P. 1
Psihopatologija

Psihopatologija

|Views: 1,387|Likes:
Published by Anna Kaysen
Skraćeno o psihopatologiji.
Skraćeno o psihopatologiji.

More info:

Categories:Types, Research
Published by: Anna Kaysen on Feb 03, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/13/2014

pdf

text

original

.

UVOD U PSIHOPATOLOGIJU
Slajdovi, bilješke s predavanja i iz knjige

1

.

ŠTO JE PSIHOPATOLOGIJA
KARL JASPERS - Utemeljio psihopatologiju - deskriptivna psihologija 1912. - Paranoidnost → strah da nam netko želi nanijeti zlo, štetu - Panika → strah od smrti, traje 10 do 20 minuta - Agorafobija → strah od velikog prostora PSIHOPATOLOGIJA znanost o psihopatološkim fenomenima - znanost koja proučava psihičke simptome - grč. Psyche – duh, duša; pathos – bol, patnja; logos – riječ, znanost - proučavanje svakog psihičkog poremećaja polazi od proučavanja simptoma - temeljna disciplina u istraživanju duševnih bolesti te je poveznica sa drugim disciplinama koje se bave psihičkim poremećajima (psihijatrija i klinička psihologija). Razlika između psihologije i psihopatologije (psihijatrije): psihologija psihopatologija (psihijatrija)  za zdrave procese, normalne situacije koje u  ekstremnija odstupanja u jednom dijelu mogu odstupati psihopatološkom odstupanju  sve vrste tretmana osim propisivanja lijekova  80% tretmana lijekovima

psihijatrija (grč. Psyche – duša; iatrea – liječenje)

 disciplina koja proučava etiologiju, epidemiologiju, klasifikaciju, kliničku sliku, dijagnozu, diferencijalnu dijagnozu, terapiju i prognozu psihičkih poremećaja.

psihologija  općenito se bavi psihičkim funkcijama, procesima, (grč. Psyche – duša; logos – znanost) osobitostima. klinička psihologija  grana je primijenjene psihologije koja se bavi istraživanjem, prevencijom, dijagnostikom i tretmanom neprilagođenog ponašanja (onog koje odstupa od “normale”)  liječnik koji je nakon medicinskog studija završio i specijalizaciju iz psihijatrije.  bavi se dijagnostikom i terapijom psihičkih poremećaja.

psihijatar specijalist kliničke psihologije

2

. RAZLIKA PSIHIJATRA I KLINIČKOG PSIHOLOGA - posao je psihijatra i kliničkog psihologa sličan i donekle istovjetan (no ne i koeficijenti za plaću) - osnovna je razlika u tome što se psihijatar kao liječnik, u zdravstvenom sustavu, koristi različitim dijagnostičkim i terapijskim postupcima koju obavlja doktor medicine. - propisivanje lijekova je differentia specifica - psihijatar u okviru bolničke skrbi obavlja prijem, liječenje, otpust bolesnika iz bolnice; može učiniti prisilnu hospitalizaciju bolesnika - klinički psiholog opisuje i klasificira odstupajuće (aberantno) ponašanje, previđa i prati učinke liječenja, primjenjuje različite psihoterapijske tehnike i metode za koje je dodatno educiran. - specifičnost je psihologa da može primjenjivati i interpretirati psihologijske testove. TKO JE PSIHOPATOLOG? - osoba koja se bavi psihopatologijom jest psihopatolog - psihopatologija nije zanimanje već područje djelovanja onoga tko proučava psihičke simptome (poremećaje) - on može biti psihijatar, psiholog, ali i bilo koji drugi stručnjak srodnih disciplina koje se bave psihičkim poremećajima. KOJA JE ZADAĆA PSIHOPATOLOGIJE? - jedan od glavnih zadataka psihopatologije je objektivizacija odnosa prema psihičkoj tegobi - psihopatologija promatra, otkriva, opisuje, proučava i dovodi u međusobnu vezu simptome psihičkog poremećaja PREDMET (OBJEKT) PSIHOPATOLOGIJE - promijenjeno čovjekovo duševno stanje - ono se očituje promijenjenim ponašanjem, opažanjem, raspoloženjem, mišljenjem, htijenjem i djelovanjem SVRHA (CILJA PSIHOPATOLOGIJE) - otkrivanje psihičkog simptoma (ali i duševnog poremećaja ako on postoji) - praćenje simptoma radi postavljanja dijagnoze, odabira liječenja, davanja prognoze i procjene uspješnosti terapije PODJELE PSIHOPATOLOGIJE - najčešća je ona na opću i specijalnu psihopatologiju o opća psihopatologija proučava simptome psihičkih poremećaja o specijalna psihopatologija bavi se izdvojenim kliničkim entitetima, odnosno psihičkim (psihijatrijskim) poremećajima  ona proučava uzrok, klinička i druga obilježja te tijek psihičkog poremećaja, ali i utjecaj liječenja na kliničku sliku konkretnog poremećaja - podjela na psihopatologiju u užem i širem smislu o ta se podjela samo donekle razlikuje od prethodne o tako je psihopatologija u širem smislu znanost o simptomima psihičkih poremećaja  ona ih prepoznaje, opisuje, dovodi u međusobnu vezu, proučava njihov nastanak i razvitak - psihopatologija u užem smislu disciplina je primijenjena na određena područja o razdobljima psihičkog života (psihopatologija dječje i adolescentne dobi, psihopatologija starije životne dobi)

3

 objektivna smetnja koju zamjećuje okolina. procesna (proučava biološke. OSNOVNA TERMINOLOGIJA U PSIHOPATOLOGIJI primarni uzrok = za kojeg se pretpostavlja da je izazvao bolest predisponirajući faktori = pogoduju pojavi bolesti i čine sklonost za razvitak te bolesti percipitirajući faktori = trigger faktori koji se pojavljuju neposredno prije pojave poremećaja te omogućuju i olakšavaju nastup bolesti (tjelesni. odnosno kada je neko ponašanje iz normalnog prešlo u patološko (npr. kognitivno i socijalno funkcioniranje Promjene bolesti  poboljšanje zdravstvenog stanja (remisija)  povratak bolesti. ne mora biti pogoršano (relaps ili recidiv)  pogoršanje u odnosu na prethodno stanje (egzacerbacija)  bolest ili stanje koja se pojavljuje naglo i kratko traje (akutni oblik)  perzistentna bolest ili stanje (kronični oblik)  neki simptomi mogu ostati trajno (rezidualni oblik). 1. eksperimentalna psihopatologija.  skup više međusobno povezanih simptoma  pojavljuje se u obliku poremećaja ili bolesti  odstupanje je u jednoj ili u manjem broju psihičkih funkcija.  dugotrajno narušeno emocionalno. psihološke i socijalne procese koji uzrokuju i oblikuju psihopatološke fenomene) 4.podjela po osobina psihopatologije deskriptivna (opisuje psihičke simptome) 2. netko se boji otvorenih prostora ili se osjeća tužno. opisuje i klasificira psihičke smetnje) 3. psihički i socijalni) podržavajući faktori = potpomažu održavanje bolesti (najviše vezani za okolinu) ponavljajući faktori = dovode do ponovne pojave simptoma komorbiditet = istovremeno pojavljivanje dvije ili više bolesti 4 . vegetarijanstvo).  psihičko odstupanje (bez obzira je li riječ o bolesti. simptom znak sindrom Psihički poremećaj Psihička bolest  obično subjektivna tegoba koju osjeća (doživljaj. fenomenološka (otkrva. ali ne mora biti povezana sa strukturnim promjena mozga. psihički poremećaj ili psihička bolest. u odnosu na bolest on manje oštećuje ukupno funkcioniranje osobe. opaža) pojedinac. vojna psihopatologija) o posebnim područjima (forenzička psihopatologija. razvojna (proučava razvitak psihičkih smetnji).. npr. o nekim dijelovima populacije (psihopatologija koja proučava psihičke poremećaje specifične za žene. ŠTO JE PSIHIČKI SIMPTOM? Odstupanje od uobičajenog duševnog stanja ili ponašanja pojavljuje se kao psihički simptom.  prognostički je ishod bolesti nepovoljniji nego kod poremećaja  bolest može. psihopatologija osoba s intelektualnim teškoćama. poremećaju ili simptomu) predmet je interesa psihopatologije  zadatak psihopatologije je utvrditi kada je to odstupanje postalo patološko. psihopatologija seksualnosti i sl.) .

. jatrogeni = pod utjecajem lijekova 5 .

. NORMALNO I ABNORMALNO U PSIHIJATRIJI Što je normalno? . zatim su izjavili da su sve izmislili i ponašali se normalno o nitko nije pušten.važna značajka psihičke normalnosti jest subjektivni osjećaj koji ima pojedinac o sebi okolina o njemu .) provodi slavni eksperiment o diljem SAD-a uputio je dobrovoljce (i sam je bio uključen) u psihijatrijske ustanove o simulirali su slušne halucinacije o svi hospitalizirani. 1984) o normalno kao zdravlje o normalno kao utopija o normalno kao prosjek o normalno kao proces . – 1973. čak niti kada su tvrdili da je riječ o eksperimentu o prosjek hospitaliziranog vremena 19 dana o s njima osoblje malo razgovaralo o svima dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj (11 shizofrenija. 1 manično-depresivna psihoza) .pojam patološko ponašanje često se zamjenjuje jednim od ovih pojmova o abnormalno o nenormalno o iracionalno o bolesno o morbidno o odstupajuće o aberantno o promijenjeno .kritika – bolnice se trebalo obavijestiti o dolasku lažnih bolesnika .najčešća ponašanja koja određuju abnormalno ponašanje su o rijetko pojavljivanje o nepridržavanje normi o osobna patnja o pomanjkanje uvida o opasnost (za sebe ili druge) o poremećaj funkcioniranja o iznenadnost u pojavljivanju o nepostojanje izbora (hoće li se bolest pojaviti ili neće) ODREĐIVANJE POJMA ABNORMALNOSTI .Rosenhan (1972.psihički normalno sastoji se od četiriju dijelova (Offer i Sabshin.neke definicije spominju i osjećaj sreće (teško je definirati ovo stanje) Što nije normalno? .zajedničko svim definicijama je sposobnost vlastite prilagodbe na zahtjeve drugih osoba i na okolinu te sposobnost za djelovanje .Rosenhan najavio jednoj ustanovi dolazak „bolesnika“ iduća tri mjeseca o bolnica izjavila da je prepoznala 41 simulanta o Rosenhan uzvratio komentarom da nije nikoga poslao Otvara se pitanje validnosti dijagnostičkih kriterija 6 .

problemi: o djelomičan uvid o disimulacija (svjesno prikrivanje – skrivanje i umanjivanje) simptoma o bez uvida (manični. analogna tjelesnoj boli .abnormalno se mora rijetko pojavljivati . vrlo dobro. shizofreni) 5.) pokazuje abnormalno ponašanje . Kriteriji psihičkog zdravlja i bolesti Različiti ljudi (društva. kulture.opasnost obično prolazi iz agresivnosti.u psihijatriji i psihologiji → moraju biti prisutna barem dva kriterija od više njih ODREDNICE ABNORMALNOSTI 1. osobna patnja . depresivnost) 2. Uvid . tj.problemi: o rijetka ponašanja koja su normalna (nepijenje alkohola.problemi: o kršenje normi ne predstavlja abnormalno ponašanje uvijek (inače bi adolescentska populacija bila trajno zatvorena) o sukob različitih normi unutar jednog društva 3. rijetko pojavljivanje . nepridržavanje normi .problemi: o neki poremećaji ne zahtijevaju osobnu patnju (maničan bolesnik će reći da je dobro. Opasnost . sada ću ti objasniti kako ćemo postati šefovi federacije europskih bolnica.ispunjen ako bolesnik shvaća da je njegovo stanje promijenjeno.značajna odrednica. civilizacije) različito definiraju psihičku abnormalnost Razlika između normalnog i abnormalnog . celibati) o česta ponašanja koja su abnormalna (anksioznost. hajde da se rukujemo. eliminirati ćemo glad…) o što je s patnjom okoline bolesnika? (shizofrenija) o subjektivnost – različitim ljudima razlikuju se stupnjevi patnje 4. odstupajuće i patološko .u somatskoj medicini jasnija .problemi 7 .osoba s duševnom bolešću je opasna za sebe ili okolinu . a ono može biti autoagresivno ili heteroagresivno o autoagresivnost  suicidalnost (misli i/ili pokušaji)  samoozljeđivanje (mutiliranje)  može biti neovisna o poremećajima o heteroagresivnost  može biti rezultat psihičkog odstupanja  najčešće nije posljedica psihičkih problema ..kritičnost bolesnika prema svojim tegobama i bolesti . vjerske i sl. agresivnog ponašanja.svatko tko krši određene norme (društvene.

stanja ili tjelesna oštećenja o simptomi se postupno i polagano poajvljuju . nego potpuno fizičko.BOLESNO čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) somatska medicina govori o zdravom i bolesnom zdravlje nije samo odsustvo bolesti.određujući čimbenik za težinu i prognostičkih ishod samog poremećaja o najbolje se vidi po ponovnom funkcioniranju u području koje je bilo najviše zahvaćeno poremećajem . ZDRAVO . postupna i bez većih oscilacija („sporošuljajući proces“) o povezano s težinom bolesti i lošijom prognozom o shizofrenija simplex 8.duševni poremećaj nije slobodno izabran. iznenadnost .tako se odgovornost i „krivnja“ otklanjaju od samog bolesnika i njegove okoline o primjer prozivanje roditelja autistične djece NORMALNO – ABNORMALNO. prijelazna stanja. o odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao. podvojene ličnosti 7. poremećaj funkcioniranja .kriterij najvažniji u liječenju . psihičko i socijalno blagostanje nedostaci: o kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv.poremećaj funkcioniranja je obilježje abnormalnog ponašanja koje sve više služi kao i dijagnostički kriterij . nepostojanje utjecaja na pojavljivanje bolesti . o većina psihičkih bolesnika nije agresivna o pitanje eutanazije  dopustiti je psihijatrijskim bolesnicima? 6.iznenadna promjena ponašanja („iz čistog mira“) . ne može kontrolirati njegovu pojavu .problemi: o smetnje ne moraju biti uzrokovane psihijatrijskim entitetima o poremećaji ne moraju uzrokovati smetnje funkcioniranja o ovisnici. definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska 8 - . o atipični oblici bolesti.smanjeno funkcioniranje može se pojaviti u različitim područjima života i zahvatiti jedno ili više područja o razlike u intenzitetu – od oslabljenog funkcioniranja do potpune onesposobljenosti za funkcioniranje .u shizofreniji pojava poremećaja katkad spora. ali i za borbu s tim stanjem..problemi: o nije znak psihopatološkog odstupanja već reakcija na situacije. početak same bolesti o potpuno odbacivanje utjecaja okoline.

. dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost 9 .

psihoorganski sindromi).individualne i interindividualne razlike o što je s ljudima koji čitav život spavaju manje od 6 sati o različite reakcije nakon konzumiranja alkohola .veliki utjecaj ima i dinamika vremena o mnogoženstvo. hidžabi . preljub. iza kojih slijede «bihevioralni poremećaji» (neuroze. J. eutanazija.opisao kategorije normalno – abnormalno – patološko .ako su barem 2 kriterija zadovoljena.za bihevioralne poremećaje trebala bi biti zadužena psihologija. korida.glavni zadatak psihopatologije je dogovoriti kriterije i granice psihički zdravog od abnormalnog o radi postavljanja točne dijagnoze (Rosenhanov eksperiment) H. znakovi i simptomi su rjeđi i manje uočljivi nego u somatskoj medicini 3. amnezija) Shizofrenija Somatoformni poremećaj 10 . nošenje krzna. oboljeli mogu pokazivati pomanjkanje uvida u svoje stanje ili ga disimulirati o psihotičnim bolesnicima disimulacija je ugrađena u kliničku sliku svoje bolesti o suicidalni bolesnici skrivaju misli o samoubojstvu . patološko se ne razlikuje od normalnog numeričkim kriterijima.«pravi» psihijatrijski poremećaji imaju karakteristike bolesti (endogene psihoze.) koji nemaju atribute bolesti te stoga ne spadaju u domenu medicine nego psihologije o bihevioralni poremećaji sasvim sigurno su abnormalno ponašanje o oštra granica (uz implicitnu pretpostavku o postojanju kvalitativnih razlika) postoji između psihičke bolesti i bihevioralnih poremećaja . homoseksualnost. ono se opisuje i izdvaja 2. a za patološke promjene (bolesti) mjerodavna je psihijatrija S PREDAVANJA: → razlika disocirano/disocijativno: Disocirano Disocijativno Nepovezan tok asocijacija Neprepoznavanje.) . karakterni poremećaji i sl. možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu . ponašanje kod histerije (fuga. Specifični problemi razlikovanja bolesnog i zdravog u psihijatriji 1. Eysenck (1975..

koliko ljudi smatra da je to ponašanje u redu u njihovoj populaciji MKB → međunarodna klasifikacija svih bolesti i poremećaja (dio isti kao u DSM. 1. psihičko i socijalno blagostanje (SZO) 11 .nedostaci: o čestina ne znači normalnost  interindividualne razlike  odstupanje od prosjeka može biti dobro o nije univerzalan o pretjerano dimenzionalan (ne može se biti malo shizofren) o ne vodi računa o individualnim razlikama .normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu smatra kod sebe ili kod drugih da je normalno . klasifikacija svih psihičkih poremećaja 2. oslanja se na normalnu distribuciju .Nedostaci: o nije univerzalan ni opće prihvatljiv ▪ reakcije na životne događaje ▪ uzroci osim psihičkih bolesti o nestabilan u vremenu o ne uzima u obzir interindividualne razlike o etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima ▪ ritualni kanibalizam (Papua Nova Gvineja). medicinski kriterij . nego potpuno fizičko.normalno je ono čega ima najviše. statistički kriterij .. subjektivni kriterij .koliko je u populaciji nekog poremećaja . a dio različit) DSM → dijagnostičko statistički postupak.psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe na zahtjeve okoline i prihvaćanje socijalnih normi .važno u tretmanskom smislu i prognostičkom smislu o nedostaci: ▪ subjektivnost ▪ nema referentne skupine ▪ smanjeni uvid ▪ preuveličavanje postojećih simptoma . obrezivanje djevojčica (Afrika) 3.čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) . socijalni kriterij .agravacija ▪ nema znanstvenu vrijednost 4.vrlo često sama osoba primjeti odstupajuće ponašanje .zdravlje nije samo odsustvo bolesti.

nedostaci: o kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv o potpuno odbacivanje utjecaja okoline. nepovjerljiv prema obitelji o kliničke manifestacije mogu biti iste u različitih entiteta ▪ depresija u tugovanja nakon smrti ▪ faza bipolarnog poremećaja ▪ postporođajna (postpartum) depresija ▪ shizoafektivni poremećaj 12 . intelektualne poteškoće ili čak kao pretpostavka da je osoba jednostavno ima djetinjastu crtu ličnosti .kršenje normi. nesanica.abnormalno ponašanje je ono koje odstupa od statističkih i socijalnih normi. lako plane. objasniti (dinamska ili procesna psihopatologija) .problem prepoznavanja duševnog poremećaja zbog njegovih različitih i brojnih kategorija o shizofrenija može biti krivo prepoznata i dijagnozirana kao depresija. ne jede.razliku treba shvatiti individualno i holistički (primjena svih kriterija na konkretnu osobu) . neočekivanost u pojavljivanju. te se u njemu doživljavaju jaki stres i uznemirenost što prati pogoršanje stanja (Davey. Ostali kriteriji . o dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost o zanemaruju se sva individualna obilježja ▪ stajalište antipsihijatrijskog pokreta 5.dinamska psihopatologija usmjerena je na biološke.problemi: o nisu globalni ni jedinstveni . o odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao.veliki utjecaj ima i dinamika vremena . o definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska. ne može razgovarati s drugima. možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu . psihološke i socijalne procese koji uzrokuju i oblikuju simptome koje treba korigirati prikaldnim terapijskim metodama .psihopatološke simtpome treba otkriti. zanemaruje higijenu ▪ iritabilni radnik koji ne može spavati.. napustio je sve hobije. teškoće u funkcioniranju . anksioznost. ali i za borbu s tim stanjem.ako su barem 2 kriterija zadovoljena. 2008) . ne razgovara s drugima.ne postoji jedan jedinstveni kriterij za razlikovanje psihički normalnog od abnormalnog . osobna patnja. maladaptivno je. opisati (deskriptivna psihopatologija). ▪ učenik koji ne izvršava obveze.problemi o različiti simptomi istog entiteta ▪ depresivna osoba koja ne izlazi iz kreveta. iscrpljenost.

ali i boli  Surova nezrelost i neznanje – temelj životinjskih nagona . pozitivna (bog) i destruktivna. ispovijedanjem i drugim metodama koje su kontrolirale i udobrovoljavale nadnaravne sile . jin i jang. a njezinu liječenju treba pristupiti psihološki o Predvidjeli postojanje temperamenta i urođene naravi o Susruta – tri emocionalne značajke čovjeka  Mudra i prosvijećena dobrota  Žestoka.. STAROEGIPATSKA I BABILONSKA MEDICINA .Traje do 18. POVIJEST PSIHOPATOLOGIJE PRAPOVIJESNO DOBA .Babilon → svakoj bolesti su pridružili određenog demona o Duševna bolest je uzrokovana zlim duhom Idta o Istjerivanje duhova obavljalo se lijekovima. nagla i nepromišljena strast – izvor zadovoljstva. duh ili duša te da sve stvari imaju duh (dušu) i da u čovjeku postoje dobri i loši duhovi.Egipćani → duševnoj bolesti pridavali magijsko značenje o Terapeuti su bili svećenici koji se koriste obredima protiv magijskih sila o Postupno iz sfere religijskog ulaze u sferu realističnog  Vjerske rituale zamjenjuju proučavanjem astronomskih fenomena 13 .  U duševnih bolesnika prevladavaju loši duhovi o Mitološka faza → sve je u životu prožeto božanskim silama i svaki simptom je uzrokovan njima  Ako se božanske sile omalovažavaju.duševnoj se bolesti pridavalo magijsko i mitsko značenje o posljedica je duhovnih sila te je u oboljelog ušao „zao duh“ o mučenje. STAROINDIJSKA. i može se podijeliti na tri faze: o Animizam → vjerovanje da je život stvorila nematerijalna sila. izgladnjivanje i kažnjavanje prva je „terapija“ psihički oboljelih pojedinaca .Hindusi → jake emocije mogu dovesti do slabosti i tjelesne bolesti.Drevna Kina → postrojbina prvih „liječnika“ koji se bave psihičkim bolesnicima o Najraniji opisi duševnih bolesti o Prirodne su sile važnije od natprirodnih u uzrokovanju duševnih bolesti o Koncept suprotstavljenih snaga. primijenjen na ljudsko tijelo znači da je ono podijeljeno na pozitivne i negativne snage  One su međusobno sukladne i suprotstavljene  Njihova ravnoteža označuje tjelesno i psihičko zdravlje  Rezultat narušene ravnoteže je bolest  Zhang Zhongjing – smatrao da je organska patologija uzrok i tjelesnih i duševnih poremećaja .st.Vjerovanja o postojanju stalnih sukoba između različitih duhova i bogova u međusobnom nadvladavanju o U konačnici ti sukobi dovode do psihičkih poremećaja .negativna (demon) • U bolesnika prevladavaju demoni i njih treba istjerati STAROKINESKA. ako se zanemaruju ili im se izruguje nastupa bolest o Demonska faza → mitska božanstva zamijenjena formalnim teološkim dogmama  Postoje dvije sile: kreativna.

Alkmeon → utemeljitelj fiziologije o Središnji živčani sustav je izvot mentalne energije.Hipokrat → predložio kliničku opservaciju i zaključivanje po metodi indukcije o Tvrdi da duševna bolest nije sveta nego da je uzrokovana promjenama mozga  Zagovornik somatogeneze – koncept koji smatra da se nešto događa s tijelom i to uzrokuje psihičke poremećaje o Stvorio podjelu temperamenata  Za osnovne tjelesne tekućine vezuje temperamente (sangvinik.Herodotova pisma → duševna bolesti je pripisivana božjoj kazni. a ljudska se duša treba osloboditi smrtnog tijela i ujediniti sa svemirom o Prihvatio teoriju o tjelesnim tekućinama i poremećaj njihove ravnoteže smatra odgovornim za nastanak duševne bolesti o Vjeruje u besmrtnost duše koja se može seliti  Sastavljena je od razuma. histeriju o Predlaže puštanje krvi. kolerik.Demokrit → materija je stvorena od brojnih nevidljivih dijelova (atoma) o Ako su oni u svom međuodnosu promijenjeni. a veći dio patoloških zbivanja je urođen .Empedoklo → navodi osnovne elemente života koji su u vezi s dva principa –ljubav i svađa o Ljubav je odgovorna za harmoniju i zdravlje. slabjeti i umrijeti . pojačanom pijenju i tjelesnoj bolesti . paranoju. depresiju.Područje zdravlja i bolesti nastavlja se premještati od religijskog kulta prema filozofiji i medicini . nagonsku i duhovnu o Duševna bolest nastaje kada racionalna duša gubi utjecaj nad nagonskom o Smatra kako su ideje jedina prava zbilja.Pitagora → mozak je središte ljudskog intelekta i izvorište duševnih proemećaja o Smatra da je svemir najvažnija kategorija. fobije.. inteligencije i impulsa . a svađa za osobni slom ili socijalnu dezintegraciju o Začetnik evolucionističkog stajališta  Kaže da će neko biće preživjeti ako je mješavina u krvi. božanski je sveobuhvatan i vječan. a osjeti su samo slika svijeta ideja   14 . tada nastupa bolest .Tales → među prvima koji je proučavao duševnu bolest o Bolest prepoznaje kao prirodni događaj o Traži fizikalne zakonitosti u nastajanju bolesti i uvodi geometrijsku proporciju kao temelj zdravlja o Vanjske sile na psihu nemaju značajan utjecaj. konvulzije. melankolik i flegmatik)  Izmjena tjelesnih tekućina dovodi do psihičkog pogoršanja o Opisao i klasificirao epilepsije. U njima su vidjeli uzroke bolesti Prvobitno su pretpostavljali da je srce središte mentalne energije. prikladna i primjerena  Ako je ona problematična. maniju. ali i kirurško liječenje kod težih poremećaja . osveti demona. biće će oboljeti. postpartalnu psihozu. po slučajnoj kombinaciji.Platon → dijeli dušu na tri dijela: racionalnu. a metabolizam mozga se temelji na tokovima i strujanjima tjelesnih tekućina o Metaboličku harmoniju naziva isonomia i ona je znak zdravlja o Otkrio da senzorni živci ulaze u mozak . migrenu. delirij. a poslije su počeli proučavati mozak kao izvor mentalne aktivnosti i sijelo duševnih poremećaja STAROGRČKA MEDICINA .

veselja. a spoznaja je tek sjećanje o Duševni poremećaj je rezultat iracionalnog praznovjerja i pogrešnih vjerovanja  Preteča kognitivne paradigme o Predlaže tretman koji uključuje razgovor s filozofom ili liječnikom o Prvi se zalagao za to da se obitelj brine o duševnom bolesniku. polaze od mehanicističkog stajališta da je širenje ili smanjivanje šupljina u mozgu uzrok duševnih smetnju .Celsus → napisao prvi medicinsku enciklopediju o Za sve psihičke p.Galen →podijelio dušu na tri dijela: o Razum i intelekt o Hrabrost i ljutnja o Spolna žudnja i nagon o Tjelesne tekućine postoje u normalnom i abnormalnom obliku te njihove 4 kvalitete određuju ljudski temperament o Bolesti su uzrokovane vanjskim utjecajima ili nekim predispozicijama 15 .Dijele psihičke poremećaje na tri stanja o Laxum obuhvaća apatiju. upotrebljava termin insania ili paranoia o Njih dijeli na fremit parafreniae (današnji delirij). duša postoji prije i poslije tijela. strah i depresivno raspoloženje o Strictum čini ekscitirano. ljutnje. smatra kako je mišljenje nadređeno osjetnom području o San je odraz aktivnosti prethodnog dana i kao takav je bitan za zdravlje o Prvi opisao „poremećaje“ žudnje. a ne humoralnih uzroka o U peilepsiji je opisao auru koja prethosi epileptičnom napadaju o Uvodi pojam pneuma – prirodni ili životinjski duh. mržnje i sažaljenja koje su ekvivalent današnjim poremećajima ličnosti Teofrastus → opisao različita psihička obilježja nazvavši ih karakterom o Laskavost. tješi i stječe znanje o bolesti o Temelj današnjih psiholoških tretmana i psihoterapije - - - STARORIMSKA MEDICINA . netaktičnost. o Čovjek po duši pripada svijetu ideja. a po tijelu materiji. kao tjelesnu ili kao kombinaciju psihičkog i somatskog Razvili su tri specifična pristupa u liječenju: o Induciranje spavanja i sanjanja o Interpretacija sadržaja sna o Razgovor kojim se hrabri. brbljavost. melankolije (depresije) i kronična stanja (odg.Aretej → opisao izmjenu maničnih i depresivnih stanja.. fizičko utjelovljenje duše o Smatra se tvorcem psihogeneze – emocionalna stanja mogu utjecati na humoralni metabolizam i tjelesno stanje o Kao temelj razmatranja svkog poremećaja postavio je tijek bolesti i njezine posljedice . straha. agresivno i delirantno ponašanje o Mixtum sadržava elemente oba prethodna stanja . prostačenje  Oni odgovaraju današnjim crtama ličnosti Grci su shvaćali bolest uglavnom kao psihičku. oštećenje izazvan oalkoholom i drugim otrovnim tvarima (današnju demenciju) o Za depresiju je tvrdio da nastaje zbog psihičkih razloga. da ga čuva i njeguje Aristotel → utemeljio formalno mišljenje i od apstrakcije ide prema realističnom tumačenju o Zalaže se sa empiriju i indukciju. hrabrosti. mrzovoljnost. psihozama) .Prihvaćaju da je uzrok duševne bolesti smješten u mozgu.

razuma i pamćenja i njegovo oštećenje uzrokuje psihičke simptome o Opisao katatoniju i katatoni stupor te depresiju o Za liječenje predlaže dobru njegu. o Uviđa da psihički p.Teofrastus Paracelsus → vjerovao da su bolest rezultat odnosa između svemira i čovjeka koji je svemir u malom 16 . a psihički bolesnici manje vrijedni . demon. zatvaranje u tamnice. uzrokuju tjelesne p. ali i puštanje krvi ARAPSKA MEDICINA .Smatralo se da je psihička bolest kazna. vrag kojeg teba istjerati iz tijela o Fizičko zlostavljanje. bile zlostavljane i proganjane . a ono je značilo smrt o Vještice su žene koje pokazuju histerične ili psihotične simptome o Pojava masovnih histerija .Razdoblje u kojem su osobe s psihičkim p.Objašnjenje za promijenjeno ponašanje neke osobe je da je ona vještac/ica koja svojim čarolijama sotonizira okolinu o Inkvizicija – propisan postupak koji se primijenjuje za dobivanje priznanja. utopljavanje ili hlađenje.Tereza Avilska → tvrdila je da histerične žene nisu opsjednute nego da izgledaju kao da su bolesne o Kod histerije nije rijče samo o tjelesnoj bolesti – kao što zahvaća tijelo. i Kairu 800.U Europi osnovali psihijatrijsku bolnicu u Valenciji 1407. kažnjavanje. sputavanje lancima – uobičajene terapijeske metode .g. kaveze. zamišljanja.Martin Luther → ljudi mogu biti obuzeti od vraga na dva načina: tjelesno i spiritualno o Tjelesno obuzeti su mahniti i imaju Božje dopuštenje za srdito.Praksa mučenja i ubijanja psihičkih bolesnika postupno nestaje pojavom reformacije i renesanse o U ovom razdobju se pojavljuju mislioci i liječnici koji drugačije promišljaju o duševnoj bolesti .Briga o duševnom bolesnik stagnira gotovo tisuću godina .g.g. um .Avicena → prikupio i sustavno obradio dotadašnja medicinska znanja o Uviđa vezu između intenzivnih emocija i tjelesnog stanja te potvrđuje postojanje tjelesnih tekućina o Pretpostavlja da je intelektualni deficit zapravo defekt mozga o Frontalni dio mozga povezuje s osjetnim sustavom i razumom o Preporučuje terapiju pjesmom.. .Uvodi se demonološki princip o U bolesnika je ušao zao duh. tj.Osnovali prve psihijatrijske ustanove – bolnice u Bagdadu 705. uznemireno i uzbuđeno ponašanje o Duhovno obuzeti su oni od čarolija i vraga .Pridonjeli poboljšanju skrbi za psihičke bolesnike . i obrnuto o Podijelio pneumu na dva dijela:  Jedan kontrolira senzornu percepciju i čije oštećenje uzrokuje neurološke simptome  Drugi ima funkcije koordinacije.Johan Weyer → postoje dvije vrste vještica: o One koje su to postale rado i svojom voljom o One koje nisu odgovorne za taj čin – njima treba pomoć liječnika . . ona može zahvatiti i dušu. razgovorom i radom SREDNJI VIJEK .

o Odnos između makro i mikrokozmosa temelj je razumijevanja svih bolesti o Upotrijebio pojam nesvjesno opisavši masovnu histeriju u pojavi plesa sv. ali postoje dokazi da ga je prvi upotrijebio Marko Marulić . klinički analizu melankolije o Ona može nastati iz glave.Robert Burton → piše „Anatomiju melankolije“.Bedlam → opća bolnica u Londonu koja se pretvorila u mjesto iživljavanja na psihičkim bolesnicima 17 . bolesti glave te ludilo (maniju) i melankoliju . tijela ili utrobe o Izvore melankolije vidi u neumjerenoj ljubavi.Pojavljuje se fiziognomika o Učenje koje čivjekove psihološke značajke interpretira na temelju njegovih tjelesnih obilježja (prije svega lica) o Unutrašnji sjećaji pokazuju se u facijalnoj mimici. tjelesnu dušu o Razlikuje simptome koji prate velike bolesti mozga i bolesti u kojima je mozak intaktan o Uočio razvitak rane demencije i odbacio ideju o putovanju maternice u histeriji . bol) o Uviđa da se ona pojavljuje i kod muškaraca o Smatra da uzroci bolesti mogu biti daleki.Thomas Sydenham → opisao mnogobrojne simptome histerije (paraliza. zaokupljenosti religioznim temama i pretjeranoj umnoj aktivnosti o Odvaja ju od ludila o Psihičke p.Paolo Zacchia → duševne bolesnike i njihove postupke treba prosuđivati liječnim.Thomas Willis → tvorac pojma neurologija o Za nju kaže da istražuje bolesti mozga. grimasama pa i glasu o Tvorac koncepta je Giambattista Porta . STOLJEĆE .. STOLJEĆE .Girolamo Fracastoro → opisuje epidemiju odvratne i teške bolesti koja uzrokuje demenciju i dovodi do smrti o Zaključuje da se bolest prenosti spolnim kontaktom – nazvao ju sifilis . klasificira na bolesti koje izbijaju iz tijela.Felix Platter → klasificira sve poznate psihičke bolesti i zalaže se za odvajanje psihološkog od fiziologije i teologije 17. živa i sol • Na osnovi njih nastaju i održavaju se bolesti o Kasnije uvodi nove principe:  Stvaralački – podržava zdravlje  Izopačeni – vodi u bolest 16.Tada nastaje pojam psihologija o Kao tvorac se navodi Rudolf Gockel. neposredni i prethodni o Zalaže se za otkrivanje prethodnih emoc. stanja koja mogu biti važna za razvitak poremećaja – današnji percipitirajući čimbenici o Uočio vezu između emocija i socijalnog pritiska . dok psihologija istražuje tzv. a ne odvjetnik o Začetak forenzičke psihijatrije . Vida  Smatra da postoji dinamična ravnoteža između nesvjesnog i svjesnog duha o Teoriji o četirima elementima dodaje peti  On je najvažniji za odnos između zdravlja i bolesti  Tu teoriju zamijenjuje teorijom o trima principima: sumpor.

STOLJEĆE . rodove. intelektualnu i iregularnu o Vrste melankolije su religiozna. zamišljena.Cullen → stvorio klasifikaciju psihičkih poremećaja o Začetnik neuropatologije – tvrdio da je većina patoloških psihičkih stanja povezana s bolestima mozga o Uvodi pojam neurosis – tu prije svega misli na neurološke p.Suvages → klasificirao sve bolesti u razrede. 18. zanesena. neuravnotežena. vrste i podveste o Organizirao duševne bolesti po uzroku o Demenciju dijeli na ekstracerebralnu.. žalosna i lutalačka . 18 . redove. instinktivnu.

pojam psihijatrija .Johann Christian Reil → uveo 1808.Maudsley → smatrao da su mentalni p.Broca → opisao motornu afaziju i pripadajuću leziju u lijevom frontalnom režnju o Uveo naziv limbički sustav . Americi i drugim zemljama .Briquet → opisao p.g. kao medicinska struka o duševnim bolestima. a poslije osiromaše) . samo su psihički simptomi dominantni o Upozorava na hereditarno opterećenje duševnih bolesnika te na djelovanje različitih etioloških čimbenika istodobno . pri kojem postoje mnogobrojni tjelesni simptomi koji nemaju organsku podlogu .g.Esquirol → stvorio francusku psihijatrijsku školu o Zaslužan za usvajanje zakona koji štiti duševnog bolesnika i njihova prava  Prvi upotrijebio pojam halucinacije koje razlikuje od iluzija  Prepoznao OKP kao zaseban entitet  Opisao razliku između oligofrenije (rođeni sa siromašnim intelektom) i demencije (rođeni bogatim intelektom. ali i izgled lubanje odražava te funkcije o Mozak ima organe (njih 27) koji određuju psihičke funkcije o Promatrao lubanje zatvorenika i duševnih bolesnika i pronalazio zakonitosti u pjavljivanju određenih psihičkih smetnju – organologija ili kranioskopija Spurzheim → nastavlja Gallova mjerenja i ovu disciplinu naziva frenologija Mesmer → uvodi tezu o animalnom magnetizmu kao pokretaču duševnih bolesti o Istraživao hipnozu kao metodu liječenja Pinel → reformirao psihijatriju oslobodivši psihijatrijske bolesnike s lanaca 1792.Wernicke → opisao drugu vrstu afazije (senzornu) i povezao je s oštećenjima gornjeg temporalnog režnja dominantne moždane polutke 19 .Griesinger → shvaćao psihijatriju kao medicinsko-empirijsku znanost o Zalagao se za suradnju neuropatologije i psihologije o Zastupao tezu o jedinstvenoj psihozi – različiti uzroci dovode do istog poremećaja o Razne faze su samo faze u tijeku jednog procesa koji završav apatičnom demencijom . o Klasificirao duševne bolesti u maniju. STOLJEĆE . idiotiju i demenciju povezujući ih s karakterističnim (patognomoničnim) simptomia o Detaljno opisao manično-depresivnu psihozu o Predlagao da psihijatrija.Dorotea Dix → započela pokret mentalne higijene o Zalagala se za humani pristup duševnim bolesnicima i utjecala na promjenu javnog mišljenja o duševnoj bolesti o Omogućila izgradnju novih azila u Sj. melankoliju. → prva psihijatrijska bolnica u Americi Lavatar → ravzija fiziognomiju i upozorava na povezanost tjelesnog izgleda i karaktera Gall → smatrao da su sve psihičke funkcije locirane u različitim dijelovima mozga o Topografija mozga. Haslam → prepoznao stanja uzbuđenja i depresivnosti koja se izmjenjuju u istog bolesnika i opisao oscilacije raspoloženja o Opisao bolesnike s psihotičnim simptomima te one s paranoidnim obilježjima 1773.. u osnovi neurološki. bude ravnopravna disciplina u medicinskoj nastavi te je ustrojio prve katedre psihijatrije na sveučilištima o S njim započinje ZNANSTVENO RAZDOBLJE U PSIHIJATRIJI - 19.

Morel → opisao bolesnika s halucinacijama i sumanutim mislima koji već u mladosti intelektualno propada o Ovo stanje je nazvao demencija prekoks o Postavlja tezu o progresivnoj degeneraciji koja pokazuje kako se transgeneracijski pojavljuju sve teže bolesti Down → opisao posebnu vrstu mentalne retardacije Harlow → prvi opisao stanje nakon oštećenja frontalnog režnja – kasnije dobilo ime moria Hecker → opisao psihozu koju je nazvao hebefrenija Kahlbaum → opisao psihozu katatonog tipa o Umjesto dotadašnjeg naziva vesania katatonica uvodi pojam katatonija o Tvorac termina ciklotimija i distimija Lombroso → razvija teoriju o rođenom čivjeku zločincu o Misli da se kriminalno ponašanje može nasljeđivati i prepoznati po nekim tjelesnim značajkama Kraft-Ebing → prihvaća koncept degeneracije i smatra kako je ona uzrok duševnih p.. žestokog reagiranja (katarze). javljaju u različitim geografskim područjima i u svim rasama Tourette → opisao bolesnika s mnogobrojnim tikovima Charcot → dokazao da se u multiploj sklerozi pojavljuje demijelinizacijski proces Bernheim → utvrdio da se mogu hipnotizirati osobe s različitim poremećajima o Uočio da su sve hipnotizirane osobe sugestibilne te da se razlikuju u stupnju sugestibilnosti o Uveo pojam psihoneuroza Janet → razvio koncept psihastenije (slabost živč. ciklotimiju (obuhvaća hipomaniju. a simptomi histerije se povlače Breuer → koristio se hipnozom i katarzom u liječenju histerije. melankoliju. dokazima i fiziologiji Kraepelin → eksperimentalnu i empirijsku psihologiju uveo u istraživanje duševnih bolesti o Stvorio klasifikaciju duševnih poremećaja koje dijeli na dvije velike skupine o Prva obuhvaća različite vrste manično-depresivne psihoze (cirkularna psihoza. kriminaliteta. katatonija i demencija paranoja o Parafreniju odvaja od ostalih psihoza. depresiju. ali i seksualne patologije o Uveo pojmove mazohizam i sadizam za koje smatra da se pojavljuju i na psihičkoj razini o Začetnik seksologije Wundt → smatra se utemeljiteljem znanstvene psihologije o Stvorio psihologiju temeljenu na iskustvu. odvaja ličnost od temepremaenta i opisuje autistični temperament o Stvorio poredbenu psihijatriju – utvrdio da se svi psihijatrijski p. današnji bipolarno afektivni poremećaj)  Ovamo svrstava maniju. sustava)u kojoj se može javiti disocijacija o Taj fenomen izazivaju misli i osjećaji koje osoba ne može podnijeti o Dolazi do odvajanja jednog dijela svijesti. a nesvjesni procesi ostaju nepromijenjeni o U liječenje neuroza uveo katarzu  Smatrao da traumatska iskustva uzrokuju histeriju  Ako se u hipnozi sjećanja na njih ožive dolazi do burnog. zaobilazeći svjesno sjećanje. razdražljivi tip i emocionalnu labilnost) o Drugu skupinu čine psihoze koje naziva demencija prekoks  Tu spadaju heberenija.. ali i drugih neuroza o Neugodni doživljaji i psihotraume su pohranjeni u nesvjesno o Ta se neugodna iskustva ponovno javljaju. u obliku simptoma histerije 20 - - - - - - .

uretralnu. Bleuler → uvodi pojam shizofrenija za koju je smatrao da je čine skupina različitih p. fobije. plakove .. katatonui hebefrenu SH) opisao je i shizofreniju simplex  Ona označuje entitet koji postupno nastaje. IQ . fazu latencije i adolescenciju o Tvrdi da sve pokreću dva glavna nagona – Eros i Thanatos o Njegova se psihologija naziva dubinskom Witmer → smatra se ocem kliničke psihologije o Osnovao prvu psihološku klinku namijenjenu djeci i njihovim problemima u školi Korsakov → opisao simptome alkoholne psihoze koji se javljaju s degenerativnim živčanim promjenama (Korsakovljeva psihoza i sindrom) - 20. s povlačenjem. falusnu fazu. prisilnu neurozu s karakterološkim promjenama o Proučava anksiozne fenomene koje razlikuje od straha  Postavio nekoliko teorija o anksioznosti  Teorija o transformaciji libida u strah  Signalna teorija straha – anksioznost se javlja kao odgovor ega na nesvjesne impulse iz ida o Individualni psihoseksualni razvitak dijeli na oralnu. analnu. o Uz dotad poznate oblike (paranoidnu.Spearman → prvi primijenio faktorsku analizu u psihologiji te stvorio dvofaktorsku teoriju inteligencije . osamljivanjem. fazu Edipova konflikta. superego i id  Na temelju toga opisuje karaktere  Erotski tip – njegovim životom upravlja instinktivni id  Narcistički – određen dominantnim egom  Kompulzivni – određen strogošću superega o Neuroze dijeli na histeriju. klarifikaciju. STOLJEĆE .Binet → razvio testove za ispitivanje inteligencije i prvi upotrijebio pojam erotski fetišizam .Heller → opisao dječji dezintegrativni poremećaj i nazvao ga dječja demencija .Terman → razvio Stanford – Binet IQ test za ispitivanje inteligencije .Alzheimer → opisao bolesnicu s progresivnom demencijom i psihotičnim simptomima o Na obdukciji je pronašao degenerativne promjene mozga i specif. bez sumanutih misli i halucinacija. Freud → otac psihoanalize koji je držao kako se hipnoza kože koristiti u dijagnostici i liječenju takvih stanja o Zajedno s Breuerom primjenjivao hipnozu i liječenju  Koriste se katarzom koju nazivaju psihokatarktičkim liječenjem o Uvodi metodu slobodnih asocijacija koju naziva psihoanalizom  Ona sadržava osnovne terapijske aktivnosti: konfrontaciju. interpretaciju i proradu  Jedan od puteva do nesvjesnog o Drugi put u nesvjesno jest analiza snova  Razliku manifestni i latentni sadržaj sna o Psihički aparat dijeli na ego.Stern → stvorio koncept kvocijenta inteligencije.E. smetnjama afekta i konačnim propadanjem ličnosti o Uveo koncept „4 a“ simptoma koje mora imati shizofreni bolesnik:  Autizam  Ambivalencija 21 .

. nego SH o Misli kako je pogrešna potraga za genima i karakterističnim endofenotipom u SH ili genima i patofiziologiji u mentalnoj retardaciji o opisao sve psihijatrijske fenomene i klasificirao ih Watson → smatra da je psihologija objektivna eksprimentalna disciplina. ima vlastiti oblik znanja i mišljenja o Uvodi pojmove kompleks i arhetip o Opisuje dva tipa ličnosti: ekstravert i introvert o Stvorio test asocijacija 22 - - - - - . tj oštećenje mozga o Sva mentalna aktivnost ima patofiziološku podlogu i anatomski supstrat o Podijelio psihičke bolesti na p. djeluje samostalno. Bleuler →tvorac koncepta endokrini psihosindrom koji hormonalne promjene smatra odgovornima za nastanak duševnih poremećaja Meyer → duševna bolest je psihobiološka reakcija na promijenjene uvjete funkcioniranja koji su uzrokovani vanjskim ili tjelesnim promjenama o Smatra da se kod većine bolesti (osim neuroza) vidi organska podloga. funkcije moždanog tkiva.  Poremećaj afekta (kratkotrajnog raspoloženja)  Poremećaj asocijacija o Kanije uveo još 2a – anhormiju i poremećaj pozornosti o Mišljenje SH bolesnika je nazvao dereističkim o Stvoriopojam sinestezija o Opisao shizoidnu ličnost koja se može razviti u SH M. a introspekcija ne čini temelj njezinih metoda o Žarište interea s mišljenja premješta na učenje – osnova za biheviorizam Pavlov → otkrio zakonitosti klasičnog uvjetovanja o Tvorac teorije o uvjetnim refleksima Noguchi → otkrio uzročnik sifilisa (bakteriju) u mozgu bolesnika koji su umrli pod lsikom progresivne paralize Wagnet-Jauregg → liječio progresivnu paralizu unoseći uzročnika malarije u organizam Loewi → otkrio prvi neurotransmiter – acetilkolin Berger → uveo elektroencefalografiju u kliničku primjenu Schultz → započeo primjenu autogenog treninga – nove psihoterapijske metode Stroop → stvorio test kojim se promatra vrijeme reakcije pri gledanju riječi koje su napisane različitim bojama Papez → povezao limbički sustav s emocijama o Opisao neuronski sklop koji ide od hipokampusa preko forniksa do prednjeg talamusa zatim do cingularnog korteksa i natrag do hipokampusa (Papezov krug) o Taj krug određuje emocionalno doživljavanje i ponašanje Adler → stvorio individualnu psihologiju koja se temelji na fenomenologiji pojedinca o Za razvitak neuroza je važnija težnja za moći i superiornošću nego seksualnost o Smatra da svaki neurotski simptom ima neku svrhu o Utjecaj društva ns simptome Jung → stvorio analitičku psihologiju o Vjerovao da nesvjesno upravlja psihičkim životom. neuroze te prenatalne i postnatalne defekte Kretschmer → povezao psihičke značajke s tjelesnom konstitucijom (astenički.piknički tip) o Smatra da je ova biotipologija značajna i za prognostički ishod bolesti Jaspers → stvorio deskriptivnu/fenomenološku psihopatologiju o Smatra da je katatonija bliža afektivnim p.

Analiza) Erikson → razvio koncept psihosocijalnog razvitka koji se sastoji od osam faza o Uvodi pojam odraslog identiteta. koristeći se FA. uveo pojam osobine ličnosti te je opisao. težnje i simptomi ne mogu promatrati bez shvaćanja interpersonalnih odnosa Fromm → smanjio ulogu nagona u psihodinamskom tumačenju poremećaja. a važnost daje specif. liječenju psihičkih smetnji. osjećajem identiteta te nalaženjem mjesta u društvu o Potpuno ili djelomično zadovoljenje ovih potreba uzrokuje psihičke smetnje Moniz → razvija psihokirurgiju o Kod teških oblika OKP-a i kronične SH primijenjuje prefrontalnu leukotomiju ili lobotomiju Hathaway i McKinley → stvorili instrument MMPI radi procjenjivanja i dijagnosticiranja osoba s mentalnim poremećajima Skinner → zalagao se za primjenu pristupa operantnog uvjetovanja u obrazovajnu. uobičajena habitualna ponašanja. okolini i budućnosti – negativna kogntivina trijada Seligman → postavio teoriju naučene bespomoćnosti Frankl → tvorac egzistencijalnih terapija (logoterapija i egzist. nezainteresiran i agresivan Kanner → postavio temelj dječje psihijatrije o Opisao rani dječji autizam i nazvao ga infantilnim autizam Asperger → opisao posebnu vrstu autizma koju naziva autističnom psihopatijom Melanie Klein i Anna Freud → razvile različite koncepte primjene psihoanalize u dječjoj dobi o Klein – teorija objektnih odnosa. koji sada postaje uvjetovani podražaj o Osoba s pomoću operantnog uvjetovanja nauči kako izbjeći taj uvjetovani podražaj Ellis → iznio teoriju kako objektivne događaje osoba opaža i tumači. osobine ličnosti i tiovi ličnosti o Uveo model ličnosti koji se sastoji od triju dimenzija (ekstr. stvaralaštvom. izazivaju negativna vjerovanja o sebi. neurot. iskrivljenja odgovorni za nastanak psihičkih smetnji o Utvrdio da brojne depresivne p.. koncept paranoidno-shizoidne i depresivne pozicije u vrlo male djece o Freud – proširila ego psihologiju objasnivši ego obrane Sullivan → stvorio interpersonalnu teoruju koja kaže da se impulsi. 16 izvornih osobina ličnosti Wolpe → razvio tehniku sustavne desenzibilizacije te uveo bihevioralnu terapiju kao metodu liječenja Eysenck → upotrebljava naziv bihevioralna terapija za sve psihoterapijske metode koje se temelje na suvremenoj teoriji učenja o Istraživao nasljeđivanje osobina ličnosti o Opisao 4 hijerarhijski orhanizirane razine ličnosti – pojedinačne reakcije. Karen Horney → smatra da je neuroza uzrokovana i društvenim utjecajima. ljudskim potrebama – potreba za udruživanjem. psihoticizam) Bandura → istraživao učenje modeliranjem Mowrer → uveo dvofaktorsku teoriju anksioznosti o Po njoj osoba klasičnim uvjetovanjem reagira na prethodno neutralni podražaj. razasutog i kriznog identiteta Winnicott → umjesto važnosti nagona isticao objektne veze 23 - - - - - . ali i društvu u cjelini Cattell → proučava model integrativnog učenja. bazična vjerovanja i kogn. a biološki i interpersonalni utjecaji imaju manje značenje o Opisala tri tipa karaktera: popustljiv. a onda se kod nekih pojedinaca jave psihopatološke reakcije o Uveo ABC shemu Beck → smatra kako su negativne automatske misli.

sumanuto opažanje. anhedonija. doživljaj da drugi znaju bolesnikove misli. Era psihofarmakoterapije započinje primjenom klorpromazina Delay i Deniker → pokazali kako klorpromazin pomaže u smirivanju SH bolesnika o Za lijek ovakvog djelovanja je uveden naziv neuroleptik (današnji antipsihotik) Cade → koristio se litijem u liječenju maničnih bolesnika Alexander → jedan od utemeljitelja psihosomatske medicine o Navodi 7 bolesti koje su psihosomatskog karaktera te razvija psihoanalitičku kriminologiju Glasser → utemeljio realitetnu psihijatriju nazvavši je realitetnom terapijom Rett → opisao autistični poremećaj u djevojčica Holmes i Rahe → upozorili na važnost životnih događaja u nastanku i pogoršavanju psihičkih p. reda: ozvučenje vlastitih misli. kritizirali proces postavljanja dijagnoze te mislili da je psihoza rezultat društvenih promjena Leighton → utvrdio veze između duševnih p. nametnuti ili kontrolirani osjećaji.g. i sociokulturnih procesa Rosenhan → doveo u pitanje postojeće dijagnostičke postupke Engel → stvorio biopsihosocijalni model bolesti koji se odnosi i na duševnu bolest o Međuodnos bioloških. Reda: ostali halucinatorni fenomeni. NAMI Plutchik → u okviru teorije emocija stvara test ličnosti PIE (Indeks profila emocija) Crow → dije SH na sshizofreni sindrom tipa I i tipa II Andreasen → razrađuje koncept pozitivne i negativne SH 24 - - . glasovi u dijalogu. glasovi koji komentiraju bolesnikove postupke. te stvorili ljestvicu stresnih događaja Cooper i Laing → započeli antipsihijatrijski pokret u kojem su se suprotstavili tadašnjoj psihijatrijskoj doktrini. oduzimanje ili nametanje misli. nagoni i volja o Simptomi II. Erickson → razvija hipnoterapiju Perls → stvorio geštalt psihologiju o Aktivnim tehnikama kroz proces otkrivanja razjašnjava se proživljeno iskustvo Schneider → dijeli simptome SH na one I. samoaktualizaciju i odgovornost za vlastite postupke Rogers → stvorio psihoterapiju usmjerenu na klijenta o Uvodi pojam fenomenološko polje. i II. ali i šire zajednice na psihički promijenjenog pojedinca Maslow → začetnik humanističke psihologije koja zastupa postojanje slobodne volje. organizam te vlastito i idealno ja kojima opisuje ličnost i nastanak psihičkih smetnji Razvitak klasifikacijskih sustava započinje 1948.g. Chess i Birch → opisuju devet tipova temperamenta u djece te kako rane značajke ličnosti utječu na kasniji psihički razvitak Socijalna psihijatrija → razvija se kroz premisu o lječidbenom utjecaju grupe. Reda o Simptomi I. hipobulija o Depresiju dijeli na endogenu i reaktivnu te ih razlikuje i fenomenološki o Opisuje deset tipova ličnosti Thomas. o Opaža prijelazne fenomene i objekte o Objasnio važnost ranog odnosa između majke i djeteta Moreno → uvodi psihodramu kao novu terapijsku tehniku Berne → utemeljio transakcijsku analizu M. → prva udruga oboljelih od SH i članova njihovi obitelji.. kada nastaje MKB o Prvi DSM pod okriljem APA-e nastaje 1952.g. osjećaj afektivne praznine. psiholoških te socijalnih utjecaja objašnjava nastanak psihičkih poremećaja 1979. socijalno povlačenje. cenestetičke halucinacije.

i novih metoda liječenja Otkriven genetski kod čovjeka što je osnova za pronalaženje gena i genskih promjena koji su odgovorni za bolesti Istražuje se učinkovitost psihoterapije i dokazuje da su promjene koje ona izaziva u mozgu istovjetne promjenama što ih izazivaju psihofarmaci Razvijaju se farmakogenetika (traži promjene u jednom genu koje utječu na metabolizam lijeka) i farmakogenomika (proučava kako genotip utječe na odgovor na neki lijek) 25 . istraživanja mozga. STOLJEĆE Prozvano „stoljećem uma“ o Zamah u daljnjem razvitku neuroznanosti.. psihičkih funkcija. Barker → počeo primjenjivati transkranijalnu magnetnu stimulaciju koja se danas koristi u liječenju anksioznih i depresivnih p. TPQ Shapiro → razvila metodu EMDR koja se koristi u liječenju PTSP-a i svih drugih oblika psihotraume 21. psihičkih p. Costa i McCrae → petodimenzionlni model ličnosti te stovrili NEO-PI inventar ličnosti Cloninger → tri dimenzije ličnosti koje su neurobiološki utemeljene i stvorio upitnik za njihovo mjerenje.

.

DIJAGNOZA I KLASIFIKACIJA PSIHIJATRIJSKIH POREMEĆAJA
DIJAGNOZA U PSIHIJATRIJI Postavljanje dijagnoze slijedi klasični medicinski model (najbliži biološkoj paradigmi) Sastoji se od nekoliko faza: o opis simptoma (anamneza, heteroanamneza) o razmatranje etiologije (mogućeg uzroka bolesti) o diferencijalnodijagnostičko razmišljanje o postavljanje dijagnoze (obično prema nekoj klasifikaciji) o izbor liječenja o procjena uspješnosti liječenja o predviđanje ishoda Upotrebljavaju se opisne dijagnoze ili one koje su kategorijalno postavljene Koriste se različite laboratorijske, elektrofiziološke, neuroradiološke metode i tehnike kako bi se potvrdile ili isključile organske podloge duševnim smetnjama o Također se utvrđuje stupanj organskog ili funkcionalnog oštećenja koje psihički poremećaj može uzrokovati ili koji ga prati Obrada bolesnika na kraju obično uključuje i psihologijsko testiranje o Za cilj utvrditi razinu intelektualnog funkcioniranja, postojanje organske podloge, značajke ličnosti, mogućnost prilagodbe, sposobnost za psihoterapijski angažman... Pouzdanost dijagnoze → stupanj u kojem dijagnostički sustav u svakoj primjeni daje uvijek isti rezultat (dijagnozu) Valjanost dijagnoze → obilježje dijagnostičkog instrumenta da odredi i mjeri ono za što je namijenjen o Etiološka – postoje isti etiološki čimbenici u svih bolesnika koji imaju određeni p. o Konsenzualna – kada se mišljenje dijagnostičara uspoređuje s nekim drugim o Kongruentna – označuje obilježje koje se može dokazati i na druge načine o Konkurentna – znači da poremećaj sadržava i druge simptome koji nisu karakteristični za njega o Prediktivna – znači da će se bolesnici s nekim p. slično ponašati u budućnosti ili da će bolest imati određeni tijek i ishod Diferencijalna dijagnoza → postupak razlikovanja poremećaja od njemu, više ili manje, sličnih o U tom se postupku međusobno razlikuju svi entiteti koji mogu doći u obzir kao moguća dijagnoza o Uključuje srodne entitete, međusobno udaljene poremećaje te pitanje organske podloge

-

-

-

Odnos psiha – soma - Komorbiditet → istodobno pojavljivanje dviju ili više bolesti - Psihosomatske bolesti → pojava tjelesnog oboljenja koje je nastalo zbog nekih karakteristika ličnosti (koronarne bolesti kod tipa A ličnosti, ulkusna i ulcerozna bolest, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, psorijaza, srčane bolesti, astma…) - Somatopsihički koncept → psihička reakcija na ozbiljnu tjelesnu bolest (obrnuto od psihosomatike) - Tjelesne bolesti koje imitiraju sliku psihičkog poremećaja → riječ je o tjelesnim bolestima koje nekim (početnim) simptomima sliče psihičkim bolestima o npr. hiperfunkcije štitnjače i koronarne bolesti dovode do anksioznosti; hipofunkcija štitnjače dovodi do depresije 26

. o moria → simptom frontalnog režnja kod kojeg osoba postaje naglo sklona crnom humoru (dobro je raspoložena, ali na morbidan način)

27

. KLASIFIKACIJA DUŠEVNIH POREMEĆAJA Raspoređivanje predmeta, pojava i pojmova po klasama, odjelima, razredima s obzirom na njihove opće značajke o Taksonomija – znanost o ossnovama takvog raspoređivanja o Nozologija – općenito znanost o bolestima Temelji se na različitim disciplinama i uvijek je pokušaj sveobuhvatnog i sustavnog taksativnog nabrajanja onoga što je predmet klasifikacije Klasifikacija je primjena određenog dijagnostičkog sustava na patološka zbivanja Potrebna je da bismo znali o čemu govorimo, da bismo se međusobno sporazumijevali, mogli uspoređivati različite osobe s istom dijagnostičkom kategorijom i da bismo te kategorije učinili jednoznačnima i jedinstvenima

-

1. MKB – 10 (1992.g.) - Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema klasifikacija je koja obuhvaća sve bolesti, srodna stanja, ozljede i uzroke smrti - Obuhvaća svu tjelesnu i psihijatrijsku psihopatologiju, a primjenjuje se u 90 % zemalja svijeta o Svaka skupina bolesti opisana je po karakterističnim simptomima - Kategorijalna klasifikacija: postoji li neki entitet ili ne (da – ne pristup) o Glavna mana ovog sustava o Poremećaji koji se javljaju dimenzionalno teško se mogu prikazati u potpunosti svoje pojave - Duševni (psihijatrijski) poremećaji su pod šifrom F 00 – 99 o o o o o o o o o o o F 00 – F 09 Organski duševni poremećaji F 10 – F 19 Uzrokovani psihoaktivnim tvarima F 20 – F 29 Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji F 30 – F 39 Poremećaji raspoloženja (afekta) F 40 – F 48 Neurotski, vezani uz stres, somatoformni F 50 – F 59 Bihevioralni sindromi vezani uz fiziološke poremećaje i fizičke čimbenike F 60 – F 69 Poremećaji ličnosti F 70 – F 79 Duševna zaostalost F 80 – F 89 Poremećaji psihološkog razvoja F 90 – F 98 Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji koji obično počinju u ranom djetinjstvu i adolescenciji F 99 Neoznačeni duševni poremećaj

-

Shizofrenija F-20 o F 20.0 Paranoidna o F 20.1 Hebefrena (Haeckel- naglo javljanje između 15. – 20. god., brzi raspad ličnosti) o F 20.2 Katatona o F 20.3 Nediferencirana o F 20.4 Postshizofrena depresija o F 20.5 Rezidualna o F 20.6 Shizofrenija simplex o F 20.8 Ostale shizofrenije o F 20.9 Shizofrenija, nespecificirana manje brojke kreću od najučestalijih, tipičnih oblika 28

29 ..

Poremećaji spavanja .Disocijativni poremećaji .Delirij.. djetinjstvu ili adolescenciji .Opisuje trenutačnu razinu adaptivnog funkcioniranja. probleme u obitelji. na poslu. revidirana DSM-IV-TR 2004) Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje APA-e o Primijenjuje se u SAD-u. tj. funkcioniranje na poslu..Poremećaji prilagodbe OS II . amnestički i drugi kognitivni poremećaji .Opisuje psihosocijalne probleme i probleme s fizičkom okolinom.Seksualni poremećaji i poremećaji spolnog identiteta .Poremećaji kontrole poriva .Čine ju poremećaji ličnosti i duševna zaostalost (intelektualne teškoće) OS III . tj. manja ili veća depresivna epizoda) Višeosna klasifikacija: svaka se osoba procjenjuje na 5 odvojenih dimenzija ili osi (kad bi dijagnosticirali po MKB-u onda bi rekli npr.Anksiozni poremećaji .Obuhvaća većinu entiteta .Sadržava stupanj (ne)funkcioniranja .Obuhvaća i bihevioralne poremećaje koji imaju fiziološku podlogu (npr. a u DSM-u nakon što kažemo šifru opisujemo bolesnika po svakoj osi) OS I .Shizofrenija i drugi psihotični poremećaji .Poremećaji vezani uz psihoaktivne tvari . ali i značajnim dijelom dimenzionalna (manje ili više izraženi simptomi. dok se u Europi rabi u istraživačke svrhe Odnosi se samo na duševne poremećaje. DSM – IV (1994. ozbiljan pokušaj samoubojstva. trajna nesposobnost održavanja minimalne osobne higijene o 20 = postoji opasnost od ozljeđivanja sebe ili drugih o 30 = ponašanje pod priličnim utjecajem sumanutosti ili halucinacija o 40 = teškoće u poimanju realiteta 30 .Umišljeni poremećaji . GAF) od 0 do 100 o 0 = neadekvatna informacija o funkcioniranju o 10 = trajna opasnost od ozbiljnog ozljeđivanja sebe ili drugih. korištenje slobodnog vremena .Poremećaji raspoloženja .Obuhvaća opće zdravstveno stanje. probleme stanovanja.. spavanja.Ovo se izražava ljestvicom opće procjene funkcioniranja (Global Assessment of Functioning.Somatoformni poremećaji . kategorijalna je. ekonomske probleme i probleme sa zakonom OS V . bilo koje opće medicinsko stanje za koje se pretpostavlja da je važno za duševni poremećaj OS IV . socijalne odnose. F 20.) . poremećaj hranjenja.Poremećaji hranjenja . npr.Čine poremećaji koji se dijagnosticiraju u dojenačkoj dobi. 2. demencija.

male svinje .koje iz daljine liče na muhe svaka klasifikacija je nedostatna u potpunom smislu (sadrži one poremećaje pod šifrom F 99 koji nisu uključeni u klasifikaciju) i slijedi ciljeve vlastitog autora homoseksualizam nije više klasificiran kao psihijatrijski poremećaj o sve veći broj ljudi u populaciji (manifestni i latentni homoseksualci) o veća društvena tolerancija o homoseksualci nemaju češće maniju.ukroćene . osoba zadnji novac daje na kokain) Slavna podjela životinja koju je Borges našao u starim kineskim spisima .čudovišta . brige. ali ne mora uvijek biti poremećaj ličnosti već je moguća i depresija) Os III – pankreatitis. Os I – zlouporaba kokaina (nije među prva tri ovisnička sredstva.. prisutni samo svakodnevni problemi. ali češće okolina reagira jer npr. Os I – alkoholizam Os II – asocijalni poremećaj ličnosti (pravi alkoholičari najčešće piju sami.one koje su uključene u ovu klasifikaciju . radnom ili funkcioniranju u školi o 80 = simptomi su prolazni i očekivana su reakcija na psihosocijalne stresore o 90 = simptoma nema ili su minimalni.nacrtane tankim kistom od devine dlake .koje se tresu kao lude . radnog ili funkcioniranja u školi o 60 = umjereni simptomi. a najčešće ga se počinje uzimati za aktivaciju i relaksaciju kao npr.preparirane . osim što pubertetski/adolescentni homoseksualci imaju 2 do 3 puta veću stopu pokušaja samoubojstava od heteroseksualaca 31 . shizofreniju i ostale poremećaje u odnosu na heteroseksualce.sirene .koje su razbile vrč .one koje pripadaju Caru .bezbrojne . umjerene teškoće u socijalnom funkcioniranju o 70 = blagi simptomi. o 50 = ozbiljni simptomi. pisci) Os II – narcistički poremećaj ličnosti Os III – (nema tjelesnih poremećaja) Os IV – odlično Os V – 100 (počinje predstavljati problem ako netko postane kritičan i sam želi promijeniti ponašanje. ozbiljno oštećenje socijalnog. dijabetes (upala gušterače koju često prati dijabetes) Os IV – žena ga izbacila iz kuće Os V – funkcionira vrlo loše 2. neke teškoće u socijalnom.psi lutalice . povremene svađe o 100 = odlično funkcioniranje na širokom području funkcioniranja Uspoređivanje sadašnjeg s prijašnjim funkcioniranjem (ako imamo kvalitetne informacije) - Primjeri: 1.et caetera . depresiju.

postaje agresivna. vegetarijanstvo je patologija u tri slučaja o osoba ne funkcionira. ni profesionalnu ni socijalnu razinu (npr. muškarac koji je počeo s opsesivnim vegetarijanstvom. srednji ishod: osoba se nakon pogoršanja vrati na jednu razinu funkcioniranja. Nesretno zaljubljena plavuša alkoholičar shizofrena bolesnica . negativna shizofrenija: sporo razvijanje bolesti. a učestalost je bitno smanjena na 10-15 % dok je prije ere atipičnih antipsihotika (zadnjih 10-ak godina) bila znatno veća kod prave shizofrenije sljedeći šub je neimenovan shizofrenija se uvijek liječi antipsihoticima. vrati se na intimnu razinu. ali ne na profesionalnu) 3. ali ne i na drugu (npr.sličnija maniji -kako shizofrena osoba stari tako ima sve više depresivnih i maničnih simptoma -ishod shizofrenije je trojak: 1 potpuni oporavak: najbolji ishod nakon pogoršanja (šuba). shizofrenija u sklopu koje se javlja depresija RAZLIČITE KLINIČKE SLIKE KOJE MOGU DOBITI ISTU DIJAGNOZU 1. omogućavaju bolju prognozu. ali imaju različitu dijagnozu: 1.sve tri osobe pate od depresivnih simptoma. osoba se povlači i izolira. ali nije depresivna i suicidalna.imaju dobar učinak. samo o tome razgovara. pozitivna shizofrenija: vrlo heterogeni entiteti koji će se s vremenom zasebno dijagnosticirati i liječiti (danas nema antipsihotika za svaki entitet). razvoj alkoholizma radi antidepresivnog djelovanja alkohola 3. ali osoba nastavlja s tom prehranom (npr. a s današnjim atipičnim antipsihoticima učestalost ovog ishoda je 30-40 % 2. čak i u neadekvatnim situacijama o socijalno funkcioniranje ne valja o medicinsko stanje je loše. funkcioniranje te resocijalizaciju (funkcioniraju na bazi blokiranja dopaminergičkih receptora) 32 .. hebefrena shizofrenija). najlošiji ishod: kronični tok od samog početka gdje se osoba nakon prvog šuba ne vrati ni na emocionalnu.sličnija depresivnom poremećaju 2. depresija kao reakcija na nesretnu ljubavnu vezu 2. a kasnije se dijagnosticirala shizofrenija) LJUDI MOGU PATITI OD ISTIH SMETNJI I DOBITI RAZLIČITU DIJAGNOZU.

paradigma kojoj pripada. razgovora s osobom iz bolesnikove okoline (heteroanamneza). na način koji izabere.. predvidjeti mogući ishod poremećaja te predložiti odabir najboljega dostupnog tretmana za tu osobu Čini ju nekoliko postupaka: o Klinički intervju. sastavljanja psihičkog profila i somatskog pregleda o Može završiti dijagnostičkim dojmom. njegovoj bolesti. o čemu želi. emocionalnom i svakom drugom okruženju važnom za stanje u kojem se on nalazi Ako ga obavlja psihijatar onda predstavlja prvi psihijatrijski pregled o Ima tri osnovne funkcije:  Određivanje prirode psihičkog problema  Uspostavljanje i razvijanje terapijskog odnosa  Komuniciranje koje će dovesti do uvođenja terapijskog plana Nestrukturirani → kada se bolesniku daje da govori spontano. možda će prihvatiti razgovor s drugim Ako uopće ne želi razgovarati. kritičnost prema njima. razlučiti o kojem i kakvom. osobe koje o njemu daju informacije o Sastoji se od razgovora s bolesnikom (to je klinički intervju u užem smislu ili autoanamneza). bolesniku bliske. znanje. motiviranost o Za uspješno zaključivanje znanje je važnije od iskustva 33 . tj postavljanjem dijagnoze psihičkog poremećaja U intervjuu se saznaju osnovni podaci o bolesniku. primjena psihologijskih testova i primjena psihologijskih metoda pretraga KLINIČKI INTERVJU U širem smislu → najznačajniji dio psihopatološke procjene o Razgovor intervjuera i klijenta u koji mogu biti uključene i druge. suradljivost Čimbenici vezani za intervjuera → njegovo iskustvo. možda će komunicirati s pismom Mutističan → onaj bolesnik koji ne želi govoriti Negativističan → onaj koji odbija komunikaciju Autističan → bolesnik se povlači iz okoline Čimbenici vezani za intervju → svrha provođenja kliničkog intervjua. PSIHOPATOLOŠKA PROCJENA Cilj je utvrditi je li u pojedinca riječ o psihičkom poremećaju. bez znatnog vremenskog ograničenja o Vidimo bolesnikovo viđenje problema i njegovo objašnjenje kako je on nastao o No klijent može prešutjeti određene informacije jer ih smatra nebitnim ili to čini namjerno Strukturirani → intervjuer postavlja niz pitanja kako bi dobio brojne i detaljne podatke o Nedostatak je gubitak spontanosti te mehanički pristup Polustrukturirani → usmjeren na određena specifična područja ili vezan na posebne zahtjeve koji se odnose na svrhu intervjua o Kombinacija nestrukturiranog i strukturiranog intervjua Ako bolesnik odbija razgovor s jednim intervjuerom. raspoloživo vrijeme Čimbenici vezani za klijenta → psihopatološki fenomeni koje ima. klinička opservacija. mjesto održavanja intervjua.

ponašanje (behaviour) i posljedice (consequences) 34 . kako je liječio te tegobe i sl Važno je pitati o suicidalnosti. jesu li se ti simptomi možda mijenjali s vremenom o Je li već bio u kontaktu s nekim doktorom. školi. njihovu moguću povezanost s nekim situacijama. zadovoljstvu vlastitim životom) o Bitno je saznati kako je bolesnik reagirao u nekim prethodnim kriznim situacijama Pita ga se o sadašnjem tjelesnom stanju. preko mogućih teškoća u razvoju. Dijelovi kliničkog intervjua Sastoji se od više područja čiji redoslijed nije kruto određen Započinje se s predstavljanjem sugovorniku (preporučuje se i rukovanje) Upoznavanje uključuje identifikaciju bolesnika Na početku se pita o razlogu dolaska klijenta na razgovor – je li samostalno došao ili na nagovor drugih Zatim treba pitati o naslijeđu kako bi se saznalo o hereditarnoj opterećenosti o Pita se za konkretne bolesti u familiji. treba procijeniti je li ono oštećeno te ako jest. tegobama. ali i za prijašnje razdoblje o Na osnovu ovih odgovora ocjenjujemo suicidalni rizik i težinu poremećaja o Ovisno o tom riziku radimo trijažu bolesnika prema stupnju nužnosti i hitnosti psihijatrijske pomoći Ako se sumnja da psihotični proces. treba se postaviti pitanje o postojanju halucinatornih doživljavanja o Može potvrditi postojanje psihotičnosti te odrediti vrstu psihotičnih simptoma Tijekom cijelog intervjua se procjenjuju sugovornikove različite psihičke funkcije i eventualna odstupanja te stanje njegove svijesti. planovima za budućnost. radi li se o slabijem sjećanju starijih i/ili novijih informacija KLINIČKA OPSERVACIJA Nastavlja se na prvi kontakt i razgovor s klijentom i označuje izravno opažanje bolesnikova ponašanja Osim se postupkom skupljaju važne kliničke informacije o bolesniku ABC shema → obuhvaća događaje koji prethode sadašnjem stanju (antecedents). djecom. s prijateljima.. je li netko psihijatrijski liječen. pamćenje o Saznaje se o nagonskom funkcioniranju o Promatra se njegov odnos prema simptomu i bolesti U procjeni kognitivnih sposobnosti se ne treba zadržati samo na podatku o obrazovnom statusu i dobi o Za pouzdaniju procjenu tih sposobnosti poslužit će testovi inteligencije Što se tiče funkcija pamćenja. s partnerom. pažnja. studiju. funkcijama. mišljenja o Procjenjuju se kognitivno funkcioniranje. o odnosima u obitelji. o radnom mjestu. tj o sadašnjim tegobama o Što detaljnije osoba treba opisati nastanak tih simptoma. ekspresija i rezonancija o Iz govora se traga za formalnim i sadržajnim p. te je li itko od članova obitelji pokazivao iste ili slične simptome kao i bolesnik Pita se o dosadašnjoj životnoj anamnezi (od majčine trudnoće. o suicidalnim mislima o Pita se za sadašnju situaciju. sadašnjoj općoj situaciju. orijentiranosti i suradljivosti o Promatraju se emoc. navikama Slijedi pitanje o sadašnjoj bolesti.

osiguranje. Treba osvijetliti sve elemente psihopatologije. HETEROANAMNEZA – dobivanje podataka o bolesniku od njemu bliske osobe o Uzimaju se prije ili nakon razgovora s bolesnikom o Što opširnija. 4. partus.bliski ga mogu i zdravijim prikazati (roditelji koji minoriziraju probleme djeteta) .. tercijarna renta.subjektivna procjena.. descedentima (djeca. napadne ličnosti (čudaci. zvanju. obiteljska – podaci o ascedentima (roditelji. Razlike herediteta i kongenitalnosti 2.). HETEROANAMNEZA 1. ekstraverzija. preboljele bolesti. zatvor. sadašnja bolest: Najraniji. vojsci. Razgovara se o istim pitanjima kao i u heteroanamnezi. eventualna prethodna psihička trauma kao uzročni ili percipitirajući faktor. tetke.dobivamo info od osoba koje su bliske pacijentu (obitelj. . samo manje usiljeno i shematski. kao i na intelektualnoj razini. osobenjaci).davatelje heteroanamneze se pita kako je pacijent reagirao na važne stresne životne događaje (npr. PSIHIČKI PROFIL – opis bolesnikovih psihičkih funkcija. načini reagiranja na različite situacije.. alkoholizam. . kako bi se u psihičkom profilu moglo obuhvatiti cjelokupnu ličnost bolesnika. što objektivnija o Preporuča se da završi s nekom vrstom procjene samog davatelja podataka tako da se pokuša prepoznati mogućnost preuveličavanja ili smanjivanja bolesnikovih simptoma 2. sekundarna rentamirovinu. menstruacija. laktacija. a zatim ih se pita o sadašnjem stanju pacijenta te o eventualnim prijašnjim terapijama i rezultatima 2. puerperij.) (za 1/5 pacijenata njihovi bliski ni ne pitaju za njih) . Prilagodba u predškolsko doba. mentalna retardacija. a već u sljedećem razgovoru on može biti drukčiji 4. sa što više strana. odlazak u vojsku. 3. premorbidni profil: Introverzija. doživljene psihičke traume. unuci). gubitak djeteta. porod.. susjedi. Kod žena posebno generativna životna faza (graviditet.bliski ga znaju procijeniti bolesnijim ( primarna renta. nego više slobodan razgovor... bake. djedi). razvitak bolesti. na osnovi autoanamneze i heteroanamneze o sažetak svih dobivenih podataka prema posebnoj shemi oblikovan stručnom terminologijom o slika psihičkog funkcioniranja u tom trenutku. remisije. adaptirano prema stanju psihičkog poremećaja. emocionalna labilnost. AUTOANAMNEZA – intervju ili razgovor s osobom za koju postoji pretpostavka da ima neke psihičke smetnje (prenošenje njegovih izjava bez stručnog komentara. bratići. suicid. rani psihomotorni razvitak. u školi. AUTOANAMNEZA (intervju ili psihički status) Razgovor s bolesnikom voditi elastično i fleksibilno. egzacerbacije. stričevi) te i težim tjelesnim i psihičkim bolestima i stanjima Hereditet: Psihoze. kolateralnim srodnicima (braća i sestre.želi riješiti ostavštinu.) .izbjeći sud. prijatelji. prvi simptomi (važnost za terapiju i prognozu). nezrelost. nestabilnost. obitelji. PSIHIJATRIJSKA POVIJEST BOLESTI (ambulantna ili bolnička) sastoji se od: 1. SOMATSKI ILI SOMATONEUROLOŠKI PREGLED – obavlja se radi isključivanja organske podloge psihičkih smetnji i utvrđivanja mogućeg komorbiditeta 1. tj upotrebljavanja stručnih naziva) 3. osobna: Porod. menopauza). ujaci.razgovor s pacijentom o svim stvarima koje (ni)smo saznali u heteroanamnezi 35 . menarche.

pričekati da završi jednu temu pa se vratiti na prije prekinutu temu .osoba govori u delirantnoj epizodi (npr.delirantnih ili nekih drugih) o Treba ih pustiti da govore kako bi se otkrili formalni poremećaji mišljenja o Treba ciljano pitati za psihotične fenomene.prepoznaju okolinu) . otkrivati ih u bolesnikovim odgovorima o Kada utvrdimo prisutnost sumanutih misli. treba vraćati na početne teme i usmjeravati o Intervjuer treba odslušati svaku priču.uvijek treba pitati 2 stvari: a) pitanje suicidalnosti.pitati o ranom psihomotornom razvoju te prolasku kroz obrazovni sustav.treba biti pasivan i dopustiti pacijentu da govori. na preporuku. a on opet dođe do teme o sebi) .depresivne bolesnike treba više poticati na razgovor o Treba biti strpljiv i slušati ga pozorno. da im je majka rekla kako je APGAR bio uredan (APGAR je grubi indikator budućih psihosomatskih poremećaja) . koji logično preskaču teme. u ogledalu vidi da joj se dijelovi lica mijenjaju) b) derealizacija: osoba 'vidi' promjene na drugoj osobi ili predmetu . ako je čula za to..ponavljanje riječi/rečenica u inherentnom misaonom duktusu (kod psihoorganskih promjena.ljudi mogu preopširno odgovarati na pitanja .više od 150 riječi/min (jedan od pokazatelja manije) .u prvom razgovoru se ne pita o intimnim stvarima (emocionalni odnosi.viskozivni misaoni duktus.95 % prvo odgovori da su članovi obitelji zdravi da bi se potpitanjima ustanovilo da su neki umrli od ozbiljnih bolesti ili imaju povijest psihopatologije.shizofreni (mogu biti kao prethodna dva) ako imaju a) disocirani misaoni duktus. . ne treba im se suprotstavljati i konfrontirati .. * ovo nam pomaže u razlikovanju psihoza i neuroza.anksiozni – potrebno uspostaviti empatijski odnos o Treba razumjeti njegov panični napadaj ili fobiju i shvatiti zašto zbog njih ne funkcionira o Treba pitati što više detalja o tim napadajima i/ili fobijama ..što god da se bolesnika pita. alkoholna. kod psihoze se javljaju: a) depersonalizacija: osoba jedina 'vidi' promjene na sebi (npr. biti uporan u njegovu „otvaranju“ o Intervjuer treba pokazati da razumije da mu je teško i da je sputan o Treba slušati.hereditet određuje diferencijalnu dijagnostičku sliku .duljina razgovora ovisi o karakteristikama bolesnika i entiteta (ako ga uopće ima) . usporavati ga u razgovou. infekcija poput encefalitisa itd.manične. čekati motoričke pokrete o Treba ga zamoliti da sjedne i da sasluša intervjuerovo pitanje. razgovarati o važnim životnim događajima te pitati da li je pacijent došao sam na liječenje.b) inkoherentni misaoni duktus: javlja se kod organskih poremećaja i poremećaja svijesti (dezorijentirane osobe koje ne prepoznaju okolinu).kod oba duktusa se javljaju dva tipa ponavljanja riječi: a) verbigeracija. ali da daje adekvatne informacije . pitamo ga o obitelji. suosjećati i predložiti postupke koji će omogućiti da dođe do promjena .logorea.) jedino ako pacijent sam ne počne i tome pričati 36 . zbog trauma.o tome ovisi trijaža b) negativni ili pozitivni simptomi (da li čuje glasove. nagovor.pitati što pacijent zna o svom APGAR-u: većina će reći. vrlo je teško razgovarati s njima jer nelogično preskaču teme (ali svijest je očuvana. prvo odgovara o svom stanju.) .. on logički dođe do osnovne (prve) teme (npr.indikator psihoze) . spolnost.ponavljanje riječi/rečenica u disociranom misaonom duktusu (kod Sch) b) perseveracija.. a bolesnik je uporan i rigidan u njihovu tumačenju.

Impulzivne radnje. mimika i gestikulacija. prostorna. 3. (EEG) b) kvalitativne: Delirantno zamućenje. 2. halucinacije. PSIHIČKI PROFIL 1. abulia. anterogradna). Smetnje voljnih funkcija: Hiperbulia. proširenje misli. Hipermnezija. hipomnezija.B. pronalazaštva. morija). paramimija). doživljaji tuđeg utjecaja. inkontinencija… 5. stanje sužene svijesti ili sumračno stanje (epilepsija. 10. kongradna. Amnestički i Korsakovljev sindrom. visokog porijekla. sopor. psihomotorika: motorna aktivnost u najširem smislu. 37 . Hipnoza. Inteligencija: Shvaćanje. mutiuzam. persekutorne). Pažnja: Tenacitet (usmjerenost. Sumanutosti. prema osobama i prema sebi. bljedoća.O : «bez osobitosti» → sve dobro. uzimanje hrane. hipobulia. depresija. Sintimne i katatimne sumanute misli. psihomotorno povišenje. usredotočenost). Opširnost. odijevanje. sjećanje. 11. ljepljivost. držanje i ponašanje: Svi elementi socijalnog ponašanja – kontakt. Smetnje pamćenja: Zapamćivanje. Značenje psihologijskih testova za ispitivanje inteligencije (osnovno o testovima). inkoherentno mišljenje. depersonalizacija. tuga. koma. hladnoća. oduzimanje misli. Ostali poremećaji: razdražljivost. 8. 9. Strah i svi stupnjevi (briga. Apatija. mahnitanje. zagonetke). fobija. tjeskoba. Mišljenje: Formalni poremećaji: Kočenje (usporenje). 4. otklonjivost). amnezija (retrogradna. nametanje misli. rasuđivanje. nedostatak afektivne rezonancije. ubrzanje (otkočenje) misli. ambivalencija. erotomanske. Uzbuđenje (otkočenje. konkretnost. fleksibilitas cerea. Emocionalna neadekvatnost (paratimija. paranoidne sumanutosti (progonstvene. depresivno i katatono kočenje. generalizacija. nijansiranja. Afekti (emocije. okolišavost. disforija. Precijenjene misli i granica prema normalnim odnosno sumanutim mislima. agitarnost): Katatono uzbuđenje. logorea. raspoloženje): Kočeni (depresivni): neraspoloženje. Obmane osjetila: Iluzije.. Kočenje (psihomotorno usporenje): Svi stupnjevi kočenja do stupora. ciklotimija. Otkočeni (manični): svi stupnjevi hiperetimije. Disocirano. izrazi. 6. histerija) . strah. negativizam. vigilitet (budnost. Smetnje ličnosti: Smetnje vlastitog identiteta. patološko opito stanje. plašnja. Organski otkočeni (euforija. Katalepsija. labilnost. shvaćanje uzročno posljedičnih veza…(narodne poslovice. ideje veličine. Shizofreni afekti: Udaljenost. osjećajna stanja. derealizacija. bogatstva. uznemirenost. panika). Apstraktnost. nemogućnost moduliranja. Religiozne. smetnje svijesti i orijentacije: Orijentacija vremenska. prilagodba vanjskoj i bolničkoj sredini. očaj. žalost. Ideje odnosa. Distimija. 7. pseudofilozofske. kritičnost. Sadržajni poremećaji: prisilne misli (opsesije) i prisilno ponašanje (kompulzije). ali svejedno treba nešto napisati 3. pseudohalucinacije. San. Depresivne sumanutosti. Smetnje svijesti na razni bistrine (budnosti): a) kvantitativne: Somnolencija. pamćenje. stav prema radu. gipkost.

nakon prvog susreta ju formiramo. koliko ih je osoba rješavala) .trijažiramo ga → svrstavamo ga po hitnosti (brzi oblik tretmana) . oproštajno pismo) . Vitalni nagoni: za samoodržanjem (nagon za hranjenje. prvo mislimo da je depresija. trnjenje dijela tijela.pitanje suicidalnosti treba odmah riješiti! 2.znači da je sve OK (u somatskoj medicini) .možemo ga ventilirati → razgovarati. pitanje suicidalnosti . koliko traju.treba sustano napisati psihopatološki profil . prijatelja . migrena. ukršteno rukovanje kao pokazatelj problema s lateralizacijom) S PREDAVANJA: PRVI INTERVJU . za sve krivi druge) .u psihijatriji je izraz psihomotorno neupadan (ali to ne znači da je zaista sve OK. Psihosomatika. .heteroanamneza → anamneza nekog drugog člana obitelji..najčešće kod shizofrenih bolesnika . Socijalni nagon. Kompletno pregledati bolesnika.O.. SOMATSKI I NEUROLOŠKI NALAZ. . ali korigiramo kroz susrete s bolesnikom . grijeh je ubiti se» (vjernici se pokolebaju).je li osoba htjela ili trenutno hoće dignuti ruku na sebe (ima li oporuku.paroksizam.osoba ne testira realitet (živi u svom svijetu) . (= bez osobitosti). Smetnje nagona i socijalnog ponašanja: Osjećaj bolesti.znak neuroloških zbivanja (npr.. šum u uhu.. razgovarati… .neka pitanja: kada su tegobe počele.B. zatim ovisnost. osobito pomno neurološki.mi trebamo odlučiti da li smjestiti osobu u ustanovu.). halucinacije.okolina vidi bolest .2 važna pitanja na intervjuu: 1. već trebamo čuti heteroanamnezu koja može ukazati na vrišteći problem) .diferencijalna dijagnoza se temelji na razmatranju različitih simptoma kroz vrijeme i zaključivanje o tome što je najvjerojatnije (npr. bez osjećaja bolesti (uvid.bolesnik potpuno nekritičan (ne vidi svoje tegobe.trebao bi završiti radnom dijagnozom. zatim neki poremećaj ličnosti..intervju psihologa i psihijatra dosta se razlikuju .dokaz za psihozu: pozitivni simptomi (sumanute misli.takvim pitanjima otvaramo mogućnost organskih problema i daljnjih testiranja. razuvjeravati . kritičnost). reći da djeca 5 – 7 puta češće dižu ruku na sebe u adolescenciji ako znaju da im je roditelj pokušao sucid .sve što se javlja naglo i kratko traje (npr. sumnja na psihozu . zbog mogućeg somatski uvjetovanog psihičkog poremećaja. somatski uvjetovani psihički poremećaj. 12.) 4.tentamen = pokušaj suicida . spavanje) i održanjem vrste (seksualni i roditeljski). čuju zvukove iz nepoznatog izvora kad su sami u prostoriji – čak i 2 glasa koja ga vrijeđaju) 38 .možemo učiniti nekoliko stvari da spriječimo suicid: antisuicidalni ugovor. somatopsihika.

načinu reagiranja.osoba stalno podilazi (stalno smatra da je liječnik u pravu i prihvaća sve prijedloge) . subolesnicima.najteži slučaj je kad osoba ima karakteristike sva tri oblika (istovremeno ili se mijenjaju kroz vrijeme) . (ne)prihvaćanje liječenja 39 .depresivni bolesnik: sputan. prilagodba vanjskoj i bolničkoj sredini.. stav prema radu. s mnogo nepotrebnih detalja.spontano (neupadno)-prva vanjska manifestacija (može biti povezano s psihopatologijom) .izuzetno dotjeran. kako sjeda… . a dovršio Kretchner a) leptoastenička b) piknička. pravi shizofreni bolesnici se distanciraju od njih dok s drugim pravim shizofrenima ugodno komuniciraju i surađuju na zadacima (makar naravno nisu emocionalno vezani uz njih) . tjeskobno. održavanje higijene. shizofrenija. bolesti ovisnosti) (npr. koje se očituju u građi.kontakt s ispitivačem. važan .povezana s neuralnim poremećajima (anomalije u rastu i razvitku) . osoba s OKP-om mora lupiti s kišobranom određeni broj puta prije nego uđe u tramvaj). teatralan. namješteno.. ljubim ruke.izvitopereno (npr. pije čaj i namješta ruku) .bipolarni poremećaj c) atletska d) displastička.teatralno.prve dvije su povezane s psihijatrijskim poremećajima SOCIJALNO PONAŠANJE .stepenica ozbiljnije od teatralnog . ali paranoidni jesu) .drsko. on je teatralan (npr. kako pozdravlja.uredan (ne znači odsustvo psihičke bolesti) ..netko se namješta u svakoj pozi (npr. uplašeno .sapeto.) . neugodan zadah. napadno našminkan (manija) KONSTITUCIJA -skup prirođenih osobina ljudskog organizma.shizofreni bolesnik: teatralan.manični bolesnik: nesputan (nedistanciran).zapušten (depresija. PONAŠANJE. nespontan. VANJSKI IZGLED DRŽANJE I PONAŠANJE . naklon.PTSP-ovci prvi prepoznaju i budu agresivni prema lažnima . obliku.veća šansa za depresiju..ako netko uspije prevariti liječnike da su shizofreni iz nekih rentnih razloga..) VANJSKI IZGLED . osjeti se smrad.započeo Morel. agresivno (shizofreni nisu nužno agresivni.ukočeno. pratnjom.upadljivo. narcistički poremećaj ličnosti) . nadmeno. neprimjereno situaciji (shizofrenija. sklonosti prema bolestima .bizarno.submisivno.manični bolesnik nije bizaran kao shizofreni. ukočen .uzimanje hrane. sputan .obratiti pažnju na to kako bolesnik ulazi u sobu. neukusno obučen.na temelju toga možemo posredno zaključivati o psihopatološkim entitetima: . DRŽANJE. bizaran.katatonija = forma shizofrenije gdje je jedan dio muskulature ukočen .

. tj gubitak svijesti .. pri trovanju ugljičnim monoksidom. ali ne i obrnuto . osštećenje jetrene funkcije (hepatalna koma). pri ozljedama mozga te u stanjima koja dovode do povećanja intrakranijalnog tlaka c) Koma → najdublji poremećaj svijesti → Ne reagira na podražaje → Zjenice ukočene. u prisutnosti umora i nakon dugotrajne nesanice b) Sopor (= toror. a ne nagonski i refleksno o Svijest može biti očuvana. isključivo ljudska značajka POREMEĆAJI SVIJESTI 1. no učim podražaji nestanu. šećerna bolest (hipo/hiperglikemička koma) 40 . refleksi odsutni.Neurobiološka podjela svijesti: o Temeljna svijest – osjet samog sebe u jednom trenutku i na jednom mjestu o Proširena – složeni i razrađeni osjetm tj.Nesvijest – sinonim za komu. kvantitativni a) Somnolencija → Stanje blažeg poremećaja svijesti → Osoba reagira na vanjske podražaje i na sugestiju može učiniti neke radnje → Vremenska i prostorna dezorijentacija → Poremećena pažnja → Nastaje jatrogeno (nuspojave sedirajućih psihofarmaka). SMETNJE SVIJESTI I ORIJENTACIJE SVIJEST . a da je prisebnost smanjena ili odsutna. najdublji poremećaj svijesti. nepomućena svijest o Osoba djeluje racionalno i smisleno.Prisebnost – kvaliteta jasne svijesti. doživljaj samog sebe  Cjeloviti identitet osobe. ponovno se vraća u besvjesno stanje → Prisutna dezorijentacija → Nakon prestanka dolazi do amnezije za razdoblje provedeno u stanju sopora → Pojavljuje se u svim stanjima koja uzrokuju somnolenciju.Nesvjesno – duboko potisnuti sadržaji koji se teško mogu dovesti u svijest o Ne poznaje vremenska i prostorna ograničenja o Očuvana svijest . oštećenje bubrega koje dovodi do uremije. ali ne i na blaže → Osobu možemo dozvati u budno stanje. osjećanje. Babinski) → Amnezija nakon → Uzroci su povećan intrakranijalni tlak. ali mogu biti prisutni patološki refleksi (npr. kod intoksikacija.Svjesno (budno) – znak normalnog funkcioniranja. kraniocerebralne ozljede. ≠ stupor) → Stanje dubljeg poremećaja svijesti → Osoba reagira na intenzivne podražaje. mišljenje. ciklički se izmjenjuje sa spavanjem . htijenje i djelovanje).Predsvjesno – bliže svjesti i lako ih je dovesti u svijest .Sveukupno psihičko doživljavanje (sveukupno opažanje.

obmanama osjetila. strah → Uzroci su organski promjene SŽS-a te teška psihotrauma b) Delirantno stanje (delirij) → praćeno inkoherentnim mišljenjem. ozljeda i tumora moozga. upalnih procesa SŽS-a. sugestibilnost → Ne može se jasno pojmiti stvarnost → Mogu se javiti ideje odnosa. poremećeno rasuđivanje. poremećen ciklus budnost – spavanje • Delirantna epizoda – dezorijentacija. – prisutni dezorijentiranost.s. vidne halucinacije. 2.. – u bolesnika s epilepsijom • Agitirano – psihomotorni nemir i agresivnost • Sređeno – najčešće fuga → Sanovno bunilo – vrsta sumračnog stanja koje nastaje kod naglog prekida spavanja kad je osoba jako umorna. zatim izlazak iz stanja delirija i spavanje više od 24 sata (delirium tremens) → Amnezija nakon → Organski uzrokovano (ovisnosti. dezorijentacija. alkoholizma te disocijativnih stanja → Orijentirano sumračno stanje – očuvana orijentacija → Dezorijentirano ili delirantno s. alkoholizirana ili ustrašena • Sužena svijest. psihomotorna agitacija i agresivnost → Histerično s. traganje → Nesigurnost. strahom. halucinacije. a zatim slabljenje motoričkih funkcija • Ovo je normalno pijano stanje 41 . kvalitativne (bitnije za psihijatriju) a) Oneroidno stanje → nesigurna orijentacija → Smetenost. intoksikacije) → Tipičan primjer je alkoholni delirij • Predelirij – lakša dezorijentacija. strah. sumanute misli.s. – u osoba s disocijativnim poremećajima → Epileptično s. buđenje otežano. upalne bolesti.s. mišljenje. sumanutim idejama. povišena psihomotorika s izraženim tremorom. zbunjenost → Često lutanje. psihomotorno uzbuđenje d) Pijana stanja → Obično pijano stanje – prosječna rekacija na veću količinu alkohola • Euforija s motornim povišenjem. prisutna sugestibilnost te nekritičnost c) Sumračno stanje → naglo nastaje. afektivnim uzbuđenjem. obmane osjetila. djelovanje) za razliku od delirija → Postoji predmetna svijest (za razliku od delirija koji nema predmetnu svijest) • Osoba percipira predmete i može obavljati neke aktivnosti → Gubi se svijest o vlastitom ja → Prisutni su dezorijentiranost. agresivni i impulzivni postupci → Amnezija nakon izlaska iz ovog stanja → javlja se kod epilepsije. kratko traje i naglo prestaje → Postoji sinteza psihičkih funkcija (opažanje. labilni afekt. motoričkom hiperaktivnošću → traje od nekoliko sati do nekoliko dana.

s. disocijacije .Dezorijentacija prema osobama o Osoba ne zna tko su ljudi u njezinom okruženju. prostorna. na kojem mjestu. agresivno ponašanje • Delirantno p. obmane osjetila. ali ne nužno! → Amnezija za to razdoblje → Histerična fuga • Može se preuzeti novi identitet. tko su ljudi oko nje.s. o Kod psihoorg poremećaja. a zaboravlja se stari • Traje nekoliko dana. u disocijativnim stanjima . gdje je i koje je vrijeme Poremećaji orijentacije koji ne moraju biti znak psihopatološkog odstupanja o Deja vu → osjećaj da je nešto već viđeno o Deja vecu – osjećaj ranije doživljene situacije o Jamais vu i vecu → nešto je već viđeno ili doživljeno. koji su blagdani i sl. osnovni identitet f) Hodanje u spavanjeu ili somnabulizam → nepotpuno budno stanje kada je svijest kao u snu. SH.Dezorijentacija prema sebi o Bolesnik ne zna tko je o Najteži poremećaj orijentacije i kronološki obično nastaje zadnji 42 . kod kroničnih psihoorg sindroma. ne zna prepoznati sebi bliske osobe o U kvalitetnim poremećajima svijesti. – dezorijentacija.. ne zna koji je mjesec.s. autopsihička i alopsihička orijentacija Normalna ako osoba zna tko je. godina.  Može biti posljedica umora ili nezainteresiranosti o Osoba griješi u datumu za više dana. sumanosti. – oblik alkoholnog delirija e) Fuga (poriomanija) → neodoljivi nagon za putovanjem koje bolesnik poduzima bez cilja → javlja se kod epilepsije i histerije. prema sebi i drugima Vremenska. psihotičnih stanja. – psihomotorna povišenost i uzbuđenost zajedno s poremećenom svijesti • Sumračno p. griješi u datumu za nekoliko dana  Blaži oblik vremenske dezor. nakon čega se vraća stari. poremećaja raspoloženja i disocijativnih fenomena . u kojoj bolnici o Obično prati vremensku dezor. poremećaj rasuđivanja. godišnje doba.a sada se doživljava kao novo 1) Poremećaji orijentacije prema vrsti .Dezorijentacija u prostoru o Osoba ne zna gdje je. a motorika je „uključena“ kao u budnosti ORIJENTACIJA Snalaženje u vremenu. o Najčešća i susreće se kod psihoorganskih promjena.Dezorijentacija u vremenu o Osoba ne zna koje je doba dana i koji je dan u tjednu.  Potpuna vremenska dezor. → Patološka p. prostoru.

Srednje teški oblici o Uz vremensku dezor. o Kod poremećaja svijesti. prostornu i neorijentiranost prema osobama.Pojavljuje se pri susretu s nekim umjetničkim djelom koje se intenzivno doživljava 43 . osoba ne prepoznaje prostor.Apatična – u bolesnika s apatičnim i depresivnim poremećajima . nesvjesticom. . vrloglavicom. okolinu i ljude koji ju okružuju . na postoji ni orijentacija prema sebi 3) Dezorijentacije prema povezanosti s psihičkim poremećajima . situaciju.Blaži oblici poremećene orijentacije o Vremenska (eventualno i prostorna) dezorijentacija . podvojene ličnosti i disocijativnih fenomena 2) Prema intenzitetu .Poseban oblik dezor.Stendhalov sindrom ..Amnestička – vezana uz psihičke poremećaje koje imaju smetnje zapamćivanja . halucinatornim doživljavanjima .Prije svega prostorna dezorijentacija o Očituje se zbunjenošću.Dezorijentacija kod poremećene svijesti – kod svih kvantitativnih i kvalitativnih poremećaja svijesti .Sumanuta – u psihotičnih bolesnika koji imaju sumanute misli .Najteži oblik o Uz vremensku.

44 ..

a odigrava se unutar organizma o Fenomenološko ili pojavno polje – doživljavanje vanjske stvarnosti zajedno s doživljavanjem unutar organizma • Ima svjesni i nesvjesni dio o Vlastito ja – obuhvaća opažanja samog sebe. POREMEĆAJI LIČNOSTI LIČNOST Dinamična organizacija psihofizičkih sustava unutar pojedinca koji određuju njegove jedinstvene prilagodbe okruženju u kojem se nalazi Integracija osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja determinira njegovu aktivnost u promjenjivoj okolini.. i njezino ponašanje u budućnosti Okolinske – povezane sa okolinom i uvjetovane njome Konstitucijske – određene naslijeđem Dinamičke – potiču na aktivnost Osobine temperamenta – oblikuju emocionalne načine reagiranja Postoji 16 strukturnih sastavnica ličnosti. a temelj njegova djelovanja je dobrota o Treba omogućiti da se razvija na temelju vlastitih urođenih mogućnosti Veće značenje pridaje svjesnom dijelu ličnosti Tri dijela ličnosti: o Organizam – sjedište iskustva pojedinca • Cjelokupno iskustvo jest sve ono što je dostupno svijesti. Rogers . odnos prema drugim ljudima. o samom sebi i odnosa samog sebe prema drugima • Značajni koncepti pojam o sebi: svijest o postojanju („ja jesam“) i svijest o funkciji („ja mogu“) • Sve to čini realno ja. Izvorne – nisu povezane sa situacijom • Trajnije i bitne za određenje pojedine lič.Teoriju postavio C.Čovjek je po svojoj prirodi pozitivno biće. bihevioralna.R.Teorija ličnosti prema Cattellu Osnovne sastavnice ličnosti naziva osobinama ličnocsti Dvije vrste strukturnih osobina ličnosti Površinske – vezane uz specifično ponašanje u specif. fenomenološka i faktorska teorija ličnosti FENOMENOLOŠKA TEORIJA LIČNOSTI . a oblikuje se i mijenja pod utjecajem te aktivnosti Ličnost pojedinca se izražava kroz njegovo ponašanje. situacijama • Kako se mijenjaju ponašanja mijenjaju se i ove osobine lič. za razliku od konstrukta idealno ja o Ako postoji nesklad između organizma (iskustva) i vlastitog ja (pojma o sebi) mogu nastati psihički poremećaji FAKTORSKA TEORIJA LIČNOSTI Obuhvaća više različitih faktorsko-analitičkih teorija ličnosti Ljudska se ličnost u svojoj složenosti promatra i objašnjava kroz manji broj njezinih dijelova o To su ekstrahirane latentne dimenzije kojima se opisuje ličnost . kognitivna. ali i da se sam mijenja Najznačajnije su psihoanalitička. mogućnost da na njih utječe. tj. Ličnost se razvija međuodnosom naslijeđa i procesa učenja 45 - o o   o o o o o o . izvornih osobina koje opisuju lič.

poremećaja ličnosti Dodao i četvrtu dimenziju – upornost Obilježja lič. pojedinačne reakcije Uobičajena (habitualna) ponašanja – ponavljaju se u određenim situacijama Osobine ličnosti – interkorelacije između dvaju ili više habitualnih ponašanja Tipovi ličnosti – interkorelacije između osobina ličnosti o Tri dimenzije ličnosti Ekstraverzija – introverzija Neuroticizam – emoc. predmeta i ljudi Primarno nije p. svoje tijelo Osoba vidi promjene koje ne postoje Bolesnik gubi svoj identitet jer sebe osjeća i doživljava kao drugu osobu Derealizacija → nestvarno doživljavanje okoline. a prisutne su u najvećem broju pojedinaca o Četiri razine ličnosti: Specif. a konačnu ulogu u tome koji će tip lič. suradnja i nadilaženje samoga sebe POREMEĆAJI LIČNOSTI . o o  o o o o o .To su simptomi u sklopu nekog drugog poremećaja Podvojena ličnost → stanje u kojem postoji dvostruka svijest Izmijenjuju se svijest i identitet sa sviješću neke druge osobe Postoji osnovni (domaći) i drugi (alter) identitet Alter identitet može znati nešto o osnovnoj lič. (rijetko u epilepsiji i SH) Depersonalizacija → osoba drugačije doživljava sebe. otvorenost. nastati ima okolina  Važno mjesto imaju učenje i socijalizacija o . stabilnost Psihoticizam o U nastanku lič. Big five konstrukt Pet velikih faktora: Neuroticizam. nastaju u naslijeđenim sklonostima za doživljavanje psihičkih trauma i sukoba Teorija ličnosti prema Eysencku o Pronalazi sastavnice ličnosti koje su općenitog karaktera. čine temeljne dimenzije ličnosti. stvarnosti.. svrstao u temperamente te je uveo tri dimenzije karaktera Samovođenje. ličnosti u užem smislu Poremećaji doživljavanja vlastite ličnosti . ekstraverzija.Petodimenzionalni model ličnosti Costa i McCrae – petofaktorski model za opis i procjenu ličnosti Tzv.Dimenzije ličnosti po Cloningeru Tri obilježja ličnosti koja su određena genetsko-neurobiološkom podlogom Traganje za novim – povezano s niskom dopaminergičkom aktivnošću Ovisnost o nagradi – povezano s niskom noradrenergičkom aktivnošću Izbjegavanje štete – povezano s povećanom serotoninergičkom aktivnošću Kombinacija ovih obilježja dovodi do specif. doživljavanja vlastite ličnosti i kao p. Poremećaji lič. vlastite ličnosti nego doživljavanja okoline Obično je udružen s depersonalizacijom 46 -        o   • o    o o o  A. ali ne i obrnuto Vrlo je rijetko i pojavljuje se kao disocijativni p. svoj izgled. ugodnost i savjesnost o Na osnovi ovog koncepta je stvoren test ličnosti NEO-PI . naslijeđe je samo temelj.Pojavljuju se kao p.

a rjeđe u depresiji .Transformacija → depersonalizacija pri kojoj se osnovni identitet izgubio. pojavljuju i u SH. se osim kod disocijativnih p. i dereal. a osoba je poprimila novi Stalno se ponaša kao neka druga osoba o o 47 .. Depers.

Tranzitivizam → pripisivanje svojih doživljaja nekom drugom Transf. 48 o - o B. doživljavanja vlastite lič. sanjarenju. i depresivnih p. mišljenju i doživljavanju o Najčešće se pojavljuje zajedno s izbjegavajućim i shizotipnim p. ličnosti . zapostavljanje i zanemarivanje o Neopraštanje. lič. ekscentrično ponašanje. i tranz. „čudaci“ o Socijalni i interpersonalni deficiti o Smanjen kapacitet za bliske osobe o Iskrivljeno perceptivno i kognitivno funkcioniranje o Najveći dio osoba s ovim p. neobično. suzdržane. ličnosti trebaju biti zadovoljeni određeni uvjeti: Ponašanje treba biti patološko (odstupajuće od očekivanog) Perzistirajuće (često prisutno tijekom razdoblja od najmanje 5 godina) Pervazivno (jasno uočljivo u različitim situacijama Dijele se na anksiozne. povlačenje od uzbuđenja i distanciranost od društva o Osobe su povučene.) . ne može se zaustaviti Poremećaji ličnosti u užem smislu Ti p. o o o o - . doživljava se potpuno odvojeno od svijeta oko sebe. „sama je sebi dovoljna“ o Shizofreni simptom. shizotipni. afektivnom. narcistički. Ekscentrični poremećaji ličnosti (Klaster A) . ekscentrične i dramatične p.Shizotipni → čudno. rezervirane u kontaktima. se mogu dijagnosticirati kao zasebni entiteti Riječ je o dominaciji određenih crta ličnosti koje „prekrivaju“ ostale značajke te osobe Ovisno o dominirajućem simptomu p. ličnosti. osjetljivost na nepravdu.Da bi neka značajka lič. strah i opasnost od drugih ljudi i situacija te njihovo izbjegavanje o Stalna anksioznost. nagonskom. nezaboravljanje uvreda.Shizoidni → introvertiranost. p. svojim intenzitetom i kvalitetom postala p. nezainteresirane za okolna zbivanja. .Ovdje se mogu svrstati i trajne promjene ličnosti 1. stalno nešto nekomu zamjeraju o Može se javiti s drugim poremećajima (shizoidni. dobivaju ime (anksiozni. no u blažem se obliku može pojaviti kod p. šutljive o Emocionalno hladne i udaljenje. maštanju o Žive u svom izoliranom svijetu o Minimalni raspon izražavanja emocija o Ne pokazuju odstupanja u percepciji.. ličnosti o Veći dio osoba s ovim p.Raspad ličnosti → potpuna disociranost u misaonom.. cijeli život pokazuje ovakvo ponašanje o U 30-40% njih se javlja SH .. sumnjičavost. ličnosti o Moguća pojava paranoidnog p. nepovjerljivost o Tumačenje neutralnih ili prijateljskih postupaka kao neprijateljskih o Borbeno zastupanje svojih prava o Pretpostavljaju da će ih netko iskoristiti i nauditit im o Pronalaze skrivena značenja. se pojavljuju u SH Autizam → p. ličnosti . otuđuju se od drugih o Zaokupljene vlastitim mislim. i vanjskog svijeta o Osoba se povlači u sebe. graničnog p.) . a neki počine samoubojstvo o Najčešće se pojavljuje sa shizoidnim p.Paranoidni → nepovjerenje u okolinu... izbjegavajući p. opažajnom i kognitivnom smislu U SH – ne pomaže terapija. radno funkcionira i može imati obitelj o U nekih osoba će se razviti SH.

Dramatični poremećaji ličnosti (Klaster B) . osjećaj praznine.Histrionski → izrazita egocentričnost. teatralnost i dramatičnost.Granični (borderline) → nestabilan osjećaj osobnog identiteta o Brze izmjene raspoloženja. a mogu se javiti i anksiozni te depresivni p. . tzv. raspoloženja (velika depresivna epizoda. ličnosti uz borderline strukturu o Kod nekih bolesnika se javljaju i spolne disfunkcije. tj. ličnosti iz DSM-a. impulzivnost.Disocijalni → odgovara antisocijalnom p. nemaju empatiju za druge o Sklonost eksploatiranju u interpersonalnim odnosima o Mogu se žaliti na brojne somatske tegobe 49 . prevaranti. ali i potpuni gubitak razumijevanja za njih o Precjenjuju svoje sposobnosti i preuveličavaju svoja postignuća o Teško ostvaruju i održavaju emoc. odgovornost za neuspjeh pripisuju drugima o Obično se pojavljuje uz somatizacijske p. . se najčešće javljaju p. splitting) o Impulzivno i autodestruktivno ponašanje (suicidalni) o Poteškoće u kontroli ljutnje (dominantna emocija) i drugih osjećaja o Najčešće neuspješna terapija o Uz ovaj p.Narcistički → pretjerani osjećaj važnosti i jedinstvenosti te traženje pažnje o Javlja se potreba za divljenjem od strane drugih.)  44% ljudi s graničnim p. . 2. nebriga o osjećajima drugih. starijem nazivu sociopatski ili psihopatski poremećaj o Zanemarivanje i nepoštivanje prava drugih ljudi o Nemaju grižnju savjest da su učinili nešto loše o Brze reakcije. veza o Nepovjerenje (crno-bijelo gledanje. ali da bi se dijagnosticirao osoba mora imati 18 god. ibolesti ovisnosti.. a od p. ima i bipolarni afektivni p. odnose jer zanemaruju partnerove osjećaje i potrebe o Preosjetljivost na neuspjeh. nestabilnost emoc. preuveličano izražavanje osjećaja. bipolarni afektivni p. emocionalan osjetljivost i traženje pažnje o Preokupirani spolnošću i seksualnošću o Manipulativno ponašanje o Nisu sposobni za dublje i dulje emocionalne veze o Nedosljedni. prebacuju krivnju na druge o Zahtjevni i manipulativni o Najranije se pojavljuje (prije 15 godine). površna i labilna afektivnost. neodgovornost o Nepošteni.

Anankastični ili opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti → obilježavaju ga ekstremni perfekcionizam. strah od napuštanja o Od shizodinih se razlikuju po tome što ne vole svoju usamljenost o Može se javiti sa shizoidnim . al pod uvjetom da su apsolutno prihvaćeni o Može doći do socijalne izolacije o Najčešće se javlja sa shizoidnim p. nesigurnost. shizotipnim te izbjegavajućim p. graničnim. narcističkim) o U nekih osoba će se razviti SH ili depresivni p. neprihvaćanje i odbacivanje o Žele se družiti. ličnosti. strah i osjećaj manje vrijednosti o Nisko samopoštovanje. osjećaj sumnje. ne vole biti sami. osjećaj bespomoćnosti i nesposobnosti. niskog samopoštovanja. tvrdoglavost i neodlučnost o Zaokupljenost detaljima.Izbjegavajući poremećaj ličnosti → napetost. ne iskazuju neslaganje s drugima o Osjetljivost na kritiku. .. redom i organizacijom do mjere da gube bit aktivnosti o Javljaj se s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. zaokupiranost detaljima. ličnosti (paranoidnim.Ovisna ličnost → nedostatak odlučnosti. Anksiozni poremećaji ličnosti (Klaster C) . krutost u mišljenju. izbjegavajućim. oprez. 3. provjeravanje. ličnosti . a velike odluke prepuštaju drugima o Pouzdaju se u tuđe odluke i nikada ne iskazuju neslaganje s njima o Ne vole biti sami. vjerovanje i pasivno prepuštanje drugima o Sve odluke se moraju savjetovati s drugima. ličnosti (oko 50% osoba) o Pojavljuje se i s drugim anksioznim p. i p. 50 . osjećaj nekompetentnosti. ali i nekim anksioznim p. drugim anksioznim p. i p.

obuhvaća sve prijelaze od lagano usporenih kretnji.Stereotipija . POREMEĆAJI PSIHOMOTORIKE PSIHOMOTORIKA .Automatizam (ehomimija. eholalija) Povišena (otkočena) psihomotorika .Negativizam . obuhvaća sve prijelaze od blago povišenih kretnji.Katatono uzbuđenje . Snižena (kočena) psihomotorika . . pri intoksikaciji i psihoorg. . intoksikacija.Motorička aktivnost u najširem smislu: pokreti tijela i ekstremiteta.Katalepsija i voštana savitljivost . . smetnjama o Poremećaj govora. preko ubrzanih pokreta. delirij) .Impulzivne radnje Wernickeova podjela psihomotoričkih poremećaja: 1) Poremećaji govora Disfazija – djelomični gubitak sposobnosti govora Afazija – potpuni gubitak govora o Motorna – oštećenje Brocine zone za govor  Bolesnik razumije govor. mimika i gestikulacija. a ni tuđi govor  Moguća upotreba neologizama (novostvorenih riječi) o Senzomotorna – oštećeno razumijevanje govora i sam govor o Nominalna – izgubljeni su jezični simboli  Bolesnik ne može imenovati predmete.Manirizam . ali sam teško i nerazumljivo govori ili uopće ne može govoriti o Senzorna – Oštećena Wernickeova područja za govor  Omogućuje govor..Snižena motorička aktivnost. sindrom frontalnog režnja. .Psihomotorno uzbuđenje (manija. stvari i pojave Mutizam – prekid verbalne komunikacije o Bolesnik komunicira neverbalno o Shizofreni simptom Negativizam – potpuni prekid komunikacije s okolinom Logoreja – brzo govorenje o U maniji.Stupor . preko tromosti do potpunog gubitka aktivnog i spontanog kretanja – stupor.Povišena motorička aktivnost.Mutizam . već su izraz poremećenog psihičkog stanja. ali on nije smislen jer bolesnik ne razumije ni svoj.Motorički izražaj psihičkog stanja. nemira i uznemirenosti do agitiranog stanja. ali i mišljenja Bradilalija – ekstremno spori govor 51 - - - .Poremećaji psihomotorike nisu posljedica organskog oštećenja. ehopraksija.

oštećenjima 52 .. o U depresiji i psihoorg.

Koprolalija – ponavljanje prostih i opscenih riječi ili fraza o Može biti i kompulzivni fenomen o U poremećajima ličnosti. obilježeni gubitkom harmonije i lakoće pokreta  U katatonoj SH Automatska poslušnost – podrvgavanje tuđoj volji o Osoba ispunjava zahtjeve drugih o Ovaj poremećaj i njegova suprotnost (negativizam) pojavljuju se u SH Negativizam – odbijanje suradnje. Tourettovu sindromu Kopropraksija – ponavljanje opscenih pokreta Katatoni simptomi – napeti. gestikulaciju. kretnje o Vide se u SH Stereotipija – stalno ponavljanje besmislenih pokreta o U katatonoj SH Ehomimija – ponavljanje tuđih izraza lca Ehopraksija – ponavljanje tuđih pokreta o Kod SH. izvještačeni pokreti o Obuhvaćaju mimiku. sindromu frontalnog režnja. kompulzivnim poremećajima i shizofreniji Palilalija – ponavljanje vlastite zadnje riječi ili dijela rečenice o Povezana sa Tourettovim sindromom Eholalija – ponavljanje riječi ili rečenica koje su zadnje izgovorene o U SH. oštećenju mozga Parakinezija – kvalitativni poremećaj pokreta o Pokreti su abnormalni. u određeni položaj. maniji. koji bolesnik dulje zadržava 53 - - - - . bez bolesnikova otpora. iskrivljeni. intoksikacijama Hiperkinezija – povećanje motoričke aktivnosti (hiperaktivnost) o U dječjem autizmu. kod intelektualnih teškoća i Tourettovog sindroma Dislalija – neispravan izgovor glasova. osoba s intelektualnim teškoćama. glave i tijela. motoričke i bilo koje druge o Mutizam – ako osoba odbija verbalnu suradnju o Može biti aktivan (postupa suprotno od traženog) i pasivan (odbija postupiti po zahtjevu) Manirizam – bizarni i nepotrebni pokreti o Preuveličani. nategnuti o Kod SH Katapleksija – nagli. delirantnom stanju. kratki gubitak mišićnog tonusa o Kod SH i narkolepsije Katalepsija – ukočeno držanje o Bolesnik zauzima neobičan položaj tijela i dugo ostaje u njemu Voštana savitljivost – postavljanje udova. sindromu ADHD. organskim poremećajima. smetnje u artikulaciji riječi.. tepanje - 2) Poremećaji pokreta Apraksija – nemogućnost izvođenja voljnih pokreta Akatizija – subjektivni osjećaj da se ne može biti na jednom mjestu o Može biti posljedica antipsihotične ili druge medikacije Akinezija – prestanak motoričke aktivnosti o U katatonoj SH i kao nuspojava antipsihotika Bradikinezija – spora motorička aktivnost sa smanjenim spontanim pokretima o U teškim depresivnim epizodama Hipokinezija – hipoaktivnost motoričke funkcije (siromaštvo pokreta) o U depresiji.

a nakon toga se ne osjeća zadovoljstvo. nagla uzbuđenost o Motorikom i stanjem svijesti slična sumračnom stanju Psihomotorna uzbuđenja – stanje izrazito povišene motoričke aktivnosti o Kod manije. ali katkad i besmisleno  Kod kompulzivnih poremećaja. nego se rađa potreba za novom prisilnom radnjom o Dovode do smanjenja anksioznosti o Mogu ih pratiti prisilne misli (opsesije) Nagonske – služe zadovoljenju osnovnih životnih nagona o Mogu se javiti kao jedan simptom (tada su to poremećaji nagona) ili jedan od simptopma (u p. SH Prisilne – to su prisile (kompulzije) o Obično su to brojanje. intoksikacije i sindroma frontalnog režnja - - 3) Poremećaji radnji (djelovanja) Impulzivne radnje – nagle promjene motoričkog ponašanja koje nisu u skladu s događanjem u okolini o U bolesnika rastu napetost i osjećaj unutarnjeg nemira koji se nakon impulzivne radnje povlače te osoba doživljava olakšanje i neku vrstu zadovoljstva Automatske – obavljaju se bez želje da se učine. nisu motivirane ni opravdane o U SH i disocijativnim stanjime Reaktivne – reakcije su na događanje o Osoba reagira promptno. ličnosti. čišćenje o Osoba ima silnu potrebu da ih napravi. svijesti. p. pomama – silna. psihogeni – kod disocijativnih stanja Katatona uzbuđenja – stanja psihomotorne povišenosti u katatonoj SH o Katatoni nemir – oblik blaže uznemirenosti o K. svijesti. delirija. Stupor – stanje bez imalo motoričke aktivnosti o Bolesnik ne izvodi pokrete i ne reagira na podražaje o Katatoni – izgleda kao da je osoba potpuno pomućene svijesti  No osoba kada izađe iz stupora može opisati što se oko njega u tom stanju događalo o Depresivni o Organski – kod organskh oštećenja mozga o Histerični. raspoloženja) o Dipsomanija – nagon za povremenim pijenjem alkoholnih pića do opijanja o Piromanija – poriv za paljenjem vatre o Kleptomanija – poriv za krađom o Oniomanija – nagon za pretjeranim kupovanjem o Poriomanija – nagon za putovanjem (pojavljuje se u obliku fuga) - - - 54 . SH.. p. obično u obrambenoj funkciji. provjeravanje. bez razmišljanja.

55 ..

istodobna ljubav i mržnja) o Javljaju se u SH . anksioznih p.Svjesni i smišljeni izbor između više ciljeva i poriva . organskim oštećenjima SŽS-a. IT . a može biti individualna i masovna POREMEĆAJI VOLJE . bolesti ovisnosti .To su samostalni poremećaji volje . automatska poslušnost i zapovijedni mehanizmi (eho fenomeni) 56 . mutizam. anks. ličnosti. pretjerano sugestibilna. ličnosti. ovisnici. IT.. p.Najprije nastaje pobuda zatim se kroz incijativu i motivaciju oblikuje odluka o aktivnosti. POREMEĆAJI VOLJE VOLJA . psihomotorno usporenje o Ekstremni oblik ovakvog stanja jest stupor o Hipobulija i abulija se javljaju u depresiji.Parabulija → potpuno blokiranje jednog voljnog impulsa i njegova zamjena suprotnim o U SH . volje se ubrajaju i autizam.. ličnosti i stanjima psihofizičke iscrpljenosti .Sugestibilnost → stupanj prihvaćanja tuđih sugestija o Ona može biti smanjena (u SH i depr.U širem smislu u p.Sugestija → osobina pojedinca da prihvaća tuđe mišljenje . p.Metabulija → nepostojana i promjenjiva volja koja se viđa u kolebljivih osoba o P. hoće i neće o Razlikovati od ambivalencije – dvostrukost afekata (npr. ima volju za sve o U hipomaniji. impulsi i inicijativa o Pojavljuje se sputanost. negativizam.. p.Diplobulija ili ambitendencija → dvostrukost voljnih ili nagonskih dinamizama o Bolesnik istodobno ima pobude različitih (često i suprotnih motiva) o On nešto želi i ne želi. SH.. maniformnoj psihozi .Pseudobulija → prividno jaka volja kod koje je osoba ipak povodljiva za drugom osobom o Kod depr. maniji. koja se zatim planira.Hipobulija → slabost volje o Voljni impulsi su sniženi u različitom intenzitetu . bolesnika te u osoba s intelektualnim teškoćama). osobe s IT) ili patološka o Patološka sugestibilnost → bolesna sklonost za sugestivnu reakciju i povodljivo ponašanje  Inducirana psihoza – poseban oblik patološke sugestibilnosti • Nastaje kod osoba koje svakodnevno kontaktiraju s psihotičnim bolesnikom • Kod njih se mogu pojaviti isti ili slični simptomi koje ima i bolesnik • Najčešće paranoidnog tipa. p. povećana (u maniji. a nakraju i učini .Hiperbulija → pojačana voljna aktivnost o Osoba je puna inicijative.Abulija → nedostaju pobuda.

ne zamjećuje ga okolina nego ga osjeća pojedinac(simptom) a) Osnovno Temeljno osjećajno stanje.. briga). seksualna napetost. obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem . strah AFEKT . svježina. žalost. kratkotrajna. ljutnja.U afektivna stanja se svrstavaju i anksioznosti o Fiziološka anksioznost – u funkciji je podražaja i vezana je za opasnost  Rekacija borbe ili bijega o Patološka – remeti funkcioniranje osobe. a javlja se dugo vremena nakon prestanka realne opasnosti ili kad opasnosti uopćce nema 1) OSJEĆAJ Subjektivno doživljavanje svijeta i sebe.Znak: Afekte zamjećuje okolina (objektivna situacija). Osjećaji su (uz intelektualno i voljno područje) najvažniji dio našeg duševnog života. bijes. umor. radost. žeđ. briga. vrućina. žalost. volju i nagone Mogu biti ugodni i neugodni a) Tjelesni osjećaj o Vezani za tjelesne podražaje  Bol. .Osjećajna strana duševnog života . POREMEĆAJI AFEKTIVNOSTI (≠ raspoloženje) AFEKTIVNOST . nagla. b) Duševni osjećaji o To su emocije. srdžba. hladnoća. RASPOLOŽENJE . mržnja. svijest.Ekscitirani = povišeni (mržnja.Osjećajno stanje duljeg trajanja. mišljenje. a javljaju se kao osjećaji doživljavanja (vezani za vanjske doživljaje) i osjećaji vlastitog ja (vezani za unutrašnje doživljavanje)  Ljubav. vremenskih mijena raspoloženje se mijenja 57 .Simptomi: subjektivni doživljaj («Ja sam tužan») . veselje) i depresivni = sniženi (tjeskoba. pamćenje. seksualna ugoda. bijes. strah.Intenzivna. tuga. tjelesnih promjena.. pažnju. veselje. glad. Oni prate naše opažanje.Normalna afektivnost je eutimična o Adekvatna je situaciji i može se mijenjati u skladu s promjenama u njoj koje pred pojedinca postavljaju određene adaptivne zahtjeve .Složena psihička funkcija subjektivnog doživljavanja vlastite osobe i njezine okoline . psihomotoriku. mučnina. vanjskih zbivanja. karakteristično za određenu b) Promjenjivo Pod utjecajem unutrašnjeg proživljavanja..

ali nedostaje tuga Bespomoćnost → nastaje kada su osobe bez energije. živosti o Stalni umor. umorna. oštećenjima. snage. osjećaj tuge i potištenosti o Ovo stanje se zove i hipotimija o Atimija – stanje „bez raspoloženja“ koje se javlja u teških oblika depresije o Osoba slabije emocionalno. prilagodbe. nereagiranje na uobičajene podražaje i neaktivnost o Slično osnovnom depresivnom raspoloženju. bezvoljna.tj nebriga za njih Distimija → blaža forma depresivnog raspoloženja (subdepresija). uznemirenost. ličnosti. suicidalnost ne prati svaku depresiju o Težinu depresivnosti određuju:  Intenzitet i duljina simptoma  Stupanj disfunkcionalnosti bolesnika  Prisutnost psihotičnih simptoma i suicidalnih razmišljanja o Javlja se u depresivnim poremećajima. slabost. anksioznim i p. shizoafektivnim psihozama i u SH o Može biti i endokrinološki uvjetovano  Uzrokuju ga fiziološke i patološke hormonalne oscilacije o Može bit u komorbiditetu s anksioznim p. fenomeni depersonalizacije i halucinatorna doživljavanja o Tuga je dominirajući simptom. KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA Poremećaji sniženog (kočenog) ili povišenog (otkočenog) afektivnog stanja češći i benigniji Depresivno raspoloženje → Negativno obojeno afektivno stanje koje obilježava sniženo raspoloženje. a koji su protivni moralnim i religioznim načelima o osoba se želi vratiti u prošlost kako bi ispravno postupila Osjećaj osiromašenja → nesumanuto vjerovanje kako osba neće moći održati svoju egzistenciju i neće se moći izdržavatu Osjećaj unutrašnjeg nemira → osoba se žali na nemir. nesposobne se brinuti o sebi. izgubljenosti Osjećaj gubitka životne energije → smanjenje ili gubitak energije. niskog samopoštovanja i podčinjene u odnosu s drugima o Uvjet je za razvijanje PTSP-a Beznađe → depresivni osjećaj u kojem prevladava pesimizam glede budućnosti o Mogu se javiti ideje propasti. neukosti Osjećaj krivnje → pretjerano sažaljenje nad prošlim ponašanjem.. neodlučnosti. psihoorg. mislima i željama. besperspektivnosti. napetost Prekrasna ravnodušnost →gubitak emocija vezan za postojeće simptome. na nivou ličnosti o Trajno sniženje raspoloženja o Osoba je stalno sniženog raspoloženja. nezainteresirana - - 58 .. p. nespretnosti. tjelesna neugoda Osjećaj neadekvatnosti → praćen nepsihotičnom doživljajem vlastite nesposobnosti. depresivnim fazama bipolarnih afektivnih p.. socijalno i profesionalno funkcionira o Govor je usporen i tih. bolestima ovisnosti i tjelesnim kroničnim bolestima Apatija → to je bezosjećajnost o Obilježavaju ju ravnodušnost. malo pričaju i rijetko spontano o Može biti praćeno i psihotičnim simptomima  To su sumanute misli depresivnog karaktera. različitim epizodama bolesti ovisnosti.

zlovoljno. ali ako osoba osjeti da ju to smeta.karakteristični kod većine shizofrenih bolesnika i nekih poremećaja ličnosti o mogu se javiti i kod bolesti ovisnosti. ushita i ekstaze Ekstaza → stanje intenzivnog zanosa i velike sreće Disforija → turobno. može je se liječiti psihoterapijom ili lijekovima Hipomanija → blaže povišeno raspoloženje o Osoba je vesela. osjećaj sreće o Emocije su intenzivnije nego u hipomaniji o Prisutni su poremećaji svih psihičkih funkcija:  Pojačana psihomotorika  Ubrzani govor  Hipervigilnost pažnje  Smetnje nagona  Simanute misli – zbog njih se manija svrstava u psihoze Morija → sindrom frontalnog režnja o Povišeno raspoloženje. neozbiljnost. sumorno. reakcije u svom nekadašnjem intenzitetu o Osoba na emocije drugih reagira „blijedo“ . p. vedra. nezadovoljno. topline o Bolesnik nema emoc. bez ozbiljne mogućnosti planiranja. sreće.Afektivna bljedoća → izostanak emoc. reakcije. Ciklotimija → blaže odstupanje. povišene psihomotorike Euforija → povišeno raspoloženje u kojem prevladavaju povišeni osjećaji blagostanja. veličine. radost.Afektivna udaljenost → potpuni izostanak emoc. kod ljudi koji imaju nizak prag tolerancije o Ljutito i afresivno ponašanje naizgled mirne osobe Emocionalna labilnost → lakša promjena osnovnog raspoloženja o Održava se kratko vrijeme i mijenja se na beznačajne povode ili spontano Emocionalna inkontinencija → najteži oblik emocionalne labilnosti o Gubitak ili smanjenje emocionalne kontrole o Osoba ne može dulje zadržati jedno raspoloženje i na vanjske minimalne doživljaje (ali i bez njih) dolazi do brze promjene afekta o Rekacije poput plača ili smijeha - - - KVALITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA .ozbiljniji i teži. i p. poletna Manično raspoloženje → pretjerana veselost. psihoorg. ali i fizička reakcija (letting out). odgovor na okolinu 59 . tj. s morbidnim i lascivnim šalama i komentarima o Osoba je bezrazložno vesela. polet. trajna osobina ličnosti o Oscilacija raspoloženja. već mjesečne u sklopu odstupanja o Nema nikakvog događaja koji to uzrokuje (proizlazi iz same osobe) o Izraženiji oblik je bipolarni poremećaj (izmjena snažnih epizoda depresije i manije) o Ljudi se uglavnom ne javljaju za pomoć. raspoloženja .. izmjena blažih depresivnih i blažih maničnih stanja o Nisu dnevne. gubitak emoc. znak dublje psihopatologije .Afektivna krutost → Smanjenje ili izostanak emocionalne mofulacije o Bolesnik ne može prenijeti svoje ni primiti tuđe osjećaje o Shizofrena osoba jedan afekt zadržava dulje vrijeme bez obzira na promjenu situacije (lice kao maska) . tvrdoglavo raspoloženje i ponašanje neugodno za okolinu Patološka razdražljivost → na mali povod se javlja burna psihološka.

želja. vezani uz vegetativni živčani sustav o Vegetativni znakovi promijenjenog raspoloženja o Obično se javljaju uz depresivno raspoloženje Umor → javlja se s pospanošću i razdražljivošću. a tijek akutan o Strah je vezan za sadašnjost . ljubav i mržnja) o Simptom SH - FIZIOLOŠKE SMETNJE POVEZANE S POREMEĆAJEM RASPOLOŽENJA Uz poremećaj raspoloženja mogu se javiti i p. trajanje je kratko.Fobija → stanje vrlo intenzivnog straha od određene situacije. ali uz prikladnu terapiju postaju kritičniji Anhedonija → nemogućnost da se doživi zadovoljnstvo Aleksitimija → nemogućnost prepoznavanja i opisivanja (izražavanja) vlastitih emocija Ambivalencija → dvostrukost emocija o Istodobno su prisutni različiti osjećaji (npr. opasnost i prijetnja dolaze iz okoline. na sprovodu (ima primjeren. ali ne odgovara vanjskoj ekspresiji (mimici) o Bolesnik shvaća tužni događaj. a neadekvatno se osjeća) o Bolesnik razmišlja o tužnim događajima. opasnost i prijetnja dolaze iz unutrašnjosti. Paraminija → raspoloženje prati misaoni sadržaj.Anksioznost → stanje u kojem je objekt nepoznat. a pri tome ne osjeća tugu nego radost  npr. tjelesnih funkcija. osjeća žalost. tužan izraz lica. spontano ili nakon tjelesne/psihičke aktivnosti Hiperfagija → pojačani unos hrane Konstipacija → poremećaj probave s teškim dugotrajnim zatvorom Insomnija → jedan od najčešćih simptoma depresivnog stanja Hipersomnija → pretjerana pospanost Poremećaji spolnog nagona → smanjenje libida o Smanjen spolni interes.Strah → situacija kad je objekt poznat.al „on je jači od svega“ 60 . Paratimija → raspoloženje ne odgovara misaonom sadržaju (adekvatno misli o situaciji. tj socijalnog izlaganja u kojem bi osoba mogla doživjeti neugodnost  Teškoće u socijalnom funkcioniranju o Specifične fobije – jednostavne (izolirane) fobije u kojima postoji vrlo jak strah od specifičnih situacija i objekata  Bolesnik prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman. predmeta. a sretan je) o Okolina to ne vidi (ne znam da se osoba tako osjeća dok im ne kaže) 2. postoje smetnje u spolnom činu Lažna trudnoća → pojavljuju se neki znakovi kod trudnoće kod žene koja nije trudna o Kod SH.. trajanje je dugo i često kronično o Osjećaj vezan za budućnost . atipične depresije ili konverzivnog poremećaja o Ako se samostalno javlja → Couvade sindrom - OBLICI PATOLOŠKE ANKSIOZNOSTI . događaja o Socijalna fobija – strah od ljudi i socijalnih situacija. ali se smije → u akutnoj fazi shizofreni nisu toga svjesni. Patagonični poremećaji afektiviteta (javljaju se samo kod shizofrenih bolesnika) 1.

.  Postoji i strah od fobija i strah od svega 61 .

ekstremni događaji u životu .) bolest djeteta 3.kod nekih ljudi uzrokuju PTSP 62 .dovode do kriznih situacija kod nekih ljudi .kod shizofrenih bolesnika uzrokuju promjene raspoloženja 2.niz dnevnih situacija koje kod normalne osobe ne izazivaju promjenu raspoloženja .. uz osjećaj užasa i nadolazeće opasnosti o Strah je obično jali kad se osoba nalazi na otvorenom prostoru te kad je prisutno mnoštvo ljudi o Panični napadaj javlja se samostalno ili u okviru paničnog poremećaja.ima ih preko 70 .poredak po stresnosti (od najstresnijeg prema najmanje stresnom): 1.) gubitak djeteta (ne nužno smrt) 2. koji može biti s agorafobijom ili bez nje S PREDAVANJA: VRSTE DOGAĐAJA KOJI UZROKUJU PSIHIČKE POREMEĆAJE 1.) bolest bliske osobe 4.) vlastita bolest … 3. Panika → napadaj intenzivnog straha o Počinje naglo. dnevni događaji . traumatski događaji .ponavljaju se više puta na dan . životni događaji .

smetnjama s oštećenim aprstraktnim načinom mišljenja Ljepljivo (viskozno) mišljenje → pretjerano vezano uz neku temu o Ruminiranje – osoba se teško odvaja od te teme i stalno se na nju vraća o Javlja se kou p.Postoje: o Apstraktno mišljenje – temelji se na pojmovima o Konkretno – barata opažanjima i predodžbama o Kreativno – pronalazi nova rješenja i spoznaje o Imaginarno – kreativno mišljenje koje se koristi maštom za stvaranje planova i rješavanje problema o Logično – utemeljeno na razumno objašnjenim pojavama i događajima o Nelogično – zasniva se na nejasnim pojmovima.Sjećanje – predodžba nepromijenjenog reproduciranog opažaja .Misao – doživljajni aspekt o nečemu ..Pojam – misao o općim i bitnim obilježjima neke skupine predmeta ili pojava sličnih osobina . slika i pojmova . ali se mijenja u različitim psihičkim sindromima i bolestima POREMEĆAJI MIŠLJENJA FORMALNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA → gubitak normalnog toka misli Inhibirano mišljenje → subjektivni doživljaj bolesnika o nepravilnom. ličnosti. sporom ili zaustavljenom procesu obrade misli o Intenzivni i dugotrajni pokušaji bolesnika da se inhibicija smanje ne dovode do uspjeha o Osoba sa strane ne uviđa promjenu u obilježjima mišljenja bolesnika o Najčešće simptom SH Usporeni misaoni tok → sporo odvijanje misaonog toka o Stalno kašnjenje u izražavanju misli o Osoba govori sporo o U depresivnim poremećajima i u početku psihoorg.Sud – konačno produkt mišljenja kojim se o nekom predmetu ili pojavi nešto tvrdi . simbola. Okolišno mišljenje → nemogućnost razlikovanja važnog od nevažnog u mišljenju te se bolesnik gubi u nevažnim detaljima o Kad govori teško ga se može slijediti u njegovoj ideji vodilji o Način govora kod kojeg osoba počne govoriti s puno detalja.Normalno mišljenje odražava cilju usmjeren misaoni tok (duktus) o U tom protoku ideja izmjenjuju se i nadovezuju elementi mišljenja o Važno je stvaranje asocijacija koje slijede ideju vodilju koja povezuje asocijacije do konačnog cilja misaonog procesa o Misaoni tok se ne mijenja tijekom vermena. p. depresiji 63 - - - . opsesivnim stanjima. hipomaniji. POREMEĆAJI MIŠLJENJA MIŠLJENJE . epilepsiji. a zaključci su pogrešni o Dereistično – potpuno odvojeno od realiteta . psihoorg. predodžbi.otkriva veze i odnose između predmeta i pojava . na dugačko i široko o U poremećajima ličnosti.najsloženiji psihički proces koji obuhvaća obradu ideja.Predodžba – u svijesti reproduciran opažajni sadržaj .Mašta – kombiniranje postojećih predodžbi u nove .

hematom i sl. tj.. pa drugu koja već nema veze s prvom  Struktura rečenice je očuvana o Najteži oblik . specifično za SH o Najblaži oblik – bolesnik govori nekoliko rečenica potpuno povezano i logično. a uz to stvaraju i neologizme (nove riječi. fraza i rečenica do te mjere da oni gube svoje značenje o Perseveracija – eketremni oblik takvog besmislenog ponavljanja o Stalno ponavljanje riječi koju je bolesnik upravo čuo ili sam izgovorio o U psihoorg. priča brzo i ponekad nerazumljivo o Kada se govori više od 150 riječi u minuti o U maniji Bijeg misli ili ideja → velik broj ideja se javljaju jedna za drugom o Dovodi do labavljenja veza između misli ili do nedostizanja konačnog cilja izlaganja o Mišljenje je stalno prekidano novim asocijacijama LOGOREA I USPORENI MISAONI DUCTUS o radi se o govoru kao reflektiranju misaonog sadržaja! (ne sama brzina govora) o Ukoliko ne postoji nikakva druga psihopatologija (npr. misli vodilje (nama. tj. tada se ne radi o psihopatološkom fenomenu - - - -  Inkoherentno mišljenje → rascijepano je na dijelove koji sami po sebi još mogu imati neku smisao. SH). visoka temperatura.. nema determinirajuće tendencije. različitim intoksikacijama o Često povezan s logorejom i bijegom misli Logoreja → brzi misaoni duktrus i poremećaj govorne motorike o Osoba je govorljiva.) . ali bolesnicima ima) o Javlja se kod SH kad je svijest potpuno očuvana i kod niti jednog drugog poremećaja → PATOGNOMONIČNO.Paragramatizam → najteži oblik rascijepanog mišljenja kada su riječi besmislena mješavina slogova . visoki intrakranijalni tlak.veze između riječi unutar jedne rečenice ne postoje.Disocirano mišljenje → slijed asocijacija je nelogičan o Potpuno nepovezano. poremećaj (npr. a podloga tome nije SH nego neki psihoorg. hipomaniji. o Ako je izolirano. depresija. radi se o predznaku psihijatrijskih ili neuroloških poremećaja Stereotipno mišljenje → ponavljanje riječi. hipoksija. p. ali u cjelini ju nemaju o Misli su općenito nerazumljive i narušena je logična i/ili gramatička struktura pa su rečenice fragmentirane o Svijest je poremećena (bilo kvantitativno bilo kvalitativno). uz inkoherentni misaoni duktus Ubrzano mišljenje → nenormalno povećana brzina misaonog duktusa o Bolesnik misli brže nego što je to činio prije o U maniji. ponekad potpuno neizgovorljive)  Ne postoji logična veza između riječi o Salata od riječi – krajnji oblik disociranog duktusa Potpuna zbrka misli i nerazumljivost riječi o U disociranom duktusu se mogu javiti i sljedeći fenomeni: 64 - .Paralogija → blaži oblik inkoherentnog duktusa kada je sintaksa očuvana . a zatim napravi prijelaz na neko drugo područje o kojem opet razumljivo priča  Prijelazi između tema su nelogični i besmisleni o Srednji oblik (shizofrena paralogija) – izgovara jednu rečenicu.

autistično) mišljenje je oblik mišljenja u uznapredovaloj shizofreniji. magično. disocijativna fuga) ili se ne sjeća (disocijativna amnezija) → zbog nekog vanjskog događaja osoba ulazi u to kratkotrajno stanje Blok misli → nagli prekid u toku misli bez očita razloga o Bolesnik zastane usred rečenice i ne može više nastaviti izlaganje na tom mjestu ni nakon podsjećanja iz okoline o Karakteristično za SH Neologizam → nova riječ koju bolesnik stvara obično kombinirajući slogove iz drugih riječi o U SH.stalno ponavljanje specifičnih riječi ili fraza o SHIZOFRENIJA:  Neće svaki bolesnik imati disocirani ductus  1/3 bolesnika ima disocirani ductus od samog početka bolesti  1/3 bolesnika ima disocirani ductus na početku bolesti.spajanje više različitih i nepovezanih ideja u jednu Supstitucija – zamjena poznatih pojmova neobičnim. ako idemo na ispit uvijek istim putem. međutim to može biti i prisilna misao) o Kod precijenjenih misli osobe nisu svjesne da nešto rade. uspiju se vratiti. ali i u stanjima senzorne afazije Glosolalija → upotreba zvukova koji su nalik na jezik. kada se radi o prisilnim mislima. osobe se ne uspiju vratiti u normalu Prisilna misao → misao koja dolazi neovisno o volji pojedinca. prije ili kasnije.     Kontaminacija – spajanje dvijeu ili više nepovezanih dijelova mišljenja Kondenzacija . kada okolina upozori. narušeno. depersonizacijsko mišljenje → SH imaju osjećaj da se nešto mijenja u svijetu oko njega i na njemu samom Precijenjena misao → samostalna misao koja snažno angažira psihički život o Osoba na svoj način tumači neku pojavu ili događaj o Jedna se misao izvlači iz konteksta i daje joj se općenito i dominantno značenje o Obično je vezano za neke profesije (npr. Shizofreni bolesnici nakon duljeg trajanja bolesti odustaju od realitetne logike i preuzimaju sumanut način mišljenja PRELOGIČNO (primitivno.ali se razlikuju od svih poznatih jezika o U SH. maniji i neurološkim oštećenjima SADRŽAJNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA Pogrešna tumačenja značenja misaonog sadržaja Javljaju se neovisno o formalnim poremećajima Shizofreni bolesnici (SH) imaju očuvano apstraktno mišljenje. ali se tek trajanjem bolesti javi kao dominirajući simptom  1/3 bolesnika NIKAD nema disocirani ductus  ako se disocirani ductus javi. arhajsko.. kada ih okolina upozori. tj. ali sličnim Verbigeracija . DEREISTIČKO = derealizacijsko. dok je konkretno mišljenje. ona ga opsjeda i obuzima o Osoba shvaća da su te misli bezrazložne i nepotrebne. ali im se ne može oduprijeti o Ometaju uobičajeni tok drugih misli 65 - - . jedina dijagnoza je SH (patognomonično) Disocijativno mišljenje → javlja se kod neurotskih. somatoformnih poremećaja o Kada se osoba izgubi (tzv. kada ekonomist gravitaciju objašnjava ekonomskim principima) o Radi se o zabludama koje su dostupne objašnjenju (npr.

.  Izaziva anksioznost, a može i omesti funkcioniranje osobe o Kada osoba izvrši prisilnu radnju, nije joj lakše, već se ponovno generira prisila o Može se raditi o samo jednoj misli, ali io više njih → osoba stalno priča o njima o Prisilne misli su uvijek patologija, a mogu biti vezane za blažu psihopatologiju, ali se mogu javiti i kod SH o Najblaža psihopatologija - karakteristika ličnosti (npr. osoba dva puta provjeri je li zaključala vrata pri izlasku iz stana)  Osoba je svjesna toga – normalno dok okolina ne zapazi o čemu se radi o Ako prijeđe granicu (trajno je prisutno), radi se o poremećaju ličnosti  Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti - manji intenzitet, traje dugo razdoblje te okolina vidi da je to problem o Ako je ekstremno prisutno, toliko da i sama osoba vidi da to nije u redu  O-K poremećaj (osoba radi samo tu jednu stvar, npr. pere se) • Obično se naglo pojavljuje o Nekada prisilne misli mogu biti PRODROM (1. simptom) SH → postoji gradacija; sve spada u psihopatologiju osim osobina ličnosti Sumanute misli ili deluzije → zabluda je nastala na bolesnoj osnovi i nedostupna korekciji o Osoba čvrsto vjeruje u sumanutu misao i nikakvim razgovorima i logičnim objašnjenjima ne može se osobu razuvjeriti o Uvijek su znak patološkog doživljavanja o Primarne sumanute misli – javljaju se naglo, potpuno su oblikovane, bez prethodnih psihopatoloških odstupanja o Sekundarne – posljedica su drugih psihopatoloških zbivanja o Sintimne - izviru iz primarno promijenjenog afekta o Depresivne sumanute misli ili manične sumanute ideje veličine o Depresivne sumanutosti: osoba je odgovorna za sve loše što se događa na svijetu (ratovi, bolesti, nesreće i sl.) o Manične sumanutosti: osoba vjeruje da ima vezu s Templarima, kraljem Tomislavom, da je visokog podrijetla i sl. o Katatimne → neovisne su o afektu o Paranoidne sumanutosti: npr. osoba misli da mu netko želi nauditi o Persekutorne sumanutosti: npr. osoba misli da ga CIA prati o Sumanuto raspoloženje → specifičan doživljaj praćen izrazitim strahom, osjećajem tajanstvenosti, slutnjom kako će se nešto strašno dgoditit o Sumanuto sjećanje → lažno sjećanje pod utjecajem sumanutih misli o Sumanuto opažanje → bolesnik točno opaža određenu situaciju, ali joj daje neprimjereno sumanuto značenje VRSTE SUMANUTIH MISLI -

o Ideje odnosa i interpretacije → najčešće sumanutosti  U idejama odnosa bolesnik ima dojam da sve što se događa se odnosi na njega  Kod interpretativnih sumanosti dolazi do bolesne oterpretacije pojava i zbivanja u okolini  npr. SH misli da je sve oko njega povezano s njim, a to može biti i pozitivno i negativno → iz negativnih konotativnih ideja odnosa izlaze paranoidne sumanutosti koje imaju opasno značenje o Ideje veličine → fanatična uvjerenja o vlastitim sposobnostima, moćima i položaju 66

. o  Pojavljuju se samostalno ili su povezane s paranoidnim sumanutostima Religiozne sumanutosti → svrstavaju se u ideje veličine  Bolesnik iskrivljeno, na sumanuti način obrađuje uobičajena religiozna uvjerenja ili iznosi nova bizarna vjerovanja  Mesijanske – u svetoj je misji na Zemlji

67

. o Pseudofilozofske sumanutosti → podvrsta su ideja veličine  Preokupacije filozofskim temam, zdravim stilovima života, načinima rješavanja osobnih i globalnih problema  Bolesnik stvara svoju originalnu „filozofiju“ koju nudi drugima o Depresivne → ideje propasti, nihilističke, ideje krivice i samooptuživanja o Ideje propasti → misli o tome kako je sve izgubljeno, propalo o Nihilističke ideje → ništa nema smisla, svijet je ništavan, ne postoji, bliži se kraju  Cotardov sindrom – negira se vlastito ili tuđe postojanje o Ideje krivice → praćene osjećajem krivnje za situacije i događaje u kojima bolesnici nisu sudjelovali o Ideje samooptuživanja → bolesnici sami sebe optužuju za sve što su ranije učinili o Progonstvene (paranoidne, persekutorne) → misli da ga netko prati, progoni i želi mu nauditi o Nekad mogu započeti s idejama ljubomore (npr. osoba bez razloga vjeruje da je partner vara), ali nisu sastavni dio njih o Kod alkoholičara (muškaraca) se često javljaju ideje ljubomore. o Paranoidne sumanutosti su posebno potencijalno opasne o Ako se liječnik suprostavi (pokuša osobu razuvjeriti), osoba odmah postaje agresivna o Ako liječnik 'povjeruje' osobi, tada ona s vremenom liječnika počinje percipirati kao 'jednog od njih' i postane agresivna prema njemu o Kod paranoidne sumanutosti osoba je heteroagresivna, i potencijalno i manifestno; sklona je najtežim oblicima agresije (paranoidna psihoza) o Zato bi trebalo paranoidne slučajeve uvijek hospitalizirati, ako je moguće o Parnička deluzija → poseban oblik progonstvenih misli gdje se bolesnik bori za pravdu jer misli kako mu je nanesena pravna šteta o Počinje vjerovati da su se protiv njega urotili odvjetnici i sud o Sumanute ideje ljubomore → oblik progonstvenih misli u kojima je bolesnik uvjeren kako ga je partner emocionalno izdao ili seksualno prevario  Mogu biti usmjerene i na neku drugu blisku osobu, a ne na partnera  Ako se javlja zasebno – Othellov sindrom  U SH, shizoafektivnim i paranoidnim psihozama te alkoholizmu o Erotomanija → uvjerenje da je u bolesnika zaljubljena neka osoba, obično poznata i značajna o Češće se pojavljuje kod žena o Pojavljuje se u Sh, ali i kao zaseban p. (de Clerambaultov sindrom) o Ideje kontrole → vjerovanja kako su bolesnikove misli kontrolirani izvana od nekog drugog o Misli emitiranja → iskustva da neka misao nije isključivo vlastita, nego se dijeli s drugima  Bolesnik ima osjećaj da njegove misli čuju drugi ljudi o Misli ozvučenja → bolesnik svoje misli čuje kao da su izgovorene naglas  Ima osjećaj da netko izgovara njegove misli o Misli oduzimanja → iskustvo da se neka misao oduzima iz bolesnika  Ona se izdvaja iz bolesnikova uma protiv njegove volje  Osjećaj „krađe“ misli se kombinira s prekidom toka misli o Misli nametanja → vjerovanja da druga osoba svoje misli nameće bolesniku  On gubi svoje ja, a ima tuđe 68

anksiolitici Sumanutost je UVIJEK znak psihoze. oni ne djeluju na sve bolesnike. tj. bez derealizacije.. međutim. ali UVIJEK mora biti prisutna sumanutost o psihoza-sumanutost su jednoznačni. Postoji 3 tipa lijekova: 1. o Folie a deux. bez depersonalizacije. a ne kao odnos SH-disocirani ductus - o 69 . antidepresivi 2. folie a trois (inducirana psihoza) → proširivanje sumanutih misli na osobe koje su u bliskom kontaktu s bolesnikom o Fenomen dvojnika → uvjerenje da je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom Sumanutosti se uvijek liječe antipsihoticima (obavezna terapija!). psihotičnosti! o Psihoza se može javiti bez halucinacija. antipsihotici/neuroleptici 3.

za stanja umora i iscrpljenosti. nema tipične slike. Dugoročno – omogućuje pamćenje tijekom više desetaka godina. jedini vidljivi simptom je demencija KORSAKOVLJEV SINDROM -može i psihotično i nepsihotično -prisutna i demencija i tjelesno propadanje 2) POREMEĆAJI ZADRŽAVANJA PAMĆENJA Otežano zadržavanje zapamćenog materijala U podlozi ovih smetnji su organska oštećenja mozga Obično je riječ o lezijama medijalnih dijelova temporalnih režnjeva Ta oštećenja su najčešće uzrokovana dementnim sindromima. organsku skupinu KORSAKOV .P. pažnju. pamćenja u užem smislu . mijenjaju lokalitet.. nema pankreatitis i sl.psihotično . Složeni proces zadržavanja informacija stečenih iskustvom (sjećanje) ili aktivnim učenjem Učenje je proces stjecanja novih informacija. Kratkotrajno (radno) – ograničena je kapaciteta i trajanja (nekoliko desetaka sekundi) 3. ozljeda. simptomi se stalno javljaju i gube. promjenama. tumora.).ako nema ništa od tjelesnog propadanja (jetra je u redu. navika. tj. tumorima i ozljedama mozga te poremećajima cerebralne cirkulacije 70 .U širem smisli dijele se na poremećaje zapamćivanja. p. zadržavanja zapamćenog materijala (retencija) i njihova ponovnog pronalaženja (reprodukcija) Podjela pamćenja po trajanju: 1. za depresivna stanja i stanja s psihoorg. cerebrovaskularne bolesti. pamćenja u užem smislu su poremećaji sjećanja. vještina i ponašanja Sastoji se od pohranjivanja inf.demijelinizacijska bolest. inteligenciju i mišljenje). za disocijativne fenomene. nezainteresiranosti te poremećaja volje i pažnje Trajni → pri oštećenjima SŽS-a zbog upalnih procesa. znanja. nema oštećenja perifernog živčanog sustava. depresivnih i disocijativnih stanja MS . POREMEĆAJI PAMĆENJA Pamćenje je kognitivna funkcija (uz opažanje. (registracija). degenerativnih promjena SŽS-a i demencija o Mogu se pojaviti kod bolesti ovisnosti. a dijele se na kvantitativne i kvalitativne 1) POREMEĆAJI ZAPAMĆIVANJA: Poremećeno je pamćenje svježih informacija i utisaka Pamćenje starijih informacija i sadržaja je očuvano Prolazni → vezani za sva stanaj s poremećenom svijesti.stanje demencije vidljivo kod dugogodišnjeg alkoholizma Razlika između Korsakovljeva sindroma i Korsakovljeve psihoze: KORSAKOVLJEVA PSIHOZA . zadržavanja pamćenja i p. Neposredno – kratko zadržavanje zamapćenog (1-2 sekunde) 2. kod amnestičkog sindroma. a nekih inf i cijeli život POREMEĆAJI PAMĆENJA .

kada se osoba probudi iz kome • rijetko kada amnezija bude totalna (znači da ne zna tko je.između par sati i par dana  Anterogradna – nakon prestanka djelovanja štetnog događaja • Ne sjećanje za sve ono što se dogodilo poslije traume • Prisutna je kod 3-4% bolesnika • Obično zahvaća kratko razdoblje .smanjena mogućnost prisjećanja za određeno razdoblje o Organski uvjetovana – u psihoorg. tj.npr. sindromima. PTSP. kako se zove i sl.) o S obzirom na duljinu trajanja:  Tranzitorne (prolazne)  Perzistentne (trajne) o S obzirom na vremenske odnose pojavljivanja amnezije i događaja koji ju je izazvao:  Kongradna – prisutna u vrijeme štetnog događaja • Ne sjećanje za razdoblje kada osoba nije bila pri svijesti ili intoksicirana • 100% prisutna kod sumračnih. anksioznim stanjima. udarac u glavu) • Prisutna je kod preko 90% bolesnika • Obično zahvaća kratko razdoblje . maniji. informacija. febrilnim stanjima. delirantnih i nesvjesnih stanja  Retrogradna – vezana za razdoblje prije djelovanja tog događaja • Osoba ne pamti sve ono prije traume (intoksikacija. SH. intelektualnim teškoćama. disocijativne amnezije (kod neurotskih dekompenzacija) 71 . a ne dijagnoza! o Može pratiti depresiju. POREMEĆAJI PAMĆENJA/SJEĆANJA a) Kvantitativni . epileptičnoj auri o Može biti i individualna osobina koja prati idiot-savante  Ljudi s intelektualnim teškoćama koji iznadprosječno funkcioniraju u jednom intelektualnom području  sve pamte jer ne mogu klasificirati informacije po važnosti . gubitak svijesti.Amnezija → gubitak sjećanja o Praznina u sjećanju koja se odnosi na određeni sadržaj ili češće na neko razdoblje  Sustavna – ograničena na sadržaj  Lokalizirana – vezana za razdoblje o S obzirom na obuhvatnost sadržaja:  Lakunarna (djelomična) • Rupa.. tj. sadržaja vezanih za neko razdoblje o Javlja se fiziološki o Može biti simptom kada se javlja nakon završetka stanja sužene svijesti u stresogenim reakcijama.Hipomnezija → slabost sjećanja. SH. ali i u umoru i iscrpljenosti bolestima o Postoji i psihogena hipomnezija .od par sati do par dana o Psihogena – disocijativni fenomen bez organske podloge o Disnomija – oblik amnezije u kojem postoje teškoće u prisjećanju imena o Točno se zna kad je počela i kad je završila → može biti oštro ograničena o Amnezija je samo simptom. praznina oštro ograničena vremenskim odnosima  Totalna . svaki ozbiljniji poremećaj svijesti. depresiji. intoksikacijama.Hipermnezija → pojačana sposobnost sjećanja određenih događaja.

intoksikacija. a doživljava kao već slušano o Deja pense – iluzija u kojoj se nova misao doživljava kao poznata misao iz vlastita iskustva o Jamais vu – neprepoznavanje osobe koja je već viđena b) - - - - - - - 72 . tj. mjesto..iluzija u kojoj se nešto čuje prvi put. stanje sužene svijesti. a za konfabulaciju su one nužne o Jedan od prvih znakova Korsakovljeve psihoze/sindroma. pretpostavku i kasnije ih se sjeća kao da su vlastite o Osoba usvaja tuđi misaoni sadržaj kao vlastiti nakon nekog vremena Ekmnezija → poremećaj dosjećanja vremenskog slijeda o Prošlost se doživljava kao sadašnjost o U disocijativnim stanjima. SH o Pseudoreminiscencija – kada je prisutna u psihički zdravih ljudi  Fiziološka . intelektualnim teškoćama Konfabulacija → vrsta pseudoamnezije u kojoj se najprije pojavljuje praznina u sjećanju (amnezija) koja se ispunjava izmišljenim sadržajima o Nije isto što i halucinacija jer kod halucinacija ne postoje rupe u sjećanju. izmišlja o Uvijek je psihopatološki fenomen o U epilepsiji. a osoba ga se „sjeća“ o osoba potpuno mijenja sjećanje. maniji. ozljeda glave.. pod djelovanjem halucinogena i hipnozi Sumanuta sjećanja → falsificirana sjećanja pod utjecajem sumanutih misli o Bolesnik sjećanja iskrivljuje i izmišlja pod utjecajem umanutih misli Patološka lažljivost (pseudologija) → poremećaj pamćenja i mišljenja kada osoba govori neistine i vjeruje u njih o Mitomanija – sklonost pretjeranom opisivanju stvarnih događaja ili izmišljanju događaja pri čemu osobe sebe prikazuju u povoljnije smislu o U psihotičnim stanjima ili izolirano u Munchausenovu sindromu  Bolesnik lažući mijenja i uljepšava vlastitu prošlost. SH.. Kriptomnezija → stanje u kojem sjećanja izgledaju kao vlastite misaone tvorevine o Osoba čuje neku inf. primjedbu. o Uzrokuju je nesvijest.kada 2 osobe o istoj stvari ili događaju imaju različito sjećanje Pseudomnezija (halucinacija) → netočno sjećanje o Sjećanjima nedostaje realni događaj. izmišlja simptome različlitih bolesti sa željom da bude primljen u bolnicu o Bolnička zloupotreba – bolesnik simulira vlastitu ili bolest djeteta  Munchausenov sindrom by proxy – bolesnik laže i izaziva simptome bolesti u djeteta U paramnezije se svrstavaju i fenomeni: o Deja vu – osjećaj da su nova osoba. situacija prije viđeni o Deja vecu – osjećaj da se nepoznata situacija doživljava kao već doživljena  Javljaju se češće od jamais vu i vecu o Deja entendu .. Kvalitativni Oni su ozbiljniji (osim iluzija) Vezani su uz veću patologiju i traju dulje vrijeme Ti se poremećaji zovu i paramnezije Alomnezija (iluzija) → iskrivljeno sjećanje o Pojavljuje se samostalno ili prati hipomneziju o Nalazi se u depresiji. stanje praćeno povišenom tjelesnom temperaturom. demenciji.

situacija koja se prije dogodila se sada doživljava kao nova. multiple skleroze.. o Ovo su normalne pojave. o Jamais vecu . epileptičnih fenomena. predznak su psihotičnog događanja kog SH 73 . tj kao da se prvi put zbiva. ali može se raditi i o psihopatologiji o Nije psihopatologija ako se javljaju izolirano i ako ne ometa osobu u funkcioniranju o Javljaju se kod neurotskih poremećaja.

Vezani uz organske uzroke (upale SŽS-a. za psihijatrijske entitete (SH.Npr: generalni i specifični faktor. traže trajnu brigu o Ne mogu se školovati . a sve se to događa prije 18. interpersonalna i intrapersonalna.Skup osobina i predispozicija koje omogućuju uspješno prilagođavanje. manija) te za stanja koja određuju nagonska uzbuđenja i snažni afekti 1) TRAJNI POREMEĆAJI INTELIGENCIJE Urođeni – to su oligofrenije (intelektualne teškoće) Kasnije nastali – demencije a) Intelektualne teškoće ili oligofrenije . POREMEĆAJI INTELIGENCIJE PROLAZNI POREMEĆAJI INTELIGENCIJE . radno i svako drugo funkcioniranje . godine života . Tipovi i vrste inteligencije . ekološka. spacijalna. nuspojave lijekova). lingvistička. intelektualna defektnost .Osobe s lakim IT (IQ 50-70) → mogu završiti posebne školske programe i uključiti se u određene radne aktivnosti o Debili . sindrom fragilnog X.Oblici mentalne zaostalosti. samostalno jesti i štititi se od opasnosti o Potrebna stalna pomoć i nadzor drugih osoba 74 . priučiti se nekom poslu.Ima puno podjela .ne mogu samostalno funkcionirati.. traume. mentalna retardacija. depresija.Osim kognitivnih oštećenja javljaju se i smetnje u adaptivnom ponašanju. muzička. čovjek može biti nepismen. kristalizirana i fluidna inteligencija.Rano stečeni → upale.-5. tjelesno kinestetička.O inteligenciji ovisi stupanj obrazovnih i profesionalnih postignuća.. porođajni o Genske anomalije su najčešći poznati uzroci IT o Downov sindrom. duševna zaostalost.Sposobnost samostalnog i svrsishodnog rješavanja životnih zadataka uz upotrebu znanja i iskustva .Složena mentalna aktivnost koja pripada kogniciji . traumatski.mogu samostalno skrbiti o sebi..Urođeni → genetski.Osobe s dubokim stupnjem IT (IQ < 20) o Ne nauče govoriti.Stanje smanjenih intelektualnih sposobnosti u toj mjeri da utječe na socijalno.Osobe s umjerenim (IQ 35-50) i teškim IT (IQ 20-35) o Imbecili . intoksikacije. ali obrnuto ne vrijedi o To da IQ odgovara dobi i obrazovanju je dijagnostički termin koji je čista pogreška (npr. postoje škole/edukacije za njih . metabolički poremećaji o Do 4. ozljede mozga. intoksikacije. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE INTELIGENCIJA . Godine . upalni. a da mu je IQ preko 140). emocionalna… . . Retrov sindrom. školsko. logičko matematička.

Wilsonova o Mješovite forme s kortikalno – supkortikalnim oštećenjima – vaskularna demencija Prisutni i specifični simptomi ovisno o lokalizaciji oštećenja SŽS-a o Afazija – potpuni gubitak sposobnosti govora  Motorna. a od poremećaja pamćenja najčešći su amnezija. pseudoamnezija.. senzorna. povreda glave o Obično nakon 60. tj neprepoznavanje postojanja tjelesnog oštećenja  Antonov sindrom – bolesnik nije svjestan svoje sljepoće  Prosopagnozija – nemogućnost prepoznavanja lica osobe koja je poznaje  Somatopagnozija – negiranje postojanja vlastitog tijela • Bolesnik ne prepoznaje dio tijela kao svoj o Agrafija – gubitak sposobnosti pisanja o Disgrafija – smanjena sposobnost pisanja o Akalkulija – gubitak sposobnosti računanja o Diskalkulija – smanjena sposobnost računjanja o Aleksija – nesposobnost čitanja o Disleksija – teškoća čitanja o Apraksija – gubitak sposobnosti izvođenja voljnih pokreta  Motorna – nesposobnost obavljanja uobičajenih radnji  Ideamotorna – poremećaj planiranja pokreta i njihova izvođenja pravilnim redoslijedom  Ideomotorna – teškoće u izvođenju složenih voljnih motoričkih radnji. uvodni period može trajati i do 10-tak godina o Brzi i spori oblik bolesti o Mislilo se da je poremećaj acetilkolina 75 - - . zbog problema u odabiru i prostornoj orijentaciji pojedinačnih pokreta Alzheimerova demencija: o Faktori rizika: Ženski spol. imaju i niz drugih anomalija (srčane anomalije. slušne ni taktilne sadržaje o Anozognozija – negiranje. senzomotorna i nominalna o Disfazija – djelomični gubitak sposobnosti govora o Agnozija – nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vidnih. ali ne može reći o čemu je riječ sve dok ga ne dodirne  Slušna – osoba po glasu ne može prepoznati njoj poznatu osobu sve dok je ne vidi  Taktilna – bolesnik ne gledajći dodiruje predmet i ne zna što je  Asimbolija – potpuna agnozija u kojoj osoba ne prepoznaje vidne. Dolazi do nepovratnog pada intelektualnih sposobnosti. godine. neplodni su. konfabulacija. srodstvo s oboljelim od ove demencije. demencije tipa Alzheimerova tipa te demencije kod drugih neurodegenerativnih procesa Podjela s obzirom na lokalizaciju oštećenja o Kortikalne – Alzheimerova o Supkortikalne – Parkinsonova.opasni su za okolinu i za sebe) b) Demencija ili kronični moždani sindrom Kasnije stečeni oblik intelektualnog deficita Progresivna i ireverzibilna bolest s degenerativnim promjenama SŽS-a. ekmnezija Dijele se na vaskularne demencije. o Idioti . slušnih. psihomotorno agitirani .imaju skraćeni životni vijek. taktilnih i drugih podražaja koji su bili prije poznati  Vidna – osoba gleda u predmet. Huntingtonova.

.  Ali primjena inhibitora kolinesteraze je neučinkovita .eventualno može usporiti te procese i to samo u početku bolesti i ako se ne radi o brzim oblicima bolesti 76 .

o Terapija . i 70. nekretanje. tz. pušenje. napuknuće žile. godine Nastaje zbog vaskularne bolesti SŽS-a (infarkt mozga. CVI-cerebrovaskularni insult (npr. vitamin E Vaskularna demencija Faktori rizika: muški spol. natopljeno krvlju. hipertenzija.simptomatska  ciljanje psihofarmaka na simptom: ako je alzheimer pacijent anksiozan daje mu se anksiolitik. debljina → stil života Obično između 60. Vlažni CVI)→prekid dotoka kisika) Terapija – simptomatska o liječenje hipertenzije i hiperlipidemije Pseudodemencija stanje slično demenciji.. a ako je depresivan antidepresiv  ne djelujemo etiološki jer lijek ne postoji  Inhibitori kolinesteraze i MAO. ali bez organske podloge vidi se u depresiji te u disocijativnim i reaktivnim stanjima Ganserov sindrom – pseudodementno stanje koje se javlja u zatvorenika o Bolesnik se ponaša kao da je intelektualno trajno oštećen c) - 77 .

Vigilnost (preusmjeravanje) → sposobnost premještanja pažnje na drugu temu. aktivnost o U hipomanij.sposobnost svjesnog i željenog usmjeravanja (tenacitet) mentalne energije na jednu aktivnost i mogućnost preusmjeravanja (vigilnost) na drugu . POREMEĆAJI PAŽNJE PAŽNJA . ali se javlja vrlo rijetko i to kod teških depresivnih pacijenata (teške endogene psihoze). sugovornike. aktivnost . - - - 78 . Kombinacija hipertenacitet-hipervigilitet NE MOŽE biti prisutna istovremeno u jednoj osobi jer jedno isključuje drugo. djelovanja o Manija.Vigilancija (pozornost) → visoki stupanj trajnije usmjerenosti osobe prema nekom izvoru očekivanog signala ili podražaja .Aspekti pažnje: o Selektivnost – selektivno usmjeravanje pažnje na sadržaje ili podražaje koji imaju određeno značenje za neku osobu o Spontana ili nenamjerna – pažnja potaknuta vanjskim podražajima o Aktivna ili namjerna – rezultat voljnog i namjernog usmjeravanja o Habitualna – određena trajnijom usmjerenošću prema određenim podražajima o Distribucija – istodobna usmjerenost pažnje prema različitim sadržajima o Fluktuacija – periodičke promjene vigilnosti i tenaciteta što se očituje u promijeni opažanja nekog podražaja o Opseg – broj odvojenih podražajnih elemenata koji se može zamijetiti tijekom kratkog vremena o Fokus – dio nekog kompleksnog opažajnog doživljaja ili onaj dio vanjske situacije ili naših unutarnjih doživaljavanja na koji smo posebno usmjereni ili koncentrirani POREMEĆAJI PAŽNJE Hipotenacitet → smanjena sposobnost usmjeravanja oažnje na određeni predmet. sugovornika. anksiozni poremećaji o Uz hipertenacitet.. stanja Hipervigilnost → brza izmjena pažnje o Bolesnik prebrzo mijenja teme.Tenacitet (usredotočenost) → usmjerenost pažnje na jedan objekt. kod depresije i SH imamo i poremećaj mišljenja formalnog tipa (ljepljivi ili disocirani misaoni ductus) Hipovigilnost → nemogućnost brze promjene cilja pažnje o Osoba sporo prelazi s jednog sugovornika na drugi. sugovornika. anksioznost. s jedne aktivnosti na drugu o Kod depresije i psihoorg. shizofrenija. maniji. aktivnost . anksioznosti. organskim promjenama SŽS-a Hipertenacitet → pretjerana usmjerenost pažnje na određenu aktivnost o Depresija. Kombinacija hipotenacitet-hipovigilitet može. intoksikacija Rasijanost (aproseksija) → može se očitovati kao pojačani tenacitet uz oslabljenu vigilnost ili kao pojačanu vigilnost uz smanjen tenacitet U jednom čovjeku je najčešće kombinacija hipotenacitet-hipervigilitet ili hipertenacitethipovigilitet.

a ne na pažnju . psihoorg. SH. uplašeni (tipfeleri)  Ako se događaju rijetko. iluzije i halucinacije) Iluzije → kriva prepoznavanja o Obmane osjetila u kojima podražaj postoji. gotovo sigurno je da nije psihopatološka o Patološke – kada remete ponašanje i funkcioniranje osobe o Javljaju se i u različitim psihijatrijskim entitetima  Stanja sužene svijesti. IT o dijele se na kvantitativne i kvalitativne Kvantitativni Povećana je. psihoze. uzbuđenja i straha o Hipalgezija – smanjena osjetljivost na osjet boli .Hipoestezija → psihološki smanjena osjetljivost na određeni podražaj o U podlozi nisu neurološki ili psihijatrijski razlozi. POREMEĆAJI OPAŽANJA OPAŽANJE .Odnosi se na percepciju. svijesti o Analgezija – potpuna neosjetljivost na bol 2) Kvalitativni Djelomično su osnovi neurološki razlozi (npr. o Oštećenja su posljedica različitih neuroloških zbivanja. ali se doživljava na pogrešan način o Fiziološke – u zdravih ljudi kada su umorni. već i doživljaj stvarnosti uopće POREMEĆAJI OPAŽANJA Uzrokovani oštećenjem osjetnih organa. pažnje. SH.Proces pretvaranja fizičkih podražaja u psihološku informaciju . upala uha) o Dolazi u stanjima intenzivnog afekta. nezainteresirani.. u nekim neurološkim p. stupora. a klinički se očituju kao agnozija Postoje p. depresiji. i depresiji 79 . depresije. depresija. već neki organitet (npr.Hiperestezija → psihološki povećana osjetljivost na neki podražaj o U disocijativnim stanjima. agnozija). organskih oštećenja mozga s p. opažanja pridruženi psihijatrijskim poremećajima o oni su vezani uz smetnje svijesti.Anestezija → potpuna neosjetljivost na podražaj o Kod disocijativnih stanja. afektivna i reaktivna stanja. poremećaji o Pareidolija – stanje realnih podražaja koji se iskrivljeno doživljavaju  U njemu razni ljudi „vide“ različite stvari (oblici oblaka) o Dizosmija – ulizija vezana uz osjet mirisa  Krivo prepoznavanje mirisa kada se obični mirisi doživljavaju kao neugodni  Kod bolesti gornjeg dišnog sustava. a djelomično psihijatrijski razlozi (npr. SH. epilepsiji o Hiperalgezija – povećana osjetljivost na bol . živčanih putova i središta za obradu osjetnih inf.To nije samo doživljaj osjeta. smanjena ili odsutna osjetljivost određenog osjetnog područja o Promjene su psihološki uzrokovane 1) - . samostalno i ne ometaju funkcioniranje osobe  Ako se iluzija javlja izolirano.

PATOLOŠKA ILUZIJA 1. a osoba ga ne percipira. sumraćno stanje) o Mogu biti osnovne i složene o Refleksne – podražaj jednog osjetnog područja izaziva doživljaj drugog područja  Nazivaju se i sinestezijama o Funkcionalne – dok je proces opažanja održan  Prestaju kada bolesnik spriječi opažanje (npr. svjetla. buke  Pacijenti koji imaju slušne halucinacije u akutnoj fazi. depresija) i pri poremećenoj svijesti (delirij. isti podražaj na leđima i prstu-postoji razlika) 2. a bolesnik se ponaša kao da podražaj postoji o Imaju jasnoću i osjećaj konkretnosti o Pojavljuju se pri očuvanoj (SH. fiziološke iluzije se javljaju i uslijed hipoksije ili umora (npr. životinja kukaca  Mikropsija – predmeti se doživljavaju kao umanjeni  Makropsija – doživljaj da su predmeti povećani o Dismegalopsija – predmeti izgledaju promijenjenog oblika ili veličine FIZIOLOŠKE ILUZIJE 1. iluzija se ne javlja izolirano)→ovaj uvjet je najvažniji. sam bolesnik nije kritičan prema iluzijama (ovaj uvjet nije ključan) Halucinacije → uvijek su patološki doživljaj o Varke ili obmane osjetila gdje podražaja nema. začepi uši) o Negativne – podražaj postoji. može se sukobljavati s normama. manija. neprospavana noć) 80 . prije svega u deliriju i drugim akutnim moždanim sindromima o Eidetičke – bolesnik svoja sjećanja doživljava kao stvarnost o Ekstrakampine – bolesnik „vidi“ što se događa izvan njegova vidnog polja o Autoskopse . tj ponaša se kao da ga nema o Slušne – najčešće halucinacije  Jednostavne (akoazmi) – halucinacije tona. kada je generalno funkcioniranje osobe promijenjeno ili poremećeno 3. tada skrivaju da imaju halucinacije o Imperativne – naređuju bolesniku da nešto napravi  Može biti protivno bolesnikovoj želji..kada postoje i neki drugi poremećaji opažanja ili neka druga ozbiljnija psihopatologija (tj. ne skrivaju ih (priznaju da ih imaju)  Jedino ako su paranoidni prema drugima. zvuka. može biti naredba da učini nešto zlo o Teleološke – glasovi koji daju savjete i upozorenje o Vidne  Jednostavne (fotomi) – u obliku iskre. ljudi koji su više vizualni ili slušni tipviše reagiraju na taj tip podražaja. ljudi. boje  Složene (vizije) – pojavljuju se slike predmeta. one iluzije koje ovise o broju i kvaliteti receptora (najbolji primjer su taktilna osjetilna tjelešca-najviše ih je na jagodicama na prstima. pucketanja  Složene (fonemi) – halucinacije glasa. šuma. glazbe.halucinacije sebe samog pri čemu bolesnik ima osjećaj odvojenosti od vlastita tijela o Mikrohalucinacije – doživljaj malih ljudi. stanjima sužene svijesti. situacija i događaja  U SH. 2. kada su učestale. a nije hiperestezija 3. 4.

Sindom Alise u zemlji čudesa – dismegalopsija promijenjene veličine predmeta i/ili dijelova vlastita tijela Poropsija – iluzija u kojoj je čini da se predmet udaljuje. a neovisno o volji osobe o Nisu patološki fenomen – lažne halucinacije o Nemaju osjećaj tjelesnosti i realnosti o Pojavljuju se pri umoru. psihoorg. paranoidnoj psihozi. još i retrospektivno ublažavaju ili niječu (tj. ubod. i u paranoidnim stanjima Taktilne ili halucijnacije dodira – doživljaji različitih vrsta dodira: dodirivanje. različitim tjelesnim bolestima Njušne ili halucinacije mirisa – doživljaji neugodnog ili ugodnog mirisa  Simptom epilepsije. bol. tj. trnci. a svijest je sužena  o o o o o o o o o Pri postavljanju dijagnoze. da na početku bolesti nisu imali halucinacije ili da su javljale vrlo rijetko) o Na osnovi halucinacija svrstavamo kliničku sliku psihoze u pozitivnu (produktivnu) ili negativnu sliku Pseudohalucinacije → živahne dvodimenzionalne predodžbe koje nastaju pri očuvanoj svijesti. SH. taktilnih ili drugih sadržaja o U osnovi neurološki fenomen 81 3) - . tumora mozga. a osim što skrivaju postojanje halucinacija. jednoličnom radu i zamaranju jednog osjetila o Hipnagogne – javljaju se pred san o Hipnopompne – prije konačnog buđenja o Obje su psihogeno uvjetovane i povezuju se s događajima koji su osobu emocionalno okupirali Poremećaji opažanja koji se pojavljuju s kognitivnim i tjelesnim oštećenjima Agnozija → nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vidnih. psihijatar traga za njima-postavlja bolesniku direktno pitanje o Pacijenti češće negiraju u subakutnoj (kasnija faza bolesti) ili kroničnoj fazi  Tada već shvate da ih drugi stigmatiziraju ili izbjegavaju zbog halucinacija. formikacije i mikrohalucinacije. slušnih. premješta. pritisak  Kod SH. svrbež. ne može se odrediti udaljenost od njega pri čemu se njegova veličina doživljava realno Okusne – doživljaji nekog okusa  U epilepsiji.. epilepsije. oštećuje bolesnikove unutrašnje organe  Obično u SH Vestibularne – bolesnik ima osjećaj da se okreće on ili svijet oko njega  U SH i moždanim sindromima Halucinoza – javljaju se brojna halucinatorna doživljavanja koja straše bolesnika  Alkoholna – stanje u kojem prevladavaju većinom slušne halucinacije. a svijest je očuvana • Treba razlikovati od alkoholnog delirija o Prevladavaju vidne halucinacije. stanja Formikacija – podvrsta taktilne halucinacije s osjećajem kako bube i pauci gmižu po koži i izazivaju trnce  Karakteristično za alkoholni delirij Cenestetičke – rijetka i zastrašujuća doživljavanja kao da netko dodiruje.

tj. derealizacija. depersonalizacija. ali i opažanja o Uz njega se može javiti i apraksija Poremećaji opažanja koji se pojavljuju u disocijativnim/konverzivnim stanjima Ovdje se svrstava disocijacija te mikropsija. o Simultagnozija – nemogućnost shvaćanja više od jednog dijela neke vizualne scene istodobno ili povezivanja tih dijelova u cjellinu  Može se javiti samostalno ili u Balintovu sindromu o Amuzija – nemogućnost prepoznavanja. fuga i histerična anestezija Disocijacija → nesvjesni obrambeni mehanizam koji uključuje izdvajanje nekih mentalnih i ponašajnih procesa iz cjelokupnog psihičkog života o Događa se zbog nemogućnosti da osoba neka traumatska sjećanja uključi u svoje iskustvo te ih pohranjuje „izdvojeno“ od drugih sjećanja 4) - 82 .. stvaranja glazbe o Akinetopsija – nemogućnost opažanja pokreta Sumanuta opažanja → opažanja događaja tako da im se pridaje abnormalno značenje koje oni ne posjeduju o Kombinacija su halucinacije i sumnutosti Aura → upozoravajuća senzacija koja prethodi epileptičnom ili napadaju migrene Palinakuzija → fenomen opažanja nekog slušnog podražaja nakon što je on prestao Palinopsija → trajanje vidnog doživljaja nakon što je podražaj koji ga je uzrokovao prestao Adiadohokinezija → nemogućnost izvođenja brzih i/ili izmjenjujućih pokreta o Posljedica poremećaja psihomotorike.

kada se pojavljuju druga tjelesna oštećenja i/ili psihičke smetnje kao posljedica dijete KVANTITATIVNI POREMEĆAJI: Jedenje manje ili više se javlja kod gotovo svakog psihijatrijskog entiteta (češće je jedenje manje).Omogućuje življenje i zadovoljavanje svih drugih nagona i potreba .Kao mjera uhranjenosti rabi se indeks tjelesne mase (ITM ili BMI) o Omjer težine i kvadrata visine . njaegovim pokušajima i izvršenom samoubojstvu o Suicidalnost → kod različitih psihijatrijskih entiteta (depr. neki problem. NAGON ZA HRANJENJEM .Filogenetski i ontogenetski najstariji . situaciju  Manje psihopatološki utemeljeni jer se obično ne radi o psihijatrijskoj bolesti 2.. teškim i na prvi pogled bezazlenim situacijama . partneru i sl.Dnevna potreba za hranom za zadovoljenje bazalnog metabolizma je oko 1500 kalorija za žene i 2300 kalorija za muškarce . ali i u psihički zdravih ljudi koji se nalaze u kriznim situacijama  I kod ljudi koji ne pokazuju nikakve smetnje ili to okolina ne primjećuje o Demonstrativni pokušaj samoubojstva → ne sadržava želju da se osoba ubije nego da s tim činom skrene pažnju na sebe.Dijele se na: o Vitalne (primarne) – nagon za samoodržanjem. a nezadovoljenje nagona izaziva zadovoljstvo. hranom.Nagon je u najširem smislu energija ili sila koja organizam nagoni na neku aktivnost . odrastanju.vrlo složena i teška. napetost i uznemirenost . stečene) 1.Pojačani nagon za samoodržavanjem se ne smatra psihijatrijskim entitetom o Stanje u kojem osoba preživljava ili opstaje u opasnim. kod anoreksije i bulimije se to javlja izolirano Anoreksija i bulimija su 2 različita poremećaja (oko toga se slaže većina autora. nekad neučinkovita čak i u bolničkim uvjetima 83 - . kod tjelesnih bolesti. međutim.Teže zadovoljenju što dovodi do ugode. SH).Prirođena potreba organizma koja se temelji na naslijeđenim automatizmima . izbjegavanjem boli i održavanjem vrste  Mogu biti kvantitativni (povećani i smanjeni) i kvalitativni o Socijalne (sekundarne. NAGON ZA SAMOODRŽANJEM .Smanjenje ovog nagona se očituje u razmišljanjima o samoubojstvu.Nema stroge definicije postaje li dijeta poremećajem i kada on nastupa o Vjerojatno onda kada osoba izgubi kontrolu nad dijetom. POREMEĆAJI NAGONA NAGONI . spavanjem. iako psihodinamsko gledište naglašava kako se radi o jednom poremećaju a različitim manifestacijama) Jedina sličnost između anoreksije i bulimije jest to da im nije poznata etiologija o postoje pokušaji objašnjenja etiologije anoreksije i bulimije poput otpora prema autoritetu. kada nastaju brza i velika kolebanja u tjelesnoj težini. vodom. roditeljima.  To se javlja kod 2/3 oboljelih  1/3 oboljelih dolazi iz normalnih obiteljskih ili partnerskih okruženja Danas je sve češći oblik kombinacije anoreksije i bulimije TERAPIJA .

toj osobi o Fiziološka pika – javlja se u trudnica o Patološka – u duševnih bolesnika  Jedenje metala i mentalnih predmeta. godišnjem dobu. psihoorganskim poremećajima.Ortodoksno spavanje (non-REM) o Faze 1 i 2 – faze površnog i plitkog spavanja o Faze 3 i 4 – faze fubokog spavanja . a stanje svijesti promijenjeno pri čemu je opažanje vanjske situacije bitno smanjeno o Osnovno objašnjenje uloge spavanja je u oporavku organizma o Mišljenje o spavnju kao adaptivnom ponašanju .uvijek se javljaju uz SH i predstavljaju teške poremećaje Vegetarijanstvo → nejedenje mesa i hrane životinjskog podrijetla o Samo vegetarijanstvo ako je izolirano nije psihopatološki poremećaj o Ekstremno – psihopatološki p. te kada postoje neki drugi psihički simptomi  Osoba može imati i sumanute misli o zdravom načinu života - - - 3. u kojem je osoba u zastupanju vegetarijanstva agresivna prema okolini. Godine o U 80-90% slučajeva pogađa žene o Kad jednom završi anoreksična epizoda.Paradoksno spavanje je REM faza 84 . kose ili vune. NAGON ZA SPAVANJEM . leda.) KVALITATIVNI POREMEĆAJI: Pika → jedenje nejestivih tvari ili one hrane koja nije primjerena podneblju.. nekrofagija i antropofagija . stakla.Ciklus budnost – spavanje – osnovni cirkadijurni ritam o Jezgra SC N usklađuje soavanje i budno stanje s noći i danom o Mijenja se tijekom života – spavanje se skraćuje .Spavanje je fiziološka manifestacija u kojoj je motorička aktivnost snižena. i 25. maniji. hormonalnih i drugih promjena o Obično je simptom nekog drugog poremećaja o Kad se javlja kao samostalni poremećaj – anorexia nervosa o Javlja se obično između 15. mesa leša (nekrofagija)  Kanibalizam (antropofagija) – ubojstvo nakon kojeg se jedu dijelovi tijela ubijenog  Koprofagija. bulimija u promilima (znači tisućinkama) Anoreksija → smanjenje uzimanja hrane i izbjegavanje neke hrane prije svega zbog želje da se bude mršav o Pri tome dolazi do pada tjelesne težine i različitih metaboličkih. temporalnoj epilepsiji o Kao samostalni entitet – bulimia nervosa o Omjer oboljelih po spolu je Ž:M=2:1 o Prognoza je bolje nego kod anoreksije. atipičnoj depresiji. fecesa (koprofagija). škroba. poremećaj se može javiti i u kasnijoj dobi kod žena (oko 40. SMRTNOST . kasnije osoba ima veću vjerojatnost razviti ponovno anoreksiju ili neki drugi poremećaj Bulimija → povećanje nagona za hranjenjem o Promjene u težini te niz metaboličkih promjena i oštećenja o U intelektualnim teškoćama.anoreksija 5% bolesnika umire.

. o Brzi očni pokreti. uz paralizu voljnih mišića i promjenu mišićnog tonusa o Ovdje se događa sanjanje 85 .

opsrtuktivnog ili mješovitog tipa • opstruktivni je najčešći i obično se javlja kod muškaraca. psihoorg sindromi. psihotičnih fenomena te niza tjelesnih promjena poput povišenja krvnog tlaka. sa zahvaćenim anatomskim strukturama koje zatvaraju dišni put • ovo stanje prati i hrkanje  Sindrom nemirnih nogu – pojava malih pokreta nogu koji se javljaju portiv bolesnikove želje • Potreba se pojačava navešer što ometa usnivanje  Hipersomnija – pretjerana dnevna pospanost • Osoba spava dugo i ako je probudimo reći će da je umorna i da želi spavati i dalje • Može biti situacijska. ovisnosti. psihijatrijske p. nikotina ili alkohola o Nesanice koje se javljaju s drugim p. može biti posljedica uzimanja različitih lijekova. anksiozna stanja.. autosomno nasljedna prionska bolest gdje se javlja demencija koja završava smrću KVANTITATIVNI POREMEĆAJI ILI DIZSOMNIJE Insomnija → nesanica koja se može javiti kao smetnja usnivanja i/ili prosnivanja pri čemu je smanjena kvaliteta spavanja o Javlja se i dnevna pospanost o Jedna od najčešćih simptoma u medicini o Primarne – bez povezanosti s psihičkim/tjelesnim bolestima  Psihofiziološke – uzrokovane su uvjetnim podražajima (npr. tremora. Deprivacija plićih faza spavanja (1. obično psihofarmaka te se javlja u stanjima intoksiciranosti - - - 86 . a javljaju se prije ili nakon životnih događaja odnosno stresogenih situacija (kod smjenskog rada i jet laga)  Obiteljske – nastaju kao česti poremećaji usnivanja i/ili prosnivanja u nekim obiteljima  Idiopatske – nepoznatog uzroka. zlouporabom kofeina. slabija koncentracija.. pretilih. nistagmusa Dugotrajna deprivacija može dovesti do smrtnog ishoda o To se vidi u fatalnoj obiteljskoj nesanici – rijetka. bolesti s oslabljenom cerebralnom cirkulacijom i metaboličke bolesti o Nesanica se javlja praktički kod svih psihijatrijskih bolesti  Depresija. spavanja  Apneja u spavanju – prestanak disanja u snu dulji od 10 sekundi • može biti sentralnog. p. glavobolje. uzbuđenje)  Situacijske – traju kratko. a ne mogu se svrstati ni u jednu drugu skupinu nesanica o Sekundarne – u tjelesnim i psihijatrijskim poremećajima te zbog primjene određenih lijekova  Bolni sindromi. faze) se bolje podnosi o Na početku se ne vise značajne posljedice o Poslije se javljaju umor. vezana za tjelesne bolesti.emoc. neorijentiranosti. manija. prilagodbe. otežana koordinacija pokreta Deprivacija dubokih faza i REM faza spavanja se teže podnosi o Već nakon nekoliko dana dolazi do konfuznosti. SH. i 2. OKP  Može biti uzrokovana lijekovima.

raspoloženja Noćna mora → buđenje u drugoj polovini spavanja. iz dubokih non-REM faza o Prisutni su vegetativni znakovi (lupanje srca. paraliza spavanja (osjećaj potpune oduzetosti tijekom noćnih buđenja) i hipnagogne halucinacije o Nesanice u užem smislu  3-4% nesanica  Radi se o nesanici ako osobi treba dulje od 45 minuta da zaspi. ali vrlo brzo to postane o Obično je prisutna amnezija za ovo razdoblje – osoba se ujutro nejasno sjeća ili se ne sjeća ove epizode o Javlja se samostalno ili u p. neprospavane noći i češće u nekim obiteljima o Osim kao zaseban poremećaj. drhtanje). katapleksija (trenutačna slabost mišićnog tonusa). osoba uobičajeno spava 6-8h i u jednom trenutku počinje spavati više od 10h • Nije poremećaj ako netko ima bioritam spavanja duljeg od 10h  Narkolepsija – (neurološka) bolest koju obilježava povećana potreba za spavanjem u obliku napadaja spavanja • Pospanost nastupa tijekom monotonih radnji. može se javiti kao ssimptom epilepsije i fuge Noćni strah → naglo buđenje praćeno jakim strahom o Obično u prvoj polovini spavanja. a ne nesanica)  Nesanica čija je podloga psihijatrijska treba liječiti odgovarajućim psihofarmakom (za onaj poremećaj koji je u podlozi)  Situacijske nesanice. reaktivnim stanjima. a ne poremećaj KVALITATIVNI POREMEĆAJI ILI PARASOMNIJE Hodanje u spavanju → kratkotrajno djelomično buđenje s automatizmom motorike kao u budnom stanju o Svijest je pomućena. ako je duljina spavanja kraća od 4 sata i ako se sve to ponavlja barem 4 puta na tjedan i ukupno traje dulje od mjesec dana o TERAPIJA:  Jedino nesanice u užem smislu liječe lijekovima za spavanje (hipnotici)  Nesanica koja za podlogu ima somatske bolesti treba liječiti lijekom za tu somatsku bolest (tj.javlja se kod svake vrste deprivacije o Ukoliko osoba neko vrijeme ne spava (npr. prilagodbe. ispitni rokovi) i nakon toga produlji vrijeme spavanja radi se o rebound fenomenu koji je normalan. npr. ako se budi više od 4 puta tijekom jedne noći. Primarna – produljenje noćnog sna uz dnevnu pospanost o Ovdje se ne javlja katapleksija • Periodična – pretjerana pospanost se javlja u epizodama koje traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana te ih prati povećan apetit i povišen spolni nagon • Hipersomnija u užem smislu o Npr. a osoba poslije pokazuje amneziju za ovo razdoblje o Katkad se javlja nakon umora. ubrzano disanje. se liječe melatoninom Rebound fenomen . zbog jet laga. ali i za vrijeme složenih • Karakteristična četiri simptoma: napadaji spavanja. p. vezano uz REM fazu o Osoba uz intenzivan strah ima neugodne sadržaje sna o Vegetativni simptomi su rjeđi 87 • - - - . plač. vrištanje. osoba ustane i ushoda se o Svijest na početku nije potpuno bistra.. a mogu se javiti i krik. liječi se somatska bolest.

o Može biti samostalni entitet. SH 88 .. a javlja se i u depresiji. p. prilagodbe. p. ličnosti.

a kao i posljedica kroničnog stresa. ju privremeno gubi Bruksizam → škripanje zubima u spavanju Paraliza spavanja → iznenadna nesposobnost pomicanja nakon usnivanja ili buđenja Govorenje u snu. to je oblik kompulzivnog obavljanja spolne aktivnosti o Nimfomanija – seksualna ovisnost u žena o Satirijaza – seksualna ovisnost u muškaraca o Javlja se i u maniji. kimanje glavom u snu. kroničnim psihoorg. preko p. depresiji.kod žena  U užem smislu – nemogućnost doživljavanja orgazma u žena o Impotencija .U četvrtoj fazi se ne pojavljuju karakteristični poremećaji spolnog nagona o Ovdje.popuštanje mišićne napetosti i osjećaj općeg blagostanja . p. ali i u ostalim fazama se mogu pojaviti bolni sindromi (dispareunija. pod utjecajem različitih psihostimulansa o Terapija je psihoterapija Smanjenje spolnog nagona → javlja se u SH. povrata želučanog sadržaja i kardiološki simptomi povezani sa spavanjem - 4. SPOLNI NAGON Ostvaruje se kroz četiri faze: o Želja → obilježavaju ju seksualne fantazije i sama želja za seksualnim kontaktom o Uzbuđenje → subjektivni osjećaj seksualnog zadovoljstva. doživljavanja boli pri spolnom odnosu i vaginizma Poremećaj spolne želje → prisutan kada je ta želja smanjena ili odsutna o Riječ je o trajnom ili povremenom smanjenju ili izostanku seksualnih fantazija i želje za seksualnom aktivnošću o Može se javiti samostalno (spolna disfunkcija). nakon što stekne kontrolu noćnog mokrenja. želje za spolnim činom i averzije prema spolnom odnosu. anksioznosti ili depresivnosti Averzija prema spolnom činu → izbjegavanje spolnog kontakta o Osoba izbjegava genitalni kontakt sa spolnim partnerom - - - 89 . koji prate promjene na spolnim organima o Orgazam → vrhunac spolnog zadovoljstva o Smirenje → opće opuštanje.. kronična paroksizmalna glavobolja.U prve tri faze javljaju se kvantitativni poremećaji spolnog nagona (specifične spolne disfunkcije) . doživljavanja orgazma.. vaginizam) KVANTITATIVNI POREMEĆAJI Povećanje spolnog nagona → kada je izolirani fenomen (najrjeđe).kod muškaraca  U užem smislu – obuhvaća smetnje u postizanju i održanju erekcije o Javlja se u različitim oblicima – od p. ličnosti ili kao samostalni entitet o Frigidnost . spolnog uzbuđenja i genitalnog odgovora u samom koitusu. p. do p. Noćno mokrenje ili enureza→ nastaje u vrijeme dubokih faza spavanja o Idiopatsku treba razlikovati od simptomatske kada je mokrenje posljedica nekog organskog zbivanja o Idiopatska može biti:  Primarna – kada dijete ne stekne kontrolu mokrenja (u dobi 2-4 godine)  Sekundarna – kada osoba. sindrom gutanja.

o Obično partneri emocioonalno uredno funkcioniraju. ali nedostaje spolni užitak 90 . ali u jednog od njih približavanje spolnom odnosu izaziva uznemirenost i strah do te mjere da se odnos izbjegava ili osoba ulazi u spolni čin..

ali i različiti psihološki čimbenici (pshijatrijski p. krivnja)  Mogu biti povezane s hormonalnim oscilacijama te s nuspojavama lijekova o P. zakašnjela ejakulacija i izostala ejakulacija o Stalni ili povremeni izostanak orgazma nakon primjerena spolnog uzbuđenja o Mogu biti trajni. uzbuđenja o Voajer najčešće ne ostvaruje seksualni kontakt s promatranom osobom o Masturbacija do orgazma prati čin promatranja ili ga neposredno slijedi o Češće se javlja u muškaraca 91 - - - - - .. ako su ta ponašanja snažna i prevladavajuća i ako osoba samo njihovim prakticiranjem ostvaruje spolno uzbuđenje i zadovoljstvo Perverziteti → blaži kvalitativni p. transvestizam. a može se javiti i u psihijatrijskim p. strah. depresivnost. a nakon normalnog spolnog uzbuđenja. frigidnost u užem smislu. kontakt o Organski je i psihološki uvjetovana Vaginizam → grč muskulature dna zdjelice o Nenamjerni spazam koji onemogućuje koitus ili je on bolan KVALITATIVNI POREMEĆAJI Poremećaji seksualne sklonosti. Poremećaj spolnog uzbuđenja → nazivaju se i p. u koitusu ili masturbaciji o Mogu biti trajne. označuje povremeni ili stalni izostanak (ili kašnjenje) orgazma. stečeno ili situacijsko stanje  Samostalni poremećaj ili prati tjelesne bolesti ili psihijatrijske entitete  Uzroci su psihološki. ekshibicionizam. anksiozni osjećaji i osjećaji krivnje. ADHD p. SH. fetišizam. seksualni poremećaji ili parafilije Radi se o seksualnim p. OKP. a može biti toliko izražena da osoba uzbjegava sp. spolnog nagon o Voajerizam. spolnog uzbuđenja u muškaraca – smetnje erekcije  Nemogućnost da se postigne ili održi erekcija za obavljanje spolnog čina  Može bit trajno. stečeni ili situacijski o Uzroci su organski i psihički o Javljaju se i u psihijatrijskim entitetima (depresija. Dispareunija → genitalna bol prije. spolnog odgovora o P. froterizam Voajerizam → ponavljano zamišljanje ili promatranje drugih ljudi radi postizanja sp. odrasle dobi) Prijevremena ejakulacija → prerana ejakulacija u odnosu na onu željenu o Stanje u kojem se stalno ili povremeno postižu orgazam i ejakulacija prije nego što bi to muškarac želio o Ejakuliranje koje se događa prije ili odmah nakon penetracije o Poneka uzrokovana organskim razlozima.. organa) o Može biti pvozeana sa smetnjama lubrikacije i vaginizmom o Bol ometa spolni odnos. organski ili mješoviti • Te smetnje se javljaju i kao nuspojava niza lijekova Poremećaji doživljavanja orgazma u žena ili anorgazmija → inhibirani orgazam. stečene ili situacijske o Uzroci mogu biti organski. strah od trudnoće ili gubitka kontrole) Poremećaji doživljavanja orgazma u muškaraca → inhibirani orgazam. spolnog uzbuđenja u žena – smetnje lubrikacije  Nemogućnost da se primjereno spolno uzbuđenje postigne ili održi do kraja spolne aktivnosti  Javljaju se kao spolna disfunkcija ili su vezane za psihičke smetnje (anksioznost. za vrijeme ili nakon koitusa o Češća u žena i obično se javlja u obliku vulvodinije (bol vanjskih sp.

homoseks.. o Podjela na one koji ne mogu spolno općiti s odraslom osobom (funkcioniraju samo s djecom) i na one koji sp. čak i situacije u kojoj joj je ugrožen život o Češće kod muškaraca o Javlja se kao izolirani fenomen ili u p. a može biti i simptom psihijatrijskih p. ili neovisno o njima o NEMA U KNJIZI. a radi postizanja spolnog uzbuđenja o Orgazam se postiže masturbacijom za vrijeme ili nakon izlaganja Transvestizam → oblačenje u odjeću suprotnog spola da bi se postiglo spolno zadovoljstvo o Obično u muškaraca heteroseksualne orijentacije Fetišizam → upotreba predmeta da bi se ostvarilo sp. dodirivanje. izopačenost. zadovoljstvo o Obično se radi o predmetima kojima fetišist pridaje posebno značenje intimno ih povezujući s ljudskim tijelom Froterizam → trljanje penisa o stražnjicu ili neki drugi dio ženskog tijela kako bi se postigao orgazam o Događa se u prostorima gdje ima mnogo ljudi ili vozilima javnog prijevoza Perverzije → teži kvalitativni poremećaji spolnog nagona Spolni sadizam → izazivanje fizičke i/ili psihičke boli spolnom partneru. parafiliju Nekrofilija → zadovoljenje spolnog nagona s mrtvim tijelom Akrotomofilija → seksualni je interes usmjeren prema partneru kojem nedostaje jedan ili više udova Koprofilija → zadovoljenje spolne želje pri defeciranju na partnera ili kada partner to čini osobi s ovim poremećajem o Koprofagija – jedenje fecesa o Klizmafilija – upotreba klizme kao dijela seksualne stimulacije Urofilija → postizanje spolnog uzbuđenja i zadovoljstva uriniranjem (na partnera ili kada to ovaj čini) o Kod oba spola - - - - 92 . vješanje. i bolesti (p. depresiji Pedofilija → spolna aktivnost muškaraca s djecom pretpubertetske dobi s kojom ti muškarci obično nisu u srodstvu o Gledanje. općenju sa životinjama o U širem smislu označuje analni odnos. Ekshibicionizam → ponavljano izlaganje vlastita golog tijela obično nepoznatim osobama. PITAO NA USMENOM:  Gerontofilija → sklonost seksualnoj aktivnosti sa osobama starije životne dobi (najčešće mlađe žene sa stariji muškarcima) Zoofilija ili sodomija→ zadovoljenje spolne želje u sp. vezivanje. i biseks. bičevanje. ličnosti. silovanje o Većinom kod muškaraca o Osim kao samostalni entitet. genitalni kontakt o Može biti heteroseksualna. uzbuđenja o Dijagnosticira se ako traje najmanje 6mj i ako postoje jake seksualne fantazije i aktivnosti kojima se nanosi patnja žrtvi o Udaranje. ličnosti i SH) Spolni mazohizam → označuje doživljavanje psihičke i fizičke patnje radi postizanja spolnog uzbuđenja o Osoba pristaje na vlastito ponižavanje i podčinjavanje o Prihvaća udaranje. vezivanje. mogu ga uzrokovati hormonalne smetnje. mučenje. a u još širem spolnu nastranost. pri različitim psihijatrijskim p. SH. a u svrhu postizanja sp. funkcioniraju sa odraslim osobama o Javlja se u stanju intoksikacije.

a sve radi postizanja sp. o Može biti povezana s masturbacijom u kojoj se različiti predmeti guraju u otvor mokraćne cijevi Skatologija → sklonost opscenom i lascivnom izražavanju.. aktivnost. upotrebi prostih i vulgarnih riječi. opisu spolnog čina. uzbuđenja o Bolesnik se na ovaj način obraća najčešće nepoznatim ljudima - 93 . upotrebi zvukova koji podsjećaju na sp.

želi njegovu promjenu u suprotni spol o Može se javiti neovisno o nekom psihijatrijskom p. ekshibicionizam/voajerizam i sadizam/mazohizam Silovanje → u širem smislu poremećaj spolnog nagona o Označuje nasilni spolni odnos. Parcijalizam → kada se osoba u svojoj sp. odnos radi postizanja ili pojačanja spolne želje i uzbuđenosti o Češće je čin agresije u kojem silovatelj ne doživljava pojačano sp. a zatim između oca i kćeri o Ako osoba sp. aktivnosti usmjeri samo na jedan dio partnerova tijela o Obično se naziva i oralizam jer je najčešće radi o oralnom kontaktu s različitim dijelovima tijela o Obično usmjeren prema ženskom spolovilu. ne prihvaća ga. spola o Osoba se osjeća zarobljenom u bio.. i tada se ne smatra psihopatološkim odstupanjem o Rijetko se javlja sa SH o Za prihvaćanje u javnosti odgovorni plastični kirurzi o Prije je to bila kategorija podvojenog identiteta ili shizofrenije o Uzrok je u razini testosterona o Može se javiti zbog kromosomske aberacije. penisu ili anusu o Osoba spolno funkcionira samo na ovaj način Triolizam → varijanta seksualne aktivnosti u kojoj troje ljudi redovito spolno funkcionira o Svi partneri su emocionalno i seksulano povezani. pokazivanje moći  Pri ovakvom silovanju. spolu. silovatelj najčešće ima neki p. uzbuđenje  Silovanje je kazna. uzbuđenje postiže ili ga pojačava samo sa svojim srodnikom. osveta. ličnosti Incest → spolni odnos bliskih srodnika o Najčešće je između brata i sestre. spolnog nagona povezan sa sadizmom  Tada silovatelj žrtvu prisiljava na sp. tada se radi o poremećaju spolnog nagona POREMEĆAJI SPOLNE ULOGE ILI IDENTITETA Transseksualnost → snažna i jaka spolna (rodna) identifikacija koja uključuje nelagodu prema svojem biološkom spolu i želju da se steknu tjelesna obilježja suprotnog bio. tvari ili gušenjem o Autoerotska asfiksija – osoba se pri masturbaciji na različite načine guši ili smanjuje udisanje zraka Višestruki poremećaj seksualne sklonosti → kada jedna osoba pokazuje dvije ili više parafilija. ali ovdje se uglavnom radi o urednoj genetici bez psihičkih poremećaja - - - - - 94 . a moguće su sve kombinacije partnera Infantilizam → stanje u kojem se osoba u spolnom činu ponaša kao dijete ili sebe zamišlja kao dijete Hipoksifilija → želja da se spolno uzbuđenje postigne ili pojača doživljavanje orgazma putem hipoksije (smanjene opskrbe mozga kisikom) o Ostvaruje se upotrebom nekih lijekova. a u širem smislu je silovanje svaki spolni kontakt nastao nadvladavanjem o Rjeđe se javlja kao p. odvojeno ili istodobno o Najčešće u kombinaciji fetišizam/transvestizam.

odgovor prema drugim osobama istog ili drugog spola  Čine ju želja. o Poremećaj samo ako je egodistona (neprihvaćena)  Tada sp. a ne psihički p. ponašanje i identitet  Želju i ponašanje (izbor) treba odvojiti od seksualnog identiteta (osjećaj sebe kao spolnog subjekta) Homoseksualnost → erotska povezanost s partnerom istoga spola. o Spolna orijentacija se odnosi na sp. orijentacije.. orijentacije dovodi do raznih teškoća i osoba ju ne može prihvatiti i obično je želi promijeniti o Postoje latentna homoseksualnost (oko 50% populacije koja prihvaća homoseksualnost) i manifestna homoseksualnost (oni koji jesu homoseksualci) Biseksualnost → označuje prisutnost spolne orijentacije prema oba spola o Ni ova sp. ali dugo traje i daje slabe rezultate (lakše je preorijentirati biseksualca nego homoseksualca) - - 95 . želje i aktivnost. osim u slučaju egodistone biseksualnosti Terapija: psihodinamska. POREMEĆAJI SEKSUALNE ORIJENTACIJE Homoseksualnost i biseksualnost su „poremećaji“ spolne orijentacije o Oblici sp. koja obuhvaća maštanje. orijentacija se ne smatra psihijatrijskim poremećajem.

promjene u ponašanju i međuljudskim odnosima. socijalni i psihološki faktori koji se vežu za nastanak bolesti i oblikovanje kliničke slike 96 . halucinacije. Kronična (doživotna) i najteža duševna bolest → najčešće je kroničnog tijeka. smetnje doživljavanja vlastite ličnosti (depersonalizacija i derealizacija) te poz. Ne zna se uzrok shizofrenije → SH je multifaktorijalno uzrokovana. izmijenjenoj i drugačijoj od okolnog realiteta - SHIZOFRENIJA . riječ je o višestrukim čimbenicima o Biološki. afektivnosti. autizam. ali je za bolesnika stvaran o Osnovna značajka SH – bolesnik „ne testira realitet“ (živi u svijetu koji je drugačiji od okolinskog)  Ovo nije patognomonično (strogo specifično) za SH  Odnosi se općenito na psihoze  Znak je psihotičnog funkcioniranja .. verbigeracije.Unatoč sumanuto-halucinatornim produkcijama bolesnik može zadržati značajne oblike svakodnevnog funkcioniranja a) Zablude vezane za SH 1. no nema svaki SH bolesnik sve simptome te bolesti te se praktički sve moguće promijenjene psihičke funkcije mogu javiti u SH  Ne postoje dvije iste SH o Najznačajniji simptomi: poremećeno mišljenje (i govor). pažnje i opažanja. SHIZOFRENIJA I DRUGI SUMANUTI POREMEĆAJI Ovu skupinu čine psihoze. tj. Za njezin nastanak odgovorna je okolina i sam bolesnik → bolesnik nije odgovoran niti kriv zato što je obolio. psihotični poremećaji kojima je zajedničko obilježje pojava psihotičnih simptoma o Pozitivni simptomi: sumanute misli. a težina bolesti određuje prognostički ishod koji ovisi o simptomima bolesti i nizu različitih čimbenika vezanih uz bolesnika i njegovu obitelj o Dio bolesnika ima lošu prognozu – SH tada ima kroničan tijek i to su najteži oblici o Ima i akutnih shizofrenih psihoza kod ljudi s dobrom prognozom jer nemaju svakodnevni kronicitet o Neki anksiozni poremećaji ili OKP mogu biti teži za okolinu 4. volje i psihomotorike 2. sumanutosti. a ne u SH 3. To je jedna bolest → nije jedna bolest već skupina različitih poremećaja koji imaju neka zajednička obilježja (glavno je psihotičnost) o Njezini su simptomi mnogobrojni. tj. poremećena afektivnost. anhedonija i avolicija Ove osobe žive u „svojoj“ stvarnosti. p. ali to ne uzrokuje shizofreniju jer bolesnici mogu imati normalne majke) 5. blok misli) o Negativni: alogija. Riječ je o podvojenoj ličnosti → podvojena ličnost je iznimno rijedak poremećaj koji se prije svega javlja u disocijativnim stanjima. a nema ni dokaza da je SH nastala zbog „neadekvatnog“ odgoja o Okolina može biti suodgovorna kao trigger (ako je obitelj prehladna ili pretopla te u slučaju overprotektivne majke.Postoji ideoafektivna disocijacija → stanje u kojem su misli i osjećaji često neusklađeni o Oni nisu sukladni ni s vanjskim svijetom – zato su oni u nekom svojem svijetu  Taj svijet je izvan uobičajene stvarnosti. p. simptomi dezorganiziranog mišljenja (disocirani misaoni duktus.

Kahlbaum → 1874.g. katatonija i demencija paranoja • Zajednička obilježja su zakočeni misaoni tok. neuromodulatorna i druge terapije te socioterapijski i psihoterapijski pristup i psihoedukacija 7. opisao kombiniranu formu katatonije i hebefrenije . postupno zakazuje u funkcioniranju i svim emoc. deterioraciji (raspadu ličnosti) o Kod njih nije riječ o intelektualnom propadanju nego o rascjepu misli od osjećaja o Za ove psihoze uveo naziv grupa shizofrenija o Uveo koncept „4 a“ simptoma koje mora imati shizofreni bolesnik:  Autizam – povlačenje iz društva.g. osoba se povlači. relacijama o Smatrao je kako se ove bolesti ne pojavljuju samo u mladosti te kako ne trebaju završiti u demenciji.g.. stabilnosti te kognitivne i socijalne rehabilitacije o Još se koriste i elektrokonvulzivna terapija. Nema prave terapije (lijeka) → farmakoterapija je najvažnija u liječenju o Antipsihotici daju najbolje rezultate u tretmanu SH o Postoje lijekovi koji uzrokuju povlačenje ili bitno smanjenje simptoma SH i dovode do emoc. prijateljskih. opisao psihozu koju je nazvao hebefrenija . ali katkad nije prisebna o Uklanjanje odgovornosti za brigu o sebi i svojoj bolesti je za SH bolesnika loše i kontraučinkovito o Cilj liječenja je i rehabilitacija o No neki bolesnici se nisu sposobni brinuti o sebi u svim aspektima života pa im treba pomoć druge osobe u pravnom i ekonomskom smislu o Ali veliki broj bolesnika ne treba staratelja – prisebni su i mogu odlučivati o sebi i za sebe b) Povijest koncepta SH . Bleuler → skupini SH pridodao još jednu psihozu – jednostavnu ili SH simplex o Ovdje nema produktivnih simptoma. sama je sebi dovoljna.Kraepelin → 1896. 6. rodbinskih odnosa  Ambivalencija – dvostrukost emocija 97 .g. emocionalna tupost i gubitak energije o Shizofrene simptome podijelio na floridne i deficitarne . stvorio klasifikaciju duševnih poremećaja o Podijelio ih je na dvije velike skupine  Manično. opisao bolesnika koji je u mladosti počeo intelektualno propadati.Morel → 1860.depresivne psihoze  Psihoze koje nazina demencija prekoks • Ovu skupinu čine: hebefrenija.E. Bolesnik nije svjestan svojih postupaka i nije odgovoran za njih pa mu treba oduzeti poslovnu sposobnost i odrediti staratelja →osoba je svjesna svojih postupaka. neuroregenerativna. Shizofreni bolesnik opasan je za sebe i okolinu → suicidalnost i heteroagresivnost se ne pojavljuju u svih SH bolesnika. kod paranoidne SH o Najbolja je prevencija tretman koji uključuje biopsihosocijalni pristup 8.g. partnerskih. imao je halucinacije i sumanute misli o Bolest nazvao demencija prekoks . a kad se pojave obično nisu dugotrajan simptom o Suicidalna razmišljanja se obično jave izvan faze akutnog pogoršanja bolesti (oni koji su u remisiji i ne žele ponovno javljanje simptoma) o Opasnost za druge ugl.Fink → 1881.Hecker → 1871. tj. opisao psihozu katatonog tipa o Uvodi pojam katatonia ./soc.

. • U jednom trenutku voli i mrzi 98 .

niti na deterioraciji Kretschmer → povezao SH s asteničkom konstitucijom Schneider → podijelio simptome SH u one prvog i drugog reda o Simptomi I. fenomeni depersonalizacije i deralizacije) o Negativna – odsutni su produktivni simptomi. fenomen oduzimanja ili nametanja misli. s neg. krut  Poremećaj asocijacija – formalni poremećaj mišljenja u kojem bolesnik ima svoj slijed asocijacija koji je neobičan i neshvatljiv okolini o Kanije uveo još „2a“ simptoma:  Poremećaj pažnje  Anhormija – odsutnost vitalnih i nagonskih dinamizama o Po njemu su „a“ simptomi primarni  Bez njih se ne mže postaviti dijagnoza SH o Postoje i akcesorni simptomi  Prije svega p. andehonija. anhedoniju. socijalno povlačenje. deorganizirano ponašanje i „distorzija realiteta“ Četverodimenzionalni → uključuje poz. smetenost. formalni p. opažanja (halucinacije) i sadržajni p. afekta. udaljen. SH Dvodimenzionalni model SH → pozitivna i negativna Trodimenzionalni → SH čine psihomotorne promjene. simptoma. simptoima. p. ima lošiju prognozu Andreasen – klasificirala SH razmatrajući njihov početak i tijek.. hipobuliju. socijalnog osiromašenja Carpenter → uvodi pojam deficitarnih i nedeficitarnih simptoma SH o Deficitarni su simptomi primarni ili sekundarni (posljedica produktivnih simptoma) Strauss → smatra produktivne simptome direktnom posljedicom oštećenja SŽS-a. ima pozitivne simtpome. a prisutni negativni (deficitarni)  Socijalno ponašanje. Poremećaj afekta (kratkotrajnog raspoloženja) • Dolazi u obliku kvalitativno promijenjenog afekta • Bolesnik je emoc. tj. depresivne i euforične promjene raspoloženja. slabije reagira na terapiju. reda: slušne halucinacije. život u svojem. za SH i bez njih se ona ne može dijagnosticirati o Simptomi II. halucinatorna doživljavanja. prognozu. nametanje ili kontroliranje volje. uzbuđenost i depresivnost  99 - - - - - . neg. simptome. opažanja. simptome. mišljenja.. a deficitarne (negativne) simptome odsutstvom normalnih funkcija Crow → SH podijelio na dva sindroma o SH sindrom tip I – naglo počinje. osjećaj afektivne praznine. cenestetičke halucinacije  Specif. hladan.tj produktivne simptome (sumanute misli. anhormija. izoliranom svijetu  Forma slična SH simpleks i u prosjeku ima lošiju prognozu od poz. dobro reagira na farmakoterapiju i ima povoljnu prognozu o SH sindrom tip II – počinje postupno. reda: drugi p. konstrukt SH kao proces ili reakciju o Stvorila koncept pozitivne i negativne SH o Pozitivna SH – ima poz. mišljenja (sumanute misli) o Opisao i shizoidnu ličnost koja se može razviti u SH o Mišljenje SH bolesnika je nazvao autističkim (njegov sin to nazvao dereističkim) Meyer → smatrao da nije riječ o bolesti nego o odgovoru na životne stresne situacije o Uveo pojam sindrom shizofrene reakcije o Nije inzistirao na postojanju specif.

simptome. simptome.. neg. uzbuđenost. afektivne simptome (depresivnost i/ili anksioznost) i kognitivne smetnje 100 . Petodimenzionalni → integrira poz.

o U više od 80% između 15.5 do 2%.Životna prevalencija se kreće od 0. iz shizofrenog spektra (paranoidni. o Kod žena – 20. shizoidni i shizotipni p.Učestalija u gradovima nego u seoskim područjima o Oboljeli češće žive u središnjim zonama gradova  Tu su odvojeni od bliskog kontakta s drugima . ličnosti).uzrok SH još uvijek nije poznat . prosječni rizik za obolijevanje je 1%.g. i 25.Obično se javlja između 15. a incidencija (broj novooboljelih) 10 do 40 na 100 000 ljudi u jednoj godini .g.Postoje geografske razlike u učestalosti SH o U nekim zemljama je učestalija (Irska. .g. Švedska) o Kod nas je češća u Istri i Primorju . o U više od 50% bolesnika SH se javlja između 15. c) Epidemiologija .g.SH je bolest univerzalna u prostoru i vremenu . simptoma . o Žene u odnosu na M pokazuju bolje premorbidno funkcioniranje i imaju više afektivnih i pozitivnih.Nema spolnih razlika.U svijetu oko 24 milijuna SH bolesnika. psihološki i socijalni čimbenici u složenom međuodnosu . i 40.g. razvitku i oblikovanju kliničke slike sudjeluju biološki. i 35. graničnih p. – poligenetski prijenos 101 ..Češće obolijevaju osobe nižeg SES-a o Ne zna se je li niži SES uzrok ili posljedica SH . a manje neg.bolest uzrokovana multifaktorski o u njezinu nastanku.-29. godine života o Rijetko nastane prije 10. i nakon 50. ličnosti te neshizofrenih psihoza o Studije genske povezanosti otkrivaju genske lokuse koji se nasljeđuju kao i SH  SH spada u skupinu složenih genski p. no neka istraživanja pokazuju češću pojavu SH u muškaraca o Češće konzumiranje droga kod M (?) o Rijeđe kod Ž zbog upotrebe kontraceptivnih sredstava koja sadržavaju estrogenn koji ima dopamin blokirajući učinak (?) o Ranija pojava kod M – najčešće od 15-24.Veća pojvanost u etnički manjinskim skupinama . a u Hrvatskoj oko 19 tisuća .SH bolesnici su češće rođni zimi i u rano proljeće nego u druga doba godine o Povezuje se s virusnom teorijom o nastanku SH d) Etiologija .Genetika SH → naslijeđe kao mogući uzrok ove bolesti o Rizik za obolijevanje od SH se povećava s blizinom i brojem srodnika koji imaju SH o Bolesni brat ili sestra – u drugog brata ili sestre je rizik oko 7% o Jedan roditelj – rizik za dijete oko 6% o Bolesni brat ili sestra i jedan roditelj – rizik raste na 17% o Oba roditelja – rizik za dijete je oko 40% o Veća konkordantnost (zajedničko pojavljivanje) u jednojajčanih blizanaca (40-50%) nego kod dvojajčanih (10-15%) o Istraživanja s usvojenom djecom pokazuju veći utjecaj naslijeđa od okolinskih čimbenika o Opaženo da među srodnicima SH bolesnika ima više oboljelih ne samo od SH nego i od p.

Strukturne i funkcionalne promjene mozga o Smanjenje volumena mozga. a povećanje u prefrontalnom i frontalnom korteksu o Noradrenalin → dulja primjena antipsihotika dovodi do smanjenja aktivnosti noradrenergičkog sustava o Glutamat → fenciklidin (antagonist glutamata) izaziva psihotilne simptome. slične onima u akutnoj SH o GABA → smanjena aktivnost GABA-e povezana sa SH Virusna teorija → polazi od spoznaje da su SH bolesnici češće rođeni zimi i u rano proljeće nego u druga doba godine o Pojedinci čije su majke u trudnoći preboljele gripu ili su oni sami preboljeli gripu u dobi do 6mj imaju veću vjerojatnost kasnijeg razvijanja SH o Objašnjenje se temelji na infekciji retrovirusom čiji se antigen inkorporira u genom zaražene osobe  Njegova promjena dovodi do kasnijeg javljanja SH o Drugo je objašnjenje da virus djeluje posredno  U osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razvitak SH smanjene su imunološke obrambene mogućnosti pa će češće nastati virusne infekcije Endokrinološka hipoteza → promjene hormonalne funkcije u SH zabilježene su u svim sustavima – najčešće je riječ o hormonima nadbubrežne žlijezde i štitnjače Elektrofiziološka istraživanja o EEG pokazao dizritmičnost. simptomima SH o Promjene temporalnog režnja i limbičkog područja povezane su s poz. promjenu visine amplitude  Ove promjene se nalaze u 5-80% SH bolesnika - - - 102 . simptoima SH Neurotransmiteri u SH o Dopaminergička hipoteza → najznačajnija u objašnjenju nastanka SH  Smatra se da je aktivnost dopaminergičkog sustava povećana  Veći broj dopaminergičkih receptora i njihova veća osjetljivosti u mezolimbičkom području  Povećana koncentracija homovanilične kiseline (metabolit dopamina) u SŽSu i plazmi • Povezana s produktivnom simptomatikom SH i boljim odgovorom na farmakoterapiju  Smanjena dopaminergička aktivnost zabilježena u prefrontalnom korteksu se dovodi u vezu s negativnim simptomima o Serotonin → promjene serotoninergičkog sustava suprotnog su predznaka od dopamina u istim područjima SŽS-a  Smanjenje aktivnosti serotonina u mezolimbičkom sustavu. za SH te se povezuju s neg.. atrofija korteksa o Promjene u limbičkom sustavu i u području bazalnih ganglija  Smanjenje hipokampusa i amigdala o Nađeno smanjenje regionalnog protoka krvi i usporenje metabolizma u prefrontalnom korteksu  Hipofrontalitet – smanjenje funkcija frontalnog režnja • Smanjena dopaminergička aktivnost u tom području • Ove promjene se smatraju specif. paroksizmalna izbijanja. proširenje moždanih komora.

pretraživanja. ali i teškoće usmjeravanja pažnje (pažnju im zaokupljaju nevažne stvari) Kognitivni model → promijenjeni kogn. prije dolazi do pogoršanja o Patogenost bračne zajednice – ako je bračna zajednica narušena. događaje objašnjava vanjskim uzrocima o P. da stvori povjerenje u sebe i druge Životni događaji → zbivanja koja pred pojedinca postavljaju zahtjev za promjenom u funkcioniranju i ponašanju o Događaji koji izazivaju emoc. a njegova jačina i obilježja ga čine važnima za pojedinca u kojem izaziva dugotrajne emoc. a sumanute misli su oblik komunikacije s okolinom Bihevioralni model → u razvitku SH važnu ulogu imaju učenje i kondicioniranje o Uključuje poremećene obiteljske odnose. stavom i odgojem utječe na pojavljivanje SH.nesposobnost povezivanja značajnih događaja i situacija te u stvaranju veza između nebitnih događaja  Pažnju odvraćaju potpuno nevažne stvari i događaji što otežava uspostavljanje i održavanje kontakta s drugima o P. soc. načina života ili najavljuju te promjene o Percipitirajući životni događaj – ako se pojavio 12mj prije pojave psihičkog p. dolazi do posljedica za dijete pa i moguće pojave SH  Dovodi do nemogućnosti da dijete ostvari svoj identitet. prije svega u sina (kontrolirajuća je) o Koncept dvostrukih poruka – označuje da je komunikacija u obitelji dvoznačna  Dijete je podvrgnuto proturječnim porukama od voljenih osoba o Izražavanje emocija – pretjerano iskazivanje emocija je povezano s pogoršanjem kliničke slike SH  Ovo izražavanje emocija se može izraziti kao EE indeks koji se određuje brojem sati kojim se član obitelji emoc. fazu primarnog narcizma o Riječ je o prvih 6mj života kada se ego još nije odvojio od ida o Ta regresija je praćena povlačenjem iz stvarnog u psihotični svijet te predstavlja obranu od anksioznosti i osjećaja krivice  Njome bolesnik izbjegava svijest o neugodnim sadržajima. pažnje .. reakcije o Prihvaćaju se kao percipitirajući ili trigger čimbenici u javljanju SH ili kao značajni etiološki čimbenici u predisponiranih osoba 103 - - - . procesi o Poremećaj konceptualnog mišljenja  uključuje sposobnost planiranja. da prihvati seksualnost. Psihoanalitička paradigma → SH tumači regresijom na najraniju fazu psihoseksualnog razvitka. reakcije kod većine ljudi. procesa atribucije – bolesnik je pristran i pridaje nerealna značenja i pretjeranu važnost nekom događaju  Najčešće prisutno u paranoidnim interpretacijama kada bolesnik neg. statusa. a obično uključuju opasnost od značajne promjene zdravlja. apstraktno mišljenje i korištenje povratnih inf u postizanju cilja svrsishodnog ponašanja) o P. shvaćanja mentalnog stanja i nakana drugih – nemogućnost shvaćanja mišljenja drugih Socijalne teorije → upućuju na važnost obiteljskih i drugih okolinskih čimbenika te društveni i kulturološki utjecaj na nastanak bolesti o Koncept shizofrenogene majke – majka svojim osobinama ličnosti. o Predisponirajući – onaj koji se dogodio ranije u životu. skrbi o bolesniku ili je u bliskom kontaktu s njim • Što veći EE indeks.

 Oko 70% SH bolesnika izvještava o nekom životnom događaju u razdoblju do godine dana prije pojave bolesti 104 ..

povlačenjem iz okoline. a bolesnik se ponaša kao da postoji • Mogu biti vezane za bilo koji osjet. opažanja kod kojih ne postoji podražaj. a najčešće su slušne. a i umanjeg broja ljudi s ovim p. 15-25% o kanabisu. u odnosu na shizoidni p. upalne i kardiovaskularne bolesti o Više od 80% SH bolesnika ima tjelesnu bolest .Pozitivni simptomi → u dvije skupine o Pozitivni psihotični simptomi  Deluzije – sadržajni p.. bez jasno vidljivih simptoma . okolinska ili kombinirana o Na pojedinca potom djeluju stresni i drugi okolinski događaji o U njihovu međuodnosu s predisponiraom osobom javlja se SH o I sami događaji koji pridonose pojavi SH su biološke. se kasnije razvije SH.  No on je više od shizoidnog genetski povezan sa SH  Više srodnika sa shizotipnim p. katatona uzbuđenost. psihološke i socijalne naravi e) Komorbiditet . etotomanske sumanutosti  Halucinacije – kvalitativni p. religiozne sumanutosti. 30-50% o alkoholu. manirizam. a 5-10% o kokainu) i p.Može započeti naglo. se rjeđe pojavljuje kao preteča SH. ličnosti . potom vidne i cenestetičke o Pozitivni simptomi smetenosti ili dezorganiziranosti  Formalni p.U SH se javljaju i specif. katatoni stupor. često prethodi SH  U njih 30-40% će se javiti SH  Oko 50-ć60% SH bolesnika je premorbidno imalo shizoidni p. maligne. stereotipija 105 . odstupanja u nekih osobina ličnosti o Viši rezultat na dimenziji izbjegavanja štete i niži rezultati na dimenziji samovođenja f) Klinička slika . brojnim i ozbiljnim simptomima. mišljenja – oblici smetenog mišljenja i govora • Najčešće je riječ o disociranom mišljenju kada ne postoji uobičajen slijed asocijacija • Svijest je u SH uvijek očuvana  Dezorganizirano ponašanje – može biti vrlo različito • Mogu se javiti katalepsija. mišljenja.Pojavljuje se s mnogobrojnim bolestima o Najčešće su to metaboličke. ličnosti iz shizofrenog spektra (shizoidni i shizotipni p. ličnosti . ličnosti) o Shizoidni p. katatoni negativizam.Najčešće se javlja s depresijom. proganjanja. ovisnostima (80% njih je ovisno o nikotinu. polagano. zablude nastale na bolesnoj osnovi koje nisu dostupne razuvjeravanju • Najčešće ideje odnosa. mesijanske sumanutosti.Poseban odnos SH i p. ličnosti o Shizotipni p. Dijateza-stres model → nadređen drugim modelima o Ujedinjuje različite modele i čimbenike o Polazi od pretpostavke da neki pojedinci pokazuju osjetljivost na nastanak SH  Ta osjetljivost (dijateza) može biti biološka.Najčešće počinje u adolescenciji . ali i postupno. ličnosti ima SH nego srodnici osobe sa shizoidnim o. psihološka.

špijuniraju ga i sl. oskudnost produkcije. a mišljenje dezorg. percepcija) do najviših razina i najsloženijih intelektualnih funkcija  Nemogućnost zadržavanja pažnje. fantastične. odgovora na antipsihotičnu terapiju. nemogućnost da se doživi zadovoljstvo o Avolicija – nemogućnost započinjanja i održavanja cilju usmjerena ponašanja što rezultira gubitkom socijalne aktivnosti i inicijative o Ovo su primarni neg. manirizma. o Najčešće se javlja u kasnim 20. oslabljena koncentracija. proganjanja koje su neobične. apstraktnog mišljenja i opće inteligencije Mogu pokazivati i depresivne i/ili tjeskobne simptome Suicidalnost i nasilničko ponašanje također mogu pratiti SH SH mogu pratiti i neki neurološki i očni znakovi te znakovi podraženosti AŽS-a Oko 17% ih ima simptom polidipsije (pojačano pijenje vode) - - g) Podjela shizofrenije Paranoidna SH → najčešća SH koju obilježava trajna paranoidna sumanutost ili više njih o Paranoidni sindrom čine ideje odnosa. nezainteresiranost. dok su sekundarni neg. hladni. tj razdoblje do hospitalizacije je najkreće Nediferencirana SH → naziva se i atipičnom SH 106 - - - . zaravnjeni afekt  Paratimija – raspoloženje ne odgovara misaonu sadržaju. tj. nepovjerenja. kogn. djeca nisu njegova. učenja. simptoma (bezvoljnost. deficiti od nižih razina procesiranja inf. govora.g. udaljeni afekt) o Prognoza je nepovoljna Katatona SH → najrjeđi oblik bolesti s izraženim psihomotornim p. simptomi. izostanka socijalne potpore Kognitivni simptomi – dovode do privremene ili trajne ometenosti mentalnih procesa o Specif. rastresenost te oštećenje pamćenja.g. opažanja o Ovdje ili ne postoje ili su prisutni u lakšem obliku p. a smije se o Anhedonija – potpuni gubitak životnih interesa. o Kasnije dolazi do soc. tj. simptomi posljedica poz. i 25.. simptoma bolesti. preko hiperkinezije i katatone uzbuđenosti do stereotipije. i ranim 30. volje i psihomot. izolacije i većinom neg. voštane savitljivosti i negativizma o Mogu se javiti i oneiroidna stanja sa slikovitim halucinacijama o Ovi bolesnici dolaze na liječenje najranije. partner ga vara. kradu ga i sl. života Hebefrena SH → naziva se i dezorganiziranom SH o Javlja se najranije od svih SH – obično između 15. bolesnik osjeća radost na tužnu vijest  Paramimija – mimika ne odgovara raspoloženju koje prati misaoni sadržaj. odgovaranje kratkim odgovorima o Poremećaj afektivnosti – udaljeni. očito sumanute (oteli ga izvanzemaljci. o Počinje naglo u obliku afektivnih promjena uz sumanute misli i halucinacije koje su prolazne i fragmentarne o Raspoloženje je neadekvatno.)  Ovdje obično nema halucinacija o U paranoidnoj SH mogu postojati slušne halucinacije i drugi p. Negativni simptomi o Alogija – siromaštvo govora koje obilježava usporeno mišljenje. o Simptomi idu od stupora. afekta. bolesnik je tužan. (pažnja.) o U neshizofrenoj psihozi paranoidni sindrom je mnogo bliže stvarnosti (npr.

o Ima različite simptome koji ne zadovoljavaju kriterije ni za jedan drugi oblik SH ili ima obilježja više od jednog tipa SH 107 ..

. prisilnim i precijenjenim mislima. higijeni o Negativni oblik bolesti Shizofreniformna psihoza → psihoza slična SH koja ne zadovoljava kriterije za neki od prethodnih oblika SH o U MKB-u svrstana u dvije zasebne kategorije: ostale SH i akutni psihotični poremećaj nalik na SH o U DSM-u je svrstana u skupinu drugih psihotičnih p. ali ne izrazito o Ako se potpuno izgube. Postshizofrena depresija → to je SH na koju se nastavlja različito duga depresivna epizoda o Simptomi SH su trajno prisutni. anksioznost. pokazuje ljutnju i bijes o Poslije se javljaju depresivnost. obiteljo. kompulzije. živi u svom svijetu ne vodeži brigu o sebi. postavlja se dijagnoza SH o Ovakvo stanje koje se javi nakon primjene antipsihotika naziva se depresivnim pomakom Rezidualna SH → kronificirana forma obilježena odsutnošću izrazitih sumanutosti. afekta (bez depresije) o Nakon duljeg trajanja mogu se pojaviti i neki od poz.Premorbidna faza → razdoblje u kojem nema znakova bolesti.) simptomi i socijalno nefunkcioniranje o Najvažniji simptomi su bezvoljnost i p. sramežljivost. a ako su naglašeni i dominantni. traje 1-6mj o Ako traje dulje od 6mj.Shizofrena psihoza obično prolazi kroz nekoliko faza (četiri faze) koje nemaju uvijek jasne granice te imaju neke međufaze koje se teško mogu prepoznati . simptoma o Osoba se povlači iz radne okoline. zaokupljena je neobičnim interpretacijam. submisivnost. nepovjerljiva i sumnjičava. (odvojeno od SH) o Sliči SH. ekscentrično ponašanje o Prisutne smetnje nagona o Prijelaz iz ove u akutnu fazu može biti nagli ili traje nekoliko dana za koje se vrijeme javlja osjećaj straha od nečega strašnog što će se dogoditi. Ponašanja o Obično je riječ o ireverzibilnim negativnim simptomima o Naziva se i kroničnom nediferenciranom SH Shizofrenija simpleks → jednostavna forma koja počinje neupadno. halucinacija ili dezorg. a mogu se i razviti u neki od p ličn. emoc. veze. a u dvije trećine se razvije SH - - - h) Faze bolesti . nedruštvenost. preosjetljivost o Ove crte ličnosti mogu trajati cijeli život. riječ je o depresiji. nezainteresiranost. prehrani. svrstava se u skupinu SH o Jedna trećina ovih bolesnika izlazi iz psihotičnog stanja i ulazi remisiju. ličnosti .Prodromalna → razdoblje kada se javljaju nespecif. ali postoje neka obilježja ličnosti kao što su povlačenje. postupno i polagano se razvija o Prevladavaju deficitarni (neg. simptomi i znakovi (prodromi). tjeskobu. a prije psihotičnih fenomena o Ovo je faza postupne deterioracije o Može trajati nekoliko godina o U njoj osoba pokazuje povlačenje iz društva. nesigurnost. iluzije. društva. ili SH o Mogu se pojaviti i shizoidni i rjeđe shizotipni ili paranoidni p. a osoba ne zna o čemu se radi i ne može to spriječiti o Javlja se i tvrdokorna nesanica koja dodatno povećava zabrinutost i anksioznost 108 . bezvoljnost.

Najviše ovisi o obiteljskoj opterećenosti ovom bolešću.. ali i mnogim drugim čimbenicima Čimbenici koji utječu na povoljan ishod SH Vezani za bolesnika Okolinski čimbenici Ženski spol Percipitirajući čimbenici Bolje premorbidno Nagli početak bolesti Brak ili život s partnerom funkcioniranje Bolje intermitentno Kratko trajanje akutne faze Dobra obiteljska podrška funkcioniranje Razvijenije intelektualne Prisutni pozitivni simptomi Podrška okoline funkcije Prisutni simptomi poremećaja Odsutnost strukturnih promjena Viši SES raspoloženja SŽS-a Dobar odgovor na primijenjene Poremećaji raspoloženja u Odsutnost negativnih simptoma psihofarmake obitelji Odsutnost rezidualnih Aktivno sudjelovanje u Nema SH u obitelji simptoma psihoedukaciji Vezani za bolest Kasniji početak bolesti Što je više ovih čimbenika zadovoljeno to je prognoza bolja Smatra se kako je liječenje prve psihotične epizode jedan od presudnih čimbenika za konačni ishod SH Najveći dio bolesnika ima kronični tijek s izmjenama faza bolesti i poboljšanog stanja Najpovoljniji ishod → pojavljuje se u 20-30% ili u 7-41% SH bolesnika o Bolesnik se nakon akutne faze u potpunosti oporavlja o SH simptomi nestaju ili se smanjuju u tolikoj mjeri da osoba funkcionira na svim razinama o Bolesniku se i dalje preporučuje uzimanje lijekova tijekom duljeg vremena. odgovoru na farmakoterapiju. tzv. kognitivna deterioracija - i) Prognoza SH . podvrsti SH. a toliko su izraženi da obično dovode do hospitalizacije o Može započeti i monosimptomatskom sumanutošću ili nekim impulzivnim činom (autoagresije ili heteroagresije) Kronična ili rezidualna → katkad se može javiti nakon prve akutne faze. kvalitativno promijenjeni afekt o Ti simptomi ometaju bolesnika u funkcioniranju. produljena farmakoterapija. halucinacije. a ponekad nakon više godina pogoršanja i pobolšanja bolesti o Obilježavaju ju poremećaj funkcioniranja. formalni p.Ne znamo što utječe na to koji će tijek i ishod poprimiti SH u određenog bolesnika . premorbidnim funkcioniranjem. dobi i načinu kako bolest započinje. mišljenja.Prognoza je različita jer ovisi o mnoštvu čimbenika. Akutna ili floridna → naglo javljanje pozitivnih simptoma kada nastaju sumanute misli. jer je zamijećeno da njezino smanjivanje ili prekidanje dovodi do ponovne akutizacije shizofrene psihoze o Iz ove kategorije se najčešće javljaju pokušaji samoubojstva u SH  Počinju razmišljati na suicidalni način jer se boje novog pogoršanja i žele ga izbjeći 109 . ponašanje. a postoje i brojne interindividualne razlike . trajne afektivne promjene. dezorg.

Različiti psihotični sindromi → shizofreniformna psihoza.Psihoterapija o ne može se koristiti u akutnoj formi Sch (terapeut bi morao 24h biti s bolesnikomterapeut je više support u smislu imitacije kako bi psihotični bolesnik kontrolirao neke oblike ponašanja. tj 50-75% bolesnika ima različite socijalne i psihološke posljedice kroničnog tijeka bolesti Prosječni životni vijek SH bolesnika je 10g kraći u usporedbi s općom populacijom o Oko 50% njih pokuša suicid. mogu tijekom vremena sve slabije funkcionirati pa mogu ići prema kroničnim i rezidualnim oblicima SH Kronični oblik → neki bolesnici pokazuju ovaj oblik od prvih simptoma SH o Najteži oblik bolesti kada simptomi stalno i u velikoj mjeri ometaju bolesnike u svim područjima funkcioniranja o Oni se nikada ne vraćaju na početnu razinu funkcioniranja o Pojavljuje se u 40-60% bolesnika.. lijekova .. tj.SH treba razlikovati od triju skupina poremećaja .).. ali bez značajnih rezultata) o psihoterapija dolazi do izražaja u kroničnoj formi Sch o grupna i individualna terapija na bilo kojem modelu (psihoanalitiči.Ostali psihijatrijski poremećaji → p. shizoafektivna psihoza . tj.ciljno mjesto je D2 o osim antipsihotika se koriste i anksiolitici i antidepresivi o nemamo dovoljno dobrih antipsihotika da pokrijemo sve podskupine Sch (imamo svega par lijekova koji pokrivaju heterogeno područje Sch) . a socioterapijske su puno veće te je veća fluktuacija (puno češće izlaze i ulaze u grupu) jer se sastoje od bolesnika koji su trenutačno na odjelu 110 . geštalt.Biološka terapija o zlatni standard za Sch (kao i za svaku psihozu) je farmakoterapija antipsihoticima o antipsihotici djeluju blokirajuće na dopaminske receptore. inducirana psihoza. akutni i prolazni psihotični p. bihevioristički.Organske psihoze → stanja u kojima se javlja psihotičnost u okviru tjelesnih bolesti ili nakon uzimanja određenih droga.svega par centara se time bavi.EKT (elektrokonvulzivna terapija) o vidjelo se da epileptički napadaji smanjuju simptome Sch pa se analogno tome išlo izazivati epileptičke napadaje pomoću električne struje . perzistirajući sumanuti p. a oko 10% ga učini - - j) Diferencijalna dijagnoza . reaktivna psihoza. ali ne i na drugoj o Oni mogu u kasnijim fazama pogoršanja svoje bolesti proširiti područje slabijeg funkcioniranja. ličnosti te teški oblici OKP-a k) Liječenje . raspoloženja i p.. ali je sekundarna (lijek je primaran) . Srednje povoljan ishod → kada se SH bolesnik nakon izlaska iz akutne faze djelomično oporavi o U 20-30% bolesnika o Ostanu neki SH simptomi koji ometaju različite oblike funkcioniranja o Bolesnik uspijeva funkcionirati na jednoj razini.Socioterapija o koncept napravio Maxwell Jones kad je uvidio da se ljudi tretirani u grupi brže oporavljaju od tuberkuloze (shvatio lječidbeni utjecaj grupe) o održavaju se socioterapijski sastanci (grupa socioterapeuta radi s bolesnicima) o psihoterapijske grupe su manje (iste dijagnoze i simptomi) i traju vrlo dugo.

a izostaju simptomi koji bi ovo stanje uvrstili u shizofreni. afektivni ili organski poremećaj . erotomanske.) o Mješoviti – dvije ili više skupina specif. kako mu se dijelovi tijela mijenjaju veličinom ili izgledom. . simptoma delirija.Dominiraju psihotični simptomi uz p.bitna uloga resocijalizacije (npr. raspoloženja.Obično traje od jednog dana do jednog mjeseca . to se odnosi i na njegovo tijelo – misli da mu tijelo ne postoji AKUTNI I PROLAZNI PSIHOTIČNI POREMEČAJ . o Nespecificirani – sadržava neku monosimptomatsku sumanutost koja potpuno određuje ponašanje oblika o Capgrasov sindrom – uvjerenje kako je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom o Cotardov sindrom – bolesnik misli da je sve izgubio.  On misli da je sve to znak tjelesne bolesti o Grandiozni – megalomanske sumanutosti (nadnaravne moći. ili seksualno o Erotomanski – označuje sumanutost tajne ljubavi o Somatski – sumanutosti koje upućuju na bolesno tjelesno zbivanje  Bolesnik misli kako je zaražen.Od samog početka su prisutne sumanute misli i halucinacije .Javlja se kod osobe koja živi s psihotičnim bolesnikom . sumanutosti odnosa. za ovaj se p. demencije.. kako smrdi i sl.Tijek je poremećaj obično kroničan . upotrebljavaju i nazivi paranoidna psihoza. smanjeno zapamćivanje novih informacija.Psihotični fenomeni prelaze s bolesnika na drugu..Mogu se pojaviti konfuznjost.. izumio stroj. parafrenija o Ove sumanutosti nisu bizarne i fantastiče. somatske .S obzirom na to da su sumanutosti najčešće paranoidne. zlouporabe psihoaktivnih tvari INDUCIRANA SUMANUTOST . o socioterapijske grupe imaju organiziran ritam koji imitira realan život.Poremećaj u kojem su istodobno prisutni simptomi SH i afektivnog p.S obzirom na karakter afektivnih simptoma radi se podjela na podtipove 111 . utjecaja i kontrole. paranoidne. paranoja.Halucinacije su rijetke .. simptoma pri čemu ni jedna nije prevladavajuća da bi se na temelju nje mogla postaviti dijagnoza od prethodnih p. nego vezane za realitet . grandiozne. ali nema specif. emoc.) PERZISTIRAJUĆI SUMANUTI POREMEĆAJ .Simptomatika odgovara psihotičnom poremećaju primarnog bolesnika SHIZOAFEKTIVNA PSIHOZA .S obzirom na dominirajuću sumanutost: o Paranoidni ili persekutorni oblik – obilježen sumanutim idejama proganjanja  Bolesnik ima dojam da ga netko prati i da mu želi nauditi  Izostaju drugi psihopatološki fenomeni o Ljubomorni oblik – sumanute ideje nevjere i ljubomore  Bolesnik je uvjeren da ga je partner prevario. slušne halucinacije.) ili afektivni simptomi .Psihotično stanje koje naglo počinje.izložba radova.Uključuje dugotrajne sumanute ideje. radna terapija.Glavni je simptom sumanuta misao o Najčešće sumanutosti ljubomore. njemu blisku osobu .. oslabljena pažnja. kratko traje i najčešće završava potpunim oporavkom . smetnje govora i psihom. sportske priredbe. .Mogu biti izraženiji SH (nametanje misli.

pojačanje nagonskih dinamizama. osjećaj krivnje. ali koje ne zadovoljava kriterije za manični poremećaj .Distimija → depresivni poremećaj u kojem osoba najmanje dvije godine pokazuje pretežno depresivno raspoloženje o Lakši oblik depresivnog p. smetnje nagona o Mogu se javiti i suicidalna razmišljanja i pokušaji o Psihotična depresija – kada su prisutne sumanutosti i/ili halucinacije  Sumanutosti su obično ideje krivnje. osiromašenja.Ciklotimija .Depresivno raspoloženje .Bipolarni afektivni poremećaj → stanje u kojem se depresija izmjenjuje s manijom ili hipomanijom te stanje izmjenjivanja manije s normalnim raspoloženjem (eutimija) .Melankolija → depresija koja se javlja u starijoj životnoj dobi S PREDAVANJA: KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA .Apatija . .Dvostruka depresija → istodobno javljanje distimije i velike depresivne epizode .Patološka razdražljivost 112 . a sekundarna obilježja su poremećaji nagona i kognicije o Simptomi depresivnog p. motivacijske. između hipomanije i blaže depresije. manični i bipolarni tip Bolesnici s prevladavajućim shiofrenim simptomima imaju lošiji ishod nego oni s izrazito afektivnim simptomima Ishod je sličniji ishodu SH bolesnika – zato se svrstana u shizofreni spektar poremećaja POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA ILI AFEKTIVNI POREMEĆAJI Najčešći psihijatrijski entiteti Glavni simptom je promjena raspoloženja.Distimija . zbog svojeg funkcioniranja izvan realiteta  Manija bez sumanutosti – glavna terapija su antipsihotici o Unipolarna manija – stanje u kojem je prisutna samo manija  Izmjena jakih maničnih faza i normalnih raspoloženja  Po novim klasifikacijama se svrstava u bipolarni p. ubrzano mišljenje. o Depresivni. tjelesne i kognitivne Bolesnik s p. . postojanja tjelesne bolesti (hipohondrijske sumanutosti).Hipomanija → stanje blažeg povišenog raspoloženja (i drugih maničnih simptoma). osjećaj veličine i bezgranične energije o Mogu se javiti i sumanutosti (u dvije trećine svih manučnih bolesnika) i halucinacije o Manija je uvijek psihoza pa i kada se ne jave sumanute misli. raspoloženja dijele se na emocionalne. uključuje oskudnu emocionalnu reakciju.Emocionalna labilnost .Ciklotimija → označuje oscilacije raspoloženja. raspoloženja na neki način gubi kontrolu nad svojim emocijama - Depresija → osim sniženog raspoloženja (hipotimije). negiranja svega pa i svog postojanja o Unipolarna depresija – stanje koje je samo depresivno o Izmjena jakih depresivnih faza i normalnih raspoloženja .Manija → povišeno raspoloženje (hipertimija). energije i interesa. koje traju najmanje dvije godine o Izraženije promjene pa je vidljivo i jasno i okolini . inicijative. ponašajne.. gubitak volje.

Manično raspoloženje 113 ..

Obiteljska ..Psihodinamska (psihoanalitička) .Kognitivno-bihevioralna . radno. partnersko. MANIČNO-DEPRESIVNI SPEKTAR M m d D Ciklotimna ličnost Normalne varijacije raspoloženja Bipolarni II Unipolarna manija Bipolarni I Ciklotimni poremećaj LIJEČENJE .Neselektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina i serotonina .Terapija svjetlom .Hormonalna terapija PSIHOTERAPIJA .Ukloniti ili smanjiti simptome .Triciklički antidepresivi .Stabilizatori raspoloženja OSTALE BIOLOŠKE METODE LIJEČENJA .Smanjiti mogućnost recidiva FARMAKOTERAPIJA .Partnerska 114 .Deprivacija spavanja .Uspostaviti socijalno.Grupna .Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina .Suportivna .Inhibitori monoaminooksidaze (MAO) . obiteljsko funkcioniranje .Elektrokonvulzivna terapija .Gestalt .

velikim depresivnim poremećajima. 3. javno zdravstveni problem (ispred nje su: 1. teški bez psihotičnih simptoma. a 58% bolesnika ima relaps unutar 5 godina a) Epidemiologija Depresivni poremećaj je najčešći od svih psihijatrijskih poremećaja općenito Depresija je danas 4.. velikom depresivnom epizodom. srednje teška. o Teška epizoda se naziva i velikom depresijom. dominiraju TBC i AIDS) Depresija se događa u svakoj životnoj dobi o Najčešće između adolescencije i 45.5 do 3 puta veći rizik za obolijevanje od depresije  Konkordantnost je u jednojajčanih blizanaca veća nego u dvojajčanih (40 nasuprot 11%)  Prenosi se poligenetski  Na naslijeđe otpada 30%.Velike etničke i geografske razlike u učestalosti depresije o Češće se javlja u seoskim nego u gradskim podrušjima . srednje teški. a 2020. teška bez psihotičnih simptoma. infektivne bolesti. kardiovaskularne bolesti.Biološka tumačenja depresije o Naslijeđe – najbliži srodnici depresivnog bolesnika imaju 1. major depresijom . a za M 5-12% o Različita objašnjenja za spolne razlike  Oscilacije spolnih hormona i smetnje u funkciji štitnjače  Žene pokazuju obrazac bespomoćnosti. a preostali dio se može objasniti drugim čimbenicima o Istraživanja metabolizma i prokrvljenosti pojedinih područja mozga  Smanjenje metaboličke aktivnosti u prefrontalnom korteksui hipokampusu te povećanje aktivnosti u amigdalama i povećanje prokrvljenosti u prefrontalnom korteksu i amigdalama 115 .Povratni depresivni poremećaj → ponavljanje depresivnih epizoda o Naziva se i ponavljajućim ili rekurentnim depresivnim poremećajem o Može bit blagi. teški s psihotičnim simptomima o U oko 25% bolesnika relaps se javlja u prvih 6 mjeseci nakon oporavka od prve epizode depresije. bit će 2. godine života o Prosječna dob javljanja je 27 godina . 2. teška s psihotičnim simptomima. sklonije su pasivnom pristupu izlaska iz depresivnosti. a jačina i karakter simptoma određuju njezinu težinu o Može biti blaga.Depresivna epizoda → epizoda depresije koja se javlja jednom. javlja češće u Ž nego u M o Rizik obolijevanja za Ž je 10-25%. razmišljanju o svojoj situaciji  Učenje spolnih uloga u djetinjstvu – M aktivnost i suočavanje s problemom.Spolnih razlika u pojavi depresivnog p.Ne postoji veza između depresije i SES-a b) Etiologija . nema do puberteta. DEPRESIVNI POREMEĆAJ Pojavljuje se u dva oblika: depresivna epizoda i povratni depresivni poremećaj o U njima nema faza povišenog raspoloženja te se za njih koristi naziv i unipolarna depresija . a nakon njega se ovaj p. maligne bolesti. Ž razmišljanje o vlastitim osjećajima i njihovim zrocima .

. a to izaziva osamljivanje bolesnika i pogoršanje depresije Premorbidno funkcioniranje i osobine ličnosti o Važnu ulogu u nastanku depresivnog p. povećana REM gustoća (veća zastupljenost REM faza) i povećanje sporovalnog spavanja (faze 3. dovodi do osječaja bespomoćnosti • Proširen u atribucijsku teoriju naućene bespomoćnosti – osoba će biti depresivn(ij)a ako neg. ponašanje mogu nastati zbog pogrešnog mišljenja i procesiranja informacija • Negativna kognitivna shema (samo u endogenim depresijama) o Osoba zbog negativnih životnih događaja stječe negativna vjerovanja koja oblikuju neg.. o Bihevioralne teorije depresije – pokazuju da depr. shemu • Kogn. i 4. životne događaje i neuspjehe pripisuje globalnim. histrionski. bolesnici imaju manjak socijalnih vještina  Imaju nisku razinu interpersonalnih odnosa u kojima ne nalaze zadovoljstvo i smatraju ih nepotrebnima i nepodupirućima  Svojim averzivnim ponašanjem dovode do odbijanja drugih ljudi.) u drugoj polovini spavanja Psihološke hipoteze depresije o Analitičke teorije – objašnjavaju depresiju fiksacijom na oralnu fazu  Dijete je u toj fazi doživjelo frustraciju pa ostaje trajno fiksirano za ovo razvojno razdoblje  Razlog za depresivnost je gubitak nečega (osobe)  Strah od separacije je osnova za razvitak depresivnog poremećaja o Kognitivni model – počiva na više teorije  Beck smatra da depresivne misli. • Teorija beznađa – beznađe je ključno u nastanku depresije jer je to osjećaj da se pozitivni i željeni ishod neće dogoditi. stanjima) • Neg. kogn. afekti. imaju crte ličnosti te poremećaji ličnosti o Najčešće je riječ o depr. ishod depresije je nepovoljniji - - 116 . iskrivljenja i negativna trijada (ovo dvoje u svim depr. ličnosti (OKP.) o U osoba koje imaju teži p.. trijada – neg. pesimistični stavovi o sebi. o Neurotransmitorski sustavi – najviše zahvaćeni noradrenergički.granični. ličnosti gdje su obilježja ličnosti čvrsta i nepromjenjiva. serotoninergički i dopaminergički  Smanjenje serotoninergičke i dopaminergičke funkcije dovodi se u vezi s pojavom depresije o Neuroendokrinološka podloga depresije – proizlazi iz hiperaktivnosti hipotalamopituitarno-adrenalne osi o Promjene u cirkadijurnom ritmu – ranije ili kasnije buđenje te drugačije oscilacije tjelesne temperature o Promjene u arhitektonici spavanja – skraćena REM latencija (REM faza počinje ranije nego kod nedepresivnih osoba). unutrašnjim i postojanim uzrocima.. ličnosti koji prelaze u depresiju o S depresijom mogu biti povezani i ostali p. budućnosti i svijetu  Seligmanov koncept naučene bespomoćnosti – izloženost neugodnim situacijama na koje se ne može utjecati. p.

Parkinsonovu. sve do PTSP-a). Stresni životni događaji o Pretpostavlja se da stresor izaziva prvu epizodu depresije. vrtoglavica. epilepsiju.Od tjelesnih bolesti depresija se pojavljuje sa srčanim bolestima.Trajanje je različito dugo. od nekoliko tjedana do nekoliko godina . derealizacija.: anksiozne p. govor ubrzan. psihomotorike.Oko dvije trećine depresivnih bolesnika povremeno ima suicidalna razmišljanja. ideje krivice i propasti o Pažnja – hipovigilna. kroničnim tijekom. o Može se javiti psihomotorno povišenje. oslabljena koncentracija. a kod gubitaka na izgubljenu osobu (izazivaju reakciju tugovanja) c) Komorbiditet . nagoni promijenjeni u suprotnom smislu 117 . pažnja može biti hipervigilna. bolestima dišnog sustava. hipertenacitetna o Opažanje – rijetko halucinacije o Pamćenje – negativno o Nagoni – sniženi o Kritičnost – pretjerana o Vegetativne funkcije – srčani ritam. zloćudnim bolestima. neodržavanje higijene.Tjelesni simptomi – glavobolja. a 10-15% bolesnika učini samoubojstvo .Početak može biti akutan ili postupan .Kod starijih bolesnika u komobirditetu s tjelesnim bolestima i oštećenjima d) Klinička slika .Najčešći simptomi: sniženo raspoloženje. mišljenja. tumore mozga . nagona. halucinacije .Atipična depresija → ima neke od uobičajenih simptoma depresije (tuga je glavni sindrom). raspoloženja. gubitak volje. povećan tenacitet pažnje. samoubojstvom . nesanica. ali i niz onih koji odudaraju od klasične slike depr. oslabljen spolni nagon. pamćenja . umor . p. zapušten vanjski izgled. nagona.Psihotična depresija → obilježena psihotičnim simptomima o Sumanute misli (ideje krivice. bolesti ovisnosti. metaboličkim i endokrinološkim bolestima. opstipacija i bolovi . ponavljanjem epizoda depresije. zaboravljanje. ličnosti .. pažnje. smanjen tek. samooptuživanja. preuzimanje odgovornosti za globalna zbivanja). usporena psihomotorika. probavne smetnje. o Javljaju se i anksiozni fenomeni o Svijest – očuvana o Izgled – zapušten o Afekt – depresivan o Psihomotorika – zakočena ili agitirana o Mišljenje – usporeno. depresonalizacija. bolni sindromi.Tipična slika uključuje p. tuga. a ona dovodi do fiziološke osjetljivosti SŽS-a  U konačnici će izrazita osjetljivost SŽS-a rezultirat pojavom depresije i bez stresa o Drugo objašnjenje je da je riječ o osjetljivosti na stres SŽS-a koja će pri izlaganju sve manjim i manjim stresorima dovesti do novih depresivnih epizoda o Stresni događaji su različiti i individualno uvjetovani o Nakon traumatskih događaja sadržaj reakcije je usmjeren na mjesto (mogu dovesti do javljanja različitih simptoma. žalost. briga. sporiji govor.Prati i cerebrovaskularnu bolest. slabije pamćenje novih sadržaja..Depresija može završiti s remisijom. p. volje.Depresija prati različite psihičke p. p. .

Trajni životni stresori (npr.U njezinu pojavljivanju nema spolnih razlika 118 . o Uz depr.Pojava same manije je rijetka. formalni i sadržajni poremećaji mišljenja..Tada je treba svrstati u kategoriju prve ili ponavljajuće depresivne epizode . hormonalna nadomjesna terapija. raspoloženje.Utvrditi je li riječ o unipolarnoj (prisutna samo depresivna faza) ili bipolarnoj depresiji (ako postoje faze povišenog raspoloženja) .Potom ju treba odvojiti od psihičkih.Endogena → dolazi «iz čistog mira» . ciste. psihomotorika je ubrzana ili usporena o Mogu se javiti i psihotični fenomeni Sezonski afektivni poremećaj → obuhvaća depresiju koja se pojavljuje u zimskim mjesecima. tumora. a osoba se osjeća loše). a ne ujutro Melankolija → depresija koja se javlja kod starijih osoba pa se naziva i involutivnom depr.Psihotična i nepsihotična (većina depresija) . godine života → Gubitak jednog roditelja uz adekvatnog drugog roditelja ne dovodi do depresije → Gubitak oba roditelja u 99% slučajeva dovodi do depresije . atrofije dijelova mozga) . liječenje neplodnosti) .Gubitak roditelja prije 10.Major (velika) i minor (mala) epizoda . a učestalost nije poznata . gubitak posla) .Reaktivna i organska (uslijed hipotireoze.Gubitak društvene podrške MANIČNI POREMEĆAJ Manija je stanje povišenog raspoloženja u kojem se javlja i ubrzana psihomotorika.Poremećaji raspoloženja u obitelji .Maskirana (larvirana) → stanje prikriveno nekim drugim simptomima (psihičkim ili čak više tjelesnim – sve pretrage dobre. o Raspoloženje i opće stanje obično pogoršani navečer. a traje do proljeća o U ovih bolesnika je utvrđen porast sekrecije melatonina Sindrom kroničnog umora → oblik depresije s izraženim tjelesnim simptomima o Yuppie gripa – poseban oblik ove depresije koji se pojavljuje kod profesionalno uspješnih mladih ljudi vezano za stres na poslu - e) Diferencijalna dijagnoza .Povratni depresivni poremećaj . neuroloških. u osnovi je tuga (u početku je neuočljiva) Rizični faktori za depresiju .Seksualno i tjelesno zlostavljanje → veća šansa za depresiju i kod žrtve i kod zlostavljača Hormonalni tretman (kontracepcija. smetnje nagona o Uključuje postojanje abnormalne emocionalne ekspresije s povećanjem ili promjenama jačine emocija. koje idu od vrtoglavice do ekstaze i od razdražljivosti do bijesa o Svrstava se u bipolarne poremećaje bez obzira je li riječ o maničnoj epizodi (unipolarna manija) ili o izmjeni manije i depresije (bipolarni afektivni poremećaj) a) Epidemiologija .Unipolarna (velika depresija) i bipolarna depresija (bipolarni poremećaj) . ali i raznih tjelesnih bolesti S PREDAVANJA: .

Opažajne smetnje → polaze od p. ne može biti na jednom mjestu i govori brzo o Bolesnik mijenja aktivnosti. nagona d) Klinička slika . izbjegavaju pa i izoliraju . utjecaja. ciljeve . povišeno. ekspanzivno ili razdražljivo raspoloženje treba biti prisutno najmanje tjedan dana o Bolesnik treba imati barem tri od navedenih simptoma: o Svijest – očuvana o Izgled – upadan o Afekt – egzaltiran.Ponašajne smetnje → ubrzani govor i psihomotorika o U stalnom je pokretu. često nebitni o Mogu se javiti i halucinacije . tj. pažnje o Pažnje je lako otkloniva. euforično.Suprotna kliničkoj slici depresije . b) Etiologija . ali kako manija eskalira druge osobe ga napuštaju. bolestima ovisnosti i p. distraktibilna o Pozornost mu privlače različiti podražaji i informacije. društven je i srdačan o U početku je prihvaćen. razdražljivo raspoloženje o Javljaju se i emocionalna labilnost.Psihoanalitička objašnjenja → maniju smatraju negacijom ovisnosti o voljenom objektu o Poricanje (kao osnovni mehanizam obrane) omogućuje izbjegavanje odgovornosti. pronalazaštva. brza izmjena raspoloženja te oscilacije između euforije i ljutnje .Kognitivne smetnje → formalni i sadržajni poremećaji mišljenja o To su ubrzani misaoni tok i bijeg od ideja te sumanute ideje veličine. interese.Pojavljuje se u komorbiditetu s p.Biološka tumačenja → manija je češća u nekim obiteljima o Nađeno smanjenje volumena prefrontalnog korteksa o Porast koncentracije noradrenalina o Razina serotonina je smanjena o Sniženje kortizola i povišenje hormona štitnjače o Nema specifičnih polisomnografskih promjena tijekom spavanja  No deprivacija spavanja može potaknuti maniju  Povećanje trajanja spavanja dovodi do ublažavanja simptoma manije . bogatstva. disforičan o Psihomotorika – hiperaktivna o Mišljenje – ubrzano i ideje veličine o Pažnja – hipervigilna..Socijalni odnosi → bolesnik ih sam potiče. obveza i smanjenje osjećaja depresivnosti c) Komorbiditet . visokog podrijetla o Sumanutosti se javljaju u dvije trećine maničnih bolesnika .Emocionalni simptomi → povišeno.Da bi se postavila dijagnoza. moći. hipotenacitetna o Opažanje – rijetko halucinacije o Volja – hiperbulija o Nagoni – pojačani o Pamćenje – očuvano o Inteligencija – očuvana o Kritičnost – smanjena 119 . ličnosti.

. shizofreniju. hormonima ni tjelesnim bolestima a) Epidemiologija Životna prevalencija 0. lijekovima.Unipolarna manija . granični ili disocijalni p. moriju.Simptomatska (organska) → zbog tumora frontalnog režnja .Pojavljuje se s anksioznim p. ličnosti S PREDAVANJA: .4 – 1. ličnosti d) Klinička slika . bolestima ovisnosti. raspoloženja o Ako roditelj boluje onda dijete u odrasloj dobi ima 25% vjerojatnosti da će oboljeti  Između 50 i 75% ako oba roditelja boluju Patoanatomske i metaboličke promjene → slične promjenama u depresivnih bolesnika o Smanjenje volumena prefrontalnog korteksa te promjene u amigdalama Neurotransmiterska podloga → smanjenje koncentracije serotonina i njegovih metabolita o Disregulacija noradrenergičke i dopaminergičke aktivnosti Endokrinološka istraživanja → povišena razina kortizola Polisomnografske promjene → slične promjenama u depresiji - c) Komorbiditet . dobitak na lotu dovodi do manije. p. smetnje nagona. alkohol i amfetamini također uzroci BIPOLARNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ Obuhvaća depresiju i epizode manije ili hipomanije Spomenuta stanja nisu uzrokovana psihoaktivnim tvarima. bolesti ovisnosti Često se ne prepozna u adolescentnoj dobi pa se pogrešno dijagnosticira kao SH. p.. ličnosti.Reaktivna → npr.Izmjena epizoda sniženog i povišenog raspoloženja i stanja eutimije (normalnog raspoloženja) .Depresivni ili manični podtip bipolarnog poremećaja o Individualne varijacije za svakog bolesnika – kod nekih više depresivnih faza koje slijedi jedna manična ili obratno 120 .6% Oko 1% odraslog stanovništva ima BAP Podjednako kod oba spola Češći u samaca i razvedenih osoba b) Etiologija Naslijeđe → rođaci oboljelog 8-18 puta češće obolijevaju od BAP-a i 2-10 puta češće od depresije (veća vjerojatnost obolijevanja od depresije nego što je imaju srodnici depresivnih bolesnika) o Oko 50% bolesnika ima barem jednog roditelja s p. o Spavanje – skraćeno o Vegetativne funkcije – hiperaktivne e) Diferencijalna dijagnoza Maniju treba razlikovati od hipomanije te odrediti radi li se o BAP-u ili unipolarnoj maniji Treba isključiti shizoafektivnu psihozu.

godine o U trećine osoba s ciklotimijom se razvije veliki depresivni p.5 puta češće nego u M o Obično započinje između 15.. ličnosti. a depresivna par mjeseci (i do 6 mjeseci) PERZISTIRAJUĆI POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA Označuju trajne promjene raspoloženja koje ne dosižu razinu depresije. p.terapija održavanja → korištenje stabilizatora (lijekovi kojima se maksimalno produžava zadovoljavajuća razina raspoloženja) kojima smo maniju i depresiju pretvorili u blaže oblike → najpoznatiji i najstariji: litij + smanjenje doze antipsihoticima i antidepresivima . anksiozno-depr.BAP II može imati različite izmjene faza → ako se ne liječi ili je terapija prejaka ili neadekvatna. manije ili hipomanije Traju veći dio odrasle dobi i mogu dovesti do smetnji funkcioniranja. samostalno ili u kombinaciji s epizodama hipomanije o Pojavljuje se s p. Mješoviti podtip BAP-a → ako je broj depresivnih i maničnih epizoda podjednak Bipolarni poremećaj tip I → ako se depresivna faza izmjenjuje s maničnom Bipolarni poremećaj tip II → izmjena depresije s hipomanijom U nekih bolesnika između epizoda nastupa remisija.trajanje → manična epizoda traje par dana/tjedana. a ne o zasebnom entitetu o Više se pojavljuje kod žena o Češće ppčinje depresivnom nego maničnom fazom o Depresivne faze nastaju postupno (obično imaju obilježja velike depresivne epizode) dok manična epizoda nastaje naglo S PREDAVANJA: .i 25. sve se više smanjuju faze između maničnih i depresivnih faza → jatrogeno (kad je terapija lijekovima neadekvatna) → manija odmah prelazi u depresiju (greška liječnika). pa i onesposobljavanja Ciklotimija → perzistirajuća promjenjivost raspoloženja koja uključuje depresivna stanja i blaže povišeno raspoloženje o Da bi se postavila dijagnoza. promjene raspoloženja moraju biti prisutne dvije godine o Životna prevalencija 1% o U žena 1. nema neke prijelazne faze . tipa II o Oscilacije raspoloženja su brže i traju kraće nego u BAP-u 121 . a kod nekih jedna faza prelazi u drugu Brzoizmjenjujući bipolarni afektivni poremećaj (BIBAP) → oblik s brzim izmjenama faza i s kratkim razdobljem remisije (ili bez nje) o Katkad nastaje kao posljedica intenzivne farmakoterapije o Vjerojatnije se radi o sprecifičnom tijeku BAP-a. i bolestima ovisnosti o Simptomi slični kao kod bipolarnog p.

tipa II. lijekovima ili psihoaktivnim tvarima o Osim depresivnog raspoloženja trebaju biti prisutna barem tri od ovih simptoma: oslabljeni tek ili prejedanje. OSTALI DEPRESIVNI POREMEĆAJI Mali depresivni poremećaj →ima osnovne depresivne simptome samo su oni manje izraženi nego kod velikog depresivnog p. anksioznim p. ovisnostima. kod 15% bipolarni p. tipa I. raspoloženja. nesanica ili pospanost. uz izostanak manije i hipomanije. epizoda. Kratki depresivni poremećaj → ponavljajući depresivni p. koje nije uzrokovano tjelesnim bolestima. oslabljena koncentracija ili teškoće pri donođenju odluka.. a do 5% bipolarni p. kojem odgovaraju po trajanju o Osnovni simptom je sniženo raspoloženje. p... ovisnostima. a učestaliji je u mlađim dobnim skupinama o Pojavljuje se zajedno s drugim p. anksioznim i p. gubitak energije. ponašajne i tjelesne simptome o Javlja se u određeno vrijeme menstrualnog ciklusa. anksioznim p. ličnosti te kod tjelesnih bolesti Premenstrualni disforični poremećaj → obuhvaća simptome promijenjenog raspoloženja. umor. nezainteresiranost te smanjene nagonske funkcije o Učestalost oko 5% u općoj populaciji o Češće kod žena o Pojavljuje se s ostalim p. p. p. somatoformnim p. a prisutni su i bezvoljnost. nisko samopoštovanje. raspoloženja. ličnosti - - 122 . koji po simptomima odgovara velikoj depresivnoj epizodi. povlači se početkom menstruacije.. ličnosti o U oko 20% bolesnika se razvije velika depr.. anksioznim p. ovisnostima. Distimija → stanje kroničnog neraspoloženja (traje neprekidno najmanje dvije godine). raspoloženja. a 5-10% žena teži oblik o Dolazi s drugim depresivnim poremećajima. ali traje kraće od 2 tjedna o Nema spolnih razlika. osjećaj beznađa o Nema psihotičnih simptoma o Blaži oblik depresivnog poremećaja o U 5-6% odrasle populacije bez spolnih razlika o Dolazi u komorbiditetu s drugim p. a simptomi potpuno izostaju u tjednu nakon mesntruacije o 30-80% žena ima blaži oblik ovog poremećaja. ličnosti. bolestima ovisnosti.

Česti pratilac svakodnevnih situacija .Ako mi kontroliramo anksioznost tada je ona fiziološka .-ako se strah javi mimo opasnosti ili dugo nakon što je opasnost prošla. . Normalna anksioznost .Anksiozni fenomeni su međusobno različiti obzirom na karakter..W.Kada osoba više ne može kontrolirati anksioznost. . ona je evolucijska datost. . bol. Auden je rekao da živimo u „eri anksioznosti”. anksioznost prevladava kliničkom slikom. specifične fobije. putovanja. patnja). i OKP Anksioznost je jedini i glavni simptom o Riječ je o pretjeranom stanju pobuđenosti koje je obilježeno neizvjesnošću. anksioznošću i strahom ŠTO JE ANKSIOZNOST? . planiramo.Oni se javljaju kao nelagoda. siromaštvo. . H. paranoidni p. intenzitet i trajanje. strah (difuzan ili fobičan – usmjeren prema nekoj situaciji. anksiozni poremećaji najčešći u psihijatriji ('era anksioznosti') jer smo daleko više i češće izloženi ispitnim situacijama (ispunjavanje normi različitog tipa) Sociološko objašnjenje → svijet više nije siguran . uznemirenost. omogućuje izbjegavanje ili suprotstavljanje opasnosti . ANKSIOZNI POREMEĆAJI Danas su.Spontano se povlači nakon prestanka uznemirujuće situacije ili realne opasnosti . (npr. socijalna fobija.Pojam anksioznost označava različite osjećaje koji svi imaju zajedničku karakteristiku – strah.Ona prati donošenje odluka. ispitne situacije. dok se kod ostalih p. već anksioznost kontrolira pojednca . plašnja. panika. tjera nas da promišljamo. nesreća.Ako ona kontrolira nas (ometa naše funkcioniranje) tada je patološka . razmišljanje o budućnosti.Javlja se:  izvan ili mimo opasnosti  postoji dugo nakon stresa ili opasnosti  remeti funkcioniranje osobe . strepnja. tjeskoba.. SH. stresove. također se radi o patološkoj anksioznosti 123 .javlja se zbog realne opasnosti (npr. predmetu).Nemoguće ju je u potpunosti ukloniti.Kod anksioznih p. opći anksiozni p. prometna nesreća). uz depresiju. o Ona ima adaptivnu funkciju – čini nas opreznijim.Anksioznost je strah da će se u našim životima nešto loše dogoditi (bolest. ali se može naučiti kako je kontrolirati . agorafobija bez postojanja paničnog p. bez nje nema preživljavanja Kada fiziološka anksioznost prezlazi u patološku? . depresija) javlja kao sekundarni simptom Fiziološka anksioznost .Ona može svojim intenzitetom i kvalitetom prijeći u poremećaj Patološka anksioznost ..radi se o realnoj opasnosti koja objektivno postoji i kojoj smo svi izloženi (Ovo su sve neki pokušaji objašnjavanja zašto proporcija anksioznih poremećaja raste jer se još uvijek ne zna točan uzrok) Najznačajniji su: panični poremećaji ( s i bez agorafobije).

Pojavljuju se zajedno s nizom drugih psihijatrijskih i/ili tjelesnih bolesti i stanja . nesvjestica.Prisutan osjećaj užasa.3 X češće u žena . nepredvidiva je.Biološke teorije → obično se govori o genetskoj predispoziciji za razvitak AP na koju se nadograđuju drugi. a) Epidemiologija .6% .Javlja se panični napadaj s uznemirenošću. interpretaciju (skloniji nejasne podražaje tumaćiti kao opasne) i pamćenje (skloniji bolje upamćivanju i lakžem dosjećanju anksioznih situacija) c) Komorbiditet . životna prevalencija 16.Ozbiljna anksioznost (panika) koja nije ograničena na posebnu situaciju. mučnina. bol u prsima. vrtoglavica. Panični poremećaj bez agorafobije Uključuje napadaje paničnog straha koji nastaju spontano i nisu uvjetovani životno opasnom situacijom niti prisutnošću drugih prihijatrijskih i/ili somatskih p.Najčašće u komorbiditetu s drugim anksioznim p. znojenje. gušenje.Učestalost svih AP u općoj populaciji kreće se od 5 do 10%.Pojavljuju se u svim životnim razdobljima. lupanjem srca.AP se međusobno razlikuju po učestalosti. nesvjesticom. i depresijom 1. općom slabošću . vrtoglavicom. kada se bolesnik ne može skloniti na sigurno mjesto . AP te OKP-om 2. tjelesnim simptomima i senzacijama. ne samo biološki čimbenici • Naslijeđe – rizik od pojave AP kod bliskih rođaka oboljelog je od 16-17% • Hiperfunkcija autonomnog živčanog sustava • Preosjetljivost i hiperreaktivnost amigdala • Povećanje koncentracije metabolita noradrenalina • Promjene serotoninergičke ravnoteže .Češći u žena (iznimka OKP kod kojeg nema spolnih razlika) .Bihevioralni model → AP je uvjetovana reakcija na okolinske čimbenike .Pojavljuje se s depresijom.. prisustva mnoštva ljudi. gubitka kontrole .Kognitivne teorije → kognitivne distorzije zahvaćaju percepciju (iz mnoštva podražaja selekcioniraju one koji su moguća prijetnja). a generalizirani AP i socijalna fobija su najčešći od svih AP b) Etiologija . neugodom. nadolazeće smrti. .Godišnja prevalencija 3-4% . Panični poremećaj s agorafobijom . suhoća usta.2 X češće u žena 124 . a počinje naglo u obliku kratkotrajnih napadaja intenzivnog straha te osjećaja užasa i nadolazeće propasti – napadaji traju do desetak minuta .Intenzivan strah od otvorenog prostora.Psihodinamske teorije → transformacija libida u strah • Signalna teorija straha – anksioznost se javlja kao odgovor ega na nesjesne impulse iz ida i ona je signal za buduću opasnost • Teorija o strahu od separacije . tako da je OKP najrjeđi.Anksioznost je multifaktorijalno uzrokovana . javnih mjesta. drhtanje.Prisutni su lupanje srca. strah od gubitka kotnrole/od smrti . najčešće u ranim 20im i na prijelazu iz 30ih u 40e godine života .

Najčešća u djetinjstvu i adolescenciji. briga oko različitih situacija koja je praćena somatskim obilježjima anksioznosti o Mogu se javiti umor.Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman . neodređena anksioznost. katastrofična razmišljanja o Tri ili više od ovih simptoma: neimr. tj. u emocionalnoj vezi .Jednostavna ili izolirana fobija . osoba teško kontrolira zabrinutost..Osjećaj strepnje.Prevalencija 10-12%. prirodnog okoliša (visina. glavobolja. ličnosti i depresijom 4.Kod osobe koja je sama izvan doma. u redu . u gužvi. već o strahu od velikog prostora (npr.Strah od mjesta i situacije (ili njihovo izbjegavanje) iz kojih bi bijeg bio otežan ili nemoguć .Ne radi se o strahu od otvorenog prostora. injekcije. pauci). kako je pomoć na takvim mjestima teško dostupna . psihomotorna napetost o Slobodnolebdeća anksioznost . Specifična fobija . p. Agorafobija bez paničnog poremećaja .Strah od ljudi i socijalnih situacija u kojima bolesnik ima doživljaj evaluacije . iščekivanja da će se nešto loše dogoditi. osjećaj kao da je osoba na rubu živaca.Strah od specifičnih situacija i objekata koji djeluju zastrašujuće pa ih bolesnik izbjegava i zbog toga postoji radna i socijalna disfunkcija . 2 do 4 puta češće javlja kod žena (za tu spolnu razliku ne postoji objašnjenje. na radnom mjestu. teškoće koncentracije. Opći anksiozni poremećaj . lupanje srca.Bolesnici misle da ih druge osobe pozorno promatraju te da ih mogu poniziti i uvrijediti .Ovo stanje mora trajati barem 6 mjeseci . krvi. češća kod žena u općoj populaciji. a među psihijatrijskim bolesnicima nema razlike . suhoća usta.Učestalost kod odraslih 0. Socijalna fobija . crvenjenje. voda. dvostruko učestalije kod žena 6.Prati ju misao kako se s takvih mjesta neće moći brzo otići.Može se javiti s drugim fobijama.Životna prevalencija 10-13%.Osoba izbjegava takve situacije pa se javljaju poteškoće u socijalnom funkcioniranju. vrtoglavica. na putovanju.Pri izlaganju fobičnom podražaju nastaje neposredna anksiozna reakcije koja može poprimiti razinu paničnog napadaja .6% .2x češća kod žena . 3.6 – 1. a obično započinje prije 18e 5. za depresiju postoji-hormoni) 125 .Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman . spavanja . OKP.Moraju biti zadovoljeni ovi kriteriji: o Pretjerana zabrinutost i anksioznost.Učestalost do 5%. grom).Poglavito kod javnog nastupa .Obilježava ga opća. povrede . razdražljivost. košarkaška dvorana) . p.Strah od životinja (zmije. tjeskobe.Strah se javlja u određenim situacijama ili kad se one očekuju • Bolesnik izbjegava takve situacije ili zahtjeva stalnu prisutnost drugih ljudi • U najtežem obliku osoba ne izlazi iz kuće te joj je funkcioniranje smanjeno . znojenje. mučnina proljev . lako umaranje. npr. uznemirenost.

ali i osjećaji i doživljaji . uznemirenost. a pojavljuje se kada pojedinac procijeni da novonastala situacija premašuje njegove prilagodbene mogućnosti i sposobnosti Krizna situacija → situacija u kojoj je narušena individualna psihosocijalna ravnoteža o Osoba nije u mogućnosti ponovno ostvariti ovu ravnotežu 126 - . a može početi i u djetinjstvu te često nakon stresnih događaj . PTSP i poremečaje prilagodbe o Uzrokovani su različitim traumatskim iskustvima (stresorima) Stres → specif. nezainteresiranost. i obiteljske veze.50% bolesnik s OKP-om ima i depresivni p.Nakon što učini prisilnu radnju bolesnik ne osjeća zadovoljstvo. ruminacije i ideje o Kompulzivni p. ili depr. ponavljajuće i nametajuće misli. ali se u M javlja ranije (s prisilama provjeravanja). način hodanja. tj misli. dobro reagiraju na liječenje (lijek ili psihoterapiju) . godine.Podjednaka spolna zastupljenost.Blaži oblici → kraćeg trajanja.Kompulzije su svjesna. i obiteljskom funkcioniranju o Nužna kombinirana primjena racionalne farmakoterapije i psihoterapije . on shvaća njihovu besmislenost. emoc. 7. ali se ne može njima oduprijeti .Dovode do teškoća u svakodnevnom funkcioniranju .Glavni simptom je disforija. ali i njegovu okolinu o Smetnje u radnom. a u Ž kasnije (s prisilama čišćenja) . sniženo osnovno raspoloženje.Opsesije su prisilne.ponavljajuća ponašanja i radnje koje bolesnik doživljava nametnutima . čak i na neurokirurške uahvate o Osoba prestaje raditi. . napetost.Pojava anksioznosti i depresivnosti pri čemu ni jedna simptomatika ne prevladava pa nisu zadovoljeni kriteriji za postavljanje dijagnoze samostalnog anks... Mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj .Prisustvo prisilnih misli (opsesija) i radnji (kompulzija) pri čemu bolesnik shvaća njihovu iracionalnost . . bezvoljnost. do iznemoglosti je opsjednuta mislima i radnjama o Slom kontrole mišljenja i ponašanja REAKCIJE NA TEŠKI STRES I POREMEĆAJI PRILAGODBE Uključuju akutnu reakciju na stres.Istodobno postoje umor... tjeskoba i strah . tuširanje.Prisilne se misli javljaju mimo volje oboljelog.Obično se javlja oko 20. prekida emoc.Prisilne radnje: pranje ruku. stanje koje se sastoji od nespecifično potaknutih promjena u sklopu biološkog sustava o Psihofizička reakcija na različite uzroke. poremećaja . ali je smireniji i anksioznost je manja . a prisutni su i zabrinutost. Opsesivno kompulzivni poremećaj .Najteži oblici → kronični i refrakterni na psihoterapiju i farmakoterapiju. socijalnom..Srednje teški oblici → veći problem za bolesnika.Oko 80% bolesnika ima oba simptoma (i opsesije i kompulzije) zajedno o Opsesivni poremećaj – prisutne samo opsesije. a ti su uzroci stresori o Predstavlja biološki i ponašajni odgovor organizma na djelovanje stresora. psihomotorna usporenost.Smetnje trebaju biti prisutne barem mjesec dana za dijagnozu 8.. ne dovode do oštećenog funkcioniranja. pokreti tijela.. . – prevladavaju prisilne radnje i opsesivni rituali .

disocijativni fenomeni. otmica. kod prirodnih nepogoda (potres.Poremećaji pažnje i koncentracije. materijalno ili soc. zarobljavanje.8% .Zatim dolazi do izbjegavanja svega onoga što podsjeća na traumatski stres . smetnje orijentacije. . p.Traumatski događaji mogu biti izazvani od drugih ljudi (rat.Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva (flash back epizode. . u stanju teških bolesti.Može se javiti u bilo kojoj dobi. ranijim zlostavljanjima i agresivnom ponašanju. u vojnom smislu je više oboljelih muškaraca 127 .. javlja se poricanje osjećaja i izbjegavanje svega što podsjeća na događaj te neželjeno proživljavanje događaja (snovi.Osjećaj bespomoćnosti je ključan za razvitak PTSP-a.Traje od nekoliko dana do 4 tjedna (ako je duže može se javiti PTSP) . ranjavanju.Klinička slika ovisi o intenzitetu i karakteru samog traumatskog događaja. fizičko i spolno zlostavljanje). u prometu. mučenje.Životna prevalencija 1-3% pa sve do 6.Osoba je ustrašena s vegetativnim znakovima anksioznosti. „ ružni” snovi) .Osnovni preduvjet za pojavu PTSP-a je izlaganje ekstremnom traumatskom iskustvu (prisustvovanje zlostavljanju.Simptomi pojačane pobuđenosti . poplava). smrti druge osobe ili je bio ugrožen sam bolesnik). prisjeća se izgubljene osobe i želi razgovarati o njoj o Reakcije tugovanja - - 1. premorbidnom funkcioniranju.Akutna reakcija na stres(or) koja se javlja u roku od nekoliko minuta do nekoliko dana . inteligenciji .Odgođen ili produljen odgovor na stresni događaj . Posttraumatski stresni poremećaj . Akutna reakcija na stres (akutni stresni poremećaj) -Prolazni psihički poremećaj koji se javlja kao reakcija na stresni događaj . stanje o Nakon gubitka sadržaj reakcije je usmjeren na izgubljenu osobu (ili drugi objekt gubitka) o Osoba traži podršku drugih. razdražljiva te brzo i žestoko reagira na najmanji povod 2. svijesti . a najčešći je kod mlađih odraslih osoba U civilnoj domeni je podjednako zastupljen među spolovima. Krizno stanje → stanje poremećene prilagodbe koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi zahtjevima koje pred nju postavljaju životni događaji (stresori) o Poremećaj prilagodbe koji je „lakši“ i dulje traje o Naziva se psihičkom ili pshosocijalnom krizom Koncept životnih događaja → obuhvaća niz uobičajenih situacija koje se gotovo svakodnevno događaju te su manjeg intenziteta od tramuatskog događaja o Smatra se da svaki pojedinac u svakom trenutku doživljava neki životni događaj o Osnovno obilježje životnih događaja jest potreba za većom ili manjom prilagodbom na novonastalu situaciju Traumatski događaji → nakon njega sadržaj reakcije je usmjeren na mjesto. socioekonomskom statusu. . flashback epizode) Gubitak → može biti predvidljiv i nepredvidljiv te vezan uz emoc.

. Rizični faktori za razvitak PTSP-a: o Osobine stresora  Broj 1 je silovanje - preko 90-95% žrtva silovanja razvije PTSP  Broj 2 su specijalne (vojne) postrojbe - oko 70% pripadnika razvije PTSP  Broj 3 su obične ratne postrojbe ili civili u bombardiranju tj. sudionici općih ratnih događaja - do (manje od) 50% pripadnika razvije PTSP  Broj 4 su žrtve ekstremnih prirodnih nepogoda (tsunami i sl.) - do 20% žrtva  Broj 5 su žrtve teških prometnih nesreća - 10-15% sudionika razvije PTSP o Socijalni status (obrazovanje, prihodi) → niži SES je vulnerabilniji o Karakteristike ličnosti (načini nošenja, coping)  Ako postoji neki poremećaj ličnosti  Ako je osoba ranije imala neki psihijatrijski entitet  Ako je neki psihijatrijski entitet u početnoj fazi  Ako postoji heteroagresivno, asocijalno, antisocijalno ili autodestruktivno ponašanje o Intelektualni status – niži IQ (viši IQ je faktor zaštite) - MORAJU biti prisutni simptomi iz tri skupine simptoma za dijagnozu: o Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva  Tijekom dana, javljaju se slike-tzv. intruzivni fenomen (žive slike)  Tijekom noći, javljaju se ružni snovi (obično u drugoj polovici spavanja u REM-u) o Izbjegavanje svega onoga što podsjeća (realno ili simbolično) na traumu o Simptomi pojačane pobuđenosti - imaju nizak prag tolerancije na frustraciju, na sitnice žestoko reagiraju (heteroagresivno ili autodestruktivno) o Simptomi moraju trajati više od mjesec dana, traju različito dugo, a mogu biti prisutni i 30 godina nakon traumatskog događaja Terapija PTSP-a: o Farmakoterapija (anksiolitici, antidepresivi, antipsihotici) o Psihoterapija (BK, suportivna, gestalt, psihoanalitički orijentirana; individualna, grupna, partnerska, obiteljska) o Socioterapija - Najbolji je prognostički ishod oporavak koji uslijedi u godinu dana nakon traumatskog događaja o Oko 30% ih doživi potpuni oporavak o 40% djelomični (imaju blaže simptome PTSP-a) o 20% ih ima srednje izražene simptome o 10% je nepromijenjenog ili pogoršanog stanja 3. Poremećaji prilagodbe - Krizna stanja u užem smislu - Posljedica nepovoljnih životnih događaja koji se mogu i kumulirati - Karakteristično je stanje jake uznemirenosti koje ometa funkcioniranje - Dva osnovna simptoma su anksioznost (zabrinutost, uznemirenost, napetost, tjeskoba, a mogu se javiti i fobični i panični strahovi) i depresivnost ( neraspoloženje, potištenost, socijalno povlačenje, pad nagonskih dinamizama) - Osoba se osjeća krivom zbog nemogućnosti rješavanja novonastalog stanja, ne može planirati budućnost, javljaju se depresivne interpretacije, ideje besperspektivnosti i nemoći - Sve to može pratiti i suicidalnost -

128

. DISOCIJATIVNI POREMEĆAJI Disocijacija → potpuni ili djelomični gubitak ujedinjavanja sjećanja, svijesti o sebi i/ili okolini, osjeta i kontrole pokreta o Obuhvaća nemogućnost integriranja sebe i vlastite svijesti s traumatskom situacijom o Javlja se kada osoba nije kadra traumatska iskustva prihvatiti i uključiti u vlastito iskustvo o Primarna disocijacija – kada traumatska iskustva nisu integrirana već su odvojena od ostalih sjećanja o Sekundarna – stanjem u kojem osoba „napušta“ svoje tijelo i traumatski događaj promatra „sa strane“ o Tercijarna – stvaranje odvojenih ego stanja pri čemu su neka svjesna traumatskog događaja, a neka to nisu Akutni oblik → simptomi se javljaju naglo, obično kao posljedica različitih traumatskih životnih događaja Kronični oblik → vezuje se uz nerješive probleme, međuljudske odnose, emoc. konflikte Pokazuju iznimno velike geografske i etničke razlike u učestalosti

-

1. Disocijativna amnezija - Stanje u kojem se javlja nagla amnezija, a pri tome ne postoji organska podloga u smislu oštećenja mozga o Traje od nekoliko sati do nekoliko tjedana o Kognitivne i druge funkcije su očuvane - Nastupa nakon stresnog događaja i reverzibilna je - Najčešći disocijativni p., učestalost 1,8% 2. Disocijativna fuga - Neuobičajeno ponašanje u kojem bolesnik neočekivano otputuje u druga mjesta te se ne može sjetiti svog identiteta (potpuno ili djelomično) o Osoba u drugom gradu može preuzeti novi identitet i započeti novi život - Traje nekoliko dana ili tjedana, a za to razdoblje se javlja amnezija 3. Disocijativni stupor - Stanje bez motoričke aktivnosti koje se javlja nakon nedavnog stresnog događaja, neriješenih emocionalnih ili drugih značajnih problema - Bolesnik ne izvodi voljne pokrete i ne reagira na podražaje, leži ili sjedi psihomotorno ukočen te ne govori, ne prati pogledom i potpuno je „odvojen“ od okoline 4. Stanje transa i opsjednutosti - Obilježava nagli, privremeni gubitak vlastitog identiteta - Riječ je o gubitku svijesti o sebi i okolini - Osoba je u promijenjenu stanju svijesti, ne reagira ili slabo reagira na vanjske podražaje - Ovo stanje se doživljava kao nametnutim izvana - Kada trans završi nastupa više ili manje izražena amnezija za to razdoblje 5. Višestruka ličnost (disocijativni poremećaj identiteta) - Riječ je o barem dvama odvojenim identitetima koji ne znaju jedan za drugoga - Dugotrajna stanja koja se ne mogu objasniti organskim uzrocima

129

. 6. Ganserov sindrom - Stanje u kojem se bolesnik ponaša kao da je intelektualno trajno oštećen - Nije riječ o svjesnom simuliranju bolesti, nego o nesvjesnom izbjegavanju neugodnih događaja 7. Konverzivni poremećaj - Uklučuje niz simptoma koji navode neurološku bolest, a medicinska obrada isključuje takvu mogućnost o Riječ je o motoričkim, senzornim i visceralnim simptomima - Često je vidljiv izostanak zabrinutosti koja bi trebala pratiti teške simptome o Prekrasna blažena ravnodušnost SOMATOFORMNI POREMEĆAJI Osoba se ponavljano žali na tjelesne simptome i traži medicinsku obradu Svrstavaju se u zasebnu skupinu s anksioznim i disocijativnim poremećajima (nekadašnje neuroze) jer imaju neka zajednička obilježja o Pojava je obično vezana uz neko stresno iskustvo, a anksioznost uvijek prati taj poremećaj

1. Somatizacijski poremećaj - Somatizacija kao glavni simptom - Bolesnik iznosi brojne, višestruke, ponavljajuće tjelesne simptome koji se ne mogu objasniti medicinskom obradom - Te simptome prati anksioznost, depresivnost, disforija, umor 2. Hipohondrijski poremećaj - Somatoformni poremećaj u kojem postoji neosnovana zaokupljenost tjelesnim funkcijama i strahom da se boluje od neke teške, ozbiljne bolesti - Pretjerano reagiraju na uobičajene tjelesne senzacije i promjene - Nikakva medicinska obrada ih ne može uvjeriti da nisu bolesni - Najčešće se razvije u kronični oblik ovo poremećaja 3. Dizmorfofobija - Poremećaj sheme vlastitog tijela - Osoba je zaokupljena vlastitim izgledom ili zamišljenim nedostatkom vlastita tijela - Bolesnik je zabrinut i traži pomoć kako bi promijenio svoj izgled - Ima dojam da je fizički neatraktivan, čak odbojan i ružan - Sve to ometa svakodnevno funkcioniranje o Dolazi do povlačenja iz društva, prekida emoc. veza, zatajivanja u aktivnostima 4. Bolni poremećaj - Stanje praćeno kroničnom, tvrdokornom, opterećujućom boli koja se javlja u različitim dijelovima tijela, nejasno je lokalizirana - Ona se ne može u potpunosti objasniti tjelesnim stanjem ili poremećajem, a povezana je sa stresnim događajem, emoc. poteškoćama i problemima - Bol mora trajati najmanje 6mj da bi se postavila dijagnoza - Bol dovodi do zabrinutosti, anksioznosti, depresivnosti, suicidalnih misli i pokušaja samoubojstva

130

Antipsihotici → smanjuju ili uklanjuju psihotične simptome (sumanutosti. te anksioznosti u drugim p.klorpromazin . ali se i kod njih koriste kao dodatna terapija o Najstariji su bromidi i barbiturati koji su imali najviše nuspojava i brzo su izazivali ovisnost te su zamijenjeni anksioliticima II.. paniku o Ne oštećuju spoznaje i opažajne procese. antiepileptici) → lijekovi koji onemogućuju izmjene raspoloženja te su indicirani kod BAP-a . olakšavaju usnivanje.Danas se primijenjuje na potpuno drugačiji način i uz pristanak bolesnika . uznemirenost.Hormonalna terapija Psihofarmakoterapija . spavanja o Prvi su bili barbiturati koje su zamijenili bezodiazepini te najnoviji nebenzodiazepinski agonisti GABA-benzodiazepinskih receptora . omogućuju prosnivanje. generacije o II. PTSP).Stabilizatori raspoloženja (litij.Antidepresivi → smanjuju ili uklanjaju depresivne simptome o Kod depresivnih poremećaja i svih ostali p. povećavaju kvalitetu spavanja i poboljšavaju jutarnju budnost o Kod nesanice i drugih p.-afektivnog smirenja) nazivaju se i neurolepticima o SH.) o Imaju antipsihotični efekt. halucinacije.. generacija su benzodiazepini koji djeluju preko GABA receptora te mogu izazvati ovisnot o Zato se koriste oni III.Hipnotici → izazivaju hipnotski učinak.Psihofarmakoterapija . tjeskobu.Kod SH i epilepsije uočeno povlačenje SH simptoma nakon epi atake . o Nisu učinkoviti u djelovanju na depresivne i psihotične simptome. BIOLOŠKE METODE LIJEČENJA BIOLOŠKA TERAPIJA .. kod kojih postoji depresija . strah.Lijekovi u tretmanu ovisnosti Elektrokonvulzivna terapija . psihoza u sklopu drugih psihijatrijskih poremećaja (demencija.Anksiolitici → smanjuju ili uklanjaju anksiozne fenomene u liječenju anksioznih p. i bolestima o Smanjuju napetost.Elektrokonvulzivna terapija . a pritom ne sediraju o Zbog izazivanja neuroleptičkog učinka (reduciraju psihomotornu aktivnost te dovode do emoc.Može se primijeniti i kod kronificirane psihoze. agitiranost.Fototerapija . p. psihotična depresija i manija. ličnosti.Neuromodularna terapija . generacije koji djeluju na serotoninergičke receptore .Transkranijalna magnetna stimulacija .Regenerativna terapija . psihoze kod somatskih bolesti o Prvi antipsihotik .Kod terapijski refrakterne depresije i katatone SH o Tek nakon što smo isprobali najmanje 2 lijeka koji ne djeluju .Neurofeedback . BAP-a koji ne reagira na uobičajenu terapiju te kod teških oblika OKP-a 131 .

. 132 .

kod ostalih psihoza vidne halucinacije su vrlo česte). sumanute misli. ambivalencija. PSIHOZE PSIHOZA Osoba ne testira realitet Generalna slika: dezorijentiranost. RAZLIKE IZMEĐU PARANOIDNE PSIHOZE KOJA NIJE SH I PARANOIDNE SH PARANOIDNA PSIHOZA KOJA NIJE SH PARANOIDNA SHIZOFRENIJA - potpuno logični-počiva na realitetu. svijest je UVIJEK očuvana (kod drugih psihoza ne mora biti očuvana). SH se javlja najčešće između 15 i 25 godina. manične psihoze . SH imaju strogo specifične simptome. PODJELA PSIHOZA: a) shizofrene psihoze-paranoidne SH.. halucinacije nisu patognomonične za SH (ako imaju. prisutne su kvalitativne promjene afekta. depresivne psihoze . neorganizirani govor. katatone SH. manija je UVIJEK psihoza 2.. halucinacije. kod obične depresije nisu prisutne sumanute misli depresivnog karaktera i osoba testira realnost . osoba misli da ju je oteo vanzemaljac i sl. PSIHOZE Sve psihijatrijske termine možemo podijeliti na: 1. NEUROZE o NEUROZA je zastarjeli (opsoletan) pojam i odnosi se na lakše poremećaje o Danas govorimo o SOMATOFORMNIM POREMEĆAJIMA/HISTEROIDNIM P./HISTERIČNIM P. b) neshizofrene psihoze . suicidalnost NIJE kriterij za određivanje stupnja depresije ili njene psihotičnosti 133 . iracionalnost (npr. poremećaj (kvalitativni) afektiviteta.SUICIDALNOST kod psihotične depresije može i ne mora biti prisutna. prisilne misli./ANKSIOZNIM POREMEĆAJIMA.prisutne su ruminacije. te promjene afekta.prisutne su megalomanske i erotomanske ideje. vidne vrlo rijetko. poremećaj asocijacije).RAZLIKA: SH imaju 4 velika A (autizam. s time da nije nužno da sva 4 simptoma budu prisutna kako bi se dijagnosticirala SH. 2. onda su slušne.. precijenjene misli. nije povezana s halucinacija.) prisutne su slušne halucinacije (naređuju osobi da nešto napravi) - NESHIZOFRENE PSIHOZE 1. vrlo jasan često stvar počne na realitetu. a nadograđuju ga sumanutostima nema halucinacija - ekstremna nelogičnost. nema šanse da će ga se razuvjeriti sustav je u realitetu. rezidualne SH. tj. 'vidi' promjene na sebi i drugima 1.

psihotična reakcija na takav događaj je u stvari psihička kompenzacija . pojavljuje se bez vanjskog. UZROKU a.Uzrokovane visokom temperaturom.DEPRESIJA može i ne mora biti psihoza 2. SIMPTOMATSKE PSIHOZE . ali ako je prisutna uz varijante simptoma maničnodepresivne psihoze.Uzrokovane intoksikacijom (alkohol. radi i na rješavanju pretpostavljenih uzroka organiteta koji je doveo do psihotičnog stanja 134 . a kod simptomatskih psihoza se. dijabetes Psihoze se uvijek liječe antipsihoticima. AKUTNI MOŽDANI SINDROM rezultira kliničkom slikom psihoze . taj rizičan stil života. kombinacija opijata.PODJELA PSIHOZA: PO ETIOLOGIJI.Osoba ima neke izolirane simptome. ali ne dovoljno njih da bi bila prava SH→ ''mali a simptomi'' ANHEDONIJA-osoba ne može doživjeti zadovoljstvo u nečemu u čemu je prije uživala . često depresija b.Egzogene psihoze imaju ograničeno trajanje i bez posljedica su (samo mali % završi u kronicitetu. trovanjem olovom.Izazvane su obično neugodnim traumatskim životnim događajem ili iskustvom (anksioznim ili depresivnim). EGZOGENE PSIHOZE . TJ. SH. osim terapije antipsihoticima. SHIZOAFEKTIVNE PSIHOZE .Postoje reaktivne manije i reaktivne depresije. a ne sama marihuana) . REAKTIVNE PSIHOZE .Podgrupa egzogenih-uzrokuju ih tumori. marihuana je čast uzrok SH (tj. organskog razloga. neugodni događaji mogu biti trigger za SH.Uzrokovane izvana . ali NE i reaktivne SH. radijacijom. ENDOGENE PSIHOZE (funkcionalne) . ali oni bi ionako tamo završili) c.Uzrokovane promjenom u funkcioniranju središnjeg živčanog sustava.MANIJA je uvijek psihoza . npr. tj.. kombinacija lijekova i alkohola). promjene u cirkulaciji mozga. većina manija. tzv. npr. ali ne i njen uzrok! d.Uzrokovana iznutra. psihostimulansi. tada se radi o shizoafektivnoj psihozi MANIČNO-DEPRESIVNA PSIHOZA . hipoksijom .Anhedonija nije nužan uvjet SH.

Danas se sve više razlikuje terapija antipsihoticima ovisno o prevladavajućoj kliničkoj slici (je li + ili – forma psihoze) . može proći bez posljedica) AKUTNA P. halucinacije . alkoholne psihoze. ALKOHOLNE PSIHOZE . 3.Oznaka da je psihoza naglo počela i da traje kratko vrijeme .Kada se radi o akutnoj psihozi ili čak SH . → SUBAKUTNA P.Zbog umanjivanja stigmatizacijskih efekata . negativizam .npr. pozitivni simptomi: sumanutost. derealizacija. PODJELA PSIHOZA: S OBZIROM NA TO KOLIKO JE DOMINIRAJUĆA SIMPTOMATIKA ILI VELIKIH (SUMANUTOST.Kada nismo sigurni da li je SH (neznaje) c. PODJELA PSIHOZA: a.Može biti uvod u SH. ADOLESCENTNA KRIZA je termin koji se koristi: . postpartalne psihoze (nakon poroda) 135 . depersonizacija. DEPERSONIZACIJA) ILI NEGATIVNIH SIMPTOMA (POVLAČENJE. AKUTNA PSIHOZA . AUTIZAM) a.. ali i ne mora (tj.→ SUBKRONIČNA P. DEREALIZACIJA. danas se sve više razvijaju antipsihotici za negativne simptome b.Negativne psihoze ili neproduktivne psihoze ili – forma. TIPIČNE b. POZITIVNE I NEGATIVNE PSIHOZE .Pozitivne psihoze ili produktivne psihoze ili + forme. negativni simptomi: autizam.→ KRONIČNA P.Stari antipsihotici su puno učinkovitiji za pozitivne simptome. ATIPIČNE .Javljaju se uslijed konzumacije alkohola ili kombiniranjem alkohola i lijekova 4. ambivalencija.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->