P. 1
Zadarski forum

Zadarski forum

|Views: 33|Likes:
Published by Ajericevich
seminarski rad
seminarski rad

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Ajericevich on Feb 12, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/17/2013

pdf

text

original

Forum u Zadru

1. 2. 3. 4. 5.

Zadar – antički grad......................................................................2 O forumu općenito.......................................................................2 Zadarski forum - opis i specifičnosti...........................................3 Trijem...........................................................................................4 Zaključak......................................................................................4

i to sa stranicama 3:2. porticima ili monumentalnim vratima. Njegova veličina bila je uvelike ovisna o značenju i veličini grada. dekorativni stupovi i ostali monumentalni inventar koji je bogato ispunjavao grčku i helenističku agoru ovdje se nalazi uz rub foruma. Često je lociran na sjecištu glavnih gradskih ulica koje se u pravilu slijevaju u forum s više točaka. str. str.4 1 2 Milić 1994. Milić 1994. Skulpture.1 Po dužini poluotoka položen je sustav paralelnih dekumana i na njih okomitih karda na način da tvore mrežu pravokutnih inzula nešto većih dimenzija u jugoistočnom dijelu (50x25-30 m) od onih u sjeverozapadnom (40x25-30). Forum je bio središte upravnog. Pristup s glavnog dekumana posebno je naglašen. str 197.2 Rimska je osnova gotovo u cijelosti sačuvana do danas. no katkada forum poprima oblike nepravilnog četverokuta ili poligona. većinom slavolukom. str 256. Osim dimenzija bili su određeni i osnovni sadržaji foruma. 2 . O forumu općenito Tokom stoljeća forum je postupno razvijao svoje funkcije. 256. Prema Vitruviju preporučljiv je pravokutni oblik foruma kao najprikladniji.3 To je i najčešći oblik foruma. Liburnijski Iader ili Iadera osnovan je kao kolonija rimskih građana najvjerojatnije u vrijeme Augusta. Žarište društvenog života svakog rimskog grada pa tako i Zadra bio je glavni gradski trg – forum. političkog. nametnuta je tipična rimska osnova. a to je omogućilo značajna arheološka otkrića. kurijom – vijećnicom i državnom riznicom. 196-197.Zadar – antički grad Zadar je od svih gradova na hrvatskoj obali sačuvao najvjerniju sliku antičkog grada. 3 Milić 1993. Prema Vitruvijevim preporukama svaki forum treba biti okružen javnim zgradama. Njegova urbanistička topografija vrlo je iscrpna i omogućuje idealnu rekonstrukciju naselja u razvojnim fazama tijekom čitave antike. za gladijatorske borbe). 4 Milić 1994. a u cjelini sa kapitolijem i religioznog života cijele gradske zajednice. a na istoku je pod utjecajem helenizma česta pojava kružnih i eliptičnih tlocrtnih oblika. Površina forum treba biti slobodna kako bi poslužila za raznim svrhama: od onih društveno-političkih i kulturnih do zabavnih (npr. uz portifikate koji ga okružuju. st. žrtvenici. Tamo se je morao nalaziti i gradski zatvor. Starom liburnijskom naselju na poluotoku čiji tragovi sežu u IX. Razaranjem u drugom svjetskom ratu grad Zadar bio je velikim dijelom porušen.

8 Kao prostor zamišljen i izgrađen sukladno s kapitolijem. što je osobito važno s obzirom na periferni položaj foruma u gradskom tkivu.9 Razlika u niveleti tih dviju intimno oblikovanih površina i njihova naglašena prostorna odvojenost nisu ostavljali dojam hermetičnost kako se to susreće na forumima ili u cjelinama što omeđuju kultne objekte u Dokleji.5 Iako je forum u Zadru tek djelomično otkriven. Kapitolij se nalazi na najvišoj točki poluotoka kao istaknuta dominanta cijeloga grada tako da je njegov pločnik viši od foruma za 1. U uzdužnom smjeru na nj su vodile dvije ulice. Kalelarga). Galija. Bio je omeđen s tri gradske komunikacije: s južne (zapravo jugoistočne) strane kardom što teče duž Ulice Š. i on je u doba Flavijevaca. u isto vrijeme kao i kapitolij. S lateralne strane vodili su prilazi iz ulica do trijema. bio s tri strane okružen raskošnim trijemom. a jednako tako i kroz bazilike koje flankirale forum uz njegove duže strane.246. Kako bi se forum uklopio u gradsko tkivo potreban je najkvalitetniji urbani prostor koji će sadržavati najkvalitetnije arhitektonske objekte. str. 8 Milić 1994.8 m. Panonija itd.opis i specifičnosti Forum u Zadru i u drugim primorskim gradovima iskazuje elemente po kojima se bitno razlikuje od foruma u drugim europskim provincijama (Britanija.Zadarski forum . s cezurom koju je označavao kardo koji je tekao podno kapitolija. Suić 2003. Kožičića Benje (prije Petranovićeva ulica). sa sjeverne strane glavnim gradskim dekumanom (Širokom ulicom. pa je na taj način oblikovan veliki prostor izdužena oblika okružen trijemom. str. Uokviren je jednokatnim portikatom. 9 Milić 1994. str 246. str 257. a sa zapadne kardom koji je razdvajao kompleks kapitolija od kompleksa foruma. količinom i kakvoćom pronađenih elemenata pruža mogućnost konkretnije rekonstrukcije. a dimenzijama (oko 45x90 m) pripada u red relativno velikih rimskih trgova. 3 . Dosta dobro 5 6 Suić 2003. Time je bila omogućena maksimalna komunikativnost i protočnost u čitavu kompleksu. str 257. Bio je otvoren prema kapitoliju kao i kapitolij prema forumu.6 Kroz taberne što se nižu uz jugoistočni rub foruma one su vodile ravno na forumski pločnik. 244. uz izrazitu težnju konvergencije u longitudinalnom smjeru. u dvije razine.7 Kompozicija zadarskog foruma slijedi norme klasičnog rimskog urbanizma i Vitruvijeva pravila arhitektonske euritmije.). Lole Ribara. Vrlo je često u izravnom dodiru sa gradskim kapitolijem. jedna od srednjih vrata (Porta media) i druga od gradskih vrata koja su se nalazila na liniji kasnijih Kopnenih vrata. prije ulica I. 7 Suić 2003.

Osim tih arhitektonskih elemenata visoke kakvoće. e. koje su svojim širokim otvorima sve orijentirane prema forumu. Suić 2003. 12 Suić 2003. Forum je prije izgradnje trijema (1. str. čime je bio uspostavljen kontrapunkt u forumskoj altimetriji. 13 Suić 2003. ali u svakome zlu ima nešto dobra. 246-247.sačuvani forumski pločnik organiziran je u simetričnim pojasevima koji teku po njegovoj dužoj strani. forum je imao i bogati dekor što su ga činili nizovi statua položeni na donju stubu foruma. te u sklopu taberni uz sjevenoistočni ugao foruma. raskošnim kompozitnim kapitelima. n. uz svaki stup po jedna. Zadarski forum kao i sam grad Zadar veoma su važan dio bogate hrvatske kulturne baštine.13 Zaključak U više ratova grad je bio ozbiljno oštećen i porušen. od običnih ljudi do ljudi iz struke.) bio omeđen građevinama koje su imale pretežno gospodarski karakter. 10 11 Suić 2003. Važni su i u kontekstu svjetske baštine. frizovima s akantovim volutama i kontrastnim elementima gornje i donje trabeacije. u kojoj je važnu ulogu imao čovjek koji se kretao na tom prostoru. U tome bi trebali sudjelovati svi. 246. str. s monolitnim trupcima cipollina. dok je izmjenjivanje bijelih mramornih pojaseva s toniranim trupcima stupovlja i sivoplavkastom bojom pločnika odražavalo težnju k dikromiji koja je karakteristična za scenografiju ovog razdoblja. Zahvaljujući očuvanosti materijalnih ostataka antičke arhitekture možemo rekonstruirati osnovnu ideju antičkog grada. 247.11 Gornja lođa imala je parapet koji se sastojao od pilastara položenih iznad trabeacije donjeg trijema. Pristup na gornju lođu bio je riješen stubištima koja su se vjerojatno nalazila na završnim elementima dužih krila trijema sučelice kapitoliju. s protomama iz dionizijskog kruga (satir. niži je od pločnika okolnog trijema za dvije stube. kao mjerilo u svima trima dimenzijama. str.10 Trijem Trijem je bio izgrađen s dva kata stupovlja. bakhant) između kojih su se nalazili pluteji s motivom amora što pridržavaju enkarp. Kao kulturno dobro moramo ih i dalje istraživati i očuvati kako bi i generacije koje dolaze iza nas mogle uživati u njihovim vrednotama.12 Iz te faze ostao je niz taberni na sjevernoj i istočnoj strani foruma. Razaranje je omogućilo značajna arheološka istraživanja. 4 . str 246. nađeni su mnogi slojevi grada među njima i antički. st. a vrlo je vjerojatno da su međusobno komunicirale gornje lođe trijema s gornjom galerijom bazilike iz doba Severa.

1994. Milić. Zagreb. 5 .Popis literature: • B. 2002. Antički grad na istočnom Jadranu. Razvoj grada kroz stoljeća 1. • M. Suić. Zagreb.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->