POPIS LITERATURE 1. Timesov povijesni atlas svijeta 2. . Popov- Od Versaja do Danciga, Beograd, 1976. god. 3. skraena verzija P.

Renouvin- Europska kriza i Prvi svjetski rat 4. E. H. Carr- Ruska revolucija od Lenjina do Staljina 1917.- 1929. god. 5. J. Holzer- Komunizam u Europi 6. C. L. Sulzberger- Drugi svjetski rat I i II dio 7. E. Vidui- Vodi kroz tajne slube, Split 2004. god. 8. C. Chapman- ija je Obeana zemlja?, Zagreb, 2002. god. 9. S. Mackey- Povijest Iraka i budunost poslije Sadama Huseina, Zagreb, 2003. god. 10. C. Sellers- H.May- N.R. McMillen- Povijest SAD, Zagreb, 1996. god. 11. P. Calvocoressi- Svjetska politika nakon 1945., Zagreb, 2003. god. 12. D. Birmingham- Povijest Portugala, Zagreb 2004. god. 13. P. Wilkinson- Terorizam protiv demokracije, Zagreb 2002. god. 14. Hrvatska likovna enciklopedija RJENIK BLITZKRIEG- njemaki munjevit rat kojeg su planirali provesti u Poljskoj u jesen 1939. god. Kombinacija tenkova i aviona sainjava srce Blitzkriega B-17 letea tvrava, ameriki bombarderi u Drugom svjetskom ratu, graeni za visok i brz let, snaan avion, teko naoruan i oklopljen CENTRAL INTELLIGENCE AGENCY, CIA/ Sredinja obavjetajna agencijaosnovana 1947. god. sa svrhom prikupljanja i analiziranja stranih obavjetajnih podataka i voenja tajnih operacija CRVENI POLUMJESEC- muslimanska inaica Crvenog kria DREADNOUGHT/ DREDNOT- (eng. neustraiv) tip ratnog broda, prethodnik bojnih brodova, snano oklopljen, graen nakon rusko- japanskog rata (1904.-1905. god.) u Britaniji DUMA- ruski parlament, osnovan 1905. god. FAHRUD- izljev bijesa protiv cionizma. GLASNOST HUNTA- vijee, odbor, skuptina; naziv za skupinu asnika koji ine vojnu vladu, a koja je dola na vlast dravnim ili vojnim udarom, puem ili prevratom. ISEI- Amerikanci japanskog podrijetla, roeni izvan Amerike. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, zatvoreni su u zarobljenike logore iza bodljikave ice, premda nitko nije bio optuen ni zbog kakvog zloina. KAPITALIZAM- drutveni poredak koji se temelji na privatnom vlasnitvu, slobodnoj konkurenciji i trinom gospodarstvu. Profit je osnovni motiv i pokretaka snaga. LUFTWAFFE- njemako zrakoplovstvo u Drugom svjetskom ratu, brojano tri puta jaa od britanskog zrakoplovstva. Izgraena je za kratak sukob, Blitzkrieg. Od 1939.- 1941. god. Luftwaffe je bila gospodarica neba. Ali 1942. god. njemako zrakoplovstvo je vodilo rat na etiri bojita: nad engleskom, nad Sjevernom Afrikom, nad Sovjetskim Savezom i nad samim Reichom. Luftwaffe je 1942. god. bila uzdrmana. Ona nije bila poraena jer je imala premalo aviona, ve zato jer je imala premalo pilota. NAPALM- lako zapaljiva smjesa benzina i natrij-palmata koja pri izgaranju dosee visoku temperaturu uz snaan plamen. NISEI- Amerikanci japanskog podrijetla, roeni u Americi, ameriki dravljani PERESTROJKA

PERSHING II- amerika balistika raketa srednjeg dometa RAF- britanska avijacija SANDISTI SEKULARIZAMSOCIJALDEMOKRACIJA- politika ideologija koja je zagovarala miran, evolucionaran prijelaz drutva iz kapitalizam u socijalizam. SOCIJALIZAM- projekt drutva zasnovanog na drutvenoj pravednosti, na pravinoj raspodjeli materijalnih i kulturnih dobara kao temeljnim vrijednostima. U komunistikoj ideologiji zamiljen kao drutvo s prednostima radnike klase i pravedne raspodjele prema radu. Socijalizam predstavlja prijelazno razdoblje od kapitalizma prema komunizmu. TEHNOKRACIJA- vladavina onih koji struna znanja i intelektualnu sposobnost pretpostavljaju politikoj podobnosti. TOMAHAWK- krstarea raketa VIJEE ZA NACIONALNU SIGURNOST- SAD, uspostavljeno 1947. god. sa zadaom savjetovanja predsjednika o vanjskim poslovima i obrambenoj politici WEHRMACHT-

POETAK XX. STOLJEA

Trojni savez ili Savez Centralnih sila, Zato Talijani ulaze u Trojni savez sa zemljama s kojima imaju zajednike pretenzije, zato izlaze iz Trojnog saveza? Njemaki kancelar Otto von Bismarck elio je izolirati Francusku potiui neraspoloenje europskih monarhija prema njoj, usmjeriti je na izvaneuropsku aktivnost osvajanja kolonija to bi je dovelo u sukob s velikom Britanijom, a Njemaka bi tada mogla dominirati europskim kontinentom. 1879. god. sklopljen je savez izmeu Njemake i Austro- Ugarske Monarhije Italija se uglavnom nije mijeala u diplomaciju srednje Europe, ali ovaj je put zamjerila Francuskoj osvajanje Tunisa, ime je Francuska prisvojila talijanske planove u vezi sa sjevernom Afrikom. Nakon to su od sila Antante Londonskim ugovorom dobila obeanje kojim se garantiraju njihove elje (Juni Tirol, Dalmacija...), Italija 1915. god. istupa iz Trojnog saveza. 1882. god. savez Njemake i Italije 1882. god. savez Italije i Austro- Ugarske Monarhije 1883. god. savez Austro- Ugarske i Rumunjske Fashodska kriza, 1898.god. Sukob francuskih i britanskih kolonijalnih interesa. 1898.god. francuska ekspedicija prodireu dolinu Gornjeg Nila i ulazi u Fashod, grad u Sudanu. Francuzi su eljeli na Gornji Nil bude pod turskim suverenitetom ili bez vlasnika i nisu priznavali britancima prava na to podruje. Britanska flota pod vodstvom generala Kitchenera poraava sudansku vojsku. Francuzi su osamljeni te se odluuju povui. Sporazum o razgranienju interesnih sfera V.B. i Franc. omoguio je sklapanje Entente Cordiale/ Antanta Srdani sprazum V.B. i Franc. 1894.god. sklopljen savez izmeu Rusije i Francuske 1904.god. savez Francuske i V.Britanije Francuska priznaje Britaniji pravo na Egipat, V.B. priznaje Francuskoj pravo na Maroko 1907.god. Britanija je uredila odnose s Rusijom kako bi se osigurala od novog njemakog pokuaja pridobivanja moguih saveznika. Britanija obeaje povui svoju misiju iz Tibeta, Rusi e prestati irenje prema Afganistanu, a Perzija je podjeljena u tri zone ( ruska, britanska i tampon zona) 1912.god. sporazum o vojno-pomorskoj suradnji Britanije i Francuske Antanta je prerasla u vojni savez Aneksiona kriza, 1908.god. Od Berlinskog kongresa 1878.god. BiH su potpale pod austro-ugarski protektorat, dok je O.C. i dalje zadralo formalni suverenitet. Mlado-turska revolucija stvorila je mogunosti promjene politikog sustava Bosne i Hrezegovine. Da bi osigurala podrku Rusije, A.- U. uspjeva potpisati sporazum Aehrenthal-Izvoljski koji je potvrdio ambicije i pothvate obojice m. v. p. : Austro-ugarskoj je odobrena aneksije BiH, a Austrijanci podravaju zahtjev za slobodnom plovidbom ruske flote kroz Dardanele i Bospor. 7. listopada 1908. god. izvrena je aneksije BiH bez odobrenja Engleske i Francuske No, intertesi A.- U. u ovom su se sluaju sukobili s interesima Srbije u njezinom planu stvaranje Velike Srbije. Kada je Rusija oivjela svoj interes za Balkan ( Srbija ) pukle su

veze s A.- U. Njemaka je postala ponvno najvjerniji A.- U. saveznik i podrala je aneksiju. Rat koji je bio na pomolu niti jedna strana si nije mogla priutiti: Rusi su oslabljeni ruskojapanskim ratom, a A.-U. ve dugo godina nije bila snana vojna sila. 1909. god. Srbija i Rusija priznale su aneksiju BiH. Balkanski savezi 1868.god. savez SiCG i Grke radi osloboenja od turske vlasti 1912.god. obrambeni i ofenzivni savez SiCG, Grke i Bugarske protiv Turske 1913.god. savez SiCG, Grke, Rumunjske i OC protiv Bugarske 1954.god. savez Jugoslavije, Grke i Turske Prvi balkanski rat, 1912.-1913. god. Rat SiCG, Grke i Bugarske protiv Turske. Turci potisnuti s Balkana sve do Jedrena. Pobjednici podjelili steen teritorij. Pod pritiskom velikih sila ( A-U ) Srbija se morala povui iz osvojene Albanije, a kao kompenzacija ponuen joj je izlaz na more ( Solun ) kroz Buagarsku tj. bugarski dio Makedonije. Kada se Bugarska usprotivila izbio je Drugi balkanski rat, 1913.god. SiCG, Grka, Rumunjska i Turska bore se protiv Bugarske. Bugarska je teko poraena pa sklapa mir u Bukuretu gdje su Bugari izgubili sve sporne teritorije. Srbija je dobila Vardarsku Makedoniju i Kosovo Grka je dobila Egejsku Makedoniju, sjeverni Epir i zapadnu Trakiju Rumunjska je dobila junu Dobrudu i Silistriju Bugarska Pirinsku Makedoniju, dio istone i zapadne Trakije Turska Edrine (Drinopolje) Osnovana je Albanija. Rusko-japanski rat (1904.-1905.) Rusi su vodili osvajaku politiku: proirili su svoju vlast na Manduriju, Mongoliju i krenuli su prema Koreji. Iako su im Japanci ponudili podjelu interesnih sfera, Rusi su to glatko odbili. Da bi se osigurao od Rusa, Japan 1902.god. sklapa anglo-japanski sporazum s V.B. kojim V.B. priznaje japanske interese u Koreji i tako dobiva kontrolu nad Japanom. 1904.god. Japanci napadaju ruske brodove u luci Port Arthur unitavaju rusku carsku flotu i uvruju se u junoj Manduriji, a P.Arthur je doao pod njihovu vlast. Mukdenska bitka glavna kopnena bitka ovog rata, Mukden je bio mandurski industrijski centar, rusko carsko uporite. Bitka je trajala dva tjedna, a zavrila je japanskom okupacijom grada. Bitka kod Mukdena i bitka kod Tsushime znaile su unitenje ruske flote to je bila prva briljantna pobjeda ute rase nad superiornom bijelom rasom. 1905.god. mir u Portsmouth, SAD na poticaj predsjednika SAD-a, Theodorea Roosevelta otvorena je mirovna konferencija u Portsmouthu, New Hampshire, SAD. Budui da je i sam traio mir, SAD je u ovom miru igrao presudnu ulogu u konanoj teritorijalnoj podjeli. Port-Arthur i Koreja su pripali Japanu, dok je Rusija zadrala jedan dio Mandurije. Ratna reparacija, koju je Japan kao pobjednik rata trebao dobiti, ipak im nije isplaena. Otok Sahalin, za kojeg se u Japanu smatralo da im je trebao pripasti u cjelosti, podijeljen je u dva dijela. Sjeverni (ruski) i juni (japanski) dio. Iz japanske perspektive, portsmouthski mir bio je poetak sustavnog izraavanja uvreda i nepotovanja SAD-a na raun Japana, to je i kulminiralo napadom na Pearl Harbor 1941. godine.

Marokanska kriza Izazvana od strane Njemake s ciljem razbijanja francusko-britanskog prijateljstva. Kako Maroko granii s francuskom kolonijom Alirom, javio se interes Franucza za uspostavom svog utjecaja u Maroku. Povod za intervenciju bili su napadi marokanskih pljakaa na alirski teritorij. Anglo-francuski sporazum iz 1904.god. bio je zeleno svijetlo za francuski napad. Kada se i Njemaka, koja do tad nije sudjelovala, odluila umjeati u rijeavanju makedonskog pitanja izbila je I. Marokanska kriza, 1905.god. Njemci su zatraili sazivanje konferencije u Maroku i bili su spremni popustiti Francuzima kako bi ih privolili da se pridrue ranije potpisanom rusko-njemakom savezu. Konferencija u Algesirasu, panjolska, 1906.god. sukob dviju strana oko moguih rijeenja; Njemaka ne prihvaa francusko-panjolsku prevlast nad Marokom; Maroko je zadrao neovisnost ali pod francuskim i panjolskim nadzorom; propao je njemaki plan razbijanja Antante II. Marokanska kriza ili Agadirska kriza, 1911.god. Uzrok ove krize lei u ideji Pan-germanske lige koja se zalagala za stvaranje njemake Mittelafrike po uzoru na Mitteleuropu. Kada 1911.god. u Maroku izbije pobuna protiv novog sultana, francuska vlada odluuje intervenirati. S obzirom da je Francuska prekrila odredbe iz Algesirasa, Njemaka je eljela iskoristiti priliku i dokopati se novih kolonijalnih posjeda u Africi. Pod krinkom da ide zatiti njemake industrijalce u Maroku, u Agadir stie njemaka topovnjaa Pantera Panterin skok Kriza je rijeena sporazumom prema kojem je Njemaka morala napustiti gradove i prihvatiti francusko-panjolski protektorat nad Marokom. Francuska je Njemakoj ustupila unutranji dio Konga Bjrk sporazum, 1905.god. ( otok Bjrk, Finska) Rusko-njemaki obrambeni savez koji je jamio uzajamnu vojnu pomo u sluaju napada neke tree sile Predviao je da e pozvati i Francuze da se prikljue tom savezu. No, sporazum je ubrzo ponitio ruski car Nikolaj koji ga je samostalno potpisao. Rusija je prije bila spremna za suradnju s Francuskom od koje je dobivala zajmove, nego s Njemakom. B. sporazum je poniten Sarajevski atentat, 28. lipnja 1914. god. Revolucionarist iz pokreta Mlada Bosna, Gavrilo Princip izvrava atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu enu Sofiju. Predsjednik srbijanske vlade Nikola Pai znao je za rad Crne ruke (teroristike organizacije s ciljem stvaranje Velike Srbije tj. osvajanje Makedonije i BiH) i nije se slagao s njom jer je vjerovao da bi takve akcije mogle izazvati nove sukobe. Da bi tako neto izbjegao, Pai dojavljuje u Be da se u Srajevu planira atentat no ta vijest do nadvojvode nije uspjela doi.

Srpanjska kriza, 1914. god. Car Franjo Josip odbija odmah napasti Srbiju, ve prvo eli dobiti vrst dokaz o krivnji Srbije i osigurati vrstu pomo barem Njemake. Stoga se Srbiji alje ultimatum u kojem se od Srbije zahtjeva da dopusti austrougarskim organima da sudjeluju pri istrazi ubojstva i pri podizanju optunice protiv sudionika urote. Srbija se obraa Rusiji i moli za zatitu, jer nije mogla prihvatiti zahtjeve A.-U. Ultimatum je odbijen, prekinuti su diplomatski odnosi dviju zemalja, a 28. srpnja A.-U. objavljuje rat Srbiji. Umjetniki pravci s poetka XX. stoljea U Rusiji se poetkom XX. st. javlja konstruktivizam pravac u umjetnosti koji prirodu predstavlja osnovnim geometrijskim oblicima u skladu s razvojem tehnike i industralizacije. Za to vrijeme u Nizozemskoj nastaje neoplasticizam naziv za umjetniki pravac kojim je P. Mondrian oznaio smjer apstraktnog slikarstva u kojemu dominiraju geometrijski elementi. U Francuskoj nastaje orfizam pravac koji se slui istim bojama i kubizam pravac koji pokuava likove i predmete svesti na osnovne oblike: kocku, kuglu, valjak, stoac i sl. Futurizam umjetniki pravac koji nastaje u Italiji 1909. god.; forma koja je proizlazila iz kubizma sluila je da prikae brzi pokret i dinamino kretanje. vicarska i Njemaka dale su takoer jedan umjetniki pravac dadaizam zagovara osloboenje od svih umjetnikih dogmi, odbacuje tradicionalnu umjetnost i kulturu. Izraava duh pobune i opredjeljenja za provokativno, sluajno i ironino. Ekspresionizam umjetniki pravac s poetka 20.st., negira realizam i impresionizam kao puke odraze stvarnosti, tei za snanom projektivnom interpretacijom, obino u grubim kontrastima. Fovizam se javlja u francuskoj umjetnosti poetkom XX.st. blizak je ekspresionizmu; dominiraju ive boje i obrisi Impresionizam umjetniki pravac s kraja 19.st. koji stavlja teite na neposredni subjektivni doivljaj, lik. opredjeljuje se za neposredno promatranje prirode povezano sa spontanim fiksiranjem trenutnih dojmova i doivljaja. Impresionizam istie senzualistiki odnos prema stvarnosti. to je socrealistika umjetnost? Socrealizam je mjeavina devetnaeststoljetnog realizma, monumentalnosti i primitivne propagande. Postao je popularan 30tih godina 20.st. Bio je slubena ideologija umjetnosti u SSSR-u, a nakon Drugog svjetskog rata i u drugim socijalistikim zemljama. Od umjetnika se trailo da bude zagovornik novih ideja i suvremene politike prakse.Ideologija postaje vanija od estetike, a umjetnost se poinje smatrati vanim sredstvom u slubi politikih interesa. Glavni ideolozi su danov, Rosenthal, Pavlov i dr. to je Bauhaus? Bauhaus je bila kola za arhikteturu i primijenjenu umjetnost u Njemakoj. Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru. Cilj je te kole bio stvaranje novog udruenja obrtnika-umjetnika pod vodstvom umjetnika-nastavnika u zajednikom traganju, i s uiteljske i s uenike strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje e se primjenjivati na arhitekturu, namjetaj i uporabne predmete.

U Bauhausu su se odravali teajevi stolarstva, tkalakog i keramikog zanata, slikarstva, grafike i fotografije. Isprva je direktor bio sam Gropius, ali kasnije je direktor postao arhitekt Ludwig Mies van der Rohe, koji kolu pretvara u istu kolu arhitekture. Zbog neprilika se Bauhaus morao 1925. preseliti u Dessau i 1932. u Berlin, a nacisti e ga konano zatvoriti 1933. godine. Mladoturski pokret Nastao je 1908. god., to je bio pokret skupine nacionalista, ukljuujui i Mustafu Kemala, koja je preuzela kontrolu nad parlamentom. Mladoturci su se zalagali za svjetovnu nacijudravu Tursku. Pozvali su narod itavog Osmanskog Carstva na izbore za novi parlament u kojem bi bili zastupljeni i podinjeni narodi Carstva. Propagirali su liberalizaciju, demokraciju i reorganizaciju Carstva, ukidanje apsolutizma i vraanje Ustava iz 19. st. Postao je glavna politika stranka koja je Tursku odvela u Prvi svjetski rat. Pokret je rasputen 1918. god., nakon poraza Centralnih sila. Zato je Bob Geldof organizirao Live Aid, 1984. god.? Potaknut BBC-evom reportaom o izgladnjeloj djeci u Etiopiji, Bob Geldof odluuje sakupiti novac tako da iskoristi svoj poznanstva s popularnim zvijezdama. 1984. god. Geldof okuplja brojna svjetski popularna imena u svijetu glazbe u tzv. Band Aid skupina britanskih i irskih super zvijezda, osnovana 1984. god., na poticaj Boba Geldofa, s namjerom da sakupi novac za izgladnjelu stanovnitvo Etiopije. Cilj je bio okupiti najpopularnije izvoae kako bi se singl to bolje prodavao. Singl Do they know it's Christmas? postao je najbre prodavaniji singl u povijesti Velike Britanije. Boi 1984. god., pretvorio se u razdoblje humanitarnih koncerata za spas milijuna izgladnjelih Afirkanaca. Crna revolucija, 1968. god. SAD 60tih su goodina zahvaene valom rasistikih nemira. 1968. god. ubijen je Martin Luther King u Memphisu, vodei zagovaratelj nenasilja, borac za crnake tenje, apelirao je ne moralnu savjest nacije. Zemlja je u dubokoj krizi. Paralelan problem bila je i seksualna diskriminacija. Tko su Daniel Oretga, Nkrumah, Gadafi, Koronilov, Lumumba, Mobutu i Karl Liebknecht? Daniel Oretega sandistiki predsjednik Nikaragve Kwame Nkrumah nacionalni voa Zlatne obale tj. Gane, borac za panafrikanizam. Gadafi libijski nacionalni voa. Koronilov ministar obrane za vrijeme Privremene vlade (predsjednik Privremene vlade bio je Kerenski) nakon pada cara Nikole, 1917. god. Patric Lumumba najistaknutiji kongoanski politiar,osniva Kongoanskog nacionalnog pokreta i premijer Konga. Mobutu kongoanski general koji je naslijedio Lumumbu na premijerskoj poziciji, 1965. god. dravnim udarom svrgnuo je i predsjednika i svu vlast koncentrirao u svojim rukama. Karl Liebknecht njemaki politiar, osniva saveza Spartakovaca zajedno sa Rosom Luxemburg i K. Mehringom, organizator proturatnih demonstracija 1916. god. zbog ega zavrava u zatvoru. Zajedno sa Rosom Luxemburg 1918. god. osniva KP Njemake.

EUROPA
PRVI SVJETSKI RAT
Njemake kolonije prije Prvog svjetskog rata? Nakon Berlinske konferencije, 1885. god. Njemaka je odluila postati afrika sila. Kako je Britaniji trebalo prijateljstvo Njemake u Europi za vrijeme razdoblja loih anglofrancuskih odnosa, Britanija je utke pristala na njemaku okupaciju jugozapadne Afrike. Zauzela je neka podruja (?Koja) u Kini i Tihom oceanu: Shantung, Bismarckovi otoci, Marshallovi i Marijanski otoci. U Africi: Jugozapadna Afrika (kasnije nazvana Namibija), Kamerun, Togoland, Njemaka Istona Afrika/Tanganjika Nakon rata, Japan se domogao njemakih otonih kolonija, ali i njemakih interesa na poluotoku Shantungu. Britanci i Francuzi podijelili su Togoland, a Francuzi su prisvojili Njemaki Kamerun, a Britanci Tanganjiku. Von Schlieffenov ratni plan On se temeljio na pretpostavci da srce Francuske lei izmeu Bruxsselesa i Pariza stoga je njemaki ratni plan predviao da glavnina njemake vojske prodre u sjevernu Francusku preko neutralne Belgije. Belgija velika njemaka vojska, 1, 5 milijun vojnika je zahtjevala veliki manevarski prostor da bi brzinom i estinom napada iznenadila neprijatelja. Ravniarska Belgija bila je idealano rjeenje. Upad u sjevernu Francusku potom bi se lepezasto irio prema unutranjosti. Ferdinand Foch General Ferdinand Foch, vrhovni zapovjednik saveznikih snaga u Francuskoj za vrijeme Prvog rata. Vjerovao je da je ofenziva jedini nain postizanja uspjeha. Istaknu se u bitki na Marni 1914. god., u prvoj bitki kod Ypresa i u bitki na Sommi. Imenovan je vrhovnim zapovjednikom francuske vojske 1917. god., a 1918. god. postaje vrhovni zapovjednik svih francuskih, britanskih i amerikih snaga. Bagdadska eljeznica Vlada Drugog Njemakog Reicha dobila je od sultana Osmanskog Carstva krajem 19. st. koncesiju za crpljenje nafte u sjevernom Iraku, tzv. mosulske nafte. Odmah je dogovorena izgradnja eljeznike pruge Berlin Bagdad u svrhu prijevoza nafte do Njemake, koja je u to vrijeme i bez osmanlijske nafte postala vodea europska ekonomska sila, pored Rusije (Rusi su pak izgradili strateku Kaspijsku i Trans-sibirsku eljeznicu, Moskva Vladivostok, od Europe do Dalekog istoka). Bagdadska eljeznica prijetila je da Engleze izbaci iz utrke za vodeu ekonomsko-politiku silu u Europi, jer za prijevoz nafte Nijemci nisu namjeravali koristiti pomorske putove i Sueski kanal u Egiptu koji je kontrolirala britanska vlada. Usput reeno, kako bi i dalje kontrolirala Suezki kanal i prijevoz svjetske nafte, britanska vlada dala je uoi izbijanja Prvog svjetskog rata zeleno svjetlo za osnivanje idovske drave u Palestini, ije je osnivanje dogovoreno za vrijeme rata, izmeu britanskog ministra vanjskih poslova Arthura Jamesa Balfoura i predstavniku Engleske federacije cionista u Velikoj Britaniji, bankara Waltera lorda Rothschilda. Mala

Srbija na Balkanu bila je u britanskoj stratekoj geo-politici kljuna karika u lancu koji je mogao prekinuti Bagdadsku eljeznicu i njemaku ekonomsku autarkiju. Vojna tehnika Prvog svjetskog rata U Prvom svjetskom ratu dolo je do promjene u naoruanju; brzometni i dalekometni topovi, te automatske puke bili su primljene svuda. Tenkove su prvi primijenili Britanci u bitci na rijeci Sommi, a 1917. u bitci kod Cambraija slomili su njemaku obranu. Podmornice, plovila koja su nosila strano oruje, torpeda, gotovo su paralizirale plovidbu morima. Nijemci su koristili i bojne otrove to je izazivalo paniku kod vojnika Antante. 1915. koristili su klor, a kasnije iperit.

PRVI SVJETSKI RAT 1914.-1918. god.

1914. god. Formirale su se tri bojinice: 1. Zapadna francusko- vicarsko- njemaka granica sve do Sjevernog mora. 2. Istona od rusko- rumunjske granice do Baltikog mora. 3. Dunavska na rijeci Dunavu i Savi. Zapadna fronta Prve bitke su zapoele 14. kolovoza 1914. god. kada Nijemci ulaze u neutralnu Belgiju i neometano prolaze kroz nju. Bitka kod Monsa prvi put se sukobljavaju njemake i britanske snage, neodluan je ishod, Britanci se odluuju na povlaenje, a Nijemci postepeno okupiraju Belgiju. Von Kluck prodire prema Parizu, a njegov kolega general von Bllow ima potekoa. Francuzi su krenuli u protunapad. Bitka na rijeci Marni, rujan 1914. god. znaila je poraz njemke vojne strategije tj. von Schlieffenova plana, iako nije bilo ni govora o velikoj vojnoj pobjedi. Njemaka se zasutavila i uvala odstupnicu. Rat brzih ofenziva pretvorio se u rovovski rat. Savezniki pokuaj nastavka protuofenzive, s druge strane, nije uspio, a pokuaji obje strane da na zapadnom dijelu bojita obuhvate i odluno poraze jedna drugu doveo je do trke prema moru, serije krvavih bitaka koje su zavrile neodlunim rezultatom i stvaranjem linije rovova koja se protezala od kanala La Manche do vicarske granice. Bitka kod Yapresa sukob britanskog ekspedicijskog korpusa i njemake vojske, ratuje se na nov nain: bitka u rovovima. Njemaki car Wilhelm je vjerovao da Onaj tko vlada morem, vlada i svijetom stoga inzistira da Njemaka izgradi snanu mornaricu kao sredstvo pritiska na V.B. Ali Bitka kod Heligolanda, kolovoz 1914. god. pokazala je da je njemaka flota suvie slaba za direktan sukob s britanskom. Nakon ove bitke njemaka mornarica nije naputala svoju pomorsku bazu na sjeveru, Wilhelmshaven. Neuspjena u kopnenim akcijama, Antanta odluuje iskoristiti svoju premo na morima i uvesti pomorsku blokadu njemake obale i onemoguiti dotok potrebnih sirovina. Na odluku o potpunoj blokadi robe prema Njemakoj, Nijemci su reagirali protumjerom i uveli podvornii rat protiv svih neprijateljskih brodova: vojnih i trgovakih.

Istona fronta Rusi su u problemima: imaju velikih organizacijskih potekoa zbog nepreglednog ruskog prostranstva, nedovoljno motoriziranih transportnih sredstava, vojska je zato usporena. Njemaku vojsku na istoku vode generali Ludendorff i Hindenburg. Rusi u velikom broju prodiru na njemaki teritorij, ali za kratko vrijeme. Bitka kod Tannenberga Ludendorff je opkolio rusku junu armiju i potpuno je unitio. Nakon toga isto je uinio sa sjevernom armijom te ih sve protjerao iz Pruske.

Na jugu su snage Antante imale prvu veu pobjedu u bitci na Ceru, kada je srpska vojska, koristei svjea iskustva balkanskih ratova, porazila austro-ugarske snage. Neto kasnije je druga austro-ugarska ofenziva poraena u bitci na Kolubari. Sredozemno more Sa svoja dva broda Gben i Breslau Nijemci vre poltiki pritisak na neutralnu Tursku da ue u rat. Plovei pod ruskom zastavom, njemaki brodovi bombardiraju francuske pomorske luke na alirskoj obali i kreu prema Carigradu. Turski ministar rata Enver Paa, bez odobrenja vlade i Velikog vezira, daje odobrenje njemakim krstaricama da uplove u Mramorno more, a na britanske da se otvori paljba. Oba njemaka boda u plovljavaju u Crno more i bombardiraju Odessu, Sevastopolj i Novorosijsk. U studenom 1914. god. Osmansko carstvo ulazi u rat na strani Centralnih sila. 1915. god. Rusija se nala u bezizlaznoj situaciji. Nedostajalo joj je municije i naoruanja. Pomo joj nije mogla doi preko blokiranog Baltikog mora, stoga se Antanta tj. Britanija odluila napasti Bospor i Dardanele, izbaciti Tursku iz rata, otvoriti put do Crnog mora i pruiti pomo Rusiji. U veljai 1915. god. zapoela je Galipoljska bitka. Od britanskih brodova sudjelovali su Qeen Elizabeth, Lord Nelson i Agamemnon. Oekivala se pomo kopnene vojske, ali kako pomo nije stizala, bilo je oito da mornarica sama nee moi izvojevati pobjedu. 18. oujka pomorska flota Antante, uvjerena da su prolazi prema morskim tjesnacima oieni od mina, samouvjereno kreu naprijed. Ali nekoliko je brodova stradalo od mina, stoga je akcija prekinuta i uslijedilo je povlaenje i odgoda operacije. Na Galipolje stiu nove britanske divizije, bitke se vode itav lipanj. Londonski ugovor, 26. travnja Italija je bila lanica Trojnog saveza, ali je 1914. izabrala neutralnost. Italija je meutim potajno eljela teritorije Austro-Ugarske (Friuli Venezia, Trst, Istru i dio Dalmacije) te je pregovarala s izaslanicima Antante. 26. travnja 1915. potpisan je sporazum u Londonu u kojoj su lanice Antante obeale Italiji Juni Tirol, djelove istone obale Jadrana, te djelove njemakih i turskih posjeda izvan Europe.

Italija je te godine objavila rat Austro-Ugarskoj. Italiji su obeana podruja Trsta, Gorike, Gradike, Istra do Kvarnera, otoci Cres, Loinj, Dalmacija do rta Ploa s otocima Hvar, Mlje, Lastovo, Vis. Ugovor je predviao stvaranje neutralne albanske drave. 7. svibnja 1915. god. nedaleko irske obale, potopljen je prekooceanski brod Lusitania koji je bio neneoruan, ali je nosio ratni teret, 128 poginulih bili su Amerikanci. Wilson je zahtjevao da Njemaka preuzme odgovornost i da odustane od podmornikog ratovanja. Ukoliko to ne uini, njemako- ameriki odnosi bit e prekinuti. Obeanja koja Centralne sile daju Bugarskoj garantirali su joj: itavu srpsku Makedoniju, dio Trakije od Grke i Dobruu. U kolovozu u rat ulazi i Bugarska. Osvojena je Srbija, ija se vojska povukla preko Albanije sve do Krfa. Iste su godine na zapadnom frontu od strane Nijemaca po prvi put koriteni bojni otrovi, a poslije e se tim sredstvima koristiti i Antanta. Solunsko bojite Trebalo je pomoi silama Antante da se iskrcaju i prue adekvatnu pomo Srbiji. 1916. god. Prva upotreba tenka, Brusilovljeva ofenziva Ovu je godinu obiljeila nova ratna taktika: rat do iznemoglosti. Erich von Falkenhayn, naelnik njemakog generaltaba, smatrao je, da Sredinje sile, bez obzira na spektakularne uspjehe na istonim bojitima, nee odnijeti pobjedu ukoliko iz rata ne bude izbaena Francuska. Odbacivi strategiju temeljenu na odlunom udaru kao neizvedivu u postojeim uvjetima zapadnog fronta, odluio se za ofenzivu iji je krajnji cilj umjesto osvajanja teritorija bilo iscrpljivanje francuskog ljudstva. I Antanta i Centralne sile bacile su se uurbano na proizvodnju tekog naoruanja. Isto tako ovu su godinu obiljeile najbesmislenije i najkrvavije bitke Prvog rata. Bitka za Verdun, veljae- kolovoza, 1916. god. Bitka se vodila oko povijesne francuske utvrde bez ikakakvog stratekog ili obrambenog znaaja za Francusku. Verdnu je bilo teko braniti, ali je za Francuze imao poseban znaaj. Cilj njemake ofenzive nije bilo samo osvajanje Verduna ve to tee iscrpljivanje protivnika. Nijemci u poetku imaju vie sree, ali kad francusku vojsku preuzme general Henri Ptain, srea se okrenula na suprotnu stranu. Nijemci su slabili, a Verdun nije osvojen. U bitci je poginulo pola milijuna ljudi. Bitka na rijeci Soi, svibanj 1916. god. Austro- ugarski obraun s Italijom, gdje Talijani doivljavaju poraz i moraju se povui. To je zapravo bila Pirova pobjeda u kojoj Austrijanci nisu imali snage za zavrni udarac. Bitka kod Yttlanda, 1916. god. jedina velika pomorska bitka u Prvom ratu. Iako su Nijemci pripremali zamku za velike britanske brodove, Britanci su ih prozreli i prevarili. Bitk je trajala svega nekoliko sati, pobjednik je nepoznat: Nijemci su se prvi povukli, ali Britanci su imali vee gubitke. Bitka kod Somme, veljaa- listopad 1916. god. oznaila je Antantinu protuofenzivu kao odgovor na Verdun. Strateki je napad bio nepovoljan, jer su Nijemci drali visinske predjele. Pokazlo se da je to jo jedan krvav promaaj. U ovoj bitci po prvi put su upotrijebljeni tenkovi (i konjica) na strani Antante. Ali bez uspjeha. Poginulo je milijun vojnika, a linija bojinice nije se niti pomaknula. Brusilovljeva ofenziva, 4.lipnja 1916. god. ofenziva ruskog generala Brusilovljeva prema Austro- Ugarskoj. Na poetku je bila uspjena jer je oslobona Bukovina i dio Galicije, ali nakon pobune ruskih generala koji su odbili slati daljnu pomo, ofenziva je zastala. Ova je ofenziva dala poticaj Rumunjskoj da se ukljui u rat.

U kolovozu Rumunjska ulazi u rat na strani Antante koja joj je obeala Banat, Transilvaniju, Bukovinu i Dobruu. 1917. god. Veljaa 1917. god. donjela je njemaku objavu totalnog podmornikog rata, na to su SAD reagirale i prekinule diplomatske odnose s njom. Jedini poticaj za Antantu u to doba bio je ulazak SAD u rat na strani Antante u travnju 1917. god., motiviran kako ekonomskim interesima bankara koji su financirali Antantu, kako neogranienim podmornikim ratom kojeg je vodila Njemaka i ije su rtve esto bili ameriki brodovi. No, s druge strane, trebalo je vremena da SAD mobilizira i obui vojsku u opsegu koji bi mogao vanije promijeniti stanje na zapadnom frontu. Bitka kod Ypresa, Belgija, kolovoz- studeni 1917. god. zapoeo je jedan od najjaih topovskih napada u dotadanjoj topovskoj povijesti ratovanja. Ali ofenziva britanskih snaga im je krenula, odmah je zapela u movarnom, blatnjavom terenu, na koji vojni stratezi nisu obraali pozornost. Ovo je bila najprljavija bitka itavog Prvog svjetskog rata. Glavni cilj- oistiti flanrdijsku obalu od neprijatelja, Britanci nisu uspjeli postii. U meuvremenu je Antanta zadobila jo jedan teak udarac kada su talijanske snage u bitci kod Kobarida doivjele katastrofalan poraz, te su odbaene sa Soe na prilaze Veneciji. Saveznici su talijansku frontu stabilizirali aljui britanska i francuska pojaanja, pa Sredinje Sile nisu uspjele iskoristiti ovaj uspjeh kako bi uspjele Italiju izbaciti iz rata. 1918. god. ak i prije nego to je s novom sovjetskom Rusijom sklopljen mir u Brest-Litovsku, Sredinje Sile su poele svoje efektive povlaiti s istonog na zapadni front kako bi stekli dovoljnu nadmo u ljudstvu i rat rijeili jednom velikom ofenzivom prije dolaska amerikih snaga. Paljivo pripremljena ofenziva, za koju su razvijene nove taktike je nazvana Kaiserschlacht. Zapoela je u proljee i ispoetka imala spektakularan uspjeh, pogotovo na britanskom sektoru fronta. No, Britanci su s vremenom uspjeli dovui pojaanja i stabilizirati situaciju. Njemaki pokuaji da proboj naprave na drugim sektorima su imali jo manje uspjeha, pokazavi kako je njemaka vojska istroila veinu svojih ljudskih i drugih resursa. Meu Nijemcima je nakon neuspjeha Kaiserschlachta bitno opao moral, emu je doprinosila boljevika agitacija koju su sa sobom donijeli veterani s istonog fronta. Ljeti su saveznici poeli protuofenzivu koja je polako ali sigurno poela odbacivati Nijemce ne samo s poloaja dostignutih u proljee, nego i u dubinu belgijskog teritorija. Meu saveznikim snagama je naglo porastao moral, pogotovo kada su saveznike redove u veem broju stigli Amerikanci. U rujnu su snage Antante izvrile proboj solunskog fronta i za nekoliko dana prisilile Bugarsku na kapitulaciju. Neto kasnije je britanski proboj turskih linija u Siriji doveo do kapitulacije Otomanskog Imperija. Na talijanskom frontu je, nakon neuspjele austro-ugarske ofenzive nekoliko mjeseci ranije, talijanska ofenziva izazvala potpuno rasulo austro-ugarske vojske. Vojnici su odbili nareenja i poeli se vraati kuama, izazvavi tako proces koji e izazvati raspad AustroUgarske. U takvim okolnostima Njemaka vie nije mogla nastaviti rat. Nakon to je Wilhelm abdicirao te proglaena republika, Nijemci su pristali na primirje 11. studenog - dan koji se danas slavi kao praznik u mnogim dravama. Temeljem njega se njemaka vojska morala povui preko Rajne.

Njemaki generali u Prvom ratu Zapadna fronta General Moltke- vrhovni zapovjednik njemakih snaga na zapadnoj fronti, smijenjen je nakon poraza na rijeci Marni 1914. god. kada je propao van Schlieffenov plan. General von Falkenhayn- novi zapovjednik njemakog generaltaba. General Von Kluck- vodi Nijemce prema Parizu General Von Bllow Istona fronta General Ludendorf General Hindenburg Ludendorff Erich von Ludendorff njemaki general i heroj Prvog rata,vrlo utjecajan u njemakoj vojnoj i unutarnjoj politici.Kako se bliio kraj rata, Ludendorff je predlagao na brzom zakljuenju primirja. Nakon rata pobjegao je u vedsku, ali se vratio i 1923. god. sudjelovao u tzv. Mnchenskom pivnikom puu. Rani pristaa Hitlera, ali se kasnije ograuje od njega i kritizira Hindenburga. Lloyd George Na poetku Prvog rata postao je ministar naoruanja i rata,a onda je postao i britanski premijer 1916. god. David Lloyd George je predstavljao Britaniju na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. god. Od 1918. god. njegova liberalna stranka ima vlast zajedno s konzervativcima, u koaliciji. Lord Kitchener Britanski ministar rata

Churchill i Petain u Prvom i Drugom svjetskom ratu Churchill Prvi svjetski rat Na poetku rata imenovan je prvim lorodom Admiraliteta. Kao Prvi Lord Admiraliteta bio je idejni tvorac i zagovornik katastrofalnog iskrcavanja snaga Antante kod Galipolja na Dardanelima u Prvom svjetskom ratu zbog ega je u javnosti dobio nadimak "galipoljski mesar". Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front, 1917. god. postaje ministar za oruje, a 1918. god. ministra rata i zrakoplovstva. Od 1922. god. obnaao je dunost ministra kolonija. Drugi svjetski rat za vrijeme rata Churchill je ponovno imenovan prvim lordom Admiraliteta. Od 1940. god. postaje britanski premijer. Petain Prvi svjetski rat francuski heroj, spasitelj Verduna, promaknut je na mjesto zapovjednika glavnog stoera francuske vojske, od 1918. god. nosi titulu marala. Drugi svjetski rat zapovjedao je francuskim snagama u Sjevernoj Africi da prue otpor Saveznicima, prekinuo je diplomatske odnose s Washingtonom. Eisenhower ga je pokuao smijeniti i zamijeniti s Darlanom i Giraudom, ali nije mu uspjelo. Na kraju je De Gaulle preuzeo stvarnu vlast nad slobodnim djelovima Francuske.

MEURATNO DOBA
Nemiri u europi nakon Prvog svjetskog rata Nakon primirja u Europi sukob se nastavlja u Rusiji u kojoj traje graanski rat izmeu Crvene i Bijele armije; potom u Turskoj gdje nacionalisti rade na svrgavanju sultana, ruenju carstva i proglaenju republike; u Maarskoj gdje novoizabrana vlada ne moe prihvatiti Vixovu notu i nema snage suprotstaviti se komunistikoj struji pa zato biva sruena i 21. oujka 1919. god. zamijenjena sovjetskom upravom koja je potrajala do kolovoza iste godine; komunisti se pokuavaju izboriti za vlast i u Mnchenu, ali bez ikakva uspjeha. I Poljska nije doivjela smirenje: u njoj su se za vlast borile dvije vlade. Privremena vlada u Lublinu na elu s Dmovskim imala je podrku Antante, dok je u Krakovu postojala pronjemaka vlada. Ta je vlada sve svoje ovlasti prenijela na generala Pilsudskog nakon njegova izlaska iz zatvora. Dvije vlade upsjele su nai zajedniki jezik te zajedno organizirale vlast. Poljska socijalistika stranka Josefa Pilsudskog borila se za demokratsku republiku i protiv sistema Sovjetskog Saveza Mirovna konferencija u Versaillesu Njemaka izgubila je kolonije, trgovaku mornaricu, bila je razoruana, i raskomadana jer je morala ustupiti svoja pogranina podruja Alsace i Lorraine Francuskoj, neto Belgiji i sjeverni lesvig Danskoj, morala je prihvatiti svu krivicu za rat na sebe, morala je platiti ratne reparacije (u iznosu od 125 zlatnih maraka, naknadno odreena svota), morala je predati svu mornaricu, zabranjena joj je gradnja nove, ograniiti vojsku, demilitarizirati Porajnje za 15 godina, priznati ehoslovaku, Poljsku i Austriju. Austrija izgubila je germanofilska podruja u ehoslovakoj, Juni Tirol, dobila je Gradie, ogranien joj je broj vojnih snaga, morala je priznati drave nastale raspadom A.-U. carstva. Bugarska morala se odrei zapadne Trakije u korist Grke, Dobrude u korist Rumunjske, morala je ograniiti vojsku i platiti reparacije

Maarska izgubila je 40% svog nekadanjeg teritorija (Hrvatsku, Slavoniju, Meimurje, Srijem, Baranju, Baku, Banat, Transilvaniju, Slovaku, Gradie), morala je ograniiti vojsku, platiti ratnu odtetu. Turska svedena je na svoj anadolski prostor, tjesnace i Carigrad, morala je priznati samostalnost Armenaca pod britanskim protektoratom i autonomiju Kurdistana, predati mornaricu, te sve mandatne sustave na svom bivem teritoriju. Liga naroda- tko je otac, gdje je sredite i koja su se podruja nala pod protektoratom Lige naroda nakon Prvog rata Na mirovnoj konferenciji u Versaillesu 1919. god. donijeta je odluka o stvarnju Lige naroda. To je bila meunarodna organizacija za ouvanje mira u svijetu. Organizaciju su inili: Vijee (od 4-6 stalnih i 9 nestalnih lanica), vrhovni organ tj. Skuptina i izvrni organ/ Stalni sekretarijat i nepolitika tijela (Meunarodni ured za rad, Meunarodni sud...) Liga naroda utvrdila je mandatni sistem. Brojala je 42 zemlje lanice, ali bez SAD, jer je ameriki Kongres odbio je verificirati Versailleski mirovni ugovor i odbio je pristupiti Ligi naroda, i SSSR-a i Njemake. Kasnije se prikljuilo jo 28 zemalja meu njima i Njemaka i SSSR. Sredite Lige naroda bilo je u enevi. Nakon to SAD nisu pristupile Ligi, Francuska je postala glavni akter u borbi za izgradnjom sustava sigurnosti. Suprotno Francuzima, Englezi su oekivali to manje obaveza, klju sigurnosti za njih je znaio razoruanje svih kopnenih vojski. Do Drugog svjetskog rata 16 zemalja je istupilo iz Lige naroda. Liga naroda je ukinuta 1946. god., kada je njenu funkciju preuzeo UN. Podruja pod protektoratom Lige naroda Saarska oblast (na upravi 15 godina), Gdanjsk, morski tjesnaci Bospor i dardanele (od mirovnog ugovora u San Remu 1920. god.) Mala Antanta Na vijest o sve veem naoruanju Maarske, Bene putuje u Beograd i 1920. potpisuje Ugovor o savezu i uzajamnoj pomoi Jugoslavije ehoslovakoj. Savezu se ubrzo prikljuuje i Rumunjska. (ehoslovaka inicijator jer se oslanja na Francusku u vanjskoj politici). Savez usmjeren protiv revizionistikih tenji Maara, Bugara i Nijemaca i protiv mogue restauracije Habsburgovaca. Mala Antanta je posveena ouvanju statusa quo u srednjoj Europi i obrana Trianonskog mirovnog sporazuma. Francuska je s negodovanjem primila vijest o stvaranju Male Antante koja joj je kvarila planove u Istonoj i Sredinjoj Europi. Snano je agitirala i odvraala Rumunjsku od tog saveza. Najvie joj je smetalo to M.A. nije eljela biti instrument antisovjetske politike. Namjera Francuske nakon Versaillesa je formiranje podunavske formacije na ijem bi elu bila poraena Maarska, stoga Francuska podupire restauraciju Habsburke Monarhije i pomae Karlu IV. da se vrati u Budimpetu i zatrai povrat kraljevskih ovlasti. Nakon drugog neuspjelog pokuaja da se vrati na maarsko prijestolje, Karlo biva deportiran na otok Madeiru, poraena i razoarana francuska politika okree se Maloj Antanti. Savez je oslabio nakon to je Jugoslavija poela suraivati sa Njemakom, a pogotovo kada Rumunjska 1939. potpisuje sporazum s Njemakom (dozvoljeno Njemakoj da na 10 godina iskoritava rumunjska rudna bogatstva)

Konferencija u Locarnu, 1925. god. vicarska. Odran je sastanak na kojem su Velika Britanija, Francuska, Italija, Belgija i Njemaka potpisale sporazum u kojem su osigurane njemake zapadne granice prema Francuskoj i trajna demilitarizacija Rajnske oblasti. Problem istonih njemakih granica nije rijeen jer je politika tadanjeg ministra vanjskih poslova Njemake Stressemanna inzistirala na reviziji. Potpisani su i sporazumi o meusobnoj pomoi izmeu Francuske i Poljske, te Francuske i ehoslovake u sluaju agresije Njemake . 1926. god. Njemaka je primljena u Ligu naroda, ali potpuno razoruana i bez prava sudjelovanja u arbitrai Briand- Kelloggov pakt ili Pakt o opem odricanju od rata, 1928. god. Nazvan prema francuskom ministru vanjskih poslova Briandu i amerikom dravnom tajniku Kelloggu. Pakt je potpisan u Parizu, a sve zemlje potpisnice, njih 63, su se odrekle upotrebe sile u meunarodnim odnosima i sporovima. Godinu dana kasnije i SSSR prihvaa BriandKelloggov pakt. Jedini nedostatak je bio to nije predvidio nikakve sankcije protiv agresora. Dawesov i Youngov plan 1923. god. donijet je Dawesov, a 1929. god. Youngov plan za isplatu njemakih ratnih reparacija: zakljueno je da e 1.) sukcesivno smanjiti njemake rate za otplatu, 2.) stabilizirat e se njemaka valuta i 3.) Njemaka e dobiti meunarodni zajam kako bi se omoguila provedba tih koraka. Razvoj faizma i nacizma? Faizam je naziv za antiliberalan, antidemokratski, antikomunistiki i antisocijalistiki svjetonazor, pokret i poredak koji je u Italiji postojao izmeu dva svjetska rata. Ime je izvdeno iz latinske rijei fasces koja je oznaavala sveanj prua sa sjekirom u sredini. Prave vrijednosti su drava i nacija i njima se sve mora podiniti i sloboda i imovina i ivot. Za faistiku ideologiju osnovni zadatak drave nije da vodi rauna o blagostanju i slobodi pojedinca, ve ona sama sebi mora biti na prvom mjestu. Za njih u takvoj dravi samo jedna stranka ima svu vlast u rukama. Demokracija je za faiste izvor korupcije i neefikasnosti. Dvije glavne vrijednosti mogu se ostvariti samo unitenjem demokracije i uvoenjem stroge diktature. Kriza kapitalistikog graanskog drutva i liberalnih parlamentarnih poredaka neki su od imbenika koji su utjecali na stvaranje faizma. Ideja o ponienoj i opljakanoj Italiji nakon Prvog svjetskog rata, razvila je pokret autoritarnog nacionalizma, iji je glavni ideolog bio pjesnik Gabrielle D'Anunzio. Prve politike skupove ovog pokreta vodi novinar Benito Mussolini, koji 1919. god. u Milanu osniva grupe tzv. fasci (savezi, snopovi) za revolucionarnu akciju s ciljem socijane reforme, ukidanje politikih stranaka, formiranje jake vlade itd. Politika agitacija je jaka, faistiki pokret se iri, a prati ga nasilje prema komunistima i socijalistima. U svrhu tih nasilja Mussolini osniva svoju vojsku tzv. crne koulje. Od 1921. god. faisti sudjeluju u radu parlamenta. Nacizam nacionalsocijalizam koji je prerastao u totalitaran reim, glavna obiljeja: militarizam, agresivni nacionalizam, antisemitizam, antiurbanizam, antiintelekualizam i vjerovanje u superiornost arijevske rase i njemakog naroda. U Njemakoj se javljaju ekstremni nacionalisti ogoreni zbog ratnog poraza, teritorijalnih gubitaka, reparacija i smanjenog broja vojske. To su bili uglavnom generali i nezaposleni vojnici. Za njemaki

poraz okrivljavali su komuniste, radniku klasu i idove- izdajnike naroda, nisu prihvaali odluke Versaillesa. Jedna od takvih ekstremistikih grupa bila je i Njemaka radnia partija 1919. god., od 1920. god. poznata kao Nacionalsocijalistika njemaka radnika partija ija je najutjecajnija linost postao demobilizirani vojnik Adolf Hitler. Konferencija u Stresi, 1935. god. Povod za konferenciju je bilo zapoeto njemako naoruanje. To je bio sastanak Britanaca, Francuza i Talijana koji su raspravljali o mogunosti odbacivanja vojnih klauzula Versailleskog ugovora. Zakljueno je da je Njemaka otvoreno prekrila odredbe Versailleskog ugovora. Ali Britanci daju do znanja da nee pristati ni na kakve sankcije protiv Njemake, stoga je ranija izjava ostala mrtvo slovo na papiru. Sudionici su potvrdili svoju odanost Locarno paktu i potvrdile nezavisnost Austrije. Ovo je bio posljednji zajedniki sastanak Britanaca i Francuza s Talijanima. Gentelmenski sporazum, 1936. god. Anglo- talijanski dogovor o ouvanju status quo politike u itavom Mediteranu. Britanija priznaje talijansku okupaciju Etiopije.

NJEMAKA
WEIMARSKA REPUBLIKA 1919.- 1933. god. Podignuta je radom socijaldemokrata i graanskih snaga koje su prihvatile republiku i parlamentarizam.Ustav iz 1919. god. odreuje Weimarsku Republiku kao parlamentarnu dravu. Do samoga kraja njezine povijesti, politiki ivot bio je rascjepkan Njemaka je nakon Prvog rata bila vojno poraena, ali idejno i politiki Ne. Nacionalno ponienje, ogorenje zbog Versailleskog poretka, elja za revanizmom poticali su narod da se okrene k nacionalizmu. Tako se i u Njemakoj pojavio ekstremni nacionalizam. Progutala ju je najmranija inflacija, srednji sloj njemakog graanstva u potpunosti je uniten. Za Nijemce je najvanija posljedica Prvog rata bila preporoena Rusija, i u njoj su njemaki generali traili uporite Nakon Gospodarske krize, uplaeni rastom snage Hitlera, saveznici 1932. god. pristaju otpisati Njemakoj sve ratne reparacije, Njemaka je mogla obnoviti svoje gospodarstvo. Od 1933. god. Hitler je njemaki kancelar. 1934. god. umire predsjednik Hindenburg, a zajednos njim i Weimarska Republika. Tko je bio prvi predsjednik Njemake? F. Ebert, poasni predsjednik drave od 1919.-1925. god. Tko je bio Hindenburg i kakav je odnos imao s Hitlerom? Paul von Hindenburg, njemaki feldmaral koji se u Prvom ratu istaknuo pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima. 1925. god. postaje predsjednik Weimarske republike sve do 1934. god. S dolaskom nacista na vlast, Hindenburg preputa formiranje vlade Hitleru, a time i formalno predaje vlast nacistima. S njegovom smru 1934. god. nestalo je Weimarske Republike, a dunost predsjednika preuzeo je kancelar Hitler.

Tko je Stressemann, njegova vizija Njemake? Gustav Stessemann, njemaki ministar vanjskih poslova od 1923.- 1929. god. Bivi monarhist i nacionalist, nakon Prvog rata postaje liberal, republikanac i pristaa meunarodnog pregovaranja. Bio je kancelar, ministar vanjskih poslova Weimarske Republike. Svjestan da ekonomske prilike u Njemakoj nisu sjajne, zahtjeva podizanje zajma, a zajam dobiva samo miroljubiva zemlja. Zbog toga je elio pokazati svijetu da Nijemci nisu samo vojnici i osvajai, ve da znaju voditi i miroljubivu politiku. Tada e biti primljeni u Ligu naroda gdje e moi pokrenuti reviziju Versailleskog ugovora. Svoje revizionistike ideje nije skrivao: elio je vratiti Rajnsku oblast, elio je popraviti poloaj njemake manjine u Poljskoj i ehoslovakoj, elio je ispraviti njemake granice i vjerovao je u ujedinjenje Austrije i Njemake. Potpisao je u ime Njemake Locarno pakt, nakon kojeg je Njemaka 1926. god. primljena u Ligu naroda. 1926. god. Stressemann dobiva Nobelovu nagradu za mir. Tijekom godina prihvatio je Republiku koju je u poetku odbacivao, Republiku je prihvatio kao najmanje od moguih zala, a u srcu je i dalje bio pristaa monarhizma. Umro je od sranog udara 1929. god. Tko je bio Hans von Seeckt? Zapovjednik njemake armije nakon 1920. god., koji je potajno i spretno krio odredbe Versailleskog ugovora koji je Njemakoj zabranjivao da dri armiju veu od 100 000 ljudi. U tajnom sporazumu sa Sovjetskim Savezom dobio je dozvolu za opremanje i vjebanje njemakih snaga na ruskom teritoriju, a za uzvrat Nijemci su poduavali ruske oficire i gradili tvornice oruja Komunistika partija Njemake Spartakovci lanovi njemake revolucionarne socijalistike skupine u prvom svjetskom ratu koju su vodili Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht, a nazvana je po rimskom voi Spartaku. Postala je jezgra njemke komunistike partije 1919. god. Ova je grupa imala puno veu popularnost meu socijaldemokratima Europe nego Lenjin. Od 1925. god. na elu KPNJ bio je Ernst Thlmann koji je davao bezuvjetnu podrku Staljinu i podreivao se svim direktivama kominterne. Njemka je prema miljenju komunista trebala biti zemlja u kojoj e se odluivati sudbina europe Nakon drugog rata u sovjetskoj okupacijskoj zoni komunisti preuzimaju svu vlast. Ne elu partije stoje Pick i Ulbricht. Slino kao i u Maarskoj 1953. god., partija je pokuala izvriti promjenu politike linije proglaenjem novog kursa tei ograniiti izgradnju teke industrije, ubrzano poboljati ivotni standard, prestati s masovnim represijama. Kolika je bila opasnost od boljevizacije Njemake u vrijeme kad Hitler dolazi na vlast? Jako velika.

Poar u Reichstagu 1933. god.- kada, zato, tko je optuen, gdje im se sudilo, kako su zavreni procesi protiv opruenih i kamo su optueni nakon toga otili? Lajpciki proces Poar u Reichstagu, 27. veljae 1933. god. odredi SA i SS podmetnuli su poar u zgradu njemakog parlamenta i za to su optuili komuniste. Hitler se nadao da e na taj nain istjerati izboriti veinu na graanskim izborima, ali to mu nije pomoglo kao ni odluka predsjednik Hindenburga koji je stavio KPNJ van zakona. Na novim izborima Hitler opet ne dobiva veinu, pa sae odluuje uz pomog graanskih stranaka istjerati komuniste iz parlamenta. Nova, isto nacistika vlada imala je apsolutnu vlast, a svaka opozicija bila je nemilosrdno unitena. Lajpciki proces proveden je 1933. god. nakon podmetnutog poara u zgradi njemakog parlamenta nad osumnjienim komunistima koji su optuni za taj in. Meu optuenima su bili Bugari Georgi Dimitrov, Popov i Tanev te Nizozemac Lubben. Bugari su osloboeni, a Nizozemac je dobio zatvorsku kaznu. Popov je kasnije stradao u sovjetskom logoru 1935., a ista sudbina stigla je i Taneva 1937. god TREI REICH 1933. god. na vlast dolazi Nacionalsocijalistika stranka. Hitler je povukao njemako lanstvo iz Lige naroda i iznijeo ekstremno imperijalistiki program zasnovan na divljem nacionalizmu, rasistikim i geopolitikim teorijama i militaristikim tradicijama njemake drave. Cilj dominacija Njemake u Europi i vodee mjesto u svijetu. Adolf Hitler Roen u Austriji. Kaplar za vrijeme Prvog rata, nakon kojeg se prikljuuje Njemakoj radnikoj stranci koja se kasnije preimenovala u Nacionalsocijalistiku stranku (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei). Od 1921. god. Hitler postaje formalni voa NDA. Nacionalist, antisemitist i antikomunist, Hitler ima jedan cilj: dokopati se vlasti. A u tu svrhu organizira politike skupove na kojima dri vatrene govore.

Mnchenski ili pivniki pu,1923. god.? Za vrijeme velike inflacije i francuske okupacij Rhura, Hitler impresioniran Mussolinijevim primjerom, na elu nezadovoljnih generala (ukljuujui i generala Ericha Ludendorffa) pokuava preuzeti vlast. 9. studenog u Mnchenu izvodi pu koji nije uspio zbog ega biva uhien i deportiran u zatvor gdje je odleao devet mjeseci i gdje je napisao svoje djelo Mein Kampf. U poetku je nacistika stranka polagano rasla. S porastom nezaposlenosti za vrijeme Velike gospodarske krize, porastao joj je ugled. Sredite stranke bio je grad Nrnberg (kasnije omiljena meta saveznicima). Predsjednik Weimarske Republike, maral Hindenburg, poziva Hitlera 1933. god. da sastavi vladu: Hitler postaje kancelar Reicha zahvaljujui ogorenosti srednjeg stalea, ambicijama industrijalaca i strahu od komunizma. Njemaku je pretvorio u najmoniju vojnu silu u Europi, obnovio je militarizaciju Njemake, razbio je demokraciju, razvlastio i ubijao idove, prigrabio privredu i preuzeo kontrolu nad vanjskom politikom. Imao je jasan i jednostavan vanjskopolitiki program: Veliko Njemako Carstvo sa irokim ivotnim prostorom- Lebensraum, za njemaki narod. Da bi mogao ostvariti svoj program bilo je potrebno: skinuti okove versajskog diktata, okupiti sve Nijemce u jednu dravu Veliki Reich (Austrija, ehoslovaka, Poljska, baltike drave), osvojiti lebensraum i stvoriti novi poredak u Europi na bazi rasne ideologije. Njegov najvei neprijatelj bio je Sovjetski Savez, ali i Francuska. Dobro je procijenio svoje protivnike, za koje je pretpostavio da nee nita poduzeti. Stoga je nastavio naoruavati Njemaku i poveavati njenu vojnu mo. Nakon to je osigurao granicu i stvorio snaan vojni aparat, mogao se posvetiti irenju Treeg Reicha. Najkobnija Hitlerova pogreka bila je procjena Britanskih snaga: nije vjerovao da e se Britanci boriti 1939. god, nije mislio da e izdraati do 1940. god., a kamoli da e pobijediti 1942. god. Druga njegova pogreka bila je to nije mogao dopustiti da njegove snage na Zapadu miruju ve ih je povukao i odluio poslati na istok protiv Staljina. Kako je zavrio? 29. travnja, dok je bijesnila okupacija Berlina, Hitler sastavlja svoju oporuku: Bormanna (nacista broj dva) imenuje izvriteljem oporuke, Gringa i Himmlera iskljuuje iz stranke jer nisu htjeli izvriti njegove zapovjedi, admirala Karla Doenitza imanuje predsjednikom Reicha i vrhovnim komandantom oruanih snaga i navjetava svoju smrt. Dao je otrovati svog njemakog ovara i svoje tajnike, njegova ena je 30. travnja 1945. god. popila sama otrov, a sam Hitler sebi je presudio ustrijelivi se u usta. Tijela su spalili Bormann i Hitlerov osobni sluga. Goebbels je naredio esesovcima da ubiju njega i njegovu enu, a Bormann je nestao bez traga. No dugih noeva, 30. lipnja 1934. god. No dugih noeva naziv je za smrtonosnu istku i krvoprolie kojeg je zapovjedio Adolf Hitler. Prije dolaska na vlast, Hitler je imao pouzdanike koji su bili u sastavu zloglasnih SA- odreda. Vodio ih je Ernst Rhm. Kada se Rhm osilio, Hitleru je reeno da se protiv njega kuje urota. Vidjevi lane dokaze, on je odobrio odmazdu. Sukobljene strane su bili Rhm na jednoj strani, a na drugoj Hitlerovi oligarsi: Goebbels, Gring, Himmler i asnik Reinhard Heydrich. Crnokouljai iz redova SS-a napali su voe SAodreda, politiare i druge neistomiljenike. Slubeno ih je ubijeno 77, ali smatra se da ih je bilo i vie od 400. Ova istka bila je nagovijetaj Holokausta i Kristalne noi. Naziv pokolja dolazi od bitke iz mita o kralju Arturu. 1934. god. zapoelo je njemako naoruanje, slijedee godine Hitler uvodi opu vojnu obvezu 1935. god. Sarska oblast glasala je za ponovno prikljuenje Reichu

1936. god. etiopska kriza dala je zeleno svjetlo Hitleru. Zamijetio je neodlunost i nespremnost velikih sila da se prime oruja te razlaz Italije sa zapadnim zemljama. Stoga je 1936. god. prihvativi rizik francuske intervencije povukao Njemaku iz Locarno pakta i krenuo u pohod na Rajnu tj. demilitarizaciju Porajnja. 13. oujka 1938. god., oujak Hitler je proveo Anschluss Austrije. U ehoslovakoj, u Sudetima, Konrad Henlein pridobiva njemaku manjinu tzv. Volksdeutsche za nacionalsocijalistiki program Rujan 1938. god. Mnchenski sporazumom Hitler dobiva pravo pripojiti Sudete. Oujak 1939. god. Hitler je zauzeo i ostatak ehoslovake, proglasio eko- moravski protektorat i postavio svoje namjesnike, i izbrisao ehoslovaku kao nezavisnu dravu. Njemaka nije imala jaku mornaricu, ali se oslanjala na jako zrakoplovstvo. Tek 1939. god. Hitler se posvetio pomorskim pripremama. Tko pie Hitleru Mein Kampf tj. kome ga on diktira? Hitler diktira svoje misli svom odanom prijatelju Rudolfu Hessu za vrijeme dok su obojica 1924. god. leali u zatvoru. Tko je bio Hess? Rudolf Hess, drugi najistaknutiji ovjek u nacistikoj hijerarhiji. Zamjenik Adolfa Hitlera. U proljee 1941. god. odlazi potajno u Britaniju, elei preko lorda Hamiltona kontaktirati vodee politiare Britanije, i dati im prijedlog mirovnog ugovora koji bi jamio suverenitet Britanskog imperija (jer Hess je vjerovao da e Britanija biti poraena) i davao Hitleru slobodne ruke da napadne Sovjetski Savez. Ali Britanci gahvataju i zatvaraju kao ratnog zarobljenika. Hitler se zapanjio i pobijesnio. Tko je od nacista posljednji umro? Hess je posljednji umro, 1987. god. u njemakom zatvoru gdje je dospio nakon Drugog svjetskog rata. Izvrio je samoubojstvo. Odnos Mussolini-Hitler Mussolinijevi poltiki ciljevi bili su usmjereni prema 1.) podunavsko- balkanskom podruju gdje je pokuao onemoguiti stvaranje jake centralistike drave ili kakve federacije, a u tom se pogledu oslanjao na Austriju i Maarsku i bio je protivnik ujedinjenja Austrije i Njemake. 2.)Sredozemnom moru gdje je nastojao izbaciti Engleze i Francuze te stvoriti mare nostrum. 3.) i prema afrikim kolonijama. Zbog privredne i vojne nespremnosti Italije za velike osvajake pothvate ostvarenje ovog plana bilo je postepeno i dugotrajno. Prije svega Mussolini je davao prioritet Podunavlju koje je predvidio kao zonu talijanskog i politikog utjecaja. elio je stvoriti grupu satelitskih zemalja Austrije, Maarske i Jugoslavije u svom zaleu. Stoga 1934. god. u Rimu su potpisani protokoli izmeu: Italije, Austrije i Maarske o privrednoj suradnji. Zbog toga je doao u neposredan konflikt s Hitlerom. Hitler je s druge strane imao jasan vanjskopolitiki program: Veliko Njemako Carstvo sa irokim ivotnim prostorom. Za Hitlera je SSSR bio najvei protivnik. U svim njemakim ekspanzionistikim planovima, anschluss Austrije je bio sastavni dio. Austrija je bila sastavni dio njemake nacionalne zajednice. Isto kao i Mussolini i on je elio itavo Podunavlje, dijelove Balkana za svoju privrednu i politiku ekspanziju. Interesi Italije i Njemake 1933. god. u JI Europi bili su najee suprotstavljeni. Berlin je oekivao ako Italija eli njemako prijateljstvo mora napustiti svoje planove na Dunavu i okrenuti se ekspanziji na Jadranu i Sredozemlju. Talijanski faisti tada nisu bili spremni popustiti Nijemcima.

Talijani 1935. god. potpisuju francusko- talijanski ugovor kojim im Francuzi ustupaju dio tuniske pustinje i dio Eritreje. Francuski ministar vanjskih poslova Laval daje zeleno svjetlo Talijanima za okupaciju Etiopije. 1936. god. dolazi do preorijentacije Mussolinijeve politike, nakon to je Hitler uspio uspjeno preovesti remilitarizaciju Rajnse oblasti. Mussolini postavlja grofa Ciana, germanofila na mjesto ministra vanjskih poslova koji Hitleru izlae novi talijanski vanjskopolitiki program: koji je usmjeren ka Sredozemlju i Jadranu. Te je godine 1936. potpisana Osovina Rim- Berlin. Osovina Rim Berlin, 1936. god. Austrijsko- njemaki ugovor o prijateljstvu 1936. god. garantirao je Austriji dravni suverenitet od strane Njemake i ne mijeanje u unutranje poslove. Belgija, uplaena remilitarizacijom Rajnske oblasti, odluuje otkazati ugovore o savezu s Francuskom i Britanijom i proglasiti neutralnost, za sluaj svakog novog sukoba. Ove su akcije uvjerile Mussolinija da je vrijeme za preorijentaciju njegove politike. Imenuje svog zeta grofa Ciana, germanofila, za ministra vanjskih poslova, a Hitler na taj in odgovara i priznaje talijansko osvajanje Etiopije. 1936. god. stvorena je osovina Rim- Berlin Hitler je iznio svoje politike planove koji su smjerali ka Istonoj Europi te je priznao prvenstvo Italije na Balkanu, Jadranu i Sredozemlju. Antikominterna pakt, 1936. god. Za vrijeme potpisvanja Gentelmenskog sporazuma, Hitler neumorno radi na jaanju svojih vojnih snaga tj. da osovinu Rim- Berlin pretvori u snaan vojno politiki savez u koji bi prikljuio i Japan i tako stavio SSSR u zamku. 25. studenog 1936. god. potpisan je Antikominterna pakt izmeu Japana i Njemake. On je podrazumijevao pruanje zajednikog otpora prema komunizmu. Tajni dodatak bio je usmjeren protiv SSSR-a. 1937. god. Italija pristupa ovome paktu. Pakt je postao instrument putem kojeg je Njemaka osigurala odanost rumunjskih, maarskih i bugarskih satelita. Kristalna no- koji je bio povod, 1938. god.? 1938. godine, 15.000 idova poljskog podrijetla protjerano je iz Njemake i iskrcano na poljskoj granici. Desniarska antisemitska poljska vlada, odbila ih je primiti. Njih oko 5.000 ostalo je na niijoj zemlji. U znak osvete jedan je mladi poljski idov, kojemu su protjerali roditelje, ustrijelio konzula njemakoga veleposlanstva u Parizu. Nacistika je stranka to proglasila dijelom svjetske idovske urote i u noi s 9. na 10. studenoga odgovorila nasiljem, paleom i umorstvima. U zloglasnoj Kristalnoj noi zapaljeno je oko 300 sinagoga, uniteno je i opljakano najmanje 7.000 trgovina, oskvrnjena su idovska groblja i kapelice i ubijen 91 idov. Mnogi su idovi uhieni i odvedeni u koncentracijske logore. idovi su praktiki iskljueni iz njemakoga ekonomskog ivota. Slijedilo je konano rjeenje o Holokaustu. Kristalna no bila je djelo smeokouljaa iz SA - poluvojnikih jurinih odreda. Hitleru se to nije svidjelo, jer nije bilo provedeno pod sredinjim nadzorom reima, tj. nije izdana Hitlerova pismena naredba za provoenje ovakvog plana.

elini pakt, 1939. god. Hitler je pokuao to snanije vezati Italiju uz sebe. Predloio je da antikominterna pakt postane vojno- politiki savez. Japan je odbio pristupiti ovom savezu. 22. svibnja 1939. god. u Berlinu je potpisan njemako- talijanski ugovor o ofenzivnom vojnom savezu. Ovim je ugovorom Italija u potpunosti pala u politiku i vojnu zavisnost od Njemake. to je holokaust, kad se javlja? Izvorno, rije holokaust oznaava rtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela ivotinja. Danas je meutim u cijelom svijetu ta rije uobiajeno ime za genocid nad idovima (hebrejski: shoah), te u irem znaenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa ( prvenstveno Romi) za vrijeme nacistikog reima u Njemakoj. Rije holokaust prvi je za taj genocid upotrijebio crkveni sabor protestantskih crkava tadanje Zapadne Njemake. Postepeno je uao u opu upotrebu i danas je to osnovno znaenje rijei. Posebni termin upotrebljen je da bi se ukazalo na osobiti znaaj i intenzitet mrnje prema idovima i ideoloke osude idovstva, koji su bili u osnovama nacistike ideologije. Iako je nacistika ideologija specifina (idovi se proganjaju na temelju rase, a ne vjere), ta mrna i osuda imaju duboke korijene u kranskoj civilizaciji (antisemitizam). Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Rauna se da je u njemu ubijeno pet do est milijuna idova, odnosno treina svih idova koji su prije rata ivjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u Istonoj i Srednjoj Europi gdje su idovske zajednice prestale postojati. Najvei dio preivjelih je odluio emigrirati u SAD, odnosno u Palestinu, gdje je stvorena idovska nacionalna drava Izrael. Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih rtava teko je procijeniti: iznose se brojke izmeu 220.000 i 800.000, to iznosi izmeu etvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi. Konferencija u Wanseeu, 1942. god.? Provoenje holokausta u nacistikoj Njemakoj, 1933. do 1942.Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u Njemakoj, nacisti poinju ostvarivanje jednog od svojih najvanijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj idova u njemakoj politici, ekonomiji i kulturi. Antiidovska kampanja pokrenuta je preko radija i novina, a u svim kolama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno "uenje o rasama" kao obavezni predmet. Donesen je niz antiidovskih propisa koji kulminiraju proglaenjem Nrnberkih zakona (Zakon o graanima Carstva i Zakon o zatiti njemake krvi i njemake asti) 15. rujna 1935. idovi gube njemako dravljanstvo; ne smiju obavljati nikakvu javnu slubu (to naroito pogaa intelektualce: znanstvenike, profesore, lijenike, odvjetnike, novinare itd) niti njihova djeca mogu pohaati javne kole; zabranjen je boravak idova na javnim mjestima (parkovi, knjinice, muzeji idr); zabranjeno je sklapanje braka izmeu "arijevaca" i idova kao i seksualni odnosi; zabranjeno je zapoljavanje "arijevaca" u kuanstvima idova, itd. Na inicijativu predsjednika SAD F. D. Roosevelta odrana je ljeti 1938. meunarodna konferencije o izbjeglicama u Evianu u vicarskoj, ali nije dala rezultate: nijedna zemlja nije otvorila svoja vrata idovskim izbjeglicama. Mnogi od njih naseljavaju se u Palestinu. Meutim, srpnja 1939. britanska vlada, suoena sa otporom Arapa, ograniava useljavanje idova u Palestinu na samo 15.000 u slijedeih pet godina. Obavezno noenje oznake na odjei propisano je prvo za idove u Poljskoj u studenom 1939, a kasnije i u Njemakoj i drugim dravama. idovi su ponovo smjeteni u posebne

izolirane dijelove gradova (geta), od kojih je najvei bio u Varavi; tamo je dolo i do jedinog organiziranog i masovnog otpora idova. Ujesen 1941. poela je realizacija plana da se svi idovi iz Njemake i zaposjednutih podruja srednje i zapadne Europe deportiraju na istok. idovi su prikupljani i transportirani vlakom u stonim vagonima; tisue su pritom umrle. Taj je plan ubrzo bio zaustavljen odlukom o "konanom rjeenju". Konano rjeenjeUspjeh vojnog pohoda na SSSR potakao je naciste na odluku da se umjesto ranije planirane deportacije na istok provede "konano rjeenje idovskog pitanja", tj. fizika likvidacija svih idova u Europi. Plan je na tajnoj konferenciji u Berlin-Wannseeu 20. sijenja 1942 (Konferencija u Wanseeu) izloio SSObergruppenfhrer Reinhard Heyndrich, ef Sigurnosne policije i Sigurnosne slube. On je bio osobno od Hitlera ovlaten da provede taj plan; svim dravnim slubama bilo je nareeno da sudjeluju u istrebljenju pod vodstvom SS-a. Odreeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad pod minimalnim ivotnim uvjetima sve dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija nareeno je ubijanje plinom i strijeljanje. Nakon Heyndrichove pogibije (u atentatu u ekoj) provoenje plana preuzeo je Adolf Eichmann. Na temelju te odluke osnovani su posebni koncentracijski logori, logori smrti (za razliku od radnih logora, u kojima su zbog surovog postupka takoer tisue umirale). Ponajvie si osnovani na podruju okupirane Poljske: Auschwitz (Oswiencim), Birkenau (Brzezinka), Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Sobibor, Izbica i drugi. Kada je sovjetska vojska tijekom 1944 zaposjela Poljsku, likvidacije su nastavljene u logorima na njemakom tlu: Dachau, Berge-Belsen i Buchenwald. U rujnu 1944. Heinrich Himmler izdaje nareenje da se prestane s likvidacijama. Meutim, do oslobaanja od strane Saveznika jo su desetine tisua umrle u logorima od gladi i zaraza. Holokaust je s vremenom ipak poeo crpiti velike logistike resurse Reicha i tako posredno utjecati na situaciju na bojnom polju. To je, po nekim ocjenama, bio jedan od razloga zato zapadni saveznici i SSSR, iako su raspolagali podacima o tome to se dogaa, nisu uloili bitne napore u cilju zaustavljanja Holokausta koji se nastavio sve do samog kraja rata, odnosno sloma nacistike Njemake. Problem Austrije, Anschluss, Seis Inquart Hitler je gledao na Austriju kao podruje njemakog utjecaja i smatra je integralnim dijelom njemake nacionalne zajednice. Njegovi su se interesi poklapali s Mussolinijevim: htio je za sebe itavo Podunavlje, dijelove Balkana za svoju privrednu i politiku ekspanziju. 1934. god. u dravnom puu (izveli nacisti s namjerom prikljuenja Austrije Njemakoj) ubijen je austrijski kancelar Dolffus, a na njegovo mjesto dolazi Kurt Schuschnigg. Schuschnigg mobilizira policijske snage protiv nacista, Hitler tada nedovoljno spreman odluuje se povui i odustati od ujedinjenja Austrije i Njemake. U veljai 1938. god. odrao se sastanak Hitlera i Schuschnigga u Berchtesgadenu oko pitanja Austrije. Austrijski kancelar donosi za Hitlera Program 10 toaka u kojem nudi ustupke za Njemaku, ali ga ne uspijeva izloiti zbog grubog Hitlerova napada da je izdajica njemake nacije i da vodi antinjemaku politiku. Schuschnigg se vraa u Austriju, nacisti vre snanu agitaciju za ujedinjenjem, a kancelar je osamljen i nemoan. Odluuje provesti plebiscit gdje bi narodu prepustio odluku o ujedinjenju. Na vijest o plebiscitu, Hitler je pobijesnio i naredio Direktivu br. 1 tj. operaciju Otto. Nareuje Schuschniggu da povue plebiscit, na to mora pristati. Ujedno kancelar daje ostavku, a na njegovo mjesto dolazi pronacista Seiss Inquart.

13. oujka 1938. god. njemaki Wermacht prelazi austrijsku granicu, Austrija je prikljuena njemakom Reichu. Sudeti, ehoslovaka kriza, Mnchenski sporazum, Haha, Heidrich Jo jedan od Hitlerovih ciljeva bilo je pripojenje Sudeta (ehoslovki) gdje je ivjelo 3 milijuna Nijemaca, njemakom Reichu. Sudeti nisu nikada pripadali Njemakoj, imali su velik privredni i strategijski znaaj, razvijenu industriju; Nijemce u ehoslovakoj okupljala je Njemaka sudetska stranka s Konradom Henlainom na elu, koja je bila u tajnoj vezi s nacionalsocijalistima u Njemakoj. Na njihov poticaj sudetski Nijemci poinju zahtjevati politiku autonomiju te zapoinju s demonstracijama. Karlbadski program donosi zahtjev sudetskih Nijemaca za izjednaenjem Nijemaca i eha, autonomiju za Sudete, ravnopravnost dvaju jezika itd. Za to vrijeme u Berlinu se priprema operacija Grn tj. plan napada na ehoslovaku. Uoi napada na ehoslovaku Hitler odrava svoj poznati govor u Nrnbergu uperen protiv ehoslovake. Istovremeno vodi razgovore s Chamberlainom u Berhtsgadenu gdje otvoreno postavlja zahtjev da mu se dopusti mirna aneksija Sudetske oblasti. Ukoliko mu se to ne odobri, Njemaka e aneksiju izvriti silom. Chamberlain u duhu svoje politike smirivanja obeaje Hitleru dogovore s francuskom, ehoslovakom i britanskom vladom. Naravno ehoslovaka vlada je odbila Hitlerov zahtjev. Pregovori visokih elnika na kraju su zavreni u Mnchenu. Mnchenski sporazum, 29. rujan 1938. god. sastanak Britanije, Njemake, Francuske i Italije oko pitanja Sudeta. Gotovo svi Hitlerovi zahtjevi bili su prihvaeni, dobio je slobodne ruke u Istonoj Europi. Ovaj je sporazum potvrdio njemaku okupaciju itave Sudetske oblasti, bez plebiscita te povlaenje eke vojske. Ovaj je sporazum bio jedna od najteih kapitulacija Zapada pred nacistikom agresijom. SSSR nije sudjelovao na sastanku jer nije mogao dopustiti jaanje svoga najveeg neprijatelja, Njemake Cilj Velike Britanije tada je bio rat izmeu Njemake i SSSR-a kako bi se meusobno iscrpile. Jer niti Britanija, niti Francuska nisu bile spremne za rat, a nisu elejle niti ehoslovakoj garantirati pomo, ve su je ostavile na cjedilu, a savjetovale su joj da ne primaju sovjetsku ponudu za saveznitvo 1.- 10. listopada 1938. god. Njemaka je zaposjela itavu Sudetsku oblast. ehoslovaka je nestala s karte Europe. Predsjednik Bene daje ostavku, a na njegovo mjesto dolazi Emil Haha. Haha 1939. god. potpisuje akt o zavoenju njemakog protektorata nad ekom i Moravskom. Ribbentrop- Molotov pakt, 23. kolovoza 1939. god. M.v. p. Njemake Ribbentrop i m.v.p. SSSR-a Molotov potpisuju pakt o nenapadanju: obje sile se obvezuju da nee sudjelovati ni u kakvoj akciji agresije jedna protiv druge, nee pomagati niti jednu treu silu u njenim ratnim napadima, sve e nesporazume rjeavati sporazumno ili arbitraom. Ugovor je potpisan na 10 godina. Staljin je ovim paktom nastojao izbjei rat, a Hitler izolirati Poljsku od pomoi saveznika te si je osigurao lea i izbjegao rat na dva fronta. Postojao je i Tajni dio koji je predviao etvrtu podjelu Poljske: Sovjetski Savez dobiva njime suverenitet nad baltikim dravama, priznata je sovjetska interesna sfera u Finskoj te pravo da Rumunjskoj oduzme Besarabiju. Poljska bi bila podijeljena linijom VislaSan- Narew, gdje bi zapadni dio pripao Nijemcima, a istoni Sovjetima. Sovjeti su se obvezali da e Njemaku opskrbljivati sirovinama i da e Nijemcima osigurati lea u bilo kakvom sukobu sa Zapadom.

Problem Poljske Nakon Mnchenskog sporazuma, Poljska je postala svjesna njemake opasnosti koja se mogla okrenuti ba prema njoj. Slino kao i u Sudetima, njemaka manjina nacistiki orjentirana potie prve incidente. Velik broj poljskih Nijemaca emigrira u Njemaku, a Njemaka pak protjeruje 15 000 idova, poljskih dravljana. Od 1919. god. postojao je problem Danciga i Koridora. Hitler je vjerovao da e Poljaci pristati na kompenzaciju i da e Njemakoj ustupiti ove teritorije u zamjenu za poduja na istoku, na raun SSSR-a.Poljski ministrav vanjskih poslova Beck odlazi na razgovore k Hitleru, ali ne pristaje na nikakve ustupke: bio je rae spreman na rat, nego da Nijemcima prepusti poljska podruja. Odnosi izmeu dvije zemlje su se zategnuli. Da bi uvrstila svoju meunarodnu poziciju, 1938. god. Poljska potpisuje sa SSSR-om ugovor o nenapadanju. A od Francuske i Britanije dobiva garancije u sluaju napada. Na to Hitler otkazuje njemako- poljski ugovor o nenapadanju iz 1934. god. i najavljuje operaciju Weiss tj. plan napada na Poljsku. Kako se rat pribliavao na njemako- poljskoj granici izbjali su incidenti, Nijemci su provodili ubrzanu mobilizaciju. U 4 sata i 30 minuta zapoela je topovska paljba na granici, zapoeo je Drugi svjetski rat.

ITALIJA
Mar na Rim, 1922. god.? Osnaen brojim pristaama iz visokih redova dvora, policije i vojske, Mussolini priprema radikalan potez u pravcu osvajanja vlasti. 28. kolovoza 1922. god. na elu svojih crnokouljaa Mussolini ulazi u Rim, a kralj Vittorio Emanuele III predaje mu mandat za sastav vlade. Mussolini kree u ostvarivanje svojih ideja pri emu mu pomau crne koulje. 1926. god. nakon zavretka masovnih uhienja i progona protivnika, slomljena je svaka otvorena opozicija faistikom reimu i zemljom je zavladala jednopartijska diktatura. Kralj i parlament su ostali, ali bez ikakvog stvarnog znaaja. Benito Mussolini Talijanski diktator, uitelj i novinar. 1919. god, socijalistiki odmetnik koji osniva prvu eliju svoje faistike stranke i svoju vojsku- crnokouljae. 28. listopada 1922. god. predvodi svoje crnokouljae u pohodu na Rim. Formulirao je vanjskopolitiki program talijanskog faizma: negirao je internacionalistike principei isticao nepovredivi suverenitet drave, odbijao je ideju o trajnom miru i bio je protiv vrstog prianjanja Italije uz Ligu naroda. Praktini Mussolinijevi ciljevi bili su usmjereni prema: podunavsko- balkanskom podruju (onemoguiti stvaranje jake centralistike drave, glavni oslonac bi bila Austrija i revizonistika Maarska), Sredozemnom moru (izbaciti Britance i Francuze) i kolonijama u Africi. Zbog privredne i vojne nespremnosti Italije za velike osvajake pohode, ostvarenje ovog plana bilo je postepeno i dugotrajno. Na kraju e govoriti njegovo velianstvo top. 30tih godina preklopili su se interesi Italije i Njemake u JI Europi. Berlin je oekivao, ukoliko Italija eli njegovo prijateljstvo, mora napustiti svoje planove u Podunavlju i okrenuti se ekspanziji na Jadranu i Mediteranu.

Talijanska okupacija Etiopije 1935. god. Mussolini, u elji da proiri svoj novi rimski imperij u Africi, upada u Etiopiju. Iako je car Haile Selassie pozvao Ligu naroda u pomo, ona je bila nemona, jer velesile nisu htjele posredovati. Haile Selassie bjei iz zemlje, a Talijani je u potpunosti okupiraju. Talijanska okupacija Albanije 1939. god. albanski kralj Zogu bjei iz drave i preputa je pohlepnim Talijanima Kako je zavrio? Pod kraj travnja 1945. god. saveznici su bili nadomak Milana, Mussolini se odluuje na bijeg zajedno sa svojom ljubavnicom. Pridruili su se njemakim snagama koje su se povlaile prema Tirolu, ali su ih partizani zaustavili. Iako preruen, Mussolini je bio razotkriven. 28. travnja 1945. god. Mussolini i njegova ljubavnica (Carla Petacci) strijeljani su, mrtva tijela su prevezena u Milano i objeena za noge pred nekom benzinskom crpkom. Pakt etvorice, 1933. god. Mussolini 1932. god. iznosi ideju o stvaranju pakta etvorice: V.B., Francuske, Njemake i Italije. Taj bi savez imao pravo preureivati prilike u Europi ovisno o vlastitim interesima. Jedan od ciljeva bi bio i zatita kontinenta od boljevike revolucije i izolacija SSSR-a. Nijemci su ideju spremno prihvatili, dok su Britanci i Francuzi ostali rezervirani jer su se bojali da bi njome vie izgubili nego dobili. Uz preinake koje je predloila Francuska (da se osiguraju prava drava lanica Lige), 1933. god. stvoren je Pakt etvorice, na rok trajanja na 10 godina, a svaku teritorijalnu promjenu, morat e odobriti Liga naroda. Mussolini je bio izigran te je najavio: Njegovo velianstvo top, morat e progovoriti! Napad Italije na Etiopiju, 1935. god., talijanske kolonije u Africi, koga su svrgnuli Etiopljani (Haile Selassia), kad se vraa na vlast, kad zavrava rat u Etiopiji? Etiopija bila je predmet poude Talijana koji s Englezima vode pregovore oko podjele utjecajnih zona. Kao lanica Lige naroda, Etiopija protestira protiv anglo- talijanskog ugovora koji garantira sporazumno rjeavanje nesuglasica. 1933. god. Mussolini donosi tajnu odluku za napad na Etiopiju kako bi je pretvorio u koloniju. Sukob koji je izbio na etiopsko- eritrejskoj granici 1934. god. iskoristili su Talijani koji su u Eritreji zapoeli vojne pripreme. Etiopljani pozivaju na arbitrau, ali Talijani odbijaju tu ideju. Pozive na razgovore oko pitanja Etiopije, Mussolini je odbio i odluio se na riskantan potez. 1935. god. zapoeo je talijanski napad na Etiopiju. Godinu dana kasnije slomljen je etiopski otpor, a Haile Selasije naputa zemlju. 1936. god. Mussolini je proglasio aneksiju Etiopije Italiji. Etiopska afera otvorila je vrata Hitlerovom ekspanzionizmu. Uz britansku pomo Haile Selassie se vraa u zemlju 1941. god. Talijanska okupacija Albanije, 7. travnja 1939. god. Italija je postavljala sve vie zahtjeva prema Albaniji, elei monopol nad telefonijom i elektroprivredom, te da se talijanski jezik ui u albanskim kolama. Zogu, albanski kralj je odbio talijanske zahtjeve i otpustio talijanske vojne savjetnike. Odluio je potpisati trgovinski sporazum s Jugoslavijom i Grkom, to je navelo Musolinija da ukine svu pomo Tirani. Nakon to nije uspio pokuaj zastraivanja ratnim brodovima, Musolini je odluio kupiti Albance, dajui im veliku pomo u novcu. Zbog novih pobuna unutar zemlje Zogu je bio ponovno prisiljen popustiti Musoliniju.

Kad je Njemaka 1939. g. samovoljno okupirala ehoslovaku, Italija je to isto htjela uiniti i s Albanijom. U oujku je poslan ultimatum, a Zogu je odbio novac u zamjenu za predaju vlasti. 7. travnja 1939. g. talijanske trupe ule su u Albaniju i okupirale je, a Zogu je pobjegao u London. Albanski parlament proglasio je ujedinjenje s Italijom, Viktor Emanuel postao je kraljem. Uspostavljena je profaistika vlada na elu s Verlaijem. Nakon njemakog napada na Poljsku, Talijani su odluili iskoristiti Albaniju kao vrata za napad na Grku.

PORTUGAL
Od 1926. god. uvedena je vojna diktatura koja je kasnije prerasla u faistiku, uzor joj je bila Italija. 1932. god. na vlast dolazi stidljivi diktator Antonio Salazar koji godinu dana kasnije donosi novi ustav kojim uvodi nacionalnu i kransku diktaturu.

VELIKA BRITANIJA
Nevill Chamberlain, kada je na vlasti? Britanski premijer 1937.-1940. god., tvrdokorni britanski konzervativac ija je politika ostavila negativne posljedice i bila jedan od tvoraca Drugog rata. Njegov vanjskopolitiki program: Britanija je nastojala ne dopustiti preveliko jaanje niti jedne sile i pokuala je odrati ravnoteu na kontinentu. Nastojala je zadrati svoju dominaciju nad pomorskim komunikacijama, ouvati svoje kolonijalno carstvo i obnoviti svoj ekonomski znaaj u svijetu. Francuska je optuena da boluje od napoleonskih ambicija, a Englezi da bi odrali korak s njom pokazivali su izvjesnu popustljivost prema Njemakoj (ukidanje politike izolacije) Politika stiavanja i ustupakatzv. appeasement veliki oboavatelj njemake kulture i duha, napisao je djelo Osnove 19. st. u kojem daje sintezu rasistikih i geopolitikih teorija. Nacizam u poetku nije shvaen ozbiljno, ak ni 1936. god. kad su nacisti poeli ostvarivati svoje zamisli, stav konzervativnih Britanaca nije se promijenio. Bjeali su od svake konkretne mjere u cilju obuzdavanja agresije. Umirivali su ljude uvjeravajui ih da se mir moe kupiti ustupcima faistikim diktatorima. Ova je politika nasljee konzervativne politike, a Chamberlainu je donijela veliku popularnost meu ljudima i naalost odvela ga u ratnu katastrofu. alio je ustupcima omekati Nijemce i usmjeriti ih prema istoku Europe gdje bi se iscrpili u borbi sa Sovjetima. Potpisao je Mnchenski sporazum, te uvjerio i sebe i itavu Europu da je na taj nain spasio mir. Nakon Njemake okupacije ehoslovake, Chamberlain isprva nije elio osuditi Hitlera, ali pod pritiskom Parlamenta morao je to uiniti. Nakon toga, Francuska i Britanija daju garancije Poljskoj protiv svake vanjske opasnosti. 1939. god. umjesto njemako- sovjetskog sukoba, Chamberlain se suoio s njihovom pogodbom- morao je priznati poraz. Donji dom britanskog parlamenta opozvao ga je s dunosti nakon sloma u Norvekoj. Na mjestu ministra- predsjednika naslijedio ga je Churchill. Njegov prepoznatljiv simbol bio je kiobran.

MAARSKA
Tko je Bela Khun? Tko nakon njega vlada Maarskom? Bela Khun osniva Maarske komunistike partije 1918. god. Nakon Prvog rata, Maarska se nala na gubitnikoj strani. Pred njezinu je tek sastvaljenu vladu stavljen teak posao potpisivanja mirovnog ugovora. Od strane saveznika stigla je tzv. Vixova nota odnosno zahtjev da se rumunjska okupacijska zona pomakne 100 km prema zapadu prema rijeci Tiszi. Vlad grofa Karolya nije ju mogla prihvatiti te je odstupila s vlasti i predala je socijaldemokratskoj partiji 21. oujka 1919. god. proglaena je Sovjetska Republika Maarska, na elu koje je stajao Bela Khun koji uvodi diktaturu proleterijata. Odbacio je Vixovu notu i zadrao je kontakte sa sovjetskom Rusijom. Na poticaj Francuske, Rumunjska i ehoslovaka vre invaziju na maarski teritorij, spajaju svoje okupacijske zone na Tiszi i prekidaju veze Maara i Sovjeta.Maarska organizira svoju Crvenu armiju koja kree u protunapad prema esima; ulazi u Slovaku i u lipnju 1919. god. proglaava Slovaku Sovjetsku Republiku. Ali Maari moraju prihvatiti ultimatum s mirovne konferencije iz Pariza, zaustavljaju svoju ofenzivu, povlae se uz obeanje da e se i Rumunji povui. Ali Maari su prevareni, Rumunji se nisu povukli ve su krenuli prema Budimpeti. 1. kolovoza 1919. god. pala je sovjetska vlada u Maarskoj. Vlast je preuzeo general Miklos Horty (1919.-1935. god.) i narodna vojska, vre teror i unitavaju revolucionare.

TURSKA
Tko je Atatrk, gdje sreemo Mustafu Kemala prije Grko- turskog rata? Bio je lan pokreta domovina i sloboda koji se prikljuio mladoturskom pokretu 1907. god. Kako je Osmansko carstvo bilo u krizi to su iskoristile druge drave, meu njima i Italija koja je 1911. god. izvrila invaziju na Libiju. Mustafa Kemal odlazi braniti Libiju u ime Osmanskog carstva. Isto tako Mustafa je predvodio osmanske snage u Balkanskim ratovima. U Drugom balkanskom rata, Kemal je postao zapovjednik vojske u Galipolju. Vodio je i obranu Carstva 1915. god. pri napadu sila Antante, nakon obrane kod Galipolja, Mustafa dobiva titulu pae. Postao je prvi predsjednik Republike Turske 1923. god., a 1934. god. dobiva pridjev Ataturk to znai otac svih Turaka. Tko vodi Tursku za vrijeme Prvog svjetskog rata, koji je glavni grad Turske? Godine 1913. nacionalistika i islamistika struja, predvoene Enver Paom sruile se dotadanji umjereno liberalni poredak i preuzele vlast nad Osmanskim Carstvom. 1914. god. Turska pod vodstvom Enver Pae u ime Osmanskog carstva pristupa Trojnom savezu u borbi protiv sila Antante. Istanbul je za to vrijeme bio glavni grad, tek nakon rata Mustafa Kemal odreuje novu prijestolnicu u Ankari. Nakon turskog poraza u Prvom ratu 1918. god. sruen je mladoturski pokret i ponovno je uspostavljen sultanat pod kontrolom saveznikih snaga.

Rat Grke i Turske 1920.-1923. god., to su Grci htjeli, to se dogaa sa sultanom? Nakon rata zemlje pobjednice okupiraju svaka svoj dio Osmanskog Carstva. Britanci Palestinu, Francuzi Siriju i Libanon, Talijani otok Dodekanez i Rodos, a Grci obalu Male Azije i jo neke otoke. Otimanje imperijalistikih sila za osmanski teritorij izazvalo je 1919. god. nacionalno oslobodilaki pokret ili Turski rat za neovisnost kojeg predvodi Mustafa Kemal. Cilj je bio ujediniti sve Turke- muslimane u jedinstvenu nezavisnu dravu. Za to vrijeme, sultan je u zatoenitvu. Podruje vlasti sultana ostao je samo Istanbul, a na ostalom podruju je dolo do sloma sredinje vlasti. Okupatori su se eljeli osigurati da e turske vlasti suraivati s njima. Pod njihovim pritiskom sultan Mehmed IV. stavlja Kemal- pau van zakona i potpisuje mirovni ugovor u Sevresu 1920. god. S druge strane, Kemal- paa odbacuje mirovni ugovor i donosi odluku o zbacivanju sultana s prijestolja i proglaenju republike. Grci su posegnuli za Izmirom gdje je ivjelo veinsko grko stanovnitvo, suprotno Sykes- Picotovom sporazumu, koji je trebao pripasti Talijanima, ali u dogovoru s Grcima, Talijani su im prepustili Izmir, u zamjenu za grko odobravanje talijanske okupacije Albanije. Kemal poziva narod na pobunu. U travnju iste godine, nacionalno vijee izabire Ataturka za legalnog vou nacionalnog pokreta, koji ujedno organizira Narodnu gardu. Turske su snage iznimno jake i uspjevaju potisnuti i grku i francusku i talijansku vojsku iz Anatolije. 1. studenog 1922. god. svrgnut je sultanat i otvorena je mogunost stvaranja nove turske drave. 1923. god. Grka i Turska potpisuju sporazum o prisilnoj razmjeni etnikog stanovnitva sa svojih teritorija. Veie od milijun turskih Grka bit e protjerano iz Turske u Grku. Mir u Lausanni, 1923. god. uspostavljena je stara grko- turska granica na rijeci Marici, priznat je suverenitet na podrujem koje danas tvori Republiku Tursku: Anatolija, turska Amrenija i turski Kurdistan, Turska se odrekla svih neturskih podruja, dobila je natrag dio egejskih otoka i istonu Trakiju (dodekanaz je ostao talijanski) 29. listopada 1923. god. proglaena je Republika Turska. Ataturk je postao prvi predsjednik, a Ankara glavni grad. Turska postaje svjetovna drava, zakoni postaju odijeljeni od islamskog prava, ukinuto je islamsko pravo, sultanat zamijenjen ustavnom republikom, provedene su reforme (od ravnopravnosti ena sa mukarcima do reforme jezika arabica zamijenjena latinicom, zabrana obaveznog noenja ferede, a kod mukaraca fese, zabrana poligamije ), modernizacija gospodarstva 1932. godine Turska je pristupila Ligi naroda.

PANJOLSKA
panjolski graanski rat, gdje nastaje peta kolona, politika narodnog fronta, kakav je to tip vlasti, imaju li panjolci danas to u Maroku, slubeni jezik u Andorri, ameriki pisac za vrijeme p. Graanskog rata? 1923. god. Primo de Rivera uvodi vojnu vlast nakon dugotrajnih borbi Najkrvaviji i najpotresniji rat ovog meuratnog razdoblja. Vodio se od 1936.- 1939. god. 1931. god. umire panjolski diktator Rivera, a na izborima pobjedu odnose republikanci koji proglaavaju Republiku na elu s predsjednikom Zamorom. Rat je bio reakcija vojske na pokuaj mlade panjolske republike koja je pokuala ukloniti dio srednjovjekovnog nadzora crkve, vojske i aristokracije nad javnim ivotom. Nemire je produbila i velika ekonomska kriza, koja je okrenula velik dio panjolske graanske klase da prihvati anarhizam i komunizam. Vojska (konzervativni predstavnik) se pobunila i vladu proglasila komunistikom. 1936. god. aica desniarskih generala koje je predvodio Francisco Franco- Caudillo, podigla je pobunu protiv slabe Republike i vlade, pobuna je planirana uz pomo Italije. Zapoela je u panjolskom dijelu Maroka i proirila se po itavoj zemlji. Komunisti i liberali (Sovjeti) ostatka svijeta pritekli su u pomo vladi i republikanskoj policiji, dok su faisti i konzervativci (Nijemci i Talijani) dali podrku Francu. 26. travnja 1937. god. bombardirana je Guernica. 1939. god. nakon provedenog Munchenskog sporazuma, dolo je do kolapsa u republikanskim redovima, koji su se nadali da e se V.B. i Franc. prikljuiti ratu. Francove snage su osvojile glavno republikansko uporite u Kataloniji i Madrid i rat je napokon zavren. Kada je Franco pobijedio, pridruio se osovini Rim- Berlin Ovo je bio rat u kojem su Nijemci, Talijani i Sovjeti iskuavali svoja oruja, taktiku i komandante. Britanci, Francuzi i Amerikanci ostale su neutralne. Velik dio njih koji se borio u ratu nisu uope bili panjolci. panjolci posjeduju neka mala podruja i danas u Maroku. Slubeni jezik u Andorri je francuski i katalonski. Ameriki pisac Hemingway boravi za vrijeme graanskog rata u panjolskoj.

HLADNI RAT
Krize u Istonom bloku Prve su krize zapoele u Berlinu: I. berlinska kriza/ Berlinski zrani most/ FDR i DDR, 1949. god., potom 1953. god. izbija i II. berlinska kriza, a situacija oko Berlina se smiruje 1961. god. III. berlinskom krizom kada je podignut berlinski zid. Osim berlinskih kriza, Istoni blok su zahvatil krize i u Poljskoj i Maarskoj 1956. god., te 1968. god. u ehoslovakoj. OEEC/ Organizacija za europsku gospodarsku suradnju, 1948. god. esnaest zapadnoeuropskih zemalja osnovalo je Organizaciju. OEEC, koristei se amerikim sredstvima, oivljava europsku proizvodnju i trgovinu. Bavila se koordiniranjem zahtjeva za pomo. North Atlantic Treaty/ Sjevrenoatlantski savez i NATO/Organizacija Sjevernoatlantskog saveza, 1949. god. NAT, 1949. god. SAD pokrenule su proces ujedinjavanja triju okupacijskih zona Njemake. A da bi umirili zapadnoeuropska strahovanja od obnove njemake moi, SAD, V.B. i jo 10 drava osnovale su Sjevrenoatlantski savez, politiki savez, s ciljem zajednike obrane Zapadne Europe NATO, 1950. god. uslijedio je proces preobrazbe Sjevernoatlanskog saveza u Organizaciju Sjevernoatlanskog saveza/ NATO. Na Trumanov prijedlog stvoren je 20godinji vojni pakt koji je povezao SAD, Kanadu, V.B., Francusku i osam drugih atlantskih zemalja (kasnije i Grka, Turska i FDR) u zajednikoj obrani. Prema NATO sporazumu, napad na jednu od njih smatrao bi se napdom na sve. Sjedite je bilo u Parizu, a od 1966. god. seli se u Bruxelles (nakon de Gaullovog povlaenja francuskih snaga). 1952. god. u NATO savez ulaze Turska i Grka. Stvaranje NATO-a znailo je militarizaciju politike spreavanja sovjetske agresije. Amerikanci su predloili ponovno naoruanje Zapadne Njemake, dok su njihovi saveznici bili okirani tom idejom. Ipak 1954. god. Savezna Republika Njemaka dobila je odobrenje za naoruanje i pristupanje u NATO, uz obeanje da nee razvijati atomsko, bioloko ili kemijsko oruje. 1955. god. Savezna Republika Njemaka ulazi u NATO. 1966. god. de Gaulle je objavio Francusko povlaenje iz NATO-a, ali Francuska se ponovno vraa 1970. god Gotovo pola stoljea NATO je bio glavni instrument u hladnome ratu. Bruxellski pakt, 1948. god.; Zapadnoeuropska unija, 1954. god. Potpisan je izmeu Britanije, Francuske i zemalja Beneluxa. To je bio vojni savez jasno usmjeren protiv oivljavanja njemke prijetnje, i sadravao je odredbe za politiku, gospodarsku i kulturnu suradnju. 1954. god. Bruxellskom paktu se prikljuuju i Zapadna Njemaka i Italija i nastaje Zapadnoeuropska unija (WEU). Europska zajednica za ugljen i elik/ ECSC, 1951. god., Schumanov plan Nastala na prijedlog francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana. Bio je to uglavnom francusko- njemaki pothvat s politikim i ekonomskim ciljem. Ekonomsko ujedinjavanje Francuske, Zapadne Njemake, Italije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.

Austrijski dravni ugovor, 1955. god. Potpisan samo jedan dan nakon Varavskog ugovora. Tim je sporazumom okonana saveznika okupacija Austrije, a Austrija je morala postati neutralna. Europska ekonomska zajednica/ EEZ, 1957. god Istih est drava 1957. god. jo se snanije povezalo potpisavi Rimske sporazume. Pored Europske ekonomske zajednice, organizirana je i Europska zajednica za atomsku energiju/ Euratom. Britanci su odluili ostati izvan EEZ-a i osnovati labavije Europsko udruenje za slobodnu trgovinu EEZ je uklonio trgovinske barijere izmeu svojih lanica i stvorio je snanu gospodarsku zajednicu koja se moe natjecati na meunarodnom tritu. Pogodovala je razvoju gospodarstava ovih zemalja jer je planirala: carinsku uniju sa zajednikim carinama, uklanjanje svih carina, slobodno kretanje radne snage i kapitala, zakoni, zdravstveni, socijalni i drugi standardi, monetarna unija sa zajednikom valutom i jednom sredinjom bankom. Prvim lanicama (njih est), 1973. god. prikljuile su se Velika Britanija, Irska i Danska. 1981. god. Grka, a 1987. god. panjolska i Portugal. Margaret thatcher usporila je razvoj ekonomske unije. Ulazak Britanije u EEZ, poklopio se s ekonomskom krizom 70tih i valutnom nestabilnosti. Sprijeen je rast Zajednice, poveana je nezaposlenost radne snage. S propau Sovjetskog Saveza rastao je pritisak na EEZ za daljnjim irenjem njenih granica. 1995. god. kao nove lanice EEZ postaju Austrija, vedska i Finska. Europska udruga za slobodnu trgovinu/EFTA, 1959. god. Skepticizam prema EEZ-u i nevoljkost da se prikljui tako irokoj asocijaciji, naveli su britaniju da osnuje EFTA-u zajedno s Norvekom, vedskom, Finskom, vicarskom, Austrijom i Portugalom. EFTA je bila suparnica EEZ-u. Njezin je cilj bio ukidanje carina izmeu zemalja lanica, ali bez uspostavljanja zajednike carinske tarife. Europski moneterni sustav/EMS, 1979. god. Helmut Schmidt oformio je EMS. Njemu se prikljuilo 12 lanica EEZ-a, osim V.B. Grke, panjolske i Portugala. To je bio korak prema monetarnoj uniji s jednom jedinom valutom. Schengenski sporazum, 1995. god. Dogovoren je u Rimu potkraj 1990. god., a dogovorio je ukidanje viza i kontrolu granica. 1995. god. pet njegovih zaetnika, panjolska i Portugal poelo je provoditi Schengenski sporazum (temelji se na schengenskom raunalnom sustavu). Maastrichtski sporazum, 1992. god. 12 lanica EZZ-a potpisalo je ugovor ija je svrha bila dati precizniji oblik monetarnoj i gospodarskoj uniji. EU je uvela europsko dravljanstvo, povjerena joj je zadaa razvoja zajednike politike.

Sastanak politiara u Europi 1963. god.? Kojih? Moskovski ugovor, 1963. god. potpisale SAD, SSSR i Velika Britanija, a njime su pristale na ogranienje atomskih pokusa. Francuska i Kina su odbile potpisati taj sporazum Iste godine Francuska i Zapadna Njemaka su potpisale sporazum o gospodarskoj suradnji.

NJEMAKA Nakon njemakog poraza glavni su se pobjednici dogovorili da bi Njemaku trebalo razoruati i denacificirati, upravno podijeliti na okupacijske zone, ali gospodarski tretirati kao jedinstvenu cjelinu. Pobjednici su se razilazili u pogledima podjele i budueg ustojstva njemake drave. Problem reparacija jo je vie oteevao situaciju. Na Jalti je dogovorena cifra od 20 milijardi dolara, pola o tog iznosa SSSR je zahtijevao za sebe i Poljsku. Rusi su se pak izborili u Potsdamu za pravo preseljenja imovine iz svoje okupacijske zone. Suglasnost nije postignuta niti oko pitanja politikog ustrojstva. 1947. god. stvorena je Bizonija, gdje su ujedinjene britanska i amerika okupacijska zona u namjeri stvaranja autonomne parlamentarne demokracije.1949. god. stvorena je Trizonija, tj. prikljuena je i francuska okupacijska zona. (Francuzi su dobili pravo na okupacijski sektor i na taj nain su predstavljali vakuum zonu izmeu Zapada i Istoka, ono to je nekda predstavljala Njemaka). Zapadni okupatori ojaali su tu zajedniku zonu. U tom su trenutku Rusi odluili osporiti cijelu zapadnu politiku zasebnog razvoja njemake drave koja je ugrozila rusku ambiciju da Njemaku odri cijelom i pretvori u komunistiku dravu. Berlin grad je bio iskljuen iz zonskog sistema i stavljen pod zajedniku savezniku upravu. Iz praktinih je razloga bio podijeljen na etiri sektora. Rusi su pak uivali laganu prednost u gradu: prvi su uli u grad nakon kapitulacije, a i sam se grad nalazi duboko u sovjetskoj zoni. Iz Berlina su pokuali stei kontrolu nad Njemakom

Nabroji i objasni Tri berlinske krize? I. berlinska kriza/ Berlinski zrani most/ FDR i DDR, 1949. god. Najopasniji sovjetski kontrapotez, na Marshallov plan dogodio se u Njemakoj. Amerikanci nastoje unaprijediti ekonomsku stabilnost i politiko ujedinjenje Trizonije, na to Staljin bojkotira etverolanu Komisiju za kontrolu i zatvara sve zemaljske prilaze Berlinu. Blokada Berlina zaprijetila je smru od gladi zapadnoberlinskom stanovnitvu. Cilj blokade je bio da se zapadne saveznike prisili na odlazak iz Berlina ili da se sprijee planovi Zapada o ujedinjenju Zapadne Njemake. U duhu politike containmenta Truman je naredio danononi zrani most kojim je Amerika opskrbljivala opsjednuti grad. Nakon 324 dana, Sovjeti su obustavili blokadu, oruani sukob je izbjegnut, ali utvrena je podjela Njemake. II. berlinska kriza, 1953. god. Ustanak u istonom sektoru Brelina, nakon Staljinove smrti izazvan je pre-malim plaama za prevelik posao i poltitikim progonima Pokuaj politike liberalizacije i nedosljedna gospodarska politika izazvali su 1953. god. trajkove i nemire, stoga Sovjeti alju svoje trupe da umire situaciju. Istona je Njemaka pretvorena iz zemlje koja prua pomo S. Savezu, u zemlju koja prima pomo. III. berlinska kriza, 1961. god.

Za Sovjete je nepostojanje formalnog mirovnog ugovora s Njemakom predstavljalo nerjeiv problem, imali su problema s uspostavljanjem stabilne drave u Istonoj Njemakoj. Nijemci su se opirali reformama, vladi Nejake Demokratske Republike prijetio je kolaps. Ljudi su sve vie bjeali preko Zapadnog Brlina na Zapad, to je znailo gospodarsku i psiholoku propast. Sovjeti su se bojali i da se Zapadna Njemaka ne oprskrbi nuklearnim orujem. 1958. god. Hruov predlae mirovni sporazum kojim bi bilo slubeno priznato postojanje obiju njemakih drava, predloio je da se prekine vladavina etiriju sila u Berlinu te da Berlin postane slobodan, demilitariziran grad. Ponudio je ultimatum Zapadnim silama na 6. mjeseci, a ukoliko ultimatum bude odbijen, Hruov e vlast SSSR-a u Berlinu predati DDR-u. Ultimatum je povuen nakon to je Eisenhower pozvao Hruova da posjeti SAD i kada su se poele nazirati zrake poboljanih odnosa. Ali 1. svibnja 1960. god. Sovjeti su uspjeli sruiti pijunski avion U-2, Sovjeti su bili duboko povrijeeni i ljuti, te su odustali od dogovora o Njemakoj. Berlinski ultimatum je obnovljen. Uslijedio je sastanak novog amerikog predsjednika Kennedya i Hruova u Beu 1961. god.. Kennedy je obeao Zapadu da nee dopustiti da komunisti protjeraju Zapad iz Berlina Kriza je dosegla vrhunac kada Istoni Nijemci uz sovjetsku pomo, 13. kolovoza 1961. god. zatvaraju sve putove izmeu Istonog i Zapadnog Berlina podignut je Berlinski zid! U listopadu iste godine, u Zapadni Berlin stie general Lucius D. Clay koji se s tenkovima pribliava Berlinskom zidu elei pokazati odlunost SAD da zadre svoja prava pristupa. I Sovjeti su tada reagirali i doveli tenkove, ali konfrontacije su smirene tek meusobnim jamstvima dvaju predsjednika. Berlinski zid se pretvorio u simbol Hladnog rata! Predstavljao je vrst dokaz da socijalizam sovjetskog tipa gubi ekonomsku utrku s kapitalizmom.

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAKA Nakon zavrene blokade Berlina, uslijedila je pretvorba zapadne zone Njemake u suverenu dravu. 20 rujna 1949. god proglaena je Savezna Republika Njemaka /FDR s prijestolnicom u Bonnu i dr. Konradom Adenauerom kao kancelarom. Korejski rat 1950.god., omoguio je ponovno naoruanje SRNj koje bi pomoglo zajednikom naoruanju Zapada. U novoj je dravi ukinuta kontrola saveznika i nova je drava prikljuena zapadnoj antikomunistikoj alijansi. 1952. god. u Bonnu je potpisana konvencija kojom je zavrena okupacija. 1955. god. FDR prikljuena NATO savezu pod uvjetom da se odrekne proizvodnje nuklearnog i kemijskog oruja i d aprihvati inspekciju svojih industrijskih postrojenja. Gospodarski se brzo oporavljala jer je posjedovala neiskoritene industrijske kapacitete i velike zalihe strune i kvalificirane radne snage. Konrad Adenauer (1952.- 1963.) njegova je vladavina vratila njemaku dominaciju na kontinentu.
Hellsteinova doktrina? Odreivala je da SRNj mora prekinuti odnose sa svim dravama (osim SSSR-a) koje su priznale DDR. Socijaldemokratska stranka (SPD) 1959. god. odbacuje marksizam, prihvaa mjeovitu ekonomiju, prestala se suprotstavljati naoruavanju.

Tko je Willy Brandt, Ostpolitik? Njemaki politiar i dravnik, kancelar od 1969. god. Za vrijeme nacistike opasnosti odlazi u Norveku, 1938. god. gubi njemako dravljanstvo. Nakon rata vraa se u Berlin gdje nastavlja rad u Socijaldemokratskoj partiji Njemake (SDP), za vrijeme III. berlinske krize, Brandt je gradonaelnik Berlina. Ostpolitik zapoeo je misiju normaliziranja odnosa sa Sovjetskim Svezom; prihvatio je injenicu postojanja dviju njemakih drava, ali nije napustio tenju za ponovnim ujedinjenjem; poveana je trgovina s Istonom Europom, naputena je Hallsteinova doktrina; uspostavio je odnose s Jugoslavijom i Rumunjskom, 1970. god. potpisao je sporazume sa SS i Poljskom, kojima se zemlje potpisnice odriu upotrebe sile i priznaju nepovredivost (ali ne i nepromjenjivost) granica u Europi; 1973. god. potpisan je sporazum FDR i ehoslovake kojim je proglaen nevaeim Mnchenski sporazum iz 1938. god. Od 1969. god. Brandt je kancelar Zapadne Njemake sve do 1974. god. kada je odstupio s dunosti nakon to su tajne slube otkirle da je jedan od njegovih pomonika pijun DDRa, te da je Brandt imao vezu sa znatno mlaom enom. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1971. god. za rad na poboljanju pdnosa s DDR-om, Poljskom i Sovjetski Savezom.

Willy Brandt ispred spomenika varavskom getu 1970. 1971. god. potpisan je Sporazum etvorice (V.B., Franc, SS i SAD) koji je regulirao status Berlina. Sovjeti su prihvatili status quo u Berlinu u zamjenu za status quo u Istonoj Europi 1972. god. FDR i DDR potpisuju Osnovni sporazum gdje jedna drugoj priznaju legitimnost i granice, odriu se upotrebe sile, skrbe o porastu trgovine... Obje su drave 1973. god. postale lanicama UN. Brandta na kancelarskoj stolici nasljeuje Helmut Schmidt (1974.- 1982.), a potom dolazi Helmut Kohl.

DEMOKRATSKA REPUBLIKA NJEMAKA Istona je zona u oujku 1954. god. postala zasebna drava pod imenom Njemaka Demokratska Republika. Glavni grad bio je Istoni Berlin, a predsjednik Wilhelm Pieck. Gorbaov odbija dati podrku istononjemakom komunistikom vodstvu u provoenju represija. Stari komunistiki voa je smijenjen, a postavljen je novi reformistiki voa. Kada je Maarska ukinula ogranienja na carini s Austrijom, Isoni Nijemci poeli su masovno emigrirati iz svoje drave. U gradovima izbijaju protuvladine demonstracije, Erich Honecker elio je zadrati vlast, ako je potrebno i silom. Na izborima komunisti doivljavaju straan poraz. U studenom 1989. god. sruen je Berlinski zid i grad se ponovno ujedinio. Berlinska vlada prekinula je s komunistikim monopolom vlasti i najavila slobodne izbore 1990. god.
Predsjednici DDR-a? Wilhelm Pieck, Ulbricht (1961. god.)?, Erich Honecker (1989.)

UJEDINJENA NJEMAKA 3. listopada 1990. god. Istona Njemaka pripojena je Saveznoj Republici Njemakoj (Sovjeti su nerado prihvatili), ubrzo je Njemaka pristupila NATO-u. Sovjeti su pristali na povlaenje svojih snaga iz Njemake, uz garanciju ogranienja njemakih oruanih snaga, zabranu posjedovanja atomskog, biolokog ili kemijskog oruja. VELIKA BRITANIJA Trea sila po veliini zahvaljujui svome imperiju (Commonwealth- Kanada, Australija i Novi Zeland), vojnoj snazi (pored snane mornarice i zrakopolovstva, dodala je i atomsko naoruanje) i ulozi u svjetskom gospodarstvu (najrazvijenija u Europi 1945. god.) Margaret Thatcher britanska premijerka od 1979. god., odluna i marljiva i veliki borac. Pala je s vlasti kad se pola konzervativnih lanova Donjeg doma pobunilo protiv njezina stila vladanja, omalovaavanja kolega , njezina bahatog stava prema ustavu i gomilanja gospodarskih tekoa. Johm Major novi britanski premijer nakon Tacherice. FRANCUSKA Nakon Drugog rata ponovno je zapala u politiku nestabilnost. Francuzi su pokuali zadrati i obnoviti svoje carstvo u Aziji i Africi. Charles de Gaulle nakon predaje Francuske Njemakoj 1940. god., odlazi u London; organizira snage pokreta Slobodna Francuska i 1943. god. vodi izbjegliku vladu iz Alira; postao je prvi ef vlade nakon osloboenja Francuske 1944.-1946. god., povuka se iz javnog ivota, ali se odluio vratiti 1958. god. na vlast kako bi rijeio politiku krizu koja je nastala graanskim ratom u Aliru. Uspostavio je Petu republiku i vodio nevjerojatan francuski gospodarski i politiki oporavak. vrsto odluuje da e Francuska postati nuklearna sila i da e se prikljuiti ekonomskoj zajednici. Smatrao je da posjedovanje nukleranog oruja pomae Francuskoj u obnavljanju njene vojne sile. 1960. god. uspjeno testirala atomsku bombu Tako je francuska vanjska politika 60-tih godina postajala sve samostalnija: 1963. god. francuska stavlja veto na primanje V.B. u EEZ, ali potpisuje sporazum o prijateljstvu sa Zapadnom Njemakom; 1964. god. raskida odnose sa SAD i uspostavlja s NR Kinom; nastoji poboljati odnose sa Sovjetskim Savezom; de Gaulle povlai 1966. god. svoje snage iz NATO-vog zdruenog zapovjednitva i zatraio je povlaenje svih NATO-vih

snaga s francuskog teritorija (Pariz- Bruxelles). Francuska je ostala lanica saveza, ali je otkazla sudjelovanje u njegovim operacijama sve dok se ne reformira. Novo je raspoloenje bilo antiameriko, s korijenima u Rooseveltovoj sklonosti prema Vichyju i drugim generalima za vrijeme rata. S druge pak strane de Gaulle zapoinje rapprochment s Njemakom, a naiao je u dobrom trenutku kad su oslabili njemakoameriki odnosi. De Gaulla je na predsjednikom mjestu 1969. god. zamijenio Georges Pompidou. Franois Mitterand francuski predsjednik od 1981. god., koji je zapoeo ekspanzionistiku politiku, uspostavio je bolje odnose sa Zapadnom Njemakom te s Helmutom Kohlom sklopio francusko- njemaki entente u srcu Europe. Jacques Chirac predsjednik francuske vlade sve do 1995. god., kada Mitterand odstupa s dunosti predsjednika drave, a Chirac zauzima njegovo mjesto.

ITALIJA Je bila izvorna i neupitna lanica NATO-a. Komunistika partija Italije bila je iznimka meu komunistikim partijama, bila je najvea izvan SSSR-a, imala je vodeu ulogu u talijanskoj dravnoj i loklnoj politici, bila je u sreditu eurokomunizma. Palmiro Togliatti otvoreno je kritizirao Sovjetski Savez ve 50tih godina, jedini se 1969. god. suprotstavio Brenjevoj doktrini. KPI je podupirala tzv. povijesni kompromis u Italiji, savez svih antifaistikih stranaka.
Eurokomunizam Naziv za politiku zapadnoeuropskih komunistikih stranaka Francuske, Italije i panjolske koja predstavlja sintezu komunistikih i liberalno- demokratskih ideja. Naputaju sovjetsko politiko vodstvo i sovjetski uzor u organizaciji drutva. Zagovara graanska i ljudska prava, parlamentarnu borbu i izgradnju civilnog drutva. Odbacivao je formulu diktature proletarijata. Bio je to pokuaj nijekanja staljinistike prolosti. Revolucije 1989. god.- openito Godina 1989. bila je godina velikih, klasinih revolucija i potvrde graanskih prava. Te se revolucije temelje na ekonomskom kolapsu. Bile su to revolucije protiv tiranije, korupcije i nesposobnosti, usmjerene protiv partija i protiv samog komunizma. Glavni uzroci ruenja golemog sovjetskog carstva: gospodarska katastrofa, gorbaov, stalni prosvjedi intelektualaca i naroda, odsutnost legitimnosti vlastodraca. Stoga su tekoe, nezadovoljstvo, napetosti, demonstracije, represije doveli do revolucije. Sve su revolucije bile brze i temeljite. Ali one nisu rijeile ekonomske probleme.

POLJSKA
Komunistika partija PoljskeVodstvo poljske komunistike partije ukinuto je nakon sovjetsko- njemakog pakta o nenapadanju, a kao jo jedan razlog ukidanja bila je i poljska kritika Staljinove kampanje protiv Trockog. Kominterna je raspustila samu partiju, koja se obnovila 1942. god. zbog uasnog ponaanja Nijemaca u Poljskoj, to je smanjilo odbojnost prema Rusima i komunistima. Varavski ustanak, 2. kolovoz- 2. listopad 1944. god.Pred dolazak sovjetskih trupa, u Varavi je pod vodstvom generala Bor Komorowskog dignut ustanak pod vodstvom Armije Krajowe. U prvih par dana ustanici su postigli znatne uspjehe i zauzeli velike dijelove grada. Iako je ustanak bio organiziran u skladu s izbjeglikom vladom u njemu su se prvi puta okupile snage pokreta otpora (Armija Kraiowa i Armija Ludowa prosovjetska armija). Ustanici su ekali brzu pomo od Rusa koji su nadirali, ali ona se nije ostvarila. Ustanak nije bio usmjeren samo protiv Nijemaca, nego je to bio pokuaj londonskih Poljaka i njihove tajne vojske u Poljskoj da uspostave vlast u Varavi prije dolaska Rusa. Borbe su trajale 65 dana, ustanici su unitili oko 200 njemakih tenkova, etvrti grada su unitene bombardiranjem, ali pomoi ni otkud. Staljin dri Crvenu armiju nadomak, ali ne pomae jer ne eli priznati nekomunistiku Poljsku (!!to je akcija izbjeglike vlade). Nijemci dovode zloglasnu SS diviziju Galiciju koja je do 2.listopada uguila ustanak: Komorowski je potpisao kapitulaciju, uslijedilo je preseljenje stanovnitva, prislini rad, u ustanku poginulo je 180 000 civila. No ustanak je poremetio njemaki zapadni front: 20.8. ruske jedinice prelaze poljsku granicu, 22.10. Komitet nacionalnog osloboenja preuzima vlast (sovjeti), Bierut postaje prvi predsjednik 1956. god.Tajni izvjetaj s XX. kongresa KPSS potaknuo je snane antiruske osjeaje i ustanak. Hruovljev tajni referat u poljskom prijevodu irio se bez kontrole i doao je u ruke inozemnih novinara i javnosti cijelog svijeta. Raslo je ope nezadovoljstvo. Pokuaji liberalizacije donijeli su pobunu radnika u Poznanju 1956. god. Bili su usmjereni uglavnom protiv niskih plaa za dugo radno vrijeme. Nemiri u industriji poklopili su se s intelektualnim previranjima i rimokatolikim demonstracijama. Demonstracije je uguila vojska. Istodobno u KPP dolazi do sukoba izmeu dviju frakcija: biveg predsjednika Bieruta (umro 1955. god.) i Wladislawa Gomulke. Tko je voa Komunistike partije Poljske 1956. god.? Wladislaw Gomulka uz kinesku pomo, dolazi na elo partije, glavni sekretar KPP. Neizravno je osporavao potpuno podreivanje Sovjetskom Savezu i nije tajio primjedbe prema politici Informbiroa (forsiranje kolektivizacije poljoprivrede i sl.) Gomulka je sprijeio sovjetsku intervenciju uvjerivi Sovjete da e Poljska ostati vjeran saveznik SSSR-u i lanica Varavskog pakta. Sovjeti su odluili dopustiti Poljacima da izaberu vlastiti put u socijalizam. Tijekom njegove vladavine ukinuta je kolektivizacija poljoprivrede, poboljani su odnosi s Katolikom crkvom, poveane su plae i preuzeta je kontrola nad vlastitom vojskom. Propadanje komunizma Poelo je ba u Poljskoj. Gierekova skupina bila je sve nemonija prema sve dubljoj gospodarskoj krizi. Aparat nije pristao na irenje politikih sloboda, niti na ogranienje birokratskog upravljanja gospodarstvom. 1980. god. zapoinje val trajkova, a partija odobrava stvaranje nezavisnih radnikih sindikata. Organizirana je ilegalna Solidarnost, organizacija koja je bila sposobna vriti trajni pritisak koji bi vodio ka unitenju postojeeg sustava. Upravo su radnici postali glavna snaga koja se suprotstavila sustavu, otkrivena je slaba disciplina u KP. Amerikanci su pruali tajnu financijsku i drugu pomo nezavisnom sindikatu

Solidarnost. Nakon niza trajkova komunistika vlada pristala je na priznavanje sindikata 1980. god. Niti poljska vlada nije imala legitimitet. Suoila se sa nezadovoljstvom zbog neuspjeha gospodarske politike zbog koje se Poljska opteretila golemim dugovima. Poljski premijer general Wojciech Jaruzelski (m. obrane i predsjednik PURP-a) proglaava izvanredno stanje 1981. god. i privoenje pet tisua voa oporbe, sovjetske intervencije nije bilo jer Sovjeti nisu mogli nai nikoga tko bi vladao zemljom po njihovoj volji. SAD nametnule su brojne gospodarske sankcije Poljskoj. Najvea i najvie antisovjetska zemlja, prva u kojoj je komunizam pao s vlasti. 1981. god. nakon nametnutog izvanrednog stanja, jaa javna podrka i ohrabrenje Katolike crkve, tajna pomo sa Zapada, a nastavak gospodarskih potekoa doveli su do stvaranja oporbe. Poljski komunisti nisu se mogli usprotiviti poljskom nacionalizmu. Temeljna promjena dogodila se 1987. god. pri posjeti pape Ivana Pavla II., nakon ijeg posjeta ponovno legalizirana Solidarnost. Vlada Jaruzelskog bila je prisiljena, zbog brojnih trajkova, liberalizirati politiki sustav; pristao je na uvoenje viestranaja, ukidanje kontrole medija i odranje izbora. 1989. god. izbori su donijeli nadmonu pobjedu oporbi, a za premijera je postavljen Tadeusz Mazowyetszki, prvi nekomunistiki premijer Poljske. Predsjednik je i dalje ostao Jaruzelski. Wojciech JaruzelskiPoljski vojni i politiki voa. Kao predsjednik vlade os 1981.-83. pokazao se nesposobnim da postigne kompromisno rjeenje s jakimneovisnim sindikatom Solidarnost i da rijei gospodarske probleme zemlje. Postao je predsjednik 1985., a 1990. dao je ostavku. Lech Walesalan podzemnog radnikog pokreta 70tih godina, osnovao Solidarnost 1979. god., slobodni trgovaki sindikat koji je bio 80tih zabranjen od strane komunista. Od 1990. god. Walesa je predsjednik Poljske.

MAARSKA
1953. god.Sovjetsko vodstvo izabire Maarsku za eksperiment s novim kursom. Upravo je u Maarskoj postojala opasnost od izbijanja nemira (zbog strogih represija) i zbog naglog pada ivotnog standarda kao posljedice golemih investicija u industriju i razaranja poljoprivrede. Zadatak provoenja reformi dobio je glavi Rakosyev konkurent Imre Nagy. Imre Nagy trebao je reformirati gospodarstvo, no ubrzo proiruje svoje djeolvanje te se poinje zalagati za prestanak represija, rehabilitaciju rtava i odstupanje od Hladnog rata. U Moskvi su ti potezi protumaeni kao opredjeljenje za maljenkova, stoga Hruov donosi odluku da se Nagy ukloni sa svih poloaja, a potpuna vlast preda Rakosyu. Ustanak u Maarskoj 1956. god.maarski komunisti su dvije godine raspravljali o liberalizaciji. Rakosy i Gero odlaze u Moskvu i trae doputenje za reforme kako bi preduhitrili probleme. Potaknuti dogaajima u Poljskoj, u Maarskoj demonstranti zahtjevaju bolje plae i slobodu. Ubrzo su demonstracije prerasle u antikomunistiku revoluciju. Machas Rakosy, maarski premijer, nije mogao zaustaviti sve veu plimu oporbenog duha koji je nadirao iz Petfijeva kruga (sredita intelektualnih rasprava i nezadovoljstva), zato je smijenjen, a ponovno je za premijera postavljen Imre Nagy. U listopadu 1956. god. Crvena je armija po prvi put intervenirala u Maarskoj. Imre Nagy Kako Nagy nije uspio kontrolirati dogaaje u svojoj zemlji, a nezadovoljstvo naroda je raslo, stoga on najavljuje odluku o istupanju Maarske iz Varavskog pakta,

proglaavanju neutralnost zemlje i te da e zemlja zatraiti pomo od UN-a. Sovjeti trae svog saveznika u Maarskoj i nalaze ga u Janosu Kdru i sastavljaju alternativnu vladu. Janos Kdr dobiva sovjetsko obeanje da e Maarska dobiti iroku autonomiju u unutranjim poslovima, a Kdr mora obeati da Maarska nee istupiti iz Varavskog pakta i da Nagy nee biti uklonjen. Ali revolucija je morala biti uguena, stoga 4. studenog, sovjetske trupe ulaze u Budimpetu i brutalno gase maarsku revoluciju. Sovjetske snage intervenirale su po Maarskoj, a tisue Maara je deportirano u SSSR ili pogubljeno. Za vrijeme ustanka u Maarskoj, izbila je Sueska kriza. Zapadne se sile nisu mijeale u dogaaje u Maarskoj, te su SAD reagirale diplomatskom prosvjednom notom. Imre Nagy- gdje se sklonio, gdje je ubijen?Kada je Kadar preuzeo vodstvo Maarske, Nagy je potraio sklonite u jugoslavenskoj ambasadi. Nakon njezina naputanja, iako je dobio jamstva sigurnosti, Nagy je uhien i deportiran u Bukuret. 1958. god. Nagy je vraen u Maarsku gdje mu je suena, a nakon suenja je pogubljen zajedno sa svojim suradnicima. Kadarov reim, 1956.-1988. god.Vladao je trideset i dvije godine, dobro se slagao s Hruovom; pozvao je sovjetsku vojsku da ostane u zemlji; vri se nova kolektivizacija sela; tei se za centralizacijom gospodarstva; Kadar dobiva podrku iz Moskve; smanjio je opseg muenja i uhienja; provodi se slaba liberalizacija i amnestija; reforme koje je zapoeo donosile su mir i uspjeh, plae su rasle sve do druge polovice 70tih godina kada su reforme zaustavljene zbog energetske krize. Zemlja se zaduila i ula u stagnaciju. Kadar 1988. god. zbog bolesti odstupa s dunosti, a novi Generalni sekretar KPM postaje Karoly Grosz. U kakvom su srodstvu Nagy i Kdr? Kumovi. Kadar je rodom bio iz Rijeke. Koja se kriza zbila iste 1956. god. u svijetu osim one u Maarskoj? Sueska kriza.

EHOSLOVAKA
Ustanak u Pragu 1945. god.Bio je rezultat opeg ustanka koji je 1. svibnja izbio u zemlji i proirio se sve do Praga. Izbio je u trenutku kada su se snage Crvene armije pribliavale Pragu. Ustanak su vodile partizanske snage koje su paralelnom akcijom s Crvenom armijom oslobodile Prag. Demonstracije 1948. god.Eduard Bene, ehoslovaki predsjednik teio je voditi dravu u skladu sa zapadnim vrijednostima i u prijateljstvu sa SSSR-om. elio je da ehoslovaka prihvati Marshallov plan, ali Staljin mu je to zabranio. 1948. god. nakon ostavke jedanaest ministara, u Pragu izbijaju demonstracije. Bene ne eli prihvatiti ostavke, ali u strahu od sve veih nemira mora e to uiniti. Sastavljena je vlada samih komunista, Bene je dao ostavku, a naslijedio ga je Klement Gottwald. Proglaena je narodna demokracija, a sve su stranke spojene s ekom komunistikom partijom. Klement Gottwaldef KP. Novim ustavom iz 1948. god. ehoslovaka je postala narodna demokracija: proklamirana je vladavina proletarijata, Bene nudi ostavku, a njegovo mjesto zauzima Gottwald. Ispunjava elje Moskve te daje zatvoriti najistaknutije predstavnike ekog i slovakog pokreta otpora: Gustav Husak, Rudolf Slansky...

ehoslovaka je postala policijska drava, komunistike vlasti poele su vladati sa sve vie tiranije i zastraivanja. Ona je bila najposlunija satelitska zemlja. Prako proljee 1968. god., DubekPostojalo je nekoliko uzroka sukoba: 1.) nedostatk obrauna sa zloinima iz razdoblja staljinizma tj. nedostatak destaljinizacije. 2.) Slovake aspiracije za promjenom ureenja drave na federalnom pricipu. 3.) Gospodarska kriza. Aleksandar Dubek od 1963. god. prvi sekretar KPS, voa opozicije, pristaa vee samostalnosti zemlje, otro napada prvog sekretara KP Antonina Novotnya ( prvi sekretar KP i predsjednik Republike od 1957. god., bio je eh koji je mrzio Slovake). Od 1968. god. Dubek je prvi sekretar KP ehoslovake i poeo je provoditi politiku ekonomske i dravne liberalizacije zemlje. Decentralizacija upravljanja gospodarstvom poistovjeivala se s liberalzacijom vlasti i radnikom participacijom. Dubekov program predviao je poputanje cenzure, a imao je i snanu podrkku naroda. Ne obazirui se na upozorenja da e Moskva vojno intervenirati, Dubek je nastavio s provoenjem svog programa. Jan Svoboda novi predsjednik drave, nakon Novotnya. Poputa cenzura, izbori su trebali biti demokratizirani, a ehoslovaka ureena na federalistikom principu. eki komunisti naili su se pritisnuti izmeu bratskih zemalja i vlastite partije i javnosti. Varavski pakt 1968. god. donosi odluku o organizaciji vojnih vjebi u SSR-u. Manifest 2000 rijei reformisti trae demokraciju i slobodu govora. Brenjev napada eke komuniste i priprema se za intervenciju. Reforme ehoslovake vlade osuene su kao antirevolucionarne. Svoboda je odbio suradnju s Moskvom i dao potporu Dubeku. 20. kolovoza 1968. god. zapoeta je invazija Crvene armije na ehoslovaku. Najvjerojatniji uzrok bilo je objavljivanje novog statuta KP koji je znaio kraj demokratskog centralizma i davanje politikih prava i drugim strankama. Rusi su napali brzo, Dubeka nisu zbacili, ve samo uhvatili i deportirali u Moskvu. Njegov su ugled postpuno degradirali i poslali za veleposlanika u Tursku. 1969. god. donesen je novi ustav, a drava je federalizirana. Na snagu je stupila politika ogranienog suvereniteta ili Brenjeva doktrina. Novi sekretar partije postao je Gustav Husak. Povelja 77Nekoliko stotina oporbenjaka, intelektualaca, potpisuje 1977. god. Povelju protiv Husakova reima. Zahtjevaju potivanje ljudskih prava. Glavni potpisnici su uhieni i osueni, a meu njima je bio i Vaclav Havel. Pad komunizma u ehoslovakoj, Barunasta revolucija, 1989. god. 1989. god. represije su i dalje snane i jake. Na vijest o padu berlinskog zida, na ulice Praga izlaze demonstranti, napetost raste, a inicijativu preuzima opozicija tj. potpisnici Povelje 77. 17. studenog 1989. god. odrana je u Pragu komemoracija povodom 50. godinjice studentskih demonstracija (u znak sijeanja na nacistiku okupaciju). Na ulicu je izala i policija, izbile su demonstracije diljem zemlje. Demokratske snage predvodio je Vaclav Havel koji je 1989. god. izabran za predsjednika. 1991. slabi federacija, sve su vee tenje eha i Slovaka za samostalnim, neovisnim dravama. 31. prosinca 1992. god. izglasano je dokinue ehoslovake. Mirnim putem ona je podijeljena na eku Republiku i Slovaku.

RUMUNJSKA
Aprilske deklaracije, 1964. god.Odbacuju sovjetsku hegemoniju i proglaavaju rumunjsku autonomiju. Provodi se derusifikacija i rumunjizacija.

Nicolae CeauescuPreuzeo vlast 1965.- 1989. god. Vodio je samostalnu politiku unutar Istonog bloka. 1965. god. proglaena je Rumunjska Socijalistika Republika, koja kao prve zemlja Istonog bloka 1972. god. pristupa WMF-u. Ceauescu je uspio koncentrirati mo u svojim rukama. 1974. god. posatje predsjednik Politbiroa. Zapoinje razdoblje njegove socijalistike dinastije. Nije podrao sovjetsku invaziju na ehoslovaku, suprotstavio se Brnjevoj doktrini. 80tih godina dolazi do velike gospodarske krize, ravnotea u gospodarstvu je potpuni unitena golemim investicijama, ivotni standard je pao. S druge strane resursi se se troili na skupe megalomanske projekte velianja Ceauescove linosti. Stvorio je kult linosti o sebi. 1989. god. Rumunjska je jedina doivjela krvavu revoluciju. Ceauescu se nije namjeravo odrei vlasti unato napetostima. Snani nemiri zapoeli su u Brasovu, a potom i u Temioaru, prosinac 1989. god., gdje je vojska odbila pucati na ljude u velikom prosvjedu. itavu zemlju zahvatili su prosvjedi i nemiri. Ceauescu saziva u Bukuretu manifestacije koje su trebale dati podrku njegovoj politici i usmjeriti emocije protiv Maara. itav dogaaj okrenuo se u prosvjedni miting protiv vlasti i samog, nepopularnog Ceausescua. Kada se demonstrantima pridruila i vojska Ceauescu i njegova ena Elena bezuspjeno pokuavaju pobjei iz zemlje. Prema odluci prijekog suda, pogubljeni su na Boi 1989. god., a vlast je preuzeo Front narodnog spasa (Iona Iliescu). Rumunjska tajna policija SECURITATE- rumunjska sluba dravne sigurnosti zapamena po iznimnoj bespotednosti i okrutnosti u doba vladavine Nikolae Ceauescua od 1974.-1989. god. Izvela je najvei masakr u zemlji nakon Drugog svjetskog rata. Za vrijeme nemira u Temisvaru i Bukuretu, u prosincu 1989. god., velik dio pripadnika Securitate angairan je na osobnoj zatiti predsjednika, ali nisu ih uspjeli zatititi jer su i Nicolu, Elenu i sina im Nicu strijeljali 25. prosinca 1989. god. Securitate je tada rasputena.

TURSKA i GRKA
Turska i Grka su do kraja Hladnog rata bile kljuna toka u amerikoj politici okruenja SSSR-a. To je bilo posebno naglaeno u Trumanovoj doktrini. Turska Atatrk je vladao zemljom od 1923.-1938. god., njegova koncepcija bila je nacionalna, svjetovna, zapadna i parlamentarna drava. Od 1965. god. predsjenik je Sleiman Demirel, koji je postao glavna figura turske politike slijedeih trideset godina; suoio se sa sve gorom situacijom u vezi s Kurdima (Kurdi u Turskoj nisu htjeli biti Turci, a Turci nisu ni razmiljali o tursko-kurdskoj dravi). Tu je bio i problem Zaljevskog rata: zbog Zaljevskog rata velik je broj Kurda pokuao pobjei iz Iraka u Tursku koja ih nije prihvatila. Grka jo za vrijeme Drugog svjetskog rata, u zemlji izbija graanski rat u kojem su komunisti pokuali prigrabiti vlast 1944. god. (EAM i ELAS), a britanske snage to su pokuale sprijeiti. Konaan poraz komunista 1949. god. postignut je uz ameriku pomo. I tada je po prvi put upotrijebljen napalm. Veliki problem Grkoj je predstavljalo neprijateljstvo prema Turskoj, dragocijenoj prijateljici Sjedinjenih Drava. 1967. god. u grkoj trojica generala: Papandopulos, Makarezos i Pattakos, uz ameriku podrku izvravaju pu i uvode vojnu diktaturu. Ona je potrajala do 1973. god. kada je ukinuta monarhija i proglaena Republika Grka. Reim je pao ve 1974. god. zbog pogreaka koje su se dogodile na Cipru. Grko- turski sukobi 1.) Egejsko more: Grka je imala suverenitet nad 35%, dok Turska nad samo 10% Egejskog mora. 1973. god. Turska je objavila provokativnu kartu egejskog epikontinentalnog pojasa (kontinentski prag), grka je odgovorila i uzela sve istone otoke

Egejskog mora koji su bili demilitarizirani Lozanskim (1923.) i Parikim sporazumom (1947.). 2.) Kontrola zranog prometa: Grka je od 1952. god. vrila kontrolu zranog prometa nad Egejskim morem, za vrijeme prve faze Ciparske krize,Turska je traila i dobila pravo kontrole nad istonom polovicom mora, a Grka je odbila to joj priznati. 3.) Cipar, Nicosia: nakon Prvog rata, Cipa je pripao britanskoj interesnoj sferi (kasnije je Cipar postao stoer kopnenih i pomorskih snaga V.Britanije za Bliski istok), to je Turska i priznala. Makarios III. ciparski arhiepiskop, ujedno je bio i etnarh tj. nacionalni voa grke zajednice. Makarios i njegovi suborci, enotisti, smatrali su da je Cipar neupitno Grki, jer je 4/5 Ciprana bilo grkod podrijetla, jezika, vjere i imena. 1953. god. Britanci se odbijaju povui s otoka, to je natjeralo Grke ili da prihvate tu odluku ili da izvre nasilnu promjenu. Enotisti organiziraju demonstracije protiv Britanaca, a Britanci odluuju ojaati svoj poloaj na Cipru uvoenjem turske vlade u rjeenje problema. Jedino to su postigli na konferenciji u Londonu, Britanci su uspjeli razoriti grko- turski savez. Pobunu na otoku1955. god. vodio je pukovnik Grivas, Cipranin grkog podrijetla, koji je elio izbaciti Britance s otoka. Istovremeno izbijaju i prvi sukobi Grka i Turaka, a London svu odgovornost za nemio dogaaj nastoji prebaciti u Atenu i Ankaru. Ohrabreni Turci daju prijedlog da bi pola Cipra, ili cijeli Cipar trebalo pripojiti Turskoj. irnje meunacionalne mrnje okiralo je i uzbunilo grku i tursku vladu, stoga su odluile potraiti sporazum: 1960. god. Cipar je dobio nezavisnost, grkog predsjednika i turskog podpredsjednika. Ali samo etiri godine kasnije Cipar je doveo Grku i Tursku na rub rata. Britanci pokuavaju prenijeti problem na NATO, ali lanicama NATO saveza nije bilo do upletanja. Razoaran Turska, koja nije dobila pomo NATO-a, obraa se Rusima. UN alje svoje mirovne snage koje su mogla samo obuzdavati napetu situaciju, ali nisu mogle rijeiti sukob. Grka vojna hunta na Cipru je smijenila Makariosa i pokuala anektirati otok 1974. god. u nadi da e Amerikanci sprijeiti tursku intervenciju. Ovog puta Amerikanci nisu to uinili, ve su dopustili Turcima da napadnu otok u nadi da e osvojiti barem jedan dio. Grka vlada nije bila spremna za oruani sukob, zbog ega je pala nakon par dana. Otok Cipar ostao je podijeljen, i UN i Grka morali su prihvatiti federalizam kao osnovu za bilo kakav eventualni sporazum. 1983. god. Turci su sjeverni dio otoka proglasili nezavisnim. Pregovori koje su vodile dvije strane slijedeih godina posredstvom UN-a, nisu donijeli uspjeha: Turci bi pristali na plan za ponovno ujedinjenje, smanjenje njihovog teritorija i nerotirajue grko predsjednitvo, a Grci su ti koji su uvijek odbijali ponude u nadi da e slijedei put izboriti bolje uvjete. Zato se Britanci povlae iz Grke?Britanski poloaj sve je vie slabio na Bliskom istoku. Velika Britanija zbog dugova je upala u teke ekonomske probleme, koji su je prisilili da napusti svoja interesna podruja u Grkoj i Turskoj, tj. da prepusti svoju ulogu i svoje odgovornosti Sjedinjenim Dravama.

PANJOLSKA, Madrid
Za vrijeme Drugog rata Franco se htio prikljuiti njemakim i talijanskim snagama, ali to nije uinio. Nakon rata pokuao je panjolsku gospodarski osamostaliti, ali nije uspio i zemlju je doveo na rub propasti, potkraj 50tih godina. 1947. god. Franco je panjolsku proglasio kraljevinom. Nakon Francove smrti 1975. god. (umro je u vlastitom krevetu), panjolska je stvarno postala kraljevina.

Baski

Narod nejasna prodrijetla, naseljeni s obje strane zapadnih Pirineja, pomirljivi u Francuskoj, nemirni u panjolskoj. 60tih godina 20.st., u Baskiju stie velik broj nebaskijskih radnika, pa se lokalno nezadovoljstvo podijelilo na nacionalni separatizam i na radniki pokret. ETA- Euzkadi Ta Akatasuna/ baskijski separatistiki pokret koji se bori za nezavisnu marksistiku baskijsku dravu. 1973. god. prenosi svoj rat u panjolski glavni grad, gdje su ubli predsjednika vlade. Ponuena im je ograniena autonomija, ali ona je unijela razdor meu pripadnike ETA-e. Dio je prihvatio tu ponuenu autonomiju, dok jedan dio njih to odbacio.

PORTUGAL, Lisabon
Svjetska ekonomska kriza 1930. god. zahvatila je i Portugal. S njom su doli novi problemi koji su potisnuli liberalne reforme buruja, a krizu je iskoristila autokratska oligarhija za svoj uspon. Ona je ograniila radnika prava, pojaala policijski nadzor, guila politike neistomiljenike. Politikom je dominirao jedan diktator. Diktatura Antonia Salazara od 1928. god. Salazar je na dunosti ministarstva financija s kojom je imao pravo na kontrolu nad svim ostalim ministarstvima. Na vlasti je ostao etrdeset godina i preivio je deset zavjera. Njegovu su vladavinu usporeivali s faistikom Italijom: nije postojala masovna stranka, neistomiljenici su slani u logore i sl. 1932. god. Salazar je izradio svoj diktatorski ustav. U svoju je elitu uvukao sveenike, monarhist i vojnike, a nepismena veina drana je u neznanju kao oblik dravne kontrole. U takvoj diktatorskoj dravi stega policije bila je glavna karika u lancu vlasti. Stega diktature se poveala s izbijanjem Drugog rata i sa sve veim smanjenjem prekomorske trgovine. Nakon rata saveznici su tolerirali nastavak diktature zbog njezina protukomunistikog stava, primili su Portugal u NATO savez i ak mu dopustili da zadri svoje kolonije nakon angolske pobune 1961. god. U zamjenu su Portugalci ublaili svoj gospodarski nacionalizam i kolonije otvorili za nova strana ulaganja. Salazar je poticao slobodne ljude na iseljavanje u Afriku. Portugalsku koloniju Gou indijski premijer Nehru pripojio je svojoj indijskoj dravi. 1968. god. Salazar je doivio modani udar, a vlast je prepustio Caetanu koji je nastavio provoditi staru politiku. Koja zemlja posljednja naputa kolonije i zato? Revolucija Karanfila u Portugalu?U provinciji, daleko od policijskih prislunih ureaja, generali organiziraju politike sastanke na kojima pripremaju svoj udar. U zemlju se vraa guverner Gvineje Bisau general Spinola kao glavni protivnik nastavka kolonijalne vlasti. 25. travnja 1974. god. kolone tenkova ule su u Lisabon gdje ih je doekalo razdragano mnotvo s karanfilima u ruci. Dravni udar izveden je bez prolijevanja krvi i postigao je svoj cilj tj. sruio je etrdesetogodinju autoritarnu vlast. Kratkotrajni vojni reim dignuo je ruke od kolonijalnog carstva i predao vlast demokratima. Novi voe najavili su svojim kolonijama dati nezavisnost. Kolonijalnu nezavisnost prve su postigle Gvineja Bisau i Mozambik, dok je kraj kolonijalnog reima Angoli donio graanski rat.

DRUGI SVJETSKI RAT 1939.- 1945. god.

U koliko sati poinje Drugi svjetski rat? U 4 sata i 45 minuta. Njemaki generali u Drugom svjetskom ratu? Von Kchler, Guderian, Von Kluge, Von Reichenau, List, Von Bock. Hermann Gring- zapovjednik Luftwaffe Von Kleist i Rommel- predvode njemku vojsku kroz Nizozemsku i Belgiju. Rommel- ratovao u Sjevernoj Africi, Egipat Erich Raeder- vrhovni komandant Hitlerove mornarice Wilhelm Keitel- zapovjednik vrhovne komande Ribbentrop- ministar vanjskih poslova Alfred Gustav Jodl- feldmaral, naelnik taba vrhovne komande njemakih oruanih snaga, naelnik njemakih operacija, Hitlerov vojni savjetnik Karl Doenitz- admiral, zapovjednik njemake podmornike flote, Hitlerov nasljednik, dobio je 10 godina zatvora Walter von Brauchitsch- vrhovni komandant istonog fronta Gerd von Rundstedt- feldmaral, zapovjednik njemake vojske na istonom, a potom i na zapadnom bojitu Joseph Goebbels- ministar propagande nacistike vlade, upravitelj Berlina, ministar prosvjete i propagande, ubio svoju obitelj, a potom i sebe u bunkeru 1945. god. Kesselring- njemaki general u Italiji Kaltenbrunner- odgovoran za Gestapo u Austriji i logor Matthausen. Tko je Himmler? Heinrich Himmler je bio voa SS odreda, a od 1934. god. je ef Gestapoa. Zajedno s Heydrichom izgradio je sustav logora diljem Njemake. 1941. god. Hitler mu daje ovlasti za genocid nad idovima. Od 1943. god. je ministar vanjskih poslova, da bi nakon dvije godine bio izbaen iz stranke zbog pregovora sa saveznicima. Ubio se 1945. god., nakon uhienja, kada je progutao kapsulu cijanida Tko je Heydrich? lan SS odreda, 1939. god. bio je na elu obajvetajne slube Reicha i tako je udruilo dravnu policiju i SS odrede. Predsjedovao je konferenciji u Wannessu gdje je donijeta odluka o konanom rijeenju. 1941. god. imenovan je upraviteljem eke gdje je i ubijen u lipnju 1942. god. Kao odmazda za taj in, nacisti spaljuju eko selo Lidice. Siegfriedova linija? Linija prema Francuskoj, sagraena od vrlo malo betona, zapravo je bila samo varka za Francuze. Mannerheimova linija? Snano i spretno izgraena obrambena linija Karelijske prevlake, prozvana prema finskom generalu Mannerheimu koji je vrio napad na Lenjingrad, zimi 1941. god.

Napad na Poljsku Pogodna rtva, jer u njoj 1/3 stanovnitva nije bila poljske narodnosti. Njene ravnice i plodna polja, zastarjela vojna oprema pruale su pogodne uvjete za Nijemce i njiho Blitzkrieg. Nijemci su ponudili Poljacima ultimatum (16 toaka) za koji su znali da ga nee prihvatiti. 1. rujna 1939. god. u 4h i 45min izvrili su napad. Nakon dva dana V.B. i Francuska navjestile su rat Njemakoj, a poljska vlada bjei iz Varave u Lublin, a potom i van drave u Pariz i na kraju u London. Pomo Poljskoj nije stigla. Poljaci su se uzaludno borili doivljavajui dvostruku izdaju, jer su im rusi prili s lea i zaposjeli istonu polovinu drave, a pomo od francuza i engleza nije stizala. Sovjeti 17. rujna ponitavaju sovjetsko- poljski ugovor o nenapadanju (Poljska drava vie ne postoji) i alju snage Crvene armije u Poljsku. 27. rujna Varava se predala u ruke nacista. Dan kasnije Ribbentrop i Molotov u Moskvi potpisuju nagodbu kojom su zapeatili etvrtu podjelu Poljske. Rijeka Bug bila je granica dviju sfera. Lani rat Bio je faza ranog Drugog svjetskog rata oznaen s nekoliko vojnih operacija u kontinentalnoj Evropi, u mjesecima nakon Njemake invazije Poljske. Iako su velike sile u Evropi objavile rat jedne drugima, nijedna strana nije zapoela znaajniji napad, tako da je bilo relativno malo borbi. Termin ima srodnih pojmova u mnogim drugim jezicima, na primjer njemaki Sitzkrieg (sjedei rat), francuski drle de guerre (smijean rat) itd. U Velikoj Britaniji ovaj period je nazivan Bore War (dosadan rat). Dok se veina njemake vojske borila protiv Poljske, mnogo manje njemake snage su drale utvrenu odbrambenu liniju du francuske granice. Na Maginot liniji sa druge strane granice, nalazile su se britanske i francuske trupe, ali je bilo samo manjih okraja. Britansko Kraljevsko zrakoplovstvo je bacalo propagandne letke na Njemaku, a prve kanadske trupe su se iskrcale na obalu Britanije, dok je zapadna Evropa bila u udnom miru sedam meseci. U meuvremenu, sukobljene drave su se sukobile u norvekoj kampanji. Sjedinjene Drave, tehniki neutralne u ratu, pomagale su zapadnim saveznicima prodajom na popust ili poklonima u vidu vojne opreme i zaliha. Njemaki napori da se zabrani ova trgovina na moru je zapoela Drugu bitku za Atlantik. Znaajan dogaaj tijekom Lanog rata je bio Zimski rat, koji je poeo napadom Sovjetskog Saveza na Finsku 30.studenog 1939. god. Njemaka okupacija Danske i Norveke je poela 9. travnja 1940. god. Slijedeeg dana dogodila se Prva bitka za Narvik, zavrila je potapanjem dva njemka i dva britanska razaraa. Iako su se saveznici iskrcali u Norvekoj, ona je za dva tjedna bila u njemakim rukama. Pad Norveke doveo je do ostavke britanskog premijera Chamberlaina. Jo neki od dogaaja Lanog rata: u kolovozu 1939. god. njemaka podmornica U-47 potapa britanski brod Royal; u studenom 1939. god. njemaki brod Graff Spe napadnut u bitci kod La Platte. 10. travnja britanski ratni brodovi potapaju norveeke fjordove s namjerom da blokiraju poiljke eljezne rude iz vedske za Njemaku, bitka je popraena dvomjesenom borbom za norveku luku Narvik. Lani rat je obino trajao do napada Nacistike Njemake na Nizozemsku, Belgiju i Luksemburg 10. svibnja 1940.

to SSSR trai od Finske 1939. god.? Finska- Zimski rat Znaajan dogaaj tijekom Lanog rata bio je Zimski rat. Ohrabren Hitlerovim uspjehom u Poljskoj, Staljin odluuje podvri Finsku Sovjetskom savezu. Neposrednog povoda nije bilo. Sovjeti pozivaju Fince u Kremlj i predstavljaju im svoje zahtjeve u kojima trae Karelijsku prevlaku, u zamjenu za umovita podruja na sjeveru i pravo na izgradnju sovjetske luke u finskom zaljevu. Finci su te zahtjeve odbili, a Sovjeti i s njima raskidaju ugovor o nenapadanju. 30. studenog 1939. god. Crvena armija prelazi finsku granici i bombardira Helsinki. Finci su se pokazali kao hrabri i odluni ratnici. Premda u manjini, s manje tenkova i topova, s boljom taktikom i komandom, zaustavili su monog neprijatelja i zadali mu velike gubitke. veani su prekrili obvezu neutralnosti i poslali su Fincima pomo, ali u malim koliinama. Finska vlada pod teinom ruskog pritiska, zamolila je za mir i prihvatila Staljinove zahtjeve. Pokolj u Katinskoj umi? Jedna od najveih likvidacija NKVD-a u Drugom svjetskom ratu. Nakon potpisanog pakta o meusobnom nenapadanju izmeu Njemake i Sovejtskog Saveza, u rujnu 1939. god. Nijemci okupiraju zapadnu, a Sovjeti istonu Poljsku. Na istoku zemlje, sovjetske trupe zarobljavaju desetke tisua poljskih vojnika. General Wladyslaw Anders zatraio je 1941. god. od Sovjeta vraanje 15 000 zarobljenih Poljaka iz logora pokraj Smolenska, ali sovjetska vlada mu priopava da oni nemaju poljskih zarobljenika jer je veina pobjegla u Manduriju. Kada su se Nijemci probili do Smolenska, elei oslabiti bar jedan dio poljske vlade koja je suraivala sa saveznicima i Sovjetima,1943. god. javno obznanjuju kako su u oblinjoj Katinskoj umi otkrili masovne grobnice i u njima ~ 4500 leeva poljskih asnika. Moskva je demantirala njemake tvrdnje i prekinula veze s generalom Andersom, istovremeno je i poljska vlada u Londonu prekinula veze s Moskvom. Nijemci su uspijeli u svom naumu. Tek 1992. god. na vidjelo su iznijeti svi odgovorni za taj pokolj: glavni organizator je bio politbiro, a NKVD glavni izvritelj. Uloga vedske u Drugom svjetskom ratu I vedska je poput Norveke ula u rat kao neutralna zemlja vedska je pored turske i portugala bila zemlja koja je obilovala sirovinama koje su bile potrebne za izradu novih sustava oruja: tvrdi metali, rijetki minerali i sl. Glavna norveka luka koju su Nijemci osvojili Luka Narvik Uloga fjordova u rat 10. travnja britanski ratni brodovi potapaju norveeke fjordove s namjerom da blokiraju poiljke eljezne rude iz vedske za Njemaku, bitka je popraena dvomjesenom borbom za norveku luku Narvik.

Napad na Norveku Finska epizoda svratila je panju glavnih protivnika na Skandinaviju. Norveka je ula u rat kao neutralna zemlja. Norveka luka Narvik, koja je kroz planine bila eljeznicom povezana s rudnicima eljezne rude u vedskoj, bila je upotrebljavana za opskrbu finske vojske. Britanci su uvidjeli ovisnost njemke industrije od vedskog eljeza stoga su razmatrali mogunost da se zatvori taj put, tj. put preko Norveke. No, Nijemci su i o tome vodili rauna, jo prije Britanaca. Njemaki su admirali zahtjevali da se zaposjedne Norveka i njena dugaka razvedena obala, to bi pomoglo da zaobiu britansku blokadu, kakva je bila u prvom svjetskom ratu. U veljai 1940. god. britanski razara uplovljava u fjord da bi oslobodio zarobljene Britance na njemakom brodu Altmark. 9. travnja 1940. god. unato vijesti Londona i Pariza da su ispred Narvika poloene mine, Nijemci vre invaziju, iskrcavaju se u Norvekoj i bez problema ulaze u Dansku. Britanska prevlast na moru, ubrzo je neutralizirana snanim snagama Luftwaffe. Norveani su pkazali snanu volju za otporom, izvrsno su se borili, ali saveznici su stigli prekasno. Nijemci su imali teke gubitke na moru. Vidkun Quisling domai nacist, izdajica svog naroda, iza lea je pomogao agresoru da se uvrsti u njegovoj zemlji. U ime nacista proglasio je sam sebe ministrom predsjednikom, ali je nakon est dana bio svrgnut s poloaja.1942. god. ponovno dobiva istu poziciju, ali bez stvarne ovlasti. Nakon rata, Norveani ga izvode pred sud i zbog izdaje biva smaknut. Norveki kralj Haakon VII. s vladom je pobjegao u London. Hitler je uspio izolirati sjeverni dio Europe, zatvorio je Baltiko more i osigurao si pristup do vedskog eljeza. Norveka je u tijeku rata bila znaajna za Hitlera. S razvojem znanosti napredovala su znanja u izradi novih oruja. Rjukan, norveki grad koji je proizvodio teku vodu posto je Hitlerov glavni pogon odakle je teka voda otpremana u Njemaku gdje su se u institutima vrili atomski pokusi. Kako je Rjukan bio pod stalnom opsadom saveznika, Nijemci se odluuju prevesti preostalu teku vodu u Njemaku, ali brod koji je trebao prevesti teret bio je potopljen. Unato tome, Nijemci su se opasno pribliili tome da izrade atomsko oruje. I ovog puta, Hitler donosi kljuan potez i zaustavlja nuklearna istraivanja kako bi pospjeio izradu raketa. Danska Kralj Christian X. se predao i zatvorio u svoj dvorac, a njemake snage bez problema su prodrle u zemlju. Telefonski rat Zavrio je u travnju 1940. god., nakon osam mjeseci pregovora. Nakon ega je uslijedio napad na Nizozemsku, Belgiju i Luksemburg. Benelux, razlike 1. i 2. svjetskog rata Uoi Prvog svjetskog rata zemlje su proglasile svoju neutralnost. Nizozemska je dobila njemako obeanje da e se potivati njezina odluka. Njemaka vojska nije povrijedila nizozemsku neutralnost. Ali Belgija nije doivjela tu sudbinu: njemaka je vojska pogazila njezinu neutralnost kako bi sa sjevera ula u Francusku. to se tie Drugog svjetskog rata: i ovog puta zemlje Beneluxa proglaavaju neutralnost, ali nisu poteene ratnih operacija. Ovog puta je pogaena i Nizozemska koja je prva i kapitulirala, a potom i Belgija.

Napad na Nizozemsku, Belgiju i Luksemburg u Drugom svjetskom ratu Nisu sudjelovale u ratu. Zemlje su oekivale da e Hitler potovati njihovu neutralnost. Ali njemaki plan je predviao prolaz njemakih vojnih snaga kroz te zemlje kako bi prodrli kroz Maginotovu liniju 10. svibnja 1940. god., Nijemci prodiru preko granica Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Izjavljuju kako su doli zatititi svoje tri rtve pred napadom to su ga kanile provesti V.B. i Francuska, pa su postavili ultimatum da e svaki otpor nemilosrdno skriti. Nizozemska Gringovo zrakoplovstvo dovozi snage, napadi se veinom vre iz zraka. Nizozemci su se snano borili, zbog ega je Hitler naredio bombardiranje Rotterdama. Sredite grada bilo je sravnjeno sa zemljom. 15 svibnja 1940. god. Nizozemska se predala nacistima. Kraljica Wilhelmina pobjegla je u Englesku. Otpoela je nacistika strahovlada. Arthur von Seyss- Inquart postao je komesar Reicha za Nizozemsku. elio je potlaiti itav narod to je izazivalo estok otpor meu Nizozemcima. Otpor je snano buknuo 1942. god. kada su se nacisti okomili na idove. Seyss- Inquartova vlada bila je sve okrutnija, ali Nizozemci su nastojali to vie nacista sabotirati i ubiti. Oklopni klinovi probili su se kroz Luksemburg, protutnjali kroz Belgiju i prodrli u Francusku. Belgija napad je zapoeo istovremeno kad i na Nizozemsku, Britanija i francuska alju vojsku koja se udruila s belgijskom armijom i brojano su bili puno jai od Nijemaca. Ali Nijemci su na to raunali. Izvrili su prijelaz preko teke rijeke Meuse i kroz Ardensku umu, a kralj Leopold III. odluuje 28. svibnja 1940. god. potpisati bezuvjetnu kapitulaciju. Tako je otkrio bok saveznika, a da ih o tome nije obavijestio. Saveznici su se poeli povlaiti prema Dunkerqueu. Koja je zemlja prije kapitulirala, Nizozemska ili Belgija? Nizozemska je prva kapitulirala 15. svibnja 1940. god., Belgija se predala 28. svibnja 1940. god. Maginotova linija Francuski sustav utvrda na granici prema Njemakoj, predstavljao je obrambenu i napadnu osnovu budueg rata. Prostirala se od vicarske granice do Ardena u duini od oko 400 km. Dio prema Belgiji nije bio utvren. Granica je nazvana prema Maginotu, ministru rata (1929.-1931. god.) koji je za nju osigurao financijska sredstva (zahvaljujui jednim dijelom i njemakih reparacija). Graena je od 1930.- 1934. god., sastojala se od etiriju utvrenih podruja. Na kraju nije ispunila oekivanja i uloen novac jer su je Nijemci probili 1940. god. kraj Sedana. Francuska uti sluaj- njemaki plan za poraz Francuske, uspjeh ofenzive ovisio je o proboju sjeverno od Maginotove linije kroz Luksemburg, Belgiju i Nizozemsku, koje nisu bile u ratu Nakon predaje Belgije, Francuska se ubrzo slomila. Hitlerova vojska bila je brojano slabija i imala je manje tenkova, ali je imala premo u zraku i nainu pravljanja etama. Bitka kod Dunkerquea, 30. svibnja 1940. god. Saveznici se nakon belgijske kapitulacije odluuju povui sve do Dunkerquea, na sjeveru Francuske. Loe vrijeme vezalo je Luftwafffe za tlo, ali britanska avijacija je izvojevala premo na nebu. 24. svibnja Hitler zaustavlja tenkove tik pred Dunkerqueom i prepustio je Luftwaffe zadau da uniti

armiju u stupici. Za to je vrijeme vie od tisuu amaca i bordia prevezlo savezniku armiju iz okupirane Francuske preko La Manchea, u Britaniju. Iako su saveznike snage izgubile ovu bitku, rat jo nije bio izgubljen. Sudbina Francuske bila je zapeaena: svoje najbolje divizije izgubili su u Belgiji. Avijacija im je bila unitena Bitka na Sommi, lipanj 1940. god. slaba francuska obrambena linija (vodio ju je general Maxim Weygand, 72 godine) pukla je pred naletom Nijemaca. Slom je pospjeio maloduje u francuskoj armiji. Pariz12. lipnja 1940. god. proglaen je slobodnim gradom, u koji nakon par dana ulaze njemake postrojbe (14. lipnja). General Charles de Gaulle najmlai francuski general (49 godina), u Londonu pregovara s Britancima o mogunostima za prijevoz francuskih snaga u Sjevernu Afriku. Britanci mu nude savez sa zajednikim planom obrane, zajednikom privredom i dravljanstvom za Francuze i Engleze. Francuzi se nisu obazreli na tu ponudu. Iz londona, de Gaulle alje poziv Francuzima da se nastave boriti Reynaudova vlada odstupa s dunosti 16. lipnja, a vlast preuzima maral Philippe Ptain. 22. lipnja 1940. god., uma Compiegne, (Pariz), potpisana francuska kapitulacija u eljeznikom vagonu u kojem je maral Foch nakon Prvog svjetskog rata diktirao mirovne uvjete Njemakoj. Uvjeti primirja: Njemaka e zaposjesti vie od polovine Francuske i itavu atlantsku obalu, francuska vojska je demobilizirana: Hitler je elio uspostaviti francusku vladu u neokupiranoj zoni koja e ii njemu na ruku, htio je sprijeiti udruenje francuske i britanske mornarice i onemoguiti svaku potporu Britaniji. U drugoj polovini drave, s gavnim gradom Vichyjem, maral Ptain je preuzeo diktatorske ovlasti i vladao tako da zadovolji Nijemce. Francuska je bila poraena, a njen duh uniten. Britanci nisu eljeli da sanani francuski brodovi pripadnu silama Osovine. Najsnanija francuska mornarica nalazila se u Oranu. Britanci su joj poslali ultimatum da se ne predaje Osovini, ali kada na ultimatum nitko nije odgovorio, izvren je napad i oteena je francuska flota. Italija U lipnju 1940. god. pridruila se ratu. Talijnski napad na Grku, 28. listopada 1940. god. Mussolini poduzima napad na Grku iz Albanije, ne konzultirajui se pri tom s Hitlerom. Taj je napad bio neuspjean za Talijane, jer su se hrabri Grci snano borili, istjerali su Talijane iz Grke, a sami uli u Albaniju. Ubrzo stie Britanska pomo iz Egipta. S ulaskom Italije u rat promijenio se odnos snaga na Sredozemlju: Britanija je morala preuzeti poslove Francuza, a istovremeno na Istoku se obraunati s Talijanima. Winston Churchill (Winnie) Upravljao je mornaricom i za vrijeme Prvog svjetskog rata, bio je prvi lord Admiraliteta (poticao je vojne reforme, razvoj mornarikog zrakoplovstva, tenkova prelazak s ugljena na naftu i sl.), potom prelazi na funkciju ministra rata i zrakoplovstva. U ovom periodu (1919-1921) svestrano se zalagao za smanjenje vojnog budeta. Ipak, njegova glavna preokupacija kao ministra rata bila je saveznika intervencija u Ruskom graanskom ratu. Churchill je zagovarao stranu intervenciju tvrdei da boljevizam treba "zadaviti u koljevci Od 1922. god. je ministar kolonija.

Iz Liberalne, prelazi 1924. god. u Konzervativnu stranku. Sa sve veim usponom Hitlera, Churchill upozorav na njegovu opasnost i poziva Britaniju da se to jae naorua. Osudio je politiku poputanja Hitleru. I za vrijeme ovog rata Churchill u Chamberlainovoj vladi obnaa dunost prvog lorda Admiraliteta. Preuzeo je i dio odgovornosti na sebe nakon pada Norveke Britanski premijer od 1940. god., a ujedno i ministar rata, od dana napada Njemake na zemlje Beneluxa, i od tada je doivljavao same poraze. Sastavio je nacionalu koalicijsku vladu od predstavnika svih triju stranaka. Pojaavao je obranu Otoka, suraivo je s amerikim predsjednikom Rooseveltom za vrijeme rata (Atlantska povelja) Bio je veliki protivnik sovjetske aneksije Poljske. Unato uspjenom voenju rata, Churchill je stvorio brojne neprijatelje: javno se protivio idejama uvoenja zdravstvenog osiguranja i boljeg kolovanja to je izazvalo nezadovoljstvo u narodu. Zato je izgubio na prvim poslijeratnim izborima Na poetku Hladnog rata prvi je upotrijebio izraz eljezna zavjesa (izraz je prvobitno skovao Josef Goebels) 1951. god. po drugi put postaje britanski premijer i na toj poziciji ostaje sve do ostavke 1955. god. kada se povukao zbog loeg zdravstvenog stanja. Na mjestu premijera zamijenio ga je Antony Eden. 1953. god. Churchill dobiva Nobelovu nagradu za knjievnost Umro je 1965. god. nakon jo jednog modanog udara. Operacija morski lav, srpanj 1940.- travanj 1941. god. Nakon pada Francuske Britaniji je prijetila opsanost neposredne invazije, a Britanija je ostala sama. Operacija morski lav predviala je iskarcavanje Nijemaca na june obale Engleske Da bi izbjegao amfibijski rat, Hitler je ponudio Britancima mir u zamjenu za priznanje nacistike vladavine nad Zapdnom Europom i za vraanje bivih njemakih kolonija. Englezi nisu pristali na taj prijedlog. Zapoela je zrana bitka, gdje je odnos snaga iao u korist Nijemaca koji su itav srpanj i kolovoz pojaavali napade na aeroodrome. RAF je imao prednost zahvaljujui radarima koji su izdaleka mogli otkriti neprijatelja i odrediti smjer leta i brzinu. 15. kolovoza Gring alje Luftwaffe na London. Ali, Britanci su se suprotstavili (iako su pretrpjeli goleme gubitke), a Churchill je naredio bombardiranje Berlina. 24. kolovoza 1940. god. mali broj aviona RAF-a nadlijee Berlin i bombardira ga. Nakon bombardiranja Berlina, Gring obustavlja sve napade na Britaniju, iako je pobjeda bila na vidiku, i odluuje se ponovno napasti London londonski Blitz. Ali ljeto nije donijelo uspjeh Hitleru stoga je on napustio ovu operaciju poetak Hitlerova poraza. Trojni pakt, 27.rujna 1940. god. Potpisali Njemaka, Italija i Japan. Obeanje zemalja potpisnica da e jedna drugu braniti ukoliko trea zemlja tj. SAD uu u rat. Tim si sporazumom lanice dijele svijet: Japan koji je do tada osvojio sjevernu Indokinu, priznata je Azija kao interesno podruje, dok je isto pravo dano Njemakoj i Italiji u Europi. Trojnom paktu se pridruuje Maarska, Rumunjska i Slovaka 1940. god., a 1941. god. i Bugarska i Jugoslavija.

Njemako zrakoplovstvo- Luftwaffe Napad na Kln, 30. svibnja 1942. god. prvi od velikih zrakoplovnih napada britanskog zrakoplovstva RAF-a u ratu, grad je uniten u plamenu. Uslijedili su napadi i na druge njemake gradove: Berlin, Hamburg, Dortmund, Leipzig, Essen... ali napadi su usmjereni i na elektrine centrale, radarske stanice i eljeznice. Britanci su bombardirali nou, a Amerikanci danju bombardiranje od 24 sata na dan 1943. god. amrika Osma zrakoplovna snaga dobila je zadatak da oslabi Luftwaffe tj. njemaku obranu za konano iskrcavanje na kontinentu. U kolovozu 1943. god. Amerikanci bombardiraju Regensburg i Schweinfurt- glavna proizvodna mjesta nacistikih lovaca i kuglinih leajeva za motore. Napad na Hamburg glavna njemaka luka gdje se nalazilo nekoliko najveih rafinerija nafte u Reichu, sustavno je bombardirana od strane saveznika. Najea bombardiranja bila su u srpnju i kolovozu 1943. god. Na sovjetskom bojitu, Luftwaffe je u poetku imala uspjeha, ali Sovjeti su se bacili u proizvodnju novih tipova aviona koji su se uspjeno mogli suprotstaviti njemakim. Na ruku Sovjetima bila je i snana ruska zima koja je smrznula avione Luftwaffe. Uspjena saveznika strategija slomila je krila Luftwaffe. to je Spandau? Zatvor u Berlinu. Sovjetski Savez uoi njemakog napada Staljin ohrabren Francuskim porazom ulazi u lipnju 1940. god. u Latviju, Litvu i Estoniju, oduzima Rumunjskoj Besarabiju i Bukovinu Operacija Brabarossa Nakon neuspjele operacije morski lav, Hitler je poeo kovati planove napada na SSSR. Poeo je prebacivati divizije na istok i uvlaiti Rumunje (studeni 1940. god), Bugare (oujak 1941.) i Jugoslavene (oujak 1941. god) u Trojni pakt. Operaciju su zaustavile akcije na Jugoslaviju i Grku. I V.B. i SAD upozorile su Staljina da mu prijeti napad, ali on u to nije htio povjerovati ve je bio uvjeren da je njegova Crvena armija snana kao stijena. 22. lipnja 1941. god. zapoeo je najvei vojni pohod u Drugom svjetskom ratu. Direktiva br. 25 U proljee 1941. god. sklopljen je njemako- jugoslavenski ugovor o saveznitvu kako bi Nijemci sebi osigurali zalee prije napada na Sovjetski Savez. Ali Jugoslaveni nisu eljeli da njihova zemlja postane nacistiki satelit, stoga su oborili vladu i odbili priznati taj ugovor. Hitlera je spopao bijes te je naredio Direktivu br. 25 Plan napada na Jugoslaviju Zajedniki napad Nijemaca, Maara i Bugara zapoeo je 6. travnja i za nekoliko dana Jugoslavija je kapitulirala (17. travnja) i raspala se. Napad se istog dana zapoeo i u Grkoj, Grka je s ulaskom Nijemaca i Bugara izgubila borbu. Hitler je udario na Grku da spasi svog osovinskog partnera Mussolinija. Vlada je pobjegla u Kairo. A Britanija je poslala pomo, no uzalud jer je Grka kapitulirala (23. travnja 1941. god.) i predana je Talijanima na okupaciju. Uslijedio je napad na Kretu, odakle su Britanci morali izbjei pred snanom i upornom njemakom najezdom.

SAD na poetku Drugog svjetskog rata I u ovom su se ratu odluili za neutralnost, ali svojim su saveznicima nastavili dobavljati oruje. S padom Francuske, SAD bile su svjesne da Hitlera jo samo Britanija dijeli od Amerike. Za vrijeme operacije morski lav, SAD su krenule u veliku proizvodnju oruja i atomskog naoruanja. F. Roosevelt (1940. god. osvojio trei, a 1944. god etvrti mandat, demokrat) trai od Kongresa da odobri pomo za Britaniju tj. program o zajmu i najmu, da ukine politiku izolacionizma, poziva na stvaranje svijeta koji bi se temeljio na etiri slobode: 1.) sloboda govora, 2.) sloboda vjere, 3.) sloboda od siromatva i 4.) sloboda od straha. Kongres je odobrio njegove zahtjeve za poveanim naoruanjem i za pomoi Britaniji. Njegova je vanjska politika podijelila ameriko javno mijenje. I SSSR dobiva pomo zajma i najma (11 milijardi dolara) 1941. god. Amerika zapoinje neobjavljeni mornariki sukob s Njemakom. Amerike su jedinice zaposjele Grenland i Island. Japanski napadi na Manduriju i Kinu te sporazum s Hitlerom pokvarili su amerikojapanske odnose. Paralelno s potrebom da se Britaniji prui pomo, javila se potreba da se zaustavi Japan na istoku. SAD donosi odluku o zabrani prodaje stratekog materijala Tokiju (ukljuujui i naftu). Rat je SAD donio blagostanje i temeljne socijalne promjene: nema nezaposlenosti, kontrolirala se inflacija, Ameriki izaslanici odlaze u Moskvu (nakon njemakog napada) i nude Staljinu pomo, ovaj odmah poziva SAD da se ukljue u rat. U listopadu 1941. god. potpisan je protokol prema kojem e SAD i V.B. dostavljati pomo SS-u. U studenom 1941. god. Amerikanci uspjevaju deifrirati tajne japanske poruke koje su navjetavale napad na P. Harbor, ali nitko nije vjerovao da e se to i ostvariti. 8. prosinca Senat se jednoglasno izjasnio za rat (gotovo jednoglasno, samo je poslanica iz Montane bila protiv). Ameriki ugled na Pacifiku bio je uniten, ali Rooseveltova administracija i dalje se drala zacrtane strategije: poraz nacistike Njemake. Japan je svojim napadom unitio izolacionizam. 1942. godinu obiljeili su sami neuspjesi: unitene podmornice, unitena amerika mornarica na Havajima, uniteni najbolji bojni brodovi Britanije. Roosevelt tijekom rata nastoji to vie ugoditi Staljinu, protivi se britanskom kolonijalnom Imperiju. Pobjedu i poslijeratnu stabilnost zasnivao je na etiri policajca: Britaniji, Kini, SS i SAD, ali suradnja je bila mogua samo s Britanijom. Unato takvoj bliskosti pojavila su se neslaganja u stavovima posebice oko pitanja u odnosima sa Sovjetima. Umro je 12. travnja 1945. god. u Warm Springsu, Georgija od modane kapi. Atlantska povelja, 1941. god. U zaljevu Argentia na Newfoundlandu, Kanada na bojnim brodovima Prince of Wales i Augusta sastali su se u kolovozu 1941. god. Roosevelt i Churchill Nakon konferencije sastavljena je zajednika izjava tzv. Atlantska povelja koja je obuhvaala temeljna naela za svijet nakon rata. Ona je 1942. god. ukljuena u deklaraciju o Ujedinjenim narodima. Istaknuta su prava svakog naroda za neovisnost, pravo na sudjelovanje u trgovini, slobodna plovidba, istaknuto je da SAD i V.B. ne ele teritorijalno poveanje ve mir u svijetu.

Antifaistika koalicija? Stvorena je 1942. god. na konferenciji u Washingtonu gdje je 26 zemalja prihvatilo naela Atlentske povelje. Kada Drugi svjetski rat postaje pravi svjetski? Hitlerov uspjeh 1940. god. pokrenuo je velike promjene i na Dalekom istoku. Japan je krenuo u nova osvajanja da bi si osigurao zalihe nafte, gume i kositra. Japanu su u srpnju 1940. god. ukinuta sva potraivanja od SAD, a kasnije je poela i privredna blokada General Hideki Todo postao je premijer u listopadu 1940. god., i odluio se za rat! Opseg japanskih osvajanja: od Mandurije i Kine do Tajlanda i Nove Gvineje. Plan osvajanja ukljuivao je unitenje amerike tihooceanske mornarice posebno one u Pearl Harboru, zauzee Tajlanda, Burme, Malaje i Singapura, Filipina i nizozemskog istono- indijskog otoja. Jedan od ciljeva japanskog stratekog plana bio je bogati kolonijalni plijen (posebno nafta): Nizozemska Istona Indija 2. srpnja 1941. god. oduzeo je Viijskoj Francuskoj Indokinu. Plan napada na Pearl Harbor planirao se ve u sijenju 1941. god. u tabu admirala Isorokua Jamamota (vrhovni komandant japanske mornarice). 7. prosinca 1941. god., nedjelja, neto prije 8 sati ujutro, japanski avioni zapoeli su bombardiranje Pearl Harbora. Za nekoliko minuta japanske su snage razbile polovinu itave mornarice SAD na Honolulu. est velikih bojnih brodova- West Virginia, Tenessee, Arizona, Nevada, Oklahoma i California- bilo je potopljeno ili teko oteeno. Drugi svjetski rat tada je tek postao pravi svjetski rat. Veina Latinske Amerike pridruila se SAD i navijestila rat silama Osovine. Japansko prodiranje se nastavilo napadima na Hong Kong, Malaju i Filipne (Manila je osvojena 2. sijenja 1942. god., general Homma uspostavio je blagu upravu, koja se nije svidjela njegovim nadreenima pa su ga smijenili, Homma je nakon rata osuen kao ratni zloinac), zatim na azijskom kopnu: Indokina je ve u srpnju bila osvojena Singapur, pogreno okrenuta tvrava unato britanskim predvianjima, koji su organizirali singapursku tvravu tako da oekuje napad s mora i da se moe lake obraniti, Japanci su napad izveli s lea i udarili ba tamo gdje je tvrava bila najslabija. Slaba obrana odluila se ubrzo predati. Sir Arthur Pervival, koji je vodio obranu, predao se u veljai 1942. god., a sam je zajedno sa 70 000 Britanaca bio zarobljen. 11. prosinca 1941. god. britanska mornarica na Istoku je doivjela katastrofalan poraz kada su japanski avioni potopili bojne brodove (drednote) Prince of Wales i krstaricu Repulse. Admiral Phillips nije imao aviona da bi se osigurao pred napadom iz zraka. Iz francuske Indokine, Japanci su dalje prodirali na jug kroz Malaju prema Nizozemskoj Istonoj Indiji (danas Indonezija) i Australiji, a na zapad kroz Tajland i Burmu prema Indiji. Japanci su bombrdirali i Ceylon/ri Lanka i zaprijetili britanskom dragulju Indiji. Ali Indijski ocean nije zanimao Japance, koji su se potom ponovno okrenuli prema Singapuru. U oujku 1942. god. itava Nizozemska Istona Indija pala je u ruke Japanaca, a invazija je zaprijetila Australiji. Bombardiranje Tokija, 18. travnja 1942. god. uslijedio je odgovor Amerikanaca za napade na amerike vojne baze u Tihom oceanu, napad je vodio pukovnik James Doolittle. Ali ba toga dana Japanci su u prijestolnici vjebali svoju protuzranu obranu, i ameriko bombardiranje nije se uspjeno moglo izvriti.

Bitka na Atlantiku 1939.- 1943. god. Nadulja i najodlunija bitka u ratu. Sve su nade bile usmjerene ka Britaniji, ali ona je ovisila o opskrbi putem mora. Stoga je Hitler nastojao presjei pomorske veze V.B. i SAD. Ali Britanija je na moru bila nekoliko puta snanija od Njemake. Ali njemake podmornice bile su snano oruje koje se koristilo pri unitenju konvoja i sl. Rat na Atlantiku je zapoeo jedan sat nakon Hitlerova napada na Poljsku. Ubrzo je kraljevska mornarica, nekoliko dana nakon poetka rata zatvorila njemakoj ratnoj mornarici sve izlaze iz luka. Graf Spee brz, snaan njemaki depni bojni brod koji se nalazio na otvorenom moru, u junom Atlantiku gdje je vrio diverzije na britanske teretne brodove. Kada su ga u prosincu 1939. god. zamijetile tri britanske krstarice, poele su ga slijediti i napadati. Teko oteen Graf Spee zaplovljava prema neutralnom Urugvaju, ali urugvajska vlada trai od kapetana Hansa Langsdorffa da isplovi iz njihovih voda. 17. prosinca, Langsdorff je isplovio ispred Montevidea i potopio svoj slavni brod kako ne bi pao u ruke Britanaca. S padom Francuske, poboljao se Njemaki poloaj na Atlantiku. Amerikanci ve 1941. god (prije prosinca) sudjeluju u neobjavljenom ratu protiv Njemake: ameriki brodvi pratili su konvoje prema Britaniji. Island u Drugom svjetskom ratu (ija je kolonija)? Island je od sredine 19.st. proglaen sastavnim dijelom Danske, a od 1918. god. Island je vezan s Danskom samo personalnom unijom. U travnju 1940. god. otok su zauzele britanske postrojbe kako bi se sprijeila njemaka okupacija. Iste godine Island proglaava svoju nezavisnost. Od 1941. god. Sjedinjene Amerike Drave zaposjele su Island i preuzeli obranu otoka od Britanaca. On im je bio baza odakle su polijetali ameriki avioni koji su pruali pomo britanskoj mornarici. Na ijoj je strani Turska u Drugom svjetskom ratu? Turska je proglasila neutralnost u Drugom ratu. Nosa aviona Najvea novost u pomorskom ratovanju u Drugom svjetskom ratu Prvi put koriteni na Pacifiku za vrijeme bitke u Koraljnom moru, svibanj 1942. god. gdje su se sukobili japanski nosa aviona oho i ameriki Lexington i Yorktown. oho i Lexington su bili potopljeni. Japanski napad bio je odbijen. Bitka za Midway, 4. lipnja 1942. god. Za Japance bi osvajanje ovog otoka znailo lak ulazak u havajske vode. Admiral Isoroku Jamamoto predvodio je napad prvo na Aleutske otoke kod Aljaske, kako bi se Amerikanci namamili na sjever. Japansko brodovlje bilo je sastavljeno od najjaih brodova u povijesti Japana. Ali Amerikanci su odgonetnuli japanske ifre. Admiral Chester Nimitz u Honolulu je doznao za Jamamotove namjere i brzo je proveo protumjere. Nosai aviona Yorktown, Enterprise i Hornet doekali su iznenaene Japance. Ali amerika flota nije bila jednaka japanskoj, oslanjala se na pomo aviona s kopna, s Midwaya i Honolulua koji su unitili tri japanska nosaa zrakoplova. Borba je poela 4. lipnja 1942. god, etiri dana trajala je teka bitka, etiri Jamamotova nosaa bila su unitena, a avioni su se ruili u more. I Amerikanci su izgubili jedan nosa

aviona: Yorktown. Jamamoto se odluio povui prije nego sve njegove snage budu unitene. Umjesto da nastavi planiranu ofenzivu, Japan se naao u defenzivnom poloaju. Ovo je bila bitka prekretnica u ratu: Kod Midwaya je izlazee sunce poelo polako zapadati. Tko je bio Nimitz? Chester Nimitz vrhovni komandant tihooceanske mornarice, vodio je obranu Midwaya Tko je Isoroku Jamamoto? Japanski admiral, tvorac napada na Pearl Harbor, kasnije komandant japanske mornarice u bitci za Midway. Poginuo 1943. god. kada je ameriki lovac P-38 oborio njegov avion. Tko je MacArthur? Douglas MacArthur vrhovni komandant saveznikih snaga u jugozapadnom Pacifiku, zapovijedao je obranom Filipina, ali nakon unitenja svoje armije, dobiva nalog da se prebaci s Filipna u Australiju gdje je trebao organizirati ameriku ofenzivu protiv Japana s glavnim ciljem, osloboenja Filipina. Vodio je snage UN-a u korejskom ratu 1950.-51. god., ali ga je zbog politikih neslaganja smijenio predsjednik Truman. MacArthur nakon 1945. god.? MacAtrhur provodi politii i ekonomski program za preoblikovanje Japana u demokratiniju i manje militariziranu zajednicu. Sudjelovao je 1950. god. kao predvodnik UN-ovih snaga u Korejskom ratu. Njemaki afriki korpus Predvodio je Rommel Trebao je pomoi Talijanima u Libijskoj pustinji i spasiti Mussolinijevu armiju u Albaniji. Britanska pomo Malti, mogla je doi tek obilaznim putem oko Rta Dobre nade. Malta je bila strateki vana jer je ometala opskrbu njemakog Afrikog korpusa. Uspjeno se branila protiv slabih talijanskih napada. Drugi svjetski rat u Sjevernoj Africi: bitke i generali! Rat u Sjevernoj Africi imao je tri faze: I Faza: Sukob u Zapadnoj pustinji Britanci okupljaju u Egiptu oruane snage koje su nazvali armija na Nilu, a koje je predvodio general (jednooki) sir Arcibald Wavell. U rujnu 1940. god. Talijan Rodolfo Graziani napada Egipat, nakon napada, talijani su se ukopali i mirovali. Rat u pustinji punoj stijena, bez zaklona i s malo znakova orijentacije, pomogao je Britancima iskusnim pomorskim ratnicima koji su odgovorili na napad i potjerali Talijane na povlaenje u Libiju. I sami prodiru duboko u Libiju, osvajaju slabe talijanske utvrde i prodiru u Cirenaiku. Talijani doivljavaju dva poraza istovremeno: Albanija i Libija. II Faza: Da bi pomogao osramoenom Mussoliniju, Hitler alje svoj Fliegerkorps X (da ojaa talijansko zrakoplovstvo), njemaki oklopni korpus na elu s generalom Erwinom Rommelom. Rommel u oujku 1941. god. izvrava svoju prvu afriku ofenzivu (njegovi vojnici veinom su bili Talijani) i ulazi u Egipat. Iz Tripolisa i Sicilije, Luftwaffe napadaju Aleksandriju i miniraju Suez te tako presijecaju glavni put za Indiju. Jedino se britanska tvrava Tobruk, u libijskoj luci snano borila s nacistima. Operacija Heraklo njemako- talijanski plan napada na Maltu. Malta je, uvidjeli su Britanci bila od iznimna znaaja za borbu u pustinji, stoga su je nastojali odrati i

sauvati, ona je bila klju pitanja tko e pobijediti u pustinji! Ali, Hitler i Mussolini dogovaraju amfibijski i padobranski napad na otok kako bi unitili uporita odakle su unitavane opskrbne veze sila Osovine. Napad na Maltu je odgoen nakon pada Tobruka 19. lipnja 1942. god. III Faza: Bitka kod El Alameina, 23. X.- 4.XI. 1942. god. El Alamein, suho podruje zapadno od Aleksandrije. Sukob dvojice velikih generala, Rommela i Montgomerya. Sukob u uskom kanalu prekrivenom minama tzv. avolovim vrtovima. 23. listopada 1942. god. Montgomery uzvraa udarac i sa svojom vojskom prolazi kroz minska polja uskog kanala direktno prema Nijemcima koji su bili slabiji i brojano i po naoruanju te su doivjeli poraz. Hitler ne dozvoljava povlaenje, ali ono je moralo doi htio on to ili ne! Rommel se odluuje na povlaenje prema Libiji kada ga doeka vijest- 8. studenog iskrcavanje saveznika u francuskoj Sjevernoj Africi. Egipat je izgubljen, a klijeta su se poela zatvarati. U isto vrijeme nacistika armija je zastala u snjenoj oluji nedaleko Staljingrada. Operacija Torch/ zublja, 8. studeni 1942. god. angloameriko iskrcavanje u Maroku i Aliru, ekspediciju predvodi Dwight D. Eisenhower. De Gaulle, kojeg Amerikanci nisu voljeli, a Englezi su smatrali da previe pria, bio je iskljuen iz svakog planiranja. Saveznike snage, s tek malim francuskim odupiranjem, uspjeno se iskrcavaju u Maroku i Aliru. panjolska se nije eljela mijeati. Nijemci su se uvrstili u Tunisu (blizu je Sicilija) i tako eljeli zaustaviti napredovanje saveznika prema istoku. Patton je zaustavljen pri pohodu na jug, a Eisenhower poziva svog prijatelja Bradleya da ohrabri ameriku vojsku. Britanci iz Egipta pod vodstvom Montgomerya napreduju prema Tunisu. 7 svibnja 1943. god. Tunis je pao u ruke saveznika. Rommel je uspio izbjei, ali u ruke saveznika je palo 275 000 zarobljenika, to je za osovinske snage bio teak gubitak. Koji generali vode rat u Sjevernoj Africi? Rommel i Mnotgomery Zato su se Britanci bojali ujedinjenja ruske i njemake afrike vojske? Napadi koji su se odvijali na poetku rata prijetili su Britanskim ineteresima na Bliskom i Srednjem Istoku. Japan koji se irio preko JI Azije, preko Burme prema Indiji, za Britance je predstavljao opasnost koja je mogla stii do Iraka. Isto tako Hitlerov prodor kroz Staljingrad, pa preko Kavkaza mogao je naciste dovesti u Irak, a tamo bi se ruskoj njemakoj vojsci s juga, preko Egipta i Sueza mogla pridruiti i afrika njemaka vojska. U tom bi sluaju podruje bogato naftom pripalo nacistima i njihovim saveznicima. A to Britanci nisu eljeli dopustiti! Prekretnica u Drugom svjetskom ratu? Dogodila se u jesen 1942. godine. Nacisti su zapeli kod Staljingrada, njemaki afriki korpus naao se u klijetima saveznika, a Amerikanci su zapoeli obraun s Japancima nedaleko Guadalcanala. Tko je Erwin Rommel? Bivi nacistiki batina, ali i Hitlerov najomiljeniji general. Voa njemakog afrikog korpusa- pustinjska lisica. Tu je sklonost uivao sve dok nije osumjeen da je sudjelovao u uroti protiv Fhrera, pa je dobio zapovjed da izvri samoubojstvo i tako spasi svoju obitelj od muenja Gestapoa. Majstor tenkovskog ratovanja. Nakon to su saveznici poeli pritiskati s dvije strane iz Kaira i iz Casablance, Rommel je smijenjen.

Kamo odlazi Rommel nakon neuspjeha u Sjevernoj Africi? Nakon neuspjeha u Sjevernoj Africi, Rommel odlazi u Italiju i sudjeluje neko vrijeme u obrani sjevenog dijela zemlje. Uoi saveznikog iskrcavanja na Normandiju, Hitler povlai Rommela iz Italije i dovodi ga u Francusku gdje uz feldmarala von Rundstedta vodi njemaku obranu. Tko je Montgomery? General- lajtant Bernard L. Montgomery, Monty bio je zapovjednik Osme armije britanske vojske u sjevernoj Africi. Njegovi vojnici poznati su pod nazivom pustinjski takori i oboavali su pjesmu njemakog afrikog korpusa Lili Marlen. Usporeivali su ga s Cromwellom. Nije izgubio niti jednu bitku. Tko je Eisenhower? Dwight D. Eisenhower, ameriki general- lajtnant, zapovjednik ekspedicije koja je provodila operaciju Torch. Glavni cilj je bio sjediniti britanske, amerike i francuske jedinice u snanu armiju. Kasnije je vodio operaciju Overlord, invaziju u Francusku. Predvodei saveznike prema Njemakoj tj. Berlinu, Ike se nije urio zauzeti glavni grad. elio je to prije zavriti rat i sa to manje rtava. Nije se htio uputati u nadmudrivanje sa Staljinom koji je pohitao k Berlinu. Tko je Patton? George S. Patton mlai, general major SAD koji sudjeluje u saveznikom napadu u Sjevernoj Africi 1942. god. Zapovjednik komandantnog korpusa u Tunis. Zaustavljen je na svom pohodu na jug kod El Guettara od talijanskih snaga. Dobiva nareenje od Eisenhowera da pripremi novu invaziju na Siciliju. Vodio je VII. armiju SAD iz Alira prema Siciliji. Patton je bio nadreeni Bradleyu. Sudjelovao je i pri iskrcavanju saveznika na Normandiju 1944. god. Tko je Bradley? Omar Bradley, general, prijatelj Eisenhowera koji je trebao biti njegove oi i ui i koji je pozvan u Sjevernu Afriku da ohrabri amerike vojnike. I on je ratovao na normandijskom bojitu 1944. god., ali ovog puta Patton je bio pod Bradleyjem. Nabroji sve operacije Drugog svjetskog rata! Direktiva br. 1 ili operacija Otto njemaki plan okupacije Austrije Operacija Grn ili Zeleni sluaj njemaki plan napada na ehoslovaku Bijeli plan njemaki plan okupacije slobodnog grada Gdanska na Baltikom moru uti sluaj njemaki plan za poraz Francuske, uspjeh ofenzive ovisio je o proboju sjeverno od Maginotove linije kroz Luksemburg, Belgiju i Nizozemsku. Operacija Felix Hitlerov plan da panjolska ue u rat i tako zatvori Gibraltarska vrata, Franco nije pristao na taj prijedlog, a Hitler nije navaljivao te je napustio tu zamisao. Operacija morski lav (srpanj 1940.- travanj 1941. god.) operacija morski lav, predviala je iskarcavanje Nijemaca na june obale Engleske. Direktiva br. 25 travanj 1941. god., njemaki plan napada na Jugoslaviju Operacija Heraklo njemako- talijanski plan napada na Maltu. Operacija Torch/ zublja, 8. studeni 1942. god. angloameriko iskrcavanje u Maroku i Aliru, ekspediciju predvodi Dwight D. Eisenhower. Operacija Sledgehammer/ kovaki eki diverzantski napad preko Kanala u Francusku. Odgoen 1942. god. radi izvravanja operacije Torch.

Direktiva br. 21/ Operacija Brabarossa izdana je 18. prosinca 1940. god., cilj: zaposijedanje ruskog teritorija i unitenje Crvene armije Direktiva br. 45/ Staljingrad i Kakvaz Operacija citadela= Bitka kod Kurska, 4. srpnja 1943. god Operacija Husky njemaki plan obrane od saveznika u Italiji. Operacija Margareta oujak 1944. god, njemaki plan napada na Maarsku Operacija Marita njemaki plan napada na Grku Operacija Overlord, 6. lipnja 1944. god. savezniko iskrcavanje u Francuskoj, predvodi je Eisenhower Operacija Dragoon, 15. kolovoza 1944. god. iskrcavanje saveznika u junoj Francuskoj Njemaki zapovjednici armija na ruskom frontu General Heinz Guderian organizator Hitlerovih tenkovskih jedinica, voa njemakih jedinica u borbi za poljski Koridor, voa njemakih tenkovskih napada na Sovjetski Savez. Friedreich von Paulus general, njemaki komandant VI. armije u Staljingradu. Walter von Brauchitsch vrhovni komandant istonog fronta. Wilhelm von Leeb feldmaral, voa napada na Lenjingrad u operaciji Barbarossa Fedor von Bock feldmaral, zapovjednik napada na Moskvu u operaciji Barbarossa Gerd von Rundstedt feldmaral, zapovjednik napada na Ukrajinu u operaciji Barbarossa Walther von Reichenau naslijedio je Rundstedta na ukrajinskom frontu, nakon osvajanja Kijeva. Nabroji neke sovjetske generale iz Drugog svjetskog rata! Voroilov, Mihajlovi Buoni, Timoenko, ukov, ujkov (preuzeo predaju Berlina) Jesu li Sovjeti znali da e Njemaka napasti Sovjetski Savez? Znali su, ali Staljin se nije obazirao na upozorenja koja su dolazila od Amerikanaca i Britanaca i nije pripremio nikakvu adekvatnu obranu. Pravci njemakog prodora u Sovjetski Savez, Hitlerova namjera sa Staljingradom, zamiljena granice Reicha (Volga), Operacija Barbarossa Hitlerov cilj bio je unititi Rusiju tako da se nikada vie ne uspije obnoviti! Direktiva br. 21/ Operacija Barbarossa izdana je 18. prosinca 1940. god., cilj: zaposijedanje ruskog teritorija i unitenje Crvene armije. Hitler je dopustio Gestapou da smije na osvojenom ruskom teritoriju koristiti svoju tajnu policiju i da se svi zarobljeni sovjetski komesari moraju strijeljati Zbog Mussolinijevih tekoa u Grkoj i problema u Jugoslaviji, prvotni datum napada pomaknut je sa svibnja na lipanj mjesec. Tri tisue kilometara dugaak front bio je raudijeljen na tri glavna udarna smjera: 1.) Sjever- prema Lenjingradu, napad je vodio feldmaral von Leeb. 2.) Sredina- prema Moskvi i stajao je pod komandom feldmarala von Bocka i 3.) prema Ukrajini i njime je zapovijedao feldmaral von Rundstedt. 22. lipnja 1941. god. u 3h i 15 min zapoeo je njemaki napad na SSSR. Hitlerov ambasador u Moskvi, grof Werner von der Schulenburg, daje Molotovu notu u kojoj nagovijeta rat.Iako je bio upozoren da e ga Hitler napasti, Staljin nije izradio nikakve planove za obranu.

Sovjetski generali Voroilov na sjeveru, Mihajlovi Buoni na jugu i Timoenko u sredini stajali su nasuprot njemakih generala. Ve prvog dana pao je Brest- Litovsk, glavni stoer sovjetske obrane na srednjem frontu. Nijemci su brzo jurili i prodirali prema sredinjoj Rusiji. Bombardirali su Moskvu koja se nemonim snagama pokuala obraniti. Bitka kod Smolenska snaan sukob neprijateljskih vojski, Timoenko vodi dobro uvjebane ruske rezerve, ali grad se nije uspio obraniti, a ruska obrambena linija povukla se prema istoku. Sovjetski Savez pretrpio je velike gubitke, Hitler je dalje napredovao prema unutranjosti, ali tamo je sovjetski otpor postajao sve vri. Unato poetnim neuspjesima, tradicionalne vojnike sposobnosti Rusa i tradicionalna ruska strategija odstupanja prostora zbog dobivanja vremena polagano su uspostavile ravnoteu. I njemaki gubitci su bili veliki, ali za razliku od Sovjeta, Nijemci su to teko mogli nadoknaditi. 20. listopada Bock dolazi nadomak Moskve odakle je Staljin ve ranije preselio glavna ministarstva u Kujbiev (prema jugoistoku), ali sam je ostao u Kremlju. Proizvodnja oruja se preselila istono od Urala. Timoenko dobiva naredbu da preuzme Crvenu armiju od Buonija na jugu (Ukrajina), a na njegovo mjesto na sredinjoj crti doao je general Georgije ukov iji je najvjerniji saveznik bila Zima. Bitka za Moskvu iako su njemaki generali predlagali Hitleru da uspostavi zimsku liniju nadomak Moskve, on ih nije htio posluati ve im je zapovijedio da i dalje napadaju. ukov 6. prosinca 1941. god. kree u protuofenzivu i razbija njemake linije. ukovu u pomo dolaze sibirske jedinice Crvene armije. Pred Moskvom se istaknuo i general Andrej Andrejevi Vlasov (kojeg su nacisti zarobili i koji je potom preao na njihovu stranu i postao izdajica s najviim inom u Drugom svjetskom ratu. Vodio je njemake napade na Sovjetski Savez sve do svibnja 1945. god. kada ga je u ehoslovakoj zarobio general Patton i izruio Staljinu koji ga je dao objesiti). 19. prosinca Hitler je osobno preuzeo nadzor nad itavom armijom. Nijemci bi zauzeli Moskvu samo da je Hitler elio posluati svoje generale koji su predlagali da se povuku na bolje poloaje gdje bi bilo spaeno mnogo ljudi. Ali Hitlerovi fanatini zahtjevi nisu doputali uzmak, ve borbu do smrti. Sreom on se nije obazirao na generale, ve je dio vojske prebacio s moskovskog fronta u Lenjigrad i Ukrajinu.Moskva je odahnula, ali... Bitka za Lenjingrad Lenjingrad je u isto vrijeme odolijevao napadima Finaca sa SZ i generala Lebba s JZ koji nikako nisu mogli razbiti obranu. Poetkom rujna su presjeene posljednje veze Lenjingrada i ostale Rusije. Kada su Nijemci stigli pred grad, obranu grada od Voroilova preuzeo je ukov i nacistike nade da e zauzeti grad su propale. U gradu je tijekom okupacije umrlo od gladi gotovo milijun ljudi. Tek u sijenju 1944. god. nacisti su konano poraeni pred Lenjigradom. Bitka za Kijev Na jugu Rundstedt opkoljava Kijev, i unato snanoj mjeri, ruenja brane na Dnjepru koje je naredio Staljin, Kijev je pao u nacistike ruke. Buoni ga nije uspio obraniti. Rundstedt je zamijenjen feldmaralom von Reichenauom koji je zaposjeo itavu Ukrajinu. Na Krimu je jedino opstao Sevastopolj. Bitka za Sevastopolj nakon devet mjeseci opsade, Sevastopolj je pao u nacistike ruke u srpnju 1942. god. (njemaki opsadni top Dora). Nijemci su nastavili sa svojim prodorom prema jugu sve do Rostova i do vrata Kavkaza. Zimu su iskoristili kako bi obnovili svoje snage.

Staljingrad 1942./1943. god. Direktiva br. 45/ Staljingrad i Kakvaz Hitler je odluio istodobno zauzeti i Staljingrad i Kavkaz i nije se obazirao na svoje komandante koji su ga upozoravali da Wermacht nije dovoljno snaan da ostvari ta dva smiona plana. Bitka za Staljingrad, ljeto 1942. god. (srpanj-kolovoz) General Paulus, zapovjednik VI. armije dobiva nalog da zauzme Staljingrad. Ljetna ofenziva je zapoela u srpnju 1942. god. i Paulus je brzo napredovao prema Volgi. Staljin poziva ukova i predaje mu komandu nad itavim staljingradskim frontom. Obranu grada preuzo je general Vasilije ujkov. Nijemci su mu se opasno pribliavali, ali ujkov (62. armija) se nije predavao. Bitke kod Staljingrada bile su izrazito krvave i surove. Kada je potkraj srpnja Hitler mogao mirno zaposjesti Staljingrad, naglo je poslao tenkovske jedinice prema jugu. Nakon dva tjedna ih vraa, ali prekasno. Grad pod opsadom dobivao je pomo preko Volge (koju nacisti nisu uspjeli okupirati). 19. studenog ukov zapoinje protuofenzivu. Konjica je u ovoj bitki odigrala znaajnu ulogu u opkoljavanju VI. armije. Von Paulus se naao u stupici, traio je od Hitlera dozvolu za povlaenje, ali ju nije dobio. Morao je nastaviti borbu, koju je kasnije platio predajom 31. sijenja 1943. god. zajedno s 91 000 iznemoglih vojnika. to se dogaa s Paulusom, kad se vraa u Njemaku? Von Paulus predvodi njemaku VI. armiju prema Staljingradu. Vidjevi da ne moe osvojiti gad, trai od Hitlera dozvolu za povlaenje. Hitleru ne pada na pamet povlaenje. Da bi potaknuo svog generala na daljnju borbu, hitler promie von Paulusa u in feldmarala. Ali novoimenovani felmaral mora potpisati predaju. Sovjeti ga zarobljavaju i odvode u logor. U Rusiji se stvorila tijekom rata legija protiv Hitlera kojoj se navodno prikljuio i sam von Paulus. 1949. god. von Paulus se vraa u Njemaku. Bitka kod Kurska, srpanj 1943. god. Operacija citadela= Bitka kod Kurska, 4. srpnja 1943. god. Hitler i dalje ne odustaje od borbe iako su svi znaci upuivali na predaju, on se pribojavao politikih posljedica u istonoj Europi koja je bila puna partizana. Wermacht poziva u konanu bitku za unitenje protivnika. Poetkom srpnja 1943. god. zapoela je najvea i najkrvavija tenkovska bitka svih vremena, bitka kod Kurska u kojoj su po prvi put sudjelovali novi njemaki tenkovi tigrovi i pantere. ukov se odluno pripremio za bitku, a pomo je dola od ekog dezertera koji je priopio Rusima toan datum njemake ofenzive. Njemaki napad slomio se na samom poetku, nacisti su doekali i treu rusku zimu. Crvena armija je oslobodila Orel, Harkov, Smolensk i Kijev, Nijemci su poeli uzmicati, a Crvena armija ih je poela slijediti. Koja je krajnja toka njemake ekspanzije na jugu Rusije? 1942. god. Nijemci su se usmjerli prema jugu tj. prema Kakvazu svom krajnjem uporitu. Operacija Barbarossa podrazumijevala je opsadu Sovjetskog Saveza kako bi zadovoljila njemake potrebe za naftom. Zato su Nijemci krenuli prema Staljingradu? Glavni napad prema Staljingradu omoguio bi, ukoliko grad bud osvojen, daljni napredak njemake vojske prema Kavkazu koji je bio bogat petrolejskim poljima tj. Uralu bogatom izvorima nafte.

Tko zapovijeda Rusima, a tko VI. armiji kod Staljingrada? Ruse je vodio general ukov, a njemaku VI. armiju general Friedrich von Paulus. Najuspjeniji sovjetski general Drugog svjetskog rata? Bio je general ukov koji se istaknuo u obrani Moskve i Lejnigrada, zima 1941. god., Staljingrada zima 1942./1943. i Kurska ljeti 1943. god. Bio je simbog ruske vojne snage. Tko je ukov? Georgij Konstantinovi ukov, sovjetski general i zapovjednik, za vrijeme Prvog rata lan je vojne konjice, nakon boljevike revolucije prikljuuje se Crvenoj armiji i sudjeluje u brobama protiv Bijele garde. U Crvenoj je armiji brzo napredovao. 1938. god. vodio je obranu granica Mongolije u sovjetsko- japanskom sukobu Nakon rata s Finskom, ukov dobiva in generala. 1940. god. njegove postrojbe ulaze u Besarabiju i Sjevernu Bukovinu. Naistaknutiji vojni rukovodilac za vrijeme rata. Zaustavio je njemaki napad na Moskvu i prisilio je Nijemce na povlaenje. Potom je zaduen za organiziranje obrane Lenjingrada, ali kako se situacija oko Moskve ponovno zakomplicirala, ukov je vraen na moskovski front. Kasnije e sudjelovati u obrani Staljingrada, tenkovskoj bitci kod Kurska te oslobaanju Sovjetskog Saveza i Istone Europe od nacista. Poslije njemake kapitulacije, ukov je postavljen za vrhovnog zapovjednika sovjetskih okupacijskih snaga u Njemakoj. Tamo boravi sve do 1946. god., kada ga sovjetska uprava povlai i degradira na manje vane pozicije. Nakon Staljinove smrti, ukov prihvaa antistaljinistike ideje, sam osobno uhiuje efa tajne slube Beriju. 1956. god. imenovan je ministrom obrane, a li tu je funkciju morao napustiti nakon par mjeseci pod optubom da ograniava rad partijskih dunosnika u oruanim snagama. Preminuo je 1974. god. Sijeanj 1943. na sovjetskom bojitu Zapoinju operacije oslobaanja teritorija: prva je krenula iz Lenjingrada. Na jugu je takoer jedna vojska oslobaala teritorij koji je do travnja bio oien od neprijatelja, a granica na jugu potpuno utvrena. Finska se povukla iz rata. Crvena armija kree prema Poljskoj. Saveznici Interesi saveznika tijekom rata su se potiskivali u stranu, ali oni e nakon rata razdvojiti saveznike i pokazati njihovo pravo lice. Unato svim suprotnostima i nepovjerenju, saveznika je koalicija izrdala. Britanci- eljeli su da konaan obraun s Hitlerovim Wermachtom bude na Balkanu kako Sovjetski Savez ne bi uao u istonu i Srednju Europu; borili su se da zadre svoje imperije Amerikanci- vie ih je zanimao konaan obraun s Hitlerom, a potom da se okrenu Japanu; nadali su se da e i Britanci i Francuzi izgubiti svoje imperije; Roosevelt je zagovarao ofenzivu na kontinentu Francuzi- isto kao i Britanci bore se da zadre svoje imperije Churchill- Staljin zapoinju tijekom rata prepiske i posjete u kojima nastoje pronai najbolje, zajedniko rjeenje kako zavriti rat. Prvi Churchillov posjet Moskvi (1942. god.) morao je objasniti zato je savezniko iskrcavanje u francuskoj odgoeno u korist invazije na Sjevernu Afriku, Britanac je obasut uvredama. Drugi Churchillov posjet

Moskvi (1944. god.) donio je podjelu Balkana prema principu fifti- fifti, samo dok traje rat. Roosevelt 1942. god. daje dozvolu za proizvodnju atomske bombe. Ratne konferencije? Konferencij u Casablanci, Maroko, prosinac 1942. god. Sastanak Roosevelta, Churchilla i De Gaulla, Staljin nije prisutan jer nije mogao napustiti Sovjetski Savez u trenucima estokih bitki. Ali je podsjetio na obeanje o otvaranju drugog fronta u zapadnoj Europi. Roosevelt i Churchill dogovaraju napad na meki trbuh Hitlerove Europe (Italiju) tj. Siciliju u srpnju slijedee godine. U sijenju se sastanku pridruio i De Gaulle i njegov glavni takmac, Rooseveltov kandidat za francuskog vou, general Giraud. Glavni cilj je mir koji se moe postii tek bezuvjetnom predajom Njemake, Italije i Japana Konferencija u Kairu, Egipat, studeni 1942. god. Sastanak Roosevelta, Churchilla i ang Kaj eka Razgovaralo se uglavnom o pitanjima Dalekog Istoka. Dogovoreno je da e se Japanu oduzeti sve ono to je osvojio u XX. stoljeu. Kina e dobiti natrag Manduriju, Formozu i Peskadore, Koreji je obeana nezavisnost. Koliko god su i Britanci i Amerikaci eljeli, Kina nije mogla postati stabilan saveznik. Konferencija u Teheranu, studeni/prosinac 1943. god.

Prvi sastanak velike Trojke: Roosevelt, Churchill i Staljin. Deklaracija o opoj sigurnosti Staljin se usprotivio Britanskoj ideji da Turska ue u rat i da se izvri invazija na Balkan Churcill se elio pogaati sa Staljinom: podjela Balkana po principu 50%- 50%. Sovjeti bi dobili prevlast u Rumunjskoj i Bugarskoj, u zamjenu za britansku prevlast u Grkoj i ravnopravnost u Jugoslaviji i Maarskoj. to se tie Poljske pristao bi da Sovjeti dobiju premo, ali uz britansku kontrolu itavog politikog ivota Poljske. Dogovoreno je da e: A) angloamerika invazija preko Kanala (Overlord) poeti u lipnju 1944. god., a dobit e podrku saveznika koji e se istovremeno iskrcati u junoj Francuskoj i snage Crvene armije koje e krenuti s Istoka prema Zapadu. B) Sovjetki Savez daje obeanje da e stupiti u rat s Japanom im Njemaka bude unitena. C) Titovi partizani dobit e pomo saveznika D) dijelovi istone Poljske ustupili su se Moskvi E) njemaka vojna mo mora biti trajno ukinuta F) navjetaj organiziranja meunarodne organizacije za mir.

Tihooceanska fronta 1943. i 1944. god. Ljeti 1942. god. dolo je do kraja naglog i nezadrivog irenja Japana. Ali postojala je vjera da se irenje moe nastaviti prema Novoj Gvineji odakle bi mogli nadzirati Australiju. Australija je pak bila glavna baza amerike obrane koju je vodio general MacArthur. Japanci se nikad nisu osjeali dovoljno snanim da napadnu Sovjetski Savez. Bitka kod Guadalcanala, najjuniji otok Solomonskog otoja, kolovoz 1942.- veljaa 1943. god. Guadalcanal je trebao postati japanska zrana baza na Pacifiku, ali saveznici su eljeli sprijeiti izgradnju zrane baze. U kolovozu 1942. god. zapoinje savezniko iskrcavanje na otoku kojemu se suprotstavila japanska mornarica. 13. studenog 1942. god. odigrao se najei sukob u Solomonskom otoju, sukob japanske i amerike mornarice, ponovno je propao japanski napad koji je imao za cilj unititi ameriki mostobran. Japanci su potom poraeni i na samom otoku. To je ujedno bio prvi japanski poraz na kopnu. Japanci se ne predaju, nastavljaju i dalje prodrijeti kroz Novu Gvineju (cilj unititi ameriku bazu na jugu Gvineje Port Moresby), ali im MacArthur prijei put. Novi poraz Japanaca uslijedio je u oujku 1943. god. u Bismarckovu moru. Dvije amerike flote plove razliitim putevima ka istom cilju Filipnima: MacArthur prelazi Solomonske otoke jednog po jednog, dok Nimitz plovi du istone Gvinejske obale. Bitka za Marshalsko otoje, sijeanj 1944. god. i ovdje su se Japanci snano branili od amerikog napada kojeg je vodio Nimitz, ali ni ovog se puta nisu obranili. Marshallovi i Gilbertovi otoci doli su u ruke Amerikanaca. Bitka za aleutske otoke (Atta i Kiska, sjeverni Pacifik), svibanj 1943. god. Aleuti su trebali sluiti kao taktika varka prije Jamamotova napada na Midway. Ali i ovdje su Amerikanci, kada su krenuli u obraun s Japancima, odnijeli pobjedu, a Japanci su se morali povui. Na sovjetsko-mandurijskoj granici jo uvijek je vladao mir, sve do nacistikog poraza u Europi. Kina u Drugom svjetskom ratu ang Kaj ek bio je priznat kao vrhovni komandant kineske vojske od strane Amerikanaca, ali ef itavog taba je bio ameriki general Stilwell. ang Kaj ek je dobio potporu i od Staljina. Zahtjevao je da u Brumi treba zapoeti kopnena ofenziva protiv Japanaca (kako njegove snage ne bi trebale sudjelovati, a sjever nije bio pogodan jer su tamo dominirale postrojbe Mao Ce Tunga). ang Kaj ekovi zahtjevi odobreni su na konferenciji u Casablanki. Churchill im se snano protivio, ali uzalud Savezniki napad kroz Burmu, zima 1943./44. god. budui da su Japanci doznali za saveznike pripreme, sami su krenuli u ofenzivu, krenuvi prema indijskoj pokrajini Asam kako bi prekinuli saveznike veze s Kinom. Ali, slino kao u Africi, i ovdje su proradila saveznika klijeta: s juga su krenuli Britanci i Indijci, sa sjevera Kinezi. Japanci su prisiljeni na uzmak. Na an Kaj ekov zahtjev, roosevelt je opozvao Stilwella. Kako se zovu ameriki admirali na Pacifiku? MacArthur i Nimitz

Savezniki napad na Siciliju, lipanj 1943. god.

Churchill je i dalje predlagao da se napad saveznika izvri na Balkanu, preko Jadranskog mora kroz Jugoslaviju, Albaniju i Grku. SAD nisu ni pomiljale na taj potez. Na kraju se Churchill dogovorio sa Staljinom (u svom drugom posjetu Moskvi) o podjeli balkanskih drava. Napad na Italiju dogovoren je na konferenciji u Casablanci, u sijenju 1943. god. Saveznici su krenuli iz vie smjerova: V. armiju SAD vodio je general Mark Clark, francuske snage vodio je general Alphonse Juin, a VII. ameriku armiju vodio je Patton, Britance je vodio Montgomery. itavo brodovlje bilo je pod komandom viceadmirala Hewitta. Iako su Nijemci imali i za ovaj put pripremljenu akciju, Operacija Husky nije uspjela 25. srpnja kralj Vittorio Emanule svrgava Mussolinija s premijerskog mjesta, Mussolinija hapse i odvode u internaciju. Nova vlada predana je na mandat maralu Pietru Badogliu, a sam je kralj preuzeo komandu nad armijom. 8. rujna 1943. god. Italija se prestala boriti i pristala je potpisati kapitulaciju Montgomery prvi doalzi na talijansko kopno i kree prema sjeveru kroz Kalabriju. Kesselring, njemaki zapovjednik u Italiji uspjeva izvriti snaan protunapad koji je zamalo razbio ameriku Petu armiju. Kesselring je ostavljen da se brani na jugu, a Rommel je zaduen za obranu sjeverne Italije. 13. listopada kralj je navijestio rat Njemakoj. Zapoeo je estoki dvoboj bivih saveznika Nijemaca i Talijana. Kada su zaprijetili Rimu da e ga bombardirati, Rim se odluio predati u nacistike ruke. Sredinom rujna 1943. god. Hitler nareuje evakuaciju Mussolinija (iz Abruzza), kojeg spaavaju njemake snage, i odvode ga na sigurno. Mussolini se proglaava predsjednikom marionetske faistike republike na sjeveru. Zbog priprema oko iskrcavanja na Normandiju, s talijanskog se bojita povlae: Eisenhower, Montgomery, Bradley i Patton. Dok je kao komandant u Italiji ostao sir Harold Alexander, Mark Clark (voa V. amerike armije), Ira Eaker (vodio je kontrolu nad saveznikim zrakoplovnim snagama u Sredozemlju), Henry Wilson Bitka kod Monte Cassina i Hitler mijenja svoje generale, Rommela alje u Francusku, a Kesselringu preputa itavu Italiju. Teite borbe preselilo se oko Cassina, Nijemci su se utvrdili u samostanu iz 6.st. i bombardirali su saveznike snage. Saveznici se odluuju bombardirati samostan: 15. veljae 1944. god. izvren je napad u kojem nije stradala samo elija i grob sv. Benedikta. Ali Nijemci su odbili sve saveznike napade. 14. svibnja 1944. god. saveznici zapoinju novu ofenzivu: probijena je Kesselringova linija, a poljski vojnici pod vodstvom generala Andersa. Cassino je bio razoren 18. svibnja 1944. god. 6. lipnja 1944. god. saveznici su uli u Rim. Tko je predvodio Amerikance 1943. god. u pohodu na Siciliju? Eisenhower ili Patton? Operacija Overlord, 6.lipnja 1944. god. Akcija saveznika koju je predvodio Eisenhower. Odluio je da se akcija provede u lipnju 1944. god. i da se saveznici iskrcaju u Normandiji. Svi su znali da e doi do invazije, ali neprijatelj nije imao tone podatke o tome kada i gdje e se to dogoditi. Feldmaral gerd von Rundstedt, koji je ve bio u mirovini pozvan je da zapovijeda njemakim snagama na zapadu. I Rommel je sudjelovao u rukovoenju operacijama. Prihvatio se posla, i poeo pojaavati njemaka uporita na atlantskoj obali. Kako se vrijeme poetkom lipnja pogoralo Rommel je zakljuio da nee doi do napada saveznika te je otiao natrag u Njemaku.

6. lipnja 1944. god. u 6.30 sati, Eisenhower daje zeleno svjetlo za najvee iskrcavanje u povijesti. Rano ujutro krenula je prema Atlantskom bedemu najmonija amfibijska armija u povijesti s etiri tisue brodova u pratnji 11 000 aviona. Unato oluji, saveznici su uspjeno stigli na obalu. Krenuo je prodor u unutranjost, a njemake snage poele su kopnuti. Nijemci iskuavaju svoje posljednje oruje, ponovno napadaju London iz zraka i ubijaju 6000 ljudi. Tko je pokuao atentat na Hitlera? Ba u isto vrijeme kako je poelo savezniko iskrcavanje, u Njemakoj su antinacistiki urotnici- visoki njemaki oficiri pripremali atentat na Hitlera. Za sebe su pridobili armijskog oficira, potpukovnika Klausa von Stauffenberga, koji je izgubio oko i ruku i koji je jako mrzio Hitlera, i generala Friedricha Olbrichta. Stauffenberg je skovao plan prema kojem je morao brzo djelovati, jer ukoliko bi saveznici brzo napredovali i jaali, moda ne bi pristali na kompromis s novom vladom. 20. srpnja 1944. god. Stauffenberg odlazi na sastanak u Hitlerov glavni stan( tzv. Vuja jazbina) u Istonoj Pruskoj, ostavlja aktovku s tempiranom bombom u sobi za konferencije i izlazi van. etiri osobe su poginule, dosta ih je ranjeno, a Hitler je proao tek s ranjenom rukom i sluh mu je nestao na neko vrijeme.Glavne urotnike Stauffenberga i Olbrichta pohvatale su nacistike jedinice i ustrijelile. I Rommel je optuen da je sudjelovao u uroti, iako zapravo nije, ponudili su mu otrov da popije kako bi svoju obitelj spasio od osvete. Slubena izjava rekla je da je Rommel poginuo u automobilskoj nesrei. Pokopan je uz sve poasti junaka. Operacija Dragoon, 15. kolovoza 1944. god. Iskrcavanje saveznika u junoj Francuskoj. Iako se Chruschill tome protivio, iskrcavanje je provedeno, ali uz neznatan otpor Vojsku su predvodili zapovjednik Sedme armije general Alexander Patch i francuska Prva armija i pokret otpora pod komandom generala Tassignyja. Napredovali su dolinom Rohne prema sjeveru i za mjesec dana su se sjevero od vicarske spojili s Pattonovim snagama. Eisenhower nije elio skretati prema Parizu ve se usmjerio unitenju Nijemaca, De Gaulle pak kri njegovu naredbu i zapovijeda francuskim generalima da preuzmu kontrolu nad glavnim gradom. 25. kolovoza 1944. god. osloboen je Pariz nako predaje njemakog generala koji je upravljao gradom. Padobranski napad na Nizozemsku, rujan 1944. god. Saveznici vre padobranski napad na Nizozemsku kako bi je oistili od Nijemca. Napad je samo djelomino uspio i zavrio je neodluno. Unitenje Treeg Reicha Aachen, tvrava Karla Velikog, je bio prvi njemaki grad kojeg su zauzeli saveznici u listopadu 1944. god. Ardenska ofenziva, prosinac 1944. god ili Bitka u Izboini najvea, najneoekivanija i najzamrenija bitka na zapadnom frontu. Hitler se oduuje na smion potez i pokuava u Ardenskoj umi probiti savezniku liniju kako bi lake mogao doi do Antwerpena. Nijemcima polazi za rukom da krajem 1944. god. probiju savezniku liniju to je jako iznenadilo saveznike. Daljnji se njemaki napad raspao zbog niza protunapada kojima su bili izloeni. U sijenju 1945. god. povukli su se natrag u Reich.

Operacija Grief vodio je je Otto Skorzeny, esesovac, predviala je da se dobro izueni vojnici ubace u amerikim uniformama meu saveznike. Plan nije uspio, urota je propala. Njemaka je protuofenziva zaustavljena potkraj 1944. god kod Bastogne u Belgiji. 12. sijenja 1945. god. zapoinje sovjetska ofenziva na frontu izmeu Dunava i Baltika. Vodili su je sovjetski generali: ukov, Rokosovski, Vasiljevski, Konjev. A glavni cilj je bio: Berlin. Jurnuli su kroz Poljsku prema Njemakoj. Predaja Maarske zbila se 20. sijenja 1945. god. Poslijednji nacisti napustili su Maarsku tek u veljai i iza sebe ostavili unitenu zemlju. Bombardiranje Dresdena, 13. i 14. veljae 1945. god. Dresden su u dva navrata bombardirali Britanci i jedan put Amerikanci, poginulo je 135 000 ljudi. Grad je gotovo sravnjen sa zemljom zbog poara koji su se rasplamsali. Dresden je imao mali vojni znaaj, ali je bio pretvoren u veliko prihvatilite za njemake izbjeglice s istoka koje su se povlaile pred napredovanjem Crvene armije. iste komunistike vlade postavljene su u Bugarskoj, Rumunjskoj i Maarskoj, dok su u ehoslovakoj, Poljskoj i Jugoslaviji djelovale koalicijske vlade. ehoslovaka: amerike snage predvoene Pattonom dolaze u zapadnu ehoslovaku i dobivaju naredbu da se zaustave kako ne bi doli u sukob sa Sovjetima. Sovjeti su tako zauzeli i Prag, a neto kasnije i Berlin Austrija: 13. travnja 1945. god. Sovjeti zauzimaju Be Italija: nakon sloma nacistike vojske u Italiji, njemaki generali pokuavaju se pogoditi sa svojim neprijateljima za mir: Ribbentrop je pokuavao sklopiti sporazum s Moskvom, Himmler s talijanskim partizanima... Njemaka: 21. travnja ukov dolazi pred Berlin i zapoinje posljednja velika bitka u europskom ratu. Poetkom travnja Staljin je odluio da on tj. Sovjetski Savez mora zauzeti Berlin prije saveznika. Bojao se da bi se njemaki generali lako predali saveznicima i zaustavili sovjetsko prodiranje. Eisenhower prema odlukama s Jalte nije smio prijei Labu jer je ona bila granina crta izmeu saveznika i Sovjeta. Njemaka se obrana postupno ruila na svim frontovima. Saveznici su uli u nacistike logore: Buchenwald, Dachau i Bergen- Belsen, a Sovjeti u Lublin- Majda i Auschwitz. Travanj 1945. god. 12. travnj 1945. god. umro je ameriki predsjednik F.D. Roosevelt. Partizani ubijaju Mussolinija 28. travnja. 1945. god. Hitler poinja samoubojstvo 30. travnja 1945. god. Svibanj 1945. god. 2. svibnja Berlin je napokon pao! 5.svibnja se admiral Hans von Friedeburg pokuava nagoditi s Eisenhowerom u Rheimsu, nudi mi saveznitvo protiv boljevikog neprijatelja. Istog dana njemaka vojska u Austriji predala se u ruke Amerikancima. Dvije njemake kapitulacije: I.- 7. svibnja 1945. god. u Rheimsu Friedeburg, feldmaral Jodl i general- major Oxenius potpisuju pred saveznicima bezuvjetnu predaju svih njemakih snaga zapadnim saveznicima i Sovjetskom Savezu. II.8. svibnja 1945. god. u Berlinu je ponovljena procedura pred predstavnicima Crvene armije, pred generalom ukovom. Mir s Njemakom nikada nije slubeno bio sklopljen. Njemaka je ostala razdijeljena: Istonu Prusku osvojili su Sovjeti, a sama Njemaka suena je nakon to su Poljaci zauzeli njena zapadn podruja i pomaknula granicu do Odre i Nise.

Tko u Drugom svjetskom ratu napreduje na Berlin, a tko na ehoslovaku na strani saveznika? Amerike snage predvoene Pattonom dolaze u zapadnu ehoslovaku i dobivaju naredbu da se zaustave kako ne bi doli u sukob sa Sovjetima. Sovjetski general ukov napreduje prema Berlinu. Eisenhower prema odlukama s Jalte nije smio prijei Labu jer je ona bila granina crta izmeu saveznika i Sovjeta. Njegovo napredovanje zaustavilo se na obalama Rajne i u Porajnju. Nije elio ulaziti u utrku sa sovjetskim generalima tko e prije stii do Berlina. elio je to prije zavriti rat, sa to manje pogunulih. Montgomery koji je vodio saveznike prema Klnu predlagao je Eisenhoweru da ubrzaju napade i da oni budi prvi koji e ui u Berlin. Njegov je prijedlog odbaen. Koji je zapovjednik uao u Berlin u svibnju 1945. god.? Sovjetski general ukov Nabroji neke nacistike logore! Buchenwald, Dachau, Bergen- Belsen,Lublin- Majda i Auschwitz (poginulo 3 miliona ljudi), Gusen i Mautthausen (Austija). U njima je poginulo ~ 10 milijuna ljudi. Vodili su ih esesovci Konferencija na Jalti, Krimski poluotok, 4.- veljaa 1945. god.

Drugi sastanak velike Trojke: Roosevelt, Churchill i Staljin Tri zakljune direktive: 1.) kako zavriti rat u Europi kad se njihove armije sretnu u srcu kontinenta, 2.) sporazum o diobi plijena steenog pobjedom i 3.) konana ofenziva protiv Japana Staljin je toga proljea najavio Titu: Onaj tko zaposjedne neku zemlju, nametnut e svoj drutveni sustav. Staljin je odluio da nametne svoj sustav prema zapadu Europe i prema istoku Azije gokle god bude mogao. Amerikanci su u Jalti pokuali osigurati obeanu rusku pomo protiv Japana nakon njemake predaje, ali su se bojali zahtjeva Moskve u pogledu politike budunosti Kine i podjele japanskog imperija. Njemaka: velika Trojka nije donijela odluku o konanoj sudbini Njemake, ali su dogovorili podjelu Reicha na etiri okupacione zone (amerike, britanske, sovjetske i francuske). Iznos ratne reparacije nije utvren. Poljska: Rusija je dobila pravo na velik teritorij istone Poljske, a Poljska je nedostatak nadoknadila na zapadu na njemakom teritoriju. Rijeka Laba je dogovorena kao granina crta izmeu sovjetske i saveznike okupacijske zone. Odobrena je nova privremena vlada

za Poljsku u kojoj e se nalaziti komunisti i predstavnici emigracije iz Londona. Prihvaena je istona granica Poljske prema Curzonovoj liniji Sovjetskom Savezu su obeali vratiti sva podruja i koncesije koje je Rusija izgubila u Aziji u ratu s Japanom 1904.-1905. god. tj. dobit e pravo na Kurilske otoke i juni Sahalin, povlastice u kineskim lukama i na eljeznici. Saveznici su priznali sovjetsku marionetsku dravu Vanjsku Mongoliju (koja je nominalno bila kineska) Tri tajna dogovora: 1.) saveznici e meusobno izmijeniti osloboene ratne zarobljenike i civile (to je znailo da e Zapad poslati natrag u Sovjetski Savez na tisue dezertera i politikih bjegunaca). 2.) predloeno je pravo veta prilikom glasovanja zs stalne lanice Vijea sigurnosti pri organizaciji UN. 3.) Sovjetski Savez se obvezao da e stupiti u rat s Japanom, dva- tri mjeseca nakon kapitulacije Njemake i da e potpisati sporazum s ang Kai ekovim, a ne s Maovim reimom. Dogovreno je formiranje Organizacije ujedinjenih naroda Deklaracija o slobodnoj Europi- svim osloboenim dravama obeana je pomo rjeavanja problema demokratiskom putem Sporazum iz Jalte bio je odraz postojeeg odnosa snaga. Duh Jalte temeljio se na uzajamnim potrebama: Zapad je osvisio o Crvenoj armiji (za rat protiv Njemake i Japana), a SS je trebao gospodarsku i vojnu pomo SAD-a. Ujedinjeni narodi Osnivaka konferencija UN odrana je 25. travnja.-26. lipnja 1945. god. u San Franciscu Tu je organizaciju snano pomogao State Departement i dravni sekretar Hull. Osnovana je u cilju da u nju ukljue sve miroljubive (? Amerika?- haha!) drave, a velesile su dobile zadau da se brinu za mir. Jedna od prvih akcija UN-a bilo je osnivanje Komisije za atomsku energiju 1946. god. Posebna karakteristika UN- a bilo je pravo veta za sve lanice Vijea sigurnosti. Propast zemlje izlazeeg sunca 1944. god. zapadne sile stegnule su obru oko japanskog imperija. MacArthur i njegova snana mornarica razradili su metodu abljih skokova gdje su mogli zaobii neprijateljske tvrave i pribliiti se Filipinima. Amerikanci su znali da je najuinkovitije unititi neprijatelja ako se udari u srce politikog ivota, tj. u sam Japan i njegove gradove. Da bi to mogli uiniti bilo je potrebno stei izgubljene teritorije: cilj amerike mornarice postali su Filipni. MacArthur je napredovao du obala Nove Gvineje, a admiral Nimitz se kretao prema Marijanskim otocima kroz srednji Pacifik. U lipnju 1944. god. nakon bitke za Saipan put do Marijanskog otoja (otok Guam, najvei i najjunije poloeni otok u skupini Marijanskih otoka) bio je slobodan. Do kolovoza Amerikanci su zauzeli i Gilbertove otoke. B-29 bile su letee tvreve koje su bombardirale Japan, a Marijansko otoje glavna baza odakle su polijetali. Bitka u zaljevu Leyte, Filipinsko more listopad 1944. god. najvea pomorska bitka meu nosaima aviona svih vremena: MacArthur predvodi amerike snage prema Filipnima, a Japanci zapoinju svoju o- Go operaciju u kojoj nastoje razbiti ameriki napad. Ova je bitka znaajna po prvom nastupu kamikaza tj. samoubilakih aviona. Prvi brod kojeg je unitio pilot kamikaza zvao se Santee. Japan je u nizu bitaka u zaljevu Leyte pretrpio goleme gubitke. Filipini juni otoci Filipna osloboeni su krajem listopada. Kada je u oujku 1945. god. osloboen i filipinski otok Luzon s glavnim gradom Manilom, Japan je bio spreman, k'o

na dlanu. MacArthur je poeo na Luzonu graditi veliko uporite s kojeg je kanio udariti na Japan. Napad na Iwo Jimu, 19. veljae 1945. god. japanski vulkanski otok, istono od Honua (glavni japanski otok), sluio je kao radarska stanica i kao uporite za lovce presretae. Otok je branio general Kuribajai. Ovdje se vodila jedna od najteih borbi na Pacifikom frontu. Otok je u potpunosti zauzet za mjesec dana, a potom je posluio kao dobra baza za aerodrome s kojih su polijetali B-29 avioni ka svom cilju: bombardiranju Japana.

Napad na Okinawu, 1. travnja 1945. god. posljednja i najvea amfibijska oepacija u pacifikom ratu. Nakon zauzea Iwo Jime, Amerikanci su zauzeli i druge otoie u neposrednoj blzini. Krvave borbe su se vodile i na otoku Okinawi. Okinawa je bila strateki iznimno vana: lei tek 550 km daleko od pravog Japana, ima dobre prirodne zaljeve i dovoljno prostora za smjetaj eta. Bila je odskona daska za invaziju na Japan. Ameriki komandanti su bili iznenaeni jer nisu naili gotovo ni na kakvu obranu na obalama. Za to su se vrijeme Japanci povukli na juni dio otoka i nakon par dana navalili su na Amerikance. Japanci alju svoj najvei brod Jamato bez zrakoplovne zatite u borbu s Amerikancima, ali ve slijedeeg dana Jamato je bio razoren. Japanska carska mornarica nije vie postojala. 5. travnja Molotov u Moskvi otkazuje pakt o nenapadanju koji su imali s Japancima, Japanci trae mogunost da bi sklopoli mir, ali uzalud. Kina Mountbatten uspostavlja kopnenu vezu izmeu Burme i Kine poetkom 1945. god. Bombardiranje Tokija, 9./10. oujka 1945. god. Amerikanci provode najrazorniji zrakoplovni napad u povijesti koji je prouzroio puno vie tete nego to su kasnije uinile atomske bombe. Tokio je nakon samo pola sata napad bio zahvaen u plamenu, gard je polagno nestajao. Nakon Tokija, stradali su u bombardiranju i Kobe, Osaka, Nagoja... Bombardiranja su trajala deset dana. 8. kolovoza SSSR objavljuje rat Japanu, slijedeeg dana snage Crvene armije prodiru u Manduriju Bombardiranje Hiroime, 6. kolovoza 1945. god. general Spaatz postaje komandni general amerikog zrakoplovstva na Pacifiku i dobiva naredbu da zapone akciju bombardiranja Hiroime. Pukovnik Tibbets, pilot aviona Enola Gay u 8.15. sati ujutro baca na Hiroimu uranovu bombu Little boy. Poginulo je ~ 80 000 ljudi

Bombardiranje Nagaskija, 9. kolovoza 1945. god. samo par dana nakon Hiroime, i na Nagasaki je baena bomba, ovog puta plutonijeva nazvana Fat boy. Broj ljudskih rtava bio je silno velik. 10. kolovoza Japanci mole za mir. Unato objavi japanskog cara Hirohita o prestanku rata i o namjeri da se potpie mir, sovjetska je vojska i dalje nastavila sa svojom ofenzivom. Zaposjeli su juni Sahalin i Kurile. Nekoliko japanskih predaja izvreno je na drugim frontovima: u jugoistonoj Aziji- Kina je obnovila svoju suverenost nad unutranjom Mongolijom, Mandurijom, Formozom i Hainanom, a Britanija je zaposjela Hong Kong 2. rujna 1945. god. na amerikom brodu Missouri u Tokijskom zaljevu, Japanci potpisuju bezuvjetnu kapitulaciju. U ime Japanaca svoj potpis su stavili: m. v. p. igemicu i general Umezu, a u ime Amerikanaca: MacArthur i Nimitz. Uvjeti predaje odreivali su da od trenutka predaje vlast cara i japanske vlade prelazi na vrhovnog komandanta saveznikih snaga. MacArthur je preuzeo poloaj komandanta okupacionih snaga. Truman je svojom odlunom politikom sprijeio da sovjetske ete sudjeluju u okupaciji Japana. Japan se odrekao svih svojih podruja na kontinentu, a Okinawa je postala amerika strateka kolonija. Konferencija u Potsdamu, Berlin, srpanj 1945. god. Sastanak nove, velike Trojke: Staljin, Truman i Atltlee/ Churchill Japanci su pokuali preko Sovjeta pregovarati o miru, ali aica tih zagovornika rata u Japanu nije imala veliku mo da bi mogla uspjeti u svojim pregovorima. Staljin je obavijestio Britance i Amerikance o tim ponudama, ali Truman je odgovorio da SAD imaju novu bombu koja e moda odluno utjecati na tijek rata. Japanu je poslan ultimatum za bezuvjetnu predaju ili e biti potpuno uniten. Tri saveznika su dogovorila podjelu Njemake na etiri okupacijske zone, utvrene su njemake granice (Njemaka je izgubila sve osvojene teritroije) i ratna odteta. Glavni izvor za odtetu svakoj dravi biti e njena okupacijska zona Poljske granice su pomaknute na Odru i Nisu. Istona Pruska pripala je SSSR-u. Njemaka je izgubila gotovo etvrtinu svog teritorija od prije 1938. god. Nrnberki proces, listopad 1945.- listopad 1946. god. Sudilo se zloinima protiv ovjenosti. Tuitelji podnose optunice protiv 21 nacista Razliite osude dodjeljivale su se prema vrsti poinjenog zloina. Neki su poput Franza von Papena (bivi kanclar) bili osloboeni, neki su osueni na smrt poput Bormanna (voa SA odreda, ali u bijegu), Gringa (poinio samoubojstvo), a Ribbentrop, Kaltenbrunner, Risenberg, Frank, Streicher, Frick, Seyss- Inquart, Keitel i Jodl su doegali smaknue- objesili su ih. Tokijski proces Suenje japanskim generalima, sedam ih je osueno na vjeala, a meu njima je bio i Hideki Todo (pokuao se sam ubiti, ali mu nije uspjelo) Parika mirovna konferencija, 1946.-1947. god. 29.6. 15.10.1946. u Parizu su potpisani mirovni ugovori izmeu Saveznika i europskih saveznika Treeg Reicha (Italije, Maarske, Bugarske, Rumunjske i Finske). Ti su ugovori stupili na snagu 10.2.1947. Mirovni ugovor s Italijom ustanovio je krivnju Italije za rat, morala se odrei teritorija na hrvatskoj i slovenskoj obali ( dobivenih 1920.), kolonija u Africi, Dodekaneza i Rodosa (vraeni Grkoj) i Albaniji je priznati neovisnost i suverenost.

Mirovni ugovor s Maarskom, Rumunjskom i Bugarskom granice se pomiu na prijeratno stanje iz 1938., Maarska vraa Rumunjskoj Transilvaniju i uspostavljena je sloboda plovidbe Dunavom. Mirovni ugovor s Finskom vraa SSSR u Viborg i Petsamo, SSSR dobiva Grodno, Brest i Galiciju od Poljske,od ehoslovake Potkarpatsku Ukrajinu i od Rumunjske Bukovinu i Besarabiju. Mirovni ugovor s Njemakom nije potpisan jer ne postoji jedinstvena Njemaka drava. Mirovni ugovor s Japanom potpisan 8.9.1947. u San Franciscu to se dogaa s francuskim kolonijama u Drugom svjetskom ratu? Francuzi su prvi izgubili svoje kolonije na Bliskom istoku: Siriju i Libanon. Koje su nove tehnologije i izumi razvijeni u II.S.R.? Radar (posebno se njime koristili Britanci), nosai aviona (poznati i iz Prvog rata, ali su usavreni tijekom drugog, najvie ih koristili Amerikanci), njemake rakete V1 i V2, avioni na mlazni pogon (Messersmicht- izmislili Nijemci), usavreni su tenkovi (ruski T84) itd.

HLADNI RAT
Hladni rat Hladni rat ili dugi mir bio je sukob ideologija. Vodei protagonisti SAD i SSSR nisu se susreli na bojnom polju, ali sve ostalo- sukobi u zemljama Treeg svijeta, uplitanje u unutranje poslove slabijih i manjih, utraka u naoruanju, odvajanje svijeta u blokove, ideologizacija i politizacija sporta, kulture i znanosti, manipulacija medijima, zabrana religije, gospodarski eksperimenti- bili su uobiajena podruja sukobljavanja Nije svuda poeo u isto vrijeme, ali je zavrio padom Berlinskog zida u studenom 1989. god. te raspadom SSSR-a potkraj 1991. god. Korijeni istono- zapadne napetosti seu u vrijeme boljevike revolucije 1917. god. Dominirao je meunarodnim odnosima etrdeset i pet godina (1945.-1991.) Glavni uzrok je bila neravnotea SSSR-a i SAD u trenutku pobjede nad faizmom. Hladni je rat izrastao iz nepovjerenja koje su nesporazumi i pogrene procjene pretvorile u veliki strah. Taj pretjerani strah bio je pravi zaetnik hladnog rata. SAD su se bojale daljnjeg napredovanja sovjetskih snaga na zapad nakon pada Njemake. Sad su vjerovale da se Sovjetski Savez usredotoio na osvajanje Europe i svijeta za sebe i komunizam. Kao odgovor na taj in Amerikanci u savezu s drugim narodima (Europljanima) dolaze u sukob sa SSSR-om. U stvarnosti sovjetske su snage bile iscrpljene, a Sovjetski Savez u ruevinama. S druge strane, Sovjetski Savez se bojao da e se kapitalistiki Zapad udruiti kako bi unitio SSSR i iskorijenio komunizam svim moguim sredstvima. Ali je imao potpuno krivo kad je pretpostavio da e SAD i saveznici pribjei ratu prema njemu. Unato nepovjerenju zapadne sile nisu namjeravale napsti SSSR. Obiljeila ga je napetost u odnosima SAD-a i SSSR-a, oblikovao je politiku ovih dviju zemalja: A) SAD predstavljao je opravdanje za irenje amerike moi i utjecaja irom svijeta. B) SSSR osigurao je vanjskog neprijatelja kao opravdanje za unutranji represivni reim, pomogao je legitimirati nedemokratsku vladu i odrati na vlasti Komunistiku partiju Izazvao je i odrao podijeljenost u Europi, posebno se osjeao Treem svijetu, gdje se poklopio s dekolonizacijom i nacionalnim osloboenjem. arite hladnog rata u poetku

je bila Njemaka. Kada se situacija oko Njemake smirila, neprijateljstva su se prenijela na Aziju (kina i Koreja) i Afriku. Hladni je rat ukljuivao politiko i gospodarsko nadmetanje meu najrazvijenijim kapitalistikim dravama, ideoloke sukobe unutar i izmeu drava te drutvene, politike i gospodarske promjene u Treem svijetu. Drugi svjetski rat ostavio je iza sebe dva sredinja elementa hladnog rata: nuklearno oruje i rusko- ameriko suparnivo. Za vrijeme rata nastao je anti- imperijalni pokret, tj. pokreti za nazavisnost i nacionalano osloboenje u Treem svijetu, posebno u Aziji; unitio je europski trgovinski i platni sustav; ukazao je na presudnu vanost nafte u modernom ratovanju Korejski rat je uvrstio podjelu svijeta na dvije sfere, i dalje su glavni pokretaki aspekti Hladnog rata bili utraka u naoruanju i suparnitvo meu zemljama Treeg svijeta. SAD je i dalje vodio u utrci u naoruavanju Hladni se rat od 1950. god. u Europi stabilizirao Trei svijet Veina kriza u zemljama Treeg svijeta bila je izazvana kolonijalizmom, Hladni je rat pojaao regionalne i lokalne sukobe. Dekolonizacija je potencijalno mogla na vlast dovesti snage neprijateljski raspoloene prema zapadnom kapitalizmu. SAD imale su vane gospodarske interese u veini zemalja Treega svijeta, stoga su nastojale kontrolirati tempo politikih i gospodarskih promjena u tim zemljama. Krize u regiji nisu bile posljedica sovjetske prijetnje, ve pokuaja Zapada da zadri svoje pozicije unato lokalnim skupinama. Do 1962. god. nezavisnost je dobila veina afrikih drava, osim portugalskih kolonija, June Rodezije i Namibije (bile su pod kontrolom June Afrike) Tko je zapoeo hladni rat? SAD protumaile su jaanje SSSR kao agresiju koja je prijetila stabilnosti poslijeratnog svijeta. Neki znanstevnici vide uzrok hladnom ratu u dolarskoj diplomaciji SAD: koja je potrebe amerikog kapitalizma vezala uz vanjsku politiku, politika spreavanja komunizma bila je pandan amerikom ekonomskom ekspanzionizu. Kraj hladnog rata oznaio je pobjedu kapitalizma nad komunizmom, ali ostavivi kapitalizam bez suparnika. Na kraju, hladni rat nije unitio ivotni prostor ili narode super sila, ve njihove ekonomije. Utrka u naoruanju Utraka u naoruanju Staljin ve 7. kolovoza nareuje svojim fiziarima da dostignu Amerikance u pogledu atomskog oruja. U srpnju 1949. god. Sovjetski je Savez ispitao svoju prvu atomsku bombu u Kazahstanu. 1950. god. Truman donosi NSC-68 tj. politiku izjavu koja e militarizirati i globalizirati politiku spreavanja sovjetske agresije. Budet za obranu trebao se utrostruiti. Iste godine odobrava proizvodnju hidrogenske bombe. 1952. god. Amerikanci izvode pokus s ubitanom vodikovom bombom, slian pokus izvrili su i Sovjeti godinu dana kasnije. I Istok i Zapad zapoele su se natjecati tko e uhvatiti vie opreme u Njemakoj. Tako su Amerikanci otkrili skrovite dokumenata o V2 i dobili nekoliko netaknutih raketa, od kojih su ksanije razvili svoj raketni sustav. Pojava oruja za masovno unitavanje izazvala je utrku u naoruavanju. Ali niti jedno oruje nije opsano dok ga netko ne upotrijebi: niti jednom ratnom zapovjedniku ne svia se oruje koje kontaminira podruje na koje on namjerava napredovati i koje bi vjerojatno izazvalo anarhiju negoli pobjedu! SSSR je pristao na nadgledanje meunarodne kontrole, ali je odbacio meunarodno vlasnitvo. 1957. god. preutnim sporazumom prekinuti su nuklearni pokusi obaju zemalja. 60- te godine 1961. god. Sovjeti su ponovno poeli s pokusima, a ubrzo nakon njih i Amerikanci. Kennedy i Hruov vode pregovore o zabrani nuklearnih pokusa, suprotnosti su bile velike, pa su obje strane mogle samo zakljuiti da

e odustati od ope zabrane pokusa, ali su dogovorile Sporazum kojim se zabranjuju nuklearni pokusi u atmosferi, podmorju i svemiru. Podzemni pokusi su nastavljeni. Ovaj sporazum nisu prihvatile Kina i Francuska. 1968. god. SAD, SSSR i V.B potpisuju Sporazum o neirenju nuklearnog oruja s ciljem zamrzavanja postojee nuklearne hijerarhije, i ovog puta Kina i Francuska odbijaju potpisati sporazum. SALT I, 1972. god. sporazumi o kontroli naoruanja kojeg su potpisali Nixon i Brenjev u Moskvi. Obuzdali su ritam razmjetanja sustava antibalistikih projektila, privremeno ograniili sustave ofenzivnog nukleranog oruja i donijeli zakon o meusobnom ograniavanju. Zabranjeni su pokusi na moru, u zraku i svemiru, utemeljen je Stalni savjetodavni odbor koji je nadzirao potpisnice odredbi sporazuma. Ovim sporazumom Sovjeti su imali pravo razmjestiti 1618 ICBM- a (interkontinentalnih balistikih projektila) i 950 SLBM- lansera (balistiki projektili lansirani s podmornica), dok su Amerikanci mogli razmjestiti 1054 ICBM-a i 656 SLBM- lansera. Ali Amerikanci su imali prednost u MIRV-ovima (viecjevne bojeve glave na jednom projektilu koje su mogle gaati odvojene mete) i odnos je bio 4800 prema 2000 u korist Amerikanaca. Trajanje sporazuma bilo je neogranieno, iako se svaka strana mogla povuui, ukoliko bi povlaanje najavila est mjeseci unaprijed. SALT II, 1974. god.- 1979. god. dogovoren 1974. god. u Vladivostoku izmeu Brenjeva i G.R. Forda. Rezolucija kojom se odreivalo da se u svim buduim sporazumima o kontroli naoruanja inzistira na jednakom ukupnom broju raketnih lansera koji nije bio jednak u rezoluciji SALT-a I. Sporazum je potpisan tek 1979. god., a potpisali su ga Carter i Brenjev u Beu. Sporazum je doveo u ravnoteu sovjetsku nadmo u tekim raketama i broju i snazi bojevih glava s amerikom nadmoi u ukupnom broju bojevih glava. Sporazum je ogranien na 1985. god. i predviao je rad na SALT III sporazumu kojim bi se smanjili arsenali obiju strana. Inicijativa strateke obrane/ SDI (Zvjezdani rat) bio je Reaganov prijedlog iz 1982. god. za obranu od nuklearnog napada. Prvo zatopljenje odnosa izmeu SSSR-a i SAD-a u hladnom ratu? 1. zatopljenje odnosa, 1955. god. Ohrabren Hruovljevom mekom linijom kod kue, njegovom potporom postizanju rjeenja u pregovorima o Koreji i spremnou da prihvati ujedinjenu i neovisnu Austriju, Eisenohower odlazi u enevu. Na enevskoj konferenciji, 1955. god. po prvi su se put sastali Eisenhower i Hruov. Nisu postignuti nikakvi sporazumi, ni o ujedninjenju Njemake ni o utrci u naoruanju. Sastanak je donio tek Sporazum o nenapadanju izmeu NATO-a i Varavskog pakta koji je doao na prijedlog Sovjeta. 1958. god. obje sile su privremeno obustavile testiranja u atmosferi. 2. zatopljenje odnosa, 1959. god. potpredsjednik SAD Nixon dolazi u slubeni posjet Moskvi, a potom Hruov odlazi u SAD na razgovor o sovjetskim planovima oko spreavanja daljnjeg zapadnog pristupa Berlinu i opem razoruanju, ali i ovog puta nita nije bilo rijeeno duh Camp Davida. 1960. god. izjalovila se druga zajednika konferencija u SSSR-u i posjet amerikog predsjenika Moskvi, jer su Sovjeti oborili ameriki pijunski avion duboko unutar sovjetskog teritorija. 3. zbliavanje dogodilo se u Moskvi 1972. god. kada su Nixon i Brenjev potpisali sporazum o naoruanju SALT I. Ali i ovo je zbliavanje bilo krhko.

Pokret Nesvrstanih- nabroji sjednice, pokret danas Pokret nesvrstanih je meunarodna organizacija vie od 100 zemalja lanica koje su smatrale sebe slubeno neujedinjene sa jednim ili protiv jednog od veih blokova. Svrha organizacije je osigurati nacionalnu neovisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i osiguranje nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, apartheida i rasizma, ukljuujui i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, mijeanja i hegemonije, kao i protiv blokovske politike. Pokret se fokusirao na nacionalne borbe za neovisnost, iskorjenjivanje siromatva, ekonomski razvoj i suprostavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu. Oni su predstavljali 55% siromatva Zemlje, veinu vlada na svijetu i skoro dvije treine lanica Ujedinjenih naroda. Termin "Nesvrstani" je prvi upotrijebio indijski premijer Davarhalal Nehru tijekom svog govora 1954. u Colombu, ri Lanka. Neutralizam i nesvrstanost bili su izraz stava prema odreenom i postojeem sukobu. Pobornici nesvrstanosti otro su osuivali haladni rat, eljele su ga izbjei, ali nisu eljele biti izostavljene iz svjetske politike. Nesvrstanost je pretpostavljala solidarnost meu nesvrstanima. Zbog svoje slabosti nesvrstani su zazirali od prebliske veze s ovom ili onom velesilom. Konferencija u New Delhiju, 1947. god. je bila skup Azijaca organiziran radi rasprave o azijskim problemima. Konferencija u Bandungu, Cejlon, 1955. god. ona je trebala potaknuti suradnju meu Azijcima i afirmirati vanost Azije. Na njoj je sudjelovalo i est zemalja iz Afrike. Bio je to skup siromanih i ogorenih. Brijuni 1956. god., Naser i Nehru posjeuju Tita to je bio nagovijetaj da se azijski neutralizam razvija u svjetsku asocijaciju.. I. Konferencija u Beogradu, 1961. god. uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, odrana je prva slubena konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svjetski lideri koji su sudjelovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser i njegov indonezijski kolega Sukarno. Od europskih predstavnika tu su Jugoslavija i Cipar. Rad konferencije usredotoio se na mir, a ne na antikolonijalizam. II. Konferencija u Kairu, 1964. god. na skupu se raspravljalo o arapsko- izraelskom te indijsko- pakistanskom sukobu. III. Konferencija u Lusaki, 1970. god. IV. Konferencija u Aliru, 1973. god. V. Konferencija u Colombu, ri Lanka, 1976. god. VI. Konferencija u Havani, 1979. god. VII. Konferencija u New Delhiju, 1983. god. VIII. Konferencija u Harari, 1986. god. IX. Konferencija u Beogradu, 1989. god. X. Konferencija u Jakarti, 1992. god. XI. Konferencija u Kartageni Indijskoj, 1995. god. XII. Konferencija u Durbanu, 1998. god. XIII. Konferencija u Kuala Lumpuru, 2003. god. XIV. Konferencija u Havani 2006. god. posljednja konferencija Nesvrstanih odrana je prole godine u Havani. Castro je izabran za predsjedavajueg, ali zbog bolesti nije prisustvovao sastanku. Mjesto domaina popunio je njegov brat Raul Castro. Osvrnuli su se na izraelsko- libanonski sukob 2006. god., na ameriku vanjsku politiku prema malim zemljama i osudili je, te su kritizirali svjetski terorizam.

Brijunska deklaracija; Nehru, Tito i Naser Pokret je izgubio kredibilitet tijekom sedamdesetih kada je kritiziran da u njemu postaju dominantne drave one koje su prijateljske Sovjetskom Savezu Pokret nesvrstanih se bori za nalaenje smisla nakon kraja Hladnog rata. Zemlje nasljednice Jugoslavije pokazale su malo interesiranja za Pokret od raspada zemlje, a 2004. je Slovenija s Maltom i Ciprom prestala biti lanica ulaskom u Europsku uniju. Malta i Cipar imaju status promatraa. Politika Detanta 1962.-1979. god.- kada i zato? Izraz politika Detanta koristi se od 1970. god. kako bi se opisla situacija u kojoj dvije prethodno meusobno neraspoloene drave poboljavaju diplomatske, politike i druge odnose, odnosno smanjuju napetosti. Kao sinonim za detant svojevremeno se koristio izraz reapprochement. Za SAD ona je obuhvaala kontrolu naoruanja, otvaranje prema Kini, oslanjanje na regionalne saveznike u Treem svijetu. 1968. god.SAD i SS potpisuju Sporazum o neirenju nuklearnog oruja. Sovjeti su se eljeli osigurati da Zapadna Njemaka ne nabavi nuklearno oruje, pa su bili zadovoljni kad je ovaj sporazum potpisala Savezna Republika Njemaka 1969. god. Detantom su glavni protagonisti Hladnog rata priznali da je u njihovom obostranom interesu reguliranje meusobnih odnosa. Unato poveanoj suradnji, sovjetsko- ameriki odnos ostao je konkurentan. Detant u Europi je cvjetao, ali suparnitvo se osjealo u zemljama Treeg svijeta Kulminacija je bila 1973. god., a porast nestabilnosti u Treem svijetu (nemiri, revolucije) utjecao je na opadanje te politike, raslo je nepovjerenje izmeu Sovjeta i Amerikanaca, povealo se suparnitvo supersila, teko je bilo postii sporazume o kontroli naoruanja Za razliku od odnosa u Treem svijetu, politika detanta u Europi je i dalje napredovala Politika detanta zavrena je sovjetskom okupacijom Afganistana 1979. god. Helsinka konferencija ili Konferencija o sigurnosti i suradnji/ KESS, 1975. god.? Sudjelovale su 34 drave, ukljuujui i SAD i Kanadu Konferenciju je potaknuo SSSR. Iako je doao s namjerom da se potvrde posthitlerovske, nepromijenjive granice u Europi, zapadne zemlje to nisu prihvatile. Konferencija je odobrila izmjenu granica, ali ne smije se mijenjati silom Zavrni dokument sadravao je deklaracije o dravnim i nedravnim kontaktima radi ekonomske, socijalne i tehnike suradnje kao i suradnju na humanitarnom polju.

KESS je teio ostati regionalna organizacija za Europu. 1994. god. KESS je imao 53 lanice i preimenovan je u OESS, meutim nije imao oruanih snaga. NATO ih je imao, ali je ostao bez neprijatelja. Partnerstvo za mir Udruenje bivih komunistikih neprijatelja u NATO kako bi time odgodile pitanje lanstva. Organizacija je nastala na poticaj Amerikanaca. Nabroji zemlje s nukleranim orujem! Atomska bomba SAD (1945. god.), SSSR (1949. god.), Velika Britanija, Francuska (1960. god.), NR Kina (1964. god.), Juna Afrika, Izrael, Irak, Pakistan, Indija (1974. god.), Argenitina i Brazil, Sjeverna Koreja. Hidrogenska bomba SAD, SSSR, NR Kina Tajne slube Bagram- grad u Afganistanu, ameriki zatvoreniki logor, osnovan 2002. god. za ispitivanje osumnjienih Talibana za povezanost s Osama bin Ladenovom al- Qa'idom Guantanamo- amerika vojna baza na istonom dijelu Kube, nakon prvog bagramskog, drugo vee sabirno sredite, nazvano Delta osnovano 2002. god. za obavjetajno ispitivanje osumnjienih Talibana Abwehr- vojnoobavjetajna sluba nacistike Njemake, utemeljen 1933. god. radi totalne pijunae irom svijeta. Na elu mu je od 1935.- 1944. god. admiral Canaris. GESTAPO/ Geheime Staatspolizei- tajna politika policija nacistike Njemake, osnovao ju je 1933. god. Herman Gring, pruski ministar unutarnjih poslova, a Heinrich Himmler imenovan je zapovjednikom Gestapoa. Pripadnici su nosili uniforme zelene boje. Najodaniji voa bio je Adolf Eichmann; Gestapo je provodio deportacije u koncentracijske logore, a potom i likvidacije idova, Roma, nekih Slavena i svih protivnika faistike ideologije, homoseksualaca, mentalnih bolesnika... STASI/ Staatsicherheit- biva istononjemaka tajna policija ministarstva sigurnosti koju je 1950. god. uz pomo SSSR-a osnovala komunistika vlada u Berlinu, rasputena je 1990. god. Policija je preuzela kontrolu i praenje vlastitih graana. Uz KGB, STASI je bio najopasnija tajna sluba Varavskog ugovora. CIA/ Central Intelligence Agency- vrhovna tajna sluba SAD podreena Nacionalnom vijeu sigurnosti, osnovana u rujnu 1947. god. na poticaj predsjednika Trumana. Najvei neuspjeh CIA doivljava 1961. god. kada je njezino sponzorstvo za invaziju na Kubu zavrilo fijaskom. CIA je pokuala likvidirati Fidela Castra i pomagala je generalu Pinochetu likvidirati ileanskog predsjednika Salvadora Allendea. Danas jo nije utvreno da li je CIA sudjelovala pri svrgavanju iranskog aha Reze Pahlavi 1979. god DIA/Defense Intelligence Agency- amerika vojnoobavjetajna sluba utemeljena 1961. god. FBI/ Federal Bureau of Investigation- Feredalni istrani biro, osnovan 1908. god., agenicja amerikog vrhovnog suda: bavi se privoenjem osoba koje su se ogrijeile o nacionalni ustav i zakone. NSA/ National Security Agency- posebna amerika obavjetajna sluba za elektroniku pijunau, deifriranje i ometanje komunikacija, osnovana je 1952. god. s vremenom je postala najbrojnija, najskuplja i najmisterioznija agencija na svijetu. DGSE/ Francuska obavjetajna sluba- 1942. god. okupljene su sve dotadanje tajne slube u jednu organizaciju; pomagala je u kolonijalnom ratu u Aliru i Maroku 1950tih godina, davala je podrku kanadskom separatistikom pokretu u Quebecu, pobagala je i

pobunjenicima u Biafri, Nigerija s ciljem da uspostavi nadzor nad crpilitima crnog zlata koje su zaposjele Velika Britanija i SAD. MI5/ Military Intelligence 5- britanska sluba sigurnosti ili kontraobavjetajna sluba m.u.p. Jedna od najstarijih tajnih agencija u svijetu (1569. god. osnovana prva takva organizacija). 30-tih godina 20.st. zadaa joj je bila da se bori protiv komunizma i da sprijei infiltraciju faistikih agenata u zemlje Imperija. MI5 nema ovlasti za likvidacije sumnjivaca, pa ak niti za njihovo uhienje ili zatvaranje. To je u nadlenosti Scotland Yarda. MI6/Military Intelligence 6- vojna obavjetajna sluba, informativna je agencija britanskog ministarstva vanjskih poslova Scotland Yard- londonska policija osnovana 1829. god., smjetena u srednjovjekovnom dvorcu rezidenciji kotskih kraljeva. MOSSAD- izraelska tajna sluba, jedna od najmisterioznijih na svijetu. Na poticaj premijera Davida Ben- Guriona, osnovao ju je 1951. god. Issar Harel. Namijenjena je za specijalne tajne operacije protiv arapskih drava. Jedan od njenih uspjeha bilo je privoenje nacistikog zloinca Adolfa Eichmanna 1960. god. iz Argenitne u Izrael, gdje je pogubljen 1962. god. Sjedite je u Tel Avivu Razlika izmeu SS i SA odreda SA/ SturmAbteilung ili jurina divizija- smeekouljai- njemaka nacistika organizacija, osnovana 1921. god. u Mnchenu, odigrala je presudnu ulogu pri uzdizanju Hitlera na vlast. Dolaskom Ernsta Rhma na njeno elo, poveao se broj pripadnika SA odreda. U Noi dugih noeva 1934. god., tj. za vrijeme krvave Hitlerove istke, SA odredi su rasputeni, a Rhm je likvidiran. SS/ Schutzstaffel ili zatitni odredi- crnokouljai- Hitlerova nacistika tajna policija koja 20-tih godina provodi likvidacije domae politike opozicije i komunista, a tijekom Drugog svjetskog rata idova, Roma... Druga vojska Treeg Reicha. Od 1929.-1945. god. SS odredima zapovijeda Heinrich Himmler. Nakon rata SS je proglaen zloinakom organizacijom. Agenti i pijuni Tko je Mata HariNizozemka rodom, njemaka pijunka za vrijeme Prvog svjetskog rata i plesaica u parikim barovima i drugim europskim metropolama. 1916. god. zavrbovao ju je njemaki konzul da otkriva tajne viskoih oficira i asnika s kojima se druila. Engleski agenti otkili su njenu vezu s Nijemcima, Francuzi su je uhitili i 1917. god. osudili na smrt strijeljanjem. Tko je DreyfusAlfred Dreyfus, francuski asnik, idov, optuen za pijunau u korist Njemake, 1894 god. uhien je pod optubom za odavanje tajni njemakom vojnom izaslaniku u Parizu. Javni proces je trajao mjesec dana, a francuske su ga novine proglasile izdajnikom. Izreena mu je kazna zatvora na Vrajem otoku u kolonijalnoj Francuskoj Gvajani. L Affaire se zakomplicrala kada je ef kontraobavjetajne slube Picquart ustanovio da je kompromitiraju dokument ispisan rukom francuskog bojnika Esterhazya, i pokazalo se da Dreyfus nije odavao tajne Njemakoj. Picquart je smijenjen, a Esterhazy je puten iz zatvora. Budui francuski premijer Clemenceau stao je u obranu Dreyfusa i Picquarta. mile Zola optuuje javno u novinama ministarstvo rata to je osudilo nevinog, a francuski nacionalisti trae suenje i za samog Zolu. U nekim pokrajinama dolo je do odmazde nad idovima. Zola je zavrio u zatvoru. Proces je ponovno obnovljen 1899. god., sud je ponovno ustanovio Dreyfusovu krivnju, ali ga je predsjednik pomilovao i dopustio mu da dokae nevinost. 1906. god. apelacijski sud ga je proglasio nedunim, a da bi ispravili nepravdu odlikovali su ga ordenom Legije

asti. Dreyfus je vraen u vojsku, sudjelovao je i u Prvom svjetskom ratu. Umro je 1935. god. u Parizu. Tko je CiceroPravim imenom Elysea Bazna, jedan od najpoznatijih pijuna nacistike Njemake, Albanac, radio je kao sobar britanskog veleposlanika u Turskoj gdje je kriomice snimao tajne spise i dostavljao ih Franzu von Papenu, njemakom veleposlaniku u Ankari. Tko je Powers? Afera U-2Francis Gary Powers, ameriki pilot pijunskog zrakoplova U-2 koji je na svom tajnom letu sruen 1960 god. nad Sovjetskim Savezom. Afera U-2 dogodila se dan uoi druge konferencije na vrhu, predsjednika Eisenhowera i Hruova u Parizu. Powers je osuen na 10 godina zatvora zbog pijunae. Afera U- 2 zaustavila je na neko vrijeme proces poboljanja odnosa. Tko su Klaus Fuchs i Julius i Ethel Rosenberg Nuklearni znanstvenik Klaus Fuchs koji je Rusima odao podatke o radu na projektu izradbe atomske bombe u Los Alamosu, otkrili su ga Britanci, a Julius i Ethel Rosenberg optueni su da su bili njegovi pomagai. Tko je KostovTrajo Dunev Kostov, bugarski komunist, koji je zbog navodne izdaje staljinizma i suradnje s Jugoslavijom uhien 1949. god. i muen sve do smrti. Rehabilitiran je 1956. god. Tko je ervenkovVlko ervenkov, pseudonim mu je bio Spartakus, bugarski komunist, agent NKVD-a, nakon rata visoki bugarski partijski dunosnik. Tko je CanarisFranz Canaris, njemaki admiral, od 1935.- 1944. god. ef Abwehra, lan vojnog suda koji je izrekao smrtnu presudu njemakoj komunistici Rosi Luxemburg, sudjelovao i u panjolskom graanskom ratu. Bio je lan urote koja je u srpnju 1944. god. planirala atentat na Hitlera, atentat nije uspio, Canaris je uhien, zatvoren i osuen na smrt. Tko je Eichmann? Adolf Eichmann, njemaki ratni zloinac, lan Himlerovog SS odreda, osniva Austrijske legije, nakon aneksije Austrije i ehoslovake primio se zadae ienja Bea i Praga od idova, a nakon konferencije u Wannseeu 1942. god. imenovan je glavnim egzekutorom idova u nacistikim koncentracijskim logorima. Tijekom rata bio je upravitelj Maarske. Iako su ga Amerikanci uhitili 1946. god., on im uspjeva pobjei, utoite pronalazi u Argentini. Ali izraelska tajna sluba Mossad (organizator lova je bio osniva Mossada, Isser Harel) otkriva ga u Beunos Airesu 1960. god. i potajno odvodi u Izrael gdje mu je sueno i gdje je 1962. god. objeen. Tko je Ernst Rhm? Njemaki asnik, osniva zloglasnih SA formacija (Smeekouljai), pomogao je Hitleru da se dokopa vlasti, ali zbog svojih ambicija da pripoji SA postrojbama regularne snage Werhrmachta izgubio je Hitlerovu naklonost. Hitler ga je uhitio pod optubom kako je sa SA pripremao udar protiv njega. Strijeljan je bez sudske presude 1934. god.

AMERIKA
PRVI SVJETSKI RAT
SAD Odluile su se za neutralnost u Prvom svjetskom ratu, ali su se obvezale da e tititi dravljane SAD na otvorenom moru. Kada su Nijemci objavili neogranieni podmorski rat, postalo je neizbjeivo da SAD i dalje ne sudjeluju u ratu. Woodrow Wilson nastojao je izbjei rat pod svaku cijenu. Ali neutralnost je bila oteana ekonomskim i stratekim okolnostima: zemlja je 1914. god. bila na pragu krize, a ratne su narudbe obeavale ekonomski oporavak. Stoga su SAD zauzela stav prema kojem su obje zaraene strane mogle kupovati ratni materijal.

MEURATNO DOBA
Tko je Tomas Woodrow Wilson etrnaest toaka, koja je njegova vizija Europe? Zato Kurdi nisu to dobili? (samoopredjeljenje) Ameriki predsjednik (1912.-1920. god.), propovjednik demokratskog mira, usamljeni zagovornik moralistikih ideja u svijetu zahvaenom ratom. Svoju teoriju nove diplomacije prezentirana u Programu 14 toaka. 8. sijenja 1918. god. svoj je program iznio pred Kongres. U njemu predlae stvranje takvog sustava meunarodnih odnosa gdje se ne smiju ponoviti osvajanja, agresije i potinjavanja slabijih naroda. Svi moraju biti izjednaeni u svojim pravima, svi imaju pravo na samoopredjeljenje. A da bi se to moglo ostvariti Wilson predlae sklapanje pravednog mira bez ikakvih tajnih dogovora i stvaranje meunarodne organizacije koja bi uvala taj mir. Kod Wilsona, pravo na samoopredjeljenje odnosilo se samo na razvijene narode, ali ne i na narode kolonija. Nova dipolmacija se trebala uvrstiti meu narodom, trebala je osigurati SAD vodeu ulogu u svjetskim odnosima. Amerika politika izolacionizma, moe li opstati nakon Prvog rata? Program izveden iz Mnoroove doktrine: program predlae iskljuenje Europljana iz amerikih poslova, dominaciju SAD nad amrikim konitnentom i nemijeanje SAD-a u europske probleme. Ovaj je program podupirala amerika buroazija. Za razliku od Wilsonova programa, ovaj je program bio puno vie bezobzirniji u ispovijedanju prava SAD na itavoj zapadnoj hemisferi. U pogledu sredstava bio je agresivniji i sebiniji od Wilsonova programa. SAD nakon Prvog svjetskog rata, ponovno se vraaju svojoj politici izolacionizma. Novi predsjednik Harding bio je republikanac i zagovornik politike izolacionizma. Ona je 30tih godina doivjela svoj vrhunac. Pokazalo se da potpuno iskljuivanje iz svjetskih poslova nije mogue. Vodilo se tzv. neovisni internacionalizam. Kao najvea svjetska proizvodna, izvozna i kreditorska drava, amerike su politike smjernice promicale amerike prekomorske trgovake povlastice. Svi su pothvati bili poduzeti radi profita, ne radi politike. Izolacija nije bila mogua na Pacifiku (gdje Amerikanci nisu doputali Japancima njihov ekspanzionizam), a nije bila mogua ni u Europi (zajmovi Antante koji su podignuti za vrijeme Prvog rata bili su blisko povezani s pitanjem ratnih dugova).

Ratovi u Manduriji, Etiopiji i panjolskoj naveli su Amerikance da se izoliraju zakonom o neutralnosti koji je zabranjivao tragovinu s obje zaraene strane. Pomorski sporazum u Washingtonu 1921. god. i u Londonu 1930. god.- zato su Japanci nezadovoljni, Tanaka memorandum? Washington, 1921. god. meunarodna konferencija o ogranienju pomorskog naoruanja na kojoj sudjeluju SAD, V.B., Francuska, Italija, Nizozemska, Portugal, Belgija, Kina i Japan. Sazvana je na prijedlog amerikog dravnog tajnika Hughesa, kada se Japan poeo opasno pribliavati amerikim posjedima na Tihom oceanu. Na konferenciji je donijet niz sporazuma kojima su ogranieni gradnja velikih brodova (5: 5:3, u korist SAD, V.B. i Japana), djelomino je smanjen opseg japanskih teritorijalnih osvajanja, zavren je Anglo- japanski savez s poetka stoljea, potvren je status quo na Tihom oceanu i ograniena su japanska prava u Kini: zajamena je cjelovitost Kine i politika otvorenih vrata, potivati suverenitet i nezavisnost zemlje. SAD odustale su od mogunosti mornarike nadmoi, pristale su da ne utvruju svoje posjede u zapadnom dijelu Tihog oceana. Ova je konferencija bila porazna za Japanace: morali su ograniiti svoje zahtjeve u Kini, morali su se povui iz Shantunga i Istonog Sibira. Tanaka memorandum, 1925. god. predloio ga je japanski premijer Tanaka, a svjedoio je o pravcima buduih japanskih osvajanja: Mandurija i Mongolija Kina Indija i JI Azija sredinja Azija Europa. London, 1930. god. donosi novi prijedlog o smanjnju pomorskog naoruanja u skladu s obrascima s washingtonske konferencije. To je bila posljednja pobjeda politike razoruanja. Ovog puta dolo je do promjene omjera vanjskopomorskih snaga triju drava 5: 5: 3,5 u korist SAD: V.B: Japana. Nakon obnove japanskog ekspanzionizma 1936. god. Japan se povukao iz Washingtonsko i Londonskig vanjskopomorskog sporazuma zahtjevajui paritet sa SAD i V.B. Velika gospodarska kriza, 1929. 1933. god. Tamo gdje je uspon industrijske proizvodnje bio najvei 1929. god., uslijedio je nagli pad (SAD). Hiperprodukcija (rekordna proizvodnja) rekordna koliina neprodane robe sniene cijene smanjena proizvodnja povean broj nezaposlenih smanjena vrijednost dionica propadanje burzi Ova je kriza u kratkom roku unitila mukotrpno stvoren duh meunarodnog razumijevanja i suradnje. 29. listopada 1929. god. najgori dan u amerikoj financijskoj povijesti. Strmoglav i brz pad vrijednosti dionica: svi ih se ele rijeiti, ulagai gube 30 milijardi dolara, cijene su sve vie padale. Broj nezaposlenih tijekom krize u svijetu varirao je 20- 30 milijuna Krah na njujorkoj burzi osjetio se i u I.) industrijskoj proizvodnji: rad u rudnicima i tvornicama je obustavljen, smanjena je proizvodnja II.) u agrarnom sektoru kojeg je zahvatila kriza. III.) u financijskom sektoru: propast banaka, pad valutnih vrijednosti koje dovode do naputanja zlatnog standarda. Najtee su pogoene SAD, Velika Britanija i Njemaka Posljedice na Wall Streetu osjetile su se i po itavom svijetu: 1931. god. propala je mona banka Kreditanstalt iz Bea, Britanija naputa zlatnu podlogu, prodapa svjetska trgovina, rasla je nezaposlenost, buroaszija je propadala, a to su iskoristili faistiki, nacionalsocijalistiki i komunistiki pokreti Herbert Clark Hoover 31. predsjednik SAD, imao je mandat od 1928. god. Organizirao je ameriku pomo Europi nakon Prvog rata. Nije naao pravi nain kako

zemlju izvesti iz krize. Novi predsjednik Franklin D. Roosevelt od 1932. god. preuzima mandat i zapoinje borbu protiv gospodarske krize. New Deal, 1933. god. Osmislio ameriki predsjednik Roosevelt: program Tri R- Relief, Recovery, Reform. (lijeenje, oporavak i reforma) Program je zapoeo zakonskim mjerama o otvaranju i pomoi pouzdanim bankama, financije su ozdravile, oivjela je meunarodna trgovina, zapoet je novi industrijski rast Program je u kratkom vremenu oivio privredu jer je ukljuivao snienje carina, dokinuo je prohibiciju, ublaio je pritisak na farmere i dao novu vrijednost zlatu. Nakon prvih mjera dolo je do rasta proizvodnje, a s njime i rasta cijena, ali kriza nije prola, stoga predsjednik donosi novi New Deal koji je trebao pokrenuti itavo gopodarstvo. Tada se krenulo s programoj javnih radova koje je financirala drava, tako se polagano rjeavao problem nezaposlenosti 20te godine XX. stoljea i Rooseveltova aministracija Amerikanci su postali divovska vojna sila, 20-te godine za Amerikance, bile su godine prohibicije, ilegalnog toenja pia koje je bilo zabranjeno. To je bilo desetljee neobuzdanog traenja zabava i uivanja (Jazz i cherlestone). S ekstremnog izolacionizma, prele su na prihvaanje obaveza prema svijetu. 30-te su zapoele s Gospodarskom krizom, nezaposlenou, smanjenim zalihama Roosevelt (1933.- ) 32. ameriki predsjednik, njegova je administracija u poetku bila proeta izolacionistikom ideologijom gdje se SAD moraju brinuti samo za sebe; davao je potporu programu izgradnje mornarice; nastavio je popravljati odnose s Latinskom Amerikom; 1933. god. u ime SAD priznao je sovjetsku Rusiju; amrikom je politikom dominirala elja da se u rat ne ue, a ne da do rata ne doe, u svrhu se donose zakoni o neutralnosti 1935. god. (zabranjeno je isporuivanje oruja svim zaraenim stranama) i 1936. god. (zabranjeno je davanje zajmova zaraenim zemljama), 1937. god. postojee zabrane pretvorene su u trajne. elio je pomoi Britaniji i tako osigurati Ameriku da ne ue u rat. Zakoni o neutralnosti odnosili su se na europske zemlje, ali to se tie Japana i Kine oni nisu vrijedili, pa su SAD tijekom 30tih godina isporuile ratna sredstva i jednoj i drugoj strani Kada je rat postao stvarnost, Roosevelt je uspio pridobiti Kongres 1939. god. da opozove embargo na oruje i dopusti isoruku streljiva i robe po naelu cash and carry. 1940. god. Kongres prihvaa prijedlog zakona o zajmu i najmu, tj. predsjednik je dobio ovlast, da umjesto novca izravno ustupa opremu dravama ija obrana je vana za obranu SAD.

DRUGI SVJETSKI RAT

Harry Truman Harry Truman (1945.- 1953. god.) 33. ameriki predsjednik koji je odveo svijet, nakon Roosevelta, u atomsko doba. Tek nakon Rooseveltove smrti Truman doznaje od ministra rata Stimsona i m.v.p. Byrnsa tajnu o postojanju atomske naprave. O njemu je ovisilo kako, gdje i kada e se upotrijebiti atomsko oruje. Bio je prvi ameriki predsjednik koji je pokrenuo rat (Korejski rat) u inozemstvu bez pristanka Kongresa.

Henry Lewis Stimson Ameriki dravnik. Bio je ministar rata za vrijeme F.D. Roosevelta i glavni savjetnik Roosevelta i trumana u atomskoj politici. Odobrio je bombardiranje Hiroshime i Nagsakija uz izgovor da je ono spasilo vie ivota nego to je kotalo. to je teka voda? Voda obogaena uranom koja se koristila pri proizvodnji atomske bombe. Tko su Oppenheimer i Fermi? Fermi talijansko ameriki fiziar koji je proizveo prvu kontroliranu nuklearnu reakciju i izgradio prvi nuklearni reaktor u Chicagu 1942. god., sudjelovao u izgradnji prve atomske bombe. Robert Oppenheimer ameriki fiziar, tijekom Drugog svjetskog rata bio je na elu istraivakog rada za proizvodnju atomske bombe u Los Angelesu. Poslije rata negativno se odnosio prema projektu izrade H-bombe, pa je 1954. optuen zbog "simpatija prema komunizmu". Iako su policijska ispitivanja dokazala njegovu lojalnost SAD-u, ipak mu je zabranjen pristup povjerljivim dokumentima o nuklearnom istraivanjima. Godine 1963. potpuno je rehabilitiran te ga je Komisija za atomsku energiju SAD-a, zbog njegova velikoga doprinosa teoretskoj fizici, nagradila Fermijevom nagradom. to je projekt Manhatann? Projekt Manhattan bio je tajni projekt amerike vlade tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem izrade atomske bombe. Projekt je zapoet 1941. godine nakon to se strahovalo da bi ju i tadanja nacistika Njemaka mogla izraditi. U amerikom gradiu Los Alamos okupljeni su ponajbolji fiziari i inenjeri i pod vodstvom amerikog fiziara Roberta Oppenheimera izradili su i uspjeno testirali prvu atomsku bombu 16. srpnja 1945. godine. Odluka da se baci atomska bomba? Sve o atomskoj bombi! U pustinji New Mexica ( u srpnju 1945. god.) rano ujutro u 5.30 sati, testirana je prva atomska naprava koju je projektirao fiziar J. Robert Oppenheimer sa svojim znanstvenim timom. Od svih zemalja na svijetu jedino su SAD mogle razviti atomsku bombu. Ve 1942. god. Roosevelt odobrava istraivanja o atomskoj energiji, na projektu su radili zajednikim snagama ameriki, britanski i francuski znanstvenici. U Los Alamosu, New Mexico su se provodili tajni pokusi, za koje nije znao ni tadanji potpredsjednik vlade, budui predsjednik drave Harry Truman. Od 1939.- 1945. god. stvorene su dvije atomske bombe. Uoi testiranja Truman dobiva od Churchilla potvrdu da moe baciti bombu na Japan. Kada je u Potsdamu Truman obavijestio Staljina o bombi, ovaj je odgovorio da se nada da e je Amerikanci dobro iskoristiti. Ameriki rukovodioci vodili su raspravu kakvo bi upozorenje trebali poslati Tokiju prije nego to upotrijebe bombu. Rijeenje je donijeto na Potsdamskoj konferenciji gdje je Japanu poslan ultimatum da se bezuvjetno preda, a ukoliko to ne uini doivjet e potpuno unitenje. Japanski premijer Suzuki nije se obazirao na ultimatum. Odavno je bilo odlueno da e novo oruje biti upotrijebljeno protiv neprijatelja na takav nain da se postigne najvei uinak, umjesto da ga se radi upozorenja najprije baci na nenapueno podruje. Od ponuenih ciljeva Hiroshime, Nagasakija i Kyota; Hiroshima je

odabrana jer je bila glavna baza domovinske vojske, a ideja za napad na Kyoto je odbaena jer se u Kyotu nalaze brojni hramovi, japanska svetita te drugi religijski centri. Kako je dolo do toga da Amerika, sa svojim duboko humanitarnim tradicijama, postane prva drava koja je upotrijebila najstranije oruje u povijesti? Bombu su smislili znanstvenici iz niza zemalja, ona je bila proizvod liberalnog drutva. Ratna je uporaba bombe bila vrhunac razdoblja uspona nehumanosti. Amerika je s politike izolacionizma prela na duboko ukljuivanje u svjetska pitanja. Nakon svega, znanstvenici se pitaju je li svrha konanog oruja bila poraenje Tokija ili zastraivanje Moskve? Kako je rekao sam Truman i ministar rata Stimons, odluka o bombardiranju Japana bila je iskljuivo humnitarne i vojne prirode. Bomba je upotrijebljena kako bi se u najkraem roku zavrio rat i kako bi se izbjegli golemi gubici u ljudskim rtvama. Neki pak znanstvenici smatraju da bacanje bombe nije bio posljedni in drugog svjetskog rata, koliko je to bila prva znaajnija operacija hladnog diplomatskog rata s Rusijom. Bomba je sluila da se demonstrira mo Amerike i na taj nain omeka SSSR u Srednjoj i Istonoj Europi.

HLADNI RAT
SJEDINJENE AMERIKE DRAVE
Nakon II.S.R. ameriko se gospodarstvo gotovo udvostruilo, infrastruktura je ostala netaknuta, SAD su tada raspolagale s polovicom svjetske proizvodne moi, vikovima hrane i novanih rezervi, vodile su u razvoju tehnologije, raspolagale su velikim energetskim zalihama u Latinskoj Americi i na Srednjem istoku, posjedovala je najsnaniju vojnu maineriju, atomsko oruje i ponajvie veliki meunarodni ugled. Amerikanci su vjerovali da za sputavanje sovjetske moi i zadravanje amerike prevlasti na Zapadu, moraju zadobiti nadzor nad resursima, tritima i radnom snagom Treeg svijeta. Dekolonizacija je nakon rata predstavljala izvor nestabilnosti koji je mogao otvoriti vrata neke zemlje Sovjetskom Savezu i zatvoriti ih zapadnom (amerikom) kapitalizmu. SAD podravale su nedemokratske i nepopularne reimesamo zbog toga to su bili antikomunistiki. SAD okrenule su se k gospodarskoj rekonstrukciji i politikoj stabilnosti Japana, proveli su demilitarizaciju i stavile tako pod svoj nadzor. Japan je potpao pod ameriki utjecaj kojega Sovjetski Savez nije nikada uspio smanjiti. MacArthur je ostvario program demokratizacije pomou ustava koji je jamio politike slobode, caru je ostavljena tek simbolina vlast (i on je s time bio zadovoljan). Nakon to su Sovjeti proizveli atomsku bombu, a da bi zadrali pemo u atomskom naoruanju, Amerikanci su se okrenuli proizvodnji hidrogenske bombe. 1953. god. testirali su snanu termonuklearnu napravu, a ve 1954. god. i hidrogensku bombu. Da bi nadoknadile slabost kopnene vojske, amerike su snage poele razmjetiti velik broj taktikog nuklearnog oruja. Tko je Dean Acheson? Ministar vanjskih poslova SAD 1949.- 1953. god. Odgovoran za mnoge politike inicijative za vrijeme predsjednika Trumana, ukljuujui i Marshallov plan, NATO, nepriznavanje komunistike Kine i ponovno naoruavanje Zapadne Njemake.

Trumanova doktrina, 1947. god.? Nastala je nakon sovjetskog pritiska na Tursku gdje su traili zajedniku kontrolu kljunih morskih prolaza na Bosporu te na napade na britanski protektorat nad Grkom gdje se pobunila komunistika gerila koja je dobivala pomo od Tita. Truman je uzeo Grku i Tursku pod ameriko okrilje. Tako je stvorio uporite na Balkanu i Srednjem istoku. Pozivala je na globalno suprotstavljenje komunizmu, dobila je snanu podrku te se amerika vlada okrenula k agresivnoj vanjskoj politici- antikomunizam je postao glavno naelo amerike vanjske politike. Kongres odobrava Trumanu program vojne i ekonomske pomoi za obje zemlje. Obustavljanje jugoslavenske pomoi grkim ljeviarima i amerika vojna pomo, omoguila je grkoj vladi da porazi pobunjenike i zavrki graanski rat. Tko je George Marshall- to je bio prije nego to je postao ministar vanjskih (dr. tajnik)? George Marshall, ameriki asnik, diplomat i politiar. Za vrijeme Drugog svjetskog rata od 1939.- 1945. god. bio je naelnik glavnog stoera amerike vojske. Nakon rata bio je posebin izaslanik amrikog predsjednika Trumana u Kini. Od 1947.- 1949. god. bio je Dravni tajnik (ministar vanjskih poslova) SAD. Nakon toga ministar obrane 1950.-1951. U diplomaciji je zauzeo vano mjesto osmislivi ameriki plan za obnovu Europe nakon Drugog svjetskog rata ili tzv. Europski program obnove/Marshalov plan. Marshall je bio jedan od zaetnika NATO-a, a 1953. god. dobio je Nobelovu nagradu za mir. Marshallov plan 1947.-1952. god. ili Program europske obnove Nazvan je prema amerikom dravnom tajniku Georgu C. Marshallu. Plan je ponudio ekonomsku i gospodarsku pomo u iznosu od nekoliko milijuna dolara svim europskim dravama, i SSSR-u takoer. Najvei dio je doniran. Do 1952. god. Europa je primila pomo u iznosu od 13 milijardi dolara. Uvrstio je podijeljenost Europe. SSSR je zabranio istonoeuropskim dravama sudjelovanje u Marshallovu planu Kada je zavrio Marshallov plan 1952. god. amerika se pomo Zapadnoj Europi nastavila preko Administracije za uzajamnu sigurnost (Mutual Security Administration- MSA) sve do 1955. god. to je to makartizam? Poslijeratni strah od komunista u vladi, javio se u Americi koja je pokrenula lov na vjetice. To su iskoristili republikanci koji su poticali stranaka trvenja i nemire. Jedan od njih bio je senator McCarthy koji je objavio 1950. god. da posjeduje popis dvjestotinjak komunista zaposlenih u State Departmentu.. McCarthy nikad nije objavio svoj popis. Na njemu su se navodno nalazila imena i generala Marshalla i sekretara Achesona. Administracija je estoko opovrgnula tu optubu, ali je cijela demokratska stranka bila ukaljana. Eisenhowerova administracija Dwight D. Eisenhower Ike (1952.-1961. god.) glavni vanjskopolitiki savjetnik bio je dravni sekretar John Foster Dulles, nastavljena je politika spreavanja, obojica su najavila da e SAD preuzeti inicijativu i utei se velikoj odmazdi kada i gdje to same odaberu; 1955. god. odobrio je plan razvoja interkonitnentalnih balistikih raketa (ICBM-

Intercontinental Ballistic Missile). Predsjednik je podupirao i tajni pijunski program. Od 1956. god. ameriki pijunski avioni U- 2 nadlijetali su i snimali sovjetski teritorij, polijetali su iz V.B., Turske, Japana i Pakistana. Amerikanci su znali da sovjetski program interkontinentalnih raketa ima ozbiljnih problema. Tko je Dulles? John Foster Dulles, ameriki pravnik i politiar. Pravni savjetnik SAD na mirovnoj konferenciji u Versaillesu 1919. god. Jedan od autora Povelje Organizacije Ujedinjenih naroda. Za vrijeme predsjednika Dwighta Eisenhowera, obnaao je dunost dravnog tajnika od 1953.- 1959. god. Smatra se jednim od kreatora hladnog rata, estoko je zagovarao ameriku politiku containmenta i podupirao je stvaranje brojnih vojnih saveza. Tko je George Kennan; ograniavanje utjecaja SSSR-a izvana i iznutra (to radi). Iz koje zemlje su pokrivani diplomatski odnosi s SSSR-om prije nego to su uspostavljeni dipl. odnosi? George Frost Kennan, ameriki savjetnik, diplomat i politiki znanstvenik, otac politke spreavanja, jedna od glavnih figura Hladnog rata. Njegov Dugi telegram iz 1946. god. poslan iz Moskve i lanak Izvori sovjetskog osvajanja predstavili su sovjetski reim kao ekspanzionistiki, a njegov se utjecaj osjetio u podrujima koja su bila od strateke vanosti za SAD. Ovi su tekstovi doveli do formiranja Trumanove doktrine tj. nove politike prema Sovjetskom Savezu. Nakon par godina Kennan daje kritiku na politiku Trumanove administracije, zbog ega je njegova uloga marginalizirana, posebice nakon odabira Deana Achesona na mjesto Glavnog tajnika drave. 1950. god. Kennan naputa State Department i postaje glavni kritiar amerike vanjske politike. (ostao je aktivan kao ameriki diplomat u Moskvi i Jugoslaviji?) Umro je 2005. godine. Amerika politika containmenta/ spreavanja? Politika koja se uobliila ve 1945. god., ali je tek 1947. god. javno artikulirana objavom lanka George F. Kennana (Mr. X Paper) tzv. Dugog telegrama. Kennan strunjak za SSSR u amerikom ministarstvu vanjskih poslova, slubovao je u Moskvi. U tom nepotpisanom lanku Kennan je napisao da glavni element amerike politike prema Sovjetskom Savezu mora biti dugotrajno spreavanje ruskih ekspanzionistikih tendencija Predlae Americi da ne unitava Sovjetski Savez, jer ukoliko bude sruena crvena vlast u Moskvi, ne bi se znalo tko bi preuzeo vlast. Kennan stoga predlae da se sovjetski utjecaj samo zadri u odreenim svjetskim podrujima. Amerike su voe strahovale da bi sovjetska prevlast u Istonoj Europi mogla ograniiti pristup tritima, hrani i sirovinama, preutno su prihvatili sovjetsku kontrolu nad Istonom Europom. Kennan savjetuje vjetu i opreznu prijmenu kontraudara kad god zaprijeti opasnost od sovjetske ekspanzije. Sovjetskom Savezu je zabranjeno irenje i zato Sjedinjene Drave na rubovima europskih drava, sovjetskih susjeda stvaraju svoje vojne zone. Prva velika primjena kontraudara dola je s Trumanovom doktrinom.

Kennedyeva administracija John F. Kennedy (1961.-1963. god.) obeao je da e naciju izvesti iz pasivnosti i konformizma; njegov veliki ugled u javnosti, nije mu donio potporu u Kongresu uvjerio je Kongres da je potrebno poveanje vojnih izdataka; pogorani su odnosi izmeu dviju strana: SAD i SSSR-a; od svog prethodnika naslijedio je kubanski problem: odluio je ukloniti sovjetske rakete s Kube, ali je morao paziti da ne izazove nuklearni rat. Pokuao je s pomorskom blokadom otoka SAD je dugo pokuavao ostvariti nadzor nad tempom i opsegom drutvenih i politikih promjena u Latinskoj Americi. Johnsonova administracija- vaan dogaaj u njegovoj administraciji, Vijetnam, izmiljeni napad na ameriki brod Madox Lyndon B. Johnson (1963.-1968. god.) predloio je program potpune zabrane nuklearnih pokusa; ali SAD su ipak nastavile graditi strateke snage i iriti konvencionalne, pojaale su pomo protukomunistikim skupinama u Treem svijetu, nakon Tetske ofenzive eli zavriti rat u Vijetnamu i odustaje od kandidature za predsjednika. Nixonova administracija, Politika vijetnamizacije Richard Nixon (1968.- 1974. god.) pokuao je zaustaviti pad amerike snage (jer su privrede Zapadne Europe i Japana premaivale SAD) politikom detanta sa Sovjetskim Savezom; modernizirao je ameriku vanjsku politiku; eli provesti kontrolu naoruanja; zbliiti se s NR Kinom i SSSR-om, stoga njegova administracija zapoinje kontakte s Kinom; ukinuo je regrutaciju; odluio je smanjiti vojnu intervenciju u Treem svijetu; ali slaba ekonomija zemlje zahtjevala je dosta predsjednikove panje no on nije znao rijeiti taj problem. Realpolitika politika Nixona i Kissingera. 1972. god. nixon putuje u Peking kako bi uspostavio bolje kinesko- amerike odnose. Nixon je bio prvi ameriki predsjednik koji je stupio na sovjetsko tlo (od vremena Roosevelta) 1972. god. i gdje se u Moskvi sastao s Brenjevom. Politika vijetnamizacije pregovori o primirju u Vijetnamu koji su se od 1968. god. vodili u Parizu, nisu donijeli ploda, stoga se Nixon okree politici vijetnamizacije koja je stvorena da bi deamerikanizirala taj rat prebacivanjem amerike odgovornosti u Vijetnamu na junovijetnamske vojnike. Zapoelo je povlaenje amerikih vojnika. Nakon afere Watergate daje ostavku. Afera Watergate? Dobila je naziv po imenu hotela u washingtonskoj etvrti. Naziv je to za ameriki pijunsko- politiki skandal nastao 17. lipnja 1972. god. uhienjem petorice agenata CIA-e, koji su provalili u prostorije stoera demokrata radi instaliranja prislunih ureaja. Sve se dogodilo za vrijeme predsjednike kampanje 1972. godine, a dva Nixonova pomonika u kampanji su uhiena. Bijela kua i predsjednik Nixon poricali su da je itko od njih umijean u nastalu aferu. Ve 1973. god. Nixon je naredio provedbu Masakra subotnje veeri tj. prekid istranih radnji i postupaka. Gomilali su se dokazi koji su dokazivali da Nixon premda nije bio upleten u samu podvalu, sudjelovao je u uroti kojom se, skrivanjem dokaza, opstruirala pravda. Dogaaj je izazvao duboku ustavnu krizu i zavrio je Nixonovom ostavkom 9. kolovoza 1974. god.

Tko je Henry Kissinger? Bivi profesor na Harvardu, direktor Nacionalnog vijea za sigurnost, najznaajniji vanjskopolitiki savjetnik za nacionalnu sigurnost koji je ikad radio u Bijeloj kui, ef Ministarstva unutranjih poslova od 1973. god. za vrijeme drugog Nixonova mandata; dravni tajnik u Fordovoj administraciji. Fordova administracija Gerald R. Ford (1974.- 1978. god.) 38. ameriki predsjednik, bio je prvi neizabrani predsjednik, nastavlja nepopustljivu politiku prema Sovjetima, ali nije uspio osigurati uvjerljivo voenje drave, pomilovao je Nixona. Carterova adimistracija James E. Carter, Jimmy (1978.-1980. god.) obnavlja ameriku intervenciju u Treem svijetu, naglaavajui ljudska prava to ga dovodi do jo vee konfrontacije sa Sovjetima. 1979. god. obnovljeni su kinesko- ameriki odnosi. U tu ast kineski voa Deng Xiaoping posjetio je SAD. Pogorani su odnosi sa SSSR-om zbog sovjetske intervencije u Afganistanu ( Carter je bojkotirao Olimpijske igre 1980. god. u Moskvi) i propala je normalizacija odnosa s Vijetnamom; postigao je sporazum o postupnom vraanju Panamskog kanala panamskim vlastima; u zemlji vlada ekonomska kriza zbog poveanja cijena nafte, velika nezaposlenost, smanjena tednja i razina produktivnosti, rastao je trgovaki deficit Zbigniew Brzrinski Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost, pokuava obnoviti kontakte s Kinom protiv SSSR-a. Reaganova administracija Ronald Reagan (1980.-1989. god.) 40. ameriki predsjednik, biva filmska zvijezda, uvjerio je Kongres da odobri znatno poveanje vojnih izdataka, uspjeno je zavrio pregovore o kontroli naoruanja sa Sovjetima, poboljao je odnose s Moskvom, provodio je agresivnu politiku da bi oslabio sovjetski utjecaj u Treem svijetu. Njegova je politika dovela do poveanja deficita, snaan antiameriki mirovni pokret u Zapadnoj Europi, pojaane napetosti u Hladnom rat i unutar NATO-a. Njegova je administracija proirila ameriku tajnu slubu, poveala pomo proamerikim vladama u Afganistanu, Angoli, Kambodi i Nikaragvi. Porast vojnih izdataka bio je u vezi sa smanjenim porezima to je dovelo do bujanja amerikog proraunskog deficita, do 1986. god. SAD bile su najvei dunik na svijetu. Reaganova je administracija ponudila nultu opciju tj. povlaenje planova za razmjetanje Pershing II IRBM-ova i Tomahawk krstareih raketa, ako Sovjeti uklone sve svoje rakete srednjeg dometa u Europi i drugdje. Sovjeti su naravno ovu ideju odbili. Iako se protivila sprazumu SALT II, Reaganova administracija ga je odluila potivati. Reaganova doktrina cilj je bio pomoi antikomunistikim pobunjenicima koji su se borili protiv vlada to su uivale sovjetsku potporu, naglaavala je ameriku potporu demokraciji i ljudskim pravima u Treem svijetu i protivila se terorizmu. Busheva administracija George H. Bush (1989.-1992.) prvi patricijski predsjednik nakon Roosevelta; preuzeo je vodstvo najzaduenije drave na svijetu; ali u trenutku raspada velikog komunistikog imperija Istone Europe; ostvario je veliki uspjeh u Zaljevskom ratu i najavio pojavu novog poretka

Clintonova administracija Bill Clinton (1992.-199) demokratski kandidat; vanjske poslova vodi nesigurno i neprpremljeno; ekonomski oporavak popraen je padom prihoda srednjih slojeva drutva. Meunarodna banka za obnovu i razvoj ili Svjetska banka Osnovana je radi pruanja pomoi poslijeretnoj obnovi Europe. Kada je taJ zadatak preuzeo Marshallov plan, Banka se okrenula i ostatku svijeta. Rio pakt, 1947. god.? Regionalni sporazum o sigurnosti na amerikom konitnentu. Potpisale ga SAD (i druge junoamerike zemlje) kako bi osigurale svoj utjecaj u Latinskoj Americi. Za latinsko amerike zemlje ovaj pakt je garantirao naelo neuplitanja u tue poslove, dok su SAD tvrdile da povelja doputa intervenciju da bi se Amerike zatitile od vanjskih neprijatelja i unutranjih prevrata. Anzus pakt, 1951. god. Sporazum o sigurnosti koje su potpisale SAD, Filipini, Australija i Novi Zeland. Amerikanci su njime potisnuli britanski utjecaj na Pacifiku. Gemini i Apollo Gemini Ameriki program istraivanja svemira (NASA) pomou svemirskih letjelica s dva lana posade. Gemini 8, 1966. god. izvreno prvo spajanje dviju letjelica u svemiru. AppoloAmeriki program leta na Mjesec s istoimenim svemirskim brodom s ljudskom posadom ulazak u orbitu Mjeseca prvi je ostvario Apollo 8, a prvo sputanje ovjeka na Mjesec Apollo 11, 21. srpnja 1969. god.- N. Armstrong i E. Aldrin. Ukupno je 12 astronauta boravilo na Mjesecu.

RUSIJA/ SSSR
PRVI SVJETSKI RAT I MEURATNO DOBA
Tko su boljevici? Boljevici (ruski stajalite veine, bolje vie) uenja utemeljena na Lenjinovim interpretacijama marksizma koje se zalae za stvaranje jedinstvene i disciplinirane stranke profesionalnih revolucionara radnike klase, spremni da se koriste svim sredstvima diktature radi ruenja kapitalizma i organiziranja komunistikog drutva. Odbacivali su socijaldemokratski reformizam kao put ostvarenju drutva socijalne pravde. Boljevika stranka nije bila demokratska jer je djelovala ilegalno. Priznavala je primjenu fizike sile kao nunog i najvanijeg sredstva borbe. Pod utjecajem Lenjina traili su sabotiranje vojnih akcija vlastite drave, teili su izazivanju poraza Rusije te koritenju tako nastale situacije za provoenje revolucije i osvajanja vlasti. Revolucija je trebala imati meunarodni karakter. Pripadnici radikalnog krila Ruske socijaldemokratske radnike partije (RSRP), 1918. boljevici svoju stranku nazivaju Ruska komunistika partija. Tko su menjevici? Menjevici ime dolazi od ruskog izraza za manjinu. To je bila umjerena frakcija u ruskoj socijaldemokratskoj partiji. Za vrijeme graanskog rata, menjevici su se ili prikljuili boljevicima ili su emigrirali. Oni koji nisu eljeli prihvatiti niti jednu opciju, bili su likvidirani. Tko su kadeti i eseri? Kadeti su liberalna stranka, demokrati koji zastupaju graanske slojeve. Bili su protiv revolucije, a zagovarali su carski reim. Eseri su bili socijaldemokrati, revolucionari koji se bore za socijalistika naela. 1903. god. podijelili su se na menjevike i boljevike. Krstarica Aurora, to je to Aurora? pokret boljevika Aurora je ime ruske krstarice s koje je pucnjem iz topa 25.12.1917. god. dan znak za napad na Zimski dvorac (rezidenciju privremene ruske vlade) ime je zapoel Oktobarska revolucija. Oklopnjaa Potemnik Oklopnjaa Potemkin je ratni brod na kojem su ruski mornari podigli pobunu protiv vlasti ime je kasnije zapoeta ruska revolucija. Tko je Lenjin? Vladimir Ilji Uljanov, voa boljevika za vrijeme Oktobarske revolucije. Osudio je osvajaku i kolonijalnu poltiku imperijalistikih sila, bio je protiv aneksija, teio je izgradnji pravednog i demokratskog mira te sustava meunarodnih odnosa bez ugnjetavanja, na bazi ravopravnosti. Lenjinov cilj bio je preuzimanje vlasti boljevika. Ruski e boljevici biti iskra socijalne revolucije u Europi, jer samo takva revolucija moe donijeti trajan uspjeh. Aprilske teze V. I. Lenjina Prva faza revolucije dala je vlast buroaziji, druga faza treba dati vlast radnikoj klasi i siromanim seljacima. Cilj: republika sovjeta radnika i

siromanih seljaka! Kako je slabila vlast privremene vlade, jaao je utjecaj boljevika u tvorinicama i vojsci. 1917. god. vraa se iz progonstva iz vicarske upravo za vrijeme revolucije, svrgava vladu Kerenskog i postaje prvi predsjednik sovjetske vlade 1917.-1924. god. kada umire. Vodstvo Sovjetskog Saveza pruzima Trojka: Zinovjev, Kamenjev i Staljin.

Tko je Lav Trocki? Nakon Lenjina, drugi tvorac boljevike pobjede u oktobru 1917. god. Nije pripadao krugu starih boljevika, ve im se prikljuio tek 1917. god. Bio je idov. Ministar vanjskih poslova (prije toga predsjednik izvrnog komiteta petrogradskog sovjeta), voa Crvene armije. Smatrao je da socijalizam u jednoj osamljenoj zemlji nije mogu i zato treba proiriti revoluciju van granica zemlje (suprotan stav nego Staljin). Nakon Lenjionove smrti dolazi u sukob s Trijumviratom (Zinovjev, Kamenjev i Staljin) gdje zastupa svoju Teoriju permanantne revolucije- to znai da se socijalizam u Rusiji moe graditi, ali to e biti dugotrajan proces, a novi e sastav pobijediti tek nakon europske revolucije. 1927. god. Trocki pokuava u javnosti i partiji izazvati otpor protiv Staljina, ali pokuaj nije uspio. Trocki je izbaen iz partije i interniran u Alma Atu, a 1929. god. prognan iz SSSR-a. Ruske revolucije iz 1905. i 1917., kada su zapoele, zato, koje su razlike izmeu tih dviju revolucija, tijek revolucija, kako se boljsevika revolucija odraava na prilike u Europi za vrijeme i nakon rata, prvi privremeni predsjednik nakon revolucije 1917. god.? Nakon poraza u rusko- japanskom ratu izbilo je nezadovoljstvo u narodu: zaostala poljoprivreda, ekonomija, gladno i nemirno seljatvo, teroristike grupe koje provode nasilja i represije samo su neki od razloga nezadovoljstva. I. ruska revolucija, 1905. god. 8. oujka (meunarodni dan ena) u Petrogradu izbija pobuna ena, vlada glad, novaenje mladia, za rat koji je Rusija gubila, pobunjenicima se pridruuje i vojska u borbi protiv samovolje vladajue autokracije; nezadovoljstvo radnika i pobuna seljaka. Ali te se tri struje nisu nikada ujedinile te je revolucija s lakoom uguena. II. ruska revolucija ili Februarska revolucija, 1917. god. Petrograd. Isti motivi kao i 1905. god., ali pojaani ratnim umorom. Sruena je carska vlast i proglaena demokratska

republika. Autokraciju je zamijenila demokracija Privremene vlade. Nikola II. je abdicirao. Suparnik Privremenoj vladi (Premijer Aleksandar Kerenski, menjevik) bio je Petrogradski sovjet (Narodna skutina vojnika i radnika). Ali Dvovlae nije uspostavljeno; nastalo je potpuno rasprenje vlasti i poetak anarhije. Iako je postojala mogunost nastanka komunistikog pokreta, u tom trenutku boljevici su bili dezorijentirani i bez jasnog programa djelovanja. Nezadovoljstvo koje su irile demokratske stranke zbog odbijanja potpisivanja mirovnog pregovora s Njemokom i nisu bili u stanju rijeiti kao i glad, ilo je na ruku boljevicima. III. ruska revolucija ili Oktobarska revolucija, 25. listopada 1917. god. Petrograd. CK boljevike partije u Petrogradu donosi odluku da se ustanak podigne i preuzme vlast. Zinovjev i Kamenjev su jedini bili protiv te ideje. Glavnu ulogu u planiranju je imao Lav Trocki. Crvena garda je zauzela sve kljune poloaje u gradu i krenula na Zimski dvoracsredite Privremene vlade- te ga osvojila na juri, bez krvoprolia. Vlada se predala bez otpora, a premijer Kerenski uspio je pobjei. Nakon preuzimanja vlasti boljevici mijenjeju ime u komunisti. Posljedice revolucije: sovjetska vojska se povlai iz rata, nova boljevika vlada nije priznala dugove prethodne ruske vlade, eksproproirala je zemlju i tvornice, zaprijetila je kapitalistikom Zapadu sa svojom svjetskom revolucijom za koju se zalagala. U veljai 1918. god. formirana je Crvena armija, a komesar rata je postao Trocki. Ubrzo je vojska narasla na velikih 5 milijuna ljudi. Vlast se preselila iz Petrograda u Moskvu. Tko je Gapon? Georgij Apolonovi Gapon bio je ortodoksni pravoslavni sveenik i popularni voa radnike klase za vrijeme Prve ruske revolucije 1905. god. Od 1904. god. surauje s radikalima protiv careva reima. 22. sijenja 1905. god. krvava nedjelja, Gapon poziva radnike na ustanak protiv reima. Ali kada je revolucija propala zbog nejedinstva ustanika, Gapon mora pobjei iz zemlje. U zemlju se vraa tek nakon oktobarske revolucije. Brest-Litovski mir, to se dogaa s baltikim zemljama i Ukrajinom, to Njemaka njime dobiva? Mir je potpisan 3. oujka 1918. god. izmeu snaga Centralnih sila (Njemake i AustroUgarske) i Rusije. Odnos sila Antante prema novostvorenoj sovjetskoj vladi bio je neprijateljski, u tu svrhu smiljaju se planovi o vojnoj intervenciji protiv ruske revolucije. Englezi i Francuzi surauju s Ukrajincima. Nakon sklopljenog mira, kojeg su boljevici eljeli skolopiti da bi spasili tek steenu vlast, neprijateljstvo Antante postaje otvorenije: nekoliko dana kasnije, dolo je do iskrcavanja britanskih trupa u Murmansku, a ministri vanjskih poslova Antante odbili su priznati Brest- Litovski mir s ciljem da unite boljevizam i da vrate Rusiju ponovno u rat. Rusi su tzv. sramotnim mirom priznali sve to su Nijemci osvojili, odrekli su se Poljske, Finske, Latvije, Litve, dijelova Ukrajine i Kurlandije. Morali su pristati na demobilizaciju vojske i isplatu ratne odtete. Pod njemakim nadzorom priznate su znai Poljska, Litva i Estonija. Mir je ponitila sovjetska vlast ve u studenom 1918. god. to je Kurlandija? Kurlandija je povijesna baltika provincija, danas dio Litve, granii s Letonijom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u sklopu SSSR-a, ali je okupiraju Nijemci.

Graanski rat u Rusiji, 1918.- 1920. god., koja mjesta kontroliraju boljevici, najvaniji centri, zato je Crvena armija pobijedila? Kada je boljevika vlada u studenom 1918. god. ponitila Brest- Litovski mir, izbila je borba za vlast izmeu boljevika i menjevika. Na stranu menjevika stale su i sile Antante koje su odluile pomoi bijelu gardu generala Denjkina, Judenia i Kolaka antiboljevike snage koje su eljele unititi ruski socijalizam. Vlada koja je imala najvie izgleda za uspjeh bila je ona generala Kolaka. Njegova se vojska kretala iz podruja Sibira prema europskom dijelu Rusije. Junu Rusiju i Ukrajinu kontrolirao je Denjikin. S Baltika je vojsku vodio general Judeni. Sovjetska je vlada pokuala pregovorima Antantu privoliti za mir, ali nije uspjela. Ovih nekoliko bijelih armija nije bilo sposobno ujediniti svoje napore i zadobiti podrku naroda, zato su na vojnom planu snage Crvene armije imale pobjedu nad njima i osvojile su vlast u Ukrajini, Bjelorusiji i baltikim zemljama. Po zavretku Prvog rata zapoeli su pregovori o miru izmeu amerikog diplomata Bulita i ruskog predstavnika ierina. Dvije strane nisu uspjele pronai zajedniko rijeenje i zapoela je faza sanitarnog kordona gdje je blokirana revolucionarna Rusija, a kontrarevolucionarne snage i dalje su dobivale pomo. Nakon poraza generala Kolaka i Denjkina, Bijela se garda poinje povlaiti, jedni prema Delakom istoku, drugi prema Crnom moru. Judeni na sjeveru slabim snagama napada Petrograd, ali bez ikakva uspjeha. Preostao je jo samo general Vrangel koji je na Krimu formirao novu vladu Rusije, ali i njegova vlada takoer doivljava poraz. Kolak, Denjikin, Judeni, Vrangel? General Kolak bivi carski admiral, voa Bijele garde iz Sibira prema europskom dijeu Rusije. Ruski kontrarevolucionarni general. Vodio dravni udar unutar Bijele (privremene) vlade u Sibiru 1918. god., a zapdni saveznici su ga priznavali za vladara Rusije. Meutim, izdan je a boljevici su ga stijeljali. Denjikin ruski general, poslije revolucije 1917. god. pridruio se antiboljevikim snagama u junoj Rusiji, vodio je neuspjeli pohod na Moskvu 1919. god. te 1920. dao ostavku i otiao u emigraciju. Judeni ruski general, nakon Prvog svjetskog rata preuzeo je zapovjednitvo nad antiboljevikim snagama na Baltiku poslije Oktobarske revolucije. Uz britansku pomo poveo je 1919. god. neuspjean napad na Petrograd; otiao u progonstvo. Vrangel general koji na Krimu formira novu bijelu vladu, no nju su priznali samo Francuzi i bila je sruena 1920. god. Nikola II. i njegova obitelj nakon boljevike revolucije? U srpnju 1918. god. u Jekaterinburgu boljevici strijeljaju Nikolu II i obitelj, a njihova tijela bacaju u stari rudnik. Curzonova linija Etniki definirana granica izmeu biveg SSSR-a i Poljske to je 1919. god. predloio britansi ministar vanjskih poslova lord Curzon. U to je vrijeme nije prihvatila niti jedna strana. Poljska je nakon pobjede u rusko- poljskom ratu zadrala puno vei teritorij nego to bi dobila da je pristala na Curzonov prijedlog.

Rat s Poljskom- mir u Rigi? Na mirovnoj konferenciji u Parizu odlueno je da se Poljska drava uini to snanijom kako bi postala stup Antantine politike prema SSSR-u i Njemakoj. Ustavotvorna skuptina je u lipnju 1919. g. za efa drave postavila ponovno Pilsudskog i donijela graansko-demokratski ustav po francuskom uzoru s jakom vlau parlamenta. Poljska je imala veliku vojsku od 600.000 ljudi, pa su se, svjesni svoje vojne moi, upleli u pogranini rat s SSSR-om. Rusija je priznala 1918. god. nezavisnost Poljske, ali spor oko granica dovest e do dugog sovjetsko- poljskog rata. Pilsutski na elu svoje velike vojske kree najprije u Ukrajinu i Bjelorusiju, Sovjeti se moraju povui i trae sklapanje mira kojim bi se priznala sva prava Poljaka na do tad osvojen teritorij. Ali, apetiti poljskog generala su bili puno vei. elio je cijelu Ukrajinu, a za to nije od nikoga imao odobrenje. U Kijevu Crvena armija izvodi protuudar i potiskuje Poljake sve do Varave. Konaan obraun dogodio se na Visli udo na Visli gdje su Poljaci posljednjim snagama uspjeli potisnuti Crvenu armiju generala Tuhaevskog daleko od svog glavnog grada sve do Curzonove linije tj. istone granice Poljske. Mir u Rigi, 1921. god. Poljaci su dobili dijelove zapadne Bjeorusije, Ukrajine i Litve tzv. Curzonova linija. Gdje je intervenirao Japan i RSFSR nakon I.S.R.? itav euroazijski prostor pripao je Rusiji kao i Kavkaz. Tibet i Mongolija dole su pod interesnu sferu Rusije. U Koreji su 1919. god. izbile antijapanske demonstracije, ali su ih Japanci uspjeno uguili. Japan se proirio na kineski teritorij: njemaki antung, Mandurija i Unutranja Mongolija. Novi sukob zbio se zbog Istonog Sibira, izmeu Japana i SAD. 1920. god. na teritoriju Istonog Sibira boljevici formiraju Dalekoistonu Republiku (teoretski neovisnu od Sovjetskog Saveza) s ciljem protjerivanja okupacijske vojske. to je Kominterna, kad je osnovana, kad ukinuta i zato je ukinuta, tko je na elu kominterne, gdje joj je sjedite, razlika izmeu kominterne i narodne fronte? Nakon to se za vrijeme Prvog svjetskog rata raspala Druga internacionala (Druga internacionala prihvaala je revizionizam i odrekla se nasilne revolucije, njezini pripadnici bili su socijaldemokrati), stvorena je u Moskvi 1919. god. Trea internacionala ili Kominterna koja je trebala biti disciplinirana partija meunarodnog proletarijata. Okupljala je sve stranke koje su prihvatile lenjinistiku teoriju i boljeviku taktiku. Tijekom godina politika Kominterne u potpunosti je podreena dravnim interesima SSSR-a. Tretirala je nekomunistike politiare kao neprijatelje te protiv njih provodila ilegalne akcije, nasilja i sl. Najvie rezervi prema osnivanju Kominterne imali su njemaki komunisti koji su se pribojavali da stvaranje ove organizacije moe dovesti do potpune dominacije ruske partije nad drugim partijama. Radnika fronta unutar kapitalistikog svijeta traio se partner za komunistiku Rusiju. Ti partneri su trebali biti socijaldemokrati, do tada intenzivno potiskivani i klevetani. Cilj radnike fronte nije bio jasno definiran: 1.) trebala je dati pomo pri uspostavljanju gospodarskih odnosa Rusije s drugim zemljama i zatiti Rusiju od vojnih prijetnji ili 2.) trebala je ukljuivanjem socijaldemokrata u svoje redove, pokuati minirati te stranke iznutra. (?)

U skladu s tim interesima Staljin je za vrijeme Drugog rata raspustio Kominternu, da ne kvari odnose sa zapadnim saveznicima. Kao nasljednik kominterne 1947. god. nastao je Informbiro. Narodna fronta Ideja se javila unutar Komunistike partije Francuske 1934. god. Narodna fronta je trabala biti savez svih branitelja parlamentarne demokracije. Komunistima su se pridruili radikalni socijalisti. Cilj je bila borba protiv faizma. Kominterna je odobrila osnivanje Narodne fronte. RSFSR 1919. god. proglaena je Ruska Sovjetska Federativna Socijalistika Republika Kad nastaje SSSR i to znai ta skraenica? 30. prosinca 1922. god. RSFSR mijenja ime u Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika. SSSR je nastao ujedinjenjem RSFSR, Ukrajine, Bjelorusije i transkavkaske federacije (Armenije, gruzije i Azerbejdana). Ustav iz 1923. god. odreuje SSSR kao saveznu dravu nekoliko nacionalnih jedinica Boljevika partija je bila nosioc cjelokupnog politikog ivota, na elu je bio CK s Politbiroom kao izvrnim organom. Po obliku je bio federacija republika, gdje se priznavala jednakost svima. 1925. god. Uzbeka i Turkmenska Sovjetska Socijalistika Republika ule su u sastav SSSR-a. 1923. god. donijela je raskol u Partiji: sukob se poveo zbog demokratizacije Partije. Tzv. Trojka koju su inili Zinovjev, Kamenjev i Staljin bili su protiv demokratizacije i nastojali su sprijeiti svog glavnog suparnika i pristau demokracije Lava Trockog da se domogne Lenjinove (Lenjin je tada bio bolestan) funkcije u Partiji. Trojka je odnijela pobjedu. Ve 1925. god. Trojka se raspala, a Zinovjev i Kamenjev se priklanjaju Trockom i stvaraju lijevu opoziciju koja se suprotstavila desnoj struji: Buharina, Rikova i Tomskog. Ovog puta se povela rasprava oko privrednog razvoja SSSR-a. Staljin se priklanja desnici, a Trockog nakon ovog dogaaja izbajuju iz Politbiroa. Nakon obrauna s lijevicom, uslijedio je obraun s desnicom koja nije eljela prihvatiti Staljinov plan o brzoj i opoj kolektivizaciji sela, ve je traila nastavak NEP-a. 1929. god. poraena je i desnica. 1929. god. prihvaena je prva petoljetka 30te godine prole su u znaku Staljinovih istki u kojima je stradalo na tisue revolucionara, dravnih neprijatelja i nevinih ljudi. Nakon napada Crvene armije na Finsku u studenom 1939. god. Liga naroda je iskljuila SS iz svog lanstva. Centralni komitet, Politbiro, Orgbiro Centralni komitet: imao je vrhovnu vlast izmeu partijskih kongresa Politbiro: osnovan 1919. god., postao je odgovoran za politike odluke Orgbiro: organizacijski biro, ontrolira organizaciju partije.

to je EKA, NKVD, KGB i tko je na elu tih slubi? Tko je bio osniva EKA-e? 1. EKA (1917.-1922.)- nakon zavrenog graanskog rata, dolo je do pobuna seljaka protiv bijede i pustoi, uestale su pobune, stoga vlada donosi odluku o osnivanju prve ruske tajne slube. Osnovao ju je Lenjinov suradnik, Poljak Feliks Derdinski krajem 1917. god. radi uhienja i likvidacije unutranjih neprijatelja boljevike vlasti te suzbijanje kontrarevolucijei sabotae. 1922. god. EKA je rasputena, a zamijenio ju je GPU. 2. GPU (1922.-1934.)- Glavna politika uprava, sovjetska tajna policija iz dvadesetih i poetka tridesetih godina prolog stoljea koja je provodila prisilnu kolektivizaciju i progon kulaka, imala je vlastite naoruane postrojbe, mreu dounika i pijuna. ef GPU-a je bio Jagoda koji je stradao u Staljinovim istkama u Gulagu od strane NKVD-a. Reorganizacijom je 1934. god. GPU trensformiran u NKVD. 3. NKVD/ Narodni komesarijat unutarnjih poslova (1934.- 1954.)- zloglasna tajna policija SSSR-a od 1934.- 1941. god. koja je provodila Staljinove istke: likvidirala je etvoricu, od est velikih sovjetskih marala i 14 od 16 generala. Pored ovih visokih asnika, nestalo je na stotine admirala i zapovjednika visokih inova, te 20 tisua politikih komesara. NKVD poinio je i straan pokolj poljskih vojnika i asnika u Katinskoj umi1393. god. Sluba je reorganizirana 1941. god., a od dijela njenog ljudstva formiran je NKGB. 4. KGB/ Komitet dravne sigurnosti- tajna sluba sovjetskog dravnog partijskog vrha, najbrojnija i najmonija ikad ustrojena politika policija na svijetu. Osnovana je 1954. god. u Moskvi, nadzirala je sve republike SSSR-a: spreavala je ilegalne prijelaze preko granice, nadzirala je i kontrolirala pomorski promet, vrila je graninu kontrolu isprava, pratila je i zatvarala sve sovjetske graane koji su na bilo koji nain kontaktirali sa saveznicima, zlostavljala je pisce i slobodne umjetnike... Perestojka sredinom 80- tih godina uzdrmala je mo KGB-a, 1993. god. KGB je zamijenjen liberalnijim FSB-om. Funkcije: Berija, Jagoda, Jeov, Zinovjev, Kamenjev, Trocki, Dzierzynski, Solenjicin? Zinovjev boljevik, zajedno s Kamenjivim i Staljinom ino Trijumvirat koji se nakon Lenjinove smrti borio za vlast protiv Trockog. Nakon Lenjinove smrti Zinovjev preuzima plat nasljednika, ali ga Staljin zbacuje s vlasti. Zinovjev, predstavnik lenjingradske partije i predsjednik Kominterne, okree se k Trockom, ali kad njihova opozicija nije uspjela, kaje se i ponovno vraa u Partiju. Kamenjev jo jedan lan Trijumvirata, predstavnik CK partije u Moskvi, ali je potisnut u pozadinu nakon to se Staljin domogao vlasti. Trocki bio je na glasu kao opozicionar. Imao je podrku Lenjina, ali je ostao usamljen. Iako formalno nije bio kandidat za vodee mjesto u partiji, zasluge koje je stekao za vrijeme graanskog rata uinile su ga popularnim. Bio je stalo boleljiv i zbog bolesti se morao povui iz politikog ivota na neko vrijeme. Ali 1924. god. ponovno se vraa kako bi bio prava opozicija Staljinu. Smijenjen je na vlastiti zahtjev s poloaja narodnog komesara za rat. itavo vrijeme sukobljavao se vodeom trojkom, koja se na kraju i sama raspala, a njeni otpadnici Zinovjev i Kamenjev su se prikljuili Trockom u opoziciji. Opozicija nije uspjeno djelovala zbog unutranjih razmirica i brzo se raspala. Trocki je proglaen heretikom, izbaen je iz Partije i deportiran u Alma Atu, Sibir. 1928. god. od tamo je zauvijek napustio SS. Felix Dzierzynski boljevik, prvi osniva i rukovoditelj EKA-a od 1917. god., narodni komesar za unutarnje poslove. Uveo je crveni teror, to je bila osnova za stvaranje arhipelaga Gulag.

Aleksandar Solenjicin najpoznatiji ruski disident i antistaljinist, i sam je iskusio logore pa je u svojim djelima svjedoio o nehumanosti i teroru staljinistikog reima. 1970. god. dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost. U djelu Arhipelag Gulag Solenjicin razotkriva sustav Gulaga i njihovu pravu namjenu, zbog ega je morao emigrirati iz SSSR-a. Henrik Jagoda ef NKVD-a od 1934.-1936. god., glavni izvritelj Staljinovih istki, organizator montiranih procesa u kojima su stradali brojni neduni ljudi. Na kraju i sam stradava u Staljinovim istkama 1938. god. Nikolaj Jeov ef NKVD-a od 1936.-1938. god., nakon Jagode nastavio je provoditi Staljinove istke. U koncentracijskim logorima je provodio jeovke, brutalne likvidacije komunista, generala i graana za koje se smatralo da se ne slau sa Staljinom. Isto kao i Jagoda i Jeov na kraju postaje rtva istki. Lavrentij Berija od 1921. god. ef eke, a od 1938. god. imenovan je zamjenikom Nikolaju Jeovu, efu NKVD-a. Iste godine Berija dobiva nalog od Staljina da likvidira svog nadreenog tj. Jeova. Uivao je snanu podrku Staljina pa je u razdoblju od 1938.1953. god. bio ministar unutarnjih poslova i ravnatelj koncentracijskih logora. Nakon Staljinove smrti, Berija eli prigrabiti svu mo, ali zajednikim snagama Hruov, Molotov i Maljenkov mu to ne doputaju ve ga likvidiraju. to je Gulag? Koja je razlika izmeu sovjetskog i nacistikog logora? Gulag- Glavna uprava logora, upravno tijelo koje je upravljalo sustavom koncentracijskih radnih logora za preodgoj zatvorenika. Zloglasni sovjetski koncentracijski logori u kojima je NKVD likvidirao bezbroj sovjetskih i stranih dravljana. Tu je boravilo 7 milijuna ljudi, dva miliona njih nije doekalo izlazak. Prvi radni logor u Rusiji, stvoren je 1919. god. Osobine komunizma Socijaldemokracija koja je prethodila komunizmu, nastala je i ojaa zbog razvitka kapitalistikih odnosa te pojave velikog broja radnika. Klasna borba socijaldemokratske drutvene doktrine odnosila se na sukob izmeu radnitva i buroazije. Prema ideji Marxa, radnici su jednog dana trebali preuzeti vlast. Vlast buroazije bila je diktatura buroazije, dok je vlast radnitva trebala biti diktatura proletarijata. Komunizam je revolucionarni socijalizam koji se temelji na teorijama politikih filozofa Karla Marxa i Friedricha Engelsa; projekt besklasnog drutvenog ureenja u kojem su sredstva za proizvodnju u zajednikom vlasnitvu, a dobra se dijele sukladno potrebama lanova drutva. U praksi oznaava totalitarni jednostranaki sustav bez legalne oporbe tj. diktaturu komunistike partije. Komunizam je politiki pokret koji tei uspostavljanju jednopartijske komunistike vlasti revoluionarnim metodama. Komunizam eli zbaicti kapitalizam kroz revoluciju proletarijata. Komunizam je klasnu borbu razumio posve razliito od socijal demokracije. Prioritet je trebala biti tenja za preuzimanjem pune vlasti. Rije je bila o uvoenju diktature proletarijata uz koritenje sredstava izravne prisile i ukidanje demokracije. Ruska Socijaldemokracija formalno je nastala 1989. god., ali u ilegali. Na Drugom Kongresu Socijaldemokratske radnike partije dolo je do rascjepa na dvije frakcije: Komunizam nakon Drugog svjetskog rata karakterizirali su represije, stvaranje frontova i blokova drtvenih organizacija, unitavanje svih stranaka koje nisu pristajale na pristupanje Fronti ili Bloku...

Odnos komunistikih reima prema vjeri? Komunistika ideologija bila je ateistika. Stoga se prema svim vjeroispovijestima odnosila neprijateljski: nastojala je uguiti svaki oblik vjeroispovijesti i nametnuti ateizam. 1922. god. najvee represije pogodile su Pravoslavnu crkvu. to je to revolucionarni komunizam? Revolucionarni komunizam napada graansku demokraciju i kapitalistiki sistem, optuujui ih da su samo orue bogatih pomou kojih izrabljuju siromane. Istinsku demokraciju, prema teoriji marksizma- lenjinizma, moe donijeti tek diktatura proletarijata ukojoj se usklauju opi i pojedinani interesi. Parlamentarizam se zamijenjuje proleterskom partijom. Vlast je u tom sistemu centralizirana. Cilj diktature proletarijata otklanjanje drutvenih suprotnosti i klasa. Nestanak klasa dovest e do odumiranja drave kao institucije klasne vladavine. Ratni komunizam, 1918.- 1921. god.? Sovjetski Savez izrazito agrarna zemlja, industrijski jako zaostala, nakon Prvog svjetskog rata suoen je s padom proizvodnje, a nova vlast da bi sprijeila privredni slom, zadaje udarac. Ekonomija drave bila je unitena i oskaena u ratu, stanovnitvo je pogoeno glau i hladnoom stoga je hrana bila prioritet. Donijeta je odluka o oduzimanju itarica kulacima, na selu je nastala klasna slojevitost, poveavao se broj posjeda, a smanjila veliina obradivih povrina. Podrazumijevao je koncentraciju ekonomske vlasti imoi, centraliziranu kontrolu i rukovoenje, zamjenu malih proizvodnih jedinica velikma, naputanje komercijalnog i monetranog oblika raspodjele, plaanje u dobrima... Nacionalizacija industrije i zemlje, radnika kontrola samo su neke od mjera to ih je poduzela drava, ali one nisu donijele poboljanje. Dapae, kriza se sve vie produbljivala. Pobuna seljaka pridonijela je konanom naputanju ratnog komunizma 1921. god. koji je unitio vlast zemljoposjednika i buroazije, a nije uspostavio socijalistiki ekonomski poredak. Pokazalo se da ratni komunizam nepovoljno utjee na produktivnost i vratio je Rusiju na nivo primitivne privrede. Stoga je donesena odluka da se ratni komunizam ukine i uvede Nova ekonomska politika/ NEP. Nova ekonomska politika ili NEP, 1921. god. Shvativi da je gospodarstvo u ruevinama i da vlasti prijeti protuboljevika eksplozija, Lenjin ukida privredu ratnog komunizma i uvodi NEP. Kao poticaj za taj in bila je pobuna mornarice u Krontadtu, koja je ujedno bila najvjernija garda komunizma. Seljacima je doputeno da slobodno raspolau proizvodnim vikovima tj. da ostatak svojih proizvoda mogu prodavati poto podmire obaveze prema dravnim organima. Predviala je razvoj male zanatske proizvodnje kako bi se proizvela dobra koja seljak eli kupiti. Oivjela je privatnu trgovinu, uspostavila rubalj kao vrstu valutu. NEP je bila pogodna za bogaanje seljaka tj. za stvaranje kulaka koji su postali glavni proizvoai na selu. Stvaranje NEP-a stabiliziralo je ekonomske prilike u dravi te je pomoglo pri jaanju centrale vlasti partije. Kampanja nacionalizacije industrije je zaustavljena, provedena je decentralizacija, a industrije su organizirane u trustove koji su poeli raditi prema principima trinog poslovanja i stvaranja profita. Nastala je nova klasa drutva tzv. nepmani, poela se osjeati atmosfera izobilja, nazirali su se bolji dani. Ubrzo su problemi izali na vidjelo. Kriza cijena kako nije postojala kontrola, cijene su vrtoglavo

rasle i padale. Cijene poljoprivrednih proizvoda porasle su znatno vie u odnosu na cijene industrijskih proizvoda. Kriza radne snage bila je posljedica niskih cijena industrijskih proizvoda. Hirovitost indeksa cijena uinila je i radnike predmetom cjenjkanja. Rad je bio jeftin, a plae su esto izostajale. Financijska kriza 1923. god. industijske cijene poinju dramatino rasti na tetu poljoprivrednika. Nastale su kare cijena. Stagnacija teke industrije kriza cijena industrijskih proizvoda poziv na racionalizaciju proizvodnje masovno otputanje vika radnika. Sve je rezultirlo nemirima i trajkovima. Ekonomsku napetost zamijenila je politika napetost. Naglaena je nadmo poljoprivrede, dok se industrija tek djelomino oporavila (i to samo laka, teka je sve vie zaostajala jer je NEP nije stimulirao). Ako je NEP spasio seljake od propasti, onda je industriju i trite radne snage doveo na sam rub kolapsa. Njemako- sovjetski sporazum, 1921. god. Potpisan u Berlinu, u tajnosti, dogovorio je sovjetsku proizvodnju tipova, tenkova, granata i aviona za njemaku vojsku, prema njemakim nacrtima. Proizvodi su dostavljani njemakom Wehrmachtu i Crvenoj armiji. Za to vrijeme njemaki oficiri poduavaju pripadnike Crvene armije u rukovanju tenkovima i avionima. Lenjinova smrt i borba za vlast 1922. god. Lenjin je teko obolio, nakon srane kapi i ostao je onesposobljen za rad. Povukao se iz politike javnosti i sasstavio Politiki testament u kojem je nagovijestio razjedinjenje dviju klasa: proletarijata i seljaka to e uzdrmati jedinstvo partije. Predvidio je rascijep meu lanovima CK Partije. Uslijedila je borba za vlast: Zinovjev, Kamenjev i Staljin ujedinili su snage kako bi onemoguili uzdizanje Trockog. Staljin proraunato skroman, vrebao je iz pozadine. Zapoeta je kampanja protiv Trockog. Proces ocrnjivanja Trockog ubrzo je ojaao, a Partija je osudila opoziciju. Trocki Bio je na glasu kao opozicionar. Imao je podrku Lenjina, ali je ostao usamljen. Iako formalno nije bio kandidat za vodee mjesto u partiji, zasluge koje je stekao za vrijeme graanskog rata uinile su ga popularnim. 21. sijenja 1924. god. umire Lenjin. Zinovjev je uzeo naslov nasljednika, a Staljin se jo uvijek suzdravao od otkrivanja svojih ambicija. Petrograd se preimenovao u Lenjingrad. Lenjinova partija elite, Lenjinovim upisom tj. masovnim upisom 1924. god. izmuen groznicama koje su ga svako malo zahvaale, Trocki se vraa u Partiju gdje predvodi glavnu opoziciju. Na vlastiti zahtjev Trocki je smijenjen s poloaja narodnog komesara za rat, gdje ga je zamijenio Frunze. Buharin, Zinovjev, Kamenjev i Staljin iskoritavali su nesuglasice koje je Trocki imao s Lenjinom kako bi dokazali njegovu otpadnost od naela i uenja velikog uitelja. Sukob se vodio i oko politike NEP-a. Trocki i Preobraenski kritizirali su Partiju zbog poputanja seljacima, koja su ila na tetu industrije. Njih dvojica davali su prednost industriji. Nova kriza poljoprivrede donijela je novu podjelu u Partiji. Ovog puta raskol se dogodio u Trijumviratu. Zinovjev i Kamenjev naputaju NEP i protive se orijentaciji prema seljacima. Sada je uslijedila borba: Zinovjev predstavnik lenjingradske partije. Lenjigrad je bio grad s najveom industrijom u SSSR-u, dom preoletarijata i revolucije. Staljin predstavnik CK partije u Moskvi. Moskovska partija bila je vie vezana uz selo. Imao je potporu Buharina. Zastupao je Teoriju izgradnje socijalizma u jednoj dravi tj. socijalizam se moe izgraditi u SSSR-u, ne ekajui europsku revoluciju, ali e osamljena

drava biti ugroena izvana sve dok joj se ne prikljue druge drave pod vlau komunista. Vladajua elita potvrdila se na vlasti, a lenjigradska struja je poraena. Zapoete su represivne mjere prema Zinovjevu. Ujedninjena opozicija nakon poraza u partiji Trocki, Zinovjev i Kamenjev 1926. god. udruuju se u opoziciju. Ali nedostatak unutranje povezanosti i uzajamnog povjerenja bio je glava slabost opozicije. Trocki je proglaen heretikom i izdajicom, i Trocki i Zinovjev su izbaeni iz partije. Trocki je deportiran u Alma Atu u Sibir, odakle je 1928. god. protjeran iz SSSR-a u Tursku. 1927. god. raspala se opozicija, a Zinovjev i Kamenjev su se pokajali i vratili u Partiju. Vrhovna vlast bila je koncentrirana u Politbirou. Nikolaj Buharin Predsjednik Kominterne i glavni partijski ideolog. Stradao je u vezi s pitanjem provoenja NEP-a, nakon to se NEP pokazao kao neprikladno rijeenje. Buharin je branio i dalje poticao politiku NEP-a, zbog ega je bio uklonjen iz vodstva Kominterne i sovjetske partije. to je to petoljetka? Politika NEP-a (koja je davala prioritet poljoprivredi i lakoj industriji) bila je u suprotnosti s idejama planera koji su eljeli ubrzati promjene u SSSR-a i stvoriti modernu industrijsku zemlju. 1926. god. iznijeto je nekoliko planova o razvoju drave, a najzanimljiviji se pokazao perspektivni Petogodinji plan razvitka narodne privrede. Glavni motiv bila je elja da se razvije sovjetska teka industrija i rudarstvo te tako omogui realizacija programa naoruanja i dostigne korak sa Zapadom. Prvi takav plan poeo se provoditi 1929. god. Usmjerio se na razvitak proizvodnje sredstava za proizvodnju kao osnovu industralizacije zemlje. Nacrt plana je predviao: godinje poveanje industrijske proizvodnje do 40% tijekom pet godina, poveanje investicija u industriji, smanjenje trokova proizvodnje, poveanje produktivnosti rada. Zemlja nije dobivala nikakvu inozemnu pomo, raspolagala je s malim brojem strunog kadra, nailazila je na estok otpor bogatog seljakog sloja tzv. kulaka. Ba u vrijeme Velike gospodarske krize, SSSR biljei ekonomski uspon. Zapota je kolektivizacija poljoprivrede. Potica su dalai stalni problemi pri otkupu itarica te uspjena industralizacija. Na selu su itava domainstva ukljuena u dravna i zadrna imanja- sovhoze i kolhoze. Kulacima je zabranjen pristup u kolhoze. Cilj je bio unititi kulake kao klasu. Kulacima je oduzimana zemlja, protjerani su sa svog imanja u daleke krajeve gdje su dobili siromani komadi zemlje.Kao posljedica kolektivizacije nastala je dezorganizirana proizvodnja, gdje su najefikasniji proizvoai (kulaci) bili izbaeni iz tog pogona. Kolektivizaciju je ivotom platilo 14,5 milijuna seljaka. Za vrijeme rasta industrije, agrarna proizvodnja je opadala. to su to sovhozi i kolhozi? Kolhozi kolektivna gospodarstva, poljoprivredne komune koje se temelje na zajednikom radu i ivljenju. Sovhozi sovjetska gospodarstva, osnovani radi proizvodnje hrane za izgladnjele. Narodni komesari za rat Lav Trocki, Mihail Frunze, Klement Voroilov

Josif Visarionovi Dungavili Staljin Gruzijac, bivi bogoslov. Staljinov nain voenja Partije proklamirao je nepogreivost Partije, nepogreivost Lenjina i nepogreivost samog Staljina. Staljinova vladavina zahtjevala je apsolutnu poslunost i priznavanje njegove nepogreivosti. Stvorio je svoj kult, postao je daleka, izolirana figura. Bio je okrutan i osvetoljubiv prema svima koji su mu se suprotstavljali. Socijalizam je nametnuo uz pomo sile odozgo i poistovjetio ga s ruskim nacionalizmom.Tijekom 20-tih i 30- tih godina provodio je istke meu seljacima, oficirima i intelektualcima. Istovremeno je stvarao stroj za eventualni rat, bojao se Njemake, a jo vie saveznitva Njemake i Zapada. Njegova vanjskopolitika koncepcija brinula se: da ouva sigurnost prve zemlje socijalizma u okruenju kapitalistikih zemalja i da SSSR dobije ulogu posrednika u meusobnim sukobima imperijalistikih sila. Zato je glavni zadatak sovjetske diplomacije da stvori to sigurniji poloaj u kapitalistikom svijetu. Da bi neutralizirao nesnoljivost kapitalistikog svijeta, SSSR sklapa dobre odnose sa zemljama koje su nezadovoljne poslijeratnim poretkom: s Njemakom. elio je da se SSSR to manje mijea u suprotnosti kapitalistikih zemalja, ali se mora aktivno vojno pripremati ukoliko izbije kakav sukob. Staljin je vjerovao da e doi do novog sukoba i da e u njemu Sovjetski Savez odigrati kljunu ulogu. Odbijao je prikljuiti se saveznicima u borbi protiv Hitlera 1939. god, jer su ga zanemarili na Mnchenskom sporazumu i jer su cijelo vrijeme bili popustljivi prema Hitleru. to su to istke? Staljin koji je bio nesklon ljudima i pun strahova za svoju poloaj, represijama je nastojao ojaati svoj poloaj istke su predstavljale politiki pritisak i represiju koju je Staljin provodio tijekom 30tih godina nad lanovima KPSS, ali i nad svima onima koji su okarakterizirani kao dravni neprijatelji. istke su provoene s namjerom voe da odstrani nepoudne elemente iz Partije i da uvrsti svoj autoritet voe. Prva istka je provedena 1921. god. i bila je zamiljena kao ienje partije od karijerista. istke su se provodile ne samo nad lanovima Partije, vei nad inteligencijom, birokratima i bogatim seljacima tzv. kulacima te nad manjinskim narodima. Kao izvrni organ koji je provodio istke tu je bila dravna policija NKVD pod vodstvom Jagode, ali kulminacija zloina dogodila se za vrijeme Jeova od 1936.-1938. god. (period Jeovtine) Milijun ljudi je stradalo u istkama. Tko je bio Kalinjin? Mihail Ivanovi Kalinjin bio je boljeviki revolucionar, koji od 1919.-1938. god. obnaa dunost predsjednika Vrhovnog Sovjeta SSSR-a. Bio je i lan Politbiroa sve do 1946. god. Stavio je svoj potpis na mnoge dokumente kojima se odobravala istka, isto takoodobrio je i provednu Katinskog masakra 1939. god. Tko je Tuhaevski? Sovjetski maral, najsposobniji zapovjednik Crvene armije za vrijeme graanskog rata. Pripremio je planove za sluaj preventivnog rata protiv nacista. Za vrijeme Staljinovih istiki optuen je za veleizdaju, osuen 1937. god. na montiranom procesu i strijeljan. Staljinovi su agenti kompromitirali Tuhaevskog, ubili ga kako bi izrazili elju Moskve da se nagodi s Berlinom. Rehabilitiran je nakon Staljinove smrti.

Tko je Mercader? Ramon Mercader, sluga Lava Trockog, sovjetskog disidenta u Meksiku. 1940. god. u malom mjestu nedaleko glavnog meksikog grada, Mercader ubija svog poslodavca. Osuen je na 20 godina zatvora, a kada je 1961. god. izaao na slobodu odlazi u Sovjetski Savez. Tko je Sorge? Richard Sorge, sovjetski i jedan od najistaknutijih obavjetajaca u Drugom svjetskom ratu, krajem dvadesetih odlazi u Kinu radi organiziranja sovjetske pijunske mree: tamo je stekao ugled pouzdanog njemakog novinara pa je 1933. god. primljen u nacistiku partiju. Sovjetsku je vladu obavijestio u svibnju 1941. god. da Nijemci planiraju izvesti napad na Sovjetski Savez 20. lipnja 1941. god. U kolovozu iste godine obavjetava Moskvu o japanskom planu napda na SSSR, ali japanska protuobavjetajna sluba i policija su ga otkrili i uhitili i osudili na smrt vjeanjem. Presuda je izvrena 1944. god. u Tokiju. Tko je Berija, koje je funkcije obnaao i kako je zavrio? Lavrentij Pavlovi Berija, rodom s Kavkaza, od 1921. god. ef eke, ef tajne policije sovjetskog ministarstva unutarnjih poslova, odigrao je kljunu ulogu u Staljinovim istkama 1936.-1938. god. Od 1938. god. imenovan je zamjenikom Nikolaju Jeovu, efu NKVD-a, ali iste godine Berija dobiva nalog od Staljina da likvidira svog nadreenog tj. Jeova. Kasnije je Berija obnaao funkciju ministra unutarnjih poslova (1938.- 1953.), a bio je i ravnatelj koncentracijskih logora. Kada je 1953. god. Staljin umro, Berija je teio prigrabiti apsolutnu mo. Hruov, Maljenkov i Molotov ga proglaavaju izdajicom partije, ukov ga sa svojim generalima svrgava s vlati. Sueno mu je po kratkom postupku. Strijeljan je krajem 1953. god. u podrumu centralnog zatvora pokraj Moskve. Berijovtina teror nad partijskim kadrom, pokuaj podreivanja cijelog komunistikog sustava organima sigurnosti. Tko je obnaao funkciju prije Berije? Nikolaj Jeov, bio je ef NKVD-a, a Berija njegov zamjenik. Tko je Jagoda? Henrik Grigorijevi Jagoda, rodom iz Poljske, tijekom 30-tih godina zapovijedao je svim logorima za prislini rad u SSSR-u. ef NKVD-a od 1934.-1936. god., glavni izvritelj Staljinovih istki, organizator sramotnog suenja i likvidacije Zinovjeva, Kameneva i drugih uglednih ljudi onog vremena. I sam je posato sumnjiv Staljinu, smijenjen je, a na njegovo mjesto doao je Jeov. Uhien je zbog sumnje da je suraivao s trockistima protiv SSSR-a. Strijeljan je 1938. god. u Moskvi. Tko je Jeov, jeovtina? Nikolaj Ivanovi Jeov, Patuljak ili epavi (nazvan zbog niskog rasta i hromosti), roen u Sankt Petersburgu, ef NKVD-a od 1936.-1938. god., nakon Jagode nastavio je provoditi Staljinove istke. U koncentracijskim logorima je provodio jeovke, brutalne likvidacije komunista, generala i graana za koje se smatralo da se ne slau sa Staljinom. 1938. god. i on gubi Staljinovu naklonost, optuen je da je dravni neprijatelj i likvidiran 1939. god.

Voe NKVD-a? Derdinski, Jagoda, Jeov, Berija SSSR uoi Drugog svjetskog rata Sovjetsko vodstvo imalo je smo jedan cilj: svim sredstvima obraniti i sauvati zemlju i njen socijalistiki drutveni sistem. I Zapad i nacistika Njemaka podjednako su opasan neprijatelj. Nacistika opasnost inila se opasnijom za SSSR, zato se diplomacija nastojala povezati s Zapadom. V.B. i Francuska u nekoliko su navrata (Munchenski sporazum) odbijale paktirati sa Sovjetima, stoga su Sovjeti poeli vjerovati da zapadne sile svijesno guraju Njemaku prema Istoku ne bi li unitili prvu zemlju socijalizma. Sovjeti su provjeravali koja od strana nudi povoljnije i sigurnije uvjete saveza. Britanci su odugovlaili s pregovorima, nisu se eljeli obvezati na obranu SSSR-a u sluaju napada. Novi ministar vanjskih poslova 1939. god. postaje Molotov. Litvinov, bivi m.v.p., uklonjen je s pozicije jer je bio idov i pobornik suradnje sa Zapadom. Zbog britanske nekorektnosti i odugovlaenja, Sovjeti prekidaju pregovore sa Zapadnim silama, i okreu se Njemakoj. Novi pokuaji stigli su opet od Britanaca i Francuza, ali su se slomili na pitanju prolaza sovjetskih snaga kroz Poljsku koja to nije eljela odobriti. 23. kolovoza 1939. god. potpisan je pakt Ribbentrop- Molotov. Nabroji sovjetske ministre vanjskih poslova! Sergej Sazanov (Prvi svjetski rat), ierin, Litvinov (do 1939), Molotov (1939.-1949.), Viinski Tko je Molotov? Vjaeslav Mihajlovi Molotov vodea figura sovjetske vlade od 1920. sve do 1950. god. Od 1916. god. lan je boljevike partije u Petrogradu. Bio je bliski suradnik Staljina. Vrio je funkciju glavnog sekretara ukrajinske boljevike partije, sve dok Staljin nije postao Glavni sekretar sovjetske partije i dok ga nije ukljuio u CK KPSS i Politbiro. Molotv je bio moralna podrka Staljinu za vrijeme borbe za vlast 1924. god. Od 1930. god. bio je premijer drave. Snano se zalagao za kolektivizaciju agrara; bio je umijean u provoenje istki; 1939. god. postaje ministar vanjskih poslova i potpisuje Pakt o nenapadanju s Njemakom. Nakon Drugog rata, Molotovljeva pozicija poela je slabiti. Posebno se osjetilo nakon Staljinove smrti. Molotov je postao predvodnik Stare garde koja je osuena na XX. Kongresu KPSS od strane Hruova. 1956. god. smijenjen je spozicije ministra vanjskih poslova, a slijedee godine iskljuen je iz Partije i Politbiroa. Umro je 1986. god. u dobi od 96 godina. Tko je Timoenko? Od 1940. god. Timoenko je bio ministar obrane, predsjednik glavnog taba.

HLADNI RAT
SOVJETSKI SAVEZ Moskva je nakon rata uspjela postii tri glavna cilja: 1.) dobila je sva podruja istone Europe koja su neko imali carevi. 2.) osigurala si je prijateljstvo istono- europskih drava postavljajui u njima komunistike reime i na taj nain osigurala tampon prosovjetskih zemalja na svojim granicama. 3.) nastojala je taj ideoloki imperij povezati u gospodarski i politiki blok Sovjetskom pokuaju irenja suprotstavila se amerika dokrtina zadravanja Daleko je zaostajao za SAD-om, izaao je iz II.S.R u ruevinama, s 20-27 milijuna rtava, gospodarstvo tek amerikoga, iako brojem velika, sovjetska je vojska zaostajala za amerikom, tek od 1949. god. posjeduju atomsko oruje Poraz Njemake i Japana te opadanje britanske i francuske moi nakratko su poboljale Sovjetku poziciju, ali javila se opasnost da bi se kapitalistike zemlje mogle ujediniti i okrenuti protiv SSSR-a. Zemlje koje su dole pod sovjetski patronat nazvane su narodnim demokracijama. Prema sovjetskom tumaenju to nisu bile posve komunistike zemlje i donekle su se razlikovale od sovjetske republike Staljin je vrio pritisak i na Tursku zbog uporita na stratekim crnomorskim tjesnacima; prekrio dogovor s Jalte: njegova ambicija nije bila osvajanje svijeta ve uspostavljanje sovjetske sfere utjecaja kojom bi se suprotstavio sferi amerikog utjecaja u Zapadnoj Europi i Latinskoj Americi; bio je opsjednut svojim njemakim problemom tj. u hladnom ratu Amerikanci su zamijenili Nijemce kao glavne sovjetske neprijatelje, ali nakon naoruanja Zapadne Njemake, Staljin je obje prijetnje povezao u ovu, amerikonjemaku prijetnju. Odnos s Kinom: kako nije uspio umanjiti ameriki utjecaj u Japanu, Sovjetski Savez je to nadoknadio u Kini: kada su snage Mao Ze Donga razbile Kuomitang, Rusi su pokuali stvoriti od Kine komunistiku protuteu amerikim otonim dravama od Japan do Filipina. Kada su nakon Staljinove smrti njegovi nasljednici poeli odbacivati staljinizam i uvjerenje da je rat neizbjeiv, Kina je prihvatila obje te teorije. Nastao je ideoloki raskol kakvog nije bilo jo od Rima i Bizanta. 1960. god. Sovjetski Savez povlai svoje strunjake iz Kine, a neprijateljstvo se izmeu dviju komunistikih sila zaotrilo. Postojanje bombe pojaalo je sovjetsku odlunost da pod svoj nadzor stave Istonu Europu zbog potrebe za proirenjem podruja obrane od eventulnih zranih udara., ali i da krenu u proizvodnju vlastitog. Ciljevi sovjetske sigurnosne politike ukljuivali su stvaranje snane zatite protiv buduih njemakih napada tj. stvaranje sigurnih granica i tampon zone u Istonoj Europi, obnovu razorene sovjetske industrije, odravanje snane vojske i razvoj atomskog oruja. Svjesni da je njihova ekonomska baza daleko siromanija od amerike 1953. god. Sovjeti su testirali svoju prvu hidrogensku bombu, a 1957. god. lansirali prvi svjetski svemirski satelit Sputnik. Sovjeti su traili velike ratne odtete od Njemake. Ali ona nije bila odobrena (tj. dio koji je dobio SS bio je siromaniji od dijela zapadnih saveznika), stoga se Sovjeti okreu Istonoj Europi te iskoritavaju i uzimaju sredstva iz tih zemalja Prije svoje smrti Staljin je jasno naznaio svoju sklonost prema Maljenkovu. Vlast je bila razdijeljena. Institucionaliziran je antagonizam Hruova i Maljenkova koji je potrajao sve do 1955. god. kada je Hruov porazio Maljenkova.

SEV/ Savjet za uzajamnu ekonomsku pomo, 1949.god. Osnovan 1949. god. kao protupotez Marshallovu planu i okupljao je cijeli komunistiki blok: SSSR, Poljska, ehoslovaka, Maarska, Rumunjska i Bugarska kojima se kasnije prikljuuju Albanija i Istona Njemaka Rasputen svega par dana prije Varavskog pakta 1991. god. Varavski pakt, 1955. god. Uplaeni amerikom gospodarskom moi koja se ujedinila s njemakom ivom silom, Sovjeti da bi spasili i ono to su imali, odluuju i formalno potvrditi veze koje su imali s drugim komunistikim dravama. U Varavi potpisuju ugovor o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoi. Zemlje potpisnice: SSSR, Albanija, Bugarska, ehoslovaka, Demokratska Republika Njemaka, Maarska, Poljska i Rumunjska Albanija se 1968. god. povlai iz Varavskog pakta, a DDR 1990. god. U proljee 1991. god. preostale lanice Varavskog ugovora potpisuju prekid svih vojnih sporazuma, a slubeno je Varavski pakt rasputen 1. srpnja 1991. god. Sukob Tito- Staljin Jugoslavije je bila jedina zemlja u kojoj su domai komunisti doli na vlast bez izravne sovjetske pomoi. Tito je uivao golemu popularnost u cijeloj zemlji. Napetosti su se pojavile 1944. god. nakon osloboenja Beograda, kada je Crvena armija pljakala i silovala po jugoslaviji. Milovan ilas te je sluajeve iznio sovjetskom generalu Kornjejevu, a on ih je prnio KPSS. ilas je optuen da je uvrijedio slavnu armiju. Slijedei nesporazum izazavao je Titov govor u ljubljani u kojem je optuio saveznike da su prisilili partizane na povlaenje iz koruke. Ministar vanjskih poslova Kardelj uvjeravao je Sovjete da se to nije odnosilo na njih ve na Britance i Amerikance. Govor su protumaili kao titov neprijateljski napad na SSSR. Staljin je oekivao da se Tito bori za osloboenje zemlje, ali ne i za njezino ureenje. Dogovor Staljin- Churchill o podjeli Balkana 50%-50% sruio je Tito sa svojom 100% komunistikom Jugoslavijom. Staljinovo nepovjerenje prema Titu doseglo je vrhunac u povodu osjetljiva pitanja Balkanske federacije. 1947. god. na Bledu se sastaju Tito i Dimitrov i raspravljaju o tom pitanju. Staljin nije bio obavijeten o ovom sastanku, stoga je poludio i pozvao obojicu na razgovor u Moskvu (Tito je posalo izaslanike) kako bi dao svoju kritiku njihove ideje. On joj se naelno nije protivio, ali ga je smetala njihova smjelost da o tako neem vanom raspravljaju bez njegova znanja. Dimitrov je priznao pogreku. Tito pak i dalje vodi samostalnu politiku, neoviso o Staljinovom upozorenju da to vie ne radi. Sovjeti povlae svoje vojne strunjake iz Jugoslavije, nakon ega je uslijedila vojna prepiska dviju strana s meusobnim otpubama. Sovjeti optuuju Tita i Jugoslaviju zbog pijunae sovjetskih oficira u jugoslaviji, zbog samovoljnog spajanja KP s Narodnom frontom Jugoslavije, da ne provode klasnu borbu i da kod njih i dalje postoji kapitalizam. Tito odbacuje sve Staljinove optube i naglaava svoju odanost Moskvi. Rankovi, Tempo i Kidri pak daju kritiku SSSR-a optuujui ga da socijalizam nije vie revolucionaran. 28. lipnja 1948. god., Bukuret, sjednica IB-a, donijeta je Rezolucija koja je jednoglasnom odlukom optuila KPJ za trockizam i izglasala njeono iskljuenje iz IB-a. Do raskola je dolo jer je Staljin od Tita traio apsolutnu poslunost, a Tito se tome odbio podvri. Staljin je u Jugoslaviji htio osigurati reim poslunika kao i u svakoj drugoj zemlji istone Europe. Tito je znao da se Staljin ne bori za pobjedu meunarodnog komunizma, ve za rusku prevlast.

Tko je danov, to je danovina,gdje je bio za vrijeme rata? Andrej Aleksandrovi danov, sovjetski politiar, voa partije u Lenjingradu. Sekretar CK partije. 1947. god. sudjeluje pri osnivanju Kominforma, bliski Staljinov suradnik. Postao je simbol komunistikog nasilja nad duhovnim djelatostima. Umro je ve 1948. god. u nepoznatim okolnostima. danovina je izraz za kulturnu doktrinu s kraja 40tih. Vodila je ideoloki napad na intelektualce 1946.-1948. god. radi razmimoilaenja sa zahtjevima socrealizma i marksizma- lenjinizma. Namee neposrednu kontrolu vlasti nad umjetnou i promie ekstreman antizapadni stav. Ona je tumaila da je svijet podijeljen u dva dijela: imerijalistiki (SAD) i demokratski dio (SSSR). Promovirala je ekstremni nacionalizam i stogu politiku kontrolu umjetnika i pisaca poslijeratnog vremena. Politika finlandizacije Izraz se odnosi na utjecaj politike jedne snane zemlje koja vri pritisak na politiku neke manje susjedne zemlje. Npr. utjecaj sovjetske politike na politiku susjedne Finske nakon Drugog svjetskog rata. Izraz je nastao u Zapadnoj Njemakoj 60tih godina i korisitio se kao pojam u njezinoj i NATO-voj politici. U Njemakoj je oznaavao pokuaj to snanije adaptacije njemake zemlje, amerikim interesima. Odnos Finska vs. SSSR kako je finski saveznik u ratu Njemaka, gubila, Finska je ostala bez svog jedinog zatitnika koji ju je titio od sovjetskog nasrtaja. Finska se odluila neizazivati Sovjete i pokuat e ouvati svoju nezavisnost. Nakon Parike mirovne konferencije 1947. god., Finska je vratila demokraciju i parlamentarizam unato snanom sovjetskom pritisku. Finska se vanjska politika temeljila na tzv. Passikivi doktrini koja je zagovarala dobre, povjerljive odnose sa Sovjetskim Savezom. U tom duhu Finska i Sovjetski Savez potpisuju 1948. god. Sporazum o suradnji, prijateljstvu i pomoi. Ovaj je sporazum obvezivao Finsku da se odupre svakom njemakom napadu i isto tako da se ukljui u obranu SSSR-a, ako napad bude iao preko nje. Ali, sporazum je ostavio slobodu Fincima da proglase svoju neutralnost u bilo kojem sukobu Hladnog rata. Tako Finska nije prihvatila Marshallov plan, ali nije ni sudjelovala u sovjetskim prekomorskim hladnoratovskim akcijama. Od 1968. god. u Finskoj je uvedena kontrola medija koja nije doputala kritiku sovjetske politike niti sovjetskih poteza prema Finskoj (Zimski rat 1939.god.). Tko je Maljenkov? Georgij Maksimilijanovi Maljenkov ruski politiar, glavni neprijatelj za vodee mjesto u dravi bio mu je danov. No, danov umire u udnim okolnostima (tzv. doktorska urota gdje je 9 lijenika, veinom idova optueno za njegovu smrt), to Maljenkovu daje prednost u borbi za nasljee. U savezu s Berijom, Maljenkov osigurava poetnu pobjedu, ali ona nije dugo trajala. Postao je predsjednik SSSR-a s najkraim mandatom (svega est mjeseci tijekom 1953. god.). Kako je Berija bio izuzetno nepopularan i opasan ovjek, njegov je utjecaj vie tetio Maljenkovom poloaju. Maljenkov prihvaa poloaj efa vlade. Urota lenjingradskih lijenika 1953. god. skupina vladinih lijenika optuena je da je otrovala partijske voe (danova) te da sprema nova ubojstva.

Nikita Hruov Predsjednik vlade Ukrajine 1944.-1947. god., generalni sekretar KPSS i bliski Staljinov suradnik. Prvi sekretar KPSS 1955.- 64., te predsjednik vlade od 1958.- 64. god. Nikita Hruov (politika rapprochementa/ miroljubive koegzistencije Istoka i Zapada) nakon Staljinove smrti, vojska je postala jedna od glavnih figura vlasti, a Hruov je uivao podrku vojske, za razliku od Maljenkova. Hruov zauzima poziciju efa Partije. Maljenkov je smijenjen, a novi ef vlade postao je Bulganjin. Od 1958. 1964. god. traje Hruovljeva era i namo: tada obnaa dunosti i efa Partije, a od 1958. god. i predsjednika vlade. Provodi se politika novog kursa ukinute su najrepresivnije mjere staljinizma, dala se podrka reformistikim politiarima u Istonoj Europi. Namjeravao je smanjiti vojne izdatke i voditi pomirljivu politiku prema Zapadu, davao je prednost lakoj industriji, poljoprivredi i potroakoj robi. U vanjskoj politici zauzeo je defenzivan stav prema Zapadu: pristao je na povlaenje svoje vojske iz Austrije i na njezinu neutralizaciju, pomirio se s Jugoslavijom i poveo aktivniju politiku prema Treem svijetu. elei smanjiti vojne izdatke i usredotoiti se na gospodarske probleme, Hruov je vrijeme potrebno za razvoj novijih raketa pokuao prebroditi politikom blefiranja, tvrdei da S.Savez proizvodi rekete kao kobasice. elio se osloniti na interkontinentalne rakete i srezati velike trokove konvencionalnih snaga kako bi siromane resurse usmjerio na gospodarske i socijalne programe. XX. kongres KPSS, 1956. god. Nikita Hruov iznosi Tajni referat u njemu je osudio Staljina i staljinizam, priznao je da je socijalizam ostvariv i kroz parlamentarnu demokraciju, a ne samo kroz revoluciju. Hruovljeve su izjave izazvale ope nezadovoljstvo u regiji i izbili su na nekoliko mjesta nemiri i demonstracije: Poljska, Maarska. S kim dijeli vlast Brenjev? Nakon dogaaja 1956. god., Sovjeti su obnovili partijsku kotrolu, i oslabili su politiki i ekonomski pritisak na Istonu Europu, poeli su subvencionirati istonoeuropske zemlje, ali se smanjila pomo NR Kini, a sve je rezultiralo oivljenjem komunizma. I Sovjeti su nastavili s razvojem atomskog oruja: 1953. god. testirali su malu termonuklearnu bombu, 1955. god. hidrogensku. Okrenuli su se proizvodnji balistikih raketa koje su mogle dosei Zapadnu Europu, ali i izravno zaprijetiti SAD-ma. 1961. god. Sovjeti opet zapoinju s nuklearnim pokusima 1964. god. trijumvirat: glavni sekretar partije Leonid Brenjev, predsjednik vlade Aleksej Kosigin i predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a Nikolaj Podgorni nakon zavrenih priprema za Hruovljevo ruenje, smijenili su Hruova. Pokuaji gospodarske reforme koje je pokuao Hruov nisu uspjeli, loa vanjska politika skoro je dovela do katastrofe oko Kube i do sve veeg udaljavanja od NR Kine. Prvi sekretar postao je Leonid Brenjev, a premijer Kosigin. Vlast je podijeljena. Trijumvirat pokuali su poveati gospodarsku uinkovitost i poboljati ivotni standard; zaustavili su, ali nisu skrenuli tijek destaljinizacije; proveli su masovno naoruavanje; nisu uspjeli popraviti odnos s NR Kinom, nisu uspjeli stabilizirati situaciju u Istonoj Europi Leonid Brenjev (1964.- 1982.) postigao je sporazum o kontroli naoruanja sa SADom, a tim i jo nekim drugim sporazumima su se poeli poboljavati odnosi dviju zemalja Sovjetska intervencija u ehoslovakoj 1968. god. ozbiljno je naruila meunarodni ugled komunizma i SS., a slom Prakog proljea bio je poraz za reformatore u Istonoj Europi i prouzroio je naputanje reformskih planova u cijeloj regiji. Brenjeva doktrina ili doktrina ogranienog suvereniteta zastupa pravo SSSR-a da intervenira silom u unutarnje

poslove zemalja narodne demokracije. I Brenjeva politika je doprinijela padu Detanta- on je inzistirao na veem naoruanju i uplitanju u politiku Treeg svijeta, to je nakodilo odnosu sa SAD-om i sovjetskoj privredi. 70tih godina porasla je veliina sovjetske mornarice, to nije nuno znailo da je iako brojem vea, bila i jaa od amerike. Dapae. Nova raketna kriza, 1977. god. Sovjeti su poeli razmjetati rakete srednjeg dometa SS-20 (rakete sa tri bojeve glave za odvojene mete) kao odgovor na na amerike sustave dalekog dometa. NATO ubrzava planove o postavljanju Pershing II, amerike balistike rakete srednjeg dometa i krstaree rakete Tomahawk u Zapadnoj Europi. Sovjeti su se pobunili i rekli da bi razmjetanje povealo napetosti te su zatraili pregovore. Sa Brenjevom smru zapoinje rezdoblje smjene vodeih ljudi SSSR-a. ef drave postao je Jurij Andropov, bivi ef KGB-a. Ubrzo Andropov mora odstupiti zbog bolesti, a njegovo mjesto zauzima Konstantin rnjenko. Kada 1985. god. umre rnjenko, njega naljeuje Mihail Gorbaov. Tko je pretea Perestrojke? Andropov Glasnost i perestrojka- raspad Sovjetskog Saveza Mihail Gorbaov (1985.-1991. god.) SS okree se politici poboljanja odnosa sa SAD, dominirao je u posljednjoj fazi Hladnog rata; krenuo je revolucionarnim putem (nije bio demokrat) gospodarskih i politikih reformi pod parolom perestrojke (ekonomsko restrukturiranje 1985. god, vea samostalnost poduzea, decentralizacija, poveanje produktivnosti, discipliniran rad, modernizacija, preusmjrenje vojne industrije za civilne potrebe) i glasnosti (politiku otvorenost 1986. god., ukidanje cenzure, reforma itavog politikog sistema, ukljuujui ukidanje monopola komunistike partije ). Usmjerio se na kontrolu naoruanja koja je smanjila vojne izdatke, ali i napetosti u odnosima s Zapadom. Proglasio je sovjetski moratorij na nuklearne pokuse i potpisao Washingtonski sporazum 1987. god. Izvrio je pritisak na Vijetnam da se povue iz Kambode, a Kuba iz Angole. Najavio je smanjenje sovjetskih konvencionalnih snaga do kraja 1991. god. Dotadanja politika- da se rat ne smije izgubiti, zamijenjena je politikom- da se rat treba sprijeiti. Nova sovjetska strategija sigurnosti vie nije zahtjevala odravanje sfere utjecaja u Istonoj Europi. Gorbaov je radio na poboljanju odnosa s NR Kinom, Afganistanom (vidi pod Afganistan) i Kambodom (vidi pod Kamboda). Jedan od Gorbaovljevih neuspjeha bio je raspad SSSR-a, drugi neuspjeh bila je degradacija KPSS kojoj je oduzeo monopol moi Raspad SSSR-a politiku i gospodarsku preobrazbu Saveza ometalo je istodobno izbijanje disidentstva. Prve su se pobunile baltike republike koje su poele zahtjevati nazavisnost. 1990. god. na slobodnim izborima u Litvi pobjedila je stranka koja se zalagala, a na kraju je i proglasila, nezavisnost. Gorbaov je bio spreman dati republikama veu slobodu u reformiranom Savezu, dogaaji u Litvi pokazali su se preuranjenima pred njegovim reformama. Zato je poslao vojsku i nametnuo ekonomsku blokadu. Sve tri baltike republike proglasile su nezavisnost 1991. god., prekinute su gospodarske veze sa SSSR-om. Niti jedna se nije pridruila Zajednici Neovisnih Drava (ZND). Ukrajina je 1990. god. proglasila nezavisnost. Bjelorusija je bila umjetna tvorevina sovjetskog reima (naseljena Rusima i Poljacima) koja se takoer odluila za nezavisnost, ali 1995. god. Bjelorusi su se ponovno izjasnili za sjedinjenje s Rusijom. Moldavija je potvrdila svoju nezavisnot 1994. god. Sve tri kavkaske republike stekle su nezavisnost 1991. i 1992.

god.- Gruzija, Armenija (kranska) i Azarbejdan (muslimanski). Pet azijskih republika SSSR-a steklo je nezavisnost 1990. god. 1991. god. u potpunosti se raspao Sovjetski Savez! Koje su zakavkaske zemlje? Azerbejdan, Armenija i Gruzija. Gorbaov i Reagan- sporazumi? U poetku se Gorbaov inio mnogo spremnijim za istono- zapadni sporazum od Reagana. Gorbaov 1985. god. proglaava jednostrani sovjetski moratorij na nuklearne snage srednjeg dometa (u kojima je SS bio nadmoniji) Gorbaov i Reagan sastali su se etiri puta: 1. eneva, 1985.god. obojica su se izjasnili za prepolavljanje svog stratekog oruja (tj. nuklearnog oruja velikog dometa) i postizanje privremenog sporazuma o INF-u. (oruje srednjeg dometa). 2. Island, 1986.god. Gorbaov dolazi s vrstom namjerom da zaustavi SDI (ameriki programstrateke obrene), ali nije uspio u svojoj namjeri. Unato svijetlim obeanjima o potpunom uklanjanju stratekog oruja svih vrsta za deset godina, ovi prijedlozi nisu ugledali svjetlo dana. 3. Washington, 1987.god. prvi sporazum o smanjenju naoruanja (svi ranije potpisani sporazumi, ograniavali su naoruanje). Ukljuivao je program nulte opcije (uklanjanje snaga srednjeg dometa), ali i uklanjanja snaga kratkog dometa. 4. Moskva, 1988.god. pregovori iz Washingtona realizirani su u Moskvi 1988. god. kada je potpisan INF sporazum koji je dogovorio da e obje strane unititi sve rakete srednjeg dometa u Europi. Iako tim sporazumom nije obuhvaeno bar 95 % svjetskog nuklearnog arsenala, ovaj sporazum je bio vjerojatno najvaniji ikad postignuti sovjetsko- ameriki sporazum, i pokazao je da je detant ponovno posato aktualan, nako desetljea prekida. to je Informbiro, gdje se nalazi sjedite IB-a? 1947. god. u Szkalarskoj Porebi, u Poljskoj, sastalo se devet komunistikih parija: Sovjetskog Saveza, Bugarske, ehoslovake, Jugoslavije, Poljske, Rumunjske, Maarske, Francuske i Italije i osnovalo Informacijski biro komunistikih i radnikih partija. Kao odgovor na Marshallov plan, svojetski voe stvaraju Kominform, meunarodnu komunistiku organizaciju za sve zemlje koje nisu prihvatile Marshallov plan. Sredite je predloeno u Beogradu (predloio danov). Sve do raskola s Titom Beograd je bio sredite IB-a, a potom je preseljeno u Bukuret. Zadaa IB-a bila je razmjena iskustva i koordiniranje djelatnosti meu komunistikim partijama, a u stvarnosti provoenje politike KPSS-a i Staljina. Informbiro 28.lipnja 1948. god. donosi Rezoluciju kojom otro napada unutranju i vanjsku politiku KPJ i FNRJ koja je dovela do prekida odnosa. Organizacija je rasputena 1956. god. nakon Hruovljeve kritike Staljina.

Sputnik, Lajka, 1957. god., Jurij Gagarin Sputnik prvi umjetni svemirski satelit kojeg je tadanji SSSR 1957. god. lansirao u orbitu. Ime mu znai drug. Pokazao je sve veu tehniku mogunost Sovjetskog Saveza i pridonio pokretanju nove faze u ameriko- ruskoj utrci u naoruanju. Lajka prvo ivo bie lansirano u svemir 3.studenog 1957. god. u letjelici Sputnik. Pas je uginuo nakon nekoliko sati u svemiru. Jurij Gagarin ruski kozmonaut, prvi ovjek koji je poletio u svemir. Jednom je okruio zemlju, 12. travnja 1961. god. na svemirskom brodu Vostok I. Poginuo pri probnom letu. Tko je evarnadze? Eduard evarnadze ministar vanjskih poslova SSSR-a za vrijeme Gorbaova; pobornik liberalnih reformi; 1990. god. daje ostavku na mjesto ministra. ime se bavila Raisa Gorbaov? Pravima ena i humanitarnim pravima. Boris Jeljcin? Prvi predsjednik Ruske Republike od 1991. god.; podupirao je gospodarsku reformu, ali bez uspjeha, nije se mogao uhvatiti u kotac sa zastraujuim uruavanjem gospodarstva. Gorbaov i Jeljcin potpisuju izjavu o reorganizaciji Sovjetskog Saveza gdje je svatko imao pravo napustiti savez i pristupiti novoj federaciji. Nekoliko puta njegovoj vlasti prijetio je dravni udar, ali se Jeljcin uspio odrati. 1994. god. odobrio je vojnu intervenciju u eeniji. 1999. god. odstupio je s dunosti u korist Vladimira Putina Tko su eeni? Nomadski narod Sovjetskog Saveza prsilno deportiran tijekom Drugog rata iz svoje kavkaske postojbine. Tijekom XX. stoljea stekli su reputaciju vodeih trgovaca orujem i drogama u Rusiji. 1991. god. nezadovoljni autonomijom, eeni na elu sa sovjetskim generalom Doharom Dudajevim proglaavaju nezavisnost. Jeljcin alje vojne postrojbe, ali nisu donijele uspjeha, stoga je odluio proglasiti gospodarski embargo. Prijestolnica Grozni. 1994. god. Jeljcin ponovno pokuava svrgnuti Dudajeva, ali doivljava katastrofu i sramotu te izaziva jo vee neprijateljstvo eena, ali i Rusa u eeniji.

BLISKI ISTOK
PRVI SVJETSKI RAT
Bliski istok u Prvom svjetskom ratu- kolonije Irak Za Britance je Mezopotamija bila vana zbog nafte. eljeli su naftu iskoristiti za novu generaciju ratnih brodova koji bi bili pokretani naftom, a ne ugljenom. Zato kad je poeo Prvi rat, Britanija odluuje uvrstiti svoje poloaje u Mezopotamiji/Iraku. Osiguravi jug zemlje, Britanci prodiru prema sjeveru, ali nekoliko kilometara od Bagdada, turska vojska odbija britanske napade i prisiljava Britance na predaju. Pred kraj te iste, 1916. god. Britanci ponovno dolaze u Irak, a ovog puta osim s turskom vojskom, vodili su borbe i s domaim arapskim plemenima. Britanija elei oslabiti osmansku frontu na Crvenom moru, Britanija je odluila pristati na neki oblik arapske neovisnosti kakvu je traio erif od Meke, pod uvjetom da Arapi pomognu britanskim ratnim interesima. I Francuzi i Britanci podravali su rat na Istoku koji bi donio potpuno osloboenje narodima koji su bili pod turskom vlau, a potom bi pruile pomo pri osnivanju vlada i administracija. Je li Prvi svjetski rat bio dihad? Ako jest, tko ga je proglasio? Da, Prvi svjetski rat bio je ujedno i vjerski rat, tj. dihad. Proglasio ga je turski sultan koji je bio i politiki i vjerski voa muslimana 1914. god. protiv Antante. to je Hedas; Hedas u I. S.R.? Provincija na zapadu Saudijske Arabije, uz Crveno more, gdje se nalaze sveta mjesta Meka i Medina. Od 10.st. Hedasom vladaju Haemiti. 1916. god. Husein ibn Alija oslobaa se turske vlasti i proglaava Hedas kreljevinom (1916.-1924. god.). Svoje sinove Faisala i Abdullaha postavio je za kraljeve Iraka i Transjordanije. Kada je pored kraljevske titule uzeo i titulu kalifa, 1924. god. s prijestolja su ga svrgnuli Vahabiti pod vodstvom Ibn Sauda koji se proglasio kraljem, a 1932. god. itavu zemlju je prozvao Saudijska Arabija. Balfourova deklaracija, 1917. god. Balfourova deklaracija, 1917. god. pismo koje je objavila britanska vlada tj. m.v.p. lord Arthur Balfour idovima. U njemu izraava potporu ideji o nacionalnoj domovini za idovski narod. Britanci su se nadali da e ovom Deklaracijom potaknuti idove u Americi i Rusiji da podre saveznike u ratu protiv Njemake, a isto tako su se nadali da e idovska drava u Palestini uspostavljena uz britansku podrku tititi Sueski kanal tj. britanske interese na Istoku i u Indiji. Drugi motiv je bila elja da se izbjegne veliki priljev idova u Britaniju. Tko je erif od Meke? Tijekom Prvog svjetskog rata erif od Meke, zatitnik dvaju najsvetijih gradova islama, pravim imenom Husein ibn Alija dobiva od Britanaca pisma potpore u kojima Britanci jasno daju podrku Arapima u njihovoj borbi za neovisnost koju su bili spremni i slubeno priznati. Britanci su podrali arapsko pravo na samoopredjeljenje.

Korespondencija koja je voena izmeu erifa od Meke i Britanaca, shvaena je kao britansko obeanje uspostave neovisne arapske drave. Ta bi drava obuhvaala: Arapski poluotok, Irak, Sirija, Libanon, Jordan i Palestina. Prvi je poveo arapski ustanak protiv Osmanlija tj. rat za neovisnost arapske nacije. Zapoeo je 1916. god. kada se erif Husein u Meki proglasio kraljem arapskih zemalja i nezavisnoh Hedasa, a Turci su zaprijetili pohodom na najsvetiji islamski grad. Arapska pustinja postala je poprite sukoba arapskih beduina i Turaka. Sunitski nacionalisti nili su glavni sljedbenici erifa Huesina. Sin Husin ibn Alija, Emir Faisal potpisuje 1919. god. sporazum s Britancima u kojem se pokazuje voljnost arapskog voe da se dopusti naseljavanje idova u Palestini, uz osiguranje arapske neovisnosti. Pri najmanjoj promjeni plana, sporazum e se smatrati nevaeim. Iz Hedasa ga tjera Ibn Suad (osniva Suadijske Arabije). Njegovi nasljednici su zavladali Irakom i Transjordanijom. Tko je Lawrence od Arabije? Britanski asnik koji je zanesen arapskom kulturom, sudjelovao u arapskom ustanku tj. ratu protiv Osmanlija. Gerilskim je akcijama unitvao eljeznike pruge te tako onemoguavao spajanje turske vojske s juga , s onom sa sjevera Arabije. Britanija su nala u nezgodnoj situaciji. Palestina je postala trostruko obeana zemlja: i Arapima (pisma koje su se izmjenjivala izmeu erifa Huseina i Britanije), i idovima (Balfourova deklaracija), ali i samim Britancima (Sykes- Picotov sporazum). Morala se odluiti za nekoga: to su bili idovi. Britanci nisu namjeravali primjeniti naelo samoopredjeljenja i dopustiti Arapima u Palestini da odlue o vlastitoj sudbini. Opravdali su svoju odluku obvezom etiriju velikih sila za cionizam to nije bilo uskladu sa eljama 700 000 Arapa koji su nastanjivali drevnu zemlju. Sva obeanja dana Arapima su omalovaena. to je Sykes- Picot plan, kome je pripao Mosul prema ovom planu? Tajni dogovor Britanije i Francuske, potpisan 1916. god. (za vrijeme dok Britanci vode korespodenciju s Huseinom ibn Alijom i daju mu razna obeanja). Dogovorio je podjelu Bliskog istoka izmeu dviju zemalja. Ignorirao je Arape. Britanci su dobili na upravu Palestinu, Mezopotamiju s Bagdadom. Nova kraljevina Transjordan (dananji Jordan), Egipat i eikati u Perzijskom zaljevu doli su pod kontrolu Britanije. Kuvajt je odijeljen od provincije Basre i stavljen pod britanski nadzor. Francuzi su pak dobili Siriju i Libanon. Francuzi su uzeli i grad Mosul u Mezopotamiji. Mosul iako je leao u bogatoim naftnim poljima, Britanci su se pribojavali rijeiti probleme s Kurdima, za koje je smatrala da su nepripitomljena barbarska plemena koja je najbolje pustiti da ive u miru. 1925. god. Britaniji je trabala nafta, povjerenstvo Lige naroda donosi odluku o prikljuenju vilajeta Mosul Iraku. Tek nakon Oktobarske revolucije, boljevici objavljuju te dokumente, a Arapi shvaaju da su prevareni. Ibn Saud Osniva Saudijske Arabije, lan izgnane vladajue obitelji koji je zapoeo osvajanje sredinje Arabije. Utvrdio je bliske odnose s Britanijom za vrijeme Prvog rata, okupirao je Hedas 1926. god. te slubeno osnovao kraljevstvo Saudijske Arabije 1932. god.

MEURATNO DOBA
Tko su Armenci, genocid nad Armencima nakon Prvog svjetskog rata? Narod koji je doao s podruja zapadno od Kaspijskog jezera, danas stanovnici sjeveroistone Turske i Armenije. Po vjeroispovijesti su krani. ivjeli su na prostoru Osmanskog Carstva i predstavljali su kransku manjinu. Kao takvi predstavljali su opasnost za stabilnost Carstva i zato su godinama prislino bili uklanjanji: bilo da je rije o masovnim deportacijama ili genocidu. Na prijelazu stoljea broj kranske populacije iznosio je pet milijuna. 1915. god. bili su rtve turskog masakra: u istonoj Anatoliji Armenci su predstavljali prijetnju ratnim naporima pa je drava pokrenula val nasilnih mjera protiv te kranske zajednice. Turska je vlada deportirala veinu maloazijskih Armenaca u tzv. marevima smrti (1 750 000 ljudi) u Siriju i Mezopotamiju. Armenci tvrde da je vie od milijun njih sustavno poubijano kroz politiku genocida. 1917. god. Armenci na poticaj Britanije proglaavaju nezavisnost. Zajednikim turskosovjetskim snagama uslijedio je napad na Armeniju, na istonim turskim granicama. Do 1921. god. slomljen je otpor Armenaca, a ostaci armenskog podruja ukljueni su u SSSR. 1923. god. napokon zavrava holokaust maloazijskih krana: u Turskoj je ostalo svega 200 000 Armenaca. Tko su Haemiti? Izravni potomci proroka Muhameda koji pripadao rodu Haim. Hussein ibn Ali, potomak stare loze haemitskih erifa ili lokalnih vladara Meke i ostalih svetih mjesta, i kralj Hedasa od 1916. do 1924. god. osnovao je u 20.st. suvremenu haemitsku dinastiju iji su nastavljai bili njegovi sinovi, iraki kralj Feisal i jordanski kralj Abdulah. Tko su Vahabiti? Vahabiti su nastali u pokretu vjerske reforme. Propovijedaju povratak muslimana k izvornom Muhamedovu uenju, misticizmu. U 18. st. njihova se nauka tj. vjera spojila s politikom u Saudijskoj Arabiji. Stvorena je rudimentarna drava zasnovana na istoj interpretaciji islama. Poveli su dihad, sveti rat. Tko su Kurdi, tko je zauzeo zemlje u kojima su Kurdi, voa, borba za dravu? Ne- Arapi koji imaju vlastiti jezik, kulturu i identitet. Niti oni nisu jedinstven narod, ve su podjeljeni dijalektima. ive u visokim planinama na tromei Iraka, Turske i Irana. ine 20% irakog stanovnitva. Ustrajni su u svojim zahtjevima za autonomijom. Podrijetlo im je tajanstveno: moda su potomci drevnih Medijaca, indoeuropskog plemena koje je u nepoznatom trenutku otilo u planine SZ Irana. Najvea koncentracija Kurda nalazi se na podruju Kurdistana: regija SZ Irana, sjevernog Iraka i june Turske. Nakon islmskih pohoda, Kurdi su preli na islam, prvotno su bili mazdaisti. Neki su ijiti, neki pak suniti, ali vjera nikad nije ugroavala jedinstvo Kurda kao to je to uinio jezik. Diljem Kurdistana postoje razni dijalekti njihovog indoeuropskog jezika koji esto dovode do sukoba unutarkurdske zajednice. Planine su za Kurde kolijevka i dom strastvenog i snanog kulturnog nacionalizma. Mirovni sporazum iz Sevresa, 1920. god. predviao je stvaranje autonomne kurdske drave i neovisnost Kurda. Prve zamisli predviale su niz autonomnih provincija koje bi labavim vezama bile vezane uz arapsku upravu u Bagdadu. S tim ciljem Britanci imenuju eika Mahmuda al- Barzinjaha za guvernera.. eik Mahmud poeo se ponaati kao

suveren neovisne dreve i tolerirao je nasilan otpor britanskoj politici. Britanci ga smjenjuju 1920. god., ali ga ponovno vraaju kada je eikov brat 1922. god. poeo voditi tajne pregovore s Turskom. eik Mahmud se proglaava kreljem Kurdistana, formirao je vladu, to je povrijedilo Britance koji ga po drugi put 1923. god. smjenjuju. Konferencija u Laussani ponitila je Sporazum iz Sevresa- drava Kurdistan prestala je postojati. Kurdi su se podijelili izmeu onih koji su se zalagli za tursku vladavinu i onih koji su bili za Britaniju. Gotovo svi su odbacivali ukljuenje u arapsku dravu Irak. Novi voa nakon eika Mahmuda postao je Mula Mustafa Barzani koji e gotovo pet desetljea usmjeravati kurdski nacionalizam. Barzani je bio aga, plemenski voa, a zajedno sa svojim bratom Ahmedom, koji je bio vjerski voa izazivao je iraku vlast nad Kurdima. Svjestan kako je nerjeavanje kurdskog problema pridonijelo padu nekolicine irakih reima, Sadam Husein odlazi Barzaniju na dogovor. 1970. god. BAAS je ponudio dobre namjere prema Kurdima, tj. vlada je donijela Proglas o kurdskoj autonomiji. Prava je namjera bila kupiti vrijeme dok BAAS ne prikupi dovoljno snage za slamanje Kurda. Bagdad je etiri godine namjerno odgaao provedbu, a potom je krenuo u izmjenu demografske strukture gdje je protjerao Kurde sa sjevera zemlje optuivi ih da su zapravo Iranci, a na njihov mjesto doveo je arapske naseljenike. itav problem oko Kurda zapravo je bio paravan za sukob oko irako- iranskog graninog pitanja : Iranci su optueni da pomau Kurde, da bi se osigurali od mogueg iranskog napada, Iraani sklapaju sporazum o prijateljstvu sa Sovjetima. Kurdsko pitanje postalo je dijelom Hladnog rata. SAD, Iran i Izraelci stali su pomagati Barzanijeve snage. U tijeku Iransko- irakog rata, Kurdi su se ponovno pobunili protiv BAAS-ova reima i postali su sve glasniji u traenju svoje autonomije. Husein donosi stranu odluku, kojom nareuje sreivanje kurdskog pitanja: to je znailo unitenje Kurda. Travanj 1987. god., iraki zrakoplovi zapoinju akciju isputanja spremnika otrovnog, kemijskog plina nad kurdskim selima. I Kurdi su, poput Iranaca, morali priznati poraz pred strahovitim neprijateljem i njegovim kemijskim orujem. Kulturni genocid je bez sumnje Sadamovo djelo! 1991. god. Husein je pristao na kurdsku autonomiju: pruio je jamstva za siguran povratak kurdskih izbjeglica, a Kurdi su pristali na prisutnost irake vojske na kurdskim podrujima. I ovog puta nastao je zastoj u pregovorima, a povrh svega dolo je od meusobnog sukoba dviju kurdskih stranaka. Tko su Kopti? Narod u Egiptu, ine oko 10% egipatskog stanovnitva, dre se potomcima starih Egipana. Upotrebljavaju arapski jezik, ali ispovijedaju kransku vjeru, za razliku od veinskog muslimanskog stanovnitva. Situacija na Bliskom istoku nakon Prvog svjetskog rata, kako je podijeljen? Zato nije nastao Kurdistan? Mandatni sustavi- odlukom Versailleske mirovne konferencije, 1919. god. utvreni su mandatni sistemi, gdje su mandatori bili odgovorni da zemlju dovedu u takvo politiko, administrativno i gospodarsko stanje koje e osigurati uspostavu idovske nacionalne domovine i da zatite graanska i vjerska prava svih stanovnika Palestine, bez obzira na rasu i religiju. Unaprijed potpisan Sykes- Picot plan dogovorio je da Britanci dobiju mandat nad Palestinom, Francuzi nad Sirijom i Libanonom. Tranjordanija, Egipat i male zemlje Perzijskog zaljeva te Kuvajt doli su pod britanski nadzor, a grad Mosul u Mezopotamiji pod francuski nadzor.

Lloyd George je Egipat, Arabiju, Palestinu i Mezopotamiju smatrao nagradama za britansku rtvu tijekom Rata. Tako je Mazopotamija pripala Britancima i njima je preputeno da smisle nain i formu kojima e stanovnici Mezopotamije postii svoju neovisnot. Konferencija u San Remu, 1920. god. slubeno je potvrdila britanski mandat. Irak- u Iraku je zapoela zajednika borba sunita i ijita protiv Britanaca. Faisal (Haemit) postaje iraki kralj, odnosno marioneta u rukama Britanaca. Ali od vremena kad je postao iraki kralj, okrenuo se borbi za arapsku neovisnost. Suniti su ostavljeni na svojim dunostima. 1930. god. potpisan je Englesko- iraki sporazum kojim je Irak dobio neovisnost od Britanije (bio joj je prevelik teret, posebno kad je stigla Gospodarska kriza), tj. Irak je formalni protektorat zamijenio neizravnom ovinou o Britaniji (sporazum je branio Britanske interese, Irak se obvezao na konzultacije o vanjskopolitikim pitanjim). 1932. god. Irak je proglasio svoju formalnu neovisnost. Tijekom 30tih, mnogi su Iraani postali opsjednuti faizmom koji ih je mogao osloboditi britanskog utjecaja. Transjordanija/ Jordan- stovrili su Britanci nakon Prvog svjetskog rata, odvojivi od Palestine istoni teritorij od rijeke Jordan i prepustili na upravu Faisalovu bratu Abdulahu. Kurdistan- Sporazum iz Sevresa, 1920. god. mirovni sporazum potpisan s Turskom, predviao je stvaranje autonomne kurdske drave koja bi mogla postati lanica Lige naroda. Nakon to su Kurdi podrali pobunu 1920. god. i nakon to je Mustafa Kelam preuzeo nadzor nad Kurdima u JI Turskoj, Britanci su se predomislili. Palestina- mnogo nasilnih sukoba izmeu arapskih starosjedilaca i novopridolih idova koji se u sve veem broju doseljavaju tijekom 20tih godina. Iran- ovdje su se vodile borbe anglo- ruskih interesa za teritorij. Britanci ele nametnuti svoj politiki utjecaj, iranski ah im doputa. Ali 1925. god. izvren je udar, a novi ah je postao Reza- kan Pahlavi. 1935. god. Reza Pahlavi mijenja ime drave: umjesto dotadanje Perzije nastao je Iran. Sirija- bila je pod francuskom vojno- politikom kontrolom, ali i ovdje je dolo do porasta arapskog nacionalizma te antifrancuske propagande. 1925. god. izbili su neredi koje su predvodili pripadnici plemena Druza. Francuzi nareuju bombardiranje Damaska kako bi uguili ustanak, unitena je straa jezgra grada, a tek 1927. god. ustanak je u potpunosti uguen. Libanon- pod francuskim protektoratom, dravu vode zajednikim snagama maroniti i muslimani.

DRUGI SVJETSKI RAT

to je s Irakom i Iranom u Drugom svjetskom ratu? Iran Na Srednjem istoku za vrijeme Drugog svjetskog rata dolo je do borbe za utjecaj meu saveznicima. I Iran se od 1933. god. pribliavao Treem reichu, a saveznici to nisu eljeli dopustiti. U kolovozu 1941. god. britanske i sovjetske snage ulaze u Iran kako bi prekinule njemake spletke sa ahom. Reza ah Pahlavi, pronacistiki orjantira, mora dati ostavku, a na njegovo mjesto zasjeda sin Muhamed Reza Pahlavi. Juna petrolejska polja su dola pod britansku kontrolu. Tijekom Drugog svjetskog rata Iran je bio tranzitno podruje za prebacivanje vojnog materijala u SSSR. 1945. god. pogoravaju se odnosi sa Sovjetima koji su podupirali komunistiki usmjerenu stranku koja se pokuala provesti odcjepljenje iranskog djela Azerbejdana i prikljuiti ga SSSR-u. 1946. god. Sovjeti su izgurani iz Irana. Irak 1930. god. zavrio je mandatni status. 1936. god. zbaena je probritanska vlada i jaao je njemaki utjecaj. Irakom kralju Abdul al- Ilahu zaprijetilo je svrgavanje s vlasti

od strane premijera Rashida Ali al- Gailanija, profaistiki orijantiranog kandidata koji ja na kraju osvojio vlast. Zemlja se nala u krizi, a Britanci odluuju iskoristiti svoja prava u skladu s Englesko- irakim sporazumom iz 1930. god. i dolaze u Basru i okupiraju Irak 1941. god. i zbacuju Ali al- Gailanija. Britanska okupacija je okonana zajedno s zavretkom Drugog rata.

HLADNI RAT
Hladni rat: glavna sporna toka bio je arapsko- izraelski sukob. Glavni sovjetski cilj bio je ukloniti amerike vojne baze iz te regije, a glavni ameriki interes na Bliskom istoku bila je nafta! Interesi SAD i SSSR-a su se sukobili: prvi su podravali Izraelce i bili njihov galvni dobavlja oruja, a drugi su davali podrku radikalnim arapskim reimim koji su bili protiv Zapada 1948. god. uspostavljena je Drava Izrael. etiri velike sile bile su pod pritiskom idova tj. idovskih glasaa (SAD) u svojoj zemlji. Zato su odluno prihvatili UN- ov plan o rijeenju palestinskog pitanja. 1956. god. Sueska kriza, potom 1967. god. estodnevni rat, 1973. god. Jomkipurski rat 1988. god. uspostavljena je Palestinska drava 1990. god. invazija Iraana na Kuvajt Tko je ef muslimana, duhovni voa? Tko je kalif? Osmanski sultan Halifa ili Kalif, je titula duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda. Halife su vrili svjetovnu i vjersku vlast u prvim dravama koje su stvorili Arapi poslije Muhamedove smrti. Od 16. st. titulu halifa nosili su turski sultani. to je antisemitizam? Prvi veliki val antisemitizma u Europi uslijedio je nakon kriarskih ratova. Iako su i idovi i Arapi semitski narodi, rije antisemitizam poela se upotrebljavati iskljuivo za osjeaje ili akcije protiv idovskog naroda. Kako je rekao Herzl Antisemitizam je od nas napravio idove. Predrasude protiv idova, kombinirane s razliitim politikim, drutvenim i gospodarskim imbenicima u Europi u 19. st., stvorile su snaen protuidovske osjeaje, to je dovelo da nasilnih nastraja na brojne idovske institucije i osobe. Grinja savjesti kranskog svijeta pretvorila se u potporu cionizmu (najsnanije u SAD). to je cionizam? idovski nacionalni pokret. Pojavio se potkraj 19.st., a glavni ideolog je bio maarski idov Teodor Herzl. Pokret je teio za obnavljanjem idovske dreve u zemlji predaka Palestini. Cilj je ostvaren 1948. god. kad je stvorena drava Izrael. idovi su tijekom mnogih stoljea izraavali svoju enju za povratkom u Obeanu zemlju. Malobrojna idovska zajednica u Palestini ne bi mogla samostalno opstati da nije bilo neprekidnog priljeva idova natrag u Obeanu zemlju. Nakon izgona idova iz panjolske, idovska je zajednica u Galileji ponovno oivjela i postala uinkovitom. Prvi znaajan pomak u 19.st. zbio se nakon emancipacije idova u Zapadnoj Europi. Neki od bogatijih idova, poeli su raditi na oivljavanju idovskih zajednicau Palestini. 1881. god. novi val idovskih izbjeglica iz Rusije, doveli su do jaanja cionistikog osjeaja. idovi su se poeli osjeati kao stranci u zemljama u kojima su ivjeli, asimilacija bi za njih znaila nacionalnu smrt. Jedino rjeenje idovi su vidjeli u pronalaenju mjesta gdje nee biti stranci, ve gospodari zemlje. To je za njih znaila Eretz Jisrael/Palestina.

Teodor Herzl maarski idov, ovjek koji je sakupio razliite struje cionizma i napravio od njih jedinstven politiki pokret. Kao novinar u Parizu, razmatrao je mogua rijeenja idovskog pitanja: zakljuio je se ono nee rijeiti sve dok se ne pronae rjeenje na na politikoj osnovi. Stoga Herzl predlae da idovi osnuju vlastitu dravu kao put za rjeavanje tih problema, a za to im treba tek komadiak zemlje dovoljo velim da zadovolji potrebe naroda. Herzl je predloio Palestinu (povijesni dom) ili Argentinu (jedna od najplodnijih zemalja svijeta, rijetko je naseljena, ima blagu klimu). Prvi cionistiki kongres, Basel, 1897. god. cionizam tei uspostavi javno i zakonski sigurnog doma za idovski narod u Palestini. Cionizam je ponovno stvorio idove kao narod. Cionisti se obvezuju na potivanje Arapa i svih drugih religijskih skupina u Palestini. Sve rase e uivati punu pravdu i slobodu. Palestina se mora izgraditi bez krenja legitimnih prava Arapa. Pokret je dobio ime po brdu na kojem se nalazio Jeruzalemski hram (Zion). Nakon Drugog svjetskog rata, Ben Gurion i njegovi suradnici, izmijenili su cionistike nazore. Poeli su se boriti za izraelsku dravu u kojoj ne bi bilo mjesta za Arape. Oni u njihovoj viziji drave nisu postojali. to je terorizam? Terorizam je sustavna uporaba zastraivanja u svrhu prisile u slubi politikih ciljeva. Koristi se da bi stvorila i iskoristila atmosferu straha u veoj ciljanoj grupi, da promovira neko naelo. Zajedniko je svojstvo da se ubijaju ili ranjavaju neduni civili. Terorizam nije ni filozofija ni pokret, ve sredstvo! Nabroji sukobe na Bliskom istoku? (Egipat- Izrael, Irak-Iran-Kuvajt...) Izraelsko- palestinski rat za teritorij 1948. god., Sueska kriza 1956. god., estodnevni rat 1967. god., Jomkipurski rat 1973. god., Iranska revolucija 1979. god., Irako- iranski rat 1980.-1988. god., Sovjetska intervencija u Afganistanu 1979. god., Graanski rat u Libanonu, Zaljevski rat 1991. god. Koji je glavni problem na Bliskom istoku? Nafta. Gdje su bile intervencije zbog nafte? Kuvajt Tko je najbolji ameriki saveznik na Bliskom istoku? Izrael.

PALESTINA i IZRAEL, Jeruzalem

P: Odnos Izraela i Palestine u Prvom svjetskom ratu? (odgovor) Balfourova deklaracija, 1917. god. Od 135. god. idovi su otili u dijasporu, u 16. st. Palestinu su osvojili Turci i od tada se nalazila pod njihovom upravom. U isto vrijeme u Palestini je ivjelo tridesetak idovskih zajednica. Svi su stanovnici Palestine ivjeli u harmoniji kao monoteisti koji priznaju samo jenog Boga. Prvi povratak idova dogodio se 1881. god. i od tada poinje rasti broj idova. Novi val idova u sebi je nosio plamen cionizma koji je predviao osnivanje idovske drave na drevnom tlu Palestine. Ignorirajui postojee idovske zajednice i

veinsko arapsko stanovnitvo, novopridoli se idovi nisu s njima mjeali i nisu doli kako bi se asimilirali, ve kako bi ovladali Eretz Israelom tj. Izraelovom zemljom. Prvi svjetski rat: cionisti su ratne godine iskoristili kako bi u Palestini postavili temelje idovske drave. U ratu su Turci poraeni i izbaeni iz Palestine 1918. god. zajednikim britansko- francusko- arapskim snagama. Na konferenciji u Versaillesu 1919. god. donijeta je odluka o budunosti regije: odreen je mandatni sustav, koji je potvren 1920. god., a zaivio 1922. god. Britanija je postala odgovorna za Palestinu. Balfourova deklaracija, 1917. god. pismo koje je objavila britanska vlada tj. m.v.p. lord Arthur Balfour idovima. U njemu izraava potporu ideji o nacionalnoj domovini za idovski narod. Britanci su se nadali da e ovom Deklaracijom potaknuti idove u Americi i Rusiji da podre saveznike u ratu protiv Njemake, a isto tako su se nadali da e idovska drava u Palestini uspostavljena uz britansku podrku tititi Sueski kanal tj. britanske interese na Istoku i u Indiji. Drugi motiv je bila elja da se izbjegne veliki priljev idova u Britaniju U meuratnom razdoblju: u Palestini se zbilo mnogo nasilnih sukoba izmeu arapskih starosjedilaca i novopridolih idova. 1936. god. Arapi su se pobunili protiv Britanaca i protestirali zbog neprekidnog idovskog useljavanja, pobuna je uguena. Komisija koja dolazi izviditi stanje zakljuuje da mandat vie ne funkcionira i preporuava podjelu zemlje na dvije drave: arapsku i idovsku. Britanska Bijela knjiga 1939. god. predloila je zajedniku arapsko- izraelsku dravu i ograniila je broj idovskih imigranata na 75 000 iduih pet godina. idovi su to vidjeli kao krenje Balfourove deklaracije i mandata. Cionisti su prebacili teite svojih nastojanja s Velike Britanije na Sjedinjene Drave. Drugi svjetski rat: brojna legalna i ilegalna useljavanja, daljnja polarizacija drutva. Nakon rata idovi su inili 31% ukupnog palestinskog stanovnitva. Zavrio i Drugi rat, cionisti su, osnaeni zapadnjakim osjeajem krivnje zbog Holokausta, zapoeli konanu bitku za idovsku dravu. Graanski rat, 1947. god.- UN-ov plan: idovi objavljuju rat britanskoj nazonosti u Palestini, a Britanci iscrpljeni svjetskim ratom i na rubu bankrota, svoj mandat predaju UN- ma.UN donosi tri prijedloga o organizaciji nove drave: 1.) idovska drava, 2.) Arapska drava i 3.) Jeruzalem meunarodnom zona. Prema Planu, idovi bi dobili: ~ 60% zemlje, i to plodan pojas uz obalu dok bi Arapi dobili: 40% zemlje, koja je bila izrazito brdovita i teko obradiva. idovi u Palestini prihvatili su Plan, ali su ga odbacili Arapi jer su smatrali da je donijet bez konzultacije i vjerovali su da je zemlja nepravedno podijeljena na korist idova. Najvie od svega ih je povrijedio gubitak suvereniteta i nasljea. Izbio je graanski rat. Borbe su poele kad su idovi pokuali stei kontrolu nad dijelovima koji su im bili dodjeljeni, britanci su bili nemoni Drava Izrael, 1948. god., Tel Aviv: David Ben Gurion, bio je prvi izraelski premijer nakon uspostave drave 1948. god., a prvi predsjednik postao je Chaim Weizmann. Slijedeeg dana nakon proglaenja izraelske drave, rat za Palestinu se pretvorio u arapski rat: u njega su se ukljuili Egipani, Sirijci, Libanonci, Iraani (Jordan i Iran nisu sudjelovali). Arapi nisu imali plan za uspostavu arapske drave i odluili su unititi novu idovsku dravu. U borbama narednih mjeseci, idovi su porazili Arape i preuzele kontrolu nad veim dijelom zemlje. Jeruzalem je bio podijeljen starim obzidanim gradom. U sijenju 1949. god. dolo je do prekida vatre: idovi su okupirali 77 % zemlje (treinu vie nego bi dobili UN-ovom rezolucijom). Teritorij Zapadne obale i Istoni Jeruzalem pripojen je Jordanu. SAD, Sovjetski Savez, Iran priznali su izraelsku dravu. 1956. god. Izrael je iskoristio meunarodnu krizu oko Sueskog kanala pa je napao Egipat kako bi dovrio teroristike napade preko granice. 1956. god. Izrael sklapa tajni sporazum

s V.B. i Francuskom i odmah upada na Sinaj i zauzima ga. Za to vrijeme Britanci i Francuzi vre zrani napad nad Sueskim kanalom. Sueska kriza 1956. god., estodnevni rat 1967. god., Jomkipurski rat 1973. god. 1981. god. izraelska vlada donosi zakon o pripojenju Golanske visoravni Sueska kriza, 1956. god.; tko je protiv izgradnje asuanske brane; 1956. god. intervencija V.B. i Franc. u Egiptu; koji motiv imaju Francuzi u ovoj intervenciji? Kriza nastala iz arapsko- izraelskog sukoba i egipatskih nastojanja da financiraju razvojni projekt gradnje gigantske brane na Nilu kod Asuana. Zbog dubokog ponienja i opravdane brige za arapske izbjeglice iz Palestine, Arapi nisu htjeli priznati postojanje Izraela niti se s njim pomiriti, pa su nastavili rat ekonomskim sredstvima. Brana je trebala preobraziti egipatsko gospodarstvo poveanjem plovnosti Nila i proizvodnjom elektrine energije. Amerikanci su Nasera nastojali zadobiti za svoju stranu obeajui mu potporu prilikom gradnje Asuanske brane, ali tu su ponudu povukli kada se Naser obratio Sovjetima u vezi s pitanjem oruja. Nakon kupnje komunistikog oruja SAD i V. Britanija odluile su da nee pomoi Egipanima pri izgradnji brane. Kako bi mogao sam financirati izgradnju Asuanske brane, egipatski nacionalistiki voa Gamal Abdel Naser u oujku 1956. god. nacionalizira Sueski kanal. Kanal je nesmetano i dalje funkcionirao sve dok Britanija i Francuska, koje su financirale i izgradile kanal, nisu izvrile bombardiranje. Ovo je bio nedopustiv korak za Britance ija je uloga na Bliskom istoku sve vie slabila. Britanci i Francuzi smiljaju plan za vojnu akciju preuzimanja nadzora nad kanalom. Zajedno s Izraelcima unitavaju Port Said egipatsku zrakoplovnu bazu i unitavaju egipatsko zrakoplovstvo. Ali, glavna se bitka vodila u prostorijama UN-a: ameriki predsjednik Eisenhower, ogoren je zbog postupaka svojih saveznika, vjerovao je da bi ovim inom mogle izazvati Sovjetski Savez da se ukljui u zbivanja na Bliskom Istoku. U studenom 1956. god., nakon uguene revolucije u Maarskoj, u itav sukob ukljuuju se i Sovjeti koji Washingtonu predlau zajedniku akciju. Stoga Amerika odluuje dati podrku Arapima tj. rezolucijama koje su imale za cilj izbaciti Britance, Francuze i Izraelce iz Egipta. Izrael se sloio da e povui svoje snage sa Sinaja, ali tek kad dobije jamstva da ga Egipat nee napasti. Sueski je rat, umjesto da srui Nasera, stvorio neserizam. Rusi su se obvezali da e financirati izgradnju Asuanske brane umjesto Amerikanaca i Britanaca. Koji je grad sporan u izraelsko- arapskom ratu 1967. god.? Jeruzalem. Bliski istok 1967. god.? I. Arapsko- izraelski rat ili Lipanjski estodnevni rat, 1967. god. Da bi ojaao svoj pali utjecaj egipatski predsjednik Naser podnosi zahtjev UN-u da povue svoje snage sa Sinaja. Nakon to su se UN-ove snage povukle, Egipanin zatvora Akabski zaljev za plovidbu izraelskim brodovima i postavlja svoje snage uz samu granicu s Izraelom. Zatvaranje tjesnaca znailo je za Izrael casus belli. Kako bi preduhitrio bilo kakav arapski napad, Izrael je prvi udario i krenuo u napad. Pobjeda je bila brza i potpuna, uniten je vei dio egipatskih zranih snaga. Arapske su drave poslale svoju vojsku u bitku, ali jednu po jednu, Izrael ih je unitio. Rat je zavrio za est dana nakon to su Izraelci brzo napali i porazili egipatske, sirijske i jordanske snage. Izraelci su okupirali cijeli Sinaj, pojas Gaze, Zapadnu obalu, stari Jeruzalem i Golansku visoravan.

I SAD i SSSR ostale su izvan sukoba, ali su se nakon rata priklonile svojim saveznicima i vrile pritisak na svoje klijente da to prije prekinu sukob Rezolucija Vijea sigurnosti, 1967. god. zatraila je od Izraela da se povue s teritorija okupiranog u ratu i na potivanje i priznavanje suvereniteta svake drave na tom podruju.
Slijeva nadesno: izraelski generali Uzi Narkiss, Moshe Dayan i Yitzhak Rabin ulaze u Istoni Jeruzalem lipnju 1967. god.

II. Arapsko- izraelski rat ili listopadski Jomkipurski rat, 1973. god. Egipatska vojska 1973. god. u iznenadnom napadu prelazi Sueski kanal i prodire u unutranjost Sinaja kako bi Izraelce prisilila na nametnuti mir. Egipatski voa Anwar elSadat pokuao je uvui supersile u nagodbu oko lokalnog sukoba s Izraelcima budui da sam Egipat nije mogao poraziti Izraelce. U meuvremenu Sadat sklapa dogovor sa Saudijskom Arabijom: u zamjenu za protjerivanje Sovjeta iz Egipta, Saudijci obeaju Egiptu naftni embargo protiv pristaa Izraela. Amerikanci se ne obaziru na upozorenja Suadijaca, ve odluno alju vojnu pomo Izraelu. Na to arapski proizvoai nafte zatvaraju svoje naftovode za sve zemlje koje su Izraelu davale pomo. Nakon poetnih neuspjeha, Izrael se oporavlja i dolazi nadomak pobjede. Egipatski cilj, tj. povratak Sinaja nije ostvaren. Sovjeti pak alju pomo Siriji, Iraku i Egiptu. Kada su Egipani snano poduprli Sovjetski prijedlog za slanjem amerikih i ruskih snaga na Bliski istok, to su Amerikanci bili odbili, Sjedinjene Drave stavile su svoje vojne snage (i nuklearne takoer) diljem svijeta u stanje najvie pripravnosti. SSSR se na to povukao. Ali obje su se sile udruile kako bi zaustavile borbe. Ni, Sovjeti, a ni Amerikanci nisu eljeli arapski poraz. Kriza je zavrena kada je Izrael zaustavio svoje napredovanje i poeo potivati odluku UN-a o prestanku vatre. Neuspjesi koje je Egipat doivio, natjerali su njegova predsjednika da zapone mirovne pregovore s Izraelom. 1977. god. Sadat putuje u povijesni posjet Jeruzalemu.

Kada je konano postignut sporazum izmeu Izraela i Egipta? to je Egipat uinio, a bilo je nezamislivo za tadanji islamski svijet? Mirovni sporazum u Camp Davidu, 1979. god. mirovna nagodba Egipta (Sadat) i Izraela (Begin), Jimmy Carter je posrednik. Izrael obeaje povui svoje snage sa Sinaja, dvije drave: Izrael i Egipat nastojat e normalizirati odnose, Egiptu je vraen Sinaj i utemeljen je ameriko- egipatski savez. Ovim je sporazumom Sadat slubeno priznao postojanje Izraela kao drave. Invazija na Libanon, 1978. i 1982. god. 1978.. god. Libanon je bila baza za palestinske snage koje su upadale u Izrael. 1978. god. izraelska vojska upada u juni Libanon s najmerom da uniti te baze. Pod pritiskom UN-a, moraju se povui, ali je uspostavljena tampon- zona pod kontrolom libanonske kranske policije. 1982. god. ovog puta Izraelci vre totalnu invaziju na Libanon kako bi uklonili snage PLO-a i uvrstili sjeverne granice Izraela. Razoreni su palestinski logori, Beirut je okupiran, ali 1983. god. izraelske snage se povlae i zadravaju kontrolu nad junim dijelom zemlje. Prva intifada tzv. ustanak, 1987.-1993. god. Palestinski pokret otpora kao reakcija na dvadesetogodinju izraelsku okupaciju, narod je pozvan na opi trajk Drava Palestina 1988. god. odluka je donesena u Aliru na sastanku Palestinskog nacionalnog vijea, da se uspostavlja drava na okupiranom podruju Zapadne obale i pojasu Gaze. Ovim su odlukama potvreno postojanje izraelske drave, prihvaeno je naelo odijeljenosti, rjeenje dviju drava i naputanje terorizma. 55 zemalja priznalo je palestinsku dravu. Tijekom irakog napada na Kuvajt, Jaser Arafat daje podrku Saddamu Husseinu, to je njegovu Palestinu unazadilo za mnogo godina. Moda su Palestinci u Saddamu vidjeli snanog ovjeka u regiji oji ima vojnu mo da se suprotstavi Izraelu i ustane protiv SAD. Mirovni sporazum iz Osla, 1993. god. Izrael (premijer Yitzhak Rabin) je po prvi put priznao PLO kao predstavnika Palestinaca, a PLO je priznao pravo Izraela na postojanje i pristao na osudu nasilja. Dogovoreno je miro rjeenje sukoba. Ali sprazum iz Osla naiao je na snano protivljenje palestinskog naroda to je dovelo do jaanja terorizma. Druga intifada, 2000. god. 2000. god. predsjednik Clinton posreduje izmeu izraelskog premijera Baraka i Jassera Arafata u Camp Davidu u zajednikim pregovorima o zavretku sukoba u Palestini. Dogovor nije postignut. Arafat je elio jeruzalemski Stari grad, a barak ga nije mogao ponuditi. U tom ozraju Ariel Sharon, voa Likuda (?), odlazi u posjet Omarovoj damiji i nekim drugim muslimanskim vjerskim objektima na Hramskom breuljku u Jeruzalemu u rujnu 2000. god., sa eljom da istakne kako Izrael nikada nee odustati od svojih prava na Hramski breuljak. Palestinci su ovaj Sharonov posjet protumaili kao provokaciju zbog ega su pokrenuli drugu intifadu koja je ukljuila i niz bombakih samoubojstava u kojima su stradavali neduni civili. Izraelci su odgovorili tako to su vrili sve vei pritisak na Palestince ograniavali im kretanje, unitavali im kue... Izraelci su i dalje odbijali izvriti odluke rezolucije Ujedinjenih naroda tj. odbijali su se i jo uvijek odbijaju povui s teritorija koji je okupiran protivno volji Palestinaca, ali odlukama koje je donio UN 1947. god.

Izraelski premijeri David Ben Gurion- prvi izraelski premijer i ministar obrane, otac domovine Levi Eshkol- drugi izraelski premijer od 1963. god. Golda Meir- izraelska premijerka od 1969. god. do 1974. god. Yitzhak Rabin- peti izraelski premijer (1974.- 1977.) prvi roen na izraelskom tlu, potpisao sporazum u Oslu 1993. god. kojim je priznao PLO kao predstavnika Palestinaca. Ubio ga je 1995. god. idovski ekstremist. Simon Peres- premijer od 1977. god., nakon toga ministra vanjskih poslova, dobitnik NN za mir 1994. god. Yitzhak Rabin- po drugi put postaje premijer 1992. god., dobitnik Nobelove nagrade za mir 1994. god. Benjamin Netanyahu Barak- vodi pregovore s Palestincima i Clintonom, predlae uspostavu palestinske drave na 90% teritroija pojasa Gaze i Zapadne obale, to Palestinci odbijaju i pokreu Drugu intifadu. Ariel Sharon (2001. god.)- predvodi jednostrano povlaenje iz Gaze 2005. god., Izrael gradi sigurnosnu ogradu na granici sa Zapadnom obalom Ehud Olmert- vritelj dunosti premijera to je to politiki islam, osobine, gdje se javlja? (dodaj jo) Politiki islam ili islamska republika temeljila se na povratku i upotrebi erijatskog (islamskog) zakona. Postoji li jo negdje u svijetu opasnost od pojave islamske republike? Da. Afganistan je jedina zemlja koja je u neposrednoj opasnosti od toga da je preuzme islamska fundamentalistika grupa tj. mudahedini. Radikalni islamistiki pokreti Zajednika inspiracija u usponu svih pokreta bila je iranska islamska revolucija, pod vodstvom ajatolaha Homeinija 1979. god. koji je zbacio aha i pokuao ustanoviti novu islamsku republiku utemeljenu na fundamentalistikim principima. ijitske islamske zajednice smatrale su da su voe iranske revolucije nanijele poniavaju udarac SAD. Dramatian pad aha naveo je radikalne islamiste u drugim muslimanskim dravama na pomisao da bi i oni mogli zbaciti svoje prozapadne reime i ustanoviti islamske republike. Terorizma se groze i osuuju ga voe svih glavnih svjetskih religija. Apsurdno je izjednaiti maticu islamske religije s terorizmom ekstremistikih grupa koje djeluju u ime islamskog vjerovanja (isto kao npr. i krani onda za vrijeme kolonizacije Amerike). Primarni su ciljevi kampanja ovih skupina reimi na vlasti i nihova vojska. Islamske fundamentalistike skupine poput Hezbolaha ili Hamasa mogu svoje zahtjeve i opravdanja zamatati u islamistike fraze, ali one su ubiti usmjereni u borbu za mo protiv postojeih vlada i njihovih reima. Ono to se na prvi pogled ini isto religijskim fenomenom zapravo je nastojanje zadobivanja politike kontrole.

to je PLO ili Palestinska oslobodilaka organizacija? PLO, 1964. god.- preuzeo je mnoge oblike palestinskog ivota, posebice u izbjeglikim zajednicama, uspostavio je sustav socijalne slube, vodi kolstvo, regulira industrijsku kooperativu u Libanonu... Isto tako PLO je poznat i po svojim gerilskim aktivnostima i terorizmu. PLO je jedini autentini palestinski predstavnik. Tijekom povijesti ciljevi PLOa su se mijenjali: od organizacije naroda za osloboenje domovine, preko unitenja cionistike drave Izrael i uspostavljanja Demokratske drave Palestine (cijeli Izrael i Zapadna obala, demokratska, sekularna drava u kojoj bi i Arapi i idovi imali jednaka prava), a od 1974. god. PLO naputa koncept oruane borbe i potpunog osloboenja u korist diplomatskog dogovora. Sjedite mu je bilo u Jordanu sve do 1970. god. potom se seli u Libanon do 1982. god., a na kraju odlazi u Tunis do 1994. god. Fatah- Palestinski pokret za nacionalno osloboenje jedna je od dvadesetak palestinskih skupina otpora. Najstarija, najvea, najjaa i najutjecajnija. Voa joj je Jasser Arafat Osam gerilskih skupina zajedno s Fatahom tvori PLO. Arafat je ujedno i predsjedatelj izvrnog odbora PLO-a. Hamas ( arapski revnost)- je radikalnija palestinska grupa otpora , osnovana 1987. god., koja je kritina prema PLO-u. Hamas se javno predstavlja kao islamski pokret, uzima Kuran kao svoj ustav i na njemu osniva svoju ideologiju. Grupa je usmjerena na unitenje izraelske drave i na uspostavljanje islamske palestinske drave. Tko je Golda Meir? Izraelska premijerka, nijekala je postojanje palestinskog naroda. Tko je Moshe Katsav? Predsjednik drave Izrael od 2000. god., prvi izraelski predsjednik koji je posjetio Hrvatsku, godine 2003. to je to Black September ili Crni rujan? Palestinska teroristika grupa odgovorna za napad na Olimpijskim igrama u Mnchenu 1972. god. Rizik teroristikog napada na Olimpijskim igrama bio je podcijenjen unato upozorenjima da palestinski teroristi planiraju napad. Olimpijsko selo nije imalo odgovarajueg osiguranja. 5. kolovoza 1972. god. osam terorista je ulo u selo i krenulo prema izraelskom stoeru. Dva su sportaa ustrijeljena, a devet njih je uzeto za taoce. U loe pripremljenom pokuaju spaavanja, svih devetero talaca je poginulo. Bliski istok nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, mandatni sustavi, problem Izraelske drzave, cionistiki pokret Jedna od stalnih znaajki bliskoistone politike od 1919. god. nadalje bio je pokuaj da se zaborave Palestinci. No, oni nisu htjeli nestati ili izgubiti svoj identitet.Za Arape je posljedica Drugog svjetskog rata bilo gorko ponavljanje prijevare iz Prvog svjetskog rata. Jo jedanput su im ljudi obeavali sve mogue kako bi osigurali njihovu suradnju ili barem neutralnost, ali nakon to je rat zavren, obeanja su prekrena. I Roosevelt i Truman obeali su Ibn Saudu da nee donijeti nijednu odluku o Palestini bez pune konzultacije s Arapima i idovima i da nee biti doneseno nikakvo rjeenje koje bi bilo protiv arapskih interesa.

IRAN, Teheran Iran je u tradicionalnome rjeniku dio Bliskog istoka, ali nije nu u kojem sluaju dio arapskog svijeta. Iran je jedinstveno uporite islamske ijitske sekte. 1941. god. Iran su okupirali V.B. i SSSR pod izlikom strateke nude. Njemakoj naklonjenog aha su zamijenili njegovim 21-godinjim sinom i zavladali tom zemljom. Ugovor sklopljen 1942. god. predviao je povlaenje Britanaca i Rusa est mjeseci nakon prestanka neprijateljstva. Rat je unitio iransko gospodarstvo, uzrokovao je bijedu i polarizirao politiku scenu u dravi. Sovjeti su oklijevali s povlaenjem 1946. god. iz sjevernog Irana i nastavili su podravati separatistike pokrete u Azerbajdanu i Kurdistanu. Traili su prava na iskoritavanje izvora nafte i na kraju su ih Iranci odobrili. Poslije Drugog svjetskog rata Iran je krenuo putem gospodarske ekspanzije. Iranski nacionalisti eljeli su u potpunosti ukinuti koncesije stranim tvrtkama koje su imale prava iskoritavnja naftnih bogatstava Irana. Poslijeratni Iran bio je vrlo nestabilan, a nestabilnost je bila rezultat gospodarskih uinaka okupacije za vrijeme rata i politikih borbi izmeu aha i parlamenta (Medlisa). Nastavila se borba izmeu V.B., SAD i SSSRa za naftu i utjecaj.
Iranske krize: 1951.-1953., 1978.-1079. Iranska kriza, 1951.-1953. god. nastala je iranskom nacionalizacijom Anglo- iranske naftne kompanije koja je bila u britanskom vlasnitvu. Novi predsjednik vlade postao je dr. Mohammad Mossadegh. Britanci su se uplaili da bi u sluaju iranskog preuzimanja kompanije sva britanska prekomorska ulaganja bila ugroena. Mossadeghovo koketiranje s Moskvom naveli su Amerikance, iako su se protivili iranskom potezu, da stanu na stranu Britanaca. Kada su uvidjeli da bi britanska intervencija mogla svrgnuti prozapadnjakog aha i poveati izglede prosovjetske stranke pokuali su nagovoriti Britance da pokuaju doi do nagodbe pregovorima. Britanci se dre svoga i odluuju tititi svoja prava, prisiliti Iran na poputanje i organiziraju bojkot iranske nafte. Bojkot je drastino smanjio iranski izvoz, opustoio je dravni budet. U strahu da e nacionalistiki orijentiran premijer Mohammad Mossadegh svrgnuti aha, SAD i V.B u tajnosti organiziraju i provode dravni udar kojim je Mosadik smijenjen (1953. god.), a postavljena je nova vlada sklona nagodbi. ah je uspostavio raojalistiku dikataturu, te ju je uz pomo Amerikanaca mogao uspjeno provoditi. Naftna kriza je zavrena prihvaanjem nacionalizacije nafte nompanije kao legitimnog ina. Mohammad Mossadegh Voa Nacionalne stranke u Iranu koji se protivio velikim ovlastima aha i sudjelovanju stranog kapitala u iranskoj naftonj industriji. Postao je predsjednik vlade 1951.-1953. god., nacionalizirao je angloiransku naftnu kompaniju, ali nije uspio zadrati kontrolu nad razvojem naftnog spora. Uz pomo CIA-e i britanske tajne slube, ah je sruio Mosadeghov reim. Pad Mossadegha bio je ahova pobjeda. ah Muhamed Reza Pahlavi poeo je provoditi agrarnu reformu i djeliti zemlju bezemljaima, raspustio je parlament koji se protivio takvoj njegovoj politici i vladao dvije godine bez njega. No njegova gospodarska politika, i unato rastu cijena nafte 1973. god., nije donijela blagostanje iranskom narodu. Nadnice su ostale male, Teheran je postao sirotinjski grad na ijim su ulicama izbile demonstracije radikalnih studenata. Nezadovoljnike je predvodio ajatolah Ruhollah Homeini tvrdokorni sveenik ogoren zbog ahovih materijalnih vrijednosti i proet osobnom mrnjom. Tko je Reza Pahlavi? Posljedni perzijski ah, 1953. god. biva svrgnut s prijestolja od strane M. Mossadegha, bjei u Italiju da bi tek nova intervencija vojske omoguila njegov povratak

u Iran. 60tih godina pokuava reformama modernizirati zemlju, bio je proameriki orijentiran. Pretjerano bogaenje, odvlaenje kapitala iz zemlje, guenje opozicije bili su poticaj narodu da digne pobunu protiv aha. Pobunu je predvodio ajatolah Ruholah Homeini, a bila je toliko snana da je ah ponovno morao izbjei iz zemlje 1979. god. Tko je ajatolah Ruholah Homeini, kako Homeini tumai upravljanje dravom? ijitski sveenik, iji se vjerski utjecaj 1963. god. proirio i na politiki ivot. Bio je protivnik svjetovne vlasti: kritizirao je Bijelu revoluciju aha Muhameda Reze tj. program reformi koji je ukljuivao podjelu crkvene zemlje seljacima i emancipaciju ena i sporazum Irana i Sjedinjenih Drava zbog ega je protjeran u egzil (Turska, pa Irak). Bio je uvjeren da je modernizacija Irana po uzoru na Ameriku grena. Iz Iraka Homeini je propovijedao pobunu protiv korumpiranog aha Muhameda Reze. Njegove pristae u Iranu stvorile su temelje za revoluciju. Husein ga, na poticaj aha Reze protjeruje u Francusku, ali njegov duh nitko nije mogao otjerati. Uspostavio je teokratsku dravu i postao meunarodnim simbolom aktivnog suprotstavljanja prljavijem licu zapadne civilizacije, ali je svojoj zemlji nametnu tiraniju koja je bila brutalna kao i ahova te rat koji se pretvorio u golemi pokolj i gospodarsku katastrofu. Homeini umire 1988. god. to je to politiki islam? Razvio se poetkom 80tih godina u Iran i Iraku kada je skupina ijita krenula u borbu protiv sekularizma tj. sunitske elite koja je vladala Irakom. Nakon neuspjelog ijitskog pokuaja atentata na zamjenika premijera, 1980. god., Sadam Hisein kree u pohod razbijanja ijitskog politikog pokreta. Pod udarom progona nestala je organizirana snaga militantnog islama. Iranska revolucija, 1979. god. borba koja se povela izmeu aha Muhameda Reze i ajatolaha Ruholaha Homeinija trebala je odluiti hoe li Iran biti sekularna drava pod vlau kralja ili teokracija u kojoj e najugledniji vjerski voa imati i vjersku i politiku mo u svojim rukama. u strahu od narodnog ustanka, proameriki ah bjei iz zemlje. Nezadovoljstvo naroda potaknuto Homeinijevim rijeima eskaliralo je na iranskim ulicama. Uzrok je leao u injenici da je ah rasipao mnogo novca (prihod od nafte) na oruje i projekte da bi poveao svoj ugled. Pokuaji pozapadnjenja Irana uzrokovali su nejednakost, korupciju i otuenje jednog dijela drutva. Oporba se snano oduprla ahovoj vojsci i tajnoj policiji, a bolestan ah odluuje tada pobjei iz zemlje. U veljai 1979. god. Homeini se vraa u Iran i proglaava islamsku revoluciju. Homeini je proglasio Islamsku Republiku i uveo reim koji je bio jo netolerantniji od ahova. Sam se povukao u sveti grad Qom i doputao je prevlast vjerskog nasilnitva. SAD primile su bolesnog aha k sebi, na to je skupina Homeinijevih pristaa zauzelaameriko veleposlanstvo u Teheranu 1979. god. i godinu dana drala 65 Amerikanca kao taoce zahtjevajui povratak aha. Iranci su taoce oslobodili na dan inauguracije Ronalda Reagana. Taoci su osloboeni tajnim pregovorima, koji su ukljuivali slanje oruja Iranu preko Izraela koje je prodavano po vrlo velikim cijenama, a novac je utroen kao pomo kontraima u Nikaragvi i osloboenjem zatoenika optuenih za terorizam. Cijena nafte je utrostruena. Iran je bio jedan od stupova prozapadne stabilnosti u Perzijskom zaljevu. Iran je takoer bio protivnik Sovjeta, ali iranska revolucija pokazala se kao jo jedan poraz Zapada. Homeinijeva poruka islamske revolucije proirila se i izvan granica Irana: nosila je poruku da e sve oneiene vlade biti zbaene od strane islamskih prevratnika. Ova je ideologija bila privlaan siromanim ijitima u Iraku.

Na ijoj je strani Iran nakon pada aha 1979. god., odnos Homeinija prema SSSR-u? Na Islamskoj konferenciji Homeini napada SSSR gotovo istim sotonskim optubana kakvim je napao SAD zbog invazije Moskve na Afganistan. Homeini je odbijao suradnju s bilo kojom od strana u Hladnom ratu. Kada su Amerikanci zaprijetili Iranu, zbog taoca koje su drali, Iran je odgovorio sklapanjem gospodarskih ugovora sa SSSR-om, Istonom Njemakom, ehoslovakom i Bugarskom. Oni su ekonomski bili ne vani, ali politiki neugodni za Zapad. Iransko- iraki rat 1980.- 1988. god. ili Prvi zaljevski rat, uloga Kuvajta u Iranskoirakom ratu Sukob dvojice autoritarnih lidera- Sadama Huseina i ajatolaha Ruholaha Homeinija. Obojica su u svojoj viziji islama, pokuali osvojiti srca, duu i lojalnost arapskih ijita na jugu Iraka.Jedan je bio sekularni Arapin, drugi religiozni Perzijanac. Ubijeno je milijun ljudi, teta nanesena drutvu ne moe se izraunati. Obje zaraene strane u ime rata odbacile su humanost- jedna koristei kemijsko naoruanje, a druga djecu- vojnike (Iranci su slali djeake od 12, 13 i 14 godina da hodaju preko minskih polja kako bi oistili put za napdna irake poloaje) Korijeni sukoba: ve 1973. god. zaleeni su odnosi Iraka i Irana kada je iranski ah Muhamed Reza krenuo u formiranje vlastite vizije Perzijskog Carstva i kada je povrijedio Iraane uzevi za sebe jedini dio zemlje na tjesnacu Hormuz odakle su Iraani imali izlaz iz Perzijskog zaljeva u Indijski ocean. Sukob se nastavio kada su Iranci, u elji za naftnim podrujem Iraka, poticali pobune Kurda, a isto tako davali su podrku irakim ijitima u podizanju vjerske revolucije protiv baasistike vlade- Homeini. Za Irance rat je voen u ime islama i zatitu iranskog tla. Za Iraane rat je voen kako bi se zatitila vladavina Sadama Huseina i teritorijalni integritet irake drave. Oslonac njegovoj vojnoj maineriji inili su prsilno regrutirani ijiti. Neposredni uzrok rata bila su prava Iraka i Irana u Shatt-al- Arabu, tj. granici dviju zemalja. Shatt je bio jedini izlaz Iraka na more. 1975. god. ah obeaje da nee pomagati Kurde u Iraku u zamjenu za priznanje granice sredinom Shatta. Pad aha promijenio je situaciju, a Saddam je 1980. god. opozvao Alirski ugovor iz 1975. i napao Iran. Hussein je htio postii brzu pobjedu, ali nije uspio. Unato dezorganizaciji u Zemlji, Iranci su uspjeli zaustaviti Iraane. Rat se vodio u etiri krvave faze: I- irako napredovanje 1980.1981. god, II- iranski protunapadi 1982.-1984., III- faza mirovanja 1985. god., IV- velika ofenziva ili tzv. Tankerski rat 1986.-1988. god., premjestila se s kopna na more. Iran je napao brodove irakih arapskih saveznika stoga Kuvajt poziva SAD u pomo. Uloga Kuvajta Iran je financirao rat izvozom nafte, dok je Irak pokrivao ratne trokove subvencijama iz Kuvajta i Saudijske Arabije. Premda tradicionalno neprijateljski raspoloen prema Iraku zbog njegovih teritorijalnih pretenzija, Kuvajt se bojao mogua iranske subverzije meu kuvajtskim ijitima (inili 1/3 stanovnitva). Irak je svoje kemijsko oruje upotrijebio i protiv Irana, iskoristio je i sovjetske rakete kako bi bombardirao iranske mete. Nemoan pred tako okrutnim orujima, Homeini odluuje prihvatiti Rezoluciju UN-a o sklapanju primirja. Rat nije donio pobjdeu niti jednoj strani.

Tko su ijiti? ijit su nastali krajem 7.st. kao posljedica sukoba u islamu do kojeg je dolo zbog pitanja tko bi trebao predvoditi vjeru. Odluka je pala na Muhamedova bliskog suradnika, dok je njegov zet Alija, za koga se oekivalo da e biti izabran, bio zaobien. Alija se posvetio poduavanju sve veeg broja svojih sljedbenika, koji je sve vie rastao. Nije teio za svjetovnom vlau kako su to inili kalifi, legalno izabrani nasljednici proroka Muhameda, ve se okrenuo skromnosti, portvovnosti i pravdi. Njegovi su sljedbenici proglasili se ijitima, odnosno Alijinim pristaama. Zahtjevali su da voa islama mora dolaziti iz Muhamedove kue. Alija je Muhamedova uenja o jednakosti i skromnosti suprotstavio rastuem bogatstvu i elitizmu islamskih voa. Razdor unutar islamske zajednice postajao je sve vei. ijiti su malobrojna skupina muslimana, ali vana komponenta radne snage na naftnim poljima. Na njih otpada svega 10% islamskog svijeta. Razlika izmeu ijita i sunita? Suniti oduvijek su bili vladajua politika skupina, kao zajednica nikad nisu pretrpjeli progon. Oduvijek su se oslanjali na svoga vjerskog vou, u poetku na kalife (Abasidski kalif), potom na uleme (vjerske uitelje). Za razliku od ijita, suniti prihvaaju etvoricu prvih kalifa, etiri izvora islama. Te omejidske i abasidske kalife. Iako su uleme imale, i imaju utjecaj na ortodoksno drutvo, suniti u njima nikad nisu vidjeli velike duhovne autoritete. Svoju odanost poklanjaju erijatskom pravu, samom vjerskom zakonu. ine 90% svih muslimana. ijiti vjera je za njih zahtjevala prisutnost autoritarne osobe koja e imati mudrost i znanje da vjernicima interpretira Boju volju. Sufije ili vrtei dervii ijitski su fanatici. ine svega 10% svih muslimana. Najbrojniji su u Iranu, Iraku, Afganistanu, Panabu, Libanonu i Siriji. ijitske zemlje Prava ijitska zemlja- Iran Nadmoni od ostalih skupina- Irak i Libanon Manjinske grupe- Sirija, Kuvajt, Behrein, Katar, Afganistan, Pakistan, Indija

IRAK, Bagdad Mlada, krhka drava koju su stvorile europske sile pobjednice u Prvom svjetskom ratu. Na konferenciji u Kairu, 1921. god. Mezopotamija je formalno prozvana Irak (sunana zemlja, niske ravnice i sl.). Ime su odabrali Britanci, a ne stanovnici Mezopotamije.Nacionalni simboli: akadsko sunce, osmerokraka zvijezda i esterokraka Itrina zvijezda. Unutar umjetno stvorenih granica, Iraani ve osam desetljea ive kao skup suprotstavljenih plemena, regija, jezika i vjera. Tri su glavne skupnie stanovnitva: 1. i 2. skupinu ine muslimani: ijiti i suniti, dok 3. skupinu predstavljaju Kurdi. 1. ijiti ine veinu u Iraku, dominira na jugu zemlje, 60% stanovnitva. Nisu oduvijek bili u veini, veina su postali tek u 20.st. 2. suniti ine manjinsku grupu u iraku i dominiraju sredinjim dijelom zemlje, 20% stanovnitva. Oduvijek su upravljali polugama vlasti u Iraku. Iraki su suniti uglavnom sekularni 3. Kurdi stoje nasuprot muslimana, dominiraju sjeverom zemlje. Nakon Drugog rata Irak je u dubokoj gospodarskoj krizi. Najgore od svih proli su ijiti koji su ivjeli u naseljima od trstike i blata, na samom dnu drutvene ljestvice. Ojaala je borba za vlast izmeu ijita i sunita.

Na nagovor Britanaca, Irak 1955. god. odluuje se pridruiti Bagdadskom paktu i tada dolazi pod njegov zatitni kiobran. 1958. god. Nuri al- Said, stvarni voa Iraka (dok je kralj Faisal II bio tek figura na postolju) alje irake snage u Jordan kako bi pomogle intervenciju zapadnih sila u Libanonu. General Abdel Kerim Kasem odbija izvriti naredbu, okree se natrag prema Bagdadu gdje dolazi svrgnuti iraku monarhiju i ostatke imperijalizma. Irak se povlai iz Bagdadskog pakta. Od 1958.-1968. god. traje vojni reim generala Kasema. Stranka BAAS Socijalistika stranka arapskog preporoda; arabizam ispred i iznad svega; organizirala je svrgavanje vojnog reima generala Kasema1963. god., ali se tada nije uspjela uvrstiti na vlasti; od 1967. god. strankom su ovladali suniti; tek 1968. god. BASS provodi pu i svrgava vojni reim; s novcem zaraenim naftnim okom, stranka je pokrenula programe u cilju moderniziranja drave. Teei za dominantnom ulogom u Zaljevu, Irak se okree za pomo SSSR-u i potpisuje 1972. god. ugovor koji je ukljuivao i isporuku oruja. Ubrzo potpisuje s Francuskom ugovor o isporuci nuklearnog reaktora. Kurdsko pitanje 1973. god. Kurdi su primljeni u irku vladu i odobrena im je autonomija u pokrajini Kirkuk. Irak je tada dobio obeanje od iranskog aha da e prestati pomagati kurdske disidente. Sadam Husein? Roen 1937. god. u Tikritu, kao veina sunita, okrenuo se vojnoj karijeri, nakon atantata na generala Kasema, Husein odlazi u Kairo i vraa se 1963. god. kako bi sudjelovao u politikim igrama stranke BAAS, postao je glavni organizator sigurnosnog aparata stranke. Husein se predstavio kao nepokoreni ratnik spreman povesti mase Arapa koji su razoarani svojim politikim voama, ispunjeni mrnjom prema Izraelu i SAD. Za Arape nee biti sigurnosti niti stabilnosti dok se ne ukloni cijeli cionistiki entitet. Doavi na vlast poeo je stvarati snanu i modernu profesionalnu vojsku i pretvarati Irak u totalitarnu autokraciju pod vlastitom vlau i vlau svoje brojne obitelji. Njegova prva ambicija bilo je ponovno afirmiranje irakog poloaja u Zaljevu: glavni protivnic su mu bili Saudijska Arabija i Iran koje je podravala Amerika. 1979. god. u noi dugih noeva Sadam Husein preuzima poloaj predsjednika i premijera., vrsto je ovladao dravom, vojskom i stranom BAAS. U irakom je ivotu dolo do velikog jaza izmeu drutvenog i politikog ivota. Irak je tijekom Iransko- irakog rata, od zemlje s vikom novaca, postao zaduena nacija koja je ivjela od donacija Saudijske Arabije i Kuvajta, koji su se pribojavali iranske revolucije. Kako bi nadomjestio gubitak blagostanja, Husein je pojaao kult linosti. U znak pobjede u Iransko- irakom ratu, podignut je u Bagdadu, Luk pobjede koji je slavio novu arapsku iraku dravu i Sadama Huseina. Amerikanci su vjerovali kako Sadam ima na raspolganju kemijsko i bioloko oruje i nuklearni potencijal kojim moe prijetiti. A Irako- iranskom ratu i napadu na Kurde pokazao je da se ne libi upotrijebiti kemijsko oruje. Rat je Iraku nametnuo dug 80 milijardi dolara, gospodarstvo je na rubu kolapsa, Husein trai velike strane zajmove kako bi obnovio svoj socijalni sustav: 35 milijardi dolara Irak je posudio od Kuvajta i Saudijske Arabije. Na rubu gospodarske propasti, Sadam zahtjeva od avojih arapskih saveznika oprost postojeih dugova i jo 30 milijardi novog kredita kojim bi pokrenuo iraku ekonomiju. Kada je njegov zahtjev odbijen, Husein je optuio Kuvajt za krau irake nafte.

Kuvajt Bio je najnapueniji i bogatiji od drugih malih dravica u Zaljevu. Nakon Prvog svjetskog rata postao je britanski protektorat, kojeg je 30tih godina poela svojatati nova drava Irak. 1961. god. Velika Britanija naputa Kuvajt koji dobiva punu nezavisnost. Nakon irake invazije 1990. god. kuvajtski emir je pobjegao iz zemlje, uspostvljena je marionetska vlada i Kuvajt je proglaen irakom pokrajinom. Zemlja je u potpunosti opljakana. Irak 1991. god. i 2002./2003. god. Napad na Kuvajt i Drugi Zaljevski rat kolovoz 1990. god.- veljea 1991. god. iraka vojska napada Kuvajt, djelomice zbog pograninog spora, ali i kuvajtske politike oko proizvodnje nafte. Smatra se da su uzroci ovog napada puno dublji: dominacija nad zaljevskim podrujem, ujedinjenje Arapa i uprezanje svih gospodarskih snaga u borbu protiv Izraela. Sadam Husein je prekrio Povelju UN-a i zaprijetio poremeajem ravnotee snaga i proizvodnje srednjoistone nafte. I sami Arapi su bili iznenaeni ovakvom irakom reakcijom: nisu vjerovali da bi jedna arapska zemlja mogla napasti drugu bez povoda. SAD shvatile su iraki napad kao otvorenu agresiju na podruje s amerikim vitalnim interesima. Prisvajanje kuvajtskih naftnih polja znatno je pojaalo poloaj Iraka u OPEC-u i jegov utjecaj na cijene nefte. Napad je mogao znaiti uvod u napad na Saudijsku Arabiju, a to bi svu arapsku naftu stavilo pod iraku kontrolu. Ameriki predsjednik Bush predlae UN strategiju- organizacija multinacionalne vojske pod zastavom UN- a, sa zadaom: izbaciti Iraane iz Kuvajta. Vijee sigurnosti UN pozvalo je Irak da se povue i nametnulo mu je gospodarske sankcije. Sadam je pristao na povlaenje iz Kuvajta pod uvjetom da se Izraelci povuku sa Zapadne obale i da se sazove meunarodna konferencija koja bi razrijeila arapsko- izraelski sukob. Njegov prijedlog nije prihvaen, a kada je odbio povlaenje, Sadam je izazvao rat. Ameriki predsjednik Bush nareuje poveanje amerikih snaga u Saudijskoj Arbiji, nakon to je Irak odbio povui se iz Kuvajta. SAD-u su se pridruile i 28 drugih zemalja. Operacija Pustinjska oluja 15. sijenja 1991. god. Amerikanci su se pripremili za napad za teko bombardiranje irakih vojnih poloaja i ciljeva, ali prethodno nisu obavijestile glavnog tajnika UN-a. Prije nego to su krenule i kopnene snage, Irak se odluio povui iz Kuvajta. Postrojbe Saudijske Arabije, na elu koalicijskih snaga, ule su u grad Kuwait, a Iraana vie nije bilo tamo. Pri povlaenju, irake su snage zapalile kuvajtska naftna polja, ostavljajui Kuvajt u tekoj ekolokoj katastrofi. Velike sile odluile su odmariti svoju vojnu maineriju nakon Zaljevskog rata koju su bre, bolje povukli iz junog Iraka. Saveznici su Irak ostavili poraen u ratu i u graanskom ratu. lanovi kolaicije su zakljuili kako reim stranke BAAS bolje slui njihovim interesima od raspadnute irake drave, i zato su odluili odrati Sadamov reim, ali ga kontrolirati pri proizvodnji oruja odnosno unititi oruje za masovno unitavanje koje je Sadam posjedovao. Husein se itavo desetljee suprotstavljao bezuvjetnoj provjeri svog naoruanja. Irak je kanjen sankcijama 1991. god., ali te su sankcije itavo desetljee poputele pod snagama moralnog nezadovoljstva. itavo je desetljee Sadam Husein dozvoljavao da njegov narod pati od neuhranjenosti, bolesti i ekonomske zaostalosti, u ratu koji je pokrenuo protiv sankcija. Zbog toga je zid sankcija postao upljikav. Jedna od sankcija bila je zabrana svih letova zrakoplova u i iz Iraka. UN odredilo je Iraku prodaju 1,6 milijardi dolara vrijedne nafte svaka tri mjeseca, a zarada bi odlazila u poseban fond UN

za program Nafta za hranu. Husein je i ovu ponudu odbio. Cilj sankcija nije bio kazniti Irak, ve sprijeiti novo naoruanje Sadama. Jedan od razloga povlaenja Iraka iz Kuvajata bio je i ustanak koji se podigao u zemlji. Neposredno nakon Zaljevskog rata, eskalirao je bijes Kurda i ijita protiv simbola i biti njihove potlaenosti- Sadama Huseina (sunit). Mete je poeo 28. veljae 1991. god. kada je jedan tenk u Basri razorio golem portret Sadama Huseina. Pobuna se s juga (ijiti) proirila prema sjeveru (Kurdi) i zapadu. U sreditu zemlje, zaprepateni suniti okupljaju se oko ugroenog voe u strahu da sve njihove povlastice koje su do tada uivali kao vladajua stranka, iako manjinska, ne budu oduzete od strane ijita. Iraki predsjednik organizira vojsku odanih sunita koju prikljuuje postrojbama sunitske Republikanske garde. U Basri je zapoet protuudar, a pobunjenici su ubrzo pokleknuli pred sunitskom vojskom. Samo nekoliko dana nakon ustanka ijita, ne-arapski Kurdi na sjeveru i sami su podigli ustanak protiv Bagdada. Kurdski gerilci silaze s planina i kreu u nizine, zauzimaju najbogatiji iraki grad u srcu naftnih polja, Kirkuk. Taj je in mobilizirao irake sunite koji se povlae s pokorenog juga i kreu prema sjeveru. Bojei se iste sudbine koja ih je zadesila krajem 80-tih kada su napadnuti otrovnim plinom, Kurdi se povlae u planine gdje su se utaborili u improviziranim atorima i ekali pomo humanitaraca. Za razliku od Vijetnama, gdje Amerikanci nisu razumijeli vijatnamsku kulturu, povijest i vrijednosti, njihovu svijest o sebi i svojoj povijesti i gdje su odbacivali svaku stranu nazonost, Amerikanci u Iraku imaju drugu situaciju. Ovdje nije rije o intenzivnom nacionalizmu, ve o slabom osjeaju pripadnosti naciji. Irak je drava, ali nije nacija. Iraani vode teku potragu za zajednikim identitetom. Kako se Irak nalazi u Perzijskom zaljevu, ono to utjee na stabilnost Zaljeva izravno utjee i na gospodarski prosperitet cijelog svijeta. Stoga je svima u interesu da se situacija u Iraku, napokon, smiri. Najvei dobitnik u zaljevskom ratu bio je Iran iji se poloaj poeo popravljati. A Iran je i bez Homeinija ostao predvodnik kulturne reovlucije koja se usprotivila zapadnoj kulturi.

SAUDIJSKA ARABIJA Kraljevina Vahabita, stvorio ju je Abdul Aziz ibn Saud. U teritorijalnom smislu kraljevina se gotovo poklapa s Arapskim poluotokom. Glavni saveznik i dobalja oruja bile su Sjedinjene Drave. Tu je i zapoeo ameriki prodor na Bliski istok gdje su eljeli stvoriti konkurenciju Britancima.
Al- Qa'ida i napad na WTC Al Qa'ida sredinja mrea islamskih militantnih grupa, voa Osama bi Laden. 11. rujna 2001. god. teroristiki napad al- Qa'ide na Svjetski trgovaki centar u New Yorku. Nekoliko dana nakon napad poele su kruiti glasine o sporazumu izmeu Osame bin Ladena i Sadama Huseina koji je dogovorio napad na WTC. SAD odluile su krenuti u novi rat- rat protiv terorizma- a Huseina su smatrale legtimnom metom. Arapska liga, 1945. god. Udruenje arapskih zemalja: Egipta, Iraka, Sirije, Libanona, Transjordanije, Saudijske Arabije i Jemena, sa sjeditem u Kairu. Ovaj se ugovor protivio britanskim planovima na Bliskom Istoku. Britanija je eljela ujediniti probritanske arapske drave koje su trebale biti saveznik i stup potpore, a Arapska liga pobrkala joj je planove. Egipat je Arapsku ligu smatrao protubritanskim sredstvom.

BAGDADSKI PAKT ili CENTO pakt/ Organizacija centralnog pakta, 1955. god. U elji da uspostavi kontrolu junih granica SSSR-a, Dulles potie stvaranje zajednice zemalja neposrednih susjeda Sovjetskog Saveza. SAD naoruavale su tursku i Pakistan, a odluile su isto uiniti i s Irakom i Pakistanom. Egipat je ovaj ameriki potez protumaio kao jaanje irake strane u arapskoj politici. Potpisale Turska, Iran, Irak, Pakistan, SAD i Velika Britanija Sklopljen uz ameriku pomo da bi se uvrstio sjeverni zid zemalja koje SS odvajaju od Sredozemlja i Perzijskog zaljeva. Eisenhowerova doktirna Ameriku je obvezala na pruanje pomoi bliskoistonim zemljama u sluaju prijetnje komunistike agresije: prema toj su doktrini SAD intervenirale 1957. i 1958. god. u Jordanu i Libanonu da bi sprijeile Naserov utjecaj. Kao odgovor na sklapanje Bagdadskog pakta, Egipat, Sirija i Saudijska Arabija stvaraju Ujedinjenu Arapsku Republiku. Kad Irak napusti Bagdadski pakt, organizacija mijenja ime u CENTO pakt, a sredite mu je iz Bagdada preseljeno u Ankaru. OPEC/ Organizacija zemalja izvoznika nafte, 1961. god. lanice OPEC-a (etvrti svijet): Irak, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija, Libija, Alir, Nigerija, Gabon, Venezuela, Ekvador, Indonezija (jo dvije=13). Naftna kriza arapsko- izraelski rat 1973. god. doveo je do naftne krize kada su arapske lanice OPEC-a smanjile proizvodnju i stavile embargo na isporuku nafte SAD i Nizozemskoj kao odgovor na njihovu pomo Izraelu. Nestaica nafte uskoro je zavrila, ali se cijena uetverostruila, to je pogodovalo inflaciji, ekonomskoj stagnaciji i nezaposlenosti. Sovjetski Savez, izoznik nafte, okoristio se ovim gospodarskim okom Zapada. Poveanje cijena nafte pogodile su i siromane zemlje, koje su bile prisiljene na zaduivanje: ne za ulaganje, ve jednostavno radi odranja.

LIBANON, Beirut
Graanski rat u Libanonu Francuska kolonija sve do 1946. god. kada dobiva nezavisnost Libanon su nazvali vicarskom Bliskog istoka. Libanonci su bili jako uspjeni trgovci i bankari, bogatiji od svojih susjeda. Zemlja je bila kola razliitih zajednica, a na okupu su ih drale politika vjetina i tolerancija podreene vlastitom materijalnom interesu. Pojedine zajednice tu su sauvale svoj individualitet i meusobno neprijateljstvomuslimani: ijit i suniti i krani: Druzi; maroniti, grki pravoslavci i grkokatolici. Najbogatija skupina bili su maronitski krani koji su drali predsjednitvo. Ostale kranske zajednice nisu bile tako bogate ni tako mone. Najvea muslimanska zajednica bili su ijiti, ali su suniti bili politiki utjecajniji. Druzi premda veinom siromani i ogoreni, tvorili su kompaktno i vrsto povezano drutvo. U taj aroliki svijet 1948. god. upadaju izbjeglice iz Palestine. Meu njima je naravno bilo i militantnih pripadnika koji su s libanonskog teritorija upadali u Izrael, a Izraelci su odgovarali protunapadima. Kao konzervativni krani, maroniti su bili posebno neskloni palestinskim organizacijama. Njihov je poloaj, ulaskom Palestinaca u Libanon, bio ugroen promjenom demografske ravnotee. Palestinci su poremetili unutarnju politiku ravnoteu Libanona. Graanski rat, travanj 1975. - studeni 1976. god. skupina muslimanskih ribara, ogorena zbog koncesija danih kranskim ribarima podie glas i izbijaju nemiri.

Palestinci su stali na stranu muslimana. Desniarska kranska frakcija, Falanga,zaboinje protupalestinske akcije. Vlada je pala, a neredi su izbili u bitku za teritorij. Graanski rat zaprijetio je unitenjem drave, na to se Sirija odluila umjeati. Sirijskom predsjedniku Assadu bilo je stalo do prekida sukoba i stabiliziranja libanonske drave. No, da njegov potez ne bi bio protumaen kao nemjera stvaranja Velike Sirije (Assad je bio naravno skloniji druzijsko- palestinskoj strani), Assad je odluio pomoi maronitima. Sirijska je akcija poprimila protupalestinski ton to je izazvalo ogorenje ostalih arapskih drava. Sirijci su pomogli vraanju maronita na vlast, to je znailo poraz ljeviarskih ijita, Druza i Palestinaca. Sam Libanon je bio u ruevinama i pod sirijskim skrbnitvom. Ukoliko je elio izbaciti Siriju, morao je raunati na izbijanje novih sukoba. Premda ih je Sirija spasila, maroniti su je i dalje smatrali neprijateljem i ostali su skloni urovanju s Izraelom. Novi libanonski predsjednik bio je Elias Hrawi. Sirijci su zaustavili sukobe i natjerali zaraene strane da sklope primirja: 1977. god. Sirija, Libanon i PLO potvrdili su sporazum kojim se PLO trebao povui iz Beiruta i granine zone na jugu. Razoruanje je uspjeno provedeno u Beirutu, ali ne i na jugu gdje su izbili novi sukobi Palestinaca i libanonskih krana. Ovog puta i Izraelci su umjeani u itav sukob (cionistiki iredentisti svojatali su juni Libanon za Izrael): gdje su odnijeli pobjedu na jugu zemlje i uspostavili polunezavisnu dravu Slobodni Libanon, izraelsku marionetsku dravu. 1980. god. zbog sve veeg smanjenja maronitske moi i jaanja muslimanske moi u Libanonu, kranska Falanga, napad sirijske snage tzv. Arapske obrambene snage koje su formirane radi odravanja cjelovitog i nezavisnog Libanona. Izraelska invazija na Libanon, 1982. god. Sukob Sirije i Libanona, iskoristio je Izrael za svoje upade u juni Libanon, napad na Beirut i kasnije na samu Siriju. Maroniti su se nali na opasnom putu gubitka potpune moi, jer su bili s dvije strane pritisnuti: Sirija i Izrael. Cilj Izraelaca bio je izbacivanje Palestinaca iz junog Libanona, ali neki su smatrali da su razlozi puno dublji: po boanskom i biblijskom pravu dijelovi Libanona pripadali su Izraelu, stoga su sve izraelske vlade razmatrale mogunosti unitenje Libanona. Izraelski je upad bio brz i uspjean, osvojen je ak i istoni Beirut. Sukobi izmeu frakcija u Libanonu su se nastavili, a Sirijci i Izraelci ostali su u zemlji. Mirotvorne snage UN-a povukle su se iz Libanona nakon to su se nale u unakrsnoj vatri libanonske politike- oko 300 amerikih vojnika je poginulo u samoubilakom napadu, 1983. god. Izraelsko povlaenje dovreno je 1985. god. Udrueni ijiti i Druzi izbacili su maronite iz zapadnog Beiruta, ali ne i Palestince. Situaciju je dodatno oteavao i Iran koji je rascijepio libanonske ijite na Amal i Hezbolah. Ove su se dvije skupine sukobile u zapadnom Beirutu. Primirje i stabilizacija nisu se niti nazirali. Libanon se naao podijeljen na etiri dijela: maroniti, Sirijci, Izraelci, ijiti (+Iranci)... svaki je imao svog interesa za Libanon. Neki su krani dobili pomo od Iraka, kako bi mogli protjerati Sirijce. Izraelci su 1992. god. u Libanonu ubili vou Hezbolaha, eika Abbasa Musavija, ponovno su nastale prepreke u mirovnim pregovorima. Hezbolah i Amal Nekada ujedinjena ijitska zajednica u Libanonu, nakon graanskog rata, nala se na udaru Irana. Iran je upio rascijapati ijite na dvije skupina: Amal- su bili prosirijski orijentirani ijiti, dok je Hezbolah ili Boja partija- bila skupina proiranskih ijita koji su imali cilj stvaranja islamske drave u Libanonu kao odskone daske za rat s Izraelom i ponovno osvajanje Jeruzalema. Islamski dihad je bilo ime koje je Hezbolah koristio preuzimajui odgovornost za neke svje teroristike operacije u Libanonu osamdesetih.

Tko su Druzi? Velika arapska etnika zajednica nastala na Bliskom istoku poetkom 11. st. iz ijitizma. Nastali su u Egiptu za vrijeme estog kalifa Hakima koji je sunitima htio nametnuti Islamistiko uenje. Poto su ih progonili suniti, Druzi su se u 12.st. iselili u Siriju. Tko su maroniti? Libanonski krani sirijskog obreda sjedinjeni s katolikom crkvom u 12.st.

SIRIJA, Damask Francuska kolonija sve do 1946. god. kada dobiva nezavisnost. Stranka BAAS, osnovana je u Siriji 40tih godina kao panarapska stranka sekularnog socijalizma sklona umjerenoj reformi. 1957. god. Sirija sklapa sa SSSR-om ekonomske i vojne sporazume, protjeruje tri amerika diplomata iz zemlje. 1970. god. Sirija je bila suoena s dilemom- s jedne strane zbog sukoba u Jordanu izmeu kralja Huseina i njegove vojske, a s druge strane zbog Palestinaca koji su se utaborili na Jordanu i na koje se sumnjalo da namjeravaju preuzeti vlast u zemlji. Palestinci su Sirijce zamolili za pomo. Kao i Izrael, Sirija je bila iredentisika drava. Teila je uspostavi Velike Sirije koja bi obuhvaala cijeli Izrael i Libanon te dijelove Jordana. JORDAN, Amann
Jordan- nastanak i odnos s Izraelom? Haemitska kraljevina, kralj Husein Transjordanija je autonomni emirat Velike Britanije u sklopu mandatnog podruja Palestine ustrojeno na Sanremskoj konferenciji 1920. god. Ne elu tog emirata stajao je Abdulah ibn Husein iz haemitske dinastije. 1923. god. Transjordan je odvojen od Palestine i poinje se boriti za neovisnost. 1945. god. Transjordan pristupa Arapskoj ligi, nakon ugovora s Velikom Britanijom 1946. god. stjee neovisnost. 1949. god. sudjeluje u ratu protiv Izraela, a nakon sporazuma o primirju izmeu Palestinaca i Izraelaca, Zapadna obala s par milijuna Palestinaca ukljuena je u kraljevinu Jordan. Nova drava je slubeno 1949. god. prozvana Haemitskim Kraljevstvom Jordan. Kralj Husein II. vladao je od 1952.-1999. god., imao je britansku podrku. Jordan je tijekom palestinsko- idovskog sukoba postao glavno utoite palestinskih izbjeglica. Ali zajedno s njima dola je i izravna opasnost od izraelskih napada. Razgovori nakon sukoba 1967. god. (izmeu Egipta i Izraela) uznemirili su Palestince koji su se bojali izraelsko- egipatske nagodbe koja je mogla dovesti i do izraelsko- jordanske nagodbe. Stoga su ih Palestinci odluili osujetiti (skupina Georgea Habasha), otevi amerike i britanske putnike avione koje su zapalili nakon to su evakuirali i zadrali putnike. Kralj Husein odluio se suprotstaviti Palestincima koji su njegovu zemlju pretvarali u oruani logor i time je izlagali neprijateljskom napadu. 1970. god. sukobi Palestinaca i jordanske vlade prerastaju u otvoreni graanski rat. Jordanska vojska je nanijela poraz palestinskoj, ali je zbog tog bratoubilakog poteza kralj Husein bio osuen meu svim Arapima. Morao je potpisati sam mirovni ugovor s palestinskim voom Jaserom Arafatom. Iako je kralj obeao poduprijeti palestinske ciljeve, prekrio je obeanje i poeo je tajne razgovore s Izraelom.

Kralj Husein imao je za cilj pacifikaciju Bliskog istoka i ouvanje vlastitog kraljevstva. Pokuao je postii nagodbu izmeu Izraela i njegovih susjeda, gdje se zalagao iskljuivo za panarapsko rjeenje krize. Bio je dravnik s najboljim namjerama na Bliskom istoku, ali one na alost nikad nisu bile ostvarene. Kada nastaje Ujedinjena arapska republika i do kad traje, koje su zemlje njene lanice? Odbivi pristupiti Bagdadskom paktu, Sirija je skrenula veinu arapskog svijeta prema Kairu. 1. veljae 1958. god. Naser je Egipat, Irak i Siriju povezao u Ujedinjenu Arapsku Republiku, kojoj se kasnije prikljuio i Jemen. Unija je poela slabiti ve nakon par godina.: Egipat i Sirija nisu imali nita zajednikog. Sirija je shvatila da joj vie odgovara unija s Irakom. Stoga se itava umjetna Ujedinjena arapska republika raspala ve 1961. god.

EGIPAT, Kairo
1952. god. skupina vojnih asnika u Kairu, predvoena Gamalom Abdelom Naserom oslobodila je Egipat monarha i posljednjih tragova britanskog kolonijalizma. Ukinute su stranke, uhieni su opozicijski voe, zatvoreni su liberalni novinari, oslabljeni su sindikati i studentske udruge. 1955. god. na Bandunkoj konferenciji neutralista, Egipat je prigrlio nesvrstanost. Tko je Naser? Egipatski politiar, predsjednikvlade od 1954. god., a dvije godine kasnije predsjednik Egipta. Naser je za Arape na Bliskom istoku postao novi Saladin, borac koji e imperijalni Zapad protjerati iz njihove sredine. Ubrzao je ritam protuimperijalizma. Vodio je politiku neutralnosti u hladnom ratu. Naserizam mijeavina arapskog nacionalizma, protuimperijalizma i kulta egipatskog predsjednika. Pokret je teio nacionalnoj emancipaciji, duhovnoj obnovi, drutvenoj reformi i gospodarskoj i vojnoj modernizaciji. Ojaao je nakon Sueskog rata, koji je potvrdio Naserov vodei poloaj. Njegov je utjecaj poeo slabiti poetkom 60tih godina. Poeo se sve vie brinuti za vanjske poslove na tetu domae situacije. Kako mu je utjecaj sve vie slabio morao je neto poduzeti. Slijedei njegov potez doveo je do nove arapsko- izraelske krize 1967. god. koja je samo mogla utvrditi njegov konaan pad. Nakon izgubljene bitke, Naser je podnio ostavku. Umro je od sranog udara 1970. god. Tko je Sadat? Anwr el- Sadat, egipatski predsjednik od 1970.- 1981. god. Isto kao i Naser naao se izloen pritisku Moskve da postigne sporazum s Izraelom. U nadi da e od Rusa dobiti veu pomo Sadat odlazi u Mokvu, no razoaran se vraa iz nje jer je ustanovio da je Brenjev izdao Egipat svojim obeanjem danim Nixonu da e smanjiti pomo Egiptu. Stoga predlae ruskim strunjcima u Egiptu da napuste njegovu zemlju. Sada je Rusija morala traiti nove centre utjecaja na Bliskom istoku. 1973. god. Sadat je odluio krenuti u ofenzivu protiv Izraela. Poginuo u atentatu 1981. god. Tko je Mubarak? Hosni Mubarak, novi egipatski predsjednik od 1981. god. Ublaio je Naserovu i Sadatovu represiju politikih protivnika, uspio je dobiti inozemnu pomo za Egipat, smanjio je vojne izdatke.

Nabroji egipatske predsjednike? Gamal Abdel Naser, Anwar Sadat, Hosni Mubarak Ima li krana u Egiptu? Kako se zovu? Kopti Tko je najpoznatiji Kopt? Boutros Boutros Gali

JEMEN, Aden
Jemen je slabim vezama bio povezan s Ujedinjenom arapskom republikom. Pokuaj zbacivanja imamata i uvoenja republike doveo je do graanskog rata, u kojem je Naser davao podrku republikancima (generalu Sallalu), a imama je podupirala Saudijska Arabija. Jemenski graanski rat pretvorio se u natjecanje dviju glavnih arapskih drava. Nakon dvije godine obje strane su uvidjele da je rat beskoristan i odluile ga zavriti, te zapoeti proces zbliavanja.

AFGANISTAN, Kabul
Prva nekomunistaika zemlja koja prima pomo od SSSR-a, 1953. god.(Hruov). Tada je zemlja prla u rusku sferu, ali je i dalje ostala ovisna o Sjedinjenim Dravama. Zemljom su upravljali Patanci. Kao je to bila zemlja s malo prirodnih bogatstava, krijumiarenje je postalo glavna gospodarska djelatnost. 1973. god. zbaena je monarhija i proglaena republika. 1978. god. prosovjetska Narodna demokratska stranka nasilno je zbacila vladu, udar je izaao iz unutranjih i regionalnih suparnitava, i Sovjeti nisu u njemu sudjelovali, ali su pozdravili novu vlast s kojom su potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji. Program reformi nove marksistike vlade doao je u skuob s tradicionalnim islamistikim drutvom. To je izazvalo ope nezadovoljstvo u narodu, ubrzo je izbila pobuna, koja se pretvorila u graanski rat.

Afganistansko- sovjetski rat ili Sovjetska invazija na Afganistan 1979. god.? Drugi hladni rat? Afganistan Sovjeti iako su slali pomo afganistanskoj vladi, predlagali su joj da ublai svoju politiku. Ali dodatna problem za komuniste pojavio se kada se KP Afganistana razdijelila. Jedna strana podravala je Moskvu, dok je drugoj strani uzor bila Titova Jugoslavija. Ova potonja je pobijedila, no Sovjeti to nisu mogli dopustiti, te su poslali svoje specijalne postrojbe u Kabul. Direktna sovjetska vojna intervencija 1979. god. smijenila je vou Hafizullah Amina i postavila svog ovjeka (Babrak Karmal) da upravlja Afganistanom. Sovjeti su do tada potivali Afganistan kao nezavisnu i nesvrstanu dravu, tampon- zonu na svojim junim granicama Sovjeti su se pak bojali da bi pobjeda oporbe donijela radikalan islamski reim, poveao utjecaj Irana u regiji, a to bi unijelo nemir u srednjoazijske republike Sovjetskog Saveza. A i Amin bi mogao okrenuti Afganistan k Americi to bi bio velik udarac za Sovjete. U tom strahu Sovjeti alju svoje postrojbe krajem 1979. god. u Afganistan, elei smjeniti Amina i postaviti prosovjetski orijentiranog vou koji bi ublaio program drutvenih reformi. Iako su nametnuli svog vou, Sovjeti nisu uspjeli poraziti opoziciju/ mudahedine, koji su se povukli u provinciju i poela voditi gerilski rat. Oporba je do kraja 1979. god. nadzirala vei dio zemlje, a dobivala je pomo od NR Kine, Pakistana i SAD. CIA je poela organizirati logore za obuku na pakistansko-afganistanskoj granici gdje su dolazile na tisue dobrovoljaca iz arapskih zemalja, ukljuujui i Osamu Bin Ladena. Carter je zapovijedio smanjenje trgovine sa SS-om, pozvao je Zapad na bojkot ljetnih Olimpijskih igara 1980. god. u Moskvi, povlaenje SALT II iz razmatranja u Senatu, dopustio je golemo poveanje vojnih izdataka. Reaganova vlada nastavila je pruati pomo mudahedinima Sovjetska intervenicija u Afganistanu pokazala se tijekom godina, kao nepotrebna i pogrena: nije donijela nita za Sovjetski Savez osim velikog broja poginulih. S dolaskom Gorbaova na vlast donesena je odluka o povlaenju sovjetskih snaga. 1988. god. potpisan je sporazum izmeu Pakistana i Afganistana SAD i SSSR se obvezuju da se nee vie mijeati u unutranje poslove ovih dviju zemalja. Slijedee godine, 1989. god. uslijedilo je povlaenje sovjetske vojske iz Afganistana. Iako su Amerikanci objavili da vie nee pomagati mudahedine, nakon sovjetskog povlaenja, obeanje nisu ispunila, a graanski rat se nastavio i slijedee tri godine. 1992. god. pala je afganistanska vlada, a lokalne borbe raznih frakcija protusovjetskog otpora su nastavljene. Povlaenje Sovjeta iz Afganistana protumailo kao dokaz kako se ak i globalne supersile u dananjem svijetu mogu unititi metodama dihada. Meutim borbe se nastavljaju, ovaj put meu mudahedinskim fakcijama. Tako dolazi do podjeljenja teritorije meu razliitim skupinama i nastaju Talibani. Uz pomo Pakistana Talibani preuzimaju vlast 1996. Talibani uspijevaju da kontroliraju oko 90% drave, dok ostalih 10% na sjeveroistoku Afganistana je u rukama Sjeverne alijanse. Talibani pokuavaju da nametnu erijatski zakon itavoj dravi. Dugo se sumnja da saveznitvo Talibana i Pakistana krije teroristike skupine (poput Al Qaide) i tako Afganistan postaje poznat kao epicentar Islamskog fundamentalizma. U isto vrijeme intervencije u Afganistanu, zbiva se jo jedan vaan dogaaj u tom podruju, koji i objasni ga? Iranska revolucija- vidi pod Iran.

Tko su mudahedini? Sveti ratnici, militantna islamistika skupina koja se bori za brisanje irakih nacionalnih granica kako bi dolo do stvaranja jedinstvene islamske drave pod vjerskim autoritetom iranskoh ajatolaha Ruholaha Homeinija. Protivnici i Istoka i Zapada, borvi za islamsku republiku. Mudahedini su bili djelovali i za vrijeme sovjetske okupacije Afganistana, inspirirani islamskim fundamentalizmom u borbi protiv komunista tj. u svtom ratu dihadu protiv nevjrnika. Tko su talibani? Nova frakcija islamskih fundamentalista koja se pojavila u Afganistanu. To su bili veinom mladi Patanci s juga zemlje ujedinjeni nestrpljivou zbog sovjetskoafganistanskog sukoba. Uvrstili su se na jugu zemlje u Kandaharu. Afganistan je danas najvea crna rupa svijeta u koju se rijetki usude zaviriti. Glavni grad Afganistana, Kabul, najstranije je zgarite na kugli zemaljskoj. Potpuno opustoen i sravnjen nakon desetogodinjih borbi talibanskih vojnika protiv Sovjeta koje su poele 1979. godine, Kabul nije obnovljen i stoji kao kakav groteskni spomenik talibanskoj pobjedi. U gradu godinama nije bilo struje ni vode, groblja okruuju gradske ulice, a siromani Afganistanci sav bijes usmjerili su, zahvaljujui talibanskoj propagandi, na svijet oko njih. Siromani i gladni, s orujem u rukama i poticani vjerskim fanatizmom, talibani u svojoj naputenoj i izoliranoj zemlji siju strah, a intenzitet njihove netrpeljivost prema drugim religijama, narodima i spomenicima uasno je civilizirani svijet dok su talibani s istinskim arom i snagom lupali po Budinim velianstvenim kipovima koje su do temelja sravnili. Meu rijetkim saveznicima Afganistana je susjedni Pakistan. 1996. god. talibani su umarirali u razoreni Kabul. Pod kontrlom od tada do danas nemaju jedino sjeverni dio zemlje gdje se u brdima skrivaju izbjegli Afganistanci koji tek rijetko krenu u neke ozbiljnije napade. Kakv se reim sprema u Afganistanu bilo je jasno ve u trenutku kada su talibani osvojili veinu zemlje i krenuli u obraun s bivim komunsitikim vlastodrcima: predsjednika Komunistike partije Afganistana i njegova brata su kastrirali i masakrirali. Svijet je u poetku ignorirao talibansko iivljavanje jer su sukobe protiv sovjetske vojske vojno i financijski potpomagali ameriki obavjetajci, odnosno slubeni Wahington kojemu je bilo u interesu izbaciti Ruse iz Afganistana. Ali, kada su njihovi dojueranji saveznici preuzeli vlast i uspostavili strahovladu, sve je izamkolo kontroli. Do zuba naoruani, talibani su politiki i gospodarski izgnani iz svjetske zajednice, naroito kad su u svoje okrilje primili zloglasnog Bin Ladena koji se hvalio uspjenim napdima na amerike vojnike. Napad na Afganistan 2001. god. Uslijedio je nakon napada na Svjetski trgovaki centar u New Yorku 11. rujna 2001. god. za kog se pokazalo da je izveden u reiji al- Qaide, odnosno Osame Bin Ladena. Ameriki predsjednik alje talibanima ultimatum u kojem trai: izruenje svih voa Al Qaide u Afganistanu, putanje na slobodu svih zatoenih talaca stranih nacionalnosti, zatitu stranih novinara, diplomata i radnika u Afganistanu, zatvaranje svih teroristikih kampova u Afganistanu te da se da pristup amerikim vojnim snagama na afgnistanski teritorij. Talibani su odbili pregovore s nemuslimanskim politikim voom i odbacili su ameriki ultimatum.

7. listopada 2001. god. Amerikanci i Britanci zapoinju vojnu invaziju na Afganistan. Talibani su i dalje eljeli vrst dokaz koji bi povezao Osamu bin Ladena s napadom 11. rujna, u tom bi sluaju predali Osamu Amerikancima. Ali Amerikanci nisu imali vrstog dokaza, a talibani su i dalje odbijali predati Ladena.

JUNA, ISTONA I JUGOISTONA AZIJA

MEURATNO DOBA
JAPAN
Japanska osvajanja u Kini? to Japan dobiva nakon I.S.R.? Krajnji opseg japanskih osvajanja? Amerika politika otvorenih vrata Japanska osvajanja u Kini za vrijeme Prvog rata Japan ratuje na strani Antante, ali iskljuivo na Dalekom istoku. Cilj je bio dokopati se njemakih posjeda u Kini i Tihom oceanu. Osvojili su Maralska, Marijanska i Karolinska otoja, njemaki Shantung. 1915. god. 21 zahtjev predan je kineskom predsjedniku kojim se eli Kinu pretvoriti u japansku koloniju. Usamljena i bez zatite Kina je pristala prepustiti Japancima upravu nad Shantunog, Mandurijom i unutranjom Mongolijom. Nakon rata ameriko- japanski odnosi su zaotreni zbog 1.) pitanja Koreje (koja je od 1910. god. pod japanskom vlau) gdje su 1919. god. izbile antijapanske demonstracije, koje su Japanci slomili otrim represijama. 2.) istoni Sibir gdje su se sudarili ameriki i japanski interesi. 3.) Kina- gdje su se Japanci pribliili amerikim posjedima. Japan je nezadovoljan nakon Washingtonske konferencije 1921. god., donosi Tanaka memorandum o pravcima irenja svoje zemlje (krajni cilj JI Azije, odakle bi bio otvoren put prema Europi) Politika otvorenih vrata Amerikanci su se zalagali za ovu politiku u Kini tj. da svi imaju jednaka prava i interese u toj zemlji. S dolaskom Gospodarske krize 1929. god. pobjedila je ideja militarizma (vojnofaistika diktatura) tj. otvorena, brutalna politika vojne i politike ekspanzije tuih zemalja kako bi se prebrodili problemi. Japanski su vojni elnici bili sve nezadovoljniji ograniavanjem naoruanja i civilnim nadzorom nad vojskom. Glavni nositelj ideje militarizma bio je general Araki za koga su komunizam, liberalizam i parlamentarizam glavni neprijatelji japanskog nacionalnog interesa i zato ih treba iskorijeniti. Koji je kineski grad najvie stradao u japanskoj invaziji? Nanking, Silovanje Nankinga Mandurijska afera, 1931.- 1933. god., tko je bio vladar u Manduku? Mandurija je bila iznimno znaajna pokrajina, bogata rudama, a Japanci su je eljeli ba zbog tog bogatstva i stratekog poloaja. Nominalno je bila u sastavu Kine, ali 1922. god. general Chang Co- Lin proglaava nezavisnost. Mandurija je bila od poetka XX. stoljea mjesto borbe Kineza, Rusa i Japanaca oko kontrole svojih eljeznica. Poetkom 30tih novi mandurski voa provodi politiku emancipacije os stranaca: istjerao je Sovjete iz istono- kineske eljeznice i zamijenio ih Kinezima. Kada se okrenuo potisnuti Japance, ovi su odluili vojno intervenirati. Kao povod napada Japanci su naveli ubojstvo japanskog kapetana Nakamure i diverziju na juno-mandursk eljeznicu 1931. god, za koju se pokazalo da su je iscenirali sami

Japanci. Za nekoliko dana Japanci su ovladali gotovo cijelom Mandurijom. Kinezi su se povukli bez borbe i sluaj predali Ligi naroda, koja kao i u brojnim sluajevima ranije nije uspjeno reagirala. Japanci su prodrli i u Kinu, ali odluuju se sklopiti mir s Kinezima i odustati od daljnjeg prodora. 1932. god. Japanci okupljaju kuomitanke protivnike i proglaavaju nezavisnu dravu Mandukoo, na elu s namjesnikom Pu Yiem. 1933. god. Skuptina Lige naroda donosi rezoluciju kojom proglaavaju nezakonitim sve japanske postupke u SI Kini, ali Japan nije proglaen za agresora i nisu mu predviene sankcije, stoga se ogluio na ove kritike i nastavio daljnje ofenzive. 1933. god. Japan izlazi iz Lige naroda. U samom Japanu vojnici su terorom i politikim pritiskom preuzeli kontrolu vlasti. Japanska agresija na Kinu- nastavak 1937. god, Silovanje Nankinga 1936. god. Japan je odbacio ogranienja Washingtonske i Londonske konferencije o naoruanju. Zapad je i ovog puta bio neodluan, a Japan je to osjetio i odluio nastaviti svoju ekspanziju po Kini 1937. god. U svom novom prodoru Japanci ulaze u Unutranju Mongoliju te se sukobljavaju sa Sovjetima. Ali Crvena armija nije mogla sama zaustaviti japansku agresiju. Zapad opet nije reagirao, Britanski interesi nisu u Kini nisu bili ugroeni, izbacivanje Japana otvorilo bi put komunizmu, Europa je zaokupljena Njemakom. 1937. god. Japanci postavljaju kineskoj vladi ultimatum da povue svoju vojsku iz pekinkog podruja, ultimatum je odbijen, a Peking je oruanom akcijom osvojen. U toj je akciji stradala i biva kineska prijestolnica Nanking. 1939. god. Japan obustavlja ratne operacije i nastoji odrati zaposjednuta podruja.

KINA
Bokserski ustanak, 1899.- 1900. Ustanak gradske sirotinje i seljaka usmjeren protiv iskoritavanja i ugnjetavanja Kine. Ustanak je pokrenulo tajno politiko drutvo ije je imekrivo protumaeno (umjesto Pravdeno slono drutvo, nazvani su Pravedna slona aka). Uzroci ustanka bili su nakupljeno nezadovoljstvo izazvano gospodarskim iskoritavanjem, porast nezaposlenosti, glad i sl. te poniavaju odnos stranaca prema Kinezima. Ustanici napadaju strana poslanstva u Pekingu, a kako carski dvor nije nita poduzeo, engleske vlasti uputile su u Kinu svoje postrojbe koje su u krvi uguile pobunu. Kineska revolucija, 1911. god. elei reformaciju drutva i modernizaciju drave koje carska vlast nije bila u stanju provesti, preistae reformi podiu 1911. god. revoluciju u itavoj Kini. Pored ovih reformi vodila se i borba za nacionalni suverenitet i protiv dominacije stranaca, protiv politikog i ekonomskog ugnjetavanja Kine od stranih sila. 1911. svrgnut je caristiki reim, a Sun Yat Sen proglaen privremenim predsjednikom. Naslijedio ga je Yan Shih- Kai, ali za vrijeme njegova mandata Kina je izgubila Tibet i Mongoliju u korist Britanije i Rusije, a Japan je prijetio svojim 21 zahtjevom. 1916. god. Yan umire, a u zemlji nastaje drutveno- politiki razdor: legalnoj vladi u Pekingu suprotstavila se revolucionarna vlada s Juga zemlje, iz prijestolnice Nankinga, nazvana Kuomitang na elu sa Sun YatSenom. Versailleski mirovni sporazum odbacio je kineske zahtjeve za povratkom okupiranih teritorija: njemakih, japanskih, britanskih na kineskom tlu jer su svi uivali povlastice kojih se nisu eljeli odrei.

Kad na vlast dolazi Sun Yat Sen? 1911. 1925. god., Sun Yat Sen bio je nacionalist, demokrat i socijalist koji je htio reformirati Kinu. Kuomitang Kineska politika stranka ili kineska nacionalistika partija koja je vladala kontinentalnom Kinom 1928.- 49. god. Od tada vlada samo Formozom/Tajvanom i polae pravo da je jedina legitimna kineska vlada. Razvila se iz revolucionarne skupine formirane nakon kineske republikanse revolucije 1911. god. Pod Sun Yat Senom stranka uspostavlja tri kratkotrajne vlade, a od 1923. god. ulazi u saveznitvo s komunistikom partijom Kine. Zajednikim snagama oslobodile su vei dio zemlje, ali su se razdvojili 1927. god. Zbog japanske opasnosti, pomirbom je 1937. god. obnovljena suradnja. Graanski je rat obnovljen 1946., a zavrio je pobjedom komunista 1949. god. Kineski graanski rat? Nakon Versaillesa, uslijedila je pojava vojnih diktatora koji su stvarali autonomne pokrajine i vodili graanske ratove. Ovog puta su se sukobile dvije autonomne stranke: sa sjevera i sa juga zemlje, graanski rat je nastavljen. Unutranje borbe paralizirale su poljoprivredu, trgovinu i promet. Kuomitang na jugu nije nametnuo red i stabilnost, stoga trai pomo izvana. Pomo mu stie od SSSR-a. Pod snanim pritiskom i u borbi protiv vojnih diktatora Kuomitang je poeo primjenjivati neke metode (ali ne doktrine) europskog komunizma i sklopio je savez s KPK. 1923. god. Sun Yat- Sen reorganizira Kuomitang u vrstu, discipliniranu i politiki ustrojenu partiju, povezuje se sa SSSR-om koji obeaje pomo u obnovi jedinstva Kine. Nakon Sun Yat- Senove smrti 1925. god. u partiji dolazi do raskola. Nastaju dvije struje koje se bore za vlast: jedna koja se zalae za nastavak suradnje sa Sovjetima i druga koja predlae prekid suradnje sa Sovjetima. 1927. god. struja koja se zalagala za prekid suradnje sa Sovjetima i kineskim komunistima izvrava udar. Predvodi ih Chag Kai- Shek. Komunisti su izbaeni iz vodstva revolucija, a veze sa SSSR-om su prekinute. Revolucionarna vlada Kuomitanga skree udesno i pribliava Kinu zapadnim silama te 1928. god. kree u ofenzivu protiv legitimne vlade u Pakingu. Komunistika partija Kine osnovana 1922. god. u angaju, pod vodstvom Chang Kai- Sheka postala je dijelom Kuomitanga. Redovito su izbijali sporovi izmeu komunista i kuomitankih elnika, ali i izmeu komunista meusobom. Tako se na selu pojavio novi voa Mao Zedong koji je iznosio svoje ideje politike i vojne taktike. Mao Zedong Prvi predsjedatelj Narodne Republike Kine 1949.- 77. Sudjelovao je u osnivanju Kineske komunistike partije 1921. god., a od 1926. god. organizira seljake saveze i radnike sindikate. Nakon to su se komunisti odvojili od Kuomitanga 1927.- god., osnovao je kineske komunistike baze u Hunanu. Vodio je Dugi mar 1934.-35. Crvene armije iz Kiangsija u Yenan. Za vrijeme drugog kinesko-japanskog rata zalagao se za nacionalno jedinstvo. Godine 1966. pokrenuo je kulturnu revoluciju.

Dugi mar, 1934. god. Komunisti, nakon neuspjeha u obrani Mandurije od Japana 1934. god, zapoinju svoj tzv. Dugi mar iz jugoistone Kine prema zapadu, zatim na sjeverozapad gdje su se u provinciji Yenan zaustavIli i ouvali pokret do nekog povoljnijeg trenutka. Na tom je maru Mao preuzeo vlast nad pokretom. Zalagao se za stvaranje male seljake republike i seljake vojske koja e jednog dana biti dovoljo jaka za osvajanje gradova. Kuomitang, poto se rijeio komunista, poinje nizati uspjehe u borbama protiv vojnih diktatora. Chang Kai- Shek Nacionalistiki voa, poveo je graanski rat protiv komunista 1927. god., nastavio je s ratom i kad su Japanci 1931. god. napali Manduriju, a za to su se vrijeme komunisti borili protiv Japana, i branili od nacionalista. 1936. god. kada su ga uhitile komunistike snage, Chan Kai- Shek odluio je udruiti s njima snage i boriti se protiv okupatora Japanaca.

HLADNI RAT
JAPAN, Tokio
Nakon rata unitena mu je vojna mo, zemljom je upravljao general MacArthur svojim naredbama preko cara Hirohita. Japan je ostao demilitariziran. 1951. god. potpisan je mirovni sporazum SAD-a i Japana kojim su okonana sva neprijateljstva, a Japanu je vraen suverenitet nad svim otocima. SAD su zajamile Japanu sigurnost i osigurale su svoje vojne baze u Japanu, te nadzor nad otonom skupinom Rijukiju 50te i 60-te godine ratovi u Aziji (ukljuujui i rat u Koreji 50tih godina) bili su poticajni za razvoj japanskog gospodarstva i uvrenje politikog sustava. Japan je postao industrijska baza amerikih ratnih akcija. Isto tako dobro je dola i amerika ekonomska pomo. Zaradu je Japan koristio za modernizaciju industrije, razvoj novih tehnologija. Japan je kroz slijedea desetljea postao velesila, premda nije posjedovao nuklearno oruje. Osiguranje primarnih proizvoda bio je prvi cilj japanskog gospodarstva. Na ijoj je strani Japan u Prvom, a na ijoj u Drugom svjetkom ratu? Za vrijeme prvog svjetskog rata Japan je bio na strani Antante, dok se u drugom Svjetskom rat borio na strani sila Osovine: Njemake i Italije, a protiv Saveznika: Velike Britanije, Francuske i SAD.

KINA
P: Kada Kina i SSSR ratuju? Kina i SSSR 1969. god.? to je etverolana banda? Tko dolazi na vlsat nakon Maoa? Zahvaena graanskim ratom ulazi u Drugi rat. Od japanske okupacije 1937. god. pa sve do 1945. god. Kuomitang i komunisti bili su suparnici u trci za zasluge u oivljavanju Kine kao velike sile i osvajanju glavne negrade- vlasti u Kini nakon japanskog poraza. Japanskim napadom na Pearl Harbor ovaj se dalekoistoni graanski rat stopio s opim ratom koji je privremeno prevlado kineske graanske nesloge. Na kratko su graanski sukobi zaustavljeni da bi se zajedno okrenuli protiv okupatora.

Staljin je htio slabu Kinu i djelovao je u tom smjeru, s druge strane Amerikanci su eljeli jaku Kinu, ali u tome nisu uspjeli u godinama prijelaza s rata na mir. Kasnije je Kina poela jaati, ali ne prema amerikoj volji. Potkraj rata dvije su se skupine natjecale za kontrolu nad Kinom: Kuomitang/ nacionalisti Chang Kai - Sheka i komunisti Mao Zedonga. Nacionalisti su uivali priznanje veine drava ukljuujui i Sovjetski Savez (Rusi su u ovom sluaju potivali sporazum s Jalte). Iako su antikomunistike snage dobivale snanu podrku, Chan Kai- Shek nije uspio zaustaviti slom gospodarstva, vodstvo je ostalo uskogrudno, vlast korumpirana i samovoljna, a vojska na poetku raspada. Komuniste je narod vie cijenio, uivali su glas da se bore protiv Japanaca bolje nego Kuomitang. Do kraja 1948. god. ovladali su komunisti cijelom Mandurijom. Zbog nedostatka narodne potpore i nesposobnosti Chang Kai- Shek je izgubio, a pobjedu su odnijeli komunisti predvoeni Mao Zedongom (CeTung) i Zhou Enlajem (u En- lai).

NARODNA REPUBLIKA KINA, Peking

Listopad 1949. god. KPK osvaja drevnu prijestolnicu Peking i proglaava Narodnu Republiku Kinu. Kako izgleda Kina na poetku 50tih godina Mao kree u borbu protiv korupcije, raspnosti, birokracije, neplaanja poreza, prijevare, krae dravne imovine i odavanja gospodarskih tajni. Vlasti su se sluile raznim sredstvima: mitinzima, istkama, priznanjima ili pogubljenjima. Okomili su se na bogate slojeve misionara, trgovaca, privatnih poduzetnika, kulaka. Zapoeta je i kolektivizacija zemlje i uveden je prvi petogodinji plan. Maova se pobjeda pokazala neugodnom i za Ruse i za Amerikance. Interesi SSSR-a i Kine bili su djelomice sukladni, djelomice protuslovni. Staljin nije htio monu Kinu, sve dok je funkcioniralo saveznitvo s Kuomitangom koji je Rusima prepustio Vanjsku Mongoliju i Manduriju. Nakon Maove pobjede, Staljin je trebao na najbezbolniji nain izloiti novom kineskom voi svoju elju za dominacijom nad sredinjom Azijom. Poslije Staljinove smrti politiko neslaganje postalo je oitije. Sukobi komunistike Kine sa Sjedinjenim Dravama oko Tajvana poklopili su se sa slabljenjem kineskih odnosa sa SSSR-om. Mao od poetka nije volio Sovjetski Savez, za njega nije vrijedilo pravilo prema kojem bi vodei svjetski komunist morao biti Rus. Mao nije uspio uspostaviti dobar odnos ni sa Hruovom. Nakon Korejskog rata Sovjeti su pokuali popraviti odnose s Kinom, Hruov vraa Kini luku Lushunu (Port Arthur) i mandurijsku eljeznicu, obeao je gospodarsku pomo i pomo pri proizvodnji atomskog oruja. Tajni izvjetaj je pogorao jo vie ionako tke odnose dviju zemalja: Mao je bio povrijeen to ga je Hruov zanemario pri analizi dogmatskih pitanja (destaljinizacija), sa sumnjom je gladao na pokuaj zbliavanja Sovjeta i Jugoslavena i kritizirao je sovjetske intervencije u Poljskoj i Maarskoj. Veliki skok naprijed, 1958. god. glavni su ciljevi bili: mobilizacija radne snage, oslobaanje ena za rad u industriji, uspostava lokalnih industrijskih djelatnosti, uvoenje seoskog stanovnitva u industrijske procese. Kina provodi militarizaciju gospodarstva i ubrzanu industralizaciju kako bi se to prije osamostalila. Najvanij potez bilo je osnivanje komuna: imovina je prela u zajedniko vlasnitvo, a pojednici su odlazili u komunu po beslatnu hranu, usluge i zabavu. Politiki kadrovi provodili su novu politiku na surov i brutalan nain. Nedjelotvornost Velikog skoka pogorale su priroden katastrofe koje su izazvale glad koja je odnijela 30 milijuna ivota. 60tih godina Revolucija je poela jesti svoju djecu zapoele su istke u kojima su stradali svi prozvani rusofili. Mao je postao opsjednut da e povratak na buroaski sistem ugroziti njegovo ivotno djelo, stoga je odluio maknuti sve sumnjive elnike i revitalizirati

partiju i puk okretanjem prema mladei. 1965. god. obznanio je planove za kulturnu revoluciju koja se poela provoditi 1966. god., raznim mitinzima i demonstracijama. U obrazovnom sistemu je dolo do sloma, upisi na sveuilita su odgoeni za godinu dana, a mladi ljudi su ostavljeni bez perspektive. Mlade je pretvorena u crvenu gardu koja je trebala zamijeniti komunistike omladinske organizacije i svojim radom poveati proizvodnju na poljima i u tvornicama.. Navodno je u pokret bilo ukljueno 20 milijuna mladih ljudi. Kulturna revolucija je zapravo bio teror popraen okrutnou. Njezini izovri su bili: gospodarsko planiranje, decentralizacija, stav prema Rusima... Revolucija je izazvala razdor u partiji, mo armije je naglo porasla. 1959. god. Kina je zauzela Tibet, to se nije svidjelo Sovjetima te su zaustavili suradnju na razvoju atomskog oruja, a sovjetske snage i savjetnici povueni su iz zemlje. Nakon najavljenog posjeta Hruova SAD 1959. god., Kinezi su shvatili da im Sovjeti nee pomoi pri osvajanju Tajvana, dapae Sovjeti su se namjeravali urotiti s Amerikancima kako bi ovladali svijetom i sprijeili da Kina postane nuklearna sila. 1960. god. razlaz SSSR-a i NR Kine Sovjeti povlae svoje savjetnike i tehniare iz Kine; Kinezi odbijaju sudjelovati na konferencijama komunistikih partija; 1967. god. napadnuto je sovjetsko veleposlanstvo u Pekingu; osuena je sovjetska invazija na ehoslovaku i Brenjeva doktrina; Rusi poinju poveavati svoje vojne snage na rusko- kineskoj granici; krajem 60tih zabiljeeni su i prvi sukobi dviju vojski; Kinezi su kritizirali Sovjete zbog pokuaja poboljanja odnosa sa SAD... Kinesko- sovjetski raskid pretvorio se u jaz sa zaotravanjem ideolokih i teritorijalnih razmirica. Kineska netrepljivost je oteala sovjetski strateki poloaj. Kako je pucala ljubav sa Sovjetima, poboljali su se odnosi s Amerikancima. Mao je vjerovao da bi poboljanje odnosa s Amerikom odvratilo Sovjete od agresije. 1968. god. nakon amerikog povlaenja iz Vijetnama i Kinezi su odluili povui svoje snage. Amerikanci su u poetku sa sumnjom promatrali poboljanje odnosa s NR Kinom (tijekom 50-tih ona je bila glavna vojna prijetnja), ali kad su se uvjerili da Kina vie nije glavna vojna prijetnja i da njen odnos sa Sovjetskim savezom puca, odluili su se na normalizaciju odnosa. 1964. god. Kina uspjeno testirala atomsku bombu, a hidrogensku 1967. god. Kina je bila na putu da postane regionalna sila. 1971. god. iste godine kad je Republika Kina izbaena iz OUN-a, NR Kina dobiva poziv za lanstvo i sudjelovanje u Vijeu sigurnosti. Detant uspostavljen nakon Nixonova posjeta Kini 1972. god. omoguio je kraj Vijetnamskog rata i proglasio je kinesko i ameriko protivljenje sovjetskoj hegemoniji u Aziji. SAD pokuale su pridobiti Kinu u partnerstvo protiv Sovjetskog Saveza, ali Kina je odolijevala da bi se 1974. god. okrenula politici neovisnosti od obje supersile. Ali djelovanje Brzezinskog isplatilo se, jer se kineska politika opet promijenila 1978. god. (eljeli su uz ameriku pomo sprijeiti sovjetski utjecaj u Aziji). Amerikanci su priznali Republiku Kinu/Tajvan kao dijelom NR Kine, vlada NR Kine je jedina kineska vlada, prekinuti su diplomatski odnosi s Tajvanom. 1976. god. umire Mao Ce- Tung i njegov politiki suradnik Chu En- Lai. Pokrenule su se borbe za vlast izmeu Hua Guofenga, predsjednika vlade, Deng Xiaopinga potpredsjednika vlade i etverolane bande (u kojoj se sudjelovala i Maova udovica Jiang Qing). etverolana banda je uhiena i izvedena pred sud, a vlast su slijedee etiri godine zajedniki obnaali Hua Guofeng i Deng Xiaoping. Deng Xiaoping (1980.-) od 1980. god. vlast se nalazi samo u njegovim rukama; Deng je bio revizionist i modernizator, ali ne i demokrat obnovljeni su kinesko- ameriki odnosi, a u tu ast kineski voa odlazi u posjet SAD.

1984. god. Reagan posjeuje Kinu, krajem 80tih i Gorbaov dolazi u Kinu i obeaje povlaenje svojih snaga s kineskih granica, smanjenje broja sovjetskih vojnika u Mongoliji. Tko je Chu En- Lai? Chu En- Lai predsjednik kineske vlade za vrijeme vladavine Mao CeTunga.

TAJVAN,T'aipei
Poraeni Kuomitang, Chag Kai- Shek i njegovih dva milijuna pristaa svedeni su na otok Tajvan/Formozu. Dogaaji poetkom 50tih godina ojaali su amerike veze s ostacima Kuomitanga. Sklapaju se sporazumi za obranu otoka. 1954. god. Peking je poeo bombardirati tajvanske otoke kao odgovor nastanku SEATO pakta. Zapoela je nova borba Kuomitanga, uz pomo Amerikanaca protiv Kineza. Kinezi su zahtjevali predaju otoka, ali Dulles i Eisenhower su odluni pri svom stavu zatite Tajvana. NR Kina dobiva potporu Sovjeta. Donedavni ameriki saveznik, naputa Republiku Kinu i odluuje se okrenuti NR Kini te Tajvan priznati njenim sastavnim djelom. 1971. god. tajvan je izbaen iz UN Ali Peking nije odustajao od politike integracije: kako Tajvana tako i Hong Konga (britanska kolonija koja je postajala sve znaajnija kako se Kina gospodarski razvijala) i Macaa (poluotok i dva otoka, portugalska kolonija).

HONG KONG
Zajednika deklaracija Kineza i Britanaca potpisana 1987. god. stupa na snagu tek deset godina kasnije. Britanska uprava zamijenjena je kineskom. Posebnim zakonom donesenim 1990. god. u pekingu, Hong Kong dobiva poseban status tijekom 50 godina.

KOREJA
P: Korea- podjela, zato su se umijeali Sovjeti? P: Kada je zavrio rat u Koreji? P: Zato Kina 1950. god. napada snage UN-a u Sjevernoj Koreji? P: Tko vlada i tko je vladao u Sjevernoj Korei? P: Tko vodi Amerikance u Koreji? Nekadanja japanska kolonija, od 1910. god. Nakon Drugog rata zahvaena valom nasilja: korejski poluotok je u drugoj polovici 20.st. bio, i jo uvijek jest, glavno poprite dviju sukobljenih snaga. Crta razdjelnica se protezala du 38 paralele. Budui da su se Japanci predali djelomice Amerikancima, djelomice Rusima, Koreja je podijeljena na dva dijela du 38. paralele. Poslijeratne zone ruske i amerike vojne okupacije (svi su se povukli do 1949. god.) pretvorile su se u neprijateljske sjeverne i june politike cjeline. Amerikanci su podravali ponovno ujedinjenje Koreje pod nadzorom UN-a, a Sovjeti su taj pokuaj sprijeili. Staljin je bio spreman rtvovati Sjevernu Koreju, samo da ne izbije rat u Jugoslaviji. Stoga Staljin daje dozvolu za rat u Koreji, samo ako Kina da odobrenje. Oba reima su prisvajala pravo na itav korejski poluotok.

SJEVERNA KOREJA, P'yongyang 1950. god. vodi se propagandna kampanja za ujedinjenje poluotoka, ali bez sudjelovanja Singman Rija u tom procesu. Sovjetske snage pomogle su voi komunistikih gerilaca Kim Il Sungu da doe na vlast. Od 1948.-1972. god. vri premijersku dunost, a od 1972.- 1994. god. predsjedniku dunost. Kao odgovor na Republiku Koreju, Kim Il Sung proglaava 1948. god. Demokratsku Narodnu Republiku Koreju
Kim Il SungSjevernokorejski voa koji je bio upleten u gerilski otpor protiv japanske okupacije, za vrijeme Drugog rata borio se u sovjetskoj Crvenoj armiji, potom se vratio kui. 1948.-72. bio je predsjednik vlade Sjeverne Koreje, a od 1972. god. predsjednik. Njegovu vladavinu karakterizira strogo pridravanje ortodoksnom komunizmu, gospodarsko nazadovanje i suzbijanje politike opozicije. Naslijedio ga je sin Kim Jong II.

JUNA KOREJA, Seul Amerike snage pomogle su konzervativnim snagama koje je predvodio Singman Rij da poraze ljeviare i u rujnu 1948. god. proglase Republiku Koreju. Nakon Korejskog rata dobiva ekonomsku pomo SAD, ali za vrijeme Vijetnamskog rata i ona se polagano gospodarski uzdie i osamostaljuje.
Syngman Rhee Junokorejski politiki voa. 20tih godina muen i zatvaran radi svojih nacionalistikih stavova. Bio je voa pokreta za nezavisnost, vratio se u tek novu utemeljenu Republiku Koreju iz SAD 1948. god. i postao njezin predsjednik sve do 1960. god. Poznat po svojim diktatorskim i militantnim antikomunistikim stavovima, bio je prisiljen dati ostavku zbog optubi o izbornoj prijevari i korupciji. KOREJSKI RAT Nakon propalih pokuaja organiziranja izbora za itavu zemlju, sjevernokorejske snage 25. lipnja 1950. god.ulaze u Junu Koreju i zauzimaju Seul. Napad na Junu Koreju, bio je mogu tek kad je Kim Il Sung dobio zeleno svjetlo i od Staljina i od Mao Zedonga (Staljin je vjerojatno pristao na to jer je smarao da se situacija pomie u njegovu korist: atomska bomba SSSR-a, pobjeda komunista u Kini, gospodarske potekoe Zapada...). Danas neki vjeruju da je Sjeverna Koreja sama izvrila napad, ali tada su Amerikanci bili uvjereni da iza invazije stoji Moskva stoga su odluili pomoi Junoj Koreji. Sovjeti pak alju u Sjevernu Koreju vojnu podrku, operativne planove i zranu podrku. U ime UN-a, Truman zapoinje meunarodnu policijsku akciju koju je predvodio general D. MacArthur. Isprva se sukob razvijao u korist sjevera: junokorejci i snage UN-a stjerani su do samog kraja Korejskog poluotoka. Korejski je rat postao kriarska vojna za unitenje komunistikog reima na Sjeveru. Ubrzo je uslijedio kontranapad snaga UN-a koje u listopadu osvajaju sjevernokorejski glavni grad Pjongjang. UN-ove snage bile su pred pragom konane pobjede, general MacArthur je smatrao da ni Rusi ni Kinezi nee intervenirati. Kina je protestirala protiv UN-ove akcije u Koreji proglaivi je protuzakonitim mijeanjem u korejske poslove. Kineski napad i kontraofenziva1950. god. iznenadili su Amerikance. Kineski je napad bio preventivna akcija. Kinezi su se sjeali japanskog napada na svoju zemlju preko Koreje 1931. god. pa su imali razloga za sumnju da bi amerike snage u Japanu mogle uiniti isto. Uznemireni su bili amerikom pomoi Chang Kai- Sheku, amerikim napredovanjem sjeverno od 38. paralele te raspravama o amerikim stratekim interesima na pacifikim otocima i mogunosti vraanja Changa u

kontinentalnu Kinu. Stoga su Kinezi napali prvi. Unato zategnutim odnosima sa Sovjetima, Kinezi dobivaju od njih vojnu pomo. Rat se krajem 1950. god. sve vie pokazao kao kinesko- ameriki sukob. Komunisti su do kraja godine opet stekili kontrolu nad Sjeverom. MacArthur trai doputenje da rat prenese u Kinu, ali je zahtjev odbijen, a general smijenjen 1951. god. General Dwight D. Eisenhower preuzima zapovjednitvo nad UN-ovim snagama. Pregovori o primirju zapoeli su 1951. god., bili su zamorni, dugi i puni strahova o novim ofenzivama. Na kraju je primirje potpisano 1953. god kojim je razdjelnica i dalje ostala du 38 paralele, ali uspostavljen je tek krhki mir. Agresija u Koreji nije uspjela pripojiti junu Koreju komunistikoj sjevernoj polovici.

SJEVERNA KOREJA U zemlji je bez prekida vladao maral Kim Il Sung sve do 1994. god.. Postao je sve autokratskiji: ljudska su prava zamenarena, zapoeta je izrada nuklearnog arsenala. VIJETNAM, Hanoi Francuska kolonija sve do 1954. god. Potkraj Drugog svjetskog rata Japanci proglaavaju samostalnu dravu Vijetnam. Po zavretku rata britanci su preuzeli kontrolu zemlje juno od 16. paralele, a Kinezi sjeverno od nje. I jedni i drugi su se povukli 1946. god. i otvorili put za povratak Francuza. Na sjeveru zemlje voa nacionalistike koalicije Vietminh Ho i Min proglaava Demokratsku Republiku Vijetnam (Hanoi). Francuzi su priznali Ho-i- Minovu vladu kao autonomnu jedinicu u okviru francuske zajednice, ali su odluili uvrstiti svoju vlast. Vijetnam je proglaen pridruenom dravom Francuske zajednice. Vietminh nije elio nikome prepustiti vlast i odluio se izboriti za itavu zemlju. Sjedinjene Drave neizravno su podravale (od kraja 40-tih godina) francuske vojne snage i poticale Francuze da podre nekomunistike vijetnamske nacionaliste na jugu zemlje.
Vijetminh- odnos s Kine i Vijetnama Vijetnamski rat 50-tih. predstavljao je borbu protiv strane dominacije. Vijetnamski pokret za nezavisnost (Vietminh) predvodili su komunisti koji su imali podrku SS i NR Kine. Kineska pomo Vietminhu bila je sve vea. Iako su nagovarale Francuze da Vijetnamu, Kambodi i Laosu daju nezavisnost, zapravo su SAD eljele da Francuzi zadre nadzor nad tim zemljama tj. da zadre pristup sirovinama i tritu u JI Aziji. SAD su poele izravno pomagati francuske snage u Vijetnamu. Katastrofalan poraz 1954. god. kod Dien Bien Phua (mali logor na sjeveru zemlje odakle je Vietminh ugroavao sjeverni Laos), natjerao je Francuze da na meunarodnoj konferenciju u enevi odlui povui svoje snage iz vijetnamskog rata, ali i iz svih indokineskih drava te da Vijetnamu, Laosu i Kambodi dadne nezavisnost. Vijetnam je privremeno podijeljen kako bi se francuske snage i snage Vietminha mogle pregrupirati. Crta razdjelnica povuena je du 17 paralele. Sjeverni Vijetnam (Hanoi)Pod ruskim i kineskim pritiskom Ho- i- Mih prihvaa odluku enevske konferencije. Njemu je bila vana juna polovica zemlje koja je hranila sjever, pa je zadravanje podjele znailo ekonomske probleme. Nakon kinesko- ruskog raskola, Ho- i- Min je morao balansirati izmeu Moskve i Pekinga. Juni Vijetnam, Saigon (Ho Chi Min) prozapadnjaka drava na jugu zemlje, koja je bila ukljuena u podruje zatite SEATO-a. SAD pokuavaju stvoriti nekomunistiku vladu na elu s Ngo Dinh Diemom. No, Amerikanci su vjerovali da e na buduim izborima za ujedinjenje zemlje pobjedu odnijeti komunisti, stoga su odbile potpisati enevski sporazum (kojim Vijetnam dobiva nezavisnost) i podrale su Diemovu odluku

da ne sudjeluje na izborima. Pokazalo se da ameriki kandidat Diem (katolik) nije ba najbolji izbor: egzekucije protivnika, antagonizam prema budistima, ukidanje agrarne reforme koju je uveo Vietminh izazvali su novi oruani sukob u Junom Vijetnamu. Ho i Min odluuje pomoi snage na selu koje su se okupljale protiv Diema. Preostale snage na jugu zemlje organizirale su 1960. god.openarodni Nacionalni oslobodilaki pokret, politiko krilo Vijetkonga (junovijetnamski komunisti), koji su pokrenuli akciju za svrgavanje Diema i ujedinjenje zemlje. Vijetkong predvoen komunistima 60- tih godina biljei vojne uspjehe i zauzima sve vei teritorij, a SAD alju sve vei broj svojih vojnika i tjeraju Diema da provede socijalne, politike i vojne reforme. Ali uvidjevi da je Diemov reim jako nepopularan, sami Amerikanci prekidaju slanje svoje pomoi Diemu i potiu dravni udar protiv njega. Diema ubijaju njegovi vlastiti generali 1963. god. No, ni njegovi nasljednici nisu bili uspjeni u voenju rata, stoga se Amerikanci sa sve veim brojem svojih vojnika angairaju u vijetnamskom ratu. Razaranja koja su prouzroili ili su na tetu Amerikancima koji nisu dobili podrku stanovnitva. 1964. god. rat se proirio na sjever. Te iste godine ameriki razara Maddox, napadnut je dvaput u Tonkinskom zaljevu. Predsjednik Johnson iskoristio je tu epizodu kako bi od kongresa dobio odobrenje za primjenu amerikih snaga u otovrenom vojnopomorskom sukobu. Uslijedila je otra amerika bombarderska odmazda. Amerike kopnene snage bile su angairane u borbi protiv sjevera, ali brzu je pobjedu sprijeila ruska pomo Ho i Minu. Kinezi i Sovjeti su se natjecali u pruanju pomoi snagama Sjevera. Vijetnamski je rat poeo tetiti amerikoj privredi, poticao je inflaciju i deficit. Isto tako kod amerikih je saveznika intervencija u Vijetnamu podsticala sumnje u prioritete amerike vanjske politike. Pad Saigona- kada? Ofenziva Tet, 1968. god. zapoele komunistike snage 1968. god, Amerikanci odbijaju napad i napadaima nanose teke gubitke, ali su i dalje daleko od pobjede. Iako Sjevernjaci nisu uspjeli zauzeti Saigon, odnijeli su pobjedu na drugom podruju. Napad je obeshrabrio Washington (Jonhson) koji je odluio zavriti ameriku vojnu intervenciju i zapoeti pregovore o zavretku ratovanja. Predsjednik Jonhson odustao je od predsjednikih izbora. Nixon je smatrao da e zbliavanjem sa SS i Kinom oslabiti njihovu podrku Sjevernom Vijetnamu i natjerati komuniste na pregovore o zavretku rata. etiri godine kasnije sklopljen je sporazum o amerikom povlaenjeu iz rata. Ali ubijanja su nastavljena, a rat se proirio u Kambodu i Laos. Na kraju su pregovori, a ne politka vijetnamizacije (vidi Nixon) donijeli mir.Pariki mirovni sporazum, 1973. god.- potpisale SAD, Sjeverni i Juni Vijetnam i snage Vijetkonga, osiguran je nadzirani prekid vatre, potpuno ameriko povlaenje i razmjena zarobljenika. 1975. god. Juni Vijetnam pada u ruke komunista Pobjeda Sjevernog Vijetnama nad SAD-om, saveznitvo to ga je sklopila sa SSSR-om 1978. god., osvajanje Kampuije- svi su ti faktori podjarili neprijateljstvo Kine. Veze Vijetnama sa SSSR-om najavljivale su rusku dominaciju u Indokini, koja je Kini bila jo mrskija od amerike ili vijetnamske. Sovjeti postupno poinju ukidati vojnu pomo Vijetnamu krajem 80-tih

Domino efekt u JI Aziji? Domino efekt Ameriki predsjednik Eisenhower vjerovao je da bi predaja bilo kojeg dijela regije u ruke komunista mogla potaknuti domino efekt koji bi vodio uspostavi komunistikih reima u cijeloj JI Aziji i predstavljao prijetnju Japanu. Sjedinjene Drave nisu bile spremne tolerirati neutralizam. Stoga Kennedy poveava broj amerikih snaga u Junom Vijetnamu i alje novac antikomunistikim snagama u Laosu. SEATO Pakt/ Pakt zemalja jugoistone Azije, 1954. god. Azijski NATO, elei sprijeiti daljnje irenje komunizma u regiji, SAD potiu stvaranje ovog pakta. Sve su se zemlje obvezala da e napad na jednu od njih smatrat e se napadom na sve. Zemlje lanice: SAD, Velika Britanija, Francuska, Australija, Novi Zeland, Pakistan, Tajland i Filipini. Pakistan se pridruio paktu samo da bi ugodio Sjedinjenim Dravam i osigurao njegovu pomo u borbi protiv Indije. Laos, Kamboda i Juni Vijetnam bili su ukljueni u podruje pod zatitom SEATO-a SEATO je zapravo bio samo sredstvo politike SAD. Njegova je svrha bila osiguranje nezavisnosti Junog Vijetnama, stoga je i rasputen 1975. god.

LAOS 1954. god. na vlast dolazi rojalistika vlada, koja je ve 1957. god. stvorila koaliciju s komunistikim pokretom Pathet Lao (stovrio je 1950. god. Ho i Min kao dodatak Vietminhu u sjevernom Vijetnamu). Na poetku 60- tih godina Laos se naao u graanskom ratu. Ho- i- Min je koristio Laos kako bi slao materijal u Juni Vijetnam, vlast Pathet Laoa se irila. Ali laoska se koalicija raspala 1963. god., a zemlja se podijelila. SAD odustaju od politike povlaenja te se odluuju koncentrirati u Laosu koji je postao vano ameriko sredite. 1975. god. u Laosu propada monarhija i pobjeuje komunistiki pokret Pateht Lao. Laos je praktiki postao vijetnamska kolonija pod imenom Laoska Narodna Republika.
Pathet LaoLijevi nacionalni pokret u Laosu, osnovan 1950. god. Pridruio se Viet Minhu kako be se suprotstavio francuskoj kolonijalnoj vlasti u Indokini. Pokret je 1975. god. preuzeo vlast u itavoj zemlji.

KAMBODA/ KAMPUIJA,Phnom Penh

Tko intervenira u Kambodi, kakav je reim uspostavljen? Kako se smanjivao ameriki anganman u Vijetnamu, rat se prenio na druge lokacije u jugoistonoj Aziji. 1969. god. Amerikanci ilegalno bombardirali komunistika sredita u Kambodi. 1970. god. sruena je kambodanska vlada, a na vlast je doao general Lon Nol, uz pomo Amerikanaca. Bivi princ prokockao je svoje prijateljstvo s Amerikancima proglasivi neutralizam svoje zemlje i zato jer je prijateljevao s u En- lajem. Sada nova vlada trai pomo protiv uljeza tj. snaga Vijetminha koji su i Kambodu iskoritavali za svoje napade na juni Vijetnam. Za Kambodu je kraj jednog rata oznaio poetak drugog. Svrgnuti princ povezuje se s Crvenim Kmerima i njihovim voom Pol Potom. Nakon potpisanog mira s Vijetnamom, amerike snage 1973. god. nastavljaju s bombardiranjem Kambode, a Kongres ukida novana sredstva za amerike borbene aktivnosti iznad Vijetnama, Laosa ili Kambode.

1975. god. i Kamboda pada u ruke komunista, tonije pod vlast Crvenih Kmera i Pol Pota, saveznika NR Kine (NE Sovjeta!). im su SAD napustila Lon Nola, zapoeta je vladavina terora, u provedbi Pol Potova reima pobijeno je milijun ljudi. Rat izmeu Vijetnama i Kampuije, 1975. god. sukob su izazvali Crveni Kmeri koji su napali Vijetnam u spornim graninim podrujima. Zanemarujui genocidnu narav Pol Pota, Amerikanci staju na njegovu stranu, a Sovjeti priskau u pomo Vijetnamu. Vijetnam je uzvratio uspjenom invazijom na Kampuiju 1978. god. kada je svgnuta vlada Pol Pota i ustoliena nova provijetnamska vlada. Slijedei mjesec kineske snage krenule su u iznenadnu invaziju na Vijetnam. SAD poslale su pomo nekomunistikim skupinama u Kambodi koje su se zajedno s Crvenim Kmerima (imaju podrku Kineza) borile protiv provijetnamske vlade. Gorbaov vri pritisak na Vijetnamce da se povuku iz Kambode 1989. god. Lon Nol Predsjednik Kambode 1970.-1075. god. Bio je general armije, zatim predsjednik vlade. 1970. god. desniarskim udarom uzeo je vlast princu Shianuku, ali je oboren te 1975. god. bjei na Bali, a Crveni kmeri preuzimaju vlast. Tko je bio voa Crvenih Kmera? Tko je izvukao pouku iz kineske kulturne revolucije? Pravim imenom Saloth Sar, Pol Pot, bio je voa Crvenih kmera. Njegov je revolucionarni program ukljuivao ukidanje vjere i novca, stvaranje ruralnog populistikog komunizma i gaenje gradova. Crveni kmeri komunistiki reim koji je od 1975.-1979. god. vladao Kampuijom. Nakon to su porazili Lon Nola, raselili su glavni grad Phnom Penh, zemlju su izloili neprekidnoj vladavini terora, sve dok nisu svrgnuti 1979. god.

FILIPINI, Manila
ija su kolonija Filipini? panjolska, a potom amerika kolonija od 1898.-1946. god. U Drugom svjetskom ratu: za komandanta ameikih snaga bio je postavljen general Douglas MacArthur. Filipni su bili klju jugozapdne Azije. SAD odravaju ratno obeanje i daju Filipinima 1946. god. nezavisnost, ali zadravaju vojne i ekonomske privilegije. Uz ameriku pomo, filipinska vlada uspjeva uguiti pobunu seljatva. 1986. god. Reaganova administracija pomae pri uklanjanju korumpiranog tiranina Ferdinanda Marcosa.

INDIJA, New Delhi

Mahatma GandhiIndijski voa u borbi za neovisnost. Razvio je taktiku masovne neposlunosti i nesuradnje. Tri velike kampanje (1920.-1922.,1930.-1934., 1940.-1942.) odigrale su znaajnu ulogu u napredovaju Indije prema nezavisnosti 1947. god. Odluno se opirao podjeli zemlje i suprotstavljao se hindusko- muslimanskim sukobima i pokoljima koji su pratili borbu za nezavisnost Indije i Pakistana. Ubio ga je neki hinduski fanatik.

Nezavisnost Indije Britanska kolonija. Krajem 19.st. pobuena nacionalna svijest Indijaca, pojaana je otvorenim britanskim rasizmom. Prvi jai otpor javio se 1905. god. kao odgovor na odluku o podjeli pokrajine Bengal. Prvi svjetski rat oivio je politike nade i obnovi zahtjeve za samoupravom. Nakon rata razvila se suradnja Hindusa i muslimana okupljenih u Pokretu nesuradnje (1920.-22.) U sklopu ovog pokreta Gandhi je ikoristio svoje oruje, nenasilnu taktiku tzv. satyagrahu. Kada je ovaj pokuaj propao, krajem 20tih radikalci predvoeni Nehruom i Boseom pozivali su na borbenu akciju protiv Britanaca, a Gandhi je za to vrijeme provodio Pokret graanskog neposluha. Nacionalistike tenje nagraenu su 1935. god. Aktom o upravljanju Indijom, prema kojem je Indija ostvarila punu autonomiju na nivou pokrajine. U Drugom svjetskom ratu: bengalski naciolanlist Subhas Chandra Bose zapoinje organizirati indijsku armiju za borbu protiv Britanaca Van iz Indije! Britanci suoeni s dobro organiziranim i popularnim pokretima za nezavisnost, daju 1947. god. nezavisnost Indiji. 1950. god. Indija je postala Republika. Indijski politiki ivot kompliciralo je pitanje jezika: ak ezdesetak jezika govorilo se u Indiji. Hindski- jedna od izvedenica iz sanskrta trebao je postati slubeni jezik zemlje. Punjab i Sikhi Podruje vjerskih i jezinih problema, gdje su sikhi vodili kampanju za vlastitu dravu u kojoj bi se govorio pandapski. Sikhi, vladali su Punjabom, ali nakon podjele Indije 1947. god., dolazi do podjele Punjaba i bijega sikha iz muslimanskog zapadnog Punjaba na istok. Sikhi su zahtjevali veu autonomiju u Punjabu.

Jawaharal Nehru Predsjednik indijske vlade koji je ostao na dunosti sve do svoje smrti 1964. god. Simpatizer ponekih vrijednosti i Amerikanaca i Sovjeta; odbijali su ga Staljinova tiranija i reim i sirovost i glupost makartizma u SAD te podjela svijeta na komuniste i antikomuniste. Bio je glavni stvaralac postimperijalnog Commonwealtha kao udruenja monarhija i republika svih rasa. Odluio je da Indija treba ostati u Britanskome Commonwealthu, ali pod uvjetom da postane republika s pravom voenja samostalne vanjske politike koja se moe razlikovati od politike V.B. to je bio poetak neutralizma ili nesvrstanosti Treag svijeta. Kashmir/ Indijsko- pakistanski sukob Pokrajina na sjeveru Indije koja je bila sukob spora izmeu Indije i Pakistana. Ali dvije su se zemlje sporile i oko raspolaganja vodama Inda i njegovih pritoka kao i oko imovine osoba. Kashmirom su stoljeima vladali diktatori. Veina stanovnika bila je muslimanske vjeroispovijesti (4/5). Muslimanski podanici maharade opirali su se njegovoj vlasti zajedno s hinduskom manjinom. Kada je izbio sukob oko malenog teritorija koji se elio odcijepiti i kojeg su zauzeli Pakistanci, maharada trai pomo od Indije. Ali Nehru se odluuje za prekid vatre: zapdni dijelovi Kashmira ostali su u Pakistanu, dok je istoni dio bio ukljuen u indijsku federaciju. Pakistan je ostao u uvjerenju da se problem moe rijeiti samo silom. 1965. god. pakistanske postrojbe prele su liniju prekida vatre u Kashmiru koja je uspostavljena 1949. god. 1972. god. Indira Gandhi i Zlfikar Bhutto dogovaraju privremen linije razgranienja u Kashmiru. Tibet/ Indijsko- kineski sukob 1950. god. Kina je osvojila Tibet i postala susjed Indiji. Nezadovoljstvo kineskom vlau otjeralo je dalaj lamu 1959. god. u Indiju. Moskva je odluila pruiti pomo Indiji. 1962. god. iskoristivi sovjetsko- ameriku raketnu krizu na Kubi, kineska vojska upada preko Buthana u Indiju, moda u namjeri da prikljui dio teritorija Kini i poraava indijsku vojsku. Indira Gandhi Nehruova ki, indijska predsjednica vlade koju su ubili sikhi 1984. god. Zbog bangladeke krize Indira naputa indijsko tradicionalno nesvrstavanje i zakljuuje sa SSSR-om dravni ugovor kako bi time kompenzirala ameriku i kinesku sklonost prema Pakistanu. Rajiv Gandhi Naslijedio Indiru Gandhi na mjestu indijskog premijera. Uspio je postii sporazum sa sikhima u Punjabu, poboljati odnose s Kinom, potvrdio je dobre odnose sa SSSR-om i donekle poboljao odnose sa SAD-om-

PAKISTAN, Islamabad Britanska kolonija sve do 1947. god. kada dobiva nezavisnost. Vjerska drava (ali od kad?) 1954. god. pakistansko- indijski sukob oko Kashmira, uplie se i SAD. Zakljuen je ugovor koji je predviao aneriku vojnu pomo Pakistanu 1954. god. Pakistan pristupa SEATO paktu. 1977. god. pakistanska vojska preuzima vlast, a dvije godine kasnije daje objesiti Bhutta i uvodi surovi represivni reim.

Pakistan je posluio Amerikancima kao kanal za naoruavanje protusovjetskih snaga u Afganistanu, unato negodovanju zbog nuklearnog programa, Pakistan je zato dobio ameriku pomo. Zato je dolo do rata izmeu Pakistana i Istonog Pakistana? Osamostaljenje Bangladea? I Pakistan je imao unutranjih problema. I Istoni i Zapadni Pakistan bili su ogoreni na pandapsku prevlast, a vodee linosti jasno su izraavale politiko i socijalno nezadovoljstvo. 1970. god. izbori za ustavotvornu skuptinu podijelili su zemlju: na Istoku je pobijedio eik Mujibur, dok je u Zapadnom Pakistanu pobjedu odnio Zulfikar Ali Bhutto. Pobjeda eika Mujibura bila je pobjeda bengalskog separatizma: Istoni Pakistan nije bio zadovoljan statusom jedne od pet pokrajina drave, pri emu su sev ostale pokrajine bile na zapadu. Istoni Pakistan je traio irok stupanj autonomije u labavoj federaciji. Bhutto i Mujibur vode pregovore oko ureenja drave, ali oni nisu urodili nikakvim plodom. Izbili su sukobi u koje su se umijeali i Indija (potaknuta antipakistanskim osjeajima). Mujibar Rahman posato je predsjednik vlade nove drave Banglade (gl. grad Dacca). Mujibur Rahman Utemeljio Awami ligu 1949. god. koja se suprotstavljala dominaciji Zapadnog Pakistana i borila za nezavisnost Istonog Pakistana (Bangladea). Napetosti su dovele 1970. god. indijsko- pakistanskog rata i do nezavisnosti Bangladea 1971. god. Mujibur Rahmani postao je predsjednik 1975. god. s diktatorskim ovlastima, ali je iste godine ubijen. Tko je Bhutto? Zulfikar Ali Bhutto bio je pakistanski ministra vanjskih poslova, osniva Pakistanske narodne stranke. Kasnije predsjednik Pakistana. Njegov najvei problem bio je izgradnja drave: izgubio je pola svog teritorija, ostao bez sirovina i proizvoda, inozemnih trita, ostao je nerijeen ustavni problem. Bhutto je poveo Pakistan nuklearnim putem, a za to je traio pomo Francuza. Njegov je stav bio jasan: budui da Hindusi, idovi i krani imaju nuklearno oruje, potrebna je i islamska bomba. Washington je pokuao zaustaviti pakistanski nuklearni program stoga je prekinuo ekonomsku pomo.

CEJLON/ RI LANKA, Colombo

Britanska kolonija sve do 1947. god. kada dobiva nezavisnost. Od 1972. god. Cejlon nosi ime ri Lanka. S. BandaranaikeZemlju vodi Solomon Bandaranaike od 1956.- 1959. god. im se izbori za vlast doao je u sukob s tamilskom manjinom, a dolo je i do pada politikog utjecaja budistike elite. Nakon njegova ubojstva vodstvo zemlje prelazi u ruke njegove udovice Sirimavo Bandaranaike. Ona je uvela u vladu i prorusku komunistiku partiju. Sirimavo je imala materijalnu i verbalnu potporu razliitih drava od SAD-a, SSSR-a i Kine preko Indije i Paksitana do V.Britanije, Australije i Egipta. I sam je vodila graanski rat protiv tamilskih Tigrova. Iako je sklopljen dogovor izmeu Indije i ri Lanke 1986. god. da se dade Tamilima autonomija, dogovor nije realiziran jer se nisu mogle utvrditi granice autonomne tamilske pokrajine.

Tamili, Tamilski tigrovi Veinsko stanovnitvo na sjeveru i istoku otoka, ine 1/4 ukupnog stanovnitva. Etniki i vjerski zasebna skupina koja je teila autonomiji ili nezavisnoj dravnosti. Nekada bogata vladajua klasa, uglavnom su hindusi. Oslobodilaki tigrovi tamilskog Eelama ekstremistika separatistika tamilska organizacija formirana 1972. god. koja je koristila terorizam i gerilsko ratovanje u sukobu sa sigurnosnim snagama ri Lanke.

BURMA/ MIANMAR,Yangn (Rangun) Britanska kolonija sve do 1948. god. kada dobiva nezavisnost MALEZIJA/ MALAJSKI POLUOTOK (Malajska federacija,) Kula Lumpur 1963. god. nastala je Malezija ujedinjenjem drava Malajskog poluotoka: Singapura, Malaje, Sabaha i Sarawaka. To je bila umjetna tvorevina, koju su nakon nekog vremena napustili Singapur i Brunej. INDONEZIJA, Djakarta Nizozemska istona Indonezija Po zavretku drugog svjetskog rata, Nizozemci se vraaju kako bi preuzeli vlast od britanskih okupacijskih snaga, ali doakeo ih je dobro organiziran nacionalistiki pokret koji nije imao nikakav komunistiki predznak. Nizozemci de facto priznaju vlast novoproglaene Indonezijske Republike, ali kad je 1949. god. ta Republika trebala biti prikljuena uniji s Nizozemskom, nastao je problem. Nizozemci su pribjegli sili, a Amerikanci su vrili pritisak da vlast predaju nacionalistima kako bi izbjegli rizik od radikalizacije pokreta za neovisnost. 1949. god. nezavisnost je formalno proglaena. Dravu je nastavio voditi nacionalistiki voa Ahmed Sukarno. Indonezija je prihvatila nesvrstan stav u meunarodnim poslovima i bila domain 1955. god. prve konferencije Nesvrstanih drava u Bandungu. Prokineska Komunistika partija Indonezije bila je najaktivnija KP na svijetu. 1965. god. vojni udar u kojem je smijenjen nacionalni voa Ahmed Sukarno, a poginulo je pola milijuna indonezijskih komunista (SAD poticale su svrgavanje, ali nisu izravno sudjelovale). Novi predsjednik postao je Suharto i mandate je dobivao est puta.
Sukarno- to je radio s komunistima i Kinom? Najpopularniji indonezijski nacionalista, a od 1949. god. i predsjednik. Na konferenciji u Bandungu sudjeluje i u En-laj, to je bila prilika da Sukarno uspostavi dobre odnose s Kinom i da indonezijskom nesvrstanju komunistiki prije negoli zapadnjaki prizvuk. Za vrijeme njegove vladavine postpuno se uruila parlamentarna demokracija i zemlju je zahvatila ekonomska kriza. Uz potporu vojske i Komunistike partije Indonezije, Sukarno je 1959. god. dravu pretvorio u tzv. voenu demokraciju. Kako bi osigurao Indoneziji Zapadni Irijan (zapadna Nova Gvineja, bila pod australskom vlau), Sukarno je uspostavio bliske veze sa SSSR-om i Kinom te izazvao nepovjerenje Sjedinjenih Drava. Sukarno se opirao stvaranju Malezijske federacije koja je bila vrsto antikomunistika i za koju je vjerovao da slui ouvanju britanskog kolonijalnog utjecaja.

TAJLAND, Krung Thep (Bangkok) Jedina zemlja koja je izbjegla osvajanja, bila je tampon zona izmeu Britanaca i Francuza. Za vrijeme Vijetnamskog rata, Tajland je bio u savezu sa SAD-ma.
ASEAN, 1982. god. Zemlje jugoistone Azije: Indonezija, Malezija, Singapur, Tajland, Brunej i Filipini, osim Indokine, osnivaju Udruenje drava jugoistone Azije. Cilj ove organizacije je borba protiv siromatva i bolesti, poboljanje trgovakog i ekonomskog znaenja lanica u svijetu udruenja za meusobnu pomo na ekonomskom i socijalnom planu.

AFRIKA
HLADNI RAT
Dekolonizacija, kada, zato, tko joj se protivi i zato, kada se Britanci povlae iz svojih kolonija, kada Portugalci i Francuzi, kakve su prilike u kolonijalnim zemljama koje dovode do dekolonizacije, glavni val dekolonizacije u Africi? (60-e) Najvee krize u dekolonizaciji Afrike: kongoanska kriza, Katanga, Zair, Mobutu Kada je zavrio Drugi svjetski rat, a Africi su bile samo tri potpuno nezavisne drave: Etiopija, Liberija i Juna Afrika. Nakon Drugog svjetskog rata pojavila se meu koloniziranim zemljama tenja za nacionalnon nezavisniu. Imperijalne su sile s neoekivanom lakoom bapustile golema podruja. Jedino je proces dekolonizacije zapeo na krajnjem jugu kontinenta zbog tvrdoglavosti Portugalaca u Angoli i Mozambiku te nemilosrdne odlunosti polunezavisnih bijelaca u Junoj Rodeziji. Na sjeveru Afrike, u Magrebu, Francuzi su nakon borbi za neovisnost, morali napustiti svoje kolonije: 1956. god. Tunis i Maroko, a Alir 1962. god. Na Zapadu Afrike europska je okupacija stvorila uasna problem i teke socijalne probleme to je poticalo bijele naseljenike na preziranje i izbjegavanje Afrikanaca. Nezadovoljni Afrikanci poeli su optuivati bijelce da kvare i ekploatiraju crnce. Brojne afrike voe privukle su gandijevske ideje o pasivnom otporu. Britanska metoda sastojala se u postepenom poveanju afrikog elementa u zakonodavnim i izvrnim vjeima, nastojali su nacionalnog vou pretvoriti u premijera samoupravnog teritorija. Francuska metoda francuski dekolonizacijski zakon predviao je autonomiju s opim pravom glasa, izabiranje vijea i afrikanizaciju javnih slubi koje bi pogodovalo proglaenju nezavisnosti. Kada je de Gaulle doao na vlast 1958. god. ponudio je francuskim zapadnoafrikim kolonijama dvije opcije: autonomiju u francuskoj Zajednici, gdje bi Francuska zadrala ekonomsku kontrolu ili nezavisnost. panjolska i Portugal sporije su se odricale kolonija. Portugal je prvi stigao u Afriku i posljednji izaao iz nje. Iako su osvojili velika podruja u Zapadnoj Africi od tamo su ih postupno istisnuli Nizozemci, Britanci i Francuzi. Portugalski san o povezivanju Angole s Mozambikom kopnenim pojasom nikad se nije ostvario. Portugalci su pokazivali slab interes za Afriku, a zbog nemarnosti u ukidanju ropstva doli su na zao glas. Portugalska metoda primjenjivala je metodu asimilacije kao sredstvo postupnog proirenja birakog prava, ali je sve vee useljavanje iz Portugala u kolonije sredinom pedesetih promijenilo

socijalnu i gospodarsku strukturu, pojaalo rasnu barijeru i izazvalo nezaposlenost. 70tih godina Portugal mora troiti pola svog dravnog prorauna za vojne akcije u kolonijama. Oslobodilaki pokreti sve su vie jaali. Istona je Afrika stekla nezavisnost poslije Zapadne Afrike. Francuske kolonije Alir, Maroko, Tunis, itava zapadna Afrika (osim Zlatne obale, Nigerije, Sijela Leona i Gambije): Francuska Gvineja (izabrala nezavisnost 1958. god.), Obala Bjelokosti, Kamerun, Gabon, Republika Kongo (Kongo- Brazzaville), Srednjoafrika Republika, Madagaskar, Francuska Somalija Britanske kolonije Zlatna obala/Gana, Nigerija, Sijera Leone, Gambija, Kenija, Uganda, Zanzibar, Tanganjika (naslijedila od Njemake nakon Prvog rata), Britanska Istona Afrika/Kenija, Sjeverna Rodezija, Juna Rodezija, Bechuanaland, Juna Afrika panjolske kolonije Ekvatorska Gvineja, panjolski Maroko Portugalske kolonije Gvineja Bisau, Mozambik, Angola Belgijske kolonije Kongo MAGREB (na arap. Zapad): Maroko, Alir i Tunis U Drugom svjetskom ratu itava je afrika postala bojite. I Francuska i Italija su poraene u ratu, ali obje su zavrile na pobjednikoj strani. Italija je platila cijenu poraza i izgubila afrike kolonije, dok se Francuksa ponovno vratila u Magreb. No tamo se susrela s nacionalistikim tenjama za potpunim prekidom statusa protektorata, modernizacijom...

MAROKO, Rabat
Francuska kolonija sve do 1956. god. kada dobiva nezavisnost. panjolska je zadrala krjnji sjever zemlje, nasuprot svojim najjuniji posjedima u panjolskoj, tako da itav Gibraltar geografski pripada panjolskoj, dok je politiki to britanski protektorat. Vladar Muhammad V. ben Yusuf.

TUNIS, Tunis
Francuska kolonija sve do 1956. god. kada dobiva nezavisnost.

ALIR, Alir
Alirski nemiri do nezavisnosti Francuska kolonija sve do 1962. god. kada dobiva nezavisnost Ovdje je nacionalna borba za nezavisnost trajala neto due nego u Maroku i Tunisu. Pobunu protiv francuske vlasti vodila je Fronta nacionalnog osloboenja/FNL. Ratni sukobi koji su se vodili u Aliru 1958. god. prenijeli su se u matinu zemlju. Alir je ustao protiv Pariza i prema planu nova je vlada trebala udarom preuzeti vlast stare francuske vlade. Nemiri su doveli do pada etvrte Fr. Republike, nakon koje na vlast dolazi vlada Charlesa de Gaulla. (1958 god.) Nacionalistiki voa Ferhat Abbas. De Gaull poinje popravljati odnose s Tunisom i Marokom i prstaje povui francuske snage iz tih zemalja. U Aliru su i dalje na snazi nemiri. Muenja to su ih provodili francuski vojnici pridonijeli su okretanju francuskog miljenja protiv francuske zajednice i francuske vojske u Aliru. Za vrijeme sukoba Alirci se okreu Moskvi i pekingu u nadi

za pomo. Kako je sve vie naroda pristajalo uz FNL, de Gaulle je odluio pristupiti pregovorima. Pregovori su na kraju donijeli Alircima nezavisnost 1962. god.

LIBIJA, Tripoli Talijanska kolonija sve do Drugog rata koja je pretvorena zajedno sa itavim talijanskim sjevernoafrikim posjedom u trojnu ustavnu monarhiju 1952. god. 1969. god. zbaena je monarhija, anovi libijski voa posato je pukovnik Gadafi. Gadafi je iskoristio svoju poziciju i odluio se upletati svugdje, pa ak i tamo gdje mu nije bilo mjesto: pomagao je Palestincima, poticao je stvaranje niza unija i federacija koje su brzo propadale, dao je ubiti svoje politike protivnike, imao je velike ambicije u adu (bogat leitima urana, zlata, nafte idr.). Zbog uplitanja u adske poslove, Amerikanci su kaznili Libijce ekonomskim sankcijama 1983. god. Afrikance su uznemiravale Gadafijeve aktivnosti i vizije velikog islamskog saharskog carstva koje bi moglo ugroziti blago itavog podruja. Gadafi ipak nije mogao stvoriti carstvo. Imao je naftu kojom je mogao manipulirati i ucjenjivati kupce. Pretvorio je Libiju u najvei arsenal oruja ruskog podrijetla izvan SSSR-a.
ija je Zapadna Afrika? Francuska, osim nekoliko britanskih kolonija: Gane, Gambije, Nigerije i Sijera Leonea.

GANA/ ZLATNA OBALA, Accra

Gana/Zlatna obala, ef Gane Britanska subsaharska kolonija, prva koja je 1957. god. dobila nezavisnost. Pobune su izbile 1947. god. zbog visokih cijena, a preklopile su se s pojavom novog nacionalnog voe Kwamea Nkrumaha. Zlatna obala dobila je samoupravu 1955. god., nezavisnost pod imenom Gana 1957. god., a republika je postala 1960. god. Gana je utrla put Afrikancima u Commonwealth. Nkrumahovo vodstvo pretvorilo se u autokraciju i zlouporabu poloaja. Nakon dobivene nezavisnosti, Nkrumah je imao tri cilja: 1.)htio je proiriti viziju afirkog jedinstva ubrzavanjem nezavisnosti drugih teritorija te zdruivanjem energija Afrikanaca. Njegov panafrikanizam bio je sumnjiv kao Naserov panarabizam. Organizacija afrikog jedinstva, 1963. u Adis Abebi u Etiopiji. 2.) htio je uiniti Ganu modernom industrijskom dravom. 3.) htio je slijediti politiku nesvrstanosti. Kriza u Kongu okrenuli su Ganu protiv Zapadnog svijeta. Ekonomija Gane planirala se prema komunistikim modelima, ali se mogla ostvariti tek uz zapadni kapital. Nkrumah je rasuo zavidnu batinu Gane, oslabio je zemlju do bankrota, pokrenuo korupciju, zbog ega ga je vojska mirnim vojnim udarom 1966. god., kojim je upravljala CIA, svrgnula s vlasti dok je bio u posjetu Kini.

NIGERIJA
Britanska subsaharska kolonija koja je stekla nezavisnost 1960. god. Kako je Nigerija bila umjetna tvorevina udruenih naroda: Joruba i Iboa koje se nije toleriralo, bilo je za oekivati da e ovdje izbiti i sukob veih razmjera. Sloga zemlje nije dugo trajala. Iboi su zakljuili da bi se mogli spasiti samo odcjepljenjem od Nigerije, 1967. god. Odumegwu Ojukwu proglaava nezavisnu dravu Biafru. Zapoeo je graanski rat: V.B. i SSSr orujem su pomagale federalnu vladu, a Francuzi su pomagali Biafru. 1970. god. Biafra je poraena i mora pristati na kapitulaciju i, kao takva, prestala je postojati. Ekonomski rast nastavio je brzim tempom, Nigerija je postala najvei proizvoa i izvoznik nafte, bila je bogata zemlja, ali njeni stanovnici nisu vidjeli nita od toga bogatstva, ve su nastavili ivjeti u kolonijalnom drutvu. Razvila se korupcija, reimu su prijetili dravni udari, Nigerija je zahvaena politikom i gospodarskom nestabinou. Ibrahim Babangida, dolazi na vlast 1982. god., s namjerom da spasi gospodarstvo, uspostavi civilnu vlast te sprijei nigerijski regionalni sukob tj. vjerski rat izmeu musilmana i krana. Inozemi dug bio je ogroman, Nigerija se pretvarala u meunarodno skladite droge.

SENEGAL
Nakon steene nezavisnosti, i u Senegalu je, kao i u drugim zapadnoafrikim zemljama, dolo do vojnog udara gdje je 1981. god. vlast pruzeo Abdouu Dioufu.

LIBERIJA, Monrovia
Liberija- nastanak, po kome je nazvan glavni grad? Liberiju su kao formalno nezavisnu dravu osnovale Sjedinjene Amerike Drave 1847. god. s namjerom da se u nju vraaju osloboeni crnci u Americi. Jedna od zemalja koja je doekala kraj Drugog rata nezavisna. Nakon rata bila je ameriki rezervat. 1980. god. general Samuel Doea, svrgnuo je dominantu obitelj Tolbert i vladajuu stranku whiga. Ekonomska katastrofa udruila se s plemenskim neprijateljstvom te 1990. god. izbija graanski rat. Liberija koja je bila sredite amerike pijunae, ostala je bez svog najveeg saveznika kada se pokazalo da je vlast bila previe tiranska.

OBALA BJELOKOSTI
Obala Bjelokosti Francuska kolonija. Najuspjenija drava Zapadne Afrike u prvim desetljeima poslije nezavisnosti.

MALI
Drava je imala problema s Tuarezima, berberskim stanovnicima pustinje, a nadali su se da e uz francusku pomo dobiti vlastitu dravu.

KONGO/ ZAIR
Kongoanska kriza- sukob oko Katange, tko su protagonisti? Belgijska kolonija sve do 1960. god. kada iznenada dobiva nezavisnost. Nezavisnost Belgijskog Konga izazvala je graanski rat i jednu od velikih hladoratovskih kriza. Uzroci te katastrofe bili su urba kojom su Belgijanci napustili koloniju ne pripremivi ih za nezavisnost, golemo prostranstvo Konga i njegova etnika i plemenska raznolikost, pobuna vojske koja je uslijedila odmah poslije stjecanja nezavisnosti, pokuaj odvajanja bogate june provincije Katange i njezina pretvaranja u zasebnu dravu. Belgijanci su zamiljali polagano napredovanje za Afrikance, ali nikad nisu razmiljali prepustiti im potpunu vlast, stoga i nisu obrazovali afriku elitu. Katanga za vrijeme Prvog svjetskog rata zapoelo je iskoritavanje bakrene rude, a Katanga je postala dvaput bogatija od ostatka Konga. Kao rezultat podignutih ustanaka u Accri (Gana), izbili su plemenski sukobi i u Leopoldvilleu 1960. god. Belgijci su pristali napustiti Kongo. Vlast su ostavili svom miljeniku i najistaknutijem kongoanskom politiaru Patricu Lumumbi, osnivau Kongoanskog nacionalnog pokreta. Lumumba i suradnici zahtjevaju afrikanizaciju javnih slubi i visokokolskog obrazovanja. Teili su snanom centru umjesto federacije, to se kosilo sa zahtjevima njegovih suparnika koje je vodio Joseph Kasavubu, Moise Tschombe (ombe) i Jason Sendwe. Ova je trojka namjeravala preuzeti vlast u Katangi. Nakon proglaene nezavisnosti, 30. lipnja 1960. god., izbile su prve vojne pobune: gnjevna vojska iri nasilje i silovanja, a ombe 11.srpnja 1960. god. proglaava nezavisnost Katange. Pobuna vojske bila je izvor svih nedaa u Kongu, ona je oduzela kongoanskoj vladi vlast i autoritet, a Belgijanci su najavili da e se vratiti radi zatite svojih graana. Belgijanci se na ombin poziv u pomo vraaju u Kongo. Lumumba je posumnjao u katanko- belgijsku urotu usmjerenu protiv nezavisnosti nove drave. Lumumba se naao izmeu dvije vatre: s jedne su ga strane napadali ombe i Belgijanci, a s druge je imao neposlunu vojsku koji nije namjeravao razoruati jer mu je trabala (kakva takva) zbog sukoba oko Katange. Kongoanski premijer Patrice Lumumba trai pomo od SAD i SSSR-a. Za Amerikance je Lumumba bio usmjeren prema komunistima te su njegov poziv za pomo odbili. Sovjeti su poslali tek neznatnu pomo koju je kontrolirao UN. S druge strane, Amerikanci pomau antikomunistike snage. Priklonivi se ombeu, Belgijci su potkopali belgijsko- kongoansko saveznitvo i jedinstvo Konga. Nakon nekoliko poziva u pomo u borbi protiv belgijske agresije od strane Kasavubua i Lumumbe, UN sredinom srpnja dolazi u Kongo. Snage Ujedinjenih naroda zapoele su razoruavati pobunjenike, a Lumubma se tome protivio i zaustavio je daljnje razoruanje. Nestale su sipmatije i nada koje je Lumumba gajio prema UN-u. Predsjednik Konga Kasavubu, otputa Lumunmbu s premijerskog mjesta jer je bio nepredvidljiv u svojim odlukama i imenuje novu vladu. UN-ove snage u Kongu podrale u Kasavubov in, koji je bio protuzakonit, zbog ega je dolo do privih sukoba kongoanskih snaga (Lumumbine pristae) na UN. Snage UN-a ubili su Lumumbu 17.sijenja 1961. god. Za vrijeme sukoba Lumumbe i Kasavubua, izdigao se general Joseph Mobutu, neelnik glavnog stoera vojnih snaga, koji je preuzeo premijersku ulogu, raspustio parlament i priklonio se Kasavubi. Usprkos zapadnoj potpori, nije uspio uspostaviti vojni reim. UN je odbijao prijedlog Vijea sigurnosti da primjeni silu protiv Katange niti protjerivanja Belgijanaca i osiguranja politikog rjeenja. Kada na kraju nije preostalo nita doli vojna akcija, UN se morao okrenuti prema njoj. Vojna je operacija bila usmjerena protiv Katange. U isto vrijeme glavni tajnik UN-a Hammarskjld dolazi u Kongo i pokuava dogovoriti pregovore s ombeom. Njegovi pokuaji mira, zavrili su s padom zrakoplova

u kojem je glavni tajnik poginuo za vrijeme dok je putovao da bi se sastao s katankim secesionistom. Krajem 1961. god. ombe je napokon odustao od secesije. Slijedee godine donijele su pregovore zaraenih strana koji su zavreni tek 1964. god. s ulaskom snaga UN-a u Katangu koja se nije odcijepila. Turbulentno razdoblje zavrilo je 1964. god. kada general Mobutu izvrava vojni udar, smijenjuje predsjedika Kasavubua i uspostavlja vojnu vlast. Vojska je preuzela stvarnu mo i odgovornost. Mobutu je uvrstio osobnu mo, preimenovao zemlju u Zair i posvetio se pretvaranju zemlje u afriki Iran sa sobom kao ahom. Joseph Kasavubu Prvi predsjednik nezavisnog Konga. Nevoljko se pridruio Lumumbi u podjeli vlasti 1960. god., ubrzo ga je skinuo s vlasti. 1965. god. Kasavubua svrgava Mobutu. Patrice Lumumba Prvi predsjednik Konga; osniva Kongoanskog nacionalnog pokreta 1958. god. koji se borio za nezavisnost od Belgije. 1960. god. formira prvu nezavisnu vladu. S predsjednikog mjesta je uklonjen nakon to se suprotstavio odvajanju provincije Katange, iza ega su stajali Belgijanci. Kasnije je bio ubijen. Sese Seko Mobutu Predsjednik Zaira od 1965.-1997. god. 1958. god. pridruio se Lumumbi u Nacionalnom kongoanskom pokretu i postao naelnik taba kongoanske vojske 1960. god. Podupirao je Kasavubua, a onda ga je 1965. god. svrgnuo s vlasti. Do 1992. god. sve je vie suoen s pro-demokratskim pokretima koji su kritizirali surovost njegova reima i optuili ga za krenje ljdskih prava. 1997. god. bio je prisiljen predati svoj predsjedniki poloaj. Njegov nasljednik preimenovao je dravu u Demokratsku Republiku Kongo.

SUDAN
Sudan je bio anglo- egipatski kondominij. Egipat je zbog vanosti Nila elio uspostaviti uniju sa Sudanom, no Britanci su inzistirali da Sudanci sami odlue o svojoj budunosti, na to su pristali i Egipani u nadi da e Sudan izabrati prikljuenje Egiptu. Dvije stanke borile su se svaka za svoj cilj: stranka Ashigga teila je ujedinjenju Sudana i Egipta, dok se stranka Umma borila za nezavisnost Sudana. Suprotno egipatskim oekivanjima, Sudanci su izabrali nezavisnost, tako da je 1956. god. Sudan postao suverena drava. Sudanska je vlada provodila politiku arabizacije. Rog Afrike u XX. stoljeu Afriki je rog stekao meunarodnu vanost u kontekstu hladnog rata. Rog je na junom kraju Crvenog mora bio most izmeu Afrike i Azije. I Amrikanci i Sovjeti nali su svoja uporita na Rogu: SAD uspostavile su utjecaj i baze u Etiopiji, SSSR se odluio isporuivat pomo Somalcima u zamjenu za skladine i komunikacijske objekte. Ali te je igre promjenila revolucija u Etiopiji 1974. god. Sovjetska i kubanska intervencija na Rogu Afrike, Zapadu bi mogla zaprijeiti pristup bliskoistonoj nafti.

ETIOPIJA i SOMALIJA
Koje su vjere Etiopljani? Krani Sukob u Etiopiji oko Ogadena Tko pomae etiopijski reim? Kuba Etiopija Jo jedna od zemalja koja je ula u 20. st. nezavisna, ali je u samo pet (1936.1941.god.) godina uspjela izgubiti tu svoju nezavisnost. Talijanska okupacija 1935. god. iskoristivi manji incident u Ogadenu, Talijani su krenuli osvojiti Etiopiju i prikljuiti je svojoj Eritreji. Sumnjalo se da Talijani ele stvoriti Veliku Somaliju kojoj bi se kasnije prikljuila i Britanska Somalija. Ali 1941. god. nakon talijanskog poraza u Africi, obnovljeno je etiopsko carstvo kojem je kasnije (1952. god.) dodana i Eritreja. Somalci su ostali pokoreni i podjeljeni. Po zavretku Drugog svjetskog rata Etiopija je nastavila ivjeti starim ivotom pod vladarom Haileom Selassiem (doao na vlast 1930. god., vratio se 1941. god. uz pomo Britanaca). Car je zapoeo modernizaciju, provodio reforme, njegovao je dobre odnose s novim afrikim dravama. Etiopska revolucija 1974. god. pred starog cara Hailea Selassija (80 godina) stavljen je zahtjev da se povue s prijestolja. Car je odbio zahtjev, stoga ga je skupina vojnih oficira silom svrgnula s vlasti. (car je kasnije umro u zatvoru). Nova figura postao je pukovnik Haile Mengistu. On se okrenuo SSSR-u i Kubi te od njih dobivao pomo, a zahvaljujui tom oruju uspio je odbaciti somalske napade na Ogaden. Ukinuta je amerika pomo nakon to je 1977. god. sklopljen sporazum o trgovini orujem izmeu Etiopije i Sovjtskog Saveza. Somalija Somalci, muslimani, ali ne Arapi, naseljavali su Afriki rog. Somalijce su pokorili su ih Francuzi, Britanci i Talijani (Eritreja) krajem 19.st. Somalci su ostali podijeljeni i nakon Drugog svjetskog rata. 1950. god. u Talijansku Somaliju se vraaju Talijani, a nakon deset godina, 1960. god. taj dio zemlje dobiva nezavisnost. Sukob oko Ogadena Ogaden je bila rijetko naseljena, pustinjska regija na rogu Afrike, preteno naseljena Somalcima. Somalci su doli u izravan sukob s Etipljanima zbog pokrajine Ogaden koju su Etiopljani sebi pripojili. Somalci nisu prihvatili ugovor iz 1897. god. kojim je V.Britanija ustupila Ogaden (dio Britanske Somalije) Etiopiji. Sukobi su poeli 1962. god. du nedefinirane granice Talijanske Somalije i Etiopije. Od 60-tih godina Sovjeti su pruali pomo Somaliji, u zamjenu za luku Berbera koja je omoguavala sovjetsku prisutnost u Indijskom oceanu. Kada su Sovjeti poeli pruati pomo Etiopiji, Somalijci su se okrenuli Amerikancima. Dobivi ameriko obeanje za pomo pri nabavi oruja, 1977. god. somalijske snage napale su Ogaden. Niti na sjeveru Etiopije nije bilo mira. U pokrajini Eritreji (biva talijanska kolonija koja je nakon II.S.R. prikljuena Etiopiji) izbilo je nezadovoljstvo naroda zbog represivne politike. Etiopija trai pomo od SS. Sovjeti pokuavaju posredovati u sukobu, ali bez uspjeha, stoga se odluuju poslati vojnu opremu te svoje, ali i kubanske vojnike. Etiopljani s tom pomoi tjeraju Somalijce i ponovno uspostavljaju kontrolu nad Ogadenom. Sovjeti su pomogli Etiopiji da ponovno zadobije kontrolu nad Eritrejom. Kako su Kubanci ranije pomogli Eritrejcima, oni su odbili sudjelovati u ovom pothvatu. Somalija je 1980. god. izbacila Sovjete iz Berbere i svoje luke prepustila Amerikancima u zamjenu za ameriku vojnu pomo Sovjeti i Kubanci 1990. god. se povlae i iz Etiopije. 1993. god. Eritreja je postala nezavisna: podijeljena je izmeu muslimana i krana.

UGANDA
Britanska kolonija sve do 1962. god. kada postaje nezavisna. Slijedee se godine Uganda prikljuila Commonwealthu.

TANGANJIKA/ TANZANIJA
Na poetku 20.st. njemaka kolonija, koja je nakon Prvog svjetskog rata pripala Britancima. 1961. god. dobila je nezavisnost i po vlastitom izboru postala republika i lanica Commonwealtha. 1977. god. sjedinjenjem Tanjganike i Zanzibara stvorena je Tanzanija.

KENIJA, Nairobi
Britanska kolonija koju su nakon Drugog rata poeli razvijati bijeli doseljenici. Zajednica je stekla politiku mo, ali ju je napala kenijska plemenska zajednica Kikuyu, pod vodstvom Jomo Kenyatte. Osnovana je militantna skupina Mau Mau u svrhu borbe za veinskom vlau u politikim tijelima. Kenija je postala nezavisna 1963. god. Republiku je nastavio voditi Kenyatta sa svojom korumpiranom crnakom elitom.

ANGOLA, Luanda
Angola- sukobi, vojske, podrke stranih sila i intervencije Ustanci to su 1922. i 1935. god. izbili u Angoli, iako su ugueni potaknuli su nacionalistike pokrete. Portugalce vie nisu ugroavali bijeli naseljenici ve crnaki nacionalizam. Portugalske kolonije 1952. god. su preimenovane u prekomorske pokrajine i smatrane su sastavnim dijelom Portugala kojima je slijedilo razdoblje materijalnog napretka. Meutim doseljenici su se ponaali poput kolonizatora i nisu provodili reforme to je izazvalo novi afriki ustanak 1961. god. I Angola i Mozambik prihvatile su 1963. god. rezoluciju UN-a koja je pozivala Portugal na ubrzanje samoodreenja. Zahvaljujui sve veem broju novih bijelih useljenika, velik broj Angolaca zavrio je 1960. god. u progonstvu, veinom u Kongu. Potaknuti emancipacijom britanskih i francuskih kolonijalnih naroda, izbjegli Angolci iz Konga 1961. god. upadaju u Angolu i podiu nerede koji su iznenadili nespremne Portugalce. Nakon pada diktature u Portugalu 1974. god. i najavljene nezavisnosti u Angoli nije postojao jedinstveni nacionalistiki pokret. Izbio je graanski rat gdje su se za vlast natjecale tri frakcije. Regionalno i etniki podijeljene, zatraile su pomo na tri razliite strane. 1.) FNLA/ Nacionalna fronta za osloboenje Angole sredite u SI Angoli, voa Robert Holden, pomo je dobila od SAD, NR Kine i Zaira/Konga. 2.) MPLA/ Narodni pokret za osloboenje Angole sredinji dio zemlje, voa Agostinho Neto, dobio je pomo Kube i Sovjetskog Saveza. 3.) UNITA/ Nacionalna unija za potpunu nezavisnost sredite u junoj Angoli, voa Jonas Savimbi, uiva pomo June Afrike i SAD. Sukobi su izbili 1975. god. (NR Kina se tada povukla iz Angole), udruene snage FNLA i UNITA nisu mogle pobijediti snage MPLA koje su dobile na vrijeme pomo Kubanaca i

Sovjeta. Veina afrikih drava i Organizacija afrikog jedinstva slubeno su priznali MPLA kao vladu Angole 1976. god. Cilj Washingtona bio je izbacivanje Kubanaca. Odluka amerikog Kongresa o zabrani sudjelovanja bilo kojih amerikih slubi u Angoli, bila je opozvana za vrijeme Reagana. Amerikanci su sada mogli pruiti pomo UNITA-i koja se tek uz podrku June Afrike borila protiv marksistike vlade. Ali i amerika i junoafrika vojska bile su poraene na jugu zemlje. Kubanske snage davale su snanu potporu nasljedniku Neta, Jose Eduardu dos Santosu. Krvavi dugogodinji rat iscrpljivao je sve zemlje sudionice, kraj se nije nazirao i preostali su samo pregovori o sklapnju kakvog takvog primirja. U Londonu je sklopljen sporazum izmeu June Afrike, Angole i Kube o povlaenju junoafrikih i kubanskih postrojbi iz Angole. Do kraja 1991. god. sve su se strane vojske povukle iz Angole. Ali isto kao i u Afganistanu, SAD nastavljaju pomagati snage UNITA-e, a Sovjetski Savez i dalje alje oruje vladi. Mirovni sporazum iz 1991. god. posredstvom SAD, SS i Portugala privremeno je okonao borbe i omoguio izbore. Ali kad je MPLA pobjedila na izborima 1992. god., graanski rat se nastavio.

MOZAMBIK
ija je kolonija bila Mozambik? Portugalska U Mozambiku je gerilski oslobodilai pokret FRELIMO 1964. god. pokrenuo oruani ustanak i stekao kontrolu nad nekim dijelovima zemlje. Mozambik se narednih godina okrenuo komunistikoj ideologiji.

RODEZIJA/ SREDNJOAFRIKA FEDERACIJA (Malavi, Zambija i Zimbabve)

Juna Rodezija postala je podruje naseljavanja bijelaca, a 1923. god. dobila je status samoupravne kolonije. Sjeverna Rodezija 1924. god. je postala britanski protektorat. Interesi Sjeverne i June Rodezije nisu se poklapali: Sjevernjaci iako bogatiji, nisu imali politike slobode i eznuli su za njom. Za razliku od njih Junjaci, sirmaniji, imali su vee slobode nad svojim unutarnjim poslovima. Tenja Sjevernjaka dovela je dva naroda za okrugli stol gdje su vodili pregovore o federaciji: federacija Sjeverne i June Rodezije sklopljena je 1951. god. Srednjoafrika federacija, 1951.-1963. god. bijelci su uglavnom pozrdavili federaciju, ali su se bojali jeftine crnake snage. Od predsjednika vlade nadolje svi su vrijeali i poniavali svoje crne sugraane. Nasilje su prvi pokrenuli Afrikanci. Federacija nije mogla opstati pod valom nasilja, stoga se jedan po jedan njezin dio odvajao od nje. Kada se 1963. god. odvojila i Sjeverna Rodezija, i federacija je preminula. Malavi biva pokrajina Nyasaland, lanica Srednjoafrike federacije, nastala 1964. god. Zambija biva Sjeverna Rodezija, nastala 1964. god. nakon raspada Sr.afrike federacije. Zimbabve- politika apartheida Juna Rodezija/ Zimbabve 1965. god. proglasila je nezavinost. Premda je 40 godina bila formalno kolonija, zemljom je upravljalo i vladalo njeno bijelo, manjinsko stanovnitvo. Zato se u zemlji i pojavio otpor crnake veine. Kao jedan od crnih voa

istaknuo se Robert Mugabe. Uspio je dogovoriti s tadanjim predsjednikom vlade Smithom uvoenje vladavine veine tj. crnaca. Plan prijelaza s jedne vlasti na drugu predviao je crnaku veinu u parlamentu i crnakog predsjednika vlade. 1980. god. na izborima za ustavotvornu skuptinu pobjeuje Mugabe i proglaava nezavisnu dravu Zimbabve. Nezavisnost je rijeila sukob bijelaca i crnaca, ali je zaotrila sukob dvaju crnakih plemena i njihovih poglavica: Mugabea i Nkoma. Robert Mugabe Zimbabvijski politiki voa, marksist, osnovao Zimbabvijsku afriku nacionalnu uniju (ZANU), ali je uhien i poslan u zatvor. Nakon 11 godina, 1976. god. izlazi iz zatvora i pridruuje se patriotskoj fronti te pokree rat protiv bjelake vlade Iana Smitha. Nakon primirja 1980. god. izabran je za prvog predsjednika vlade neovisnog Zimbabvea. Burski rat, 1899. god. Krajem 19.st. Britanci su na jugu Afrike ostali prikljeteni izmeu njemake kolonije u jugozapadnoj Africi te burskih republika. Bili su prisiljeni krenuti prema sjeveru kako bi sprijeili spajanje tih dvaju neprijatelja i osigurali svoj prolaz prema sjeveru kontinenta. 1899. god. izbio je Burski rat, britansku kolonijalnu vojsku predvodi Cecil Rhodes koji je preao rijeku Zambezi na sjeveru June Rodezije. Pobjedom u Burskom ratu, Britanci su se trudili da budu poteni i velikoduni prema poraenim Burima, a pri tome su esto zaboravljali na Afrikance. S druge strane, Britanci su vrsto podupirali politiku britanske premoi i inzistirali na dominaciji engleskog jezika. Tko su Buri? Buri ili Afrikaneri, bili su Nizozemci u Junoj Africi. Predstavljali su opasne neprijatelje svojim susjedima Britancima jer su nastojali zauzeti portugalsku obalu . Krajem 19. st. britanska vlada usvaja politiku pomirenja s Burima ime priznaje postojanje burskog nacionalizma, ali nije eljela stvaranje burske junoafrike republike koja bi u tom sluaju obuhvaala burske republike i britanske kolonije.

JUNA AFRIKA
Politika Aparthieda- kada prestaje, korelacija s ostalim dogaajima u svijetu Juna je Afrika bila iznimno vana u britanskom imperijalnom carstvu zbog svog bogatstva dijamantima i zlatom te kao vana spona britanskih komunikacija. Stoga se u njoj trebala organizirati vrsta vlast. Ali britanskoj vlasti prijetile su dvije struje nacionalizma: 1.) Afrikanerski nacionalizam guio je irenje afrikog nacionalistikog pokreta. Afrikaneri su pribjegavali sve stroim mjerama kako bi sauvali svoju novosteenu prevlast. Afrikanere je predvodio Louis Botha. 2.) Afriki nacionalizam imao je potporu veinskog dijela stanovnitva. Boja se poela izjednaavati s ekonomskim poloajem, a ekonomsko ponienje vodilo je prema drutvenom ponienju: Afrikanci su bili nekvalificirani radnici koje se trpalo u sirotinjske etvrti. Nakon Drugog rata na izborima je pobijedila Nacionalistika stranka koja je Junu Afriku pretvorila u samostalnu republiku izvan Commonwealtha i policijsku dravu utemeljenu na rasnoj diskriminaciji. Na svakom koraku Afrikaneri su omalovaavali Afrikance. Logika i predrasude nastojanja da se razdvoje rase svelo se na politiku apartheida cilj je bio segregacija crnih Afrikanaca u zasebnim podrujima tzv. bantustanima. Sr itavog programa bilo je teritorijalno razdvajanje rasa. Apatheid je trebao vratiti Afrikance na poluindustrijalizirano selo, koristei se prisilom, nasiljem i

prijevarom. Brojnim zakonima poput Zakon o zabrani mjeanih brakova, Zakon o prijavljivanju, Zakon o podrjima rasnih skupina nastojala se regulirati politika vladajueg reima. Da bi reim uspjeno proveo svoju politiku bilo je potrebno organizirati vojsku bijelih graana. Afriki nacionalni kongres osnovan je s ciljem da osigura crnim Afrikancima mjesto u junoafrikom drutvu nenasilnim putem: putem trajkova i graanske neposlunosti. Njihov miroljubiv nain otpora, odluile su kazniti vlasti 1960. god. u Sharpevileeu gdje se okupio velik broj crnih demonstranata koji su protestirali protiv politike apartheida. Mirne demonstracije su se pretvorile u krvoprolie koje je zgrozilo svijet. U Junoj Africi je uvedeno izvanredno stanje. Glavni afriki voe, meu kojima je bio i Nelson Mandela nastavile su se boriti nenasilnim sredstvima, zbog ega su 1963. god. zavrili u zatvoru. Rasna politika June Afrike postala je glavna odrednica njezinih inozemnih odnosa i dovela ju je do izolacije. Kada je proglaena republikom, J. Afrika je istupila iz Commonwealtha. Vijee sigurnosti UN-a pozivalo ju je da popravi svoju politiku, kada je ona to odbila uiniti, brojne su zemlje pozvane da prekinu diplomatske odnose s njom. Politika apartheida pojavila se u najnezgodnijem trenutku, na samom poetku hladnog rata. SAD i V. Britanija bile su zaokupljene hitnijim problemima: SAD davale su prednost dogaajima u Vijetnamu i Latinskoj Americi, V. Britanija Commonwealthu. Obje su odbijale uplesti se u junoafriki problem. Juna Afrika je postala i nuklearna sila. 1990tih godina na vrhu politikog dnevnog reda pojavila su se pitanja pregovora s crncima: legalizacija Afrikog nacionalnog kongresa, oslobaanje crnakih voa iz zatvora i sl. Afrikanerska politika i intelektualna elita gubila je vjeru u apatrheid. No, iako su se bijelci poeli odricati ideologije, nisu bili spremni odrei se vlasti. Promjene je pokrenuo Klerk koji je preobrazio politiku atomsferu. Pokrenuo je pregovore s Nelsonom Mandelom oko razrade novog ustava te oslobodio druge crnake voe. ANC je prihvatio viestranaki sistem i mijeanu ekonomiju. 1994. god. na izborima ANC je postigao sveobuhvatnu pobjedu. to su bantustani? Bantustani ili homelands su ekonomski samodostatne rasne enklave u okviru Junoafrike drave, namijenjene crnom stanovnitvu zemlje. Svi su bantustani prestali postojati poslije prihvaanja novog ustava June Afrike 1994. god. Nelson Mandela Bio je potpredsjednik Afrikog nacionalnog kongresa (ANC) koji je raunao na financijsku pomo SSSR-a te je blisko suraivao s Junoafrikom komunistikom partijom. ANC je davao prednost nenasilnoj taktici, ali je odobravao nasilje kada se nenasiljem nije moglo nita postii. ANC nije odbijao potporu bijelaca. Nakon Sharpvilleskog masakra i zabrane rada ANC-a 1960. god., Mandela je radio u ilegali, ali je uhien i osuen na doivotan zatvor 1964. god.; osloboen je 1990. god. Taj je dogaaj oznaio pravi poetak politikih promjena u Junoafrikoj Republici. Godine 1994. izabran je za prvog predsjednika vierasne Junoafrike Republike.

JUGOZAPADNA AFRIKA/ NAMIBIJA

to je s Namibijom, koji je njen problem? Golema, bogata i rijetko naseljena pokrajina koja je krajem 19. st. dola pod njemaku vlast. Nakon Prvog rata, iako je junoafrika vojska upala na njen teritorij, jugozapadna Afrika je stavljena pod meunarodni mandat. Iako se Liga naroda tomu odupirala, dotok bijelih Junoafrikanaca bio je snaan i izmijenio je karakter teritorija. Bijelci su jeftino kupovali zemlju i postali vladajua klasa. Podruja na sjeveru zemlje ostavljena su Afrikancima i tamo je bilo zabranjeno naseljavanje bijelaca. Nakon Drugog rata, Juna Afrika je glasno izrazila zahtjev za pripajanjem Jugozapadne Afrike Junoj Africi. I ovog puta podruje je dolo pod mandatni sustav,a junoafriki zahtjev za ujedinjenjem je odbijen. 1957. god. Juna Afrika objavljuje da je mandat istekao i da e ona preuzeti upravu nad tim teritorijem u duhu mandata. Odbor UN-a estoko je osudio junoafriku odluku. Tek 1966. god. UN donose konanu odluku o Jugozapadnoj Africi kojom proglaavaju kraj mandatnog sustava i najavljuju da e oni (UN) preuzeti upravljanje teritorijem. 1968. god. UN osniva Vijee za Namibiju, a junoafriku okupaciju proglaava nezakonitom. SWAPO / Organizacija naroda Jugozapadne Afrike osnovana 1968. god. objavila je rat Junoj Africi i potaknula velike nemire. Juna Afrika je odustala od aneksije i odluila prenijeti svoju vlast na protusvapovski savez. Naravno u sukob je ponovno ukljuen i UN koji je pokuavao pregovorima doci do mira. Pregovori su donijeli ploda: 1990. god. odrani su izbori na kojima je SWAPO odnio pobjedu. Sam Nujoma postao je prvi predsjednik Namibije. Politika SSSR-a u Africi Sovjeti su slabo poznavali Afriku, ali nakon Drugog svjetskog rata nisu htjeli zaostati za kapitalistikim svijetom pa su pokuali nametnuti svoj utjecaj u pojedine afrike zemlje. Sovjetski Savez davao je pomo u novcu, naoruanju i drugim pomoima. Afriki lideri bili su antikolonijalisti i protuzapadno rasploeni. Za Sovjete su afriki nacionalisti postali prihvatljivi prijatelji i saveznici ako su se kretali u socijalistikom smjeru. Meu njima su bile: Gvineja, Kongo, Nigerija, Egipat, Sudan, Alir, Somalija, Etiopija, Kubanci u Africi Dok su Sovjeti simpatizirali Etiopljanje, Castro je pomagao Somalce i Eritrejce. Afrika je oduvijek bila privlana za Castra. Kuba je bila premala za njega, a kako su njegovi pokuaji irenja revolucije u Latinskoj Americi propali, Castro se okrenuo afrikom kontinentu. Poslao je instruktore za obuku gerilaca u logore u Gani, Aliru, Siera Leoneu i Gvineji Bisao. Pomagao je Lumumbinim nasljednicima u Kongu (Che Guevara). Naravno pomagao je snage MPLA u Angoli gdje su se njegove vojne snage najvie angairale.

SREDNJA I LATINSKA AMERIKA

HLADNI RAT
Vojne hunte u L.A.- izaberi jednu zemlju za primjer Koji je to zeleni kontinent? Bila je mjesto socijalne bijede, politike nestabilnosti i antijenkijevskog raspoloenja i nije bila ukljuena u Marshallov plan. Zeleni kontinent postao je sinonim za politiku nestabilnost: bila je na glasu zbog graanskih ratova, revolucija, dravnih udara, politikih atentata i ustava kratka vijeka. Karakterizirala ju je socijalna i ekonomska nepravda: patila je od nejednake raspodjele dohotka, vrlo velike nejednakosti u zemljinom vlasnitvu, ograniene socijalne pokretiljivosti i siromatva. Zemlje L.A. imale su nedovoljno razvijenu infrastrukturu, nestabilne cijene proizvoda, loe trgovake uvjete... Politiki sustavi u L.A., kada i gdje se pojavljuju vojne diktauture? Amerika gospodarska pomo znatno se poveala tijekom 60- tih, pa se osjetio lagani gospodarski rast. Unapreenje zdravstvene skrbi, obrazovanja i stanovanja, te zemljina reforma tee su se provodili. A najtee se mijenjala politika struktura koja umjesto da je podravala reforme, potpala je pod niz vojnih udara. Glavni uzronik tih udara bila je sve aktivnija uloga vojske L.A. koja se obuavala i odravala zahvaljujui amerikoj pomoi. Amerikanci nisu eljeli jo jednu Kubu, zato su vrili vojnu obuku protustranakih snaga. U veem dijelu June Amerike postojala je revolucionarna situacija: krajnje siromaan i nepismen narod, malobrojna vladajua oligarhija, nezaposlenost, demografski boom... 50tih godina pao je niz diktatora: prvi meu njima 1955. god. Juan D. Pern u Argentini, potom Manuel Odria u Peruu, a zatim kolumbijski i venezuelanski predsjednici. Jedini predstavnik osobne autokracije caudilla ostao je samo Alfredo Stroessner u Paragvaju. Kad su se zemlje L.A. oslobodile kolonijalne vlasti? Krajem 18.st. diljem Latinske Amerike jaali su zahtjevi za politikom slobodom, autonomijom i gospodarskim samoodreenjem. Pokreti za neovisnost poeli su se uspjeno razvijati tek poslije Napoleonovih osvajanja panjolske i Potugala 1808. god. Tijekom 20tih i 30tih godina 19.st. zemlje Latinske Amerike uspjele su se izboriti za neovisnost. 1822. god. portugalski kralj daje Brazilu neovisnost. S druge strane panjolci su pokuali uguiti sve pobune u svojim latinskoamerikim kolonijama, ali su na kraju morali priznati poraz i dati neovisnost: Peruu, Boliviji, Kolumbiji, Venezulei, Ekvadooru, ileu, Argentini... Kao istaknuti nacionalistiki voa istaknuo se Simon Bolivar, po kome je juni Peru dobio ime Bolivija. Amerike intervencije u Srednjoj Americi nakon II.S.R. Amerikanci su morali intervenirati u Nikaragvi gdje su se borili protiv sandistikog reima tj. podupirali su contrae u borbi protiv tamonje vlasti.

Na Kubi su u nekoliko navrata pokuali svrgnuti Fidela Castra s njegove pozicije, ali bez uspjeha. U Gvatemali, Amerikanci se svojim gospodarskim sankcijama osveuju Guzmanu koji je nacionalizirao zemlju koja je bila u vlasnitvu jedna amerike kompanije. U Salvadoru Amerikanci daju podrku vladi u borbi protiv ljeviarskih sanga koje podupiru Sovjeti i Kubanci, da bi se odrali na vlasti. Panamu dugo godina vodi blizak ameriki prijatelj Mauel Noriega koji usko surauje s CIA-om. Kada javnosti bude otkrivena njegova veza s trgovinom droge, Amerikanci se nau u nezgodnoj situaciji i odluuju prekinuti sve s Noriegom. 1989. god. amerike trupe napadaju Panamu i nasilno uklanjaju dravnog poglavara Mauela Noriegu. Mali karipski otok Grenada od 1970. god. gravitirao je Sovjetskom Savezu i Kubi zbog toga Amerikanci i ovdje imaju svoju intervenciju gdje ne ele dopustiti uvrenje lijevog reima u svom bliskom susjedstvu. Bojei se nove Kube, 1965. god. Amerikanci odluuju intervenirati i u Dominikanskoj Republici gdje je nakon svrgavanja predsjedika izbila pobuna naroda koju regularna vojska nije mogla samostalno uguiti. Gdje je u junoj Americi dolo do amerike intervencije? U Brazilu SAD podravaju vladine protivnike jer su vjerovali da je vlada poela skretati previe ulijevo. Nova vojan vlada provodila je proameriku politiku, a SAD poele su poveavati svoju pomo Brazilu. Marksistika vlast ileanskog predsjednika Allendea nikako nije odgovarala Amerikancima. Iako su se snano trudili da sprijee pobjedu Allendea, Amerikanci nisu uspjeli u tome, stoga su nakon pobjeda njihova konkurenta, SAD ukinule ameriku pomo ileu. Desni diktatori, tko je lijevi u Latinskoj Americi? Desni diktatori bili su: umjereni demokrati Violeta Barrios de Chamorro u Nikaragvi; Fujimori u Peruu; Carlos Perez na Grenadi. vojni diktatori desnice Frei u ileu (1970-73.). radikalna drutvena promjena koju pokreu kransko demokratske stranke vojna hunta 1979. god. u Salvadoru, Pinochet u ileu . revolucionarna diktatura Juan Domingo Peron u Argentini, Getulio Vargas u Brazilu. nacionalistiki ili marksistiki/maoistiki pokreti Fidel Castro u Kubi, Salvador Allende u ileu, sandisti tj. Daniel Ortega u Nikaragvi, Guzman u Gvatemali, Che Guevara, Sendero Luminoso u Peruu Gdje je jo lijeva hunta 1980-ih pa je Reagan intervenirao? Reagan je intrevnirao 80tih godina u Nikaragvi gdje je podupirao contrae u borbi protiv sandista. A isto tako je morao intervenirati i u Granadi 1983. god. to je to Teologija osloboenja? (dodaj jo) Teoloki pokret kojem je u sreditu zanimanja osloboenje od socijalizma, ekonomskog i politikog ugnjetavanja. Zaetnik je peruanski teolog Gutierrez 1968.god.. Tko su tupamarosi? Tupamaros je urugvajska ljeviarska grupa, osnovana 1963. god. To su bili urbani otmiari u Latinskoj Americi specijalizirani za zarobljavanje diplomata kao talaca.

Tko je Che Guevara? Ernesto Che Guevara de la Serna, argentinsko- kubanski revolucionar, iako odgojen u obitelji aristokratskog podrijetla, poeeo se zanimati za socijalistike ideje. U nekoliko navrata putuje Junom Amerikom, da bi se 1953. god. skrasio u Gvatemali gdje godinu dana kasnije sudjeluje u borbama protiv gvatemalske vlade. U Mekisku upoznaje Raula Castra, koji e mu kasnije postati prijatelj. Zajedno s kubanskim prijateljima Che zavrava u zatvoru zbog neuspjele zavjere protiv kubanske vlade Fugencija Batiste, ali na inzistiranje biveg meksikog predsjednika (Cardenasa) svi bivaju puteni na slobodu. 1956. god. grupa revolucionara iz Meksika stie na Kubu gdje nastavljaju svoje gerilske akcije protiv vlade koja ih progoni. 1957. god. Baptista bjei iz zemlje, revolucija je pobjedila. 1967. god. sudjeluje i u revoluciji u Boliviji gdje biva zarobljen i smaknut na licu mjesta prema zapovjedni Kubanca koji j radio za CIA-u.

KUBA, Havana
Iz stratekih razloga, SAD bile su jako zainteresirane za Kubu te su je jo u 19. st. pokuale kupiti od panjolaca, ali bez uspjeha. Krajem stoljea ipak je izbio panjolskoameriki rat koji se proirio i na Pacifik. Kuba je nakon njega prela pod skrbnitvo SADa i ostala pod njim sve do 1933. god. U Guantanamu je izgraena pomorska baza. 1933. god. na vlast dolazi nacionalistika i umjereno radikalna vlada Ramona Graua San Martina koju SAD nisu priznale stoga su pomogle generalu Fulgenciji Batisti pri zbacivanju te vlade ve 1934. god. Vladavina Fulgencija Batiste vladao je sve do 1959. god. Od 1952. god. Kubom je vladao kao samoproglaeni diktator i uveo je vladavinu terora. Kubanska revolucija, 1959. god.. i kubanska je revolucija zapoela kao openarodni pokret protiv korumpiranog, represivnog diktatora Fulgencia Batiste kojeg su podravale SAD. 1959. god. nova kubanska vlada dolazi na vlast, a tako i u sukob s amerikim gospodarskim interesima. Za razliku od Gvatemale, kubanska je vlada pod vodstvom Fidela Castra uspjela ostvariti nadzor nad vojskom, a kubanski su revolucionari uspjeli dobiti od Sovjetskog Saveza znatnu gospodarsku i vojnu pomo. Amerika administracija (Nixon) uvjerena da je Castro komunist nastojala se izobriti za vonju intervenciju kako bi ga zbacile s vlasti. Tko je Fidel Castro? Veliki voa i vrhovni zapovjednik oruanih snaga, aktualni predsjednik socijalistike republike Kube. Doktorirao je pravo na Sveuilitu u Havani.

Organizator zavjere 1953. god. protiv reima Fulgencija Batiste, ali pobuna tada nije uspjela, a Castro je zatvoren. Tda se zanosio idejama: nacionalizma, antiimperijalizma i reformacije i nije bio lan Komunistike partije. Nakon to je puten iz zatvora, odlazi u Meksiko gdje upoznaje Che Guevaru. Zajedno sudjeluju u pokretu 26. srpanj. 1959. god. sa svojim trupama ulazi u Havanu i prisiljava Batistu da napusti zemlju. Zapoinje s reformama koje se nisu dopale Amerikancima, stoga su SAD odluile poduzeti radikalnije mjere: gospodarske sankcije zabranile su uvoz kubanskog eera, primile su kubanske izbjeglice i od njih su nainili vojne postrojbe. Ranih 60tih Castro je otvoreno prigrlio komunizam i uspostavio bliske veze sa SSSR-om. Castro je aktivno pomagao revolucionare u Latinskoj Americi i Africi (Angola, Etiopija). Od 1979. god. izabran je za vou Pokreta nesvrstanih. Kubanska raketna kriza 1962. god.? ZALJEV SVINJA 17. travnja,1961. god. Kennedy odobrava CIA 1961. god. da uvjebava kubanske izbjeglice u SAD-u s ciljem ruenja Fidela Castra. Castro tada potpisuje sporazum o trgovini i ekonomskoj pomoi sa Sovjetskim Savezom Allen W. Dulles, direktor CIA-e, osmiljava plan za invaziju na Kubu. Toga su dana tri amerika zrakoplova bombardirla kubanske zrane luke, a kubanske izbjeglice iz SAD (potpomognute Amerikancima) iskrcale su se u Zaljevu svinja. Amerika je administracija osigurala logistiku pomo, ali je odbila dati odlunu vojnu pomo. Zahvaljujui sovjetskoj pomoi, kubanskom nacoinalizmu, informacijama kubanske uprave za obavjetajne poslove i Castrovoj kontroli vojske, Kuba je odbila napad izbjeglikih snaga u Zaljevu svinja 1961. god. Castro je Kubu dalje vodio prema komunizmu i vojnom savezu s SSSR-om. SAD i dalje su pokuavale nizom akcija obrnuti tijek kubanske revolucije( sabotae, planovi o Castrovom ubojstvu, unitenje kubanskog gospodarstva, izolacija Kube...) KUBANSKA KRIZA, 1962. god. Castro i dalje dobiva sve veu sovjetsku pomo. Hruov se ak odluuje na Kubi razmjestiti balistike rakete (42 komada) srednjeg i lakog dometa koje bi onemoguile ameriki prvi udar i nadoknadile sovjetski zaostatak u interkontinentalnim balistikim raketama. Sovjetske rakete na Kubi predstavljale bi i psiholoki odgovor na amerike rakete u Turskoj koje su ugroavale sovjetske gradove. 1962. god. SAD otkrile su prijevaru, Kennedy je upozorio Sovjete da nee dopustiti prisutnost raketa na Kubi. U stvarnosti, one su bile nesposobne da narue opu ravnoteu snaga. Ali Kennedy je javno zahtijevao da Sovjeti povuku rakete s Kube, naredio je i pomorsku blokadu koja je trebala natjerati Sovjete da prihvate njegov zahtjev. Kennedy i Hruov postigli su dogovor, nakon to su SAD obeale da nee napasti Kubu, rakete su uklonjene. Amerikanci su obeali da e povui i nuklearne rakete iz Turske u zamjenu za povlaenje sovjetskih raketa s Kube. to je uzrokovalo revoluciju? A) siromatvo, politika represija i nedostatak reformi B) Castro dolazi na vlast zbog raspada kubanske vojske 1979. god. amerike tajne slube otkile su sovjetske vojne postrojbe u Kubi Nakon raspada Sovjetskog Saveza, prekinut je dotok pomoi Kubi, a kubansko gospodarstvo tonulo je u sve dublju krizu. Gdje je Kuba jo intervenirala, osim u Angoli? U Etiopiji, zajedno sa SSSR-om. Pomogla je sandiste u Nikaragvi, gerilce u Salvadoru Koja je jo amerika kolonija, osim Filipina? Guantanamo na Kubi

BRAZIL, Brasilia
Postao je nezavisna drava krajem 19.st. Nezadovoljna konzervativnom oligarhijom, vojska je na vlast 1930. god. dovela Getulija Vargasa, umjerenog liberala koji je zapoeo modernizaciju Brazila. Budui da je postajao sve autokratskiji i popularniji, pobudio je sumnje vojnih krugova koji su ga 1945. god. svrgnuli. 1964. god. SAD dale su podrku vladinim protivnicima, jer su smatrali da se vlada centrolijevice poela sve vie okretati ulijevo. Vojni oficiri su svrgnuli vladu i nametnuli vojnu huntu. Provode strogu kontrolu, provode proameriku vanjsku politiku, a SAD poveavaju svoju gospodarsku i vojnu pomo. Kao i Argentina i Brazil je poeo razvijati svoj nuklearni program, a u tome mu je pomagala Zapadna Njemaka.

ARGENTINA, Buenos Aires

Stekla je nezavisnost od panjolske uz cijenu gubitka teritorija na kojima su osnovane Urugvaj, Paragvaj i Bolivija. Velika gospodarska kriza jako je uzdrmala zemlju, a nestabilnost vlasti iskoristio je general Juan Domingo Pern i vojska koji su 1930. god. preuzeli vlast. Uslijedilo je razdoblje autokratske konzervativne vladavine, poduprte vojskom. Revolucija je izbila i za vrijeme Drugog rata, 1943. god. s jasnim programom Argentina Argentincima u kojem su odbacivali ulogu stranaca u argentinskom gospodarstvu jer su stranci odnosili svu dobit ukoliko su sudjelovali u ekonomiji zemlje. Voe revolucije htjeli su pretvoriti Argentinu u veliku svjetsku silu, ali i ispraviti drutvenu nepravdu u zemlji: ispraviti lou raspodjelu bogatstva. Peron je uspostavio dobre odnose sa sindikalnim voama i stekao je veliku popularnost meu descaminadosima (beskouljaima ili siromasima), ali je time potaknuo i ljubomoru svojih oficirskih kolega. 1946. god. Peron je postao predsjednik republike. Vladavina Perona, 1946.- 1955. god. brojne zakonodavne mjere provodile su se autoritarnim metodama i trebale su pretvoriti Argentinu u modernu i pravednu dravu. Nacionalizirane su banke i druge tvrtke, proirene su javne slube i obrazovanje, ubrzana je industrijalizacija. Tempo je bio estok i preotar za ekonomiju i imune slojeve, a teko je povrijedio i Crkvu. Peron je napravio previe pogreaka i stekao previe neprijatelja. Kopnena vojska koja ga je spasila od pua 1955. god. koji je organizirala mornarica, ostvila je Perona na cjedilu kada se on okrenuo descaminadosima i poeo i naoruavati. Sada se kopnena vojska okrenula protiv svog predsjednika i svrgnula ga s vlasti. Vojska je preuzela vlast, ali pristae Perona nisu nestale. Peron se vratio u Argentinu i 1973. god. ponovno preuzeo vlast, ali je ve idue godine umro. Diktator Glatieri koji je poveo Argentinu u Falklandski rat je smijenjen nakon poraza i ponovno je uspostavljena civilna vlast. Falklandski rat, 1982. god. Represivnu vladavinu svog reima, predsjednik Galtieri nadao se iskupiti osvajanjem Falklandskog otoja 1982. god. Pitanje vlasnitva nad Falklandskim otocima bilo je predmet dugog spora. Istono falklandsko otoje Britanija je dobila od panjolaca u 19.st. Argentina je uporno osporavala britansko pravo na otoke.

Fireign Office pripremao je 1979. god. plan predaje suvereniteta nad Falklandima. itav plan su upropastili Argentinci kada su 1982. god. poslali svoje trgovce starim eljezom da razmontiraju staru britansku stanicu na otoku South Georgia. Dogaaj se poklopio s povlaenjem britanskog istraivakog broda Endurance koji je, kako su mislili Argentinci, bio simbol britanske prisutnosti. Argentinci su to protumaili kao povlaenje britanskih interesa s ovog dijela Pacifika. Za dva tjedna Argentina je okupirala Falklande. Britanija je mogla odabrati pregovore ili rat. Meutim prevladala je britanska odlunost da se neprijatelj potue, a ne da se s njim pregovara. Argentina nije bila ni vojno ni psiholoki pripremljena za rat. Britanski protuudar izvren je brzo i odluno, a ekspedicija koja je poslana na Pacifik postigla je veliku pobjedu i vratila Falklande te izazvala pad argentinskog diktatora Galtierija. Akcija Aregentine znaila je krenje Povelje UN-a, ovaj rat ima poseban status kao jedini rat to su ga agresivno vodile dvije lanice UN-a.

ILE, Santiago
Poetkom 20.st. ile se muno probijao prema demokratskijem poretku. 1938. god. vlast je osvojila Narodna fronta meu kojima je bilo i komunista, uslijedilo je razdoblje civilne vlasti. Salvador Allende ileanski dravnik, postao predsjednik 1970. god. kao prvi demokratski izabran kandidat ljevice. Zasnovao velik program politikih, ekonomskih i drutvenih promjena, ali naiao na sve veu opoziciju u dravi i inozemstvu. Ubijen u desniarskom udaru kojim je na vlast doao general Pinochet. 1964. god. na novim izborima natjecale su se dvije stranke: Narofna fronta na elu sa socijalistom Salvadorom Allendeom i Demokranska stranka pod vodstvom Eduarda Freija Montalve. Frei je odnio pobjedu te za vrijeme svog mandata uspijeva unaprijediti obrazovanje, potaknuti industrijski rast i sl. Ali inflacija nije obuzdana, a ekonomski problemi tek su neznatno smanjeni. Novi izbori 1970. god. donijeli su pobjedu Allendeu Vladavina Allendea, 1970.-1973. god. Allendeova koalicija je imala jasan program, ali nije imala jasnu narodnu niti parlamentarnu veinu. Cilj koalicije bio je stvoriti socijalistiku dravu na demokratskoj osnovi. Allendeov program je predviao nastavak i jaanje procesa agrarne reforme i uvoenje drutvenog vlasnitva nad najveim gospodarskim subjektima. Predviao je dravnu kontrolu nad stranim i domaim kapitalistikim centrima moi, zbog ega strani investitori zapoinju s povlaenjem svojih uloga iz ileanskog gospodarstva, posebno SAD koje su iskoristile svoj utjecaj u meunarodnim financijskim institucijama za oteavanje gospodarskog poloaja ilea. U prvoj godini mandata Allendeove su mjere dovele do izvjesnog poboljanja gospodarskog stanja, ali ve 1972. gospodarstvo je poelo posrtati, a politika se situacija zaotrila s estim sukobima Allendeovih pristaa i protivnika. Jedni su pozivali na ubrzanje tempa, dok su drugi zagovarali usporavanje. 1973. god. ekonomske tekoe postale su kritine, a zavladala je nestaica hrane. Pad je bio rezultat niza unutranjih imbenika, ali poznato je da su SAD bile itekako umijeane u pokuaj zbacivanja Allendea. Kao i drugim Latinsko Amerikim dravama, Amerikanci su pruali veliku gospodarsku pomo i ileu. Pokuale su sprijeiti Allendeov izbor za predsjednika 1964. god., ali nisu uspjele. Kada je i 1970. god. Allende (marksistika vlast) odnio predsjedniku pobjedu, Amerika se snano zaloila za akcije koje su trebala sprijeiti dolazak Allendea na vlast. Tijekom tri godine SAD ukidaju

pomo ileu i pomau protuvladine skupine. 1973. god. SAD su prihvatile novu vladu i obnovile gospodarsku pomo. Sovjeti su bili rezervirani prema Allendeu, amerike akcije u ileu protumaili su kao izdaju detanta.

Pad Allendea, tko ga je naslijedio? Vladavina Pinocheta, 1973.-1988. god. Situacija je kulminirala dravnim udarom kojim je general Augusto Pinochet Ugarte preuzeo vlast. Allende je poinio samoubojstvo. Prve godine vojne vladavine bile su obiljeene brojnim krenjima ljudskih prava i pogubljenjima politikih protivnika. Stvorila se atmosfera nasilja i ogorenja. Krajem 1980-ih reim je postupno dopustio veu slobodu govora, javnog okupljanja i politike aktivnosti. Gospodarska je politika vojne vlade bila gotovo potpuno liberalna, nasuprot dotadanjem uplitanju drave u gospodarstvo. Na referendumu 1988. general Pinochet nije uspio dobiti drugi osmogodinji mandat. Godinu dana kasnije za predsjednika je izabran kranski demokrat Patricio Aylwin.

VENEZUELA, Caracas
1945. god. vojnim udarom svrgnut je vladajui vrh i proglaena je vojna hunta na elu s Romulom Betancourtom, koja je imala namjeru modernizirati zemlju. Novi protuudar je doao ve 1948. god., a vodio ga je general Carlos Delgado Chlbaud. Uvedena je vojna diktatura koja je trajala deset godina: zabranjene su politike stranke, uguena je sloboda medija, pokrenuti su grandiozni graevinski projekti, a jaz izmeu siromanih i bogatih se proirio. Nakon njega uspostavljena je civilna vlast koja je nastojala osigurati politiku stabilnost. 1960. god. Venezuela je bila jedna od osnivaica OPEC-a.

KOLUMBIJA, Bogota
Prije Drugog svjetskog rata imala je ugled politiki stabilne zemlje: vlast je bila ravnomjerno i pravedno podijeljena izmeu dviju stranka: konzervativaca i liberala. Ali i ovdje je vojska ugrozila vlast te na kraju izazvala njen pad. Od 1953. do 1958. god. zemljom vlada vojni diktator Rojas Pinilla, a zemlja je zahvaena nasiljem. Tijekom godina trgovina kokainom postala je najuspjenija kolumbijska djelatnost: mafija je postala drava u dravi na sjeverozapadu zemlje.

PERU, Lima
ezdesete godina dovode na vlast generala Juan Alvarada Velasca, koji je obeao ekonomske i dutvene promjene. Poetkom 80tih godina ponovno je uspostavljena civilna vlast, a predsjednik je postao Belande. Novi se predsjednik teko borio s inflacijom i Svjetleom stazom, zemlju je zahvatio graanski rat u kojem su ljudi samo tako nestajali. Alberto Fujimori Uslijedila je nova smjena vlasti, politika desnica i vojska svrgavaju predsjednika uz ameriku pomo. Novi izbori donijeli su pobjedu Albertu Fujimoriju. Fujimori je bio poslovan ovjek japanskog podrijetla, koji je uvjerljivo izborio pobjedu nad svojim konkurentom Vargasom. Fujimori nastavlja isplaivati vanjske dugove, koje njegovi prethodnici nisu eljeli, zaustavio je pad proizvodnje, suspendirao je ustav, rijeio se parlamenta, mijeao se u pravosue, uguio medije i dr. Novu je pobjedu odnio i 1995. god. Sendero Luminoso ili Svijetla staza Maoistika grupa osnovana kasnih 1960tih, vodila je okrutnu i ubilaku teroristiku kampanju s nakanom svrgavanja peruanskih vlasti. Na elu je bio Abimael Guzman Reynos, kruti marksist.

BOLIVIJA, La Paz
Neki od bolivijskih voa bili su Victor Paz Estenssoro, Alfredo Ovando Candia... Bolivijom se uglavnom vladalo uz pomo terora i muenja.

EKVADOR, Quito
Ekvadorski voe: Jaime Roldoso Aguilero.

MEKSIKO, Mexico City

Meksika revolucija? Diktatura Porfirija Diaza, 1876.- 1910. god. loi uvjeti rada: 14 satno radno vrijeme, slabe nadnice, ne postojanje zdravstvenog osiguranja samo su neki od uzroka podizanja revolucije tj. pobune protiv reima diktatora Diaza. Zbog sve veg nezadovoljstva Diaz najavljuje reforme. Kao glavni konkurent Diazu na predstojeim izborima pojavljuje se Francisco Madero. Uz prijevare i pritiske Diaz ponovno postaje predsjednik. Madero poziva seljake na otpor vlasti i ovi se odzivaju na njegov poziv. Meu njim je bio i Francisco Villa. Glavno pitanje revolucije je agrarno pitanje. Na jugu se zemlje pak razvio snaan pokret koji je vodio Emilio Zapata. Tako i Villa i Zapata vode gerilske borbe protiv vojske, ohrabreni Maderom. 1911. god. revolucija je natjerala Diaza u bijeg. Madero je postao novi predsjednik i zadrao stari reim. inilo se da je revolucija zavrila, ali zapravo nije. Na jugu zemlje Zapata trai od Madera da vrati otetu zemlju i da ispuni zahtjeve seljaka. Dolazi do raskola izmeu njih dvojice i novih grilskih borbi, ovog puta bivih suradnika. Plan iz Ajale, napisao je Zapata i predstavlja ideoloki tekst marksistike revolucije. Okrivljuju Madera da je izdao revoluciju, da zemlju treba vratiti vlasnicima.

Pobuni na Sjeveru koju je vodio Oresko, pridruio se i Villa. Ali sange Sjevera su poraene, a Villa zatvoren. Madero mu je kasnije omoguio bijeg iz zatovra. 1913. god. Huerta, glavni zapovjednik Maderove vojske, izvrava izdaju, svrgava Madera s vlasti i daje ga ubiti. im je doao na vlast uveo je krvavu diktaturu. Ali ni njegova vlast nije dugo trajala. Ve 1914. god. podnosi ostavku i naputa zemlju. Slijedeih godina i Zapata i Villa svaki na svoj nainu su se borili protiv postavljenih vlasti. Nisu poluili velik uspjeh. Villa je na sebe navukao mrnju Amerikanaca. Francisco Madero Predsjednik Meksika 1910.-13. god., inspirirao je, organizirao i poveo pokret za smjenjavanje diktatora Porfirija Diaza. Za legitimnog predsjednika proglasio se 1910. god., a imao je podrku svojih vjernih pristaa meu kojim je bio i Pancho Villa. Nije uspio uvesti demokraciju, niti obuzdati korupciju. Uhien je i umoren 1913. god., nakon to ga je tijekom vojne pobune izdao bliski suradnik Victoriano Huerta. Tko su Villa i Zapata? Emilio Zapata, legendarni meksiki revolucionar i voa velike pobune seljaka u sredinjem Meksiku. S pobunjenim se seljacima 1910. god. pridruio ustanku Francisca Madera protiv diktatora Diaza. Madero koji je postao predsjednik iznavjerio je Zapatu. Zapata je proirio pobunu i na juni dio drave, predlagao je agrarnu reformu prema kojoj je zemlja trebala pripasti starosjediocima. 1913. god. ameriki predsjednik Wilson uskrauje ameriko priznanje novoj vladi generala Huerte (Maderova ubojice). Amerikanci alju pomo Huertinom glavnom suparniku Carranzu. Svoju potporu Wilson penosi na generala Francisca Panchu Villu. Villa meksiki revolucionarni voa, pridruio se Maderu 1909. god. i poveo sjevernu meksiku jedinicu u uspjenu revoluciju. Bio je zajedniki voa u uspjenoj pobuni protiv Maderinog nasljednika diktatora Huerta 1914. god.Villa organizira pohod na glavni grad, 1914. god. sukobio su se s predsjednikom Huertom i Carranzom. Shvativi da je pogrijeio, Wilson povlai pomo Villi i ponovno se okree Carranzi. I 1917. god. slubeno priznaje Carranzu. Zapata je bio simbol iskupljenja indijanske rase i utjelovljenje revolucionarne nepopustljivosti. Ubijen je 1919. god. illa je postao simbol pobune ugnjetavanih seljaka. Ubijen je 1923. god.

GVATEMALA
Nakon revolucije 1944. god. na vlast dolazi reformistika vlada koja je bila glavi suparnik United Fruit Company, (Amerika kompanija) koja je dominirala gvatemalskim gospodarstvom. 1950. god. na vlast dolazi vlada Jacoba Arbenza Guzmana ( do 1954. god.), vojni asnik, sklon reformama. Agrarna reforma koja se poela provoditi oduzela je Kompaniji zemlju, a Amerikanci su taj potez protumaili kao okretanje zemlje ka komunizmu. Komunista zapravo nije bio velik broj, a ni Sovjetski Savez nije bio zainteresiran za Gvatemalu. Amerika obustavlja pomo Gvatemali, a Gvatemalci se okreu Sovjetskom Savezu traei novanu pomo. Kada je Gvatemala 1954. god. primila od Sovjeta oruje, CIA je organizirala i podrala napad na Gvatemalu male izbjeglike vojske koja je nastojala sruiti Arbenzea. Plan je uspio, Arbenze je smijenjen, a nova vlada ukinula je njegove reforme i zapoela je etrdesetogodinji represivni vojni reim u kojem je stradalo 150 000 Gvatemalaca.

SALVADOR
I ova je zemlja tijekom 20. st. proivjela nekoliko vojnih diktatura. Razdoblje vojnih hunti zapoeto je s generalom Jose Mariom Lemusom, nastavljena s generalom Juliom Riverom... I ovdje je dolo do pada 1979. god. proamerikog reima karakteriziranog represivnom vladavinom uske oligarhije u savezu s vojskom. Izvozna politika koja je ila na tetu seljaka izazvala je 70-tih godina nezadovoljstvo u narodu. Vojska je lairala izbore, dala je potporu eskadronima smrti koje je financirala oligarhija da bi unitili svoje protivnike. Nova vlast eljela je provesti reforme, ali ubrzo oligarsi ponovno preuzimaju vlast, a eskadroni smrti poinju jae djelovati, reforme su bile sprijeene. FMLN/ Oslobodilaka fronta za osloboenje Farabundo Marti sastavljena je od vojnog i civilnog krila, stekla je snanu potporu stanovnitva. 1980. god. nakon to su vladine trupe silovale i ubile etiri pripadnice amerike anglikanske crkve, Carter je suspendirao ameriku vojnu pomo Salvadoru. Ljeviarske snage 1981. god. odluuju napokon sruiti vladu, a u tome dobivaju pomo SS i Kube. No, ofenziva nije uspjela, jer je salvadorska vlada ponovno dobila ameriku pomo, ovog puta puno snaniju. Iako su nastojali umiriti vojsku da vie ne podrava eskadrone smrti, Amerikanci nisu uspjeli, a gerilci su i dalje nastavili djelovati. 1984. god. predsjednik postaje kranski demokrat Jose Napoleon Duarte, ali konana pobjeda nad gerilcima nije dobivena, a graanski rat se nastavio.

NIKARAGVA
1979. god. ameriki saveznik Anastasio Somoza Debayale svrgnut je u nasilnoj narodnoj revoluciji. Obitelj Somoza je vladala Nikaragvom od 30-tih godina, vlast im se temeljila na Narodnoj gardi, obuenoj uz pomo Amerikanaca. 70- tih. godina Somozi, koji je vladao uz pomo represija, je zaprijetilo narodno nezadovoljstvo koje je vodila Sandistika fronta za nacionalno osloboenje/ FSLN. Do trenutka kada je Somoza napustio Nikaragvu (1979. god.), poginulo je 50 000 Nikaragvanaca, privreda je bila naruena, a dravna blagajna prazna. 1979. god. narodni ustanak predvoen sandistikim pokretom zbacio je korumpiranu dinastiju diktatora Somoze. Sandisti su dobivali pomo iz Kube. Sandisti lanovi Sandistike fronte za nacionalno osloboenje /FSLN, ime dobila po ubijenom Cesaru Sandiou, gerilskom voi nikaragvanskog otpora protiv amerike okupacije 1927. god. FSLN osnovana 1962. god. poela je kao gerilska kampanja, a zavrila kao graanski rat velikih razmjera, iji je ishod bio pad Somozinog reima 1979. god. Provodili su politiku socijalne demokracije s Danielom Ortegom kao predsjednikom skuptine unato pritisku kontrarevolucionarnih snaga koje su financirale SAD. Ameriko- iranska kontraafera ili Irangate? Pobjeda sandista za Amerikance je znaila pobjedu komunizma, a 1981. god. ukinuta je pomo za tu zemlju. CIA je i dalje pak pomagala nikaragvanske izbjeglice tzv. contrarevolucionarios/kontrai (Contras) , bive lanove Somozine Nacionalne garde, iji je cilj bio ruenje nikaragvanske vlade.

Ameriki Kongres 1984. god. donosi odluku kojom zabranjuje Reaganu da pomae kontrae u Nikaragvi. Tada se Reagan okree stranim vladama i te kontraima preusmjerava zaradu od tajne prodaje oruja Iranu. Iran- Contra Affair/ IRANGATE razotkrivena je 1986. god., javnost je saznala za upletenost NCS-a (Vijea za nacionalnu sigurnost) u ilegalnu prodaju oruja Iranu (umjerenim snagama unutar Homeinijeve vlade koji su pomogli Amerikancima prilikom oslobaanja amerikih talaca u Libanonu) i slanje vojne pomoi kontraima u Nikaragvu. Brojni Reaganovi suradnici morali su odstupiti s dunosti, a SAD doivjele su osudu domae i svjetske javnosti. Sandisti su uivali iroku javnu podrku prvih nekoliko godina nakon revolucije. Ali kontrai i dalje napadaju, to je najvie tetilo privredi Nikaragve. Povrh svega 1985. god. kada SAD proglaavaju gospodarski embargo za Nikaragvu. Sandisti su i dalje ostali na vlasti. etiri predsjednika srednjoamerikih drava (Meksiko, Venezuela, Kolumbija i Panama) angairalo se u uspostavi prekida vatre izmeu sandista i kontraa. 1983. god. osnovali su Grupu Contadora koja je imala za cilj pacifikaciju Srednje Amerike na temelju priznanja svih vlada na vlasti. Ova se ideja protivila amerikim nastojanjima da se rat zavri pregovorima; jer Amerikanci nisu eljeli da sandisti ostanu na vlasti. Po Reganu je uklanjanje sandista bilo vanije od mira. Pod pritiskom SAD koje su i dalje podravale kontrae i suoeni s prestankom sovjetske pomoi, sandisti pristaju odrati izbore. Nakon devet godina graanskog rata, brojnih rtava i unitene privrede, inflacije, ogranienih graanskih i politikih sloboda, korupcije i prisilnog novaenja, sandisti gube popularnost. 1990. god. na izborima pobjeuje Violeta Barrios de Chamorro, koja se zalagala za nacionalno pomirenje, a ne obnovu revolucije. Sandisti ( Daniel Ortega) su zadrali i dalje nadzor nad vojskom, ali su mirno predali vlast pobjednikoj oporbi. Contras Nikaragvanski pokret sukobljen sa sandistikim reimom kojeg je podupirala CIA u pokuaju ruenja nikaragvanske vlade.

KOSTARIKA
Kostarikanski predsjednik Oscar Arias Snchez, mirotvorac poziva srednjoamerike drave u skupinu Contadora koja se borila za pacifikaciju i za prekid vatre. Arisaov mirovni plan prihvatile su vlade 1987. god. a sam Arias je dobio Nobelovu nagradu za mir.

PANAMA
Voa ove male dravice od 1982. god. je general Manuel Noriega bio je ameriki prijatelj. Uz financijsku potporu CIA-e usprkos svojoj poznatoj ulozi u trgovini drogom, pozdravljen je u Sjedinjenim Dravama kao demokrat. Noriega je pretvorio Panamu u glavni kanal prometa drogom iz Kolumbije do SAD. Kada se skandali postali previe otvoreni, Amerikanci su ga napustili. 1989. god. SAD vojno su intervenirale u Panami i zbaicle generala Mauela Noriegu s vlasti. Noriega je bio meu posljednjim desniarskim diktatorima u regiji i glavna smetnja Bushovoj administraciji. Operacija u Panami pokrenula je nova ogorenja u Latinskoj Americi i povrijedila je povelju UN.

GRENADA, Karipski otok

1979. god. Novi Jewel, skupina marksistiko- lenjinistikog tipa preuzela je vlast na malom karipskom otoku. Vladu je vodio Maurice Bishop koji se udaljio od SAD, vodio je radikalnu politiku, a za pomo se obraao Kubi, S. Savezu i drugim komunistikim zemljama Kada su protivnici ubili Bishopa 1983. god., ameriki predsjednik Reagan (zabrinut za sigurnost amerikih graana) alje amerike postrojbe na otok koje su ubrzo preuzele nadzor nad njim i organizirale izbore.

DOMINIKANSKA REPUBLIKA
Za vrijeme Drugog rata idovi su bili potjerali i iz SAD, a najvie ih je pobjeglo ba u Dominikansku republiku. 1963. god. vojska svrgava ustavno izabranog predsjednika to je izazvalo pobunu naroda. Bojei se nove Kube, i ovog puta Amerikanci reagiraju te 1965. god. alju svoje trupe u D.R. nakon to lokalna vojska nije mogla uguiti pobunu naroda.