Professional Documents
Culture Documents
SADR AJ :
UVOD ....................................................................................................... 2
TEKST IZ STUDIJE
POTENCIJALI I MOGU NOSTI BRIKETIRANJA I PELETIRANJA OTPADNE
BIOMASE NA TERITORIJI POKRAJINE VOJVODINE 10
ZAKLJU AK 12
UVOD
BIOMASA- definicija
Prema direktivi EU i Vije a Europe broj 2003/30/EC od 08.05.2003. prema lanu 2:
BIOMASA je definisana kao biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada ili ostataka iz poljoprivrede,
umski otpad i otpad srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i gradskog
otpada
Biomasu ine proizvodi biljnog i ivotinjskog svijeta, u to se ubrajaju neiskori teni dijelovi
umarsko drvne industrije, poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije, komunalnog
otpada organskog porijekla i sl.
U poljoprivrednoj proizvodnji ostaje velika koli ina neiskori tene biomase Razni ostaci u ratarskoj
proizvodnji kao to su: ostaci pri rezidbi vo ki, vinove loze i maslina, slama, kukuruzovina,
stabljike suncokreta, i sl. relativno su lako iskoristiv oblik energije. Koriste se kao sirovina za razne
oblike lo i ta.
Prema procenama od ukupno nastale biomase na planeti Zemlji iskoristi se manje od 4 % (za hranu
ljudi i ivotinja, za proizvodnju papira i kartona, u energetske svrhe -gorivo, itd). Energetska
primena biomase ve im delom ograni ena je na drvo kao gorivo za lo enje, to uglavnom nije
ekolo ki opravdano i ne mo e biti osnov za dalje pove anje upotrebe biomase .
Primarna prednost biomase kao izvora energije je u njenoj obnovljivosti. Upravo ova
karakteristika daje su tinsku prednost biomasi u odnosu na klasi na fosilna goriva koja su u
vremenskom periodu neobnovljiva. Dakle, trebalo bi racionalno koristiti energiju i izbe i
iscrpljivanje prirodnih izvora koji se ne obnavljaju. Istovremeno se mora spre iti zaga enje ivotne
sredine, kako bi se ivot u prirodi odvijao normalno. Snabdevanje energijom danas je prete no
bazirano na fosilnim gorivima. Pre 250 godina ove anstvo je bilo upu eno skoro isklju ivo na
regenerativne izvore energije, od kojih je najzna ajnija bila biomasa. U periodu burnog razvitka i
napretka ljudskog dru tva u celini, kori enje regenerativnih izvora energije je potisnuto zbog
njihove neekonomi nosti u odnosu na fosilna goriva. Na a zemlja ima relativno visoku stopu rasta
potro nje energije a to upu uje na racionalno kori enje i najmanjih koli ina dostupnih energenata.
Ovakve okolnosti jasno nala u I pronala enje mogu nosti za ve e kori enje biomase kao izvora za
dobijanje energije.
Kori enje biomase u BiH ima zna aj, ne samo za trenutno re avanje problema manjka energije I
njene visoke cene, ve i za re avanje problema za tite ivotne sredine. Dodatni zna aj
razmatranjima potencijala obnovljivih izvora energije u celini, daje proces prilago avanja I
pripreme za uklju ivanje BiH u Evropsku integraciju.
VRSTE BIOMASE
Biomasa dolazi u: vrstom stanju (briketirana biomasa), te nom stanju (biodizel ,bioetanol,
biometanol) i gasovitom stanju npr. biogas, deponijski gas )
1. umska biomasa:
umsku biomasu predstavljaju ostaci i otpad iz drvne industrije, nastali redovnim kori tenjem
umskih potenciala ,kao prostorno i ogrjevno drvo.Za odr ivo kori tenje uma u BiH za sada nema
preciznijih prora una ,ali okvirno se mo e re i da je oko 50% BiH teritorije pod umama pa se
grubo mo e re i da je godi nji prirast ume u BiH preko 12 miliona m3.
Biomasu iz drvne industrije ine ostaci i otpad pri rezanju, bru enju, blanjanju I drugim vrstama
obrade drveta. Biomasu iz drvne industrije koristimo kao gorivo u kotlovnicama I kao sirovinu za
proizvodnju briketa. esto je otpad koji optere uje poslovanje drvnih industrija mnogo jeftinije i
kvalitetnije gorivo od umske biomase ,a tako e je I daleko opravdanjije za kori tenje nego fosilna
goriva.
3. Poljoprivredna biomasa
Poljoprivrednu biomasu ine ostaci jednogodi njih kultura kao to su : slama, kukuruzovina,
oklasak, stabljike, ljuske, ko tice.
U na oj zemlji kao I zemljama u okru enju se ne vodi velika briga o ovim izvorima energije ,
pa ak mo emo re i da dru tvo ali I dr ava ima potcjenjiva ki stav prema energiji poljoprivredne
biomase , a da nimalo nisu upravu pokazuju I primjeri .
Da nakon berbe kukuruza na obra enom zemlji tu ostaje kukuruzovina, stabljika s li em,
oklasak i komu ina. Budu i da je prosje ni odnos zrna i mase (tzv. etveni omjer) 53% naprema
47%, proizlazi kako biomase pribli no ima koliko i zrna.
Ako se razlu e kuruzovina i oklasak, tada je njihov odnos prosje no 82% naprema 18%,
odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 t biomase kukuruza to ine 0,71 t
kukuruzovine i 0,18 t oklaska. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vra ati
u zemlju, preporu uje se zaoravanje izme u 30 i 50% te mase, to zna i da za energetsku primjenu
ostaje najmanje 30% biomase kukuruzovine.
To predstavlja zna ajnu koli inu ,a sa adekvatnim tretiranjem te koli ine biomase moglo bi se
jako u tedjeti , jer ako se ta energija iskoristi za ogrev zimi ili za su enje poljoprivrednih kultura I
sl. U tedjela bi se energija koja se do sad koristila za tu namjenu.
Procenat od 30% iskoristljivosti biomase kukuruzovine sa jedne strane se mo e initi mali , ali
za poljoprivredna podru ja kao to su Semberija , Vojvodina I dr. gdje se godi nja proizvodnja
kukuruza mjeri u stotinama hiljada tona to predstavlja jako veliki izvor energije
4. Energetski nasadi
Biljke bogate uljem ili e erom, u velikim koli inoma (ugljenik C), kao to su:
Svojstva ovakvih energetski nasada su : Kratka oplodnja, veliki prinosi. Kori tenje otpadnih
voda, gnojiva i taloga (vegetacijski filtri). Izbjegavanje vi kova u poljoprivrednoj proizvodnji.
Biogas je mije avina metana CH4 (40-75 %), ugljen dioksida CO2 (25-60 %) i otprilike 2
% ostalih gasova (vodonika H2, sumporovodonika H2S, ugljen monoksida CO). Biogas je otprilike
20 % lak i od vazduha i bez mirisa je i boje. Temperatura zapaljenja mu je izme u 650 i 750 oC, a
gori isto plavim plamenom. Njegova kalorijska vrijednost je oko 20 MJ/Nm3 i gori sa oko 60 %-
om efikasno u u konvencionalnim. Biogasnim pe ima.
6. Biogoriva
Etanol (alkoholno gorivo) nastaje hidrolizom molekula skroba enzimima u e eru koji
fermentira u alkohol ( e erna trska, kukuruz, drvo, poljoprivredni ostaci ).
Za proizvodnju metanola mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze kao to je drvo i
neki ostaci iz poljoprivrede. Sirovina se najprije konvertuje u gasoviti me uproizvod iz kojeg se
dobije metanol.
Biodizel nastaje esterifikacijom biljnih ulja s alkoholom (uljana repica, suncokret soja,
otpadno jestivo ulje, loj) I ima svojstva sli na motornim gorivima (mije anje ili upotreba u istom
obliku)
7. Gradski otpad
Gradski otpad predstavlja Zeleni dio recikliranog ku nog otpada, biomasa iz parkova i
vrtova, mulj iz kolektora otpadnih voda.gradski otpad zahtjeva velike investicijske tro kove ,ali uz
zbrinjavanje otpada je ekolo ki prihvatljivo!
1. Briketiranje i peletiranje
Kod vla nih materijala ova procedura mo e biti dopunjena internim skladi tima i su arama koje
treba da dovedu biomasu na potrebnu vla nost za briketiranje.
Sa druge strane, sam proces briketiranja ima I odre ene nedostatke, kao to su:
2. Biohemiska prerada
Postoje dva osnovna tipa organske digestije (razgradnje): aerobna (uz prisustvo kiseonika ) i
anaerobna (bez prisustva kiseonika). Svi organski materijali, i ivotinjski i biljni, mogu biti
razgra eni u ova dva procesa, ali produkti e biti vrlo razli iti.
Aerobna digestija proizvodi ugljen dioksid, amonijak i ostale gasove u malim koli inama,
veliku koli inu toplote i kona ni proizvod koji se mo e upotrebiti kao gnojivo.
2.2. Fermentacija
Proizvodnja bioetanola bioetanol je odli na zamjena za benzin (do 20% udjela u mje avini sa
benzinom bez ikakvih prepravki na motoru automobila)
Sirovine za proizvodnju su: e er ( e erna trska), skrob (kukuruz), celuloza (drvo, poljoprivredni
ostaci)
Vode a zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil, u kojem se svake godine
proizvede vi e od 15 milijardi l. Oko 15% brazilskih vozila se kre e na isti etanol, a oko 40%
koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. Kao efekat toga imaju Smanjenu zavisnost o inostranoj nafti
te otvaranje dodatnih tr i ta doma im proizvo a ima e era (tro kovi proizvodnje: 0,16 US$/l,
1.000.000 l etanola-38 radnih mjesta, a 1.000.000 l benzina-0,6 radnih mjesta).
U SAD-u etanol ini oko 9% ukupne godi nje prodaje benzina.
2.3. Esterifikacija
Biodizel je komercijalni naziv pod kojim se Metil-ester (ME), bez dodatnog mineralnog
dizelskog goriva, nalazi na tr i tu te nih goriva I prodaje krajnim korisnicima.
- Osim to je po svojim energetskim sposobnostima jednak obi nom dizelu, ima puno bolju mo
podmazivanja, pa zna ajno produ ava radni vek motora,
- Smanjenje zagadjenja okoline (prilikom rada motora, na ispusnoj cijevi se osloba a ak 10%
kiseonika, a elimini e CO2 emisiju),
- Biodizelska goriva ne sadr e sumpor ni te ke metale, koji su glavni zagadjiva i zraka prilikom
upotrebe dizela dobijenog iz nafte,
- Pretvara NOx u bezopasni nitrogen. Mogu a proizvodnja u ku noj radinosti. Vi i cetanski broj
lak a zapaljivost,
- Transport biodizela gotovo je potpuno bezopasan za okolinu, jer se dospjev i u tlo razgradi nakon
28 dana,
- Ako nafta tokom manipulacije ili transporta dospije u vodu, jedna litra zagadi gotovo milion litara
vode, dok kod biodizela takvo zaga enje ne postoji, jer se on u vodi potpuno razgradi ve nakon
nekoliko dana.
3. Termo-hemijska prerada
3.1. Sagrojevanje
1. Zagrijavanje i su enje,
2. destilacija (isparavanje) sastojaka piroliza,
3. vadjenje sastojaka,
4. izgaranja vrstog uglja
Proizvodi se pregrijana vodena para za grijanje u industriji I ku ama ili za dobivanje elektri ne
energije u malim TE.
Takva postrojenja kao gorivo koriste naj e e:
- drvni otpad iz umarstva i drvne industrije,
- slamu i drugi poljoprivredni otpad te
- komunalni i industrijski otpad.
3.2. Piroliza
Termohemijski proces s ograni enim dotokom kiseonika (dio procesa sagorijevanja), pri
emu dolazi do isparavanja odredjenih sastojaka I proizvodnje te nog goriva (bioulja), pogodnije za
transport I skladi tenje
Iz predmetnog teksta dobijamo zna ajne podatke o potencialima biomase koja se nalazi u
na oj neposrednoj blizini I koji su u potpunosti iskoristljivi u na im uslovima, te dobijamo
informacije o ekvivalentima izme u energije biomase I pojedinih fosilni goriva.
Osnovni aspekt pri kori tenju biomase treba da bude odr ivost kori tenja. Odr ivost
kori tenja pre svega podrazumjeva da koli ina biomase koja se koristi za dobijanje raznih vrsta
energije uvjek bude manja ili jednaka prirastu koli ine biomase.
Kada se govori o poljoprivrednim kulturama ,odr ivost kori tenja biomase treba da
podrazumjeva plansko I redovno vra anje odre ene kolo ine organske materije - biomase (oko 30
%) u zemlju u vidu zaoravanja, jer se time odr ava ravnote a I posti e se ve a plodnost zemlji ta.
Potreba vra anja minerala u tlo za umsku biomasu podrazumjeva ostavljanje izvjesne
koli ine materije (naj e e lista ili iglica kada je rje o etinarskim umama ) u umskom tlu.
Takodje , odr ivost kori tenja umske biomase podrazumjeva dugoro na planiranja u pogledu
po umljavanja I eksploatacije umske biomase.
BIOGORIVA I CO2
Od svih goriva koja su danas u upotrebi jedino biogorivo zadovoljava kriterijum zatvorenog
sistema (bar u pogledu stvaranja ugljen - dioksida i vrstih materijalnih produkata sagorevanja).
Ulaz u proces sagorevanja predstavlja biomasa kao gorivo, I vazduh (odnosno kiseonik). Izlaz iz
njega ine: dobijena energija, pepeo i gasoviti produkti sagorevanja sa ugljen dioksidom kao
glavnim predstavnikom. ivi biljni svjet procesom fotosinteze vezuje taj ugljen - dioksid i uz
pomoc sun eve energije izgra uje svoju masu. vrsti materijalni ostatak - pepeo, tako e, kao
ubrivo u estvuje u izgradnji nove biljne mase. Na taj na in se vr i recikliranje ugljen - dioksida i
vrstih produkata u prirodi tako da se pritom ne remeti postoje a ravnote a, a za sistem se ka e da
je zatvoren.
Postoji mno tvo aspekata sa privrednog I ekolo kog stanovi ta koji pokazuju opravdanost
primjene I kori tenja biomase kao energenta.
bio razgradivost biomase u tlu je izvrsna jer gotovo 95% materije biomase se razgradi za
28 dana.
biogoriva sadr e neznatne koli ine sumpora pa u produktima nema sumpor - dioksida ( to
je neizbje an produkt sagorevanja fosilnih goriva),
prilikom sagorjevanja biomase dobia se tzv. isti pepeo.
nema emisije ugljovodonika, kao nepotpunih produkata sagorevanja.
u potpunosti je biomasa obnovljiv izvor energije
sva ta biomase ve postoji na planeti Zemlji I nije je potrebno stvarati , ve je treba samo
planski iskoristiti , I pomo i joj u regeneraciji , to nije slu aj sa fosilnim gorivima.
Iz ovih razloga biomasa, pored drugih obnovljivih izvora energije (vetra, vode i solarne
energije), dobija na zna aju kao resurs za dobijanje " iste energije".
bio masa raste I uzgaja se na itnim poljima , energetskim nasadima , umama , ba tama I
sl. , a upravo ta mjesta predstavljaju ivotno stani te raznim vrstama ptica, gmizavaca , sisara I
raznih drugih vrsta ivotinja koje predstavljaju nezamjenjive inioce eko sistema kako na mikro
tako I na makro planu.
ovi nasadi uveliko uvaju I zadr avaju tlo, I spre avaju pojavu erozije zemlji ta
cijene biomase
- biomasa ima jako nisku gotovo zanamarljivu cijenu
- cijena biomase za grijanje I proizvodnju elektri ne energije je gotovo konkurentna
cijeni fosilnih goriva
- cijena etanola je na granici konkurentnosti
- cijena biodizela je duplo skuplja od cijene obi nog dizela , ali je ekolo ka
opravdanost biodizela vi estruko ve a
NEDOSTATCI BIOMASE
Me utim, i pored mnogih prednosti koje poseduje biomasa kao izvor energije u eksploataciji
biomase postoje i odre ene nepogodnosti za primenu. Neka od njih su:
ZAKLJU AK
Iz svega dosad re enog , iz stvari koji se nismo dotakli u ovom malom osvrtanju na
energiju I biomasu ali iz stvari koju su nam kao umnim bi ima ve poznata mo emo svatiti da
iskori tavanje fosilnih goriva ne e vje no trajati , a jo stra nija injenica u koju se svakoga dana
sve vi e uvjeravamo je da su rezerve fosilnih goriva pri kraju. Kako nismo u mogu nosti da te
rezerve energije obnavljamo , svjesni da ivota na Zemlji nema bez transformacije energije ,
ovje anstvo e se morati okrenuti obnovljivim izvorima energije I to u daleko ve oj mjeri nego to
je to danas slu aj.
Obnovljivi izvori energije ,medju kojima je I biomasa , ne samo da su ekolo ki podobniji
ve u nekim slu ajevima I ekonomski isplativiji . Medjutim , problem predstavljaju visoki izdatci za
opremu I pogone u kojima bi dolazilo do transformacije obnovljive energije.
Nove tehnologije koje se razvijaju pokazuju nam I to da je oprema I uredjaji za eksploataciju
obnovljive energije postaju sve konvencionalniji I dugotrajniji u odnosu ak I na dosad kori tene
uredjaje za fosilna goriva.
Svjetli primjeri kori tenja obnovljive energije , dolaze nam iz regiona , naime u Vojvodini
se planiraju I grade postrojenja za proizvodnju biodizela , u Ma arskoj I Rumuniji ,tako e. U
Danskoj su ve du e vrijeme instalirane termo-elektrane u vidu manjih kogeneraciskih sistema ,
pogonjeni istom biomasom.
Ovi primjeri trebalo bi da bude svjest ovje anstva u kom pravcu treba da se razvija ,bar
kada je energija u pitanju , a ujedno treba I da poka u da su prednosti biomase kao energenta daleko
ve e od njeni nedostataka.