visine na km2 ERATIČKI BLOKOVI - velike kamene gromade
(m/km2). Još se naziva visinska raščlanjenost reljefa. koje su ledenjaci i ledeni pokrovi u pleistocenu
Tako razlikujemo: ravnice (0-5 m/km2), slabo prenijeli, na veće udaljenosti, s morenskim materi-
raščlanjene ravnice (6-30 m/km2), slabo raščlanjen jalom do područja kopnjenja leda.
reljef (31-100 m/km2), umjereno raščlanjen reljef
(101-300 m/km2) i izrazito raščlanjen reljef (više od ERG - pješčana pustinja s dinama i barhanama u
300 m/km2). sjevernoj Africi.
ENKLAVA - l. etnička, jezična ili kakva druga EROZIJA - proces oblikovanja reljefa razaralačkim
skupina odvojena od svoje glavnine; 2. dio državnog djelovanjem vode (tekućica), leda ili vjetra.
teritorija odvojen od matične zemlje područjem neke
druge države. S motrišta države kojoj pripada to je ERUPCIJA - l. naglo izbijanje lave, užarenih para,
enklava. plinova, pepela i piroklastičnog kamenja kroz krater
vulkana na površinu Zemlje; 2. ritmičko izbijanje
EOCEN - druga epoha tercijara. vruće vode i pare gejzira.
14
svemirska istraživanja) osnovane 1962. Članice su:
Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Irska, EVAPORACIJA v. ISPARAVANJE
Italija, Nizozemska, Francuska, Njemačka, Švicarska
i Švedska. Promatrači su Austrija i Norveška. EVAPORITI - sedimentne stijene sastavljene od
minerala izlučenih iz koncentriranih solnih otopina.
ESKER v. OZAR Nastaju isparavanjem u zatvorenim morskim
bazenima ili u slanim jezerima.
ESTAVELA - šupljina u kršu koja kod visokog
pukotinskog vodostaja ima značajke
vrela, a pri niskome postaje ponor.
15
FIZIČKI GLOBUS v. GLOBUS
FEN - topao i suh vjetar koji struji niz sjeverne FLUVIJALNA EROZIJA v. RIJEČNA EROZIJA
padine Alpa i uzrokuje naglo zatopljenje, kopnjenje
snijega, a ponekad lavine i poplave. FLUVIJALNI PROCESI v. RIJEČNI PROCESI
16
FLUVIOKRŠKI RELJEF (FLUVIOKRŠ) -
reljefni oblici oblikovani mehaničkim radom
tekućica na djelomično topivim i polupropusnim
stijenama (vapnenci, dolomiti). G
FOKUS POTRESA - v. HIPOCENTAR G7 - skraćeni naziv za skupinu sedam najrazvijenih
zemalja svijeta (Francuska, Italija Japan, Kanada,
FORUM v. ANTIČKI GRAD SAD, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo) osnovanu
1985. godine.
FOSILI (OKAMINE) - okamenjeni ostaci biljnih
ili životinjskih organizama koji su ostali sačuvani u G8 - skraćeni naziv za skupinu sedam najrazvijenih
sedimentima nakon taloženja u geološkoj prošlosti. zemalja svijeta i Rusiju.
Mnogi fosili omogućuju određivanje apsolutne i
relativne starosti nekog sloja. GALAKSIJA - golema skupina zvijezda, plina i
prašine u Svemiru. U Svemiru ima mnogo
FOSILNA GORIVA - skupni naziv za međusobno vrlo udaljenih galaksija. Mogu biti
neobnovljive izvore energije koji su podrijetlom od različitog oblika (spiralne ili zavojite, eliptične,
organskih ostataka nekadašnjih biljaka i životinja nepravilne itd.). Galaksija u kojoj je Zemlja zove se
(nafta, ugljen, prirodni plin). Kumovska slama ili Mliječni put.
FOTIČKA ZONA - površinski sloj u moru (do GARIG - rijetko i nisko grmlje u primorju i na
dubine oko 100 m) u kojem se postupno upija otocima (degradirana makija).
sunčeva svjetlost.
GARMADA - eolski akumulacijski reljefni oblik;
FREONI - kemijski spojevi koji se koriste za nepokretna dina nastala akumulacijom pijeska na
rashlađivanje, izolaciju i punjenje raspršivača. Štetno vlažnoj ili travnatoj podlozi.
djeluju na ozonski sloj.
GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) -
FRONTA - presjecište (crta) frontalne plohe sa Opći sporazum o carinama i trgovini sklopljen 1948.
Zemljinom površinom. Tu su suprotnosti između 23 zemlje. Zadaća mu je bila spriječiti sve
između zračnih masa najizrazitije. pojave diskriminacije u međunarodnoj trgovini i
liberalizirati vanjsku trgovinu medu državama
FRONTALNA PLOHA - u atmosferi, ploha dodira članicama. Do 1994. pristupile su mu 124 zemlje
dviju zračnih masa različitih toplinskih i drugih članice. Svjetska trgovinska organizacija (World
svojstava. Frontalne plohe su područja vrlo Trade Organization - WTO) utemeljena je l. siječnja
promjenljivog vremena. 1995. sa zadatkom osiguranja institucionalnog okvira
za uvođenje, administriranje i djelovanje trgovinskog
FRONTALNE PADALINE - nastaju na sukobu sporazuma između zemalja članica.
dviju zračnih masa različitih temperatura i gustoće.
Uzduž frontalne plohe topliji i vlažniji zrak izdiže se GAZ - plitko mjesto u rijeci ili u moru gdje ljudi,
iznad hladnijeg i težeg zraka, te nastaju oblaci i stoka i vozila mogu prelaziti kroz vodu.
padaline.
GEJZIR - snažno vrelo koje povremeno (ritmički)
FUMAROLA - mjesto na kojemu kroz pukotine izbacuje vruću vodu i paru u obliku vodoskoka.
skrutnute lave iz zemlje izbija vruća
vodena para (i plinovi u manjoj mjeri). GELIFRAKCIJA - drobljenje stijena zbog
izmjeničnog zamrzavanja (širenja) i odmrzavanja
vode u pukotinama. Tim procesom nastaju stjenoviti
krajolici u planinskom kršu i sipari pod strmcima.
17
GEOANTIKLINALA - izdignuti dio dna GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV
geosinklinale iznad površine vode u obliku otoka, (GIS) - suvremeni način prikupljanja, obrade i
nastao djelovanjem orogenetskih pokreta. predočavanja geografskih sadržaja u prostoru
primjenom računalne tehnologije. Geografski sadržaji
GEOBOTANIKA - grana botanike koja proučava prikazuju se kombinacijom točaka, linija i poligona.
raširenost biljaka na Zemljinoj površini.
GEOGRAFSKI POLOŽAJ - odnos nekog
GEOCENTRIČNI SUSTAV - shvaćanje da se područja ili naselja prema bližem i daljem
Sunce, planeti i zvijezde okreću oko Zemlje kao prostoru i geografskim činiteljima u njemu (ili
nepomičnog središta Svemira. Takav pogrešan sustav prema stranama svijeta). Prema činitelju koji
mišljenja utemeljio je starogrčki mislilac razmatramo možemo razlikovati: klimatski
(matematičar, geograf i astronom) Klaudije Ptolemej položaj, prometni položaj, turistički položaj itd.
(90.-186.), a održao se sve do početka novoga vijeka,
do Kopernika. GEOGRAFSKI POSIBILIZAM - pridavanje
prevelike važnosti društvenim činiteljima u
GEODEZIJA - znanstvena disciplina koja se bavi geografskim istraživanjima; pogled na svijet po
mjerenjem i predočavanjem Zemlje i zemljišta, te kojem se u odnosu čovjek-priroda daje prioritet
izradom karata i planova. čovjeku i društvu. Prirodnu osnovu tretira kao
okolnost kojoj se čovjek može prilagoditi i naći
GEOFIZIKA - znanost koja se bave istraživanjem odgovor na sve izazove.
fizikalnih svojstava Zemlje kao cjeline i fizikalnih
procesa u njezinoj litosferi, hidrosferi i atmosferi. GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ - 1. smještaj neke
točke ili područja u stupanjskoj mreži određen
GEOGRAFIJA - znanstveno područje koje s geografskom dužinom i geografskom širinom; 2.
gledišta međusobnog utjecaja prirodne osnove i odnos prema lokalnoj sredini.
stanovništva proučava i objašnjava funkcionalno-
prostorne odnose i fizionomska obilježja Zemljine GEOID - naziv za oblik Zemlje kao tijela, omeđen
površine. plohom koju bi zauzela mirna površina mora i
oceana produžena kroz kontinente i okomita u
GEOGRAFIJA KRŠA - istraživanje prirodne svakoj točki na smjer sile teže. Zbog nepravilnosti
osnove i društvenog valoriziranja (vrednovanja) krša. rasporeda Zemljine mase i različite gustoće geoid
je nepravilno tijelo.
GEOGRAFSKA DUŽINA - kutna udaljenost
nekog mjesta na Zemljinoj površini od početnog GEOLOGIJA - znanost o postanku, sastavu,
podnevnika (prolazi zvjezdarnicom Greenvich u strukturi i razvoju Zemlje.
Londonu) prema istoku ili zapadu. Može biti, dakle,
istočna ili zapadna, izražava se u stupnjevima, GEOLOŠKA RAZDOBLJA - prošlost Zemlje od
minutama i sekundama, a očitava na podnevnicima. postanka do danas dijeli se u četiri velika razdoblja
Oznaka joj je λ (lambda). (ere). Prekambrij je najstarije i najdulje razdoblje
Zemljine prošlosti. Slijede paleozoik, mezozoik i
GEOGRAFSKA KARTA (ZEMLJOVID) - kenozoik. Kenozoik je najmlađe i najkratkotrajnije
pojednostavljena i smanjena predodžba manjeg ili razdoblje Zemljine prošlosti.
većeg dijela Zemljine površine prikazana na ravnoj
plohi (listu papira). Geografski sadržaj prikazan je GEOMAGNETIZAM - magnetizam Zemlje koji se
bojama i kartografskim znakovima (objašnjenim u mijenja prostorno i vremenski (podrijetlo magnetnog
tumaču) te upotpunjen toponimima. polja Zemlje još nije znanstveno objašnjeno).
Sjeverni magnetski pol nalazi se na 79,2° N i 71° W,
GEOGRAFSKA ŠIRINA - kutna udaljenost nekog a južni na 65,8° S i 139° W.
mjesta na Zemljinoj površini od polutnika prema
sjeveru ili jugu. Može biti, dakle, sjeverna ili južna, GEOMORFOLOGIJA - dio fizičke geografije u
izražava se u stupnjevima, minutama i sekundama, a kojem se proučava reljef Zemljine površine. Njezin je
očitava na usporednicama. Oznaka joj je ϕ (fi). zadatak spoznati površinske oblike i upoznati
zakonitosti njihova nastanka, proširenosti i promjena.
GEOGRAFSKE KOORDINATE - veličine koje
određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, GEOMORFOSTRUKTURA - sustav reljefnih
tj. geografska dužina (λ) i geografska širina (ϕ). jedinica oblikovan prvenstveno endogenim
Izražavaju se u stupnjevima (°), minutama (') i pokretima.
sekundama (").
GEOPROMETNI POLOŽAJ v. PROMETNO-
GEOGRAFSKI (PRIRODNI) DETERMINIZAM GEOGRAFSKI POLOŽAJ
- shvaćanje prema kojem priroda ima odlučujuću
ulogu pri razmještaju stanovništva, njegovim GEOSFERA - Zemljin omotač koji nastaje
djelatnostima, načinu života, reakcijama i sl. prožimanjem atmosfere, hidrosfere, litosfere i
biosfere.
18
GEOSINKLINALA - izdužen, ulegnut i labilan GLINENCI - klastične sitnozrnate sedimentne
sedimentacijski prostor litosfere između stijene nastale kompakcijom ili prekristalizacijom
kontinentalnih masa. U geološkoj prošlosti u glinenih naslaga.
geosinklinali su se nakupljali sedimenti sa susjednih
kopnenih blokova, koji su se kasnije pod utjecajem GLOBALIZACIJA (ZAJEDNIŠTVO) - svjetski
orogenetskih sila nabrati u velika gorja. proces koji se očituje u prijenosu znanja i
informacija, povećanom obujmu svjetske razmjene
GEOTERMALNA ENERGIJA - toplina Zemljine dobara, kapitala, usluga i energije, zaštiti okoliša itd.
unutarnjosti kao izvor energije. Oslobađa se Globalizacija utječe na gospodarska, društvena,
vulkanima, gejzirima i toplim izvorima. kulturna i politička povezivanja u svijetu.
GIPS (SADRA) - mineral, kalcijev sulfat s vodom GOD - jedan u nizu koncentričnih prstenova vidljivih
(CaSO4-2H2O), obično bijelosive boje, a pojavljuje u deblu višegodišnjih stabala. Nastaje kao posljedica
se i u bezbojnim kristalima. Zagrijavanjem gubi godišnjeg prirasta drva. Po godovima se može
vodu, ali je lako ponovo prima pa se upotrebljava u odrediti starost stabla i promjene klime tijekom
građevinarstvu. života stabla.
19
grobni humci; 2. posebno su karakteristične za GRANICE POLJOPRIVREDNOG PROSTORA
krčevine na kršu. prirodne granice izvan kojih poljoprivreda (bez
utjecaja čovjeka) nije moguća. Uvjetovane su
GOMOLJIKE - biljke koje imaju mesnati, odebljali reljefom, klimom i vodenim prostranstvima. Prirodne
podzemni dio stabljike ili korijena koji sadrži granice poljoprivrednog prostora mogu biti hladne
hranjive tvari (npr. krumpir, manioka ili tapioka, (polarne i visinske), suhe, vlažne i morske. Hladne
taro). granice poljoprivrednog korištenja zemljišta
uvjetovane su niskim temperaturama u područjima
GONDVANA -južni kontinent koji je u geološkoj većih geografskih širina i viših nadmorskih visina.
prošlosti obuhvaćao Južnu Ameriku, Afriku, Indiju, Suhe granice dopiru do područja u kojima
Australiju i Antarktiku. Raspadanje Gondvane nedovoljne količine padalina i znatno isparavanje
započelo je u permu. onemogućuju poljoprivrednu obradu zemljišta.
Vlažne granice poljoprivrede prirodno su određene
GORA - uzvišenje obraslo šumom s visinom iznad prema prostorima koji se ne mogu obrađivati zbog
500 m. Stari hrvatski naziv gora ima dvostruko poplava, močvara ili slabo propusnih tala. Morske
značenje jer u puku označuje i uzvišenje i šumu. granice korištenja zemljišta u poljoprivredi izložene
su stalnim promjenama. One se šire (oduzimanjem
GORICA - v. BREŽULJAK tla od mora) ili sužavaju (razornim djelovanjem
mora).
GORJE - skup više planina. Može biti staro (v.
GROMADNO GORJE) i mlado (v. MLADE GRAVITACIJA - sila međusobnog privlačenja tijela
NABRANE PLANINE) (masa).
20
GUR - gljivasti kameni reljefni oblik u pustinjama
nastao korazijom nižih (prizemnih) dijelova stijena.
Takvi oblici se ruše kad im se osnovica jako suzi, te
tada ponovo pri tlu bivaju izloženi koraziji. H
GUSTJERNA - v. CISTERNA HADAL - dio morskog dna koji obuhvaća
podmorske kotline i jarke na dubinama većim od 7
GUSTOĆA NASELJENOSTI - broj stanovnika na 000 metara.
jedinici površine. Aritmetička ili opća relativna
gustoća: broj stanovnika na km2; agrarna gustoća: HALIT - mineral NaCl, kuhinjska sol.
broj poljodjelaca na jedinici oraničnih površina;
fiziološka gustoća: broj stanovnika na jedinici HALOBATE - crte koje pokazuju tok (hod)
površine pogodne za obradu; poljoprivredna gustoća: određene slanoće od nulte razine do odgovarajuće
broj stanovnika koji se bave poljoprivredom dubine ili dna mora. Vertikalna raspodjela slanoće
(uključujući i uzdržavane članove obitelji) na jedinici mijenja se do l 500 metara dubine, a ispod te dubine
poljoprivredne površine; ruralna gustoća: pokazuje slanoća ostaje uglavnom stalna.
broj stanovnika na jedinici površine seoskog
područja; urbana gustoća: broj gradskog HAMADA v. KAMENITA PUSTINJA
stanovništva na jedinici urbane površine.
HAMITI - zastarjeli naziv za jezično srodne
nesemitske narode u sjevernoj i istočnoj Africi
(Berberi i Rušiti). Međusobno se rasno i kulturno
razlikuju.
HARIKEN v. CIKLON
21
HMELJ - biljka koja se uzgaja radi cvatova koji se
HIDROLOGIJA KRŠA - disciplina koja izučava upotrebljavaju pri proizvodnji piva te u medicini.
odnos padalina i količine protjecanja te raspored Mladi su izdanci jestivi kao povrće.
voda u podzemnim šupljinama, vrelima, ponorima i
tekućicama krša, zatim fizička, kemijska i biološka HOLOCEN (ALUVIJ) - mlađi dio kvartara koji
obilježja voda u kršu. traje zadnjih 10 000 godina, a karakterizira ga
današnji biljni i životinjski svijet.
HIDROLOŠKI CIKLUS - proces premještanja,
preobrazbe i obnove vode u prirodi. Gibanje HOMOGEN - koji ima jednaka svojstva, istovrstan,
(kruženje) vode započinje isparavanjem, a završava istorodan (suprotno: heterogen).
padalinama i otjecanjem vode.
HORIZONT v. OBZOR
HIDRONIMI - geografski nazivi voda (tekućica i
stajaćica). HORONIMI - geografski nazivi zemalja i pokrajina.
HIPOCENTAR (ŽARIŠTE, FOKUS) - mjesto u HRID - abrazijski ostjenjak (ostatak klifa) u obliku
Zemljinoj unutrašnjosti gdje nastaje potres. Potresni otočića. Hridi su uvijek iznad razine mora.
valovi šire se na sve strane od hipocentra.
HUM - osamljeno i istaknuto uzvišenje na naplavnim
HIPSOGRAFSKA KRIVULJA - grafički prikaz ravnicama, korozijskim zaravnima i poljima u kršu
statističkog (postotnog) udjela pojedinih visina i (v. BREŽULJAK).
dubina na Zemlji. Na kopno otpada 29 %, a na
svjetsko more 71 % Zemljine površine. Najveća HUMIDNOST - vlažnost, stupanj vlažnosti.
visina na kopnu je Himalajski masiv s najvišom
točkom 8 848 metara (Chomolungma/Mt. Everest), a HUMIFIKACIJA - proces razgradnje prvotne
srednja visina kopna iznosi 840 metara nad morem. organske tvari tla i stvaranje humusa djelovanjem
Najveća dubina (Challenger) 11 033 metra izmjerena mikroorganizama.
je u Marijanskom jarku, a srednja dubina svjetskog
mora je 3 800 metara. HUMLJE - v. BREŽULJAK
HIPSOMETRIJSKA LJESTVICA BOJA- više HUMUS - tamna organska tvar u tlu nastala
boja ili niz tonova iste boje po visini ograničen razgradnjom biljnih i životinjskih ostataka. Količina
izohipsama, a po dubini izobatama. Njima se na geo- humusa utječe na plodnost tla
grafskim kartama ističu visine zemljišnog reljefa, a
na pomorskim kartama dubine.
22
dio njezina društvenoga proizvoda i nacionalnoga
dohotka potječe od industrijske djelatnosti.
23
Stopa je odraz socijalno-ekonomskih i higijensko- je električki vodljivi sloj atmosfere koji omogućuje
medicinskih uvjeta opstojanja stanovništva. radiokomunikacije na velike udaljenosti.
24
IZOSTAZIJA - ravnotežne stanje na astenosferi
različito teških litosfernih ploča.
J
IZOTELE - crte (krivulje) na zemljovidima koje
spajaju mjesta jednako udaljena od određene točke. JAK - veliko grbavo govedo duge dlake koje živi na
Tibetu i Pamiru prilagođeno planinskoj klimi.
IZOTERME - crte (krivulje) na zemljovidima koje Uzgojena je i domaća pasmina "tibetanske govedo".
spajaju mjesta (točke) istih temperatura.
JAMA - duboka, pretežno okomita, prirodna šupljina
IZOTERMIJA - područje (sloj) atmosfere ili mora u najčešće manjeg promjera u podzemlju kraških
kojem se temperatura ne mijenja s promjenom visine, krajeva. Jame nastaju i razvijaju se od dubokih
odnosno dubine. pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje
vode atmosferskog porijekla koja ponire u dubinu
IZVOR - mjesto na površini kopna na kojem trajno krša.
ili povremeno izbija podzemna voda. Izvor iz
kraškog podzemlja vodotopivih stijena naziva se JAPAGA - jamoliko udubljenje kojemu se vidi dno,
vrelo. Vrelo je izdašnije (bogatije vodom), ali do kojeg je teško doći jer su strane strme.
periodičnog značenja, dok su izvori postojaniji i
malokad presahnu. JARUGA v. VODODERINA
IZVOZ - prodaja i otprema domaće robe na svjetsko JARUŽENJE - destrukcijsko (razorno) djelovanje
tržište. Izvoz robe naziva se vidljivim za razliku od bujica niz padinu pod utjecajem sile teže.
izvoza usluga koji se naziva nevidljivim izvozom.
JEČAM - jednogodišnja biljka (žitarica) iz porodice
trava. Rasprostire se na širokom području od 70°
sjeverne do 40° južne geografske širine te na velikim
nadmorskim visinama (do 4600 m). Kao jedna od
najuniverzalnijih kultura služi za prehranu ljudi, za
proizvodnju slada, piva, kavovine te kao stočna
hrana.
25
dna (destrukcijskim djelovanjem jezerskih valova i
akumulacijom materijala na jezerskom dnu).
26
KAPITAL - ukupna vrijednost imovine (skup
dobara) koja vlasniku donosi novu vrijednost, KAUČUK - prirodna ili sintetska masa koja služi u
odnosno koju on upotrebljava za proizvodnju. proizvodnji gume. Prirodni kaučuk je osušeni
mliječni sok kaučukovca, a sintetski kaučuk je
KAPITALIZAM - društveni poredak koji se temelji zajednički naziv za ni/ proizvoda kemijske industrije
na privatnom vlasništvu sredstava za proizvodnju i koji zamjenjuju prirodni kaučuk.
ugovornom zapošljavanju najamnih radnika.
KAUČUKOVAC - plantažno drvo podrijetlom iz
KAPITALNO-INTENZIVNE INDUSTRIJE - tropske Amerike. Uzgaja se u jugoistočnoj Aziji radi
industrije koje zahtijevaju velika novčana ulaganja mliječnog soka iz kojeg se proizvodi kaučuk.
(npr. metalurgija, kemijska, automobilska,
elektronička industrija). KAUSTOBIOLITI - organogene taložne stijene
koje izgaraju, a sastavljene su od ugljika i
KAPNICA - voda koja u kapima pada sa stropa ugljikovodika uglavnom biljnog podrijetla (ugljen,
podzemnih kraških šupljina. treset, nafta).
KARBON - peto razdoblje paleozoika koje je trajalo KAVA - zimzelena grmolika biljka podrijetlom iz
oko 65 milijuna godina. Dijeli se na donji i gornji, a Etiopije koja se uzgaja u više zemalja Amerike,
karakterizira ga bogata flora i fauna kopna i mora. Na Afrike i Azije. Iz samljevenih prženih sjemenki
kopnu se šire šume (papratnjače i primitivne (kavinih zrna) dobiva se poznati napitak kava.
golosjemenjače), vodozemci, kukci, a pojavljuju se i
prvi gmazovi. Klima je bila topla i vlažna. U KEMIJSKA INDUSTRIJA - prerađivačka
močvarnim i jezerskim područjima nastaju bogate industrija koja obuhvaća proizvodnju industrijskih
naslage ugljena. kemikalija (bazni kemijski proizvodi, gnojiva,
pesticidi, sintetičke smole, plastične mase, kemijska
KARBONATNE STIJENE - sedimentne stijene vlakna) i ostalih kemijskih proizvoda (boje, lakovi i
koje se sastoje od minerala kalcita i dolomita. premazi, farmaceutski proizvodi, sapuni i deterdženti,
Taložnu stijenu sastavljenu od kalcita nazivamo kozmetički proizvodi i dr.). Zahvaljujući brojnim
vapnenac, a od dolomita dolomit. znanstveno-tehnološkim dostignućima jedna je od
najpropulzivnijih industrijskih grana s jakim
KARTOGRAFIJA - znanost o povijesti, načinu utjecajem na ukupan gospodarski razvoj.
izradbe, upotrebi i održavanju karata. Dijeli se na
opću (povijest kartografije, elementi karte), KEMIJSKI SEDIMENTI v. SEDIMENTI
matematičku (način preslikavanja zakrivljene
Zemljine površine na ravnu plohu) i praktičnu KENOZOIK - posljednja era u geološkom razvoju
kartografiju (tehnika izradbe i način iskorištavanja i Zemlje koja traje oko 66 milijuna godina. Dijeli se na
održavanja karata). tercijar i kvartar.
27
KIVIKA v. AKTINIDIJA klima pogodnija za život i gospodarske aktivnosti
(npr. u tropskom se dijelu Anda izdvajaju vruća,
KLANAC - uzak, dubok i duguljast usjek strmih umjerena, svježa i hladna zona).
strana među uzvišenjima.
KLIMAZONALNA TLA - v. ZONALNA TLA
KLASTIČNE STIJENE (klastiti) - sedimentne
stijene nastale mehaničkim razaranjem ili kemijskim KLISURA - v. SUTJESKA
trošenjem (kao netopivi ostatak) starijih stijena i
taloženjem na mjestu gdje je prestajala prijenosna KLIZIŠTE - pojava spuštanja (kliženja) rastresitog
snaga vode, leda, struja ili vjetra. pokrova ili kompaktne naslage niz padine. Uzrok
tome je gravitacija, a povod je glinasta podloga koja
KLASTITI v. KLASTIČNE STIJENE postane skliska zbog djelovanja vode. Prema ocrtu
klizne plohe, reljefu i prirodi pokreta razlikujemo pet
KLEKOVINA - poseban tip grmolike planinske tipova klizišta: tepih (slojna), rotacijska, stepeničasta,
vegetacije razvijen iznad šumskog pojasa. blok klizišta i klizišta potoci.
28
KONTINENTALNOST - općenito položaj na
KOMASACIJA - okrupnjavanje zemljišnog kopnu, svojstva kontinenata. U klimatologiji
posjeda; mjere agrarne politike kojom se želi smanjiti označava izloženost utjecajima kopna (kontinentska
broj parcela što ih obrađuje poljoprivrednik ili klima).
farmer.
KONTINENTI - velike kopnene mase okružene sa
KOMČIĆI - valovito izdužene stjenovite površine u svih strana oceanima: Euroazija (Europa i Azija),
obliku svoda nastale selektivnim modeliranjem Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija
ledenjaka (egzaracijom). i Antarktika.
KOMET - repatica, nebesko tijelo golemih KONTINENTSKA KLIMA - tip klime unutarnjosti
dimenzija i vrlo male gustoće, koje se giba po kontinenata s toplim ili vrućim ljetima i hladnim
eliptičnoj stazi oko Sunca. Sastoji se od glave (jezgre zimama. S obzirom na kontinentalnost razlikujemo
kometa) i repa koji nastaje isparavanjem jezgre. umjerenu od izrazito kontinentske klime.
KONFORMNI RELJEF - reljef u kojem postoji KONVEKCIJA ZRAKA - izdizanje zraka zbog
sklad između geoloških struktura i reljefnih oblika. zagrijavanja od površine Zemlje. Redovita pojava u
tropskim područjima, a ljeti i u umjerenim.
KONFORMNOST - očuvanje vjernosti kutova
prilikom preslikavanja plohe Zemljine površine na KONVEKCIJSKE KIŠE - padaline koje su
geografsku kartu; kutovi među točkama na posljedica jakog zagrijavanja kopna, zbog čega se
geografskoj karti odgovaraju onima u prirodi. zrak izdiže, ohlađuje i kondenzira vodena para, pa su
u poslijepodnevnim satima česti pljuskovi. U
KONGLOMERAT (VALUTIČNJAK) - tropskom pojasu tako nastale padaline zovu se
klastična sedimentna stijena koja se sastoji od zenitne kiše.
valutica (šljunka) različite veličine cementiranih
vezivnim tvarima. Nastaje dalje od matične stijene, KONVERGENTNA GRANICA - crta duž koje se
a zaobljeni oblik valutica je nastao u fazi litosferne ploče smiču, potiskuju i navlače jedna
prenošenja. preko druge, odnosno podvlače jedna pod drugu.
29
KOPNENJAK - vjetar u hrvatskom obalnom pojasu KOZMOPOLITI - biljne i životinjske vrste s
koji u toplom dijelu godine puše kao posljedica velikim arealom (rasprostranjenjem), raširene su na
različitog ohlađivanja kopna i mora. Puše noću s svim kontinentima ili na većini njih.
kopna na more.
KOZMOS – v. SVEMIR
KOPNO - dio Zemljine površine koji nije pokriven
vodom. Površina kopna iznosi 149,5 milijuna km2 ili KRAJ v. REGIJA
29 % ukupne Zemljine površine.
KRAJOLIK (PEJZAŽ) - manji predio na Zemljinoj
KOPNJENJE - prijelaz snijega ili leda u tekuće površini koji se obično ističe posebnim izgledom u
stanje. kojem prevladava značenje jednog prirodnog
elementa ili rezultat društvenog rada. Dijelovi svijeta
KORALJI - razred morskih životinja iz koljena čiji je izgled rezultat isključivo prirodnog razvoja
žarnjaka. Razmnožavaju se pretežno pupanjem i nazivaju se prirodni krajolici. Prirodni krajolici su
žive u golemim kolonijama prirasli za podlogu. rijetki. Mnogo su rašireniji prostori na Zemlji u
kojima je djelovanjem ljudi izmijenjen njihov izvorni
KORALJNI GREBEN - vapnenačka organogena prirodni izgled pa su stvoreni kulturni krajolici.
tvorevina u tropskim morima. Nastaje djelovanjem
različitih organizama, osobito koralja. Poseban oblik KRATER - v. VULKAN
koraljnog grebena je atol.
KRATKOVALNA RADIJACIJA - energija
KORAZIJA - struganje stijena trošinama zračenja koja na površinu Zemlje dolazi od Sunca u
prenošenim vodom, vjetrom i ledom; oblikovanje obliku paralelnog snopa elektromagnetskih valova.
reljefa udaranjem čvrstih čestica u plohe stijena.
Korazija je specifičan proces pustinjskog KRATON - vrlo prostrani pretežito ravničarski
oblikovanja (modeliranja). reljefni oblik sa slabim magmatizmom i seizmom.
Nastaje u završnoj fazi oblikovanja Zemljine kore u
KORIOLISOVA SILA - v. CORIOLISOVA SILA kojoj vulkanizam prestaje, seizmizam je vrlo slab, a
zaravnavanje reljefa potpuno prevladava nad
KORITO - žljebasto udubljenje na površini Zemlje izdizanjem.
kojim teče voda.
KRČEVINA - zemljište nastalo krčenjem; iskrčeno
KOROZIJA - proces pri kojemu voda otapa stijene. zemljište.
Specifična je za oblikovanje reljefa u otopivim
(karbonatnim) stijenama te ima važnu ulogu u KREDA - treće (posljednje) razdoblje mezozoika
oblikovanju kraškog reljefa. koje je trajalo oko 70 milijuna godina. Dijeli se na
donju i gornju. Živi svijet karakteriziraju prve
KOSA -1 morski ili jezerski sprud koji se jednim kritosjemenjače, golemi i krilati gmazovi te
svojim krajem veže uz obalu. Najčešće nastaje u primitivni sisavci.
produženju obalnih rtova; 2. blaga padina brijega ili
gorskog uzvišenja koja se postupno spušta i prelazi u KREMEN (KVARC) - vrlo raširen mineral, silicijev
ravnicu. dioksid (SiO2), glavni je sastojak mnogih stijena.
Odlikuje se velikom tvrdoćom, raznim oblicima i
KOTLINA - ovalno ili nepravilno udubljenje bojama. Ima široku primjenu u optici, proizvodnji
ravničarskog dna, široko do nekoliko desetaka stakla, elektronici, proizvodnji nakita i ukrasnih
kilometara (manje je od zavale) i okruženo obično predmeta.
planinskim uzvišenjima.
KREOLI - potomci u Ameriku doseljenog bijelog
KOVINARSTVO (METALURGIJA) - europskog stanovništva romanskog podrijetla.
proizvodnja kovine iz ruda, proizvodnja slitina
(legura), prerada kovina i slitina u poluproizvode te KRIOFRAKCIJA - proces mehaničkog trošenja
poboljšavanje svojstava toplinskom i površinskom stijena pod utjecajem niskih temperatura.
obradbom. Razlikujemo crno kovinarstvo ili crnu
metalurgiju (proizvodnja željeza i čelika) i KRIOTURBACIJA - strukturne promjene zemljišta
kovinarstvo obojenih kovina ili obojenu metalurgiju. pod utjecajem smrzavanja i odmrzavanja
(poligonalna tla, ledeni klinovi).
KOVINE (METALI) - tvari koje se odlikuju
kovinskim svojstvima (kovnošću, obradivošću, KRIPTODEPRESIJA - udubljenje ispunjeno
lijevanjem i dobrom vodljivošću topline i vodom čija je površina iznad, a dno ispod morske
elektriciteta). Dijele se na lake, teške, plemenite, razine.
crne i obojene.
KRISTAL - kruto tijelo određene unutarnje
KOZARSTVO - grana stočarstva koja se bavi strukture, kemijskog sastava i fizikalnih svojstava,
uzgojem i gospodarskim iskorištavanjem koza. pravilno omeđeno plohama. Minerali se pojavljuju
uglavnom u obliku kristala.
30
KRUPNO MJERILO v. MJERILO
KRISTALIZACIJA - nastajanje kristala
izlučivanjem otopljenih tvari, tj. raspodjelom iona, KUK - istaknuti monolit (cjeloviti kameni blok)
molekula i atoma u kristalnoj rešetki. Minerali sastavljen od kompaktnije i otpornije stijene, osobito
nastaju kristalizacijom. karbonatne. Čest je reljefni oblik i toponim u krškim
krajevima s toplom i vlažnom klimom. Nastaje
KRMNO BILJE - bilje koje se uzgaja radi stajske korozijom i selektivnom denudacijom.
prehrane životinja (krmna repica, kukuruz, kelj,
trave, djeteline). KUKURUZ - jednogodišnja kultivirana biljka
(žitarica) iz porodice trava, podrijetlom iz Amerike,
KRNICA - v. CIRK otkuda je donesena u Europu u 16. stoljeću, a zatim i
na druge kontinente. Najveći dio u svijetu
KROVINA - sloj koji se nalazi neposredno iznad proizvedenog kukuruza upotrebljava se za prehranu
istraživanog ili iskorištavanog sloja. stoke, a manji dio kao prehrambeni proizvod ili
sirovina u prerađivačkoj industriji.
KRŠ - specifičan tip reljefa u / na topivim stijenama
(vapnenac, dolomit) kojeg karakterizira bezvodnost KULTIVIRANA TLA v. ANTROPOGENA TLA
na površini, a voda u podzemlju (podzemna cirku-
lacija). Reljefni oblici u kršu su: škrape, jame, špilje, KULTIVIRANE BILJKE - poljoprivredne kulture;
pećine, ponori, kamenice, kanjoni, uvale, polja, biljke koje se uzgajaju i njeguju radi prehrane ljudi i
ponikve, zaravni. uzgoja životinja ili za industrijsku preradbu.
KRŠKl PROCESI - skupni naziv za tijek i uvjete KURVIMETAR - sprava za mjerenje duljina
okršavanja s prostornim raznolikostima i vremenskim krivudavih crta na (topografskim) zemljovidima;
izmjenama. Na krške procese utječu litološka "krivinomjer".
obilježja, građa i debljina karbonatnih stijena i
alogeni nanosi, te ekološke prilike i njihovo KVARC - v. KREMEN
vremensko kolebanje. Navedene posebnosti utječu na
poniranje i pukotinsko protjecanje vode, te intenzitet KVARTAR - posljednje razdoblje geološke prošlosti
korozije i taloženje kalcijeva karbonata. Zemlje, mlađi razdio kenozoika, koje traje oko l ,6
milijuna godina. Dijeli se
KRŠKI RELJEF - skupni naziv za reljefne oblike na pleistocen (diluvij) i holocen (aluvij).
nastale u / na topljivim stijenama (vapnenac, Najznačajnija pojava kvartara je čovjek.
dolomit) u uvjetima oskudice vode na površini, a
intenzivne cirkulacije vode u podzemlju. KVARTARNI SEKTOR v. SEKTORI
DJELATNOSTI
KRŠNIK (BREČA) - klastična sedimentna stijena
nastala cementiranjem uglatih dijelova smrvljenih KVESTA - asimetrično uzvišenje čije se padine na
stijena, kršja uglavnom na mjestu drobljenja gdje jednu stranu spuštaju postupno, a na drugu vrlo
nije bilo prijenosa i zaobljavanja. strmo. Postanak takvog reljefnog oblika uvjetovan je
položajem otpornijih stijena.
KRUMPIR - biljka (gomoljika) podrijetlom iz Južne
Amerike, a u Europu prenesena u 16. stoljeću.
Gomolji se upotrebljavaju kao ljudska hrana, stočna
krma ili se industrijski prerađuju (škrob, špirit).
31
LEDENA MAGLA v. MAGLA
32
na izbor optimalne lokacije (npr. industrije). Dijele se
LESOTUNDRA - prijelazno područje između tundre na prirodne (prirodna bogatstva, reljef), demografske
i tajge. (broj, struktura i cijena radne snage), povijesne
(tradicija, postojeći razmještaj proizvodnih
LIDO - v. SPRUD kapaciteta, naselja, prometnica), tehničko-ekonomske
(dostupnost sirovina, blizina tržišta, opskrba
LIMAN - nisko obalno područje koje je pješčanim energentima, kvalificirana radna snaga), ekonomsko-
sprudom oslonjeno na istaknute rtove i pretvoreno u političke (ravnomjerni razvitak, brži razvoj
morski zaljev. nedovoljno razvijenih regija) i ostale (ekološki,
institucionalni).
LIMES - (lat. limes, granica) granica Rimskog
Carstva utvrđena stražarnicama i utvrdama ili pak LOKACIJSKI KVOCIJENT - metoda kojom
nasipom ili zidom. utvrđujemo prostorni razmještaj industrije, odnosno
stupanj koncentracije industrije u nekom prostoru u
LIMNOLOGIJA - grana hidrografije koja istražuje odnosu na veću prostomu cjelinu.
i proučava fizikalna i kemijska svojstva jezerske
vode i život u jezerima. LOKALNO VRIJEME v. MJESNO VRIJEME
LITICA - visoka strma stijena s nagibom padine LONGITUDINALAN (uzdužan) - najčešća oznaka
većim od 55°. za prometni pravac koji se pruža uzdužno u odnosu
prema nekom drugom zemljopisnom sadržaju.
LITIFIKACIJA - proces očvršćivanja sedimenata
kompakcijom (smanjivanje obujma uz istiskivanje LOV - prastara ljudska djelatnost lovljenja divljači
vode) i cementacijom (ispunjavanje pora i vezivanje (sisavci i ptice). Kao isključivo zanimanje danas je
prostora u naslagama) te nastanak sedimentnih rijetkost. Danas je lov prije svega rekreativna
stijena. djelatnost i djelatnost zaštite prirode u koju je
uključeno sve više lovaca. Lovačka društva grade
LITO RAL - priobalna zona u kojoj se razina mora lovačke domove, hranilišta za divljač, fazanerije i
mijenja pod utjecajem plime i oseke. To je druga uzgajališta. Dajući prava ograničenoga i
zaravnjeno ili strmo, relativno usko područje s planskog odstrela divljači razvija se lovni turizam.
dubinama do nekoliko desetaka metara. U njemu se
ističu priobalni reljefni oblici poput delta, limana, LOVNI TURIZAM - v. LOV
estuarija, laguna. Krupniji materijal (šljunak) taloži
se bliže obali, a sitniji (pijesak) dalje od obale. LUKA - prirodno ili umjetno zaštićen vodeni prostor
s obalom uređenom za pristajanje brodova, ukrcaj i
LITORALIZACIJA - okupljanje stanovništva, iskrcaj robe i putnika.
društvenoga i gospodarskog života na obalama mora.
LJANOS - područje visokih trava u Južnoj Americi
LITOSFERA - čvrsta cjelina koju čine Zemljina (nizina Orinoka).
kora i gornji dio plašta. Razlomljena je u mnogo
dijelova različite veličine koji se zovu litosferne LJETINA - urod s obrađene zemlje kao što su
ploče. oranice, vinogradi, voćnjaci, vrtovi.
33
MAJORAT - sustav nasljeđivanja cjelokupnoga
(nepodijeljenog) obiteljskog posjeda na najstarijega
M člana obitelji.
MAESTRAL - jugozapadni, zapadni ili MAKIJA - gusta, teško prohodna zimzelena šikara
sjeverozapadni vjetar duž hrvatskoga primorja. Puše mješovitog raslinja, karakteristična za sredozemno
jednoličnom brzinom (bez mahova) u toplom dijelu područje.
godine kao posljedica razlike tlaka između zapada
(anticiklona u području azorskog maksimuma) i MAKROKONSTITUENTI - skupina od 14
istoka (polje niskog tlaka). elemenata koji čine više od 99,9 % saliniteta
morske vode. Najveći dio, više od 85 %, otpada na
MAGLA - vrlo sitne vodene kapljice ili sićušni ione klora (Cl) i natrija (Na), tj. na otopinu iz koje se
ledeni kristali u prizemnom sloju troposfere koji kristalizira kuhinjska sol (NaCl).
lebde u zraku i smanjuju vidljivost na manje od l km.
Ako je horizontalna vidljivost veća od l km riječ je o MAKROREGIJA - prostor organizacijske
sumaglici. Snižavanje temperature zraka uvjetuje povezanosti oko najvećih urbanih središta.
veći broj ledenih kristala, a pri temperaturi nižoj od - Izdvajaju se na osnovi veličine (broja stanovnika) i
45 °C magla se sastoji samo od ledenih kristala, pa je funkcija koje gradovi
to ledena magla. imaju (prometne, upravne, obrazovne, znanstvene,
kulturne, zdravstvene,
MAGMA – v. VULKAN gospodarske, trgovačke...).
34
MARS - vanjski planet Sunčeva sustava sa srednjom MERZLOTA - ruski naziv za trajno smrznuto tlo.
udaljenošću od Sunca 227,9 milijuna km. Revolucija U visokim geografskim širinama za kratkog ljeta
traje 687. a rotacija 24 h i 37 min. Površina se sastoji odmrzne se samo tanki površinski sloj; permafrost.
od kratera, vulkana i kanjona pokrivenih
crvenkastom prašinom. Ljeti temperatura prije MESTIK - mješanac bijele i žute rase.
izlaska Sunca na ekvatoru iznosi -111 °C, a +26 °C u
podne. METALI - v. KOVINE METALURGIJA v.
KOVINARSTVO
MASIV - složena uzvisina velikih dimenzija bez
određenog smjera pružanja izdvojena u mnoge male METAMORFNE STIJENE - stijene nastale
cjeline. preobrazbom taložnih (sedimentnih), magmatskih
(vulkanskih) ili već preobraženih stijena pod
MASLINA - zimzeleno drvo vrlo duga vijeka. utjecajem visokog tlaka i visoke temperature.
Uzgaja se u toplim krajevima (zemlje Sredozemlja,
Kalifornija, Peru) zbog plodova od kojih se METAMORFOZA - izmjena (preobražaj) strukture
proizvodi ulje ili se konzerviraju. stijena pod utjecajem povišenog tlaka i temperature
(npr. vapnenac prelazi u mramor).
MAŠRIK - naziv za zemlje sjeverne Afrike (Libija,
Egipat, Sudan) koje su sačinjavale istočni dio METASOMATOZA - izmjena (preobražaj)
arapskog carstva. strukture i mineralnog sastava stijena pod utjecajem
povišenog tlaka i temperature (npr. vapnenac prelazi
MATICA -1. pojas u poprečnom profilu tekućice u dolomit).
gdje je rijeka najdublja i najbrža, pa je otjecanje vode
najveće; 2. narodni naziv za tekućicu u poljima i METEORI - mala tijela s eliptičnim stazama u
blatima, iz koje se voda razlijeva pri poplavama i u Sunčevu sustavu. Primjećujemo ih tek kad uđu u
nju povlači poslije plavljenja. Zemljinu atmosferu, jer tada ostavljaju za sobom
svijetli trag. Uglavnom su to zrnca krute materije.
MEANDAR - krivudav dio riječnog toka. Na
naplavnim ravnicama zbog slabljenja dubinske i METEORITI - meteori koji padnu na Zemljinu
jačanja bočne erozije, rijeka uglavnom vijuga i stvara površinu.
veće ili manje zavoje.
METEOROLOGIJA - grana geofizike koja se bavi
MEDITERAN - v. SREDOZEMLJE proučavanjem pojava i procesa u Zemljinoj
atmosferi.
MEĐUNARODNI MONETARNI FOND (MMF) -
međunarodna financijska organizacija osnovana METEOROLOŠKA POSTAJA - mjesto na kojem
1945. sa sjedištem u Washingtonu. Organizacija se obavljaju redovita mjerenja i motrenja
unapređuje međunarodnu monetarnu suradnju i meteoroloških elemenata.
međunarodnu trgovinu te pridonosi stabilnosti
međunarodnih monetarnih odnosa. METRO - podzemna željeznica koja povezuje
središte i predgrađa velikih gradova.
MEĐURIJEČJE - prostor između dviju rijeka.
METROPOLA -1. glavni grad neke države ili
MEGALOPOLIS - naziv za gotovo kontinuirano pokrajine koji je ujedno jako privredno središte; 2.
izgrađenu urbanu zonu koja obuhvaća više velikih metropolom se naziva i država u odnosu prema
gradova. Najveći megalopolis nalazi se između svojim kolonijama.
sjevernoameričkih gradova Bostona i Washingtona
(tzv. Bowash). METROPOLITANIZACIJA - proces jačeg
okupljanja gradskih naselja oko većega i značajnijeg
MEHANIČKI SEDIMENTI v. SEDIMENTI središnjega grada što dovodi do stvaranja gradske
regije.
MELIORACIJA - poboljšanje kvalitete obradivog
tla isušivanjem, odvodnjavanjem, natapanjem i METROPOLITANSKO PODRUČJE - prostor
zaštitom od erozije. jačeg okupljanja gradskih naselja oko većeg i
značajnijeg središnjega grada.
MERIDIJAN v. PODNEVNIK
MEZOSFERA – v. ZEMLJIN PLAŠT, v.
MERKUR - planet najbliži Suncu (srednja ATMOSFERA
udaljenost 57,9 milijuna km). Revolucija traje 88, a
rotacija 58,6 dana. Površina se sastoji od kratera, MEZOZOIK - treća era u geološkoj prošlosti Zemlje
kružnih brda, bazena i rasjeda. Rijetka atmosfera koja je trajala oko 160 milijuna godina. Dijeli se na
uzrokuje velike razlike između temperatura tri razdoblja: trijas, jura i kreda.
osunčane strane (+467 °Ć) i temperatura strane u
sjeni (-183 °C). MIGRACIJA (SEOBA, SELJENJE) -
preseljavanje i svako drugo prostorno kretanje
35
stanovništva. Po dometu razlikujemo: unutarnje i MLADE NABRANE PLANINE - planine izdignute
vanjske, po učestalosti: dnevne, tjedne, mjesečne i u bližoj Zemljinoj prošlosti. Najčešće su velikih
sezonske, po trajanju: privremene i stalne migracije, a visina, oštrih oblika i povezane u nizove (planinske
prema uzroku: osvajačke, političke, vjerske, etničke, lance).
gospodarske i socijalne. U užem smislu znači
promjenu stalnog stanovanja (prebivališta). MLAKA - v. LOKVA
MINERALI - elementi ili kemijski spojevi koji MOBILNOST STANOVNIŠTVA - pojam koji
sudjeluju u izgradnji stijena; sastoje se od atoma, iona označava pokretljivost stanovništva i radne snage
i molekula. Mnogi minerali su rude. između pojedinih geografskih područja, sektora,
djelatnosti i grana ukupnoga gospodarstva, između
MINERALNI IZVORI - mjesta na kojima iz pojedinih zanimanja, obrazovnih, dohodovnih i
unutarnjosti Zemlje izbija voda bogata otopinama drugih skupina stanovništva. Širi je pojam od
raznih minerala i plinova. Mineralna voda ima prostorne pokretljivosti stanovništva (migracija).
ljekovito djelovanje.
MOČVARA - osebujan prirodni krajolik, velika
MINERALOGIJA - znanstvena disciplina u sklopu površina tla pod stajaćom vodom obrasla
geologije koja proučava nastanak i svojstva minerala. vegetacijom koja uspijeva na takvu tlu (šaš, trska,
lokvanj i sl.).
MINORAT - sustav nasljeđivanja cjelokupnoga
(nepodijeljenog) obiteljskog posjeda na najmlađega MOFETA - mjesto na kojem iz unutarnjosti Zemlje
člana obitelji. izbija ugljikov dioksid (CO,). Obično je znak
prestanka jače vulkanske aktivnosti.
MIOCEN - četvrta epoha tercijara.
MONARHIJA - oblik državnoga uređenja u kojem
MIRODIJE - različiti dijelovi nekih biljaka, svježi državom vlada jedan čovjek, monarh (kralj ili car).
ili sušeni, koji se dodaju jelu ili piću radi boljeg Monarhov položaj je nasljedan.
okusa i mirisa. Najpoznatije mirodije su: cimetova
kora; peršinovo, lovorovo, ružmarinovo lišće; MONGOLIDI - pripadnici velike rasne skupine s
plodovi papra, vanilije; sjemenke kumina, gorušice; obilježjima žute rase unutar koje razlikujemo azijski i
cvjetni pupovi klinčića. američki tip.
MJERILO - bitni element geografske karte koji MONOCENTRIZAM - (grč. monos, jedan)
pokazuje odnos dužina na zemljovidu prema prekomjerna važnost jednoga (najčešće glavnoga)
odgovarajućim dužinama u prirodi. Osnovna je grada u odnosu na gradove manje veličine i važnosti.
podjela mjerila na brojčano (odnos dužina izražen Takvi gradovi gravitacijski obuhvaćaju čitav državni
brojem) i dužinsko ili linearno mjerilo (odnos dužina prostor, a ponekad prelaze nacionalne granice.
prikazan grafički). Razlikujemo krupna i sitna
mjerila. Mjerilo je krupnije ako je odnos dužina MONOKULTURA - najviši stupanj specijalizacije
manji i obrnuto. u poljoprivredi, pri kojemu se proizvodnja jednoga
gospodarstva ili područja ograničava samo na jedan
MJESEC - Zemljin prirodni satelit, najbliže nebesko glavni proizvod u dužem razdoblju. Monokultura
tijelo (srednja udaljenost od Zemlje iznosi 384 000 daje najveći stupanj rodnosti poljoprivredne
km). Površina mu je 37,9 milijuna km2, nema proizvodnje, maksimalno se koristi povoljnim
atmosferu pa mu je površina izložena kozmičkom pedološkim i klimatskim uvjetima proizvodnje,
zračenju, Sunčevu vjetru i upadnim meteoritima. omogućuje sniženje troškova proizvodnje i
Mjesec se vidi različito obasjan Sunčevim zrakama racionalnu primjenu agrotehničkih mjera. Nedostaci
zbog čega pokazuje četiri mijene (faze): mlađak, prva su monokulture: veliki rizik zbog nestabilnih
četvrt, uštap (pun Mjesec) i posljednja četvrt. Za isto vremenskih i tržišnih uvjeta, neravnomjerno i nedo-
vrijeme (mjesec dana, četiri tjedna) obiđe oko Zemlje voljno korištenje radne snage, neravnomjeran priljev
i okrene se oko svoje osi. Prvi ljudi stupili su na dohotka, veća pojava biljnih bolesti i korova.
Mjesečevu površinu 20. srpnja 1969.
MONOLIT v. KUK
MJESNO (LOKALNO) VRIJEME - vrijeme koje
neko mjesto ima s obzirom na položaj Sunca. Sva MONOPOL - isključivo pravo ili isključiva
mjesta na istom podnevniku imaju isto mjesno mogućnost posjedovanja neke stvari, proizvodnje
vrijeme. Podne je po mjesnom vremenu kad je Sunce određene vrste robe ili davanje određene usluge. Kao
u kulminaciji na podnevniku dotičnog mjesta. pravo, redovito je rezultat zakonskih propisa, a kao
mogućnost najčešće je rezultat specifičnih prirodnih
MJEŠOVITA ŠUMA - biljna zajednica koja se uvjeta pojedinih proizvođača ili naroda. U
sastoji od više vrsta drveća. Razvijena je u razvijenom kapitalizmu nastupaju i djeluju monopoli
prijelaznim područjima između bjelogoričnih i kao sporazumi i savezi velikih proizvođača i
crnogoričnih šuma. trgovaca.
36
MONSUNI - periodični vjetrovi s izrazitim smjerom U jednom danu u pravilu se izmijene dvije plime
koji se bitno mijenja između toplog i hladnog dijela (visoka mijena) i dvije oseke (niska mijena).
godine. Ljetni monsun puše s mora na kopno, vlažan
je i donosi obilne padaline. Zimski monsun puše s MORSKE STRUJE - vodoravno gibanje mora u
kopna na more, suh je i hladan vjetar. Monsuni su jednom smjeru, najčešće pod utjecajem stalnih
sastavni dio općega zračnog strujanja koje oni, pod vjetrova, razlika u temperaturi, slanoći... Razlikujemo
utjecajem toplinskih činilaca (razlika u zagrijavanju tople i hladne, te površinske i dubinske morske struje.
kopna i mora), bitno preoblikuju.
MORSKI GREBEN - usamljena stijena ispod ili
MONSUNSKA KLIMA - tip klime tropskih iznad razine mora.
prostora koji su pod utjecajem monsunskih vjetrova s
dva izrazito različita godišnja doba, topla ljeta s MORSKI LED - led koji se zimi stvara na površini
obilnim kišama (ljetni monsuni) i svježe zime gotovo mora (pokriva 7 % svjetskog mora), a ledište (oko -2
bez padalina (zimski monsuni). °C) ovisi o slanoći.
MORE - najveći jedinstveni obujam slane vode koja MORSKI PROCESI - v. MARINSKI PROCESI
povezuje izdignute dijelove kopna na Zemlji.
Svjetsko more pokriva 363 milijuna km2 ili 71 % MORSKI PROLAZ - suženje mora između dviju
Zemljine površine i zaprema volumen od l 370 obala značajno u pomorskom prometu. Može biti
milijuna km3. Prosječna slanost mora iznosi 35 %o, prirodni i umjetni.
manja je u polarnim, a veća u ekvatorijalnim
morima. More ima veliku privrednu važnost za MORSKI SEDIMENTI v. SEDIMENTI
promet, ribarstvo, turizam, proizvodnju soli, slatke
vode, nafte i zemnog plina. MORSKI TJESNAC - uzak i krivudav dio mora
kojim su spojena dva mora.
MORENA - akumulacijski reljefni oblik nastao
taloženjem razdrobljenog i raspadnutog ledenjačkog MORTALITET v. SMRTNOST
materijala. Morene mogu biti rubne, središnje,
podinske, čeone itd. MRAMOR - metamorfna stijena nastala
preobrazbom vapnenca; služi kao ukrasni kamen i u
MORFOGENEZA - proces nastanka reljefa kiparstvu.
odgovarajućim oblikovanjem (riječnim, jezerskim,
morskim, ledenjačkim...). MRAZ (SLANA) - kristali leda koji nastaju na tlu
(najčešće u ranim jutarnjim satima neposredno prije
MORFOGRAFIJA - geomorfološka disciplina koja izlaska Sunca) za vedra i tiha vremena sublimacijom
proučava (opisuje) oblike reljefa. vodene pare pri temperaturi nižoj od O °C.
37
32°, jako strme padine 33-55°, a strmci i litice više
od 55°.
NACIONALNI PARK - zakonom proglašeno NAPLOV - površina s koje se voda slijeva u lokvu,
područje osobite prirodne, kulturne, znanstvene, kamenicu ili cisternu. Susreće se i kao toponim.
odgojne, obrazovne, estetske, turističke i rekreativne
vrijednosti. U njemu su dopuštene djelatnosti kojima NAPUČENOST - v. NASELJENOST
se ne ugrožava izvornost biljnog i životinjskog
svijeta, te hidrografske, geomorfološke, geološke i NAROD - homogena zajednica ljudi sa zajedničkim
pejzažne vrijednosti kao i djelatnosti kojima se jezikom, podrijetlom, tradicijom i kulturom; politička
održava ili uspostavlja prirodna ravnoteža. i kulturna cjelina ponekad identična s nacijom.
NADIR - točka na prividnoj nebeskoj sferi nasuprot NARODNE SKUPINE - zajednice ljudi sa sličnim
zenitu. jezikom, podrijetlom, tradicijom i kulturom (npr.
većina europskog stanovništva se svrstava u tri
NADMORSKA VISINA v. APSOLUTNA velike skupine: slavensku, germansku i romansku).
VISINA
NARODNOST - svijest o pripadanju određenom
NAFTA - uljevita tvar nakupljena u podzemlju. narodu.
Nastala je od masnih tvari različitih životinja i
biljaka (planktona) koje su u davnoj prošlosti živjele NASA (National Aeronautici and Space
u morima, ugibale i padale na dno. Njihove ostatke Administration) - glavna američka državna uprava za
pokrivale su nove taložine. Bez prisutnosti kisika, a zrakoplovna i svemirska istraživanja, osnovana
pod utjecajem visokog tlaka i temperature, ti ostaci 1958.
pretvoreni su u naftu i zemni plin. Nafta je najvažniji
izvor energije u svijetu. Njenom se preradbom do- NASELJE - ljudsko obitavalište, mjesto osamljenog
bivaju goriva (naftni derivati) i mnoštvo drugih ili okupljenog stanovanja pa razlikujemo: osamljenu
proizvoda (maziva ulja, parafin, ulje za loženje, naseobinu, zaselak, selo, gradić, grad i velegrad.
bitumen...).
NASELJENOST (NAPUČENOST) - prisustvo
NAFTA (North American Free Trade Association) - ljudi i njihovih zajednica u nekom prostoru i
Sjevernoamerička udruga za slobodnu trgovinu, vremenu. Može biti apsolutna (ukupan broj
najveća bescarinska zona u svijetu. Obuhvaća SAD, stanovnika) i prosječna (broj stanovnika na jedinici
Kanadu i Meksiko, a djeluje od 1994. površine).
38
mjera kojom se na poljoprivredno zemljište NEPOGODA - nenadana, kratkotrajna i intenzivna
umjetnim putem dovodi voda. promjena vremena. Manifestira se sijevanjem,
grmljavinom, pljuskovima i jakim udarima vjetra.
NATO (North Atlantic Treaty Organization) -
Sjevernoatlanski obrambeni savez Zapada osnovan NEPROPUSNE NASLAGE - nataloženi slojevi koji
1949. Pristupile su mu: Belgija, SR Njemačka, ne propuštaju vodu (vododržive naslage).
Danska, Francuska, Grčka, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Island, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, NEPTUN - osmi planet Sunčeva sustava sa
Portugal, Španjolska, SAD, Turska. Glavni stožer srednjom udaljenošću od Sunca 30,06 astronomskih
NATO-a je u Bruxellesu. jedinica. Revolucija traje 164,79 godina, a rotacija
18 h i 26 min. Neptun ima sustav prstenova i 8
NATURALNA POLJOPRIVREDA - proizvodnja satelita.
poljoprivrednih proizvoda isključivo za potrebe
obitelji, a ne za tržište. NERITIK - plitko morsko priobalno područje (od
obalne linije do zamišljene vertikalne plohe na kraju
NATURALNO GOSPODARSTVO - oblik kontinentske padine).
proizvodnje u kojoj proizvodi rada m dolaze do
potrošača preko tržišta i razmjenom, nego ih izravno NISKOAKUMULATIVNA INDUSTRIJA -
prisvaja i troši sam proizvođač ili koji drugi član industrija koja daje razmjerno niske prihode.
obitelji i društva kojem pripada.
NIŠA - udubina u strmcima te pećinskim i špiljskim
NAUTIČKA MILJA v. MORSKA MILJA stranama.
NAUTIČKI TURIZAM - grana turizma koja svoju NIVACIJSKI PROCESI - oblikovanje padina
djelatnost temelji na uporabi plovila (jahte na motor utjecajem snijega.
ili na jedra) i sportsko rekreacijske infrastrukture
(nautički centri, marine, klubovi). Glavna je NIZINA - prostrana zaravnjena površina s
aktivnost krstarenje vlastitim ili iznajmljenim nadmorskom visinom do 200 m. U širem smislu to
plovilima. su svi krajevi do 200 m nad morem.
NAVIGACIJA - vještina upravljanja brodom NOĆ - neosvijetljeni dio dana. Vrijeme između
(pomorska navigacija) ili zrakoplovom (zračna zalaska i izlaska Sunca, koje tijekom godine, zbog
navigacija). nagiba Zemljine osi prema ravnini ekliptike, ne traje
jednako.
NAVLAČENJE - proces nastanka navlaka prilikom
kojega se navučene stjenovite mase (naslage) NOĆNIK - noćni (planinski) vjetar niz padinu kao
razlikuju od podloge preko koje danas leže. posljedica površinskog hlađenja. Puše s planine u
dolinu.
NAVLAKA - strukturna jedinica litosfere u kojoj se
slojevi (tereni), što su primarno bili jedan uz drugi, NODALNA REGIJA v. AGLOMERACIJA
nalaze jedan na drugome. Obično su starije naslage
navučene na mlade ili ponekad mlađe podvučene NODALNO-FUNKCIONALNA REGIONALIZACIJA
pod starije. v. REGIONALIZACIJA
NEBESKI POL - zamišljena točka na nebeskom NOMADI - skupine ljudi koje nemaju stalnog
svodu (na produženoj Zemljinoj osi) iznad boravišta, već se sele iz jednog kraja u drugi. Mogu
Zemljinog pola. biti lovci, skupljači plodova, stočari, obrtnici.
39
NUKLEARNA ELEKTRANA - vrsta
termoelektrane u kojoj se toplina dobiva iz
nuklearnog reaktora, a preko parne turbine pokreće se
generator. O
NUTACIJA - periodično kolebanje položaja OAS v. ORGANIZACIJA AMERIČKIH
Zemljine osi oko precesijskog kruga. Nastaje zbog DRŽAVA
utjecaja Sunca i Mjeseca na Zemlju koja nije kugla,
nego je geoid OAZA - mjesto u pustinji gdje ima dostatno vode da
se tijekom cijele godine održi biljni i životinjski
svijet.
OBRT - v. ZANATSTVO
40
Razlikujemo tri oceana: Tihi (Veliki ili Pacifik),
Atlantski i Indijski ocean. OKAMINE - v. FOSILI
OCEANIJA - zajednički naziv za velike otočne OKLUZIJA - završna faza u razvoju ciklone kod
skupine u središnjem i jugozapadnom dijelu Tihog koje je topao zrak podignut u visinu, a pri tlu ostaje
oceana. Obuhvaća Polineziju, Mikroneziju, hladnija zračna masa.
Melaneziju i Novi Zeland.
OKOLICA - ono što okružuje neko mjesto.
OCEANOGRAFIJA - multidisciplinarna znanost
koja se uz pomoć specijalnih znanstvenoistraživačkih OKOLINA - ukupnost materijalnoga i živoga svijeta
brodova bavi izučavanjem pojedinih mora ili kojega je čovjek biološki dio.
dijelova oceana.
OKOLIŠ - sva živa i neživa priroda, njihova
OCEANOLOGIJA - znanost koja svestrano i povezanost i ukupnost njihovih međusobni) odnosa.
sveobuhvatno proučava more u cjelini (svjetsko
more) i oceane. Dijeli se na: fiziku, kemiju, OKRŠAVANJE - kompleksan proces razvoja krša
geologiju, geografiju, geofiziku i biologiju mora te pod utjecajem agresivne vode koja ponire i
pomorsku meteorologiju i oceanografiju. pukotinski protječe. Na taj se način modelira
specifičan površinski reljef (egzokrš) i nastaju
OCEANSKA KLIMA - tip klime oceanskih obala s složeni sustavi podzemnih šupljina (endokrš).
padalinama tijekom cjele godine, svježim ljetima i
blagim zimama. OLEDBA (GLACIJACIJA) - proces prekrivanja
velikih prostora ledenim pokrovom; stvaranje,
OCEANSKA KORA v. SIMA kretanje i povlačenje ledenih pokrova i ledenjaka.
41
ORANICA - poljoprivredna površina koja se, u ORONIMI - geografski nazivi reljefnih oblika.
pravilu, ore i gnoji svake godine. Na njoj se
uzgajaju uglavnom jednogodišnje ratarske kulture. ORTODROMA - najkraća udaljenost između dviju
geografskih točaka na površini Zemlje. Siječe
ORDOVICIJ - drugo razdoblje paleozoika koje je podnevnike pod različitim kutovima.
trajalo oko 65 milijuna godina. Dijeli se na donji,
srednji i gornji, a karakterizira ga život u moru s OS - zamišljeni pravac koji prolazi kroz neki lik ili
algama i prvim kralježnjacima. tijelo tako da su njihovi dijelovi s jedne i s druge
strane simetrični (središnjica, simetrijska os).
ORGANIZACIJA AFRIČKOG JEDINSTVA Zemljina os je zamišljeni pravac oko kojega se
(Organization ofAfrican Unity) -međunarodna Zemlja okreće (rotira). Nagnuta je 66,5° u odnosu na
regionalna organizacija osnovana 1963. u Adis ravninu ekliptike.
Abebi kako bi promicala suradnju na svim
područjima. Privredna suradnja je jedno od OSEKA - razdoblje spuštanja razine mora između
najvažnijih područja suradnje, a provodi se radi najvišeg i najnižeg stanja mora.
ubrzanja regionalnoga razvoja.
OSIPANJE - proces gravitacijskog kretanja trošina
ORGANIZACIJA AMERIČKIH DRŽAVA (regolita) i manjih stijenskih blokova niz padinu.
(OAS) (Organization of American States) -
međunarodna udruga osnovana 1889. na Prvoj OSOJ - dio reljefa na koji Sunčeve zrake padaju pod
konferenciji američkih država u Washingtonu. malim kutom ili je potpuno u sjeni. Na Sjevernoj
Obnovljena je 1948. Poveljom potpisanom u Bogoti polutki to su sjeverne padine, a na Južnoj polutki
kako bi promicala suradnju država članica na svim južne.
područjima, a osobito gospodarskom. Naziva se i
Panamerička unija. OSTJENJAK - preostali otporniji dio stijene (u
obliku gljive ili zuba) nastao uzmicanjem obalnog
ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA strmca na abrazijskoj ravni.
(OUN) v. UJEDINJENI NARODI
OSULINA - v. SIPAR
ORGANOGENI SEDIMENTI v. SEDIMENTI
OSUNČAVANJE - v. INSOLACIJA
ORIJENTACIJA - 1. određivanje glavnih strana
svijeta i položaja svojega stajališta; 2. u širem smislu OTAPANJE - pretvaranje krute, tekuće i plinovite
snalaženje u prostoru. tvari u molekulsku i ionsku otopinu (npr. otapanje
vapnenca u vodi s otopljenim ugljičnim dioksidom).
ORKAN - 1. vrlo jak vjetar brzine veće od 120 km
na sat (12 bofora); 2. olujni vjetar u Meksičkom OTOČJE (ARHIPELAG) skupina ili niz otoka u
zaljevu i Karipskom moru (v. CIKLON). moru ili oceanu
ORNITOLOGIJA - dio zoologije koji se bavi OTOK - dio kopna (veličinom manji od konti-
proučavanjem ptica. nenata) okružen sa svih strana morem (vodom). Otok
Koločep pokraj Dubrovnika
ORO - predmetak u složenicama koje se odnose na
gore, planine. OTPAD - svaka tvar koja nastaje kao sporedan
proizvod nekog proizvodnog postupka ili djelatnosti,
OROGEN - ulančano gorje nastalo boranjem, uključujući kućne i gradske djelatnosti, ili proizvod
navlačenjem, rasjedanjem. vulkanskim izljevima, kojemu je prestala uporabna vrijednost.
metamorfizmom te izdizanjem.
OTVORENO MORE - pučina, morsko područje
OROGENEZA - proces nastanka ulančanoga gorja koje se prostire izvan obalnoga mora neke države.
koji obuhvaća taloženje sedimenata u geosinklinali i Ne obuhvaća unutarnje morske vode i teritorijalno
njezino tonjenje; zatim nabiranje, rasjedanje i more obalnih država i nije pod suverenitetom niti
uzdizanje novoga gorja, praćeno vulkanizmom i jedne zemlje.
metamorfizmom.
OVČARSTVO - grana stočarstva koja obuhvaća
OROGRAFIJA - dio geomorfologije koji se bavi uzgoj i gospodarsko iskorištavanje ovaca.
opisom i klasifikacijom oblika reljefa, te njihovom
sistematizacijom prema vanjskim obilježjima OZAR (ESKER) - izduženi greben rastresitog
neovisno od njihova nastanka. materijala nastao akumulacijskim djelovanjem
ledenog pokrova.
OROHIDROGRAFSKA KARTA - detaljna
predodžba reljefa (prikazanog izohipsama) i voda OZON - plavkast plin karakteristična mirisa,
manjeg dijela Zemljine površine izrađena u mjerilima alotropska modifikacija kisika s tri atoma u molekuli
topografskih karata. (O3). Nastaje prilikom pražnjenja atmosferskog
42
elektriciteta (munja) i djelovanjem ultraljubičastih
zraka na molekule kisika.
43
Prema teoriji A. Wegenera, razlomilo se tijekom PEĆINA - kraća horizontalna šupljina u kršu. obično
geološke prošlosti (jura) u dijelove od kojih su nastali ima široki otvor i može poslužiti kao zaklon od
neki kontinenti. nevremena.
44
PIJESAK - sediment sastavljen od podjednako nadmorske visine na vrhovima planina dio godine se
velikih (do 2 mm) zrnaca minerala i stijena. Postoji zadržavaju snijeg i led.
eolski (pustinjski), morski, jezerski i riječni pijesak.
Upotrebljava se kao građevni materijal, a čisti PLANINSKI GREBEN v. GREBEN
kremeni pijesak kao sirovina za proizvodnju stakla.
PLANINSKI LANCI - prostrana uzvišenja s
PINEPLEN v. ZARAVAN prepoznatljivim smjerom pružanja.
PJEŠČANA PUSTINJA - područja bez razvijenog PLATFORMA - zaravnjeni reljefni oblik; ulegnuće
vegetacijskog pokrova u koja vjetar nanosi velike ispunjeno morskim ili jezerskim talozima nastalim
količine pijeska. denudacijom štitova. Slojevi su neporemećeni i
dosižu debljinu 5 do 10 km.
PJEŠČENJAK - klastična sedimentna stijena
nastala povezivanjem (sljepljivanjem) zrnaca pijeska PLAVINA - nanos na završetku vododerine donesen
različitim vezivnim materijalom. bujicom.
PLAN - predodžba malog dijela Zemljine površine u PLEISTOCEN (DILUVIJ) - stariji dio kvartara u
krupnom mjerilu (krupnijem od 1:10 000), tako da s kojemu je došlo do pada temperature i zaleđenja
njega možemo odrediti ne samo vrstu već i golemih područja. Osciliranje klime uzrokovalo je
površinske dimenzije objekata. Obično se izrađuju više glacijala (ledenih doba) i interglacijala
planovi naselja. (međuledenih doba). Pleistocen karakterizira flora i
fauna ledenog doba. ali i pojava čovjeka.
PLANET - svemirsko tijelo koje kruži oko zvijezde i
od nje dobiva svijetlost i toplinu. U Sunčevu sustavu PLEME - oblik društvene organizacije svojstven
ima 9 planeta: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, nižem stupnju društveno-gospodarskog razvoja.
Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton.
PLIMA - razdoblje izdizanja razine mora između
PLANETARNI RELJEF (megaforme) - oblici najnižeg i najvišeg stanja mora; periodično izdizanje
globalnog reljefa. Na Zemlji razlikujemo četiri razine mora pod utjecajem gravitacije Sunca i
osnovna oblika planetarnog reljefa: kontinentske Mjeseca.
mase, subdukcijska područja, oceanske bazene i
srednjooceanske hrpte (lance). PLIMNA STRUJA - periodično vodoravno gibanje
mora pri rubovima kontinenata, kao posljedica plime
PLANETARNI VJETROVI - vjetrovi koji pusu i oseke.
tijekom cijele godine kao posljedica razlike u tlaku
zraka na Zemlji. Tu pripadaju pasati, zapadni i PLIMNI VAL - veliki pojedinačni val; 1. u vrijeme
polarni vjetrovi. plime giba se uz rijeke duboka korita i estuarije; 2.
najveći val na Zemlji uzrokovan privlačenjem Sunca
PLANETOIDI (ASTEROIDI) - mali planeti koji se i Mjeseca i rotacijom Zemlje.
po eliptičnim stazama kreću oko Sunca, uglavnom u
pojasu između Marsa i Jupitera. Pretpostavlja se da u PLIMNICE (IZORAHIJE) - crte na zemljovidima
Sunčevu sustavu ima oko 100 000 planetoida od koje spajaju mjesta (točke) istodobne plime. Iz njih
kojih je oko l 000 promjera većeg od 50 km. Samo vidimo da se plimni val kreće od istoka prema
najveći planetoidi imaju kuglast oblik, a ostali su zapadu.
nepravilno oblikovani.
PLINOVOD v. CJEVOVOD
PLANIMETAR - sprava za mjerenje površina na
topografskim kartama. PLIOCEN - najmlađa od pet epoha tercijara.
PLANINA - prostrano, razgranalo, najviše uzvišenje. PLOČA - ravničast predio na Zemljinoj površini
kod kojega slojevi nisu znatnije poremećeni, nego su
PLANINSKA KLIMA - tip klime visokih stijene najčešće izdignute bez savijanja slojeva.
planinskih područja s niskim temperaturama i većim
količinama padalina u odnosu na okolna, niža
područja. U zavisnosti od geografske širine i
45
PLODORED - sustav iskorištavanja poljodjelskih POJASNO (ZONALNO) VRIJEME - sporazumno
površina mijenjanjem kultura, uz primjenu određeno vrijeme unutar pojasa (zone) od 15°
agrotehničkih, organizacijskih i gospodarskih mjera. geografske dužine. Time je Zemlja podijeljena na 24
vremenska pojasa među kojima je razlika l sat.
PLOVUĆAC - šupljikava i lagana površinska Pojasno vrijeme se utvrđuje prema središnjem
eruptivna stijena koja pluta na vodi. Nastala je podnevniku (kada je na tom podnevniku Sunce u
naglim ohlađivanjem lave bogate plinovima. najvišoj točki, podne je u cijelom pojasu).
PLUTON - najudaljeniji planet Sunčeva sustava s POKRIVENI KRŠ - krški reljef pokriven različitim
vrlo ekscentričnom stazom. U perihelu je udaljen od nanosima koji se djelomično održavaju u krškom
Sunca 4440 milijuna km, a u afelu 7350 milijuna km. pokrovu.
Revolucija traje 247,7 godina, a rotacija 6,38 dana.
Temperatura na površini iznosi -230 °C, a otkriven je POLARNA KLIMA - tip klime polarnih područja s
i jedan satelit. dugim i vrlo hladnim zimama, a kratkim i svježim
ljetima. Padalina ima vrlo malo i najčešće su u
PLUTONI - veći prodori intruzivnih stijena u obliku snijega.
litosferu.
POLARNA NOĆ - dio godine u polarnom pojasu
PLUVIOMETAR - v. KIŠOMJER (krugu) kad Sunce ne izlazi.
46
(regionalnih) središta. Policentrični sustav pridonosi POLJODJELSTVO - skupni naziv za ratarstvo,
ravnomjernijoj naseljenosti, boljoj prometnoj vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo.
organizaciji, proizvodnji, opskrbi i potrošnji.
POLJOPRIVREDA - gospodarska djelatnost kojom
POLIGONALNA TLA - mikroreljefni oblici se proizvodi hrana te sirovine biljnoga i životinjskog
periglacijalnih područja karakterizirani humcima podrijetla (vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo,
(površine nekoliko decimetara) nastali smrzavanjem stočarstvo, ribarstvo, ribogojstvo i lov).
i odmrzavanjem zemljišta.
POLJOPRIVREDNA GUSTOĆA v.
POLIKULTURA - poljoprivredna proizvodnja više GUSTOĆA NASELJENOSTI
različitih kultura čime se lakše i brže prilagođava
zahtjevima tržišta i racionalnom korištenju radne POLJOPRIVREDNE KULTURE v.
snage. Takva je proizvodnja manje rizična i manje KULTIVIRANE BILJKE
ovisna o vremenskim prilikama. Uz navedene
prednosti polikultura je ipak zastarjeli oblik POMORSKE (NAVIGACIJSKE) KARTE -
poljoprivredne proizvodnje i sve više ustupa mjesto tematske geografske karte dijela Zemljine površine,
monokulturi (ili njihovoj kombinaciji). obično nekoga plovidbenog područja, pa u njihovim
sadržajima prevladavaju elementi koji su za to
POLIS - u antičkoj Grčkoj grad-država koji se značajni (dubine, morske struje, svjetionici, luke,
shvaća kao autonomna zajednica slobodnih ljudi, hridi, grebeni, zaljevi, tjesnaci...). Topografski dio
čijom voljom nastaje relativna institucionalna karte prikazuje morfološke značajke obale i obalnog
organizacija. pojasa koji pomorac vidi s broda.
47
broju i strukturama stanovništva prema raznim POTRESNI (SEIZMIČKI) VAL - valovito širenje
obilježjima koji čine podlogu za demografske, iznenadnog podrhtavanja tla.
gospodarske, socijalne, političke i druge analize.
Provodi se obično svakih deset godina. POTROŠAČKO DRUŠTVO - društvo koje je
zahvatila opća težnja za potrošnjom životnih
POPLAVA - preplavljivanje nekih područja vodom sredstava na temelju mogućnosti što ih osigurava
pri čemu je nanesena šteta. Najčešće pogađa masovna proizvodnja. Ono je pratilac prilika u
poljoprivredne usjeve, ali i naselja, kuće, industrijska kojima stalan tehnološki napredak i nove tehnologije
postrojenja i druge objekte. trebaju masovnu potrošnju kako bi se osigurao
plasman proizvoda.
POPULACIJA - 1. u geografiji istoznačnica za
stanovništvo; 2. u statistici skupina osoba, predmeta; POVRĆE - kultivirane biljke ili njihovi dijelovi
3. u astronomiji skupina objekata u nekom (lišće, plodovi, korijen) koji služe kao hrana, svježa
zvjezdanom sustavu s istim karakterističnim ili kuhana. Uzgaja se u povrtnjaku, na oranicama i u
svojstvima. staklenicima.
POPULACIJSKA DINAMIKA - ritam promjena u PRAG -1. podmorska uzvisina koja povezuje
brojčanom kretanju i strukturi neke populacije. oceanske hrptove s kontinentskim masama, a
razdvaja dijelove oceanskih zavala. Nastaje utjecajem
POPULACIJSKA POLITIKA - sustav mjera i rasjedne tektonike često praćene vulkanskim
akcija usmjerenih na željeno oblikovanje aktivnostima; 2. mjesto u riječnom koritu gdje je
demografskih pojava i procesa. Odnosi se na dubina najmanja; 3. geografski pojam praga određuje
prirodno (natalitet, mortalitet) i mehaničko reljefno najpogodniji prijelaz između dviju
(imigracija, emigracija) kretanje stanovništva. uzvisinama odijeljenih različitih geografskih cjelina
Provodi je država radi postizanja društveno (npr. hrvatski gorski prag je najuži prijelaz između
poželjnog razvoja stanovništva. Panonske nizine i Jadranskog mora).
PORIJEČJE - područje s kojega nekoj tekućici PRAH (SILT) - nevezani sediment koji se sastoji od
pritječe voda, površinski i podzemno. Poriječja su vrlo sitnih čestica.
međusobno odvojena razvodnicama.
PRAPOR (LES) - eolska naslaga (sediment)
POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO - (lat. post, blijedožute boje, bogat kalcitom, mek (prašinast),
poslije) ekonomski razvijeno društvo u kojemu porozan i propuštan za vodu. Dobra je podloga za
opada važnost industrije, a širi se uslužni sektor, nastanak vrlo plodnog tla.
smanjuje se broj radnika, a raste obrazovanje i uloga
stručnjaka, te se razvijaju nove industrije korištenjem PRAPORNE ZARAVNI - eolski oblik reljefa
informatičke tehnologije. Mehanički rad potiskuje i oblikovan taloženjem prašinastog materijala na
nadomješta informacijska, pronalazačka i povišenim i ocjeditim zaravnjenim površinama.
istraživačka djelatnost, pa se često postindustrijsko
društvo naziva informatičkim društvom. PRAŠUMA - vazdazelena tropska kišna šuma
najčešće neizmijenjena ljudskim djelovanjem.
POTAMOLOGIJA - grana hidrografije koja se bavi
istraživanjem rijeka, osobito fizikalnim i kemijskim PRECESIJA - gibanje što ga izvodi rotirajuće tijelo
svojstvima riječne vode i životom u rijekama. zbog djelovanja sile koja nastoji promijeniti smjer osi
vrtnje tijela u prostoru. Zbog precesijskog gibanja
POTKAPINA - polukružno udubljenje nastalo na Zemlje, njezina os opisuje jednom u 26 000 godina
obalama u razini mlata valova. potpuni plašt stošca. pri čemu nebeski pol opiše
kružnicu. Zemljina precesija nastaje djelovanjem
POTKONTINENT - veliki dio kontinenta s gravitacije Sunca i Mjeseca jer Zemlja nije pravilna
posebnim geografskim značajkama. Indijski kugla nego geoid.
potkontinent je istoznačnica za južnu Aziju.
PRECIPITACIJA - proces stvaranja taloga
POTOK - manji vodeni tok (duljinom toka i (taloženje) kemijskim putem.
količinom vode) koji vodu dobiva od padalina,
izvora ili vrela. Karakterističan je u krajevima s PREDGORSKA STEPENICA (PEDIMENT) -
promjenljivom količinom padalina tijekom godine. blaga kosina u podnožju uzvišenja. Nastaje
paralelnim unazadnim pomicanjem planinskih fasada
POTOLINA v. DEPRESIJA pod utjecajem padinskih procesa u uvjetima suhe ili
polusuhe klime.
POTRES - iznenadni, kratkotrajni i brzo izmjenljivi
pokreti dijelova Zemljine kore. Javljaju se kao PREGONSKO STOČARSTVO - oblik naprednog
okomiti udari ili valovita gibanja zemljišta. Po (intenzivnog) stočarstva kod kojeg se stoka napasa u
postanku se dijele na tektonske, vulkanske i urušene ograđenim pašnjacima. Nakon što popase travu
potrese.. najednom pašnjaku, stoka se pregoni u sljedeći.
48
PREHRAMBENA INDUSTRIJA - grana PRIOBALJE - područje koje klimatski i
prerađivačke industrije čija je proizvodnja gospodarski gravitira obali.
namijenjena prehrani stanovništva. Prehrambeni se
proizvodi dijele na poljoprivredne i industrijske. PRIRODA - ukupni materijalni svijet što nas
Veliki broj tih proizvoda brzo se kvari, što uvjetuje okružuje.
specifično rukovanje tijekom distribucije i prodaje,
jer predstavljaju pretežito proizvode dnevne uporabe. PRIRODNA GRANICA - međudržavna granična
crta koja prati riječne tokove i gorska ili planinska
PREHRAMBENI PROIZVODI v. PREHRAMBENA uzvišenja.
INDUSTRIJA
PRIRODNA OBILJEŽJA - značajke pojedinih
PREKAMBRIJ - najstarija era u geološkom razvoju prirodno-geografskih činitelja (reljef, klima, voda,
Zemlje koja je trajala oko 4 milijarde godina. Dijeli tlo, raslinje, životinjski svijet) ili njihovog
se na arhaik (arheozoik) i proterozoik (algonkij). Prvi međusobnog djelovanja na život ljudi.
tragovi života su bakterije, modrozelene alge i
koralji. PRIRODNA PROMJENA BROJA STANOVNIKA
razlika između rodnosti i smrtnosti u nekom području
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA - dio industrije u određenom razdoblju. Ako je rodnost veća od
koji prerađuje, obrađuje i dorađuje mehanički, smrtnosti to je prirodni porast, a ako je smrtnost veća
kemijski i na druge načine razne sirovine i od rodnosti to je prirodni pad broja stanovnika.
poluproizvode. Obuhvaća grane proizvodnje koje Izjednačena rodnost i smrtnost rezultira "nultim"
prerađuju proizvode ekstraktivne industrije, priraštajem.
poljoprivrede, šumarstva i razne sintetičke sirovine.
Grane prerađivačke industrije su: prehrambena, PRIRODNE NEPOGODE - skupni naziv za
metalna, kemijska, drvna, građevinska, grafička i poplave, suše, nerodne godine i sl.
druge industrijske grane.
PRIRODNI IZVORI - različiti oblici prirodnih
PRERIJA - prostrani travnjak u Sjevernoj Americi. bogatstava koji su osnova čovjekova života i njegove
gospodarske aktivnosti. Različito su raspoređeni, pa
PRESTRUKTURIRANJE INDUSTRIJE - pojedine zemlje raspolažu različitim vrstama i
suvremeni proces postupnog napuštanja tradicionalne količinama prirodnih izvora. Prirodne izvore čine:
(klasične) industrije i razvoj novih industrijskih grana tlo, vegetacija, životinjski svijet, voda, rude, minerali
s najvišom tehnologijom. i klima.
PREVLAKA - uzak kopneni pojas koji spaja dva PRIRODNI KRAJOLIK - v. KRAJOLIK
kontinenta ili otok s kopnom.
PRISOJ - dio reljefa koji je povoljnije izložen
PREVODNICA (ustava) - hidrotehnički objekt koji Sunčevom zračenju. Na Sjevernoj polutki to su južne
omogućuje svladavanje manjih razlika vodenih padine, a na Južnoj polutki sjeverne.
razina duž rijeke ili plovnog kanala. Služi za
propuštanje brodova kroz brane koje preprečuju PRITOK - tekućica koja utječe u drugu (veću)
plovni put ili za reguliranje otjecanja vode. tekućicu.
PRIGORJE - područje uz prisojnu padinu gorskih PRIVJETRINA - padina uzvišenja okrenuta prema
uzvišenja, obično ima obilježja prijelaznog kraja vjetru.
između uzvišenja (gore ili planine) i nizine.
PROBOJNICA - mjesto gdje je tekućica probila
PRIJESTUPNA GODINA - svaka četvrta godina u svoje korito, obično u mekšim stijenama između
kojoj veljača ima 29 dana. dviju planina (npr. Neretva je usjekla korito između
Prenja i Čvrsnice).
PRIJEVOJ (SEDLO) - uleknuti dio između vrhova
(u pravilu ima veliko prometno PROCJEP - pukotina između kompaktnijih
značenje). vapnenaca, može bili različitih dimenzija.
PRIMARNI SEKTOR – v. SEKTORI DJELATNOSTI PROFIL - okomiti ili vodoravni presjek (grafički
prikaz) obilježja izabranog dijela Zemljine
PRIMORJE - poj as kopna uz morsku obalu na koji površine, Zemljine kore, vodenih tokova, morskih i
more ima snažan utjecaj, prvenstveno na prirodnu jezerskih dubina, atmosfere itd. Najčešće se
osnovu i život ljudi. profilima prikazuju reljefni oblici (geomorfološki
profili), sastav i građa stijena (geološki profili),
PRIMOŠTEN (TOMBOLO) (tal. tombolo, jastuk) sastav tla (pedološki profili), uzdužni i poprečni
pješčana prevlaka (nanosni sprud) koji spaja otok s presjeci tekućica itd.
kopnom. Nastaje djelovanjem valova i morskih
struja. PROGNOZA VREMENA - predviđanje vremena
osnovano na podacima meteoroloških postaja i
49
sondiranja atmosfere. Može biti kratkoročna,
srednjoročna i dugoročna. Najčešće se prati PROSTORNO PLANIRANJE- složen i
kratkoročna prognoza dobivena opažanjem sveobuhvatan proces planskog razvoja prostora s
obilježja, smjera gibanja i brzina zračnih masa. optimalnim vrednovanjem razvojnih potencijala
pojedinih regija kojim je moguće predvidjeti,
PROKAPLJIVANJE - padanje prokapnice. planirati i predodrediti ukupan razvoj.
PROMETNICE –ulice ili ceste namijenjene javnom PŠENICA -jednogodišnja biljka iz porodice trava.
prometu. Pripada u red najstarijih poljodjelskih kultura. Zbog
prilagodljivosti različitim klimatskim i pedološkim
PROMETNO-GEOGRAFSKI POLOŽAJ - uvjetima proizvodi se u gotovo svim dijelovima
odražava položaj nekoga prostora (grada, regije, svijeta i glavna je krušarica.
države) u odnosu na druge unutar prometnog sustava.
Prometno-geografski položaj može biti međunarodni, PUČANSTVO - v. STANOVNIŠTVO
nacionalni i regionalni, a temelji se na prometnoj
povezanosti i dostupnosti. PUČINA - v. OTVORENO MORE
PROPLANAK – istaknuti i ravniji dio padine, PUKOTINA - procjep u stijenama najčešće krških
izdvojen okolnim uzvišenjima. Uvjetovan ne prostora. Prilikom taloženja vapnenca nastale su
litološkim razlikama strukturnim odnosima. pukotine među slojevima (dijastrome), a kasnijim
nabiranjem naslage su jako ispucale pa su nastale
PROPULZIVNA, INDUSTRIJA - tržišno brojne okomite pukotine (dijaklaze), proširene
privlačna industrija koja pokreće druge industrijske korozivnim djelovanjem.
grane i svekoliki, gospodarski, razvoj i preobražaj
prostora. PUSTA - stepska ravnica u Mađarskoj.
50
PUSTINJSKO SAĆE - sustav manjih udubljenja
nastao selektivnim trošenjem stijenske mase
različitog mineralnog sastava. R
PUTANJA - v. STAZA RADAR - elektronski uređaj za opažanje i
određivanje položaja objekata (predmeta) na zemlji,
PUŽENJE ZEMLJIŠTA - vrlo sporo kretanje moru i u zraku pomoću odbijanja elektromagnetskih
trošina niz padinu pod utjecajem gravitacije. Proces valova (mjerenjem vremena potrebnog da se vrati
puženja zemljišta prepoznajemo po deformaciji debla odbijeni val). Ima široku primjenu u orijentaciji,
pojedinih stabala posebno u navigaciji.
RADIJACIJA - v. ZRAČENJE
51
(razmicanja), tlačenja (podvlačenja) te njihovoga
zajedničkog djelovanja. REGIJA - kraj, predjel, pokrajina, područje koje je
obilježeno nekim prirodnim ili društvenim
RASJEDNA DOLINA - dolina (rov) nastao značajkama. Regije su posljedica populacijske
rasjednim poremećajem. dinamike i ukupnoga gospodarskog razvoja, pa su
promjenljive u prostoru i vremenu.
RASLINJE v. VEGETACIJA
REGIONALIZACIJA - složen proces određivanja
RASTOK (BIFURKACIJA) - grananje tekućice u (izdvajanja) regija na temelju određenih kriterija.
dva poriječja ili slijeva. Suvremena geografska regionalizacija razlikuje
uvjetno homogene i nodalno-funkcionalne regije.
RATARSTVO - grana poljoprivrede kojom se na Uvjetno-homogena regionalizacija vodi računa o
oranicama proizvode poljoprivredne kulture za jedinstvenosti reljefne strukture, klimatsko-
ishranu ljudi i stoke, te za industrijsku preradu. vegetacijskim značajkama i obilježjima historijsko-
Osnovne ratarske kulture su žitarice, industrijske geografskog razvoja, temeljem čega se izdvajaju
biljke i povrće. prirodno, kulturno i gospodarski uvjetovane cjeline.
Nodalno-funkcionalna regionalizacija razmatra
RAVNICA - zaravnjeni dio Zemljine površine, s veličinu naselja i organizacijsku povezanost prostora
vertikalnom raščlanjenošću reljefa manjom od 30 kao funkcije centralnih naselja. Zato su nodalno-fun-
m/km2, bez obzira na nadmorsku visinu. Ravnice kcionalne regije često utjecajni prostori gradova.
mogu biti nizine, visoravni i potoline ili depresije.
REGIONALIZAM - insistiranje na regionalnoj i
RAVNODNEVICA (EKVINOCIJ) - dani 21. kulturnoj (ponekad gospodarskoj i političkoj)
ožujka (proljetna ravnodnevica) i 23. rujna (jesenska autonomiji i posebnostima povijesno i kulturno
ravnodnevica), kada su dan i noć jednako dugi na formiranih homogenih regionalnih zajednica unutar
cijeloj Zemlji. Tada je Sunce u zenitu nad nacionalne države. Pojava je još složenija ako se
polutnikom. radi i o etničkoj različitosti. Sklonost regionalizmu
pojavljuje se najčešće u procesu nacionalnog
RAVNJAK - zaravnjen i povišen prostran dio ujedinjavanja geografski i kulturno različitih cjelina,
Zemljine površine omeđen strmim padinama kao i u pokušaju pretjerane centralizacije vlasti u
(odsjecima) sjedne ili sa svih strana. Ravnjaci mogu državi, pri čemu regije teže očuvanju svojih
biti: strukturni (izgrađeni od horizontalnih izdignutih posebnosti.
slojeva sedimentnih stijena), vulkanski (nastaju
ispunjavanjem neravnina u reljefu lavom) i REGIONALNA GEOGRAFIJA - dio geografije
denudacijski (formirani egzogenim razaralačkim koji objedinjuje rezultate istraživanja fizičko-
procesima na Zemljinoj površini). geografskih i društveno-geografskih disciplina na
određenom prostoru (kontinenti, države, regije).
RAZMICANJE (SPREADING) - razdvajanje Regionalna geografija sintetički sjedinjuje brojne
litosfenih ploča uslijed čega kroz pukotine izbija discipline opće geografije.
magma gradeći i oblikujući podmorska uzvišenja
(oceanske hrptove). Time se stvara nova Zemljina REGIONALNA POLARIZACIJA - okupljanje
kora što je popraćeno snažnim podmorskim stanovništva i gospodarskih djelatnosti oko središta
vulkanizmom i potresima. razvoja čime se stvaraju prosperitetne regije i
problemska područja.
RAZVEDENOST - raščlanjenost obale. Obala s
mnogo zaljeva, poluotoka, otoka, uvala i rtova, pa je REGOLIT - materijal nastao fizičkim i kemijskim
obalna crta znatno dulja od zračne udaljenosti trošenjem stijena na padinama.
između dviju točaka na obali.
REGRESIJA MORA - spuštanje morske razine i
RAZVODNICA (VODODIJELNICA) - granica (u postupno povećanje površine kopna kao odraz
osnovi pojas) koji odvaja dva poriječja ili dva slijeva. epirogenetskih pokreta.
Može biti površinska (reljefna) i dubinska
(podzemna). REGRESIVNA EROZIJA - razaralačko djelovanje
vode uzvodno (širenje erozije od ušća prema izvoru),
RAŽ - jednogodišnja biljka iz porodice trava. obično praćeno povlačenjem vodopada uzvodno.
Rasprostranjena je posvuda u svijetu, a u Europi se
uzgaja i do 2 000 m nadmorske visine. Upotrebljava REGULACIJA - uređivanje, sređivanje, dovođenje
se za proizvodnju kruha i kao stočna hrana. u pravilno stanje (npr. uređivanje riječnih tokova radi
zaštite od poplava, navodnjavanja ili mogućnosti
RECENTNO - sadašnje, naše doba; suvremeno prometnog iskorištavanja).
razdoblje.
RELATIVNA VISINA - razlika apsolutnih visina
RECIKLIRANJE - postupak prerade otpadnih tvari dviju točaka, tj. okomito mjerena udaljenost između
radi dobivanja sirovina za ponovio iskorištavanje i dviju točaka, odnosno njihovih razina.
uporabu.
52
RELATIVNA VLAGA ZRAKA - v. VLAGA RIBARSTVO - gospodarska grana koja obuhvaća
ZRAKA različite djelatnosti, od tehničkih sredstava koja se
upotrebljavaju u ribolovu do kompleksnoga
RELIGIJA - sustav vjerovanja i obreda po kojima iskorištavanja i preradbe ribe.
čovjek pokušava ući u odnos s bogom i osigurati
svoj spas. Razlikujemo monoteističke religije RIBNIČARSTVO - uzgoj ribe u ribnjacima.
(vjerovanje u jednog boga) i politeističke religije
(vjerovanje u više bogova). Četiri su velike svjetske RIBOLOV - aktivnost vezana za ulov ribe u morima,
religije: kršćanstvo, islam, brahmanizam (hinduizam) jezerima i rijekama. Lovljenje ribe može biti
i budizam. gospodarska i sportska aktivnost.
RELIKTI - životinjski i biljni organizmi, koji po RIF - izduženi koraljni greben (vapnenačka
svom karakteru pokazuju prastara životna obilježja organogena tvorevina)u tropskim morima.
(nekada široko rasprostranjeni), a nalaze se još samo
u malom broju na nekim ograničenim područjima. RIFTOGENI ŽLIJEB - srednje položena žljebasta
udubina na površinskom dijelu srednjooceanskih
RELJEF - 1. skupni naziv za sve neravnine na hrptova nastala rasjednim pokretima. Kroz nju izbija
Zemljinoj površini; 2. reljefna karta ili reljefni model golema količina magme.
(umanjeni trodimenzionalni prikaz Zemljine
površine). RIJAS - zaljev strmih obala nastao potapanjem
riječnog ušća, odnosno riječne doline zbog izdizanja
RELJEFNE (OROGRAFSKE) PADALINE - morske razine (ili spuštanja dijelova kopna).
padaline koje nastaju kada topli i vlažni zrak naiđe
na reljefnu prepreku uz koju se izdiže i kondenzira RIJEČNA (FLUVIJALNA) EROZIJA - složen
vodena para. Zbog toga padine planina izloženih proces usijecanja i udubljivanja riječnog toka u
toplim i vlažnim strujanjima primaju obilne padaline. podlogu, denudacija dolinskih strana i oblikovanje
Nakon prelaska planine, zrak se spušta, ponovo cjelokupne riječne doline.
zagrijava i postaje sušim. Zato padine i krajevi u
zavjetrini primaju manje padalina. RIJEČNA MREŽA (MREŽA TEKUĆICA) - sve
tekućice na nekom području.
RELJEFNI GLOBUS v. GLOBUS
RIJEČNA TERASA - povišeno ocjedito zaravnjeno
RENDZINA - šumsko tlo slabije plodnosti, zemljište uz velike rijeke. Nastaje kao posljedica
razvijeno na rastresitom karbonatnom supstratu. usijecanja toka u naplavnu ravan.
53
RURBAN - prožimanje gradskog i seoskog krajolika
RODNOST (NATALITET) - broj živorođene djece i načina života u širem gradskom pojasu.
u nekom području u određenom razdoblju. Obično
se izražava kao broj živorođenih na tisuću RUŽA VJETROVA - grafički prikaz učestalosti
stanovnika u jednoj godini. Izračunava se u pojedinih smjerova vjetra kao i srednje brzine vjetra
promilima (%o). na nekoj lokaciji u određenom razdoblju.
54
SEIZMIZAM - (grč. seismos, potres) pojave i
procesi vezani za iznenadne i kratkotrajne pokrete
S (vibracije) dijelova Zemljine kore.
SAVANA - biljna zajednica visokih trava, s rijetkim SELO - naselje s više od 15 seoskih domova čiji
drvećem, u tropskim i suptropskim krajevima. stanovnici pretežito žive od poljoprivrede.
SAVANSKA KLIMA - tip tropske klime s visokim SELVAS - tropsko prašumsko područje u Južnoj
temperaturama i dva godišnja doba: suho zimi i kišno Americi (Amazonija).
ljeti.
SEMITI - narodi koji govore semitskim jezicima.
SEDIMENTI (NASLAGE) - taložine trošnog Izraz Semiti u znanstvenom pogledu ne predstavlja
materijala (šljunka, pijeska, gline i sl.) ili otopina rasu već izražava određen etničko-povijesni i
(vapna, soli) u moru (morski ili marinski sedimenti), lingvistički pojam. Golem je utjecaj semitskih naroda
jezerima (jezerski ili lakustrijski sedimenti), rijekama (Arapi, Asirci, Babilonci, Feničani, Židovi, Sirijci) u
(riječni ili fluvijalni sedimenti) ili na kopnu (eolski općoj kulturi čovječanstva.
sedimenti). Mehaničkim raspadanjem nastaju
mehanički sedimenti, a kemijskim otapanjem kemijski SEOSKA NASELJA - naseobine čije se
sedimenti. Materijalom organskog porijekla nastaju stanovništvo bavi obradom zemlje ili uzgojem stoke.
organogeni sedimenti. Prema tipu mogu biti stalna (sjedilačka), periodična
(sezonska) i privremena (vezana uz nomadsko
SEDIMENTNE STIJENE - v. TALOŽNE STIJENE stočarenje). Prema obliku razlikujemo: osamljena
gospodarstva, raštrkana (disperzna) naselja i
SEDLO – v. PRIJEVOJ okupljena naselja s podskupinama (slabo okupljena,
zbijena, pravokutna, kružna, zvjezdasta, izdužena).
SEDRA - šupljikava stijena koja nastaje u koritima
krških tekućica. Sedra se može istaložiti ako je voda SERIR - v. KAMENITA PUSTINJA
bogata otopljenim kalcijevim karbonatom.
Taloženjem nastaju slapišta (barijere). SESILNA-(SJEDILAČKA) NASELJENOST - tip
naseljenosti u kojoj ljudi imaju stalno boravište na
SEIZMIČKI VAL - v. POTRESNI VAL nekom prostoru.
55
SIPAR (OSULINA) - stožasta nakupina osutog
SEV - Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć. Taj je oštrobridnog materijala (kamenja) u podnožju strmih
gospodarski savez osnovan 1949. i okupljao je padina na završetku točila.
zemlje bivšega socijalističkog (istočnog) bloka.
SIPARIŠNI ZASTOR - reljefni oblik nastao
SFEROID - geometrijsko tijelo slično kugli, ali spajanjem više osulina ili sipara.
blago spljošteno (nastaje kad se elipsa male
spljoštenosti zavrti oko okomite osi). SIPINA v. DINA
SIAL - površinski kontinentalni sloj Zemljine kore SIROVINE - tvari i izvori uzeti iz prirode,
iznad bazaltnog sloja (sime), građen pretežito od uglavnom u neprerađenom stanju, koji služe za
granita (odnosno od elemenata silicija i aluminija) daljnju preradu.
zbog čega se naziva i granitna kora.
SISAL - višegodišnja biljka koja se uzgaja u
SIFON - potopljeno suženje u protočnim šupljinama tropskim krajevima radi vlakna za užad.
(propušta vodu pod tlakom vode koja ispunjava višu
šupljinu). SITNO MJERILO v. MJERILO
SILA TEŽE - sila kojom Zemlja privlači sva tijela SJEVER v. STRANE SVIJETA
prema svojem središtu tj. rezultanta privlačne sile
Zemljine mase (gravitacije) i centrifugalne sile zbog SJEVERNA OBRATNICA v. OBRATNICA
Zemljine rotacije.
SJEVERNA POLARNICA - v. POLARNICA
SILIKATNI MINERALI - najzastupljenija skupina
minerala koja izgrađuje oko 75 % litosfere. Osnovu SJEVERNI MORSKI PUT - plovidbeni put kroz
svih silikatnih minerala čine dva najzastupljenija Sjeverno ledeno more koji spaja luke europskog
elementa u Zemljinoj kori, kisik (46,6%) i silicij dijela Rusije s lukama Dalekog istoka. Plovidbu
(27,7%). Silikati (soli kremene kiseline koje u prirodi omogućuju ledolomci. ali put ipak nije otvoren cijelu
tvore mnogobrojne i raširene minerale) su važne godinu.
sirovine u proizvodnji stakla, porculana, opeke i
cementa. SJEVERNI UMJERENI POJAS v. TOPLINSKI
POJASI
SILT v. PRAH
SJEVERNJAČA v. POLARNA ZVIJEZDA
SILUR - treće razdoblje paleozoika koje je trajalo
oko 40 milijuna godina. Dijeli se na donji, srednji i SLAMOVI - sirotinjske velegradske četvrti građene
gornji, a karakterizira ga pojava prvih biljaka na spontano bez plana i odobrenja. Takva divlja naselja
kopnu (primitivne papratnjače) i prvih riba u moru. u Brazilu se nazivaju favele. u frankofonskoj Africi
bidonvili, u Indiji bustees itd.
SIMA - dublji sloj Zemljine kore građen pretežito od
bazaltnih stijena (odnosno od elemenata silicija i SLANA – v. MRAZ
magnezija) zbog čega se naziva i bazaltna kora.
SLAP (BUK) - prelijevanje ili stepeničasto spuštanje
SINEKIZAM - golema ekspanzija (širenje) velikoga vode tekućice niz stijene u riječnom koritu.
grada i njegovo srašćivanje s okolnim većim i
manjim gradovima. SLIJEPA DOLINA - dolina koja je nizvodno
zatvorena. Doline ponornica su slijepe doline.
SINKLINALA - udubljeni dio valovito nabranih
slojeva. SLIJEV - prostor s kojega nekome oceanu, moru ili
jezeru pritječe voda, površinski ili podzemno.
SINKLINORIJ - kompleksna borana cjelina ili Slijevovi su međusobno odvojeni razvodnicama.
sustav bora (udubljenih valovito nabranih slojeva)
velikih dimenzija. SLOJ - osnovni pojavni oblik sedimentnih stijena u
litosferi koji predstavlja stjenovitu masu nastalu pri
SINOPTIČKA KARTA - karta na kojoj je istim uvjetima sedimentacije. Sloj je određen dvjema
posebnim simbolima prikazano stanje vremena na plohama, a razmak među njima predstavlja debljinu
širem području u jednom trenutku. sloja.
56
SLJEME - vršni dio uzvišenja; krivudava crta koja sovhozu primaju plaću kao i ostali zaposleni u
čini prividnu granicu između nebeskog svoda i državnom sektoru. Početkom 1990-ih godina započeo
najviših točaka hrpta. je proces privatizacije i denacionalizacije tih posjeda.
SMOG - onečišćeni zrak koji nastaje od prirodne SPARINA - nepovoljan bioklimatski osjet koji zavisi
magle, dima i plinova (s mnoštvom krutih čestica) od omjera temperature zraka i postotka relativne
kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. vlage. U uvjetima visoke temperature i relativne
vlage javlja se osjet sparine.
SMRTNOST (MORTALITET) - broj umrlih u
nekom području u određenom razdoblju. Obično se SPECIFIČNA VLAGA ZRAKA v. VLAGA ZRAKA
izražava kao broj umrlih na tisuću stanovnika u
jednoj godini. Izražava se u promilima (%c). SPECIJALNI REZERVAT - područje u kojemu je
osobito izražen jedan ili više elemenata prirode
SMRTNOST DOJENČADI v. INFANTILNI (biljne i životinjske vrste, njihove zajednice, reljef,
MORTALITET vode), a iznimne je znanstvene važnosti i namjene. U
njemu nisu dopuštene djelatnosti koje bi mogle
SNIJEG - padalina u obliku raznih kristala obično narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom.
slijepljenih u pahuljice. Nastaje sporom i postupnom Specijalni rezervat može biti: šumske vegetacije,
sublimacijom vodene pare čija je temperatura ispod botanički, zoološki (ornitološki, ihtiološki...),
ledišta. rezervat u moru, geografski, geološki...
SNIJEŽNICA - voda nastala kopnjenjem snijega. SPELEOGENEZA - dio speleologije koji istražuje
Sniježnicom se naziva i tip krških jama u kojima se uvjete nastajanja i procese razvoja špilja.
tijekom zime nagomilava snijeg nanošen vjetrom, a
zbog slabe cirkulacije zraka zadržava se cijele SPELEOGRAFIJA - dio speleologije koji opisuje
godine. obilježja i raspored elemenata špilja.
SNJEŽNA GRANICA - ploha iznad koje se snijeg SPELEOLOGIJA - znanost o prirodnim šupljinama
na tlu zadržava cijelu godinu. U međuzavisnosti je u Zemljinoj kori koje se mogu izravno istraživati.
između geografske širine i nadmorske visine,
temperature i vlažnosti zraka. SPIRANJE - destrukcijsko djelovanje vode kišnice,
sniježnice i sočnice niz padinu pod utjecajem
SOCIJALNA GEOGRAFIJA v. DRUŠTVENA gravitacije.
GEOGRAFIJA
SPLAV - plovilo, najčešće načinjeno sastavljanjem
SOČNICA - voda nastala kopnjenjem leda. više balvana, koji plutaju nošeni strujom riječnog
toka.
SOL - mineral koji se nalazi u morskoj vodi (morska
sol) ili stijenama (kamena sol). Za život ljudi SPLAVARENJE - prijevoz uglavnom povezanih
najvažnija je kuhinjska sol (natrijev klorid) koja se trupaca vodenim putem.
upotrebljava u ishrani kao dodatak jelu (bijeli
mineral slanog okusa), za konzerviranje ribe i mesa SPOMENIK PRIRODE - pojedinačni izvorni
te kao sirovina u kemijskoj industriji. objekt ili skupina objekata žive odnosno nežive
prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturnu
SOLFATARA - mjesto na kojem kroz pukotine vrijednost. Može biti: geološki, geomorfološki,
skrutnute lave iz unutarnjosti zemlje izbija hidrografski, zatim rijetki primjerak drveća te
sumporovodik (H2S) obično s vodenom parom. prostorno mali botanički i zoološki lokalitet. Na
spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini
SOLIFLUKCIJA - "tečenje" površinskoga nisu dopuštene djelatnosti kojima se mogu ugroziti
rastresitog materijala niz padinu pod utjecajem sile njegova prirodna obilježja.
teže.
SPREADING – v. RAZMICANJE
SOLNICA - morska voda koja se rasprskava i vlazi
priobalni pojas, što uvjetuje ogoljelost i nagriženost SPRUD (PRUD, LIDO) - pješčani akumulacijski
stijena. oblik uz obalu, nastao uslijed stalnog djelovanja
obalnih struja i vjetra.
SOLSTICIJ - v. SUNCOSTAJ
SREDNJA TEMPERATURA ZRAKA - prosječne
SOLUM - unutarnje tlo zajedno s površinskim vrijednosti izračunatih temperatura tijekom dana,
horizontom. Tipičan je i iluvijacijski pojas u kojem mjeseca, godine i dužih vremenskih razdoblja. Mogu
dolazi do taloženja koloida, minerala i drugih tvari. se izračunati i prosječne vrijednosti apsolutnih
minimalnih i apsolutnih maksimalnih temperatura
SOVHOZ - oblik državnoga poljoprivrednog tijekom određenog razdoblja.
gospodarstva stvoren u bivšem SSSR-u. Imovina u
njemu je državno vlasništvo, a radnici koji rade u
57
SREDOGORJE - gorski reljefni tip s nadmorskim STATISTIKA - znanost o metodama istraživanja i
visinama između 500 i l 000 metara. proučavanja masovnih pojava (stanovništvo,
proizvodnja, promet i sl.) izraženih u brojevima.
SREDOZEMLJE (MEDITERAN) - Sredozemno
more s okolnim prostorom Europe, Azije i Afrike STAZA (PUTANJA) - crta što je opisuje neko tijelo
koji je usmjeren prema njegovim obalama, u kojem pri svojem gibanju.
se osjećaju tragovi zajedničke prošlosti i koji je
obilježen sličnim načinom življenja. STEPA - travnata područja umjerenih pojasa gdje je
količina padalina mala i raspoređena na kratka
SREDOZEMNA KLIMA - tip klime s vrućim i razdoblja. Danas su većinom pretvorene u žitnice.
suhim ljetima, a blagim i kišovitim zimama. Više
padalina, uglavnom u obliku kiše, izluči se u STEPSKA KLIMA - tip klime suhih stepskih
hladnijem dijelu godine. prostora s prosječno 250-500 mm padalina, ali sa
znatnim odstupanjima pojedinih godina.
STABLO ŽIVOTA - v. DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA
STIJENE - nakupine minerala koji izgrađuju
STADIJALI - faze zahlađenja zbog manjih Zemljinu koru. Prema postanku dijele se na:
klimatskih promjena unutar jednoga glacijala. magmatske, sedimentne i metamorfne.
STANIŠTE (BIOTOP) - uže životno područje na STOPA RODNOSTI - relativna vrijednost ili broj
kojemu postoje životni uvjeti za određen broj pojava (porođaja) koji se iskazuje u postocima ili
različitih biljaka i životinja (npr. šuma, jezero, promilima promatranog stanovništva u jedinici
livada...). vremena, najčešće godini (godišnja stopa) i u
određenom prostoru. Godišnja stopa rodnosti jest
STANOVNIŠTVO (PUČANSTVO) - ukupan broj broj rođenih na tisuću stanovnika. Izračunava se tako
osoba koje borave na nekom prostoru; skup u kojem da se broj rođenih (obično živorođenih) pomnoži s
svaka jedinka ima svoja posebna obilježja. Možemo tisuću i podijeli s ukupnim brojem stanovnika godine
govoriti o stanovništvu svijeta, kontinenata, zemalja, za koju se stopa računa.
regija i naselja, sve do najmanjih prostornih jedinica.
STOPA SMRTNOSTI - relativna vrijednost ili broj
STARI SVIJET - skupni naziv za Europu, Aziju i pojava (umiranja) koji se iskazuje u postocima ili
Afriku, kontinente na kojima se razvila današnja promilima promatranog stanovništva u jedinici
civilizacija i proširila na Novi svijet. vremena, najčešće godini (godišnja stopa) i u
određenom prostoru. Godišnja stopa smrtnosti jest
STAROSJEDILAC - stanovnik koji od davnine broj umrlih na tisuću stanovnika. Izračunava se tako
boravi u nekom kraju. da se broj umrlih pomnoži s tisuću i podijeli s
ukupnim brojem stanovnika godine za koju se stopa
računa.
58
STRANE SVIJETA - smjerovi pomoću kojih se STUPANJ AUTOMOBILIZACIJE - v.
orijentiramo na obzoru. Postoje četiri glavne strane AUTOMOBILIZACIJA
svijeta: istok (I), zapad (Z), sjever (S) i jug (J). Za
detaljniju orijentaciju upotrebljavaju se najmanje STUPANJ INDUSTRIJALIZACIJE - metoda koja
četiri sporedne strane svijeta: sjeveroistok (Sl), stavlja broj industrijskih radnika u odnos s brojem
sjeverozapad (SZ), jugoistok (JI) i jugozapad (JZ). U stanovnika (broj industrijskih radnika na tisuću
međunarodnoj uporabi koriste se engleski nazivi za stanovnika).
strane svijeta: North (N) - sjever, East (E) - istok,
South (S) - jug i West (W) - zapad. STUPANJ URBANIZACIJE - postotni udio
gradskog stanovništva u ukupnom stanovništvu
određene regije ili države. Pokazatelj je gospodarske
i ukupne razvijenosti. Veći stupanj urbanizacije
odražava viši stupanj razvijenosti i obrnuto, zemlje s
niskim stupnjem urbanizacije ujedno su slabije
razvijene države.
59
SUPERPOPULACIJA - proces povećanja broja
SUHOZID - tehnika izgradnje zidova od kamena stanovnika u nekom kraju ili državi.
bez uporabe veziva, gradnja na suho. Upotrebljava se
za ograđivanje pašnjaka, šume i manjih obradivih SUPTROPSKE KULTURE - kultivirane biljke
površina u sredozemnim krajevima zbog nedostatka koje uspijevaju u prijelaznom području
obradivog tla; gromača. između žarkoga (tropskoga) i umjerenih pojasa (npr.
sezam, mak, pamuk).
SUMAGLICA v. MAGLA
SUPTROPSKI POJAS - prijelazno područje
SUMRAČNICA - uski granični pojas između između tropskoga i umjerenog pojasa. Ljeti ima
osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Zemlje. obilježja tropskog, a zimi umjerenog pojasa.
SUMRAK - vrijeme nakon zalaska (suton) i pred SUŠA - nedostatak vode potrebne za život biljaka i
izlazak Sunca (svitanje) najednom dijelu Zemljine životinja.
površine. Atmosfera je tada osvijetljena Sunčevim
svjetlom koje se raspršava i u području sumraka SUTJESKA (KLISURA) - kraće usko i duboko
posredno osvjetljava Zemlju. Jačina raspršene suženje riječne doline strmih strana. Sutjeske su
svjetlosti najviše ovisi o kutu Sunčevih zraka. nastale dubinskom erozijom (kod nas najčešće u
vapnencima).
SUNCE - golemo užareno plinovito nebesko tijelo,
zvijezda najbliža Zemlji i središnje tijelo Sunčeva SUTOK - mjesto spajanja većih i značajnijih
sustava. Ima polumjer 696 000 km, a starost oko 4,5 tekućica.
milijardi godina. Temperatura Sunčeve površine
iznosi oko 6 100 °C. Srednja udaljenost Zemlje od SUTON - v. SUMRAK
Sunca iznosi 150 milijuna km.
SUVATI - planinski pašnjaci; travnata područja u
SUNCOSTAJ (SOLSTICIJ) - dan kad se Sunce planinskim prostorima širom svijeta koja se prostiru
nalazi u zenitu iznad jedne od obratnica. Nad iznad zone šume.
sjevernom obratnicom to je 21. lipnja (ljetni
suncostaj za stanovnike sjeverne, a zimski za SVEMIR (KOZMOS) - prostorno i vremenski
stanovnike južne polutke) kada je na sjevernoj beskonačan svijet koji nas okružuje. Istraživanjem
polutki dan najduži, a noć najkraća (tada je na južnoj njegova ustroja i razvoja bavi se kozmologija.
polutki dan najkraći, a noć najduža). Nad južnom Dosadašnjim opažanjima dostupan je samo mali dio
obratnicom to je 21. prosinca (ljetni suncostaj za Svemira u kojem se nalazi oko 100 milijardi
stanovnike južne, a zimski za stanovnike sjeverne galaksija.
polutke) kada je na južnoj polutki dan najduži, a noć
najkraća (tada je na sjevernoj polutki dan najkraći, a SVEMIRSKA PRAŠINA - krute čestice koje se
noć najduža). nalaze u Svemiru; povremeno padaju i na Zemlju.
SUNČEV SUSTAV - skupina nebeskih tijela za SVIJET - Zemlja sa svim svojim stanovnicima,
koju je bitna Sunčeva privlačna sila i energija životni prostor ljudskog roda (cjelina naseljenih
zračenja. Oko Sunca kruže planeti, njihovi sateliti, područja na Zemlji).
planetoidi, kometi, meteoriti, čestice prašine i plin
međuplanetarnoga prostora. Sunčev sustav prožet je SVINJOGOJSTVO - grana stočarstva koja
gravitacijom, magnetnim poljem i poljem zračenja. obuhvaća uzgoj i gospodarsko iskorištavanje svinja.
60
ŠRAFIRANJE - metoda prikazivanja reljefa na
geografskim kartama s pomoću crtica različite
duljine, debljine i gustoće da bi se dobila iluzija
Š nagnutosti padina. Duže, tanje i rjeđe crte označuju
manji nagib i obrnuto (kraće, deblje i gušće crte
ŠEĆERNA REPA - zeljasta biljka keja se najviše označuju veći nagib).
uzgaja u umjereno toplim predjelima radi dobivanja
šećera iz zadebljanog korijena. ŠTIT (SVOD) - najstariji denudirani dio kontinenta,
niži u središtu a izdignut prema rubovima (Kanadski
ŠEĆERNA TRSKA - višegodišnja zeljasta biljka iz štit, Baltički štit).
porodice trava. Uzgaja se u tropskim krajevima radi
dobivanja šećera iz stabljike. ŠUMA - biljna zajednica u kojoj su prvenstveno
zastupljene razne vrste drveća. Složen je kopneni
ŠELF v. KONTINENTSKI ŠELF ekološki sustav koji ima svojstvo samoobnove i
samoregulacije. Funkcije šume su: robna
ŠIROKO - v. JUGO (proizvodnja drvne biomase), općekorisna
(regulacija režima voda, utjecaj na klimu), zaštitna
ŠKOLSTVO - društvena djelatnost koja obuhvaća (sprečavanje erozije, zaštita od vjetrova, smirivanje
ukupnost organizacije i djelovanja škola kao pijeska) i rekreativna (odmor, planinarenje, šport).
odgojno-obrazovnih ustanova.
ŠUMARSTVO - gospodarska grana koja se bavi
ŠKRAPAR (LJUT) - stjenovito i teško prohodno uzgojem, održavanjem i iskorištavanjem šuma.
kraško područje s naglašenim škrapama.
61
TEKTONSKA GRABA (ROV) - reljefni oblik
nastao spuštanjem i usjedanjem dijelova Zemljine
kore duž jednog ili više normalnih i uglavnom
T usporednih rasjeda.
62
razvijaju kritosjemenjače, a među životinjama
prevladavaju sisavci. TEŠKA INDUSTRIJA - skupni naziv za grane
industrijske proizvodnje koje proizvode sredstva za
TERCIJARIZACIJA - pojava karakteristična za rad (strojeve, uređaje) namijenjena budućoj
razvijene zemlje u kojima se većina aktivnog proizvodnji.
stanovništva bavi tercijarnim (uslužnim)
djelatnostima. TETIS - velika mediteranska geosinklinala koja se
protezala, tijekom geološke prošlosti (od paleozoika
TERCIJARNI SEKTOR v. SEKTORI DJELATNOSTI do tercijara), između sjevernoeuropskog i afričkog
kontinentskog bloka te od današnjega Atlantskog do
TERITORIJ - područje određene prostorne cjeline Tihog oceana. Iz nje su se tijekom tercijara izdigle
(npr. teritorij općine, grada, države). U nekim Alpe, Dinarsko gorje, Karpati, Apenini, Atlas,
federativnim državama (npr. SAD) područje kojim Kavkaz i Himalaja.
izravno upravlja savezna vlada.
TIKOVINA (tikovo drvo) - kvalitetno i trajno drvo
TERITORIJALNO MORE - pojas mora koji leži iz jugoistočne Azije koje se rabi u brodogradnji i
uz obalu ili vanjsku granicu unutarnjih morskih voda građevinarstvu.
u određenoj širini, koju svaka država određuje svojim
propisima. Najmanja širina iznosi 3, a najveća 12 TIKOVO DRVO v. TIKOVINA
morskih milja. Teritorijalno more dio je državnog
područja i obalna država ima na njemu punu TIL - materijal nastao brazdanjem podloge
suverenost, ali strani brodovi imaju pravo destrukcijskim radom ledenjaka (egzaracijom).
neškodljivog prolaza. Državna suverenost proteže se i
na prostor ispod morske površine kao i na zračni TIMOR v. STRŠENIK
prostor iznad teritorijalnog mora.
TIŠINA - vrijeme bez vjetra; mirno, tiho vrijeme.
TERMALNA VRELA v. TOPLICE
TJEDAN - kalendarsko razdoblje od sedam dana
TERME v. TOPLICE koje se periodično ponavlja, obično od ponedjeljka
do iduće nedjelje.
TERMIČKI EKVATOR - krivulja koja povezuje
mjesta najviših temperatura zraka na svakom TJEME - najviši dio antiklinale.
podnevniku. Najviše temperature na svakom
podnevniku su različite. Obično se ucrtavaju najviše TJESNAC - uzak i relativno kratak morski pojas
godišnje ili najviše srednje mjesečne temperature u između dva nasuprotna kopna, odnosno dva otoka ili
srpnju i siječnju. otoka i kopna, koji spaja dvije veće morske površine.
TERMO - predmetak u složenicama koje se odnose TLAK ZRAKA (ATMOSFERSKI TLAK) - tlak
na temperaturu. (težina) stupca zraka iznad jedinične površine (cm2).
Standardni tlak zraka iznosi 1013 hektopaskala (hPa)
TERMOELEKTRANA - elektrana u kojoj strojeve ili milibara (mbar) i predstavlja granicu između
za proizvodnju električne struje pokreće para koja se visokoga i niskog tlaka zraka.
zagrijava izgaranjem ugljena, nafte ili zemnog plina.
TLO - površinski rastresiti sloj Zemljine kore.
TERMOGRAF - instrument za kontinuirano Nastaje trošenjem tvrdoga supstrata litosfere i
bilježenje temperature. isprepletenim djelovanjem mnogih činitelja. Sastoji
se od mineralne i organske materije, vode i zraka te je
TERMOGRAM - dijagram na kojemu je krivuljom osnova za život biljaka. Predstavlja most između žive
zabilježena temperatura zraka pomoću termografa. i nežive prirode.
TERMOKLINA - morski sloj s najvećom razlikom TOČILO - žljebasto udubljenje niz padinu nastalo
temperature, odnosno sloj s najvećim vertikalnim razaralačkim djelovanjem padinskog materijala
gradijentom temperature. Nastaje zbog različite (osulina ili sipara) pod utjecajem gravitacije i
temperature mora na raznim dubinama. egzogenih procesa.
63
TOPLINSKI POJASI - zone Zemljine površine s
određenim klimatskim značajkama izdvojene prema TRANZIT - prijevoz robe ili putnika iz jedne zemlje
kutu upada Sunčevih zraka i zagrijavanju Zemlje. u drugu kroz zemlju koja leži između njih (tranzitni -
Razlikujemo pet toplinskih pojaseva: žarki ili tropski prijevozni).
(proteže se između sjeverne i južne obratnice),
sjeverni umjereni (smješten između sjeverne TRAVNJACI - skupni naziv za travnate površine
obratnice i sjeverne polarnice), južni umjereni koje mogu biti prirodne i umjetne. Postanak prirodnih
(smješten između južne obratnice i južne polarnice), travnjaka (savane, stepe, visokoplaninski travnjaci)
sjeverni polarni (područje između sjeverne polarnice uvjetovanje klimom. Umjetni travnjaci su otvorene
i sjevernog pola) i južni polarni (područje između površine njegovane tako da na njima raste trava.
južne polarnice i južnog pola). Prema načinu iskorištavanja travnjaci se dijele na
pašnjake i livade.
TOPLOMJER v. TERMOMETAR
TRESET - fosilna tvar nastala pougljivanjem
TOPOGRAFIJA - opis i predočivanje zemalja i (karbonizacijom) močvarne vegetacije.
njihovih dijelova na kartama ili mapama sa svim
prirodnim oblicima i umjetnim objektima na površini TRESETIŠTE - područje na kojemu nastaje treset ili
Zemlje. gdje ima treseta (v. TRESET).
64
banana, juta, konoplja, kava, manioka, kakaovac, TURIZAM - gospodarska djelatnost koja obuhvaća
vanilija, kaučukovac...). ukupnost odnosa i poslova vezanih uz putovanja,
privremeni boravak ljudi izvan njihova prebivališta
TROPSKI POJAS v. TOPLINSKI POJASI radi odmora, liječenja, razonode i sl. Turizam ne
obuhvaća putovanja i privremeni boravak u drugim
TROŠENJE STIJENA - raspadanje čvrste (matične) mjestima kojima je svrha uobičajeno obavljanje posla
stijene koje može biti: mehaničko (usitnjavanje i postizanje neke materijalne zarade.
stijena u veće ili manje ulomke bez njihovog
mineralnog mijenjanja), kemijsko (nastaje nizom TVORNICA - veći proizvodni pogon s
kemijskih procesa u stijenama pri čemu se mijenja mehaniziranim procesom proizvodnje i podjelom
njihov mineralni sastav) i organogeno (djelovanje rada u tom procesu.
mikroorganizama i biljnog raslinja).
TVRĐAVA - samostalna tvrda građevina s kulama,
TRŽIŠNO GOSPODARSTVO - suvremeno namijenjena trajnom boravljenju vladara i feudalaca
gospodarstvo utemeljeno na sučeljavanju ponude i uglavnom u kasnom srednjem vijeku.
potražnje robe, usluga, vrijednosnica i novca. Ponuda
i potražnja određuje njihove količine koje se prodaju,
odnosno kupuju, kao i cijene koje se pritom postižu
na nacionalnom i međunarodnom tržištu.
TUPINA - v. LAPOR
65
URAN - sedmi planet Sunčeva sustava sa srednjom
udaljenošću od Sunca 19,28 astronomskih jedinica.
Revolucija traje 84,02 godine, a rotacija 15 h i 36
U min. Atmosfera Urana sastoji se uglavnom od vodika,
helija i metana, a temperatura površine iznosi -216
UDOLINA - izdužena udubina bez vodenog toka. °C. Uran ima sustav prstenova i 15 satelita.
66
UVOZ - nabava robe u inozemstvu radi prodaje,
preradbe i potrošnje u zemlji.
V
UZDRŽAVANO (NEAKTIVNO)
STANOVNIŠTVO - osobe koje nemaju vlastite VADI - kratke suhe doline u Sahari kojima teku
prihode i izdržavaju ih roditelji, rođaci itd. povremene tekućice samo poslije iznenadnih i jakih
pljuskova (dakle, izvan su utjecaja vode temeljnice).
UZDUŽNI PROFIL KORITA - linija koja
povezuje izvor i ušće tekućice. VADOZNA VODA - voda koja se procjeđuje od
površine do temeljnice. U kršu vadozna voda ponire i
UZVISINE - dijelovi kopnene površine različite prokapljuje do podzemnih protočnih sustava.
visine. Skupni naziv za pozitivne reljefne oblike
(morfostrukture). To su: brežuljci (humovi), brda, VALA v. ZATON
pobrđa, gore, planine i gorja. Kod svake uzvisine
razlikujemo podnožje, padine (obronci), greben i vrh. VALOV v. LEDENJAČKA DOLINA
VALUTIČNJAK - v. KONGLOMERAT
67
VEGETACIJSKO RAZDOBLJE - neprekinuto VJERA v. RELIGIJA
razdoblje u kojem su sve prosječne mjesečne
temperature zraka više od 6 °C. VJETAR - horizontalno strujanje zraka u atmosferi
od područja visokog tlaka zraka prema niskom.
VENERA - drugi planet Sunčeva sustava sa Određuje se smjerom iz kojeg struji i brzinom
srednjom udaljenošću od Sunca 108,2 milijuna km. (jačinom).
Revolucija traje 225, a rotacija 243 dana. Površina se
sastoji od kratera, visoravni i vulkana, a visinske VJETRENJAČA - naprava kojom se snaga vjetra
razlike su relativno male. Veneru stalno obavija gusti koristi za pokretanje različitih strojeva ili za
sloj oblaka što uvjetuje stvaranje efekta staklenika, pa proizvodnju električne energije.
temperatura na površini iznosi 470 °C.
VJETROMJER (ANEMOMETAR) - sprava za
VENTIFAKTI - zajednički naziv za sve vjetrom mjerenje brzine vjetra.
izbrušeno kamenje.
VJETRULJA -1. ploča sa stranama svijeta u podlozi
VERTIKALNI GRADIJENT TEMPERATURE kompasa. Razdijeljena je na glavne i sporedne strane
promjena temperature zraka na svakih 100 m visinske svijeta te na stupnjeve; 2. sprava za određivanje
razlike. Smanjenje temperature iznosi od 0,5 do l °C, smjera
a ovisi o temperaturi podloge, vlažnosti zraka,
zračnim strujama, a postoji i godišnja periodičnost VLAGA ZRAKA - sadržaj vodene pare u atmosferi
promjene vertikalnog gradijenta temperature. (zraku). Jedna je od najvažnijih klimatskih sastavnica
zraka o kojoj ovisi vjerojatnost pojave padalina i
VIDOKRUG v. OBZOR neizravno utječe na temperaturu zraka. Može biti
apsolutna (broj grama vodene pare u l m3 zraka),
VIGLED - otvor između stropa podzemne šupljine i specifična (broj grama vodene pare u l kg vlažna
površine zemljišta, nastao obično urušavanjem. zraka) i relativna (postotni omjer između postojeće
količine vodene pare u zraku i najveće moguće, koju
VIHOR - opći naziv za vrtložne vjetrove svih vrsta. bi zrak mogao sadržavati uz tu temperaturu da bi bio
Obično nastaje kao posljedica konvekcije (uzdizanja zasićen).
toplijeg zraka) nad malim površinama.
VOĆE - plodovi kultiviranih ili samoniklih voćaka.
VIJEĆE EUROPE - politička organizacija osnovana Dijeli se na: jezgričavo (jabuka, kruška, dunja),
1949. sa sjedištem u Strasbourgu. Zemlje članice koštičavo (šljiva, trešnja, marelica, breskva),
zalažu se za unapređenje suradnje i čuvanje lupinasto (orah, lješnjak, badem), jagodasto (jagoda,
demokratskih načela. malina, kupina), suptropska ili južno (limun, naranča,
smokva, rogač), tropsko (banana, ananas, mango,
VINOGRADARSTVO - grana poljoprivrede koja papaja) te divlje ili šumsko voće (borovnica,
obuhvaća uzgoj vinove loze i proizvodnju grožđa. maginja). Koristi se u prehrani svježe ili osušeno,
prerađeno u kompote, marmelade, sokove, sirupe i dr.
VINOVA LOZA - grm iz porodice lozica koji se
uzgaja od najstarijih vremena, a potječe iz zapadne VODA - bezbojna tekućina bez mirisa i okusa, dio
Azije i južne Europe. Plodovi vinove loze (grožđe) prirodnih bogatstava svake zemlje. Nalazi se u svim
jedu se svježi, osušeni (grožđice) ili se prerađuju u trima agregatnim stanjima: tekućem, plinovitom
vino i voćne sokove. (vodena para u atmosferi) i krutom (led). Voda je
jedinstvena i najvažnija prirodna tvar koja uvjetuje
VISINA v. APSOLUTNA VISINA, v. RELATIVNA život.
VISINA
VODENI TOKOVI v. TEKUĆICE
VISINOMJER (ALTIMETAR) - aneroid čija je
skala podijeljena tako da se na njoj, zbog visinske VODODERINA (JARUGA) - manje žljebasto
promjene tlaka zraka, očitava nadmorska visina. udubljenje na nagnutom rahlom zemljištu kojim za
vrijeme kiše ili kopnjenja snijega otječe voda.
VISINSKA ANTICIKLONA - topli zrak
odcijepljen na visini i okružen hladnim zrakom. VODODIJELNICA v. RAZVODNICA
VISOČJE - prostrano uzvišenje obilježeno VODOPAD - pregib u obliku strmca preko kojega se
izmjenom masiva, ravnjaka i kotlina okruženih voda naglo obrušava (pada) iz višega u niži dio
visokim gorjem. riječnog korita.
VISORAVAN - zaravnjena površina s nadmorskom VODOSTAJ - razina mora ili vode u rijeci ili jezeru.
visinom preko 200 m (u našim uvjetima visinske Mjeri se pomoću mjerne letve ili posebnih uređaja
raščlanjenosti).
68
(mareografa, limnigrafa) na stalnim mjernim
mjestima i izražava u centimetrima.
VODOVOD v. CJEVOVOD Z
VRATA - morska suženja tektonskog ili erozijskog ZADRUGA - dobrovoljna udruga zadrugara koji
podrijetla koja povezuju dva mora ili oceana. samostalno odlučuju na koje vrijeme i s kojim
sredstvima stupaju u zadrugu. Zadruge mogu biti
VRELO v. IZVOR proizvođačke, potrošačke, nabavno-prodajne, štedne,
kreditne, seljačke i dr. (npr. seljačke zadruge su
VREMENSKA (SATNA) ZONA - sporazumno dobrovoljne udruge seljaka koji imaju zemlju u
određen pojas (zona) od 15° geografske dužine. Time privatnom vlasništvu, a osnivaju se radi unapređenja
je Zemlja podijeljena na 24 vremenske zone među proizvodnje, nabave repromaterijala, prerade i
kojima je razlika l sat. Republika Hrvatska se nalazi u prodaje proizvoda, kreditiranja i sl.).
srednjoeuropskom pojasu (7,5°-22,5°E)
ZAJEDNICA NEZAVISNIH DRŽAVA (ZND) -
VRH - najviša točka pozitivnih reljefnih oblika konfederalni savez 12 nezavisnih država nastalih
(brežuljaka, brda, gora, planina i gorja). raspadom bivšeg SSSR-a potkraj 1991. Članice su:
Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Gruzija,
VRIJEME - stanje atmosfere na određenome mjestu Armenija, Azerbajdžan, Kazahstan, Uzbekistan,
i u određenome trenutku. Karakteristični su elementi Kirgistan, Turkmenistan i Tadžikistan. Osnovni joj je
za određivanje vremena: sijanje Sunca, temperatura, cilj poticanje svestrane gospodarske suradnje.
vlaga, tlak zraka, vjetar, naoblaka, padaline. Ako se
neki od elemenata promjeni dolazi do promjene ZALJEV - dio oceana, mora ili jezera koji je (pliće
vremena. ili dublje) uvučen u kopno. Različitih su oblika i
veličina. Razlikujemo otvorene zaljeve (otvoreniji
VRTAČA v. PONIKVE prema moru ili oceanu) i zatvorene zaljeve (odijeljeni
od otvorenog mora otocima ili poluotocima).
VRTLARSTVO (HORTIKULTURA) - grana
poljoprivrede koja se bavi uređenjem vrtova i ZAMBO - mješanac crne i žute rase.
parkova te uzgojem biljaka u njima (ukrasno bilje,
povrće). ZANATSTVO (OBRT) - izučena proizvodna,
prerađivačka, obrađivačka ili uslužna djelatnost koja
VRULJA - slatkovodni podmorski izvor (vrelo) iz se profesionalno obavlja pod vodstvom za to stručno
kojega izbija podzemna voda sa susjednoga kraškoga osposobljenog poslovođe (majstora), odnosno
kopna. obrtnika. Prerada dobara obavlja se rukom ili ručno
pokretanim spravama.
VULKAN - otvor na površini Zemlje kroz koji iz
njezine unutarnjosti izbija tekuća masa (magma koja ZAPAD - v. STRANE SVIJETA
se na površini zove lava), različiti plinovi i pepeo.
Najčešće ima oblik stožastog uzvišenja (vulkanska ZAPADNI VJETROVI - zonalni planetarni vjetrovi
kupola ili stožac) na vrhu kojega je ljevkasta udubina zapadnoga smjera koji prevladavaju u pojasu
(krater) unutar koje je grotlo. Vulkani se dijele na umjerenih širina (35-65°), osobito nad oceanima, na
žive (ili aktivne) i ugasle vulkane. objema Zemljinim polutkama.
WILLY-WILLIES - v. CIKLON WTO – v. GATT ZAVIČAJ - rodni kraj, prostor u kojemu je netko
rođen.
69
ZENIT - točka na nebeskoj prividnoj sferi iznad
ZDENAC (BUNAR) - ozidana jama ili cijev za glave motritelja. Položaj Sunca na nebu okomito
crpljenje podzemne vode utisnuta u tlo bušenjem. iznad nekog mjesta na Zemljinoj površini (moguć
jedino u žarkom pojasu, dakle između obratnica).
ZEMLJA - treći unutarnji planet Sunčeva sustava s
jednim prirodnim satelitom (Mjesecom). Oko Sunca ZENITNE KIŠE v. KONVEKCIJSKE KIŠE
se kreće na srednjoj udaljenosti od 150 milijuna km
po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od približno 30 ZIMA v. GODIŠNJA DOBA
km/s. Površina joj je 510 milijuna km2, a sastoj i se
od kore, plašta i jezgre. Najveća je uzvisina na ZMORAC - vjetar u hrvatskom obalnom pojasu koji
Zemlji Mt. Everest, 8 848 m; a najveća dubina u puše kao posljedica različitog zagrijavanja kopna i
Marijanskoj brazdi, 11033 m. Na Zemlji živi 6 mora. Puše tijekom dana s mora na kopno u toplom
milijardi ljudi ili 40 stanovnika na km2 kopna. dijelu godine.
ZEMLJIN PLAŠT - obavija jezgru u obliku ZNAČAJNI KRAJOLIK - prirodni ili kultivirani
omotača debljine 2 860 km. Sastavljen je od različitih predjel veće estetske vrijednosti (slikovit krajolik
minerala promjenljivog sastava (zbog promjena karakterističan za pojedinu regiju, krajolik s kulturno-
fizičko-kemijskih uvjeta), a dijeli se na donji povijesnim ili etnografskim spomenikom). U njemu
(mezosfera) i gornji (astenosfera) dio. se mogu vršiti samo one djelatnosti koje ne
narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela.
ZEMLJINA JEZGRA (BARISFERA) - najdublja
lupina (sferna zona) s radijusom 3 470 km. Sastoji se ZNANOST - sistematizirano znanje i spoznaje o
od unutarnjega (krutog) i vanjskoga (žitkog) dijela. predmetu proučavanja koje se mogu provjeriti
Sastavljena je od teških kovina, pretežito od željeza i znanstvenim metodama.
nikla. Temperatura joj iznosi od 2 200 do oko 5 000
°C, a tlak nekoliko milijuna hektopaskala. ZND v. ZAJEDNICA NEZAVISNIH DRŽAVA
ZEMLJINA KORA - površinski dio litosfere; kruta, ZONALNA TLA - vrsta tala raspoređenih u pojase
gornja i najtanja lupina u građi Zemlje. Debljina joj ili zone čiji je postanak u čvrstoj vezi s klimom. Zbog
je različita i kreće se od 6 do 70 km. Sastoji se od toga se često zovu i klimazonalna tla. Za postanak
gornjega granitnog (sial) i donjega bazaltnog (sima) zonalnih tala zemljište mora biti razmjerno ravno,
sloja. Zbog razlika u građi izdvajaju se tri osnovna ocjedito, donekle povišeno i geomorfološki stabilno.
tipa Zemljine kore: kontinentski, oceanski i Važniji tipovi su: podzol, crnica, crvenica i siva
prijelazni. šumska tla.
ZEMLJINE POLUTKE - dijelovi Zemljine kugle ZORA - prva jutarnja svjetlost pri pojavi dana.
zamišljeno podijeljeni po polutniku (sjeverna/južna)
ili jednom od podnevnika (istočna/zapadna). Još ZRAČENJE (RADIJACIJA) - prijenos energije
razlikujemo kopnenu i vodenu polutku. kroz prostor elektromagnetskim valovima.
70
nad morem ili kopnom postoje maritimne i
kontinentske zračne mase.
71
GEOGRAFIJA I, PROFIL, ZAGREB, 1997. aragonit - bijeli, žućkasti do sivi mineral jednakog
kemijskog sastava kao i kalcit: CaCO3. Gušći i tvrđi
POJMOVNIK od kalcita, ali manje stabilan i rjeđi. Pretežno
biogenog porijekla, nalazi se u biserima i nekim
školjkama i skeletima.
abrazija - (lat. abradere - strugati) - razaralački artefakt - materijalni proizvod ljudskog djelovanja.
proces mlata morskih i jezerskih valova na obali;
mehaničko trošenje stijena, posebno djelovanjem astenosfera - srednji dio Zemljinog plašta. Ispod
čestica nošenih vjetrom, ledom, valovima, tekućicom litosfere. U dubini od 100 - 250 km do mezosfere
i gravitacijom. (donjeg plašta) na dubini oko 1000 km. Oslabljeno
područje termalne dinamike (konvekcijsko gibanje),
adsorpcija - vezivanje tvari ili energije na površini mogu se stvarati magme, zona oslabljenja
(čestice). (atenuacije) potresnih valova.
aeropolutanti - plinovi ili sitne čestice koje se u atlas - zbirka uvezanih geografskih karata.
atmosferi nalaze u koncentracijama koje su opasne za
život organizama na Zemlji. atol - vrsta oceanskih otoka prstenastog oblika
oblikovanih rastom koralja na morem potopljenim
agresivna voda - voda koja sadrži slobodnu kiselinu vulkanskim kupolama.
(ugljičnu, dušičnu i dr.).
atmosfera - mješavina plinova koja okružuje Zemlju.
alogena tekućica - tekućica koja pritječe na krš s
nepropusnih stijena. automorfna (grč. autos - sam, morfe - oblik) - tla
koja imaju izgled odn. građu uvjetovanu djelovanjem
aluvij - (naplavina) općeniti naziv za gline, prahove, samo padalinske vode.
pijeske, šljunke i slične nevezane sedimente taložene
u samom vodotoku, poplavnoj ravnici, delti. Ne azimut - luk između datog smjera i sjevera.
uključuje sedimente taložene u moru, estuarijima i
jezerima.
1
cirk - amfiteatralna udubljenja u vršnom dijelu
bazalt - bazična površinska (efuzivna) magmatska visokogorja oblikovana egzaracijom i mraznim
stijena. Intruzivni ekvivalent gabro. trošenjem stijena; "izvorište" ledenjaka.
bazen - udubljenje na kopnu ili u moru; sniženo Curie točka - temperatura iznad koje termalno
područje u Zemljinoj kori, tektonskog nastanka u gibanje ne dozvoljava magnetsko uređenje materijala.
kojem su akumulirani sedimenti. Temperatura na kojoj hlađenjem materijal postaje
feromagnetičan.
bazične stijene - magmatske stijene s relativno
malim udjelom SiO2 (44 - 51 %), bez slobodnog
kremena (pr. gabro, bazalt). Budući da imaju puno
fero-magnezijskih minerala obično su tamne.
biogeografske carstvo - geografska regija u kojoj je deflacija (lat. deflare - iznositi, ispuhati) -
razvijena zajednica biljnih i životinjskih vrsta. otpuhivanje i transport trošnog materijala vjetrom.
biogene stijene - sedimentne stijene nastale od deklinacija - kut između magnetskog i geografskog
ostataka organizama, npr. koraljni grebeni, pelagički meridijana.
biogeni muljevi, ugljen, treset.
delta (grč. slovo delta) - oblik riječnog ušća
bočata (brakična) voda - voda saliniteta između razgranatog u više rukava i korita; lepezasta plavina
slatke i morske vode, nastaje njihovim miješanjem. rijeke na njenom ušću. Naplavina kojom je kopno
prošireno prema moru. Nazvana po trokutastom
bora, boranje - strukturna jedinica litosfere nastala obliku ušća rijeke Nil.
savijanjem slojeva, najčešće kao posljedica
deformacije. deluvijalne kupole (konusi) - oblici nastali
taloženjem spiranog destruiranog materijala u
breča - krupnozrnata klastična sedimentna stijena podnožju padina.
koja se sastoji od uglatih stijenskih fragmenata
vezanih cementom ili sitnozrnatim matriksom. denudacija (lat. denudare - otkriti, oderati) -
ukupnost egzogenih razaralačkih procesa na
bujičaste plavine - bujične naplavine lepezastog Zemljinoj površini: trošenje (fizičko, kemijsko),
ocrta oblikovane na završecima jaruga. derazija (padinski procesi), erozija vodotoka, abrazija
morskih valova, egzaracija ledenjaka, sufozija, eolska
bura - vjetar koji s planine donosi hladniji zrak od deflacija i korazija, kriogeni procesi, biogeni i
onog koji se tu nalazio prije puhanja tog vjetra. antropogeni destrukcijski procesi).
campos - savane u centralnom Brazilu, Boliviji i derazijske doline - linearno izdužena udubljenja na
Paragvaju. padinama ovalnog ili koritastog poprečnog profila.
Derazijske doline oblikovane su najčešće
ciklona - valni poremećaj na fronti. kombiniranim destrukcijskim utjecajem procesa
kliženja, jaruženja, puženja i spiranja; bez korita su,
što jasno ukazuje na derazijsko porijeklo.
2
difuzna radijacija - dio radijacije koji do Zemljine
površine ne dolazi izravno.
E
dijageneza - skup kemijskih, fizikalnih i bioloških
procesa koji se događaju u sedimentu nakon efekt staklenika - zadržavanje topline u atmosferi
taloženja, tijekom i nakon litifikacije a isključuje zbog plinova koji upijaju dugovalno Zemljino
površinsko trošenje i metamorfizam. zračenje.
dina (lat. dunum - brežuljak) - izdužena greda ili efuzivne stijene - površinske magmatske stijene koje
ovalno uzvišenje oblikovano eolskim akumulacijama su nastale brzim hlađenjem.
pijeska, usmjerena u smjeru puhanja vjetra.
Asimetričnog je oblika: vanjska strana okrenuta egzaracija (lat. exaro - izbrazdati) - destrukcijsko
poprečno na vjetar je položita a unutrašnja okrenuta djelovanje ledenjaka na podlogu.
niz vjetar je strma.
egzodinamika - skup procesa koji uvjetuju vanjske
diorit - neutralna dubinska (intruzivna) magmatska promjene na Zemlji, od gravitacije, djelovanja Sunca
stijena. Efuzivni ekvivalent andezit. i vode, te organizama, tj. egzogeni procesi.
direktna radijacija - dio radijacije koji izravno egzokrš - reljef oblikovan korozijom površinskog
dolazi do površine Zemlje. dijela karbonatnog stijenskog kompleksa (škrape,
kamenice, ponikve, ljuti krš itd.).
diskontinuitet - ploha na kojoj se naglo mijenja
brzina potresnih valova. Granica između seizmičkih ekologija - znanost koja proučava veze između
slojeva Zemlje. organizama i njihove okoline, te odnose između
različitih ekosustava.
distrično (grč. dys - ne) - tlo koje nije opskrbljeno
hranjivim tvarima, suprotno od euterično. elementi reljefa - geometrijske točke, linije i
površine koje omeđuju oblike reljefa.
divergencija - (razdvajanje) pojava međusobnog
udaljavanja površinskih vodenih masa u oceanima; eluvijalni (lat. eluo, - ere - isprati) - isprani horizont
udaljavanje dvije dodirne tektonske ploče. tla.
3
(derazijskih) procesa koji oblikuju doline i padine na
era - osnovna geokronološka jedinica (pr. paleozoik, pretežito nepropusnim stijenama.
mezozoik, kenozoik); uključuje više perioda.
fluvio - glacijalni reljef - oblici nastali fluvijalnom
eratički blokovi - usamljeni veliki stijenski blokovi, erozijom ili akumulacijom pretaloženog ledenjačkog
razoreni ledenjačkom egzaracijom i preneseni ledom materijala; plavine, terase itd.
ili santama leda na veće udaljenosti.
fluviokrš - reljef oblikovan na djelomično topivim i
erozija (lat. erodere - izglodati) - razaralačko polupropusnim stijenama (dolomiti, nečisti
djelovanje voda tekućica. vapnenci); svi oni reljefni oblici oblikovani i
mehaničkim radom tekućica.
estavela - otvor u kršu koji je povremeno izvor a
povremeno ponor. fosil - svaki ostatak, trag ili otisak biljke ili životinje
sačuvan u Zemljinoj kori iz geološkog ili
estuarij - tip riječnog ušća; poluzatvoreno vodeno pretpovijesnog doba.
tijelo u kojem postoji miješanje riječne i morske
vode. fosilizacija - svi procesi uključeni u prekrivanje
biljke ili životinje sedimentom a koji dovode do
euglej (grč. eu - dobar, pravi, valjan) - pravo glejno sačuvanja organizma, njegova dijela ili traga.
tlo, za razliku od semiglejno.
fotička zona - površinski sloj u moru do dubine oko
eustatički pokreti - promjene razine svjetskog mora 100 m u kojem se postupno upija sunčeva svjetlost.
usljed promjene ukupnog volumena mora ili Zona u kojoj je moguća fotosinteza.
volumena oceanskih bazena.
fronta - presjecište frontalne plohe s površinom
euterično (grč. eu - dobar, pravi, valjan) - u širem Zemlje.
smislu, tlo dobro opskrbljeno hranjivim tvarima.
frontalna ploha - najuža granica između zračnih
evaporit - kemogena sedimentna stijena nastala masa.
precipitacijom minerala iz otopine (pr. gips, anhidrit,
halit). fumarola - pukotina (obično uz vulkan) na kojoj
izbija pregrijana vodena para (t iznad 180 °C). Poslije
vulkanska pojava.
F
G
feldspati – glinenci.
fen - svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što gabro - bazična dubinska (intruzivna) magmatska
je bio zrak prije puhanja tog vjetra. stijena. Efuzivni ekvivalent bazalt.
firn - krupno zrnčana plastična snježno-ledena masa galaktika - goleme nakupine zvijezda, prašine i
oblikovana zamrzavanjem i odmrzavanjem plina. Naša galaktika zove se i Kumovska slama.
snježnicom natopljenog snijega, koji pod utjecajem
kompakcije novijih slojeva prelazi u ledenjački led. garmada - nepokretna dina koja nastaje
akumulacijom pijeska na vlažnu ili travnu podlogu
fliš - kompleks sedimentnih stijena nastalih u moru s neposredno iza deflacijskog udubljenja (vidi tamo).
malo fosila u kojima se pretežno izmjenjuju lapori i
pješčenjaci s ritmičkim pojavama breča i gejzir - vrući izvor koji povremeno izbacuje vruću
konglomerata, starosti od gornje krede do oligocena voda i paru.
uz rubove Alpa.
geodinamika - dio znanosti koji se bavi silama i
fluvio-denudacijski procesi - kombinirano procesima u unutrašnjosti Zemlje.
međuovisno djelovanje erozije vodotoka i padinskih
4
geofizika - istraživanje Zemlje kvantitativnim iznad (za niske vode) morske razine (npr. grebeni kod
fizikalnim metodama, uključujući atmosferu i Dubrovnika).
hidrosferu; niz specijalnosti kao seizmologija,
tektono-fizika, inženjerska geofizika.
granit - vrlo česta kisela dubinska (intruzivna) hum - osamljeno i istaknuto uzvišenje bez obzira na
magmatska stijena. Efuzivni ekvivalent riolit. vrstu reljefa; ostatak grebena među ponikvama.
5
humoglej (lat. humus - tlo crnica) - složenica koja izvor - mjesto gdje podzemna voda prirodno ističe iz
označava glejno tlo s dubokim humusnim stijene ili tla na površinu ili u površinsko vodeno
horizontom, dakle sinonim za hidrogenu ili ritsku tijelo; njegova pojava ovisi o prirodi i odnosu stijena
crnicu. (propusne / nepropusne stijene, položaj vodnog lica,
topografija).
I
J
iluvijalni (lat. in - u, unutra, lavare - prati) - horizont
tla u koji se unose i zadržavaju tvari isprane iz jama - udubina u unutrašnjosti krša horizontalnog
eluvijalnog A horizonta. otvora razvijena u obliku vertikalnog kanala; jame su
oblikovane korozijom i mehaničkom razaralačkom
infleksijska linija - zamišljena crta koja dijeli djelatnošću vode atmosferskog porijekla koja ponire
konveksni od konkavnog dijela padine. Njen položaj u dubinu krša.
ukazuje na stadij razvoja padine i prevladavajuće
tektonske pokrete. jezgra, Zemlja - središnji dio Zemljine unutrašnjosti
ispod Wiechert - Gutenbergovog diskontinuiteta na
ingresija - (transgresija) potapanje dijelova kopna dubini od 2900 km. Dijeli se na unutrašnju i vanjsku.
izdizanjem morske razine. Vanjska je jezgra rastaljena, unutrašnja kruta.
inverzna morfostruktura - reljefni oblik nesuglasan kaldera (španj. caldera - kotao) - veliki krater
s geološkom strukturom (npr. hrbat - sinklinala). amfiteatralnog oblika, zaravnjenog dna i strmih
padina.
ionosfera - sloj atmosfere kojeg karakterizira visoki
stupanj ionizacije. kambični (lat. cambio - izmijeniti) - naziv horizonta
tla u kome su vrlo intenzivni procesi transformacije.
izobara - linija koje na geografskoj karti spaja točke
s jednakim tlakom zraka. kamenica - korozijsko udubljenje u kompaktnim
izobata - linija koja spaja sve točke jednake dubine. vapnencima, najčešće s ravnim ili subhorizontalnim
plohama i prevjesom na rubovima; mikrokrški
izohalina - linija koja spaja sve točke istog saliniteta. reljefni oblik.
izohipsa - krivulja koja spaja točke jednake apsolutne kanal - morsko suženje koje povezuje oceane s
visine. morima, dva mora ili dijelove istog mora; također i
umjetno prokopana vodena veza koja povezuje veće
izostazija - pojava ravnotežnog plutanja dijelova vodene prostore (oceane, mora, jezera, tekućice).
zemljine litosfere različite gustoće na astenosferi.
kanjon (španj. cahon - duboka dolina) - uska i
izoterma - linija koja spaja točke iste temperature. duboka dolina čije strane strmo padaju do obala
korita, oblikovana erozijom i korozijskim procesima
izotermija - pojava jednake temperature s u vapnenačkim terenima.
promjenom dubine.
kaptirati - postupak kojim se izvorska voda zahvaća
za vodovodni sustav.
6
konkrecija - tvrda kompaktna masa ili mineralni
karbonizacija - pretvorba organske tvari u ugljen agregat, obično gomoljast ili zaobljen, nastao
uklanjanjem ostalih elemenata osim ugljika koncentričnim taloženjem iz vodene otopine oko
zagrijavanjem u laboratorijskim uvjetima ili nekog središta (list, skeletni ostatak).
prirodnim procesima.
kontinentska kora - tip Zemljine kore koji se nalazi
kemogeni sedimenti - stijene taložene iz otopine bez pod kontinentima, odgovara SiAl-u prosječne gustoće
sudjelovanja organizama (evaporiti, sedra). oko 2,7 g/cm3, debljine 35 - 60 km.
kisele kiše - kiše koje dolaze u kontakt s kiselinama u kontinentska padina - (kontinentski slaz) uži ili širi
atmosferi. pojas morskog dna između kontinentskog šelfa i
podnožja, prosječnog nagiba 5 - 7° (rijetko 15 -20°,
kisele stijene - magmatske stijene s relativno visokim iznimno više od 50°), razvijena na dubinama od oko
udjelom SiO2 (>62 %), sa slobodnim kremenom (pr. 200 m - 3000 m.
granit, riolit). Budući da imaju puno kremena i
glinenaca obično su svijetle. kontinentski rub - zajednički naziv za šelf,
kontinentsku padinu i podnožje.
klasifikacija (lat. classis - razred, skupina, facere -
činiti, raditi) - razvrstavanje predmeta po grupama. kontinentski šelf - šelf
klastične stijene - sedimentne stijene nastale kontinentsko podnožje - krupni reljefni oblik
nakupljanjem čestica. Te čestice mogu nastati između kontinentske padine i dubokomorskog
mehaničkim ili mehaničkim i kemijskim trošenjem područja (dubine od 3 000 m - 5 000 m), oblikovan
starijih stijena ili kao netopivi ostatak kemijskog akumulacijom materijala nanijetog gravitacijom sa
trošenja. Obično prenošene od mjesta nastanka do šelfa i kontinentske padine.
mjesta taloženja.
konvekcijske struje - pretpostavljeno kretanje /
klif - strma morska ili jezerska obala (nagiba >55°) gibanje materijala u plastu unutar konvekcijskih
oblikovana abrazijom. ćelija, prvenstveno kao posljedica temperaturnih
razlika. Njima se objašnjavaju horizontalna gibanja u
klima - prosječan tijek vremena nad nekim Zemljinoj kori tektonika ploča.
područjem uzimajući u obzir i sva odstupanja od
prosjeka. konvergencija - dodir oceanskih struja ili vodenih
masa koje imaju različitu gustoću pri čemu dolazi do
klimatologija - znanost koja se bavi proučavanjem tonjenja gušće (hladnije ili slanije) vode. Također i
klime. linija na kojoj dolazi do te pojave; kretanje dvije
tektonske ploče jedne prema drugoj.
klimatski elementi - svi pokazatelji koji
karakteriziraju klimu. konzervativni rub ploče - rub dviju ploča kod kojih
prevladava smicanje; transformni, neutralni rub
klimatski faktori - veličine koje utječu na klimu. ploče.
komčići - valovito izdužene stijenske površine u kopnenjak - vjetar koji noću puše s kopna na more.
obliku svoda u podlozi ledenjaka, nastali selektivnom
egzaracijom (vidi: mutonirane stijene). kora, Zemljina - vanjska Zemljina lupina koja se
nalazi iznad >Mohorovičićevog diskontinuiteta, a
kometa - maleno svemirsko tijelo koje se kreće oko sastoji se od oceanske i kontinentske kore.
Sunca po stazi velikog ekscentriciteta. Ostavlja Predstavlja manje od 0,1 % Zemljina volumena.
svijetli trag ("zvijezda repatica").
korazija (lat. corradere- strugati, grepsti) - proces
kondenzacija - prijelaz vode iz plinovitog u tekuće poliranja, struganja stijena trošinama transportiranim
agregatno stanje. vodom, vjetrom i ledom; dubinska erozija vodotoka
vučenim nanosom (fluvijalna korazija); struganje i
konglomerat - (valutičnjak) krupnozrnata vezana glačanje stijene materijalom kojeg nosi vjetar (eolska
klastična sedimentna stijena koja se sastoji od korazija).
zaobljenih fragmenata (valutica) vezanih cementom
ili sitnozrnatom osnovom. korozija (lat. corrodere - gristi, izjedati) -
međunarodni termin za specifičan proces modeliranja
7
otopivih stijena; proces otapanja karbonatnih stijena kvarcit - metamorfna stijena koja se sastoji
vodom u kojoj ima ugljične, humusne i drugih prvenstveno od kremena nastala rekristalizacijom
kiselina. pješčenjaka ili rožnjaka.
kosa - morski ili jezerski prud koji se svojim jednim kvesta (španj. cuesta - gorska padina) - asimetrično
krajem vežu za obalu. Nastaje najčešće u produženju uzvišenje omeđeno s blagom položitom (2 - 4°)
obalnih rtova u obliku strijele, kuke, gredice, itd. strukturnom i strmijom astrukturnom padinom;
asimetrično monoklinalno uzvišenje.
krater (grč. krater - vrč, pehar, kotlina) -
amfiteatralno udubljenje vršnog dijela vulkana,
nastalo eksplozijom prilikom prodora lave, plinova i
piroklastičnog materijala iz unutrašnjosti Zemlje.
krioturbacija (grč. kryos - mraz, studen + lat. turbare lava - opći pojam za magmu izlivenu na Zemljinu
- poremetiti) - strukturne promjene zemljišta pod površinu (taljevinu ili očvrslu).
utjecajem zamrzavanja i odmrzavanja. (Vidi:
poligonalna tla, ledeni klinovi). ledeni klin - jedan od pojavnih oblika leda u tlu u
periglacijalnim područjima koji nastaje u mraznim
kristal - homogena čvrsta masa elementa, spoja ili pukotinama u prisustvu vode u površinskom
izomorfne smjese, koja ima pravilnu ponavljajuću stijenskom kompleksu; nerijetko kopnjenjem leda
strukturu, a može biti omeđena pravilnim vanjskim pukotina se zapunjava tlom ili nanosom - reliktni trag
plohama. ledenih klinova.
8
litifikacije - proces očvršćivanja sedimenta meteorit - manje svemirsko tijelo koje padne na
kompakcijom i cementacijom i nastanak sedimentne Zemlju u komadu ili dijelovima te nije potpuno
stijene. evaporiziralo poput meteora. Prema sastavu razlikuju
se željezni i kameni meteoriti.
litoral - (obalni pojas) pojas morskog dna i okoliš
između razine visoke vode i niske vode (plime i mezosfera - sloj atmosfere između 50 i 80 km visine
oseke).
mineral - anorganski element ili spoj koji se
litoralizacija - društveni proces razvoja gospodarstva pojavljuje u prirodi a ima određeni kemijski sastav i
i naseljavanja priobalnih područja. fizička svojstva.
litoralni kordon - nanosni prud u obliku izduženog minerali glina - kompleksna grupa sitnokristalastih
bedema u plitkovodnom priobalnom pojasu; ili amorfnih silikatnih minerala, nastalih trošenjem
oblikovan akumulacijom morskih ili jezerskih valova. glinenaca, piroksena i amfibola, a čestih u glinama,
tlima, glincima.
litosfera - čvrsti dio Zemlje za razliku od atmosfere i
hidrosfere; b) u tektonici ploča čvrsti dio Zemlje koji mineralni izvori - izvori vode koja ima više od 1 g/l
leži na astenosferi (uključuje Zemljinu koru i gornji otopljenih mineralnih tvari (suhog ostatka).
dio plašta) debljine od 100 - 250 km.
mineralogija - znanost koja proučava nastanak i
llanos - savane u Venezueli, Kolumbiji i Ekvadoru. svojstva minerala.
magla - sitne kapljice vode ili ledenih kristala koji su Mohorovičićev diskontinuitet (Moho) - ploha na
tako lagani da lebde u zraku, pa smanjuju vidljivost. kojoj dolazi do nagle promjene brzine širenja
seizmičkih valova koja dijeli Zemljinu koru i plašt.
magma - prirodna stijenska taljevina stvorena u Nazvan u čast Andrije Mohorovičića (1857 - 1936),
Zemlji iz koje nastaju magmatske stijene tijekom hrvatskog seizmologa, koji ga je otkrio.
hlađenja i očvršćivanja.
monsuni - sezonski vjetrovi koji pusu u južnoj i
magmatska diferencijacija - proces stvaranja više istočnoj Aziji.
od jednog tipa stijena, in situ, iz jedne ishodišne
magme. morena - akumulacijski ledenjački reljefni oblik.
Oblikovan je taloženjem ledenjakom egzariranog
makija - degradirani oblik sredozemne šume. materijala. Morene mogu biti čeone, završne, rubne,
središnje, podinske, itd.
meandar (od grč. naziva rijeke Maiandros) - vijugavi
dio korita vodotoka koji se oblikuje kao posljedica morfologija (grč. morfe - oblik, logos - znanost) -
turbulentno-spiralnog tečenja vode. vanjske crte reljefa, određene njegovim dimenzijama,
apsolutnim i relativnim visinama, oblikom vrhova i
metamorfizam - mineraloške, kemijske i strukturne udubljenja, nagibom i oblikom padina, stupnjem
promjene čvrstih stijena nastale uslijed fizikalnih i vertikalne i horizontalne raščlanjenosti.
kemijskih uvjeta koji se obično nalaze dublje od
površine, a razlikuju se od uvjeta pri kojima su morfometrija (grč. morfe - oblik, metreo - mjeriti) -
izvorišne stijene nastale. dio geomorfologije koji se bavi kvantitativnim
obilježjima reljefa.
meteor - vidljivi svijetli trag kao posljedica ulaska u
atmosferu krute čestice iz svemira i njena izgaranja. morfostruktura - krupni oblik reljefa Zemljine
površine, nastao kao rezultat međuovisnosti
djelovanja endogenih i egzogenih sila i procesa pri
9
vodećoj aktivnoj ulozi endogenih čimbenika; oblici
reljefa Zemljine površine koji odražavaju osobine neutralne stijene - magmatske stijene s udjelom
geološke strukture; tektonski oblik reljefa, itd. SiO2 od 52 do 62 %, s malo slobodnog kremena (pr.
diorit, andezit).
mramor - metamorfna stijena koja se sastoji od sitno
do grubozrnatog rekristaliziranog kalcita ili dolomita. nivacijski procesi (lat. nix, 2 nivis - snijeg) - procesi
oblikovanja padina utjecajem snijega.
mraz - padalina koja nastaje pri tlu dugovalnim
zračenjem podloge, ukoliko je temperatura niža od noćnik - planinski vjetar koji noću puše s planine u
0 °C. dolinu.
nafta - tekući ugljikovodici nastali iz organske tvari oblaci - vidljive atmosferske nakupine kapljica vode
pri povišenoj temperaturi i tlaku u Zemljinoj kori. ili čestica leda, ili obaju elemenata zajedno, ponekad i
s tzv. pothlađenim kapljicama.
naoblaka - zastrtost neba oblacima.
oceanologija - znanost o moru, interdisciplinarno
naplavna ravan – akumulacijsko - erozijski oblik proučavanje svjetskog mora.
fluvijalnog reljefa obilježen gotovo idealnom
uravnjenošću (do 5 m/km2), unakrsnom slojevitošću i oceanska kora - tip zemljine kore koji se nalazi
mikroreljefnim oblicima koji svjedoče o migriranju ispod oceana, odgovara SiMi a nema SiAl-a,
rijeke (mrtvaje, rukavci, stara korita). prosječne gustoće oko 3 g/cm3, debljine 5-10 km.
navlaka - strukturna jedinica litosfere u kojoj se oceanski hrbat (središnji oceanski hrbat) - izduženo
tereni koji su primarno bili jedan uz drugog nalaze podmorsko uzdignuće slično planinskom lancu
jedan na drugom. Najjednostavnije se prepoznaju ukupne dužine preko 60.000 km. Ima središnji žlijeb
ukoliko starije naslage leže na mlađima. (udolinu), pozitivna morfostruktura, nastala duž
divergencijskih rubova tektonskih ploča u zonama
nekton - organizmi koji žive u morskoj vodi i širenja (spreadinga).
pokreću se vlastitom snagom.
oledba (glacijacija) - stvaranje kretanje i povlačenje
nepogoda - (nevera) kratkotrajna i intenzivna ledenjaka; pokrivanje velikih područja ledenjacima i
promjena vremena. ledenim pokrovima; - ledeno doba
neritik - morski okoliš iznad sublitorala, plitko orogeneza - proces stvaranja planina. Procesi kojima
morsko priobalno područje. su stvorena ulančana gorja, navlačenja, boranja i
10
rasjedanja u pri površinskom dijelu, te plastična gorskih padina utjecajem padinskih procesa u
boranja, metamorfizam i plutonizam u dubljim uvjetima suhe ili polusuhe tople ili hladne klime.
dijelovima Zemljine kore.
pedologija (grč. pus pedon - tlo , logos - znanost) -
orografija (grč. oros - gora, grafo - pišem) - dio znanost o osobinama, nastanku, razvoju, vrstama i
geomorfologije koji se bavi opisom i klasifikacijom rasprostranjenju tala.
oblika reljefa i njihovom sistematizacijom prema
vanjskim obilježjima neovisno od njihovog nastanka pelagijal - morski okoliš otvorenog mora, područje
(geneze). mora iznad abisala.
ortodroma - najkraća crta između dvije točke na peridotit - ultrabazična dubinska (intruzivna)
Zemlji; meridijane siječe pod različitim lukovima. magmatska stijena koja se sastoji od olivina i
piroksena. Ne postoji efuzivni ekvivalent.
otočni luk - niz vulkanskih otoka nastao na
tektonskoj ploči s oceanskom korom, pod koju se permafrost (lat. permanens - trajan, engl. frost -
podvlači druga ploča (pr. Aleutski otočni luk). mraz) - stalno zamrznuto tlo u periglacijalnim
krajevima.
otočni niz - niz otoka nastalih vulkanskom
aktivnošću na ploči koja se kreće iznad stacionarne petrologija - dio geologije koji se bavi nastankom,
"vruće točke" (pr. Havajski otočni niz). pojavom, strukturom, i prošlošću stijena (posebno
magmatskih i metamorfnih).
otok - dio kopna okružen morem sa svih strana, koji
je veličinom manji od kontinenta. pijesak - sediment veličine zrna između 63 i 2 mm.
Vezani ekvivalent pješčenjak. Obično pretežu
ozonosfera - sloj atmosfere u kojem je povećana kremena zrnca, no mogu biti i od drugih stijena i
koncentracija ozona. minerala (karbonatni pijesci).
ozonska rupa - područje tanjenja ozonskog sloja. pineplen (lat. pene - gotovo, eng. plain - zaravan,
ravnina) - zaravnjena blago valovita površina s
blagim konkavnim oblicima padina, zastrta
sitnozrnim taložinama. Oblikuje se u pretposljednjem
stadiju ciklusa "normalne" erozije na račun
postepenog širenja dolina, smanjivanja nagiba padina
i razvodnica utjecajem kompleksa procesa denudacije
P i erozije.
padaline - oblici kojima voda iz atmosfere dospijeva pješčenjak - srednjezrnata klastična sedimentna
do tla i produkti kondenzacije pri tlu. stijena koja se sastoji od zaobljenih ili uglatih
fragmenata veličine pijeska.
padina - element oblika reljefa; nagnuta površina
reljefa; površina nagnuta horizontu; nagnuta površina planetoidi - malena nebeska tijela između Marsa i
uzvišenja; nagnuti dio Zemljine površine koji Jupitera; kruže oko Sunca.
ograničava različite oblike reljefa; površina reljefa
određena nagibom. plankton - organizmi koji žive u morskoj vodi i
pasivno plutaju nošeni strujama.
paleontologija - istraživanje života u geološkoj
prošlosti pomoću fosila, odnos prema živućim plašt - lupina (zona) Zemlje između kore i jezgre, a
biljkama, životinjama i okolišima. sastoji se od donjeg plašta (mezosfere) i gornjeg
plašta (astenosfere).
pasati - vjetrovi koji pusu iz suptropskih maksimuma
prema ekvatorskom području niskog tlaka. plato (franc. plateau - zaravnjen) - zaravnjen i
povišen dio površine Zemljine kore s horizontalnom
pećina - zaklon, poluspilja u podnožju ili na strani ili monoklinalnom građom omeđen strmim padinama
stjenovitog strmca, okomitog otvora. s jedne ili sa svih strana.
pedimenti (grč. pus pedos - noga) - predgorske plaža - niska akumulacijska obala mora ili jezera
stepenice, blage kosine (3 - 5°) oblikovane oblikovana taloženjem nanosa valovima.
međusobno usporednim unazadnim pomjeranjem
11
ploča (litosfere) - kruti dio litosfere za kojeg se može
pretpostaviti da se horizontalno kreće a dodiruje se s ponornica - tekućica koja nakon površinskog toka
drugim pločama u seizmički aktivnim zonama - ponire u podzemlje (karakteristična za krš).
tektonika ploča.
ploha diskontinuiteta - diskontinuitet porfirna struktura - struktura karakteristična za
efuzivne magmatske stijene u kojoj su pravilno
pod - narodni termin za stepeničaste ravne plohe razvijeni veći kristali uklopljeni u sitnozrnatu masu
nastale rubnom korozijom i diferenciranim spiranjem. koja može biti kristalizirana ili amorfna.
podmorski platoi - više ili manje izolirana porječje - područje s kojeg vode teku jednoj rijeci,
zaravnjena podmorska uzvišenja nepravilnog oblika, pr. porječje Save.
strmim padinskim odsjecima odijeljena od
dubokomorskih zavala. porozitet - postotak ukupnog volumena stijene ili tla
koji otpada na međuzrnski prostor.
podvlačenje (subdukcija) - u tektonici ploča proces
pri kojem se jedna ploča spušta pod drugu. pothlađene kapljice - kapljice koje ostaju u tekućem
stanju i ispod 0 °C ukoliko ne dođu u dodir s nekim
podzemna voda - voda koja se nalazi u porama i predmetom ili sa sobom međusobno.
pukotinama tla i stijena.
potres - iznenadno pomicanje ili drhtaj u Zemlji
pokriveni krš - oblici krškog reljefa pokriveni uzrokovan naglim otpuštanjem sporo akumulirane
različitim nanosima koji se djelomično odražavaju u napetosti (napona).
krškom pokrovu.
prag - podmorsko uzvišenje koje povezuje oceanske
polarni istočni vjetrovi - vjetrovi koji pusu iz hrptove s kontinentskim masama i odvaja pojedine
polarnih područja visokog tlaka prema subpolarnim dijelove oceanskih zavala.
područjima niskog tlaka.
prah (silt) - a) čestice promjera manjeg od pijeska a
poligonalna tla - mikroreljefni oblici periglacijalnih većeg od gline (63 - 4 µm); b) nevezani sediment koji
područja; tzv. strukturna tla obilježena više ili manje se pretežno sastoji od čestica navedene veličine.
simetričnim peterokutnim i šesterokutnim pogačastim
humcima (nekoliko dm) nastala intenzivnim mraznim prapor (les, od njem. loss - rahlo) i njemu slični
procesima (krioturbacija itd.). sedimenti su kopnene tvorevine koje su nastale
dijagenezom različitim procesima (eolskim,
poloj - naplavna ravan. fluvijalnim, i drugim) taloženog prašinastog
materijala u uvjetima suhe i hladne stepske klime.
poluotok - istaknuti dio kopna u more okružen s tri
strane vodom. praporne doline - izdužena suha udubljenja
oblikovana na prapornim (lesnim) zaravnima
polutnik (ekvator) - najveća kružnica na Zemlji procesima sufozije i korozije podzemne vode koja
podjednako udaljena od polova. usmjereno otiče tektonski predisponiranim
pukotinama ili u tzv. predprapornim linearnim
polje (tzv. krško polje) - zaravnjena ili brežuljkasta udubljenjima.
dna zavala ili većih udubljenja u kršu, čiji je nastanak
tektonski uvjetovan a oblikovana su korozijom, praporne (lesne) ponikve - ovalni, zdjeličasti ili
fluvijalnom, fluvio-glacijalnom, padinskom ili ljevkasti reljefni oblici (široki do nekoliko desetaka m
jezerskom akumulacijom; obradive površine dna i do 5 - 6 m dubine) na praporu oblikovane korozijom
zavala u kršu; opći pojam za obrađeno tlo. i sufozijom atmosferske ili podzemne vode.
ponikva (vrtača, dolina, do, dol) - izolirano praporne (lesne) zaravni - platoi oblikovani
udubljenje u karbonatima, promjera 50 - 500 m, taloženjem i dijagenezom prašinastog materijala
dubine do 100 m (rijetko više); oblikom se razlikuju pretežito eolskim, i, manje, padinskim procesima na
ljevkaste, tanjuraste, zdjeličaste, itd. povišenim i ocjeditim primarno zaravnjenim
tektonskim blokovima (npr. Južnobaranjska,
ponor - zaseban otvor ili sustav pukotina kroz koji se Vukovarska, itd.).
površinska tekućica gubi, ponire u podzemlje krša;
razlikuju se spiljski, jamski, pukotinski i ponikvasti prašac (siltit) - vezana sedimentna stijena koja se
ponori koji mogu biti trajni i periodični. sastoji od čestica veličine praha.
12
regosol (grč. regos - pokrivač, lat. solum - tlo) -
precipitacija - kemijski proces taloženja. nerazvijeno tlo na rastresitim podlogama.
prevlaka - uski pojas kopna koji spaja dvije relativna vlažnost - odnos između postojeće količine
kontinentalne mase. vlage u zraku i maksimalne količine vlage koju bi taj
prokapnica - voda koja prokapljuje kroz pukotine na zrak pri određenoj temperaturi mogao primiti.
stropu spilja i pećina.
prolaz - morska suženja najčešće nastala utjecajem reversni rasjed - rasjed kojem je rasjedna ploha
rasjedne tektonike, koji spajaju dva mora. nagnuta u smjeru bloka koji je relativno izdignut.
propusnost sijena - svojstvo porozne stijene, revolucija Zemlje - gibanje Zemlje oko Sunca.
sedimenta ili tla da propusti tekućinu.
rigosol (franc. rigole - brazda) - duboko prekopano
prozračna zona (zona aeracije) - potpovršinska zona tlo.
u tlu ili sedimentu u kojoj voda prolazi do temeljnice.
rijas - vrsta estuarija ili potopljenih riječnih ušća
prud - akumulacijski fluvijalni, morski ili jezerski strmih obala.
oblik koji nastaje u uvjetima mehanizma voda donjeg
toka u koritu vodotoka, odnosno smanjivanjem riječna mreža - ukupnost svih vodotoka na nekom
transportne snage morskog ili jezerskog vala zbog području.
oplićivanja u priobalnom pojasu.
riječne doline - linearno izdužena udubljenja
pustinjsko saće - sustav manjih udubljenja nastao otvorena u smjeru otjecanja vodotoka i najvećem
selektivnim trošenjem stijenske mase heterogenog padu topografske površine oblikovane fluvio-
mineralnog sastava. denudacijskim procesima.
razvodnica u kršu - linija između dva poriječja, koja rt - tip poluotoka; poluotočnog ispupčenja otoka i
se zbog specifičnog pukotinskog otjecanja vode u kontinenata u more, najčešće sa naglašenim i strmim
karbonatima često ne poklapa sa maksimalnim obalama.
visinama topografske površine pa može biti i
podzemna. ruda - materijal koji se nalazi u prirodi iz kojeg se
mineral ili minerali koji imaju ekonomsku vrijednost
recentno - sadašnje; (geol.) u holocenu. mogu vaditi uz profit. Također i mineral(i) koji se
vadi. Izraz se obično upotrebljava za kovinske
regolit - trošina nastala fizičkom i kemijskom sirovine i naziva se prema elementu koji se vadi
rastrožbom. "željezna ruda".
13
rudisti - fosilni školjkaši s nejednakim ljušturama, silikatni minerali - spojevi čija kristalna struktura
jednom obično priraslom, često su živjeli zadružno i sadrži SiO4 tetraedre, bilo slobodne ili vezane preko
gradili grebene. Vrlo česti u stijenama gornje krede u jednog ili više kisikovih atoma u grupe, lance, plohe
Dinaridima. ili trodimenzionalne strukture i kovinske elemente.
Klasificiraju se prema strukturi koju čine tetraedri.
ruža vjetrova - grafički prikaz smjera ili brzine
vjetra. silt - prah
siltit - prašac
14
škriljavci - grupa metamorfnih stijena s izraženom
stalagmit - sigasta tvorevina na podu šupljine u kršu škriljavošču.
(spilja) nastala izdvajanjem kalcijevog karbonata
odnosno kalcita iz hidrokarbonata vode kapnice, škriljavost - strukturna osobitost mnogih
rastući prema gore; endokrški akumulacijski oblik. metamorfnih stijena nastala prekristalizacijom
štapićastih i listićavih minerala (rogovača, tinjci)
stalaktit - sigasta tvorevina na stropu šupljine u kršu okomito na smjer najvećeg pritiska prilikom
spilja nastala izdvajanjem kalcijeva karbonata metamorfoze.
odnosno kalcita iz hidrokarbonata prokapne vode
koja kaplje sa stropa; razvijene su prema dolje; šljunak - nevezani sediment zaobljenih fragmenata
endokrški akumulacijski oblik. (valutica) promjera većeg od 2 mm. Vezani
ekvivalent - konglomerat.
šelf - (kontinentski šelf ili prag) blago nagnut (30' - termalna voda - izvorska ili gejzirska voda kojoj je
1°) podmorski rub kontinenata do dubine od oko 200 temperatura osjetno iznad srednje lokalne
m s kontinentskim tipom Zemljine kore i reljefom temperature zraka.
koji pokazuje morfogenetsku i morfostrukturnu
sličnost i vezu s onim na kopnu. termički ekvator - linija koja na različitim
meridijanima spaja mjesta s najvišim temperaturama.
škrapar - stjenovito područje jako nagrizeno
škrapama. terminalni bazen - ovalno udubljenje s unutrašnje
strane čeone ili završne (terminalne) morene u kojem
škrape (tal. scarpa - kameni zid) - mikrokrški reljefni kopni ledenjak, obilježeno oblikovanjem drumlina,
oblici; korozijom oblikovane izjedine na vapnencu ozova, kamova i ledenjačkih jezera.
karakterizirane oštrim bridovima koje su s obje strane
omeđene žljebovima različite dubine. Po svom obliku termoklina - dubinski pojas u moru s naglom
škrape mogu biti žljebaste, prstenaste, mrežaste, promjenom temperature (velikim temperaturnim
rebraste, itd. U razvoju im se razlikuju tri stadija: gradijentom).
muzge (mladi), grižine (zreli) i grohot (stariji).
15
tinjci - grupa stijenskih minerala, male tvrdoće i različitih biljnih ostataka sličnih tresetu. Klasificira se
odlične kalavosti. Važni stijenski minerali u prema stupnju karbonizacije.
magmatitima i metamorfitima.
ultrabazične stijene - magmatske stijene s vrlo
tjesnac - uski dijelovi oceanskih ili morskih površina malim udjelom SiO2 (< 44 %), bez slobodnog
između kontinenata ili otoka. kremena. Bez svijetlih minerala te su tamne. Sve su
dubinske.
tlak zraka - tlak stupca zraka od neke površine do
gornje granice atmosfere. uljni škriljavac - fino laminirana smeđa ili crna
sedimentna stijena koja sadrži dosta organske tvari, i
točilo - žljebasto, linearno udubljenje na padini, prilikom destilacije može otpustiti tekuće ili plinovite
nastalo razaralačkom djelatnošću osulina. ugljikovodike.
tombolo - pješčani ili šljunčani prud koji spaja otok s uvala - veće udubljenje u kršu ravnog ili okršenog
kopnom, čime nastaje poluotok. dna; prijelazan oblik između ponikve i tzv. "krškog
polja"; manji zalivi nastali potapanjem dijela uvala u
toplina - jedan od oblika energije. kršu i derazijskih dolina.
16
vjetar - horizontalno strujanje zraka.
17
Ž
žalo - obalno lice nastalo nakupljanjem i preradom
valovima koje se sastoji od pijeska i/ili šljunka.
18