You are on page 1of 17

Ono sto je vrlo bitno u engleskom jeziku je red reci u recenici.

to vam nece predstavljati nikakav problem ukoliko upamtite vrlo jednostavnu "formulu". SVOMPT je sve sto bi trebalo da znate kako bi red reciu vasoj recenici bio pravilan. Naravno, potrebno je znati i sta ova slova oznacavaju. S (subject) - subjekat V (verb) - glagol O (object) - objekat M (manner) - prilog za nacin P (place) - prilog za mesto T (time) - prilog za vreme Ukoliko pratite ovaj logicki sled ovih elemenata, recenice koje pisete ili izgovarate na engleskom jeziku ce biti gramaticki tacke. Veliki broj ljudi kojima je maternji jezik engleski ne znaju za SVOMPT i prilicno grese. Neki se pak oslanjaju na osecaj koji, vrlo cesto, moze da izneveri. Zbog toga je najbolje odvojiti par minuta i memorisati sled ovih elemenata. Primer: I bought an umbrella by a mistake at the supermarket yesterday. S-I V - bought O - an umbrella M - by a mistake P - at the supermarket T - yesterday U zavisnosti od toga sta zelimo da kazemo ili naglasimo, ne moraju svi elementi biti ukljuceni. Vrlo cesto mozemo imati samo SVO (subjekat-glagol-objekat). I like you. S - I V - like O - you Prosta recenica se sastoji samo od subjekta i glagola. He works. S - he V - works

POMOCNI GLAGOLI U ENGLESKOM JEZIKU (Auxiliary Verbs)


Pomocni glagoli sluze za gradjenje glagolskih vremena kako u srpskom, tako i u engleskom jeziku. Oni, na neki nacin predstavljaju nocnu moru ucenicima zbog toga sto pomocni glagoli u engleskom jeziku mogu imati i funkciju glavnih
glagola.

Postoje tri pomocna glagola: 1. to be 2. to do 3. to have

TO BE (biti)
Ovaj glagol ne predstavlja veliki problem prilikom ucenja s obzirom da i u nasem jeziku postoji pomocni glagol biti. Kako vec znate, glagol biti u srpskom jeziku ima funkciju gradjenja prezenta, proslog vremena i futura. Isti je slucja i u engleskom jeziku. Present Tense (sadasnje vreme) I am - ja sam you are - ti si he is - on je she is - ona je it is - ono je we are - mi smo you are - vi ste they are - oni su skraceni oblik: I'm, you're, he's... I am not - ja nisam you are not - ti nisi he is not - on nije she is not - ona nije it is not - ono nije we are not - minismo you are not - vi niste they are not - oni nisu skraceni oblik: you aren't, he isn't... Am I - jesam li? Are you - jesi li? Is he - da li je on? Is she - da li je ona? Is it - da li je ono? Are we - jesmo li? Are you - jeste li? Are they - jesu li?

Past Tense (proslo vreme) I was - ja sam bio/la you were - ti si bio/la he was - on je bio she was - ona je bila it was - ono je bilo we were - mi smo bili you were - vi ste bili they were - oni su bili I was not - nisam bio/la You were not - nisi bio/la he was not - nije bio she was not - nije bila it was not - nije bilo we were not - nismo bili you were not - niste bili they were not - nisu bili skraceni oblik: I wasn't, you weren't.. Was I - da li sam bio/la Were you - da li si bio/la Was he - da li je bio Was she - da li je bila Was it - da li je bilo Were we - da li smo bili Were you - da li ste bili Were they - da li su bili Future Tense (buduce vreme) I will - ja cu you will - ti ces he will - on ce she will - ona ce it will - ono ce we will - mi cemo you will - vi cete they will - oni ce skraceni oblik: I'll, you'll... I will not (won't) - ja necu you will not - ti neces

he will not - on nece she will not - ona nece it will not - ono nece we will not - mi necemo you will not - vi necete they will not - oni nece will I - da li cu will you - da li ces will he - da li ce on will she - da li ce ona will it - da li ce ono will we - da li cemo will we - da li cete will they - da li ce oni
Zakljucak: Glagol TO BE u sadasnjem vremenu ima oblike: am, is i are. Glagol TO BE u proslom vremenu ima oblike: was i were. Glagol TO BE u buducem vremenu ima oblik will. Potvrdni oblik se gradi tako sto pomocni glagol dolazi nakon licne zamenice. Odricni oblik se gradi kada se na pomocni glagol doda recca NOT. Upitni oblik se gradi inverzijom subjekta i pomocnog glagola.

TO DO (ciniti, raditi)
Ovaj pomocni glagol u engleskom jeziku sluzi za gradjenje prostog sadasnjeg i prostog proslog vremena i ima dva oblika za sadasnje vreme (DO i DOES). DO se koristi za I, you, we, they. DOES se koristi samo za 3.lice jednine (he, she i it). U proslom vremenu on glasi DID i isti je za sva lica. U recenicama u prostom sadasnjem i prostom proslom vremenu, glagoli DO/DOES i DID nisu vidljivi u potvrdnom obliku iako postoje. Medjutim, nije preporucljivo da se pocetnici zamaraju ovom informacijom jer ce ona za njih biti vrlo konfuzna. Odricni oblik se gradi tako sto se na pomocni glagol doda recca NOT. sadasnje vreme: I do not want to go there. ili skraceno I don't want to go there. She does not live here. ili skraceno She doesn't live here. proslo vreme: I did not want to go there. ili skraceno I didn't want to go there.

Upitni oblik se gradi inverzijom subjekta i pomocnog glagola. sadasnje vreme: Do you live here? Does he live here? proslo vreme: Did you live here?

TO HAVE (imati)
Sa ovim pomocnim glagolom tvore se perfektivni glagolski oglici i perfektivna vremena (sadasnje perfektivno vreme i pluskvamperfekat). Kao i prethodnipomocni glagol i ovaj ima dva oblika za sadasnje vreme (HAVE i HAS). HAVE se koristi za I, you, we they. HAS se koristi samo za 3.lice jednine (he, she i it). U proslom vremenu on glasi HAD i isti je za sva lica. Potvrdni oblik: sadasnje vreme: I have been there. She has been there. proslo vreme: I had been there. Odricni oblik se gradi dodavanjem recce NOT na pomocni glagol. sadasnje vreme: I have not been there ili skraceno I haven't been there. She has not been there ili skraceno She hasn't been there. proslo vreme: I had not been there ili skraceno I hadn't been there. Upitni oblik se gradi inverzijom subjekta i pomocnog glagola. sadasnje vreme: Have you been there? Has she been there? proslo vreme: Had you been there?

GLAGOLSKA VREMENA (TENSES)


THE SIMPLE PRESENT TENSE/Prosto sadasnje vreme Upotreba:
Sadasnje prosto vreme se koristi za radnje koje se desavaju uvek ili se, manje-vise, periodicno ponavljaju. To znaci da se ovo vreme oznacava neku cinjenicu, naviku, obavezu i raspored.

Forma:
Za gradjenje ovog vremena koristi se pomocni glagol TO DO. Kako bi bilo jasnije, prikazacu kako se gradi cela recenica u ovom vremenu, kako potvrdna i odricna tako i upitna. + Potvrdni oblik Subjekat + glavni glagol (za 3.lice jednine se na glavni glagol dodaje nastavak -s)
I work every day. He works every day.

- Odricni oblik Subjekat + does not ili skraceno doesn't (za 3.lice jednine) / do not ili skraceno don't (za sva ostala lica)+ glavni glagol
*Prilikom gradjenja odricnog oblika, na glavni glagol se ne dodaje nastavk -s za 3.lice jednine I don't work every day.

He doesn't work every day.

* Dakle, odricni se oblik se gradi tako sto se na pomocni glagol, u ovom slucaju TO DO doda recca NOT. ? Upitni oblik Do/Does (za 3.lice jednine) + subjekat + glavni glagol
*Prilikom gradjenja upitnog oblika, na glavni glagol se ne dodaje nastavak -s za 3.lice jednine.

*Upitni oblik se gradi inverzijom (zamenom mesta) subjekta i pomocnog glagola. Do you work every day? Does he work every day?

Priloske odredbe koje se koriste za ovo vreme kako bi poka zale ucestalost radnji su: always, often, usually, every day/week/month/year, occasionally...
Kao primer, uzecemo glagol sleep - spavati. potvrdni oblik

I sleep You sleep He sleeps She sleeps It sleeps We sleep You sleep They sleep odricni oblik I don't sleep You don't sleep He doesn't sleep She doesn't sleep It doesn't sleep We don't sleep You don't sleep They don't sleep upitni oblik Do I sleep? Do you sleep? Does he sleep? Does she sleep?
Does it sleep? DO we sleep? Do you sleep? Do they sleep?

THE PRESENT PERFECT TENSE (SADANJE SVRENO VREME)


Present Perfect Tense (Sadanje svreno vreme) se gradi od glagola TO HAVE u Present Simple Tense-u (Prostom sadanjem vremenu), tj. have/has i past participle-a (prolog participa) glavnog glagola. Proli particip se kod pravilnih glagola gradi kada se na infinitiv doda nastavak ed. Kod nepravilnih glagola proli particip ima drugaiji oblik (tzv. trea kolona): play played work worked sleep slept Potvrdni oblik Jednina (singular) I have (I`ve)worked Ja sam radio You have (You `ve)worked Ti si radio He has (He`s)worked On je radio She has (She`s) worked Ona je radila It has (It`s) worked Ono je radio Jednina (singular)

Mnoina (plural) We have ( We `ve) worked Mi smo radili You have (You `ve) worked Vi ste radili They have (They`ve) worked Oni su radili

Mnoina (plural)

I have (I`ve) slept Ja sam spavao You have (You `ve) slept Ti si spavao He has slept (He `s) On je spavao She has slept (She `s) Ona je spavala It has slept (It`s) Ono je spavalo

We have slept (We `ve) Mi smo spavali You have slept ( You`ve) Vi ste spavali They have slept (They`ve) Oni su spavali

Upitni oblik glagola u Present Perfect Tense-u (Sadanjem svrenom vremenu) se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni oblik)pomonog glagola TO HAVE (u sadanjem vremenu) i line zamenice. Upitni oblik Yes/No questions Jednina (singular) Have I worked? Da li sam ja radio? Have you worked? Da li si ti radio? Has he worked? Da li je on radio?Has she worked? Da li je ona radila? Has it worked? Da li je ono radilo? Mnoina (plural) Have we worked? Da li smo mi radili? Have you worked? Da li ste vi radili? Have they worked? Da li su oni radili?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain: Have I worked?Yes, I have / No, I haven`t Have we worked? - Yes, we have / No, we Haven`t. Have you worked? Yes, you have / No, you haven`t Have you worked? Yes you have / No, we haven`t Has he worked? Yes, he has / No, he hasn`t. Have they worked? Yes, they have / No, they haven`t. Has she worked? Yes, she has/ No, she hasn`t . Has it worked? Yes, it has / No, it hasn`t. Upitni oblik Wh- questions Jednina (singular) Where have I worked? Gde sam ja radio? Where have you worked? Gde si ti radio? Where has he worked? Gde je on radio? Where has she worked? Gde je ona radila? Where has it worked? Gde je ono radilo? Mnoina (plural) Where have we worked? Gde smo mi radili? Where have you worked? Gde ste vi radili? Where have they worked? Gde su oni radili?

Odrini oblik se gradi od odrinog obika glagola Have (odnosno Has za tree lice jednine) i Past Participle-a glavnog glagola.

Odrini oblik Jednina (singular) I have not (haven`t) worked Ja nisam radio You have not (haven`t) worked Ti ne radi He has not (hasn`t) worked On nije radio She has not (hasn `t) worked Ona nije radila It has not (hasn`t) worked Ono nije radilo Mnoina (plural) We have not (haven `t) worked Mi nismo radili You have not (haven`t) worked Vi niste radili They have not (haven`t) worked Oni nisu radili

Upotreba: The Present Perfect Tense (Sadanje svreno vreme) se koristi za: Radnju koja je upravo zavrena, te se stoga uy njega esto nalazi vremenska odrednica just (upravo) She has just gone out. (Ona je upravo izala.) Radnju koja se desila u prolosti u neko neodreeno vreme: I have travelled to America. (Putovao sam u Ameriku.) Prolu radnju koja ima vidljive rezultate (posledice) u sadanjosti. The lift has broken down. We have to use the stairs. (Lift se pokvario. Moramo da idemo stepenicama.) I have washed the car. It looks lovely. (Oprao sam kola. Izgledaju odlino.) Radnju koja se desila u prolosti ali je mogue da se ponovi u sadanjosti. I have seen wolves in that forest. You can still see them sometimes. (Video sam vukove u toj umi. Jo uvek ih ponekad moe videti.) Radnju koja je deava u nezavrenom vremenskom periodu. Vremenski period koji traje esto je oznaen sa today, this morning / afternoon / evening / week / month / year / century, recently, lately... I haven`t seen him today. (Nisam ga danas video.) He has had a lot of bad luck recently. (U poslednje vreme nije imao mnogo sree.)

U ovom znaenju esto se javljaju i prilozi ever i never da oznae ivotna iskustva subjekta. He has never eaten Chenese food. (On nikada nije jeo kinesku hranu.) Radnju koja je poela u prolosti i jo uvek traje. U tom smislu se koriste for i since . For se koristi da oznai vremenski period u kojem radnja traje. We have lived here for 10 years. (ivimo ovde ve 10 godina.) Since oznaava trenutak kada je radnja poela. They have been friends since their schooldays. (Oni su prijatelji jo od kolskih dana.)

PRESENT PERFECT TENSE and PAST SIMPLE TENSE


Present Perfect Tense se koristi kada govorimo o radnjama koje su se dogodile u neodreenom trenutku u prolosti. Mary has travelled to America. (Meri je putovala u Ameriku.) I have broken my leg. (Slomila sam nogu.) Past Simple e se upotrebiti kada imamo vremensku frazu koja nam jasno ukazuje na to kada se neto odigralo u prolosti. Mary travelled to A merica last year. (Meri je putovala u Ameriku prole godine.) I broke my leg when I was ten. (Slomila sam nogu kad mi je bilo deset godina.) Kada opisujemo odreeni dogaaj esto emo praviti kombinacije ova dva vremena. Kada navodimo injenicu do koje je dolo moemo upotrebiti Present Perfect. Ali ve svaka druga detaljnija informacija vezana za tu situaciju e biti izraena Past Simple Tense-om. I have lost my wallet. (Izgubila sam novanik.) It happened in a supermarket. (To se desilo u supermarketu.) I came to the cashier but there wasn`t a wallet in my bag. (Dola sam na kasu ali novanik nije bio u torbi.) I was desperate . (Bila sam oajna.) Uz re when ide Past Simple Tense, jer se trai tano vreme u prolosti. Have you ever been to England? ( Da li si ikada bio u Engleskoj?) Yes, I have. ( Da, jesam.) When did you go there? (Kada si iao tamo?) I went there three years ago. (Iao sam pre tri godine.)

THE SIMPLE PAST TENSE (PROSTO PROLO VREME)


Simple Past Tense (Prosto prolo vreme) pravilnih glagola se gradi od osnovnog oblika glagola (infinitiv bez to) i nastavka -ed Potvrdni oblik Jednina (singular) I worked Ja sam radio You worked Ti si radio He worked On je radio She worked Ona je radila It worked Ono je radilo Mnoina (plural) We worked Mi smo radili You worked Vi ste radili They worked Oni su radili

Ako se infinitiv glagola zavrava na e, nastavak glasi d. Na primer: He closed (close zatvoriti) Ako se glagol zavrava na y i ukoliko je ispred njega suglasnik, y prelazi u i. Na primer: He cried (cry -plakati). Ako je ispred y samoglasnik, nema promene. She played (play igrati). He stayed (stay ostati).

Ukoliko se infinitiv zavrava na jedan suglasnik ispred koga je kratak, naglaen samoglasnik, taj krajnji suglasnik se podvostruava pred nastavkom za Simple Past Tense. plan planned (planirati) stop stopped (zaustaviti) Nepravilni glagoli imaju posebne oblike za prolo vreme i oni se ue napamet. Upitni oblik glagola u Simple Past Tense-u se gradi od pomonog glagola Do u prolom vremenu koji glasi Did i osnovnog oblika glavnog glagola. Upitni oblik Yes/No questions Jednina (singular) Did I work? Da li sam ja radio? Did you work? Da li si ti radio? Did he work? Da li je on radio? Did she work? Da li jeona radila?Did it work? Da li je ono radilo?

Mnoina (plural) Did we work? Da li smo mi radili? Did you work? Da li ste vi radili? Did they work? Da li su oni radili?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain: Did I work? Yes, I did / No, I didnt Did we work? Yes, we did / No, we didnt Did you work? Yes, you did / No, you didnt. Did you work? Yes you did / No, you didnt Did he work? Yes, he did / No, he didnt Did they work? Yes, they did / No, they didnt Did she work? Yes, she did / No, she didnt Did it work? Yes, it did / No, it didnt Upitni oblik Wh- questions Jednina (singular) Where did I work? Gde sam ja radio? Where did you work? Gde si ti radio? Where did he work? Gde je on radio? Where did she work? Gde je ona radila? Where did it work? Gde ono radilo?

Mnoina (plural) Where did we work? Gde smo mi radili? Where did you work? Gde ste vi radili? Where did they work? Gde su oni radili?

Nepravilni glagoli grade upitni oblik na isti nain. Odrini oblik se gradi od odrinog oblika pomonog glagola Do u prolom vremenu i osnovnog oblika glavnog glagola. Odrini oblik Jednina (singular) I did not (didn `t) work Ja nisam radio You did not (didn `t) work Ti nisi radio He did not (didn `t) work On nije radio She did not (didn`t) work Ona nije radila It did not (didn `t) work Ono nije radilo Nepravilni glagoli grade odrini oblik na isti nain. Upotreba: Prosto prolo vreme se koristi za radnju koja je zavrena u prolosti. Karakteristine vremenske odrednice uz koje se upotrebljava su: Yesterday jue, the day before yesterday prekjue, two years ago pre dve godine, three hours ago pre tri sata, last Monday prolog ponedeljka, last year prole godine, in 1977 1977.-e i sl. I worked in a shop last year. (Radio sam u prodavnici prole godine.) My brother finished his homework an hour ago. (Moj brat je zavrio domai pre sat vremena.) Last week we decided to buy a new house. (Prole nedelje smo odluili da kupimo novu kuu.) Sandra closed the window a few minutes ago. (Sandra je zatvorila prozor pre nekoliko minuta.) My father built this house in 1997. (Moj otac je sagradio ovu kuu 1997.-e) The day before yesterday Marko bought a nice hat. (Prekjue je Marko kupio lep eir.)

Mnoina (plural) We did not (didn`t) work Mi nismo radili You did not (didn `t) work Vi niste radili They did not (didn `t) work Oni nisu radili

THE PRESENT SIMPLE TENSE (SADANJE PROSTO VREME)


Simple Present Tense (Prosto sadanje vreme) se gradi od osnovnog oblika glagola (infinitiv bez to). Na primer, infinitiv sa to glagola raditiglasi to work a infinitiv bez to glasi work. Za sva lica osim za tree lice jednine potvrdni oblik prostog sadanjeg vremena glasi work. Za tree lice se dodaje s. Potvrdni oblik Jednina (singular) I work Ja radim You work Ti radi He works On radi She works Ona radi It works Ono radi

Mnoina (plural) We work Mi radimo You work Vi radite They work Oni rade

Nastavak s u treem licu jednine moe imati razliite oblike. Ukoliko se glagol zavrava na vokal o nastavak e glasiti es, kao u primeru glagola go koji u 3. l. jed. glasigoes ili glagol do koji u 3. l. jed. glasi does. Ukoliko se glagol zavrava na ch, -sh, -x, -ss, nastavak takoe glasi es.Na primer: He teaches (teach predavati). She washes (wash prati). He kisses (kiss ljubiti). She fixes (fix popravljati). Ako se glagol zavrava na y i ukoliko je ispred njega suglasnik y prelazi u ie. Na primer: He cries (cry -plakati). It flies (fly leteti). Ako je ispred y samoglasnik , nema promene. She plays (play igrati). He stays (stay ostati). Izuzetak je glagol have (imati) koji u treem licu glasi has. Upitni oblik glagola u Present Simple Tense-u se gradi od pomonog glagola Do, odnosno Does (za tree lice jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola. Sva pitanja se u engleskom jeziku dele na Yes/No pitanja i Wh- pitanja. Yes/No nemaju upitnu re i na njih se moe odgovoriti sa Da ili Ne. Wh- pitanja poinju upitnom reju a one su: when, what, why, where, how, how much, how many... Upitni oblik Yes/No questions Jednina (singular) Do I work? Da li ja radim? Do you work? Da li ti radi? Does he work? Da li on radi? Does she work? Da li ona radi? Does it work? Da li ono radi?

Mnoina (plural) Do we work? Da li mi radimo? Do you work? Da li vi radite? Do they work? Da li oni rade?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain: Do I work? Yes, I do / No, I dont Do we work? - Yes, we do / No, we dont Do you work? Yes, you do / No, you dont. Do you work? Yes, you do / No, you dont Does he work? Yes, he does / No, he doesnt Do they work? Yes, they do/No, they dont Does she work? Yes, she does / No, she doesnt Does it work? Yes, it does / No, it doesnt Upitni oblik Wh- questions Jednina (singular) Where do I work? Gde ja radim? Where do you work? Gde ti radi? Where does he work? Gde on radi? Where does she work? Gde ona radi? Where does it work? Gde ono radi?

Mnoina (plural) Where do we work? Gde mi radimo? Where do you work? Gde vi radite? Where do they work? Gde oni rade?

Odrini oblik se gradi od odrinog obika pomonog glagola Do (odnosno Does za tree lice jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola. Odrini oblik Jednina (singular) I do not (don`t) work Ja ne radim

Mnoina (plural) We do not (don `t) work Mi ne radimo

You do not (don`t) work Ti ne radi He does not (doesn`t) work On ne radi She does not (doesn`t) work Ona ne radi It does not (doesn`t) work Ono ne radi Upotreba: Prosto sadanje vreme se koristi za Radnje koje se ponavljaju (navike, obiaji, rutine)

You do not (don`t) work Vi ne radite They do not (don`t) work Oni ne rade

I get up at 6 o`clock. (Ja ustajem u 6 sati.) She wears uniform at work. (Ona nosi uniformu na poslu.) The English drink tea at 5 o `clock in the afternoon. (Englezi piju aj u 5 sati popodne.) U ovom smislu se mogu koristiti i prilozi i fraze za uestalost (rei koje oznaavaju koliko esto se deava radnja). To su: Always (uvek),usually (obino), often (esto), sometimes (ponekad), never (nikad), every day (svakog dana), every month (svakog meseca), every year(svake godine) i sl. Zatim, once a year (jedanput godinje), twice a day (dvaput dnevno), three times a week (triput nedeljno) i sl. Prilozi always, usually, often, sometimes, never dolaze pre glavnog glagola u potvrdnom obliku. Fraze every day, every month, twice a year... najee dolaze na kraju reenice. I always go to school at 8 o`clock in the morning. (Ja uvek idem u kolu u 8 sati ujutru.) She usually drinks tea in the evening. (Ona obino pije aj uvee.) We never eat in the living room. (Mi nikad ne jedemo u dnevnoj sobi.) Opte istine (neto to je uvek tano):

People change money in banks. (Ljudi menjaju novac u bankama.) A day has 24 hours. (Dan ima 24 asa.) The Earth goes around the Sun. (Zemlja se okree oko Sunca.) The Sava flows into the Danube. (Sava se uliva u Dunav.) Karakteristike subjekta:

He speaks English very well. (On dobro govori engleski.) My sister plays the piano. (Moja sestra svira klavir)

THE PRESENT CONTINUOUS TENSE


Present Continuous Tense (Sadanje trajno vreme) se gradi od glagola TO BE u Present Simple Tense-u (Prostom sadanjem vremenu), tj. is/am /are+ present participle (sadanji particip) glavnog glagola Sadanji particip se gradi kada se na infinitiv doda nastavak ing: go going sleep sleeping work working Ako se glagol zavrava na jedan suglasnik ispred kojeg stoji kratak, naglaen samoglasnik, krajnji se suglasnik ispred ing udvostruava. Npr.: hit udariti stop prestati permit dopustiti begin poeti particip: hitting particip: stopping particip: permitting particip: beginning

Krajnje l se uvek udvostruava.Npr.: travel putovati Potvrdni oblik Jednina (singular) I am working Ja radim You sre working Ti radi He is working On radi She is working Ona radi It is working Ono radi particip: travelling

Mnoina (plural) We are working Mi radimo You are working Vi radite They are working Oni rade

Upitni oblik Yes/No questions Jednina (singular) Am I working? Da li ja radim? Are you working? Da li ti radi? Is he working? Da li on radi? Is she working? Da li ona radi? Is it working? Da li ono radi?

Mnoina (plural) Are we working? Da li mi radimo? Are you working? Da li vi radite? Are they working? Da li oni rade?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain: Am I working? Yes, I am / No, I`m not Are we working? - Yes, we are / No, we arent Are you working? Yes, you are / No, you arent. Are y ou working? Yes you are / No, you arent Is he working? Yes, he is / No, he isnt Are they working? Yes, they are / No, they arent Is she working? Yes, she is / No, she isnt Is it working? Yes, it is / No, it isnt Upitni oblik Wh- questions Jednina (singular) Where am I working? Gde ja radim? Where are you working? Gde ti radi? Where is he working? Gde on radi? Where is she working? Gde ona radi? Where is it working? Gde ono radi? Mnoina (plural) Where are we working? Gde mi radimo? Where are you working? Gde vi radite? Where are they working? Gde oni rade?

Odrini oblik Present Continuous Tense-a (Sadanjeg trajnog vremena) se gradi od odrinog oblika pomonog glagola TO BE u sadanjem vremenu i Present Participle-a (sadanjeg participa) glavnog glagola. Odrini oblik Jednina (singular) I am not (I`m not) working Ja ne radim You are not (aren `t) working Ti ne radi He is not (isn`t) working On ne radi She is not (isn`t) working Ona ne radi It is not (isn`t) working Ono ne radi

Mnoina (plural) We are not (aren`t) working Mi ne radimo You are not (aren `t) working Vi ne radite They are not (aren `t) working Oni ne rade

Upotreba: Present Continuous Tense (Sadanje trajno vreme) se koristi za: Radnju koja se deava u trenutku govora, te se stoga uz njega esto nalaze vremenske odrednice now (sada) i at the moment (u ovom trenutku). She is reading a book at the moment. (Ona trenutno ita knjigu.) Privremenu radnju

We`re living in my sister`s flat until we find a new house to buy. (ivimo u kui moje sestre dok ne naemo novu kuu da kupimo.) Planove vezane za budunost.

I am visiting my sister next weekend. (Sledeeg vikenda u posetiti svoju sestru.)

GLAGOLI KOJI SE NE UPOTREBLJAVAJU U PRESENT CONTINUOUS-u


Jedan broj glagola najee ne moe da bude upotrebljen u trajnim vremenima. Najvaniji od njih su: hear uti, see videti , taste okusiti , smell mirisati, remember setiti se , understand razumeti , wish eleti , want hteti, know znati itd. Oni se, umesto u Present Continuous Tense-u, koriste u Present Simple Tense-u. I hear a noise in the next room. (ujem nekakvu buku u susednoj sobi.) Stop! Don`t you see the red light? (Stani! Zar ne vidi crveno svetlo?) This cake tastes good. ( Ovaj kola ima dobar ukus.) Do you remember our first dance? ( Sea li se naeg prvog plesa?)

I wish you a lot of happiness. ( elim vam mnogo sree.) I know that you don`t understand me. (Znam da me ne razumete.)

Present Simple Tense


Tvorba
Present Simple Tense (Prosto sadanje vrijeme) tvori se od infinitiva glavnog glagola u svim licima osim treeg lica jednine, gdje za sve tri roda (he, she, it) na infinitiv glavnog glagola dodajemo nastavak s ili es.

Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od infinitiva gl.glagola za sva lica jednine I mnoine izuzev treeg lica jednine za sva tri roda,gdje na infinitive gl dodajemo nastavak s ili es.
JEDNINA I walk ja hodam You walk ti hoda He walks on hoda She walks ona hoda It walks ono hoda MNOINA We walk mi hodamo You walk vi hodate They walk oni,one,ona hodaju UPITNI OBLIK Upitni oblik tvori se od upitnog oblika prezenta pomonog glagola to do i infinitiva glavnog glagola. Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadanjeg vremena pom.gl. to do I infinitiva gl.glagola koji stavljamo u ovo vrijeme. JEDNINA Do I walk ? da li ja hodam ?

Do you walk ? da li ti hoda ? Does he walk ? da li on hoda ? Does she walk ? da li ona hoda ? Does it walk ? da li ono hoda ? MNOINA Do we walk ? da li mi hodamo ? Do you walk ? da li vi hodate ? Do they walk ? da li oni, one, ona hodaju ? UPITNE RJEICE

When, Where, What time, How long, What,Why


Kada vi putujete u ameriku ? When do you travel to America ? U koje vrijeme ona ima sate engleskog ? At what time does she have English classes ? ta vi radite svako jutro ? What do you do every moning ?

ODRICNI OBLIK Odrini oblik tvori se od odrinog oblika prezenta pomonog glagola to do i infinitiva glavnog glagola koji je isti za sva lica. Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadanjeg vremena pom.gl to do I infinitiva gl.glagola koji stavljamo u ovo vrijeme I koji je isti za sva lica. JEDNINA I do not walk ja ne hodam You do not walk ti ne hoda He does not walk on ne hoda She does not walk ona ne hoda It does not walk ono ne hoda MNOINA We do not walk mi ne hodamo You do not walk vi ne hodate They do not walk oni,one,ona ne hodaju

PRILOZI Uz ovo vrijeme koristimo dvije vrste priloga I to: 1. Prilozi neodreenog vremena: Often esto Allways uvijek Usually obino Sometimes ponekad Ovi priloz stoje na poetku reenice izmeu subjekta I glagola. 2. Prilozi odreenog vre mena su: In the morning ujutro In the afternoon popodne In the evening uvee On Sunday nedeljom Ovi prilozi stoje na kraju reenice

Upotreba
Koristi se za radnju koja se desila u sadanjosti u sljedeim sluajevima.
1. Za radnju koja je trajno istinita. I live in Konjic. ivim u Konjicu I go to school. Idem u kolu. She lives in Konjic. Ona ivi u Konjicu. 2. Za navike. I usually watch TV in the evening. Obino gledam TV uveer. 3. Za radnju koja se ponavlja. I go to cinema every night. Idem u kino svako vee. 4. Za rasporede. The bus leaves at 10 o'clock. Autobus odlazi u 10 sati.

5. Za izraavanje osjeanja. I love you. Volim te

You might also like