.

UVOD U PSIHOPATOLOGIJU
Slajdovi, bilješke s predavanja i iz knjige

1

.

ŠTO JE PSIHOPATOLOGIJA
KARL JASPERS - Utemeljio psihopatologiju - deskriptivna psihologija 1912. - Paranoidnost → strah da nam netko želi nanijeti zlo, štetu - Panika → strah od smrti, traje 10 do 20 minuta - Agorafobija → strah od velikog prostora PSIHOPATOLOGIJA znanost o psihopatološkim fenomenima - znanost koja proučava psihičke simptome - grč. Psyche – duh, duša; pathos – bol, patnja; logos – riječ, znanost - proučavanje svakog psihičkog poremećaja polazi od proučavanja simptoma - temeljna disciplina u istraživanju duševnih bolesti te je poveznica sa drugim disciplinama koje se bave psihičkim poremećajima (psihijatrija i klinička psihologija). Razlika između psihologije i psihopatologije (psihijatrije): psihologija psihopatologija (psihijatrija)  za zdrave procese, normalne situacije koje u  ekstremnija odstupanja u jednom dijelu mogu odstupati psihopatološkom odstupanju  sve vrste tretmana osim propisivanja lijekova  80% tretmana lijekovima

psihijatrija (grč. Psyche – duša; iatrea – liječenje)

 disciplina koja proučava etiologiju, epidemiologiju, klasifikaciju, kliničku sliku, dijagnozu, diferencijalnu dijagnozu, terapiju i prognozu psihičkih poremećaja.

psihologija  općenito se bavi psihičkim funkcijama, procesima, (grč. Psyche – duša; logos – znanost) osobitostima. klinička psihologija  grana je primijenjene psihologije koja se bavi istraživanjem, prevencijom, dijagnostikom i tretmanom neprilagođenog ponašanja (onog koje odstupa od “normale”)  liječnik koji je nakon medicinskog studija završio i specijalizaciju iz psihijatrije.  bavi se dijagnostikom i terapijom psihičkih poremećaja.

psihijatar specijalist kliničke psihologije

2

. RAZLIKA PSIHIJATRA I KLINIČKOG PSIHOLOGA - posao je psihijatra i kliničkog psihologa sličan i donekle istovjetan (no ne i koeficijenti za plaću) - osnovna je razlika u tome što se psihijatar kao liječnik, u zdravstvenom sustavu, koristi različitim dijagnostičkim i terapijskim postupcima koju obavlja doktor medicine. - propisivanje lijekova je differentia specifica - psihijatar u okviru bolničke skrbi obavlja prijem, liječenje, otpust bolesnika iz bolnice; može učiniti prisilnu hospitalizaciju bolesnika - klinički psiholog opisuje i klasificira odstupajuće (aberantno) ponašanje, previđa i prati učinke liječenja, primjenjuje različite psihoterapijske tehnike i metode za koje je dodatno educiran. - specifičnost je psihologa da može primjenjivati i interpretirati psihologijske testove. TKO JE PSIHOPATOLOG? - osoba koja se bavi psihopatologijom jest psihopatolog - psihopatologija nije zanimanje već područje djelovanja onoga tko proučava psihičke simptome (poremećaje) - on može biti psihijatar, psiholog, ali i bilo koji drugi stručnjak srodnih disciplina koje se bave psihičkim poremećajima. KOJA JE ZADAĆA PSIHOPATOLOGIJE? - jedan od glavnih zadataka psihopatologije je objektivizacija odnosa prema psihičkoj tegobi - psihopatologija promatra, otkriva, opisuje, proučava i dovodi u međusobnu vezu simptome psihičkog poremećaja PREDMET (OBJEKT) PSIHOPATOLOGIJE - promijenjeno čovjekovo duševno stanje - ono se očituje promijenjenim ponašanjem, opažanjem, raspoloženjem, mišljenjem, htijenjem i djelovanjem SVRHA (CILJA PSIHOPATOLOGIJE) - otkrivanje psihičkog simptoma (ali i duševnog poremećaja ako on postoji) - praćenje simptoma radi postavljanja dijagnoze, odabira liječenja, davanja prognoze i procjene uspješnosti terapije PODJELE PSIHOPATOLOGIJE - najčešća je ona na opću i specijalnu psihopatologiju o opća psihopatologija proučava simptome psihičkih poremećaja o specijalna psihopatologija bavi se izdvojenim kliničkim entitetima, odnosno psihičkim (psihijatrijskim) poremećajima  ona proučava uzrok, klinička i druga obilježja te tijek psihičkog poremećaja, ali i utjecaj liječenja na kliničku sliku konkretnog poremećaja - podjela na psihopatologiju u užem i širem smislu o ta se podjela samo donekle razlikuje od prethodne o tako je psihopatologija u širem smislu znanost o simptomima psihičkih poremećaja  ona ih prepoznaje, opisuje, dovodi u međusobnu vezu, proučava njihov nastanak i razvitak - psihopatologija u užem smislu disciplina je primijenjena na određena područja o razdobljima psihičkog života (psihopatologija dječje i adolescentne dobi, psihopatologija starije životne dobi)

3

ne mora biti pogoršano (relaps ili recidiv)  pogoršanje u odnosu na prethodno stanje (egzacerbacija)  bolest ili stanje koja se pojavljuje naglo i kratko traje (akutni oblik)  perzistentna bolest ili stanje (kronični oblik)  neki simptomi mogu ostati trajno (rezidualni oblik). psihički i socijalni) podržavajući faktori = potpomažu održavanje bolesti (najviše vezani za okolinu) ponavljajući faktori = dovode do ponovne pojave simptoma komorbiditet = istovremeno pojavljivanje dvije ili više bolesti 4 . procesna (proučava biološke.  skup više međusobno povezanih simptoma  pojavljuje se u obliku poremećaja ili bolesti  odstupanje je u jednoj ili u manjem broju psihičkih funkcija.podjela po osobina psihopatologije deskriptivna (opisuje psihičke simptome) 2. simptom znak sindrom Psihički poremećaj Psihička bolest  obično subjektivna tegoba koju osjeća (doživljaj. ali ne mora biti povezana sa strukturnim promjena mozga. razvojna (proučava razvitak psihičkih smetnji). psihički poremećaj ili psihička bolest. vegetarijanstvo). psihopatologija osoba s intelektualnim teškoćama. psihološke i socijalne procese koji uzrokuju i oblikuju psihopatološke fenomene) 4. ŠTO JE PSIHIČKI SIMPTOM? Odstupanje od uobičajenog duševnog stanja ili ponašanja pojavljuje se kao psihički simptom.  dugotrajno narušeno emocionalno.) . psihopatologija seksualnosti i sl. 1.  psihičko odstupanje (bez obzira je li riječ o bolesti. netko se boji otvorenih prostora ili se osjeća tužno. OSNOVNA TERMINOLOGIJA U PSIHOPATOLOGIJI primarni uzrok = za kojeg se pretpostavlja da je izazvao bolest predisponirajući faktori = pogoduju pojavi bolesti i čine sklonost za razvitak te bolesti percipitirajući faktori = trigger faktori koji se pojavljuju neposredno prije pojave poremećaja te omogućuju i olakšavaju nastup bolesti (tjelesni. u odnosu na bolest on manje oštećuje ukupno funkcioniranje osobe. kognitivno i socijalno funkcioniranje Promjene bolesti  poboljšanje zdravstvenog stanja (remisija)  povratak bolesti. opaža) pojedinac. eksperimentalna psihopatologija.  objektivna smetnja koju zamjećuje okolina. npr. odnosno kada je neko ponašanje iz normalnog prešlo u patološko (npr.. opisuje i klasificira psihičke smetnje) 3. o nekim dijelovima populacije (psihopatologija koja proučava psihičke poremećaje specifične za žene. vojna psihopatologija) o posebnim područjima (forenzička psihopatologija. poremećaju ili simptomu) predmet je interesa psihopatologije  zadatak psihopatologije je utvrditi kada je to odstupanje postalo patološko. fenomenološka (otkrva.  prognostički je ishod bolesti nepovoljniji nego kod poremećaja  bolest može.

. jatrogeni = pod utjecajem lijekova 5 .

1984) o normalno kao zdravlje o normalno kao utopija o normalno kao prosjek o normalno kao proces . NORMALNO I ABNORMALNO U PSIHIJATRIJI Što je normalno? . čak niti kada su tvrdili da je riječ o eksperimentu o prosjek hospitaliziranog vremena 19 dana o s njima osoblje malo razgovaralo o svima dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj (11 shizofrenija.Rosenhan najavio jednoj ustanovi dolazak „bolesnika“ iduća tri mjeseca o bolnica izjavila da je prepoznala 41 simulanta o Rosenhan uzvratio komentarom da nije nikoga poslao Otvara se pitanje validnosti dijagnostičkih kriterija 6 . – 1973.neke definicije spominju i osjećaj sreće (teško je definirati ovo stanje) Što nije normalno? . zatim su izjavili da su sve izmislili i ponašali se normalno o nitko nije pušten.psihički normalno sastoji se od četiriju dijelova (Offer i Sabshin. 1 manično-depresivna psihoza) .važna značajka psihičke normalnosti jest subjektivni osjećaj koji ima pojedinac o sebi okolina o njemu .) provodi slavni eksperiment o diljem SAD-a uputio je dobrovoljce (i sam je bio uključen) u psihijatrijske ustanove o simulirali su slušne halucinacije o svi hospitalizirani..najčešća ponašanja koja određuju abnormalno ponašanje su o rijetko pojavljivanje o nepridržavanje normi o osobna patnja o pomanjkanje uvida o opasnost (za sebe ili druge) o poremećaj funkcioniranja o iznenadnost u pojavljivanju o nepostojanje izbora (hoće li se bolest pojaviti ili neće) ODREĐIVANJE POJMA ABNORMALNOSTI .zajedničko svim definicijama je sposobnost vlastite prilagodbe na zahtjeve drugih osoba i na okolinu te sposobnost za djelovanje .pojam patološko ponašanje često se zamjenjuje jednim od ovih pojmova o abnormalno o nenormalno o iracionalno o bolesno o morbidno o odstupajuće o aberantno o promijenjeno .kritika – bolnice se trebalo obavijestiti o dolasku lažnih bolesnika .Rosenhan (1972.

Kriteriji psihičkog zdravlja i bolesti Različiti ljudi (društva. a ono može biti autoagresivno ili heteroagresivno o autoagresivnost  suicidalnost (misli i/ili pokušaji)  samoozljeđivanje (mutiliranje)  može biti neovisna o poremećajima o heteroagresivnost  može biti rezultat psihičkog odstupanja  najčešće nije posljedica psihičkih problema .abnormalno se mora rijetko pojavljivati .osoba s duševnom bolešću je opasna za sebe ili okolinu . rijetko pojavljivanje .problemi 7 . vjerske i sl. tj.problemi: o rijetka ponašanja koja su normalna (nepijenje alkohola.) pokazuje abnormalno ponašanje .problemi: o kršenje normi ne predstavlja abnormalno ponašanje uvijek (inače bi adolescentska populacija bila trajno zatvorena) o sukob različitih normi unutar jednog društva 3.značajna odrednica.ispunjen ako bolesnik shvaća da je njegovo stanje promijenjeno. agresivnog ponašanja. civilizacije) različito definiraju psihičku abnormalnost Razlika između normalnog i abnormalnog . osobna patnja . Opasnost .u psihijatriji i psihologiji → moraju biti prisutna barem dva kriterija od više njih ODREDNICE ABNORMALNOSTI 1. depresivnost) 2.kritičnost bolesnika prema svojim tegobama i bolesti .problemi: o neki poremećaji ne zahtijevaju osobnu patnju (maničan bolesnik će reći da je dobro. hajde da se rukujemo. eliminirati ćemo glad…) o što je s patnjom okoline bolesnika? (shizofrenija) o subjektivnost – različitim ljudima razlikuju se stupnjevi patnje 4.opasnost obično prolazi iz agresivnosti.u somatskoj medicini jasnija . Uvid . analogna tjelesnoj boli .. odstupajuće i patološko .svatko tko krši određene norme (društvene. shizofreni) 5.problemi: o djelomičan uvid o disimulacija (svjesno prikrivanje – skrivanje i umanjivanje) simptoma o bez uvida (manični. nepridržavanje normi . kulture. vrlo dobro. celibati) o česta ponašanja koja su abnormalna (anksioznost. sada ću ti objasniti kako ćemo postati šefovi federacije europskih bolnica.

problemi: o smetnje ne moraju biti uzrokovane psihijatrijskim entitetima o poremećaji ne moraju uzrokovati smetnje funkcioniranja o ovisnici. o atipični oblici bolesti. početak same bolesti o potpuno odbacivanje utjecaja okoline. poremećaj funkcioniranja . o većina psihičkih bolesnika nije agresivna o pitanje eutanazije  dopustiti je psihijatrijskim bolesnicima? 6. psihičko i socijalno blagostanje nedostaci: o kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv. postupna i bez većih oscilacija („sporošuljajući proces“) o povezano s težinom bolesti i lošijom prognozom o shizofrenija simplex 8.određujući čimbenik za težinu i prognostičkih ishod samog poremećaja o najbolje se vidi po ponovnom funkcioniranju u području koje je bilo najviše zahvaćeno poremećajem .duševni poremećaj nije slobodno izabran. prijelazna stanja. stanja ili tjelesna oštećenja o simptomi se postupno i polagano poajvljuju .u shizofreniji pojava poremećaja katkad spora.problemi: o nije znak psihopatološkog odstupanja već reakcija na situacije. ali i za borbu s tim stanjem. o odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao. podvojene ličnosti 7.iznenadna promjena ponašanja („iz čistog mira“) .smanjeno funkcioniranje može se pojaviti u različitim područjima života i zahvatiti jedno ili više područja o razlike u intenzitetu – od oslabljenog funkcioniranja do potpune onesposobljenosti za funkcioniranje .poremećaj funkcioniranja je obilježje abnormalnog ponašanja koje sve više služi kao i dijagnostički kriterij .BOLESNO čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) somatska medicina govori o zdravom i bolesnom zdravlje nije samo odsustvo bolesti. nepostojanje utjecaja na pojavljivanje bolesti ..tako se odgovornost i „krivnja“ otklanjaju od samog bolesnika i njegove okoline o primjer prozivanje roditelja autistične djece NORMALNO – ABNORMALNO.kriterij najvažniji u liječenju . definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska 8 - . iznenadnost . ne može kontrolirati njegovu pojavu . ZDRAVO . nego potpuno fizičko.

dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost 9 ..

iza kojih slijede «bihevioralni poremećaji» (neuroze. ono se opisuje i izdvaja 2. korida. Specifični problemi razlikovanja bolesnog i zdravog u psihijatriji 1. nošenje krzna. eutanazija. možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu .«pravi» psihijatrijski poremećaji imaju karakteristike bolesti (endogene psihoze.ako su barem 2 kriterija zadovoljena. oboljeli mogu pokazivati pomanjkanje uvida u svoje stanje ili ga disimulirati o psihotičnim bolesnicima disimulacija je ugrađena u kliničku sliku svoje bolesti o suicidalni bolesnici skrivaju misli o samoubojstvu . patološko se ne razlikuje od normalnog numeričkim kriterijima. homoseksualnost..za bihevioralne poremećaje trebala bi biti zadužena psihologija.glavni zadatak psihopatologije je dogovoriti kriterije i granice psihički zdravog od abnormalnog o radi postavljanja točne dijagnoze (Rosenhanov eksperiment) H.veliki utjecaj ima i dinamika vremena o mnogoženstvo.individualne i interindividualne razlike o što je s ljudima koji čitav život spavaju manje od 6 sati o različite reakcije nakon konzumiranja alkohola . a za patološke promjene (bolesti) mjerodavna je psihijatrija S PREDAVANJA: → razlika disocirano/disocijativno: Disocirano Disocijativno Nepovezan tok asocijacija Neprepoznavanje. J. ponašanje kod histerije (fuga. preljub. znakovi i simptomi su rjeđi i manje uočljivi nego u somatskoj medicini 3. Eysenck (1975.opisao kategorije normalno – abnormalno – patološko . amnezija) Shizofrenija Somatoformni poremećaj 10 . karakterni poremećaji i sl. hidžabi .) .) koji nemaju atribute bolesti te stoga ne spadaju u domenu medicine nego psihologije o bihevioralni poremećaji sasvim sigurno su abnormalno ponašanje o oštra granica (uz implicitnu pretpostavku o postojanju kvalitativnih razlika) postoji između psihičke bolesti i bihevioralnih poremećaja . psihoorganski sindromi).

nedostaci: o čestina ne znači normalnost  interindividualne razlike  odstupanje od prosjeka može biti dobro o nije univerzalan o pretjerano dimenzionalan (ne može se biti malo shizofren) o ne vodi računa o individualnim razlikama . 1.agravacija ▪ nema znanstvenu vrijednost 4.normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu smatra kod sebe ili kod drugih da je normalno . medicinski kriterij .Nedostaci: o nije univerzalan ni opće prihvatljiv ▪ reakcije na životne događaje ▪ uzroci osim psihičkih bolesti o nestabilan u vremenu o ne uzima u obzir interindividualne razlike o etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima ▪ ritualni kanibalizam (Papua Nova Gvineja).normalno je ono čega ima najviše. obrezivanje djevojčica (Afrika) 3. statistički kriterij .zdravlje nije samo odsustvo bolesti. nego potpuno fizičko.koliko je u populaciji nekog poremećaja . psihičko i socijalno blagostanje (SZO) 11 . subjektivni kriterij .čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) .koliko ljudi smatra da je to ponašanje u redu u njihovoj populaciji MKB → međunarodna klasifikacija svih bolesti i poremećaja (dio isti kao u DSM.važno u tretmanskom smislu i prognostičkom smislu o nedostaci: ▪ subjektivnost ▪ nema referentne skupine ▪ smanjeni uvid ▪ preuveličavanje postojećih simptoma .vrlo često sama osoba primjeti odstupajuće ponašanje .psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe na zahtjeve okoline i prihvaćanje socijalnih normi .. klasifikacija svih psihičkih poremećaja 2. oslanja se na normalnu distribuciju . socijalni kriterij . a dio različit) DSM → dijagnostičko statistički postupak.

2008) .ako su barem 2 kriterija zadovoljena. intelektualne poteškoće ili čak kao pretpostavka da je osoba jednostavno ima djetinjastu crtu ličnosti . lako plane. objasniti (dinamska ili procesna psihopatologija) . anksioznost. Ostali kriteriji . neočekivanost u pojavljivanju. možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu .problemi o različiti simptomi istog entiteta ▪ depresivna osoba koja ne izlazi iz kreveta. nedostaci: o kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv o potpuno odbacivanje utjecaja okoline. o odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao. o dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost o zanemaruju se sva individualna obilježja ▪ stajalište antipsihijatrijskog pokreta 5. o definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska.ne postoji jedan jedinstveni kriterij za razlikovanje psihički normalnog od abnormalnog .abnormalno ponašanje je ono koje odstupa od statističkih i socijalnih normi. te se u njemu doživljavaju jaki stres i uznemirenost što prati pogoršanje stanja (Davey. ne jede.kršenje normi.dinamska psihopatologija usmjerena je na biološke.problem prepoznavanja duševnog poremećaja zbog njegovih različitih i brojnih kategorija o shizofrenija može biti krivo prepoznata i dijagnozirana kao depresija. nepovjerljiv prema obitelji o kliničke manifestacije mogu biti iste u različitih entiteta ▪ depresija u tugovanja nakon smrti ▪ faza bipolarnog poremećaja ▪ postporođajna (postpartum) depresija ▪ shizoafektivni poremećaj 12 . ▪ učenik koji ne izvršava obveze. nesanica.problemi: o nisu globalni ni jedinstveni . psihološke i socijalne procese koji uzrokuju i oblikuju simptome koje treba korigirati prikaldnim terapijskim metodama .razliku treba shvatiti individualno i holistički (primjena svih kriterija na konkretnu osobu) . ali i za borbu s tim stanjem. zanemaruje higijenu ▪ iritabilni radnik koji ne može spavati.veliki utjecaj ima i dinamika vremena . ne razgovara s drugima. ne može razgovarati s drugima. opisati (deskriptivna psihopatologija).psihopatološke simtpome treba otkriti. maladaptivno je. napustio je sve hobije. teškoće u funkcioniranju .. iscrpljenost. osobna patnja.

Egipćani → duševnoj bolesti pridavali magijsko značenje o Terapeuti su bili svećenici koji se koriste obredima protiv magijskih sila o Postupno iz sfere religijskog ulaze u sferu realističnog  Vjerske rituale zamjenjuju proučavanjem astronomskih fenomena 13 .duševnoj se bolesti pridavalo magijsko i mitsko značenje o posljedica je duhovnih sila te je u oboljelog ušao „zao duh“ o mučenje.st.Hindusi → jake emocije mogu dovesti do slabosti i tjelesne bolesti. ispovijedanjem i drugim metodama koje su kontrolirale i udobrovoljavale nadnaravne sile . a njezinu liječenju treba pristupiti psihološki o Predvidjeli postojanje temperamenta i urođene naravi o Susruta – tri emocionalne značajke čovjeka  Mudra i prosvijećena dobrota  Žestoka. duh ili duša te da sve stvari imaju duh (dušu) i da u čovjeku postoje dobri i loši duhovi.  U duševnih bolesnika prevladavaju loši duhovi o Mitološka faza → sve je u životu prožeto božanskim silama i svaki simptom je uzrokovan njima  Ako se božanske sile omalovažavaju. nagla i nepromišljena strast – izvor zadovoljstva. pozitivna (bog) i destruktivna. ako se zanemaruju ili im se izruguje nastupa bolest o Demonska faza → mitska božanstva zamijenjena formalnim teološkim dogmama  Postoje dvije sile: kreativna.Vjerovanja o postojanju stalnih sukoba između različitih duhova i bogova u međusobnom nadvladavanju o U konačnici ti sukobi dovode do psihičkih poremećaja . primijenjen na ljudsko tijelo znači da je ono podijeljeno na pozitivne i negativne snage  One su međusobno sukladne i suprotstavljene  Njihova ravnoteža označuje tjelesno i psihičko zdravlje  Rezultat narušene ravnoteže je bolest  Zhang Zhongjing – smatrao da je organska patologija uzrok i tjelesnih i duševnih poremećaja . STAROINDIJSKA. izgladnjivanje i kažnjavanje prva je „terapija“ psihički oboljelih pojedinaca .Babilon → svakoj bolesti su pridružili određenog demona o Duševna bolest je uzrokovana zlim duhom Idta o Istjerivanje duhova obavljalo se lijekovima. i može se podijeliti na tri faze: o Animizam → vjerovanje da je život stvorila nematerijalna sila.negativna (demon) • U bolesnika prevladavaju demoni i njih treba istjerati STAROKINESKA. STAROEGIPATSKA I BABILONSKA MEDICINA .Drevna Kina → postrojbina prvih „liječnika“ koji se bave psihičkim bolesnicima o Najraniji opisi duševnih bolesti o Prirodne su sile važnije od natprirodnih u uzrokovanju duševnih bolesti o Koncept suprotstavljenih snaga. POVIJEST PSIHOPATOLOGIJE PRAPOVIJESNO DOBA . jin i jang..Traje do 18. ali i boli  Surova nezrelost i neznanje – temelj životinjskih nagona .

tada nastupa bolest . delirij. histeriju o Predlaže puštanje krvi. a svađa za osobni slom ili socijalnu dezintegraciju o Začetnik evolucionističkog stajališta  Kaže da će neko biće preživjeti ako je mješavina u krvi. maniju. slabjeti i umrijeti . ali i kirurško liječenje kod težih poremećaja .. nagonsku i duhovnu o Duševna bolest nastaje kada racionalna duša gubi utjecaj nad nagonskom o Smatra kako su ideje jedina prava zbilja. kolerik. depresiju. U njima su vidjeli uzroke bolesti Prvobitno su pretpostavljali da je srce središte mentalne energije. pojačanom pijenju i tjelesnoj bolesti . fobije.Hipokrat → predložio kliničku opservaciju i zaključivanje po metodi indukcije o Tvrdi da duševna bolest nije sveta nego da je uzrokovana promjenama mozga  Zagovornik somatogeneze – koncept koji smatra da se nešto događa s tijelom i to uzrokuje psihičke poremećaje o Stvorio podjelu temperamenata  Za osnovne tjelesne tekućine vezuje temperamente (sangvinik. osveti demona. inteligencije i impulsa .Empedoklo → navodi osnovne elemente života koji su u vezi s dva principa –ljubav i svađa o Ljubav je odgovorna za harmoniju i zdravlje. migrenu. a poslije su počeli proučavati mozak kao izvor mentalne aktivnosti i sijelo duševnih poremećaja STAROGRČKA MEDICINA .Pitagora → mozak je središte ljudskog intelekta i izvorište duševnih proemećaja o Smatra da je svemir najvažnija kategorija.Alkmeon → utemeljitelj fiziologije o Središnji živčani sustav je izvot mentalne energije.Područje zdravlja i bolesti nastavlja se premještati od religijskog kulta prema filozofiji i medicini .Demokrit → materija je stvorena od brojnih nevidljivih dijelova (atoma) o Ako su oni u svom međuodnosu promijenjeni.Herodotova pisma → duševna bolesti je pripisivana božjoj kazni. a metabolizam mozga se temelji na tokovima i strujanjima tjelesnih tekućina o Metaboličku harmoniju naziva isonomia i ona je znak zdravlja o Otkrio da senzorni živci ulaze u mozak . postpartalnu psihozu. prikladna i primjerena  Ako je ona problematična. po slučajnoj kombinaciji. a ljudska se duša treba osloboditi smrtnog tijela i ujediniti sa svemirom o Prihvatio teoriju o tjelesnim tekućinama i poremećaj njihove ravnoteže smatra odgovornim za nastanak duševne bolesti o Vjeruje u besmrtnost duše koja se može seliti  Sastavljena je od razuma. konvulzije. božanski je sveobuhvatan i vječan. paranoju. a osjeti su samo slika svijeta ideja   14 . biće će oboljeti.Platon → dijeli dušu na tri dijela: racionalnu.Tales → među prvima koji je proučavao duševnu bolest o Bolest prepoznaje kao prirodni događaj o Traži fizikalne zakonitosti u nastajanju bolesti i uvodi geometrijsku proporciju kao temelj zdravlja o Vanjske sile na psihu nemaju značajan utjecaj. melankolik i flegmatik)  Izmjena tjelesnih tekućina dovodi do psihičkog pogoršanja o Opisao i klasificirao epilepsije. a veći dio patoloških zbivanja je urođen .

tješi i stječe znanje o bolesti o Temelj današnjih psiholoških tretmana i psihoterapije - - - STARORIMSKA MEDICINA .Dijele psihičke poremećaje na tri stanja o Laxum obuhvaća apatiju. a ne humoralnih uzroka o U peilepsiji je opisao auru koja prethosi epileptičnom napadaju o Uvodi pojam pneuma – prirodni ili životinjski duh. duša postoji prije i poslije tijela. netaktičnost. psihozama) . upotrebljava termin insania ili paranoia o Njih dijeli na fremit parafreniae (današnji delirij).Celsus → napisao prvi medicinsku enciklopediju o Za sve psihičke p. strah i depresivno raspoloženje o Strictum čini ekscitirano. a spoznaja je tek sjećanje o Duševni poremećaj je rezultat iracionalnog praznovjerja i pogrešnih vjerovanja  Preteča kognitivne paradigme o Predlaže tretman koji uključuje razgovor s filozofom ili liječnikom o Prvi se zalagao za to da se obitelj brine o duševnom bolesniku.Aretej → opisao izmjenu maničnih i depresivnih stanja. da ga čuva i njeguje Aristotel → utemeljio formalno mišljenje i od apstrakcije ide prema realističnom tumačenju o Zalaže se sa empiriju i indukciju. kao tjelesnu ili kao kombinaciju psihičkog i somatskog Razvili su tri specifična pristupa u liječenju: o Induciranje spavanja i sanjanja o Interpretacija sadržaja sna o Razgovor kojim se hrabri. ljutnje. straha. veselja. hrabrosti. fizičko utjelovljenje duše o Smatra se tvorcem psihogeneze – emocionalna stanja mogu utjecati na humoralni metabolizam i tjelesno stanje o Kao temelj razmatranja svkog poremećaja postavio je tijek bolesti i njezine posljedice . smatra kako je mišljenje nadređeno osjetnom području o San je odraz aktivnosti prethodnog dana i kao takav je bitan za zdravlje o Prvi opisao „poremećaje“ žudnje. prostačenje  Oni odgovaraju današnjim crtama ličnosti Grci su shvaćali bolest uglavnom kao psihičku. polaze od mehanicističkog stajališta da je širenje ili smanjivanje šupljina u mozgu uzrok duševnih smetnju .Prihvaćaju da je uzrok duševne bolesti smješten u mozgu. brbljavost. oštećenje izazvan oalkoholom i drugim otrovnim tvarima (današnju demenciju) o Za depresiju je tvrdio da nastaje zbog psihičkih razloga. a po tijelu materiji.. mrzovoljnost. o Čovjek po duši pripada svijetu ideja.Galen →podijelio dušu na tri dijela: o Razum i intelekt o Hrabrost i ljutnja o Spolna žudnja i nagon o Tjelesne tekućine postoje u normalnom i abnormalnom obliku te njihove 4 kvalitete određuju ljudski temperament o Bolesti su uzrokovane vanjskim utjecajima ili nekim predispozicijama 15 . agresivno i delirantno ponašanje o Mixtum sadržava elemente oba prethodna stanja . melankolije (depresije) i kronična stanja (odg. mržnje i sažaljenja koje su ekvivalent današnjim poremećajima ličnosti Teofrastus → opisao različita psihička obilježja nazvavši ih karakterom o Laskavost.

bile zlostavljane i proganjane . zamišljanja. um .Johan Weyer → postoje dvije vrste vještica: o One koje su to postale rado i svojom voljom o One koje nisu odgovorne za taj čin – njima treba pomoć liječnika .Praksa mučenja i ubijanja psihičkih bolesnika postupno nestaje pojavom reformacije i renesanse o U ovom razdobju se pojavljuju mislioci i liječnici koji drugačije promišljaju o duševnoj bolesti .g.g.Osnovali prve psihijatrijske ustanove – bolnice u Bagdadu 705. kaveze. ona može zahvatiti i dušu.Martin Luther → ljudi mogu biti obuzeti od vraga na dva načina: tjelesno i spiritualno o Tjelesno obuzeti su mahniti i imaju Božje dopuštenje za srdito.U Europi osnovali psihijatrijsku bolnicu u Valenciji 1407. utopljavanje ili hlađenje.. tj.Pridonjeli poboljšanju skrbi za psihičke bolesnike .Objašnjenje za promijenjeno ponašanje neke osobe je da je ona vještac/ica koja svojim čarolijama sotonizira okolinu o Inkvizicija – propisan postupak koji se primijenjuje za dobivanje priznanja. demon.Smatralo se da je psihička bolest kazna.g. i Kairu 800. vrag kojeg teba istjerati iz tijela o Fizičko zlostavljanje. uzrokuju tjelesne p. a ono je značilo smrt o Vještice su žene koje pokazuju histerične ili psihotične simptome o Pojava masovnih histerija .Avicena → prikupio i sustavno obradio dotadašnja medicinska znanja o Uviđa vezu između intenzivnih emocija i tjelesnog stanja te potvrđuje postojanje tjelesnih tekućina o Pretpostavlja da je intelektualni deficit zapravo defekt mozga o Frontalni dio mozga povezuje s osjetnim sustavom i razumom o Preporučuje terapiju pjesmom. kažnjavanje. . zatvaranje u tamnice. sputavanje lancima – uobičajene terapijeske metode . uznemireno i uzbuđeno ponašanje o Duhovno obuzeti su oni od čarolija i vraga .Tereza Avilska → tvrdila je da histerične žene nisu opsjednute nego da izgledaju kao da su bolesne o Kod histerije nije rijče samo o tjelesnoj bolesti – kao što zahvaća tijelo. i obrnuto o Podijelio pneumu na dva dijela:  Jedan kontrolira senzornu percepciju i čije oštećenje uzrokuje neurološke simptome  Drugi ima funkcije koordinacije. o Uviđa da psihički p.Briga o duševnom bolesnik stagnira gotovo tisuću godina .Uvodi se demonološki princip o U bolesnika je ušao zao duh. ali i puštanje krvi ARAPSKA MEDICINA . razgovorom i radom SREDNJI VIJEK . razuma i pamćenja i njegovo oštećenje uzrokuje psihičke simptome o Opisao katatoniju i katatoni stupor te depresiju o Za liječenje predlaže dobru njegu. a psihički bolesnici manje vrijedni .Razdoblje u kojem su osobe s psihičkim p. .Teofrastus Paracelsus → vjerovao da su bolest rezultat odnosa između svemira i čovjeka koji je svemir u malom 16 .

grimasama pa i glasu o Tvorac koncepta je Giambattista Porta . dok psihologija istražuje tzv.Thomas Sydenham → opisao mnogobrojne simptome histerije (paraliza. neposredni i prethodni o Zalaže se za otkrivanje prethodnih emoc. klasificira na bolesti koje izbijaju iz tijela. tijela ili utrobe o Izvore melankolije vidi u neumjerenoj ljubavi. Vida  Smatra da postoji dinamična ravnoteža između nesvjesnog i svjesnog duha o Teoriji o četirima elementima dodaje peti  On je najvažniji za odnos između zdravlja i bolesti  Tu teoriju zamijenjuje teorijom o trima principima: sumpor. zaokupljenosti religioznim temama i pretjeranoj umnoj aktivnosti o Odvaja ju od ludila o Psihičke p. STOLJEĆE .Felix Platter → klasificira sve poznate psihičke bolesti i zalaže se za odvajanje psihološkog od fiziologije i teologije 17.Tada nastaje pojam psihologija o Kao tvorac se navodi Rudolf Gockel.Paolo Zacchia → duševne bolesnike i njihove postupke treba prosuđivati liječnim.Pojavljuje se fiziognomika o Učenje koje čivjekove psihološke značajke interpretira na temelju njegovih tjelesnih obilježja (prije svega lica) o Unutrašnji sjećaji pokazuju se u facijalnoj mimici. stanja koja mogu biti važna za razvitak poremećaja – današnji percipitirajući čimbenici o Uočio vezu između emocija i socijalnog pritiska .. ali postoje dokazi da ga je prvi upotrijebio Marko Marulić . tjelesnu dušu o Razlikuje simptome koji prate velike bolesti mozga i bolesti u kojima je mozak intaktan o Uočio razvitak rane demencije i odbacio ideju o putovanju maternice u histeriji . bolesti glave te ludilo (maniju) i melankoliju . STOLJEĆE . živa i sol • Na osnovi njih nastaju i održavaju se bolesti o Kasnije uvodi nove principe:  Stvaralački – podržava zdravlje  Izopačeni – vodi u bolest 16.Bedlam → opća bolnica u Londonu koja se pretvorila u mjesto iživljavanja na psihičkim bolesnicima 17 .Girolamo Fracastoro → opisuje epidemiju odvratne i teške bolesti koja uzrokuje demenciju i dovodi do smrti o Zaključuje da se bolest prenosti spolnim kontaktom – nazvao ju sifilis . a ne odvjetnik o Začetak forenzičke psihijatrije . klinički analizu melankolije o Ona može nastati iz glave. bol) o Uviđa da se ona pojavljuje i kod muškaraca o Smatra da uzroci bolesti mogu biti daleki. o Odnos između makro i mikrokozmosa temelj je razumijevanja svih bolesti o Upotrijebio pojam nesvjesno opisavši masovnu histeriju u pojavi plesa sv.Robert Burton → piše „Anatomiju melankolije“.Thomas Willis → tvorac pojma neurologija o Za nju kaže da istražuje bolesti mozga.

Cullen → stvorio klasifikaciju psihičkih poremećaja o Začetnik neuropatologije – tvrdio da je većina patoloških psihičkih stanja povezana s bolestima mozga o Uvodi pojam neurosis – tu prije svega misli na neurološke p. instinktivnu.Suvages → klasificirao sve bolesti u razrede. STOLJEĆE . rodove. redove. žalosna i lutalačka . 18. zamišljena. vrste i podveste o Organizirao duševne bolesti po uzroku o Demenciju dijeli na ekstracerebralnu. 18 . intelektualnu i iregularnu o Vrste melankolije su religiozna. neuravnotežena.. zanesena.

Maudsley → smatrao da su mentalni p. Haslam → prepoznao stanja uzbuđenja i depresivnosti koja se izmjenjuju u istog bolesnika i opisao oscilacije raspoloženja o Opisao bolesnike s psihotičnim simptomima te one s paranoidnim obilježjima 1773.Dorotea Dix → započela pokret mentalne higijene o Zalagala se za humani pristup duševnim bolesnicima i utjecala na promjenu javnog mišljenja o duševnoj bolesti o Omogućila izgradnju novih azila u Sj. idiotiju i demenciju povezujući ih s karakterističnim (patognomoničnim) simptomia o Detaljno opisao manično-depresivnu psihozu o Predlagao da psihijatrija. o Klasificirao duševne bolesti u maniju.Griesinger → shvaćao psihijatriju kao medicinsko-empirijsku znanost o Zalagao se za suradnju neuropatologije i psihologije o Zastupao tezu o jedinstvenoj psihozi – različiti uzroci dovode do istog poremećaja o Razne faze su samo faze u tijeku jednog procesa koji završav apatičnom demencijom . a poslije osiromaše) . ali i izgled lubanje odražava te funkcije o Mozak ima organe (njih 27) koji određuju psihičke funkcije o Promatrao lubanje zatvorenika i duševnih bolesnika i pronalazio zakonitosti u pjavljivanju određenih psihičkih smetnju – organologija ili kranioskopija Spurzheim → nastavlja Gallova mjerenja i ovu disciplinu naziva frenologija Mesmer → uvodi tezu o animalnom magnetizmu kao pokretaču duševnih bolesti o Istraživao hipnozu kao metodu liječenja Pinel → reformirao psihijatriju oslobodivši psihijatrijske bolesnike s lanaca 1792.Briquet → opisao p..Esquirol → stvorio francusku psihijatrijsku školu o Zaslužan za usvajanje zakona koji štiti duševnog bolesnika i njihova prava  Prvi upotrijebio pojam halucinacije koje razlikuje od iluzija  Prepoznao OKP kao zaseban entitet  Opisao razliku između oligofrenije (rođeni sa siromašnim intelektom) i demencije (rođeni bogatim intelektom. → prva psihijatrijska bolnica u Americi Lavatar → ravzija fiziognomiju i upozorava na povezanost tjelesnog izgleda i karaktera Gall → smatrao da su sve psihičke funkcije locirane u različitim dijelovima mozga o Topografija mozga. kao medicinska struka o duševnim bolestima.Wernicke → opisao drugu vrstu afazije (senzornu) i povezao je s oštećenjima gornjeg temporalnog režnja dominantne moždane polutke 19 . STOLJEĆE . samo su psihički simptomi dominantni o Upozorava na hereditarno opterećenje duševnih bolesnika te na djelovanje različitih etioloških čimbenika istodobno .g. pojam psihijatrija .Johann Christian Reil → uveo 1808. pri kojem postoje mnogobrojni tjelesni simptomi koji nemaju organsku podlogu . melankoliju.Broca → opisao motornu afaziju i pripadajuću leziju u lijevom frontalnom režnju o Uveo naziv limbički sustav . u osnovi neurološki. bude ravnopravna disciplina u medicinskoj nastavi te je ustrojio prve katedre psihijatrije na sveučilištima o S njim započinje ZNANSTVENO RAZDOBLJE U PSIHIJATRIJI - 19.g. Americi i drugim zemljama .

zaobilazeći svjesno sjećanje. žestokog reagiranja (katarze). današnji bipolarno afektivni poremećaj)  Ovamo svrstava maniju. u obliku simptoma histerije 20 - - - - - - . sustava)u kojoj se može javiti disocijacija o Taj fenomen izazivaju misli i osjećaji koje osoba ne može podnijeti o Dolazi do odvajanja jednog dijela svijesti. ciklotimiju (obuhvaća hipomaniju. depresiju. ali i seksualne patologije o Uveo pojmove mazohizam i sadizam za koje smatra da se pojavljuju i na psihičkoj razini o Začetnik seksologije Wundt → smatra se utemeljiteljem znanstvene psihologije o Stvorio psihologiju temeljenu na iskustvu. a nesvjesni procesi ostaju nepromijenjeni o U liječenje neuroza uveo katarzu  Smatrao da traumatska iskustva uzrokuju histeriju  Ako se u hipnozi sjećanja na njih ožive dolazi do burnog. Morel → opisao bolesnika s halucinacijama i sumanutim mislima koji već u mladosti intelektualno propada o Ovo stanje je nazvao demencija prekoks o Postavlja tezu o progresivnoj degeneraciji koja pokazuje kako se transgeneracijski pojavljuju sve teže bolesti Down → opisao posebnu vrstu mentalne retardacije Harlow → prvi opisao stanje nakon oštećenja frontalnog režnja – kasnije dobilo ime moria Hecker → opisao psihozu koju je nazvao hebefrenija Kahlbaum → opisao psihozu katatonog tipa o Umjesto dotadašnjeg naziva vesania katatonica uvodi pojam katatonija o Tvorac termina ciklotimija i distimija Lombroso → razvija teoriju o rođenom čivjeku zločincu o Misli da se kriminalno ponašanje može nasljeđivati i prepoznati po nekim tjelesnim značajkama Kraft-Ebing → prihvaća koncept degeneracije i smatra kako je ona uzrok duševnih p. javljaju u različitim geografskim područjima i u svim rasama Tourette → opisao bolesnika s mnogobrojnim tikovima Charcot → dokazao da se u multiploj sklerozi pojavljuje demijelinizacijski proces Bernheim → utvrdio da se mogu hipnotizirati osobe s različitim poremećajima o Uočio da su sve hipnotizirane osobe sugestibilne te da se razlikuju u stupnju sugestibilnosti o Uveo pojam psihoneuroza Janet → razvio koncept psihastenije (slabost živč. odvaja ličnost od temepremaenta i opisuje autistični temperament o Stvorio poredbenu psihijatriju – utvrdio da se svi psihijatrijski p. a simptomi histerije se povlače Breuer → koristio se hipnozom i katarzom u liječenju histerije. razdražljivi tip i emocionalnu labilnost) o Drugu skupinu čine psihoze koje naziva demencija prekoks  Tu spadaju heberenija. melankoliju. dokazima i fiziologiji Kraepelin → eksperimentalnu i empirijsku psihologiju uveo u istraživanje duševnih bolesti o Stvorio klasifikaciju duševnih poremećaja koje dijeli na dvije velike skupine o Prva obuhvaća različite vrste manično-depresivne psihoze (cirkularna psihoza.. katatonija i demencija paranoja o Parafreniju odvaja od ostalih psihoza. kriminaliteta.. ali i drugih neuroza o Neugodni doživljaji i psihotraume su pohranjeni u nesvjesno o Ta se neugodna iskustva ponovno javljaju.

Heller → opisao dječji dezintegrativni poremećaj i nazvao ga dječja demencija . Freud → otac psihoanalize koji je držao kako se hipnoza kože koristiti u dijagnostici i liječenju takvih stanja o Zajedno s Breuerom primjenjivao hipnozu i liječenju  Koriste se katarzom koju nazivaju psihokatarktičkim liječenjem o Uvodi metodu slobodnih asocijacija koju naziva psihoanalizom  Ona sadržava osnovne terapijske aktivnosti: konfrontaciju. bez sumanutih misli i halucinacija. plakove .Binet → razvio testove za ispitivanje inteligencije i prvi upotrijebio pojam erotski fetišizam . Bleuler → uvodi pojam shizofrenija za koju je smatrao da je čine skupina različitih p. superego i id  Na temelju toga opisuje karaktere  Erotski tip – njegovim životom upravlja instinktivni id  Narcistički – određen dominantnim egom  Kompulzivni – određen strogošću superega o Neuroze dijeli na histeriju. o Uz dotad poznate oblike (paranoidnu. osamljivanjem. interpretaciju i proradu  Jedan od puteva do nesvjesnog o Drugi put u nesvjesno jest analiza snova  Razliku manifestni i latentni sadržaj sna o Psihički aparat dijeli na ego.E. fazu Edipova konflikta. prisilnu neurozu s karakterološkim promjenama o Proučava anksiozne fenomene koje razlikuje od straha  Postavio nekoliko teorija o anksioznosti  Teorija o transformaciji libida u strah  Signalna teorija straha – anksioznost se javlja kao odgovor ega na nesvjesne impulse iz ida o Individualni psihoseksualni razvitak dijeli na oralnu.Alzheimer → opisao bolesnicu s progresivnom demencijom i psihotičnim simptomima o Na obdukciji je pronašao degenerativne promjene mozga i specif.. analnu. fazu latencije i adolescenciju o Tvrdi da sve pokreću dva glavna nagona – Eros i Thanatos o Njegova se psihologija naziva dubinskom Witmer → smatra se ocem kliničke psihologije o Osnovao prvu psihološku klinku namijenjenu djeci i njihovim problemima u školi Korsakov → opisao simptome alkoholne psihoze koji se javljaju s degenerativnim živčanim promjenama (Korsakovljeva psihoza i sindrom) - 20. STOLJEĆE . fobije. IQ .Spearman → prvi primijenio faktorsku analizu u psihologiji te stvorio dvofaktorsku teoriju inteligencije . katatonui hebefrenu SH) opisao je i shizofreniju simplex  Ona označuje entitet koji postupno nastaje.Terman → razvio Stanford – Binet IQ test za ispitivanje inteligencije . uretralnu. smetnjama afekta i konačnim propadanjem ličnosti o Uveo koncept „4 a“ simptoma koje mora imati shizofreni bolesnik:  Autizam  Ambivalencija 21 . falusnu fazu. s povlačenjem.Stern → stvorio koncept kvocijenta inteligencije. klarifikaciju.

piknički tip) o Smatra da je ova biotipologija značajna i za prognostički ishod bolesti Jaspers → stvorio deskriptivnu/fenomenološku psihopatologiju o Smatra da je katatonija bliža afektivnim p. djeluje samostalno.. nego SH o Misli kako je pogrešna potraga za genima i karakterističnim endofenotipom u SH ili genima i patofiziologiji u mentalnoj retardaciji o opisao sve psihijatrijske fenomene i klasificirao ih Watson → smatra da je psihologija objektivna eksprimentalna disciplina. funkcije moždanog tkiva. Bleuler →tvorac koncepta endokrini psihosindrom koji hormonalne promjene smatra odgovornima za nastanak duševnih poremećaja Meyer → duševna bolest je psihobiološka reakcija na promijenjene uvjete funkcioniranja koji su uzrokovani vanjskim ili tjelesnim promjenama o Smatra da se kod većine bolesti (osim neuroza) vidi organska podloga.  Poremećaj afekta (kratkotrajnog raspoloženja)  Poremećaj asocijacija o Kanije uveo još 2a – anhormiju i poremećaj pozornosti o Mišljenje SH bolesnika je nazvao dereističkim o Stvoriopojam sinestezija o Opisao shizoidnu ličnost koja se može razviti u SH M. tj oštećenje mozga o Sva mentalna aktivnost ima patofiziološku podlogu i anatomski supstrat o Podijelio psihičke bolesti na p. ima vlastiti oblik znanja i mišljenja o Uvodi pojmove kompleks i arhetip o Opisuje dva tipa ličnosti: ekstravert i introvert o Stvorio test asocijacija 22 - - - - - . neuroze te prenatalne i postnatalne defekte Kretschmer → povezao psihičke značajke s tjelesnom konstitucijom (astenički. a introspekcija ne čini temelj njezinih metoda o Žarište interea s mišljenja premješta na učenje – osnova za biheviorizam Pavlov → otkrio zakonitosti klasičnog uvjetovanja o Tvorac teorije o uvjetnim refleksima Noguchi → otkrio uzročnik sifilisa (bakteriju) u mozgu bolesnika koji su umrli pod lsikom progresivne paralize Wagnet-Jauregg → liječio progresivnu paralizu unoseći uzročnika malarije u organizam Loewi → otkrio prvi neurotransmiter – acetilkolin Berger → uveo elektroencefalografiju u kliničku primjenu Schultz → započeo primjenu autogenog treninga – nove psihoterapijske metode Stroop → stvorio test kojim se promatra vrijeme reakcije pri gledanju riječi koje su napisane različitim bojama Papez → povezao limbički sustav s emocijama o Opisao neuronski sklop koji ide od hipokampusa preko forniksa do prednjeg talamusa zatim do cingularnog korteksa i natrag do hipokampusa (Papezov krug) o Taj krug određuje emocionalno doživljavanje i ponašanje Adler → stvorio individualnu psihologiju koja se temelji na fenomenologiji pojedinca o Za razvitak neuroza je važnija težnja za moći i superiornošću nego seksualnost o Smatra da svaki neurotski simptom ima neku svrhu o Utjecaj društva ns simptome Jung → stvorio analitičku psihologiju o Vjerovao da nesvjesno upravlja psihičkim životom.

razasutog i kriznog identiteta Winnicott → umjesto važnosti nagona isticao objektne veze 23 - - - - - . neurot. Karen Horney → smatra da je neuroza uzrokovana i društvenim utjecajima. a biološki i interpersonalni utjecaji imaju manje značenje o Opisala tri tipa karaktera: popustljiv. osjećajem identiteta te nalaženjem mjesta u društvu o Potpuno ili djelomično zadovoljenje ovih potreba uzrokuje psihičke smetnje Moniz → razvija psihokirurgiju o Kod teških oblika OKP-a i kronične SH primijenjuje prefrontalnu leukotomiju ili lobotomiju Hathaway i McKinley → stvorili instrument MMPI radi procjenjivanja i dijagnosticiranja osoba s mentalnim poremećajima Skinner → zalagao se za primjenu pristupa operantnog uvjetovanja u obrazovajnu. težnje i simptomi ne mogu promatrati bez shvaćanja interpersonalnih odnosa Fromm → smanjio ulogu nagona u psihodinamskom tumačenju poremećaja. uobičajena habitualna ponašanja. 16 izvornih osobina ličnosti Wolpe → razvio tehniku sustavne desenzibilizacije te uveo bihevioralnu terapiju kao metodu liječenja Eysenck → upotrebljava naziv bihevioralna terapija za sve psihoterapijske metode koje se temelje na suvremenoj teoriji učenja o Istraživao nasljeđivanje osobina ličnosti o Opisao 4 hijerarhijski orhanizirane razine ličnosti – pojedinačne reakcije. iskrivljenja odgovorni za nastanak psihičkih smetnji o Utvrdio da brojne depresivne p. koristeći se FA. ljudskim potrebama – potreba za udruživanjem. psihoticizam) Bandura → istraživao učenje modeliranjem Mowrer → uveo dvofaktorsku teoriju anksioznosti o Po njoj osoba klasičnim uvjetovanjem reagira na prethodno neutralni podražaj. a važnost daje specif. koji sada postaje uvjetovani podražaj o Osoba s pomoću operantnog uvjetovanja nauči kako izbjeći taj uvjetovani podražaj Ellis → iznio teoriju kako objektivne događaje osoba opaža i tumači. osobine ličnosti i tiovi ličnosti o Uveo model ličnosti koji se sastoji od triju dimenzija (ekstr. a onda se kod nekih pojedinaca jave psihopatološke reakcije o Uveo ABC shemu Beck → smatra kako su negativne automatske misli. nezainteresiran i agresivan Kanner → postavio temelj dječje psihijatrije o Opisao rani dječji autizam i nazvao ga infantilnim autizam Asperger → opisao posebnu vrstu autizma koju naziva autističnom psihopatijom Melanie Klein i Anna Freud → razvile različite koncepte primjene psihoanalize u dječjoj dobi o Klein – teorija objektnih odnosa. liječenju psihičkih smetnji. okolini i budućnosti – negativna kogntivina trijada Seligman → postavio teoriju naučene bespomoćnosti Frankl → tvorac egzistencijalnih terapija (logoterapija i egzist. Analiza) Erikson → razvio koncept psihosocijalnog razvitka koji se sastoji od osam faza o Uvodi pojam odraslog identiteta. ali i društvu u cjelini Cattell → proučava model integrativnog učenja. koncept paranoidno-shizoidne i depresivne pozicije u vrlo male djece o Freud – proširila ego psihologiju objasnivši ego obrane Sullivan → stvorio interpersonalnu teoruju koja kaže da se impulsi. bazična vjerovanja i kogn.. izazivaju negativna vjerovanja o sebi. uveo pojam osobine ličnosti te je opisao. stvaralaštvom.

osjećaj afektivne praznine. samoaktualizaciju i odgovornost za vlastite postupke Rogers → stvorio psihoterapiju usmjerenu na klijenta o Uvodi pojam fenomenološko polje.g. hipobulija o Depresiju dijeli na endogenu i reaktivnu te ih razlikuje i fenomenološki o Opisuje deset tipova ličnosti Thomas. Reda: ostali halucinatorni fenomeni. doživljaj da drugi znaju bolesnikove misli. Erickson → razvija hipnoterapiju Perls → stvorio geštalt psihologiju o Aktivnim tehnikama kroz proces otkrivanja razjašnjava se proživljeno iskustvo Schneider → dijeli simptome SH na one I. cenestetičke halucinacije. psiholoških te socijalnih utjecaja objašnjava nastanak psihičkih poremećaja 1979.g. sumanuto opažanje. anhedonija. → prva udruga oboljelih od SH i članova njihovi obitelji. nametnuti ili kontrolirani osjećaji. NAMI Plutchik → u okviru teorije emocija stvara test ličnosti PIE (Indeks profila emocija) Crow → dije SH na sshizofreni sindrom tipa I i tipa II Andreasen → razrađuje koncept pozitivne i negativne SH 24 - - . i II. oduzimanje ili nametanje misli. reda: ozvučenje vlastitih misli. organizam te vlastito i idealno ja kojima opisuje ličnost i nastanak psihičkih smetnji Razvitak klasifikacijskih sustava započinje 1948. socijalno povlačenje. kada nastaje MKB o Prvi DSM pod okriljem APA-e nastaje 1952. nagoni i volja o Simptomi II. Chess i Birch → opisuju devet tipova temperamenta u djece te kako rane značajke ličnosti utječu na kasniji psihički razvitak Socijalna psihijatrija → razvija se kroz premisu o lječidbenom utjecaju grupe. o Opaža prijelazne fenomene i objekte o Objasnio važnost ranog odnosa između majke i djeteta Moreno → uvodi psihodramu kao novu terapijsku tehniku Berne → utemeljio transakcijsku analizu M. Era psihofarmakoterapije započinje primjenom klorpromazina Delay i Deniker → pokazali kako klorpromazin pomaže u smirivanju SH bolesnika o Za lijek ovakvog djelovanja je uveden naziv neuroleptik (današnji antipsihotik) Cade → koristio se litijem u liječenju maničnih bolesnika Alexander → jedan od utemeljitelja psihosomatske medicine o Navodi 7 bolesti koje su psihosomatskog karaktera te razvija psihoanalitičku kriminologiju Glasser → utemeljio realitetnu psihijatriju nazvavši je realitetnom terapijom Rett → opisao autistični poremećaj u djevojčica Holmes i Rahe → upozorili na važnost životnih događaja u nastanku i pogoršavanju psihičkih p. te stvorili ljestvicu stresnih događaja Cooper i Laing → započeli antipsihijatrijski pokret u kojem su se suprotstavili tadašnjoj psihijatrijskoj doktrini. glasovi koji komentiraju bolesnikove postupke. kritizirali proces postavljanja dijagnoze te mislili da je psihoza rezultat društvenih promjena Leighton → utvrdio veze između duševnih p. Reda o Simptomi I.. i sociokulturnih procesa Rosenhan → doveo u pitanje postojeće dijagnostičke postupke Engel → stvorio biopsihosocijalni model bolesti koji se odnosi i na duševnu bolest o Međuodnos bioloških. ali i šire zajednice na psihički promijenjenog pojedinca Maslow → začetnik humanističke psihologije koja zastupa postojanje slobodne volje. glasovi u dijalogu.g.

psihičkih p.. istraživanja mozga. psihičkih funkcija. i novih metoda liječenja Otkriven genetski kod čovjeka što je osnova za pronalaženje gena i genskih promjena koji su odgovorni za bolesti Istražuje se učinkovitost psihoterapije i dokazuje da su promjene koje ona izaziva u mozgu istovjetne promjenama što ih izazivaju psihofarmaci Razvijaju se farmakogenetika (traži promjene u jednom genu koje utječu na metabolizam lijeka) i farmakogenomika (proučava kako genotip utječe na odgovor na neki lijek) 25 . Costa i McCrae → petodimenzionlni model ličnosti te stovrili NEO-PI inventar ličnosti Cloninger → tri dimenzije ličnosti koje su neurobiološki utemeljene i stvorio upitnik za njihovo mjerenje. Barker → počeo primjenjivati transkranijalnu magnetnu stimulaciju koja se danas koristi u liječenju anksioznih i depresivnih p. TPQ Shapiro → razvila metodu EMDR koja se koristi u liječenju PTSP-a i svih drugih oblika psihotraume 21. STOLJEĆE Prozvano „stoljećem uma“ o Zamah u daljnjem razvitku neuroznanosti.

.

DIJAGNOZA I KLASIFIKACIJA PSIHIJATRIJSKIH POREMEĆAJA
DIJAGNOZA U PSIHIJATRIJI Postavljanje dijagnoze slijedi klasični medicinski model (najbliži biološkoj paradigmi) Sastoji se od nekoliko faza: o opis simptoma (anamneza, heteroanamneza) o razmatranje etiologije (mogućeg uzroka bolesti) o diferencijalnodijagnostičko razmišljanje o postavljanje dijagnoze (obično prema nekoj klasifikaciji) o izbor liječenja o procjena uspješnosti liječenja o predviđanje ishoda Upotrebljavaju se opisne dijagnoze ili one koje su kategorijalno postavljene Koriste se različite laboratorijske, elektrofiziološke, neuroradiološke metode i tehnike kako bi se potvrdile ili isključile organske podloge duševnim smetnjama o Također se utvrđuje stupanj organskog ili funkcionalnog oštećenja koje psihički poremećaj može uzrokovati ili koji ga prati Obrada bolesnika na kraju obično uključuje i psihologijsko testiranje o Za cilj utvrditi razinu intelektualnog funkcioniranja, postojanje organske podloge, značajke ličnosti, mogućnost prilagodbe, sposobnost za psihoterapijski angažman... Pouzdanost dijagnoze → stupanj u kojem dijagnostički sustav u svakoj primjeni daje uvijek isti rezultat (dijagnozu) Valjanost dijagnoze → obilježje dijagnostičkog instrumenta da odredi i mjeri ono za što je namijenjen o Etiološka – postoje isti etiološki čimbenici u svih bolesnika koji imaju određeni p. o Konsenzualna – kada se mišljenje dijagnostičara uspoređuje s nekim drugim o Kongruentna – označuje obilježje koje se može dokazati i na druge načine o Konkurentna – znači da poremećaj sadržava i druge simptome koji nisu karakteristični za njega o Prediktivna – znači da će se bolesnici s nekim p. slično ponašati u budućnosti ili da će bolest imati određeni tijek i ishod Diferencijalna dijagnoza → postupak razlikovanja poremećaja od njemu, više ili manje, sličnih o U tom se postupku međusobno razlikuju svi entiteti koji mogu doći u obzir kao moguća dijagnoza o Uključuje srodne entitete, međusobno udaljene poremećaje te pitanje organske podloge

-

-

-

Odnos psiha – soma - Komorbiditet → istodobno pojavljivanje dviju ili više bolesti - Psihosomatske bolesti → pojava tjelesnog oboljenja koje je nastalo zbog nekih karakteristika ličnosti (koronarne bolesti kod tipa A ličnosti, ulkusna i ulcerozna bolest, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, psorijaza, srčane bolesti, astma…) - Somatopsihički koncept → psihička reakcija na ozbiljnu tjelesnu bolest (obrnuto od psihosomatike) - Tjelesne bolesti koje imitiraju sliku psihičkog poremećaja → riječ je o tjelesnim bolestima koje nekim (početnim) simptomima sliče psihičkim bolestima o npr. hiperfunkcije štitnjače i koronarne bolesti dovode do anksioznosti; hipofunkcija štitnjače dovodi do depresije 26

. o moria → simptom frontalnog režnja kod kojeg osoba postaje naglo sklona crnom humoru (dobro je raspoložena, ali na morbidan način)

27

. KLASIFIKACIJA DUŠEVNIH POREMEĆAJA Raspoređivanje predmeta, pojava i pojmova po klasama, odjelima, razredima s obzirom na njihove opće značajke o Taksonomija – znanost o ossnovama takvog raspoređivanja o Nozologija – općenito znanost o bolestima Temelji se na različitim disciplinama i uvijek je pokušaj sveobuhvatnog i sustavnog taksativnog nabrajanja onoga što je predmet klasifikacije Klasifikacija je primjena određenog dijagnostičkog sustava na patološka zbivanja Potrebna je da bismo znali o čemu govorimo, da bismo se međusobno sporazumijevali, mogli uspoređivati različite osobe s istom dijagnostičkom kategorijom i da bismo te kategorije učinili jednoznačnima i jedinstvenima

-

1. MKB – 10 (1992.g.) - Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema klasifikacija je koja obuhvaća sve bolesti, srodna stanja, ozljede i uzroke smrti - Obuhvaća svu tjelesnu i psihijatrijsku psihopatologiju, a primjenjuje se u 90 % zemalja svijeta o Svaka skupina bolesti opisana je po karakterističnim simptomima - Kategorijalna klasifikacija: postoji li neki entitet ili ne (da – ne pristup) o Glavna mana ovog sustava o Poremećaji koji se javljaju dimenzionalno teško se mogu prikazati u potpunosti svoje pojave - Duševni (psihijatrijski) poremećaji su pod šifrom F 00 – 99 o o o o o o o o o o o F 00 – F 09 Organski duševni poremećaji F 10 – F 19 Uzrokovani psihoaktivnim tvarima F 20 – F 29 Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji F 30 – F 39 Poremećaji raspoloženja (afekta) F 40 – F 48 Neurotski, vezani uz stres, somatoformni F 50 – F 59 Bihevioralni sindromi vezani uz fiziološke poremećaje i fizičke čimbenike F 60 – F 69 Poremećaji ličnosti F 70 – F 79 Duševna zaostalost F 80 – F 89 Poremećaji psihološkog razvoja F 90 – F 98 Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji koji obično počinju u ranom djetinjstvu i adolescenciji F 99 Neoznačeni duševni poremećaj

-

Shizofrenija F-20 o F 20.0 Paranoidna o F 20.1 Hebefrena (Haeckel- naglo javljanje između 15. – 20. god., brzi raspad ličnosti) o F 20.2 Katatona o F 20.3 Nediferencirana o F 20.4 Postshizofrena depresija o F 20.5 Rezidualna o F 20.6 Shizofrenija simplex o F 20.8 Ostale shizofrenije o F 20.9 Shizofrenija, nespecificirana manje brojke kreću od najučestalijih, tipičnih oblika 28

29 ..

djetinjstvu ili adolescenciji .Anksiozni poremećaji . socijalne odnose. revidirana DSM-IV-TR 2004) Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje APA-e o Primijenjuje se u SAD-u. F 20.. bilo koje opće medicinsko stanje za koje se pretpostavlja da je važno za duševni poremećaj OS IV .Poremećaji prilagodbe OS II . GAF) od 0 do 100 o 0 = neadekvatna informacija o funkcioniranju o 10 = trajna opasnost od ozbiljnog ozljeđivanja sebe ili drugih.Delirij.Čine ju poremećaji ličnosti i duševna zaostalost (intelektualne teškoće) OS III .Obuhvaća većinu entiteta .Obuhvaća opće zdravstveno stanje. tj. ozbiljan pokušaj samoubojstva.Disocijativni poremećaji . kategorijalna je.Poremećaji spavanja . dok se u Europi rabi u istraživačke svrhe Odnosi se samo na duševne poremećaje.. korištenje slobodnog vremena ..Poremećaji vezani uz psihoaktivne tvari . ekonomske probleme i probleme sa zakonom OS V . spavanja.Poremećaji hranjenja . amnestički i drugi kognitivni poremećaji . trajna nesposobnost održavanja minimalne osobne higijene o 20 = postoji opasnost od ozljeđivanja sebe ili drugih o 30 = ponašanje pod priličnim utjecajem sumanutosti ili halucinacija o 40 = teškoće u poimanju realiteta 30 . manja ili veća depresivna epizoda) Višeosna klasifikacija: svaka se osoba procjenjuje na 5 odvojenih dimenzija ili osi (kad bi dijagnosticirali po MKB-u onda bi rekli npr. a u DSM-u nakon što kažemo šifru opisujemo bolesnika po svakoj osi) OS I . probleme u obitelji.Shizofrenija i drugi psihotični poremećaji .Obuhvaća i bihevioralne poremećaje koji imaju fiziološku podlogu (npr.Čine poremećaji koji se dijagnosticiraju u dojenačkoj dobi.Poremećaji kontrole poriva .Ovo se izražava ljestvicom opće procjene funkcioniranja (Global Assessment of Functioning.Poremećaji raspoloženja .Seksualni poremećaji i poremećaji spolnog identiteta .Sadržava stupanj (ne)funkcioniranja . npr.) . na poslu. tj. DSM – IV (1994. poremećaj hranjenja. funkcioniranje na poslu.Somatoformni poremećaji . demencija.Opisuje trenutačnu razinu adaptivnog funkcioniranja. ali i značajnim dijelom dimenzionalna (manje ili više izraženi simptomi. probleme stanovanja.Umišljeni poremećaji . 2.Opisuje psihosocijalne probleme i probleme s fizičkom okolinom.

osoba zadnji novac daje na kokain) Slavna podjela životinja koju je Borges našao u starim kineskim spisima . umjerene teškoće u socijalnom funkcioniranju o 70 = blagi simptomi.male svinje .psi lutalice .bezbrojne . a najčešće ga se počinje uzimati za aktivaciju i relaksaciju kao npr. Os I – alkoholizam Os II – asocijalni poremećaj ličnosti (pravi alkoholičari najčešće piju sami. radnom ili funkcioniranju u školi o 80 = simptomi su prolazni i očekivana su reakcija na psihosocijalne stresore o 90 = simptoma nema ili su minimalni. brige. shizofreniju i ostale poremećaje u odnosu na heteroseksualce.sirene .nacrtane tankim kistom od devine dlake . depresiju.one koje su uključene u ovu klasifikaciju . osim što pubertetski/adolescentni homoseksualci imaju 2 do 3 puta veću stopu pokušaja samoubojstava od heteroseksualaca 31 .et caetera . povremene svađe o 100 = odlično funkcioniranje na širokom području funkcioniranja Uspoređivanje sadašnjeg s prijašnjim funkcioniranjem (ako imamo kvalitetne informacije) - Primjeri: 1. ali češće okolina reagira jer npr..koje su razbile vrč . pisci) Os II – narcistički poremećaj ličnosti Os III – (nema tjelesnih poremećaja) Os IV – odlično Os V – 100 (počinje predstavljati problem ako netko postane kritičan i sam želi promijeniti ponašanje.ukroćene . neke teškoće u socijalnom. prisutni samo svakodnevni problemi. radnog ili funkcioniranja u školi o 60 = umjereni simptomi. ozbiljno oštećenje socijalnog. Os I – zlouporaba kokaina (nije među prva tri ovisnička sredstva.one koje pripadaju Caru . dijabetes (upala gušterače koju često prati dijabetes) Os IV – žena ga izbacila iz kuće Os V – funkcionira vrlo loše 2.koje iz daljine liče na muhe svaka klasifikacija je nedostatna u potpunom smislu (sadrži one poremećaje pod šifrom F 99 koji nisu uključeni u klasifikaciju) i slijedi ciljeve vlastitog autora homoseksualizam nije više klasificiran kao psihijatrijski poremećaj o sve veći broj ljudi u populaciji (manifestni i latentni homoseksualci) o veća društvena tolerancija o homoseksualci nemaju češće maniju.koje se tresu kao lude .preparirane .čudovišta . o 50 = ozbiljni simptomi. ali ne mora uvijek biti poremećaj ličnosti već je moguća i depresija) Os III – pankreatitis.

Nesretno zaljubljena plavuša alkoholičar shizofrena bolesnica . osoba se povlači i izolira.sve tri osobe pate od depresivnih simptoma. pozitivna shizofrenija: vrlo heterogeni entiteti koji će se s vremenom zasebno dijagnosticirati i liječiti (danas nema antipsihotika za svaki entitet).sličnija maniji -kako shizofrena osoba stari tako ima sve više depresivnih i maničnih simptoma -ishod shizofrenije je trojak: 1 potpuni oporavak: najbolji ishod nakon pogoršanja (šuba). funkcioniranje te resocijalizaciju (funkcioniraju na bazi blokiranja dopaminergičkih receptora) 32 . a s današnjim atipičnim antipsihoticima učestalost ovog ishoda je 30-40 % 2. srednji ishod: osoba se nakon pogoršanja vrati na jednu razinu funkcioniranja. a kasnije se dijagnosticirala shizofrenija) LJUDI MOGU PATITI OD ISTIH SMETNJI I DOBITI RAZLIČITU DIJAGNOZU. ali ne i na drugu (npr. depresija kao reakcija na nesretnu ljubavnu vezu 2. ali nije depresivna i suicidalna. a učestalost je bitno smanjena na 10-15 % dok je prije ere atipičnih antipsihotika (zadnjih 10-ak godina) bila znatno veća kod prave shizofrenije sljedeći šub je neimenovan shizofrenija se uvijek liječi antipsihoticima.imaju dobar učinak. čak i u neadekvatnim situacijama o socijalno funkcioniranje ne valja o medicinsko stanje je loše. razvoj alkoholizma radi antidepresivnog djelovanja alkohola 3. najlošiji ishod: kronični tok od samog početka gdje se osoba nakon prvog šuba ne vrati ni na emocionalnu. vegetarijanstvo je patologija u tri slučaja o osoba ne funkcionira. omogućavaju bolju prognozu.sličnija depresivnom poremećaju 2. vrati se na intimnu razinu.. postaje agresivna. hebefrena shizofrenija). shizofrenija u sklopu koje se javlja depresija RAZLIČITE KLINIČKE SLIKE KOJE MOGU DOBITI ISTU DIJAGNOZU 1. ali osoba nastavlja s tom prehranom (npr. ni profesionalnu ni socijalnu razinu (npr. ali imaju različitu dijagnozu: 1. ali ne na profesionalnu) 3. muškarac koji je počeo s opsesivnim vegetarijanstvom. negativna shizofrenija: sporo razvijanje bolesti. samo o tome razgovara.

razgovora s osobom iz bolesnikove okoline (heteroanamneza).. klinička opservacija. primjena psihologijskih testova i primjena psihologijskih metoda pretraga KLINIČKI INTERVJU U širem smislu → najznačajniji dio psihopatološke procjene o Razgovor intervjuera i klijenta u koji mogu biti uključene i druge. bez znatnog vremenskog ograničenja o Vidimo bolesnikovo viđenje problema i njegovo objašnjenje kako je on nastao o No klijent može prešutjeti određene informacije jer ih smatra nebitnim ili to čini namjerno Strukturirani → intervjuer postavlja niz pitanja kako bi dobio brojne i detaljne podatke o Nedostatak je gubitak spontanosti te mehanički pristup Polustrukturirani → usmjeren na određena specifična područja ili vezan na posebne zahtjeve koji se odnose na svrhu intervjua o Kombinacija nestrukturiranog i strukturiranog intervjua Ako bolesnik odbija razgovor s jednim intervjuerom. mjesto održavanja intervjua. njegovoj bolesti. znanje. možda će komunicirati s pismom Mutističan → onaj bolesnik koji ne želi govoriti Negativističan → onaj koji odbija komunikaciju Autističan → bolesnik se povlači iz okoline Čimbenici vezani za intervju → svrha provođenja kliničkog intervjua. o čemu želi. kritičnost prema njima. razlučiti o kojem i kakvom. suradljivost Čimbenici vezani za intervjuera → njegovo iskustvo. raspoloživo vrijeme Čimbenici vezani za klijenta → psihopatološki fenomeni koje ima. tj postavljanjem dijagnoze psihičkog poremećaja U intervjuu se saznaju osnovni podaci o bolesniku. osobe koje o njemu daju informacije o Sastoji se od razgovora s bolesnikom (to je klinički intervju u užem smislu ili autoanamneza). na način koji izabere. motiviranost o Za uspješno zaključivanje znanje je važnije od iskustva 33 . sastavljanja psihičkog profila i somatskog pregleda o Može završiti dijagnostičkim dojmom. emocionalnom i svakom drugom okruženju važnom za stanje u kojem se on nalazi Ako ga obavlja psihijatar onda predstavlja prvi psihijatrijski pregled o Ima tri osnovne funkcije:  Određivanje prirode psihičkog problema  Uspostavljanje i razvijanje terapijskog odnosa  Komuniciranje koje će dovesti do uvođenja terapijskog plana Nestrukturirani → kada se bolesniku daje da govori spontano. PSIHOPATOLOŠKA PROCJENA Cilj je utvrditi je li u pojedinca riječ o psihičkom poremećaju. bolesniku bliske. paradigma kojoj pripada. možda će prihvatiti razgovor s drugim Ako uopće ne želi razgovarati. predvidjeti mogući ishod poremećaja te predložiti odabir najboljega dostupnog tretmana za tu osobu Čini ju nekoliko postupaka: o Klinički intervju.

treba se postaviti pitanje o postojanju halucinatornih doživljavanja o Može potvrditi postojanje psihotičnosti te odrediti vrstu psihotičnih simptoma Tijekom cijelog intervjua se procjenjuju sugovornikove različite psihičke funkcije i eventualna odstupanja te stanje njegove svijesti. tegobama. ali i za prijašnje razdoblje o Na osnovu ovih odgovora ocjenjujemo suicidalni rizik i težinu poremećaja o Ovisno o tom riziku radimo trijažu bolesnika prema stupnju nužnosti i hitnosti psihijatrijske pomoći Ako se sumnja da psihotični proces. planovima za budućnost. Dijelovi kliničkog intervjua Sastoji se od više područja čiji redoslijed nije kruto određen Započinje se s predstavljanjem sugovorniku (preporučuje se i rukovanje) Upoznavanje uključuje identifikaciju bolesnika Na početku se pita o razlogu dolaska klijenta na razgovor – je li samostalno došao ili na nagovor drugih Zatim treba pitati o naslijeđu kako bi se saznalo o hereditarnoj opterećenosti o Pita se za konkretne bolesti u familiji. mišljenja o Procjenjuju se kognitivno funkcioniranje. tj o sadašnjim tegobama o Što detaljnije osoba treba opisati nastanak tih simptoma. sadašnjoj općoj situaciju. te je li itko od članova obitelji pokazivao iste ili slične simptome kao i bolesnik Pita se o dosadašnjoj životnoj anamnezi (od majčine trudnoće. orijentiranosti i suradljivosti o Promatraju se emoc. studiju. je li netko psihijatrijski liječen. ekspresija i rezonancija o Iz govora se traga za formalnim i sadržajnim p. o odnosima u obitelji. navikama Slijedi pitanje o sadašnjoj bolesti. preko mogućih teškoća u razvoju. radi li se o slabijem sjećanju starijih i/ili novijih informacija KLINIČKA OPSERVACIJA Nastavlja se na prvi kontakt i razgovor s klijentom i označuje izravno opažanje bolesnikova ponašanja Osim se postupkom skupljaju važne kliničke informacije o bolesniku ABC shema → obuhvaća događaje koji prethode sadašnjem stanju (antecedents). njihovu moguću povezanost s nekim situacijama. zadovoljstvu vlastitim životom) o Bitno je saznati kako je bolesnik reagirao u nekim prethodnim kriznim situacijama Pita ga se o sadašnjem tjelesnom stanju. pažnja. s partnerom.. o radnom mjestu. kako je liječio te tegobe i sl Važno je pitati o suicidalnosti. pamćenje o Saznaje se o nagonskom funkcioniranju o Promatra se njegov odnos prema simptomu i bolesti U procjeni kognitivnih sposobnosti se ne treba zadržati samo na podatku o obrazovnom statusu i dobi o Za pouzdaniju procjenu tih sposobnosti poslužit će testovi inteligencije Što se tiče funkcija pamćenja. ponašanje (behaviour) i posljedice (consequences) 34 . funkcijama. o suicidalnim mislima o Pita se za sadašnju situaciju. treba procijeniti je li ono oštećeno te ako jest. školi. djecom. jesu li se ti simptomi možda mijenjali s vremenom o Je li već bio u kontaktu s nekim doktorom. s prijateljima.

) (za 1/5 pacijenata njihovi bliski ni ne pitaju za njih) . Kod žena posebno generativna životna faza (graviditet. na osnovi autoanamneze i heteroanamneze o sažetak svih dobivenih podataka prema posebnoj shemi oblikovan stručnom terminologijom o slika psihičkog funkcioniranja u tom trenutku. 4. AUTOANAMNEZA – intervju ili razgovor s osobom za koju postoji pretpostavka da ima neke psihičke smetnje (prenošenje njegovih izjava bez stručnog komentara.. susjedi. zvanju. PSIHIJATRIJSKA POVIJEST BOLESTI (ambulantna ili bolnička) sastoji se od: 1. sadašnja bolest: Najraniji.bliski ga mogu i zdravijim prikazati (roditelji koji minoriziraju probleme djeteta) . napadne ličnosti (čudaci. HETEROANAMNEZA – dobivanje podataka o bolesniku od njemu bliske osobe o Uzimaju se prije ili nakon razgovora s bolesnikom o Što opširnija. egzacerbacije. osobna: Porod.želi riješiti ostavštinu. descedentima (djeca. tetke.subjektivna procjena. Razgovara se o istim pitanjima kao i u heteroanamnezi. . remisije. HETEROANAMNEZA 1. samo manje usiljeno i shematski. bratići. što objektivnija o Preporuča se da završi s nekom vrstom procjene samog davatelja podataka tako da se pokuša prepoznati mogućnost preuveličavanja ili smanjivanja bolesnikovih simptoma 2. odlazak u vojsku. zatvor. menarche.dobivamo info od osoba koje su bliske pacijentu (obitelj. preboljele bolesti. puerperij. prvi simptomi (važnost za terapiju i prognozu).. obitelji. kolateralnim srodnicima (braća i sestre. alkoholizam. doživljene psihičke traume. u školi. djedi). tj upotrebljavanja stručnih naziva) 3.) . ujaci. unuci). vojsci. obiteljska – podaci o ascedentima (roditelji. 3. kao i na intelektualnoj razini. partus. kako bi se u psihičkom profilu moglo obuhvatiti cjelokupnu ličnost bolesnika. prijatelji. nezrelost. načini reagiranja na različite situacije.izbjeći sud. a zatim ih se pita o sadašnjem stanju pacijenta te o eventualnim prijašnjim terapijama i rezultatima 2. AUTOANAMNEZA (intervju ili psihički status) Razgovor s bolesnikom voditi elastično i fleksibilno.. mentalna retardacija. tercijarna renta. suicid.. eventualna prethodna psihička trauma kao uzročni ili percipitirajući faktor.davatelje heteroanamneze se pita kako je pacijent reagirao na važne stresne životne događaje (npr. porod. nego više slobodan razgovor. ekstraverzija. SOMATSKI ILI SOMATONEUROLOŠKI PREGLED – obavlja se radi isključivanja organske podloge psihičkih smetnji i utvrđivanja mogućeg komorbiditeta 1. nestabilnost. menstruacija. rani psihomotorni razvitak. premorbidni profil: Introverzija. . gubitak djeteta. laktacija. emocionalna labilnost. sa što više strana..bliski ga znaju procijeniti bolesnijim ( primarna renta. razvitak bolesti. osobenjaci). stričevi) te i težim tjelesnim i psihičkim bolestima i stanjima Hereditet: Psihoze. menopauza). PSIHIČKI PROFIL – opis bolesnikovih psihičkih funkcija. a već u sljedećem razgovoru on može biti drukčiji 4.). Razlike herediteta i kongenitalnosti 2. sekundarna rentamirovinu. Prilagodba u predškolsko doba. bake.. osiguranje. Treba osvijetliti sve elemente psihopatologije.razgovor s pacijentom o svim stvarima koje (ni)smo saznali u heteroanamnezi 35 . adaptirano prema stanju psihičkog poremećaja.

viskozivni misaoni duktus.pitati što pacijent zna o svom APGAR-u: većina će reći. vrlo je teško razgovarati s njima jer nelogično preskaču teme (ali svijest je očuvana. razgovarati o važnim životnim događajima te pitati da li je pacijent došao sam na liječenje. usporavati ga u razgovou.duljina razgovora ovisi o karakteristikama bolesnika i entiteta (ako ga uopće ima) .što god da se bolesnika pita. biti uporan u njegovu „otvaranju“ o Intervjuer treba pokazati da razumije da mu je teško i da je sputan o Treba slušati. na preporuku. suosjećati i predložiti postupke koji će omogućiti da dođe do promjena .ponavljanje riječi/rečenica u disociranom misaonom duktusu (kod Sch) b) perseveracija. kod psihoze se javljaju: a) depersonalizacija: osoba jedina 'vidi' promjene na sebi (npr.) .depresivne bolesnike treba više poticati na razgovor o Treba biti strpljiv i slušati ga pozorno.pitati o ranom psihomotornom razvoju te prolasku kroz obrazovni sustav.manične. prvo odgovara o svom stanju.treba biti pasivan i dopustiti pacijentu da govori. * ovo nam pomaže u razlikovanju psihoza i neuroza. u ogledalu vidi da joj se dijelovi lica mijenjaju) b) derealizacija: osoba 'vidi' promjene na drugoj osobi ili predmetu . pitamo ga o obitelji.hereditet određuje diferencijalnu dijagnostičku sliku .kod oba duktusa se javljaju dva tipa ponavljanja riječi: a) verbigeracija.o tome ovisi trijaža b) negativni ili pozitivni simptomi (da li čuje glasove..) jedino ako pacijent sam ne počne i tome pričati 36 . ali da daje adekvatne informacije . alkoholna.shizofreni (mogu biti kao prethodna dva) ako imaju a) disocirani misaoni duktus. otkrivati ih u bolesnikovim odgovorima o Kada utvrdimo prisutnost sumanutih misli..uvijek treba pitati 2 stvari: a) pitanje suicidalnosti.više od 150 riječi/min (jedan od pokazatelja manije) .. .b) inkoherentni misaoni duktus: javlja se kod organskih poremećaja i poremećaja svijesti (dezorijentirane osobe koje ne prepoznaju okolinu).indikator psihoze) . nagovor. koji logično preskaču teme..u prvom razgovoru se ne pita o intimnim stvarima (emocionalni odnosi.anksiozni – potrebno uspostaviti empatijski odnos o Treba razumjeti njegov panični napadaj ili fobiju i shvatiti zašto zbog njih ne funkcionira o Treba pitati što više detalja o tim napadajima i/ili fobijama . infekcija poput encefalitisa itd. a on opet dođe do teme o sebi) . treba vraćati na početne teme i usmjeravati o Intervjuer treba odslušati svaku priču.ponavljanje riječi/rečenica u inherentnom misaonom duktusu (kod psihoorganskih promjena.prepoznaju okolinu) . ako je čula za to.osoba govori u delirantnoj epizodi (npr..95 % prvo odgovori da su članovi obitelji zdravi da bi se potpitanjima ustanovilo da su neki umrli od ozbiljnih bolesti ili imaju povijest psihopatologije.ljudi mogu preopširno odgovarati na pitanja . zbog trauma. čekati motoričke pokrete o Treba ga zamoliti da sjedne i da sasluša intervjuerovo pitanje. pričekati da završi jednu temu pa se vratiti na prije prekinutu temu . ne treba im se suprotstavljati i konfrontirati . da im je majka rekla kako je APGAR bio uredan (APGAR je grubi indikator budućih psihosomatskih poremećaja) . a bolesnik je uporan i rigidan u njihovu tumačenju.logorea.delirantnih ili nekih drugih) o Treba ih pustiti da govore kako bi se otkrili formalni poremećaji mišljenja o Treba ciljano pitati za psihotične fenomene. spolnost. on logički dođe do osnovne (prve) teme (npr.

koma. ali svejedno treba nešto napisati 3. logorea. prilagodba vanjskoj i bolničkoj sredini. sopor. (EEG) b) kvalitativne: Delirantno zamućenje. Ideje odnosa. Apstraktnost. kritičnost. visokog porijekla. otklonjivost). Impulzivne radnje. stanje sužene svijesti ili sumračno stanje (epilepsija. Smetnje ličnosti: Smetnje vlastitog identiteta. Hipnoza. uzimanje hrane. 11. proširenje misli. Obmane osjetila: Iluzije. Otkočeni (manični): svi stupnjevi hiperetimije. anterogradna). stav prema radu. očaj. Uzbuđenje (otkočenje. Disocirano. smetnje svijesti i orijentacije: Orijentacija vremenska. ambivalencija. uznemirenost. generalizacija. depresija. morija). usredotočenost). San. 7. labilnost. Značenje psihologijskih testova za ispitivanje inteligencije (osnovno o testovima). odijevanje. Katalepsija. amnezija (retrogradna.B. vigilitet (budnost. nedostatak afektivne rezonancije. pamćenje. 6. Mišljenje: Formalni poremećaji: Kočenje (usporenje). okolišavost. Sadržajni poremećaji: prisilne misli (opsesije) i prisilno ponašanje (kompulzije). tjeskoba. Apatija. 8. hladnoća. mimika i gestikulacija. ljepljivost. nijansiranja. prema osobama i prema sebi. sjećanje. depresivno i katatono kočenje. nametanje misli. Smetnje svijesti na razni bistrine (budnosti): a) kvantitativne: Somnolencija. konkretnost. Emocionalna neadekvatnost (paratimija. Depresivne sumanutosti. erotomanske. ideje veličine. plašnja. Distimija. držanje i ponašanje: Svi elementi socijalnog ponašanja – kontakt. panika). osjećajna stanja.O : «bez osobitosti» → sve dobro. halucinacije. derealizacija. pseudofilozofske. Smetnje voljnih funkcija: Hiperbulia. kongradna. Shizofreni afekti: Udaljenost. paranoidne sumanutosti (progonstvene. inkoherentno mišljenje. strah. 10. Sintimne i katatimne sumanute misli. fobija. 2. Ostali poremećaji: razdražljivost. 9. psihomotorika: motorna aktivnost u najširem smislu. ciklotimija. histerija) . 3. persekutorne). bogatstva. negativizam. 4. Strah i svi stupnjevi (briga. tuga. Sumanutosti. Organski otkočeni (euforija. prostorna. Amnestički i Korsakovljev sindrom. Hipermnezija. hipomnezija. Opširnost. psihomotorno povišenje. Smetnje pamćenja: Zapamćivanje. ubrzanje (otkočenje) misli. raspoloženje): Kočeni (depresivni): neraspoloženje. pseudohalucinacije. izrazi. patološko opito stanje. oduzimanje misli. Kočenje (psihomotorno usporenje): Svi stupnjevi kočenja do stupora. fleksibilitas cerea. hipobulia. zagonetke). abulia. Pažnja: Tenacitet (usmjerenost. nemogućnost moduliranja. pronalazaštva. inkontinencija… 5. doživljaji tuđeg utjecaja. depersonalizacija. disforija. gipkost. rasuđivanje. Precijenjene misli i granica prema normalnim odnosno sumanutim mislima. shvaćanje uzročno posljedičnih veza…(narodne poslovice. bljedoća. Religiozne. mahnitanje. Inteligencija: Shvaćanje. žalost. 37 . PSIHIČKI PROFIL 1.. Afekti (emocije. mutiuzam. paramimija). agitarnost): Katatono uzbuđenje.

treba sustano napisati psihopatološki profil . prvo mislimo da je depresija.sve što se javlja naglo i kratko traje (npr. pitanje suicidalnosti . . ukršteno rukovanje kao pokazatelj problema s lateralizacijom) S PREDAVANJA: PRVI INTERVJU .. bez osjećaja bolesti (uvid.diferencijalna dijagnoza se temelji na razmatranju različitih simptoma kroz vrijeme i zaključivanje o tome što je najvjerojatnije (npr. SOMATSKI I NEUROLOŠKI NALAZ.neka pitanja: kada su tegobe počele. koliko ih je osoba rješavala) . oproštajno pismo) .. (= bez osobitosti).) 4.mi trebamo odlučiti da li smjestiti osobu u ustanovu.O.takvim pitanjima otvaramo mogućnost organskih problema i daljnjih testiranja.znači da je sve OK (u somatskoj medicini) .paroksizam. Smetnje nagona i socijalnog ponašanja: Osjećaj bolesti.znak neuroloških zbivanja (npr. koliko traju. grijeh je ubiti se» (vjernici se pokolebaju). već trebamo čuti heteroanamnezu koja može ukazati na vrišteći problem) . 12. osobito pomno neurološki. zbog mogućeg somatski uvjetovanog psihičkog poremećaja.nakon prvog susreta ju formiramo. spavanje) i održanjem vrste (seksualni i roditeljski).u psihijatriji je izraz psihomotorno neupadan (ali to ne znači da je zaista sve OK.možemo ga ventilirati → razgovarati. somatopsihika. Psihosomatika.najčešće kod shizofrenih bolesnika .intervju psihologa i psihijatra dosta se razlikuju .trebao bi završiti radnom dijagnozom.)..2 važna pitanja na intervjuu: 1.bolesnik potpuno nekritičan (ne vidi svoje tegobe. somatski uvjetovani psihički poremećaj. čuju zvukove iz nepoznatog izvora kad su sami u prostoriji – čak i 2 glasa koja ga vrijeđaju) 38 .B.heteroanamneza → anamneza nekog drugog člana obitelji. migrena.tentamen = pokušaj suicida . zatim neki poremećaj ličnosti. kritičnost).okolina vidi bolest . ali korigiramo kroz susrete s bolesnikom . trnjenje dijela tijela. šum u uhu.osoba ne testira realitet (živi u svom svijetu) .trijažiramo ga → svrstavamo ga po hitnosti (brzi oblik tretmana) .. . reći da djeca 5 – 7 puta češće dižu ruku na sebe u adolescenciji ako znaju da im je roditelj pokušao sucid .. razgovarati… . Vitalni nagoni: za samoodržanjem (nagon za hranjenje. Kompletno pregledati bolesnika.pitanje suicidalnosti treba odmah riješiti! 2. zatim ovisnost.je li osoba htjela ili trenutno hoće dignuti ruku na sebe (ima li oporuku. za sve krivi druge) .možemo učiniti nekoliko stvari da spriječimo suicid: antisuicidalni ugovor. halucinacije. sumnja na psihozu . razuvjeravati .dokaz za psihozu: pozitivni simptomi (sumanute misli. Socijalni nagon. prijatelja .

osoba stalno podilazi (stalno smatra da je liječnik u pravu i prihvaća sve prijedloge) . važan ..submisivno.na temelju toga možemo posredno zaključivati o psihopatološkim entitetima: . prilagodba vanjskoj i bolničkoj sredini.shizofreni bolesnik: teatralan. sklonosti prema bolestima . ukočen . s mnogo nepotrebnih detalja. uplašeno .veća šansa za depresiju. pravi shizofreni bolesnici se distanciraju od njih dok s drugim pravim shizofrenima ugodno komuniciraju i surađuju na zadacima (makar naravno nisu emocionalno vezani uz njih) .sapeto. namješteno. neukusno obučen.depresivni bolesnik: sputan.. on je teatralan (npr. stav prema radu. DRŽANJE. sputan . agresivno (shizofreni nisu nužno agresivni.kontakt s ispitivačem.obratiti pažnju na to kako bolesnik ulazi u sobu. ljubim ruke. obliku. koje se očituju u građi. održavanje higijene.ako netko uspije prevariti liječnike da su shizofreni iz nekih rentnih razloga. nespontan..najteži slučaj je kad osoba ima karakteristike sva tri oblika (istovremeno ili se mijenjaju kroz vrijeme) . nadmeno.teatralno. VANJSKI IZGLED DRŽANJE I PONAŠANJE .povezana s neuralnim poremećajima (anomalije u rastu i razvitku) . teatralan.. naklon. osjeti se smrad. ali paranoidni jesu) .upadljivo. shizofrenija.ukočeno.započeo Morel.bipolarni poremećaj c) atletska d) displastička.) . pratnjom.stepenica ozbiljnije od teatralnog . bolesti ovisnosti) (npr.uzimanje hrane.uredan (ne znači odsustvo psihičke bolesti) . (ne)prihvaćanje liječenja 39 . PONAŠANJE. subolesnicima. osoba s OKP-om mora lupiti s kišobranom određeni broj puta prije nego uđe u tramvaj).manični bolesnik: nesputan (nedistanciran).manični bolesnik nije bizaran kao shizofreni.drsko. kako sjeda… . kako pozdravlja. napadno našminkan (manija) KONSTITUCIJA -skup prirođenih osobina ljudskog organizma.izuzetno dotjeran.katatonija = forma shizofrenije gdje je jedan dio muskulature ukočen . tjeskobno..prve dvije su povezane s psihijatrijskim poremećajima SOCIJALNO PONAŠANJE .spontano (neupadno)-prva vanjska manifestacija (može biti povezano s psihopatologijom) .bizarno. neprimjereno situaciji (shizofrenija. bizaran.zapušten (depresija. načinu reagiranja.PTSP-ovci prvi prepoznaju i budu agresivni prema lažnima .netko se namješta u svakoj pozi (npr. pije čaj i namješta ruku) .) VANJSKI IZGLED . narcistički poremećaj ličnosti) .izvitopereno (npr. neugodan zadah. a dovršio Kretchner a) leptoastenička b) piknička.

htijenje i djelovanje). doživljaj samog sebe  Cjeloviti identitet osobe. SMETNJE SVIJESTI I ORIJENTACIJE SVIJEST . . kvantitativni a) Somnolencija → Stanje blažeg poremećaja svijesti → Osoba reagira na vanjske podražaje i na sugestiju može učiniti neke radnje → Vremenska i prostorna dezorijentacija → Poremećena pažnja → Nastaje jatrogeno (nuspojave sedirajućih psihofarmaka). ali mogu biti prisutni patološki refleksi (npr. isključivo ljudska značajka POREMEĆAJI SVIJESTI 1.Nesvjesno – duboko potisnuti sadržaji koji se teško mogu dovesti u svijest o Ne poznaje vremenska i prostorna ograničenja o Očuvana svijest . a ne nagonski i refleksno o Svijest može biti očuvana. refleksi odsutni. no učim podražaji nestanu. pri trovanju ugljičnim monoksidom. tj gubitak svijesti . ali ne i obrnuto . ≠ stupor) → Stanje dubljeg poremećaja svijesti → Osoba reagira na intenzivne podražaje. u prisutnosti umora i nakon dugotrajne nesanice b) Sopor (= toror. najdublji poremećaj svijesti. kraniocerebralne ozljede. Babinski) → Amnezija nakon → Uzroci su povećan intrakranijalni tlak. šećerna bolest (hipo/hiperglikemička koma) 40 . ponovno se vraća u besvjesno stanje → Prisutna dezorijentacija → Nakon prestanka dolazi do amnezije za razdoblje provedeno u stanju sopora → Pojavljuje se u svim stanjima koja uzrokuju somnolenciju. nepomućena svijest o Osoba djeluje racionalno i smisleno.Predsvjesno – bliže svjesti i lako ih je dovesti u svijest . osštećenje jetrene funkcije (hepatalna koma). ali ne i na blaže → Osobu možemo dozvati u budno stanje.Svjesno (budno) – znak normalnog funkcioniranja. kod intoksikacija. osjećanje. ciklički se izmjenjuje sa spavanjem .Neurobiološka podjela svijesti: o Temeljna svijest – osjet samog sebe u jednom trenutku i na jednom mjestu o Proširena – složeni i razrađeni osjetm tj. mišljenje.. oštećenje bubrega koje dovodi do uremije. a da je prisebnost smanjena ili odsutna.Nesvijest – sinonim za komu.Sveukupno psihičko doživljavanje (sveukupno opažanje.Prisebnost – kvaliteta jasne svijesti. pri ozljedama mozga te u stanjima koja dovode do povećanja intrakranijalnog tlaka c) Koma → najdublji poremećaj svijesti → Ne reagira na podražaje → Zjenice ukočene.

s. alkoholizirana ili ustrašena • Sužena svijest. sumanute misli.. motoričkom hiperaktivnošću → traje od nekoliko sati do nekoliko dana. djelovanje) za razliku od delirija → Postoji predmetna svijest (za razliku od delirija koji nema predmetnu svijest) • Osoba percipira predmete i može obavljati neke aktivnosti → Gubi se svijest o vlastitom ja → Prisutni su dezorijentiranost. intoksikacije) → Tipičan primjer je alkoholni delirij • Predelirij – lakša dezorijentacija. strah → Uzroci su organski promjene SŽS-a te teška psihotrauma b) Delirantno stanje (delirij) → praćeno inkoherentnim mišljenjem. upalnih procesa SŽS-a. kratko traje i naglo prestaje → Postoji sinteza psihičkih funkcija (opažanje.s. strahom. obmane osjetila. ozljeda i tumora moozga. mišljenje. zbunjenost → Često lutanje. psihomotorno uzbuđenje d) Pijana stanja → Obično pijano stanje – prosječna rekacija na veću količinu alkohola • Euforija s motornim povišenjem. traganje → Nesigurnost. afektivnim uzbuđenjem. agresivni i impulzivni postupci → Amnezija nakon izlaska iz ovog stanja → javlja se kod epilepsije. obmanama osjetila. – u osoba s disocijativnim poremećajima → Epileptično s. zatim izlazak iz stanja delirija i spavanje više od 24 sata (delirium tremens) → Amnezija nakon → Organski uzrokovano (ovisnosti. poremećen ciklus budnost – spavanje • Delirantna epizoda – dezorijentacija. psihomotorna agitacija i agresivnost → Histerično s. buđenje otežano. alkoholizma te disocijativnih stanja → Orijentirano sumračno stanje – očuvana orijentacija → Dezorijentirano ili delirantno s. halucinacije. a zatim slabljenje motoričkih funkcija • Ovo je normalno pijano stanje 41 . povišena psihomotorika s izraženim tremorom. poremećeno rasuđivanje. prisutna sugestibilnost te nekritičnost c) Sumračno stanje → naglo nastaje. – u bolesnika s epilepsijom • Agitirano – psihomotorni nemir i agresivnost • Sređeno – najčešće fuga → Sanovno bunilo – vrsta sumračnog stanja koje nastaje kod naglog prekida spavanja kad je osoba jako umorna. upalne bolesti. labilni afekt. vidne halucinacije. – prisutni dezorijentiranost.s. sumanutim idejama. sugestibilnost → Ne može se jasno pojmiti stvarnost → Mogu se javiti ideje odnosa. strah. 2. dezorijentacija. kvalitativne (bitnije za psihijatriju) a) Oneroidno stanje → nesigurna orijentacija → Smetenost.

– oblik alkoholnog delirija e) Fuga (poriomanija) → neodoljivi nagon za putovanjem koje bolesnik poduzima bez cilja → javlja se kod epilepsije i histerije. kod kroničnih psihoorg sindroma. obmane osjetila. ne zna prepoznati sebi bliske osobe o U kvalitetnim poremećajima svijesti. nakon čega se vraća stari. SH. ali ne nužno! → Amnezija za to razdoblje → Histerična fuga • Može se preuzeti novi identitet. u kojoj bolnici o Obično prati vremensku dezor. o Najčešća i susreće se kod psihoorganskih promjena.Dezorijentacija prema osobama o Osoba ne zna tko su ljudi u njezinom okruženju. a zaboravlja se stari • Traje nekoliko dana.Dezorijentacija u vremenu o Osoba ne zna koje je doba dana i koji je dan u tjednu. o Kod psihoorg poremećaja.s.a sada se doživljava kao novo 1) Poremećaji orijentacije prema vrsti . disocijacije . poremećaj rasuđivanja. autopsihička i alopsihička orijentacija Normalna ako osoba zna tko je. prostoru.s. – dezorijentacija. godišnje doba.  Može biti posljedica umora ili nezainteresiranosti o Osoba griješi u datumu za više dana. agresivno ponašanje • Delirantno p.  Potpuna vremenska dezor. na kojem mjestu. koji su blagdani i sl. → Patološka p.s. ne zna koji je mjesec. psihotičnih stanja. griješi u datumu za nekoliko dana  Blaži oblik vremenske dezor. poremećaja raspoloženja i disocijativnih fenomena . godina. u disocijativnim stanjima .Dezorijentacija prema sebi o Bolesnik ne zna tko je o Najteži poremećaj orijentacije i kronološki obično nastaje zadnji 42 .Dezorijentacija u prostoru o Osoba ne zna gdje je. a motorika je „uključena“ kao u budnosti ORIJENTACIJA Snalaženje u vremenu. prostorna. osnovni identitet f) Hodanje u spavanjeu ili somnabulizam → nepotpuno budno stanje kada je svijest kao u snu. prema sebi i drugima Vremenska. sumanosti. tko su ljudi oko nje. gdje je i koje je vrijeme Poremećaji orijentacije koji ne moraju biti znak psihopatološkog odstupanja o Deja vu → osjećaj da je nešto već viđeno o Deja vecu – osjećaj ranije doživljene situacije o Jamais vu i vecu → nešto je već viđeno ili doživljeno.. – psihomotorna povišenost i uzbuđenost zajedno s poremećenom svijesti • Sumračno p.

Apatična – u bolesnika s apatičnim i depresivnim poremećajima .Sumanuta – u psihotičnih bolesnika koji imaju sumanute misli . situaciju.Poseban oblik dezor.Stendhalov sindrom . okolinu i ljude koji ju okružuju .Blaži oblici poremećene orijentacije o Vremenska (eventualno i prostorna) dezorijentacija . podvojene ličnosti i disocijativnih fenomena 2) Prema intenzitetu . vrloglavicom. o Kod poremećaja svijesti.Dezorijentacija kod poremećene svijesti – kod svih kvantitativnih i kvalitativnih poremećaja svijesti .. osoba ne prepoznaje prostor. halucinatornim doživljavanjima . nesvjesticom. na postoji ni orijentacija prema sebi 3) Dezorijentacije prema povezanosti s psihičkim poremećajima . .Srednje teški oblici o Uz vremensku dezor.Prije svega prostorna dezorijentacija o Očituje se zbunjenošću. prostornu i neorijentiranost prema osobama.Pojavljuje se pri susretu s nekim umjetničkim djelom koje se intenzivno doživljava 43 .Amnestička – vezana uz psihičke poremećaje koje imaju smetnje zapamćivanja .Najteži oblik o Uz vremensku.

. 44 .

Teorija ličnosti prema Cattellu Osnovne sastavnice ličnosti naziva osobinama ličnocsti Dvije vrste strukturnih osobina ličnosti Površinske – vezane uz specifično ponašanje u specif. a temelj njegova djelovanja je dobrota o Treba omogućiti da se razvija na temelju vlastitih urođenih mogućnosti Veće značenje pridaje svjesnom dijelu ličnosti Tri dijela ličnosti: o Organizam – sjedište iskustva pojedinca • Cjelokupno iskustvo jest sve ono što je dostupno svijesti. a oblikuje se i mijenja pod utjecajem te aktivnosti Ličnost pojedinca se izražava kroz njegovo ponašanje. izvornih osobina koje opisuju lič. i njezino ponašanje u budućnosti Okolinske – povezane sa okolinom i uvjetovane njome Konstitucijske – određene naslijeđem Dinamičke – potiču na aktivnost Osobine temperamenta – oblikuju emocionalne načine reagiranja Postoji 16 strukturnih sastavnica ličnosti. Ličnost se razvija međuodnosom naslijeđa i procesa učenja 45 - o o   o o o o o o .R.Čovjek je po svojoj prirodi pozitivno biće.Teoriju postavio C. za razliku od konstrukta idealno ja o Ako postoji nesklad između organizma (iskustva) i vlastitog ja (pojma o sebi) mogu nastati psihički poremećaji FAKTORSKA TEORIJA LIČNOSTI Obuhvaća više različitih faktorsko-analitičkih teorija ličnosti Ljudska se ličnost u svojoj složenosti promatra i objašnjava kroz manji broj njezinih dijelova o To su ekstrahirane latentne dimenzije kojima se opisuje ličnost . Izvorne – nisu povezane sa situacijom • Trajnije i bitne za određenje pojedine lič. odnos prema drugim ljudima. ali i da se sam mijenja Najznačajnije su psihoanalitička. o samom sebi i odnosa samog sebe prema drugima • Značajni koncepti pojam o sebi: svijest o postojanju („ja jesam“) i svijest o funkciji („ja mogu“) • Sve to čini realno ja. fenomenološka i faktorska teorija ličnosti FENOMENOLOŠKA TEORIJA LIČNOSTI . situacijama • Kako se mijenjaju ponašanja mijenjaju se i ove osobine lič. bihevioralna. POREMEĆAJI LIČNOSTI LIČNOST Dinamična organizacija psihofizičkih sustava unutar pojedinca koji određuju njegove jedinstvene prilagodbe okruženju u kojem se nalazi Integracija osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja determinira njegovu aktivnost u promjenjivoj okolini. tj.. Rogers . kognitivna. a odigrava se unutar organizma o Fenomenološko ili pojavno polje – doživljavanje vanjske stvarnosti zajedno s doživljavanjem unutar organizma • Ima svjesni i nesvjesni dio o Vlastito ja – obuhvaća opažanja samog sebe. mogućnost da na njih utječe.

Poremećaji lič.To su simptomi u sklopu nekog drugog poremećaja Podvojena ličnost → stanje u kojem postoji dvostruka svijest Izmijenjuju se svijest i identitet sa sviješću neke druge osobe Postoji osnovni (domaći) i drugi (alter) identitet Alter identitet može znati nešto o osnovnoj lič. čine temeljne dimenzije ličnosti. svoj izgled.Pojavljuju se kao p. doživljavanja vlastite ličnosti i kao p. stvarnosti. svrstao u temperamente te je uveo tri dimenzije karaktera Samovođenje. naslijeđe je samo temelj. poremećaja ličnosti Dodao i četvrtu dimenziju – upornost Obilježja lič. vlastite ličnosti nego doživljavanja okoline Obično je udružen s depersonalizacijom 46 -        o   • o    o o o  A.Petodimenzionalni model ličnosti Costa i McCrae – petofaktorski model za opis i procjenu ličnosti Tzv. pojedinačne reakcije Uobičajena (habitualna) ponašanja – ponavljaju se u određenim situacijama Osobine ličnosti – interkorelacije između dvaju ili više habitualnih ponašanja Tipovi ličnosti – interkorelacije između osobina ličnosti o Tri dimenzije ličnosti Ekstraverzija – introverzija Neuroticizam – emoc. ali ne i obrnuto Vrlo je rijetko i pojavljuje se kao disocijativni p. otvorenost. ličnosti u užem smislu Poremećaji doživljavanja vlastite ličnosti . Big five konstrukt Pet velikih faktora: Neuroticizam. (rijetko u epilepsiji i SH) Depersonalizacija → osoba drugačije doživljava sebe. a prisutne su u najvećem broju pojedinaca o Četiri razine ličnosti: Specif. a konačnu ulogu u tome koji će tip lič. o o  o o o o o .Dimenzije ličnosti po Cloningeru Tri obilježja ličnosti koja su određena genetsko-neurobiološkom podlogom Traganje za novim – povezano s niskom dopaminergičkom aktivnošću Ovisnost o nagradi – povezano s niskom noradrenergičkom aktivnošću Izbjegavanje štete – povezano s povećanom serotoninergičkom aktivnošću Kombinacija ovih obilježja dovodi do specif. svoje tijelo Osoba vidi promjene koje ne postoje Bolesnik gubi svoj identitet jer sebe osjeća i doživljava kao drugu osobu Derealizacija → nestvarno doživljavanje okoline. predmeta i ljudi Primarno nije p. suradnja i nadilaženje samoga sebe POREMEĆAJI LIČNOSTI . stabilnost Psihoticizam o U nastanku lič. ugodnost i savjesnost o Na osnovi ovog koncepta je stvoren test ličnosti NEO-PI . nastaju u naslijeđenim sklonostima za doživljavanje psihičkih trauma i sukoba Teorija ličnosti prema Eysencku o Pronalazi sastavnice ličnosti koje su općenitog karaktera. ekstraverzija. nastati ima okolina  Važno mjesto imaju učenje i socijalizacija o ..

se osim kod disocijativnih p. pojavljuju i u SH.. a rjeđe u depresiji . i dereal. a osoba je poprimila novi Stalno se ponaša kao neka druga osoba o o 47 .Transformacija → depersonalizacija pri kojoj se osnovni identitet izgubio. Depers.

povlačenje od uzbuđenja i distanciranost od društva o Osobe su povučene. suzdržane. maštanju o Žive u svom izoliranom svijetu o Minimalni raspon izražavanja emocija o Ne pokazuju odstupanja u percepciji. p... svojim intenzitetom i kvalitetom postala p. shizotipni. i tranz. 48 o - o B. strah i opasnost od drugih ljudi i situacija te njihovo izbjegavanje o Stalna anksioznost. narcistički. doživljava se potpuno odvojeno od svijeta oko sebe. ekscentrično ponašanje. se pojavljuju u SH Autizam → p. ličnosti trebaju biti zadovoljeni određeni uvjeti: Ponašanje treba biti patološko (odstupajuće od očekivanog) Perzistirajuće (često prisutno tijekom razdoblja od najmanje 5 godina) Pervazivno (jasno uočljivo u različitim situacijama Dijele se na anksiozne. a neki počine samoubojstvo o Najčešće se pojavljuje sa shizoidnim p. sanjarenju.Paranoidni → nepovjerenje u okolinu.. ekscentrične i dramatične p. i depresivnih p. i vanjskog svijeta o Osoba se povlači u sebe. nepovjerljivost o Tumačenje neutralnih ili prijateljskih postupaka kao neprijateljskih o Borbeno zastupanje svojih prava o Pretpostavljaju da će ih netko iskoristiti i nauditit im o Pronalaze skrivena značenja.) . ne može se zaustaviti Poremećaji ličnosti u užem smislu Ti p. osjetljivost na nepravdu. ličnosti. „sama je sebi dovoljna“ o Shizofreni simptom. Ekscentrični poremećaji ličnosti (Klaster A) . radno funkcionira i može imati obitelj o U nekih osoba će se razviti SH. . ličnosti . sumnjičavost. graničnog p.Da bi neka značajka lič.Raspad ličnosti → potpuna disociranost u misaonom. nagonskom. mišljenju i doživljavanju o Najčešće se pojavljuje zajedno s izbjegavajućim i shizotipnim p. nezaboravljanje uvreda. nezainteresirane za okolna zbivanja. izbjegavajući p. ličnosti o Veći dio osoba s ovim p. otuđuju se od drugih o Zaokupljene vlastitim mislim. rezervirane u kontaktima. lič. afektivnom.. „čudaci“ o Socijalni i interpersonalni deficiti o Smanjen kapacitet za bliske osobe o Iskrivljeno perceptivno i kognitivno funkcioniranje o Najveći dio osoba s ovim p. neobično. šutljive o Emocionalno hladne i udaljenje. ličnosti . opažajnom i kognitivnom smislu U SH – ne pomaže terapija. cijeli život pokazuje ovakvo ponašanje o U 30-40% njih se javlja SH .Tranzitivizam → pripisivanje svojih doživljaja nekom drugom Transf. stalno nešto nekomu zamjeraju o Može se javiti s drugim poremećajima (shizoidni. se mogu dijagnosticirati kao zasebni entiteti Riječ je o dominaciji određenih crta ličnosti koje „prekrivaju“ ostale značajke te osobe Ovisno o dominirajućem simptomu p. o o o o - .. dobivaju ime (anksiozni. zapostavljanje i zanemarivanje o Neopraštanje. ličnosti o Moguća pojava paranoidnog p.Shizotipni → čudno.) .Shizoidni → introvertiranost. no u blažem se obliku može pojaviti kod p. doživljavanja vlastite lič.Ovdje se mogu svrstati i trajne promjene ličnosti 1.

. raspoloženja (velika depresivna epizoda. ličnosti uz borderline strukturu o Kod nekih bolesnika se javljaju i spolne disfunkcije. tj. Dramatični poremećaji ličnosti (Klaster B) . a od p.)  44% ljudi s graničnim p. ali i potpuni gubitak razumijevanja za njih o Precjenjuju svoje sposobnosti i preuveličavaju svoja postignuća o Teško ostvaruju i održavaju emoc. ibolesti ovisnosti. tzv. ali da bi se dijagnosticirao osoba mora imati 18 god. nebriga o osjećajima drugih. emocionalan osjetljivost i traženje pažnje o Preokupirani spolnošću i seksualnošću o Manipulativno ponašanje o Nisu sposobni za dublje i dulje emocionalne veze o Nedosljedni.Granični (borderline) → nestabilan osjećaj osobnog identiteta o Brze izmjene raspoloženja. 2. . prebacuju krivnju na druge o Zahtjevni i manipulativni o Najranije se pojavljuje (prije 15 godine). teatralnost i dramatičnost. ličnosti iz DSM-a. preuveličano izražavanje osjećaja. starijem nazivu sociopatski ili psihopatski poremećaj o Zanemarivanje i nepoštivanje prava drugih ljudi o Nemaju grižnju savjest da su učinili nešto loše o Brze reakcije. osjećaj praznine. neodgovornost o Nepošteni. se najčešće javljaju p. odgovornost za neuspjeh pripisuju drugima o Obično se pojavljuje uz somatizacijske p. impulzivnost. površna i labilna afektivnost..Disocijalni → odgovara antisocijalnom p. a mogu se javiti i anksiozni te depresivni p. prevaranti.Histrionski → izrazita egocentričnost. bipolarni afektivni p. odnose jer zanemaruju partnerove osjećaje i potrebe o Preosjetljivost na neuspjeh. nestabilnost emoc. splitting) o Impulzivno i autodestruktivno ponašanje (suicidalni) o Poteškoće u kontroli ljutnje (dominantna emocija) i drugih osjećaja o Najčešće neuspješna terapija o Uz ovaj p.Narcistički → pretjerani osjećaj važnosti i jedinstvenosti te traženje pažnje o Javlja se potreba za divljenjem od strane drugih. nemaju empatiju za druge o Sklonost eksploatiranju u interpersonalnim odnosima o Mogu se žaliti na brojne somatske tegobe 49 . veza o Nepovjerenje (crno-bijelo gledanje. ima i bipolarni afektivni p. .

i p. ali i nekim anksioznim p. narcističkim) o U nekih osoba će se razviti SH ili depresivni p. vjerovanje i pasivno prepuštanje drugima o Sve odluke se moraju savjetovati s drugima.Ovisna ličnost → nedostatak odlučnosti. i p. ličnosti. provjeravanje. drugim anksioznim p. osjećaj sumnje. izbjegavajućim. zaokupiranost detaljima. neprihvaćanje i odbacivanje o Žele se družiti. redom i organizacijom do mjere da gube bit aktivnosti o Javljaj se s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. ne vole biti sami. oprez. al pod uvjetom da su apsolutno prihvaćeni o Može doći do socijalne izolacije o Najčešće se javlja sa shizoidnim p. strah od napuštanja o Od shizodinih se razlikuju po tome što ne vole svoju usamljenost o Može se javiti sa shizoidnim . tvrdoglavost i neodlučnost o Zaokupljenost detaljima. ne iskazuju neslaganje s drugima o Osjetljivost na kritiku. krutost u mišljenju. graničnim. osjećaj nekompetentnosti. strah i osjećaj manje vrijednosti o Nisko samopoštovanje. a velike odluke prepuštaju drugima o Pouzdaju se u tuđe odluke i nikada ne iskazuju neslaganje s njima o Ne vole biti sami. shizotipnim te izbjegavajućim p. ličnosti . Anksiozni poremećaji ličnosti (Klaster C) . niskog samopoštovanja.Izbjegavajući poremećaj ličnosti → napetost.Anankastični ili opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti → obilježavaju ga ekstremni perfekcionizam. 50 . . nesigurnost. ličnosti (paranoidnim. osjećaj bespomoćnosti i nesposobnosti.. 3. ličnosti (oko 50% osoba) o Pojavljuje se i s drugim anksioznim p.

ali i mišljenja Bradilalija – ekstremno spori govor 51 - - - . POREMEĆAJI PSIHOMOTORIKE PSIHOMOTORIKA . eholalija) Povišena (otkočena) psihomotorika .Snižena motorička aktivnost. . ali on nije smislen jer bolesnik ne razumije ni svoj.Motorička aktivnost u najširem smislu: pokreti tijela i ekstremiteta. obuhvaća sve prijelaze od lagano usporenih kretnji.Katatono uzbuđenje . . intoksikacija. preko tromosti do potpunog gubitka aktivnog i spontanog kretanja – stupor. nemira i uznemirenosti do agitiranog stanja. mimika i gestikulacija.Stereotipija . delirij) .Manirizam . .Povišena motorička aktivnost. preko ubrzanih pokreta.Stupor .Psihomotorno uzbuđenje (manija. . a ni tuđi govor  Moguća upotreba neologizama (novostvorenih riječi) o Senzomotorna – oštećeno razumijevanje govora i sam govor o Nominalna – izgubljeni su jezični simboli  Bolesnik ne može imenovati predmete. ali sam teško i nerazumljivo govori ili uopće ne može govoriti o Senzorna – Oštećena Wernickeova područja za govor  Omogućuje govor. pri intoksikaciji i psihoorg.Automatizam (ehomimija.Impulzivne radnje Wernickeova podjela psihomotoričkih poremećaja: 1) Poremećaji govora Disfazija – djelomični gubitak sposobnosti govora Afazija – potpuni gubitak govora o Motorna – oštećenje Brocine zone za govor  Bolesnik razumije govor.Mutizam . obuhvaća sve prijelaze od blago povišenih kretnji. smetnjama o Poremećaj govora.Negativizam .Poremećaji psihomotorike nisu posljedica organskog oštećenja. Snižena (kočena) psihomotorika .Motorički izražaj psihičkog stanja. sindrom frontalnog režnja.. već su izraz poremećenog psihičkog stanja. ehopraksija. stvari i pojave Mutizam – prekid verbalne komunikacije o Bolesnik komunicira neverbalno o Shizofreni simptom Negativizam – potpuni prekid komunikacije s okolinom Logoreja – brzo govorenje o U maniji.Katalepsija i voštana savitljivost .

. oštećenjima 52 . o U depresiji i psihoorg.

sindromu ADHD. glave i tijela.. izvještačeni pokreti o Obuhvaćaju mimiku. obilježeni gubitkom harmonije i lakoće pokreta  U katatonoj SH Automatska poslušnost – podrvgavanje tuđoj volji o Osoba ispunjava zahtjeve drugih o Ovaj poremećaj i njegova suprotnost (negativizam) pojavljuju se u SH Negativizam – odbijanje suradnje. Tourettovu sindromu Kopropraksija – ponavljanje opscenih pokreta Katatoni simptomi – napeti. motoričke i bilo koje druge o Mutizam – ako osoba odbija verbalnu suradnju o Može biti aktivan (postupa suprotno od traženog) i pasivan (odbija postupiti po zahtjevu) Manirizam – bizarni i nepotrebni pokreti o Preuveličani. iskrivljeni. organskim poremećajima. kod intelektualnih teškoća i Tourettovog sindroma Dislalija – neispravan izgovor glasova. Koprolalija – ponavljanje prostih i opscenih riječi ili fraza o Može biti i kompulzivni fenomen o U poremećajima ličnosti. intoksikacijama Hiperkinezija – povećanje motoričke aktivnosti (hiperaktivnost) o U dječjem autizmu. kretnje o Vide se u SH Stereotipija – stalno ponavljanje besmislenih pokreta o U katatonoj SH Ehomimija – ponavljanje tuđih izraza lca Ehopraksija – ponavljanje tuđih pokreta o Kod SH. bez bolesnikova otpora. delirantnom stanju. smetnje u artikulaciji riječi. oštećenju mozga Parakinezija – kvalitativni poremećaj pokreta o Pokreti su abnormalni. u određeni položaj. gestikulaciju. kompulzivnim poremećajima i shizofreniji Palilalija – ponavljanje vlastite zadnje riječi ili dijela rečenice o Povezana sa Tourettovim sindromom Eholalija – ponavljanje riječi ili rečenica koje su zadnje izgovorene o U SH. kratki gubitak mišićnog tonusa o Kod SH i narkolepsije Katalepsija – ukočeno držanje o Bolesnik zauzima neobičan položaj tijela i dugo ostaje u njemu Voštana savitljivost – postavljanje udova. maniji. tepanje - 2) Poremećaji pokreta Apraksija – nemogućnost izvođenja voljnih pokreta Akatizija – subjektivni osjećaj da se ne može biti na jednom mjestu o Može biti posljedica antipsihotične ili druge medikacije Akinezija – prestanak motoričke aktivnosti o U katatonoj SH i kao nuspojava antipsihotika Bradikinezija – spora motorička aktivnost sa smanjenim spontanim pokretima o U teškim depresivnim epizodama Hipokinezija – hipoaktivnost motoričke funkcije (siromaštvo pokreta) o U depresiji. koji bolesnik dulje zadržava 53 - - - - . sindromu frontalnog režnja. osoba s intelektualnim teškoćama. nategnuti o Kod SH Katapleksija – nagli.

delirija.. raspoloženja) o Dipsomanija – nagon za povremenim pijenjem alkoholnih pića do opijanja o Piromanija – poriv za paljenjem vatre o Kleptomanija – poriv za krađom o Oniomanija – nagon za pretjeranim kupovanjem o Poriomanija – nagon za putovanjem (pojavljuje se u obliku fuga) - - - 54 . p. p. svijesti. provjeravanje. bez razmišljanja. intoksikacije i sindroma frontalnog režnja - - 3) Poremećaji radnji (djelovanja) Impulzivne radnje – nagle promjene motoričkog ponašanja koje nisu u skladu s događanjem u okolini o U bolesnika rastu napetost i osjećaj unutarnjeg nemira koji se nakon impulzivne radnje povlače te osoba doživljava olakšanje i neku vrstu zadovoljstva Automatske – obavljaju se bez želje da se učine. nego se rađa potreba za novom prisilnom radnjom o Dovode do smanjenja anksioznosti o Mogu ih pratiti prisilne misli (opsesije) Nagonske – služe zadovoljenju osnovnih životnih nagona o Mogu se javiti kao jedan simptom (tada su to poremećaji nagona) ili jedan od simptopma (u p. psihogeni – kod disocijativnih stanja Katatona uzbuđenja – stanja psihomotorne povišenosti u katatonoj SH o Katatoni nemir – oblik blaže uznemirenosti o K. pomama – silna. a nakon toga se ne osjeća zadovoljstvo. čišćenje o Osoba ima silnu potrebu da ih napravi. nagla uzbuđenost o Motorikom i stanjem svijesti slična sumračnom stanju Psihomotorna uzbuđenja – stanje izrazito povišene motoričke aktivnosti o Kod manije. nisu motivirane ni opravdane o U SH i disocijativnim stanjime Reaktivne – reakcije su na događanje o Osoba reagira promptno. SH. svijesti. obično u obrambenoj funkciji. ličnosti. ali katkad i besmisleno  Kod kompulzivnih poremećaja. SH Prisilne – to su prisile (kompulzije) o Obično su to brojanje. Stupor – stanje bez imalo motoričke aktivnosti o Bolesnik ne izvodi pokrete i ne reagira na podražaje o Katatoni – izgleda kao da je osoba potpuno pomućene svijesti  No osoba kada izađe iz stupora može opisati što se oko njega u tom stanju događalo o Depresivni o Organski – kod organskh oštećenja mozga o Histerični.

. 55 .

IT . maniji. istodobna ljubav i mržnja) o Javljaju se u SH . pretjerano sugestibilna.U širem smislu u p. SH.Diplobulija ili ambitendencija → dvostrukost voljnih ili nagonskih dinamizama o Bolesnik istodobno ima pobude različitih (često i suprotnih motiva) o On nešto želi i ne želi. volje se ubrajaju i autizam.Sugestija → osobina pojedinca da prihvaća tuđe mišljenje .Pseudobulija → prividno jaka volja kod koje je osoba ipak povodljiva za drugom osobom o Kod depr. a može biti individualna i masovna POREMEĆAJI VOLJE . negativizam.Sugestibilnost → stupanj prihvaćanja tuđih sugestija o Ona može biti smanjena (u SH i depr.Abulija → nedostaju pobuda.Najprije nastaje pobuda zatim se kroz incijativu i motivaciju oblikuje odluka o aktivnosti.. p. organskim oštećenjima SŽS-a.Hipobulija → slabost volje o Voljni impulsi su sniženi u različitom intenzitetu . anksioznih p. impulsi i inicijativa o Pojavljuje se sputanost.. p. osobe s IT) ili patološka o Patološka sugestibilnost → bolesna sklonost za sugestivnu reakciju i povodljivo ponašanje  Inducirana psihoza – poseban oblik patološke sugestibilnosti • Nastaje kod osoba koje svakodnevno kontaktiraju s psihotičnim bolesnikom • Kod njih se mogu pojaviti isti ili slični simptomi koje ima i bolesnik • Najčešće paranoidnog tipa. POREMEĆAJI VOLJE VOLJA . hoće i neće o Razlikovati od ambivalencije – dvostrukost afekata (npr. IT. povećana (u maniji. ovisnici.To su samostalni poremećaji volje . maniformnoj psihozi . anks. bolesti ovisnosti . p. koja se zatim planira. psihomotorno usporenje o Ekstremni oblik ovakvog stanja jest stupor o Hipobulija i abulija se javljaju u depresiji.. p. bolesnika te u osoba s intelektualnim teškoćama).Metabulija → nepostojana i promjenjiva volja koja se viđa u kolebljivih osoba o P. mutizam. ima volju za sve o U hipomaniji. ličnosti. ličnosti.Hiperbulija → pojačana voljna aktivnost o Osoba je puna inicijative. automatska poslušnost i zapovijedni mehanizmi (eho fenomeni) 56 .Svjesni i smišljeni izbor između više ciljeva i poriva . ličnosti i stanjima psihofizičke iscrpljenosti ..Parabulija → potpuno blokiranje jednog voljnog impulsa i njegova zamjena suprotnim o U SH . a nakraju i učini .

Osjećaji su (uz intelektualno i voljno područje) najvažniji dio našeg duševnog života. hladnoća. pažnju. . pamćenje.. strah. POREMEĆAJI AFEKTIVNOSTI (≠ raspoloženje) AFEKTIVNOST . seksualna ugoda. briga).U afektivna stanja se svrstavaju i anksioznosti o Fiziološka anksioznost – u funkciji je podražaja i vezana je za opasnost  Rekacija borbe ili bijega o Patološka – remeti funkcioniranje osobe. strah AFEKT . mučnina. Oni prate naše opažanje. radost. žalost.Osjećajna strana duševnog života . mržnja. srdžba. nagla. b) Duševni osjećaji o To su emocije. bijes. ljutnja.Intenzivna.. tjelesnih promjena. a javljaju se kao osjećaji doživljavanja (vezani za vanjske doživljaje) i osjećaji vlastitog ja (vezani za unutrašnje doživljavanje)  Ljubav.Osjećajno stanje duljeg trajanja.Znak: Afekte zamjećuje okolina (objektivna situacija). RASPOLOŽENJE . bijes. umor. karakteristično za određenu b) Promjenjivo Pod utjecajem unutrašnjeg proživljavanja. briga.Simptomi: subjektivni doživljaj («Ja sam tužan») . seksualna napetost. mišljenje. veselje) i depresivni = sniženi (tjeskoba. veselje. svježina. svijest. volju i nagone Mogu biti ugodni i neugodni a) Tjelesni osjećaj o Vezani za tjelesne podražaje  Bol.Normalna afektivnost je eutimična o Adekvatna je situaciji i može se mijenjati u skladu s promjenama u njoj koje pred pojedinca postavljaju određene adaptivne zahtjeve . žalost.Složena psihička funkcija subjektivnog doživljavanja vlastite osobe i njezine okoline . vanjskih zbivanja. a javlja se dugo vremena nakon prestanka realne opasnosti ili kad opasnosti uopćce nema 1) OSJEĆAJ Subjektivno doživljavanje svijeta i sebe.ne zamjećuje ga okolina nego ga osjeća pojedinac(simptom) a) Osnovno Temeljno osjećajno stanje. glad. tuga.. žeđ. kratkotrajna. vremenskih mijena raspoloženje se mijenja 57 . obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem .Ekscitirani = povišeni (mržnja. psihomotoriku. vrućina.

prilagodbe. bolestima ovisnosti i tjelesnim kroničnim bolestima Apatija → to je bezosjećajnost o Obilježavaju ju ravnodušnost. nereagiranje na uobičajene podražaje i neaktivnost o Slično osnovnom depresivnom raspoloženju. nesposobne se brinuti o sebi. a koji su protivni moralnim i religioznim načelima o osoba se želi vratiti u prošlost kako bi ispravno postupila Osjećaj osiromašenja → nesumanuto vjerovanje kako osba neće moći održati svoju egzistenciju i neće se moći izdržavatu Osjećaj unutrašnjeg nemira → osoba se žali na nemir. malo pričaju i rijetko spontano o Može biti praćeno i psihotičnim simptomima  To su sumanute misli depresivnog karaktera.. snage.tj nebriga za njih Distimija → blaža forma depresivnog raspoloženja (subdepresija). nezainteresirana - - 58 . bezvoljna. psihoorg. živosti o Stalni umor. uznemirenost. različitim epizodama bolesti ovisnosti. mislima i željama. nespretnosti. neodlučnosti. oštećenjima. besperspektivnosti. neukosti Osjećaj krivnje → pretjerano sažaljenje nad prošlim ponašanjem. osjećaj tuge i potištenosti o Ovo stanje se zove i hipotimija o Atimija – stanje „bez raspoloženja“ koje se javlja u teških oblika depresije o Osoba slabije emocionalno. napetost Prekrasna ravnodušnost →gubitak emocija vezan za postojeće simptome. p. socijalno i profesionalno funkcionira o Govor je usporen i tih. ali nedostaje tuga Bespomoćnost → nastaje kada su osobe bez energije. fenomeni depersonalizacije i halucinatorna doživljavanja o Tuga je dominirajući simptom. ličnosti. suicidalnost ne prati svaku depresiju o Težinu depresivnosti određuju:  Intenzitet i duljina simptoma  Stupanj disfunkcionalnosti bolesnika  Prisutnost psihotičnih simptoma i suicidalnih razmišljanja o Javlja se u depresivnim poremećajima.. izgubljenosti Osjećaj gubitka životne energije → smanjenje ili gubitak energije. shizoafektivnim psihozama i u SH o Može biti i endokrinološki uvjetovano  Uzrokuju ga fiziološke i patološke hormonalne oscilacije o Može bit u komorbiditetu s anksioznim p. slabost. umorna. na nivou ličnosti o Trajno sniženje raspoloženja o Osoba je stalno sniženog raspoloženja. anksioznim i p. tjelesna neugoda Osjećaj neadekvatnosti → praćen nepsihotičnom doživljajem vlastite nesposobnosti. depresivnim fazama bipolarnih afektivnih p. KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA Poremećaji sniženog (kočenog) ili povišenog (otkočenog) afektivnog stanja češći i benigniji Depresivno raspoloženje → Negativno obojeno afektivno stanje koje obilježava sniženo raspoloženje. niskog samopoštovanja i podčinjene u odnosu s drugima o Uvjet je za razvijanje PTSP-a Beznađe → depresivni osjećaj u kojem prevladava pesimizam glede budućnosti o Mogu se javiti ideje propasti..

tvrdoglavo raspoloženje i ponašanje neugodno za okolinu Patološka razdražljivost → na mali povod se javlja burna psihološka. sreće. nezadovoljno.Afektivna krutost → Smanjenje ili izostanak emocionalne mofulacije o Bolesnik ne može prenijeti svoje ni primiti tuđe osjećaje o Shizofrena osoba jedan afekt zadržava dulje vrijeme bez obzira na promjenu situacije (lice kao maska) . p. polet. i p. može je se liječiti psihoterapijom ili lijekovima Hipomanija → blaže povišeno raspoloženje o Osoba je vesela. reakcije u svom nekadašnjem intenzitetu o Osoba na emocije drugih reagira „blijedo“ . veličine.Afektivna bljedoća → izostanak emoc.Afektivna udaljenost → potpuni izostanak emoc. kod ljudi koji imaju nizak prag tolerancije o Ljutito i afresivno ponašanje naizgled mirne osobe Emocionalna labilnost → lakša promjena osnovnog raspoloženja o Održava se kratko vrijeme i mijenja se na beznačajne povode ili spontano Emocionalna inkontinencija → najteži oblik emocionalne labilnosti o Gubitak ili smanjenje emocionalne kontrole o Osoba ne može dulje zadržati jedno raspoloženje i na vanjske minimalne doživljaje (ali i bez njih) dolazi do brze promjene afekta o Rekacije poput plača ili smijeha - - - KVALITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA . ushita i ekstaze Ekstaza → stanje intenzivnog zanosa i velike sreće Disforija → turobno. reakcije. topline o Bolesnik nema emoc. sumorno. Ciklotimija → blaže odstupanje. neozbiljnost. vedra. zlovoljno. odgovor na okolinu 59 . psihoorg.karakteristični kod većine shizofrenih bolesnika i nekih poremećaja ličnosti o mogu se javiti i kod bolesti ovisnosti. osjećaj sreće o Emocije su intenzivnije nego u hipomaniji o Prisutni su poremećaji svih psihičkih funkcija:  Pojačana psihomotorika  Ubrzani govor  Hipervigilnost pažnje  Smetnje nagona  Simanute misli – zbog njih se manija svrstava u psihoze Morija → sindrom frontalnog režnja o Povišeno raspoloženje. ali ako osoba osjeti da ju to smeta. s morbidnim i lascivnim šalama i komentarima o Osoba je bezrazložno vesela. izmjena blažih depresivnih i blažih maničnih stanja o Nisu dnevne. tj. raspoloženja .. povišene psihomotorike Euforija → povišeno raspoloženje u kojem prevladavaju povišeni osjećaji blagostanja. radost. trajna osobina ličnosti o Oscilacija raspoloženja. znak dublje psihopatologije . ali i fizička reakcija (letting out). već mjesečne u sklopu odstupanja o Nema nikakvog događaja koji to uzrokuje (proizlazi iz same osobe) o Izraženiji oblik je bipolarni poremećaj (izmjena snažnih epizoda depresije i manije) o Ljudi se uglavnom ne javljaju za pomoć. gubitak emoc.ozbiljniji i teži. poletna Manično raspoloženje → pretjerana veselost. bez ozbiljne mogućnosti planiranja.

tužan izraz lica. a sretan je) o Okolina to ne vidi (ne znam da se osoba tako osjeća dok im ne kaže) 2. ali ne odgovara vanjskoj ekspresiji (mimici) o Bolesnik shvaća tužni događaj. a tijek akutan o Strah je vezan za sadašnjost . a neadekvatno se osjeća) o Bolesnik razmišlja o tužnim događajima. ali uz prikladnu terapiju postaju kritičniji Anhedonija → nemogućnost da se doživi zadovoljnstvo Aleksitimija → nemogućnost prepoznavanja i opisivanja (izražavanja) vlastitih emocija Ambivalencija → dvostrukost emocija o Istodobno su prisutni različiti osjećaji (npr. ali se smije → u akutnoj fazi shizofreni nisu toga svjesni. Paraminija → raspoloženje prati misaoni sadržaj. trajanje je dugo i često kronično o Osjećaj vezan za budućnost .al „on je jači od svega“ 60 . tjelesnih funkcija. Patagonični poremećaji afektiviteta (javljaju se samo kod shizofrenih bolesnika) 1. Paratimija → raspoloženje ne odgovara misaonom sadržaju (adekvatno misli o situaciji. predmeta. ljubav i mržnja) o Simptom SH - FIZIOLOŠKE SMETNJE POVEZANE S POREMEĆAJEM RASPOLOŽENJA Uz poremećaj raspoloženja mogu se javiti i p.. trajanje je kratko.Strah → situacija kad je objekt poznat. želja.Fobija → stanje vrlo intenzivnog straha od određene situacije. događaja o Socijalna fobija – strah od ljudi i socijalnih situacija. vezani uz vegetativni živčani sustav o Vegetativni znakovi promijenjenog raspoloženja o Obično se javljaju uz depresivno raspoloženje Umor → javlja se s pospanošću i razdražljivošću. osjeća žalost. tj socijalnog izlaganja u kojem bi osoba mogla doživjeti neugodnost  Teškoće u socijalnom funkcioniranju o Specifične fobije – jednostavne (izolirane) fobije u kojima postoji vrlo jak strah od specifičnih situacija i objekata  Bolesnik prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman. na sprovodu (ima primjeren. postoje smetnje u spolnom činu Lažna trudnoća → pojavljuju se neki znakovi kod trudnoće kod žene koja nije trudna o Kod SH. spontano ili nakon tjelesne/psihičke aktivnosti Hiperfagija → pojačani unos hrane Konstipacija → poremećaj probave s teškim dugotrajnim zatvorom Insomnija → jedan od najčešćih simptoma depresivnog stanja Hipersomnija → pretjerana pospanost Poremećaji spolnog nagona → smanjenje libida o Smanjen spolni interes. opasnost i prijetnja dolaze iz okoline. atipične depresije ili konverzivnog poremećaja o Ako se samostalno javlja → Couvade sindrom - OBLICI PATOLOŠKE ANKSIOZNOSTI .Anksioznost → stanje u kojem je objekt nepoznat. a pri tome ne osjeća tugu nego radost  npr. opasnost i prijetnja dolaze iz unutrašnjosti.

 Postoji i strah od fobija i strah od svega 61 ..

) vlastita bolest … 3. životni događaji .ponavljaju se više puta na dan . dnevni događaji . Panika → napadaj intenzivnog straha o Počinje naglo.ima ih preko 70 . koji može biti s agorafobijom ili bez nje S PREDAVANJA: VRSTE DOGAĐAJA KOJI UZROKUJU PSIHIČKE POREMEĆAJE 1.dovode do kriznih situacija kod nekih ljudi .. traumatski događaji .) bolest bliske osobe 4.ekstremni događaji u životu .kod shizofrenih bolesnika uzrokuju promjene raspoloženja 2.) bolest djeteta 3.poredak po stresnosti (od najstresnijeg prema najmanje stresnom): 1.) gubitak djeteta (ne nužno smrt) 2.kod nekih ljudi uzrokuju PTSP 62 .niz dnevnih situacija koje kod normalne osobe ne izazivaju promjenu raspoloženja . uz osjećaj užasa i nadolazeće opasnosti o Strah je obično jali kad se osoba nalazi na otvorenom prostoru te kad je prisutno mnoštvo ljudi o Panični napadaj javlja se samostalno ili u okviru paničnog poremećaja.

simbola.Postoje: o Apstraktno mišljenje – temelji se na pojmovima o Konkretno – barata opažanjima i predodžbama o Kreativno – pronalazi nova rješenja i spoznaje o Imaginarno – kreativno mišljenje koje se koristi maštom za stvaranje planova i rješavanje problema o Logično – utemeljeno na razumno objašnjenim pojavama i događajima o Nelogično – zasniva se na nejasnim pojmovima. p. na dugačko i široko o U poremećajima ličnosti.Sjećanje – predodžba nepromijenjenog reproduciranog opažaja .. sporom ili zaustavljenom procesu obrade misli o Intenzivni i dugotrajni pokušaji bolesnika da se inhibicija smanje ne dovode do uspjeha o Osoba sa strane ne uviđa promjenu u obilježjima mišljenja bolesnika o Najčešće simptom SH Usporeni misaoni tok → sporo odvijanje misaonog toka o Stalno kašnjenje u izražavanju misli o Osoba govori sporo o U depresivnim poremećajima i u početku psihoorg. predodžbi. Okolišno mišljenje → nemogućnost razlikovanja važnog od nevažnog u mišljenju te se bolesnik gubi u nevažnim detaljima o Kad govori teško ga se može slijediti u njegovoj ideji vodilji o Način govora kod kojeg osoba počne govoriti s puno detalja. smetnjama s oštećenim aprstraktnim načinom mišljenja Ljepljivo (viskozno) mišljenje → pretjerano vezano uz neku temu o Ruminiranje – osoba se teško odvaja od te teme i stalno se na nju vraća o Javlja se kou p.Pojam – misao o općim i bitnim obilježjima neke skupine predmeta ili pojava sličnih osobina . ličnosti.najsloženiji psihički proces koji obuhvaća obradu ideja.Misao – doživljajni aspekt o nečemu .Sud – konačno produkt mišljenja kojim se o nekom predmetu ili pojavi nešto tvrdi . ali se mijenja u različitim psihičkim sindromima i bolestima POREMEĆAJI MIŠLJENJA FORMALNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA → gubitak normalnog toka misli Inhibirano mišljenje → subjektivni doživljaj bolesnika o nepravilnom. epilepsiji.Predodžba – u svijesti reproduciran opažajni sadržaj . hipomaniji. slika i pojmova . a zaključci su pogrešni o Dereistično – potpuno odvojeno od realiteta .Mašta – kombiniranje postojećih predodžbi u nove . POREMEĆAJI MIŠLJENJA MIŠLJENJE .otkriva veze i odnose između predmeta i pojava . opsesivnim stanjima.Normalno mišljenje odražava cilju usmjeren misaoni tok (duktus) o U tom protoku ideja izmjenjuju se i nadovezuju elementi mišljenja o Važno je stvaranje asocijacija koje slijede ideju vodilju koja povezuje asocijacije do konačnog cilja misaonog procesa o Misaoni tok se ne mijenja tijekom vermena. psihoorg. depresiji 63 - - - .

a podloga tome nije SH nego neki psihoorg. tj. visoka temperatura. poremećaj (npr. tada se ne radi o psihopatološkom fenomenu - - - -  Inkoherentno mišljenje → rascijepano je na dijelove koji sami po sebi još mogu imati neku smisao. misli vodilje (nama. fraza i rečenica do te mjere da oni gube svoje značenje o Perseveracija – eketremni oblik takvog besmislenog ponavljanja o Stalno ponavljanje riječi koju je bolesnik upravo čuo ili sam izgovorio o U psihoorg. ali bolesnicima ima) o Javlja se kod SH kad je svijest potpuno očuvana i kod niti jednog drugog poremećaja → PATOGNOMONIČNO. uz inkoherentni misaoni duktus Ubrzano mišljenje → nenormalno povećana brzina misaonog duktusa o Bolesnik misli brže nego što je to činio prije o U maniji.. visoki intrakranijalni tlak.Disocirano mišljenje → slijed asocijacija je nelogičan o Potpuno nepovezano. a uz to stvaraju i neologizme (nove riječi. ponekad potpuno neizgovorljive)  Ne postoji logična veza između riječi o Salata od riječi – krajnji oblik disociranog duktusa Potpuna zbrka misli i nerazumljivost riječi o U disociranom duktusu se mogu javiti i sljedeći fenomeni: 64 - . priča brzo i ponekad nerazumljivo o Kada se govori više od 150 riječi u minuti o U maniji Bijeg misli ili ideja → velik broj ideja se javljaju jedna za drugom o Dovodi do labavljenja veza između misli ili do nedostizanja konačnog cilja izlaganja o Mišljenje je stalno prekidano novim asocijacijama LOGOREA I USPORENI MISAONI DUCTUS o radi se o govoru kao reflektiranju misaonog sadržaja! (ne sama brzina govora) o Ukoliko ne postoji nikakva druga psihopatologija (npr..) . pa drugu koja već nema veze s prvom  Struktura rečenice je očuvana o Najteži oblik . hipomaniji. nema determinirajuće tendencije. specifično za SH o Najblaži oblik – bolesnik govori nekoliko rečenica potpuno povezano i logično. tj. ali u cjelini ju nemaju o Misli su općenito nerazumljive i narušena je logična i/ili gramatička struktura pa su rečenice fragmentirane o Svijest je poremećena (bilo kvantitativno bilo kvalitativno). a zatim napravi prijelaz na neko drugo područje o kojem opet razumljivo priča  Prijelazi između tema su nelogični i besmisleni o Srednji oblik (shizofrena paralogija) – izgovara jednu rečenicu. hematom i sl. depresija. o Ako je izolirano. hipoksija.Paragramatizam → najteži oblik rascijepanog mišljenja kada su riječi besmislena mješavina slogova . različitim intoksikacijama o Često povezan s logorejom i bijegom misli Logoreja → brzi misaoni duktrus i poremećaj govorne motorike o Osoba je govorljiva.veze između riječi unutar jedne rečenice ne postoje. p. radi se o predznaku psihijatrijskih ili neuroloških poremećaja Stereotipno mišljenje → ponavljanje riječi. SH).Paralogija → blaži oblik inkoherentnog duktusa kada je sintaksa očuvana .

ali sličnim Verbigeracija .stalno ponavljanje specifičnih riječi ili fraza o SHIZOFRENIJA:  Neće svaki bolesnik imati disocirani ductus  1/3 bolesnika ima disocirani ductus od samog početka bolesti  1/3 bolesnika ima disocirani ductus na početku bolesti. uspiju se vratiti..spajanje više različitih i nepovezanih ideja u jednu Supstitucija – zamjena poznatih pojmova neobičnim. ali se tek trajanjem bolesti javi kao dominirajući simptom  1/3 bolesnika NIKAD nema disocirani ductus  ako se disocirani ductus javi. autistično) mišljenje je oblik mišljenja u uznapredovaloj shizofreniji. magično. kada okolina upozori. maniji i neurološkim oštećenjima SADRŽAJNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA Pogrešna tumačenja značenja misaonog sadržaja Javljaju se neovisno o formalnim poremećajima Shizofreni bolesnici (SH) imaju očuvano apstraktno mišljenje. DEREISTIČKO = derealizacijsko. međutim to može biti i prisilna misao) o Kod precijenjenih misli osobe nisu svjesne da nešto rade. dok je konkretno mišljenje. kada se radi o prisilnim mislima. depersonizacijsko mišljenje → SH imaju osjećaj da se nešto mijenja u svijetu oko njega i na njemu samom Precijenjena misao → samostalna misao koja snažno angažira psihički život o Osoba na svoj način tumači neku pojavu ili događaj o Jedna se misao izvlači iz konteksta i daje joj se općenito i dominantno značenje o Obično je vezano za neke profesije (npr. arhajsko. prije ili kasnije. tj. disocijativna fuga) ili se ne sjeća (disocijativna amnezija) → zbog nekog vanjskog događaja osoba ulazi u to kratkotrajno stanje Blok misli → nagli prekid u toku misli bez očita razloga o Bolesnik zastane usred rečenice i ne može više nastaviti izlaganje na tom mjestu ni nakon podsjećanja iz okoline o Karakteristično za SH Neologizam → nova riječ koju bolesnik stvara obično kombinirajući slogove iz drugih riječi o U SH. osobe se ne uspiju vratiti u normalu Prisilna misao → misao koja dolazi neovisno o volji pojedinca. ali i u stanjima senzorne afazije Glosolalija → upotreba zvukova koji su nalik na jezik. ako idemo na ispit uvijek istim putem. kada ih okolina upozori. ali im se ne može oduprijeti o Ometaju uobičajeni tok drugih misli 65 - - .ali se razlikuju od svih poznatih jezika o U SH. ona ga opsjeda i obuzima o Osoba shvaća da su te misli bezrazložne i nepotrebne. narušeno. kada ekonomist gravitaciju objašnjava ekonomskim principima) o Radi se o zabludama koje su dostupne objašnjenju (npr. somatoformnih poremećaja o Kada se osoba izgubi (tzv. Shizofreni bolesnici nakon duljeg trajanja bolesti odustaju od realitetne logike i preuzimaju sumanut način mišljenja PRELOGIČNO (primitivno. jedina dijagnoza je SH (patognomonično) Disocijativno mišljenje → javlja se kod neurotskih.     Kontaminacija – spajanje dvijeu ili više nepovezanih dijelova mišljenja Kondenzacija .

.  Izaziva anksioznost, a može i omesti funkcioniranje osobe o Kada osoba izvrši prisilnu radnju, nije joj lakše, već se ponovno generira prisila o Može se raditi o samo jednoj misli, ali io više njih → osoba stalno priča o njima o Prisilne misli su uvijek patologija, a mogu biti vezane za blažu psihopatologiju, ali se mogu javiti i kod SH o Najblaža psihopatologija - karakteristika ličnosti (npr. osoba dva puta provjeri je li zaključala vrata pri izlasku iz stana)  Osoba je svjesna toga – normalno dok okolina ne zapazi o čemu se radi o Ako prijeđe granicu (trajno je prisutno), radi se o poremećaju ličnosti  Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti - manji intenzitet, traje dugo razdoblje te okolina vidi da je to problem o Ako je ekstremno prisutno, toliko da i sama osoba vidi da to nije u redu  O-K poremećaj (osoba radi samo tu jednu stvar, npr. pere se) • Obično se naglo pojavljuje o Nekada prisilne misli mogu biti PRODROM (1. simptom) SH → postoji gradacija; sve spada u psihopatologiju osim osobina ličnosti Sumanute misli ili deluzije → zabluda je nastala na bolesnoj osnovi i nedostupna korekciji o Osoba čvrsto vjeruje u sumanutu misao i nikakvim razgovorima i logičnim objašnjenjima ne može se osobu razuvjeriti o Uvijek su znak patološkog doživljavanja o Primarne sumanute misli – javljaju se naglo, potpuno su oblikovane, bez prethodnih psihopatoloških odstupanja o Sekundarne – posljedica su drugih psihopatoloških zbivanja o Sintimne - izviru iz primarno promijenjenog afekta o Depresivne sumanute misli ili manične sumanute ideje veličine o Depresivne sumanutosti: osoba je odgovorna za sve loše što se događa na svijetu (ratovi, bolesti, nesreće i sl.) o Manične sumanutosti: osoba vjeruje da ima vezu s Templarima, kraljem Tomislavom, da je visokog podrijetla i sl. o Katatimne → neovisne su o afektu o Paranoidne sumanutosti: npr. osoba misli da mu netko želi nauditi o Persekutorne sumanutosti: npr. osoba misli da ga CIA prati o Sumanuto raspoloženje → specifičan doživljaj praćen izrazitim strahom, osjećajem tajanstvenosti, slutnjom kako će se nešto strašno dgoditit o Sumanuto sjećanje → lažno sjećanje pod utjecajem sumanutih misli o Sumanuto opažanje → bolesnik točno opaža određenu situaciju, ali joj daje neprimjereno sumanuto značenje VRSTE SUMANUTIH MISLI -

o Ideje odnosa i interpretacije → najčešće sumanutosti  U idejama odnosa bolesnik ima dojam da sve što se događa se odnosi na njega  Kod interpretativnih sumanosti dolazi do bolesne oterpretacije pojava i zbivanja u okolini  npr. SH misli da je sve oko njega povezano s njim, a to može biti i pozitivno i negativno → iz negativnih konotativnih ideja odnosa izlaze paranoidne sumanutosti koje imaju opasno značenje o Ideje veličine → fanatična uvjerenja o vlastitim sposobnostima, moćima i položaju 66

. o  Pojavljuju se samostalno ili su povezane s paranoidnim sumanutostima Religiozne sumanutosti → svrstavaju se u ideje veličine  Bolesnik iskrivljeno, na sumanuti način obrađuje uobičajena religiozna uvjerenja ili iznosi nova bizarna vjerovanja  Mesijanske – u svetoj je misji na Zemlji

67

. o Pseudofilozofske sumanutosti → podvrsta su ideja veličine  Preokupacije filozofskim temam, zdravim stilovima života, načinima rješavanja osobnih i globalnih problema  Bolesnik stvara svoju originalnu „filozofiju“ koju nudi drugima o Depresivne → ideje propasti, nihilističke, ideje krivice i samooptuživanja o Ideje propasti → misli o tome kako je sve izgubljeno, propalo o Nihilističke ideje → ništa nema smisla, svijet je ništavan, ne postoji, bliži se kraju  Cotardov sindrom – negira se vlastito ili tuđe postojanje o Ideje krivice → praćene osjećajem krivnje za situacije i događaje u kojima bolesnici nisu sudjelovali o Ideje samooptuživanja → bolesnici sami sebe optužuju za sve što su ranije učinili o Progonstvene (paranoidne, persekutorne) → misli da ga netko prati, progoni i želi mu nauditi o Nekad mogu započeti s idejama ljubomore (npr. osoba bez razloga vjeruje da je partner vara), ali nisu sastavni dio njih o Kod alkoholičara (muškaraca) se često javljaju ideje ljubomore. o Paranoidne sumanutosti su posebno potencijalno opasne o Ako se liječnik suprostavi (pokuša osobu razuvjeriti), osoba odmah postaje agresivna o Ako liječnik 'povjeruje' osobi, tada ona s vremenom liječnika počinje percipirati kao 'jednog od njih' i postane agresivna prema njemu o Kod paranoidne sumanutosti osoba je heteroagresivna, i potencijalno i manifestno; sklona je najtežim oblicima agresije (paranoidna psihoza) o Zato bi trebalo paranoidne slučajeve uvijek hospitalizirati, ako je moguće o Parnička deluzija → poseban oblik progonstvenih misli gdje se bolesnik bori za pravdu jer misli kako mu je nanesena pravna šteta o Počinje vjerovati da su se protiv njega urotili odvjetnici i sud o Sumanute ideje ljubomore → oblik progonstvenih misli u kojima je bolesnik uvjeren kako ga je partner emocionalno izdao ili seksualno prevario  Mogu biti usmjerene i na neku drugu blisku osobu, a ne na partnera  Ako se javlja zasebno – Othellov sindrom  U SH, shizoafektivnim i paranoidnim psihozama te alkoholizmu o Erotomanija → uvjerenje da je u bolesnika zaljubljena neka osoba, obično poznata i značajna o Češće se pojavljuje kod žena o Pojavljuje se u Sh, ali i kao zaseban p. (de Clerambaultov sindrom) o Ideje kontrole → vjerovanja kako su bolesnikove misli kontrolirani izvana od nekog drugog o Misli emitiranja → iskustva da neka misao nije isključivo vlastita, nego se dijeli s drugima  Bolesnik ima osjećaj da njegove misli čuju drugi ljudi o Misli ozvučenja → bolesnik svoje misli čuje kao da su izgovorene naglas  Ima osjećaj da netko izgovara njegove misli o Misli oduzimanja → iskustvo da se neka misao oduzima iz bolesnika  Ona se izdvaja iz bolesnikova uma protiv njegove volje  Osjećaj „krađe“ misli se kombinira s prekidom toka misli o Misli nametanja → vjerovanja da druga osoba svoje misli nameće bolesniku  On gubi svoje ja, a ima tuđe 68

psihotičnosti! o Psihoza se može javiti bez halucinacija. o Folie a deux. folie a trois (inducirana psihoza) → proširivanje sumanutih misli na osobe koje su u bliskom kontaktu s bolesnikom o Fenomen dvojnika → uvjerenje da je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom Sumanutosti se uvijek liječe antipsihoticima (obavezna terapija!). međutim. a ne kao odnos SH-disocirani ductus - o 69 . tj. Postoji 3 tipa lijekova: 1. bez depersonalizacije. oni ne djeluju na sve bolesnike. antipsihotici/neuroleptici 3. bez derealizacije. antidepresivi 2. anksiolitici Sumanutost je UVIJEK znak psihoze.. ali UVIJEK mora biti prisutna sumanutost o psihoza-sumanutost su jednoznačni.

inteligenciju i mišljenje).). tj. organsku skupinu KORSAKOV . nema oštećenja perifernog živčanog sustava. simptomi se stalno javljaju i gube.psihotično . ozljeda. depresivnih i disocijativnih stanja MS . pamćenja u užem smislu su poremećaji sjećanja. za disocijativne fenomene. kod amnestičkog sindroma. pamćenja u užem smislu .ako nema ništa od tjelesnog propadanja (jetra je u redu. za depresivna stanja i stanja s psihoorg. Kratkotrajno (radno) – ograničena je kapaciteta i trajanja (nekoliko desetaka sekundi) 3.. cerebrovaskularne bolesti. Složeni proces zadržavanja informacija stečenih iskustvom (sjećanje) ili aktivnim učenjem Učenje je proces stjecanja novih informacija. vještina i ponašanja Sastoji se od pohranjivanja inf.demijelinizacijska bolest. zadržavanja pamćenja i p. nema pankreatitis i sl. mijenjaju lokalitet. Neposredno – kratko zadržavanje zamapćenog (1-2 sekunde) 2. tumora. a dijele se na kvantitativne i kvalitativne 1) POREMEĆAJI ZAPAMĆIVANJA: Poremećeno je pamćenje svježih informacija i utisaka Pamćenje starijih informacija i sadržaja je očuvano Prolazni → vezani za sva stanaj s poremećenom svijesti. nezainteresiranosti te poremećaja volje i pažnje Trajni → pri oštećenjima SŽS-a zbog upalnih procesa.P. za stanja umora i iscrpljenosti. nema tipične slike. a nekih inf i cijeli život POREMEĆAJI PAMĆENJA . znanja. Dugoročno – omogućuje pamćenje tijekom više desetaka godina. promjenama. jedini vidljivi simptom je demencija KORSAKOVLJEV SINDROM -može i psihotično i nepsihotično -prisutna i demencija i tjelesno propadanje 2) POREMEĆAJI ZADRŽAVANJA PAMĆENJA Otežano zadržavanje zapamćenog materijala U podlozi ovih smetnji su organska oštećenja mozga Obično je riječ o lezijama medijalnih dijelova temporalnih režnjeva Ta oštećenja su najčešće uzrokovana dementnim sindromima. (registracija). degenerativnih promjena SŽS-a i demencija o Mogu se pojaviti kod bolesti ovisnosti. zadržavanja zapamćenog materijala (retencija) i njihova ponovnog pronalaženja (reprodukcija) Podjela pamćenja po trajanju: 1. pažnju. navika.stanje demencije vidljivo kod dugogodišnjeg alkoholizma Razlika između Korsakovljeva sindroma i Korsakovljeve psihoze: KORSAKOVLJEVA PSIHOZA . POREMEĆAJI PAMĆENJA Pamćenje je kognitivna funkcija (uz opažanje. tumorima i ozljedama mozga te poremećajima cerebralne cirkulacije 70 . p.U širem smisli dijele se na poremećaje zapamćivanja.

febrilnim stanjima. udarac u glavu) • Prisutna je kod preko 90% bolesnika • Obično zahvaća kratko razdoblje . tj. intelektualnim teškoćama.npr. kada se osoba probudi iz kome • rijetko kada amnezija bude totalna (znači da ne zna tko je.Amnezija → gubitak sjećanja o Praznina u sjećanju koja se odnosi na određeni sadržaj ili češće na neko razdoblje  Sustavna – ograničena na sadržaj  Lokalizirana – vezana za razdoblje o S obzirom na obuhvatnost sadržaja:  Lakunarna (djelomična) • Rupa. sadržaja vezanih za neko razdoblje o Javlja se fiziološki o Može biti simptom kada se javlja nakon završetka stanja sužene svijesti u stresogenim reakcijama.Hipermnezija → pojačana sposobnost sjećanja određenih događaja. informacija. kako se zove i sl.smanjena mogućnost prisjećanja za određeno razdoblje o Organski uvjetovana – u psihoorg. sindromima. SH. praznina oštro ograničena vremenskim odnosima  Totalna .između par sati i par dana  Anterogradna – nakon prestanka djelovanja štetnog događaja • Ne sjećanje za sve ono što se dogodilo poslije traume • Prisutna je kod 3-4% bolesnika • Obično zahvaća kratko razdoblje .. gubitak svijesti.od par sati do par dana o Psihogena – disocijativni fenomen bez organske podloge o Disnomija – oblik amnezije u kojem postoje teškoće u prisjećanju imena o Točno se zna kad je počela i kad je završila → može biti oštro ograničena o Amnezija je samo simptom. intoksikacijama. anksioznim stanjima.) o S obzirom na duljinu trajanja:  Tranzitorne (prolazne)  Perzistentne (trajne) o S obzirom na vremenske odnose pojavljivanja amnezije i događaja koji ju je izazvao:  Kongradna – prisutna u vrijeme štetnog događaja • Ne sjećanje za razdoblje kada osoba nije bila pri svijesti ili intoksicirana • 100% prisutna kod sumračnih.Hipomnezija → slabost sjećanja. PTSP. depresiji. svaki ozbiljniji poremećaj svijesti. epileptičnoj auri o Može biti i individualna osobina koja prati idiot-savante  Ljudi s intelektualnim teškoćama koji iznadprosječno funkcioniraju u jednom intelektualnom području  sve pamte jer ne mogu klasificirati informacije po važnosti . SH. ali i u umoru i iscrpljenosti bolestima o Postoji i psihogena hipomnezija . POREMEĆAJI PAMĆENJA/SJEĆANJA a) Kvantitativni . disocijativne amnezije (kod neurotskih dekompenzacija) 71 . maniji. a ne dijagnoza! o Može pratiti depresiju. delirantnih i nesvjesnih stanja  Retrogradna – vezana za razdoblje prije djelovanja tog događaja • Osoba ne pamti sve ono prije traume (intoksikacija. tj.

stanje sužene svijesti. intoksikacija.iluzija u kojoj se nešto čuje prvi put. o Uzrokuju je nesvijest. maniji. SH o Pseudoreminiscencija – kada je prisutna u psihički zdravih ljudi  Fiziološka .. tj. izmišlja simptome različlitih bolesti sa željom da bude primljen u bolnicu o Bolnička zloupotreba – bolesnik simulira vlastitu ili bolest djeteta  Munchausenov sindrom by proxy – bolesnik laže i izaziva simptome bolesti u djeteta U paramnezije se svrstavaju i fenomeni: o Deja vu – osjećaj da su nova osoba. pod djelovanjem halucinogena i hipnozi Sumanuta sjećanja → falsificirana sjećanja pod utjecajem sumanutih misli o Bolesnik sjećanja iskrivljuje i izmišlja pod utjecajem umanutih misli Patološka lažljivost (pseudologija) → poremećaj pamćenja i mišljenja kada osoba govori neistine i vjeruje u njih o Mitomanija – sklonost pretjeranom opisivanju stvarnih događaja ili izmišljanju događaja pri čemu osobe sebe prikazuju u povoljnije smislu o U psihotičnim stanjima ili izolirano u Munchausenovu sindromu  Bolesnik lažući mijenja i uljepšava vlastitu prošlost. primjedbu. ozljeda glave.kada 2 osobe o istoj stvari ili događaju imaju različito sjećanje Pseudomnezija (halucinacija) → netočno sjećanje o Sjećanjima nedostaje realni događaj. a za konfabulaciju su one nužne o Jedan od prvih znakova Korsakovljeve psihoze/sindroma. a doživljava kao već slušano o Deja pense – iluzija u kojoj se nova misao doživljava kao poznata misao iz vlastita iskustva o Jamais vu – neprepoznavanje osobe koja je već viđena b) - - - - - - - 72 . Kvalitativni Oni su ozbiljniji (osim iluzija) Vezani su uz veću patologiju i traju dulje vrijeme Ti se poremećaji zovu i paramnezije Alomnezija (iluzija) → iskrivljeno sjećanje o Pojavljuje se samostalno ili prati hipomneziju o Nalazi se u depresiji. situacija prije viđeni o Deja vecu – osjećaj da se nepoznata situacija doživljava kao već doživljena  Javljaju se češće od jamais vu i vecu o Deja entendu .. izmišlja o Uvijek je psihopatološki fenomen o U epilepsiji.. mjesto. intelektualnim teškoćama Konfabulacija → vrsta pseudoamnezije u kojoj se najprije pojavljuje praznina u sjećanju (amnezija) koja se ispunjava izmišljenim sadržajima o Nije isto što i halucinacija jer kod halucinacija ne postoje rupe u sjećanju. a osoba ga se „sjeća“ o osoba potpuno mijenja sjećanje. stanje praćeno povišenom tjelesnom temperaturom. Kriptomnezija → stanje u kojem sjećanja izgledaju kao vlastite misaone tvorevine o Osoba čuje neku inf.. SH. pretpostavku i kasnije ih se sjeća kao da su vlastite o Osoba usvaja tuđi misaoni sadržaj kao vlastiti nakon nekog vremena Ekmnezija → poremećaj dosjećanja vremenskog slijeda o Prošlost se doživljava kao sadašnjost o U disocijativnim stanjima. demenciji.

epileptičnih fenomena. multiple skleroze. o Ovo su normalne pojave.. ali može se raditi i o psihopatologiji o Nije psihopatologija ako se javljaju izolirano i ako ne ometa osobu u funkcioniranju o Javljaju se kod neurotskih poremećaja. tj kao da se prvi put zbiva. o Jamais vecu .situacija koja se prije dogodila se sada doživljava kao nova. predznak su psihotičnog događanja kog SH 73 .

Retrov sindrom. muzička.Stanje smanjenih intelektualnih sposobnosti u toj mjeri da utječe na socijalno.Sposobnost samostalnog i svrsishodnog rješavanja životnih zadataka uz upotrebu znanja i iskustva . a da mu je IQ preko 140).ne mogu samostalno funkcionirati. logičko matematička.Osim kognitivnih oštećenja javljaju se i smetnje u adaptivnom ponašanju. traume. lingvistička.Oblici mentalne zaostalosti. traumatski. intoksikacije.Osobe s umjerenim (IQ 35-50) i teškim IT (IQ 20-35) o Imbecili .-5.mogu samostalno skrbiti o sebi.Složena mentalna aktivnost koja pripada kogniciji .Rano stečeni → upale. radno i svako drugo funkcioniranje . tjelesno kinestetička. ekološka.Ima puno podjela . ozljede mozga. . postoje škole/edukacije za njih . porođajni o Genske anomalije su najčešći poznati uzroci IT o Downov sindrom. za psihijatrijske entitete (SH. Godine .. kristalizirana i fluidna inteligencija.Osobe s lakim IT (IQ 50-70) → mogu završiti posebne školske programe i uključiti se u određene radne aktivnosti o Debili .Urođeni → genetski. depresija. mentalna retardacija. duševna zaostalost.Osobe s dubokim stupnjem IT (IQ < 20) o Ne nauče govoriti. Tipovi i vrste inteligencije . POREMEĆAJI INTELIGENCIJE INTELIGENCIJA . traže trajnu brigu o Ne mogu se školovati . godine života .. nuspojave lijekova). POREMEĆAJI INTELIGENCIJE PROLAZNI POREMEĆAJI INTELIGENCIJE . sindrom fragilnog X. intoksikacije. interpersonalna i intrapersonalna. a sve se to događa prije 18. emocionalna… . čovjek može biti nepismen.Vezani uz organske uzroke (upale SŽS-a. spacijalna.Npr: generalni i specifični faktor. metabolički poremećaji o Do 4..Skup osobina i predispozicija koje omogućuju uspješno prilagođavanje. samostalno jesti i štititi se od opasnosti o Potrebna stalna pomoć i nadzor drugih osoba 74 . upalni.O inteligenciji ovisi stupanj obrazovnih i profesionalnih postignuća. priučiti se nekom poslu. ali obrnuto ne vrijedi o To da IQ odgovara dobi i obrazovanju je dijagnostički termin koji je čista pogreška (npr. školsko. manija) te za stanja koja određuju nagonska uzbuđenja i snažni afekti 1) TRAJNI POREMEĆAJI INTELIGENCIJE Urođeni – to su oligofrenije (intelektualne teškoće) Kasnije nastali – demencije a) Intelektualne teškoće ili oligofrenije . intelektualna defektnost .

uvodni period može trajati i do 10-tak godina o Brzi i spori oblik bolesti o Mislilo se da je poremećaj acetilkolina 75 - - . neplodni su. slušnih.imaju skraćeni životni vijek. demencije tipa Alzheimerova tipa te demencije kod drugih neurodegenerativnih procesa Podjela s obzirom na lokalizaciju oštećenja o Kortikalne – Alzheimerova o Supkortikalne – Parkinsonova. konfabulacija. Wilsonova o Mješovite forme s kortikalno – supkortikalnim oštećenjima – vaskularna demencija Prisutni i specifični simptomi ovisno o lokalizaciji oštećenja SŽS-a o Afazija – potpuni gubitak sposobnosti govora  Motorna. tj neprepoznavanje postojanja tjelesnog oštećenja  Antonov sindrom – bolesnik nije svjestan svoje sljepoće  Prosopagnozija – nemogućnost prepoznavanja lica osobe koja je poznaje  Somatopagnozija – negiranje postojanja vlastitog tijela • Bolesnik ne prepoznaje dio tijela kao svoj o Agrafija – gubitak sposobnosti pisanja o Disgrafija – smanjena sposobnost pisanja o Akalkulija – gubitak sposobnosti računanja o Diskalkulija – smanjena sposobnost računjanja o Aleksija – nesposobnost čitanja o Disleksija – teškoća čitanja o Apraksija – gubitak sposobnosti izvođenja voljnih pokreta  Motorna – nesposobnost obavljanja uobičajenih radnji  Ideamotorna – poremećaj planiranja pokreta i njihova izvođenja pravilnim redoslijedom  Ideomotorna – teškoće u izvođenju složenih voljnih motoričkih radnji. o Idioti . a od poremećaja pamćenja najčešći su amnezija. psihomotorno agitirani .. senzorna. Dolazi do nepovratnog pada intelektualnih sposobnosti. taktilnih i drugih podražaja koji su bili prije poznati  Vidna – osoba gleda u predmet. ekmnezija Dijele se na vaskularne demencije. imaju i niz drugih anomalija (srčane anomalije. ali ne može reći o čemu je riječ sve dok ga ne dodirne  Slušna – osoba po glasu ne može prepoznati njoj poznatu osobu sve dok je ne vidi  Taktilna – bolesnik ne gledajći dodiruje predmet i ne zna što je  Asimbolija – potpuna agnozija u kojoj osoba ne prepoznaje vidne. Huntingtonova. godine. senzomotorna i nominalna o Disfazija – djelomični gubitak sposobnosti govora o Agnozija – nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vidnih. srodstvo s oboljelim od ove demencije.opasni su za okolinu i za sebe) b) Demencija ili kronični moždani sindrom Kasnije stečeni oblik intelektualnog deficita Progresivna i ireverzibilna bolest s degenerativnim promjenama SŽS-a. slušne ni taktilne sadržaje o Anozognozija – negiranje. povreda glave o Obično nakon 60. zbog problema u odabiru i prostornoj orijentaciji pojedinačnih pokreta Alzheimerova demencija: o Faktori rizika: Ženski spol. pseudoamnezija.

 Ali primjena inhibitora kolinesteraze je neučinkovita .eventualno može usporiti te procese i to samo u početku bolesti i ako se ne radi o brzim oblicima bolesti 76 ..

CVI-cerebrovaskularni insult (npr. natopljeno krvlju.simptomatska  ciljanje psihofarmaka na simptom: ako je alzheimer pacijent anksiozan daje mu se anksiolitik. pušenje. napuknuće žile. vitamin E Vaskularna demencija Faktori rizika: muški spol. Vlažni CVI)→prekid dotoka kisika) Terapija – simptomatska o liječenje hipertenzije i hiperlipidemije Pseudodemencija stanje slično demenciji. debljina → stil života Obično između 60. nekretanje. i 70. tz. hipertenzija. o Terapija .. ali bez organske podloge vidi se u depresiji te u disocijativnim i reaktivnim stanjima Ganserov sindrom – pseudodementno stanje koje se javlja u zatvorenika o Bolesnik se ponaša kao da je intelektualno trajno oštećen c) - 77 . godine Nastaje zbog vaskularne bolesti SŽS-a (infarkt mozga. a ako je depresivan antidepresiv  ne djelujemo etiološki jer lijek ne postoji  Inhibitori kolinesteraze i MAO.

ali se javlja vrlo rijetko i to kod teških depresivnih pacijenata (teške endogene psihoze). stanja Hipervigilnost → brza izmjena pažnje o Bolesnik prebrzo mijenja teme. - - - 78 . POREMEĆAJI PAŽNJE PAŽNJA . kod depresije i SH imamo i poremećaj mišljenja formalnog tipa (ljepljivi ili disocirani misaoni ductus) Hipovigilnost → nemogućnost brze promjene cilja pažnje o Osoba sporo prelazi s jednog sugovornika na drugi. anksioznost. djelovanja o Manija. aktivnost o U hipomanij. sugovornika. intoksikacija Rasijanost (aproseksija) → može se očitovati kao pojačani tenacitet uz oslabljenu vigilnost ili kao pojačanu vigilnost uz smanjen tenacitet U jednom čovjeku je najčešće kombinacija hipotenacitet-hipervigilitet ili hipertenacitethipovigilitet. Kombinacija hipertenacitet-hipervigilitet NE MOŽE biti prisutna istovremeno u jednoj osobi jer jedno isključuje drugo. shizofrenija. sugovornika.. aktivnost . anksiozni poremećaji o Uz hipertenacitet. Kombinacija hipotenacitet-hipovigilitet može. organskim promjenama SŽS-a Hipertenacitet → pretjerana usmjerenost pažnje na određenu aktivnost o Depresija.Vigilancija (pozornost) → visoki stupanj trajnije usmjerenosti osobe prema nekom izvoru očekivanog signala ili podražaja . maniji.sposobnost svjesnog i željenog usmjeravanja (tenacitet) mentalne energije na jednu aktivnost i mogućnost preusmjeravanja (vigilnost) na drugu . sugovornike.Tenacitet (usredotočenost) → usmjerenost pažnje na jedan objekt.Vigilnost (preusmjeravanje) → sposobnost premještanja pažnje na drugu temu. s jedne aktivnosti na drugu o Kod depresije i psihoorg. anksioznosti. aktivnost .Aspekti pažnje: o Selektivnost – selektivno usmjeravanje pažnje na sadržaje ili podražaje koji imaju određeno značenje za neku osobu o Spontana ili nenamjerna – pažnja potaknuta vanjskim podražajima o Aktivna ili namjerna – rezultat voljnog i namjernog usmjeravanja o Habitualna – određena trajnijom usmjerenošću prema određenim podražajima o Distribucija – istodobna usmjerenost pažnje prema različitim sadržajima o Fluktuacija – periodičke promjene vigilnosti i tenaciteta što se očituje u promijeni opažanja nekog podražaja o Opseg – broj odvojenih podražajnih elemenata koji se može zamijetiti tijekom kratkog vremena o Fokus – dio nekog kompleksnog opažajnog doživljaja ili onaj dio vanjske situacije ili naših unutarnjih doživaljavanja na koji smo posebno usmjereni ili koncentrirani POREMEĆAJI PAŽNJE Hipotenacitet → smanjena sposobnost usmjeravanja oažnje na određeni predmet.

SH. depresiji. uzbuđenja i straha o Hipalgezija – smanjena osjetljivost na osjet boli . afektivna i reaktivna stanja. poremećaji o Pareidolija – stanje realnih podražaja koji se iskrivljeno doživljavaju  U njemu razni ljudi „vide“ različite stvari (oblici oblaka) o Dizosmija – ulizija vezana uz osjet mirisa  Krivo prepoznavanje mirisa kada se obični mirisi doživljavaju kao neugodni  Kod bolesti gornjeg dišnog sustava. psihoze. a klinički se očituju kao agnozija Postoje p. SH. u nekim neurološkim p. opažanja pridruženi psihijatrijskim poremećajima o oni su vezani uz smetnje svijesti. stupora. agnozija). o Oštećenja su posljedica različitih neuroloških zbivanja. depresije. ali se doživljava na pogrešan način o Fiziološke – u zdravih ljudi kada su umorni. depresija. POREMEĆAJI OPAŽANJA OPAŽANJE . već i doživljaj stvarnosti uopće POREMEĆAJI OPAŽANJA Uzrokovani oštećenjem osjetnih organa. i depresiji 79 . a djelomično psihijatrijski razlozi (npr. živčanih putova i središta za obradu osjetnih inf. već neki organitet (npr. samostalno i ne ometaju funkcioniranje osobe  Ako se iluzija javlja izolirano.Hipoestezija → psihološki smanjena osjetljivost na određeni podražaj o U podlozi nisu neurološki ili psihijatrijski razlozi. gotovo sigurno je da nije psihopatološka o Patološke – kada remete ponašanje i funkcioniranje osobe o Javljaju se i u različitim psihijatrijskim entitetima  Stanja sužene svijesti. smanjena ili odsutna osjetljivost određenog osjetnog područja o Promjene su psihološki uzrokovane 1) - .Proces pretvaranja fizičkih podražaja u psihološku informaciju .Odnosi se na percepciju. organskih oštećenja mozga s p. iluzije i halucinacije) Iluzije → kriva prepoznavanja o Obmane osjetila u kojima podražaj postoji. SH. nezainteresirani. psihoorg.Hiperestezija → psihološki povećana osjetljivost na neki podražaj o U disocijativnim stanjima. epilepsiji o Hiperalgezija – povećana osjetljivost na bol . upala uha) o Dolazi u stanjima intenzivnog afekta. uplašeni (tipfeleri)  Ako se događaju rijetko.. IT o dijele se na kvantitativne i kvalitativne Kvantitativni Povećana je.To nije samo doživljaj osjeta. a ne na pažnju .Anestezija → potpuna neosjetljivost na podražaj o Kod disocijativnih stanja. pažnje. svijesti o Analgezija – potpuna neosjetljivost na bol 2) Kvalitativni Djelomično su osnovi neurološki razlozi (npr.

kada su učestale. fiziološke iluzije se javljaju i uslijed hipoksije ili umora (npr. može biti naredba da učini nešto zlo o Teleološke – glasovi koji daju savjete i upozorenje o Vidne  Jednostavne (fotomi) – u obliku iskre. začepi uši) o Negativne – podražaj postoji. boje  Složene (vizije) – pojavljuju se slike predmeta. depresija) i pri poremećenoj svijesti (delirij. one iluzije koje ovise o broju i kvaliteti receptora (najbolji primjer su taktilna osjetilna tjelešca-najviše ih je na jagodicama na prstima. ljudi. zvuka. a osoba ga ne percipira. stanjima sužene svijesti. može se sukobljavati s normama. pucketanja  Složene (fonemi) – halucinacije glasa. tj ponaša se kao da ga nema o Slušne – najčešće halucinacije  Jednostavne (akoazmi) – halucinacije tona. manija. kada je generalno funkcioniranje osobe promijenjeno ili poremećeno 3. situacija i događaja  U SH. iluzija se ne javlja izolirano)→ovaj uvjet je najvažniji. šuma. sam bolesnik nije kritičan prema iluzijama (ovaj uvjet nije ključan) Halucinacije → uvijek su patološki doživljaj o Varke ili obmane osjetila gdje podražaja nema. a nije hiperestezija 3. sumraćno stanje) o Mogu biti osnovne i složene o Refleksne – podražaj jednog osjetnog područja izaziva doživljaj drugog područja  Nazivaju se i sinestezijama o Funkcionalne – dok je proces opažanja održan  Prestaju kada bolesnik spriječi opažanje (npr.kada postoje i neki drugi poremećaji opažanja ili neka druga ozbiljnija psihopatologija (tj. 4. ne skrivaju ih (priznaju da ih imaju)  Jedino ako su paranoidni prema drugima. prije svega u deliriju i drugim akutnim moždanim sindromima o Eidetičke – bolesnik svoja sjećanja doživljava kao stvarnost o Ekstrakampine – bolesnik „vidi“ što se događa izvan njegova vidnog polja o Autoskopse . isti podražaj na leđima i prstu-postoji razlika) 2. svjetla.halucinacije sebe samog pri čemu bolesnik ima osjećaj odvojenosti od vlastita tijela o Mikrohalucinacije – doživljaj malih ljudi. 2. buke  Pacijenti koji imaju slušne halucinacije u akutnoj fazi. PATOLOŠKA ILUZIJA 1.. tada skrivaju da imaju halucinacije o Imperativne – naređuju bolesniku da nešto napravi  Može biti protivno bolesnikovoj želji. životinja kukaca  Mikropsija – predmeti se doživljavaju kao umanjeni  Makropsija – doživljaj da su predmeti povećani o Dismegalopsija – predmeti izgledaju promijenjenog oblika ili veličine FIZIOLOŠKE ILUZIJE 1. a bolesnik se ponaša kao da podražaj postoji o Imaju jasnoću i osjećaj konkretnosti o Pojavljuju se pri očuvanoj (SH. glazbe. ljudi koji su više vizualni ili slušni tipviše reagiraju na taj tip podražaja. neprospavana noć) 80 .

a osim što skrivaju postojanje halucinacija. paranoidnoj psihozi. SH. tj. trnci. još i retrospektivno ublažavaju ili niječu (tj. stanja Formikacija – podvrsta taktilne halucinacije s osjećajem kako bube i pauci gmižu po koži i izazivaju trnce  Karakteristično za alkoholni delirij Cenestetičke – rijetka i zastrašujuća doživljavanja kao da netko dodiruje. jednoličnom radu i zamaranju jednog osjetila o Hipnagogne – javljaju se pred san o Hipnopompne – prije konačnog buđenja o Obje su psihogeno uvjetovane i povezuju se s događajima koji su osobu emocionalno okupirali Poremećaji opažanja koji se pojavljuju s kognitivnim i tjelesnim oštećenjima Agnozija → nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vidnih. različitim tjelesnim bolestima Njušne ili halucinacije mirisa – doživljaji neugodnog ili ugodnog mirisa  Simptom epilepsije. epilepsije. ne može se odrediti udaljenost od njega pri čemu se njegova veličina doživljava realno Okusne – doživljaji nekog okusa  U epilepsiji. oštećuje bolesnikove unutrašnje organe  Obično u SH Vestibularne – bolesnik ima osjećaj da se okreće on ili svijet oko njega  U SH i moždanim sindromima Halucinoza – javljaju se brojna halucinatorna doživljavanja koja straše bolesnika  Alkoholna – stanje u kojem prevladavaju većinom slušne halucinacije. tumora mozga. premješta. taktilnih ili drugih sadržaja o U osnovi neurološki fenomen 81 3) - . psihijatar traga za njima-postavlja bolesniku direktno pitanje o Pacijenti češće negiraju u subakutnoj (kasnija faza bolesti) ili kroničnoj fazi  Tada već shvate da ih drugi stigmatiziraju ili izbjegavaju zbog halucinacija. slušnih. psihoorg. formikacije i mikrohalucinacije.. i u paranoidnim stanjima Taktilne ili halucijnacije dodira – doživljaji različitih vrsta dodira: dodirivanje. a svijest je očuvana • Treba razlikovati od alkoholnog delirija o Prevladavaju vidne halucinacije. svrbež. Sindom Alise u zemlji čudesa – dismegalopsija promijenjene veličine predmeta i/ili dijelova vlastita tijela Poropsija – iluzija u kojoj je čini da se predmet udaljuje. ubod. a svijest je sužena  o o o o o o o o o Pri postavljanju dijagnoze. pritisak  Kod SH. da na početku bolesti nisu imali halucinacije ili da su javljale vrlo rijetko) o Na osnovi halucinacija svrstavamo kliničku sliku psihoze u pozitivnu (produktivnu) ili negativnu sliku Pseudohalucinacije → živahne dvodimenzionalne predodžbe koje nastaju pri očuvanoj svijesti. a neovisno o volji osobe o Nisu patološki fenomen – lažne halucinacije o Nemaju osjećaj tjelesnosti i realnosti o Pojavljuju se pri umoru. bol.

o Simultagnozija – nemogućnost shvaćanja više od jednog dijela neke vizualne scene istodobno ili povezivanja tih dijelova u cjellinu  Može se javiti samostalno ili u Balintovu sindromu o Amuzija – nemogućnost prepoznavanja. stvaranja glazbe o Akinetopsija – nemogućnost opažanja pokreta Sumanuta opažanja → opažanja događaja tako da im se pridaje abnormalno značenje koje oni ne posjeduju o Kombinacija su halucinacije i sumnutosti Aura → upozoravajuća senzacija koja prethodi epileptičnom ili napadaju migrene Palinakuzija → fenomen opažanja nekog slušnog podražaja nakon što je on prestao Palinopsija → trajanje vidnog doživljaja nakon što je podražaj koji ga je uzrokovao prestao Adiadohokinezija → nemogućnost izvođenja brzih i/ili izmjenjujućih pokreta o Posljedica poremećaja psihomotorike. ali i opažanja o Uz njega se može javiti i apraksija Poremećaji opažanja koji se pojavljuju u disocijativnim/konverzivnim stanjima Ovdje se svrstava disocijacija te mikropsija.. derealizacija. fuga i histerična anestezija Disocijacija → nesvjesni obrambeni mehanizam koji uključuje izdvajanje nekih mentalnih i ponašajnih procesa iz cjelokupnog psihičkog života o Događa se zbog nemogućnosti da osoba neka traumatska sjećanja uključi u svoje iskustvo te ih pohranjuje „izdvojeno“ od drugih sjećanja 4) - 82 . depersonalizacija. tj.

NAGON ZA HRANJENJEM . stečene) 1. kod tjelesnih bolesti. spavanjem. POREMEĆAJI NAGONA NAGONI .Pojačani nagon za samoodržavanjem se ne smatra psihijatrijskim entitetom o Stanje u kojem osoba preživljava ili opstaje u opasnim.Dnevna potreba za hranom za zadovoljenje bazalnog metabolizma je oko 1500 kalorija za žene i 2300 kalorija za muškarce .Filogenetski i ontogenetski najstariji .  To se javlja kod 2/3 oboljelih  1/3 oboljelih dolazi iz normalnih obiteljskih ili partnerskih okruženja Danas je sve češći oblik kombinacije anoreksije i bulimije TERAPIJA . iako psihodinamsko gledište naglašava kako se radi o jednom poremećaju a različitim manifestacijama) Jedina sličnost između anoreksije i bulimije jest to da im nije poznata etiologija o postoje pokušaji objašnjenja etiologije anoreksije i bulimije poput otpora prema autoritetu. roditeljima. NAGON ZA SAMOODRŽANJEM . ali i u psihički zdravih ljudi koji se nalaze u kriznim situacijama  I kod ljudi koji ne pokazuju nikakve smetnje ili to okolina ne primjećuje o Demonstrativni pokušaj samoubojstva → ne sadržava želju da se osoba ubije nego da s tim činom skrene pažnju na sebe.Teže zadovoljenju što dovodi do ugode.Smanjenje ovog nagona se očituje u razmišljanjima o samoubojstvu.Nagon je u najširem smislu energija ili sila koja organizam nagoni na neku aktivnost . njaegovim pokušajima i izvršenom samoubojstvu o Suicidalnost → kod različitih psihijatrijskih entiteta (depr.vrlo složena i teška. a nezadovoljenje nagona izaziva zadovoljstvo. napetost i uznemirenost . vodom. kada se pojavljuju druga tjelesna oštećenja i/ili psihičke smetnje kao posljedica dijete KVANTITATIVNI POREMEĆAJI: Jedenje manje ili više se javlja kod gotovo svakog psihijatrijskog entiteta (češće je jedenje manje).Omogućuje življenje i zadovoljavanje svih drugih nagona i potreba . kada nastaju brza i velika kolebanja u tjelesnoj težini. SH). izbjegavanjem boli i održavanjem vrste  Mogu biti kvantitativni (povećani i smanjeni) i kvalitativni o Socijalne (sekundarne. teškim i na prvi pogled bezazlenim situacijama .Kao mjera uhranjenosti rabi se indeks tjelesne mase (ITM ili BMI) o Omjer težine i kvadrata visine . nekad neučinkovita čak i u bolničkim uvjetima 83 - . situaciju  Manje psihopatološki utemeljeni jer se obično ne radi o psihijatrijskoj bolesti 2.Nema stroge definicije postaje li dijeta poremećajem i kada on nastupa o Vjerojatno onda kada osoba izgubi kontrolu nad dijetom. hranom. neki problem. međutim. odrastanju..Dijele se na: o Vitalne (primarne) – nagon za samoodržanjem.Prirođena potreba organizma koja se temelji na naslijeđenim automatizmima . kod anoreksije i bulimije se to javlja izolirano Anoreksija i bulimija su 2 različita poremećaja (oko toga se slaže većina autora. partneru i sl.

Spavanje je fiziološka manifestacija u kojoj je motorička aktivnost snižena.. mesa leša (nekrofagija)  Kanibalizam (antropofagija) – ubojstvo nakon kojeg se jedu dijelovi tijela ubijenog  Koprofagija. leda.Ortodoksno spavanje (non-REM) o Faze 1 i 2 – faze površnog i plitkog spavanja o Faze 3 i 4 – faze fubokog spavanja . u kojem je osoba u zastupanju vegetarijanstva agresivna prema okolini. temporalnoj epilepsiji o Kao samostalni entitet – bulimia nervosa o Omjer oboljelih po spolu je Ž:M=2:1 o Prognoza je bolje nego kod anoreksije. maniji. te kada postoje neki drugi psihički simptomi  Osoba može imati i sumanute misli o zdravom načinu života - - - 3. Godine o U 80-90% slučajeva pogađa žene o Kad jednom završi anoreksična epizoda. stakla. kasnije osoba ima veću vjerojatnost razviti ponovno anoreksiju ili neki drugi poremećaj Bulimija → povećanje nagona za hranjenjem o Promjene u težini te niz metaboličkih promjena i oštećenja o U intelektualnim teškoćama.uvijek se javljaju uz SH i predstavljaju teške poremećaje Vegetarijanstvo → nejedenje mesa i hrane životinjskog podrijetla o Samo vegetarijanstvo ako je izolirano nije psihopatološki poremećaj o Ekstremno – psihopatološki p. atipičnoj depresiji. poremećaj se može javiti i u kasnijoj dobi kod žena (oko 40.anoreksija 5% bolesnika umire. hormonalnih i drugih promjena o Obično je simptom nekog drugog poremećaja o Kad se javlja kao samostalni poremećaj – anorexia nervosa o Javlja se obično između 15. toj osobi o Fiziološka pika – javlja se u trudnica o Patološka – u duševnih bolesnika  Jedenje metala i mentalnih predmeta.) KVALITATIVNI POREMEĆAJI: Pika → jedenje nejestivih tvari ili one hrane koja nije primjerena podneblju. nekrofagija i antropofagija . i 25. bulimija u promilima (znači tisućinkama) Anoreksija → smanjenje uzimanja hrane i izbjegavanje neke hrane prije svega zbog želje da se bude mršav o Pri tome dolazi do pada tjelesne težine i različitih metaboličkih.Paradoksno spavanje je REM faza 84 .Ciklus budnost – spavanje – osnovni cirkadijurni ritam o Jezgra SC N usklađuje soavanje i budno stanje s noći i danom o Mijenja se tijekom života – spavanje se skraćuje . SMRTNOST . godišnjem dobu. psihoorganskim poremećajima. NAGON ZA SPAVANJEM . fecesa (koprofagija). a stanje svijesti promijenjeno pri čemu je opažanje vanjske situacije bitno smanjeno o Osnovno objašnjenje uloge spavanja je u oporavku organizma o Mišljenje o spavnju kao adaptivnom ponašanju . škroba. kose ili vune.

o Brzi očni pokreti. uz paralizu voljnih mišića i promjenu mišićnog tonusa o Ovdje se događa sanjanje 85 ..

spavanja  Apneja u spavanju – prestanak disanja u snu dulji od 10 sekundi • može biti sentralnog. p. psihijatrijske p. vezana za tjelesne bolesti. otežana koordinacija pokreta Deprivacija dubokih faza i REM faza spavanja se teže podnosi o Već nakon nekoliko dana dolazi do konfuznosti. Deprivacija plićih faza spavanja (1. manija. opsrtuktivnog ili mješovitog tipa • opstruktivni je najčešći i obično se javlja kod muškaraca. faze) se bolje podnosi o Na početku se ne vise značajne posljedice o Poslije se javljaju umor. ovisnosti. slabija koncentracija.emoc.. uzbuđenje)  Situacijske – traju kratko. bolesti s oslabljenom cerebralnom cirkulacijom i metaboličke bolesti o Nesanica se javlja praktički kod svih psihijatrijskih bolesti  Depresija. i 2. tremora. sa zahvaćenim anatomskim strukturama koje zatvaraju dišni put • ovo stanje prati i hrkanje  Sindrom nemirnih nogu – pojava malih pokreta nogu koji se javljaju portiv bolesnikove želje • Potreba se pojačava navešer što ometa usnivanje  Hipersomnija – pretjerana dnevna pospanost • Osoba spava dugo i ako je probudimo reći će da je umorna i da želi spavati i dalje • Može biti situacijska. glavobolje. nistagmusa Dugotrajna deprivacija može dovesti do smrtnog ishoda o To se vidi u fatalnoj obiteljskoj nesanici – rijetka. a ne mogu se svrstati ni u jednu drugu skupinu nesanica o Sekundarne – u tjelesnim i psihijatrijskim poremećajima te zbog primjene određenih lijekova  Bolni sindromi. neorijentiranosti. anksiozna stanja. psihotičnih fenomena te niza tjelesnih promjena poput povišenja krvnog tlaka. SH. obično psihofarmaka te se javlja u stanjima intoksiciranosti - - - 86 . psihoorg sindromi. autosomno nasljedna prionska bolest gdje se javlja demencija koja završava smrću KVANTITATIVNI POREMEĆAJI ILI DIZSOMNIJE Insomnija → nesanica koja se može javiti kao smetnja usnivanja i/ili prosnivanja pri čemu je smanjena kvaliteta spavanja o Javlja se i dnevna pospanost o Jedna od najčešćih simptoma u medicini o Primarne – bez povezanosti s psihičkim/tjelesnim bolestima  Psihofiziološke – uzrokovane su uvjetnim podražajima (npr. a javljaju se prije ili nakon životnih događaja odnosno stresogenih situacija (kod smjenskog rada i jet laga)  Obiteljske – nastaju kao česti poremećaji usnivanja i/ili prosnivanja u nekim obiteljima  Idiopatske – nepoznatog uzroka. prilagodbe. nikotina ili alkohola o Nesanice koje se javljaju s drugim p. zlouporabom kofeina.. OKP  Može biti uzrokovana lijekovima. pretilih. može biti posljedica uzimanja različitih lijekova.

se liječe melatoninom Rebound fenomen . ali vrlo brzo to postane o Obično je prisutna amnezija za ovo razdoblje – osoba se ujutro nejasno sjeća ili se ne sjeća ove epizode o Javlja se samostalno ili u p. ako je duljina spavanja kraća od 4 sata i ako se sve to ponavlja barem 4 puta na tjedan i ukupno traje dulje od mjesec dana o TERAPIJA:  Jedino nesanice u užem smislu liječe lijekovima za spavanje (hipnotici)  Nesanica koja za podlogu ima somatske bolesti treba liječiti lijekom za tu somatsku bolest (tj. a mogu se javiti i krik. reaktivnim stanjima. vrištanje. može se javiti kao ssimptom epilepsije i fuge Noćni strah → naglo buđenje praćeno jakim strahom o Obično u prvoj polovini spavanja. prilagodbe. ubrzano disanje. npr. ali i za vrijeme složenih • Karakteristična četiri simptoma: napadaji spavanja. plač. Primarna – produljenje noćnog sna uz dnevnu pospanost o Ovdje se ne javlja katapleksija • Periodična – pretjerana pospanost se javlja u epizodama koje traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana te ih prati povećan apetit i povišen spolni nagon • Hipersomnija u užem smislu o Npr. ako se budi više od 4 puta tijekom jedne noći. zbog jet laga. a ne nesanica)  Nesanica čija je podloga psihijatrijska treba liječiti odgovarajućim psihofarmakom (za onaj poremećaj koji je u podlozi)  Situacijske nesanice. neprospavane noći i češće u nekim obiteljima o Osim kao zaseban poremećaj. katapleksija (trenutačna slabost mišićnog tonusa). liječi se somatska bolest. ispitni rokovi) i nakon toga produlji vrijeme spavanja radi se o rebound fenomenu koji je normalan.javlja se kod svake vrste deprivacije o Ukoliko osoba neko vrijeme ne spava (npr. osoba ustane i ushoda se o Svijest na početku nije potpuno bistra. p. drhtanje). vezano uz REM fazu o Osoba uz intenzivan strah ima neugodne sadržaje sna o Vegetativni simptomi su rjeđi 87 • - - - .. iz dubokih non-REM faza o Prisutni su vegetativni znakovi (lupanje srca. osoba uobičajeno spava 6-8h i u jednom trenutku počinje spavati više od 10h • Nije poremećaj ako netko ima bioritam spavanja duljeg od 10h  Narkolepsija – (neurološka) bolest koju obilježava povećana potreba za spavanjem u obliku napadaja spavanja • Pospanost nastupa tijekom monotonih radnji. raspoloženja Noćna mora → buđenje u drugoj polovini spavanja. a osoba poslije pokazuje amneziju za ovo razdoblje o Katkad se javlja nakon umora. a ne poremećaj KVALITATIVNI POREMEĆAJI ILI PARASOMNIJE Hodanje u spavanju → kratkotrajno djelomično buđenje s automatizmom motorike kao u budnom stanju o Svijest je pomućena. paraliza spavanja (osjećaj potpune oduzetosti tijekom noćnih buđenja) i hipnagogne halucinacije o Nesanice u užem smislu  3-4% nesanica  Radi se o nesanici ako osobi treba dulje od 45 minuta da zaspi.

p. ličnosti. prilagodbe. SH 88 . p. a javlja se i u depresiji. o Može biti samostalni entitet..

doživljavanja orgazma. sindrom gutanja. p. anksioznosti ili depresivnosti Averzija prema spolnom činu → izbjegavanje spolnog kontakta o Osoba izbjegava genitalni kontakt sa spolnim partnerom - - - 89 .popuštanje mišićne napetosti i osjećaj općeg blagostanja . Noćno mokrenje ili enureza→ nastaje u vrijeme dubokih faza spavanja o Idiopatsku treba razlikovati od simptomatske kada je mokrenje posljedica nekog organskog zbivanja o Idiopatska može biti:  Primarna – kada dijete ne stekne kontrolu mokrenja (u dobi 2-4 godine)  Sekundarna – kada osoba. kronična paroksizmalna glavobolja. preko p..U četvrtoj fazi se ne pojavljuju karakteristični poremećaji spolnog nagona o Ovdje. vaginizam) KVANTITATIVNI POREMEĆAJI Povećanje spolnog nagona → kada je izolirani fenomen (najrjeđe). kimanje glavom u snu. do p.. p. koji prate promjene na spolnim organima o Orgazam → vrhunac spolnog zadovoljstva o Smirenje → opće opuštanje. a kao i posljedica kroničnog stresa. doživljavanja boli pri spolnom odnosu i vaginizma Poremećaj spolne želje → prisutan kada je ta želja smanjena ili odsutna o Riječ je o trajnom ili povremenom smanjenju ili izostanku seksualnih fantazija i želje za seksualnom aktivnošću o Može se javiti samostalno (spolna disfunkcija). povrata želučanog sadržaja i kardiološki simptomi povezani sa spavanjem - 4. SPOLNI NAGON Ostvaruje se kroz četiri faze: o Želja → obilježavaju ju seksualne fantazije i sama želja za seksualnim kontaktom o Uzbuđenje → subjektivni osjećaj seksualnog zadovoljstva. to je oblik kompulzivnog obavljanja spolne aktivnosti o Nimfomanija – seksualna ovisnost u žena o Satirijaza – seksualna ovisnost u muškaraca o Javlja se i u maniji. spolnog uzbuđenja i genitalnog odgovora u samom koitusu. pod utjecajem različitih psihostimulansa o Terapija je psihoterapija Smanjenje spolnog nagona → javlja se u SH. depresiji. kroničnim psihoorg. ali i u ostalim fazama se mogu pojaviti bolni sindromi (dispareunija. želje za spolnim činom i averzije prema spolnom odnosu. ličnosti ili kao samostalni entitet o Frigidnost . ju privremeno gubi Bruksizam → škripanje zubima u spavanju Paraliza spavanja → iznenadna nesposobnost pomicanja nakon usnivanja ili buđenja Govorenje u snu.U prve tri faze javljaju se kvantitativni poremećaji spolnog nagona (specifične spolne disfunkcije) . nakon što stekne kontrolu noćnog mokrenja.kod muškaraca  U užem smislu – obuhvaća smetnje u postizanju i održanju erekcije o Javlja se u različitim oblicima – od p.kod žena  U užem smislu – nemogućnost doživljavanja orgazma u žena o Impotencija .

ali u jednog od njih približavanje spolnom odnosu izaziva uznemirenost i strah do te mjere da se odnos izbjegava ili osoba ulazi u spolni čin.. ali nedostaje spolni užitak 90 . o Obično partneri emocioonalno uredno funkcioniraju.

stečene ili situacijske o Uzroci mogu biti organski. kontakt o Organski je i psihološki uvjetovana Vaginizam → grč muskulature dna zdjelice o Nenamjerni spazam koji onemogućuje koitus ili je on bolan KVALITATIVNI POREMEĆAJI Poremećaji seksualne sklonosti. seksualni poremećaji ili parafilije Radi se o seksualnim p. u koitusu ili masturbaciji o Mogu biti trajne. depresivnost. Poremećaj spolnog uzbuđenja → nazivaju se i p.. spolnog uzbuđenja u muškaraca – smetnje erekcije  Nemogućnost da se postigne ili održi erekcija za obavljanje spolnog čina  Može bit trajno. uzbuđenja o Voajer najčešće ne ostvaruje seksualni kontakt s promatranom osobom o Masturbacija do orgazma prati čin promatranja ili ga neposredno slijedi o Češće se javlja u muškaraca 91 - - - - - . ali i različiti psihološki čimbenici (pshijatrijski p. ako su ta ponašanja snažna i prevladavajuća i ako osoba samo njihovim prakticiranjem ostvaruje spolno uzbuđenje i zadovoljstvo Perverziteti → blaži kvalitativni p. spolnog odgovora o P. SH. spolnog uzbuđenja u žena – smetnje lubrikacije  Nemogućnost da se primjereno spolno uzbuđenje postigne ili održi do kraja spolne aktivnosti  Javljaju se kao spolna disfunkcija ili su vezane za psihičke smetnje (anksioznost. frigidnost u užem smislu. ADHD p. fetišizam. OKP. strah od trudnoće ili gubitka kontrole) Poremećaji doživljavanja orgazma u muškaraca → inhibirani orgazam. organski ili mješoviti • Te smetnje se javljaju i kao nuspojava niza lijekova Poremećaji doživljavanja orgazma u žena ili anorgazmija → inhibirani orgazam. Dispareunija → genitalna bol prije. strah. ekshibicionizam. a može se javiti i u psihijatrijskim p. odrasle dobi) Prijevremena ejakulacija → prerana ejakulacija u odnosu na onu željenu o Stanje u kojem se stalno ili povremeno postižu orgazam i ejakulacija prije nego što bi to muškarac želio o Ejakuliranje koje se događa prije ili odmah nakon penetracije o Poneka uzrokovana organskim razlozima. krivnja)  Mogu biti povezane s hormonalnim oscilacijama te s nuspojavama lijekova o P. a nakon normalnog spolnog uzbuđenja. stečeno ili situacijsko stanje  Samostalni poremećaj ili prati tjelesne bolesti ili psihijatrijske entitete  Uzroci su psihološki. stečeni ili situacijski o Uzroci su organski i psihički o Javljaju se i u psihijatrijskim entitetima (depresija. organa) o Može biti pvozeana sa smetnjama lubrikacije i vaginizmom o Bol ometa spolni odnos. za vrijeme ili nakon koitusa o Češća u žena i obično se javlja u obliku vulvodinije (bol vanjskih sp. a može biti toliko izražena da osoba uzbjegava sp. označuje povremeni ili stalni izostanak (ili kašnjenje) orgazma.. anksiozni osjećaji i osjećaji krivnje. spolnog nagon o Voajerizam. froterizam Voajerizam → ponavljano zamišljanje ili promatranje drugih ljudi radi postizanja sp. zakašnjela ejakulacija i izostala ejakulacija o Stalni ili povremeni izostanak orgazma nakon primjerena spolnog uzbuđenja o Mogu biti trajni. transvestizam.

izopačenost. uzbuđenja o Dijagnosticira se ako traje najmanje 6mj i ako postoje jake seksualne fantazije i aktivnosti kojima se nanosi patnja žrtvi o Udaranje. ličnosti i SH) Spolni mazohizam → označuje doživljavanje psihičke i fizičke patnje radi postizanja spolnog uzbuđenja o Osoba pristaje na vlastito ponižavanje i podčinjavanje o Prihvaća udaranje. PITAO NA USMENOM:  Gerontofilija → sklonost seksualnoj aktivnosti sa osobama starije životne dobi (najčešće mlađe žene sa stariji muškarcima) Zoofilija ili sodomija→ zadovoljenje spolne želje u sp. mučenje. parafiliju Nekrofilija → zadovoljenje spolnog nagona s mrtvim tijelom Akrotomofilija → seksualni je interes usmjeren prema partneru kojem nedostaje jedan ili više udova Koprofilija → zadovoljenje spolne želje pri defeciranju na partnera ili kada partner to čini osobi s ovim poremećajem o Koprofagija – jedenje fecesa o Klizmafilija – upotreba klizme kao dijela seksualne stimulacije Urofilija → postizanje spolnog uzbuđenja i zadovoljstva uriniranjem (na partnera ili kada to ovaj čini) o Kod oba spola - - - - 92 . općenju sa životinjama o U širem smislu označuje analni odnos. zadovoljstvo o Obično se radi o predmetima kojima fetišist pridaje posebno značenje intimno ih povezujući s ljudskim tijelom Froterizam → trljanje penisa o stražnjicu ili neki drugi dio ženskog tijela kako bi se postigao orgazam o Događa se u prostorima gdje ima mnogo ljudi ili vozilima javnog prijevoza Perverzije → teži kvalitativni poremećaji spolnog nagona Spolni sadizam → izazivanje fizičke i/ili psihičke boli spolnom partneru. a radi postizanja spolnog uzbuđenja o Orgazam se postiže masturbacijom za vrijeme ili nakon izlaganja Transvestizam → oblačenje u odjeću suprotnog spola da bi se postiglo spolno zadovoljstvo o Obično u muškaraca heteroseksualne orijentacije Fetišizam → upotreba predmeta da bi se ostvarilo sp. ličnosti. o Podjela na one koji ne mogu spolno općiti s odraslom osobom (funkcioniraju samo s djecom) i na one koji sp. a može biti i simptom psihijatrijskih p. i biseks. vezivanje. mogu ga uzrokovati hormonalne smetnje. funkcioniraju sa odraslim osobama o Javlja se u stanju intoksikacije. čak i situacije u kojoj joj je ugrožen život o Češće kod muškaraca o Javlja se kao izolirani fenomen ili u p. bičevanje.. SH. pri različitim psihijatrijskim p. depresiji Pedofilija → spolna aktivnost muškaraca s djecom pretpubertetske dobi s kojom ti muškarci obično nisu u srodstvu o Gledanje. a u svrhu postizanja sp. a u još širem spolnu nastranost. dodirivanje. ili neovisno o njima o NEMA U KNJIZI. homoseks. Ekshibicionizam → ponavljano izlaganje vlastita golog tijela obično nepoznatim osobama. vezivanje. vješanje. silovanje o Većinom kod muškaraca o Osim kao samostalni entitet. genitalni kontakt o Može biti heteroseksualna. i bolesti (p.

. a sve radi postizanja sp. opisu spolnog čina. upotrebi prostih i vulgarnih riječi. upotrebi zvukova koji podsjećaju na sp. o Može biti povezana s masturbacijom u kojoj se različiti predmeti guraju u otvor mokraćne cijevi Skatologija → sklonost opscenom i lascivnom izražavanju. uzbuđenja o Bolesnik se na ovaj način obraća najčešće nepoznatim ljudima - 93 . aktivnost.

pokazivanje moći  Pri ovakvom silovanju. odnos radi postizanja ili pojačanja spolne želje i uzbuđenosti o Češće je čin agresije u kojem silovatelj ne doživljava pojačano sp. spola o Osoba se osjeća zarobljenom u bio. Parcijalizam → kada se osoba u svojoj sp. ličnosti Incest → spolni odnos bliskih srodnika o Najčešće je između brata i sestre. aktivnosti usmjeri samo na jedan dio partnerova tijela o Obično se naziva i oralizam jer je najčešće radi o oralnom kontaktu s različitim dijelovima tijela o Obično usmjeren prema ženskom spolovilu. ne prihvaća ga. tada se radi o poremećaju spolnog nagona POREMEĆAJI SPOLNE ULOGE ILI IDENTITETA Transseksualnost → snažna i jaka spolna (rodna) identifikacija koja uključuje nelagodu prema svojem biološkom spolu i želju da se steknu tjelesna obilježja suprotnog bio. a zatim između oca i kćeri o Ako osoba sp. i tada se ne smatra psihopatološkim odstupanjem o Rijetko se javlja sa SH o Za prihvaćanje u javnosti odgovorni plastični kirurzi o Prije je to bila kategorija podvojenog identiteta ili shizofrenije o Uzrok je u razini testosterona o Može se javiti zbog kromosomske aberacije. želi njegovu promjenu u suprotni spol o Može se javiti neovisno o nekom psihijatrijskom p. spolnog nagona povezan sa sadizmom  Tada silovatelj žrtvu prisiljava na sp. odvojeno ili istodobno o Najčešće u kombinaciji fetišizam/transvestizam. uzbuđenje postiže ili ga pojačava samo sa svojim srodnikom. silovatelj najčešće ima neki p. ekshibicionizam/voajerizam i sadizam/mazohizam Silovanje → u širem smislu poremećaj spolnog nagona o Označuje nasilni spolni odnos. penisu ili anusu o Osoba spolno funkcionira samo na ovaj način Triolizam → varijanta seksualne aktivnosti u kojoj troje ljudi redovito spolno funkcionira o Svi partneri su emocionalno i seksulano povezani. a u širem smislu je silovanje svaki spolni kontakt nastao nadvladavanjem o Rjeđe se javlja kao p. tvari ili gušenjem o Autoerotska asfiksija – osoba se pri masturbaciji na različite načine guši ili smanjuje udisanje zraka Višestruki poremećaj seksualne sklonosti → kada jedna osoba pokazuje dvije ili više parafilija. ali ovdje se uglavnom radi o urednoj genetici bez psihičkih poremećaja - - - - - 94 . uzbuđenje  Silovanje je kazna.. a moguće su sve kombinacije partnera Infantilizam → stanje u kojem se osoba u spolnom činu ponaša kao dijete ili sebe zamišlja kao dijete Hipoksifilija → želja da se spolno uzbuđenje postigne ili pojača doživljavanje orgazma putem hipoksije (smanjene opskrbe mozga kisikom) o Ostvaruje se upotrebom nekih lijekova. spolu. osveta.

orijentacije. osim u slučaju egodistone biseksualnosti Terapija: psihodinamska. o Spolna orijentacija se odnosi na sp. ponašanje i identitet  Želju i ponašanje (izbor) treba odvojiti od seksualnog identiteta (osjećaj sebe kao spolnog subjekta) Homoseksualnost → erotska povezanost s partnerom istoga spola. orijentacija se ne smatra psihijatrijskim poremećajem. koja obuhvaća maštanje. POREMEĆAJI SEKSUALNE ORIJENTACIJE Homoseksualnost i biseksualnost su „poremećaji“ spolne orijentacije o Oblici sp. odgovor prema drugim osobama istog ili drugog spola  Čine ju želja. a ne psihički p. ali dugo traje i daje slabe rezultate (lakše je preorijentirati biseksualca nego homoseksualca) - - 95 . o Poremećaj samo ako je egodistona (neprihvaćena)  Tada sp. želje i aktivnost.. orijentacije dovodi do raznih teškoća i osoba ju ne može prihvatiti i obično je želi promijeniti o Postoje latentna homoseksualnost (oko 50% populacije koja prihvaća homoseksualnost) i manifestna homoseksualnost (oni koji jesu homoseksualci) Biseksualnost → označuje prisutnost spolne orijentacije prema oba spola o Ni ova sp.

autizam.Unatoč sumanuto-halucinatornim produkcijama bolesnik može zadržati značajne oblike svakodnevnog funkcioniranja a) Zablude vezane za SH 1. anhedonija i avolicija Ove osobe žive u „svojoj“ stvarnosti. p. promjene u ponašanju i međuljudskim odnosima. socijalni i psihološki faktori koji se vežu za nastanak bolesti i oblikovanje kliničke slike 96 . ali je za bolesnika stvaran o Osnovna značajka SH – bolesnik „ne testira realitet“ (živi u svijetu koji je drugačiji od okolinskog)  Ovo nije patognomonično (strogo specifično) za SH  Odnosi se općenito na psihoze  Znak je psihotičnog funkcioniranja . Kronična (doživotna) i najteža duševna bolest → najčešće je kroničnog tijeka. SHIZOFRENIJA I DRUGI SUMANUTI POREMEĆAJI Ovu skupinu čine psihoze. To je jedna bolest → nije jedna bolest već skupina različitih poremećaja koji imaju neka zajednička obilježja (glavno je psihotičnost) o Njezini su simptomi mnogobrojni. a ne u SH 3. izmijenjenoj i drugačijoj od okolnog realiteta - SHIZOFRENIJA . a težina bolesti određuje prognostički ishod koji ovisi o simptomima bolesti i nizu različitih čimbenika vezanih uz bolesnika i njegovu obitelj o Dio bolesnika ima lošu prognozu – SH tada ima kroničan tijek i to su najteži oblici o Ima i akutnih shizofrenih psihoza kod ljudi s dobrom prognozom jer nemaju svakodnevni kronicitet o Neki anksiozni poremećaji ili OKP mogu biti teži za okolinu 4. Riječ je o podvojenoj ličnosti → podvojena ličnost je iznimno rijedak poremećaj koji se prije svega javlja u disocijativnim stanjima. smetnje doživljavanja vlastite ličnosti (depersonalizacija i derealizacija) te poz. pažnje i opažanja. volje i psihomotorike 2. verbigeracije. psihotični poremećaji kojima je zajedničko obilježje pojava psihotičnih simptoma o Pozitivni simptomi: sumanute misli. afektivnosti. tj. Ne zna se uzrok shizofrenije → SH je multifaktorijalno uzrokovana. no nema svaki SH bolesnik sve simptome te bolesti te se praktički sve moguće promijenjene psihičke funkcije mogu javiti u SH  Ne postoje dvije iste SH o Najznačajniji simptomi: poremećeno mišljenje (i govor). sumanutosti. riječ je o višestrukim čimbenicima o Biološki. a nema ni dokaza da je SH nastala zbog „neadekvatnog“ odgoja o Okolina može biti suodgovorna kao trigger (ako je obitelj prehladna ili pretopla te u slučaju overprotektivne majke. p. blok misli) o Negativni: alogija.Postoji ideoafektivna disocijacija → stanje u kojem su misli i osjećaji često neusklađeni o Oni nisu sukladni ni s vanjskim svijetom – zato su oni u nekom svojem svijetu  Taj svijet je izvan uobičajene stvarnosti. simptomi dezorganiziranog mišljenja (disocirani misaoni duktus. tj. poremećena afektivnost.. ali to ne uzrokuje shizofreniju jer bolesnici mogu imati normalne majke) 5. halucinacije. Za njezin nastanak odgovorna je okolina i sam bolesnik → bolesnik nije odgovoran niti kriv zato što je obolio.

Kahlbaum → 1874. Nema prave terapije (lijeka) → farmakoterapija je najvažnija u liječenju o Antipsihotici daju najbolje rezultate u tretmanu SH o Postoje lijekovi koji uzrokuju povlačenje ili bitno smanjenje simptoma SH i dovode do emoc. sama je sebi dovoljna. stvorio klasifikaciju duševnih poremećaja o Podijelio ih je na dvije velike skupine  Manično. tj.g. relacijama o Smatrao je kako se ove bolesti ne pojavljuju samo u mladosti te kako ne trebaju završiti u demenciji.depresivne psihoze  Psihoze koje nazina demencija prekoks • Ovu skupinu čine: hebefrenija. ali katkad nije prisebna o Uklanjanje odgovornosti za brigu o sebi i svojoj bolesti je za SH bolesnika loše i kontraučinkovito o Cilj liječenja je i rehabilitacija o No neki bolesnici se nisu sposobni brinuti o sebi u svim aspektima života pa im treba pomoć druge osobe u pravnom i ekonomskom smislu o Ali veliki broj bolesnika ne treba staratelja – prisebni su i mogu odlučivati o sebi i za sebe b) Povijest koncepta SH .Fink → 1881. deterioraciji (raspadu ličnosti) o Kod njih nije riječ o intelektualnom propadanju nego o rascjepu misli od osjećaja o Za ove psihoze uveo naziv grupa shizofrenija o Uveo koncept „4 a“ simptoma koje mora imati shizofreni bolesnik:  Autizam – povlačenje iz društva.Kraepelin → 1896. opisao psihozu katatonog tipa o Uvodi pojam katatonia .Hecker → 1871. prijateljskih.. partnerskih. Bolesnik nije svjestan svojih postupaka i nije odgovoran za njih pa mu treba oduzeti poslovnu sposobnost i odrediti staratelja →osoba je svjesna svojih postupaka.g.Morel → 1860. opisao psihozu koju je nazvao hebefrenija . Bleuler → skupini SH pridodao još jednu psihozu – jednostavnu ili SH simplex o Ovdje nema produktivnih simptoma. osoba se povlači. Shizofreni bolesnik opasan je za sebe i okolinu → suicidalnost i heteroagresivnost se ne pojavljuju u svih SH bolesnika./soc. katatonija i demencija paranoja • Zajednička obilježja su zakočeni misaoni tok.E. a kad se pojave obično nisu dugotrajan simptom o Suicidalna razmišljanja se obično jave izvan faze akutnog pogoršanja bolesti (oni koji su u remisiji i ne žele ponovno javljanje simptoma) o Opasnost za druge ugl. stabilnosti te kognitivne i socijalne rehabilitacije o Još se koriste i elektrokonvulzivna terapija. kod paranoidne SH o Najbolja je prevencija tretman koji uključuje biopsihosocijalni pristup 8. 6. rodbinskih odnosa  Ambivalencija – dvostrukost emocija 97 . imao je halucinacije i sumanute misli o Bolest nazvao demencija prekoks .g. postupno zakazuje u funkcioniranju i svim emoc.g. emocionalna tupost i gubitak energije o Shizofrene simptome podijelio na floridne i deficitarne . neuromodulatorna i druge terapije te socioterapijski i psihoterapijski pristup i psihoedukacija 7. neuroregenerativna.g. opisao bolesnika koji je u mladosti počeo intelektualno propadati. opisao kombiniranu formu katatonije i hebefrenije .

• U jednom trenutku voli i mrzi 98 ..

p. opažanja. simptoima. anhormija. uzbuđenost i depresivnost  99 - - - - - .tj produktivne simptome (sumanute misli. reda: drugi p. depresivne i euforične promjene raspoloženja. dobro reagira na farmakoterapiju i ima povoljnu prognozu o SH sindrom tip II – počinje postupno. hipobuliju. smetenost. deorganizirano ponašanje i „distorzija realiteta“ Četverodimenzionalni → uključuje poz. prognozu. a prisutni negativni (deficitarni)  Socijalno ponašanje. neg. simptome. simptome. tj. slabije reagira na terapiju. život u svojem. formalni p. udaljen. Poremećaj afekta (kratkotrajnog raspoloženja) • Dolazi u obliku kvalitativno promijenjenog afekta • Bolesnik je emoc. s neg. socijalno povlačenje. afekta. reda: slušne halucinacije. socijalnog osiromašenja Carpenter → uvodi pojam deficitarnih i nedeficitarnih simptoma SH o Deficitarni su simptomi primarni ili sekundarni (posljedica produktivnih simptoma) Strauss → smatra produktivne simptome direktnom posljedicom oštećenja SŽS-a. andehonija. mišljenja (sumanute misli) o Opisao i shizoidnu ličnost koja se može razviti u SH o Mišljenje SH bolesnika je nazvao autističkim (njegov sin to nazvao dereističkim) Meyer → smatrao da nije riječ o bolesti nego o odgovoru na životne stresne situacije o Uveo pojam sindrom shizofrene reakcije o Nije inzistirao na postojanju specif. konstrukt SH kao proces ili reakciju o Stvorila koncept pozitivne i negativne SH o Pozitivna SH – ima poz. ima pozitivne simtpome. anhedoniju.. za SH i bez njih se ona ne može dijagnosticirati o Simptomi II. ima lošiju prognozu Andreasen – klasificirala SH razmatrajući njihov početak i tijek. mišljenja. opažanja (halucinacije) i sadržajni p. simptoma. izoliranom svijetu  Forma slična SH simpleks i u prosjeku ima lošiju prognozu od poz. krut  Poremećaj asocijacija – formalni poremećaj mišljenja u kojem bolesnik ima svoj slijed asocijacija koji je neobičan i neshvatljiv okolini o Kanije uveo još „2a“ simptoma:  Poremećaj pažnje  Anhormija – odsutnost vitalnih i nagonskih dinamizama o Po njemu su „a“ simptomi primarni  Bez njih se ne mže postaviti dijagnoza SH o Postoje i akcesorni simptomi  Prije svega p. fenomeni depersonalizacije i deralizacije) o Negativna – odsutni su produktivni simptomi. osjećaj afektivne praznine. a deficitarne (negativne) simptome odsutstvom normalnih funkcija Crow → SH podijelio na dva sindroma o SH sindrom tip I – naglo počinje. SH Dvodimenzionalni model SH → pozitivna i negativna Trodimenzionalni → SH čine psihomotorne promjene. fenomen oduzimanja ili nametanja misli. niti na deterioraciji Kretschmer → povezao SH s asteničkom konstitucijom Schneider → podijelio simptome SH u one prvog i drugog reda o Simptomi I.. hladan. halucinatorna doživljavanja. nametanje ili kontroliranje volje. cenestetičke halucinacije  Specif.

. uzbuđenost. simptome. Petodimenzionalni → integrira poz. neg. afektivne simptome (depresivnost i/ili anksioznost) i kognitivne smetnje 100 . simptome.

Učestalija u gradovima nego u seoskim područjima o Oboljeli češće žive u središnjim zonama gradova  Tu su odvojeni od bliskog kontakta s drugima .-29.uzrok SH još uvijek nije poznat . no neka istraživanja pokazuju češću pojavu SH u muškaraca o Češće konzumiranje droga kod M (?) o Rijeđe kod Ž zbog upotrebe kontraceptivnih sredstava koja sadržavaju estrogenn koji ima dopamin blokirajući učinak (?) o Ranija pojava kod M – najčešće od 15-24. .Životna prevalencija se kreće od 0.bolest uzrokovana multifaktorski o u njezinu nastanku. prosječni rizik za obolijevanje je 1%. o U više od 80% između 15.Genetika SH → naslijeđe kao mogući uzrok ove bolesti o Rizik za obolijevanje od SH se povećava s blizinom i brojem srodnika koji imaju SH o Bolesni brat ili sestra – u drugog brata ili sestre je rizik oko 7% o Jedan roditelj – rizik za dijete oko 6% o Bolesni brat ili sestra i jedan roditelj – rizik raste na 17% o Oba roditelja – rizik za dijete je oko 40% o Veća konkordantnost (zajedničko pojavljivanje) u jednojajčanih blizanaca (40-50%) nego kod dvojajčanih (10-15%) o Istraživanja s usvojenom djecom pokazuju veći utjecaj naslijeđa od okolinskih čimbenika o Opaženo da među srodnicima SH bolesnika ima više oboljelih ne samo od SH nego i od p.Češće obolijevaju osobe nižeg SES-a o Ne zna se je li niži SES uzrok ili posljedica SH . i 35.Postoje geografske razlike u učestalosti SH o U nekim zemljama je učestalija (Irska. o Kod žena – 20. ličnosti te neshizofrenih psihoza o Studije genske povezanosti otkrivaju genske lokuse koji se nasljeđuju kao i SH  SH spada u skupinu složenih genski p. iz shizofrenog spektra (paranoidni. i 25. – poligenetski prijenos 101 .5 do 2%.Obično se javlja između 15.SH je bolest univerzalna u prostoru i vremenu . c) Epidemiologija .g. i 40. ličnosti). graničnih p. simptoma .. razvitku i oblikovanju kliničke slike sudjeluju biološki.g.Veća pojvanost u etnički manjinskim skupinama . psihološki i socijalni čimbenici u složenom međuodnosu .SH bolesnici su češće rođni zimi i u rano proljeće nego u druga doba godine o Povezuje se s virusnom teorijom o nastanku SH d) Etiologija .g. a u Hrvatskoj oko 19 tisuća . shizoidni i shizotipni p. a incidencija (broj novooboljelih) 10 do 40 na 100 000 ljudi u jednoj godini .U svijetu oko 24 milijuna SH bolesnika. a manje neg. o Žene u odnosu na M pokazuju bolje premorbidno funkcioniranje i imaju više afektivnih i pozitivnih.Nema spolnih razlika. o U više od 50% bolesnika SH se javlja između 15. Švedska) o Kod nas je češća u Istri i Primorju .g. i nakon 50.g. godine života o Rijetko nastane prije 10.

. za SH te se povezuju s neg. Strukturne i funkcionalne promjene mozga o Smanjenje volumena mozga. atrofija korteksa o Promjene u limbičkom sustavu i u području bazalnih ganglija  Smanjenje hipokampusa i amigdala o Nađeno smanjenje regionalnog protoka krvi i usporenje metabolizma u prefrontalnom korteksu  Hipofrontalitet – smanjenje funkcija frontalnog režnja • Smanjena dopaminergička aktivnost u tom području • Ove promjene se smatraju specif. proširenje moždanih komora. promjenu visine amplitude  Ove promjene se nalaze u 5-80% SH bolesnika - - - 102 . simptomima SH o Promjene temporalnog režnja i limbičkog područja povezane su s poz. simptoima SH Neurotransmiteri u SH o Dopaminergička hipoteza → najznačajnija u objašnjenju nastanka SH  Smatra se da je aktivnost dopaminergičkog sustava povećana  Veći broj dopaminergičkih receptora i njihova veća osjetljivosti u mezolimbičkom području  Povećana koncentracija homovanilične kiseline (metabolit dopamina) u SŽSu i plazmi • Povezana s produktivnom simptomatikom SH i boljim odgovorom na farmakoterapiju  Smanjena dopaminergička aktivnost zabilježena u prefrontalnom korteksu se dovodi u vezu s negativnim simptomima o Serotonin → promjene serotoninergičkog sustava suprotnog su predznaka od dopamina u istim područjima SŽS-a  Smanjenje aktivnosti serotonina u mezolimbičkom sustavu. slične onima u akutnoj SH o GABA → smanjena aktivnost GABA-e povezana sa SH Virusna teorija → polazi od spoznaje da su SH bolesnici češće rođeni zimi i u rano proljeće nego u druga doba godine o Pojedinci čije su majke u trudnoći preboljele gripu ili su oni sami preboljeli gripu u dobi do 6mj imaju veću vjerojatnost kasnijeg razvijanja SH o Objašnjenje se temelji na infekciji retrovirusom čiji se antigen inkorporira u genom zaražene osobe  Njegova promjena dovodi do kasnijeg javljanja SH o Drugo je objašnjenje da virus djeluje posredno  U osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razvitak SH smanjene su imunološke obrambene mogućnosti pa će češće nastati virusne infekcije Endokrinološka hipoteza → promjene hormonalne funkcije u SH zabilježene su u svim sustavima – najčešće je riječ o hormonima nadbubrežne žlijezde i štitnjače Elektrofiziološka istraživanja o EEG pokazao dizritmičnost. paroksizmalna izbijanja. a povećanje u prefrontalnom i frontalnom korteksu o Noradrenalin → dulja primjena antipsihotika dovodi do smanjenja aktivnosti noradrenergičkog sustava o Glutamat → fenciklidin (antagonist glutamata) izaziva psihotilne simptome.

dolazi do posljedica za dijete pa i moguće pojave SH  Dovodi do nemogućnosti da dijete ostvari svoj identitet. pažnje . da stvori povjerenje u sebe i druge Životni događaji → zbivanja koja pred pojedinca postavljaju zahtjev za promjenom u funkcioniranju i ponašanju o Događaji koji izazivaju emoc.. shvaćanja mentalnog stanja i nakana drugih – nemogućnost shvaćanja mišljenja drugih Socijalne teorije → upućuju na važnost obiteljskih i drugih okolinskih čimbenika te društveni i kulturološki utjecaj na nastanak bolesti o Koncept shizofrenogene majke – majka svojim osobinama ličnosti. a njegova jačina i obilježja ga čine važnima za pojedinca u kojem izaziva dugotrajne emoc. o Predisponirajući – onaj koji se dogodio ranije u životu. reakcije kod većine ljudi. Psihoanalitička paradigma → SH tumači regresijom na najraniju fazu psihoseksualnog razvitka. a obično uključuju opasnost od značajne promjene zdravlja. a sumanute misli su oblik komunikacije s okolinom Bihevioralni model → u razvitku SH važnu ulogu imaju učenje i kondicioniranje o Uključuje poremećene obiteljske odnose. stavom i odgojem utječe na pojavljivanje SH. reakcije o Prihvaćaju se kao percipitirajući ili trigger čimbenici u javljanju SH ili kao značajni etiološki čimbenici u predisponiranih osoba 103 - - - . događaje objašnjava vanjskim uzrocima o P. prije svega u sina (kontrolirajuća je) o Koncept dvostrukih poruka – označuje da je komunikacija u obitelji dvoznačna  Dijete je podvrgnuto proturječnim porukama od voljenih osoba o Izražavanje emocija – pretjerano iskazivanje emocija je povezano s pogoršanjem kliničke slike SH  Ovo izražavanje emocija se može izraziti kao EE indeks koji se određuje brojem sati kojim se član obitelji emoc.nesposobnost povezivanja značajnih događaja i situacija te u stvaranju veza između nebitnih događaja  Pažnju odvraćaju potpuno nevažne stvari i događaji što otežava uspostavljanje i održavanje kontakta s drugima o P. procesa atribucije – bolesnik je pristran i pridaje nerealna značenja i pretjeranu važnost nekom događaju  Najčešće prisutno u paranoidnim interpretacijama kada bolesnik neg. pretraživanja. procesi o Poremećaj konceptualnog mišljenja  uključuje sposobnost planiranja. načina života ili najavljuju te promjene o Percipitirajući životni događaj – ako se pojavio 12mj prije pojave psihičkog p. fazu primarnog narcizma o Riječ je o prvih 6mj života kada se ego još nije odvojio od ida o Ta regresija je praćena povlačenjem iz stvarnog u psihotični svijet te predstavlja obranu od anksioznosti i osjećaja krivice  Njome bolesnik izbjegava svijest o neugodnim sadržajima. skrbi o bolesniku ili je u bliskom kontaktu s njim • Što veći EE indeks. prije dolazi do pogoršanja o Patogenost bračne zajednice – ako je bračna zajednica narušena. ali i teškoće usmjeravanja pažnje (pažnju im zaokupljaju nevažne stvari) Kognitivni model → promijenjeni kogn. apstraktno mišljenje i korištenje povratnih inf u postizanju cilja svrsishodnog ponašanja) o P. soc. statusa. da prihvati seksualnost.

 Oko 70% SH bolesnika izvještava o nekom životnom događaju u razdoblju do godine dana prije pojave bolesti 104 ..

povlačenjem iz okoline. ličnosti) o Shizoidni p. katatoni stupor.  No on je više od shizoidnog genetski povezan sa SH  Više srodnika sa shizotipnim p. etotomanske sumanutosti  Halucinacije – kvalitativni p. mišljenja – oblici smetenog mišljenja i govora • Najčešće je riječ o disociranom mišljenju kada ne postoji uobičajen slijed asocijacija • Svijest je u SH uvijek očuvana  Dezorganizirano ponašanje – može biti vrlo različito • Mogu se javiti katalepsija. psihološke i socijalne naravi e) Komorbiditet . zablude nastale na bolesnoj osnovi koje nisu dostupne razuvjeravanju • Najčešće ideje odnosa. 30-50% o alkoholu. 15-25% o kanabisu. u odnosu na shizoidni p. maligne. a 5-10% o kokainu) i p. ličnosti iz shizofrenog spektra (shizoidni i shizotipni p. a i umanjeg broja ljudi s ovim p. stereotipija 105 .Može započeti naglo. upalne i kardiovaskularne bolesti o Više od 80% SH bolesnika ima tjelesnu bolest . Dijateza-stres model → nadređen drugim modelima o Ujedinjuje različite modele i čimbenike o Polazi od pretpostavke da neki pojedinci pokazuju osjetljivost na nastanak SH  Ta osjetljivost (dijateza) može biti biološka. opažanja kod kojih ne postoji podražaj. bez jasno vidljivih simptoma . ličnosti . okolinska ili kombinirana o Na pojedinca potom djeluju stresni i drugi okolinski događaji o U njihovu međuodnosu s predisponiraom osobom javlja se SH o I sami događaji koji pridonose pojavi SH su biološke.Pozitivni simptomi → u dvije skupine o Pozitivni psihotični simptomi  Deluzije – sadržajni p. ličnosti o Shizotipni p.Najčešće se javlja s depresijom. odstupanja u nekih osobina ličnosti o Viši rezultat na dimenziji izbjegavanja štete i niži rezultati na dimenziji samovođenja f) Klinička slika . psihološka. polagano. a bolesnik se ponaša kao da postoji • Mogu biti vezane za bilo koji osjet. se kasnije razvije SH.U SH se javljaju i specif. katatona uzbuđenost. ovisnostima (80% njih je ovisno o nikotinu. brojnim i ozbiljnim simptomima. ličnosti . a najčešće su slušne.Pojavljuje se s mnogobrojnim bolestima o Najčešće su to metaboličke. se rjeđe pojavljuje kao preteča SH.. ali i postupno. religiozne sumanutosti. potom vidne i cenestetičke o Pozitivni simptomi smetenosti ili dezorganiziranosti  Formalni p. često prethodi SH  U njih 30-40% će se javiti SH  Oko 50-ć60% SH bolesnika je premorbidno imalo shizoidni p.Najčešće počinje u adolescenciji . ličnosti ima SH nego srodnici osobe sa shizoidnim o. mesijanske sumanutosti. manirizam. proganjanja.Poseban odnos SH i p. katatoni negativizam. mišljenja.

voštane savitljivosti i negativizma o Mogu se javiti i oneiroidna stanja sa slikovitim halucinacijama o Ovi bolesnici dolaze na liječenje najranije. o Počinje naglo u obliku afektivnih promjena uz sumanute misli i halucinacije koje su prolazne i fragmentarne o Raspoloženje je neadekvatno. tj razdoblje do hospitalizacije je najkreće Nediferencirana SH → naziva se i atipičnom SH 106 - - - . špijuniraju ga i sl. udaljeni afekt) o Prognoza je nepovoljna Katatona SH → najrjeđi oblik bolesti s izraženim psihomotornim p. izolacije i većinom neg.) o U neshizofrenoj psihozi paranoidni sindrom je mnogo bliže stvarnosti (npr. govora. nemogućnost da se doživi zadovoljstvo o Avolicija – nemogućnost započinjanja i održavanja cilju usmjerena ponašanja što rezultira gubitkom socijalne aktivnosti i inicijative o Ovo su primarni neg. bolesnik je tužan. simptomi posljedica poz. i ranim 30. bolesnik osjeća radost na tužnu vijest  Paramimija – mimika ne odgovara raspoloženju koje prati misaoni sadržaj. dok su sekundarni neg. odgovora na antipsihotičnu terapiju. volje i psihomot. Negativni simptomi o Alogija – siromaštvo govora koje obilježava usporeno mišljenje. simptomi. simptoma (bezvoljnost. a mišljenje dezorg.g. partner ga vara. zaravnjeni afekt  Paratimija – raspoloženje ne odgovara misaonu sadržaju.. a smije se o Anhedonija – potpuni gubitak životnih interesa. očito sumanute (oteli ga izvanzemaljci. (pažnja. tj. afekta. kogn. simptoma bolesti. fantastične. oslabljena koncentracija. percepcija) do najviših razina i najsloženijih intelektualnih funkcija  Nemogućnost zadržavanja pažnje. nepovjerenja. djeca nisu njegova. rastresenost te oštećenje pamćenja. o Simptomi idu od stupora. opažanja o Ovdje ili ne postoje ili su prisutni u lakšem obliku p. odgovaranje kratkim odgovorima o Poremećaj afektivnosti – udaljeni. apstraktnog mišljenja i opće inteligencije Mogu pokazivati i depresivne i/ili tjeskobne simptome Suicidalnost i nasilničko ponašanje također mogu pratiti SH SH mogu pratiti i neki neurološki i očni znakovi te znakovi podraženosti AŽS-a Oko 17% ih ima simptom polidipsije (pojačano pijenje vode) - - g) Podjela shizofrenije Paranoidna SH → najčešća SH koju obilježava trajna paranoidna sumanutost ili više njih o Paranoidni sindrom čine ideje odnosa. manirizma. hladni. deficiti od nižih razina procesiranja inf. proganjanja koje su neobične. kradu ga i sl. o Najčešće se javlja u kasnim 20. života Hebefrena SH → naziva se i dezorganiziranom SH o Javlja se najranije od svih SH – obično između 15.g. nezainteresiranost. izostanka socijalne potpore Kognitivni simptomi – dovode do privremene ili trajne ometenosti mentalnih procesa o Specif. oskudnost produkcije. tj.)  Ovdje obično nema halucinacija o U paranoidnoj SH mogu postojati slušne halucinacije i drugi p. učenja. o Kasnije dolazi do soc. preko hiperkinezije i katatone uzbuđenosti do stereotipije. i 25.

o Ima različite simptome koji ne zadovoljavaju kriterije ni za jedan drugi oblik SH ili ima obilježja više od jednog tipa SH 107 ..

a prije psihotičnih fenomena o Ovo je faza postupne deterioracije o Može trajati nekoliko godina o U njoj osoba pokazuje povlačenje iz društva. anksioznost. prehrani. društva. Postshizofrena depresija → to je SH na koju se nastavlja različito duga depresivna epizoda o Simptomi SH su trajno prisutni. riječ je o depresiji.Shizofrena psihoza obično prolazi kroz nekoliko faza (četiri faze) koje nemaju uvijek jasne granice te imaju neke međufaze koje se teško mogu prepoznati . submisivnost.Premorbidna faza → razdoblje u kojem nema znakova bolesti. postupno i polagano se razvija o Prevladavaju deficitarni (neg. ali postoje neka obilježja ličnosti kao što su povlačenje. sramežljivost. preosjetljivost o Ove crte ličnosti mogu trajati cijeli život. ili SH o Mogu se pojaviti i shizoidni i rjeđe shizotipni ili paranoidni p. (odvojeno od SH) o Sliči SH. halucinacija ili dezorg. simptoma o Osoba se povlači iz radne okoline. higijeni o Negativni oblik bolesti Shizofreniformna psihoza → psihoza slična SH koja ne zadovoljava kriterije za neki od prethodnih oblika SH o U MKB-u svrstana u dvije zasebne kategorije: ostale SH i akutni psihotični poremećaj nalik na SH o U DSM-u je svrstana u skupinu drugih psihotičnih p. svrstava se u skupinu SH o Jedna trećina ovih bolesnika izlazi iz psihotičnog stanja i ulazi remisiju. postavlja se dijagnoza SH o Ovakvo stanje koje se javi nakon primjene antipsihotika naziva se depresivnim pomakom Rezidualna SH → kronificirana forma obilježena odsutnošću izrazitih sumanutosti. a u dvije trećine se razvije SH - - - h) Faze bolesti . traje 1-6mj o Ako traje dulje od 6mj. nepovjerljiva i sumnjičava. ali ne izrazito o Ako se potpuno izgube. ekscentrično ponašanje o Prisutne smetnje nagona o Prijelaz iz ove u akutnu fazu može biti nagli ili traje nekoliko dana za koje se vrijeme javlja osjećaj straha od nečega strašnog što će se dogoditi. a mogu se i razviti u neki od p ličn. iluzije. afekta (bez depresije) o Nakon duljeg trajanja mogu se pojaviti i neki od poz. a ako su naglašeni i dominantni. zaokupljena je neobičnim interpretacijam.Prodromalna → razdoblje kada se javljaju nespecif. nezainteresiranost. simptomi i znakovi (prodromi). Ponašanja o Obično je riječ o ireverzibilnim negativnim simptomima o Naziva se i kroničnom nediferenciranom SH Shizofrenija simpleks → jednostavna forma koja počinje neupadno. a osoba ne zna o čemu se radi i ne može to spriječiti o Javlja se i tvrdokorna nesanica koja dodatno povećava zabrinutost i anksioznost 108 . emoc. nedruštvenost.) simptomi i socijalno nefunkcioniranje o Najvažniji simptomi su bezvoljnost i p.. živi u svom svijetu ne vodeži brigu o sebi. pokazuje ljutnju i bijes o Poslije se javljaju depresivnost. veze. bezvoljnost. nesigurnost. tjeskobu. prisilnim i precijenjenim mislima. ličnosti . obiteljo. kompulzije.

ali i mnogim drugim čimbenicima Čimbenici koji utječu na povoljan ishod SH Vezani za bolesnika Okolinski čimbenici Ženski spol Percipitirajući čimbenici Bolje premorbidno Nagli početak bolesti Brak ili život s partnerom funkcioniranje Bolje intermitentno Kratko trajanje akutne faze Dobra obiteljska podrška funkcioniranje Razvijenije intelektualne Prisutni pozitivni simptomi Podrška okoline funkcije Prisutni simptomi poremećaja Odsutnost strukturnih promjena Viši SES raspoloženja SŽS-a Dobar odgovor na primijenjene Poremećaji raspoloženja u Odsutnost negativnih simptoma psihofarmake obitelji Odsutnost rezidualnih Aktivno sudjelovanje u Nema SH u obitelji simptoma psihoedukaciji Vezani za bolest Kasniji početak bolesti Što je više ovih čimbenika zadovoljeno to je prognoza bolja Smatra se kako je liječenje prve psihotične epizode jedan od presudnih čimbenika za konačni ishod SH Najveći dio bolesnika ima kronični tijek s izmjenama faza bolesti i poboljšanog stanja Najpovoljniji ishod → pojavljuje se u 20-30% ili u 7-41% SH bolesnika o Bolesnik se nakon akutne faze u potpunosti oporavlja o SH simptomi nestaju ili se smanjuju u tolikoj mjeri da osoba funkcionira na svim razinama o Bolesniku se i dalje preporučuje uzimanje lijekova tijekom duljeg vremena. Akutna ili floridna → naglo javljanje pozitivnih simptoma kada nastaju sumanute misli. dezorg.Najviše ovisi o obiteljskoj opterećenosti ovom bolešću. tzv. a toliko su izraženi da obično dovode do hospitalizacije o Može započeti i monosimptomatskom sumanutošću ili nekim impulzivnim činom (autoagresije ili heteroagresije) Kronična ili rezidualna → katkad se može javiti nakon prve akutne faze. jer je zamijećeno da njezino smanjivanje ili prekidanje dovodi do ponovne akutizacije shizofrene psihoze o Iz ove kategorije se najčešće javljaju pokušaji samoubojstva u SH  Počinju razmišljati na suicidalni način jer se boje novog pogoršanja i žele ga izbjeći 109 . kognitivna deterioracija - i) Prognoza SH . kvalitativno promijenjeni afekt o Ti simptomi ometaju bolesnika u funkcioniranju. a ponekad nakon više godina pogoršanja i pobolšanja bolesti o Obilježavaju ju poremećaj funkcioniranja. trajne afektivne promjene. formalni p. produljena farmakoterapija.. odgovoru na farmakoterapiju.Ne znamo što utječe na to koji će tijek i ishod poprimiti SH u određenog bolesnika . premorbidnim funkcioniranjem. dobi i načinu kako bolest započinje. a postoje i brojne interindividualne razlike . halucinacije. mišljenja. podvrsti SH. ponašanje.Prognoza je različita jer ovisi o mnoštvu čimbenika.

Ostali psihijatrijski poremećaji → p. tj 50-75% bolesnika ima različite socijalne i psihološke posljedice kroničnog tijeka bolesti Prosječni životni vijek SH bolesnika je 10g kraći u usporedbi s općom populacijom o Oko 50% njih pokuša suicid. akutni i prolazni psihotični p. a oko 10% ga učini - - j) Diferencijalna dijagnoza .Organske psihoze → stanja u kojima se javlja psihotičnost u okviru tjelesnih bolesti ili nakon uzimanja određenih droga. lijekova .svega par centara se time bavi.EKT (elektrokonvulzivna terapija) o vidjelo se da epileptički napadaji smanjuju simptome Sch pa se analogno tome išlo izazivati epileptičke napadaje pomoću električne struje . mogu tijekom vremena sve slabije funkcionirati pa mogu ići prema kroničnim i rezidualnim oblicima SH Kronični oblik → neki bolesnici pokazuju ovaj oblik od prvih simptoma SH o Najteži oblik bolesti kada simptomi stalno i u velikoj mjeri ometaju bolesnike u svim područjima funkcioniranja o Oni se nikada ne vraćaju na početnu razinu funkcioniranja o Pojavljuje se u 40-60% bolesnika.ciljno mjesto je D2 o osim antipsihotika se koriste i anksiolitici i antidepresivi o nemamo dovoljno dobrih antipsihotika da pokrijemo sve podskupine Sch (imamo svega par lijekova koji pokrivaju heterogeno područje Sch) . bihevioristički.SH treba razlikovati od triju skupina poremećaja . a socioterapijske su puno veće te je veća fluktuacija (puno češće izlaze i ulaze u grupu) jer se sastoje od bolesnika koji su trenutačno na odjelu 110 . perzistirajući sumanuti p. geštalt.Psihoterapija o ne može se koristiti u akutnoj formi Sch (terapeut bi morao 24h biti s bolesnikomterapeut je više support u smislu imitacije kako bi psihotični bolesnik kontrolirao neke oblike ponašanja.. ali je sekundarna (lijek je primaran) .).. ali bez značajnih rezultata) o psihoterapija dolazi do izražaja u kroničnoj formi Sch o grupna i individualna terapija na bilo kojem modelu (psihoanalitiči.Različiti psihotični sindromi → shizofreniformna psihoza. ličnosti te teški oblici OKP-a k) Liječenje . raspoloženja i p.Socioterapija o koncept napravio Maxwell Jones kad je uvidio da se ljudi tretirani u grupi brže oporavljaju od tuberkuloze (shvatio lječidbeni utjecaj grupe) o održavaju se socioterapijski sastanci (grupa socioterapeuta radi s bolesnicima) o psihoterapijske grupe su manje (iste dijagnoze i simptomi) i traju vrlo dugo.. reaktivna psihoza. shizoafektivna psihoza . tj. tj. Srednje povoljan ishod → kada se SH bolesnik nakon izlaska iz akutne faze djelomično oporavi o U 20-30% bolesnika o Ostanu neki SH simptomi koji ometaju različite oblike funkcioniranja o Bolesnik uspijeva funkcionirati na jednoj razini. inducirana psihoza.. ali ne i na drugoj o Oni mogu u kasnijim fazama pogoršanja svoje bolesti proširiti područje slabijeg funkcioniranja.Biološka terapija o zlatni standard za Sch (kao i za svaku psihozu) je farmakoterapija antipsihoticima o antipsihotici djeluju blokirajuće na dopaminske receptore.

emoc. simptoma pri čemu ni jedna nije prevladavajuća da bi se na temelju nje mogla postaviti dijagnoza od prethodnih p.. erotomanske.izložba radova.. kako mu se dijelovi tijela mijenjaju veličinom ili izgledom. somatske . sportske priredbe.Psihotično stanje koje naglo počinje.) PERZISTIRAJUĆI SUMANUTI POREMEĆAJ .Psihotični fenomeni prelaze s bolesnika na drugu.Obično traje od jednog dana do jednog mjeseca . . paranoidne. za ovaj se p.Simptomatika odgovara psihotičnom poremećaju primarnog bolesnika SHIZOAFEKTIVNA PSIHOZA .Uključuje dugotrajne sumanute ideje.Dominiraju psihotični simptomi uz p.Glavni je simptom sumanuta misao o Najčešće sumanutosti ljubomore.Halucinacije su rijetke . o Nespecificirani – sadržava neku monosimptomatsku sumanutost koja potpuno određuje ponašanje oblika o Capgrasov sindrom – uvjerenje kako je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom o Cotardov sindrom – bolesnik misli da je sve izgubio. ili seksualno o Erotomanski – označuje sumanutost tajne ljubavi o Somatski – sumanutosti koje upućuju na bolesno tjelesno zbivanje  Bolesnik misli kako je zaražen. kratko traje i najčešće završava potpunim oporavkom .. demencije. paranoja. slušne halucinacije. zlouporabe psihoaktivnih tvari INDUCIRANA SUMANUTOST . smetnje govora i psihom.S obzirom na karakter afektivnih simptoma radi se podjela na podtipove 111 .Mogu biti izraženiji SH (nametanje misli. simptoma delirija. izumio stroj. upotrebljavaju i nazivi paranoidna psihoza.Poremećaj u kojem su istodobno prisutni simptomi SH i afektivnog p. nego vezane za realitet . kako smrdi i sl.) ili afektivni simptomi .Javlja se kod osobe koja živi s psihotičnim bolesnikom . smanjeno zapamćivanje novih informacija.Tijek je poremećaj obično kroničan . afektivni ili organski poremećaj .) o Mješoviti – dvije ili više skupina specif.. parafrenija o Ove sumanutosti nisu bizarne i fantastiče. o socioterapijske grupe imaju organiziran ritam koji imitira realan život.S obzirom na to da su sumanutosti najčešće paranoidne.bitna uloga resocijalizacije (npr. raspoloženja. ali nema specif. grandiozne. oslabljena pažnja. a izostaju simptomi koji bi ovo stanje uvrstili u shizofreni. radna terapija. utjecaja i kontrole.Od samog početka su prisutne sumanute misli i halucinacije .S obzirom na dominirajuću sumanutost: o Paranoidni ili persekutorni oblik – obilježen sumanutim idejama proganjanja  Bolesnik ima dojam da ga netko prati i da mu želi nauditi  Izostaju drugi psihopatološki fenomeni o Ljubomorni oblik – sumanute ideje nevjere i ljubomore  Bolesnik je uvjeren da ga je partner prevario. njemu blisku osobu .  On misli da je sve to znak tjelesne bolesti o Grandiozni – megalomanske sumanutosti (nadnaravne moći. sumanutosti odnosa. to se odnosi i na njegovo tijelo – misli da mu tijelo ne postoji AKUTNI I PROLAZNI PSIHOTIČNI POREMEČAJ ..Mogu se pojaviti konfuznjost. .

osjećaj veličine i bezgranične energije o Mogu se javiti i sumanutosti (u dvije trećine svih manučnih bolesnika) i halucinacije o Manija je uvijek psihoza pa i kada se ne jave sumanute misli.Patološka razdražljivost 112 . koje traju najmanje dvije godine o Izraženije promjene pa je vidljivo i jasno i okolini . manični i bipolarni tip Bolesnici s prevladavajućim shiofrenim simptomima imaju lošiji ishod nego oni s izrazito afektivnim simptomima Ishod je sličniji ishodu SH bolesnika – zato se svrstana u shizofreni spektar poremećaja POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA ILI AFEKTIVNI POREMEĆAJI Najčešći psihijatrijski entiteti Glavni simptom je promjena raspoloženja. energije i interesa.Apatija . smetnje nagona o Mogu se javiti i suicidalna razmišljanja i pokušaji o Psihotična depresija – kada su prisutne sumanutosti i/ili halucinacije  Sumanutosti su obično ideje krivnje.Bipolarni afektivni poremećaj → stanje u kojem se depresija izmjenjuje s manijom ili hipomanijom te stanje izmjenjivanja manije s normalnim raspoloženjem (eutimija) . a sekundarna obilježja su poremećaji nagona i kognicije o Simptomi depresivnog p. negiranja svega pa i svog postojanja o Unipolarna depresija – stanje koje je samo depresivno o Izmjena jakih depresivnih faza i normalnih raspoloženja . između hipomanije i blaže depresije. o Depresivni.Distimija → depresivni poremećaj u kojem osoba najmanje dvije godine pokazuje pretežno depresivno raspoloženje o Lakši oblik depresivnog p.Emocionalna labilnost . postojanja tjelesne bolesti (hipohondrijske sumanutosti). raspoloženja na neki način gubi kontrolu nad svojim emocijama - Depresija → osim sniženog raspoloženja (hipotimije). ubrzano mišljenje. zbog svojeg funkcioniranja izvan realiteta  Manija bez sumanutosti – glavna terapija su antipsihotici o Unipolarna manija – stanje u kojem je prisutna samo manija  Izmjena jakih maničnih faza i normalnih raspoloženja  Po novim klasifikacijama se svrstava u bipolarni p.Hipomanija → stanje blažeg povišenog raspoloženja (i drugih maničnih simptoma).Ciklotimija → označuje oscilacije raspoloženja..Ciklotimija . osjećaj krivnje. uključuje oskudnu emocionalnu reakciju. inicijative. ali koje ne zadovoljava kriterije za manični poremećaj . ponašajne. . osiromašenja.Distimija .Dvostruka depresija → istodobno javljanje distimije i velike depresivne epizode . pojačanje nagonskih dinamizama. motivacijske.Depresivno raspoloženje . raspoloženja dijele se na emocionalne. gubitak volje.Melankolija → depresija koja se javlja u starijoj životnoj dobi S PREDAVANJA: KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA . . tjelesne i kognitivne Bolesnik s p.Manija → povišeno raspoloženje (hipertimija).

. Manično raspoloženje 113 .

Hormonalna terapija PSIHOTERAPIJA .Terapija svjetlom . radno.Smanjiti mogućnost recidiva FARMAKOTERAPIJA .Uspostaviti socijalno. partnersko.Stabilizatori raspoloženja OSTALE BIOLOŠKE METODE LIJEČENJA .Kognitivno-bihevioralna .Obiteljska .Partnerska 114 .Neselektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina i serotonina .Suportivna .Elektrokonvulzivna terapija .Ukloniti ili smanjiti simptome .Gestalt .Psihodinamska (psihoanalitička) . MANIČNO-DEPRESIVNI SPEKTAR M m d D Ciklotimna ličnost Normalne varijacije raspoloženja Bipolarni II Unipolarna manija Bipolarni I Ciklotimni poremećaj LIJEČENJE .Deprivacija spavanja . obiteljsko funkcioniranje ..Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina .Grupna .Inhibitori monoaminooksidaze (MAO) .Triciklički antidepresivi .

velikom depresivnom epizodom. 2. a preostali dio se može objasniti drugim čimbenicima o Istraživanja metabolizma i prokrvljenosti pojedinih područja mozga  Smanjenje metaboličke aktivnosti u prefrontalnom korteksui hipokampusu te povećanje aktivnosti u amigdalama i povećanje prokrvljenosti u prefrontalnom korteksu i amigdalama 115 .Velike etničke i geografske razlike u učestalosti depresije o Češće se javlja u seoskim nego u gradskim podrušjima . razmišljanju o svojoj situaciji  Učenje spolnih uloga u djetinjstvu – M aktivnost i suočavanje s problemom. infektivne bolesti. a 58% bolesnika ima relaps unutar 5 godina a) Epidemiologija Depresivni poremećaj je najčešći od svih psihijatrijskih poremećaja općenito Depresija je danas 4. javno zdravstveni problem (ispred nje su: 1. a 2020. Ž razmišljanje o vlastitim osjećajima i njihovim zrocima .Depresivna epizoda → epizoda depresije koja se javlja jednom. teški s psihotičnim simptomima o U oko 25% bolesnika relaps se javlja u prvih 6 mjeseci nakon oporavka od prve epizode depresije. 3. o Teška epizoda se naziva i velikom depresijom. teški bez psihotičnih simptoma.Biološka tumačenja depresije o Naslijeđe – najbliži srodnici depresivnog bolesnika imaju 1. kardiovaskularne bolesti. teška s psihotičnim simptomima. sklonije su pasivnom pristupu izlaska iz depresivnosti. bit će 2. DEPRESIVNI POREMEĆAJ Pojavljuje se u dva oblika: depresivna epizoda i povratni depresivni poremećaj o U njima nema faza povišenog raspoloženja te se za njih koristi naziv i unipolarna depresija . dominiraju TBC i AIDS) Depresija se događa u svakoj životnoj dobi o Najčešće između adolescencije i 45. velikim depresivnim poremećajima.Spolnih razlika u pojavi depresivnog p.Ne postoji veza između depresije i SES-a b) Etiologija . major depresijom . maligne bolesti.. a nakon njega se ovaj p. javlja češće u Ž nego u M o Rizik obolijevanja za Ž je 10-25%. srednje teški. a za M 5-12% o Različita objašnjenja za spolne razlike  Oscilacije spolnih hormona i smetnje u funkciji štitnjače  Žene pokazuju obrazac bespomoćnosti. a jačina i karakter simptoma određuju njezinu težinu o Može biti blaga.5 do 3 puta veći rizik za obolijevanje od depresije  Konkordantnost je u jednojajčanih blizanaca veća nego u dvojajčanih (40 nasuprot 11%)  Prenosi se poligenetski  Na naslijeđe otpada 30%. nema do puberteta.Povratni depresivni poremećaj → ponavljanje depresivnih epizoda o Naziva se i ponavljajućim ili rekurentnim depresivnim poremećajem o Može bit blagi. teška bez psihotičnih simptoma. godine života o Prosječna dob javljanja je 27 godina . srednje teška.

o Bihevioralne teorije depresije – pokazuju da depr.) o U osoba koje imaju teži p..) u drugoj polovini spavanja Psihološke hipoteze depresije o Analitičke teorije – objašnjavaju depresiju fiksacijom na oralnu fazu  Dijete je u toj fazi doživjelo frustraciju pa ostaje trajno fiksirano za ovo razvojno razdoblje  Razlog za depresivnost je gubitak nečega (osobe)  Strah od separacije je osnova za razvitak depresivnog poremećaja o Kognitivni model – počiva na više teorije  Beck smatra da depresivne misli... trijada – neg. ličnosti (OKP. ličnosti gdje su obilježja ličnosti čvrsta i nepromjenjiva. ličnosti koji prelaze u depresiju o S depresijom mogu biti povezani i ostali p. kogn. budućnosti i svijetu  Seligmanov koncept naučene bespomoćnosti – izloženost neugodnim situacijama na koje se ne može utjecati. i 4. životne događaje i neuspjehe pripisuje globalnim. serotoninergički i dopaminergički  Smanjenje serotoninergičke i dopaminergičke funkcije dovodi se u vezi s pojavom depresije o Neuroendokrinološka podloga depresije – proizlazi iz hiperaktivnosti hipotalamopituitarno-adrenalne osi o Promjene u cirkadijurnom ritmu – ranije ili kasnije buđenje te drugačije oscilacije tjelesne temperature o Promjene u arhitektonici spavanja – skraćena REM latencija (REM faza počinje ranije nego kod nedepresivnih osoba). ponašanje mogu nastati zbog pogrešnog mišljenja i procesiranja informacija • Negativna kognitivna shema (samo u endogenim depresijama) o Osoba zbog negativnih životnih događaja stječe negativna vjerovanja koja oblikuju neg.granični. • Teorija beznađa – beznađe je ključno u nastanku depresije jer je to osjećaj da se pozitivni i željeni ishod neće dogoditi. unutrašnjim i postojanim uzrocima. dovodi do osječaja bespomoćnosti • Proširen u atribucijsku teoriju naućene bespomoćnosti – osoba će biti depresivn(ij)a ako neg.. ishod depresije je nepovoljniji - - 116 . a to izaziva osamljivanje bolesnika i pogoršanje depresije Premorbidno funkcioniranje i osobine ličnosti o Važnu ulogu u nastanku depresivnog p. pesimistični stavovi o sebi. shemu • Kogn. imaju crte ličnosti te poremećaji ličnosti o Najčešće je riječ o depr. bolesnici imaju manjak socijalnih vještina  Imaju nisku razinu interpersonalnih odnosa u kojima ne nalaze zadovoljstvo i smatraju ih nepotrebnima i nepodupirućima  Svojim averzivnim ponašanjem dovode do odbijanja drugih ljudi. p. stanjima) • Neg. o Neurotransmitorski sustavi – najviše zahvaćeni noradrenergički. afekti. iskrivljenja i negativna trijada (ovo dvoje u svim depr. histrionski. povećana REM gustoća (veća zastupljenost REM faza) i povećanje sporovalnog spavanja (faze 3.

p. epilepsiju. Stresni životni događaji o Pretpostavlja se da stresor izaziva prvu epizodu depresije. žalost. a kod gubitaka na izgubljenu osobu (izazivaju reakciju tugovanja) c) Komorbiditet . bolni sindromi. zapušten vanjski izgled. depresonalizacija. a ona dovodi do fiziološke osjetljivosti SŽS-a  U konačnici će izrazita osjetljivost SŽS-a rezultirat pojavom depresije i bez stresa o Drugo objašnjenje je da je riječ o osjetljivosti na stres SŽS-a koja će pri izlaganju sve manjim i manjim stresorima dovesti do novih depresivnih epizoda o Stresni događaji su različiti i individualno uvjetovani o Nakon traumatskih događaja sadržaj reakcije je usmjeren na mjesto (mogu dovesti do javljanja različitih simptoma.Atipična depresija → ima neke od uobičajenih simptoma depresije (tuga je glavni sindrom). povećan tenacitet pažnje. opstipacija i bolovi . zaboravljanje. pažnje.Depresija može završiti s remisijom.Od tjelesnih bolesti depresija se pojavljuje sa srčanim bolestima. neodržavanje higijene.Tipična slika uključuje p. raspoloženja. mišljenja. kroničnim tijekom. p. derealizacija. zloćudnim bolestima. oslabljen spolni nagon. nagoni promijenjeni u suprotnom smislu 117 . ali i niz onih koji odudaraju od klasične slike depr. usporena psihomotorika.Depresija prati različite psihičke p. briga. bolestima dišnog sustava. umor . vrtoglavica. halucinacije . tuga. .Oko dvije trećine depresivnih bolesnika povremeno ima suicidalna razmišljanja. sve do PTSP-a). ideje krivice i propasti o Pažnja – hipovigilna. sporiji govor. a 10-15% bolesnika učini samoubojstvo . preuzimanje odgovornosti za globalna zbivanja).. nesanica. govor ubrzan.. nagona. gubitak volje. slabije pamćenje novih sadržaja.Tjelesni simptomi – glavobolja. psihomotorike. bolesti ovisnosti. nagona. hipertenacitetna o Opažanje – rijetko halucinacije o Pamćenje – negativno o Nagoni – sniženi o Kritičnost – pretjerana o Vegetativne funkcije – srčani ritam.Početak može biti akutan ili postupan . ponavljanjem epizoda depresije.Kod starijih bolesnika u komobirditetu s tjelesnim bolestima i oštećenjima d) Klinička slika . smanjen tek.Psihotična depresija → obilježena psihotičnim simptomima o Sumanute misli (ideje krivice. pažnja može biti hipervigilna.Prati i cerebrovaskularnu bolest. o Javljaju se i anksiozni fenomeni o Svijest – očuvana o Izgled – zapušten o Afekt – depresivan o Psihomotorika – zakočena ili agitirana o Mišljenje – usporeno. samoubojstvom . p. oslabljena koncentracija. pamćenja . samooptuživanja. metaboličkim i endokrinološkim bolestima.Trajanje je različito dugo. tumore mozga . o Može se javiti psihomotorno povišenje. od nekoliko tjedana do nekoliko godina .Najčešći simptomi: sniženo raspoloženje.: anksiozne p. probavne smetnje. volje. ličnosti . Parkinsonovu.

liječenje neplodnosti) .Reaktivna i organska (uslijed hipotireoze. a traje do proljeća o U ovih bolesnika je utvrđen porast sekrecije melatonina Sindrom kroničnog umora → oblik depresije s izraženim tjelesnim simptomima o Yuppie gripa – poseban oblik ove depresije koji se pojavljuje kod profesionalno uspješnih mladih ljudi vezano za stres na poslu - e) Diferencijalna dijagnoza .U njezinu pojavljivanju nema spolnih razlika 118 .Gubitak roditelja prije 10. a ne ujutro Melankolija → depresija koja se javlja kod starijih osoba pa se naziva i involutivnom depr. raspoloženje. atrofije dijelova mozga) . ciste.Psihotična i nepsihotična (većina depresija) .Trajni životni stresori (npr. tumora. hormonalna nadomjesna terapija. o Raspoloženje i opće stanje obično pogoršani navečer. psihomotorika je ubrzana ili usporena o Mogu se javiti i psihotični fenomeni Sezonski afektivni poremećaj → obuhvaća depresiju koja se pojavljuje u zimskim mjesecima.Gubitak društvene podrške MANIČNI POREMEĆAJ Manija je stanje povišenog raspoloženja u kojem se javlja i ubrzana psihomotorika. a učestalost nije poznata .. u osnovi je tuga (u početku je neuočljiva) Rizični faktori za depresiju .Endogena → dolazi «iz čistog mira» .Povratni depresivni poremećaj . smetnje nagona o Uključuje postojanje abnormalne emocionalne ekspresije s povećanjem ili promjenama jačine emocija. koje idu od vrtoglavice do ekstaze i od razdražljivosti do bijesa o Svrstava se u bipolarne poremećaje bez obzira je li riječ o maničnoj epizodi (unipolarna manija) ili o izmjeni manije i depresije (bipolarni afektivni poremećaj) a) Epidemiologija .Poremećaji raspoloženja u obitelji . godine života → Gubitak jednog roditelja uz adekvatnog drugog roditelja ne dovodi do depresije → Gubitak oba roditelja u 99% slučajeva dovodi do depresije .Pojava same manije je rijetka. gubitak posla) . a osoba se osjeća loše).Major (velika) i minor (mala) epizoda . ali i raznih tjelesnih bolesti S PREDAVANJA: .Potom ju treba odvojiti od psihičkih.Maskirana (larvirana) → stanje prikriveno nekim drugim simptomima (psihičkim ili čak više tjelesnim – sve pretrage dobre. neuroloških.Unipolarna (velika depresija) i bipolarna depresija (bipolarni poremećaj) . formalni i sadržajni poremećaji mišljenja.Seksualno i tjelesno zlostavljanje → veća šansa za depresiju i kod žrtve i kod zlostavljača Hormonalni tretman (kontracepcija.Tada je treba svrstati u kategoriju prve ili ponavljajuće depresivne epizode . o Uz depr.Utvrditi je li riječ o unipolarnoj (prisutna samo depresivna faza) ili bipolarnoj depresiji (ako postoje faze povišenog raspoloženja) .

Psihoanalitička objašnjenja → maniju smatraju negacijom ovisnosti o voljenom objektu o Poricanje (kao osnovni mehanizam obrane) omogućuje izbjegavanje odgovornosti. disforičan o Psihomotorika – hiperaktivna o Mišljenje – ubrzano i ideje veličine o Pažnja – hipervigilna. visokog podrijetla o Sumanutosti se javljaju u dvije trećine maničnih bolesnika . moći. društven je i srdačan o U početku je prihvaćen. utjecaja.Opažajne smetnje → polaze od p.Suprotna kliničkoj slici depresije . euforično. ličnosti. pažnje o Pažnje je lako otkloniva.Pojavljuje se u komorbiditetu s p. ciljeve . nagona d) Klinička slika . bolestima ovisnosti i p. pronalazaštva. razdražljivo raspoloženje o Javljaju se i emocionalna labilnost. ekspanzivno ili razdražljivo raspoloženje treba biti prisutno najmanje tjedan dana o Bolesnik treba imati barem tri od navedenih simptoma: o Svijest – očuvana o Izgled – upadan o Afekt – egzaltiran. ali kako manija eskalira druge osobe ga napuštaju. b) Etiologija . hipotenacitetna o Opažanje – rijetko halucinacije o Volja – hiperbulija o Nagoni – pojačani o Pamćenje – očuvano o Inteligencija – očuvana o Kritičnost – smanjena 119 . izbjegavaju pa i izoliraju .Kognitivne smetnje → formalni i sadržajni poremećaji mišljenja o To su ubrzani misaoni tok i bijeg od ideja te sumanute ideje veličine. interese.Socijalni odnosi → bolesnik ih sam potiče. povišeno..Biološka tumačenja → manija je češća u nekim obiteljima o Nađeno smanjenje volumena prefrontalnog korteksa o Porast koncentracije noradrenalina o Razina serotonina je smanjena o Sniženje kortizola i povišenje hormona štitnjače o Nema specifičnih polisomnografskih promjena tijekom spavanja  No deprivacija spavanja može potaknuti maniju  Povećanje trajanja spavanja dovodi do ublažavanja simptoma manije . bogatstva. ne može biti na jednom mjestu i govori brzo o Bolesnik mijenja aktivnosti. obveza i smanjenje osjećaja depresivnosti c) Komorbiditet . tj. distraktibilna o Pozornost mu privlače različiti podražaji i informacije. brza izmjena raspoloženja te oscilacije između euforije i ljutnje .Emocionalni simptomi → povišeno. često nebitni o Mogu se javiti i halucinacije .Ponašajne smetnje → ubrzani govor i psihomotorika o U stalnom je pokretu.Da bi se postavila dijagnoza.

smetnje nagona. moriju. shizofreniju.Pojavljuje se s anksioznim p. p. bolestima ovisnosti. granični ili disocijalni p. bolesti ovisnosti Često se ne prepozna u adolescentnoj dobi pa se pogrešno dijagnosticira kao SH. alkohol i amfetamini također uzroci BIPOLARNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ Obuhvaća depresiju i epizode manije ili hipomanije Spomenuta stanja nisu uzrokovana psihoaktivnim tvarima.4 – 1. o Spavanje – skraćeno o Vegetativne funkcije – hiperaktivne e) Diferencijalna dijagnoza Maniju treba razlikovati od hipomanije te odrediti radi li se o BAP-u ili unipolarnoj maniji Treba isključiti shizoafektivnu psihozu. ličnosti.Unipolarna manija .Reaktivna → npr. hormonima ni tjelesnim bolestima a) Epidemiologija Životna prevalencija 0. p. lijekovima. dobitak na lotu dovodi do manije. ličnosti d) Klinička slika .6% Oko 1% odraslog stanovništva ima BAP Podjednako kod oba spola Češći u samaca i razvedenih osoba b) Etiologija Naslijeđe → rođaci oboljelog 8-18 puta češće obolijevaju od BAP-a i 2-10 puta češće od depresije (veća vjerojatnost obolijevanja od depresije nego što je imaju srodnici depresivnih bolesnika) o Oko 50% bolesnika ima barem jednog roditelja s p...Simptomatska (organska) → zbog tumora frontalnog režnja .Izmjena epizoda sniženog i povišenog raspoloženja i stanja eutimije (normalnog raspoloženja) . raspoloženja o Ako roditelj boluje onda dijete u odrasloj dobi ima 25% vjerojatnosti da će oboljeti  Između 50 i 75% ako oba roditelja boluju Patoanatomske i metaboličke promjene → slične promjenama u depresivnih bolesnika o Smanjenje volumena prefrontalnog korteksa te promjene u amigdalama Neurotransmiterska podloga → smanjenje koncentracije serotonina i njegovih metabolita o Disregulacija noradrenergičke i dopaminergičke aktivnosti Endokrinološka istraživanja → povišena razina kortizola Polisomnografske promjene → slične promjenama u depresiji - c) Komorbiditet . ličnosti S PREDAVANJA: .Depresivni ili manični podtip bipolarnog poremećaja o Individualne varijacije za svakog bolesnika – kod nekih više depresivnih faza koje slijedi jedna manična ili obratno 120 .

i 25. ličnosti.trajanje → manična epizoda traje par dana/tjedana. manije ili hipomanije Traju veći dio odrasle dobi i mogu dovesti do smetnji funkcioniranja. a ne o zasebnom entitetu o Više se pojavljuje kod žena o Češće ppčinje depresivnom nego maničnom fazom o Depresivne faze nastaju postupno (obično imaju obilježja velike depresivne epizode) dok manična epizoda nastaje naglo S PREDAVANJA: . i bolestima ovisnosti o Simptomi slični kao kod bipolarnog p.5 puta češće nego u M o Obično započinje između 15. nema neke prijelazne faze .terapija održavanja → korištenje stabilizatora (lijekovi kojima se maksimalno produžava zadovoljavajuća razina raspoloženja) kojima smo maniju i depresiju pretvorili u blaže oblike → najpoznatiji i najstariji: litij + smanjenje doze antipsihoticima i antidepresivima .. anksiozno-depr. tipa II o Oscilacije raspoloženja su brže i traju kraće nego u BAP-u 121 . a kod nekih jedna faza prelazi u drugu Brzoizmjenjujući bipolarni afektivni poremećaj (BIBAP) → oblik s brzim izmjenama faza i s kratkim razdobljem remisije (ili bez nje) o Katkad nastaje kao posljedica intenzivne farmakoterapije o Vjerojatnije se radi o sprecifičnom tijeku BAP-a. sve se više smanjuju faze između maničnih i depresivnih faza → jatrogeno (kad je terapija lijekovima neadekvatna) → manija odmah prelazi u depresiju (greška liječnika). promjene raspoloženja moraju biti prisutne dvije godine o Životna prevalencija 1% o U žena 1. godine o U trećine osoba s ciklotimijom se razvije veliki depresivni p. p. pa i onesposobljavanja Ciklotimija → perzistirajuća promjenjivost raspoloženja koja uključuje depresivna stanja i blaže povišeno raspoloženje o Da bi se postavila dijagnoza. Mješoviti podtip BAP-a → ako je broj depresivnih i maničnih epizoda podjednak Bipolarni poremećaj tip I → ako se depresivna faza izmjenjuje s maničnom Bipolarni poremećaj tip II → izmjena depresije s hipomanijom U nekih bolesnika između epizoda nastupa remisija. samostalno ili u kombinaciji s epizodama hipomanije o Pojavljuje se s p. a depresivna par mjeseci (i do 6 mjeseci) PERZISTIRAJUĆI POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA Označuju trajne promjene raspoloženja koje ne dosižu razinu depresije.BAP II može imati različite izmjene faza → ako se ne liječi ili je terapija prejaka ili neadekvatna.

lijekovima ili psihoaktivnim tvarima o Osim depresivnog raspoloženja trebaju biti prisutna barem tri od ovih simptoma: oslabljeni tek ili prejedanje. a prisutni su i bezvoljnost. anksioznim p. a do 5% bipolarni p. koji po simptomima odgovara velikoj depresivnoj epizodi. raspoloženja. a učestaliji je u mlađim dobnim skupinama o Pojavljuje se zajedno s drugim p. Distimija → stanje kroničnog neraspoloženja (traje neprekidno najmanje dvije godine). raspoloženja. ovisnostima.. uz izostanak manije i hipomanije. bolestima ovisnosti. nisko samopoštovanje. p.. kod 15% bipolarni p. anksioznim i p.. p. ali traje kraće od 2 tjedna o Nema spolnih razlika.. tipa II. somatoformnim p. ličnosti - - 122 . nesanica ili pospanost. ponašajne i tjelesne simptome o Javlja se u određeno vrijeme menstrualnog ciklusa. epizoda. koje nije uzrokovano tjelesnim bolestima.. osjećaj beznađa o Nema psihotičnih simptoma o Blaži oblik depresivnog poremećaja o U 5-6% odrasle populacije bez spolnih razlika o Dolazi u komorbiditetu s drugim p. oslabljena koncentracija ili teškoće pri donođenju odluka. Kratki depresivni poremećaj → ponavljajući depresivni p. ovisnostima. gubitak energije. kojem odgovaraju po trajanju o Osnovni simptom je sniženo raspoloženje. ovisnostima. OSTALI DEPRESIVNI POREMEĆAJI Mali depresivni poremećaj →ima osnovne depresivne simptome samo su oni manje izraženi nego kod velikog depresivnog p. anksioznim p. nezainteresiranost te smanjene nagonske funkcije o Učestalost oko 5% u općoj populaciji o Češće kod žena o Pojavljuje se s ostalim p. tipa I. raspoloženja. ličnosti o U oko 20% bolesnika se razvije velika depr. ličnosti. p. umor. ličnosti te kod tjelesnih bolesti Premenstrualni disforični poremećaj → obuhvaća simptome promijenjenog raspoloženja. a 5-10% žena teži oblik o Dolazi s drugim depresivnim poremećajima. anksioznim p. a simptomi potpuno izostaju u tjednu nakon mesntruacije o 30-80% žena ima blaži oblik ovog poremećaja. povlači se početkom menstruacije.

ona je evolucijska datost.Česti pratilac svakodnevnih situacija . o Ona ima adaptivnu funkciju – čini nas opreznijim. predmetu).Javlja se:  izvan ili mimo opasnosti  postoji dugo nakon stresa ili opasnosti  remeti funkcioniranje osobe . tjeskoba.Ako ona kontrolira nas (ometa naše funkcioniranje) tada je patološka .javlja se zbog realne opasnosti (npr. omogućuje izbjegavanje ili suprotstavljanje opasnosti . siromaštvo.Nemoguće ju je u potpunosti ukloniti. također se radi o patološkoj anksioznosti 123 . . . socijalna fobija. SH. ali se može naučiti kako je kontrolirati . Auden je rekao da živimo u „eri anksioznosti”. panika. (npr.Anksiozni fenomeni su međusobno različiti obzirom na karakter.Ako mi kontroliramo anksioznost tada je ona fiziološka . stresove.Kada osoba više ne može kontrolirati anksioznost. nesreća. opći anksiozni p. dok se kod ostalih p. plašnja. već anksioznost kontrolira pojednca .W..Pojam anksioznost označava različite osjećaje koji svi imaju zajedničku karakteristiku – strah. . planiramo. uznemirenost. strepnja. .Ona prati donošenje odluka. ANKSIOZNI POREMEĆAJI Danas su. intenzitet i trajanje. ispitne situacije.Oni se javljaju kao nelagoda. anksiozni poremećaji najčešći u psihijatriji ('era anksioznosti') jer smo daleko više i češće izloženi ispitnim situacijama (ispunjavanje normi različitog tipa) Sociološko objašnjenje → svijet više nije siguran .-ako se strah javi mimo opasnosti ili dugo nakon što je opasnost prošla. paranoidni p. uz depresiju. bez nje nema preživljavanja Kada fiziološka anksioznost prezlazi u patološku? . putovanja. depresija) javlja kao sekundarni simptom Fiziološka anksioznost . razmišljanje o budućnosti. tjera nas da promišljamo.Anksioznost je strah da će se u našim životima nešto loše dogoditi (bolest. anksioznošću i strahom ŠTO JE ANKSIOZNOST? . patnja).radi se o realnoj opasnosti koja objektivno postoji i kojoj smo svi izloženi (Ovo su sve neki pokušaji objašnjavanja zašto proporcija anksioznih poremećaja raste jer se još uvijek ne zna točan uzrok) Najznačajniji su: panični poremećaji ( s i bez agorafobije).Spontano se povlači nakon prestanka uznemirujuće situacije ili realne opasnosti . Normalna anksioznost .Kod anksioznih p. specifične fobije. anksioznost prevladava kliničkom slikom. H. bol. agorafobija bez postojanja paničnog p. prometna nesreća)..Ona može svojim intenzitetom i kvalitetom prijeći u poremećaj Patološka anksioznost .. strah (difuzan ili fobičan – usmjeren prema nekoj situaciji. i OKP Anksioznost je jedini i glavni simptom o Riječ je o pretjeranom stanju pobuđenosti koje je obilježeno neizvjesnošću.

2 X češće u žena 124 . vrtoglavicom.Biološke teorije → obično se govori o genetskoj predispoziciji za razvitak AP na koju se nadograđuju drugi. neugodom.Kognitivne teorije → kognitivne distorzije zahvaćaju percepciju (iz mnoštva podražaja selekcioniraju one koji su moguća prijetnja). tjelesnim simptomima i senzacijama. nadolazeće smrti.Prisutni su lupanje srca. ne samo biološki čimbenici • Naslijeđe – rizik od pojave AP kod bliskih rođaka oboljelog je od 16-17% • Hiperfunkcija autonomnog živčanog sustava • Preosjetljivost i hiperreaktivnost amigdala • Povećanje koncentracije metabolita noradrenalina • Promjene serotoninergičke ravnoteže .3 X češće u žena .Intenzivan strah od otvorenog prostora.Učestalost svih AP u općoj populaciji kreće se od 5 do 10%. vrtoglavica. gušenje. općom slabošću . najčešće u ranim 20im i na prijelazu iz 30ih u 40e godine života . a generalizirani AP i socijalna fobija su najčešći od svih AP b) Etiologija .Pojavljuju se zajedno s nizom drugih psihijatrijskih i/ili tjelesnih bolesti i stanja .Pojavljuje se s depresijom.AP se međusobno razlikuju po učestalosti. prisustva mnoštva ljudi. nesvjesticom. tako da je OKP najrjeđi.Ozbiljna anksioznost (panika) koja nije ograničena na posebnu situaciju.Najčašće u komorbiditetu s drugim anksioznim p. znojenje. životna prevalencija 16. .Bihevioralni model → AP je uvjetovana reakcija na okolinske čimbenike .Prisutan osjećaj užasa. mučnina. kada se bolesnik ne može skloniti na sigurno mjesto . nepredvidiva je. javnih mjesta.. bol u prsima. strah od gubitka kotnrole/od smrti . drhtanje. suhoća usta.Anksioznost je multifaktorijalno uzrokovana .Godišnja prevalencija 3-4% .Češći u žena (iznimka OKP kod kojeg nema spolnih razlika) . i depresijom 1. Panični poremećaj s agorafobijom . a počinje naglo u obliku kratkotrajnih napadaja intenzivnog straha te osjećaja užasa i nadolazeće propasti – napadaji traju do desetak minuta . Panični poremećaj bez agorafobije Uključuje napadaje paničnog straha koji nastaju spontano i nisu uvjetovani životno opasnom situacijom niti prisutnošću drugih prihijatrijskih i/ili somatskih p. interpretaciju (skloniji nejasne podražaje tumaćiti kao opasne) i pamćenje (skloniji bolje upamćivanju i lakžem dosjećanju anksioznih situacija) c) Komorbiditet .Psihodinamske teorije → transformacija libida u strah • Signalna teorija straha – anksioznost se javlja kao odgovor ega na nesjesne impulse iz ida i ona je signal za buduću opasnost • Teorija o strahu od separacije . gubitka kontrole . nesvjestica. lupanjem srca.6% . AP te OKP-om 2.Javlja se panični napadaj s uznemirenošću. a) Epidemiologija .Pojavljuju se u svim životnim razdobljima.

Strah od mjesta i situacije (ili njihovo izbjegavanje) iz kojih bi bijeg bio otežan ili nemoguć .Kod osobe koja je sama izvan doma. košarkaška dvorana) .Prevalencija 10-12%. psihomotorna napetost o Slobodnolebdeća anksioznost . p.Može se javiti s drugim fobijama.Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman . pauci). lupanje srca. glavobolja. tjeskobe. kako je pomoć na takvim mjestima teško dostupna . na radnom mjestu. krvi. 2 do 4 puta češće javlja kod žena (za tu spolnu razliku ne postoji objašnjenje. razdražljivost. teškoće koncentracije. neodređena anksioznost. crvenjenje.Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman .Obilježava ga opća.Strah od ljudi i socijalnih situacija u kojima bolesnik ima doživljaj evaluacije . u gužvi.Učestalost kod odraslih 0.Jednostavna ili izolirana fobija . vrtoglavica.Životna prevalencija 10-13%. Socijalna fobija .2x češća kod žena .Bolesnici misle da ih druge osobe pozorno promatraju te da ih mogu poniziti i uvrijediti .Ne radi se o strahu od otvorenog prostora. OKP.Poglavito kod javnog nastupa . npr.Ovo stanje mora trajati barem 6 mjeseci . p. briga oko različitih situacija koja je praćena somatskim obilježjima anksioznosti o Mogu se javiti umor. već o strahu od velikog prostora (npr. 3. tj. dvostruko učestalije kod žena 6.Moraju biti zadovoljeni ovi kriteriji: o Pretjerana zabrinutost i anksioznost. za depresiju postoji-hormoni) 125 . ličnosti i depresijom 4. osjećaj kao da je osoba na rubu živaca.Prati ju misao kako se s takvih mjesta neće moći brzo otići.Najčešća u djetinjstvu i adolescenciji.Strah od životinja (zmije. Specifična fobija . uznemirenost. grom). lako umaranje.Pri izlaganju fobičnom podražaju nastaje neposredna anksiozna reakcije koja može poprimiti razinu paničnog napadaja . u redu . voda.Strah se javlja u određenim situacijama ili kad se one očekuju • Bolesnik izbjegava takve situacije ili zahtjeva stalnu prisutnost drugih ljudi • U najtežem obliku osoba ne izlazi iz kuće te joj je funkcioniranje smanjeno .Učestalost do 5%.Osjećaj strepnje. prirodnog okoliša (visina. suhoća usta. povrede . a među psihijatrijskim bolesnicima nema razlike . mučnina proljev . na putovanju. a obično započinje prije 18e 5. katastrofična razmišljanja o Tri ili više od ovih simptoma: neimr..Strah od specifičnih situacija i objekata koji djeluju zastrašujuće pa ih bolesnik izbjegava i zbog toga postoji radna i socijalna disfunkcija .Osoba izbjegava takve situacije pa se javljaju poteškoće u socijalnom funkcioniranju.6 – 1. znojenje.6% . osoba teško kontrolira zabrinutost. iščekivanja da će se nešto loše dogoditi. Opći anksiozni poremećaj . češća kod žena u općoj populaciji. injekcije. Agorafobija bez paničnog poremećaja . u emocionalnoj vezi . spavanja .

. način hodanja..Smetnje trebaju biti prisutne barem mjesec dana za dijagnozu 8.Prisilne se misli javljaju mimo volje oboljelog. i obiteljske veze. ponavljajuće i nametajuće misli. ali se u M javlja ranije (s prisilama provjeravanja). on shvaća njihovu besmislenost..ponavljajuća ponašanja i radnje koje bolesnik doživljava nametnutima . bezvoljnost. ali je smireniji i anksioznost je manja .Prisilne radnje: pranje ruku. nezainteresiranost. socijalnom.. . pokreti tijela. a u Ž kasnije (s prisilama čišćenja) . a može početi i u djetinjstvu te često nakon stresnih događaj .Glavni simptom je disforija. čak i na neurokirurške uahvate o Osoba prestaje raditi.. a ti su uzroci stresori o Predstavlja biološki i ponašajni odgovor organizma na djelovanje stresora.. ne dovode do oštećenog funkcioniranja. ali i osjećaji i doživljaji . do iznemoglosti je opsjednuta mislima i radnjama o Slom kontrole mišljenja i ponašanja REAKCIJE NA TEŠKI STRES I POREMEĆAJI PRILAGODBE Uključuju akutnu reakciju na stres. dobro reagiraju na liječenje (lijek ili psihoterapiju) . .Srednje teški oblici → veći problem za bolesnika.. a prisutni su i zabrinutost. a pojavljuje se kada pojedinac procijeni da novonastala situacija premašuje njegove prilagodbene mogućnosti i sposobnosti Krizna situacija → situacija u kojoj je narušena individualna psihosocijalna ravnoteža o Osoba nije u mogućnosti ponovno ostvariti ovu ravnotežu 126 - .50% bolesnik s OKP-om ima i depresivni p. ruminacije i ideje o Kompulzivni p. Opsesivno kompulzivni poremećaj .Podjednaka spolna zastupljenost. uznemirenost.Obično se javlja oko 20. sniženo osnovno raspoloženje. emoc. napetost. tj misli.. tuširanje.Nakon što učini prisilnu radnju bolesnik ne osjeća zadovoljstvo. ili depr.Kompulzije su svjesna. – prevladavaju prisilne radnje i opsesivni rituali . Mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj .Pojava anksioznosti i depresivnosti pri čemu ni jedna simptomatika ne prevladava pa nisu zadovoljeni kriteriji za postavljanje dijagnoze samostalnog anks.Prisustvo prisilnih misli (opsesija) i radnji (kompulzija) pri čemu bolesnik shvaća njihovu iracionalnost .Opsesije su prisilne.Istodobno postoje umor. tjeskoba i strah . i obiteljskom funkcioniranju o Nužna kombinirana primjena racionalne farmakoterapije i psihoterapije . prekida emoc. ali i njegovu okolinu o Smetnje u radnom. 7.Oko 80% bolesnika ima oba simptoma (i opsesije i kompulzije) zajedno o Opsesivni poremećaj – prisutne samo opsesije. poremećaja .Najteži oblici → kronični i refrakterni na psihoterapiju i farmakoterapiju. psihomotorna usporenost. ali se ne može njima oduprijeti . godine. stanje koje se sastoji od nespecifično potaknutih promjena u sklopu biološkog sustava o Psihofizička reakcija na različite uzroke.Dovode do teškoća u svakodnevnom funkcioniranju . PTSP i poremečaje prilagodbe o Uzrokovani su različitim traumatskim iskustvima (stresorima) Stres → specif.Blaži oblici → kraćeg trajanja.

Osoba je ustrašena s vegetativnim znakovima anksioznosti. poplava). u prometu. smrti druge osobe ili je bio ugrožen sam bolesnik). „ ružni” snovi) .Može se javiti u bilo kojoj dobi.8% . fizičko i spolno zlostavljanje). ranijim zlostavljanjima i agresivnom ponašanju. kod prirodnih nepogoda (potres. otmica.Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva (flash back epizode.Poremećaji pažnje i koncentracije.Traje od nekoliko dana do 4 tjedna (ako je duže može se javiti PTSP) .Životna prevalencija 1-3% pa sve do 6.Klinička slika ovisi o intenzitetu i karakteru samog traumatskog događaja. . inteligenciji . materijalno ili soc. javlja se poricanje osjećaja i izbjegavanje svega što podsjeća na događaj te neželjeno proživljavanje događaja (snovi.Simptomi pojačane pobuđenosti . stanje o Nakon gubitka sadržaj reakcije je usmjeren na izgubljenu osobu (ili drugi objekt gubitka) o Osoba traži podršku drugih. prisjeća se izgubljene osobe i želi razgovarati o njoj o Reakcije tugovanja - - 1.Osnovni preduvjet za pojavu PTSP-a je izlaganje ekstremnom traumatskom iskustvu (prisustvovanje zlostavljanju. smetnje orijentacije. u vojnom smislu je više oboljelih muškaraca 127 . disocijativni fenomeni. svijesti .. . zarobljavanje. Akutna reakcija na stres (akutni stresni poremećaj) -Prolazni psihički poremećaj koji se javlja kao reakcija na stresni događaj . p. razdražljiva te brzo i žestoko reagira na najmanji povod 2.Traumatski događaji mogu biti izazvani od drugih ljudi (rat. Posttraumatski stresni poremećaj .Zatim dolazi do izbjegavanja svega onoga što podsjeća na traumatski stres . premorbidnom funkcioniranju. .Odgođen ili produljen odgovor na stresni događaj . mučenje.Osjećaj bespomoćnosti je ključan za razvitak PTSP-a.Akutna reakcija na stres(or) koja se javlja u roku od nekoliko minuta do nekoliko dana . ranjavanju. flashback epizode) Gubitak → može biti predvidljiv i nepredvidljiv te vezan uz emoc. u stanju teških bolesti. socioekonomskom statusu. a najčešći je kod mlađih odraslih osoba U civilnoj domeni je podjednako zastupljen među spolovima. Krizno stanje → stanje poremećene prilagodbe koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi zahtjevima koje pred nju postavljaju životni događaji (stresori) o Poremećaj prilagodbe koji je „lakši“ i dulje traje o Naziva se psihičkom ili pshosocijalnom krizom Koncept životnih događaja → obuhvaća niz uobičajenih situacija koje se gotovo svakodnevno događaju te su manjeg intenziteta od tramuatskog događaja o Smatra se da svaki pojedinac u svakom trenutku doživljava neki životni događaj o Osnovno obilježje životnih događaja jest potreba za većom ili manjom prilagodbom na novonastalu situaciju Traumatski događaji → nakon njega sadržaj reakcije je usmjeren na mjesto.

. Rizični faktori za razvitak PTSP-a: o Osobine stresora  Broj 1 je silovanje - preko 90-95% žrtva silovanja razvije PTSP  Broj 2 su specijalne (vojne) postrojbe - oko 70% pripadnika razvije PTSP  Broj 3 su obične ratne postrojbe ili civili u bombardiranju tj. sudionici općih ratnih događaja - do (manje od) 50% pripadnika razvije PTSP  Broj 4 su žrtve ekstremnih prirodnih nepogoda (tsunami i sl.) - do 20% žrtva  Broj 5 su žrtve teških prometnih nesreća - 10-15% sudionika razvije PTSP o Socijalni status (obrazovanje, prihodi) → niži SES je vulnerabilniji o Karakteristike ličnosti (načini nošenja, coping)  Ako postoji neki poremećaj ličnosti  Ako je osoba ranije imala neki psihijatrijski entitet  Ako je neki psihijatrijski entitet u početnoj fazi  Ako postoji heteroagresivno, asocijalno, antisocijalno ili autodestruktivno ponašanje o Intelektualni status – niži IQ (viši IQ je faktor zaštite) - MORAJU biti prisutni simptomi iz tri skupine simptoma za dijagnozu: o Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva  Tijekom dana, javljaju se slike-tzv. intruzivni fenomen (žive slike)  Tijekom noći, javljaju se ružni snovi (obično u drugoj polovici spavanja u REM-u) o Izbjegavanje svega onoga što podsjeća (realno ili simbolično) na traumu o Simptomi pojačane pobuđenosti - imaju nizak prag tolerancije na frustraciju, na sitnice žestoko reagiraju (heteroagresivno ili autodestruktivno) o Simptomi moraju trajati više od mjesec dana, traju različito dugo, a mogu biti prisutni i 30 godina nakon traumatskog događaja Terapija PTSP-a: o Farmakoterapija (anksiolitici, antidepresivi, antipsihotici) o Psihoterapija (BK, suportivna, gestalt, psihoanalitički orijentirana; individualna, grupna, partnerska, obiteljska) o Socioterapija - Najbolji je prognostički ishod oporavak koji uslijedi u godinu dana nakon traumatskog događaja o Oko 30% ih doživi potpuni oporavak o 40% djelomični (imaju blaže simptome PTSP-a) o 20% ih ima srednje izražene simptome o 10% je nepromijenjenog ili pogoršanog stanja 3. Poremećaji prilagodbe - Krizna stanja u užem smislu - Posljedica nepovoljnih životnih događaja koji se mogu i kumulirati - Karakteristično je stanje jake uznemirenosti koje ometa funkcioniranje - Dva osnovna simptoma su anksioznost (zabrinutost, uznemirenost, napetost, tjeskoba, a mogu se javiti i fobični i panični strahovi) i depresivnost ( neraspoloženje, potištenost, socijalno povlačenje, pad nagonskih dinamizama) - Osoba se osjeća krivom zbog nemogućnosti rješavanja novonastalog stanja, ne može planirati budućnost, javljaju se depresivne interpretacije, ideje besperspektivnosti i nemoći - Sve to može pratiti i suicidalnost -

128

. DISOCIJATIVNI POREMEĆAJI Disocijacija → potpuni ili djelomični gubitak ujedinjavanja sjećanja, svijesti o sebi i/ili okolini, osjeta i kontrole pokreta o Obuhvaća nemogućnost integriranja sebe i vlastite svijesti s traumatskom situacijom o Javlja se kada osoba nije kadra traumatska iskustva prihvatiti i uključiti u vlastito iskustvo o Primarna disocijacija – kada traumatska iskustva nisu integrirana već su odvojena od ostalih sjećanja o Sekundarna – stanjem u kojem osoba „napušta“ svoje tijelo i traumatski događaj promatra „sa strane“ o Tercijarna – stvaranje odvojenih ego stanja pri čemu su neka svjesna traumatskog događaja, a neka to nisu Akutni oblik → simptomi se javljaju naglo, obično kao posljedica različitih traumatskih životnih događaja Kronični oblik → vezuje se uz nerješive probleme, međuljudske odnose, emoc. konflikte Pokazuju iznimno velike geografske i etničke razlike u učestalosti

-

1. Disocijativna amnezija - Stanje u kojem se javlja nagla amnezija, a pri tome ne postoji organska podloga u smislu oštećenja mozga o Traje od nekoliko sati do nekoliko tjedana o Kognitivne i druge funkcije su očuvane - Nastupa nakon stresnog događaja i reverzibilna je - Najčešći disocijativni p., učestalost 1,8% 2. Disocijativna fuga - Neuobičajeno ponašanje u kojem bolesnik neočekivano otputuje u druga mjesta te se ne može sjetiti svog identiteta (potpuno ili djelomično) o Osoba u drugom gradu može preuzeti novi identitet i započeti novi život - Traje nekoliko dana ili tjedana, a za to razdoblje se javlja amnezija 3. Disocijativni stupor - Stanje bez motoričke aktivnosti koje se javlja nakon nedavnog stresnog događaja, neriješenih emocionalnih ili drugih značajnih problema - Bolesnik ne izvodi voljne pokrete i ne reagira na podražaje, leži ili sjedi psihomotorno ukočen te ne govori, ne prati pogledom i potpuno je „odvojen“ od okoline 4. Stanje transa i opsjednutosti - Obilježava nagli, privremeni gubitak vlastitog identiteta - Riječ je o gubitku svijesti o sebi i okolini - Osoba je u promijenjenu stanju svijesti, ne reagira ili slabo reagira na vanjske podražaje - Ovo stanje se doživljava kao nametnutim izvana - Kada trans završi nastupa više ili manje izražena amnezija za to razdoblje 5. Višestruka ličnost (disocijativni poremećaj identiteta) - Riječ je o barem dvama odvojenim identitetima koji ne znaju jedan za drugoga - Dugotrajna stanja koja se ne mogu objasniti organskim uzrocima

129

. 6. Ganserov sindrom - Stanje u kojem se bolesnik ponaša kao da je intelektualno trajno oštećen - Nije riječ o svjesnom simuliranju bolesti, nego o nesvjesnom izbjegavanju neugodnih događaja 7. Konverzivni poremećaj - Uklučuje niz simptoma koji navode neurološku bolest, a medicinska obrada isključuje takvu mogućnost o Riječ je o motoričkim, senzornim i visceralnim simptomima - Često je vidljiv izostanak zabrinutosti koja bi trebala pratiti teške simptome o Prekrasna blažena ravnodušnost SOMATOFORMNI POREMEĆAJI Osoba se ponavljano žali na tjelesne simptome i traži medicinsku obradu Svrstavaju se u zasebnu skupinu s anksioznim i disocijativnim poremećajima (nekadašnje neuroze) jer imaju neka zajednička obilježja o Pojava je obično vezana uz neko stresno iskustvo, a anksioznost uvijek prati taj poremećaj

1. Somatizacijski poremećaj - Somatizacija kao glavni simptom - Bolesnik iznosi brojne, višestruke, ponavljajuće tjelesne simptome koji se ne mogu objasniti medicinskom obradom - Te simptome prati anksioznost, depresivnost, disforija, umor 2. Hipohondrijski poremećaj - Somatoformni poremećaj u kojem postoji neosnovana zaokupljenost tjelesnim funkcijama i strahom da se boluje od neke teške, ozbiljne bolesti - Pretjerano reagiraju na uobičajene tjelesne senzacije i promjene - Nikakva medicinska obrada ih ne može uvjeriti da nisu bolesni - Najčešće se razvije u kronični oblik ovo poremećaja 3. Dizmorfofobija - Poremećaj sheme vlastitog tijela - Osoba je zaokupljena vlastitim izgledom ili zamišljenim nedostatkom vlastita tijela - Bolesnik je zabrinut i traži pomoć kako bi promijenio svoj izgled - Ima dojam da je fizički neatraktivan, čak odbojan i ružan - Sve to ometa svakodnevno funkcioniranje o Dolazi do povlačenja iz društva, prekida emoc. veza, zatajivanja u aktivnostima 4. Bolni poremećaj - Stanje praćeno kroničnom, tvrdokornom, opterećujućom boli koja se javlja u različitim dijelovima tijela, nejasno je lokalizirana - Ona se ne može u potpunosti objasniti tjelesnim stanjem ili poremećajem, a povezana je sa stresnim događajem, emoc. poteškoćama i problemima - Bol mora trajati najmanje 6mj da bi se postavila dijagnoza - Bol dovodi do zabrinutosti, anksioznosti, depresivnosti, suicidalnih misli i pokušaja samoubojstva

130

ali se i kod njih koriste kao dodatna terapija o Najstariji su bromidi i barbiturati koji su imali najviše nuspojava i brzo su izazivali ovisnost te su zamijenjeni anksioliticima II.Stabilizatori raspoloženja (litij. uznemirenost. psihoza u sklopu drugih psihijatrijskih poremećaja (demencija.Antipsihotici → smanjuju ili uklanjuju psihotične simptome (sumanutosti. strah.Fototerapija . tjeskobu. generacije o II.Elektrokonvulzivna terapija . PTSP). BAP-a koji ne reagira na uobičajenu terapiju te kod teških oblika OKP-a 131 . halucinacije. i bolestima o Smanjuju napetost.Anksiolitici → smanjuju ili uklanjaju anksiozne fenomene u liječenju anksioznih p. psihoze kod somatskih bolesti o Prvi antipsihotik .Hipnotici → izazivaju hipnotski učinak.Neurofeedback . olakšavaju usnivanje.Hormonalna terapija Psihofarmakoterapija .) o Imaju antipsihotični efekt. ličnosti.Danas se primijenjuje na potpuno drugačiji način i uz pristanak bolesnika . a pritom ne sediraju o Zbog izazivanja neuroleptičkog učinka (reduciraju psihomotornu aktivnost te dovode do emoc. o Nisu učinkoviti u djelovanju na depresivne i psihotične simptome. kod kojih postoji depresija .Neuromodularna terapija . antiepileptici) → lijekovi koji onemogućuju izmjene raspoloženja te su indicirani kod BAP-a . generacija su benzodiazepini koji djeluju preko GABA receptora te mogu izazvati ovisnot o Zato se koriste oni III.Lijekovi u tretmanu ovisnosti Elektrokonvulzivna terapija . omogućuju prosnivanje.Transkranijalna magnetna stimulacija .Kod terapijski refrakterne depresije i katatone SH o Tek nakon što smo isprobali najmanje 2 lijeka koji ne djeluju .Regenerativna terapija .. BIOLOŠKE METODE LIJEČENJA BIOLOŠKA TERAPIJA . p.. psihotična depresija i manija. spavanja o Prvi su bili barbiturati koje su zamijenili bezodiazepini te najnoviji nebenzodiazepinski agonisti GABA-benzodiazepinskih receptora .Kod SH i epilepsije uočeno povlačenje SH simptoma nakon epi atake .Antidepresivi → smanjuju ili uklanjaju depresivne simptome o Kod depresivnih poremećaja i svih ostali p.Može se primijeniti i kod kronificirane psihoze.. paniku o Ne oštećuju spoznaje i opažajne procese. te anksioznosti u drugim p.-afektivnog smirenja) nazivaju se i neurolepticima o SH. generacije koji djeluju na serotoninergičke receptore . agitiranost.Psihofarmakoterapija . povećavaju kvalitetu spavanja i poboljšavaju jutarnju budnost o Kod nesanice i drugih p.klorpromazin .

. 132 .

PSIHOZE Sve psihijatrijske termine možemo podijeliti na: 1. vrlo jasan često stvar počne na realitetu. onda su slušne. NEUROZE o NEUROZA je zastarjeli (opsoletan) pojam i odnosi se na lakše poremećaje o Danas govorimo o SOMATOFORMNIM POREMEĆAJIMA/HISTEROIDNIM P. a nadograđuju ga sumanutostima nema halucinacija - ekstremna nelogičnost. halucinacije. rezidualne SH.SUICIDALNOST kod psihotične depresije može i ne mora biti prisutna.RAZLIKA: SH imaju 4 velika A (autizam. b) neshizofrene psihoze . SH imaju strogo specifične simptome. 'vidi' promjene na sebi i drugima 1. ambivalencija. RAZLIKE IZMEĐU PARANOIDNE PSIHOZE KOJA NIJE SH I PARANOIDNE SH PARANOIDNA PSIHOZA KOJA NIJE SH PARANOIDNA SHIZOFRENIJA - potpuno logični-počiva na realitetu./HISTERIČNIM P.) prisutne su slušne halucinacije (naređuju osobi da nešto napravi) - NESHIZOFRENE PSIHOZE 1. tj. nije povezana s halucinacija. poremećaj (kvalitativni) afektiviteta. nema šanse da će ga se razuvjeriti sustav je u realitetu./ANKSIOZNIM POREMEĆAJIMA.. iracionalnost (npr. suicidalnost NIJE kriterij za određivanje stupnja depresije ili njene psihotičnosti 133 . kod ostalih psihoza vidne halucinacije su vrlo česte). halucinacije nisu patognomonične za SH (ako imaju. poremećaj asocijacije). svijest je UVIJEK očuvana (kod drugih psihoza ne mora biti očuvana). prisutne su kvalitativne promjene afekta. precijenjene misli.prisutne su megalomanske i erotomanske ideje.prisutne su ruminacije. PSIHOZE PSIHOZA Osoba ne testira realitet Generalna slika: dezorijentiranost. neorganizirani govor. manične psihoze . SH se javlja najčešće između 15 i 25 godina. sumanute misli. manija je UVIJEK psihoza 2.. kod obične depresije nisu prisutne sumanute misli depresivnog karaktera i osoba testira realnost . PODJELA PSIHOZA: a) shizofrene psihoze-paranoidne SH. prisilne misli. osoba misli da ju je oteo vanzemaljac i sl. te promjene afekta. s time da nije nužno da sva 4 simptoma budu prisutna kako bi se dijagnosticirala SH. vidne vrlo rijetko. katatone SH.. depresivne psihoze . 2.

Uzrokovane izvana . često depresija b. taj rizičan stil života.Uzrokovane visokom temperaturom. ali ne dovoljno njih da bi bila prava SH→ ''mali a simptomi'' ANHEDONIJA-osoba ne može doživjeti zadovoljstvo u nečemu u čemu je prije uživala . ENDOGENE PSIHOZE (funkcionalne) . trovanjem olovom. promjene u cirkulaciji mozga. psihostimulansi.DEPRESIJA može i ne mora biti psihoza 2. kombinacija opijata.Uzrokovane intoksikacijom (alkohol. a kod simptomatskih psihoza se. dijabetes Psihoze se uvijek liječe antipsihoticima. psihotična reakcija na takav događaj je u stvari psihička kompenzacija . kombinacija lijekova i alkohola). hipoksijom . EGZOGENE PSIHOZE . SIMPTOMATSKE PSIHOZE .Uzrokovane promjenom u funkcioniranju središnjeg živčanog sustava. ali NE i reaktivne SH. npr. UZROKU a.Postoje reaktivne manije i reaktivne depresije.Egzogene psihoze imaju ograničeno trajanje i bez posljedica su (samo mali % završi u kronicitetu. većina manija.Uzrokovana iznutra. neugodni događaji mogu biti trigger za SH. SHIZOAFEKTIVNE PSIHOZE .Osoba ima neke izolirane simptome. ali ne i njen uzrok! d. tada se radi o shizoafektivnoj psihozi MANIČNO-DEPRESIVNA PSIHOZA . AKUTNI MOŽDANI SINDROM rezultira kliničkom slikom psihoze . osim terapije antipsihoticima. ali ako je prisutna uz varijante simptoma maničnodepresivne psihoze. TJ. marihuana je čast uzrok SH (tj. organskog razloga.Izazvane su obično neugodnim traumatskim životnim događajem ili iskustvom (anksioznim ili depresivnim). pojavljuje se bez vanjskog.PODJELA PSIHOZA: PO ETIOLOGIJI. tzv. radi i na rješavanju pretpostavljenih uzroka organiteta koji je doveo do psihotičnog stanja 134 ..Anhedonija nije nužan uvjet SH. REAKTIVNE PSIHOZE . npr. ali oni bi ionako tamo završili) c. tj. a ne sama marihuana) . radijacijom. SH.MANIJA je uvijek psihoza .Podgrupa egzogenih-uzrokuju ih tumori.

Danas se sve više razlikuje terapija antipsihoticima ovisno o prevladavajućoj kliničkoj slici (je li + ili – forma psihoze) .Može biti uvod u SH.→ SUBKRONIČNA P. ADOLESCENTNA KRIZA je termin koji se koristi: .Oznaka da je psihoza naglo počela i da traje kratko vrijeme . depersonizacija. može proći bez posljedica) AKUTNA P. AUTIZAM) a. halucinacije . DEREALIZACIJA. ATIPIČNE . pozitivni simptomi: sumanutost.Zbog umanjivanja stigmatizacijskih efekata . → SUBAKUTNA P. derealizacija. DEPERSONIZACIJA) ILI NEGATIVNIH SIMPTOMA (POVLAČENJE.Javljaju se uslijed konzumacije alkohola ili kombiniranjem alkohola i lijekova 4.npr.Kada nismo sigurni da li je SH (neznaje) c.. ambivalencija. alkoholne psihoze.Kada se radi o akutnoj psihozi ili čak SH . PODJELA PSIHOZA: S OBZIROM NA TO KOLIKO JE DOMINIRAJUĆA SIMPTOMATIKA ILI VELIKIH (SUMANUTOST. negativni simptomi: autizam. negativizam .Negativne psihoze ili neproduktivne psihoze ili – forma.Pozitivne psihoze ili produktivne psihoze ili + forme. ALKOHOLNE PSIHOZE . ali i ne mora (tj. 3. danas se sve više razvijaju antipsihotici za negativne simptome b. TIPIČNE b. postpartalne psihoze (nakon poroda) 135 . POZITIVNE I NEGATIVNE PSIHOZE .Stari antipsihotici su puno učinkovitiji za pozitivne simptome. PODJELA PSIHOZA: a. AKUTNA PSIHOZA .→ KRONIČNA P.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful