Forum u Zadru

1. 2. 3. 4. 5.

Zadar antiki grad......................................................................2 O forumu openito.......................................................................2 Zadarski forum - opis i specifinosti...........................................3 Trijem...........................................................................................4 Zakljuak......................................................................................4

Zadar antiki grad Zadar je od svih gradova na hrvatskoj obali sauvao najvjerniju sliku antikog grada. Njegova urbanistika topografija vrlo je iscrpna i omoguuje idealnu rekonstrukciju naselja u razvojnim fazama tijekom itave antike. Razaranjem u drugom svjetskom ratu grad Zadar bio je velikim dijelom poruen, a to je omoguilo znaajna arheoloka otkria. Liburnijski Iader ili Iadera osnovan je kao kolonija rimskih graana najvjerojatnije u vrijeme Augusta. Starom liburnijskom naselju na poluotoku iji tragovi seu u IX. st. nametnuta je tipina rimska osnova.1 Po duini poluotoka poloen je sustav paralelnih dekumana i na njih okomitih karda na nain da tvore mreu pravokutnih inzula neto veih dimenzija u jugoistonom dijelu (50x25-30 m) od onih u sjeverozapadnom (40x25-30).2 Rimska je osnova gotovo u cijelosti sauvana do danas. arite drutvenog ivota svakog rimskog grada pa tako i Zadra bio je glavni gradski trg forum. O forumu openito Tokom stoljea forum je postupno razvijao svoje funkcije. esto je lociran na sjecitu glavnih gradskih ulica koje se u pravilu slijevaju u forum s vie toaka. Forum je bio sredite upravnog, politikog, a u cjelini sa kapitolijem i religioznog ivota cijele gradske zajednice. Njegova veliina bila je uvelike ovisna o znaenju i veliini grada. Pristup s glavnog dekumana posebno je naglaen, veinom slavolukom, porticima ili monumentalnim vratima. Prema Vitruviju preporuljiv je pravokutni oblik foruma kao najprikladniji, i to sa stranicama 3:2.3 To je i najei oblik foruma, no katkada forum poprima oblike nepravilnog etverokuta ili poligona, a na istoku je pod utjecajem helenizma esta pojava krunih i eliptinih tlocrtnih oblika. Osim dimenzija bili su odreeni i osnovni sadraji foruma. Prema Vitruvijevim preporukama svaki forum treba biti okruen javnim zgradama, kurijom vijenicom i dravnom riznicom. Tamo se je morao nalaziti i gradski zatvor. Povrina forum treba biti slobodna kako bi posluila za raznim svrhama: od onih drutveno-politikih i kulturnih do zabavnih (npr. za gladijatorske borbe). Skulpture, rtvenici, dekorativni stupovi i ostali monumentalni inventar koji je bogato ispunjavao grku i helenistiku agoru ovdje se nalazi uz rub foruma, uz portifikate koji ga okruuju.4
1 2

Mili 1994, str. 256. Mili 1994, str 256. 3 Mili 1993, str 197. 4 Mili 1994, str. 196-197.

Zadarski forum - opis i specifinosti Forum u Zadru i u drugim primorskim gradovima iskazuje elemente po kojima se bitno razlikuje od foruma u drugim europskim provincijama (Britanija, Galija, Panonija itd.). Vrlo je esto u izravnom dodiru sa gradskim kapitolijem. Kako bi se forum uklopio u gradsko tkivo potreban je najkvalitetniji urbani prostor koji e sadravati najkvalitetnije arhitektonske objekte.5 Iako je forum u Zadru tek djelomino otkriven, koliinom i kakvoom pronaenih elemenata prua mogunost konkretnije rekonstrukcije. Bio je omeen s tri gradske komunikacije: s june (zapravo jugoistone) strane kardom to tee du Ulice . Koiia Benje (prije Petranovieva ulica), sa sjeverne strane glavnim gradskim dekumanom (irokom ulicom, prije ulica I. Lole Ribara, Kalelarga), a sa zapadne kardom koji je razdvajao kompleks kapitolija od kompleksa foruma. U uzdunom smjeru na nj su vodile dvije ulice, jedna od srednjih vrata (Porta media) i druga od gradskih vrata koja su se nalazila na liniji kasnijih Kopnenih vrata.6 Kroz taberne to se niu uz jugoistoni rub foruma one su vodile ravno na forumski plonik. S lateralne strane vodili su prilazi iz ulica do trijema, a jednako tako i kroz bazilike koje flankirale forum uz njegove due strane. Time je bila omoguena maksimalna komunikativnost i protonost u itavu kompleksu, uz izrazitu tenju konvergencije u longitudinalnom smjeru, to je osobito vano s obzirom na periferni poloaj foruma u gradskom tkivu.7 Kompozicija zadarskog foruma slijedi norme klasinog rimskog urbanizma i Vitruvijeva pravila arhitektonske euritmije. Uokviren je jednokatnim portikatom, a dimenzijama (oko 45x90 m) pripada u red relativno velikih rimskih trgova.8 Kao prostor zamiljen i izgraen sukladno s kapitolijem, i on je u doba Flavijevaca, u isto vrijeme kao i kapitolij, bio s tri strane okruen raskonim trijemom. Bio je otvoren prema kapitoliju kao i kapitolij prema forumu, pa je na taj nain oblikovan veliki prostor izduena oblika okruen trijemom, u dvije razine, s cezurom koju je oznaavao kardo koji je tekao podno kapitolija. Kapitolij se nalazi na najvioj toki poluotoka kao istaknuta dominanta cijeloga grada tako da je njegov plonik vii od foruma za 1,8 m.9 Razlika u niveleti tih dviju intimno oblikovanih povrina i njihova naglaena prostorna odvojenost nisu ostavljali dojam hermetinost kako se to susree na forumima ili u cjelinama to omeuju kultne objekte u Dokleji. Dosta dobro

5 6

Sui 2003, str. 244. Sui 2003, str.246. 7 Sui 2003, str 246. 8 Mili 1994, str 257. 9 Mili 1994, str 257.

sauvani forumski plonik organiziran je u simetrinim pojasevima koji teku po njegovoj duoj strani, nii je od plonika okolnog trijema za dvije stube.10 Trijem Trijem je bio izgraen s dva kata stupovlja, s monolitnim trupcima cipollina, raskonim kompozitnim kapitelima, frizovima s akantovim volutama i kontrastnim elementima gornje i donje trabeacije, dok je izmjenjivanje bijelih mramornih pojaseva s toniranim trupcima stupovlja i sivoplavkastom bojom plonika odraavalo tenju k dikromiji koja je karakteristina za scenografiju ovog razdoblja.11 Gornja loa imala je parapet koji se sastojao od pilastara poloenih iznad trabeacije donjeg trijema, s protomama iz dionizijskog kruga (satir, bakhant) izmeu kojih su se nalazili pluteji s motivom amora to pridravaju enkarp. Pristup na gornju lou bio je rijeen stubitima koja su se vjerojatno nalazila na zavrnim elementima duih krila trijema suelice kapitoliju, te u sklopu taberni uz sjevenoistoni ugao foruma, a vrlo je vjerojatno da su meusobno komunicirale gornje loe trijema s gornjom galerijom bazilike iz doba Severa. Forum je prije izgradnje trijema (1. st. n. e.) bio omeen graevinama koje su imale preteno gospodarski karakter.12 Iz te faze ostao je niz taberni na sjevernoj i istonoj strani foruma, koje su svojim irokim otvorima sve orijentirane prema forumu. Osim tih arhitektonskih elemenata visoke kakvoe, forum je imao i bogati dekor to su ga inili nizovi statua poloeni na donju stubu foruma, uz svaki stup po jedna, ime je bio uspostavljen kontrapunkt u forumskoj altimetriji, u kojoj je vanu ulogu imao ovjek koji se kretao na tom prostoru, kao mjerilo u svima trima dimenzijama.13 Zakljuak U vie ratova grad je bio ozbiljno oteen i poruen, ali u svakome zlu ima neto dobra. Razaranje je omoguilo znaajna arheoloka istraivanja, naeni su mnogi slojevi grada meu njima i antiki. Zahvaljujui ouvanosti materijalnih ostataka antike arhitekture moemo rekonstruirati osnovnu ideju antikog grada. Zadarski forum kao i sam grad Zadar veoma su vaan dio bogate hrvatske kulturne batine. Vani su i u kontekstu svjetske batine. Kao kulturno dobro moramo ih i dalje istraivati i ouvati kako bi i generacije koje dolaze iza nas mogle uivati u njihovim vrednotama. U tome bi trebali sudjelovati svi, od obinih ljudi do ljudi iz struke.

10 11

Sui 2003, str. 246. Sui 2003, str 246. 12 Sui 2003, str. 247. 13 Sui 2003, str. 246-247.

Popis literature:

B. Mili, Razvoj grada kroz stoljea 1, Zagreb, 1994.

M. Sui, Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb, 2002.