“ GORSKI VIJENAC “ PETAR II PETROVIC NJEGOS

“ Gorski vijenac “ je za mnoge , tesko razumljivo djelo, zbog arhaicnog jezika kojim je pisano. Njegova ljepota I lezi u tome, u pravom duhu naroda, koji je uvijek tezio svojoj slobodi. Ne smije se zaboraviti ni istorijski okvir u kojem je ovo djelo pisano. Napisano je u jeku borbe protiv turske vlasti. Njegos velica srpsku istoriju, kroz njegov omiljeni lik – junaka srpske istorije – Karadjordja. Njemu je posvecen uvod , koji je naknadno pisan I koji se zove “ Posveta prahu Oca Srbije “. Cijelo Njegosevo djelo, ima osnovnu ideju, velicanje srpske nacionalne svijesti I jacanje borbenog duha u borbi protiv poturica. Niko nikada nije tako dobro istakao nepomirljive razlike izmedju dva naroda, srpskog I turskog ( zapravo poislamljenih Srba ), kao sto je to uradio Njegos. Izvukao je glavne ljudske osobine, koje karakterisu I jedan I drugi narod, isticuci kako su one toliko nepomirljive da stvaraju duboki istorijski jaz, koji se nikada nije mogao I nece premostiti. I danas smo zivi svjedoci, koliko je Njegos bio u pravu. “ POSVETA PRAHU OCA SRBIJE “ Cijela Posveta je oda Karadjordju I velicanje njegovog djela, a isticanju velike sramote Milosa Obrenovica, koji je svoju vlast utvrdio na izdaji velikog srpskog junaka I tako zadobio povlastice od Turaka. O tome govori stih br.24 …tvojoj glavi bi sudjeno za v’jenac se svoj prodati ! Pominje I poznate istorijske vojskovodje : Napoleona, Karla, Blihera, kneza Velingtona I Suvorova. ( stihovi 5 i 6 ) Govori I o velikim izdajama kroz istoriju naroda, pocevsi odstarogrckog perioda, pa do Milosa Obrenovica. U tom kontekstu spominje Egista, Pizona, Vukasina Mrnjavcevica, Borisa Godunova I Milosa Obrenovica. ( stihovi 25 – 28 )

GORSKI VIJENAC ( analiza ) Zapocinje monologom Vladike Danila u kojem opisuje koliko je jako I rasprostranjeno tursko carstvo I koliko se sve vise I vise siri. Pominje neke istorijske dogadjaje, a medju njima je najznacajniji dogadjaj, sprijecavanje sirenja turskog carstva u zapadnoj Evropi 732g. u bitci kod Poatjea, kada je Karlo Martel, pobijedio Turke. O tome govore stihovi br. 7 I 8 … Francuskoga da ne bi brijega, aravijsko more sve potopi ! Spominje I ostale junake koji su se borili protiv Turaka, Sibinjanin Janka I Skenderbega, a uporedjuje s njima svoju sudbinu, koja mu je nametnula tezak zadatak da probudi nacionalnu svijest kod svog malog naroda, koji je mali po brojnosti, a kojeg je snasla jos gora sudbina, pojava sve veceg broja poturica. Njegov zadatak je samim tim I bio tezi, jer se tu nije radilo o stranom neprijatelju, nego o dojucerasnjoj braci. Mnoge crnogorske porodice su imale tu tesku sudbinu ,da je jedan brat ostao u pravoslavnoj vjeri, dok je drugi primio islam. Kud ce vece tragedije, nego da brat udari na brata, a to je bilo neminovno. To je Vladiku Danila razaralo . O tome svjedoce stihovi br. 35 –45. A ja sto cu, ali sa kime cu? malo rukah, malena I snaga, jedna slamka medju vihorove, sirak tuzni bez nigdje nikoga! Moje pleme snom mrtvijem spava, Suza moja nema roditelja, Nada mnom je nebo zatvoreno, Ne prima mi placa ni molitve;

Crni dane. Sto ce turska vjera medju nama? Kuda cete s kletvom pradjedovskom? Su cim cete izac pred Milosa I pred druge srpske vitezove. “ Crnu Goru pokorit ne mogu Ma nikako da je sasvim moja.U ad mi se svijet pretvorio. Zla nadzivjeh tvoja svakolika. br. Stih br. pogani izrodi. A s najgorim hocu da se borim! Ovo su stihovi koji opisuju kako su Turci raznim povlasticama .70 – 80. Koji zive doklen sunca grije? Vuk Micunovic tjesi Vladiku. S njima treba ovako raditi…” Pa im poce demonski mesija Lazne vjere pruzat poslastice. upijaju shvatanje o nacionalnoj borbi za oslobodjenje I cija borba traje kroz vjekove. a crna sudbino! O kukavno Srpstvo ugaseno. Bog vas kleo. . 130 govori o neprestanoj borbi. prevodili Srbe u islam. pricajuci mu o velikom junastvu mladih Crnogoraca. A svi ljudi pakleni duhovi. Borbi nasoj kraja biti nece Do istrage turske ali nase. koji sa majcinim mlijekom.

koja je tako cesta kod srpskog naroda. 280 – 290 Pocinu ni rdja na oruzje. Dusana. te spominje u zavijenoj. Urosa I. O tome govore stihovi br. Zatrije se ime crnogorsko. pjesnickoj formi. koji takodje opisuju poturice kao najvece nase zlo. ih je bilo dosta I u selima na cetinjskom polju. Nekrscu se gore usmrdjese. Ujedno su ovce I kurjaci.KOLO I : U ovom kolu Njegos pretresa srpsku istoriju. Smrad uhvati lafa u kljusama. Ne ostade krsta od tri prsta! Mudri su I stihovi Vojvode Stanka ( Ljubotinjanina ) br. Odza rice na ravnom Cetinju. 305 – 310. Prikazuje kako se pojavljuje sve veci I veci broj poturcenjaka. I dabogda trag nam se zatro Kad pod ovom zivjeli maramom! Sto ce djavo u krscenu zemlju? Sto gojimo zmiju u njedrima? . I tuzi nad pojavom. koji su rasparcali veliku Srpsku drzavu. Zdruzio se Turcin s Crnogorcem. Pominje velikase. pocevsi od Nemanjica. a krajem XVII vj. a to je bratoubistvo I oceubistvo. Ostade ni zemlja bez glavarah. zlocinstva Vukana . pominje Vuka Brankovica I njegovu klevetu.Stefana Decanskog.

cuj. od tebe. Kada javno na krst casni pljuju ! Knez Janko prica o svadji kapetana Hamze I Vuka Micunovica. Kada gaze obraz crnogorski. Pa se Hamzi poprimace blizu: “ Kakvo vlase. Pa ja rva I tada I sada. Ti izdao prijed I poslijed. “Ja sam bolji . Hata jasem. U njem vladam od trista godinah. Pohulio vjeru pradjedovsku. Kapetan sam od careva grada. Bolja mi je vjera nego tvoja. Djed mi ga je na sablju dobio Dje su carstvo sablje dijelile. Obrljao obraz pred svijetom. vlase. Zarobio sebe u tudjina? . britku sablju pasem. krmska poturice! Dje izdajnik bolji od viteza? Kakvu sablju kazes I Kosovo? Da l’na njemu zajedno ne bjesmo.Kakva braca.” Raspali se Micunovic Vuce. Te mu tragu osta za gospodstvo. Opet se govori o poturicama I njihovom prelasku u islam. ako boga znate.

Svoj svojega nikad pustat nece. Krvava se isklati plemena. Ko na brdo. koji oklijeva u zapocinjanju istrage poturica. No se bojim od zla domacega.Opet jedan izuzetan monolog Vladike Danila. Stihovi br.stoji Vise vidi no onaj pod brdomJa povise nesto od vas vidim. Stihovi 545 – 555. Razluci se zemlja na plemena. Sto se mrci kada kovat neces? .520 – 535 Slusaj. Tek domace napadnemo Turke. \bijesna se bratstva isturcila. Vrag djavolu doci u svatove Te svijecu srpsku ugasiti! Knez Rade upucuje prekorne stihove Vladici Danilu. ali je svjestan I da je to najveca boljka koja je zahvatila Crnu Goru. To je sreca dala al’ nesreca! Ne bojim se od vrazijega kota. Neka ga je ka na gori lista. osudjuje njegovo dvoumljenje I kurazi ga za borbu. koji oklijeva da zapocne istragu poturica. Sto mi prsa kipe sa uzasom. Vuce I ostala braco! Nista mi se nemojte cuditi Stro me crne rastezaju misli. ak ‘ I malo . jer je svjestan da je to borba medju bracom.

KOLO II : Govori o tome. S Turcima ratis. a Turke svojakas. A ne zali nista na svijetu! Sve je poslo djavoljijem tragom. Da te muce. da srce naslade. A jednako. Glavu bi ti onaj cas posjekli Al’ ti zivu ruke svezali. nemoj se varati. Zalis nesto . Domacima toboz da s’ umilis. Casa zuci iste casu meda.. 565 Casu meda jost niko ne popi. Zaudara zemlja Muhamedom. Smijesane najlakse se piju. Kako bi im zapa d ate mogu. Brat je Turcin svud jedan drugome. kako se u zivotu stalno smjenjuju sreca I nesreca I kako zajedno cine zivot. Vrana vrani oci ne izvadi. .Sto zbor kupis kad zborit ne smijes? …. To su dobro poznati stihovi koje smo svi zapamtili mozda I najbolje u “ Gorskom vijencu “ br. a ne znas sto zalis. Nego udri dokle mahat mozes. Sto je casom zuci ne zagrci.

pokosi satana! Na groblju ce iznici cvijece .br. ali da te zrtve nece biti uzaludne. Za takve kaze da su se imali zbog cega I roditi I da zub vremena ne moze ugasiti svjetlost njihovog casnog imena. Kojijem se pjane pokoljenja. Blago tome ko dovijek zivi. Imao se rasta I roditi! Vjecna zublja vjecne pomrcine Nit’ dogori nit svjetlost gubi. navijaj klasove. Stihovi br. 605 – 610 Bez muke se pjesna ne ispoja. Nek ad prozdre.Jos neki poznati stihovi koje izgovara Vuk Micunovic. Predje roka dosla ti je znjetva! Divne zertve vidim na gomile Pred oltarom crkve I plemena. Mlado zito. Neka bude sto biti ne moze. a koji govore o junastvu I junacima. Stihovi koji potvrdjuju odluku Vladike Danila da krene u istragu poturica. Bez muje se sablja ne sakova! Junastvo je car zla svakojegaA I pice najsladje dusevno. cije se ime spominje kroz vjekove. Treba sluzit cesti I imenu! Neka bude borba neprestana. iako zna da ce pri tome mnogi stradati.615 – 660. Cujem lelek dje gore prolama.

a zeni Ivanbega Crnojevica.695 . 670 – 675 Udri za krst. Pohulio je na vjeru Hristovu. . Ko godj cuje srce u prsima: Hulitelje imena Hristova Da krstimo vodom ali krvlju! Trijebimo gubu iz torine! Nek propoje pjesna od uzasa. Stihovi br. Ko godj pase svijetlo oruzje.710 Ljuta kletva pade na izroda! Prokle mati od nevolje sina. Oltar pravi na kamen krvavi! KOLO III : U kojem se govori o Mari ( Mariji ) kceri arbanaskog velikasa. Progrize joj sisu u posanje. Prokle Mara svog sina Stanisu.Za daleko neko pokoljenje! I dalje stihovi koje govori Vladika Danilo i koji bude nacionalnu svijest I pozivaju na veliku borbu do istrebljenja. za obraz junacki. Rajsko pice prosu u njedrima.Stihovi br. ciji se sin Stanisa poturcio I uzeo ime Skenderbeg I koga je majka proklela. Te kneginja Ivanbegovica. Stize djecu roditeljska kletva! Stanisa je obraz ocrnio.

Vladika Danilo govori kako su se mnogiSrbi poturcili zbog sopstvene slabosti I iz straha od odmazde. Ulovi ih u mrezu djavolju.760 . Mustaj – Kadije I Vladike Danila. sve u nadi da se moze izbjeci bratoubistvo. nego tvrda veza. Obuka se u vjeru krvnicku I bratske je krvi ozednio. Slabostima smo za zemlju privezani. A oko njih hiljade ratnikah ! Vladika Danilo jos jednom pokusava da razgovara sa prdstavnikom poturica.Na junacko pleme Crnojevo. Sto je covjek ? Ka slabo zivince ! Med za usta I hladna prionja. Premami ih nevjera na vjeru. Stihovi br. Ali tice te su najslabije . Dva se brata bore oko vjere. Al ‘ sjekiru cekaj medju usi ! “ Strah zivotu kalja obraz cesto. no bi na udicu: “ Pij serbeta iz case sveceve.Skender Age.1040. Razgovor kadije Hadzi – Ali Medovica .785 Da. Stihovi br. nijesu ni krivi toliko. Nistava je.720 . Grdne treske oko Ljeskopolja. A kamoli mlada I vatrena! Slatka mama. ne bi li ih vratio u pravu vjeru.

Casne dvoje postah da postite. I Vojvoda Batric poziva poturice da se vrate svojoj staroj vjeri. mirnim putem. kada bi se poturice vratile svojoj iskonskoj vjeri. Iza tuge bistrija je dusa. Dusa bi mi tada mirna bila Kako mirno jutro u proljece. Za ostalo kako vam je drago! . Iza tuce vedrije je nebo. da mi je ocima vidjeti Crna Gora izgub da namiri! Tad bi mi se upravo cinilo Da mi sv’jetli kruna Lazareva. Pa badnjake srpske nalagajte I sarajte uskrsova jaja. Oh.Za vrsnijem bratom ali sinom Pusti glasi milost utrostruce. E sletio Milos medju Srbe. Iza placa viselike pojes. 850 – 865 No lomite munar I dzamiju. Nego orla krijuci gledaju. Vladika Danilo govori kako niko od njega ne bi bio srecniji. Stihovi br. Kad vjetrovi I mutni oblaci Drijemaju u morskoj tavnici. bez ratovanja. Nadjeno je draze negubljena.Lovi svjetlost lisicijih ocih.

Stihovi br. Stihovi br. 1080 -1120 I odgovor Vladike Danila. 1135 – 1170. Pjevajuci I Turke bijuci. . U krv ce vam vjere zaplivati.Stihovi br. 870 – 930 Nakon ovoga slijede razgovori izmedju crnogorskih I turskih prvaka u kojima se vidi. pod mojim satorom. ………………………. da do pomirenja nikako ne moze doci.Ne sceste li poslusat Batrica. Ti. braco Crnogorci? Poslije ovoga. Mustaj – Kadija govori stihove koji velicaju islamsku vjeru. stihovi br. Slijedi pismo vezira Selim pase. mojijem uzdanjem. vladiko. I glavni serdari. KOLO IV : Opisuje bitku na Vrtijeljci iznad Cetinja. gdje su Crnogorci hrabro izginuli u borbi za oslobodjenje od Turaka. 1045 – 1070 … Ne kce Srbin izdati Srbina Da ga svijet mori prijekorom. Trag da mu se po prstu kazuje Ka nevjernoj kuci Brankovica. Hajte k meni. koji prijeti Crnogorcima. Kunem vi se vjerom Obilica I oruzjem. Bice bolja koja ne potone! Ne slozi se Bajram sa Bozicem! Je l’ ovako . No svi pali jedan kod drugoga.

Za primiti od mene darove. Pa zivite kao dosle sto ste. al’ zube polomi! . Jaki zubi I tvrd orah slome. Pesnicom se nada ne rasteze! Mis u tikvi – sto je nego suzanj? Uzdu glodat – da se lome zubi! Nebo nema bez groma cijenu. U fukare oci od splacine. Sta bi bilo oduciti trske Da ne cine poklon pred orkanom? Ko potoke moze ustaviti Da k sinjemu moru ne hitaju? Ko izide ispod divne sjenke Prorokova strasnoga barjaka. ………………… Tvrd je oreh vocka cudnovata. Tesko zemlji kuda prodje vojska! Odgovor Vladike Danila Selim pasi. A kamoli glavu od kupusa.Samo da ste caru na bjeljegu. Pucinaq je stoka jedna grdna – Dobre duse kad joj rebra pucu. Sunce ce ga sprzit kao munja. Ne slomi ga. Dobra sablja topuz iza vrata.

Divlju pamet a cud otrovanu Divlji vepar ima. KOLO V : Govori o porazu Turaka kod herceg Novog 1687 g. po velikoj ljubavi sestre prema bratu. gdje se opisuju neki narodni obicaji . Stihovi br. o ljubavi. koje daju pecat humora ovom djelu. serdari razgovaraju o mnogim stvarima. U dokolici. Nije svijet ono sto misljaste.1210 – 1225 Slijedi duzi dio .. Humor nastavlja I epizoda sa neukim popom Micom. pojavljivanjem jedne babe. Tu je I tuzbalica sestre Batriceve. kada je mletacka vojska. otela Herceg Novi od Turaka. Umalo se uze ne pretrze. koji je manje interesantan I nije ni bitan za glavnu radnju “ Gorskog vijenca “. Spustavah se ja na vase uze. a ne covjek. ………………………………………….Nije vino posto pridje bjese. Kome zakon lezi u topuzu. Barjaktaru darivat Evropu – Grehota je o tom I misliti! ………………………………………. koja je postala cuvena u literaturi. zenama. Otada smo visi prijatelji. zajedno sa Crnogorcima. Vojvoda Drasko opisuje svoj odlazak kod Mletaka I karikira mnoge situacije. U glavu mi pamet uceraste. Tragovi mu smrde necovjestvom.

To su stihovi br. Cijeli ovaj dio sam shvatila kao jedan etnografski prikaz crnogorskog naroda. Odbrana je s zivotom skopcana! Sve priroda snabd’jeva oruzjem Protiv neke neobuzdane sile. sinko.prilikom vracanja. jedan od glavnih likova u ovom djelu. Ko li boza prozreti cudesa? …………………………………. protiv nedovoljstva. pune mudrosti. Aljinah je na nebesa dosta. Trnje ruzu brani ocupati. Zubovah je tuste izostrila. Pa bog daje kome kakvu hoce. Ostro osje odbranjuje klasje. A rogovah tuste zasiljila. Blago vama koji ih vidite. Filozofiju zivota govori Iguman Stefan. Tek sam svoje oci izgubio. I cine najjacu filozofsku okosnicu ovog djela. 2220 – 2360 Ko ce. Protiv nuzde. Vi ste blize boga I cudesah! Iguman prica o prirodnom zakonu. . ostaju zapamcene. A meni je svakoja jednaka.. bozju volju znati. koji nalaze da svako ima pravo na odbranu I uporedjuje zakone prirode I njegovu primjenu na drustvene pojave. Njegove rijeci.

……………………………………. Iskru gasi. Bez njega bi u kam ocajala. I cijeli ovi besporeci Po poretku nekome sljeduju. Udar nadje iskru u kamenu.. Pokoljenje za pjesnu stvoreno. a zmiju u glavu. Cest je slava. krila I brzine nogah. Nove nuzde radju nove sile. Djeistvija naprezu duhove.Kore. Narod branic crkve I plemena. Vas ce primjer uciti pjevaca Kako treba s besmrtnoscu zborit! ………………………………………………. Krst nositi vama je sudjeno Strasne borbe s svojim I s tudjinom! . Ne pusta se da je zlo pob’jedi. Stjesnenija slamaju gromove. Nad svom ovom grdnom mjesavinom Opet umna sila tozestvuje. svetinja narodnja! Pas svakoji svoje breme nosi.. Muz je branic zene I djeteta. Vile ce se grabit u vjekove Da vam v’jence dostojne sapletu.

U njima joj nema bolovanja. .Tezak v’jenac. Svaka mu se satvar skamenila! ……………………………………………. 2490 – 2520 Jas am prosa sito I reseto. al’ je voce slatko! Voskresenija ne biva bez smrti. Dje u njemu cisti tamjan dimi. Vec vas vidju pod sjajnim pokrovom. ( a ko cinja bit ice najbolji ! ) A ko izda onoga te pocne. Sve sto biva I sto moze biti. kad mrijet morate! Cest ranjena zeze hrabra prsa. kada Iguman Stefan govori neke zivotne mudrosti uz gusle. Crnogorci. Stihovi br. Porugani oltar jezicestvom Na milost ce okrenut nebesa! Citavo ovo poglavlje zavrsava rijecima serdara Vukote. 2410 – 2435 U pamet se dobro. Stihovi br. Cest. Ovaj grdni svijet ispitao. Slavno mrite. Poznao se s grkijem zivotom. koji kune onoga ko izda I povuce se iz bitke. narodnost dje le vaskresnula I dje oltar na istok okrenut. Otrovi mu casu iskapio. Zadnji dio “ Gorskog vijenca “ je Badnje vece.

Ti si mlad jost I nevjest . U nj ratuje more s bregovima. U nj ratuje zima I toplina. U nj ratuje covjek sa covjekom. Volna volnu uzasno popire. U nj ratuju dnevi sa nocima. O da znades sto te joste ceka! Sv’jet je ovaj tiran tiraninu. U nj ratuje zivina s zivinom. U nj ratuje narod sa narodom. O brijeg se lome obadvije. a kamoli dusi blagorodnoj! On je sostav paklene nesloge: U nj ratuje dusa sa tijelom. Koleblju se u moru nebesa. U nj ratuju vjetri s vjetrovima. Koleba se dusa u tijelu.Meni nista nije nepoznato. Sta god dodje ja sam mu naredan. More stenje pod silom nebesnom. . U nj ratuju dusi s nebesima. vladiko ! Prve kaplje iz case otrovi Najgrce su I najupornije. Zla pod nebom sto su svakolika Covjeku su prcija na zemlju. T’jelo stenje pod silom dusevnom.

Koji li se pokloni Bozicu. Nabraja suprotnosti u prirodi. Covjek se ruga drugom covjeku I pri tome lici na majmuna. Ni da kaze kako im je bilo. koja dolaze da zapocnu ustanak I koja donose radosne vijesti o ustanku I u drugim krajevima. Uzesmo ga za svojega brata. a niko dovoljan. Niko miran. a jos tezi za dobre I blagocestive duse. br. Sve se covjek bruka sa covjekom: gleda majmun sebe u zrcalo. a niko spokojan. a kao najveca su . Slijedi okupljanje plemena. . koji se gleda u ogledalo I smije se sam sebi. Prekrsti se krstom hristijanskim.dusa I tijelo . Iguman govori o tome koliko je zivot tezak I da su sva zla. Stihovi Vojvode Batrica.Niko srecan. ljudska svakodnevnica. Da je zivot tezak I za lose ljude.2585 – 2610 ……………………………… I sto cu ti duljiti pricanje : Koliko je ravnoga Cetinja Ne utece oka ni svjedoka. Kuce turske ognjem izgorjesmo. koji je vec poceo. Da se ne zna ni stana nit raga Od nevjerna domacega vraga. koja su sabrana pod kapom nebeskom. Te pod sablju svoju ne metnusmo Koji ni se ne kce pokrstiti.kao sinonim neke vjecne borbe. sa kojom se covjek nosi.

koji predstavlja novo radjanje. “Gorski vijenac “ zavrsava stihovima Vladike Danila . Ti ces pusku drugu nabaviti. Mislim da su . Koliko je bilo dubokoumno njegovo sagledavanje zivota. zivotnih pojava. u ovom slucaju.……………………………………. podigni brkove Da ti vidju toke na prsima. Zdravo tvoja glava na ramena.koja nosi slobodu crnogorskom narodu. u borbi protiv Turaka. svaki put sve vise I vise shvatam I razumijem.ukojima stizu radosne vijesti o uspjesima crnogorske vojske u borbi za oslobodjenje. Stihovi br. Da prebrojim zrna od pusakah Kolika ti toke izlomise! Mrtvu glavu ne dize iz groba Ni prekova bistra dzeferdara. koliko je jaka bila Njegoseva ljubav prema sopstvenom narodu I prema pravoslavnoj vjeri. koji tjesi Mandusica Vuka zbog puske koju je izlomio I daruje mu novu iz svojih odaja. nalazim neke nove mudrosti.. radjanje zore . Slijedi zadnje kolo KOLO VI : Govori se o pocetku ustanka I uspjeha u bitci na Cetinju. A u ruke Mandusica Vuka Bice svaka puska ubojita! Na kraju da kazemda sam “ Gorski vijenac “ citala vise puta I svaki put kada ga citam. 2625 – 2645 Kasnije pristizu pisma I iz drugih krajeva Crne Gore . covjeka I njegovog mjesta u prirodi .2810 – 2815 Mrki Vuce. Stihovi br. Simbolicno se cestita Bozic.

.Njegosevi stihovi. koji pozivaju na borbu za oslobodjenje. najjaci stihovi napisani u srpskoj knjizevnosti.

n°n f©– ©°f¾ ©°fn¯f n© ¾ ¯ ¾½¯°© ©  ff f  f¾¾ ¯f – n –f  f  ¯ °f° ¯ –f¾¾© ¾°©–nf¾°–¯ °f      ¯ ¾ ½© ¾°f° ¾½©f  ¯© ¾ ¾f ©f° ¾ff" °f¾© nff¾f© –f  ½n °f©¾f ©  ¾ °  ©© ¯¾ ½©f° ½© °©f  f–¯  ©   ¯f¾ f¾f " I© n°f ©f© n° ½¯n°  -# –°¾© ¾–   .f¾fn¾ nf¾¯ f  ¯© ¾f° °f©f¾ ¾ ½©  ¾° ½°f¾© –ffI.

f  °f©f©f¾  9 © f ¾f© °© f" °    ¯°f–¯  9 f¯n ½ ¯ °f  .©½ ©© If  f°f f ° ¾f–½nf f°f fn ½¯ ¯°–¾f f f f  ° n  f °     .

© ¯   © – ½f¯f  @ f¾n ¾¯ °" - f    f° ½ ¾f°f  - f  ¾ ° ¯  - f ½  ½¾¾ff°f" -f– ©n °nn© n  f f ° ½© °© "  f© ¾© –If ff°©  °fn°f°¾© ¾½f©°f     ¾ © °©f     D f¾ f f©°fn  – ©½f¾ ¾© ©  – ©n© ¾n ½¾¯f   © ¯ °f¾f f¾¯ ¯f©" @© ¯– ° " - ½½© ½© ¾°f f¾f  .

f%.f½f°ff¯ °f"    D© ¯¾ –.f©%n f f°f¾– f¾f f °f° –f .

°© nf n©¾ ¾°f°¾f½n ¯  °  ––f© ¯f©f ½ f     ©f f½f °f f" 9 ¯f ° © ¾°f  @ ° –°©ff° –nf  9 .ff¾–¾°ff°¾  9– ©©¾¾½¾f°©  f©¾½n ½¾°© ¯f    © n  ©¾f f" f°¾f©  fn°  9© °f© ¾  -f©°fn½ ¯ .

°©    f¾ © °n  f¾ ©  °   °  ¾ © ¾½©f  f¾  ff  ©   °©©f f°f" If ff°©¾© °¯½¾ff ff–ff¾f½ ¾f°¯½nf °   f½f©  ¾ °f  f¾ ¯  © n f ¾ f– .

¾f© f © If  f°f       If ff°–f¾¾ ¯°– ½n –¾½¾ ° ¾f ¾ ¾ff  ¯f     f °© ¾°  9 ¯f¯° © f°f©   D¯  ©f©  © n© "f¾f °n " .f © f  . f¾ff °f½°©f  f¯¯f ff °f" ff¯f¯f ° °f n  #9©¾  fnf¾ ¾ n   #¾© n f©¯ ©¾"# ff©f fn ¾  f ¾¯f¾¯f ¯©½ f°  -¾ff© ° – f f  n  ¾°f©¾f ©  ¾© ¾¾n©n  - –f©n– f© f¾°© ¯ f¯f¾°¯ 9¾–f¾¯¾¾n  -f © °©  f ° – © °f  fn  © © °   . nf  ° – .

f–  ¾©f©  ¾f  f½fnf¾  ½© ¾    f¯© n¯f ©  .

°ff–  f°f¯" @f  ¯¾ ½fn° f¯¾#© °fff f  ¾ .¾¯ ©  ¾f ¯f f¯°f f f¯°©½© n  f © ¯° fn © ¯f©¯¾©f°n  If ff°–f° °© –f°   ¾ n°© f f ¾ ½n  f ¾©©¾°¾©©  ¯°¯½ ¯  ff°©f I© f fn½f ½n  f¾ f ¾©©¾f©©      -¯ ¯°f f¯©  9f f °©f ¾½¾ °ff–f©  ¾ff© ¾¾f©f©f  .

f¾°  © ½¾f f½¾  f¾fff¯©  f–" - ¾n ¾ ½¾¾f fnf  ° ¯¾ © ¯ nf © ¯ ¯©© ¯ f°© ¯  .

Dn f¯©  f½f  n  ©f©f° ½° " - ¾¾  f©f¯¾f n ¯"  #f  fn.

°–n" 9¾© –f .¾f© f ©f–¾ © nf©¾f¯¾©      -f°–f¾© f–¯ ©n°–¾¾½ff©¯f¾     f ½¯ °©f°f° ¯  n   I  ½¾©  °fI© ©n°f .

°©f – © ¾.

°–nf –°  f ¾  © °©  @ff     - n  ° f °f f–f¾© ¯½© ¯  @f– f¯¾ ½½¾f©  f° © °©n f°nf  -¾½f© f°  ––f  9© f©n@  ©n  © ½¾¯ f ¯½f¾ ©½© .

°–n¯f      –If  f°f ¾      f© ¯ ° ½ ¯©¯¾f¯  @ f  –f°¾  f  .

f¯ f¾ nf°f © © –  f½¯ ¯ °  f  9f f ¾ ¾¾  f  f¾¯   f¾f ©f½fff  f¯–f ½¾f  f   n¾  f° n° ½°½ f°¯" ½ ¯ ¾f f¾°© ¯¯° f©"  ¾½  ° ¾© °  9f¾f¾°–f f©ff  °n n –f¾½f¯°©f  9 ¾°n¯¾ °f f° f¾  " .¾ ¾© ° –¾f°©" D – f  f¾ ¯  " - ° ¯f –¯fn© °  D€f n ¾½fn°  9n°f© ¾f© °f– °f     ¾ f ©© f½n  @ ¾ ¯© f½ © ©¾f"  –If  f°f ¯½f¾  .

 @ ©  nfn °ff  - ¾¯–f f# ½¯" -© °½¾½ ©  © ¾  -© ¾© °¾¯¾©f¾  f©ff ff½   f© ¯¯¾"  ©½f¯ fn f° © ½f¯f f° n©   ¯ f° ½  @f–¯¾¯ ° n© ¾¯   ½¾ff¾ ©f°ff¾   D¯f¾  ° ½   f f¾¯¾½©f ©  D–f¯½f¯ n f¾   I  ½f@ff  n –-–– f f© ¯ fnf©¾f  f© °¾f.

°–n¯f  f n –- @ff     .

©    ©© ¯f°© °  ¾f°f°°© ° f°f–f°f °©# ¾–© °nf# D n ¾  ff–ff©¯°–¯¾f¯f © f   °f¯f I© ff¾½¾© ¾© ff .n¯ ½©f©f°© ¯© °  f – © ¾  ½¾©° °f ° nf©½¯fnf°©f . ffff¯°–  ¾fn© ©  f©½ nf¯f¯ ©  @©  fnf¾ ¾  fn   ©f© ½¾ffn °f f ½ ©© f¾ ¾ ½ ¯f f ¯ °f¾f©f ½ f¾f° ¯½½¯.

© f© ¾f¯¾fff © f° °–f€¾½fn°–¾–°f f  €©f––¯f° €f° © f° –f°f¯ ©   -© – © n ½° ¯ ¾ ¾f©f½f¯n ° n° °f©©fn€€¾ ¾°n– © f @¾¾    n ¾°  ©©°f   f½ n ¾f"  ©°f© °f° ¾f ¾f  9f – f© ¯ fn  ¯ °© ¾f©f© °ff  @ ¾f¯¾© n–   f–f¯f©   I¾    –fn ¾f" –¯f°½nf½ °¯f° ©°ff  f¾f¯f½f°f f° ½ ©© f° ½ °© –½¯© °°f ¾ ° ½©f   f°f© ¾¯¾½nf°f"  ½ f¾°f #© f© ¯ 9°  °   f° ¾  .

9° ½° ©¾f  ¾¾©  f°©© f¾©  @°©  f°n½f   f© ¾ ¾f  –f¾ f¾©f   f ° °–f  n©  ¾½ n 9½ ° ¯ ¾© ©  -f ¾¯¯– °¯¯© ¾f°¯ ½ ¯°f¾f ¾©  - ½¾f¾  f© ½ #©   ¾–f¾ f¯©–f  .©  f°n °  ©  f  -f  f°nn ½ ¯ °f  .

¾© ¾ff ¾ °©f°f °©f" 9f¾¾f©¾©   ¯ °¾  - ° f ©° ¾  © ¾©f°f½    © ¾° °©f¾f¯f©–¯  D f°f © ¾f¯ °  °© –f f¯nf©ff   .

9© °© f½© ¾°¾ °  I n ¾ –f ©   ff¯#© °n  ¾©° ¾f½   If¾n ½¯© n½© fnf f f¾ ¾¯°¾n "  ¾°¾f¯f© ¾ © ° f¾°   ¾¾©¯¾ ©°¯" @ f#© °fn f#© n ¾f" I¾ ¾ °©f°  f ¾¯  I nf¾ ©½ ¾©f©°¯½¯  .

¾ °f °¾ ©  f¾ ¾°f  © f°f¾ °  © °© ¯n¾f¯©f° ¯  f°¯ f ¯© ¯f " .

¾f°© °f  f f½¾f  D°©¯f©©° ¯f f°©f  9–f°f© n ¾¯ -f¯¾n  °° ¾f" .

f½–f© f¾ff© n¯f¾  ffI ©° °–f f ½n ¾       D½f¯ ¾    .

°–n  .

°°¾f°© ° ½°f  f–   © ©f¾f¯¯°f f°  f½ ° ¯¾¾¾ff .%fn°©f n °f© ©"%  f°–f ½n°  ff¯¾ ¾ff¾f¯ °f"  f °© #¾–© °nf#©  f °©  n f f–¯f° €f°–°   ° ¯ ¾–¾     f¾f¯½¾f¾ ¾   f©– °¾© ¾½f  ¯nf¾¾f½  9°f¾ ¾–© ¯¯   ¾ f¾¯    .

© ¾½n©f°f ¯©  @¾¯f ©¾° © ¾ f " 9 f½© nf¾  -f©–n ¾°f©½°©   f°f ¾¾ ©¾ n f" #© © f©f°f°° ff¯ ¾ f– °©" °© ¾¾f½f ° ° ¾–  D°©f©  ¾f¾f© ¯  .

D°©f© ¯ ¾  –¯f  D°©f© ¯f½°f  D°©f©© ¾© ¯f  D°©f© °f¾°¯  D°©f© °f ¾f°f ¯  D°©f© n© ¾fn© ¯  D°©f© ° ¾f°n¯f  D°©f© ¾¾° ¾¯f  @#© ¾ °© ½ ¾¯ ¾ °¯   f¾  ¾f©   . ¾ °© ½ ¾¯° ¾°¯   ©¾ ¯° ¾f  I°f°f¾°½½   © –¾ ¯  f ©  -¾ nf° f° ©f°  -¯f° f°¾½©f°   ¾ n©  f¾fn© ¯  – f¯f©¯°¾ nf  –¯f°–¯ ©  f f¾¾ff ©f¾¾f f°f½  f½¯° ¾¯ © ¾f¾f ° °nf ¾f©¯¾ n© °¾ f©   ff¾ © f©¾ f    f–n ¾  ¾ -f f©f¾½°¾ ½  ff°f© nf¾ ¾f©  f¾°°¯°  © n°   .

© ¾  .

–f –¯n© ½¯ n°f¯f©¯°f ©¾ – f– f¾¯© ¾  ¾f¯¾   © ½©f°© ½ ¯ °f ©f f  ff½n°¾f°f©f °¾ f ¾°  © ¾¾f° –¯f© ¯f ©©  n½n  I©  fnf      ¾n ©½nf°©   © f°–f.

°©f -  n f°¾© f  - ff f¯©    @ ½ ¾f ©¾©° ¯ °¾¯ ©°¾ ° n ½¾  ©¾ ½° n  9 ¾¾ ¾¯¾©f°¾¯  D ¾¯–ff¾© –f ff  n ¾ –°© ¯–© ¾¯  f¾ ° °f°¾f°f°f–f  ° © °f ¯fn –ff–f   © f °©  I  .

¾ ½n ¾f°f¾½© f n°f.

°© ¯ n°¾ n ¾f n ©½ ¾f©f°f ©f°© ¯¾nf© f ©f°©   ©f°¾ ¾  n°–¾¯°f    ½@ff     f¾°© ½¾½¾¯f –f© f.

f° ¾nfIf –½¾ ©© ¯ f© ¯°¾© f©f     .–f°   – f -½ f ¾f  €  ff   f©f–ff°ff¯ °f  @n ¾½¾ –°f f   .¾¯ f¾-© –¾  ¾ ©½f©°f  f¾  © °© °f©©fn¾°f½¾f°¾½¾© °© °¾   .In ½ –°   f © °f½¾¯f  f½ ©¯°f ½¾ff f ¯¾ " .f° ¾nfIf n ¾ff½¾f ©f" -ff© ff ¯ f¾f¯#¾© °fn#nff¾ ½f¾f½f f–f nf¯ °ff¯°  ° ¯ ¾ ¾f½¾ ¾ ¾ ¾ff¯f¯© ¯  © ©ff f-© –¾ f© f½ ¯f¾½¾ °¯°f ½ ¯f ½f¾f°©©  ©    ¯°°© –¾f– ff°© f  °½©ff n© f°© ––¯© ¾f½  .°   ©¯f¾f ¾° © ¾ ¾½© ¾¯fn°–¾ ©¾   f¾  © °© #¾© °fn#f¾ff ¾¯fIf  f°f ©© ¾.

         .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful