.

UVOD U PSIHOPATOLOGIJU
Slajdovi, bilješke s predavanja i iz knjige

1

.

ŠTO JE PSIHOPATOLOGIJA
KARL JASPERS - Utemeljio psihopatologiju - deskriptivna psihologija 1912. - Paranoidnost → strah da nam netko želi nanijeti zlo, štetu - Panika → strah od smrti, traje 10 do 20 minuta - Agorafobija → strah od velikog prostora PSIHOPATOLOGIJA znanost o psihopatološkim fenomenima - znanost koja proučava psihičke simptome - grč. Psyche – duh, duša; pathos – bol, patnja; logos – riječ, znanost - proučavanje svakog psihičkog poremećaja polazi od proučavanja simptoma - temeljna disciplina u istraživanju duševnih bolesti te je poveznica sa drugim disciplinama koje se bave psihičkim poremećajima (psihijatrija i klinička psihologija). Razlika između psihologije i psihopatologije (psihijatrije): psihologija psihopatologija (psihijatrija)  za zdrave procese, normalne situacije koje u  ekstremnija odstupanja u jednom dijelu mogu odstupati psihopatološkom odstupanju  sve vrste tretmana osim propisivanja lijekova  80% tretmana lijekovima

psihijatrija (grč. Psyche – duša; iatrea – liječenje)

 disciplina koja proučava etiologiju, epidemiologiju, klasifikaciju, kliničku sliku, dijagnozu, diferencijalnu dijagnozu, terapiju i prognozu psihičkih poremećaja.

psihologija  općenito se bavi psihičkim funkcijama, procesima, (grč. Psyche – duša; logos – znanost) osobitostima. klinička psihologija  grana je primijenjene psihologije koja se bavi istraživanjem, prevencijom, dijagnostikom i tretmanom neprilagođenog ponašanja (onog koje odstupa od “normale”)  liječnik koji je nakon medicinskog studija završio i specijalizaciju iz psihijatrije.  bavi se dijagnostikom i terapijom psihičkih poremećaja.

psihijatar specijalist kliničke psihologije

2

. RAZLIKA PSIHIJATRA I KLINIČKOG PSIHOLOGA - posao je psihijatra i kliničkog psihologa sličan i donekle istovjetan (no ne i koeficijenti za plaću) - osnovna je razlika u tome što se psihijatar kao liječnik, u zdravstvenom sustavu, koristi različitim dijagnostičkim i terapijskim postupcima koju obavlja doktor medicine. - propisivanje lijekova je differentia specifica - psihijatar u okviru bolničke skrbi obavlja prijem, liječenje, otpust bolesnika iz bolnice; može učiniti prisilnu hospitalizaciju bolesnika - klinički psiholog opisuje i klasificira odstupajuće (aberantno) ponašanje, previđa i prati učinke liječenja, primjenjuje različite psihoterapijske tehnike i metode za koje je dodatno educiran. - specifičnost je psihologa da može primjenjivati i interpretirati psihologijske testove. TKO JE PSIHOPATOLOG? - osoba koja se bavi psihopatologijom jest psihopatolog - psihopatologija nije zanimanje već područje djelovanja onoga tko proučava psihičke simptome (poremećaje) - on može biti psihijatar, psiholog, ali i bilo koji drugi stručnjak srodnih disciplina koje se bave psihičkim poremećajima. KOJA JE ZADAĆA PSIHOPATOLOGIJE? - jedan od glavnih zadataka psihopatologije je objektivizacija odnosa prema psihičkoj tegobi - psihopatologija promatra, otkriva, opisuje, proučava i dovodi u međusobnu vezu simptome psihičkog poremećaja PREDMET (OBJEKT) PSIHOPATOLOGIJE - promijenjeno čovjekovo duševno stanje - ono se očituje promijenjenim ponašanjem, opažanjem, raspoloženjem, mišljenjem, htijenjem i djelovanjem SVRHA (CILJA PSIHOPATOLOGIJE) - otkrivanje psihičkog simptoma (ali i duševnog poremećaja ako on postoji) - praćenje simptoma radi postavljanja dijagnoze, odabira liječenja, davanja prognoze i procjene uspješnosti terapije PODJELE PSIHOPATOLOGIJE - najčešća je ona na opću i specijalnu psihopatologiju o opća psihopatologija proučava simptome psihičkih poremećaja o specijalna psihopatologija bavi se izdvojenim kliničkim entitetima, odnosno psihičkim (psihijatrijskim) poremećajima  ona proučava uzrok, klinička i druga obilježja te tijek psihičkog poremećaja, ali i utjecaj liječenja na kliničku sliku konkretnog poremećaja - podjela na psihopatologiju u užem i širem smislu o ta se podjela samo donekle razlikuje od prethodne o tako je psihopatologija u širem smislu znanost o simptomima psihičkih poremećaja  ona ih prepoznaje, opisuje, dovodi u međusobnu vezu, proučava njihov nastanak i razvitak - psihopatologija u užem smislu disciplina je primijenjena na određena područja o razdobljima psihičkog života (psihopatologija dječje i adolescentne dobi, psihopatologija starije životne dobi)

3

psihopatologija osoba s intelektualnim teškoćama.  skup više međusobno povezanih simptoma  pojavljuje se u obliku poremećaja ili bolesti  odstupanje je u jednoj ili u manjem broju psihičkih funkcija.  dugotrajno narušeno emocionalno. ŠTO JE PSIHIČKI SIMPTOM? Odstupanje od uobičajenog duševnog stanja ili ponašanja pojavljuje se kao psihički simptom. OSNOVNA TERMINOLOGIJA U PSIHOPATOLOGIJI primarni uzrok = za kojeg se pretpostavlja da je izazvao bolest predisponirajući faktori = pogoduju pojavi bolesti i čine sklonost za razvitak te bolesti percipitirajući faktori = trigger faktori koji se pojavljuju neposredno prije pojave poremećaja te omogućuju i olakšavaju nastup bolesti (tjelesni.podjela po osobina psihopatologije deskriptivna (opisuje psihičke simptome) 2. procesna (proučava biološke. odnosno kada je neko ponašanje iz normalnog prešlo u patološko (npr. eksperimentalna psihopatologija. vojna psihopatologija) o posebnim područjima (forenzička psihopatologija. netko se boji otvorenih prostora ili se osjeća tužno. fenomenološka (otkrva..  psihičko odstupanje (bez obzira je li riječ o bolesti. vegetarijanstvo). u odnosu na bolest on manje oštećuje ukupno funkcioniranje osobe.  prognostički je ishod bolesti nepovoljniji nego kod poremećaja  bolest može. poremećaju ili simptomu) predmet je interesa psihopatologije  zadatak psihopatologije je utvrditi kada je to odstupanje postalo patološko. opaža) pojedinac. npr. psihički poremećaj ili psihička bolest. 1. simptom znak sindrom Psihički poremećaj Psihička bolest  obično subjektivna tegoba koju osjeća (doživljaj.  objektivna smetnja koju zamjećuje okolina. o nekim dijelovima populacije (psihopatologija koja proučava psihičke poremećaje specifične za žene. psihički i socijalni) podržavajući faktori = potpomažu održavanje bolesti (najviše vezani za okolinu) ponavljajući faktori = dovode do ponovne pojave simptoma komorbiditet = istovremeno pojavljivanje dvije ili više bolesti 4 . opisuje i klasificira psihičke smetnje) 3. psihopatologija seksualnosti i sl. ne mora biti pogoršano (relaps ili recidiv)  pogoršanje u odnosu na prethodno stanje (egzacerbacija)  bolest ili stanje koja se pojavljuje naglo i kratko traje (akutni oblik)  perzistentna bolest ili stanje (kronični oblik)  neki simptomi mogu ostati trajno (rezidualni oblik). ali ne mora biti povezana sa strukturnim promjena mozga.) . razvojna (proučava razvitak psihičkih smetnji). kognitivno i socijalno funkcioniranje Promjene bolesti  poboljšanje zdravstvenog stanja (remisija)  povratak bolesti. psihološke i socijalne procese koji uzrokuju i oblikuju psihopatološke fenomene) 4.

. jatrogeni = pod utjecajem lijekova 5 .

važna značajka psihičke normalnosti jest subjektivni osjećaj koji ima pojedinac o sebi okolina o njemu .psihički normalno sastoji se od četiriju dijelova (Offer i Sabshin.) provodi slavni eksperiment o diljem SAD-a uputio je dobrovoljce (i sam je bio uključen) u psihijatrijske ustanove o simulirali su slušne halucinacije o svi hospitalizirani.Rosenhan najavio jednoj ustanovi dolazak „bolesnika“ iduća tri mjeseca o bolnica izjavila da je prepoznala 41 simulanta o Rosenhan uzvratio komentarom da nije nikoga poslao Otvara se pitanje validnosti dijagnostičkih kriterija 6 . 1 manično-depresivna psihoza) ..zajedničko svim definicijama je sposobnost vlastite prilagodbe na zahtjeve drugih osoba i na okolinu te sposobnost za djelovanje . zatim su izjavili da su sve izmislili i ponašali se normalno o nitko nije pušten. NORMALNO I ABNORMALNO U PSIHIJATRIJI Što je normalno? .najčešća ponašanja koja određuju abnormalno ponašanje su o rijetko pojavljivanje o nepridržavanje normi o osobna patnja o pomanjkanje uvida o opasnost (za sebe ili druge) o poremećaj funkcioniranja o iznenadnost u pojavljivanju o nepostojanje izbora (hoće li se bolest pojaviti ili neće) ODREĐIVANJE POJMA ABNORMALNOSTI . čak niti kada su tvrdili da je riječ o eksperimentu o prosjek hospitaliziranog vremena 19 dana o s njima osoblje malo razgovaralo o svima dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj (11 shizofrenija.Rosenhan (1972. 1984) o normalno kao zdravlje o normalno kao utopija o normalno kao prosjek o normalno kao proces .kritika – bolnice se trebalo obavijestiti o dolasku lažnih bolesnika .pojam patološko ponašanje često se zamjenjuje jednim od ovih pojmova o abnormalno o nenormalno o iracionalno o bolesno o morbidno o odstupajuće o aberantno o promijenjeno .neke definicije spominju i osjećaj sreće (teško je definirati ovo stanje) Što nije normalno? . – 1973.

kritičnost bolesnika prema svojim tegobama i bolesti . a ono može biti autoagresivno ili heteroagresivno o autoagresivnost  suicidalnost (misli i/ili pokušaji)  samoozljeđivanje (mutiliranje)  može biti neovisna o poremećajima o heteroagresivnost  može biti rezultat psihičkog odstupanja  najčešće nije posljedica psihičkih problema . odstupajuće i patološko . nepridržavanje normi .u psihijatriji i psihologiji → moraju biti prisutna barem dva kriterija od više njih ODREDNICE ABNORMALNOSTI 1.problemi: o rijetka ponašanja koja su normalna (nepijenje alkohola.u somatskoj medicini jasnija . sada ću ti objasniti kako ćemo postati šefovi federacije europskih bolnica. civilizacije) različito definiraju psihičku abnormalnost Razlika između normalnog i abnormalnog . tj.osoba s duševnom bolešću je opasna za sebe ili okolinu .problemi 7 . depresivnost) 2. agresivnog ponašanja. shizofreni) 5. Kriteriji psihičkog zdravlja i bolesti Različiti ljudi (društva.abnormalno se mora rijetko pojavljivati .problemi: o kršenje normi ne predstavlja abnormalno ponašanje uvijek (inače bi adolescentska populacija bila trajno zatvorena) o sukob različitih normi unutar jednog društva 3.) pokazuje abnormalno ponašanje . Opasnost .svatko tko krši određene norme (društvene. kulture.ispunjen ako bolesnik shvaća da je njegovo stanje promijenjeno. analogna tjelesnoj boli . celibati) o česta ponašanja koja su abnormalna (anksioznost.problemi: o djelomičan uvid o disimulacija (svjesno prikrivanje – skrivanje i umanjivanje) simptoma o bez uvida (manični.značajna odrednica.opasnost obično prolazi iz agresivnosti. vjerske i sl. eliminirati ćemo glad…) o što je s patnjom okoline bolesnika? (shizofrenija) o subjektivnost – različitim ljudima razlikuju se stupnjevi patnje 4.. hajde da se rukujemo.problemi: o neki poremećaji ne zahtijevaju osobnu patnju (maničan bolesnik će reći da je dobro. vrlo dobro. rijetko pojavljivanje . osobna patnja . Uvid .

nego potpuno fizičko. ZDRAVO . nepostojanje utjecaja na pojavljivanje bolesti . podvojene ličnosti 7. psihičko i socijalno blagostanje nedostaci: o kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv. postupna i bez većih oscilacija („sporošuljajući proces“) o povezano s težinom bolesti i lošijom prognozom o shizofrenija simplex 8.kriterij najvažniji u liječenju .duševni poremećaj nije slobodno izabran.problemi: o nije znak psihopatološkog odstupanja već reakcija na situacije. ne može kontrolirati njegovu pojavu . stanja ili tjelesna oštećenja o simptomi se postupno i polagano poajvljuju . početak same bolesti o potpuno odbacivanje utjecaja okoline.poremećaj funkcioniranja je obilježje abnormalnog ponašanja koje sve više služi kao i dijagnostički kriterij .određujući čimbenik za težinu i prognostičkih ishod samog poremećaja o najbolje se vidi po ponovnom funkcioniranju u području koje je bilo najviše zahvaćeno poremećajem .tako se odgovornost i „krivnja“ otklanjaju od samog bolesnika i njegove okoline o primjer prozivanje roditelja autistične djece NORMALNO – ABNORMALNO.BOLESNO čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) somatska medicina govori o zdravom i bolesnom zdravlje nije samo odsustvo bolesti. prijelazna stanja. definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska 8 - .problemi: o smetnje ne moraju biti uzrokovane psihijatrijskim entitetima o poremećaji ne moraju uzrokovati smetnje funkcioniranja o ovisnici. o atipični oblici bolesti. ali i za borbu s tim stanjem.smanjeno funkcioniranje može se pojaviti u različitim područjima života i zahvatiti jedno ili više područja o razlike u intenzitetu – od oslabljenog funkcioniranja do potpune onesposobljenosti za funkcioniranje . poremećaj funkcioniranja . o većina psihičkih bolesnika nije agresivna o pitanje eutanazije  dopustiti je psihijatrijskim bolesnicima? 6.. o odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao.u shizofreniji pojava poremećaja katkad spora.iznenadna promjena ponašanja („iz čistog mira“) . iznenadnost .

dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost 9 ..

homoseksualnost. patološko se ne razlikuje od normalnog numeričkim kriterijima. eutanazija. oboljeli mogu pokazivati pomanjkanje uvida u svoje stanje ili ga disimulirati o psihotičnim bolesnicima disimulacija je ugrađena u kliničku sliku svoje bolesti o suicidalni bolesnici skrivaju misli o samoubojstvu . ponašanje kod histerije (fuga. znakovi i simptomi su rjeđi i manje uočljivi nego u somatskoj medicini 3.glavni zadatak psihopatologije je dogovoriti kriterije i granice psihički zdravog od abnormalnog o radi postavljanja točne dijagnoze (Rosenhanov eksperiment) H..ako su barem 2 kriterija zadovoljena. amnezija) Shizofrenija Somatoformni poremećaj 10 .opisao kategorije normalno – abnormalno – patološko . ono se opisuje i izdvaja 2. korida. preljub. karakterni poremećaji i sl. hidžabi . a za patološke promjene (bolesti) mjerodavna je psihijatrija S PREDAVANJA: → razlika disocirano/disocijativno: Disocirano Disocijativno Nepovezan tok asocijacija Neprepoznavanje. Eysenck (1975.) koji nemaju atribute bolesti te stoga ne spadaju u domenu medicine nego psihologije o bihevioralni poremećaji sasvim sigurno su abnormalno ponašanje o oštra granica (uz implicitnu pretpostavku o postojanju kvalitativnih razlika) postoji između psihičke bolesti i bihevioralnih poremećaja . nošenje krzna. iza kojih slijede «bihevioralni poremećaji» (neuroze. psihoorganski sindromi). Specifični problemi razlikovanja bolesnog i zdravog u psihijatriji 1.individualne i interindividualne razlike o što je s ljudima koji čitav život spavaju manje od 6 sati o različite reakcije nakon konzumiranja alkohola .za bihevioralne poremećaje trebala bi biti zadužena psihologija.veliki utjecaj ima i dinamika vremena o mnogoženstvo.) . J.«pravi» psihijatrijski poremećaji imaju karakteristike bolesti (endogene psihoze. možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu .

agravacija ▪ nema znanstvenu vrijednost 4. psihičko i socijalno blagostanje (SZO) 11 .psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe na zahtjeve okoline i prihvaćanje socijalnih normi .važno u tretmanskom smislu i prognostičkom smislu o nedostaci: ▪ subjektivnost ▪ nema referentne skupine ▪ smanjeni uvid ▪ preuveličavanje postojećih simptoma . oslanja se na normalnu distribuciju .normalno je ono čega ima najviše.čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) . subjektivni kriterij . statistički kriterij . medicinski kriterij ..Nedostaci: o nije univerzalan ni opće prihvatljiv ▪ reakcije na životne događaje ▪ uzroci osim psihičkih bolesti o nestabilan u vremenu o ne uzima u obzir interindividualne razlike o etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima ▪ ritualni kanibalizam (Papua Nova Gvineja). socijalni kriterij .zdravlje nije samo odsustvo bolesti.koliko ljudi smatra da je to ponašanje u redu u njihovoj populaciji MKB → međunarodna klasifikacija svih bolesti i poremećaja (dio isti kao u DSM. nego potpuno fizičko.vrlo često sama osoba primjeti odstupajuće ponašanje . obrezivanje djevojčica (Afrika) 3.nedostaci: o čestina ne znači normalnost  interindividualne razlike  odstupanje od prosjeka može biti dobro o nije univerzalan o pretjerano dimenzionalan (ne može se biti malo shizofren) o ne vodi računa o individualnim razlikama . klasifikacija svih psihičkih poremećaja 2.normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu smatra kod sebe ili kod drugih da je normalno . a dio različit) DSM → dijagnostičko statistički postupak. 1.koliko je u populaciji nekog poremećaja .

problemi o različiti simptomi istog entiteta ▪ depresivna osoba koja ne izlazi iz kreveta. maladaptivno je.razliku treba shvatiti individualno i holistički (primjena svih kriterija na konkretnu osobu) . nesanica. neočekivanost u pojavljivanju. ali i za borbu s tim stanjem. o odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao. intelektualne poteškoće ili čak kao pretpostavka da je osoba jednostavno ima djetinjastu crtu ličnosti . zanemaruje higijenu ▪ iritabilni radnik koji ne može spavati.problemi: o nisu globalni ni jedinstveni . anksioznost.psihopatološke simtpome treba otkriti.dinamska psihopatologija usmjerena je na biološke. ne jede.veliki utjecaj ima i dinamika vremena . možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu . ne razgovara s drugima. nedostaci: o kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv o potpuno odbacivanje utjecaja okoline.. ne može razgovarati s drugima. 2008) . nepovjerljiv prema obitelji o kliničke manifestacije mogu biti iste u različitih entiteta ▪ depresija u tugovanja nakon smrti ▪ faza bipolarnog poremećaja ▪ postporođajna (postpartum) depresija ▪ shizoafektivni poremećaj 12 . o definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska. ▪ učenik koji ne izvršava obveze.problem prepoznavanja duševnog poremećaja zbog njegovih različitih i brojnih kategorija o shizofrenija može biti krivo prepoznata i dijagnozirana kao depresija. Ostali kriteriji .abnormalno ponašanje je ono koje odstupa od statističkih i socijalnih normi. o dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost o zanemaruju se sva individualna obilježja ▪ stajalište antipsihijatrijskog pokreta 5. osobna patnja. opisati (deskriptivna psihopatologija). lako plane. napustio je sve hobije. psihološke i socijalne procese koji uzrokuju i oblikuju simptome koje treba korigirati prikaldnim terapijskim metodama . iscrpljenost.kršenje normi.ne postoji jedan jedinstveni kriterij za razlikovanje psihički normalnog od abnormalnog .ako su barem 2 kriterija zadovoljena. objasniti (dinamska ili procesna psihopatologija) . teškoće u funkcioniranju . te se u njemu doživljavaju jaki stres i uznemirenost što prati pogoršanje stanja (Davey.

Traje do 18.. ako se zanemaruju ili im se izruguje nastupa bolest o Demonska faza → mitska božanstva zamijenjena formalnim teološkim dogmama  Postoje dvije sile: kreativna.Egipćani → duševnoj bolesti pridavali magijsko značenje o Terapeuti su bili svećenici koji se koriste obredima protiv magijskih sila o Postupno iz sfere religijskog ulaze u sferu realističnog  Vjerske rituale zamjenjuju proučavanjem astronomskih fenomena 13 . i može se podijeliti na tri faze: o Animizam → vjerovanje da je život stvorila nematerijalna sila. ispovijedanjem i drugim metodama koje su kontrolirale i udobrovoljavale nadnaravne sile . nagla i nepromišljena strast – izvor zadovoljstva.Vjerovanja o postojanju stalnih sukoba između različitih duhova i bogova u međusobnom nadvladavanju o U konačnici ti sukobi dovode do psihičkih poremećaja . ali i boli  Surova nezrelost i neznanje – temelj životinjskih nagona . izgladnjivanje i kažnjavanje prva je „terapija“ psihički oboljelih pojedinaca . STAROEGIPATSKA I BABILONSKA MEDICINA . primijenjen na ljudsko tijelo znači da je ono podijeljeno na pozitivne i negativne snage  One su međusobno sukladne i suprotstavljene  Njihova ravnoteža označuje tjelesno i psihičko zdravlje  Rezultat narušene ravnoteže je bolest  Zhang Zhongjing – smatrao da je organska patologija uzrok i tjelesnih i duševnih poremećaja .negativna (demon) • U bolesnika prevladavaju demoni i njih treba istjerati STAROKINESKA. STAROINDIJSKA. POVIJEST PSIHOPATOLOGIJE PRAPOVIJESNO DOBA .Babilon → svakoj bolesti su pridružili određenog demona o Duševna bolest je uzrokovana zlim duhom Idta o Istjerivanje duhova obavljalo se lijekovima. duh ili duša te da sve stvari imaju duh (dušu) i da u čovjeku postoje dobri i loši duhovi. pozitivna (bog) i destruktivna. jin i jang.Drevna Kina → postrojbina prvih „liječnika“ koji se bave psihičkim bolesnicima o Najraniji opisi duševnih bolesti o Prirodne su sile važnije od natprirodnih u uzrokovanju duševnih bolesti o Koncept suprotstavljenih snaga.  U duševnih bolesnika prevladavaju loši duhovi o Mitološka faza → sve je u životu prožeto božanskim silama i svaki simptom je uzrokovan njima  Ako se božanske sile omalovažavaju.duševnoj se bolesti pridavalo magijsko i mitsko značenje o posljedica je duhovnih sila te je u oboljelog ušao „zao duh“ o mučenje. a njezinu liječenju treba pristupiti psihološki o Predvidjeli postojanje temperamenta i urođene naravi o Susruta – tri emocionalne značajke čovjeka  Mudra i prosvijećena dobrota  Žestoka.st.Hindusi → jake emocije mogu dovesti do slabosti i tjelesne bolesti.

migrenu.Herodotova pisma → duševna bolesti je pripisivana božjoj kazni. božanski je sveobuhvatan i vječan. delirij. a osjeti su samo slika svijeta ideja   14 . a ljudska se duša treba osloboditi smrtnog tijela i ujediniti sa svemirom o Prihvatio teoriju o tjelesnim tekućinama i poremećaj njihove ravnoteže smatra odgovornim za nastanak duševne bolesti o Vjeruje u besmrtnost duše koja se može seliti  Sastavljena je od razuma.Alkmeon → utemeljitelj fiziologije o Središnji živčani sustav je izvot mentalne energije.Hipokrat → predložio kliničku opservaciju i zaključivanje po metodi indukcije o Tvrdi da duševna bolest nije sveta nego da je uzrokovana promjenama mozga  Zagovornik somatogeneze – koncept koji smatra da se nešto događa s tijelom i to uzrokuje psihičke poremećaje o Stvorio podjelu temperamenata  Za osnovne tjelesne tekućine vezuje temperamente (sangvinik.Platon → dijeli dušu na tri dijela: racionalnu. melankolik i flegmatik)  Izmjena tjelesnih tekućina dovodi do psihičkog pogoršanja o Opisao i klasificirao epilepsije.. osveti demona. kolerik. prikladna i primjerena  Ako je ona problematična. slabjeti i umrijeti . biće će oboljeti. a svađa za osobni slom ili socijalnu dezintegraciju o Začetnik evolucionističkog stajališta  Kaže da će neko biće preživjeti ako je mješavina u krvi. tada nastupa bolest . nagonsku i duhovnu o Duševna bolest nastaje kada racionalna duša gubi utjecaj nad nagonskom o Smatra kako su ideje jedina prava zbilja.Pitagora → mozak je središte ljudskog intelekta i izvorište duševnih proemećaja o Smatra da je svemir najvažnija kategorija.Područje zdravlja i bolesti nastavlja se premještati od religijskog kulta prema filozofiji i medicini .Tales → među prvima koji je proučavao duševnu bolest o Bolest prepoznaje kao prirodni događaj o Traži fizikalne zakonitosti u nastajanju bolesti i uvodi geometrijsku proporciju kao temelj zdravlja o Vanjske sile na psihu nemaju značajan utjecaj. ali i kirurško liječenje kod težih poremećaja . po slučajnoj kombinaciji. paranoju. fobije.Demokrit → materija je stvorena od brojnih nevidljivih dijelova (atoma) o Ako su oni u svom međuodnosu promijenjeni. konvulzije. inteligencije i impulsa . histeriju o Predlaže puštanje krvi.Empedoklo → navodi osnovne elemente života koji su u vezi s dva principa –ljubav i svađa o Ljubav je odgovorna za harmoniju i zdravlje. a metabolizam mozga se temelji na tokovima i strujanjima tjelesnih tekućina o Metaboličku harmoniju naziva isonomia i ona je znak zdravlja o Otkrio da senzorni živci ulaze u mozak . pojačanom pijenju i tjelesnoj bolesti . a poslije su počeli proučavati mozak kao izvor mentalne aktivnosti i sijelo duševnih poremećaja STAROGRČKA MEDICINA . postpartalnu psihozu. U njima su vidjeli uzroke bolesti Prvobitno su pretpostavljali da je srce središte mentalne energije. depresiju. a veći dio patoloških zbivanja je urođen . maniju.

Prihvaćaju da je uzrok duševne bolesti smješten u mozgu. ljutnje. straha. prostačenje  Oni odgovaraju današnjim crtama ličnosti Grci su shvaćali bolest uglavnom kao psihičku. psihozama) . o Čovjek po duši pripada svijetu ideja. brbljavost. fizičko utjelovljenje duše o Smatra se tvorcem psihogeneze – emocionalna stanja mogu utjecati na humoralni metabolizam i tjelesno stanje o Kao temelj razmatranja svkog poremećaja postavio je tijek bolesti i njezine posljedice .Dijele psihičke poremećaje na tri stanja o Laxum obuhvaća apatiju. tješi i stječe znanje o bolesti o Temelj današnjih psiholoških tretmana i psihoterapije - - - STARORIMSKA MEDICINA .Galen →podijelio dušu na tri dijela: o Razum i intelekt o Hrabrost i ljutnja o Spolna žudnja i nagon o Tjelesne tekućine postoje u normalnom i abnormalnom obliku te njihove 4 kvalitete određuju ljudski temperament o Bolesti su uzrokovane vanjskim utjecajima ili nekim predispozicijama 15 . strah i depresivno raspoloženje o Strictum čini ekscitirano.. a po tijelu materiji. veselja. melankolije (depresije) i kronična stanja (odg. agresivno i delirantno ponašanje o Mixtum sadržava elemente oba prethodna stanja . oštećenje izazvan oalkoholom i drugim otrovnim tvarima (današnju demenciju) o Za depresiju je tvrdio da nastaje zbog psihičkih razloga.Aretej → opisao izmjenu maničnih i depresivnih stanja. smatra kako je mišljenje nadređeno osjetnom području o San je odraz aktivnosti prethodnog dana i kao takav je bitan za zdravlje o Prvi opisao „poremećaje“ žudnje. a spoznaja je tek sjećanje o Duševni poremećaj je rezultat iracionalnog praznovjerja i pogrešnih vjerovanja  Preteča kognitivne paradigme o Predlaže tretman koji uključuje razgovor s filozofom ili liječnikom o Prvi se zalagao za to da se obitelj brine o duševnom bolesniku. hrabrosti. duša postoji prije i poslije tijela. netaktičnost. da ga čuva i njeguje Aristotel → utemeljio formalno mišljenje i od apstrakcije ide prema realističnom tumačenju o Zalaže se sa empiriju i indukciju. polaze od mehanicističkog stajališta da je širenje ili smanjivanje šupljina u mozgu uzrok duševnih smetnju . a ne humoralnih uzroka o U peilepsiji je opisao auru koja prethosi epileptičnom napadaju o Uvodi pojam pneuma – prirodni ili životinjski duh. upotrebljava termin insania ili paranoia o Njih dijeli na fremit parafreniae (današnji delirij). mrzovoljnost.Celsus → napisao prvi medicinsku enciklopediju o Za sve psihičke p. mržnje i sažaljenja koje su ekvivalent današnjim poremećajima ličnosti Teofrastus → opisao različita psihička obilježja nazvavši ih karakterom o Laskavost. kao tjelesnu ili kao kombinaciju psihičkog i somatskog Razvili su tri specifična pristupa u liječenju: o Induciranje spavanja i sanjanja o Interpretacija sadržaja sna o Razgovor kojim se hrabri.

g. utopljavanje ili hlađenje. tj. a psihički bolesnici manje vrijedni . ona može zahvatiti i dušu.U Europi osnovali psihijatrijsku bolnicu u Valenciji 1407. . kaveze. razuma i pamćenja i njegovo oštećenje uzrokuje psihičke simptome o Opisao katatoniju i katatoni stupor te depresiju o Za liječenje predlaže dobru njegu. .Osnovali prve psihijatrijske ustanove – bolnice u Bagdadu 705. o Uviđa da psihički p.g.Johan Weyer → postoje dvije vrste vještica: o One koje su to postale rado i svojom voljom o One koje nisu odgovorne za taj čin – njima treba pomoć liječnika . i obrnuto o Podijelio pneumu na dva dijela:  Jedan kontrolira senzornu percepciju i čije oštećenje uzrokuje neurološke simptome  Drugi ima funkcije koordinacije. ali i puštanje krvi ARAPSKA MEDICINA .Smatralo se da je psihička bolest kazna. uzrokuju tjelesne p. a ono je značilo smrt o Vještice su žene koje pokazuju histerične ili psihotične simptome o Pojava masovnih histerija . demon. um . kažnjavanje.Razdoblje u kojem su osobe s psihičkim p.g. zamišljanja.Uvodi se demonološki princip o U bolesnika je ušao zao duh.. uznemireno i uzbuđeno ponašanje o Duhovno obuzeti su oni od čarolija i vraga .Praksa mučenja i ubijanja psihičkih bolesnika postupno nestaje pojavom reformacije i renesanse o U ovom razdobju se pojavljuju mislioci i liječnici koji drugačije promišljaju o duševnoj bolesti . vrag kojeg teba istjerati iz tijela o Fizičko zlostavljanje.Martin Luther → ljudi mogu biti obuzeti od vraga na dva načina: tjelesno i spiritualno o Tjelesno obuzeti su mahniti i imaju Božje dopuštenje za srdito.Pridonjeli poboljšanju skrbi za psihičke bolesnike .Teofrastus Paracelsus → vjerovao da su bolest rezultat odnosa između svemira i čovjeka koji je svemir u malom 16 .Tereza Avilska → tvrdila je da histerične žene nisu opsjednute nego da izgledaju kao da su bolesne o Kod histerije nije rijče samo o tjelesnoj bolesti – kao što zahvaća tijelo. zatvaranje u tamnice. i Kairu 800. sputavanje lancima – uobičajene terapijeske metode .Avicena → prikupio i sustavno obradio dotadašnja medicinska znanja o Uviđa vezu između intenzivnih emocija i tjelesnog stanja te potvrđuje postojanje tjelesnih tekućina o Pretpostavlja da je intelektualni deficit zapravo defekt mozga o Frontalni dio mozga povezuje s osjetnim sustavom i razumom o Preporučuje terapiju pjesmom.Objašnjenje za promijenjeno ponašanje neke osobe je da je ona vještac/ica koja svojim čarolijama sotonizira okolinu o Inkvizicija – propisan postupak koji se primijenjuje za dobivanje priznanja. razgovorom i radom SREDNJI VIJEK . bile zlostavljane i proganjane .Briga o duševnom bolesnik stagnira gotovo tisuću godina .

Vida  Smatra da postoji dinamična ravnoteža između nesvjesnog i svjesnog duha o Teoriji o četirima elementima dodaje peti  On je najvažniji za odnos između zdravlja i bolesti  Tu teoriju zamijenjuje teorijom o trima principima: sumpor. STOLJEĆE . tijela ili utrobe o Izvore melankolije vidi u neumjerenoj ljubavi..Felix Platter → klasificira sve poznate psihičke bolesti i zalaže se za odvajanje psihološkog od fiziologije i teologije 17.Thomas Willis → tvorac pojma neurologija o Za nju kaže da istražuje bolesti mozga. neposredni i prethodni o Zalaže se za otkrivanje prethodnih emoc. STOLJEĆE . a ne odvjetnik o Začetak forenzičke psihijatrije .Bedlam → opća bolnica u Londonu koja se pretvorila u mjesto iživljavanja na psihičkim bolesnicima 17 .Thomas Sydenham → opisao mnogobrojne simptome histerije (paraliza.Paolo Zacchia → duševne bolesnike i njihove postupke treba prosuđivati liječnim. bolesti glave te ludilo (maniju) i melankoliju . bol) o Uviđa da se ona pojavljuje i kod muškaraca o Smatra da uzroci bolesti mogu biti daleki. o Odnos između makro i mikrokozmosa temelj je razumijevanja svih bolesti o Upotrijebio pojam nesvjesno opisavši masovnu histeriju u pojavi plesa sv. ali postoje dokazi da ga je prvi upotrijebio Marko Marulić . grimasama pa i glasu o Tvorac koncepta je Giambattista Porta . zaokupljenosti religioznim temama i pretjeranoj umnoj aktivnosti o Odvaja ju od ludila o Psihičke p. klinički analizu melankolije o Ona može nastati iz glave. živa i sol • Na osnovi njih nastaju i održavaju se bolesti o Kasnije uvodi nove principe:  Stvaralački – podržava zdravlje  Izopačeni – vodi u bolest 16. dok psihologija istražuje tzv. stanja koja mogu biti važna za razvitak poremećaja – današnji percipitirajući čimbenici o Uočio vezu između emocija i socijalnog pritiska .Tada nastaje pojam psihologija o Kao tvorac se navodi Rudolf Gockel.Girolamo Fracastoro → opisuje epidemiju odvratne i teške bolesti koja uzrokuje demenciju i dovodi do smrti o Zaključuje da se bolest prenosti spolnim kontaktom – nazvao ju sifilis .Pojavljuje se fiziognomika o Učenje koje čivjekove psihološke značajke interpretira na temelju njegovih tjelesnih obilježja (prije svega lica) o Unutrašnji sjećaji pokazuju se u facijalnoj mimici. klasificira na bolesti koje izbijaju iz tijela.Robert Burton → piše „Anatomiju melankolije“. tjelesnu dušu o Razlikuje simptome koji prate velike bolesti mozga i bolesti u kojima je mozak intaktan o Uočio razvitak rane demencije i odbacio ideju o putovanju maternice u histeriji .

zanesena. 18. neuravnotežena.Cullen → stvorio klasifikaciju psihičkih poremećaja o Začetnik neuropatologije – tvrdio da je većina patoloških psihičkih stanja povezana s bolestima mozga o Uvodi pojam neurosis – tu prije svega misli na neurološke p.. redove. zamišljena. instinktivnu. intelektualnu i iregularnu o Vrste melankolije su religiozna. STOLJEĆE . rodove.Suvages → klasificirao sve bolesti u razrede. vrste i podveste o Organizirao duševne bolesti po uzroku o Demenciju dijeli na ekstracerebralnu. 18 . žalosna i lutalačka .

idiotiju i demenciju povezujući ih s karakterističnim (patognomoničnim) simptomia o Detaljno opisao manično-depresivnu psihozu o Predlagao da psihijatrija.Broca → opisao motornu afaziju i pripadajuću leziju u lijevom frontalnom režnju o Uveo naziv limbički sustav . bude ravnopravna disciplina u medicinskoj nastavi te je ustrojio prve katedre psihijatrije na sveučilištima o S njim započinje ZNANSTVENO RAZDOBLJE U PSIHIJATRIJI - 19.Maudsley → smatrao da su mentalni p. samo su psihički simptomi dominantni o Upozorava na hereditarno opterećenje duševnih bolesnika te na djelovanje različitih etioloških čimbenika istodobno . a poslije osiromaše) . kao medicinska struka o duševnim bolestima.Dorotea Dix → započela pokret mentalne higijene o Zalagala se za humani pristup duševnim bolesnicima i utjecala na promjenu javnog mišljenja o duševnoj bolesti o Omogućila izgradnju novih azila u Sj.Johann Christian Reil → uveo 1808. pri kojem postoje mnogobrojni tjelesni simptomi koji nemaju organsku podlogu . u osnovi neurološki. ali i izgled lubanje odražava te funkcije o Mozak ima organe (njih 27) koji određuju psihičke funkcije o Promatrao lubanje zatvorenika i duševnih bolesnika i pronalazio zakonitosti u pjavljivanju određenih psihičkih smetnju – organologija ili kranioskopija Spurzheim → nastavlja Gallova mjerenja i ovu disciplinu naziva frenologija Mesmer → uvodi tezu o animalnom magnetizmu kao pokretaču duševnih bolesti o Istraživao hipnozu kao metodu liječenja Pinel → reformirao psihijatriju oslobodivši psihijatrijske bolesnike s lanaca 1792.g.Griesinger → shvaćao psihijatriju kao medicinsko-empirijsku znanost o Zalagao se za suradnju neuropatologije i psihologije o Zastupao tezu o jedinstvenoj psihozi – različiti uzroci dovode do istog poremećaja o Razne faze su samo faze u tijeku jednog procesa koji završav apatičnom demencijom . → prva psihijatrijska bolnica u Americi Lavatar → ravzija fiziognomiju i upozorava na povezanost tjelesnog izgleda i karaktera Gall → smatrao da su sve psihičke funkcije locirane u različitim dijelovima mozga o Topografija mozga.Esquirol → stvorio francusku psihijatrijsku školu o Zaslužan za usvajanje zakona koji štiti duševnog bolesnika i njihova prava  Prvi upotrijebio pojam halucinacije koje razlikuje od iluzija  Prepoznao OKP kao zaseban entitet  Opisao razliku između oligofrenije (rođeni sa siromašnim intelektom) i demencije (rođeni bogatim intelektom. pojam psihijatrija .g. melankoliju. Americi i drugim zemljama . STOLJEĆE . o Klasificirao duševne bolesti u maniju. Haslam → prepoznao stanja uzbuđenja i depresivnosti koja se izmjenjuju u istog bolesnika i opisao oscilacije raspoloženja o Opisao bolesnike s psihotičnim simptomima te one s paranoidnim obilježjima 1773..Briquet → opisao p.Wernicke → opisao drugu vrstu afazije (senzornu) i povezao je s oštećenjima gornjeg temporalnog režnja dominantne moždane polutke 19 .

razdražljivi tip i emocionalnu labilnost) o Drugu skupinu čine psihoze koje naziva demencija prekoks  Tu spadaju heberenija. odvaja ličnost od temepremaenta i opisuje autistični temperament o Stvorio poredbenu psihijatriju – utvrdio da se svi psihijatrijski p. dokazima i fiziologiji Kraepelin → eksperimentalnu i empirijsku psihologiju uveo u istraživanje duševnih bolesti o Stvorio klasifikaciju duševnih poremećaja koje dijeli na dvije velike skupine o Prva obuhvaća različite vrste manično-depresivne psihoze (cirkularna psihoza. a nesvjesni procesi ostaju nepromijenjeni o U liječenje neuroza uveo katarzu  Smatrao da traumatska iskustva uzrokuju histeriju  Ako se u hipnozi sjećanja na njih ožive dolazi do burnog. ali i seksualne patologije o Uveo pojmove mazohizam i sadizam za koje smatra da se pojavljuju i na psihičkoj razini o Začetnik seksologije Wundt → smatra se utemeljiteljem znanstvene psihologije o Stvorio psihologiju temeljenu na iskustvu. sustava)u kojoj se može javiti disocijacija o Taj fenomen izazivaju misli i osjećaji koje osoba ne može podnijeti o Dolazi do odvajanja jednog dijela svijesti. a simptomi histerije se povlače Breuer → koristio se hipnozom i katarzom u liječenju histerije. u obliku simptoma histerije 20 - - - - - - . ciklotimiju (obuhvaća hipomaniju. depresiju. žestokog reagiranja (katarze).. katatonija i demencija paranoja o Parafreniju odvaja od ostalih psihoza. ali i drugih neuroza o Neugodni doživljaji i psihotraume su pohranjeni u nesvjesno o Ta se neugodna iskustva ponovno javljaju.. Morel → opisao bolesnika s halucinacijama i sumanutim mislima koji već u mladosti intelektualno propada o Ovo stanje je nazvao demencija prekoks o Postavlja tezu o progresivnoj degeneraciji koja pokazuje kako se transgeneracijski pojavljuju sve teže bolesti Down → opisao posebnu vrstu mentalne retardacije Harlow → prvi opisao stanje nakon oštećenja frontalnog režnja – kasnije dobilo ime moria Hecker → opisao psihozu koju je nazvao hebefrenija Kahlbaum → opisao psihozu katatonog tipa o Umjesto dotadašnjeg naziva vesania katatonica uvodi pojam katatonija o Tvorac termina ciklotimija i distimija Lombroso → razvija teoriju o rođenom čivjeku zločincu o Misli da se kriminalno ponašanje može nasljeđivati i prepoznati po nekim tjelesnim značajkama Kraft-Ebing → prihvaća koncept degeneracije i smatra kako je ona uzrok duševnih p. javljaju u različitim geografskim područjima i u svim rasama Tourette → opisao bolesnika s mnogobrojnim tikovima Charcot → dokazao da se u multiploj sklerozi pojavljuje demijelinizacijski proces Bernheim → utvrdio da se mogu hipnotizirati osobe s različitim poremećajima o Uočio da su sve hipnotizirane osobe sugestibilne te da se razlikuju u stupnju sugestibilnosti o Uveo pojam psihoneuroza Janet → razvio koncept psihastenije (slabost živč. današnji bipolarno afektivni poremećaj)  Ovamo svrstava maniju. kriminaliteta. melankoliju. zaobilazeći svjesno sjećanje.

osamljivanjem. fobije. analnu. uretralnu.Heller → opisao dječji dezintegrativni poremećaj i nazvao ga dječja demencija .Terman → razvio Stanford – Binet IQ test za ispitivanje inteligencije . plakove .E. falusnu fazu. Freud → otac psihoanalize koji je držao kako se hipnoza kože koristiti u dijagnostici i liječenju takvih stanja o Zajedno s Breuerom primjenjivao hipnozu i liječenju  Koriste se katarzom koju nazivaju psihokatarktičkim liječenjem o Uvodi metodu slobodnih asocijacija koju naziva psihoanalizom  Ona sadržava osnovne terapijske aktivnosti: konfrontaciju.Spearman → prvi primijenio faktorsku analizu u psihologiji te stvorio dvofaktorsku teoriju inteligencije . o Uz dotad poznate oblike (paranoidnu. fazu latencije i adolescenciju o Tvrdi da sve pokreću dva glavna nagona – Eros i Thanatos o Njegova se psihologija naziva dubinskom Witmer → smatra se ocem kliničke psihologije o Osnovao prvu psihološku klinku namijenjenu djeci i njihovim problemima u školi Korsakov → opisao simptome alkoholne psihoze koji se javljaju s degenerativnim živčanim promjenama (Korsakovljeva psihoza i sindrom) - 20.Binet → razvio testove za ispitivanje inteligencije i prvi upotrijebio pojam erotski fetišizam . prisilnu neurozu s karakterološkim promjenama o Proučava anksiozne fenomene koje razlikuje od straha  Postavio nekoliko teorija o anksioznosti  Teorija o transformaciji libida u strah  Signalna teorija straha – anksioznost se javlja kao odgovor ega na nesvjesne impulse iz ida o Individualni psihoseksualni razvitak dijeli na oralnu. s povlačenjem. interpretaciju i proradu  Jedan od puteva do nesvjesnog o Drugi put u nesvjesno jest analiza snova  Razliku manifestni i latentni sadržaj sna o Psihički aparat dijeli na ego. smetnjama afekta i konačnim propadanjem ličnosti o Uveo koncept „4 a“ simptoma koje mora imati shizofreni bolesnik:  Autizam  Ambivalencija 21 . STOLJEĆE . superego i id  Na temelju toga opisuje karaktere  Erotski tip – njegovim životom upravlja instinktivni id  Narcistički – određen dominantnim egom  Kompulzivni – određen strogošću superega o Neuroze dijeli na histeriju.Stern → stvorio koncept kvocijenta inteligencije. klarifikaciju..Alzheimer → opisao bolesnicu s progresivnom demencijom i psihotičnim simptomima o Na obdukciji je pronašao degenerativne promjene mozga i specif. fazu Edipova konflikta. katatonui hebefrenu SH) opisao je i shizofreniju simplex  Ona označuje entitet koji postupno nastaje. IQ . bez sumanutih misli i halucinacija. Bleuler → uvodi pojam shizofrenija za koju je smatrao da je čine skupina različitih p.

tj oštećenje mozga o Sva mentalna aktivnost ima patofiziološku podlogu i anatomski supstrat o Podijelio psihičke bolesti na p..  Poremećaj afekta (kratkotrajnog raspoloženja)  Poremećaj asocijacija o Kanije uveo još 2a – anhormiju i poremećaj pozornosti o Mišljenje SH bolesnika je nazvao dereističkim o Stvoriopojam sinestezija o Opisao shizoidnu ličnost koja se može razviti u SH M. djeluje samostalno.piknički tip) o Smatra da je ova biotipologija značajna i za prognostički ishod bolesti Jaspers → stvorio deskriptivnu/fenomenološku psihopatologiju o Smatra da je katatonija bliža afektivnim p. neuroze te prenatalne i postnatalne defekte Kretschmer → povezao psihičke značajke s tjelesnom konstitucijom (astenički. nego SH o Misli kako je pogrešna potraga za genima i karakterističnim endofenotipom u SH ili genima i patofiziologiji u mentalnoj retardaciji o opisao sve psihijatrijske fenomene i klasificirao ih Watson → smatra da je psihologija objektivna eksprimentalna disciplina. a introspekcija ne čini temelj njezinih metoda o Žarište interea s mišljenja premješta na učenje – osnova za biheviorizam Pavlov → otkrio zakonitosti klasičnog uvjetovanja o Tvorac teorije o uvjetnim refleksima Noguchi → otkrio uzročnik sifilisa (bakteriju) u mozgu bolesnika koji su umrli pod lsikom progresivne paralize Wagnet-Jauregg → liječio progresivnu paralizu unoseći uzročnika malarije u organizam Loewi → otkrio prvi neurotransmiter – acetilkolin Berger → uveo elektroencefalografiju u kliničku primjenu Schultz → započeo primjenu autogenog treninga – nove psihoterapijske metode Stroop → stvorio test kojim se promatra vrijeme reakcije pri gledanju riječi koje su napisane različitim bojama Papez → povezao limbički sustav s emocijama o Opisao neuronski sklop koji ide od hipokampusa preko forniksa do prednjeg talamusa zatim do cingularnog korteksa i natrag do hipokampusa (Papezov krug) o Taj krug određuje emocionalno doživljavanje i ponašanje Adler → stvorio individualnu psihologiju koja se temelji na fenomenologiji pojedinca o Za razvitak neuroza je važnija težnja za moći i superiornošću nego seksualnost o Smatra da svaki neurotski simptom ima neku svrhu o Utjecaj društva ns simptome Jung → stvorio analitičku psihologiju o Vjerovao da nesvjesno upravlja psihičkim životom. funkcije moždanog tkiva. ima vlastiti oblik znanja i mišljenja o Uvodi pojmove kompleks i arhetip o Opisuje dva tipa ličnosti: ekstravert i introvert o Stvorio test asocijacija 22 - - - - - . Bleuler →tvorac koncepta endokrini psihosindrom koji hormonalne promjene smatra odgovornima za nastanak duševnih poremećaja Meyer → duševna bolest je psihobiološka reakcija na promijenjene uvjete funkcioniranja koji su uzrokovani vanjskim ili tjelesnim promjenama o Smatra da se kod većine bolesti (osim neuroza) vidi organska podloga.

okolini i budućnosti – negativna kogntivina trijada Seligman → postavio teoriju naučene bespomoćnosti Frankl → tvorac egzistencijalnih terapija (logoterapija i egzist. uveo pojam osobine ličnosti te je opisao. izazivaju negativna vjerovanja o sebi. 16 izvornih osobina ličnosti Wolpe → razvio tehniku sustavne desenzibilizacije te uveo bihevioralnu terapiju kao metodu liječenja Eysenck → upotrebljava naziv bihevioralna terapija za sve psihoterapijske metode koje se temelje na suvremenoj teoriji učenja o Istraživao nasljeđivanje osobina ličnosti o Opisao 4 hijerarhijski orhanizirane razine ličnosti – pojedinačne reakcije. nezainteresiran i agresivan Kanner → postavio temelj dječje psihijatrije o Opisao rani dječji autizam i nazvao ga infantilnim autizam Asperger → opisao posebnu vrstu autizma koju naziva autističnom psihopatijom Melanie Klein i Anna Freud → razvile različite koncepte primjene psihoanalize u dječjoj dobi o Klein – teorija objektnih odnosa. ali i društvu u cjelini Cattell → proučava model integrativnog učenja. a onda se kod nekih pojedinaca jave psihopatološke reakcije o Uveo ABC shemu Beck → smatra kako su negativne automatske misli. težnje i simptomi ne mogu promatrati bez shvaćanja interpersonalnih odnosa Fromm → smanjio ulogu nagona u psihodinamskom tumačenju poremećaja. koji sada postaje uvjetovani podražaj o Osoba s pomoću operantnog uvjetovanja nauči kako izbjeći taj uvjetovani podražaj Ellis → iznio teoriju kako objektivne događaje osoba opaža i tumači.. a biološki i interpersonalni utjecaji imaju manje značenje o Opisala tri tipa karaktera: popustljiv. uobičajena habitualna ponašanja. neurot. iskrivljenja odgovorni za nastanak psihičkih smetnji o Utvrdio da brojne depresivne p. koncept paranoidno-shizoidne i depresivne pozicije u vrlo male djece o Freud – proširila ego psihologiju objasnivši ego obrane Sullivan → stvorio interpersonalnu teoruju koja kaže da se impulsi. osobine ličnosti i tiovi ličnosti o Uveo model ličnosti koji se sastoji od triju dimenzija (ekstr. osjećajem identiteta te nalaženjem mjesta u društvu o Potpuno ili djelomično zadovoljenje ovih potreba uzrokuje psihičke smetnje Moniz → razvija psihokirurgiju o Kod teških oblika OKP-a i kronične SH primijenjuje prefrontalnu leukotomiju ili lobotomiju Hathaway i McKinley → stvorili instrument MMPI radi procjenjivanja i dijagnosticiranja osoba s mentalnim poremećajima Skinner → zalagao se za primjenu pristupa operantnog uvjetovanja u obrazovajnu. a važnost daje specif. liječenju psihičkih smetnji. Analiza) Erikson → razvio koncept psihosocijalnog razvitka koji se sastoji od osam faza o Uvodi pojam odraslog identiteta. stvaralaštvom. bazična vjerovanja i kogn. Karen Horney → smatra da je neuroza uzrokovana i društvenim utjecajima. ljudskim potrebama – potreba za udruživanjem. koristeći se FA. razasutog i kriznog identiteta Winnicott → umjesto važnosti nagona isticao objektne veze 23 - - - - - . psihoticizam) Bandura → istraživao učenje modeliranjem Mowrer → uveo dvofaktorsku teoriju anksioznosti o Po njoj osoba klasičnim uvjetovanjem reagira na prethodno neutralni podražaj.

kritizirali proces postavljanja dijagnoze te mislili da je psihoza rezultat društvenih promjena Leighton → utvrdio veze između duševnih p. Erickson → razvija hipnoterapiju Perls → stvorio geštalt psihologiju o Aktivnim tehnikama kroz proces otkrivanja razjašnjava se proživljeno iskustvo Schneider → dijeli simptome SH na one I. oduzimanje ili nametanje misli.g. glasovi u dijalogu. reda: ozvučenje vlastitih misli. cenestetičke halucinacije.g.. socijalno povlačenje. o Opaža prijelazne fenomene i objekte o Objasnio važnost ranog odnosa između majke i djeteta Moreno → uvodi psihodramu kao novu terapijsku tehniku Berne → utemeljio transakcijsku analizu M. osjećaj afektivne praznine. i II. hipobulija o Depresiju dijeli na endogenu i reaktivnu te ih razlikuje i fenomenološki o Opisuje deset tipova ličnosti Thomas. psiholoških te socijalnih utjecaja objašnjava nastanak psihičkih poremećaja 1979. Reda o Simptomi I. te stvorili ljestvicu stresnih događaja Cooper i Laing → započeli antipsihijatrijski pokret u kojem su se suprotstavili tadašnjoj psihijatrijskoj doktrini. → prva udruga oboljelih od SH i članova njihovi obitelji. anhedonija.g. Chess i Birch → opisuju devet tipova temperamenta u djece te kako rane značajke ličnosti utječu na kasniji psihički razvitak Socijalna psihijatrija → razvija se kroz premisu o lječidbenom utjecaju grupe. glasovi koji komentiraju bolesnikove postupke. sumanuto opažanje. ali i šire zajednice na psihički promijenjenog pojedinca Maslow → začetnik humanističke psihologije koja zastupa postojanje slobodne volje. NAMI Plutchik → u okviru teorije emocija stvara test ličnosti PIE (Indeks profila emocija) Crow → dije SH na sshizofreni sindrom tipa I i tipa II Andreasen → razrađuje koncept pozitivne i negativne SH 24 - - . Era psihofarmakoterapije započinje primjenom klorpromazina Delay i Deniker → pokazali kako klorpromazin pomaže u smirivanju SH bolesnika o Za lijek ovakvog djelovanja je uveden naziv neuroleptik (današnji antipsihotik) Cade → koristio se litijem u liječenju maničnih bolesnika Alexander → jedan od utemeljitelja psihosomatske medicine o Navodi 7 bolesti koje su psihosomatskog karaktera te razvija psihoanalitičku kriminologiju Glasser → utemeljio realitetnu psihijatriju nazvavši je realitetnom terapijom Rett → opisao autistični poremećaj u djevojčica Holmes i Rahe → upozorili na važnost životnih događaja u nastanku i pogoršavanju psihičkih p. doživljaj da drugi znaju bolesnikove misli. nametnuti ili kontrolirani osjećaji. samoaktualizaciju i odgovornost za vlastite postupke Rogers → stvorio psihoterapiju usmjerenu na klijenta o Uvodi pojam fenomenološko polje. organizam te vlastito i idealno ja kojima opisuje ličnost i nastanak psihičkih smetnji Razvitak klasifikacijskih sustava započinje 1948. i sociokulturnih procesa Rosenhan → doveo u pitanje postojeće dijagnostičke postupke Engel → stvorio biopsihosocijalni model bolesti koji se odnosi i na duševnu bolest o Međuodnos bioloških. nagoni i volja o Simptomi II. kada nastaje MKB o Prvi DSM pod okriljem APA-e nastaje 1952. Reda: ostali halucinatorni fenomeni.

istraživanja mozga. TPQ Shapiro → razvila metodu EMDR koja se koristi u liječenju PTSP-a i svih drugih oblika psihotraume 21. Barker → počeo primjenjivati transkranijalnu magnetnu stimulaciju koja se danas koristi u liječenju anksioznih i depresivnih p. psihičkih funkcija. i novih metoda liječenja Otkriven genetski kod čovjeka što je osnova za pronalaženje gena i genskih promjena koji su odgovorni za bolesti Istražuje se učinkovitost psihoterapije i dokazuje da su promjene koje ona izaziva u mozgu istovjetne promjenama što ih izazivaju psihofarmaci Razvijaju se farmakogenetika (traži promjene u jednom genu koje utječu na metabolizam lijeka) i farmakogenomika (proučava kako genotip utječe na odgovor na neki lijek) 25 . psihičkih p. Costa i McCrae → petodimenzionlni model ličnosti te stovrili NEO-PI inventar ličnosti Cloninger → tri dimenzije ličnosti koje su neurobiološki utemeljene i stvorio upitnik za njihovo mjerenje. STOLJEĆE Prozvano „stoljećem uma“ o Zamah u daljnjem razvitku neuroznanosti..

.

DIJAGNOZA I KLASIFIKACIJA PSIHIJATRIJSKIH POREMEĆAJA
DIJAGNOZA U PSIHIJATRIJI Postavljanje dijagnoze slijedi klasični medicinski model (najbliži biološkoj paradigmi) Sastoji se od nekoliko faza: o opis simptoma (anamneza, heteroanamneza) o razmatranje etiologije (mogućeg uzroka bolesti) o diferencijalnodijagnostičko razmišljanje o postavljanje dijagnoze (obično prema nekoj klasifikaciji) o izbor liječenja o procjena uspješnosti liječenja o predviđanje ishoda Upotrebljavaju se opisne dijagnoze ili one koje su kategorijalno postavljene Koriste se različite laboratorijske, elektrofiziološke, neuroradiološke metode i tehnike kako bi se potvrdile ili isključile organske podloge duševnim smetnjama o Također se utvrđuje stupanj organskog ili funkcionalnog oštećenja koje psihički poremećaj može uzrokovati ili koji ga prati Obrada bolesnika na kraju obično uključuje i psihologijsko testiranje o Za cilj utvrditi razinu intelektualnog funkcioniranja, postojanje organske podloge, značajke ličnosti, mogućnost prilagodbe, sposobnost za psihoterapijski angažman... Pouzdanost dijagnoze → stupanj u kojem dijagnostički sustav u svakoj primjeni daje uvijek isti rezultat (dijagnozu) Valjanost dijagnoze → obilježje dijagnostičkog instrumenta da odredi i mjeri ono za što je namijenjen o Etiološka – postoje isti etiološki čimbenici u svih bolesnika koji imaju određeni p. o Konsenzualna – kada se mišljenje dijagnostičara uspoređuje s nekim drugim o Kongruentna – označuje obilježje koje se može dokazati i na druge načine o Konkurentna – znači da poremećaj sadržava i druge simptome koji nisu karakteristični za njega o Prediktivna – znači da će se bolesnici s nekim p. slično ponašati u budućnosti ili da će bolest imati određeni tijek i ishod Diferencijalna dijagnoza → postupak razlikovanja poremećaja od njemu, više ili manje, sličnih o U tom se postupku međusobno razlikuju svi entiteti koji mogu doći u obzir kao moguća dijagnoza o Uključuje srodne entitete, međusobno udaljene poremećaje te pitanje organske podloge

-

-

-

Odnos psiha – soma - Komorbiditet → istodobno pojavljivanje dviju ili više bolesti - Psihosomatske bolesti → pojava tjelesnog oboljenja koje je nastalo zbog nekih karakteristika ličnosti (koronarne bolesti kod tipa A ličnosti, ulkusna i ulcerozna bolest, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, psorijaza, srčane bolesti, astma…) - Somatopsihički koncept → psihička reakcija na ozbiljnu tjelesnu bolest (obrnuto od psihosomatike) - Tjelesne bolesti koje imitiraju sliku psihičkog poremećaja → riječ je o tjelesnim bolestima koje nekim (početnim) simptomima sliče psihičkim bolestima o npr. hiperfunkcije štitnjače i koronarne bolesti dovode do anksioznosti; hipofunkcija štitnjače dovodi do depresije 26

. o moria → simptom frontalnog režnja kod kojeg osoba postaje naglo sklona crnom humoru (dobro je raspoložena, ali na morbidan način)

27

. KLASIFIKACIJA DUŠEVNIH POREMEĆAJA Raspoređivanje predmeta, pojava i pojmova po klasama, odjelima, razredima s obzirom na njihove opće značajke o Taksonomija – znanost o ossnovama takvog raspoređivanja o Nozologija – općenito znanost o bolestima Temelji se na različitim disciplinama i uvijek je pokušaj sveobuhvatnog i sustavnog taksativnog nabrajanja onoga što je predmet klasifikacije Klasifikacija je primjena određenog dijagnostičkog sustava na patološka zbivanja Potrebna je da bismo znali o čemu govorimo, da bismo se međusobno sporazumijevali, mogli uspoređivati različite osobe s istom dijagnostičkom kategorijom i da bismo te kategorije učinili jednoznačnima i jedinstvenima

-

1. MKB – 10 (1992.g.) - Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema klasifikacija je koja obuhvaća sve bolesti, srodna stanja, ozljede i uzroke smrti - Obuhvaća svu tjelesnu i psihijatrijsku psihopatologiju, a primjenjuje se u 90 % zemalja svijeta o Svaka skupina bolesti opisana je po karakterističnim simptomima - Kategorijalna klasifikacija: postoji li neki entitet ili ne (da – ne pristup) o Glavna mana ovog sustava o Poremećaji koji se javljaju dimenzionalno teško se mogu prikazati u potpunosti svoje pojave - Duševni (psihijatrijski) poremećaji su pod šifrom F 00 – 99 o o o o o o o o o o o F 00 – F 09 Organski duševni poremećaji F 10 – F 19 Uzrokovani psihoaktivnim tvarima F 20 – F 29 Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji F 30 – F 39 Poremećaji raspoloženja (afekta) F 40 – F 48 Neurotski, vezani uz stres, somatoformni F 50 – F 59 Bihevioralni sindromi vezani uz fiziološke poremećaje i fizičke čimbenike F 60 – F 69 Poremećaji ličnosti F 70 – F 79 Duševna zaostalost F 80 – F 89 Poremećaji psihološkog razvoja F 90 – F 98 Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji koji obično počinju u ranom djetinjstvu i adolescenciji F 99 Neoznačeni duševni poremećaj

-

Shizofrenija F-20 o F 20.0 Paranoidna o F 20.1 Hebefrena (Haeckel- naglo javljanje između 15. – 20. god., brzi raspad ličnosti) o F 20.2 Katatona o F 20.3 Nediferencirana o F 20.4 Postshizofrena depresija o F 20.5 Rezidualna o F 20.6 Shizofrenija simplex o F 20.8 Ostale shizofrenije o F 20.9 Shizofrenija, nespecificirana manje brojke kreću od najučestalijih, tipičnih oblika 28

29 ..

Obuhvaća većinu entiteta . bilo koje opće medicinsko stanje za koje se pretpostavlja da je važno za duševni poremećaj OS IV ..Poremećaji kontrole poriva .Opisuje psihosocijalne probleme i probleme s fizičkom okolinom.Umišljeni poremećaji .) ..Čine poremećaji koji se dijagnosticiraju u dojenačkoj dobi. probleme stanovanja.Poremećaji prilagodbe OS II .Poremećaji raspoloženja . 2. korištenje slobodnog vremena . F 20.Somatoformni poremećaji . djetinjstvu ili adolescenciji . revidirana DSM-IV-TR 2004) Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje APA-e o Primijenjuje se u SAD-u.Ovo se izražava ljestvicom opće procjene funkcioniranja (Global Assessment of Functioning. trajna nesposobnost održavanja minimalne osobne higijene o 20 = postoji opasnost od ozljeđivanja sebe ili drugih o 30 = ponašanje pod priličnim utjecajem sumanutosti ili halucinacija o 40 = teškoće u poimanju realiteta 30 . DSM – IV (1994..Opisuje trenutačnu razinu adaptivnog funkcioniranja.Čine ju poremećaji ličnosti i duševna zaostalost (intelektualne teškoće) OS III . probleme u obitelji.Seksualni poremećaji i poremećaji spolnog identiteta .Obuhvaća i bihevioralne poremećaje koji imaju fiziološku podlogu (npr. demencija. socijalne odnose.Poremećaji spavanja . poremećaj hranjenja. kategorijalna je. manja ili veća depresivna epizoda) Višeosna klasifikacija: svaka se osoba procjenjuje na 5 odvojenih dimenzija ili osi (kad bi dijagnosticirali po MKB-u onda bi rekli npr.Shizofrenija i drugi psihotični poremećaji . funkcioniranje na poslu.Poremećaji hranjenja .Disocijativni poremećaji .Obuhvaća opće zdravstveno stanje. spavanja. ozbiljan pokušaj samoubojstva. tj. dok se u Europi rabi u istraživačke svrhe Odnosi se samo na duševne poremećaje.Sadržava stupanj (ne)funkcioniranja . na poslu.Poremećaji vezani uz psihoaktivne tvari . ali i značajnim dijelom dimenzionalna (manje ili više izraženi simptomi.Anksiozni poremećaji . a u DSM-u nakon što kažemo šifru opisujemo bolesnika po svakoj osi) OS I . amnestički i drugi kognitivni poremećaji .Delirij. GAF) od 0 do 100 o 0 = neadekvatna informacija o funkcioniranju o 10 = trajna opasnost od ozbiljnog ozljeđivanja sebe ili drugih. tj. ekonomske probleme i probleme sa zakonom OS V . npr.

o 50 = ozbiljni simptomi.koje su razbile vrč . neke teškoće u socijalnom. brige. ozbiljno oštećenje socijalnog.. osim što pubertetski/adolescentni homoseksualci imaju 2 do 3 puta veću stopu pokušaja samoubojstava od heteroseksualaca 31 .ukroćene . umjerene teškoće u socijalnom funkcioniranju o 70 = blagi simptomi. ali češće okolina reagira jer npr.preparirane . radnog ili funkcioniranja u školi o 60 = umjereni simptomi. prisutni samo svakodnevni problemi.nacrtane tankim kistom od devine dlake . a najčešće ga se počinje uzimati za aktivaciju i relaksaciju kao npr. povremene svađe o 100 = odlično funkcioniranje na širokom području funkcioniranja Uspoređivanje sadašnjeg s prijašnjim funkcioniranjem (ako imamo kvalitetne informacije) - Primjeri: 1.psi lutalice .koje iz daljine liče na muhe svaka klasifikacija je nedostatna u potpunom smislu (sadrži one poremećaje pod šifrom F 99 koji nisu uključeni u klasifikaciju) i slijedi ciljeve vlastitog autora homoseksualizam nije više klasificiran kao psihijatrijski poremećaj o sve veći broj ljudi u populaciji (manifestni i latentni homoseksualci) o veća društvena tolerancija o homoseksualci nemaju češće maniju.one koje su uključene u ovu klasifikaciju . dijabetes (upala gušterače koju često prati dijabetes) Os IV – žena ga izbacila iz kuće Os V – funkcionira vrlo loše 2.čudovišta . osoba zadnji novac daje na kokain) Slavna podjela životinja koju je Borges našao u starim kineskim spisima . pisci) Os II – narcistički poremećaj ličnosti Os III – (nema tjelesnih poremećaja) Os IV – odlično Os V – 100 (počinje predstavljati problem ako netko postane kritičan i sam želi promijeniti ponašanje. Os I – zlouporaba kokaina (nije među prva tri ovisnička sredstva.sirene .male svinje .bezbrojne .koje se tresu kao lude .et caetera . ali ne mora uvijek biti poremećaj ličnosti već je moguća i depresija) Os III – pankreatitis. depresiju. Os I – alkoholizam Os II – asocijalni poremećaj ličnosti (pravi alkoholičari najčešće piju sami.one koje pripadaju Caru . radnom ili funkcioniranju u školi o 80 = simptomi su prolazni i očekivana su reakcija na psihosocijalne stresore o 90 = simptoma nema ili su minimalni. shizofreniju i ostale poremećaje u odnosu na heteroseksualce.

vegetarijanstvo je patologija u tri slučaja o osoba ne funkcionira. pozitivna shizofrenija: vrlo heterogeni entiteti koji će se s vremenom zasebno dijagnosticirati i liječiti (danas nema antipsihotika za svaki entitet). funkcioniranje te resocijalizaciju (funkcioniraju na bazi blokiranja dopaminergičkih receptora) 32 . ali imaju različitu dijagnozu: 1. a s današnjim atipičnim antipsihoticima učestalost ovog ishoda je 30-40 % 2.imaju dobar učinak.sve tri osobe pate od depresivnih simptoma. vrati se na intimnu razinu. a kasnije se dijagnosticirala shizofrenija) LJUDI MOGU PATITI OD ISTIH SMETNJI I DOBITI RAZLIČITU DIJAGNOZU.sličnija maniji -kako shizofrena osoba stari tako ima sve više depresivnih i maničnih simptoma -ishod shizofrenije je trojak: 1 potpuni oporavak: najbolji ishod nakon pogoršanja (šuba). srednji ishod: osoba se nakon pogoršanja vrati na jednu razinu funkcioniranja. ali nije depresivna i suicidalna. a učestalost je bitno smanjena na 10-15 % dok je prije ere atipičnih antipsihotika (zadnjih 10-ak godina) bila znatno veća kod prave shizofrenije sljedeći šub je neimenovan shizofrenija se uvijek liječi antipsihoticima. negativna shizofrenija: sporo razvijanje bolesti. ni profesionalnu ni socijalnu razinu (npr. čak i u neadekvatnim situacijama o socijalno funkcioniranje ne valja o medicinsko stanje je loše. postaje agresivna.sličnija depresivnom poremećaju 2. najlošiji ishod: kronični tok od samog početka gdje se osoba nakon prvog šuba ne vrati ni na emocionalnu. ali osoba nastavlja s tom prehranom (npr. samo o tome razgovara. muškarac koji je počeo s opsesivnim vegetarijanstvom. osoba se povlači i izolira. omogućavaju bolju prognozu. Nesretno zaljubljena plavuša alkoholičar shizofrena bolesnica . ali ne i na drugu (npr. ali ne na profesionalnu) 3.. hebefrena shizofrenija). shizofrenija u sklopu koje se javlja depresija RAZLIČITE KLINIČKE SLIKE KOJE MOGU DOBITI ISTU DIJAGNOZU 1. razvoj alkoholizma radi antidepresivnog djelovanja alkohola 3. depresija kao reakcija na nesretnu ljubavnu vezu 2.

raspoloživo vrijeme Čimbenici vezani za klijenta → psihopatološki fenomeni koje ima. na način koji izabere. tj postavljanjem dijagnoze psihičkog poremećaja U intervjuu se saznaju osnovni podaci o bolesniku. motiviranost o Za uspješno zaključivanje znanje je važnije od iskustva 33 . bez znatnog vremenskog ograničenja o Vidimo bolesnikovo viđenje problema i njegovo objašnjenje kako je on nastao o No klijent može prešutjeti određene informacije jer ih smatra nebitnim ili to čini namjerno Strukturirani → intervjuer postavlja niz pitanja kako bi dobio brojne i detaljne podatke o Nedostatak je gubitak spontanosti te mehanički pristup Polustrukturirani → usmjeren na određena specifična područja ili vezan na posebne zahtjeve koji se odnose na svrhu intervjua o Kombinacija nestrukturiranog i strukturiranog intervjua Ako bolesnik odbija razgovor s jednim intervjuerom. možda će prihvatiti razgovor s drugim Ako uopće ne želi razgovarati. možda će komunicirati s pismom Mutističan → onaj bolesnik koji ne želi govoriti Negativističan → onaj koji odbija komunikaciju Autističan → bolesnik se povlači iz okoline Čimbenici vezani za intervju → svrha provođenja kliničkog intervjua. osobe koje o njemu daju informacije o Sastoji se od razgovora s bolesnikom (to je klinički intervju u užem smislu ili autoanamneza). primjena psihologijskih testova i primjena psihologijskih metoda pretraga KLINIČKI INTERVJU U širem smislu → najznačajniji dio psihopatološke procjene o Razgovor intervjuera i klijenta u koji mogu biti uključene i druge. njegovoj bolesti. predvidjeti mogući ishod poremećaja te predložiti odabir najboljega dostupnog tretmana za tu osobu Čini ju nekoliko postupaka: o Klinički intervju. znanje. klinička opservacija. suradljivost Čimbenici vezani za intervjuera → njegovo iskustvo. mjesto održavanja intervjua. sastavljanja psihičkog profila i somatskog pregleda o Može završiti dijagnostičkim dojmom. o čemu želi. kritičnost prema njima.. emocionalnom i svakom drugom okruženju važnom za stanje u kojem se on nalazi Ako ga obavlja psihijatar onda predstavlja prvi psihijatrijski pregled o Ima tri osnovne funkcije:  Određivanje prirode psihičkog problema  Uspostavljanje i razvijanje terapijskog odnosa  Komuniciranje koje će dovesti do uvođenja terapijskog plana Nestrukturirani → kada se bolesniku daje da govori spontano. PSIHOPATOLOŠKA PROCJENA Cilj je utvrditi je li u pojedinca riječ o psihičkom poremećaju. razgovora s osobom iz bolesnikove okoline (heteroanamneza). bolesniku bliske. paradigma kojoj pripada. razlučiti o kojem i kakvom.

ali i za prijašnje razdoblje o Na osnovu ovih odgovora ocjenjujemo suicidalni rizik i težinu poremećaja o Ovisno o tom riziku radimo trijažu bolesnika prema stupnju nužnosti i hitnosti psihijatrijske pomoći Ako se sumnja da psihotični proces. o odnosima u obitelji. ponašanje (behaviour) i posljedice (consequences) 34 . njihovu moguću povezanost s nekim situacijama. studiju. Dijelovi kliničkog intervjua Sastoji se od više područja čiji redoslijed nije kruto određen Započinje se s predstavljanjem sugovorniku (preporučuje se i rukovanje) Upoznavanje uključuje identifikaciju bolesnika Na početku se pita o razlogu dolaska klijenta na razgovor – je li samostalno došao ili na nagovor drugih Zatim treba pitati o naslijeđu kako bi se saznalo o hereditarnoj opterećenosti o Pita se za konkretne bolesti u familiji. jesu li se ti simptomi možda mijenjali s vremenom o Je li već bio u kontaktu s nekim doktorom. o radnom mjestu. školi. pamćenje o Saznaje se o nagonskom funkcioniranju o Promatra se njegov odnos prema simptomu i bolesti U procjeni kognitivnih sposobnosti se ne treba zadržati samo na podatku o obrazovnom statusu i dobi o Za pouzdaniju procjenu tih sposobnosti poslužit će testovi inteligencije Što se tiče funkcija pamćenja. mišljenja o Procjenjuju se kognitivno funkcioniranje.. sadašnjoj općoj situaciju. s prijateljima. planovima za budućnost. tegobama. ekspresija i rezonancija o Iz govora se traga za formalnim i sadržajnim p. treba se postaviti pitanje o postojanju halucinatornih doživljavanja o Može potvrditi postojanje psihotičnosti te odrediti vrstu psihotičnih simptoma Tijekom cijelog intervjua se procjenjuju sugovornikove različite psihičke funkcije i eventualna odstupanja te stanje njegove svijesti. navikama Slijedi pitanje o sadašnjoj bolesti. funkcijama. tj o sadašnjim tegobama o Što detaljnije osoba treba opisati nastanak tih simptoma. treba procijeniti je li ono oštećeno te ako jest. kako je liječio te tegobe i sl Važno je pitati o suicidalnosti. zadovoljstvu vlastitim životom) o Bitno je saznati kako je bolesnik reagirao u nekim prethodnim kriznim situacijama Pita ga se o sadašnjem tjelesnom stanju. radi li se o slabijem sjećanju starijih i/ili novijih informacija KLINIČKA OPSERVACIJA Nastavlja se na prvi kontakt i razgovor s klijentom i označuje izravno opažanje bolesnikova ponašanja Osim se postupkom skupljaju važne kliničke informacije o bolesniku ABC shema → obuhvaća događaje koji prethode sadašnjem stanju (antecedents). o suicidalnim mislima o Pita se za sadašnju situaciju. preko mogućih teškoća u razvoju. s partnerom. djecom. pažnja. te je li itko od članova obitelji pokazivao iste ili slične simptome kao i bolesnik Pita se o dosadašnjoj životnoj anamnezi (od majčine trudnoće. je li netko psihijatrijski liječen. orijentiranosti i suradljivosti o Promatraju se emoc.

davatelje heteroanamneze se pita kako je pacijent reagirao na važne stresne životne događaje (npr. premorbidni profil: Introverzija. alkoholizam. u školi. menopauza). prijatelji. zvanju.. unuci). 3. djedi). samo manje usiljeno i shematski.. remisije. puerperij.. emocionalna labilnost... zatvor. AUTOANAMNEZA – intervju ili razgovor s osobom za koju postoji pretpostavka da ima neke psihičke smetnje (prenošenje njegovih izjava bez stručnog komentara. Kod žena posebno generativna životna faza (graviditet. susjedi. načini reagiranja na različite situacije. osiguranje.dobivamo info od osoba koje su bliske pacijentu (obitelj.. porod. razvitak bolesti. PSIHIJATRIJSKA POVIJEST BOLESTI (ambulantna ili bolnička) sastoji se od: 1. tetke.izbjeći sud. vojsci. ujaci. SOMATSKI ILI SOMATONEUROLOŠKI PREGLED – obavlja se radi isključivanja organske podloge psihičkih smetnji i utvrđivanja mogućeg komorbiditeta 1. . tj upotrebljavanja stručnih naziva) 3. partus.). a već u sljedećem razgovoru on može biti drukčiji 4. sekundarna rentamirovinu. rani psihomotorni razvitak. suicid. gubitak djeteta. sadašnja bolest: Najraniji. laktacija. stričevi) te i težim tjelesnim i psihičkim bolestima i stanjima Hereditet: Psihoze. preboljele bolesti. egzacerbacije. kao i na intelektualnoj razini. HETEROANAMNEZA 1. nestabilnost. bake. HETEROANAMNEZA – dobivanje podataka o bolesniku od njemu bliske osobe o Uzimaju se prije ili nakon razgovora s bolesnikom o Što opširnija. ekstraverzija.subjektivna procjena. obiteljska – podaci o ascedentima (roditelji. Razgovara se o istim pitanjima kao i u heteroanamnezi. sa što više strana. Prilagodba u predškolsko doba. nego više slobodan razgovor. eventualna prethodna psihička trauma kao uzročni ili percipitirajući faktor. napadne ličnosti (čudaci. menarche.želi riješiti ostavštinu. osobenjaci). Treba osvijetliti sve elemente psihopatologije. što objektivnija o Preporuča se da završi s nekom vrstom procjene samog davatelja podataka tako da se pokuša prepoznati mogućnost preuveličavanja ili smanjivanja bolesnikovih simptoma 2. doživljene psihičke traume. odlazak u vojsku. Razlike herediteta i kongenitalnosti 2. .razgovor s pacijentom o svim stvarima koje (ni)smo saznali u heteroanamnezi 35 . bratići. na osnovi autoanamneze i heteroanamneze o sažetak svih dobivenih podataka prema posebnoj shemi oblikovan stručnom terminologijom o slika psihičkog funkcioniranja u tom trenutku. menstruacija. osobna: Porod.) . kolateralnim srodnicima (braća i sestre. obitelji. 4. nezrelost. kako bi se u psihičkom profilu moglo obuhvatiti cjelokupnu ličnost bolesnika. PSIHIČKI PROFIL – opis bolesnikovih psihičkih funkcija. prvi simptomi (važnost za terapiju i prognozu). mentalna retardacija.) (za 1/5 pacijenata njihovi bliski ni ne pitaju za njih) . tercijarna renta.bliski ga znaju procijeniti bolesnijim ( primarna renta. AUTOANAMNEZA (intervju ili psihički status) Razgovor s bolesnikom voditi elastično i fleksibilno. adaptirano prema stanju psihičkog poremećaja. descedentima (djeca. a zatim ih se pita o sadašnjem stanju pacijenta te o eventualnim prijašnjim terapijama i rezultatima 2.bliski ga mogu i zdravijim prikazati (roditelji koji minoriziraju probleme djeteta) .

b) inkoherentni misaoni duktus: javlja se kod organskih poremećaja i poremećaja svijesti (dezorijentirane osobe koje ne prepoznaju okolinu).pitati o ranom psihomotornom razvoju te prolasku kroz obrazovni sustav. otkrivati ih u bolesnikovim odgovorima o Kada utvrdimo prisutnost sumanutih misli. pitamo ga o obitelji.kod oba duktusa se javljaju dva tipa ponavljanja riječi: a) verbigeracija. na preporuku. a bolesnik je uporan i rigidan u njihovu tumačenju.ponavljanje riječi/rečenica u inherentnom misaonom duktusu (kod psihoorganskih promjena.95 % prvo odgovori da su članovi obitelji zdravi da bi se potpitanjima ustanovilo da su neki umrli od ozbiljnih bolesti ili imaju povijest psihopatologije. biti uporan u njegovu „otvaranju“ o Intervjuer treba pokazati da razumije da mu je teško i da je sputan o Treba slušati. zbog trauma..što god da se bolesnika pita. usporavati ga u razgovou.uvijek treba pitati 2 stvari: a) pitanje suicidalnosti. kod psihoze se javljaju: a) depersonalizacija: osoba jedina 'vidi' promjene na sebi (npr. alkoholna.osoba govori u delirantnoj epizodi (npr..) jedino ako pacijent sam ne počne i tome pričati 36 .depresivne bolesnike treba više poticati na razgovor o Treba biti strpljiv i slušati ga pozorno.logorea. vrlo je teško razgovarati s njima jer nelogično preskaču teme (ali svijest je očuvana.manične. suosjećati i predložiti postupke koji će omogućiti da dođe do promjena .duljina razgovora ovisi o karakteristikama bolesnika i entiteta (ako ga uopće ima) ..viskozivni misaoni duktus. nagovor.treba biti pasivan i dopustiti pacijentu da govori. treba vraćati na početne teme i usmjeravati o Intervjuer treba odslušati svaku priču. a on opet dođe do teme o sebi) .hereditet određuje diferencijalnu dijagnostičku sliku . razgovarati o važnim životnim događajima te pitati da li je pacijent došao sam na liječenje. koji logično preskaču teme.ponavljanje riječi/rečenica u disociranom misaonom duktusu (kod Sch) b) perseveracija. .u prvom razgovoru se ne pita o intimnim stvarima (emocionalni odnosi. pričekati da završi jednu temu pa se vratiti na prije prekinutu temu .) . infekcija poput encefalitisa itd.. ne treba im se suprotstavljati i konfrontirati .prepoznaju okolinu) .delirantnih ili nekih drugih) o Treba ih pustiti da govore kako bi se otkrili formalni poremećaji mišljenja o Treba ciljano pitati za psihotične fenomene.pitati što pacijent zna o svom APGAR-u: većina će reći. * ovo nam pomaže u razlikovanju psihoza i neuroza.shizofreni (mogu biti kao prethodna dva) ako imaju a) disocirani misaoni duktus.anksiozni – potrebno uspostaviti empatijski odnos o Treba razumjeti njegov panični napadaj ili fobiju i shvatiti zašto zbog njih ne funkcionira o Treba pitati što više detalja o tim napadajima i/ili fobijama . u ogledalu vidi da joj se dijelovi lica mijenjaju) b) derealizacija: osoba 'vidi' promjene na drugoj osobi ili predmetu .ljudi mogu preopširno odgovarati na pitanja . prvo odgovara o svom stanju. on logički dođe do osnovne (prve) teme (npr. čekati motoričke pokrete o Treba ga zamoliti da sjedne i da sasluša intervjuerovo pitanje.indikator psihoze) . spolnost.više od 150 riječi/min (jedan od pokazatelja manije) ..o tome ovisi trijaža b) negativni ili pozitivni simptomi (da li čuje glasove. da im je majka rekla kako je APGAR bio uredan (APGAR je grubi indikator budućih psihosomatskih poremećaja) . ali da daje adekvatne informacije . ako je čula za to.

Distimija. konkretnost. 8. 3.B. anterogradna).O : «bez osobitosti» → sve dobro. usredotočenost). ljepljivost. zagonetke). (EEG) b) kvalitativne: Delirantno zamućenje. okolišavost. Apatija. raspoloženje): Kočeni (depresivni): neraspoloženje. Smetnje pamćenja: Zapamćivanje. ideje veličine. doživljaji tuđeg utjecaja.. rasuđivanje. inkontinencija… 5. agitarnost): Katatono uzbuđenje. 10. koma. 7. morija). Mišljenje: Formalni poremećaji: Kočenje (usporenje). ali svejedno treba nešto napisati 3. histerija) . nametanje misli. plašnja. odijevanje. vigilitet (budnost. Opširnost. labilnost. Apstraktnost. smetnje svijesti i orijentacije: Orijentacija vremenska. mimika i gestikulacija. fobija. pamćenje. oduzimanje misli. 9. visokog porijekla. Precijenjene misli i granica prema normalnim odnosno sumanutim mislima. Katalepsija. Hipnoza. Hipermnezija. strah. Religiozne. kritičnost. pseudohalucinacije. Depresivne sumanutosti. Afekti (emocije. mahnitanje. izrazi. Smetnje voljnih funkcija: Hiperbulia. 6. bljedoća. žalost. otklonjivost). Sumanutosti. stav prema radu. 4. ambivalencija. paramimija). depersonalizacija. erotomanske. 37 . pronalazaštva. uzimanje hrane. Otkočeni (manični): svi stupnjevi hiperetimije. tjeskoba. hipomnezija. stanje sužene svijesti ili sumračno stanje (epilepsija. ciklotimija. fleksibilitas cerea. hladnoća. mutiuzam. Disocirano. panika). Kočenje (psihomotorno usporenje): Svi stupnjevi kočenja do stupora. paranoidne sumanutosti (progonstvene. Obmane osjetila: Iluzije. kongradna. Smetnje svijesti na razni bistrine (budnosti): a) kvantitativne: Somnolencija. prema osobama i prema sebi. 11. nedostatak afektivne rezonancije. sjećanje. ubrzanje (otkočenje) misli. uznemirenost. psihomotorno povišenje. držanje i ponašanje: Svi elementi socijalnog ponašanja – kontakt. Emocionalna neadekvatnost (paratimija. tuga. amnezija (retrogradna. Značenje psihologijskih testova za ispitivanje inteligencije (osnovno o testovima). Organski otkočeni (euforija. nemogućnost moduliranja. shvaćanje uzročno posljedičnih veza…(narodne poslovice. pseudofilozofske. negativizam. gipkost. disforija. patološko opito stanje. Uzbuđenje (otkočenje. Impulzivne radnje. inkoherentno mišljenje. Smetnje ličnosti: Smetnje vlastitog identiteta. prostorna. Amnestički i Korsakovljev sindrom. halucinacije. prilagodba vanjskoj i bolničkoj sredini. derealizacija. Pažnja: Tenacitet (usmjerenost. Inteligencija: Shvaćanje. 2. očaj. depresija. depresivno i katatono kočenje. osjećajna stanja. Sadržajni poremećaji: prisilne misli (opsesije) i prisilno ponašanje (kompulzije). Strah i svi stupnjevi (briga. PSIHIČKI PROFIL 1. logorea. generalizacija. abulia. hipobulia. sopor. Ostali poremećaji: razdražljivost. nijansiranja. Sintimne i katatimne sumanute misli. proširenje misli. Ideje odnosa. Shizofreni afekti: Udaljenost. San. psihomotorika: motorna aktivnost u najširem smislu. persekutorne). bogatstva.

razuvjeravati .je li osoba htjela ili trenutno hoće dignuti ruku na sebe (ima li oporuku. šum u uhu. Socijalni nagon. zatim neki poremećaj ličnosti.. somatski uvjetovani psihički poremećaj. .možemo ga ventilirati → razgovarati.znači da je sve OK (u somatskoj medicini) .u psihijatriji je izraz psihomotorno neupadan (ali to ne znači da je zaista sve OK.takvim pitanjima otvaramo mogućnost organskih problema i daljnjih testiranja.. zatim ovisnost.. već trebamo čuti heteroanamnezu koja može ukazati na vrišteći problem) . spavanje) i održanjem vrste (seksualni i roditeljski).pitanje suicidalnosti treba odmah riješiti! 2.sve što se javlja naglo i kratko traje (npr..bolesnik potpuno nekritičan (ne vidi svoje tegobe.najčešće kod shizofrenih bolesnika .okolina vidi bolest . razgovarati… . sumnja na psihozu . prvo mislimo da je depresija.intervju psihologa i psihijatra dosta se razlikuju . Kompletno pregledati bolesnika.trebao bi završiti radnom dijagnozom.trijažiramo ga → svrstavamo ga po hitnosti (brzi oblik tretmana) . 12. SOMATSKI I NEUROLOŠKI NALAZ.2 važna pitanja na intervjuu: 1.dokaz za psihozu: pozitivni simptomi (sumanute misli. ukršteno rukovanje kao pokazatelj problema s lateralizacijom) S PREDAVANJA: PRVI INTERVJU .nakon prvog susreta ju formiramo. zbog mogućeg somatski uvjetovanog psihičkog poremećaja.neka pitanja: kada su tegobe počele.možemo učiniti nekoliko stvari da spriječimo suicid: antisuicidalni ugovor. (= bez osobitosti). Smetnje nagona i socijalnog ponašanja: Osjećaj bolesti. pitanje suicidalnosti .diferencijalna dijagnoza se temelji na razmatranju različitih simptoma kroz vrijeme i zaključivanje o tome što je najvjerojatnije (npr. oproštajno pismo) .).O. koliko traju. osobito pomno neurološki. za sve krivi druge) .heteroanamneza → anamneza nekog drugog člana obitelji. prijatelja .osoba ne testira realitet (živi u svom svijetu) . koliko ih je osoba rješavala) .B. kritičnost). ali korigiramo kroz susrete s bolesnikom . somatopsihika..paroksizam. . Vitalni nagoni: za samoodržanjem (nagon za hranjenje. bez osjećaja bolesti (uvid.) 4. trnjenje dijela tijela.mi trebamo odlučiti da li smjestiti osobu u ustanovu.tentamen = pokušaj suicida .znak neuroloških zbivanja (npr. halucinacije. grijeh je ubiti se» (vjernici se pokolebaju).treba sustano napisati psihopatološki profil . Psihosomatika. reći da djeca 5 – 7 puta češće dižu ruku na sebe u adolescenciji ako znaju da im je roditelj pokušao sucid . čuju zvukove iz nepoznatog izvora kad su sami u prostoriji – čak i 2 glasa koja ga vrijeđaju) 38 . migrena.

submisivno.zapušten (depresija. napadno našminkan (manija) KONSTITUCIJA -skup prirođenih osobina ljudskog organizma. naklon. shizofrenija.PTSP-ovci prvi prepoznaju i budu agresivni prema lažnima .na temelju toga možemo posredno zaključivati o psihopatološkim entitetima: .uzimanje hrane. agresivno (shizofreni nisu nužno agresivni. važan . obliku.osoba stalno podilazi (stalno smatra da je liječnik u pravu i prihvaća sve prijedloge) . bizaran. PONAŠANJE. nadmeno. bolesti ovisnosti) (npr.izvitopereno (npr. kako pozdravlja. pratnjom. pravi shizofreni bolesnici se distanciraju od njih dok s drugim pravim shizofrenima ugodno komuniciraju i surađuju na zadacima (makar naravno nisu emocionalno vezani uz njih) .veća šansa za depresiju..) VANJSKI IZGLED . s mnogo nepotrebnih detalja.) . održavanje higijene.manični bolesnik: nesputan (nedistanciran). tjeskobno. sklonosti prema bolestima . ali paranoidni jesu) . narcistički poremećaj ličnosti) .sapeto.upadljivo. neukusno obučen.povezana s neuralnim poremećajima (anomalije u rastu i razvitku) . stav prema radu. teatralan.depresivni bolesnik: sputan. uplašeno ..shizofreni bolesnik: teatralan. neprimjereno situaciji (shizofrenija.ukočeno..izuzetno dotjeran. namješteno.. načinu reagiranja.netko se namješta u svakoj pozi (npr.stepenica ozbiljnije od teatralnog . ukočen . VANJSKI IZGLED DRŽANJE I PONAŠANJE .započeo Morel.katatonija = forma shizofrenije gdje je jedan dio muskulature ukočen .obratiti pažnju na to kako bolesnik ulazi u sobu. kako sjeda… . sputan . on je teatralan (npr..ako netko uspije prevariti liječnike da su shizofreni iz nekih rentnih razloga.bizarno. subolesnicima.spontano (neupadno)-prva vanjska manifestacija (može biti povezano s psihopatologijom) .kontakt s ispitivačem. a dovršio Kretchner a) leptoastenička b) piknička. DRŽANJE. nespontan. neugodan zadah.najteži slučaj je kad osoba ima karakteristike sva tri oblika (istovremeno ili se mijenjaju kroz vrijeme) . pije čaj i namješta ruku) . koje se očituju u građi.prve dvije su povezane s psihijatrijskim poremećajima SOCIJALNO PONAŠANJE . (ne)prihvaćanje liječenja 39 .manični bolesnik nije bizaran kao shizofreni.teatralno. osoba s OKP-om mora lupiti s kišobranom određeni broj puta prije nego uđe u tramvaj).uredan (ne znači odsustvo psihičke bolesti) . osjeti se smrad.drsko. prilagodba vanjskoj i bolničkoj sredini. ljubim ruke.bipolarni poremećaj c) atletska d) displastička.

Predsvjesno – bliže svjesti i lako ih je dovesti u svijest . SMETNJE SVIJESTI I ORIJENTACIJE SVIJEST . u prisutnosti umora i nakon dugotrajne nesanice b) Sopor (= toror. tj gubitak svijesti .Nesvjesno – duboko potisnuti sadržaji koji se teško mogu dovesti u svijest o Ne poznaje vremenska i prostorna ograničenja o Očuvana svijest .Svjesno (budno) – znak normalnog funkcioniranja. nepomućena svijest o Osoba djeluje racionalno i smisleno. ali ne i obrnuto .Nesvijest – sinonim za komu. ≠ stupor) → Stanje dubljeg poremećaja svijesti → Osoba reagira na intenzivne podražaje. mišljenje. osjećanje.Prisebnost – kvaliteta jasne svijesti.Neurobiološka podjela svijesti: o Temeljna svijest – osjet samog sebe u jednom trenutku i na jednom mjestu o Proširena – složeni i razrađeni osjetm tj. oštećenje bubrega koje dovodi do uremije. kod intoksikacija. šećerna bolest (hipo/hiperglikemička koma) 40 . kraniocerebralne ozljede. ciklički se izmjenjuje sa spavanjem . isključivo ljudska značajka POREMEĆAJI SVIJESTI 1. pri trovanju ugljičnim monoksidom.Sveukupno psihičko doživljavanje (sveukupno opažanje. ali ne i na blaže → Osobu možemo dozvati u budno stanje. htijenje i djelovanje). refleksi odsutni. osštećenje jetrene funkcije (hepatalna koma). a ne nagonski i refleksno o Svijest može biti očuvana. . no učim podražaji nestanu. pri ozljedama mozga te u stanjima koja dovode do povećanja intrakranijalnog tlaka c) Koma → najdublji poremećaj svijesti → Ne reagira na podražaje → Zjenice ukočene. ali mogu biti prisutni patološki refleksi (npr. najdublji poremećaj svijesti. doživljaj samog sebe  Cjeloviti identitet osobe. kvantitativni a) Somnolencija → Stanje blažeg poremećaja svijesti → Osoba reagira na vanjske podražaje i na sugestiju može učiniti neke radnje → Vremenska i prostorna dezorijentacija → Poremećena pažnja → Nastaje jatrogeno (nuspojave sedirajućih psihofarmaka). a da je prisebnost smanjena ili odsutna.. ponovno se vraća u besvjesno stanje → Prisutna dezorijentacija → Nakon prestanka dolazi do amnezije za razdoblje provedeno u stanju sopora → Pojavljuje se u svim stanjima koja uzrokuju somnolenciju. Babinski) → Amnezija nakon → Uzroci su povećan intrakranijalni tlak.

labilni afekt. sugestibilnost → Ne može se jasno pojmiti stvarnost → Mogu se javiti ideje odnosa. strah → Uzroci su organski promjene SŽS-a te teška psihotrauma b) Delirantno stanje (delirij) → praćeno inkoherentnim mišljenjem. povišena psihomotorika s izraženim tremorom. buđenje otežano. motoričkom hiperaktivnošću → traje od nekoliko sati do nekoliko dana. poremećen ciklus budnost – spavanje • Delirantna epizoda – dezorijentacija. obmane osjetila. vidne halucinacije. mišljenje. upalnih procesa SŽS-a. kvalitativne (bitnije za psihijatriju) a) Oneroidno stanje → nesigurna orijentacija → Smetenost. prisutna sugestibilnost te nekritičnost c) Sumračno stanje → naglo nastaje.s. poremećeno rasuđivanje. upalne bolesti. afektivnim uzbuđenjem. 2. sumanutim idejama. halucinacije. a zatim slabljenje motoričkih funkcija • Ovo je normalno pijano stanje 41 . zatim izlazak iz stanja delirija i spavanje više od 24 sata (delirium tremens) → Amnezija nakon → Organski uzrokovano (ovisnosti. obmanama osjetila.s. intoksikacije) → Tipičan primjer je alkoholni delirij • Predelirij – lakša dezorijentacija.s. – prisutni dezorijentiranost. strah. sumanute misli. kratko traje i naglo prestaje → Postoji sinteza psihičkih funkcija (opažanje. agresivni i impulzivni postupci → Amnezija nakon izlaska iz ovog stanja → javlja se kod epilepsije. ozljeda i tumora moozga. – u bolesnika s epilepsijom • Agitirano – psihomotorni nemir i agresivnost • Sređeno – najčešće fuga → Sanovno bunilo – vrsta sumračnog stanja koje nastaje kod naglog prekida spavanja kad je osoba jako umorna. djelovanje) za razliku od delirija → Postoji predmetna svijest (za razliku od delirija koji nema predmetnu svijest) • Osoba percipira predmete i može obavljati neke aktivnosti → Gubi se svijest o vlastitom ja → Prisutni su dezorijentiranost. – u osoba s disocijativnim poremećajima → Epileptično s.. zbunjenost → Često lutanje. strahom. psihomotorna agitacija i agresivnost → Histerično s. alkoholizirana ili ustrašena • Sužena svijest. psihomotorno uzbuđenje d) Pijana stanja → Obično pijano stanje – prosječna rekacija na veću količinu alkohola • Euforija s motornim povišenjem. traganje → Nesigurnost. dezorijentacija. alkoholizma te disocijativnih stanja → Orijentirano sumračno stanje – očuvana orijentacija → Dezorijentirano ili delirantno s.

tko su ljudi oko nje. gdje je i koje je vrijeme Poremećaji orijentacije koji ne moraju biti znak psihopatološkog odstupanja o Deja vu → osjećaj da je nešto već viđeno o Deja vecu – osjećaj ranije doživljene situacije o Jamais vu i vecu → nešto je već viđeno ili doživljeno. godina. → Patološka p. griješi u datumu za nekoliko dana  Blaži oblik vremenske dezor. obmane osjetila. psihotičnih stanja. poremećaj rasuđivanja. ne zna prepoznati sebi bliske osobe o U kvalitetnim poremećajima svijesti.. agresivno ponašanje • Delirantno p.Dezorijentacija prema osobama o Osoba ne zna tko su ljudi u njezinom okruženju. disocijacije . koji su blagdani i sl. o Kod psihoorg poremećaja. prostorna.  Može biti posljedica umora ili nezainteresiranosti o Osoba griješi u datumu za više dana. – psihomotorna povišenost i uzbuđenost zajedno s poremećenom svijesti • Sumračno p.  Potpuna vremenska dezor.s. kod kroničnih psihoorg sindroma. nakon čega se vraća stari. ne zna koji je mjesec.Dezorijentacija u prostoru o Osoba ne zna gdje je. na kojem mjestu.Dezorijentacija prema sebi o Bolesnik ne zna tko je o Najteži poremećaj orijentacije i kronološki obično nastaje zadnji 42 . a motorika je „uključena“ kao u budnosti ORIJENTACIJA Snalaženje u vremenu.s. o Najčešća i susreće se kod psihoorganskih promjena. – oblik alkoholnog delirija e) Fuga (poriomanija) → neodoljivi nagon za putovanjem koje bolesnik poduzima bez cilja → javlja se kod epilepsije i histerije. u disocijativnim stanjima . poremećaja raspoloženja i disocijativnih fenomena . a zaboravlja se stari • Traje nekoliko dana. prostoru.Dezorijentacija u vremenu o Osoba ne zna koje je doba dana i koji je dan u tjednu. u kojoj bolnici o Obično prati vremensku dezor. sumanosti. prema sebi i drugima Vremenska. autopsihička i alopsihička orijentacija Normalna ako osoba zna tko je. – dezorijentacija.s. osnovni identitet f) Hodanje u spavanjeu ili somnabulizam → nepotpuno budno stanje kada je svijest kao u snu. ali ne nužno! → Amnezija za to razdoblje → Histerična fuga • Može se preuzeti novi identitet. SH.a sada se doživljava kao novo 1) Poremećaji orijentacije prema vrsti . godišnje doba.

Najteži oblik o Uz vremensku.Poseban oblik dezor.Blaži oblici poremećene orijentacije o Vremenska (eventualno i prostorna) dezorijentacija .. situaciju.Amnestička – vezana uz psihičke poremećaje koje imaju smetnje zapamćivanja . .Pojavljuje se pri susretu s nekim umjetničkim djelom koje se intenzivno doživljava 43 .Apatična – u bolesnika s apatičnim i depresivnim poremećajima . o Kod poremećaja svijesti. vrloglavicom. na postoji ni orijentacija prema sebi 3) Dezorijentacije prema povezanosti s psihičkim poremećajima . osoba ne prepoznaje prostor. okolinu i ljude koji ju okružuju .Srednje teški oblici o Uz vremensku dezor. podvojene ličnosti i disocijativnih fenomena 2) Prema intenzitetu .Dezorijentacija kod poremećene svijesti – kod svih kvantitativnih i kvalitativnih poremećaja svijesti . halucinatornim doživljavanjima .Prije svega prostorna dezorijentacija o Očituje se zbunjenošću. prostornu i neorijentiranost prema osobama. nesvjesticom.Sumanuta – u psihotičnih bolesnika koji imaju sumanute misli .Stendhalov sindrom .

44 ..

R.Teorija ličnosti prema Cattellu Osnovne sastavnice ličnosti naziva osobinama ličnocsti Dvije vrste strukturnih osobina ličnosti Površinske – vezane uz specifično ponašanje u specif. o samom sebi i odnosa samog sebe prema drugima • Značajni koncepti pojam o sebi: svijest o postojanju („ja jesam“) i svijest o funkciji („ja mogu“) • Sve to čini realno ja. ali i da se sam mijenja Najznačajnije su psihoanalitička. POREMEĆAJI LIČNOSTI LIČNOST Dinamična organizacija psihofizičkih sustava unutar pojedinca koji određuju njegove jedinstvene prilagodbe okruženju u kojem se nalazi Integracija osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja determinira njegovu aktivnost u promjenjivoj okolini. a temelj njegova djelovanja je dobrota o Treba omogućiti da se razvija na temelju vlastitih urođenih mogućnosti Veće značenje pridaje svjesnom dijelu ličnosti Tri dijela ličnosti: o Organizam – sjedište iskustva pojedinca • Cjelokupno iskustvo jest sve ono što je dostupno svijesti. za razliku od konstrukta idealno ja o Ako postoji nesklad između organizma (iskustva) i vlastitog ja (pojma o sebi) mogu nastati psihički poremećaji FAKTORSKA TEORIJA LIČNOSTI Obuhvaća više različitih faktorsko-analitičkih teorija ličnosti Ljudska se ličnost u svojoj složenosti promatra i objašnjava kroz manji broj njezinih dijelova o To su ekstrahirane latentne dimenzije kojima se opisuje ličnost . Rogers . tj.Čovjek je po svojoj prirodi pozitivno biće. izvornih osobina koje opisuju lič. kognitivna. bihevioralna. fenomenološka i faktorska teorija ličnosti FENOMENOLOŠKA TEORIJA LIČNOSTI . a odigrava se unutar organizma o Fenomenološko ili pojavno polje – doživljavanje vanjske stvarnosti zajedno s doživljavanjem unutar organizma • Ima svjesni i nesvjesni dio o Vlastito ja – obuhvaća opažanja samog sebe.. situacijama • Kako se mijenjaju ponašanja mijenjaju se i ove osobine lič. Izvorne – nisu povezane sa situacijom • Trajnije i bitne za određenje pojedine lič. mogućnost da na njih utječe. i njezino ponašanje u budućnosti Okolinske – povezane sa okolinom i uvjetovane njome Konstitucijske – određene naslijeđem Dinamičke – potiču na aktivnost Osobine temperamenta – oblikuju emocionalne načine reagiranja Postoji 16 strukturnih sastavnica ličnosti. odnos prema drugim ljudima. Ličnost se razvija međuodnosom naslijeđa i procesa učenja 45 - o o   o o o o o o . a oblikuje se i mijenja pod utjecajem te aktivnosti Ličnost pojedinca se izražava kroz njegovo ponašanje.Teoriju postavio C.

ali ne i obrnuto Vrlo je rijetko i pojavljuje se kao disocijativni p. a konačnu ulogu u tome koji će tip lič.Dimenzije ličnosti po Cloningeru Tri obilježja ličnosti koja su određena genetsko-neurobiološkom podlogom Traganje za novim – povezano s niskom dopaminergičkom aktivnošću Ovisnost o nagradi – povezano s niskom noradrenergičkom aktivnošću Izbjegavanje štete – povezano s povećanom serotoninergičkom aktivnošću Kombinacija ovih obilježja dovodi do specif.Petodimenzionalni model ličnosti Costa i McCrae – petofaktorski model za opis i procjenu ličnosti Tzv. naslijeđe je samo temelj. Big five konstrukt Pet velikih faktora: Neuroticizam. ekstraverzija. o o  o o o o o . pojedinačne reakcije Uobičajena (habitualna) ponašanja – ponavljaju se u određenim situacijama Osobine ličnosti – interkorelacije između dvaju ili više habitualnih ponašanja Tipovi ličnosti – interkorelacije između osobina ličnosti o Tri dimenzije ličnosti Ekstraverzija – introverzija Neuroticizam – emoc. otvorenost. Poremećaji lič. stabilnost Psihoticizam o U nastanku lič. nastati ima okolina  Važno mjesto imaju učenje i socijalizacija o .To su simptomi u sklopu nekog drugog poremećaja Podvojena ličnost → stanje u kojem postoji dvostruka svijest Izmijenjuju se svijest i identitet sa sviješću neke druge osobe Postoji osnovni (domaći) i drugi (alter) identitet Alter identitet može znati nešto o osnovnoj lič. doživljavanja vlastite ličnosti i kao p.. svoje tijelo Osoba vidi promjene koje ne postoje Bolesnik gubi svoj identitet jer sebe osjeća i doživljava kao drugu osobu Derealizacija → nestvarno doživljavanje okoline. ugodnost i savjesnost o Na osnovi ovog koncepta je stvoren test ličnosti NEO-PI . (rijetko u epilepsiji i SH) Depersonalizacija → osoba drugačije doživljava sebe. a prisutne su u najvećem broju pojedinaca o Četiri razine ličnosti: Specif. stvarnosti. vlastite ličnosti nego doživljavanja okoline Obično je udružen s depersonalizacijom 46 -        o   • o    o o o  A. nastaju u naslijeđenim sklonostima za doživljavanje psihičkih trauma i sukoba Teorija ličnosti prema Eysencku o Pronalazi sastavnice ličnosti koje su općenitog karaktera. ličnosti u užem smislu Poremećaji doživljavanja vlastite ličnosti . suradnja i nadilaženje samoga sebe POREMEĆAJI LIČNOSTI . predmeta i ljudi Primarno nije p. svrstao u temperamente te je uveo tri dimenzije karaktera Samovođenje. poremećaja ličnosti Dodao i četvrtu dimenziju – upornost Obilježja lič. čine temeljne dimenzije ličnosti. svoj izgled.Pojavljuju se kao p.

a osoba je poprimila novi Stalno se ponaša kao neka druga osoba o o 47 .. i dereal. se osim kod disocijativnih p. pojavljuju i u SH. Depers. a rjeđe u depresiji .Transformacija → depersonalizacija pri kojoj se osnovni identitet izgubio.

ličnosti. nezainteresirane za okolna zbivanja. radno funkcionira i može imati obitelj o U nekih osoba će se razviti SH.) . ličnosti o Moguća pojava paranoidnog p. lič. afektivnom. opažajnom i kognitivnom smislu U SH – ne pomaže terapija. narcistički. rezervirane u kontaktima. doživljava se potpuno odvojeno od svijeta oko sebe. šutljive o Emocionalno hladne i udaljenje. .Ovdje se mogu svrstati i trajne promjene ličnosti 1.Shizoidni → introvertiranost. otuđuju se od drugih o Zaokupljene vlastitim mislim. dobivaju ime (anksiozni. ličnosti trebaju biti zadovoljeni određeni uvjeti: Ponašanje treba biti patološko (odstupajuće od očekivanog) Perzistirajuće (često prisutno tijekom razdoblja od najmanje 5 godina) Pervazivno (jasno uočljivo u različitim situacijama Dijele se na anksiozne. cijeli život pokazuje ovakvo ponašanje o U 30-40% njih se javlja SH . doživljavanja vlastite lič. ne može se zaustaviti Poremećaji ličnosti u užem smislu Ti p.Tranzitivizam → pripisivanje svojih doživljaja nekom drugom Transf. ekscentrično ponašanje. sanjarenju. graničnog p.Da bi neka značajka lič.. „sama je sebi dovoljna“ o Shizofreni simptom. i tranz. strah i opasnost od drugih ljudi i situacija te njihovo izbjegavanje o Stalna anksioznost. ekscentrične i dramatične p. se pojavljuju u SH Autizam → p. ličnosti . 48 o - o B.. nezaboravljanje uvreda. osjetljivost na nepravdu. shizotipni. suzdržane. a neki počine samoubojstvo o Najčešće se pojavljuje sa shizoidnim p. povlačenje od uzbuđenja i distanciranost od društva o Osobe su povučene. se mogu dijagnosticirati kao zasebni entiteti Riječ je o dominaciji određenih crta ličnosti koje „prekrivaju“ ostale značajke te osobe Ovisno o dominirajućem simptomu p. ličnosti . izbjegavajući p. i vanjskog svijeta o Osoba se povlači u sebe.Raspad ličnosti → potpuna disociranost u misaonom. Ekscentrični poremećaji ličnosti (Klaster A) .Shizotipni → čudno. nagonskom. o o o o - . maštanju o Žive u svom izoliranom svijetu o Minimalni raspon izražavanja emocija o Ne pokazuju odstupanja u percepciji. „čudaci“ o Socijalni i interpersonalni deficiti o Smanjen kapacitet za bliske osobe o Iskrivljeno perceptivno i kognitivno funkcioniranje o Najveći dio osoba s ovim p.Paranoidni → nepovjerenje u okolinu. zapostavljanje i zanemarivanje o Neopraštanje. ličnosti o Veći dio osoba s ovim p. stalno nešto nekomu zamjeraju o Može se javiti s drugim poremećajima (shizoidni. i depresivnih p. neobično. p. mišljenju i doživljavanju o Najčešće se pojavljuje zajedno s izbjegavajućim i shizotipnim p. sumnjičavost. no u blažem se obliku može pojaviti kod p..) .. svojim intenzitetom i kvalitetom postala p.. nepovjerljivost o Tumačenje neutralnih ili prijateljskih postupaka kao neprijateljskih o Borbeno zastupanje svojih prava o Pretpostavljaju da će ih netko iskoristiti i nauditit im o Pronalaze skrivena značenja.

Narcistički → pretjerani osjećaj važnosti i jedinstvenosti te traženje pažnje o Javlja se potreba za divljenjem od strane drugih. ličnosti iz DSM-a. . nebriga o osjećajima drugih. ima i bipolarni afektivni p. ali da bi se dijagnosticirao osoba mora imati 18 god. ličnosti uz borderline strukturu o Kod nekih bolesnika se javljaju i spolne disfunkcije. preuveličano izražavanje osjećaja. Dramatični poremećaji ličnosti (Klaster B) . emocionalan osjetljivost i traženje pažnje o Preokupirani spolnošću i seksualnošću o Manipulativno ponašanje o Nisu sposobni za dublje i dulje emocionalne veze o Nedosljedni. 2. a mogu se javiti i anksiozni te depresivni p.)  44% ljudi s graničnim p. ibolesti ovisnosti. nemaju empatiju za druge o Sklonost eksploatiranju u interpersonalnim odnosima o Mogu se žaliti na brojne somatske tegobe 49 .Histrionski → izrazita egocentričnost.Disocijalni → odgovara antisocijalnom p. . prevaranti. impulzivnost. osjećaj praznine.. se najčešće javljaju p. a od p. površna i labilna afektivnost. tzv. nestabilnost emoc. starijem nazivu sociopatski ili psihopatski poremećaj o Zanemarivanje i nepoštivanje prava drugih ljudi o Nemaju grižnju savjest da su učinili nešto loše o Brze reakcije. odnose jer zanemaruju partnerove osjećaje i potrebe o Preosjetljivost na neuspjeh. odgovornost za neuspjeh pripisuju drugima o Obično se pojavljuje uz somatizacijske p. neodgovornost o Nepošteni. prebacuju krivnju na druge o Zahtjevni i manipulativni o Najranije se pojavljuje (prije 15 godine). ali i potpuni gubitak razumijevanja za njih o Precjenjuju svoje sposobnosti i preuveličavaju svoja postignuća o Teško ostvaruju i održavaju emoc. . veza o Nepovjerenje (crno-bijelo gledanje. raspoloženja (velika depresivna epizoda. tj.Granični (borderline) → nestabilan osjećaj osobnog identiteta o Brze izmjene raspoloženja. bipolarni afektivni p. teatralnost i dramatičnost. splitting) o Impulzivno i autodestruktivno ponašanje (suicidalni) o Poteškoće u kontroli ljutnje (dominantna emocija) i drugih osjećaja o Najčešće neuspješna terapija o Uz ovaj p.

ne vole biti sami. shizotipnim te izbjegavajućim p. ličnosti (paranoidnim. vjerovanje i pasivno prepuštanje drugima o Sve odluke se moraju savjetovati s drugima.Izbjegavajući poremećaj ličnosti → napetost. ličnosti (oko 50% osoba) o Pojavljuje se i s drugim anksioznim p. oprez. ličnosti . i p.Ovisna ličnost → nedostatak odlučnosti. redom i organizacijom do mjere da gube bit aktivnosti o Javljaj se s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. ne iskazuju neslaganje s drugima o Osjetljivost na kritiku. . drugim anksioznim p. neprihvaćanje i odbacivanje o Žele se družiti. tvrdoglavost i neodlučnost o Zaokupljenost detaljima. narcističkim) o U nekih osoba će se razviti SH ili depresivni p. osjećaj bespomoćnosti i nesposobnosti. graničnim.Anankastični ili opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti → obilježavaju ga ekstremni perfekcionizam. al pod uvjetom da su apsolutno prihvaćeni o Može doći do socijalne izolacije o Najčešće se javlja sa shizoidnim p. i p. 3. 50 . osjećaj nekompetentnosti. strah i osjećaj manje vrijednosti o Nisko samopoštovanje. Anksiozni poremećaji ličnosti (Klaster C) . ali i nekim anksioznim p.. osjećaj sumnje. strah od napuštanja o Od shizodinih se razlikuju po tome što ne vole svoju usamljenost o Može se javiti sa shizoidnim . ličnosti. zaokupiranost detaljima. provjeravanje. niskog samopoštovanja. a velike odluke prepuštaju drugima o Pouzdaju se u tuđe odluke i nikada ne iskazuju neslaganje s njima o Ne vole biti sami. nesigurnost. izbjegavajućim. krutost u mišljenju.

preko tromosti do potpunog gubitka aktivnog i spontanog kretanja – stupor.Negativizam . obuhvaća sve prijelaze od blago povišenih kretnji. Snižena (kočena) psihomotorika . .Povišena motorička aktivnost. već su izraz poremećenog psihičkog stanja. POREMEĆAJI PSIHOMOTORIKE PSIHOMOTORIKA .Mutizam . ali on nije smislen jer bolesnik ne razumije ni svoj. delirij) . smetnjama o Poremećaj govora. obuhvaća sve prijelaze od lagano usporenih kretnji. .Katalepsija i voštana savitljivost . ali i mišljenja Bradilalija – ekstremno spori govor 51 - - - .Snižena motorička aktivnost.Poremećaji psihomotorike nisu posljedica organskog oštećenja.. .Manirizam . ehopraksija.Katatono uzbuđenje . stvari i pojave Mutizam – prekid verbalne komunikacije o Bolesnik komunicira neverbalno o Shizofreni simptom Negativizam – potpuni prekid komunikacije s okolinom Logoreja – brzo govorenje o U maniji. intoksikacija. a ni tuđi govor  Moguća upotreba neologizama (novostvorenih riječi) o Senzomotorna – oštećeno razumijevanje govora i sam govor o Nominalna – izgubljeni su jezični simboli  Bolesnik ne može imenovati predmete. pri intoksikaciji i psihoorg. preko ubrzanih pokreta. nemira i uznemirenosti do agitiranog stanja. eholalija) Povišena (otkočena) psihomotorika .Motorički izražaj psihičkog stanja.Psihomotorno uzbuđenje (manija.Impulzivne radnje Wernickeova podjela psihomotoričkih poremećaja: 1) Poremećaji govora Disfazija – djelomični gubitak sposobnosti govora Afazija – potpuni gubitak govora o Motorna – oštećenje Brocine zone za govor  Bolesnik razumije govor.Automatizam (ehomimija. ali sam teško i nerazumljivo govori ili uopće ne može govoriti o Senzorna – Oštećena Wernickeova područja za govor  Omogućuje govor. . sindrom frontalnog režnja. mimika i gestikulacija.Motorička aktivnost u najširem smislu: pokreti tijela i ekstremiteta.Stupor .Stereotipija .

oštećenjima 52 . o U depresiji i psihoorg..

kompulzivnim poremećajima i shizofreniji Palilalija – ponavljanje vlastite zadnje riječi ili dijela rečenice o Povezana sa Tourettovim sindromom Eholalija – ponavljanje riječi ili rečenica koje su zadnje izgovorene o U SH. sindromu frontalnog režnja. kod intelektualnih teškoća i Tourettovog sindroma Dislalija – neispravan izgovor glasova. intoksikacijama Hiperkinezija – povećanje motoričke aktivnosti (hiperaktivnost) o U dječjem autizmu. tepanje - 2) Poremećaji pokreta Apraksija – nemogućnost izvođenja voljnih pokreta Akatizija – subjektivni osjećaj da se ne može biti na jednom mjestu o Može biti posljedica antipsihotične ili druge medikacije Akinezija – prestanak motoričke aktivnosti o U katatonoj SH i kao nuspojava antipsihotika Bradikinezija – spora motorička aktivnost sa smanjenim spontanim pokretima o U teškim depresivnim epizodama Hipokinezija – hipoaktivnost motoričke funkcije (siromaštvo pokreta) o U depresiji.. delirantnom stanju. glave i tijela. smetnje u artikulaciji riječi. motoričke i bilo koje druge o Mutizam – ako osoba odbija verbalnu suradnju o Može biti aktivan (postupa suprotno od traženog) i pasivan (odbija postupiti po zahtjevu) Manirizam – bizarni i nepotrebni pokreti o Preuveličani. nategnuti o Kod SH Katapleksija – nagli. u određeni položaj. kratki gubitak mišićnog tonusa o Kod SH i narkolepsije Katalepsija – ukočeno držanje o Bolesnik zauzima neobičan položaj tijela i dugo ostaje u njemu Voštana savitljivost – postavljanje udova. maniji. Koprolalija – ponavljanje prostih i opscenih riječi ili fraza o Može biti i kompulzivni fenomen o U poremećajima ličnosti. izvještačeni pokreti o Obuhvaćaju mimiku. gestikulaciju. koji bolesnik dulje zadržava 53 - - - - . sindromu ADHD. oštećenju mozga Parakinezija – kvalitativni poremećaj pokreta o Pokreti su abnormalni. bez bolesnikova otpora. obilježeni gubitkom harmonije i lakoće pokreta  U katatonoj SH Automatska poslušnost – podrvgavanje tuđoj volji o Osoba ispunjava zahtjeve drugih o Ovaj poremećaj i njegova suprotnost (negativizam) pojavljuju se u SH Negativizam – odbijanje suradnje. Tourettovu sindromu Kopropraksija – ponavljanje opscenih pokreta Katatoni simptomi – napeti. osoba s intelektualnim teškoćama. kretnje o Vide se u SH Stereotipija – stalno ponavljanje besmislenih pokreta o U katatonoj SH Ehomimija – ponavljanje tuđih izraza lca Ehopraksija – ponavljanje tuđih pokreta o Kod SH. iskrivljeni. organskim poremećajima.

svijesti. a nakon toga se ne osjeća zadovoljstvo. ličnosti. SH Prisilne – to su prisile (kompulzije) o Obično su to brojanje. bez razmišljanja. SH. p. intoksikacije i sindroma frontalnog režnja - - 3) Poremećaji radnji (djelovanja) Impulzivne radnje – nagle promjene motoričkog ponašanja koje nisu u skladu s događanjem u okolini o U bolesnika rastu napetost i osjećaj unutarnjeg nemira koji se nakon impulzivne radnje povlače te osoba doživljava olakšanje i neku vrstu zadovoljstva Automatske – obavljaju se bez želje da se učine. čišćenje o Osoba ima silnu potrebu da ih napravi. psihogeni – kod disocijativnih stanja Katatona uzbuđenja – stanja psihomotorne povišenosti u katatonoj SH o Katatoni nemir – oblik blaže uznemirenosti o K. delirija. raspoloženja) o Dipsomanija – nagon za povremenim pijenjem alkoholnih pića do opijanja o Piromanija – poriv za paljenjem vatre o Kleptomanija – poriv za krađom o Oniomanija – nagon za pretjeranim kupovanjem o Poriomanija – nagon za putovanjem (pojavljuje se u obliku fuga) - - - 54 . obično u obrambenoj funkciji. ali katkad i besmisleno  Kod kompulzivnih poremećaja. svijesti. p.. pomama – silna. nego se rađa potreba za novom prisilnom radnjom o Dovode do smanjenja anksioznosti o Mogu ih pratiti prisilne misli (opsesije) Nagonske – služe zadovoljenju osnovnih životnih nagona o Mogu se javiti kao jedan simptom (tada su to poremećaji nagona) ili jedan od simptopma (u p. provjeravanje. nisu motivirane ni opravdane o U SH i disocijativnim stanjime Reaktivne – reakcije su na događanje o Osoba reagira promptno. nagla uzbuđenost o Motorikom i stanjem svijesti slična sumračnom stanju Psihomotorna uzbuđenja – stanje izrazito povišene motoričke aktivnosti o Kod manije. Stupor – stanje bez imalo motoričke aktivnosti o Bolesnik ne izvodi pokrete i ne reagira na podražaje o Katatoni – izgleda kao da je osoba potpuno pomućene svijesti  No osoba kada izađe iz stupora može opisati što se oko njega u tom stanju događalo o Depresivni o Organski – kod organskh oštećenja mozga o Histerični.

. 55 .

anks. ličnosti. organskim oštećenjima SŽS-a. psihomotorno usporenje o Ekstremni oblik ovakvog stanja jest stupor o Hipobulija i abulija se javljaju u depresiji.To su samostalni poremećaji volje . pretjerano sugestibilna. bolesnika te u osoba s intelektualnim teškoćama). p. p. istodobna ljubav i mržnja) o Javljaju se u SH . automatska poslušnost i zapovijedni mehanizmi (eho fenomeni) 56 .Sugestija → osobina pojedinca da prihvaća tuđe mišljenje . p..Hiperbulija → pojačana voljna aktivnost o Osoba je puna inicijative. a može biti individualna i masovna POREMEĆAJI VOLJE . povećana (u maniji. hoće i neće o Razlikovati od ambivalencije – dvostrukost afekata (npr. volje se ubrajaju i autizam.Najprije nastaje pobuda zatim se kroz incijativu i motivaciju oblikuje odluka o aktivnosti.Abulija → nedostaju pobuda.. ima volju za sve o U hipomaniji..Diplobulija ili ambitendencija → dvostrukost voljnih ili nagonskih dinamizama o Bolesnik istodobno ima pobude različitih (često i suprotnih motiva) o On nešto želi i ne želi. maniji. negativizam. ličnosti. a nakraju i učini .. p.Metabulija → nepostojana i promjenjiva volja koja se viđa u kolebljivih osoba o P. SH. bolesti ovisnosti . anksioznih p. koja se zatim planira. osobe s IT) ili patološka o Patološka sugestibilnost → bolesna sklonost za sugestivnu reakciju i povodljivo ponašanje  Inducirana psihoza – poseban oblik patološke sugestibilnosti • Nastaje kod osoba koje svakodnevno kontaktiraju s psihotičnim bolesnikom • Kod njih se mogu pojaviti isti ili slični simptomi koje ima i bolesnik • Najčešće paranoidnog tipa. POREMEĆAJI VOLJE VOLJA .Parabulija → potpuno blokiranje jednog voljnog impulsa i njegova zamjena suprotnim o U SH . mutizam.U širem smislu u p. impulsi i inicijativa o Pojavljuje se sputanost. ovisnici.Svjesni i smišljeni izbor između više ciljeva i poriva .Hipobulija → slabost volje o Voljni impulsi su sniženi u različitom intenzitetu . maniformnoj psihozi . IT . ličnosti i stanjima psihofizičke iscrpljenosti . IT.Pseudobulija → prividno jaka volja kod koje je osoba ipak povodljiva za drugom osobom o Kod depr.Sugestibilnost → stupanj prihvaćanja tuđih sugestija o Ona može biti smanjena (u SH i depr.

umor.. svijest.Ekscitirani = povišeni (mržnja. seksualna ugoda. briga. vrućina. vremenskih mijena raspoloženje se mijenja 57 . bijes. strah AFEKT . veselje) i depresivni = sniženi (tjeskoba. strah. veselje. nagla.U afektivna stanja se svrstavaju i anksioznosti o Fiziološka anksioznost – u funkciji je podražaja i vezana je za opasnost  Rekacija borbe ili bijega o Patološka – remeti funkcioniranje osobe. mišljenje. hladnoća. pamćenje.Znak: Afekte zamjećuje okolina (objektivna situacija). volju i nagone Mogu biti ugodni i neugodni a) Tjelesni osjećaj o Vezani za tjelesne podražaje  Bol. Osjećaji su (uz intelektualno i voljno područje) najvažniji dio našeg duševnog života. briga). ljutnja. POREMEĆAJI AFEKTIVNOSTI (≠ raspoloženje) AFEKTIVNOST . .Intenzivna. pažnju.Simptomi: subjektivni doživljaj («Ja sam tužan») .Složena psihička funkcija subjektivnog doživljavanja vlastite osobe i njezine okoline . vanjskih zbivanja. obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem .Normalna afektivnost je eutimična o Adekvatna je situaciji i može se mijenjati u skladu s promjenama u njoj koje pred pojedinca postavljaju određene adaptivne zahtjeve .ne zamjećuje ga okolina nego ga osjeća pojedinac(simptom) a) Osnovno Temeljno osjećajno stanje.Osjećajno stanje duljeg trajanja. Oni prate naše opažanje. bijes. svježina. b) Duševni osjećaji o To su emocije. RASPOLOŽENJE . glad. tjelesnih promjena. tuga. a javljaju se kao osjećaji doživljavanja (vezani za vanjske doživljaje) i osjećaji vlastitog ja (vezani za unutrašnje doživljavanje)  Ljubav. žalost. radost.. psihomotoriku. srdžba. žalost. mržnja. žeđ. a javlja se dugo vremena nakon prestanka realne opasnosti ili kad opasnosti uopćce nema 1) OSJEĆAJ Subjektivno doživljavanje svijeta i sebe. karakteristično za određenu b) Promjenjivo Pod utjecajem unutrašnjeg proživljavanja. kratkotrajna.. seksualna napetost. mučnina.Osjećajna strana duševnog života .

uznemirenost. na nivou ličnosti o Trajno sniženje raspoloženja o Osoba je stalno sniženog raspoloženja. tjelesna neugoda Osjećaj neadekvatnosti → praćen nepsihotičnom doživljajem vlastite nesposobnosti. nereagiranje na uobičajene podražaje i neaktivnost o Slično osnovnom depresivnom raspoloženju. umorna. izgubljenosti Osjećaj gubitka životne energije → smanjenje ili gubitak energije. ali nedostaje tuga Bespomoćnost → nastaje kada su osobe bez energije. živosti o Stalni umor. nezainteresirana - - 58 . psihoorg. oštećenjima.tj nebriga za njih Distimija → blaža forma depresivnog raspoloženja (subdepresija). KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA Poremećaji sniženog (kočenog) ili povišenog (otkočenog) afektivnog stanja češći i benigniji Depresivno raspoloženje → Negativno obojeno afektivno stanje koje obilježava sniženo raspoloženje. prilagodbe. različitim epizodama bolesti ovisnosti. napetost Prekrasna ravnodušnost →gubitak emocija vezan za postojeće simptome. bezvoljna. snage. niskog samopoštovanja i podčinjene u odnosu s drugima o Uvjet je za razvijanje PTSP-a Beznađe → depresivni osjećaj u kojem prevladava pesimizam glede budućnosti o Mogu se javiti ideje propasti. bolestima ovisnosti i tjelesnim kroničnim bolestima Apatija → to je bezosjećajnost o Obilježavaju ju ravnodušnost.. suicidalnost ne prati svaku depresiju o Težinu depresivnosti određuju:  Intenzitet i duljina simptoma  Stupanj disfunkcionalnosti bolesnika  Prisutnost psihotičnih simptoma i suicidalnih razmišljanja o Javlja se u depresivnim poremećajima. nesposobne se brinuti o sebi. fenomeni depersonalizacije i halucinatorna doživljavanja o Tuga je dominirajući simptom. besperspektivnosti. malo pričaju i rijetko spontano o Može biti praćeno i psihotičnim simptomima  To su sumanute misli depresivnog karaktera. mislima i željama. shizoafektivnim psihozama i u SH o Može biti i endokrinološki uvjetovano  Uzrokuju ga fiziološke i patološke hormonalne oscilacije o Može bit u komorbiditetu s anksioznim p. a koji su protivni moralnim i religioznim načelima o osoba se želi vratiti u prošlost kako bi ispravno postupila Osjećaj osiromašenja → nesumanuto vjerovanje kako osba neće moći održati svoju egzistenciju i neće se moći izdržavatu Osjećaj unutrašnjeg nemira → osoba se žali na nemir. p. depresivnim fazama bipolarnih afektivnih p. slabost.. neukosti Osjećaj krivnje → pretjerano sažaljenje nad prošlim ponašanjem. ličnosti. socijalno i profesionalno funkcionira o Govor je usporen i tih. anksioznim i p. osjećaj tuge i potištenosti o Ovo stanje se zove i hipotimija o Atimija – stanje „bez raspoloženja“ koje se javlja u teških oblika depresije o Osoba slabije emocionalno. nespretnosti. neodlučnosti..

Afektivna udaljenost → potpuni izostanak emoc. polet.Afektivna krutost → Smanjenje ili izostanak emocionalne mofulacije o Bolesnik ne može prenijeti svoje ni primiti tuđe osjećaje o Shizofrena osoba jedan afekt zadržava dulje vrijeme bez obzira na promjenu situacije (lice kao maska) . može je se liječiti psihoterapijom ili lijekovima Hipomanija → blaže povišeno raspoloženje o Osoba je vesela. reakcije. tvrdoglavo raspoloženje i ponašanje neugodno za okolinu Patološka razdražljivost → na mali povod se javlja burna psihološka. gubitak emoc. trajna osobina ličnosti o Oscilacija raspoloženja. p. vedra. kod ljudi koji imaju nizak prag tolerancije o Ljutito i afresivno ponašanje naizgled mirne osobe Emocionalna labilnost → lakša promjena osnovnog raspoloženja o Održava se kratko vrijeme i mijenja se na beznačajne povode ili spontano Emocionalna inkontinencija → najteži oblik emocionalne labilnosti o Gubitak ili smanjenje emocionalne kontrole o Osoba ne može dulje zadržati jedno raspoloženje i na vanjske minimalne doživljaje (ali i bez njih) dolazi do brze promjene afekta o Rekacije poput plača ili smijeha - - - KVALITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA . već mjesečne u sklopu odstupanja o Nema nikakvog događaja koji to uzrokuje (proizlazi iz same osobe) o Izraženiji oblik je bipolarni poremećaj (izmjena snažnih epizoda depresije i manije) o Ljudi se uglavnom ne javljaju za pomoć. veličine.karakteristični kod većine shizofrenih bolesnika i nekih poremećaja ličnosti o mogu se javiti i kod bolesti ovisnosti.ozbiljniji i teži. s morbidnim i lascivnim šalama i komentarima o Osoba je bezrazložno vesela. bez ozbiljne mogućnosti planiranja.. ali i fizička reakcija (letting out). nezadovoljno. znak dublje psihopatologije . osjećaj sreće o Emocije su intenzivnije nego u hipomaniji o Prisutni su poremećaji svih psihičkih funkcija:  Pojačana psihomotorika  Ubrzani govor  Hipervigilnost pažnje  Smetnje nagona  Simanute misli – zbog njih se manija svrstava u psihoze Morija → sindrom frontalnog režnja o Povišeno raspoloženje. psihoorg. sumorno. poletna Manično raspoloženje → pretjerana veselost. radost. topline o Bolesnik nema emoc. povišene psihomotorike Euforija → povišeno raspoloženje u kojem prevladavaju povišeni osjećaji blagostanja. izmjena blažih depresivnih i blažih maničnih stanja o Nisu dnevne. i p. Ciklotimija → blaže odstupanje. raspoloženja . ali ako osoba osjeti da ju to smeta. reakcije u svom nekadašnjem intenzitetu o Osoba na emocije drugih reagira „blijedo“ .Afektivna bljedoća → izostanak emoc. zlovoljno. tj. odgovor na okolinu 59 . neozbiljnost. sreće. ushita i ekstaze Ekstaza → stanje intenzivnog zanosa i velike sreće Disforija → turobno.

Paratimija → raspoloženje ne odgovara misaonom sadržaju (adekvatno misli o situaciji. na sprovodu (ima primjeren. a sretan je) o Okolina to ne vidi (ne znam da se osoba tako osjeća dok im ne kaže) 2. trajanje je dugo i često kronično o Osjećaj vezan za budućnost . opasnost i prijetnja dolaze iz unutrašnjosti. a neadekvatno se osjeća) o Bolesnik razmišlja o tužnim događajima. događaja o Socijalna fobija – strah od ljudi i socijalnih situacija.Strah → situacija kad je objekt poznat. tužan izraz lica. ali uz prikladnu terapiju postaju kritičniji Anhedonija → nemogućnost da se doživi zadovoljnstvo Aleksitimija → nemogućnost prepoznavanja i opisivanja (izražavanja) vlastitih emocija Ambivalencija → dvostrukost emocija o Istodobno su prisutni različiti osjećaji (npr.Fobija → stanje vrlo intenzivnog straha od određene situacije. spontano ili nakon tjelesne/psihičke aktivnosti Hiperfagija → pojačani unos hrane Konstipacija → poremećaj probave s teškim dugotrajnim zatvorom Insomnija → jedan od najčešćih simptoma depresivnog stanja Hipersomnija → pretjerana pospanost Poremećaji spolnog nagona → smanjenje libida o Smanjen spolni interes. tj socijalnog izlaganja u kojem bi osoba mogla doživjeti neugodnost  Teškoće u socijalnom funkcioniranju o Specifične fobije – jednostavne (izolirane) fobije u kojima postoji vrlo jak strah od specifičnih situacija i objekata  Bolesnik prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman. ali ne odgovara vanjskoj ekspresiji (mimici) o Bolesnik shvaća tužni događaj.al „on je jači od svega“ 60 . tjelesnih funkcija. ali se smije → u akutnoj fazi shizofreni nisu toga svjesni. vezani uz vegetativni živčani sustav o Vegetativni znakovi promijenjenog raspoloženja o Obično se javljaju uz depresivno raspoloženje Umor → javlja se s pospanošću i razdražljivošću.. atipične depresije ili konverzivnog poremećaja o Ako se samostalno javlja → Couvade sindrom - OBLICI PATOLOŠKE ANKSIOZNOSTI . a tijek akutan o Strah je vezan za sadašnjost . postoje smetnje u spolnom činu Lažna trudnoća → pojavljuju se neki znakovi kod trudnoće kod žene koja nije trudna o Kod SH. ljubav i mržnja) o Simptom SH - FIZIOLOŠKE SMETNJE POVEZANE S POREMEĆAJEM RASPOLOŽENJA Uz poremećaj raspoloženja mogu se javiti i p. Patagonični poremećaji afektiviteta (javljaju se samo kod shizofrenih bolesnika) 1. Paraminija → raspoloženje prati misaoni sadržaj. opasnost i prijetnja dolaze iz okoline. želja. osjeća žalost. trajanje je kratko.Anksioznost → stanje u kojem je objekt nepoznat. predmeta. a pri tome ne osjeća tugu nego radost  npr.

.  Postoji i strah od fobija i strah od svega 61 .

Panika → napadaj intenzivnog straha o Počinje naglo.) vlastita bolest … 3.) bolest bliske osobe 4. uz osjećaj užasa i nadolazeće opasnosti o Strah je obično jali kad se osoba nalazi na otvorenom prostoru te kad je prisutno mnoštvo ljudi o Panični napadaj javlja se samostalno ili u okviru paničnog poremećaja.dovode do kriznih situacija kod nekih ljudi .ponavljaju se više puta na dan .ekstremni događaji u životu .kod shizofrenih bolesnika uzrokuju promjene raspoloženja 2. traumatski događaji . životni događaji . dnevni događaji .) bolest djeteta 3.niz dnevnih situacija koje kod normalne osobe ne izazivaju promjenu raspoloženja .. koji može biti s agorafobijom ili bez nje S PREDAVANJA: VRSTE DOGAĐAJA KOJI UZROKUJU PSIHIČKE POREMEĆAJE 1.ima ih preko 70 .kod nekih ljudi uzrokuju PTSP 62 .) gubitak djeteta (ne nužno smrt) 2.poredak po stresnosti (od najstresnijeg prema najmanje stresnom): 1.

Normalno mišljenje odražava cilju usmjeren misaoni tok (duktus) o U tom protoku ideja izmjenjuju se i nadovezuju elementi mišljenja o Važno je stvaranje asocijacija koje slijede ideju vodilju koja povezuje asocijacije do konačnog cilja misaonog procesa o Misaoni tok se ne mijenja tijekom vermena. psihoorg.otkriva veze i odnose između predmeta i pojava . simbola.Sjećanje – predodžba nepromijenjenog reproduciranog opažaja .Pojam – misao o općim i bitnim obilježjima neke skupine predmeta ili pojava sličnih osobina . slika i pojmova . POREMEĆAJI MIŠLJENJA MIŠLJENJE . a zaključci su pogrešni o Dereistično – potpuno odvojeno od realiteta .najsloženiji psihički proces koji obuhvaća obradu ideja.. ali se mijenja u različitim psihičkim sindromima i bolestima POREMEĆAJI MIŠLJENJA FORMALNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA → gubitak normalnog toka misli Inhibirano mišljenje → subjektivni doživljaj bolesnika o nepravilnom. p. smetnjama s oštećenim aprstraktnim načinom mišljenja Ljepljivo (viskozno) mišljenje → pretjerano vezano uz neku temu o Ruminiranje – osoba se teško odvaja od te teme i stalno se na nju vraća o Javlja se kou p.Sud – konačno produkt mišljenja kojim se o nekom predmetu ili pojavi nešto tvrdi . na dugačko i široko o U poremećajima ličnosti.Misao – doživljajni aspekt o nečemu . Okolišno mišljenje → nemogućnost razlikovanja važnog od nevažnog u mišljenju te se bolesnik gubi u nevažnim detaljima o Kad govori teško ga se može slijediti u njegovoj ideji vodilji o Način govora kod kojeg osoba počne govoriti s puno detalja.Mašta – kombiniranje postojećih predodžbi u nove . opsesivnim stanjima.Postoje: o Apstraktno mišljenje – temelji se na pojmovima o Konkretno – barata opažanjima i predodžbama o Kreativno – pronalazi nova rješenja i spoznaje o Imaginarno – kreativno mišljenje koje se koristi maštom za stvaranje planova i rješavanje problema o Logično – utemeljeno na razumno objašnjenim pojavama i događajima o Nelogično – zasniva se na nejasnim pojmovima. depresiji 63 - - - .Predodžba – u svijesti reproduciran opažajni sadržaj . sporom ili zaustavljenom procesu obrade misli o Intenzivni i dugotrajni pokušaji bolesnika da se inhibicija smanje ne dovode do uspjeha o Osoba sa strane ne uviđa promjenu u obilježjima mišljenja bolesnika o Najčešće simptom SH Usporeni misaoni tok → sporo odvijanje misaonog toka o Stalno kašnjenje u izražavanju misli o Osoba govori sporo o U depresivnim poremećajima i u početku psihoorg. epilepsiji. ličnosti. hipomaniji. predodžbi.

fraza i rečenica do te mjere da oni gube svoje značenje o Perseveracija – eketremni oblik takvog besmislenog ponavljanja o Stalno ponavljanje riječi koju je bolesnik upravo čuo ili sam izgovorio o U psihoorg. hipomaniji. uz inkoherentni misaoni duktus Ubrzano mišljenje → nenormalno povećana brzina misaonog duktusa o Bolesnik misli brže nego što je to činio prije o U maniji.Disocirano mišljenje → slijed asocijacija je nelogičan o Potpuno nepovezano. tada se ne radi o psihopatološkom fenomenu - - - -  Inkoherentno mišljenje → rascijepano je na dijelove koji sami po sebi još mogu imati neku smisao.. visoki intrakranijalni tlak. hematom i sl. SH). specifično za SH o Najblaži oblik – bolesnik govori nekoliko rečenica potpuno povezano i logično. različitim intoksikacijama o Često povezan s logorejom i bijegom misli Logoreja → brzi misaoni duktrus i poremećaj govorne motorike o Osoba je govorljiva. o Ako je izolirano. visoka temperatura. priča brzo i ponekad nerazumljivo o Kada se govori više od 150 riječi u minuti o U maniji Bijeg misli ili ideja → velik broj ideja se javljaju jedna za drugom o Dovodi do labavljenja veza između misli ili do nedostizanja konačnog cilja izlaganja o Mišljenje je stalno prekidano novim asocijacijama LOGOREA I USPORENI MISAONI DUCTUS o radi se o govoru kao reflektiranju misaonog sadržaja! (ne sama brzina govora) o Ukoliko ne postoji nikakva druga psihopatologija (npr. hipoksija. pa drugu koja već nema veze s prvom  Struktura rečenice je očuvana o Najteži oblik . a uz to stvaraju i neologizme (nove riječi.. a zatim napravi prijelaz na neko drugo područje o kojem opet razumljivo priča  Prijelazi između tema su nelogični i besmisleni o Srednji oblik (shizofrena paralogija) – izgovara jednu rečenicu. radi se o predznaku psihijatrijskih ili neuroloških poremećaja Stereotipno mišljenje → ponavljanje riječi.Paragramatizam → najteži oblik rascijepanog mišljenja kada su riječi besmislena mješavina slogova . misli vodilje (nama. tj. a podloga tome nije SH nego neki psihoorg. ali u cjelini ju nemaju o Misli su općenito nerazumljive i narušena je logična i/ili gramatička struktura pa su rečenice fragmentirane o Svijest je poremećena (bilo kvantitativno bilo kvalitativno). nema determinirajuće tendencije. ponekad potpuno neizgovorljive)  Ne postoji logična veza između riječi o Salata od riječi – krajnji oblik disociranog duktusa Potpuna zbrka misli i nerazumljivost riječi o U disociranom duktusu se mogu javiti i sljedeći fenomeni: 64 - .Paralogija → blaži oblik inkoherentnog duktusa kada je sintaksa očuvana .veze između riječi unutar jedne rečenice ne postoje. p.) . depresija. ali bolesnicima ima) o Javlja se kod SH kad je svijest potpuno očuvana i kod niti jednog drugog poremećaja → PATOGNOMONIČNO. tj. poremećaj (npr.

ako idemo na ispit uvijek istim putem. jedina dijagnoza je SH (patognomonično) Disocijativno mišljenje → javlja se kod neurotskih. depersonizacijsko mišljenje → SH imaju osjećaj da se nešto mijenja u svijetu oko njega i na njemu samom Precijenjena misao → samostalna misao koja snažno angažira psihički život o Osoba na svoj način tumači neku pojavu ili događaj o Jedna se misao izvlači iz konteksta i daje joj se općenito i dominantno značenje o Obično je vezano za neke profesije (npr. DEREISTIČKO = derealizacijsko. ali i u stanjima senzorne afazije Glosolalija → upotreba zvukova koji su nalik na jezik. magično. kada okolina upozori. arhajsko. ali im se ne može oduprijeti o Ometaju uobičajeni tok drugih misli 65 - - .. somatoformnih poremećaja o Kada se osoba izgubi (tzv. narušeno.ali se razlikuju od svih poznatih jezika o U SH.     Kontaminacija – spajanje dvijeu ili više nepovezanih dijelova mišljenja Kondenzacija . uspiju se vratiti. prije ili kasnije. maniji i neurološkim oštećenjima SADRŽAJNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA Pogrešna tumačenja značenja misaonog sadržaja Javljaju se neovisno o formalnim poremećajima Shizofreni bolesnici (SH) imaju očuvano apstraktno mišljenje. ona ga opsjeda i obuzima o Osoba shvaća da su te misli bezrazložne i nepotrebne. kada ih okolina upozori. dok je konkretno mišljenje. ali se tek trajanjem bolesti javi kao dominirajući simptom  1/3 bolesnika NIKAD nema disocirani ductus  ako se disocirani ductus javi. tj. međutim to može biti i prisilna misao) o Kod precijenjenih misli osobe nisu svjesne da nešto rade. kada se radi o prisilnim mislima.stalno ponavljanje specifičnih riječi ili fraza o SHIZOFRENIJA:  Neće svaki bolesnik imati disocirani ductus  1/3 bolesnika ima disocirani ductus od samog početka bolesti  1/3 bolesnika ima disocirani ductus na početku bolesti. autistično) mišljenje je oblik mišljenja u uznapredovaloj shizofreniji. disocijativna fuga) ili se ne sjeća (disocijativna amnezija) → zbog nekog vanjskog događaja osoba ulazi u to kratkotrajno stanje Blok misli → nagli prekid u toku misli bez očita razloga o Bolesnik zastane usred rečenice i ne može više nastaviti izlaganje na tom mjestu ni nakon podsjećanja iz okoline o Karakteristično za SH Neologizam → nova riječ koju bolesnik stvara obično kombinirajući slogove iz drugih riječi o U SH.spajanje više različitih i nepovezanih ideja u jednu Supstitucija – zamjena poznatih pojmova neobičnim. Shizofreni bolesnici nakon duljeg trajanja bolesti odustaju od realitetne logike i preuzimaju sumanut način mišljenja PRELOGIČNO (primitivno. kada ekonomist gravitaciju objašnjava ekonomskim principima) o Radi se o zabludama koje su dostupne objašnjenju (npr. osobe se ne uspiju vratiti u normalu Prisilna misao → misao koja dolazi neovisno o volji pojedinca. ali sličnim Verbigeracija .

.  Izaziva anksioznost, a može i omesti funkcioniranje osobe o Kada osoba izvrši prisilnu radnju, nije joj lakše, već se ponovno generira prisila o Može se raditi o samo jednoj misli, ali io više njih → osoba stalno priča o njima o Prisilne misli su uvijek patologija, a mogu biti vezane za blažu psihopatologiju, ali se mogu javiti i kod SH o Najblaža psihopatologija - karakteristika ličnosti (npr. osoba dva puta provjeri je li zaključala vrata pri izlasku iz stana)  Osoba je svjesna toga – normalno dok okolina ne zapazi o čemu se radi o Ako prijeđe granicu (trajno je prisutno), radi se o poremećaju ličnosti  Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti - manji intenzitet, traje dugo razdoblje te okolina vidi da je to problem o Ako je ekstremno prisutno, toliko da i sama osoba vidi da to nije u redu  O-K poremećaj (osoba radi samo tu jednu stvar, npr. pere se) • Obično se naglo pojavljuje o Nekada prisilne misli mogu biti PRODROM (1. simptom) SH → postoji gradacija; sve spada u psihopatologiju osim osobina ličnosti Sumanute misli ili deluzije → zabluda je nastala na bolesnoj osnovi i nedostupna korekciji o Osoba čvrsto vjeruje u sumanutu misao i nikakvim razgovorima i logičnim objašnjenjima ne može se osobu razuvjeriti o Uvijek su znak patološkog doživljavanja o Primarne sumanute misli – javljaju se naglo, potpuno su oblikovane, bez prethodnih psihopatoloških odstupanja o Sekundarne – posljedica su drugih psihopatoloških zbivanja o Sintimne - izviru iz primarno promijenjenog afekta o Depresivne sumanute misli ili manične sumanute ideje veličine o Depresivne sumanutosti: osoba je odgovorna za sve loše što se događa na svijetu (ratovi, bolesti, nesreće i sl.) o Manične sumanutosti: osoba vjeruje da ima vezu s Templarima, kraljem Tomislavom, da je visokog podrijetla i sl. o Katatimne → neovisne su o afektu o Paranoidne sumanutosti: npr. osoba misli da mu netko želi nauditi o Persekutorne sumanutosti: npr. osoba misli da ga CIA prati o Sumanuto raspoloženje → specifičan doživljaj praćen izrazitim strahom, osjećajem tajanstvenosti, slutnjom kako će se nešto strašno dgoditit o Sumanuto sjećanje → lažno sjećanje pod utjecajem sumanutih misli o Sumanuto opažanje → bolesnik točno opaža određenu situaciju, ali joj daje neprimjereno sumanuto značenje VRSTE SUMANUTIH MISLI -

o Ideje odnosa i interpretacije → najčešće sumanutosti  U idejama odnosa bolesnik ima dojam da sve što se događa se odnosi na njega  Kod interpretativnih sumanosti dolazi do bolesne oterpretacije pojava i zbivanja u okolini  npr. SH misli da je sve oko njega povezano s njim, a to može biti i pozitivno i negativno → iz negativnih konotativnih ideja odnosa izlaze paranoidne sumanutosti koje imaju opasno značenje o Ideje veličine → fanatična uvjerenja o vlastitim sposobnostima, moćima i položaju 66

. o  Pojavljuju se samostalno ili su povezane s paranoidnim sumanutostima Religiozne sumanutosti → svrstavaju se u ideje veličine  Bolesnik iskrivljeno, na sumanuti način obrađuje uobičajena religiozna uvjerenja ili iznosi nova bizarna vjerovanja  Mesijanske – u svetoj je misji na Zemlji

67

. o Pseudofilozofske sumanutosti → podvrsta su ideja veličine  Preokupacije filozofskim temam, zdravim stilovima života, načinima rješavanja osobnih i globalnih problema  Bolesnik stvara svoju originalnu „filozofiju“ koju nudi drugima o Depresivne → ideje propasti, nihilističke, ideje krivice i samooptuživanja o Ideje propasti → misli o tome kako je sve izgubljeno, propalo o Nihilističke ideje → ništa nema smisla, svijet je ništavan, ne postoji, bliži se kraju  Cotardov sindrom – negira se vlastito ili tuđe postojanje o Ideje krivice → praćene osjećajem krivnje za situacije i događaje u kojima bolesnici nisu sudjelovali o Ideje samooptuživanja → bolesnici sami sebe optužuju za sve što su ranije učinili o Progonstvene (paranoidne, persekutorne) → misli da ga netko prati, progoni i želi mu nauditi o Nekad mogu započeti s idejama ljubomore (npr. osoba bez razloga vjeruje da je partner vara), ali nisu sastavni dio njih o Kod alkoholičara (muškaraca) se često javljaju ideje ljubomore. o Paranoidne sumanutosti su posebno potencijalno opasne o Ako se liječnik suprostavi (pokuša osobu razuvjeriti), osoba odmah postaje agresivna o Ako liječnik 'povjeruje' osobi, tada ona s vremenom liječnika počinje percipirati kao 'jednog od njih' i postane agresivna prema njemu o Kod paranoidne sumanutosti osoba je heteroagresivna, i potencijalno i manifestno; sklona je najtežim oblicima agresije (paranoidna psihoza) o Zato bi trebalo paranoidne slučajeve uvijek hospitalizirati, ako je moguće o Parnička deluzija → poseban oblik progonstvenih misli gdje se bolesnik bori za pravdu jer misli kako mu je nanesena pravna šteta o Počinje vjerovati da su se protiv njega urotili odvjetnici i sud o Sumanute ideje ljubomore → oblik progonstvenih misli u kojima je bolesnik uvjeren kako ga je partner emocionalno izdao ili seksualno prevario  Mogu biti usmjerene i na neku drugu blisku osobu, a ne na partnera  Ako se javlja zasebno – Othellov sindrom  U SH, shizoafektivnim i paranoidnim psihozama te alkoholizmu o Erotomanija → uvjerenje da je u bolesnika zaljubljena neka osoba, obično poznata i značajna o Češće se pojavljuje kod žena o Pojavljuje se u Sh, ali i kao zaseban p. (de Clerambaultov sindrom) o Ideje kontrole → vjerovanja kako su bolesnikove misli kontrolirani izvana od nekog drugog o Misli emitiranja → iskustva da neka misao nije isključivo vlastita, nego se dijeli s drugima  Bolesnik ima osjećaj da njegove misli čuju drugi ljudi o Misli ozvučenja → bolesnik svoje misli čuje kao da su izgovorene naglas  Ima osjećaj da netko izgovara njegove misli o Misli oduzimanja → iskustvo da se neka misao oduzima iz bolesnika  Ona se izdvaja iz bolesnikova uma protiv njegove volje  Osjećaj „krađe“ misli se kombinira s prekidom toka misli o Misli nametanja → vjerovanja da druga osoba svoje misli nameće bolesniku  On gubi svoje ja, a ima tuđe 68

. antipsihotici/neuroleptici 3. oni ne djeluju na sve bolesnike. međutim. ali UVIJEK mora biti prisutna sumanutost o psihoza-sumanutost su jednoznačni. psihotičnosti! o Psihoza se može javiti bez halucinacija. antidepresivi 2. folie a trois (inducirana psihoza) → proširivanje sumanutih misli na osobe koje su u bliskom kontaktu s bolesnikom o Fenomen dvojnika → uvjerenje da je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom Sumanutosti se uvijek liječe antipsihoticima (obavezna terapija!). bez depersonalizacije. tj. anksiolitici Sumanutost je UVIJEK znak psihoze. o Folie a deux. bez derealizacije. Postoji 3 tipa lijekova: 1. a ne kao odnos SH-disocirani ductus - o 69 .

).P. mijenjaju lokalitet. inteligenciju i mišljenje). p. pamćenja u užem smislu su poremećaji sjećanja.U širem smisli dijele se na poremećaje zapamćivanja. ozljeda. Složeni proces zadržavanja informacija stečenih iskustvom (sjećanje) ili aktivnim učenjem Učenje je proces stjecanja novih informacija. degenerativnih promjena SŽS-a i demencija o Mogu se pojaviti kod bolesti ovisnosti.ako nema ništa od tjelesnog propadanja (jetra je u redu. nezainteresiranosti te poremećaja volje i pažnje Trajni → pri oštećenjima SŽS-a zbog upalnih procesa. pažnju. jedini vidljivi simptom je demencija KORSAKOVLJEV SINDROM -može i psihotično i nepsihotično -prisutna i demencija i tjelesno propadanje 2) POREMEĆAJI ZADRŽAVANJA PAMĆENJA Otežano zadržavanje zapamćenog materijala U podlozi ovih smetnji su organska oštećenja mozga Obično je riječ o lezijama medijalnih dijelova temporalnih režnjeva Ta oštećenja su najčešće uzrokovana dementnim sindromima. za stanja umora i iscrpljenosti. a nekih inf i cijeli život POREMEĆAJI PAMĆENJA . nema oštećenja perifernog živčanog sustava.demijelinizacijska bolest. za depresivna stanja i stanja s psihoorg. a dijele se na kvantitativne i kvalitativne 1) POREMEĆAJI ZAPAMĆIVANJA: Poremećeno je pamćenje svježih informacija i utisaka Pamćenje starijih informacija i sadržaja je očuvano Prolazni → vezani za sva stanaj s poremećenom svijesti.psihotično . kod amnestičkog sindroma. Kratkotrajno (radno) – ograničena je kapaciteta i trajanja (nekoliko desetaka sekundi) 3.. depresivnih i disocijativnih stanja MS . pamćenja u užem smislu . za disocijativne fenomene. zadržavanja pamćenja i p.stanje demencije vidljivo kod dugogodišnjeg alkoholizma Razlika između Korsakovljeva sindroma i Korsakovljeve psihoze: KORSAKOVLJEVA PSIHOZA . cerebrovaskularne bolesti. simptomi se stalno javljaju i gube. Neposredno – kratko zadržavanje zamapćenog (1-2 sekunde) 2. nema pankreatitis i sl. organsku skupinu KORSAKOV . nema tipične slike. zadržavanja zapamćenog materijala (retencija) i njihova ponovnog pronalaženja (reprodukcija) Podjela pamćenja po trajanju: 1. znanja. Dugoročno – omogućuje pamćenje tijekom više desetaka godina. tumorima i ozljedama mozga te poremećajima cerebralne cirkulacije 70 . navika. (registracija). promjenama. tj. tumora. POREMEĆAJI PAMĆENJA Pamćenje je kognitivna funkcija (uz opažanje. vještina i ponašanja Sastoji se od pohranjivanja inf.

epileptičnoj auri o Može biti i individualna osobina koja prati idiot-savante  Ljudi s intelektualnim teškoćama koji iznadprosječno funkcioniraju u jednom intelektualnom području  sve pamte jer ne mogu klasificirati informacije po važnosti . intoksikacijama.) o S obzirom na duljinu trajanja:  Tranzitorne (prolazne)  Perzistentne (trajne) o S obzirom na vremenske odnose pojavljivanja amnezije i događaja koji ju je izazvao:  Kongradna – prisutna u vrijeme štetnog događaja • Ne sjećanje za razdoblje kada osoba nije bila pri svijesti ili intoksicirana • 100% prisutna kod sumračnih. tj.smanjena mogućnost prisjećanja za određeno razdoblje o Organski uvjetovana – u psihoorg. udarac u glavu) • Prisutna je kod preko 90% bolesnika • Obično zahvaća kratko razdoblje . PTSP.Hipermnezija → pojačana sposobnost sjećanja određenih događaja. sadržaja vezanih za neko razdoblje o Javlja se fiziološki o Može biti simptom kada se javlja nakon završetka stanja sužene svijesti u stresogenim reakcijama.Amnezija → gubitak sjećanja o Praznina u sjećanju koja se odnosi na određeni sadržaj ili češće na neko razdoblje  Sustavna – ograničena na sadržaj  Lokalizirana – vezana za razdoblje o S obzirom na obuhvatnost sadržaja:  Lakunarna (djelomična) • Rupa. febrilnim stanjima. ali i u umoru i iscrpljenosti bolestima o Postoji i psihogena hipomnezija . intelektualnim teškoćama. informacija. a ne dijagnoza! o Može pratiti depresiju. svaki ozbiljniji poremećaj svijesti. maniji. gubitak svijesti. delirantnih i nesvjesnih stanja  Retrogradna – vezana za razdoblje prije djelovanja tog događaja • Osoba ne pamti sve ono prije traume (intoksikacija.npr.od par sati do par dana o Psihogena – disocijativni fenomen bez organske podloge o Disnomija – oblik amnezije u kojem postoje teškoće u prisjećanju imena o Točno se zna kad je počela i kad je završila → može biti oštro ograničena o Amnezija je samo simptom.Hipomnezija → slabost sjećanja. POREMEĆAJI PAMĆENJA/SJEĆANJA a) Kvantitativni . tj. depresiji. sindromima. SH. kada se osoba probudi iz kome • rijetko kada amnezija bude totalna (znači da ne zna tko je.između par sati i par dana  Anterogradna – nakon prestanka djelovanja štetnog događaja • Ne sjećanje za sve ono što se dogodilo poslije traume • Prisutna je kod 3-4% bolesnika • Obično zahvaća kratko razdoblje . disocijativne amnezije (kod neurotskih dekompenzacija) 71 .. anksioznim stanjima. praznina oštro ograničena vremenskim odnosima  Totalna . SH. kako se zove i sl.

kada 2 osobe o istoj stvari ili događaju imaju različito sjećanje Pseudomnezija (halucinacija) → netočno sjećanje o Sjećanjima nedostaje realni događaj. a osoba ga se „sjeća“ o osoba potpuno mijenja sjećanje.... Kriptomnezija → stanje u kojem sjećanja izgledaju kao vlastite misaone tvorevine o Osoba čuje neku inf. demenciji. SH o Pseudoreminiscencija – kada je prisutna u psihički zdravih ljudi  Fiziološka . izmišlja o Uvijek je psihopatološki fenomen o U epilepsiji. a za konfabulaciju su one nužne o Jedan od prvih znakova Korsakovljeve psihoze/sindroma. situacija prije viđeni o Deja vecu – osjećaj da se nepoznata situacija doživljava kao već doživljena  Javljaju se češće od jamais vu i vecu o Deja entendu . Kvalitativni Oni su ozbiljniji (osim iluzija) Vezani su uz veću patologiju i traju dulje vrijeme Ti se poremećaji zovu i paramnezije Alomnezija (iluzija) → iskrivljeno sjećanje o Pojavljuje se samostalno ili prati hipomneziju o Nalazi se u depresiji.. a doživljava kao već slušano o Deja pense – iluzija u kojoj se nova misao doživljava kao poznata misao iz vlastita iskustva o Jamais vu – neprepoznavanje osobe koja je već viđena b) - - - - - - - 72 . primjedbu. mjesto. intelektualnim teškoćama Konfabulacija → vrsta pseudoamnezije u kojoj se najprije pojavljuje praznina u sjećanju (amnezija) koja se ispunjava izmišljenim sadržajima o Nije isto što i halucinacija jer kod halucinacija ne postoje rupe u sjećanju. tj. intoksikacija. pretpostavku i kasnije ih se sjeća kao da su vlastite o Osoba usvaja tuđi misaoni sadržaj kao vlastiti nakon nekog vremena Ekmnezija → poremećaj dosjećanja vremenskog slijeda o Prošlost se doživljava kao sadašnjost o U disocijativnim stanjima. SH. stanje praćeno povišenom tjelesnom temperaturom. o Uzrokuju je nesvijest. maniji.iluzija u kojoj se nešto čuje prvi put. stanje sužene svijesti. izmišlja simptome različlitih bolesti sa željom da bude primljen u bolnicu o Bolnička zloupotreba – bolesnik simulira vlastitu ili bolest djeteta  Munchausenov sindrom by proxy – bolesnik laže i izaziva simptome bolesti u djeteta U paramnezije se svrstavaju i fenomeni: o Deja vu – osjećaj da su nova osoba. pod djelovanjem halucinogena i hipnozi Sumanuta sjećanja → falsificirana sjećanja pod utjecajem sumanutih misli o Bolesnik sjećanja iskrivljuje i izmišlja pod utjecajem umanutih misli Patološka lažljivost (pseudologija) → poremećaj pamćenja i mišljenja kada osoba govori neistine i vjeruje u njih o Mitomanija – sklonost pretjeranom opisivanju stvarnih događaja ili izmišljanju događaja pri čemu osobe sebe prikazuju u povoljnije smislu o U psihotičnim stanjima ili izolirano u Munchausenovu sindromu  Bolesnik lažući mijenja i uljepšava vlastitu prošlost. ozljeda glave.

predznak su psihotičnog događanja kog SH 73 . ali može se raditi i o psihopatologiji o Nije psihopatologija ako se javljaju izolirano i ako ne ometa osobu u funkcioniranju o Javljaju se kod neurotskih poremećaja. epileptičnih fenomena.situacija koja se prije dogodila se sada doživljava kao nova. multiple skleroze. o Ovo su normalne pojave. tj kao da se prvi put zbiva. o Jamais vecu ..

intoksikacije. depresija. Tipovi i vrste inteligencije . Godine .O inteligenciji ovisi stupanj obrazovnih i profesionalnih postignuća. a da mu je IQ preko 140). upalni. ekološka.Urođeni → genetski. logičko matematička. priučiti se nekom poslu.Osobe s lakim IT (IQ 50-70) → mogu završiti posebne školske programe i uključiti se u određene radne aktivnosti o Debili .Skup osobina i predispozicija koje omogućuju uspješno prilagođavanje. školsko.mogu samostalno skrbiti o sebi.Sposobnost samostalnog i svrsishodnog rješavanja životnih zadataka uz upotrebu znanja i iskustva . mentalna retardacija. manija) te za stanja koja određuju nagonska uzbuđenja i snažni afekti 1) TRAJNI POREMEĆAJI INTELIGENCIJE Urođeni – to su oligofrenije (intelektualne teškoće) Kasnije nastali – demencije a) Intelektualne teškoće ili oligofrenije .Složena mentalna aktivnost koja pripada kogniciji . čovjek može biti nepismen. za psihijatrijske entitete (SH. interpersonalna i intrapersonalna. kristalizirana i fluidna inteligencija.-5. sindrom fragilnog X. postoje škole/edukacije za njih .Npr: generalni i specifični faktor. porođajni o Genske anomalije su najčešći poznati uzroci IT o Downov sindrom. traume. ozljede mozga. ali obrnuto ne vrijedi o To da IQ odgovara dobi i obrazovanju je dijagnostički termin koji je čista pogreška (npr. samostalno jesti i štititi se od opasnosti o Potrebna stalna pomoć i nadzor drugih osoba 74 . a sve se to događa prije 18.Stanje smanjenih intelektualnih sposobnosti u toj mjeri da utječe na socijalno. godine života . lingvistička.. . intoksikacije. nuspojave lijekova). metabolički poremećaji o Do 4. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE INTELIGENCIJA . traže trajnu brigu o Ne mogu se školovati . POREMEĆAJI INTELIGENCIJE PROLAZNI POREMEĆAJI INTELIGENCIJE . spacijalna.. radno i svako drugo funkcioniranje .Rano stečeni → upale. tjelesno kinestetička.. muzička. Retrov sindrom.Osim kognitivnih oštećenja javljaju se i smetnje u adaptivnom ponašanju. traumatski. duševna zaostalost. intelektualna defektnost . emocionalna… .Osobe s dubokim stupnjem IT (IQ < 20) o Ne nauče govoriti.Vezani uz organske uzroke (upale SŽS-a.Oblici mentalne zaostalosti.Ima puno podjela .Osobe s umjerenim (IQ 35-50) i teškim IT (IQ 20-35) o Imbecili .ne mogu samostalno funkcionirati.

o Idioti . slušne ni taktilne sadržaje o Anozognozija – negiranje.imaju skraćeni životni vijek. taktilnih i drugih podražaja koji su bili prije poznati  Vidna – osoba gleda u predmet. konfabulacija. a od poremećaja pamćenja najčešći su amnezija. zbog problema u odabiru i prostornoj orijentaciji pojedinačnih pokreta Alzheimerova demencija: o Faktori rizika: Ženski spol. povreda glave o Obično nakon 60. srodstvo s oboljelim od ove demencije. slušnih. imaju i niz drugih anomalija (srčane anomalije. neplodni su.. demencije tipa Alzheimerova tipa te demencije kod drugih neurodegenerativnih procesa Podjela s obzirom na lokalizaciju oštećenja o Kortikalne – Alzheimerova o Supkortikalne – Parkinsonova. Wilsonova o Mješovite forme s kortikalno – supkortikalnim oštećenjima – vaskularna demencija Prisutni i specifični simptomi ovisno o lokalizaciji oštećenja SŽS-a o Afazija – potpuni gubitak sposobnosti govora  Motorna. uvodni period može trajati i do 10-tak godina o Brzi i spori oblik bolesti o Mislilo se da je poremećaj acetilkolina 75 - - . Huntingtonova.opasni su za okolinu i za sebe) b) Demencija ili kronični moždani sindrom Kasnije stečeni oblik intelektualnog deficita Progresivna i ireverzibilna bolest s degenerativnim promjenama SŽS-a. senzorna. ekmnezija Dijele se na vaskularne demencije. psihomotorno agitirani . ali ne može reći o čemu je riječ sve dok ga ne dodirne  Slušna – osoba po glasu ne može prepoznati njoj poznatu osobu sve dok je ne vidi  Taktilna – bolesnik ne gledajći dodiruje predmet i ne zna što je  Asimbolija – potpuna agnozija u kojoj osoba ne prepoznaje vidne. tj neprepoznavanje postojanja tjelesnog oštećenja  Antonov sindrom – bolesnik nije svjestan svoje sljepoće  Prosopagnozija – nemogućnost prepoznavanja lica osobe koja je poznaje  Somatopagnozija – negiranje postojanja vlastitog tijela • Bolesnik ne prepoznaje dio tijela kao svoj o Agrafija – gubitak sposobnosti pisanja o Disgrafija – smanjena sposobnost pisanja o Akalkulija – gubitak sposobnosti računanja o Diskalkulija – smanjena sposobnost računjanja o Aleksija – nesposobnost čitanja o Disleksija – teškoća čitanja o Apraksija – gubitak sposobnosti izvođenja voljnih pokreta  Motorna – nesposobnost obavljanja uobičajenih radnji  Ideamotorna – poremećaj planiranja pokreta i njihova izvođenja pravilnim redoslijedom  Ideomotorna – teškoće u izvođenju složenih voljnih motoričkih radnji. pseudoamnezija. Dolazi do nepovratnog pada intelektualnih sposobnosti. senzomotorna i nominalna o Disfazija – djelomični gubitak sposobnosti govora o Agnozija – nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vidnih. godine.

eventualno može usporiti te procese i to samo u početku bolesti i ako se ne radi o brzim oblicima bolesti 76 .  Ali primjena inhibitora kolinesteraze je neučinkovita ..

pušenje. godine Nastaje zbog vaskularne bolesti SŽS-a (infarkt mozga.simptomatska  ciljanje psihofarmaka na simptom: ako je alzheimer pacijent anksiozan daje mu se anksiolitik. ali bez organske podloge vidi se u depresiji te u disocijativnim i reaktivnim stanjima Ganserov sindrom – pseudodementno stanje koje se javlja u zatvorenika o Bolesnik se ponaša kao da je intelektualno trajno oštećen c) - 77 . nekretanje. napuknuće žile.. vitamin E Vaskularna demencija Faktori rizika: muški spol. tz. hipertenzija. a ako je depresivan antidepresiv  ne djelujemo etiološki jer lijek ne postoji  Inhibitori kolinesteraze i MAO. natopljeno krvlju. o Terapija . i 70. CVI-cerebrovaskularni insult (npr. debljina → stil života Obično između 60. Vlažni CVI)→prekid dotoka kisika) Terapija – simptomatska o liječenje hipertenzije i hiperlipidemije Pseudodemencija stanje slično demenciji.

- - - 78 . sugovornika.sposobnost svjesnog i željenog usmjeravanja (tenacitet) mentalne energije na jednu aktivnost i mogućnost preusmjeravanja (vigilnost) na drugu . Kombinacija hipotenacitet-hipovigilitet može. anksioznosti. sugovornika. Kombinacija hipertenacitet-hipervigilitet NE MOŽE biti prisutna istovremeno u jednoj osobi jer jedno isključuje drugo. organskim promjenama SŽS-a Hipertenacitet → pretjerana usmjerenost pažnje na određenu aktivnost o Depresija. aktivnost o U hipomanij. djelovanja o Manija. anksioznost.Aspekti pažnje: o Selektivnost – selektivno usmjeravanje pažnje na sadržaje ili podražaje koji imaju određeno značenje za neku osobu o Spontana ili nenamjerna – pažnja potaknuta vanjskim podražajima o Aktivna ili namjerna – rezultat voljnog i namjernog usmjeravanja o Habitualna – određena trajnijom usmjerenošću prema određenim podražajima o Distribucija – istodobna usmjerenost pažnje prema različitim sadržajima o Fluktuacija – periodičke promjene vigilnosti i tenaciteta što se očituje u promijeni opažanja nekog podražaja o Opseg – broj odvojenih podražajnih elemenata koji se može zamijetiti tijekom kratkog vremena o Fokus – dio nekog kompleksnog opažajnog doživljaja ili onaj dio vanjske situacije ili naših unutarnjih doživaljavanja na koji smo posebno usmjereni ili koncentrirani POREMEĆAJI PAŽNJE Hipotenacitet → smanjena sposobnost usmjeravanja oažnje na određeni predmet. maniji. aktivnost .. sugovornike. aktivnost .Tenacitet (usredotočenost) → usmjerenost pažnje na jedan objekt. kod depresije i SH imamo i poremećaj mišljenja formalnog tipa (ljepljivi ili disocirani misaoni ductus) Hipovigilnost → nemogućnost brze promjene cilja pažnje o Osoba sporo prelazi s jednog sugovornika na drugi.Vigilnost (preusmjeravanje) → sposobnost premještanja pažnje na drugu temu. intoksikacija Rasijanost (aproseksija) → može se očitovati kao pojačani tenacitet uz oslabljenu vigilnost ili kao pojačanu vigilnost uz smanjen tenacitet U jednom čovjeku je najčešće kombinacija hipotenacitet-hipervigilitet ili hipertenacitethipovigilitet. shizofrenija. ali se javlja vrlo rijetko i to kod teških depresivnih pacijenata (teške endogene psihoze). anksiozni poremećaji o Uz hipertenacitet. s jedne aktivnosti na drugu o Kod depresije i psihoorg. stanja Hipervigilnost → brza izmjena pažnje o Bolesnik prebrzo mijenja teme. POREMEĆAJI PAŽNJE PAŽNJA .Vigilancija (pozornost) → visoki stupanj trajnije usmjerenosti osobe prema nekom izvoru očekivanog signala ili podražaja .

epilepsiji o Hiperalgezija – povećana osjetljivost na bol . SH. SH. o Oštećenja su posljedica različitih neuroloških zbivanja. IT o dijele se na kvantitativne i kvalitativne Kvantitativni Povećana je. organskih oštećenja mozga s p. depresiji. afektivna i reaktivna stanja. stupora. a ne na pažnju . samostalno i ne ometaju funkcioniranje osobe  Ako se iluzija javlja izolirano.Hipoestezija → psihološki smanjena osjetljivost na određeni podražaj o U podlozi nisu neurološki ili psihijatrijski razlozi. i depresiji 79 . ali se doživljava na pogrešan način o Fiziološke – u zdravih ljudi kada su umorni. a djelomično psihijatrijski razlozi (npr.Odnosi se na percepciju. uplašeni (tipfeleri)  Ako se događaju rijetko. živčanih putova i središta za obradu osjetnih inf. pažnje. svijesti o Analgezija – potpuna neosjetljivost na bol 2) Kvalitativni Djelomično su osnovi neurološki razlozi (npr.. uzbuđenja i straha o Hipalgezija – smanjena osjetljivost na osjet boli . gotovo sigurno je da nije psihopatološka o Patološke – kada remete ponašanje i funkcioniranje osobe o Javljaju se i u različitim psihijatrijskim entitetima  Stanja sužene svijesti.Anestezija → potpuna neosjetljivost na podražaj o Kod disocijativnih stanja. psihoze. opažanja pridruženi psihijatrijskim poremećajima o oni su vezani uz smetnje svijesti. nezainteresirani. u nekim neurološkim p.To nije samo doživljaj osjeta. SH. već neki organitet (npr. POREMEĆAJI OPAŽANJA OPAŽANJE . a klinički se očituju kao agnozija Postoje p. agnozija).Hiperestezija → psihološki povećana osjetljivost na neki podražaj o U disocijativnim stanjima. depresija. upala uha) o Dolazi u stanjima intenzivnog afekta. već i doživljaj stvarnosti uopće POREMEĆAJI OPAŽANJA Uzrokovani oštećenjem osjetnih organa. smanjena ili odsutna osjetljivost određenog osjetnog područja o Promjene su psihološki uzrokovane 1) - . psihoorg. depresije.Proces pretvaranja fizičkih podražaja u psihološku informaciju . iluzije i halucinacije) Iluzije → kriva prepoznavanja o Obmane osjetila u kojima podražaj postoji. poremećaji o Pareidolija – stanje realnih podražaja koji se iskrivljeno doživljavaju  U njemu razni ljudi „vide“ različite stvari (oblici oblaka) o Dizosmija – ulizija vezana uz osjet mirisa  Krivo prepoznavanje mirisa kada se obični mirisi doživljavaju kao neugodni  Kod bolesti gornjeg dišnog sustava.

ljudi. može biti naredba da učini nešto zlo o Teleološke – glasovi koji daju savjete i upozorenje o Vidne  Jednostavne (fotomi) – u obliku iskre. depresija) i pri poremećenoj svijesti (delirij. stanjima sužene svijesti. kada je generalno funkcioniranje osobe promijenjeno ili poremećeno 3. glazbe. situacija i događaja  U SH. pucketanja  Složene (fonemi) – halucinacije glasa. tada skrivaju da imaju halucinacije o Imperativne – naređuju bolesniku da nešto napravi  Može biti protivno bolesnikovoj želji. manija.kada postoje i neki drugi poremećaji opažanja ili neka druga ozbiljnija psihopatologija (tj. ne skrivaju ih (priznaju da ih imaju)  Jedino ako su paranoidni prema drugima. a bolesnik se ponaša kao da podražaj postoji o Imaju jasnoću i osjećaj konkretnosti o Pojavljuju se pri očuvanoj (SH. 2. svjetla. prije svega u deliriju i drugim akutnim moždanim sindromima o Eidetičke – bolesnik svoja sjećanja doživljava kao stvarnost o Ekstrakampine – bolesnik „vidi“ što se događa izvan njegova vidnog polja o Autoskopse . kada su učestale. začepi uši) o Negativne – podražaj postoji. neprospavana noć) 80 . iluzija se ne javlja izolirano)→ovaj uvjet je najvažniji. ljudi koji su više vizualni ili slušni tipviše reagiraju na taj tip podražaja. a osoba ga ne percipira. one iluzije koje ovise o broju i kvaliteti receptora (najbolji primjer su taktilna osjetilna tjelešca-najviše ih je na jagodicama na prstima.halucinacije sebe samog pri čemu bolesnik ima osjećaj odvojenosti od vlastita tijela o Mikrohalucinacije – doživljaj malih ljudi. boje  Složene (vizije) – pojavljuju se slike predmeta.. buke  Pacijenti koji imaju slušne halucinacije u akutnoj fazi. sam bolesnik nije kritičan prema iluzijama (ovaj uvjet nije ključan) Halucinacije → uvijek su patološki doživljaj o Varke ili obmane osjetila gdje podražaja nema. sumraćno stanje) o Mogu biti osnovne i složene o Refleksne – podražaj jednog osjetnog područja izaziva doživljaj drugog područja  Nazivaju se i sinestezijama o Funkcionalne – dok je proces opažanja održan  Prestaju kada bolesnik spriječi opažanje (npr. 4. zvuka. životinja kukaca  Mikropsija – predmeti se doživljavaju kao umanjeni  Makropsija – doživljaj da su predmeti povećani o Dismegalopsija – predmeti izgledaju promijenjenog oblika ili veličine FIZIOLOŠKE ILUZIJE 1. isti podražaj na leđima i prstu-postoji razlika) 2. PATOLOŠKA ILUZIJA 1. tj ponaša se kao da ga nema o Slušne – najčešće halucinacije  Jednostavne (akoazmi) – halucinacije tona. može se sukobljavati s normama. fiziološke iluzije se javljaju i uslijed hipoksije ili umora (npr. šuma. a nije hiperestezija 3.

tumora mozga. psihijatar traga za njima-postavlja bolesniku direktno pitanje o Pacijenti češće negiraju u subakutnoj (kasnija faza bolesti) ili kroničnoj fazi  Tada već shvate da ih drugi stigmatiziraju ili izbjegavaju zbog halucinacija. pritisak  Kod SH. tj. a svijest je očuvana • Treba razlikovati od alkoholnog delirija o Prevladavaju vidne halucinacije. epilepsije. a osim što skrivaju postojanje halucinacija.. paranoidnoj psihozi. svrbež. formikacije i mikrohalucinacije. premješta. trnci. taktilnih ili drugih sadržaja o U osnovi neurološki fenomen 81 3) - . različitim tjelesnim bolestima Njušne ili halucinacije mirisa – doživljaji neugodnog ili ugodnog mirisa  Simptom epilepsije. da na početku bolesti nisu imali halucinacije ili da su javljale vrlo rijetko) o Na osnovi halucinacija svrstavamo kliničku sliku psihoze u pozitivnu (produktivnu) ili negativnu sliku Pseudohalucinacije → živahne dvodimenzionalne predodžbe koje nastaju pri očuvanoj svijesti. slušnih. ne može se odrediti udaljenost od njega pri čemu se njegova veličina doživljava realno Okusne – doživljaji nekog okusa  U epilepsiji. a neovisno o volji osobe o Nisu patološki fenomen – lažne halucinacije o Nemaju osjećaj tjelesnosti i realnosti o Pojavljuju se pri umoru. stanja Formikacija – podvrsta taktilne halucinacije s osjećajem kako bube i pauci gmižu po koži i izazivaju trnce  Karakteristično za alkoholni delirij Cenestetičke – rijetka i zastrašujuća doživljavanja kao da netko dodiruje. još i retrospektivno ublažavaju ili niječu (tj. oštećuje bolesnikove unutrašnje organe  Obično u SH Vestibularne – bolesnik ima osjećaj da se okreće on ili svijet oko njega  U SH i moždanim sindromima Halucinoza – javljaju se brojna halucinatorna doživljavanja koja straše bolesnika  Alkoholna – stanje u kojem prevladavaju većinom slušne halucinacije. ubod. i u paranoidnim stanjima Taktilne ili halucijnacije dodira – doživljaji različitih vrsta dodira: dodirivanje. psihoorg. SH. jednoličnom radu i zamaranju jednog osjetila o Hipnagogne – javljaju se pred san o Hipnopompne – prije konačnog buđenja o Obje su psihogeno uvjetovane i povezuju se s događajima koji su osobu emocionalno okupirali Poremećaji opažanja koji se pojavljuju s kognitivnim i tjelesnim oštećenjima Agnozija → nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vidnih. Sindom Alise u zemlji čudesa – dismegalopsija promijenjene veličine predmeta i/ili dijelova vlastita tijela Poropsija – iluzija u kojoj je čini da se predmet udaljuje. a svijest je sužena  o o o o o o o o o Pri postavljanju dijagnoze. bol.

tj. ali i opažanja o Uz njega se može javiti i apraksija Poremećaji opažanja koji se pojavljuju u disocijativnim/konverzivnim stanjima Ovdje se svrstava disocijacija te mikropsija. depersonalizacija.. stvaranja glazbe o Akinetopsija – nemogućnost opažanja pokreta Sumanuta opažanja → opažanja događaja tako da im se pridaje abnormalno značenje koje oni ne posjeduju o Kombinacija su halucinacije i sumnutosti Aura → upozoravajuća senzacija koja prethodi epileptičnom ili napadaju migrene Palinakuzija → fenomen opažanja nekog slušnog podražaja nakon što je on prestao Palinopsija → trajanje vidnog doživljaja nakon što je podražaj koji ga je uzrokovao prestao Adiadohokinezija → nemogućnost izvođenja brzih i/ili izmjenjujućih pokreta o Posljedica poremećaja psihomotorike. o Simultagnozija – nemogućnost shvaćanja više od jednog dijela neke vizualne scene istodobno ili povezivanja tih dijelova u cjellinu  Može se javiti samostalno ili u Balintovu sindromu o Amuzija – nemogućnost prepoznavanja. fuga i histerična anestezija Disocijacija → nesvjesni obrambeni mehanizam koji uključuje izdvajanje nekih mentalnih i ponašajnih procesa iz cjelokupnog psihičkog života o Događa se zbog nemogućnosti da osoba neka traumatska sjećanja uključi u svoje iskustvo te ih pohranjuje „izdvojeno“ od drugih sjećanja 4) - 82 . derealizacija.

spavanjem.Teže zadovoljenju što dovodi do ugode. napetost i uznemirenost .  To se javlja kod 2/3 oboljelih  1/3 oboljelih dolazi iz normalnih obiteljskih ili partnerskih okruženja Danas je sve češći oblik kombinacije anoreksije i bulimije TERAPIJA . njaegovim pokušajima i izvršenom samoubojstvu o Suicidalnost → kod različitih psihijatrijskih entiteta (depr. kada se pojavljuju druga tjelesna oštećenja i/ili psihičke smetnje kao posljedica dijete KVANTITATIVNI POREMEĆAJI: Jedenje manje ili više se javlja kod gotovo svakog psihijatrijskog entiteta (češće je jedenje manje). neki problem. vodom. izbjegavanjem boli i održavanjem vrste  Mogu biti kvantitativni (povećani i smanjeni) i kvalitativni o Socijalne (sekundarne.Dnevna potreba za hranom za zadovoljenje bazalnog metabolizma je oko 1500 kalorija za žene i 2300 kalorija za muškarce . kod tjelesnih bolesti.Prirođena potreba organizma koja se temelji na naslijeđenim automatizmima .vrlo složena i teška.Smanjenje ovog nagona se očituje u razmišljanjima o samoubojstvu. partneru i sl.Pojačani nagon za samoodržavanjem se ne smatra psihijatrijskim entitetom o Stanje u kojem osoba preživljava ili opstaje u opasnim. NAGON ZA SAMOODRŽANJEM .Omogućuje življenje i zadovoljavanje svih drugih nagona i potreba . stečene) 1. iako psihodinamsko gledište naglašava kako se radi o jednom poremećaju a različitim manifestacijama) Jedina sličnost između anoreksije i bulimije jest to da im nije poznata etiologija o postoje pokušaji objašnjenja etiologije anoreksije i bulimije poput otpora prema autoritetu. NAGON ZA HRANJENJEM . hranom. POREMEĆAJI NAGONA NAGONI .Kao mjera uhranjenosti rabi se indeks tjelesne mase (ITM ili BMI) o Omjer težine i kvadrata visine . odrastanju.. situaciju  Manje psihopatološki utemeljeni jer se obično ne radi o psihijatrijskoj bolesti 2. SH). kada nastaju brza i velika kolebanja u tjelesnoj težini. kod anoreksije i bulimije se to javlja izolirano Anoreksija i bulimija su 2 različita poremećaja (oko toga se slaže većina autora. međutim. a nezadovoljenje nagona izaziva zadovoljstvo.Nagon je u najširem smislu energija ili sila koja organizam nagoni na neku aktivnost . ali i u psihički zdravih ljudi koji se nalaze u kriznim situacijama  I kod ljudi koji ne pokazuju nikakve smetnje ili to okolina ne primjećuje o Demonstrativni pokušaj samoubojstva → ne sadržava želju da se osoba ubije nego da s tim činom skrene pažnju na sebe.Filogenetski i ontogenetski najstariji .Dijele se na: o Vitalne (primarne) – nagon za samoodržanjem.Nema stroge definicije postaje li dijeta poremećajem i kada on nastupa o Vjerojatno onda kada osoba izgubi kontrolu nad dijetom. nekad neučinkovita čak i u bolničkim uvjetima 83 - . teškim i na prvi pogled bezazlenim situacijama . roditeljima.

u kojem je osoba u zastupanju vegetarijanstva agresivna prema okolini. i 25. poremećaj se može javiti i u kasnijoj dobi kod žena (oko 40. nekrofagija i antropofagija . toj osobi o Fiziološka pika – javlja se u trudnica o Patološka – u duševnih bolesnika  Jedenje metala i mentalnih predmeta. škroba. mesa leša (nekrofagija)  Kanibalizam (antropofagija) – ubojstvo nakon kojeg se jedu dijelovi tijela ubijenog  Koprofagija. bulimija u promilima (znači tisućinkama) Anoreksija → smanjenje uzimanja hrane i izbjegavanje neke hrane prije svega zbog želje da se bude mršav o Pri tome dolazi do pada tjelesne težine i različitih metaboličkih. Godine o U 80-90% slučajeva pogađa žene o Kad jednom završi anoreksična epizoda. atipičnoj depresiji.Ciklus budnost – spavanje – osnovni cirkadijurni ritam o Jezgra SC N usklađuje soavanje i budno stanje s noći i danom o Mijenja se tijekom života – spavanje se skraćuje .. stakla. maniji. leda. kose ili vune. te kada postoje neki drugi psihički simptomi  Osoba može imati i sumanute misli o zdravom načinu života - - - 3.anoreksija 5% bolesnika umire. a stanje svijesti promijenjeno pri čemu je opažanje vanjske situacije bitno smanjeno o Osnovno objašnjenje uloge spavanja je u oporavku organizma o Mišljenje o spavnju kao adaptivnom ponašanju .) KVALITATIVNI POREMEĆAJI: Pika → jedenje nejestivih tvari ili one hrane koja nije primjerena podneblju. hormonalnih i drugih promjena o Obično je simptom nekog drugog poremećaja o Kad se javlja kao samostalni poremećaj – anorexia nervosa o Javlja se obično između 15.uvijek se javljaju uz SH i predstavljaju teške poremećaje Vegetarijanstvo → nejedenje mesa i hrane životinjskog podrijetla o Samo vegetarijanstvo ako je izolirano nije psihopatološki poremećaj o Ekstremno – psihopatološki p. psihoorganskim poremećajima. kasnije osoba ima veću vjerojatnost razviti ponovno anoreksiju ili neki drugi poremećaj Bulimija → povećanje nagona za hranjenjem o Promjene u težini te niz metaboličkih promjena i oštećenja o U intelektualnim teškoćama. fecesa (koprofagija). temporalnoj epilepsiji o Kao samostalni entitet – bulimia nervosa o Omjer oboljelih po spolu je Ž:M=2:1 o Prognoza je bolje nego kod anoreksije.Ortodoksno spavanje (non-REM) o Faze 1 i 2 – faze površnog i plitkog spavanja o Faze 3 i 4 – faze fubokog spavanja . SMRTNOST . godišnjem dobu.Spavanje je fiziološka manifestacija u kojoj je motorička aktivnost snižena. NAGON ZA SPAVANJEM .Paradoksno spavanje je REM faza 84 .

. o Brzi očni pokreti. uz paralizu voljnih mišića i promjenu mišićnog tonusa o Ovdje se događa sanjanje 85 .

SH. manija. autosomno nasljedna prionska bolest gdje se javlja demencija koja završava smrću KVANTITATIVNI POREMEĆAJI ILI DIZSOMNIJE Insomnija → nesanica koja se može javiti kao smetnja usnivanja i/ili prosnivanja pri čemu je smanjena kvaliteta spavanja o Javlja se i dnevna pospanost o Jedna od najčešćih simptoma u medicini o Primarne – bez povezanosti s psihičkim/tjelesnim bolestima  Psihofiziološke – uzrokovane su uvjetnim podražajima (npr. zlouporabom kofeina. slabija koncentracija. vezana za tjelesne bolesti. ovisnosti. anksiozna stanja.. glavobolje. bolesti s oslabljenom cerebralnom cirkulacijom i metaboličke bolesti o Nesanica se javlja praktički kod svih psihijatrijskih bolesti  Depresija. OKP  Može biti uzrokovana lijekovima.emoc. obično psihofarmaka te se javlja u stanjima intoksiciranosti - - - 86 . psihotičnih fenomena te niza tjelesnih promjena poput povišenja krvnog tlaka. faze) se bolje podnosi o Na početku se ne vise značajne posljedice o Poslije se javljaju umor. neorijentiranosti. psihoorg sindromi. otežana koordinacija pokreta Deprivacija dubokih faza i REM faza spavanja se teže podnosi o Već nakon nekoliko dana dolazi do konfuznosti. pretilih. a javljaju se prije ili nakon životnih događaja odnosno stresogenih situacija (kod smjenskog rada i jet laga)  Obiteljske – nastaju kao česti poremećaji usnivanja i/ili prosnivanja u nekim obiteljima  Idiopatske – nepoznatog uzroka. sa zahvaćenim anatomskim strukturama koje zatvaraju dišni put • ovo stanje prati i hrkanje  Sindrom nemirnih nogu – pojava malih pokreta nogu koji se javljaju portiv bolesnikove želje • Potreba se pojačava navešer što ometa usnivanje  Hipersomnija – pretjerana dnevna pospanost • Osoba spava dugo i ako je probudimo reći će da je umorna i da želi spavati i dalje • Može biti situacijska. nistagmusa Dugotrajna deprivacija može dovesti do smrtnog ishoda o To se vidi u fatalnoj obiteljskoj nesanici – rijetka. može biti posljedica uzimanja različitih lijekova. uzbuđenje)  Situacijske – traju kratko. a ne mogu se svrstati ni u jednu drugu skupinu nesanica o Sekundarne – u tjelesnim i psihijatrijskim poremećajima te zbog primjene određenih lijekova  Bolni sindromi. prilagodbe. Deprivacija plićih faza spavanja (1. psihijatrijske p. spavanja  Apneja u spavanju – prestanak disanja u snu dulji od 10 sekundi • može biti sentralnog.. nikotina ili alkohola o Nesanice koje se javljaju s drugim p. tremora. p. i 2. opsrtuktivnog ili mješovitog tipa • opstruktivni je najčešći i obično se javlja kod muškaraca.

katapleksija (trenutačna slabost mišićnog tonusa). reaktivnim stanjima. a ne nesanica)  Nesanica čija je podloga psihijatrijska treba liječiti odgovarajućim psihofarmakom (za onaj poremećaj koji je u podlozi)  Situacijske nesanice. može se javiti kao ssimptom epilepsije i fuge Noćni strah → naglo buđenje praćeno jakim strahom o Obično u prvoj polovini spavanja. iz dubokih non-REM faza o Prisutni su vegetativni znakovi (lupanje srca. osoba ustane i ushoda se o Svijest na početku nije potpuno bistra.. ispitni rokovi) i nakon toga produlji vrijeme spavanja radi se o rebound fenomenu koji je normalan. zbog jet laga. neprospavane noći i češće u nekim obiteljima o Osim kao zaseban poremećaj. vrištanje. a mogu se javiti i krik. p.javlja se kod svake vrste deprivacije o Ukoliko osoba neko vrijeme ne spava (npr. prilagodbe. osoba uobičajeno spava 6-8h i u jednom trenutku počinje spavati više od 10h • Nije poremećaj ako netko ima bioritam spavanja duljeg od 10h  Narkolepsija – (neurološka) bolest koju obilježava povećana potreba za spavanjem u obliku napadaja spavanja • Pospanost nastupa tijekom monotonih radnji. ali vrlo brzo to postane o Obično je prisutna amnezija za ovo razdoblje – osoba se ujutro nejasno sjeća ili se ne sjeća ove epizode o Javlja se samostalno ili u p. vezano uz REM fazu o Osoba uz intenzivan strah ima neugodne sadržaje sna o Vegetativni simptomi su rjeđi 87 • - - - . raspoloženja Noćna mora → buđenje u drugoj polovini spavanja. ubrzano disanje. npr. a ne poremećaj KVALITATIVNI POREMEĆAJI ILI PARASOMNIJE Hodanje u spavanju → kratkotrajno djelomično buđenje s automatizmom motorike kao u budnom stanju o Svijest je pomućena. ali i za vrijeme složenih • Karakteristična četiri simptoma: napadaji spavanja. drhtanje). ako se budi više od 4 puta tijekom jedne noći. a osoba poslije pokazuje amneziju za ovo razdoblje o Katkad se javlja nakon umora. paraliza spavanja (osjećaj potpune oduzetosti tijekom noćnih buđenja) i hipnagogne halucinacije o Nesanice u užem smislu  3-4% nesanica  Radi se o nesanici ako osobi treba dulje od 45 minuta da zaspi. liječi se somatska bolest. ako je duljina spavanja kraća od 4 sata i ako se sve to ponavlja barem 4 puta na tjedan i ukupno traje dulje od mjesec dana o TERAPIJA:  Jedino nesanice u užem smislu liječe lijekovima za spavanje (hipnotici)  Nesanica koja za podlogu ima somatske bolesti treba liječiti lijekom za tu somatsku bolest (tj. plač. Primarna – produljenje noćnog sna uz dnevnu pospanost o Ovdje se ne javlja katapleksija • Periodična – pretjerana pospanost se javlja u epizodama koje traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana te ih prati povećan apetit i povišen spolni nagon • Hipersomnija u užem smislu o Npr. se liječe melatoninom Rebound fenomen .

. p. prilagodbe. o Može biti samostalni entitet. p. ličnosti. SH 88 . a javlja se i u depresiji.

p.popuštanje mišićne napetosti i osjećaj općeg blagostanja . anksioznosti ili depresivnosti Averzija prema spolnom činu → izbjegavanje spolnog kontakta o Osoba izbjegava genitalni kontakt sa spolnim partnerom - - - 89 . kimanje glavom u snu. spolnog uzbuđenja i genitalnog odgovora u samom koitusu. ličnosti ili kao samostalni entitet o Frigidnost . ali i u ostalim fazama se mogu pojaviti bolni sindromi (dispareunija. do p. p. nakon što stekne kontrolu noćnog mokrenja.kod muškaraca  U užem smislu – obuhvaća smetnje u postizanju i održanju erekcije o Javlja se u različitim oblicima – od p. koji prate promjene na spolnim organima o Orgazam → vrhunac spolnog zadovoljstva o Smirenje → opće opuštanje. preko p. to je oblik kompulzivnog obavljanja spolne aktivnosti o Nimfomanija – seksualna ovisnost u žena o Satirijaza – seksualna ovisnost u muškaraca o Javlja se i u maniji.U četvrtoj fazi se ne pojavljuju karakteristični poremećaji spolnog nagona o Ovdje. kroničnim psihoorg. Noćno mokrenje ili enureza→ nastaje u vrijeme dubokih faza spavanja o Idiopatsku treba razlikovati od simptomatske kada je mokrenje posljedica nekog organskog zbivanja o Idiopatska može biti:  Primarna – kada dijete ne stekne kontrolu mokrenja (u dobi 2-4 godine)  Sekundarna – kada osoba. povrata želučanog sadržaja i kardiološki simptomi povezani sa spavanjem - 4. sindrom gutanja. želje za spolnim činom i averzije prema spolnom odnosu..U prve tri faze javljaju se kvantitativni poremećaji spolnog nagona (specifične spolne disfunkcije) . SPOLNI NAGON Ostvaruje se kroz četiri faze: o Želja → obilježavaju ju seksualne fantazije i sama želja za seksualnim kontaktom o Uzbuđenje → subjektivni osjećaj seksualnog zadovoljstva. doživljavanja boli pri spolnom odnosu i vaginizma Poremećaj spolne želje → prisutan kada je ta želja smanjena ili odsutna o Riječ je o trajnom ili povremenom smanjenju ili izostanku seksualnih fantazija i želje za seksualnom aktivnošću o Može se javiti samostalno (spolna disfunkcija). depresiji.. pod utjecajem različitih psihostimulansa o Terapija je psihoterapija Smanjenje spolnog nagona → javlja se u SH. vaginizam) KVANTITATIVNI POREMEĆAJI Povećanje spolnog nagona → kada je izolirani fenomen (najrjeđe). ju privremeno gubi Bruksizam → škripanje zubima u spavanju Paraliza spavanja → iznenadna nesposobnost pomicanja nakon usnivanja ili buđenja Govorenje u snu. kronična paroksizmalna glavobolja. a kao i posljedica kroničnog stresa. doživljavanja orgazma.kod žena  U užem smislu – nemogućnost doživljavanja orgazma u žena o Impotencija .

o Obično partneri emocioonalno uredno funkcioniraju.. ali u jednog od njih približavanje spolnom odnosu izaziva uznemirenost i strah do te mjere da se odnos izbjegava ili osoba ulazi u spolni čin. ali nedostaje spolni užitak 90 .

strah. frigidnost u užem smislu. organski ili mješoviti • Te smetnje se javljaju i kao nuspojava niza lijekova Poremećaji doživljavanja orgazma u žena ili anorgazmija → inhibirani orgazam. SH. spolnog uzbuđenja u muškaraca – smetnje erekcije  Nemogućnost da se postigne ili održi erekcija za obavljanje spolnog čina  Može bit trajno. za vrijeme ili nakon koitusa o Češća u žena i obično se javlja u obliku vulvodinije (bol vanjskih sp. krivnja)  Mogu biti povezane s hormonalnim oscilacijama te s nuspojavama lijekova o P. a može se javiti i u psihijatrijskim p. u koitusu ili masturbaciji o Mogu biti trajne. seksualni poremećaji ili parafilije Radi se o seksualnim p. uzbuđenja o Voajer najčešće ne ostvaruje seksualni kontakt s promatranom osobom o Masturbacija do orgazma prati čin promatranja ili ga neposredno slijedi o Češće se javlja u muškaraca 91 - - - - - . froterizam Voajerizam → ponavljano zamišljanje ili promatranje drugih ljudi radi postizanja sp. ADHD p. stečeno ili situacijsko stanje  Samostalni poremećaj ili prati tjelesne bolesti ili psihijatrijske entitete  Uzroci su psihološki. spolnog nagon o Voajerizam. spolnog uzbuđenja u žena – smetnje lubrikacije  Nemogućnost da se primjereno spolno uzbuđenje postigne ili održi do kraja spolne aktivnosti  Javljaju se kao spolna disfunkcija ili su vezane za psihičke smetnje (anksioznost. stečene ili situacijske o Uzroci mogu biti organski. strah od trudnoće ili gubitka kontrole) Poremećaji doživljavanja orgazma u muškaraca → inhibirani orgazam. zakašnjela ejakulacija i izostala ejakulacija o Stalni ili povremeni izostanak orgazma nakon primjerena spolnog uzbuđenja o Mogu biti trajni. transvestizam.. ekshibicionizam. fetišizam. a može biti toliko izražena da osoba uzbjegava sp. kontakt o Organski je i psihološki uvjetovana Vaginizam → grč muskulature dna zdjelice o Nenamjerni spazam koji onemogućuje koitus ili je on bolan KVALITATIVNI POREMEĆAJI Poremećaji seksualne sklonosti. odrasle dobi) Prijevremena ejakulacija → prerana ejakulacija u odnosu na onu željenu o Stanje u kojem se stalno ili povremeno postižu orgazam i ejakulacija prije nego što bi to muškarac želio o Ejakuliranje koje se događa prije ili odmah nakon penetracije o Poneka uzrokovana organskim razlozima. Poremećaj spolnog uzbuđenja → nazivaju se i p. anksiozni osjećaji i osjećaji krivnje. organa) o Može biti pvozeana sa smetnjama lubrikacije i vaginizmom o Bol ometa spolni odnos. stečeni ili situacijski o Uzroci su organski i psihički o Javljaju se i u psihijatrijskim entitetima (depresija. OKP. ako su ta ponašanja snažna i prevladavajuća i ako osoba samo njihovim prakticiranjem ostvaruje spolno uzbuđenje i zadovoljstvo Perverziteti → blaži kvalitativni p. ali i različiti psihološki čimbenici (pshijatrijski p. depresivnost. Dispareunija → genitalna bol prije. a nakon normalnog spolnog uzbuđenja.. označuje povremeni ili stalni izostanak (ili kašnjenje) orgazma. spolnog odgovora o P.

o Podjela na one koji ne mogu spolno općiti s odraslom osobom (funkcioniraju samo s djecom) i na one koji sp. depresiji Pedofilija → spolna aktivnost muškaraca s djecom pretpubertetske dobi s kojom ti muškarci obično nisu u srodstvu o Gledanje. homoseks. a u još širem spolnu nastranost. i biseks. a u svrhu postizanja sp. vješanje. uzbuđenja o Dijagnosticira se ako traje najmanje 6mj i ako postoje jake seksualne fantazije i aktivnosti kojima se nanosi patnja žrtvi o Udaranje. mogu ga uzrokovati hormonalne smetnje.. i bolesti (p. vezivanje. silovanje o Većinom kod muškaraca o Osim kao samostalni entitet. genitalni kontakt o Može biti heteroseksualna. mučenje. bičevanje. ili neovisno o njima o NEMA U KNJIZI. općenju sa životinjama o U širem smislu označuje analni odnos. vezivanje. SH. ličnosti. Ekshibicionizam → ponavljano izlaganje vlastita golog tijela obično nepoznatim osobama. a radi postizanja spolnog uzbuđenja o Orgazam se postiže masturbacijom za vrijeme ili nakon izlaganja Transvestizam → oblačenje u odjeću suprotnog spola da bi se postiglo spolno zadovoljstvo o Obično u muškaraca heteroseksualne orijentacije Fetišizam → upotreba predmeta da bi se ostvarilo sp. pri različitim psihijatrijskim p. funkcioniraju sa odraslim osobama o Javlja se u stanju intoksikacije. a može biti i simptom psihijatrijskih p. čak i situacije u kojoj joj je ugrožen život o Češće kod muškaraca o Javlja se kao izolirani fenomen ili u p. ličnosti i SH) Spolni mazohizam → označuje doživljavanje psihičke i fizičke patnje radi postizanja spolnog uzbuđenja o Osoba pristaje na vlastito ponižavanje i podčinjavanje o Prihvaća udaranje. izopačenost. dodirivanje. parafiliju Nekrofilija → zadovoljenje spolnog nagona s mrtvim tijelom Akrotomofilija → seksualni je interes usmjeren prema partneru kojem nedostaje jedan ili više udova Koprofilija → zadovoljenje spolne želje pri defeciranju na partnera ili kada partner to čini osobi s ovim poremećajem o Koprofagija – jedenje fecesa o Klizmafilija – upotreba klizme kao dijela seksualne stimulacije Urofilija → postizanje spolnog uzbuđenja i zadovoljstva uriniranjem (na partnera ili kada to ovaj čini) o Kod oba spola - - - - 92 . PITAO NA USMENOM:  Gerontofilija → sklonost seksualnoj aktivnosti sa osobama starije životne dobi (najčešće mlađe žene sa stariji muškarcima) Zoofilija ili sodomija→ zadovoljenje spolne želje u sp. zadovoljstvo o Obično se radi o predmetima kojima fetišist pridaje posebno značenje intimno ih povezujući s ljudskim tijelom Froterizam → trljanje penisa o stražnjicu ili neki drugi dio ženskog tijela kako bi se postigao orgazam o Događa se u prostorima gdje ima mnogo ljudi ili vozilima javnog prijevoza Perverzije → teži kvalitativni poremećaji spolnog nagona Spolni sadizam → izazivanje fizičke i/ili psihičke boli spolnom partneru.

upotrebi prostih i vulgarnih riječi. a sve radi postizanja sp. aktivnost. uzbuđenja o Bolesnik se na ovaj način obraća najčešće nepoznatim ljudima - 93 . opisu spolnog čina. o Može biti povezana s masturbacijom u kojoj se različiti predmeti guraju u otvor mokraćne cijevi Skatologija → sklonost opscenom i lascivnom izražavanju. upotrebi zvukova koji podsjećaju na sp..

uzbuđenje  Silovanje je kazna. uzbuđenje postiže ili ga pojačava samo sa svojim srodnikom. ali ovdje se uglavnom radi o urednoj genetici bez psihičkih poremećaja - - - - - 94 . osveta. tada se radi o poremećaju spolnog nagona POREMEĆAJI SPOLNE ULOGE ILI IDENTITETA Transseksualnost → snažna i jaka spolna (rodna) identifikacija koja uključuje nelagodu prema svojem biološkom spolu i želju da se steknu tjelesna obilježja suprotnog bio. i tada se ne smatra psihopatološkim odstupanjem o Rijetko se javlja sa SH o Za prihvaćanje u javnosti odgovorni plastični kirurzi o Prije je to bila kategorija podvojenog identiteta ili shizofrenije o Uzrok je u razini testosterona o Može se javiti zbog kromosomske aberacije. aktivnosti usmjeri samo na jedan dio partnerova tijela o Obično se naziva i oralizam jer je najčešće radi o oralnom kontaktu s različitim dijelovima tijela o Obično usmjeren prema ženskom spolovilu. spolnog nagona povezan sa sadizmom  Tada silovatelj žrtvu prisiljava na sp.. želi njegovu promjenu u suprotni spol o Može se javiti neovisno o nekom psihijatrijskom p. Parcijalizam → kada se osoba u svojoj sp. ličnosti Incest → spolni odnos bliskih srodnika o Najčešće je između brata i sestre. a moguće su sve kombinacije partnera Infantilizam → stanje u kojem se osoba u spolnom činu ponaša kao dijete ili sebe zamišlja kao dijete Hipoksifilija → želja da se spolno uzbuđenje postigne ili pojača doživljavanje orgazma putem hipoksije (smanjene opskrbe mozga kisikom) o Ostvaruje se upotrebom nekih lijekova. a u širem smislu je silovanje svaki spolni kontakt nastao nadvladavanjem o Rjeđe se javlja kao p. spolu. a zatim između oca i kćeri o Ako osoba sp. tvari ili gušenjem o Autoerotska asfiksija – osoba se pri masturbaciji na različite načine guši ili smanjuje udisanje zraka Višestruki poremećaj seksualne sklonosti → kada jedna osoba pokazuje dvije ili više parafilija. odnos radi postizanja ili pojačanja spolne želje i uzbuđenosti o Češće je čin agresije u kojem silovatelj ne doživljava pojačano sp. penisu ili anusu o Osoba spolno funkcionira samo na ovaj način Triolizam → varijanta seksualne aktivnosti u kojoj troje ljudi redovito spolno funkcionira o Svi partneri su emocionalno i seksulano povezani. pokazivanje moći  Pri ovakvom silovanju. ekshibicionizam/voajerizam i sadizam/mazohizam Silovanje → u širem smislu poremećaj spolnog nagona o Označuje nasilni spolni odnos. spola o Osoba se osjeća zarobljenom u bio. silovatelj najčešće ima neki p. ne prihvaća ga. odvojeno ili istodobno o Najčešće u kombinaciji fetišizam/transvestizam.

o Spolna orijentacija se odnosi na sp. koja obuhvaća maštanje. osim u slučaju egodistone biseksualnosti Terapija: psihodinamska. a ne psihički p. ali dugo traje i daje slabe rezultate (lakše je preorijentirati biseksualca nego homoseksualca) - - 95 . o Poremećaj samo ako je egodistona (neprihvaćena)  Tada sp. orijentacije. odgovor prema drugim osobama istog ili drugog spola  Čine ju želja. ponašanje i identitet  Želju i ponašanje (izbor) treba odvojiti od seksualnog identiteta (osjećaj sebe kao spolnog subjekta) Homoseksualnost → erotska povezanost s partnerom istoga spola. želje i aktivnost. orijentacije dovodi do raznih teškoća i osoba ju ne može prihvatiti i obično je želi promijeniti o Postoje latentna homoseksualnost (oko 50% populacije koja prihvaća homoseksualnost) i manifestna homoseksualnost (oni koji jesu homoseksualci) Biseksualnost → označuje prisutnost spolne orijentacije prema oba spola o Ni ova sp. orijentacija se ne smatra psihijatrijskim poremećajem.. POREMEĆAJI SEKSUALNE ORIJENTACIJE Homoseksualnost i biseksualnost su „poremećaji“ spolne orijentacije o Oblici sp.

tj. Kronična (doživotna) i najteža duševna bolest → najčešće je kroničnog tijeka. poremećena afektivnost. Ne zna se uzrok shizofrenije → SH je multifaktorijalno uzrokovana. simptomi dezorganiziranog mišljenja (disocirani misaoni duktus. izmijenjenoj i drugačijoj od okolnog realiteta - SHIZOFRENIJA . a težina bolesti određuje prognostički ishod koji ovisi o simptomima bolesti i nizu različitih čimbenika vezanih uz bolesnika i njegovu obitelj o Dio bolesnika ima lošu prognozu – SH tada ima kroničan tijek i to su najteži oblici o Ima i akutnih shizofrenih psihoza kod ljudi s dobrom prognozom jer nemaju svakodnevni kronicitet o Neki anksiozni poremećaji ili OKP mogu biti teži za okolinu 4. ali to ne uzrokuje shizofreniju jer bolesnici mogu imati normalne majke) 5. psihotični poremećaji kojima je zajedničko obilježje pojava psihotičnih simptoma o Pozitivni simptomi: sumanute misli. p. riječ je o višestrukim čimbenicima o Biološki. no nema svaki SH bolesnik sve simptome te bolesti te se praktički sve moguće promijenjene psihičke funkcije mogu javiti u SH  Ne postoje dvije iste SH o Najznačajniji simptomi: poremećeno mišljenje (i govor). socijalni i psihološki faktori koji se vežu za nastanak bolesti i oblikovanje kliničke slike 96 . afektivnosti. a nema ni dokaza da je SH nastala zbog „neadekvatnog“ odgoja o Okolina može biti suodgovorna kao trigger (ako je obitelj prehladna ili pretopla te u slučaju overprotektivne majke.Postoji ideoafektivna disocijacija → stanje u kojem su misli i osjećaji često neusklađeni o Oni nisu sukladni ni s vanjskim svijetom – zato su oni u nekom svojem svijetu  Taj svijet je izvan uobičajene stvarnosti.. promjene u ponašanju i međuljudskim odnosima. halucinacije. SHIZOFRENIJA I DRUGI SUMANUTI POREMEĆAJI Ovu skupinu čine psihoze. volje i psihomotorike 2. p. To je jedna bolest → nije jedna bolest već skupina različitih poremećaja koji imaju neka zajednička obilježja (glavno je psihotičnost) o Njezini su simptomi mnogobrojni. smetnje doživljavanja vlastite ličnosti (depersonalizacija i derealizacija) te poz. anhedonija i avolicija Ove osobe žive u „svojoj“ stvarnosti. sumanutosti.Unatoč sumanuto-halucinatornim produkcijama bolesnik može zadržati značajne oblike svakodnevnog funkcioniranja a) Zablude vezane za SH 1. autizam. verbigeracije. ali je za bolesnika stvaran o Osnovna značajka SH – bolesnik „ne testira realitet“ (živi u svijetu koji je drugačiji od okolinskog)  Ovo nije patognomonično (strogo specifično) za SH  Odnosi se općenito na psihoze  Znak je psihotičnog funkcioniranja . a ne u SH 3. tj. pažnje i opažanja. Za njezin nastanak odgovorna je okolina i sam bolesnik → bolesnik nije odgovoran niti kriv zato što je obolio. blok misli) o Negativni: alogija. Riječ je o podvojenoj ličnosti → podvojena ličnost je iznimno rijedak poremećaj koji se prije svega javlja u disocijativnim stanjima.

Nema prave terapije (lijeka) → farmakoterapija je najvažnija u liječenju o Antipsihotici daju najbolje rezultate u tretmanu SH o Postoje lijekovi koji uzrokuju povlačenje ili bitno smanjenje simptoma SH i dovode do emoc. Shizofreni bolesnik opasan je za sebe i okolinu → suicidalnost i heteroagresivnost se ne pojavljuju u svih SH bolesnika. opisao bolesnika koji je u mladosti počeo intelektualno propadati.g. opisao kombiniranu formu katatonije i hebefrenije . opisao psihozu koju je nazvao hebefrenija .depresivne psihoze  Psihoze koje nazina demencija prekoks • Ovu skupinu čine: hebefrenija. neuroregenerativna.g. stvorio klasifikaciju duševnih poremećaja o Podijelio ih je na dvije velike skupine  Manično. partnerskih. neuromodulatorna i druge terapije te socioterapijski i psihoterapijski pristup i psihoedukacija 7.. opisao psihozu katatonog tipa o Uvodi pojam katatonia . imao je halucinacije i sumanute misli o Bolest nazvao demencija prekoks . ali katkad nije prisebna o Uklanjanje odgovornosti za brigu o sebi i svojoj bolesti je za SH bolesnika loše i kontraučinkovito o Cilj liječenja je i rehabilitacija o No neki bolesnici se nisu sposobni brinuti o sebi u svim aspektima života pa im treba pomoć druge osobe u pravnom i ekonomskom smislu o Ali veliki broj bolesnika ne treba staratelja – prisebni su i mogu odlučivati o sebi i za sebe b) Povijest koncepta SH . postupno zakazuje u funkcioniranju i svim emoc. Bleuler → skupini SH pridodao još jednu psihozu – jednostavnu ili SH simplex o Ovdje nema produktivnih simptoma.Kahlbaum → 1874.Kraepelin → 1896. kod paranoidne SH o Najbolja je prevencija tretman koji uključuje biopsihosocijalni pristup 8./soc.g. Bolesnik nije svjestan svojih postupaka i nije odgovoran za njih pa mu treba oduzeti poslovnu sposobnost i odrediti staratelja →osoba je svjesna svojih postupaka. sama je sebi dovoljna.Morel → 1860. relacijama o Smatrao je kako se ove bolesti ne pojavljuju samo u mladosti te kako ne trebaju završiti u demenciji. katatonija i demencija paranoja • Zajednička obilježja su zakočeni misaoni tok. deterioraciji (raspadu ličnosti) o Kod njih nije riječ o intelektualnom propadanju nego o rascjepu misli od osjećaja o Za ove psihoze uveo naziv grupa shizofrenija o Uveo koncept „4 a“ simptoma koje mora imati shizofreni bolesnik:  Autizam – povlačenje iz društva.E.g. stabilnosti te kognitivne i socijalne rehabilitacije o Još se koriste i elektrokonvulzivna terapija. tj. 6.Fink → 1881. osoba se povlači. prijateljskih. emocionalna tupost i gubitak energije o Shizofrene simptome podijelio na floridne i deficitarne . rodbinskih odnosa  Ambivalencija – dvostrukost emocija 97 .Hecker → 1871. a kad se pojave obično nisu dugotrajan simptom o Suicidalna razmišljanja se obično jave izvan faze akutnog pogoršanja bolesti (oni koji su u remisiji i ne žele ponovno javljanje simptoma) o Opasnost za druge ugl.g.

. • U jednom trenutku voli i mrzi 98 .

opažanja (halucinacije) i sadržajni p. osjećaj afektivne praznine. anhedoniju. andehonija. prognozu. deorganizirano ponašanje i „distorzija realiteta“ Četverodimenzionalni → uključuje poz. cenestetičke halucinacije  Specif. socijalno povlačenje. krut  Poremećaj asocijacija – formalni poremećaj mišljenja u kojem bolesnik ima svoj slijed asocijacija koji je neobičan i neshvatljiv okolini o Kanije uveo još „2a“ simptoma:  Poremećaj pažnje  Anhormija – odsutnost vitalnih i nagonskih dinamizama o Po njemu su „a“ simptomi primarni  Bez njih se ne mže postaviti dijagnoza SH o Postoje i akcesorni simptomi  Prije svega p. ima lošiju prognozu Andreasen – klasificirala SH razmatrajući njihov početak i tijek. niti na deterioraciji Kretschmer → povezao SH s asteničkom konstitucijom Schneider → podijelio simptome SH u one prvog i drugog reda o Simptomi I. konstrukt SH kao proces ili reakciju o Stvorila koncept pozitivne i negativne SH o Pozitivna SH – ima poz. tj. reda: slušne halucinacije. uzbuđenost i depresivnost  99 - - - - - . a prisutni negativni (deficitarni)  Socijalno ponašanje. mišljenja. nametanje ili kontroliranje volje. udaljen. halucinatorna doživljavanja. afekta. fenomen oduzimanja ili nametanja misli. anhormija. neg. SH Dvodimenzionalni model SH → pozitivna i negativna Trodimenzionalni → SH čine psihomotorne promjene. za SH i bez njih se ona ne može dijagnosticirati o Simptomi II. hipobuliju. fenomeni depersonalizacije i deralizacije) o Negativna – odsutni su produktivni simptomi. izoliranom svijetu  Forma slična SH simpleks i u prosjeku ima lošiju prognozu od poz. socijalnog osiromašenja Carpenter → uvodi pojam deficitarnih i nedeficitarnih simptoma SH o Deficitarni su simptomi primarni ili sekundarni (posljedica produktivnih simptoma) Strauss → smatra produktivne simptome direktnom posljedicom oštećenja SŽS-a. simptoma.. reda: drugi p. ima pozitivne simtpome. simptome. smetenost. dobro reagira na farmakoterapiju i ima povoljnu prognozu o SH sindrom tip II – počinje postupno. formalni p. opažanja. Poremećaj afekta (kratkotrajnog raspoloženja) • Dolazi u obliku kvalitativno promijenjenog afekta • Bolesnik je emoc. simptoima. depresivne i euforične promjene raspoloženja. s neg.. mišljenja (sumanute misli) o Opisao i shizoidnu ličnost koja se može razviti u SH o Mišljenje SH bolesnika je nazvao autističkim (njegov sin to nazvao dereističkim) Meyer → smatrao da nije riječ o bolesti nego o odgovoru na životne stresne situacije o Uveo pojam sindrom shizofrene reakcije o Nije inzistirao na postojanju specif. a deficitarne (negativne) simptome odsutstvom normalnih funkcija Crow → SH podijelio na dva sindroma o SH sindrom tip I – naglo počinje. p. hladan. život u svojem. simptome.tj produktivne simptome (sumanute misli. slabije reagira na terapiju.

Petodimenzionalni → integrira poz. uzbuđenost. neg. simptome. afektivne simptome (depresivnost i/ili anksioznost) i kognitivne smetnje 100 .. simptome.

i nakon 50.5 do 2%. – poligenetski prijenos 101 .Veća pojvanost u etnički manjinskim skupinama . ličnosti). shizoidni i shizotipni p.g. i 40. i 25. prosječni rizik za obolijevanje je 1%.Učestalija u gradovima nego u seoskim područjima o Oboljeli češće žive u središnjim zonama gradova  Tu su odvojeni od bliskog kontakta s drugima .U svijetu oko 24 milijuna SH bolesnika.g. i 35. psihološki i socijalni čimbenici u složenom međuodnosu . ličnosti te neshizofrenih psihoza o Studije genske povezanosti otkrivaju genske lokuse koji se nasljeđuju kao i SH  SH spada u skupinu složenih genski p.-29.. no neka istraživanja pokazuju češću pojavu SH u muškaraca o Češće konzumiranje droga kod M (?) o Rijeđe kod Ž zbog upotrebe kontraceptivnih sredstava koja sadržavaju estrogenn koji ima dopamin blokirajući učinak (?) o Ranija pojava kod M – najčešće od 15-24. simptoma .g.uzrok SH još uvijek nije poznat .Postoje geografske razlike u učestalosti SH o U nekim zemljama je učestalija (Irska. .g. o U više od 50% bolesnika SH se javlja između 15. iz shizofrenog spektra (paranoidni.SH bolesnici su češće rođni zimi i u rano proljeće nego u druga doba godine o Povezuje se s virusnom teorijom o nastanku SH d) Etiologija .Češće obolijevaju osobe nižeg SES-a o Ne zna se je li niži SES uzrok ili posljedica SH . Švedska) o Kod nas je češća u Istri i Primorju . a u Hrvatskoj oko 19 tisuća .Genetika SH → naslijeđe kao mogući uzrok ove bolesti o Rizik za obolijevanje od SH se povećava s blizinom i brojem srodnika koji imaju SH o Bolesni brat ili sestra – u drugog brata ili sestre je rizik oko 7% o Jedan roditelj – rizik za dijete oko 6% o Bolesni brat ili sestra i jedan roditelj – rizik raste na 17% o Oba roditelja – rizik za dijete je oko 40% o Veća konkordantnost (zajedničko pojavljivanje) u jednojajčanih blizanaca (40-50%) nego kod dvojajčanih (10-15%) o Istraživanja s usvojenom djecom pokazuju veći utjecaj naslijeđa od okolinskih čimbenika o Opaženo da među srodnicima SH bolesnika ima više oboljelih ne samo od SH nego i od p.bolest uzrokovana multifaktorski o u njezinu nastanku. godine života o Rijetko nastane prije 10. o Kod žena – 20. a incidencija (broj novooboljelih) 10 do 40 na 100 000 ljudi u jednoj godini .SH je bolest univerzalna u prostoru i vremenu .g.Obično se javlja između 15. razvitku i oblikovanju kliničke slike sudjeluju biološki.Nema spolnih razlika.Životna prevalencija se kreće od 0. graničnih p. o Žene u odnosu na M pokazuju bolje premorbidno funkcioniranje i imaju više afektivnih i pozitivnih. a manje neg. c) Epidemiologija . o U više od 80% između 15.

za SH te se povezuju s neg. atrofija korteksa o Promjene u limbičkom sustavu i u području bazalnih ganglija  Smanjenje hipokampusa i amigdala o Nađeno smanjenje regionalnog protoka krvi i usporenje metabolizma u prefrontalnom korteksu  Hipofrontalitet – smanjenje funkcija frontalnog režnja • Smanjena dopaminergička aktivnost u tom području • Ove promjene se smatraju specif. proširenje moždanih komora. simptomima SH o Promjene temporalnog režnja i limbičkog područja povezane su s poz.. slične onima u akutnoj SH o GABA → smanjena aktivnost GABA-e povezana sa SH Virusna teorija → polazi od spoznaje da su SH bolesnici češće rođeni zimi i u rano proljeće nego u druga doba godine o Pojedinci čije su majke u trudnoći preboljele gripu ili su oni sami preboljeli gripu u dobi do 6mj imaju veću vjerojatnost kasnijeg razvijanja SH o Objašnjenje se temelji na infekciji retrovirusom čiji se antigen inkorporira u genom zaražene osobe  Njegova promjena dovodi do kasnijeg javljanja SH o Drugo je objašnjenje da virus djeluje posredno  U osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razvitak SH smanjene su imunološke obrambene mogućnosti pa će češće nastati virusne infekcije Endokrinološka hipoteza → promjene hormonalne funkcije u SH zabilježene su u svim sustavima – najčešće je riječ o hormonima nadbubrežne žlijezde i štitnjače Elektrofiziološka istraživanja o EEG pokazao dizritmičnost. simptoima SH Neurotransmiteri u SH o Dopaminergička hipoteza → najznačajnija u objašnjenju nastanka SH  Smatra se da je aktivnost dopaminergičkog sustava povećana  Veći broj dopaminergičkih receptora i njihova veća osjetljivosti u mezolimbičkom području  Povećana koncentracija homovanilične kiseline (metabolit dopamina) u SŽSu i plazmi • Povezana s produktivnom simptomatikom SH i boljim odgovorom na farmakoterapiju  Smanjena dopaminergička aktivnost zabilježena u prefrontalnom korteksu se dovodi u vezu s negativnim simptomima o Serotonin → promjene serotoninergičkog sustava suprotnog su predznaka od dopamina u istim područjima SŽS-a  Smanjenje aktivnosti serotonina u mezolimbičkom sustavu. promjenu visine amplitude  Ove promjene se nalaze u 5-80% SH bolesnika - - - 102 . a povećanje u prefrontalnom i frontalnom korteksu o Noradrenalin → dulja primjena antipsihotika dovodi do smanjenja aktivnosti noradrenergičkog sustava o Glutamat → fenciklidin (antagonist glutamata) izaziva psihotilne simptome. Strukturne i funkcionalne promjene mozga o Smanjenje volumena mozga. paroksizmalna izbijanja.

procesa atribucije – bolesnik je pristran i pridaje nerealna značenja i pretjeranu važnost nekom događaju  Najčešće prisutno u paranoidnim interpretacijama kada bolesnik neg. pažnje . a sumanute misli su oblik komunikacije s okolinom Bihevioralni model → u razvitku SH važnu ulogu imaju učenje i kondicioniranje o Uključuje poremećene obiteljske odnose. soc. o Predisponirajući – onaj koji se dogodio ranije u životu.. shvaćanja mentalnog stanja i nakana drugih – nemogućnost shvaćanja mišljenja drugih Socijalne teorije → upućuju na važnost obiteljskih i drugih okolinskih čimbenika te društveni i kulturološki utjecaj na nastanak bolesti o Koncept shizofrenogene majke – majka svojim osobinama ličnosti. prije dolazi do pogoršanja o Patogenost bračne zajednice – ako je bračna zajednica narušena. fazu primarnog narcizma o Riječ je o prvih 6mj života kada se ego još nije odvojio od ida o Ta regresija je praćena povlačenjem iz stvarnog u psihotični svijet te predstavlja obranu od anksioznosti i osjećaja krivice  Njome bolesnik izbjegava svijest o neugodnim sadržajima. a njegova jačina i obilježja ga čine važnima za pojedinca u kojem izaziva dugotrajne emoc. reakcije o Prihvaćaju se kao percipitirajući ili trigger čimbenici u javljanju SH ili kao značajni etiološki čimbenici u predisponiranih osoba 103 - - - . prije svega u sina (kontrolirajuća je) o Koncept dvostrukih poruka – označuje da je komunikacija u obitelji dvoznačna  Dijete je podvrgnuto proturječnim porukama od voljenih osoba o Izražavanje emocija – pretjerano iskazivanje emocija je povezano s pogoršanjem kliničke slike SH  Ovo izražavanje emocija se može izraziti kao EE indeks koji se određuje brojem sati kojim se član obitelji emoc. načina života ili najavljuju te promjene o Percipitirajući životni događaj – ako se pojavio 12mj prije pojave psihičkog p. statusa.nesposobnost povezivanja značajnih događaja i situacija te u stvaranju veza između nebitnih događaja  Pažnju odvraćaju potpuno nevažne stvari i događaji što otežava uspostavljanje i održavanje kontakta s drugima o P. skrbi o bolesniku ili je u bliskom kontaktu s njim • Što veći EE indeks. procesi o Poremećaj konceptualnog mišljenja  uključuje sposobnost planiranja. a obično uključuju opasnost od značajne promjene zdravlja. stavom i odgojem utječe na pojavljivanje SH. da prihvati seksualnost. pretraživanja. reakcije kod većine ljudi. da stvori povjerenje u sebe i druge Životni događaji → zbivanja koja pred pojedinca postavljaju zahtjev za promjenom u funkcioniranju i ponašanju o Događaji koji izazivaju emoc. Psihoanalitička paradigma → SH tumači regresijom na najraniju fazu psihoseksualnog razvitka. dolazi do posljedica za dijete pa i moguće pojave SH  Dovodi do nemogućnosti da dijete ostvari svoj identitet. događaje objašnjava vanjskim uzrocima o P. apstraktno mišljenje i korištenje povratnih inf u postizanju cilja svrsishodnog ponašanja) o P. ali i teškoće usmjeravanja pažnje (pažnju im zaokupljaju nevažne stvari) Kognitivni model → promijenjeni kogn.

 Oko 70% SH bolesnika izvještava o nekom životnom događaju u razdoblju do godine dana prije pojave bolesti 104 ..

30-50% o alkoholu. okolinska ili kombinirana o Na pojedinca potom djeluju stresni i drugi okolinski događaji o U njihovu međuodnosu s predisponiraom osobom javlja se SH o I sami događaji koji pridonose pojavi SH su biološke. etotomanske sumanutosti  Halucinacije – kvalitativni p. a 5-10% o kokainu) i p. proganjanja. upalne i kardiovaskularne bolesti o Više od 80% SH bolesnika ima tjelesnu bolest .Pojavljuje se s mnogobrojnim bolestima o Najčešće su to metaboličke.  No on je više od shizoidnog genetski povezan sa SH  Više srodnika sa shizotipnim p.Pozitivni simptomi → u dvije skupine o Pozitivni psihotični simptomi  Deluzije – sadržajni p. manirizam. mišljenja. opažanja kod kojih ne postoji podražaj. se rjeđe pojavljuje kao preteča SH. a bolesnik se ponaša kao da postoji • Mogu biti vezane za bilo koji osjet. povlačenjem iz okoline. katatoni negativizam. ličnosti o Shizotipni p. ličnosti ima SH nego srodnici osobe sa shizoidnim o.Poseban odnos SH i p. maligne.Može započeti naglo. ali i postupno. ličnosti iz shizofrenog spektra (shizoidni i shizotipni p.Najčešće se javlja s depresijom. ličnosti) o Shizoidni p. zablude nastale na bolesnoj osnovi koje nisu dostupne razuvjeravanju • Najčešće ideje odnosa. polagano. bez jasno vidljivih simptoma . a i umanjeg broja ljudi s ovim p. a najčešće su slušne.Najčešće počinje u adolescenciji .. psihološke i socijalne naravi e) Komorbiditet . potom vidne i cenestetičke o Pozitivni simptomi smetenosti ili dezorganiziranosti  Formalni p. ličnosti . 15-25% o kanabisu. ovisnostima (80% njih je ovisno o nikotinu. mišljenja – oblici smetenog mišljenja i govora • Najčešće je riječ o disociranom mišljenju kada ne postoji uobičajen slijed asocijacija • Svijest je u SH uvijek očuvana  Dezorganizirano ponašanje – može biti vrlo različito • Mogu se javiti katalepsija. stereotipija 105 . se kasnije razvije SH. katatona uzbuđenost. odstupanja u nekih osobina ličnosti o Viši rezultat na dimenziji izbjegavanja štete i niži rezultati na dimenziji samovođenja f) Klinička slika .U SH se javljaju i specif. psihološka. katatoni stupor. brojnim i ozbiljnim simptomima. mesijanske sumanutosti. Dijateza-stres model → nadređen drugim modelima o Ujedinjuje različite modele i čimbenike o Polazi od pretpostavke da neki pojedinci pokazuju osjetljivost na nastanak SH  Ta osjetljivost (dijateza) može biti biološka. često prethodi SH  U njih 30-40% će se javiti SH  Oko 50-ć60% SH bolesnika je premorbidno imalo shizoidni p. religiozne sumanutosti. ličnosti . u odnosu na shizoidni p.

manirizma. kogn. bolesnik je tužan. tj. djeca nisu njegova. dok su sekundarni neg. o Kasnije dolazi do soc. proganjanja koje su neobične. i ranim 30. afekta. partner ga vara. tj razdoblje do hospitalizacije je najkreće Nediferencirana SH → naziva se i atipičnom SH 106 - - - . odgovaranje kratkim odgovorima o Poremećaj afektivnosti – udaljeni. i 25. zaravnjeni afekt  Paratimija – raspoloženje ne odgovara misaonu sadržaju. percepcija) do najviših razina i najsloženijih intelektualnih funkcija  Nemogućnost zadržavanja pažnje. (pažnja. simptomi. fantastične. izolacije i većinom neg. oslabljena koncentracija. opažanja o Ovdje ili ne postoje ili su prisutni u lakšem obliku p. odgovora na antipsihotičnu terapiju. rastresenost te oštećenje pamćenja. simptoma (bezvoljnost. a smije se o Anhedonija – potpuni gubitak životnih interesa. izostanka socijalne potpore Kognitivni simptomi – dovode do privremene ili trajne ometenosti mentalnih procesa o Specif. a mišljenje dezorg. deficiti od nižih razina procesiranja inf.) o U neshizofrenoj psihozi paranoidni sindrom je mnogo bliže stvarnosti (npr. simptoma bolesti.g. preko hiperkinezije i katatone uzbuđenosti do stereotipije. oskudnost produkcije. nezainteresiranost. udaljeni afekt) o Prognoza je nepovoljna Katatona SH → najrjeđi oblik bolesti s izraženim psihomotornim p. tj. apstraktnog mišljenja i opće inteligencije Mogu pokazivati i depresivne i/ili tjeskobne simptome Suicidalnost i nasilničko ponašanje također mogu pratiti SH SH mogu pratiti i neki neurološki i očni znakovi te znakovi podraženosti AŽS-a Oko 17% ih ima simptom polidipsije (pojačano pijenje vode) - - g) Podjela shizofrenije Paranoidna SH → najčešća SH koju obilježava trajna paranoidna sumanutost ili više njih o Paranoidni sindrom čine ideje odnosa.g. učenja. života Hebefrena SH → naziva se i dezorganiziranom SH o Javlja se najranije od svih SH – obično između 15. simptomi posljedica poz. o Simptomi idu od stupora. bolesnik osjeća radost na tužnu vijest  Paramimija – mimika ne odgovara raspoloženju koje prati misaoni sadržaj. o Najčešće se javlja u kasnim 20. nepovjerenja. hladni. o Počinje naglo u obliku afektivnih promjena uz sumanute misli i halucinacije koje su prolazne i fragmentarne o Raspoloženje je neadekvatno.)  Ovdje obično nema halucinacija o U paranoidnoj SH mogu postojati slušne halucinacije i drugi p. voštane savitljivosti i negativizma o Mogu se javiti i oneiroidna stanja sa slikovitim halucinacijama o Ovi bolesnici dolaze na liječenje najranije. govora. volje i psihomot. nemogućnost da se doživi zadovoljstvo o Avolicija – nemogućnost započinjanja i održavanja cilju usmjerena ponašanja što rezultira gubitkom socijalne aktivnosti i inicijative o Ovo su primarni neg. kradu ga i sl.. Negativni simptomi o Alogija – siromaštvo govora koje obilježava usporeno mišljenje. špijuniraju ga i sl. očito sumanute (oteli ga izvanzemaljci.

o Ima različite simptome koji ne zadovoljavaju kriterije ni za jedan drugi oblik SH ili ima obilježja više od jednog tipa SH 107 ..

emoc. svrstava se u skupinu SH o Jedna trećina ovih bolesnika izlazi iz psihotičnog stanja i ulazi remisiju. submisivnost. društva. a u dvije trećine se razvije SH - - - h) Faze bolesti . preosjetljivost o Ove crte ličnosti mogu trajati cijeli život. prehrani. a mogu se i razviti u neki od p ličn. simptomi i znakovi (prodromi). a osoba ne zna o čemu se radi i ne može to spriječiti o Javlja se i tvrdokorna nesanica koja dodatno povećava zabrinutost i anksioznost 108 . traje 1-6mj o Ako traje dulje od 6mj. živi u svom svijetu ne vodeži brigu o sebi. a prije psihotičnih fenomena o Ovo je faza postupne deterioracije o Može trajati nekoliko godina o U njoj osoba pokazuje povlačenje iz društva. ličnosti . afekta (bez depresije) o Nakon duljeg trajanja mogu se pojaviti i neki od poz. zaokupljena je neobičnim interpretacijam. nezainteresiranost. iluzije. ekscentrično ponašanje o Prisutne smetnje nagona o Prijelaz iz ove u akutnu fazu može biti nagli ili traje nekoliko dana za koje se vrijeme javlja osjećaj straha od nečega strašnog što će se dogoditi. obiteljo. higijeni o Negativni oblik bolesti Shizofreniformna psihoza → psihoza slična SH koja ne zadovoljava kriterije za neki od prethodnih oblika SH o U MKB-u svrstana u dvije zasebne kategorije: ostale SH i akutni psihotični poremećaj nalik na SH o U DSM-u je svrstana u skupinu drugih psihotičnih p. nepovjerljiva i sumnjičava. Postshizofrena depresija → to je SH na koju se nastavlja različito duga depresivna epizoda o Simptomi SH su trajno prisutni. sramežljivost. nesigurnost. veze. postupno i polagano se razvija o Prevladavaju deficitarni (neg. Ponašanja o Obično je riječ o ireverzibilnim negativnim simptomima o Naziva se i kroničnom nediferenciranom SH Shizofrenija simpleks → jednostavna forma koja počinje neupadno.) simptomi i socijalno nefunkcioniranje o Najvažniji simptomi su bezvoljnost i p. simptoma o Osoba se povlači iz radne okoline.Prodromalna → razdoblje kada se javljaju nespecif. postavlja se dijagnoza SH o Ovakvo stanje koje se javi nakon primjene antipsihotika naziva se depresivnim pomakom Rezidualna SH → kronificirana forma obilježena odsutnošću izrazitih sumanutosti. bezvoljnost. kompulzije.Premorbidna faza → razdoblje u kojem nema znakova bolesti. anksioznost. nedruštvenost. a ako su naglašeni i dominantni. ili SH o Mogu se pojaviti i shizoidni i rjeđe shizotipni ili paranoidni p.Shizofrena psihoza obično prolazi kroz nekoliko faza (četiri faze) koje nemaju uvijek jasne granice te imaju neke međufaze koje se teško mogu prepoznati . ali postoje neka obilježja ličnosti kao što su povlačenje. ali ne izrazito o Ako se potpuno izgube. prisilnim i precijenjenim mislima. (odvojeno od SH) o Sliči SH.. pokazuje ljutnju i bijes o Poslije se javljaju depresivnost. riječ je o depresiji. halucinacija ili dezorg. tjeskobu.

formalni p. dobi i načinu kako bolest započinje. a ponekad nakon više godina pogoršanja i pobolšanja bolesti o Obilježavaju ju poremećaj funkcioniranja.. halucinacije. kvalitativno promijenjeni afekt o Ti simptomi ometaju bolesnika u funkcioniranju.Ne znamo što utječe na to koji će tijek i ishod poprimiti SH u određenog bolesnika . Akutna ili floridna → naglo javljanje pozitivnih simptoma kada nastaju sumanute misli. mišljenja. ponašanje. jer je zamijećeno da njezino smanjivanje ili prekidanje dovodi do ponovne akutizacije shizofrene psihoze o Iz ove kategorije se najčešće javljaju pokušaji samoubojstva u SH  Počinju razmišljati na suicidalni način jer se boje novog pogoršanja i žele ga izbjeći 109 . dezorg. podvrsti SH.Prognoza je različita jer ovisi o mnoštvu čimbenika. tzv. a postoje i brojne interindividualne razlike . premorbidnim funkcioniranjem.Najviše ovisi o obiteljskoj opterećenosti ovom bolešću. odgovoru na farmakoterapiju. produljena farmakoterapija. kognitivna deterioracija - i) Prognoza SH . a toliko su izraženi da obično dovode do hospitalizacije o Može započeti i monosimptomatskom sumanutošću ili nekim impulzivnim činom (autoagresije ili heteroagresije) Kronična ili rezidualna → katkad se može javiti nakon prve akutne faze. ali i mnogim drugim čimbenicima Čimbenici koji utječu na povoljan ishod SH Vezani za bolesnika Okolinski čimbenici Ženski spol Percipitirajući čimbenici Bolje premorbidno Nagli početak bolesti Brak ili život s partnerom funkcioniranje Bolje intermitentno Kratko trajanje akutne faze Dobra obiteljska podrška funkcioniranje Razvijenije intelektualne Prisutni pozitivni simptomi Podrška okoline funkcije Prisutni simptomi poremećaja Odsutnost strukturnih promjena Viši SES raspoloženja SŽS-a Dobar odgovor na primijenjene Poremećaji raspoloženja u Odsutnost negativnih simptoma psihofarmake obitelji Odsutnost rezidualnih Aktivno sudjelovanje u Nema SH u obitelji simptoma psihoedukaciji Vezani za bolest Kasniji početak bolesti Što je više ovih čimbenika zadovoljeno to je prognoza bolja Smatra se kako je liječenje prve psihotične epizode jedan od presudnih čimbenika za konačni ishod SH Najveći dio bolesnika ima kronični tijek s izmjenama faza bolesti i poboljšanog stanja Najpovoljniji ishod → pojavljuje se u 20-30% ili u 7-41% SH bolesnika o Bolesnik se nakon akutne faze u potpunosti oporavlja o SH simptomi nestaju ili se smanjuju u tolikoj mjeri da osoba funkcionira na svim razinama o Bolesniku se i dalje preporučuje uzimanje lijekova tijekom duljeg vremena. trajne afektivne promjene.

akutni i prolazni psihotični p.. tj.Organske psihoze → stanja u kojima se javlja psihotičnost u okviru tjelesnih bolesti ili nakon uzimanja određenih droga. geštalt.EKT (elektrokonvulzivna terapija) o vidjelo se da epileptički napadaji smanjuju simptome Sch pa se analogno tome išlo izazivati epileptičke napadaje pomoću električne struje .Socioterapija o koncept napravio Maxwell Jones kad je uvidio da se ljudi tretirani u grupi brže oporavljaju od tuberkuloze (shvatio lječidbeni utjecaj grupe) o održavaju se socioterapijski sastanci (grupa socioterapeuta radi s bolesnicima) o psihoterapijske grupe su manje (iste dijagnoze i simptomi) i traju vrlo dugo. mogu tijekom vremena sve slabije funkcionirati pa mogu ići prema kroničnim i rezidualnim oblicima SH Kronični oblik → neki bolesnici pokazuju ovaj oblik od prvih simptoma SH o Najteži oblik bolesti kada simptomi stalno i u velikoj mjeri ometaju bolesnike u svim područjima funkcioniranja o Oni se nikada ne vraćaju na početnu razinu funkcioniranja o Pojavljuje se u 40-60% bolesnika. ali bez značajnih rezultata) o psihoterapija dolazi do izražaja u kroničnoj formi Sch o grupna i individualna terapija na bilo kojem modelu (psihoanalitiči. lijekova . a socioterapijske su puno veće te je veća fluktuacija (puno češće izlaze i ulaze u grupu) jer se sastoje od bolesnika koji su trenutačno na odjelu 110 . reaktivna psihoza.SH treba razlikovati od triju skupina poremećaja . ali ne i na drugoj o Oni mogu u kasnijim fazama pogoršanja svoje bolesti proširiti područje slabijeg funkcioniranja.Psihoterapija o ne može se koristiti u akutnoj formi Sch (terapeut bi morao 24h biti s bolesnikomterapeut je više support u smislu imitacije kako bi psihotični bolesnik kontrolirao neke oblike ponašanja. raspoloženja i p. tj. bihevioristički...). Srednje povoljan ishod → kada se SH bolesnik nakon izlaska iz akutne faze djelomično oporavi o U 20-30% bolesnika o Ostanu neki SH simptomi koji ometaju različite oblike funkcioniranja o Bolesnik uspijeva funkcionirati na jednoj razini.ciljno mjesto je D2 o osim antipsihotika se koriste i anksiolitici i antidepresivi o nemamo dovoljno dobrih antipsihotika da pokrijemo sve podskupine Sch (imamo svega par lijekova koji pokrivaju heterogeno područje Sch) .Ostali psihijatrijski poremećaji → p.Različiti psihotični sindromi → shizofreniformna psihoza. inducirana psihoza. a oko 10% ga učini - - j) Diferencijalna dijagnoza .svega par centara se time bavi. shizoafektivna psihoza . ličnosti te teški oblici OKP-a k) Liječenje . ali je sekundarna (lijek je primaran) . tj 50-75% bolesnika ima različite socijalne i psihološke posljedice kroničnog tijeka bolesti Prosječni životni vijek SH bolesnika je 10g kraći u usporedbi s općom populacijom o Oko 50% njih pokuša suicid.Biološka terapija o zlatni standard za Sch (kao i za svaku psihozu) je farmakoterapija antipsihoticima o antipsihotici djeluju blokirajuće na dopaminske receptore.. perzistirajući sumanuti p.

bitna uloga resocijalizacije (npr. raspoloženja.. simptoma pri čemu ni jedna nije prevladavajuća da bi se na temelju nje mogla postaviti dijagnoza od prethodnih p.Halucinacije su rijetke .Uključuje dugotrajne sumanute ideje.Javlja se kod osobe koja živi s psihotičnim bolesnikom . smanjeno zapamćivanje novih informacija. grandiozne..) ili afektivni simptomi .) PERZISTIRAJUĆI SUMANUTI POREMEĆAJ .Obično traje od jednog dana do jednog mjeseca .Dominiraju psihotični simptomi uz p. emoc.Mogu se pojaviti konfuznjost. erotomanske.  On misli da je sve to znak tjelesne bolesti o Grandiozni – megalomanske sumanutosti (nadnaravne moći. sportske priredbe.Od samog početka su prisutne sumanute misli i halucinacije . smetnje govora i psihom. ili seksualno o Erotomanski – označuje sumanutost tajne ljubavi o Somatski – sumanutosti koje upućuju na bolesno tjelesno zbivanje  Bolesnik misli kako je zaražen..Tijek je poremećaj obično kroničan . ali nema specif.Psihotično stanje koje naglo počinje.izložba radova. a izostaju simptomi koji bi ovo stanje uvrstili u shizofreni. . paranoja. nego vezane za realitet . upotrebljavaju i nazivi paranoidna psihoza. somatske ..) o Mješoviti – dvije ili više skupina specif. kako smrdi i sl. o socioterapijske grupe imaju organiziran ritam koji imitira realan život. sumanutosti odnosa.Simptomatika odgovara psihotičnom poremećaju primarnog bolesnika SHIZOAFEKTIVNA PSIHOZA . paranoidne.Psihotični fenomeni prelaze s bolesnika na drugu. zlouporabe psihoaktivnih tvari INDUCIRANA SUMANUTOST .. parafrenija o Ove sumanutosti nisu bizarne i fantastiče.S obzirom na dominirajuću sumanutost: o Paranoidni ili persekutorni oblik – obilježen sumanutim idejama proganjanja  Bolesnik ima dojam da ga netko prati i da mu želi nauditi  Izostaju drugi psihopatološki fenomeni o Ljubomorni oblik – sumanute ideje nevjere i ljubomore  Bolesnik je uvjeren da ga je partner prevario. to se odnosi i na njegovo tijelo – misli da mu tijelo ne postoji AKUTNI I PROLAZNI PSIHOTIČNI POREMEČAJ .S obzirom na to da su sumanutosti najčešće paranoidne.Glavni je simptom sumanuta misao o Najčešće sumanutosti ljubomore. slušne halucinacije. afektivni ili organski poremećaj .S obzirom na karakter afektivnih simptoma radi se podjela na podtipove 111 . . radna terapija. o Nespecificirani – sadržava neku monosimptomatsku sumanutost koja potpuno određuje ponašanje oblika o Capgrasov sindrom – uvjerenje kako je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom o Cotardov sindrom – bolesnik misli da je sve izgubio. utjecaja i kontrole. simptoma delirija. za ovaj se p. izumio stroj. demencije. oslabljena pažnja. kako mu se dijelovi tijela mijenjaju veličinom ili izgledom. njemu blisku osobu .Mogu biti izraženiji SH (nametanje misli. kratko traje i najčešće završava potpunim oporavkom .Poremećaj u kojem su istodobno prisutni simptomi SH i afektivnog p.

. koje traju najmanje dvije godine o Izraženije promjene pa je vidljivo i jasno i okolini . motivacijske. o Depresivni. . tjelesne i kognitivne Bolesnik s p. gubitak volje. raspoloženja na neki način gubi kontrolu nad svojim emocijama - Depresija → osim sniženog raspoloženja (hipotimije). inicijative. ponašajne.Manija → povišeno raspoloženje (hipertimija). uključuje oskudnu emocionalnu reakciju.Bipolarni afektivni poremećaj → stanje u kojem se depresija izmjenjuje s manijom ili hipomanijom te stanje izmjenjivanja manije s normalnim raspoloženjem (eutimija) . osjećaj veličine i bezgranične energije o Mogu se javiti i sumanutosti (u dvije trećine svih manučnih bolesnika) i halucinacije o Manija je uvijek psihoza pa i kada se ne jave sumanute misli. . ubrzano mišljenje. smetnje nagona o Mogu se javiti i suicidalna razmišljanja i pokušaji o Psihotična depresija – kada su prisutne sumanutosti i/ili halucinacije  Sumanutosti su obično ideje krivnje. negiranja svega pa i svog postojanja o Unipolarna depresija – stanje koje je samo depresivno o Izmjena jakih depresivnih faza i normalnih raspoloženja .Hipomanija → stanje blažeg povišenog raspoloženja (i drugih maničnih simptoma).Distimija .Ciklotimija → označuje oscilacije raspoloženja. postojanja tjelesne bolesti (hipohondrijske sumanutosti).Dvostruka depresija → istodobno javljanje distimije i velike depresivne epizode .Apatija . zbog svojeg funkcioniranja izvan realiteta  Manija bez sumanutosti – glavna terapija su antipsihotici o Unipolarna manija – stanje u kojem je prisutna samo manija  Izmjena jakih maničnih faza i normalnih raspoloženja  Po novim klasifikacijama se svrstava u bipolarni p. osjećaj krivnje. manični i bipolarni tip Bolesnici s prevladavajućim shiofrenim simptomima imaju lošiji ishod nego oni s izrazito afektivnim simptomima Ishod je sličniji ishodu SH bolesnika – zato se svrstana u shizofreni spektar poremećaja POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA ILI AFEKTIVNI POREMEĆAJI Najčešći psihijatrijski entiteti Glavni simptom je promjena raspoloženja. raspoloženja dijele se na emocionalne. osiromašenja. energije i interesa. pojačanje nagonskih dinamizama.Ciklotimija . između hipomanije i blaže depresije.Patološka razdražljivost 112 .Melankolija → depresija koja se javlja u starijoj životnoj dobi S PREDAVANJA: KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA .Emocionalna labilnost . ali koje ne zadovoljava kriterije za manični poremećaj .Distimija → depresivni poremećaj u kojem osoba najmanje dvije godine pokazuje pretežno depresivno raspoloženje o Lakši oblik depresivnog p.Depresivno raspoloženje . a sekundarna obilježja su poremećaji nagona i kognicije o Simptomi depresivnog p.

. Manično raspoloženje 113 .

Triciklički antidepresivi . MANIČNO-DEPRESIVNI SPEKTAR M m d D Ciklotimna ličnost Normalne varijacije raspoloženja Bipolarni II Unipolarna manija Bipolarni I Ciklotimni poremećaj LIJEČENJE .Suportivna . partnersko.Grupna .Gestalt .Smanjiti mogućnost recidiva FARMAKOTERAPIJA . obiteljsko funkcioniranje .Elektrokonvulzivna terapija .Kognitivno-bihevioralna .Psihodinamska (psihoanalitička) .Obiteljska .Terapija svjetlom .Deprivacija spavanja .Stabilizatori raspoloženja OSTALE BIOLOŠKE METODE LIJEČENJA .Neselektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina i serotonina .Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina .Hormonalna terapija PSIHOTERAPIJA ..Ukloniti ili smanjiti simptome .Partnerska 114 . radno.Inhibitori monoaminooksidaze (MAO) .Uspostaviti socijalno.

sklonije su pasivnom pristupu izlaska iz depresivnosti. teška s psihotičnim simptomima. velikom depresivnom epizodom. a za M 5-12% o Različita objašnjenja za spolne razlike  Oscilacije spolnih hormona i smetnje u funkciji štitnjače  Žene pokazuju obrazac bespomoćnosti. maligne bolesti. a nakon njega se ovaj p. srednje teški. nema do puberteta. srednje teška.Biološka tumačenja depresije o Naslijeđe – najbliži srodnici depresivnog bolesnika imaju 1. godine života o Prosječna dob javljanja je 27 godina . bit će 2. a jačina i karakter simptoma određuju njezinu težinu o Može biti blaga. 3.Spolnih razlika u pojavi depresivnog p. teški bez psihotičnih simptoma. teška bez psihotičnih simptoma.Povratni depresivni poremećaj → ponavljanje depresivnih epizoda o Naziva se i ponavljajućim ili rekurentnim depresivnim poremećajem o Može bit blagi. o Teška epizoda se naziva i velikom depresijom. infektivne bolesti.Depresivna epizoda → epizoda depresije koja se javlja jednom. major depresijom . Ž razmišljanje o vlastitim osjećajima i njihovim zrocima . velikim depresivnim poremećajima. a preostali dio se može objasniti drugim čimbenicima o Istraživanja metabolizma i prokrvljenosti pojedinih područja mozga  Smanjenje metaboličke aktivnosti u prefrontalnom korteksui hipokampusu te povećanje aktivnosti u amigdalama i povećanje prokrvljenosti u prefrontalnom korteksu i amigdalama 115 . razmišljanju o svojoj situaciji  Učenje spolnih uloga u djetinjstvu – M aktivnost i suočavanje s problemom. dominiraju TBC i AIDS) Depresija se događa u svakoj životnoj dobi o Najčešće između adolescencije i 45. javno zdravstveni problem (ispred nje su: 1. teški s psihotičnim simptomima o U oko 25% bolesnika relaps se javlja u prvih 6 mjeseci nakon oporavka od prve epizode depresije.Ne postoji veza između depresije i SES-a b) Etiologija .5 do 3 puta veći rizik za obolijevanje od depresije  Konkordantnost je u jednojajčanih blizanaca veća nego u dvojajčanih (40 nasuprot 11%)  Prenosi se poligenetski  Na naslijeđe otpada 30%. DEPRESIVNI POREMEĆAJ Pojavljuje se u dva oblika: depresivna epizoda i povratni depresivni poremećaj o U njima nema faza povišenog raspoloženja te se za njih koristi naziv i unipolarna depresija .Velike etničke i geografske razlike u učestalosti depresije o Češće se javlja u seoskim nego u gradskim podrušjima . a 2020.. javlja češće u Ž nego u M o Rizik obolijevanja za Ž je 10-25%. kardiovaskularne bolesti. 2. a 58% bolesnika ima relaps unutar 5 godina a) Epidemiologija Depresivni poremećaj je najčešći od svih psihijatrijskih poremećaja općenito Depresija je danas 4.

ishod depresije je nepovoljniji - - 116 . trijada – neg. imaju crte ličnosti te poremećaji ličnosti o Najčešće je riječ o depr. • Teorija beznađa – beznađe je ključno u nastanku depresije jer je to osjećaj da se pozitivni i željeni ishod neće dogoditi. afekti. iskrivljenja i negativna trijada (ovo dvoje u svim depr. dovodi do osječaja bespomoćnosti • Proširen u atribucijsku teoriju naućene bespomoćnosti – osoba će biti depresivn(ij)a ako neg. pesimistični stavovi o sebi. bolesnici imaju manjak socijalnih vještina  Imaju nisku razinu interpersonalnih odnosa u kojima ne nalaze zadovoljstvo i smatraju ih nepotrebnima i nepodupirućima  Svojim averzivnim ponašanjem dovode do odbijanja drugih ljudi. kogn. životne događaje i neuspjehe pripisuje globalnim. ličnosti koji prelaze u depresiju o S depresijom mogu biti povezani i ostali p. a to izaziva osamljivanje bolesnika i pogoršanje depresije Premorbidno funkcioniranje i osobine ličnosti o Važnu ulogu u nastanku depresivnog p. ponašanje mogu nastati zbog pogrešnog mišljenja i procesiranja informacija • Negativna kognitivna shema (samo u endogenim depresijama) o Osoba zbog negativnih životnih događaja stječe negativna vjerovanja koja oblikuju neg. o Bihevioralne teorije depresije – pokazuju da depr. serotoninergički i dopaminergički  Smanjenje serotoninergičke i dopaminergičke funkcije dovodi se u vezi s pojavom depresije o Neuroendokrinološka podloga depresije – proizlazi iz hiperaktivnosti hipotalamopituitarno-adrenalne osi o Promjene u cirkadijurnom ritmu – ranije ili kasnije buđenje te drugačije oscilacije tjelesne temperature o Promjene u arhitektonici spavanja – skraćena REM latencija (REM faza počinje ranije nego kod nedepresivnih osoba). p. ličnosti (OKP.. stanjima) • Neg.. budućnosti i svijetu  Seligmanov koncept naučene bespomoćnosti – izloženost neugodnim situacijama na koje se ne može utjecati.. povećana REM gustoća (veća zastupljenost REM faza) i povećanje sporovalnog spavanja (faze 3. i 4. shemu • Kogn. o Neurotransmitorski sustavi – najviše zahvaćeni noradrenergički. unutrašnjim i postojanim uzrocima.. ličnosti gdje su obilježja ličnosti čvrsta i nepromjenjiva.granični. histrionski.) u drugoj polovini spavanja Psihološke hipoteze depresije o Analitičke teorije – objašnjavaju depresiju fiksacijom na oralnu fazu  Dijete je u toj fazi doživjelo frustraciju pa ostaje trajno fiksirano za ovo razvojno razdoblje  Razlog za depresivnost je gubitak nečega (osobe)  Strah od separacije je osnova za razvitak depresivnog poremećaja o Kognitivni model – počiva na više teorije  Beck smatra da depresivne misli.) o U osoba koje imaju teži p.

bolni sindromi. bolestima dišnog sustava. usporena psihomotorika. opstipacija i bolovi . p. od nekoliko tjedana do nekoliko godina .Početak može biti akutan ili postupan . kroničnim tijekom. derealizacija. p. slabije pamćenje novih sadržaja. žalost. probavne smetnje. tuga. gubitak volje. smanjen tek. oslabljen spolni nagon. Stresni životni događaji o Pretpostavlja se da stresor izaziva prvu epizodu depresije. raspoloženja. neodržavanje higijene. ličnosti . zaboravljanje. govor ubrzan. epilepsiju.Prati i cerebrovaskularnu bolest. samooptuživanja. umor . ideje krivice i propasti o Pažnja – hipovigilna. metaboličkim i endokrinološkim bolestima.Od tjelesnih bolesti depresija se pojavljuje sa srčanim bolestima. mišljenja.Oko dvije trećine depresivnih bolesnika povremeno ima suicidalna razmišljanja. nesanica.Psihotična depresija → obilježena psihotičnim simptomima o Sumanute misli (ideje krivice. sve do PTSP-a).. Parkinsonovu. vrtoglavica. volje. halucinacije .Kod starijih bolesnika u komobirditetu s tjelesnim bolestima i oštećenjima d) Klinička slika . povećan tenacitet pažnje. briga.Depresija prati različite psihičke p. nagona. pažnja može biti hipervigilna. depresonalizacija. .Atipična depresija → ima neke od uobičajenih simptoma depresije (tuga je glavni sindrom). p. nagoni promijenjeni u suprotnom smislu 117 . ponavljanjem epizoda depresije. sporiji govor. samoubojstvom ..: anksiozne p. o Može se javiti psihomotorno povišenje. nagona. tumore mozga .Tipična slika uključuje p.Depresija može završiti s remisijom. a ona dovodi do fiziološke osjetljivosti SŽS-a  U konačnici će izrazita osjetljivost SŽS-a rezultirat pojavom depresije i bez stresa o Drugo objašnjenje je da je riječ o osjetljivosti na stres SŽS-a koja će pri izlaganju sve manjim i manjim stresorima dovesti do novih depresivnih epizoda o Stresni događaji su različiti i individualno uvjetovani o Nakon traumatskih događaja sadržaj reakcije je usmjeren na mjesto (mogu dovesti do javljanja različitih simptoma.Trajanje je različito dugo.Tjelesni simptomi – glavobolja. pažnje. preuzimanje odgovornosti za globalna zbivanja). psihomotorike. pamćenja . oslabljena koncentracija. a 10-15% bolesnika učini samoubojstvo . o Javljaju se i anksiozni fenomeni o Svijest – očuvana o Izgled – zapušten o Afekt – depresivan o Psihomotorika – zakočena ili agitirana o Mišljenje – usporeno. bolesti ovisnosti. hipertenacitetna o Opažanje – rijetko halucinacije o Pamćenje – negativno o Nagoni – sniženi o Kritičnost – pretjerana o Vegetativne funkcije – srčani ritam. ali i niz onih koji odudaraju od klasične slike depr. zapušten vanjski izgled.Najčešći simptomi: sniženo raspoloženje. zloćudnim bolestima. a kod gubitaka na izgubljenu osobu (izazivaju reakciju tugovanja) c) Komorbiditet .

U njezinu pojavljivanju nema spolnih razlika 118 . formalni i sadržajni poremećaji mišljenja. tumora.Seksualno i tjelesno zlostavljanje → veća šansa za depresiju i kod žrtve i kod zlostavljača Hormonalni tretman (kontracepcija.Gubitak roditelja prije 10. atrofije dijelova mozga) . a ne ujutro Melankolija → depresija koja se javlja kod starijih osoba pa se naziva i involutivnom depr. o Uz depr.Pojava same manije je rijetka.Potom ju treba odvojiti od psihičkih. a osoba se osjeća loše). ali i raznih tjelesnih bolesti S PREDAVANJA: .Trajni životni stresori (npr.Maskirana (larvirana) → stanje prikriveno nekim drugim simptomima (psihičkim ili čak više tjelesnim – sve pretrage dobre.Povratni depresivni poremećaj . psihomotorika je ubrzana ili usporena o Mogu se javiti i psihotični fenomeni Sezonski afektivni poremećaj → obuhvaća depresiju koja se pojavljuje u zimskim mjesecima. neuroloških. a učestalost nije poznata . koje idu od vrtoglavice do ekstaze i od razdražljivosti do bijesa o Svrstava se u bipolarne poremećaje bez obzira je li riječ o maničnoj epizodi (unipolarna manija) ili o izmjeni manije i depresije (bipolarni afektivni poremećaj) a) Epidemiologija .Psihotična i nepsihotična (većina depresija) . raspoloženje.Gubitak društvene podrške MANIČNI POREMEĆAJ Manija je stanje povišenog raspoloženja u kojem se javlja i ubrzana psihomotorika. godine života → Gubitak jednog roditelja uz adekvatnog drugog roditelja ne dovodi do depresije → Gubitak oba roditelja u 99% slučajeva dovodi do depresije ..Tada je treba svrstati u kategoriju prve ili ponavljajuće depresivne epizode . hormonalna nadomjesna terapija.Utvrditi je li riječ o unipolarnoj (prisutna samo depresivna faza) ili bipolarnoj depresiji (ako postoje faze povišenog raspoloženja) . o Raspoloženje i opće stanje obično pogoršani navečer.Unipolarna (velika depresija) i bipolarna depresija (bipolarni poremećaj) . gubitak posla) . a traje do proljeća o U ovih bolesnika je utvrđen porast sekrecije melatonina Sindrom kroničnog umora → oblik depresije s izraženim tjelesnim simptomima o Yuppie gripa – poseban oblik ove depresije koji se pojavljuje kod profesionalno uspješnih mladih ljudi vezano za stres na poslu - e) Diferencijalna dijagnoza .Reaktivna i organska (uslijed hipotireoze.Endogena → dolazi «iz čistog mira» . smetnje nagona o Uključuje postojanje abnormalne emocionalne ekspresije s povećanjem ili promjenama jačine emocija.Major (velika) i minor (mala) epizoda . liječenje neplodnosti) .Poremećaji raspoloženja u obitelji . ciste. u osnovi je tuga (u početku je neuočljiva) Rizični faktori za depresiju .

ekspanzivno ili razdražljivo raspoloženje treba biti prisutno najmanje tjedan dana o Bolesnik treba imati barem tri od navedenih simptoma: o Svijest – očuvana o Izgled – upadan o Afekt – egzaltiran. pronalazaštva. pažnje o Pažnje je lako otkloniva.Kognitivne smetnje → formalni i sadržajni poremećaji mišljenja o To su ubrzani misaoni tok i bijeg od ideja te sumanute ideje veličine. tj.. b) Etiologija . povišeno. visokog podrijetla o Sumanutosti se javljaju u dvije trećine maničnih bolesnika . obveza i smanjenje osjećaja depresivnosti c) Komorbiditet .Psihoanalitička objašnjenja → maniju smatraju negacijom ovisnosti o voljenom objektu o Poricanje (kao osnovni mehanizam obrane) omogućuje izbjegavanje odgovornosti.Biološka tumačenja → manija je češća u nekim obiteljima o Nađeno smanjenje volumena prefrontalnog korteksa o Porast koncentracije noradrenalina o Razina serotonina je smanjena o Sniženje kortizola i povišenje hormona štitnjače o Nema specifičnih polisomnografskih promjena tijekom spavanja  No deprivacija spavanja može potaknuti maniju  Povećanje trajanja spavanja dovodi do ublažavanja simptoma manije . bolestima ovisnosti i p.Emocionalni simptomi → povišeno. moći. disforičan o Psihomotorika – hiperaktivna o Mišljenje – ubrzano i ideje veličine o Pažnja – hipervigilna. distraktibilna o Pozornost mu privlače različiti podražaji i informacije. ličnosti. razdražljivo raspoloženje o Javljaju se i emocionalna labilnost.Da bi se postavila dijagnoza. brza izmjena raspoloženja te oscilacije između euforije i ljutnje . društven je i srdačan o U početku je prihvaćen. izbjegavaju pa i izoliraju . utjecaja.Ponašajne smetnje → ubrzani govor i psihomotorika o U stalnom je pokretu. ne može biti na jednom mjestu i govori brzo o Bolesnik mijenja aktivnosti.Suprotna kliničkoj slici depresije .Pojavljuje se u komorbiditetu s p.Socijalni odnosi → bolesnik ih sam potiče. često nebitni o Mogu se javiti i halucinacije .Opažajne smetnje → polaze od p. hipotenacitetna o Opažanje – rijetko halucinacije o Volja – hiperbulija o Nagoni – pojačani o Pamćenje – očuvano o Inteligencija – očuvana o Kritičnost – smanjena 119 . nagona d) Klinička slika . ciljeve . bogatstva. interese. ali kako manija eskalira druge osobe ga napuštaju. euforično.

shizofreniju.Pojavljuje se s anksioznim p. ličnosti S PREDAVANJA: . moriju. ličnosti d) Klinička slika . raspoloženja o Ako roditelj boluje onda dijete u odrasloj dobi ima 25% vjerojatnosti da će oboljeti  Između 50 i 75% ako oba roditelja boluju Patoanatomske i metaboličke promjene → slične promjenama u depresivnih bolesnika o Smanjenje volumena prefrontalnog korteksa te promjene u amigdalama Neurotransmiterska podloga → smanjenje koncentracije serotonina i njegovih metabolita o Disregulacija noradrenergičke i dopaminergičke aktivnosti Endokrinološka istraživanja → povišena razina kortizola Polisomnografske promjene → slične promjenama u depresiji - c) Komorbiditet .4 – 1.Unipolarna manija . p.Izmjena epizoda sniženog i povišenog raspoloženja i stanja eutimije (normalnog raspoloženja) .Depresivni ili manični podtip bipolarnog poremećaja o Individualne varijacije za svakog bolesnika – kod nekih više depresivnih faza koje slijedi jedna manična ili obratno 120 . p. alkohol i amfetamini također uzroci BIPOLARNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ Obuhvaća depresiju i epizode manije ili hipomanije Spomenuta stanja nisu uzrokovana psihoaktivnim tvarima. o Spavanje – skraćeno o Vegetativne funkcije – hiperaktivne e) Diferencijalna dijagnoza Maniju treba razlikovati od hipomanije te odrediti radi li se o BAP-u ili unipolarnoj maniji Treba isključiti shizoafektivnu psihozu.. bolesti ovisnosti Često se ne prepozna u adolescentnoj dobi pa se pogrešno dijagnosticira kao SH.Reaktivna → npr.6% Oko 1% odraslog stanovništva ima BAP Podjednako kod oba spola Češći u samaca i razvedenih osoba b) Etiologija Naslijeđe → rođaci oboljelog 8-18 puta češće obolijevaju od BAP-a i 2-10 puta češće od depresije (veća vjerojatnost obolijevanja od depresije nego što je imaju srodnici depresivnih bolesnika) o Oko 50% bolesnika ima barem jednog roditelja s p. hormonima ni tjelesnim bolestima a) Epidemiologija Životna prevalencija 0. lijekovima.Simptomatska (organska) → zbog tumora frontalnog režnja . ličnosti. granični ili disocijalni p. smetnje nagona. bolestima ovisnosti.. dobitak na lotu dovodi do manije.

godine o U trećine osoba s ciklotimijom se razvije veliki depresivni p. a ne o zasebnom entitetu o Više se pojavljuje kod žena o Češće ppčinje depresivnom nego maničnom fazom o Depresivne faze nastaju postupno (obično imaju obilježja velike depresivne epizode) dok manična epizoda nastaje naglo S PREDAVANJA: . ličnosti. p. Mješoviti podtip BAP-a → ako je broj depresivnih i maničnih epizoda podjednak Bipolarni poremećaj tip I → ako se depresivna faza izmjenjuje s maničnom Bipolarni poremećaj tip II → izmjena depresije s hipomanijom U nekih bolesnika između epizoda nastupa remisija.5 puta češće nego u M o Obično započinje između 15. a kod nekih jedna faza prelazi u drugu Brzoizmjenjujući bipolarni afektivni poremećaj (BIBAP) → oblik s brzim izmjenama faza i s kratkim razdobljem remisije (ili bez nje) o Katkad nastaje kao posljedica intenzivne farmakoterapije o Vjerojatnije se radi o sprecifičnom tijeku BAP-a. a depresivna par mjeseci (i do 6 mjeseci) PERZISTIRAJUĆI POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA Označuju trajne promjene raspoloženja koje ne dosižu razinu depresije.i 25.. anksiozno-depr.terapija održavanja → korištenje stabilizatora (lijekovi kojima se maksimalno produžava zadovoljavajuća razina raspoloženja) kojima smo maniju i depresiju pretvorili u blaže oblike → najpoznatiji i najstariji: litij + smanjenje doze antipsihoticima i antidepresivima . pa i onesposobljavanja Ciklotimija → perzistirajuća promjenjivost raspoloženja koja uključuje depresivna stanja i blaže povišeno raspoloženje o Da bi se postavila dijagnoza.trajanje → manična epizoda traje par dana/tjedana. promjene raspoloženja moraju biti prisutne dvije godine o Životna prevalencija 1% o U žena 1. sve se više smanjuju faze između maničnih i depresivnih faza → jatrogeno (kad je terapija lijekovima neadekvatna) → manija odmah prelazi u depresiju (greška liječnika). tipa II o Oscilacije raspoloženja su brže i traju kraće nego u BAP-u 121 . i bolestima ovisnosti o Simptomi slični kao kod bipolarnog p.BAP II može imati različite izmjene faza → ako se ne liječi ili je terapija prejaka ili neadekvatna. nema neke prijelazne faze . samostalno ili u kombinaciji s epizodama hipomanije o Pojavljuje se s p. manije ili hipomanije Traju veći dio odrasle dobi i mogu dovesti do smetnji funkcioniranja.

. ali traje kraće od 2 tjedna o Nema spolnih razlika. anksioznim p. ličnosti. koje nije uzrokovano tjelesnim bolestima. epizoda. gubitak energije. ličnosti te kod tjelesnih bolesti Premenstrualni disforični poremećaj → obuhvaća simptome promijenjenog raspoloženja. somatoformnim p. a učestaliji je u mlađim dobnim skupinama o Pojavljuje se zajedno s drugim p. p. osjećaj beznađa o Nema psihotičnih simptoma o Blaži oblik depresivnog poremećaja o U 5-6% odrasle populacije bez spolnih razlika o Dolazi u komorbiditetu s drugim p. raspoloženja. Distimija → stanje kroničnog neraspoloženja (traje neprekidno najmanje dvije godine). raspoloženja. raspoloženja. ličnosti - - 122 . p. a do 5% bipolarni p. ovisnostima. a simptomi potpuno izostaju u tjednu nakon mesntruacije o 30-80% žena ima blaži oblik ovog poremećaja. lijekovima ili psihoaktivnim tvarima o Osim depresivnog raspoloženja trebaju biti prisutna barem tri od ovih simptoma: oslabljeni tek ili prejedanje. anksioznim i p. tipa II.. ovisnostima. bolestima ovisnosti. ponašajne i tjelesne simptome o Javlja se u određeno vrijeme menstrualnog ciklusa. p... umor.. anksioznim p. OSTALI DEPRESIVNI POREMEĆAJI Mali depresivni poremećaj →ima osnovne depresivne simptome samo su oni manje izraženi nego kod velikog depresivnog p. povlači se početkom menstruacije. ličnosti o U oko 20% bolesnika se razvije velika depr. oslabljena koncentracija ili teškoće pri donođenju odluka. koji po simptomima odgovara velikoj depresivnoj epizodi. a 5-10% žena teži oblik o Dolazi s drugim depresivnim poremećajima. kojem odgovaraju po trajanju o Osnovni simptom je sniženo raspoloženje. nezainteresiranost te smanjene nagonske funkcije o Učestalost oko 5% u općoj populaciji o Češće kod žena o Pojavljuje se s ostalim p. kod 15% bipolarni p. a prisutni su i bezvoljnost. tipa I. uz izostanak manije i hipomanije. ovisnostima. anksioznim p. nisko samopoštovanje. nesanica ili pospanost. Kratki depresivni poremećaj → ponavljajući depresivni p.

bol. . . strepnja. tjera nas da promišljamo. ..Kada osoba više ne može kontrolirati anksioznost.Oni se javljaju kao nelagoda.Nemoguće ju je u potpunosti ukloniti. putovanja. o Ona ima adaptivnu funkciju – čini nas opreznijim. .W. ona je evolucijska datost. anksioznošću i strahom ŠTO JE ANKSIOZNOST? . i OKP Anksioznost je jedini i glavni simptom o Riječ je o pretjeranom stanju pobuđenosti koje je obilježeno neizvjesnošću. paranoidni p.Javlja se:  izvan ili mimo opasnosti  postoji dugo nakon stresa ili opasnosti  remeti funkcioniranje osobe . dok se kod ostalih p. specifične fobije. stresove. opći anksiozni p.Pojam anksioznost označava različite osjećaje koji svi imaju zajedničku karakteristiku – strah.Ona može svojim intenzitetom i kvalitetom prijeći u poremećaj Patološka anksioznost .Česti pratilac svakodnevnih situacija . anksiozni poremećaji najčešći u psihijatriji ('era anksioznosti') jer smo daleko više i češće izloženi ispitnim situacijama (ispunjavanje normi različitog tipa) Sociološko objašnjenje → svijet više nije siguran . nesreća. SH. siromaštvo. omogućuje izbjegavanje ili suprotstavljanje opasnosti . (npr. već anksioznost kontrolira pojednca . H. Normalna anksioznost .Ona prati donošenje odluka. Auden je rekao da živimo u „eri anksioznosti”. socijalna fobija. depresija) javlja kao sekundarni simptom Fiziološka anksioznost . uznemirenost.Ako mi kontroliramo anksioznost tada je ona fiziološka .Anksioznost je strah da će se u našim životima nešto loše dogoditi (bolest. tjeskoba. bez nje nema preživljavanja Kada fiziološka anksioznost prezlazi u patološku? . također se radi o patološkoj anksioznosti 123 . ANKSIOZNI POREMEĆAJI Danas su. panika.Kod anksioznih p. anksioznost prevladava kliničkom slikom.. intenzitet i trajanje.. agorafobija bez postojanja paničnog p. predmetu). patnja). planiramo. plašnja.Anksiozni fenomeni su međusobno različiti obzirom na karakter.Spontano se povlači nakon prestanka uznemirujuće situacije ili realne opasnosti . razmišljanje o budućnosti. ispitne situacije. uz depresiju. ali se može naučiti kako je kontrolirati . prometna nesreća).javlja se zbog realne opasnosti (npr. strah (difuzan ili fobičan – usmjeren prema nekoj situaciji.-ako se strah javi mimo opasnosti ili dugo nakon što je opasnost prošla.Ako ona kontrolira nas (ometa naše funkcioniranje) tada je patološka .radi se o realnoj opasnosti koja objektivno postoji i kojoj smo svi izloženi (Ovo su sve neki pokušaji objašnjavanja zašto proporcija anksioznih poremećaja raste jer se još uvijek ne zna točan uzrok) Najznačajniji su: panični poremećaji ( s i bez agorafobije).

lupanjem srca. vrtoglavica. a generalizirani AP i socijalna fobija su najčešći od svih AP b) Etiologija .3 X češće u žena .Prisutni su lupanje srca. a počinje naglo u obliku kratkotrajnih napadaja intenzivnog straha te osjećaja užasa i nadolazeće propasti – napadaji traju do desetak minuta .Psihodinamske teorije → transformacija libida u strah • Signalna teorija straha – anksioznost se javlja kao odgovor ega na nesjesne impulse iz ida i ona je signal za buduću opasnost • Teorija o strahu od separacije . nesvjestica.Učestalost svih AP u općoj populaciji kreće se od 5 do 10%.Kognitivne teorije → kognitivne distorzije zahvaćaju percepciju (iz mnoštva podražaja selekcioniraju one koji su moguća prijetnja). kada se bolesnik ne može skloniti na sigurno mjesto .. najčešće u ranim 20im i na prijelazu iz 30ih u 40e godine života .Češći u žena (iznimka OKP kod kojeg nema spolnih razlika) .6% .Bihevioralni model → AP je uvjetovana reakcija na okolinske čimbenike . javnih mjesta. Panični poremećaj s agorafobijom .Pojavljuje se s depresijom. mučnina. nepredvidiva je.Intenzivan strah od otvorenog prostora. gušenje.Godišnja prevalencija 3-4% .Anksioznost je multifaktorijalno uzrokovana . životna prevalencija 16.AP se međusobno razlikuju po učestalosti. i depresijom 1. .2 X češće u žena 124 . nesvjesticom. znojenje.Javlja se panični napadaj s uznemirenošću. interpretaciju (skloniji nejasne podražaje tumaćiti kao opasne) i pamćenje (skloniji bolje upamćivanju i lakžem dosjećanju anksioznih situacija) c) Komorbiditet . strah od gubitka kotnrole/od smrti . tako da je OKP najrjeđi. a) Epidemiologija . vrtoglavicom.Najčašće u komorbiditetu s drugim anksioznim p. suhoća usta. nadolazeće smrti. tjelesnim simptomima i senzacijama. gubitka kontrole .Ozbiljna anksioznost (panika) koja nije ograničena na posebnu situaciju.Prisutan osjećaj užasa. Panični poremećaj bez agorafobije Uključuje napadaje paničnog straha koji nastaju spontano i nisu uvjetovani životno opasnom situacijom niti prisutnošću drugih prihijatrijskih i/ili somatskih p. bol u prsima. drhtanje. neugodom. prisustva mnoštva ljudi. općom slabošću . AP te OKP-om 2.Pojavljuju se u svim životnim razdobljima.Biološke teorije → obično se govori o genetskoj predispoziciji za razvitak AP na koju se nadograđuju drugi. ne samo biološki čimbenici • Naslijeđe – rizik od pojave AP kod bliskih rođaka oboljelog je od 16-17% • Hiperfunkcija autonomnog živčanog sustava • Preosjetljivost i hiperreaktivnost amigdala • Povećanje koncentracije metabolita noradrenalina • Promjene serotoninergičke ravnoteže .Pojavljuju se zajedno s nizom drugih psihijatrijskih i/ili tjelesnih bolesti i stanja .

Prevalencija 10-12%.Strah od životinja (zmije. osoba teško kontrolira zabrinutost.Može se javiti s drugim fobijama. mučnina proljev . košarkaška dvorana) . dvostruko učestalije kod žena 6. spavanja . već o strahu od velikog prostora (npr. neodređena anksioznost.Strah od ljudi i socijalnih situacija u kojima bolesnik ima doživljaj evaluacije . uznemirenost. u gužvi. 3. voda. vrtoglavica. npr.Strah od specifičnih situacija i objekata koji djeluju zastrašujuće pa ih bolesnik izbjegava i zbog toga postoji radna i socijalna disfunkcija .Pri izlaganju fobičnom podražaju nastaje neposredna anksiozna reakcije koja može poprimiti razinu paničnog napadaja . a obično započinje prije 18e 5.Životna prevalencija 10-13%. iščekivanja da će se nešto loše dogoditi.Učestalost do 5%. lako umaranje. psihomotorna napetost o Slobodnolebdeća anksioznost . Agorafobija bez paničnog poremećaja .Ovo stanje mora trajati barem 6 mjeseci .Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman .Jednostavna ili izolirana fobija . na radnom mjestu. tj. na putovanju.Osoba izbjegava takve situacije pa se javljaju poteškoće u socijalnom funkcioniranju. povrede .Poglavito kod javnog nastupa ..Učestalost kod odraslih 0. briga oko različitih situacija koja je praćena somatskim obilježjima anksioznosti o Mogu se javiti umor.Prati ju misao kako se s takvih mjesta neće moći brzo otići.Najčešća u djetinjstvu i adolescenciji.Osjećaj strepnje. tjeskobe. znojenje. OKP.6 – 1. injekcije. Specifična fobija . ličnosti i depresijom 4. osjećaj kao da je osoba na rubu živaca. prirodnog okoliša (visina. a među psihijatrijskim bolesnicima nema razlike . razdražljivost.6% . lupanje srca. crvenjenje.Kod osobe koja je sama izvan doma.Bolesnici misle da ih druge osobe pozorno promatraju te da ih mogu poniziti i uvrijediti .Strah se javlja u određenim situacijama ili kad se one očekuju • Bolesnik izbjegava takve situacije ili zahtjeva stalnu prisutnost drugih ljudi • U najtežem obliku osoba ne izlazi iz kuće te joj je funkcioniranje smanjeno .Moraju biti zadovoljeni ovi kriteriji: o Pretjerana zabrinutost i anksioznost. češća kod žena u općoj populaciji.2x češća kod žena . kako je pomoć na takvim mjestima teško dostupna . Opći anksiozni poremećaj . teškoće koncentracije. p. suhoća usta. u redu . glavobolja.Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman .Strah od mjesta i situacije (ili njihovo izbjegavanje) iz kojih bi bijeg bio otežan ili nemoguć .Obilježava ga opća. krvi.Ne radi se o strahu od otvorenog prostora. pauci). za depresiju postoji-hormoni) 125 . p. 2 do 4 puta češće javlja kod žena (za tu spolnu razliku ne postoji objašnjenje. u emocionalnoj vezi . grom). Socijalna fobija . katastrofična razmišljanja o Tri ili više od ovih simptoma: neimr.

i obiteljskom funkcioniranju o Nužna kombinirana primjena racionalne farmakoterapije i psihoterapije . emoc. a pojavljuje se kada pojedinac procijeni da novonastala situacija premašuje njegove prilagodbene mogućnosti i sposobnosti Krizna situacija → situacija u kojoj je narušena individualna psihosocijalna ravnoteža o Osoba nije u mogućnosti ponovno ostvariti ovu ravnotežu 126 - . tuširanje. sniženo osnovno raspoloženje.Pojava anksioznosti i depresivnosti pri čemu ni jedna simptomatika ne prevladava pa nisu zadovoljeni kriteriji za postavljanje dijagnoze samostalnog anks. – prevladavaju prisilne radnje i opsesivni rituali .Nakon što učini prisilnu radnju bolesnik ne osjeća zadovoljstvo. a ti su uzroci stresori o Predstavlja biološki i ponašajni odgovor organizma na djelovanje stresora.Blaži oblici → kraćeg trajanja. bezvoljnost. dobro reagiraju na liječenje (lijek ili psihoterapiju) . .. Mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj . .Srednje teški oblici → veći problem za bolesnika.Prisilne se misli javljaju mimo volje oboljelog.Obično se javlja oko 20. napetost. on shvaća njihovu besmislenost.Prisilne radnje: pranje ruku. stanje koje se sastoji od nespecifično potaknutih promjena u sklopu biološkog sustava o Psihofizička reakcija na različite uzroke.Opsesije su prisilne. psihomotorna usporenost. ponavljajuće i nametajuće misli. a u Ž kasnije (s prisilama čišćenja) .ponavljajuća ponašanja i radnje koje bolesnik doživljava nametnutima . ali je smireniji i anksioznost je manja .Kompulzije su svjesna. ali i njegovu okolinu o Smetnje u radnom. i obiteljske veze. ruminacije i ideje o Kompulzivni p. nezainteresiranost.Podjednaka spolna zastupljenost.. ali i osjećaji i doživljaji . pokreti tijela. .. socijalnom.Prisustvo prisilnih misli (opsesija) i radnji (kompulzija) pri čemu bolesnik shvaća njihovu iracionalnost . čak i na neurokirurške uahvate o Osoba prestaje raditi. prekida emoc. način hodanja. godine.50% bolesnik s OKP-om ima i depresivni p..Smetnje trebaju biti prisutne barem mjesec dana za dijagnozu 8. tj misli. uznemirenost. tjeskoba i strah . ali se ne može njima oduprijeti . a može početi i u djetinjstvu te često nakon stresnih događaj . ili depr.Oko 80% bolesnika ima oba simptoma (i opsesije i kompulzije) zajedno o Opsesivni poremećaj – prisutne samo opsesije. poremećaja .Istodobno postoje umor.. a prisutni su i zabrinutost. 7. PTSP i poremečaje prilagodbe o Uzrokovani su različitim traumatskim iskustvima (stresorima) Stres → specif.. Opsesivno kompulzivni poremećaj . ali se u M javlja ranije (s prisilama provjeravanja).. ne dovode do oštećenog funkcioniranja. do iznemoglosti je opsjednuta mislima i radnjama o Slom kontrole mišljenja i ponašanja REAKCIJE NA TEŠKI STRES I POREMEĆAJI PRILAGODBE Uključuju akutnu reakciju na stres.Dovode do teškoća u svakodnevnom funkcioniranju .Najteži oblici → kronični i refrakterni na psihoterapiju i farmakoterapiju.Glavni simptom je disforija.

Može se javiti u bilo kojoj dobi. u vojnom smislu je više oboljelih muškaraca 127 .Poremećaji pažnje i koncentracije. mučenje.Osnovni preduvjet za pojavu PTSP-a je izlaganje ekstremnom traumatskom iskustvu (prisustvovanje zlostavljanju.Životna prevalencija 1-3% pa sve do 6. inteligenciji .8% . Posttraumatski stresni poremećaj . razdražljiva te brzo i žestoko reagira na najmanji povod 2. fizičko i spolno zlostavljanje).. Krizno stanje → stanje poremećene prilagodbe koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi zahtjevima koje pred nju postavljaju životni događaji (stresori) o Poremećaj prilagodbe koji je „lakši“ i dulje traje o Naziva se psihičkom ili pshosocijalnom krizom Koncept životnih događaja → obuhvaća niz uobičajenih situacija koje se gotovo svakodnevno događaju te su manjeg intenziteta od tramuatskog događaja o Smatra se da svaki pojedinac u svakom trenutku doživljava neki životni događaj o Osnovno obilježje životnih događaja jest potreba za većom ili manjom prilagodbom na novonastalu situaciju Traumatski događaji → nakon njega sadržaj reakcije je usmjeren na mjesto. .Akutna reakcija na stres(or) koja se javlja u roku od nekoliko minuta do nekoliko dana . ranjavanju. materijalno ili soc. zarobljavanje.Simptomi pojačane pobuđenosti .Traje od nekoliko dana do 4 tjedna (ako je duže može se javiti PTSP) . disocijativni fenomeni.Traumatski događaji mogu biti izazvani od drugih ljudi (rat. javlja se poricanje osjećaja i izbjegavanje svega što podsjeća na događaj te neželjeno proživljavanje događaja (snovi. Akutna reakcija na stres (akutni stresni poremećaj) -Prolazni psihički poremećaj koji se javlja kao reakcija na stresni događaj .Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva (flash back epizode. stanje o Nakon gubitka sadržaj reakcije je usmjeren na izgubljenu osobu (ili drugi objekt gubitka) o Osoba traži podršku drugih. svijesti . p. „ ružni” snovi) .Osoba je ustrašena s vegetativnim znakovima anksioznosti.Zatim dolazi do izbjegavanja svega onoga što podsjeća na traumatski stres . socioekonomskom statusu. kod prirodnih nepogoda (potres. . poplava). smetnje orijentacije. a najčešći je kod mlađih odraslih osoba U civilnoj domeni je podjednako zastupljen među spolovima.Klinička slika ovisi o intenzitetu i karakteru samog traumatskog događaja. . premorbidnom funkcioniranju. ranijim zlostavljanjima i agresivnom ponašanju. smrti druge osobe ili je bio ugrožen sam bolesnik).Odgođen ili produljen odgovor na stresni događaj . flashback epizode) Gubitak → može biti predvidljiv i nepredvidljiv te vezan uz emoc. u stanju teških bolesti. u prometu. otmica.Osjećaj bespomoćnosti je ključan za razvitak PTSP-a. prisjeća se izgubljene osobe i želi razgovarati o njoj o Reakcije tugovanja - - 1.

. Rizični faktori za razvitak PTSP-a: o Osobine stresora  Broj 1 je silovanje - preko 90-95% žrtva silovanja razvije PTSP  Broj 2 su specijalne (vojne) postrojbe - oko 70% pripadnika razvije PTSP  Broj 3 su obične ratne postrojbe ili civili u bombardiranju tj. sudionici općih ratnih događaja - do (manje od) 50% pripadnika razvije PTSP  Broj 4 su žrtve ekstremnih prirodnih nepogoda (tsunami i sl.) - do 20% žrtva  Broj 5 su žrtve teških prometnih nesreća - 10-15% sudionika razvije PTSP o Socijalni status (obrazovanje, prihodi) → niži SES je vulnerabilniji o Karakteristike ličnosti (načini nošenja, coping)  Ako postoji neki poremećaj ličnosti  Ako je osoba ranije imala neki psihijatrijski entitet  Ako je neki psihijatrijski entitet u početnoj fazi  Ako postoji heteroagresivno, asocijalno, antisocijalno ili autodestruktivno ponašanje o Intelektualni status – niži IQ (viši IQ je faktor zaštite) - MORAJU biti prisutni simptomi iz tri skupine simptoma za dijagnozu: o Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva  Tijekom dana, javljaju se slike-tzv. intruzivni fenomen (žive slike)  Tijekom noći, javljaju se ružni snovi (obično u drugoj polovici spavanja u REM-u) o Izbjegavanje svega onoga što podsjeća (realno ili simbolično) na traumu o Simptomi pojačane pobuđenosti - imaju nizak prag tolerancije na frustraciju, na sitnice žestoko reagiraju (heteroagresivno ili autodestruktivno) o Simptomi moraju trajati više od mjesec dana, traju različito dugo, a mogu biti prisutni i 30 godina nakon traumatskog događaja Terapija PTSP-a: o Farmakoterapija (anksiolitici, antidepresivi, antipsihotici) o Psihoterapija (BK, suportivna, gestalt, psihoanalitički orijentirana; individualna, grupna, partnerska, obiteljska) o Socioterapija - Najbolji je prognostički ishod oporavak koji uslijedi u godinu dana nakon traumatskog događaja o Oko 30% ih doživi potpuni oporavak o 40% djelomični (imaju blaže simptome PTSP-a) o 20% ih ima srednje izražene simptome o 10% je nepromijenjenog ili pogoršanog stanja 3. Poremećaji prilagodbe - Krizna stanja u užem smislu - Posljedica nepovoljnih životnih događaja koji se mogu i kumulirati - Karakteristično je stanje jake uznemirenosti koje ometa funkcioniranje - Dva osnovna simptoma su anksioznost (zabrinutost, uznemirenost, napetost, tjeskoba, a mogu se javiti i fobični i panični strahovi) i depresivnost ( neraspoloženje, potištenost, socijalno povlačenje, pad nagonskih dinamizama) - Osoba se osjeća krivom zbog nemogućnosti rješavanja novonastalog stanja, ne može planirati budućnost, javljaju se depresivne interpretacije, ideje besperspektivnosti i nemoći - Sve to može pratiti i suicidalnost -

128

. DISOCIJATIVNI POREMEĆAJI Disocijacija → potpuni ili djelomični gubitak ujedinjavanja sjećanja, svijesti o sebi i/ili okolini, osjeta i kontrole pokreta o Obuhvaća nemogućnost integriranja sebe i vlastite svijesti s traumatskom situacijom o Javlja se kada osoba nije kadra traumatska iskustva prihvatiti i uključiti u vlastito iskustvo o Primarna disocijacija – kada traumatska iskustva nisu integrirana već su odvojena od ostalih sjećanja o Sekundarna – stanjem u kojem osoba „napušta“ svoje tijelo i traumatski događaj promatra „sa strane“ o Tercijarna – stvaranje odvojenih ego stanja pri čemu su neka svjesna traumatskog događaja, a neka to nisu Akutni oblik → simptomi se javljaju naglo, obično kao posljedica različitih traumatskih životnih događaja Kronični oblik → vezuje se uz nerješive probleme, međuljudske odnose, emoc. konflikte Pokazuju iznimno velike geografske i etničke razlike u učestalosti

-

1. Disocijativna amnezija - Stanje u kojem se javlja nagla amnezija, a pri tome ne postoji organska podloga u smislu oštećenja mozga o Traje od nekoliko sati do nekoliko tjedana o Kognitivne i druge funkcije su očuvane - Nastupa nakon stresnog događaja i reverzibilna je - Najčešći disocijativni p., učestalost 1,8% 2. Disocijativna fuga - Neuobičajeno ponašanje u kojem bolesnik neočekivano otputuje u druga mjesta te se ne može sjetiti svog identiteta (potpuno ili djelomično) o Osoba u drugom gradu može preuzeti novi identitet i započeti novi život - Traje nekoliko dana ili tjedana, a za to razdoblje se javlja amnezija 3. Disocijativni stupor - Stanje bez motoričke aktivnosti koje se javlja nakon nedavnog stresnog događaja, neriješenih emocionalnih ili drugih značajnih problema - Bolesnik ne izvodi voljne pokrete i ne reagira na podražaje, leži ili sjedi psihomotorno ukočen te ne govori, ne prati pogledom i potpuno je „odvojen“ od okoline 4. Stanje transa i opsjednutosti - Obilježava nagli, privremeni gubitak vlastitog identiteta - Riječ je o gubitku svijesti o sebi i okolini - Osoba je u promijenjenu stanju svijesti, ne reagira ili slabo reagira na vanjske podražaje - Ovo stanje se doživljava kao nametnutim izvana - Kada trans završi nastupa više ili manje izražena amnezija za to razdoblje 5. Višestruka ličnost (disocijativni poremećaj identiteta) - Riječ je o barem dvama odvojenim identitetima koji ne znaju jedan za drugoga - Dugotrajna stanja koja se ne mogu objasniti organskim uzrocima

129

. 6. Ganserov sindrom - Stanje u kojem se bolesnik ponaša kao da je intelektualno trajno oštećen - Nije riječ o svjesnom simuliranju bolesti, nego o nesvjesnom izbjegavanju neugodnih događaja 7. Konverzivni poremećaj - Uklučuje niz simptoma koji navode neurološku bolest, a medicinska obrada isključuje takvu mogućnost o Riječ je o motoričkim, senzornim i visceralnim simptomima - Često je vidljiv izostanak zabrinutosti koja bi trebala pratiti teške simptome o Prekrasna blažena ravnodušnost SOMATOFORMNI POREMEĆAJI Osoba se ponavljano žali na tjelesne simptome i traži medicinsku obradu Svrstavaju se u zasebnu skupinu s anksioznim i disocijativnim poremećajima (nekadašnje neuroze) jer imaju neka zajednička obilježja o Pojava je obično vezana uz neko stresno iskustvo, a anksioznost uvijek prati taj poremećaj

1. Somatizacijski poremećaj - Somatizacija kao glavni simptom - Bolesnik iznosi brojne, višestruke, ponavljajuće tjelesne simptome koji se ne mogu objasniti medicinskom obradom - Te simptome prati anksioznost, depresivnost, disforija, umor 2. Hipohondrijski poremećaj - Somatoformni poremećaj u kojem postoji neosnovana zaokupljenost tjelesnim funkcijama i strahom da se boluje od neke teške, ozbiljne bolesti - Pretjerano reagiraju na uobičajene tjelesne senzacije i promjene - Nikakva medicinska obrada ih ne može uvjeriti da nisu bolesni - Najčešće se razvije u kronični oblik ovo poremećaja 3. Dizmorfofobija - Poremećaj sheme vlastitog tijela - Osoba je zaokupljena vlastitim izgledom ili zamišljenim nedostatkom vlastita tijela - Bolesnik je zabrinut i traži pomoć kako bi promijenio svoj izgled - Ima dojam da je fizički neatraktivan, čak odbojan i ružan - Sve to ometa svakodnevno funkcioniranje o Dolazi do povlačenja iz društva, prekida emoc. veza, zatajivanja u aktivnostima 4. Bolni poremećaj - Stanje praćeno kroničnom, tvrdokornom, opterećujućom boli koja se javlja u različitim dijelovima tijela, nejasno je lokalizirana - Ona se ne može u potpunosti objasniti tjelesnim stanjem ili poremećajem, a povezana je sa stresnim događajem, emoc. poteškoćama i problemima - Bol mora trajati najmanje 6mj da bi se postavila dijagnoza - Bol dovodi do zabrinutosti, anksioznosti, depresivnosti, suicidalnih misli i pokušaja samoubojstva

130

antiepileptici) → lijekovi koji onemogućuju izmjene raspoloženja te su indicirani kod BAP-a . ali se i kod njih koriste kao dodatna terapija o Najstariji su bromidi i barbiturati koji su imali najviše nuspojava i brzo su izazivali ovisnost te su zamijenjeni anksioliticima II. o Nisu učinkoviti u djelovanju na depresivne i psihotične simptome. psihoze kod somatskih bolesti o Prvi antipsihotik . spavanja o Prvi su bili barbiturati koje su zamijenili bezodiazepini te najnoviji nebenzodiazepinski agonisti GABA-benzodiazepinskih receptora .Fototerapija . halucinacije.Transkranijalna magnetna stimulacija .Antipsihotici → smanjuju ili uklanjuju psihotične simptome (sumanutosti. paniku o Ne oštećuju spoznaje i opažajne procese.Lijekovi u tretmanu ovisnosti Elektrokonvulzivna terapija .-afektivnog smirenja) nazivaju se i neurolepticima o SH. olakšavaju usnivanje. kod kojih postoji depresija ..Danas se primijenjuje na potpuno drugačiji način i uz pristanak bolesnika .Hormonalna terapija Psihofarmakoterapija . p..Kod terapijski refrakterne depresije i katatone SH o Tek nakon što smo isprobali najmanje 2 lijeka koji ne djeluju .. psihoza u sklopu drugih psihijatrijskih poremećaja (demencija.Antidepresivi → smanjuju ili uklanjaju depresivne simptome o Kod depresivnih poremećaja i svih ostali p.Hipnotici → izazivaju hipnotski učinak.klorpromazin .Neurofeedback .Neuromodularna terapija .) o Imaju antipsihotični efekt. tjeskobu. omogućuju prosnivanje. BIOLOŠKE METODE LIJEČENJA BIOLOŠKA TERAPIJA . psihotična depresija i manija. BAP-a koji ne reagira na uobičajenu terapiju te kod teških oblika OKP-a 131 . povećavaju kvalitetu spavanja i poboljšavaju jutarnju budnost o Kod nesanice i drugih p. generacija su benzodiazepini koji djeluju preko GABA receptora te mogu izazvati ovisnot o Zato se koriste oni III. te anksioznosti u drugim p.Stabilizatori raspoloženja (litij. uznemirenost. i bolestima o Smanjuju napetost.Regenerativna terapija .Može se primijeniti i kod kronificirane psihoze. generacije o II. strah. generacije koji djeluju na serotoninergičke receptore .Kod SH i epilepsije uočeno povlačenje SH simptoma nakon epi atake . PTSP). ličnosti. a pritom ne sediraju o Zbog izazivanja neuroleptičkog učinka (reduciraju psihomotornu aktivnost te dovode do emoc. agitiranost.Elektrokonvulzivna terapija .Psihofarmakoterapija .Anksiolitici → smanjuju ili uklanjaju anksiozne fenomene u liječenju anksioznih p.

132 ..

prisutne su ruminacije. sumanute misli. 'vidi' promjene na sebi i drugima 1.. SH imaju strogo specifične simptome. manija je UVIJEK psihoza 2. PODJELA PSIHOZA: a) shizofrene psihoze-paranoidne SH. PSIHOZE PSIHOZA Osoba ne testira realitet Generalna slika: dezorijentiranost. manične psihoze . kod ostalih psihoza vidne halucinacije su vrlo česte). ambivalencija. halucinacije nisu patognomonične za SH (ako imaju. RAZLIKE IZMEĐU PARANOIDNE PSIHOZE KOJA NIJE SH I PARANOIDNE SH PARANOIDNA PSIHOZA KOJA NIJE SH PARANOIDNA SHIZOFRENIJA - potpuno logični-počiva na realitetu. vidne vrlo rijetko. depresivne psihoze . prisutne su kvalitativne promjene afekta. osoba misli da ju je oteo vanzemaljac i sl. svijest je UVIJEK očuvana (kod drugih psihoza ne mora biti očuvana). b) neshizofrene psihoze .. prisilne misli. nema šanse da će ga se razuvjeriti sustav je u realitetu. nije povezana s halucinacija. halucinacije. precijenjene misli./ANKSIOZNIM POREMEĆAJIMA.RAZLIKA: SH imaju 4 velika A (autizam. poremećaj (kvalitativni) afektiviteta. NEUROZE o NEUROZA je zastarjeli (opsoletan) pojam i odnosi se na lakše poremećaje o Danas govorimo o SOMATOFORMNIM POREMEĆAJIMA/HISTEROIDNIM P. onda su slušne. kod obične depresije nisu prisutne sumanute misli depresivnog karaktera i osoba testira realnost . katatone SH. SH se javlja najčešće između 15 i 25 godina. PSIHOZE Sve psihijatrijske termine možemo podijeliti na: 1. poremećaj asocijacije). rezidualne SH.) prisutne su slušne halucinacije (naređuju osobi da nešto napravi) - NESHIZOFRENE PSIHOZE 1./HISTERIČNIM P. tj. s time da nije nužno da sva 4 simptoma budu prisutna kako bi se dijagnosticirala SH..prisutne su megalomanske i erotomanske ideje. 2. iracionalnost (npr. suicidalnost NIJE kriterij za određivanje stupnja depresije ili njene psihotičnosti 133 .SUICIDALNOST kod psihotične depresije može i ne mora biti prisutna. vrlo jasan često stvar počne na realitetu. te promjene afekta. neorganizirani govor. a nadograđuju ga sumanutostima nema halucinacija - ekstremna nelogičnost.

SH.Uzrokovane izvana . ali oni bi ionako tamo završili) c.. npr. REAKTIVNE PSIHOZE .Izazvane su obično neugodnim traumatskim životnim događajem ili iskustvom (anksioznim ili depresivnim).Anhedonija nije nužan uvjet SH. TJ. neugodni događaji mogu biti trigger za SH.Uzrokovana iznutra.Uzrokovane visokom temperaturom. trovanjem olovom.DEPRESIJA može i ne mora biti psihoza 2. organskog razloga. većina manija. a ne sama marihuana) . često depresija b. pojavljuje se bez vanjskog. tada se radi o shizoafektivnoj psihozi MANIČNO-DEPRESIVNA PSIHOZA . radi i na rješavanju pretpostavljenih uzroka organiteta koji je doveo do psihotičnog stanja 134 .Osoba ima neke izolirane simptome. dijabetes Psihoze se uvijek liječe antipsihoticima. npr.MANIJA je uvijek psihoza . tzv.Podgrupa egzogenih-uzrokuju ih tumori. psihostimulansi. ali ako je prisutna uz varijante simptoma maničnodepresivne psihoze. psihotična reakcija na takav događaj je u stvari psihička kompenzacija .PODJELA PSIHOZA: PO ETIOLOGIJI. kombinacija lijekova i alkohola). marihuana je čast uzrok SH (tj. ali ne dovoljno njih da bi bila prava SH→ ''mali a simptomi'' ANHEDONIJA-osoba ne može doživjeti zadovoljstvo u nečemu u čemu je prije uživala . ENDOGENE PSIHOZE (funkcionalne) . ali NE i reaktivne SH. EGZOGENE PSIHOZE . promjene u cirkulaciji mozga.Egzogene psihoze imaju ograničeno trajanje i bez posljedica su (samo mali % završi u kronicitetu. AKUTNI MOŽDANI SINDROM rezultira kliničkom slikom psihoze . taj rizičan stil života. a kod simptomatskih psihoza se. osim terapije antipsihoticima.Postoje reaktivne manije i reaktivne depresije. SHIZOAFEKTIVNE PSIHOZE . radijacijom. ali ne i njen uzrok! d. kombinacija opijata.Uzrokovane promjenom u funkcioniranju središnjeg živčanog sustava. tj. SIMPTOMATSKE PSIHOZE . UZROKU a. hipoksijom .Uzrokovane intoksikacijom (alkohol.

ALKOHOLNE PSIHOZE . ADOLESCENTNA KRIZA je termin koji se koristi: . derealizacija.Javljaju se uslijed konzumacije alkohola ili kombiniranjem alkohola i lijekova 4. TIPIČNE b. postpartalne psihoze (nakon poroda) 135 .. DEREALIZACIJA. PODJELA PSIHOZA: S OBZIROM NA TO KOLIKO JE DOMINIRAJUĆA SIMPTOMATIKA ILI VELIKIH (SUMANUTOST. 3. negativni simptomi: autizam.Pozitivne psihoze ili produktivne psihoze ili + forme.→ SUBKRONIČNA P. negativizam . AUTIZAM) a. AKUTNA PSIHOZA .Kada nismo sigurni da li je SH (neznaje) c.Danas se sve više razlikuje terapija antipsihoticima ovisno o prevladavajućoj kliničkoj slici (je li + ili – forma psihoze) . danas se sve više razvijaju antipsihotici za negativne simptome b. PODJELA PSIHOZA: a.Može biti uvod u SH.Kada se radi o akutnoj psihozi ili čak SH . ambivalencija. alkoholne psihoze. pozitivni simptomi: sumanutost.→ KRONIČNA P.Zbog umanjivanja stigmatizacijskih efekata . ATIPIČNE . halucinacije . ali i ne mora (tj. POZITIVNE I NEGATIVNE PSIHOZE . DEPERSONIZACIJA) ILI NEGATIVNIH SIMPTOMA (POVLAČENJE.Stari antipsihotici su puno učinkovitiji za pozitivne simptome. depersonizacija. može proći bez posljedica) AKUTNA P.Negativne psihoze ili neproduktivne psihoze ili – forma. → SUBAKUTNA P.npr.Oznaka da je psihoza naglo počela i da traje kratko vrijeme .