.

UVOD U PSIHOPATOLOGIJU
Slajdovi, bilješke s predavanja i iz knjige

1

.

ŠTO JE PSIHOPATOLOGIJA
KARL JASPERS - Utemeljio psihopatologiju - deskriptivna psihologija 1912. - Paranoidnost → strah da nam netko želi nanijeti zlo, štetu - Panika → strah od smrti, traje 10 do 20 minuta - Agorafobija → strah od velikog prostora PSIHOPATOLOGIJA znanost o psihopatološkim fenomenima - znanost koja proučava psihičke simptome - grč. Psyche – duh, duša; pathos – bol, patnja; logos – riječ, znanost - proučavanje svakog psihičkog poremećaja polazi od proučavanja simptoma - temeljna disciplina u istraživanju duševnih bolesti te je poveznica sa drugim disciplinama koje se bave psihičkim poremećajima (psihijatrija i klinička psihologija). Razlika između psihologije i psihopatologije (psihijatrije): psihologija psihopatologija (psihijatrija)  za zdrave procese, normalne situacije koje u  ekstremnija odstupanja u jednom dijelu mogu odstupati psihopatološkom odstupanju  sve vrste tretmana osim propisivanja lijekova  80% tretmana lijekovima

psihijatrija (grč. Psyche – duša; iatrea – liječenje)

 disciplina koja proučava etiologiju, epidemiologiju, klasifikaciju, kliničku sliku, dijagnozu, diferencijalnu dijagnozu, terapiju i prognozu psihičkih poremećaja.

psihologija  općenito se bavi psihičkim funkcijama, procesima, (grč. Psyche – duša; logos – znanost) osobitostima. klinička psihologija  grana je primijenjene psihologije koja se bavi istraživanjem, prevencijom, dijagnostikom i tretmanom neprilagođenog ponašanja (onog koje odstupa od “normale”)  liječnik koji je nakon medicinskog studija završio i specijalizaciju iz psihijatrije.  bavi se dijagnostikom i terapijom psihičkih poremećaja.

psihijatar specijalist kliničke psihologije

2

. RAZLIKA PSIHIJATRA I KLINIČKOG PSIHOLOGA - posao je psihijatra i kliničkog psihologa sličan i donekle istovjetan (no ne i koeficijenti za plaću) - osnovna je razlika u tome što se psihijatar kao liječnik, u zdravstvenom sustavu, koristi različitim dijagnostičkim i terapijskim postupcima koju obavlja doktor medicine. - propisivanje lijekova je differentia specifica - psihijatar u okviru bolničke skrbi obavlja prijem, liječenje, otpust bolesnika iz bolnice; može učiniti prisilnu hospitalizaciju bolesnika - klinički psiholog opisuje i klasificira odstupajuće (aberantno) ponašanje, previđa i prati učinke liječenja, primjenjuje različite psihoterapijske tehnike i metode za koje je dodatno educiran. - specifičnost je psihologa da može primjenjivati i interpretirati psihologijske testove. TKO JE PSIHOPATOLOG? - osoba koja se bavi psihopatologijom jest psihopatolog - psihopatologija nije zanimanje već područje djelovanja onoga tko proučava psihičke simptome (poremećaje) - on može biti psihijatar, psiholog, ali i bilo koji drugi stručnjak srodnih disciplina koje se bave psihičkim poremećajima. KOJA JE ZADAĆA PSIHOPATOLOGIJE? - jedan od glavnih zadataka psihopatologije je objektivizacija odnosa prema psihičkoj tegobi - psihopatologija promatra, otkriva, opisuje, proučava i dovodi u međusobnu vezu simptome psihičkog poremećaja PREDMET (OBJEKT) PSIHOPATOLOGIJE - promijenjeno čovjekovo duševno stanje - ono se očituje promijenjenim ponašanjem, opažanjem, raspoloženjem, mišljenjem, htijenjem i djelovanjem SVRHA (CILJA PSIHOPATOLOGIJE) - otkrivanje psihičkog simptoma (ali i duševnog poremećaja ako on postoji) - praćenje simptoma radi postavljanja dijagnoze, odabira liječenja, davanja prognoze i procjene uspješnosti terapije PODJELE PSIHOPATOLOGIJE - najčešća je ona na opću i specijalnu psihopatologiju o opća psihopatologija proučava simptome psihičkih poremećaja o specijalna psihopatologija bavi se izdvojenim kliničkim entitetima, odnosno psihičkim (psihijatrijskim) poremećajima  ona proučava uzrok, klinička i druga obilježja te tijek psihičkog poremećaja, ali i utjecaj liječenja na kliničku sliku konkretnog poremećaja - podjela na psihopatologiju u užem i širem smislu o ta se podjela samo donekle razlikuje od prethodne o tako je psihopatologija u širem smislu znanost o simptomima psihičkih poremećaja  ona ih prepoznaje, opisuje, dovodi u međusobnu vezu, proučava njihov nastanak i razvitak - psihopatologija u užem smislu disciplina je primijenjena na određena područja o razdobljima psihičkog života (psihopatologija dječje i adolescentne dobi, psihopatologija starije životne dobi)

3

kognitivno i socijalno funkcioniranje Promjene bolesti  poboljšanje zdravstvenog stanja (remisija)  povratak bolesti. opaža) pojedinac. OSNOVNA TERMINOLOGIJA U PSIHOPATOLOGIJI primarni uzrok = za kojeg se pretpostavlja da je izazvao bolest predisponirajući faktori = pogoduju pojavi bolesti i čine sklonost za razvitak te bolesti percipitirajući faktori = trigger faktori koji se pojavljuju neposredno prije pojave poremećaja te omogućuju i olakšavaju nastup bolesti (tjelesni..  objektivna smetnja koju zamjećuje okolina. 1. procesna (proučava biološke. npr.  prognostički je ishod bolesti nepovoljniji nego kod poremećaja  bolest može. poremećaju ili simptomu) predmet je interesa psihopatologije  zadatak psihopatologije je utvrditi kada je to odstupanje postalo patološko. psihološke i socijalne procese koji uzrokuju i oblikuju psihopatološke fenomene) 4. psihopatologija osoba s intelektualnim teškoćama. vegetarijanstvo). ne mora biti pogoršano (relaps ili recidiv)  pogoršanje u odnosu na prethodno stanje (egzacerbacija)  bolest ili stanje koja se pojavljuje naglo i kratko traje (akutni oblik)  perzistentna bolest ili stanje (kronični oblik)  neki simptomi mogu ostati trajno (rezidualni oblik). psihopatologija seksualnosti i sl.  psihičko odstupanje (bez obzira je li riječ o bolesti. odnosno kada je neko ponašanje iz normalnog prešlo u patološko (npr. ali ne mora biti povezana sa strukturnim promjena mozga.  dugotrajno narušeno emocionalno.  skup više međusobno povezanih simptoma  pojavljuje se u obliku poremećaja ili bolesti  odstupanje je u jednoj ili u manjem broju psihičkih funkcija. ŠTO JE PSIHIČKI SIMPTOM? Odstupanje od uobičajenog duševnog stanja ili ponašanja pojavljuje se kao psihički simptom. simptom znak sindrom Psihički poremećaj Psihička bolest  obično subjektivna tegoba koju osjeća (doživljaj. o nekim dijelovima populacije (psihopatologija koja proučava psihičke poremećaje specifične za žene.podjela po osobina psihopatologije deskriptivna (opisuje psihičke simptome) 2. netko se boji otvorenih prostora ili se osjeća tužno. eksperimentalna psihopatologija. fenomenološka (otkrva. psihički poremećaj ili psihička bolest. razvojna (proučava razvitak psihičkih smetnji). u odnosu na bolest on manje oštećuje ukupno funkcioniranje osobe.) . psihički i socijalni) podržavajući faktori = potpomažu održavanje bolesti (najviše vezani za okolinu) ponavljajući faktori = dovode do ponovne pojave simptoma komorbiditet = istovremeno pojavljivanje dvije ili više bolesti 4 . opisuje i klasificira psihičke smetnje) 3. vojna psihopatologija) o posebnim područjima (forenzička psihopatologija.

. jatrogeni = pod utjecajem lijekova 5 .

kritika – bolnice se trebalo obavijestiti o dolasku lažnih bolesnika . čak niti kada su tvrdili da je riječ o eksperimentu o prosjek hospitaliziranog vremena 19 dana o s njima osoblje malo razgovaralo o svima dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj (11 shizofrenija. 1 manično-depresivna psihoza) .Rosenhan (1972. zatim su izjavili da su sve izmislili i ponašali se normalno o nitko nije pušten. NORMALNO I ABNORMALNO U PSIHIJATRIJI Što je normalno? .važna značajka psihičke normalnosti jest subjektivni osjećaj koji ima pojedinac o sebi okolina o njemu .pojam patološko ponašanje često se zamjenjuje jednim od ovih pojmova o abnormalno o nenormalno o iracionalno o bolesno o morbidno o odstupajuće o aberantno o promijenjeno .) provodi slavni eksperiment o diljem SAD-a uputio je dobrovoljce (i sam je bio uključen) u psihijatrijske ustanove o simulirali su slušne halucinacije o svi hospitalizirani..najčešća ponašanja koja određuju abnormalno ponašanje su o rijetko pojavljivanje o nepridržavanje normi o osobna patnja o pomanjkanje uvida o opasnost (za sebe ili druge) o poremećaj funkcioniranja o iznenadnost u pojavljivanju o nepostojanje izbora (hoće li se bolest pojaviti ili neće) ODREĐIVANJE POJMA ABNORMALNOSTI . – 1973.zajedničko svim definicijama je sposobnost vlastite prilagodbe na zahtjeve drugih osoba i na okolinu te sposobnost za djelovanje . 1984) o normalno kao zdravlje o normalno kao utopija o normalno kao prosjek o normalno kao proces .Rosenhan najavio jednoj ustanovi dolazak „bolesnika“ iduća tri mjeseca o bolnica izjavila da je prepoznala 41 simulanta o Rosenhan uzvratio komentarom da nije nikoga poslao Otvara se pitanje validnosti dijagnostičkih kriterija 6 .neke definicije spominju i osjećaj sreće (teško je definirati ovo stanje) Što nije normalno? .psihički normalno sastoji se od četiriju dijelova (Offer i Sabshin.

vrlo dobro. a ono može biti autoagresivno ili heteroagresivno o autoagresivnost  suicidalnost (misli i/ili pokušaji)  samoozljeđivanje (mutiliranje)  može biti neovisna o poremećajima o heteroagresivnost  može biti rezultat psihičkog odstupanja  najčešće nije posljedica psihičkih problema .svatko tko krši određene norme (društvene. sada ću ti objasniti kako ćemo postati šefovi federacije europskih bolnica. analogna tjelesnoj boli . Uvid . Kriteriji psihičkog zdravlja i bolesti Različiti ljudi (društva.kritičnost bolesnika prema svojim tegobama i bolesti .osoba s duševnom bolešću je opasna za sebe ili okolinu . civilizacije) različito definiraju psihičku abnormalnost Razlika između normalnog i abnormalnog . agresivnog ponašanja. rijetko pojavljivanje .problemi: o neki poremećaji ne zahtijevaju osobnu patnju (maničan bolesnik će reći da je dobro. odstupajuće i patološko .. Opasnost . tj. depresivnost) 2. eliminirati ćemo glad…) o što je s patnjom okoline bolesnika? (shizofrenija) o subjektivnost – različitim ljudima razlikuju se stupnjevi patnje 4.u psihijatriji i psihologiji → moraju biti prisutna barem dva kriterija od više njih ODREDNICE ABNORMALNOSTI 1.u somatskoj medicini jasnija .problemi: o rijetka ponašanja koja su normalna (nepijenje alkohola.problemi 7 .abnormalno se mora rijetko pojavljivati . osobna patnja . kulture. hajde da se rukujemo.problemi: o djelomičan uvid o disimulacija (svjesno prikrivanje – skrivanje i umanjivanje) simptoma o bez uvida (manični.značajna odrednica. shizofreni) 5.problemi: o kršenje normi ne predstavlja abnormalno ponašanje uvijek (inače bi adolescentska populacija bila trajno zatvorena) o sukob različitih normi unutar jednog društva 3.opasnost obično prolazi iz agresivnosti.) pokazuje abnormalno ponašanje . vjerske i sl. nepridržavanje normi . celibati) o česta ponašanja koja su abnormalna (anksioznost.ispunjen ako bolesnik shvaća da je njegovo stanje promijenjeno.

nepostojanje utjecaja na pojavljivanje bolesti . ne može kontrolirati njegovu pojavu . ZDRAVO . postupna i bez većih oscilacija („sporošuljajući proces“) o povezano s težinom bolesti i lošijom prognozom o shizofrenija simplex 8.poremećaj funkcioniranja je obilježje abnormalnog ponašanja koje sve više služi kao i dijagnostički kriterij .duševni poremećaj nije slobodno izabran.kriterij najvažniji u liječenju .problemi: o nije znak psihopatološkog odstupanja već reakcija na situacije. o većina psihičkih bolesnika nije agresivna o pitanje eutanazije  dopustiti je psihijatrijskim bolesnicima? 6.BOLESNO čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) somatska medicina govori o zdravom i bolesnom zdravlje nije samo odsustvo bolesti. nego potpuno fizičko. ali i za borbu s tim stanjem. o odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao.određujući čimbenik za težinu i prognostičkih ishod samog poremećaja o najbolje se vidi po ponovnom funkcioniranju u području koje je bilo najviše zahvaćeno poremećajem .smanjeno funkcioniranje može se pojaviti u različitim područjima života i zahvatiti jedno ili više područja o razlike u intenzitetu – od oslabljenog funkcioniranja do potpune onesposobljenosti za funkcioniranje .u shizofreniji pojava poremećaja katkad spora.. o atipični oblici bolesti. stanja ili tjelesna oštećenja o simptomi se postupno i polagano poajvljuju . definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska 8 - .tako se odgovornost i „krivnja“ otklanjaju od samog bolesnika i njegove okoline o primjer prozivanje roditelja autistične djece NORMALNO – ABNORMALNO. poremećaj funkcioniranja . iznenadnost . prijelazna stanja.iznenadna promjena ponašanja („iz čistog mira“) .problemi: o smetnje ne moraju biti uzrokovane psihijatrijskim entitetima o poremećaji ne moraju uzrokovati smetnje funkcioniranja o ovisnici. početak same bolesti o potpuno odbacivanje utjecaja okoline. psihičko i socijalno blagostanje nedostaci: o kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv. podvojene ličnosti 7.

dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost 9 ..

individualne i interindividualne razlike o što je s ljudima koji čitav život spavaju manje od 6 sati o različite reakcije nakon konzumiranja alkohola . a za patološke promjene (bolesti) mjerodavna je psihijatrija S PREDAVANJA: → razlika disocirano/disocijativno: Disocirano Disocijativno Nepovezan tok asocijacija Neprepoznavanje..opisao kategorije normalno – abnormalno – patološko . nošenje krzna.«pravi» psihijatrijski poremećaji imaju karakteristike bolesti (endogene psihoze.ako su barem 2 kriterija zadovoljena.) . psihoorganski sindromi). Eysenck (1975. homoseksualnost. hidžabi .za bihevioralne poremećaje trebala bi biti zadužena psihologija.veliki utjecaj ima i dinamika vremena o mnogoženstvo. ono se opisuje i izdvaja 2. amnezija) Shizofrenija Somatoformni poremećaj 10 . J. Specifični problemi razlikovanja bolesnog i zdravog u psihijatriji 1. iza kojih slijede «bihevioralni poremećaji» (neuroze. korida. patološko se ne razlikuje od normalnog numeričkim kriterijima. možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu . ponašanje kod histerije (fuga.) koji nemaju atribute bolesti te stoga ne spadaju u domenu medicine nego psihologije o bihevioralni poremećaji sasvim sigurno su abnormalno ponašanje o oštra granica (uz implicitnu pretpostavku o postojanju kvalitativnih razlika) postoji između psihičke bolesti i bihevioralnih poremećaja . znakovi i simptomi su rjeđi i manje uočljivi nego u somatskoj medicini 3. eutanazija. preljub. karakterni poremećaji i sl. oboljeli mogu pokazivati pomanjkanje uvida u svoje stanje ili ga disimulirati o psihotičnim bolesnicima disimulacija je ugrađena u kliničku sliku svoje bolesti o suicidalni bolesnici skrivaju misli o samoubojstvu .glavni zadatak psihopatologije je dogovoriti kriterije i granice psihički zdravog od abnormalnog o radi postavljanja točne dijagnoze (Rosenhanov eksperiment) H.

1.psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe na zahtjeve okoline i prihvaćanje socijalnih normi . psihičko i socijalno blagostanje (SZO) 11 .čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) . obrezivanje djevojčica (Afrika) 3.vrlo često sama osoba primjeti odstupajuće ponašanje . subjektivni kriterij .normalno je ono čega ima najviše.Nedostaci: o nije univerzalan ni opće prihvatljiv ▪ reakcije na životne događaje ▪ uzroci osim psihičkih bolesti o nestabilan u vremenu o ne uzima u obzir interindividualne razlike o etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima ▪ ritualni kanibalizam (Papua Nova Gvineja). oslanja se na normalnu distribuciju .koliko je u populaciji nekog poremećaja . nego potpuno fizičko.koliko ljudi smatra da je to ponašanje u redu u njihovoj populaciji MKB → međunarodna klasifikacija svih bolesti i poremećaja (dio isti kao u DSM. klasifikacija svih psihičkih poremećaja 2.nedostaci: o čestina ne znači normalnost  interindividualne razlike  odstupanje od prosjeka može biti dobro o nije univerzalan o pretjerano dimenzionalan (ne može se biti malo shizofren) o ne vodi računa o individualnim razlikama .važno u tretmanskom smislu i prognostičkom smislu o nedostaci: ▪ subjektivnost ▪ nema referentne skupine ▪ smanjeni uvid ▪ preuveličavanje postojećih simptoma .agravacija ▪ nema znanstvenu vrijednost 4. a dio različit) DSM → dijagnostičko statistički postupak. medicinski kriterij . socijalni kriterij . statistički kriterij .zdravlje nije samo odsustvo bolesti.normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu smatra kod sebe ili kod drugih da je normalno ..

kršenje normi. ali i za borbu s tim stanjem. nepovjerljiv prema obitelji o kliničke manifestacije mogu biti iste u različitih entiteta ▪ depresija u tugovanja nakon smrti ▪ faza bipolarnog poremećaja ▪ postporođajna (postpartum) depresija ▪ shizoafektivni poremećaj 12 .ako su barem 2 kriterija zadovoljena.problem prepoznavanja duševnog poremećaja zbog njegovih različitih i brojnih kategorija o shizofrenija može biti krivo prepoznata i dijagnozirana kao depresija. Ostali kriteriji . intelektualne poteškoće ili čak kao pretpostavka da je osoba jednostavno ima djetinjastu crtu ličnosti . možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu . neočekivanost u pojavljivanju. nesanica.veliki utjecaj ima i dinamika vremena . 2008) .abnormalno ponašanje je ono koje odstupa od statističkih i socijalnih normi. teškoće u funkcioniranju . o dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost o zanemaruju se sva individualna obilježja ▪ stajalište antipsihijatrijskog pokreta 5. te se u njemu doživljavaju jaki stres i uznemirenost što prati pogoršanje stanja (Davey. o definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska.ne postoji jedan jedinstveni kriterij za razlikovanje psihički normalnog od abnormalnog .razliku treba shvatiti individualno i holistički (primjena svih kriterija na konkretnu osobu) . maladaptivno je. lako plane. ▪ učenik koji ne izvršava obveze. ne jede. napustio je sve hobije. ne razgovara s drugima. zanemaruje higijenu ▪ iritabilni radnik koji ne može spavati. o odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao. anksioznost. osobna patnja. objasniti (dinamska ili procesna psihopatologija) .problemi: o nisu globalni ni jedinstveni . ne može razgovarati s drugima. nedostaci: o kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv o potpuno odbacivanje utjecaja okoline.dinamska psihopatologija usmjerena je na biološke. psihološke i socijalne procese koji uzrokuju i oblikuju simptome koje treba korigirati prikaldnim terapijskim metodama .psihopatološke simtpome treba otkriti. opisati (deskriptivna psihopatologija).. iscrpljenost.problemi o različiti simptomi istog entiteta ▪ depresivna osoba koja ne izlazi iz kreveta.

Hindusi → jake emocije mogu dovesti do slabosti i tjelesne bolesti.Traje do 18..Babilon → svakoj bolesti su pridružili određenog demona o Duševna bolest je uzrokovana zlim duhom Idta o Istjerivanje duhova obavljalo se lijekovima.Drevna Kina → postrojbina prvih „liječnika“ koji se bave psihičkim bolesnicima o Najraniji opisi duševnih bolesti o Prirodne su sile važnije od natprirodnih u uzrokovanju duševnih bolesti o Koncept suprotstavljenih snaga.  U duševnih bolesnika prevladavaju loši duhovi o Mitološka faza → sve je u životu prožeto božanskim silama i svaki simptom je uzrokovan njima  Ako se božanske sile omalovažavaju. jin i jang.st.Vjerovanja o postojanju stalnih sukoba između različitih duhova i bogova u međusobnom nadvladavanju o U konačnici ti sukobi dovode do psihičkih poremećaja . STAROINDIJSKA. i može se podijeliti na tri faze: o Animizam → vjerovanje da je život stvorila nematerijalna sila. STAROEGIPATSKA I BABILONSKA MEDICINA . ali i boli  Surova nezrelost i neznanje – temelj životinjskih nagona . POVIJEST PSIHOPATOLOGIJE PRAPOVIJESNO DOBA .Egipćani → duševnoj bolesti pridavali magijsko značenje o Terapeuti su bili svećenici koji se koriste obredima protiv magijskih sila o Postupno iz sfere religijskog ulaze u sferu realističnog  Vjerske rituale zamjenjuju proučavanjem astronomskih fenomena 13 . pozitivna (bog) i destruktivna. a njezinu liječenju treba pristupiti psihološki o Predvidjeli postojanje temperamenta i urođene naravi o Susruta – tri emocionalne značajke čovjeka  Mudra i prosvijećena dobrota  Žestoka. ako se zanemaruju ili im se izruguje nastupa bolest o Demonska faza → mitska božanstva zamijenjena formalnim teološkim dogmama  Postoje dvije sile: kreativna. primijenjen na ljudsko tijelo znači da je ono podijeljeno na pozitivne i negativne snage  One su međusobno sukladne i suprotstavljene  Njihova ravnoteža označuje tjelesno i psihičko zdravlje  Rezultat narušene ravnoteže je bolest  Zhang Zhongjing – smatrao da je organska patologija uzrok i tjelesnih i duševnih poremećaja . duh ili duša te da sve stvari imaju duh (dušu) i da u čovjeku postoje dobri i loši duhovi. ispovijedanjem i drugim metodama koje su kontrolirale i udobrovoljavale nadnaravne sile . nagla i nepromišljena strast – izvor zadovoljstva. izgladnjivanje i kažnjavanje prva je „terapija“ psihički oboljelih pojedinaca .negativna (demon) • U bolesnika prevladavaju demoni i njih treba istjerati STAROKINESKA.duševnoj se bolesti pridavalo magijsko i mitsko značenje o posljedica je duhovnih sila te je u oboljelog ušao „zao duh“ o mučenje.

delirij. kolerik.Platon → dijeli dušu na tri dijela: racionalnu. fobije.Hipokrat → predložio kliničku opservaciju i zaključivanje po metodi indukcije o Tvrdi da duševna bolest nije sveta nego da je uzrokovana promjenama mozga  Zagovornik somatogeneze – koncept koji smatra da se nešto događa s tijelom i to uzrokuje psihičke poremećaje o Stvorio podjelu temperamenata  Za osnovne tjelesne tekućine vezuje temperamente (sangvinik. depresiju. U njima su vidjeli uzroke bolesti Prvobitno su pretpostavljali da je srce središte mentalne energije.Herodotova pisma → duševna bolesti je pripisivana božjoj kazni. migrenu.Demokrit → materija je stvorena od brojnih nevidljivih dijelova (atoma) o Ako su oni u svom međuodnosu promijenjeni. a ljudska se duša treba osloboditi smrtnog tijela i ujediniti sa svemirom o Prihvatio teoriju o tjelesnim tekućinama i poremećaj njihove ravnoteže smatra odgovornim za nastanak duševne bolesti o Vjeruje u besmrtnost duše koja se može seliti  Sastavljena je od razuma. slabjeti i umrijeti . ali i kirurško liječenje kod težih poremećaja . a osjeti su samo slika svijeta ideja   14 . nagonsku i duhovnu o Duševna bolest nastaje kada racionalna duša gubi utjecaj nad nagonskom o Smatra kako su ideje jedina prava zbilja. maniju..Tales → među prvima koji je proučavao duševnu bolest o Bolest prepoznaje kao prirodni događaj o Traži fizikalne zakonitosti u nastajanju bolesti i uvodi geometrijsku proporciju kao temelj zdravlja o Vanjske sile na psihu nemaju značajan utjecaj. histeriju o Predlaže puštanje krvi. osveti demona. božanski je sveobuhvatan i vječan. melankolik i flegmatik)  Izmjena tjelesnih tekućina dovodi do psihičkog pogoršanja o Opisao i klasificirao epilepsije. paranoju.Područje zdravlja i bolesti nastavlja se premještati od religijskog kulta prema filozofiji i medicini . postpartalnu psihozu. inteligencije i impulsa . a veći dio patoloških zbivanja je urođen . a svađa za osobni slom ili socijalnu dezintegraciju o Začetnik evolucionističkog stajališta  Kaže da će neko biće preživjeti ako je mješavina u krvi.Pitagora → mozak je središte ljudskog intelekta i izvorište duševnih proemećaja o Smatra da je svemir najvažnija kategorija. prikladna i primjerena  Ako je ona problematična. konvulzije. a poslije su počeli proučavati mozak kao izvor mentalne aktivnosti i sijelo duševnih poremećaja STAROGRČKA MEDICINA . po slučajnoj kombinaciji.Alkmeon → utemeljitelj fiziologije o Središnji živčani sustav je izvot mentalne energije. biće će oboljeti. tada nastupa bolest . a metabolizam mozga se temelji na tokovima i strujanjima tjelesnih tekućina o Metaboličku harmoniju naziva isonomia i ona je znak zdravlja o Otkrio da senzorni živci ulaze u mozak . pojačanom pijenju i tjelesnoj bolesti .Empedoklo → navodi osnovne elemente života koji su u vezi s dva principa –ljubav i svađa o Ljubav je odgovorna za harmoniju i zdravlje.

ljutnje. duša postoji prije i poslije tijela. melankolije (depresije) i kronična stanja (odg. netaktičnost. straha. prostačenje  Oni odgovaraju današnjim crtama ličnosti Grci su shvaćali bolest uglavnom kao psihičku.Galen →podijelio dušu na tri dijela: o Razum i intelekt o Hrabrost i ljutnja o Spolna žudnja i nagon o Tjelesne tekućine postoje u normalnom i abnormalnom obliku te njihove 4 kvalitete određuju ljudski temperament o Bolesti su uzrokovane vanjskim utjecajima ili nekim predispozicijama 15 . tješi i stječe znanje o bolesti o Temelj današnjih psiholoških tretmana i psihoterapije - - - STARORIMSKA MEDICINA .Aretej → opisao izmjenu maničnih i depresivnih stanja. veselja.. upotrebljava termin insania ili paranoia o Njih dijeli na fremit parafreniae (današnji delirij). mrzovoljnost. brbljavost. polaze od mehanicističkog stajališta da je širenje ili smanjivanje šupljina u mozgu uzrok duševnih smetnju . strah i depresivno raspoloženje o Strictum čini ekscitirano. hrabrosti. agresivno i delirantno ponašanje o Mixtum sadržava elemente oba prethodna stanja . smatra kako je mišljenje nadređeno osjetnom području o San je odraz aktivnosti prethodnog dana i kao takav je bitan za zdravlje o Prvi opisao „poremećaje“ žudnje. o Čovjek po duši pripada svijetu ideja. psihozama) . a po tijelu materiji. oštećenje izazvan oalkoholom i drugim otrovnim tvarima (današnju demenciju) o Za depresiju je tvrdio da nastaje zbog psihičkih razloga. a ne humoralnih uzroka o U peilepsiji je opisao auru koja prethosi epileptičnom napadaju o Uvodi pojam pneuma – prirodni ili životinjski duh. a spoznaja je tek sjećanje o Duševni poremećaj je rezultat iracionalnog praznovjerja i pogrešnih vjerovanja  Preteča kognitivne paradigme o Predlaže tretman koji uključuje razgovor s filozofom ili liječnikom o Prvi se zalagao za to da se obitelj brine o duševnom bolesniku. kao tjelesnu ili kao kombinaciju psihičkog i somatskog Razvili su tri specifična pristupa u liječenju: o Induciranje spavanja i sanjanja o Interpretacija sadržaja sna o Razgovor kojim se hrabri. mržnje i sažaljenja koje su ekvivalent današnjim poremećajima ličnosti Teofrastus → opisao različita psihička obilježja nazvavši ih karakterom o Laskavost.Celsus → napisao prvi medicinsku enciklopediju o Za sve psihičke p.Prihvaćaju da je uzrok duševne bolesti smješten u mozgu. fizičko utjelovljenje duše o Smatra se tvorcem psihogeneze – emocionalna stanja mogu utjecati na humoralni metabolizam i tjelesno stanje o Kao temelj razmatranja svkog poremećaja postavio je tijek bolesti i njezine posljedice . da ga čuva i njeguje Aristotel → utemeljio formalno mišljenje i od apstrakcije ide prema realističnom tumačenju o Zalaže se sa empiriju i indukciju.Dijele psihičke poremećaje na tri stanja o Laxum obuhvaća apatiju.

zatvaranje u tamnice. um . o Uviđa da psihički p. sputavanje lancima – uobičajene terapijeske metode . tj. demon.Tereza Avilska → tvrdila je da histerične žene nisu opsjednute nego da izgledaju kao da su bolesne o Kod histerije nije rijče samo o tjelesnoj bolesti – kao što zahvaća tijelo.Avicena → prikupio i sustavno obradio dotadašnja medicinska znanja o Uviđa vezu između intenzivnih emocija i tjelesnog stanja te potvrđuje postojanje tjelesnih tekućina o Pretpostavlja da je intelektualni deficit zapravo defekt mozga o Frontalni dio mozga povezuje s osjetnim sustavom i razumom o Preporučuje terapiju pjesmom. kaveze. razgovorom i radom SREDNJI VIJEK . ona može zahvatiti i dušu.Briga o duševnom bolesnik stagnira gotovo tisuću godina .Teofrastus Paracelsus → vjerovao da su bolest rezultat odnosa između svemira i čovjeka koji je svemir u malom 16 . a ono je značilo smrt o Vještice su žene koje pokazuju histerične ili psihotične simptome o Pojava masovnih histerija . bile zlostavljane i proganjane .Praksa mučenja i ubijanja psihičkih bolesnika postupno nestaje pojavom reformacije i renesanse o U ovom razdobju se pojavljuju mislioci i liječnici koji drugačije promišljaju o duševnoj bolesti . i obrnuto o Podijelio pneumu na dva dijela:  Jedan kontrolira senzornu percepciju i čije oštećenje uzrokuje neurološke simptome  Drugi ima funkcije koordinacije. utopljavanje ili hlađenje.Johan Weyer → postoje dvije vrste vještica: o One koje su to postale rado i svojom voljom o One koje nisu odgovorne za taj čin – njima treba pomoć liječnika .Martin Luther → ljudi mogu biti obuzeti od vraga na dva načina: tjelesno i spiritualno o Tjelesno obuzeti su mahniti i imaju Božje dopuštenje za srdito.g. a psihički bolesnici manje vrijedni .U Europi osnovali psihijatrijsku bolnicu u Valenciji 1407.Smatralo se da je psihička bolest kazna. uznemireno i uzbuđeno ponašanje o Duhovno obuzeti su oni od čarolija i vraga . vrag kojeg teba istjerati iz tijela o Fizičko zlostavljanje.Uvodi se demonološki princip o U bolesnika je ušao zao duh.Pridonjeli poboljšanju skrbi za psihičke bolesnike . uzrokuju tjelesne p.. razuma i pamćenja i njegovo oštećenje uzrokuje psihičke simptome o Opisao katatoniju i katatoni stupor te depresiju o Za liječenje predlaže dobru njegu. zamišljanja.g. .Osnovali prve psihijatrijske ustanove – bolnice u Bagdadu 705. . i Kairu 800.g.Razdoblje u kojem su osobe s psihičkim p. kažnjavanje.Objašnjenje za promijenjeno ponašanje neke osobe je da je ona vještac/ica koja svojim čarolijama sotonizira okolinu o Inkvizicija – propisan postupak koji se primijenjuje za dobivanje priznanja. ali i puštanje krvi ARAPSKA MEDICINA .

ali postoje dokazi da ga je prvi upotrijebio Marko Marulić . bolesti glave te ludilo (maniju) i melankoliju . stanja koja mogu biti važna za razvitak poremećaja – današnji percipitirajući čimbenici o Uočio vezu između emocija i socijalnog pritiska .. tjelesnu dušu o Razlikuje simptome koji prate velike bolesti mozga i bolesti u kojima je mozak intaktan o Uočio razvitak rane demencije i odbacio ideju o putovanju maternice u histeriji .Thomas Willis → tvorac pojma neurologija o Za nju kaže da istražuje bolesti mozga. a ne odvjetnik o Začetak forenzičke psihijatrije .Pojavljuje se fiziognomika o Učenje koje čivjekove psihološke značajke interpretira na temelju njegovih tjelesnih obilježja (prije svega lica) o Unutrašnji sjećaji pokazuju se u facijalnoj mimici. tijela ili utrobe o Izvore melankolije vidi u neumjerenoj ljubavi. STOLJEĆE . zaokupljenosti religioznim temama i pretjeranoj umnoj aktivnosti o Odvaja ju od ludila o Psihičke p. STOLJEĆE . neposredni i prethodni o Zalaže se za otkrivanje prethodnih emoc.Tada nastaje pojam psihologija o Kao tvorac se navodi Rudolf Gockel. grimasama pa i glasu o Tvorac koncepta je Giambattista Porta . Vida  Smatra da postoji dinamična ravnoteža između nesvjesnog i svjesnog duha o Teoriji o četirima elementima dodaje peti  On je najvažniji za odnos između zdravlja i bolesti  Tu teoriju zamijenjuje teorijom o trima principima: sumpor. klinički analizu melankolije o Ona može nastati iz glave.Girolamo Fracastoro → opisuje epidemiju odvratne i teške bolesti koja uzrokuje demenciju i dovodi do smrti o Zaključuje da se bolest prenosti spolnim kontaktom – nazvao ju sifilis .Paolo Zacchia → duševne bolesnike i njihove postupke treba prosuđivati liječnim. bol) o Uviđa da se ona pojavljuje i kod muškaraca o Smatra da uzroci bolesti mogu biti daleki. dok psihologija istražuje tzv. živa i sol • Na osnovi njih nastaju i održavaju se bolesti o Kasnije uvodi nove principe:  Stvaralački – podržava zdravlje  Izopačeni – vodi u bolest 16.Bedlam → opća bolnica u Londonu koja se pretvorila u mjesto iživljavanja na psihičkim bolesnicima 17 . o Odnos između makro i mikrokozmosa temelj je razumijevanja svih bolesti o Upotrijebio pojam nesvjesno opisavši masovnu histeriju u pojavi plesa sv.Felix Platter → klasificira sve poznate psihičke bolesti i zalaže se za odvajanje psihološkog od fiziologije i teologije 17.Thomas Sydenham → opisao mnogobrojne simptome histerije (paraliza.Robert Burton → piše „Anatomiju melankolije“. klasificira na bolesti koje izbijaju iz tijela.

instinktivnu.. rodove.Cullen → stvorio klasifikaciju psihičkih poremećaja o Začetnik neuropatologije – tvrdio da je većina patoloških psihičkih stanja povezana s bolestima mozga o Uvodi pojam neurosis – tu prije svega misli na neurološke p. 18. intelektualnu i iregularnu o Vrste melankolije su religiozna. neuravnotežena. žalosna i lutalačka . zanesena. zamišljena. vrste i podveste o Organizirao duševne bolesti po uzroku o Demenciju dijeli na ekstracerebralnu.Suvages → klasificirao sve bolesti u razrede. STOLJEĆE . 18 . redove.

melankoliju. idiotiju i demenciju povezujući ih s karakterističnim (patognomoničnim) simptomia o Detaljno opisao manično-depresivnu psihozu o Predlagao da psihijatrija.g. STOLJEĆE .Johann Christian Reil → uveo 1808.Broca → opisao motornu afaziju i pripadajuću leziju u lijevom frontalnom režnju o Uveo naziv limbički sustav .g.Wernicke → opisao drugu vrstu afazije (senzornu) i povezao je s oštećenjima gornjeg temporalnog režnja dominantne moždane polutke 19 . pri kojem postoje mnogobrojni tjelesni simptomi koji nemaju organsku podlogu . Americi i drugim zemljama . ali i izgled lubanje odražava te funkcije o Mozak ima organe (njih 27) koji određuju psihičke funkcije o Promatrao lubanje zatvorenika i duševnih bolesnika i pronalazio zakonitosti u pjavljivanju određenih psihičkih smetnju – organologija ili kranioskopija Spurzheim → nastavlja Gallova mjerenja i ovu disciplinu naziva frenologija Mesmer → uvodi tezu o animalnom magnetizmu kao pokretaču duševnih bolesti o Istraživao hipnozu kao metodu liječenja Pinel → reformirao psihijatriju oslobodivši psihijatrijske bolesnike s lanaca 1792. u osnovi neurološki. → prva psihijatrijska bolnica u Americi Lavatar → ravzija fiziognomiju i upozorava na povezanost tjelesnog izgleda i karaktera Gall → smatrao da su sve psihičke funkcije locirane u različitim dijelovima mozga o Topografija mozga.Briquet → opisao p.Griesinger → shvaćao psihijatriju kao medicinsko-empirijsku znanost o Zalagao se za suradnju neuropatologije i psihologije o Zastupao tezu o jedinstvenoj psihozi – različiti uzroci dovode do istog poremećaja o Razne faze su samo faze u tijeku jednog procesa koji završav apatičnom demencijom .Esquirol → stvorio francusku psihijatrijsku školu o Zaslužan za usvajanje zakona koji štiti duševnog bolesnika i njihova prava  Prvi upotrijebio pojam halucinacije koje razlikuje od iluzija  Prepoznao OKP kao zaseban entitet  Opisao razliku između oligofrenije (rođeni sa siromašnim intelektom) i demencije (rođeni bogatim intelektom.Maudsley → smatrao da su mentalni p. Haslam → prepoznao stanja uzbuđenja i depresivnosti koja se izmjenjuju u istog bolesnika i opisao oscilacije raspoloženja o Opisao bolesnike s psihotičnim simptomima te one s paranoidnim obilježjima 1773. a poslije osiromaše) .Dorotea Dix → započela pokret mentalne higijene o Zalagala se za humani pristup duševnim bolesnicima i utjecala na promjenu javnog mišljenja o duševnoj bolesti o Omogućila izgradnju novih azila u Sj. kao medicinska struka o duševnim bolestima. bude ravnopravna disciplina u medicinskoj nastavi te je ustrojio prve katedre psihijatrije na sveučilištima o S njim započinje ZNANSTVENO RAZDOBLJE U PSIHIJATRIJI - 19. pojam psihijatrija .. o Klasificirao duševne bolesti u maniju. samo su psihički simptomi dominantni o Upozorava na hereditarno opterećenje duševnih bolesnika te na djelovanje različitih etioloških čimbenika istodobno .

zaobilazeći svjesno sjećanje. sustava)u kojoj se može javiti disocijacija o Taj fenomen izazivaju misli i osjećaji koje osoba ne može podnijeti o Dolazi do odvajanja jednog dijela svijesti. u obliku simptoma histerije 20 - - - - - - . današnji bipolarno afektivni poremećaj)  Ovamo svrstava maniju. a simptomi histerije se povlače Breuer → koristio se hipnozom i katarzom u liječenju histerije.. melankoliju. javljaju u različitim geografskim područjima i u svim rasama Tourette → opisao bolesnika s mnogobrojnim tikovima Charcot → dokazao da se u multiploj sklerozi pojavljuje demijelinizacijski proces Bernheim → utvrdio da se mogu hipnotizirati osobe s različitim poremećajima o Uočio da su sve hipnotizirane osobe sugestibilne te da se razlikuju u stupnju sugestibilnosti o Uveo pojam psihoneuroza Janet → razvio koncept psihastenije (slabost živč. kriminaliteta. dokazima i fiziologiji Kraepelin → eksperimentalnu i empirijsku psihologiju uveo u istraživanje duševnih bolesti o Stvorio klasifikaciju duševnih poremećaja koje dijeli na dvije velike skupine o Prva obuhvaća različite vrste manično-depresivne psihoze (cirkularna psihoza.. ali i drugih neuroza o Neugodni doživljaji i psihotraume su pohranjeni u nesvjesno o Ta se neugodna iskustva ponovno javljaju. katatonija i demencija paranoja o Parafreniju odvaja od ostalih psihoza. a nesvjesni procesi ostaju nepromijenjeni o U liječenje neuroza uveo katarzu  Smatrao da traumatska iskustva uzrokuju histeriju  Ako se u hipnozi sjećanja na njih ožive dolazi do burnog. odvaja ličnost od temepremaenta i opisuje autistični temperament o Stvorio poredbenu psihijatriju – utvrdio da se svi psihijatrijski p. Morel → opisao bolesnika s halucinacijama i sumanutim mislima koji već u mladosti intelektualno propada o Ovo stanje je nazvao demencija prekoks o Postavlja tezu o progresivnoj degeneraciji koja pokazuje kako se transgeneracijski pojavljuju sve teže bolesti Down → opisao posebnu vrstu mentalne retardacije Harlow → prvi opisao stanje nakon oštećenja frontalnog režnja – kasnije dobilo ime moria Hecker → opisao psihozu koju je nazvao hebefrenija Kahlbaum → opisao psihozu katatonog tipa o Umjesto dotadašnjeg naziva vesania katatonica uvodi pojam katatonija o Tvorac termina ciklotimija i distimija Lombroso → razvija teoriju o rođenom čivjeku zločincu o Misli da se kriminalno ponašanje može nasljeđivati i prepoznati po nekim tjelesnim značajkama Kraft-Ebing → prihvaća koncept degeneracije i smatra kako je ona uzrok duševnih p. ali i seksualne patologije o Uveo pojmove mazohizam i sadizam za koje smatra da se pojavljuju i na psihičkoj razini o Začetnik seksologije Wundt → smatra se utemeljiteljem znanstvene psihologije o Stvorio psihologiju temeljenu na iskustvu. depresiju. žestokog reagiranja (katarze). ciklotimiju (obuhvaća hipomaniju. razdražljivi tip i emocionalnu labilnost) o Drugu skupinu čine psihoze koje naziva demencija prekoks  Tu spadaju heberenija.

smetnjama afekta i konačnim propadanjem ličnosti o Uveo koncept „4 a“ simptoma koje mora imati shizofreni bolesnik:  Autizam  Ambivalencija 21 . bez sumanutih misli i halucinacija..Binet → razvio testove za ispitivanje inteligencije i prvi upotrijebio pojam erotski fetišizam . s povlačenjem.E. superego i id  Na temelju toga opisuje karaktere  Erotski tip – njegovim životom upravlja instinktivni id  Narcistički – određen dominantnim egom  Kompulzivni – određen strogošću superega o Neuroze dijeli na histeriju. katatonui hebefrenu SH) opisao je i shizofreniju simplex  Ona označuje entitet koji postupno nastaje.Spearman → prvi primijenio faktorsku analizu u psihologiji te stvorio dvofaktorsku teoriju inteligencije . falusnu fazu. osamljivanjem. o Uz dotad poznate oblike (paranoidnu. analnu.Alzheimer → opisao bolesnicu s progresivnom demencijom i psihotičnim simptomima o Na obdukciji je pronašao degenerativne promjene mozga i specif.Heller → opisao dječji dezintegrativni poremećaj i nazvao ga dječja demencija . fobije. fazu latencije i adolescenciju o Tvrdi da sve pokreću dva glavna nagona – Eros i Thanatos o Njegova se psihologija naziva dubinskom Witmer → smatra se ocem kliničke psihologije o Osnovao prvu psihološku klinku namijenjenu djeci i njihovim problemima u školi Korsakov → opisao simptome alkoholne psihoze koji se javljaju s degenerativnim živčanim promjenama (Korsakovljeva psihoza i sindrom) - 20.Terman → razvio Stanford – Binet IQ test za ispitivanje inteligencije .Stern → stvorio koncept kvocijenta inteligencije. fazu Edipova konflikta. klarifikaciju. IQ . Freud → otac psihoanalize koji je držao kako se hipnoza kože koristiti u dijagnostici i liječenju takvih stanja o Zajedno s Breuerom primjenjivao hipnozu i liječenju  Koriste se katarzom koju nazivaju psihokatarktičkim liječenjem o Uvodi metodu slobodnih asocijacija koju naziva psihoanalizom  Ona sadržava osnovne terapijske aktivnosti: konfrontaciju. uretralnu. Bleuler → uvodi pojam shizofrenija za koju je smatrao da je čine skupina različitih p. plakove . STOLJEĆE . prisilnu neurozu s karakterološkim promjenama o Proučava anksiozne fenomene koje razlikuje od straha  Postavio nekoliko teorija o anksioznosti  Teorija o transformaciji libida u strah  Signalna teorija straha – anksioznost se javlja kao odgovor ega na nesvjesne impulse iz ida o Individualni psihoseksualni razvitak dijeli na oralnu. interpretaciju i proradu  Jedan od puteva do nesvjesnog o Drugi put u nesvjesno jest analiza snova  Razliku manifestni i latentni sadržaj sna o Psihički aparat dijeli na ego.

piknički tip) o Smatra da je ova biotipologija značajna i za prognostički ishod bolesti Jaspers → stvorio deskriptivnu/fenomenološku psihopatologiju o Smatra da je katatonija bliža afektivnim p. funkcije moždanog tkiva. nego SH o Misli kako je pogrešna potraga za genima i karakterističnim endofenotipom u SH ili genima i patofiziologiji u mentalnoj retardaciji o opisao sve psihijatrijske fenomene i klasificirao ih Watson → smatra da je psihologija objektivna eksprimentalna disciplina. neuroze te prenatalne i postnatalne defekte Kretschmer → povezao psihičke značajke s tjelesnom konstitucijom (astenički..  Poremećaj afekta (kratkotrajnog raspoloženja)  Poremećaj asocijacija o Kanije uveo još 2a – anhormiju i poremećaj pozornosti o Mišljenje SH bolesnika je nazvao dereističkim o Stvoriopojam sinestezija o Opisao shizoidnu ličnost koja se može razviti u SH M. Bleuler →tvorac koncepta endokrini psihosindrom koji hormonalne promjene smatra odgovornima za nastanak duševnih poremećaja Meyer → duševna bolest je psihobiološka reakcija na promijenjene uvjete funkcioniranja koji su uzrokovani vanjskim ili tjelesnim promjenama o Smatra da se kod većine bolesti (osim neuroza) vidi organska podloga. a introspekcija ne čini temelj njezinih metoda o Žarište interea s mišljenja premješta na učenje – osnova za biheviorizam Pavlov → otkrio zakonitosti klasičnog uvjetovanja o Tvorac teorije o uvjetnim refleksima Noguchi → otkrio uzročnik sifilisa (bakteriju) u mozgu bolesnika koji su umrli pod lsikom progresivne paralize Wagnet-Jauregg → liječio progresivnu paralizu unoseći uzročnika malarije u organizam Loewi → otkrio prvi neurotransmiter – acetilkolin Berger → uveo elektroencefalografiju u kliničku primjenu Schultz → započeo primjenu autogenog treninga – nove psihoterapijske metode Stroop → stvorio test kojim se promatra vrijeme reakcije pri gledanju riječi koje su napisane različitim bojama Papez → povezao limbički sustav s emocijama o Opisao neuronski sklop koji ide od hipokampusa preko forniksa do prednjeg talamusa zatim do cingularnog korteksa i natrag do hipokampusa (Papezov krug) o Taj krug određuje emocionalno doživljavanje i ponašanje Adler → stvorio individualnu psihologiju koja se temelji na fenomenologiji pojedinca o Za razvitak neuroza je važnija težnja za moći i superiornošću nego seksualnost o Smatra da svaki neurotski simptom ima neku svrhu o Utjecaj društva ns simptome Jung → stvorio analitičku psihologiju o Vjerovao da nesvjesno upravlja psihičkim životom. ima vlastiti oblik znanja i mišljenja o Uvodi pojmove kompleks i arhetip o Opisuje dva tipa ličnosti: ekstravert i introvert o Stvorio test asocijacija 22 - - - - - . tj oštećenje mozga o Sva mentalna aktivnost ima patofiziološku podlogu i anatomski supstrat o Podijelio psihičke bolesti na p. djeluje samostalno.

koji sada postaje uvjetovani podražaj o Osoba s pomoću operantnog uvjetovanja nauči kako izbjeći taj uvjetovani podražaj Ellis → iznio teoriju kako objektivne događaje osoba opaža i tumači. ali i društvu u cjelini Cattell → proučava model integrativnog učenja. osobine ličnosti i tiovi ličnosti o Uveo model ličnosti koji se sastoji od triju dimenzija (ekstr. iskrivljenja odgovorni za nastanak psihičkih smetnji o Utvrdio da brojne depresivne p. liječenju psihičkih smetnji. nezainteresiran i agresivan Kanner → postavio temelj dječje psihijatrije o Opisao rani dječji autizam i nazvao ga infantilnim autizam Asperger → opisao posebnu vrstu autizma koju naziva autističnom psihopatijom Melanie Klein i Anna Freud → razvile različite koncepte primjene psihoanalize u dječjoj dobi o Klein – teorija objektnih odnosa. uveo pojam osobine ličnosti te je opisao. a biološki i interpersonalni utjecaji imaju manje značenje o Opisala tri tipa karaktera: popustljiv. izazivaju negativna vjerovanja o sebi. stvaralaštvom. 16 izvornih osobina ličnosti Wolpe → razvio tehniku sustavne desenzibilizacije te uveo bihevioralnu terapiju kao metodu liječenja Eysenck → upotrebljava naziv bihevioralna terapija za sve psihoterapijske metode koje se temelje na suvremenoj teoriji učenja o Istraživao nasljeđivanje osobina ličnosti o Opisao 4 hijerarhijski orhanizirane razine ličnosti – pojedinačne reakcije. uobičajena habitualna ponašanja. neurot. koristeći se FA. okolini i budućnosti – negativna kogntivina trijada Seligman → postavio teoriju naučene bespomoćnosti Frankl → tvorac egzistencijalnih terapija (logoterapija i egzist. ljudskim potrebama – potreba za udruživanjem.. koncept paranoidno-shizoidne i depresivne pozicije u vrlo male djece o Freud – proširila ego psihologiju objasnivši ego obrane Sullivan → stvorio interpersonalnu teoruju koja kaže da se impulsi. psihoticizam) Bandura → istraživao učenje modeliranjem Mowrer → uveo dvofaktorsku teoriju anksioznosti o Po njoj osoba klasičnim uvjetovanjem reagira na prethodno neutralni podražaj. Karen Horney → smatra da je neuroza uzrokovana i društvenim utjecajima. razasutog i kriznog identiteta Winnicott → umjesto važnosti nagona isticao objektne veze 23 - - - - - . težnje i simptomi ne mogu promatrati bez shvaćanja interpersonalnih odnosa Fromm → smanjio ulogu nagona u psihodinamskom tumačenju poremećaja. bazična vjerovanja i kogn. a važnost daje specif. a onda se kod nekih pojedinaca jave psihopatološke reakcije o Uveo ABC shemu Beck → smatra kako su negativne automatske misli. Analiza) Erikson → razvio koncept psihosocijalnog razvitka koji se sastoji od osam faza o Uvodi pojam odraslog identiteta. osjećajem identiteta te nalaženjem mjesta u društvu o Potpuno ili djelomično zadovoljenje ovih potreba uzrokuje psihičke smetnje Moniz → razvija psihokirurgiju o Kod teških oblika OKP-a i kronične SH primijenjuje prefrontalnu leukotomiju ili lobotomiju Hathaway i McKinley → stvorili instrument MMPI radi procjenjivanja i dijagnosticiranja osoba s mentalnim poremećajima Skinner → zalagao se za primjenu pristupa operantnog uvjetovanja u obrazovajnu.

kritizirali proces postavljanja dijagnoze te mislili da je psihoza rezultat društvenih promjena Leighton → utvrdio veze između duševnih p. kada nastaje MKB o Prvi DSM pod okriljem APA-e nastaje 1952. Era psihofarmakoterapije započinje primjenom klorpromazina Delay i Deniker → pokazali kako klorpromazin pomaže u smirivanju SH bolesnika o Za lijek ovakvog djelovanja je uveden naziv neuroleptik (današnji antipsihotik) Cade → koristio se litijem u liječenju maničnih bolesnika Alexander → jedan od utemeljitelja psihosomatske medicine o Navodi 7 bolesti koje su psihosomatskog karaktera te razvija psihoanalitičku kriminologiju Glasser → utemeljio realitetnu psihijatriju nazvavši je realitetnom terapijom Rett → opisao autistični poremećaj u djevojčica Holmes i Rahe → upozorili na važnost životnih događaja u nastanku i pogoršavanju psihičkih p. psiholoških te socijalnih utjecaja objašnjava nastanak psihičkih poremećaja 1979. doživljaj da drugi znaju bolesnikove misli. te stvorili ljestvicu stresnih događaja Cooper i Laing → započeli antipsihijatrijski pokret u kojem su se suprotstavili tadašnjoj psihijatrijskoj doktrini. glasovi u dijalogu. reda: ozvučenje vlastitih misli. ali i šire zajednice na psihički promijenjenog pojedinca Maslow → začetnik humanističke psihologije koja zastupa postojanje slobodne volje.g. Chess i Birch → opisuju devet tipova temperamenta u djece te kako rane značajke ličnosti utječu na kasniji psihički razvitak Socijalna psihijatrija → razvija se kroz premisu o lječidbenom utjecaju grupe. Reda: ostali halucinatorni fenomeni. Reda o Simptomi I. cenestetičke halucinacije. nagoni i volja o Simptomi II. anhedonija. Erickson → razvija hipnoterapiju Perls → stvorio geštalt psihologiju o Aktivnim tehnikama kroz proces otkrivanja razjašnjava se proživljeno iskustvo Schneider → dijeli simptome SH na one I. i sociokulturnih procesa Rosenhan → doveo u pitanje postojeće dijagnostičke postupke Engel → stvorio biopsihosocijalni model bolesti koji se odnosi i na duševnu bolest o Međuodnos bioloških. osjećaj afektivne praznine. samoaktualizaciju i odgovornost za vlastite postupke Rogers → stvorio psihoterapiju usmjerenu na klijenta o Uvodi pojam fenomenološko polje.g. glasovi koji komentiraju bolesnikove postupke. hipobulija o Depresiju dijeli na endogenu i reaktivnu te ih razlikuje i fenomenološki o Opisuje deset tipova ličnosti Thomas. → prva udruga oboljelih od SH i članova njihovi obitelji. NAMI Plutchik → u okviru teorije emocija stvara test ličnosti PIE (Indeks profila emocija) Crow → dije SH na sshizofreni sindrom tipa I i tipa II Andreasen → razrađuje koncept pozitivne i negativne SH 24 - - .g. organizam te vlastito i idealno ja kojima opisuje ličnost i nastanak psihičkih smetnji Razvitak klasifikacijskih sustava započinje 1948. sumanuto opažanje. nametnuti ili kontrolirani osjećaji. socijalno povlačenje. oduzimanje ili nametanje misli. i II.. o Opaža prijelazne fenomene i objekte o Objasnio važnost ranog odnosa između majke i djeteta Moreno → uvodi psihodramu kao novu terapijsku tehniku Berne → utemeljio transakcijsku analizu M.

psihičkih funkcija. TPQ Shapiro → razvila metodu EMDR koja se koristi u liječenju PTSP-a i svih drugih oblika psihotraume 21. istraživanja mozga. Costa i McCrae → petodimenzionlni model ličnosti te stovrili NEO-PI inventar ličnosti Cloninger → tri dimenzije ličnosti koje su neurobiološki utemeljene i stvorio upitnik za njihovo mjerenje. psihičkih p.. i novih metoda liječenja Otkriven genetski kod čovjeka što je osnova za pronalaženje gena i genskih promjena koji su odgovorni za bolesti Istražuje se učinkovitost psihoterapije i dokazuje da su promjene koje ona izaziva u mozgu istovjetne promjenama što ih izazivaju psihofarmaci Razvijaju se farmakogenetika (traži promjene u jednom genu koje utječu na metabolizam lijeka) i farmakogenomika (proučava kako genotip utječe na odgovor na neki lijek) 25 . STOLJEĆE Prozvano „stoljećem uma“ o Zamah u daljnjem razvitku neuroznanosti. Barker → počeo primjenjivati transkranijalnu magnetnu stimulaciju koja se danas koristi u liječenju anksioznih i depresivnih p.

.

DIJAGNOZA I KLASIFIKACIJA PSIHIJATRIJSKIH POREMEĆAJA
DIJAGNOZA U PSIHIJATRIJI Postavljanje dijagnoze slijedi klasični medicinski model (najbliži biološkoj paradigmi) Sastoji se od nekoliko faza: o opis simptoma (anamneza, heteroanamneza) o razmatranje etiologije (mogućeg uzroka bolesti) o diferencijalnodijagnostičko razmišljanje o postavljanje dijagnoze (obično prema nekoj klasifikaciji) o izbor liječenja o procjena uspješnosti liječenja o predviđanje ishoda Upotrebljavaju se opisne dijagnoze ili one koje su kategorijalno postavljene Koriste se različite laboratorijske, elektrofiziološke, neuroradiološke metode i tehnike kako bi se potvrdile ili isključile organske podloge duševnim smetnjama o Također se utvrđuje stupanj organskog ili funkcionalnog oštećenja koje psihički poremećaj može uzrokovati ili koji ga prati Obrada bolesnika na kraju obično uključuje i psihologijsko testiranje o Za cilj utvrditi razinu intelektualnog funkcioniranja, postojanje organske podloge, značajke ličnosti, mogućnost prilagodbe, sposobnost za psihoterapijski angažman... Pouzdanost dijagnoze → stupanj u kojem dijagnostički sustav u svakoj primjeni daje uvijek isti rezultat (dijagnozu) Valjanost dijagnoze → obilježje dijagnostičkog instrumenta da odredi i mjeri ono za što je namijenjen o Etiološka – postoje isti etiološki čimbenici u svih bolesnika koji imaju određeni p. o Konsenzualna – kada se mišljenje dijagnostičara uspoređuje s nekim drugim o Kongruentna – označuje obilježje koje se može dokazati i na druge načine o Konkurentna – znači da poremećaj sadržava i druge simptome koji nisu karakteristični za njega o Prediktivna – znači da će se bolesnici s nekim p. slično ponašati u budućnosti ili da će bolest imati određeni tijek i ishod Diferencijalna dijagnoza → postupak razlikovanja poremećaja od njemu, više ili manje, sličnih o U tom se postupku međusobno razlikuju svi entiteti koji mogu doći u obzir kao moguća dijagnoza o Uključuje srodne entitete, međusobno udaljene poremećaje te pitanje organske podloge

-

-

-

Odnos psiha – soma - Komorbiditet → istodobno pojavljivanje dviju ili više bolesti - Psihosomatske bolesti → pojava tjelesnog oboljenja koje je nastalo zbog nekih karakteristika ličnosti (koronarne bolesti kod tipa A ličnosti, ulkusna i ulcerozna bolest, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, psorijaza, srčane bolesti, astma…) - Somatopsihički koncept → psihička reakcija na ozbiljnu tjelesnu bolest (obrnuto od psihosomatike) - Tjelesne bolesti koje imitiraju sliku psihičkog poremećaja → riječ je o tjelesnim bolestima koje nekim (početnim) simptomima sliče psihičkim bolestima o npr. hiperfunkcije štitnjače i koronarne bolesti dovode do anksioznosti; hipofunkcija štitnjače dovodi do depresije 26

. o moria → simptom frontalnog režnja kod kojeg osoba postaje naglo sklona crnom humoru (dobro je raspoložena, ali na morbidan način)

27

. KLASIFIKACIJA DUŠEVNIH POREMEĆAJA Raspoređivanje predmeta, pojava i pojmova po klasama, odjelima, razredima s obzirom na njihove opće značajke o Taksonomija – znanost o ossnovama takvog raspoređivanja o Nozologija – općenito znanost o bolestima Temelji se na različitim disciplinama i uvijek je pokušaj sveobuhvatnog i sustavnog taksativnog nabrajanja onoga što je predmet klasifikacije Klasifikacija je primjena određenog dijagnostičkog sustava na patološka zbivanja Potrebna je da bismo znali o čemu govorimo, da bismo se međusobno sporazumijevali, mogli uspoređivati različite osobe s istom dijagnostičkom kategorijom i da bismo te kategorije učinili jednoznačnima i jedinstvenima

-

1. MKB – 10 (1992.g.) - Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema klasifikacija je koja obuhvaća sve bolesti, srodna stanja, ozljede i uzroke smrti - Obuhvaća svu tjelesnu i psihijatrijsku psihopatologiju, a primjenjuje se u 90 % zemalja svijeta o Svaka skupina bolesti opisana je po karakterističnim simptomima - Kategorijalna klasifikacija: postoji li neki entitet ili ne (da – ne pristup) o Glavna mana ovog sustava o Poremećaji koji se javljaju dimenzionalno teško se mogu prikazati u potpunosti svoje pojave - Duševni (psihijatrijski) poremećaji su pod šifrom F 00 – 99 o o o o o o o o o o o F 00 – F 09 Organski duševni poremećaji F 10 – F 19 Uzrokovani psihoaktivnim tvarima F 20 – F 29 Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji F 30 – F 39 Poremećaji raspoloženja (afekta) F 40 – F 48 Neurotski, vezani uz stres, somatoformni F 50 – F 59 Bihevioralni sindromi vezani uz fiziološke poremećaje i fizičke čimbenike F 60 – F 69 Poremećaji ličnosti F 70 – F 79 Duševna zaostalost F 80 – F 89 Poremećaji psihološkog razvoja F 90 – F 98 Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji koji obično počinju u ranom djetinjstvu i adolescenciji F 99 Neoznačeni duševni poremećaj

-

Shizofrenija F-20 o F 20.0 Paranoidna o F 20.1 Hebefrena (Haeckel- naglo javljanje između 15. – 20. god., brzi raspad ličnosti) o F 20.2 Katatona o F 20.3 Nediferencirana o F 20.4 Postshizofrena depresija o F 20.5 Rezidualna o F 20.6 Shizofrenija simplex o F 20.8 Ostale shizofrenije o F 20.9 Shizofrenija, nespecificirana manje brojke kreću od najučestalijih, tipičnih oblika 28

29 ..

Seksualni poremećaji i poremećaji spolnog identiteta .Opisuje trenutačnu razinu adaptivnog funkcioniranja. dok se u Europi rabi u istraživačke svrhe Odnosi se samo na duševne poremećaje. F 20.Umišljeni poremećaji . funkcioniranje na poslu. ekonomske probleme i probleme sa zakonom OS V . a u DSM-u nakon što kažemo šifru opisujemo bolesnika po svakoj osi) OS I .Obuhvaća i bihevioralne poremećaje koji imaju fiziološku podlogu (npr. 2. amnestički i drugi kognitivni poremećaji . probleme stanovanja. manja ili veća depresivna epizoda) Višeosna klasifikacija: svaka se osoba procjenjuje na 5 odvojenih dimenzija ili osi (kad bi dijagnosticirali po MKB-u onda bi rekli npr. korištenje slobodnog vremena .Anksiozni poremećaji .Poremećaji prilagodbe OS II .Shizofrenija i drugi psihotični poremećaji .Opisuje psihosocijalne probleme i probleme s fizičkom okolinom. probleme u obitelji. npr.Poremećaji vezani uz psihoaktivne tvari .Čine ju poremećaji ličnosti i duševna zaostalost (intelektualne teškoće) OS III .Delirij.Čine poremećaji koji se dijagnosticiraju u dojenačkoj dobi.Poremećaji kontrole poriva . GAF) od 0 do 100 o 0 = neadekvatna informacija o funkcioniranju o 10 = trajna opasnost od ozbiljnog ozljeđivanja sebe ili drugih.. trajna nesposobnost održavanja minimalne osobne higijene o 20 = postoji opasnost od ozljeđivanja sebe ili drugih o 30 = ponašanje pod priličnim utjecajem sumanutosti ili halucinacija o 40 = teškoće u poimanju realiteta 30 . socijalne odnose. DSM – IV (1994. tj.Obuhvaća većinu entiteta .Disocijativni poremećaji . bilo koje opće medicinsko stanje za koje se pretpostavlja da je važno za duševni poremećaj OS IV . poremećaj hranjenja.Obuhvaća opće zdravstveno stanje.Poremećaji hranjenja . spavanja.Somatoformni poremećaji .. na poslu. revidirana DSM-IV-TR 2004) Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje APA-e o Primijenjuje se u SAD-u.Poremećaji spavanja .Poremećaji raspoloženja . tj..) . ali i značajnim dijelom dimenzionalna (manje ili više izraženi simptomi.Ovo se izražava ljestvicom opće procjene funkcioniranja (Global Assessment of Functioning. ozbiljan pokušaj samoubojstva. demencija. djetinjstvu ili adolescenciji .Sadržava stupanj (ne)funkcioniranja . kategorijalna je.

koje se tresu kao lude . pisci) Os II – narcistički poremećaj ličnosti Os III – (nema tjelesnih poremećaja) Os IV – odlično Os V – 100 (počinje predstavljati problem ako netko postane kritičan i sam želi promijeniti ponašanje. umjerene teškoće u socijalnom funkcioniranju o 70 = blagi simptomi. osoba zadnji novac daje na kokain) Slavna podjela životinja koju je Borges našao u starim kineskim spisima .koje su razbile vrč .ukroćene . o 50 = ozbiljni simptomi. ali ne mora uvijek biti poremećaj ličnosti već je moguća i depresija) Os III – pankreatitis. neke teškoće u socijalnom. brige. dijabetes (upala gušterače koju često prati dijabetes) Os IV – žena ga izbacila iz kuće Os V – funkcionira vrlo loše 2.koje iz daljine liče na muhe svaka klasifikacija je nedostatna u potpunom smislu (sadrži one poremećaje pod šifrom F 99 koji nisu uključeni u klasifikaciju) i slijedi ciljeve vlastitog autora homoseksualizam nije više klasificiran kao psihijatrijski poremećaj o sve veći broj ljudi u populaciji (manifestni i latentni homoseksualci) o veća društvena tolerancija o homoseksualci nemaju češće maniju. osim što pubertetski/adolescentni homoseksualci imaju 2 do 3 puta veću stopu pokušaja samoubojstava od heteroseksualaca 31 .preparirane ..čudovišta .bezbrojne . Os I – alkoholizam Os II – asocijalni poremećaj ličnosti (pravi alkoholičari najčešće piju sami. povremene svađe o 100 = odlično funkcioniranje na širokom području funkcioniranja Uspoređivanje sadašnjeg s prijašnjim funkcioniranjem (ako imamo kvalitetne informacije) - Primjeri: 1. radnom ili funkcioniranju u školi o 80 = simptomi su prolazni i očekivana su reakcija na psihosocijalne stresore o 90 = simptoma nema ili su minimalni. ali češće okolina reagira jer npr.nacrtane tankim kistom od devine dlake . shizofreniju i ostale poremećaje u odnosu na heteroseksualce.psi lutalice .one koje su uključene u ovu klasifikaciju . ozbiljno oštećenje socijalnog. depresiju. a najčešće ga se počinje uzimati za aktivaciju i relaksaciju kao npr. radnog ili funkcioniranja u školi o 60 = umjereni simptomi.et caetera . Os I – zlouporaba kokaina (nije među prva tri ovisnička sredstva.one koje pripadaju Caru .sirene . prisutni samo svakodnevni problemi.male svinje .

vrati se na intimnu razinu. čak i u neadekvatnim situacijama o socijalno funkcioniranje ne valja o medicinsko stanje je loše. ali ne na profesionalnu) 3. postaje agresivna. depresija kao reakcija na nesretnu ljubavnu vezu 2. ali osoba nastavlja s tom prehranom (npr. samo o tome razgovara. muškarac koji je počeo s opsesivnim vegetarijanstvom.sve tri osobe pate od depresivnih simptoma. a kasnije se dijagnosticirala shizofrenija) LJUDI MOGU PATITI OD ISTIH SMETNJI I DOBITI RAZLIČITU DIJAGNOZU. a s današnjim atipičnim antipsihoticima učestalost ovog ishoda je 30-40 % 2. ali nije depresivna i suicidalna. vegetarijanstvo je patologija u tri slučaja o osoba ne funkcionira. ali imaju različitu dijagnozu: 1. shizofrenija u sklopu koje se javlja depresija RAZLIČITE KLINIČKE SLIKE KOJE MOGU DOBITI ISTU DIJAGNOZU 1. hebefrena shizofrenija). osoba se povlači i izolira.. a učestalost je bitno smanjena na 10-15 % dok je prije ere atipičnih antipsihotika (zadnjih 10-ak godina) bila znatno veća kod prave shizofrenije sljedeći šub je neimenovan shizofrenija se uvijek liječi antipsihoticima.sličnija maniji -kako shizofrena osoba stari tako ima sve više depresivnih i maničnih simptoma -ishod shizofrenije je trojak: 1 potpuni oporavak: najbolji ishod nakon pogoršanja (šuba). pozitivna shizofrenija: vrlo heterogeni entiteti koji će se s vremenom zasebno dijagnosticirati i liječiti (danas nema antipsihotika za svaki entitet). razvoj alkoholizma radi antidepresivnog djelovanja alkohola 3. srednji ishod: osoba se nakon pogoršanja vrati na jednu razinu funkcioniranja.sličnija depresivnom poremećaju 2. najlošiji ishod: kronični tok od samog početka gdje se osoba nakon prvog šuba ne vrati ni na emocionalnu. ni profesionalnu ni socijalnu razinu (npr.imaju dobar učinak. negativna shizofrenija: sporo razvijanje bolesti. ali ne i na drugu (npr. funkcioniranje te resocijalizaciju (funkcioniraju na bazi blokiranja dopaminergičkih receptora) 32 . Nesretno zaljubljena plavuša alkoholičar shizofrena bolesnica . omogućavaju bolju prognozu.

možda će komunicirati s pismom Mutističan → onaj bolesnik koji ne želi govoriti Negativističan → onaj koji odbija komunikaciju Autističan → bolesnik se povlači iz okoline Čimbenici vezani za intervju → svrha provođenja kliničkog intervjua. bez znatnog vremenskog ograničenja o Vidimo bolesnikovo viđenje problema i njegovo objašnjenje kako je on nastao o No klijent može prešutjeti određene informacije jer ih smatra nebitnim ili to čini namjerno Strukturirani → intervjuer postavlja niz pitanja kako bi dobio brojne i detaljne podatke o Nedostatak je gubitak spontanosti te mehanički pristup Polustrukturirani → usmjeren na određena specifična područja ili vezan na posebne zahtjeve koji se odnose na svrhu intervjua o Kombinacija nestrukturiranog i strukturiranog intervjua Ako bolesnik odbija razgovor s jednim intervjuerom. sastavljanja psihičkog profila i somatskog pregleda o Može završiti dijagnostičkim dojmom. znanje. mjesto održavanja intervjua. raspoloživo vrijeme Čimbenici vezani za klijenta → psihopatološki fenomeni koje ima. emocionalnom i svakom drugom okruženju važnom za stanje u kojem se on nalazi Ako ga obavlja psihijatar onda predstavlja prvi psihijatrijski pregled o Ima tri osnovne funkcije:  Određivanje prirode psihičkog problema  Uspostavljanje i razvijanje terapijskog odnosa  Komuniciranje koje će dovesti do uvođenja terapijskog plana Nestrukturirani → kada se bolesniku daje da govori spontano. PSIHOPATOLOŠKA PROCJENA Cilj je utvrditi je li u pojedinca riječ o psihičkom poremećaju. razgovora s osobom iz bolesnikove okoline (heteroanamneza). kritičnost prema njima. suradljivost Čimbenici vezani za intervjuera → njegovo iskustvo. predvidjeti mogući ishod poremećaja te predložiti odabir najboljega dostupnog tretmana za tu osobu Čini ju nekoliko postupaka: o Klinički intervju. motiviranost o Za uspješno zaključivanje znanje je važnije od iskustva 33 . primjena psihologijskih testova i primjena psihologijskih metoda pretraga KLINIČKI INTERVJU U širem smislu → najznačajniji dio psihopatološke procjene o Razgovor intervjuera i klijenta u koji mogu biti uključene i druge. bolesniku bliske. klinička opservacija. razlučiti o kojem i kakvom. tj postavljanjem dijagnoze psihičkog poremećaja U intervjuu se saznaju osnovni podaci o bolesniku. paradigma kojoj pripada. njegovoj bolesti. na način koji izabere. o čemu želi. osobe koje o njemu daju informacije o Sastoji se od razgovora s bolesnikom (to je klinički intervju u užem smislu ili autoanamneza).. možda će prihvatiti razgovor s drugim Ako uopće ne želi razgovarati.

sadašnjoj općoj situaciju. treba procijeniti je li ono oštećeno te ako jest. tegobama. Dijelovi kliničkog intervjua Sastoji se od više područja čiji redoslijed nije kruto određen Započinje se s predstavljanjem sugovorniku (preporučuje se i rukovanje) Upoznavanje uključuje identifikaciju bolesnika Na početku se pita o razlogu dolaska klijenta na razgovor – je li samostalno došao ili na nagovor drugih Zatim treba pitati o naslijeđu kako bi se saznalo o hereditarnoj opterećenosti o Pita se za konkretne bolesti u familiji. o radnom mjestu. zadovoljstvu vlastitim životom) o Bitno je saznati kako je bolesnik reagirao u nekim prethodnim kriznim situacijama Pita ga se o sadašnjem tjelesnom stanju. s prijateljima. funkcijama. kako je liječio te tegobe i sl Važno je pitati o suicidalnosti. te je li itko od članova obitelji pokazivao iste ili slične simptome kao i bolesnik Pita se o dosadašnjoj životnoj anamnezi (od majčine trudnoće. djecom. školi. o suicidalnim mislima o Pita se za sadašnju situaciju. navikama Slijedi pitanje o sadašnjoj bolesti. planovima za budućnost. njihovu moguću povezanost s nekim situacijama.. ali i za prijašnje razdoblje o Na osnovu ovih odgovora ocjenjujemo suicidalni rizik i težinu poremećaja o Ovisno o tom riziku radimo trijažu bolesnika prema stupnju nužnosti i hitnosti psihijatrijske pomoći Ako se sumnja da psihotični proces. tj o sadašnjim tegobama o Što detaljnije osoba treba opisati nastanak tih simptoma. pamćenje o Saznaje se o nagonskom funkcioniranju o Promatra se njegov odnos prema simptomu i bolesti U procjeni kognitivnih sposobnosti se ne treba zadržati samo na podatku o obrazovnom statusu i dobi o Za pouzdaniju procjenu tih sposobnosti poslužit će testovi inteligencije Što se tiče funkcija pamćenja. radi li se o slabijem sjećanju starijih i/ili novijih informacija KLINIČKA OPSERVACIJA Nastavlja se na prvi kontakt i razgovor s klijentom i označuje izravno opažanje bolesnikova ponašanja Osim se postupkom skupljaju važne kliničke informacije o bolesniku ABC shema → obuhvaća događaje koji prethode sadašnjem stanju (antecedents). studiju. preko mogućih teškoća u razvoju. treba se postaviti pitanje o postojanju halucinatornih doživljavanja o Može potvrditi postojanje psihotičnosti te odrediti vrstu psihotičnih simptoma Tijekom cijelog intervjua se procjenjuju sugovornikove različite psihičke funkcije i eventualna odstupanja te stanje njegove svijesti. jesu li se ti simptomi možda mijenjali s vremenom o Je li već bio u kontaktu s nekim doktorom. s partnerom. orijentiranosti i suradljivosti o Promatraju se emoc. pažnja. o odnosima u obitelji. ekspresija i rezonancija o Iz govora se traga za formalnim i sadržajnim p. ponašanje (behaviour) i posljedice (consequences) 34 . je li netko psihijatrijski liječen. mišljenja o Procjenjuju se kognitivno funkcioniranje.

. osobna: Porod.). samo manje usiljeno i shematski. prvi simptomi (važnost za terapiju i prognozu). unuci). ekstraverzija. PSIHIJATRIJSKA POVIJEST BOLESTI (ambulantna ili bolnička) sastoji se od: 1. AUTOANAMNEZA – intervju ili razgovor s osobom za koju postoji pretpostavka da ima neke psihičke smetnje (prenošenje njegovih izjava bez stručnog komentara. tetke.izbjeći sud. laktacija. djedi).dobivamo info od osoba koje su bliske pacijentu (obitelj.bliski ga znaju procijeniti bolesnijim ( primarna renta. vojsci. odlazak u vojsku. a zatim ih se pita o sadašnjem stanju pacijenta te o eventualnim prijašnjim terapijama i rezultatima 2.. suicid. HETEROANAMNEZA 1. na osnovi autoanamneze i heteroanamneze o sažetak svih dobivenih podataka prema posebnoj shemi oblikovan stručnom terminologijom o slika psihičkog funkcioniranja u tom trenutku. Prilagodba u predškolsko doba. preboljele bolesti. doživljene psihičke traume. tercijarna renta. osobenjaci). AUTOANAMNEZA (intervju ili psihički status) Razgovor s bolesnikom voditi elastično i fleksibilno. razvitak bolesti.želi riješiti ostavštinu. PSIHIČKI PROFIL – opis bolesnikovih psihičkih funkcija. načini reagiranja na različite situacije. SOMATSKI ILI SOMATONEUROLOŠKI PREGLED – obavlja se radi isključivanja organske podloge psihičkih smetnji i utvrđivanja mogućeg komorbiditeta 1.davatelje heteroanamneze se pita kako je pacijent reagirao na važne stresne životne događaje (npr. osiguranje. kao i na intelektualnoj razini. kako bi se u psihičkom profilu moglo obuhvatiti cjelokupnu ličnost bolesnika. 4. HETEROANAMNEZA – dobivanje podataka o bolesniku od njemu bliske osobe o Uzimaju se prije ili nakon razgovora s bolesnikom o Što opširnija. mentalna retardacija. menopauza). Razgovara se o istim pitanjima kao i u heteroanamnezi. a već u sljedećem razgovoru on može biti drukčiji 4. premorbidni profil: Introverzija.subjektivna procjena. zatvor. egzacerbacije. remisije. emocionalna labilnost. menarche. gubitak djeteta. partus. nezrelost.razgovor s pacijentom o svim stvarima koje (ni)smo saznali u heteroanamnezi 35 .. sadašnja bolest: Najraniji. Treba osvijetliti sve elemente psihopatologije. . zvanju. eventualna prethodna psihička trauma kao uzročni ili percipitirajući faktor. ujaci. u školi.) (za 1/5 pacijenata njihovi bliski ni ne pitaju za njih) . 3. bake. sa što više strana. nestabilnost. stričevi) te i težim tjelesnim i psihičkim bolestima i stanjima Hereditet: Psihoze. obiteljska – podaci o ascedentima (roditelji. susjedi. . tj upotrebljavanja stručnih naziva) 3.. što objektivnija o Preporuča se da završi s nekom vrstom procjene samog davatelja podataka tako da se pokuša prepoznati mogućnost preuveličavanja ili smanjivanja bolesnikovih simptoma 2. Kod žena posebno generativna životna faza (graviditet. alkoholizam. descedentima (djeca. prijatelji. nego više slobodan razgovor.) . Razlike herediteta i kongenitalnosti 2. obitelji. sekundarna rentamirovinu. puerperij. menstruacija. rani psihomotorni razvitak. napadne ličnosti (čudaci.bliski ga mogu i zdravijim prikazati (roditelji koji minoriziraju probleme djeteta) .. kolateralnim srodnicima (braća i sestre. bratići. adaptirano prema stanju psihičkog poremećaja. porod..

b) inkoherentni misaoni duktus: javlja se kod organskih poremećaja i poremećaja svijesti (dezorijentirane osobe koje ne prepoznaju okolinu). ne treba im se suprotstavljati i konfrontirati . biti uporan u njegovu „otvaranju“ o Intervjuer treba pokazati da razumije da mu je teško i da je sputan o Treba slušati. vrlo je teško razgovarati s njima jer nelogično preskaču teme (ali svijest je očuvana.osoba govori u delirantnoj epizodi (npr. . na preporuku.prepoznaju okolinu) .shizofreni (mogu biti kao prethodna dva) ako imaju a) disocirani misaoni duktus.više od 150 riječi/min (jedan od pokazatelja manije) . ali da daje adekvatne informacije .depresivne bolesnike treba više poticati na razgovor o Treba biti strpljiv i slušati ga pozorno.. * ovo nam pomaže u razlikovanju psihoza i neuroza.što god da se bolesnika pita. da im je majka rekla kako je APGAR bio uredan (APGAR je grubi indikator budućih psihosomatskih poremećaja) .pitati što pacijent zna o svom APGAR-u: većina će reći.duljina razgovora ovisi o karakteristikama bolesnika i entiteta (ako ga uopće ima) . alkoholna. on logički dođe do osnovne (prve) teme (npr.ljudi mogu preopširno odgovarati na pitanja . kod psihoze se javljaju: a) depersonalizacija: osoba jedina 'vidi' promjene na sebi (npr.indikator psihoze) .treba biti pasivan i dopustiti pacijentu da govori. a bolesnik je uporan i rigidan u njihovu tumačenju.95 % prvo odgovori da su članovi obitelji zdravi da bi se potpitanjima ustanovilo da su neki umrli od ozbiljnih bolesti ili imaju povijest psihopatologije. usporavati ga u razgovou.manične..) jedino ako pacijent sam ne počne i tome pričati 36 . suosjećati i predložiti postupke koji će omogućiti da dođe do promjena . prvo odgovara o svom stanju.u prvom razgovoru se ne pita o intimnim stvarima (emocionalni odnosi. zbog trauma. pričekati da završi jednu temu pa se vratiti na prije prekinutu temu .ponavljanje riječi/rečenica u inherentnom misaonom duktusu (kod psihoorganskih promjena.ponavljanje riječi/rečenica u disociranom misaonom duktusu (kod Sch) b) perseveracija.pitati o ranom psihomotornom razvoju te prolasku kroz obrazovni sustav.hereditet određuje diferencijalnu dijagnostičku sliku . infekcija poput encefalitisa itd..kod oba duktusa se javljaju dva tipa ponavljanja riječi: a) verbigeracija. čekati motoričke pokrete o Treba ga zamoliti da sjedne i da sasluša intervjuerovo pitanje.uvijek treba pitati 2 stvari: a) pitanje suicidalnosti. nagovor.) . otkrivati ih u bolesnikovim odgovorima o Kada utvrdimo prisutnost sumanutih misli. pitamo ga o obitelji. razgovarati o važnim životnim događajima te pitati da li je pacijent došao sam na liječenje.o tome ovisi trijaža b) negativni ili pozitivni simptomi (da li čuje glasove.delirantnih ili nekih drugih) o Treba ih pustiti da govore kako bi se otkrili formalni poremećaji mišljenja o Treba ciljano pitati za psihotične fenomene.. a on opet dođe do teme o sebi) . u ogledalu vidi da joj se dijelovi lica mijenjaju) b) derealizacija: osoba 'vidi' promjene na drugoj osobi ili predmetu .viskozivni misaoni duktus. treba vraćati na početne teme i usmjeravati o Intervjuer treba odslušati svaku priču. spolnost.logorea. koji logično preskaču teme.anksiozni – potrebno uspostaviti empatijski odnos o Treba razumjeti njegov panični napadaj ili fobiju i shvatiti zašto zbog njih ne funkcionira o Treba pitati što više detalja o tim napadajima i/ili fobijama .. ako je čula za to.

Smetnje pamćenja: Zapamćivanje. Precijenjene misli i granica prema normalnim odnosno sumanutim mislima. hladnoća. Sintimne i katatimne sumanute misli. depersonalizacija. plašnja. erotomanske. Sumanutosti. pseudofilozofske. generalizacija. psihomotorika: motorna aktivnost u najširem smislu. sopor. izrazi. Smetnje ličnosti: Smetnje vlastitog identiteta. držanje i ponašanje: Svi elementi socijalnog ponašanja – kontakt. Smetnje svijesti na razni bistrine (budnosti): a) kvantitativne: Somnolencija. nametanje misli. ali svejedno treba nešto napisati 3. ideje veličine. 37 . Otkočeni (manični): svi stupnjevi hiperetimije. Uzbuđenje (otkočenje. zagonetke). očaj. 7. Strah i svi stupnjevi (briga. fobija. Kočenje (psihomotorno usporenje): Svi stupnjevi kočenja do stupora. fleksibilitas cerea. Ideje odnosa. nedostatak afektivne rezonancije. oduzimanje misli. abulia. pamćenje. paranoidne sumanutosti (progonstvene. uznemirenost.O : «bez osobitosti» → sve dobro. otklonjivost). ubrzanje (otkočenje) misli. derealizacija. stav prema radu. Značenje psihologijskih testova za ispitivanje inteligencije (osnovno o testovima). stanje sužene svijesti ili sumračno stanje (epilepsija. koma. okolišavost. Disocirano. 4. Shizofreni afekti: Udaljenost. 10. Depresivne sumanutosti. disforija.. 6. prema osobama i prema sebi. prostorna. ljepljivost. kritičnost. bogatstva. 11. shvaćanje uzročno posljedičnih veza…(narodne poslovice. visokog porijekla. Opširnost. Inteligencija: Shvaćanje. amnezija (retrogradna. sjećanje. Obmane osjetila: Iluzije. Religiozne. 2. Impulzivne radnje. Hipnoza. 8. proširenje misli. mutiuzam. Amnestički i Korsakovljev sindrom. histerija) . Organski otkočeni (euforija. hipobulia. raspoloženje): Kočeni (depresivni): neraspoloženje. mimika i gestikulacija. persekutorne). vigilitet (budnost. prilagodba vanjskoj i bolničkoj sredini. panika). konkretnost. agitarnost): Katatono uzbuđenje. Apstraktnost. 9. hipomnezija. pseudohalucinacije. labilnost. halucinacije. Smetnje voljnih funkcija: Hiperbulia. doživljaji tuđeg utjecaja. depresivno i katatono kočenje. bljedoća. Distimija. rasuđivanje. Ostali poremećaji: razdražljivost. smetnje svijesti i orijentacije: Orijentacija vremenska. psihomotorno povišenje. morija). pronalazaštva. Apatija. Emocionalna neadekvatnost (paratimija. gipkost. paramimija). 3. tuga. nemogućnost moduliranja. uzimanje hrane. patološko opito stanje. nijansiranja. Mišljenje: Formalni poremećaji: Kočenje (usporenje).B. negativizam. PSIHIČKI PROFIL 1. Hipermnezija. žalost. logorea. mahnitanje. ciklotimija. inkoherentno mišljenje. Afekti (emocije. usredotočenost). depresija. strah. inkontinencija… 5. (EEG) b) kvalitativne: Delirantno zamućenje. ambivalencija. kongradna. tjeskoba. Sadržajni poremećaji: prisilne misli (opsesije) i prisilno ponašanje (kompulzije). Pažnja: Tenacitet (usmjerenost. odijevanje. anterogradna). San. Katalepsija. osjećajna stanja.

Kompletno pregledati bolesnika. (= bez osobitosti).možemo učiniti nekoliko stvari da spriječimo suicid: antisuicidalni ugovor. pitanje suicidalnosti .tentamen = pokušaj suicida . reći da djeca 5 – 7 puta češće dižu ruku na sebe u adolescenciji ako znaju da im je roditelj pokušao sucid . ukršteno rukovanje kao pokazatelj problema s lateralizacijom) S PREDAVANJA: PRVI INTERVJU .trijažiramo ga → svrstavamo ga po hitnosti (brzi oblik tretmana) . zbog mogućeg somatski uvjetovanog psihičkog poremećaja.trebao bi završiti radnom dijagnozom.) 4. bez osjećaja bolesti (uvid. .možemo ga ventilirati → razgovarati. sumnja na psihozu . za sve krivi druge) . somatski uvjetovani psihički poremećaj.je li osoba htjela ili trenutno hoće dignuti ruku na sebe (ima li oporuku.znak neuroloških zbivanja (npr.heteroanamneza → anamneza nekog drugog člana obitelji.2 važna pitanja na intervjuu: 1.okolina vidi bolest . prijatelja .nakon prvog susreta ju formiramo.O. koliko ih je osoba rješavala) . koliko traju. grijeh je ubiti se» (vjernici se pokolebaju). Socijalni nagon. već trebamo čuti heteroanamnezu koja može ukazati na vrišteći problem) .znači da je sve OK (u somatskoj medicini) . zatim neki poremećaj ličnosti. halucinacije. SOMATSKI I NEUROLOŠKI NALAZ.)..B...takvim pitanjima otvaramo mogućnost organskih problema i daljnjih testiranja.pitanje suicidalnosti treba odmah riješiti! 2. 12. razuvjeravati ..u psihijatriji je izraz psihomotorno neupadan (ali to ne znači da je zaista sve OK. šum u uhu. prvo mislimo da je depresija. ali korigiramo kroz susrete s bolesnikom .diferencijalna dijagnoza se temelji na razmatranju različitih simptoma kroz vrijeme i zaključivanje o tome što je najvjerojatnije (npr. zatim ovisnost.intervju psihologa i psihijatra dosta se razlikuju . migrena. oproštajno pismo) .. Vitalni nagoni: za samoodržanjem (nagon za hranjenje. čuju zvukove iz nepoznatog izvora kad su sami u prostoriji – čak i 2 glasa koja ga vrijeđaju) 38 . Psihosomatika. Smetnje nagona i socijalnog ponašanja: Osjećaj bolesti. razgovarati… .bolesnik potpuno nekritičan (ne vidi svoje tegobe.sve što se javlja naglo i kratko traje (npr. kritičnost).dokaz za psihozu: pozitivni simptomi (sumanute misli.osoba ne testira realitet (živi u svom svijetu) .neka pitanja: kada su tegobe počele. somatopsihika. osobito pomno neurološki.treba sustano napisati psihopatološki profil .mi trebamo odlučiti da li smjestiti osobu u ustanovu. trnjenje dijela tijela.paroksizam.najčešće kod shizofrenih bolesnika . . spavanje) i održanjem vrste (seksualni i roditeljski).

osoba stalno podilazi (stalno smatra da je liječnik u pravu i prihvaća sve prijedloge) . ljubim ruke.spontano (neupadno)-prva vanjska manifestacija (može biti povezano s psihopatologijom) . tjeskobno.sapeto.netko se namješta u svakoj pozi (npr.. održavanje higijene.drsko. naklon. a dovršio Kretchner a) leptoastenička b) piknička. koje se očituju u građi. teatralan..depresivni bolesnik: sputan. neugodan zadah. stav prema radu. neukusno obučen. namješteno. VANJSKI IZGLED DRŽANJE I PONAŠANJE . s mnogo nepotrebnih detalja.) VANJSKI IZGLED . on je teatralan (npr. osjeti se smrad..ukočeno. ali paranoidni jesu) . sputan .kontakt s ispitivačem.bizarno.započeo Morel. kako pozdravlja. obliku. ukočen . uplašeno .ako netko uspije prevariti liječnike da su shizofreni iz nekih rentnih razloga. prilagodba vanjskoj i bolničkoj sredini. subolesnicima.teatralno. kako sjeda… . nadmeno. agresivno (shizofreni nisu nužno agresivni.submisivno.veća šansa za depresiju.uzimanje hrane.stepenica ozbiljnije od teatralnog .uredan (ne znači odsustvo psihičke bolesti) . (ne)prihvaćanje liječenja 39 .obratiti pažnju na to kako bolesnik ulazi u sobu.shizofreni bolesnik: teatralan.. narcistički poremećaj ličnosti) . važan . nespontan.bipolarni poremećaj c) atletska d) displastička. shizofrenija.) . DRŽANJE.zapušten (depresija. sklonosti prema bolestima .upadljivo.izvitopereno (npr. pravi shizofreni bolesnici se distanciraju od njih dok s drugim pravim shizofrenima ugodno komuniciraju i surađuju na zadacima (makar naravno nisu emocionalno vezani uz njih) .katatonija = forma shizofrenije gdje je jedan dio muskulature ukočen . pratnjom.najteži slučaj je kad osoba ima karakteristike sva tri oblika (istovremeno ili se mijenjaju kroz vrijeme) .manični bolesnik: nesputan (nedistanciran). PONAŠANJE. bolesti ovisnosti) (npr.povezana s neuralnim poremećajima (anomalije u rastu i razvitku) .manični bolesnik nije bizaran kao shizofreni. pije čaj i namješta ruku) . osoba s OKP-om mora lupiti s kišobranom određeni broj puta prije nego uđe u tramvaj). napadno našminkan (manija) KONSTITUCIJA -skup prirođenih osobina ljudskog organizma. načinu reagiranja.na temelju toga možemo posredno zaključivati o psihopatološkim entitetima: .izuzetno dotjeran.prve dvije su povezane s psihijatrijskim poremećajima SOCIJALNO PONAŠANJE . neprimjereno situaciji (shizofrenija. bizaran..PTSP-ovci prvi prepoznaju i budu agresivni prema lažnima .

Nesvjesno – duboko potisnuti sadržaji koji se teško mogu dovesti u svijest o Ne poznaje vremenska i prostorna ograničenja o Očuvana svijest . nepomućena svijest o Osoba djeluje racionalno i smisleno.Sveukupno psihičko doživljavanje (sveukupno opažanje. kod intoksikacija. refleksi odsutni. Babinski) → Amnezija nakon → Uzroci su povećan intrakranijalni tlak. htijenje i djelovanje). u prisutnosti umora i nakon dugotrajne nesanice b) Sopor (= toror..Neurobiološka podjela svijesti: o Temeljna svijest – osjet samog sebe u jednom trenutku i na jednom mjestu o Proširena – složeni i razrađeni osjetm tj. ali ne i na blaže → Osobu možemo dozvati u budno stanje. ≠ stupor) → Stanje dubljeg poremećaja svijesti → Osoba reagira na intenzivne podražaje. najdublji poremećaj svijesti. kraniocerebralne ozljede. ponovno se vraća u besvjesno stanje → Prisutna dezorijentacija → Nakon prestanka dolazi do amnezije za razdoblje provedeno u stanju sopora → Pojavljuje se u svim stanjima koja uzrokuju somnolenciju. a ne nagonski i refleksno o Svijest može biti očuvana. SMETNJE SVIJESTI I ORIJENTACIJE SVIJEST . no učim podražaji nestanu. kvantitativni a) Somnolencija → Stanje blažeg poremećaja svijesti → Osoba reagira na vanjske podražaje i na sugestiju može učiniti neke radnje → Vremenska i prostorna dezorijentacija → Poremećena pažnja → Nastaje jatrogeno (nuspojave sedirajućih psihofarmaka).Svjesno (budno) – znak normalnog funkcioniranja. tj gubitak svijesti . isključivo ljudska značajka POREMEĆAJI SVIJESTI 1. ali ne i obrnuto . pri trovanju ugljičnim monoksidom.Prisebnost – kvaliteta jasne svijesti. šećerna bolest (hipo/hiperglikemička koma) 40 . mišljenje. pri ozljedama mozga te u stanjima koja dovode do povećanja intrakranijalnog tlaka c) Koma → najdublji poremećaj svijesti → Ne reagira na podražaje → Zjenice ukočene. oštećenje bubrega koje dovodi do uremije. ali mogu biti prisutni patološki refleksi (npr. osjećanje. osštećenje jetrene funkcije (hepatalna koma).Predsvjesno – bliže svjesti i lako ih je dovesti u svijest . doživljaj samog sebe  Cjeloviti identitet osobe. ciklički se izmjenjuje sa spavanjem .Nesvijest – sinonim za komu. a da je prisebnost smanjena ili odsutna. .

a zatim slabljenje motoričkih funkcija • Ovo je normalno pijano stanje 41 . psihomotorna agitacija i agresivnost → Histerično s. zbunjenost → Često lutanje. ozljeda i tumora moozga. poremećen ciklus budnost – spavanje • Delirantna epizoda – dezorijentacija. strahom. 2.s. alkoholizirana ili ustrašena • Sužena svijest. kratko traje i naglo prestaje → Postoji sinteza psihičkih funkcija (opažanje. buđenje otežano. sugestibilnost → Ne može se jasno pojmiti stvarnost → Mogu se javiti ideje odnosa. djelovanje) za razliku od delirija → Postoji predmetna svijest (za razliku od delirija koji nema predmetnu svijest) • Osoba percipira predmete i može obavljati neke aktivnosti → Gubi se svijest o vlastitom ja → Prisutni su dezorijentiranost. afektivnim uzbuđenjem. strah. halucinacije.s. traganje → Nesigurnost. alkoholizma te disocijativnih stanja → Orijentirano sumračno stanje – očuvana orijentacija → Dezorijentirano ili delirantno s. obmanama osjetila. obmane osjetila. agresivni i impulzivni postupci → Amnezija nakon izlaska iz ovog stanja → javlja se kod epilepsije. vidne halucinacije. poremećeno rasuđivanje.. psihomotorno uzbuđenje d) Pijana stanja → Obično pijano stanje – prosječna rekacija na veću količinu alkohola • Euforija s motornim povišenjem. labilni afekt. dezorijentacija. prisutna sugestibilnost te nekritičnost c) Sumračno stanje → naglo nastaje. – u osoba s disocijativnim poremećajima → Epileptično s. – u bolesnika s epilepsijom • Agitirano – psihomotorni nemir i agresivnost • Sređeno – najčešće fuga → Sanovno bunilo – vrsta sumračnog stanja koje nastaje kod naglog prekida spavanja kad je osoba jako umorna. motoričkom hiperaktivnošću → traje od nekoliko sati do nekoliko dana. strah → Uzroci su organski promjene SŽS-a te teška psihotrauma b) Delirantno stanje (delirij) → praćeno inkoherentnim mišljenjem. – prisutni dezorijentiranost.s. sumanutim idejama. zatim izlazak iz stanja delirija i spavanje više od 24 sata (delirium tremens) → Amnezija nakon → Organski uzrokovano (ovisnosti. kvalitativne (bitnije za psihijatriju) a) Oneroidno stanje → nesigurna orijentacija → Smetenost. intoksikacije) → Tipičan primjer je alkoholni delirij • Predelirij – lakša dezorijentacija. povišena psihomotorika s izraženim tremorom. upalne bolesti. sumanute misli. upalnih procesa SŽS-a. mišljenje.

a zaboravlja se stari • Traje nekoliko dana. → Patološka p. godišnje doba. – psihomotorna povišenost i uzbuđenost zajedno s poremećenom svijesti • Sumračno p. godina. poremećaj rasuđivanja. prema sebi i drugima Vremenska. ali ne nužno! → Amnezija za to razdoblje → Histerična fuga • Može se preuzeti novi identitet.. u disocijativnim stanjima . poremećaja raspoloženja i disocijativnih fenomena . kod kroničnih psihoorg sindroma. prostorna. griješi u datumu za nekoliko dana  Blaži oblik vremenske dezor. disocijacije . agresivno ponašanje • Delirantno p.s. – dezorijentacija.a sada se doživljava kao novo 1) Poremećaji orijentacije prema vrsti . ne zna prepoznati sebi bliske osobe o U kvalitetnim poremećajima svijesti.s. u kojoj bolnici o Obično prati vremensku dezor.Dezorijentacija prema sebi o Bolesnik ne zna tko je o Najteži poremećaj orijentacije i kronološki obično nastaje zadnji 42 . nakon čega se vraća stari.Dezorijentacija u prostoru o Osoba ne zna gdje je.Dezorijentacija u vremenu o Osoba ne zna koje je doba dana i koji je dan u tjednu. ne zna koji je mjesec. o Kod psihoorg poremećaja. obmane osjetila. koji su blagdani i sl.Dezorijentacija prema osobama o Osoba ne zna tko su ljudi u njezinom okruženju. – oblik alkoholnog delirija e) Fuga (poriomanija) → neodoljivi nagon za putovanjem koje bolesnik poduzima bez cilja → javlja se kod epilepsije i histerije. gdje je i koje je vrijeme Poremećaji orijentacije koji ne moraju biti znak psihopatološkog odstupanja o Deja vu → osjećaj da je nešto već viđeno o Deja vecu – osjećaj ranije doživljene situacije o Jamais vu i vecu → nešto je već viđeno ili doživljeno.  Može biti posljedica umora ili nezainteresiranosti o Osoba griješi u datumu za više dana. sumanosti.s. osnovni identitet f) Hodanje u spavanjeu ili somnabulizam → nepotpuno budno stanje kada je svijest kao u snu. psihotičnih stanja. SH. a motorika je „uključena“ kao u budnosti ORIJENTACIJA Snalaženje u vremenu. na kojem mjestu. prostoru. autopsihička i alopsihička orijentacija Normalna ako osoba zna tko je. tko su ljudi oko nje. o Najčešća i susreće se kod psihoorganskih promjena.  Potpuna vremenska dezor.

osoba ne prepoznaje prostor. situaciju. vrloglavicom. nesvjesticom.Sumanuta – u psihotičnih bolesnika koji imaju sumanute misli . okolinu i ljude koji ju okružuju .Pojavljuje se pri susretu s nekim umjetničkim djelom koje se intenzivno doživljava 43 . prostornu i neorijentiranost prema osobama.Apatična – u bolesnika s apatičnim i depresivnim poremećajima .Dezorijentacija kod poremećene svijesti – kod svih kvantitativnih i kvalitativnih poremećaja svijesti .. na postoji ni orijentacija prema sebi 3) Dezorijentacije prema povezanosti s psihičkim poremećajima .Blaži oblici poremećene orijentacije o Vremenska (eventualno i prostorna) dezorijentacija .Najteži oblik o Uz vremensku. o Kod poremećaja svijesti.Stendhalov sindrom . podvojene ličnosti i disocijativnih fenomena 2) Prema intenzitetu .Prije svega prostorna dezorijentacija o Očituje se zbunjenošću. halucinatornim doživljavanjima . .Amnestička – vezana uz psihičke poremećaje koje imaju smetnje zapamćivanja .Srednje teški oblici o Uz vremensku dezor.Poseban oblik dezor.

. 44 .

izvornih osobina koje opisuju lič.Teoriju postavio C. a oblikuje se i mijenja pod utjecajem te aktivnosti Ličnost pojedinca se izražava kroz njegovo ponašanje. a odigrava se unutar organizma o Fenomenološko ili pojavno polje – doživljavanje vanjske stvarnosti zajedno s doživljavanjem unutar organizma • Ima svjesni i nesvjesni dio o Vlastito ja – obuhvaća opažanja samog sebe. kognitivna.Čovjek je po svojoj prirodi pozitivno biće. o samom sebi i odnosa samog sebe prema drugima • Značajni koncepti pojam o sebi: svijest o postojanju („ja jesam“) i svijest o funkciji („ja mogu“) • Sve to čini realno ja. odnos prema drugim ljudima. i njezino ponašanje u budućnosti Okolinske – povezane sa okolinom i uvjetovane njome Konstitucijske – određene naslijeđem Dinamičke – potiču na aktivnost Osobine temperamenta – oblikuju emocionalne načine reagiranja Postoji 16 strukturnih sastavnica ličnosti. POREMEĆAJI LIČNOSTI LIČNOST Dinamična organizacija psihofizičkih sustava unutar pojedinca koji određuju njegove jedinstvene prilagodbe okruženju u kojem se nalazi Integracija osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja determinira njegovu aktivnost u promjenjivoj okolini. za razliku od konstrukta idealno ja o Ako postoji nesklad između organizma (iskustva) i vlastitog ja (pojma o sebi) mogu nastati psihički poremećaji FAKTORSKA TEORIJA LIČNOSTI Obuhvaća više različitih faktorsko-analitičkih teorija ličnosti Ljudska se ličnost u svojoj složenosti promatra i objašnjava kroz manji broj njezinih dijelova o To su ekstrahirane latentne dimenzije kojima se opisuje ličnost . a temelj njegova djelovanja je dobrota o Treba omogućiti da se razvija na temelju vlastitih urođenih mogućnosti Veće značenje pridaje svjesnom dijelu ličnosti Tri dijela ličnosti: o Organizam – sjedište iskustva pojedinca • Cjelokupno iskustvo jest sve ono što je dostupno svijesti. ali i da se sam mijenja Najznačajnije su psihoanalitička. fenomenološka i faktorska teorija ličnosti FENOMENOLOŠKA TEORIJA LIČNOSTI .Teorija ličnosti prema Cattellu Osnovne sastavnice ličnosti naziva osobinama ličnocsti Dvije vrste strukturnih osobina ličnosti Površinske – vezane uz specifično ponašanje u specif. Rogers . situacijama • Kako se mijenjaju ponašanja mijenjaju se i ove osobine lič.. bihevioralna.R. tj. Ličnost se razvija međuodnosom naslijeđa i procesa učenja 45 - o o   o o o o o o . mogućnost da na njih utječe. Izvorne – nisu povezane sa situacijom • Trajnije i bitne za određenje pojedine lič.

naslijeđe je samo temelj. o o  o o o o o .To su simptomi u sklopu nekog drugog poremećaja Podvojena ličnost → stanje u kojem postoji dvostruka svijest Izmijenjuju se svijest i identitet sa sviješću neke druge osobe Postoji osnovni (domaći) i drugi (alter) identitet Alter identitet može znati nešto o osnovnoj lič. (rijetko u epilepsiji i SH) Depersonalizacija → osoba drugačije doživljava sebe. vlastite ličnosti nego doživljavanja okoline Obično je udružen s depersonalizacijom 46 -        o   • o    o o o  A. a prisutne su u najvećem broju pojedinaca o Četiri razine ličnosti: Specif. doživljavanja vlastite ličnosti i kao p. stvarnosti. ekstraverzija. čine temeljne dimenzije ličnosti. svoj izgled. poremećaja ličnosti Dodao i četvrtu dimenziju – upornost Obilježja lič. ali ne i obrnuto Vrlo je rijetko i pojavljuje se kao disocijativni p. nastati ima okolina  Važno mjesto imaju učenje i socijalizacija o . Poremećaji lič. ugodnost i savjesnost o Na osnovi ovog koncepta je stvoren test ličnosti NEO-PI . svrstao u temperamente te je uveo tri dimenzije karaktera Samovođenje. svoje tijelo Osoba vidi promjene koje ne postoje Bolesnik gubi svoj identitet jer sebe osjeća i doživljava kao drugu osobu Derealizacija → nestvarno doživljavanje okoline.Pojavljuju se kao p.. otvorenost.Dimenzije ličnosti po Cloningeru Tri obilježja ličnosti koja su određena genetsko-neurobiološkom podlogom Traganje za novim – povezano s niskom dopaminergičkom aktivnošću Ovisnost o nagradi – povezano s niskom noradrenergičkom aktivnošću Izbjegavanje štete – povezano s povećanom serotoninergičkom aktivnošću Kombinacija ovih obilježja dovodi do specif. Big five konstrukt Pet velikih faktora: Neuroticizam. ličnosti u užem smislu Poremećaji doživljavanja vlastite ličnosti . pojedinačne reakcije Uobičajena (habitualna) ponašanja – ponavljaju se u određenim situacijama Osobine ličnosti – interkorelacije između dvaju ili više habitualnih ponašanja Tipovi ličnosti – interkorelacije između osobina ličnosti o Tri dimenzije ličnosti Ekstraverzija – introverzija Neuroticizam – emoc.Petodimenzionalni model ličnosti Costa i McCrae – petofaktorski model za opis i procjenu ličnosti Tzv. nastaju u naslijeđenim sklonostima za doživljavanje psihičkih trauma i sukoba Teorija ličnosti prema Eysencku o Pronalazi sastavnice ličnosti koje su općenitog karaktera. stabilnost Psihoticizam o U nastanku lič. predmeta i ljudi Primarno nije p. suradnja i nadilaženje samoga sebe POREMEĆAJI LIČNOSTI . a konačnu ulogu u tome koji će tip lič.

a osoba je poprimila novi Stalno se ponaša kao neka druga osoba o o 47 . a rjeđe u depresiji .. Depers. i dereal.Transformacija → depersonalizacija pri kojoj se osnovni identitet izgubio. se osim kod disocijativnih p. pojavljuju i u SH.

no u blažem se obliku može pojaviti kod p. sumnjičavost. strah i opasnost od drugih ljudi i situacija te njihovo izbjegavanje o Stalna anksioznost. mišljenju i doživljavanju o Najčešće se pojavljuje zajedno s izbjegavajućim i shizotipnim p. šutljive o Emocionalno hladne i udaljenje. sanjarenju. izbjegavajući p. ekscentrično ponašanje. radno funkcionira i može imati obitelj o U nekih osoba će se razviti SH. dobivaju ime (anksiozni. o o o o - . nagonskom. otuđuju se od drugih o Zaokupljene vlastitim mislim.Paranoidni → nepovjerenje u okolinu. i vanjskog svijeta o Osoba se povlači u sebe.. i tranz. nezaboravljanje uvreda. doživljavanja vlastite lič. i depresivnih p.Shizoidni → introvertiranost.Shizotipni → čudno. neobično. ne može se zaustaviti Poremećaji ličnosti u užem smislu Ti p. ekscentrične i dramatične p. opažajnom i kognitivnom smislu U SH – ne pomaže terapija. nezainteresirane za okolna zbivanja. „sama je sebi dovoljna“ o Shizofreni simptom. nepovjerljivost o Tumačenje neutralnih ili prijateljskih postupaka kao neprijateljskih o Borbeno zastupanje svojih prava o Pretpostavljaju da će ih netko iskoristiti i nauditit im o Pronalaze skrivena značenja. ličnosti o Moguća pojava paranoidnog p. se mogu dijagnosticirati kao zasebni entiteti Riječ je o dominaciji određenih crta ličnosti koje „prekrivaju“ ostale značajke te osobe Ovisno o dominirajućem simptomu p. „čudaci“ o Socijalni i interpersonalni deficiti o Smanjen kapacitet za bliske osobe o Iskrivljeno perceptivno i kognitivno funkcioniranje o Najveći dio osoba s ovim p. se pojavljuju u SH Autizam → p.Raspad ličnosti → potpuna disociranost u misaonom. . doživljava se potpuno odvojeno od svijeta oko sebe. ličnosti. svojim intenzitetom i kvalitetom postala p. osjetljivost na nepravdu. Ekscentrični poremećaji ličnosti (Klaster A) . shizotipni. povlačenje od uzbuđenja i distanciranost od društva o Osobe su povučene. graničnog p. maštanju o Žive u svom izoliranom svijetu o Minimalni raspon izražavanja emocija o Ne pokazuju odstupanja u percepciji.) . narcistički.Da bi neka značajka lič..Tranzitivizam → pripisivanje svojih doživljaja nekom drugom Transf. suzdržane. p.Ovdje se mogu svrstati i trajne promjene ličnosti 1. 48 o - o B. lič. zapostavljanje i zanemarivanje o Neopraštanje. a neki počine samoubojstvo o Najčešće se pojavljuje sa shizoidnim p. ličnosti . ličnosti trebaju biti zadovoljeni određeni uvjeti: Ponašanje treba biti patološko (odstupajuće od očekivanog) Perzistirajuće (često prisutno tijekom razdoblja od najmanje 5 godina) Pervazivno (jasno uočljivo u različitim situacijama Dijele se na anksiozne. stalno nešto nekomu zamjeraju o Može se javiti s drugim poremećajima (shizoidni... rezervirane u kontaktima. afektivnom..) . ličnosti . cijeli život pokazuje ovakvo ponašanje o U 30-40% njih se javlja SH . ličnosti o Veći dio osoba s ovim p.

starijem nazivu sociopatski ili psihopatski poremećaj o Zanemarivanje i nepoštivanje prava drugih ljudi o Nemaju grižnju savjest da su učinili nešto loše o Brze reakcije. Dramatični poremećaji ličnosti (Klaster B) . ličnosti uz borderline strukturu o Kod nekih bolesnika se javljaju i spolne disfunkcije. neodgovornost o Nepošteni..)  44% ljudi s graničnim p. odnose jer zanemaruju partnerove osjećaje i potrebe o Preosjetljivost na neuspjeh.Histrionski → izrazita egocentričnost. emocionalan osjetljivost i traženje pažnje o Preokupirani spolnošću i seksualnošću o Manipulativno ponašanje o Nisu sposobni za dublje i dulje emocionalne veze o Nedosljedni. ali i potpuni gubitak razumijevanja za njih o Precjenjuju svoje sposobnosti i preuveličavaju svoja postignuća o Teško ostvaruju i održavaju emoc.Granični (borderline) → nestabilan osjećaj osobnog identiteta o Brze izmjene raspoloženja. raspoloženja (velika depresivna epizoda. nebriga o osjećajima drugih. teatralnost i dramatičnost. nestabilnost emoc. ima i bipolarni afektivni p. ali da bi se dijagnosticirao osoba mora imati 18 god. a mogu se javiti i anksiozni te depresivni p. a od p. . površna i labilna afektivnost. bipolarni afektivni p. splitting) o Impulzivno i autodestruktivno ponašanje (suicidalni) o Poteškoće u kontroli ljutnje (dominantna emocija) i drugih osjećaja o Najčešće neuspješna terapija o Uz ovaj p. . nemaju empatiju za druge o Sklonost eksploatiranju u interpersonalnim odnosima o Mogu se žaliti na brojne somatske tegobe 49 .Disocijalni → odgovara antisocijalnom p. tzv. preuveličano izražavanje osjećaja. osjećaj praznine. impulzivnost. prebacuju krivnju na druge o Zahtjevni i manipulativni o Najranije se pojavljuje (prije 15 godine).Narcistički → pretjerani osjećaj važnosti i jedinstvenosti te traženje pažnje o Javlja se potreba za divljenjem od strane drugih. se najčešće javljaju p. prevaranti. tj. veza o Nepovjerenje (crno-bijelo gledanje. ličnosti iz DSM-a. 2. . odgovornost za neuspjeh pripisuju drugima o Obično se pojavljuje uz somatizacijske p. ibolesti ovisnosti.

tvrdoglavost i neodlučnost o Zaokupljenost detaljima. strah i osjećaj manje vrijednosti o Nisko samopoštovanje. strah od napuštanja o Od shizodinih se razlikuju po tome što ne vole svoju usamljenost o Može se javiti sa shizoidnim . oprez. neprihvaćanje i odbacivanje o Žele se družiti. Anksiozni poremećaji ličnosti (Klaster C) . osjećaj sumnje. i p. izbjegavajućim. ne iskazuju neslaganje s drugima o Osjetljivost na kritiku. redom i organizacijom do mjere da gube bit aktivnosti o Javljaj se s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. krutost u mišljenju. osjećaj nekompetentnosti. zaokupiranost detaljima. ličnosti (paranoidnim. ne vole biti sami. osjećaj bespomoćnosti i nesposobnosti.Anankastični ili opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti → obilježavaju ga ekstremni perfekcionizam. 50 . graničnim. drugim anksioznim p. ličnosti . . al pod uvjetom da su apsolutno prihvaćeni o Može doći do socijalne izolacije o Najčešće se javlja sa shizoidnim p. ličnosti (oko 50% osoba) o Pojavljuje se i s drugim anksioznim p.Ovisna ličnost → nedostatak odlučnosti. provjeravanje.. niskog samopoštovanja. nesigurnost.Izbjegavajući poremećaj ličnosti → napetost. narcističkim) o U nekih osoba će se razviti SH ili depresivni p. 3. ali i nekim anksioznim p. i p. a velike odluke prepuštaju drugima o Pouzdaju se u tuđe odluke i nikada ne iskazuju neslaganje s njima o Ne vole biti sami. ličnosti. shizotipnim te izbjegavajućim p. vjerovanje i pasivno prepuštanje drugima o Sve odluke se moraju savjetovati s drugima.

eholalija) Povišena (otkočena) psihomotorika . obuhvaća sve prijelaze od blago povišenih kretnji. . Snižena (kočena) psihomotorika . ehopraksija. ali on nije smislen jer bolesnik ne razumije ni svoj. obuhvaća sve prijelaze od lagano usporenih kretnji. delirij) .Negativizam .Manirizam ..Mutizam . mimika i gestikulacija. preko ubrzanih pokreta. pri intoksikaciji i psihoorg.Katalepsija i voštana savitljivost . smetnjama o Poremećaj govora.Povišena motorička aktivnost.Impulzivne radnje Wernickeova podjela psihomotoričkih poremećaja: 1) Poremećaji govora Disfazija – djelomični gubitak sposobnosti govora Afazija – potpuni gubitak govora o Motorna – oštećenje Brocine zone za govor  Bolesnik razumije govor. nemira i uznemirenosti do agitiranog stanja. intoksikacija. ali i mišljenja Bradilalija – ekstremno spori govor 51 - - - .Motorički izražaj psihičkog stanja. već su izraz poremećenog psihičkog stanja. stvari i pojave Mutizam – prekid verbalne komunikacije o Bolesnik komunicira neverbalno o Shizofreni simptom Negativizam – potpuni prekid komunikacije s okolinom Logoreja – brzo govorenje o U maniji. .Motorička aktivnost u najširem smislu: pokreti tijela i ekstremiteta.Automatizam (ehomimija. .Katatono uzbuđenje .Snižena motorička aktivnost.Poremećaji psihomotorike nisu posljedica organskog oštećenja. preko tromosti do potpunog gubitka aktivnog i spontanog kretanja – stupor. a ni tuđi govor  Moguća upotreba neologizama (novostvorenih riječi) o Senzomotorna – oštećeno razumijevanje govora i sam govor o Nominalna – izgubljeni su jezični simboli  Bolesnik ne može imenovati predmete. sindrom frontalnog režnja. ali sam teško i nerazumljivo govori ili uopće ne može govoriti o Senzorna – Oštećena Wernickeova područja za govor  Omogućuje govor. POREMEĆAJI PSIHOMOTORIKE PSIHOMOTORIKA . .Stupor .Stereotipija .Psihomotorno uzbuđenje (manija.

o U depresiji i psihoorg. oštećenjima 52 ..

iskrivljeni.. osoba s intelektualnim teškoćama. smetnje u artikulaciji riječi. izvještačeni pokreti o Obuhvaćaju mimiku. koji bolesnik dulje zadržava 53 - - - - . Koprolalija – ponavljanje prostih i opscenih riječi ili fraza o Može biti i kompulzivni fenomen o U poremećajima ličnosti. nategnuti o Kod SH Katapleksija – nagli. u određeni položaj. bez bolesnikova otpora. kod intelektualnih teškoća i Tourettovog sindroma Dislalija – neispravan izgovor glasova. obilježeni gubitkom harmonije i lakoće pokreta  U katatonoj SH Automatska poslušnost – podrvgavanje tuđoj volji o Osoba ispunjava zahtjeve drugih o Ovaj poremećaj i njegova suprotnost (negativizam) pojavljuju se u SH Negativizam – odbijanje suradnje. gestikulaciju. organskim poremećajima. sindromu frontalnog režnja. motoričke i bilo koje druge o Mutizam – ako osoba odbija verbalnu suradnju o Može biti aktivan (postupa suprotno od traženog) i pasivan (odbija postupiti po zahtjevu) Manirizam – bizarni i nepotrebni pokreti o Preuveličani. intoksikacijama Hiperkinezija – povećanje motoričke aktivnosti (hiperaktivnost) o U dječjem autizmu. Tourettovu sindromu Kopropraksija – ponavljanje opscenih pokreta Katatoni simptomi – napeti. kompulzivnim poremećajima i shizofreniji Palilalija – ponavljanje vlastite zadnje riječi ili dijela rečenice o Povezana sa Tourettovim sindromom Eholalija – ponavljanje riječi ili rečenica koje su zadnje izgovorene o U SH. sindromu ADHD. kretnje o Vide se u SH Stereotipija – stalno ponavljanje besmislenih pokreta o U katatonoj SH Ehomimija – ponavljanje tuđih izraza lca Ehopraksija – ponavljanje tuđih pokreta o Kod SH. kratki gubitak mišićnog tonusa o Kod SH i narkolepsije Katalepsija – ukočeno držanje o Bolesnik zauzima neobičan položaj tijela i dugo ostaje u njemu Voštana savitljivost – postavljanje udova. glave i tijela. oštećenju mozga Parakinezija – kvalitativni poremećaj pokreta o Pokreti su abnormalni. delirantnom stanju. maniji. tepanje - 2) Poremećaji pokreta Apraksija – nemogućnost izvođenja voljnih pokreta Akatizija – subjektivni osjećaj da se ne može biti na jednom mjestu o Može biti posljedica antipsihotične ili druge medikacije Akinezija – prestanak motoričke aktivnosti o U katatonoj SH i kao nuspojava antipsihotika Bradikinezija – spora motorička aktivnost sa smanjenim spontanim pokretima o U teškim depresivnim epizodama Hipokinezija – hipoaktivnost motoričke funkcije (siromaštvo pokreta) o U depresiji.

čišćenje o Osoba ima silnu potrebu da ih napravi. intoksikacije i sindroma frontalnog režnja - - 3) Poremećaji radnji (djelovanja) Impulzivne radnje – nagle promjene motoričkog ponašanja koje nisu u skladu s događanjem u okolini o U bolesnika rastu napetost i osjećaj unutarnjeg nemira koji se nakon impulzivne radnje povlače te osoba doživljava olakšanje i neku vrstu zadovoljstva Automatske – obavljaju se bez želje da se učine. raspoloženja) o Dipsomanija – nagon za povremenim pijenjem alkoholnih pića do opijanja o Piromanija – poriv za paljenjem vatre o Kleptomanija – poriv za krađom o Oniomanija – nagon za pretjeranim kupovanjem o Poriomanija – nagon za putovanjem (pojavljuje se u obliku fuga) - - - 54 . SH. nego se rađa potreba za novom prisilnom radnjom o Dovode do smanjenja anksioznosti o Mogu ih pratiti prisilne misli (opsesije) Nagonske – služe zadovoljenju osnovnih životnih nagona o Mogu se javiti kao jedan simptom (tada su to poremećaji nagona) ili jedan od simptopma (u p. obično u obrambenoj funkciji. p. psihogeni – kod disocijativnih stanja Katatona uzbuđenja – stanja psihomotorne povišenosti u katatonoj SH o Katatoni nemir – oblik blaže uznemirenosti o K. SH Prisilne – to su prisile (kompulzije) o Obično su to brojanje. ličnosti. svijesti. provjeravanje. svijesti. bez razmišljanja. nagla uzbuđenost o Motorikom i stanjem svijesti slična sumračnom stanju Psihomotorna uzbuđenja – stanje izrazito povišene motoričke aktivnosti o Kod manije. nisu motivirane ni opravdane o U SH i disocijativnim stanjime Reaktivne – reakcije su na događanje o Osoba reagira promptno. a nakon toga se ne osjeća zadovoljstvo. delirija. Stupor – stanje bez imalo motoričke aktivnosti o Bolesnik ne izvodi pokrete i ne reagira na podražaje o Katatoni – izgleda kao da je osoba potpuno pomućene svijesti  No osoba kada izađe iz stupora može opisati što se oko njega u tom stanju događalo o Depresivni o Organski – kod organskh oštećenja mozga o Histerični. p. pomama – silna.. ali katkad i besmisleno  Kod kompulzivnih poremećaja.

. 55 .

psihomotorno usporenje o Ekstremni oblik ovakvog stanja jest stupor o Hipobulija i abulija se javljaju u depresiji.Hiperbulija → pojačana voljna aktivnost o Osoba je puna inicijative. osobe s IT) ili patološka o Patološka sugestibilnost → bolesna sklonost za sugestivnu reakciju i povodljivo ponašanje  Inducirana psihoza – poseban oblik patološke sugestibilnosti • Nastaje kod osoba koje svakodnevno kontaktiraju s psihotičnim bolesnikom • Kod njih se mogu pojaviti isti ili slični simptomi koje ima i bolesnik • Najčešće paranoidnog tipa.Svjesni i smišljeni izbor između više ciljeva i poriva . a nakraju i učini . maniji. pretjerano sugestibilna. hoće i neće o Razlikovati od ambivalencije – dvostrukost afekata (npr. p.Hipobulija → slabost volje o Voljni impulsi su sniženi u različitom intenzitetu . p. anksioznih p.Pseudobulija → prividno jaka volja kod koje je osoba ipak povodljiva za drugom osobom o Kod depr. maniformnoj psihozi .Diplobulija ili ambitendencija → dvostrukost voljnih ili nagonskih dinamizama o Bolesnik istodobno ima pobude različitih (često i suprotnih motiva) o On nešto želi i ne želi.Sugestibilnost → stupanj prihvaćanja tuđih sugestija o Ona može biti smanjena (u SH i depr...Sugestija → osobina pojedinca da prihvaća tuđe mišljenje . POREMEĆAJI VOLJE VOLJA .Najprije nastaje pobuda zatim se kroz incijativu i motivaciju oblikuje odluka o aktivnosti. ima volju za sve o U hipomaniji.. automatska poslušnost i zapovijedni mehanizmi (eho fenomeni) 56 .. volje se ubrajaju i autizam. ličnosti. ličnosti. istodobna ljubav i mržnja) o Javljaju se u SH .To su samostalni poremećaji volje .Abulija → nedostaju pobuda.Parabulija → potpuno blokiranje jednog voljnog impulsa i njegova zamjena suprotnim o U SH . mutizam. SH.Metabulija → nepostojana i promjenjiva volja koja se viđa u kolebljivih osoba o P. anks. a može biti individualna i masovna POREMEĆAJI VOLJE . bolesti ovisnosti . organskim oštećenjima SŽS-a. bolesnika te u osoba s intelektualnim teškoćama). povećana (u maniji. IT . IT. p. p. ličnosti i stanjima psihofizičke iscrpljenosti . impulsi i inicijativa o Pojavljuje se sputanost. negativizam.U širem smislu u p. ovisnici. koja se zatim planira.

glad. mišljenje. kratkotrajna. briga. tuga.Znak: Afekte zamjećuje okolina (objektivna situacija).Intenzivna. žalost. strah AFEKT . Osjećaji su (uz intelektualno i voljno područje) najvažniji dio našeg duševnog života. veselje. seksualna napetost.U afektivna stanja se svrstavaju i anksioznosti o Fiziološka anksioznost – u funkciji je podražaja i vezana je za opasnost  Rekacija borbe ili bijega o Patološka – remeti funkcioniranje osobe. Oni prate naše opažanje. seksualna ugoda. karakteristično za određenu b) Promjenjivo Pod utjecajem unutrašnjeg proživljavanja. pamćenje.Osjećajna strana duševnog života . briga). mržnja. obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem . pažnju. srdžba. a javlja se dugo vremena nakon prestanka realne opasnosti ili kad opasnosti uopćce nema 1) OSJEĆAJ Subjektivno doživljavanje svijeta i sebe. psihomotoriku. hladnoća. svježina.ne zamjećuje ga okolina nego ga osjeća pojedinac(simptom) a) Osnovno Temeljno osjećajno stanje. žalost..Složena psihička funkcija subjektivnog doživljavanja vlastite osobe i njezine okoline . svijest. tjelesnih promjena.Simptomi: subjektivni doživljaj («Ja sam tužan») . mučnina. RASPOLOŽENJE . vrućina. b) Duševni osjećaji o To su emocije.. . nagla. veselje) i depresivni = sniženi (tjeskoba. ljutnja.Osjećajno stanje duljeg trajanja. bijes.Normalna afektivnost je eutimična o Adekvatna je situaciji i može se mijenjati u skladu s promjenama u njoj koje pred pojedinca postavljaju određene adaptivne zahtjeve . POREMEĆAJI AFEKTIVNOSTI (≠ raspoloženje) AFEKTIVNOST . a javljaju se kao osjećaji doživljavanja (vezani za vanjske doživljaje) i osjećaji vlastitog ja (vezani za unutrašnje doživljavanje)  Ljubav. umor. žeđ. radost.. vremenskih mijena raspoloženje se mijenja 57 . strah.Ekscitirani = povišeni (mržnja. volju i nagone Mogu biti ugodni i neugodni a) Tjelesni osjećaj o Vezani za tjelesne podražaje  Bol. bijes. vanjskih zbivanja.

KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA Poremećaji sniženog (kočenog) ili povišenog (otkočenog) afektivnog stanja češći i benigniji Depresivno raspoloženje → Negativno obojeno afektivno stanje koje obilježava sniženo raspoloženje. suicidalnost ne prati svaku depresiju o Težinu depresivnosti određuju:  Intenzitet i duljina simptoma  Stupanj disfunkcionalnosti bolesnika  Prisutnost psihotičnih simptoma i suicidalnih razmišljanja o Javlja se u depresivnim poremećajima. p. snage. ličnosti. mislima i željama.. malo pričaju i rijetko spontano o Može biti praćeno i psihotičnim simptomima  To su sumanute misli depresivnog karaktera. socijalno i profesionalno funkcionira o Govor je usporen i tih. nereagiranje na uobičajene podražaje i neaktivnost o Slično osnovnom depresivnom raspoloženju. neukosti Osjećaj krivnje → pretjerano sažaljenje nad prošlim ponašanjem. psihoorg. depresivnim fazama bipolarnih afektivnih p. bolestima ovisnosti i tjelesnim kroničnim bolestima Apatija → to je bezosjećajnost o Obilježavaju ju ravnodušnost. nesposobne se brinuti o sebi. fenomeni depersonalizacije i halucinatorna doživljavanja o Tuga je dominirajući simptom. neodlučnosti. ali nedostaje tuga Bespomoćnost → nastaje kada su osobe bez energije. besperspektivnosti. shizoafektivnim psihozama i u SH o Može biti i endokrinološki uvjetovano  Uzrokuju ga fiziološke i patološke hormonalne oscilacije o Može bit u komorbiditetu s anksioznim p. tjelesna neugoda Osjećaj neadekvatnosti → praćen nepsihotičnom doživljajem vlastite nesposobnosti.. niskog samopoštovanja i podčinjene u odnosu s drugima o Uvjet je za razvijanje PTSP-a Beznađe → depresivni osjećaj u kojem prevladava pesimizam glede budućnosti o Mogu se javiti ideje propasti. oštećenjima. prilagodbe. umorna.. napetost Prekrasna ravnodušnost →gubitak emocija vezan za postojeće simptome.tj nebriga za njih Distimija → blaža forma depresivnog raspoloženja (subdepresija). na nivou ličnosti o Trajno sniženje raspoloženja o Osoba je stalno sniženog raspoloženja. slabost. anksioznim i p. nezainteresirana - - 58 . različitim epizodama bolesti ovisnosti. uznemirenost. osjećaj tuge i potištenosti o Ovo stanje se zove i hipotimija o Atimija – stanje „bez raspoloženja“ koje se javlja u teških oblika depresije o Osoba slabije emocionalno. izgubljenosti Osjećaj gubitka životne energije → smanjenje ili gubitak energije. bezvoljna. nespretnosti. a koji su protivni moralnim i religioznim načelima o osoba se želi vratiti u prošlost kako bi ispravno postupila Osjećaj osiromašenja → nesumanuto vjerovanje kako osba neće moći održati svoju egzistenciju i neće se moći izdržavatu Osjećaj unutrašnjeg nemira → osoba se žali na nemir. živosti o Stalni umor.

reakcije. polet. sumorno. vedra. i p. topline o Bolesnik nema emoc. sreće. ali i fizička reakcija (letting out). radost. već mjesečne u sklopu odstupanja o Nema nikakvog događaja koji to uzrokuje (proizlazi iz same osobe) o Izraženiji oblik je bipolarni poremećaj (izmjena snažnih epizoda depresije i manije) o Ljudi se uglavnom ne javljaju za pomoć. bez ozbiljne mogućnosti planiranja. ali ako osoba osjeti da ju to smeta. povišene psihomotorike Euforija → povišeno raspoloženje u kojem prevladavaju povišeni osjećaji blagostanja.Afektivna udaljenost → potpuni izostanak emoc. s morbidnim i lascivnim šalama i komentarima o Osoba je bezrazložno vesela. tj. može je se liječiti psihoterapijom ili lijekovima Hipomanija → blaže povišeno raspoloženje o Osoba je vesela. zlovoljno. nezadovoljno. ushita i ekstaze Ekstaza → stanje intenzivnog zanosa i velike sreće Disforija → turobno. Ciklotimija → blaže odstupanje. znak dublje psihopatologije . izmjena blažih depresivnih i blažih maničnih stanja o Nisu dnevne. tvrdoglavo raspoloženje i ponašanje neugodno za okolinu Patološka razdražljivost → na mali povod se javlja burna psihološka. poletna Manično raspoloženje → pretjerana veselost.. reakcije u svom nekadašnjem intenzitetu o Osoba na emocije drugih reagira „blijedo“ . veličine. odgovor na okolinu 59 . osjećaj sreće o Emocije su intenzivnije nego u hipomaniji o Prisutni su poremećaji svih psihičkih funkcija:  Pojačana psihomotorika  Ubrzani govor  Hipervigilnost pažnje  Smetnje nagona  Simanute misli – zbog njih se manija svrstava u psihoze Morija → sindrom frontalnog režnja o Povišeno raspoloženje. neozbiljnost. gubitak emoc.Afektivna krutost → Smanjenje ili izostanak emocionalne mofulacije o Bolesnik ne može prenijeti svoje ni primiti tuđe osjećaje o Shizofrena osoba jedan afekt zadržava dulje vrijeme bez obzira na promjenu situacije (lice kao maska) . kod ljudi koji imaju nizak prag tolerancije o Ljutito i afresivno ponašanje naizgled mirne osobe Emocionalna labilnost → lakša promjena osnovnog raspoloženja o Održava se kratko vrijeme i mijenja se na beznačajne povode ili spontano Emocionalna inkontinencija → najteži oblik emocionalne labilnosti o Gubitak ili smanjenje emocionalne kontrole o Osoba ne može dulje zadržati jedno raspoloženje i na vanjske minimalne doživljaje (ali i bez njih) dolazi do brze promjene afekta o Rekacije poput plača ili smijeha - - - KVALITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA .Afektivna bljedoća → izostanak emoc.karakteristični kod većine shizofrenih bolesnika i nekih poremećaja ličnosti o mogu se javiti i kod bolesti ovisnosti.ozbiljniji i teži. p. psihoorg. trajna osobina ličnosti o Oscilacija raspoloženja. raspoloženja .

Patagonični poremećaji afektiviteta (javljaju se samo kod shizofrenih bolesnika) 1.Anksioznost → stanje u kojem je objekt nepoznat.Strah → situacija kad je objekt poznat. ali se smije → u akutnoj fazi shizofreni nisu toga svjesni. opasnost i prijetnja dolaze iz okoline. postoje smetnje u spolnom činu Lažna trudnoća → pojavljuju se neki znakovi kod trudnoće kod žene koja nije trudna o Kod SH. a neadekvatno se osjeća) o Bolesnik razmišlja o tužnim događajima. događaja o Socijalna fobija – strah od ljudi i socijalnih situacija. vezani uz vegetativni živčani sustav o Vegetativni znakovi promijenjenog raspoloženja o Obično se javljaju uz depresivno raspoloženje Umor → javlja se s pospanošću i razdražljivošću. ali ne odgovara vanjskoj ekspresiji (mimici) o Bolesnik shvaća tužni događaj. osjeća žalost. trajanje je kratko. ljubav i mržnja) o Simptom SH - FIZIOLOŠKE SMETNJE POVEZANE S POREMEĆAJEM RASPOLOŽENJA Uz poremećaj raspoloženja mogu se javiti i p. opasnost i prijetnja dolaze iz unutrašnjosti. tjelesnih funkcija. atipične depresije ili konverzivnog poremećaja o Ako se samostalno javlja → Couvade sindrom - OBLICI PATOLOŠKE ANKSIOZNOSTI . a tijek akutan o Strah je vezan za sadašnjost . na sprovodu (ima primjeren. predmeta. tj socijalnog izlaganja u kojem bi osoba mogla doživjeti neugodnost  Teškoće u socijalnom funkcioniranju o Specifične fobije – jednostavne (izolirane) fobije u kojima postoji vrlo jak strah od specifičnih situacija i objekata  Bolesnik prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman. a sretan je) o Okolina to ne vidi (ne znam da se osoba tako osjeća dok im ne kaže) 2. spontano ili nakon tjelesne/psihičke aktivnosti Hiperfagija → pojačani unos hrane Konstipacija → poremećaj probave s teškim dugotrajnim zatvorom Insomnija → jedan od najčešćih simptoma depresivnog stanja Hipersomnija → pretjerana pospanost Poremećaji spolnog nagona → smanjenje libida o Smanjen spolni interes. trajanje je dugo i često kronično o Osjećaj vezan za budućnost . Paratimija → raspoloženje ne odgovara misaonom sadržaju (adekvatno misli o situaciji. Paraminija → raspoloženje prati misaoni sadržaj.. a pri tome ne osjeća tugu nego radost  npr. tužan izraz lica.al „on je jači od svega“ 60 . želja.Fobija → stanje vrlo intenzivnog straha od određene situacije. ali uz prikladnu terapiju postaju kritičniji Anhedonija → nemogućnost da se doživi zadovoljnstvo Aleksitimija → nemogućnost prepoznavanja i opisivanja (izražavanja) vlastitih emocija Ambivalencija → dvostrukost emocija o Istodobno su prisutni različiti osjećaji (npr.

 Postoji i strah od fobija i strah od svega 61 ..

ekstremni događaji u životu . dnevni događaji .) bolest djeteta 3.ima ih preko 70 .) vlastita bolest … 3.dovode do kriznih situacija kod nekih ljudi .ponavljaju se više puta na dan . životni događaji .) gubitak djeteta (ne nužno smrt) 2. uz osjećaj užasa i nadolazeće opasnosti o Strah je obično jali kad se osoba nalazi na otvorenom prostoru te kad je prisutno mnoštvo ljudi o Panični napadaj javlja se samostalno ili u okviru paničnog poremećaja. koji može biti s agorafobijom ili bez nje S PREDAVANJA: VRSTE DOGAĐAJA KOJI UZROKUJU PSIHIČKE POREMEĆAJE 1..kod nekih ljudi uzrokuju PTSP 62 . traumatski događaji .niz dnevnih situacija koje kod normalne osobe ne izazivaju promjenu raspoloženja .poredak po stresnosti (od najstresnijeg prema najmanje stresnom): 1.) bolest bliske osobe 4. Panika → napadaj intenzivnog straha o Počinje naglo.kod shizofrenih bolesnika uzrokuju promjene raspoloženja 2.

psihoorg. POREMEĆAJI MIŠLJENJA MIŠLJENJE . p.. ali se mijenja u različitim psihičkim sindromima i bolestima POREMEĆAJI MIŠLJENJA FORMALNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA → gubitak normalnog toka misli Inhibirano mišljenje → subjektivni doživljaj bolesnika o nepravilnom.Mašta – kombiniranje postojećih predodžbi u nove . simbola. opsesivnim stanjima. Okolišno mišljenje → nemogućnost razlikovanja važnog od nevažnog u mišljenju te se bolesnik gubi u nevažnim detaljima o Kad govori teško ga se može slijediti u njegovoj ideji vodilji o Način govora kod kojeg osoba počne govoriti s puno detalja.Misao – doživljajni aspekt o nečemu .najsloženiji psihički proces koji obuhvaća obradu ideja. ličnosti.otkriva veze i odnose između predmeta i pojava .Postoje: o Apstraktno mišljenje – temelji se na pojmovima o Konkretno – barata opažanjima i predodžbama o Kreativno – pronalazi nova rješenja i spoznaje o Imaginarno – kreativno mišljenje koje se koristi maštom za stvaranje planova i rješavanje problema o Logično – utemeljeno na razumno objašnjenim pojavama i događajima o Nelogično – zasniva se na nejasnim pojmovima. sporom ili zaustavljenom procesu obrade misli o Intenzivni i dugotrajni pokušaji bolesnika da se inhibicija smanje ne dovode do uspjeha o Osoba sa strane ne uviđa promjenu u obilježjima mišljenja bolesnika o Najčešće simptom SH Usporeni misaoni tok → sporo odvijanje misaonog toka o Stalno kašnjenje u izražavanju misli o Osoba govori sporo o U depresivnim poremećajima i u početku psihoorg.Pojam – misao o općim i bitnim obilježjima neke skupine predmeta ili pojava sličnih osobina . predodžbi. depresiji 63 - - - .Sud – konačno produkt mišljenja kojim se o nekom predmetu ili pojavi nešto tvrdi . na dugačko i široko o U poremećajima ličnosti.Normalno mišljenje odražava cilju usmjeren misaoni tok (duktus) o U tom protoku ideja izmjenjuju se i nadovezuju elementi mišljenja o Važno je stvaranje asocijacija koje slijede ideju vodilju koja povezuje asocijacije do konačnog cilja misaonog procesa o Misaoni tok se ne mijenja tijekom vermena.Predodžba – u svijesti reproduciran opažajni sadržaj .Sjećanje – predodžba nepromijenjenog reproduciranog opažaja . epilepsiji. hipomaniji. slika i pojmova . a zaključci su pogrešni o Dereistično – potpuno odvojeno od realiteta . smetnjama s oštećenim aprstraktnim načinom mišljenja Ljepljivo (viskozno) mišljenje → pretjerano vezano uz neku temu o Ruminiranje – osoba se teško odvaja od te teme i stalno se na nju vraća o Javlja se kou p.

p. depresija. SH). a podloga tome nije SH nego neki psihoorg.Disocirano mišljenje → slijed asocijacija je nelogičan o Potpuno nepovezano. ponekad potpuno neizgovorljive)  Ne postoji logična veza između riječi o Salata od riječi – krajnji oblik disociranog duktusa Potpuna zbrka misli i nerazumljivost riječi o U disociranom duktusu se mogu javiti i sljedeći fenomeni: 64 - . hematom i sl. visoka temperatura.. hipoksija. priča brzo i ponekad nerazumljivo o Kada se govori više od 150 riječi u minuti o U maniji Bijeg misli ili ideja → velik broj ideja se javljaju jedna za drugom o Dovodi do labavljenja veza između misli ili do nedostizanja konačnog cilja izlaganja o Mišljenje je stalno prekidano novim asocijacijama LOGOREA I USPORENI MISAONI DUCTUS o radi se o govoru kao reflektiranju misaonog sadržaja! (ne sama brzina govora) o Ukoliko ne postoji nikakva druga psihopatologija (npr. uz inkoherentni misaoni duktus Ubrzano mišljenje → nenormalno povećana brzina misaonog duktusa o Bolesnik misli brže nego što je to činio prije o U maniji. različitim intoksikacijama o Često povezan s logorejom i bijegom misli Logoreja → brzi misaoni duktrus i poremećaj govorne motorike o Osoba je govorljiva. tj. ali bolesnicima ima) o Javlja se kod SH kad je svijest potpuno očuvana i kod niti jednog drugog poremećaja → PATOGNOMONIČNO.Paragramatizam → najteži oblik rascijepanog mišljenja kada su riječi besmislena mješavina slogova . tj. hipomaniji.. tada se ne radi o psihopatološkom fenomenu - - - -  Inkoherentno mišljenje → rascijepano je na dijelove koji sami po sebi još mogu imati neku smisao. misli vodilje (nama. a zatim napravi prijelaz na neko drugo područje o kojem opet razumljivo priča  Prijelazi između tema su nelogični i besmisleni o Srednji oblik (shizofrena paralogija) – izgovara jednu rečenicu. nema determinirajuće tendencije. visoki intrakranijalni tlak.veze između riječi unutar jedne rečenice ne postoje. pa drugu koja već nema veze s prvom  Struktura rečenice je očuvana o Najteži oblik . fraza i rečenica do te mjere da oni gube svoje značenje o Perseveracija – eketremni oblik takvog besmislenog ponavljanja o Stalno ponavljanje riječi koju je bolesnik upravo čuo ili sam izgovorio o U psihoorg. specifično za SH o Najblaži oblik – bolesnik govori nekoliko rečenica potpuno povezano i logično. a uz to stvaraju i neologizme (nove riječi. o Ako je izolirano. poremećaj (npr. ali u cjelini ju nemaju o Misli su općenito nerazumljive i narušena je logična i/ili gramatička struktura pa su rečenice fragmentirane o Svijest je poremećena (bilo kvantitativno bilo kvalitativno).Paralogija → blaži oblik inkoherentnog duktusa kada je sintaksa očuvana . radi se o predznaku psihijatrijskih ili neuroloških poremećaja Stereotipno mišljenje → ponavljanje riječi.) .

prije ili kasnije. arhajsko.. maniji i neurološkim oštećenjima SADRŽAJNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA Pogrešna tumačenja značenja misaonog sadržaja Javljaju se neovisno o formalnim poremećajima Shizofreni bolesnici (SH) imaju očuvano apstraktno mišljenje. kada ih okolina upozori. jedina dijagnoza je SH (patognomonično) Disocijativno mišljenje → javlja se kod neurotskih. kada okolina upozori. somatoformnih poremećaja o Kada se osoba izgubi (tzv. međutim to može biti i prisilna misao) o Kod precijenjenih misli osobe nisu svjesne da nešto rade. ali i u stanjima senzorne afazije Glosolalija → upotreba zvukova koji su nalik na jezik. depersonizacijsko mišljenje → SH imaju osjećaj da se nešto mijenja u svijetu oko njega i na njemu samom Precijenjena misao → samostalna misao koja snažno angažira psihički život o Osoba na svoj način tumači neku pojavu ili događaj o Jedna se misao izvlači iz konteksta i daje joj se općenito i dominantno značenje o Obično je vezano za neke profesije (npr. narušeno. ona ga opsjeda i obuzima o Osoba shvaća da su te misli bezrazložne i nepotrebne. dok je konkretno mišljenje. osobe se ne uspiju vratiti u normalu Prisilna misao → misao koja dolazi neovisno o volji pojedinca. magično. kada se radi o prisilnim mislima.     Kontaminacija – spajanje dvijeu ili više nepovezanih dijelova mišljenja Kondenzacija . uspiju se vratiti. DEREISTIČKO = derealizacijsko. ali im se ne može oduprijeti o Ometaju uobičajeni tok drugih misli 65 - - . tj.ali se razlikuju od svih poznatih jezika o U SH.spajanje više različitih i nepovezanih ideja u jednu Supstitucija – zamjena poznatih pojmova neobičnim. ako idemo na ispit uvijek istim putem.stalno ponavljanje specifičnih riječi ili fraza o SHIZOFRENIJA:  Neće svaki bolesnik imati disocirani ductus  1/3 bolesnika ima disocirani ductus od samog početka bolesti  1/3 bolesnika ima disocirani ductus na početku bolesti. ali sličnim Verbigeracija . kada ekonomist gravitaciju objašnjava ekonomskim principima) o Radi se o zabludama koje su dostupne objašnjenju (npr. autistično) mišljenje je oblik mišljenja u uznapredovaloj shizofreniji. Shizofreni bolesnici nakon duljeg trajanja bolesti odustaju od realitetne logike i preuzimaju sumanut način mišljenja PRELOGIČNO (primitivno. ali se tek trajanjem bolesti javi kao dominirajući simptom  1/3 bolesnika NIKAD nema disocirani ductus  ako se disocirani ductus javi. disocijativna fuga) ili se ne sjeća (disocijativna amnezija) → zbog nekog vanjskog događaja osoba ulazi u to kratkotrajno stanje Blok misli → nagli prekid u toku misli bez očita razloga o Bolesnik zastane usred rečenice i ne može više nastaviti izlaganje na tom mjestu ni nakon podsjećanja iz okoline o Karakteristično za SH Neologizam → nova riječ koju bolesnik stvara obično kombinirajući slogove iz drugih riječi o U SH.

.  Izaziva anksioznost, a može i omesti funkcioniranje osobe o Kada osoba izvrši prisilnu radnju, nije joj lakše, već se ponovno generira prisila o Može se raditi o samo jednoj misli, ali io više njih → osoba stalno priča o njima o Prisilne misli su uvijek patologija, a mogu biti vezane za blažu psihopatologiju, ali se mogu javiti i kod SH o Najblaža psihopatologija - karakteristika ličnosti (npr. osoba dva puta provjeri je li zaključala vrata pri izlasku iz stana)  Osoba je svjesna toga – normalno dok okolina ne zapazi o čemu se radi o Ako prijeđe granicu (trajno je prisutno), radi se o poremećaju ličnosti  Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti - manji intenzitet, traje dugo razdoblje te okolina vidi da je to problem o Ako je ekstremno prisutno, toliko da i sama osoba vidi da to nije u redu  O-K poremećaj (osoba radi samo tu jednu stvar, npr. pere se) • Obično se naglo pojavljuje o Nekada prisilne misli mogu biti PRODROM (1. simptom) SH → postoji gradacija; sve spada u psihopatologiju osim osobina ličnosti Sumanute misli ili deluzije → zabluda je nastala na bolesnoj osnovi i nedostupna korekciji o Osoba čvrsto vjeruje u sumanutu misao i nikakvim razgovorima i logičnim objašnjenjima ne može se osobu razuvjeriti o Uvijek su znak patološkog doživljavanja o Primarne sumanute misli – javljaju se naglo, potpuno su oblikovane, bez prethodnih psihopatoloških odstupanja o Sekundarne – posljedica su drugih psihopatoloških zbivanja o Sintimne - izviru iz primarno promijenjenog afekta o Depresivne sumanute misli ili manične sumanute ideje veličine o Depresivne sumanutosti: osoba je odgovorna za sve loše što se događa na svijetu (ratovi, bolesti, nesreće i sl.) o Manične sumanutosti: osoba vjeruje da ima vezu s Templarima, kraljem Tomislavom, da je visokog podrijetla i sl. o Katatimne → neovisne su o afektu o Paranoidne sumanutosti: npr. osoba misli da mu netko želi nauditi o Persekutorne sumanutosti: npr. osoba misli da ga CIA prati o Sumanuto raspoloženje → specifičan doživljaj praćen izrazitim strahom, osjećajem tajanstvenosti, slutnjom kako će se nešto strašno dgoditit o Sumanuto sjećanje → lažno sjećanje pod utjecajem sumanutih misli o Sumanuto opažanje → bolesnik točno opaža određenu situaciju, ali joj daje neprimjereno sumanuto značenje VRSTE SUMANUTIH MISLI -

o Ideje odnosa i interpretacije → najčešće sumanutosti  U idejama odnosa bolesnik ima dojam da sve što se događa se odnosi na njega  Kod interpretativnih sumanosti dolazi do bolesne oterpretacije pojava i zbivanja u okolini  npr. SH misli da je sve oko njega povezano s njim, a to može biti i pozitivno i negativno → iz negativnih konotativnih ideja odnosa izlaze paranoidne sumanutosti koje imaju opasno značenje o Ideje veličine → fanatična uvjerenja o vlastitim sposobnostima, moćima i položaju 66

. o  Pojavljuju se samostalno ili su povezane s paranoidnim sumanutostima Religiozne sumanutosti → svrstavaju se u ideje veličine  Bolesnik iskrivljeno, na sumanuti način obrađuje uobičajena religiozna uvjerenja ili iznosi nova bizarna vjerovanja  Mesijanske – u svetoj je misji na Zemlji

67

. o Pseudofilozofske sumanutosti → podvrsta su ideja veličine  Preokupacije filozofskim temam, zdravim stilovima života, načinima rješavanja osobnih i globalnih problema  Bolesnik stvara svoju originalnu „filozofiju“ koju nudi drugima o Depresivne → ideje propasti, nihilističke, ideje krivice i samooptuživanja o Ideje propasti → misli o tome kako je sve izgubljeno, propalo o Nihilističke ideje → ništa nema smisla, svijet je ništavan, ne postoji, bliži se kraju  Cotardov sindrom – negira se vlastito ili tuđe postojanje o Ideje krivice → praćene osjećajem krivnje za situacije i događaje u kojima bolesnici nisu sudjelovali o Ideje samooptuživanja → bolesnici sami sebe optužuju za sve što su ranije učinili o Progonstvene (paranoidne, persekutorne) → misli da ga netko prati, progoni i želi mu nauditi o Nekad mogu započeti s idejama ljubomore (npr. osoba bez razloga vjeruje da je partner vara), ali nisu sastavni dio njih o Kod alkoholičara (muškaraca) se često javljaju ideje ljubomore. o Paranoidne sumanutosti su posebno potencijalno opasne o Ako se liječnik suprostavi (pokuša osobu razuvjeriti), osoba odmah postaje agresivna o Ako liječnik 'povjeruje' osobi, tada ona s vremenom liječnika počinje percipirati kao 'jednog od njih' i postane agresivna prema njemu o Kod paranoidne sumanutosti osoba je heteroagresivna, i potencijalno i manifestno; sklona je najtežim oblicima agresije (paranoidna psihoza) o Zato bi trebalo paranoidne slučajeve uvijek hospitalizirati, ako je moguće o Parnička deluzija → poseban oblik progonstvenih misli gdje se bolesnik bori za pravdu jer misli kako mu je nanesena pravna šteta o Počinje vjerovati da su se protiv njega urotili odvjetnici i sud o Sumanute ideje ljubomore → oblik progonstvenih misli u kojima je bolesnik uvjeren kako ga je partner emocionalno izdao ili seksualno prevario  Mogu biti usmjerene i na neku drugu blisku osobu, a ne na partnera  Ako se javlja zasebno – Othellov sindrom  U SH, shizoafektivnim i paranoidnim psihozama te alkoholizmu o Erotomanija → uvjerenje da je u bolesnika zaljubljena neka osoba, obično poznata i značajna o Češće se pojavljuje kod žena o Pojavljuje se u Sh, ali i kao zaseban p. (de Clerambaultov sindrom) o Ideje kontrole → vjerovanja kako su bolesnikove misli kontrolirani izvana od nekog drugog o Misli emitiranja → iskustva da neka misao nije isključivo vlastita, nego se dijeli s drugima  Bolesnik ima osjećaj da njegove misli čuju drugi ljudi o Misli ozvučenja → bolesnik svoje misli čuje kao da su izgovorene naglas  Ima osjećaj da netko izgovara njegove misli o Misli oduzimanja → iskustvo da se neka misao oduzima iz bolesnika  Ona se izdvaja iz bolesnikova uma protiv njegove volje  Osjećaj „krađe“ misli se kombinira s prekidom toka misli o Misli nametanja → vjerovanja da druga osoba svoje misli nameće bolesniku  On gubi svoje ja, a ima tuđe 68

oni ne djeluju na sve bolesnike. bez depersonalizacije. antipsihotici/neuroleptici 3. međutim. psihotičnosti! o Psihoza se može javiti bez halucinacija. Postoji 3 tipa lijekova: 1. tj. anksiolitici Sumanutost je UVIJEK znak psihoze.. ali UVIJEK mora biti prisutna sumanutost o psihoza-sumanutost su jednoznačni. o Folie a deux. folie a trois (inducirana psihoza) → proširivanje sumanutih misli na osobe koje su u bliskom kontaktu s bolesnikom o Fenomen dvojnika → uvjerenje da je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom Sumanutosti se uvijek liječe antipsihoticima (obavezna terapija!). antidepresivi 2. a ne kao odnos SH-disocirani ductus - o 69 . bez derealizacije.

Kratkotrajno (radno) – ograničena je kapaciteta i trajanja (nekoliko desetaka sekundi) 3. Neposredno – kratko zadržavanje zamapćenog (1-2 sekunde) 2.stanje demencije vidljivo kod dugogodišnjeg alkoholizma Razlika između Korsakovljeva sindroma i Korsakovljeve psihoze: KORSAKOVLJEVA PSIHOZA . za disocijativne fenomene. a dijele se na kvantitativne i kvalitativne 1) POREMEĆAJI ZAPAMĆIVANJA: Poremećeno je pamćenje svježih informacija i utisaka Pamćenje starijih informacija i sadržaja je očuvano Prolazni → vezani za sva stanaj s poremećenom svijesti. tj. p. za stanja umora i iscrpljenosti. jedini vidljivi simptom je demencija KORSAKOVLJEV SINDROM -može i psihotično i nepsihotično -prisutna i demencija i tjelesno propadanje 2) POREMEĆAJI ZADRŽAVANJA PAMĆENJA Otežano zadržavanje zapamćenog materijala U podlozi ovih smetnji su organska oštećenja mozga Obično je riječ o lezijama medijalnih dijelova temporalnih režnjeva Ta oštećenja su najčešće uzrokovana dementnim sindromima. tumorima i ozljedama mozga te poremećajima cerebralne cirkulacije 70 . POREMEĆAJI PAMĆENJA Pamćenje je kognitivna funkcija (uz opažanje. degenerativnih promjena SŽS-a i demencija o Mogu se pojaviti kod bolesti ovisnosti.psihotično . vještina i ponašanja Sastoji se od pohranjivanja inf. pamćenja u užem smislu su poremećaji sjećanja. promjenama. zadržavanja zapamćenog materijala (retencija) i njihova ponovnog pronalaženja (reprodukcija) Podjela pamćenja po trajanju: 1. nema oštećenja perifernog živčanog sustava. navika. (registracija). inteligenciju i mišljenje). znanja. cerebrovaskularne bolesti. nema pankreatitis i sl. nezainteresiranosti te poremećaja volje i pažnje Trajni → pri oštećenjima SŽS-a zbog upalnih procesa.ako nema ništa od tjelesnog propadanja (jetra je u redu. depresivnih i disocijativnih stanja MS . pamćenja u užem smislu . za depresivna stanja i stanja s psihoorg.). kod amnestičkog sindroma. a nekih inf i cijeli život POREMEĆAJI PAMĆENJA . zadržavanja pamćenja i p.P. mijenjaju lokalitet. Dugoročno – omogućuje pamćenje tijekom više desetaka godina. tumora.demijelinizacijska bolest. nema tipične slike. Složeni proces zadržavanja informacija stečenih iskustvom (sjećanje) ili aktivnim učenjem Učenje je proces stjecanja novih informacija. organsku skupinu KORSAKOV .. pažnju. ozljeda.U širem smisli dijele se na poremećaje zapamćivanja. simptomi se stalno javljaju i gube.

Hipermnezija → pojačana sposobnost sjećanja određenih događaja.Amnezija → gubitak sjećanja o Praznina u sjećanju koja se odnosi na određeni sadržaj ili češće na neko razdoblje  Sustavna – ograničena na sadržaj  Lokalizirana – vezana za razdoblje o S obzirom na obuhvatnost sadržaja:  Lakunarna (djelomična) • Rupa. kada se osoba probudi iz kome • rijetko kada amnezija bude totalna (znači da ne zna tko je. febrilnim stanjima. SH. intoksikacijama. SH.. delirantnih i nesvjesnih stanja  Retrogradna – vezana za razdoblje prije djelovanja tog događaja • Osoba ne pamti sve ono prije traume (intoksikacija.) o S obzirom na duljinu trajanja:  Tranzitorne (prolazne)  Perzistentne (trajne) o S obzirom na vremenske odnose pojavljivanja amnezije i događaja koji ju je izazvao:  Kongradna – prisutna u vrijeme štetnog događaja • Ne sjećanje za razdoblje kada osoba nije bila pri svijesti ili intoksicirana • 100% prisutna kod sumračnih. udarac u glavu) • Prisutna je kod preko 90% bolesnika • Obično zahvaća kratko razdoblje . informacija.smanjena mogućnost prisjećanja za određeno razdoblje o Organski uvjetovana – u psihoorg. intelektualnim teškoćama. a ne dijagnoza! o Može pratiti depresiju. gubitak svijesti. ali i u umoru i iscrpljenosti bolestima o Postoji i psihogena hipomnezija .između par sati i par dana  Anterogradna – nakon prestanka djelovanja štetnog događaja • Ne sjećanje za sve ono što se dogodilo poslije traume • Prisutna je kod 3-4% bolesnika • Obično zahvaća kratko razdoblje . maniji. sindromima. POREMEĆAJI PAMĆENJA/SJEĆANJA a) Kvantitativni . tj. praznina oštro ograničena vremenskim odnosima  Totalna . tj. disocijativne amnezije (kod neurotskih dekompenzacija) 71 .Hipomnezija → slabost sjećanja. PTSP.od par sati do par dana o Psihogena – disocijativni fenomen bez organske podloge o Disnomija – oblik amnezije u kojem postoje teškoće u prisjećanju imena o Točno se zna kad je počela i kad je završila → može biti oštro ograničena o Amnezija je samo simptom.npr. depresiji. anksioznim stanjima. epileptičnoj auri o Može biti i individualna osobina koja prati idiot-savante  Ljudi s intelektualnim teškoćama koji iznadprosječno funkcioniraju u jednom intelektualnom području  sve pamte jer ne mogu klasificirati informacije po važnosti . svaki ozbiljniji poremećaj svijesti. sadržaja vezanih za neko razdoblje o Javlja se fiziološki o Može biti simptom kada se javlja nakon završetka stanja sužene svijesti u stresogenim reakcijama. kako se zove i sl.

o Uzrokuju je nesvijest.kada 2 osobe o istoj stvari ili događaju imaju različito sjećanje Pseudomnezija (halucinacija) → netočno sjećanje o Sjećanjima nedostaje realni događaj.. ozljeda glave. mjesto. a doživljava kao već slušano o Deja pense – iluzija u kojoj se nova misao doživljava kao poznata misao iz vlastita iskustva o Jamais vu – neprepoznavanje osobe koja je već viđena b) - - - - - - - 72 . maniji.. Kriptomnezija → stanje u kojem sjećanja izgledaju kao vlastite misaone tvorevine o Osoba čuje neku inf.. primjedbu. tj. intelektualnim teškoćama Konfabulacija → vrsta pseudoamnezije u kojoj se najprije pojavljuje praznina u sjećanju (amnezija) koja se ispunjava izmišljenim sadržajima o Nije isto što i halucinacija jer kod halucinacija ne postoje rupe u sjećanju. stanje sužene svijesti.. intoksikacija. pod djelovanjem halucinogena i hipnozi Sumanuta sjećanja → falsificirana sjećanja pod utjecajem sumanutih misli o Bolesnik sjećanja iskrivljuje i izmišlja pod utjecajem umanutih misli Patološka lažljivost (pseudologija) → poremećaj pamćenja i mišljenja kada osoba govori neistine i vjeruje u njih o Mitomanija – sklonost pretjeranom opisivanju stvarnih događaja ili izmišljanju događaja pri čemu osobe sebe prikazuju u povoljnije smislu o U psihotičnim stanjima ili izolirano u Munchausenovu sindromu  Bolesnik lažući mijenja i uljepšava vlastitu prošlost.iluzija u kojoj se nešto čuje prvi put. a osoba ga se „sjeća“ o osoba potpuno mijenja sjećanje. pretpostavku i kasnije ih se sjeća kao da su vlastite o Osoba usvaja tuđi misaoni sadržaj kao vlastiti nakon nekog vremena Ekmnezija → poremećaj dosjećanja vremenskog slijeda o Prošlost se doživljava kao sadašnjost o U disocijativnim stanjima. izmišlja o Uvijek je psihopatološki fenomen o U epilepsiji. SH o Pseudoreminiscencija – kada je prisutna u psihički zdravih ljudi  Fiziološka . SH. Kvalitativni Oni su ozbiljniji (osim iluzija) Vezani su uz veću patologiju i traju dulje vrijeme Ti se poremećaji zovu i paramnezije Alomnezija (iluzija) → iskrivljeno sjećanje o Pojavljuje se samostalno ili prati hipomneziju o Nalazi se u depresiji. situacija prije viđeni o Deja vecu – osjećaj da se nepoznata situacija doživljava kao već doživljena  Javljaju se češće od jamais vu i vecu o Deja entendu . izmišlja simptome različlitih bolesti sa željom da bude primljen u bolnicu o Bolnička zloupotreba – bolesnik simulira vlastitu ili bolest djeteta  Munchausenov sindrom by proxy – bolesnik laže i izaziva simptome bolesti u djeteta U paramnezije se svrstavaju i fenomeni: o Deja vu – osjećaj da su nova osoba. a za konfabulaciju su one nužne o Jedan od prvih znakova Korsakovljeve psihoze/sindroma. demenciji. stanje praćeno povišenom tjelesnom temperaturom.

predznak su psihotičnog događanja kog SH 73 . tj kao da se prvi put zbiva.. epileptičnih fenomena. o Ovo su normalne pojave. multiple skleroze.situacija koja se prije dogodila se sada doživljava kao nova. o Jamais vecu . ali može se raditi i o psihopatologiji o Nije psihopatologija ako se javljaju izolirano i ako ne ometa osobu u funkcioniranju o Javljaju se kod neurotskih poremećaja.

godine života .O inteligenciji ovisi stupanj obrazovnih i profesionalnih postignuća. a da mu je IQ preko 140).Osobe s umjerenim (IQ 35-50) i teškim IT (IQ 20-35) o Imbecili . Tipovi i vrste inteligencije . čovjek može biti nepismen. porođajni o Genske anomalije su najčešći poznati uzroci IT o Downov sindrom.ne mogu samostalno funkcionirati.Ima puno podjela .Urođeni → genetski. . interpersonalna i intrapersonalna.Npr: generalni i specifični faktor. traume. lingvistička.Vezani uz organske uzroke (upale SŽS-a.Sposobnost samostalnog i svrsishodnog rješavanja životnih zadataka uz upotrebu znanja i iskustva . postoje škole/edukacije za njih . ozljede mozga. ali obrnuto ne vrijedi o To da IQ odgovara dobi i obrazovanju je dijagnostički termin koji je čista pogreška (npr.Osobe s lakim IT (IQ 50-70) → mogu završiti posebne školske programe i uključiti se u određene radne aktivnosti o Debili .-5.Složena mentalna aktivnost koja pripada kogniciji .Stanje smanjenih intelektualnih sposobnosti u toj mjeri da utječe na socijalno. manija) te za stanja koja određuju nagonska uzbuđenja i snažni afekti 1) TRAJNI POREMEĆAJI INTELIGENCIJE Urođeni – to su oligofrenije (intelektualne teškoće) Kasnije nastali – demencije a) Intelektualne teškoće ili oligofrenije . metabolički poremećaji o Do 4. nuspojave lijekova). intoksikacije... logičko matematička.mogu samostalno skrbiti o sebi. samostalno jesti i štititi se od opasnosti o Potrebna stalna pomoć i nadzor drugih osoba 74 . tjelesno kinestetička. a sve se to događa prije 18. intoksikacije.Oblici mentalne zaostalosti. spacijalna. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE PROLAZNI POREMEĆAJI INTELIGENCIJE .Osim kognitivnih oštećenja javljaju se i smetnje u adaptivnom ponašanju. traže trajnu brigu o Ne mogu se školovati .Skup osobina i predispozicija koje omogućuju uspješno prilagođavanje. traumatski. muzička. radno i svako drugo funkcioniranje . depresija.Osobe s dubokim stupnjem IT (IQ < 20) o Ne nauče govoriti. Godine . Retrov sindrom. za psihijatrijske entitete (SH. upalni. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE INTELIGENCIJA ..Rano stečeni → upale. školsko. duševna zaostalost. intelektualna defektnost . sindrom fragilnog X. priučiti se nekom poslu. kristalizirana i fluidna inteligencija. ekološka. mentalna retardacija. emocionalna… .

demencije tipa Alzheimerova tipa te demencije kod drugih neurodegenerativnih procesa Podjela s obzirom na lokalizaciju oštećenja o Kortikalne – Alzheimerova o Supkortikalne – Parkinsonova. Huntingtonova. Wilsonova o Mješovite forme s kortikalno – supkortikalnim oštećenjima – vaskularna demencija Prisutni i specifični simptomi ovisno o lokalizaciji oštećenja SŽS-a o Afazija – potpuni gubitak sposobnosti govora  Motorna. senzorna. konfabulacija. o Idioti . slušne ni taktilne sadržaje o Anozognozija – negiranje. pseudoamnezija.imaju skraćeni životni vijek. ali ne može reći o čemu je riječ sve dok ga ne dodirne  Slušna – osoba po glasu ne može prepoznati njoj poznatu osobu sve dok je ne vidi  Taktilna – bolesnik ne gledajći dodiruje predmet i ne zna što je  Asimbolija – potpuna agnozija u kojoj osoba ne prepoznaje vidne.opasni su za okolinu i za sebe) b) Demencija ili kronični moždani sindrom Kasnije stečeni oblik intelektualnog deficita Progresivna i ireverzibilna bolest s degenerativnim promjenama SŽS-a. uvodni period može trajati i do 10-tak godina o Brzi i spori oblik bolesti o Mislilo se da je poremećaj acetilkolina 75 - - . povreda glave o Obično nakon 60. taktilnih i drugih podražaja koji su bili prije poznati  Vidna – osoba gleda u predmet. neplodni su. zbog problema u odabiru i prostornoj orijentaciji pojedinačnih pokreta Alzheimerova demencija: o Faktori rizika: Ženski spol. Dolazi do nepovratnog pada intelektualnih sposobnosti. psihomotorno agitirani . senzomotorna i nominalna o Disfazija – djelomični gubitak sposobnosti govora o Agnozija – nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vidnih. tj neprepoznavanje postojanja tjelesnog oštećenja  Antonov sindrom – bolesnik nije svjestan svoje sljepoće  Prosopagnozija – nemogućnost prepoznavanja lica osobe koja je poznaje  Somatopagnozija – negiranje postojanja vlastitog tijela • Bolesnik ne prepoznaje dio tijela kao svoj o Agrafija – gubitak sposobnosti pisanja o Disgrafija – smanjena sposobnost pisanja o Akalkulija – gubitak sposobnosti računanja o Diskalkulija – smanjena sposobnost računjanja o Aleksija – nesposobnost čitanja o Disleksija – teškoća čitanja o Apraksija – gubitak sposobnosti izvođenja voljnih pokreta  Motorna – nesposobnost obavljanja uobičajenih radnji  Ideamotorna – poremećaj planiranja pokreta i njihova izvođenja pravilnim redoslijedom  Ideomotorna – teškoće u izvođenju složenih voljnih motoričkih radnji. srodstvo s oboljelim od ove demencije. ekmnezija Dijele se na vaskularne demencije. imaju i niz drugih anomalija (srčane anomalije. godine. a od poremećaja pamćenja najčešći su amnezija.. slušnih.

 Ali primjena inhibitora kolinesteraze je neučinkovita .eventualno može usporiti te procese i to samo u početku bolesti i ako se ne radi o brzim oblicima bolesti 76 ..

. natopljeno krvlju. pušenje. ali bez organske podloge vidi se u depresiji te u disocijativnim i reaktivnim stanjima Ganserov sindrom – pseudodementno stanje koje se javlja u zatvorenika o Bolesnik se ponaša kao da je intelektualno trajno oštećen c) - 77 . Vlažni CVI)→prekid dotoka kisika) Terapija – simptomatska o liječenje hipertenzije i hiperlipidemije Pseudodemencija stanje slično demenciji. napuknuće žile.simptomatska  ciljanje psihofarmaka na simptom: ako je alzheimer pacijent anksiozan daje mu se anksiolitik. debljina → stil života Obično između 60. tz. godine Nastaje zbog vaskularne bolesti SŽS-a (infarkt mozga. CVI-cerebrovaskularni insult (npr. vitamin E Vaskularna demencija Faktori rizika: muški spol. i 70. o Terapija . hipertenzija. a ako je depresivan antidepresiv  ne djelujemo etiološki jer lijek ne postoji  Inhibitori kolinesteraze i MAO. nekretanje.

aktivnost . maniji. organskim promjenama SŽS-a Hipertenacitet → pretjerana usmjerenost pažnje na određenu aktivnost o Depresija.Aspekti pažnje: o Selektivnost – selektivno usmjeravanje pažnje na sadržaje ili podražaje koji imaju određeno značenje za neku osobu o Spontana ili nenamjerna – pažnja potaknuta vanjskim podražajima o Aktivna ili namjerna – rezultat voljnog i namjernog usmjeravanja o Habitualna – određena trajnijom usmjerenošću prema određenim podražajima o Distribucija – istodobna usmjerenost pažnje prema različitim sadržajima o Fluktuacija – periodičke promjene vigilnosti i tenaciteta što se očituje u promijeni opažanja nekog podražaja o Opseg – broj odvojenih podražajnih elemenata koji se može zamijetiti tijekom kratkog vremena o Fokus – dio nekog kompleksnog opažajnog doživljaja ili onaj dio vanjske situacije ili naših unutarnjih doživaljavanja na koji smo posebno usmjereni ili koncentrirani POREMEĆAJI PAŽNJE Hipotenacitet → smanjena sposobnost usmjeravanja oažnje na određeni predmet. sugovornika. sugovornika. - - - 78 . shizofrenija.Tenacitet (usredotočenost) → usmjerenost pažnje na jedan objekt.sposobnost svjesnog i željenog usmjeravanja (tenacitet) mentalne energije na jednu aktivnost i mogućnost preusmjeravanja (vigilnost) na drugu . anksiozni poremećaji o Uz hipertenacitet. ali se javlja vrlo rijetko i to kod teških depresivnih pacijenata (teške endogene psihoze). djelovanja o Manija. kod depresije i SH imamo i poremećaj mišljenja formalnog tipa (ljepljivi ili disocirani misaoni ductus) Hipovigilnost → nemogućnost brze promjene cilja pažnje o Osoba sporo prelazi s jednog sugovornika na drugi. s jedne aktivnosti na drugu o Kod depresije i psihoorg. stanja Hipervigilnost → brza izmjena pažnje o Bolesnik prebrzo mijenja teme. anksioznost. anksioznosti. Kombinacija hipertenacitet-hipervigilitet NE MOŽE biti prisutna istovremeno u jednoj osobi jer jedno isključuje drugo.Vigilancija (pozornost) → visoki stupanj trajnije usmjerenosti osobe prema nekom izvoru očekivanog signala ili podražaja . sugovornike. aktivnost o U hipomanij. aktivnost . Kombinacija hipotenacitet-hipovigilitet može.Vigilnost (preusmjeravanje) → sposobnost premještanja pažnje na drugu temu. POREMEĆAJI PAŽNJE PAŽNJA .. intoksikacija Rasijanost (aproseksija) → može se očitovati kao pojačani tenacitet uz oslabljenu vigilnost ili kao pojačanu vigilnost uz smanjen tenacitet U jednom čovjeku je najčešće kombinacija hipotenacitet-hipervigilitet ili hipertenacitethipovigilitet.

o Oštećenja su posljedica različitih neuroloških zbivanja. stupora. živčanih putova i središta za obradu osjetnih inf. a ne na pažnju . i depresiji 79 . iluzije i halucinacije) Iluzije → kriva prepoznavanja o Obmane osjetila u kojima podražaj postoji.Anestezija → potpuna neosjetljivost na podražaj o Kod disocijativnih stanja. SH. ali se doživljava na pogrešan način o Fiziološke – u zdravih ljudi kada su umorni. pažnje. poremećaji o Pareidolija – stanje realnih podražaja koji se iskrivljeno doživljavaju  U njemu razni ljudi „vide“ različite stvari (oblici oblaka) o Dizosmija – ulizija vezana uz osjet mirisa  Krivo prepoznavanje mirisa kada se obični mirisi doživljavaju kao neugodni  Kod bolesti gornjeg dišnog sustava. psihoorg. depresije. SH.Odnosi se na percepciju. nezainteresirani. a klinički se očituju kao agnozija Postoje p. SH. organskih oštećenja mozga s p. uplašeni (tipfeleri)  Ako se događaju rijetko. samostalno i ne ometaju funkcioniranje osobe  Ako se iluzija javlja izolirano.To nije samo doživljaj osjeta. afektivna i reaktivna stanja. POREMEĆAJI OPAŽANJA OPAŽANJE .Hiperestezija → psihološki povećana osjetljivost na neki podražaj o U disocijativnim stanjima.Hipoestezija → psihološki smanjena osjetljivost na određeni podražaj o U podlozi nisu neurološki ili psihijatrijski razlozi. već i doživljaj stvarnosti uopće POREMEĆAJI OPAŽANJA Uzrokovani oštećenjem osjetnih organa. gotovo sigurno je da nije psihopatološka o Patološke – kada remete ponašanje i funkcioniranje osobe o Javljaju se i u različitim psihijatrijskim entitetima  Stanja sužene svijesti.. depresiji. svijesti o Analgezija – potpuna neosjetljivost na bol 2) Kvalitativni Djelomično su osnovi neurološki razlozi (npr. a djelomično psihijatrijski razlozi (npr. smanjena ili odsutna osjetljivost određenog osjetnog područja o Promjene su psihološki uzrokovane 1) - . epilepsiji o Hiperalgezija – povećana osjetljivost na bol . opažanja pridruženi psihijatrijskim poremećajima o oni su vezani uz smetnje svijesti. psihoze. IT o dijele se na kvantitativne i kvalitativne Kvantitativni Povećana je. uzbuđenja i straha o Hipalgezija – smanjena osjetljivost na osjet boli .Proces pretvaranja fizičkih podražaja u psihološku informaciju . depresija. u nekim neurološkim p. agnozija). već neki organitet (npr. upala uha) o Dolazi u stanjima intenzivnog afekta.

manija. sam bolesnik nije kritičan prema iluzijama (ovaj uvjet nije ključan) Halucinacije → uvijek su patološki doživljaj o Varke ili obmane osjetila gdje podražaja nema. zvuka. 4. šuma. svjetla. iluzija se ne javlja izolirano)→ovaj uvjet je najvažniji. stanjima sužene svijesti. može se sukobljavati s normama. životinja kukaca  Mikropsija – predmeti se doživljavaju kao umanjeni  Makropsija – doživljaj da su predmeti povećani o Dismegalopsija – predmeti izgledaju promijenjenog oblika ili veličine FIZIOLOŠKE ILUZIJE 1. a bolesnik se ponaša kao da podražaj postoji o Imaju jasnoću i osjećaj konkretnosti o Pojavljuju se pri očuvanoj (SH. glazbe. može biti naredba da učini nešto zlo o Teleološke – glasovi koji daju savjete i upozorenje o Vidne  Jednostavne (fotomi) – u obliku iskre. tada skrivaju da imaju halucinacije o Imperativne – naređuju bolesniku da nešto napravi  Može biti protivno bolesnikovoj želji. sumraćno stanje) o Mogu biti osnovne i složene o Refleksne – podražaj jednog osjetnog područja izaziva doživljaj drugog područja  Nazivaju se i sinestezijama o Funkcionalne – dok je proces opažanja održan  Prestaju kada bolesnik spriječi opažanje (npr. 2. kada su učestale. buke  Pacijenti koji imaju slušne halucinacije u akutnoj fazi. fiziološke iluzije se javljaju i uslijed hipoksije ili umora (npr.halucinacije sebe samog pri čemu bolesnik ima osjećaj odvojenosti od vlastita tijela o Mikrohalucinacije – doživljaj malih ljudi.. ljudi koji su više vizualni ili slušni tipviše reagiraju na taj tip podražaja. situacija i događaja  U SH. isti podražaj na leđima i prstu-postoji razlika) 2. ljudi. začepi uši) o Negativne – podražaj postoji.kada postoje i neki drugi poremećaji opažanja ili neka druga ozbiljnija psihopatologija (tj. tj ponaša se kao da ga nema o Slušne – najčešće halucinacije  Jednostavne (akoazmi) – halucinacije tona. prije svega u deliriju i drugim akutnim moždanim sindromima o Eidetičke – bolesnik svoja sjećanja doživljava kao stvarnost o Ekstrakampine – bolesnik „vidi“ što se događa izvan njegova vidnog polja o Autoskopse . depresija) i pri poremećenoj svijesti (delirij. boje  Složene (vizije) – pojavljuju se slike predmeta. a nije hiperestezija 3. kada je generalno funkcioniranje osobe promijenjeno ili poremećeno 3. ne skrivaju ih (priznaju da ih imaju)  Jedino ako su paranoidni prema drugima. a osoba ga ne percipira. PATOLOŠKA ILUZIJA 1. one iluzije koje ovise o broju i kvaliteti receptora (najbolji primjer su taktilna osjetilna tjelešca-najviše ih je na jagodicama na prstima. neprospavana noć) 80 . pucketanja  Složene (fonemi) – halucinacije glasa.

pritisak  Kod SH. premješta. epilepsije. bol. formikacije i mikrohalucinacije. a neovisno o volji osobe o Nisu patološki fenomen – lažne halucinacije o Nemaju osjećaj tjelesnosti i realnosti o Pojavljuju se pri umoru. Sindom Alise u zemlji čudesa – dismegalopsija promijenjene veličine predmeta i/ili dijelova vlastita tijela Poropsija – iluzija u kojoj je čini da se predmet udaljuje. stanja Formikacija – podvrsta taktilne halucinacije s osjećajem kako bube i pauci gmižu po koži i izazivaju trnce  Karakteristično za alkoholni delirij Cenestetičke – rijetka i zastrašujuća doživljavanja kao da netko dodiruje. paranoidnoj psihozi. slušnih. tj. psihoorg. i u paranoidnim stanjima Taktilne ili halucijnacije dodira – doživljaji različitih vrsta dodira: dodirivanje. da na početku bolesti nisu imali halucinacije ili da su javljale vrlo rijetko) o Na osnovi halucinacija svrstavamo kliničku sliku psihoze u pozitivnu (produktivnu) ili negativnu sliku Pseudohalucinacije → živahne dvodimenzionalne predodžbe koje nastaju pri očuvanoj svijesti. oštećuje bolesnikove unutrašnje organe  Obično u SH Vestibularne – bolesnik ima osjećaj da se okreće on ili svijet oko njega  U SH i moždanim sindromima Halucinoza – javljaju se brojna halucinatorna doživljavanja koja straše bolesnika  Alkoholna – stanje u kojem prevladavaju većinom slušne halucinacije. još i retrospektivno ublažavaju ili niječu (tj. a svijest je sužena  o o o o o o o o o Pri postavljanju dijagnoze. različitim tjelesnim bolestima Njušne ili halucinacije mirisa – doživljaji neugodnog ili ugodnog mirisa  Simptom epilepsije. taktilnih ili drugih sadržaja o U osnovi neurološki fenomen 81 3) - . a svijest je očuvana • Treba razlikovati od alkoholnog delirija o Prevladavaju vidne halucinacije. trnci. a osim što skrivaju postojanje halucinacija. ne može se odrediti udaljenost od njega pri čemu se njegova veličina doživljava realno Okusne – doživljaji nekog okusa  U epilepsiji. psihijatar traga za njima-postavlja bolesniku direktno pitanje o Pacijenti češće negiraju u subakutnoj (kasnija faza bolesti) ili kroničnoj fazi  Tada već shvate da ih drugi stigmatiziraju ili izbjegavaju zbog halucinacija. ubod. svrbež. jednoličnom radu i zamaranju jednog osjetila o Hipnagogne – javljaju se pred san o Hipnopompne – prije konačnog buđenja o Obje su psihogeno uvjetovane i povezuju se s događajima koji su osobu emocionalno okupirali Poremećaji opažanja koji se pojavljuju s kognitivnim i tjelesnim oštećenjima Agnozija → nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vidnih. tumora mozga. SH..

fuga i histerična anestezija Disocijacija → nesvjesni obrambeni mehanizam koji uključuje izdvajanje nekih mentalnih i ponašajnih procesa iz cjelokupnog psihičkog života o Događa se zbog nemogućnosti da osoba neka traumatska sjećanja uključi u svoje iskustvo te ih pohranjuje „izdvojeno“ od drugih sjećanja 4) - 82 . derealizacija. depersonalizacija. o Simultagnozija – nemogućnost shvaćanja više od jednog dijela neke vizualne scene istodobno ili povezivanja tih dijelova u cjellinu  Može se javiti samostalno ili u Balintovu sindromu o Amuzija – nemogućnost prepoznavanja. stvaranja glazbe o Akinetopsija – nemogućnost opažanja pokreta Sumanuta opažanja → opažanja događaja tako da im se pridaje abnormalno značenje koje oni ne posjeduju o Kombinacija su halucinacije i sumnutosti Aura → upozoravajuća senzacija koja prethodi epileptičnom ili napadaju migrene Palinakuzija → fenomen opažanja nekog slušnog podražaja nakon što je on prestao Palinopsija → trajanje vidnog doživljaja nakon što je podražaj koji ga je uzrokovao prestao Adiadohokinezija → nemogućnost izvođenja brzih i/ili izmjenjujućih pokreta o Posljedica poremećaja psihomotorike. tj.. ali i opažanja o Uz njega se može javiti i apraksija Poremećaji opažanja koji se pojavljuju u disocijativnim/konverzivnim stanjima Ovdje se svrstava disocijacija te mikropsija.

nekad neučinkovita čak i u bolničkim uvjetima 83 - . teškim i na prvi pogled bezazlenim situacijama . stečene) 1. roditeljima. SH). kod anoreksije i bulimije se to javlja izolirano Anoreksija i bulimija su 2 različita poremećaja (oko toga se slaže većina autora. njaegovim pokušajima i izvršenom samoubojstvu o Suicidalnost → kod različitih psihijatrijskih entiteta (depr. partneru i sl.Dnevna potreba za hranom za zadovoljenje bazalnog metabolizma je oko 1500 kalorija za žene i 2300 kalorija za muškarce . NAGON ZA HRANJENJEM . a nezadovoljenje nagona izaziva zadovoljstvo.. kada se pojavljuju druga tjelesna oštećenja i/ili psihičke smetnje kao posljedica dijete KVANTITATIVNI POREMEĆAJI: Jedenje manje ili više se javlja kod gotovo svakog psihijatrijskog entiteta (češće je jedenje manje).Teže zadovoljenju što dovodi do ugode. NAGON ZA SAMOODRŽANJEM .Kao mjera uhranjenosti rabi se indeks tjelesne mase (ITM ili BMI) o Omjer težine i kvadrata visine . izbjegavanjem boli i održavanjem vrste  Mogu biti kvantitativni (povećani i smanjeni) i kvalitativni o Socijalne (sekundarne. napetost i uznemirenost .Filogenetski i ontogenetski najstariji . međutim.  To se javlja kod 2/3 oboljelih  1/3 oboljelih dolazi iz normalnih obiteljskih ili partnerskih okruženja Danas je sve češći oblik kombinacije anoreksije i bulimije TERAPIJA .Dijele se na: o Vitalne (primarne) – nagon za samoodržanjem.vrlo složena i teška. iako psihodinamsko gledište naglašava kako se radi o jednom poremećaju a različitim manifestacijama) Jedina sličnost između anoreksije i bulimije jest to da im nije poznata etiologija o postoje pokušaji objašnjenja etiologije anoreksije i bulimije poput otpora prema autoritetu. vodom. hranom.Prirođena potreba organizma koja se temelji na naslijeđenim automatizmima . spavanjem.Omogućuje življenje i zadovoljavanje svih drugih nagona i potreba .Nema stroge definicije postaje li dijeta poremećajem i kada on nastupa o Vjerojatno onda kada osoba izgubi kontrolu nad dijetom. kod tjelesnih bolesti. ali i u psihički zdravih ljudi koji se nalaze u kriznim situacijama  I kod ljudi koji ne pokazuju nikakve smetnje ili to okolina ne primjećuje o Demonstrativni pokušaj samoubojstva → ne sadržava želju da se osoba ubije nego da s tim činom skrene pažnju na sebe.Smanjenje ovog nagona se očituje u razmišljanjima o samoubojstvu. odrastanju. neki problem.Nagon je u najširem smislu energija ili sila koja organizam nagoni na neku aktivnost . POREMEĆAJI NAGONA NAGONI .Pojačani nagon za samoodržavanjem se ne smatra psihijatrijskim entitetom o Stanje u kojem osoba preživljava ili opstaje u opasnim. situaciju  Manje psihopatološki utemeljeni jer se obično ne radi o psihijatrijskoj bolesti 2. kada nastaju brza i velika kolebanja u tjelesnoj težini.

kasnije osoba ima veću vjerojatnost razviti ponovno anoreksiju ili neki drugi poremećaj Bulimija → povećanje nagona za hranjenjem o Promjene u težini te niz metaboličkih promjena i oštećenja o U intelektualnim teškoćama. godišnjem dobu. psihoorganskim poremećajima. maniji. a stanje svijesti promijenjeno pri čemu je opažanje vanjske situacije bitno smanjeno o Osnovno objašnjenje uloge spavanja je u oporavku organizma o Mišljenje o spavnju kao adaptivnom ponašanju . leda. u kojem je osoba u zastupanju vegetarijanstva agresivna prema okolini.Paradoksno spavanje je REM faza 84 . bulimija u promilima (znači tisućinkama) Anoreksija → smanjenje uzimanja hrane i izbjegavanje neke hrane prije svega zbog želje da se bude mršav o Pri tome dolazi do pada tjelesne težine i različitih metaboličkih. i 25.Spavanje je fiziološka manifestacija u kojoj je motorička aktivnost snižena. kose ili vune. poremećaj se može javiti i u kasnijoj dobi kod žena (oko 40. stakla. škroba.) KVALITATIVNI POREMEĆAJI: Pika → jedenje nejestivih tvari ili one hrane koja nije primjerena podneblju.anoreksija 5% bolesnika umire.Ortodoksno spavanje (non-REM) o Faze 1 i 2 – faze površnog i plitkog spavanja o Faze 3 i 4 – faze fubokog spavanja .. mesa leša (nekrofagija)  Kanibalizam (antropofagija) – ubojstvo nakon kojeg se jedu dijelovi tijela ubijenog  Koprofagija. NAGON ZA SPAVANJEM . atipičnoj depresiji. nekrofagija i antropofagija . Godine o U 80-90% slučajeva pogađa žene o Kad jednom završi anoreksična epizoda.uvijek se javljaju uz SH i predstavljaju teške poremećaje Vegetarijanstvo → nejedenje mesa i hrane životinjskog podrijetla o Samo vegetarijanstvo ako je izolirano nije psihopatološki poremećaj o Ekstremno – psihopatološki p. toj osobi o Fiziološka pika – javlja se u trudnica o Patološka – u duševnih bolesnika  Jedenje metala i mentalnih predmeta. SMRTNOST . te kada postoje neki drugi psihički simptomi  Osoba može imati i sumanute misli o zdravom načinu života - - - 3. hormonalnih i drugih promjena o Obično je simptom nekog drugog poremećaja o Kad se javlja kao samostalni poremećaj – anorexia nervosa o Javlja se obično između 15. fecesa (koprofagija).Ciklus budnost – spavanje – osnovni cirkadijurni ritam o Jezgra SC N usklađuje soavanje i budno stanje s noći i danom o Mijenja se tijekom života – spavanje se skraćuje . temporalnoj epilepsiji o Kao samostalni entitet – bulimia nervosa o Omjer oboljelih po spolu je Ž:M=2:1 o Prognoza je bolje nego kod anoreksije.

o Brzi očni pokreti. uz paralizu voljnih mišića i promjenu mišićnog tonusa o Ovdje se događa sanjanje 85 ..

slabija koncentracija. psihoorg sindromi. Deprivacija plićih faza spavanja (1. spavanja  Apneja u spavanju – prestanak disanja u snu dulji od 10 sekundi • može biti sentralnog. opsrtuktivnog ili mješovitog tipa • opstruktivni je najčešći i obično se javlja kod muškaraca. tremora. manija. prilagodbe. neorijentiranosti. nistagmusa Dugotrajna deprivacija može dovesti do smrtnog ishoda o To se vidi u fatalnoj obiteljskoj nesanici – rijetka.emoc. otežana koordinacija pokreta Deprivacija dubokih faza i REM faza spavanja se teže podnosi o Već nakon nekoliko dana dolazi do konfuznosti. SH. a ne mogu se svrstati ni u jednu drugu skupinu nesanica o Sekundarne – u tjelesnim i psihijatrijskim poremećajima te zbog primjene određenih lijekova  Bolni sindromi. OKP  Može biti uzrokovana lijekovima. pretilih. sa zahvaćenim anatomskim strukturama koje zatvaraju dišni put • ovo stanje prati i hrkanje  Sindrom nemirnih nogu – pojava malih pokreta nogu koji se javljaju portiv bolesnikove želje • Potreba se pojačava navešer što ometa usnivanje  Hipersomnija – pretjerana dnevna pospanost • Osoba spava dugo i ako je probudimo reći će da je umorna i da želi spavati i dalje • Može biti situacijska. može biti posljedica uzimanja različitih lijekova.. zlouporabom kofeina. psihijatrijske p. anksiozna stanja. autosomno nasljedna prionska bolest gdje se javlja demencija koja završava smrću KVANTITATIVNI POREMEĆAJI ILI DIZSOMNIJE Insomnija → nesanica koja se može javiti kao smetnja usnivanja i/ili prosnivanja pri čemu je smanjena kvaliteta spavanja o Javlja se i dnevna pospanost o Jedna od najčešćih simptoma u medicini o Primarne – bez povezanosti s psihičkim/tjelesnim bolestima  Psihofiziološke – uzrokovane su uvjetnim podražajima (npr. bolesti s oslabljenom cerebralnom cirkulacijom i metaboličke bolesti o Nesanica se javlja praktički kod svih psihijatrijskih bolesti  Depresija. obično psihofarmaka te se javlja u stanjima intoksiciranosti - - - 86 . p. a javljaju se prije ili nakon životnih događaja odnosno stresogenih situacija (kod smjenskog rada i jet laga)  Obiteljske – nastaju kao česti poremećaji usnivanja i/ili prosnivanja u nekim obiteljima  Idiopatske – nepoznatog uzroka. faze) se bolje podnosi o Na početku se ne vise značajne posljedice o Poslije se javljaju umor. uzbuđenje)  Situacijske – traju kratko. i 2. nikotina ili alkohola o Nesanice koje se javljaju s drugim p. vezana za tjelesne bolesti.. ovisnosti. psihotičnih fenomena te niza tjelesnih promjena poput povišenja krvnog tlaka. glavobolje.

a ne nesanica)  Nesanica čija je podloga psihijatrijska treba liječiti odgovarajućim psihofarmakom (za onaj poremećaj koji je u podlozi)  Situacijske nesanice. vrištanje. a mogu se javiti i krik. ako je duljina spavanja kraća od 4 sata i ako se sve to ponavlja barem 4 puta na tjedan i ukupno traje dulje od mjesec dana o TERAPIJA:  Jedino nesanice u užem smislu liječe lijekovima za spavanje (hipnotici)  Nesanica koja za podlogu ima somatske bolesti treba liječiti lijekom za tu somatsku bolest (tj. iz dubokih non-REM faza o Prisutni su vegetativni znakovi (lupanje srca. npr. vezano uz REM fazu o Osoba uz intenzivan strah ima neugodne sadržaje sna o Vegetativni simptomi su rjeđi 87 • - - - . paraliza spavanja (osjećaj potpune oduzetosti tijekom noćnih buđenja) i hipnagogne halucinacije o Nesanice u užem smislu  3-4% nesanica  Radi se o nesanici ako osobi treba dulje od 45 minuta da zaspi. neprospavane noći i češće u nekim obiteljima o Osim kao zaseban poremećaj. Primarna – produljenje noćnog sna uz dnevnu pospanost o Ovdje se ne javlja katapleksija • Periodična – pretjerana pospanost se javlja u epizodama koje traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana te ih prati povećan apetit i povišen spolni nagon • Hipersomnija u užem smislu o Npr. ali i za vrijeme složenih • Karakteristična četiri simptoma: napadaji spavanja. osoba ustane i ushoda se o Svijest na početku nije potpuno bistra. raspoloženja Noćna mora → buđenje u drugoj polovini spavanja. ali vrlo brzo to postane o Obično je prisutna amnezija za ovo razdoblje – osoba se ujutro nejasno sjeća ili se ne sjeća ove epizode o Javlja se samostalno ili u p. zbog jet laga. a osoba poslije pokazuje amneziju za ovo razdoblje o Katkad se javlja nakon umora.javlja se kod svake vrste deprivacije o Ukoliko osoba neko vrijeme ne spava (npr. može se javiti kao ssimptom epilepsije i fuge Noćni strah → naglo buđenje praćeno jakim strahom o Obično u prvoj polovini spavanja. ispitni rokovi) i nakon toga produlji vrijeme spavanja radi se o rebound fenomenu koji je normalan.. ako se budi više od 4 puta tijekom jedne noći. reaktivnim stanjima. se liječe melatoninom Rebound fenomen . plač. drhtanje). ubrzano disanje. a ne poremećaj KVALITATIVNI POREMEĆAJI ILI PARASOMNIJE Hodanje u spavanju → kratkotrajno djelomično buđenje s automatizmom motorike kao u budnom stanju o Svijest je pomućena. p. osoba uobičajeno spava 6-8h i u jednom trenutku počinje spavati više od 10h • Nije poremećaj ako netko ima bioritam spavanja duljeg od 10h  Narkolepsija – (neurološka) bolest koju obilježava povećana potreba za spavanjem u obliku napadaja spavanja • Pospanost nastupa tijekom monotonih radnji. prilagodbe. katapleksija (trenutačna slabost mišićnog tonusa). liječi se somatska bolest.

p. prilagodbe. SH 88 .. p. a javlja se i u depresiji. ličnosti. o Može biti samostalni entitet.

kimanje glavom u snu. Noćno mokrenje ili enureza→ nastaje u vrijeme dubokih faza spavanja o Idiopatsku treba razlikovati od simptomatske kada je mokrenje posljedica nekog organskog zbivanja o Idiopatska može biti:  Primarna – kada dijete ne stekne kontrolu mokrenja (u dobi 2-4 godine)  Sekundarna – kada osoba. p. do p. nakon što stekne kontrolu noćnog mokrenja. koji prate promjene na spolnim organima o Orgazam → vrhunac spolnog zadovoljstva o Smirenje → opće opuštanje. ju privremeno gubi Bruksizam → škripanje zubima u spavanju Paraliza spavanja → iznenadna nesposobnost pomicanja nakon usnivanja ili buđenja Govorenje u snu..kod muškaraca  U užem smislu – obuhvaća smetnje u postizanju i održanju erekcije o Javlja se u različitim oblicima – od p. povrata želučanog sadržaja i kardiološki simptomi povezani sa spavanjem - 4. depresiji. p. to je oblik kompulzivnog obavljanja spolne aktivnosti o Nimfomanija – seksualna ovisnost u žena o Satirijaza – seksualna ovisnost u muškaraca o Javlja se i u maniji.U prve tri faze javljaju se kvantitativni poremećaji spolnog nagona (specifične spolne disfunkcije) . preko p. pod utjecajem različitih psihostimulansa o Terapija je psihoterapija Smanjenje spolnog nagona → javlja se u SH.U četvrtoj fazi se ne pojavljuju karakteristični poremećaji spolnog nagona o Ovdje. kroničnim psihoorg. vaginizam) KVANTITATIVNI POREMEĆAJI Povećanje spolnog nagona → kada je izolirani fenomen (najrjeđe). kronična paroksizmalna glavobolja. a kao i posljedica kroničnog stresa.kod žena  U užem smislu – nemogućnost doživljavanja orgazma u žena o Impotencija . ali i u ostalim fazama se mogu pojaviti bolni sindromi (dispareunija. doživljavanja boli pri spolnom odnosu i vaginizma Poremećaj spolne želje → prisutan kada je ta želja smanjena ili odsutna o Riječ je o trajnom ili povremenom smanjenju ili izostanku seksualnih fantazija i želje za seksualnom aktivnošću o Može se javiti samostalno (spolna disfunkcija). doživljavanja orgazma. spolnog uzbuđenja i genitalnog odgovora u samom koitusu. SPOLNI NAGON Ostvaruje se kroz četiri faze: o Želja → obilježavaju ju seksualne fantazije i sama želja za seksualnim kontaktom o Uzbuđenje → subjektivni osjećaj seksualnog zadovoljstva.popuštanje mišićne napetosti i osjećaj općeg blagostanja .. želje za spolnim činom i averzije prema spolnom odnosu. ličnosti ili kao samostalni entitet o Frigidnost . anksioznosti ili depresivnosti Averzija prema spolnom činu → izbjegavanje spolnog kontakta o Osoba izbjegava genitalni kontakt sa spolnim partnerom - - - 89 . sindrom gutanja.

o Obično partneri emocioonalno uredno funkcioniraju. ali nedostaje spolni užitak 90 .. ali u jednog od njih približavanje spolnom odnosu izaziva uznemirenost i strah do te mjere da se odnos izbjegava ili osoba ulazi u spolni čin.

OKP. zakašnjela ejakulacija i izostala ejakulacija o Stalni ili povremeni izostanak orgazma nakon primjerena spolnog uzbuđenja o Mogu biti trajni. a može se javiti i u psihijatrijskim p. spolnog uzbuđenja u muškaraca – smetnje erekcije  Nemogućnost da se postigne ili održi erekcija za obavljanje spolnog čina  Može bit trajno. transvestizam. ako su ta ponašanja snažna i prevladavajuća i ako osoba samo njihovim prakticiranjem ostvaruje spolno uzbuđenje i zadovoljstvo Perverziteti → blaži kvalitativni p. Dispareunija → genitalna bol prije. seksualni poremećaji ili parafilije Radi se o seksualnim p. frigidnost u užem smislu. spolnog uzbuđenja u žena – smetnje lubrikacije  Nemogućnost da se primjereno spolno uzbuđenje postigne ili održi do kraja spolne aktivnosti  Javljaju se kao spolna disfunkcija ili su vezane za psihičke smetnje (anksioznost. a može biti toliko izražena da osoba uzbjegava sp. depresivnost. a nakon normalnog spolnog uzbuđenja.. stečene ili situacijske o Uzroci mogu biti organski. anksiozni osjećaji i osjećaji krivnje. froterizam Voajerizam → ponavljano zamišljanje ili promatranje drugih ljudi radi postizanja sp. označuje povremeni ili stalni izostanak (ili kašnjenje) orgazma. u koitusu ili masturbaciji o Mogu biti trajne. Poremećaj spolnog uzbuđenja → nazivaju se i p. spolnog nagon o Voajerizam. ekshibicionizam. strah od trudnoće ili gubitka kontrole) Poremećaji doživljavanja orgazma u muškaraca → inhibirani orgazam.. krivnja)  Mogu biti povezane s hormonalnim oscilacijama te s nuspojavama lijekova o P. stečeno ili situacijsko stanje  Samostalni poremećaj ili prati tjelesne bolesti ili psihijatrijske entitete  Uzroci su psihološki. za vrijeme ili nakon koitusa o Češća u žena i obično se javlja u obliku vulvodinije (bol vanjskih sp. spolnog odgovora o P. stečeni ili situacijski o Uzroci su organski i psihički o Javljaju se i u psihijatrijskim entitetima (depresija. strah. ADHD p. organa) o Može biti pvozeana sa smetnjama lubrikacije i vaginizmom o Bol ometa spolni odnos. fetišizam. odrasle dobi) Prijevremena ejakulacija → prerana ejakulacija u odnosu na onu željenu o Stanje u kojem se stalno ili povremeno postižu orgazam i ejakulacija prije nego što bi to muškarac želio o Ejakuliranje koje se događa prije ili odmah nakon penetracije o Poneka uzrokovana organskim razlozima. organski ili mješoviti • Te smetnje se javljaju i kao nuspojava niza lijekova Poremećaji doživljavanja orgazma u žena ili anorgazmija → inhibirani orgazam. SH. ali i različiti psihološki čimbenici (pshijatrijski p. kontakt o Organski je i psihološki uvjetovana Vaginizam → grč muskulature dna zdjelice o Nenamjerni spazam koji onemogućuje koitus ili je on bolan KVALITATIVNI POREMEĆAJI Poremećaji seksualne sklonosti. uzbuđenja o Voajer najčešće ne ostvaruje seksualni kontakt s promatranom osobom o Masturbacija do orgazma prati čin promatranja ili ga neposredno slijedi o Češće se javlja u muškaraca 91 - - - - - .

PITAO NA USMENOM:  Gerontofilija → sklonost seksualnoj aktivnosti sa osobama starije životne dobi (najčešće mlađe žene sa stariji muškarcima) Zoofilija ili sodomija→ zadovoljenje spolne želje u sp. bičevanje. ličnosti. o Podjela na one koji ne mogu spolno općiti s odraslom osobom (funkcioniraju samo s djecom) i na one koji sp. općenju sa životinjama o U širem smislu označuje analni odnos. ličnosti i SH) Spolni mazohizam → označuje doživljavanje psihičke i fizičke patnje radi postizanja spolnog uzbuđenja o Osoba pristaje na vlastito ponižavanje i podčinjavanje o Prihvaća udaranje. depresiji Pedofilija → spolna aktivnost muškaraca s djecom pretpubertetske dobi s kojom ti muškarci obično nisu u srodstvu o Gledanje. i bolesti (p.. homoseks. vezivanje. a može biti i simptom psihijatrijskih p. a u još širem spolnu nastranost. parafiliju Nekrofilija → zadovoljenje spolnog nagona s mrtvim tijelom Akrotomofilija → seksualni je interes usmjeren prema partneru kojem nedostaje jedan ili više udova Koprofilija → zadovoljenje spolne želje pri defeciranju na partnera ili kada partner to čini osobi s ovim poremećajem o Koprofagija – jedenje fecesa o Klizmafilija – upotreba klizme kao dijela seksualne stimulacije Urofilija → postizanje spolnog uzbuđenja i zadovoljstva uriniranjem (na partnera ili kada to ovaj čini) o Kod oba spola - - - - 92 . Ekshibicionizam → ponavljano izlaganje vlastita golog tijela obično nepoznatim osobama. zadovoljstvo o Obično se radi o predmetima kojima fetišist pridaje posebno značenje intimno ih povezujući s ljudskim tijelom Froterizam → trljanje penisa o stražnjicu ili neki drugi dio ženskog tijela kako bi se postigao orgazam o Događa se u prostorima gdje ima mnogo ljudi ili vozilima javnog prijevoza Perverzije → teži kvalitativni poremećaji spolnog nagona Spolni sadizam → izazivanje fizičke i/ili psihičke boli spolnom partneru. izopačenost. pri različitim psihijatrijskim p. a u svrhu postizanja sp. ili neovisno o njima o NEMA U KNJIZI. silovanje o Većinom kod muškaraca o Osim kao samostalni entitet. dodirivanje. a radi postizanja spolnog uzbuđenja o Orgazam se postiže masturbacijom za vrijeme ili nakon izlaganja Transvestizam → oblačenje u odjeću suprotnog spola da bi se postiglo spolno zadovoljstvo o Obično u muškaraca heteroseksualne orijentacije Fetišizam → upotreba predmeta da bi se ostvarilo sp. mučenje. genitalni kontakt o Može biti heteroseksualna. SH. uzbuđenja o Dijagnosticira se ako traje najmanje 6mj i ako postoje jake seksualne fantazije i aktivnosti kojima se nanosi patnja žrtvi o Udaranje. i biseks. vješanje. čak i situacije u kojoj joj je ugrožen život o Češće kod muškaraca o Javlja se kao izolirani fenomen ili u p. mogu ga uzrokovati hormonalne smetnje. funkcioniraju sa odraslim osobama o Javlja se u stanju intoksikacije. vezivanje.

opisu spolnog čina. upotrebi prostih i vulgarnih riječi. aktivnost. uzbuđenja o Bolesnik se na ovaj način obraća najčešće nepoznatim ljudima - 93 . a sve radi postizanja sp. upotrebi zvukova koji podsjećaju na sp.. o Može biti povezana s masturbacijom u kojoj se različiti predmeti guraju u otvor mokraćne cijevi Skatologija → sklonost opscenom i lascivnom izražavanju.

penisu ili anusu o Osoba spolno funkcionira samo na ovaj način Triolizam → varijanta seksualne aktivnosti u kojoj troje ljudi redovito spolno funkcionira o Svi partneri su emocionalno i seksulano povezani. i tada se ne smatra psihopatološkim odstupanjem o Rijetko se javlja sa SH o Za prihvaćanje u javnosti odgovorni plastični kirurzi o Prije je to bila kategorija podvojenog identiteta ili shizofrenije o Uzrok je u razini testosterona o Može se javiti zbog kromosomske aberacije. tada se radi o poremećaju spolnog nagona POREMEĆAJI SPOLNE ULOGE ILI IDENTITETA Transseksualnost → snažna i jaka spolna (rodna) identifikacija koja uključuje nelagodu prema svojem biološkom spolu i želju da se steknu tjelesna obilježja suprotnog bio. uzbuđenje  Silovanje je kazna. pokazivanje moći  Pri ovakvom silovanju. osveta. spola o Osoba se osjeća zarobljenom u bio. a zatim između oca i kćeri o Ako osoba sp. uzbuđenje postiže ili ga pojačava samo sa svojim srodnikom. a u širem smislu je silovanje svaki spolni kontakt nastao nadvladavanjem o Rjeđe se javlja kao p.. ne prihvaća ga. ali ovdje se uglavnom radi o urednoj genetici bez psihičkih poremećaja - - - - - 94 . spolnog nagona povezan sa sadizmom  Tada silovatelj žrtvu prisiljava na sp. želi njegovu promjenu u suprotni spol o Može se javiti neovisno o nekom psihijatrijskom p. spolu. odnos radi postizanja ili pojačanja spolne želje i uzbuđenosti o Češće je čin agresije u kojem silovatelj ne doživljava pojačano sp. tvari ili gušenjem o Autoerotska asfiksija – osoba se pri masturbaciji na različite načine guši ili smanjuje udisanje zraka Višestruki poremećaj seksualne sklonosti → kada jedna osoba pokazuje dvije ili više parafilija. silovatelj najčešće ima neki p. ekshibicionizam/voajerizam i sadizam/mazohizam Silovanje → u širem smislu poremećaj spolnog nagona o Označuje nasilni spolni odnos. a moguće su sve kombinacije partnera Infantilizam → stanje u kojem se osoba u spolnom činu ponaša kao dijete ili sebe zamišlja kao dijete Hipoksifilija → želja da se spolno uzbuđenje postigne ili pojača doživljavanje orgazma putem hipoksije (smanjene opskrbe mozga kisikom) o Ostvaruje se upotrebom nekih lijekova. Parcijalizam → kada se osoba u svojoj sp. ličnosti Incest → spolni odnos bliskih srodnika o Najčešće je između brata i sestre. odvojeno ili istodobno o Najčešće u kombinaciji fetišizam/transvestizam. aktivnosti usmjeri samo na jedan dio partnerova tijela o Obično se naziva i oralizam jer je najčešće radi o oralnom kontaktu s različitim dijelovima tijela o Obično usmjeren prema ženskom spolovilu.

. a ne psihički p. orijentacije dovodi do raznih teškoća i osoba ju ne može prihvatiti i obično je želi promijeniti o Postoje latentna homoseksualnost (oko 50% populacije koja prihvaća homoseksualnost) i manifestna homoseksualnost (oni koji jesu homoseksualci) Biseksualnost → označuje prisutnost spolne orijentacije prema oba spola o Ni ova sp. o Spolna orijentacija se odnosi na sp. POREMEĆAJI SEKSUALNE ORIJENTACIJE Homoseksualnost i biseksualnost su „poremećaji“ spolne orijentacije o Oblici sp. ali dugo traje i daje slabe rezultate (lakše je preorijentirati biseksualca nego homoseksualca) - - 95 . osim u slučaju egodistone biseksualnosti Terapija: psihodinamska. orijentacija se ne smatra psihijatrijskim poremećajem. ponašanje i identitet  Želju i ponašanje (izbor) treba odvojiti od seksualnog identiteta (osjećaj sebe kao spolnog subjekta) Homoseksualnost → erotska povezanost s partnerom istoga spola. o Poremećaj samo ako je egodistona (neprihvaćena)  Tada sp. koja obuhvaća maštanje. orijentacije. želje i aktivnost. odgovor prema drugim osobama istog ili drugog spola  Čine ju želja.

Za njezin nastanak odgovorna je okolina i sam bolesnik → bolesnik nije odgovoran niti kriv zato što je obolio. ali je za bolesnika stvaran o Osnovna značajka SH – bolesnik „ne testira realitet“ (živi u svijetu koji je drugačiji od okolinskog)  Ovo nije patognomonično (strogo specifično) za SH  Odnosi se općenito na psihoze  Znak je psihotičnog funkcioniranja . izmijenjenoj i drugačijoj od okolnog realiteta - SHIZOFRENIJA . autizam.Unatoč sumanuto-halucinatornim produkcijama bolesnik može zadržati značajne oblike svakodnevnog funkcioniranja a) Zablude vezane za SH 1. afektivnosti. ali to ne uzrokuje shizofreniju jer bolesnici mogu imati normalne majke) 5. verbigeracije. To je jedna bolest → nije jedna bolest već skupina različitih poremećaja koji imaju neka zajednička obilježja (glavno je psihotičnost) o Njezini su simptomi mnogobrojni. volje i psihomotorike 2. sumanutosti. Kronična (doživotna) i najteža duševna bolest → najčešće je kroničnog tijeka. SHIZOFRENIJA I DRUGI SUMANUTI POREMEĆAJI Ovu skupinu čine psihoze. a ne u SH 3. p. a nema ni dokaza da je SH nastala zbog „neadekvatnog“ odgoja o Okolina može biti suodgovorna kao trigger (ako je obitelj prehladna ili pretopla te u slučaju overprotektivne majke. Riječ je o podvojenoj ličnosti → podvojena ličnost je iznimno rijedak poremećaj koji se prije svega javlja u disocijativnim stanjima. Ne zna se uzrok shizofrenije → SH je multifaktorijalno uzrokovana.. blok misli) o Negativni: alogija. p. no nema svaki SH bolesnik sve simptome te bolesti te se praktički sve moguće promijenjene psihičke funkcije mogu javiti u SH  Ne postoje dvije iste SH o Najznačajniji simptomi: poremećeno mišljenje (i govor). halucinacije. pažnje i opažanja. tj. promjene u ponašanju i međuljudskim odnosima. tj. a težina bolesti određuje prognostički ishod koji ovisi o simptomima bolesti i nizu različitih čimbenika vezanih uz bolesnika i njegovu obitelj o Dio bolesnika ima lošu prognozu – SH tada ima kroničan tijek i to su najteži oblici o Ima i akutnih shizofrenih psihoza kod ljudi s dobrom prognozom jer nemaju svakodnevni kronicitet o Neki anksiozni poremećaji ili OKP mogu biti teži za okolinu 4. psihotični poremećaji kojima je zajedničko obilježje pojava psihotičnih simptoma o Pozitivni simptomi: sumanute misli. poremećena afektivnost. socijalni i psihološki faktori koji se vežu za nastanak bolesti i oblikovanje kliničke slike 96 . smetnje doživljavanja vlastite ličnosti (depersonalizacija i derealizacija) te poz. simptomi dezorganiziranog mišljenja (disocirani misaoni duktus. riječ je o višestrukim čimbenicima o Biološki. anhedonija i avolicija Ove osobe žive u „svojoj“ stvarnosti.Postoji ideoafektivna disocijacija → stanje u kojem su misli i osjećaji često neusklađeni o Oni nisu sukladni ni s vanjskim svijetom – zato su oni u nekom svojem svijetu  Taj svijet je izvan uobičajene stvarnosti.

rodbinskih odnosa  Ambivalencija – dvostrukost emocija 97 . neuromodulatorna i druge terapije te socioterapijski i psihoterapijski pristup i psihoedukacija 7. stvorio klasifikaciju duševnih poremećaja o Podijelio ih je na dvije velike skupine  Manično.Kraepelin → 1896. Bolesnik nije svjestan svojih postupaka i nije odgovoran za njih pa mu treba oduzeti poslovnu sposobnost i odrediti staratelja →osoba je svjesna svojih postupaka. neuroregenerativna. katatonija i demencija paranoja • Zajednička obilježja su zakočeni misaoni tok. Shizofreni bolesnik opasan je za sebe i okolinu → suicidalnost i heteroagresivnost se ne pojavljuju u svih SH bolesnika. prijateljskih.E. emocionalna tupost i gubitak energije o Shizofrene simptome podijelio na floridne i deficitarne . imao je halucinacije i sumanute misli o Bolest nazvao demencija prekoks . opisao bolesnika koji je u mladosti počeo intelektualno propadati. opisao kombiniranu formu katatonije i hebefrenije .Morel → 1860. sama je sebi dovoljna.g. kod paranoidne SH o Najbolja je prevencija tretman koji uključuje biopsihosocijalni pristup 8.. tj. deterioraciji (raspadu ličnosti) o Kod njih nije riječ o intelektualnom propadanju nego o rascjepu misli od osjećaja o Za ove psihoze uveo naziv grupa shizofrenija o Uveo koncept „4 a“ simptoma koje mora imati shizofreni bolesnik:  Autizam – povlačenje iz društva. partnerskih.Hecker → 1871. stabilnosti te kognitivne i socijalne rehabilitacije o Još se koriste i elektrokonvulzivna terapija. 6.Fink → 1881./soc. Nema prave terapije (lijeka) → farmakoterapija je najvažnija u liječenju o Antipsihotici daju najbolje rezultate u tretmanu SH o Postoje lijekovi koji uzrokuju povlačenje ili bitno smanjenje simptoma SH i dovode do emoc. osoba se povlači.g. postupno zakazuje u funkcioniranju i svim emoc. opisao psihozu katatonog tipa o Uvodi pojam katatonia .g. Bleuler → skupini SH pridodao još jednu psihozu – jednostavnu ili SH simplex o Ovdje nema produktivnih simptoma.g. a kad se pojave obično nisu dugotrajan simptom o Suicidalna razmišljanja se obično jave izvan faze akutnog pogoršanja bolesti (oni koji su u remisiji i ne žele ponovno javljanje simptoma) o Opasnost za druge ugl. opisao psihozu koju je nazvao hebefrenija . relacijama o Smatrao je kako se ove bolesti ne pojavljuju samo u mladosti te kako ne trebaju završiti u demenciji.depresivne psihoze  Psihoze koje nazina demencija prekoks • Ovu skupinu čine: hebefrenija. ali katkad nije prisebna o Uklanjanje odgovornosti za brigu o sebi i svojoj bolesti je za SH bolesnika loše i kontraučinkovito o Cilj liječenja je i rehabilitacija o No neki bolesnici se nisu sposobni brinuti o sebi u svim aspektima života pa im treba pomoć druge osobe u pravnom i ekonomskom smislu o Ali veliki broj bolesnika ne treba staratelja – prisebni su i mogu odlučivati o sebi i za sebe b) Povijest koncepta SH .Kahlbaum → 1874.g.

• U jednom trenutku voli i mrzi 98 ..

simptoima. anhormija. a prisutni negativni (deficitarni)  Socijalno ponašanje. život u svojem. tj. fenomen oduzimanja ili nametanja misli..tj produktivne simptome (sumanute misli. osjećaj afektivne praznine. niti na deterioraciji Kretschmer → povezao SH s asteničkom konstitucijom Schneider → podijelio simptome SH u one prvog i drugog reda o Simptomi I. deorganizirano ponašanje i „distorzija realiteta“ Četverodimenzionalni → uključuje poz. mišljenja (sumanute misli) o Opisao i shizoidnu ličnost koja se može razviti u SH o Mišljenje SH bolesnika je nazvao autističkim (njegov sin to nazvao dereističkim) Meyer → smatrao da nije riječ o bolesti nego o odgovoru na životne stresne situacije o Uveo pojam sindrom shizofrene reakcije o Nije inzistirao na postojanju specif. ima pozitivne simtpome. simptoma. s neg. mišljenja. uzbuđenost i depresivnost  99 - - - - - . hipobuliju. krut  Poremećaj asocijacija – formalni poremećaj mišljenja u kojem bolesnik ima svoj slijed asocijacija koji je neobičan i neshvatljiv okolini o Kanije uveo još „2a“ simptoma:  Poremećaj pažnje  Anhormija – odsutnost vitalnih i nagonskih dinamizama o Po njemu su „a“ simptomi primarni  Bez njih se ne mže postaviti dijagnoza SH o Postoje i akcesorni simptomi  Prije svega p. cenestetičke halucinacije  Specif. fenomeni depersonalizacije i deralizacije) o Negativna – odsutni su produktivni simptomi. socijalnog osiromašenja Carpenter → uvodi pojam deficitarnih i nedeficitarnih simptoma SH o Deficitarni su simptomi primarni ili sekundarni (posljedica produktivnih simptoma) Strauss → smatra produktivne simptome direktnom posljedicom oštećenja SŽS-a. anhedoniju. a deficitarne (negativne) simptome odsutstvom normalnih funkcija Crow → SH podijelio na dva sindroma o SH sindrom tip I – naglo počinje. simptome. hladan. simptome. udaljen. p. afekta. dobro reagira na farmakoterapiju i ima povoljnu prognozu o SH sindrom tip II – počinje postupno. za SH i bez njih se ona ne može dijagnosticirati o Simptomi II. izoliranom svijetu  Forma slična SH simpleks i u prosjeku ima lošiju prognozu od poz. prognozu. konstrukt SH kao proces ili reakciju o Stvorila koncept pozitivne i negativne SH o Pozitivna SH – ima poz. ima lošiju prognozu Andreasen – klasificirala SH razmatrajući njihov početak i tijek. socijalno povlačenje. SH Dvodimenzionalni model SH → pozitivna i negativna Trodimenzionalni → SH čine psihomotorne promjene. Poremećaj afekta (kratkotrajnog raspoloženja) • Dolazi u obliku kvalitativno promijenjenog afekta • Bolesnik je emoc. smetenost. halucinatorna doživljavanja. andehonija. reda: slušne halucinacije. slabije reagira na terapiju. reda: drugi p. opažanja. nametanje ili kontroliranje volje. neg. formalni p. opažanja (halucinacije) i sadržajni p.. depresivne i euforične promjene raspoloženja.

Petodimenzionalni → integrira poz. simptome.. neg. uzbuđenost. afektivne simptome (depresivnost i/ili anksioznost) i kognitivne smetnje 100 . simptome.

Postoje geografske razlike u učestalosti SH o U nekim zemljama je učestalija (Irska. prosječni rizik za obolijevanje je 1%. i 25. a incidencija (broj novooboljelih) 10 do 40 na 100 000 ljudi u jednoj godini . simptoma . i 35.5 do 2%.g. . o Kod žena – 20.g. – poligenetski prijenos 101 . ličnosti). iz shizofrenog spektra (paranoidni.g. i nakon 50.SH bolesnici su češće rođni zimi i u rano proljeće nego u druga doba godine o Povezuje se s virusnom teorijom o nastanku SH d) Etiologija . no neka istraživanja pokazuju češću pojavu SH u muškaraca o Češće konzumiranje droga kod M (?) o Rijeđe kod Ž zbog upotrebe kontraceptivnih sredstava koja sadržavaju estrogenn koji ima dopamin blokirajući učinak (?) o Ranija pojava kod M – najčešće od 15-24.Životna prevalencija se kreće od 0. razvitku i oblikovanju kliničke slike sudjeluju biološki.Učestalija u gradovima nego u seoskim područjima o Oboljeli češće žive u središnjim zonama gradova  Tu su odvojeni od bliskog kontakta s drugima . shizoidni i shizotipni p.-29.Češće obolijevaju osobe nižeg SES-a o Ne zna se je li niži SES uzrok ili posljedica SH .Obično se javlja između 15. ličnosti te neshizofrenih psihoza o Studije genske povezanosti otkrivaju genske lokuse koji se nasljeđuju kao i SH  SH spada u skupinu složenih genski p. graničnih p.Nema spolnih razlika. godine života o Rijetko nastane prije 10. psihološki i socijalni čimbenici u složenom međuodnosu . c) Epidemiologija . o U više od 50% bolesnika SH se javlja između 15. a manje neg. o U više od 80% između 15.uzrok SH još uvijek nije poznat . i 40.Veća pojvanost u etnički manjinskim skupinama . a u Hrvatskoj oko 19 tisuća .g.SH je bolest univerzalna u prostoru i vremenu .U svijetu oko 24 milijuna SH bolesnika. Švedska) o Kod nas je češća u Istri i Primorju .Genetika SH → naslijeđe kao mogući uzrok ove bolesti o Rizik za obolijevanje od SH se povećava s blizinom i brojem srodnika koji imaju SH o Bolesni brat ili sestra – u drugog brata ili sestre je rizik oko 7% o Jedan roditelj – rizik za dijete oko 6% o Bolesni brat ili sestra i jedan roditelj – rizik raste na 17% o Oba roditelja – rizik za dijete je oko 40% o Veća konkordantnost (zajedničko pojavljivanje) u jednojajčanih blizanaca (40-50%) nego kod dvojajčanih (10-15%) o Istraživanja s usvojenom djecom pokazuju veći utjecaj naslijeđa od okolinskih čimbenika o Opaženo da među srodnicima SH bolesnika ima više oboljelih ne samo od SH nego i od p. o Žene u odnosu na M pokazuju bolje premorbidno funkcioniranje i imaju više afektivnih i pozitivnih.bolest uzrokovana multifaktorski o u njezinu nastanku.g..

za SH te se povezuju s neg. simptomima SH o Promjene temporalnog režnja i limbičkog područja povezane su s poz. slične onima u akutnoj SH o GABA → smanjena aktivnost GABA-e povezana sa SH Virusna teorija → polazi od spoznaje da su SH bolesnici češće rođeni zimi i u rano proljeće nego u druga doba godine o Pojedinci čije su majke u trudnoći preboljele gripu ili su oni sami preboljeli gripu u dobi do 6mj imaju veću vjerojatnost kasnijeg razvijanja SH o Objašnjenje se temelji na infekciji retrovirusom čiji se antigen inkorporira u genom zaražene osobe  Njegova promjena dovodi do kasnijeg javljanja SH o Drugo je objašnjenje da virus djeluje posredno  U osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razvitak SH smanjene su imunološke obrambene mogućnosti pa će češće nastati virusne infekcije Endokrinološka hipoteza → promjene hormonalne funkcije u SH zabilježene su u svim sustavima – najčešće je riječ o hormonima nadbubrežne žlijezde i štitnjače Elektrofiziološka istraživanja o EEG pokazao dizritmičnost. promjenu visine amplitude  Ove promjene se nalaze u 5-80% SH bolesnika - - - 102 . Strukturne i funkcionalne promjene mozga o Smanjenje volumena mozga. proširenje moždanih komora. a povećanje u prefrontalnom i frontalnom korteksu o Noradrenalin → dulja primjena antipsihotika dovodi do smanjenja aktivnosti noradrenergičkog sustava o Glutamat → fenciklidin (antagonist glutamata) izaziva psihotilne simptome. atrofija korteksa o Promjene u limbičkom sustavu i u području bazalnih ganglija  Smanjenje hipokampusa i amigdala o Nađeno smanjenje regionalnog protoka krvi i usporenje metabolizma u prefrontalnom korteksu  Hipofrontalitet – smanjenje funkcija frontalnog režnja • Smanjena dopaminergička aktivnost u tom području • Ove promjene se smatraju specif.. paroksizmalna izbijanja. simptoima SH Neurotransmiteri u SH o Dopaminergička hipoteza → najznačajnija u objašnjenju nastanka SH  Smatra se da je aktivnost dopaminergičkog sustava povećana  Veći broj dopaminergičkih receptora i njihova veća osjetljivosti u mezolimbičkom području  Povećana koncentracija homovanilične kiseline (metabolit dopamina) u SŽSu i plazmi • Povezana s produktivnom simptomatikom SH i boljim odgovorom na farmakoterapiju  Smanjena dopaminergička aktivnost zabilježena u prefrontalnom korteksu se dovodi u vezu s negativnim simptomima o Serotonin → promjene serotoninergičkog sustava suprotnog su predznaka od dopamina u istim područjima SŽS-a  Smanjenje aktivnosti serotonina u mezolimbičkom sustavu.

događaje objašnjava vanjskim uzrocima o P. reakcije kod većine ljudi. Psihoanalitička paradigma → SH tumači regresijom na najraniju fazu psihoseksualnog razvitka. o Predisponirajući – onaj koji se dogodio ranije u životu. stavom i odgojem utječe na pojavljivanje SH. procesi o Poremećaj konceptualnog mišljenja  uključuje sposobnost planiranja. shvaćanja mentalnog stanja i nakana drugih – nemogućnost shvaćanja mišljenja drugih Socijalne teorije → upućuju na važnost obiteljskih i drugih okolinskih čimbenika te društveni i kulturološki utjecaj na nastanak bolesti o Koncept shizofrenogene majke – majka svojim osobinama ličnosti. reakcije o Prihvaćaju se kao percipitirajući ili trigger čimbenici u javljanju SH ili kao značajni etiološki čimbenici u predisponiranih osoba 103 - - - . statusa. fazu primarnog narcizma o Riječ je o prvih 6mj života kada se ego još nije odvojio od ida o Ta regresija je praćena povlačenjem iz stvarnog u psihotični svijet te predstavlja obranu od anksioznosti i osjećaja krivice  Njome bolesnik izbjegava svijest o neugodnim sadržajima. skrbi o bolesniku ili je u bliskom kontaktu s njim • Što veći EE indeks. načina života ili najavljuju te promjene o Percipitirajući životni događaj – ako se pojavio 12mj prije pojave psihičkog p. procesa atribucije – bolesnik je pristran i pridaje nerealna značenja i pretjeranu važnost nekom događaju  Najčešće prisutno u paranoidnim interpretacijama kada bolesnik neg. prije svega u sina (kontrolirajuća je) o Koncept dvostrukih poruka – označuje da je komunikacija u obitelji dvoznačna  Dijete je podvrgnuto proturječnim porukama od voljenih osoba o Izražavanje emocija – pretjerano iskazivanje emocija je povezano s pogoršanjem kliničke slike SH  Ovo izražavanje emocija se može izraziti kao EE indeks koji se određuje brojem sati kojim se član obitelji emoc. pretraživanja. prije dolazi do pogoršanja o Patogenost bračne zajednice – ako je bračna zajednica narušena. a sumanute misli su oblik komunikacije s okolinom Bihevioralni model → u razvitku SH važnu ulogu imaju učenje i kondicioniranje o Uključuje poremećene obiteljske odnose. ali i teškoće usmjeravanja pažnje (pažnju im zaokupljaju nevažne stvari) Kognitivni model → promijenjeni kogn. pažnje . soc. apstraktno mišljenje i korištenje povratnih inf u postizanju cilja svrsishodnog ponašanja) o P. da stvori povjerenje u sebe i druge Životni događaji → zbivanja koja pred pojedinca postavljaju zahtjev za promjenom u funkcioniranju i ponašanju o Događaji koji izazivaju emoc.nesposobnost povezivanja značajnih događaja i situacija te u stvaranju veza između nebitnih događaja  Pažnju odvraćaju potpuno nevažne stvari i događaji što otežava uspostavljanje i održavanje kontakta s drugima o P.. a obično uključuju opasnost od značajne promjene zdravlja. da prihvati seksualnost. dolazi do posljedica za dijete pa i moguće pojave SH  Dovodi do nemogućnosti da dijete ostvari svoj identitet. a njegova jačina i obilježja ga čine važnima za pojedinca u kojem izaziva dugotrajne emoc.

.  Oko 70% SH bolesnika izvještava o nekom životnom događaju u razdoblju do godine dana prije pojave bolesti 104 .

psihološke i socijalne naravi e) Komorbiditet . brojnim i ozbiljnim simptomima. a bolesnik se ponaša kao da postoji • Mogu biti vezane za bilo koji osjet.Može započeti naglo. bez jasno vidljivih simptoma . se rjeđe pojavljuje kao preteča SH. ali i postupno..  No on je više od shizoidnog genetski povezan sa SH  Više srodnika sa shizotipnim p. upalne i kardiovaskularne bolesti o Više od 80% SH bolesnika ima tjelesnu bolest . mesijanske sumanutosti. povlačenjem iz okoline. mišljenja. a najčešće su slušne. okolinska ili kombinirana o Na pojedinca potom djeluju stresni i drugi okolinski događaji o U njihovu međuodnosu s predisponiraom osobom javlja se SH o I sami događaji koji pridonose pojavi SH su biološke. opažanja kod kojih ne postoji podražaj. psihološka. etotomanske sumanutosti  Halucinacije – kvalitativni p. stereotipija 105 . Dijateza-stres model → nadređen drugim modelima o Ujedinjuje različite modele i čimbenike o Polazi od pretpostavke da neki pojedinci pokazuju osjetljivost na nastanak SH  Ta osjetljivost (dijateza) može biti biološka. odstupanja u nekih osobina ličnosti o Viši rezultat na dimenziji izbjegavanja štete i niži rezultati na dimenziji samovođenja f) Klinička slika . mišljenja – oblici smetenog mišljenja i govora • Najčešće je riječ o disociranom mišljenju kada ne postoji uobičajen slijed asocijacija • Svijest je u SH uvijek očuvana  Dezorganizirano ponašanje – može biti vrlo različito • Mogu se javiti katalepsija. potom vidne i cenestetičke o Pozitivni simptomi smetenosti ili dezorganiziranosti  Formalni p. često prethodi SH  U njih 30-40% će se javiti SH  Oko 50-ć60% SH bolesnika je premorbidno imalo shizoidni p. maligne. katatoni negativizam. manirizam. ličnosti iz shizofrenog spektra (shizoidni i shizotipni p. a 5-10% o kokainu) i p. u odnosu na shizoidni p. ličnosti .Najčešće se javlja s depresijom. ličnosti) o Shizoidni p. zablude nastale na bolesnoj osnovi koje nisu dostupne razuvjeravanju • Najčešće ideje odnosa.U SH se javljaju i specif.Pojavljuje se s mnogobrojnim bolestima o Najčešće su to metaboličke. katatoni stupor. 15-25% o kanabisu. polagano.Pozitivni simptomi → u dvije skupine o Pozitivni psihotični simptomi  Deluzije – sadržajni p. ličnosti . ovisnostima (80% njih je ovisno o nikotinu. proganjanja. ličnosti ima SH nego srodnici osobe sa shizoidnim o. se kasnije razvije SH. ličnosti o Shizotipni p. a i umanjeg broja ljudi s ovim p.Poseban odnos SH i p.Najčešće počinje u adolescenciji . katatona uzbuđenost. 30-50% o alkoholu. religiozne sumanutosti.

nemogućnost da se doživi zadovoljstvo o Avolicija – nemogućnost započinjanja i održavanja cilju usmjerena ponašanja što rezultira gubitkom socijalne aktivnosti i inicijative o Ovo su primarni neg. deficiti od nižih razina procesiranja inf. a smije se o Anhedonija – potpuni gubitak životnih interesa. tj.g. simptoma (bezvoljnost. odgovora na antipsihotičnu terapiju.) o U neshizofrenoj psihozi paranoidni sindrom je mnogo bliže stvarnosti (npr. o Simptomi idu od stupora. očito sumanute (oteli ga izvanzemaljci. rastresenost te oštećenje pamćenja. tj.)  Ovdje obično nema halucinacija o U paranoidnoj SH mogu postojati slušne halucinacije i drugi p. tj razdoblje do hospitalizacije je najkreće Nediferencirana SH → naziva se i atipičnom SH 106 - - - . nepovjerenja. hladni. percepcija) do najviših razina i najsloženijih intelektualnih funkcija  Nemogućnost zadržavanja pažnje. nezainteresiranost. odgovaranje kratkim odgovorima o Poremećaj afektivnosti – udaljeni. fantastične. apstraktnog mišljenja i opće inteligencije Mogu pokazivati i depresivne i/ili tjeskobne simptome Suicidalnost i nasilničko ponašanje također mogu pratiti SH SH mogu pratiti i neki neurološki i očni znakovi te znakovi podraženosti AŽS-a Oko 17% ih ima simptom polidipsije (pojačano pijenje vode) - - g) Podjela shizofrenije Paranoidna SH → najčešća SH koju obilježava trajna paranoidna sumanutost ili više njih o Paranoidni sindrom čine ideje odnosa. partner ga vara. manirizma. voštane savitljivosti i negativizma o Mogu se javiti i oneiroidna stanja sa slikovitim halucinacijama o Ovi bolesnici dolaze na liječenje najranije. kogn. oslabljena koncentracija. bolesnik je tužan. zaravnjeni afekt  Paratimija – raspoloženje ne odgovara misaonu sadržaju. kradu ga i sl. oskudnost produkcije. simptomi. preko hiperkinezije i katatone uzbuđenosti do stereotipije. afekta. simptomi posljedica poz. o Najčešće se javlja u kasnim 20. izolacije i većinom neg. govora. Negativni simptomi o Alogija – siromaštvo govora koje obilježava usporeno mišljenje. i ranim 30. o Kasnije dolazi do soc. volje i psihomot. dok su sekundarni neg.g. učenja. a mišljenje dezorg. udaljeni afekt) o Prognoza je nepovoljna Katatona SH → najrjeđi oblik bolesti s izraženim psihomotornim p.. proganjanja koje su neobične. o Počinje naglo u obliku afektivnih promjena uz sumanute misli i halucinacije koje su prolazne i fragmentarne o Raspoloženje je neadekvatno. djeca nisu njegova. izostanka socijalne potpore Kognitivni simptomi – dovode do privremene ili trajne ometenosti mentalnih procesa o Specif. simptoma bolesti. (pažnja. opažanja o Ovdje ili ne postoje ili su prisutni u lakšem obliku p. špijuniraju ga i sl. života Hebefrena SH → naziva se i dezorganiziranom SH o Javlja se najranije od svih SH – obično između 15. bolesnik osjeća radost na tužnu vijest  Paramimija – mimika ne odgovara raspoloženju koje prati misaoni sadržaj. i 25.

. o Ima različite simptome koji ne zadovoljavaju kriterije ni za jedan drugi oblik SH ili ima obilježja više od jednog tipa SH 107 .

anksioznost. sramežljivost. kompulzije. traje 1-6mj o Ako traje dulje od 6mj. ili SH o Mogu se pojaviti i shizoidni i rjeđe shizotipni ili paranoidni p. postupno i polagano se razvija o Prevladavaju deficitarni (neg. (odvojeno od SH) o Sliči SH. prisilnim i precijenjenim mislima. iluzije. Ponašanja o Obično je riječ o ireverzibilnim negativnim simptomima o Naziva se i kroničnom nediferenciranom SH Shizofrenija simpleks → jednostavna forma koja počinje neupadno. svrstava se u skupinu SH o Jedna trećina ovih bolesnika izlazi iz psihotičnog stanja i ulazi remisiju. a u dvije trećine se razvije SH - - - h) Faze bolesti . a prije psihotičnih fenomena o Ovo je faza postupne deterioracije o Može trajati nekoliko godina o U njoj osoba pokazuje povlačenje iz društva. afekta (bez depresije) o Nakon duljeg trajanja mogu se pojaviti i neki od poz. tjeskobu. ali postoje neka obilježja ličnosti kao što su povlačenje. ličnosti .Premorbidna faza → razdoblje u kojem nema znakova bolesti. nesigurnost.Prodromalna → razdoblje kada se javljaju nespecif. Postshizofrena depresija → to je SH na koju se nastavlja različito duga depresivna epizoda o Simptomi SH su trajno prisutni. veze. a mogu se i razviti u neki od p ličn. pokazuje ljutnju i bijes o Poslije se javljaju depresivnost. zaokupljena je neobičnim interpretacijam. bezvoljnost. preosjetljivost o Ove crte ličnosti mogu trajati cijeli život. a osoba ne zna o čemu se radi i ne može to spriječiti o Javlja se i tvrdokorna nesanica koja dodatno povećava zabrinutost i anksioznost 108 . obiteljo. društva. higijeni o Negativni oblik bolesti Shizofreniformna psihoza → psihoza slična SH koja ne zadovoljava kriterije za neki od prethodnih oblika SH o U MKB-u svrstana u dvije zasebne kategorije: ostale SH i akutni psihotični poremećaj nalik na SH o U DSM-u je svrstana u skupinu drugih psihotičnih p. submisivnost. riječ je o depresiji.Shizofrena psihoza obično prolazi kroz nekoliko faza (četiri faze) koje nemaju uvijek jasne granice te imaju neke međufaze koje se teško mogu prepoznati . nedruštvenost. nepovjerljiva i sumnjičava. simptoma o Osoba se povlači iz radne okoline. postavlja se dijagnoza SH o Ovakvo stanje koje se javi nakon primjene antipsihotika naziva se depresivnim pomakom Rezidualna SH → kronificirana forma obilježena odsutnošću izrazitih sumanutosti. ekscentrično ponašanje o Prisutne smetnje nagona o Prijelaz iz ove u akutnu fazu može biti nagli ili traje nekoliko dana za koje se vrijeme javlja osjećaj straha od nečega strašnog što će se dogoditi. ali ne izrazito o Ako se potpuno izgube. simptomi i znakovi (prodromi). emoc.. halucinacija ili dezorg. živi u svom svijetu ne vodeži brigu o sebi. prehrani. a ako su naglašeni i dominantni. nezainteresiranost.) simptomi i socijalno nefunkcioniranje o Najvažniji simptomi su bezvoljnost i p.

Prognoza je različita jer ovisi o mnoštvu čimbenika. odgovoru na farmakoterapiju. trajne afektivne promjene. a postoje i brojne interindividualne razlike . produljena farmakoterapija.Najviše ovisi o obiteljskoj opterećenosti ovom bolešću. a toliko su izraženi da obično dovode do hospitalizacije o Može započeti i monosimptomatskom sumanutošću ili nekim impulzivnim činom (autoagresije ili heteroagresije) Kronična ili rezidualna → katkad se može javiti nakon prve akutne faze. ali i mnogim drugim čimbenicima Čimbenici koji utječu na povoljan ishod SH Vezani za bolesnika Okolinski čimbenici Ženski spol Percipitirajući čimbenici Bolje premorbidno Nagli početak bolesti Brak ili život s partnerom funkcioniranje Bolje intermitentno Kratko trajanje akutne faze Dobra obiteljska podrška funkcioniranje Razvijenije intelektualne Prisutni pozitivni simptomi Podrška okoline funkcije Prisutni simptomi poremećaja Odsutnost strukturnih promjena Viši SES raspoloženja SŽS-a Dobar odgovor na primijenjene Poremećaji raspoloženja u Odsutnost negativnih simptoma psihofarmake obitelji Odsutnost rezidualnih Aktivno sudjelovanje u Nema SH u obitelji simptoma psihoedukaciji Vezani za bolest Kasniji početak bolesti Što je više ovih čimbenika zadovoljeno to je prognoza bolja Smatra se kako je liječenje prve psihotične epizode jedan od presudnih čimbenika za konačni ishod SH Najveći dio bolesnika ima kronični tijek s izmjenama faza bolesti i poboljšanog stanja Najpovoljniji ishod → pojavljuje se u 20-30% ili u 7-41% SH bolesnika o Bolesnik se nakon akutne faze u potpunosti oporavlja o SH simptomi nestaju ili se smanjuju u tolikoj mjeri da osoba funkcionira na svim razinama o Bolesniku se i dalje preporučuje uzimanje lijekova tijekom duljeg vremena. kognitivna deterioracija - i) Prognoza SH . tzv. dezorg. mišljenja. dobi i načinu kako bolest započinje. ponašanje.. podvrsti SH. formalni p. Akutna ili floridna → naglo javljanje pozitivnih simptoma kada nastaju sumanute misli. jer je zamijećeno da njezino smanjivanje ili prekidanje dovodi do ponovne akutizacije shizofrene psihoze o Iz ove kategorije se najčešće javljaju pokušaji samoubojstva u SH  Počinju razmišljati na suicidalni način jer se boje novog pogoršanja i žele ga izbjeći 109 .Ne znamo što utječe na to koji će tijek i ishod poprimiti SH u određenog bolesnika . halucinacije. a ponekad nakon više godina pogoršanja i pobolšanja bolesti o Obilježavaju ju poremećaj funkcioniranja. kvalitativno promijenjeni afekt o Ti simptomi ometaju bolesnika u funkcioniranju. premorbidnim funkcioniranjem.

svega par centara se time bavi..ciljno mjesto je D2 o osim antipsihotika se koriste i anksiolitici i antidepresivi o nemamo dovoljno dobrih antipsihotika da pokrijemo sve podskupine Sch (imamo svega par lijekova koji pokrivaju heterogeno područje Sch) ..Ostali psihijatrijski poremećaji → p.Biološka terapija o zlatni standard za Sch (kao i za svaku psihozu) je farmakoterapija antipsihoticima o antipsihotici djeluju blokirajuće na dopaminske receptore. bihevioristički.EKT (elektrokonvulzivna terapija) o vidjelo se da epileptički napadaji smanjuju simptome Sch pa se analogno tome išlo izazivati epileptičke napadaje pomoću električne struje ..Socioterapija o koncept napravio Maxwell Jones kad je uvidio da se ljudi tretirani u grupi brže oporavljaju od tuberkuloze (shvatio lječidbeni utjecaj grupe) o održavaju se socioterapijski sastanci (grupa socioterapeuta radi s bolesnicima) o psihoterapijske grupe su manje (iste dijagnoze i simptomi) i traju vrlo dugo. akutni i prolazni psihotični p. ali ne i na drugoj o Oni mogu u kasnijim fazama pogoršanja svoje bolesti proširiti područje slabijeg funkcioniranja. Srednje povoljan ishod → kada se SH bolesnik nakon izlaska iz akutne faze djelomično oporavi o U 20-30% bolesnika o Ostanu neki SH simptomi koji ometaju različite oblike funkcioniranja o Bolesnik uspijeva funkcionirati na jednoj razini. raspoloženja i p. reaktivna psihoza.Organske psihoze → stanja u kojima se javlja psihotičnost u okviru tjelesnih bolesti ili nakon uzimanja određenih droga. ličnosti te teški oblici OKP-a k) Liječenje . shizoafektivna psihoza . mogu tijekom vremena sve slabije funkcionirati pa mogu ići prema kroničnim i rezidualnim oblicima SH Kronični oblik → neki bolesnici pokazuju ovaj oblik od prvih simptoma SH o Najteži oblik bolesti kada simptomi stalno i u velikoj mjeri ometaju bolesnike u svim područjima funkcioniranja o Oni se nikada ne vraćaju na početnu razinu funkcioniranja o Pojavljuje se u 40-60% bolesnika. inducirana psihoza. tj. ali je sekundarna (lijek je primaran) . geštalt. a oko 10% ga učini - - j) Diferencijalna dijagnoza . a socioterapijske su puno veće te je veća fluktuacija (puno češće izlaze i ulaze u grupu) jer se sastoje od bolesnika koji su trenutačno na odjelu 110 .Psihoterapija o ne može se koristiti u akutnoj formi Sch (terapeut bi morao 24h biti s bolesnikomterapeut je više support u smislu imitacije kako bi psihotični bolesnik kontrolirao neke oblike ponašanja. perzistirajući sumanuti p. lijekova . ali bez značajnih rezultata) o psihoterapija dolazi do izražaja u kroničnoj formi Sch o grupna i individualna terapija na bilo kojem modelu (psihoanalitiči. tj..).Različiti psihotični sindromi → shizofreniformna psihoza.SH treba razlikovati od triju skupina poremećaja . tj 50-75% bolesnika ima različite socijalne i psihološke posljedice kroničnog tijeka bolesti Prosječni životni vijek SH bolesnika je 10g kraći u usporedbi s općom populacijom o Oko 50% njih pokuša suicid.

Javlja se kod osobe koja živi s psihotičnim bolesnikom ..Obično traje od jednog dana do jednog mjeseca . radna terapija. paranoidne.Mogu se pojaviti konfuznjost.) PERZISTIRAJUĆI SUMANUTI POREMEĆAJ . nego vezane za realitet .Mogu biti izraženiji SH (nametanje misli. zlouporabe psihoaktivnih tvari INDUCIRANA SUMANUTOST . a izostaju simptomi koji bi ovo stanje uvrstili u shizofreni. sumanutosti odnosa. ali nema specif. raspoloženja.Glavni je simptom sumanuta misao o Najčešće sumanutosti ljubomore. simptoma pri čemu ni jedna nije prevladavajuća da bi se na temelju nje mogla postaviti dijagnoza od prethodnih p.Halucinacije su rijetke ..Psihotični fenomeni prelaze s bolesnika na drugu.. kako smrdi i sl. grandiozne. smetnje govora i psihom. upotrebljavaju i nazivi paranoidna psihoza. sportske priredbe.S obzirom na to da su sumanutosti najčešće paranoidne. erotomanske. utjecaja i kontrole.Poremećaj u kojem su istodobno prisutni simptomi SH i afektivnog p. afektivni ili organski poremećaj .S obzirom na dominirajuću sumanutost: o Paranoidni ili persekutorni oblik – obilježen sumanutim idejama proganjanja  Bolesnik ima dojam da ga netko prati i da mu želi nauditi  Izostaju drugi psihopatološki fenomeni o Ljubomorni oblik – sumanute ideje nevjere i ljubomore  Bolesnik je uvjeren da ga je partner prevario. za ovaj se p. kratko traje i najčešće završava potpunim oporavkom . oslabljena pažnja.Od samog početka su prisutne sumanute misli i halucinacije . simptoma delirija. demencije. emoc. izumio stroj. .izložba radova. to se odnosi i na njegovo tijelo – misli da mu tijelo ne postoji AKUTNI I PROLAZNI PSIHOTIČNI POREMEČAJ . o socioterapijske grupe imaju organiziran ritam koji imitira realan život. paranoja. . njemu blisku osobu . smanjeno zapamćivanje novih informacija.. o Nespecificirani – sadržava neku monosimptomatsku sumanutost koja potpuno određuje ponašanje oblika o Capgrasov sindrom – uvjerenje kako je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom o Cotardov sindrom – bolesnik misli da je sve izgubio.bitna uloga resocijalizacije (npr. parafrenija o Ove sumanutosti nisu bizarne i fantastiče. somatske .  On misli da je sve to znak tjelesne bolesti o Grandiozni – megalomanske sumanutosti (nadnaravne moći.. kako mu se dijelovi tijela mijenjaju veličinom ili izgledom. ili seksualno o Erotomanski – označuje sumanutost tajne ljubavi o Somatski – sumanutosti koje upućuju na bolesno tjelesno zbivanje  Bolesnik misli kako je zaražen.Simptomatika odgovara psihotičnom poremećaju primarnog bolesnika SHIZOAFEKTIVNA PSIHOZA .) o Mješoviti – dvije ili više skupina specif.) ili afektivni simptomi . slušne halucinacije.Dominiraju psihotični simptomi uz p.Uključuje dugotrajne sumanute ideje.S obzirom na karakter afektivnih simptoma radi se podjela na podtipove 111 .Tijek je poremećaj obično kroničan .Psihotično stanje koje naglo počinje.

Dvostruka depresija → istodobno javljanje distimije i velike depresivne epizode . osjećaj krivnje. ali koje ne zadovoljava kriterije za manični poremećaj .Emocionalna labilnost . raspoloženja dijele se na emocionalne. energije i interesa. raspoloženja na neki način gubi kontrolu nad svojim emocijama - Depresija → osim sniženog raspoloženja (hipotimije).Distimija .Apatija .Ciklotimija → označuje oscilacije raspoloženja. tjelesne i kognitivne Bolesnik s p.Depresivno raspoloženje .Hipomanija → stanje blažeg povišenog raspoloženja (i drugih maničnih simptoma). osiromašenja. . pojačanje nagonskih dinamizama.Manija → povišeno raspoloženje (hipertimija). uključuje oskudnu emocionalnu reakciju.Ciklotimija .Patološka razdražljivost 112 . između hipomanije i blaže depresije.Distimija → depresivni poremećaj u kojem osoba najmanje dvije godine pokazuje pretežno depresivno raspoloženje o Lakši oblik depresivnog p.Melankolija → depresija koja se javlja u starijoj životnoj dobi S PREDAVANJA: KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA .Bipolarni afektivni poremećaj → stanje u kojem se depresija izmjenjuje s manijom ili hipomanijom te stanje izmjenjivanja manije s normalnim raspoloženjem (eutimija) . negiranja svega pa i svog postojanja o Unipolarna depresija – stanje koje je samo depresivno o Izmjena jakih depresivnih faza i normalnih raspoloženja . zbog svojeg funkcioniranja izvan realiteta  Manija bez sumanutosti – glavna terapija su antipsihotici o Unipolarna manija – stanje u kojem je prisutna samo manija  Izmjena jakih maničnih faza i normalnih raspoloženja  Po novim klasifikacijama se svrstava u bipolarni p. inicijative. osjećaj veličine i bezgranične energije o Mogu se javiti i sumanutosti (u dvije trećine svih manučnih bolesnika) i halucinacije o Manija je uvijek psihoza pa i kada se ne jave sumanute misli. koje traju najmanje dvije godine o Izraženije promjene pa je vidljivo i jasno i okolini . smetnje nagona o Mogu se javiti i suicidalna razmišljanja i pokušaji o Psihotična depresija – kada su prisutne sumanutosti i/ili halucinacije  Sumanutosti su obično ideje krivnje. manični i bipolarni tip Bolesnici s prevladavajućim shiofrenim simptomima imaju lošiji ishod nego oni s izrazito afektivnim simptomima Ishod je sličniji ishodu SH bolesnika – zato se svrstana u shizofreni spektar poremećaja POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA ILI AFEKTIVNI POREMEĆAJI Najčešći psihijatrijski entiteti Glavni simptom je promjena raspoloženja. ponašajne. postojanja tjelesne bolesti (hipohondrijske sumanutosti). a sekundarna obilježja su poremećaji nagona i kognicije o Simptomi depresivnog p. gubitak volje.. o Depresivni. motivacijske. . ubrzano mišljenje.

. Manično raspoloženje 113 .

.Elektrokonvulzivna terapija .Smanjiti mogućnost recidiva FARMAKOTERAPIJA .Terapija svjetlom . partnersko.Deprivacija spavanja .Triciklički antidepresivi .Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina . radno.Grupna .Partnerska 114 .Ukloniti ili smanjiti simptome .Obiteljska .Suportivna .Kognitivno-bihevioralna .Neselektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina i serotonina .Stabilizatori raspoloženja OSTALE BIOLOŠKE METODE LIJEČENJA . MANIČNO-DEPRESIVNI SPEKTAR M m d D Ciklotimna ličnost Normalne varijacije raspoloženja Bipolarni II Unipolarna manija Bipolarni I Ciklotimni poremećaj LIJEČENJE .Uspostaviti socijalno.Inhibitori monoaminooksidaze (MAO) . obiteljsko funkcioniranje .Psihodinamska (psihoanalitička) .Gestalt .Hormonalna terapija PSIHOTERAPIJA .

nema do puberteta.. DEPRESIVNI POREMEĆAJ Pojavljuje se u dva oblika: depresivna epizoda i povratni depresivni poremećaj o U njima nema faza povišenog raspoloženja te se za njih koristi naziv i unipolarna depresija .5 do 3 puta veći rizik za obolijevanje od depresije  Konkordantnost je u jednojajčanih blizanaca veća nego u dvojajčanih (40 nasuprot 11%)  Prenosi se poligenetski  Na naslijeđe otpada 30%. razmišljanju o svojoj situaciji  Učenje spolnih uloga u djetinjstvu – M aktivnost i suočavanje s problemom. teški bez psihotičnih simptoma.Depresivna epizoda → epizoda depresije koja se javlja jednom. sklonije su pasivnom pristupu izlaska iz depresivnosti. maligne bolesti. bit će 2. major depresijom .Biološka tumačenja depresije o Naslijeđe – najbliži srodnici depresivnog bolesnika imaju 1. kardiovaskularne bolesti. javlja češće u Ž nego u M o Rizik obolijevanja za Ž je 10-25%.Velike etničke i geografske razlike u učestalosti depresije o Češće se javlja u seoskim nego u gradskim podrušjima . 2. javno zdravstveni problem (ispred nje su: 1. a 2020. srednje teški. velikom depresivnom epizodom.Povratni depresivni poremećaj → ponavljanje depresivnih epizoda o Naziva se i ponavljajućim ili rekurentnim depresivnim poremećajem o Može bit blagi. teški s psihotičnim simptomima o U oko 25% bolesnika relaps se javlja u prvih 6 mjeseci nakon oporavka od prve epizode depresije. infektivne bolesti. o Teška epizoda se naziva i velikom depresijom. a 58% bolesnika ima relaps unutar 5 godina a) Epidemiologija Depresivni poremećaj je najčešći od svih psihijatrijskih poremećaja općenito Depresija je danas 4. a preostali dio se može objasniti drugim čimbenicima o Istraživanja metabolizma i prokrvljenosti pojedinih područja mozga  Smanjenje metaboličke aktivnosti u prefrontalnom korteksui hipokampusu te povećanje aktivnosti u amigdalama i povećanje prokrvljenosti u prefrontalnom korteksu i amigdalama 115 . srednje teška. a jačina i karakter simptoma određuju njezinu težinu o Može biti blaga. a nakon njega se ovaj p.Spolnih razlika u pojavi depresivnog p. teška bez psihotičnih simptoma. a za M 5-12% o Različita objašnjenja za spolne razlike  Oscilacije spolnih hormona i smetnje u funkciji štitnjače  Žene pokazuju obrazac bespomoćnosti. 3. Ž razmišljanje o vlastitim osjećajima i njihovim zrocima . teška s psihotičnim simptomima. godine života o Prosječna dob javljanja je 27 godina . dominiraju TBC i AIDS) Depresija se događa u svakoj životnoj dobi o Najčešće između adolescencije i 45.Ne postoji veza između depresije i SES-a b) Etiologija . velikim depresivnim poremećajima.

o Neurotransmitorski sustavi – najviše zahvaćeni noradrenergički. iskrivljenja i negativna trijada (ovo dvoje u svim depr. ponašanje mogu nastati zbog pogrešnog mišljenja i procesiranja informacija • Negativna kognitivna shema (samo u endogenim depresijama) o Osoba zbog negativnih životnih događaja stječe negativna vjerovanja koja oblikuju neg.. afekti. kogn. dovodi do osječaja bespomoćnosti • Proširen u atribucijsku teoriju naućene bespomoćnosti – osoba će biti depresivn(ij)a ako neg.) u drugoj polovini spavanja Psihološke hipoteze depresije o Analitičke teorije – objašnjavaju depresiju fiksacijom na oralnu fazu  Dijete je u toj fazi doživjelo frustraciju pa ostaje trajno fiksirano za ovo razvojno razdoblje  Razlog za depresivnost je gubitak nečega (osobe)  Strah od separacije je osnova za razvitak depresivnog poremećaja o Kognitivni model – počiva na više teorije  Beck smatra da depresivne misli. p. serotoninergički i dopaminergički  Smanjenje serotoninergičke i dopaminergičke funkcije dovodi se u vezi s pojavom depresije o Neuroendokrinološka podloga depresije – proizlazi iz hiperaktivnosti hipotalamopituitarno-adrenalne osi o Promjene u cirkadijurnom ritmu – ranije ili kasnije buđenje te drugačije oscilacije tjelesne temperature o Promjene u arhitektonici spavanja – skraćena REM latencija (REM faza počinje ranije nego kod nedepresivnih osoba).) o U osoba koje imaju teži p. pesimistični stavovi o sebi. ličnosti koji prelaze u depresiju o S depresijom mogu biti povezani i ostali p. ishod depresije je nepovoljniji - - 116 .. a to izaziva osamljivanje bolesnika i pogoršanje depresije Premorbidno funkcioniranje i osobine ličnosti o Važnu ulogu u nastanku depresivnog p. trijada – neg. histrionski. • Teorija beznađa – beznađe je ključno u nastanku depresije jer je to osjećaj da se pozitivni i željeni ishod neće dogoditi. shemu • Kogn. ličnosti gdje su obilježja ličnosti čvrsta i nepromjenjiva.. stanjima) • Neg. imaju crte ličnosti te poremećaji ličnosti o Najčešće je riječ o depr. životne događaje i neuspjehe pripisuje globalnim. bolesnici imaju manjak socijalnih vještina  Imaju nisku razinu interpersonalnih odnosa u kojima ne nalaze zadovoljstvo i smatraju ih nepotrebnima i nepodupirućima  Svojim averzivnim ponašanjem dovode do odbijanja drugih ljudi.. povećana REM gustoća (veća zastupljenost REM faza) i povećanje sporovalnog spavanja (faze 3. unutrašnjim i postojanim uzrocima. budućnosti i svijetu  Seligmanov koncept naučene bespomoćnosti – izloženost neugodnim situacijama na koje se ne može utjecati. i 4. o Bihevioralne teorije depresije – pokazuju da depr. ličnosti (OKP.granični.

Prati i cerebrovaskularnu bolest. pažnje. sporiji govor. p. zaboravljanje. neodržavanje higijene. tumore mozga . epilepsiju. pažnja može biti hipervigilna. smanjen tek. a kod gubitaka na izgubljenu osobu (izazivaju reakciju tugovanja) c) Komorbiditet . bolestima dišnog sustava. Stresni životni događaji o Pretpostavlja se da stresor izaziva prvu epizodu depresije. pamćenja . ali i niz onih koji odudaraju od klasične slike depr.Kod starijih bolesnika u komobirditetu s tjelesnim bolestima i oštećenjima d) Klinička slika . Parkinsonovu. sve do PTSP-a). psihomotorike. raspoloženja. briga.Od tjelesnih bolesti depresija se pojavljuje sa srčanim bolestima.: anksiozne p. . kroničnim tijekom. od nekoliko tjedana do nekoliko godina .Atipična depresija → ima neke od uobičajenih simptoma depresije (tuga je glavni sindrom). ponavljanjem epizoda depresije. nagoni promijenjeni u suprotnom smislu 117 .Psihotična depresija → obilježena psihotičnim simptomima o Sumanute misli (ideje krivice. gubitak volje. oslabljen spolni nagon. depresonalizacija. hipertenacitetna o Opažanje – rijetko halucinacije o Pamćenje – negativno o Nagoni – sniženi o Kritičnost – pretjerana o Vegetativne funkcije – srčani ritam. nagona. povećan tenacitet pažnje. opstipacija i bolovi .Tjelesni simptomi – glavobolja. p. zloćudnim bolestima. bolesti ovisnosti.. tuga. slabije pamćenje novih sadržaja.Tipična slika uključuje p. ličnosti . derealizacija.Najčešći simptomi: sniženo raspoloženje. o Može se javiti psihomotorno povišenje. a ona dovodi do fiziološke osjetljivosti SŽS-a  U konačnici će izrazita osjetljivost SŽS-a rezultirat pojavom depresije i bez stresa o Drugo objašnjenje je da je riječ o osjetljivosti na stres SŽS-a koja će pri izlaganju sve manjim i manjim stresorima dovesti do novih depresivnih epizoda o Stresni događaji su različiti i individualno uvjetovani o Nakon traumatskih događaja sadržaj reakcije je usmjeren na mjesto (mogu dovesti do javljanja različitih simptoma.Trajanje je različito dugo. halucinacije . bolni sindromi. volje. probavne smetnje. mišljenja.Početak može biti akutan ili postupan . zapušten vanjski izgled. preuzimanje odgovornosti za globalna zbivanja). žalost. samoubojstvom . nesanica.. a 10-15% bolesnika učini samoubojstvo . ideje krivice i propasti o Pažnja – hipovigilna. samooptuživanja. metaboličkim i endokrinološkim bolestima. umor .Oko dvije trećine depresivnih bolesnika povremeno ima suicidalna razmišljanja. usporena psihomotorika. govor ubrzan. vrtoglavica. nagona. o Javljaju se i anksiozni fenomeni o Svijest – očuvana o Izgled – zapušten o Afekt – depresivan o Psihomotorika – zakočena ili agitirana o Mišljenje – usporeno.Depresija prati različite psihičke p.Depresija može završiti s remisijom. oslabljena koncentracija. p.

liječenje neplodnosti) . formalni i sadržajni poremećaji mišljenja.Psihotična i nepsihotična (većina depresija) . ciste. a učestalost nije poznata . ali i raznih tjelesnih bolesti S PREDAVANJA: . smetnje nagona o Uključuje postojanje abnormalne emocionalne ekspresije s povećanjem ili promjenama jačine emocija.Povratni depresivni poremećaj . hormonalna nadomjesna terapija. o Uz depr. atrofije dijelova mozga) . koje idu od vrtoglavice do ekstaze i od razdražljivosti do bijesa o Svrstava se u bipolarne poremećaje bez obzira je li riječ o maničnoj epizodi (unipolarna manija) ili o izmjeni manije i depresije (bipolarni afektivni poremećaj) a) Epidemiologija . neuroloških.Poremećaji raspoloženja u obitelji .Reaktivna i organska (uslijed hipotireoze. gubitak posla) .Endogena → dolazi «iz čistog mira» .Tada je treba svrstati u kategoriju prve ili ponavljajuće depresivne epizode . godine života → Gubitak jednog roditelja uz adekvatnog drugog roditelja ne dovodi do depresije → Gubitak oba roditelja u 99% slučajeva dovodi do depresije . tumora.Utvrditi je li riječ o unipolarnoj (prisutna samo depresivna faza) ili bipolarnoj depresiji (ako postoje faze povišenog raspoloženja) .Gubitak roditelja prije 10. a ne ujutro Melankolija → depresija koja se javlja kod starijih osoba pa se naziva i involutivnom depr. psihomotorika je ubrzana ili usporena o Mogu se javiti i psihotični fenomeni Sezonski afektivni poremećaj → obuhvaća depresiju koja se pojavljuje u zimskim mjesecima.Trajni životni stresori (npr. o Raspoloženje i opće stanje obično pogoršani navečer.. a osoba se osjeća loše). u osnovi je tuga (u početku je neuočljiva) Rizični faktori za depresiju . a traje do proljeća o U ovih bolesnika je utvrđen porast sekrecije melatonina Sindrom kroničnog umora → oblik depresije s izraženim tjelesnim simptomima o Yuppie gripa – poseban oblik ove depresije koji se pojavljuje kod profesionalno uspješnih mladih ljudi vezano za stres na poslu - e) Diferencijalna dijagnoza .Seksualno i tjelesno zlostavljanje → veća šansa za depresiju i kod žrtve i kod zlostavljača Hormonalni tretman (kontracepcija.Potom ju treba odvojiti od psihičkih.Unipolarna (velika depresija) i bipolarna depresija (bipolarni poremećaj) .Maskirana (larvirana) → stanje prikriveno nekim drugim simptomima (psihičkim ili čak više tjelesnim – sve pretrage dobre.Pojava same manije je rijetka.Major (velika) i minor (mala) epizoda .Gubitak društvene podrške MANIČNI POREMEĆAJ Manija je stanje povišenog raspoloženja u kojem se javlja i ubrzana psihomotorika. raspoloženje.U njezinu pojavljivanju nema spolnih razlika 118 .

razdražljivo raspoloženje o Javljaju se i emocionalna labilnost. moći. obveza i smanjenje osjećaja depresivnosti c) Komorbiditet . ne može biti na jednom mjestu i govori brzo o Bolesnik mijenja aktivnosti. pronalazaštva. povišeno.Ponašajne smetnje → ubrzani govor i psihomotorika o U stalnom je pokretu.Psihoanalitička objašnjenja → maniju smatraju negacijom ovisnosti o voljenom objektu o Poricanje (kao osnovni mehanizam obrane) omogućuje izbjegavanje odgovornosti. visokog podrijetla o Sumanutosti se javljaju u dvije trećine maničnih bolesnika . bogatstva. hipotenacitetna o Opažanje – rijetko halucinacije o Volja – hiperbulija o Nagoni – pojačani o Pamćenje – očuvano o Inteligencija – očuvana o Kritičnost – smanjena 119 . pažnje o Pažnje je lako otkloniva. nagona d) Klinička slika . društven je i srdačan o U početku je prihvaćen. euforično. ali kako manija eskalira druge osobe ga napuštaju.Da bi se postavila dijagnoza. ciljeve . b) Etiologija .Opažajne smetnje → polaze od p. brza izmjena raspoloženja te oscilacije između euforije i ljutnje .Kognitivne smetnje → formalni i sadržajni poremećaji mišljenja o To su ubrzani misaoni tok i bijeg od ideja te sumanute ideje veličine.. ličnosti.Socijalni odnosi → bolesnik ih sam potiče. distraktibilna o Pozornost mu privlače različiti podražaji i informacije. često nebitni o Mogu se javiti i halucinacije .Pojavljuje se u komorbiditetu s p. izbjegavaju pa i izoliraju .Suprotna kliničkoj slici depresije . utjecaja.Emocionalni simptomi → povišeno. ekspanzivno ili razdražljivo raspoloženje treba biti prisutno najmanje tjedan dana o Bolesnik treba imati barem tri od navedenih simptoma: o Svijest – očuvana o Izgled – upadan o Afekt – egzaltiran. tj.Biološka tumačenja → manija je češća u nekim obiteljima o Nađeno smanjenje volumena prefrontalnog korteksa o Porast koncentracije noradrenalina o Razina serotonina je smanjena o Sniženje kortizola i povišenje hormona štitnjače o Nema specifičnih polisomnografskih promjena tijekom spavanja  No deprivacija spavanja može potaknuti maniju  Povećanje trajanja spavanja dovodi do ublažavanja simptoma manije . disforičan o Psihomotorika – hiperaktivna o Mišljenje – ubrzano i ideje veličine o Pažnja – hipervigilna. bolestima ovisnosti i p. interese.

o Spavanje – skraćeno o Vegetativne funkcije – hiperaktivne e) Diferencijalna dijagnoza Maniju treba razlikovati od hipomanije te odrediti radi li se o BAP-u ili unipolarnoj maniji Treba isključiti shizoafektivnu psihozu. moriju. shizofreniju. alkohol i amfetamini također uzroci BIPOLARNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ Obuhvaća depresiju i epizode manije ili hipomanije Spomenuta stanja nisu uzrokovana psihoaktivnim tvarima. smetnje nagona.Pojavljuje se s anksioznim p. ličnosti S PREDAVANJA: . bolestima ovisnosti. raspoloženja o Ako roditelj boluje onda dijete u odrasloj dobi ima 25% vjerojatnosti da će oboljeti  Između 50 i 75% ako oba roditelja boluju Patoanatomske i metaboličke promjene → slične promjenama u depresivnih bolesnika o Smanjenje volumena prefrontalnog korteksa te promjene u amigdalama Neurotransmiterska podloga → smanjenje koncentracije serotonina i njegovih metabolita o Disregulacija noradrenergičke i dopaminergičke aktivnosti Endokrinološka istraživanja → povišena razina kortizola Polisomnografske promjene → slične promjenama u depresiji - c) Komorbiditet .Depresivni ili manični podtip bipolarnog poremećaja o Individualne varijacije za svakog bolesnika – kod nekih više depresivnih faza koje slijedi jedna manična ili obratno 120 . ličnosti d) Klinička slika . lijekovima.. p. granični ili disocijalni p.Simptomatska (organska) → zbog tumora frontalnog režnja .6% Oko 1% odraslog stanovništva ima BAP Podjednako kod oba spola Češći u samaca i razvedenih osoba b) Etiologija Naslijeđe → rođaci oboljelog 8-18 puta češće obolijevaju od BAP-a i 2-10 puta češće od depresije (veća vjerojatnost obolijevanja od depresije nego što je imaju srodnici depresivnih bolesnika) o Oko 50% bolesnika ima barem jednog roditelja s p.. p. ličnosti. hormonima ni tjelesnim bolestima a) Epidemiologija Životna prevalencija 0.Unipolarna manija .4 – 1.Reaktivna → npr.Izmjena epizoda sniženog i povišenog raspoloženja i stanja eutimije (normalnog raspoloženja) . bolesti ovisnosti Često se ne prepozna u adolescentnoj dobi pa se pogrešno dijagnosticira kao SH. dobitak na lotu dovodi do manije.

sve se više smanjuju faze između maničnih i depresivnih faza → jatrogeno (kad je terapija lijekovima neadekvatna) → manija odmah prelazi u depresiju (greška liječnika). godine o U trećine osoba s ciklotimijom se razvije veliki depresivni p. i bolestima ovisnosti o Simptomi slični kao kod bipolarnog p. Mješoviti podtip BAP-a → ako je broj depresivnih i maničnih epizoda podjednak Bipolarni poremećaj tip I → ako se depresivna faza izmjenjuje s maničnom Bipolarni poremećaj tip II → izmjena depresije s hipomanijom U nekih bolesnika između epizoda nastupa remisija. tipa II o Oscilacije raspoloženja su brže i traju kraće nego u BAP-u 121 . a ne o zasebnom entitetu o Više se pojavljuje kod žena o Češće ppčinje depresivnom nego maničnom fazom o Depresivne faze nastaju postupno (obično imaju obilježja velike depresivne epizode) dok manična epizoda nastaje naglo S PREDAVANJA: .terapija održavanja → korištenje stabilizatora (lijekovi kojima se maksimalno produžava zadovoljavajuća razina raspoloženja) kojima smo maniju i depresiju pretvorili u blaže oblike → najpoznatiji i najstariji: litij + smanjenje doze antipsihoticima i antidepresivima . ličnosti.5 puta češće nego u M o Obično započinje između 15. a kod nekih jedna faza prelazi u drugu Brzoizmjenjujući bipolarni afektivni poremećaj (BIBAP) → oblik s brzim izmjenama faza i s kratkim razdobljem remisije (ili bez nje) o Katkad nastaje kao posljedica intenzivne farmakoterapije o Vjerojatnije se radi o sprecifičnom tijeku BAP-a.. p. promjene raspoloženja moraju biti prisutne dvije godine o Životna prevalencija 1% o U žena 1. pa i onesposobljavanja Ciklotimija → perzistirajuća promjenjivost raspoloženja koja uključuje depresivna stanja i blaže povišeno raspoloženje o Da bi se postavila dijagnoza. samostalno ili u kombinaciji s epizodama hipomanije o Pojavljuje se s p. manije ili hipomanije Traju veći dio odrasle dobi i mogu dovesti do smetnji funkcioniranja. anksiozno-depr.trajanje → manična epizoda traje par dana/tjedana. nema neke prijelazne faze .i 25. a depresivna par mjeseci (i do 6 mjeseci) PERZISTIRAJUĆI POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA Označuju trajne promjene raspoloženja koje ne dosižu razinu depresije.BAP II može imati različite izmjene faza → ako se ne liječi ili je terapija prejaka ili neadekvatna.

ličnosti te kod tjelesnih bolesti Premenstrualni disforični poremećaj → obuhvaća simptome promijenjenog raspoloženja. uz izostanak manije i hipomanije. koje nije uzrokovano tjelesnim bolestima. a prisutni su i bezvoljnost. raspoloženja.. osjećaj beznađa o Nema psihotičnih simptoma o Blaži oblik depresivnog poremećaja o U 5-6% odrasle populacije bez spolnih razlika o Dolazi u komorbiditetu s drugim p. a do 5% bipolarni p. Kratki depresivni poremećaj → ponavljajući depresivni p. kojem odgovaraju po trajanju o Osnovni simptom je sniženo raspoloženje. a simptomi potpuno izostaju u tjednu nakon mesntruacije o 30-80% žena ima blaži oblik ovog poremećaja. p. anksioznim p. nezainteresiranost te smanjene nagonske funkcije o Učestalost oko 5% u općoj populaciji o Češće kod žena o Pojavljuje se s ostalim p. ličnosti - - 122 . somatoformnim p.. oslabljena koncentracija ili teškoće pri donođenju odluka. ličnosti o U oko 20% bolesnika se razvije velika depr. ali traje kraće od 2 tjedna o Nema spolnih razlika. povlači se početkom menstruacije. ovisnostima. ovisnostima. koji po simptomima odgovara velikoj depresivnoj epizodi. ličnosti. kod 15% bipolarni p. bolestima ovisnosti. lijekovima ili psihoaktivnim tvarima o Osim depresivnog raspoloženja trebaju biti prisutna barem tri od ovih simptoma: oslabljeni tek ili prejedanje. ovisnostima. OSTALI DEPRESIVNI POREMEĆAJI Mali depresivni poremećaj →ima osnovne depresivne simptome samo su oni manje izraženi nego kod velikog depresivnog p. umor. tipa II... raspoloženja. gubitak energije. epizoda. tipa I. anksioznim p. anksioznim i p. anksioznim p. nesanica ili pospanost. p. a 5-10% žena teži oblik o Dolazi s drugim depresivnim poremećajima.. ponašajne i tjelesne simptome o Javlja se u određeno vrijeme menstrualnog ciklusa. p. nisko samopoštovanje. raspoloženja. Distimija → stanje kroničnog neraspoloženja (traje neprekidno najmanje dvije godine). a učestaliji je u mlađim dobnim skupinama o Pojavljuje se zajedno s drugim p.

anksioznost prevladava kliničkom slikom. intenzitet i trajanje. anksiozni poremećaji najčešći u psihijatriji ('era anksioznosti') jer smo daleko više i češće izloženi ispitnim situacijama (ispunjavanje normi različitog tipa) Sociološko objašnjenje → svijet više nije siguran .. bez nje nema preživljavanja Kada fiziološka anksioznost prezlazi u patološku? . o Ona ima adaptivnu funkciju – čini nas opreznijim. . SH. strah (difuzan ili fobičan – usmjeren prema nekoj situaciji.Pojam anksioznost označava različite osjećaje koji svi imaju zajedničku karakteristiku – strah. patnja).Javlja se:  izvan ili mimo opasnosti  postoji dugo nakon stresa ili opasnosti  remeti funkcioniranje osobe . tjeskoba. paranoidni p. već anksioznost kontrolira pojednca . putovanja. . razmišljanje o budućnosti. opći anksiozni p.javlja se zbog realne opasnosti (npr. Auden je rekao da živimo u „eri anksioznosti”.. ali se može naučiti kako je kontrolirati . također se radi o patološkoj anksioznosti 123 . H.Ona prati donošenje odluka. siromaštvo. plašnja. uz depresiju. dok se kod ostalih p. strepnja. (npr. depresija) javlja kao sekundarni simptom Fiziološka anksioznost . panika. ona je evolucijska datost. prometna nesreća). . stresove.-ako se strah javi mimo opasnosti ili dugo nakon što je opasnost prošla. predmetu).Spontano se povlači nakon prestanka uznemirujuće situacije ili realne opasnosti .Oni se javljaju kao nelagoda.Kod anksioznih p.Anksioznost je strah da će se u našim životima nešto loše dogoditi (bolest. nesreća. planiramo.Ako ona kontrolira nas (ometa naše funkcioniranje) tada je patološka . ANKSIOZNI POREMEĆAJI Danas su. agorafobija bez postojanja paničnog p. i OKP Anksioznost je jedini i glavni simptom o Riječ je o pretjeranom stanju pobuđenosti koje je obilježeno neizvjesnošću.Ako mi kontroliramo anksioznost tada je ona fiziološka .. bol. tjera nas da promišljamo. . socijalna fobija.Anksiozni fenomeni su međusobno različiti obzirom na karakter. ispitne situacije. omogućuje izbjegavanje ili suprotstavljanje opasnosti . anksioznošću i strahom ŠTO JE ANKSIOZNOST? .Česti pratilac svakodnevnih situacija .Nemoguće ju je u potpunosti ukloniti. specifične fobije. uznemirenost.Kada osoba više ne može kontrolirati anksioznost.radi se o realnoj opasnosti koja objektivno postoji i kojoj smo svi izloženi (Ovo su sve neki pokušaji objašnjavanja zašto proporcija anksioznih poremećaja raste jer se još uvijek ne zna točan uzrok) Najznačajniji su: panični poremećaji ( s i bez agorafobije).Ona može svojim intenzitetom i kvalitetom prijeći u poremećaj Patološka anksioznost . Normalna anksioznost .W.

. gubitka kontrole . najčešće u ranim 20im i na prijelazu iz 30ih u 40e godine života . ne samo biološki čimbenici • Naslijeđe – rizik od pojave AP kod bliskih rođaka oboljelog je od 16-17% • Hiperfunkcija autonomnog živčanog sustava • Preosjetljivost i hiperreaktivnost amigdala • Povećanje koncentracije metabolita noradrenalina • Promjene serotoninergičke ravnoteže . mučnina.Kognitivne teorije → kognitivne distorzije zahvaćaju percepciju (iz mnoštva podražaja selekcioniraju one koji su moguća prijetnja).2 X češće u žena 124 .Biološke teorije → obično se govori o genetskoj predispoziciji za razvitak AP na koju se nadograđuju drugi.3 X češće u žena . nepredvidiva je. znojenje. nesvjesticom. prisustva mnoštva ljudi.Intenzivan strah od otvorenog prostora. a generalizirani AP i socijalna fobija su najčešći od svih AP b) Etiologija . bol u prsima.AP se međusobno razlikuju po učestalosti. kada se bolesnik ne može skloniti na sigurno mjesto . životna prevalencija 16. strah od gubitka kotnrole/od smrti . suhoća usta.Anksioznost je multifaktorijalno uzrokovana .Pojavljuju se u svim životnim razdobljima.Pojavljuju se zajedno s nizom drugih psihijatrijskih i/ili tjelesnih bolesti i stanja .Prisutni su lupanje srca. tjelesnim simptomima i senzacijama. .Prisutan osjećaj užasa. a) Epidemiologija . AP te OKP-om 2. nadolazeće smrti.Psihodinamske teorije → transformacija libida u strah • Signalna teorija straha – anksioznost se javlja kao odgovor ega na nesjesne impulse iz ida i ona je signal za buduću opasnost • Teorija o strahu od separacije . Panični poremećaj s agorafobijom . a počinje naglo u obliku kratkotrajnih napadaja intenzivnog straha te osjećaja užasa i nadolazeće propasti – napadaji traju do desetak minuta .Godišnja prevalencija 3-4% . drhtanje. interpretaciju (skloniji nejasne podražaje tumaćiti kao opasne) i pamćenje (skloniji bolje upamćivanju i lakžem dosjećanju anksioznih situacija) c) Komorbiditet . gušenje. Panični poremećaj bez agorafobije Uključuje napadaje paničnog straha koji nastaju spontano i nisu uvjetovani životno opasnom situacijom niti prisutnošću drugih prihijatrijskih i/ili somatskih p.Bihevioralni model → AP je uvjetovana reakcija na okolinske čimbenike .Ozbiljna anksioznost (panika) koja nije ograničena na posebnu situaciju. tako da je OKP najrjeđi. općom slabošću . lupanjem srca.Javlja se panični napadaj s uznemirenošću. vrtoglavica.Češći u žena (iznimka OKP kod kojeg nema spolnih razlika) . vrtoglavicom.6% .Pojavljuje se s depresijom. neugodom. i depresijom 1. nesvjestica.Učestalost svih AP u općoj populaciji kreće se od 5 do 10%.Najčašće u komorbiditetu s drugim anksioznim p. javnih mjesta.

pauci). razdražljivost. 3.Strah od specifičnih situacija i objekata koji djeluju zastrašujuće pa ih bolesnik izbjegava i zbog toga postoji radna i socijalna disfunkcija .Strah od mjesta i situacije (ili njihovo izbjegavanje) iz kojih bi bijeg bio otežan ili nemoguć .Poglavito kod javnog nastupa . npr. osjećaj kao da je osoba na rubu živaca. na putovanju. tj.Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman . a obično započinje prije 18e 5. psihomotorna napetost o Slobodnolebdeća anksioznost . prirodnog okoliša (visina.2x češća kod žena .6% . Socijalna fobija .Prati ju misao kako se s takvih mjesta neće moći brzo otići. znojenje.Strah od životinja (zmije.Osoba izbjegava takve situacije pa se javljaju poteškoće u socijalnom funkcioniranju. spavanja .Strah se javlja u određenim situacijama ili kad se one očekuju • Bolesnik izbjegava takve situacije ili zahtjeva stalnu prisutnost drugih ljudi • U najtežem obliku osoba ne izlazi iz kuće te joj je funkcioniranje smanjeno . u redu . mučnina proljev .Prevalencija 10-12%.Moraju biti zadovoljeni ovi kriteriji: o Pretjerana zabrinutost i anksioznost. p.Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman .Učestalost kod odraslih 0. voda. katastrofična razmišljanja o Tri ili više od ovih simptoma: neimr. u emocionalnoj vezi . suhoća usta. briga oko različitih situacija koja je praćena somatskim obilježjima anksioznosti o Mogu se javiti umor. dvostruko učestalije kod žena 6..Ne radi se o strahu od otvorenog prostora.Bolesnici misle da ih druge osobe pozorno promatraju te da ih mogu poniziti i uvrijediti . vrtoglavica. grom). tjeskobe. iščekivanja da će se nešto loše dogoditi. krvi.Kod osobe koja je sama izvan doma. teškoće koncentracije. kako je pomoć na takvim mjestima teško dostupna . neodređena anksioznost.Može se javiti s drugim fobijama.Jednostavna ili izolirana fobija . Specifična fobija . Opći anksiozni poremećaj . za depresiju postoji-hormoni) 125 . osoba teško kontrolira zabrinutost. OKP. lupanje srca.Ovo stanje mora trajati barem 6 mjeseci .Životna prevalencija 10-13%. a među psihijatrijskim bolesnicima nema razlike . p. na radnom mjestu.Obilježava ga opća.Učestalost do 5%. češća kod žena u općoj populaciji.Osjećaj strepnje.Najčešća u djetinjstvu i adolescenciji.Strah od ljudi i socijalnih situacija u kojima bolesnik ima doživljaj evaluacije . povrede .Pri izlaganju fobičnom podražaju nastaje neposredna anksiozna reakcije koja može poprimiti razinu paničnog napadaja . lako umaranje. glavobolja. ličnosti i depresijom 4. uznemirenost. košarkaška dvorana) . u gužvi.6 – 1. već o strahu od velikog prostora (npr. injekcije. Agorafobija bez paničnog poremećaja . 2 do 4 puta češće javlja kod žena (za tu spolnu razliku ne postoji objašnjenje. crvenjenje.

Dovode do teškoća u svakodnevnom funkcioniranju . poremećaja . a pojavljuje se kada pojedinac procijeni da novonastala situacija premašuje njegove prilagodbene mogućnosti i sposobnosti Krizna situacija → situacija u kojoj je narušena individualna psihosocijalna ravnoteža o Osoba nije u mogućnosti ponovno ostvariti ovu ravnotežu 126 - . nezainteresiranost. a može početi i u djetinjstvu te često nakon stresnih događaj . ili depr. tjeskoba i strah .Srednje teški oblici → veći problem za bolesnika. način hodanja.Glavni simptom je disforija. ali se u M javlja ranije (s prisilama provjeravanja). ponavljajuće i nametajuće misli. godine. psihomotorna usporenost..Prisilne se misli javljaju mimo volje oboljelog.. socijalnom. ali je smireniji i anksioznost je manja . PTSP i poremečaje prilagodbe o Uzrokovani su različitim traumatskim iskustvima (stresorima) Stres → specif. a prisutni su i zabrinutost.50% bolesnik s OKP-om ima i depresivni p. uznemirenost. ali i osjećaji i doživljaji . pokreti tijela.Smetnje trebaju biti prisutne barem mjesec dana za dijagnozu 8... do iznemoglosti je opsjednuta mislima i radnjama o Slom kontrole mišljenja i ponašanja REAKCIJE NA TEŠKI STRES I POREMEĆAJI PRILAGODBE Uključuju akutnu reakciju na stres. napetost. emoc. Opsesivno kompulzivni poremećaj . i obiteljske veze. tuširanje.. . dobro reagiraju na liječenje (lijek ili psihoterapiju) . ne dovode do oštećenog funkcioniranja. Mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj . on shvaća njihovu besmislenost. sniženo osnovno raspoloženje. .Oko 80% bolesnika ima oba simptoma (i opsesije i kompulzije) zajedno o Opsesivni poremećaj – prisutne samo opsesije. ruminacije i ideje o Kompulzivni p.Najteži oblici → kronični i refrakterni na psihoterapiju i farmakoterapiju. čak i na neurokirurške uahvate o Osoba prestaje raditi. 7. ali se ne može njima oduprijeti . stanje koje se sastoji od nespecifično potaknutih promjena u sklopu biološkog sustava o Psihofizička reakcija na različite uzroke. bezvoljnost.Podjednaka spolna zastupljenost..Obično se javlja oko 20. tj misli. i obiteljskom funkcioniranju o Nužna kombinirana primjena racionalne farmakoterapije i psihoterapije .Nakon što učini prisilnu radnju bolesnik ne osjeća zadovoljstvo..Prisustvo prisilnih misli (opsesija) i radnji (kompulzija) pri čemu bolesnik shvaća njihovu iracionalnost .Istodobno postoje umor.Blaži oblici → kraćeg trajanja.Kompulzije su svjesna. prekida emoc.ponavljajuća ponašanja i radnje koje bolesnik doživljava nametnutima .Pojava anksioznosti i depresivnosti pri čemu ni jedna simptomatika ne prevladava pa nisu zadovoljeni kriteriji za postavljanje dijagnoze samostalnog anks. a u Ž kasnije (s prisilama čišćenja) .Prisilne radnje: pranje ruku. . – prevladavaju prisilne radnje i opsesivni rituali .Opsesije su prisilne. a ti su uzroci stresori o Predstavlja biološki i ponašajni odgovor organizma na djelovanje stresora. ali i njegovu okolinu o Smetnje u radnom.

a najčešći je kod mlađih odraslih osoba U civilnoj domeni je podjednako zastupljen među spolovima.Traumatski događaji mogu biti izazvani od drugih ljudi (rat. u vojnom smislu je više oboljelih muškaraca 127 .Osoba je ustrašena s vegetativnim znakovima anksioznosti. u stanju teških bolesti.. . Posttraumatski stresni poremećaj . materijalno ili soc. inteligenciji .Klinička slika ovisi o intenzitetu i karakteru samog traumatskog događaja. premorbidnom funkcioniranju. Krizno stanje → stanje poremećene prilagodbe koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi zahtjevima koje pred nju postavljaju životni događaji (stresori) o Poremećaj prilagodbe koji je „lakši“ i dulje traje o Naziva se psihičkom ili pshosocijalnom krizom Koncept životnih događaja → obuhvaća niz uobičajenih situacija koje se gotovo svakodnevno događaju te su manjeg intenziteta od tramuatskog događaja o Smatra se da svaki pojedinac u svakom trenutku doživljava neki životni događaj o Osnovno obilježje životnih događaja jest potreba za većom ili manjom prilagodbom na novonastalu situaciju Traumatski događaji → nakon njega sadržaj reakcije je usmjeren na mjesto. poplava).Traje od nekoliko dana do 4 tjedna (ako je duže može se javiti PTSP) .Poremećaji pažnje i koncentracije. smrti druge osobe ili je bio ugrožen sam bolesnik).Osnovni preduvjet za pojavu PTSP-a je izlaganje ekstremnom traumatskom iskustvu (prisustvovanje zlostavljanju. razdražljiva te brzo i žestoko reagira na najmanji povod 2. mučenje. kod prirodnih nepogoda (potres. „ ružni” snovi) .Akutna reakcija na stres(or) koja se javlja u roku od nekoliko minuta do nekoliko dana . svijesti . . . otmica.Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva (flash back epizode.Odgođen ili produljen odgovor na stresni događaj .Zatim dolazi do izbjegavanja svega onoga što podsjeća na traumatski stres . fizičko i spolno zlostavljanje). p. Akutna reakcija na stres (akutni stresni poremećaj) -Prolazni psihički poremećaj koji se javlja kao reakcija na stresni događaj . ranijim zlostavljanjima i agresivnom ponašanju.Može se javiti u bilo kojoj dobi. socioekonomskom statusu. smetnje orijentacije. zarobljavanje. prisjeća se izgubljene osobe i želi razgovarati o njoj o Reakcije tugovanja - - 1. stanje o Nakon gubitka sadržaj reakcije je usmjeren na izgubljenu osobu (ili drugi objekt gubitka) o Osoba traži podršku drugih.Životna prevalencija 1-3% pa sve do 6.Osjećaj bespomoćnosti je ključan za razvitak PTSP-a. flashback epizode) Gubitak → može biti predvidljiv i nepredvidljiv te vezan uz emoc. disocijativni fenomeni. javlja se poricanje osjećaja i izbjegavanje svega što podsjeća na događaj te neželjeno proživljavanje događaja (snovi. ranjavanju. u prometu.8% .Simptomi pojačane pobuđenosti .

. Rizični faktori za razvitak PTSP-a: o Osobine stresora  Broj 1 je silovanje - preko 90-95% žrtva silovanja razvije PTSP  Broj 2 su specijalne (vojne) postrojbe - oko 70% pripadnika razvije PTSP  Broj 3 su obične ratne postrojbe ili civili u bombardiranju tj. sudionici općih ratnih događaja - do (manje od) 50% pripadnika razvije PTSP  Broj 4 su žrtve ekstremnih prirodnih nepogoda (tsunami i sl.) - do 20% žrtva  Broj 5 su žrtve teških prometnih nesreća - 10-15% sudionika razvije PTSP o Socijalni status (obrazovanje, prihodi) → niži SES je vulnerabilniji o Karakteristike ličnosti (načini nošenja, coping)  Ako postoji neki poremećaj ličnosti  Ako je osoba ranije imala neki psihijatrijski entitet  Ako je neki psihijatrijski entitet u početnoj fazi  Ako postoji heteroagresivno, asocijalno, antisocijalno ili autodestruktivno ponašanje o Intelektualni status – niži IQ (viši IQ je faktor zaštite) - MORAJU biti prisutni simptomi iz tri skupine simptoma za dijagnozu: o Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva  Tijekom dana, javljaju se slike-tzv. intruzivni fenomen (žive slike)  Tijekom noći, javljaju se ružni snovi (obično u drugoj polovici spavanja u REM-u) o Izbjegavanje svega onoga što podsjeća (realno ili simbolično) na traumu o Simptomi pojačane pobuđenosti - imaju nizak prag tolerancije na frustraciju, na sitnice žestoko reagiraju (heteroagresivno ili autodestruktivno) o Simptomi moraju trajati više od mjesec dana, traju različito dugo, a mogu biti prisutni i 30 godina nakon traumatskog događaja Terapija PTSP-a: o Farmakoterapija (anksiolitici, antidepresivi, antipsihotici) o Psihoterapija (BK, suportivna, gestalt, psihoanalitički orijentirana; individualna, grupna, partnerska, obiteljska) o Socioterapija - Najbolji je prognostički ishod oporavak koji uslijedi u godinu dana nakon traumatskog događaja o Oko 30% ih doživi potpuni oporavak o 40% djelomični (imaju blaže simptome PTSP-a) o 20% ih ima srednje izražene simptome o 10% je nepromijenjenog ili pogoršanog stanja 3. Poremećaji prilagodbe - Krizna stanja u užem smislu - Posljedica nepovoljnih životnih događaja koji se mogu i kumulirati - Karakteristično je stanje jake uznemirenosti koje ometa funkcioniranje - Dva osnovna simptoma su anksioznost (zabrinutost, uznemirenost, napetost, tjeskoba, a mogu se javiti i fobični i panični strahovi) i depresivnost ( neraspoloženje, potištenost, socijalno povlačenje, pad nagonskih dinamizama) - Osoba se osjeća krivom zbog nemogućnosti rješavanja novonastalog stanja, ne može planirati budućnost, javljaju se depresivne interpretacije, ideje besperspektivnosti i nemoći - Sve to može pratiti i suicidalnost -

128

. DISOCIJATIVNI POREMEĆAJI Disocijacija → potpuni ili djelomični gubitak ujedinjavanja sjećanja, svijesti o sebi i/ili okolini, osjeta i kontrole pokreta o Obuhvaća nemogućnost integriranja sebe i vlastite svijesti s traumatskom situacijom o Javlja se kada osoba nije kadra traumatska iskustva prihvatiti i uključiti u vlastito iskustvo o Primarna disocijacija – kada traumatska iskustva nisu integrirana već su odvojena od ostalih sjećanja o Sekundarna – stanjem u kojem osoba „napušta“ svoje tijelo i traumatski događaj promatra „sa strane“ o Tercijarna – stvaranje odvojenih ego stanja pri čemu su neka svjesna traumatskog događaja, a neka to nisu Akutni oblik → simptomi se javljaju naglo, obično kao posljedica različitih traumatskih životnih događaja Kronični oblik → vezuje se uz nerješive probleme, međuljudske odnose, emoc. konflikte Pokazuju iznimno velike geografske i etničke razlike u učestalosti

-

1. Disocijativna amnezija - Stanje u kojem se javlja nagla amnezija, a pri tome ne postoji organska podloga u smislu oštećenja mozga o Traje od nekoliko sati do nekoliko tjedana o Kognitivne i druge funkcije su očuvane - Nastupa nakon stresnog događaja i reverzibilna je - Najčešći disocijativni p., učestalost 1,8% 2. Disocijativna fuga - Neuobičajeno ponašanje u kojem bolesnik neočekivano otputuje u druga mjesta te se ne može sjetiti svog identiteta (potpuno ili djelomično) o Osoba u drugom gradu može preuzeti novi identitet i započeti novi život - Traje nekoliko dana ili tjedana, a za to razdoblje se javlja amnezija 3. Disocijativni stupor - Stanje bez motoričke aktivnosti koje se javlja nakon nedavnog stresnog događaja, neriješenih emocionalnih ili drugih značajnih problema - Bolesnik ne izvodi voljne pokrete i ne reagira na podražaje, leži ili sjedi psihomotorno ukočen te ne govori, ne prati pogledom i potpuno je „odvojen“ od okoline 4. Stanje transa i opsjednutosti - Obilježava nagli, privremeni gubitak vlastitog identiteta - Riječ je o gubitku svijesti o sebi i okolini - Osoba je u promijenjenu stanju svijesti, ne reagira ili slabo reagira na vanjske podražaje - Ovo stanje se doživljava kao nametnutim izvana - Kada trans završi nastupa više ili manje izražena amnezija za to razdoblje 5. Višestruka ličnost (disocijativni poremećaj identiteta) - Riječ je o barem dvama odvojenim identitetima koji ne znaju jedan za drugoga - Dugotrajna stanja koja se ne mogu objasniti organskim uzrocima

129

. 6. Ganserov sindrom - Stanje u kojem se bolesnik ponaša kao da je intelektualno trajno oštećen - Nije riječ o svjesnom simuliranju bolesti, nego o nesvjesnom izbjegavanju neugodnih događaja 7. Konverzivni poremećaj - Uklučuje niz simptoma koji navode neurološku bolest, a medicinska obrada isključuje takvu mogućnost o Riječ je o motoričkim, senzornim i visceralnim simptomima - Često je vidljiv izostanak zabrinutosti koja bi trebala pratiti teške simptome o Prekrasna blažena ravnodušnost SOMATOFORMNI POREMEĆAJI Osoba se ponavljano žali na tjelesne simptome i traži medicinsku obradu Svrstavaju se u zasebnu skupinu s anksioznim i disocijativnim poremećajima (nekadašnje neuroze) jer imaju neka zajednička obilježja o Pojava je obično vezana uz neko stresno iskustvo, a anksioznost uvijek prati taj poremećaj

1. Somatizacijski poremećaj - Somatizacija kao glavni simptom - Bolesnik iznosi brojne, višestruke, ponavljajuće tjelesne simptome koji se ne mogu objasniti medicinskom obradom - Te simptome prati anksioznost, depresivnost, disforija, umor 2. Hipohondrijski poremećaj - Somatoformni poremećaj u kojem postoji neosnovana zaokupljenost tjelesnim funkcijama i strahom da se boluje od neke teške, ozbiljne bolesti - Pretjerano reagiraju na uobičajene tjelesne senzacije i promjene - Nikakva medicinska obrada ih ne može uvjeriti da nisu bolesni - Najčešće se razvije u kronični oblik ovo poremećaja 3. Dizmorfofobija - Poremećaj sheme vlastitog tijela - Osoba je zaokupljena vlastitim izgledom ili zamišljenim nedostatkom vlastita tijela - Bolesnik je zabrinut i traži pomoć kako bi promijenio svoj izgled - Ima dojam da je fizički neatraktivan, čak odbojan i ružan - Sve to ometa svakodnevno funkcioniranje o Dolazi do povlačenja iz društva, prekida emoc. veza, zatajivanja u aktivnostima 4. Bolni poremećaj - Stanje praćeno kroničnom, tvrdokornom, opterećujućom boli koja se javlja u različitim dijelovima tijela, nejasno je lokalizirana - Ona se ne može u potpunosti objasniti tjelesnim stanjem ili poremećajem, a povezana je sa stresnim događajem, emoc. poteškoćama i problemima - Bol mora trajati najmanje 6mj da bi se postavila dijagnoza - Bol dovodi do zabrinutosti, anksioznosti, depresivnosti, suicidalnih misli i pokušaja samoubojstva

130

agitiranost. te anksioznosti u drugim p.Elektrokonvulzivna terapija .Neurofeedback .Hormonalna terapija Psihofarmakoterapija ..Danas se primijenjuje na potpuno drugačiji način i uz pristanak bolesnika . generacije o II. p.Lijekovi u tretmanu ovisnosti Elektrokonvulzivna terapija .Antidepresivi → smanjuju ili uklanjaju depresivne simptome o Kod depresivnih poremećaja i svih ostali p..Antipsihotici → smanjuju ili uklanjuju psihotične simptome (sumanutosti. olakšavaju usnivanje. paniku o Ne oštećuju spoznaje i opažajne procese. povećavaju kvalitetu spavanja i poboljšavaju jutarnju budnost o Kod nesanice i drugih p. psihoze kod somatskih bolesti o Prvi antipsihotik . i bolestima o Smanjuju napetost. generacije koji djeluju na serotoninergičke receptore .Fototerapija . halucinacije. BAP-a koji ne reagira na uobičajenu terapiju te kod teških oblika OKP-a 131 . uznemirenost. psihoza u sklopu drugih psihijatrijskih poremećaja (demencija. omogućuju prosnivanje.-afektivnog smirenja) nazivaju se i neurolepticima o SH.Psihofarmakoterapija . PTSP).Regenerativna terapija . kod kojih postoji depresija .Može se primijeniti i kod kronificirane psihoze.Hipnotici → izazivaju hipnotski učinak.Transkranijalna magnetna stimulacija . spavanja o Prvi su bili barbiturati koje su zamijenili bezodiazepini te najnoviji nebenzodiazepinski agonisti GABA-benzodiazepinskih receptora . o Nisu učinkoviti u djelovanju na depresivne i psihotične simptome. ali se i kod njih koriste kao dodatna terapija o Najstariji su bromidi i barbiturati koji su imali najviše nuspojava i brzo su izazivali ovisnost te su zamijenjeni anksioliticima II. antiepileptici) → lijekovi koji onemogućuju izmjene raspoloženja te su indicirani kod BAP-a .Kod terapijski refrakterne depresije i katatone SH o Tek nakon što smo isprobali najmanje 2 lijeka koji ne djeluju . generacija su benzodiazepini koji djeluju preko GABA receptora te mogu izazvati ovisnot o Zato se koriste oni III.klorpromazin . strah. ličnosti. psihotična depresija i manija.Neuromodularna terapija . tjeskobu.Kod SH i epilepsije uočeno povlačenje SH simptoma nakon epi atake . a pritom ne sediraju o Zbog izazivanja neuroleptičkog učinka (reduciraju psihomotornu aktivnost te dovode do emoc. BIOLOŠKE METODE LIJEČENJA BIOLOŠKA TERAPIJA ..Anksiolitici → smanjuju ili uklanjaju anksiozne fenomene u liječenju anksioznih p.) o Imaju antipsihotični efekt.Stabilizatori raspoloženja (litij.

. 132 .

suicidalnost NIJE kriterij za određivanje stupnja depresije ili njene psihotičnosti 133 ./HISTERIČNIM P. RAZLIKE IZMEĐU PARANOIDNE PSIHOZE KOJA NIJE SH I PARANOIDNE SH PARANOIDNA PSIHOZA KOJA NIJE SH PARANOIDNA SHIZOFRENIJA - potpuno logični-počiva na realitetu. nije povezana s halucinacija. 'vidi' promjene na sebi i drugima 1. manija je UVIJEK psihoza 2. sumanute misli. s time da nije nužno da sva 4 simptoma budu prisutna kako bi se dijagnosticirala SH. a nadograđuju ga sumanutostima nema halucinacija - ekstremna nelogičnost. depresivne psihoze . halucinacije. katatone SH. rezidualne SH. b) neshizofrene psihoze . prisilne misli... onda su slušne. prisutne su kvalitativne promjene afekta.. vidne vrlo rijetko. poremećaj (kvalitativni) afektiviteta. te promjene afekta. PODJELA PSIHOZA: a) shizofrene psihoze-paranoidne SH. poremećaj asocijacije).prisutne su megalomanske i erotomanske ideje. iracionalnost (npr. NEUROZE o NEUROZA je zastarjeli (opsoletan) pojam i odnosi se na lakše poremećaje o Danas govorimo o SOMATOFORMNIM POREMEĆAJIMA/HISTEROIDNIM P. tj. neorganizirani govor. ambivalencija. precijenjene misli.RAZLIKA: SH imaju 4 velika A (autizam. SH se javlja najčešće između 15 i 25 godina.prisutne su ruminacije. kod obične depresije nisu prisutne sumanute misli depresivnog karaktera i osoba testira realnost . vrlo jasan često stvar počne na realitetu. halucinacije nisu patognomonične za SH (ako imaju. 2. osoba misli da ju je oteo vanzemaljac i sl. manične psihoze . kod ostalih psihoza vidne halucinacije su vrlo česte). PSIHOZE PSIHOZA Osoba ne testira realitet Generalna slika: dezorijentiranost. SH imaju strogo specifične simptome./ANKSIOZNIM POREMEĆAJIMA.SUICIDALNOST kod psihotične depresije može i ne mora biti prisutna. PSIHOZE Sve psihijatrijske termine možemo podijeliti na: 1.) prisutne su slušne halucinacije (naređuju osobi da nešto napravi) - NESHIZOFRENE PSIHOZE 1. svijest je UVIJEK očuvana (kod drugih psihoza ne mora biti očuvana). nema šanse da će ga se razuvjeriti sustav je u realitetu.

radijacijom. pojavljuje se bez vanjskog. osim terapije antipsihoticima. trovanjem olovom.DEPRESIJA može i ne mora biti psihoza 2. često depresija b. ali ako je prisutna uz varijante simptoma maničnodepresivne psihoze.Anhedonija nije nužan uvjet SH. psihostimulansi. REAKTIVNE PSIHOZE . tj. EGZOGENE PSIHOZE . TJ. taj rizičan stil života. ali NE i reaktivne SH. psihotična reakcija na takav događaj je u stvari psihička kompenzacija .Uzrokovane promjenom u funkcioniranju središnjeg živčanog sustava.Podgrupa egzogenih-uzrokuju ih tumori. AKUTNI MOŽDANI SINDROM rezultira kliničkom slikom psihoze . tzv. neugodni događaji mogu biti trigger za SH.Uzrokovane visokom temperaturom. UZROKU a. organskog razloga. kombinacija lijekova i alkohola). a kod simptomatskih psihoza se.PODJELA PSIHOZA: PO ETIOLOGIJI. marihuana je čast uzrok SH (tj. ali ne dovoljno njih da bi bila prava SH→ ''mali a simptomi'' ANHEDONIJA-osoba ne može doživjeti zadovoljstvo u nečemu u čemu je prije uživala . promjene u cirkulaciji mozga.MANIJA je uvijek psihoza . dijabetes Psihoze se uvijek liječe antipsihoticima. hipoksijom . ENDOGENE PSIHOZE (funkcionalne) . SIMPTOMATSKE PSIHOZE . a ne sama marihuana) . kombinacija opijata.Uzrokovana iznutra. ali oni bi ionako tamo završili) c.Osoba ima neke izolirane simptome. npr.Egzogene psihoze imaju ograničeno trajanje i bez posljedica su (samo mali % završi u kronicitetu. SH. tada se radi o shizoafektivnoj psihozi MANIČNO-DEPRESIVNA PSIHOZA .Izazvane su obično neugodnim traumatskim životnim događajem ili iskustvom (anksioznim ili depresivnim).Uzrokovane intoksikacijom (alkohol. SHIZOAFEKTIVNE PSIHOZE . radi i na rješavanju pretpostavljenih uzroka organiteta koji je doveo do psihotičnog stanja 134 .. ali ne i njen uzrok! d. većina manija.Uzrokovane izvana .Postoje reaktivne manije i reaktivne depresije. npr.

negativizam .Oznaka da je psihoza naglo počela i da traje kratko vrijeme . ALKOHOLNE PSIHOZE . alkoholne psihoze. AKUTNA PSIHOZA . ambivalencija. ATIPIČNE .Danas se sve više razlikuje terapija antipsihoticima ovisno o prevladavajućoj kliničkoj slici (je li + ili – forma psihoze) . ali i ne mora (tj. negativni simptomi: autizam.Negativne psihoze ili neproduktivne psihoze ili – forma. danas se sve više razvijaju antipsihotici za negativne simptome b. POZITIVNE I NEGATIVNE PSIHOZE .Stari antipsihotici su puno učinkovitiji za pozitivne simptome. može proći bez posljedica) AKUTNA P. 3. PODJELA PSIHOZA: a. AUTIZAM) a. ADOLESCENTNA KRIZA je termin koji se koristi: ..Može biti uvod u SH. derealizacija. PODJELA PSIHOZA: S OBZIROM NA TO KOLIKO JE DOMINIRAJUĆA SIMPTOMATIKA ILI VELIKIH (SUMANUTOST. postpartalne psihoze (nakon poroda) 135 . pozitivni simptomi: sumanutost.Pozitivne psihoze ili produktivne psihoze ili + forme.Kada se radi o akutnoj psihozi ili čak SH .Zbog umanjivanja stigmatizacijskih efekata . TIPIČNE b.Javljaju se uslijed konzumacije alkohola ili kombiniranjem alkohola i lijekova 4. → SUBAKUTNA P. DEPERSONIZACIJA) ILI NEGATIVNIH SIMPTOMA (POVLAČENJE.npr.→ KRONIČNA P. halucinacije .→ SUBKRONIČNA P.Kada nismo sigurni da li je SH (neznaje) c. depersonizacija. DEREALIZACIJA.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful