Roko Rumora

Ranokranska filozofija
Biblija - Novi zavjet
- najvaniji filozofski izvor su
o

4 evanelja Matej, Marko, Luka i Ivan

sinoptika evanelja prva tri podudaraju se u velikoj mjeri filozofsko evanelje Ivanovo, jer ima filozofsku podlogu

o o

poslanice, i to Pavlove svaao se s filozofima u Ateni Apokalipsa (Otkrivenje Ivanovo) mistini dio pun simbolike, zaokruuje cijelu priu u Bibliji Matej neposredni svjedok dogaaja, bivi carinik Marko i Luka nisu oevici Marko je neak ovjeka koji je iznajmio dvoranu za posljednju veeru, a Luka je lijenik, Pavlov pratilac Ivan najmlai i Isusu najdrai, poznaje filozofiju Pavao najbolje poznaje filozofiju

- evanelisti i apostoli
o o

o o

ONTOLOKE

PRETPOSTAVKE

Rije (logos) - bitak, dolazi od boga

impersonalno shvaanje logosa Heraklit, stoici, Filon Aleksandrijski, Ivan personalno shvaanje logosa Rije se utjelovila kao Isus, prije je bila (kao i Bog) Duh

ontoloko shvaanje idealizam, ali ne monizam (jer je monizam samo za impersonalne principe, Bog je drugaiji od svijeta) idealizam je jer je najvaniji ipak duh, koji vrijedi sve, a materija je sekundarna
PRETPOSTAVKE

GNOSEOLOKE
o o o o

vjera je jamstvo za ono emu se nadamo iracionalizam ne moemo spoznati stvarnost ni osjetom ni razumom, jedino vjerom potpunu spoznaju doivljavamo dolaskom k ocu, a do oca dolazimo vjerom Isus je utjelovljenje Rijei, i on nam pokazuje put do konane spoznaje (Boga), a poslije i do spasa due i ivota vjenog

ETIKE

PRETPOSTAVKE

o o o o o

etika ljubavi, tj. etika vrline najvia vrlina je ljubav, a odmah do nje su nada i vjera one su teoloke vrline podrijetlo im nije ljudsko, ne mogu se uvjebati, ve dolaze od Boga Zapovijed ljubavi Zlatno pravilo najvea zapovijed ljubiti blinjega svoga kao samoga sebe razlike u etikama Starog i Novog zavjeta

SZ oko za oko, zub za zub (pravednost) sankcionira se samo djelo NZ opratanje, okretanje obraza treba srezati motiv grijeha, ne samo grijeh

oprost nije ljudsko djelo, ono dolazi iz podloge ljubavi, oprost je boja intervencija, boje djelovanje

SOCIJALNE

PRETPOSTAVKE

ne moe se sluiti i Bogu i bogatstvu bogata mora dati od svog bogatstva siromahu ako eli ui u kraljevstvo boje zastupa se jednakost svih ljudi

Polemika gnostika i apologeta

- 2. stoljee - sukob oko metode dolaska do Boga - apologeti - misle da se moe doi samo vjerom - Tertulijan
o

etimologija apologija (obrana) tog ljudskog osjeaja

- gnostici - misle da se moe doi spoznajom o Bogu (znanjem)

1

Roko Rumora o o

etimologija spoznaja smatra se heretikim uenjem zbog krivih motiva iz kojih ovjek to radi - elimo spoznati Boga i time se izjednaiti s njim

- glavni predstavnik apologeta, Tertulijan, tvrdi da nema niega iznad vjerovanja u to bi trebalo vjerovati, istraivanje je nepotrebno

Aurelije Augustin (354.-430.)

- djeluje u sjevernoj Africi i tamo provodi burnu mladost - djela
o o

Ispovijesti Confessiones O dravi Bojoj De civitate Dei

- 387. doivljava prekretnicu u ivotu - najvei predstavnik patristike (1.-9.stoljee)

o o

1.-6.stoljee jo uvijek spada u antiku filozofiju 6.-9.stoljee srednjovjekovna filozofija

1.

FAZA

(DO 387.)

- poinje filozofirati kao skeptik sumnja u sve, pa i u samu sumnju - pronaao iskaz u koji se ne sumnja: Sumnjam, dakle jesam. - uzori
o o

Platon i novoplatonizam manihejci sljedbenici perzijskog proroka Manija dualistiko uenje o dva sukobljena principa (dobro/zlo, svjetlost/tama)

danas manihejski shvatiti neto znai neto shvatiti crno-bijelo

2.

FAZA

(OD 387.)

- pod utjecajem je sv. Ambrozijevih uenja i preobraa se u 33. godini ivota (toliko je Isus imao godina kad je umro!) - krten u uskrsnoj noi i u roku od 8 godina postaje biskup u Africi, gdje propovijeda - promjena slike o svijetu teocentrizam u sreditu svih promiljanja nalazi se Bog - Bog je za njega sredite svega on je odluio stvoriti svijet i on svojom voljom stvara svijet i ovjeka
o

u temelju svega postojeega je, dakle, Boja volja voluntarizam

- od Boga ovjek dobiva slobodnu volju, no problem je to s tom bogomdanom slobodnom voljom moe initi grijehe
o

rjeenje volja je slobodna jedino kada je u skladu s Bojom voljom, jer je Bog jedino slobodno bie

- u O dravi Bojoj iznosi svoju filozofiju povijesti

o

interpretira povijest povijest poinje stvaranjem neba i zemlje

u vremenu se sve zbiva linearno prema kraju povijest je neto to ima svoj poetak i svoj kraj, traje odreeno vrijeme svaki dogaaj dobiva svoj smisao tek na kraju vremena kraj vremena = kraj povijesti = boje obeanje (Ivanova Apokalipsa) sve vremenito prei e u vjenost

izlae dvije drave odreen poredak vrijednosti

zemaljska drava sve to trenutno postoji nastala iz ljubavi prema sebi i iz prezira prema Bogu boja ili nebeska drava ona nakon vremena, vjenost nastala iz ljubavi prema Bogu dovedene do prezira prema sebi

- Augustin nalazi rjeenje sukobu apologeta i gnostika: Vjerujem da bih spoznao.

o

razum sam po sebi ne moe spoznati, ali kad vjera rasvijetli um moe se doi do istine (spoznaje)
2

Roko Rumora o

primat ipak ima vjera

Srednjovjekovna filozofija
Patristika (6.-9.st.)
- ranokranski oci osobito zasluni za usustavljenje kranskog nauka - pribliavanje kranske filozofije grkoj prije svega u etici Duh Sveti je mogao nadahnuti i poganske filozofe! - prve zajednike toke pronalaze sa stoicima sve se da uklopiti u Kranski nauk logos/Bog, vrline, samodostatnost, opaine
o

jedina razlika je stoiki panteizam sve je bog, bog je u svemu to im ne pae

- slinosti i sa Platonovom etikom 4 vrline, Aristotelovom etikom i umjerenosti, a i sa elementima Sokrata (sluanje savjesti/Bojeg glasa) - uz etiku, pronalaze slinosti i u problemu due

Skolastika (9.-15.st.)
- gotovo sinonim za srednjovjekovnu filozofiju, dominantna struja tog vremena
o

postoji i srednjovjekovni misticizam, ali je na marginama rana skolastika 9.-12. st. visoka skolastika 12.-13.st. kasna skolastika 14.-15.st.

- podjela
o o o

- uloga filozofije u tom dobu moe se razaznati ve iz imena filozofija se poinje pouavati u kolama, sli joj je nadreena teologija
o

to mora biti tako zbog teocentrizma srednjeg vijeka

- skolastika je zlatno doba logike Aristotelova te srednjovjekovna logika ine zajedno tradicionalnu logiku
o

u srednjem vijeku se nadopunjuje Aristotelov nauk ako ele neto raspraviti, pitaju autoritete ovim redom:

- logika potrebna za znanost u skolastici se deduktivno pokuava spoznati pojedinane sluajeve

o

objava (Sveto pismo) no ona je ponekad preopenita: spisi crkvenih otaca ako ni u njima nema odgovora: djela teologa i filozofa

RANA

SKOLASTIKA

- razdoblje je obiljeila RASPRAVA O PROBLEMU UNIVERZALIJA - problem o opem i pojedinanom traje jo od Grke - pravci
o

Ekstremni realizam (novo)platonistiko stajalite da ope postoji realno prije/nezavisno od postojeeg (universalia ante res)

to je neto openitije to je realnije izjednauju se stupnjevi bitka sa stupnjevima openitosti Eriugena, Anselmo Kenterberijski

Umjereni realizam kae da ope egzistira, ali tako da se opa bit individualno oblikuje u svaem (universalia in rebus)

aristotelizam nema forme bez materije Toma Akvinski

Ekstremni nominalizam ope nije nita realno, ono je tek rije, prazan zvuk kojim imenujemo i povezujemo vie poj. stvari

rije =/= pojam

3

Roko Rumora o

Roscelin

Umjereni nominalizam (Konceptualizam) ope postoji kao koncept u umu, a ne realno kao samostalan bitak (universalia post res)

micanjem sluajnih obiljeja dolazimo do opih Pierre Abelard

- Anselmo otac skolastike

o o

izveo ontoloki dokaz o postojanju Boga Bog ne bi bio najsavreniji i najvii da ne postoji slabost te teze dokazao Gaunilo u 11.st. ono to zamiljamo (Bog), ne mora nuno biti realno bavi se etikom problemom grijeha i krivnje (kazne) mana trajna slabost karaktera, koja moe biti i pozitivna ako tjera na promjenu, vodi do grijeha grijeh samo ako to radimo slobodnom voljom i svjesno odnos Boga i ovjeka moe poljuljati samo grijeh

- Abelard pisao pisma uenici Heloizi koju je oplodio (J.J.Rousseau Nova Heloiza)
o o o

Stari zavjet teite stavlja na in grijeha, a Novi zavjet na motiv grijeh je ve namjera, a ne samo in!

VISOKA

SKOLASTIKA

- tri bitna dogaaja

o o o

osnivanje prosjakih redova osnivanje sveuilita otkrie Aristotelovih djela

FRANJEVCI I DOMINIKANCI

PROSJAKI REDOVI

prosjaki jer su se zavjetovali na tri stvari istou, poslunost i siromatvo

franjevci karizma i siromatvo dominikanci propovjedniki red (bijela braa) osnivaju sveuilita (Bologna)

SVEUILITA

PARIZ I OXFORD prvi put se zbog opirnosti Aristotelovih djela odvaja poseban studij filozofije Roger Bacon smatra da treba istraivati eksperimentom (empirizam!) no to se ne smije jer bi tako ovjek elio biti Bog

Pariz dominikanci jak je aristotelizam

Oxford franjevci jak je augustinovsko-platonovski smjer

OTKRIE

ARISTOTELOVIH

DJELA

o o o o

djela postaju poznata preko arapskih tumaa koji se zovu Ibn Sina (Avicenna) i Ibn Rud (Averroes) oduevljeni spisima o prirodnim znanostima, kreu prevoditi i ostalo ti arapski prijevodi (uz obilati komentar) dolaze do Europe, kasnije se kree itati na grkom Aristotel poinje uivati visok ugled (zovu ga jednostavno Filozof)

SV. TOMA AKVINSKI - spaja kranski nauk i antiku filozofiju - ne priznaje Platona (jer ne priznaje 2 svijeta), ali Aristotel mu pae - slae se s Aristotelovim tezama o Bogu kao istoj formi bez materije i odgovara na pitanje o prvom pokretau
o

prvo djelovanje na formu pokrenuo je upravo Bog! kranski Bog je alfa i omega stvoritelj i savren

- kranski aristotelizam (tomizam) filozofska koncepcija koja od kraja 19. stoljea zastupa slubeni filozofski nauk kranstva SV. ALBERT VELIKI - dominikanac, kae da treba prouavati i Platona i Aristotela SV. BONAVENTURA - franjevac, razlikuje dvije istine istine filozofije i istine teologije
4

Roko Rumora