P. 1
GlasIstre 3 1 2013.pdf

GlasIstre 3 1 2013.pdf

|Views: 657|Likes:
Published by donatozg
Glas Istre 3.1.2013.
Glas Istre 3.1.2013.

More info:

Published by: donatozg on Mar 18, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/23/2014

pdf

text

original

7,00 KUNA

SLO 1,20 EUR 1,50 EUR
nezavisni dnevnik ČETVRTAK Pula, 3. siječnja 2013. Broj 2 GODINA LXIX
NEMA VIŠE NULTE STOPE POREZA: OD PRVOG DANA NOVE GODINE NA KRUH, MLIJEKO,
LIJEKOVE I KINOULAZNICE OBRAČUNAVA SE PET POSTO PDV-a; CIJENE ODMAH OTIŠLE GORE
MJEŠTANI FLENGI I JASENOVICE ZNAJU TKO SU ŽRTVE
STRAVIČNE NESREĆE KOJA SE DOGODILA U NEDJELJU
U Yugu izgorjeli mlada
konobarica i zaštitar?
str. 38 i 39
POLICIJA TRAGA ZA POČINITELJIMA KOJI SU PETARDOM UBILI PSA U GALIŽANI
Nesretni Miško
imao je u glavi
i dva metka
BEZ MILOSTI: RUŠIT ĆE SE SVE ŠTO
IMA RJEŠENJE, A NIJE LEGALIZIRANO
Bagerima
na obiteljske
kuće, zgrade
i vikendice
Od turizma
zaradili 130
milijuna eura
više nego lani
POTVRDIO HNB: TURISTIČKA
SEZONA ISPUNILA OČEKIVANJA
str. 8 i 9
DOBIO CRVENI KARTON: POVJERENIK SDP-a ZA PULU
DANIJEL FERIĆ IZBACIO MARTINČIĆA IZ STRANKE
Denis Martinčić na
lokalne izbore ide s
disidentima iz SDP-a str. 5
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Istranima ipak
poskupio kruh
Nismo dugo dizali cijene kruha, a u među-
vremenu je sve poskupjelo - od goriva do si-
rovina, pravda poskupljenje kruha Korado
Soldatić, direktor pulske Brionke str. 2 i 3
str. 6 str. 5
PULA - Promjene stupa-
ju na snagu, poruka je s na-
slovnice internetske stranice
hrvatske Vlade. I zaista pro-
mjene su stupile na snagu s
prvim danom 2013. Posku-
pio je kruh. U pulskoj pekari
Brionka potvrdili su nam da
su korigirali cijene, odnosno
podigli ih za pet posto. Toliko
je postotak novog poreza na
kruh, mlijeko, lijekove, knji-
ge i ortopedska pomagala za
koje je dosad vrijedila nulta
stopa PDV-a. Korado Soldatić,
direktor Brionke, potvrđuje
da su od jučer cijene njiho-
vog kruha više za pet do šest
posto. Kaže da si nisu mogli
priuštiti da porez padne na
njihov teret jer su im ulazni
troškovi već sada previsoki.
“Nismo dugo dizali cijene
kruha, a u međuvremenu je
sve poskupilo - od goriva do
sirovina”, kaže Soldatić.
Kap za preliti čašu?
Poskupili su već ranije i
neki mliječni proizvodi. Ci-
jene hrane u stalnom su po-
rastu, skuplji su struja i plin.
Ovo posljednje uvođenje
petpostotnog poreza na kruh
i mlijeko samo je kap koja
bi mogla preliti čašu, upo-
zorava Krešimir Sever, pred-
sjednik Nezavisnog sindika-
ta Hrvatske. Jer ističe da ovo
poskupljenje možda ne zna-
či puno za mjesečni kućni
budžet, nekoliko desetaka
kuna, ali problem je što su
to, kako kaže, strateške na-
mirnice.
- Koliko god će nominalno
ovih pet posto biti malo, na-
ravno da je udar. Kruh i mli-
jeko su namirnice o kojima
pretežito ovise staračka do-
maćinstva, samačka, obite-
lji s više djece, a oni u pravi-
lu imaju i najslabije prihode.
Dakle, najsiromašnijima su
to osnovne namirnice. No,
problem je što ta poskuplje-
nja nisu izolirana, na njih se
nadovezuju druga. Tijekom
nekoliko zadnjih kriznih go-
dina banke su podigle kama-
te na postojeće kredite i time
su građanima povećali rate. S
obzirom da plaće to nisu pra-
tile, građani imaju manji ras-
položivi dio dohotka za tro-
šenje. Događala su se i druga
poskupljenja - cijena hrane
je polagano rasla, prošle go-
dine s dizanjem PDV-a na 25
posto došlo je do lančane re-
akcije poskupljenja, cijena
plina i struje je značajno po-
rasla, poskupile su komuna-
lije, nabraja Sever.
Brionkino povećanje ci-
jena nije nikakvo iznenađe-
nje. Ako država digne porez,
proizvođač će logično dignu-
ti cijenu svog proizvoda. No,
neki ipak ne žele priznati ne-
minovno.
- Koliko nas god uvjerava-
li iz najvećeg trgovačkog lan-
ca u Hrvatskoj da su uspjeli
dogovoriti da nema posku-
pljenja kruha i mlijeka, i kod
njih će to biti privremenog
karaktera.
Bogatiji za siromahe
Iz pekarske industrije po-
ručuju da više nemaju pro-
stora i da će tih pet posto
morati ubaciti u svoje ko-
načne cijene. Tako da je po-
skupljenje nešto što je realno
očekivati, kaže Sever.
Hoće li rast cijena osnov-
nih namirnica Hrvatsku obo-
gatiti s novim siromasima? U
2011. stopa relativnog siro-
maštva je u našoj zemlji bila
viša od 20 posto. Petina sta-
novništva ne može podmi-
rivati osnovne ljudske po-
trebe.
- Znamo da je velik broj
ljudi u opasnosti od naglog
O
.

A
L
U
J
E
V
I
Ų
Istarski HNS osim s Kajinom
želi razgovarati i s IDS-om
PULA - Predsjedništvo HNS-a Istarske ᥇upanije još
uvijek nije odlu᥍ilo ᥍iju ᥋e kandidaturu za istarskog ᥇u-
pana poduprijeti na lokalnim izborima, te osim s Dami-
rom Kajinom ᥇eli ozbiljno razgovarati i pregovarati i s
IDS-om, zaklju᥍ak je to sa sino᥋nje sjednice Predsjed-
ništva istarskog HNS-a odr᥇ane u Puli.
“Ne ᥇elimo ni᥍iji pritisak, ve᥋ ᥇elimo trezveno razgo-
varati sa svim politi᥍kim strankama,” rekao je predsjed-
nik HNS-a Istarske ᥇upanije Veljko Ivan᥍i᥋. Podsjetio je
kako je HNS na posljednjim lokalnim izborima bio u ko-
aliciji s IDS-om te je ta stranka imala jednog vije᥋nika u
᥆upanijskoj skupštini.
Upravo zbog toga moramo biti korektni i du᥇ni smo
pregovarati s IDS-om. To je minimum što u ovom trenut-
ku mo᥇emo u᥍initi, poru᥍io je Ivan᥍i᥋.
Dodao je kako se nitko iz HNS-a ne᥋e pojaviti na su-
trašnjoj konferenciji za novinare u Puli na kojoj bi, pre-
ma najavi Damira Kajina, trebao biti predstavljen spora-
zum tzv. sveistarske koalicije. (Hina)
MojPosao: raste broj oglasa
za slobodna radna mjesta
ZAGREB - Unato᥍ gospodarskoj krizi i pove᥋anju
broja nezaposlenih, na portalu MojPosao prošle je
godine objavljeno preko 14.000 natje᥍aja za slobod-
na radna mjesta, što je pove᥋anje od 17 posto u od-
nosu na isto razdoblje prethodne godine, objavio je
ju᥍er MojPosao.
Najtra᥇enija zanimanja u 2012. bila su: konobar, pro-
dava᥍, kuhar, programer, prodajni predstavnik, knjigo-
vo᥎a, komercijalist, frizer, administrator i terenski ko-
mercijalist. Najve᥋a ponuda i potra᥇nja zabilje᥇ena je u
prodaji (trgovini) - 24 posto oglasa i 30 posto ᥇ivotopi-
sa, turizmu i ugostiteljstvu - 18 posto oglasa i 18 posto
᥇ivotopisa, te u administrativnim zanimanjima - 9 posto
oglasa i 22 posto ᥇ivotopisa. (Hina)
ZAGREB - Fiska-
lizacija u ugostitelj-
stvu te᥍e bez proble-
ma i zastoja, priop᥋ili
su iz Porezne uprave,
a potvrdili predsjed-
nik Ceha ugostitelja
Ante Mihi᥋ i predsjed-
nik Udruge restoratera
Miroslav Folnegovi᥋.
Porezna uprava navo-
di da je od stupanja
na snagu Zakona o fi-
skalizaciji u poslovanju
gotovinom zaprimila
2.670.933 zapisa za ra-
᥍un, od 8.193 razli᥍ita
OIB-a, odnosno obrt-
nika ili poduzetnika.
Ti su ra᥍uni pristigli s
11.946 zapisa poslov-
nih prostora, odnosno
toliko razli᥍itih poslov-
nih prostora, od 3.579
razli᥍itih OIB-a. Pore-
zna uprava napominje
da od samog po᥍etka
primjene sustava, a to
je 27. prosinca prošle
godine kada je po᥍elo
testno korištenje, nije
bilo ni jednog prekida
u radu sustava fiskali-
zacije, niti je sustav ra-
dio ote᥇ano. Ra᥍unaju-
᥋i i testno razdoblje, na
servere Porezne upra-
ve, pristiglo je više od
6,6 milijuna ra᥍una.
Mihi᥋ je izjavio da,
prema informacijama
koje dobiva s tere-
na, sustav fiskalizaci-
je funkcionira, a tek
su mu rijetki ugosti-
telji javljali o vrlo krat-
kim, gotovo nebit-
nim zastojima. Ve᥋ina
od 16.000 ugostite-
lja-obrtnika, ᥍lanova
Ceha ugostitelja, uze-
la je certifikate, ure᥎a-
je i softver za fiskaliza-
ciju, a oni koji to nisu
u᥍inili posluju sezon-
ski te ᥋e to u᥍initi prije
nego što po᥍nu po-
slovati. Mihi᥋ ne o᥍e-
kuje zastoje u sustavu
fiskalizacije, pa ni po-
᥍etkom ljeta i turisti᥍-
ke sezone. (T. P.)
Fiskalizirano više od
6,6 milijuna računa
novosti@glasistre.hr
591-505
*
ROVINJ - Cijene u rovinjskim privatnim
pekarama ne᥋e se mijenjati. Ili, kako su
njihovi vlasnici oprezno izjavili cijene do
daljnjeg ostaju iste, a da li ᥋e se i podi-
᥋i to ᥋e pokazati daljnje poslovanje. Od
Sandre ᥆u᥇i᥋, vlasnice pekare Mrvisa do-
znajemo da su cijene stare, a da li ᥋e i᥋i u
korak sa svim ostalim poskupljenjima ne
zna. Sli᥍an odgovor dobili smo i u pekari
“Dan i no᥋”, u vlasništvu Qenaja Hamita,
u kojoj se tako᥎er, krušni proizvodi pro-
daju po staroj cijeni. N. O. R.
Rovinjske
pekare “voze”
po starom
NULTA STOPA OTIŠLA U POVIJEST: SINDIKATI NEZADOVOLJNI SVIM
Račun s OIB-om i telefonskim brojem
Nismo dugo dizali cijene kruha, a u
međuvremenu je sve poskupjelo -
od goriva do sirovina, pravda posku-
pljenje kruha Korado Soldatić, direk-
tor pulske Brionke Piše Bojan ŽIŽOVIĆ
N
evjerojatno iskustvo
s novotarijama oko
PDV-a i fiskalnim blagaj-
nama ispričao nam je jučer
jedan Puljanin.
- Prije svega, ukidanjem
nulte stope PDV-a odlu-
čeno je da će kruh, izme-
đu ostalih namirnica, ima-
ti pet posto PDV-a pa je
bilo za očekivati da će to-
liko i poskupiti. Međutim,
u jednom trgovačkom lan-
cu kruh je već za Božić sa
7,5 kuna poskupio na 8
kuna, što je povećanje od
6,5 posto, a ne 5 posto. Ju-
čer sam u drugoj trgovini
kupio kruh po novoj cije-
ni: umjesto 7,5 kuna ko-
štao je 7,98 kuna, što je ta-
kođer nešto manje od 6,5
posto. Međutim, i te 2 lipe
ne dobijete natrag pa ako
već žele “čista posla” tada
moraju znati da i to spada
u sferu sive ekonomije jer
dvije po dvije se nakupi, a
nema na računu, ispričao
nam je naš sugovornik.
Ukazao nam je na još
jedno svoje iskustvo, i to
s fiskalnim blagajnama.
Upravo jučer u jednoj tr-
govini nije funkcionirala
pa je prodavačica morala
ručno ispisati račun na for-
matu A4 i to u tri primjer-
ka: za kupca, za trgovinu i
za poreznu upravu.
- No, zanimljivo je što
se na tom računu traži od
kupca: ime i prezime, mje-
sto, ulica i kućni broj, OIB
i telefonski broj?! Nevjero-
jatno, i to za panin od 2,5
kune ili štrucu koja je, eto,
poskupila na osam kuna.
Zanima me kako bi to funk-
cioniralo na blagajnama na
kojima su gužve i redovi?
Da mi se žurilo bio bih sve
pustio i otišao u drugu trgo-
vinu, jer ovo stvarno nema
smisla, zaključio je naš su-
govornik. (S. Z. T.)
Istrani će zb
kupovati sk
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
2 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.
potonuća u siromaštvo zbog
toga što su na samoj granici.
Treba biti ozbiljno zabrinut s
obzirom na rastući broj neza-
poslenih, onih koji rade, a ne
primaju plaću, veliki broj ljudi
s minimalnom plaćom, zbog
inflacije i činjenice da prosječ-
na plaća stagnira ili čak pada.
Podaci su još gori nego što ih
statistika vidi. Očekujemo da
će u ovoj godini dolaziti do no-
vih poskupljenja hrane. Hrvat-
ska, nažalost, bez obzira na
svoje potencijale, što zbog uvo-
znika, trgovaca, političara i nji-
hove međusobne sprege, guši
domaću proizvodnju. Ona će
opstajati sve teže, uostalom sve
više se gase seoska domaćin-
stva, a ono što dolazi izvana bit
će ne samo upitne kvalitete već
i upitnih cijena. Uz povećanje
nezaposlenih, smanjivat će se
kupovna moć što vuče u spira-
lu prema dolje, nimalo nije op-
timističan Sever.
Spas u prosvjedima
U Sloveniji su već neko vri-
jeme građani nezadovoljni, što
su iskazali na brojnim prosvje-
dima. Hoće li i Hrvati na ulice?
Prema najavama Severa, to bi
se moglo dogoditi početkom
proljeća. Čelnici pet sindikal-
nih središnjica već dogovaraju
veliki prosvjed u Zagrebu zbog
gospodarskog i socijalnog sta-
nja u zemlji.
- Građani su utučeni, tonu
u rezignaciju, depresiju, izva-
rani su, političari su im puno
obećavali, a nisu izvršavali.
Zbog svega toga počeli su gu-
biti vjeru u sebe same i to je
naš nacionalni problem. Lju-
di u toj rezignaciji i depresiv-
nosti zapravo ne vjeruju da
mogu nešto promijeniti. Na
to ih ponovno trebamo nauči-
ti. Trebamo u njima ponovno
buditi vjeru u sebe, da su svi
kao jedinke jaki, a da udruži-
vanjem progresivno dobivaju
na snazi. Treba ohrabriti lju-
de da dođu na prosvjed. Neki
smatraju da sindikalni čelnici
nisu složni, no ljudi ne bi tre-
bali prosvjedovati zbog njih,
već zbog sebe. A i pitanje naše
složnosti je nebitno u ovakvoj
situaciji, oko ključnih stvari se
uvijek dogovorimo pa ćemo i
oko ovoga. Ljudi moraju shva-
titi da na prosvjed ne idu zato
što im se netko sviđa ili ne,
nego zato što razloge zbog ko-
jih ih je netko pozvao vide kao
svoje, svojih susjeda, obitelji,
bližnjih, zaključuje Sever.

novosti

POSKUPLJENJIMA NAJAVLJUJU PROSVJED NA PROLJEĆE
blic intervju
EKONOMSKI ANALITIČAR DAMIR NOVOTNY
Povećanje PDV-a na
mlijeko i kruh moglo
je pričekati do srpnja
ZAGREB - Život u Hrvatskoj opet
je poskupio. Iako je očekivani datum
ulaska zemlje u Europsku uniju tek
1. srpnja, s početkom godine dobili
smo “europski” PDV na kruh, mli-
jeko, knjige i kino ulaznice, dok bi
se cijena hrane i pića u restoranima
mogla (ali ne nužno) smanjiti zbog
smanjenja PDV-a na te usluge s 25
posto na 10 posto. Kakav će biti život
po skupljoj tarifi i imamo li barem
ista prava kao potrošači iz zemalja
EU-a, kada već kupujemo po istim
pravilima, pitanje je koje se nameće
u svakom kućanstvu. O tome razgo-
varamo s ekonomskim analitičarom
Damirom Novotnyjem.
- Hoće li ulazak u EU promijeni-
ti navike, ali i povećati prava hrvat-
skih potrošača?
- Europska unija posebno je osjet-
ljiva na prava potrošača u svim se-
gmentima tržišta. Očekujem da će se
odnos prema zaštiti potrošača prese-
liti i na naše tržište. Vjerujem da će se
naša ekonomija, koja je mala, relativ-
no brzo prilagoditi trendovima, te da
će i zakonodavci prihvatiti trend za-
štite potrošača koji je u Uniji prilično
snažan. Na primjer, kod nas je žesto-
ka rasprava u javnosti oko poslovanja
banaka, kredita u “švicarcima”, valut-
ne klauzule... To je pitanje zaštite po-
trošača koje nema veze s bankama
kao igračima na tržištu financijskih
usluga. Vlada mora zaštititi potroša-
če u tom segmentu, baš kao i da se u
drugim sektorima za fer cijenu dobi-
je kvalitetna roba i dobra usluga. Kod
nas to često nije slučaj.
- Znači li to povećanje kvalitete
proizvoda na tržištu?
- Danas se više ne govori o proi-
zvodima koji su ispod standarda kva-
litete EU-a. Još donedavno imali smo
kaos na tržištu. Uzmimo primjer iz
prehrambene industrije. Prije dvade-
setak godina u Austriji je izbila afera
s nekvalitetnim vinom, u koje su do-
davali antifriz. Danas više nema lo-
šeg vina u toj zemlji. Slično je i kod
drugih prehrambenih proizvoda i
zaštita kvalitete i cijena bit će znat-
no efikasnija.
- Je li kvaliteta proizvoda u na-
šim trgovinama jednaka onima u
EU-u?
- Ključno je pitanje standardiza-
cije, da se zna što se kupuje po ne-
koj cijeni. Recimo, znamo da je pršut
Parma odličan i da odgovara određe-
nim standardima koji uvjetuju nje-
govu cijenu. Ali, i istarski pršut je
odličan, kao i mnogi drugi domaći
agrarni proizvodi, no svi oni nisu još
u određenim standardima ni po kva-
liteti, ni po cijenama.
- Nulta stopa PDV-a na osnovne
živežne namirnice ukinuta je 1. si-
ječnja, iako u Uniju nećemo prije 1.
srpnja. Zašto Vlada nije pričekala s
dizanjem poreza?
- Moglo se pričekati, naravno. To je
tehničko pitanje, ali porezna politika
je suštinsko ekonomsko-političko pi-
tanje. Preko toga se prelama i socijal-
na politika. Jasno je da će se, po po-
dizanju stope PDV-a, povećati cijene
i to smo vidjeli prošle godine, kada je
PDV povećan s 23 na 25 posto. Poslije
toga snažno je pala potrošnja. Zako-
nodavac je pogriješio i gledao je samo
kako napuniti svoju blagajnu. U Eu-
ropskoj uniji gotovo sve zemlje imaju
među stopu PDV-a na kruh i mlijeko
i ona je normalna. Ne može se vodi-
ti socijalna politika preko PDV-a. Sje-
timo se kako se vodila politika cijene
kruha još prije nekoliko godina, kad
su se proizvodile kvote crnog i bijelog
kruha, o čemu se danas više ne govo-
ri. Štoviše, kad danas pogledamo cije-
ne peciva, vidjet ćemo da tu kila braš-
na stoji dvadesetak kuna!
- Može li država “smiriti” tržište?
- Država treba zaštititi potrošača
od pretjeranih cijena. Tako se radi u
EU-u.
- Smanjenje PDV-a u turizmu i
ugostiteljstvu potez je koji mnogi
hvale. Kakva su iskustva u drugim
zemljama, je li normalno da pizza
u restoranu bude jeftinija nego ona
koju uzmemo doma?
- To je česta pojava u EU-u. U Ve-
likoj Britaniji pitat će vas hoćete li
hamburger za van ili ćete ga poje-
sti u restoranu. No, mnogo je važnije
pitanje hoće li sniženje stopa PDV-a
u turizmu pridonijeti konkurentno-
sti naše turističke usluge, jer naše
ugostiteljstvo i hotelijerstvo je mno-
go skuplje nego u Italiji i drugdje u
susjedstvu. Tu je bitna zaštita potro-
šača, jer imamo niz usluga u ugosti-
teljstvu čije cijene ne odgovaraju kva-
liteti. U Italiji je, primjerice, vidljiv
trend snižavanja cijena u turizmu i
prilagođavanja smanjenoj potražnji.
A tamošnji su hoteli ipak popunjeni-
ji od naših. D. GRAKALIĆ
Tržište će se prilagoditi Eu-
ropskoj uniji, ali Vlada mora
snažnije raditi na zaštiti po-
trošača od pretjeranih cije-
na, napominje Novotny
O
.

A
L
U
J
E
V
I
Ų
Damir Novotny
Poreč: Poskupljuju neke vrste kruha
“Od 1. sije᥍nja napravili smo neke male promjene u cijenama
kruha, odnosno pove᥋anje od maksimalno pet posto koliko je
zakonom odre᥎eno i to samo na nekim vrstama, dok su dru-
ge cijene ostale iste”, rekla nam je Klaudija Pilato, suvlasnica
pekare Concettino, jedne od najve᥋ih pore᥍kih proizvo᥎a᥍a
pekarskih proizvoda. Iz druge ve᥋e ovdašnje pekarnice Royal,
sa sjedištem u Višnjanu, vele da cijene svojih pekarskih proi-
zvoda ne᥋e dirati do daljnjega. “Ne planiramo mijenjati cijene.
Vidjet ᥋emo kako se situacija bude odvijala do sezone i onda
odlu᥍iti da li i᥋i u korekcije cijena. Mislim da je situacija op᥋e-
nito preteška za sve da još dodatno name᥋emo poskupljenje
pekarskih proizvoda”, ka᥇e Ante Dima᥍, iz Royala. Situaciju
smo provjerili i u dvije manje pekare u gradu, ali neslu᥇beno
doznajemo da za sada nije bilo promjena cijena. (V. H.)
bog PDV-a
kuplji kruh
*
*
ZAGREB - Prosje᥍na mjese᥍na ispla᥋e-
na neto pla᥋a po zaposlenom u pravnim
osobama Hrvatske za listopad prošle go-
dine iznosila je 5.487 kuna, što je nomi-
nalno 2,3 posto i realno 1,9 posto više u
odnosu na rujan, podaci su Dr᥇avnog za-
voda za statistiku. Na godišnjoj razini pak,
u odnosu na listopad prethodne godine,
prosje᥍na mjese᥍na ispla᥋ena neto pla᥋a
po zaposlenom u pravnim osobama za
listopad 2012. nominalno je bila viša za
1,5, a realno je ni᥇a za 3,1 posto. (H)
Prosječna
plaća 5.487
kuna
Glas Istre 3 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
PIŠE Cristian Bruno GALIĆ
PULA - U stranačkim pro-
storijama SDP-a u Puli jučer
ujutro se održao neformal-
ni sastanak na kojem su pri-
sustvovali predstavnici SDP-
a, HNS-a, HSU-a te članovi
takozvane Filipinske grupe
na čelu s Damirom Kajinom.
Prema riječima SDP-ove po-
vjerenice za Istru Ade Damja-
nac, radilo se o neformalnom
sastanku na kojem su ipak
donesene ozbiljne i vrlo bit-
ne odluke.
- Iako se radilo o neformal-
nom sastanku, razgovaralo se
o ozbiljnim stvarima kao što je
SDP-ova potpora Damiru Kaj-
inu na predstojećim izborima
za istarskog župana. SDP je
svojim stavovima jasno poka-
zao koga želi podržati te s ko-
jim ljudima može i želi koali-
rati prije izbora. Nakon izbora
je druga priča. No, vjerujem
da će naši članovi, i svi oni koji
inače glasuju za SDP, i ovoga
puta prepoznati politiku koju
vodimo, izjavila je Damjanac.
Nazočan i HNS
Kajin nije krio zadovolj-
stvo što ga SDP podržava kao
svog kandidata za župana.
- Danas u 10.30 sati službe-
no nagoviještamo sporazum
sveistarske koalicije u SDP-u u
Puli. Nakon niza sastanka SDP
je odlučio podržati me. Zado-
voljan sam što su HSU i HNS
odlučili podržati moju kandi-
daturu. Uz dečke koji su stal-
no uz mene mislim da ćemo
uspjeti hobotnici odrezati pip-
ke. Nećemo puštati bradu i ne-
ćemo voditi politiku u županiji
ZAGREB/POREČ - Nema
mira u istarskom SDP-u.
Redakciji Glasa Istre ustu-
pljena je elektronska pošta
- koja kruži među porečkim
i istarskim socijaldemokra-
tima - čiji je sadržaj zani-
mljiv i široj političkoj jav-
nosti. Radi se o pokušaju
diskreditacije i smjene Ar-
duina Matoševića, predsjed-
nika porečkog SDP-a, koji
je na sastanku u Pazinu, u
subotu, 29. prosinca, pro-
svjedovao zbog koalicije te
stranke s listom Damira Kaj-
ina te napustio skup što ga
je vodio stranački glavni taj-
nik Igor Dragovan.
Dan kasnije, u nedjelju
prije podne, s e-mail adre-
se Darka Požarića, aktivista
SDP-a iz Poreča, upućeno
je pismo na desetak adresa
u kojem se obrazlažu “grije-
si” što ih je počinio Matoše-
vić te se traži njegova hitna
smjena. Pismo je naslovlje-
no na Adu Damjanac, povje-
renicu SDP-a za Istru, i Peđu
Grbina, saborskog zastupni-
ka i očekivanog kandidata za
gradonačelnika Pule.
“Nisam imao pojma ni o
kakvom pismu”, rekao nam
je Matošević kada smo ga
upoznali sa sadržajem e-ma-
ila. “No, stvari su jasne jer
pritiske trpim već mjeseci-
ma. Nakon parlamentarnih
izbora, prije godinu dana,
Grbin i drugi od mene su tra-
žili da sudjelujem u smjeni
Dina Kozlevca s mjesta pred-
sjednika istarskog SDP-a. Ni-
sam to želio pa sam sada ja
na redu”, kaže Matošević.
E-mail počinje riječima:
“Poštovani Ada i Peđa”. Vrlo je
zanimljiv kao očitovanje sta-
nja u SDP-u te pokazuje da
su u njemu sve glasnije “zdra-
ve snage” koje podržavaju za-
htjeve Iblerova trga za surad-
nju s Kajinovom nezavisnom
listom i borbu protiv koalicij-
skih partnera iz IDS-a.
“Nadam se da su Vam, na-
kon sastanka u Pazinu, pot-
puno jasna razmišljanja po-
jedinih organizacija SDP-a
u Istri. Po meni najveću te-
žinu ima ponašanje Arduina

novosti

*
RIJEKA - Hrvatski je turizam u špici tu-
risti᥍ke sezone 2012. zaradio oko 130
milijuna eura više nego godinu ranije.
Rast broja no᥋enja i dolazaka turista
pratio je i rast ukupnih prihoda, potvrdi-
li su najnoviji podaci Hrvatske narodne
banke. Bruto prihod od putovanja 2011.
je u tre᥋em kvartalu iznosio 4 milijarde
i 170 milijuna eura, a prošle godine je
dosegao 4 milijarde i 300 milijuna eura
pa je tako nastavljen trend rasta priho-
da od turisti᥍ke djelatnosti. (A. J.)
Prihod od
turizma veći
nego lani
UVODI SE RED U POPISE BIRAČA, ČEKA SE MUP
Hido Biščević vraća se na Zrinjevac
ZAGREB - Nakon dva mandata na ᥍elu Vije᥋a za regi-
onalnu suradnju, Hido Biš᥍evi᥋ vratio se u Ministarstvo
vanjskih i europskih poslova gdje ᥋e za njega, kako su
nam potvrdili na Zrinjevcu, na᥋i “adekvatno mjesto”.
Proteklih pet godina Biš᥍evi᥋ je prakti᥍ki bio na “po-
sudbi” u Sarajevu s ugo-
vorom koji mu je, kao
dugogodišnjem diplo-
matu, omogu᥋avao po-
vratak na radno mjesto
u hrvatskoj diplomaciji.
Du᥇nost glavnog tajnika
Vije᥋a (RCC - Regional
Cooperation Council)
Biš᥍evi᥋ je obavljao od
po᥍etka 2008. godine,
kao prva osoba na toj
funkciji, budu᥋i da je
RCC tek tada i osnovan.
Na ᥍elu te institucije,
koja je nasljednik Pak-
ta stabilnosti za jugoi-
sto᥍nu Europu, bio je u
dva mandata. Drugi mandat istekao mu je sa zadnjim
danom 2012. godine. Na mjestu glavnog tajnika RCC-
ja naslijedio ga je Goran Svilanovi᥋, bivši ministar vanj-
skih poslova Srbije.
Biš᥍evi᥋ je, podsjetimo, prije odlaska u Sarajevo bio
dr᥇avni tajnik za politi᥍ka pitanja u MVEP-u u razdoblju
od 2003. do 2007. godine. Prije toga obavljao je neko-
liko veleposlani᥍kih du᥇nosti, primjerice, u Rusiji i Tur-
skoj. Po᥍etkom devedesetih godina bio je i glavni ured-
nik “Vjesnika”. (I. F.)
Birača 750 tisuća manje
nego na prošlim izborima
ZAGREB - Na internet-
skim stranicama Ministar-
stva uprave gra᥎ani mogu
odnedavno pretra᥇ivati ko-
liko bira᥍a ᥇ivi na pojedi-
noj adresi. Da bi se ta baza
podataka mogla pretra᥇i-
vati potrebno je u tra᥇ilicu
unijeti prezime bira᥍a i nje-
gov OIB ili JMBG. Zahva-
ljuju᥋i tome svatko tko zna
nekoga tko prebiva u Dusi-
ni mo᥇e provjeriti prebiva li
i dalje na jednoj adresi 404
bira᥍a. Pri᥍a o Dusini bila
je aktualna prije lokalnih iz-
bora 2009. godine.
Taj podatak potvrdio je
manipulacije s popisima
bira᥍a i sumnju da u po-
jedinim, posebno pogra-
ni᥍nim mjestima prema
Bosni i Hercegovini, ima
“viška” bira᥍a u odnosu
na realnu brojku. Istodob-
no, taj problem dijelom je
bio uzrokovan i time što
mnoge ku᥋e u manjim
mjestima Dalmatinske
zagore i na otocima nisu
imale ku᥋ne brojeve, a taj
je problem u me᥎uvre-
menu rješavan. Ovakvom
pretragom svatko mo᥇e
provjeriti koliko je bira᥍a
na njegovoj adresi i odgo-
vara li prijavljeni broj bira-
᥍a realnoj brojci.
Od konca prošle go-
dine, otkako je na snagu
stupio Zakon o registru
bira᥍a, broj bira᥍a sma-
njen je za oko 750.000.
Naime, prema odredbama
Zakona o popisu bira᥍a,
svi koji imaju prebivalište
u inozemstvu, a takvih je
oko 412.000, moraju se
za svake izbore na koje
imaju pravo iza᥋i, prethod-
no registrirati. Iz popisa
bira᥍a brisani su i svi oni
koji nemaju valjanu osob-
nu iskaznicu, a njih je oko
340.000. To ne zna᥍i da
ti ljudi ne mogu glasa-
ti jer ᥋e, u slu᥍aju da na
biralište do᥎u bez valjane
osobne iskaznice, biti upu-
᥋eni u ured javne uprave
koji ᥋e im izdati posebnu
potvrdu pomo᥋u koje ᥋e
mo᥋i glasati. Te dvije mjere
donekle ᥋e pro᥍istiti popis
bira᥍a i svesti ga na real-
niju mjeru. Tre᥋a mjera, a
to je kontrola prijave pre-
bivališta, je u nadle᥇nosti
Ministarstva unutarnjih po-
slova, a policija bi barem
dio sumnjivih bira᥍a mo-
rala provjeriti prije lokalnih
izbora koji ᥋e biti odr᥇ani u
svibnju. T. PONOŠ
“ZDRAVE SNAGE” U SDP-u ISTRE: POZADINA ZAHTJEVA SMJENU ŠEFA POREČKOG SDP-a ARDUINA
Dragi Zagrebe, smijeni predsjednika
E-mail poruka uznemirila je istarski SDP

Matošević:
Ne znam za e-mail, ali pritisci na mene počeli su kad ni-
sam bio za smjenu Kozlevca

Skupina članova SDP-a
pismeno je zatražila smjenu od Ade Damjanac, Peđe Gr-
bina i zagrebačke središnjice
FILIPINSKA SKUPINA I KOALICIJSKI PARTNERI DOGOVORILI
Iako se radilo o neformalnom sastanku, razgovaralo se o ozbiljnim
stvarima kao što je SDP-ova potpora Damiru Kajinu na predstojećim
izborima za istarskog župana. SDP je svojim stavovima jasno pokazao
kako i koga želi podržati te s kojim ljudima može i želi koalirati prije iz-
bora. Nakon izbora je druga priča, izjavila je Ada Damjanac
D
.

Š
K
O
M
R
L
J
Hido Bišćević
N
.

R
E
B
E
R
Š
A
K
Darko Požarić
M
.

M
I
J
O
Š
E
K
M
iliv
o
j
M
I
J
O
Š
E
K
Stevo Žufić, Damir Kajin i Ivan Herak ispred prostorija SDP-a u Puli
Kajin i “filipinci
pregovorima u
M
.

A
.
4 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.
RIJEKA - SDP Istre pot-
pisuje danas u Puli koali-
ciju s Damirom Kajinom, te
HSU-om, HNS-om i udru-
gama nacionalnih manji-
na i branitelja, svojevrsno
pismo namjere o zajednič-
kom nastupu na županij-
skim izborima u Istri za svi-
banj 2013. Očekuje se da
će Kajin objaviti kandida-
turu za župana, a SDP-ov
Peđa Grbin za gradonačel-
nika Pule.
Prvi zajednički skup, na
kojem će se potvrditi dosa-
dašnje spekulacije medija
o novoj političkoj platfor-
mi Istre, održat će se da-
nas u sjeni dilema koje se
vode u vladajućoj stranci
Istre, IDS-u, o tome treba
li se nakon ofenzive SDP-a
na Istru povući iz Kukuriku
koalicije ili ostati sudjelo-
vati u Vladi unatoč eviden-
tnom političkom ratu koji
se zbiva na poluotoku.
No, šef stranke Ivan Ja-
kovčić uvjerava da IDS za-
sad ostaje vjeran Kukuriku
koaliciji:
- IDS nema namjeru ra-
skidati koaliciju na nacio-
nalnom nivou. Dobili smo
resor turizma i upravljanje
HC-om, to naši ljudi rade
najbolje što mogu, a ako ih
premijer Zoran Milanović
više ne želi, onda to samo
treba reći - kaže Jakovčić.
Premijer Zoran Mila-
nović navodno je jako ljut
zbog izjava IDS-ovaca za-
dnjih dana, no čini se da je
Kukuriku savez još uvijek
na broju.
Objavom kandidature za
župana, Damir Kajin prak-
tički prestaje biti članom
IDS-a, podsjeća Jakovčić,
ali to znači da će odluku o
isključenju morati donije-
ti njegov matični ogranak -
u Buzetu.
- Damir Kajin je odlu-
čio poći drugim putem, to
je njegovo pravo, a mi smo
uvjereni u pobjedu našeg
kandidata Valtera Flega -
kaže šef IDS-a.
Istovremeno dok u Istri
nastaje novi politički savez
SDP-a i Kajina, u samom
SDP-u Istre događa se po-
buna, te dio ogorčenih op-
ćinskih čelnika SDP-a, koji
ne podržavaju takvu po-
litiku centrale iz Zagreba
pripremaju također javne
istupe za naredne dane. U
dilemi su i HNS-ovci, koji
su u SDP-ov savez pozva-
ni preko medija. Stoga će
biti zanimljivo pratiti tko
će se sve naći na današ-
njem “eventu” u Puli.
T. TOMIČIĆ

novosti

DAMIR KAJIN I SDP DANAS U NOVOM SAVEZU U PULI
PULSKI SDP: DANIJEL FERIĆ IZBACIO DENISA MARTINČIĆA IZ STRANKE
Martinčić: Na lokalne izbore idem
s razočaranim SDP-ovcima
IDS još ne povlači
svoje ljude iz Vlade
Očekuje se da će Da-
mir Kajin objaviti
kandidaturu za žu-
pana, a SDP-ov Peđa
Grbin za gradonačel-
nika Pule
PULA - Povjerenik SDP-
a za Pulu Danijel Ferić is-
ključio je iz stranke Denisa
Martinčića. Ferić navodi da
je Martinčić isključen jer je
svojim izjavama u javnosti
nanio znatne štete ugledu
stranke.
- Denis Martinčić je svo-
jim izjavama na sastanku
s članovima gradske orga-
nizacije od 15. studenog
te izjavama u Glasu Istre
od 14. studenog, 11., 19. i
20. prosinca nanio znatnu
štetu ugledu stranke izno-
seći u javnost neistine. Sli-
jedom utvrđenog Denis
Martinčić se isključuje iz
stranke, ističe Ferić.
Denis Martinčić je izjavio
kako se na odluku povjere-
nika ne misli žaliti jer SDP
nažalost više nije ona stran-
ka koju je i sam gradio.
- Milanović je praktički
suspendirao organe stran-
ke te uz pomoć većine u
predsjedništvu kontrolira i
stranku i državu. Glavni od-
bor više praktički ne dono-
si nikakve odluke, a ni or-
ganizacije na terenu više ne
donose odluke koje se ne
sviđaju Milanoviću u stra-
hu da ne budu raspuštene.
U SDP-u Istre i Pule neće
se provoditi unutarstranač-
ki izbori čime je praktički i
suspendiran Statut stran-
ke. Sva tijela stranke zamje-
njuju povjerenici Ada Da-
mjanac i Danijel Ferić, a
oni su produžena ruka Mi-
lanovića. Izbori su se pre-
ma statutu trebali održati
u roku od 60 dana. SDP je
tako od primjera demokra-
cije među strankama po-
stao sinonim za autokraciju
i centralizaciju moći u ru-
kama jednog čovjeka, pa se
od njega ne može očekivati
ni proklamirana decentra-
lizacija države. Na sljede-
ćim lokalnim izborima si-
gurno ću se angažirati i to
u prvom redu protiv ova-
kvog načina upravljanja dr-
žavom, a u kojoj formi još
nisam odlučio. Ono što je
sigurno, to ću uraditi zajed-
no s ostalim razočaranim i
nezadovoljnim kolegama iz
SDP-a Istre i Pule, istaknuo
je Martinčić. C. B .GALIĆ
MATOŠEVIĆA
a u Poreču
Matoševića koji (još uvijek)
predstavlja SDP grada Poreča
i koji evidentno nema podrš-
ku svojeg članstva niti građa-
na Poreča”, stoji na početku
internog dopisa SDP-a.
U poruci elektronske po-
šte navode se sljedeći Mato-
ševićevi “grijesi”: nesaziva-
nje konvencije, nedostatak
kvoruma, isključenje člano-
va koji su platili članarinu,
nevođenje zapisnika na sa-
stanku, neaktivnosti foruma
mladih, žena i savjeta SDP-
a. Njegovi oponenti zato vrlo
pozorno vode “zapisnik” o
svojim željama: “Mi koji radi-
mo na tome trenutno imamo
oko polovicu (25) članstva na
svojoj strani, još 35 poten-
cijalnih članova koji čekaju
učlanjenje, odnosno ukupno
60 ljudi koji žele promjene,
a zarobljeni smo u admini-
strativnoj nemogućnosti da
to ostvarimo. Jedino mi, ko-
liko vidim, možemo legalno
i legitimno sazvati konvenci-
ju i izabrati vodstvo koje dije-
li mišljenje vas dvoje, a time i
vodstva iz Zagreba.”
U političke bizarnosti sva-
kako pripada pozivanja na
članove “koji čekaju učlanje-
nje”, ali prijedlog je konstruk-
tivan: “Stoga predlažem da
raspustite organizaciju SDP-
a u Poreču (53 člana), po-
stavite povjerenika, učlani-
mo nove članove i sazovimo
izbornu konvenciju. Sve to
možemo obaviti u roku od
30 dana od dana raspušta-
nja organizacije sa sigurnim
ishodom, bez ikakvog rizi-
ka.” “Risk free” operacija po-
rečkog SDP-ovog podzemlja
mogla bi se i nastaviti: “Na-
kon takvog scenarija gotovo
smo sigurni da možemo do-
govoriti suradnju i promjene
u općinskim organizacijama
Višnjana, Sv. Lovreča, Vižina-
de, a vjerojatno i Tara. Odno-
sno većeg dijela bivše opći-
ne Poreč.”
Agilni porečki socijaldemo-
krati predlažu da se “radikalni”
rezovi poduzmu i u drugim
dijelovima istarskog SDP-a,
uz razmišljanje da “oni koji su
kašu zakuhali, moraju je i po-
jesti”. Sve akcije trebale bi, po
svemu sudeći, ići uz pomoć
Iblerova trga: “U svemu tome
nećemo uspjeti ako sami ne
preuzmemo inicijativu, a u su-
radnji sa Zagrebom, za pro-
mjene koje predložimo, dobi-
jemo bezuvjetnu podršku.”
Revolucija unutar istarskog
SDP-a, nema sumnje, vrlo je
intrigantna tema o kojoj će se
još dugo raspravljati. Napad
“zdravih snaga” na svog pred-
sjednika zbog njegova govora
na sastanku u Pazinu te pri-
jedlog da se akcija proširi na
cijelu Istru javna su tema o
kojoj valja raspravljati i izvan
stranačkih krugova.
Dubravko GRAKALIĆ
SE O PODRŠCI KANDIDATU ZA ŽUPANA
kao skupinu poslušnih grado-
načelnika, izjavio je Kajin.
Na sastanku u SDP-u u Puli
bio je gotovo cijeli vrh istar-
ske “partije” i to Peđa Grbin,
Ada Damjanac, Danijel Fe-
rić i Tatjana Vrbat. Nazočan
je bio i predsjednik pulskog
ogranka HNS-a Alen Damja-
nić. Uz Kajina na sastanku su
bili Ivan Herak, Stevo Žufić,
Branko Ružić, Marino Folo,
Mario Blečić. Prisustvovao je
i predsjednik HSU-a Silvano
Hrelja te njegova desna ruka
Radovan Cvek. Zanimljivo je
bilo čuti komentare ostalih
sudionika sastanka. No, sva-
kako je Hreljina izjava o nuž-
nosti promjena u Istri, prije
službenog stava HSU-a, bila
itekako ozbiljna.
Očitovanje HSU-a
- HSU se o kandidaturi
Kajina za istarskog župana
još nije očitovao. Postoji pro-
cedura unutar stranke koja
se mora poštivati ne bi li stra-
načka tijela donijela službenu
odluku. Mislim da Istri treba-
ju promjene i u tom pravcu
se profilira politika HSU-a,
kratko je komentirao Hrelja.
Saborska zastupnica Vr-
bat je odgovarajući na naša
pitanja rekla da je SDP već
jasno rekao što misli o Kaj-
inovoj kandidaturi za župa-
na. Komentirala je i isklju-
čenje Denisa Martinčića iz
SDP-a, za što je ustvrdila da
to nije ništa neobično.
- To su uobičajene stva-
ri unutar neke stranke, pa
tako i SDP-a. Naša stranka
ima statut kojeg se svi mi
moramo pridržavati. Ako
detaljnije pročitate statut,
objavljen i na internetu,
možete vidjeti koje su stva-
ri presudile takvoj odluci
pulskog povjerenika, izja-
vila je Vrbat.
IDS nema namjeru raskidati koaliciju na nacionalnom nivou
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
M
iliv
o
j
M
I
J
O
Š
E
K
Sveistarska koalicija - Marino Folo, Alen Damijanić, Branko Ružić, Pea Grbin, Tanja Vrbat
i” na
u SDP-u
*
*
ZAGREB - Hrvatski robni izvoz od si-
je᥍nja do kraja studenoga 2012. godi-
ne iznosio je 66,8 milijardi kuna, što je
za 2,8 posto više nego u istom razdo-
blju godinu prije, dok je uvoz istodobno
porastao za 0,8 posto, na 113,1 milijardu
kuna, objavio je Dr᥇avni zavod za statisti-
ku. Vanjskotrgovinski deficit u prvih jeda-
naest lanjskih mjeseci od 46,3 milijarde
kuna manji je za 1,9 posto u odnosu na
isto razdoblje 2011. Izra᥇eno u eurima
izvoz je iznosio 8,9 milijardi eura. (Hina)
Veći rast
izvoza od
uvoza
N
.

L
A
Z
A
R
E
V
I
Ų
Glas Istre 5 Četvrtak, 3. siječnja 2013.

novosti

MINISTAR ZDRAVLJA ZADOVOLJAN REZULTATIMA ZDRAVSTVENE REFORME
UNIJA ZA MEDITERAN TRAŽI 11 LJUDI
RUŠIT ĆE SE SVE: ZA DESETAK DANA ZNAT ĆE SE BROJ GRAĐEVINA ZA KOJE SU VLASNICI PODNIJELI ZAHTJEV ZA LEGALIZACIJU
Bagerima na vikendice, obiteljske kuće i zgrade
Inspekcija će ubuduće u roku od osam dana moći
uklanjati objekte bez da dokazuje, kao sada, čija je
to zgrada i tko je gradi. Do 30. lipnja očekuje se 100
tisuća zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata
ZAGREB - Kroz najviše deset
dana Ministarstvo graditeljstva
i prostornog uređenja na čelu
s Ankom Mrak-Taritaš iznijet
će podatak o broju bespravnih
građevina koje će morati rušiti
jer njihovi investitori nisu pre-
dali zahtjev za legalizaciju. Ri-
ječ je o objektima koji otprije
imaju rješenje o uklanjanju, a
čiji su investitori imali priliku
do 31. prosinca podnijeti za-
htjev. Prvotno se smatralo da
je takvih objekata 31.000, da
bi se ustanovilo kako ih je ma-
nje, između 26.000 i 28.000,
budući da je između deset i
petnaest posto onih koji već
imaju rješenje o rušenju u me-
đuvremenu objekt ipak lega-
liziralo. Ukupno, procjenjuju
u Ministarstvu, do zadnjeg im
je dana prošle godine pristi-
glo sigurno 50.000 zahtjeva
za legalizaciju.
Kako je u razgovoru za Hr-
vatski radio jučer ponovila
ministrica Mrak-Taritaš, kroz
desetak dana njeno će mi-
nistarstvo napraviti analizu
podnesenih zahtjeva, odno-
sno vidjeti koliko se besprav-
nih graditelja s ranijim rješe-
njem o rušenju oglušilo na
posljednji poziv na legaliza-
ciju do 31. prosinca. Kako na-
javljuje ministrica, nakon toga
će biti određena dinamika ru-
šenja onih koji zahtjev nisu
podnijeli, odnosno, kasnije,
i u manjem broju, onih koji
su zahtjev podnijeli, ali ni-
kako ne mogu biti legalizira-
ni. Kako je ministrica nedav-
no izjavila za naš list, rušene
će biti i vikendice i obiteljske
kuće, općenito useljeni objek-
ti, i to bez obzira na nadolaze-
će, lokalne izbore.
“To neće biti jednostavan
posao, ali je neminovan”, ka-
zala je ministrica. “Ne može
se odustati bez obzira na iz-
bore. Uklanjat ćemo i više-
stambene kuće. Odlučili smo
srediti stanje u prostoru, što
ne možemo učiniti tako da
bude idealno, ali djelovati u
tom pravcu moramo”, kazala
je ministrica u razgovoru za
naš list početkom prosinca.
U Ministarstvu graditelj-
stva i prostornog uređenja
očekuju sto tisuća zahtje-
va za legalizaciju do 30. lip-
nja ove godine. Produljenja
tog roka neće biti, najavlju-
je Mrak-Taritaš, dok bi s pr-
vim danom srpnja na snagu
trebalo stupiti nekoliko no-
vih zakona koji bi bespravnu
gradnju trebali sprečavati u
začetku. Kad netko ubuduće
počne bespravno graditi na
prostoru na kojem je grad-
nja zabranjena, u roku osam
dana će inspekcija moći do-
nijeti rješenje o uklanjanju
i uklanjati - bez da dokazu-
je, kao sada, čija je to zgra-
da, je li ičija, tko je gradi, na
čijem je zemljištu i tako da-
lje. Inspektor i bageri dolazit
će odmah, bez bespotrebne
i dugotrajne procedure. Ru-
šit će se odmah, a investitor
će onda, obrnuto od sadaš-
nje prakse, morati dokazi-
vati da nije gradio on nego
netko drugi itd. Bude li se
pak gradilo u građevinskom
području, ali bez dozvole,
jednako tako, inspekcija će
odmah moći propisati prvu
novčanu kaznu, brzo zatim
i drugu, i tako dalje, pa će
investitor, pod prijetnjom
ovrhe, pretpostavljaju u Mi-
nistarstvu, radije otići po do-
zvolu. Bojana MRVOŠ PAVIĆ
Liste čekanja skraćene
najviše za 70 posto
ZAGREB - Liste čekanja na
CT smanjene su za više od 70
posto, pa se na tu pretragu
u KBC-u Zagreb danas čeka
samo osam dana. CT moz-
ga u KB Dubrava i KB Sveti
Duh obavlja se u roku od 24
sata, a u bolnicama u Naši-
cama i Koprivnici za dan i
pol. Čekanje na MR na Re-
bru se smanjilo za 34 posto,
liste čekanja za ultrazvuk srca
smanjene su i do 74 posto,
pa se tako u KB Merkur da-
nas čeka 18 dana, dok se u
lipnju čekalo 70 dana.
Na UZV karotida u KBC
Sestre milosrdnice danas se
čeka 30 dana, što je za dvije
trećine manje u odnosu na
lipanj 2012., a u KBC-u Rije-
ka čekanje na istu pretragu
skratilo se sa 91 na 44 dana ili
za 52 posto. Za čak 38 posto
skraćena je i lista čekanja na
ugradnju proteze kuka u KB
Lovran, sa 210 dana u lipnju
na 130 dana u studenome.
Karlovac prvi
Rezultati su to zdravstvene
reforme kojima se jučer po-
hvalio ministar zdravlja Rajko
Ostojić. Kraće se liste čekanja,
poručio je ministar, mogu za-
hvaliti informatizaciji bolni-
ca, formiranju e-liste čekanja
i e-naručivanju, ali i većoj od-
govornosti bolničkog menad-
žmenta i nabavci medicin-
skog materijala i uređaja.
Putem e-naručivanja na
prve preglede u bolnice sada
u prosjeku dolazi svaki peti
pacijent, a do kraja godi-
ne tako će ih se naručiva-
ti 90 posto, najavljuje mini-
star. Bolnice sada mjesečno
prime 28.000 e-narudžbi, a
samo na radnim satima koji
se neće gubiti na klasičnom
naručivanju, država već sada
godišnje štedi 12,9 milijuna
kuna, izračunao je Ostojić.
- Da bi se naručio na pre-
tragu ili pregled, pacijent po-
troši u prosjeku dva sata na
put do bolnice i natrag i čeka-
nje u redu, što je za 28.000 na-
rudžbi 56.000 radnih sati mje-
sečno. Uz prosječnu satnicu
od 32 kune neto, mjesečno
se e-naručivanjem samo na
satnicama štedi 1,7 milijuna
kuna, a godišnje 21,5 milijun
kuna. Država će na tome što
ljudi umjesto hodanja do bol-
nice rade dobiti 12,9 milijuna
kuna, objasnio je Ostojić.
Trenutno je u e-naručiva-
nje uključeno 60 posto liječ-
nika obiteljske medicine, 37
posto pedijatara, 5,5 posto gi-
nekologa i 0,72 posto stoma-
tologa. Najviše e-narudžbi po-
šalje se u Karlovcu (50 posto),
Pazinu (49 posto) Rijeci (47,5
posto), a najmanje u Dubrov-
niku (9 posto) i Osijeku (12
posto). Liste čekanja negdje
su se i produžile, a razlog su,
kaže ministar, stari medicin-
ski uređaji koji se često kvare.
Novi ureaji
Tako se u KBC-u Osijek li-
sta čekanja na koronarogra-
fiju zbog kvara uređaja pove-
ćala s 30 dana u rujnu na 80
u studenom, a u KBC Split sa
145 dana u rujnu na 182 dana
u studenome. U KBC-u Rijeka
na CT se u studenom čekalo
dvostruko dulje nego u ožuj-
ku, čekanje na MR povećalo
se sa 139 na 158 dana, a slič-
no je i s holterom EKG, navodi
Ostojić, te najavljuje da će se
takvi slučajevi rješavati anga-
žiranjem privatnih poliklini-
ka, ali i radom u dvije smjene i
kupnjom deficitarne opreme.
U 2013. godini planira se kup-
nja linearnog akceleratora za
KBC Zagreb, pet kardioloških
CAT lab uređaja, CT-a za ši-
bensku i ogulinsku bolnicu, te
osam ultrazvučnih uređaja za
pregled kukova dojenčadi.
Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ
Objedinjena nabava
U skra᥋enje listi ᥍ekanja ulo᥇it ᥋e se, najavljuje Ostoji᥋, i
oko 300 milijuna kuna što ᥋e se uštedjeti objedinjenom
nabavom u zdravstvu. Raspisani su natje᥍aji u vrijednosti
od 1,2 milijarde kuna, a ukupna vrijednost nabave iznosit
᥋e oko tri milijarde kuna, procjenjuje ministar, koji o᥍ekuje
da ᥋e barem deset posto tog novca, koji je dosad završa-
vao u rukama trgovaca, ulo᥇iti u bolju kvalitetu zdravstva.
Centar Unije za Mediteran - Barcelona
I Hrvati mogu u Barcelonu
Tajništvo traži šest projektnih menadžera i
pet stručnjaka iz područja financija i admini-
stracije. Sva radna mjesta nalaze se u Barcelo-
ni, koja je sjedište Unije za Mediteran
ZAGREB - Ministarstvo
vanjskih i europskih po-
slova (MVEP) objavilo je
na svojim internetskim
stranicama poveznicu na
natje᥍aje za zapošljavanje
11 osoba u tajništvu Unije
za Mediteran. Natje᥍aji su
otvoreni i za hrvatske dr-
᥇avljane, ka᥇u u MVEP-u,
budu᥋i da je jedan od
preduvjeta za sudjelova-
nje da kandidat ima dr-
᥇avljanstvo jedne od ᥍la-
nica spomenute Unije.
Tajništvo tra᥇i šest pro-
jektnih menad᥇era i pet
stru᥍njaka iz podru᥍ja fi-
nancija i administracije.
Sva radna mjesta nalaze
se u Barceloni, koja je sje-
dište Unije za Mediteran.
Me᥎u uvjetima za zapošlja-
vanje je i izvrsno pozna-
vanje jezika, prije svega
engleskog, francuskog,
španjolskog ili arapskog
(ovisno o radnom mjestu),
ali je prednost poznavanje i
drugih jezika ᥍lanica Unije.
Po᥇eljno je i iskustvo rada
u me᥎unarodnim organiza-
cijama ili institucijama Eu-
ropske unije. Dio natje᥍aja
otvoren je do 4. sije᥍nja, a
dio do 15. sije᥍nja.
Unija za Mediteran je
institucija koja okuplja 43
dr᥇ave (27 zemalja ᥍lanica
EU-a i još 16 mediteran-
skih zemalja). Osnovana
je s ciljem poboljšanja su-
radnje na podru᥍ju Medi-
terana provedbom kon-
kretnih socioekonomskih
projekata. Uniju operativ-
no vodi tajništvo koje je
osnovano u o᥇ujku 2010.
godine sa sjedištem u
Barceloni. Prema podaci-
ma s njihove internetske
stranice, osoblje tajniš-
tva dolazi iz 17 dr᥇ava, što
zna᥍i da se podrazumije-
va rad u multikulturalnom
okru᥇enju, pa se zato i na-
vodi da bi kandidati koji se
namjeravaju javiti na na-
tje᥍aj trebali imati visoku
razinu me᥎ukulturalnog
senzibiliteta i sposobnost
prilagodbe. I. F.
Kraće liste čekanja, poručio je Rajko
Ostojić, mogu se zahvaliti informati-
zaciji bolnica, ali i većoj odgovornosti
bolničkog menadžmenta i nabavci
medicinskog materijala i uređaja
Rušit će se svi objekti za koje je izdano rješenje o rušenju,
a investitori nisu predali zahtjev za legalizaciju
D
.

L
O
V
R
O
V
I
Ų
Liste čekanja
negdje su se
i produžile, a
razlog su, kaže
ministar, sta-
ri medicinski
uređaji koji se
često kvare
N
.

R
E
B
E
R
Š
A
K

Ministar predstavio i nacionalnu strategiju razvoja zdravstva do 2020.
Od rujna srušeno 200 objekata
Od rujna prošle godine traje rušenje objekata iz tre᥋e
kategorije, gra᥎enih nakon 21. lipnja 2011. godine. Sru-
šeno ih je više od dvjesto, pri ᥍emu je dr᥇ava svoje ba-
gere morala slati samo u nekoliko slu᥍ajeva, dok su ve-
᥋inu rušenja izvršili investitori sami. To je za njih, naime,
puno jeftinija opcija, jer kad ruši dr᥇ava, i za to kasnije
investitoru ispostavlja ra᥍un, trošak iznosi u prosjeku
150 tisu᥋a kuna za rušenje, plus još oko 200 tisu᥋a za
zbrinjavanje gra᥎evinskog otpada. U slu᥍aju onih koji
su do sada odbijali platiti ra᥍un, dr᥇ava je sredstva us-
pijevala vratiti sudskim putem. B. M. P.
6 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

novosti

CRKVA I ZDRAVSTVENI ODGOJ: ŽESTOKE REAKCIJE NA BOZANIĆEVU IZJAVU DA JE “NA ISPITU I MIR U DOMOVINI”
NOVI PROJEKT: GRADONAČELNIK SPLITA NATJEČAJEM TRAŽI UMJETNIČKO RJEŠENJE
Pozvao umjetnike da “otvore srca” - Željko Kerum
Biskupi zazivaju nerede
Suradnja obitelji i drugih odgojnih čimbeni-
ka, posebno škola, uključuje pravo roditelja
na izražavanje mišljenja, koristeći se pritom
različitim vrstama pritisaka na ustanovu, ka-
zao je u propovijedi kardinal Bozanić

Nije
dobro s oltara dovoditi u pitanje demokraciju
i mir u državi, komentirao je saborski zastu-
pnik Ivan Grubišić
PIŠE Zlatko CRNČEC
ZAGREB - Napadi Crkve na
zdravstveni odgoj nastavili su
se i u ovoj godini, a otišli su i
korak dalje jer najviši crkveni
dužnosnici, čini se, smatraju
da bi zbog njega moglo doći
i do građanskih nemira. Nai-
me, nadbiskup zagrebački kar-
dinal Josip Bozanić u utorak
na propovijedi na svetkovinu
Svete Bogorodice Marije dosad
najoštrije napao dio programa
koji govori o spolnosti.
- Potrebno je uvažiti stavove
i traženja roditelja jer oni ima-
ju na to ustavno pravo koje im
jamče i povelje međunarod-
nog prava kojih je potpisni-
ca i naša država. Na ispitu je
danas demokratičnost hrvat-
skoga društva. Na ispitu je ko-
načno i mir u našoj Domovi-
ni, rekao je kardinal Bozanić,
te naglasio da je “jedini demo-
kratski put razgovor”, te da je
“važna suradnja između obi-
telji i škole kako ne bi došlo do
sukoba ili mimoilaženja od-
gojnog prava obitelji i odgojne
zadaće škole”.
Odgojno pravo
- Potrebno je odgovorno di-
jalogizirati i tražiti zadovoljava-
juća rješenja jer se radi o važ-
nim pitanjima života i odgoja
mladih naraštaja. Crkva na-
čelno nije protiv zdravstvenog
odgoja, ona samo podržava
vjernike, u prvom redu rodite-
lje i nastavnike, koji imaju oz-
biljnih primjedbi na predlože-
ni program, te smatra da se o
tome treba odgovorno i struč-
no razgovarati, rekao je kardi-
nal Bozanić.
Dodao je da “suradnja iz-
među obitelji i drugih odgoj-
nih čimbenika, posebno sa
školom, uključuje pravo ro-
ditelja na izražavanje vlastitih
mišljenja, koristeći se pri tom
različitim vrstama pritiska na
ustanovu, kako bi ona modifi-
cirala svoje postupke, progra-
me i metode koji su roditelji-
ma neprihvatljivi. Škola mora
poći od toga da dijete iz obi-
telji dolazi s određenim vrijed-
nosnim usmjerenjima, a ona
u tome smjeru dalje razvija i
pokazuje nove putove, otva-
ra djetetu nove mogućnosti za
identifikaciju”.
- Roditeljska volja je nešto
kao antropološka datost, da-
kle ona nije samo pravni
pojam. Škola ne bi smjela
raditi protiv te volje. Kon-
senzus roditelja je posebno
važan u onim osjetljivijim
dimenzijama odgoja, kao
što je moralni od-
goj, osobito spol-
ni odgoj. Važno je,
dakle, njegovati i
razvijati surad-
nju između
obitelji i škole kako ne bi doš-
lo do sukoba ili mimoilaženja
odgojnog prava obitelji i od-
gojne zadaće škole, rekao je
kardinal Bozanić.
Preteške izjave
Saborski zastupnik i sveće-
nik u mirovini Ivan Grubišić
žestoko je jučer za naš list od-
govorio na Bozanićeve riječi.
- Ako je država odvojena od
Crkve onda to treba poštova-
ti. Ne smije se prijetiti i s oltara
zazivati nerede. Time su pre-
skočene granice dobrog od-
goja i diplomatskih odnosa
Hrvatske i Vatikana. To su pre-
teške izjave koje su upućene s
oltara i nisu dobre. One unose
zabunu i nemir u narod. An-
kete pokazuju da su roditelji
uglavnom za zdravstveni od-
goj, a Crkva uime manje gru-
pe pokušava nametnuti sta-
vove većini. Nije dobro s oltara
dovoditi u pitanje demokraci-
ju i mir u državi. Oni su očito
spremni na proteste i izaziva-
nje nemira. A temeljno je ovdje
pitanje je li Hrvatska suvere-
na država ili kolonija Vatikana.
Bez promjene Ugovora sa Sve-
tom stolicom to se neće riješi-
ti, ne samo zbog materijalnih
davanja nego i zbog potrebe
konačnog razdvajanja Crkve i
države, rekao je Grubišić.
Ministar znanosti, obrazo-
vanja i sporta Željko Jovano-
vić nije jučer želio komenti-
rati nastavak napada Crkve i
katoličkog tiska na zdravstve-
ni odgoj.
- Za mene je tema zdrav-
stvenog odgoja zaključena. Na
napade Crkve, raznoraznih
udruga i komentatora ne na-
mjeravam se više osvrtati, re-
kao je Jovanović.
Napadima na njega pridru-
žio se u najnovijem broju kato-
ličkog tjednika “Glas Koncila”
njegov urednik Ivan Miklenić.
U komentaru pod naslovom
“Nemirenje s nametanjem”
on napominje da su javni istu-
pi predstavnika Crkve došli tek
nakon što su se “predstavni-
ci vlasti oglušili na višekratne
pozive iz HBK za susret i dija-
log, a poziv na dijalog javno je
ponovno i kardinal Bozanić na
božićnoj misi”.
- Dok je predsjednik Vlade,
u izjavi novinarima nakon bo-
žićne mise, odškrinuo vrata za
traženje rješenja, ministar nije
ni časa posustao u otvorenom
vrijeđanju, tvrdi Miklenić koji
je riječi ministra prosvjete Želj-
ka Jovanovića iz intervjua jed-
nom dnevnom listu ocijenio
“ispod razine civiliziranog ko-
municiranja, osobito državnih
službenika kojima je zadaća
služiti, a ne bahato gospodari-
ti i nametati svoje svjetonazor-
sko viđenje”.
Etiketiranje katolika
- Skandalozno je tvrditi da
crkveni letak vrvi lažima, a da
na tiskovnoj konferenciji na
Badnjak predstavnici tvora-
ca toga programa spolnoga
odgoja ni jednu tvrdnju nisu
osporili. Ministrove riječi da
se Crkva miješa u nešto na
što nema pravo, čisti su izri-
čaj komunističke totalitarne
retorike i svijesti te otkrivaju
da ministarstvo otvoreno gazi
demokraciju. Već po Usta-
vu baš svatko ima pravo na
iznošenje svojega stava o baš
svakom društvenom pitanju,
pa je nečuveno da ministar
želi to osporavati Katoličkoj
crkvi, koja je apsolutno naj-
veća udruga civilnoga druš-
tva u Hrvatskoj. Ako ministar
to stvarno tako misli onda ni
časa ne bi više smio sjediti u
vladi koja želi biti demokrat-
ska, piše Miklenić.
Dodaje da je Crkva, koja se
ne može pomiriti s nameta-
njem ideologiziranog progra-
ma, bila je prisiljena poslužiti
se lecima, a to je “najrječitiji po-
kazatelj stanja u medijima koji
su toliko instrumentalizirani i
pristrani da više i ne prenose
one stavove koji se tiču čak ve-
ćine roditelja u Hrvatskoj”.
- Stoga ne iznenađuje da
se u božićnom broju jednih
dnevnih novina besprimjer-
no etiketira katolike i biskupe.
Da se u ta etiketiranja umjesto
katolika i biskupa stave riječi
na primjer muslimani, Židovi,
Amerikanci ili Srbi, političari,
novinari ili bankari - zar to ne
bi bilo prepoznato kao nedo-
pustivi govor mržnje? Jesu li u
Hrvatskoj svi građani jedna-
ki?”, pita se Miklenić.
Kerum daje 220 tisuća kuna za spomenik Franji Tumanu
ZAGREB - Gradonačelnik
Splita Željko Kerum ras-
pisao je natječaj za izra-
du umjetničkog rješenja
za Spomenik neovisnosti i
Franji Tuđmanu, kojeg kani
postaviti na zelenoj povr-
šini zapadno od Biskupo-
ve palače, nasuprot grad-
skom Pazaru. Procijenjena
vrijednost ove nabave izno-
si 220 tisuća kuna bez PDV-
a. Prvonagrađeni rad osvojit
će 70 tisuća kuna, drugona-
građeni 40 tisuća, a treće-
nagrađeni 20 tisuća kuna.
Prvonagrađeni rad, stoji na-
pomena, ostat će u trajnom
vlasništvu Grada Splita.
- Vjerujemo u vaše krea-
tivne sposobnosti i dobru
volju. U tom vas svjetlu po-
zivamo na suradnju. Otvo-
rite srca i s ponosom sudje-
lujte na ovom sadržajno i
povijesno velikom projek-
tu, poručuje u natječajnoj
dokumentaciji Grad Split
umjetnicima koji će konku-
rirati sa svojim rješenjima za
spomenik Tuđmanu i neo-
visnosti.
Umjetnicima je preporu-
čeno da “Spomenik neovi-
snosti i prvom hrvatskom
predsjedniku” zamišljaju u
bronci ili kamenu, a unutar
izvedbene površine spome-
nik mora biti građevinske,
bruto površine do 12 meta-
ra kvadratnih, te visine do
četiri metra od razlike okol-
nog terena.
U ocjenjivački sud imeno-
vani su Zoran Jeramaz kao
predsjednik te zamjenik gra-
donačelnika Jure Šundov,
akademici Davorin Rudolf
i Radoslav Tomić, Zvonimir
Šeparović, Igor Zidić, Ivan
Pavić, Mate Milić, akademski
slikar Josip Botteri, Drago Ši-
mundža i Ante Verzotti.
U programu natječaja je
zapisano: “Taj spomenik će
u svojoj kompoziciji, upri-
sutnjujući u sebi veličinu i
slavu obrambenog domo-
vinskog rata, s razlogom bu-
diti svijest našeg rodoljublja i
ponos povijesnog dostojan-
stva, štoviše, bit će uzvišeni
biljeg i prepoznatljivi sim-
bol hrvatskog identiteta u
zajednici europskih naroda.
U tom mu je svjetlu odabra-
no i mjesto na kojemu će biti
postavljen. Lokacija je sliko-
viti brežuljak na istočnom
dijelu gradske Obale, izme-
đu Lučke kapetanije i Nad-
biskupije.” L. TOMIČIĆ
V
.

B
.

S
E
R
D
A
R
HHO poziva Vladu da zaustavi projekt
Hrvatski helsinški odbor (HHO) pozvao je Vladu da pri-
vremeno obustavi program zdravstvenog odgoja kojim
se, ocjenjuju, zadire u svjetonazorska i vjerska pitanja
te utire put polarizaciji društva s nesagledivim poslje-
dicama. Uvo᥎enjem zdravstvenog odgoja putem sa-
dašnjeg kurikuluma, ocjenjuju, povrije᥎eni su akti koje
je postavila me᥎unarodna zajednica, pou᥍ena gorkim
iskustvom pokušaja totalitarnih re᥇ima da roditeljima
putem škole otmu i (pre)odgoje djecu, a djeci oblikuju
mišljenje u skladu sa svojim “znanstvenim” dostignu᥋i-
ma. Ako se zapo᥍eti projekt nastavi, Hrvatskoj bi mogla
zaprijetiti nova i vrlo štetna idejna konfrontacija, s nesa-
gledivim posljedicama za ve᥋ naglašeno polarizirano
hrvatsko društvo, ocjenjuje HHO. (H)
Potrebno je uvažiti stavove i traženja roditelja - kardinal Josip Bozanić
Don Ivan Grubišić
V
.

S
K
L
E
D
A
R
I
.

T
O
M
I
Ų
Glas Istre 7 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
M
.

A
.
Danas svečano potpisivanje
ugovora o dodjeli stipendija
PULA - U Komunalnoj pala᥍i danas ᥋e se odr᥇ati sve-
᥍ano potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija u akadem-
skoj godini 2012./2013. Grad Pula dodijelio je 240 stipen-
dija, i to 42 stipendije studentima prve godine studija i 198
stipendija višim godinama studija. Pravo na stipendiju
ostvarili su studenti koji su temeljem kriterija ostvarili 16 i
više bodova. Na natje᥍aj za dodjelu stipendija pristiglo je
ukupno 276 zamolbi. Upravni odjel za društvene djelatno-
sti nakon provedbe postupka natje᥍aja, utvrdio je potom
prijedlog liste za dodjelu stipendija temeljem dostavljene
dokumentacije i kriterija za dodjelu stipendija koji je za-
tim objavljen na slu᥇benim web stranicama Grada Pule i
oglasnoj plo᥍i pisarnice. Na prijedlog liste pristiglo je uku-
pno 20 prigovora, a prihva᥋eno je 15. N. S.
Dežurstvo za hitne intervencije
na kanalizaciji
PULA - Do nedjelje u slu᥍ajevima hitne intervencije na
kanalizaciji nakon završetka redovnog radnog vremena, od-
nosno, nakon 15 sati, gra᥎ani o potrebi intervencije mogu
Herculaneu obavijestiti na broj mobitela 098/435-324. G. R.
PULA - Iako je iz-
gradnja obalnog kolek-
tora du᥇ rive i u Flaci-
usovoj ulici zna᥍ajno
napredovala u mjesecu
prosincu i slika gradi-
lišta odaje dojam kao
da se ᥍eka samo još
asfaltiranje prometnice,
ovih dana na gradilištu
je mirno i tiho. Naime,
blagdane su djelatni-
ci izvo᥎a᥍a radova iz
Zagreba, Krka i Vara᥇-
dina iskoristili, kako
dolikuje blagdanima,
za odlazak ku᥋ama u
obiteljska okru᥇enja, a
na rivu se vra᥋aju po-
᥍etkom narednog tjed-
na. Nastavak radova
o᥍ekuje se, prema na-
javama, nakon blagda-
na Sveta tri kralja kada
slijedi nova runda dje-
lovanja koje bi trebalo
biti okon᥍ano uo᥍i turi-
sti᥍ke sezone. G. R.
Nastavak radova na rivi
nakon Sveta tri kralja
pula@glasistre.hr
591-515
*
PULA - S ju᥍erašnjim danom u mirovinu
je otišla dr. Olga Cizler, obiteljska lije᥍ni-
ca pulskog Doma zdravlja. Ambulantu
᥋e preuzeti Istarski domovi zdravlja, a u
njoj ᥋e raditi dr. Elis Strmoti᥋. Pacijenti
moraju znati da ᥋e ambulanta biti prese-
ljena te ᥋e umjesto u dosadašnjoj Nobi-
leovoj ulici, ubudu᥋e raditi u Flanati᥍koj
27, ali po uobi᥍ajenom radnom vremenu
(parne datume popodne, neparne uju-
tro), a na preglede se mogu naru᥍ivati
na isti broj telefona 544 095. S. Z. T.
Preseljenja
ambulanta
dr. Cizler
ČITATELJE IZ CIJELE HRVATSKE POTRESLA PRIČA O PSU MIŠKU, A POLICIJA JOŠ
bez struje
Sutra, u petak 4. sije᥍nja, u Puli ᥋e bez elektri᥍ne
energije od 8.30 do 10 sati biti dio Ulice bra᥋e ᥌eh oko
broja 38. U slu᥍aju lošeg vremena radovi se odga᥎aju.
bez vode
Danas ᥋e zbog redovne zamjene vodomjera i prespo-
ja novoizgra᥎ene mre᥇e od 8 do 10 sati bez opskrbe vode
biti zgrada u Splitskoj ulici br. 7, a od 8 do 11 sati zgrade u
Koparskoj ulici br. 50 i 52, te ulice Škokovica, Jasne Crno-
bori, Peruškov prilaz, Viovica, Monte Magno, Ba᥍i᥋ev pri-
laz, Mihovilovi᥋eva ulica, Katuši᥋ev prilaz i Ulica Sv. Felicite.
30. prosinca roen je: Ivano ᥆ufi᥋, sin Danijele i
Nevena; 31. prosinca roena je: Marina Rojni᥋, k᥋i
Nevene i Ivana.
roeni
Miško je i ranije z
glavi i vratu imao
PIŠE Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ
SNIMIO Manuel ANGELINI
PULA - Priča o Mišku, 8-go-
dišnjem psu iz Galižane, mje-
šancu u tipu njemačkog ovča-
ra, koji je morao biti uspavan
jer mu je netko petardu sta-
vio u usta i nanio nevjerojat-
no teške ozljede čeljusti i u
ustima, zainteresirala je i šo-
kirala širu javnost jer su nas
jučer čitatelji i kolege novina-
ri zvali iz cijele Hrvatske. No,
zabrinjava još jedan podatak
koji smo saznali od veterina-
ra Stjepana Kočara, a koji je
jučer rentgenski snimio psa,
da bi cijelu dokumentaciju o
ozljedama mogao kompleti-
rati i predati policiji.
U potrazi za
počiniteljem
- Napravili smo mu rend-
gen lubanje da se vide ozljede
koje je petarda nanijela psu,
a slučajnim nalazom utvrdi-
li smo da je imao i dva met-
ka u vratu i glavi i to od zračne
puške jer se jasno vide olovna
zrna. Dakle, petarde su bile
posljednje, ali očito ne i prve
posljedice nečijeg iživljavanja.
Miško stvarno nije imao lagan
život i sada tek postaje jasno
da je i ranije svašta doživio, re-
kao nam je veterinar Kočar.
Policija niti jučer još nije
imala ime(na) počinitelja, a
kako su službeno priopćili
još traga za nepoznatom oso-
bom koja je u nedjelju, po-
sljednjeg dana stare godine u
Galižani psu mješancu u vla-
sništvu 89-godišnjakinje uba-
cila petardu u usta i time mu
prouzročila toliko teške ozlje-
de njuške i glave zbog kojih
je morao biti uspavan. Polici-
ja je izvijestila da je dojavu od
veterinara zaprimila u nedje-
lju oko 17 sati te da još utvr-
đuje okolnosti i nastoji otkriti
identitet počinitelja.
Prema našim saznanjima,
kazne su obično novčane, a
neka praksa ukazuje da je po-
nekad bolje prekršajno nego
kazneno (što bi mogao ovdje
biti slučaj) goniti prekršite-
lje. Tako je, prema našim in-
formacijama, zabilježen slu-
čaj zlostavljanja psa (koji je
u tom slučaju preživio gro-
znu torturu), a koji je u vidu
kaznene prijave završio na
sudu. Prekršitelj je kažnjen,
a kazna mu je bila 500 kuna
u korist jedne humanitarne
organizacije. Mnogi naši su-
govornici jučer su se složili
da bi prekršajna kazna u tom
slučaju bila puno svrsishod-
Napravili smo rendgenski snimak lubanje
da se vide ozljede koje je petarda nanijela
psu, a slučajnim nalazom utvrdili smo da
je imao i dva metka u vratu i glavi, i to od
zračne puške jer se jasno vidi sačma. Da-
kle, petarde su bile posljednje, ali očito ne
i prve posljedice nečijeg iživljavanja, re-
kao nam je veterinar Stjepan Kočar
Obaviještena
i županijska
veterinarska
inspektorica
᥆upanijska veterinarska in-
spektorica Lovorka Tomi᥍i᥋
na naš je upit o slu᥇be-
nom postupanju u slu᥍aju
stradavanja psa Miška, od-
govorila da slu᥍aj za sada
vodi policija jer se radi o
kaznenom dijelu teškog
zlostavljanja ᥇ivotinje.
- O cijelom sam slu᥍a-
ju upoznata i ukoliko po-
licija bude tra᥇ila da se i
mi uklju᥍imo i postupamo
u našem djelokrugu po-
sla, tada ᥋emo to odradi-
ti. Obi᥍no to bude ukoliko
neki dio (ne)djela ostane
nepokriven kaznenim dije-
lom, a nalazi se u dome-
ni naših propisa, onda mi
postupamo, ka᥇e nam in-
spektorica Tomi᥍i᥋.
Večeras pulska Dogma na HTV-u
PULA - Ve᥍eras ᥋e u 22.35 sati na Tre᥋em progra-
mu Hrvatske televizije nastupiti pulska grupa Dogma.
U glazbenoj emisiji “Gara᥇a” svirat ᥋e pjesme s novog,
᥍etvrtog studijskog albuma “Error.Spam” koji su izdali u
studenom. Album je objavljen putem besplatnog down-
loada na stranicama regionalnog MTV-a. Z. A.
8 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

pula

*
*
TRAGA ZA OSOBOM KOJA GA JE SVIREPO UBILA PETARDOM
PULA - I dok cijela zemlja
bruji o fiskalnim blagajnama
te obvezi izdavanja računa,
odnosno obvezi uzimanja
računa za uslugu, iskustvo
našeg sugovornika (poda-
ci poznati redakciji) poka-
zalo je da cijela priča oko
famoznih računa ima toli-
ko nedorečenosti da će biti
potrebne godine da se cijeli
sustav stabilizira i doskoči
mnogim nedostacima.
S računom po pravdu
na sud
Naš je sugovornik, naime,
početkom prosinca na pul-
skoj ribarnici kupio oštrige
zbog koji je četiri iduća dana
proveo u bolnici, na zara-
znom odjelu, i to zbog jakog
povraćanja i proljeva. Ispo-
stavilo se kasnije da se otro-
vao tim školjkama, no bu-
dući da nije imao račun, to
ne može dokazati ni inspek-
cijama, a ni trgovcu koji mu
ih je prodao. Požalio se stoga
našoj redakciji, želeći upo-
zoriti druge građane da tra-
že račun ili se na neki način
osiguraju od neugodnosti
kakve je on prošao.
- Školjke sam kupio uju-
tro oko 10 sati, a već u 13
sati sam bio u vozilu Hitne
pomoći. U bolnici sam bio
četiri dana zbog jakog po-
vraćanja i proljeva te opće
malaksalosti i dehidraci-
je, rekao nam je naš sugo-
vornik, istaknuvši da osob-
no ne želi podizati tužbe,
no želi ukazati zbog čega je
važno imati račun.
Kaže da sada, ni da hoće,
ne može pokrenuti tužbu ili
prijavu jer nema račun kojim
bi potkrijepio svoje tvrdnje.
Ovako imam, rekao je, samo
moju riječ protiv trgovca koji
mi je prodao školjke.
- Štoviše, nakon što sam
izašao iz bolnice otišao sam
u ribarnicu i rekao tom tr-
govcu da mi je prodao otrov-
ne školjke, a on mi je kazao
da su ih oni također poje-
li, no da su njima bile do-
bre, ispričao nam je. Kaže da
je upravo zato važno ima-
ti račun jer onda je to dru-
ga priča na temelju čega se
može tražiti pravda. Zapitao
se zbog čega na ribarnicama
nema računa, a preko puta,
primjerice, mesnice uredno
izdaju račune.
Odgovor smo stoga po-
tražili kod direktora Tržnice
Renata Perca koji nas je izvi-
jestio da od ove godine raču-
ni stižu i na ribarnicu, i to po
uzoru na sve fiskalne blagaj-
ne koje su već “u pogonu” u
ugostiteljstvu i trgovini.
- Tijekom ove godine,
najvjerojatnije već od trav-
nja računi će biti obvezni i
na ribarnici, rekao nam je
kratko Perc.
Školjkaši se strogo
kontroliraju
Što je pošlo po zlu na pul-
skoj ribarnici, odnosno kako
se moglo dogoditi da se kup-
cu prodaju otrovne školjke te
što kupac može učiniti, upi-
tali smo županijsku veteri-
narski inspektoricu Lovorku
Tomičić. Ona nam je pojasni-
la da se riba, posebno školj-
kaši, bilo da se radi o izlovu ili
uzgoju strogo kontroliraju, i
to na biotoksine escherichia
cooli jednom tjedno, odno-
sno jednom mjesečno. Ista-
knula je također da posebno
školjkaši, prije nego li odla-
ze na tržnicu moraju biti za-
pakirani u vrećice i obvezno
imati deklaraciju sa svim po-
trebnim podacima.
- Prije nego li takvi odlaze
na tržnicu, školjkaši mora-
ju biti dopremljeni u jedan
od otpremnih centara i tek
nakon toga odlaze na trži-
šte, rekla nam je Tomičić,
kazavši da u konkretnom
slučaju najvjerojatnije nije
ispoštovana neka od proce-
dura. Potrošače je savjeto-
vala da svakako prije kupnje
od trgovca zatraže deklara-
ciju o proizvodu, posebno
školjkašima, jer ondje se na-
laze svi podaci koje trebaju
znati, pa i oni o zdravstve-
noj ispravnosti. N. SOFTIĆ
PULA - Nakon ju᥍erašnje kratkotrajne
kiše, danas bi oborine trebale presta-
ti, barem kada je Pula u pitanju, a ve᥋
od sutra trebalo bi se promoliti i sunce.
Prema dostupnim prognosti᥍kim kar-
tama sun᥍ano, s laganom naoblakom,
sun᥍ano razdoblje trebalo bi potraja-
ti do idu᥋eg petka 11. sije᥍nja kada bi,
prema najavama, ponovno trebalo kiši-
ti. Temperature zraka bit ᥋e prihvatljive
za ovo doba godine i kretat ᥋e se oko
deset stupnjeva tijekom dana. S. Z. T.
Nakon kiša
ponovno
sunce
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
lostavljan - u
o olovna zrna
nija je prekršajne kazne izno-
se od 5.000 kuna naviše pa bi
to doista moglo biti učinkovi-
to. Kazna od 500 kuna iz pri-
jašnjeg slučaja, složili su se
svi sugovornici, i nije kazna
za takva zvjerstva. Mnogi se
zalažu i za uvođenje zatvor-
ske kazne.
Petarde uništile i
verandu susjeda
Što će biti u ovom slučaju,
trebalo bi biti poznato usko-
ro. No, valja reći i da su se tije-
kom jučerašnjeg dana u našu
redakciju javljali i brojni ogor-
čeni građani koji su željeli dati
svoj doprinos u pronalaženju
kriv(a)ca. Tako nam je čitatelji-
ca Nataša Dragun rekla da će
nazivati gradonačelnika Vod-
njana, koji je nadležan i za Ga-
ližanu, i da će ustrajati na tome
da i on nešto učini, štogod je
u njegovoj nadležnosti, i neće
stati dok se takvim zlostavlja-
čima ne stane na kraj.
U redakciju nam se javio i
Željko Pripuzović, Galižanac
koji živi u susjedstvu nesret-
nog psa koji nam je ispričao
da je i na svojoj kući uočio
oštećivanja od petardi.
- Negdje u novogodišnjoj
noći, kada mi nismo bili kod
kuće, netko nam je razbio cri-
jep na verandi. Drugi dan sam
išao tražiti kamen, jer sam mi-
slio da mi je njime netko raz-
bio crijep, ali sam našao crne
ostatke od jedne jake detona-
cije. I prije mi je žena rekla da
bi to moglo biti od petarde,
ali nisam joj vjerovao, a i sada
sam mišljenja da je to prije
bila mala bomba, nego pe-
tarda, jer su oštećenja stvar-
no prevelika za petardu. Vi-
dio sam ja da ulicom idu neki
dečki i bacaju petarde, ali ni-
sam mislio da imaju i tako
jake. Ništa nisam prijavio po-
liciji sve dok u novinama ni-
sam vidio priču o Mišku i sada
mi je sve jasno, ispričao nam
je Pripuzović želeći samo reći
koliko su zapravo jake petarde
koje netko baca i koje su mož-
da bile pogubne i za psa.
Dodao je da cijela ta priča o
petardama i stradavanju Miš-
ka ipak ukazuje na malo širi
problem jedne sredine koji je
jako zabrinjavajući i na kojem
bi trebalo ozbiljno početi radi-
ti - roditelji, okolina, nadležne
institucije.
Veterinar Stjepan Kočar pokazuje rendgenski snimak s vidljivom sačmom u vratu i
glavi te frakturom vilice
Još jedna fotografija iz života malog Miška
NOVA GODINA NOVA PRAVILA: IZDAVANJE RAČUNA OD
OVE GODINE BIT ĆE OBVEZNO I NA RIBARNICAMA
Kupio i otrovao se
oštrigama - nema
tužbe bez računa
Iako ne želi podizati tužbe, naš sugovornik
je želio ukazati na važnost uzimanja računa.
Kaže da sada ni da hoće ne može pokrenu-
ti tužbu ili prijavu jer nema račun koji bi pot-
krijepio njegove tvrdnje, već samo svoju riječ
protiv prodavačeve
Kupci moraju zatražiti deklaraciju proizvoda
Lovorka Tomičić
A
r
h
iv
a
/
A
.

T
O
Š
I
Ų
M
iliv
o
j
M
I
J
O
Š
E
K
Glas Istre 9 Četvrtak, 3. siječnja 2013.

pula

ISTRANI OCJENJUJU 2012. I IZNOSE
Puljani pamte mani
ali priželjkuju grads
PULA - Za godinu koja je
sada već za nama mnogi kažu
da bi je najradije zaboravili.
No, ako je vjerovati prognosti-
čarima, niti ona koja nam tek
predstoji neće biti puno bo-
lja. Tako je barem na globalnoj
razini. Hoće li u mikrosvijetu
Istrani bolje proći znat ćemo
za 360-ak dana, a do tada va-
lja se nadati najboljem.
- Proteklu godinu ću sva-
kako pamtiti po svojim sport-
skim uspjesima u pustolov-
nim sportovima. Za 2013.
godinu očekujem da će mi
se ostvariti velika želja, a to je
da biciklom prođem jadran-
sku obalu. Još ako se nađu
kakvi sponzori, bit će još bo-
lja! Što se tiče dobrih stva-
ri u našem gradu, istaknula
bih nekoliko odličnih mani-
festacija što su se održale u
Puli poput Arena Ice fevera
i filmskog festivala što je bila
odlična promocija. Ove godi-
ne od gradskih vlasti očeku-
jem gradnju više biciklistič-
kih staza, to bi bilo odlično
i za Puljane i za naše goste,
kaže nam Sara Vižintin.
I Andrea Krunić kaže da
je zadovoljna prošlom go-
dinom, prvenstveno svojim
studentskim uspjesima jer je
položila sve ispite na vrijeme.
- Prošlu ću godinu također
pamtiti po odličnim koncer-
tima klasične glazbe i voljela
bih da ih u 2013. godini bude
još više. Nadam se također
da ću završiti fakultet i onda
će mi 2013. godina biti odlič-
na, kaže Krunić.
Vaso Vulin mislim da proš-
le godine nije dovoljno uči-
njeno u Puli koja, po njego-
vim riječima, izgleda prilično
katastrofično. Očekuje pr-
venstveno da se Ulica Sergi-
jevaca poploča pravim ka-
menom kakav je nekad bio,
a ne da ljudi hodaju po radi-
oaktivnom kamenu.
- Želim da se Puli vrati
sjaj kakav je imala u doba
Austro-Ugarske, a najviše
od svega očekujem i želim
da dobije toliko očekivani
i najavljivani bazen, ustvr-
dio je Vulin.
Oliver Orlić prošlu ću go-
dinu pamtiti po dobroj turi-
stičkoj sezoni. Kaže da mu je
drago što se u gradu Puli vide
veliki pomaci u tom smislu,
jer Pula je to i zaslužila.
- Sezona se produžila i na-
dam se da će sve iduće se-
zone biti takve. Po lošem ću
svakako pamtiti plinofikaciju
i raskopane ulice, prvenstve-
no zbog nekoordinacije služ-
bi koje izvode radove. Dogo-
dilo mi se primjerice da sam
se parkirao, a sutradan ni-
sam mogao van s parkirališta
jer je cesta bila raskopana. I
smeta mi što se kopa po ne-
koliko puta ista rupa umje-
sto da se i voda, i struja ili što
god već, odradi u jednom
kopanju. Ove godine očeku-
jem izgradnju bazena, a volio
bi također da grad Pula uve-
de besplatni internet na po-
dručju cijelog grada.
Bruna Prodan prošlu 2012.
godinu pamtit će među osta-
lim po odličnoj sezoni i od-
ličnim koncertima i manife-
stacijama u našem gradu.
- Drago mi je što Pula ima
puno toga za ponuditi, i za
stare i za mlade. Od ove godi-
ne očekujem da bude barem
kao prošla, s ipak malo više
posla za mlade. Također, vo-
ljela bi da mladi i malo ma-
nje piju alkohol jer je štetan,
da piju više sokova i okrenu
se sportu, kaže Prodan, dok
nam je Martina Rojnić po-
vjerila kako će prošlu godinu
pamtiti po tome što je, kaže,
pravda u ovoj zemlji počela
dobivati prave konture.
- Uhićeni su oni koji su
pljačkali, pušteni su oni koji
Buzet: Obiteljska sreća je najvažnija
Jasminka Črnac, ugostitelj, Proda-
ni: - Protekla nam je godina na obitelj-
skom planu donijela puno zadovoljstva.
Najve᥋e veselje pri᥍injavali su nam tre-
nuci provedeni s trogodišnjim unukom
Filipom, a radovali smo se i uspjesima
svojih sinova, jedan studira uz rad, a
drugi se zaposlio u Americi. Na poslov-
nom planu ni pribli᥇no nije bilo tako uspješno, u našem
ugostiteljskom objektu zabilje᥇ili smo 20 posto manji
promet. Mislim da ᥋e ova godina biti gora od protekle,
da ᥋emo u Hrvatskoj upravo u 2013. godini dotaknuti
dno i da se ljudi opravdano boje za svoju egzistenciju.
Dejan Hren, informatičar, Buzet: - Za
mene osobno, protekla godina bila je
poslovno uspješna. Uz redovan posao,
bavim se dopunskom djelatnoš᥋u, fo-
tografijom, web dizajnom i promocijom
gdje se sve više cijeni kvaliteta. O᥍eku-
jem da ᥋e ova godina biti barem toliko
uspješna kao i protekla, ili uspješnija jer
sam u suradnji s drugim udrugama uklju᥍en u realizaci-
ju nekoliko zna᥍ajnih projekata, primjerice utrke Down-
hill Buzet i brdske auto-utrke. (G. ᥌. Š.)
Umag: Kriza bi trebala prestati
Mirjana Burlović, Umag: - Najljep-
ši i najupe᥍atljiviji doga᥎aj u 2012. za
mene i moje bli᥇nje bilo je ro᥎enje
moje šestomjese᥍ne k᥋erkice Goe.
Ve᥋ samo zbog toga bih prošlu godi-
nu ocijenila pozitivnom! Osim toga,
u obitelji smo svi zdravi, slo᥇ni smo i
nemamo nekih posebnih, velikih pro-
blema, što je današnji dan ve᥋ velika
sre᥋a. Nadam se da ᥋e i 2013. godina
za nas po tim pitanjima biti ista. Ono što ᥇elim svima je
prestanak ekonomske krize, više posla, bolje pla᥋e i mi-
rovine te zadovoljstvo na osobnom planu.
Mirela Srebrnić, Umag: - Za prošlu
godinu bih rekla da je bila dobra, iako je
mogla biti i bolja. Ali s obzirom na situa-
ciju u Hrvatskoj, pa i svijetu, ne mo᥇emo
se previše ᥇aliti. Mirno ᥇ivimo, imamo
slo᥇nu, skromnu obitelj, zdravlje, naša
djeca rade, a mi penzioneri redovno do-
bivamo svoje skromne penzije. U novoj
godini ᥇elim da se sredi ekonomska situacija u zemlji,
da nam svima bude bolje, da za mlade bude više posla
i za umirovljenike malo ve᥋e mirovine. (K. F.)
Poreč: Neka svima krene nabolje
Ana Čehić Anić, Ba-
derna: - Nije nam se ni-
šta posebno dogodilo i
2012. godina je za nas
sve u svemu bila dobra.
Mo᥇emo biti zadovoljni.
Suprug i ja imamo po-
sao, lijepu obitelj koja se
sla᥇e i voli, zdravi smo.
Nadam se da se loše
prognoze za 2013. ne᥋e ostvariti, da ᥋e se situacija na
gospodarskom planu popraviti i da ᥋e svima nama kre-
nuti na bolje. Mislim da unato᥍ svemu moramo razmi-
šljati pozitivno, zadr᥇ati dobri duh i vjeru.
Tajana Pavić, Poreč: - Za mene je 2012.
godina zaista mogla biti bolja i na financij-
skom, a posebno na ljubavnom planu! Je-
dino se na zdravlje ne mogu ᥇aliti. Ne bih
znala što o᥍ekivati u novoj godini. ᥌itavo
vrijeme slušamo crne prognoze što se ti᥍e
ekonomije i socijale u Hrvatskoj i svijetu,
za koje se nadam da se ne᥋e obistiniti. No, kako na to mi
“obi᥍ni ljudi” ionako nemamo previše utjecaja, svima u
prvom redu ᥇elim puno sre᥋e u privatnom ᥇ivotu! (K. F.)
Od ove godine očekujem da
bude barem kao prošla, s ipak
malo više posla za mlade. Tako-
đer, voljela bih da mladi i malo
manje piju alkohol jer je štetan,
da piju više sokova i okrenu se
sportu, kaže Bruna Prodan
G
.

Č
.

Š
.
G
.

Č
.

Š
.
K
.

F
.
K
.

F
.
J
.

P
.
J
.

P
.
A
r
h
iv
a
/
N
.

L
A
Z
A
R
E
V
I
Ų
10 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

pula

U subotu, 5. siječnja
MJESEČNI PRILOG O ZDRAVLJU
- KUĆNA LJEKARNA PROTIV KAŠLJA
- FUNKCIONALNE NAMIRNICE /NOVI PRIRODNI LIJEKOVI/
- LUPKANJE PO MERIDIJANIMA
/PLANETARNA TEHNIKA SAMOPOMOĆI/
OČEKIVANJA OD OVE, 2013. GODINE
ifestacije,
ski bazen
Labin: Nada u bolju 2013.
Damir Zilkić: - Prošla godina bila je loša, krizna. Kriza je kod svih
gra᥎ana, svi se ᥇ale. Besparica se dobro osjetila. Velika je nezapo-
slenost, posebno je teško mladim obiteljima, budu᥋i da se za djecu
premalo izdvaja. Grad Labin ima premalu naknadu za novoro᥎en-
᥍e, samo 1.500 kuna, a i vrti᥋ je skup. Radim samo ljeti jer je do stal-
nog posla u Labinu teško do᥋i. Izgleda da jedino veza mo᥇e pomo᥋i.
Mo᥇da u 2013. do᥎e barem do malog poboljšanja.
Siniša Verbanac: - Manje-više dobra bila mi je 2012. Pamtit ᥋u je
po novoj Vladi i njenim potezima koji bi tek trebali dati rezultate; po
uspjesima naših sportaša na Olimpijskim igrama i dobrim igrama
nogometne reprezentacije, ali i po toj malodušnosti koja je ve᥋ du᥇e
u ljudima. Treba iskoristiti one pozitivne, lijepe male svakodnevne
stvari u ᥇ivotu, što sam pokušavam. U 2013. ne o᥍ekujem nekakvo
posebno poboljšanje stanja u dr᥇avi i društvu, no tome bi se mo-
gli udariti dobri temelji. I stvarno se nadam da nam susjedi Slovenci
opet ne᥋e zagor᥍ati ᥇ivot glede ulaska u EU. (I. R.)
Rovinj: Može se spojiti kraj s krajem
Albert Oroshi, izraivač filigrana: - Proteklu godinu ᥋emo svi uglavnom
pamtiti po lošem. No, uz trud i rad smatram da se mo᥇e spojiti kraj s krajem
i nekako isplivati na površinu. Imam tri unuka, a jedan od njih se rodio lani,
mali Albert koji je ime dobio po djedu i to nas je u obitelji svakako obradovalo.
U ovoj godini o᥍ekujem da ᥋e biti bolje. ᥌ovjek treba ᥇ivjeti u nadi i misliti da
᥋e biti dobro, a rezultati uz rad i trud ne᥋e izostati. Mislim da bez toga ne ide.
Jela Tolić, trgovkinja: - Ne volim kukati i smatram da bi svi trebali pozitiv-
no razmišljati bez obzira na situaciju jer ᥍esto negativnim razmišljanjem sami
sebe dovodimo u lošu situaciju. Treba dignuti glavu, dati svoj maksimum,
ne o᥍ekivati previše i sve ᥋e biti dobro. Kada usporedim lanjsku s prethodne
dvije godine 2012. je, da pokucam, bila odli᥍na i to na svim podru᥍jima. Ako
ova godina bude kao i lanjska ja ᥋u biti zadovoljna i sretna. Nadam se da ᥋u
što prije na᥋i dobrog sezonskog radnika koji ᥋e imati volju za raditi. (M. Me.)
Puljština: Treba više raditi
Josip Buić, umirovljenik, Ližnjan: - Prošla godina je bila tako-tako,
ne baš najbolja, pa neka barem ova godina bude bolja svima nama.
᥆elim nam da svi više radimo, pogotovo u poljoprivredi, da budemo
slo᥇ni ljudi i da se više poštujemo.
Dragan Ušić, vatrogasac, Valtura: - Lanjska godina
je bila prosje᥍na, ni bolja ni gora od drugih, a u ovoj
godini sebi i svojoj obitelji ᥇elim samo da nas zdravlje
dobro slu᥇i, ostalo ᥋e ve᥋ do᥋i pomalo. ᥆elim i da ove godine bude ne-
što bolja situacija po pitanju posla za te naše mlade i da nam se popra-
vi situacija u dr᥇avi. Nadam se da ᥋e politi᥍ari kona᥍no prije᥋i s rije᥍i na
djela. (P. S. M.)
nisu bili krivi. Zadovoljna
sam također što je Pula do-
bila pravo ljeto i pravu se-
zonu koja se produžila, čak i
prosinac je bio dobar. Pamtit
ću prošlu godinu po dobrom
i nadam se da će nam ova
što je pred nama donijeti još
puno toga dobroga te da će
nam ulazak u Europsku uni-
ju donijeti bolji život, a ne da
će nam biti još gore kao što
neki tvrde, kaže Rojnić.
N. SOFTIĆ
Snimio M. ANGELINI
Pazin: Manje kukati po kafićima
Janko Bagić, Sveti Petar u Šumi: - Godina 2012. mi i nije bila baš
nekakva, za zaboraviti. No, zato mnogo više za o᥍ekujem od ove 2013.
godine. Ono što bih si sam po᥇elio je zasiguno više dobrog zdravlja.
Zvonko Rajher, Pazin: - Protekla godina je proš-
la dobro, posebno vezano za posao. Imao sam dobru
pla᥋u i ᥇ivio “high life”, nikakva kriza za mene. Ali 2013.
godina mi se ᥍ini dosta neizvjesnom, jer nisam siguran
ho᥋u li imati posla. Svima nam treba više volje i motivacije, a manje ku-
kanja u kafi᥋ima kako je loše. (A. D.)
I
.

R
A
D
I
Ų
I
.

R
A
D
I
Ų
M
.

M
e
.
M
.

M
e
.
P
.

S
.

M
.
P
.

S
.

M
.
A
.

D
.
A
.

D
.
Sara Vižintin Andrea Krunić
Vaso Vulin Oliver Orlić
Bruna Prodan Martina Rojnić
Glas Istre 11 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
A
.

D
A
G
O
S
T
I
N
Vodnjan subvencionira školske marende
VODNJAN - Subvencioniranju školskih marendi Grad
Vodnjan je ove godine u prora᥍unu namijenio 80 tisu᥋a
kuna, a visina subvencije ovisi o socijalnoj kategoriji kojoj
pripada u᥍enik. Tako ᥋e se subvencionirati 30 posto cijene
marende djeci ᥍iji je roditelj invalid Domovinskog rata koji
nije u radnom odnosu, a po 50 posto djeci kojima roditelj
prima dje᥍ji doplatak i djeci samohranih roditelja. Sto po-
sto cijene marende Grad subvencionira u᥍enicima koji su
redovno upisani u teku᥋u školsku godinu i nemaju više od
deset neopravdanih sati u prethodnoj školskoj godini te
ne ponavljaju razred, imaju prebivalište na podru᥍ju Grada
Vodnjana najmanje tri godine, imaju hrvatsko dr᥇avljan-
stvo te ako je roditelj korisnik pomo᥋i za uzdr᥇avanje pre-
ma odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Subvencionira-
na je i cijena marende te toplog obroka u Školi za odgoj i
obrazovanje djeci koja imaju prebivalište na podru᥍ju Gra-
da. Za obra᥍un subvencije za marendu i topli obrok kao
polazište se uzima iznos od 26 kuna, od ᥍ega deset kuna
subvencionira nadle᥇no Ministarstvo. P. L.
Općina traži novog investitora
MARČANA - Op᥋ina Mar᥍ana stavit ᥋e na prodaju
gra᥎evinsko zemljište od 983 kvadrata u centru Kavra-
na po po᥍etnoj cijeni od gotovo 385 tisu᥋a kuna. Bu-
du᥋i da se na tom zemljištu planirala gradnja poslovne
zgrade ili trgovine, prošle je godine ve᥋ isho᥎eno rješe-
nje o uvjetima gradnje, a pla᥋eni su i komunalni i vodni
doprinos u iznosu od 89 tisu᥋a kuna, što je ura᥍unato u
po᥍etnu cijenu. Naime, Op᥋ina je na tom zemljištu pla-
nirala izgradnju poslovne zgrade koja bi bila u op᥋in-
skom vlasništvu ali uz financiranje budu᥋eg zakupca
poslovnih prostora. Budu᥋i da je dosadašnji investitor
odustao jer planirano ne bi mogao realizirati, Op᥋ina se
odlu᥍ila na prodaju ovog vrijednog zemljišta. P. S. M.
TINJAN - Na po-
malo nestvarni prizor,
ovce u kamp ku᥋ici,
naišli smo i fotografi-
rali ovih dana u okolici
Tinjana. Ispred ku᥋ice
se nalazi i vitko stablo
palme, pa se stje᥍e
dojam kao da je ne-
obi᥍ni par koji nas je
nezainteresirano pro-
matrao na nekakvom
ljetovanju na pacifi᥍-
kom otoku. Mo᥇emo
zaklju᥍iti da izra᥎iva᥍i
kamp ku᥋ica zasigurno
nisu slutili da ᥋e ovaj
turisti᥍ki objekt jednom
poslu᥇iti kao tor, ali ᥍ini
se da su ovce poprili᥍-
no zadovoljne smje-
štajem. A. D.
Ovce u kamp-kućici
istra@glasistre.hr
591-518
*
MEDULIN - Od 1,39 milijuna kuna na-
mijenjenih sportu u Medulinu, tamošnja
Sportska zajednica dobiva 1,2 milijuna
kuna, Medulin Activ 70 tisu᥋a kuna, a s
istim iznosom sufinancirat ᥋e se izdava-
nje monografije o nogometu u Medulinu.
Amandman SDP-a da se skine stavka za
monografiju, a Sportskoj zajednici pove-
᥋a financiranje za 120 tisu᥋a kuna nije
prošao dok je prošao amandman na᥍el-
nika Gorana Bui᥋a da se 50 tisu᥋a kuna
donira Vesla᥍kom klubu Medulin. T. G.
Monografija
o nogometu
u Medulinu
ČEKA SE POTEZ HŽ-a: PARNI STROJ IZ 1876. GODINE I DALJE PREPUŠTEN NA MILOST
bez struje
Zbog radova danas ᥋e bez struje od 8 do 17 sati biti
na Poreštini Labinci i željeznička stanica Markovac.
Sutra od 8 do 17 sati bez struje ᥋e biti Bokići.
Telefonske linije postavljati paralelno
s drugom infrastrukturom
POREČ - Vije᥋e Grada Pore᥍a uputit ᥋e zahtjev T-co-
mu kako bi radove na svojim instalacijama uskladili
paralelno s ostalim radovima na infrastrukturi u gradu.
Inicijativu je na protekloj sjednici gradskog vije᥋a dao
vije᥋nik Loris Peršuri᥋ (IDS) kojeg je zanimalo je li mo-
gu᥋e sa T-comom ili nadle᥇nom institucijom uspostaviti
kontakt vezano za postavljanje telekomunikacijske infra-
strukture, kako bi radove uskladili ili predvidjeli u sklopu
vršenja iskopa za druge instalacije na podru᥍ju grada.
Vije᥋nik je podsjetio kako još dosta naselja u Pore᥍u
ima “zra᥍ne” telefonske linije, koje se ᥍esto kvare zbog
vjetra, kiše ili lošeg stanja samih stupova.
- Komunalni odjel Grada ve᥋ du᥇i niz godina poku-
šava sura᥎ivati s komunalnim i javnim poduze᥋ima po
pitanju paralelnih radova. U toj suradnji nam je najte᥇e
pratiti T-com, rekao je pro᥍elnik Milan Lakovi᥋. V. H.
Oldtimer na pa
prepušten zub
Ročani su akciju za spas parnog stroja u Vaškama pokretali
u nekoliko navrata razočarani HŽ-ovim odnosom prema vri-
jednoj povijesnoj baštini, no još uvijek nisu daleko odmakli
NAPISALA I SNIMILA
Gordana ČALIĆ ŠVERKO
ROČ - Parni stroj nekadaš-
nje željezničke crpne stanice
u Vaškama kod Roča, jedan
je od najstarijih, ako ne i naj-
stariji takve vrste u Istri. Izra-
đen je 1876. godine u Grazu,
a iako pravi oldtimer na parni
pogon i vrijedna HŽ-ova in-
dustrijska baština, i dalje je
izložen na milost i nemilost
vremenskim prilikama, upo-
zorio nas je umirovljeni ročki
željezničar Mario Hrobat.
Dijelovi parnog stroja su pri-
vremeno deponirani kod Že-
ljezničke stanice Roč, trebalo
bi ih reparirati i staviti u muzej-
ski prostor, ali ne na Željeznič-
koj stanici već u starogradskoj
jezgri Roča koja je već sama po
sebi, mišljenja je Hrobat, svo-
jevrsno muzejsko tkivo.
Inicijativa za
otvaranje muzeja
Hrobat je vlasnik male želje-
zničke biblioteke i hobi mu je
sakupljanje knjiga o željeznici
i lokomotivama, a spreman ih
je ustupiti samo kad bi Roč do-
bio svoj željezničarski muzej.
- Željezničarski muzej
imaju u Livadama, Izoli i Tr-
stu i zašto ne bi imali i u Roču
koji je živio uz željeznicu i od
željeznice, pita se Hrobat.
Roč bi tako dobio muzej,
kao što Livade imaju Muzej
Parenzane. Parenzana mu-
zej u Izoli prikazuje povijest
i obilježja nekadašnje usko-
tračne željezničke pruge, koja
je početkom prošlog stoljeća
povezivala Trst s Porečom,
uključujući i Izolu. Željeznič-
ki muzej u Trstu otvoren je
u prostoru nekadašnje po-
sljednje stanice uskotračne
pruge, Campo Marzio.
Glavni eksponat ročkog
muzeja bio bi naravno, parni
stroj u vlasništvu HŽ-a. Hr-
vatske željeznice su prije de-
set godina, podsjetimo, Vaške
prodale poduzetniku iz Roča,
a nekretnina je od tada pro-
mijenila nekoliko vlasnika.
Prvobitnom vlasniku ugo-
vorom je doduše prodano
zemljište i zgrade crpne sta-
nice, zemljište nekadašnje
čuvarnice i zemljani bazeni,
ali crpka s uređajima nije bila
predmet kupoprodaje, već je
ostala u vlasništvu HŽ-a.
Uprava HŽ Infrastrukture
je 2009. godine na prijedlog
Hrvatskog željezničarskog
muzeja donijela odluku da
se vlasniku lokacije Vaške,
poduzetniku Branku Toma-
šiću, dozvoljava da crpku za
vodu s pripadajućim parnim
strojem izmjesti iz izvornog
objekta, zbog njegove pre-
12 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

istra

*
*
*
*
*
Za vrtić
1,3 milijuna
kuna
Osvoji
Jadran u
knjižnici
ŽMINJ - Za rad i pla᥋e djelatnika dje᥍jeg vrti᥋a Rap-
᥍i᥋i u ᥆minju Op᥋ina ᥋e izdvojiti oko 1,3 milijuna
kuna. Za pla᥋e djelatnika i ostale potrebe za rad
namijenjeno je 1,2 milijuna kuna, a preostala svo-
ta je za dodatne programe, od ᥍ega se za osob-
nog asistenta odvaja 11 tisu᥋a kuna. M. Me.
POREČ - Igraonica “Osvoji Jadran” odr᥇at ᥋e se
sutra u 17 sati u dje᥍jem odjelu pore᥍ke Gradske
knji᥇nice. Ova društvena igra sudionike vodi na
avanturu jedrenjem du᥇ Jadrana i upoznavanje po-
sebnosti hrvatskog priobalja. Detalje i pravila igre
predstavit ᥋e autorica Sanja Vale ᥌upi᥋. V. H.
I NEMILOST BIROKRACIJI I KLIMATSKIM NEPOGODAMA EKSTREMNO SLAVLJE SKUPINE MLADIH UMAŽANA
arni pogon
bu vremena
U novu godinu
uz eksploziju
kontejnera
Komadi kontejnera razletjeli su se duž šetnice
Prema neslužbenim informacijama, u
ovom događaju sudjelovalo je od pet
do deset osoba, moguće i maloljetnih,
koji su konzumirali alkohol
UMAG - Skupina umaške
mladeži svojim neprimjere-
nim slavljem u prvim satima
nove godine priredila je po-
priličan šok stanarima u bli-
zini šetnice Sv. Pelegrina.
Naime, oko 3.30 sata pr-
vog (n)ovogodišnjeg dana
snažna eksplozija je uzne-
mirila žitelje s početka uli-
ce 8. marta i Danteove. Da
nije riječ o običnoj petar-
di svjedoči i jedan kontej-
ner za smeće koji se našao
na udaru vandala, zapra-
vo njegovi ostaci raspršeni
po šetnici u dužini od sto-
tinjak metara, koji se očito
rasprsnuo uslijed eksplo-
zije, dok je drugi kontejner
popucao. Od siline eksplo-
zije popucala su i stakla na
ulazu u stambenu zgradu
8. marta br. 2 te na prozo-
ru zgrade u Danteovoj 18,
a o jačini eksplozije svjedo-
če i zidovi zgrade u Ulici 8.
marta, gdje su se uslijed de-
tonacije stvorile i pukotine
na zidovima. Također, od
siline eksplozije izletio je i
lijevani poklopac šahta od
šezdesetak kilograma.
Na teren su izašli djelat-
nici umaške Policijske po-
staje, koji su razgovarali sa
stanarima, a kažu da se ni-
kad nisu sreli s nečim ova-
kvim. Istraga je u tijeku, a za
sada se može samo naga-
đati o kakvoj je eksplozivnoj
napravi ovdje bilo riječ.
Prema neslužbenim in-
formacijama, u ovom do-
gađaju sudjelovalo je od pet
do deset osoba, moguće i
maloljetnih, koji su, sudeći
po brojnim plastičnim ča-
šama i ambalaži pobacanim
duž šetnice, konzumirali al-
kohol. Napisao i snimio
Mijat GAVRAN
Popucala su stakla na obližnjim zgradama
Eksplozija je izbacila i šaht od 60 kilograma
namjene. Njegova je obveza
bila parni stroj obnoviti i izlo-
žiti na svojem zemljištu te za
tu namjenu o vlastitom troš-
ku izgraditi izložbeni prostor.
Međutim, radnici su parni
stroj demontirali, izbacili ga
na livadu i ostavili na milost
i nemilost vremenskim pri-
likama. Tomašić je lani, u su-
radnji s Gradom Buzetom
dogovorio da se postrojenje
prebaci kod ročke stanice,
restaurira i izloži kao svjedo-
čanstvo jednog vremena.
Ročani su akciju za spas
parnog stroja u Vaškama po-
kretali u nekoliko navrata,
razočarani HŽ-ovim odno-
som prema vrijednoj povi-
jesnoj baštini, no još uvijek
nisu daleko odmakli.
Otkako je otvorena pro-
blematika zaštite parnog
stroja, Grad Buzet je u kon-
taktu s Hrvatskim željezni-
čarskim muzejom od kojeg
traži suglasnost za lokaciju
na kojoj će se postaviti.
Čeka se suglasnost
za premještanje
- S obzirom da je predviđe-
no da je najbolja lokacija na
Željezničkoj stanici Roč, mo-
ramo dobiti dozvolu HŽ-a da
postavimo parni stroj. Loka-
cija i parni stroj su u vlasniš-
tvu HŽ-a i čekamo suglasnost
gdje ga i na koji način posta-
viti. Mi smo ga prije godinu
dana samo sklonili na sigur-
no mjesto, dijelovi koji su sit-
niji su pohranjeni u zatvore-
nom prostoru, a veći komadi,
zamašnjak koji nije stao, osta-
li su vani. U HŽ-u su se dogo-
dile nekakve kadrovske pro-
mjene pa pretpostavljamo da
je to razlog zašto su se neke
stvari odužile, ali se nadam da
će to biti pozitivno riješeno jer
je Roč simbol željezničarstva
ovog kraja i čitav je život godi-
nama bio vezan upravo uz že-
ljeznicu, prokomentirao je do-
gradonačelnik Siniša Žulić.
Na pitanje postoji li mo-
gućnost da se parni stroj po-
stavi u muzeju, rekao je da je
teško takav muzej očekivati
u starogradskoj jezgri jer ot-
kako se otvorilo pitanje iz-
mještanja stroja, prevladalo
je mišljenje da je Željeznička
stanica u Roču najpogodnija.
- HŽ ima tamo nekoliko
zgrada koje se ne koriste i
smatramo da bi to bilo naj-
povoljnija lokacija za jedan
takav željeznički postav, za-
ključio je Žulić.
Dijelovi par-
nog stroja su
privremeno
deponirani kod
Željezničke
stanice Roč,
trebalo bi ih
reparirati i
staviti u mu-
zejski prostor
Umirovljeni ročki željezničar Mario Hrobat
Ročka stanica najpogodnija za smještaj parnog stroja
Parni stroj trenutno na
Željezničkoj stanici Roč
Glas Istre 13 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
FAŽANA - Prema prora-
čunskim planovima za slje-
deću godinu, Općina Faža-
na planira izgradnju nekoliko
šetnica i pješačkih staza te
nastavak izgradnje postoje-
ćih, kao i uređenje fažanske
povijesne jezgre. Za zahva-
te na javnim površinama u
sklopu programa gradnje ko-
munalne infrastrukture pla-
nirano je ukupno nešto više
od četiri milijuna kuna.
Opločenju dijela fažanske
povijesne jezgre na Trgu sta-
re škole Općina je namijenila
350 tisuća kuna. Prema uvje-
tima pulskog Konzervator-
skog odjela, popločavat će
se djelomično starim kame-
nom na površini 162 četvor-
na metra te novim kamenom
na površini od 65 kvadrata.
Planirani radovi obuhvaća-
ju pripreme, popločavanje,
ugradnju kamenih pasica,
kamenih slivnika i poklopa-
ca infrastrukturne mreže. Ta-
kođer, rekonstruirat će se i
prilazi te platoi ispred budu-
ćeg multimedijalnog centra
u Fažani za što je planirano
400 tisuća kuna. Ti pak rado-
vi obuhvaćaju rekonstrukciju
postojećeg kamenog poplo-
čenja unutarnjeg svojevr-
snog trga površine oko 290
četvornih metara i prilaze
površine 800 četvornih me-
tara, a oni će rekonstrukci-
jom kino dvorane postati po-
vršina ispred glavnog ulaza u
multimedijalni centar.
Izgradnja šetnice planira
se na trasi od buffeta do bun-
kera u Fažani, predviđena je
i izrada projektne dokumen-
tacije te izgradnja šetnice od
bunkera do vile San Lorenzo
kao i od te vile do spoja s po-
stojećom šetnicom, a za ta
tri zahvata planirano je uku-
pno 360 tisuća kuna. Pješač-
ka staza predviđena je na po-
tezu od Fažanske ceste preko
mosta do ulaza u odmara-
lište MUP-a u Valbandonu.
Trasa šetnice planira se u du-
žini od 361 metar te je već
podnijet zahtjev za ishodova-
nje lokacijske dozvole. Slijedi
još i izrada glavnog i izvedbe-
nog projekta s troškovnikom
kao i izrada elaborata prema
Zakonu o prostornom ure-
đenju i gradnji. Za tu inve-
sticiju Općina je predvidjela
150 tisuća kuna. Planira se i
izgradnja pješačke staze od
postojećeg kamenog mosta
do valbandonskog ribnjaka
u dužini od 300 metara i za
to je planirano 60 tisuća pro-
računskih kuna.
Planirana je i izrada pro-
jektne dokumentacije te iz-
gradnja parkirališta pored
Dječjeg vrtića Sunce u Faža-
ni za što je predviđeno 300
tisuća kuna. Također, bu-
dući da su sve generacije u
općini Fažana pokazale in-
teres za boćanje, planira se i
izrada projektne dokumen-
tacije te izgradnja boćali-
šta, za što je u općinskom
budžetu planirano 240 ti-
suća kuna. P. LUKEŽ

istra

VIŠE OD ČETIRI MILIJUNA KUNA ZA JAVNE POVRŠINE FAŽANE I VALBANDONA
gradski reporter
P
rvog radnog dana u novoj
godini prvo pitanje koje
nas obično dočeka na jutar-
njoj kavi nakon razmjene če-
stitki je: Gdje ste bili za doček?
Za razliku od lanjskih godina
kada je nerijetko bilo čuti od
prijatelja i kolega da je net-
ko otišao na doček u Tursku,
Austriju, Italiju, ili u agroturi-
zam, ove godine uglavnom
sam čula samo dva odgo-
vora: ili u “hotelu čuči-kući”
ili na dočeku na Gibonniju,
odnosno na porečkom Trgu
slobode. U učahurenosti u
krizi i recesiji mnogima nije
baš bilo do feštanja, prije do
toga kako nekako preko leđa
prebaciti staru godinu i ući u
novu, nadajući se da će ona
ipak nekako biti bolja od pro-
tekle.
Trg slobode u Poreču
bio je zasigurno jedno od
najpopularnijih mjesta za
doček na Poluotoku pa je
među okupljenim mnoš-
tvom bilo i dosta onih koji
su do njega potegnuli iz ra-
znih krajeva Istre.
- U biti doček je bio točno
onakvim kakvim smo očeki-
vali, puno ljudi, puno mla-
dih, Gibonni je odradio kla-
sično dobar nastup, u svom
stilu. Pjevao je gotovo dva i
pol sata, svoje poznate stva-
ri, a publika je, pogotovo oni
mladi, pjevala s njime. Ali to
je prije svega koncert, a ne
zabava za doček, to smo i
očekivali, jer je slično bilo i
zadnji put kad je nastupao
ovdje, priča jedna kolegica.
Mlađoj sestri prijatelji-
ce bilo je odlično. Došla je
na trg s društvom, pjevale
su, popile pjenušac, vidjele
i bile viđene. Njima je uglav-
nom bilo super, ali zapravo
je priznala da bi se jednako
zabavila i da je na pozornici
bio neki drugi izvođač.
- Nismo niti dolazili do gra-
da jer smo znali kako će biti,
umjesto da su zvali kao i lani
Koktelse, ili Gustafe, nekoga
tko će napraviti feštu, živu
atmosferu za ples. Ne mogu
nam govoriti da je to već bilo
pa ne treba ponavljati, jer je i
Gibonni već bio i ne tako dav-
no, a sada su ga opet zvali i još
platili toliko šoldi, komentira-
la je jedna umirovljenica.
Koliko god da je nekima
na dočeku bilo zanimljivo,
zabavno, raspjevano, da ne-
kima drugima nije baš bilo
lijepo jer su htjeli više ple-
sati, ipak je svima nekako
najteže bilo “progutati” da
je za zabavu za jednu noć,
pa makar i najluđu u godini,
izdvojeno gotovo 400 tisuća
kuna. Istina je da su u sve-
mu troškove podijelili Grad
Poreč i sponzori, da su sna-
ge udružili javni i privatni
sektor, da je bilo lijepo, ali i
to da su se svi ovi elemen-
ti mogli “posložiti” i za ma-
nju cijenu. Jer koliko god da
smo si zaželjeli da nova go-
dina bude bolja od protekle,
teško je povjerovati da će se
u njoj dogoditi neki, kako
kaže Gibonni, mirakul i od-
nijeti krizu i recesiju u svim
sektorima.
Vedrana
Habereiter

Još i da je mirakula…
Doček na porečkom Trgu slobode
J
.

P
R
E
K
A
L
J
Više novca uložit će se
u klasterske aktivnosti
Turistički vlakić prevozio je turiste na izlete
T
.

K
O
C
I
J
A
N
Č
I
Ų
Ureenje povijesne
jezgre i gradnja šetnica
Opločenju dijela fažanske povijesne jezgre na
Trgu stare škole Općina je namijenila 350 tisu-
ća kuna, a rekonstruirat će se i prilazi te platoi
ispred budućeg multimedijalnog centra u Fa-
žani, za što je planirano 400 tisuća kuna
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
Valbandonska šetnica spojit će se s fažanskom
BRTONIGLA - Nešto
ve᥋i financijski plan imat ᥋e
u 2013. godini Turisti᥍ka
zajednica Brtonigla - 1,33
milijuna kuna, što je za 145
tisu᥋a kuna više od realiza-
cije u 2012. Najve᥋i prihod
je boravišna pristojba, pred-
vi᥎ena u visini od 1,12 mi-
lijuna, dok se po 50 tisu᥋a
kuna o᥍ekuje od ᥍lanarina,
prihoda iz prora᥍una i dru-
gih aktivnosti.
Svi troškovi radnika stajat
᥋e, prema financijskom pla-
nu, 248 tisu᥋a, troškovi po-
slovanja ureda 140 tisu᥋a,
dok je manifestacijama na-
mijenjeno 170 tisu᥋a kuna.
Za razvoj novih proizvoda
na razini klastera Umag -
Novigrad - Buje - Brtonigla
izdvojit ᥋e se 51 tisu᥋a, a
za komunikacijske vrijed-
nosti (internetske stranice,
društvene mre᥇e, odnosi
s javnoš᥋u, brošure i drugi
tiskani materijal i oglašava-
nje) osigurano je 257 tisu᥋a
kuna.
Za razliku od prošle go-
dine, u 2013. više ᥋e se
novca ulo᥇iti u klasterske
aktivnosti, kao što je pove-
᥋anje online oglašavanja i
više tiskanih materijala (bro-
šure, biciklisti᥍ki i gourmet
vodi᥍i, imid᥇ katalozi, mape,
vre᥋ice i vodi᥍ “Kalendar
doga᥎anja”). Kako je najavi-
la v. d. voditeljica TZ-a Maja
Jovi᥍i᥋, organizirat ᥋e novu
manifestaciju u velja᥍i - to je
Chocco & wine fest. Namje-
ra TZ-a jest u Muzeju vina i
selja᥍kog stvaralaštva slju-
biti proizvo᥎a᥍e ᥍okolada s
vinima, maslinovim uljima,
medom, tartufima, lavan-
dom te ostalim doma᥋im
proizvodima, ali ne samo
kroz enogastronomsku po-
nudu, nego i u wellness
programima i slikarstvu te
kroz radionice i predavanja.
Prošla godina ostat ᥋e
u pam᥋enju po dobrim re-
zultatima - do tre᥋eg tjedna
prosinca TZ je naplatio 1,08
milijuna kuna boravišne
pristojbe od planiranih 994
tisu᥋a, što je rezultat rasta
dolazaka za šest i no᥋enja
za osam posto. Najbrojni-
ji su opet bili Nijemci, zatim
Nizozemci, Danci, Austri-
janci, Slovenci i Talijani. Po-
zitivna vijest jest i to što su
samostalni iznajmljiva᥍i svoj
udio u no᥋enjima pove᥋a-
li za ᥍ak 52 posto. Osta-
le udjele dr᥇e kamp Park
Umag, kao daleko najve᥋i
uplatitelj boravišne pristoj-
be s 87 posto, a zatim su
vikendaši sa sedam posto,
agencije dva posto i hotel
San Rocco s jedan posto. U
cijelom tom “kola᥍u” sada
iznajmljiva᥍i dr᥇e “fetu” od
tri posto. Jovi᥍i᥋ je spome-
nula vlaki᥋ kao prijevozno
sredstvo za izlete iz kam-
pa Park Umag u Brtoni-
glu i okolicu, mada ᥍lanovi
Skupštine, predla᥇u da se
za manifestacije unajmi mi-
ni-bus ili kombi koji ipak
mo᥇e u kra᥋em roku preve-
sti više gostiju. U dogovoru
s vodstvom kampa namjera
je prirediti više ciljanih ma-
nifestacija te ih odraditi baš
u Parku Umag, jer se u se-
zoni o᥍ekuje više od 8.000
gostiju. T. KOCIJANČIĆ
14 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

istra

Grožnjanci
mijenjaju
Prostorni plan
GROŽNJAN - Proceduru
ciljanih izmjena i dopuna
Prostornog plana Gro-
᥇njana, koje se ti᥍u samo
tekstualnog dijela, pokre-
nula je Op᥋ina Gro᥇njan.
Prema rije᥍ima na᥍elnika
Rina Duniša, nelogi᥍no-
sti u tekstu tog dokumenta
stvaraju probleme Uredu
za izdavanje akata o grad-
nju. Naime, greška koja je
promakla kod donošenja
PP-a jest odredba da sve
parcele moraju biti pravo-
kutne, tj. graditi se mo᥇e
20 metara od ruba ᥍estice,
što, ispostavilo se s vre-
menom, nije mogu᥋e rea-
lizirati za terene koji imaju
jako veliku površinu.
Usto, pojasnio je Duniš,
plan tra᥇i donošenje de-
taljnih planova ure᥎enja
na neizgra᥎enim površina-
ma ve᥋im od 4.000 ᥍etvor-
nih metara, što je dodat-
no financijsko optere᥋enje
za mještane koji posje-
duju puno zemlje. DPU bi
trebalo napraviti samo za
nova naselja, kojih u Gro-
᥇njanu nema, naveo je na-
᥍elnik.
- Ako resorno Ministar-
stvo i Istarska ᥇upanija od-
mah prihvate preina᥍eni
dokument, onda ᥋emo to
brzo prihvatiti na Op᥋in-
skom vije᥋u, kazao je na-
᥍elnik na zadnjoj sjedni-
ci vije᥋nicima. Ako to ne
bude išlo br᥇im putem,
onda ᥋e ciljane izmjene i
preinake PP-a morati na
javnu raspravu, odnosno
na du᥇u proceduru. T. K.
Uskoro kvalitetnija
opskrba strujom
KAŠTELIR - Stanovnici
naselja Kova᥍i i susjednih
dijelova op᥋ine Kaštelir - La-
binci za nevremena ostaju
bez elektri᥍ne energije, pro-
blem je na posljednjoj sjed-
nici iznio vije᥋nik Bruno Le-
govi᥋ (HDZ). Na᥍elnik Enio
Jugovac je odgovorio da ᥋e
ovaj problem prenijeti Elek-
troistri, ali i naveo da tvrtka
ima potvrdu glavnog pro-
jekta za novu trafostanicu
uz ᥇upanijsku cestu prema
Taru ᥍ime bi se poboljšala
opskrba strujom. V. H.
blic intervju
GIOVANNI SPONZA, GRADONAČELNIK ROVINJA
Rovinj i u krizi pokazuje plemenite vrijednosti
I
ako je Rovinj i prošle godi-
ne zbog brojnih infrastruk-
turnih investicija bio rasko-
pan, a po treći put za redom
je hrvatski rekorder u broju
noćenja i šampion najstari-
je turističke nagrade Večer-
njaka, gradonačelnik Rovinja
Giovanni Sponza smatra naj-
većim uspjesima aktivnosti
na poticanju poduzetništva,
skrb za predškolsku djecu i
brojne humanitarne akcije.
- Koja su za Vas tri najzna-
čajnija gradska projekta rea-
lizirana lani?
- U 2012. konačno je rije-
šena dodjela državnog ze-
mljišta u gospodarskoj zoni
Gripole-Spine’, čime se direk-
tno otvara nova faza razvo-
ja malog i srednjeg poduzet-
ništva u gradu. Rovinj je od
države dobio u vlasništvo 55
tisuća kvadrata, ukupno vr-
jednijih od 49 milijuna kuna.
Projekt koji me posebno is-
punio zadovoljstvom je rea-
lizacija područnog odijeljena
vrtića Neven na Lamanovi,
koji je dokazao da su, kada
javno i privatno spoje resur-
se i rade za opću korist, svi na
dobitku. Da bi zaposlenim
roditeljima osigurali smje-
štaj za svu djecu predškolske
dobi u rekordnom smo roku
riješili pitanje novog vrtića na
Lamanovi. Svi radovi odrađe-
ni su tijekom kolovoza, dobi-
ven je prostor za dvije sku-
pine, uređene su sanitarne
prostorije, kuhinja i zatvo-
reni i ograđeni okoliš objek-
ta, te je kupljena kompletna
oprema. U novim je prostori-
ma smješteno 50 djece, čime
smo uspjeli upisati svu djecu
čija oba roditelja rade. Rovinj
i u kriznim godinama poka-
zuje plemenite vrijednosti.
Uspješno smo proveli u dje-
lo, svi zajedno, mnoštvo hu-
manitarnih akcija i dali do
znanja članovima naše za-
jednice koji se nalaze u po-
teškoćama da nisu sami, da
njihova zajednica, sugrađa-
ni, susjedi i prijatelji jesu tu
za njih. I to želim istaknuti
kao jedan od najvećih posti-
gnuća godine.
- Koje biste planirane pro-
jekte istaknuli za 2013. go-
dinu?
- Predložene izmjene i do-
pune Generalnog urbanistič-
kog plana, koje bi trebale biti
usvojene u prvom kvartalu
2013., predviđaju povećanje
izgrađenosti s 30 na 40 po-
sto u postojećim stambenim
naseljima, a za pojedina na-
selja predloženo je ukidanje
obaveza izrade planova ni-
žeg reda. To će doprinijeti di-
namizaciji investicijskih ula-
ganja, bez da se dovede u
pitanje održivost razvoja, za-
štita okoliša i prelijepog kra-
jobraza, našeg najvrednijeg
resursa. Insistirat ćemo na
konačnom dovršetku nado-
gradnje Gimnazije. Državna
komisija konačno je odbacila
žalbu na natječaj za oprema-
nje novoizgrađenih prostora.
S obzirom da su sredstva u
državnom i gradskom prora-
čunu osigurana, za očekivati
je da će ova investicija ubrzo
biti okončana. Napokon će
se ostvariti cilj na kojem radi-
mo dugi niz godina, a to je da
nam svi učenici srednjih ško-
la odlaze na nastavu u jednoj
smjeni.
- Što dalje s gospodar-
skom zonom Gripole-Spi-
ne’?
- Osigurali smo sredstva
za početak njezinog opre-
manja i izgradnju dijela pro-
metnica. Naša je intencija
- uz razne mjere i poticaje
koje imamo za sve potenci-
jalne investitore - što prije
staviti zonu u funkciju i rea-
lizirati novi zamah u razvo-
ju malog i srednjeg poduzet-
ništva. To je slijedeći temeljni
cilj za 2013. kao i godine pred
nama, jer se stabilnost može
sačuvati samo otvaranjem
novih radnih mjesta.
A. POKRAJAC
NEOČEKIVANO MIRNA SJEDNICA ŽMINJSKOG OPĆINSKOG VIJEĆA
M
iliv
o
j
M
I
J
O
Š
E
K
Za proračun glas
u posljednji čas
Vijećnici su, bez prvog čitanja, usvojili prora-
čun za ovu godinu u iznosu od 20,5 milijuna
kuna. Svađe i diskusije, uobičajene za žminj-
ske sjednice, ovoga su puta izostale pa je ak-
tualni vijećnički sat bio kratak
ŽMINJ - U pet do dvana-
est, kao što je već i uobi-
čajeno proteklih nekoliko
godina, žminjski su vijećni-
ci, bez prvog čitanja, kon-
cem protekle godine usvoji-
li proračun za ovu u iznosu
od 20,5 milijuna kuna. Od
jedanaest prisutnih vijećni-
ka, osam ih je bilo za njego-
vo usvajanje, a tri - HDZ-ovi
vijećnici i vijećnik s neza-
visne liste protiv.
Realno upola manji
budžet
Iako je za sjednice žminj-
skog Vijeća uobičajeno da
bude burno i povišenih to-
nova, svađe i diskusije ovo-
ga su puta izostali pa je ak-
tualni vijećnički sat bio
kratak. Tek je nešto pole-
mike, ali pomalo i rezigni-
rano, izazvala činjenica da
je Općina platila 30 tisu-
ća kuna za Bartulju, odno-
sno da od te manifestacije
nije zaradila ništa već samo
napravila veliki trošak. Isto
tako problemi, odnosno fi-
nancijska prekoračenja kod
provođenja programa as-
faltiranja, oko čega su na
protekloj sjednici vijećnici
najviše diskutirali,
uvršteni su bez rasprava
u proračun za lanjsku, od-
nosno ovu godinu.
Načelnik Aldo Bančić
je tijekom sjednice čitaju-
ći u kratkim crtama pro-
račun i sve programe koji
su njegov sastavni dio, na-
glasio kako je realni pro-
račun oko deset milijuna
kuna, no planovi su veliki
pa ukoliko se nađu sred-
stva smatra opravdanim da
se neke stavke uvrste u nje-
ga. Najveći dio proračuna,
gotovo 12,5 milijuna kuna
je namijenjen za gradnju
objekata i uređaja komu-
nalne infrastrukture, a od
toga šest milijuna za proči-
stač otpadnih voda Žminj.
Oko 1,4 milijuna kuna na-
mijenjeno je za asfaltiranje
prometnice u industrijskoj
zoni, za što je Općina već
odavno dobila sredstava
od države, no zbog nerije-
šenih imovinsko-pravnih
odnosa, odnosno činjeni-
ce da zona nema dozvolu
za gradnju, nije ih uspjela
iskoristit. U tom je progra-
mu planirano i 60 tisuća
kuna za sanaciju rukomet-
nog igrališta, a budući da
Istarski vodozaštitni sustav
počinje s izgradnjom ka-
nalizacije kod mjesta Poh-
mani i Rudani, za uređenje
javne rasvjete, nogostu-
pa i odvodnju oborinske
vode planirano je 236 tisu-
ća kuna. Po 80 tisuća kuna
planirano je za izgradnju
nogostupa i parkirališta u
Ulici 9. rujna u Žminju.
Legalizacija čeka i
Općinu
U tom se programu po-
novno našla i stavka u izno-
su od 390 tisuća kuna za iz-
gradnju grobnica u Ceru.
Uz to, značajnija se sredstva
planiraju utrošiti i u izradu
prostorno planske doku-
mentacije - 200 tisuća za iz-
mjene i dopune Prostornog
plana uređenja Općine, 100
tisuća kuna za izradu Ur-
banističkog plana uređenja
Žminja, 320 tisuća za izra-
du projekta pročistača ot-
padnih voda, 200 tisuća za
projekt sportske dvorane te
po 100 tisuća kuna za kana-
lizaciju na predjelu Luko-
vica te ucrtavanje nerazvr-
stanih cesta. Za legalizaciju
bespravnih zgrada od zna-
čaja za Općinu, a riječ je o
društvenom domu Viduli-
ni, Malinica te pročistač u
industrijskoj zoni namije-
njeno je 60 tisuća kuna, a
85 tisuća za kanalizaciju i
arhitektonsko rješenje Uli-
ce 9. rujna.
Ta se sredstva planira-
ju ostvariti prodajom ne-
kretnina, prihodima od
legalizacije, prirezom, na-
knadom za priključak na
sustav odvodnje i vodovod-
nu mrežu kao i donacija.
Mihaela MEDIĆ
Giovanni Sponza
M
.

M
I
J
O
Š
E
K
Glas Istre 15 Četvrtak, 3. siječnja 2013.

istra

K
U
P
O
V
I
N
A

U
S
L
U
G
E

œ

S
E
R
V
I
S
I
M
a
r
k
e
t
i
n
g

G
l
a
s
a

I
s
t
r
e
T
:

0
5
2
/
5
9
1
-
5
3
7
,

5
9
1
-
5
3
8
,

5
9
1
-
5
4
1

F
:

5
9
1
-
5
4
4
REPUBLIKA HRVATSKA
ISTARSKA ŽUPANIJA
OPûINA VIŽINADA - VISINADA
Obavještavaju se svi zainteresirani da je na Oglasnoj ploþi Opüine
Vižinada - Visinada, u Vižinadi dana 03. sijeþnja 2013. godine objavljen
Natjeþaj
za davanje u zakup poslovnog prostora
u vlasništvu Opüine Vižinade - Visinade u Vižinadi
Sve informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu
Opüine Vižinada - Visinada ili na telefon 052/446-102.
OPûINA VIŽINADA - VISINADA
Ep0349
MARKETING
Glasa Istre, Pula 52100
Trg I. istarske brigade 10/III
tel. 591-538, 591-541, 591-537
ADA DAMJANAC, NAČELNICA OPĆINE FAŽANA
Kulturi milijun kuna
MEDULIN - Za kulturu i udruge Op᥋ina Medulin ᥋e u
ovoj godini izdvojiti preko milijun kuna. Amandmanima
na᥍elnika Gorana Bui᥋a udruge Sakramenski, Rotonda i
Maškare Medulin dobile su po deset tisu᥋a kuna više od
predlo᥇enih iznosa, a Vinkuran artu pove᥋an je iznos za
15 tisu᥋a. Društvo kulturno umjetni᥍kog stvaralaštva dobi-
lo je 295 tisu᥋a kuna, Sakramenski i Medulinske maškare
po 40 tisu᥋a, Rotonda Vinkuran 32 tisu᥋e, a Vinkuran art
25 tisu᥋a kuna. Nove stavke su arheološka istra᥇ivanja na
Vi᥇uli za koje je osigurano 20 tisu᥋a i Muzej brodogradnje
u Premanturi za koji je predvi᥎eno 40 tisu᥋a kuna. Udruga
Krila dobila je pet, a udruga Frašker 15 tisu᥋a kuna. T. G.
U POSJETU KORISNICIMA
Ni je lepce rado
Ku se zasputiš, adio!, otkriva 90-godišnji Emi-
lio Milevoj, kojega sugrađani poznaju kao svi-
rača meha te dugogodišnjeg Istratransovog
šofera, recept za dugovječnost

Korisnici u
Centru borave od ponedjeljka do petka od
6.30 do 15 sati, a osigurana su im tri obroka,
medicinska njega, tjelovježba…
NAPISAO I SNIMIO Igor RADIĆ
LABIN - Kada je 90-godiš-
nji barba Emilio Milevoj svojoj
osam godina mlađoj kolegici
Anđeli Verbanac u dnevnom
Centru za starije osobe na Mar-
cilnici zakantao “O Anđelina
tu-tu-tu, ti si tamo ja son tu!”,
bilo je sigurno da će taj noni-
ćev freestyle ostati nedostižni
vrhunac naše posjete ustanovi
s kojom se Labin opravdano
diči. Pjesma će brzo utihnuti,
no trajnožareća je ona radost
kojom ju je izveo najstariji od
11 korisnika centra; ta njegova
odlučnost da i u svom dese-
tom desetljeću, pratećim bo-
ljeticama usprkos, život prigr-
li kao neupitnu dragocjenost,
te posrami one puno mlađe
što kukumavče u najmanjoj
zgodi.
- I kad mi je bilo najteže va
živote, sejno son si do kuraja.
Veka son okole, veka z druš-
tvon, zakantomo, anke zaton-
camo. Ku se zasputiš, adio!,
otkriva Emilio, kojega sugrađa-
ni poznaju kao svirača meha
te dugogodišnjeg Istratranso-
vog šofera, recept za dugovječ-
nost.
Volin kompaniju i
gotovo
- Tu na Marcilnice son se
preporodi. Volin kompaniju i
gotovo. Ma niš mi ne fali, ku ne
forši jena mloda ženska, bi me
vreda ozdravila za se. Ala, šu,
i dec vina za ubed. Tu prefin-
to za rođendani pijemo Coca-
colu! Prez društva i prez deca
- nema. To vas malo razvese-
li, ošto nanke prozna vreća ne
stoji, dodaje ovaj junak zara-
znog osmijeha.
Centar koji djeluje pod ka-
pom raškog Doma za stari-
je i nemoćne otvoren je pri-
je osam godina na inicijativu
Grada Labina i Županije, a uz
podršku Porečko-pulske bi-
skupije koja je ustupila prostor
(predviđen za 15 korisnika) s
kasnije uređenim dnevnim
boravkom, kuhinjom, blago-
vaonicom, radionicom, am-
bulantom, sobama za odmor,
kupaonicama i toaletima.
Korisnici ondje borave od
ponedjeljka do petka od 6.30
do 15 sati, a za cijenu od 760
kuna osigurana su im tri obro-
ka, medicinska njega, tjelo-
vježba te sudjelovanje u ra-
dionicama, sve prilagođeno
osobnim mogućnostima, od-
nosno zdravstvenom stanju.
- Ova ustanova jedna je od
najboljih stvari u Labinu za-
dnjih godina. Spas je za obi-
telji zauzete poslovnim i dru-
gim obavezama. Njihovi stariji
doma bi bili usamljeni, a ovdje
su u društvu i pod nadzorom.
Korisnici u centru ostvaraju
možda i bolju komunikaciju
nego u domu umirovljenika;
uglavnom su u dnevnoj sobi,
POS-ovi stanovi meu
ovogodišnjim prioritetima
- Koja su najznačajnija
tri općinska projekta reali-
zirana u 2012. godini?
- Realizirano je više pro-
jekata iznimne va᥇nosti za
stanovnike op᥋ine Fa᥇a-
na. Ishodovana je potvrda
glavnog projekta za novo
groblje u Fa᥇ani te je s Re-
publikom Hr-
vatskom pot-
pisan ugovor
o darovanju
zemljišta na
kojem ᥋e se
ono graditi,
temeljem ko-
jeg je dr᥇ava
darovala šest
nekretnina op-
᥋ini. Tako᥎er, ure᥎eno je pet
kilometara pla᥇e. Postav-
ljena je javna rasvjeta na
cesti Fa᥇ana - Vodnjan, na
Gali᥇anskoj cesti, na potezu
od beach bara do bunke-
ra te od bunkera na rivi do
Kampa vatrogasne mlade-
᥇i. Riješena je i oborinska
odvodnja u ulicama Ulika i
Lavanda u Valbandonu te je
izgra᥎ena fekalna kanaliza-
cija u Ulici Dragonja. Tako-
᥎er, ure᥎ene su nerazvrsta-
ne ceste i parkirališta.
- Koja su tri najznačaj-
nija projekta koje ste po-
krenuli?
- To je potpisivanje ugo-
vora s izvo᥎a᥍em radova za
novo groblje, ure᥎enje Mul-
timedijalnog centra u Fa-
᥇ani, postupci izvlaštenja u
Ulici Matije Vla᥍i᥋a te izrada
projektne dokumentacije za
cestu radi izgradnje odvojka
prema Istarskom ipsilonu.
- S kojim ste se poteš-
koćama susretali prošle
godine?
- Jedna od poteško᥋a
bila je nu᥇na izmjena pro-
jekta za Multimedijalni cen-
tar zbog ᥍ega su se radovi
koji su trebali biti obavljeni u
2012. produ᥇ili u ovu godi-
nu. Tako᥎er, zbog neriješe-
nih imovinskopravnih odno-
sa na nogometnom igralištu
u Valbandonu
ono nije mo-
glo biti dovrše-
no i u funkciji.
Zbog nerije-
šenih imovin-
skopravnih
odnosa nije
bilo mogu᥋e
realizirati ni
oborinsku od-
vodnju i nogostup na Vod-
njanskoj cesti iako postoji
sva potrebna dokumenta-
cija. Iz istog razloga na gro-
blju se nije moglo zapo᥍eti
s gradnjom iako je potvr᥎en
glavni projekt, a tek polovi-
nom prosinca dobiveno je
zemljište od dr᥇ave bez na-
knade.
- Koji su najznačajni-
ji projekti koje planirate za
2013. godinu?
- Planirana je izgradnja
novog groblja, nastavak re-
alizacije izgradnje stanova
po Programu društveno po-
ticane stanogradnje, izrada
ciljanih izmjena Prostornog
plana ure᥎enja Op᥋ine Fa-
᥇ana te legalizacija nogo-
metnog igrališta u Valban-
donu. Tako᥎er, planira se
izgradnja parkirališta pored
Dje᥍jeg vrti᥋a Sunce, obo-
rinske odvodnje u Fa᥇ani i
Valbandonu, dovršetak sta-
rogradske jezgre s oplo᥍e-
njem i izgradnja šetnica du᥇
obale. P. LUKEŽ
blic intervju
Ada Damjanac
M
.

M
.
Ja sam (još) za ples - Enisa Buljubašić i Emilio Milevoj
“Ova ustanova jedna je od najbo-
ljih stvari u Labinu zadnjih godina.
Spas je za obitelji zauzete obave-
zama.” Enisa Buljubašić,
medicinska sestra
usmjereni jedno na drugo.
Imaju svoje obaveze i discipli-
nu, od ranijeg ustajanja nada-
lje. Odlazimo na izlete, obilje-
žavamo sve praznike, od Dana
žena do Dana starijih osoba,
kada nas posjećuju vrtićarci i
školarci, priča nam medicin-
ska sestra Enisa Buljubašić, s
kojom o stanarima brine i nje-
govateljica Elvira Kondić.
Nisu nas trebale puno uvje-
ravati u toplu i često zbilja ve-
selu atmosferu, jer smo učas
omekšali prvotnu sramežlji-
vost naših domaćina i privo-
ljeli ih da se pohvale svojim
unucima, umješnosti u briš-
kuli, šahu i ostalim društvenim
igrama, rukotvorinama…
I sestru zovu imenom
- Ako niš’ ne radim, kako
će mi vrijeme proći?! Ne
16 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

istra

LABINSKOG DNEVNOG CENTRA ZA STARIJE OSOBE NA MARCILNICI
UREĐENJE PAZINSKE POSLOVNE ZONE PODBERAM
Cestu opet kandidirati na natječaj ministarstva
PAZIN - Nezadovoljni po-
duzetnici iz poslovne zone
Podberam žalili su se da im
neasfaltirana opskrbna cesta
u pravilu zapliva nakon sva-
ke kiše, dok ih ljeti više muči
prašina. U zoni se zasad nala-
zi šest tvornica uglavnom no-
voosnovanih tvrtki od čega su
u zadnjih godinu dana sagra-
đene tri nove tvorničke hale.
Obećanja gradskih vlasti o as-
faltiranju ceste se periodično
obnavljaju, vrijeme prolazi,
a asfalta još nema.
- Projekt izgradnje ceste
unutar poslovne zone Pod-
beram nije prošao prošlo-
godišnji natječaj Ministar-
stva poduzetništva i obrta,
a bit će ponovo kandidiran
ove godine, kaže pazinska
pročelnica za gospodarstvo,
financije i proračun Maje
Stranić Grah. Zanimljivo je
da je Ministarstvo na istom
natječaju dodijelilo čak četi-
ri milijuna kuna za izgradnju
infrastrukturu u poduzetnič-
koj zoni Barban-Krvavci, dok
Pazin nije dobio desetostru-
ko manju svotu koliko je tra-
žio od države za zonu koja je
na prošlogodišnjoj sjednici
pulske Gospodarske komo-
re bila proglašena za najper-
spektivniju na razini Istarske
županije.
- Grad Pazin ponovo će
kandidirati isti projekt mini-
starstvu budući da iz vlastitih
prihoda nije u mogućnosti
financirati takvu investiciju,
kaže pročelnica Stranić Grah
koja podsjeća da je Grad Pa-
zin, iako nije bio vlasnik ni di-
jela zemljišta zone, od samog
njenog formiranja uključen
u izgradnju te poslovne ak-
tivnosti.
Stoga se prije infrastruk-
turnih radova moralo razri-
ješiti imovinsko pravne od-
nose, a da bi se pristupilo
parcelaciji bilo je potrebno
izdavanje lokacijske dozvole
koja je temelj za izradu par-
celacijskog elaborata. Unutar
zone su zbog raznolike vla-
sničke strukture izdane četi-
ri lokacijske dozvole za pro-
metnice, ali dok su privatni
vlasnici ustupili zemljište bez
naknade pa su za iste izda-
ne i građevinske dozvole, s
državom je rješavanje imo-
vinsko pravnih odnosa još
uvijek u tijeku putem Agen-
cije za upravljanje državnom
imovinom. Ipak, u međuvre-
menu je za nekretnine izgra-
đene do 2009. godine uz su-
financiranje od strane samih
poduzetnika postavljena jav-
na rasvjeta, provedena su ge-
omehanička istraživanja za
postavljanje oborinske od-
vodnje čija je gradnja u tije-
ku temeljem sporazuma o
sufinanciranju, kaže u priop-
ćenju iz Grada Pazina.
A. DAGOSTIN
osti ca je naše mladosti
Zaplivala poslovna zona
A
.

D
A
G
O
S
T
I
N
Kao prava velika obitelj
Anela Visković i Pjerina Diminić
Osman Džekić: Kako će mi vrijeme
proći ako niš’ ne radim? Vrijedna Mirjana Dermit i njene rukotvorine
volim spavati pa se ovako
zabavljam, kazao nam je
83-godišnji Osman Džekić,
bivši rudar i starosjedilac u
centru, darovavši nas pla-
stikom opletenom stakle-
nom bocom i pozirajući.
Poklon za pod božićnu
jelku bila je i spontana za-
bava stanara uz pjesmu i
ples, kakvu valjda možete
doživjeti još samo u - vrti-
ću. U akciju je poveo, na-
ravno, neumorni barba
Emilio, a spremno su ga po-
pratili svi kojima to zdravlje
dopušta.
- Se znon i se moren kan-
tat, i labinjonske i sloven-
ske i talijonske, pohvalila se
šinjora Anđela.
- Ma, nema ništa bez ma-
kedonskih narodnih, bez
“Jovano, Jovanke” i “Bitole”.
Mi smo ti ta generacija, do-
punio ju je Blagoje Spiriko-
ski, 74-godišnjak sa Štrm-
ca i nastavio: “Ovdje smo
ti i inače kao obitelj. Nikad
Enisu nisam oslovljavao sa
‘sestra’, uvijek je zovem po
imenu”.
- Aj ni je lepce radosti ca
je naše mladosti!, poveo je
Emilio Milevoj u novu pje-
smu…
Glas Istre 17 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
PIŠE Robert BURŠIĆ
D
a je nogometaš nekog
našeg prvoligaškog
kluba i da ga, nedajbo-
že, netko tko ne voli taj klub
zakolje nožem, sportska i nes-
portska bi se javnost zgrozila,
klub bi mu odao počast, na-
vijači tugovali. Da je pozna-
ti estradni radnik, popularni
pjevač, i da ga neka persona
pomućena uma zakolje jer
mrzi tu njegovu glazbu, jav-
nost bi se zgrozila, njegovi bi
fanovi tugovali, vrtjeli bi nje-
govu glazbu. Da je popularni
političar i da mu neki njegov
politički neistomišljenik no-
žem oduzme život, čitava bi
javnost, oni koji su političari
i oni koji misle da je politika
kurba, digla svoj glas protiv ta-
kva bezumlja, protiv onih koji
razliku u ideologiji, u mišlje-
nju, rješavaju nožem.
To se dogodilo prije 65 go-
dina. Doduše, bio je svećenik.
Zvao se Miroslav Bulešić. Kažu
da je bio perspektivni crkveni
kadar, studirao je u Rimu, a
takvi imaju šanse doći do bi-
skupskog trona. Moguću bi-
skupsku stolicu, kako je papa
Benedikt XVI. najavio, zami-
jenit će aureolom blaženika.
Imao je samo 27 godina.
Mladom Čabruncu život
je dokrajčio nož, ali ga je ubi-
la mržnja. Konkretno: mržnja
prema vjeri, mržnja prema
popovima, crnoklerikalcima,
pa valjda onda i mržnja pre-
ma Vatikanu, Svetoj Stolici,
papi, svim svecima i svetica-
ma…
Miroslav Bulešić je postao
mladomisnik ‘43., četiri godi-
ne kasnije, ‘47., pridružio se
brojnim kršćanskim muče-
nicima. Četrdeset sedma je
turbulentna godina za Istru:
velesile odlučuju hoće li se
priključiti katoličkoj Italiji ili
komunističkoj Jugoslaviji. U
tom međuvremenu svijetom
je odjeknula vijest da su ko-
munisti u Istri ubili svećeni-
ka. To ipak nije bio razlogom
da se jezičak na vagi priklo-
ni Italiji. Istra je pripala Jugo-
slaviji. Povijesna je činjenica
da su presudnu ulogu imali
upravo istarski svećenici, na
čelu s mons. Božom Milano-
vićem, koji su i svojim djelova-
njem i statistikom dokazivali
da je Istra Hrvatska i da mora
bezuvjetno pripasti toj svojoj
domovini.
Je li se situacija otela kon-
troli u Lanišću toga 20. kolo-
voza 1947. kada je u župnom
stanu ubijen don Miro? Oči-
to jest. Netko je potrčao prije
znaka za start, jer će progoni
svećenika uslijediti kasnije.
Dogodio se apsurd: pred-
stavnici komunističke vlasti u
Istri traže pomoć (i dobivaju
je) istarskog svećenstva, klera,
kako bi se sudbina Istre riješi-
la u našu korist, a istodobno
“dopuštaju” da im se dogo-
di Lanišće, da bude brutal-
no ubijen jedan od odličnika
toga klera.
To da je Bulešić ubijen,
prestrašno je, a još je gotovo
strašnije što se dogodilo na-
kon te “krvave krizme” u sud-
nici (dokazano je da je to bio
montiran proces): akteri, oni
koji su mlatili i koji su ubili,
dobili su ne smiješno, već ža-
losno male kazne, a oni koji su
se branili i koji su jedva spasili
živu glavu, njih je u ime naro-
da sud lijepo opalio robijom.
Zločin je u odnosu na žrtvu
prikazan dobrim djelom.
Usudio bih se reći da se
Lanišće još nije oporavilo
od toga događaja. I još: ako
je don Miro na putu službe-
na proglašenja blaženikom,
mnogi vjernici Lanišća, koji
su doživjeli i preživjeli “krva-
vu krizmu”, zavrjeđuju status
branitelja vjere.
Nakon šest i pol desetlje-
ća Bulešićev klub, Katolička
crkva, odat će mu zasluženo
priznanje, urbi et orbi obzna-
nit će da je za vjeru dao ono
što je čovjeku najsvetije - ži-
vot. Proglasit će ga blaženim,
blaženikom, što je, sportskim
rječnikom, drugo mjesto, prvo
je proglašenje svetim.
Mnogo je škuža da se, po
mom sudu, to dogodilo s po-
priličnim vremenskim od-
makom. Čekalo se dugo. Pre-
dugo. Nikada, doduše, nije
prekasno da se zaslužnima
prizna i oda hvala i slava, me-
đutim, teško je ne oteti se doj-
mu da se u slučaju “Bulešić”
aktivno uključila politika koja
je postavila “barikade” da se
slučajno ne bi popeo na oltar,
jer “još nije vrijeme”.
Kasni se i stoga što mnogi
koji su zbog “krvave krizme”
patili i propatili neće dogodine
prisustvovati nesvakidašnjoj
svečanosti proglašenja blaže-
nim jednog Istranina. Bit će
zakinuti za tu finalnu feštu,
koju treba iščitati: ljubav po-
bjeđuje, mržnja uvijek gubi. A
papa nekoga proglašava bla-
ženim zbog njegovih osobnih
zasluga, ali živima za primjer.
Previše je, po mom sudu,
prošlo Bulešićevih tzv. okru-
glih obljetnica (npr. 50. obljet-
nica mučeništva 1997., ili 60.
obljetnica 2007.) kada je mo-
gao biti proglašen blaženim.
Jer, po zagovoru Sluge Bož-
jega Miroslava Bulešića nije
se trebalo dogoditi nikakvo
čudo: da je hrom prohodao,
mutav progovorio ili slijepac
progledao.
To, naravno, neće umanjiti
veselje i radost vjernika u Istri
i domovini i u sveopćoj Ka-
toličkoj crkvi kada don Miro
bude službeno proglašen bla-
ženim. Na radost i veselje i
svih, pravednicima i pravdo-
ljupcima.

istra

You
Tube
SLUGA BOŽJI DON MIROSLAV BULEŠIĆ USKORO OVJENČAN AUREOLOM BLAŽENIKA
Život mu oduzeo nož, a ubila mržnja
Čekalo se dugo. Pre-
dugo. Nikada, dodu-
še, nije prekasno da
se zaslužnima prizna i
oda hvala i slava, me-
đutim, teško je ne
oteti se dojmu da se u
slučaju “Bulešić” ak-
tivno uključila politika
koja je postavila “ba-
rikade” da se slučajno
ne bi popeo na oltar,
jer “još nije vrijeme”
Istarski svećenik Miroslav Bulešić
18 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.
Kim Jong-un pozvao na pomirenje
SEUL - Sjevernokorejski ᥍elnik Kim Jong-un u neuo-
bi᥍ajenom je obra᥋anju sunarodnjacima putem dr᥇av-
nih medija pozvao na pomirenje dviju Koreja, koje su
formalno još u ratu s obzirom na to da nije potpisan ni-
kakav mirovni sporazum nakon sukoba koji je trajao od
1950 do 1953.
No Sjeverna Koreja ponudila je maslinove grane i ra-
nije, a Kimov govor ne zna᥍i nu᥇no promjenu u smjer-
nicama dr᥇ave koja omalova᥇ava Sjedinjene Dr᥇ave i
ameri᥍kog saveznika Ju᥇nu Koreju kada god joj se za
to pru᥇i prilika. Siromašna Sjeverna Koreja podigla je
napetosti u regiji lansiravši u prosincu rakete dugog do-
meta, tvrde᥋i da je rije᥍ o satelitima koji se šalju u orbi-
tu zbog znanstvenih razloga. Taj je potez osudila ᥍itava
me᥎unarodna zajednica. Sjevernoj Koreji koja i Sjever-
nu Koreju i Ju᥇nu Koreju smatra jednom dr᥇avom, za-
branjeno je testiranje raketa ili nuklearne tehnologije u
skladu s UN-ovim sankcijama nametnutim nakon testi-
ranja nuklearnog oru᥇ja tijekom 2006. i 2009. (H)
Španjolsko pravosue odobrilo
izručenje ęinićeva ubojice
MADRID - Španjolsko pravosu᥎e odobrilo je izru᥍e-
nje Vladimira Milisavljevi᥋a, jednog od po᥍initelja ubojstva
srpskog premijera Zorana Ðin᥎i᥋a u o᥇ujku 2003., prema
sudskoj odluci objavljenoj u srijedu. Španjolska policija u
velja᥍i je uhitila Vladimira Milisavljevi᥋a, koji je bio u bijegu,
osu᥎enog u odsutnosti na 35 godina zatvora u Srbiji. Beo-
grad je u o᥇ujku zatra᥇io od Španjolske izru᥍enje Vladimi-
ra Milisavljevi᥋a i još dvojice srpskih kriminalaca, ozna᥍e-
nih kao posebno opasne za Srbiju.
Srbijansko ministarstvo pravosu᥎a tada je španjolskom
pravosu᥎u poslalo dosje na oko 2.000 stranica za Luku
Bojovi᥋a, Vladimira Milisavljevi᥋a i Sinišu Petri᥋a. Luku Bo-
jovi᥋a smatra se jednim od vo᥎a “zemunskog klana”, zlo-
᥍ina᥍ke organizacije odgovorne za ubojstva Ðin᥎i᥋a. (H)
SAD: Veći porez za bogate
WASHINGTON - Predsjednik SAD-a Barack Oba-
ma pozdravio je u utorak nave᥍er sporazum ratificiran u
Kongresu i izjavio kako time dr᥇i jedno od svojih obe᥋a-
nja u kampanji oko ustanovljavanja pravednije fiskalnosti.
“Jedan od stupova moje predsjedni᥍ke kampanje bila je
promjena poreza koji je bio previše povoljan za bogate na
ra᥍un srednje klase”, izjavio je Obama u kratkom no᥋nom
govoru u Bijeloj ku᥋i. Ameri᥍ki Kongres odobrio je porast
poreza za najbogatija ku᥋anstva u SAD, potvrdivši tako
dvostrana᥍ki dogovor koji ᥋e sprije᥍iti da najve᥋e svjetsko
gospodarstvo potone u duboku krizu i recesiju. (H)
PARIZ - Francuska
policija izvijestila je da
su tijekom novogo-
dišnje no᥋i diljem ze-
mlje zapaljena 1.193
automobila! Paljenje
automobila tradicija
je mladih odmetnika
koja je zapo᥍ela ranih
devedesetih u isto᥍-
noj Francuskoj. Tako-
᥎er, paljenje automo-
bila postao je na᥍in
izra᥇avanja protesta
Francuza.
Ovo je prvi put od
2009. godine da je
objavljeno koliko je
automobila zapaljeno.
Naime, bivši predsjed-
nik Sarkozy zabranio
je objavljivanje broja
zapaljenih automobila,
ne bi li se što manje
pa᥇nje pridalo vanda-
lima koji su to u᥍inili.
Sarkozy je smatrao da
᥋e to pomo᥋i smanji-
vanju kriminala. Bruno
Beschizza iz Sarko-
zyjeve stranke izjavio
je za AP da brojevi
motiviraju mlade da
᥍ine takva kriminalna
djela. “Dobro znamo
da se mladi iz susjed-
stva natje᥍u”, dodao
je. (GI)
Zapaljeno gotovo
1.200 automobila
*
TOKIO - Japanski car Akihito izrazio
je svoje suosje᥋anje sa ᥇rtvama i stra-
dalima u tsunamiju 11. o᥇ujka 2011. i
izrazio nadu u oporavak u ᥇eljama za
novu godinu naciji. “Kakvo je ohrabre-
nje vidjeti da je toliko svijeta došlo u
stradale zone kako bi pru᥇ilo podršku
nakon potresa i tsunamija, istaknuo je
car pred više desetaka tisu᥋a Japana-
ca s balkona carske pala᥍e. Katastro-
fa je usmrtila 19.000 ljudi i prouzro᥍ila
nuklearnu nesre᥋u. (H)
Japanski car
o stradalima
u tsunamiju
UOČI POVLAČENJA IZ AFGANISTANA 2014. GODINE
STRAVIČNI DETALJI BRUTALNOG SILOVANJA KOJE JE INDIJU DIGNULO NA NOGE
Žene su u povodu okrutnog iživljavanja izašle na ulice
R
E
U
T
E
R
S
R
E
U
T
E
R
S
Princ Harry je pijani šakal koji je došao ubijati nevine Afganistance - Gulbudin Hekmatjar
Žrtvu željeli pregaziti autobusom
Silovatelji mlade studen-
tice u autobusu u New
Delhiju, preminule u su-
botu, pokušali su je pre-
gaziti nakon napada,
izvijestila je policija
NEW DELHI - Silovatelji
mlade studentice u autobu-
su u New Delhiju, preminule
u subotu, pokušali su je pre-
gaziti nakon napada, izvije-
stio je indijski tisak citiraju-
ći izvješće policije.
Dečko studentice, pretu-
čen željeznom šipkom i ba-
čen iz autobusa nakon vi-
šestrukog silovanja mlade
žene, uspio ju je na vrijeme
maknuti izvan dosega au-
tobusa kojim su je silovate-
lji spremali pregaziti, prema
izvješću od 1.000 stranica
policije koje bi trebalo biti
podneseno pravosuđu u če-
tvrtak.
Kako javlja nekoliko dnev-
nika i tv postaja, mlada žena,
preminula u subotu nave-
čer od posljedica silovanja
16. prosinca, ugrizla je troji-
cu svojih napadača u poku-
šaju bijega.
Tragovi ugriza, krv, sperma
i kosa, kao i svjedočenja nje-
zina dečka trebali bi poslužiti
kao dokaz protiv optuženih.
Uhićeno je šest osoba. Pet
muškaraca trebalo bi se u
četvrtak naći pred poseb-
no ustrojenim sudom zbog
ubojstva i silovanja. Šestom
optuženiku, koji navodno
ima 17 godina, trebao bi su-
diti maloljetnički sud ali mu
se sprema medicinsko ispi-
tivanje radi provjere dobi,
izjavio je u srijedu glasno-
govornik policijske uprave
Delhija.
Odvjetnici sa suda u New
Delhiju koji treba suditi op-
tuženima najavili su da će
odbiti braniti šestero osum-
njičenika. “Odlučili smo da
se nijedan odvjetnik neće
pojaviti na obrani optuženih
jer bi bilo nemoralno brani-
ti ih”, rekao je Sanjay Kumar,
odvjetnik, član Odvjetničke
komere Saketa.
Po riječima Kumara, 2.500
registriranih odvjetnika na
sudu odlučilo je “ostati po
strani” kako bi osigurali
“brzu pravdu” što znači da
će odvjetnici osumnjičenih
morati biti službeno dodi-
jeljeni. Ako se osumnjiče-
ne proglasi krivima prijeti
im smrtna kazna, rekao je u
utorak ministar unutarnjih
poslova Sushilkumar Shin-
de. (H)
Afganistanski ratni
voa obećao lekciju
snagama NATO-a
Strane postrojbe raspoređene u Afgani-
stanu 2001. nisu uspjele i stanje se sva-
kim danom pogoršava, rekao je Gulbudin
Hekmatjar, vođa milicije Hezb-i-Islami,
koja je uz talibane druga najveća organi-
zacija afganistanskih pobunjenika
LONDON - Jedan od vođa
afganistanske pobune Gul-
budin Hekmatjar upozorio
je postrojbe NATO-a na na-
pade koji će im biti lekci-
ja prije njihova povlačenja
predviđenog za 2014., u in-
tervjuu za Daily Telegraph
objavljen u srijedu.
“Prije povlačenja mudža-
hedini žele dati lekciju osva-
jačima da se ne pomisle vra-
titi”, rekao je Hekmatjar u
razgovoru objavljenom na
internetskoj stranici britan-
skog lista.
“Strane postrojbe ras-
poređene u Afganistanu
2001. nisu uspjele i stanje
se svakim danom pogorša-
va”, ocijenio je vođa milicije
Hezb-i-Islami, koji su uz ta-
libane druga najveća orga-
nizacija afganistanskih po-
bunjenika.
“Ne razumijem kako bri-
tansko javno mnijenje može
pristati slati djecu u sigurnu
smrt kako bi udovoljili ame-
ričkim generalima”, rekao je.
S 9.000 vojnika u Afgani-
stanu, Velika Britanija ima
drugi najbrojniji kontingent
NATO-ovih snaga. Od po-
četka vojne intervencije u
zemlji ubijeno je 438 britan-
skih vojnika. Hekmatjar je
također optužio britanskog
princa Harryja, trenutačno
raspoređenog u Afganista-
nu, da je došao u tu zemlju
kao pijani šakal ubijati nevi-
ne Afganistance.
Kada su 1996. stupili na
vlast, talibani su ženama
maksimalno smanjili prava.
Ipak, danas više od 8,4 miliju-
na djece ide u školu, od kojih
je 39 posto djevojčica, prema
podacima ministarstva obra-
zovanja u Kabulu. No, veli-
ka većina žena i dalje je nepi-
smena (87, 5 posto prema 60,
7 posto muškaraca).
Hekmatjar se duže od 10
godina bori protiv vlade u Ka-
bulu i njezinih saveznika u
NATO-u iako ima pomirljivi-
ja stajališta od talibana, pose-
bice u vezi s mirovnim prego-
vorima. (H)
R
E
U
T
E
R
S
Glas Istre 19 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
Glas Istre
Prilog o europskim integracijama i ekologiji Četvrtak, 3. siječnja 2013. Prilog o europskim integracijama i ekologiji Četvrtak, 3. siječnja 2013.
EUROeko
ZNANSTVENICI CAMBRIDGEA U BORBI ZA SPAS ᥌OVJE᥌ANSTVA
Borba protiv potpunog
istrijebljenja ljudi
Četiri riskantna faktora
za ljude su umjetna inte-
ligencija, promjene kli-
me, nuklearni rat i bio-
tehnologije
N
a svjetski poznatom sve-
učilištu Cambridge u tije-
ku je formiranje posebne
radne skupine znanstvenika koja
će osmisliti načine borbe protiv
mogućeg istrebljenja ljudi. U pi-
tanju su ne samo anti-Terminator
tehnike, štoviše, skupina znan-
stvenika fokusirati će se na sve
moguće oblike ubojite tehnolo-
gije, tehnologije koja bi u buduć-
nosti mogla predstavljati ozbiljnu
opasnost za preživljavanje ljudske
rase. Čak je osmišljeno i kodno
ime za tu istraživačku sveučilišnu
skupinu, “Centre for the Study
of Existential Risk”, a njome bi
trebao koordinirati astronom
Lord Rees i koncentrirati se na
“četiri riskantna faktora” koji
prijete ljudskoj egzistenciji. U
pitanju su umjetna inteligencija,
klimatske promjene, nuklearni
rat i biotehnologije.
Centar će okupiti najveće
stručnjake različitih znanstve-
nih disciplina, poput filozofije,
astronomije, biologije, robotike,
ekonomije i neurologije. Vijest
su, osim Lord Reesa, potvrdili
i profesor filozofije Huw Price i
osnivač Skypa Jaan Tallinn. “U
današnje vrijeme postoje stro-
jevi koji su nadaleko nadmašili
ljudske sposobnosti, primjerice
igranja šaha, letenja, vožnje au-
tomobila, razmjene financijskih
proizvoda i prepoznavanja ne
samo lica već i glasovnih karak-
teristika”, izjavio je britanskim
medijima profesor Price.
- Ono što nas zabrinjava jest
da će se sa stvaranjem strojeva
koji imaju umjetnu inteligenciju
doći neminovno do trenutka kada
ćemo uvelike riskirati da kon-
trolu nad planetom prepustimo
takvoj vrsti inteligencije koja je
indiferentna prema ljudskoj vrsti
i prema svemu onome do čega je
nama stalo, dodatno pojašnjava
Price razloge formiranja skupine.
Mogućnost da strojevi preuz-
mu kontrolu nad živim bićima
sigurno zastrašuje i zabrinjava.
Podsjeća na pravi scenarij iz pa-
kla, na filmove poput Termina-
tora ili Matrixa, gdje je ljudski
rod gotovo istrijebljen do kraja,
pregažen od strane strojeva koji
žele vladati.
Š. BRNČIĵ
2
Glas Istre ᥌etvrtak, 3. sije᥍nja 2013.
EUROeko
Piše Irena FRLAN
K
ada su 1979. građa-
ni tadašnje Europske
ekonomske zajednice
prvi puta dobili priliku izrav-
no birati svoje zastupnike u
Europski parlament, njihov
odaziv na izbore bio je 62
posto. Dva desetljeća kasnije
dogodilo se ono što su poje-
dini politički analitičari opi-
sali kao “pobjedu apatije”:
europski izbori 2009. godi-
ne jedva da su na birališta
privukli četrdesetak posto
europskih birača.
Mandat aktualnog sa-
ziva europarlamenta bliži
se kraju, pred ljeto 2014.
godine građani Europske
Unije izaći će ponovno na
birališta, kako bi još jednom
odabrali nešto više od 750
ljudi koji će ih narednih pet
godina predstavljati u zasad
jedinoj izravno biranoj in-
stituciji Europske Unije. No,
za 18 mjeseci mogli bi, prvi
puta, dobiti priliku odluči-
vati i o čelnim ljudima nekih
drugih, ključnih tijela EU.
Ideja o izravnom biranju,
primjerice, predsjednika Eu-
ropske komisije nije nova,
periodično se pojavljivala
u europskim političkim
krugovima kad god bi se
ozbiljnije raspravljalo o de-
mokratskom deficitu Unije
i njezinih ključnih instituci-
ja, no ovom prilikom novi
zamah i “vidljivost” dao joj
je bivši britanski premijer
Tony Blair.
“Što više približava-
mo Europu ljudima, to se
ljudi osjećaju sve udaljeniji
od nje”, istaknuo je Blair u
svom govoru na okruglom
stolu u Institutu za javnu
upravu Berggruen u Berli-
nu, dodavši da bi najizrav-
niji način uključivanja ljudi
bili europski izbori za pred-
sjednika Europskog vijeća
ili predsjednika Europske
komisije.
Izborna
legitimacija
“Sveeuropski izbori za
predsjednika Komisije ili
Vijeća je najizravniji način
da se uključi javnost. Izbori
za vodeću poziciju na kojoj
je jedan čovjek - to je ono
što ljudi mogu razumjeti”,
kazao je, kako prenosi Huf-
fington Post, uz ostalo, bivši
britanski premijer za kojeg
se, prije nekoliko godina,
nagađalo da bi mogao biti
kandidat za mjesto pred-
sjednika Europskog vijeća,
poziciju koja je formalno
uspostavljena Lisabonskim
ugovorom.
No, u studenom 2009.
godine na tu su dužnost
šefovi država i vlada ze-
malja članica Europske
Unije izabrali Hermana
Van Rompuya, Belgijanca
za kojeg se tvrdilo da ima
nužne kvalitete za taj posao
- diskreciju i sposobnost
postizanja kompromisa.
Upravo se Van Rompuy
ovih dana usprotivio ideji
da se europskim izborima,
kako to kažu europski po-
litičari, dade “ljudsko lice”,
odnosno da se predsjedni-
ka Europske komisije na
sljedećim izborima 2014.
godine bira izravno.
“Time biste tom muš-
karcu ili ženi dali ogroman
legitimitet. Ali, ako ovlasti
Natjeaji
Darovnica
uz kredit
Korištenje sredstava
Darovnice iz Progra-
ma Europske komisi-
je - Energy Efficiency
Finance Facility za
2006. (ukupan iznos
Darovnice od 1,8
milijuna eura) i 2007.
godinu. (ukupan iznos
Darovnice od 2,1 mi-
lijuna eura) osmišlje-
no je i provodi se u
suradnji s Europskom
investicijskom ban-
kom (EIB). Sredstva
Darovnice mogu se
koristiti uz korištenje
kreditnih sredstava iz
izvora EIB-a, izravno
putem HBOR-a ili pre-
ko poslovnih banaka
s kojima HBOR ima
uspostavljenu poslov-
nu suradnju. Krajnji
korisnici kredita su:
trgovačka društva,
obrtnici i ostale prav-
ne osobe, jedinice
lokalne, područne i re-
gionalne samouprave
i društva u njihovu vla-
sništvu i pravne osobe
u vlasništvu središnje
države. Krediti su na-
mijenjeni za financira-
nje osnovnih sredsta-
va u okviru ulaganja
koja pridonose uštedi
energije i/ili smanje-
nju emisije ugljičnog
dioksida, odnosno
ulaganja kojima se
poveIJava energetska
učinkovitost objekata
u zgradarstvu i indu-
striji. U sklopu Progra-
ma Europske komisije
EEFF 2007, uz financi-
ranje energetske učin-
kovitosti, moguIJe je
financiranje osnovnih
sredstava za ulaganja
u projekte obnovljivih
izvora energije. Kako
su sredstva Europske
komisije ograničena,
ovaj Program provo-
dit IJe se do njihovog
iskorištenja. G. J.
Program
EU kultura
S obzirom da pro-
gramsko razdoblje za
prijavu projekata na
natječaje programa
EU-a završava sredi-
nom ove godine, u
srpnju 2012. godine
objavljeni su posljed-
nji rok (veljača 2013.)
za prijavu projekata
višegodišnje surad-
nje (1.1.), projekata
kratkoročne surad-
nje (1.2.1.), potpore
europskim kulturnim
festivalima (1.3.6.),
projekata suradnje
izmeu organizacija
uključenih u analizu
kulturne politike (3.2.)
kao i potpore organi-
zacijama aktivnima u
kulturi na europskoj
razini (2). G. J.
IZRAVNO BIRANJE: EUROPSKA UNIJA POKUŠAVA
Suglasnost za šefa EK-a
Predsjednik Europske komisije bira se tako da

se Europsko vijeije - koje čine premijeri i(li) pred-
sjednici država članica Europske unije - dogovore
oko imenovanja. Pritom uzimaju u obzir rezultate
izbora za Europski parlament, odnosno koja je gru-
pacija dobila više glasova i više zastupnika. Primje-
rice, prije tri i pol godine najjača politička opcija u
europarlamentu postali su europski pučani pa je iz
njihovih redova izabran i aktualni predsjednik Komi-
sije. Nakon što se, praktički, vlade država članica
usuglase o kandidatu za tu dužnost, mora ga potvr-
diti i Europski parlament veijinom glasova. Ako kan-
didat ne dobije veijinu, Europsko vijeije u roku od
mjesec dana predlaže novog kandidata i postupak
pred parlamentom se ponavlja.
EUROPSKI
traže ljudsk
Poznatoj ideji o izravnom biranju čelnih lju-
di ključnih tijela EU novi zamah dao je Tony
Blair. No neki, poput, Van Rompuya, sma-
traju da je ideja osuena na propast, osim
u slučaju dobivanja većih ovlasti i moći
Ideja o izravnom biranju periodično se pojavljivala kad god
bi se ozbiljnije raspravljalo o demokratskom deficitu Unije
3
Glas Istre ᥌etvrtak, 3. sije᥍nja 2013.
predsjednika Komisije osta-
nu iste, onda ste unaprijed
stvoriti uvjete za razočara-
nje”, poručio je Van Rompuy
na konferenciji o budućno-
sti Europske Unije koja je
prošlog mjeseca održana u
Bruxellesu. Belgijanac sma-
tra da je ta ideja osuđena
na propast, osim u slučaju
kada bi Europska komisija
dobila više ovlasti i moći u
odnosu na zemlje članice.
“Ako to ne ide ruku pod
ruku s većim ovlastima
Komisije, onda zaboravi-
te”, navodi portal Euractiv
Van Rompuyev stav.
Za šefa Europskog vije-
ća još je apsurdnija ideja da
on sam - ili njegov nasljednik
- budu birani na izborima.
Za to ima nekoliko argu-
menata, a glavni je sljedeći:
izravno birani predsjednik
Europskog vijeća imao bi
veću izbornu legitimaciju
nego premijeri i predsjed-
nici čije stavove mora uskla-
đivati, iako ih ni na što ne
bi mogao prisiliti.
Za razliku od njega,
zastupnici Europskog par-
lamenta zainteresirani su da
birači na sljedećim izborima
dobiju veću mogućnost utje-
cati na to tko će naslijediti
Portugalca Josea Manuela
Barrosa na mjestu šefa Eu-
ropske komisije. Još krajem
prošlog studenog eurozastu-
pnici izglasali su rezoluciju
kojom žele potaknuti europ-
ske političke stranke da na
narednim izborima predlože
kandidate za tu dužnost.
Ve᥋i utjecaj
“Svaki europski savez
političkih stranaka treba
predložiti kandidata koji će
se natjecati za mjesto pred-
sjednika Europske komisije
i predvoditi njihovu kampa-
nju za europske izbore 2014.
godine. To bi dalo dodatni
motiv građanima da sudje-
luju” na izborima, smatraju
eurozastupnici.
Pojedine europske po-
litičke grupacije, međutim,
korak su ispred parlamenta.
“Nominacija predsjedničkih
kandidata pokrenut će po-
zitivnu dinamiku i stvoriti
interes javnosti za europske
izbore bez presedana”, uvje-
ren je predsjednik Europske
pučke stranke Wilfried Mar-
tens. Slične poruke stižu i iz
socijalističkog tabora.
“Većina europskih gra-
đana ne glasuje na izborima
jer ne vjeruju da je njihov
glas bitan i smatraju da odlu-
ke nisu u njihovim rukama.
No, više nije prihvatljivo da
predsjednik Komisije i nje-
gove kolege budu izabrani
pregovorima među nacional-
nim vladama iza zatvorenih
vrata”, poručili su socijalisti,
pozvavši i sve ostale europ-
ske političke obitelji da sli-
jede njihov primjer.
Francuska
protiv EU-
parlamenta
Francuska je dobila
spor protiv Europskog
parlamenta: to je tijelo,
presudio krajem prošle
godine Europski sud,
prekršilo temeljne ugovo-
re Europske unije kada
je smanjilo broj sjednica
održanih u Strasbour-
gu s 12 na 11. U ne-
svakidašnjem manevru,
osmišljenom radi ušteda,
zastupnici europarlamenta
lani su odlučili “ispošto-
vati” odredbe temeljnih
ugovora EU na način da
dvije plenarne sjednice,
koje su se u Strasbourgu
trebale održati u listopa-
du lani - u dva navrata,
po četiri dana - spoje u
jednu “super-sjednicu”. Ta
je sjednica trajala tjedan
dana, sa slobodnom
srijedom koja je trebala
stvoriti dojam da se radi
o dvije odvojene sjednice.
Zagovornici tog poteza
tvrdili su da IJe se time
uštedjeti barem mali dio
od ukupno više od 150
milijuna eura koliko se
godišnje troši na seljenje
parlamentaraca i njihovog
osoblja iz Bruxellesa u
Strasbourg. Francuzi se,
očekivano, nisu složili.
Francuska je prijavila
parlament Europskom
sudu koji je ustvrdio da
takvo spajanje sjednica
“ne udovoljava zahtjevi-
ma koji proizlaze iz ugo-
vora”, a koji se odnose
na sjedišta europskih
institucija. S obzirom da
je jedna takva sjedni-
ca, u listopadu prošle
godine, veIJ održana,
odlukom suda ukinut je
dio parlamentarnog ras-
poreda za ovu godinu.
Umjesto “super-sjedni-
ce”, parlament ove godi-
ne tako mora održati
dva “normalna” zasjeda-
nja u Strasbourgu.
Odluka Suda bila je,
meutim, očekivana. Još
je u rujnu nezavisni od-
vjetnik Europskog suda
Paolo Mengozzi objavio
svoje mišljenje u kojem
navodi da je parlament
dužan održati 12 sjednica
u Strasbourgu. Nezavisni
odvjetnici specifičnost su
Europskog suda, a nji-
hova je uloga da iznose
argumentirane prijedloge
odluka u pojedinim pred-
metima. Sud ima osam
takvih odvjetnika. I. F
IZBJE᥊I NOVU POBJEDU APATIJE
EUROPSKI PARLAMENT
IZBORI ODAZIV
1979. 62 posto
1984. 59 posto
1989. 58,5 posto
1994. 57 posto
1999. 49,5 posto
2004. 45,5 posto
2009. 43 posto
Izbor hrvatskih zastupnika
2013. i 2014.
Hrvatski graani prvi ije put birati svoje zastupnike u

Europski parlament veij sljedeije godine. Prema najavama,
europski izbori u Hrvatskoj trebali bi se održati u isto vrijeme
kada i drugi krug lokalnih izbora. No, tada ije na birališta
izaiji samo birači u Hrvatskoj. Na prve “prave” europske
izbore - koji ije se u Hrvatskoj održati u isto vrijeme kada i u
ostalih 27 zemalja članica Europske Unije - graani ije izaiji
godinu dana kasnije, pred ljeto 2014. godine. Točan datum
tih izbora još se ne zna. Dosad su se održavali tijekom lip-
nja, meutim, Europski je parlament predložio da se izbori
održe u drugoj polovici svibnja. Zastupnici tvrde da bi se
tako novom sazivu dalo dovoljno vremena da se pripremi
za saslušanje i potvrdu šefa Komisije u srpnju.
cati na to tko će n
Portugalca Josea M
Barrosa na mjestu
ropske komisije. Jo
prošlog studenog eu
pnici izglasali su re
Izbor hrvatskih zastupnika
2013. i 2014.
Hrvatski graani prvi ije put birati svoje zastupnike u

Europski parlament veij sljedeije godine. Prema najavama,
IZBORI
ko lice
R
E
U
T
E
R
S
Vijesti
Većina europskih građana
ne glasuje na izborima jer
ne vjeruju da je njihov glas
bitan i smatraju da odluke
nisu u njihovim rukama
Sveeuropski izbori za predsjednika Komisije ili Vijeća
je najizravniji način da se uključi javnost
1
ružmarin ružmarin
novo ruho
C M Y K
P
i
s
m
o

T
e
k
t
o
n

P
r
o
,

2
4
0

p
t
Dječji biseri
Alimentacija je plaća za djecu kada im se tata
odseli.
Papa živi u Vakumu.
Moja mama je najbolja. Kada me boli zub, mama mi
stavi šećer na njega da mi što prije prođe. Ja volim
svoju mamu!
Sve ribe nose jaja, a ruske čak i kavijar.
Krave ne smiju brzo trčati da ne bi prolile mlijeko.
Kod nas, muškarci mogu da se ožene samo sa
jednom ženom. To se zove monotonija.
Ne razumijem zašto se mama toliko ljuti što smo
razbili vazu. Ionako je bila stara i kineska, a ne naša!
Moja sestra je opet položila razred s odličnim uspje-
hom, sve same petice. Ona to meni namjerno radi!
Baka nam je otišla na onaj svijet. Sad i mi imamo
nekog u inozemstvu!
Leptir je insekt iz porodice helikoptera.
Najkorisnija životinja je svinja. Od nje možemo
upotrijebiti sve, meso od naprijed i pozadi, kožu za
cipele, čekinje za četke i ime za psovanje!
Zoološki vrt je super stvar. Tamo možemo vidjeti i
životinje koje ne postoje.
Nisam kršten, ali sam zato cijepljen.
Životno osiguranje je novac koji dobije onaj koji
preživi smrtni slučaj.
Razlika između sela i grada je ta što je trava na selu
iz jednog dijela, a u gradu je isprekidana.
Svi psi vole vodu. Neki čak toliko da u njoj i žive. To
su morski psi.
Akvarij je malo stakleno more gdje žive domaće ribe.
Ne znam koliko imam godina, to se stalno mijenja.
Jako sam se uplašio kad se mama razboljela. Pomi-
slio sam da će nam tata kuhati.
Jednom sam bila tako bolesna i imala sam 40 kila
temperature.
Ja nemam više baku, nju su posadili na groblju.
Moraju li mame također jesti travu da bi im iz grudi
teklo mlijeko?
Na Marsu ima života. Ali to je samo hipotenuza.
Izraelci su napravili zlatno tele jer nisu imali dovolj-
no zlata za zlatnu kravu.
Švicarske krave koriste se pretežno za pravljenje
čokolade.
Stanovnici Sardinije zovu se Sardine.
Da bi bila dobra, medicinska sestra mora biti potpu-
no sterilna.
Doktori kažu da su smrtonosne bolesti najgore.
Kad se moj mlađi brat rodio morali su ga staviti u
akumulator.
Više volim maminu sestru nego svoju. Mamina
sestra mi je teta, a moja mi nije ništa!
Moja mama ima bebu u trbuhu, ali ne znam kako ju
je progutala.
Na mame se ne galami, one su korisne.
Kada se dvoje zaljubljenih prvi put poljubi, odmah se
sruše i ne ustaju najmanje sat vremena, a i više.
Poluotok je otok koji još nije dokraja napravljen.
Baka je debela zato što je puna ljubavi.
Ja bih tako rado imala još jednog brata, ali moja
mama koristi tampone.
Što je čovjek stariji, njegovi zubi su sve skuplji.
Djevojčice ne mogu stojećki piškiti zato što nemaju
za što da se drže.
Kada baku bole zubi, ona njih jednostavno ostavi u
čaši.
Tko je bio Ivo Andrić? On je bio zidar i napravio je
najveći most na Drini, ali mu nisu platili.
Volim sve, a najviše grah s dokoljenicom. Volim i
pekmez od šljivovice.
Euro je isto što i Eurokrem, samo u manjoj tegli.
Hobi je nešto besplatno što te skupo košta.
Horoskop je ono kad su djeca isto obučena i pjevaju
istu pjesmu u više glasova.
Da bi dobio aerobik moraš biti jako debeo. To je kada
trčiš uz muziku a nisi balerina.
Hokej na ledu jedan je od najdina-
mičnijih zimskih sportova. To je ekipni
sport koji se igra na umjetnim ili prirod-
nim ledenim površinama, a najpopu-
larniji je u zemljama s dugim, hladnim
zimama.
C
:
4
0
_
M
:
Ø
_
Y
:
1
0
0
_
K
:
Ø
Dječji bis
l d H k j jed
sp sp
a n
vrš
am am
Dj čji b
ej na ledu Hokej je
mičnijih zimskih mskih mič
sport koji se i t koji se igra
nim ledenim po ledenim pov
larniji je u zemlja larniji je u zemlja
zimama.
3. siječnja 2013. broj 256 DVOTJEDNI PRILOG GLASA ISTRE
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Napisala i snimila
Marina DAMJAN
N
eka djeca od svojih se
roditelja odvajaju čim
krenu u školu. Mali mo-
raju naučiti kako živjeti
u svijetu gdje većina
ljudi čuje osim njih samih. Ali uz njih
naučimo kako je lako komunicirati uz
osmijeh i zagrljaj bez riječi. U Domu za
djecu s poteškoćama u govoru i slu-
hu, “Kočo Racin” na jugu Makedonije
u gradu Bitola koji po veličini možemo
usporediti s Pulom, živi 67 djece.
Programi već od
6.30 sati
Na vrhu škole postoji “hostel”gdje
sam provela desetak dana na razmjeni
mladih, a najveće su iznenađenje bili
upravo Bisera, Ivan, Lidija i druga dje-
ca koja su nas znatiželjno gledala iza
stakla i skakala nam u zagrljaj pri sva-
kom prolasku. Iako smo na kraju rad-
nog dana evaluirali “naše” radionice,
sudionice iz cijele Europe obavezno bi
dodale komentare o školi: “Danas sam
otvorila srce za gluhu djecu”, “Naučila
sam pet rečenica znakovnog jezika”
te na kraju “Hostel je tužno uređen, ali
zbog djece dajem mu ocjenu 10”.
- Naši učenici dolaze iz cijele Ma-
kedonije, a manji broj putuje kući u
Bitolu i obližnja sela. S radnim danom
2
Iznimno je popularan u Češkoj, Finskoj,
Kanadi, Rusiji, Slovačkoj, Švedskoj i Sje-
dinjenim Američkim Državama. Krovna
organizacija hokeja na ledu IIHF (Inter-
national Ice Hockey Federation) ima
64 članice, a lige spomenutih zemalja
smatraju se najjačima.
C
:
4
0
/
M
:
Ø
/
Y
:
1
0
0
/
K
:
Ø
Božić u mojoj
obitelji
Ja oduvijek veoma volim Božić, ne samo zbog darova
nego i zbog ugodne atmosfere koja traje čitav
dan. Svake godine na Božić jako sam sretan, tada
razmišljam o svim “snježnim radostima” koje ću
doživjeti. Na Badnjak ja i moj tata pišemo pismo
Djedu Mrazu, naravno znamo da on ne postoji, ali
je veoma zanimljivo zamišljati da ipak postoji. Božić
svake godine slavim kod svoje none i noneta, oni
svečano pripreme stol i tamo ručamo. Kod njih u kući
je vrlo lijepo jer je blagovaonica jako velika kao i cijela
kuća. Na božićnom ručku budu moji roditelji, moja
nona, nono, ujak, ujna i ja. Na ručku pričamo o svim
stvarima vezanima uz Božić i komentiramo poklone
koje smo dobili. Najviše volim kada za Božić padne
snijeg pa sa svojim psom igram, on je inače planinski
pas tako da obožava snijeg. Prije Božića tata i ja uvi-
jek idemo u šumu uzeti mahovinu koja nam treba za
napraviti jaslice ispod božićnog drvca koje su svake
godine sve ljepše i ljepše. Jaslice radimo tako da prvo
na pod stavimo mahovine, a potom na nju stavimo
štalicu u kojoj su figurice Isusa Krista, Djevice
Marije… Na Božić uvijek pomislim na onu djecu koja
ne mogu dobiti darove jer su im roditelji nezaposleni
ili imaju nekakve druge probleme, zato želim da se
organizira pomoć takvim ljudima jer mislim da bi
SVA djeca trebala biti sretna na Božić.
Fran Vozila, 6.b, OŠ Veli Vrh
Kršćanski Božić
Iako je vani hladno i vjetrovito doba ja se osjećam veselo
jer je uskoro Božić, vrijeme mira i ljubavi. Za moju
obitelj i mene to je iznimno velik blagdan koji želimo
proslaviti zajedno. Na Badnju večer svatko od nas
ima svoju ulogu. Mama je dežurna kuharica, zadužen
za dekoraciju blagdanskog stola, a ona to jako voli i
mogla bi satima raspravljati koji stolnjak ljepše pri-
staje za blagdan i kako postaviti servis za jelo. Sestra
i ja kitimo kuću i bor. Posebnu pažnju posvećujemo
boru slažući šarene kuglice kojih je svake godine
sve više, pa se bor sve više naginje u stranu, ali tu je
tata da popravi. On se brine za jaslice i kićenje kuće
izvana. U jaslice položi Isusa, majku Mariju, Svetog
Josipa, magarca, vola, anđele, pastire, no naravno
svi su napravljeni od drva i stoje na malom tankom
sijenu. Nakon što svatko obavi svoj posao, ostane još
taman toliko vremena da stignemo sjesti u auto i pro-
vozati se našim naseljem da vidimo kako su okićene
ostale kuće. I evo ga! Već je ponoć! Na vratima smo
crkve gdje počinje misa. Izvana se čuju, petarde,
bojim ih se, ali ih je svake godine sve manje. Već pri
kraju mise osjećam veliko uzbuđenje jer znam da
slijedi svečano otvaranje darova. Nekada su ti darovi
vrijedni, a nekada simbolični. Zna biti i puno smijeha
jer uz poklone budu zanimljive poruke… Božićno
poslijepodne provedemo blagujući i radujući se s
bližnjima. Čar Božića i dalje traje te se tih dana uvijek
svečano i lijepo osjećam.
Iva Pliško, 6.c, OŠ Veli Vrh
Veseli Božić
Božić… Božić je vrijeme kada u mojoj obitelji zavlada
sreća i veselje. U mojoj se obitelji Božić slavi tako da
na Badnjak ukrasimo božićnu jelku šarenim ukrasi-
ma, a na vrh ponosno nataknemo zvijezdu. Pečemo
vesele kolačiće i radujemo se pjevanjem božićnih
pjesmi. Naša dječja lica razvesele se kad ugledaju
darove ispod bora i kad se zajedno objeduje.
Ukrašavanjem i uljepšavanjem naše kuće stvaramo
topliju atmosferu. Obično se u rano božićno jutro
brat i ja ustanemo iz kreveta i virimo kroz pritvorena
REPORTAŽA IZ ŠKOLE ZA DJECU S POTEŠKOĆAMA
Napisala i snimila
Marina DAMJAN
eka djeca od svojih se
roditelja odvajaju čim
krenu u školu. Mali mo-
j či i k k ži j i
Kad odrade školske
obveze, djeca živahno
gestikuliraju na
hodnicima, igraju
videoigrice ili, samo uz
dopuštenje odgajateljica
i defektologinja,
skau na školskom
igralištu - baš kao
i sva druga djeca
Dobro Ne Pozdrav Dan
Dalmatinac ne priča isto kao i Zagorec
Iako se s gluhim djetetom možemo sporazumjeti i uobičajenim
gestama, to nije dovoljno. Svaka zemlja ima svoj znakovni jezik, a
razlikuju se i dijalekti, pa tako Dalmatinac neće komunicirati isto kao
i Zagorac. - Važno je znati oblike šaka, pokrete tijela, izraze lica, sve to
sačinjava gramatiku znakovnog jezika, kaže ekspert Damir Herega. Za
učenje je potrebno dvije do tri godine, od dva do pet sati tjedno, ali
u komunikaciji s gluhim osobama. Na internetu ćete pronaći različite
videoklipove koji nas uče znakovnom jeziku, a mi u vam u prilogu
donosimo desetak sličica s osnovnim frazama. Strelice pokazuju smjer
ruke. Snimio Damir Herega.
Ivan pokazuje znak za ljubav
Za ručkom se pojede sve što je na stolu
3
Na Zimskim olimpijskim igrama hokej
je prisutan od 1924. godine. Najjača je
profesionalna liga sjevernoamerička
NHL (eng. National Hockey League, ili
Nacionala hokejaška liga) u kojoj se na-
tječe 30 klubova, od čega 23 iz SAD-a,
te sedam kanadskih.
C
:
4
0
/
M
:
Ø
/
Y
:
1
0
0
/
K
:
Ø
vrata jesu li stigli darovi i s nestrpljenjem očekujemo
obiteljsko druženje. Tada probudimo roditelje i za-
počinje veselje. Šaljemo čestitke i crteže, slikamo se
da se možemo prisjetiti na ove dane, zabavljamo se i
gledamo zadivljujuće filmove prikladne za ovaj blag-
dan. Božićno raspoloženje je zaista veselo, živahno i
zaigrano. Nakon veselo ispunjena dana, pri polasku
u krevet razmišljam zašto Božić nije češće? Morat ću
čekati cijelu godinu do sljedećeg Božića. Shvaćam da
Božić zapravo nisku pokloni, poljupci, čestitke, jelke,
ukrasi….Božić je za mene dan posvećen obitelji. Obi-
telji koja te voli, koja je uvijek uz tebe i pruža ti miran
život. To je samo jedan dan godišnje u kojem je cijela
obitelj na okupu bez prisiljavanja ili radi rođendana i
sl., tada obitelj voli i raduje se tim danima.
Stella Močenić, 6.c, OŠ Veli Vrh
Posebni Božić
Kada pomislim na zimu sjetim se Božića, rođenja Isusa
Krista. Znam da ćemo se moja obitelj i ja veseliti uz
božićne pjesme. Možda padne i prvi snijeg. Svatko
ima svoje mišljenje o Božiću i njegovoj poruci.
Ja mislim da je poruka Božića slavljenje Isusa i
okupljanje s najmilijima. U mojoj se obitelji dugo
pripremamo za Božić. Dogovaramo se što ćemo
jesti, koje ćemo ukrase staviti na bor, kada ćemo
posijat pšenicu, imamo li sve za napraviti kolač i
još mnogo toga. Slavimo ga svi mi na okupu dok se
grijemo uz veliku sobnu peć. Pričamo i zabavlja-
mo se čekajući ponoć. Zatim se odlazi spavati,
iščekujući jutro. Imamo nekoliko tradicija kojih
se držimo. Gotovo uvijek kitimo bor na Badnjak.
Pšenicu sadimo na Svetu Luciju i nadamo se da će
bajno izrasti. Vjerujemo, ako pšenica bajno naraste,
u sljedećoj će nas godini pratiti sreća, zdravlje i lju-
bav. Mjerimo i pečemo božićne kolače koje jedemo
na Badnjak, prije ponoći. Trudimo se da nam bor
izgleda što raskošnije. Čistimo i uređujemo kuću
da bismo se osjećali što ugodnije. Šaljemo čestitke
rodbini i prijateljima. Na božićno jutro otvaramo
čestitke koje smo dobili. Za Božić ja se osjećam ve-
selo i ispunjeno, kao i cijela moja obitelj. Otvaram
poklone zajedno s bratom, iako mi to ne znači puno
kao kada sam bio mali. Kada prođe i taj Božić još
ću malo misliti na njega, a onda ću se posvetiti od-
lukama za Novu godinu. Svaki Božić mi je poseban
jer nikada nije sve jednako i uvijek će se nešto novo
dogoditi. A onda počinjem čekati sljedeći Božić.
Josip Cvetko, 7.a, OŠ veli Vrh
Božić s bakom
i djedom
Dolazak zime i sama zima jedno je spokojno i mirno
razdoblje. U tom razdoblju svi se pripremamo
i radujemo velikom blagdanu Božiću. Božić je
prije svega rođenje Isusovo, a onda i obiteljsko
okupljanje i slavlje. Taj blagdan je sve ono toplo,
nježno, čarobno. Božiću se raduju sva djeca, odrasli
pa tako i ja. Ponajprije zato što je na okupu cijela
moja obitelj. Posebno me veseli dolazak mojih
djedova i baka koje ne posjećujem često jer su ki-
lometrima daleko. Čar Božića s djedovim i bakama
je puno veća. Mama, sestre i ja pravimo kolače i
jela koja su radile moje bake i prabake, jela koja
su se generacijama prenosila. Dan prije Božića, na
Badnjak, sestre Ivana, Mirjana i ja kitimo bor, ja kao
najmlađa imam čast staviti zadnju kuglicu. Badnja
večer nije kao svaka druga večer, tu večer ne idemo
spavati, nego idemo u crkvu iščekivati Isusovo ro-
đenje, na misu koja se zove Ponoćka. Božićno jutro
je posebno, svi su dobro raspoloženi i sretni. Jutro
jedva dočekam, jer se radujem iznenađenju ispod
bora, to bude nešto lijepo i posebno. Nakon toga
slijedi doručak, ručak, večera, obiteljsko druženje
do kasno u večer. Te osjećaje i toplinu teško je
prenijeti na papir, ali nadam se da sam bar nekom
dijelom uspjela dočarati Božić.
Ana Petrović, 7.c, OŠ Veli Vrh
U SLUHU I GOVORU U MAKEDONIJI
Na Zimskim olimpijskim igrama
je prisutan od 1924. godine. Najjač
profesionalna liga sjevernoamerič
NHL (eng. National Hockey League
Nacionala hokejaška liga) u kojoj s
tječe 30 klubova, od čega 23 iz SA
te sedamkanadskih
Navečer Gdje Sestra Brat
počinju u 6.30, imaju doručak i po-
tom prilagođenu nastavu ovisno o
vrsti poremećaja, a popodne razne
radionice s defektolozima, rekao je
gospodin Ilea, ravnatelj institucije
koji je ovdje proveo čitav radni vi-
jek. Veli da se u deset godina petoro
djece uspješno vratilo u škole s dje-
com koja normalno govore i čuju,
no češće dolaze i ostaju učenici koji
ne mogu pratiti program s drugim
učenicima, pa čak i oni koji imaju
posebne potrebe iako mogu čuti i
govoriti.
Kad odrade školske obveze, dje-
ca živahno gestikuliraju na hodni-
cima, igraju videoigrice ili, samo
uz dopuštenje odgajateljica i de-
fektologinja, skaču na školskom
igralištu - baš kao i sva druga djeca.
Odgajateljice i kuhari kore ih zbog
glasnoće jer nedostatak sluha ne
znači i tišinu, posebice tijekom ruč-
ka. Mališani ne pitaju što je za jelo:
pojedu sve što im školski
kuhari serviraju točno
u sedam, 13 i 18 sati, a
nikad neće odbiti bom-
bone, voće ili čokoladu
niti namjerno izostati s
nastave.
Postoji sretna
budućnost
Znaju da za njih postoji
sretna budućnost ukoliko
uspješno savladaju zna-
kovni jezik i školski pro-
gram. Odlaze u Skoplje
u specijaliziranu srednju
školu za administratore,
krojačice, autolimare i
druge zanate, a oni naj-
uporniji među njima po-
staju defektolozi, obrazo-
vani terapeuti koji rade s
osobama s koje imaju
poteškoća u razvoju, pa
tako i sa sluhom. Odrasli
ljudi koji ne čuju ipak najbolje znaju
kako pomoći djeci koja također ne
mogu čuti ni govoriti, ali komunici-
raju svim srcem.
Vesela atmosfera u blagovaonici
Jedan od rijetkih mališana s aparatićem u ušima
Bisera je jedna od najstarijih učenica
K
alendar je sistem pravila za ime-
novanje vremenskih razdoblja. U
rano doba ljudske civilizacije za
naše pretke postojali sudani i go-
dišnja doba, ali nisu imali uređeni
načinračunanja vremena. S vremenom, a na-
ročito razvojemzemljoradnje ukazala se po-
trebazapreciznimnačinompraćenjaizmjene
razdobljatijekomgodine. Naime, kadasuljudi
počeli sijati prveusjeveprimijetili sudajeneko
doba godine pogodnije za sjetvu oddrugog,
a da bi znali koje je to doba morali su na neki
načinbilježiti kakovrijeme prolazi.
Kalendar i dnevnik
Prva praćena razdoblja su bili dani, ali od
praćenja dana nije moglo biti neke koristi.
Mjesečev interval se pokazao pogodnimza
praćenjejer za28danamjesecprođekrozsve
svoje faze. Sljedeći korak je bila spoznaja da
se za 12 mjeseci izmijene sva četiri godišnja
doba. Iz toga je proizašaoprvi kalendar, onaj
lunarni.
Prve osobe koje su pratile i to bilježile bili
su svećenici. Prvi kalendari su se pojavili u
staromEgiptu, Mezopotamiji, Kini te Južnoj
Americi.
Mališani izpredškolskeustanoveRinTinTin
većpetugodinuzaredomimajusvoj kalendar.
Ovaj kalendar je nešto drukčiji od onih pret-
hodnih. Naime, ovejegodinepoput dnevnika
gdjesuzabilježeni svi važni datumi tekadase
što obilježava, primjerice Dan šuma, kruha,
voća, pismenosti, kazališta…
Naravno, svako dijete može tu dodati i
svoje rođendane, one svojih roditelja i prija-
teljapatomožepostati i svojevrsni obiteljski
kalendar, spomenar, sjećanje na razne lijepe
trenutke koji su se dogodili proteklih, odno-
sno budućih 365/6 dana.
Povijest Pule
Ove je godine kalendar u znaku pulske
povijesno-kulturne baštine jer su djeca uz
muzejskupedagoginjuArheološkogmuzeja
Istre Giuliju Codacci Terlević crtala spomeni-
ke iz pulske baštine, i to posebnom, dječjom
vizijom, tako da su rezultirali vrlo zanimljivi
radovi - posebna vizura tritisućljetnoggrada
s Arenom.
Rin Tin Tin već duže vremena surađuje s
ArheološkimmuzejomIstre te usklopuradi-
onica kreira zanimljive uratke koje nerijetko
poslije rezultiraju zanimljivim izložbama, a
ovoga puta i kalendarom.
Dječja mašta dakakoda može svašta - a to
su i pokazali i realizacijomovoga kalendara.
Ranijih je godina bilo riječ o tradicionalnom
kalendaru, dok je ove godine to dnevnik.
Velika zasluga ide ravnateljici Rin Tin Tina
Tamari Brussich te svimodgajateljicama.
Vanesa BEGIĆ
Snimio Milivoj MIJOŠEK
MALIŠANI IZ PREDŠKOLSKE USTANOVE RINTINTINI OVE GODINE IZDALI KALENDAR
Igre u kojima se zakrivljenompalicom
udara predmet raznih oblika poznate su
odavno. Naziv ‘hokej’ koristi se od 16.
st., a porijeklo riječi nije razjašnjeno;
možda potječe od starofrancuske riječi
hoquet koja je označavala pastirski štap,
a možda i od staronizozemske riječi ho-
kkie (umanjenica od hok; pseća kućica ili
koliba) korištene za označavanje gola.
4
C
:4
0
/
M

/
Y
:1
0
0
/
K

C
:4
0
/
M

/
Y
:1
0
0
/
K

Zanimljivosti
6. siječnja 1288. godine sastavljen je Vinodolski zakonik,
hrvatski popis običajnog prava koji se može usporediti
s drugimeuropskimsrednjovjekovnimpravnimdo-
kumentima pisanimna narodnomjeziku. Zakonik iz
Novog najstariji je cjelovito sačuvan zapis običajnog
prava, i od sličnih dokumenata na slavenskimjezici-
ma. Od njega je možebitno starija samo Ruska pravda
(iz razdoblja od 11. do 13. stoljeća).
Zakonik je u NovomVinodolskomsastavila komisija
od 42 člana iz tadašnjih vinodolskih općina: Bribira,
Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Grobnika i Trsata.
U tompravnomspisu uređen je odnos krčkih knezova
i vinodolskog stanovništva. Izabrana komisija dobila
je zadaću zapisati i urediti stare vinodolske običaje i
zakone kojih će se pridržavati i vlastela i seljaci. Tako je
nastao Vinodolski zakonik, za kojeg će kasnija analiza
pokazati da nije bio odraz starih običajnih prava,
već ga je komisija prilagodila potrebama tadašnjeg
feudalnog poretka.
7. siječnja 1927. godine uspostavljen je prvi međuna-
rodni telefonski poziv New York - London. Telefon je
izumio Aleksandar Graham Bell 1875. godine. Dok je
radio eksperiment na telegrafskim porukama, njegov
pomoćnik je slučajno dirnuo čeličnu oprugu koja je
proizvela zvonki zvuk. Bell je čuo taj zvuk u drugoj
sobi i odmah dotrčao govoreći: “Ne dirajte ništa!
Recite mi što ste upravo učinili?” Tada je otkrio da
čelična žica trepereći nad magnetnom proizvodi
promjenljivu struju. Već sutradan je napravljen prvi
telefon, a prva telefonska linija vodila je s krova
zgrade na dva kata niže. Prva rečenica izgovorena
preko telefona bila je: “Gospodine Watsone, dođite!
Potrebni ste mi!” (NL)
Ovaj kalendar je nešto
drukiji od onih prethodnih.
Naime, ovoga je puta poput
dnevnika gdje su zabilježeni
svi važni datumi te kada se
što obilježava, primjerice
Dan šuma, kruha, voka,
pismenosti, kazališta…
Mnoge su se takve igre igrale na travi,
a gdje se to moglo i na ledu, na smr-
znutimjezerima, rijekama ili kanalima.
U Europi se razvilo više igara srodnih
hokeju, poput škotske igre shinty ili
shinney i irske hurling, a iseljenici su ih
prenijeli na sjevernoamerički kontinent
gdje je prilagođen zimskimuvjetima.
5
Iz humanitarne akcije nedavno upriličene
u OŠ Veruda “Skriveno blago Verude”
Učenički radovi u OŠ Veruda
Mauro Peruško, OŠ Vladimira Nazora, Krnica
Tita Winkler, OŠ Vladimira Nazora, Krnica
V . B
.
V. B
.
D
. Š
t .
D
. Š
t.
Marina DAMJAN
- Imam pitanje. Što radi ona bra-
da u ormaru? - Pssst! Reći ću ti tajnu
koju znamo samo ti i ja. Jesi li vidio
tatu da se brije? E, to isto radi Djed
Mraz, strpljivo odgovara Maja Diklić
alias Baka Mraz znatiželjnom mali-
šanu koji je, kad je shvatio da Djeda
Mraza nema kod kuće, jednostav-
no ušao u njegov ormar. Legenda
kaže da se Djedica u Kaštelir dolazi
odmarati, no čim se priča raširila,
došli su mu brojni posjetitelji stoga
je odlučio u kući samo prespavati i
ostavio sandučić za pisma. Vidjevši
da nije u svom stanu, neki mališani
su odahnuli, a druge je zanimalo
je li bolestan ili gdje parkira sobo-
ve navečer prije spavanja. Treća
skupina pitanja bila je upućena
patuljcima koji čuvaju kuću. “Zašto
su patuljčice tako stare i gdje spa-
vaju?”, raspitivali su se maleni.
Nekadašnji Dom kulture ali-
as Kuća Djeda Mraza, ima čak
dva kata. Gornji je pretvoren u
stan iz bajke gdje svaki detalj
“priča” o životu Djeda Mraza
dok se u prizemlju nalazi vilin-
sko kupatilo, garderoba i veli-
ka gostionica. Tamo se svakog
dana održavaju volonterske
radionice, pije se čaj, jedu
kolači koje donosi kako tko
stigne i na glavu stavlja zele-
na kapica, zaštitni znak kuće
od kada je otvorena protekle
godine. S istim kapama doče-
kat će vas patuljak Maurizio
Tuntar, patuljčice Irena Diklić,
Antonija Kocijančić, Ernesta
Ventin, Anđela Zugan i Ester
Diklić uz Maju Diklić kao Baku
Mraz i kunjadu Nenu koju
glumi Nevenka Koci-
jančić. Zajedničkim
snagama, Kući Dje-
da Mraza udahnu-
li su dušu.
- To je projekt koji
je nastao u Turistič-
koj zajednici
uz prihvaća-
nje i pomoć
Općine te
brojnih volontera i sponzora koji
su se pronašli u tome i sudjelovali
aktivnostima i donacijama, rekla je
direktorica TZ Kaštelir.
Njihov trud nagrađen je s četiri
tisuće posjeta i 27 grupa, a najdalji
turisti došli su iz Rusije. - Roditelji
dođu, sjednu i ne mogu prepo-
znati svoju djecu koja uživaju s
drvenim bojicama. Neki se vra-
ćaju i po deset puta, najprije su
nam svi rekli da smo munjene,
a onda dolaze i odrasli ljudi bez
djece, kaže Ester Diklić. Više
puta radionice su održali foto-
graf Nenad Šimunić, patuljči-
ca Helga Diklić, Eugen Varzić,
Jadranka Legović i Danijela
Bravar, a bilo je tu i plesanja,
prirodne kozmetike, priče o
medu i lavandi, mađioničara,
izrade kolača i kruha, ukra-
snih čizmica, anđela, borića
te igrokaz “Zašto je Djed Mraz
došao živiti u Kaštelir”koji Baka
Mraz, patuljčica Diklić i kunja-
da Nena izvode u maniri “Mi
imamo tekst, ali to što priča-
mo je nešto drugo!”. Djedica
se konačno pojavio dan prije
Badnjaka nakon čega je za-
jedno s volonterima otišao na
zasluženi odmor. Čeka ih odgovara-
nje na 600 pisama od kojih će svako
stići na danu adresu i čuvanje kuće
do iduće godine jer su već mnogi iz
susjednih mjesta zavapili: “Eh, kad
bismo barem mi imali ovakvu kuću
i volontere kao vi!”
6
Prvi je put u igri hokeja umjesto loptice
upotrijebljena pločica (puck; pak) 1860.
u gradu Kingstonu u kanadskoj provin-
ciji Ontario. Canadian Amateur Hockey
Association 1943. je Kingston proglasila
rodnim gradom hokeja na ledu, jer tamo
je 1886. između studenata Queen’s
University i Royal Military College of Ca-
nada održana igra za koju se mislilo da
je prva zabilježena.
C
:
4
0
/
M
:
Ø
/
Y
:
1
0
0
/
K
:
Ø
Welcome, 2013!
B
ok ruljo! Sretna 2013.! Moram se
naviknut na tu 3, da ne fulam. Kako
ste dočekali New Year? Kod nas je
treštalo ful gas u garaži kod Prištića-
vog, ma prva liga! Osim naše stalne
postave (Maja, Tamara, Prištićavi, moj
dosadni brat i ja) došlo je još muško-žen-
skih likova iz razreda. Da nabrajam? Ok…
Luka, Ivan, Sara, Martina i onaj Sulejman
Veliki. Ma to je obični Martin samo je do-
bio takav nadimak pošto se navuko i skupa
sa svojom bakom obavezno gleda tu seriju.
Sav je ufuran, glumio nam je i imitirao li-
kove, a mi smo crkli od smijeha. Svako toli-
ko nam je stari od Prištićavog lupao odozgo
s metlom po podu, a nama je to bilo po
plafonu garaže, da se skuliramo. “Alo dole,
ste podivljali? Od vas ne čujemo televiziju!
Stišaj to ili režem struju!”
“Kakav proljev su moji fosili, eee, nije nor-
malno!”, bunio se njihov sinčić jer da ga
sramote pred nama. Onda bi malo stišali
i muziku i svoje deranje pa onda opet
itd. Petarde izvana su bile gore od nas.
Požderali smo kantu čipsa i ostalih slanih
sladosti, popili kadu gaziranih pića. ali
dobro, za doček se može malo zaglaviti.
Moja stara je lijepo rekla da smo glupi što
se trujemo s tim shitom, kuiš. Ona brije da
od 19 h do 1 poslije pola noći stišćemo na-
ranče i mrkve u sokovniku? Da na tulumu
klopamo zobene s mlijekom, ma, da ne bi!
Briga nas šta klopamo i cugamo, glavno
da se družimo i glupiramo. Malo smo
pričali i o školskim furkama, kao i o tome
što će odrasli odlučiti o ponašanju zločestih
likova u razredu koji gnjave učitelje i sve
one koje žele učiti. To je pred Novu godinu
bio glavni hit na teveu. Sad roditelji i učite-
lji skupljaju potpise da ih se kazni za pravo
i da ostale puste na miru. Ja sam isto za.
Na svoje sam uši čula jednu osmašicu
kako govori svojoj frendici na hodniku za
vrijeme odmora. “Joj ne mogu više od one
budale! Jedva čekam da završim tu školu
i da ga više nikad ne vidim!” Vjerojatno ju
mobingira a to nije guba. Takvima nitko
ništa ne može. Učiteljica im govori “Ne-
moj to raditi, vidiš da svima smetaš? Kad
to ne pali, pošalje ga kod pedagoginje, ona
mu isto soli ali priča se ponavlja i tako ful.
Što je naj ljepše, ovakvi uživaju kad ih se
pošalje van iz razreda. Neki znaju učiteljici
reći: “E super, idem malo protegnut noge!”
Baš treba malo postrožiti da se likovi opa-
mete. Nije ugodno, učiteljica se naživcira
i ono. Brijem da mora bit i dobra glumica
jer nakon fajte, teško joj bude opet imati
vedro lice i topli glas. Moji starci su već po-
držali učitelje. Vidjela sam kad su skidali
formular s neta, skenirali ga, potpisali
i poslali. Oh, isteklo mi vrijeme! Ruljo,
vidimo se na klizanju, sretno!
(vera.ruzmarin@mail.inet.hr)
Mai l express
Vera s Kaštanjera
KUĆA DJEDA MRAZA - MJESTO GDJE ODRASLI POSTAJU DJECA, A NAJMANJI KOLO VODE
Čak i Djed Mraz u
Istru dolazi na odmor
Legenda kaže da se
djedica u Kaštelir
dolazi odmarati, no
im se pria raširila,
došli su mu brojni
posjetitelji stoga je
odluio u kuki samo
prespavati i ostavio
sanduik za pisma
za
one
olu
o ju
ko
Ne-
Kad
ona
o ful.
se
f
eljici
oge!”
opa-
cira
mica
ati
ć po-
ali
vaju? , raspitivali su se maleni. radionice, pije se čaj,
kolači koje donosi kak
stigne i na glavu stavlja
na kapica, zaštitni znak
od kada je otvorena pro
godine. S istim kapama
kat će vas patuljak Ma
Tuntar, patuljčice Irena D
Antonija Kocijančić, Er
Ventin, Anđela Zugan i
Diklić uz Maju Diklić kao
Mraz i kunjadu Nenu
glumi Nevenka
jančić. Zajedn
snagama, Kuć
da Mraza ud
li su dušu.
- To je p
je nastao
koj
uz
nje
O
Donosimo nekoliko uradaka učenika OŠ Svetvinčenat.
POSJETILI SMO PULSKI DJEČJI VRTIĆ MY DAY GDJE MALIŠANI UČE ENGLESKI NA SPONTANI NAČIN
7
Po današnjim podacima udruženja So-
ciety for International Hockey Research
najstarija je igra održana u Halifaxu
1859., zabilježena u članku u Boston
Evening Gazetteu iz iste godine. Moder-
ni se hokej razvio u Montrealu, gdje je
3. ožujka 1875. održana i prva utakmica
u zatvorenoj ledenoj dvorani.
C
:
4
0
/
M
:
Ø
/
Y
:
1
0
0
/
K
:
Ø
Shana Antonia Lazarić
Lucia Peršić
Emili Puh
Karla
Pajković
Moj dan uz jezike,
glazbu, aktivnosti…
Djeca stalno, u
najraznijim situacijama
koriste engleski jezik,
prilikom igre, objeda,
radnih zadataka i
drugog, a odgajatelji
iznimno paze i na
naglasak, da rijei budu
pravilno naglašene
jer se krivo naueni
akcent tijekom ranog
djetinjstva kasnije teško
ispravi, veli Lazarik
Kavaja. Navela je da
je to prirodno uenje
engleskoga jezika
N
eposredno prije
blagdana posjetili
smo Dječji vrtić My
day na Medulinskoj
cesti. Specifičnost
toga vrtića sastoji se u činjenici da
ima koncipiran program za rano
učenje engleskog jezika koji se ne
odvija putem posebnih tečajeva,
već integrirano, kroz svakodnevni
govor. Diplomirane odgajateljice
Saša Ilić i Tamara Krnač posjeduju
certifkat poznavanja engleskog
jezika na visokoj razini (B2), a
ravnateljica vrtića Iris Lazarić
Kavaja osim što je diplomirani
odgajatelj predškolske djece di-
plomirala je i engleski i talijanski
jezik. Tu je i pripravnica, stažistica
Antonia Srdarević, diplomirana
odgajateljica.
- Djeca stalno, u najraznijim situ-
acijama koriste engleski jezik, prili-
kom igre, objeda, radnih zadataka i
drugog, a odgajatelji iznimno paze
i na naglasak, da riječi budu pravil-
no naglašene jer se krivo naučeni
akcent tijekom ranog djetinjstva
kasnije teško ispravi, veli Lazarić
Kavaja. Navela je da je to prirodno
učenje engleskoga jezika, bez ika-
kve prisile.
Vrtić ima i brojne kutke, koje zovu
centri, building centar, obiteljski,
dramski, umjetnički i druge gdje
djeca sa svojim odgajateljicama
provode razne aktivnosti. Djeca uče
i brojke i slova, a riječ je o mješovitoj
skupini što, kako veli ravnateljica,
lakše pomaže integriranje djece te
omogućava im da se osjećaju kao
unutar obitelji.
Dva puta tjedno uče i talijanski
jezik uz maestru Ester koja im uz
igru, pjesmu i gitaru predočava naj-
važnije pojmove toga jezika, poput
gore, dolje, lijevo, desno, dana, noći,
članova obitelji, životinja i drugog.
Uz učiteljicu Irenu uče pak osnove
glazbe.
Jedna od suradnica vrtića je i
psihoterapeut te pedopsihijatar
dr. Helena Marčinko, koja drži i pre-
davanja za roditelje te edukaciju za
odgajateljice, a po potrebi sudjeluju
i drugi stručni suradnici, poput de-
fektologa, logopeda i drugih.
Prilikom božićno-novogodiš-
njih praznika pripremaju prigodnu
predstavu, kao i za kraj obrazovne
godine.
V. BEGIĆ
Snimio A. KANCELAR
KLAPA CESARICE & EDIN KARAMAZOV
Pjesme uz pratnju lutnje
Klapa Cesarice već je devetnaest godina u vrhu hr-
vatske klapske scene i jedna je od najtrofejnijih
ženskih klapa kod nas. U suradnji sa svjetski
poznatim lutnjistom Edinom Karamazovim,
klapa Cesarice objavila je novi album pod
nazivom “Klapa Cesarice & Edin Karamazov”.
Osnovane 1993. na inicijativu studentica
većinom dalmatinskog podrijetla, 1994. godine
klapa Cesarice osvaja svoju prvu nagradu kao
debitantice na omiškom Festivalu dalmatin-
skih klapa, u vrijeme kada su ženske klape
bile izuzetno rijetke. Njihovi albumi ovjenčani
su nizom Porina, a na novom albumu Edin
Karamazov prati jedinstvenu umjetničku viziju,
kombinirajući duh smjelog istraživanja sa
zadatkom proširenja krajnjih granica tehnike i
repertoara za gitaru i lutnju.
8
Hokej na ledu u Europu su donijela
petorica sinova Lorda Stanleyja, čija
je momčad 1895. pobijedila momčad
engleskog dvora (u kojoj su igrali budući
kraljevi Edward VII. i George V.). U Ve-
likoj Britaniji je do 1903. osnovana liga
s pet momčadi. Godine 1908. osnovana
je Ligue Internationale de hockey sur
glace (danas IIHF), a prvo je europsko
prvenstvo osvojila Velika Britanija 1910.
C
:
4
0
/
M
:
Ø
/
Y
:
1
0
0
/
K
:
Ø
JURKAS - Off The Record
Druk᥍ija strana glazbe
Nakon što su debi album i knjigu “Soundtrack
života” nahvalili brojni kritičari, nedavno je
objavljen drugi solo album Anđela Jurkasa
naslovljen “Off The Record”, na kojem pred-
stavlja 16 novih pjesama. Album je najavljen
singlovima, baladom “Otkad te nema” i
plesnjakom “Sretan” realiziranih u suradnji s
ex Divasicom Majom Vučić, za koje se uskoro
očekuju premijere videospotova snimanih u
režijskom tandemu sjajne fotografkinje Matee
Smolčić i kamermana Dina Senčara. Album
prati i knjiga “Off The Record - priče sa svijetle
strane”, gdje Jurkas donosi anegdote, humo-
reske, skandale i druge priče vezane za rad
i djelovanje najzanimljivijih i najosebujnijih
glazbenika s područja ex Jugoslavije, ali i svjet-
ske glazbene scene vezano za ovaj prostor.
KANDŽIJA I TOXARA - Zlatne žbice
Novi album
Osječki reperi Kandžija i Toxara svoju dugogodiš-
nju suradnju okrunili su i zajedničkim albu-
mom - “Zlatne žbice”. Na albumu imaju i niz
gostiju - to su Krankšvester, General Woo, Saša
Antić (TBF), mladi Rima i mnogi drugi. Album
“Zlatne žbice” sadrži 12 pjesama, a najavljen je
sentimentalnom pjesmom o švercu - ‘’Mađar-
ska’’ za koju je snimljen i zanimljivi videospot,
a uskoro će javnosti predstaviti i novi spot za
singl ‘’Rodbina’’. Kao najava novog albuma,
snimljen je i dokumentarac s izjavama brojnih
suradnika, pa tako Saša Antić iz TBF-a kaže da
je riječ o odličnom albumu koji je već klasika,
a Edo Maajka veli: “Drago mi je da je izašao
materijal na kojem je Toza mogao doći više do
izražaja, a pored njega tu su i ostali producenti
koji su odradili odličan posao.
JOE COCKER - Fire It Up
ADELE, popularna britanska
pjevačica, odlučila se na nesvaki-
dašnji potez i - zaštitila svoje ime
od komercijalizacije. To je učinila
kod britanskog Zavoda za inte-
lektualno vlasništvo, pa će tako
moći spriječiti svako neovlašteno
korištenje njezina imena na proizvodima koji nisu
izravno povezani s njom. A moći će i tužiti svakoga
tko koristi njezino ime na tržištu proizvoda i usluga,
recimo kozmetike i nakita, ako s njom nemaju
nikakve veze. Bračni par Jay-Z i Beyonce pokušali su
zaštiti ime svoje kćerke Blue Ivy, no nisu uspjeli jer
ih je jedna tvrtka preduhitrila 2009. godine…
BEATLES i Rolling Stones, legendar-
na dva rock sastava, mogli bi se
naći na novčanici od deset funti.
Nakon provedene ankete, Bank
Of England objavila je da su u
užem izboru The Rolling Stones
i The Beatles, no još uvijek je
neizvjesno čija će fotografija krasiti novčanicu. U
konkurenciji da im se lik nađe na novčanici su još
najutjecajniji britanski političar i državnik Winston
Churchill, popularni nogometaš i maneken David
Beckham, zatim novinar, nakladnik i voditelj Sir Mic-
hael Parkinson te matematičar i računalni znanstve-
nik Alan Mathison Turing. Još uvijek se ne zna kad će
se donijeti odluka o tome čiji će lik biti na novčanici…
JAKE SHEARS, frontmen grupe
Scissor Sisters, putem svog
Twitter profila otkrio je da radi na
projektu s Queens of the Stone
Age. Iako se iz te informacije ne
da puno naslutiti, saznalo se i
da će se Shears pridružiti nizu
glazbenika koji surađuju na novom albumu Queens
of the Stone Age, a između ostalih to su Dave Grohl,
Trent Reznor i Nick Oliveri…
CHRISTOPHER LEE, glumac
koji je vjerojatno najpoznatiji po
ulozi čarobnjaka Sarumana iz
“Gospodara prstenova”, snimio
je božićni singl, a još je zanimlji-
vije što se odlučio za nesvakidaš-
nji žanr - heavy metal. Leeju ovo
nije prvi izlet u glazbene vode, jer ga se često može
naći u ulozi pjevača, a za ovaj božićni singl snimio
je metal verzije pjesama “The Little Drummer Boy”
i “Silent Night”. Cijela stvar zvuči još bizarnije ako
znamo da je Lee već napunio 90 godina, a u svojoj
pjevačkoj karijeri surađivao je s brojnim glazbeni-
cima, među kojima su i metal legende Manowar i
Rhapsody of Fire…
THIN LIZZY, tj. preostali
članovi benda bez preminulog
frontmena grupe Phila Lynotta,
odlučili su iz poštovanja prema
njemu da više neće svirati pod
time imenom, tako da se odsad
zovu - Black Star Riders. To je
u intervjuu za portal Noise11.com otkrio gitarist
Scott Borham, koji je rekao da će on i Ricky Warwick,
David Johnson, Marco Mendoza te Jimmy Degrasso
nastaviti s radom, te da je novi album već u planu, a
nakon njega ide turneja na kojoj će izvoditi i pjesme
Thin Lizzyja. Borham je rekao da ovo nije oproštaj
L
egendarni Joe Cocker,
koji je glazbenu kari-
jeru započeo davne
1960. godine, svojim
jedinstvenim glasom
i osebujnom interpretacijom te
prepoznatljivim glazbenim sti-
lom godinama odolijeva trendo-
vima i niže glazbene uspješnice.
Nedavno je objavljen njegov
novi, 23. album u karijeri nazvan
“Fire it Up” na kojem donosi 11
novih pjesama, koji je najavio
istoimeni singl.
Kao i do sada, Cocker na albumu
predstavlja neizostavne balad,e
kao i energičnije pjesme, a o al-
bumu je rekao:
- Radio sam moćne balade
cijeloga života. Kada kažem da
ulazim u jedan
mentalni svijet,
morate zapamtiti
da kada pjevam
i snimam, radim
nešto što će tra-
jati zauvijek. Zato
sam uvijek svje-
stan kako pjevam
i koristim fraze
te pokušavam
napraviti bogat
i dugovj ečni
zvuk, pojasnio
je 68-godišnji
Cocker koji na
proljeće planira
turneju.
Od pjesama s
albuma Cocker
izdvaja “Eye On The Prize”, koju
su napisali Marc Broussard, sua-
utor uspješnice s prošlog albuma
“Hard Knocks”. “The Letting Go”
su napisali pjevačica Joss Stone,
Graham Lyle i Charlie Evans. Proš-
li Cockerov album “Hard Knocks”
iz 2010. godine dostigao je plati-
nastu nakladu.
Zanimljivo je da je Cocker kari-
jeru počeo 1961. pod pseudoni-
mom Vance Arnold u grupi Van-
ce Arnold and the Avengers, no
od 1964. godine ipak je odlučio
nastupati pod svojim imenom,
a karijeru su mu obilježili brojni
hitovi poput “With a Little Help
From My Friends”; “Leave Your
Hat On”, “Unchain My He-
art” i drugih.
od legendarne grupe, jer da planiraju na još
nekoliko festivala nastupiti kao Thin Lizzy, a iz-
među tih nastupa svirat će kao Black Star Riders.
Inače, suosnivač Thin Lizzyja, Brian Downey,
uzeo je pauzu, a klavijaturist Darren Wharton
posvetio se svom bendu i filmskoj glazbi…
KRAFTWERK su nakon punih 12 godina
provedenih na sudu napokon i dobili presudu.
Naime, Kraftwerk su 1977. godine objavili pje-
smu “Metall auf Metall”,
a Sabrina Setlur iskoristila
je dvije sekunde njihove
pjesme ubacivši ih u
svoj uradak “Nur mir” iz
1997. godine. Tri godine
kasnije sve je završilo
na njemačkom Vrhovnom sudu zbog optužbi
za neovlašteno sempliranje pjesme, a 2004.
pjesma “Nur Mir” je zabranjena da bi se 2006.
opet mogla čuti. Na sudu se Setlur branila da
ne znaju sporne dvije sekunde izvesti uživo,
odnosno da to nisu znali u vrijeme nastanka
pjesme. U sudnicu je tako dopremljena i sam-
ple mašina, a sudac je presudio u korist Kraf-
twerka navevši da su Setlur i njezini producenti
te iste dvije sekunde mogli proizvesti sami, te
da nije bilo potrebe za posuđivanjem…
>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> glavni urednik ranko borovečki / urednica priloga vanesa begić / izdavač glas istre novine d.o.o. / prilog izlazi svaki drugi četvrtak
bla oni ca
P
r
i
r
e
d
i
l
a

T
e
a

T
I
D
I
j
n
t,
ti
m
m
-
o
Glas Istre ᥌etvrtak, 3. sije᥍nja 2013.
4
EUROeko
Glas Istre ᥌etvrtak, 3. sije᥍nja 2013.
5
leviziji samo ako su mlade i
zgodne. U prosjeku su pri-
kazane žene mlađe od muš-
karaca pa tako je 54 posto
žena na televiziji pripadalo
dobnoj kategoriji od 19 do
34 godine.
Prikazivanje tijela
Prikazivanje tijela te
sve veće insistiranje na sek-
sipilu dobilo je svoj naziv
među kritičarima i medij-
skimstručnjacima- “porni-
fikacija” koja postaje sustav
prisile nad ženama. Čak i
na obiteljskimprogramima,
primjerice na kvizovima ta-
lijanske televizije, postalo je
uobičajeno da uz voditelja
muškarca koji u pravilu nosi
odijelo, paradira “la valletta”,
polugola asistentica, čija je
odjeća primjerenija za neki
noćni seks-klub. Da izgled
diktira pojavnost žena u me-
dijima vidi se i po tome da
sve veći broj voditeljica i
novinarki pribjegava pla-
stičnim operacijama kako
bi držale korak sa svojim
mlađahnimkolegicama, dok
se isti kriteriji ne primjenjuje
na muškarce koji i ćelavi i
naborani ostaju u najgleda-
nijim TV emisijama.
Diskriminacija ide toli-
ko daleko da kad žena nešto
učini dobro i uspješno, tada
to mediji često ističu kao da
je riječ o nečemu iznenađu-
jućem. Eklatantan primjer
toga su naslovnice na dan
kada je 2005. godine Ange-
la Merkel postala prva kan-
celarka u Njemačkoj. “Miss
Njemačke” objavio je viso-
kotiražni njemački tabloid
Bild, a ljevičarski list Die Ta-
geszeitung na svojoj je prvoj
stranici napisao “Djevojčica
je!”. Da je pak izabran muš-
karac, zasigurno si novine ne
bi usudile objaviti naslovnice
poput “Mister Njemačke ili
Dječak je!”
“Mi prešutno prihva-
ćamo da zakonomutvrđena
prava ne znače mnogo; stare
navike teško odumiru. Ako
se muškarci izvlače obav-
ljajući manje od jednakog
dijela kućanskih poslova, a
nitko imzbog toga dosita ne
prigovara, baš dobro za njih!
Ako su žene silovane češće
nego muškarci, pa neka paze
kako se odijevaju i koji pu-
temidu kući. Auzeti za zlo
ako uživamo gledanju pri-
vlačnih žena na televiziji ili
ako dolazak većeg broja žena
u parlamentu popratimo s
malo humora, zar to nije
pomalo sitničavo? “, navodi
dr. Hermes upozoravajući
koliko su čak i novinari koji
kroz medije stvaraju sliku
svijeta odgovorni u potvr-
đivanju diskriminacije.
Mitovi i predrasude
Stoga, upozorava, ne-
prepoznavanje prakse name-
tanja rodnih stereotipa kao
igre moći, što ona uistinu i
jest, znači cijele skupine lišiti
pristupa javnimforumima,
lišiti ih autoriteta u odre-
đenimpodručjima znanja i
prakse, lišiti ihdemokratskih
prava jer ih se diskriminira
zbog njihova izgleda, a tako
nastaju kvarenje demokrat-
skih vrijednosti i kraj kva-
litetnog novinarstva.
Koliko neravnopravni
odnos prema ženama može
imati utjecaj i na stvari koje
naoko izgledaju da nema-
ju veze s diskriminacijom
pokazuje istraživanje “ma-
tematika nije pitanje gena”.
Znanstvenici su dokazali
da ravnopravnost žena i
muškaraca u nekoj zemlji
određuje koliko će djevoj-
čice biti uspješne u mate-
matici. Istraživanje prove-
deno u 50 zemalja pokazuje
da tamo gdje postoji viša
razina emancipacije dje-
vojčice i dječaci jednako su
uspješni, a takav je slučaj
u Švedskoj, Nizozemskoj i
Njemačkoj, dok su u Češkoj
djevojčice uspješnije.
I još nešto o mitovima
koji odolijevaju unatoč što
istraživanja dokazujusuprot-
no. Arheolozi imaju razloga
sumnjati u uobičajeni stere-
otipi prethistorijskog muš-
karca. Novi dokazi upućuju
na to da je prethistorijska
žena bila ta koja je putovala
i išla u lov, dok su muškarci
ostajali kod “kuće”. Papučar
je dakle, kao što i crtić po-
kazuje, Fred Kremenko!
No, slika dlakavog
muškarčine s toljagom u
ruci odolijeva, a žene se u
međuvremenu i dalje na-
ziva “slabijim spolom”. To
pak ima puno širi raspon
konotacija od one snage i
obujma mišića, koristi se,
naime, za isključivanje i
kontrolu žena te njihovo
usmjeravanje prema onim
manje bitnimi nevidljivim
društvenimpoložajima, naj-
bolje uz štednjak ili peglu,
gdje bi, kao slabija, navod-
no trebala spadati. Netko je
jednom rekao žena će po-
stati ravnopravna muškar-
cu onog dana kada se budu
šetala gradomgola do pasa
s velikimpivskim, dlakavim
trbuhom i pri tome će biti
uvjerena da je lijepa.
Piše Maša JERIN
U
Europskoj uniji žene
u prosjeku dobivaju
plaću 18 posto ma-
nju od plaće muškaraca, jaz
koji se posljednjih 15 godina
gotovo nimalo nije smanjio,
a u nekim se zemljama čak
povećao. Procijenjeno je da
su žene u EUbile žrtve silo-
vanja i seksualnih napada u
91postoslučajeva, a ugotovo
99 posto počinitelji su bili
muškarci. Statistički podaci
na europskoj razini govore da
je 12 do15 postoEuropljanki
stariji od 16 godina doživje-
lo obiteljsko nasilje, a prema
istraživanju provedenom u
nordijskimzemljama ispada
da je nevjerojatnih 42 posto
svih žena u Islandu doživjelo
neku vrstu nasilja nakon 16.
godine! Ovo su samo neki
od frapantnih podataka
navedenih u knjizi “Žene i
novinari imaju prednost”, u
izdanju Upravnog odbora za
ravnopravnost između žena
i muškaraca Vijeća Europe
(CDEG).
“CDEG je duboko za-
brinut kada je riječ o zaštiti
ljudskih prava i slobodi od
diskriminacije, uključujući
onu na temelju spola”, upo-
zorava se u ovoj knjizi čiji je
hrvatsko izdanje omogućio
Vladin ured za ravnoprav-
nost spolova. “Takvu praksu
treba zaustaviti jer spreča-
va uživanje u svimpravima
građana/građanki Europe.
Posebno kad su posrijedi
žene. I muškarci, iakomožda
u manjoj mjeri, nametanje
rodnih stereotipa ograniča-
va u životnimmogućnosti-
ma i izborima”, piše dr. Joke
Hermes, stručna savjetnica
CDEG-a.
Rodni stereopiti
U raznimpreporuka-
ma Parlamentarna skupšti-
na i Odbor ministara EU
pozivaju se na zaustavljane
praksi koje vode neravno-
pravnosti spolova u medi-
jima i medijskoj produkciji.
Rodni su stereotipi, među-
tim, jedan od načina na koji
se diskriminacija na temelju
spola i dalje provodi. Upravo
stoga je CDEG izdalo ovaj
svojevrsni priručnik namije-
njen medijskimstručnjaci-
ma kako bi ostvarili demo-
kraciju u praksi, kvalitetu u
novinarstvu i otklonili rodne
stereotipe.
“Uslučaju žena, praksa
korištenja rodnih stereotipa
još nas uvijek želi uvjeriti da
je ženama mjesto u kućan-
stvuna štoProjekt globalnog
praćenja medija (GMMP)
i dalje upozorava. Jednako
tako, muškarci koji se žele
baviti sestrinstvomili preda-
vati u osnovnoj školi otkrit
će da je, zbog stereotipnih
opisa u medijima, takav iz-
bor teško objasniti i ostvariti.
Zaključno, nametanje rod-
nih stereotipa je diskrimi-
natorna praksa”, navodi u
priručniku Hermes.
Žene su gotovo ne-
vidljive kada su u pitanju
mediji. U vijestima žena je
zastupljena samo 24 posto,
pokazuje izvješće GMMP-a
za 2010. godinu. Ipak, po-
maka ima, tako je 1995.
godine samo 17 posto žena
bilo predmetomvijesti. Pod-
zastupljenost žena prisutna
je i u hrvatskim medijima.
Kako je nedavno upozorila
Branka Žužić, članica Po-
vjerenstva za ravnopravnost
spolova Istarske županije,
analiza pokazuje da državna
televizija nije ispunila svoju
zakonompropisanu zadaću
o ravnopravnoj zastupljeno-
sti, žene su lani na vijestima
HTV-a bile prisutne svega sa
16,5 posto, a nešto je bolje
na komercijalnim televizi-
jama - do 30 posto.
Kad se pogledaju za-
nimanja u vijestima na te-
levizijama država EU-a is-
pada da na svijetu ima više
muškarca nego žena, iako
je realnost upravo suprotna.
Muškarci su brojniji u svim
kategorijama zanimanja, a
najveća neravnoteža pri-
sutna je u visoko kvalifici-
ranim zanimanjima. Žena
je više samo u vijestima o
kućanicama (72 posto) i o
studenticama (54 posto).
Na svjetskoj razini žene su
subjekti u 24 posto vijesti
pa time ispada da europska
regija stoji lošije nego La-
tinska i Sjeverna Amerika
gdje je udio 29, odnosno
28 posto. Svjetski prosjek
reportaža koje su potaknu-
le pitanje ravnopravnosti je
šest posto, a u Europi tek
tri posto. Samo četiri po-
sto novinarskih priloga u
europskim vijestima jasno
se suprotstavilo rodnimste-
reotipima na u usporedbi s
devet u Sjevernoj Americi te
čak 13 posto u Južnoj.
Postoji dvostruko veća
vjerojatnost da će žene koje
se ipak pojave u medijima
biti prikazane kao žrtve,
dakle kao nemoćne ili će
osvanuti u novinama ili te-
Vijesti
Irska mijenja
zakon o
poba᥍aju
U Irskoj, jedinoj članici
EU-a koja zabranjuje poba-
čaj, bit IJe uvedeni zakoni
koji IJe omoguIJiti ograniče-
ni pristup pobačaju nakon
smrti žene kojoj je odbi-
jen prekid trudnoIJe. Smrt
31-godišnje Savite Halap-
panavar, kojoj je odbijen
pobačaj njenog umiruIJeg
zametka i koja je kasnije
umrla od otrovanja krvi,
šokirala je krajem prošle
godine katoličku Irsku i
navela vladu da djeluje u
pitanju koje je odgaala
desetljeIJima. Po ustav-
nom amandmanu iz 1983.
u Irskoj je pobačaj zabra-
njen u svim okolnostima
no devet godina kasnije,
u takozvanom “slučaju X”
silovane 14-godišnjakinje,
Vrhovni je sud presudio da
je prekid trudnoIJe dopu-
šten kada je život žene u
pitanju, uključujuIJi i zbog
moguIJnosti samoubojstva.
Irske vlade su od tada
izbjegavale riješiti politički
sporno pitanje razjašnja-
vanja okolnosti u kojim je
slučajevima život majke
ugrožen. Nacrt zakona,
podržan propisima, bit IJe
u okvirima članka 40.3.3
ustava kako ga je protuma-
čio Vrhovni sud u slučaju
X”, rekla je vlada u izjavi
od utorak. Zakon bi trebao
biti jasan i nedvojben glede
procesa odlučivanja o do-
pustivosti prekida trudno-
IJe, odnosno kada postoji
stvaran i znatan rizik po
život, za razliku od zdravlja,
žene. (H)
Milijun
nezaposlenih
mladih
Broj Talijana ispod 35
godina koji traže posao
prešao je 2011. brojku od
jednog milijuna, objavio je
u utorak talijanski ured za
statistiku ISTAT. Prošle je
godine bez posla sveu-
kupno bilo 1,128 milijuna
mladih izmeu 15 i 34
godine, tj. skoro 30 posto
aktivne populacije u toj
dobnoj skupini. Prema
ISTAT-u, najteže posao
pronalaze mladi koji izlaze
sa sveučilišta. Stanje je
bolje kod mladih s diplo-
mom strukovnih škola ili
tehničkih instituta. Stopa
nezaposlenosti za mla-
de od 15 do 34 godine
iznosila je prošle godine
točno 29,1 posto, što je
za 1,3 posto više nego
2009. Nezaposlenost za tu
dobnu skupinu najviša je
u južnoj Italiji i iznosi 40,4
posto, što je daleko iznad
europskog prosjeka od
21,3 posto. Jug Italije je i
najsiromašniji i tamo šest
od 10 žena ne radi niti tra-
ži zaposlenje. Nezaposle-
no je 48,5 posto ženske
populacije juga Italije. (H)
EUROPSKA UNIJA JOŠ JE DALEKO OD PRAVE RAVNOPRAVNOSTI MUŠKARACA I ᥆ENA
Zabranjuje se svaki oblik
rodne diskriminacije
Europska konvencija o ljudskimpravima, članak 14. za-
branjuje svaki oblik diskriminacije bilo da se temelji na spolu,
rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovijesti, političkom opredjelje-
nju, nacionalomili društvenompodrijetlu, pripadnosti nacio-
nalnoj manjini, imovini, roenju ili drugimokolnostima.
Neke sutkinje misle da su suci
Diskriminirajuiji pristup prema ženama prisutan je i u jeziku, a pri tome se ne misli samo
na trolanje ženomrzaca koji su internetske portale kad je u pitanju članak gdje su akteri žene,
zagadili postovima prepunih uvreda, prijetnji i ismijavanja. To je dovelo do toga, navodi primjer
dr. Joke Hermes, “da neka od najpoznatijih imena novinarstva razmisle prije nego što objave
svoja mišljenja”. Diskriminacija je prisutna i u svakodnevnomtzv. uljudnomgovoru kada se za
odreeni sport naglašava da je ženski, primjerice “ženski nogomet” kao nešto manje vrijedno
ili se ističe da je nogomet iako ženski ovoga puta, začudo, bio vrlo zanimljiv. Diskriminacija
postoji i kada se izbjegava pisanje ženskih izvedenica titula i naziva zanimanja pa se tako
doktorima, pedagozima i asistentima nazivaju i žene.
Meutim, i same žene ponekad nisu svjesne da se diskriminiraju kada traže da ih se nazivaju
u muškom rodu. Neke od njih u ženskim nazivljima vide odreeno umanjivanje značenja nji-
hove titule, jer mnoge od tih imenica nose nastavak - ica, a što je tipičan sufiks za umanjenice.
Pa tako, gdje se može, -ica se zamjenjuje s - inja, na primjer umjesto nekadašnje pedagogice,
sada se kaže pedagoginja. U slučaju doktorice ne postoji drukčija izvedenica, pa bi neke liječ-
nice radije htjele da ih se oslovljava s doktor, a slični primjeri postoje i na sudu, neke sutkinje
misle da su suci iako Zakon o ravnopravnosti spolova odreuje da se nazivi radnih mjesta
moraju koristi u muškom i ženskom rodu. Kad je pak riječ o javnom bilježniku, jasno je zbog
čega je nepopularna ženska izvedenica - javna bilježnica.
Koliko je zapravo sam jezik pisan za muški svijet pokazuju i primjeri da za odreena radna
mjesta uopije ne postoji ženski rod. Tome svjedoči i primjer naših susjeda. U Italiji se ministar
kaže “il ministro”, a kada je u pitanju žena, gotovo se nikada ne koristi ženski oblik “la ministra”
veij je ustaljeno reiji “gospoa ministar”, “la signora ministro”.
Vijeije Europe uklanjanja seksizam iz jezika
Vijeije Europe donijelo je preporuku o standardima i mehanizmima za uvoenje ravno-
pravnosti spolova te preporuku o uklanjanju seksizma iz jezika. Tako se preporuča zamjena
muškog oblika riječi, kada se on koristi kao univerzalni termin, s riječju koja nema spolnu
oznaku, da se upotrebljava neutralne formulacije gdje je to god moguije te da se upotreblja-
vaju ženski i muški oblici pri navoenju zanimanja, radnog mjesta, titule ili pozicije. Potrebno
je ukloniti titule i nazivlja koji se muškarci i žene opisuju kroz njihov odnos s nekim, primjerice
udovica, udovac, suprug, supruga. Takva je upotreba opravdana smo onda kada za to postoji
legitiman razlog. Jasan razvoj prema uklanjanju seksizma iz jezika vidljiv je prilikomusporedbe
Europske konvencije o ljudskim pravima te Povelje Europske unije o temeljnim pravima gdje
su sustavne zamjenice “njegov” u Povelji zamijenjene u “njegov” i “njezin”.
Uz voditelja
u odijelu
paradira
polugola
starleta
Žena je više samo u vijestima o kućanicama (72 posto) i o studenticama (54 posto)


Na svjetskoj razini žene su subjekti u 24 posto vijesti pa time ispada da europska regi-
ja stoji lošije nego Latinska i Sjeverna Amerika gdje je udio 29, odnosno 28 posto
Žene su gotovo nevidljive kada su u pitanju
mediji, osim ako se dobrano ne razgolite
Praksa korištenja rodnih stereotipa još nas uvijek želi uvjeriti da je
ženama mjesto u kućanstvu - dr. Joke Hermes
6
Glas Istre ᥌etvrtak, 3. sije᥍nja 2013.
EUROeko
Napisala i snimila
Marina DAMJAN
K
oja vam je prva asoci-
jacija na volontiranje?
Poznanici spominju
Majku Terezu i mislima
putuju u Afriku, ali volon-
tiranje je odavno ušlo u ži-
votopis mladih kao conditio
sine qua non za pronalazak
plaćenog posla. Nakon što
je 2011. proglašena europ-
skom godinom volontiranja,
popularizacija dobrovoljnog
rada u EU naglo je porasla.
Europska delegacija u Repu-
blici Hrvatskoj organizirala
je prigodne natječaje vezane
uz volontiranje od kojih me
jedan doveo do istraživanja
nezaposlenosti i volontira-
nja među Poljacima tijekom
protekle godine, a budući da
većina mladih posao i praksu
traži po principu “Ako nema
u Poljskoj, ode Poljak u EU”
tako sam i ja više Poljaka
upoznala izvan njihove ze-
mlje negoli u Varšavi.
U brdovitom bugar-
skom gradiću Veliko Tur-
novo zbog divnog pogleda
zastanu i domaći ljudi, a
28-godišnji politolog Adam
Dierzgwa zastaje svakih de-
setak minuta da namjesti
štake. Od rođenja ovisi o
tuđoj pomoći zbog cere-
bralne paralize. Njegova
babula, kako zove baku,
ljuti se kad pakira kufere
i odlazi živjeti u druge ze-
mlje po nekoliko mjeseci
kako bi učio i volontirao,
no Adam je u tome vidi je-
dini put do plaćene karijere.
Upoznali smo u Bugarskoj
na jednom volonterskom
projektu u nizu.
Pet praksi
do Bruxellesa
- Naravno da volonti-
ranje ne vrijedi ako ništa ne
naučiš, a pritom ne dobivaš
plaću. Ali, ako me negdje
šef ignorirao, postojao bi
kolega koji mi pomaže, ja
toliko jako želim upoznati
nove ljude i kulture da si
putovanjima pogoršavam
dijagnozu, objašnjava Adam
i poziva taksi jer na svemu
štedi osim na prijevozu.
Umoran je nakon tjedna
intenzivnog snimanja i
promocije volontiranja u
grupi s dvadesetak mladih
ljudi iz Europe i Bliskog
Istoka.
Kako moj sugovornik
„zaboravi“ najaviti svoj
hendikep organizatorima
volonterskih projekata,
u danom je hotelu mo-
rao zamijeniti podrum za
prizemlje, a laptop posu-
EU odobrio
dr᥇avnu
pomo᥋ banci
Europska komisija preli-
minarno je krajem godine
odobrila 3,9 milijardi eura
državne pomoIJi talijan-
skoj banci Banca Monte
dei Paschi di Siena, okon-
čavši mjesecima dugu
neizvjesnost oko tog tre-
IJeg po veličini talijanskog
zajmodavca. U Bruxellesu
su upozorili da je pomoIJ
odobrena pod uvjetom
da banka u roku od šest
mjeseci predstavi plan
restrukturiranja. Najstariji
zajmodavac u svijetu bio
je prisiljen zatražiti pomoIJ
od države kako bi ojačao
svoju slabu kapitalnu
osnovicu. Banco Monte
dei Paschi di Siena spada
meu četiri banke koje
nisu ispunile postrožene
zahtjeve Europske agen-
cije za banke (EBA) o ka-
pitalu banaka zajmodava-
ca u eurozoni. Komisija je
u priopIJenju istaknula da
je pomoIJ potrebna kako
bi se očuvala stabilnost
talijanskog financijskog
sustava. Zahtjev banci da
dostavi plan restrukturira-
nja omoguIJuje Bruxellesu
da zatraži dodatne mjere,
povrh prošlog lipnja na-
javljenih 4.600 otkaza i
zatvaranja 400 ogranaka
radi smanjenja troškova.
Talijansko ministarstvo
financija mjesecima je
pregovaralo s EK kako bi
ishodilo zeleno svjetlo za
pomoIJ. (H)
EU ᥇eli
trgovinski
sporazum s
Japanom
Predsjednik Europ-
skog vijeIJa Herman Van
Rompuy i predsjednik
Europske komisije Jose
Manuel Barroso pozdravili
izbornu pobjedu konzer-
vativca Shinza Abea u
Japanu u prosincu lani i
pozvali na hitni početak
pregovora o sporazumu o
slobodnoj trgovini izmeu
EU i Japana. U ime Eu-
ropske unije, molimo vas
da prihvatite naše čestitke
vašem izbornom uspje-
hu, stoji u izjavi koju su
potpisala oba europska
dužnosnika. Nestrpljivo
očekujemo nastavak jača-
nja odnosa Japana i EU,
osobito nakon otvaranja
pregovora o potpunom i
sveobuhvatnom sporazu-
mu o slobodnoj trgovini,
naglasili su Van Rompuy
i Barroso. Europska ko-
misija krajem studenog je
dobila mandat za početak
pregovora s Japanom u
cilju postizanja sporazu-
ma o slobodnoj trgovini,
ali uz sigurnosnu klauzulu
kojom bi se štitili poten-
cijalno ugroženi sektori
poput automobilske indu-
strije. (H)
Vijesti MLADI POLJACI: AKO NEMA POSLA KOD KU᥊E, ODLAZE U INOZEMSTVO,
Napisala i snimila
Marina DAMJAN
pp
oja vam je prva asoci-
šef ignorirao, postojao bi
kolega koji mi pomaže, ja
toliko jako želim upoznati
nove ljude i kulture da si
Sad volontira
da bih jednog
dana bio bolji
Europska delegacija u Republici Hrvatskoj organizirala je prigod-
ne natječaje vezane uz volontiranje od kojih me jedan doveo do
istraživanja nezaposlenosti i volontiranja meu Poljacima tijekom
protekle godine, a budući da većina mladih posao i praksu traži
po principu “ako nema u Poljskoj, ode Poljak u EU” tako sam i ja
više Poljaka upoznala izvan njihove zemlje negoli u Varšavi
Studentica Anka: Volontirala
bih godinu dana, ali nakon što
zaradim za život
Adam Dziergwa odvolontirao
je pet praksi i sad radi
u Bruxellesu
Magdalena M. Kaj, koordinatorka
dugoročnog volontiranja
u Poznanu
Piotr iza lica cirkusanta krije
iskusnog poslovnog čovjeka
i volontera
Karol Krzyczkowski, koordinator
projekata u Volonterskom centru
u Varšavi
Starogradski trg u Varšavi
7
Glas Istre ᥌etvrtak, 3. sije᥍nja 2013.
đuje kad stigne jer svoj ne
može ponijeti na put zbog
težine. Sve prakse na ko-
jima je bio Adam je pro-
našao na internetu: tako je
odradio dugoročno (EVS)
volontiranje u Njemačkoj,
Erasmus praksu i po neko-
liko mjeseci dobrovoljnog
djelomično plaćenog rada
u Egiptu, Francuskoj, Bu-
garskoj i Rumunjskoj.
Volontiranje i
“volontiranje”
- Ne pobijedi uvi-
jek najbolji CV ili kandi-
dat. Ja stvarno vjerujem u
moć međunarodne prakse
i neformalne komunikaci-
je. Važno je steći kontakte
i ne posustati u traženju,
komentira Adam. Usput
je naučio ruski, francuski,
arapski, engleski i njemački,
razne administrativne zadat-
ke, organizaciju projekata i
konferencija i upoznao razli-
čite kulture. Rezultat? Kad
se vratio u Poljsku dobio je
praksu u institucijama Eu-
ropske Unije u Bruxellesu,
najvažniji privremeni posao
koji je ikad obavljao.
Ekipa poljskih stude-
nata i uličnih cirkusanata za
koje sam načula u Varšavi,
a potom nabasala na njih
u Bugarskoj gdje odrađu-
ju Erasmus na prvi dojam
plovi drugačijim vodama.
Nakon predavanja hvataju
traku za hodanje, bacaju
hula-hop, žongliraju, svoje
znanje prenose djeci bez
roditelja na radionicama i
zovu se Čudna grupa što na
bugarskom znači „divna“.
Nakon samo jedne SMS po-
ruke, našli smo se po najve-
ćoj kiši da „operemo“ temu
volontiranja. Cirkuski photo
session pada u vodu, ali dan
se pretvara u izlazak.
- Postoji volontiranje
i „volontiranje“ koje može-
mo nazvati iskorištavanje
i ja pažljivo biram kome
poklanjam svoje vrijeme.
U Poljskoj traže volonte-
re za izuzetno profitabilna
događanja, festivale, Euro
2012. gdje nauštrb volonter-
skog rada zarađuju novac.
To mi se uopće ne sviđa,
kaže 23-godišnji Piotr koji
je s dobrovoljnim radom
počeo prije sedam godina
u domu za nezbrinutu djecu.
Jednog dana će, uvjeren je,
biti dobar šef jer je spoznao
kako je to raditi za druge. -
Ljudi su postali jako sebični,
a kad volontiraš, činiš ne-
što za druge i sebe staviš na
manje važno mjesto, ističe
Piotr.
Ispod maske cirkusan-
ta krije razmišljanja zrelijeg,
odraslog čovjeka. Naučio je,
tijekom sedam godina do-
brovoljnog rada, rješavati
ljudske konflikte, razne
poslove i kako organizirati
vrijeme uz dozu samodisci-
pline, a jednom će se vratiti i
sve to primijeniti u rodnom
mjestu na granici s Kalinin-
gradom, ruskom enklavom
između Poljske i Litve. Čeka
ga očeva uvoznička tvrtka
gdje je mogao odmah za-
početi karijeru, no htio je
vidjeti kako rade drugi, a
na kraju „pronašao svoje
mjesto u svijetu“.
- Ma ovako je otkrio da
nismo čudni nego divni, sa
smiješkom komentira dva-
desetogodišnja Anka, duša
Čudne grupe koju je s fren-
dicom osnovala jedne ciče
zime u dvorištu studentskog
doma. Za neprofitne svrhe
radi gdje stigne i to smatra
svojim stilom života.
- Volontirala bih i go-
dinu dana bez novca, razmi-
šljala sam o tome, ali prije
želim završiti prvu razinu
faksa i radom uštedjeti kako
bih se mogla izdržavati,
objašnjava. Iskustva ima u
organizaciji, administraciji i
prodaji zbog volontiranja po
festivalima gdje često biva
proglašena „najboljom vo-
lonterkom“ no još nije oda-
brala što će na kraju raditi
u životu.
Istinski volonteri
Oko 450 Poljaka koji
svake godine odu u inozem-
stvo na dugoročno volonti-
ranje (EVS) često vide svje-
tlo na kraju tunela životne
potrage za poslom ili ih,
ako su mlađi, to usmjeri
na određeni fakultet.
- To je alat s kojim
mladi stječu iskustvo i po-
boljšavaju šanse za posao,
ali prije nego što prvi put
odu, samo žele putovati,
kaže Magdalena M Kaj, ko-
ordinatorica dugoročnog vo-
lontiranja u poljskom gradu
Poznanu koji sam posjetila
prije Bugarske.
Hladni ljudi sa sjevera,
kako Poljaci ponekad sami
sebi tepaju, dobrovoljan rad
gledaju kroz prizmu koristi.
Studenti društvenih smjero-
va volontiraju kako bi stekli
prave kontakte. Oni stariji
često mijenjaju diplomu
za bilo koji posao u EU, a
s krizom se “diplomirani
perači suđa” vraćaju doma
i ponovno volontiraju ako
nema posla. Mlađe generaci-
je pažljivije biraju studij: od-
laze na inženjerske smjerove,
ekonomiju i matematiku jer
se „tu nalazi novac“.
Sve mi to govori fren-
dica Martyna koju sam su-
srela u Varšavi i potvrđuju
ulična anketa i drugi po-
znanici. U košmaru glavnog
poljskog grada nema mjesta
za one koji ne mogu “ju-
riti” brzim tempom stoga
postoje i posebne Volonter-
ske radne službe (Ochotnice
Hufca Pracy) gdje se mladi
prekvalificiraju i volontira-
ju. Potječu još iz komuni-
stičkog razdoblja, no zbog
imidža, tamo rade i volonteri
iz inozemstva. Iako najprije
pristaju na priču, kasnije se
ispričavaju. “Ništa lijepog ni
korisnog ne mogu reći o toj
državnoj organizaciji” dok
stalni zaposlenici jedva bara-
taju s engleskim jezikom. A
gotovo sam pomislila kako i
kod nas takvu službu treba
izdvojiti iz Zavoda za zapo-
šljavanje!
Na kraju odlazim u
tamošnji Volonterski centar.
Nemaju, kao u Hrvatskoj,
ogromnu bazu volontera već
ponajprije educiraju različite
organizacije o radu s volon-
terima. Karol Krzyczkowski
koji koordinira sve projekte,
kaže da im je to potrebno
jer javno usuglašena vizija
volontiranja nije na snazi:
prema istraživanju iz pro-
tekle godine 60 posto oso-
ba u Poljskoj sebe smatra
volonterima dok 40 posto
njih tvrdi da je radilo volon-
terske aktivnosti što znači
da trećina „anketiranih“ živi
u zabludi.
- Stariji Poljaci misle
da volontiraju ako poklone
rabljenu robu ili krv, a ne ra-
čunaju organizaciju školskih
zabava ili rad u crkvi. Često
žele volontirati, a uopće ne
znaju gdje, koje su im vje-
štine i što mogu ponuditi. S
druge strane, privatne tvrtke
u svojim redovima radi dr-
žavnih subvencija i zarade
povećavaju broj volontera
koje oni nazivaju prakti-
kanti, no to nije naša briga.
Osobno bih dobro razmi-
slio hoće li mi netko raditi
dobrovoljno u, primjerice,
financijskom sektoru, zaklju-
čuje Karol o volontiranju i
“volontiranju”.
Njegova je glavna za-
daća posljednjih dvanaest
godina pomoći istinskim
volonterima i organizaci-
jama koje ih trebaju stoga
veseli podatak da u poljskim
regijama gdje on i njegovi
kolege djeluju, broj volon-
tera raste. Ne samo oni koji
tako moraju tražiti posao
već istinski volonteri koji za
darovane sate ništa ne traže
zauzvrat jer im je najveća
nagrada tuđi osmijeh.
Ulazak u EU
donosi pro-
bleme pre-
hrambenom
sektoru
Čelnici Sindikata poljo-
privrede (PPDIV) ocijenili
su nedavno u Osijeku
da IJe ulazak Hrvatske u
Europsku uniju rezulti-
rati kulminacijom erozije
hrvatskog gospodar-
stva, što IJe se posebice
odraziti u prehrambenom
sektoru zbog problema
u plasmanu na tržišta ze-
malja CEFTA-e. Dopred-
sjednica PPDIV-a Marica
VidakoviIJ kazala je na
konferenciji za novina-
re kako IJe uspostavom
novih trgovinskih odno-
sa, nakon ulaska u EU,
plasman prehrambenih
proizvoda na tržišta u
regiji, posebice u zemlja-
ma CEFTA-e, poskupjeti
od 10 do čak 100 posto,
zbog čega bi u prehram-
benom sektoru do kraja
ove godine moglo biti
izgubljeno od tisuIJu do
dvije tisuIJe radnih mje-
sta. Napomenula je da je,
putem nadležnih držav-
nih institucija, početkom
prošle godine pokrenuta
inicijativa za rješavanje
ovoga problema sa ze-
mljama CEFTA-e kako bi
se u novom trgovinskom
odnosu zadržale minimal-
ne carinske stope ili da
se unaprijed odrede izvo-
zne kvote. Kazala je kako
do sada nema vijesti o
rješavanju toga pitanja pa
tvrtke ne mogu planira-
ti svoj izvoz u regiju. S
druge IJe strane, ulaskom
u Uniju i padom carin-
skih barijera, proizvodi
iz zapadnoeuropskih
zemalja postati konku-
rentniji u Hrvatskoj pa IJe
domaIJi proizvoači imati
problem kako zaštiti svoj
položaj na domaIJem
tržištu. VidakoviIJ sma-
tra kako IJe zbog pada
kreditnog rejtinga porasti
cijena kapitala, što IJe
rezultirati neinvestiranjem,
padom BDP-a, potroš-
nje i životnog standar-
da, zbog čega IJe iduIJa
godina biti teža od ove.
Predsjednik Sindikata
PPDIV-a Šimo OreškoviIJ
ocijenio je kako se nakon
pada kreditnog rejtinga
možemo zapitati je li Vla-
da sposobna suočiti se s
postojeIJim problemima
te ima li u toj Vladi ljudi
koji su sposobni izvuIJi
državu iz teške situacije.
OreškoviIJ u Vladi ne vidi
osobu koja bi se primje-
reno suočila s postojeIJim
teškoIJama, jer nitko u
Vladi nije radio u proi-
zvodnju, a vode je ljudi
koji su radili u administra-
ciji, pa se boji da stoga
mnogi i ne znaju kakvi
IJe nas problemi pritisnuti
ulaskom u EU. (H)
Vijesti A KAD NEMA ᥆ELJENOG POSLA, TRA᥆E VOLONTERSKU PRAKSU
Za mlade
Istrijane:
volonterski
vodič
U Hrvatskoj je vo-

lontiranje ureeno za-
konom i dolazi u obzir
samo u neprofitnom
sektoru ako ne računa-
mo pripravnički staž za
1600 kuna i tvrtke koje
napišu ilegalni volonter-
ski ugovor ili ne plaijaju
svoje zaposlenike. Ra-
zličiti volonterski pro-
jekti u koja se možemo
dobrovoljno uključiti
mogu se pronaiji na
stranicama zagrebač-
kog Volonterskog cen-
tra, a od ove godine u
Puli djeluje istarska or-
ganizacija istog imena.
Razlikuju se kratkoroč-
na volontiranja u vidu
kampova gdje volonteri
dobivaju smještaj i hra-
nu te dugoročna (EVS)
koja uključuju i minimal-
ni džeparac i traju naj-
manje dva mjeseca. Na
stranicama organizacije
Mladiinfo često osvanu
zanimljivi volonterski
oglasi, kao i na Idealist.
org ili MojPrvi Posao.
Erasmus praksu u EU
mladi studenti prona-
laze sami, a džeparac
za svaku zemlju iznosi
400 eura. Uz to, posto-
je i programi razmjene
Eurdysseey u koje se
oni koji imaju prebivali-
šte u Istarskoj županiji
mogu uključiti svake
dvije godine (iduije te-
stiranje trebalo bi uslije-
diti za godinu dana).
đuje kad stigne jer svoj ne
može ponijeti na put zbog
težine. Sve prakse na ko-
jima je bio Adam je pro-
plovi drugačijim vodama.
Nakon predavanja hvataju
traku za hodanje, bacaju
hula-hop, žongliraju, svoje
dicom osnovala
zime u dvorištu
doma. Za nepro
radi gdje stigne
svojim stilom ž
- Volontir
dinu dana bez n
šljala sam o tom
želim završiti p
faksa i radom uš
bih se mogla
objašnjava. Isku
organizaciji, adm
prodaji zbog vol
festivalima gdje
proglašena „naj
lonterkom“ no j
brala što će na
u životu.
Istinski v
Oko 450 P
svake godine od
stvo na dugoroč
ranje (EVS) čest
tlo na kraju tun
potrage za pos
ako su mlađi,
na određeni fak
- To je al
mladi stječu isk
boljšavaju šans
ali prije nego š
odu, samo žel
am
i šef
Varšava: Volontiranje pomaže,
ali ja to ne stignem
Paulina Grabowska,
studentica logike, 20
Volontiranje može po-
moiji u buduijem poslu.
Moja prijateljica želi steiji
iskustvo i iiji ije volonti-
rati u računovodstvo, ali
mislim da ljudi u Poljskoj
žele novac. Ne stignem
volontirati jer radim i
studiram, no super je to
stvar tijekom škole i stu-
dija kad imaš vremena
da stekneš iskustvo u
različitim tvrtkama i orga-
nizacijama, ali samo dok
imaš financijsku potporu
roditelja.
Karina Paul,
ekonomistica, 27
Postoje brojne volonterske
djelomično plaijene prilike
za mlade ljude, ali nisu do-
voljne. Ljudima koji dou na
praksu na šest mjeseci po-
slodavci kažu da nisu dobri
samo zato da ih ne moraju
zaposliti. Imamo centre za
nezaposlene koji organizi-
raju edukacije za posao, ali,
primjerice, samo ako imaš
buduijeg poslodavca, dobit
iješ financijsku potporu. Ja
radim, sama se izdržavam
i sve moram sama, ne bih
stigla volontirati.
8
Glas Istre ᥌etvrtak, 3. sije᥍nja 2013.
EUROeko
P
rojekt namijenjen uvo-
đenju inovativnih teh-
nologija i izvannastav-
nih programa u pomorske
škole započeo je s provo-
đenjem u Pomorskoj školi
Bakar krajem prošle godi-
ne. Projekt je vrijedan 211
tisuća Eura, a financira ga
Europska unija kroz višego-
dišnji operativni program
za razvoj ljudskih resursa
u Hrvatskoj. Projekt „Od
obrazovanja do zapošlja-
vanja kroz modernizaciju
kurikuluma pomorskih
strukovnih škola“ se pro-
vodi u suradnji Pomorske
škole Bakar, Srednje škole
Ambroza Haračića iz Malog
Lošinja, Hrvatske udruge
poslodavaca te Sindika-
ta pomoraca Hrvatske i
trajat će do 21. rujna ove
godine.
Prakti᥍na znanja
Cilj projekta je razvi-
janje novih mogućnosti
strukovnog obrazovanja
u pomorskim školama te
podizanje kapaciteta za
pružanje praktičnih znanja
koja učenicima omogućuju
da s više praktičnih vješti-
na uspješnije konkuriraju
na tržištu rada. Konkretno
to znači povećanu zapo-
šljivost pomoraca - bivših
učenika škola partnera,
kroz fakultativnu nastavu
učenika završnih razreda
i stjecanje dodatnih svje-
dodžbi o osposobljenosti
pomoraca za programe
izobrazbe RO-RO i Pass-
enger ship safety te Tan-
ker safety, razvoj i provje-
ru sustava za upravljanje
učenjem na daljinu (LMS),
razvoj on-line obrazovnih
sadržaja za LMS te pobolj-
šanu komunikaciji s regi-
onalnim čimbenicima u
pomorstvu.
Na konferenciji za
medije u Pomorskoj školi
u Bakru, Gordan Papeš,
ravnatelj Pomorske škole
u Bakru predstavio je pro-
jekt istaknuvši kako je u
tradiciji škole obrazovanje
učenika za uspješno zapo-
šljavanje u sektoru. Prvi
počeci pomorskog škol-
stva u Bakru vezani su za
18. i početak 19. stoljeća,
kada je bilo učitelja koji
su privatno podučavali.
Pomorska škola u Bakru
započela je s radom 1849.
a 1929.godine uz nautički
dobila je i brodostrojarski
odsjek. Od tada škola radi
na stalnom poboljšavanju
programa i prilagođavanju
stanju na tržištu rada. Da-
nas se učenici obrazuju u
tri programa: pomorski
nautičar, tehničar za bro-
dostrojarstvo i tehničar za
logistiku i špediciju. Neiz-
mjerno je važno razvijati te
programe obrazovanja, kao
i programe cijeloživotnog
učenja. Naš je cilj da svi
učenici i buduće genera-
cije pomoraca dobiju kon-
kretne vještine s kojima će
biti konkurentna snaga na
domaćem i regionalnom
tržištu.
Ljudski resursi
Obrazovanje pomo-
raca uvođenjem novih
tehnologija kao i podiza-
nje sigurnosti na brodo-
vima sve je zahtjevnije, te
pomorska učilišta imaju
zadatak obrazovati struč-
ni kadar koji zadovoljava
potrebe pomorskog tržišta,
te je samim time sposoban
upravljati brodovima visoke
tehnologije i velike mate-
rijalne vrijednosti naglasio
je Papeš.
U projektu sudjeluje
kao partner i Srednja ško-
la „Ambroza Haračića“ iz
Malog Lošinja, čija je rav-
nateljica, prof. Jelena Bralić,
naglasila kako je suradnja
različitih institucija i škola
temelj na kojem se projekt
može nastaviti razvijati i
nakon njegovog službenog
završetka. Vrijednost ova-
kvog projekta je upravo ono
što je prepoznala i Europ-
ska unija, a to je unaprjeđi-
vanje ljudskih resursa, što
ima dugoročne pozitivne
posljedice na razvoj i bolju
poziciju naših učenika, bu-
dućih pomoraca na global-
nom tržištu rada. Hrvatski
zavod za zapošljavanje je
u prosincu zabilježio više
od 350 tisuća nezaposlenih
osoba. Inicijativa da se to
promjeni mora krenuti i
odozdo, od škola i udruga
te ovakvih projekata, istakla
je Bralić.
Efikasnije
poslovanje
Nenad Seifert, direk-
tor riječke podružnice Hr-
vatske udruge poslodavaca,
partnera na ovom projektu
također je podržao inicija-
tivu, kazavši kako je za po-
slodavce neizmjerno važno
kroz suradnju s obrazovnim
institucijama raditi na tome
da radna snaga odgovara
potrebama i zahtjevima su-
vremenog poslovanja.
- Pomorski sektor
ima dugu tradiciju i jako
je važan za cijelu državu.
Međutim, i njega je teško
pogodila gospodarska kri-
za te je upravo zbog toga
pod velikim pritiskom da
se poslovanje automatizi-
ra i učini što efikasnijim.
Prvi korak u usklađiva-
nju škola i tržišta rada su
upravo ovakve inicijative
i projekti koji dovode do
modernizacije školskih
programa te je stoga i
HUP spremno podržao
projekt, rekao je Seifert.
Projekt „Od obrazovanja
do zapošljavanja kroz
modernizaciju kurikulu-
ma pomorskih strukovnih
škola“ EU podupire kroz
višegodišnji operativni
program za razvoj ljud-
skih resursa u Hrvatskoj
(Multi-Annual Operatio-
nal Programme for Human
Resources Development
for Croatia, Instrument for
Pre-Accession Assistance,
BGUE 04 06-HRD), odno-
sno kroz dodjelu nepovrat-
nih sredstava za potrebe
„Modernizacije školskih
kurikuluma u strukov-
nim školama u skladu sa
promijenjenim potrebama
tržišta rada“. G. JEZDIĵ
O fondovima
i javnoj
nabavi
Novac iz strukturnih
fondova koji IJe Hrvat-
skoj biti na raspolaganju
ulaskom u Europsku
uniju trošit IJe se na
projekte sklapanjem
ugovora o radovima,
uslugama i nabavi roba
putem javnih natječaja,
što naglašava važnost
učinkovitog sustava
javne nabave, istaknuto
je danas na konferenciji
o strukturnim fondovi-
ma EU-a i javnoj naba-
vi. Do kraja ove godine
Hrvatska bi mogla iz
europskih strukturnih
fondova povuIJi do 450
milijuna eura, a u razdo-
blju od 2014. do 2020.
nekih 13,7 milijardi eura
i ukoliko ne budemo
pripremljeni moglo bi
se dogoditi da sredstva
koja IJe nam stajati na
raspolaganju propadnu,
istaknula je Marija Cvrlje,
zamjenica predsjedni-
ce Državne komisije za
kontrolu postupaka jav-
ne nabave.
Naglasila je da je zato
potrebno provesti širu
edukaciju svih onih koji
IJe koristiti sredstva iz
strukturnih fondova. Teret
je na nositeljima projeka-
ta da educiraju širu za-
jednicu i da im pomognu
u pripremi projekata da
bi što uspješnije povu-
kli ta sredstva, kazala je
istaknuvši da su pravila
EU-a stroga i da najma-
nja pogreška rezultira
gubitkom sredstava.
PomoIJnica ministra gos-
podarstva Teja Kolar ka-
zala je da IJe se ulaskom
Hrvatske u Europsku
uniju na europske struk-
turne fondove početi
primjenjivati nacionalno
zakonodavstvo o javnoj
nabavi, za razliku od
dosadašnjih pretpristu-
pnih fondova na koje su
se primjenjivale posebne
procedure EU-a.
Ono na čemu IJe se
naročito inzistirati su
snažni mehanizmi kon-
trole kako bi se smanjila
moguIJnost pogrešaka
uzrokovanih administra-
tivnim procedurama u
postupcima javne naba-
ve, naglasila je dodav-
ši da je javna nabava
rizično područje i uzrok
nepravilnosti u 40-ak po-
sto slučajeva financiranja
projekata iz strukturnih
fondova (H)
PREDSTAVLJEN PO᥌ETAK EU-PROJEKTA NAMIJENJENOG UVOÐENJU INOVATIVNIH
TEHNOLOGIJA I IZVANNASTAVNIH PROGRAMA U POMORSKE ŠKOLE
Pomorska škola
Bakar nositelj
EU-projekta
Glavni urednik:
Ranko Borovečki
Urednica priloga:
Gordana Jezdiij
Izdavač:
Glas Istre novine
d.o.o.
Prilog izlazi prvog
četvrtka u mjesecu
Prilog je realiziran u
suradnji s Istarskom
županijom
U Pomorskoj školi
Bakar započinje se
s provoenjem EU
projekta namijenje-
nog uvoenju inova-
tivnih tehnologija i
izvannastavnih pro-
grama. Svrha pro-
jekta je povećanje
konkurentnosti i re-
levantnosti njihovih
učenika, budućih
generacija pomora-
ca, na tržištu rada
E
ko ga, ili eko je! Kako ćete: Novo lito ili nova
godina 2013. je tote. Kakva će nan biti? Kako
kemu! Ja već sad, unaprid, znan kemu će
biti kakova: siromahima će biti još siromašnija, a
bogatima će biti još bogatija.
Pulitički batibulj je počeja. Velika nesloga se
je zakuhala na zastanku SDP-eja u pazinsken Spo-
men domu. U pulitiki ni dobra situvacija kad su
stranke i pojedinci kako košulja i guzica. Kad-tad,
prije ili pokle takova ljubav pukne, škopja, pojde
si pipe kovati, za ne reći mater ženiti. Ili kako bi
rekla šjora Mafalda: “Tropa konfidenca - sofoka
la providenca”. Kajin je trd kako grota i tako je
doša biti “kamen smutnje” mriž IDS-a i SDP-eja.
Kukuriku koalicija, kako san ja bija i predvidija,
počela se lomiti po puntima, bolje reći po srid
Kajina. Kajin je dupli Trojanski konj. Poradi njega
je počeja raskol u IDS-u, ma i u SDP-eju. Na
pazinsken zastanku je došlo do velikega raskola,
dosti drugovi se je diglo i protesno napuštilo
sjednicu. Bilo je dramatično kako uni put u
Beogradu. Niki istrijanski SDP-ejovci su se jako
ufendili na šefa Milanovića ki bi stija da glasaju
za Kajina, kako da mriž njih ni štabelih kanditati
za župana. Ma bogati! Nu, ča reći, maj, misec od
jizbori, je daleko, tote će još biti plesa i veselja.
Ko niš drugo za sad znamo da je Buzet doša biti
veliki rasadnik pulitičkih kadrovi, oba kandidata za
župana, i Kajin i Flego su Buzećani.
U Poreču je veliki problem zimska sezona. Buti-
geri zapru sve butige, slastičarne i zlatarne i pojdu
doma u Makedoniju i Kosovo. Za Božić i Novo lito
grad bude tako pust da ni viti nanke mačke, tako
da je turiste strah poj u, od UNESCO-a zaštiće-
nu, starogradsku jezgru. To je stari vansezonski
problem Poreča. Ma ča ćeš, kad je sve pulitika.
Tako je i Turistička zajednica grada dala moralnu
podršku našin Albancima, pak je i ona zaprla svoj
ured za Božić. Da bude zaprto - tuto kompleto.
Za dva šoldina je krešila cestarina na Istarsken
ipsilonu i zajno smo digli halabuku. Ale šu! To su
samo zaokružili cijene. Ja niman niš proti, tako i
tako mi Istrijanci se već zdavna ne peljemo po Ip-
silonu. Ne, ne, ni to poradi šoldi. Ter nismo mi škrti.
Nego zašto? Mi smo stari lokalisti i mi se peljamo
samo po lokalnin čestami.
Sve zajde van. Se je govorilo da mi nimamo šte-
belega razbojnika ni bandita, ni briganta, perke da
smo mi Istrijani pravi ljudi. Sad pak, štijen u našen
ornalu, da smo i mi imali svoga Robina Huda i
svoga Čarugu. Bija je to Kolarić Ivan (1900.-1986.).
Karabinjeri od Pule do Trsta su ga imali strah. Pu-
štija je za sobon miljare teških krivičnih djeli, ubistvi
i razbojstvi. Ima je samo jenu viciju, jako je volija
gledati kaubojske filme i to ga je guštalo karijere.
Karabinjeri su ga zarobili jušto dokle je gleda crno-
bilega kaubojca Toma Miksa. Ima je komoć 24 lita.
Sud ga je usudija na četiri doživotne robije, i još
106 lit zatvora, i još jedanajst lit samice. Ćo, sad
vidite kakov ribel je bija ti naš Kolarić. Altroke film,
cilu seriju se more snimiti o njigoven liku i djelu.
Čaruga mu ni bija nanke do kolina.
Eko, lipi moji, kemu krivo-kemu drito, finila i prva
štorija u ven litu. Ko niš drugo ćemo znati kemu je
srićan, a kemu nesrićan broj 13. Dajte si kuraja, i
budite pravi ko morete.
Vajka z vami vaš
IJemo nagradit z lipin libreton vici po istrijanski
u ken je anke ovi: Pita unuk noniIJa: Nono, ča
moremo mi muški roditi? Vero ne, unuk moj, reče
nono. Ma si sigur da mi muški ne moremo roditi?,
ne moliva mali. Ma ne moremo, sto posto, reče
mu noniIJ, a mali pita: Ma ča nanke mi Istrijani?)
2. Uresti po hrvacki 3. Ingleške Zviri ki su kantali
House of the Rising Sun 4. Nan se vidi da IJe tako
buduIJi istrijanski župan govoriti ča 5. Iluminiran 6.
Selo deboto na po puta mriž Cerovlja i Paza u ken
su svi ravni 7. Šu 11. Vapit, škucat 12. Pogodbeni
veznik z Rakovci 13. El manja le ore a la šjora
Mafalda 14. Sava u Tirolu 15. Po od CIV 16. Kra-
tica za Istarsku kreditnu banku Umag (ovo je čisti
reklam, jušto da DodiIJ zna da nan rabi sponzor
za novi libar Lipi moji) 18. Šenj za protaktinij 21.
Noge kontra od iks.
Kostoravno rješenje z pasanega numera:
LUP, ŽUKO, ISK, GUAT, FLEGOMANIJA, NO,
TETURANJA, UNUT, SAMO DA JE BEČI, ARE,
ALEN, NIN, IRA
KOSTORAVNO: 1. Toplice koje kumpare z
wellnesson 4. Lasi 8. Političarima ga je najbolje
isključiti 9. Anke tako u Istri reču kad je ki kapac,
žgaj 10. Napro veli čovik po hrvatski 14. Ep z
kega smo zeli konja na današnjoj duplerici 17.
Vero anke tako reču picigamorten na Liburniji, a
nan se vidi da bi to Ninu stija bit Kajin samo nas je
strah da IJe na kraju samo pas u tu škuju 19. Šenj
na voziIJi z SrebrniIJi poli Višnjana 20. Kad smo
se malo otriznili od novega lita i pogledali ča nas
čeka u 2013., samo smo ovo mogli zaključit, a,
da van pomoremo jušto napisat, IJemo reIJ da se
to more proštit anke kako “jaketa lin i kolori” 22.
Zemljišta 23. Odvjetnik po našu 24. Anke tako je
papat po našu 25. Sanje koje z makon daju litrat.
OKOSTOMITO: 1. Besida z kojon finjivaju lipi
verši koje su nikad kantali naši noni i none, a ki
zna forši i kakov gospodin: Poli rit je pizdica/ku si
vidiv tiho... ča? (da naš doprinos seksualnomod-
goju Istrijana ne ostane neshvaIJen, jušto rješenje,
koje dojde na niki od naših indirici z inpresuma,
La kost, otužni humoristično-satirički
podlistak četvrtkomu Glasu Istre
• autori Vladimir Bugarin, Drago OrliIJ i
Goran Prodan • zemaljske adrese: Poreč,
Pionirska 1; Pula, Riva 10; virtualna:
lakost@glasistre.hr; telefonin 098 475 359,
faks 452 863 i 591 555
• reklame na 388 470 ili epgi@glasistre.hr
• reklamacije s gnušanjemodbijamo
Lito 31

Numer 1019

Poriječ, 3. antošnjaka 2013. (sv. Genoveva, divica)
Mitska
Dugogodišnji pomoIJnik
triju ministara branitelja
Dinko MikuliIJ pritvoren je u
Remetinec zbog sumnje da
je primao mito.
Ma ku je tuliko dugo ima
lipo delo z velon plaćon i
poltronon forši je za to mito
on kemu dava, a ne zima.
Sve je zapravo počelo dok
je šef SDP-a i Vlade Zoran
MilanoviIJ praIJen tjelohrani-
teljima trčao metropolom u
suprotnom smjeru kad mu
ususret dotrči jedan konj.
MILANOVIĆ: Stani, konju
jedan!
KONJ: Stao sam.
M: Šta radiš ovdje?
K: Pa trčim, ovaj trčao
samdok me niste zaustavili.
M: Dobro, vidim da trčiš,
ali šta’š ovdje? Odakle si?
K: Iz Istre.
M: Majketi, iz Istre? Ja
sammislio da su u Istri samo
koze.
K: Ma ne, ne, ima i neko-
liko konja.
M: Je, je, imami ja dolje u
štali nekoliko konjina.
K: Da, znam ih, ali oni ne
trče. Samo pasu.
M: Znao sam! To je pro-
blem. Meni trebaju konji koji
IJe trčati, a ne pasti!
K: Ma neIJe oni pasti, ži-
lavi su.
M: Da, ali nemamništa od
njih. S njima ne mogu pobi-
jediti ni u jednoj utrci. Čak ni
na prstenac. Je l’ bi ti u Istri
trčao za mene?
K: Zar misliš da bih trčao
po Zagrebu da mogu trčat
u Istri? Nema ti, moj Zorane,
tamo mjesta za dobrog trka-
IJeg konja.
M: I šta IJu jadan sada?
VeIJ me i žena doma zajeba-
va da koji sam ja šef vlada-
juIJe partije a nisam u stanju
pobijedit BandiIJa ni Jakov-
čiIJa.
K: A da probaš u Istri s
Kajinom?
M: Kajin? Kakav je on
konj?
K: Pa - trojanski.
M: E, pazi, nije ti ova loša.
Lijepo IJu mu uvalit ove moje
unutra a on neka njišti. I kad
ga narod uvede na vlast, moji
hop! iskoče i zasjednu.
K: Eto, riješeno. Ali što IJeš
poslije s trojanskimkonjem?
M: Pa, normalno... spalit
IJu ga.
Nakon što je pred-
sjedništvo IDS-a jed-
noglasno odlučilo (č.
nije bilo Kajina pa su
svi glasali kao jedan
tj. JakovčiIJ) da Valter
Flego bude IDS-ov
kandidat za župana
Flego je smogao
snage i okupljenima
rekao: Za mene
postoji samo jedan
izbor - Istra i IDS.
Iako nekima još
nije jasno kako
samo jedan izbor
može sadržavati dva
pojma, naš truboek-
sluzivni snimak sve
objašnjava. Nakon
butelje šampanjca,
koju - nadamo se -
nije platio iz svoga
džepa, i Flego vidi
duplo.
FERIĆ (gore na prozoru): Ajmo, vijeme je. Ukrcajte se.
GRBIN (lijevo stoji): Samo još malo, da vidim ako će
doć Arduino.
KRAJČAK (s prozora): Ma nema ti njega, pošao je
pomoći Štifaniću u kampanju.
BASSANESE (nabacuje se): Cure, oćete sjest sa mnom,
imam i nešto za popit.
VRBAT (lijeva): Reći ću te Mauru.
DAMJANAC (desna): Ajme, a ko će ovo pokrenut i vuć?
HRELJA (maše): Čekajte, idem i ja!
Jutros natašte potpred-
sjednik IDS-a Damir Kajin,
potpisao je vjernost SDP-u.
Svečanom činu prisustvovali
su predsjednik SDP-a Zoran
MilanoviIJ s rukama u džepo-
vima (zbog figa) i nasmijani
tajnik Igor Dragovan. Tom
prigodom Kajin je izjavio da
je ovaj njegov čin “potpora za
pravičnu i perspektivnu Istru,
a ne nekom separatističkom
pokretu koji bi u sukobu sa
Zagrebommastio brk”.
Drugim riječima, zadovo-
ljan je transferom, čiji je puni
iznos još tajna, ali sigurno nije
manji od povlaštene saborske
mirovine kojom IJe si mastiti
brk, a zaslužio ju je tako što je
pet mandata bio u sukobu sa
Zagrebom, bez obzira da li je
njegova stranka bila u opozi-
ciji ili sudjelovala u vlasti.
D
a
rk
o
J
E
L
IN
E
K
M
iliv
o
j M
IJ
O
Š
E
K
J
V
P

R
o
v
in
j
Štićenica Vile Marije pronaena
u Našicama
PULA - Ana Trdoslavi᥋, koja je 30. prosinca oko 14
sati nestala iz Doma Vila Marija na Šišanskoj cesti u
Puli, prona᥎ena je u utorak oko 15 sati u Našicama. Tr-
doslavi᥋ je ina᥍e šti᥋enica Doma, a Policijska uprava
istarska zahvaljuje svim gra᥎anima koji su pomogli u
njezinom pronalasku. M. Ko.
Uhićen mladić koji je pokušao
razvaliti bankomat
POREČ - Za pokušaj razvaljivanja bankomata Erste
banke u Ulici Mate Vlašica u Pore᥍u na Silvestrovo u ju-
tarnjim satima policija sumnji᥍i 20-godišnjaka iz Pore᥍a.
Mladi᥋ je uz pomo᥋ plinske smjese i elektro-šokera poku-
šao provaliti u bankomat, no nije uspio u svom naumu jer
ga po svemu sude᥋i netko omeo u po᥍injenju nedjela.
Policiji nije dugo trebalo da u᥎e u trag po᥍initelju pa
je 20-godišnjak Novu godinu do᥍ekao u policijskoj po-
staji. Nakon što je dovršeno kriminalisti᥍ko istra᥇ivanje,
mladi Pore᥍an je u utorak u ranim poslijepodnevnim sa-
tima odveden u pritvorsku jedinicu PU istarske. M. Vu.
Bolesna igra: lutka zaustavila vlak
KOŠKA - U bolesnim umovima za sada nepoznatih
osoba to je trebala biti šala, ali strojovo᥎i no᥋nog put-
ni᥍kog vlaka do humora nije bilo jer je gotovo pola sata
bio uvjeren da je pregazio ᥍ovjeka! Bizaran doga᥎aj koji
je zaustavio ovaj vlak gotovo sat i pol vremena, zbio se
u nedjelju 20 minuta nakon pono᥋i.
Vlak broj 980 prometovao je na relaciji Osijek - Za-
greb i sve je bilo u redu pred ulazak u Košku, kada je
strojovo᥎a do᥇ivio šok: pregazio je ᥍ovjeka. Zaustavio
je vlak i ᥍ekao da policajci obave o᥍evid. No kada su
policajci stigli na mjesto doga᥎aja, otkrili su da ondje
nema trupla nego je na prugu bila polo᥇ena - lutka od
slame! S. L.
Muškarcu u ruci eksplodirala
raketa i ozlijedila mu lice
NOVIGRAD/ROVINJ - Od posljedica (nestru᥍nog) ru-
kovanja pirotehnikom u novogodišnjoj no᥋i u Novigra-
du je ozlije᥎en 30-godišnjak s podru᥍ja Novigrada. Nje-
mu je u ruci eksplodirala raketa, pri ᥍emu je zadobio
ozljede lice radi ᥍ega je morao potra᥇iti pomo᥋ lije᥍ni-
ka. Sre᥋om, radi se o lakšim ozljedama koje je 30-go-
dišnjak zadobio u Parku novigradske biskupije.
Dvadesetšestogodišnjak iz Rovinja koji je u periodu
od 27. do 31. prosinca terorizirao susjede u Ulici Kresin-
skih ᥇rtava u Rovinju bacaju᥋i petarde u no᥋nim satima
prekršajno ᥋e pak odgovarati zbog kršenja Zakona o
prekršajima protiv javnog reda i mira. M. Vu.
ROVINJ - Šezdeset-
šestogodišnjak iz Rovi-
nja teško je ozlije᥎en u
prometnoj nesre᥋i koju
je, prema podacima iz
PU istarske, sam skri-
vio. Nesre᥋a se dogo-
dila ju᥍er oko 7.30 sati
kod naselja Španidiga,
na cesti Rovinj - Bale.
Rovinjac je upravljao
automobilom Ford
Mondeo pulskih regi-
stracijskih oznaka kada
je naglo skrenuo u lije-
vu kolni᥍ku traku ne bi
li izbjegao sudar s VW
Golfom koji se kretao
ispred njega, a koji je
usporio jer je skretao
na makadamski put.
Ford se potom frontal-
no sudario s automo-
bilom Nissan Note koji
je naišao iz suprotnog
smjera i na koncu je
izletio s ceste. Voza᥍
Forda zbog teških je
ozljeda zadr᥇an u pul-
skoj Op᥋oj bolnici, a
nesre᥋u je skrivio jer je
prebrzo vozio. S. P.
Rovinjac teško ozlijeen
u sudaru kod Španidige
crna@glasistre.hr
591-521
*
SPLIT - Zbog zloporabe ovlasti u gos-
podarskom poslovanju Op᥋insko dr-
᥇avno odvjetništvo u Splitu podiglo je
optu᥇nicu protiv predsjednika nogo-
metnog kluba Splita Slavena ᥆u᥇ula
(49), sportskog direktora Nenada Pra-
lije (42), tajnika Špire Barbari᥋a (51) i
knjigovotkinje Snje᥇ane Bla᥇evi᥋ (46)
te RNK Splita. Optu᥇eni su da su ošte-
tili dr᥇avni prora᥍una za osam milijuna i
870 tisu᥋a kuna, objavio je DORH navo-
de᥋i samo godišta optu᥇enih. (H)
Optužnica
protiv
RNK Splita
U plamtećem Yu
zaštitar i kon
ZAGREB - Što se u novogo-
dišnjoj noći događalo u stan
u Ogrizovićevoj ulici 34 još
nije do kraja rasvijetljeno, no
31-godišnjeg Miroslava To-
masa policija je prijavila za
ubojstvo brata Vedrana (31).
Kako smo već pisali Vedra-
novo beživotno tijelo prona-
đeno je oko pet sati ujutro u
stanu što su ga braća, inače
blizanci, dijelili. Ozljede na
mladićevom tijelu odmah su
istražiteljima dale naslutiti da
je ubijen, te je započeo oče-
vid što je potrajao do kasnih
večernjih sati.
Krvavi otisci
Svaki pedalj stana detaljno
je pregledan, a uzeti su i krvavi
otisci što su ih istražitelji pro-
našli u liftu. Ubrzo su u sjedište
krim-policije odvedeni Vedra-
nov brat Miroslav, kao i plavo-
kosa djevojka s kojom se foto-
grafirao tijekom najluđe noći.
Njihova zajednička fotografija
PIŠE Marica KOŠTA
SNIMIO Milivoj MIJOŠEK
FLENGI - Premda identitet
dviju osoba poginulih u stra-
vičnoj nesreći u nedjelju oko
pola sata prije ponoći još nije
službeno utvrđen mještani u
Flengima i Jasenovica sumnja-
ju da je riječ o Velimiru Posav-
čeviću (59) iz Flengi i 28-godiš-
njoj Kristini Bajić iz Slavonskog
Broda koja je više od deset go-
dina živjela i radila u Vrsaru i
okolici, a posljednjih nekoliko
godina živjela u Jasenovici.
Jezovita smrt dvoje pozna-
nika šokirala je njihove sumje-
štane, a od vlasnika jedne vr-
sarske konobe doznajemo da
je Kristina kobne večeri iz Ja-
senovice, gdje je živjela s deč-
kom, otišla do prijatelja u Flen-
ge na feštu. Svojim Yugom 45
u neko ju je doba Posavčević
krenuo vratiti u Jasenovice jer
je on morao krenuti u Vrsar na
posao gdje je, prema riječima
Kristininog bivšeg poslodavca,
radio kao zaštitar. No na putu
prema Jasenovice vozač je uz
NOVOGODIŠNJI ZLOČIN: MIRNI OBITELJSKI DOČEK PRETVORIO SE U KRVAVU DRAMU, POLICIJA PRIVELA
Oštrim predmetom ubio brata b
JEZOVITA SMRT: MJEŠTANI FLENGI I JASENOVICE ZNAJU
Iako se još čeka DNK analiza tijela vozača i suvozača koja su
do neprepoznatljivosti izgorjela kada se Yugo koji je u nedjelju
izletio s ceste Flengi - Jasenovica prevrnuo i zapalio, najvjerojat-
nije je riječ o Velimiru Posavčeviću (59) i Kristini Bajić (28)
U policiju su privedeni Miroslav Tomas (31) ko-
jeg se tereti za ubojstvo brata Vedrana i djevoj-
ka koja je bila na zabavi. Smrtonosne ozljede
Vedranu nanesene su oštrim predmetom
Ubijeni Vedran Tomas stanovao je s bratom u istom stanu
U Flenge je Kristina iz Slavonskog Broda došla još kao tinejdžerica i zaposlila se kao konobarica u jednoj konobi
38 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

crna kronika

*
*
SPLIT - Dva tjedna nakon eksplozije plina
u stanu na splitskim Skalicama, u bolnici
je podlegao ozljedama 70-godišnji Vinko
Elez. Umirovljeni nastavnik tjelesne kultu-
re, desetlje᥋ima trener generacija pliva᥍a
te ᥍lan Upravnog odbora Pliva᥍kog kluba
Mornar, preminuo je nakon nesre᥋e koja
se dogodila 17. prosinca u njegovom sta-
nu na 4. katu zgrade na Skalicama. Ek-
splozija plina u stanu bila je kobna, Vin-
ko Elez je zadobio opekotine i ozljede od
kojih se nije uspio oporaviti. M. M.
Splićanin
podlegao
opeklinama
ugu izgorjeli
nobarica?
OBITELJ I PRIJATELJI OPROSTILI SU SE OD PREDRAGA KOPRIVNJAKA (40)
ZAGREB - Tragičnu pro-
metnu nesreću u kojoj su
na novogodišnje jutro po-
ginule tri djevojke - dvije
iz Ozlja i jedna iz Karlovca,
skrivio je 23-godišnji vozač
Renault Meganea koji ih je
i vozio.
Naime, očevidom je
utvrđeno da je 23-godiš-
njak Meganeom karlovač-
kih registracijskih oznaka
naišao Avenijom Većesla-
va Holjevca. Kod križanja
sa sjevernim kolnikom au-
toceste A3 i ulice Buzin-
ski Krči skrenuo je u lije-
vo, oduzevši na taj način
prednost prolaska Seat Le-
onu zagrebačkih registra-
cijskih oznaka kojim je iz
suprotnog smjera uprav-
ljao 23-godišnji F. P. On je
pak za upravljačem bio s
koncentracijom alkoho-
la u krvi većom od jednog
promila.
U silovitom sudaru što je
uslijedio tri putnice iz Me-
ganea smrtno su stradale,
dok je suvozačica iz Seata
teško ozlijeđena. Oba vo-
zača prošla su s lakšim oz-
ljedama. A. R. K.
ZAGREB - Iza rešetaka je
završio 29-godišnji Riječanin
Aleksandar Č. kojeg je 20-go-
dišnja djevojka prijavila da ju
je gotovo mjesec dana držao
zatočenu u stanu u Zagrebu,
te joj prijetio i silovao ju.
Sve se počelo događati
još 2. prosinca prošle godine
kada je Aleksandar zaključao
vrata stana i odbio iz njega
pustiti 20-godišnjakinju. Riječ
je o stanu u širem centru Za-
greba u kojem je 29-godišnjak
neprijavljeno boravio.
Nakon što joj je onemogu-
ćio da ode od njega zaredale
su prijetnje. Nije nam potvr-
đeno zašto se tako ponašao,
niti u kakvim su odnosima
njih dvoje bili.
Iza čvrsto zatvorenih vrata
govorio je da će ju ubiti ukoli-
ko pokuša otići od njega. Je li
to bio njegov osebujan način
da ju zadrži uz sebe, trebalo
bi se rasvijetliti tijekom istrage
što je protiv njega otvorena.
Naime, sve do 26. prosin-
ca Aleksandar Č. zaključavao
je 20-godišnjakinju u svom
stanu. Djevojka će u nastav-
ku postupka dobiti priliku još
jednom ispričati je li ju u bilo
kojem trenutku pustio van ili
je svo vrijeme bila zatočena.
Konačno, 28. prosinca, kada
se uplašila da će ju Aleksan-
dar ponovno zaključati u sta-
nu poslala je poruku majci.
Osim za protupravno odu-
zimanje slobode djevojka ga
je naknadno prijavila i za si-
lovanje. Hoće li se tijekom
istrage potvrditi sve te optuž-
be Aleksandar Č. će pratiti iz
istražnog zatvora. Naime, u
Remetinec je odveden nakon
što je tužiteljstvo zatražilo od
suca istrage da ga zadrži iza
rešetaka. Zaključeno je kako
bi u nastavku postupka mo-
gao utjecati na 20-godišnjaki-
nju, kao ključnu svjedokinju,
pa mu je zbog toga određen
istražni zatvor.
A. RAIĆ-KNEŽEVIĆ
IZA REŠETAKA ALEKSANDAR Č. OSUMNJIČEN ZA BRUTALNO ZLODJELO
P
.

P
A
U
N
O
V
I
Ų

/

C
R
O
P
I
X
OSUMNJIČENIKA
blizanca
objavljena je i na “Facebooku”.
Koliko se može rekonstruirati
snimljena je oko dva sata uju-
tro, a da mu se fotografija svi-
đa komentirao je u to vrijeme i
Vedran. Jesu li to bili posljednji
trenuci njegovo života još nije
poznato, no nešto prije pet sati
skončao je u stanu.
Tajanstvena plavuša
Smrtonosne ozljede, kako
doznajemo, nanijete su mu
nekim oštrim predmetom.
Je li to bio komad stakla ili je
u pitanju nož policija još nije
potvrdila.
Zašto je Miroslav digao
ruku na brata trebalo bi biti
poznato uskoro, dok krimi-
nalističko-istraživanje bude
okončano. Kakvu je ulogu u
tragičim događajima u stan
Tomasovih imala tajanstve-
na plavuša istražitelji će ta-
kođer pomno ispitati.
Da se nešto strašno dogo-
dilo u njihovoj zgradi susje-
di su postali svjesni tek kada
su im ujutro na vrata pozvo-
nili policajci. Novogodišnje
slavlje u Zagrebu je bilo izu-
zetno bučno, zbog čega i ne
čudi što nitko nije svjedočio
evenutalnoj galami iz doma
Tomasovih.
Tijekom očevida u stanu
je pronađeno i vatreno oruž-
je. Riječ je, navodno, o pi-
štolju čije se porijeklo još
ispituje. Međutim, iz njega
tijekom večeri nije pucano,
niti je utvrđeno da bi Vedran
Tomas imao ikakvu ozljedu
nanijetu njime.
A. RAIĆ-KNEŽEVIĆ
nepoznatih razloga umjesto
da autom uđe u zavoj, produ-
žio ravno i sletio s ceste. Vozilo
se prevrnulo na krov i zapali-
lo, a vozača i suvozačicu, zaro-
bljene smrskanim limom, pro-
gutala je plamena buktinja.
O Kristini njezin bivši po-
slodavac veli da je, premda
je ponekad viđana s pojedin-
cima iz lošeg vrsarskog druš-
tva, kao konobarica bila vrlo
vrijedna i pouzdana. Imala
je prilično teško djetinjstvo,
a prvi je put, u potrazi za po-
slom, u Flenge došla još kao
tinejdžerica. Od tada je radila
gdje god je mogla pronaći po-
sao - u konobama, kafićima i
restoranima u Vrsaru i okolici,
a gosti su je vrlo voljeli.
Okolnosti slijetanja i zapa-
ljenja Yuga 45 zasad još nisu
rasvijetljeni, nepoznato je je
li izlijetanju s ceste kumova-
la alkoholiziranost vozača ili
možda i poledica na cesti jer,
podsjetimo, prevrnuti i izgor-
jeli Yugo uočila je cestarska
služba koja je u nedjelju na-
večer posipavala kolnik zbog
moguće poledice. Karbonizi-
rana tijela vozača i suvozači-
ce iz izgorjelog auta morali su
izvući vatrogasci, a onda su
prema nalogu zamjenika Op-
ćinskog državnog odvjetnika
u Pazinu prevezena na pul-
sku patologiju radi obdukcije
i DNK analize koja bi trebala
i službeno potvrditi identitet
stradalih. Izgorjeli Yugo preve-
zen je pak na parkiralište po-
rečke policijske postaje radi
eventualnog vještačenja.
TKO SU ŽRTVE STRAVIČNE NESREĆE
Liječnik i zubar
U istoj zgradi, doznajemo, ᥇ive i roditelji nesretnih mladi-
᥋a. Otac je zaposlen u H᥆-u, a gdje su se on i supruga
tijekom kobne no᥋i nalazili nije poznato. Susjedi tvrde da
su i mladi᥋i i njihovi roditelji posljednjih 17 godina ᥇ivjeli
u zgradi u Ogrizovi᥋evoj ulici i baš po ni᥍emu se nisu isti-
cali od ostalih susjeda. Kako su bra᥋a blizanci, neki su-
sjedi ᥍ak su mislili da je u pitanju jedan mladi᥋, jer, tvrde,
identi᥍no su se i odijevali. Jedan je završio studij medici-
ne, dok je drugi diplomirao na stomatološkom fakultetu.
U manje od 30 sati četvero poginulih
u prometu
Velimir Posav᥍evi᥋ i Kristina Baji᥋ dvije su od ᥍etiri ᥇rtve
prometnih nesre᥋a koje su se u Istri dogodile posljed-
njeg vikenda 2012. godine. U subotu je oko 21.30 sati
u slijetanju Fiat Bravom s ceste Paz - Cerovlje smrtno
stradala 17-godišnja Dorotea Pami᥋ iz mjesta Pami᥋i.
Voza᥍ Brave 19-godišnji Goran Bo᥇i᥋ iz Grobnika kod
Pazina u nesre᥋i je lakše ozlije᥎en dok se za ᥇ivot teško
stradale 18-godišnje Nikoline Opaši᥋ lije᥍nici KBC Su-
šak još uvijek bore.
Niti 24 sata kasnije, odnosno u nedjelju u 17.20 sati na
cesti Vodnjan - Svetvin᥍enat kod skretanja za Paradi᥇ u
frontalnom je sudaru smrtno stradao 64-godišnji Silvešter
Širol iz Valbandona. On je voze᥋i Seat Inku prema Sve-
tvin᥍entu iz nepoznatih razloga prešao na lijevu stranu
kolnika i sudario se s Toyotom Yaris kojom je prema Vod-
njanu upravljala 21-godišnjakinja iz Cukri᥋i. Širol je od
zadobivenih ozljeda na mjestu preminuo, a 21-godišnja-
kinja i njezina 50-godišnja putnica, tako᥎er iz Cukri᥋i pre-
vezene su u pulsku bolnicu s teškim ozljedama. Nesre᥋a
na cesti Flengi - Jasenovica u kojoj su poginuli Posav᥍e-
vi᥋ i Baji᥋ dogodila se samo šest sati kasnije.
Fotografija Kristine Bajić s njezinog profila na Facebooku
Sahranjen umaški
pomorac koji je
poginuo u Anconi
UMAG - Umaški pomorac
Predrag Koprivnjak (40), član
posade broda “Lucky Sea”
koji je 19. prosinca prošle
godine poginuo u Anconi,
sahranjen je jučer na grad-
skom groblju u Umagu.
Podsjetimo, Koprivnjak
je stradao na brodu “Luc-
ky Sea” koji plovi pod cipar-
skom zastavom, a kojim je
iz Novigrada, točnije Ante-
nala, u Anconu dopremljen
kamen za potrebe izgradnje
tamošnjeg lukobrana.
Tragična nesreća na moru
dogodila se prilikom pristaja-
nja broda u luku, kada je Ko-
privnjaka usmrtio prenapre-
gnuti brodski konop koji je
puknuo tijekom privezivanja
i poput biča udario nesretnog
pomorca. Prema pisanju tali-
janskih medija Koprivnjak je
nakratko uspio ostati na no-
gama, ali je potom ubrzo pao
i preminuo.
Koprivnjak je bio odli-
čan pomorac, mornar, kor-
milar na brodu, s deset po-
loženih breveta, veseljak
i dragovoljac Domovin-
skog rata. Istraga oko nje-
gove smrti još uvijek traje.
Inače, Lucky Sea, starog
imena Slavutich 7, jedan je
od 22 riječna broda iz serije iz-
građene u ukrajinskom Kije-
vu krajem 80-ih pod imenima
“Slavutich”. Navodno se zbog
lošeg tehničkog stanja nalaze
na crnim listama europskih
pomorskih vlasti. S. P.
Brod “Lucky Sea” na kojem je stradao Koprivnjak
OTKRIVEN KRIVAC ZA TRAGEDIJU U KOJOJ SU POGINULE TRI DJEVOJKE
Nesreću skrivio vozač Renaulta
S
.

V
R
A
N
Č
I
Ų

/

C
R
O
P
I
X
Riječanin mjesec dana
silovao djevojku
Glas Istre 39 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
RIJEKA - Domagoj Vida
novi je igrač kijevskoga Di-
nama! Branič zagrebačko-
ga Dinama i reprezentaci-
je jučer je obavio liječnički
pregled i potpisao ugovor s
kijevskim klubom temeljem
kojega će zarađivati milijun
eura po sezoni. Zagrebački
Dinamo će, s druge strane,
na ime odštetnoga zahtjeva
inkasirati blizu šest miliju-
na eura. Hrvatska kolonija
u najvećem klubu iz glav-
noga ukrajinskoga grada
povećana je za još jednog
člana. Navodno su prepo-
ruke novih suigrača Nike
Kranjčara i Ognjena Vuko-
jevića bile presudne tije-
kom pregovora s predsjed-
nikom kijevskoga Dinama
Igorom Surkisom.
- Nisam još razgovarao s
trenerom Blohinom, ali bit
će vremena za sve. Usko-
ro se vraća s godišnjeg od-
mora, sjest ćemo i podije-
liti razmišljanja. Koji broj
ću uzeti? Još nisam o tome
razmišljao. Prirodno bi
bilo uzeti broj 21 koji sam
nosio na Maksimiru, ali taj
broj već nosi Niko Kranj-
čar. Vidjet ću koja je alter-
nativa. Sad mi je najvaž-
nije izboriti se za mjesto
u novoj momčadi - poru-
čuje Vida
Maksimirski boss Zdrav-
ko Mamić je u svakom slu-
čaju napravio još jedan
posao, Vidu je tijekom ljet-
noga prijelaznoga roka
2011. godine iz Bayer Le-
verkusena doveo za mi-
lijun eura, a godinu i pol
poslije prodao ga je za šest
milijuna. Vida je pritom,
uzme li se u obzir i činje-
nica da je postigao odlu-
čujući pogodak protiv Lu-
dogoreca u utakmici što
je “modrima” jamčila pla-
sman u Ligu prvaka, prak-
tično zagrebačkom Dina-
mu u kratkom razdoblju
priskrbio više od šesnaest
milijuna eura.
Dok Mamić zbraja eure,
ukrajinski mediji špeku-
liraju Vidinom ulogom u
novoj momčadi. Osim što
ima onih koji tvrde da je
hrvatski branič plaćen pre-
više, većina smatra da će
Vida teško izboriti mjesto
među prvotimcima kijev-
skoga giganta. Olakotna
okolnost tiče se činjenice
da može odigrati na dvije
pozicije u zadnjoj liniji, kao
desni branič i klasični sto-
per. Na desnoj strani trener
Kijevljana Oleg Blohin već
ima dva cijenjena Brazil-
ca 26-godišnjeg Danila Sil-
vu i 29-godišnjeg Betaoa,
koji se u pravilu mijenja-
ju na toj poziciji. Stoper-
ska mjesta pak popunjava-
ju kapetan Taraš Mykhalyk,
odnosno 25-godišnji Evgen
Khaceridi, jedan od najbo-
ljih defanzivaca ukrajinske
momčadi. M. CVIJANOVIĆ
sport@glasistre.hr
591-513
*
Trener vode᥋e mom᥍adi španjolskog no-
gometnog prvenstva Barcelone Tito Vila-
nova (44) u srijedu je po prvi puta posjetio
igra᥍e na treningu nakon što se 20. prosin-
ca podvrgnuo operaciji grla nakon povrat-
ka raka podušne ᥇lijezde, bolesti koja mu
se prvi put pojavila u studenom 2011. go-
dine. Vilanova je dva dana nakon operacije
napustio bolnicu, te je zapo᥍eo šestotjednu
terapiju kemoterapijom i radioterapijom. Do
potpunog Vilanovina oporavka mom᥍ad ᥋e
voditi njegov pomo᥋nik Jordi Roura.
Vilanova
posjetio
igrače
KRENUO PRELAZNI ROK U PREMIERSHIPU
ARBITRAŽNA KOMISIJA
TRANSFER KARIJERE
BRANIČ “MODRIH” PRONAŠAO NOVI KLUB
U TRANSFERU VRIJEDNOM ŠEST MILIJUNA EURA
Domagoj Vida potpisao
za kijevski Dinamo
R
e
u
t
e
r
s
LONDON - Engleski nogo-
metni reprezentativac Dani-
el Sturridge (23) napustio je
redove Chelsea i karijeru će
nastaviti u Liverpoolu, dok
je senegalski napadač Dem-
ba Ba (27) korak do prela-
ska na Stamford Bridge na-
kon što su Newcastle United
i Chelsea postigli dogovor
oko odštete.
Sturridge je na Anfield pre-
selio za 13 milijuna eura od-
štete postavši prvo pojačanje
“Redsa” u Novoj godini.
- Oduševljen sam prela-
skom u Liverpool. Stigao sam
u veliki klub u kojem želim
dokazati svoju kvalitetu. Me-
nadžer Brendan Rodgers
objasnio mi je što očekuje od
mene i jedva čekam priliku da
pokažem kako nije pogriješio
- kazao je Sturridge koji je bio
član Chelsea od 2009. godine,
a jednu sezonu je proveo na
posudbi u Boltonu. Za lon-
donske “Bluese” je upisao 96
nastupa pri čemu je 47 puta u
igru ulazio s klupe, a ove sezo-
ne praktički nije niti igrao.
- Jedino što sam tražio je
prava prilika - dodao je mla-
dić iz Birminghama koji je
karijeru započeo u Aston Vi-
lli, a tri sezone je igrao i za
Manchester City. Međutim,
niti u redovima “Građana”
se nije previše naigrao.
Umjesto Sturridge vod-
stvo Chelsea želi angažirati
napadača Newcastle Uni-
teda Dembu Ba. Transfer je
pred realizacijom jer su klu-
bovi postigli dogovor oko
odštete i sada tek predsto-
ji dogovor između Chel-
sea i samog igrača. Niti jed-
na strana nije željela otkriti
iznos odštete, no Ba u ugo-
voru ima klauzulu po kojoj
je slobodan uz odštetu od
devet milijuna eura. Veliki
interes za usluge senegal-
skog reprezentativca poka-
zali su i Tottenham, Arsenal
i QPR međutim, Chelsea je
očito bio najbrži.
Sturridge potpisao za
Liverpool, Ba seli u Chelsea
Daniel Sturridge
Branič zagrebačkog Dinama i reprezentacije
obavio liječnički pregled i potpisao ugovor s
kijevskim klubom temeljem kojega će zara-
đivati milijun eura po sezoni
Ševko
račun “
PULA - Najdulji dan u go-
dini ostao je za nama, netko
ga je proslavio mirno, netko
puno luđe, ali bez obzira na
stupanj mamurluka koji im je
izazvao način i intenzitet pro-
slave, trebalo je sve to čim prije
pospremiti u ladicu i vratiti se
uobičajenim obavezama. Oni
koji si to mogu dopustiti spo-
jili su ugodno s korisnim pa
su se nakon blagdana koji su
ostali za nama uputili malo i
na skijanje, poput predsjedni-
ka Istre 1961 Mihaila Ščeglova,
ovi drugi kojih je nesumnjivo
puno više uskočili su u uobi-
čajenu kolotečinu. U tu dru-
gu skupinu spada i trener “ze-
leno-žutih” Igor Pamić kojeg
smo jučer zatekli na “Drosini”.
Nimalo čudna lokacija s obzi-
rom da se dan prvog okuplja-
nja njegovih pulena u 2013. go-
dine sve više bliži, ali bez obzira
na tu činjenicu, Pa-
minjo nam je od-
mah priznao da
se ne bi moglo
reći kako se
posljednjih
dana “ubijao”
od posla.
- Tu sam u
klubu, ali da
se radi, baš
se i ne bi moglo reći - nakon
pozdrava i svega onog uobi-
čajenog što ide kad se s nekim
čuješ po prvi put u Novoj go-
dini rekao nam je Igor Pamić,
trener Istre 1961. - Da budem
iskren, otkad sam trener nika-
da nisam više mirovao u jed-
nom prelaznom roku, ali tako
je kako je. Stoga i jedva čekam
da sve to napokon počne i da
izađemo na teren. Datum po-
četka priprema ostao je onaj
kojeg smo već ranije i zacrtali,
7. siječnja, a danas smo igrači-
ma javili da će prva prozivka i
trening biti na “Drosini” s po-
četkom u 15 sati.
Potraživanja
Zorana Zekića
Za pojačanje treba izdvoji-
ti i neke novce, a njih u klubu
nema ni za podmirenje teku-
ćih obaveza, a kamoli za dovo-
đenje pojačanja. Igračima
je kra- jem proš-
le godine
isplaćeno
pola pla-
će za deveti
mjesec, čisto
da ove pra-
znike ne bi do-
čekali praznih
džepova, dok
Riječ je o 22 tisuće kuna i dok mu ih
ne isplatimo, ne možemo igrati ni-
kakve službene utakmice, rekao je
Pamić o dugovanju prema igraču
koji se nakon odlaska iz Pule skrasio
u redovima mostarskog Veleža
IZ DINAMA U DINAMO - Vida tijekom zagrebačkog ogleda s Kijevljanima u Ligi prvaka
DOSTA MU MIROVANJA - Igor Pamić tijekom lanjskih zimskih priprema
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
TOČKA NA “I” - Dopred-
sjednik kijevskoga Dinama
Vitalij Sivkov i Domagoj Vida
na tu činjenicu, Pa
minjo nam je od-
mah priznao da
se ne bi moglo
reći kako se
posljednjih
dana “ubijao”
od posla.
- Tu sam u
klubu, ali da
se radi, baš
đenje pojačanja. Igračima
je kra- jem proš-
le godine
isplaćeno
pola pla-
će za deveti
mjesec, čisto
da ove pra-
znike ne bi do-
čekali praznih
džepova, dok
40 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

sport

*
*
Brani᥍ španjolskog prvaka Reala iz Ma-
drida i portugalski nogometni reprezenta-
tivac Pepe u srijedu se podvrgnuo artro-
skopskoj operaciji desnog gle᥇nja, objavio
je njegov klub, a španjolski mediji naga-
᥎aju kako ᥋e oporavak trajati oko mje-
sec dana. Kako su od ranije zbog ozljeda
izvan stroja oba bo᥍na igra᥍a Fabio Coen-
trao i Marcelo, a Sergio Ramos je suspen-
diran, Jose Mourinho ima velikih problema
oko sastavljanja obrane za nedjeljni doma-
᥋i okršaj protiv Real Sociedada.
Real
ostao bez
Pepea
R
e
u
t
e
r
s
Handanović
slovenski
nogometaš
godine
LJUBLJANA - Vratar tali-
janskog Intera Samir Han-
danovi᥋ po tre᥋i je put u
karijeri izabran za najbo-
ljeg slovenskog nogometa-
ša godine u izboru maga-
zina Ekipa. Nakon što je
osvojio taj trofej za 2009.
i 2011. godinu, Handano-
vi᥋ je proglašen najboljim
i za 2012. Drugo mjesto u
ovom izboru zauzeo je na-
pada᥍ PSV-a iz Eindhove-
na Tim Matav᥇, koji je bio
drugi iza Handanovi᥋a i
2011., dok je tre᥋i bio Kevin
Kampl iz Red Bull Salzbur-
ga. Za najboljeg mladog
igra᥍a izabran je 18-godiš-
nji vratar Jan Oblak, koji
je trenuta᥍no na posudbi
iz Benfice u Rio Aveu, dok
je trener godine drugi put
zaredom strateg Maribora
Darko Milani᥍. Ekipa je peti
put birala najboljeg sloven-
skog igra᥍a, a osim Handa-
novi᥋a, tu su nagradu još
osvajali Milivoje Novakovi᥋
(2008) i Valter Birsa (2010).
Umro Ladislao
Mazurkiewicz
MONTEVIDEO - Najbolji
vratar svjetskog prvenstva
odr᥇anog u Meksiku 1970.
godine, Urugvajac Ladislao
Mazurkiewicz, preminuo je
u srijedu u Montevideu od
komplikacija s boleš᥋u bu-
brega i dišnih puteva u dobi
od 67 godina. Informaciju je
objavio njegov prijatelj Fer-
nando Alvez, koji je i sam
bio urugvajski reprezenta-
tivni vratar. Mazurkiewicz je
završio u bolnici prije tjedan
dana i pao je u komu iz koje
se nije probudio. Najve᥋i
dio svoje karijere Mazurki-
ewicz je proveo u Penaro-
lu iz Montevidea s kojim je
1966. godine osvojio Copa
Libertadores i Interkontinen-
talni kup, a još je branio i u
brazilskom Atletico Mineiru
i španjolskoj Granadi. Kao
jedan od svojih najponosni-
jih trenutaka Mazurkiewi-
cz je navodio izjavu sjajnog
vratara bivšeg SSSR-a, po-
kojnog Lava Jašina koji ga
je po završetku karijere pro-
glasio svojim nasljednikom.
Smuda preuzeo
drugoligaša
BERLIN - Bivši poljski no-
gometni izbornik Franciszek
Smuda, koji je s te du᥇nosti
odstupio nakon neuspjeha
na prošlogodišnjem EURU
kojemu je Poljska uz Ukraji-
nu bila doma᥋inom, novi je
trener njema᥍kog drugoli-
gaša Jahn Regensburga s
kojim ᥋e u proljetnom dijelu
sezone pokušati izbje᥋i is-
padanje u tre᥋u ligu. Nakon
19 jesenskih kola Jahn Re-
gensburg je posljednji na
ljestvici druge lige sa 13 bo-
dova, osam manje od 14.
Duisburga koji trenuta᥍no
dr᥇i posljednju poziciju koja
osigurava ostanak.
SUSPENDIRALA ISTRU 1961 DOK SE NE RIJEŠE ZAOSTACI PREMA BIVŠIM IGRAČIMA
o Okić sjeo na
“zeleno-žutih”
je s druge strane u
klub stigla jedna sasvim
drugačija čestitka.
- Klub je pod suspenzijom.
Odluka je to Arbitražne komi-
sije koja je danas stigla u naše
prostorije i bit ćemo suspendi-
rani dok ne riješimo novčane
zaostatke koje imamo prema
našem bivšem igraču Ševku
Okiću. Riječ je o 22 tisuće kuna
i dok mu ih ne isplatimo,
ne možemo igrati nikakve
službene utakmice - rekao
je Pamić o dugovanju prema
igraču koji se nakon odlaska iz
Pule skrasio u redovima mo-
starskog Veleža. - Stigla su na
naplatu i potraživanja Zorana
Zekića, pomalo smiješna situ-
acija, jer u njegovom slučaju
praktički više iznosi pristojba
nego što mu je klub dužan, ali
i to moramo riješiti čim prije,
kao i eventualna nova potra-
živanja koja bi mogla stići na
našu adresu.
Što se tiče možebitnih do-
lazaka, tu zasad još nema ni-
kakvih novih vijesti.
- Nikog nismo doveli, a jedi-
no što je dobro u cijeloj toj pri-
či je da onda barem ne može-
mo pogriješiti u odabiru - s
osmjehom je ustvrdio Pamić.
- Ovih bismo dana trebali zna-
ti nešto više o igračima koji će
doći na probu, nešto konkret-
nije, nakon čega bismo mogli i
izići van s njihovim imenima.
Sigurno je da će nam se vratiti
Batelić i ako se tijekom pripre-
ma dokaže i nametne, ostat će
dijelom momčadi, a ako ne,
opet će negdje ići na probu.
Dogovoreno je da pridružimo
prvoj momčadi i dvojicu na-
ših juniora, Hadžića i Ivanovi-
ća, i to je zasad jedino što zna-
mo sa sigurnošću.
Debi 12. u Umagu
Svojevrsno pojačanje trebao
bi biti i Ivor Horvat, povratnik
nakon teške ozljede koljena,
dok s druge strane koljeno još
uvijek muči Sandija Križma-
na, jednu od najvažnijih kari-
ka “zeleno-žutog” lanca.
- Horvat će na ovim pripre-
mama od prvog dana ući u
normalan ritam s ostalim sui-
gračima, puni trening i vjeru-
jem da tu neće biti nikakvih
problema. Isto tako, nadam
se da će se i ostatak momčadi
na početku priprema pojaviti
bez ikakvih zdravstvenih pro-
blema, spremni da sve plani-
rano odrade kako treba. Što
se tiče Križmana, njemu se taj
ligament u koljenu konstan-
tno upaljuje, ali on je tijekom
ove pauze stalno išao na te-
rapije i nadam se da će se to
polako početi smirivati - ista-
knuo je trener Istre 1961 koja
će prvu pripremnu utakmi-
cu, naravno ako suspenzija
dotad bude skinuta, odigra-
ti 12. siječnja u Umagu protiv
Agencije Umag. - To su naši
već uobičajeni protivnici i bit
će to idealna prilika da vidimo
na čemu smo i usput provjeri-
mo ove mlade, a onda ćemo
dalje tražiti suparnike. Nema-
mo još ništa konkretno, če-
kamo sa svih strana potvrde i
nadam se da ćemo to polako
ovih dana početi rješavati.
Ivica CEROVAC
Odlaze tek
Prgomet i Antolić
Krajem prošle kalendar-
ske godine malo se tem-
peratura podigla kad su
na “Drosinu” stigli upiti
stranih klubova koji su u
svojim redovima ᥇eljeli vi-
djeti ponajbolje ekspona-
te iz “zeleno-᥇utog” izlo-
ga. No, 250 tisu᥋a eura
koji su iz Ukrajine bili po-
nu᥎eni za usluge Hrvo-
ja Mili᥋a, kao i 50 tisu᥋a
manja ponuda koja je iz
Belgije stigla za Sandija
Kri᥇mana, nisu bili do-
voljni da bi ᥍elni ljudi pul-
skog prvoligaša bili voljni
upustiti se u trgovinu.
- Mi smo odbili ponu-
᥎ene odštete jer smatra-
mo da ta dvojica igra᥍a
vrijede puno više, na što
su zainteresirani klubo-
vi rekli da je to njihova
zadnja ponuda i ako pri
tome i ostanu, od toga
ne᥋e biti ništa. Vrlo jed-
nostavno. Isto tako, nije
stiglo ništa drugo za niti
jednog od ostalih naših
igra᥍a, me᥎u ostalim niti
za Rocu za kojeg su po-
stojali neki upiti u vezi s
probama, ali više nam se
nitko nije javio - naglasio
je Paminjo. - Tako su je-
dini igra᥍i bez kojih smo
ostali u ovoj pauzi Prgo-
met i Antoli᥋, s kojima
još nismo i slu᥇beno ra-
skinuli ugovore, ali ᥋emo
to napraviti ovih dana.
Ostatak mom᥍adi ostao
je na okupu i to je jedino
dobro u ovom momentu
što nam se desilo, da se
mom᥍ad nije razišla. Isti-
na, sve se to mo᥇e preko
no᥋i promijeniti, ali bez
obzira na to, situacija nije
kriti᥍na upravo stoga što
᥋e mom᥍ad ostati ma-
nje-više nepromijenjena.
Premda, da bi bilo lijepo
da se nadogradimo s par
igra᥍a bilo bi, od te ᥍inje-
nice ne bje᥇imo.
Otkad sam trener nikada nisam više
mirovao u jednom prelaznom roku.
Stoga i jedva čekam da sve to na-
pokon počne i da izađemo na teren
D
.

M
E
M
E
D
O
V
I
Ų
SUSPENZIJA
je s druge strane u
klub stigla jedna sasvim
drugačija čestitka.
- Klub je pod suspenzijom.
Odluka je to Arbitražne komi-
sije koja je danas stigla u naše
prostorije i bit ćemo suspendi-
rani dok ne riješimo novčane
zaostatke koje imamo prema
našem bivšem igraču Ševku
j pp
Okiću. Riječ je o 22 tisuće kuna
i dok mu
ne možem
službene u
je Pamić o d
igraču koji se
Pule skrasio
starskog Vele
naplatu i pot
Zekića, pom
acija, jer u n
praktički više
nego što mu
i to moramo
kao i eventu
živanja koja
našu adresu.
Što se tiče
lazaka, tu za
kakvih novih
- Nikog nis
no što je dob
či je da onda
mo pogriješ
osmjehom je
- Ovih bismo
ti nešto više o
Otkad sam trener nikada nisam više
mirovao u jednom prelaznom roku. j
Stoga i jedva čekam da sve to na- j
pokon počne i da izađemo na teren
USLUGE STIGLE NA NAPLATU
- Ševko Okić
Glas Istre 41 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
ŽMINJ - Upravo onako kako
se i moglo očekivati, kakve
su i bile najave pred poče-
tak prvenstva, završio je prvi
dio sezone u Trećoj ligi za-
pad za rukometaše. Bez ve-
likih iznenađenja, bilo u po-
zitivnom, bilo u negativnom
smislu. Možda su pojedine
momčadi iznenadile nešto
slabijim plasmanom od oče-
kivanog, no s obzirom da je
to tek jesenski dio, da pred-
stoji još i proljeće, svi imaju
prilike popraviti svoju trenut-
nu poziciju na ljestvici.
Usprkos tome što su ru-
kometaši Kvarner Kostre-
ne osvojili prvo mjesto, veći-
ma istarskih klubova imala je
značajnu i zapaženu ulogu u
ligi. Tome u prilog govori i či-
njenica da su ostala tri mjesta
na samom vrhu zauzeli upra-
vo klubovi naše županije.
Najavili su u Poreču odre-
đeni iskorak u smislu ulaga-
nja u drugu momčad kako
bi osigurali plasman u Drugu
ligu i za sada pokazuju da su
na pravom putu. Jesenski su
viceprvaci, osvojili su isto bo-
dova kao i Kvarner koje su kao
domaćini jedini i savladali, no
jedinim porazom u Puli izgu-
bili su prvo mjesto. Bio je to
očito samo loš dan ali, i izu-
zetno raspoloženi protivnik
jer su prije tog susreta, a i ka-
snije, pokazali da se s pravom
mogu nadati najvišoj pozici-
ji. Mlada su ekipa pojačana
iskusnim Turkovićem, Per-
hatom i Prelcem a znali su,
što im pravilnik dopušta, za
utakmice treće lige “skidati”
i standardne premijerligaše
poput Tima Thossa i jednog
od svojih ponajboljih igrača,
a ujedno i novopečenog re-
prezentativca, Gabriela Dea-
ka što dovoljno govori da se
radi i o jakoj, ali i perspektiv-
noj momčadi.
Efikasni Kanfanarci
S visokim ambicijama u
prvenstvo su krenuli i mladi
Puljani, trenutno trećeplasi-
rani koji su i jedini nanijela
poraz Poreču, ali su potom
iznenađujuće “kiksali” u Bu-
zetu. Porazi u Kostreni i Kan-
fanaru ne mogu uči u kate-
goriju neočekivanih, pa će se
ove sezone morati zadovolji-
ti visokim plasmanom, ali ne
i naslovom. Zaostatak za vo-
dećima nije velik, ali je teško
očekivati da mogu ugroziti
vodeće. Predvođeni prekalje-
nim vratarom Želimirom Po-
povićem i prvim strijelcem
Nikolom Popovićem skup
su mladih igrača koji imaju
iskustvo igranja u Premijer
ligi i sigurno je, ostanu li na
okupu, da neće dugo ostati u
trećeligaškom društvu.
Kanfanar-Marići su vrlo
iskusna momčad, gledaju-
ći samo godine, koja jedi-
na još uvijek svoje domaće
utakmice, istina ne sve, igra
na vanjskom igralištu. Mno-
gi će upravo u toj činjenici
pronaći razlog tako visokog
plasmana no nebrojeno su
puta dokazali da im ni igra-
nje na parketu nije strano.
Godinama se nalaze na sa-
mom vrhu bez naglašenih
ambicija za nešto više, s ob-
zirom da nemaju dvoranu,
no to ih ne sputava da igraju
vrlo dobar rukomet. Nakon
Kvarnera postigli su najviše
pogodaka, a izuzev Poreča
imaju i najmanje primljenih
golova što dokazuje da go-
dine, s obzirom da su dale-
ko najstariji u ligi, nisu važ-
ne. Na golu je, po mnogima,
trenutno najbolji vratar lige
Nicolo Bosazzi, a da im se
posljednjih nekoliko kola
nisu povrijedili standardni
prvotimci mogli su imati i
koji bod više.
Ulaskom u novu dvoranu
rukometašima Novigrada na-
glo su porasle i ambicije. U
odnosu na lanjsku sezonu
doveli su nekoliko iskusnih
igrača i napravili “korak na-
prijed” no to još uvije nije do-
statno da se primaknu vrhu
ljestvice. Puno su bodova gu-
bili na svom terenu no to je
uglavnom bilo od suparnika
koji su bodovno ispred njih,
pa i nemaju za čime žaliti.
Gostujuće pobjede nad Pe-
ćinama i u Buzetu pokazali
su da mogu, no neočekivani
posrtaj u Bujama malo ih je
uzdrmao. Trebat će još neko
vrijeme skupljati iskustvo, a
ukoliko ostanu u istom sasta-
vu, uz vrlo dobre Erika Udovi-
čića i Patrika Feru, mogu na-
praviti taj iskorak.
Donji dom
Stepenicu ispod njih nala-
zi se još jedna mlada mom-
čad premijerligaša. Od Bu-
zeta se puno očekivalo ove
sezone zbog prezentacija ru-
kometne igre ranijih godi-
na no očito je da sazrijevanje
još traje. Igra s puno oscila-
cija donosi vrlo dobre pre-
zentacije, ali i one loše. Sa
samo 11 bodova sigurno je
da ne mogu biti zadovoljni
pa će im proljeće biti prilika
za iskupljenje.
Od istarskih klubova naj-
manje su ove jeseni pokaza-
li rukometaši Buja i Mladog
Rudara II. Buježi su u prven-
stvo ušli osjetno oslabljeni
odlaskom velikog broja igra-
ča, a ni općenito stanje u klu-
bu nije bilo na zavidnoj razini
pa se sve to i moralo odraziti
na igru i rezultat. U prvenstvo
su ušli sa šest uzastopnih po-
raza da bi prve bodove osvo-
jili tek u sedmom kolu protiv
Selca. Nakon toga polako su
se počeli kompletirati, vrati-
li su neke igrače koji su već
prestali igrati i do kraja upi-
sali još dvije vrijedne pobje-
de. Od njih se s pravom oče-
kuje puno više u nastavku jer
Vedran Andanovski kao naji-
staknutiji pojedinac ne uspi-
jeva sve sam.
Mladi Labinjani ostali su
na samo dva boda. Osvojili
su ih još u prvom kolu upra-
vo protiv Buja. Najmlađa su
momčad lige i očito ih toli-
ko ne opterećuje osvajanje
bodova. Poput Poreča i Bu-
zeta imaju pravo koristiti i
igrače iz prve momčadi, ali
to pravo ne koriste. Priliku
daju isključivo igračima koji
su rezerve prvotimcima što
je i osnova druge momčadi.
U takvim okolnostima nisu
niti mogli ostvariti zapaže-
niji rezultat.
Osim Kvarner Kostrene
kao trenutno najkompletni-
je, ali i najiskusnije momčadi
u ligi, koja u svojim redovima
ima igrače koji su dugi niz
godina igrali zapaženu ulo-
gu u Prvoj ligi, s “one strane
Učke” bolji od ostalih su Pe-
ćine, iako ni oni nisu pružili
svoj maksimum ove poluse-
zone. Pozitivno iznenađenje
su rukometaši Vinodola, dok
su razočarali igrači Mornara
iz Dramlja. Nekad vrlo res-
pektabilna “družina” proživ-
ljava najteže dane u svojoj
povijesti. Selce je standardno
već dugi niz sezona i bez ve-
ćih rezultatskih pomaka, dok
su Gospićani nešto bolji od
katastrofalne lanjske sezone,
no još uvije jako daleko od
onoga prije nekoliko godina
kada su se redovno borili za
sam vrh. Boris VIDULIN

sport

ISTARSKI KLUBOVI ODIGRALI SU ZAPAŽENU ULOGU U JESENSKOJ POLUSEZONI TREĆE LIGE ZAPAD ZA RUKOMETAŠE
Sudaca nema
Tre᥋a liga idealno je mjesto da se uz pomo᥋ zborova
sudaca pokuša afirmirati nove, mlade suda᥍ke paro-
ve koji u Istri, odlaskom u suda᥍ku mirovinu renomira-
nih premijerligaških sudaca, uvelike stagniraju. Valjda to
ne᥋e biti dugog vijeka jer Istra kao rukometna sredina
zaslu᥇uje biti dio te pri᥍e. Na᥇alost, trenutno u Premijer
ligi postoji samo jedan nadzornik, Vlado ᥆ivoli᥋ iz Rovi-
nja, dok u Prvoj ligi egzistira Dragutin Modesto iz Kanfa-
nara. Sudaca jednostavno nema. Vladimir Grubor i Adi
᥆ep᥍an ispali su iz Prve lige, no postoji naznaka da se u
istu vrate dok su kao perspektive ozna᥍eni Leon Puniš
i Nenad Kajin iz Buzeta te donekle bra᥋a Sandro i Toni
Šaina koji su trenutno u mirovanju zbog poslovnih oba-
veza. Svakako premalo.
Porečka ulaganja su se ipak isplatila
Porečani su na pravom putu. Jesenski su vi-
ceprvaci, osvojili su isto bodova kao i Kvar-
ner i kandidati su za promociju. Puljani su
skup mladih igrača koji, ostanu li na okupu,
neće dugo igrati u trećeligaškom društvu
POJAČAO DRUGU MOMČAD POREČA - Tim Thoss
M
.

M
I
J
O
Š
E
K
OČEKIVANA JESEN
PRI VRHU - Saša Savatović (Novigrad) izmeu “arenaša”
Nikole Popovića i Davida Lipovčića
M
.

M
.
KVARNERSKO-ISTARSKA TREKKING AVANTURA U GRDOSELU
Mauricio Križmanić i Dejan Ljubas najbrži
GRDOSELO - Malo mje-
sto Grdoselo nedaleko Pa-
zina koje je bogato zele-
nilom i smješteno na vrlo
zanimljivom mjestu s ko-
jeg se pogled spušta na naj-
ljepše predjele Istre, bilo je
domaćinom nedavno odr-
žane Kvarnersko - Istarske
trekking avanture. Utrka
je privukla 130 natjecate-
lja, a pobijedio je kanfanar-
sko - grobnički par Mauricio
Križmanić - Dejan Ljubas.
Njima je za stazu dugu 20
kilometara, uz 1.000 me-
tara uspona, trebalo 2:21
sata čime su za dvije mi-
nute bili brži od drugopla-
siranih Gorana Čertanca i
Dalibora Kalčića. U kraćoj
kategoriji u kojoj je treba-
lo prijeći put dugačak 10
kilometara uz 500 metara
uspona, pobijedio je četve-
rac Jelena Čulina, Leo Biuk,
Ana Škalamera i Ana Tro-
skot. Bilo je to treće kolo
ovogodišnje lige nakon Mr-
koplja i Učke, a ovo je tre-
ći puta kako je kolo organi-
zirano u Grdoselu, u režiji
pazinskih Trickera.
Rezultati, duga staza: 1.
Mauricio Križmanić i Dejan
Ljubas, 2. Goran Čertanc i
Dalibor Kalčić, 3. Elvir Sulić
i Jura Štumberger, 4. Davor
Zorko i Tino Smoković, 5. Igor
Buić i Igor Prenz, 6. Alfred Ši-
rol i Andrija Lukež, 7. Kristi-
jan Zrinić i Goran Vorkapić,
7. Mauro Hek i Goran Ivan-
čić, 9. Moreno Vrancich, Go-
ran Miličić i Marko Radman,
10. Siniša Hrestak i Rozeli-
to Radešić. Kratka staza: 1.
Otpisani (Jelena Čulina, Leo
Biuk, Ana Škalamera, Ana
Troskot), 2. Ana Barić i Alek-
sandar Ćoso, 3. Kristijan Gre-
gov i Iva Galović. A. Fi. Kolona trekkera u Grdoselu
R
.

G
R
K
O
V
I
Ų
42 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

sport

KOŠARKAŠICE ROCKWOOL
PULE KRENULE S PRIPREMAMA
Tea Buzov pojačala
Puljanke
PULA - Kratka je pauza izme᥎u
prvog i drugog dijela sezone u A-1
ligi košarkašica. Posljednje kolo je-
senskog dijela odigrano je 22. pro-
sinca, nastavak slijedi ve᥋ 12. si-
je᥍nja. Shodno s takvim zgusnutim
rasporedom, košarkašice Rockwool
Pule imale su prije ju᥍erašnjeg oku-
pljanja, prvog u 2013. godini, ᥍ak
devet slobodnih dana da napune
baterije za ono što im slijedi. Na pr-
vom treningu okupile su se sve igra-
᥍ice koje su odradile prvi dio sezo-
ne, bila je tu i Amerikanka Chelsea
Pickering koja je zbog privatnih oba-
veza propustila dva posljednje kola,
da bi se posljednjeg dana prošle
godine vratila u Hrvatsku. S druge
strane, Tanja Li᥍ina je prema o᥍eki-
vanjima napustila redove “rockwo-
olica”, a igra᥍ki kadar koji je njenim
odlaskom poprili᥍no stanjen oja᥍an
je dovo᥎enjem Tee Buzov. Rije᥍ je o
22-godišnjoj Spli᥋anki visokoj 1,76
metara koja mo᥇e igrati na pozici-
ji 1, 2 i 3. Košarkašica je to koja je
prošla sve mla᥎e dobne selekcije
hrvatske reprezentacije, nastupala
za Split, Studenac iz Omiša i Novi
Zagreb, odakle se ponovno vratila u
mati᥍ni klub. U redovima Splita odi-
grala je posljednja ᥍etiri kola prvog
dijela sezone, da bi sad u zimskoj
pauzi stigla u Pulu. (I. C.)
NBA LIGA
Nuggetsi prekinuli
niz Clippersa
DENVER - Košarkaši Denver Nu-
ggetsa svladali su na svom parketu
Los Angeles Clipperse sa i tako pre-
kinuli njihov niz od 17 pobjeda koji-
ma je ta mom᥍ad nakratko stigla do
najboljeg omjera pobjeda i poraza u
NBA ligi.
Uz odli᥍nu obranu na najboljim
igra᥍ima Clippersa, Nuggetse su do
pobjede predvodili Danilo Gallinari
(17), Kenneth Faried (14, 11 skoko-
va) i Andre Miller (12, 12 asistencija).
Kod Clippersa, koji su sa 17 uzasto-
pnih pobjeda postavili novi klupski
rekord, naju᥍inkovitiji su bili Blake
Griffin (12), Eric Bledsoe (12) i De-
Andre Jordan (11, skokova). Ovim
porazom Clippersi su pali na omjer
25-7 i prvo mjesto u ligi prepustili
Oklahoma City Thunderu koji je na
omjeru 24-6.
Prvoga dana 2013. godine dogo-
dila su se i dva velika iznena᥎enja u
NBA ligi, doma᥋e poraze upisali su
New York Knicksi i Los Angeles La-
kersi. Od vode᥋e mom᥍adi skupi-
ne Atlantic bolji su bili Portland Trail
Blazersi. Blazersi su bili u prednosti
᥍itavu utakmicu, a posljednju prili-
ku za povratak Knicksa propustio je
Carmelo Anthony promašivši tricu za
izjedna᥍enje na 103:103, 17 sekundi
prije kraja. Nicolas Batum (26), Da-
mien Lillard (21) i LaMarcus Aldridge
(19, 14 skokova) bili su najbolji kod
Blazersa, dok je “tragi᥍ar” Anthony
ubacio 45 poena za Knickse. Odli᥍-
nog suradnika Anthony je imao u J.R.
Smithu (28, 11 skokova), dok je cen-
tar Amare Stoudemire u svom prvom
ovosezonskom nastupu nakon opo-
ravka od ozljede upisao tek šest poe-
na i jedan skok za 17 minuta.
Lakerse su u Staples Centeru
iznenadili Philadelphia 76-ersi. U go-
stuju᥋em sastavu sjajni su bili Jrue
Holiday (26, 10 asistencija) i Evan
Turner (22, 13 skokova), dok Laker-
se ovoga puta nije uspio izvu᥋i prvi
strijelac lige Kobe Bryant usprkos 36
uba᥍aja.
Rezultati: LA Lakers - Philadelphia
99:103, New York - Portland 100:105,
Detroit - Sacramento 103:97, Denver
- LA Clippers 92:78, New Orleans -
Atlanta 86:95, Washington - Dallas
94:103.
HRVATSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA STIGLA NA ZAVRŠNE PRIPREME U UMAGU
UOČI POLASKA NA SP U ŠPANJOLSKOJ
KAUBOJI U ISTRI
Stepančić: Ovo je istinski izazov
U izabranoj vrsti Lijepe naše mje-
sto je našao i stasiti Labinjan Luka
Stepan᥍i᥋, ᥍lan CO Zagreba, koji
je osvojio simpatije stru᥍nog sto-
᥇era i suigra᥍a. Nakratko smo
uspjeli porazgovarati s njim za
predaha tijekom treninga.
- Za mene je ovo istinski izazov
i mogu vam re᥋i, koliko god je bilo
teško, s posebnim sam guštom
sve to odradilo. Nije lako biti ᥍lan
takve jedne dru᥇ine koja je perja-
nica hrvatskog sporta. Po᥍aš᥋en
sam pozivom i zasigurno ᥋u sve
ono što mi bude u zada᥋i ispuniti
krajnje po᥇rtvovno, do posljednjeg
atoma snage. Bilo je naporno u
Karlovcu, ali sve je to za dobrobit
sviju nas. Odmora nikada dosta no i ovo ᥋emo odraditi kako je stru᥍ni sto-
᥇er zamislio, a onda ᥋emo biti “na konju”. Ponosan sam što sam se našao
me᥎u izabranicima izbornika Golu᥇e i vjerujem da ova generacija mo᥇e u᥍i-
niti puno, dakako uz prekaljene reprezentativce koji su simboli hrvatskog
zlatnog sporta - kazao je jedini reprezentativac iz Istre.
Prvenstvena mi
je zadaća ostva-
riti ono čemu
težimo, a to
je brza i tečna
igra koju zahti-
jeva suvremeni
rukomet
Slavko Goluža
PRVO UMAŠKO ZAGRIJAVANJE - Zlatko Horvat i Ivan Čupić
Svi će dobiti priliku
da se nametnu
Tu smo svi, bolje re-
čeno bit ćemo da-
nas kompletni kada
nam se priključe Vori
i Lacković koji su se
javili prije ovog tre-
ninga, rekao je iz-
bornik Goluža
UMAG - Na završni dio pri-
prema rukometna vrsta Lije-
pe naše stigla je u istom sa-
stavu u kojem je zaključila
karlovačku dionicu trenaž-
nog procesa. Raspoloženje
je više nego dobro, igrači su
nakon kraćeg odmora stigli
u Umag gdje će boraviti go-
tovo sve do samog polaska
na SP u Španjolsku.
Svi na broju
Polusatno zagrijavanje na
novoj podlozi umaške školske
dvorane oslikavalo je atmos-
feru koja je zračila među “ka-
ubojima”. U toj dionici vidje-
li smo sklonosti našeg vrsnog
vratar Mirka Alilovića ispod
koševa, koji je kao od šale po-
gađao trice, a u tom naumu
pokušavao ga je slijediti i Ivan
Čupić, istina nešto manje
uspješno. Potom je uslijedilo
razgibavanje pod paskom tre-
nera Babića. Potom su izabra-
nici Slavka Goluže pokazali
svoje malonogometno umi-
jeće pri čemu su Duvnjak, Bi-
čanić i družina pogađali mre-
žu suparnika.
Prethodne pripreme, one iz
posljednjih dana 2012. godi-
ne, izbornik Goluža je ocijenio
više nego uspješnim. Razlog
za zadovoljstvo je činjenica da
je sve proteklo prema planu,
bez neželjenih osobitosti.
- Tu smo svi, bolje rečeno
bit ćemo danas kompletni
kada nam se priključe Vori i
Lacković koji su se javili pri-
je ovog treninga. Istina je da
Blaženko još pazi na ozlije-
đeni prst no kroz ovo i vrije-
me do početka SP-a vjeruje-
mo da će biti sve u redu. On
će raditi po posebnom pro-
gramu, početnih dana bez
lopte, a onda se uključuje u
zajednički sustav treniranja.
Nekih manjih tegoba ima-
ju Drago Vuković i Domagoj
Duvnjak no, znajući njih, to
će nestati za koji dan - ističe
Slavko Goluža.
U Puli s mladima
- Jutarnji treninzi su podre-
đeni snazi i izdržljivosti, a po-
podnevni će biti u znaku igre,
one kojom želimo postati još
prepoznatljiviji, u čemu vidi-
mo svoju priliku da načini-
mo željeni iskorak na svjetskoj
smotri. Svi će dobiti priliku da
se nametnu, a mladi su to već
dobrim dijelom učinili kroz
dosadašnji dio priprema. U
ove dvije ogledne utakmice s
Norvežanima ulazimo mak-
simalno motivirani, dakako
ići ćemo na pobjedu makar
nam ista nije imperativ. Pr-
venstvena mi je zadaća ostva-
riti ono čemu težimo, a to je
brza i tečna igra koju zahti-
jeva suvremeni rukomet. U
pulskoj utakmici mlade snage
će u velikom broju nastupiti i
ne sumnjam da će opravda-
ti ukazano povjerenje. Učinit
ćemo sve kako bi maksimalno
odradili ovaj pripremni ciklus
koji zaključujemo 9. siječnja.
Dan kasnije putuje se za
Madrid, gdje Hrvatsku u skupi-
ni očekuju dva jaka iskušenja s
Mađarima i domaćinima. Do-
bro je, kako kaže izbornik Go-
luža, da njegovi momci imaju
prije tih ispita dva nešto ma-
nje atraktivna suparnika s ko-
jima će nastojati dosegnuti že-
ljenu formu za što je moguće
bolju poziciju u skupinu. Kako
će nakon utakmica po skupi-
nama uslijediti nokaut sistem,
morat će se igrati maksimalno
ukoliko se želi stići do same za-
vršnice i borbe za odličja.
Mijat GAVRAN
Luka Stepančić
M
.

G
A
V
R
A
N
Slavko Goluža
M
.

G
A
V
R
A
N
Glas Istre 43 Četvrtak, 3. siječnja 2013.

sport

U DOMU SPORTOVA MATE PARLOV ODIGRAN JUBILARNI
20. BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI TURNIR U KUGLANJU
ZIMSKA LIGA LABINŠTINE U BOĆANJU
VODITELJ SLALOMA
Rudar i Raša II ne daju vrh
LABIN - Nema promje-
na na čelu ljestvica Zim-
ske lige Labinštine, koja
se igra rabačkoj dvorani,
nakon šestog kola: Rudar
je i dalje neumoljiv u sku-
pini A, a Raša II zadržala
je vodeću poziciju uspr-
kos prvom porazu, koji im
je nanio Polet iz Snašići.
Momčad Tupljaka može se
pohvaliti s remijem protiv
natjecateljski bolje rangi-
ranog Labina, dok Jurazi-
ni ostaju jedina ekipa bez
osvojenog boda.
U skupini A utakmicu
manje imaju Rudar, Raša,
Tupljak i Kršan jer su njiho-
vi susreti 3. kola odgođeni
zbog snježnih neprilika.
Rezultati, 6. kolo, skupina
A: Potpićan Italpan - Raša
2:6, Rudar - Jurazini 6:2, Kr-
šan - Rudar II 4:4, Tupljak -
Labin 4:4. Poredak: Rudar
10, Raša 9, Labin 6, Rudar II
6, Tupljak 5, Potpićan Ital-
pan 4, Kršan 4, Jurazini 0.
Skupina B: Učka - Iskra
6:2, Eržišće - Jedinstvo 5:3,
Stepčići - Štrmac 8:0, Polet
- Raša II 6:2. Poredak: Raša
II 9, Stepčići 8, Eržišće 7, Je-
dinstvo 6, Štrmac 6, Učka 5,
Iskra 4, Polet 1. I. R.
Marijana Liović
i Sead Alihodžić
najbolji u Puli
PULA - Pobjedom kugla-
čice porečke Istre Marija-
ne Liović, svjetske prva-
kinje, i Seada Alihodžića,
člana pulske Elektroistre, u
Domu sportova “Mate Par-
lov” okončano je jubilarno
20. izdanje Božićno-novo-
godišnjeg turnira. Turnir,
koji se bodovao za Otvore-
no pojedinačno prvenstvo
Pule za sezonu 2012/13,
okupio je 38 natjecatelja,
31 kuglača i sedam kugla-
čica, iz pet istarskih klubo-
va. U konkurenciji kuglača
zbog većeg broja natjeca-
telja najprije su se odradi-
le kvalifikacije, nakon čega
je 12 najuspješnijih izbo-
rilo vizu za finale. U kvali-
fikacijama je najuspješni-
ji bio Mario Bolković, član
Uljanika, koji je srušio 573
“drva”. Prvi do njega bio je
Goran Anzur iz Istre koji
je srušio 552 čunja, dok
je Alihodžić s 526 pogo-
đenih čunjeva bio tek na
diobi sedmog i osmog mje-
sta. Međutim, član Elektro-
istre je u finalu bio daleko
najraspoloženiji i s 566 sru-
šenih čunjeva osvojio prvo
mjesto. Finalni učinak od
511 čunjeva Bolkoviću je
u konačnici donio drugo
mjesto, dok je Enio Men-
dica, član Hrvatskog bra-
nitelja, zahvaljujući dru-
gom rezultatu finala od
542 pogođena “drva” po-
pravio loš učinak u kvalifi-
kacijama kad je srušio 525
čunjeva te se s diobe deve-
tog i desetog mjesta probio
do treće pozicije.
U konkurenciji kuglači-
ca, koje nisu igrale kvalifi-
kacije, Marijana Liović bila
je neprikosnovena. U pune
je gađala 366, dok je u či-
šćenju prikupila 206 za ko-
načnih 572 srušenih čunje-
va, čime je postavila novi
ženski rekord pulske kugla-
ne. Koliko je to bio dobar
doseg može potvrditi i us-
poredba s rezultatima ku-
glača, kod kojih je u kvali-
fikacijama i u finalu samo
Bolković, i to za jedan jedini
čunj, uspio biti bolji.
Rezultati finala, kuglači:
1. Alihodžić (Elektroistra)
1.092 (750 pune + 342 čišće-
nje), 2. Bolković (Uljanik)
1.084 (728 + 356), 3. Mendi-
ca (H. branitelj) 1.067 (709
+ 358), 4. Pranić (Uljanik)
1.066 (713 + 353), 5. Gra-
bovac (Uljanik) 1.066 (715
+ 351), 6. Božac (Elektro-
istra) 1.052 (690 + 362), 7.
Anzur (Istra) 1.046 (687 +
359), 8. Pejašinović (Elek-
troistra) 1.044 (704 + 340),
9. Išić (Uljanik) 1.019 (710
+ 309), 10. Funčić (Uljanik)
1.014 (678 + 336), 11. Šteko
(H. branitelj) 1.006 (698 +
308), 12. Golubić (H. brani-
telj) 993 (693 + 300).
Kuglačice: 1. Marijana Li-
ović (Istra) 572 (366 + 206), 2.
Ravnić-Gašparini (Istra) 531
(351 + 180), 3. Oplanić (Istra)
528 (359 + 169), 4. Selimo-
vić (Istra) 515 (351 + 164), 5.
Marija Liović (Istra) 513 (350
+ 163), 6. Horvat-Margetić
(Istra) 472 (332 + 140), 7. Mi-
lovan (Rekreacija Uljanik) 443
(333 + 110). I. CEROVAC
Kuglačica porečke
Istre srušila je 572
čunja i tako postavi-
la novi ženski rekord
pulske kuglane
M
.

M
I
J
O
Š
E
K
NOVA REKORDERKA
- Marijana Liović
SNJEŽNA KRALJICA
Snijeg po
Ivice Kost
ZAGREB - Prije nepuna
dva tjedna organizatori dva-
ju hrvatskih utrka Svjetskog
kupa svečano su najavili da
je Crveni spust u potpunosti
spreman za Vip Snow Queen
Trophy. Ove su srijede, pak, za
predstavnike medija upriliči-
li kontrolu staze, koja izgleda
besprijekorno. Doduše, slje-
mensku idilu kvari nedosta-
tak snijega izvan Crvenog spu-
sta. Sve što je palo prije četiri
tjedna već se otopilo, a to će
reći da jedino staza nudi bje-
linu kakva se može vidjeti na
TV prijenosima utrka Svjet-
skog kupa koje se održavaju
na pravim skijalištima.
Srećom po organizatore
ženskog i muškog slaloma,
snježni topovi savršeno su
odradili svoj dio posla, iako
im premalo akumulaciono
jezero nije dozvoljavao kon-
stantni rad punom parom.
Sada je staza na svakom mje-
stu pokrivena s barem pola
metra kombinacije prirodnog
i umjetnog snijega.
- Mislim da nikada nismo
imali bolje uvjete za utrku -
kaže voditelj natjecanja Reno
Fleiss, koji je i ove godine pro-
veo bezbroj dana i noći na
Sljemenu, pripremajući Crve-
ni spust s uhodanom ekipom
suradnika.
Iako sve funkcionira savr-
šeno, opuštanje nikome ne
pada na pamet. Bušilica s
ogromnim svrdlom predstav-
lja ključni alat za sve koji se
brinu da ništa ne bude prepu-
šteno slučaju.
- To nam je osnovni alat
koji nam omogućuje da sva-
koga trena možemo ispitati
visinu i tvrdoću snijega, kao i
kompaktnost podloge. Taj dio
posla je neminovan. Mi mo-
ramo stalno provjeravati kva-
litetu snijega i njegovu struk-
turu niz cijelu stazu - dodaje
Fleiss.
Prava ekipa
Pored povoljnih vremen-
skih prilika, bitnu stavku u ci-
jeloj priči predstavlja i ljudski
faktor. Naime, na pripremi Cr-
venog spusta radi ekipa koja
bi se tamo bez problema mo-
gla snaći i vezanih očiju.
- U ovih osam godina pro-
mijenilo se jako malo ljudi,
a to je za nas fenomenalno.
Oko sedamdeset posto ekipe
radi na stazi od prve utrke. Ti
R
e
u
t
e
r
s
Mazemanija na Sljemenu
Fantasti᥍na sezona Tine Maze izazvala je skijašku eufo-
riju u Sloveniji, a to ᥋e se odraziti i na Vip Snow Queen
Trophy. Naime, na Sljemenu se o᥍ekuje Mazemanija.
- Ve᥋ sada mo᥇emo re᥋i da ᥋e biti postavljen rekord
kada su u pitanju slovenski novinari. Nikada ih nismo
akreditirali toliko puno kao ove godine - tuma᥍i vodite-
ljica Vip Snow Queen Trophy press centra Kristina Laco.
NE BRANI NASLOV - Marlies Schild
Sve je idealno posloženo, ne strahujemo ni od oborina. Ako
se obistine vremenske prognoze za vikend, Ivica Kostelić
mogao bi imati idealne uvjete za svoje koljeno, kaže Fleiss
44 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.
ljudi sada su pravi rutineri,
ono bez nekog velikog do-
govora znaju što treba na-
praviti na stazi u određe-
nom trenutku. Primjerice,
neki dan smo postavljali za-
štitne mreže. Počeli u 19 sati,
a završili smo trideset minu-
ta nakon ponoći. To nam je
rekord, jer nekada je taj po-
sao znao trajati po dva dana
- tumači jedan od glavnih
ljudi za pripremu staze.
Prema njegovim riječima,
sada baš ništa ne može iza-
zvati probleme na Crvenom
spustu.
- Ne mogu nam naškoditi
ni ekstremne promjene tem-
perature u plus ili minus. Sve
je idealno posloženo, tako
da ne strahujemo ni od obo-
rina. Padne li novi snijeg, bez
problema ćemo ga očistiti
sa staze. Ako se obistine vre-
menske prognoze za vikend,
Ivica Kostelić mogao bi ima-
ti idealne uvjete za svoje ko-
ljeno. Za mušku utrku je lije-
po vrijeme, a temperatura bi
trebala biti malo iznad nule.
U takvim uvjetima ledena
staza će malčice popustiti i
fino će se “lizati” sa skijom.
Znači, neće biti nikakvih
rupa, a neće biti ni previše
smrznuta, kao da je klizali-
šte. Takva
podlo-
ga će fino
amortizi-
rati opte-
rećenje na
koljeno, a to
Ivici odgova-
ra - objašnja-
va Fleiss, uz
napomenu da
koljena skijaša
najviše trpe na
tvrdim, odno-
sno zaleđe-
nim staza-
ma.
Miljenica
Naravno, i dje-
vojke će imati ide-
alne uvjete, iako u
toj konkurenciji
hrvatsko skijanje
u ovom trenutku
nema puno toga
za reći.
- I prošle smo godine
imali istu situaciju, a ispo-
stavilo se da je ženska utr-
ka zaintrigirala ljude. Prema
tome, vjerujem da ni sada
nećemo izgubiti kontakt s
publikom. Lani je cure uži-
vo pratilo deset tisuća lju-
di, a nadam se da ćemo i
ovaj put biti oko te broj-
ke. Dolazi nam Tina
Maze koja je u vode-
ća u ukupnom po-
retku Svjetskog, a
ona je miljenica
Hrvata. S dru-
ge strane, za-
dnje dvije
pobjede Ve-
ronike Zu-
zulove, ta-
kođer nas
ohrabru-
ju, jer radi
se o curi
koj a j e
trenirala s
našom re-
prezentaci-
jom. Štoviše, s
njom razgova-
ramo na tečnom
hrvatskom. Što se
tiče naših skijaši-
ca, imamo malu
stagnaciju, ali do-
laze mlade cure
koje će za dvije-
tri godine sta-
ti na start ove
utrke - zaklju-
čuje Fleiss.
Inače, se-
dam skija-
šica i skija-
ša branit će boje Hrvatske
u dvije utrke. U ženskom
slalomu nastupit će Sofi-
ja Novoselić i Andrea Ko-
mšić, dok će 6. siječnja uz
Ivicu Kostelića voziti Da-
libor Šamšal, Istok Rodeš,
Matej Vidović i Filip Zu-
bčić. Davor PETROVIĆ

sport

Oštećena skakaonica
u Bischofshofenu
BISCHOFSHOFEN - Austrijska
policija objavila je u srijedu kako
su nepoznati po᥍initelji tijekom
proslave do᥍eka Nove godine
u Bischofshofenu pirotehni᥍kim
sredstvima oštetili skakaonicu na
kojoj se tradicionalno 6. sije᥍nja
odr᥇ava posljednje od ᥍etiri na-
tjecanja “Novogodišnje turneje” u
skijaškim skokovima.
Šteta koja je po᥍injena palje-
njem baklji na skakaonici procije-
njena je na 10.000 eura. Upaljene
baklje prouzro᥍ile su rupe u zaštit-
noj mre᥇i koja zadr᥇ava snijeg od
prodora na skakaonicu. No, odr᥇a-
vanje natjecanja koje je na raspo-
redu ovoga vikenda nije ugro᥇eno.
Pokraden slovenski
skijaš-skakač
LJUBLJANA - Jedan od najbo-
ljih slovenskih skijaša-skaka᥍a Ro-
bert Kranjec pokraden je u jednom
hotelu u Garmisch-Partenkirchenu
uo᥍i nastupa na drugom natjecanju
Novogodišnje turneje “᥌etiri skaka-
onice” na Olimpijskoj skakaonici u
tom njema᥍kom skijaškom centru.
- Odnijeli su mi prijenosno ra᥍u-
nalo, a supruzi Špeli iz torbice uzeli
200 eura, dok su na stolu ostavili
foto-aparat - rekao je Kranjec koji
je u Garmischu zauzeo 13. mjesto,
za portal Telekoma Slovenije.
Kranjec ka᥇e da je supruga opa-
zila nestanak novca tek kad se vra-
tila ku᥋i, te da vjeruje da su krad-
ljivci njihovu sobu posjetili u utorak
nakon pono᥋i, kad su je na jedan
sat napustili kako bi drugim skaka-
᥍ima ᥍estitali novu godinu.
VATERPOLO
Delfin treći
ROVINJ - Vaterpolisti Delfina zau-
zeli su tre᥋e mjesto u Kup natjeca-
nju Primorsko-goranske i Istarske
᥇upanije za mla᥎e uzraste odigra-
nom na Kantridi. U konkurenci-
ji osam klubova daljnje natjecanje
izborili su igra᥍i Opatije iza kojih
su se plasirale mlade vaterpolisti-
ce Primorja koje su se ravnoprav-
no borile s vaterpolistima. Na kraju
natjecanja medalje i pehare ekipa-
ma je podijelio legendarni srebr-
ni olimpijac iz Tokija 1960. godine,
Frano Nonkovi᥋.
Delfin je nastupio u sastavu:
Komadina, Tihi᥋, Radeti᥋, Trošt,
Stankovi᥋, Kancelir, Laginja, ᥌akar,
Lili᥋, Bogdanovi᥋, Kusanovi᥋, Ko-
mši᥋, Mamontov, Venier, Poropat,
Brajnovi᥋.
Rezultati posljednjeg kola: Del-
fin - Palada 5:0, Lošinj - Crikveni-
ca 11:2, ᥆VK Primorje - Jadran 4:5,
Primorje - Opatija 9:11. Kona᥍ni
poredak: 1. Opatija 19, 2. ᥆VK Pri-
morje 15, 3. Delfin 15, 4. Jadran
(Kostrena) 13, 5. Lošinj 9, 6. Pri-
morje EB 9, 7. Crikvenica 1, 8. Pa-
lada (Njivice) 1. Iv. R.
NOVOGODIŠNJA UTRKA
Jurić četvrta u
Varaždinu
VARAŽDIN - Tradicionalnu 35.
Novogodišnju utrku u Vara᥇dinu,
po temperaturi koja se kretala oko
nule, pohodile su dvije ᥍lanice pa-
zinskih Trickera, Kristina Juri᥋ i De-
sanka Guštin. Juri᥋ je bila ᥍etvrta
me᥎u veterankama s rezultatom
14.48 minuta koliko joj je trebalo
da pre᥎e stazu dugu 3,2 kilome-
tra me᥎u 60-ak trka᥍ica. U istoj je
konkurenciji Guštin bila 14. s re-
zultatom 24.48 minuta. Sveukupni
pobjednik utrke na stazi duljine 6,4
km bio je Slovenac Vid Zevnik iz
Bre᥇ica, ispred Talijana Diega Avo-
na. Kod ᥇ena najbr᥇a je bila Matea
Matoševi᥋ iz Agrama. A. Fi.
SVJETSKOGA KUPA RENO FLEISS S NOVINARIMA NA CRVENOM SPUSTU
Tanja Poutiainen: Bilo
bi lijepo da na Sljemenu
postignem hat-trick
mjeri
telića
U
analima sljemenskog
slaloma za žene ostat
će zapisano da je Tanja Po-
utiainen prva pobjednica
Crvenog spusta. Doduše,
simpatična Finkinja ima
samo jednu kristalnu krunu
iz Zagreba, i to zato što se
te 2005. godine utrka zvala
Zlatni medvjed. Sada, pak,
na Sljeme stiže s izraženim
ambicijama, utemeljenim
na dosadašnjim ovosezon-
skim rezultatima.
- Puna sam samopouz-
danja i osjećam se odlično.
Ove sezone imala sam sve
plasmane među prvih de-
set, a to je ono što mi daje
pravo na optimizam. Na-
ravno, voljela bih biti na
pobjedničkom postolju.
Ove sezone to mi je poš-
lo za rukom na domaćem
terenu, u Leviju, a to mi je,
uz Zagreb, najdraža utr-
ka Svjetskog kupa. Dakle,
bilo bi idealno da se ovdje
opet popnem na postolje -
kaže Tanja.
Tijekom ljeta njena glav-
na razbibriga je nogomet.
Kako sama kaže, u svom
klubu, zvanom “Rovanie-
mi”, igra u veznom redu, a
po potrebi se nađe i u špici.
- Ove sezone sam posti-
gla hat-trick na prvoj uta-
kmici. Ukupno sam zabi-
la šest golova u isto toliko
nastupa. Bilo bi lijepo da
na Sljemenu postignem
hat-trick, ha, ha... Realno,
bila bih zadovoljna pla-
smanom na pobjedničko
postolje. Žensko skijanje
jako je izjednačeno, svaka
djevojka iz prve jakosne
skupine može pobijedi-
ti na bilo kojem slalomu.
Na toj razini moraš pru-
žiti maksimum na sva-
koj utrci. Ispunim li to i
bude, na primjer, šesta,
ne mogu biti nezadovolj-
na. Međutim, vjerujem
da mogu biti među prve
tri u Zagrebu - zaključu-
je najbolja finska skijaši-
ca svih vremena.
Sedam skijašica i skijaša branit će boje Hrvatske u
dvije utrke. U ženskom slalomu nastupit će Sofija
Novoselić i Andrea Komšić, dok će 6. siječnja uz
Ivicu Kostelića voziti Dalibor Šamšal, Istok Rodeš,
Matej Vidović i Filip Zubčić
Sve snježne
kraljice
2005.
Tanja Poutiainen
2006.
Marlies Schild
2007.
Marlies Schild
2008.
Tanja Poutiainen
2009.
Maria Höfl-Riesch
2010.
Sandrine Aubert
2011.
Marlies Schild
2012.
Marlies Schild

R
e
u
t
e
r
s
PRVA POBJEDNICA - Tanja Poutiainen
o
-
a-
uz
da
aša
na
no-
-
dje-
i ide-
ako u
enciji
anje
utku
toga
- I prošle sm
imali istu situacij
stavilo se da je ž
ka zaintrigirala lju
tome, vjerujem d
nećemo izgubiti
publikom. Lani je
vo pratilo deset
di, a nadam se
ovaj put biti o
ke. Dolazi
Maze koja
ća u uku
retku S
ona je
Hrva
ge s
dn
po
ro
z
n
pr
jom
p
njom
ramo n
hrvatsko
tiče naš
ca, ima
stagnac
laze m
koje će
tri go
ti na
utrke
čuje
I
da
ši
CRVENI SPUST U SIGURNIM RUKAMA - Reno Fleiss
D
.

L
O
V
R
O
V
I
Ų
Glas Istre 45 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
*
kultura@glasistre.hr
591-529
kultura
ZAGREB - Završila je godina posve᥋ena
hrvatskom preporoditelju iz Istre bisku-
pu Jurju Dobrili i slikaru Ivanu Lackovi᥋u
Croati, a 1. sije᥍nja po᥍ela je godina hr-
vatskih zaslu᥇nika kipara Ivana Meštrovi-
᥋a te povjesni᥍ara Krunoslava Draganovi-
᥋a, priop᥋ila je Hrvatska kulturna zaklada.
Zaklada je pozvala sve hrvatske kulturne,
prosvjetne, vjerske i druge ustanove, po-
sebno uredništva ᥍asopisa, novina, radi-
ja i televizije da se priklju᥍e obilje᥇avanju
tijekom ᥍itave 2013. godine. (Hina)
Godina Ivana
Meštrovića
PROGRAM PULSKOG KINA VALLI ZA SIJEČANJ
“SERBUS KRLEŽA” - U ZAGREBU PRIKAZAN DOKUMENTARNI FILM ŽELJKA SENEČIĆA
Danas ovdje nema ličnosti koja se karizmom može
mjeriti s Krležom - Miroslav i Bela Krleža
Krleži su trebali protivnici, a ne laskavci
ZAGREB - Trebala su proći
desetljeća od smrti Miroslava
Krleža da se njegov književni
opus počne sagledavati objek-
tivno, mimo ideoloških kon-
teksta u koje su ga rado trpali.
Tako misli Predrag Matveje-
vić koji je u knjižnici “Bogdan
Ogrizović” najavio premijer-
nu projekciju dokumentarnog
filma “Serbus Krleža” redate-
lja Željka Senečića.
- Krleža ponovo postaje ak-
tualan i zadobiva pažnju koju
svakako zaslužuje - rekao je
Matvejević, iznenađen veli-
kim odazivom publike na po-
ziv ovoj premijeri. Senečić je,
nakon što se u prethodnom
dokumentarcu “Krleža” ba-
vio biografijom velikog pisca,
u ovome filmu okupio vodeće
hrvatske kulturnjake čiji je rad
izravno ili posredno povezan s
Krležom te kroz njihove izjave,
dojmove i razmišljanja osvije-
tlio različite aspekte Krležina
lika i djela. U dokumentarcu
tako govore Žarko Paić, Pre-
drag Matvejević, Ante Stamać,
Velimir Visković, Zlatko Vitez,
Tomislav Čadež, Rade Šerbed-
žija i još desetak intelektuala-
ca s ovih prostora.
Lani u ovo doba, uz 30.
obljetnicu Krležine smrti
(29. prosinca 1981.) Senečić
je pokazao 70-minutni film
“Krleža”, nastao prema sce-
nariju Tomislava Sabljaka, a
odabran i montira iz mate-
rijala tri 50-minutne epizo-
de o Krleži koje je snimao ti-
jekom 2011. godine.
- Ja sam oduvijek bio akr-
ležijanac. Krleža nije bio je-
dan od onih pisaca koji su
utjecali na mene, ali njego-
va veličina je neupitna. Mi-
slim da je to što se za života
okruživao samo istomišlje-
nicima i onima koji su mu
laskali, samo odmoglo nje-
govome djelu i talentu. Kr-
leža spada u pisce kojima su
potrebni protivnici i negato-
ri da bi zaživio u potpunosti,
rekao je Tonko Maroević.
- Krleža se danas napokon
može analizirati bez poviše-
nih strasti, bez pristranosti.
Čitajući ga, osjećamo da se
susrećemo s velikim piscem
koji ima odgovor na sve naše
traume. Doduše, u toj novoj
valorizaciji neki ga odbacu-
ju kao velikog pisca jer sma-
traju da je njegovo djelo bilo
previše slijepljeno s ideologi-
jom - rekao je Žarko Paić.
Mnogi se sugovornici u
filmu slažu kako su Krleži-
ne teme i danas aktualne.
Kazališni kritičar Tomislav
Čadež je, govoreći osobito o
novim izvedbama Glembaje-
vih, rekao kako publika u toj
drami osjeća ironiju i cini-
zam jednog vremena koje mi
danas proživljavamo u još
puno groznijem obliku nego
je bilo onda kad ju je Krleža
pisao. Rade Šerbedžija izu-
zetno cijeni “Balade Petri-
ce Kerempuha” koje smatra
“najkrležijanskijim” djelom
iz ovoga impozantnog opu-
sa; Ante Stamać hvali Krle-
žu kao pjesnika, ističući nje-
govu pjesmu “Snijeg”; Zlatko
Vitez cijeni “Deset krvavih
godina”, a redatelji Schmidt
i Grlić roman “Na rubu pa-
meti” u kojemu prepozna-
ju golem filmski potencijal.
Velimir Visković je, pak, za-
ključio kako na ovim pro-
storima nema ličnosti koja
se karizmom može mjeriti s
Krležom. Maja HRGOVIĆ
Nove cijene
ulaznica
Zbog izmjena i dopu-
na Zakona o porezu na
dodanu vrijednost koji
je stupio na snagu 1.
sije᥍nja, Javna ustano-
va Pula Film Festival
obvezna je za uslu-
ge javnog prikaziva-
nja filmova obra᥍una-
vati PDV po stopi od 5
posto umjesto dosa-
dašnjih nula posto. Po
novom cjeniku redov-
na ᥋e ulaznica košta-
ti 27 dok ᥋e student-
ska ulaznica te ona za
obiteljski dan koštati
17 kuna. Umirovljeni-
ci, djeca do 7 godina,
osobe s invaliditetom i
pratitelji osoba koji se
kre᥋u pomo᥋u invalid-
skih kolica pla᥋at ᥋e
po 15 kuna. ᥌lanovi
Kino kluba, posjetite-
lji vikend-matineja te
grupe od deset naviše
pla᥋at ᥋e 20 kuna dok
᥋e cijena ulaznica za
filmove iz programa Ki-
noteke biti deset kuna.
“Asterix i Obelix u Britaniji”
Povratak Tarantina i
pulska subkulturna scena
Jedan od najiščekivanijih filmova 2013. godine
zasigurno je novi uradak nekadašnjeg enfan-
tea terriblea Hollywooda, Quentina Tarantina,
koji se ovog puta okušao u vesternu. “Odbjegli
Django” u jedino pulsko kino stiže 17. siječnja.
Dokumentarni film o najznačajnijim trenucima
pulske subkulturne glazbene scene koji se već
dugo najavljuje “Grad izobilja” Zlatka Gotovca i
Mladena Medića u kino Valli stiže 25. siječnja
PULA - Danas se mijenja
program jedinog pulskog
kina, a nakon silnih “Hobita”,
“Artura Božića” i sličnih krea-
tura vraćamo se u “normalu”
s novom epizodom galskih
heroja “Asteriksom i Obelik-
som u Britaniji”. Britanska
avantura neumornih juna-
ka koje ponovo utjelovljuju
Edouard Baer i (sada Belgija-
nac) Gerard Depardieu vraća
nas 50 godina prije rođenja
Krista u vrijeme kada Cezar
odluči osvojiti Britaniju.
Od danas “Danak
anelima” Kena Loacha
Od danas je na programu i
nezavisni film “Danak anđe-
lima” veterana Kena Loacha
koji ponovo priča priču o pro-
blemima nezaposlenih gu-
bitnika koji otkrivaju dosad
nepoznate talente… Mnogi
su kritičari pohvalili ovaj Lo-
achov zaokret na komediju i
ustvrdili da i veteran društve-
no osjetljivih filmova može
snimiti uradak koji grije srce.
Prvi tjedan siječnja obilježit
će i reprizno pojavljivanje Da-
niela Craiga kao Jamesa Bon-
da koji je u Mendesovoj režiji
u avanturi naziva “Skyfall” na
kinoblagajnama diljem svije-
ta već zaradio milijardu dolara
pa je red da mu i mi damo još
par kuna, makar za frizuru…
Drugi tjedan u siječnju do-
nosi nam još jedan uradak za
najmlađe - “Krš i lom” Richa
Moora. Radi se o animiranoj
avanturi u kojoj glavni junak
Ralph, negativac iz videoigri-
ce, nezadovoljan sa svojom
ulogom kreće u druge igre i
pokušava promijeniti svoju
sudbinu. Od 10. do 16. siječnja
u kino dolazi i dokumentar-
ni film “Posljednja ambulan-
tna kola Sofije” Iliana Mateva,
manjinska koprodukcija koju
je publika mogla pogledati na
lanjskom Festivalu igranog fil-
ma u Puli. Film koji nisu mo-
gli pogledati na 59. Puli je nova
Brešanova komedija “Svećeni-
kova djeca” s Krešimirom Mi-
kićem, Marijom Škaričić i Ja-
drankom Đokić u naslovnim
ulogama koja u kino Valli ta-
kođer dolazi 10. siječnja. Opet
smo u Dalmaciji, točnije na
jednom otoku gdje mjesni
svećenik buši kondome ne bi
li povećao natalitet… Bit će za-
nimljivo vidjeti kako se Brešan
snašao s ovom apsurdnom
premisom i koje je neobične
zaplete i obrate manje ili više
uspješno ubacio u film.
Završnica uz “Ljubav”
Michaela Hanekea
Trećeg tjedna u siječnju u
kino dolazi još jedno filmsko
čitanje tsunamija na Tajlandu
naziva “Nemoguće”. Nakon Ea-
stwoodovog pokušaja (“Život
poslije života”) red je na redate-
lju Juanu Antoniju Bayoneu da
glumce Naomi Watts i Ewana
McGregora provede kroz pakao
podivljale prirode i bol zbog gu-
bitka i smrti. Jedan od najišče-
kivanijih filmova 2013. godine
zasigurno je novi uradak neka-
dašnjeg enfantea terriblea Ho-
llywooda, Quentina Tarantina,
koji se ovog puta okušao u ve-
sternu. “Odbjegli Django” na
velikim je ekranima okupio Ja-
miea Foxxa, Leonarda DiCa-
prija i novog Tarantinovog mi-
ljenika Christopha Waltza. Što
je Tarantino s tom klasičnom
pričom o osveti uspio napravi-
ti, tek ćemo doznati, no sudeći
po foršpanu, nije nerealistično
očekivati nove Tarantinove žan-
rovske vratolomije i skakanja
od vesterna do blacksploitati-
on filmova 70-ih i nazad.
U zadnjem tjednu siječnja u
kina dolazi jedan od najnagra-
đivanijih filmova 2012. godi-
ne - “Ljubav” Michaela Hane-
kea - drama u kojoj Jean-Louis
Trintignant (tko ga se još sjeća
iz filma “Il sorpaso” Dina Risi-
ja?) i Emmanuela Riva (“Hiro-
šima, ljubavi moja”) naprosto
briljiraju kao stari bračni par.
Dokumentarni film koji se
već dugo najavljuje - “Grad
izobilja” Zlatka Gotovca i
Mladena Medića u kino Valli
stiže 25. siječnja. Film se, po
riječima autora, bavi najzna-
čajnijim trenucima pulske
subkulturne glazbene scene
od 1978. do 1991. godine.
U siječnju se vraćaju i pro-
jekcije opera iz njujorškog
Meta, pa su u subotu 5. siječ-
nja na redu “Trojanci” Hec-
tora Berlioza, dok će 19. si-
ječnja pulska publika moći
pogledati prijenos ope-
re “Maria Stuarda” Gaetana
Donizettija. Boris VINCEK “Odbjegli Django”
46 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.
J
oš jedna glazbena godi-
na u Puli i Istri je iza nas,
bogata događajima kao i
uvijek. Iako nećemo uspje-
ti spomenuti sva događa-
nja prvo se primjećuje da su
ovog ljeta koncertni spektakli
mahom “pobjegli” iz pulskog
amfiteatra, čak je i Verdijeva
opera “Aida” otkazana iako
je najavljena još na proljeće.
Nastupile su u Areni klape i
dva stara šarmera: Zdravko
Čolić i Tom Jones, zbog kojeg
su u prodaju morale ići i do-
datne ulaznice. Prosjek godi-
na popravio je mlađahni Mi-
chel Teló koji je iz Brazila do
Pule došao na valu velikog
hita “Ai se eu te pego”.
Bez senzacija
Ove godine nije bilo ničeg
senzacionalnog, kao godinu
ranije kada su 2011. u svijet
prodrli jedan Dubrovčanin
i jedan Puljanin, odnosno
Luka Šulić i Stjepan Hauser
kao 2Cellos. Već etablirani,
pod paskom Eltona Johna,
objavili su drugi album “In2i-
tion”. Čekamo ih da konačno
nastupe u Puli.
Ljubitelji elektronike iz ci-
jelog svijeta pohrlili su na
Outlook i Dimensions festi-
vale u Štinjanu, a ponosnih
20. godina obilježio je Mon-
teparadiso festival o čemu
je snimljen dokumentarac.
Glavu iznad vode i dalje drži
Viva La Pola u Uljaniku, dok
nas je malo, ako već ne šo-
kirao, onda barem zbunio
slab odaziv na prvu večer Art
& Music festivala na kojoj je
kao zvijezda večeri nastupio
odlični Chris Eckman s ben-
dom. Možda je trebalo zali-
jepiti koji plakat više. Još je
živa, žilava i zdrava pulska
alternativna scena iako na
njoj ima nekoliko bendova
kojima želimo da se probiju
iz ovih lokalnih okvira. Zna-
ju Puljani svirati i blues što
su pokazali Delta Blues Gang
koji nakon pobjede na natje-
canju u Splitu krajem siječ-
nja putuje u kolijevku blue-
sa, američki Memphis.
Iako neki diskografskoj in-
dustriji, kao i klasičnom for-
matu albuma predviđaju skori
kraj, istarski glazbenici ipak su
bili prilično aktivni kada se ra-
dilo o snimanju i objavljivanju
pa su albume, između ostalih,
iznjedrili The Chweger, Gusta-
fi, Radio Aktiv, Dogma, Mann-
tra, TutanKhamon Space Mac-
hine, Nola i Bruno Krajcar koji
je u INK-u obilježio tri desetlje-
ća bavljenja glazbom. Ne smi-
jemo zaboraviti ni dvostruki
CD na kojem su pulski glaz-
benici pod vodstvom produ-
centa Edija Cukerića obradili
skladbe velikog Sergia Endri-
ga te je tom prilikom održan i
koncert u Circolu.
Pola stoljeća
rock kluba Uljanik
Pola stoljeća rock kluba
Uljanik i rock glazbe u Puli
krajem svibnja i početkom
lipnja obilježeno je koncer-
tima, izložbom i okruglim
stolom. Nekih šest tjeda-
na kasnije na terasu kluba u
kompletnoj postavi uspješno
su se vratili Problemi, bend
kojim je prije 35 godina po-
čela pulska punk priča.
Bilo je i jazza, bila ga je
puna Istra, od pulskih ka-
fića do velikih festivala jer
je prepoznat ne samo kao
kvalitetna glazba, nego i kao
dio turističke ponude. Va-
lamar Jazz festival i Avant-
garde u Rovinju računali su
i na turiste te nisu štedje-
li na dovođenju jakih ime-
na kao što su John Scofield
ili Fred Wesley. U Rovinju je
i Spring Jazz, dok je tradici-
ja živa u Grožnjanu gdje se
održava Jazz is back!, a jazz
festival je stigao i u Labin.
Dobili smo i dokumentarac
o Last minute open jazz fe-
stivalu u Balama koji je pri-
kazan u kinu Valli. Malo juž-
nije od Bala velike ambicije
pokazao je Lighthouse Mu-
sic Club u kojem se također
svirao jazz, ali su se pokaza-
li i Goran Bregović, Severina,
Rozga… Prilika da se opet
dovedu lakoglazbene zvijez-
de je blagdanski prosinac pa
je Severina nastupila u Bu-
zetu, Mišo Kovač u Žminju,
a Gibonni je bio adut novo-
godišnje fešte u Poreču. Kraj
godine koriste i organiza-
tori Rovinj Music Festivala
da bi doveli poznata imena,
ali predstavili i mlade snage
rock scene.
Serđo Valić odletio je do
Vancouvera i tamo dva puta
napunio klub iseljenika te sni-
mio spot. Massimo je uspio
napuniti Dom hrvatskih bra-
nitelja, a Teranke su deseti ro-
đendan obilježili koncertom
u Svetim Srcima. Od svih nji-
hovih nastupa koje smo pra-
tili, ovo je bio bez premca nji-
hov najbolji. Na Kaštelu su pak
svoju vrijednost dokazali Bare
i Majke, Hladno pivo te Za-
branjeno pušenje. Rock je još
uvijek živ. Mladen RADIĆ
mozaik@glasistre.hr
591-529
*
Christopher Lee, glumac koji je vjerojat-
no najpoznatiji po ulozi ᥍arobnjaka Sa-
rumana iz “Gospodara prstenova”, sni-
mio je bo᥇i᥋ni singl. Najzanimljivije od
svega je to što se slavni glumac odlu-
᥍io za nesvakidašnji ᥇anr - heavy me-
tal. Leeju ovo nije prvi izlet u glazbene
vode, jer ga se ᥍esto mo᥇e na᥋i u ulozi
pjeva᥍a. Za ovaj bo᥇i᥋ni singl Christop-
her Lee snimio je metal verzije pjesa-
ma “The Little Drummer Boy” i “Silent
Night”. (G. I. )
Božićni
heavy metal
PO ČEMU ĆEMO PAMTITI GLAZBENU 2012. U ISTRI
Godina kada je zauvijek otišao Tusta
Jedna je legenda prošle godine došla do kraja svog ᥇ivotnog puta - Branko ᥌rnac Tu-
sta preminuo je 14. listopada. Ovom sindikalistu i jednom od najkarizmati᥍nijih hrvat-
skih punkera i rockera po᥍ast je odala duga᥍ka, raznolika kolona prijatelja i štovatelja
isprativši ga na Monte Giru. Koliko je njegov ugled bio jak pokazalo je ᥍ak tisu᥋u i pol
ljudi te jaka glazbena imena koja su se po᥍etkom velja᥍e okupila na humanitarnom
koncertu “Svi za Tustu” u klubu Uljanik, a nastupili su me᥎u ostalim Hladno pivo i Psi-
homodo pop. Tustinim odlaskom nakon tri desetlje᥋a završila je i pri᥍a o KUD Idijotima
u kojima je pjevao i na ᥍ijim je koncertima oduševljavao publiku.
Boom jazz festivala,
stabilna rock scena i manjak
koncertnih spektakala u Areni
Ljubitelji elektronike
iz cijelog svijeta pohr-
lili su na Outlook i Di-
mensions festivale u
Štinjan, a ponosnih
20. godina obilježio je
Monteparadiso festi-
val o čemu je snimljen
dokumentarac. Glavu
iznad vode i dalje drži
Viva La Pola u Uljani-
ku. Da znaju Puljani
svirati i blues pokaza-
li su Delta Blues Gang
koji nakon pobjede
na natjecanju u Splitu
krajem siječnja putu-
ju u kolijevku bluesa,
američki Memphis
D
e
ja
n

Š
T
I
F
A
N
I
Ų
I dalje u formi - Tom Jones u pulskom amfiteatru
John Scofield - jedno od ja-
kih jazz imena koja su ovog
ljeta pohodila Istru
D
e
ja
n

Š
T
I
F
A
N
I
Ų
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Glas Istre 47 Četvrtak, 3. siječnja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
2%$9,-(67,26057,
Tužnim srcem javljamo rodbini,
prijateljima i znancima da nas je
1.1.2013., u 71. godini života napusti-
la naša voljena
Æ11Æ¥ÆK|Æ K¡||Æ!|
Posljednji ispraćaj naše drage poko-
jnice bit će u četvrtak, 3.1.2013., u 15
sati na Gradskom groblju u Rovinju.
Ožalošćeni: suprug ANTONIO,
kćerke SUZANA i SANDRA, ze-
tovi DUŠAN i ALEN, unuci SANJA s
EMANUELOM, NINA s FERUČOM,
RENE i NOEL te ostala tugujuća rod-
bina
U dubokoj boli javljamo tužnu vijest
rodbini, prijateljima i znancima da
nas je u svojoj 87. godini života blago
u Gospodinu napustila naša volje-
na mama, svekrva, punica, nona,
pranona i sestra
¥ÆK|1Æ |ï|!K¡
Dušica
rođ. Klanjac
Posljednji tužni ispraćaj drage nam
pokojnice obavit će se u četvrtak,
3.1.2013., na groblju u Motovunskim
Novakima. Pogrebna povorka kreće
iz kapelice u 14,30 sati.
Ožalošćeni: djeca MILENA, ALOJZ,
ANTICA, MIRKO, MARIJA i ZDENKO
s familijama, sestre ANA, DARINKA,
JOLANDA, FIJORA te braća LUDVIG
i ELIO s familijama te ostala tugujuća
rodbina
U dubokoj boli javljamo tužnu vijest
rodbini, prijateljima i znancima da
nas je u svojoj 83. godini života na-
pustila naša voljena
K¡l||Æ 1|||1||
Nadalina
Pogreb drage nam pokojnice obavit
će se u krugu obitelji u četvrtak,
3.1.2013., na groblju Prnjani.
Ožalošćeni: kćerke MARIZA i DEA-
NA, sin ÐINO s familijama, sestre
MARIJA, SLAVICA i ALDA s familija-
ma, kunjade i kunjadi s familijama te
ostala tugujuća rodbina
S tugom u srcu javljamo svoj rodbi-
ni, prijateljima i znancima da nas je u
srijedu, 2.1.2013., u 66. godini života
napustio naš voljeni
K|ÆKK|¡ ¥|||!||
iz Mali Golji
Posljednji tužni ispraćaj dragog nam
pokojnika bit će u četvrtak, 3.1.2013.,
u krugu obitelji i prijatelja iz Komem-
orativnog centra u Sv. Martinu - Mar-
tinskom na mjesno groblje.
Ožalošćeni: supruga EDA, sin ELVIS,
nevjesta DANIJELA, unuke ELIN i
NATALI, sestre ZLATA i NADIJA, kun-
jado RENATO s familijama te ostala
tugujuća rodbina
S tugom u srcu javljamo svoj rodbi-
ni, prijateljima i znancima da nas je u
utorak, 1.1.2013., u 88. godini života
napustio naš voljeni
|K||Æ1¡ ¡!|||||
iz Nedešćine
Posljednji tužni ispraćaj dragog nam
pokojnika bit će u četvrtak, 3.1.2013.,
u 15 sati iz Komemorativnog cen-
tra u Sv. Nedelji - Nedešćini na mjes-
no groblje.
Ožalošćeni: supruga MARIJA, sin
TULIO, kćerka EGIDIA, nevjesta
DRINA, zet MAURO, unuci MARI-
NO, SAŠA, NATAŠA i ELENA te ostala
tugujuća rodbina
U dubokoj boli javljamo svoj rod-
bini, prijateljima i znancima da je u
utorak, 1.1.2013., u 90. godini života
preminula naša voljena
¥||KÆ KKïÆ!|1
rođ. Ružić
iz Labina
Posljednji tužni ispraćaj drage nam
pokojnice bit će u četvrtak, 3.1.2013.,
u krugu obitelji iz Komemorativnog
centra u Labinu na gradsko groblje.
Ožalošćeni: sinovi FRANKO, BER-
ISLAV, VLADO i ALEN, kćerke OM-
BRETA i BRUNA s familijama, brat
NELO, sestre MARIJA, TONINA, RO-
ZELINA i LAURA s familijama te os-
tala rodbina
Tužnim srcem javljamo rodbi-
ni, prijateljima i znancima da nas
je 31.12.2012., u 79. godini života
napustio naš voljeni suprug, otac
i nono
lr. 1¡¡|| |ÆKÆïÆ|
Pino
Pokop dragog nam pokojnika obavit
će se u petak, 4.1.2013., u 14.30 sati
na Gradskom groblju u Puli.
Ožalošćeni: supruga MARIJA - SLAV-
KA, sinovi EDI i RANKO, nevjeste
DORIS i MIRNA, unuci ANA KATA-
RINA i ANDREA te ostala tugujuća
rodbina
Tužnim srcem javljamo rodbini,
prijateljima i znancima da nas je
2.1.2013., u 83. godini života, na-
kon duge i teške bolesti napustila
naša draga
Æ1Æ !K|¡||
Pokop drage nam pokojnice obavit
će se u četvrtak, 3.1.2013., u 11 sati
na Gradskom groblju u Puli.
Ožalošćeni: kćerka MIRJANA, zet
ZDENKO i unuk DANIJEL te ostala
tugujuća rodbina
32='5$9,
Posljednji pozdrav dragoj našoj teti
Æ1| !K|¡||
od nevodi: MARIJE, NINA, MILENE,
ANE i VINKA s obitelji
Dragoj mami, punici i noni
Æ11Æ¥ÆK|1| K¡||Æ!|
Plačemo...
U svakoj suzi vidimo tebe!
Plačemo...
Da bismo te duže gledali!
SANDRA, ALEN, RENE, NOEL
Dragoj noni
Æ11Æ¥ÆK|1| K¡||Æ!|
Volimo te!
SANJA s EMANUELOM, NINA s
FERUČOM, RENE, NOEL
Posljednji pozdrav dragoj učiteljici
Æ11Æ¥ÆK|1| K¡||Æ!|
Ono što jesmo danas dugujemo
Vama.
Generacija IV razred 1986./’87., OŠ
Vižinada
Adio draga mama, nona i pranona
1ÆKÆ||1Æ
Bila si voljena i uvijek ćeš biti.
Falit ćeš nam!
Kći DEANA, zet VLADO i unuka EDA
s familijom
Posljednji pozdrav dragoj sestri
1ÆKÆ||1| 1|||1||
upućuju sestre: MARIJA, SLAVICA i
ALDA s familijama
Posljednji veliki pozdrav voljenom
noniću
||1K
ANA KATARINA i ANDREA
Posljednji pozdrav našem dragom
prijatelju
lr. ||1K·1¡¡||K |ÆKÆï|K
Počivao u miru Božjem.
JOSO i MARIJA PERANIĆ s obitelji
NIVES i SANJE
Posljednji pozdrav našem šefu
lr. 1¡¡||K |ÆKÆï|K
Ožalošćeni djelatnici Patologije i
sudske medicine
Posljednji pozdrav dragom kolegi,
učitelju i prijatelju
lr. 1¡¡||K |ÆKÆï|K
Hrvatski liječnički zbor
Podružnica Istarska
Posljednji pozdrav našem umirov-
ljeniku
1¡¡||K |ÆKÆï|K, lr. mtl.
Opća bolnica Pula
Posljednji pozdrav barba
||1K
od OMERA i ZDENKE s obitelji
Posljednji pozdrav dragom
1¡¡||K |ÆKÆï|K
Pinu
ALICE i SILVANO RAKIĆ
Posljednji pozdrav dragom
1¡¡||K |ÆKÆï|K
Pinu
od VESNE VRANIĆ
Posljednji pozdrav dragom
1¡¡||K |ÆKÆï|K
Pinu
DUDA, STANKO, ANTUN i MATKO
FERENČIĆ
Posljednji pozdrav dragoj mami, pu-
nici i noni
Æ11Æ¥ÆK|1| K¡||Æ!|
upućuju SUZANA, DUŠAN, SANJA s
EMANUELOM, NINA s FERUČOM
Fališ nam!
Posljednji pozdrav dragoj supruzi
Æ11Æ¥ÆK|1| K¡||Æ!|
od tvog TONIJA
Posljednji pozdrav dragoj i nezabo-
ravnoj prijateljici
Æ1| K¡||Æ!|
Prijatelji KSENIJA i VLADO s obitelji-
ma
Posljednji pozdrav dragoj sestri, kun-
jadi i teti
Æ11Æ¥ÆK|1| K¡||Æ!|
Počivala u miru.
Sestra RINA s obitelji te sestra ZDEN-
KA s obitelji
Posljednji pozdrav našoj dragoj
razrednici
Æ11Æ¥ÆK|1| K¡||Æ!|
Generacija 1991. OŠ Vižinada
Posljednji pozdrav dragoj kunjadi
i teti
Æ11| K¡||Æ!|
od STJEPANA ŠOLTIŠA te ELVISA i
NATAŠE MOFARDIN
2222
QDWMHĀDML‡ĀHVWLWNH‡PDOLRJODVL‡RVPUWQLFH
SRVOMHGQMLSR]GUDYL‡VMHþDQMD‡]DKYDOH
0g|asua s|utba
Portarata 4,
te|: O52/591-543, fax: O52/388-411
48 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Posljednji pozdrav
-26,38 /$'$9&8
Poluks d.o.o.
Posljednji pozdrav
3,18
od MARIZE i DUBRAVKE s obitelji
Posljednji pozdrav
-26,38 3,18 /$'$9&8
od MILICE i JOVANA
Posljednji pozdrav
-26,38 3,18 /$'$9&8
od DAMIRA i MARINE
Posljednji pozdrav voljenom suprugu
./$8',-8
Tvoja EDA
Posljednji pozdrav dragom tati,
svekrvu i noniću
./$8',-8
Vole te tvoji: ELVIS, DANIJELA, ELIN
i NATALI
Dragom našem noniću
./$8',-8
Adio,
vole te tvoje nukice ELIN i NATALI
Posljednji pozdrav najdražem i na-
jboljem bratu
./$8',-8
Sestra ZLATA i kunjado MARIJAN
Posljednje tužno adio voljenom
bratu
./$8',-8
Volimo Te.
Sestra NADIA, kunjado SREČKO,
nećak DAMIR sa SANDOM i teta
PINA
Posljednji pozdrav voljenom kun-
jadu
./$8',-8
RENATO i NADIA
Posljednji pozdrav dragom cijetu
./$8',-8
Nećakinja TANJA, MIHAJLO, ARIAN
i DAMJAN
Posljednji pozdrav
./$8',-8
od ALENA i HELENE s familijom
Zadnje adio dragemu starniću
./$8',-8
VLADO i LIDIJA s famejami
Voljenoj mami, svekrvi, noni i prano-
ni
'8ä,&, &9,7.2
Vaša dobrota i plemenitost ostat će
zauvijek u našim srcima.
Sin MIRKO, nevjesta NEVIJA, unuka
ROMINA s familijom
Posljednji pozdrav dragoj mami,
svekrvi i noni
'8ä,&, &9,7.2
Zauvijek ćete ostati u našim srcima
i mislima.
Sin ZDENKO, nevjesta VASVIJA i un-
uka MAJA
Posljednji pozdrav dragoj mami,
svekrvi, noni i pranoni
'8ä,&, &9,7.2
U tišini vječnog doma neka Vas prate
naše misli i molitve.
Sin ALOJZ, nevjesta SILVANA, unuci
DEAN i SANDRA s familijama
Posljednji pozdrav voljenoj mami,
punici, noni i pranoni
'8ä,&, &9,7.2
Naša srca prepuna su Vaše ljubavi i
dobrote. Neka vas čuvaju anđeli kao
što ste i Vi čuvala i voljela nas dok
smo bili svi zajedno.
Kćerka MARIJA, zet DARKO, unuke
LORENA i PETRA s familijama
Posljednji pozdrav dragoj sestri i teti
0$5,-, 387,*1$
Sestra LINA i nećak EDI s obitelji
Posljednji pozdrav dragom ciju
/8&,$18
Nećak NINO s familijom
Posljednje zbogom našoj dragoj
mami, punici, noni i pranoni
'8ä,&,
Bila si predobra, uvijek vesela i brinu-
la se za sve nas.
Ostat ćeš zauvijek u našim srcima i
mislima.
Kćerka MILENA, zet ÐINO, unuci
DRAGAN i VESNA s familijama
Posljednji pozdrav mojoj dragoj ses-
tri i teti
'8ä,&, &9,7.2
od sestre JOLANDE i nevodi: RINO,
MLADEN i DAVOR s familijama
Posljednji pozdrav dragoj mami, pu-
nici, noni i pranoni
'8ä,&, &9,7.2
Počivala u miru Božjem.
Kćerka ANTICA, zet MILAN, unuci
LARA, MICHAEL i ELVIS s familijama
Posljednji pozdrav dragoj sestri
'8ä,&, &9,7.2
Uvijek ćeš biti u našim srcima...
Sestre ANA, DARINKA, JOLANDA,
FIJORA te braća LUDVIG i ELIO s fa-
milijama
Posljednji pozdrav mami našeg ci-
jenjenog susjeda Mirka, gospođi
'8ä,&, &9,7.2
Kumpanija iz Boćarskog kluba
Kuki - Kukci
Posljednji pozdrav dragom nećaku
i starniću
./$8',-8
Barba ROMANO, starnišne ZDENKA
i LUCIJANA s obiteljima
Posljednji pozdrav dragom
./$8',-8
MELANIE, VESNA, NIKOLAS, ARON
i DONATELA
Adio dragemu pretelu i susedu
./$8',-8
Mještani Malih Golji
Zadnje adio voljenom suprugu
/8&,$18
Fala ti za se leta ca smo skupa pasali.
Supruga MARIJA
Posljednji pozdrav voljenom tati,
svekru i nonetu
/8&,$18
Sin TULIO, nevjesta DRINA, unuci
SAŠA i NATAŠA
Posljednji pozdrav voljenom tati, tas-
tu i nonetu
/8&,$18
Kćerka EGIDIA, zet MAURO, unuci
MARINO i ELENA
Posljednji pozdrav dragoj ciji
0$5,-,
od nećaka KLAUDIA s GORDANOM
i kćerkom VANESOM
Posljednji pozdrav dragoj kunjadi
i strini
0$5,-, 387,*1$
LINO, JOLANDA, LORENZO, LJILJA-
NA i MASSIMO
Posljednji pozdrav dragoj kunjadi
i teti
0$5,-, 387,*1$
Kunjada NEVENKA i nećakinja BIL-
JANA s obitelji
Posljednji pozdrav bratu
0$5,-8
od sestre IDE i nećakinje NILE s fa-
milijom
Tata Moj nisam ti uspio reći koliko
te volim.
Znaj da ćeš ostati uvijek u mom srcu
i čuvaj me od gore.
Tvoj sin MLADEN
Posljednji pozdrav voljenom zetu
0$5.8
Punica MARA i punac DRAGOMIR
Glas Istre 49 Četvrtak, 3. siječnja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Brat ANTO sa suprugom ÐULI-
JANOM, nećaci DOMINIK i MIA
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Brat LOVRO
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Ostat ćeš zauvijek u našim srcima i
mislima.
Sestra ANKICA s NEVIOM, nećakinja
DANIJELA s DEANOM
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Brat FRANJO sa suprugom SANJOM
i nećak IVAN
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Sestra MARINA sa suprugom FA-
BIOM
0$5.2
Bio si moj život,
istina i put,
sada si moj anđeo
koji me vodi
i željno iščekuje
ponovni susret s tobom.
Zauvijek tvoja STANA
0$5.8
Značiš mi više nego što ćeš ikad znati.
Iako još ne vjerujem
da moj tata spava s anđelima,
moram se pomiriti s tim.
Svaki tren bez njega boli,
svaki dio mene beskrajno ga voli.
Volim te tata, čuvaj me uvijek,
volim te tata, voljet ću te zauvijek.
Tvoja kćerka MARINA
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
Stric LOVRO i tetka JELA
0$5.2
Otišao si prerano, ni riječi, ni suze, ne
mogu sve izreći.
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
S ponosom ćemo te se sjećati.
Tvoji prijatelji i kumovi obitelj SMUK
0$5.2
Sine moje, anđelu moj, otišao si ali
uvijek ćeš ostati u srcu
svoje majke
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
Šogorica NADA, šogor BORO,
nećaci DEAN, SLAÐANA i IVANA s
MARKOM
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
Šogorica LEPA, šogor DRAGAN,
nećaci ZORAN i ZLATKO
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
Prijatelj BANE sa suprugom SEM-
IROM i djecom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
DUGI sa suprugom ZORICOM
Posljednji pozdrav voljenom šefu
0$5.8 0$5-$129,ý8
Bio si nam otac, mati, brat i sestra i
najdraži prijatelj.
Zauvijek u našim srcima.
Djelatnici MS Pula
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
OSTOJA i SLAVICA BOROJEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
Djelatnici “Pevec” d.d. Pula
Posljednji pozdrav ocu i bratu naših
prijatelja
0$5.8 0$5-$129,ý8
SEAD i IVA, DAMIR i IVONA, IVAN
i CORINA, DRAŽEN i MARTI-
NA, IGOR i ANGELA, ÐANI i SAN-
JA, ZLATKO i ROBERTA, FRENKI i
OLGA, DRAGAN i ADMIRA, MIRO-
SLAV i ANA, FRANO i MARTINA,
VANJA, MAJA, LJUBO, FRANCA i
NORMAN, BARBARA, SRÐAN
Posljednje zbogom
0$5.8
Obitelj MARJANOVIĆ: NATAŠA,
DRAGAN, SLAVICA
Posljednji pozdrav dragom kumu
0$5.8
Trebalo ti je tako malo da postaneš
važan dio našeg života, a nama će
trebati čitava vječnost da shvatimo
da te više nema.
Kum DRAGAN, kuma SUZANA s dje-
com SAROM, BOJANOM, ALEKSAN-
DROM i PETROM
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
od ZORANA, DAVORA, NIKICE i
MARIJANA
Posljednji pozdrav dragom gazdi
0$5.8 0$5-$129,ý8
Osoblje M&S restoran Rijeka
Posljednji pozdrav
0$5.8 0$5-$129,ý8
od prijatelja ROBERTA TODOROVIĆA
i obitelji
Posljednje tužno zbogom dragom,
velikom, čestitom i plemenitom pr-
ijatelju
0$5.8
Ostala je velika tuga i praznina,
od tvog MRGUDA i obitelji HRGA
Posljednji pozdrav našem dragom
0$5.8 0$5-$129,ý8
Tim knjigovodstvo
Zadnje tužno zbogom tati moga
kuma
0$5.8 0$5-$129,ý8
Obitelj LOVRIĆ
Posljednji pozdrav tati našeg pri-
jatelja
0$5.8 0$5-$129,ý8
Obitelj ČERNAC
Posljednji pozdrav dragom ujaku
0$5.8 0$5-$129,ý8
Suze tugu ne ispiru, priča nije utjeha
jer samo ono što srce zapamti nikad
se ne zaboravlja.
Vrijeme će izbrisati samo minute,
sate i godine, ali nikad ljubav i us-
pomene na voljene.
Ožalošćeni: DANIJEL FILIPOVIĆ sa
suprugom IVANOM i djecom TEOM
i LEOM
Posljednji pozdrav
0$5.8 0$5-$129,ý8
od zeta JOZE FILIPOVIĆA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
od obitelji PRANJIĆ
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
MILENKO, ROBERTA, DAVID i STO-
JA
Posljednji pozdrav našem dragom
0$5.8 0$5-$129,ý8
od familije SANDIĆ SREĆO i LJEPO-
JKA
Posljednji pozdrav Legendi
0$5.8 0$5-$129,ý8
našem osloncu, vjeri i sreći.
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Tvoji: SVJETLANA, PATRIK, MARK i
MARY JANE RAJKOVIĆ
Posljednji pozdrav
0$5.8 0$5-$129,ý8
od obitelji RUDIĆ
Posljednji pozdrav dragom tati naše
prijateljice
0$5.8 0$5-$129,ý8
ROBERTA, ŽARKO, KLARIĆ, NATAŠA,
PAUŠA, JURE, RADE, SAIMON, TAJA,
JELENA, DEJAN, DADO, DAVOR, TA-
MARA, ROKI, DORIS, SAŠA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
Obitelji KOPRTLA i KRT
Posljednji pozdrav
0$5.8 0$5-$129,ý8
Djelatnici Velpro centra Pula
50 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Dragom glavonji
BAKI i LJILJA s djecom
Posljednji pozdrav ocu našeg pri-
jatelja Mladena
0$5.8 0$5-$129,ý8
FRANO i MARTINA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
BARBARIĆ, ČUBELJ, GARIĆ,
NOVAČKI , MI KOL ČEVI Ć,
ŠAIN, ŠARIĆ, ŠKILJAN, PEZIĆ,
VRANKOVIĆ, ŽITNIK
Posljednji pozdrav tati naše Marine
0$5.8 0$5-$129,ý8
BOTA, ČIĆI, ERMANO, DADO
Posljednji pozdrav dragoj mami,
noni i pranoni
0,/.,
Kćerka BRUNA, sinovi BERISLAV,
VLADO i ALEN s familijama
Posljednji pozdrav mami našeg
djelatnika, gospođi
0,/., +59$7,1
HEP pogon TE Plomin
Posljednji pozdrav voljenom bratu
ä,/9$18 ä,52/8
Počivao u miru Božjem.
Brat ANTON s obitelji
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
i susjedu
6,/9$18 ä,52/8
KARLO i NEDA SANDRIĆ
6-(ý$1-$
Tužno sjećanje na voljenog
%5$1.$ .$/(%,ý$
3.1.2010. - 3.1.2013.
Vrijeme prolazi, bol i tuga ostaju.
Još jedna godina bez tebe, ali s to-
bom u mislima.
Tvoji najmiliji
Tužno sjećanje na
%5$1.$ 7,78/,ý$
3.1.2006. - 3.1.2013.
S ponosom čuvamo uspomenu na
tebe.
VLADO, MILENA, GORAN i TANJA
sa svojima
Sjećanje na voljenog brata
%5$1.$ 7,78/,ý$
3.1.2006. - 3.1.2013.
Godine prolaze, a sjećanje na tebe
živi.
Uvijek ćeš biti voljen i nikad zabo-
ravljen.
Tvoj brat MILE sa suprugom GO-
COM i obitelji
Tužno i bolno sjećanje na voljenog
supruga, tatu, dida i tasta
%5$1.$ 7,78/,ý$
3.1.2006. - 3.1.2013.
Vrijeme koje prolazi bez tebe tužno je.
Ljubav i bol za tobom ostaju vječno.
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i
mislima, voljen i nikad zaboravljen.
Tvoji: supruga MARIJA, kćerka SAN-
JA, zet DALIBOR i unuci DENI,
PATRIK i VANESA
Sjećanje na
'$5,1.8 %(/$6
3.1.2007. - 3.1.2013.
Svaki novi dan težak je bez tebe...
Uvijek si u našim srcima i mislima.
Volimo te!
Suprug BRUNO, sin IGOR, nevjesta
SANDRA, kćerka DANIELA, zet VES-
ELIN, unuci PAOLA, NIKO i MARKO
Bolno sjećanje na našeg voljenog
sina i brata
*25$1$ */-8äÿ,ý$
3.1.2009. - 3.1.2013.
Hvala za svaki cvijet, upaljenu svijeću
i molitvu.
Tvoja neutješna obitelj
Tužno sjećanje na našeg voljenog
*25$1$ */-8äÿ,ý$
3.1.2009. - 3.1.2013.
Nono JOŽE, barba MARIO i teta ANA
s obiteljima
Sjećanje na dragog prijatelja
*25$1$ */-8äý,ý$
3.1.2009. - 3.1.2013.
Prijatelji iz Sv. Petra u Šumi
Tužno sjećanje na
*25$1$ */-8äÿ,ý$
3.1.2009. - 3.1.2013.
S tugom i ljubavlju čuvamo te u
našim srcima.
Nona MARIJA i barba LINO s famil-
ijom
Tužno sjećanje na voljenog supruga,
oca i djeda
,/,-8 ä(.8/-,&$
3.1.2012. - 3.1.2013.
S ljubavlju, tugom i poštovanjem
čuvamo te u našim srcima i mislima.
Supruga RUŽA, sin RAJKO i kćerka
RADA s obiteljima
Tužno sjećanje na
,9$1$ 3$0,ý$
3.1.2011. - 3.1.2013.
Nešto je jače od vremena koje prola-
zi, ljubav i sjećanje ostaju vječno.
Tvoji najmiliji: supruga PINA,
kćerka SANDRA, zet DAVOR, unuci
MARKO i MAURICIO, kćerka DORIS
s PATRIKOM
Sjećanje
0$ÿ.,
3.1.2008. - 3.1.2013.
...jer se svemir razvija upravo onako
kako treba...
CIZA i NOA
Tužno sjećanje na našu voljenu kćer,
mamu i sestru
0,526/$98 %,%(5,ý
1991. - 2013.
I nakon tvoje prerane smrti i dalje si
u našim mislima.
Tvoji: mama MARICA, sinovi SANJIN
i SEAD s obitelji, brat ZORAN
9(5$ 5$'2/29,ý
3.1.2007. - 3.1.2013.
Uvijek si u našim mislima i srcu.
Mama ALBINA, sestra NADA i brat
ALDO s familijama
9(5$ 5$'2/29,ý
3.1.2007. - 3.1.2013.
Sjećanje na tebe boli, danas još više,
ali nas s tobom vežu samo lijepe us-
pomene.
Neka te čuvaju anđeli.
Tvoji: ANTONIO, MATEA, ROSANA,
ANRI i ROMANO
Sjećanje na našu dragu
9(521,.8 &$0/,ý
3.1.2012. - 3.1.2013.
Prošla je godina otkako si nas na-
pustila i otišla u vječnost. Tvoju lju-
bav i dobrotu nikada nećemo zab-
oraviti. Ti si anđeo koji nas prati i
vječno živi s nama.
Tvoji najmiliji
=$+9$/(
Dirnuti pažnjom i suosjećanjem u
trenucima bolnog rastanka od volje-
nog nam pokojnika
-26,3$ '(50,7$
a u nemogućnosti da se svima
pojedinačno zahvalimo ovim se
putem zahvaljujemo svoj rodbini,
susjedima i znancima koji su nam
izrazili sućut te voljenog nam poko-
jnika ispratili na vječni počinak.
Tugujući: zet MARIO DUDA i unuk
ALEN
Povodom posljednjeg ispraćaja od
našeg dragog
3(75$ .25/(9,ý$
Pjerina
u nemogućnosti da svima osobno
zahvalimo, ovim putem od srca za-
hvaljujemo rodbini, susjedima, pri-
jateljima, znancima i svim dragim
ljudima koji su našeg dragog poko-
jnika dostojanstveno i tiho ispra-
tili na vječni počinak uz blagoslov,
molitvu, poštovanje. Posebno hvala
osoblju Doma za starije i nemoćne
osobe Vila Fabris.
Tugujuća obitelj
2
0g|asua s|utba
Portarata 4
te|: O52/591-543
fax: O52/388-411
uatjeĀaji º Āestitle
ma|i og|asi º osmrtuice
pos|jeduji po/dravi
sjeóauja º /ahva|e
Glas Istre 51 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
Glas Istre 53

vodič kroz istru

Četvrtak, 3. siječnja 2013.
Pula
DANAS
- KINO VALLI - u 17 sati
projekcija animirane pustolovine
Asterix i Obelix u Britaniji, glume:
Gérard Depardieu, Edouard Baer,
Fabrice Luchini, režija Laurent Tirard
• u 19 sati projekcija komedije/
drame Danak anelima, glume: Paul
Brannigan, John Henshaw, Gary
Maitland, režija Ken Loach • u 21 sat
projekcija akcijskog trilera Skyfall,
glume: Daniel Craig, Ralph Fiennes,
Judi Dench, Javier Bardem, Bere-
nice Marlohe, Naomie Harris, režija
Sam Mendes
IZLOŽBE
- MUZEJ SUVREMENE
UMJETNOSTI ISTRE - meunarod-
na izložba slovensko-španjolskog
umjetnika Cvete Marsiča “Gnijež-
enje u slanom blatu” (1. kat); In
memoriam izložba samoborske
umjetnice Ive Vraneković (2. kat),
svakim danom osim ponedjeljka od
11 do 19 sati, do 21. siječnja
GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONI-
CA PULA - izložba “Tanti auguri/Sve
najbolje”, do 12. siječnja
KINO VALLI - multimedijalna izložba
“Igraj glavom” u sklopu kampanje
protiv bolesti ovisnosti Bježi/Via, do
15. siječnja • FOAJE - izložba skul-
ptura “Limarov sin”, autor ęani Bulić,
do 1. ožujka
GALERIJE MMC LUKA - Revijalna
izložba članova i novoprimljenih čla-
nova HDLU Istre, do 16. siječnja
GALERIJA MOTIKA - izložba Antun
Motika i istarski crtači i grafičari III, 11.
izbor iz donacije, do svibnja
TURISTIČKA ZAJEDNICA (Informa-
tivni centar) - izložba crteža u tušu
i ugljenu Ivice Blagovića, radnim
danom od 9 do 16 sati, subotom
i nedjeljom od 10 do 14 sati, do 7.
siječnja
ČITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA - izložba slika i kreativnih ura-
daka Violete Juvan, do 14. siječnja •
izložba kreativne radionice “Za kre-
ativnost nikad nije kasno”, do 15. si-
ječnja • filatelistička izložba Marijana
KrbavčiIJa “Brodovi i brodogradnja”,
do 15. siječnja
GALERIJA TENI ęURAN (Maksimi-
janova 4) - Stalni postav slika istarskih
umjetnika, po najavi na 098/9315
- 866
ZBIRKA UMJETNINA GRADA
PULE: GRADSKA GALERIJA, Kan-
dlerova, 8: Antun Motika X. izbor iz
donacije, A. Motika i istarski crtači i
grafičari III - Heda Gartner, Predrag
SpasojeviIJ, Mladen MilotiIJ, Vinko
Šaina, otvoreno radnim danom od
10 do 13 i 17 do 20 sati, subotom od
10 do13 sati, do svibnja • ZBIRKA
ANTUN MOTIKA, Laginjina 5, INK II.
kat, Izbor za stalni postav 2012./2013.
• GALERIJA LIKOVNOG FUNDU-
SA, Laginjina 5, INK III. kat, Zbirka
istarskih autora, Umjetnička zbirka,
galerije u INK otvorene utorkom i
četvrtkom od 10.30 do 13.30 sati,
ostalim radnim danima uz najavu na
tel. 052/222-662, sve info na: http://
www.zbirka-antun-motika.com/
SPOMEN SOBA ANTONIJA SMA-
REGLIE - radnim danom od 11 do
12 sati i ponedjeljkom i petkom od 20
do 21 sat, subotom od 11 do 12 sati
MUZEJI
- AMFITEATAR - sva-
kodnevno od 9 do 17 sati, za najave
van radnog vremena informacije na
351-318, fax 351-333, mail gaby@
ami-pula.hr
MUZEJSKO-GALERIJSKI PRO-
STOR SVETA SRCA - radno vrijeme
svakodnevno od 9 do 19 sati, za
najave van radnog vremena infor-
macije na 351-318, fax 351-333, mail
gaby@ami-pula.hr
AUGUSTOV HRAM - zatvoren
ARHEOLOŠKI PARK NEZAKCIJ
- svakodnevno od 9 do 12 i od 14
do 17 sati, za najave van radnog
vremena informacije na 351-318, fax
351-333, mail gaby@ami-pula.hr
ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE - rad-
nim danom od 9 do 14 sati, subo-
tom, nedjeljom i blagdanom zatvo-
reno, za najave van radnog vremena
informacije na 351-318, fax 351-333,
mail gaby@ami-pula.hr
POVIJESNI I POMORSKI MUZEJ
ISTRE - izložba Zbirka stakla Muzeja
Slavonije 19.-20. stoljeće • stalni
postav muzeja i postav o ljekarništvu
u Istri te postava austrijskih brodskih
topova, izložba Szent Istvan - o
austrougarskom bojnom brodu,
svakodnevno od 9 do 17 sati
LJEKARNE
- CENTAR, Giardini
14, dežura svakodnevno od 20 do
7.30 sati, tel. 222 - 551 i 222 - 544
VETERINARI
- Veterinarska
stanica Andar - Premanturska cesta
205, tel. 573-128, radno vrijeme od
ponedjeljka do petka od 8 do 20
sati, subotom od 8 do 12 sati; Dinka
Trinajstića 1, radnim danima od 7 do
19, subotom od 8 do 12, nedjeljom
od 8 do 9 sati, tel. 541 - 100 i 540
- 077; dežurni veterinar 098/9811-
666; Info centar skloništa za životi-
nje 098/9812 - 583, 098/9812 - 580,
svi upiti na vet.st.pula@pu.htnet.hr;
veterinarska inspekcija 098/9812
- 582; Veterinar d.o.o. Krševanova
stancija 2, radnim danom od 8 do
12 i 17 do 19 sati, subotom od 8
do 12 sati, nedjeljom i praznikom
zatvoreno, tel. 540 - 391, dežurni
veterinar i veterinarska inspekcija,
098/440 - 188; Veterinarska am-
bulanta Franco, Fažanska cesta 2,
radnim danima od 8 do 15, subotom
i nedjeljom od 8 do 10 sati, dežurstvo
0-24 na 098/255 - 616; Veterinar-
ska ambulanta za male životinje
Hajster, Jakova Puljanina 1, tel.
500 - 501, za hitne intervencije 0-24,
098/1801 - 999, radno vrijeme rad-
nim danima od 8 do 12.30 i od 17 do
20, subotom od 8 do 13, a nedjeljom
od 8 do 10 sati
KNJIŽNICE
- GRADSKA KNJIŽ-
NICA I ČITAONICA (Kandlerova 39)
- od ponedjeljka do petka od 7.30 do
19.30 sati, subotom od 7.30 do 13
sati, tel. 300 - 404
DJEČJA KNJIŽNICA (RadiIJeva 22/
II) - ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 12.30 do 19 sati, utorkom i četvrt-
kom od 7.30 do 15 sati, svaka prva i
treIJa subota u mjesecu od 7.30 do
13 sati, tel. 213 - 882
KNJIŽNICA VERUDA (Banovčeva 6)
- ponedjeljkom od 12.30 do 20 sati,
utorkom, srijedom, četvrtkom i pet-
kom od 7.30 do 14 sati, subotama
(1., 3. i 5. u mjesecu) od 7.30 do 13
sati, tel. 211 - 611
ČITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA (Giardini 14) - od ponedjeljka
do petka od 8 do 19 sati, subotom
od 8 do 13 sati, tel. 219 - 000
ZAVIČAJNA KNJIŽARA PETIT
(Kandlerova 24, kod Katedrale) -
najbogatija zavičajna zbirka knjiga
istarskih nakladnika i autora, otvore-
na svakodnevno od 9.30 do 23 sata,
tel.: 544-111, 098/1790-200
KNJIŽNICA VODNJAN (Narodni trg
1) - ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 12.30 do 19 sati, utorkom i če-
tvrtkom od 7.30 do 15 sati, subotom
(prva i treIJa u mjesecu su radne) od
7.30 do 13 sati; tel. 512 - 572
KNJIŽNICA DOMA HRVATSKIH
BRANITELJA - otvorena ponedjelj-
kom od 11 do 19 sati, od utorka do
petka od 7.30 do 15.30 sati
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA - otvore-
na radnim danom od 8 do 16 sati, su-
botom od 8 do 13 sati, do 4. siječnja
• SPOMEN SOBA A. SMAREGLIE
- radno vrijeme od 11 do 12 sati
MORNARIČKA KNJIŽNICA (spo-
menik kulture) - otvorena radnim
danima od 12 do 16 sati
Poreč
KNJIŽNICE
- GRADSKA KNJIŽ-
NICA (matični odjel) - od ponedjeljka
do petka od 8 do 19 sati, subotom
od 9 do 13 sati • DJEČJI ODJEL - od
utorka do petka od 10 do 14 i pone-
djeljkom od 14 do 18 sati
LJEKARNE
- GRADSKA LJEKAR-
NA, Trg slobode 13, radno vrijeme
od 7.30 do 20 sati; CENTRALNA
LJEKARNA, Dom zdravlja, radno
vrijeme od 7 do 20 sati, subotom od
7 do 14 sati
VETERINARI
- Mate Vlašića 45,
radnim danima od 8 do 20 sati,
subotom od 8 do 13 sati i 17 do 20
sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel.
432 - 128, dežurni veterinar 091/521
- 6783; Veterinarska ambulanta Vet-
Centar, Stancija Portun 2, radnim
danima i subotom od 8 do 14 i od
17 do 19 sati, nedjeljom od 8 do
9 sati, dežurni veterinar 091/433
- 2214
Pazin
OSTALO
- POUČNO - PJEŠAČKA
STAZA PAZINSKA JAMA, svaki dan
od 10 do 18 sati
MUZEJI
- ETNOGRAFSKI MUZEJ
ISTRE PAZIN i MUZEJ GRADA PA-
ZINA - radno vrijeme: utorak, srijeda,
četvrtak od 10 do 15 sati, petak od 11
do 16 sati, subota od 10 do 16 sati,
ponedjeljkom zatvoreno
VETERINARI
- Veterinarska
ambulanta Pazin d.o.o. Du-
bravica 5, radnim danima te
subotom od 7 do 15 i od 17 do
18, nedjeljom od 8 do 9 sati,
tel. 624 - 410; Veterinarska
ambulanta za male životinje,
Istarskih narodnjaka 24, tel. 621-
921, radnim danima od 11 do 13
i od 17 do 19 sati, subotom od
10 do 12 sati, dežurni veterinar
098/366-627
Novigrad
IZLOŽBE
- ATRIJ GRADSKA
KNJIŽNICE - izložba slika, drugih
umjetničkih i kreativnih radova, autori
članovi Ateliera galerija Agata iz KUD-
a Novigrad, do 31. siječnja
KNJIŽNICE
- GRADSKA KNJIŽ-
NICA - radno vrijeme ponedjeljkom
od 8 do 14 sati, utorkom, srijedom,
četvrtkom i petkom od 10 do 19
te subotom od 8 do 14 sati, tel.
729-040, e-mail info@knjiznicano-
vigrad.hr
Umag
IZLOŽBE
- HOTEL KEMPINSKI
ADRIATIC - stalni postav samostal-
ne izložbe fotografija autora Nerija
Belića i meunarodne izložbe povi-
jesnih vozila
VETERINARI
- Ambulanta za
male životinje (6. svibnja 7.), tel.
753 - 454
Buje
KNJIŽNICE
- KNJIŽNICA PRI
PUČKOM UČILIŠTU - otvorena
ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 15.30 do 19.30 sati; utorkom i
četvrtkom od 11 do 15 sati, prvu
i treIJu subotu u mjesecu od 8 do
14 sati
VETERINARI
- Digitronska 8,
radnim danima od 7 do 14, subotom
i nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 772 -
110; Granična veterinarska stanica,
Kaštel, tel. 777 - 030
Buzet
IZLOŽBE
- STARI GRAD, MALA
VRATA - Oružarnica, stalni postav
“Hladno i vatreno oružje iz zbirke Sla-
vomira Cerovca”, radnim danom od
9 do 15.30 sati uz prethodnu najavu
u Muzeju
GALERIJA AURORA - stalni postav
Antikviteti i izložba slika autora veza-
nih uz Istru, svakodnevno od 9 do
19 sati
GALERIJA SIBYLLA (Konti 28) - stal-
ni postav, radno vrijeme svaki dan,
mob. 091 72 42 589
VETERINARI
- Sv. Ivan 5, rad-
nim danima od 7 do 14 i od 17
do 18 sati, subotom od 7 do 10
sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel.
662 - 801
Informacije za Vodič kroz
Istru možete javiti radnim
danom od 10 do 13 sati na
tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Poštovani čitatelji, stranica Vodiča kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavlje-
na, svaka vaša fotografija mora biti snimljena
u Istri, a uz nju morate obavezno
istaknuti: sadržaj/motiv s fotografije,
datum kada je snimljena, ime i prezime
autora te kontakt-telefon. Svaki autor
može poslati najviše 3 fotografije mjesečno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje
besplatnom jednomjesečnom pretplatom
na naš list. Fotografije nam možete slati
e-mailom na redakcija@glasistre.hr
(s naznakom ZA VODIČ KROZ ISTRU).
Novogodišnji prijatelji, prosinac 2012., autorica: Federica Vivoda

Broj 2
SJEDIŠTE BANKE: UMAG 052/702-300 • Podružnice: Poreč 052/429-050, Pula 052/215-977, • Poslovnice:
Buje 052/772-271, Buzet 052/663-417, Pazin 052/624-557, Rovinj 052/845-070, Opatija 051/271-841, Viškovo 051/504-320, Labin 052/881-051
Rijeka 051/213-360 Novigrad 052/757-414,
TEČAJNA LISTA
Šifra
Valuta
Jedinica
Kupovni
za devize
Srednji za devize,
efektivu i čekove
Prodajni
za devize
Kupovni za efektivu,
čekove i kred. pisma
Prodajni
za efektivu
978 EUR1
756 CHF
826 GBP
840 USD
1
1
1
utvrđena na dan 2.1.2013. primjenjiva od 3.1.2013.
7,510000
6 099412
9,128822
5 575014
,
,
7,549155
6,246198
9,286696
5,699626
7,615000
6,408599
9,435283
5 840017 ,
7,500000
6,065058
9,110249
5,545016
7,625000
6,438581
9,546723
5,870015
Stradali u prometu
Stradali u prometu - besplatni
telefon za pomoIJ obiteljima
žrtava u prometu te psihološka,
pravna, duhovna pomoIJ i savjeti -
0800/444-449
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni nadzor
starijih osoba. Prijave za dobivanje
socijalnog alarma na telefone
Doma za starije i nemoIJne “Al-
fredo ŠtigliIJ” 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kuća Istra
Sigurna kuća Istra - pomoIJ že-
nama žrtvama obiteljskog nasilja
- 500-148, radnim danom od 9 do
13, a ponedjeljkom i petkom od 9
do 13 i od 17 do 19 sati.
PULA, 17.00
Asterix i Obelix
u Britaniji
PULA, 22.00
Todorov Antistand
Up show
Legendarni pulski komičar Todor
i danas će nastupiti na pozornici
Rock Caffea gdje će od 22 sata
u svom, sada već tradicionalnom
Antistand Up Showu, priuštiti svim
prisutnima večer sjajnog humora,
pošalica, anegdota i sarkastičnih
komentara jer on sve komentira na
originalan i duhovit način. Ulaz za
sve posjetitelje je besplatan.
Kretanje brodova
Uljanik Plovidbe
LEVAN: Ashdod (Israel) od 22.
prosinca do 1. siječnja
MARLERA: El Dekheila (Egypt)
od 12. do 28. prosinca
VOLME: Lome (Togo) od 16.
prosinca do 15. siječnja
VERUDA: Santos (Brazil) od 20.
prosinca do 5. siječnja
STOJA: Galle (Sri Lanka) 1.
siječanj
PULA: Las Minas (Panama) od
28. do 30. prosinca
KASTAV: Singapore 9. siječanj
VERIGE: Pozos Colorados
(Mexico) od 24. do 30. prosinca
POMER: Quebec (Canada) 1.
siječanj
ISTRA: Suape (Brazil) od 27.
prosinca do 4. siječnja
Svi ljubitelji animiranih avantura
danas će s početkom u 17 sati u
kinu Valli imati priliku pogledati
“Asterix i Obelix u Britaniji” reži-
sera Laurenta Tirarda. Film će se
prikazivati svakodnevno u različitim
terminima sve do srijede 9. siječnja.
Pedeset je godina prije Krista i
Cezar žea za novim osvajanjima.
Odlučio je osvojiti otok koji leži na
samom kraju poznatog svijeta, tu
tajanstvenu zemlju poznatu kao
Britaniju. Pobjeda je brza i potpuna.
Ili… gotovo da je tako. Jedno
maleno selo odolijeva napadima, ali
njegove snage sve su slabije pa bri-
tanska kraljica Kordelija šalje svog
najvjernijeg časnika Antiklimaxa da
potraži pomoć od Gala. No, Asterix
i Obelix već imaju pune ruke posla.
Njihov poglavnik povjerio im je
zadatak da naprave čovjeka od Ur-
baniksa, njegova dosadnog nećaka
koji je stigao iz Lutecea, a zadatak
je daleko od realizacije. Ipak,
Asterix i Obelix, ali i Urbanix pri-
družuju se Antiklimaxu na povratku
u Britaniju. Napokon, putovanje
pruža izvrsnu priliku za edukaciju
mladića. No nažalost, ništa ne ide
prema planu… Glavne uloge filma
tumače: Gérard Depardieu, Edou-
ard Baer i Fabrice Luchini.
d
o
g
a

a
j
i
Četrdesetogodišnja udovi-
ca iz Australije dolazi u Hr-
vatsku, domovinu koju je
napustila kad je imala tri go-
dine, želeći ponovno vidjeti
svoje dvije starije sestre i
upoznati brojnu obitelj. Stu-
pa u ljubavnu vezu s dvade-
set godina mlađim posinkom vlastite sestre. Koliko god se tru-
dili, njih dvoje ne mogu skrivati svoju tajnu vezu zauvijek...
Christine misli da umire nakon što Richard
nespretno uoči nepravilan madež na njezinim pr-
sima, i uspaniči se kad ne uspije dovoljno brzo
zakazati pregled. Richard u međuvremenu za-
ključuje kako mora ponovno početi živjeti s No-
vom Christine. Nakon što Barbin odvjetnik po-
šalje dokumente za rastavu, Christine angažira Howarda (Corbin Bernsen - Psych, Zakon u
Los Angelesu), agresivnog specijalista za rastave, koji je uvjeri da joj Barb duguje alimentaci-
ju. Nakon što Barbin odvjetnik pošalje dokumente za rastavu, Christine angažira Howarda
(Corbin Bernsen - Psych, Zakon u Los Angelesu), agresivnog specijalista za rastave, koji je uv-
jeri da joj Barb duguje alimentaciju.
,)Ć1 24/4)1
06.43 TV Kalendar
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
10.00 Vijesti
10.09 Vrijeme danas
10.10 HAK – promet info R
10.12 Kontinenti u pokretu.
Azija – tektonika života
i smrti, serija 2/5
11.05 Domovi Tunisa,
dokumentarna
serija
11.30 Domovi Tunisa,
dokumentarna serija
12.00 Dnevnik 1
12.15 Sport
12.18 Vrijeme
12.20 TV Kalendar R
12.35 Prkosna ljubav,
telenovela 60/162
13.18 Dr. Oz 2,
talk-show
13.58 Jelovnici izgubljenog
vremena. Purice i tuke
za novo leto R
14.20 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.29 Vrijeme sutra
14.31 Koje drvo za božićno
drvce?
14.37 Vrijeme liganja,
dokumentarni film R
15.07 Pozitivno R
15.41 Punom parom 1,
dramska serija 2/9
16.45 Hrvatska uživo
17.40 HAK – promet info R
17.45 Luda kuća 2,
humoristična serija
18.25 8. kat.
Zvijezde pjevaju o
ljubavi, talk-show
19.10 Tema dana
19.30 Dnevnik
19.58 Sport
20.04 Vrijeme
20.10 Godine za pamćenje,
dokumentarna serija
20.40 Paralele,
vanjskopolitička emisija
21.15
FILM
Kotlovina, hrvatski film
23.20 Dnevnik 3
23.40 Vijesti iz kulture
23.55
FILM
Valter brani Sarajevo,
bosanskohercegovski
film
07.06 Mala TV.
07.39 Vesele trojke, crtana
serija 18/52
08.04 Teletubbies, animirana
serija 261/330
08.28 Život s Derekom 2,
serija za djecu 12/13
08.49 Fantastični prijatelji 3,
serija za mlade 8/13
09.13 Merlin 2, serija za
djecu i mlade 6/13 R
10.00 Jelenko, serija za djecu
9/13 R
10.30 Idemo na put s
Goranom Milićem – A
sad u Europu 17/30 R
11.20
FILM
Doba nevinosti,
američki film R
13.36 Glazba R
13.40
FILM
Jedan Božić, američki
film R
15.07 Glazba R
15.10 Mala TV
15.40 Meteor i veliki kotači,
crtani film 26/52 R
15.56 Glazba R
16.00 Regionalni dnevnik
16.34 Dolina sunca, serija
2/210
Kotlovlna
06:00 Dobro jutro
06:15 Temperature
06:30 112
06:35 Kontakt program &
kockica
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 112
08:00 Najava događaja
08:15 Puntapet
08:30 Kamo danas
08:50 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:10 Placa
09:30 Promet … pomalo pa
sigurno …
10:00 Vijesti
10:10 Gradska ura
10:30 Notiziario
11:00 Vijesti
11:15 Grad i vi: dragi Vi
(gradske teme)
12:00 Vijesti
12:30 Notiziario
12:35 3x5
13:00 Vijesti
13:15 Da se mene pita (kontakt
emisija o aktualnim
političkim: sociološkim i
kulturološkim temama)
14:00 Vijesti
14:30 Notiziario
14:45 Vrijeme za vrijeme
15:00 Danas aktualno
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
17:00 Vijesti
17:10 Leksikon
18:00 Četvrtak-tvoj omiljeni dan
u tjednu
18:30 LP selekcija
19:15 112
19:30 Vidi što je mačka dovukla
pred vrata
20:00 Vijesti
20:15 Prive:music room
22:00 Kronika dana HR
23:15 Fizička atrakcija
00:05 Radio Sova
03:00 – 06:00 Glazba Radio
Sove
Noveavanture8tare
Chrl8tlne, 5. Artie traži od Myke i Petea da skrenu do Mila-
na i istraže sumnjivu smrt starice na sajmu mode.
Pete uspije identificirati staricu po serijskom broju
implantata u prsima kao Anyu Verdikov, mladu i
prekrasnu buduću manekenku. Artie i Claudia u
Skladištu istražuju koji bi to predmet izazivao na-
glo starenje dok Pete i Myka kreću na sljedeći ve-
liki sajam mode, Njujorški modni tjedan. Ondje,
pred Peteovim očima u staricu se pretvara djevoj-
ka koju je Pete obožavao s naslovnica časopisa. Užasnut je i tada mu sine ideja da bi se
Myka mogla prerušiti u manekenku i tako otkriti krivca. Prvi tragovi ne vode nikamo i zadnja
im je nada da će zagonetku riješiti kad Myka krene modnom pistom. Ispočetka je Pete odgo-
vara od toga tvrdeći da je preopasno, ali Myka ustraje i krene, obasjana reflektorima...
5kladlšte13
Zbog rata, političke ili vjerske nepodobnosti i siromaštva
djeca bježe iz svojih zemalja – Pakistana, Afganistana, Eri-
treje, Somalije i mnogih drugih. Gotovo polovica te djece
na taj opasan put odlazi bez roditelja, jer obitelji najčešće
mogu platiti krijumčarima cijenu samo za jednu osobu. Na
stotine takve djece bez pratnje svake godine stiže i u Hr-
vatsku. Ekipa Provjerenog donosi priču jednog od njih, ali i
svih koji s djecom bez pratnje rade. Fenomen kiča i trasha
u posljednje vrijeme postao je zanimljiv svima, osim oni-
ma koji ga 'proizvode'. Ekipa Provjerenog donosi priču o
ljudima kojima je kič način života.Svi znamo kako je Faust
Vrančić izumio prvi padobran. No, koliko je poznato da je
on i pionir base skokova?
Prov]ereno
Deloris Van Cartier po-
novno dobiva poziv da u
ulozi časne sestre pomogne
zapuštenoj katoličkoj školi
kojom ravna časna majka.
Redovnice se vraćaju u
klub po Delores kako bi je
dovele kao sestru Mary Cla-
rence da predaje glazbu skupini studenata njihove župne
škole kojoj prijeti zatvaranje. Zatvaranje škole naredio je bes-
krupulozni predstavnik lokalne vlasti G. Crisp. Jednoj od dje-
vojaka, najtalentiranija u skupini, majka zabranjuje da pjeva,
iako je zbor uspio doći na državno natjecanje. Skupina stere-
otipičnih nekompetentnih redovnika pokušava ih zaustaviti.
Redovnltena8tupa]uZ
5ERlJA 3/21 HRT 2 23.02 5ERlJA 4/13 HRT 2 00.50
DRAMA HRT 1 21.15
MA0AZlN NOVA TV 22.15
KDMEDlJA RTL TV 22.10
KOTLOVINA, 2011. Redatelj: Tomislav Radić Uloge: Mirela
Brekalo, Suzana Nikolić, Melita Jurišić, Igor Kovač
SISTER ACT 2: BACK IN THE HABBIT Redatelj: Bill Duke
Glume: Whoopi Goldberg, Kathy Najimy
17.22 Susreti s autizmom.
Prava istina,
dokumentarna serija
1/5 R
18.13 Globalno sijelo R
18.45
SPORT
Zagreb. Svjetski skijaški
kup – ždrijeb, prijenos
19.42 Ružica Šarenić, crtani
film
20.00 Lijepom našom –
specijal
21.08
FILM
Gradski kauboji,
američki film
23.02 Nove avanture stare
Christine 5,
humoristična serija 12
3/21
23.23 Nove avanture stare
Christine 5,
humoristična serija 12
4/21
23.45 Zakon i red. UK, serija
12 8/13
00.30 Dva i pol muškarca 7,
humoristična serija
8/22
00.50 Skladište 132, serija
12 4/13
01.32 Retrovizor. CSI. Miami
9, serija 12 21/22 R
02.11 Retrovizor. Tračerica 3,
serija 12 4/22 R
02.52 Retrovizor. Seks i grad
1, humoristična serija
18 4/30 R
03.15 Noćni glazbeni program
09.00
FILM
Ciklus filmova Woodyja
Allena. Annie Hall,
američki film R
10.30 Iz jezične riznice.
Um3/4
10.45 Ikonografski leksikon.
Uvod u ikonologiju –
Vidjeti i znati
10.55 Franjevci u Hrvata 6/6
R
11.25 Božićni koncert
Simfonijskog orkestra
HRT-a i Akademskog
zbora Ivan Goran
Kovačić, dirigent
Mladen Tarbuk, snimka
12.22 Iz riznica hrvatskih
muzeja. Umjetničke
zbirke Malog Lošinja R
12.30 Emisija. Radionice,
kreativnost i muzeji R
13.14 Fotografija u Hrvatskoj.
Poletova fotografija R
13.26 Portret. Boris Magaš R
13.59 Krstarenja svjetskim
ljepotama. Vulkanski
otoci. Indonezija –
Vulkani, bogovi i
zmajevi, dokumentarna
serija 47/75 R
14.53 Fotografija u Hrvatskoj.
Nino Semialjac R
15.06 Predi, predi šći moja,
dokumentarni film R
15.33 Izgubljeno blago,
dokumentarni film
15.59 Karlovačka zvijezda,
dokumentarni film R
16.49 O umjetničkim
objektima iznutra MSU
17.04 Inside Offside. Hrvatska
2010. R
17.29 Moja Indija. Madras
6/6 R
17.59 Poirot 5, serija 4/8 R
18.51 Skica za portret. Irena
Podvorac R
19.00
FILM
Ciklus filmova Johna
Stahla. Besmrtni
narednik, američki film
20.30 Glazbeni specijal.
Festival hrvatske glazbe
u Beču, 1.dio
21.00 Emisija. Putopisi
21.43 Spirala zločina 4, serija
12 1/12
22.35 Garaža. Dogma
23.07
FILM
Ciklus francuskog
filma. Drugi dah,
francuski film 15 R
15.30 Vijesti
15.32 Gadafi – mučenje,
dokumentarni film 28'
R
16.00 Regionalni dnevnik
16.30 Županijska panorama –
Zagreb
16.45 Studentska posla
17.00 Infokanal + HRA.
Aktualno u 17
17.25 Videoblog
17.30 Vijesti
17.32 Vrijeme RH
17.33 HAK – stanje na
cestama
17.34 Vrijeme EU
17.35 Japan video topic
17.45 Županijska panorama –
Bjelovar
18.00 Vijesti
18.10 Županijska panorama –
Split
18.25 Županijska panorama –
Osijek
18.40 Županijska panorama –
Rijeka
18.55 Županijska panorama –
Čakovec
19.10 Županijska panorama –
Zadar/Šibenik
19.25 Infokanal + HRA
19.30 Vijesti
19.32 DW. Priče iz cijeloga
svijeta R
20.00 Vijesti
5.25 RTL Danas
6.00 Ben 10: Ultimate
Alien, animirana serija
6.30 Moji džepni ljubimci,
animirana serija
6.45 Yu-Gi-Oh!, serija
7.10 Virus attack, serija
7.25 TV prodaja
7.45 Exkluziv Tabloid,
magazin R
8.05 Isplati se – TV aukcija,
emisija uživo
8.20
FILM
Fletch, komedija
10.15
FILM
Zamjena, komedija
12.15
FILM
Ekipa iz snova,
komedija
14.15
FILM
NIkad neću biti tvoja,
romantična komedija R
16.05
FILM
Pink Panther, komedija
16.55 RTL 5 do 5,
Informativna emisija
17.10
FILM
Pink Panther, komedija
nastavak R
18.05 Exkluziv Tabloid,
magazin
18.30 RTL Danas
19.10 Krv nije voda, serija
20.00
FILM
Neobična zubić vila,
animirani
21.50 RTL Vijesti
22.10
FILM
Redovnice nastupaju 2,
komedija
0.00
FILM
Brda imaju oči 2, horor
1.35 Astro show, emisija
uživo 18
2.35
FILM
Zvjerinjak, komedija 15
R
4.20 RTL Danas,
informativna emisija R
8.10 Punom parom
8.55 Učilica, kviz za djecu
9.30 Musti, animirani film
9.40 Isplati se – TV aukcija,
emisija uživo
10.10 Zabranjena ljubav
11.25 Punom parom
12.20 Aurora,
14.25
FILM
Simpsoni film,
animirana komedija R
15.40 Zabranjena ljubav
16.35 Ne daj se, Nina!
17.25 Kardashians
18.15 Malcolm u sredini
19.05 Kako sam upoznao
vašu majku
19.55 Dva i pol muškarca
20.45 Malcolm u sredini
21.35 Kako sam upoznao
vašu majku
22.25 Dva i pol muškarca
23.15 Odstrel, akcijska serija
0.05 Kardashians
0.45 Malcolm u sredini
6.05 Zauvijek susjedi, serija
7.05 Astro Boy, crtana serija
7.30 Speed Racer, serija
8.10 Moja majka, serija R
9.25 Kako vrijeme prolazi,
10.25 Walker, teksaški
rendžer, serija R
11.25 Ninja ratnici, serija R
12.00 IN magazin R
12.45 Sila, serija R 1/79
14.35 Walker, teksaški
rendžer, serija
15.30 Ninja ratnici, serija
15.55 Zauvijek susjedi, serija
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 IN magazin
18.05 Kako vrijeme prolazi
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Sila, serija 3/135
21.55 Večernje Vijesti
22.15 Provjereno, informativni
magazin
23.10
FILM
Opasna zona, igrani
film (12)
0.45
FILM
Madeino obiteljsko
okupljanje, igrani film
2.35 Drugo lice planine
3.30 Mr. Sunshine, serija
4.15 Ezo TV, tarot show
5.15 Dnevnik Nove TV R
5.30 Eva luna, serija 45/114
6.15 Valerija, serija 40/174
7.00 Slomljeno srce, serija R
7.45 Ljubav na kocki, serija
9.00 Flash vijesti
9.01 Ljubav na kocki, serija
9.15 Naša mala klinika,
10.25 Naša mala klinika
11.15 Oprezno s anđelom
12.15 Polja nade, serija R
13.15 Mala nevjesta, serija R
14.00 Flash vijesti
14.01 Plamen ljubavi, serija
15.00 Slomljeno srce, serija
16.05 Ljubav na kocki, serija
17.40 Oprezno s anđelom
18.25 Mala nevjesta, serija
19.10 Polja nade, serija
20.10 Naša mala klinika
21.50 Bolji život, serija 44/82
22.35 Seinfeld, serija
23.25 Seinfeld, serija R
0.10 Sheena. Kraljica
džungle, serija 2/22
0.55 Bolji život, serija R

tv program

Slušanost radiopostaja - Dobna skupina: 12-49
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
M
A
E
S
T
R
A
L
Najslušaniji radio u Puli
54 Glas Istre Četvrtak, 3. siječnja 2013.

tv program

”Glas Istre” je počeo izlaziti u
narodno-oslobodilačkom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifašističko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Albert FAGGIAN
Dražen ŽMAK
Slaven ŽMAK
Savjetnik Uprave: Željko ŽMAK
REDAKCIJA
DOPISNIŠTVA
MARKETING
Glavni urednik
Ranko BOROVEČKI
Zamjenik glavnog urednika
Dražen DOBRILA
Izvršni urednici:
Vesna ČAMDŽIĆ
Tanja ŠTAMBUK (Zoom)
Leonid SLIJEPČEVIĆ
Kristian STEPČIĆ REISMAN (Novosti)
Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula)
Tea TIDIĆ, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)
Marina VUKŠIĆ (Portal)
Srećko PERŠIĆ (Crna kronika)
Bojana ĆUSTIĆ JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVIĆ (Sport)
Gordana JEZDIĆ (Svijet, zadnja, Trezor)
Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)
Nataša KRESO (grafika)
Milivoj MIJOŠEK (fotografija)
centrala (052) 591-500
direktor i tajništvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-529 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
uredništvo faks 591-555
dopisna služba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr
BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057, 885-058
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
POREČ:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjećanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
Trg I. istarske brigade
10/III, Pula, tel. 300-639
faks 501-949
e-mail: irena.maretic@glasistre.hr
mjesečna 168 kn
tromjesečna 480 kn
polugodišnja 960 kn
godišnja 1.920 kn
Mjesečna pretplata za inozemstvo
40 USD, avionom 75 USD
Maloprodaja tel. 451-287
Računovodstvo tel. 300-636
Žiro račun 2360000-1102157321
Devizni račun HR
5523600001102157321
kod ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb
OIB 89054078461
PRETPLATA
UREDNIŠTVO
UPRAVA
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotografije se ne vraćaju
P
R
£
P
O
R
U
K
A
R£CIONALNI PROCRAMI
5ERlJA 1/12 HRT 3 21.43 svoje viđenje pravde, i ova nam sezona donosi niz osebuj-
nih likova iz kriminalnog miljea. Ponovno ćemo se pitati -
kako će daleko naši likovi morati ići da ispune svoj zada-
tak? Realistično snimani zločini i ispitivanja, pokreti kamere
držane u ruci, zumiranje i eliptični rezovi uranjaju nas dubo-
ko u zamršenu mrežu pravnoga sustava.
1. epizoda
Ekipa zapovjednice Laure Berthaud istražuje misterioznu
smrt mladića koji je strašno spaljen i osakaćen. Dok novi
šef policije Herville (Nicolas Briançon) preuzima vodstvo,
Laure se mora suočiti s ozbiljnim razmiricama unutar svoje
ekipe. Odvjetnica Joséphine odlučila je raščistiti sa svojom
prošlosti te se sada bavi ilegalnim imigrantima.
05.00 Tv prodaja
06.00 U fokusu /R
06.45 Par minuta o...
07.05 Dječji program /R
08.00 Dokumentarac
09.00 Tv Revija – mozaična emisija /R
10.00 Šetnja primorsko-goranskom
županijom 10/20 /R
11.20 Hrana I vino – kulinarski show
12.00 Dječji program
13.00 Tv Revija – mozaična emisija /R
14.00 RI2Teletrgovina
14.40 Par minuta o...
15.00 Tv prodaja
16.00 20godina Katedre čakavskog sabora
Grobnišćine / R
16.35 Hrana I vino – kulinarski show /R
17.00 Dječji program
17.30 Prvi među jednakima –
ravnopravnost spolova /R
18.00 Tv Revija – mozaična emisija
18.50 DNEVNIK RITV-A
19.15 Tv prodaja – glazba
20.00 Kamo na vikend
20.35 Par minuta o...
20.50 Vijesti
21.00 24/ 7– pregled tjedna
21.35 Putomanija
22.00 Večernji dnevnik RITV-a
22.20 Dokumentarni program
23.00 Arca – astro show (18)
01.05 Večernji dnevnik /R
01.25 RI2– glazbeni program
Videostranice Kanala RI
11.45 Grimmove bajke, crtana serija (r)
12.10 Putomania, dokumentarna serija (r)
12.35 Pun pogodak, glazbena emisija (r)
13.00 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
13.30 Putomania, dokumentarna serija
14.00 Vijesti u 14
14.05 Planet Ri, mozaična emisija (r)
14.25 Tv prodaja
14.40 Putopisi, dokumentarni film
15.10 Rijeka zdravlja, emisija o zdravlju (r)
16.00 Vijesti u 16
16.05 Extra – iza kamere, emisija o filmu
16.40 Tv prodaja
16.55 Gospodarski magazin, emisija (r)
17.25 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
18.00 DNEVNIK KANALA RI
… Sport
… Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
18.30 Pun pogodak, glazbena emisija
18.55 Prevencijom do zdravlja, emisija o
zdravlju
19.20 Notiziario, vijesti na talijanskom
19.25 Grimmove bajke, crtana serija
19.55 Ča j' novoga, vijesti na čakavskom
20.00 U zdrav mozak, zabavna emisija
20.30 Od mora do gorja – županijske teme,
emisija
21.00 Kult kulture, emisija o kulturi
21.35 Extra – iza kamere, emisija o filmu
22.00 Vijesti dana
... Servisne informacije
22.10 Extravagant, lifestyle emisija (r)
23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show
00.30 DNEVNIK KANALA RI
… Sport
… Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
01.00 Videostranice Kanala Ri
Videostranice
11.25 Tv prodaja
12.35 Butižin
13.35 Tv prodaja
15.40 Zoom(r)
16.45 Tv prodaja
18.00 Putujmo regijom, mozaik
19.30 Info Istra
20.05 Vijesti
... sport
... vrijeme
20.30 Kultivator, emisija iz kulture
21.00 Non solo cronaca, emisija na
talijanskom jeziku
21.30 Vijesti
... sport
... vrijeme
22.00 Putujmo regijom (r)
22.35 Notiziario, vijesti na talijanskom
jeziku
00.00 Odjavna špica
videostranice
10.05 TV Prodaja
10.50 Večernje vijesti Istre i Kvarnera(R)
11.20 OK - Orlando Kids,crtani filmovi
12.15 Kratke Vijesti
12.20 TV Prodaja
13.20 Hrana i vino (R)
13.50 TV Prodaja
14.20 Kratke Vijesti
14.25 Blitz Film predstavlja
14.50 Čakula kroz život
15.20 Privredni HR (R)
15.50 Hrana i vino
16.10 Kratke Vijesti
16.15 Life Style TV (R)
17.05 OK - Orlando Kids,crtani filmovi (R)
18.00 Vijesti TVN
18.30 TV Prodaja
19.00 Pošalji SMS,Ex Yu,glazbena emisija
20.00 Vijesti Istre i Kvarnera
20.30 H info,OB Pula
21.00 Medulinska Kronika
21.30 Art Club (R)
22.00 Kratki rezovi
22.30 Večernje vijesti Istre i Kvarnera
23.15 Vidovnjakinja Nera,emisija uživo
00.55 TV Telop
08.30 Serbus Zagreb, informativna emisija
08.50 Zagrebancija, info show (R)
09.45 Svakodnevica, mozaična emisija (R)
10.30 Panorama Zagrebačke županije,
informativna emisija (R)
11.30 Moj kvart, tv magazin (R)
12.15 Lifestyle TV!, magazin (R)
13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)
13.45 OTVorena TV, talk show (R)
15.15 Komentar tjedna, informativno-
politička emisija (R)
15.45 Riječ Života, duhovni program
16.30 Vrtuljak, emisija o civilnom društvu
17.00 Kronika Zagrebačke županije,
informativna emisija
17.30 Hrana i vino, kulinarski show
17.55 Serbus Zagreb, informativna emisija
18.15 Svakodnevica, mozaična emisija
19.05 Zagrebancija, info show
19.30 Dječja TV , dječja emisija
20.05 ZAGI, zagrebački gradski informator
20.35 Na kraju dana, informativna emisija
20.40 Neispričana priča, emisija o turizmu
21.40 Igrani film, film
23.00 Arka (18), film
10.10 U dobroj formi,magazin o zdravom
životu (R)
10.42 Tv prodaja
11.00 1x 2, emisija o klađenju
12.00 Tv prodaja
12.15 Zg info, informativni program
12.20 Glazbena zona
12.30 Zagrebački leksikon,obrazovni
program(R)
12.50 Zg info, informativni program
12.55 Ok kids,crtani filmovi
13.55 Tv prodaja
14.10 Gledaj dalje s Mladenkom Šarić,talk
show(R)
15.25 Putomania, putopisna reportaža(R)
16.00 Zoom,mozaična emisija
19.00 Vijesti,informativni program
19.25 Tv prodaja
19.40 Glazbena zona
20.00 Slika Zagreba,informativna emisija
20.30 Poduzetnik na kvadrat, emisija o
gospodarstvu
21.00 Autoservis, auto magazin
21.30 Vesna Kljajić uživo,talk show
23.30 Zodijak,astro show(18)
12.00 Start, glazbena emisija
12.55 Vijesti za gluhe, repriza
13.10 Arhiva sportiva. OI 2012.
16.30 Sportaš godine po izboru HOO - a,
reportaža
16.55 Vijesti
17.10 Mala školska liga, emisija
17.40 Gost dana. Ivan Ljubičić
18.20 Mlade nade, emisija
18.55 Vijesti
19.10 Gost dana. Dijana Vetturelli
19.30 Dom na kvadrat, emisija
20.05 Jedrenje, pregled 2012., emisija
21.15 Akcijski četvrtak, emisija
21.50 Ekstremno dobar program, magazin
22.20 Ski report, magazin
22.55 Sport danas
23.20 Arhiva sportiva. Hokej SP 2012.
03.00 Najbolji biljarski mečevi, snimka
HBD
06.00 Avalon 08.05 Medvjedić Winnie 09.05 Robin Hood
11.40 Zvijer 13.05 Zagrizi život 14.40 Afričke zvijeri 16.10
Kung Fu Panda 2 17.40 Put rata 20.05 Priča o dupinu
21.55 Težina naroda, ep. 1 23.10 Kung fu frka 00.50
Sveti ratnik 02.20 Country u srcu 04.20 Zabranjeno voće
HBD CDMEDY
10.00 Sredina III, ep. 15 10.20 Čistilište u predgrađu,
ep. 21 10.45 Stani ili će moja mama pucati 12.10 Pirati
s Kariba. Nepoznate plime 14.20 Show Rickyja Gervaisa
III ep. 2 14.45 Čistilište u predgrađu, ep. 21 15.05
Stani ili će moja mama pucati 16.30 Pirati s Kariba.
Nepoznate plime 18.40 Sredina III, ep. 15 19.05 Svita,
ep.5 19.30 Svita, ep.6 20.00 Show Rickyja Gervaisa III
ep. 3 20.25 Klub slomljenih srdaca 22.00 Debeljko
23.35 Svita, ep.5 00.00 Svita, ep.6 00.25 Ponoć u
Parizu 01.55 Cedar Rapids
ClNEMAX
06.00 Jedna za put 07.45 Miss ponedjeljka 09.15
Harold i Maude 10.45 Slagalica 12.15 Beznačajni
Harvey 13.35 Počuj moju pjesmu 15.20 Planovi za sutra
16.55 Miss ponedjeljka 18.25 Putujem sam 20.00 Elvis
i Anabelle 21.45 Vikend-tate 23.15 Leptirov poljubac
00.45 Kansas City 02.40 Vatromet 04.25 Živi cirkus
NATlDNAL 0ED0RAPHlC
8.00 Posljedice: Izdaja Sunca 8.55 Spremni za smak
svijeta u Ujedinjenom Kraljevstvu: Preživjeti Armagedon
9.50 Zona gradnje: Najveća drobilica na svijetu 10.20
Sekunde do katastrofe: Eksplozija plina u Portoriku
10.45 Drevni dosjei X: Torinsko platno 11.40 Nisam to
znao 12.35 Poznati svemir: Svemirske oluje 13.30
Opasni susreti: Nilski konj na tajnom zadatku 14.25
Zona gradnje: Bušenje podmorja 14.50 Sekunde do
katastrofe: Bombardiranje američke ambasade 15.30
Povjerljivo: Dosjei tajne službe: Na tajnom zadatku u
Miamiju 16.25 Megagrađevine: Najveća kineska luka
17.20 Istrage zrakoplovnih nesreća: Nijemi zrakoplov
18.15 Ekipa za očevid grabežljivaca: Ubojica ralja 19.10
Sekunde do katastrofe: Odbjegli vlak 20.05 Američki
Romi: Invazija South Beacha 21.00 Premijera Sekunde
do katastrofe: Nagasaki: Zaboravljena bomba 21.55
Premijera Američki Romi: Suparnici u ratu 22.50 Istrage
zrakoplovnih nesreća: Smrtonosna nagrada
KLA5lK TV
6.00 Pesma sa Kumbare, drama 8.00 Prvi građanin
male varoši, ljubavni 9.30 Dječja TV, glazbeno -
animirani program 10.15 Devojački most, ratni 12.00
Aleksa Dundić, ratni 14.00 Žuta, drama 15.30 Dječja
TV, glazbeno - animirani program (R) 16.15 Ljubav i
poneka psovka, komedija 18.00 Slavenka ili o boli,
domumentarni 20.05 Bulevar revolucije, drama 22.00
Vjetar u mreži, drama 0.00 Jovana Lukina, drama 2.00
Slavenka ili o boli, dokumentarni (R) 4.00 Vjetar u
mreži, drama (R)
ClNE5TAR TV
09.00 Tajno društvo 10.49 Nemoguće-dok. 11.00 Bug
12.42 Hilary Swank-Profil 13.00 Prijevara 14.43 Prave
mućke. dok. 14.59 Genijalan život 16.22 Hobit.
Neočekivano putovanje-dok. 16.35 Jadnici– dok. 16.43
Hilary Swank-Profil 16.59 Kralj slonova 18.32 Prave
mućke. dok. 18.40 Nemoguće-dok.. 18.59 Rain 20.33
Jadnici– dok. 20.41 Hilary Swank-Profil 21.00 Gracie
22.40 Hobit. Neočekivano putovanje-dok. 22.59 Tri
sprovoda u Meksiku 01.01 Hilary Swank-Profil 01.14
Božji sin 02.38 Filmski noviteti
ClNE5TAR ACTlDN
08.00 Platno smrti 09.38 Jadnici– dok. 09.46
Nemoguće-dok. 10.00 Roditelji 11.24 Hobit. Neočekivano
putovanje-dok. 11.37 Prave mućke. dok. 11.45
Gangsterski odred – dok. 12.00 Zakon zločina 13.33
Jadnici– dok. 13.41 Nemoguće-dok.. 13.59 Deathstalker
i ratnici iz pakla 15.26 Ubij ih nježno-dok 15.34 Hobit.
Neočekivano putovanje-dok. 15.48 Gangsterski odred –
dok. 16.00 Tigrova vrata 17.38 Jadnici– dok. 17.46
Nemoguće-dok.. 18.00 Kronike mutanata 19.59
Policajac manijak 21.28 Hobit. Neočekivano putovanje-
dok. 21.41 Ubij ih nježno-dok 21.59 Plijen 23.29 Prave
mućke. dok. 23.37 Nemoguće-dok.. 23.45 Jadnici– dok.
00.00 Frankenhooker 01.28 Ubij ih nježno-dok 01.37
Hobit. Neočekivano putovanje-dok. 02.01 Na granic
03.45 Filmski noviteti
EURD5PDRT
08.30 Tenis 10.30 Nordijske discipline 11.15 Ski
skokovi 12.00 Nordijske discipline 13.45 Ski skokovi
15.15 Nordijske discipline 17.15 Biatlon 17.15 Biatlon
19.00 Tenis 19.00 Tenis 21.30 Ski skokovi 22.00
Borilački sportovi 23.00 Poker
RAl 1
6.10 Unomattina caffé 6.30 TG1 6.45 Unomattina 12.00
La prova del cuoco 13.30 Telegiornale 14.00 Ekonomia
14.10 Verdetto finale 15.15 Una stella in cucina, film
17.00 TG 1 17.15 Un natale fortunato, film 18.50 L'
ereditá, gioco 20.00 Telegiornale 20.30 Affari tuoi 21.10
Don Matteo 8, serie 23.25 Nel cuore della tempesta,
film 0.55 TG1
RAl 2
6.45 Sabrina, vita da strega, telefilm 7.30 Cartoon
flakes 8.45 Phineas e Ferb, film an. 10.00 TG2 Insieme,
rubrica 11.00 I fatti vostri 13.00 TG2 13.30 TG2
Costume e societá 13.50 Medicina 33 14.00 Correre
ancora, film 15.35 Innamorarsi a Manhattan, film 17.00
Crusoe 17.45 TG2 17.50 Rai sport 18.15 TG2 18.45
Cobra 11, telefilm 19.35 Il commissario Rex, serie
20.25 Lotto 20.30 TG2 21.05 Come d' incanto, film
22.55 TG2 23.10 Made in sud, show 0.20 La mia super
ex-ragazza, film
RAl 3
7.30 Buongiorno Italia 8.00 Mariti in pericolo, film 9.25
L' ispettore Derrick, serie 10.20 Rai 150 anni 11.10 TG3
11.15 Lassie, telefilm 12.00 Tg3 12.25 Diario italiano
12.55 Geo & geo 13.10 Lena, amore della mia vita,
serie tv 14.00 TG regione 14.50 Leonardo 15.05 TGR
Piazza affari 15.10 La casa nella prateria, telefilm
16.00 Cose dell' altro Geo 17.40 Geo & Geo 19.00 Tg3
20.00 Blob 20.10 Comiche all' italiana 20.35 Un posto
al sole, serie 21.05 Il distinto gentiluomo, film 23.10
TG3 linea notte 23.25 Diciotto anni dopo, film 1.15 Rai
Educational
CANALE 5
6.00 Naslovnica 8.00 Tg5 8.40 Le scarpette da
ballerina, film 10.30 Natale cancellato, film 13.00
TG5 13.40 Beautiful, serie tv 14.10 Centovetrine
14.45 Un principe per mamma, film 16.45 Una
canzone per Natale, film 17.45 TG5 18.50 Avanti un
altro!, gioco 20.00 TG5 20.40 Striscia la notizia, show
21.10 Un marito di troppo, film 23.10 Bounce, film
1.30 TG5
lTALlA 1
6.50 Cartoni animati 8.55 L' incantesimo del lago 3,
film an. 10.35 Air Bud 4, film 12.25 Studio aperto
13.00 Sport mediaset 13.40 Futurama 14.10 I Simpson
14.35 Dragon ball, film an. 15.00 I Flinstones, film
16.40 Il dottor Dolittle 4, film 18.20 Life bites, serie
18.30 Studio aperto 19.20 C.S.I, serija 21.10
Neverland, serie 23.00 Mr. Magorium e la bottega delle
meraviglie, film 0.55 Sport mediaset 1.25 Eli Stone,
telefilm
RETE 4
6.50 T.J. Hooker, telefilm 7.45 Miami Vice, telefilm 8.40
Hunter, telefilm 9.50 Carabinieri, serie 10.50 Ricette di
famiglia, rubrica 11.30 Tg4 12.00 Detective in corsia,
telefilm 12.55 La signora in giallo, telefilm 14.05 TG4
14.45 Lo sportello di Forum 15.30 Rescue special
operations, telefilm 16.35 La mia vita-segreti e passioni,
serie 17.00 Herbie, il maggiolino sempre piú matto, film
18.55 TG4 19.35 Tempesta d' amore, serie tv 20.30
Walker texas ranger, telefilm 21.10 Closer, telefilm
23.10 Bones, telefilm 1.00 TG4 1.25 Music line
O5TALI PROCRAMI
KAߣL5KI I 5AT£LIT5KI PROCRAMI
5plralazločlna, 4.
Četvrta sezona izvrsne francuske kri-
minalističke serije "Spirala zločina" jed-
nako je žestoka, realistična i intrigantna
kao prethodne tri koje su nas provele
svijetom kriminala i korupcije, narkoti-
ka, pa čak i skrivenim tajnama poreme-
ćenog uma serijskog ubojice. Uz glavne
likove - policajku, suca, tužitelja i pre-
predenog odvjetnika, od kojih svaki ima
Glas Istre 55 Četvrtak, 3. siječnja 2013.
NOVA NAGAĐANJA O VJENČANJU NAJPOZNATIJEG PARA
Mjesto gdje se navodno održalo vjenčanje
Požar odnio
pet života
PARIZ - Pet osoba,
me᥎u kojima i jedno di-
jete, izgubilo je ᥇ivot u
po᥇aru koji je ju᥍er uju-
tro izbio u zgradi u Ge-
nnevilliersu, siromašnom
sjevernom predgra᥎u
Pariza. S plamenom
buktinjom se više od
dva sata borilo stotinjak
vatrogasaca, neumorno
gase᥋i od 3.15 do 6 sati
ujutro vatrom zahva᥋ena
dva stana na ᥍etvrtom i
petom katu. Lakše ozlje-
de zadobilo je 13 osoba,
me᥎u kojima i dijete i
dvojica gasitelja. Dosa-
dašnja saznanja ukazuju
da je po᥇ar buknuo na
᥍etvrtom katu, odakle
se vrlo brzo proširio na
peti kat i izvan zgrade.
Zgrada je bila u dobrom
stanju pa je za sada još
nepoznato što je uzrok
po᥇ara. Š. B.
Opljačkan Apple u Parizu
PARIZ - Naoružani pljačkaši na
Silvestrovo su opljačkali trgovinu
Applea u središtu Pariza, ukravši
robu čija se vrijednost procjenju-
je na 1,3 milijuna eura. Prema iz-
vješću policije, u trgovinu koja se
nalazi iza pariške Opere četvori-
ca su maskiranih muškaraca pro-
valila oko 21 sat, odnosno tri sata
nakon što je zatvorena. Policija
nije potvrdila kolika je vrijednost
opljačkane robe, ali je njezin gla-
snogovornik za BBC izjavio da je
riječ o značajnom iznosu. Prema
prvim rezultatima istrage, dobro
pripremljen napad je trajao 50-
tak minuta. Nakon što su savla-
dali djelatnika trgovine, odnosno
zaštitara, kriminalci su se zaputili
u podrum gdje su opljačkali ra-
zličite vrijedne predmete poput
iPhonea, iPada i prijenosnih ra-
čunala koje su potom utovarili u
kombi koji je bio parkiran u blizi-
ni, nakon čega su pobjegli.
- Budući da je većina policaja-
ca bila zauzeta čuvanjem novo-
godišnjeg dočeka na Elizejskim
poljanama, pljačkaši su iskoristi-
li priliku i orobili Apple, izjavio je
glasnogovornik policije dodav-
ši kako su jako dobro znali što će
ukrasti. I. Ko.
Rusija ograničila
prodaju piva
Više od milijun Britanaca
oboljelo od gastroenteritisa
LONDON - Više od 1,1 milijun Britanaca ove je
zime oboljelo od gastroenteritisa uzrokovanog no-
rovirusom, objavile su zdravstvene slu᥇be u Brita-
niji koje procjenjuju da ᥋e se njihov broj pove᥋a-
ti nakon blagdana. Britanska agencija za zaštitu
zdravlja ka᥇e da je broj zara᥇enih u ovo doba go-
dine neo᥍ekivano visok - 72 posto ve᥋i nego u isto
vrijeme prošle godine a da je sli᥍an slu᥍aj i u dru-
gim europskim dr᥇avama, te da su bolnice i stara᥍-
ki domovi širom Europe ograni᥍ili kretanje kako bi
se zaustavilo širenje infekcije.
Norovirus se prenosi kontaktima zara᥇enih oso-
ba ili dodirom s kontaminiranim površinama, hra-
nom ili vodom. Simptomi zaraze norovirusom jesu
povra᥋anje i proljev, a kod nekih bolesnika stanje je
pra᥋eno povišenom tjelesnom temperaturom, gla-
voboljama i bolovima u trbuhu. (H)
Poljska pošta zakasnila u
dostavi samoj sebi
VARŠAVA - Poljska je pošta u sporu oko dostave
sudskih pošiljaka pretrpjela veliku sramotu, nakon
što je sama sebi prekasno dostavila poziv na sud
zbog ᥍ega se njezini predstavnici nisu pojavili na
ro᥍ištu. Preporu᥍ena pošiljka sa sudskim pozivom
stigla je u upravu
pošte 20 dana na-
kon što je posla-
na. Poljske sudske
vlasti dodijelile su
pošti dostavu sud-
skih pošiljaka od 1.
sije᥍nja, nakon što
je istekao mono-
pol pošte na pošiljke do 50 grama. Poljski sudovi
godišnje šalju oko 200 milijuna pošiljaka, za što po-
štarina iznosi oko 86 milijuna eura.
Jedna privatna tvrtka podnijela je tu᥇bu protiv te
odluke s obrazlo᥇enjem da je natje᥍aj prilago᥎en
pošti. Sud je za 20. prosinca zakazao ro᥍ište po
tu᥇bi, na kojemu se predstavnici pošte nisu pojavili
jer im je poziv uru᥍en-prekasno. (H)
Loto 7/39
1. kolo
4,14,19,27,28,33,39 (16)
Joker broj: 494873
MOSKVA - Rusija s
po᥍etkom ove godine
ograni᥍ava prodaju piva
u nastojanju da suzbije
alkoholizam. Po podaci-
ma Svjetske zdravstve-
ne organizacije (WHO)
Rusija je u samom vrhu
potrošnje alkohola. Istra-
᥇ivanje WHO-a iz 2011. je
pokazalo da je 25 posto
smrti muškaraca i šest
posto smrti ᥇ena u Rusiji
povezano sa konzumaci-
jom alkohola. Bivši pred-
sjednik Dmitrij Medvedev
u srpnju 2011. potpisao
je amandmane na zakon
o alkoholu kojim se pivo
proglašava alkoholnim
pi᥋em, a novim zakonom
koji je stupio na snagu
ju᥍er ograni᥍ava se broj
mjesta na kojima se po-
slu᥇uje i prodaje pivo te
se zabranjuje prodaja od
23 sata nave᥍er do 8 sati
ujutro. (H)
KARIBI - Ako je vjerova-
ti zadnjim tračevima, naj-
poznatiji hollywoodski par
sudbonosno je da izgovo-
rio na skromnoj svečanosti
održanoj na Božić, tijekom
odmora na Karibima, toč-
nije na raskošnom imanju
poznate modne dizajne-
rice Donne Karan. Glasi-
ne koje je prenio britanski
Telegraph glasnogovornici
Angeline i Brada još nisu
ni potvrdili ni demantira-
li. Ono što se zna je da su
slavni glumci zajedno sa
svoje šestero djece, nje-
govim roditeljima, bra-
tom Dougom i sestrom
Julie te dvanaest dadilja
na Karibe otputovali pri-
je Božića.
Angelina Jolie i Brad
Pitt u vezi su više od se-
dam godina. Do sada se u
više navrata pisalo o nji-
hovom navodnom vjen-
čanju, a najčešće se spo-
minjalo da se planiraju
vjenčati u svojoj vili u
Francuskoj. O tome da
bi uskoro mogli stupiti
u brak, mediji su pono-
vo počeli pisati krajem
studenog nakon što su
njihovi pomoćnici za-
mijećeni kako u jednoj
zlatarnici u Los Ange-
lesu preuzimaju vjen-
čano prstenje. Istog tog
mjeseca Pitt je na pre-
mijeri filma “Killing Me
Softly” izjavio da bi se
mogli uskoro vjenčati.
- To će se uskoro do-
goditi. Imam dobar osje-
ćaj vezan uz vjenčanje.
Moja me djeca sve više
nagovaraju na to i to je
nešto što želim učiniti, a
imam i osjećaj da je došlo
vrijeme za to, rekao je.
I. Ko.
Angelina i Brad tajno
uplovili u bračnu
luku na Karibima?
Otkako su se zaručili
u travnju prošle godi-
ne, mediji ne presta-
ju nagađati jesu li se i
kad vjenčali Angelina
Jolie i Brad Pitt
56
Četvrtak, 3. siječnja 2013.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->