7,00 KUNA

SLO 1,20 EUR 1,50 EUR

nezavisni dnevnik ETVRTAK Pula, 3. sijenja 2013. Broj 2 GODINA LXIX
NEMA VIE NULTE STOPE POREZA: OD PRVOG DANA NOVE GODINE NA KRUH, MLIJEKO,
LIJEKOVE I KINOULAZNICE OBRAUNAVA SE PET POSTO PDV-a; CIJENE ODMAH OTILE GORE
MJETANI FLENGI I JASENOVICE ZNAJU TKO SU RTVE
STRAVINE NESREE KOJA SE DOGODILA U NEDJELJU
U Yugu izgorjeli mlada
konobarica i zatitar?
str. 38 i 39
POLICIJA TRAGA ZA POINITELJIMA KOJI SU PETARDOM UBILI PSA U GALIANI
Nesretni Miko
imao je u glavi
i dva metka
BEZ MILOSTI: RUIT E SE SVE TO
IMA RJEENJE, A NIJE LEGALIZIRANO
Bagerima
na obiteljske
kue, zgrade
i vikendice
Od turizma
zaradili 130
milijuna eura
vie nego lani
POTVRDIO HNB: TURISTIKA
SEZONA ISPUNILA OEKIVANJA
str. 8 i 9
DOBIO CRVENI KARTON: POVJERENIK SDP-a ZA PULU
DANIJEL FERI IZBACIO MARTINIA IZ STRANKE
Denis Martini na
lokalne izbore ide s
disidentima iz SDP-a str. 5
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Istranima ipak
poskupio kruh
Nismo dugo dizali cijene kruha, a u meu-
vremenu je sve poskupjelo - od goriva do si-
rovina, pravda poskupljenje kruha Korado
Soldati, direktor pulske Brionke str. 2 i 3
str. 6 str. 5
PULA - Promjene stupa-
ju na snagu, poruka je s na-
slovnice internetske stranice
hrvatske Vlade. I zaista pro-
mjene su stupile na snagu s
prvim danom 2013. Posku-
pio je kruh. U pulskoj pekari
Brionka potvrdili su nam da
su korigirali cijene, odnosno
podigli ih za pet posto. Toliko
je postotak novog poreza na
kruh, mlijeko, lijekove, knji-
ge i ortopedska pomagala za
koje je dosad vrijedila nulta
stopa PDV-a. Korado Soldati,
direktor Brionke, potvruje
da su od juer cijene njiho-
vog kruha vie za pet do est
posto. Kae da si nisu mogli
priutiti da porez padne na
njihov teret jer su im ulazni
trokovi ve sada previsoki.
Nismo dugo dizali cijene
kruha, a u meuvremenu je
sve poskupilo - od goriva do
sirovina, kae Soldati.
Kap za preliti au?
Poskupili su ve ranije i
neki mlijeni proizvodi. Ci-
jene hrane u stalnom su po-
rastu, skuplji su struja i plin.
Ovo posljednje uvoenje
petpostotnog poreza na kruh
i mlijeko samo je kap koja
bi mogla preliti au, upo-
zorava Kreimir Sever, pred-
sjednik Nezavisnog sindika-
ta Hrvatske. Jer istie da ovo
poskupljenje moda ne zna-
i puno za mjeseni kuni
budet, nekoliko desetaka
kuna, ali problem je to su
to, kako kae, strateke na-
mirnice.
- Koliko god e nominalno
ovih pet posto biti malo, na-
ravno da je udar. Kruh i mli-
jeko su namirnice o kojima
preteito ovise staraka do-
mainstva, samaka, obite-
lji s vie djece, a oni u pravi-
lu imaju i najslabije prihode.
Dakle, najsiromanijima su
to osnovne namirnice. No,
problem je to ta poskuplje-
nja nisu izolirana, na njih se
nadovezuju druga. Tijekom
nekoliko zadnjih kriznih go-
dina banke su podigle kama-
te na postojee kredite i time
su graanima poveali rate. S
obzirom da plae to nisu pra-
tile, graani imaju manji ras-
poloivi dio dohotka za tro-
enje. Dogaala su se i druga
poskupljenja - cijena hrane
je polagano rasla, prole go-
dine s dizanjem PDV-a na 25
posto dolo je do lanane re-
akcije poskupljenja, cijena
plina i struje je znaajno po-
rasla, poskupile su komuna-
lije, nabraja Sever.
Brionkino poveanje ci-
jena nije nikakvo iznenae-
nje. Ako drava digne porez,
proizvoa e logino dignu-
ti cijenu svog proizvoda. No,
neki ipak ne ele priznati ne-
minovno.
- Koliko nas god uvjerava-
li iz najveeg trgovakog lan-
ca u Hrvatskoj da su uspjeli
dogovoriti da nema posku-
pljenja kruha i mlijeka, i kod
njih e to biti privremenog
karaktera.
Bogatiji za siromahe
Iz pekarske industrije po-
ruuju da vie nemaju pro-
stora i da e tih pet posto
morati ubaciti u svoje ko-
nane cijene. Tako da je po-
skupljenje neto to je realno
oekivati, kae Sever.
Hoe li rast cijena osnov-
nih namirnica Hrvatsku obo-
gatiti s novim siromasima? U
2011. stopa relativnog siro-
matva je u naoj zemlji bila
via od 20 posto. Petina sta-
novnitva ne moe podmi-
rivati osnovne ljudske po-
trebe.
- Znamo da je velik broj
ljudi u opasnosti od naglog
O
.

A
L
U
J
E
V
I

Istarski HNS osim s Kajinom

eli razgovarati i s IDS-om
PULA - Predsjednitvo HNS-a Istarske upanije jo
uvijek nije odluilo iju e kandidaturu za istarskog u-
pana poduprijeti na lokalnim izborima, te osim s Dami-
rom Kajinom eli ozbiljno razgovarati i pregovarati i s
IDS-om, zakljuak je to sa sinonje sjednice Predsjed-
nitva istarskog HNS-a odrane u Puli.
Ne elimo niiji pritisak, ve elimo trezveno razgo-
varati sa svim politikim strankama, rekao je predsjed-
nik HNS-a Istarske upanije Veljko Ivani. Podsjetio je
kako je HNS na posljednjim lokalnim izborima bio u ko-
aliciji s IDS-om te je ta stranka imala jednog vijenika u
upanijskoj skuptini.
Upravo zbog toga moramo biti korektni i duni smo
pregovarati s IDS-om. To je minimum to u ovom trenut-
ku moemo uiniti, poruio je Ivani.
Dodao je kako se nitko iz HNS-a nee pojaviti na su-
tranjoj konferenciji za novinare u Puli na kojoj bi, pre-
ma najavi Damira Kajina, trebao biti predstavljen spora-
zum tzv. sveistarske koalicije. (Hina)
MojPosao: raste broj oglasa
za slobodna radna mjesta
ZAGREB - Unato gospodarskoj krizi i poveanju
broja nezaposlenih, na portalu MojPosao prole je
godine objavljeno preko 14.000 natjeaja za slobod-
na radna mjesta, to je poveanje od 17 posto u od-
nosu na isto razdoblje prethodne godine, objavio je
juer MojPosao.
Najtraenija zanimanja u 2012. bila su: konobar, pro-
dava, kuhar, programer, prodajni predstavnik, knjigo-
voa, komercijalist, frizer, administrator i terenski ko-
mercijalist. Najvea ponuda i potranja zabiljeena je u
prodaji (trgovini) - 24 posto oglasa i 30 posto ivotopi-
sa, turizmu i ugostiteljstvu - 18 posto oglasa i 18 posto
ivotopisa, te u administrativnim zanimanjima - 9 posto
oglasa i 22 posto ivotopisa. (Hina)
ZAGREB - Fiska-
lizacija u ugostitelj-
stvu tee bez proble-
ma i zastoja, priopili
su iz Porezne uprave,
a potvrdili predsjed-
nik Ceha ugostitelja
Ante Mihi i predsjed-
nik Udruge restoratera
Miroslav Folnegovi.
Porezna uprava navo-
di da je od stupanja
na snagu Zakona o fi-
skalizaciji u poslovanju
gotovinom zaprimila
2.670.933 zapisa za ra-
un, od 8.193 razliita
OIB-a, odnosno obrt-
nika ili poduzetnika.
Ti su rauni pristigli s
11.946 zapisa poslov-
nih prostora, odnosno
toliko razliitih poslov-
nih prostora, od 3.579
razliitih OIB-a. Pore-
zna uprava napominje
da od samog poetka
primjene sustava, a to
je 27. prosinca prole
godine kada je poelo
testno koritenje, nije
bilo ni jednog prekida
u radu sustava fiskali-
zacije, niti je sustav ra-
dio oteano. Raunaju-
i i testno razdoblje, na
servere Porezne upra-
ve, pristiglo je vie od
6,6 milijuna rauna.
Mihi je izjavio da,
prema informacijama
koje dobiva s tere-
na, sustav fiskalizaci-
je funkcionira, a tek
su mu rijetki ugosti-
telji javljali o vrlo krat-
kim, gotovo nebit-
nim zastojima. Veina
od 16.000 ugostite-
lja-obrtnika, lanova
Ceha ugostitelja, uze-
la je certifikate, urea-
je i softver za fiskaliza-
ciju, a oni koji to nisu
uinili posluju sezon-
ski te e to uiniti prije
nego to ponu po-
slovati. Mihi ne oe-
kuje zastoje u sustavu
fiskalizacije, pa ni po-
etkom ljeta i turisti-
ke sezone. (T. P.)
Fiskalizirano vie od
6,6 milijuna rauna
novosti@glasistre.hr
591-505
*
ROVINJ - Cijene u rovinjskim privatnim
pekarama nee se mijenjati. Ili, kako su
njihovi vlasnici oprezno izjavili cijene do
daljnjeg ostaju iste, a da li e se i podi-
i to e pokazati daljnje poslovanje. Od
Sandre ui, vlasnice pekare Mrvisa do-
znajemo da su cijene stare, a da li e ii u
korak sa svim ostalim poskupljenjima ne
zna. Slian odgovor dobili smo i u pekari
Dan i no, u vlasnitvu Qenaja Hamita,
u kojoj se takoer, kruni proizvodi pro-
daju po staroj cijeni. N. O. R.
Rovinjske
pekare voze
po starom
NULTA STOPA OTILA U POVIJEST: SINDIKATI NEZADOVOLJNI SVIM
Raun s OIB-om i telefonskim brojem
Nismo dugo dizali cijene kruha, a u
meuvremenu je sve poskupjelo -
od goriva do sirovina, pravda posku-
pljenje kruha Korado Soldati, direk-
tor pulske Brionke Pie Bojan IOVI
N
evjerojatno iskustvo
s novotarijama oko
PDV-a i fiskalnim blagaj-
nama ispriao nam je juer
jedan Puljanin.
- Prije svega, ukidanjem
nulte stope PDV-a odlu-
eno je da e kruh, izme-
u ostalih namirnica, ima-
ti pet posto PDV-a pa je
bilo za oekivati da e to-
liko i poskupiti. Meutim,
u jednom trgovakom lan-
cu kruh je ve za Boi sa
7,5 kuna poskupio na 8
kuna, to je poveanje od
6,5 posto, a ne 5 posto. Ju-
er sam u drugoj trgovini
kupio kruh po novoj cije-
ni: umjesto 7,5 kuna ko-
tao je 7,98 kuna, to je ta-
koer neto manje od 6,5
posto. Meutim, i te 2 lipe
ne dobijete natrag pa ako
ve ele ista posla tada
moraju znati da i to spada
u sferu sive ekonomije jer
dvije po dvije se nakupi, a
nema na raunu, ispriao
nam je na sugovornik.
Ukazao nam je na jo
jedno svoje iskustvo, i to
s fiskalnim blagajnama.
Upravo juer u jednoj tr-
govini nije funkcionirala
pa je prodavaica morala
runo ispisati raun na for-
matu A4 i to u tri primjer-
ka: za kupca, za trgovinu i
za poreznu upravu.
- No, zanimljivo je to
se na tom raunu trai od
kupca: ime i prezime, mje-
sto, ulica i kuni broj, OIB
i telefonski broj?! Nevjero-
jatno, i to za panin od 2,5
kune ili trucu koja je, eto,
poskupila na osam kuna.
Zanima me kako bi to funk-
cioniralo na blagajnama na
kojima su guve i redovi?
Da mi se urilo bio bih sve
pustio i otiao u drugu trgo-
vinu, jer ovo stvarno nema
smisla, zakljuio je na su-
govornik. (S. Z. T.)
Istrani e zb
kupovati sk
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
2 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
potonua u siromatvo zbog
toga to su na samoj granici.
Treba biti ozbiljno zabrinut s
obzirom na rastui broj neza-
poslenih, onih koji rade, a ne
primaju plau, veliki broj ljudi
s minimalnom plaom, zbog
inflacije i injenice da prosje-
na plaa stagnira ili ak pada.
Podaci su jo gori nego to ih
statistika vidi. Oekujemo da
e u ovoj godini dolaziti do no-
vih poskupljenja hrane. Hrvat-
ska, naalost, bez obzira na
svoje potencijale, to zbog uvo-
znika, trgovaca, politiara i nji-
hove meusobne sprege, gui
domau proizvodnju. Ona e
opstajati sve tee, uostalom sve
vie se gase seoska domain-
stva, a ono to dolazi izvana bit
e ne samo upitne kvalitete ve
i upitnih cijena. Uz poveanje
nezaposlenih, smanjivat e se
kupovna mo to vue u spira-
lu prema dolje, nimalo nije op-
timistian Sever.
Spas u prosvjedima
U Sloveniji su ve neko vri-
jeme graani nezadovoljni, to
su iskazali na brojnim prosvje-
dima. Hoe li i Hrvati na ulice?
Prema najavama Severa, to bi
se moglo dogoditi poetkom
proljea. elnici pet sindikal-
nih sredinjica ve dogovaraju
veliki prosvjed u Zagrebu zbog
gospodarskog i socijalnog sta-
nja u zemlji.
- Graani su utueni, tonu
u rezignaciju, depresiju, izva-
rani su, politiari su im puno
obeavali, a nisu izvravali.
Zbog svega toga poeli su gu-
biti vjeru u sebe same i to je
na nacionalni problem. Lju-
di u toj rezignaciji i depresiv-
nosti zapravo ne vjeruju da
mogu neto promijeniti. Na
to ih ponovno trebamo naui-
ti. Trebamo u njima ponovno
buditi vjeru u sebe, da su svi
kao jedinke jaki, a da udrui-
vanjem progresivno dobivaju
na snazi. Treba ohrabriti lju-
de da dou na prosvjed. Neki
smatraju da sindikalni elnici
nisu sloni, no ljudi ne bi tre-
bali prosvjedovati zbog njih,
ve zbog sebe. A i pitanje nae
slonosti je nebitno u ovakvoj
situaciji, oko kljunih stvari se
uvijek dogovorimo pa emo i
oko ovoga. Ljudi moraju shva-
titi da na prosvjed ne idu zato
to im se netko svia ili ne,
nego zato to razloge zbog ko-
jih ih je netko pozvao vide kao
svoje, svojih susjeda, obitelji,
blinjih, zakljuuje Sever.

novosti

POSKUPLJENJIMA NAJAVLJUJU PROSVJED NA PROLJEE
blic intervju
EKONOMSKI ANALITIAR DAMIR NOVOTNY
Poveanje PDV-a na
mlijeko i kruh moglo
je priekati do srpnja
ZAGREB - ivot u Hrvatskoj opet
je poskupio. Iako je oekivani datum
ulaska zemlje u Europsku uniju tek
1. srpnja, s poetkom godine dobili
smo europski PDV na kruh, mli-
jeko, knjige i kino ulaznice, dok bi
se cijena hrane i pia u restoranima
mogla (ali ne nuno) smanjiti zbog
smanjenja PDV-a na te usluge s 25
posto na 10 posto. Kakav e biti ivot
po skupljoj tarifi i imamo li barem
ista prava kao potroai iz zemalja
EU-a, kada ve kupujemo po istim
pravilima, pitanje je koje se namee
u svakom kuanstvu. O tome razgo-
varamo s ekonomskim analitiarom
Damirom Novotnyjem.
- Hoe li ulazak u EU promijeni-
ti navike, ali i poveati prava hrvat-
skih potroaa?
- Europska unija posebno je osjet-
ljiva na prava potroaa u svim se-
gmentima trita. Oekujem da e se
odnos prema zatiti potroaa prese-
liti i na nae trite. Vjerujem da e se
naa ekonomija, koja je mala, relativ-
no brzo prilagoditi trendovima, te da
e i zakonodavci prihvatiti trend za-
tite potroaa koji je u Uniji prilino
snaan. Na primjer, kod nas je esto-
ka rasprava u javnosti oko poslovanja
banaka, kredita u vicarcima, valut-
ne klauzule... To je pitanje zatite po-
troaa koje nema veze s bankama
kao igraima na tritu financijskih
usluga. Vlada mora zatititi potroa-
e u tom segmentu, ba kao i da se u
drugim sektorima za fer cijenu dobi-
je kvalitetna roba i dobra usluga. Kod
nas to esto nije sluaj.
- Znai li to poveanje kvalitete
proizvoda na tritu?
- Danas se vie ne govori o proi-
zvodima koji su ispod standarda kva-
litete EU-a. Jo donedavno imali smo
kaos na tritu. Uzmimo primjer iz
prehrambene industrije. Prije dvade-
setak godina u Austriji je izbila afera
s nekvalitetnim vinom, u koje su do-
davali antifriz. Danas vie nema lo-
eg vina u toj zemlji. Slino je i kod
drugih prehrambenih proizvoda i
zatita kvalitete i cijena bit e znat-
no efikasnija.
- Je li kvaliteta proizvoda u na-
im trgovinama jednaka onima u
EU-u?
- Kljuno je pitanje standardiza-
cije, da se zna to se kupuje po ne-
koj cijeni. Recimo, znamo da je prut
Parma odlian i da odgovara odree-
nim standardima koji uvjetuju nje-
govu cijenu. Ali, i istarski prut je
odlian, kao i mnogi drugi domai
agrarni proizvodi, no svi oni nisu jo
u odreenim standardima ni po kva-
liteti, ni po cijenama.
- Nulta stopa PDV-a na osnovne
ivene namirnice ukinuta je 1. si-
jenja, iako u Uniju neemo prije 1.
srpnja. Zato Vlada nije priekala s
dizanjem poreza?
- Moglo se priekati, naravno. To je
tehniko pitanje, ali porezna politika
je sutinsko ekonomsko-politiko pi-
tanje. Preko toga se prelama i socijal-
na politika. Jasno je da e se, po po-
dizanju stope PDV-a, poveati cijene
i to smo vidjeli prole godine, kada je
PDV povean s 23 na 25 posto. Poslije
toga snano je pala potronja. Zako-
nodavac je pogrijeio i gledao je samo
kako napuniti svoju blagajnu. U Eu-
ropskoj uniji gotovo sve zemlje imaju
meu stopu PDV-a na kruh i mlijeko
i ona je normalna. Ne moe se vodi-
ti socijalna politika preko PDV-a. Sje-
timo se kako se vodila politika cijene
kruha jo prije nekoliko godina, kad
su se proizvodile kvote crnog i bijelog
kruha, o emu se danas vie ne govo-
ri. tovie, kad danas pogledamo cije-
ne peciva, vidjet emo da tu kila bra-
na stoji dvadesetak kuna!
- Moe li drava smiriti trite?
- Drava treba zatititi potroaa
od pretjeranih cijena. Tako se radi u
EU-u.
- Smanjenje PDV-a u turizmu i
ugostiteljstvu potez je koji mnogi
hvale. Kakva su iskustva u drugim
zemljama, je li normalno da pizza
u restoranu bude jeftinija nego ona
koju uzmemo doma?
- To je esta pojava u EU-u. U Ve-
likoj Britaniji pitat e vas hoete li
hamburger za van ili ete ga poje-
sti u restoranu. No, mnogo je vanije
pitanje hoe li snienje stopa PDV-a
u turizmu pridonijeti konkurentno-
sti nae turistike usluge, jer nae
ugostiteljstvo i hotelijerstvo je mno-
go skuplje nego u Italiji i drugdje u
susjedstvu. Tu je bitna zatita potro-
aa, jer imamo niz usluga u ugosti-
teljstvu ije cijene ne odgovaraju kva-
liteti. U Italiji je, primjerice, vidljiv
trend sniavanja cijena u turizmu i
prilagoavanja smanjenoj potranji.
A tamonji su hoteli ipak popunjeni-
ji od naih. D. GRAKALI
Trite e se prilagoditi Eu-
ropskoj uniji, ali Vlada mora
snanije raditi na zatiti po-
troaa od pretjeranih cije-
na, napominje Novotny
O
.

A
L
U
J
E
V
I

Damir Novotny
Pore: Poskupljuju neke vrste kruha
Od 1. sijenja napravili smo neke male promjene u cijenama
kruha, odnosno poveanje od maksimalno pet posto koliko je
zakonom odreeno i to samo na nekim vrstama, dok su dru-
ge cijene ostale iste, rekla nam je Klaudija Pilato, suvlasnica
pekare Concettino, jedne od najveih porekih proizvoaa
pekarskih proizvoda. Iz druge vee ovdanje pekarnice Royal,
sa sjeditem u Vinjanu, vele da cijene svojih pekarskih proi-
zvoda nee dirati do daljnjega. Ne planiramo mijenjati cijene.
Vidjet emo kako se situacija bude odvijala do sezone i onda
odluiti da li ii u korekcije cijena. Mislim da je situacija ope-
nito preteka za sve da jo dodatno nameemo poskupljenje
pekarskih proizvoda, kae Ante Dima, iz Royala. Situaciju
smo provjerili i u dvije manje pekare u gradu, ali neslubeno
doznajemo da za sada nije bilo promjena cijena. (V. H.)
bog PDV-a
kuplji kruh
*
*
ZAGREB - Prosjena mjesena isplae-
na neto plaa po zaposlenom u pravnim
osobama Hrvatske za listopad prole go-
dine iznosila je 5.487 kuna, to je nomi-
nalno 2,3 posto i realno 1,9 posto vie u
odnosu na rujan, podaci su Dravnog za-
voda za statistiku. Na godinjoj razini pak,
u odnosu na listopad prethodne godine,
prosjena mjesena isplaena neto plaa
po zaposlenom u pravnim osobama za
listopad 2012. nominalno je bila via za
1,5, a realno je nia za 3,1 posto. (H)
Prosjena
plaa 5.487
kuna
Glas Istre 3 etvrtak, 3. sijenja 2013.
PIE Cristian Bruno GALI
PULA - U stranakim pro-
storijama SDP-a u Puli juer
ujutro se odrao neformal-
ni sastanak na kojem su pri-
sustvovali predstavnici SDP-
a, HNS-a, HSU-a te lanovi
takozvane Filipinske grupe
na elu s Damirom Kajinom.
Prema rijeima SDP-ove po-
vjerenice za Istru Ade Damja-
nac, radilo se o neformalnom
sastanku na kojem su ipak
donesene ozbiljne i vrlo bit-
ne odluke.
- Iako se radilo o neformal-
nom sastanku, razgovaralo se
o ozbiljnim stvarima kao to je
SDP-ova potpora Damiru Kaj-
inu na predstojeim izborima
za istarskog upana. SDP je
svojim stavovima jasno poka-
zao koga eli podrati te s ko-
jim ljudima moe i eli koali-
rati prije izbora. Nakon izbora
je druga pria. No, vjerujem
da e nai lanovi, i svi oni koji
inae glasuju za SDP, i ovoga
puta prepoznati politiku koju
vodimo, izjavila je Damjanac.
Nazoan i HNS
Kajin nije krio zadovolj-
stvo to ga SDP podrava kao
svog kandidata za upana.
- Danas u 10.30 sati slube-
no nagovijetamo sporazum
sveistarske koalicije u SDP-u u
Puli. Nakon niza sastanka SDP
je odluio podrati me. Zado-
voljan sam to su HSU i HNS
odluili podrati moju kandi-
daturu. Uz deke koji su stal-
no uz mene mislim da emo
uspjeti hobotnici odrezati pip-
ke. Neemo putati bradu i ne-
emo voditi politiku u upaniji
ZAGREB/PORE - Nema
mira u istarskom SDP-u.
Redakciji Glasa Istre ustu-
pljena je elektronska pota
- koja krui meu porekim
i istarskim socijaldemokra-
tima - iji je sadraj zani-
mljiv i iroj politikoj jav-
nosti. Radi se o pokuaju
diskreditacije i smjene Ar-
duina Matoevia, predsjed-
nika porekog SDP-a, koji
je na sastanku u Pazinu, u
subotu, 29. prosinca, pro-
svjedovao zbog koalicije te
stranke s listom Damira Kaj-
ina te napustio skup to ga
je vodio stranaki glavni taj-
nik Igor Dragovan.
Dan kasnije, u nedjelju
prije podne, s e-mail adre-
se Darka Poaria, aktivista
SDP-a iz Porea, upueno
je pismo na desetak adresa
u kojem se obrazlau grije-
si to ih je poinio Matoe-
vi te se trai njegova hitna
smjena. Pismo je naslovlje-
no na Adu Damjanac, povje-
renicu SDP-a za Istru, i Peu
Grbina, saborskog zastupni-
ka i oekivanog kandidata za
gradonaelnika Pule.
Nisam imao pojma ni o
kakvom pismu, rekao nam
je Matoevi kada smo ga
upoznali sa sadrajem e-ma-
ila. No, stvari su jasne jer
pritiske trpim ve mjeseci-
ma. Nakon parlamentarnih
izbora, prije godinu dana,
Grbin i drugi od mene su tra-
ili da sudjelujem u smjeni
Dina Kozlevca s mjesta pred-
sjednika istarskog SDP-a. Ni-
sam to elio pa sam sada ja
na redu, kae Matoevi.
E-mail poinje rijeima:
Potovani Ada i Pea. Vrlo je
zanimljiv kao oitovanje sta-
nja u SDP-u te pokazuje da
su u njemu sve glasnije zdra-
ve snage koje podravaju za-
htjeve Iblerova trga za surad-
nju s Kajinovom nezavisnom
listom i borbu protiv koalicij-
skih partnera iz IDS-a.
Nadam se da su Vam, na-
kon sastanka u Pazinu, pot-
puno jasna razmiljanja po-
jedinih organizacija SDP-a
u Istri. Po meni najveu te-
inu ima ponaanje Arduina

novosti

*
RIJEKA - Hrvatski je turizam u pici tu-
ristike sezone 2012. zaradio oko 130
milijuna eura vie nego godinu ranije.
Rast broja noenja i dolazaka turista
pratio je i rast ukupnih prihoda, potvrdi-
li su najnoviji podaci Hrvatske narodne
banke. Bruto prihod od putovanja 2011.
je u treem kvartalu iznosio 4 milijarde
i 170 milijuna eura, a prole godine je
dosegao 4 milijarde i 300 milijuna eura
pa je tako nastavljen trend rasta priho-
da od turistike djelatnosti. (A. J.)
Prihod od
turizma vei
nego lani
UVODI SE RED U POPISE BIRAA, EKA SE MUP
Hido Bievi vraa se na Zrinjevac
ZAGREB - Nakon dva mandata na elu Vijea za regi-
onalnu suradnju, Hido Bievi vratio se u Ministarstvo
vanjskih i europskih poslova gdje e za njega, kako su
nam potvrdili na Zrinjevcu, nai adekvatno mjesto.
Proteklih pet godina Bievi je praktiki bio na po-
sudbi u Sarajevu s ugo-
vorom koji mu je, kao
dugogodinjem diplo-
matu, omoguavao po-
vratak na radno mjesto
u hrvatskoj diplomaciji.
Dunost glavnog tajnika
Vijea (RCC - Regional
Cooperation Council)
Bievi je obavljao od
poetka 2008. godine,
kao prva osoba na toj
funkciji, budui da je
RCC tek tada i osnovan.
Na elu te institucije,
koja je nasljednik Pak-
ta stabilnosti za jugoi-
stonu Europu, bio je u
dva mandata. Drugi mandat istekao mu je sa zadnjim
danom 2012. godine. Na mjestu glavnog tajnika RCC-
ja naslijedio ga je Goran Svilanovi, bivi ministar vanj-
skih poslova Srbije.
Bievi je, podsjetimo, prije odlaska u Sarajevo bio
dravni tajnik za politika pitanja u MVEP-u u razdoblju
od 2003. do 2007. godine. Prije toga obavljao je neko-
liko veleposlanikih dunosti, primjerice, u Rusiji i Tur-
skoj. Poetkom devedesetih godina bio je i glavni ured-
nik Vjesnika. (I. F.)
Biraa 750 tisua manje
nego na prolim izborima
ZAGREB - Na internet-
skim stranicama Ministar-
stva uprave graani mogu
odnedavno pretraivati ko-
liko biraa ivi na pojedi-
noj adresi. Da bi se ta baza
podataka mogla pretrai-
vati potrebno je u trailicu
unijeti prezime biraa i nje-
gov OIB ili JMBG. Zahva-
ljujui tome svatko tko zna
nekoga tko prebiva u Dusi-
ni moe provjeriti prebiva li
i dalje na jednoj adresi 404
biraa. Pria o Dusini bila
je aktualna prije lokalnih iz-
bora 2009. godine.
Taj podatak potvrdio je
manipulacije s popisima
biraa i sumnju da u po-
jedinim, posebno pogra-
ninim mjestima prema
Bosni i Hercegovini, ima
vika biraa u odnosu
na realnu brojku. Istodob-
no, taj problem dijelom je
bio uzrokovan i time to
mnoge kue u manjim
mjestima Dalmatinske
zagore i na otocima nisu
imale kune brojeve, a taj
je problem u meuvre-
menu rjeavan. Ovakvom
pretragom svatko moe
provjeriti koliko je biraa
na njegovoj adresi i odgo-
vara li prijavljeni broj bira-
a realnoj brojci.
Od konca prole go-
dine, otkako je na snagu
stupio Zakon o registru
biraa, broj biraa sma-
njen je za oko 750.000.
Naime, prema odredbama
Zakona o popisu biraa,
svi koji imaju prebivalite
u inozemstvu, a takvih je
oko 412.000, moraju se
za svake izbore na koje
imaju pravo izai, prethod-
no registrirati. Iz popisa
biraa brisani su i svi oni
koji nemaju valjanu osob-
nu iskaznicu, a njih je oko
340.000. To ne znai da
ti ljudi ne mogu glasa-
ti jer e, u sluaju da na
biralite dou bez valjane
osobne iskaznice, biti upu-
eni u ured javne uprave
koji e im izdati posebnu
potvrdu pomou koje e
moi glasati. Te dvije mjere
donekle e proistiti popis
biraa i svesti ga na real-
niju mjeru. Trea mjera, a
to je kontrola prijave pre-
bivalita, je u nadlenosti
Ministarstva unutarnjih po-
slova, a policija bi barem
dio sumnjivih biraa mo-
rala provjeriti prije lokalnih
izbora koji e biti odrani u
svibnju. T. PONO
ZDRAVE SNAGE U SDP-u ISTRE: POZADINA ZAHTJEVA SMJENU EFA POREKOG SDP-a ARDUINA
Dragi Zagrebe, smijeni predsjednika
E-mail poruka uznemirila je istarski SDP

Matoevi:
Ne znam za e-mail, ali pritisci na mene poeli su kad ni-
sam bio za smjenu Kozlevca

Skupina lanova SDP-a

pismeno je zatraila smjenu od Ade Damjanac, Pee Gr-
bina i zagrebake sredinjice
FILIPINSKA SKUPINA I KOALICIJSKI PARTNERI DOGOVORILI
Iako se radilo o neformalnom sastanku, razgovaralo se o ozbiljnim
stvarima kao to je SDP-ova potpora Damiru Kajinu na predstojeim
izborima za istarskog upana. SDP je svojim stavovima jasno pokazao
kako i koga eli podrati te s kojim ljudima moe i eli koalirati prije iz-
bora. Nakon izbora je druga pria, izjavila je Ada Damjanac
D
.

K
O
M
R
L
J
Hido Bievi
N
.

R
E
B
E
R

A
K
Darko Poari
M
.

M
I
J
O

E
K
M
iliv
o
j
M
I
J
O

E
K
Stevo ufi, Damir Kajin i Ivan Herak ispred prostorija SDP-a u Puli
Kajin i filipinci
pregovorima u
M
.

A
.
4 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
RIJEKA - SDP Istre pot-
pisuje danas u Puli koali-
ciju s Damirom Kajinom, te
HSU-om, HNS-om i udru-
gama nacionalnih manji-
na i branitelja, svojevrsno
pismo namjere o zajedni-
kom nastupu na upanij-
skim izborima u Istri za svi-
banj 2013. Oekuje se da
e Kajin objaviti kandida-
turu za upana, a SDP-ov
Pea Grbin za gradonael-
nika Pule.
Prvi zajedniki skup, na
kojem e se potvrditi dosa-
danje spekulacije medija
o novoj politikoj platfor-
mi Istre, odrat e se da-
nas u sjeni dilema koje se
vode u vladajuoj stranci
Istre, IDS-u, o tome treba
li se nakon ofenzive SDP-a
na Istru povui iz Kukuriku
koalicije ili ostati sudjelo-
vati u Vladi unato eviden-
tnom politikom ratu koji
se zbiva na poluotoku.
No, ef stranke Ivan Ja-
kovi uvjerava da IDS za-
sad ostaje vjeran Kukuriku
koaliciji:
- IDS nema namjeru ra-
skidati koaliciju na nacio-
nalnom nivou. Dobili smo
resor turizma i upravljanje
HC-om, to nai ljudi rade
najbolje to mogu, a ako ih
premijer Zoran Milanovi
vie ne eli, onda to samo
treba rei - kae Jakovi.
Premijer Zoran Mila-
novi navodno je jako ljut
zbog izjava IDS-ovaca za-
dnjih dana, no ini se da je
Kukuriku savez jo uvijek
na broju.
Objavom kandidature za
upana, Damir Kajin prak-
tiki prestaje biti lanom
IDS-a, podsjea Jakovi,
ali to znai da e odluku o
iskljuenju morati donije-
ti njegov matini ogranak -
u Buzetu.
- Damir Kajin je odlu-
io poi drugim putem, to
je njegovo pravo, a mi smo
uvjereni u pobjedu naeg
kandidata Valtera Flega -
kae ef IDS-a.
Istovremeno dok u Istri
nastaje novi politiki savez
SDP-a i Kajina, u samom
SDP-u Istre dogaa se po-
buna, te dio ogorenih op-
inskih elnika SDP-a, koji
ne podravaju takvu po-
litiku centrale iz Zagreba
pripremaju takoer javne
istupe za naredne dane. U
dilemi su i HNS-ovci, koji
su u SDP-ov savez pozva-
ni preko medija. Stoga e
biti zanimljivo pratiti tko
e se sve nai na dana-
njem eventu u Puli.
T. TOMII

novosti

DAMIR KAJIN I SDP DANAS U NOVOM SAVEZU U PULI
PULSKI SDP: DANIJEL FERI IZBACIO DENISA MARTINIA IZ STRANKE
Martini: Na lokalne izbore idem
s razoaranim SDP-ovcima
IDS jo ne povlai
svoje ljude iz Vlade
Oekuje se da e Da-
mir Kajin objaviti
kandidaturu za u-
pana, a SDP-ov Pea
Grbin za gradonael-
nika Pule
PULA - Povjerenik SDP-
a za Pulu Danijel Feri is-
kljuio je iz stranke Denisa
Martinia. Feri navodi da
je Martini iskljuen jer je
svojim izjavama u javnosti
nanio znatne tete ugledu
stranke.
- Denis Martini je svo-
jim izjavama na sastanku
s lanovima gradske orga-
nizacije od 15. studenog
te izjavama u Glasu Istre
od 14. studenog, 11., 19. i
20. prosinca nanio znatnu
tetu ugledu stranke izno-
sei u javnost neistine. Sli-
jedom utvrenog Denis
Martini se iskljuuje iz
stranke, istie Feri.
Denis Martini je izjavio
kako se na odluku povjere-
nika ne misli aliti jer SDP
naalost vie nije ona stran-
ka koju je i sam gradio.
- Milanovi je praktiki
suspendirao organe stran-
ke te uz pomo veine u
predsjednitvu kontrolira i
stranku i dravu. Glavni od-
bor vie praktiki ne dono-
si nikakve odluke, a ni or-
ganizacije na terenu vie ne
donose odluke koje se ne
sviaju Milanoviu u stra-
hu da ne budu rasputene.
U SDP-u Istre i Pule nee
se provoditi unutarstrana-
ki izbori ime je praktiki i
suspendiran Statut stran-
ke. Sva tijela stranke zamje-
njuju povjerenici Ada Da-
mjanac i Danijel Feri, a
oni su produena ruka Mi-
lanovia. Izbori su se pre-
ma statutu trebali odrati
u roku od 60 dana. SDP je
tako od primjera demokra-
cije meu strankama po-
stao sinonim za autokraciju
i centralizaciju moi u ru-
kama jednog ovjeka, pa se
od njega ne moe oekivati
ni proklamirana decentra-
lizacija drave. Na sljede-
im lokalnim izborima si-
gurno u se angairati i to
u prvom redu protiv ova-
kvog naina upravljanja dr-
avom, a u kojoj formi jo
nisam odluio. Ono to je
sigurno, to u uraditi zajed-
no s ostalim razoaranim i
nezadovoljnim kolegama iz
SDP-a Istre i Pule, istaknuo
je Martini. C. B .GALI
MATOEVIA
a u Poreu
Matoevia koji (jo uvijek)
predstavlja SDP grada Porea
i koji evidentno nema podr-
ku svojeg lanstva niti graa-
na Porea, stoji na poetku
internog dopisa SDP-a.
U poruci elektronske po-
te navode se sljedei Mato-
evievi grijesi: nesaziva-
nje konvencije, nedostatak
kvoruma, iskljuenje lano-
va koji su platili lanarinu,
nevoenje zapisnika na sa-
stanku, neaktivnosti foruma
mladih, ena i savjeta SDP-
a. Njegovi oponenti zato vrlo
pozorno vode zapisnik o
svojim eljama: Mi koji radi-
mo na tome trenutno imamo
oko polovicu (25) lanstva na
svojoj strani, jo 35 poten-
cijalnih lanova koji ekaju
ulanjenje, odnosno ukupno
60 ljudi koji ele promjene,
a zarobljeni smo u admini-
strativnoj nemogunosti da
to ostvarimo. Jedino mi, ko-
liko vidim, moemo legalno
i legitimno sazvati konvenci-
ju i izabrati vodstvo koje dije-
li miljenje vas dvoje, a time i
vodstva iz Zagreba.
U politike bizarnosti sva-
kako pripada pozivanja na
lanove koji ekaju ulanje-
nje, ali prijedlog je konstruk-
tivan: Stoga predlaem da
raspustite organizaciju SDP-
a u Poreu (53 lana), po-
stavite povjerenika, ulani-
mo nove lanove i sazovimo
izbornu konvenciju. Sve to
moemo obaviti u roku od
30 dana od dana rasputa-
nja organizacije sa sigurnim
ishodom, bez ikakvog rizi-
ka. Risk free operacija po-
rekog SDP-ovog podzemlja
mogla bi se i nastaviti: Na-
kon takvog scenarija gotovo
smo sigurni da moemo do-
govoriti suradnju i promjene
u opinskim organizacijama
Vinjana, Sv. Lovrea, Viina-
de, a vjerojatno i Tara. Odno-
sno veeg dijela bive opi-
ne Pore.
Agilni poreki socijaldemo-
krati predlau da se radikalni
rezovi poduzmu i u drugim
dijelovima istarskog SDP-a,
uz razmiljanje da oni koji su
kau zakuhali, moraju je i po-
jesti. Sve akcije trebale bi, po
svemu sudei, ii uz pomo
Iblerova trga: U svemu tome
neemo uspjeti ako sami ne
preuzmemo inicijativu, a u su-
radnji sa Zagrebom, za pro-
mjene koje predloimo, dobi-
jemo bezuvjetnu podrku.
Revolucija unutar istarskog
SDP-a, nema sumnje, vrlo je
intrigantna tema o kojoj e se
jo dugo raspravljati. Napad
zdravih snaga na svog pred-
sjednika zbog njegova govora
na sastanku u Pazinu te pri-
jedlog da se akcija proiri na
cijelu Istru javna su tema o
kojoj valja raspravljati i izvan
stranakih krugova.
Dubravko GRAKALI
SE O PODRCI KANDIDATU ZA UPANA
kao skupinu poslunih grado-
naelnika, izjavio je Kajin.
Na sastanku u SDP-u u Puli
bio je gotovo cijeli vrh istar-
ske partije i to Pea Grbin,
Ada Damjanac, Danijel Fe-
ri i Tatjana Vrbat. Nazoan
je bio i predsjednik pulskog
ogranka HNS-a Alen Damja-
ni. Uz Kajina na sastanku su
bili Ivan Herak, Stevo ufi,
Branko Rui, Marino Folo,
Mario Blei. Prisustvovao je
i predsjednik HSU-a Silvano
Hrelja te njegova desna ruka
Radovan Cvek. Zanimljivo je
bilo uti komentare ostalih
sudionika sastanka. No, sva-
kako je Hreljina izjava o nu-
nosti promjena u Istri, prije
slubenog stava HSU-a, bila
itekako ozbiljna.
Oitovanje HSU-a
- HSU se o kandidaturi
Kajina za istarskog upana
jo nije oitovao. Postoji pro-
cedura unutar stranke koja
se mora potivati ne bi li stra-
naka tijela donijela slubenu
odluku. Mislim da Istri treba-
ju promjene i u tom pravcu
se profilira politika HSU-a,
kratko je komentirao Hrelja.
Saborska zastupnica Vr-
bat je odgovarajui na naa
pitanja rekla da je SDP ve
jasno rekao to misli o Kaj-
inovoj kandidaturi za upa-
na. Komentirala je i isklju-
enje Denisa Martinia iz
SDP-a, za to je ustvrdila da
to nije nita neobino.
- To su uobiajene stva-
ri unutar neke stranke, pa
tako i SDP-a. Naa stranka
ima statut kojeg se svi mi
moramo pridravati. Ako
detaljnije proitate statut,
objavljen i na internetu,
moete vidjeti koje su stva-
ri presudile takvoj odluci
pulskog povjerenika, izja-
vila je Vrbat.
IDS nema namjeru raskidati koaliciju na nacionalnom nivou
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
M
iliv
o
j
M
I
J
O

E
K
Sveistarska koalicija - Marino Folo, Alen Damijani, Branko Rui, Pea Grbin, Tanja Vrbat
i na
u SDP-u
*
*
ZAGREB - Hrvatski robni izvoz od si-
jenja do kraja studenoga 2012. godi-
ne iznosio je 66,8 milijardi kuna, to je
za 2,8 posto vie nego u istom razdo-
blju godinu prije, dok je uvoz istodobno
porastao za 0,8 posto, na 113,1 milijardu
kuna, objavio je Dravni zavod za statisti-
ku. Vanjskotrgovinski deficit u prvih jeda-
naest lanjskih mjeseci od 46,3 milijarde
kuna manji je za 1,9 posto u odnosu na
isto razdoblje 2011. Izraeno u eurima
izvoz je iznosio 8,9 milijardi eura. (Hina)
Vei rast
izvoza od
uvoza
N
.

L
A
Z
A
R
E
V
I

Glas Istre 5 etvrtak, 3. sijenja 2013.

novosti

MINISTAR ZDRAVLJA ZADOVOLJAN REZULTATIMA ZDRAVSTVENE REFORME
UNIJA ZA MEDITERAN TRAI 11 LJUDI
RUIT E SE SVE: ZA DESETAK DANA ZNAT E SE BROJ GRAEVINA ZA KOJE SU VLASNICI PODNIJELI ZAHTJEV ZA LEGALIZACIJU
Bagerima na vikendice, obiteljske kue i zgrade
Inspekcija e ubudue u roku od osam dana moi
uklanjati objekte bez da dokazuje, kao sada, ija je
to zgrada i tko je gradi. Do 30. lipnja oekuje se 100
tisua zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata
ZAGREB - Kroz najvie deset
dana Ministarstvo graditeljstva
i prostornog ureenja na elu
s Ankom Mrak-Tarita iznijet
e podatak o broju bespravnih
graevina koje e morati ruiti
jer njihovi investitori nisu pre-
dali zahtjev za legalizaciju. Ri-
je je o objektima koji otprije
imaju rjeenje o uklanjanju, a
iji su investitori imali priliku
do 31. prosinca podnijeti za-
htjev. Prvotno se smatralo da
je takvih objekata 31.000, da
bi se ustanovilo kako ih je ma-
nje, izmeu 26.000 i 28.000,
budui da je izmeu deset i
petnaest posto onih koji ve
imaju rjeenje o ruenju u me-
uvremenu objekt ipak lega-
liziralo. Ukupno, procjenjuju
u Ministarstvu, do zadnjeg im
je dana prole godine pristi-
glo sigurno 50.000 zahtjeva
za legalizaciju.
Kako je u razgovoru za Hr-
vatski radio juer ponovila
ministrica Mrak-Tarita, kroz
desetak dana njeno e mi-
nistarstvo napraviti analizu
podnesenih zahtjeva, odno-
sno vidjeti koliko se besprav-
nih graditelja s ranijim rjee-
njem o ruenju ogluilo na
posljednji poziv na legaliza-
ciju do 31. prosinca. Kako na-
javljuje ministrica, nakon toga
e biti odreena dinamika ru-
enja onih koji zahtjev nisu
podnijeli, odnosno, kasnije,
i u manjem broju, onih koji
su zahtjev podnijeli, ali ni-
kako ne mogu biti legalizira-
ni. Kako je ministrica nedav-
no izjavila za na list, ruene
e biti i vikendice i obiteljske
kue, openito useljeni objek-
ti, i to bez obzira na nadolaze-
e, lokalne izbore.
To nee biti jednostavan
posao, ali je neminovan, ka-
zala je ministrica. Ne moe
se odustati bez obzira na iz-
bore. Uklanjat emo i vie-
stambene kue. Odluili smo
srediti stanje u prostoru, to
ne moemo uiniti tako da
bude idealno, ali djelovati u
tom pravcu moramo, kazala
je ministrica u razgovoru za
na list poetkom prosinca.
U Ministarstvu graditelj-
stva i prostornog ureenja
oekuju sto tisua zahtje-
va za legalizaciju do 30. lip-
nja ove godine. Produljenja
tog roka nee biti, najavlju-
je Mrak-Tarita, dok bi s pr-
vim danom srpnja na snagu
trebalo stupiti nekoliko no-
vih zakona koji bi bespravnu
gradnju trebali spreavati u
zaetku. Kad netko ubudue
pone bespravno graditi na
prostoru na kojem je grad-
nja zabranjena, u roku osam
dana e inspekcija moi do-
nijeti rjeenje o uklanjanju
i uklanjati - bez da dokazu-
je, kao sada, ija je to zgra-
da, je li iija, tko je gradi, na
ijem je zemljitu i tako da-
lje. Inspektor i bageri dolazit
e odmah, bez bespotrebne
i dugotrajne procedure. Ru-
it e se odmah, a investitor
e onda, obrnuto od sada-
nje prakse, morati dokazi-
vati da nije gradio on nego
netko drugi itd. Bude li se
pak gradilo u graevinskom
podruju, ali bez dozvole,
jednako tako, inspekcija e
odmah moi propisati prvu
novanu kaznu, brzo zatim
i drugu, i tako dalje, pa e
investitor, pod prijetnjom
ovrhe, pretpostavljaju u Mi-
nistarstvu, radije otii po do-
zvolu. Bojana MRVO PAVI
Liste ekanja skraene
najvie za 70 posto
ZAGREB - Liste ekanja na
CT smanjene su za vie od 70
posto, pa se na tu pretragu
u KBC-u Zagreb danas eka
samo osam dana. CT moz-
ga u KB Dubrava i KB Sveti
Duh obavlja se u roku od 24
sata, a u bolnicama u Nai-
cama i Koprivnici za dan i
pol. ekanje na MR na Re-
bru se smanjilo za 34 posto,
liste ekanja za ultrazvuk srca
smanjene su i do 74 posto,
pa se tako u KB Merkur da-
nas eka 18 dana, dok se u
lipnju ekalo 70 dana.
Na UZV karotida u KBC
Sestre milosrdnice danas se
eka 30 dana, to je za dvije
treine manje u odnosu na
lipanj 2012., a u KBC-u Rije-
ka ekanje na istu pretragu
skratilo se sa 91 na 44 dana ili
za 52 posto. Za ak 38 posto
skraena je i lista ekanja na
ugradnju proteze kuka u KB
Lovran, sa 210 dana u lipnju
na 130 dana u studenome.
Karlovac prvi
Rezultati su to zdravstvene
reforme kojima se juer po-
hvalio ministar zdravlja Rajko
Ostoji. Krae se liste ekanja,
poruio je ministar, mogu za-
hvaliti informatizaciji bolni-
ca, formiranju e-liste ekanja
i e-naruivanju, ali i veoj od-
govornosti bolnikog menad-
menta i nabavci medicin-
skog materijala i ureaja.
Putem e-naruivanja na
prve preglede u bolnice sada
u prosjeku dolazi svaki peti
pacijent, a do kraja godi-
ne tako e ih se naruiva-
ti 90 posto, najavljuje mini-
star. Bolnice sada mjeseno
prime 28.000 e-narudbi, a
samo na radnim satima koji
se nee gubiti na klasinom
naruivanju, drava ve sada
godinje tedi 12,9 milijuna
kuna, izraunao je Ostoji.
- Da bi se naruio na pre-
tragu ili pregled, pacijent po-
troi u prosjeku dva sata na
put do bolnice i natrag i eka-
nje u redu, to je za 28.000 na-
rudbi 56.000 radnih sati mje-
seno. Uz prosjenu satnicu
od 32 kune neto, mjeseno
se e-naruivanjem samo na
satnicama tedi 1,7 milijuna
kuna, a godinje 21,5 milijun
kuna. Drava e na tome to
ljudi umjesto hodanja do bol-
nice rade dobiti 12,9 milijuna
kuna, objasnio je Ostoji.
Trenutno je u e-naruiva-
nje ukljueno 60 posto lije-
nika obiteljske medicine, 37
posto pedijatara, 5,5 posto gi-
nekologa i 0,72 posto stoma-
tologa. Najvie e-narudbi po-
alje se u Karlovcu (50 posto),
Pazinu (49 posto) Rijeci (47,5
posto), a najmanje u Dubrov-
niku (9 posto) i Osijeku (12
posto). Liste ekanja negdje
su se i produile, a razlog su,
kae ministar, stari medicin-
ski ureaji koji se esto kvare.
Novi ureaji
Tako se u KBC-u Osijek li-
sta ekanja na koronarogra-
fiju zbog kvara ureaja pove-
ala s 30 dana u rujnu na 80
u studenom, a u KBC Split sa
145 dana u rujnu na 182 dana
u studenome. U KBC-u Rijeka
na CT se u studenom ekalo
dvostruko dulje nego u ouj-
ku, ekanje na MR povealo
se sa 139 na 158 dana, a sli-
no je i s holterom EKG, navodi
Ostoji, te najavljuje da e se
takvi sluajevi rjeavati anga-
iranjem privatnih poliklini-
ka, ali i radom u dvije smjene i
kupnjom deficitarne opreme.
U 2013. godini planira se kup-
nja linearnog akceleratora za
KBC Zagreb, pet kardiolokih
CAT lab ureaja, CT-a za i-
bensku i ogulinsku bolnicu, te
osam ultrazvunih ureaja za
pregled kukova dojenadi.
Lj. BRATONJA MARTINOVI
Objedinjena nabava
U skraenje listi ekanja uloit e se, najavljuje Ostoji, i
oko 300 milijuna kuna to e se utedjeti objedinjenom
nabavom u zdravstvu. Raspisani su natjeaji u vrijednosti
od 1,2 milijarde kuna, a ukupna vrijednost nabave iznosit
e oko tri milijarde kuna, procjenjuje ministar, koji oekuje
da e barem deset posto tog novca, koji je dosad zavra-
vao u rukama trgovaca, uloiti u bolju kvalitetu zdravstva.
Centar Unije za Mediteran - Barcelona
I Hrvati mogu u Barcelonu
Tajnitvo trai est projektnih menadera i
pet strunjaka iz podruja financija i admini-
stracije. Sva radna mjesta nalaze se u Barcelo-
ni, koja je sjedite Unije za Mediteran
ZAGREB - Ministarstvo
vanjskih i europskih po-
slova (MVEP) objavilo je
na svojim internetskim
stranicama poveznicu na
natjeaje za zapoljavanje
11 osoba u tajnitvu Unije
za Mediteran. Natjeaji su
otvoreni i za hrvatske dr-
avljane, kau u MVEP-u,
budui da je jedan od
preduvjeta za sudjelova-
nje da kandidat ima dr-
avljanstvo jedne od la-
nica spomenute Unije.
Tajnitvo trai est pro-
jektnih menadera i pet
strunjaka iz podruja fi-
nancija i administracije.
Sva radna mjesta nalaze
se u Barceloni, koja je sje-
dite Unije za Mediteran.
Meu uvjetima za zapolja-
vanje je i izvrsno pozna-
vanje jezika, prije svega
engleskog, francuskog,
panjolskog ili arapskog
(ovisno o radnom mjestu),
ali je prednost poznavanje i
drugih jezika lanica Unije.
Poeljno je i iskustvo rada
u meunarodnim organiza-
cijama ili institucijama Eu-
ropske unije. Dio natjeaja
otvoren je do 4. sijenja, a
dio do 15. sijenja.
Unija za Mediteran je
institucija koja okuplja 43
drave (27 zemalja lanica
EU-a i jo 16 mediteran-
skih zemalja). Osnovana
je s ciljem poboljanja su-
radnje na podruju Medi-
terana provedbom kon-
kretnih socioekonomskih
projekata. Uniju operativ-
no vodi tajnitvo koje je
osnovano u oujku 2010.
godine sa sjeditem u
Barceloni. Prema podaci-
ma s njihove internetske
stranice, osoblje tajni-
tva dolazi iz 17 drava, to
znai da se podrazumije-
va rad u multikulturalnom
okruenju, pa se zato i na-
vodi da bi kandidati koji se
namjeravaju javiti na na-
tjeaj trebali imati visoku
razinu meukulturalnog
senzibiliteta i sposobnost
prilagodbe. I. F.
Krae liste ekanja, poruio je Rajko
Ostoji, mogu se zahvaliti informati-
zaciji bolnica, ali i veoj odgovornosti
bolnikog menadmenta i nabavci
medicinskog materijala i ureaja
Ruit e se svi objekti za koje je izdano rjeenje o ruenju,
a investitori nisu predali zahtjev za legalizaciju
D
.

L
O
V
R
O
V
I

Liste ekanja
negdje su se
i produile, a
razlog su, kae
ministar, sta-
ri medicinski
ureaji koji se
esto kvare
N
.

R
E
B
E
R

A
K

Ministar predstavio i nacionalnu strategiju razvoja zdravstva do 2020.
Od rujna srueno 200 objekata
Od rujna prole godine traje ruenje objekata iz tree
kategorije, graenih nakon 21. lipnja 2011. godine. Sru-
eno ih je vie od dvjesto, pri emu je drava svoje ba-
gere morala slati samo u nekoliko sluajeva, dok su ve-
inu ruenja izvrili investitori sami. To je za njih, naime,
puno jeftinija opcija, jer kad rui drava, i za to kasnije
investitoru ispostavlja raun, troak iznosi u prosjeku
150 tisua kuna za ruenje, plus jo oko 200 tisua za
zbrinjavanje graevinskog otpada. U sluaju onih koji
su do sada odbijali platiti raun, drava je sredstva us-
pijevala vratiti sudskim putem. B. M. P.
6 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

novosti

CRKVA I ZDRAVSTVENI ODGOJ: ESTOKE REAKCIJE NA BOZANIEVU IZJAVU DA JE NA ISPITU I MIR U DOMOVINI
NOVI PROJEKT: GRADONAELNIK SPLITA NATJEAJEM TRAI UMJETNIKO RJEENJE
Pozvao umjetnike da otvore srca - eljko Kerum
Biskupi zazivaju nerede
Suradnja obitelji i drugih odgojnih imbeni-
ka, posebno kola, ukljuuje pravo roditelja
na izraavanje miljenja, koristei se pritom
razliitim vrstama pritisaka na ustanovu, ka-
zao je u propovijedi kardinal Bozani

Nije
dobro s oltara dovoditi u pitanje demokraciju
i mir u dravi, komentirao je saborski zastu-
pnik Ivan Grubii
PIE Zlatko CRNEC
ZAGREB - Napadi Crkve na
zdravstveni odgoj nastavili su
se i u ovoj godini, a otili su i
korak dalje jer najvii crkveni
dunosnici, ini se, smatraju
da bi zbog njega moglo doi
i do graanskih nemira. Nai-
me, nadbiskup zagrebaki kar-
dinal Josip Bozani u utorak
na propovijedi na svetkovinu
Svete Bogorodice Marije dosad
najotrije napao dio programa
koji govori o spolnosti.
- Potrebno je uvaiti stavove
i traenja roditelja jer oni ima-
ju na to ustavno pravo koje im
jame i povelje meunarod-
nog prava kojih je potpisni-
ca i naa drava. Na ispitu je
danas demokratinost hrvat-
skoga drutva. Na ispitu je ko-
nano i mir u naoj Domovi-
ni, rekao je kardinal Bozani,
te naglasio da je jedini demo-
kratski put razgovor, te da je
vana suradnja izmeu obi-
telji i kole kako ne bi dolo do
sukoba ili mimoilaenja od-
gojnog prava obitelji i odgojne
zadae kole.
Odgojno pravo
- Potrebno je odgovorno di-
jalogizirati i traiti zadovoljava-
jua rjeenja jer se radi o va-
nim pitanjima ivota i odgoja
mladih narataja. Crkva na-
elno nije protiv zdravstvenog
odgoja, ona samo podrava
vjernike, u prvom redu rodite-
lje i nastavnike, koji imaju oz-
biljnih primjedbi na predloe-
ni program, te smatra da se o
tome treba odgovorno i stru-
no razgovarati, rekao je kardi-
nal Bozani.
Dodao je da suradnja iz-
meu obitelji i drugih odgoj-
nih imbenika, posebno sa
kolom, ukljuuje pravo ro-
ditelja na izraavanje vlastitih
miljenja, koristei se pri tom
razliitim vrstama pritiska na
ustanovu, kako bi ona modifi-
cirala svoje postupke, progra-
me i metode koji su roditelji-
ma neprihvatljivi. kola mora
poi od toga da dijete iz obi-
telji dolazi s odreenim vrijed-
nosnim usmjerenjima, a ona
u tome smjeru dalje razvija i
pokazuje nove putove, otva-
ra djetetu nove mogunosti za
identifikaciju.
- Roditeljska volja je neto
kao antropoloka datost, da-
kle ona nije samo pravni
pojam. kola ne bi smjela
raditi protiv te volje. Kon-
senzus roditelja je posebno
vaan u onim osjetljivijim
dimenzijama odgoja, kao
to je moralni od-
goj, osobito spol-
ni odgoj. Vano je,
dakle, njegovati i
razvijati surad-
nju izmeu
obitelji i kole kako ne bi do-
lo do sukoba ili mimoilaenja
odgojnog prava obitelji i od-
gojne zadae kole, rekao je
kardinal Bozani.
Preteke izjave
Saborski zastupnik i svee-
nik u mirovini Ivan Grubii
estoko je juer za na list od-
govorio na Bozanieve rijei.
- Ako je drava odvojena od
Crkve onda to treba potova-
ti. Ne smije se prijetiti i s oltara
zazivati nerede. Time su pre-
skoene granice dobrog od-
goja i diplomatskih odnosa
Hrvatske i Vatikana. To su pre-
teke izjave koje su upuene s
oltara i nisu dobre. One unose
zabunu i nemir u narod. An-
kete pokazuju da su roditelji
uglavnom za zdravstveni od-
goj, a Crkva uime manje gru-
pe pokuava nametnuti sta-
vove veini. Nije dobro s oltara
dovoditi u pitanje demokraci-
ju i mir u dravi. Oni su oito
spremni na proteste i izaziva-
nje nemira. A temeljno je ovdje
pitanje je li Hrvatska suvere-
na drava ili kolonija Vatikana.
Bez promjene Ugovora sa Sve-
tom stolicom to se nee rijei-
ti, ne samo zbog materijalnih
davanja nego i zbog potrebe
konanog razdvajanja Crkve i
drave, rekao je Grubii.
Ministar znanosti, obrazo-
vanja i sporta eljko Jovano-
vi nije juer elio komenti-
rati nastavak napada Crkve i
katolikog tiska na zdravstve-
ni odgoj.
- Za mene je tema zdrav-
stvenog odgoja zakljuena. Na
napade Crkve, raznoraznih
udruga i komentatora ne na-
mjeravam se vie osvrtati, re-
kao je Jovanovi.
Napadima na njega pridru-
io se u najnovijem broju kato-
likog tjednika Glas Koncila
njegov urednik Ivan Mikleni.
U komentaru pod naslovom
Nemirenje s nametanjem
on napominje da su javni istu-
pi predstavnika Crkve doli tek
nakon to su se predstavni-
ci vlasti ogluili na viekratne
pozive iz HBK za susret i dija-
log, a poziv na dijalog javno je
ponovno i kardinal Bozani na
boinoj misi.
- Dok je predsjednik Vlade,
u izjavi novinarima nakon bo-
ine mise, odkrinuo vrata za
traenje rjeenja, ministar nije
ni asa posustao u otvorenom
vrijeanju, tvrdi Mikleni koji
je rijei ministra prosvjete elj-
ka Jovanovia iz intervjua jed-
nom dnevnom listu ocijenio
ispod razine civiliziranog ko-
municiranja, osobito dravnih
slubenika kojima je zadaa
sluiti, a ne bahato gospodari-
ti i nametati svoje svjetonazor-
sko vienje.
Etiketiranje katolika
- Skandalozno je tvrditi da
crkveni letak vrvi laima, a da
na tiskovnoj konferenciji na
Badnjak predstavnici tvora-
ca toga programa spolnoga
odgoja ni jednu tvrdnju nisu
osporili. Ministrove rijei da
se Crkva mijea u neto na
to nema pravo, isti su izri-
aj komunistike totalitarne
retorike i svijesti te otkrivaju
da ministarstvo otvoreno gazi
demokraciju. Ve po Usta-
vu ba svatko ima pravo na
iznoenje svojega stava o ba
svakom drutvenom pitanju,
pa je neuveno da ministar
eli to osporavati Katolikoj
crkvi, koja je apsolutno naj-
vea udruga civilnoga dru-
tva u Hrvatskoj. Ako ministar
to stvarno tako misli onda ni
asa ne bi vie smio sjediti u
vladi koja eli biti demokrat-
ska, pie Mikleni.
Dodaje da je Crkva, koja se
ne moe pomiriti s nameta-
njem ideologiziranog progra-
ma, bila je prisiljena posluiti
se lecima, a to je najrjeitiji po-
kazatelj stanja u medijima koji
su toliko instrumentalizirani i
pristrani da vie i ne prenose
one stavove koji se tiu ak ve-
ine roditelja u Hrvatskoj.
- Stoga ne iznenauje da
se u boinom broju jednih
dnevnih novina besprimjer-
no etiketira katolike i biskupe.
Da se u ta etiketiranja umjesto
katolika i biskupa stave rijei
na primjer muslimani, idovi,
Amerikanci ili Srbi, politiari,
novinari ili bankari - zar to ne
bi bilo prepoznato kao nedo-
pustivi govor mrnje? Jesu li u
Hrvatskoj svi graani jedna-
ki?, pita se Mikleni.
Kerum daje 220 tisua kuna za spomenik Franji Tumanu
ZAGREB - Gradonaelnik
Splita eljko Kerum ras-
pisao je natjeaj za izra-
du umjetnikog rjeenja
za Spomenik neovisnosti i
Franji Tumanu, kojeg kani
postaviti na zelenoj povr-
ini zapadno od Biskupo-
ve palae, nasuprot grad-
skom Pazaru. Procijenjena
vrijednost ove nabave izno-
si 220 tisua kuna bez PDV-
a. Prvonagraeni rad osvojit
e 70 tisua kuna, drugona-
graeni 40 tisua, a tree-
nagraeni 20 tisua kuna.
Prvonagraeni rad, stoji na-
pomena, ostat e u trajnom
vlasnitvu Grada Splita.
- Vjerujemo u vae krea-
tivne sposobnosti i dobru
volju. U tom vas svjetlu po-
zivamo na suradnju. Otvo-
rite srca i s ponosom sudje-
lujte na ovom sadrajno i
povijesno velikom projek-
tu, poruuje u natjeajnoj
dokumentaciji Grad Split
umjetnicima koji e konku-
rirati sa svojim rjeenjima za
spomenik Tumanu i neo-
visnosti.
Umjetnicima je preporu-
eno da Spomenik neovi-
snosti i prvom hrvatskom
predsjedniku zamiljaju u
bronci ili kamenu, a unutar
izvedbene povrine spome-
nik mora biti graevinske,
bruto povrine do 12 meta-
ra kvadratnih, te visine do
etiri metra od razlike okol-
nog terena.
U ocjenjivaki sud imeno-
vani su Zoran Jeramaz kao
predsjednik te zamjenik gra-
donaelnika Jure undov,
akademici Davorin Rudolf
i Radoslav Tomi, Zvonimir
eparovi, Igor Zidi, Ivan
Pavi, Mate Mili, akademski
slikar Josip Botteri, Drago i-
munda i Ante Verzotti.
U programu natjeaja je
zapisano: Taj spomenik e
u svojoj kompoziciji, upri-
sutnjujui u sebi veliinu i
slavu obrambenog domo-
vinskog rata, s razlogom bu-
diti svijest naeg rodoljublja i
ponos povijesnog dostojan-
stva, tovie, bit e uzvieni
biljeg i prepoznatljivi sim-
bol hrvatskog identiteta u
zajednici europskih naroda.
U tom mu je svjetlu odabra-
no i mjesto na kojemu e biti
postavljen. Lokacija je sliko-
viti breuljak na istonom
dijelu gradske Obale, izme-
u Luke kapetanije i Nad-
biskupije. L. TOMII
V
.

B
.

S
E
R
D
A
R
HHO poziva Vladu da zaustavi projekt
Hrvatski helsinki odbor (HHO) pozvao je Vladu da pri-
vremeno obustavi program zdravstvenog odgoja kojim
se, ocjenjuju, zadire u svjetonazorska i vjerska pitanja
te utire put polarizaciji drutva s nesagledivim poslje-
dicama. Uvoenjem zdravstvenog odgoja putem sa-
danjeg kurikuluma, ocjenjuju, povrijeeni su akti koje
je postavila meunarodna zajednica, pouena gorkim
iskustvom pokuaja totalitarnih reima da roditeljima
putem kole otmu i (pre)odgoje djecu, a djeci oblikuju
miljenje u skladu sa svojim znanstvenim dostignui-
ma. Ako se zapoeti projekt nastavi, Hrvatskoj bi mogla
zaprijetiti nova i vrlo tetna idejna konfrontacija, s nesa-
gledivim posljedicama za ve naglaeno polarizirano
hrvatsko drutvo, ocjenjuje HHO. (H)
Potrebno je uvaiti stavove i traenja roditelja - kardinal Josip Bozani
Don Ivan Grubii
V
.

S
K
L
E
D
A
R
I
.

T
O
M
I

Glas Istre 7 etvrtak, 3. sijenja 2013.

M
.

A
.
Danas sveano potpisivanje
ugovora o dodjeli stipendija
PULA - U Komunalnoj palai danas e se odrati sve-
ano potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija u akadem-
skoj godini 2012./2013. Grad Pula dodijelio je 240 stipen-
dija, i to 42 stipendije studentima prve godine studija i 198
stipendija viim godinama studija. Pravo na stipendiju
ostvarili su studenti koji su temeljem kriterija ostvarili 16 i
vie bodova. Na natjeaj za dodjelu stipendija pristiglo je
ukupno 276 zamolbi. Upravni odjel za drutvene djelatno-
sti nakon provedbe postupka natjeaja, utvrdio je potom
prijedlog liste za dodjelu stipendija temeljem dostavljene
dokumentacije i kriterija za dodjelu stipendija koji je za-
tim objavljen na slubenim web stranicama Grada Pule i
oglasnoj ploi pisarnice. Na prijedlog liste pristiglo je uku-
pno 20 prigovora, a prihvaeno je 15. N. S.
Deurstvo za hitne intervencije
na kanalizaciji
PULA - Do nedjelje u sluajevima hitne intervencije na
kanalizaciji nakon zavretka redovnog radnog vremena, od-
nosno, nakon 15 sati, graani o potrebi intervencije mogu
Herculaneu obavijestiti na broj mobitela 098/435-324. G. R.
PULA - Iako je iz-
gradnja obalnog kolek-
tora du rive i u Flaci-
usovoj ulici znaajno
napredovala u mjesecu
prosincu i slika gradi-
lita odaje dojam kao
da se eka samo jo
asfaltiranje prometnice,
ovih dana na gradilitu
je mirno i tiho. Naime,
blagdane su djelatni-
ci izvoaa radova iz
Zagreba, Krka i Vara-
dina iskoristili, kako
dolikuje blagdanima,
za odlazak kuama u
obiteljska okruenja, a
na rivu se vraaju po-
etkom narednog tjed-
na. Nastavak radova
oekuje se, prema na-
javama, nakon blagda-
na Sveta tri kralja kada
slijedi nova runda dje-
lovanja koje bi trebalo
biti okonano uoi turi-
stike sezone. G. R.
Nastavak radova na rivi
nakon Sveta tri kralja
pula@glasistre.hr
591-515
*
PULA - S jueranjim danom u mirovinu
je otila dr. Olga Cizler, obiteljska lijeni-
ca pulskog Doma zdravlja. Ambulantu
e preuzeti Istarski domovi zdravlja, a u
njoj e raditi dr. Elis Strmoti. Pacijenti
moraju znati da e ambulanta biti prese-
ljena te e umjesto u dosadanjoj Nobi-
leovoj ulici, ubudue raditi u Flanatikoj
27, ali po uobiajenom radnom vremenu
(parne datume popodne, neparne uju-
tro), a na preglede se mogu naruivati
na isti broj telefona 544 095. S. Z. T.
Preseljenja
ambulanta
dr. Cizler
ITATELJE IZ CIJELE HRVATSKE POTRESLA PRIA O PSU MIKU, A POLICIJA JO
bez struje
Sutra, u petak 4. sijenja, u Puli e bez elektrine
energije od 8.30 do 10 sati biti dio Ulice brae eh oko
broja 38. U sluaju loeg vremena radovi se odgaaju.
bez vode
Danas e zbog redovne zamjene vodomjera i prespo-
ja novoizgraene mree od 8 do 10 sati bez opskrbe vode
biti zgrada u Splitskoj ulici br. 7, a od 8 do 11 sati zgrade u
Koparskoj ulici br. 50 i 52, te ulice kokovica, Jasne Crno-
bori, Perukov prilaz, Viovica, Monte Magno, Baiev pri-
laz, Mihovilovieva ulica, Katuiev prilaz i Ulica Sv. Felicite.
30. prosinca roen je: Ivano ufi, sin Danijele i
Nevena; 31. prosinca roena je: Marina Rojni, ki
Nevene i Ivana.
roeni
Miko je i ranije z
glavi i vratu imao
PIE Sandra ZRINI TERLEVI
SNIMIO Manuel ANGELINI
PULA - Pria o Miku, 8-go-
dinjem psu iz Galiane, mje-
ancu u tipu njemakog ova-
ra, koji je morao biti uspavan
jer mu je netko petardu sta-
vio u usta i nanio nevjerojat-
no teke ozljede eljusti i u
ustima, zainteresirala je i o-
kirala iru javnost jer su nas
juer itatelji i kolege novina-
ri zvali iz cijele Hrvatske. No,
zabrinjava jo jedan podatak
koji smo saznali od veterina-
ra Stjepana Koara, a koji je
juer rentgenski snimio psa,
da bi cijelu dokumentaciju o
ozljedama mogao kompleti-
rati i predati policiji.
U potrazi za
poiniteljem
- Napravili smo mu rend-
gen lubanje da se vide ozljede
koje je petarda nanijela psu,
a sluajnim nalazom utvrdi-
li smo da je imao i dva met-
ka u vratu i glavi i to od zrane
puke jer se jasno vide olovna
zrna. Dakle, petarde su bile
posljednje, ali oito ne i prve
posljedice neijeg iivljavanja.
Miko stvarno nije imao lagan
ivot i sada tek postaje jasno
da je i ranije svata doivio, re-
kao nam je veterinar Koar.
Policija niti juer jo nije
imala ime(na) poinitelja, a
kako su slubeno priopili
jo traga za nepoznatom oso-
bom koja je u nedjelju, po-
sljednjeg dana stare godine u
Galiani psu mjeancu u vla-
snitvu 89-godinjakinje uba-
cila petardu u usta i time mu
prouzroila toliko teke ozlje-
de njuke i glave zbog kojih
je morao biti uspavan. Polici-
ja je izvijestila da je dojavu od
veterinara zaprimila u nedje-
lju oko 17 sati te da jo utvr-
uje okolnosti i nastoji otkriti
identitet poinitelja.
Prema naim saznanjima,
kazne su obino novane, a
neka praksa ukazuje da je po-
nekad bolje prekrajno nego
kazneno (to bi mogao ovdje
biti sluaj) goniti prekrite-
lje. Tako je, prema naim in-
formacijama, zabiljeen slu-
aj zlostavljanja psa (koji je
u tom sluaju preivio gro-
znu torturu), a koji je u vidu
kaznene prijave zavrio na
sudu. Prekritelj je kanjen,
a kazna mu je bila 500 kuna
u korist jedne humanitarne
organizacije. Mnogi nai su-
govornici juer su se sloili
da bi prekrajna kazna u tom
sluaju bila puno svrsishod-
Napravili smo rendgenski snimak lubanje
da se vide ozljede koje je petarda nanijela
psu, a sluajnim nalazom utvrdili smo da
je imao i dva metka u vratu i glavi, i to od
zrane puke jer se jasno vidi sama. Da-
kle, petarde su bile posljednje, ali oito ne
i prve posljedice neijeg iivljavanja, re-
kao nam je veterinar Stjepan Koar
Obavijetena
i upanijska
veterinarska
inspektorica
upanijska veterinarska in-
spektorica Lovorka Tomii
na na je upit o slube-
nom postupanju u sluaju
stradavanja psa Mika, od-
govorila da sluaj za sada
vodi policija jer se radi o
kaznenom dijelu tekog
zlostavljanja ivotinje.
- O cijelom sam slua-
ju upoznata i ukoliko po-
licija bude traila da se i
mi ukljuimo i postupamo
u naem djelokrugu po-
sla, tada emo to odradi-
ti. Obino to bude ukoliko
neki dio (ne)djela ostane
nepokriven kaznenim dije-
lom, a nalazi se u dome-
ni naih propisa, onda mi
postupamo, kae nam in-
spektorica Tomii.
Veeras pulska Dogma na HTV-u
PULA - Veeras e u 22.35 sati na Treem progra-
mu Hrvatske televizije nastupiti pulska grupa Dogma.
U glazbenoj emisiji Garaa svirat e pjesme s novog,
etvrtog studijskog albuma Error.Spam koji su izdali u
studenom. Album je objavljen putem besplatnog down-
loada na stranicama regionalnog MTV-a. Z. A.
8 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

pula

*
*
TRAGA ZA OSOBOM KOJA GA JE SVIREPO UBILA PETARDOM
PULA - I dok cijela zemlja
bruji o fiskalnim blagajnama
te obvezi izdavanja rauna,
odnosno obvezi uzimanja
rauna za uslugu, iskustvo
naeg sugovornika (poda-
ci poznati redakciji) poka-
zalo je da cijela pria oko
famoznih rauna ima toli-
ko nedoreenosti da e biti
potrebne godine da se cijeli
sustav stabilizira i doskoi
mnogim nedostacima.
S raunom po pravdu
na sud
Na je sugovornik, naime,
poetkom prosinca na pul-
skoj ribarnici kupio otrige
zbog koji je etiri idua dana
proveo u bolnici, na zara-
znom odjelu, i to zbog jakog
povraanja i proljeva. Ispo-
stavilo se kasnije da se otro-
vao tim koljkama, no bu-
dui da nije imao raun, to
ne moe dokazati ni inspek-
cijama, a ni trgovcu koji mu
ih je prodao. Poalio se stoga
naoj redakciji, elei upo-
zoriti druge graane da tra-
e raun ili se na neki nain
osiguraju od neugodnosti
kakve je on proao.
- koljke sam kupio uju-
tro oko 10 sati, a ve u 13
sati sam bio u vozilu Hitne
pomoi. U bolnici sam bio
etiri dana zbog jakog po-
vraanja i proljeva te ope
malaksalosti i dehidraci-
je, rekao nam je na sugo-
vornik, istaknuvi da osob-
no ne eli podizati tube,
no eli ukazati zbog ega je
vano imati raun.
Kae da sada, ni da hoe,
ne moe pokrenuti tubu ili
prijavu jer nema raun kojim
bi potkrijepio svoje tvrdnje.
Ovako imam, rekao je, samo
moju rije protiv trgovca koji
mi je prodao koljke.
- tovie, nakon to sam
izaao iz bolnice otiao sam
u ribarnicu i rekao tom tr-
govcu da mi je prodao otrov-
ne koljke, a on mi je kazao
da su ih oni takoer poje-
li, no da su njima bile do-
bre, ispriao nam je. Kae da
je upravo zato vano ima-
ti raun jer onda je to dru-
ga pria na temelju ega se
moe traiti pravda. Zapitao
se zbog ega na ribarnicama
nema rauna, a preko puta,
primjerice, mesnice uredno
izdaju raune.
Odgovor smo stoga po-
traili kod direktora Trnice
Renata Perca koji nas je izvi-
jestio da od ove godine rau-
ni stiu i na ribarnicu, i to po
uzoru na sve fiskalne blagaj-
ne koje su ve u pogonu u
ugostiteljstvu i trgovini.
- Tijekom ove godine,
najvjerojatnije ve od trav-
nja rauni e biti obvezni i
na ribarnici, rekao nam je
kratko Perc.
koljkai se strogo
kontroliraju
to je polo po zlu na pul-
skoj ribarnici, odnosno kako
se moglo dogoditi da se kup-
cu prodaju otrovne koljke te
to kupac moe uiniti, upi-
tali smo upanijsku veteri-
narski inspektoricu Lovorku
Tomii. Ona nam je pojasni-
la da se riba, posebno kolj-
kai, bilo da se radi o izlovu ili
uzgoju strogo kontroliraju, i
to na biotoksine escherichia
cooli jednom tjedno, odno-
sno jednom mjeseno. Ista-
knula je takoer da posebno
koljkai, prije nego li odla-
ze na trnicu moraju biti za-
pakirani u vreice i obvezno
imati deklaraciju sa svim po-
trebnim podacima.
- Prije nego li takvi odlaze
na trnicu, koljkai mora-
ju biti dopremljeni u jedan
od otpremnih centara i tek
nakon toga odlaze na tri-
te, rekla nam je Tomii,
kazavi da u konkretnom
sluaju najvjerojatnije nije
ispotovana neka od proce-
dura. Potroae je savjeto-
vala da svakako prije kupnje
od trgovca zatrae deklara-
ciju o proizvodu, posebno
koljkaima, jer ondje se na-
laze svi podaci koje trebaju
znati, pa i oni o zdravstve-
noj ispravnosti. N. SOFTI
PULA - Nakon jueranje kratkotrajne
kie, danas bi oborine trebale presta-
ti, barem kada je Pula u pitanju, a ve
od sutra trebalo bi se promoliti i sunce.
Prema dostupnim prognostikim kar-
tama sunano, s laganom naoblakom,
sunano razdoblje trebalo bi potraja-
ti do idueg petka 11. sijenja kada bi,
prema najavama, ponovno trebalo kii-
ti. Temperature zraka bit e prihvatljive
za ovo doba godine i kretat e se oko
deset stupnjeva tijekom dana. S. Z. T.
Nakon kia
ponovno
sunce
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
lostavljan - u
o olovna zrna
nija je prekrajne kazne izno-
se od 5.000 kuna navie pa bi
to doista moglo biti uinkovi-
to. Kazna od 500 kuna iz pri-
janjeg sluaja, sloili su se
svi sugovornici, i nije kazna
za takva zvjerstva. Mnogi se
zalau i za uvoenje zatvor-
ske kazne.
Petarde unitile i
verandu susjeda
to e biti u ovom sluaju,
trebalo bi biti poznato usko-
ro. No, valja rei i da su se tije-
kom jueranjeg dana u nau
redakciju javljali i brojni ogor-
eni graani koji su eljeli dati
svoj doprinos u pronalaenju
kriv(a)ca. Tako nam je itatelji-
ca Nataa Dragun rekla da e
nazivati gradonaelnika Vod-
njana, koji je nadlean i za Ga-
lianu, i da e ustrajati na tome
da i on neto uini, togod je
u njegovoj nadlenosti, i nee
stati dok se takvim zlostavlja-
ima ne stane na kraj.
U redakciju nam se javio i
eljko Pripuzovi, Galianac
koji ivi u susjedstvu nesret-
nog psa koji nam je ispriao
da je i na svojoj kui uoio
oteivanja od petardi.
- Negdje u novogodinjoj
noi, kada mi nismo bili kod
kue, netko nam je razbio cri-
jep na verandi. Drugi dan sam
iao traiti kamen, jer sam mi-
slio da mi je njime netko raz-
bio crijep, ali sam naao crne
ostatke od jedne jake detona-
cije. I prije mi je ena rekla da
bi to moglo biti od petarde,
ali nisam joj vjerovao, a i sada
sam miljenja da je to prije
bila mala bomba, nego pe-
tarda, jer su oteenja stvar-
no prevelika za petardu. Vi-
dio sam ja da ulicom idu neki
deki i bacaju petarde, ali ni-
sam mislio da imaju i tako
jake. Nita nisam prijavio po-
liciji sve dok u novinama ni-
sam vidio priu o Miku i sada
mi je sve jasno, ispriao nam
je Pripuzovi elei samo rei
koliko su zapravo jake petarde
koje netko baca i koje su mo-
da bile pogubne i za psa.
Dodao je da cijela ta pria o
petardama i stradavanju Mi-
ka ipak ukazuje na malo iri
problem jedne sredine koji je
jako zabrinjavajui i na kojem
bi trebalo ozbiljno poeti radi-
ti - roditelji, okolina, nadlene
institucije.
Veterinar Stjepan Koar pokazuje rendgenski snimak s vidljivom samom u vratu i
glavi te frakturom vilice
Jo jedna fotografija iz ivota malog Mika
NOVA GODINA NOVA PRAVILA: IZDAVANJE RAUNA OD
OVE GODINE BIT E OBVEZNO I NA RIBARNICAMA
Kupio i otrovao se
otrigama - nema
tube bez rauna
Iako ne eli podizati tube, na sugovornik
je elio ukazati na vanost uzimanja rauna.
Kae da sada ni da hoe ne moe pokrenu-
ti tubu ili prijavu jer nema raun koji bi pot-
krijepio njegove tvrdnje, ve samo svoju rije
protiv prodavaeve
Kupci moraju zatraiti deklaraciju proizvoda
Lovorka Tomii
A
r
h
iv
a
/
A
.

T
O

M
iliv
o
j
M
I
J
O

E
K
Glas Istre 9 etvrtak, 3. sijenja 2013.

pula

ISTRANI OCJENJUJU 2012. I IZNOSE
Puljani pamte mani
ali prieljkuju grads
PULA - Za godinu koja je
sada ve za nama mnogi kau
da bi je najradije zaboravili.
No, ako je vjerovati prognosti-
arima, niti ona koja nam tek
predstoji nee biti puno bo-
lja. Tako je barem na globalnoj
razini. Hoe li u mikrosvijetu
Istrani bolje proi znat emo
za 360-ak dana, a do tada va-
lja se nadati najboljem.
- Proteklu godinu u sva-
kako pamtiti po svojim sport-
skim uspjesima u pustolov-
nim sportovima. Za 2013.
godinu oekujem da e mi
se ostvariti velika elja, a to je
da biciklom proem jadran-
sku obalu. Jo ako se nau
kakvi sponzori, bit e jo bo-
lja! to se tie dobrih stva-
ri u naem gradu, istaknula
bih nekoliko odlinih mani-
festacija to su se odrale u
Puli poput Arena Ice fevera
i filmskog festivala to je bila
odlina promocija. Ove godi-
ne od gradskih vlasti oeku-
jem gradnju vie biciklisti-
kih staza, to bi bilo odlino
i za Puljane i za nae goste,
kae nam Sara Viintin.
I Andrea Kruni kae da
je zadovoljna prolom go-
dinom, prvenstveno svojim
studentskim uspjesima jer je
poloila sve ispite na vrijeme.
- Prolu u godinu takoer
pamtiti po odlinim koncer-
tima klasine glazbe i voljela
bih da ih u 2013. godini bude
jo vie. Nadam se takoer
da u zavriti fakultet i onda
e mi 2013. godina biti odli-
na, kae Kruni.
Vaso Vulin mislim da pro-
le godine nije dovoljno ui-
njeno u Puli koja, po njego-
vim rijeima, izgleda prilino
katastrofino. Oekuje pr-
venstveno da se Ulica Sergi-
jevaca poploa pravim ka-
menom kakav je nekad bio,
a ne da ljudi hodaju po radi-
oaktivnom kamenu.
- elim da se Puli vrati
sjaj kakav je imala u doba
Austro-Ugarske, a najvie
od svega oekujem i elim
da dobije toliko oekivani
i najavljivani bazen, ustvr-
dio je Vulin.
Oliver Orli prolu u go-
dinu pamtiti po dobroj turi-
stikoj sezoni. Kae da mu je
drago to se u gradu Puli vide
veliki pomaci u tom smislu,
jer Pula je to i zasluila.
- Sezona se produila i na-
dam se da e sve idue se-
zone biti takve. Po loem u
svakako pamtiti plinofikaciju
i raskopane ulice, prvenstve-
no zbog nekoordinacije slu-
bi koje izvode radove. Dogo-
dilo mi se primjerice da sam
se parkirao, a sutradan ni-
sam mogao van s parkiralita
jer je cesta bila raskopana. I
smeta mi to se kopa po ne-
koliko puta ista rupa umje-
sto da se i voda, i struja ili to
god ve, odradi u jednom
kopanju. Ove godine oeku-
jem izgradnju bazena, a volio
bi takoer da grad Pula uve-
de besplatni internet na po-
druju cijelog grada.
Bruna Prodan prolu 2012.
godinu pamtit e meu osta-
lim po odlinoj sezoni i od-
linim koncertima i manife-
stacijama u naem gradu.
- Drago mi je to Pula ima
puno toga za ponuditi, i za
stare i za mlade. Od ove godi-
ne oekujem da bude barem
kao prola, s ipak malo vie
posla za mlade. Takoer, vo-
ljela bi da mladi i malo ma-
nje piju alkohol jer je tetan,
da piju vie sokova i okrenu
se sportu, kae Prodan, dok
nam je Martina Rojni po-
vjerila kako e prolu godinu
pamtiti po tome to je, kae,
pravda u ovoj zemlji poela
dobivati prave konture.
- Uhieni su oni koji su
pljakali, puteni su oni koji
Buzet: Obiteljska srea je najvanija
Jasminka rnac, ugostitelj, Proda-
ni: - Protekla nam je godina na obitelj-
skom planu donijela puno zadovoljstva.
Najvee veselje priinjavali su nam tre-
nuci provedeni s trogodinjim unukom
Filipom, a radovali smo se i uspjesima
svojih sinova, jedan studira uz rad, a
drugi se zaposlio u Americi. Na poslov-
nom planu ni priblino nije bilo tako uspjeno, u naem
ugostiteljskom objektu zabiljeili smo 20 posto manji
promet. Mislim da e ova godina biti gora od protekle,
da emo u Hrvatskoj upravo u 2013. godini dotaknuti
dno i da se ljudi opravdano boje za svoju egzistenciju.
Dejan Hren, informatiar, Buzet: - Za
mene osobno, protekla godina bila je
poslovno uspjena. Uz redovan posao,
bavim se dopunskom djelatnou, fo-
tografijom, web dizajnom i promocijom
gdje se sve vie cijeni kvaliteta. Oeku-
jem da e ova godina biti barem toliko
uspjena kao i protekla, ili uspjenija jer
sam u suradnji s drugim udrugama ukljuen u realizaci-
ju nekoliko znaajnih projekata, primjerice utrke Down-
hill Buzet i brdske auto-utrke. (G. . .)
Umag: Kriza bi trebala prestati
Mirjana Burlovi, Umag: - Najljep-
i i najupeatljiviji dogaaj u 2012. za
mene i moje blinje bilo je roenje
moje estomjesene kerkice Goe.
Ve samo zbog toga bih prolu godi-
nu ocijenila pozitivnom! Osim toga,
u obitelji smo svi zdravi, sloni smo i
nemamo nekih posebnih, velikih pro-
blema, to je dananji dan ve velika
srea. Nadam se da e i 2013. godina
za nas po tim pitanjima biti ista. Ono to elim svima je
prestanak ekonomske krize, vie posla, bolje plae i mi-
rovine te zadovoljstvo na osobnom planu.
Mirela Srebrni, Umag: - Za prolu
godinu bih rekla da je bila dobra, iako je
mogla biti i bolja. Ali s obzirom na situa-
ciju u Hrvatskoj, pa i svijetu, ne moemo
se previe aliti. Mirno ivimo, imamo
slonu, skromnu obitelj, zdravlje, naa
djeca rade, a mi penzioneri redovno do-
bivamo svoje skromne penzije. U novoj
godini elim da se sredi ekonomska situacija u zemlji,
da nam svima bude bolje, da za mlade bude vie posla
i za umirovljenike malo vee mirovine. (K. F.)
Pore: Neka svima krene nabolje
Ana ehi Ani, Ba-
derna: - Nije nam se ni-
ta posebno dogodilo i
2012. godina je za nas
sve u svemu bila dobra.
Moemo biti zadovoljni.
Suprug i ja imamo po-
sao, lijepu obitelj koja se
slae i voli, zdravi smo.
Nadam se da se loe
prognoze za 2013. nee ostvariti, da e se situacija na
gospodarskom planu popraviti i da e svima nama kre-
nuti na bolje. Mislim da unato svemu moramo razmi-
ljati pozitivno, zadrati dobri duh i vjeru.
Tajana Pavi, Pore: - Za mene je 2012.
godina zaista mogla biti bolja i na financij-
skom, a posebno na ljubavnom planu! Je-
dino se na zdravlje ne mogu aliti. Ne bih
znala to oekivati u novoj godini. itavo
vrijeme sluamo crne prognoze to se tie
ekonomije i socijale u Hrvatskoj i svijetu,
za koje se nadam da se nee obistiniti. No, kako na to mi
obini ljudi ionako nemamo previe utjecaja, svima u
prvom redu elim puno sree u privatnom ivotu! (K. F.)
Od ove godine oekujem da
bude barem kao prola, s ipak
malo vie posla za mlade. Tako-
er, voljela bih da mladi i malo
manje piju alkohol jer je tetan,
da piju vie sokova i okrenu se
sportu, kae Bruna Prodan
G
.

.
G
.

.
K
.

F
.
K
.

F
.
J
.

P
.
J
.

P
.
A
r
h
iv
a
/
N
.

L
A
Z
A
R
E
V
I

10 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

pula

U subotu, 5. sijenja
MJESENI PRILOG O ZDRAVLJU
- KUNA LJEKARNA PROTIV KALJA
- FUNKCIONALNE NAMIRNICE /NOVI PRIRODNI LIJEKOVI/
- LUPKANJE PO MERIDIJANIMA
/PLANETARNA TEHNIKA SAMOPOMOI/
OEKIVANJA OD OVE, 2013. GODINE
ifestacije,
ski bazen
Labin: Nada u bolju 2013.
Damir Zilki: - Prola godina bila je loa, krizna. Kriza je kod svih
graana, svi se ale. Besparica se dobro osjetila. Velika je nezapo-
slenost, posebno je teko mladim obiteljima, budui da se za djecu
premalo izdvaja. Grad Labin ima premalu naknadu za novoroen-
e, samo 1.500 kuna, a i vrti je skup. Radim samo ljeti jer je do stal-
nog posla u Labinu teko doi. Izgleda da jedino veza moe pomoi.
Moda u 2013. doe barem do malog poboljanja.
Sinia Verbanac: - Manje-vie dobra bila mi je 2012. Pamtit u je
po novoj Vladi i njenim potezima koji bi tek trebali dati rezultate; po
uspjesima naih sportaa na Olimpijskim igrama i dobrim igrama
nogometne reprezentacije, ali i po toj malodunosti koja je ve due
u ljudima. Treba iskoristiti one pozitivne, lijepe male svakodnevne
stvari u ivotu, to sam pokuavam. U 2013. ne oekujem nekakvo
posebno poboljanje stanja u dravi i drutvu, no tome bi se mo-
gli udariti dobri temelji. I stvarno se nadam da nam susjedi Slovenci
opet nee zagorati ivot glede ulaska u EU. (I. R.)
Rovinj: Moe se spojiti kraj s krajem
Albert Oroshi, izraiva filigrana: - Proteklu godinu emo svi uglavnom
pamtiti po loem. No, uz trud i rad smatram da se moe spojiti kraj s krajem
i nekako isplivati na povrinu. Imam tri unuka, a jedan od njih se rodio lani,
mali Albert koji je ime dobio po djedu i to nas je u obitelji svakako obradovalo.
U ovoj godini oekujem da e biti bolje. ovjek treba ivjeti u nadi i misliti da
e biti dobro, a rezultati uz rad i trud nee izostati. Mislim da bez toga ne ide.
Jela Toli, trgovkinja: - Ne volim kukati i smatram da bi svi trebali pozitiv-
no razmiljati bez obzira na situaciju jer esto negativnim razmiljanjem sami
sebe dovodimo u lou situaciju. Treba dignuti glavu, dati svoj maksimum,
ne oekivati previe i sve e biti dobro. Kada usporedim lanjsku s prethodne
dvije godine 2012. je, da pokucam, bila odlina i to na svim podrujima. Ako
ova godina bude kao i lanjska ja u biti zadovoljna i sretna. Nadam se da u
to prije nai dobrog sezonskog radnika koji e imati volju za raditi. (M. Me.)
Puljtina: Treba vie raditi
Josip Bui, umirovljenik, Linjan: - Prola godina je bila tako-tako,
ne ba najbolja, pa neka barem ova godina bude bolja svima nama.
elim nam da svi vie radimo, pogotovo u poljoprivredi, da budemo
sloni ljudi i da se vie potujemo.
Dragan Ui, vatrogasac, Valtura: - Lanjska godina
je bila prosjena, ni bolja ni gora od drugih, a u ovoj
godini sebi i svojoj obitelji elim samo da nas zdravlje
dobro slui, ostalo e ve doi pomalo. elim i da ove godine bude ne-
to bolja situacija po pitanju posla za te nae mlade i da nam se popra-
vi situacija u dravi. Nadam se da e politiari konano prijei s rijei na
djela. (P. S. M.)
nisu bili krivi. Zadovoljna
sam takoer to je Pula do-
bila pravo ljeto i pravu se-
zonu koja se produila, ak i
prosinac je bio dobar. Pamtit
u prolu godinu po dobrom
i nadam se da e nam ova
to je pred nama donijeti jo
puno toga dobroga te da e
nam ulazak u Europsku uni-
ju donijeti bolji ivot, a ne da
e nam biti jo gore kao to
neki tvrde, kae Rojni.
N. SOFTI
Snimio M. ANGELINI
Pazin: Manje kukati po kafiima
Janko Bagi, Sveti Petar u umi: - Godina 2012. mi i nije bila ba
nekakva, za zaboraviti. No, zato mnogo vie za oekujem od ove 2013.
godine. Ono to bih si sam poelio je zasiguno vie dobrog zdravlja.
Zvonko Rajher, Pazin: - Protekla godina je pro-
la dobro, posebno vezano za posao. Imao sam dobru
plau i ivio high life, nikakva kriza za mene. Ali 2013.
godina mi se ini dosta neizvjesnom, jer nisam siguran
hou li imati posla. Svima nam treba vie volje i motivacije, a manje ku-
kanja u kafiima kako je loe. (A. D.)
I
.

R
A
D
I

I
.

R
A
D
I

M
.

M
e
.
M
.

M
e
.
P
.

S
.

M
.
P
.

S
.

M
.
A
.

D
.
A
.

D
.
Sara Viintin Andrea Kruni
Vaso Vulin Oliver Orli
Bruna Prodan Martina Rojni
Glas Istre 11 etvrtak, 3. sijenja 2013.
A
.

D
A
G
O
S
T
I
N
Vodnjan subvencionira kolske marende
VODNJAN - Subvencioniranju kolskih marendi Grad
Vodnjan je ove godine u proraunu namijenio 80 tisua
kuna, a visina subvencije ovisi o socijalnoj kategoriji kojoj
pripada uenik. Tako e se subvencionirati 30 posto cijene
marende djeci iji je roditelj invalid Domovinskog rata koji
nije u radnom odnosu, a po 50 posto djeci kojima roditelj
prima djeji doplatak i djeci samohranih roditelja. Sto po-
sto cijene marende Grad subvencionira uenicima koji su
redovno upisani u tekuu kolsku godinu i nemaju vie od
deset neopravdanih sati u prethodnoj kolskoj godini te
ne ponavljaju razred, imaju prebivalite na podruju Grada
Vodnjana najmanje tri godine, imaju hrvatsko dravljan-
stvo te ako je roditelj korisnik pomoi za uzdravanje pre-
ma odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Subvencionira-
na je i cijena marende te toplog obroka u koli za odgoj i
obrazovanje djeci koja imaju prebivalite na podruju Gra-
da. Za obraun subvencije za marendu i topli obrok kao
polazite se uzima iznos od 26 kuna, od ega deset kuna
subvencionira nadleno Ministarstvo. P. L.
Opina trai novog investitora
MARANA - Opina Marana stavit e na prodaju
graevinsko zemljite od 983 kvadrata u centru Kavra-
na po poetnoj cijeni od gotovo 385 tisua kuna. Bu-
dui da se na tom zemljitu planirala gradnja poslovne
zgrade ili trgovine, prole je godine ve ishoeno rjee-
nje o uvjetima gradnje, a plaeni su i komunalni i vodni
doprinos u iznosu od 89 tisua kuna, to je uraunato u
poetnu cijenu. Naime, Opina je na tom zemljitu pla-
nirala izgradnju poslovne zgrade koja bi bila u opin-
skom vlasnitvu ali uz financiranje budueg zakupca
poslovnih prostora. Budui da je dosadanji investitor
odustao jer planirano ne bi mogao realizirati, Opina se
odluila na prodaju ovog vrijednog zemljita. P. S. M.
TINJAN - Na po-
malo nestvarni prizor,
ovce u kamp kuici,
naili smo i fotografi-
rali ovih dana u okolici
Tinjana. Ispred kuice
se nalazi i vitko stablo
palme, pa se stjee
dojam kao da je ne-
obini par koji nas je
nezainteresirano pro-
matrao na nekakvom
ljetovanju na pacifi-
kom otoku. Moemo
zakljuiti da izraivai
kamp kuica zasigurno
nisu slutili da e ovaj
turistiki objekt jednom
posluiti kao tor, ali ini
se da su ovce poprili-
no zadovoljne smje-
tajem. A. D.
Ovce u kamp-kuici
istra@glasistre.hr
591-518
*
MEDULIN - Od 1,39 milijuna kuna na-
mijenjenih sportu u Medulinu, tamonja
Sportska zajednica dobiva 1,2 milijuna
kuna, Medulin Activ 70 tisua kuna, a s
istim iznosom sufinancirat e se izdava-
nje monografije o nogometu u Medulinu.
Amandman SDP-a da se skine stavka za
monografiju, a Sportskoj zajednici pove-
a financiranje za 120 tisua kuna nije
proao dok je proao amandman nael-
nika Gorana Buia da se 50 tisua kuna
donira Veslakom klubu Medulin. T. G.
Monografija
o nogometu
u Medulinu
EKA SE POTEZ H-a: PARNI STROJ IZ 1876. GODINE I DALJE PREPUTEN NA MILOST
bez struje
Zbog radova danas e bez struje od 8 do 17 sati biti
na Poretini Labinci i eljeznika stanica Markovac.
Sutra od 8 do 17 sati bez struje e biti Bokii.
Telefonske linije postavljati paralelno
s drugom infrastrukturom
PORE - Vijee Grada Porea uputit e zahtjev T-co-
mu kako bi radove na svojim instalacijama uskladili
paralelno s ostalim radovima na infrastrukturi u gradu.
Inicijativu je na protekloj sjednici gradskog vijea dao
vijenik Loris Peruri (IDS) kojeg je zanimalo je li mo-
gue sa T-comom ili nadlenom institucijom uspostaviti
kontakt vezano za postavljanje telekomunikacijske infra-
strukture, kako bi radove uskladili ili predvidjeli u sklopu
vrenja iskopa za druge instalacije na podruju grada.
Vijenik je podsjetio kako jo dosta naselja u Poreu
ima zrane telefonske linije, koje se esto kvare zbog
vjetra, kie ili loeg stanja samih stupova.
- Komunalni odjel Grada ve dui niz godina poku-
ava suraivati s komunalnim i javnim poduzeima po
pitanju paralelnih radova. U toj suradnji nam je najtee
pratiti T-com, rekao je proelnik Milan Lakovi. V. H.
Oldtimer na pa
preputen zub
Roani su akciju za spas parnog stroja u Vakama pokretali
u nekoliko navrata razoarani H-ovim odnosom prema vri-
jednoj povijesnoj batini, no jo uvijek nisu daleko odmakli
NAPISALA I SNIMILA
Gordana ALI VERKO
RO - Parni stroj nekada-
nje eljeznike crpne stanice
u Vakama kod Roa, jedan
je od najstarijih, ako ne i naj-
stariji takve vrste u Istri. Izra-
en je 1876. godine u Grazu,
a iako pravi oldtimer na parni
pogon i vrijedna H-ova in-
dustrijska batina, i dalje je
izloen na milost i nemilost
vremenskim prilikama, upo-
zorio nas je umirovljeni roki
eljezniar Mario Hrobat.
Dijelovi parnog stroja su pri-
vremeno deponirani kod e-
ljeznike stanice Ro, trebalo
bi ih reparirati i staviti u muzej-
ski prostor, ali ne na eljezni-
koj stanici ve u starogradskoj
jezgri Roa koja je ve sama po
sebi, miljenja je Hrobat, svo-
jevrsno muzejsko tkivo.
Inicijativa za
otvaranje muzeja
Hrobat je vlasnik male elje-
znike biblioteke i hobi mu je
sakupljanje knjiga o eljeznici
i lokomotivama, a spreman ih
je ustupiti samo kad bi Ro do-
bio svoj eljezniarski muzej.
- eljezniarski muzej
imaju u Livadama, Izoli i Tr-
stu i zato ne bi imali i u Rou
koji je ivio uz eljeznicu i od
eljeznice, pita se Hrobat.
Ro bi tako dobio muzej,
kao to Livade imaju Muzej
Parenzane. Parenzana mu-
zej u Izoli prikazuje povijest
i obiljeja nekadanje usko-
trane eljeznike pruge, koja
je poetkom prolog stoljea
povezivala Trst s Poreom,
ukljuujui i Izolu. eljezni-
ki muzej u Trstu otvoren je
u prostoru nekadanje po-
sljednje stanice uskotrane
pruge, Campo Marzio.
Glavni eksponat rokog
muzeja bio bi naravno, parni
stroj u vlasnitvu H-a. Hr-
vatske eljeznice su prije de-
set godina, podsjetimo, Vake
prodale poduzetniku iz Roa,
a nekretnina je od tada pro-
mijenila nekoliko vlasnika.
Prvobitnom vlasniku ugo-
vorom je dodue prodano
zemljite i zgrade crpne sta-
nice, zemljite nekadanje
uvarnice i zemljani bazeni,
ali crpka s ureajima nije bila
predmet kupoprodaje, ve je
ostala u vlasnitvu H-a.
Uprava H Infrastrukture
je 2009. godine na prijedlog
Hrvatskog eljezniarskog
muzeja donijela odluku da
se vlasniku lokacije Vake,
poduzetniku Branku Toma-
iu, dozvoljava da crpku za
vodu s pripadajuim parnim
strojem izmjesti iz izvornog
objekta, zbog njegove pre-
12 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

istra

*
*
*
*
*
Za vrti
1,3 milijuna
kuna
Osvoji
Jadran u
knjinici
MINJ - Za rad i plae djelatnika djejeg vrtia Rap-
ii u minju Opina e izdvojiti oko 1,3 milijuna
kuna. Za plae djelatnika i ostale potrebe za rad
namijenjeno je 1,2 milijuna kuna, a preostala svo-
ta je za dodatne programe, od ega se za osob-
nog asistenta odvaja 11 tisua kuna. M. Me.
PORE - Igraonica Osvoji Jadran odrat e se
sutra u 17 sati u djejem odjelu poreke Gradske
knjinice. Ova drutvena igra sudionike vodi na
avanturu jedrenjem du Jadrana i upoznavanje po-
sebnosti hrvatskog priobalja. Detalje i pravila igre
predstavit e autorica Sanja Vale upi. V. H.
I NEMILOST BIROKRACIJI I KLIMATSKIM NEPOGODAMA EKSTREMNO SLAVLJE SKUPINE MLADIH UMAANA
arni pogon
bu vremena
U novu godinu
uz eksploziju
kontejnera
Komadi kontejnera razletjeli su se du etnice
Prema neslubenim informacijama, u
ovom dogaaju sudjelovalo je od pet
do deset osoba, mogue i maloljetnih,
koji su konzumirali alkohol
UMAG - Skupina umake
mladei svojim neprimjere-
nim slavljem u prvim satima
nove godine priredila je po-
prilian ok stanarima u bli-
zini etnice Sv. Pelegrina.
Naime, oko 3.30 sata pr-
vog (n)ovogodinjeg dana
snana eksplozija je uzne-
mirila itelje s poetka uli-
ce 8. marta i Danteove. Da
nije rije o obinoj petar-
di svjedoi i jedan kontej-
ner za smee koji se naao
na udaru vandala, zapra-
vo njegovi ostaci raspreni
po etnici u duini od sto-
tinjak metara, koji se oito
rasprsnuo uslijed eksplo-
zije, dok je drugi kontejner
popucao. Od siline eksplo-
zije popucala su i stakla na
ulazu u stambenu zgradu
8. marta br. 2 te na prozo-
ru zgrade u Danteovoj 18,
a o jaini eksplozije svjedo-
e i zidovi zgrade u Ulici 8.
marta, gdje su se uslijed de-
tonacije stvorile i pukotine
na zidovima. Takoer, od
siline eksplozije izletio je i
lijevani poklopac ahta od
ezdesetak kilograma.
Na teren su izali djelat-
nici umake Policijske po-
staje, koji su razgovarali sa
stanarima, a kau da se ni-
kad nisu sreli s neim ova-
kvim. Istraga je u tijeku, a za
sada se moe samo naga-
ati o kakvoj je eksplozivnoj
napravi ovdje bilo rije.
Prema neslubenim in-
formacijama, u ovom do-
gaaju sudjelovalo je od pet
do deset osoba, mogue i
maloljetnih, koji su, sudei
po brojnim plastinim a-
ama i ambalai pobacanim
du etnice, konzumirali al-
kohol. Napisao i snimio
Mijat GAVRAN
Popucala su stakla na oblinjim zgradama
Eksplozija je izbacila i aht od 60 kilograma
namjene. Njegova je obveza
bila parni stroj obnoviti i izlo-
iti na svojem zemljitu te za
tu namjenu o vlastitom tro-
ku izgraditi izlobeni prostor.
Meutim, radnici su parni
stroj demontirali, izbacili ga
na livadu i ostavili na milost
i nemilost vremenskim pri-
likama. Tomai je lani, u su-
radnji s Gradom Buzetom
dogovorio da se postrojenje
prebaci kod roke stanice,
restaurira i izloi kao svjedo-
anstvo jednog vremena.
Roani su akciju za spas
parnog stroja u Vakama po-
kretali u nekoliko navrata,
razoarani H-ovim odno-
som prema vrijednoj povi-
jesnoj batini, no jo uvijek
nisu daleko odmakli.
Otkako je otvorena pro-
blematika zatite parnog
stroja, Grad Buzet je u kon-
taktu s Hrvatskim eljezni-
arskim muzejom od kojeg
trai suglasnost za lokaciju
na kojoj e se postaviti.
eka se suglasnost
za premjetanje
- S obzirom da je predvie-
no da je najbolja lokacija na
eljeznikoj stanici Ro, mo-
ramo dobiti dozvolu H-a da
postavimo parni stroj. Loka-
cija i parni stroj su u vlasni-
tvu H-a i ekamo suglasnost
gdje ga i na koji nain posta-
viti. Mi smo ga prije godinu
dana samo sklonili na sigur-
no mjesto, dijelovi koji su sit-
niji su pohranjeni u zatvore-
nom prostoru, a vei komadi,
zamanjak koji nije stao, osta-
li su vani. U H-u su se dogo-
dile nekakve kadrovske pro-
mjene pa pretpostavljamo da
je to razlog zato su se neke
stvari oduile, ali se nadam da
e to biti pozitivno rijeeno jer
je Ro simbol eljezniarstva
ovog kraja i itav je ivot godi-
nama bio vezan upravo uz e-
ljeznicu, prokomentirao je do-
gradonaelnik Sinia uli.
Na pitanje postoji li mo-
gunost da se parni stroj po-
stavi u muzeju, rekao je da je
teko takav muzej oekivati
u starogradskoj jezgri jer ot-
kako se otvorilo pitanje iz-
mjetanja stroja, prevladalo
je miljenje da je eljeznika
stanica u Rou najpogodnija.
- H ima tamo nekoliko
zgrada koje se ne koriste i
smatramo da bi to bilo naj-
povoljnija lokacija za jedan
takav eljezniki postav, za-
kljuio je uli.
Dijelovi par-
nog stroja su
privremeno
deponirani kod
eljeznike
stanice Ro,
trebalo bi ih
reparirati i
staviti u mu-
zejski prostor
Umirovljeni roki eljezniar Mario Hrobat
Roka stanica najpogodnija za smjetaj parnog stroja
Parni stroj trenutno na
eljeznikoj stanici Ro
Glas Istre 13 etvrtak, 3. sijenja 2013.
FAANA - Prema prora-
unskim planovima za slje-
deu godinu, Opina Faa-
na planira izgradnju nekoliko
etnica i pjeakih staza te
nastavak izgradnje postoje-
ih, kao i ureenje faanske
povijesne jezgre. Za zahva-
te na javnim povrinama u
sklopu programa gradnje ko-
munalne infrastrukture pla-
nirano je ukupno neto vie
od etiri milijuna kuna.
Oploenju dijela faanske
povijesne jezgre na Trgu sta-
re kole Opina je namijenila
350 tisua kuna. Prema uvje-
tima pulskog Konzervator-
skog odjela, poploavat e
se djelomino starim kame-
nom na povrini 162 etvor-
na metra te novim kamenom
na povrini od 65 kvadrata.
Planirani radovi obuhvaa-
ju pripreme, poploavanje,
ugradnju kamenih pasica,
kamenih slivnika i poklopa-
ca infrastrukturne mree. Ta-
koer, rekonstruirat e se i
prilazi te platoi ispred budu-
eg multimedijalnog centra
u Faani za to je planirano
400 tisua kuna. Ti pak rado-
vi obuhvaaju rekonstrukciju
postojeeg kamenog poplo-
enja unutarnjeg svojevr-
snog trga povrine oko 290
etvornih metara i prilaze
povrine 800 etvornih me-
tara, a oni e rekonstrukci-
jom kino dvorane postati po-
vrina ispred glavnog ulaza u
multimedijalni centar.
Izgradnja etnice planira
se na trasi od buffeta do bun-
kera u Faani, predviena je
i izrada projektne dokumen-
tacije te izgradnja etnice od
bunkera do vile San Lorenzo
kao i od te vile do spoja s po-
stojeom etnicom, a za ta
tri zahvata planirano je uku-
pno 360 tisua kuna. Pjea-
ka staza predviena je na po-
tezu od Faanske ceste preko
mosta do ulaza u odmara-
lite MUP-a u Valbandonu.
Trasa etnice planira se u du-
ini od 361 metar te je ve
podnijet zahtjev za ishodova-
nje lokacijske dozvole. Slijedi
jo i izrada glavnog i izvedbe-
nog projekta s trokovnikom
kao i izrada elaborata prema
Zakonu o prostornom ure-
enju i gradnji. Za tu inve-
sticiju Opina je predvidjela
150 tisua kuna. Planira se i
izgradnja pjeake staze od
postojeeg kamenog mosta
do valbandonskog ribnjaka
u duini od 300 metara i za
to je planirano 60 tisua pro-
raunskih kuna.
Planirana je i izrada pro-
jektne dokumentacije te iz-
gradnja parkiralita pored
Djejeg vrtia Sunce u Faa-
ni za to je predvieno 300
tisua kuna. Takoer, bu-
dui da su sve generacije u
opini Faana pokazale in-
teres za boanje, planira se i
izrada projektne dokumen-
tacije te izgradnja boali-
ta, za to je u opinskom
budetu planirano 240 ti-
sua kuna. P. LUKE

istra

VIE OD ETIRI MILIJUNA KUNA ZA JAVNE POVRINE FAANE I VALBANDONA
gradski reporter
P
rvog radnog dana u novoj
godini prvo pitanje koje
nas obino doeka na jutar-
njoj kavi nakon razmjene e-
stitki je: Gdje ste bili za doek?
Za razliku od lanjskih godina
kada je nerijetko bilo uti od
prijatelja i kolega da je net-
ko otiao na doek u Tursku,
Austriju, Italiju, ili u agroturi-
zam, ove godine uglavnom
sam ula samo dva odgo-
vora: ili u hotelu ui-kui
ili na doeku na Gibonniju,
odnosno na porekom Trgu
slobode. U uahurenosti u
krizi i recesiji mnogima nije
ba bilo do fetanja, prije do
toga kako nekako preko lea
prebaciti staru godinu i ui u
novu, nadajui se da e ona
ipak nekako biti bolja od pro-
tekle.
Trg slobode u Poreu
bio je zasigurno jedno od
najpopularnijih mjesta za
doek na Poluotoku pa je
meu okupljenim mno-
tvom bilo i dosta onih koji
su do njega potegnuli iz ra-
znih krajeva Istre.
- U biti doek je bio tono
onakvim kakvim smo oeki-
vali, puno ljudi, puno mla-
dih, Gibonni je odradio kla-
sino dobar nastup, u svom
stilu. Pjevao je gotovo dva i
pol sata, svoje poznate stva-
ri, a publika je, pogotovo oni
mladi, pjevala s njime. Ali to
je prije svega koncert, a ne
zabava za doek, to smo i
oekivali, jer je slino bilo i
zadnji put kad je nastupao
ovdje, pria jedna kolegica.
Mlaoj sestri prijatelji-
ce bilo je odlino. Dola je
na trg s drutvom, pjevale
su, popile pjenuac, vidjele
i bile viene. Njima je uglav-
nom bilo super, ali zapravo
je priznala da bi se jednako
zabavila i da je na pozornici
bio neki drugi izvoa.
- Nismo niti dolazili do gra-
da jer smo znali kako e biti,
umjesto da su zvali kao i lani
Koktelse, ili Gustafe, nekoga
tko e napraviti fetu, ivu
atmosferu za ples. Ne mogu
nam govoriti da je to ve bilo
pa ne treba ponavljati, jer je i
Gibonni ve bio i ne tako dav-
no, a sada su ga opet zvali i jo
platili toliko oldi, komentira-
la je jedna umirovljenica.
Koliko god da je nekima
na doeku bilo zanimljivo,
zabavno, raspjevano, da ne-
kima drugima nije ba bilo
lijepo jer su htjeli vie ple-
sati, ipak je svima nekako
najtee bilo progutati da
je za zabavu za jednu no,
pa makar i najluu u godini,
izdvojeno gotovo 400 tisua
kuna. Istina je da su u sve-
mu trokove podijelili Grad
Pore i sponzori, da su sna-
ge udruili javni i privatni
sektor, da je bilo lijepo, ali i
to da su se svi ovi elemen-
ti mogli posloiti i za ma-
nju cijenu. Jer koliko god da
smo si zaeljeli da nova go-
dina bude bolja od protekle,
teko je povjerovati da e se
u njoj dogoditi neki, kako
kae Gibonni, mirakul i od-
nijeti krizu i recesiju u svim
sektorima.
Vedrana
Habereiter

Jo i da je mirakula
Doek na porekom Trgu slobode
J
.

P
R
E
K
A
L
J
Vie novca uloit e se
u klasterske aktivnosti
Turistiki vlaki prevozio je turiste na izlete
T
.

K
O
C
I
J
A
N

Ureenje povijesne
jezgre i gradnja etnica
Oploenju dijela faanske povijesne jezgre na
Trgu stare kole Opina je namijenila 350 tisu-
a kuna, a rekonstruirat e se i prilazi te platoi
ispred budueg multimedijalnog centra u Fa-
ani, za to je planirano 400 tisua kuna
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
Valbandonska etnica spojit e se s faanskom
BRTONIGLA - Neto
vei financijski plan imat e
u 2013. godini Turistika
zajednica Brtonigla - 1,33
milijuna kuna, to je za 145
tisua kuna vie od realiza-
cije u 2012. Najvei prihod
je boravina pristojba, pred-
viena u visini od 1,12 mi-
lijuna, dok se po 50 tisua
kuna oekuje od lanarina,
prihoda iz prorauna i dru-
gih aktivnosti.
Svi trokovi radnika stajat
e, prema financijskom pla-
nu, 248 tisua, trokovi po-
slovanja ureda 140 tisua,
dok je manifestacijama na-
mijenjeno 170 tisua kuna.
Za razvoj novih proizvoda
na razini klastera Umag -
Novigrad - Buje - Brtonigla
izdvojit e se 51 tisua, a
za komunikacijske vrijed-
nosti (internetske stranice,
drutvene mree, odnosi
s javnou, broure i drugi
tiskani materijal i oglaava-
nje) osigurano je 257 tisua
kuna.
Za razliku od prole go-
dine, u 2013. vie e se
novca uloiti u klasterske
aktivnosti, kao to je pove-
anje online oglaavanja i
vie tiskanih materijala (bro-
ure, biciklistiki i gourmet
vodii, imid katalozi, mape,
vreice i vodi Kalendar
dogaanja). Kako je najavi-
la v. d. voditeljica TZ-a Maja
Jovii, organizirat e novu
manifestaciju u veljai - to je
Chocco & wine fest. Namje-
ra TZ-a jest u Muzeju vina i
seljakog stvaralatva slju-
biti proizvoae okolada s
vinima, maslinovim uljima,
medom, tartufima, lavan-
dom te ostalim domaim
proizvodima, ali ne samo
kroz enogastronomsku po-
nudu, nego i u wellness
programima i slikarstvu te
kroz radionice i predavanja.
Prola godina ostat e
u pamenju po dobrim re-
zultatima - do treeg tjedna
prosinca TZ je naplatio 1,08
milijuna kuna boravine
pristojbe od planiranih 994
tisua, to je rezultat rasta
dolazaka za est i noenja
za osam posto. Najbrojni-
ji su opet bili Nijemci, zatim
Nizozemci, Danci, Austri-
janci, Slovenci i Talijani. Po-
zitivna vijest jest i to to su
samostalni iznajmljivai svoj
udio u noenjima povea-
li za ak 52 posto. Osta-
le udjele dre kamp Park
Umag, kao daleko najvei
uplatitelj boravine pristoj-
be s 87 posto, a zatim su
vikendai sa sedam posto,
agencije dva posto i hotel
San Rocco s jedan posto. U
cijelom tom kolau sada
iznajmljivai dre fetu od
tri posto. Jovii je spome-
nula vlaki kao prijevozno
sredstvo za izlete iz kam-
pa Park Umag u Brtoni-
glu i okolicu, mada lanovi
Skuptine, predlau da se
za manifestacije unajmi mi-
ni-bus ili kombi koji ipak
moe u kraem roku preve-
sti vie gostiju. U dogovoru
s vodstvom kampa namjera
je prirediti vie ciljanih ma-
nifestacija te ih odraditi ba
u Parku Umag, jer se u se-
zoni oekuje vie od 8.000
gostiju. T. KOCIJANI
14 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

istra

Gronjanci
mijenjaju
Prostorni plan
GRONJAN - Proceduru
ciljanih izmjena i dopuna
Prostornog plana Gro-
njana, koje se tiu samo
tekstualnog dijela, pokre-
nula je Opina Gronjan.
Prema rijeima naelnika
Rina Dunia, nelogino-
sti u tekstu tog dokumenta
stvaraju probleme Uredu
za izdavanje akata o grad-
nju. Naime, greka koja je
promakla kod donoenja
PP-a jest odredba da sve
parcele moraju biti pravo-
kutne, tj. graditi se moe
20 metara od ruba estice,
to, ispostavilo se s vre-
menom, nije mogue rea-
lizirati za terene koji imaju
jako veliku povrinu.
Usto, pojasnio je Duni,
plan trai donoenje de-
taljnih planova ureenja
na neizgraenim povrina-
ma veim od 4.000 etvor-
nih metara, to je dodat-
no financijsko optereenje
za mjetane koji posje-
duju puno zemlje. DPU bi
trebalo napraviti samo za
nova naselja, kojih u Gro-
njanu nema, naveo je na-
elnik.
- Ako resorno Ministar-
stvo i Istarska upanija od-
mah prihvate preinaeni
dokument, onda emo to
brzo prihvatiti na Opin-
skom vijeu, kazao je na-
elnik na zadnjoj sjedni-
ci vijenicima. Ako to ne
bude ilo brim putem,
onda e ciljane izmjene i
preinake PP-a morati na
javnu raspravu, odnosno
na duu proceduru. T. K.
Uskoro kvalitetnija
opskrba strujom
KATELIR - Stanovnici
naselja Kovai i susjednih
dijelova opine Katelir - La-
binci za nevremena ostaju
bez elektrine energije, pro-
blem je na posljednjoj sjed-
nici iznio vijenik Bruno Le-
govi (HDZ). Naelnik Enio
Jugovac je odgovorio da e
ovaj problem prenijeti Elek-
troistri, ali i naveo da tvrtka
ima potvrdu glavnog pro-
jekta za novu trafostanicu
uz upanijsku cestu prema
Taru ime bi se poboljala
opskrba strujom. V. H.
blic intervju
GIOVANNI SPONZA, GRADONAELNIK ROVINJA
Rovinj i u krizi pokazuje plemenite vrijednosti
I
ako je Rovinj i prole godi-
ne zbog brojnih infrastruk-
turnih investicija bio rasko-
pan, a po trei put za redom
je hrvatski rekorder u broju
noenja i ampion najstari-
je turistike nagrade Veer-
njaka, gradonaelnik Rovinja
Giovanni Sponza smatra naj-
veim uspjesima aktivnosti
na poticanju poduzetnitva,
skrb za predkolsku djecu i
brojne humanitarne akcije.
- Koja su za Vas tri najzna-
ajnija gradska projekta rea-
lizirana lani?
- U 2012. konano je rije-
ena dodjela dravnog ze-
mljita u gospodarskoj zoni
Gripole-Spine, ime se direk-
tno otvara nova faza razvo-
ja malog i srednjeg poduzet-
nitva u gradu. Rovinj je od
drave dobio u vlasnitvo 55
tisua kvadrata, ukupno vr-
jednijih od 49 milijuna kuna.
Projekt koji me posebno is-
punio zadovoljstvom je rea-
lizacija podrunog odijeljena
vrtia Neven na Lamanovi,
koji je dokazao da su, kada
javno i privatno spoje resur-
se i rade za opu korist, svi na
dobitku. Da bi zaposlenim
roditeljima osigurali smje-
taj za svu djecu predkolske
dobi u rekordnom smo roku
rijeili pitanje novog vrtia na
Lamanovi. Svi radovi odrae-
ni su tijekom kolovoza, dobi-
ven je prostor za dvije sku-
pine, ureene su sanitarne
prostorije, kuhinja i zatvo-
reni i ograeni okoli objek-
ta, te je kupljena kompletna
oprema. U novim je prostori-
ma smjeteno 50 djece, ime
smo uspjeli upisati svu djecu
ija oba roditelja rade. Rovinj
i u kriznim godinama poka-
zuje plemenite vrijednosti.
Uspjeno smo proveli u dje-
lo, svi zajedno, mnotvo hu-
manitarnih akcija i dali do
znanja lanovima nae za-
jednice koji se nalaze u po-
tekoama da nisu sami, da
njihova zajednica, sugraa-
ni, susjedi i prijatelji jesu tu
za njih. I to elim istaknuti
kao jedan od najveih posti-
gnua godine.
- Koje biste planirane pro-
jekte istaknuli za 2013. go-
dinu?
- Predloene izmjene i do-
pune Generalnog urbanisti-
kog plana, koje bi trebale biti
usvojene u prvom kvartalu
2013., predviaju poveanje
izgraenosti s 30 na 40 po-
sto u postojeim stambenim
naseljima, a za pojedina na-
selja predloeno je ukidanje
obaveza izrade planova ni-
eg reda. To e doprinijeti di-
namizaciji investicijskih ula-
ganja, bez da se dovede u
pitanje odrivost razvoja, za-
tita okolia i prelijepog kra-
jobraza, naeg najvrednijeg
resursa. Insistirat emo na
konanom dovretku nado-
gradnje Gimnazije. Dravna
komisija konano je odbacila
albu na natjeaj za oprema-
nje novoizgraenih prostora.
S obzirom da su sredstva u
dravnom i gradskom prora-
unu osigurana, za oekivati
je da e ova investicija ubrzo
biti okonana. Napokon e
se ostvariti cilj na kojem radi-
mo dugi niz godina, a to je da
nam svi uenici srednjih ko-
la odlaze na nastavu u jednoj
smjeni.
- to dalje s gospodar-
skom zonom Gripole-Spi-
ne?
- Osigurali smo sredstva
za poetak njezinog opre-
manja i izgradnju dijela pro-
metnica. Naa je intencija
- uz razne mjere i poticaje
koje imamo za sve potenci-
jalne investitore - to prije
staviti zonu u funkciju i rea-
lizirati novi zamah u razvo-
ju malog i srednjeg poduzet-
nitva. To je slijedei temeljni
cilj za 2013. kao i godine pred
nama, jer se stabilnost moe
sauvati samo otvaranjem
novih radnih mjesta.
A. POKRAJAC
NEOEKIVANO MIRNA SJEDNICA MINJSKOG OPINSKOG VIJEA
M
iliv
o
j
M
I
J
O

E
K
Za proraun glas
u posljednji as
Vijenici su, bez prvog itanja, usvojili prora-
un za ovu godinu u iznosu od 20,5 milijuna
kuna. Svae i diskusije, uobiajene za minj-
ske sjednice, ovoga su puta izostale pa je ak-
tualni vijeniki sat bio kratak
MINJ - U pet do dvana-
est, kao to je ve i uobi-
ajeno proteklih nekoliko
godina, minjski su vijeni-
ci, bez prvog itanja, kon-
cem protekle godine usvoji-
li proraun za ovu u iznosu
od 20,5 milijuna kuna. Od
jedanaest prisutnih vijeni-
ka, osam ih je bilo za njego-
vo usvajanje, a tri - HDZ-ovi
vijenici i vijenik s neza-
visne liste protiv.
Realno upola manji
budet
Iako je za sjednice minj-
skog Vijea uobiajeno da
bude burno i povienih to-
nova, svae i diskusije ovo-
ga su puta izostali pa je ak-
tualni vijeniki sat bio
kratak. Tek je neto pole-
mike, ali pomalo i rezigni-
rano, izazvala injenica da
je Opina platila 30 tisu-
a kuna za Bartulju, odno-
sno da od te manifestacije
nije zaradila nita ve samo
napravila veliki troak. Isto
tako problemi, odnosno fi-
nancijska prekoraenja kod
provoenja programa as-
faltiranja, oko ega su na
protekloj sjednici vijenici
najvie diskutirali,
uvrteni su bez rasprava
u proraun za lanjsku, od-
nosno ovu godinu.
Naelnik Aldo Bani
je tijekom sjednice itaju-
i u kratkim crtama pro-
raun i sve programe koji
su njegov sastavni dio, na-
glasio kako je realni pro-
raun oko deset milijuna
kuna, no planovi su veliki
pa ukoliko se nau sred-
stva smatra opravdanim da
se neke stavke uvrste u nje-
ga. Najvei dio prorauna,
gotovo 12,5 milijuna kuna
je namijenjen za gradnju
objekata i ureaja komu-
nalne infrastrukture, a od
toga est milijuna za proi-
sta otpadnih voda minj.
Oko 1,4 milijuna kuna na-
mijenjeno je za asfaltiranje
prometnice u industrijskoj
zoni, za to je Opina ve
odavno dobila sredstava
od drave, no zbog nerije-
enih imovinsko-pravnih
odnosa, odnosno injeni-
ce da zona nema dozvolu
za gradnju, nije ih uspjela
iskoristit. U tom je progra-
mu planirano i 60 tisua
kuna za sanaciju rukomet-
nog igralita, a budui da
Istarski vodozatitni sustav
poinje s izgradnjom ka-
nalizacije kod mjesta Poh-
mani i Rudani, za ureenje
javne rasvjete, nogostu-
pa i odvodnju oborinske
vode planirano je 236 tisu-
a kuna. Po 80 tisua kuna
planirano je za izgradnju
nogostupa i parkiralita u
Ulici 9. rujna u minju.
Legalizacija eka i
Opinu
U tom se programu po-
novno nala i stavka u izno-
su od 390 tisua kuna za iz-
gradnju grobnica u Ceru.
Uz to, znaajnija se sredstva
planiraju utroiti i u izradu
prostorno planske doku-
mentacije - 200 tisua za iz-
mjene i dopune Prostornog
plana ureenja Opine, 100
tisua kuna za izradu Ur-
banistikog plana ureenja
minja, 320 tisua za izra-
du projekta proistaa ot-
padnih voda, 200 tisua za
projekt sportske dvorane te
po 100 tisua kuna za kana-
lizaciju na predjelu Luko-
vica te ucrtavanje nerazvr-
stanih cesta. Za legalizaciju
bespravnih zgrada od zna-
aja za Opinu, a rije je o
drutvenom domu Viduli-
ni, Malinica te proista u
industrijskoj zoni namije-
njeno je 60 tisua kuna, a
85 tisua za kanalizaciju i
arhitektonsko rjeenje Uli-
ce 9. rujna.
Ta se sredstva planira-
ju ostvariti prodajom ne-
kretnina, prihodima od
legalizacije, prirezom, na-
knadom za prikljuak na
sustav odvodnje i vodovod-
nu mreu kao i donacija.
Mihaela MEDI
Giovanni Sponza
M
.

M
I
J
O

E
K
Glas Istre 15 etvrtak, 3. sijenja 2013.

istra

K
U
P
O
V
I
N
A

U
S
L
U
G
E

S
E
R
V
I
S
I
M
a
r
k
e
t
i
n
g

G
l
a
s
a

I
s
t
r
e
T
:

0
5
2
/
5
9
1
-
5
3
7
,

5
9
1
-
5
3
8
,

5
9
1
-
5
4
1

F
:

5
9
1
-
5
4
4
REPUBLIKA HRVATSKA
ISTARSKA UPANIJA
OPINA VIINADA - VISINADA
Obavjetavaju se svi zainteresirani da je na Oglasnoj ploi Opine
Viinada - Visinada, u Viinadi dana 03. sijenja 2013. godine objavljen
Natjeaj
za davanje u zakup poslovnog prostora
u vlasnitvu Opine Viinade - Visinade u Viinadi
Sve informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu
Opine Viinada - Visinada ili na telefon 052/446-102.
OPINA VIINADA - VISINADA
Ep0349
MARKETING
Glasa Istre, Pula 52100
Trg I. istarske brigade 10/III
tel. 591-538, 591-541, 591-537
ADA DAMJANAC, NAELNICA OPINE FAANA
Kulturi milijun kuna
MEDULIN - Za kulturu i udruge Opina Medulin e u
ovoj godini izdvojiti preko milijun kuna. Amandmanima
naelnika Gorana Buia udruge Sakramenski, Rotonda i
Makare Medulin dobile su po deset tisua kuna vie od
predloenih iznosa, a Vinkuran artu povean je iznos za
15 tisua. Drutvo kulturno umjetnikog stvaralatva dobi-
lo je 295 tisua kuna, Sakramenski i Medulinske makare
po 40 tisua, Rotonda Vinkuran 32 tisue, a Vinkuran art
25 tisua kuna. Nove stavke su arheoloka istraivanja na
Viuli za koje je osigurano 20 tisua i Muzej brodogradnje
u Premanturi za koji je predvieno 40 tisua kuna. Udruga
Krila dobila je pet, a udruga Fraker 15 tisua kuna. T. G.
U POSJETU KORISNICIMA
Ni je lepce rado
Ku se zasputi, adio!, otkriva 90-godinji Emi-
lio Milevoj, kojega sugraani poznaju kao svi-
raa meha te dugogodinjeg Istratransovog
ofera, recept za dugovjenost

Korisnici u
Centru borave od ponedjeljka do petka od
6.30 do 15 sati, a osigurana su im tri obroka,
medicinska njega, tjelovjeba
NAPISAO I SNIMIO Igor RADI
LABIN - Kada je 90-godi-
nji barba Emilio Milevoj svojoj
osam godina mlaoj kolegici
Aneli Verbanac u dnevnom
Centru za starije osobe na Mar-
cilnici zakantao O Anelina
tu-tu-tu, ti si tamo ja son tu!,
bilo je sigurno da e taj noni-
ev freestyle ostati nedostini
vrhunac nae posjete ustanovi
s kojom se Labin opravdano
dii. Pjesma e brzo utihnuti,
no trajnoarea je ona radost
kojom ju je izveo najstariji od
11 korisnika centra; ta njegova
odlunost da i u svom dese-
tom desetljeu, prateim bo-
ljeticama usprkos, ivot prigr-
li kao neupitnu dragocjenost,
te posrami one puno mlae
to kukumave u najmanjoj
zgodi.
- I kad mi je bilo najtee va
ivote, sejno son si do kuraja.
Veka son okole, veka z dru-
tvon, zakantomo, anke zaton-
camo. Ku se zasputi, adio!,
otkriva Emilio, kojega sugraa-
ni poznaju kao sviraa meha
te dugogodinjeg Istratranso-
vog ofera, recept za dugovje-
nost.
Volin kompaniju i
gotovo
- Tu na Marcilnice son se
preporodi. Volin kompaniju i
gotovo. Ma ni mi ne fali, ku ne
fori jena mloda enska, bi me
vreda ozdravila za se. Ala, u,
i dec vina za ubed. Tu prefin-
to za roendani pijemo Coca-
colu! Prez drutva i prez deca
- nema. To vas malo razvese-
li, oto nanke prozna vrea ne
stoji, dodaje ovaj junak zara-
znog osmijeha.
Centar koji djeluje pod ka-
pom rakog Doma za stari-
je i nemone otvoren je pri-
je osam godina na inicijativu
Grada Labina i upanije, a uz
podrku Poreko-pulske bi-
skupije koja je ustupila prostor
(predvien za 15 korisnika) s
kasnije ureenim dnevnim
boravkom, kuhinjom, blago-
vaonicom, radionicom, am-
bulantom, sobama za odmor,
kupaonicama i toaletima.
Korisnici ondje borave od
ponedjeljka do petka od 6.30
do 15 sati, a za cijenu od 760
kuna osigurana su im tri obro-
ka, medicinska njega, tjelo-
vjeba te sudjelovanje u ra-
dionicama, sve prilagoeno
osobnim mogunostima, od-
nosno zdravstvenom stanju.
- Ova ustanova jedna je od
najboljih stvari u Labinu za-
dnjih godina. Spas je za obi-
telji zauzete poslovnim i dru-
gim obavezama. Njihovi stariji
doma bi bili usamljeni, a ovdje
su u drutvu i pod nadzorom.
Korisnici u centru ostvaraju
moda i bolju komunikaciju
nego u domu umirovljenika;
uglavnom su u dnevnoj sobi,
POS-ovi stanovi meu
ovogodinjim prioritetima
- Koja su najznaajnija
tri opinska projekta reali-
zirana u 2012. godini?
- Realizirano je vie pro-
jekata iznimne vanosti za
stanovnike opine Faa-
na. Ishodovana je potvrda
glavnog projekta za novo
groblje u Faani te je s Re-
publikom Hr-
vatskom pot-
pisan ugovor
o darovanju
zemljita na
kojem e se
ono graditi,
temeljem ko-
jeg je drava
darovala est
nekretnina op-
ini. Takoer, ureeno je pet
kilometara plae. Postav-
ljena je javna rasvjeta na
cesti Faana - Vodnjan, na
Galianskoj cesti, na potezu
od beach bara do bunke-
ra te od bunkera na rivi do
Kampa vatrogasne mlade-
i. Rijeena je i oborinska
odvodnja u ulicama Ulika i
Lavanda u Valbandonu te je
izgraena fekalna kanaliza-
cija u Ulici Dragonja. Tako-
er, ureene su nerazvrsta-
ne ceste i parkiralita.
- Koja su tri najznaaj-
nija projekta koje ste po-
krenuli?
- To je potpisivanje ugo-
vora s izvoaem radova za
novo groblje, ureenje Mul-
timedijalnog centra u Fa-
ani, postupci izvlatenja u
Ulici Matije Vlaia te izrada
projektne dokumentacije za
cestu radi izgradnje odvojka
prema Istarskom ipsilonu.
- S kojim ste se pote-
koama susretali prole
godine?
- Jedna od potekoa
bila je nuna izmjena pro-
jekta za Multimedijalni cen-
tar zbog ega su se radovi
koji su trebali biti obavljeni u
2012. produili u ovu godi-
nu. Takoer, zbog nerijee-
nih imovinskopravnih odno-
sa na nogometnom igralitu
u Valbandonu
ono nije mo-
glo biti dovre-
no i u funkciji.
Zbog nerije-
enih imovin-
skopravnih
odnosa nije
bilo mogue
realizirati ni
oborinsku od-
vodnju i nogostup na Vod-
njanskoj cesti iako postoji
sva potrebna dokumenta-
cija. Iz istog razloga na gro-
blju se nije moglo zapoeti
s gradnjom iako je potvren
glavni projekt, a tek polovi-
nom prosinca dobiveno je
zemljite od drave bez na-
knade.
- Koji su najznaajni-
ji projekti koje planirate za
2013. godinu?
- Planirana je izgradnja
novog groblja, nastavak re-
alizacije izgradnje stanova
po Programu drutveno po-
ticane stanogradnje, izrada
ciljanih izmjena Prostornog
plana ureenja Opine Fa-
ana te legalizacija nogo-
metnog igralita u Valban-
donu. Takoer, planira se
izgradnja parkiralita pored
Djejeg vrtia Sunce, obo-
rinske odvodnje u Faani i
Valbandonu, dovretak sta-
rogradske jezgre s oploe-
njem i izgradnja etnica du
obale. P. LUKE
blic intervju
Ada Damjanac
M
.

M
.
Ja sam (jo) za ples - Enisa Buljubai i Emilio Milevoj
Ova ustanova jedna je od najbo-
ljih stvari u Labinu zadnjih godina.
Spas je za obitelji zauzete obave-
zama. Enisa Buljubai,
medicinska sestra
usmjereni jedno na drugo.
Imaju svoje obaveze i discipli-
nu, od ranijeg ustajanja nada-
lje. Odlazimo na izlete, obilje-
avamo sve praznike, od Dana
ena do Dana starijih osoba,
kada nas posjeuju vrtiarci i
kolarci, pria nam medicin-
ska sestra Enisa Buljubai, s
kojom o stanarima brine i nje-
govateljica Elvira Kondi.
Nisu nas trebale puno uvje-
ravati u toplu i esto zbilja ve-
selu atmosferu, jer smo uas
omekali prvotnu sramelji-
vost naih domaina i privo-
ljeli ih da se pohvale svojim
unucima, umjenosti u bri-
kuli, ahu i ostalim drutvenim
igrama, rukotvorinama
I sestru zovu imenom
- Ako ni ne radim, kako
e mi vrijeme proi?! Ne
16 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

istra

LABINSKOG DNEVNOG CENTRA ZA STARIJE OSOBE NA MARCILNICI
UREENJE PAZINSKE POSLOVNE ZONE PODBERAM
Cestu opet kandidirati na natjeaj ministarstva
PAZIN - Nezadovoljni po-
duzetnici iz poslovne zone
Podberam alili su se da im
neasfaltirana opskrbna cesta
u pravilu zapliva nakon sva-
ke kie, dok ih ljeti vie mui
praina. U zoni se zasad nala-
zi est tvornica uglavnom no-
voosnovanih tvrtki od ega su
u zadnjih godinu dana sagra-
ene tri nove tvornike hale.
Obeanja gradskih vlasti o as-
faltiranju ceste se periodino
obnavljaju, vrijeme prolazi,
a asfalta jo nema.
- Projekt izgradnje ceste
unutar poslovne zone Pod-
beram nije proao prolo-
godinji natjeaj Ministar-
stva poduzetnitva i obrta,
a bit e ponovo kandidiran
ove godine, kae pazinska
proelnica za gospodarstvo,
financije i proraun Maje
Strani Grah. Zanimljivo je
da je Ministarstvo na istom
natjeaju dodijelilo ak eti-
ri milijuna kuna za izgradnju
infrastrukturu u poduzetni-
koj zoni Barban-Krvavci, dok
Pazin nije dobio desetostru-
ko manju svotu koliko je tra-
io od drave za zonu koja je
na prologodinjoj sjednici
pulske Gospodarske komo-
re bila proglaena za najper-
spektivniju na razini Istarske
upanije.
- Grad Pazin ponovo e
kandidirati isti projekt mini-
starstvu budui da iz vlastitih
prihoda nije u mogunosti
financirati takvu investiciju,
kae proelnica Strani Grah
koja podsjea da je Grad Pa-
zin, iako nije bio vlasnik ni di-
jela zemljita zone, od samog
njenog formiranja ukljuen
u izgradnju te poslovne ak-
tivnosti.
Stoga se prije infrastruk-
turnih radova moralo razri-
jeiti imovinsko pravne od-
nose, a da bi se pristupilo
parcelaciji bilo je potrebno
izdavanje lokacijske dozvole
koja je temelj za izradu par-
celacijskog elaborata. Unutar
zone su zbog raznolike vla-
snike strukture izdane eti-
ri lokacijske dozvole za pro-
metnice, ali dok su privatni
vlasnici ustupili zemljite bez
naknade pa su za iste izda-
ne i graevinske dozvole, s
dravom je rjeavanje imo-
vinsko pravnih odnosa jo
uvijek u tijeku putem Agen-
cije za upravljanje dravnom
imovinom. Ipak, u meuvre-
menu je za nekretnine izgra-
ene do 2009. godine uz su-
financiranje od strane samih
poduzetnika postavljena jav-
na rasvjeta, provedena su ge-
omehanika istraivanja za
postavljanje oborinske od-
vodnje ija je gradnja u tije-
ku temeljem sporazuma o
sufinanciranju, kae u priop-
enju iz Grada Pazina.
A. DAGOSTIN
osti ca je nae mladosti
Zaplivala poslovna zona
A
.

D
A
G
O
S
T
I
N
Kao prava velika obitelj
Anela Viskovi i Pjerina Dimini
Osman Deki: Kako e mi vrijeme
proi ako ni ne radim? Vrijedna Mirjana Dermit i njene rukotvorine
volim spavati pa se ovako
zabavljam, kazao nam je
83-godinji Osman Deki,
bivi rudar i starosjedilac u
centru, darovavi nas pla-
stikom opletenom stakle-
nom bocom i pozirajui.
Poklon za pod boinu
jelku bila je i spontana za-
bava stanara uz pjesmu i
ples, kakvu valjda moete
doivjeti jo samo u - vrti-
u. U akciju je poveo, na-
ravno, neumorni barba
Emilio, a spremno su ga po-
pratili svi kojima to zdravlje
doputa.
- Se znon i se moren kan-
tat, i labinjonske i sloven-
ske i talijonske, pohvalila se
injora Anela.
- Ma, nema nita bez ma-
kedonskih narodnih, bez
Jovano, Jovanke i Bitole.
Mi smo ti ta generacija, do-
punio ju je Blagoje Spiriko-
ski, 74-godinjak sa trm-
ca i nastavio: Ovdje smo
ti i inae kao obitelj. Nikad
Enisu nisam oslovljavao sa
sestra, uvijek je zovem po
imenu.
- Aj ni je lepce radosti ca
je nae mladosti!, poveo je
Emilio Milevoj u novu pje-
smu
Glas Istre 17 etvrtak, 3. sijenja 2013.
PIE Robert BURI
D
a je nogometa nekog
naeg prvoligakog
kluba i da ga, nedajbo-
e, netko tko ne voli taj klub
zakolje noem, sportska i nes-
portska bi se javnost zgrozila,
klub bi mu odao poast, na-
vijai tugovali. Da je pozna-
ti estradni radnik, popularni
pjeva, i da ga neka persona
pomuena uma zakolje jer
mrzi tu njegovu glazbu, jav-
nost bi se zgrozila, njegovi bi
fanovi tugovali, vrtjeli bi nje-
govu glazbu. Da je popularni
politiar i da mu neki njegov
politiki neistomiljenik no-
em oduzme ivot, itava bi
javnost, oni koji su politiari
i oni koji misle da je politika
kurba, digla svoj glas protiv ta-
kva bezumlja, protiv onih koji
razliku u ideologiji, u milje-
nju, rjeavaju noem.
To se dogodilo prije 65 go-
dina. Dodue, bio je sveenik.
Zvao se Miroslav Bulei. Kau
da je bio perspektivni crkveni
kadar, studirao je u Rimu, a
takvi imaju anse doi do bi-
skupskog trona. Moguu bi-
skupsku stolicu, kako je papa
Benedikt XVI. najavio, zami-
jenit e aureolom blaenika.
Imao je samo 27 godina.
Mladom abruncu ivot
je dokrajio no, ali ga je ubi-
la mrnja. Konkretno: mrnja
prema vjeri, mrnja prema
popovima, crnoklerikalcima,
pa valjda onda i mrnja pre-
ma Vatikanu, Svetoj Stolici,
papi, svim svecima i svetica-
ma
Miroslav Bulei je postao
mladomisnik 43., etiri godi-
ne kasnije, 47., pridruio se
brojnim kranskim mue-
nicima. etrdeset sedma je
turbulentna godina za Istru:
velesile odluuju hoe li se
prikljuiti katolikoj Italiji ili
komunistikoj Jugoslaviji. U
tom meuvremenu svijetom
je odjeknula vijest da su ko-
munisti u Istri ubili sveeni-
ka. To ipak nije bio razlogom
da se jeziak na vagi priklo-
ni Italiji. Istra je pripala Jugo-
slaviji. Povijesna je injenica
da su presudnu ulogu imali
upravo istarski sveenici, na
elu s mons. Boom Milano-
viem, koji su i svojim djelova-
njem i statistikom dokazivali
da je Istra Hrvatska i da mora
bezuvjetno pripasti toj svojoj
domovini.
Je li se situacija otela kon-
troli u Laniu toga 20. kolo-
voza 1947. kada je u upnom
stanu ubijen don Miro? Oi-
to jest. Netko je potrao prije
znaka za start, jer e progoni
sveenika uslijediti kasnije.
Dogodio se apsurd: pred-
stavnici komunistike vlasti u
Istri trae pomo (i dobivaju
je) istarskog sveenstva, klera,
kako bi se sudbina Istre rijei-
la u nau korist, a istodobno
doputaju da im se dogo-
di Lanie, da bude brutal-
no ubijen jedan od odlinika
toga klera.
To da je Bulei ubijen,
prestrano je, a jo je gotovo
stranije to se dogodilo na-
kon te krvave krizme u sud-
nici (dokazano je da je to bio
montiran proces): akteri, oni
koji su mlatili i koji su ubili,
dobili su ne smijeno, ve a-
losno male kazne, a oni koji su
se branili i koji su jedva spasili
ivu glavu, njih je u ime naro-
da sud lijepo opalio robijom.
Zloin je u odnosu na rtvu
prikazan dobrim djelom.
Usudio bih se rei da se
Lanie jo nije oporavilo
od toga dogaaja. I jo: ako
je don Miro na putu slube-
na proglaenja blaenikom,
mnogi vjernici Lania, koji
su doivjeli i preivjeli krva-
vu krizmu, zavrjeuju status
branitelja vjere.
Nakon est i pol desetlje-
a Buleiev klub, Katolika
crkva, odat e mu zaslueno
priznanje, urbi et orbi obzna-
nit e da je za vjeru dao ono
to je ovjeku najsvetije - i-
vot. Proglasit e ga blaenim,
blaenikom, to je, sportskim
rjenikom, drugo mjesto, prvo
je proglaenje svetim.
Mnogo je kua da se, po
mom sudu, to dogodilo s po-
prilinim vremenskim od-
makom. ekalo se dugo. Pre-
dugo. Nikada, dodue, nije
prekasno da se zaslunima
prizna i oda hvala i slava, me-
utim, teko je ne oteti se doj-
mu da se u sluaju Bulei
aktivno ukljuila politika koja
je postavila barikade da se
sluajno ne bi popeo na oltar,
jer jo nije vrijeme.
Kasni se i stoga to mnogi
koji su zbog krvave krizme
patili i propatili nee dogodine
prisustvovati nesvakidanjoj
sveanosti proglaenja blae-
nim jednog Istranina. Bit e
zakinuti za tu finalnu fetu,
koju treba iitati: ljubav po-
bjeuje, mrnja uvijek gubi. A
papa nekoga proglaava bla-
enim zbog njegovih osobnih
zasluga, ali ivima za primjer.
Previe je, po mom sudu,
prolo Buleievih tzv. okru-
glih obljetnica (npr. 50. obljet-
nica muenitva 1997., ili 60.
obljetnica 2007.) kada je mo-
gao biti proglaen blaenim.
Jer, po zagovoru Sluge Bo-
jega Miroslava Buleia nije
se trebalo dogoditi nikakvo
udo: da je hrom prohodao,
mutav progovorio ili slijepac
progledao.
To, naravno, nee umanjiti
veselje i radost vjernika u Istri
i domovini i u sveopoj Ka-
tolikoj crkvi kada don Miro
bude slubeno proglaen bla-
enim. Na radost i veselje i
svih, pravednicima i pravdo-
ljupcima.

istra

You
Tube
SLUGA BOJI DON MIROSLAV BULEI USKORO OVJENAN AUREOLOM BLAENIKA
ivot mu oduzeo no, a ubila mrnja
ekalo se dugo. Pre-
dugo. Nikada, dodu-
e, nije prekasno da
se zaslunima prizna i
oda hvala i slava, me-
utim, teko je ne
oteti se dojmu da se u
sluaju Bulei ak-
tivno ukljuila politika
koja je postavila ba-
rikade da se sluajno
ne bi popeo na oltar,
jer jo nije vrijeme
Istarski sveenik Miroslav Bulei
18 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
Kim Jong-un pozvao na pomirenje
SEUL - Sjevernokorejski elnik Kim Jong-un u neuo-
biajenom je obraanju sunarodnjacima putem drav-
nih medija pozvao na pomirenje dviju Koreja, koje su
formalno jo u ratu s obzirom na to da nije potpisan ni-
kakav mirovni sporazum nakon sukoba koji je trajao od
1950 do 1953.
No Sjeverna Koreja ponudila je maslinove grane i ra-
nije, a Kimov govor ne znai nuno promjenu u smjer-
nicama drave koja omalovaava Sjedinjene Drave i
amerikog saveznika Junu Koreju kada god joj se za
to prui prilika. Siromana Sjeverna Koreja podigla je
napetosti u regiji lansiravi u prosincu rakete dugog do-
meta, tvrdei da je rije o satelitima koji se alju u orbi-
tu zbog znanstvenih razloga. Taj je potez osudila itava
meunarodna zajednica. Sjevernoj Koreji koja i Sjever-
nu Koreju i Junu Koreju smatra jednom dravom, za-
branjeno je testiranje raketa ili nuklearne tehnologije u
skladu s UN-ovim sankcijama nametnutim nakon testi-
ranja nuklearnog oruja tijekom 2006. i 2009. (H)
panjolsko pravosue odobrilo
izruenje inieva ubojice
MADRID - panjolsko pravosue odobrilo je izrue-
nje Vladimira Milisavljevia, jednog od poinitelja ubojstva
srpskog premijera Zorana inia u oujku 2003., prema
sudskoj odluci objavljenoj u srijedu. panjolska policija u
veljai je uhitila Vladimira Milisavljevia, koji je bio u bijegu,
osuenog u odsutnosti na 35 godina zatvora u Srbiji. Beo-
grad je u oujku zatraio od panjolske izruenje Vladimi-
ra Milisavljevia i jo dvojice srpskih kriminalaca, oznae-
nih kao posebno opasne za Srbiju.
Srbijansko ministarstvo pravosua tada je panjolskom
pravosuu poslalo dosje na oko 2.000 stranica za Luku
Bojovia, Vladimira Milisavljevia i Siniu Petria. Luku Bo-
jovia smatra se jednim od voa zemunskog klana, zlo-
inake organizacije odgovorne za ubojstva inia. (H)
SAD: Vei porez za bogate
WASHINGTON - Predsjednik SAD-a Barack Oba-
ma pozdravio je u utorak naveer sporazum ratificiran u
Kongresu i izjavio kako time dri jedno od svojih obea-
nja u kampanji oko ustanovljavanja pravednije fiskalnosti.
Jedan od stupova moje predsjednike kampanje bila je
promjena poreza koji je bio previe povoljan za bogate na
raun srednje klase, izjavio je Obama u kratkom nonom
govoru u Bijeloj kui. Ameriki Kongres odobrio je porast
poreza za najbogatija kuanstva u SAD, potvrdivi tako
dvostranaki dogovor koji e sprijeiti da najvee svjetsko
gospodarstvo potone u duboku krizu i recesiju. (H)
PARIZ - Francuska
policija izvijestila je da
su tijekom novogo-
dinje noi diljem ze-
mlje zapaljena 1.193
automobila! Paljenje
automobila tradicija
je mladih odmetnika
koja je zapoela ranih
devedesetih u isto-
noj Francuskoj. Tako-
er, paljenje automo-
bila postao je nain
izraavanja protesta
Francuza.
Ovo je prvi put od
2009. godine da je
objavljeno koliko je
automobila zapaljeno.
Naime, bivi predsjed-
nik Sarkozy zabranio
je objavljivanje broja
zapaljenih automobila,
ne bi li se to manje
panje pridalo vanda-
lima koji su to uinili.
Sarkozy je smatrao da
e to pomoi smanji-
vanju kriminala. Bruno
Beschizza iz Sarko-
zyjeve stranke izjavio
je za AP da brojevi
motiviraju mlade da
ine takva kriminalna
djela. Dobro znamo
da se mladi iz susjed-
stva natjeu, dodao
je. (GI)
Zapaljeno gotovo
1.200 automobila
*
TOKIO - Japanski car Akihito izrazio
je svoje suosjeanje sa rtvama i stra-
dalima u tsunamiju 11. oujka 2011. i
izrazio nadu u oporavak u eljama za
novu godinu naciji. Kakvo je ohrabre-
nje vidjeti da je toliko svijeta dolo u
stradale zone kako bi pruilo podrku
nakon potresa i tsunamija, istaknuo je
car pred vie desetaka tisua Japana-
ca s balkona carske palae. Katastro-
fa je usmrtila 19.000 ljudi i prouzroila
nuklearnu nesreu. (H)
Japanski car
o stradalima
u tsunamiju
UOI POVLAENJA IZ AFGANISTANA 2014. GODINE
STRAVINI DETALJI BRUTALNOG SILOVANJA KOJE JE INDIJU DIGNULO NA NOGE
ene su u povodu okrutnog iivljavanja izale na ulice
R
E
U
T
E
R
S
R
E
U
T
E
R
S
Princ Harry je pijani akal koji je doao ubijati nevine Afganistance - Gulbudin Hekmatjar
rtvu eljeli pregaziti autobusom
Silovatelji mlade studen-
tice u autobusu u New
Delhiju, preminule u su-
botu, pokuali su je pre-
gaziti nakon napada,
izvijestila je policija
NEW DELHI - Silovatelji
mlade studentice u autobu-
su u New Delhiju, preminule
u subotu, pokuali su je pre-
gaziti nakon napada, izvije-
stio je indijski tisak citiraju-
i izvjee policije.
Deko studentice, pretu-
en eljeznom ipkom i ba-
en iz autobusa nakon vi-
estrukog silovanja mlade
ene, uspio ju je na vrijeme
maknuti izvan dosega au-
tobusa kojim su je silovate-
lji spremali pregaziti, prema
izvjeu od 1.000 stranica
policije koje bi trebalo biti
podneseno pravosuu u e-
tvrtak.
Kako javlja nekoliko dnev-
nika i tv postaja, mlada ena,
preminula u subotu nave-
er od posljedica silovanja
16. prosinca, ugrizla je troji-
cu svojih napadaa u poku-
aju bijega.
Tragovi ugriza, krv, sperma
i kosa, kao i svjedoenja nje-
zina deka trebali bi posluiti
kao dokaz protiv optuenih.
Uhieno je est osoba. Pet
mukaraca trebalo bi se u
etvrtak nai pred poseb-
no ustrojenim sudom zbog
ubojstva i silovanja. estom
optueniku, koji navodno
ima 17 godina, trebao bi su-
diti maloljetniki sud ali mu
se sprema medicinsko ispi-
tivanje radi provjere dobi,
izjavio je u srijedu glasno-
govornik policijske uprave
Delhija.
Odvjetnici sa suda u New
Delhiju koji treba suditi op-
tuenima najavili su da e
odbiti braniti estero osum-
njienika. Odluili smo da
se nijedan odvjetnik nee
pojaviti na obrani optuenih
jer bi bilo nemoralno brani-
ti ih, rekao je Sanjay Kumar,
odvjetnik, lan Odvjetnike
komere Saketa.
Po rijeima Kumara, 2.500
registriranih odvjetnika na
sudu odluilo je ostati po
strani kako bi osigurali
brzu pravdu to znai da
e odvjetnici osumnjienih
morati biti slubeno dodi-
jeljeni. Ako se osumnjie-
ne proglasi krivima prijeti
im smrtna kazna, rekao je u
utorak ministar unutarnjih
poslova Sushilkumar Shin-
de. (H)
Afganistanski ratni
voa obeao lekciju
snagama NATO-a
Strane postrojbe rasporeene u Afgani-
stanu 2001. nisu uspjele i stanje se sva-
kim danom pogorava, rekao je Gulbudin
Hekmatjar, voa milicije Hezb-i-Islami,
koja je uz talibane druga najvea organi-
zacija afganistanskih pobunjenika
LONDON - Jedan od voa
afganistanske pobune Gul-
budin Hekmatjar upozorio
je postrojbe NATO-a na na-
pade koji e im biti lekci-
ja prije njihova povlaenja
predvienog za 2014., u in-
tervjuu za Daily Telegraph
objavljen u srijedu.
Prije povlaenja muda-
hedini ele dati lekciju osva-
jaima da se ne pomisle vra-
titi, rekao je Hekmatjar u
razgovoru objavljenom na
internetskoj stranici britan-
skog lista.
Strane postrojbe ras-
poreene u Afganistanu
2001. nisu uspjele i stanje
se svakim danom pogora-
va, ocijenio je voa milicije
Hezb-i-Islami, koji su uz ta-
libane druga najvea orga-
nizacija afganistanskih po-
bunjenika.
Ne razumijem kako bri-
tansko javno mnijenje moe
pristati slati djecu u sigurnu
smrt kako bi udovoljili ame-
rikim generalima, rekao je.
S 9.000 vojnika u Afgani-
stanu, Velika Britanija ima
drugi najbrojniji kontingent
NATO-ovih snaga. Od po-
etka vojne intervencije u
zemlji ubijeno je 438 britan-
skih vojnika. Hekmatjar je
takoer optuio britanskog
princa Harryja, trenutano
rasporeenog u Afganista-
nu, da je doao u tu zemlju
kao pijani akal ubijati nevi-
ne Afganistance.
Kada su 1996. stupili na
vlast, talibani su enama
maksimalno smanjili prava.
Ipak, danas vie od 8,4 miliju-
na djece ide u kolu, od kojih
je 39 posto djevojica, prema
podacima ministarstva obra-
zovanja u Kabulu. No, veli-
ka veina ena i dalje je nepi-
smena (87, 5 posto prema 60,
7 posto mukaraca).
Hekmatjar se due od 10
godina bori protiv vlade u Ka-
bulu i njezinih saveznika u
NATO-u iako ima pomirljivi-
ja stajalita od talibana, pose-
bice u vezi s mirovnim prego-
vorima. (H)
R
E
U
T
E
R
S
Glas Istre 19 etvrtak, 3. sijenja 2013.
Glas Istre
Prilog o europskim integracijama i ekologiji etvrtak, 3. sijenja 2013. Prilog o europskim integracijama i ekologiji etvrtak, 3. sijenja 2013.
EUROeko
ZNANSTVENICI CAMBRIDGEA U BORBI ZA SPAS OVJEANSTVA
Borba protiv potpunog
istrijebljenja ljudi
etiri riskantna faktora
za ljude su umjetna inte-
ligencija, promjene kli-
me, nuklearni rat i bio-
tehnologije
N
a svjetski poznatom sve-
uilitu Cambridge u tije-
ku je formiranje posebne
radne skupine znanstvenika koja
e osmisliti naine borbe protiv
mogueg istrebljenja ljudi. U pi-
tanju su ne samo anti-Terminator
tehnike, tovie, skupina znan-
stvenika fokusirati e se na sve
mogue oblike ubojite tehnolo-
gije, tehnologije koja bi u budu-
nosti mogla predstavljati ozbiljnu
opasnost za preivljavanje ljudske
rase. ak je osmiljeno i kodno
ime za tu istraivaku sveuilinu
skupinu, Centre for the Study
of Existential Risk, a njome bi
trebao koordinirati astronom
Lord Rees i koncentrirati se na
etiri riskantna faktora koji
prijete ljudskoj egzistenciji. U
pitanju su umjetna inteligencija,
klimatske promjene, nuklearni
rat i biotehnologije.
Centar e okupiti najvee
strunjake razliitih znanstve-
nih disciplina, poput filozofije,
astronomije, biologije, robotike,
ekonomije i neurologije. Vijest
su, osim Lord Reesa, potvrdili
i profesor filozofije Huw Price i
osniva Skypa Jaan Tallinn. U
dananje vrijeme postoje stro-
jevi koji su nadaleko nadmaili
ljudske sposobnosti, primjerice
igranja aha, letenja, vonje au-
tomobila, razmjene financijskih
proizvoda i prepoznavanja ne
samo lica ve i glasovnih karak-
teristika, izjavio je britanskim
medijima profesor Price.
- Ono to nas zabrinjava jest
da e se sa stvaranjem strojeva
koji imaju umjetnu inteligenciju
doi neminovno do trenutka kada
emo uvelike riskirati da kon-
trolu nad planetom prepustimo
takvoj vrsti inteligencije koja je
indiferentna prema ljudskoj vrsti
i prema svemu onome do ega je
nama stalo, dodatno pojanjava
Price razloge formiranja skupine.
Mogunost da strojevi preuz-
mu kontrolu nad ivim biima
sigurno zastrauje i zabrinjava.
Podsjea na pravi scenarij iz pa-
kla, na filmove poput Termina-
tora ili Matrixa, gdje je ljudski
rod gotovo istrijebljen do kraja,
pregaen od strane strojeva koji
ele vladati.
. BRNI
2
Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
EUROeko
Pie Irena FRLAN
K
ada su 1979. graa-
ni tadanje Europske
ekonomske zajednice
prvi puta dobili priliku izrav-
no birati svoje zastupnike u
Europski parlament, njihov
odaziv na izbore bio je 62
posto. Dva desetljea kasnije
dogodilo se ono to su poje-
dini politiki analitiari opi-
sali kao pobjedu apatije:
europski izbori 2009. godi-
ne jedva da su na biralita
privukli etrdesetak posto
europskih biraa.
Mandat aktualnog sa-
ziva europarlamenta blii
se kraju, pred ljeto 2014.
godine graani Europske
Unije izai e ponovno na
biralita, kako bi jo jednom
odabrali neto vie od 750
ljudi koji e ih narednih pet
godina predstavljati u zasad
jedinoj izravno biranoj in-
stituciji Europske Unije. No,
za 18 mjeseci mogli bi, prvi
puta, dobiti priliku odlui-
vati i o elnim ljudima nekih
drugih, kljunih tijela EU.
Ideja o izravnom biranju,
primjerice, predsjednika Eu-
ropske komisije nije nova,
periodino se pojavljivala
u europskim politikim
krugovima kad god bi se
ozbiljnije raspravljalo o de-
mokratskom deficitu Unije
i njezinih kljunih instituci-
ja, no ovom prilikom novi
zamah i vidljivost dao joj
je bivi britanski premijer
Tony Blair.
to vie pribliava-
mo Europu ljudima, to se
ljudi osjeaju sve udaljeniji
od nje, istaknuo je Blair u
svom govoru na okruglom
stolu u Institutu za javnu
upravu Berggruen u Berli-
nu, dodavi da bi najizrav-
niji nain ukljuivanja ljudi
bili europski izbori za pred-
sjednika Europskog vijea
ili predsjednika Europske
komisije.
Izborna
legitimacija
Sveeuropski izbori za
predsjednika Komisije ili
Vijea je najizravniji nain
da se ukljui javnost. Izbori
za vodeu poziciju na kojoj
je jedan ovjek - to je ono
to ljudi mogu razumjeti,
kazao je, kako prenosi Huf-
fington Post, uz ostalo, bivi
britanski premijer za kojeg
se, prije nekoliko godina,
nagaalo da bi mogao biti
kandidat za mjesto pred-
sjednika Europskog vijea,
poziciju koja je formalno
uspostavljena Lisabonskim
ugovorom.
No, u studenom 2009.
godine na tu su dunost
efovi drava i vlada ze-
malja lanica Europske
Unije izabrali Hermana
Van Rompuya, Belgijanca
za kojeg se tvrdilo da ima
nune kvalitete za taj posao
- diskreciju i sposobnost
postizanja kompromisa.
Upravo se Van Rompuy
ovih dana usprotivio ideji
da se europskim izborima,
kako to kau europski po-
litiari, dade ljudsko lice,
odnosno da se predsjedni-
ka Europske komisije na
sljedeim izborima 2014.
godine bira izravno.
Time biste tom mu-
karcu ili eni dali ogroman
legitimitet. Ali, ako ovlasti
Natjeaji
Darovnica
uz kredit
Koritenje sredstava
Darovnice iz Progra-
ma Europske komisi-
je - Energy Efficiency
Finance Facility za
2006. (ukupan iznos
Darovnice od 1,8
milijuna eura) i 2007.
godinu. (ukupan iznos
Darovnice od 2,1 mi-
lijuna eura) osmilje-
no je i provodi se u
suradnji s Europskom
investicijskom ban-
kom (EIB). Sredstva
Darovnice mogu se
koristiti uz koritenje
kreditnih sredstava iz
izvora EIB-a, izravno
putem HBOR-a ili pre-
ko poslovnih banaka
s kojima HBOR ima
uspostavljenu poslov-
nu suradnju. Krajnji
korisnici kredita su:
trgovaka drutva,
obrtnici i ostale prav-
ne osobe, jedinice
lokalne, podrune i re-
gionalne samouprave
i drutva u njihovu vla-
snitvu i pravne osobe
u vlasnitvu sredinje
drave. Krediti su na-
mijenjeni za financira-
nje osnovnih sredsta-
va u okviru ulaganja
koja pridonose utedi
energije i/ili smanje-
nju emisije ugljinog
dioksida, odnosno
ulaganja kojima se
poveava energetska
uinkovitost objekata
u zgradarstvu i indu-
striji. U sklopu Progra-
ma Europske komisije
EEFF 2007, uz financi-
ranje energetske uin-
kovitosti, mogue je
financiranje osnovnih
sredstava za ulaganja
u projekte obnovljivih
izvora energije. Kako
su sredstva Europske
komisije ograniena,
ovaj Program provo-
dit e se do njihovog
iskoritenja. G. J.
Program
EU kultura
S obzirom da pro-
gramsko razdoblje za
prijavu projekata na
natjeaje programa
EU-a zavrava sredi-
nom ove godine, u
srpnju 2012. godine
objavljeni su posljed-
nji rok (veljaa 2013.)
za prijavu projekata
viegodinje surad-
nje (1.1.), projekata
kratkorone surad-
nje (1.2.1.), potpore
europskim kulturnim
festivalima (1.3.6.),
projekata suradnje
izmeu organizacija
ukljuenih u analizu
kulturne politike (3.2.)
kao i potpore organi-
zacijama aktivnima u
kulturi na europskoj
razini (2). G. J.
IZRAVNO BIRANJE: EUROPSKA UNIJA POKUAVA
Suglasnost za efa EK-a
Predsjednik Europske komisije bira se tako da

se Europsko vijee - koje ine premijeri i(li) pred-

sjednici drava lanica Europske unije - dogovore
oko imenovanja. Pritom uzimaju u obzir rezultate
izbora za Europski parlament, odnosno koja je gru-
pacija dobila vie glasova i vie zastupnika. Primje-
rice, prije tri i pol godine najjaa politika opcija u
europarlamentu postali su europski puani pa je iz
njihovih redova izabran i aktualni predsjednik Komi-
sije. Nakon to se, praktiki, vlade drava lanica
usuglase o kandidatu za tu dunost, mora ga potvr-
diti i Europski parlament veinom glasova. Ako kan-
didat ne dobije veinu, Europsko vijee u roku od
mjesec dana predlae novog kandidata i postupak
pred parlamentom se ponavlja.
EUROPSKI
trae ljudsk
Poznatoj ideji o izravnom biranju elnih lju-
di kljunih tijela EU novi zamah dao je Tony
Blair. No neki, poput, Van Rompuya, sma-
traju da je ideja osuena na propast, osim
u sluaju dobivanja veih ovlasti i moi
Ideja o izravnom biranju periodino se pojavljivala kad god
bi se ozbiljnije raspravljalo o demokratskom deficitu Unije
3
Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
predsjednika Komisije osta-
nu iste, onda ste unaprijed
stvoriti uvjete za razoara-
nje, poruio je Van Rompuy
na konferenciji o buduno-
sti Europske Unije koja je
prolog mjeseca odrana u
Bruxellesu. Belgijanac sma-
tra da je ta ideja osuena
na propast, osim u sluaju
kada bi Europska komisija
dobila vie ovlasti i moi u
odnosu na zemlje lanice.
Ako to ne ide ruku pod
ruku s veim ovlastima
Komisije, onda zaboravi-
te, navodi portal Euractiv
Van Rompuyev stav.
Za efa Europskog vije-
a jo je apsurdnija ideja da
on sam - ili njegov nasljednik
- budu birani na izborima.
Za to ima nekoliko argu-
menata, a glavni je sljedei:
izravno birani predsjednik
Europskog vijea imao bi
veu izbornu legitimaciju
nego premijeri i predsjed-
nici ije stavove mora uskla-
ivati, iako ih ni na to ne
bi mogao prisiliti.
Za razliku od njega,
zastupnici Europskog par-
lamenta zainteresirani su da
birai na sljedeim izborima
dobiju veu mogunost utje-
cati na to tko e naslijediti
Portugalca Josea Manuela
Barrosa na mjestu efa Eu-
ropske komisije. Jo krajem
prolog studenog eurozastu-
pnici izglasali su rezoluciju
kojom ele potaknuti europ-
ske politike stranke da na
narednim izborima predloe
kandidate za tu dunost.
Vei utjecaj
Svaki europski savez
politikih stranaka treba
predloiti kandidata koji e
se natjecati za mjesto pred-
sjednika Europske komisije
i predvoditi njihovu kampa-
nju za europske izbore 2014.
godine. To bi dalo dodatni
motiv graanima da sudje-
luju na izborima, smatraju
eurozastupnici.
Pojedine europske po-
litike grupacije, meutim,
korak su ispred parlamenta.
Nominacija predsjednikih
kandidata pokrenut e po-
zitivnu dinamiku i stvoriti
interes javnosti za europske
izbore bez presedana, uvje-
ren je predsjednik Europske
puke stranke Wilfried Mar-
tens. Sline poruke stiu i iz
socijalistikog tabora.
Veina europskih gra-
ana ne glasuje na izborima
jer ne vjeruju da je njihov
glas bitan i smatraju da odlu-
ke nisu u njihovim rukama.
No, vie nije prihvatljivo da
predsjednik Komisije i nje-
gove kolege budu izabrani
pregovorima meu nacional-
nim vladama iza zatvorenih
vrata, poruili su socijalisti,
pozvavi i sve ostale europ-
ske politike obitelji da sli-
jede njihov primjer.
Francuska
protiv EU-
parlamenta
Francuska je dobila
spor protiv Europskog
parlamenta: to je tijelo,
presudio krajem prole
godine Europski sud,
prekrilo temeljne ugovo-
re Europske unije kada
je smanjilo broj sjednica
odranih u Strasbour-
gu s 12 na 11. U ne-
svakidanjem manevru,
osmiljenom radi uteda,
zastupnici europarlamenta
lani su odluili ispoto-
vati odredbe temeljnih
ugovora EU na nain da
dvije plenarne sjednice,
koje su se u Strasbourgu
trebale odrati u listopa-
du lani - u dva navrata,
po etiri dana - spoje u
jednu super-sjednicu. Ta
je sjednica trajala tjedan
dana, sa slobodnom
srijedom koja je trebala
stvoriti dojam da se radi
o dvije odvojene sjednice.
Zagovornici tog poteza
tvrdili su da e se time
utedjeti barem mali dio
od ukupno vie od 150
milijuna eura koliko se
godinje troi na seljenje
parlamentaraca i njihovog
osoblja iz Bruxellesa u
Strasbourg. Francuzi se,
oekivano, nisu sloili.
Francuska je prijavila
parlament Europskom
sudu koji je ustvrdio da
takvo spajanje sjednica
ne udovoljava zahtjevi-
ma koji proizlaze iz ugo-
vora, a koji se odnose
na sjedita europskih
institucija. S obzirom da
je jedna takva sjedni-
ca, u listopadu prole
godine, ve odrana,
odlukom suda ukinut je
dio parlamentarnog ras-
poreda za ovu godinu.
Umjesto super-sjedni-
ce, parlament ove godi-
ne tako mora odrati
dva normalna zasjeda-
nja u Strasbourgu.
Odluka Suda bila je,
meutim, oekivana. Jo
je u rujnu nezavisni od-
vjetnik Europskog suda
Paolo Mengozzi objavio
svoje miljenje u kojem
navodi da je parlament
duan odrati 12 sjednica
u Strasbourgu. Nezavisni
odvjetnici specifinost su
Europskog suda, a nji-
hova je uloga da iznose
argumentirane prijedloge
odluka u pojedinim pred-
metima. Sud ima osam
takvih odvjetnika. I. F
IZBJEI NOVU POBJEDU APATIJE
EUROPSKI PARLAMENT
IZBORI ODAZIV
1979. 62 posto
1984. 59 posto
1989. 58,5 posto
1994. 57 posto
1999. 49,5 posto
2004. 45,5 posto
2009. 43 posto
Izbor hrvatskih zastupnika
2013. i 2014.
Hrvatski graani prvi e put birati svoje zastupnike u

Europski parlament ve sljedee godine. Prema najavama,

europski izbori u Hrvatskoj trebali bi se odrati u isto vrijeme
kada i drugi krug lokalnih izbora. No, tada e na biralita
izai samo birai u Hrvatskoj. Na prve prave europske
izbore - koji e se u Hrvatskoj odrati u isto vrijeme kada i u
ostalih 27 zemalja lanica Europske Unije - graani e izai
godinu dana kasnije, pred ljeto 2014. godine. Toan datum
tih izbora jo se ne zna. Dosad su se odravali tijekom lip-
nja, meutim, Europski je parlament predloio da se izbori
odre u drugoj polovici svibnja. Zastupnici tvrde da bi se
tako novom sazivu dalo dovoljno vremena da se pripremi
za sasluanje i potvrdu efa Komisije u srpnju.
cati na to tko e n
Portugalca Josea M
Barrosa na mjestu
ropske komisije. Jo
prolog studenog eu
pnici izglasali su re
Izbor hrvatskih zastupnika
2013. i 2014.
Hrvatski graani prvi e put birati svoje zastupnike u

Europski parlament ve sljedee godine. Prema najavama,

IZBORI
ko lice
R
E
U
T
E
R
S
Vijesti
Veina europskih graana
ne glasuje na izborima jer
ne vjeruju da je njihov glas
bitan i smatraju da odluke
nisu u njihovim rukama
Sveeuropski izbori za predsjednika Komisije ili Vijea
je najizravniji nain da se ukljui javnost
1
rumarin rumarin
novo ruho
C M Y K
P
i
s
m
o

T
e
k
t
o
n

P
r
o
,

2
4
0

p
t
Djeji biseri
Alimentacija je plaa za djecu kada im se tata
odseli.
Papa ivi u Vakumu.
Moja mama je najbolja. Kada me boli zub, mama mi
stavi eer na njega da mi to prije proe. Ja volim
svoju mamu!
Sve ribe nose jaja, a ruske ak i kavijar.
Krave ne smiju brzo trati da ne bi prolile mlijeko.
Kod nas, mukarci mogu da se oene samo sa
jednom enom. To se zove monotonija.
Ne razumijem zato se mama toliko ljuti to smo
razbili vazu. Ionako je bila stara i kineska, a ne naa!
Moja sestra je opet poloila razred s odlinim uspje-
hom, sve same petice. Ona to meni namjerno radi!
Baka nam je otila na onaj svijet. Sad i mi imamo
nekog u inozemstvu!
Leptir je insekt iz porodice helikoptera.
Najkorisnija ivotinja je svinja. Od nje moemo
upotrijebiti sve, meso od naprijed i pozadi, kou za
cipele, ekinje za etke i ime za psovanje!
Zooloki vrt je super stvar. Tamo moemo vidjeti i
ivotinje koje ne postoje.
Nisam krten, ali sam zato cijepljen.
ivotno osiguranje je novac koji dobije onaj koji
preivi smrtni sluaj.
Razlika izmeu sela i grada je ta to je trava na selu
iz jednog dijela, a u gradu je isprekidana.
Svi psi vole vodu. Neki ak toliko da u njoj i ive. To
su morski psi.
Akvarij je malo stakleno more gdje ive domae ribe.
Ne znam koliko imam godina, to se stalno mijenja.
Jako sam se uplaio kad se mama razboljela. Pomi-
slio sam da e nam tata kuhati.
Jednom sam bila tako bolesna i imala sam 40 kila
temperature.
Ja nemam vie baku, nju su posadili na groblju.
Moraju li mame takoer jesti travu da bi im iz grudi
teklo mlijeko?
Na Marsu ima ivota. Ali to je samo hipotenuza.
Izraelci su napravili zlatno tele jer nisu imali dovolj-
no zlata za zlatnu kravu.
vicarske krave koriste se preteno za pravljenje
okolade.
Stanovnici Sardinije zovu se Sardine.
Da bi bila dobra, medicinska sestra mora biti potpu-
no sterilna.
Doktori kau da su smrtonosne bolesti najgore.
Kad se moj mlai brat rodio morali su ga staviti u
akumulator.
Vie volim maminu sestru nego svoju. Mamina
sestra mi je teta, a moja mi nije nita!
Moja mama ima bebu u trbuhu, ali ne znam kako ju
je progutala.
Na mame se ne galami, one su korisne.
Kada se dvoje zaljubljenih prvi put poljubi, odmah se
srue i ne ustaju najmanje sat vremena, a i vie.
Poluotok je otok koji jo nije dokraja napravljen.
Baka je debela zato to je puna ljubavi.
Ja bih tako rado imala jo jednog brata, ali moja
mama koristi tampone.
to je ovjek stariji, njegovi zubi su sve skuplji.
Djevojice ne mogu stojeki pikiti zato to nemaju
za to da se dre.
Kada baku bole zubi, ona njih jednostavno ostavi u
ai.
Tko je bio Ivo Andri? On je bio zidar i napravio je
najvei most na Drini, ali mu nisu platili.
Volim sve, a najvie grah s dokoljenicom. Volim i
pekmez od ljivovice.
Euro je isto to i Eurokrem, samo u manjoj tegli.
Hobi je neto besplatno to te skupo kota.
Horoskop je ono kad su djeca isto obuena i pjevaju
istu pjesmu u vie glasova.
Da bi dobio aerobik mora biti jako debeo. To je kada
tri uz muziku a nisi balerina.
Hokej na ledu jedan je od najdina-
minijih zimskih sportova. To je ekipni
sport koji se igra na umjetnim ili prirod-
nim ledenim povrinama, a najpopu-
larniji je u zemljama s dugim, hladnim
zimama.
C
:
4
0
_
M
:

_
Y
:
1
0
0
_
K
:

Djeji bis
l d H k j jed
sp sp
a n
vr
am am
Dj ji b
ej na ledu Hokej je
minijih zimskih mskih mi
sport koji se i t koji se igra
nim ledenim po ledenim pov
larniji je u zemlja larniji je u zemlja
zimama.
3. sijenja 2013. broj 256 DVOTJEDNI PRILOG GLASA ISTRE
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Napisala i snimila
Marina DAMJAN
N
eka djeca od svojih se
roditelja odvajaju im
krenu u kolu. Mali mo-
raju nauiti kako ivjeti
u svijetu gdje veina
ljudi uje osim njih samih. Ali uz njih
nauimo kako je lako komunicirati uz
osmijeh i zagrljaj bez rijei. U Domu za
djecu s potekoama u govoru i slu-
hu, Koo Racin na jugu Makedonije
u gradu Bitola koji po veliini moemo
usporediti s Pulom, ivi 67 djece.
Programi ve od
6.30 sati
Na vrhu kole postoji hostelgdje
sam provela desetak dana na razmjeni
mladih, a najvee su iznenaenje bili
upravo Bisera, Ivan, Lidija i druga dje-
ca koja su nas znatieljno gledala iza
stakla i skakala nam u zagrljaj pri sva-
kom prolasku. Iako smo na kraju rad-
nog dana evaluirali nae radionice,
sudionice iz cijele Europe obavezno bi
dodale komentare o koli: Danas sam
otvorila srce za gluhu djecu, Nauila
sam pet reenica znakovnog jezika
te na kraju Hostel je tuno ureen, ali
zbog djece dajem mu ocjenu 10.
- Nai uenici dolaze iz cijele Ma-
kedonije, a manji broj putuje kui u
Bitolu i oblinja sela. S radnim danom
2
Iznimno je popularan u ekoj, Finskoj,
Kanadi, Rusiji, Slovakoj, vedskoj i Sje-
dinjenim Amerikim Dravama. Krovna
organizacija hokeja na ledu IIHF (Inter-
national Ice Hockey Federation) ima
64 lanice, a lige spomenutih zemalja
smatraju se najjaima.
C
:
4
0
/
M
:

/
Y
:
1
0
0
/
K
:

Boi u mojoj
obitelji
Ja oduvijek veoma volim Boi, ne samo zbog darova
nego i zbog ugodne atmosfere koja traje itav
dan. Svake godine na Boi jako sam sretan, tada
razmiljam o svim snjenim radostima koje u
doivjeti. Na Badnjak ja i moj tata piemo pismo
Djedu Mrazu, naravno znamo da on ne postoji, ali
je veoma zanimljivo zamiljati da ipak postoji. Boi
svake godine slavim kod svoje none i noneta, oni
sveano pripreme stol i tamo ruamo. Kod njih u kui
je vrlo lijepo jer je blagovaonica jako velika kao i cijela
kua. Na boinom ruku budu moji roditelji, moja
nona, nono, ujak, ujna i ja. Na ruku priamo o svim
stvarima vezanima uz Boi i komentiramo poklone
koje smo dobili. Najvie volim kada za Boi padne
snijeg pa sa svojim psom igram, on je inae planinski
pas tako da oboava snijeg. Prije Boia tata i ja uvi-
jek idemo u umu uzeti mahovinu koja nam treba za
napraviti jaslice ispod boinog drvca koje su svake
godine sve ljepe i ljepe. Jaslice radimo tako da prvo
na pod stavimo mahovine, a potom na nju stavimo
talicu u kojoj su figurice Isusa Krista, Djevice
Marije Na Boi uvijek pomislim na onu djecu koja
ne mogu dobiti darove jer su im roditelji nezaposleni
ili imaju nekakve druge probleme, zato elim da se
organizira pomo takvim ljudima jer mislim da bi
SVA djeca trebala biti sretna na Boi.
Fran Vozila, 6.b, O Veli Vrh
Kranski Boi
Iako je vani hladno i vjetrovito doba ja se osjeam veselo
jer je uskoro Boi, vrijeme mira i ljubavi. Za moju
obitelj i mene to je iznimno velik blagdan koji elimo
proslaviti zajedno. Na Badnju veer svatko od nas
ima svoju ulogu. Mama je deurna kuharica, zaduen
za dekoraciju blagdanskog stola, a ona to jako voli i
mogla bi satima raspravljati koji stolnjak ljepe pri-
staje za blagdan i kako postaviti servis za jelo. Sestra
i ja kitimo kuu i bor. Posebnu panju posveujemo
boru slaui arene kuglice kojih je svake godine
sve vie, pa se bor sve vie naginje u stranu, ali tu je
tata da popravi. On se brine za jaslice i kienje kue
izvana. U jaslice poloi Isusa, majku Mariju, Svetog
Josipa, magarca, vola, anele, pastire, no naravno
svi su napravljeni od drva i stoje na malom tankom
sijenu. Nakon to svatko obavi svoj posao, ostane jo
taman toliko vremena da stignemo sjesti u auto i pro-
vozati se naim naseljem da vidimo kako su okiene
ostale kue. I evo ga! Ve je pono! Na vratima smo
crkve gdje poinje misa. Izvana se uju, petarde,
bojim ih se, ali ih je svake godine sve manje. Ve pri
kraju mise osjeam veliko uzbuenje jer znam da
slijedi sveano otvaranje darova. Nekada su ti darovi
vrijedni, a nekada simbolini. Zna biti i puno smijeha
jer uz poklone budu zanimljive poruke Boino
poslijepodne provedemo blagujui i radujui se s
blinjima. ar Boia i dalje traje te se tih dana uvijek
sveano i lijepo osjeam.
Iva Pliko, 6.c, O Veli Vrh
Veseli Boi
Boi Boi je vrijeme kada u mojoj obitelji zavlada
srea i veselje. U mojoj se obitelji Boi slavi tako da
na Badnjak ukrasimo boinu jelku arenim ukrasi-
ma, a na vrh ponosno nataknemo zvijezdu. Peemo
vesele kolaie i radujemo se pjevanjem boinih
pjesmi. Naa djeja lica razvesele se kad ugledaju
darove ispod bora i kad se zajedno objeduje.
Ukraavanjem i uljepavanjem nae kue stvaramo
topliju atmosferu. Obino se u rano boino jutro
brat i ja ustanemo iz kreveta i virimo kroz pritvorena
REPORTAA IZ KOLE ZA DJECU S POTEKOAMA
Napisala i snimila
Marina DAMJAN
eka djeca od svojih se
roditelja odvajaju im
krenu u kolu. Mali mo-
j i i k k i j i
Kad odrade kolske
obveze, djeca ivahno
gestikuliraju na
hodnicima, igraju
videoigrice ili, samo uz
doputenje odgajateljica
i defektologinja,
skau na kolskom
igralitu - ba kao
i sva druga djeca
Dobro Ne Pozdrav Dan
Dalmatinac ne pria isto kao i Zagorec
Iako se s gluhim djetetom moemo sporazumjeti i uobiajenim
gestama, to nije dovoljno. Svaka zemlja ima svoj znakovni jezik, a
razlikuju se i dijalekti, pa tako Dalmatinac nee komunicirati isto kao
i Zagorac. - Vano je znati oblike aka, pokrete tijela, izraze lica, sve to
sainjava gramatiku znakovnog jezika, kae ekspert Damir Herega. Za
uenje je potrebno dvije do tri godine, od dva do pet sati tjedno, ali
u komunikaciji s gluhim osobama. Na internetu ete pronai razliite
videoklipove koji nas ue znakovnom jeziku, a mi u vam u prilogu
donosimo desetak sliica s osnovnim frazama. Strelice pokazuju smjer
ruke. Snimio Damir Herega.
Ivan pokazuje znak za ljubav
Za rukom se pojede sve to je na stolu
3
Na Zimskim olimpijskim igrama hokej
je prisutan od 1924. godine. Najjaa je
profesionalna liga sjevernoamerika
NHL (eng. National Hockey League, ili
Nacionala hokejaka liga) u kojoj se na-
tjee 30 klubova, od ega 23 iz SAD-a,
te sedam kanadskih.
C
:
4
0
/
M
:

/
Y
:
1
0
0
/
K
:

vrata jesu li stigli darovi i s nestrpljenjem oekujemo

obiteljsko druenje. Tada probudimo roditelje i za-
poinje veselje. aljemo estitke i crtee, slikamo se
da se moemo prisjetiti na ove dane, zabavljamo se i
gledamo zadivljujue filmove prikladne za ovaj blag-
dan. Boino raspoloenje je zaista veselo, ivahno i
zaigrano. Nakon veselo ispunjena dana, pri polasku
u krevet razmiljam zato Boi nije ee? Morat u
ekati cijelu godinu do sljedeeg Boia. Shvaam da
Boi zapravo nisku pokloni, poljupci, estitke, jelke,
ukrasi.Boi je za mene dan posveen obitelji. Obi-
telji koja te voli, koja je uvijek uz tebe i prua ti miran
ivot. To je samo jedan dan godinje u kojem je cijela
obitelj na okupu bez prisiljavanja ili radi roendana i
sl., tada obitelj voli i raduje se tim danima.
Stella Moeni, 6.c, O Veli Vrh
Posebni Boi
Kada pomislim na zimu sjetim se Boia, roenja Isusa
Krista. Znam da emo se moja obitelj i ja veseliti uz
boine pjesme. Moda padne i prvi snijeg. Svatko
ima svoje miljenje o Boiu i njegovoj poruci.
Ja mislim da je poruka Boia slavljenje Isusa i
okupljanje s najmilijima. U mojoj se obitelji dugo
pripremamo za Boi. Dogovaramo se to emo
jesti, koje emo ukrase staviti na bor, kada emo
posijat penicu, imamo li sve za napraviti kola i
jo mnogo toga. Slavimo ga svi mi na okupu dok se
grijemo uz veliku sobnu pe. Priamo i zabavlja-
mo se ekajui pono. Zatim se odlazi spavati,
iekujui jutro. Imamo nekoliko tradicija kojih
se drimo. Gotovo uvijek kitimo bor na Badnjak.
Penicu sadimo na Svetu Luciju i nadamo se da e
bajno izrasti. Vjerujemo, ako penica bajno naraste,
u sljedeoj e nas godini pratiti srea, zdravlje i lju-
bav. Mjerimo i peemo boine kolae koje jedemo
na Badnjak, prije ponoi. Trudimo se da nam bor
izgleda to raskonije. istimo i ureujemo kuu
da bismo se osjeali to ugodnije. aljemo estitke
rodbini i prijateljima. Na boino jutro otvaramo
estitke koje smo dobili. Za Boi ja se osjeam ve-
selo i ispunjeno, kao i cijela moja obitelj. Otvaram
poklone zajedno s bratom, iako mi to ne znai puno
kao kada sam bio mali. Kada proe i taj Boi jo
u malo misliti na njega, a onda u se posvetiti od-
lukama za Novu godinu. Svaki Boi mi je poseban
jer nikada nije sve jednako i uvijek e se neto novo
dogoditi. A onda poinjem ekati sljedei Boi.
Josip Cvetko, 7.a, O veli Vrh
Boi s bakom
i djedom
Dolazak zime i sama zima jedno je spokojno i mirno
razdoblje. U tom razdoblju svi se pripremamo
i radujemo velikom blagdanu Boiu. Boi je
prije svega roenje Isusovo, a onda i obiteljsko
okupljanje i slavlje. Taj blagdan je sve ono toplo,
njeno, arobno. Boiu se raduju sva djeca, odrasli
pa tako i ja. Ponajprije zato to je na okupu cijela
moja obitelj. Posebno me veseli dolazak mojih
djedova i baka koje ne posjeujem esto jer su ki-
lometrima daleko. ar Boia s djedovim i bakama
je puno vea. Mama, sestre i ja pravimo kolae i
jela koja su radile moje bake i prabake, jela koja
su se generacijama prenosila. Dan prije Boia, na
Badnjak, sestre Ivana, Mirjana i ja kitimo bor, ja kao
najmlaa imam ast staviti zadnju kuglicu. Badnja
veer nije kao svaka druga veer, tu veer ne idemo
spavati, nego idemo u crkvu iekivati Isusovo ro-
enje, na misu koja se zove Ponoka. Boino jutro
je posebno, svi su dobro raspoloeni i sretni. Jutro
jedva doekam, jer se radujem iznenaenju ispod
bora, to bude neto lijepo i posebno. Nakon toga
slijedi doruak, ruak, veera, obiteljsko druenje
do kasno u veer. Te osjeaje i toplinu teko je
prenijeti na papir, ali nadam se da sam bar nekom
dijelom uspjela doarati Boi.
Ana Petrovi, 7.c, O Veli Vrh
U SLUHU I GOVORU U MAKEDONIJI
Na Zimskim olimpijskim igrama
je prisutan od 1924. godine. Najja
profesionalna liga sjevernoameri
NHL (eng. National Hockey League
Nacionala hokejaka liga) u kojoj s
tjee 30 klubova, od ega 23 iz SA
te sedamkanadskih
Naveer Gdje Sestra Brat
poinju u 6.30, imaju doruak i po-
tom prilagoenu nastavu ovisno o
vrsti poremeaja, a popodne razne
radionice s defektolozima, rekao je
gospodin Ilea, ravnatelj institucije
koji je ovdje proveo itav radni vi-
jek. Veli da se u deset godina petoro
djece uspjeno vratilo u kole s dje-
com koja normalno govore i uju,
no ee dolaze i ostaju uenici koji
ne mogu pratiti program s drugim
uenicima, pa ak i oni koji imaju
posebne potrebe iako mogu uti i
govoriti.
Kad odrade kolske obveze, dje-
ca ivahno gestikuliraju na hodni-
cima, igraju videoigrice ili, samo
uz doputenje odgajateljica i de-
fektologinja, skau na kolskom
igralitu - ba kao i sva druga djeca.
Odgajateljice i kuhari kore ih zbog
glasnoe jer nedostatak sluha ne
znai i tiinu, posebice tijekom ru-
ka. Maliani ne pitaju to je za jelo:
pojedu sve to im kolski
kuhari serviraju tono
u sedam, 13 i 18 sati, a
nikad nee odbiti bom-
bone, voe ili okoladu
niti namjerno izostati s
nastave.
Postoji sretna
budunost
Znaju da za njih postoji
sretna budunost ukoliko
uspjeno savladaju zna-
kovni jezik i kolski pro-
gram. Odlaze u Skoplje
u specijaliziranu srednju
kolu za administratore,
krojaice, autolimare i
druge zanate, a oni naj-
uporniji meu njima po-
staju defektolozi, obrazo-
vani terapeuti koji rade s
osobama s koje imaju
potekoa u razvoju, pa
tako i sa sluhom. Odrasli
ljudi koji ne uju ipak najbolje znaju
kako pomoi djeci koja takoer ne
mogu uti ni govoriti, ali komunici-
raju svim srcem.
Vesela atmosfera u blagovaonici
Jedan od rijetkih maliana s aparatiem u uima
Bisera je jedna od najstarijih uenica
K
alendar je sistem pravila za ime-
novanje vremenskih razdoblja. U
rano doba ljudske civilizacije za
nae pretke postojali sudani i go-
dinja doba, ali nisu imali ureeni
nainraunanja vremena. S vremenom, a na-
roito razvojemzemljoradnje ukazala se po-
trebazapreciznimnainompraenjaizmjene
razdobljatijekomgodine. Naime, kadasuljudi
poeli sijati prveusjeveprimijetili sudajeneko
doba godine pogodnije za sjetvu oddrugog,
a da bi znali koje je to doba morali su na neki
nainbiljeiti kakovrijeme prolazi.
Kalendar i dnevnik
Prva praena razdoblja su bili dani, ali od
praenja dana nije moglo biti neke koristi.
Mjeseev interval se pokazao pogodnimza
praenjejer za28danamjesecproekrozsve
svoje faze. Sljedei korak je bila spoznaja da
se za 12 mjeseci izmijene sva etiri godinja
doba. Iz toga je proizaaoprvi kalendar, onaj
lunarni.
Prve osobe koje su pratile i to biljeile bili
su sveenici. Prvi kalendari su se pojavili u
staromEgiptu, Mezopotamiji, Kini te Junoj
Americi.
Maliani izpredkolskeustanoveRinTinTin
vepetugodinuzaredomimajusvoj kalendar.
Ovaj kalendar je neto drukiji od onih pret-
hodnih. Naime, ovejegodinepoput dnevnika
gdjesuzabiljeeni svi vani datumi tekadase
to obiljeava, primjerice Dan uma, kruha,
voa, pismenosti, kazalita
Naravno, svako dijete moe tu dodati i
svoje roendane, one svojih roditelja i prija-
teljapatomoepostati i svojevrsni obiteljski
kalendar, spomenar, sjeanje na razne lijepe
trenutke koji su se dogodili proteklih, odno-
sno buduih 365/6 dana.
Povijest Pule
Ove je godine kalendar u znaku pulske
povijesno-kulturne batine jer su djeca uz
muzejskupedagoginjuArheolokogmuzeja
Istre Giuliju Codacci Terlevi crtala spomeni-
ke iz pulske batine, i to posebnom, djejom
vizijom, tako da su rezultirali vrlo zanimljivi
radovi - posebna vizura tritisuljetnoggrada
s Arenom.
Rin Tin Tin ve due vremena surauje s
ArheolokimmuzejomIstre te usklopuradi-
onica kreira zanimljive uratke koje nerijetko
poslije rezultiraju zanimljivim izlobama, a
ovoga puta i kalendarom.
Djeja mata dakakoda moe svata - a to
su i pokazali i realizacijomovoga kalendara.
Ranijih je godina bilo rije o tradicionalnom
kalendaru, dok je ove godine to dnevnik.
Velika zasluga ide ravnateljici Rin Tin Tina
Tamari Brussich te svimodgajateljicama.
Vanesa BEGI
Snimio Milivoj MIJOEK
MALIANI IZ PREDKOLSKE USTANOVE RINTINTINI OVE GODINE IZDALI KALENDAR
Igre u kojima se zakrivljenompalicom
udara predmet raznih oblika poznate su
odavno. Naziv hokej koristi se od 16.
st., a porijeklo rijei nije razjanjeno;
moda potjee od starofrancuske rijei
hoquet koja je oznaavala pastirski tap,
a moda i od staronizozemske rijei ho-
kkie (umanjenica od hok; psea kuica ili
koliba) koritene za oznaavanje gola.
4
C
:4
0
/
M
:
/
Y
:1
0
0
/
K
:
C
:4
0
/
M
:
/
Y
:1
0
0
/
K
:
Zanimljivosti
6. sijenja 1288. godine sastavljen je Vinodolski zakonik,
hrvatski popis obiajnog prava koji se moe usporediti
s drugimeuropskimsrednjovjekovnimpravnimdo-
kumentima pisanimna narodnomjeziku. Zakonik iz
Novog najstariji je cjelovito sauvan zapis obiajnog
prava, i od slinih dokumenata na slavenskimjezici-
ma. Od njega je moebitno starija samo Ruska pravda
(iz razdoblja od 11. do 13. stoljea).
Zakonik je u NovomVinodolskomsastavila komisija
od 42 lana iz tadanjih vinodolskih opina: Bribira,
Griana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Grobnika i Trsata.
U tompravnomspisu ureen je odnos krkih knezova
i vinodolskog stanovnitva. Izabrana komisija dobila
je zadau zapisati i urediti stare vinodolske obiaje i
zakone kojih e se pridravati i vlastela i seljaci. Tako je
nastao Vinodolski zakonik, za kojeg e kasnija analiza
pokazati da nije bio odraz starih obiajnih prava,
ve ga je komisija prilagodila potrebama tadanjeg
feudalnog poretka.
7. sijenja 1927. godine uspostavljen je prvi meuna-
rodni telefonski poziv New York - London. Telefon je
izumio Aleksandar Graham Bell 1875. godine. Dok je
radio eksperiment na telegrafskim porukama, njegov
pomonik je sluajno dirnuo elinu oprugu koja je
proizvela zvonki zvuk. Bell je uo taj zvuk u drugoj
sobi i odmah dotrao govorei: Ne dirajte nita!
Recite mi to ste upravo uinili? Tada je otkrio da
elina ica treperei nad magnetnom proizvodi
promjenljivu struju. Ve sutradan je napravljen prvi
telefon, a prva telefonska linija vodila je s krova
zgrade na dva kata nie. Prva reenica izgovorena
preko telefona bila je: Gospodine Watsone, doite!
Potrebni ste mi! (NL)
Ovaj kalendar je neto
drukiji od onih prethodnih.
Naime, ovoga je puta poput
dnevnika gdje su zabiljeeni
svi vani datumi te kada se
to obiljeava, primjerice
Dan uma, kruha, voka,
pismenosti, kazalita
Mnoge su se takve igre igrale na travi,
a gdje se to moglo i na ledu, na smr-
znutimjezerima, rijekama ili kanalima.
U Europi se razvilo vie igara srodnih
hokeju, poput kotske igre shinty ili
shinney i irske hurling, a iseljenici su ih
prenijeli na sjevernoameriki kontinent
gdje je prilagoen zimskimuvjetima.
5
Iz humanitarne akcije nedavno upriliene
u O Veruda Skriveno blago Verude
Ueniki radovi u O Veruda
Mauro Peruko, O Vladimira Nazora, Krnica
Tita Winkler, O Vladimira Nazora, Krnica
V . B
.
V. B
.
D
.
t .
D
.
t.
Marina DAMJAN
- Imam pitanje. to radi ona bra-
da u ormaru? - Pssst! Rei u ti tajnu
koju znamo samo ti i ja. Jesi li vidio
tatu da se brije? E, to isto radi Djed
Mraz, strpljivo odgovara Maja Dikli
alias Baka Mraz znatieljnom mali-
anu koji je, kad je shvatio da Djeda
Mraza nema kod kue, jednostav-
no uao u njegov ormar. Legenda
kae da se Djedica u Katelir dolazi
odmarati, no im se pria rairila,
doli su mu brojni posjetitelji stoga
je odluio u kui samo prespavati i
ostavio sandui za pisma. Vidjevi
da nije u svom stanu, neki maliani
su odahnuli, a druge je zanimalo
je li bolestan ili gdje parkira sobo-
ve naveer prije spavanja. Trea
skupina pitanja bila je upuena
patuljcima koji uvaju kuu. Zato
su patuljice tako stare i gdje spa-
vaju?, raspitivali su se maleni.
Nekadanji Dom kulture ali-
as Kua Djeda Mraza, ima ak
dva kata. Gornji je pretvoren u
stan iz bajke gdje svaki detalj
pria o ivotu Djeda Mraza
dok se u prizemlju nalazi vilin-
sko kupatilo, garderoba i veli-
ka gostionica. Tamo se svakog
dana odravaju volonterske
radionice, pije se aj, jedu
kolai koje donosi kako tko
stigne i na glavu stavlja zele-
na kapica, zatitni znak kue
od kada je otvorena protekle
godine. S istim kapama doe-
kat e vas patuljak Maurizio
Tuntar, patuljice Irena Dikli,
Antonija Kocijani, Ernesta
Ventin, Anela Zugan i Ester
Dikli uz Maju Dikli kao Baku
Mraz i kunjadu Nenu koju
glumi Nevenka Koci-
jani. Zajednikim
snagama, Kui Dje-
da Mraza udahnu-
li su duu.
- To je projekt koji
je nastao u Turisti-
koj zajednici
uz prihvaa-
nje i pomo
Opine te
brojnih volontera i sponzora koji
su se pronali u tome i sudjelovali
aktivnostima i donacijama, rekla je
direktorica TZ Katelir.
Njihov trud nagraen je s etiri
tisue posjeta i 27 grupa, a najdalji
turisti doli su iz Rusije. - Roditelji
dou, sjednu i ne mogu prepo-
znati svoju djecu koja uivaju s
drvenim bojicama. Neki se vra-
aju i po deset puta, najprije su
nam svi rekli da smo munjene,
a onda dolaze i odrasli ljudi bez
djece, kae Ester Dikli. Vie
puta radionice su odrali foto-
graf Nenad imuni, patulji-
ca Helga Dikli, Eugen Varzi,
Jadranka Legovi i Danijela
Bravar, a bilo je tu i plesanja,
prirodne kozmetike, prie o
medu i lavandi, maioniara,
izrade kolaa i kruha, ukra-
snih izmica, anela, boria
te igrokaz Zato je Djed Mraz
doao iviti u Katelirkoji Baka
Mraz, patuljica Dikli i kunja-
da Nena izvode u maniri Mi
imamo tekst, ali to to pria-
mo je neto drugo!. Djedica
se konano pojavio dan prije
Badnjaka nakon ega je za-
jedno s volonterima otiao na
zaslueni odmor. eka ih odgovara-
nje na 600 pisama od kojih e svako
stii na danu adresu i uvanje kue
do idue godine jer su ve mnogi iz
susjednih mjesta zavapili: Eh, kad
bismo barem mi imali ovakvu kuu
i volontere kao vi!
6
Prvi je put u igri hokeja umjesto loptice
upotrijebljena ploica (puck; pak) 1860.
u gradu Kingstonu u kanadskoj provin-
ciji Ontario. Canadian Amateur Hockey
Association 1943. je Kingston proglasila
rodnim gradom hokeja na ledu, jer tamo
je 1886. izmeu studenata Queens
University i Royal Military College of Ca-
nada odrana igra za koju se mislilo da
je prva zabiljeena.
C
:
4
0
/
M
:

/
Y
:
1
0
0
/
K
:

Welcome, 2013!
B
ok ruljo! Sretna 2013.! Moram se
naviknut na tu 3, da ne fulam. Kako
ste doekali New Year? Kod nas je
tretalo ful gas u garai kod Pritia-
vog, ma prva liga! Osim nae stalne
postave (Maja, Tamara, Pritiavi, moj
dosadni brat i ja) dolo je jo muko-en-
skih likova iz razreda. Da nabrajam? Ok
Luka, Ivan, Sara, Martina i onaj Sulejman
Veliki. Ma to je obini Martin samo je do-
bio takav nadimak poto se navuko i skupa
sa svojom bakom obavezno gleda tu seriju.
Sav je ufuran, glumio nam je i imitirao li-
kove, a mi smo crkli od smijeha. Svako toli-
ko nam je stari od Pritiavog lupao odozgo
s metlom po podu, a nama je to bilo po
plafonu garae, da se skuliramo. Alo dole,
ste podivljali? Od vas ne ujemo televiziju!
Stiaj to ili reem struju!
Kakav proljev su moji fosili, eee, nije nor-
malno!, bunio se njihov sini jer da ga
sramote pred nama. Onda bi malo stiali
i muziku i svoje deranje pa onda opet
itd. Petarde izvana su bile gore od nas.
Poderali smo kantu ipsa i ostalih slanih
sladosti, popili kadu gaziranih pia. ali
dobro, za doek se moe malo zaglaviti.
Moja stara je lijepo rekla da smo glupi to
se trujemo s tim shitom, kui. Ona brije da
od 19 h do 1 poslije pola noi stiemo na-
rane i mrkve u sokovniku? Da na tulumu
klopamo zobene s mlijekom, ma, da ne bi!
Briga nas ta klopamo i cugamo, glavno
da se druimo i glupiramo. Malo smo
priali i o kolskim furkama, kao i o tome
to e odrasli odluiti o ponaanju zloestih
likova u razredu koji gnjave uitelje i sve
one koje ele uiti. To je pred Novu godinu
bio glavni hit na teveu. Sad roditelji i uite-
lji skupljaju potpise da ih se kazni za pravo
i da ostale puste na miru. Ja sam isto za.
Na svoje sam ui ula jednu osmaicu
kako govori svojoj frendici na hodniku za
vrijeme odmora. Joj ne mogu vie od one
budale! Jedva ekam da zavrim tu kolu
i da ga vie nikad ne vidim! Vjerojatno ju
mobingira a to nije guba. Takvima nitko
nita ne moe. Uiteljica im govori Ne-
moj to raditi, vidi da svima smeta? Kad
to ne pali, poalje ga kod pedagoginje, ona
mu isto soli ali pria se ponavlja i tako ful.
to je naj ljepe, ovakvi uivaju kad ih se
poalje van iz razreda. Neki znaju uiteljici
rei: E super, idem malo protegnut noge!
Ba treba malo postroiti da se likovi opa-
mete. Nije ugodno, uiteljica se naivcira
i ono. Brijem da mora bit i dobra glumica
jer nakon fajte, teko joj bude opet imati
vedro lice i topli glas. Moji starci su ve po-
drali uitelje. Vidjela sam kad su skidali
formular s neta, skenirali ga, potpisali
i poslali. Oh, isteklo mi vrijeme! Ruljo,
vidimo se na klizanju, sretno!
(vera.ruzmarin@mail.inet.hr)
Mai l express
Vera s Katanjera
KUA DJEDA MRAZA - MJESTO GDJE ODRASLI POSTAJU DJECA, A NAJMANJI KOLO VODE
ak i Djed Mraz u
Istru dolazi na odmor
Legenda kae da se
djedica u Katelir
dolazi odmarati, no
im se pria rairila,
doli su mu brojni
posjetitelji stoga je
odluio u kuki samo
prespavati i ostavio
sanduik za pisma
za
one
olu
o ju
ko
Ne-
Kad
ona
o ful.
se
f
eljici
oge!
opa-
cira
mica
ati
po-
ali
vaju? , raspitivali su se maleni. radionice, pije se aj,
kolai koje donosi kak
stigne i na glavu stavlja
na kapica, zatitni znak
od kada je otvorena pro
godine. S istim kapama
kat e vas patuljak Ma
Tuntar, patuljice Irena D
Antonija Kocijani, Er
Ventin, Anela Zugan i
Dikli uz Maju Dikli kao
Mraz i kunjadu Nenu
glumi Nevenka
jani. Zajedn
snagama, Ku
da Mraza ud
li su duu.
- To je p
je nastao
koj
uz
nje
O
Donosimo nekoliko uradaka uenika O Svetvinenat.
POSJETILI SMO PULSKI DJEJI VRTI MY DAY GDJE MALIANI UE ENGLESKI NA SPONTANI NAIN
7
Po dananjim podacima udruenja So-
ciety for International Hockey Research
najstarija je igra odrana u Halifaxu
1859., zabiljeena u lanku u Boston
Evening Gazetteu iz iste godine. Moder-
ni se hokej razvio u Montrealu, gdje je
3. oujka 1875. odrana i prva utakmica
u zatvorenoj ledenoj dvorani.
C
:
4
0
/
M
:

/
Y
:
1
0
0
/
K
:

Shana Antonia Lazari

Lucia Peri
Emili Puh
Karla
Pajkovi
Moj dan uz jezike,
glazbu, aktivnosti
Djeca stalno, u
najraznijim situacijama
koriste engleski jezik,
prilikom igre, objeda,
radnih zadataka i
drugog, a odgajatelji
iznimno paze i na
naglasak, da rijei budu
pravilno naglaene
jer se krivo naueni
akcent tijekom ranog
djetinjstva kasnije teko
ispravi, veli Lazarik
Kavaja. Navela je da
je to prirodno uenje
engleskoga jezika
N
eposredno prije
blagdana posjetili
smo Djeji vrti My
day na Medulinskoj
cesti. Specifinost
toga vrtia sastoji se u injenici da
ima koncipiran program za rano
uenje engleskog jezika koji se ne
odvija putem posebnih teajeva,
ve integrirano, kroz svakodnevni
govor. Diplomirane odgajateljice
Saa Ili i Tamara Krna posjeduju
certifkat poznavanja engleskog
jezika na visokoj razini (B2), a
ravnateljica vrtia Iris Lazari
Kavaja osim to je diplomirani
odgajatelj predkolske djece di-
plomirala je i engleski i talijanski
jezik. Tu je i pripravnica, staistica
Antonia Srdarevi, diplomirana
odgajateljica.
- Djeca stalno, u najraznijim situ-
acijama koriste engleski jezik, prili-
kom igre, objeda, radnih zadataka i
drugog, a odgajatelji iznimno paze
i na naglasak, da rijei budu pravil-
no naglaene jer se krivo naueni
akcent tijekom ranog djetinjstva
kasnije teko ispravi, veli Lazari
Kavaja. Navela je da je to prirodno
uenje engleskoga jezika, bez ika-
kve prisile.
Vrti ima i brojne kutke, koje zovu
centri, building centar, obiteljski,
dramski, umjetniki i druge gdje
djeca sa svojim odgajateljicama
provode razne aktivnosti. Djeca ue
i brojke i slova, a rije je o mjeovitoj
skupini to, kako veli ravnateljica,
lake pomae integriranje djece te
omoguava im da se osjeaju kao
unutar obitelji.
Dva puta tjedno ue i talijanski
jezik uz maestru Ester koja im uz
igru, pjesmu i gitaru predoava naj-
vanije pojmove toga jezika, poput
gore, dolje, lijevo, desno, dana, noi,
lanova obitelji, ivotinja i drugog.
Uz uiteljicu Irenu ue pak osnove
glazbe.
Jedna od suradnica vrtia je i
psihoterapeut te pedopsihijatar
dr. Helena Marinko, koja dri i pre-
davanja za roditelje te edukaciju za
odgajateljice, a po potrebi sudjeluju
i drugi struni suradnici, poput de-
fektologa, logopeda i drugih.
Prilikom boino-novogodi-
njih praznika pripremaju prigodnu
predstavu, kao i za kraj obrazovne
godine.
V. BEGI
Snimio A. KANCELAR
KLAPA CESARICE & EDIN KARAMAZOV
Pjesme uz pratnju lutnje
Klapa Cesarice ve je devetnaest godina u vrhu hr-
vatske klapske scene i jedna je od najtrofejnijih
enskih klapa kod nas. U suradnji sa svjetski
poznatim lutnjistom Edinom Karamazovim,
klapa Cesarice objavila je novi album pod
nazivom Klapa Cesarice & Edin Karamazov.
Osnovane 1993. na inicijativu studentica
veinom dalmatinskog podrijetla, 1994. godine
klapa Cesarice osvaja svoju prvu nagradu kao
debitantice na omikom Festivalu dalmatin-
skih klapa, u vrijeme kada su enske klape
bile izuzetno rijetke. Njihovi albumi ovjenani
su nizom Porina, a na novom albumu Edin
Karamazov prati jedinstvenu umjetniku viziju,
kombinirajui duh smjelog istraivanja sa
zadatkom proirenja krajnjih granica tehnike i
repertoara za gitaru i lutnju.
8
Hokej na ledu u Europu su donijela
petorica sinova Lorda Stanleyja, ija
je momad 1895. pobijedila momad
engleskog dvora (u kojoj su igrali budui
kraljevi Edward VII. i George V.). U Ve-
likoj Britaniji je do 1903. osnovana liga
s pet momadi. Godine 1908. osnovana
je Ligue Internationale de hockey sur
glace (danas IIHF), a prvo je europsko
prvenstvo osvojila Velika Britanija 1910.
C
:
4
0
/
M
:

/
Y
:
1
0
0
/
K
:

JURKAS - Off The Record

Drukija strana glazbe
Nakon to su debi album i knjigu Soundtrack
ivota nahvalili brojni kritiari, nedavno je
objavljen drugi solo album Anela Jurkasa
naslovljen Off The Record, na kojem pred-
stavlja 16 novih pjesama. Album je najavljen
singlovima, baladom Otkad te nema i
plesnjakom Sretan realiziranih u suradnji s
ex Divasicom Majom Vui, za koje se uskoro
oekuju premijere videospotova snimanih u
reijskom tandemu sjajne fotografkinje Matee
Smoli i kamermana Dina Senara. Album
prati i knjiga Off The Record - prie sa svijetle
strane, gdje Jurkas donosi anegdote, humo-
reske, skandale i druge prie vezane za rad
i djelovanje najzanimljivijih i najosebujnijih
glazbenika s podruja ex Jugoslavije, ali i svjet-
ske glazbene scene vezano za ovaj prostor.
KANDIJA I TOXARA - Zlatne bice
Novi album
Osjeki reperi Kandija i Toxara svoju dugogodi-
nju suradnju okrunili su i zajednikim albu-
mom - Zlatne bice. Na albumu imaju i niz
gostiju - to su Krankvester, General Woo, Saa
Anti (TBF), mladi Rima i mnogi drugi. Album
Zlatne bice sadri 12 pjesama, a najavljen je
sentimentalnom pjesmom o vercu - Maar-
ska za koju je snimljen i zanimljivi videospot,
a uskoro e javnosti predstaviti i novi spot za
singl Rodbina. Kao najava novog albuma,
snimljen je i dokumentarac s izjavama brojnih
suradnika, pa tako Saa Anti iz TBF-a kae da
je rije o odlinom albumu koji je ve klasika,
a Edo Maajka veli: Drago mi je da je izaao
materijal na kojem je Toza mogao doi vie do
izraaja, a pored njega tu su i ostali producenti
koji su odradili odlian posao.
JOE COCKER - Fire It Up
ADELE, popularna britanska
pjevaica, odluila se na nesvaki-
danji potez i - zatitila svoje ime
od komercijalizacije. To je uinila
kod britanskog Zavoda za inte-
lektualno vlasnitvo, pa e tako
moi sprijeiti svako neovlateno
koritenje njezina imena na proizvodima koji nisu
izravno povezani s njom. A moi e i tuiti svakoga
tko koristi njezino ime na tritu proizvoda i usluga,
recimo kozmetike i nakita, ako s njom nemaju
nikakve veze. Brani par Jay-Z i Beyonce pokuali su
zatiti ime svoje kerke Blue Ivy, no nisu uspjeli jer
ih je jedna tvrtka preduhitrila 2009. godine
BEATLES i Rolling Stones, legendar-
na dva rock sastava, mogli bi se
nai na novanici od deset funti.
Nakon provedene ankete, Bank
Of England objavila je da su u
uem izboru The Rolling Stones
i The Beatles, no jo uvijek je
neizvjesno ija e fotografija krasiti novanicu. U
konkurenciji da im se lik nae na novanici su jo
najutjecajniji britanski politiar i dravnik Winston
Churchill, popularni nogometa i maneken David
Beckham, zatim novinar, nakladnik i voditelj Sir Mic-
hael Parkinson te matematiar i raunalni znanstve-
nik Alan Mathison Turing. Jo uvijek se ne zna kad e
se donijeti odluka o tome iji e lik biti na novanici
JAKE SHEARS, frontmen grupe
Scissor Sisters, putem svog
Twitter profila otkrio je da radi na
projektu s Queens of the Stone
Age. Iako se iz te informacije ne
da puno naslutiti, saznalo se i
da e se Shears pridruiti nizu
glazbenika koji surauju na novom albumu Queens
of the Stone Age, a izmeu ostalih to su Dave Grohl,
Trent Reznor i Nick Oliveri
CHRISTOPHER LEE, glumac
koji je vjerojatno najpoznatiji po
ulozi arobnjaka Sarumana iz
Gospodara prstenova, snimio
je boini singl, a jo je zanimlji-
vije to se odluio za nesvakida-
nji anr - heavy metal. Leeju ovo
nije prvi izlet u glazbene vode, jer ga se esto moe
nai u ulozi pjevaa, a za ovaj boini singl snimio
je metal verzije pjesama The Little Drummer Boy
i Silent Night. Cijela stvar zvui jo bizarnije ako
znamo da je Lee ve napunio 90 godina, a u svojoj
pjevakoj karijeri suraivao je s brojnim glazbeni-
cima, meu kojima su i metal legende Manowar i
Rhapsody of Fire
THIN LIZZY, tj. preostali
lanovi benda bez preminulog
frontmena grupe Phila Lynotta,
odluili su iz potovanja prema
njemu da vie nee svirati pod
time imenom, tako da se odsad
zovu - Black Star Riders. To je
u intervjuu za portal Noise11.com otkrio gitarist
Scott Borham, koji je rekao da e on i Ricky Warwick,
David Johnson, Marco Mendoza te Jimmy Degrasso
nastaviti s radom, te da je novi album ve u planu, a
nakon njega ide turneja na kojoj e izvoditi i pjesme
Thin Lizzyja. Borham je rekao da ovo nije oprotaj
L
egendarni Joe Cocker,
koji je glazbenu kari-
jeru zapoeo davne
1960. godine, svojim
jedinstvenim glasom
i osebujnom interpretacijom te
prepoznatljivim glazbenim sti-
lom godinama odolijeva trendo-
vima i nie glazbene uspjenice.
Nedavno je objavljen njegov
novi, 23. album u karijeri nazvan
Fire it Up na kojem donosi 11
novih pjesama, koji je najavio
istoimeni singl.
Kao i do sada, Cocker na albumu
predstavlja neizostavne balad,e
kao i energinije pjesme, a o al-
bumu je rekao:
- Radio sam mone balade
cijeloga ivota. Kada kaem da
ulazim u jedan
mentalni svijet,
morate zapamtiti
da kada pjevam
i snimam, radim
neto to e tra-
jati zauvijek. Zato
sam uvijek svje-
stan kako pjevam
i koristim fraze
te pokuavam
napraviti bogat
i dugovj eni
zvuk, pojasnio
je 68-godinji
Cocker koji na
proljee planira
turneju.
Od pjesama s
albuma Cocker
izdvaja Eye On The Prize, koju
su napisali Marc Broussard, sua-
utor uspjenice s prolog albuma
Hard Knocks. The Letting Go
su napisali pjevaica Joss Stone,
Graham Lyle i Charlie Evans. Pro-
li Cockerov album Hard Knocks
iz 2010. godine dostigao je plati-
nastu nakladu.
Zanimljivo je da je Cocker kari-
jeru poeo 1961. pod pseudoni-
mom Vance Arnold u grupi Van-
ce Arnold and the Avengers, no
od 1964. godine ipak je odluio
nastupati pod svojim imenom,
a karijeru su mu obiljeili brojni
hitovi poput With a Little Help
From My Friends; Leave Your
Hat On, Unchain My He-
art i drugih.
od legendarne grupe, jer da planiraju na jo
nekoliko festivala nastupiti kao Thin Lizzy, a iz-
meu tih nastupa svirat e kao Black Star Riders.
Inae, suosniva Thin Lizzyja, Brian Downey,
uzeo je pauzu, a klavijaturist Darren Wharton
posvetio se svom bendu i filmskoj glazbi
KRAFTWERK su nakon punih 12 godina
provedenih na sudu napokon i dobili presudu.
Naime, Kraftwerk su 1977. godine objavili pje-
smu Metall auf Metall,
a Sabrina Setlur iskoristila
je dvije sekunde njihove
pjesme ubacivi ih u
svoj uradak Nur mir iz
1997. godine. Tri godine
kasnije sve je zavrilo
na njemakom Vrhovnom sudu zbog optubi
za neovlateno sempliranje pjesme, a 2004.
pjesma Nur Mir je zabranjena da bi se 2006.
opet mogla uti. Na sudu se Setlur branila da
ne znaju sporne dvije sekunde izvesti uivo,
odnosno da to nisu znali u vrijeme nastanka
pjesme. U sudnicu je tako dopremljena i sam-
ple maina, a sudac je presudio u korist Kraf-
twerka navevi da su Setlur i njezini producenti
te iste dvije sekunde mogli proizvesti sami, te
da nije bilo potrebe za posuivanjem
>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> glavni urednik ranko boroveki / urednica priloga vanesa begi / izdava glas istre novine d.o.o. / prilog izlazi svaki drugi etvrtak
bla oni ca
P
r
i
r
e
d
i
l
a

T
e
a

T
I
D
I
j
n
t,
ti
m
m
-
o
Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
4
EUROeko
Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
5
leviziji samo ako su mlade i
zgodne. U prosjeku su pri-
kazane ene mlae od mu-
karaca pa tako je 54 posto
ena na televiziji pripadalo
dobnoj kategoriji od 19 do
34 godine.
Prikazivanje tijela
Prikazivanje tijela te
sve vee insistiranje na sek-
sipilu dobilo je svoj naziv
meu kritiarima i medij-
skimstrunjacima- porni-
fikacija koja postaje sustav
prisile nad enama. ak i
na obiteljskimprogramima,
primjerice na kvizovima ta-
lijanske televizije, postalo je
uobiajeno da uz voditelja
mukarca koji u pravilu nosi
odijelo, paradira la valletta,
polugola asistentica, ija je
odjea primjerenija za neki
noni seks-klub. Da izgled
diktira pojavnost ena u me-
dijima vidi se i po tome da
sve vei broj voditeljica i
novinarki pribjegava pla-
stinim operacijama kako
bi drale korak sa svojim
mlaahnimkolegicama, dok
se isti kriteriji ne primjenjuje
na mukarce koji i elavi i
naborani ostaju u najgleda-
nijim TV emisijama.
Diskriminacija ide toli-
ko daleko da kad ena neto
uini dobro i uspjeno, tada
to mediji esto istiu kao da
je rije o neemu iznenau-
juem. Eklatantan primjer
toga su naslovnice na dan
kada je 2005. godine Ange-
la Merkel postala prva kan-
celarka u Njemakoj. Miss
Njemake objavio je viso-
kotirani njemaki tabloid
Bild, a ljeviarski list Die Ta-
geszeitung na svojoj je prvoj
stranici napisao Djevojica
je!. Da je pak izabran mu-
karac, zasigurno si novine ne
bi usudile objaviti naslovnice
poput Mister Njemake ili
Djeak je!
Mi preutno prihva-
amo da zakonomutvrena
prava ne znae mnogo; stare
navike teko odumiru. Ako
se mukarci izvlae obav-
ljajui manje od jednakog
dijela kuanskih poslova, a
nitko imzbog toga dosita ne
prigovara, ba dobro za njih!
Ako su ene silovane ee
nego mukarci, pa neka paze
kako se odijevaju i koji pu-
temidu kui. Auzeti za zlo
ako uivamo gledanju pri-
vlanih ena na televiziji ili
ako dolazak veeg broja ena
u parlamentu popratimo s
malo humora, zar to nije
pomalo sitniavo? , navodi
dr. Hermes upozoravajui
koliko su ak i novinari koji
kroz medije stvaraju sliku
svijeta odgovorni u potvr-
ivanju diskriminacije.
Mitovi i predrasude
Stoga, upozorava, ne-
prepoznavanje prakse name-
tanja rodnih stereotipa kao
igre moi, to ona uistinu i
jest, znai cijele skupine liiti
pristupa javnimforumima,
liiti ih autoriteta u odre-
enimpodrujima znanja i
prakse, liiti ihdemokratskih
prava jer ih se diskriminira
zbog njihova izgleda, a tako
nastaju kvarenje demokrat-
skih vrijednosti i kraj kva-
litetnog novinarstva.
Koliko neravnopravni
odnos prema enama moe
imati utjecaj i na stvari koje
naoko izgledaju da nema-
ju veze s diskriminacijom
pokazuje istraivanje ma-
tematika nije pitanje gena.
Znanstvenici su dokazali
da ravnopravnost ena i
mukaraca u nekoj zemlji
odreuje koliko e djevoj-
ice biti uspjene u mate-
matici. Istraivanje prove-
deno u 50 zemalja pokazuje
da tamo gdje postoji via
razina emancipacije dje-
vojice i djeaci jednako su
uspjeni, a takav je sluaj
u vedskoj, Nizozemskoj i
Njemakoj, dok su u ekoj
djevojice uspjenije.
I jo neto o mitovima
koji odolijevaju unato to
istraivanja dokazujusuprot-
no. Arheolozi imaju razloga
sumnjati u uobiajeni stere-
otipi prethistorijskog mu-
karca. Novi dokazi upuuju
na to da je prethistorijska
ena bila ta koja je putovala
i ila u lov, dok su mukarci
ostajali kod kue. Papuar
je dakle, kao to i crti po-
kazuje, Fred Kremenko!
No, slika dlakavog
mukarine s toljagom u
ruci odolijeva, a ene se u
meuvremenu i dalje na-
ziva slabijim spolom. To
pak ima puno iri raspon
konotacija od one snage i
obujma miia, koristi se,
naime, za iskljuivanje i
kontrolu ena te njihovo
usmjeravanje prema onim
manje bitnimi nevidljivim
drutvenimpoloajima, naj-
bolje uz tednjak ili peglu,
gdje bi, kao slabija, navod-
no trebala spadati. Netko je
jednom rekao ena e po-
stati ravnopravna mukar-
cu onog dana kada se budu
etala gradomgola do pasa
s velikimpivskim, dlakavim
trbuhom i pri tome e biti
uvjerena da je lijepa.
Pie Maa JERIN
U
Europskoj uniji ene
u prosjeku dobivaju
plau 18 posto ma-
nju od plae mukaraca, jaz
koji se posljednjih 15 godina
gotovo nimalo nije smanjio,
a u nekim se zemljama ak
poveao. Procijenjeno je da
su ene u EUbile rtve silo-
vanja i seksualnih napada u
91postosluajeva, a ugotovo
99 posto poinitelji su bili
mukarci. Statistiki podaci
na europskoj razini govore da
je 12 do15 postoEuropljanki
stariji od 16 godina doivje-
lo obiteljsko nasilje, a prema
istraivanju provedenom u
nordijskimzemljama ispada
da je nevjerojatnih 42 posto
svih ena u Islandu doivjelo
neku vrstu nasilja nakon 16.
godine! Ovo su samo neki
od frapantnih podataka
navedenih u knjizi ene i
novinari imaju prednost, u
izdanju Upravnog odbora za
ravnopravnost izmeu ena
i mukaraca Vijea Europe
(CDEG).
CDEG je duboko za-
brinut kada je rije o zatiti
ljudskih prava i slobodi od
diskriminacije, ukljuujui
onu na temelju spola, upo-
zorava se u ovoj knjizi iji je
hrvatsko izdanje omoguio
Vladin ured za ravnoprav-
nost spolova. Takvu praksu
treba zaustaviti jer sprea-
va uivanje u svimpravima
graana/graanki Europe.
Posebno kad su posrijedi
ene. I mukarci, iakomoda
u manjoj mjeri, nametanje
rodnih stereotipa ogrania-
va u ivotnimmogunosti-
ma i izborima, pie dr. Joke
Hermes, struna savjetnica
CDEG-a.
Rodni stereopiti
U raznimpreporuka-
ma Parlamentarna skupti-
na i Odbor ministara EU
pozivaju se na zaustavljane
praksi koje vode neravno-
pravnosti spolova u medi-
jima i medijskoj produkciji.
Rodni su stereotipi, meu-
tim, jedan od naina na koji
se diskriminacija na temelju
spola i dalje provodi. Upravo
stoga je CDEG izdalo ovaj
svojevrsni prirunik namije-
njen medijskimstrunjaci-
ma kako bi ostvarili demo-
kraciju u praksi, kvalitetu u
novinarstvu i otklonili rodne
stereotipe.
Usluaju ena, praksa
koritenja rodnih stereotipa
jo nas uvijek eli uvjeriti da
je enama mjesto u kuan-
stvuna toProjekt globalnog
praenja medija (GMMP)
i dalje upozorava. Jednako
tako, mukarci koji se ele
baviti sestrinstvomili preda-
vati u osnovnoj koli otkrit
e da je, zbog stereotipnih
opisa u medijima, takav iz-
bor teko objasniti i ostvariti.
Zakljuno, nametanje rod-
nih stereotipa je diskrimi-
natorna praksa, navodi u
priruniku Hermes.
ene su gotovo ne-
vidljive kada su u pitanju
mediji. U vijestima ena je
zastupljena samo 24 posto,
pokazuje izvjee GMMP-a
za 2010. godinu. Ipak, po-
maka ima, tako je 1995.
godine samo 17 posto ena
bilo predmetomvijesti. Pod-
zastupljenost ena prisutna
je i u hrvatskim medijima.
Kako je nedavno upozorila
Branka ui, lanica Po-
vjerenstva za ravnopravnost
spolova Istarske upanije,
analiza pokazuje da dravna
televizija nije ispunila svoju
zakonompropisanu zadau
o ravnopravnoj zastupljeno-
sti, ene su lani na vijestima
HTV-a bile prisutne svega sa
16,5 posto, a neto je bolje
na komercijalnim televizi-
jama - do 30 posto.
Kad se pogledaju za-
nimanja u vijestima na te-
levizijama drava EU-a is-
pada da na svijetu ima vie
mukarca nego ena, iako
je realnost upravo suprotna.
Mukarci su brojniji u svim
kategorijama zanimanja, a
najvea neravnotea pri-
sutna je u visoko kvalifici-
ranim zanimanjima. ena
je vie samo u vijestima o
kuanicama (72 posto) i o
studenticama (54 posto).
Na svjetskoj razini ene su
subjekti u 24 posto vijesti
pa time ispada da europska
regija stoji loije nego La-
tinska i Sjeverna Amerika
gdje je udio 29, odnosno
28 posto. Svjetski prosjek
reportaa koje su potaknu-
le pitanje ravnopravnosti je
est posto, a u Europi tek
tri posto. Samo etiri po-
sto novinarskih priloga u
europskim vijestima jasno
se suprotstavilo rodnimste-
reotipima na u usporedbi s
devet u Sjevernoj Americi te
ak 13 posto u Junoj.
Postoji dvostruko vea
vjerojatnost da e ene koje
se ipak pojave u medijima
biti prikazane kao rtve,
dakle kao nemone ili e
osvanuti u novinama ili te-
Vijesti
Irska mijenja
zakon o
pobaaju
U Irskoj, jedinoj lanici
EU-a koja zabranjuje poba-
aj, bit e uvedeni zakoni
koji e omoguiti ogranie-
ni pristup pobaaju nakon
smrti ene kojoj je odbi-
jen prekid trudnoe. Smrt
31-godinje Savite Halap-
panavar, kojoj je odbijen
pobaaj njenog umirueg
zametka i koja je kasnije
umrla od otrovanja krvi,
okirala je krajem prole
godine katoliku Irsku i
navela vladu da djeluje u
pitanju koje je odgaala
desetljeima. Po ustav-
nom amandmanu iz 1983.
u Irskoj je pobaaj zabra-
njen u svim okolnostima
no devet godina kasnije,
u takozvanom sluaju X
silovane 14-godinjakinje,
Vrhovni je sud presudio da
je prekid trudnoe dopu-
ten kada je ivot ene u
pitanju, ukljuujui i zbog
mogunosti samoubojstva.
Irske vlade su od tada
izbjegavale rijeiti politiki
sporno pitanje razjanja-
vanja okolnosti u kojim je
sluajevima ivot majke
ugroen. Nacrt zakona,
podran propisima, bit e
u okvirima lanka 40.3.3
ustava kako ga je protuma-
io Vrhovni sud u sluaju
X, rekla je vlada u izjavi
od utorak. Zakon bi trebao
biti jasan i nedvojben glede
procesa odluivanja o do-
pustivosti prekida trudno-
e, odnosno kada postoji
stvaran i znatan rizik po
ivot, za razliku od zdravlja,
ene. (H)
Milijun
nezaposlenih
mladih
Broj Talijana ispod 35
godina koji trae posao
preao je 2011. brojku od
jednog milijuna, objavio je
u utorak talijanski ured za
statistiku ISTAT. Prole je
godine bez posla sveu-
kupno bilo 1,128 milijuna
mladih izmeu 15 i 34
godine, tj. skoro 30 posto
aktivne populacije u toj
dobnoj skupini. Prema
ISTAT-u, najtee posao
pronalaze mladi koji izlaze
sa sveuilita. Stanje je
bolje kod mladih s diplo-
mom strukovnih kola ili
tehnikih instituta. Stopa
nezaposlenosti za mla-
de od 15 do 34 godine
iznosila je prole godine
tono 29,1 posto, to je
za 1,3 posto vie nego
2009. Nezaposlenost za tu
dobnu skupinu najvia je
u junoj Italiji i iznosi 40,4
posto, to je daleko iznad
europskog prosjeka od
21,3 posto. Jug Italije je i
najsiromaniji i tamo est
od 10 ena ne radi niti tra-
i zaposlenje. Nezaposle-
no je 48,5 posto enske
populacije juga Italije. (H)
EUROPSKA UNIJA JO JE DALEKO OD PRAVE RAVNOPRAVNOSTI MUKARACA I ENA
Zabranjuje se svaki oblik
rodne diskriminacije
Europska konvencija o ljudskimpravima, lanak 14. za-
branjuje svaki oblik diskriminacije bilo da se temelji na spolu,
rasi, boji koe, jeziku, vjeroispovijesti, politikom opredjelje-
nju, nacionalomili drutvenompodrijetlu, pripadnosti nacio-
nalnoj manjini, imovini, roenju ili drugimokolnostima.
Neke sutkinje misle da su suci
Diskriminirajui pristup prema enama prisutan je i u jeziku, a pri tome se ne misli samo
na trolanje enomrzaca koji su internetske portale kad je u pitanju lanak gdje su akteri ene,
zagadili postovima prepunih uvreda, prijetnji i ismijavanja. To je dovelo do toga, navodi primjer
dr. Joke Hermes, da neka od najpoznatijih imena novinarstva razmisle prije nego to objave
svoja miljenja. Diskriminacija je prisutna i u svakodnevnomtzv. uljudnomgovoru kada se za
odreeni sport naglaava da je enski, primjerice enski nogomet kao neto manje vrijedno
ili se istie da je nogomet iako enski ovoga puta, zaudo, bio vrlo zanimljiv. Diskriminacija
postoji i kada se izbjegava pisanje enskih izvedenica titula i naziva zanimanja pa se tako
doktorima, pedagozima i asistentima nazivaju i ene.
Meutim, i same ene ponekad nisu svjesne da se diskriminiraju kada trae da ih se nazivaju
u mukom rodu. Neke od njih u enskim nazivljima vide odreeno umanjivanje znaenja nji-
hove titule, jer mnoge od tih imenica nose nastavak - ica, a to je tipian sufiks za umanjenice.
Pa tako, gdje se moe, -ica se zamjenjuje s - inja, na primjer umjesto nekadanje pedagogice,
sada se kae pedagoginja. U sluaju doktorice ne postoji drukija izvedenica, pa bi neke lije-
nice radije htjele da ih se oslovljava s doktor, a slini primjeri postoje i na sudu, neke sutkinje
misle da su suci iako Zakon o ravnopravnosti spolova odreuje da se nazivi radnih mjesta
moraju koristi u mukom i enskom rodu. Kad je pak rije o javnom biljeniku, jasno je zbog
ega je nepopularna enska izvedenica - javna biljenica.
Koliko je zapravo sam jezik pisan za muki svijet pokazuju i primjeri da za odreena radna
mjesta uope ne postoji enski rod. Tome svjedoi i primjer naih susjeda. U Italiji se ministar
kae il ministro, a kada je u pitanju ena, gotovo se nikada ne koristi enski oblik la ministra
ve je ustaljeno rei gospoa ministar, la signora ministro.
Vijee Europe uklanjanja seksizam iz jezika
Vijee Europe donijelo je preporuku o standardima i mehanizmima za uvoenje ravno-
pravnosti spolova te preporuku o uklanjanju seksizma iz jezika. Tako se preporua zamjena
mukog oblika rijei, kada se on koristi kao univerzalni termin, s rijeju koja nema spolnu
oznaku, da se upotrebljava neutralne formulacije gdje je to god mogue te da se upotreblja-
vaju enski i muki oblici pri navoenju zanimanja, radnog mjesta, titule ili pozicije. Potrebno
je ukloniti titule i nazivlja koji se mukarci i ene opisuju kroz njihov odnos s nekim, primjerice
udovica, udovac, suprug, supruga. Takva je upotreba opravdana smo onda kada za to postoji
legitiman razlog. Jasan razvoj prema uklanjanju seksizma iz jezika vidljiv je prilikomusporedbe
Europske konvencije o ljudskim pravima te Povelje Europske unije o temeljnim pravima gdje
su sustavne zamjenice njegov u Povelji zamijenjene u njegov i njezin.
Uz voditelja
u odijelu
paradira
polugola
starleta
ena je vie samo u vijestima o kuanicama (72 posto) i o studenticama (54 posto)

Na svjetskoj razini ene su subjekti u 24 posto vijesti pa time ispada da europska regi-
ja stoji loije nego Latinska i Sjeverna Amerika gdje je udio 29, odnosno 28 posto
ene su gotovo nevidljive kada su u pitanju
mediji, osim ako se dobrano ne razgolite
Praksa koritenja rodnih stereotipa jo nas uvijek eli uvjeriti da je
enama mjesto u kuanstvu - dr. Joke Hermes
6
Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
EUROeko
Napisala i snimila
Marina DAMJAN
K
oja vam je prva asoci-
jacija na volontiranje?
Poznanici spominju
Majku Terezu i mislima
putuju u Afriku, ali volon-
tiranje je odavno ulo u i-
votopis mladih kao conditio
sine qua non za pronalazak
plaenog posla. Nakon to
je 2011. proglaena europ-
skom godinom volontiranja,
popularizacija dobrovoljnog
rada u EU naglo je porasla.
Europska delegacija u Repu-
blici Hrvatskoj organizirala
je prigodne natjeaje vezane
uz volontiranje od kojih me
jedan doveo do istraivanja
nezaposlenosti i volontira-
nja meu Poljacima tijekom
protekle godine, a budui da
veina mladih posao i praksu
trai po principu Ako nema
u Poljskoj, ode Poljak u EU
tako sam i ja vie Poljaka
upoznala izvan njihove ze-
mlje negoli u Varavi.
U brdovitom bugar-
skom gradiu Veliko Tur-
novo zbog divnog pogleda
zastanu i domai ljudi, a
28-godinji politolog Adam
Dierzgwa zastaje svakih de-
setak minuta da namjesti
take. Od roenja ovisi o
tuoj pomoi zbog cere-
bralne paralize. Njegova
babula, kako zove baku,
ljuti se kad pakira kufere
i odlazi ivjeti u druge ze-
mlje po nekoliko mjeseci
kako bi uio i volontirao,
no Adam je u tome vidi je-
dini put do plaene karijere.
Upoznali smo u Bugarskoj
na jednom volonterskom
projektu u nizu.
Pet praksi
do Bruxellesa
- Naravno da volonti-
ranje ne vrijedi ako nita ne
naui, a pritom ne dobiva
plau. Ali, ako me negdje
ef ignorirao, postojao bi
kolega koji mi pomae, ja
toliko jako elim upoznati
nove ljude i kulture da si
putovanjima pogoravam
dijagnozu, objanjava Adam
i poziva taksi jer na svemu
tedi osim na prijevozu.
Umoran je nakon tjedna
intenzivnog snimanja i
promocije volontiranja u
grupi s dvadesetak mladih
ljudi iz Europe i Bliskog
Istoka.
Kako moj sugovornik
zaboravi najaviti svoj
hendikep organizatorima
volonterskih projekata,
u danom je hotelu mo-
rao zamijeniti podrum za
prizemlje, a laptop posu-
EU odobrio
dravnu
pomo banci
Europska komisija preli-
minarno je krajem godine
odobrila 3,9 milijardi eura
dravne pomoi talijan-
skoj banci Banca Monte
dei Paschi di Siena, okon-
avi mjesecima dugu
neizvjesnost oko tog tre-
eg po veliini talijanskog
zajmodavca. U Bruxellesu
su upozorili da je pomo
odobrena pod uvjetom
da banka u roku od est
mjeseci predstavi plan
restrukturiranja. Najstariji
zajmodavac u svijetu bio
je prisiljen zatraiti pomo
od drave kako bi ojaao
svoju slabu kapitalnu
osnovicu. Banco Monte
dei Paschi di Siena spada
meu etiri banke koje
nisu ispunile postroene
zahtjeve Europske agen-
cije za banke (EBA) o ka-
pitalu banaka zajmodava-
ca u eurozoni. Komisija je
u priopenju istaknula da
je pomo potrebna kako
bi se ouvala stabilnost
talijanskog financijskog
sustava. Zahtjev banci da
dostavi plan restrukturira-
nja omoguuje Bruxellesu
da zatrai dodatne mjere,
povrh prolog lipnja na-
javljenih 4.600 otkaza i
zatvaranja 400 ogranaka
radi smanjenja trokova.
Talijansko ministarstvo
financija mjesecima je
pregovaralo s EK kako bi
ishodilo zeleno svjetlo za
pomo. (H)
EU eli
trgovinski
sporazum s
Japanom
Predsjednik Europ-
skog vijea Herman Van
Rompuy i predsjednik
Europske komisije Jose
Manuel Barroso pozdravili
izbornu pobjedu konzer-
vativca Shinza Abea u
Japanu u prosincu lani i
pozvali na hitni poetak
pregovora o sporazumu o
slobodnoj trgovini izmeu
EU i Japana. U ime Eu-
ropske unije, molimo vas
da prihvatite nae estitke
vaem izbornom uspje-
hu, stoji u izjavi koju su
potpisala oba europska
dunosnika. Nestrpljivo
oekujemo nastavak jaa-
nja odnosa Japana i EU,
osobito nakon otvaranja
pregovora o potpunom i
sveobuhvatnom sporazu-
mu o slobodnoj trgovini,
naglasili su Van Rompuy
i Barroso. Europska ko-
misija krajem studenog je
dobila mandat za poetak
pregovora s Japanom u
cilju postizanja sporazu-
ma o slobodnoj trgovini,
ali uz sigurnosnu klauzulu
kojom bi se titili poten-
cijalno ugroeni sektori
poput automobilske indu-
strije. (H)
Vijesti MLADI POLJACI: AKO NEMA POSLA KOD KUE, ODLAZE U INOZEMSTVO,
Napisala i snimila
Marina DAMJAN
pp
oja vam je prva asoci-
ef ignorirao, postojao bi
kolega koji mi pomae, ja
toliko jako elim upoznati
nove ljude i kulture da si
Sad volontira
da bih jednog
dana bio bolji
Europska delegacija u Republici Hrvatskoj organizirala je prigod-
ne natjeaje vezane uz volontiranje od kojih me jedan doveo do
istraivanja nezaposlenosti i volontiranja meu Poljacima tijekom
protekle godine, a budui da veina mladih posao i praksu trai
po principu ako nema u Poljskoj, ode Poljak u EU tako sam i ja
vie Poljaka upoznala izvan njihove zemlje negoli u Varavi
Studentica Anka: Volontirala
bih godinu dana, ali nakon to
zaradim za ivot
Adam Dziergwa odvolontirao
je pet praksi i sad radi
u Bruxellesu
Magdalena M. Kaj, koordinatorka
dugoronog volontiranja
u Poznanu
Piotr iza lica cirkusanta krije
iskusnog poslovnog ovjeka
i volontera
Karol Krzyczkowski, koordinator
projekata u Volonterskom centru
u Varavi
Starogradski trg u Varavi
7
Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
uje kad stigne jer svoj ne
moe ponijeti na put zbog
teine. Sve prakse na ko-
jima je bio Adam je pro-
naao na internetu: tako je
odradio dugorono (EVS)
volontiranje u Njemakoj,
Erasmus praksu i po neko-
liko mjeseci dobrovoljnog
djelomino plaenog rada
u Egiptu, Francuskoj, Bu-
garskoj i Rumunjskoj.
Volontiranje i
volontiranje
- Ne pobijedi uvi-
jek najbolji CV ili kandi-
dat. Ja stvarno vjerujem u
mo meunarodne prakse
i neformalne komunikaci-
je. Vano je stei kontakte
i ne posustati u traenju,
komentira Adam. Usput
je nauio ruski, francuski,
arapski, engleski i njemaki,
razne administrativne zadat-
ke, organizaciju projekata i
konferencija i upoznao razli-
ite kulture. Rezultat? Kad
se vratio u Poljsku dobio je
praksu u institucijama Eu-
ropske Unije u Bruxellesu,
najvaniji privremeni posao
koji je ikad obavljao.
Ekipa poljskih stude-
nata i ulinih cirkusanata za
koje sam naula u Varavi,
a potom nabasala na njih
u Bugarskoj gdje odrau-
ju Erasmus na prvi dojam
plovi drugaijim vodama.
Nakon predavanja hvataju
traku za hodanje, bacaju
hula-hop, ongliraju, svoje
znanje prenose djeci bez
roditelja na radionicama i
zovu se udna grupa to na
bugarskom znai divna.
Nakon samo jedne SMS po-
ruke, nali smo se po najve-
oj kii da operemo temu
volontiranja. Cirkuski photo
session pada u vodu, ali dan
se pretvara u izlazak.
- Postoji volontiranje
i volontiranje koje moe-
mo nazvati iskoritavanje
i ja paljivo biram kome
poklanjam svoje vrijeme.
U Poljskoj trae volonte-
re za izuzetno profitabilna
dogaanja, festivale, Euro
2012. gdje nautrb volonter-
skog rada zarauju novac.
To mi se uope ne svia,
kae 23-godinji Piotr koji
je s dobrovoljnim radom
poeo prije sedam godina
u domu za nezbrinutu djecu.
Jednog dana e, uvjeren je,
biti dobar ef jer je spoznao
kako je to raditi za druge. -
Ljudi su postali jako sebini,
a kad volontira, ini ne-
to za druge i sebe stavi na
manje vano mjesto, istie
Piotr.
Ispod maske cirkusan-
ta krije razmiljanja zrelijeg,
odraslog ovjeka. Nauio je,
tijekom sedam godina do-
brovoljnog rada, rjeavati
ljudske konflikte, razne
poslove i kako organizirati
vrijeme uz dozu samodisci-
pline, a jednom e se vratiti i
sve to primijeniti u rodnom
mjestu na granici s Kalinin-
gradom, ruskom enklavom
izmeu Poljske i Litve. eka
ga oeva uvoznika tvrtka
gdje je mogao odmah za-
poeti karijeru, no htio je
vidjeti kako rade drugi, a
na kraju pronaao svoje
mjesto u svijetu.
- Ma ovako je otkrio da
nismo udni nego divni, sa
smijekom komentira dva-
desetogodinja Anka, dua
udne grupe koju je s fren-
dicom osnovala jedne cie
zime u dvoritu studentskog
doma. Za neprofitne svrhe
radi gdje stigne i to smatra
svojim stilom ivota.
- Volontirala bih i go-
dinu dana bez novca, razmi-
ljala sam o tome, ali prije
elim zavriti prvu razinu
faksa i radom utedjeti kako
bih se mogla izdravati,
objanjava. Iskustva ima u
organizaciji, administraciji i
prodaji zbog volontiranja po
festivalima gdje esto biva
proglaena najboljom vo-
lonterkom no jo nije oda-
brala to e na kraju raditi
u ivotu.
Istinski volonteri
Oko 450 Poljaka koji
svake godine odu u inozem-
stvo na dugorono volonti-
ranje (EVS) esto vide svje-
tlo na kraju tunela ivotne
potrage za poslom ili ih,
ako su mlai, to usmjeri
na odreeni fakultet.
- To je alat s kojim
mladi stjeu iskustvo i po-
boljavaju anse za posao,
ali prije nego to prvi put
odu, samo ele putovati,
kae Magdalena M Kaj, ko-
ordinatorica dugoronog vo-
lontiranja u poljskom gradu
Poznanu koji sam posjetila
prije Bugarske.
Hladni ljudi sa sjevera,
kako Poljaci ponekad sami
sebi tepaju, dobrovoljan rad
gledaju kroz prizmu koristi.
Studenti drutvenih smjero-
va volontiraju kako bi stekli
prave kontakte. Oni stariji
esto mijenjaju diplomu
za bilo koji posao u EU, a
s krizom se diplomirani
perai sua vraaju doma
i ponovno volontiraju ako
nema posla. Mlae generaci-
je paljivije biraju studij: od-
laze na inenjerske smjerove,
ekonomiju i matematiku jer
se tu nalazi novac.
Sve mi to govori fren-
dica Martyna koju sam su-
srela u Varavi i potvruju
ulina anketa i drugi po-
znanici. U komaru glavnog
poljskog grada nema mjesta
za one koji ne mogu ju-
riti brzim tempom stoga
postoje i posebne Volonter-
ske radne slube (Ochotnice
Hufca Pracy) gdje se mladi
prekvalificiraju i volontira-
ju. Potjeu jo iz komuni-
stikog razdoblja, no zbog
imida, tamo rade i volonteri
iz inozemstva. Iako najprije
pristaju na priu, kasnije se
ispriavaju. Nita lijepog ni
korisnog ne mogu rei o toj
dravnoj organizaciji dok
stalni zaposlenici jedva bara-
taju s engleskim jezikom. A
gotovo sam pomislila kako i
kod nas takvu slubu treba
izdvojiti iz Zavoda za zapo-
ljavanje!
Na kraju odlazim u
tamonji Volonterski centar.
Nemaju, kao u Hrvatskoj,
ogromnu bazu volontera ve
ponajprije educiraju razliite
organizacije o radu s volon-
terima. Karol Krzyczkowski
koji koordinira sve projekte,
kae da im je to potrebno
jer javno usuglaena vizija
volontiranja nije na snazi:
prema istraivanju iz pro-
tekle godine 60 posto oso-
ba u Poljskoj sebe smatra
volonterima dok 40 posto
njih tvrdi da je radilo volon-
terske aktivnosti to znai
da treina anketiranih ivi
u zabludi.
- Stariji Poljaci misle
da volontiraju ako poklone
rabljenu robu ili krv, a ne ra-
unaju organizaciju kolskih
zabava ili rad u crkvi. esto
ele volontirati, a uope ne
znaju gdje, koje su im vje-
tine i to mogu ponuditi. S
druge strane, privatne tvrtke
u svojim redovima radi dr-
avnih subvencija i zarade
poveavaju broj volontera
koje oni nazivaju prakti-
kanti, no to nije naa briga.
Osobno bih dobro razmi-
slio hoe li mi netko raditi
dobrovoljno u, primjerice,
financijskom sektoru, zaklju-
uje Karol o volontiranju i
volontiranju.
Njegova je glavna za-
daa posljednjih dvanaest
godina pomoi istinskim
volonterima i organizaci-
jama koje ih trebaju stoga
veseli podatak da u poljskim
regijama gdje on i njegovi
kolege djeluju, broj volon-
tera raste. Ne samo oni koji
tako moraju traiti posao
ve istinski volonteri koji za
darovane sate nita ne trae
zauzvrat jer im je najvea
nagrada tui osmijeh.
Ulazak u EU
donosi pro-
bleme pre-
hrambenom
sektoru
elnici Sindikata poljo-
privrede (PPDIV) ocijenili
su nedavno u Osijeku
da e ulazak Hrvatske u
Europsku uniju rezulti-
rati kulminacijom erozije
hrvatskog gospodar-
stva, to e se posebice
odraziti u prehrambenom
sektoru zbog problema
u plasmanu na trita ze-
malja CEFTA-e. Dopred-
sjednica PPDIV-a Marica
Vidakovi kazala je na
konferenciji za novina-
re kako e uspostavom
novih trgovinskih odno-
sa, nakon ulaska u EU,
plasman prehrambenih
proizvoda na trita u
regiji, posebice u zemlja-
ma CEFTA-e, poskupjeti
od 10 do ak 100 posto,
zbog ega bi u prehram-
benom sektoru do kraja
ove godine moglo biti
izgubljeno od tisuu do
dvije tisue radnih mje-
sta. Napomenula je da je,
putem nadlenih drav-
nih institucija, poetkom
prole godine pokrenuta
inicijativa za rjeavanje
ovoga problema sa ze-
mljama CEFTA-e kako bi
se u novom trgovinskom
odnosu zadrale minimal-
ne carinske stope ili da
se unaprijed odrede izvo-
zne kvote. Kazala je kako
do sada nema vijesti o
rjeavanju toga pitanja pa
tvrtke ne mogu planira-
ti svoj izvoz u regiju. S
druge e strane, ulaskom
u Uniju i padom carin-
skih barijera, proizvodi
iz zapadnoeuropskih
zemalja postati konku-
rentniji u Hrvatskoj pa e
domai proizvoai imati
problem kako zatiti svoj
poloaj na domaem
tritu. Vidakovi sma-
tra kako e zbog pada
kreditnog rejtinga porasti
cijena kapitala, to e
rezultirati neinvestiranjem,
padom BDP-a, potro-
nje i ivotnog standar-
da, zbog ega e idua
godina biti tea od ove.
Predsjednik Sindikata
PPDIV-a imo Orekovi
ocijenio je kako se nakon
pada kreditnog rejtinga
moemo zapitati je li Vla-
da sposobna suoiti se s
postojeim problemima
te ima li u toj Vladi ljudi
koji su sposobni izvui
dravu iz teke situacije.
Orekovi u Vladi ne vidi
osobu koja bi se primje-
reno suoila s postojeim
tekoama, jer nitko u
Vladi nije radio u proi-
zvodnju, a vode je ljudi
koji su radili u administra-
ciji, pa se boji da stoga
mnogi i ne znaju kakvi
e nas problemi pritisnuti
ulaskom u EU. (H)
Vijesti A KAD NEMA ELJENOG POSLA, TRAE VOLONTERSKU PRAKSU
Za mlade
Istrijane:
volonterski
vodi
U Hrvatskoj je vo-

lontiranje ureeno za-

konom i dolazi u obzir
samo u neprofitnom
sektoru ako ne rauna-
mo pripravniki sta za
1600 kuna i tvrtke koje
napiu ilegalni volonter-
ski ugovor ili ne plaaju
svoje zaposlenike. Ra-
zliiti volonterski pro-
jekti u koja se moemo
dobrovoljno ukljuiti
mogu se pronai na
stranicama zagreba-
kog Volonterskog cen-
tra, a od ove godine u
Puli djeluje istarska or-
ganizacija istog imena.
Razlikuju se kratkoro-
na volontiranja u vidu
kampova gdje volonteri
dobivaju smjetaj i hra-
nu te dugorona (EVS)
koja ukljuuju i minimal-
ni deparac i traju naj-
manje dva mjeseca. Na
stranicama organizacije
Mladiinfo esto osvanu
zanimljivi volonterski
oglasi, kao i na Idealist.
org ili MojPrvi Posao.
Erasmus praksu u EU
mladi studenti prona-
laze sami, a deparac
za svaku zemlju iznosi
400 eura. Uz to, posto-
je i programi razmjene
Eurdysseey u koje se
oni koji imaju prebivali-
te u Istarskoj upaniji
mogu ukljuiti svake
dvije godine (idue te-
stiranje trebalo bi uslije-
diti za godinu dana).
uje kad stigne jer svoj ne
moe ponijeti na put zbog
teine. Sve prakse na ko-
jima je bio Adam je pro-
plovi drugaijim vodama.
Nakon predavanja hvataju
traku za hodanje, bacaju
hula-hop, ongliraju, svoje
dicom osnovala
zime u dvoritu
doma. Za nepro
radi gdje stigne
svojim stilom
- Volontir
dinu dana bez n
ljala sam o tom
elim zavriti p
faksa i radom u
bih se mogla
objanjava. Isku
organizaciji, adm
prodaji zbog vol
festivalima gdje
proglaena naj
lonterkom no j
brala to e na
u ivotu.
Istinski v
Oko 450 P
svake godine od
stvo na dugoro
ranje (EVS) est
tlo na kraju tun
potrage za pos
ako su mlai,
na odreeni fak
- To je al
mladi stjeu isk
boljavaju ans
ali prije nego
odu, samo el
am
i ef
Varava: Volontiranje pomae,
ali ja to ne stignem
Paulina Grabowska,
studentica logike, 20
Volontiranje moe po-
moi u buduem poslu.
Moja prijateljica eli stei
iskustvo i ii e volonti-
rati u raunovodstvo, ali
mislim da ljudi u Poljskoj
ele novac. Ne stignem
volontirati jer radim i
studiram, no super je to
stvar tijekom kole i stu-
dija kad ima vremena
da stekne iskustvo u
razliitim tvrtkama i orga-
nizacijama, ali samo dok
ima financijsku potporu
roditelja.
Karina Paul,
ekonomistica, 27
Postoje brojne volonterske
djelomino plaene prilike
za mlade ljude, ali nisu do-
voljne. Ljudima koji dou na
praksu na est mjeseci po-
slodavci kau da nisu dobri
samo zato da ih ne moraju
zaposliti. Imamo centre za
nezaposlene koji organizi-
raju edukacije za posao, ali,
primjerice, samo ako ima
budueg poslodavca, dobit
e financijsku potporu. Ja
radim, sama se izdravam
i sve moram sama, ne bih
stigla volontirati.
8
Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
EUROeko
P
rojekt namijenjen uvo-
enju inovativnih teh-
nologija i izvannastav-
nih programa u pomorske
kole zapoeo je s provo-
enjem u Pomorskoj koli
Bakar krajem prole godi-
ne. Projekt je vrijedan 211
tisua Eura, a financira ga
Europska unija kroz viego-
dinji operativni program
za razvoj ljudskih resursa
u Hrvatskoj. Projekt Od
obrazovanja do zapolja-
vanja kroz modernizaciju
kurikuluma pomorskih
strukovnih kola se pro-
vodi u suradnji Pomorske
kole Bakar, Srednje kole
Ambroza Haraia iz Malog
Loinja, Hrvatske udruge
poslodavaca te Sindika-
ta pomoraca Hrvatske i
trajat e do 21. rujna ove
godine.
Praktina znanja
Cilj projekta je razvi-
janje novih mogunosti
strukovnog obrazovanja
u pomorskim kolama te
podizanje kapaciteta za
pruanje praktinih znanja
koja uenicima omoguuju
da s vie praktinih vjeti-
na uspjenije konkuriraju
na tritu rada. Konkretno
to znai poveanu zapo-
ljivost pomoraca - bivih
uenika kola partnera,
kroz fakultativnu nastavu
uenika zavrnih razreda
i stjecanje dodatnih svje-
dodbi o osposobljenosti
pomoraca za programe
izobrazbe RO-RO i Pass-
enger ship safety te Tan-
ker safety, razvoj i provje-
ru sustava za upravljanje
uenjem na daljinu (LMS),
razvoj on-line obrazovnih
sadraja za LMS te pobolj-
anu komunikaciji s regi-
onalnim imbenicima u
pomorstvu.
Na konferenciji za
medije u Pomorskoj koli
u Bakru, Gordan Pape,
ravnatelj Pomorske kole
u Bakru predstavio je pro-
jekt istaknuvi kako je u
tradiciji kole obrazovanje
uenika za uspjeno zapo-
ljavanje u sektoru. Prvi
poeci pomorskog kol-
stva u Bakru vezani su za
18. i poetak 19. stoljea,
kada je bilo uitelja koji
su privatno poduavali.
Pomorska kola u Bakru
zapoela je s radom 1849.
a 1929.godine uz nautiki
dobila je i brodostrojarski
odsjek. Od tada kola radi
na stalnom poboljavanju
programa i prilagoavanju
stanju na tritu rada. Da-
nas se uenici obrazuju u
tri programa: pomorski
nautiar, tehniar za bro-
dostrojarstvo i tehniar za
logistiku i pediciju. Neiz-
mjerno je vano razvijati te
programe obrazovanja, kao
i programe cijeloivotnog
uenja. Na je cilj da svi
uenici i budue genera-
cije pomoraca dobiju kon-
kretne vjetine s kojima e
biti konkurentna snaga na
domaem i regionalnom
tritu.
Ljudski resursi
Obrazovanje pomo-
raca uvoenjem novih
tehnologija kao i podiza-
nje sigurnosti na brodo-
vima sve je zahtjevnije, te
pomorska uilita imaju
zadatak obrazovati stru-
ni kadar koji zadovoljava
potrebe pomorskog trita,
te je samim time sposoban
upravljati brodovima visoke
tehnologije i velike mate-
rijalne vrijednosti naglasio
je Pape.
U projektu sudjeluje
kao partner i Srednja ko-
la Ambroza Haraia iz
Malog Loinja, ija je rav-
nateljica, prof. Jelena Brali,
naglasila kako je suradnja
razliitih institucija i kola
temelj na kojem se projekt
moe nastaviti razvijati i
nakon njegovog slubenog
zavretka. Vrijednost ova-
kvog projekta je upravo ono
to je prepoznala i Europ-
ska unija, a to je unaprjei-
vanje ljudskih resursa, to
ima dugorone pozitivne
posljedice na razvoj i bolju
poziciju naih uenika, bu-
duih pomoraca na global-
nom tritu rada. Hrvatski
zavod za zapoljavanje je
u prosincu zabiljeio vie
od 350 tisua nezaposlenih
osoba. Inicijativa da se to
promjeni mora krenuti i
odozdo, od kola i udruga
te ovakvih projekata, istakla
je Brali.
Ekasnije
poslovanje
Nenad Seifert, direk-
tor rijeke podrunice Hr-
vatske udruge poslodavaca,
partnera na ovom projektu
takoer je podrao inicija-
tivu, kazavi kako je za po-
slodavce neizmjerno vano
kroz suradnju s obrazovnim
institucijama raditi na tome
da radna snaga odgovara
potrebama i zahtjevima su-
vremenog poslovanja.
- Pomorski sektor
ima dugu tradiciju i jako
je vaan za cijelu dravu.
Meutim, i njega je teko
pogodila gospodarska kri-
za te je upravo zbog toga
pod velikim pritiskom da
se poslovanje automatizi-
ra i uini to efikasnijim.
Prvi korak u usklaiva-
nju kola i trita rada su
upravo ovakve inicijative
i projekti koji dovode do
modernizacije kolskih
programa te je stoga i
HUP spremno podrao
projekt, rekao je Seifert.
Projekt Od obrazovanja
do zapoljavanja kroz
modernizaciju kurikulu-
ma pomorskih strukovnih
kola EU podupire kroz
viegodinji operativni
program za razvoj ljud-
skih resursa u Hrvatskoj
(Multi-Annual Operatio-
nal Programme for Human
Resources Development
for Croatia, Instrument for
Pre-Accession Assistance,
BGUE 04 06-HRD), odno-
sno kroz dodjelu nepovrat-
nih sredstava za potrebe
Modernizacije kolskih
kurikuluma u strukov-
nim kolama u skladu sa
promijenjenim potrebama
trita rada. G. JEZDI
O fondovima
i javnoj
nabavi
Novac iz strukturnih
fondova koji e Hrvat-
skoj biti na raspolaganju
ulaskom u Europsku
uniju troit e se na
projekte sklapanjem
ugovora o radovima,
uslugama i nabavi roba
putem javnih natjeaja,
to naglaava vanost
uinkovitog sustava
javne nabave, istaknuto
je danas na konferenciji
o strukturnim fondovi-
ma EU-a i javnoj naba-
vi. Do kraja ove godine
Hrvatska bi mogla iz
europskih strukturnih
fondova povui do 450
milijuna eura, a u razdo-
blju od 2014. do 2020.
nekih 13,7 milijardi eura
i ukoliko ne budemo
pripremljeni moglo bi
se dogoditi da sredstva
koja e nam stajati na
raspolaganju propadnu,
istaknula je Marija Cvrlje,
zamjenica predsjedni-
ce Dravne komisije za
kontrolu postupaka jav-
ne nabave.
Naglasila je da je zato
potrebno provesti iru
edukaciju svih onih koji
e koristiti sredstva iz
strukturnih fondova. Teret
je na nositeljima projeka-
ta da educiraju iru za-
jednicu i da im pomognu
u pripremi projekata da
bi to uspjenije povu-
kli ta sredstva, kazala je
istaknuvi da su pravila
EU-a stroga i da najma-
nja pogreka rezultira
gubitkom sredstava.
Pomonica ministra gos-
podarstva Teja Kolar ka-
zala je da e se ulaskom
Hrvatske u Europsku
uniju na europske struk-
turne fondove poeti
primjenjivati nacionalno
zakonodavstvo o javnoj
nabavi, za razliku od
dosadanjih pretpristu-
pnih fondova na koje su
se primjenjivale posebne
procedure EU-a.
Ono na emu e se
naroito inzistirati su
snani mehanizmi kon-
trole kako bi se smanjila
mogunost pogreaka
uzrokovanih administra-
tivnim procedurama u
postupcima javne naba-
ve, naglasila je dodav-
i da je javna nabava
rizino podruje i uzrok
nepravilnosti u 40-ak po-
sto sluajeva financiranja
projekata iz strukturnih
fondova (H)
PREDSTAVLJEN POETAK EU-PROJEKTA NAMIJENJENOG UVOENJU INOVATIVNIH
TEHNOLOGIJA I IZVANNASTAVNIH PROGRAMA U POMORSKE KOLE
Pomorska kola
Bakar nositelj
EU-projekta
Glavni urednik:
Ranko Boroveki
Urednica priloga:
Gordana Jezdi
Izdava:
Glas Istre novine
d.o.o.
Prilog izlazi prvog
etvrtka u mjesecu
Prilog je realiziran u
suradnji s Istarskom
upanijom
U Pomorskoj koli
Bakar zapoinje se
s provoenjem EU
projekta namijenje-
nog uvoenju inova-
tivnih tehnologija i
izvannastavnih pro-
grama. Svrha pro-
jekta je poveanje
konkurentnosti i re-
levantnosti njihovih
uenika, buduih
generacija pomora-
ca, na tritu rada
E
ko ga, ili eko je! Kako ete: Novo lito ili nova
godina 2013. je tote. Kakva e nan biti? Kako
kemu! Ja ve sad, unaprid, znan kemu e
biti kakova: siromahima e biti jo siromanija, a
bogatima e biti jo bogatija.
Pulitiki batibulj je poeja. Velika nesloga se
je zakuhala na zastanku SDP-eja u pazinsken Spo-
men domu. U pulitiki ni dobra situvacija kad su
stranke i pojedinci kako koulja i guzica. Kad-tad,
prije ili pokle takova ljubav pukne, kopja, pojde
si pipe kovati, za ne rei mater eniti. Ili kako bi
rekla jora Mafalda: Tropa konfidenca - sofoka
la providenca. Kajin je trd kako grota i tako je
doa biti kamen smutnje mri IDS-a i SDP-eja.
Kukuriku koalicija, kako san ja bija i predvidija,
poela se lomiti po puntima, bolje rei po srid
Kajina. Kajin je dupli Trojanski konj. Poradi njega
je poeja raskol u IDS-u, ma i u SDP-eju. Na
pazinsken zastanku je dolo do velikega raskola,
dosti drugovi se je diglo i protesno naputilo
sjednicu. Bilo je dramatino kako uni put u
Beogradu. Niki istrijanski SDP-ejovci su se jako
ufendili na efa Milanovia ki bi stija da glasaju
za Kajina, kako da mri njih ni tabelih kanditati
za upana. Ma bogati! Nu, a rei, maj, misec od
jizbori, je daleko, tote e jo biti plesa i veselja.
Ko ni drugo za sad znamo da je Buzet doa biti
veliki rasadnik pulitikih kadrovi, oba kandidata za
upana, i Kajin i Flego su Buzeani.
U Poreu je veliki problem zimska sezona. Buti-
geri zapru sve butige, slastiarne i zlatarne i pojdu
doma u Makedoniju i Kosovo. Za Boi i Novo lito
grad bude tako pust da ni viti nanke make, tako
da je turiste strah poj u, od UNESCO-a zatie-
nu, starogradsku jezgru. To je stari vansezonski
problem Porea. Ma a e, kad je sve pulitika.
Tako je i Turistika zajednica grada dala moralnu
podrku nain Albancima, pak je i ona zaprla svoj
ured za Boi. Da bude zaprto - tuto kompleto.
Za dva oldina je kreila cestarina na Istarsken
ipsilonu i zajno smo digli halabuku. Ale u! To su
samo zaokruili cijene. Ja niman ni proti, tako i
tako mi Istrijanci se ve zdavna ne peljemo po Ip-
silonu. Ne, ne, ni to poradi oldi. Ter nismo mi krti.
Nego zato? Mi smo stari lokalisti i mi se peljamo
samo po lokalnin estami.
Sve zajde van. Se je govorilo da mi nimamo te-
belega razbojnika ni bandita, ni briganta, perke da
smo mi Istrijani pravi ljudi. Sad pak, tijen u naen
ornalu, da smo i mi imali svoga Robina Huda i
svoga arugu. Bija je to Kolari Ivan (1900.-1986.).
Karabinjeri od Pule do Trsta su ga imali strah. Pu-
tija je za sobon miljare tekih krivinih djeli, ubistvi
i razbojstvi. Ima je samo jenu viciju, jako je volija
gledati kaubojske filme i to ga je gutalo karijere.
Karabinjeri su ga zarobili juto dokle je gleda crno-
bilega kaubojca Toma Miksa. Ima je komo 24 lita.
Sud ga je usudija na etiri doivotne robije, i jo
106 lit zatvora, i jo jedanajst lit samice. o, sad
vidite kakov ribel je bija ti na Kolari. Altroke film,
cilu seriju se more snimiti o njigoven liku i djelu.
aruga mu ni bija nanke do kolina.
Eko, lipi moji, kemu krivo-kemu drito, finila i prva
torija u ven litu. Ko ni drugo emo znati kemu je
srian, a kemu nesrian broj 13. Dajte si kuraja, i
budite pravi ko morete.
Vajka z vami va
emo nagradit z lipin libreton vici po istrijanski
u ken je anke ovi: Pita unuk nonia: Nono, a
moremo mi muki roditi? Vero ne, unuk moj, ree
nono. Ma si sigur da mi muki ne moremo roditi?,
ne moliva mali. Ma ne moremo, sto posto, ree
mu noni, a mali pita: Ma a nanke mi Istrijani?)
2. Uresti po hrvacki 3. Ingleke Zviri ki su kantali
House of the Rising Sun 4. Nan se vidi da e tako
budui istrijanski upan govoriti a 5. Iluminiran 6.
Selo deboto na po puta mri Cerovlja i Paza u ken
su svi ravni 7. u 11. Vapit, kucat 12. Pogodbeni
veznik z Rakovci 13. El manja le ore a la jora
Mafalda 14. Sava u Tirolu 15. Po od CIV 16. Kra-
tica za Istarsku kreditnu banku Umag (ovo je isti
reklam, juto da Dodi zna da nan rabi sponzor
za novi libar Lipi moji) 18. enj za protaktinij 21.
Noge kontra od iks.
Kostoravno rjeenje z pasanega numera:
LUP, UKO, ISK, GUAT, FLEGOMANIJA, NO,
TETURANJA, UNUT, SAMO DA JE BEI, ARE,
ALEN, NIN, IRA
KOSTORAVNO: 1. Toplice koje kumpare z
wellnesson 4. Lasi 8. Politiarima ga je najbolje
iskljuiti 9. Anke tako u Istri reu kad je ki kapac,
gaj 10. Napro veli ovik po hrvatski 14. Ep z
kega smo zeli konja na dananjoj duplerici 17.
Vero anke tako reu picigamorten na Liburniji, a
nan se vidi da bi to Ninu stija bit Kajin samo nas je
strah da e na kraju samo pas u tu kuju 19. enj
na vozii z Srebrnii poli Vinjana 20. Kad smo
se malo otriznili od novega lita i pogledali a nas
eka u 2013., samo smo ovo mogli zakljuit, a,
da van pomoremo juto napisat, emo re da se
to more protit anke kako jaketa lin i kolori 22.
Zemljita 23. Odvjetnik po nau 24. Anke tako je
papat po nau 25. Sanje koje z makon daju litrat.
OKOSTOMITO: 1. Besida z kojon finjivaju lipi
veri koje su nikad kantali nai noni i none, a ki
zna fori i kakov gospodin: Poli rit je pizdica/ku si
vidiv tiho... a? (da na doprinos seksualnomod-
goju Istrijana ne ostane neshvaen, juto rjeenje,
koje dojde na niki od naih indirici z inpresuma,
La kost, otuni humoristino-satiriki
podlistak etvrtkomu Glasu Istre
autori Vladimir Bugarin, Drago Orli i
Goran Prodan zemaljske adrese: Pore,
Pionirska 1; Pula, Riva 10; virtualna:
lakost@glasistre.hr; telefonin 098 475 359,
faks 452 863 i 591 555
reklame na 388 470 ili epgi@glasistre.hr
reklamacije s gnuanjemodbijamo
Lito 31

Numer 1019

Porije, 3. antonjaka 2013. (sv. Genoveva, divica)

Mitska
Dugogodinji pomonik
triju ministara branitelja
Dinko Mikuli pritvoren je u
Remetinec zbog sumnje da
je primao mito.
Ma ku je tuliko dugo ima
lipo delo z velon plaon i
poltronon fori je za to mito
on kemu dava, a ne zima.
Sve je zapravo poelo dok
je ef SDP-a i Vlade Zoran
Milanovi praen tjelohrani-
teljima trao metropolom u
suprotnom smjeru kad mu
ususret dotri jedan konj.
MILANOVI: Stani, konju
jedan!
KONJ: Stao sam.
M: ta radi ovdje?
K: Pa trim, ovaj trao
samdok me niste zaustavili.
M: Dobro, vidim da tri,
ali ta ovdje? Odakle si?
K: Iz Istre.
M: Majketi, iz Istre? Ja
sammislio da su u Istri samo
koze.
K: Ma ne, ne, ima i neko-
liko konja.
M: Je, je, imami ja dolje u
tali nekoliko konjina.
K: Da, znam ih, ali oni ne
tre. Samo pasu.
M: Znao sam! To je pro-
blem. Meni trebaju konji koji
e trati, a ne pasti!
K: Ma nee oni pasti, i-
lavi su.
M: Da, ali nemamnita od
njih. S njima ne mogu pobi-
jediti ni u jednoj utrci. ak ni
na prstenac. Je l bi ti u Istri
trao za mene?
K: Zar misli da bih trao
po Zagrebu da mogu trat
u Istri? Nema ti, moj Zorane,
tamo mjesta za dobrog trka-
eg konja.
M: I ta u jadan sada?
Ve me i ena doma zajeba-
va da koji sam ja ef vlada-
jue partije a nisam u stanju
pobijedit Bandia ni Jakov-
ia.
K: A da proba u Istri s
Kajinom?
M: Kajin? Kakav je on
konj?
K: Pa - trojanski.
M: E, pazi, nije ti ova loa.
Lijepo u mu uvalit ove moje
unutra a on neka njiti. I kad
ga narod uvede na vlast, moji
hop! iskoe i zasjednu.
K: Eto, rijeeno. Ali to e
poslije s trojanskimkonjem?
M: Pa, normalno... spalit
u ga.
Nakon to je pred-
sjednitvo IDS-a jed-
noglasno odluilo (.
nije bilo Kajina pa su
svi glasali kao jedan
tj. Jakovi) da Valter
Flego bude IDS-ov
kandidat za upana
Flego je smogao
snage i okupljenima
rekao: Za mene
postoji samo jedan
izbor - Istra i IDS.
Iako nekima jo
nije jasno kako
samo jedan izbor
moe sadravati dva
pojma, na truboek-
sluzivni snimak sve
objanjava. Nakon
butelje ampanjca,
koju - nadamo se -
nije platio iz svoga
depa, i Flego vidi
duplo.
FERI (gore na prozoru): Ajmo, vijeme je. Ukrcajte se.
GRBIN (lijevo stoji): Samo jo malo, da vidim ako e
do Arduino.
KRAJAK (s prozora): Ma nema ti njega, poao je
pomoi tifaniu u kampanju.
BASSANESE (nabacuje se): Cure, oete sjest sa mnom,
imam i neto za popit.
VRBAT (lijeva): Rei u te Mauru.
DAMJANAC (desna): Ajme, a ko e ovo pokrenut i vu?
HRELJA (mae): ekajte, idem i ja!
Jutros natate potpred-
sjednik IDS-a Damir Kajin,
potpisao je vjernost SDP-u.
Sveanom inu prisustvovali
su predsjednik SDP-a Zoran
Milanovi s rukama u depo-
vima (zbog figa) i nasmijani
tajnik Igor Dragovan. Tom
prigodom Kajin je izjavio da
je ovaj njegov in potpora za
pravinu i perspektivnu Istru,
a ne nekom separatistikom
pokretu koji bi u sukobu sa
Zagrebommastio brk.
Drugim rijeima, zadovo-
ljan je transferom, iji je puni
iznos jo tajna, ali sigurno nije
manji od povlatene saborske
mirovine kojom e si mastiti
brk, a zasluio ju je tako to je
pet mandata bio u sukobu sa
Zagrebom, bez obzira da li je
njegova stranka bila u opozi-
ciji ili sudjelovala u vlasti.
D
a
rk
o
J
E
L
IN
E
K
M
iliv
o
j M
IJ
O

E
K
J
V
P

R
o
v
in
j
tienica Vile Marije pronaena
u Naicama
PULA - Ana Trdoslavi, koja je 30. prosinca oko 14
sati nestala iz Doma Vila Marija na ianskoj cesti u
Puli, pronaena je u utorak oko 15 sati u Naicama. Tr-
doslavi je inae tienica Doma, a Policijska uprava
istarska zahvaljuje svim graanima koji su pomogli u
njezinom pronalasku. M. Ko.
Uhien mladi koji je pokuao
razvaliti bankomat
PORE - Za pokuaj razvaljivanja bankomata Erste
banke u Ulici Mate Vlaica u Poreu na Silvestrovo u ju-
tarnjim satima policija sumnjii 20-godinjaka iz Porea.
Mladi je uz pomo plinske smjese i elektro-okera poku-
ao provaliti u bankomat, no nije uspio u svom naumu jer
ga po svemu sudei netko omeo u poinjenju nedjela.
Policiji nije dugo trebalo da ue u trag poinitelju pa
je 20-godinjak Novu godinu doekao u policijskoj po-
staji. Nakon to je dovreno kriminalistiko istraivanje,
mladi Porean je u utorak u ranim poslijepodnevnim sa-
tima odveden u pritvorsku jedinicu PU istarske. M. Vu.
Bolesna igra: lutka zaustavila vlak
KOKA - U bolesnim umovima za sada nepoznatih
osoba to je trebala biti ala, ali strojovoi nonog put-
nikog vlaka do humora nije bilo jer je gotovo pola sata
bio uvjeren da je pregazio ovjeka! Bizaran dogaaj koji
je zaustavio ovaj vlak gotovo sat i pol vremena, zbio se
u nedjelju 20 minuta nakon ponoi.
Vlak broj 980 prometovao je na relaciji Osijek - Za-
greb i sve je bilo u redu pred ulazak u Koku, kada je
strojovoa doivio ok: pregazio je ovjeka. Zaustavio
je vlak i ekao da policajci obave oevid. No kada su
policajci stigli na mjesto dogaaja, otkrili su da ondje
nema trupla nego je na prugu bila poloena - lutka od
slame! S. L.
Mukarcu u ruci eksplodirala
raketa i ozlijedila mu lice
NOVIGRAD/ROVINJ - Od posljedica (nestrunog) ru-
kovanja pirotehnikom u novogodinjoj noi u Novigra-
du je ozlijeen 30-godinjak s podruja Novigrada. Nje-
mu je u ruci eksplodirala raketa, pri emu je zadobio
ozljede lice radi ega je morao potraiti pomo lijeni-
ka. Sreom, radi se o lakim ozljedama koje je 30-go-
dinjak zadobio u Parku novigradske biskupije.
Dvadesetestogodinjak iz Rovinja koji je u periodu
od 27. do 31. prosinca terorizirao susjede u Ulici Kresin-
skih rtava u Rovinju bacajui petarde u nonim satima
prekrajno e pak odgovarati zbog krenja Zakona o
prekrajima protiv javnog reda i mira. M. Vu.
ROVINJ - ezdeset-
estogodinjak iz Rovi-
nja teko je ozlijeen u
prometnoj nesrei koju
je, prema podacima iz
PU istarske, sam skri-
vio. Nesrea se dogo-
dila juer oko 7.30 sati
kod naselja panidiga,
na cesti Rovinj - Bale.
Rovinjac je upravljao
automobilom Ford
Mondeo pulskih regi-
stracijskih oznaka kada
je naglo skrenuo u lije-
vu kolniku traku ne bi
li izbjegao sudar s VW
Golfom koji se kretao
ispred njega, a koji je
usporio jer je skretao
na makadamski put.
Ford se potom frontal-
no sudario s automo-
bilom Nissan Note koji
je naiao iz suprotnog
smjera i na koncu je
izletio s ceste. Voza
Forda zbog tekih je
ozljeda zadran u pul-
skoj Opoj bolnici, a
nesreu je skrivio jer je
prebrzo vozio. S. P.
Rovinjac teko ozlijeen
u sudaru kod panidige
crna@glasistre.hr
591-521
*
SPLIT - Zbog zloporabe ovlasti u gos-
podarskom poslovanju Opinsko dr-
avno odvjetnitvo u Splitu podiglo je
optunicu protiv predsjednika nogo-
metnog kluba Splita Slavena uula
(49), sportskog direktora Nenada Pra-
lije (42), tajnika pire Barbaria (51) i
knjigovotkinje Snjeane Blaevi (46)
te RNK Splita. Optueni su da su ote-
tili dravni prorauna za osam milijuna i
870 tisua kuna, objavio je DORH navo-
dei samo godita optuenih. (H)
Optunica
protiv
RNK Splita
U plamteem Yu
zatitar i kon
ZAGREB - to se u novogo-
dinjoj noi dogaalo u stan
u Ogrizovievoj ulici 34 jo
nije do kraja rasvijetljeno, no
31-godinjeg Miroslava To-
masa policija je prijavila za
ubojstvo brata Vedrana (31).
Kako smo ve pisali Vedra-
novo beivotno tijelo prona-
eno je oko pet sati ujutro u
stanu to su ga braa, inae
blizanci, dijelili. Ozljede na
mladievom tijelu odmah su
istraiteljima dale naslutiti da
je ubijen, te je zapoeo oe-
vid to je potrajao do kasnih
veernjih sati.
Krvavi otisci
Svaki pedalj stana detaljno
je pregledan, a uzeti su i krvavi
otisci to su ih istraitelji pro-
nali u liftu. Ubrzo su u sjedite
krim-policije odvedeni Vedra-
nov brat Miroslav, kao i plavo-
kosa djevojka s kojom se foto-
grafirao tijekom najlue noi.
Njihova zajednika fotografija
PIE Marica KOTA
SNIMIO Milivoj MIJOEK
FLENGI - Premda identitet
dviju osoba poginulih u stra-
vinoj nesrei u nedjelju oko
pola sata prije ponoi jo nije
slubeno utvren mjetani u
Flengima i Jasenovica sumnja-
ju da je rije o Velimiru Posav-
eviu (59) iz Flengi i 28-godi-
njoj Kristini Baji iz Slavonskog
Broda koja je vie od deset go-
dina ivjela i radila u Vrsaru i
okolici, a posljednjih nekoliko
godina ivjela u Jasenovici.
Jezovita smrt dvoje pozna-
nika okirala je njihove sumje-
tane, a od vlasnika jedne vr-
sarske konobe doznajemo da
je Kristina kobne veeri iz Ja-
senovice, gdje je ivjela s de-
kom, otila do prijatelja u Flen-
ge na fetu. Svojim Yugom 45
u neko ju je doba Posavevi
krenuo vratiti u Jasenovice jer
je on morao krenuti u Vrsar na
posao gdje je, prema rijeima
Kristininog biveg poslodavca,
radio kao zatitar. No na putu
prema Jasenovice voza je uz
NOVOGODINJI ZLOIN: MIRNI OBITELJSKI DOEK PRETVORIO SE U KRVAVU DRAMU, POLICIJA PRIVELA
Otrim predmetom ubio brata b
JEZOVITA SMRT: MJETANI FLENGI I JASENOVICE ZNAJU
Iako se jo eka DNK analiza tijela vozaa i suvozaa koja su
do neprepoznatljivosti izgorjela kada se Yugo koji je u nedjelju
izletio s ceste Flengi - Jasenovica prevrnuo i zapalio, najvjerojat-
nije je rije o Velimiru Posaveviu (59) i Kristini Baji (28)
U policiju su privedeni Miroslav Tomas (31) ko-
jeg se tereti za ubojstvo brata Vedrana i djevoj-
ka koja je bila na zabavi. Smrtonosne ozljede
Vedranu nanesene su otrim predmetom
Ubijeni Vedran Tomas stanovao je s bratom u istom stanu
U Flenge je Kristina iz Slavonskog Broda dola jo kao tinejderica i zaposlila se kao konobarica u jednoj konobi
38 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

crna kronika

*
*
SPLIT - Dva tjedna nakon eksplozije plina
u stanu na splitskim Skalicama, u bolnici
je podlegao ozljedama 70-godinji Vinko
Elez. Umirovljeni nastavnik tjelesne kultu-
re, desetljeima trener generacija plivaa
te lan Upravnog odbora Plivakog kluba
Mornar, preminuo je nakon nesree koja
se dogodila 17. prosinca u njegovom sta-
nu na 4. katu zgrade na Skalicama. Ek-
splozija plina u stanu bila je kobna, Vin-
ko Elez je zadobio opekotine i ozljede od
kojih se nije uspio oporaviti. M. M.
Splianin
podlegao
opeklinama
ugu izgorjeli
nobarica?
OBITELJ I PRIJATELJI OPROSTILI SU SE OD PREDRAGA KOPRIVNJAKA (40)
ZAGREB - Traginu pro-
metnu nesreu u kojoj su
na novogodinje jutro po-
ginule tri djevojke - dvije
iz Ozlja i jedna iz Karlovca,
skrivio je 23-godinji voza
Renault Meganea koji ih je
i vozio.
Naime, oevidom je
utvreno da je 23-godi-
njak Meganeom karlova-
kih registracijskih oznaka
naiao Avenijom Veesla-
va Holjevca. Kod krianja
sa sjevernim kolnikom au-
toceste A3 i ulice Buzin-
ski Kri skrenuo je u lije-
vo, oduzevi na taj nain
prednost prolaska Seat Le-
onu zagrebakih registra-
cijskih oznaka kojim je iz
suprotnog smjera uprav-
ljao 23-godinji F. P. On je
pak za upravljaem bio s
koncentracijom alkoho-
la u krvi veom od jednog
promila.
U silovitom sudaru to je
uslijedio tri putnice iz Me-
ganea smrtno su stradale,
dok je suvozaica iz Seata
teko ozlijeena. Oba vo-
zaa prola su s lakim oz-
ljedama. A. R. K.
ZAGREB - Iza reetaka je
zavrio 29-godinji Rijeanin
Aleksandar . kojeg je 20-go-
dinja djevojka prijavila da ju
je gotovo mjesec dana drao
zatoenu u stanu u Zagrebu,
te joj prijetio i silovao ju.
Sve se poelo dogaati
jo 2. prosinca prole godine
kada je Aleksandar zakljuao
vrata stana i odbio iz njega
pustiti 20-godinjakinju. Rije
je o stanu u irem centru Za-
greba u kojem je 29-godinjak
neprijavljeno boravio.
Nakon to joj je onemogu-
io da ode od njega zaredale
su prijetnje. Nije nam potvr-
eno zato se tako ponaao,
niti u kakvim su odnosima
njih dvoje bili.
Iza vrsto zatvorenih vrata
govorio je da e ju ubiti ukoli-
ko pokua otii od njega. Je li
to bio njegov osebujan nain
da ju zadri uz sebe, trebalo
bi se rasvijetliti tijekom istrage
to je protiv njega otvorena.
Naime, sve do 26. prosin-
ca Aleksandar . zakljuavao
je 20-godinjakinju u svom
stanu. Djevojka e u nastav-
ku postupka dobiti priliku jo
jednom ispriati je li ju u bilo
kojem trenutku pustio van ili
je svo vrijeme bila zatoena.
Konano, 28. prosinca, kada
se uplaila da e ju Aleksan-
dar ponovno zakljuati u sta-
nu poslala je poruku majci.
Osim za protupravno odu-
zimanje slobode djevojka ga
je naknadno prijavila i za si-
lovanje. Hoe li se tijekom
istrage potvrditi sve te optu-
be Aleksandar . e pratiti iz
istranog zatvora. Naime, u
Remetinec je odveden nakon
to je tuiteljstvo zatrailo od
suca istrage da ga zadri iza
reetaka. Zakljueno je kako
bi u nastavku postupka mo-
gao utjecati na 20-godinjaki-
nju, kao kljunu svjedokinju,
pa mu je zbog toga odreen
istrani zatvor.
A. RAI-KNEEVI
IZA REETAKA ALEKSANDAR . OSUMNJIEN ZA BRUTALNO ZLODJELO
P
.

P
A
U
N
O
V
I

/

C
R
O
P
I
X
OSUMNJIENIKA
blizanca
objavljena je i na Facebooku.
Koliko se moe rekonstruirati
snimljena je oko dva sata uju-
tro, a da mu se fotografija svi-
a komentirao je u to vrijeme i
Vedran. Jesu li to bili posljednji
trenuci njegovo ivota jo nije
poznato, no neto prije pet sati
skonao je u stanu.
Tajanstvena plavua
Smrtonosne ozljede, kako
doznajemo, nanijete su mu
nekim otrim predmetom.
Je li to bio komad stakla ili je
u pitanju no policija jo nije
potvrdila.
Zato je Miroslav digao
ruku na brata trebalo bi biti
poznato uskoro, dok krimi-
nalistiko-istraivanje bude
okonano. Kakvu je ulogu u
tragiim dogaajima u stan
Tomasovih imala tajanstve-
na plavua istraitelji e ta-
koer pomno ispitati.
Da se neto strano dogo-
dilo u njihovoj zgradi susje-
di su postali svjesni tek kada
su im ujutro na vrata pozvo-
nili policajci. Novogodinje
slavlje u Zagrebu je bilo izu-
zetno buno, zbog ega i ne
udi to nitko nije svjedoio
evenutalnoj galami iz doma
Tomasovih.
Tijekom oevida u stanu
je pronaeno i vatreno oru-
je. Rije je, navodno, o pi-
tolju ije se porijeklo jo
ispituje. Meutim, iz njega
tijekom veeri nije pucano,
niti je utvreno da bi Vedran
Tomas imao ikakvu ozljedu
nanijetu njime.
A. RAI-KNEEVI
nepoznatih razloga umjesto
da autom ue u zavoj, produ-
io ravno i sletio s ceste. Vozilo
se prevrnulo na krov i zapali-
lo, a vozaa i suvozaicu, zaro-
bljene smrskanim limom, pro-
gutala je plamena buktinja.
O Kristini njezin bivi po-
slodavac veli da je, premda
je ponekad viana s pojedin-
cima iz loeg vrsarskog dru-
tva, kao konobarica bila vrlo
vrijedna i pouzdana. Imala
je prilino teko djetinjstvo,
a prvi je put, u potrazi za po-
slom, u Flenge dola jo kao
tinejderica. Od tada je radila
gdje god je mogla pronai po-
sao - u konobama, kafiima i
restoranima u Vrsaru i okolici,
a gosti su je vrlo voljeli.
Okolnosti slijetanja i zapa-
ljenja Yuga 45 zasad jo nisu
rasvijetljeni, nepoznato je je
li izlijetanju s ceste kumova-
la alkoholiziranost vozaa ili
moda i poledica na cesti jer,
podsjetimo, prevrnuti i izgor-
jeli Yugo uoila je cestarska
sluba koja je u nedjelju na-
veer posipavala kolnik zbog
mogue poledice. Karbonizi-
rana tijela vozaa i suvozai-
ce iz izgorjelog auta morali su
izvui vatrogasci, a onda su
prema nalogu zamjenika Op-
inskog dravnog odvjetnika
u Pazinu prevezena na pul-
sku patologiju radi obdukcije
i DNK analize koja bi trebala
i slubeno potvrditi identitet
stradalih. Izgorjeli Yugo preve-
zen je pak na parkiralite po-
reke policijske postaje radi
eventualnog vjetaenja.
TKO SU RTVE STRAVINE NESREE
Lijenik i zubar
U istoj zgradi, doznajemo, ive i roditelji nesretnih mladi-
a. Otac je zaposlen u H-u, a gdje su se on i supruga
tijekom kobne noi nalazili nije poznato. Susjedi tvrde da
su i mladii i njihovi roditelji posljednjih 17 godina ivjeli
u zgradi u Ogrizovievoj ulici i ba po niemu se nisu isti-
cali od ostalih susjeda. Kako su braa blizanci, neki su-
sjedi ak su mislili da je u pitanju jedan mladi, jer, tvrde,
identino su se i odijevali. Jedan je zavrio studij medici-
ne, dok je drugi diplomirao na stomatolokom fakultetu.
U manje od 30 sati etvero poginulih
u prometu
Velimir Posavevi i Kristina Baji dvije su od etiri rtve
prometnih nesrea koje su se u Istri dogodile posljed-
njeg vikenda 2012. godine. U subotu je oko 21.30 sati
u slijetanju Fiat Bravom s ceste Paz - Cerovlje smrtno
stradala 17-godinja Dorotea Pami iz mjesta Pamii.
Voza Brave 19-godinji Goran Boi iz Grobnika kod
Pazina u nesrei je lake ozlijeen dok se za ivot teko
stradale 18-godinje Nikoline Opai lijenici KBC Su-
ak jo uvijek bore.
Niti 24 sata kasnije, odnosno u nedjelju u 17.20 sati na
cesti Vodnjan - Svetvinenat kod skretanja za Paradi u
frontalnom je sudaru smrtno stradao 64-godinji Silveter
irol iz Valbandona. On je vozei Seat Inku prema Sve-
tvinentu iz nepoznatih razloga preao na lijevu stranu
kolnika i sudario se s Toyotom Yaris kojom je prema Vod-
njanu upravljala 21-godinjakinja iz Cukrii. irol je od
zadobivenih ozljeda na mjestu preminuo, a 21-godinja-
kinja i njezina 50-godinja putnica, takoer iz Cukrii pre-
vezene su u pulsku bolnicu s tekim ozljedama. Nesrea
na cesti Flengi - Jasenovica u kojoj su poginuli Posave-
vi i Baji dogodila se samo est sati kasnije.
Fotografija Kristine Baji s njezinog profila na Facebooku
Sahranjen umaki
pomorac koji je
poginuo u Anconi
UMAG - Umaki pomorac
Predrag Koprivnjak (40), lan
posade broda Lucky Sea
koji je 19. prosinca prole
godine poginuo u Anconi,
sahranjen je juer na grad-
skom groblju u Umagu.
Podsjetimo, Koprivnjak
je stradao na brodu Luc-
ky Sea koji plovi pod cipar-
skom zastavom, a kojim je
iz Novigrada, tonije Ante-
nala, u Anconu dopremljen
kamen za potrebe izgradnje
tamonjeg lukobrana.
Tragina nesrea na moru
dogodila se prilikom pristaja-
nja broda u luku, kada je Ko-
privnjaka usmrtio prenapre-
gnuti brodski konop koji je
puknuo tijekom privezivanja
i poput bia udario nesretnog
pomorca. Prema pisanju tali-
janskih medija Koprivnjak je
nakratko uspio ostati na no-
gama, ali je potom ubrzo pao
i preminuo.
Koprivnjak je bio odli-
an pomorac, mornar, kor-
milar na brodu, s deset po-
loenih breveta, veseljak
i dragovoljac Domovin-
skog rata. Istraga oko nje-
gove smrti jo uvijek traje.
Inae, Lucky Sea, starog
imena Slavutich 7, jedan je
od 22 rijena broda iz serije iz-
graene u ukrajinskom Kije-
vu krajem 80-ih pod imenima
Slavutich. Navodno se zbog
loeg tehnikog stanja nalaze
na crnim listama europskih
pomorskih vlasti. S. P.
Brod Lucky Sea na kojem je stradao Koprivnjak
OTKRIVEN KRIVAC ZA TRAGEDIJU U KOJOJ SU POGINULE TRI DJEVOJKE
Nesreu skrivio voza Renaulta
S
.

V
R
A
N

/

C
R
O
P
I
X
Rijeanin mjesec dana
silovao djevojku
Glas Istre 39 etvrtak, 3. sijenja 2013.
RIJEKA - Domagoj Vida
novi je igra kijevskoga Di-
nama! Brani zagrebako-
ga Dinama i reprezentaci-
je juer je obavio lijeniki
pregled i potpisao ugovor s
kijevskim klubom temeljem
kojega e zaraivati milijun
eura po sezoni. Zagrebaki
Dinamo e, s druge strane,
na ime odtetnoga zahtjeva
inkasirati blizu est miliju-
na eura. Hrvatska kolonija
u najveem klubu iz glav-
noga ukrajinskoga grada
poveana je za jo jednog
lana. Navodno su prepo-
ruke novih suigraa Nike
Kranjara i Ognjena Vuko-
jevia bile presudne tije-
kom pregovora s predsjed-
nikom kijevskoga Dinama
Igorom Surkisom.
- Nisam jo razgovarao s
trenerom Blohinom, ali bit
e vremena za sve. Usko-
ro se vraa s godinjeg od-
mora, sjest emo i podije-
liti razmiljanja. Koji broj
u uzeti? Jo nisam o tome
razmiljao. Prirodno bi
bilo uzeti broj 21 koji sam
nosio na Maksimiru, ali taj
broj ve nosi Niko Kranj-
ar. Vidjet u koja je alter-
nativa. Sad mi je najva-
nije izboriti se za mjesto
u novoj momadi - poru-
uje Vida
Maksimirski boss Zdrav-
ko Mami je u svakom slu-
aju napravio jo jedan
posao, Vidu je tijekom ljet-
noga prijelaznoga roka
2011. godine iz Bayer Le-
verkusena doveo za mi-
lijun eura, a godinu i pol
poslije prodao ga je za est
milijuna. Vida je pritom,
uzme li se u obzir i inje-
nica da je postigao odlu-
ujui pogodak protiv Lu-
dogoreca u utakmici to
je modrima jamila pla-
sman u Ligu prvaka, prak-
tino zagrebakom Dina-
mu u kratkom razdoblju
priskrbio vie od esnaest
milijuna eura.
Dok Mami zbraja eure,
ukrajinski mediji peku-
liraju Vidinom ulogom u
novoj momadi. Osim to
ima onih koji tvrde da je
hrvatski brani plaen pre-
vie, veina smatra da e
Vida teko izboriti mjesto
meu prvotimcima kijev-
skoga giganta. Olakotna
okolnost tie se injenice
da moe odigrati na dvije
pozicije u zadnjoj liniji, kao
desni brani i klasini sto-
per. Na desnoj strani trener
Kijevljana Oleg Blohin ve
ima dva cijenjena Brazil-
ca 26-godinjeg Danila Sil-
vu i 29-godinjeg Betaoa,
koji se u pravilu mijenja-
ju na toj poziciji. Stoper-
ska mjesta pak popunjava-
ju kapetan Tara Mykhalyk,
odnosno 25-godinji Evgen
Khaceridi, jedan od najbo-
ljih defanzivaca ukrajinske
momadi. M. CVIJANOVI
sport@glasistre.hr
591-513
*
Trener vodee momadi panjolskog no-
gometnog prvenstva Barcelone Tito Vila-
nova (44) u srijedu je po prvi puta posjetio
igrae na treningu nakon to se 20. prosin-
ca podvrgnuo operaciji grla nakon povrat-
ka raka podune lijezde, bolesti koja mu
se prvi put pojavila u studenom 2011. go-
dine. Vilanova je dva dana nakon operacije
napustio bolnicu, te je zapoeo estotjednu
terapiju kemoterapijom i radioterapijom. Do
potpunog Vilanovina oporavka momad e
voditi njegov pomonik Jordi Roura.
Vilanova
posjetio
igrae
KRENUO PRELAZNI ROK U PREMIERSHIPU
ARBITRANA KOMISIJA
TRANSFER KARIJERE
BRANI MODRIH PRONAAO NOVI KLUB
U TRANSFERU VRIJEDNOM EST MILIJUNA EURA
Domagoj Vida potpisao
za kijevski Dinamo
R
e
u
t
e
r
s
LONDON - Engleski nogo-
metni reprezentativac Dani-
el Sturridge (23) napustio je
redove Chelsea i karijeru e
nastaviti u Liverpoolu, dok
je senegalski napada Dem-
ba Ba (27) korak do prela-
ska na Stamford Bridge na-
kon to su Newcastle United
i Chelsea postigli dogovor
oko odtete.
Sturridge je na Anfield pre-
selio za 13 milijuna eura od-
tete postavi prvo pojaanje
Redsa u Novoj godini.
- Oduevljen sam prela-
skom u Liverpool. Stigao sam
u veliki klub u kojem elim
dokazati svoju kvalitetu. Me-
nader Brendan Rodgers
objasnio mi je to oekuje od
mene i jedva ekam priliku da
pokaem kako nije pogrijeio
- kazao je Sturridge koji je bio
lan Chelsea od 2009. godine,
a jednu sezonu je proveo na
posudbi u Boltonu. Za lon-
donske Bluese je upisao 96
nastupa pri emu je 47 puta u
igru ulazio s klupe, a ove sezo-
ne praktiki nije niti igrao.
- Jedino to sam traio je
prava prilika - dodao je mla-
di iz Birminghama koji je
karijeru zapoeo u Aston Vi-
lli, a tri sezone je igrao i za
Manchester City. Meutim,
niti u redovima Graana
se nije previe naigrao.
Umjesto Sturridge vod-
stvo Chelsea eli angairati
napadaa Newcastle Uni-
teda Dembu Ba. Transfer je
pred realizacijom jer su klu-
bovi postigli dogovor oko
odtete i sada tek predsto-
ji dogovor izmeu Chel-
sea i samog igraa. Niti jed-
na strana nije eljela otkriti
iznos odtete, no Ba u ugo-
voru ima klauzulu po kojoj
je slobodan uz odtetu od
devet milijuna eura. Veliki
interes za usluge senegal-
skog reprezentativca poka-
zali su i Tottenham, Arsenal
i QPR meutim, Chelsea je
oito bio najbri.
Sturridge potpisao za
Liverpool, Ba seli u Chelsea
Daniel Sturridge
Brani zagrebakog Dinama i reprezentacije
obavio lijeniki pregled i potpisao ugovor s
kijevskim klubom temeljem kojega e zara-
ivati milijun eura po sezoni
evko
raun
PULA - Najdulji dan u go-
dini ostao je za nama, netko
ga je proslavio mirno, netko
puno lue, ali bez obzira na
stupanj mamurluka koji im je
izazvao nain i intenzitet pro-
slave, trebalo je sve to im prije
pospremiti u ladicu i vratiti se
uobiajenim obavezama. Oni
koji si to mogu dopustiti spo-
jili su ugodno s korisnim pa
su se nakon blagdana koji su
ostali za nama uputili malo i
na skijanje, poput predsjedni-
ka Istre 1961 Mihaila eglova,
ovi drugi kojih je nesumnjivo
puno vie uskoili su u uobi-
ajenu koloteinu. U tu dru-
gu skupinu spada i trener ze-
leno-utih Igor Pami kojeg
smo juer zatekli na Drosini.
Nimalo udna lokacija s obzi-
rom da se dan prvog okuplja-
nja njegovih pulena u 2013. go-
dine sve vie blii, ali bez obzira
na tu injenicu, Pa-
minjo nam je od-
mah priznao da
se ne bi moglo
rei kako se
posljednjih
dana ubijao
od posla.
- Tu sam u
klubu, ali da
se radi, ba
se i ne bi moglo rei - nakon
pozdrava i svega onog uobi-
ajenog to ide kad se s nekim
uje po prvi put u Novoj go-
dini rekao nam je Igor Pami,
trener Istre 1961. - Da budem
iskren, otkad sam trener nika-
da nisam vie mirovao u jed-
nom prelaznom roku, ali tako
je kako je. Stoga i jedva ekam
da sve to napokon pone i da
izaemo na teren. Datum po-
etka priprema ostao je onaj
kojeg smo ve ranije i zacrtali,
7. sijenja, a danas smo igrai-
ma javili da e prva prozivka i
trening biti na Drosini s po-
etkom u 15 sati.
Potraivanja
Zorana Zekia
Za pojaanje treba izdvoji-
ti i neke novce, a njih u klubu
nema ni za podmirenje teku-
ih obaveza, a kamoli za dovo-
enje pojaanja. Igraima
je kra- jem pro-
le godine
isplaeno
pola pla-
e za deveti
mjesec, isto
da ove pra-
znike ne bi do-
ekali praznih
depova, dok
Rije je o 22 tisue kuna i dok mu ih
ne isplatimo, ne moemo igrati ni-
kakve slubene utakmice, rekao je
Pami o dugovanju prema igrau
koji se nakon odlaska iz Pule skrasio
u redovima mostarskog Velea
IZ DINAMA U DINAMO - Vida tijekom zagrebakog ogleda s Kijevljanima u Ligi prvaka
DOSTA MU MIROVANJA - Igor Pami tijekom lanjskih zimskih priprema
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
TOKA NA I - Dopred-
sjednik kijevskoga Dinama
Vitalij Sivkov i Domagoj Vida
na tu injenicu, Pa
minjo nam je od-
mah priznao da
se ne bi moglo
rei kako se
posljednjih
dana ubijao
od posla.
- Tu sam u
klubu, ali da
se radi, ba
enje pojaanja. Igraima
je kra- jem pro-
le godine
isplaeno
pola pla-
e za deveti
mjesec, isto
da ove pra-
znike ne bi do-
ekali praznih
depova, dok
40 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

sport

*
*
Brani panjolskog prvaka Reala iz Ma-
drida i portugalski nogometni reprezenta-
tivac Pepe u srijedu se podvrgnuo artro-
skopskoj operaciji desnog glenja, objavio
je njegov klub, a panjolski mediji naga-
aju kako e oporavak trajati oko mje-
sec dana. Kako su od ranije zbog ozljeda
izvan stroja oba bona igraa Fabio Coen-
trao i Marcelo, a Sergio Ramos je suspen-
diran, Jose Mourinho ima velikih problema
oko sastavljanja obrane za nedjeljni doma-
i okraj protiv Real Sociedada.
Real
ostao bez
Pepea
R
e
u
t
e
r
s
Handanovi
slovenski
nogometa
godine
LJUBLJANA - Vratar tali-
janskog Intera Samir Han-
danovi po trei je put u
karijeri izabran za najbo-
ljeg slovenskog nogometa-
a godine u izboru maga-
zina Ekipa. Nakon to je
osvojio taj trofej za 2009.
i 2011. godinu, Handano-
vi je proglaen najboljim
i za 2012. Drugo mjesto u
ovom izboru zauzeo je na-
pada PSV-a iz Eindhove-
na Tim Matav, koji je bio
drugi iza Handanovia i
2011., dok je trei bio Kevin
Kampl iz Red Bull Salzbur-
ga. Za najboljeg mladog
igraa izabran je 18-godi-
nji vratar Jan Oblak, koji
je trenutano na posudbi
iz Benfice u Rio Aveu, dok
je trener godine drugi put
zaredom strateg Maribora
Darko Milani. Ekipa je peti
put birala najboljeg sloven-
skog igraa, a osim Handa-
novia, tu su nagradu jo
osvajali Milivoje Novakovi
(2008) i Valter Birsa (2010).
Umro Ladislao
Mazurkiewicz
MONTEVIDEO - Najbolji
vratar svjetskog prvenstva
odranog u Meksiku 1970.
godine, Urugvajac Ladislao
Mazurkiewicz, preminuo je
u srijedu u Montevideu od
komplikacija s boleu bu-
brega i dinih puteva u dobi
od 67 godina. Informaciju je
objavio njegov prijatelj Fer-
nando Alvez, koji je i sam
bio urugvajski reprezenta-
tivni vratar. Mazurkiewicz je
zavrio u bolnici prije tjedan
dana i pao je u komu iz koje
se nije probudio. Najvei
dio svoje karijere Mazurki-
ewicz je proveo u Penaro-
lu iz Montevidea s kojim je
1966. godine osvojio Copa
Libertadores i Interkontinen-
talni kup, a jo je branio i u
brazilskom Atletico Mineiru
i panjolskoj Granadi. Kao
jedan od svojih najponosni-
jih trenutaka Mazurkiewi-
cz je navodio izjavu sjajnog
vratara biveg SSSR-a, po-
kojnog Lava Jaina koji ga
je po zavretku karijere pro-
glasio svojim nasljednikom.
Smuda preuzeo
drugoligaa
BERLIN - Bivi poljski no-
gometni izbornik Franciszek
Smuda, koji je s te dunosti
odstupio nakon neuspjeha
na prologodinjem EURU
kojemu je Poljska uz Ukraji-
nu bila domainom, novi je
trener njemakog drugoli-
gaa Jahn Regensburga s
kojim e u proljetnom dijelu
sezone pokuati izbjei is-
padanje u treu ligu. Nakon
19 jesenskih kola Jahn Re-
gensburg je posljednji na
ljestvici druge lige sa 13 bo-
dova, osam manje od 14.
Duisburga koji trenutano
dri posljednju poziciju koja
osigurava ostanak.
SUSPENDIRALA ISTRU 1961 DOK SE NE RIJEE ZAOSTACI PREMA BIVIM IGRAIMA
o Oki sjeo na
zeleno-utih
je s druge strane u
klub stigla jedna sasvim
drugaija estitka.
- Klub je pod suspenzijom.
Odluka je to Arbitrane komi-
sije koja je danas stigla u nae
prostorije i bit emo suspendi-
rani dok ne rijeimo novane
zaostatke koje imamo prema
naem bivem igrau evku
Okiu. Rije je o 22 tisue kuna
i dok mu ih ne isplatimo,
ne moemo igrati nikakve
slubene utakmice - rekao
je Pami o dugovanju prema
igrau koji se nakon odlaska iz
Pule skrasio u redovima mo-
starskog Velea. - Stigla su na
naplatu i potraivanja Zorana
Zekia, pomalo smijena situ-
acija, jer u njegovom sluaju
praktiki vie iznosi pristojba
nego to mu je klub duan, ali
i to moramo rijeiti im prije,
kao i eventualna nova potra-
ivanja koja bi mogla stii na
nau adresu.
to se tie moebitnih do-
lazaka, tu zasad jo nema ni-
kakvih novih vijesti.
- Nikog nismo doveli, a jedi-
no to je dobro u cijeloj toj pri-
i je da onda barem ne moe-
mo pogrijeiti u odabiru - s
osmjehom je ustvrdio Pami.
- Ovih bismo dana trebali zna-
ti neto vie o igraima koji e
doi na probu, neto konkret-
nije, nakon ega bismo mogli i
izii van s njihovim imenima.
Sigurno je da e nam se vratiti
Bateli i ako se tijekom pripre-
ma dokae i nametne, ostat e
dijelom momadi, a ako ne,
opet e negdje ii na probu.
Dogovoreno je da pridruimo
prvoj momadi i dvojicu na-
ih juniora, Hadia i Ivanovi-
a, i to je zasad jedino to zna-
mo sa sigurnou.
Debi 12. u Umagu
Svojevrsno pojaanje trebao
bi biti i Ivor Horvat, povratnik
nakon teke ozljede koljena,
dok s druge strane koljeno jo
uvijek mui Sandija Krima-
na, jednu od najvanijih kari-
ka zeleno-utog lanca.
- Horvat e na ovim pripre-
mama od prvog dana ui u
normalan ritam s ostalim sui-
graima, puni trening i vjeru-
jem da tu nee biti nikakvih
problema. Isto tako, nadam
se da e se i ostatak momadi
na poetku priprema pojaviti
bez ikakvih zdravstvenih pro-
blema, spremni da sve plani-
rano odrade kako treba. to
se tie Krimana, njemu se taj
ligament u koljenu konstan-
tno upaljuje, ali on je tijekom
ove pauze stalno iao na te-
rapije i nadam se da e se to
polako poeti smirivati - ista-
knuo je trener Istre 1961 koja
e prvu pripremnu utakmi-
cu, naravno ako suspenzija
dotad bude skinuta, odigra-
ti 12. sijenja u Umagu protiv
Agencije Umag. - To su nai
ve uobiajeni protivnici i bit
e to idealna prilika da vidimo
na emu smo i usput provjeri-
mo ove mlade, a onda emo
dalje traiti suparnike. Nema-
mo jo nita konkretno, e-
kamo sa svih strana potvrde i
nadam se da emo to polako
ovih dana poeti rjeavati.
Ivica CEROVAC
Odlaze tek
Prgomet i Antoli
Krajem prole kalendar-
ske godine malo se tem-
peratura podigla kad su
na Drosinu stigli upiti
stranih klubova koji su u
svojim redovima eljeli vi-
djeti ponajbolje ekspona-
te iz zeleno-utog izlo-
ga. No, 250 tisua eura
koji su iz Ukrajine bili po-
nueni za usluge Hrvo-
ja Milia, kao i 50 tisua
manja ponuda koja je iz
Belgije stigla za Sandija
Krimana, nisu bili do-
voljni da bi elni ljudi pul-
skog prvoligaa bili voljni
upustiti se u trgovinu.
- Mi smo odbili ponu-
ene odtete jer smatra-
mo da ta dvojica igraa
vrijede puno vie, na to
su zainteresirani klubo-
vi rekli da je to njihova
zadnja ponuda i ako pri
tome i ostanu, od toga
nee biti nita. Vrlo jed-
nostavno. Isto tako, nije
stiglo nita drugo za niti
jednog od ostalih naih
igraa, meu ostalim niti
za Rocu za kojeg su po-
stojali neki upiti u vezi s
probama, ali vie nam se
nitko nije javio - naglasio
je Paminjo. - Tako su je-
dini igrai bez kojih smo
ostali u ovoj pauzi Prgo-
met i Antoli, s kojima
jo nismo i slubeno ra-
skinuli ugovore, ali emo
to napraviti ovih dana.
Ostatak momadi ostao
je na okupu i to je jedino
dobro u ovom momentu
to nam se desilo, da se
momad nije razila. Isti-
na, sve se to moe preko
noi promijeniti, ali bez
obzira na to, situacija nije
kritina upravo stoga to
e momad ostati ma-
nje-vie nepromijenjena.
Premda, da bi bilo lijepo
da se nadogradimo s par
igraa bilo bi, od te inje-
nice ne bjeimo.
Otkad sam trener nikada nisam vie
mirovao u jednom prelaznom roku.
Stoga i jedva ekam da sve to na-
pokon pone i da izaemo na teren
D
.

M
E
M
E
D
O
V
I

SUSPENZIJA
je s druge strane u
klub stigla jedna sasvim
drugaija estitka.
- Klub je pod suspenzijom.
Odluka je to Arbitrane komi-
sije koja je danas stigla u nae
prostorije i bit emo suspendi-
rani dok ne rijeimo novane
zaostatke koje imamo prema
naem bivem igrau evku
j pp
Okiu. Rije je o 22 tisue kuna
i dok mu
ne moem
slubene u
je Pami o d
igrau koji se
Pule skrasio
starskog Vele
naplatu i pot
Zekia, pom
acija, jer u n
praktiki vie
nego to mu
i to moramo
kao i eventu
ivanja koja
nau adresu.
to se tie
lazaka, tu za
kakvih novih
- Nikog nis
no to je dob
i je da onda
mo pogrije
osmjehom je
- Ovih bismo
ti neto vie o
Otkad sam trener nikada nisam vie
mirovao u jednom prelaznom roku. j
Stoga i jedva ekam da sve to na- j
pokon pone i da izaemo na teren
USLUGE STIGLE NA NAPLATU
- evko Oki
Glas Istre 41 etvrtak, 3. sijenja 2013.
MINJ - Upravo onako kako
se i moglo oekivati, kakve
su i bile najave pred poe-
tak prvenstva, zavrio je prvi
dio sezone u Treoj ligi za-
pad za rukometae. Bez ve-
likih iznenaenja, bilo u po-
zitivnom, bilo u negativnom
smislu. Moda su pojedine
momadi iznenadile neto
slabijim plasmanom od oe-
kivanog, no s obzirom da je
to tek jesenski dio, da pred-
stoji jo i proljee, svi imaju
prilike popraviti svoju trenut-
nu poziciju na ljestvici.
Usprkos tome to su ru-
kometai Kvarner Kostre-
ne osvojili prvo mjesto, vei-
ma istarskih klubova imala je
znaajnu i zapaenu ulogu u
ligi. Tome u prilog govori i i-
njenica da su ostala tri mjesta
na samom vrhu zauzeli upra-
vo klubovi nae upanije.
Najavili su u Poreu odre-
eni iskorak u smislu ulaga-
nja u drugu momad kako
bi osigurali plasman u Drugu
ligu i za sada pokazuju da su
na pravom putu. Jesenski su
viceprvaci, osvojili su isto bo-
dova kao i Kvarner koje su kao
domaini jedini i savladali, no
jedinim porazom u Puli izgu-
bili su prvo mjesto. Bio je to
oito samo lo dan ali, i izu-
zetno raspoloeni protivnik
jer su prije tog susreta, a i ka-
snije, pokazali da se s pravom
mogu nadati najvioj pozici-
ji. Mlada su ekipa pojaana
iskusnim Turkoviem, Per-
hatom i Prelcem a znali su,
to im pravilnik doputa, za
utakmice tree lige skidati
i standardne premijerligae
poput Tima Thossa i jednog
od svojih ponajboljih igraa,
a ujedno i novopeenog re-
prezentativca, Gabriela Dea-
ka to dovoljno govori da se
radi i o jakoj, ali i perspektiv-
noj momadi.
Ekasni Kanfanarci
S visokim ambicijama u
prvenstvo su krenuli i mladi
Puljani, trenutno treeplasi-
rani koji su i jedini nanijela
poraz Poreu, ali su potom
iznenaujue kiksali u Bu-
zetu. Porazi u Kostreni i Kan-
fanaru ne mogu ui u kate-
goriju neoekivanih, pa e se
ove sezone morati zadovolji-
ti visokim plasmanom, ali ne
i naslovom. Zaostatak za vo-
deima nije velik, ali je teko
oekivati da mogu ugroziti
vodee. Predvoeni prekalje-
nim vratarom elimirom Po-
poviem i prvim strijelcem
Nikolom Popoviem skup
su mladih igraa koji imaju
iskustvo igranja u Premijer
ligi i sigurno je, ostanu li na
okupu, da nee dugo ostati u
treeligakom drutvu.
Kanfanar-Marii su vrlo
iskusna momad, gledaju-
i samo godine, koja jedi-
na jo uvijek svoje domae
utakmice, istina ne sve, igra
na vanjskom igralitu. Mno-
gi e upravo u toj injenici
pronai razlog tako visokog
plasmana no nebrojeno su
puta dokazali da im ni igra-
nje na parketu nije strano.
Godinama se nalaze na sa-
mom vrhu bez naglaenih
ambicija za neto vie, s ob-
zirom da nemaju dvoranu,
no to ih ne sputava da igraju
vrlo dobar rukomet. Nakon
Kvarnera postigli su najvie
pogodaka, a izuzev Porea
imaju i najmanje primljenih
golova to dokazuje da go-
dine, s obzirom da su dale-
ko najstariji u ligi, nisu va-
ne. Na golu je, po mnogima,
trenutno najbolji vratar lige
Nicolo Bosazzi, a da im se
posljednjih nekoliko kola
nisu povrijedili standardni
prvotimci mogli su imati i
koji bod vie.
Ulaskom u novu dvoranu
rukometaima Novigrada na-
glo su porasle i ambicije. U
odnosu na lanjsku sezonu
doveli su nekoliko iskusnih
igraa i napravili korak na-
prijed no to jo uvije nije do-
statno da se primaknu vrhu
ljestvice. Puno su bodova gu-
bili na svom terenu no to je
uglavnom bilo od suparnika
koji su bodovno ispred njih,
pa i nemaju za ime aliti.
Gostujue pobjede nad Pe-
inama i u Buzetu pokazali
su da mogu, no neoekivani
posrtaj u Bujama malo ih je
uzdrmao. Trebat e jo neko
vrijeme skupljati iskustvo, a
ukoliko ostanu u istom sasta-
vu, uz vrlo dobre Erika Udovi-
ia i Patrika Feru, mogu na-
praviti taj iskorak.
Donji dom
Stepenicu ispod njih nala-
zi se jo jedna mlada mom-
ad premijerligaa. Od Bu-
zeta se puno oekivalo ove
sezone zbog prezentacija ru-
kometne igre ranijih godi-
na no oito je da sazrijevanje
jo traje. Igra s puno oscila-
cija donosi vrlo dobre pre-
zentacije, ali i one loe. Sa
samo 11 bodova sigurno je
da ne mogu biti zadovoljni
pa e im proljee biti prilika
za iskupljenje.
Od istarskih klubova naj-
manje su ove jeseni pokaza-
li rukometai Buja i Mladog
Rudara II. Bujei su u prven-
stvo uli osjetno oslabljeni
odlaskom velikog broja igra-
a, a ni openito stanje u klu-
bu nije bilo na zavidnoj razini
pa se sve to i moralo odraziti
na igru i rezultat. U prvenstvo
su uli sa est uzastopnih po-
raza da bi prve bodove osvo-
jili tek u sedmom kolu protiv
Selca. Nakon toga polako su
se poeli kompletirati, vrati-
li su neke igrae koji su ve
prestali igrati i do kraja upi-
sali jo dvije vrijedne pobje-
de. Od njih se s pravom oe-
kuje puno vie u nastavku jer
Vedran Andanovski kao naji-
staknutiji pojedinac ne uspi-
jeva sve sam.
Mladi Labinjani ostali su
na samo dva boda. Osvojili
su ih jo u prvom kolu upra-
vo protiv Buja. Najmlaa su
momad lige i oito ih toli-
ko ne optereuje osvajanje
bodova. Poput Porea i Bu-
zeta imaju pravo koristiti i
igrae iz prve momadi, ali
to pravo ne koriste. Priliku
daju iskljuivo igraima koji
su rezerve prvotimcima to
je i osnova druge momadi.
U takvim okolnostima nisu
niti mogli ostvariti zapae-
niji rezultat.
Osim Kvarner Kostrene
kao trenutno najkompletni-
je, ali i najiskusnije momadi
u ligi, koja u svojim redovima
ima igrae koji su dugi niz
godina igrali zapaenu ulo-
gu u Prvoj ligi, s one strane
Uke bolji od ostalih su Pe-
ine, iako ni oni nisu pruili
svoj maksimum ove poluse-
zone. Pozitivno iznenaenje
su rukometai Vinodola, dok
su razoarali igrai Mornara
iz Dramlja. Nekad vrlo res-
pektabilna druina proiv-
ljava najtee dane u svojoj
povijesti. Selce je standardno
ve dugi niz sezona i bez ve-
ih rezultatskih pomaka, dok
su Gospiani neto bolji od
katastrofalne lanjske sezone,
no jo uvije jako daleko od
onoga prije nekoliko godina
kada su se redovno borili za
sam vrh. Boris VIDULIN

sport

ISTARSKI KLUBOVI ODIGRALI SU ZAPAENU ULOGU U JESENSKOJ POLUSEZONI TREE LIGE ZAPAD ZA RUKOMETAE
Sudaca nema
Trea liga idealno je mjesto da se uz pomo zborova
sudaca pokua afirmirati nove, mlade sudake paro-
ve koji u Istri, odlaskom u sudaku mirovinu renomira-
nih premijerligakih sudaca, uvelike stagniraju. Valjda to
nee biti dugog vijeka jer Istra kao rukometna sredina
zasluuje biti dio te prie. Naalost, trenutno u Premijer
ligi postoji samo jedan nadzornik, Vlado ivoli iz Rovi-
nja, dok u Prvoj ligi egzistira Dragutin Modesto iz Kanfa-
nara. Sudaca jednostavno nema. Vladimir Grubor i Adi
epan ispali su iz Prve lige, no postoji naznaka da se u
istu vrate dok su kao perspektive oznaeni Leon Puni
i Nenad Kajin iz Buzeta te donekle braa Sandro i Toni
aina koji su trenutno u mirovanju zbog poslovnih oba-
veza. Svakako premalo.
Poreka ulaganja su se ipak isplatila
Poreani su na pravom putu. Jesenski su vi-
ceprvaci, osvojili su isto bodova kao i Kvar-
ner i kandidati su za promociju. Puljani su
skup mladih igraa koji, ostanu li na okupu,
nee dugo igrati u treeligakom drutvu
POJAAO DRUGU MOMAD POREA - Tim Thoss
M
.

M
I
J
O

E
K
OEKIVANA JESEN
PRI VRHU - Saa Savatovi (Novigrad) izmeu arenaa
Nikole Popovia i Davida Lipovia
M
.

M
.
KVARNERSKO-ISTARSKA TREKKING AVANTURA U GRDOSELU
Mauricio Krimani i Dejan Ljubas najbri
GRDOSELO - Malo mje-
sto Grdoselo nedaleko Pa-
zina koje je bogato zele-
nilom i smjeteno na vrlo
zanimljivom mjestu s ko-
jeg se pogled sputa na naj-
ljepe predjele Istre, bilo je
domainom nedavno odr-
ane Kvarnersko - Istarske
trekking avanture. Utrka
je privukla 130 natjecate-
lja, a pobijedio je kanfanar-
sko - grobniki par Mauricio
Krimani - Dejan Ljubas.
Njima je za stazu dugu 20
kilometara, uz 1.000 me-
tara uspona, trebalo 2:21
sata ime su za dvije mi-
nute bili bri od drugopla-
siranih Gorana ertanca i
Dalibora Kalia. U kraoj
kategoriji u kojoj je treba-
lo prijei put dugaak 10
kilometara uz 500 metara
uspona, pobijedio je etve-
rac Jelena ulina, Leo Biuk,
Ana kalamera i Ana Tro-
skot. Bilo je to tree kolo
ovogodinje lige nakon Mr-
koplja i Uke, a ovo je tre-
i puta kako je kolo organi-
zirano u Grdoselu, u reiji
pazinskih Trickera.
Rezultati, duga staza: 1.
Mauricio Krimani i Dejan
Ljubas, 2. Goran ertanc i
Dalibor Kali, 3. Elvir Suli
i Jura tumberger, 4. Davor
Zorko i Tino Smokovi, 5. Igor
Bui i Igor Prenz, 6. Alfred i-
rol i Andrija Luke, 7. Kristi-
jan Zrini i Goran Vorkapi,
7. Mauro Hek i Goran Ivan-
i, 9. Moreno Vrancich, Go-
ran Milii i Marko Radman,
10. Sinia Hrestak i Rozeli-
to Radei. Kratka staza: 1.
Otpisani (Jelena ulina, Leo
Biuk, Ana kalamera, Ana
Troskot), 2. Ana Bari i Alek-
sandar oso, 3. Kristijan Gre-
gov i Iva Galovi. A. Fi. Kolona trekkera u Grdoselu
R
.

G
R
K
O
V
I

42 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

sport

KOARKAICE ROCKWOOL
PULE KRENULE S PRIPREMAMA
Tea Buzov pojaala
Puljanke
PULA - Kratka je pauza izmeu
prvog i drugog dijela sezone u A-1
ligi koarkaica. Posljednje kolo je-
senskog dijela odigrano je 22. pro-
sinca, nastavak slijedi ve 12. si-
jenja. Shodno s takvim zgusnutim
rasporedom, koarkaice Rockwool
Pule imale su prije jueranjeg oku-
pljanja, prvog u 2013. godini, ak
devet slobodnih dana da napune
baterije za ono to im slijedi. Na pr-
vom treningu okupile su se sve igra-
ice koje su odradile prvi dio sezo-
ne, bila je tu i Amerikanka Chelsea
Pickering koja je zbog privatnih oba-
veza propustila dva posljednje kola,
da bi se posljednjeg dana prole
godine vratila u Hrvatsku. S druge
strane, Tanja Liina je prema oeki-
vanjima napustila redove rockwo-
olica, a igraki kadar koji je njenim
odlaskom poprilino stanjen ojaan
je dovoenjem Tee Buzov. Rije je o
22-godinjoj Splianki visokoj 1,76
metara koja moe igrati na pozici-
ji 1, 2 i 3. Koarkaica je to koja je
prola sve mlae dobne selekcije
hrvatske reprezentacije, nastupala
za Split, Studenac iz Omia i Novi
Zagreb, odakle se ponovno vratila u
matini klub. U redovima Splita odi-
grala je posljednja etiri kola prvog
dijela sezone, da bi sad u zimskoj
pauzi stigla u Pulu. (I. C.)
NBA LIGA
Nuggetsi prekinuli
niz Clippersa
DENVER - Koarkai Denver Nu-
ggetsa svladali su na svom parketu
Los Angeles Clipperse sa i tako pre-
kinuli njihov niz od 17 pobjeda koji-
ma je ta momad nakratko stigla do
najboljeg omjera pobjeda i poraza u
NBA ligi.
Uz odlinu obranu na najboljim
igraima Clippersa, Nuggetse su do
pobjede predvodili Danilo Gallinari
(17), Kenneth Faried (14, 11 skoko-
va) i Andre Miller (12, 12 asistencija).
Kod Clippersa, koji su sa 17 uzasto-
pnih pobjeda postavili novi klupski
rekord, najuinkovitiji su bili Blake
Griffin (12), Eric Bledsoe (12) i De-
Andre Jordan (11, skokova). Ovim
porazom Clippersi su pali na omjer
25-7 i prvo mjesto u ligi prepustili
Oklahoma City Thunderu koji je na
omjeru 24-6.
Prvoga dana 2013. godine dogo-
dila su se i dva velika iznenaenja u
NBA ligi, domae poraze upisali su
New York Knicksi i Los Angeles La-
kersi. Od vodee momadi skupi-
ne Atlantic bolji su bili Portland Trail
Blazersi. Blazersi su bili u prednosti
itavu utakmicu, a posljednju prili-
ku za povratak Knicksa propustio je
Carmelo Anthony promaivi tricu za
izjednaenje na 103:103, 17 sekundi
prije kraja. Nicolas Batum (26), Da-
mien Lillard (21) i LaMarcus Aldridge
(19, 14 skokova) bili su najbolji kod
Blazersa, dok je tragiar Anthony
ubacio 45 poena za Knickse. Odli-
nog suradnika Anthony je imao u J.R.
Smithu (28, 11 skokova), dok je cen-
tar Amare Stoudemire u svom prvom
ovosezonskom nastupu nakon opo-
ravka od ozljede upisao tek est poe-
na i jedan skok za 17 minuta.
Lakerse su u Staples Centeru
iznenadili Philadelphia 76-ersi. U go-
stujuem sastavu sjajni su bili Jrue
Holiday (26, 10 asistencija) i Evan
Turner (22, 13 skokova), dok Laker-
se ovoga puta nije uspio izvui prvi
strijelac lige Kobe Bryant usprkos 36
ubaaja.
Rezultati: LA Lakers - Philadelphia
99:103, New York - Portland 100:105,
Detroit - Sacramento 103:97, Denver
- LA Clippers 92:78, New Orleans -
Atlanta 86:95, Washington - Dallas
94:103.
HRVATSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA STIGLA NA ZAVRNE PRIPREME U UMAGU
UOI POLASKA NA SP U PANJOLSKOJ
KAUBOJI U ISTRI
Stepani: Ovo je istinski izazov
U izabranoj vrsti Lijepe nae mje-
sto je naao i stasiti Labinjan Luka
Stepani, lan CO Zagreba, koji
je osvojio simpatije strunog sto-
era i suigraa. Nakratko smo
uspjeli porazgovarati s njim za
predaha tijekom treninga.
- Za mene je ovo istinski izazov
i mogu vam rei, koliko god je bilo
teko, s posebnim sam gutom
sve to odradilo. Nije lako biti lan
takve jedne druine koja je perja-
nica hrvatskog sporta. Poaen
sam pozivom i zasigurno u sve
ono to mi bude u zadai ispuniti
krajnje portvovno, do posljednjeg
atoma snage. Bilo je naporno u
Karlovcu, ali sve je to za dobrobit
sviju nas. Odmora nikada dosta no i ovo emo odraditi kako je struni sto-
er zamislio, a onda emo biti na konju. Ponosan sam to sam se naao
meu izabranicima izbornika Golue i vjerujem da ova generacija moe ui-
niti puno, dakako uz prekaljene reprezentativce koji su simboli hrvatskog
zlatnog sporta - kazao je jedini reprezentativac iz Istre.
Prvenstvena mi
je zadaa ostva-
riti ono emu
teimo, a to
je brza i tena
igra koju zahti-
jeva suvremeni
rukomet
Slavko Golua
PRVO UMAKO ZAGRIJAVANJE - Zlatko Horvat i Ivan upi
Svi e dobiti priliku
da se nametnu
Tu smo svi, bolje re-
eno bit emo da-
nas kompletni kada
nam se prikljue Vori
i Lackovi koji su se
javili prije ovog tre-
ninga, rekao je iz-
bornik Golua
UMAG - Na zavrni dio pri-
prema rukometna vrsta Lije-
pe nae stigla je u istom sa-
stavu u kojem je zakljuila
karlovaku dionicu trena-
nog procesa. Raspoloenje
je vie nego dobro, igrai su
nakon kraeg odmora stigli
u Umag gdje e boraviti go-
tovo sve do samog polaska
na SP u panjolsku.
Svi na broju
Polusatno zagrijavanje na
novoj podlozi umake kolske
dvorane oslikavalo je atmos-
feru koja je zraila meu ka-
ubojima. U toj dionici vidje-
li smo sklonosti naeg vrsnog
vratar Mirka Alilovia ispod
koeva, koji je kao od ale po-
gaao trice, a u tom naumu
pokuavao ga je slijediti i Ivan
upi, istina neto manje
uspjeno. Potom je uslijedilo
razgibavanje pod paskom tre-
nera Babia. Potom su izabra-
nici Slavka Golue pokazali
svoje malonogometno umi-
jee pri emu su Duvnjak, Bi-
ani i druina pogaali mre-
u suparnika.
Prethodne pripreme, one iz
posljednjih dana 2012. godi-
ne, izbornik Golua je ocijenio
vie nego uspjenim. Razlog
za zadovoljstvo je injenica da
je sve proteklo prema planu,
bez neeljenih osobitosti.
- Tu smo svi, bolje reeno
bit emo danas kompletni
kada nam se prikljue Vori i
Lackovi koji su se javili pri-
je ovog treninga. Istina je da
Blaenko jo pazi na ozlije-
eni prst no kroz ovo i vrije-
me do poetka SP-a vjeruje-
mo da e biti sve u redu. On
e raditi po posebnom pro-
gramu, poetnih dana bez
lopte, a onda se ukljuuje u
zajedniki sustav treniranja.
Nekih manjih tegoba ima-
ju Drago Vukovi i Domagoj
Duvnjak no, znajui njih, to
e nestati za koji dan - istie
Slavko Golua.
U Puli s mladima
- Jutarnji treninzi su podre-
eni snazi i izdrljivosti, a po-
podnevni e biti u znaku igre,
one kojom elimo postati jo
prepoznatljiviji, u emu vidi-
mo svoju priliku da naini-
mo eljeni iskorak na svjetskoj
smotri. Svi e dobiti priliku da
se nametnu, a mladi su to ve
dobrim dijelom uinili kroz
dosadanji dio priprema. U
ove dvije ogledne utakmice s
Norveanima ulazimo mak-
simalno motivirani, dakako
ii emo na pobjedu makar
nam ista nije imperativ. Pr-
venstvena mi je zadaa ostva-
riti ono emu teimo, a to je
brza i tena igra koju zahti-
jeva suvremeni rukomet. U
pulskoj utakmici mlade snage
e u velikom broju nastupiti i
ne sumnjam da e opravda-
ti ukazano povjerenje. Uinit
emo sve kako bi maksimalno
odradili ovaj pripremni ciklus
koji zakljuujemo 9. sijenja.
Dan kasnije putuje se za
Madrid, gdje Hrvatsku u skupi-
ni oekuju dva jaka iskuenja s
Maarima i domainima. Do-
bro je, kako kae izbornik Go-
lua, da njegovi momci imaju
prije tih ispita dva neto ma-
nje atraktivna suparnika s ko-
jima e nastojati dosegnuti e-
ljenu formu za to je mogue
bolju poziciju u skupinu. Kako
e nakon utakmica po skupi-
nama uslijediti nokaut sistem,
morat e se igrati maksimalno
ukoliko se eli stii do same za-
vrnice i borbe za odlija.
Mijat GAVRAN
Luka Stepani
M
.

G
A
V
R
A
N
Slavko Golua
M
.

G
A
V
R
A
N
Glas Istre 43 etvrtak, 3. sijenja 2013.

sport

U DOMU SPORTOVA MATE PARLOV ODIGRAN JUBILARNI
20. BOINO-NOVOGODINJI TURNIR U KUGLANJU
ZIMSKA LIGA LABINTINE U BOANJU
VODITELJ SLALOMA
Rudar i Raa II ne daju vrh
LABIN - Nema promje-
na na elu ljestvica Zim-
ske lige Labintine, koja
se igra rabakoj dvorani,
nakon estog kola: Rudar
je i dalje neumoljiv u sku-
pini A, a Raa II zadrala
je vodeu poziciju uspr-
kos prvom porazu, koji im
je nanio Polet iz Snaii.
Momad Tupljaka moe se
pohvaliti s remijem protiv
natjecateljski bolje rangi-
ranog Labina, dok Jurazi-
ni ostaju jedina ekipa bez
osvojenog boda.
U skupini A utakmicu
manje imaju Rudar, Raa,
Tupljak i Kran jer su njiho-
vi susreti 3. kola odgoeni
zbog snjenih neprilika.
Rezultati, 6. kolo, skupina
A: Potpian Italpan - Raa
2:6, Rudar - Jurazini 6:2, Kr-
an - Rudar II 4:4, Tupljak -
Labin 4:4. Poredak: Rudar
10, Raa 9, Labin 6, Rudar II
6, Tupljak 5, Potpian Ital-
pan 4, Kran 4, Jurazini 0.
Skupina B: Uka - Iskra
6:2, Erie - Jedinstvo 5:3,
Stepii - trmac 8:0, Polet
- Raa II 6:2. Poredak: Raa
II 9, Stepii 8, Erie 7, Je-
dinstvo 6, trmac 6, Uka 5,
Iskra 4, Polet 1. I. R.
Marijana Liovi
i Sead Alihodi
najbolji u Puli
PULA - Pobjedom kugla-
ice poreke Istre Marija-
ne Liovi, svjetske prva-
kinje, i Seada Alihodia,
lana pulske Elektroistre, u
Domu sportova Mate Par-
lov okonano je jubilarno
20. izdanje Boino-novo-
godinjeg turnira. Turnir,
koji se bodovao za Otvore-
no pojedinano prvenstvo
Pule za sezonu 2012/13,
okupio je 38 natjecatelja,
31 kuglaa i sedam kugla-
ica, iz pet istarskih klubo-
va. U konkurenciji kuglaa
zbog veeg broja natjeca-
telja najprije su se odradi-
le kvalifikacije, nakon ega
je 12 najuspjenijih izbo-
rilo vizu za finale. U kvali-
fikacijama je najuspjeni-
ji bio Mario Bolkovi, lan
Uljanika, koji je sruio 573
drva. Prvi do njega bio je
Goran Anzur iz Istre koji
je sruio 552 unja, dok
je Alihodi s 526 pogo-
enih unjeva bio tek na
diobi sedmog i osmog mje-
sta. Meutim, lan Elektro-
istre je u finalu bio daleko
najraspoloeniji i s 566 sru-
enih unjeva osvojio prvo
mjesto. Finalni uinak od
511 unjeva Bolkoviu je
u konanici donio drugo
mjesto, dok je Enio Men-
dica, lan Hrvatskog bra-
nitelja, zahvaljujui dru-
gom rezultatu finala od
542 pogoena drva po-
pravio lo uinak u kvalifi-
kacijama kad je sruio 525
unjeva te se s diobe deve-
tog i desetog mjesta probio
do tree pozicije.
U konkurenciji kuglai-
ca, koje nisu igrale kvalifi-
kacije, Marijana Liovi bila
je neprikosnovena. U pune
je gaala 366, dok je u i-
enju prikupila 206 za ko-
nanih 572 sruenih unje-
va, ime je postavila novi
enski rekord pulske kugla-
ne. Koliko je to bio dobar
doseg moe potvrditi i us-
poredba s rezultatima ku-
glaa, kod kojih je u kvali-
fikacijama i u finalu samo
Bolkovi, i to za jedan jedini
unj, uspio biti bolji.
Rezultati finala, kuglai:
1. Alihodi (Elektroistra)
1.092 (750 pune + 342 ie-
nje), 2. Bolkovi (Uljanik)
1.084 (728 + 356), 3. Mendi-
ca (H. branitelj) 1.067 (709
+ 358), 4. Prani (Uljanik)
1.066 (713 + 353), 5. Gra-
bovac (Uljanik) 1.066 (715
+ 351), 6. Boac (Elektro-
istra) 1.052 (690 + 362), 7.
Anzur (Istra) 1.046 (687 +
359), 8. Pejainovi (Elek-
troistra) 1.044 (704 + 340),
9. Ii (Uljanik) 1.019 (710
+ 309), 10. Funi (Uljanik)
1.014 (678 + 336), 11. teko
(H. branitelj) 1.006 (698 +
308), 12. Golubi (H. brani-
telj) 993 (693 + 300).
Kuglaice: 1. Marijana Li-
ovi (Istra) 572 (366 + 206), 2.
Ravni-Gaparini (Istra) 531
(351 + 180), 3. Oplani (Istra)
528 (359 + 169), 4. Selimo-
vi (Istra) 515 (351 + 164), 5.
Marija Liovi (Istra) 513 (350
+ 163), 6. Horvat-Margeti
(Istra) 472 (332 + 140), 7. Mi-
lovan (Rekreacija Uljanik) 443
(333 + 110). I. CEROVAC
Kuglaica poreke
Istre sruila je 572
unja i tako postavi-
la novi enski rekord
pulske kuglane
M
.

M
I
J
O

E
K
NOVA REKORDERKA
- Marijana Liovi
SNJENA KRALJICA
Snijeg po
Ivice Kost
ZAGREB - Prije nepuna
dva tjedna organizatori dva-
ju hrvatskih utrka Svjetskog
kupa sveano su najavili da
je Crveni spust u potpunosti
spreman za Vip Snow Queen
Trophy. Ove su srijede, pak, za
predstavnike medija uprilii-
li kontrolu staze, koja izgleda
besprijekorno. Dodue, slje-
mensku idilu kvari nedosta-
tak snijega izvan Crvenog spu-
sta. Sve to je palo prije etiri
tjedna ve se otopilo, a to e
rei da jedino staza nudi bje-
linu kakva se moe vidjeti na
TV prijenosima utrka Svjet-
skog kupa koje se odravaju
na pravim skijalitima.
Sreom po organizatore
enskog i mukog slaloma,
snjeni topovi savreno su
odradili svoj dio posla, iako
im premalo akumulaciono
jezero nije dozvoljavao kon-
stantni rad punom parom.
Sada je staza na svakom mje-
stu pokrivena s barem pola
metra kombinacije prirodnog
i umjetnog snijega.
- Mislim da nikada nismo
imali bolje uvjete za utrku -
kae voditelj natjecanja Reno
Fleiss, koji je i ove godine pro-
veo bezbroj dana i noi na
Sljemenu, pripremajui Crve-
ni spust s uhodanom ekipom
suradnika.
Iako sve funkcionira savr-
eno, oputanje nikome ne
pada na pamet. Builica s
ogromnim svrdlom predstav-
lja kljuni alat za sve koji se
brinu da nita ne bude prepu-
teno sluaju.
- To nam je osnovni alat
koji nam omoguuje da sva-
koga trena moemo ispitati
visinu i tvrdou snijega, kao i
kompaktnost podloge. Taj dio
posla je neminovan. Mi mo-
ramo stalno provjeravati kva-
litetu snijega i njegovu struk-
turu niz cijelu stazu - dodaje
Fleiss.
Prava ekipa
Pored povoljnih vremen-
skih prilika, bitnu stavku u ci-
jeloj prii predstavlja i ljudski
faktor. Naime, na pripremi Cr-
venog spusta radi ekipa koja
bi se tamo bez problema mo-
gla snai i vezanih oiju.
- U ovih osam godina pro-
mijenilo se jako malo ljudi,
a to je za nas fenomenalno.
Oko sedamdeset posto ekipe
radi na stazi od prve utrke. Ti
R
e
u
t
e
r
s
Mazemanija na Sljemenu
Fantastina sezona Tine Maze izazvala je skijaku eufo-
riju u Sloveniji, a to e se odraziti i na Vip Snow Queen
Trophy. Naime, na Sljemenu se oekuje Mazemanija.
- Ve sada moemo rei da e biti postavljen rekord
kada su u pitanju slovenski novinari. Nikada ih nismo
akreditirali toliko puno kao ove godine - tumai vodite-
ljica Vip Snow Queen Trophy press centra Kristina Laco.
NE BRANI NASLOV - Marlies Schild
Sve je idealno posloeno, ne strahujemo ni od oborina. Ako
se obistine vremenske prognoze za vikend, Ivica Kosteli
mogao bi imati idealne uvjete za svoje koljeno, kae Fleiss
44 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
ljudi sada su pravi rutineri,
ono bez nekog velikog do-
govora znaju to treba na-
praviti na stazi u odree-
nom trenutku. Primjerice,
neki dan smo postavljali za-
titne mree. Poeli u 19 sati,
a zavrili smo trideset minu-
ta nakon ponoi. To nam je
rekord, jer nekada je taj po-
sao znao trajati po dva dana
- tumai jedan od glavnih
ljudi za pripremu staze.
Prema njegovim rijeima,
sada ba nita ne moe iza-
zvati probleme na Crvenom
spustu.
- Ne mogu nam nakoditi
ni ekstremne promjene tem-
perature u plus ili minus. Sve
je idealno posloeno, tako
da ne strahujemo ni od obo-
rina. Padne li novi snijeg, bez
problema emo ga oistiti
sa staze. Ako se obistine vre-
menske prognoze za vikend,
Ivica Kosteli mogao bi ima-
ti idealne uvjete za svoje ko-
ljeno. Za muku utrku je lije-
po vrijeme, a temperatura bi
trebala biti malo iznad nule.
U takvim uvjetima ledena
staza e malice popustiti i
fino e se lizati sa skijom.
Znai, nee biti nikakvih
rupa, a nee biti ni previe
smrznuta, kao da je klizali-
te. Takva
podlo-
ga e fino
amortizi-
rati opte-
reenje na
koljeno, a to
Ivici odgova-
ra - objanja-
va Fleiss, uz
napomenu da
koljena skijaa
najvie trpe na
tvrdim, odno-
sno zalee-
nim staza-
ma.
Miljenica
Naravno, i dje-
vojke e imati ide-
alne uvjete, iako u
toj konkurenciji
hrvatsko skijanje
u ovom trenutku
nema puno toga
za rei.
- I prole smo godine
imali istu situaciju, a ispo-
stavilo se da je enska utr-
ka zaintrigirala ljude. Prema
tome, vjerujem da ni sada
neemo izgubiti kontakt s
publikom. Lani je cure ui-
vo pratilo deset tisua lju-
di, a nadam se da emo i
ovaj put biti oko te broj-
ke. Dolazi nam Tina
Maze koja je u vode-
a u ukupnom po-
retku Svjetskog, a
ona je miljenica
Hrvata. S dru-
ge strane, za-
dnje dvije
pobjede Ve-
ronike Zu-
zulove, ta-
koer nas
ohrabru-
ju, jer radi
se o curi
koj a j e
trenirala s
naom re-
prezentaci-
jom. tovie, s
njom razgova-
ramo na tenom
hrvatskom. to se
tie naih skijai-
ca, imamo malu
stagnaciju, ali do-
laze mlade cure
koje e za dvije-
tri godine sta-
ti na start ove
utrke - zaklju-
uje Fleiss.
Inae, se-
dam skija-
ica i skija-
a branit e boje Hrvatske
u dvije utrke. U enskom
slalomu nastupit e Sofi-
ja Novoseli i Andrea Ko-
mi, dok e 6. sijenja uz
Ivicu Kostelia voziti Da-
libor amal, Istok Rode,
Matej Vidovi i Filip Zu-
bi. Davor PETROVI

sport

Oteena skakaonica
u Bischofshofenu
BISCHOFSHOFEN - Austrijska
policija objavila je u srijedu kako
su nepoznati poinitelji tijekom
proslave doeka Nove godine
u Bischofshofenu pirotehnikim
sredstvima otetili skakaonicu na
kojoj se tradicionalno 6. sijenja
odrava posljednje od etiri na-
tjecanja Novogodinje turneje u
skijakim skokovima.
teta koja je poinjena palje-
njem baklji na skakaonici procije-
njena je na 10.000 eura. Upaljene
baklje prouzroile su rupe u zatit-
noj mrei koja zadrava snijeg od
prodora na skakaonicu. No, odra-
vanje natjecanja koje je na raspo-
redu ovoga vikenda nije ugroeno.
Pokraden slovenski
skija-skaka
LJUBLJANA - Jedan od najbo-
ljih slovenskih skijaa-skakaa Ro-
bert Kranjec pokraden je u jednom
hotelu u Garmisch-Partenkirchenu
uoi nastupa na drugom natjecanju
Novogodinje turneje etiri skaka-
onice na Olimpijskoj skakaonici u
tom njemakom skijakom centru.
- Odnijeli su mi prijenosno rau-
nalo, a supruzi peli iz torbice uzeli
200 eura, dok su na stolu ostavili
foto-aparat - rekao je Kranjec koji
je u Garmischu zauzeo 13. mjesto,
za portal Telekoma Slovenije.
Kranjec kae da je supruga opa-
zila nestanak novca tek kad se vra-
tila kui, te da vjeruje da su krad-
ljivci njihovu sobu posjetili u utorak
nakon ponoi, kad su je na jedan
sat napustili kako bi drugim skaka-
ima estitali novu godinu.
VATERPOLO
Delfin trei
ROVINJ - Vaterpolisti Delfina zau-
zeli su tree mjesto u Kup natjeca-
nju Primorsko-goranske i Istarske
upanije za mlae uzraste odigra-
nom na Kantridi. U konkurenci-
ji osam klubova daljnje natjecanje
izborili su igrai Opatije iza kojih
su se plasirale mlade vaterpolisti-
ce Primorja koje su se ravnoprav-
no borile s vaterpolistima. Na kraju
natjecanja medalje i pehare ekipa-
ma je podijelio legendarni srebr-
ni olimpijac iz Tokija 1960. godine,
Frano Nonkovi.
Delfin je nastupio u sastavu:
Komadina, Tihi, Radeti, Trot,
Stankovi, Kancelir, Laginja, akar,
Lili, Bogdanovi, Kusanovi, Ko-
mi, Mamontov, Venier, Poropat,
Brajnovi.
Rezultati posljednjeg kola: Del-
fin - Palada 5:0, Loinj - Crikveni-
ca 11:2, VK Primorje - Jadran 4:5,
Primorje - Opatija 9:11. Konani
poredak: 1. Opatija 19, 2. VK Pri-
morje 15, 3. Delfin 15, 4. Jadran
(Kostrena) 13, 5. Loinj 9, 6. Pri-
morje EB 9, 7. Crikvenica 1, 8. Pa-
lada (Njivice) 1. Iv. R.
NOVOGODINJA UTRKA
Juri etvrta u
Varadinu
VARADIN - Tradicionalnu 35.
Novogodinju utrku u Varadinu,
po temperaturi koja se kretala oko
nule, pohodile su dvije lanice pa-
zinskih Trickera, Kristina Juri i De-
sanka Gutin. Juri je bila etvrta
meu veterankama s rezultatom
14.48 minuta koliko joj je trebalo
da pree stazu dugu 3,2 kilome-
tra meu 60-ak trkaica. U istoj je
konkurenciji Gutin bila 14. s re-
zultatom 24.48 minuta. Sveukupni
pobjednik utrke na stazi duljine 6,4
km bio je Slovenac Vid Zevnik iz
Breica, ispred Talijana Diega Avo-
na. Kod ena najbra je bila Matea
Matoevi iz Agrama. A. Fi.
SVJETSKOGA KUPA RENO FLEISS S NOVINARIMA NA CRVENOM SPUSTU
Tanja Poutiainen: Bilo
bi lijepo da na Sljemenu
postignem hat-trick
mjeri
telia
U
analima sljemenskog
slaloma za ene ostat
e zapisano da je Tanja Po-
utiainen prva pobjednica
Crvenog spusta. Dodue,
simpatina Finkinja ima
samo jednu kristalnu krunu
iz Zagreba, i to zato to se
te 2005. godine utrka zvala
Zlatni medvjed. Sada, pak,
na Sljeme stie s izraenim
ambicijama, utemeljenim
na dosadanjim ovosezon-
skim rezultatima.
- Puna sam samopouz-
danja i osjeam se odlino.
Ove sezone imala sam sve
plasmane meu prvih de-
set, a to je ono to mi daje
pravo na optimizam. Na-
ravno, voljela bih biti na
pobjednikom postolju.
Ove sezone to mi je po-
lo za rukom na domaem
terenu, u Leviju, a to mi je,
uz Zagreb, najdraa utr-
ka Svjetskog kupa. Dakle,
bilo bi idealno da se ovdje
opet popnem na postolje -
kae Tanja.
Tijekom ljeta njena glav-
na razbibriga je nogomet.
Kako sama kae, u svom
klubu, zvanom Rovanie-
mi, igra u veznom redu, a
po potrebi se nae i u pici.
- Ove sezone sam posti-
gla hat-trick na prvoj uta-
kmici. Ukupno sam zabi-
la est golova u isto toliko
nastupa. Bilo bi lijepo da
na Sljemenu postignem
hat-trick, ha, ha... Realno,
bila bih zadovoljna pla-
smanom na pobjedniko
postolje. ensko skijanje
jako je izjednaeno, svaka
djevojka iz prve jakosne
skupine moe pobijedi-
ti na bilo kojem slalomu.
Na toj razini mora pru-
iti maksimum na sva-
koj utrci. Ispunim li to i
bude, na primjer, esta,
ne mogu biti nezadovolj-
na. Meutim, vjerujem
da mogu biti meu prve
tri u Zagrebu - zakljuu-
je najbolja finska skijai-
ca svih vremena.
Sedam skijaica i skijaa branit e boje Hrvatske u
dvije utrke. U enskom slalomu nastupit e Sofija
Novoseli i Andrea Komi, dok e 6. sijenja uz
Ivicu Kostelia voziti Dalibor amal, Istok Rode,
Matej Vidovi i Filip Zubi
Sve snjene
kraljice
2005.
Tanja Poutiainen
2006.
Marlies Schild
2007.
Marlies Schild
2008.
Tanja Poutiainen
2009.
Maria Hfl-Riesch
2010.
Sandrine Aubert
2011.
Marlies Schild
2012.
Marlies Schild

R
e
u
t
e
r
s
PRVA POBJEDNICA - Tanja Poutiainen
o
-
a-
uz
da
aa
na
no-
-
dje-
i ide-
ako u
enciji
anje
utku
toga
- I prole sm
imali istu situacij
stavilo se da je
ka zaintrigirala lju
tome, vjerujem d
neemo izgubiti
publikom. Lani je
vo pratilo deset
di, a nadam se
ovaj put biti o
ke. Dolazi
Maze koja
a u uku
retku S
ona je
Hrva
ge s
dn
po
ro
z
n
pr
jom
p
njom
ramo n
hrvatsko
tie na
ca, ima
stagnac
laze m
koje e
tri go
ti na
utrke
uje
I
da
i
CRVENI SPUST U SIGURNIM RUKAMA - Reno Fleiss
D
.

L
O
V
R
O
V
I

Glas Istre 45 etvrtak, 3. sijenja 2013.

*
kultura@glasistre.hr
591-529
kultura
ZAGREB - Zavrila je godina posveena
hrvatskom preporoditelju iz Istre bisku-
pu Jurju Dobrili i slikaru Ivanu Lackoviu
Croati, a 1. sijenja poela je godina hr-
vatskih zaslunika kipara Ivana Metrovi-
a te povjesniara Krunoslava Draganovi-
a, priopila je Hrvatska kulturna zaklada.
Zaklada je pozvala sve hrvatske kulturne,
prosvjetne, vjerske i druge ustanove, po-
sebno urednitva asopisa, novina, radi-
ja i televizije da se prikljue obiljeavanju
tijekom itave 2013. godine. (Hina)
Godina Ivana
Metrovia
PROGRAM PULSKOG KINA VALLI ZA SIJEANJ
SERBUS KRLEA - U ZAGREBU PRIKAZAN DOKUMENTARNI FILM ELJKA SENEIA
Danas ovdje nema linosti koja se karizmom moe
mjeriti s Krleom - Miroslav i Bela Krlea
Krlei su trebali protivnici, a ne laskavci
ZAGREB - Trebala su proi
desetljea od smrti Miroslava
Krlea da se njegov knjievni
opus pone sagledavati objek-
tivno, mimo ideolokih kon-
teksta u koje su ga rado trpali.
Tako misli Predrag Matveje-
vi koji je u knjinici Bogdan
Ogrizovi najavio premijer-
nu projekciju dokumentarnog
filma Serbus Krlea redate-
lja eljka Seneia.
- Krlea ponovo postaje ak-
tualan i zadobiva panju koju
svakako zasluuje - rekao je
Matvejevi, iznenaen veli-
kim odazivom publike na po-
ziv ovoj premijeri. Senei je,
nakon to se u prethodnom
dokumentarcu Krlea ba-
vio biografijom velikog pisca,
u ovome filmu okupio vodee
hrvatske kulturnjake iji je rad
izravno ili posredno povezan s
Krleom te kroz njihove izjave,
dojmove i razmiljanja osvije-
tlio razliite aspekte Krleina
lika i djela. U dokumentarcu
tako govore arko Pai, Pre-
drag Matvejevi, Ante Stama,
Velimir Viskovi, Zlatko Vitez,
Tomislav ade, Rade erbed-
ija i jo desetak intelektuala-
ca s ovih prostora.
Lani u ovo doba, uz 30.
obljetnicu Krleine smrti
(29. prosinca 1981.) Senei
je pokazao 70-minutni film
Krlea, nastao prema sce-
nariju Tomislava Sabljaka, a
odabran i montira iz mate-
rijala tri 50-minutne epizo-
de o Krlei koje je snimao ti-
jekom 2011. godine.
- Ja sam oduvijek bio akr-
leijanac. Krlea nije bio je-
dan od onih pisaca koji su
utjecali na mene, ali njego-
va veliina je neupitna. Mi-
slim da je to to se za ivota
okruivao samo istomilje-
nicima i onima koji su mu
laskali, samo odmoglo nje-
govome djelu i talentu. Kr-
lea spada u pisce kojima su
potrebni protivnici i negato-
ri da bi zaivio u potpunosti,
rekao je Tonko Maroevi.
- Krlea se danas napokon
moe analizirati bez povie-
nih strasti, bez pristranosti.
itajui ga, osjeamo da se
susreemo s velikim piscem
koji ima odgovor na sve nae
traume. Dodue, u toj novoj
valorizaciji neki ga odbacu-
ju kao velikog pisca jer sma-
traju da je njegovo djelo bilo
previe slijepljeno s ideologi-
jom - rekao je arko Pai.
Mnogi se sugovornici u
filmu slau kako su Krlei-
ne teme i danas aktualne.
Kazalini kritiar Tomislav
ade je, govorei osobito o
novim izvedbama Glembaje-
vih, rekao kako publika u toj
drami osjea ironiju i cini-
zam jednog vremena koje mi
danas proivljavamo u jo
puno groznijem obliku nego
je bilo onda kad ju je Krlea
pisao. Rade erbedija izu-
zetno cijeni Balade Petri-
ce Kerempuha koje smatra
najkrleijanskijim djelom
iz ovoga impozantnog opu-
sa; Ante Stama hvali Krle-
u kao pjesnika, istiui nje-
govu pjesmu Snijeg; Zlatko
Vitez cijeni Deset krvavih
godina, a redatelji Schmidt
i Grli roman Na rubu pa-
meti u kojemu prepozna-
ju golem filmski potencijal.
Velimir Viskovi je, pak, za-
kljuio kako na ovim pro-
storima nema linosti koja
se karizmom moe mjeriti s
Krleom. Maja HRGOVI
Nove cijene
ulaznica
Zbog izmjena i dopu-
na Zakona o porezu na
dodanu vrijednost koji
je stupio na snagu 1.
sijenja, Javna ustano-
va Pula Film Festival
obvezna je za uslu-
ge javnog prikaziva-
nja filmova obrauna-
vati PDV po stopi od 5
posto umjesto dosa-
danjih nula posto. Po
novom cjeniku redov-
na e ulaznica kota-
ti 27 dok e student-
ska ulaznica te ona za
obiteljski dan kotati
17 kuna. Umirovljeni-
ci, djeca do 7 godina,
osobe s invaliditetom i
pratitelji osoba koji se
kreu pomou invalid-
skih kolica plaat e
po 15 kuna. lanovi
Kino kluba, posjetite-
lji vikend-matineja te
grupe od deset navie
plaat e 20 kuna dok
e cijena ulaznica za
filmove iz programa Ki-
noteke biti deset kuna.
Asterix i Obelix u Britaniji
Povratak Tarantina i
pulska subkulturna scena
Jedan od najiekivanijih filmova 2013. godine
zasigurno je novi uradak nekadanjeg enfan-
tea terriblea Hollywooda, Quentina Tarantina,
koji se ovog puta okuao u vesternu. Odbjegli
Django u jedino pulsko kino stie 17. sijenja.
Dokumentarni film o najznaajnijim trenucima
pulske subkulturne glazbene scene koji se ve
dugo najavljuje Grad izobilja Zlatka Gotovca i
Mladena Media u kino Valli stie 25. sijenja
PULA - Danas se mijenja
program jedinog pulskog
kina, a nakon silnih Hobita,
Artura Boia i slinih krea-
tura vraamo se u normalu
s novom epizodom galskih
heroja Asteriksom i Obelik-
som u Britaniji. Britanska
avantura neumornih juna-
ka koje ponovo utjelovljuju
Edouard Baer i (sada Belgija-
nac) Gerard Depardieu vraa
nas 50 godina prije roenja
Krista u vrijeme kada Cezar
odlui osvojiti Britaniju.
Od danas Danak
anelima Kena Loacha
Od danas je na programu i
nezavisni film Danak ane-
lima veterana Kena Loacha
koji ponovo pria priu o pro-
blemima nezaposlenih gu-
bitnika koji otkrivaju dosad
nepoznate talente Mnogi
su kritiari pohvalili ovaj Lo-
achov zaokret na komediju i
ustvrdili da i veteran drutve-
no osjetljivih filmova moe
snimiti uradak koji grije srce.
Prvi tjedan sijenja obiljeit
e i reprizno pojavljivanje Da-
niela Craiga kao Jamesa Bon-
da koji je u Mendesovoj reiji
u avanturi naziva Skyfall na
kinoblagajnama diljem svije-
ta ve zaradio milijardu dolara
pa je red da mu i mi damo jo
par kuna, makar za frizuru
Drugi tjedan u sijenju do-
nosi nam jo jedan uradak za
najmlae - Kr i lom Richa
Moora. Radi se o animiranoj
avanturi u kojoj glavni junak
Ralph, negativac iz videoigri-
ce, nezadovoljan sa svojom
ulogom kree u druge igre i
pokuava promijeniti svoju
sudbinu. Od 10. do 16. sijenja
u kino dolazi i dokumentar-
ni film Posljednja ambulan-
tna kola Sofije Iliana Mateva,
manjinska koprodukcija koju
je publika mogla pogledati na
lanjskom Festivalu igranog fil-
ma u Puli. Film koji nisu mo-
gli pogledati na 59. Puli je nova
Breanova komedija Sveeni-
kova djeca s Kreimirom Mi-
kiem, Marijom karii i Ja-
drankom oki u naslovnim
ulogama koja u kino Valli ta-
koer dolazi 10. sijenja. Opet
smo u Dalmaciji, tonije na
jednom otoku gdje mjesni
sveenik bui kondome ne bi
li poveao natalitet Bit e za-
nimljivo vidjeti kako se Brean
snaao s ovom apsurdnom
premisom i koje je neobine
zaplete i obrate manje ili vie
uspjeno ubacio u film.
Zavrnica uz Ljubav
Michaela Hanekea
Treeg tjedna u sijenju u
kino dolazi jo jedno filmsko
itanje tsunamija na Tajlandu
naziva Nemogue. Nakon Ea-
stwoodovog pokuaja (ivot
poslije ivota) red je na redate-
lju Juanu Antoniju Bayoneu da
glumce Naomi Watts i Ewana
McGregora provede kroz pakao
podivljale prirode i bol zbog gu-
bitka i smrti. Jedan od najie-
kivanijih filmova 2013. godine
zasigurno je novi uradak neka-
danjeg enfantea terriblea Ho-
llywooda, Quentina Tarantina,
koji se ovog puta okuao u ve-
sternu. Odbjegli Django na
velikim je ekranima okupio Ja-
miea Foxxa, Leonarda DiCa-
prija i novog Tarantinovog mi-
ljenika Christopha Waltza. to
je Tarantino s tom klasinom
priom o osveti uspio napravi-
ti, tek emo doznati, no sudei
po forpanu, nije nerealistino
oekivati nove Tarantinove an-
rovske vratolomije i skakanja
od vesterna do blacksploitati-
on filmova 70-ih i nazad.
U zadnjem tjednu sijenja u
kina dolazi jedan od najnagra-
ivanijih filmova 2012. godi-
ne - Ljubav Michaela Hane-
kea - drama u kojoj Jean-Louis
Trintignant (tko ga se jo sjea
iz filma Il sorpaso Dina Risi-
ja?) i Emmanuela Riva (Hiro-
ima, ljubavi moja) naprosto
briljiraju kao stari brani par.
Dokumentarni film koji se
ve dugo najavljuje - Grad
izobilja Zlatka Gotovca i
Mladena Media u kino Valli
stie 25. sijenja. Film se, po
rijeima autora, bavi najzna-
ajnijim trenucima pulske
subkulturne glazbene scene
od 1978. do 1991. godine.
U sijenju se vraaju i pro-
jekcije opera iz njujorkog
Meta, pa su u subotu 5. sije-
nja na redu Trojanci Hec-
tora Berlioza, dok e 19. si-
jenja pulska publika moi
pogledati prijenos ope-
re Maria Stuarda Gaetana
Donizettija. Boris VINCEK Odbjegli Django
46 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.
J
o jedna glazbena godi-
na u Puli i Istri je iza nas,
bogata dogaajima kao i
uvijek. Iako neemo uspje-
ti spomenuti sva dogaa-
nja prvo se primjeuje da su
ovog ljeta koncertni spektakli
mahom pobjegli iz pulskog
amfiteatra, ak je i Verdijeva
opera Aida otkazana iako
je najavljena jo na proljee.
Nastupile su u Areni klape i
dva stara armera: Zdravko
oli i Tom Jones, zbog kojeg
su u prodaju morale ii i do-
datne ulaznice. Prosjek godi-
na popravio je mlaahni Mi-
chel Tel koji je iz Brazila do
Pule doao na valu velikog
hita Ai se eu te pego.
Bez senzacija
Ove godine nije bilo nieg
senzacionalnog, kao godinu
ranije kada su 2011. u svijet
prodrli jedan Dubrovanin
i jedan Puljanin, odnosno
Luka uli i Stjepan Hauser
kao 2Cellos. Ve etablirani,
pod paskom Eltona Johna,
objavili su drugi album In2i-
tion. ekamo ih da konano
nastupe u Puli.
Ljubitelji elektronike iz ci-
jelog svijeta pohrlili su na
Outlook i Dimensions festi-
vale u tinjanu, a ponosnih
20. godina obiljeio je Mon-
teparadiso festival o emu
je snimljen dokumentarac.
Glavu iznad vode i dalje dri
Viva La Pola u Uljaniku, dok
nas je malo, ako ve ne o-
kirao, onda barem zbunio
slab odaziv na prvu veer Art
& Music festivala na kojoj je
kao zvijezda veeri nastupio
odlini Chris Eckman s ben-
dom. Moda je trebalo zali-
jepiti koji plakat vie. Jo je
iva, ilava i zdrava pulska
alternativna scena iako na
njoj ima nekoliko bendova
kojima elimo da se probiju
iz ovih lokalnih okvira. Zna-
ju Puljani svirati i blues to
su pokazali Delta Blues Gang
koji nakon pobjede na natje-
canju u Splitu krajem sije-
nja putuje u kolijevku blue-
sa, ameriki Memphis.
Iako neki diskografskoj in-
dustriji, kao i klasinom for-
matu albuma predviaju skori
kraj, istarski glazbenici ipak su
bili prilino aktivni kada se ra-
dilo o snimanju i objavljivanju
pa su albume, izmeu ostalih,
iznjedrili The Chweger, Gusta-
fi, Radio Aktiv, Dogma, Mann-
tra, TutanKhamon Space Mac-
hine, Nola i Bruno Krajcar koji
je u INK-u obiljeio tri desetlje-
a bavljenja glazbom. Ne smi-
jemo zaboraviti ni dvostruki
CD na kojem su pulski glaz-
benici pod vodstvom produ-
centa Edija Cukeria obradili
skladbe velikog Sergia Endri-
ga te je tom prilikom odran i
koncert u Circolu.
Pola stoljea
rock kluba Uljanik
Pola stoljea rock kluba
Uljanik i rock glazbe u Puli
krajem svibnja i poetkom
lipnja obiljeeno je koncer-
tima, izlobom i okruglim
stolom. Nekih est tjeda-
na kasnije na terasu kluba u
kompletnoj postavi uspjeno
su se vratili Problemi, bend
kojim je prije 35 godina po-
ela pulska punk pria.
Bilo je i jazza, bila ga je
puna Istra, od pulskih ka-
fia do velikih festivala jer
je prepoznat ne samo kao
kvalitetna glazba, nego i kao
dio turistike ponude. Va-
lamar Jazz festival i Avant-
garde u Rovinju raunali su
i na turiste te nisu tedje-
li na dovoenju jakih ime-
na kao to su John Scofield
ili Fred Wesley. U Rovinju je
i Spring Jazz, dok je tradici-
ja iva u Gronjanu gdje se
odrava Jazz is back!, a jazz
festival je stigao i u Labin.
Dobili smo i dokumentarac
o Last minute open jazz fe-
stivalu u Balama koji je pri-
kazan u kinu Valli. Malo ju-
nije od Bala velike ambicije
pokazao je Lighthouse Mu-
sic Club u kojem se takoer
svirao jazz, ali su se pokaza-
li i Goran Bregovi, Severina,
Rozga Prilika da se opet
dovedu lakoglazbene zvijez-
de je blagdanski prosinac pa
je Severina nastupila u Bu-
zetu, Mio Kova u minju,
a Gibonni je bio adut novo-
godinje fete u Poreu. Kraj
godine koriste i organiza-
tori Rovinj Music Festivala
da bi doveli poznata imena,
ali predstavili i mlade snage
rock scene.
Sero Vali odletio je do
Vancouvera i tamo dva puta
napunio klub iseljenika te sni-
mio spot. Massimo je uspio
napuniti Dom hrvatskih bra-
nitelja, a Teranke su deseti ro-
endan obiljeili koncertom
u Svetim Srcima. Od svih nji-
hovih nastupa koje smo pra-
tili, ovo je bio bez premca nji-
hov najbolji. Na Katelu su pak
svoju vrijednost dokazali Bare
i Majke, Hladno pivo te Za-
branjeno puenje. Rock je jo
uvijek iv. Mladen RADI
mozaik@glasistre.hr
591-529
*
Christopher Lee, glumac koji je vjerojat-
no najpoznatiji po ulozi arobnjaka Sa-
rumana iz Gospodara prstenova, sni-
mio je boini singl. Najzanimljivije od
svega je to to se slavni glumac odlu-
io za nesvakidanji anr - heavy me-
tal. Leeju ovo nije prvi izlet u glazbene
vode, jer ga se esto moe nai u ulozi
pjevaa. Za ovaj boini singl Christop-
her Lee snimio je metal verzije pjesa-
ma The Little Drummer Boy i Silent
Night. (G. I. )
Boini
heavy metal
PO EMU EMO PAMTITI GLAZBENU 2012. U ISTRI
Godina kada je zauvijek otiao Tusta
Jedna je legenda prole godine dola do kraja svog ivotnog puta - Branko rnac Tu-
sta preminuo je 14. listopada. Ovom sindikalistu i jednom od najkarizmatinijih hrvat-
skih punkera i rockera poast je odala dugaka, raznolika kolona prijatelja i tovatelja
isprativi ga na Monte Giru. Koliko je njegov ugled bio jak pokazalo je ak tisuu i pol
ljudi te jaka glazbena imena koja su se poetkom veljae okupila na humanitarnom
koncertu Svi za Tustu u klubu Uljanik, a nastupili su meu ostalim Hladno pivo i Psi-
homodo pop. Tustinim odlaskom nakon tri desetljea zavrila je i pria o KUD Idijotima
u kojima je pjevao i na ijim je koncertima oduevljavao publiku.
Boom jazz festivala,
stabilna rock scena i manjak
koncertnih spektakala u Areni
Ljubitelji elektronike
iz cijelog svijeta pohr-
lili su na Outlook i Di-
mensions festivale u
tinjan, a ponosnih
20. godina obiljeio je
Monteparadiso festi-
val o emu je snimljen
dokumentarac. Glavu
iznad vode i dalje dri
Viva La Pola u Uljani-
ku. Da znaju Puljani
svirati i blues pokaza-
li su Delta Blues Gang
koji nakon pobjede
na natjecanju u Splitu
krajem sijenja putu-
ju u kolijevku bluesa,
ameriki Memphis
D
e
ja
n

T
I
F
A
N
I

I dalje u formi - Tom Jones u pulskom amfiteatru

John Scofield - jedno od ja-
kih jazz imena koja su ovog
ljeta pohodila Istru
D
e
ja
n

T
I
F
A
N
I

M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Glas Istre 47 etvrtak, 3. sijenja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
2%$9,-(67,26057,
Tunim srcem javljamo rodbini,
prijateljima i znancima da nas je
1.1.2013., u 71. godini ivota napusti-
la naa voljena
11K| K||!|
Posljednji ispraaj nae drage poko-
jnice bit e u etvrtak, 3.1.2013., u 15
sati na Gradskom groblju u Rovinju.
Oaloeni: suprug ANTONIO,
kerke SUZANA i SANDRA, ze-
tovi DUAN i ALEN, unuci SANJA s
EMANUELOM, NINA s FERUOM,
RENE i NOEL te ostala tugujua rod-
bina
U dubokoj boli javljamo tunu vijest
rodbini, prijateljima i znancima da
nas je u svojoj 87. godini ivota blago
u Gospodinu napustila naa volje-
na mama, svekrva, punica, nona,
pranona i sestra
K|1 ||!K
Duica
ro. Klanjac
Posljednji tuni ispraaj drage nam
pokojnice obavit e se u etvrtak,
3.1.2013., na groblju u Motovunskim
Novakima. Pogrebna povorka kree
iz kapelice u 14,30 sati.
Oaloeni: djeca MILENA, ALOJZ,
ANTICA, MIRKO, MARIJA i ZDENKO
s familijama, sestre ANA, DARINKA,
JOLANDA, FIJORA te braa LUDVIG
i ELIO s familijama te ostala tugujua
rodbina
U dubokoj boli javljamo tunu vijest
rodbini, prijateljima i znancima da
nas je u svojoj 83. godini ivota na-
pustila naa voljena
Kl|| 1|||1||
Nadalina
Pogreb drage nam pokojnice obavit
e se u krugu obitelji u etvrtak,
3.1.2013., na groblju Prnjani.
Oaloeni: kerke MARIZA i DEA-
NA, sin INO s familijama, sestre
MARIJA, SLAVICA i ALDA s familija-
ma, kunjade i kunjadi s familijama te
ostala tugujua rodbina
S tugom u srcu javljamo svoj rodbi-
ni, prijateljima i znancima da nas je u
srijedu, 2.1.2013., u 66. godini ivota
napustio na voljeni
K|KK| |||!||
iz Mali Golji
Posljednji tuni ispraaj dragog nam
pokojnika bit e u etvrtak, 3.1.2013.,
u krugu obitelji i prijatelja iz Komem-
orativnog centra u Sv. Martinu - Mar-
tinskom na mjesno groblje.
Oaloeni: supruga EDA, sin ELVIS,
nevjesta DANIJELA, unuke ELIN i
NATALI, sestre ZLATA i NADIJA, kun-
jado RENATO s familijama te ostala
tugujua rodbina
S tugom u srcu javljamo svoj rodbi-
ni, prijateljima i znancima da nas je u
utorak, 1.1.2013., u 88. godini ivota
napustio na voljeni
|K||1 !|||||
iz Nedeine
Posljednji tuni ispraaj dragog nam
pokojnika bit e u etvrtak, 3.1.2013.,
u 15 sati iz Komemorativnog cen-
tra u Sv. Nedelji - Nedeini na mjes-
no groblje.
Oaloeni: supruga MARIJA, sin
TULIO, kerka EGIDIA, nevjesta
DRINA, zet MAURO, unuci MARI-
NO, SAA, NATAA i ELENA te ostala
tugujua rodbina
U dubokoj boli javljamo svoj rod-
bini, prijateljima i znancima da je u
utorak, 1.1.2013., u 90. godini ivota
preminula naa voljena
||K KK!|1
ro. Rui
iz Labina
Posljednji tuni ispraaj drage nam
pokojnice bit e u etvrtak, 3.1.2013.,
u krugu obitelji iz Komemorativnog
centra u Labinu na gradsko groblje.
Oaloeni: sinovi FRANKO, BER-
ISLAV, VLADO i ALEN, kerke OM-
BRETA i BRUNA s familijama, brat
NELO, sestre MARIJA, TONINA, RO-
ZELINA i LAURA s familijama te os-
tala rodbina
Tunim srcem javljamo rodbi-
ni, prijateljima i znancima da nas
je 31.12.2012., u 79. godini ivota
napustio na voljeni suprug, otac
i nono
lr. 1|| |K|
Pino
Pokop dragog nam pokojnika obavit
e se u petak, 4.1.2013., u 14.30 sati
na Gradskom groblju u Puli.
Oaloeni: supruga MARIJA - SLAV-
KA, sinovi EDI i RANKO, nevjeste
DORIS i MIRNA, unuci ANA KATA-
RINA i ANDREA te ostala tugujua
rodbina
Tunim srcem javljamo rodbini,
prijateljima i znancima da nas je
2.1.2013., u 83. godini ivota, na-
kon duge i teke bolesti napustila
naa draga
1 !K|||
Pokop drage nam pokojnice obavit
e se u etvrtak, 3.1.2013., u 11 sati
na Gradskom groblju u Puli.
Oaloeni: kerka MIRJANA, zet
ZDENKO i unuk DANIJEL te ostala
tugujua rodbina
32='5$9,
Posljednji pozdrav dragoj naoj teti
1| !K|||
od nevodi: MARIJE, NINA, MILENE,
ANE i VINKA s obitelji
Dragoj mami, punici i noni
11K|1| K||!|
Plaemo...
U svakoj suzi vidimo tebe!
Plaemo...
Da bismo te due gledali!
SANDRA, ALEN, RENE, NOEL
Dragoj noni
11K|1| K||!|
Volimo te!
SANJA s EMANUELOM, NINA s
FERUOM, RENE, NOEL
Posljednji pozdrav dragoj uiteljici
11K|1| K||!|
Ono to jesmo danas dugujemo
Vama.
Generacija IV razred 1986./87., O
Viinada
Adio draga mama, nona i pranona
1K||1
Bila si voljena i uvijek e biti.
Falit e nam!
Ki DEANA, zet VLADO i unuka EDA
s familijom
Posljednji pozdrav dragoj sestri
1K||1| 1|||1||
upuuju sestre: MARIJA, SLAVICA i
ALDA s familijama
Posljednji veliki pozdrav voljenom
noniu
||1K
ANA KATARINA i ANDREA
Posljednji pozdrav naem dragom
prijatelju
lr. ||1K1||K |K|K
Poivao u miru Bojem.
JOSO i MARIJA PERANI s obitelji
NIVES i SANJE
Posljednji pozdrav naem efu
lr. 1||K |K|K
Oaloeni djelatnici Patologije i
sudske medicine
Posljednji pozdrav dragom kolegi,
uitelju i prijatelju
lr. 1||K |K|K
Hrvatski lijeniki zbor
Podrunica Istarska
Posljednji pozdrav naem umirov-
ljeniku
1||K |K|K, lr. mtl.
Opa bolnica Pula
Posljednji pozdrav barba
||1K
od OMERA i ZDENKE s obitelji
Posljednji pozdrav dragom
1||K |K|K
Pinu
ALICE i SILVANO RAKI
Posljednji pozdrav dragom
1||K |K|K
Pinu
od VESNE VRANI
Posljednji pozdrav dragom
1||K |K|K
Pinu
DUDA, STANKO, ANTUN i MATKO
FERENI
Posljednji pozdrav dragoj mami, pu-
nici i noni
11K|1| K||!|
upuuju SUZANA, DUAN, SANJA s
EMANUELOM, NINA s FERUOM
Fali nam!
Posljednji pozdrav dragoj supruzi
11K|1| K||!|
od tvog TONIJA
Posljednji pozdrav dragoj i nezabo-
ravnoj prijateljici
1| K||!|
Prijatelji KSENIJA i VLADO s obitelji-
ma
Posljednji pozdrav dragoj sestri, kun-
jadi i teti
11K|1| K||!|
Poivala u miru.
Sestra RINA s obitelji te sestra ZDEN-
KA s obitelji
Posljednji pozdrav naoj dragoj
razrednici
11K|1| K||!|
Generacija 1991. O Viinada
Posljednji pozdrav dragoj kunjadi
i teti
11| K||!|
od STJEPANA OLTIA te ELVISA i
NATAE MOFARDIN
2222
QDWMHDMLHVWLWNHPDOLRJODVLRVPUWQLFH
SRVOMHGQMLSR]GUDYLVMHDQMD]DKYDOH
0g|asua s|utba
Portarata 4,
te|: O52/591-543, fax: O52/388-411
48 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Posljednji pozdrav
-26,38 /$'$9&8
Poluks d.o.o.
Posljednji pozdrav
3,18
od MARIZE i DUBRAVKE s obitelji
Posljednji pozdrav
-26,38 3,18 /$'$9&8
od MILICE i JOVANA
Posljednji pozdrav
-26,38 3,18 /$'$9&8
od DAMIRA i MARINE
Posljednji pozdrav voljenom suprugu
./$8',-8
Tvoja EDA
Posljednji pozdrav dragom tati,
svekrvu i noniu
./$8',-8
Vole te tvoji: ELVIS, DANIJELA, ELIN
i NATALI
Dragom naem noniu
./$8',-8
Adio,
vole te tvoje nukice ELIN i NATALI
Posljednji pozdrav najdraem i na-
jboljem bratu
./$8',-8
Sestra ZLATA i kunjado MARIJAN
Posljednje tuno adio voljenom
bratu
./$8',-8
Volimo Te.
Sestra NADIA, kunjado SREKO,
neak DAMIR sa SANDOM i teta
PINA
Posljednji pozdrav voljenom kun-
jadu
./$8',-8
RENATO i NADIA
Posljednji pozdrav dragom cijetu
./$8',-8
Neakinja TANJA, MIHAJLO, ARIAN
i DAMJAN
Posljednji pozdrav
./$8',-8
od ALENA i HELENE s familijom
Zadnje adio dragemu starniu
./$8',-8
VLADO i LIDIJA s famejami
Voljenoj mami, svekrvi, noni i prano-
ni
'8,&, &9,7.2
Vaa dobrota i plemenitost ostat e
zauvijek u naim srcima.
Sin MIRKO, nevjesta NEVIJA, unuka
ROMINA s familijom
Posljednji pozdrav dragoj mami,
svekrvi i noni
'8,&, &9,7.2
Zauvijek ete ostati u naim srcima
i mislima.
Sin ZDENKO, nevjesta VASVIJA i un-
uka MAJA
Posljednji pozdrav dragoj mami,
svekrvi, noni i pranoni
'8,&, &9,7.2
U tiini vjenog doma neka Vas prate
nae misli i molitve.
Sin ALOJZ, nevjesta SILVANA, unuci
DEAN i SANDRA s familijama
Posljednji pozdrav voljenoj mami,
punici, noni i pranoni
'8,&, &9,7.2
Naa srca prepuna su Vae ljubavi i
dobrote. Neka vas uvaju aneli kao
to ste i Vi uvala i voljela nas dok
smo bili svi zajedno.
Kerka MARIJA, zet DARKO, unuke
LORENA i PETRA s familijama
Posljednji pozdrav dragoj sestri i teti
0$5,-, 387,*1$
Sestra LINA i neak EDI s obitelji
Posljednji pozdrav dragom ciju
/8&,$18
Neak NINO s familijom
Posljednje zbogom naoj dragoj
mami, punici, noni i pranoni
'8,&,
Bila si predobra, uvijek vesela i brinu-
la se za sve nas.
Ostat e zauvijek u naim srcima i
mislima.
Kerka MILENA, zet INO, unuci
DRAGAN i VESNA s familijama
Posljednji pozdrav mojoj dragoj ses-
tri i teti
'8,&, &9,7.2
od sestre JOLANDE i nevodi: RINO,
MLADEN i DAVOR s familijama
Posljednji pozdrav dragoj mami, pu-
nici, noni i pranoni
'8,&, &9,7.2
Poivala u miru Bojem.
Kerka ANTICA, zet MILAN, unuci
LARA, MICHAEL i ELVIS s familijama
Posljednji pozdrav dragoj sestri
'8,&, &9,7.2
Uvijek e biti u naim srcima...
Sestre ANA, DARINKA, JOLANDA,
FIJORA te braa LUDVIG i ELIO s fa-
milijama
Posljednji pozdrav mami naeg ci-
jenjenog susjeda Mirka, gospoi
'8,&, &9,7.2
Kumpanija iz Boarskog kluba
Kuki - Kukci
Posljednji pozdrav dragom neaku
i starniu
./$8',-8
Barba ROMANO, starnine ZDENKA
i LUCIJANA s obiteljima
Posljednji pozdrav dragom
./$8',-8
MELANIE, VESNA, NIKOLAS, ARON
i DONATELA
Adio dragemu pretelu i susedu
./$8',-8
Mjetani Malih Golji
Zadnje adio voljenom suprugu
/8&,$18
Fala ti za se leta ca smo skupa pasali.
Supruga MARIJA
Posljednji pozdrav voljenom tati,
svekru i nonetu
/8&,$18
Sin TULIO, nevjesta DRINA, unuci
SAA i NATAA
Posljednji pozdrav voljenom tati, tas-
tu i nonetu
/8&,$18
Kerka EGIDIA, zet MAURO, unuci
MARINO i ELENA
Posljednji pozdrav dragoj ciji
0$5,-,
od neaka KLAUDIA s GORDANOM
i kerkom VANESOM
Posljednji pozdrav dragoj kunjadi
i strini
0$5,-, 387,*1$
LINO, JOLANDA, LORENZO, LJILJA-
NA i MASSIMO
Posljednji pozdrav dragoj kunjadi
i teti
0$5,-, 387,*1$
Kunjada NEVENKA i neakinja BIL-
JANA s obitelji
Posljednji pozdrav bratu
0$5,-8
od sestre IDE i neakinje NILE s fa-
milijom
Tata Moj nisam ti uspio rei koliko
te volim.
Znaj da e ostati uvijek u mom srcu
i uvaj me od gore.
Tvoj sin MLADEN
Posljednji pozdrav voljenom zetu
0$5.8
Punica MARA i punac DRAGOMIR
Glas Istre 49 etvrtak, 3. sijenja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Brat ANTO sa suprugom ULI-
JANOM, neaci DOMINIK i MIA
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Brat LOVRO
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Ostat e zauvijek u naim srcima i
mislima.
Sestra ANKICA s NEVIOM, neakinja
DANIJELA s DEANOM
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Brat FRANJO sa suprugom SANJOM
i neak IVAN
Posljednji pozdrav dragom bratu
0$5.8
Sestra MARINA sa suprugom FA-
BIOM
0$5.2
Bio si moj ivot,
istina i put,
sada si moj aneo
koji me vodi
i eljno iekuje
ponovni susret s tobom.
Zauvijek tvoja STANA
0$5.8
Znai mi vie nego to e ikad znati.
Iako jo ne vjerujem
da moj tata spava s anelima,
moram se pomiriti s tim.
Svaki tren bez njega boli,
svaki dio mene beskrajno ga voli.
Volim te tata, uvaj me uvijek,
volim te tata, voljet u te zauvijek.
Tvoja kerka MARINA
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
Stric LOVRO i tetka JELA
0$5.2
Otiao si prerano, ni rijei, ni suze, ne
mogu sve izrei.
Zauvijek e ostati u naim srcima.
S ponosom emo te se sjeati.
Tvoji prijatelji i kumovi obitelj SMUK
0$5.2
Sine moje, anelu moj, otiao si ali
uvijek e ostati u srcu
svoje majke
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
ogorica NADA, ogor BORO,
neaci DEAN, SLAANA i IVANA s
MARKOM
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
ogorica LEPA, ogor DRAGAN,
neaci ZORAN i ZLATKO
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
Prijatelj BANE sa suprugom SEM-
IROM i djecom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
DUGI sa suprugom ZORICOM
Posljednji pozdrav voljenom efu
0$5.8 0$5-$129,8
Bio si nam otac, mati, brat i sestra i
najdrai prijatelj.
Zauvijek u naim srcima.
Djelatnici MS Pula
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
OSTOJA i SLAVICA BOROJEVI
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
Djelatnici Pevec d.d. Pula
Posljednji pozdrav ocu i bratu naih
prijatelja
0$5.8 0$5-$129,8
SEAD i IVA, DAMIR i IVONA, IVAN
i CORINA, DRAEN i MARTI-
NA, IGOR i ANGELA, ANI i SAN-
JA, ZLATKO i ROBERTA, FRENKI i
OLGA, DRAGAN i ADMIRA, MIRO-
SLAV i ANA, FRANO i MARTINA,
VANJA, MAJA, LJUBO, FRANCA i
NORMAN, BARBARA, SRAN
Posljednje zbogom
0$5.8
Obitelj MARJANOVI: NATAA,
DRAGAN, SLAVICA
Posljednji pozdrav dragom kumu
0$5.8
Trebalo ti je tako malo da postane
vaan dio naeg ivota, a nama e
trebati itava vjenost da shvatimo
da te vie nema.
Kum DRAGAN, kuma SUZANA s dje-
com SAROM, BOJANOM, ALEKSAN-
DROM i PETROM
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
od ZORANA, DAVORA, NIKICE i
MARIJANA
Posljednji pozdrav dragom gazdi
0$5.8 0$5-$129,8
Osoblje M&S restoran Rijeka
Posljednji pozdrav
0$5.8 0$5-$129,8
od prijatelja ROBERTA TODOROVIA
i obitelji
Posljednje tuno zbogom dragom,
velikom, estitom i plemenitom pr-
ijatelju
0$5.8
Ostala je velika tuga i praznina,
od tvog MRGUDA i obitelji HRGA
Posljednji pozdrav naem dragom
0$5.8 0$5-$129,8
Tim knjigovodstvo
Zadnje tuno zbogom tati moga
kuma
0$5.8 0$5-$129,8
Obitelj LOVRI
Posljednji pozdrav tati naeg pri-
jatelja
0$5.8 0$5-$129,8
Obitelj ERNAC
Posljednji pozdrav dragom ujaku
0$5.8 0$5-$129,8
Suze tugu ne ispiru, pria nije utjeha
jer samo ono to srce zapamti nikad
se ne zaboravlja.
Vrijeme e izbrisati samo minute,
sate i godine, ali nikad ljubav i us-
pomene na voljene.
Oaloeni: DANIJEL FILIPOVI sa
suprugom IVANOM i djecom TEOM
i LEOM
Posljednji pozdrav
0$5.8 0$5-$129,8
od zeta JOZE FILIPOVIA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
od obitelji PRANJI
Posljednji pozdrav dragom
0$5.8
MILENKO, ROBERTA, DAVID i STO-
JA
Posljednji pozdrav naem dragom
0$5.8 0$5-$129,8
od familije SANDI SREO i LJEPO-
JKA
Posljednji pozdrav Legendi
0$5.8 0$5-$129,8
naem osloncu, vjeri i srei.
Zauvijek e ostati u naim srcima.
Tvoji: SVJETLANA, PATRIK, MARK i
MARY JANE RAJKOVI
Posljednji pozdrav
0$5.8 0$5-$129,8
od obitelji RUDI
Posljednji pozdrav dragom tati nae
prijateljice
0$5.8 0$5-$129,8
ROBERTA, ARKO, KLARI, NATAA,
PAUA, JURE, RADE, SAIMON, TAJA,
JELENA, DEJAN, DADO, DAVOR, TA-
MARA, ROKI, DORIS, SAA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
Obitelji KOPRTLA i KRT
Posljednji pozdrav
0$5.8 0$5-$129,8
Djelatnici Velpro centra Pula
50 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Dragom glavonji
BAKI i LJILJA s djecom
Posljednji pozdrav ocu naeg pri-
jatelja Mladena
0$5.8 0$5-$129,8
FRANO i MARTINA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
0$5.8
BARBARI, UBELJ, GARI,
NOVAKI , MI KOL EVI ,
AIN, ARI, KILJAN, PEZI,
VRANKOVI, ITNIK
Posljednji pozdrav tati nae Marine
0$5.8 0$5-$129,8
BOTA, II, ERMANO, DADO
Posljednji pozdrav dragoj mami,
noni i pranoni
0,/.,
Kerka BRUNA, sinovi BERISLAV,
VLADO i ALEN s familijama
Posljednji pozdrav mami naeg
djelatnika, gospoi
0,/., +59$7,1
HEP pogon TE Plomin
Posljednji pozdrav voljenom bratu
,/9$18 ,52/8
Poivao u miru Bojem.
Brat ANTON s obitelji
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
i susjedu
6,/9$18 ,52/8
KARLO i NEDA SANDRI
6-($1-$
Tuno sjeanje na voljenog
%5$1.$ .$/(%,$
3.1.2010. - 3.1.2013.
Vrijeme prolazi, bol i tuga ostaju.
Jo jedna godina bez tebe, ali s to-
bom u mislima.
Tvoji najmiliji
Tuno sjeanje na
%5$1.$ 7,78/,$
3.1.2006. - 3.1.2013.
S ponosom uvamo uspomenu na
tebe.
VLADO, MILENA, GORAN i TANJA
sa svojima
Sjeanje na voljenog brata
%5$1.$ 7,78/,$
3.1.2006. - 3.1.2013.
Godine prolaze, a sjeanje na tebe
ivi.
Uvijek e biti voljen i nikad zabo-
ravljen.
Tvoj brat MILE sa suprugom GO-
COM i obitelji
Tuno i bolno sjeanje na voljenog
supruga, tatu, dida i tasta
%5$1.$ 7,78/,$
3.1.2006. - 3.1.2013.
Vrijeme koje prolazi bez tebe tuno je.
Ljubav i bol za tobom ostaju vjeno.
Zauvijek e ostati u naim srcima i
mislima, voljen i nikad zaboravljen.
Tvoji: supruga MARIJA, kerka SAN-
JA, zet DALIBOR i unuci DENI,
PATRIK i VANESA
Sjeanje na
'$5,1.8 %(/$6
3.1.2007. - 3.1.2013.
Svaki novi dan teak je bez tebe...
Uvijek si u naim srcima i mislima.
Volimo te!
Suprug BRUNO, sin IGOR, nevjesta
SANDRA, kerka DANIELA, zet VES-
ELIN, unuci PAOLA, NIKO i MARKO
Bolno sjeanje na naeg voljenog
sina i brata
*25$1$ */-8,$
3.1.2009. - 3.1.2013.
Hvala za svaki cvijet, upaljenu svijeu
i molitvu.
Tvoja neutjena obitelj
Tuno sjeanje na naeg voljenog
*25$1$ */-8,$
3.1.2009. - 3.1.2013.
Nono JOE, barba MARIO i teta ANA
s obiteljima
Sjeanje na dragog prijatelja
*25$1$ */-8,$
3.1.2009. - 3.1.2013.
Prijatelji iz Sv. Petra u umi
Tuno sjeanje na
*25$1$ */-8,$
3.1.2009. - 3.1.2013.
S tugom i ljubavlju uvamo te u
naim srcima.
Nona MARIJA i barba LINO s famil-
ijom
Tuno sjeanje na voljenog supruga,
oca i djeda
,/,-8 (.8/-,&$
3.1.2012. - 3.1.2013.
S ljubavlju, tugom i potovanjem
uvamo te u naim srcima i mislima.
Supruga RUA, sin RAJKO i kerka
RADA s obiteljima
Tuno sjeanje na
,9$1$ 3$0,$
3.1.2011. - 3.1.2013.
Neto je jae od vremena koje prola-
zi, ljubav i sjeanje ostaju vjeno.
Tvoji najmiliji: supruga PINA,
kerka SANDRA, zet DAVOR, unuci
MARKO i MAURICIO, kerka DORIS
s PATRIKOM
Sjeanje
0$.,
3.1.2008. - 3.1.2013.
...jer se svemir razvija upravo onako
kako treba...
CIZA i NOA
Tuno sjeanje na nau voljenu ker,
mamu i sestru
0,526/$98 %,%(5,
1991. - 2013.
I nakon tvoje prerane smrti i dalje si
u naim mislima.
Tvoji: mama MARICA, sinovi SANJIN
i SEAD s obitelji, brat ZORAN
9(5$ 5$'2/29,
3.1.2007. - 3.1.2013.
Uvijek si u naim mislima i srcu.
Mama ALBINA, sestra NADA i brat
ALDO s familijama
9(5$ 5$'2/29,
3.1.2007. - 3.1.2013.
Sjeanje na tebe boli, danas jo vie,
ali nas s tobom veu samo lijepe us-
pomene.
Neka te uvaju aneli.
Tvoji: ANTONIO, MATEA, ROSANA,
ANRI i ROMANO
Sjeanje na nau dragu
9(521,.8 &$0/,
3.1.2012. - 3.1.2013.
Prola je godina otkako si nas na-
pustila i otila u vjenost. Tvoju lju-
bav i dobrotu nikada neemo zab-
oraviti. Ti si aneo koji nas prati i
vjeno ivi s nama.
Tvoji najmiliji
=$+9$/(
Dirnuti panjom i suosjeanjem u
trenucima bolnog rastanka od volje-
nog nam pokojnika
-26,3$ '(50,7$
a u nemogunosti da se svima
pojedinano zahvalimo ovim se
putem zahvaljujemo svoj rodbini,
susjedima i znancima koji su nam
izrazili suut te voljenog nam poko-
jnika ispratili na vjeni poinak.
Tugujui: zet MARIO DUDA i unuk
ALEN
Povodom posljednjeg ispraaja od
naeg dragog
3(75$ .25/(9,$
Pjerina
u nemogunosti da svima osobno
zahvalimo, ovim putem od srca za-
hvaljujemo rodbini, susjedima, pri-
jateljima, znancima i svim dragim
ljudima koji su naeg dragog poko-
jnika dostojanstveno i tiho ispra-
tili na vjeni poinak uz blagoslov,
molitvu, potovanje. Posebno hvala
osoblju Doma za starije i nemone
osobe Vila Fabris.
Tugujua obitelj
2
0g|asua s|utba
Portarata 4
te|: O52/591-543
fax: O52/388-411
uatjeaji estitle
ma|i og|asi osmrtuice
pos|jeduji po/dravi
sjeauja /ahva|e
Glas Istre 51 etvrtak, 3. sijenja 2013.
Glas Istre 53

vodi kroz istru

etvrtak, 3. sijenja 2013.
Pula
DANAS
- KINO VALLI - u 17 sati
projekcija animirane pustolovine
Asterix i Obelix u Britaniji, glume:
Grard Depardieu, Edouard Baer,
Fabrice Luchini, reija Laurent Tirard
u 19 sati projekcija komedije/
drame Danak anelima, glume: Paul
Brannigan, John Henshaw, Gary
Maitland, reija Ken Loach u 21 sat
projekcija akcijskog trilera Skyfall,
glume: Daniel Craig, Ralph Fiennes,
Judi Dench, Javier Bardem, Bere-
nice Marlohe, Naomie Harris, reija
Sam Mendes
IZLOBE
- MUZEJ SUVREMENE
UMJETNOSTI ISTRE - meunarod-
na izloba slovensko-panjolskog
umjetnika Cvete Marsia Gnije-
enje u slanom blatu (1. kat); In
memoriam izloba samoborske
umjetnice Ive Vranekovi (2. kat),
svakim danom osim ponedjeljka od
11 do 19 sati, do 21. sijenja
GRADSKA KNJINICA I ITAONI-
CA PULA - izloba Tanti auguri/Sve
najbolje, do 12. sijenja
KINO VALLI - multimedijalna izloba
Igraj glavom u sklopu kampanje
protiv bolesti ovisnosti Bjei/Via, do
15. sijenja FOAJE - izloba skul-
ptura Limarov sin, autor ani Buli,
do 1. oujka
GALERIJE MMC LUKA - Revijalna
izloba lanova i novoprimljenih la-
nova HDLU Istre, do 16. sijenja
GALERIJA MOTIKA - izloba Antun
Motika i istarski crtai i grafiari III, 11.
izbor iz donacije, do svibnja
TURISTIKA ZAJEDNICA (Informa-
tivni centar) - izloba crtea u tuu
i ugljenu Ivice Blagovia, radnim
danom od 9 do 16 sati, subotom
i nedjeljom od 10 do 14 sati, do 7.
sijenja
ITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA - izloba slika i kreativnih ura-
daka Violete Juvan, do 14. sijenja
izloba kreativne radionice Za kre-
ativnost nikad nije kasno, do 15. si-
jenja filatelistika izloba Marijana
Krbavia Brodovi i brodogradnja,
do 15. sijenja
GALERIJA TENI URAN (Maksimi-
janova 4) - Stalni postav slika istarskih
umjetnika, po najavi na 098/9315
- 866
ZBIRKA UMJETNINA GRADA
PULE: GRADSKA GALERIJA, Kan-
dlerova, 8: Antun Motika X. izbor iz
donacije, A. Motika i istarski crtai i
grafiari III - Heda Gartner, Predrag
Spasojevi, Mladen Miloti, Vinko
aina, otvoreno radnim danom od
10 do 13 i 17 do 20 sati, subotom od
10 do13 sati, do svibnja ZBIRKA
ANTUN MOTIKA, Laginjina 5, INK II.
kat, Izbor za stalni postav 2012./2013.
GALERIJA LIKOVNOG FUNDU-
SA, Laginjina 5, INK III. kat, Zbirka
istarskih autora, Umjetnika zbirka,
galerije u INK otvorene utorkom i
etvrtkom od 10.30 do 13.30 sati,
ostalim radnim danima uz najavu na
tel. 052/222-662, sve info na: http://
www.zbirka-antun-motika.com/
SPOMEN SOBA ANTONIJA SMA-
REGLIE - radnim danom od 11 do
12 sati i ponedjeljkom i petkom od 20
do 21 sat, subotom od 11 do 12 sati
MUZEJI
- AMFITEATAR - sva-
kodnevno od 9 do 17 sati, za najave
van radnog vremena informacije na
351-318, fax 351-333, mail gaby@
ami-pula.hr
MUZEJSKO-GALERIJSKI PRO-
STOR SVETA SRCA - radno vrijeme
svakodnevno od 9 do 19 sati, za
najave van radnog vremena infor-
macije na 351-318, fax 351-333, mail
gaby@ami-pula.hr
AUGUSTOV HRAM - zatvoren
ARHEOLOKI PARK NEZAKCIJ
- svakodnevno od 9 do 12 i od 14
do 17 sati, za najave van radnog
vremena informacije na 351-318, fax
351-333, mail gaby@ami-pula.hr
ARHEOLOKI MUZEJ ISTRE - rad-
nim danom od 9 do 14 sati, subo-
tom, nedjeljom i blagdanom zatvo-
reno, za najave van radnog vremena
informacije na 351-318, fax 351-333,
mail gaby@ami-pula.hr
POVIJESNI I POMORSKI MUZEJ
ISTRE - izloba Zbirka stakla Muzeja
Slavonije 19.-20. stoljee stalni
postav muzeja i postav o ljekarnitvu
u Istri te postava austrijskih brodskih
topova, izloba Szent Istvan - o
austrougarskom bojnom brodu,
svakodnevno od 9 do 17 sati
LJEKARNE
- CENTAR, Giardini
14, deura svakodnevno od 20 do
7.30 sati, tel. 222 - 551 i 222 - 544
VETERINARI
- Veterinarska
stanica Andar - Premanturska cesta
205, tel. 573-128, radno vrijeme od
ponedjeljka do petka od 8 do 20
sati, subotom od 8 do 12 sati; Dinka
Trinajstia 1, radnim danima od 7 do
19, subotom od 8 do 12, nedjeljom
od 8 do 9 sati, tel. 541 - 100 i 540
- 077; deurni veterinar 098/9811-
666; Info centar sklonita za ivoti-
nje 098/9812 - 583, 098/9812 - 580,
svi upiti na vet.st.pula@pu.htnet.hr;
veterinarska inspekcija 098/9812
- 582; Veterinar d.o.o. Krevanova
stancija 2, radnim danom od 8 do
12 i 17 do 19 sati, subotom od 8
do 12 sati, nedjeljom i praznikom
zatvoreno, tel. 540 - 391, deurni
veterinar i veterinarska inspekcija,
098/440 - 188; Veterinarska am-
bulanta Franco, Faanska cesta 2,
radnim danima od 8 do 15, subotom
i nedjeljom od 8 do 10 sati, deurstvo
0-24 na 098/255 - 616; Veterinar-
ska ambulanta za male ivotinje
Hajster, Jakova Puljanina 1, tel.
500 - 501, za hitne intervencije 0-24,
098/1801 - 999, radno vrijeme rad-
nim danima od 8 do 12.30 i od 17 do
20, subotom od 8 do 13, a nedjeljom
od 8 do 10 sati
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA I ITAONICA (Kandlerova 39)
- od ponedjeljka do petka od 7.30 do
19.30 sati, subotom od 7.30 do 13
sati, tel. 300 - 404
DJEJA KNJINICA (Radieva 22/
II) - ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 12.30 do 19 sati, utorkom i etvrt-
kom od 7.30 do 15 sati, svaka prva i
trea subota u mjesecu od 7.30 do
13 sati, tel. 213 - 882
KNJINICA VERUDA (Banoveva 6)
- ponedjeljkom od 12.30 do 20 sati,
utorkom, srijedom, etvrtkom i pet-
kom od 7.30 do 14 sati, subotama
(1., 3. i 5. u mjesecu) od 7.30 do 13
sati, tel. 211 - 611
ITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA (Giardini 14) - od ponedjeljka
do petka od 8 do 19 sati, subotom
od 8 do 13 sati, tel. 219 - 000
ZAVIAJNA KNJIARA PETIT
(Kandlerova 24, kod Katedrale) -
najbogatija zaviajna zbirka knjiga
istarskih nakladnika i autora, otvore-
na svakodnevno od 9.30 do 23 sata,
tel.: 544-111, 098/1790-200
KNJINICA VODNJAN (Narodni trg
1) - ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 12.30 do 19 sati, utorkom i e-
tvrtkom od 7.30 do 15 sati, subotom
(prva i trea u mjesecu su radne) od
7.30 do 13 sati; tel. 512 - 572
KNJINICA DOMA HRVATSKIH
BRANITELJA - otvorena ponedjelj-
kom od 11 do 19 sati, od utorka do
petka od 7.30 do 15.30 sati
SVEUILINA KNJINICA - otvore-
na radnim danom od 8 do 16 sati, su-
botom od 8 do 13 sati, do 4. sijenja
SPOMEN SOBA A. SMAREGLIE
- radno vrijeme od 11 do 12 sati
MORNARIKA KNJINICA (spo-
menik kulture) - otvorena radnim
danima od 12 do 16 sati
Pore
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA (matini odjel) - od ponedjeljka
do petka od 8 do 19 sati, subotom
od 9 do 13 sati DJEJI ODJEL - od
utorka do petka od 10 do 14 i pone-
djeljkom od 14 do 18 sati
LJEKARNE
- GRADSKA LJEKAR-
NA, Trg slobode 13, radno vrijeme
od 7.30 do 20 sati; CENTRALNA
LJEKARNA, Dom zdravlja, radno
vrijeme od 7 do 20 sati, subotom od
7 do 14 sati
VETERINARI
- Mate Vlaia 45,
radnim danima od 8 do 20 sati,
subotom od 8 do 13 sati i 17 do 20
sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel.
432 - 128, deurni veterinar 091/521
- 6783; Veterinarska ambulanta Vet-
Centar, Stancija Portun 2, radnim
danima i subotom od 8 do 14 i od
17 do 19 sati, nedjeljom od 8 do
9 sati, deurni veterinar 091/433
- 2214
Pazin
OSTALO
- POUNO - PJEAKA
STAZA PAZINSKA JAMA, svaki dan
od 10 do 18 sati
MUZEJI
- ETNOGRAFSKI MUZEJ
ISTRE PAZIN i MUZEJ GRADA PA-
ZINA - radno vrijeme: utorak, srijeda,
etvrtak od 10 do 15 sati, petak od 11
do 16 sati, subota od 10 do 16 sati,
ponedjeljkom zatvoreno
VETERINARI
- Veterinarska
ambulanta Pazin d.o.o. Du-
bravica 5, radnim danima te
subotom od 7 do 15 i od 17 do
18, nedjeljom od 8 do 9 sati,
tel. 624 - 410; Veterinarska
ambulanta za male ivotinje,
Istarskih narodnjaka 24, tel. 621-
921, radnim danima od 11 do 13
i od 17 do 19 sati, subotom od
10 do 12 sati, deurni veterinar
098/366-627
Novigrad
IZLOBE
- ATRIJ GRADSKA
KNJINICE - izloba slika, drugih
umjetnikih i kreativnih radova, autori
lanovi Ateliera galerija Agata iz KUD-
a Novigrad, do 31. sijenja
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA - radno vrijeme ponedjeljkom
od 8 do 14 sati, utorkom, srijedom,
etvrtkom i petkom od 10 do 19
te subotom od 8 do 14 sati, tel.
729-040, e-mail info@knjiznicano-
vigrad.hr
Umag
IZLOBE
- HOTEL KEMPINSKI
ADRIATIC - stalni postav samostal-
ne izlobe fotografija autora Nerija
Belia i meunarodne izlobe povi-
jesnih vozila
VETERINARI
- Ambulanta za
male ivotinje (6. svibnja 7.), tel.
753 - 454
Buje
KNJINICE
- KNJINICA PRI
PUKOM UILITU - otvorena
ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 15.30 do 19.30 sati; utorkom i
etvrtkom od 11 do 15 sati, prvu
i treu subotu u mjesecu od 8 do
14 sati
VETERINARI
- Digitronska 8,
radnim danima od 7 do 14, subotom
i nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 772 -
110; Granina veterinarska stanica,
Katel, tel. 777 - 030
Buzet
IZLOBE
- STARI GRAD, MALA
VRATA - Oruarnica, stalni postav
Hladno i vatreno oruje iz zbirke Sla-
vomira Cerovca, radnim danom od
9 do 15.30 sati uz prethodnu najavu
u Muzeju
GALERIJA AURORA - stalni postav
Antikviteti i izloba slika autora veza-
nih uz Istru, svakodnevno od 9 do
19 sati
GALERIJA SIBYLLA (Konti 28) - stal-
ni postav, radno vrijeme svaki dan,
mob. 091 72 42 589
VETERINARI
- Sv. Ivan 5, rad-
nim danima od 7 do 14 i od 17
do 18 sati, subotom od 7 do 10
sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel.
662 - 801
Informacije za Vodi kroz
Istru moete javiti radnim
danom od 10 do 13 sati na
tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Potovani itatelji, stranica Vodia kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavlje-
na, svaka vaa fotografija mora biti snimljena
u Istri, a uz nju morate obavezno
istaknuti: sadraj/motiv s fotografije,
datum kada je snimljena, ime i prezime
autora te kontakt-telefon. Svaki autor
moe poslati najvie 3 fotografije mjeseno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje
besplatnom jednomjesenom pretplatom
na na list. Fotografije nam moete slati
e-mailom na redakcija@glasistre.hr
(s naznakom ZA VODI KROZ ISTRU).
Novogodinji prijatelji, prosinac 2012., autorica: Federica Vivoda

Broj 2
SJEDITE BANKE: UMAG 052/702-300 Podrunice: Pore 052/429-050, Pula 052/215-977, Poslovnice:
Buje 052/772-271, Buzet 052/663-417, Pazin 052/624-557, Rovinj 052/845-070, Opatija 051/271-841, Vikovo 051/504-320, Labin 052/881-051
Rijeka 051/213-360 Novigrad 052/757-414,
TEAJNA LISTA
ifra
Valuta
Jedinica
Kupovni
za devize
Srednji za devize,
efektivu i ekove
Prodajni
za devize
Kupovni za efektivu,
ekove i kred. pisma
Prodajni
za efektivu
978 EUR1
756 CHF
826 GBP
840 USD
1
1
1
utvrena na dan 2.1.2013. primjenjiva od 3.1.2013.
7,510000
6 099412
9,128822
5 575014
,
,
7,549155
6,246198
9,286696
5,699626
7,615000
6,408599
9,435283
5 840017 ,
7,500000
6,065058
9,110249
5,545016
7,625000
6,438581
9,546723
5,870015
Stradali u prometu
Stradali u prometu - besplatni
telefon za pomo obiteljima
rtava u prometu te psiholoka,
pravna, duhovna pomo i savjeti -
0800/444-449
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni nadzor
starijih osoba. Prijave za dobivanje
socijalnog alarma na telefone
Doma za starije i nemone Al-
fredo tigli 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kua Istra
Sigurna kua Istra - pomo e-
nama rtvama obiteljskog nasilja
- 500-148, radnim danom od 9 do
13, a ponedjeljkom i petkom od 9
do 13 i od 17 do 19 sati.
PULA, 17.00
Asterix i Obelix
u Britaniji
PULA, 22.00
Todorov Antistand
Up show
Legendarni pulski komiar Todor
i danas e nastupiti na pozornici
Rock Caffea gdje e od 22 sata
u svom, sada ve tradicionalnom
Antistand Up Showu, priutiti svim
prisutnima veer sjajnog humora,
poalica, anegdota i sarkastinih
komentara jer on sve komentira na
originalan i duhovit nain. Ulaz za
sve posjetitelje je besplatan.
Kretanje brodova
Uljanik Plovidbe
LEVAN: Ashdod (Israel) od 22.
prosinca do 1. sijenja
MARLERA: El Dekheila (Egypt)
od 12. do 28. prosinca
VOLME: Lome (Togo) od 16.
prosinca do 15. sijenja
VERUDA: Santos (Brazil) od 20.
prosinca do 5. sijenja
STOJA: Galle (Sri Lanka) 1.
sijeanj
PULA: Las Minas (Panama) od
28. do 30. prosinca
KASTAV: Singapore 9. sijeanj
VERIGE: Pozos Colorados
(Mexico) od 24. do 30. prosinca
POMER: Quebec (Canada) 1.
sijeanj
ISTRA: Suape (Brazil) od 27.
prosinca do 4. sijenja
Svi ljubitelji animiranih avantura
danas e s poetkom u 17 sati u
kinu Valli imati priliku pogledati
Asterix i Obelix u Britaniji rei-
sera Laurenta Tirarda. Film e se
prikazivati svakodnevno u razliitim
terminima sve do srijede 9. sijenja.
Pedeset je godina prije Krista i
Cezar ea za novim osvajanjima.
Odluio je osvojiti otok koji lei na
samom kraju poznatog svijeta, tu
tajanstvenu zemlju poznatu kao
Britaniju. Pobjeda je brza i potpuna.
Ili gotovo da je tako. Jedno
maleno selo odolijeva napadima, ali
njegove snage sve su slabije pa bri-
tanska kraljica Kordelija alje svog
najvjernijeg asnika Antiklimaxa da
potrai pomo od Gala. No, Asterix
i Obelix ve imaju pune ruke posla.
Njihov poglavnik povjerio im je
zadatak da naprave ovjeka od Ur-
baniksa, njegova dosadnog neaka
koji je stigao iz Lutecea, a zadatak
je daleko od realizacije. Ipak,
Asterix i Obelix, ali i Urbanix pri-
druuju se Antiklimaxu na povratku
u Britaniju. Napokon, putovanje
prua izvrsnu priliku za edukaciju
mladia. No naalost, nita ne ide
prema planu Glavne uloge filma
tumae: Grard Depardieu, Edou-
ard Baer i Fabrice Luchini.
d
o
g
a

a
j
i
etrdesetogodinja udovi-
ca iz Australije dolazi u Hr-
vatsku, domovinu koju je
napustila kad je imala tri go-
dine, elei ponovno vidjeti
svoje dvije starije sestre i
upoznati brojnu obitelj. Stu-
pa u ljubavnu vezu s dvade-
set godina mlaim posinkom vlastite sestre. Koliko god se tru-
dili, njih dvoje ne mogu skrivati svoju tajnu vezu zauvijek...
Christine misli da umire nakon to Richard
nespretno uoi nepravilan made na njezinim pr-
sima, i uspanii se kad ne uspije dovoljno brzo
zakazati pregled. Richard u meuvremenu za-
kljuuje kako mora ponovno poeti ivjeti s No-
vom Christine. Nakon to Barbin odvjetnik po-
alje dokumente za rastavu, Christine angaira Howarda (Corbin Bernsen - Psych, Zakon u
Los Angelesu), agresivnog specijalista za rastave, koji je uvjeri da joj Barb duguje alimentaci-
ju. Nakon to Barbin odvjetnik poalje dokumente za rastavu, Christine angaira Howarda
(Corbin Bernsen - Psych, Zakon u Los Angelesu), agresivnog specijalista za rastave, koji je uv-
jeri da joj Barb duguje alimentaciju.
,)1 24/4)1
06.43 TV Kalendar
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
10.00 Vijesti
10.09 Vrijeme danas
10.10 HAK promet info R
10.12 Kontinenti u pokretu.
Azija tektonika ivota
i smrti, serija 2/5
11.05 Domovi Tunisa,
dokumentarna
serija
11.30 Domovi Tunisa,
dokumentarna serija
12.00 Dnevnik 1
12.15 Sport
12.18 Vrijeme
12.20 TV Kalendar R
12.35 Prkosna ljubav,
telenovela 60/162
13.18 Dr. Oz 2,
talk-show
13.58 Jelovnici izgubljenog
vremena. Purice i tuke
za novo leto R
14.20 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.29 Vrijeme sutra
14.31 Koje drvo za boino
drvce?
14.37 Vrijeme liganja,
dokumentarni film R
15.07 Pozitivno R
15.41 Punom parom 1,
dramska serija 2/9
16.45 Hrvatska uivo
17.40 HAK promet info R
17.45 Luda kua 2,
humoristina serija
18.25 8. kat.
Zvijezde pjevaju o
ljubavi, talk-show
19.10 Tema dana
19.30 Dnevnik
19.58 Sport
20.04 Vrijeme
20.10 Godine za pamenje,
dokumentarna serija
20.40 Paralele,
vanjskopolitika emisija
21.15
FILM
Kotlovina, hrvatski film
23.20 Dnevnik 3
23.40 Vijesti iz kulture
23.55
FILM
Valter brani Sarajevo,
bosanskohercegovski
film
07.06 Mala TV.
07.39 Vesele trojke, crtana
serija 18/52
08.04 Teletubbies, animirana
serija 261/330
08.28 ivot s Derekom 2,
serija za djecu 12/13
08.49 Fantastini prijatelji 3,
serija za mlade 8/13
09.13 Merlin 2, serija za
djecu i mlade 6/13 R
10.00 Jelenko, serija za djecu
9/13 R
10.30 Idemo na put s
Goranom Miliem A
sad u Europu 17/30 R
11.20
FILM
Doba nevinosti,
ameriki film R
13.36 Glazba R
13.40
FILM
Jedan Boi, ameriki
film R
15.07 Glazba R
15.10 Mala TV
15.40 Meteor i veliki kotai,
crtani film 26/52 R
15.56 Glazba R
16.00 Regionalni dnevnik
16.34 Dolina sunca, serija
2/210
Kotlovlna
06:00 Dobro jutro
06:15 Temperature
06:30 112
06:35 Kontakt program &
kockica
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 112
08:00 Najava dogaaja
08:15 Puntapet
08:30 Kamo danas
08:50 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:10 Placa
09:30 Promet pomalo pa
sigurno
10:00 Vijesti
10:10 Gradska ura
10:30 Notiziario
11:00 Vijesti
11:15 Grad i vi: dragi Vi
(gradske teme)
12:00 Vijesti
12:30 Notiziario
12:35 3x5
13:00 Vijesti
13:15 Da se mene pita (kontakt
emisija o aktualnim
politikim: sociolokim i
kulturolokim temama)
14:00 Vijesti
14:30 Notiziario
14:45 Vrijeme za vrijeme
15:00 Danas aktualno
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
17:00 Vijesti
17:10 Leksikon
18:00 etvrtak-tvoj omiljeni dan
u tjednu
18:30 LP selekcija
19:15 112
19:30 Vidi to je maka dovukla
pred vrata
20:00 Vijesti
20:15 Prive:music room
22:00 Kronika dana HR
23:15 Fizika atrakcija
00:05 Radio Sova
03:00 06:00 Glazba Radio
Sove
Noveavanture8tare
Chrl8tlne, 5. Artie trai od Myke i Petea da skrenu do Mila-
na i istrae sumnjivu smrt starice na sajmu mode.
Pete uspije identificirati staricu po serijskom broju
implantata u prsima kao Anyu Verdikov, mladu i
prekrasnu buduu manekenku. Artie i Claudia u
Skladitu istrauju koji bi to predmet izazivao na-
glo starenje dok Pete i Myka kreu na sljedei ve-
liki sajam mode, Njujorki modni tjedan. Ondje,
pred Peteovim oima u staricu se pretvara djevoj-
ka koju je Pete oboavao s naslovnica asopisa. Uasnut je i tada mu sine ideja da bi se
Myka mogla preruiti u manekenku i tako otkriti krivca. Prvi tragovi ne vode nikamo i zadnja
im je nada da e zagonetku rijeiti kad Myka krene modnom pistom. Ispoetka je Pete odgo-
vara od toga tvrdei da je preopasno, ali Myka ustraje i krene, obasjana reflektorima...
5kladlte13
Zbog rata, politike ili vjerske nepodobnosti i siromatva
djeca bjee iz svojih zemalja Pakistana, Afganistana, Eri-
treje, Somalije i mnogih drugih. Gotovo polovica te djece
na taj opasan put odlazi bez roditelja, jer obitelji najee
mogu platiti krijumarima cijenu samo za jednu osobu. Na
stotine takve djece bez pratnje svake godine stie i u Hr-
vatsku. Ekipa Provjerenog donosi priu jednog od njih, ali i
svih koji s djecom bez pratnje rade. Fenomen kia i trasha
u posljednje vrijeme postao je zanimljiv svima, osim oni-
ma koji ga 'proizvode'. Ekipa Provjerenog donosi priu o
ljudima kojima je ki nain ivota.Svi znamo kako je Faust
Vrani izumio prvi padobran. No, koliko je poznato da je
on i pionir base skokova?
Prov]ereno
Deloris Van Cartier po-
novno dobiva poziv da u
ulozi asne sestre pomogne
zaputenoj katolikoj koli
kojom ravna asna majka.
Redovnice se vraaju u
klub po Delores kako bi je
dovele kao sestru Mary Cla-
rence da predaje glazbu skupini studenata njihove upne
kole kojoj prijeti zatvaranje. Zatvaranje kole naredio je bes-
krupulozni predstavnik lokalne vlasti G. Crisp. Jednoj od dje-
vojaka, najtalentiranija u skupini, majka zabranjuje da pjeva,
iako je zbor uspio doi na dravno natjecanje. Skupina stere-
otipinih nekompetentnih redovnika pokuava ih zaustaviti.
Redovnltena8tupa]uZ
5ERlJA 3/21 HRT 2 23.02 5ERlJA 4/13 HRT 2 00.50
DRAMA HRT 1 21.15
MA0AZlN NOVA TV 22.15
KDMEDlJA RTL TV 22.10
KOTLOVINA, 2011. Redatelj: Tomislav Radi Uloge: Mirela
Brekalo, Suzana Nikoli, Melita Jurii, Igor Kova
SISTER ACT 2: BACK IN THE HABBIT Redatelj: Bill Duke
Glume: Whoopi Goldberg, Kathy Najimy
17.22 Susreti s autizmom.
Prava istina,
dokumentarna serija
1/5 R
18.13 Globalno sijelo R
18.45
SPORT
Zagreb. Svjetski skijaki
kup drijeb, prijenos
19.42 Ruica areni, crtani
film
20.00 Lijepom naom
specijal
21.08
FILM
Gradski kauboji,
ameriki film
23.02 Nove avanture stare
Christine 5,
humoristina serija 12
3/21
23.23 Nove avanture stare
Christine 5,
humoristina serija 12
4/21
23.45 Zakon i red. UK, serija
12 8/13
00.30 Dva i pol mukarca 7,
humoristina serija
8/22
00.50 Skladite 132, serija
12 4/13
01.32 Retrovizor. CSI. Miami
9, serija 12 21/22 R
02.11 Retrovizor. Traerica 3,
serija 12 4/22 R
02.52 Retrovizor. Seks i grad
1, humoristina serija
18 4/30 R
03.15 Noni glazbeni program
09.00
FILM
Ciklus filmova Woodyja
Allena. Annie Hall,
ameriki film R
10.30 Iz jezine riznice.
Um3/4
10.45 Ikonografski leksikon.
Uvod u ikonologiju
Vidjeti i znati
10.55 Franjevci u Hrvata 6/6
R
11.25 Boini koncert
Simfonijskog orkestra
HRT-a i Akademskog
zbora Ivan Goran
Kovai, dirigent
Mladen Tarbuk, snimka
12.22 Iz riznica hrvatskih
muzeja. Umjetnike
zbirke Malog Loinja R
12.30 Emisija. Radionice,
kreativnost i muzeji R
13.14 Fotografija u Hrvatskoj.
Poletova fotografija R
13.26 Portret. Boris Maga R
13.59 Krstarenja svjetskim
ljepotama. Vulkanski
otoci. Indonezija
Vulkani, bogovi i
zmajevi, dokumentarna
serija 47/75 R
14.53 Fotografija u Hrvatskoj.
Nino Semialjac R
15.06 Predi, predi i moja,
dokumentarni film R
15.33 Izgubljeno blago,
dokumentarni film
15.59 Karlovaka zvijezda,
dokumentarni film R
16.49 O umjetnikim
objektima iznutra MSU
17.04 Inside Offside. Hrvatska
2010. R
17.29 Moja Indija. Madras
6/6 R
17.59 Poirot 5, serija 4/8 R
18.51 Skica za portret. Irena
Podvorac R
19.00
FILM
Ciklus filmova Johna
Stahla. Besmrtni
narednik, ameriki film
20.30 Glazbeni specijal.
Festival hrvatske glazbe
u Beu, 1.dio
21.00 Emisija. Putopisi
21.43 Spirala zloina 4, serija
12 1/12
22.35 Garaa. Dogma
23.07
FILM
Ciklus francuskog
filma. Drugi dah,
francuski film 15 R
15.30 Vijesti
15.32 Gadafi muenje,
dokumentarni film 28'
R
16.00 Regionalni dnevnik
16.30 upanijska panorama
Zagreb
16.45 Studentska posla
17.00 Infokanal + HRA.
Aktualno u 17
17.25 Videoblog
17.30 Vijesti
17.32 Vrijeme RH
17.33 HAK stanje na
cestama
17.34 Vrijeme EU
17.35 Japan video topic
17.45 upanijska panorama
Bjelovar
18.00 Vijesti
18.10 upanijska panorama
Split
18.25 upanijska panorama
Osijek
18.40 upanijska panorama
Rijeka
18.55 upanijska panorama
akovec
19.10 upanijska panorama
Zadar/ibenik
19.25 Infokanal + HRA
19.30 Vijesti
19.32 DW. Prie iz cijeloga
svijeta R
20.00 Vijesti
5.25 RTL Danas
6.00 Ben 10: Ultimate
Alien, animirana serija
6.30 Moji depni ljubimci,
animirana serija
6.45 Yu-Gi-Oh!, serija
7.10 Virus attack, serija
7.25 TV prodaja
7.45 Exkluziv Tabloid,
magazin R
8.05 Isplati se TV aukcija,
emisija uivo
8.20
FILM
Fletch, komedija
10.15
FILM
Zamjena, komedija
12.15
FILM
Ekipa iz snova,
komedija
14.15
FILM
NIkad neu biti tvoja,
romantina komedija R
16.05
FILM
Pink Panther, komedija
16.55 RTL 5 do 5,
Informativna emisija
17.10
FILM
Pink Panther, komedija
nastavak R
18.05 Exkluziv Tabloid,
magazin
18.30 RTL Danas
19.10 Krv nije voda, serija
20.00
FILM
Neobina zubi vila,
animirani
21.50 RTL Vijesti
22.10
FILM
Redovnice nastupaju 2,
komedija
0.00
FILM
Brda imaju oi 2, horor
1.35 Astro show, emisija
uivo 18
2.35
FILM
Zvjerinjak, komedija 15
R
4.20 RTL Danas,
informativna emisija R
8.10 Punom parom
8.55 Uilica, kviz za djecu
9.30 Musti, animirani film
9.40 Isplati se TV aukcija,
emisija uivo
10.10 Zabranjena ljubav
11.25 Punom parom
12.20 Aurora,
14.25
FILM
Simpsoni film,
animirana komedija R
15.40 Zabranjena ljubav
16.35 Ne daj se, Nina!
17.25 Kardashians
18.15 Malcolm u sredini
19.05 Kako sam upoznao
vau majku
19.55 Dva i pol mukarca
20.45 Malcolm u sredini
21.35 Kako sam upoznao
vau majku
22.25 Dva i pol mukarca
23.15 Odstrel, akcijska serija
0.05 Kardashians
0.45 Malcolm u sredini
6.05 Zauvijek susjedi, serija
7.05 Astro Boy, crtana serija
7.30 Speed Racer, serija
8.10 Moja majka, serija R
9.25 Kako vrijeme prolazi,
10.25 Walker, teksaki
render, serija R
11.25 Ninja ratnici, serija R
12.00 IN magazin R
12.45 Sila, serija R 1/79
14.35 Walker, teksaki
render, serija
15.30 Ninja ratnici, serija
15.55 Zauvijek susjedi, serija
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 IN magazin
18.05 Kako vrijeme prolazi
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Sila, serija 3/135
21.55 Veernje Vijesti
22.15 Provjereno, informativni
magazin
23.10
FILM
Opasna zona, igrani
film (12)
0.45
FILM
Madeino obiteljsko
okupljanje, igrani film
2.35 Drugo lice planine
3.30 Mr. Sunshine, serija
4.15 Ezo TV, tarot show
5.15 Dnevnik Nove TV R
5.30 Eva luna, serija 45/114
6.15 Valerija, serija 40/174
7.00 Slomljeno srce, serija R
7.45 Ljubav na kocki, serija
9.00 Flash vijesti
9.01 Ljubav na kocki, serija
9.15 Naa mala klinika,
10.25 Naa mala klinika
11.15 Oprezno s anelom
12.15 Polja nade, serija R
13.15 Mala nevjesta, serija R
14.00 Flash vijesti
14.01 Plamen ljubavi, serija
15.00 Slomljeno srce, serija
16.05 Ljubav na kocki, serija
17.40 Oprezno s anelom
18.25 Mala nevjesta, serija
19.10 Polja nade, serija
20.10 Naa mala klinika
21.50 Bolji ivot, serija 44/82
22.35 Seinfeld, serija
23.25 Seinfeld, serija R
0.10 Sheena. Kraljica
dungle, serija 2/22
0.55 Bolji ivot, serija R

tv program

Sluanost radiopostaja - Dobna skupina: 12-49
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
M
A
E
S
T
R
A
L
Najsluaniji radio u Puli
54 Glas Istre etvrtak, 3. sijenja 2013.

tv program

Glas Istre je poeo izlaziti u
narodno-oslobodilakom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifaistiko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Albert FAGGIAN
Draen MAK
Slaven MAK
Savjetnik Uprave: eljko MAK
REDAKCIJA
DOPISNITVA
MARKETING
Glavni urednik
Ranko BOROVEKI
Zamjenik glavnog urednika
Draen DOBRILA
Izvrni urednici:
Vesna AMDI
Tanja TAMBUK (Zoom)
Leonid SLIJEPEVI
Kristian STEPI REISMAN (Novosti)
Sandra ZRINI TERLEVI (Pula)
Tea TIDI, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)
Marina VUKI (Portal)
Sreko PERI (Crna kronika)
Bojana USTI JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVI (Sport)
Gordana JEZDI (Svijet, zadnja, Trezor)
Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)
Nataa KRESO (graka)
Milivoj MIJOEK (fotograja)
centrala (052) 591-500
direktor i tajnitvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-529 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
urednitvo faks 591-555
dopisna sluba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr
BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057, 885-058
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
PORE:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjeanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
Trg I. istarske brigade
10/III, Pula, tel. 300-639
faks 501-949
e-mail: irena.maretic@glasistre.hr
mjesena 168 kn
tromjesena 480 kn
polugodinja 960 kn
godinja 1.920 kn
Mjesena pretplata za inozemstvo
40 USD, avionom 75 USD
Maloprodaja tel. 451-287
Raunovodstvo tel. 300-636
iro raun 2360000-1102157321
Devizni raun HR
5523600001102157321
kod ZAGREBAKA BANKA d.d. Zagreb
OIB 89054078461
PRETPLATA
UREDNITVO
UPRAVA
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotograje se ne vraaju
P
R

P
O
R
U
K
A
RCIONALNI PROCRAMI
5ERlJA 1/12 HRT 3 21.43 svoje vienje pravde, i ova nam sezona donosi niz osebuj-
nih likova iz kriminalnog miljea. Ponovno emo se pitati -
kako e daleko nai likovi morati ii da ispune svoj zada-
tak? Realistino snimani zloini i ispitivanja, pokreti kamere
drane u ruci, zumiranje i eliptini rezovi uranjaju nas dubo-
ko u zamrenu mreu pravnoga sustava.
1. epizoda
Ekipa zapovjednice Laure Berthaud istrauje misterioznu
smrt mladia koji je strano spaljen i osakaen. Dok novi
ef policije Herville (Nicolas Brianon) preuzima vodstvo,
Laure se mora suoiti s ozbiljnim razmiricama unutar svoje
ekipe. Odvjetnica Josphine odluila je raistiti sa svojom
prolosti te se sada bavi ilegalnim imigrantima.
05.00 Tv prodaja
06.00 U fokusu /R
06.45 Par minuta o...
07.05 Djeji program /R
08.00 Dokumentarac
09.00 Tv Revija mozaina emisija /R
10.00 etnja primorsko-goranskom
upanijom 10/20 /R
11.20 Hrana I vino kulinarski show
12.00 Djeji program
13.00 Tv Revija mozaina emisija /R
14.00 RI2Teletrgovina
14.40 Par minuta o...
15.00 Tv prodaja
16.00 20godina Katedre akavskog sabora
Grobniine / R
16.35 Hrana I vino kulinarski show /R
17.00 Djeji program
17.30 Prvi meu jednakima
ravnopravnost spolova /R
18.00 Tv Revija mozaina emisija
18.50 DNEVNIK RITV-A
19.15 Tv prodaja glazba
20.00 Kamo na vikend
20.35 Par minuta o...
20.50 Vijesti
21.00 24/ 7 pregled tjedna
21.35 Putomanija
22.00 Veernji dnevnik RITV-a
22.20 Dokumentarni program
23.00 Arca astro show (18)
01.05 Veernji dnevnik /R
01.25 RI2 glazbeni program
Videostranice Kanala RI
11.45 Grimmove bajke, crtana serija (r)
12.10 Putomania, dokumentarna serija (r)
12.35 Pun pogodak, glazbena emisija (r)
13.00 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
13.30 Putomania, dokumentarna serija
14.00 Vijesti u 14
14.05 Planet Ri, mozaina emisija (r)
14.25 Tv prodaja
14.40 Putopisi, dokumentarni film
15.10 Rijeka zdravlja, emisija o zdravlju (r)
16.00 Vijesti u 16
16.05 Extra iza kamere, emisija o filmu
16.40 Tv prodaja
16.55 Gospodarski magazin, emisija (r)
17.25 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
18.00 DNEVNIK KANALA RI
Sport
Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
18.30 Pun pogodak, glazbena emisija
18.55 Prevencijom do zdravlja, emisija o
zdravlju
19.20 Notiziario, vijesti na talijanskom
19.25 Grimmove bajke, crtana serija
19.55 a j' novoga, vijesti na akavskom
20.00 U zdrav mozak, zabavna emisija
20.30 Od mora do gorja upanijske teme,
emisija
21.00 Kult kulture, emisija o kulturi
21.35 Extra iza kamere, emisija o filmu
22.00 Vijesti dana
... Servisne informacije
22.10 Extravagant, lifestyle emisija (r)
23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show
00.30 DNEVNIK KANALA RI
Sport
Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
01.00 Videostranice Kanala Ri
Videostranice
11.25 Tv prodaja
12.35 Butiin
13.35 Tv prodaja
15.40 Zoom(r)
16.45 Tv prodaja
18.00 Putujmo regijom, mozaik
19.30 Info Istra
20.05 Vijesti
... sport
... vrijeme
20.30 Kultivator, emisija iz kulture
21.00 Non solo cronaca, emisija na
talijanskom jeziku
21.30 Vijesti
... sport
... vrijeme
22.00 Putujmo regijom (r)
22.35 Notiziario, vijesti na talijanskom
jeziku
00.00 Odjavna pica
videostranice
10.05 TV Prodaja
10.50 Veernje vijesti Istre i Kvarnera(R)
11.20 OK - Orlando Kids,crtani filmovi
12.15 Kratke Vijesti
12.20 TV Prodaja
13.20 Hrana i vino (R)
13.50 TV Prodaja
14.20 Kratke Vijesti
14.25 Blitz Film predstavlja
14.50 akula kroz ivot
15.20 Privredni HR (R)
15.50 Hrana i vino
16.10 Kratke Vijesti
16.15 Life Style TV (R)
17.05 OK - Orlando Kids,crtani filmovi (R)
18.00 Vijesti TVN
18.30 TV Prodaja
19.00 Poalji SMS,Ex Yu,glazbena emisija
20.00 Vijesti Istre i Kvarnera
20.30 H info,OB Pula
21.00 Medulinska Kronika
21.30 Art Club (R)
22.00 Kratki rezovi
22.30 Veernje vijesti Istre i Kvarnera
23.15 Vidovnjakinja Nera,emisija uivo
00.55 TV Telop
08.30 Serbus Zagreb, informativna emisija
08.50 Zagrebancija, info show (R)
09.45 Svakodnevica, mozaina emisija (R)
10.30 Panorama Zagrebake upanije,
informativna emisija (R)
11.30 Moj kvart, tv magazin (R)
12.15 Lifestyle TV!, magazin (R)
13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)
13.45 OTVorena TV, talk show (R)
15.15 Komentar tjedna, informativno-
politika emisija (R)
15.45 Rije ivota, duhovni program
16.30 Vrtuljak, emisija o civilnom drutvu
17.00 Kronika Zagrebake upanije,
informativna emisija
17.30 Hrana i vino, kulinarski show
17.55 Serbus Zagreb, informativna emisija
18.15 Svakodnevica, mozaina emisija
19.05 Zagrebancija, info show
19.30 Djeja TV , djeja emisija
20.05 ZAGI, zagrebaki gradski informator
20.35 Na kraju dana, informativna emisija
20.40 Neispriana pria, emisija o turizmu
21.40 Igrani film, film
23.00 Arka (18), film
10.10 U dobroj formi,magazin o zdravom
ivotu (R)
10.42 Tv prodaja
11.00 1x 2, emisija o klaenju
12.00 Tv prodaja
12.15 Zg info, informativni program
12.20 Glazbena zona
12.30 Zagrebaki leksikon,obrazovni
program(R)
12.50 Zg info, informativni program
12.55 Ok kids,crtani filmovi
13.55 Tv prodaja
14.10 Gledaj dalje s Mladenkom ari,talk
show(R)
15.25 Putomania, putopisna reportaa(R)
16.00 Zoom,mozaina emisija
19.00 Vijesti,informativni program
19.25 Tv prodaja
19.40 Glazbena zona
20.00 Slika Zagreba,informativna emisija
20.30 Poduzetnik na kvadrat, emisija o
gospodarstvu
21.00 Autoservis, auto magazin
21.30 Vesna Kljaji uivo,talk show
23.30 Zodijak,astro show(18)
12.00 Start, glazbena emisija
12.55 Vijesti za gluhe, repriza
13.10 Arhiva sportiva. OI 2012.
16.30 Sporta godine po izboru HOO - a,
reportaa
16.55 Vijesti
17.10 Mala kolska liga, emisija
17.40 Gost dana. Ivan Ljubii
18.20 Mlade nade, emisija
18.55 Vijesti
19.10 Gost dana. Dijana Vetturelli
19.30 Dom na kvadrat, emisija
20.05 Jedrenje, pregled 2012., emisija
21.15 Akcijski etvrtak, emisija
21.50 Ekstremno dobar program, magazin
22.20 Ski report, magazin
22.55 Sport danas
23.20 Arhiva sportiva. Hokej SP 2012.
03.00 Najbolji biljarski meevi, snimka
HBD
06.00 Avalon 08.05 Medvjedi Winnie 09.05 Robin Hood
11.40 Zvijer 13.05 Zagrizi ivot 14.40 Afrike zvijeri 16.10
Kung Fu Panda 2 17.40 Put rata 20.05 Pria o dupinu
21.55 Teina naroda, ep. 1 23.10 Kung fu frka 00.50
Sveti ratnik 02.20 Country u srcu 04.20 Zabranjeno voe
HBD CDMEDY
10.00 Sredina III, ep. 15 10.20 istilite u predgrau,
ep. 21 10.45 Stani ili e moja mama pucati 12.10 Pirati
s Kariba. Nepoznate plime 14.20 Show Rickyja Gervaisa
III ep. 2 14.45 istilite u predgrau, ep. 21 15.05
Stani ili e moja mama pucati 16.30 Pirati s Kariba.
Nepoznate plime 18.40 Sredina III, ep. 15 19.05 Svita,
ep.5 19.30 Svita, ep.6 20.00 Show Rickyja Gervaisa III
ep. 3 20.25 Klub slomljenih srdaca 22.00 Debeljko
23.35 Svita, ep.5 00.00 Svita, ep.6 00.25 Pono u
Parizu 01.55 Cedar Rapids
ClNEMAX
06.00 Jedna za put 07.45 Miss ponedjeljka 09.15
Harold i Maude 10.45 Slagalica 12.15 Beznaajni
Harvey 13.35 Pouj moju pjesmu 15.20 Planovi za sutra
16.55 Miss ponedjeljka 18.25 Putujem sam 20.00 Elvis
i Anabelle 21.45 Vikend-tate 23.15 Leptirov poljubac
00.45 Kansas City 02.40 Vatromet 04.25 ivi cirkus
NATlDNAL 0ED0RAPHlC
8.00 Posljedice: Izdaja Sunca 8.55 Spremni za smak
svijeta u Ujedinjenom Kraljevstvu: Preivjeti Armagedon
9.50 Zona gradnje: Najvea drobilica na svijetu 10.20
Sekunde do katastrofe: Eksplozija plina u Portoriku
10.45 Drevni dosjei X: Torinsko platno 11.40 Nisam to
znao 12.35 Poznati svemir: Svemirske oluje 13.30
Opasni susreti: Nilski konj na tajnom zadatku 14.25
Zona gradnje: Buenje podmorja 14.50 Sekunde do
katastrofe: Bombardiranje amerike ambasade 15.30
Povjerljivo: Dosjei tajne slube: Na tajnom zadatku u
Miamiju 16.25 Megagraevine: Najvea kineska luka
17.20 Istrage zrakoplovnih nesrea: Nijemi zrakoplov
18.15 Ekipa za oevid grabeljivaca: Ubojica ralja 19.10
Sekunde do katastrofe: Odbjegli vlak 20.05 Ameriki
Romi: Invazija South Beacha 21.00 Premijera Sekunde
do katastrofe: Nagasaki: Zaboravljena bomba 21.55
Premijera Ameriki Romi: Suparnici u ratu 22.50 Istrage
zrakoplovnih nesrea: Smrtonosna nagrada
KLA5lK TV
6.00 Pesma sa Kumbare, drama 8.00 Prvi graanin
male varoi, ljubavni 9.30 Djeja TV, glazbeno -
animirani program 10.15 Devojaki most, ratni 12.00
Aleksa Dundi, ratni 14.00 uta, drama 15.30 Djeja
TV, glazbeno - animirani program (R) 16.15 Ljubav i
poneka psovka, komedija 18.00 Slavenka ili o boli,
domumentarni 20.05 Bulevar revolucije, drama 22.00
Vjetar u mrei, drama 0.00 Jovana Lukina, drama 2.00
Slavenka ili o boli, dokumentarni (R) 4.00 Vjetar u
mrei, drama (R)
ClNE5TAR TV
09.00 Tajno drutvo 10.49 Nemogue-dok. 11.00 Bug
12.42 Hilary Swank-Profil 13.00 Prijevara 14.43 Prave
muke. dok. 14.59 Genijalan ivot 16.22 Hobit.
Neoekivano putovanje-dok. 16.35 Jadnici dok. 16.43
Hilary Swank-Profil 16.59 Kralj slonova 18.32 Prave
muke. dok. 18.40 Nemogue-dok.. 18.59 Rain 20.33
Jadnici dok. 20.41 Hilary Swank-Profil 21.00 Gracie
22.40 Hobit. Neoekivano putovanje-dok. 22.59 Tri
sprovoda u Meksiku 01.01 Hilary Swank-Profil 01.14
Boji sin 02.38 Filmski noviteti
ClNE5TAR ACTlDN
08.00 Platno smrti 09.38 Jadnici dok. 09.46
Nemogue-dok. 10.00 Roditelji 11.24 Hobit. Neoekivano
putovanje-dok. 11.37 Prave muke. dok. 11.45
Gangsterski odred dok. 12.00 Zakon zloina 13.33
Jadnici dok. 13.41 Nemogue-dok.. 13.59 Deathstalker
i ratnici iz pakla 15.26 Ubij ih njeno-dok 15.34 Hobit.
Neoekivano putovanje-dok. 15.48 Gangsterski odred
dok. 16.00 Tigrova vrata 17.38 Jadnici dok. 17.46
Nemogue-dok.. 18.00 Kronike mutanata 19.59
Policajac manijak 21.28 Hobit. Neoekivano putovanje-
dok. 21.41 Ubij ih njeno-dok 21.59 Plijen 23.29 Prave
muke. dok. 23.37 Nemogue-dok.. 23.45 Jadnici dok.
00.00 Frankenhooker 01.28 Ubij ih njeno-dok 01.37
Hobit. Neoekivano putovanje-dok. 02.01 Na granic
03.45 Filmski noviteti
EURD5PDRT
08.30 Tenis 10.30 Nordijske discipline 11.15 Ski
skokovi 12.00 Nordijske discipline 13.45 Ski skokovi
15.15 Nordijske discipline 17.15 Biatlon 17.15 Biatlon
19.00 Tenis 19.00 Tenis 21.30 Ski skokovi 22.00
Borilaki sportovi 23.00 Poker
RAl 1
6.10 Unomattina caff 6.30 TG1 6.45 Unomattina 12.00
La prova del cuoco 13.30 Telegiornale 14.00 Ekonomia
14.10 Verdetto finale 15.15 Una stella in cucina, film
17.00 TG 1 17.15 Un natale fortunato, film 18.50 L'
eredit, gioco 20.00 Telegiornale 20.30 Affari tuoi 21.10
Don Matteo 8, serie 23.25 Nel cuore della tempesta,
film 0.55 TG1
RAl 2
6.45 Sabrina, vita da strega, telefilm 7.30 Cartoon
flakes 8.45 Phineas e Ferb, film an. 10.00 TG2 Insieme,
rubrica 11.00 I fatti vostri 13.00 TG2 13.30 TG2
Costume e societ 13.50 Medicina 33 14.00 Correre
ancora, film 15.35 Innamorarsi a Manhattan, film 17.00
Crusoe 17.45 TG2 17.50 Rai sport 18.15 TG2 18.45
Cobra 11, telefilm 19.35 Il commissario Rex, serie
20.25 Lotto 20.30 TG2 21.05 Come d' incanto, film
22.55 TG2 23.10 Made in sud, show 0.20 La mia super
ex-ragazza, film
RAl 3
7.30 Buongiorno Italia 8.00 Mariti in pericolo, film 9.25
L' ispettore Derrick, serie 10.20 Rai 150 anni 11.10 TG3
11.15 Lassie, telefilm 12.00 Tg3 12.25 Diario italiano
12.55 Geo & geo 13.10 Lena, amore della mia vita,
serie tv 14.00 TG regione 14.50 Leonardo 15.05 TGR
Piazza affari 15.10 La casa nella prateria, telefilm
16.00 Cose dell' altro Geo 17.40 Geo & Geo 19.00 Tg3
20.00 Blob 20.10 Comiche all' italiana 20.35 Un posto
al sole, serie 21.05 Il distinto gentiluomo, film 23.10
TG3 linea notte 23.25 Diciotto anni dopo, film 1.15 Rai
Educational
CANALE 5
6.00 Naslovnica 8.00 Tg5 8.40 Le scarpette da
ballerina, film 10.30 Natale cancellato, film 13.00
TG5 13.40 Beautiful, serie tv 14.10 Centovetrine
14.45 Un principe per mamma, film 16.45 Una
canzone per Natale, film 17.45 TG5 18.50 Avanti un
altro!, gioco 20.00 TG5 20.40 Striscia la notizia, show
21.10 Un marito di troppo, film 23.10 Bounce, film
1.30 TG5
lTALlA 1
6.50 Cartoni animati 8.55 L' incantesimo del lago 3,
film an. 10.35 Air Bud 4, film 12.25 Studio aperto
13.00 Sport mediaset 13.40 Futurama 14.10 I Simpson
14.35 Dragon ball, film an. 15.00 I Flinstones, film
16.40 Il dottor Dolittle 4, film 18.20 Life bites, serie
18.30 Studio aperto 19.20 C.S.I, serija 21.10
Neverland, serie 23.00 Mr. Magorium e la bottega delle
meraviglie, film 0.55 Sport mediaset 1.25 Eli Stone,
telefilm
RETE 4
6.50 T.J. Hooker, telefilm 7.45 Miami Vice, telefilm 8.40
Hunter, telefilm 9.50 Carabinieri, serie 10.50 Ricette di
famiglia, rubrica 11.30 Tg4 12.00 Detective in corsia,
telefilm 12.55 La signora in giallo, telefilm 14.05 TG4
14.45 Lo sportello di Forum 15.30 Rescue special
operations, telefilm 16.35 La mia vita-segreti e passioni,
serie 17.00 Herbie, il maggiolino sempre pi matto, film
18.55 TG4 19.35 Tempesta d' amore, serie tv 20.30
Walker texas ranger, telefilm 21.10 Closer, telefilm
23.10 Bones, telefilm 1.00 TG4 1.25 Music line
O5TALI PROCRAMI
KAL5KI I 5ATLIT5KI PROCRAMI
5plralazlolna, 4.
etvrta sezona izvrsne francuske kri-
minalistike serije "Spirala zloina" jed-
nako je estoka, realistina i intrigantna
kao prethodne tri koje su nas provele
svijetom kriminala i korupcije, narkoti-
ka, pa ak i skrivenim tajnama poreme-
enog uma serijskog ubojice. Uz glavne
likove - policajku, suca, tuitelja i pre-
predenog odvjetnika, od kojih svaki ima
Glas Istre 55 etvrtak, 3. sijenja 2013.
NOVA NAGAANJA O VJENANJU NAJPOZNATIJEG PARA
Mjesto gdje se navodno odralo vjenanje
Poar odnio
pet ivota
PARIZ - Pet osoba,
meu kojima i jedno di-
jete, izgubilo je ivot u
poaru koji je juer uju-
tro izbio u zgradi u Ge-
nnevilliersu, siromanom
sjevernom predgrau
Pariza. S plamenom
buktinjom se vie od
dva sata borilo stotinjak
vatrogasaca, neumorno
gasei od 3.15 do 6 sati
ujutro vatrom zahvaena
dva stana na etvrtom i
petom katu. Lake ozlje-
de zadobilo je 13 osoba,
meu kojima i dijete i
dvojica gasitelja. Dosa-
danja saznanja ukazuju
da je poar buknuo na
etvrtom katu, odakle
se vrlo brzo proirio na
peti kat i izvan zgrade.
Zgrada je bila u dobrom
stanju pa je za sada jo
nepoznato to je uzrok
poara. . B.
Opljakan Apple u Parizu
PARIZ - Naoruani pljakai na
Silvestrovo su opljakali trgovinu
Applea u sreditu Pariza, ukravi
robu ija se vrijednost procjenju-
je na 1,3 milijuna eura. Prema iz-
vjeu policije, u trgovinu koja se
nalazi iza parike Opere etvori-
ca su maskiranih mukaraca pro-
valila oko 21 sat, odnosno tri sata
nakon to je zatvorena. Policija
nije potvrdila kolika je vrijednost
opljakane robe, ali je njezin gla-
snogovornik za BBC izjavio da je
rije o znaajnom iznosu. Prema
prvim rezultatima istrage, dobro
pripremljen napad je trajao 50-
tak minuta. Nakon to su savla-
dali djelatnika trgovine, odnosno
zatitara, kriminalci su se zaputili
u podrum gdje su opljakali ra-
zliite vrijedne predmete poput
iPhonea, iPada i prijenosnih ra-
unala koje su potom utovarili u
kombi koji je bio parkiran u blizi-
ni, nakon ega su pobjegli.
- Budui da je veina policaja-
ca bila zauzeta uvanjem novo-
godinjeg doeka na Elizejskim
poljanama, pljakai su iskoristi-
li priliku i orobili Apple, izjavio je
glasnogovornik policije dodav-
i kako su jako dobro znali to e
ukrasti. I. Ko.
Rusija ograniila
prodaju piva
Vie od milijun Britanaca
oboljelo od gastroenteritisa
LONDON - Vie od 1,1 milijun Britanaca ove je
zime oboljelo od gastroenteritisa uzrokovanog no-
rovirusom, objavile su zdravstvene slube u Brita-
niji koje procjenjuju da e se njihov broj povea-
ti nakon blagdana. Britanska agencija za zatitu
zdravlja kae da je broj zaraenih u ovo doba go-
dine neoekivano visok - 72 posto vei nego u isto
vrijeme prole godine a da je slian sluaj i u dru-
gim europskim dravama, te da su bolnice i stara-
ki domovi irom Europe ograniili kretanje kako bi
se zaustavilo irenje infekcije.
Norovirus se prenosi kontaktima zaraenih oso-
ba ili dodirom s kontaminiranim povrinama, hra-
nom ili vodom. Simptomi zaraze norovirusom jesu
povraanje i proljev, a kod nekih bolesnika stanje je
praeno povienom tjelesnom temperaturom, gla-
voboljama i bolovima u trbuhu. (H)
Poljska pota zakasnila u
dostavi samoj sebi
VARAVA - Poljska je pota u sporu oko dostave
sudskih poiljaka pretrpjela veliku sramotu, nakon
to je sama sebi prekasno dostavila poziv na sud
zbog ega se njezini predstavnici nisu pojavili na
roitu. Preporuena poiljka sa sudskim pozivom
stigla je u upravu
pote 20 dana na-
kon to je posla-
na. Poljske sudske
vlasti dodijelile su
poti dostavu sud-
skih poiljaka od 1.
sijenja, nakon to
je istekao mono-
pol pote na poiljke do 50 grama. Poljski sudovi
godinje alju oko 200 milijuna poiljaka, za to po-
tarina iznosi oko 86 milijuna eura.
Jedna privatna tvrtka podnijela je tubu protiv te
odluke s obrazloenjem da je natjeaj prilagoen
poti. Sud je za 20. prosinca zakazao roite po
tubi, na kojemu se predstavnici pote nisu pojavili
jer im je poziv uruen-prekasno. (H)
Loto 7/39
1. kolo
4,14,19,27,28,33,39 (16)
Joker broj: 494873
MOSKVA - Rusija s
poetkom ove godine
ograniava prodaju piva
u nastojanju da suzbije
alkoholizam. Po podaci-
ma Svjetske zdravstve-
ne organizacije (WHO)
Rusija je u samom vrhu
potronje alkohola. Istra-
ivanje WHO-a iz 2011. je
pokazalo da je 25 posto
smrti mukaraca i est
posto smrti ena u Rusiji
povezano sa konzumaci-
jom alkohola. Bivi pred-
sjednik Dmitrij Medvedev
u srpnju 2011. potpisao
je amandmane na zakon
o alkoholu kojim se pivo
proglaava alkoholnim
piem, a novim zakonom
koji je stupio na snagu
juer ograniava se broj
mjesta na kojima se po-
sluuje i prodaje pivo te
se zabranjuje prodaja od
23 sata naveer do 8 sati
ujutro. (H)
KARIBI - Ako je vjerova-
ti zadnjim traevima, naj-
poznatiji hollywoodski par
sudbonosno je da izgovo-
rio na skromnoj sveanosti
odranoj na Boi, tijekom
odmora na Karibima, to-
nije na raskonom imanju
poznate modne dizajne-
rice Donne Karan. Glasi-
ne koje je prenio britanski
Telegraph glasnogovornici
Angeline i Brada jo nisu
ni potvrdili ni demantira-
li. Ono to se zna je da su
slavni glumci zajedno sa
svoje estero djece, nje-
govim roditeljima, bra-
tom Dougom i sestrom
Julie te dvanaest dadilja
na Karibe otputovali pri-
je Boia.
Angelina Jolie i Brad
Pitt u vezi su vie od se-
dam godina. Do sada se u
vie navrata pisalo o nji-
hovom navodnom vjen-
anju, a najee se spo-
minjalo da se planiraju
vjenati u svojoj vili u
Francuskoj. O tome da
bi uskoro mogli stupiti
u brak, mediji su pono-
vo poeli pisati krajem
studenog nakon to su
njihovi pomonici za-
mijeeni kako u jednoj
zlatarnici u Los Ange-
lesu preuzimaju vjen-
ano prstenje. Istog tog
mjeseca Pitt je na pre-
mijeri filma Killing Me
Softly izjavio da bi se
mogli uskoro vjenati.
- To e se uskoro do-
goditi. Imam dobar osje-
aj vezan uz vjenanje.
Moja me djeca sve vie
nagovaraju na to i to je
neto to elim uiniti, a
imam i osjeaj da je dolo
vrijeme za to, rekao je.
I. Ko.
Angelina i Brad tajno
uplovili u branu
luku na Karibima?
Otkako su se zaruili
u travnju prole godi-
ne, mediji ne presta-
ju nagaati jesu li se i
kad vjenali Angelina
Jolie i Brad Pitt
56
etvrtak, 3. sijenja 2013.